Prirucnik za razmnozavanje by Natalija Jurić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

SADRŽAJ SADRŽAJ.................................................................................................................................................1 RAZMNOŽAVANJE SJEMENOM......................................................................................................6 A. UVOD...................................................................................................................................................6 B. PROVENIJENCIJA SJEMENA........................................................................................................6 C. SAKUPLJANJE I RUKOVANJE SJEMENOM.............................................................................6 1. Postupak nakon sakupljanja..............................................................................................................7 2. Mesnati plodovi i sjeme ....................................................................................................................7 D. ČUVANJE SJEMENA........................................................................................................................8 E. VITALITET SJEMENA.....................................................................................................................8 F. POSTUPCI ZA SAVLADAVANJE DORMANTNOSTI SJEMENA............................................9 1. Predsjetvena priprema nedormantnog sjemena................................................................................9 2. Dormantnost zbog nepropusnosti sjemene ljuske..............................................................................9 3. Dormantnost zbog embrija..............................................................................................................10 4. Dvostruka dormantnost...................................................................................................................12 NAPOMENA..........................................................................................................................................13 RAZMNOŽAVANJE REZNICAMA..................................................................................................15 A. UVOD.................................................................................................................................................16 B. ZAŠTO RAZMNOŽAVATI REZNICAMA?................................................................................16 1. Zadržavanje karakteristika..............................................................................................................16 2. Ekonomski razlozi............................................................................................................................17 3. Izbjegavanje inkompatibilnost prilikom cijepljenja........................................................................17 C. VRSTE REZNICA............................................................................................................................17 1. List...................................................................................................................................................17 2. Vršne reznice...................................................................................................................................17 a. Zelene reznice .............................................................................................................................18 b. Poluzrele reznice .........................................................................................................................18 c. Zrele reznice listaća......................................................................................................................19 d. Zrele reznice vazdazelenih četinjača............................................................................................20 3. Korjenove reznice............................................................................................................................20 D. UZIMANJE REZNICA....................................................................................................................20 E. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA ZAKORJENJIVANJE REZNICA........................................21 1. Hranjiva/ugljikohidrati/dušik..........................................................................................................21 2. Starost..............................................................................................................................................21 3. Optimalno vrijeme ..........................................................................................................................21 4. Uzimanje reznica s kultivara...........................................................................................................22 a. Klonski materijal..........................................................................................................................22 b. Položaj reznice na biljci...............................................................................................................22 5. Ozljeđivanje i prstenovanje.............................................................................................................22 a. Ozljeđivanje reznica.....................................................................................................................22 b. Prstenovanje reznica....................................................................................................................23 c. Primjena crne ljepljive trake........................................................................................................23 6. Hormoni...........................................................................................................................................23 a. Uvod.............................................................................................................................................23 b. Nova kemijska sredstva...............................................................................................................23 c. Najčešće dostupni hormoni..........................................................................................................24 d. Komparativno istraživanje učinka kemijskih sredstava za zakorjenjivanje.................................24 e. Koncentracije hormona................................................................................................................25 f. Kemijska svojstva i cijena IBA i NAA hormona.........................................................................25 g. Otapala kemijskih sredstava za zakorjenjivanje..........................................................................26 h. Usporedba između brzog umakanja i praha.................................................................................26 F. SUPSTRATI ZA ZAKORJENJIVANJE I GNOJIVA..................................................................27 1. Neke vrste supstrata.........................................................................................................................27 a. Pijesak..........................................................................................................................................27 b. Perlit.............................................................................................................................................27 c. Vermikulit....................................................................................................................................28 d. Scoria i kamen plovučac..............................................................................................................28

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

e. Kora..............................................................................................................................................28 f. Treset............................................................................................................................................30 2. Gnojiva............................................................................................................................................30 G. PROIZVODNI OBJEKTI ZA RAZMNOŽAVANJE REZNICAMA, KONTEJNERI, GRIJANE PODLOGE...........................................................................................................................31 1.Proizvodni objekti za razmnožavanje reznicama.............................................................................31 2. Kontejneri za zakorjenjivanje..........................................................................................................31 3. Grijane podloge...............................................................................................................................32 H. SUSTAVI ZA PRSKANJE...............................................................................................................33 1. Dijelovi............................................................................................................................................33 a. Mlaznice.......................................................................................................................................33 b. Timeri za programiranje...............................................................................................................33 c. Čelični list....................................................................................................................................33 d. Elektronski list.............................................................................................................................34 e. Termostat i timer..........................................................................................................................34 f. Fotoelektrične ćelije......................................................................................................................34 I. SUSTAVI ZA ZAMAGLJIVANJE..................................................................................................35 J. SVJETLO U PROIZVODNIM OBJEKTIMA...............................................................................35 1. Za razmnožavanje............................................................................................................................35 2. Stimulacija naglog rasta..................................................................................................................35 K. SANITARNO-HIGIJENSKI UVJETI............................................................................................36 L. POSTUPAK NAKON ZAKORJENJIVANJA I TIJEKOM ZIME.............................................36 RAZMNOŽAVANJE POJEDINIH VRSTA UKRASNOG DRVEĆA I GRMLJA........................38 Abies Mill. 1753. (Pinaceae) syn. Abies Hill – jela, čam.....................................................................38 Sjeme ...................................................................................................................................................38 Acer palmatum Thunb. ex Murray – dlanastolisni javor, dlanolisni javor, lepezasti javor...........39 Sjeme....................................................................................................................................................39 Reznice ................................................................................................................................................39 Cijepljenje ...........................................................................................................................................42 Berberis gagnepainii C. K. Schneid. syn B. acuminata Stapf non Franch. – Gagnepainova žutika ..................................................................................................................................................................43 Reznice.................................................................................................................................................43 Berberis julianae C. K. Schneid. – Julijanina žutika..........................................................................43 Reznice.................................................................................................................................................43 Berberis thunbergii DC. syn. B. japonica hort., B. sinensis K. Koch – Thunbergova žutika.........43 Reznice ................................................................................................................................................43 Buxus sempervirens L. – obični šimšir, pušpaj, zimzeleni šimšir......................................................44 Reznice ................................................................................................................................................44 Calluna vulgaris (L.) Hull syn. Erica vulgaris L. – obični vrišt, obični vrijesak, vrijesak, vrišt, vriština.....................................................................................................................................................45 Reznice ................................................................................................................................................45 Calocedrus decurrens (Torr.) Florin syn. Libocedrus decurrens Torr., Heyderia decurrens (Torr.) K. Koch, Thuja gigantea Carrière non Nutt. – kalifornijski kalocedar, kalifornijski libocedar..................................................................................................................................................46 Reznice ................................................................................................................................................46 Cedrus atlantica (Endl.) Manetti ex Carriėre syn. C. africana Gordon ex Knight, C. libani ssp. atlantica (Endl.) Franco, C. libani var. atlantica hort. ex Carriėre, C. libanotica Link ssp. atlantica (Endl.) Holmboe – atlaski cedar, atlantski cedar................................................................................................................47 Sjeme ...................................................................................................................................................47 Cedrus deodara (Roxb.) G. Don syn. C. indica Chambray, C. libani var. deodara Hook., Pinus deodara Roxb. – himalajski cedar, deodarac.........................47 Sjeme ...................................................................................................................................................47 Chaenomeles japonica (Thunb.) Lindl. ex Spach syn. Ch. maulei (T. Moore) C. K. Schneid., Cydonia maulei (Mast.) T. Moore, C. japonica (Thunb.) Pers., Pyrus japonica Thunb., P. maulei (T. Moore) Mast. – japanska dunjica, japanska dunja......................................................................48 Reznice.................................................................................................................................................48 Chamaecyparis lawsoniana (A. Murray bis) Parl. syn. Ch. Boursieri Carrière, Cupressus lawsoniana A. Murray bis – Lawsonov pačempres............................................................................49 Reznice.................................................................................................................................................49

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Chamaecyparis obtusa (Siebold et Zucc.) Siebold et Zucc. ex Zucc. syn. Cupressus obtusa (Siebold et Zucc.) K. Koch, Retinospora obtusa Siebold et Zucc. – hinoki pačempres, smršeni pačempres...............................................................................................................................................50 Reznice ................................................................................................................................................50 Cotoneaster Medik. 1789. (Rosaceae) – mušmulica, dunjarica, mušmuljica...................................51 Cotoneaster dammeri (Z) C. K. Schneid. syn. C. humifusus Duthie ex Veitch – puzava mušmulica, puzava dunjarica...............................................................................................................52 Reznice.................................................................................................................................................52 Cotoneaster horizontalis (L) Decne. – polegla mušmulica, polegnuta dunjarica, vodoravna dunjarica.................................................................................................................................................53 Reznice.................................................................................................................................................53 Cotoneaster microphyllus (Z) Wall. ex Lindl. – sitnolisna mušmulica.............................................53 Reznice.................................................................................................................................................53 X Cupressocyparis leylandii (A. B. Jacks. et Dallim.) Dallim. et A. B. Jacks. syn. Chamaecyparis nootkatensis x Cupressus macrocarpa, Cupressus laylandii A. B. Jacks. et Dallim. – Leylandova čemprika, leylandov čempresociparis..................................................................................................54 Reznice ................................................................................................................................................54 Davidia involucrata Baill. syn. D. lutea Dode p. p. – golublji davidovac, kineska davidija............56 Reznice ................................................................................................................................................56 Deutzia Thunb. 1781. (Hydrangeaceae) – deucija, dojcija, vrtna mirta ..........................................57 Deutzia crenata var. nakiana Siebold et Zucc. syn. D. scabra Thunb. p. p. – naborana deucija varijetet nakiana....................................................................................................................................57 Reznice ................................................................................................................................................57 Deutzia gracilis Siebold et Zucc. – vitka deucija.................................................................................58 Reznice ................................................................................................................................................58 Deutzia x lemoinei Lemoine ex Bois syn. D. gracilis x D. parviflora – lemoineova deucija, deucija lemoineovka..................................................................58 Reznice ................................................................................................................................................58 Deutzia x rosea (D. gracilis x D. purpurascens) – hibridna deucija..................................................58 Reznice ................................................................................................................................................58 Deutzia scabra Thunb. syn. D. sieboldiana Maxim. – hrapava deucija............................................58 Reznice ................................................................................................................................................58 Forsythia x intermedia – hibridna forsitija, forzicija, forzitija (F. viridissima x F. suspensa var. fortunei)..........................................................................................59 Reznice ................................................................................................................................................59 Forsythia suspensa (Thunb.) Vahl syn. Syringa suspensa Thunb. – viseća forsitija, kineska forsitija, obična forzitija i var. atrocaulis, fortunei i sieboldii...........................................................59 Reznice ................................................................................................................................................59 Forsythia viridissima Lindl. – zelena forsitija, šibolika forzitija, tamnozelena forsitija.................60 Reznice ................................................................................................................................................60 Ginkgo biloba L. syn. Salisburia adiantifolia Sm. – dvolapi ginko...................................................61 Sjeme ...................................................................................................................................................61 Ilex aquifolium L. – obična božika, bodljasta božikovina, božikovina.............................................62 Sjeme ...................................................................................................................................................62 Reznice ................................................................................................................................................62 Juniperus horizontalis Moench syn. J. hudsonica J. Forbes, J. prostrata Pers., J. sabina var. hudsonica Knight et T. A. Perry, J. sabina var. humilis Hook., J. sabina var. procumbens Pursh, J. sabina var. prostrata (Michx.) Loudon, J. virginiana var. prostrata (Pers.) Torr. – puzava borovica...................................................................................................................................................63 Reznice.................................................................................................................................................63 Juniperus procumbens (Endl.) Miq. syn. J. chinensis var. procumbens Endl. – sagasta borovica64 Reznice.................................................................................................................................................64 Juniperus virginiana L. syn. Sabina virginiana Antoine – virginijska borovica, crveni cedar, mirisna borovica, virginijska somina, virginijski cedar.....................................................................65 Reznice ................................................................................................................................................65 Magnolia L. 1753. (Magnoliaceae) – magnolja, šaholjan...................................................................66 Reznice.................................................................................................................................................66 Magnolia xsoulangeana Soul.-Bod. syn. M. denudata x M. liliiflora – Soulangeova magnolija, šaholjan...................................................................................................................................................67 Reznice ................................................................................................................................................67

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Povaljenice .........................................................................................................................................68 Picea abies (L.) H. Karst. syn. P. excelsa (Lam.) Link, P. vulgaris Link, Abies excelsa (Lam.) Poir., A. picea Mill., Pinus abies L. – obična smreka, obična smrča, omorika, smrča, smreka.....69 Sjeme....................................................................................................................................................69 Picea glauca (Moench) Voss syn. P. alba (Mûnchh.) Link, P. canadensis (Mill.) Britton, Sterns et Poggenb. Non (L.) Link, P. laxa Sarg., Abies canadensis Mill., Pinus glauca Moench – sura smreka, bijela smreka, bijela smrča, kanadska smreka, sinja smreka, sura smrča..........................................................................70 Reznice ................................................................................................................................................70 Picea pungens Engelm. syn. P. commutata hort., P. menziesii Engelm., P. parryana Sarg. – bodljikava smreka, bodljasta smreka, bodljikava smrča, plava smreka..........................................71 Sjeme ...................................................................................................................................................71 Reznice ................................................................................................................................................71 Cijepljenje ...........................................................................................................................................72 Pieris japonica (Thunb. ex Murray) D. Don ex G Don syn. Andromeda japonica Thunb. ex Murray – japanski pijeris......................................................................................................................73 Reznice.................................................................................................................................................73 Prunus avium (L.) L. syn. Cerasus avium (L.) Moench, C. nigra Mill. – trešnjina prunika, divlja trešnja, drobnica, ptičarica, trešnja.....................................................................................................74 Sjeme ...................................................................................................................................................74 Prunus laurocerasus L. syn. Cerasus laurocerasus (L.) Loisel., Laurocerasus officinalis M. Roem., Padus laurocerasus (L.) Mill. – lovorvišnjina prunika, lovorvišnja, zeleniče.....................75 Reznice.................................................................................................................................................75 Sorbus L. 1753. (Rosaceae) – mukinja, brekinja, jarebika, oskoruš, oskoruša...............................76 Sjeme ...................................................................................................................................................76 Sorbus aria (L.) Crantz syn. Aria nivea Host, Crataegus aria L., Pyrus aria (L.) Ehrh. – obična mukinja, brašnava oskoruša, europska mukinja, merala, muk, mukinja, mukovnica...................77 Sjeme ...................................................................................................................................................77 Cijepljenje............................................................................................................................................77 Sorbus aucuparia L. syn. Pyrus aucuparia (L.) Gaertn. – jarebikina mukinja, gorska smrdljika, jarebika, jerebina, jasika, obična jarebika, oskoruša, jerebika, planinska oskoruša, rebika........78 Sjeme ...................................................................................................................................................78 Reznice ................................................................................................................................................78 Cijepljenje............................................................................................................................................78 Spiraea L. 1753. (Rosaceae) – suručica, suručarka............................................................................79 Reznice ................................................................................................................................................79 Spiraea x arguta «Compacta» Zabel syn. S. x multiflora x S. thunbergii – oštrozuba hibridna suručica, kultivar «Compacta».................................................80 Reznice ................................................................................................................................................80 Spiraea x billardi Hering. syn. S. douglasii Hook. x S. salicifolia L.) – Bilardova suručica...................................................................................................80 Reznice ................................................................................................................................................80 Spiraea bullata Maxim., syn. Spiraea japonica L. f., S. callosa Thunb., S x bumalda Burv. – japanska suručica...................................................................................................................................80 Reznice ................................................................................................................................................80 Spirea x bumalda syn. S. japonica L. x S. albiflora Mig. Zab. – Bumaldova suručica...................81 Spiraea cantoniensis Lour. syn. S. reevesiana Lindl. ex Cambess. – Reevesova suručica..............81 Reznice ................................................................................................................................................81 Spiraea japonica var. alpina L. f. – japanska suručica, varijetet alpina..........................................82 Reznice ................................................................................................................................................82 Spiraea x lemonei...................................................................................................................................82 Reznice ................................................................................................................................................82 Spiraea menziesii....................................................................................................................................83 Reznice ................................................................................................................................................83 Spiraea x multiflora Zabel. syn. S. crenata x S. hypericifolia – mnogocvjetna suručica................83 Reznice ................................................................................................................................................83 Spiraea nipponica Maxim. syn. S. bracteata Zabel – zaliskava suručica.........................................83 Reznice ................................................................................................................................................83 Taxus baccata L. syn. T. communis Sen. – obična tisa, bobičasta tisa, europska tisa.....................84 Sjeme ...................................................................................................................................................84

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Reznice ................................................................................................................................................84 Thuja occidentalis L. syn. T. obtusa Moench, T. odorata Marshall – obična američka tuja, zapadna smrekuša..................................................................................................................................86 Reznice ................................................................................................................................................86 Thuja orientalis L. syn. Biota orientalis (L.) Endl., Platycladus orientalis (L.) Franco, P. stricta Spach – obična azijska tuja, azijska tuja, biota, istočna tuja, iztočna smrekuša.............................87 Reznice.................................................................................................................................................87 Thuja plicata Donn ex D. Don syn. T. gigantea Nutt., T. lobbii hort. ex Gordon, T. menziesii Douglas ex Endl. – golema tuja, nabrana tuja....................................................................................87 Reznice.................................................................................................................................................87 Thujopsis dolabrata (L. f.) Siebold et Zucc. syn. T. dolabrata var. australis A. Henry, Thuja dolabrata L. f. – japanska hiba, hiba...................................................................................................88 Reznice ................................................................................................................................................88 Viburnum opulus L. – crvena hudika, bekovina, crvena kalina, obična bekovina, udika bekovica ..................................................................................................................................................................89 Reznice.................................................................................................................................................89 Weigela florida (Bunge) A. DC. syn. W. rosea Lindl., Calysphyrum floridum Bunge, Diervilla florida (Bunge) Siebold et Zucc. – kineska vajgelija, ružičasta vajgelija.........................................90 Reznice ................................................................................................................................................90 .................................................................................................................................................................91

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

RAZMNOŽAVANJE SJEMENOM A. UVOD Razmnožavanje sjemenom je osnovni način razmnožavanja za više od 250.000 vrsta kritosjemenjača i 700 vrsta golosjemenjača. Suvremena proizvodnja sadnica obuhvaća: sjemenske plantaže, opremu za sabiranje i čuvanje sjemena, postupke za savladavanje dormantnosti, fungicide, herbicide,

pripremu

gredica,

rasadničarsku

mehanizaciju,

skladištenje

sjemena i opremu za pakiranje. Najveći problem u proizvodnji sadnica šumskog drveća iz sjemena je varijabilnost potomstva. Mnoge listopadne i vazdazelene vrste grmlja obično se razmnožavaju sjemenom, a kod njihovog potomstva primijećene su neznatne razlike.

B. PROVENIJENCIJA SJEMENA Provenijencija se odnosi na geografsko porijeklo sjemena. Geografsko porijeklo sjemena izuzetno je važno jer sjeme određenih vrsta koje rastu u sličnim uvjetima može imati različite karakteristike. Rasadničari predlažu uzgoj sadnica iz sjemena sakupljenog u neposrednoj blizini. Sjemenske plantaže nisu praktične uslijed uzgoja velikog broja vrsta u rasadnicima. Sjeme je potrebno sakupljati sa zdravih, vitalnih stabala podjednakog habitusa i lišća.

C. SAKUPLJANJE I RUKOVANJE SJEMENOM Prilikom sakupljanja sjemena najteže je prepoznati kada je sjeme zrelo. Sjeme je zrelo kada se težina svježeg (ili suhog sjemena) ne povećava. Najbolji pokazatelj zrelosti je poznavanje prirodne veličine i vremena sazrijevanja plodova/sjemena. Naizgled zrelo sjeme (veličina, boja) ima nedovoljno razvijene embrije (Ilex, Magnolia) i potrebno mu je prije klijanja dulje razdoblje naknadnog dozrijevanja (obično na toplim temperaturama). Hladna stratifikacija nema nikakav učinak ako embrio nije fiziološki spreman na klijanje.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Sjemenu nekih vrsta pogoduje sakupljanje prije zrenja i sjetva neposredno nakon sakupljanja. Kod vrsta Acer palmatum, Viburnum ssp., Carpinus spp., Ostrya spp., Tilia spp., rano sakupljanje i sjetva smanjuju vrijeme klijanja za jednu godinu. Suhom i naboranom sjemenu treba najmanje dvije godine da proklije. 1. Postupak nakon sakupljanja Sjeme se nalazi u plodovima i kod vrsta kritosjemenjača obavijeno je perikarpom (jednim ili više). Sjeme većine golosjemenjača nalazi se u češerima koje je potrebno sakupiti prije prirodnog trušenja sjemena. Za otvaranje češera nekoliko vrsta borova potrebno je provesti postupke močenja i/ili sušenja. Neke vrste golosjemenjača imaju golo sjeme s mesnatim arilusom. 2. Mesnati plodovi i sjeme Mesnati plodovi su oni koji imaju mesnato usplođe poput vrsta iz rodova Malus, Pyrus, Prunus, Cornus, Cotoneaster, Magnolia, Euonymus. Istraživanja su dokazala postojanje inhibitora rasta u mesnatom usplođu. Vrsta Liriope muscari posijana sa usplođem, isklijala je u malom postotku (25 do 38 %), ali kada je usplođe odvojeno, prosječna klijavost bila je 90 % i više. Odvajanjem mesnatog usplođa ili sjemene ljuske smanjuje se mogućnost nastanka gljiva i bakterija tijekom čuvanja. Očišćeno sjeme može se osušiti i tretirati odgovarajućim fungicidom i čuvati do sjetve ili stratifikacije. Sjeme se može odvajati od usplođa ručno, a za veće količine koriste se strojevi. Stroj pomoću vode odvaja i ispire usplođe od sjemena. Prije postupka odvajanja poželjno je močenje plodova ili sjemena u trajanju od 6-24 sata. Ako su plodovi izrazito krupni, potrebno ih je staviti u plastične vrećice da bi omekšali. Kod većine mesnatih plodova koji imaju sjeme s tvrdom ljuskom (Cotoneaster, Chionanthus, Cornus) ono se bez problema odvaja od usplođa, za razliku od sjemena Magnolije i Euonymusa koje se može oštetiti tijekom postupka čišćenja. Močenje prije čišćenja olakšava odvajanje sjemena od usplođa. Sjeme Magnolije potrebno je čistiti ručno. Za odvajanje manjih količina sjemena može se koristiti i ručna mješalica.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

D. ČUVANJE SJEMENA Za čuvanje sjemena najvažniji uvjet je zdravo sjeme visokog vitaliteta, bez oštećenja uzrokovanih bolestima i insektima. Prosječan sadržaj vlage većine vrsta treba biti od 5 do 12%. Sjeme vrste Betula papyrifera s 0.6% vlage čuvano je s jednakom uspješnošću kao i sjeme hrasta s 30%-tnim sadržajem vlage. Krupno sjeme poput sjemena hrasta, kalifornijskog i običnog divljeg kestena obično je teško čuvati tijekom duljeg vremena. Nakon sakupljanja takvo sjeme najbolje je odmah posijati. Sjeme kalifornijskog divljeg kestena i običnog divljeg kestena sadrži u prosjeku 50 % vlage. Čuvanje na hladnom može produljiti vitalitet sjemena. U prirodnim uvjetima sjeme bora i smreke zadržava vitalitet tijekom jedne godine. Sjeme navedenih rodova čuvano na niskim temperaturama može ostati vitalno od 6 do 10 godina. Za čuvanje sjemena koriste se plastične vrećice i staklenke s poklopcem. Nakon sušenja sjeme je potrebno čuvati u hermetički zatvorenim posudama. Radi utvrđivanja vitaliteta sjemena, povremeno je poželjno provoditi testove rezanja ili tetrazol-testove. Za uspješno čuvanje sjemena najvažnije je održavati: (1) stalnu temperaturu i vlagu; (2) što je moguće nižu temperaturu i sadržaj vlage. Odstupanja u temperaturi i vlazi dovode do smanjenja vitaliteta. Niske temperature i mali sadržaj vlage usporavaju ili zaustavljaju negativno djelovanje insekata i bolesti. Najpovoljnija temperatura za čuvanje sjemena je od 0.5 do 10ºC, a najoptimalnija ispod 5ºC. Prihvatljive su i temperature ispod 0ºC (-4ºC). Sjeme nekih vrsta drveća i grmlja zamrznuto u tekućem dušiku (160ºC) također je sačuvalo vitalitet.

E. VITALITET SJEMENA Tetrazol-testovi služe za utvrđivanje vitaliteta sjemena. O tetrazol-testu i njegovoj primjeni govore Hartmann i Kester. Sjeme (cijelo ili prerezano) moči se u kemikaliji (otopina od 0.1 do 1%) u trajanju od 2 do 24 sata. Duljina močenja ovisi o vrsti sjemena. Žive stanice sjemena (embrija i endosperma) u dodiru s kemikalijom poprime crvenu boju.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Za određivanje vitaliteta sjemena mogu su koristiti testovi odvojenih embrija (ovaj postupak relativno je spor) i radiografskog snimanja. Najjednostavniji način za utvrđivanje zdravstvenog stanja sjemena (i vjerojatno vitaliteta) je test rezanja. Potrebno je prerezati sjeme i pogledati bijelo/tvrdo tkivo. Ovo nije potpuno pouzdana metoda, ali je rasadničari ipak koriste.

F. POSTUPCI ZA SAVLADAVANJE DORMANTNOSTI SJEMENA 1. Predsjetvena priprema nedormantnog sjemena Sjeme mnogih vrsta drveća nije dormantno i može se sijati odmah nakon čišćenja. Drugi način je skladištenje takvog sjemena do proljetne sjetve. Zbog kasnih proljetnih mrazeva preporučamo sjetvu izvršiti kasno u proljeće. 2. Dormantnost zbog nepropusnosti sjemene ljuske Sjeme može imati tvrdu ljusku koja je nepropusna za vodu. Ovakvu ljusku potrebno je omekšati ili oštetiti kako bi se omogućilo upijanje vode i početak klijanja. Jedan od prvih preduvjeta za klijanje sjemena je sposobnost upijanja vode. Radi lakšeg klijanja, sjeme vrsta Albizia sp., Gleditsia triacanthos, Gymnocladus dioicus, Cytisus sp., Cladrastis lutea i Robinia sp. potrebno je samo skarificirati. Dormantnost zbog nepropusnosti sjemene ljuske može se savladati slijedećim postupcima: (1) jesenskom sjetvom (prepuštanje prirodnim mikrobiološkim, fizičkim i kemijskim uvjetima u tlu); (2) mehaničkim sredstvima poput turpije ili trešnjom sjemena u bubnjevima ili miješalicama obloženim brusnim papirom. Za veće količine sjemena koriste se strojevi. (3) Korisno je i močenje u vrućoj vodi. Vodu je potrebno zagrijati na 88ºC, preliti po sjemenu i ostaviti 6 do 12 (24) sata. Nakon toga vodu je potrebno odliti i sjeme zasijati. Nabubrenost sjemena pokazatelj je količine upijene vode. (4) Kemijsko tretiranje kiselinom omekšava sjemenu ljusku. Koristi se koncentrirana sumporna ili nitratna kiselina. U radu s kiselinom potreban je poseban oprez (zaštitne naočale i odijelo). Sjeme staviti u suhu staklenu posudu i preliti kiselinom. Omjer sjemena i kiseline mora biti 1:2.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Potrebno je više puta promiješati, te kontrolirati debljinu ljuske. Nekoliko sjemenki izvaditi, isprati, prerezati na pola. Različite partije sjemena iste vrste mogu imati tanju ili deblju ljusku. Odliti kiselinu

kroz sito, sjeme ispirati

hladnom vodom 5-10 minuta. Raširiti sjeme po papiru i ostaviti da se osuši na sobnoj temperaturi. U ovisnosti o dormantnosti, sjeme ja sada spremno za sjetvu, hladno-vlažnu ili toplo-vlažnu statifikaciju. Kod dvostruko dormantnog sjemena, skarifikacija može u potpunosti ili djelomično zamijeniti toplu stratifikaciju. 3. Dormantnost zbog embrija Ova vrsta dormantnosti povezana je s uvjetima u samom embriju koji onemogućuju klijanje čak i u idealnim uvjetima. Embriju je potrebno razdoblje naknadnog dozrijevanja pomoću hladne i vlažne stratifikacije nakon koje započinju biokemijski procesi koji omogućuju početak klijanja sjemena. Kod nekih vrsta radikula (primarni korijen) pojavljuje se za vrijeme hladne stratifikacije što upućuje da je sjeme spremno za sjetvu. Tijekom stratifikacije u sjemenu se odvijaju kemijske promjene koje će omogućiti klijanje. Ovaj proces nazivamo naknadno dozrijevanje sjemena. Za uspješnu stratifikaciju sjeme treba upiti vodu, biti u uvjetima određene aeracije (dovoljno kisika) i biti na odgovarajućoj temperaturi tijekom točno određenog vremena. Upijanjem vode započinju procesi izmjene enzima koji dovode do hidrolize tvari sadržanih u sjemenu. Tijekom stratifikacije sjeme se ne smije osušiti jer to može spriječiti naknadno dozrijevanje. Kisik je potreban za izmjenu tvari. Ako nedormantno sjeme izložimo čistom ugljičnom dioksidu, ono postaje dormantno i ne reagira na stratifikaciju. Medij koji se koristi za stratifikaciju sjemena ne smije biti previše vlažan jer to smanjuje sadržaj kisika. Najidealnije su plastične vrećice jer zadržavaju vlagu i dopuštaju izmjenu plinova. Temperatura hladne stratifikacije je važna jer se proces naknadnog dozrijevanja odvija na temperaturi između 13ºC i 16ºC i prestaje na višim temperaturama. Za većinu sjemena najoptimalnija temperatura stratifikacije je na 5ºC. Na višim temperaturama (npr. 10ºC) postupak naknadnog dozrijevanja trajat će dulje.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Za toplu stratifikaciju najoptimalnija je promjenjiva temperatura od 20-30ºC, a više ili manje stalna temperatura (21ºC -24ºC) imat će također povoljan učinak. Po završetku stratifikacije klijanje se najbolje odvija na temperaturama između 21ºC i 27ºC. Vrijeme stratifikacije također je važno jer oslobađa sjeme dormantnosti i omogućuje ujednačenije i brže klijanje. Vrijeme je usko povezano s temperaturom. Najkraće vrijeme naknadnog dozrijevanja postiže se na optimalnim temperaturama za hladnu stratifikaciju. Unutar jedne partije sjemena pojedinim sjemenkama potrebno je različito vrijeme stratifikacije. Fordham je primijetio da sjeme vrste Cedrus deodara bez hladne stratifikacije klije sporadično tijekom dva mjeseca. Dva mjeseca hladne stratifikacije rezultiraju ravnomjernom klijavošću unutar 4 do 7 dana. Ovo vrijedi za većinu vrsta. Što su temperatura i vrijeme stratifikacije bliži optimumu, klijanje je ravnomjernije i brže. Postoje

brojni

načini

savladavanje

dormantnosti

sjemena,

ali

najjednostavniji je sjetva u vanjske gredice ili lijehe i prepuštanje prirodnim uvjetima. Mnogi veliki proizvođači sadnica na ovaj način postižu odlične rezultate. Pojedini rasadničari siju sjeme u pijesak, a gredice prekrivaju letvicama ili drugim prikladnim materijalom. Na ovaj način stratifikacija se odvija prirodnim putem. Zbog svoje jednostavnosti i učinkovitosti ova metoda prikladna je za mnoge vrste. Ključ uspjeha je u dobroj pripremi gredica, zaštiti od ptica i drugih životinja, odgovarajućoj gustoći i dubini sjetve, vlazi, prihrani, zaštiti od insekata, bolesti i korova. Mnogi rasadničari stvaraju «umjetnu» stratifikaciju stavljanjem sjemena u vlažan supstrat poput pijeska, vermikulita, treseta, tla itd, te miješaju sjeme sa supstratom u određenom omjeru. Sjeme pomiješano sa supstratom zatim se čuva na hladnom (1-5ºC) tijekom odgovarajućeg razdoblja i sije u proljeće (odnosno u neko drugo vrijeme) početkom vegetacije. Za male partije sjemena neki koriste vlažan, ali ne previše mokar, treset od mahovine i plastične vrećice koje obilježavaju etiketama. Omjer medija za stratifikaciju i sjemena je obično 4:1. Sjeme se stavi na medij i prekrije slojem debljine 1-3 promjera sjemenke. Vrećice se stavljaju u hladnjak i bilježi se početak i završetak stratifikacije.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

4. Dvostruka dormantnost Mnoge vrste sjemena, osobito onog šumskog, imaju tvrdu nepropusnu sjemenu ljusku i dormantan embrio. Sjemenu ljusku ili perikarp ploda treba omekšati da bismo omogućili upijanje vode. Nakon toga hladno i vlažno razdoblje bit će dovoljno za savladavanje dormantnosti embrija. Klasični primjer ovog postupka vidljiv je u tablici br. 3. Sjeme judinog drva koje nije skarificirano u kiselini, nakon 1-2 mjeseca hladne stratifikacije imalo je klijavost od 0 i 7%. Sjeme koje je najprije skarificirano u trajanju od 15, 30 i 60 minuta, a nakon toga izloženo hladnoj stratifikaciji u trajanju od dva mjeseca imalo je klijavost 87%. Skarificirano sjeme koje nije bilo izloženo hladnoj stratifikaciji proklijalo je samo 1%. Ovo je klasični primjer koji pokazuje važnost skarifikacije sjemene ljuske radi lakšeg upijanja vode i hladno-vlažne stratifikacije radi savladavanja dormantnosti embrija. Smo jedan od navedenih postupaka nije dovoljan za savladavanje dormantnosti. Razdoblja toplovlažne

(20-30ºC) , a zatim hladno-vlažne stratifikacije (0.5-5ºC) obično

savladavaju dvostruku dormantnost i omogućuju klijanje. Toplo razdoblje pokreće mikrobiološke i kemijske procese u sjemenoj ljusci koji, u stvari, simuliraju

skarificiranje

kiselinom.

Sjeme

nepropusnom

ljuskom

dormantnim embrijem može se zasijati krajem ljeta ili početkom jeseni. Rana sjetva dok je tlo još dovoljno toplo, omogućuje raspadanje sjemene ljuske, a zatim zimski uvjeti savladavaju dormantnost embrija. Kester govori o biljkama kojima je potreban poseban postupak radi lakšeg klijanja. One mogu imati dormantnu radikulu ili nedovoljno razvijen embrio, te im je potrebna toplo-hladna stratifikacija. Kao tipični primjeri navode se vrste iz rodova Viburnum i Chionanthus. Dvostruko dormantno sjeme zasijano u jesen obično proklije tek drugog proljeća. Ako se dvostruko dormantno sjeme sakupi krajem ljeta ili početkom jeseni i odmah posije, proklijat će već slijedećeg proljeća. Rana sjetva dok je tlo još toplo omogućuje mikrobiološku i kemijsku razgradnju sjemene ljuske, te naknadno dozrijevanje. Sjeme nekih vrsta, poput Acer palmatum, Acer griseum, Acer triflorum, Chionanthus virginicus, Halesia carolina i Stewartia pseudocamellia, osobito ako je suho, pokazuje nepravilno klijanje u razdoblju od 2 do 5 godina.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Dvostruko dormantnom sjemenu teško je precizno utvrditi potrebno vrijeme toplo-hladne stratifikacije. Pojava radikule kod sjemena Viburnuma znak je da je dormantnost savladana. Nakon toga sjeme je potrebno čuvati na hladnom radi savladavanja dormantnosti embrija. Zdravo (vitalno) sjeme koje je upilo vodu potpuno je spremno za različite vrste gore navedenih stratifikacije. Prosušeno sjeme može se godinama čuvati u hladnjaku, a ipak neće proklijati.

NAPOMENA Za razmnožavanje biljaka sjemenom u komercijalne svrhe potrebno je veliko znanje i iskustvo. Najvažniji čimbenici su zdravo sjeme, poznavanje predsjetvene pripreme sjemena, te nakon klijanja, primjena odgovarajućih načina za komercijalni uzgoj sadnica u razdoblju od jedne do dvije godine. U posljednjih nekoliko godina vršena su opsežna istraživanja upotrebe kartonskih ili plastičnih kontejnera bez dna (sa perforiranim dnom) i zračnog podrezivanja korijena. Kratkoročno, ova metoda je skuplja u odnosu na uzgoj sadnica na gredicama. Kod vrsta koje teško podnose presadnju kao i onih koje imaju veliku žilu srčanicu npr. Carya, Fagus, Juglans, Quercus i sl, ova metoda mogla bi imati veliku primjenu. Sjeme, ovisno o stupnju dormantnosti, može se stratificirati ili čuvati i posijati u proljeće u kontejnere podignute iznad tla. Korijen raste prema dnu kontejnera, a u dodiru sa zrakom njegovi vrhovi odumiru. Ta pojava naziva se zračno podrezivanje ili desekacija korijena. Ovaj postupak ponavlja se mnogo puta sve dok sekundarni, tercijarni itd. korijen ne naraste do dna i sve dok se ne formira gust korijenski sustav. Nastala sadnica ima dobro razgranat korijenski sustav. Takva sadnica može se presaditi u jesen ili čuvati tijekom zime, a zatim u proljeće presaditi. Radi rasadničara koji se bave uzgojem hrastova i drugih vrsta koje formiraju žilu srčanicu, te vrsta koje teško podnose presadnju, bilo bi potrebno provesti daljnja istraživanja kontejnerskog načina uzgoja.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Tablica 1. Klijavost sjemena vrste Magnolia grandiflora Postupak sa sjemenom Sjeme s arilusom Sjeme bez arilusa

Postotak

Broj dana od sjetve do

klijavosti 29*

klijanja 125 125

(2 sjemenke proklijale nakon 60 dana 125

Sjeme s arilusom, 24 sata močeno u vodi

(1 sjemenka proklijala nakon 60 dana)

Sjeme bez arilusa, 24 sata močeno u vodi Sjeme s arilusom, hladna stratifikacija

125

Ništa

Prosječan

u trajanju od 3 mjeseca Sjeme bez arilusa, Hladna stratifikacija

U trajanju od 3 mjeseca *Postotak klijavosti ispitivan je na 5 ponavljanja sa 20 sjemenki po ponavljanju (100 sjemenki). Sjeme koje nije bilo izloženo hladnoj stratifikaciji, tretirano je na način opisan u tablici i zasijano 11.11. Sjeme izloženo hladnoj stratifikaciji zasijano je 11.02.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Tablica 2. Klijavost sjemena vrste Gymnocladus dioicus nakon skarifikacije kiselinom Vrijeme močenja sjemena u

Postotak klijavosti

sumpornoj kiselini (sati) 0

7a*

93bc

100bc

95bc

82d

32 87bd *Broj (postotak klijavosti) nije dobiven sa razinom signifikantnosti od 5%. Korišten je Fisherov LSD test.

Tablica 3. Utjecaj skarifikacije i hladne stratifikacije na klijavost sjemena vrste Cercis canadensis, kanadsko judino drvo Trajanje skarifikacije u

Broj dana stratifikacije pri temperaturi od 5ºC 0 30 60 Klijavost, %

kiselini (min.) 0 1a* 0a 7a 15 1a 69b 85c 30 1a 69b 87c 60 1a 81c 88c *Broj (postotak klijavosti) dobiven Fisherovim testom. Isti nije dobiven sa razinom signifikantnosti od 5%.

RAZMNOŽAVANJE REZNICAMA

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

A. UVOD Razmnožavanje reznicama je možda najzanimljivija, ali ujedno i najteža metoda razmnožavanja biljaka. Reznice koje su se prošle godine zakorjenile u velikom postotku, možda neće opstati ove godine. Brojni čimbenici utječu na uspješnost razmnožavanja reznicama. Magnolia grandiflora često se ne zakorjenjuje u komercijalno isplativim količinama. U istraživanju provedenom na ovoj vrsti u američkoj saveznoj državi Georgia, vrijeme uzimanja, starost biljke, hormoni, supstrat, primjena različitih načina zalijevanja, grijana podloga, plastenik i prskanje nisu dali nikakve rezultate. Ipak, svako istraživanje donijelo je nove spoznaje koje su primijenjene u slijedećem istraživanju. Uspješno zakorjenjivanje postignuto je korištenjem grubog perlita u posudama dubine 10 cm. Prskanje (2,5 sec./5 minuta), plastenik, 53% zasjenjivanje platnom, bez grijanja podloge, podignuti stolovi u stakleniku, reznice uzete tijekom srpnja ili kolovoza (Georgia) s potpuno razvijenim listovima i vršnim pupovima (poluzrele), duljina 10 – 15 cm s dva do tri lista pri vrhu, vršni pup treba ostati, umakanje 5 sekundi u 1% otopinu NAA u 50%-tnom etanolu. Ovaj primjer pokazuje kako svaki čimbenik u postupku razmnožavanja reznicama može utjecati na rezultat.

B. ZAŠTO RAZMNOŽAVATI REZNICAMA? 1. Zadržavanje karakteristika Reznice se koriste da bi se zadržale određene karakteristike. Ovaj postupak razmnožavanja nazivamo KLONIRANJE budući da svaka jedinka ima sva svojstva roditeljske biljke. Kultivar Calycantus floridus «Athens» («Katherine») ima sladak miris i žute cvjetove.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Njegove prave odlike mogu se zadržati jedino razmnožavanjem reznicama. Kultivar «Athens» uzgojen iz sjemena može imati djelomično žute cvjetove, ali prevladavat će crveno-smeđi. 2. Ekonomski razlozi Troškovi razmnožavanja reznicama značajno su niži u odnosu na druge načine razmnožavanja biljaka. 3. Izbjegavanje inkompatibilnost prilikom cijepljenja Većina kultivara ukrasnog drveća razmnožava se cijepljenjem. Neki kultivari poput selekcioniranih jedinki Acer rubrum pokazuju visoki postotak inkompatibilnosti. C. VRSTE REZNICA

1. List Svaki vegetativni dio biljke može činiti reznicu, pa tako i list. Mnoge kućne biljke razmnožavaju se na ovaj način. Razmnožavanje šumskih vrsta pomoću listova malo se primjenjuje. Reznice koje čine samo jedan list, sastoje se od plojke, peteljke i kratkog izbojka s postranim pupom. Ova metoda nije komercijalno popularna. 2. Vršne reznice Vršne reznice obično se dijele na zelene (ljetne), poluzrele (poluodrvenjele) i zrele (zimske, odrvenjele). Ove vrste reznica mogu se vrlo jednostavno razlikovati, iako je ponekad teško razlikovati kraj jednog i početak sljedećeg stadija razvoja. Zrele reznice mogu se dalje podijeliti na reznice listopadnih vrsta, vazdazelenih četinjača i vazdazelenih listaća. Postoji nekoliko metoda pomoću kojih možemo odrediti je li reznica zelena, poluzrela ili zrela. Boja lista i izbojka, čvrstoća drveta i vrijeme razvoja vršnog pupa korisni su pokazatelji kod različitih vrsta. Fenološko stanje kultivara Photonia x fraseri «Birmingham» može se procijeniti pomoću boje listova i izbojka. Nepotpuno razvijeni listovi su 3-6 tjedana svijetlo crvene boje.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

To je razdoblje kada su reznice zelene. Kada listovi poprime zelenu boju reznice su poluzrele, a u jesen zrele. a. Zelene reznice Zelene reznice drveća i grmlja su od ovogodišnjih izbojaka. Tkivo reznice može se odvojiti noktom. Postoje listovi različitih veličina; vršni listovi su mali i nerazvijeni, stariji listovi su više ili manje potpuno razvijeni. Reznice se mogu lagano odlomiti i brzo uvenu. Zbog toga ih je potrebno držati na hladnom i vlažnom mjestu. Neke vrste imaju zelene reznice do kraja ljeta i početka jeseni. U tu skupinu pripadaju Weigela, Lagerstroemia, Kerria i Spiraea. Razdoblje za uspješno zakorjenjivanje zelenih reznica može biti relativno kratko. Vrijeme zakorjenjivanja ne bi se trebalo zasnivati na kronološkom, već na fiziološkom kalendaru (stanje reznice). Zelene reznice trebaju biti duljine u prosjeku 5 – 13 cm s nekoliko nodija. Kod osobito zelenih reznica treba posebno paziti da ne uvenu. Teško se pikiraju. Takove reznice često propadnu na stolovima za razmnožavanje. Reznice crvenog i sladornog javora brzo propadnu ako su previše zelene. Jednostavno povlačenje reznice prema gore uz lagani pritisak pokazuje je li reznica zakorjenjena ili ne. U tom trenutku potrebno je smanjiti ili isključiti prskanje budući da zelene reznice mogu brzo propasti. Može se koristiti niska koncentracija hormona u rasponu od 1000 do 3000 ppm, u prahu ili otopini. b. Poluzrele reznice Ova vrsta reznica uzima se ljeti i koristi se za razmnožavanje vazdazelenih listaća poput rododendrona, fotinije, mirisnice, kurike, magnolije, kamelije i lovorvišnje. Najpovoljnije razdoblje je od sredine srpnja do početka rujna. Rast izbojaka je završen, reznica je dovoljno čvrsta i listovi su potpuno razvijeni. Mekane vrhove treba ukloniti. Nerazvijeni listovi i vrhovi vrste Magnolia grandiflora uvenu tijekom zakorjenjivanja. Listopadno drveće i grmlje može se također zakorijeniti poluzrelim reznicama. Najbolje su reznice duljine 7-15 cm s kojih je potrebno ukloniti pola listova. Neki rasadničari smanjuju lisnu površinu, no ne postoje pouzdani dokazi je li to korisno. Korisno je ozljeđivanje reznice i upotreba hormona. Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Vazdazelene četinjače, poput borovice, mogu se zakorjeniti poluzrelim reznicama. Za većinu vazdazelenih četinjača korisno je izlaganje niskim temperaturama. Reznice se bolje zakorjenjuju kada se uzimaju u razdoblju od rujna do zime. c. Zrele reznice listaća Zrelim reznicama razmnožavaju se listopadne vrste. Reznice se uzimaju od listopada do početka vegetacije u rano proljeće, odnosno u razdoblju kada su bez asimilacijskih organa. Na ovaj način mogu se također razmnožavati i neke vrste vazdazelenih četinjača poput tise, borovice i tuje, kao i vrste vazdazelenih listača poput božike, lovorvišnje i fotinije. Zrele reznice su jeftin način razmnožavanja listopadnih vrsta. Uzimaju se tijekom jeseni i zime s prošlogodišnjih izbojaka. Reznice odrežemo pilom na duljinu 15-50 cm (po mogućnosti i dulje), tretiramo ih hormonom, pikiramo izravno na polje (jesen ili zima) ili ih ostavimo da kalusiraju, a zatim ih presađujemo. Postoje različiti postupci: Grijana podloga – donji dio reznice tretiran hormonom konc. 2500 do 5000 ppm grije se na 21 ºC, a vrhovi ostaju hladni. Plastične vrećice – zrele reznice pripremimo, umočimo u hormon konc. 20004000 ppm, hermetički zatvorimo u plastične vrećice i stavimo na tamno mjesto pri temperaturi od 10 ºC. Nakon kalusiranja/zakorjenjivanja presadimo ih. Hladni postupak – reznice podjednake veličine svežemo u snopove (baliramo) i utrapimo s vrhovima okrenutim prema dolje. Krajevi reznica moraju viriti nekoliko centimetara iznad razine tla. Topli postupak – reznice se uzimaju u jesen, tretiraju hormonom i čuvaju u vlažnim uvjetima kroz 3 - 5 tjedana na temperaturi od oko 21 ºC, a nakon toga možemo ih presaditi u područjima s blagom klimom ili ih držati na hladnom sve do proljeća. Vanjske gredice – istraživanje u SAD-u pokazalo je da se zrele reznice četinjača uključujući i fotiniju, aukubu, božiku te borovicu mogu uspješno zakorijeniti na vanjskim gredicama koje imaju grijanu podlogu.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Ovaj postupak primjenjuje se ako se reznice uzimaju u siječnju, veljači i ožujku, tretiraju hormonom i stave pod najlon. Gredice bez grijane podloge nisu pokazale uspjeh. d. Zrele reznice vazdazelenih četinjača Vazdazelene četinjače često se zakorjenjuju krajem jeseni i zimi u stakleniku. Tuja, pačempres, borovica (patuljaste vrste) i tisa mogu se jednostavno zakorjeniti na ovaj način iako je za zakorjenjivanje potrebno do 3 mjeseca. Bor, jela, smreka i druge vrste poput nekih patuljastih četinjača teže se zakorjenjuju u komercijalno isplativim količinama. S reznica duljine 10 – 20 cm uklanjaju se donje iglice. Poželjno je ozljeđivanje reznica, tretiranje hormonima i pikiranje u mješavinu treseta i perlita, pijesak ili koru. Reznice se obično prskaju, a korisnim se pokazao i zatvoreni plastenik sa ili bez grijane podloge. Cupressocyparis leylandii najuspješnije se zakorjenjuje reznicama uzetim tijekom veljače ili ožujka. Tijekom trogodišnjeg istraživanja s ovom vrstom u SAD-u (Georgia) postignuto je zakorjenjivanje veće od 90%. Korištene su reznice dužine 10 – 15 cm sa smeđim drvom pri osnovi, uklonjeni su vrhovi, korišten je hormon IBA konc. 3000 – 8000 ppm u 50% etanolu, te prskanje ili plastenik. Grijana podloga pokazala se korisnom tijekom prskanja, ali čini se da u plasteniku ne pomaže. Reznice se zakorjenjuju za 10 – 12 tjedana i nakon toga mogu se presaditi. Potrebno ih je prihraniti da bi tijekom vegetacije dosegle visinu od 25 – 30 cm. Na isti način uspješno se mogu zakorjeniti tuja i borovica. 3. Korjenove reznice Vrlo malo šumskih rasadnika koristi se ovom metodom jer je vrlo skupa i dugotrajna. Korjenove reznice uzimaju se od prosinca do ožujka, ovisno o vremenskim uvjetima.

D. UZIMANJE REZNICA Udžbenici o razmnožavanju biljaka često propisuju da se reznice uzimaju rano u jutro ili u kasnim večernjim satima. Reznice je najbolje uzimati rano u jutro jer je turgor visok, a temperatura zraka je niža.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Za čuvanje reznica mogu se koristiti plastične vreće s ledom, mokre jutene vreće, prijenosni hladnjaci itd. Reznice je najbolje uzimati s ispravno determiniranih matičnih biljaka koje su adekvatno prihranjivane i prskane protiv bolesti i štetnika.

E. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA ZAKORJENJIVANJE REZNICA 1. Hranjiva/ugljikohidrati/dušik Reznice uzete s matičnih biljaka uzgojenih u povoljnim uvjetima uz optimalnu količinu vlage, ugljikohidrata i hranjiva predstavljaju dobar materijal za razmnožavanje. Takve reznice zakorjenjuju se u visokim postocima. 2. Starost Reznice uzete s mladih matičnih biljaka zakorjenjuju se puno uspješnije od reznica uzetih sa starijih biljaka. Smatra se da starenjem biljke dolazi do povećanja inhibitora zakorjenjivanja. Za razmnožavanje biljaka koje se teško zakorjenjuju rasadničari se koriste metodom orezivanja matičnih stabala. Općenito vrijedi pravilo što je reznica udaljenija od korijena biljke, teže se zakorjenjuje. Magnolija se vrlo teško zakorjenjuje osobito reznicama uzetim sa starijeg stabla. Za njezino razmnožavanje potrebno je zakorjeniti nekoliko reznica koje će nam služiti kao matična stabla. Matična stabla održavaju se orezivanjem. 3. Optimalno vrijeme Neke biljke mogu se zakorjeniti tijekom cijele godine (npr. vrba, fotinija, forsitija), a druge samo u određeno vrijeme. Vrijeme uzimanja reznica ovisi o vanjskim ekološkim čimbenicima koji utječu na fiziološke procese. U proljeće i početkom ljeta reznice su zelene. Početkom mirovanja vegetacije, uslijed smanjenja dnevnog svjetla i nižih temperatura, reznice postaju zrele.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

4. Uzimanje reznica s kultivara a. Klonski materijal Postoje velike razlike između zakorjenjivanja reznica uzetih sa tipične vrste i njenog kultivara. Reznice treba uzimati s izbojaka bez cvjetova. Nekoliko istraživanja dokazalo je da se vršne reznice bolje zakorjenjuju ako su uzete prije ili poslije cvatnje. U engleskoj literaturi navodi se nekoliko tipova reznica: reznice s petom starijeg drveta, reznice s dijelom starijeg drveta (poput bata) i klasične (ravne) reznice. Magnolia grandiflora bolje se zakorjenjuje reznicama s dijelom starijeg drveta. Leylandova čemprika bolje se zakorjenjuje reznicama čije je drvo pri osnovi poprimilo smeđu boju. To vrijedi i za tisu i vazdazelene četinjače. b. Položaj reznice na biljci Položaj reznice na biljci može utjecati na uspješnost zakorjenjivanja. Dokazano je da se reznice uzete s postranih izbojaka zakorjenjuju bolje od onih s vršnih izbojaka. Picea pungens var. glauca «Moerheimii» zakorjenjena reznicama s donjih dijelova grana, razvila se u široku, bogatu, srebrno plavu formu. Topophysis je pojam koji označava karakteristike rasta kada se koriste reznice s različitih dijelova biljke. Ortotropni tip odnosi se na reznice koje zadržavaju uspravan rast, a plagiotropni na one koje će nastaviti rasti postrano. 5. Ozljeđivanje i prstenovanje a. Ozljeđivanje reznica Za većinu vrsta i kultivara ozljeđivanje nije potrebno. Ipak, preporučuje se kod određenih vrsta iz roda Magnolia, Rhododendron, Ilex, Juniperus, Thuja i dr. Ozljeda treba biti duljine oko 1,25 – 2,5 cm, može biti plića ili dublja, jednostrana ili s obje strane reznice. Ozljeđivanje dovodi do unutarnje izmjene hormona koji pospješuju zakorjenjivanje. Ozljeđivanje se preporučuje kod poluzrelih i zrelih reznica. Ozljeđivanje je često ključni čimbenik uspješnog zakorjenjivanja. Mnoge vrste vazdazelenih četinjača ozljeđuju se tijekom uklanjanja iglica.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

b. Prstenovanje reznica To je oblik ozljeđivanja reznica kružnim izrezivanjem kore. Preduvjet za zakorjenjivanje reznica drveća koje se teško razmnožava na ovaj način (hrast, orah, bor) upravo je prstenovanje. To se vrši na stablu ili se reznice uzmu sa stabla, prstenuju i zakorjenjuju uz pomoć zamagljivanja.

c. Primjena crne ljepljive trake Biljke u mirovanju vegetacije prekrivaju se crnom plastičnom folijom (koja reducira svjetlost za 99%). Kada se pojave novi izbojci duljine 5-8 cm, otkriva se sjeverni dio kako bi se žuto zelene mladice prilagodile na svjetlo. Tada se mladica pri osnovi omota crnom ljepljivom trakom (kao zaštita) a ujedno se dopušta listovima da pozelene. Reznice se nakon toga uzimaju i tretiraju hormonom IBA. Daljnji postupak s reznicom je uobičajen. 6. Hormoni a. Uvod Smatra se da više od 10.000 kemijskih sredstava može imati povoljan učinak na određene fiziološke procese u biljci. Primjena kemijskih sredstava u razmnožavanju biljaka započela je 1934. godine otkrićem auksina, indol-3octene kiseline (IAA). Istraživanja koja su 1935. godine proveli Zimmerman i Wilcoxon pokazala su da dva sintetička auksina (ne postoje kod «višeg» bilja), indol-3-buterna kiselina (IBA) i naftiloctena kiselina (NAA) pospješuju zakorjenjivanje. Suvremena znanost o razmnožavanju biljaka primjenjuje IBA, NAA i njihove derivate. b. Nova kemijska sredstva U novije vrijeme pojavilo se nekoliko novih sintetičkih vrsta hormona IAA i IBA za koje se smatra da su bolji od dosad korištenih kiselina IAA i IBA. U upotrebi su slijedeće sintetičke vrste hormona: fenil indol-3-octena kiselina (P-IAA), 3-hidroksifenil indol-3-octena kiselina (3HP-IAA), fenil indol-3-buterna kiselina (P-IBA). Indol-3-butiramid (NP-IBA) i fenil-3-tiobuterna kiselina (P-ITB).

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

c. Najčešće dostupni hormoni Tablica 1. Komercijalni nazivi preparata za zakorjenjivanje navedeni u literaturi o razmnožavanju biljaka* Auxan Auxilan C-Mone Chloromone** Dip ´N Grow** Hormex 1, 3, 8, 16, 30, 45** Hormodin 1, 2, 3** HormoRoot A, B, C, 1, 2, 3, 4** Hormovita Jiffy Grow

Poliferol Ree Root Rhizopan Rootagen Rootone** Seradix Stim Root Synergol Wood´s Rooting Compound**

*Ovaj popis nije konačan **Preparati koji se koriste u SAD-u Na hrvatskom tržištu mogu se nabaviti preparati komercijalnih naziva: Rhizopon (proizvođač u R Austriji), Radix (proizvođač u R Sloveniji), Neokor, … d.

Komparativno

istraživanje

učinka

kemijskih

sredstava

zakorjenjivanje Ova istraživanja vršena su na vrsti Photinia x fraseri. Smatra se da je fotinija najprikladnija vrsta za testiranje jer se ne zakorjenjuje bez relativno visoke koncentracije hormona.

Tablica 2. Utjecaj odabranih kemijskih sredstava na postotak zakorjenjivanja, broj i duljinu korijena reznica vrste Photinia x fraseri

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Uporabljena kemijska sredstva Voda Etanol (50 %) Voda + 50 ppm B Kloromon Naphthaleneacetamide Hormodin #2 (0,3% IBA) NAA KNAA IBA KIBA KIBA + 50 ppm B IBA + NAA KIBA + KNAA Wood´s Dip ´N Grow

Karakteristike korijena Postotak

Broj

Duljina (cm)

0 7 3 17 67 3 87 53 63 33 83 83 23 97 100

0 0 0 1 6 0 11 5 7 2 8 8 2 26 24

0 0 0 5 28 1 59 30 46 8 47 47 10 116 151

e. Koncentracije hormona Svaka vrsta ili kultivar drugačije reagira na tretiranje hormonima. Optimalna koncentracija IBA hormona za jednu vrstu ne mora imati povoljan učinak na zakorjenjivanje druge vrste. Za svaku biljku postoji optimalan raspon koncentracija. Za većinu vrsta optimalno je brzo umakanje reznica u IBA

hormon

koncentracije

između

2500

5000

ppm.

Previsoke

koncentracije hormona uzrokuju palež pri osnovi reznice.

f. Kemijska svojstva i cijena IBA i NAA hormona Robbins sa sveučilišta Kansas proučavao je postojanost otopina IBA. Nakon 6 mjeseci nije bilo promjene u IBA koncentraciji ili u učinku zakorjenjivanja. Nakon 19 mjeseci čuvanja na sobnoj temperaturi ostalo je samo 26% prvobitne IBA koncentracije. U katalozima kemijskih proizvoda i u stručnoj literaturi hormoni IBA i NAA označeni su kao α, β ili γ. Gamma oblik (γ) hormona IBA je najučinkovitiji, dok alpha oblik (α) NAA 100 puta učinkovitije utječe na zakorjenjivanje reznica od beta oblika (β).

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Kako bi se jednim tretiranjem postigao najbolji učinak, često se koriste kombinacije hormona IBA i NAA. Cijene IBA hormona višestruko su veće u odnosu na NAA. g. Otapala kemijskih sredstava za zakorjenjivanje Mnogi rasadničari primjenjuju metodu brzog umakanja reznice u različite koncentracije hormona. Potrebno je otopiti IBA ili NAA kiselinu u organskom otapalu. IBA je topiva u etanolu, a NAA se otapa u 3,3%-tnom alkoholu. Uobičajeno otapalo je 50-postotna mješavina alkohola i vode. Osim čistih kiselina postoje i njihove soli. One se prodaju kao kalijeve i natrijeve soli. Soli su skuplje od kiselina, ali zbog svoje potpune topivosti u vodi jednostavnije su za primjenu. Ipak, one nisu uvijek jednako učinkovite za zakorjenjivanje jer u usporedbi s alkoholom, voda sporije prodire (penetrira) u reznicu. Neke biljke osjetljive su na alkohol i druga otapala i nakon tretiranja njihove reznice mogu odbaciti lišće. h. Usporedba između brzog umakanja i praha Relativna učinkovitost praha u odnosu na brzo umakanje predmet je brojnih rasprava. Mnoštvo dokaza upućuje na bolju učinkovitost brzog umakanja u odnosu na prah. Često se postavlja pitanje kako je umakanje u trajanju od 5 sekundi postalo standard. Ranija istraživanja pokazala su da umakanje u trajanju od 5 sekundi ima isti učinak na zakorjenjivanje kao i umakanje u trajanju od 160 sekundi. Umakanje u trajanju od 320 sekundi umanjuje zakorjenjivanje. Drugi način koji se koristi je razrjeđivanje IBA ili NAA otopine i dulje trajanje umakanja. Otopina može biti koncentracije od 20 do 200 ppm, a umakanje može trajati od 6 – 24 sata. Prema Howardu slični postoci zakorjenjivanja mogu se postići umakanjem u IBA otopinu konc. 5000 ppm u trajanju od 5 sekundi, 500 ppm u trajanju od 30 sekundi i 50 ppm s trajanjem od 18 minuta. Ovaj autor također je dokazao da se najbolji rezultati zakorjenjivanja postižu plitkim umakanjem reznice (2,5 cm).

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

F. SUPSTRATI ZA ZAKORJENJIVANJE I GNOJIVA Vršena su brojna istraživanja s ciljem utvrđivanja najboljeg supstrata. Stalno se nameće odgovor da najbolji supstrat ne postoji. Kada bismo morali odabrati jedan supstrat pogodan za većinu biljaka, bila bi to mješavina grubog perlita i treseta od mahovine u omjeru 2:1. Za vrstu Magnolia grandiflora ovaj supstrat bio je previše vlažan i reznica je propala. Općenito, za zakorjenjivanje reznica pogodan je bilo koji supstrat dobrih vodozračnih odnosa. 1. Neke vrste supstrata a. Pijesak Preporuča se grubi građevinski pijesak s promjerom čestica od 0.5 do 2 mm. Miješanje pijeska s drugim vrstama supstrata umanjuje aeraciju i propusnost. Fini pijesak (0.05 – 0.25 mm) nije pogodan za zakorjenjivanje. Biljke zakorijenjene u pijesku mogu imati prilično rijetko korijenje. Pijesak je vrlo težak (1121 – 1602 kg/m3), nije bogat hranjivima ima slabu sposobnost zadržavanja vode. Prije upotrebe pijesak moramo sterilizirati. Najveća prednost pijeska je njegova niska cijena i dostupnost na tržištu. Pijesak se može miješati s tresetom, perlitom i drugim dodacima kako bismo dobili odgovarajući medij.

b. Perlit Perlit nastaje lomljenjem vulkanske aluminijsko-silicijeve stijene. Naglim zagrijavanjem pri temperaturi od 982 ºC

dijelovi stijene se šire i

nastaju bijele lagane čestice. Perlit je sterilan, kemijski inertan, bez sposobnosti izmjene kationa i ima pH od 7–7.5. Težina perlita iznosi 128 kg/m3. Perlit se može koristiti godinama, ali se svake godine mora sterilizirati. Skuplji je od pijeska, a cijena mu je slična cijeni vermikulita. U čistom perlitu

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

razvija se rijetko korijenje a budući da ne sadrži hranjiva, reznice treba presaditi odmah nakon zakorjenjivanja. c. Vermikulit Vermikulit je glineni mineral s visokim udjelom kalija i magnezija. On nastaje zagrijavanjem na 760 ºC. Proširene čestice vermikulita sastoje se od niza paralelnih slojevitih pločica koje imaju visoku sposobnost upijanja vode i zadržavanja hranjiva. Vermikulit je sterilan i vrlo lagan (96 kg/m3). Čisti vermikulit koristi se za brzo zakorjenjivanje reznica. pH vermikulita kreće se od 7 do 7.5. Iako na tržištu postoji vermikulit različitih veličina čestica, najpogodniji za zakorjenjivanje je grublji vermikulit. Smjesa koja se često koristi kod prekrivanja sjemena sastoji se od vermikulita i treseta u određenom omjeru. d. Scoria i kamen plovučac Scoria je prirodna vulkanska stijena koja se lomi i separira po veličini. Porozna je, a težina 1 m3 iznosi 480 kg. Kamen plovučac je bijelo prirodno staklo nastalo naglim hlađenjem užarene vulkanske lave prije kristalizacije. Plovučac je relativno lagan i može biti zamjena za perlit. e. Kora U posljednje vrijeme kora nekih vrsta tvrdog drva i borova sve više se primjenjuje u kontejnerskom uzgoju biljaka. Biljke se uzgajaju u mljevenoj kori ili kori pomiješanoj s pijeskom ili drugim dodacima. Borova kora nije skupa, dostupna je na tržištu i učinkovita. Koristi se sama ili pomiješana s tresetom, perlitom ili drugim supstratima u omjeru 3:2:2. U nekim istraživanjima mješavina kore i perlita pokazala se boljom u odnosu na čistu koru. Kora za razmnožavanje mora biti mljevena i sadržavati 70 – 80 % čestica promjera od 6,35 do 95,25 mm, odnosno 20 – 30 % čestica promjera manjeg od 6,35 mm. Kora je relativno lagana, težina 1 m3 zračno prosušene kore iznosi 304 kg. U usporedbi s tresetom i perlitom kora je puno jeftinija. Tablica 3. Usporedba težine i pH vrijednosti odabranih supstrata za zakorjenjivanje Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Supstrat

Težina u

zračno-suhom

poljskom vodnom

vrijednost

stanju (kg/m3)

kapacitetu

½ treset - ½ pijesak ½ treset - ½ perlit Čisti pijesak (100 %) Čista mljevena

753 155 1033 306

(kg/m3) 974 399 1229 442

4,47 4,58 6,62 4,90

borova kora (100 %) ½ mljevena borova

758

974

5,15

kora - ½ pijesak ½ mljevena borova

218

367

5,23

kora - ½ perlit

Tablica 4. Usporedba cijene supstrata za zakorjenjivanje reznica drvenastih vrsta* Supstrat

Cijena supstrata u kn/ m3*

Cijena supstrata izražena u kn po m2 ili površini gredice dubine 10

Vermikulit (klasični

284

cm 95

hortikulturni) Perlit (klasični

331

110

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

hortikulturni) Kanadski treset od

414

138

mahovine Pijesak ½ treset - ½ pijesak ½ treset - ½ perlit Mljevena borova kora ½ mljevena borova

59 237 374 95 78

20 79 125 32 26

kora - ½ pijesak ½ mljevena borova

213

kora - ½ perlit *Cijene su preuzete s američkoga tržišta i pretvorene u kune po tečaju 1$=6,7 kn (srpanj, 2003). f. Treset Treset je širok pojam koji obuhvaća treset od mahovine iz roda Sphagnum, Hypnaceous i dr. Vrlo važan supstrat korišten kod razmnožavanja reznicama je Sphagnum treset koji se sastoji od suhih ili živih dijelova acidofilnih vrsta iz roda Sphagnum koje rastu na vlažnom staništu. Suhi treset vrlo je lagan, relativno je sterilan, može upiti 10-20 puta više vode od svoje težine, ima pH vrijednost od 3,5 – 4,0 kao i određena fungicidna svojstva. Budući da Sphagnum treset sadrži malu količinu hranjiva, biljke koje se dulje vrijeme uzgajaju u ovom supstratu pokazuju simptome nedostatka pojedinih hranjiva. Pomiješan s pijeskom i perlitom daje odličan supstrat za razmnožavanje. 2. Gnojiva Smatra

nije

potrebno

vršiti

prihranjivanje

prskanjem,

zamagljivanjem ili zalijevanjem sve dok se reznice ne zakorijene. Većina istraživača slaže se da je povoljan učinak gnojiva vidljiv tek nakon zakorjenjivanja. Prihranjivane reznice imaju bolje razvijen korijenski sistem i više hranjiva za nastavak rasta nakon presađivanja.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

G. PROIZVODNI OBJEKTI ZA RAZMNOŽAVANJE REZNICAMA, KONTEJNERI, GRIJANE PODLOGE 1.Proizvodni objekti za razmnožavanje reznicama Iako se reznice mogu zakorjeniti u različitim uvjetima, najpraktičniji su proizvodni objekti za razmnožavanje reznicama. Postoje proizvodni objekti različitih oblika, a njihova glavna zadaća je: (1) stvoriti atmosferske uvjete koji onemogućuju gubitak vlage s reznice (reznica je od trenutka odsjecanja odvojena od dovoda vode), (2) zaštititi od vremenskih nepogoda, (3) pružiti dovoljno, ali ne previše svjetla, (4) postići odgovarajuću temperaturu potrebnu za zakorjenjivanje (za većinu vrsta 24-27 ºC), učinkovitost i ponovna mogućnost dobivanja istih rezultata zakorjenjivanja. Nekada su staklenici (načinjeni od stakla) predstavljali standard za razmnožavanje i rast bilja, no njihova visoka cijena dovela je do razvoja novih vrsta proizvodnih objekata. Staklenici od plastike danas se koriste trostruko više u odnosu na staklene. Zbog niske cijene i jednostavnije gradnje mnogi komercijalni uzgajivači sve više koriste gredice prekrivene najlonom. Tijekom zime, stolovi za razmnožavanje s grijanom podlogom u stakleniku jeftin su i dobar način zakorjenjivanja određenih vrsta kojima je potrebno dulje razdoblje za zakorjenjivanje. Ti stolovi obično su opremljeni kablovima za grijanje koji održavaju supstrat na temperaturi od 18-24 ºC. 2. Kontejneri za zakorjenjivanje Premda se reznice u večini slučajeva zakorjenjuju u lijehama, velikim stolovima itd., sve se više koristi i metoda zakorjenjivanja reznica u malim kontejnerima. Iako kontejneri predstavljaju dodatni trošak za proizvođača, cijena rukovanja i prijevoza reznica uzgojenih u kontejnerima znatno je niža. Večina uzgajivača ima znatno manje gubitke reznica zakorjenjenih u kontejnerima, budući da mala količina supstrata onemogućuje isušivanje osjetljivog korijena. Radi donekle dobre drenaže, kontejneri za zakorjenjivanje trebali bi biti duboki barem 9 do 10 cm. Jedna od prednosti zakorjenjivanja u

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

kontejnerima/kockama je lakša presadnja i preživljavanje tijekom zime, a istovremeno korijenski sustav je zaštićen. 3. Grijane podloge Za određene vrste od koristi je grijanje supstrata, posebno u slučajevima ako su reznice uzete tijekom zimskih mjeseci. Grijanje se pokazalo korisnim kod vazdazelenih četinjača, božike, magnolije i drugih vrsta. Velikoj većini vrsta, posebno onih koje se razmnožavaju ljetnim, zelenim i poluzrelim reznicama, nije potrebna grijana podloga. Naročitu korist od grijanja tijekom zime imaju biljke koje razmnožavamo u vanjskim lijehama. Sustav za grijanje supstrata može biti načinjen od olova ili plastificiranih električnih kablova, električnih ploča ili sistema na bazi cirkulacije vruće vode različite temperature. PVC cijevi polažemo na razmak od 15 cm po dužini stola za zakorjenjivanje i prekrivamo pijeskom ili drugim materijalom koji dobro provodi toplinu. Važnost svakog sustava za grijanje je u održavanju temperature supatrata u određenom rasponu, ovisno o vrsti od 18-24 ºC (27 ºC).

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

H. SUSTAVI ZA PRSKANJE Bez vlage listovi zelenih i polu zrelih reznica će uvenuti i otpasti. Prskanje u intervalima koje je uveo Templeton postalo je uobičajeni način razmnožavanja reznicama. Sistem s automatskim uključivanjem stvara vodeni sloj na lišću čime se snižava temperatura na listu, povećava se vlažnost, smanjuje transpiracija i isparavanje. Najveći napredak u razmnožavanju reznicama nastao je razvojem hormona IBA i NAA i sustava za prskanje. 1. Dijelovi a. Mlaznice Postoje mlaznice s različitim mogućnostima prskanja. Najviše se koriste prskalice koje stvaraju kružni široki mlaz. b. Timeri za programiranje Elektronski timeri vjerojatno spadaju u najprofesionalniju opremu kad je riječ o sustavima za prskanje. S obzirom na način programiranja, postoje dvije vrste timera. Prvi tip je programiran na 24 sata, drugi ima mogućnost izbora vremena uključivanja i isključivanja (npr. svakih 6, 12, 30, 60 minuta), a spojeni su serijski. Prvi tip timera uključuje i isključuje sustav samo ujutro i navečer, dok drugi tip uključuje prskanje ovisno o našim potrebama. c. Čelični list Zaslon načinjen od nehrđajućeg čelika i spojen polugom sa prekidačem, simulira list (u večini slučajeva ipak ne). Kad se lisna površina osuši (čelični list je također suh), ručica poluge udara na prekidač koji uključuje sustav za prskanje. Kada se dovoljno vode nakupi na zaslonu, poluga se vraća na donju poziciju i prekidač isključuje sustav. Zamisao je dobra, ali vrijedi samo u slučajevima dok čelični list „čita“ prave uvjete u stakleniku (voda na površini reznice).Sustav za prskanje spojen elektronskim timerom se uključuje i isključuje u definiranim intervalima bez obzira na vremenske uvjete.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Međutim, čelični list na svojoj površini akumulira taloge minerala i prljavštinu, postaje teži i sporije reagira na

vanjske promjene. Potrebno je redovito

čišćenje čeličnog lista. d. Elektronski list Mali komad plastike sa dva pola koji se stavlja ispod sustava za prskanje duž stolova. Naizmjenično vlaženje i sušenje na polovima uzrokuje prekide strujnog kruga koji upravljaju ventilima. Talozi minerala na elektronskom listu mogu uzrokovati spoj polova što dovodi do konstantnog rada sustava. Zbog toga je potrebno stalno čišćenje e. Termostat i timer Termostat stavljamo uz reznice. Kad

se temperatura na reznici

izjednači i dosegne određenu točku, sustav se uključuje i vrši se prskanje. f. Fotoelektrične ćelije Fotoelektrične ćelije rade na principu odnosa između količine svjetla i transpiracije. Ćelije provode struju razmjerno količini svjetlosti, aktiviraju magnetno brojilo i otvaraju sustav. Viša količina svjetla znači i veču učestalost prskanja. Posljednja tri sustava rijetko se koriste. Na kraju možemo reći kako je pravilno upravljanje sustavima za prskanje (uključivanje i isključivanje) najvažniji čimbenik uspješnog razmnožavanja. Vrlo iskusni uzgajivači znaju kada je potrebno uključiti i isključiti prskanje. Kvaliteta vode može biti dobra, ali visoke količine soli mogu stvarati probleme. Mlaznice se mogu zaštopati uslijed prljavštine i čestica pijeska. Rješenje je ugradnja filtera u dovodnu cijev za vodu. Potrebno je često čistiti otvore mlaznica i filtere. U svakoj vodi iz pipe (gradskoj vodi) pronađeni su slijedeći kemijski elementi: Ca, Mg, Na, K itd., koji u malim količinama ne predstavljaju problem.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Tablica 5. Kemijski elementi pronađeni u vodi korištenoj za prskanje reznica ppm Kem.element Zamagljivanje*

P 0,076

K 2,50

Ca 15,8

Mg 2,55

Mn n.o.**

Fe 0,004

B 0,019

Cu 0,013

Zn 0,044

Na 3,82

Mo 0,005

* Gradska voda, istraživanja provedena u gradu Atheni, Georgia (SAD) ** Nije otkriven

I. SUSTAVI ZA ZAMAGLJIVANJE Sustavi za zamagljivanje postoje već godinama, a razvojem opreme postali su komercijalno dostupni tek u posljednje vrijeme. Zamagljivanje stvara manje vlage u odnosu na isprekidano prskanje, što pospješuje zakorjenjivanje reznica koje općenito ne podnose prskanje. Sustavi za zamagljivanje razlikuju se od sustava za prskanje po tome što stvaraju čestice vode manjih dimenzija koje se dugo zadržavaju u zraku stvarajući visoku vlažnost.

J. SVJETLO U PROIZVODNIM OBJEKTIMA 1. Za razmnožavanje Često se postavlja pitanje koja je količina svjetla potrebna reznicama na stolovima za zakorjenjivanje. Sve dok se ne zakorijene, reznicama općenito nije potrebna visoka razina svjetla. Hormoni koji nastaju u korijenu potiču listove na pokretanje mehanizama za fotosintezu. Mnoge vrste (Acer palmatum, Acer rubrum i Betula nigra) ubrzo će propasti ako se površina njihovih listova osuši. Radi smanjenja temperature može se koristiti zasjenjivanje platnom. 2. Stimulacija naglog rasta Radi povećanja zaliha ugljikohidrata (putem fotosinteze) često je nakon zakorjenjivanja potrebno potaknuti nagli rast nekih vrsta.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Te zalihe nalaze se u korijenu i služe kao izvor energije tijekom zime i u razdoblju pupanja. Dodatno osvjetljenje žaruljom od 60-75 watta, stalno ili s prekidima, u razdoblju od 22 – 02 može stimulirati rast. Žarulje se postavljaju na razmak od 0,9 m, te 0,9 m iznad reznica. Žarulje se obično stavljaju u nizu iznad svakog stola. Svjetlo se uključuje nakon zakorjenjivanja i ostavlja 6-8 tjedana.

K. SANITARNO-HIGIJENSKI UVJETI Čistoća je preduvjet za uspješno razmnožavanje. Čisti stolovi, lijehe, steriliziran supstrat, čista voda i preventivno tretiranje fungicidima, sastavni su dio postupka razmnožavanja reznicama.

Problemi s gljivičnim bolestima

svedeni su na minimum ako reznice uzimamo sa zdravih matičnih biljaka. Tijekom pripreme savjetujemo namakanje reznica u Captan ili Benlate. Potrebno je i tjedno zalijevanje navedenim fungicidima. Nekoliko znanstvenih radova govori o povoljnom učinku fungicida Captan i Benlate na zakorjenjivanje reznica.

L. POSTUPAK NAKON ZAKORJENJIVANJA I TIJEKOM ZIME Za uzgajivače najidealnija situacija je prodaja svih biljaka odmah po završetku zakorjenjivanja. Budući da je to rijetko moguće, rasadničari se moraju

brinuti za tek zakorjenjene biljke. Nakon zakorjenjivanja, zelene

reznice moramo ostaviti da prezime, nakon toga ih presaditi ili prodati. Neki uzgajivači ostavljaju zakorjenjene zelene reznice na gredicama i do dvije godine. Ako ih presadimo odmah nakon zakorjenjivanja, reznice mogu propasti. Hudiku, javor, stewartiu i druge vrste najbolje je ostaviti do slijedećeg proljeća dok se ne pojave novi izbojci. Zakorjenjene reznice nekih vrsta mogu se čuvati do 5 mjeseci u najlonskim vrećicama na temperaturi 1-5 ºC. Ova problematika nedovoljno je istražena. Svaka biljka drugačije reagira na hladnoću, a to treba utvrditi iskustvom. Optimalna temperatura za korijenski sustav je između 1-5 ºC . Na toj

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

temperaturi tlo se obično smrzne na površini tako da ne nanosi štetu novonastalom korijenju. Tijekom zime većina rasadničara ostavlja zakorjenjene reznice u objektima u kojima su zakorjenjene.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

RAZMNOŽAVANJE POJEDINIH VRSTA UKRASNOG DRVEĆA I GRMLJA Abies Mill. 1753. (Pinaceae) syn. Abies Hill – jela, čam Sjeme Literatura navodi proturječne podatke o uvjetima za klijanje. Govori se o tome da za sjeme nije potrebna hladna stratifikacija u trajanju od 2-3 mjeseca. Najbolji rezultati postižu se svježim sjemenom zasijanim u jesen ili stratificiranim u trajanju od 1-3 mjeseca. Za većinu sjemena jela najučinkovitija je jednomjesečna hladna stratifikacija. Sakupljanje sjemena nije nimalo lako jer se češeri raspadaju kad sazriju. Češeri se sakupljaju u jesen. Potrebno ih je ostaviti da se osuše iznutra sve dok se sjeme ne započne trusiti. Sjeme zasijati odmah vani ili stratificirati.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Acer palmatum Thunb. ex Murray – dlanastolisni javor, dlanolisni javor, lepezasti javor Sjeme Klijanje ovisi o porijeklu sjemena, vremenu sakupljanja i tretiranju. Općenito sjeme treba sakupljati kada je zeleno ili crveno i prije nego se osuši na stablu. Izravno posijano sjeme klije narednog proljeća. Suho sjeme treba namakati u vodi temperature od 43 °C kroz dva dana, a zatim 3 do 5 mjeseci držati na hladnoj stratifikaciji prije sjetve. Sjeme koje je sakupljeno zeleno/crveno, očišćeno i tretirano fungicidima, stratificirano u vlažni treset na temperaturi od 4 °C tijekom 3 do 5 mjeseci će proklijati. Ipak, suho sjeme iz Japana koje je zasijano u jesen proklijalo je tijekom razdoblja od 5 godina. Drugi ključ za uspješno klijanje je zdravo sjeme. Rasadničari trebaju provoditi test rezanja sjemena za određivanje postotka vitalnosti sjemena. Suho sjeme treba podvrgnuti testu rezanja. Prije sjetve, a nakon hladne stratifikacije preporuča se također namakanje u toploj vodi. Pokazalo se da umakanje u GA nema povoljan učinak na klijanje. Reznice Mnogi razmnožavaju japanske javore reznicama. Uspjeh se kreće od 0 do 100%. Općenito zelene reznice trebaju biti duljine od 15 do 20 cm (kraće kod patuljastih kultivara), ozlijeđene, umočene u 1 do 2% otopinu ili prah βindolbuterne kiseline (IBA), dobro propustan medij, vodena magla. Kada se zakorijene treba ih ostaviti na miru sve dok ne prođu razdoblje dormantnosti. Dodatna rasvjeta može se koristiti da bi reznica dobila novi izrast. To se postiže odmah nakon zakorjenjivanja. Komercijalni uzgajivači koriste ovu metodu rutinski. Autor je promatrao zakorjenjivanje reznica pod svjetlom. Biljke na kojima se razvio novi izrast preživjele su zimski period u većem postotku od onih bez izrasta. Uobičajeno zakorjenjivanje traje od 6 do 8 tjedana.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Neki rasadničari uzgajaju biljke u stakleniku i koriste zelene reznice. To se može postići već u veljači i ožujku. Reznice se mogu tretirati na gore opisani način, imaju dugo vegetacijsko razdoblje za akumuliranje ugljikohidrata, te tako mogu preživjeti zimu. Starost ima velik utjecaj na zakorjenjivanje. Reznice s 50 godina starog stabla zakorjenjuju

25%,

dok

80%

zakorjenjivanje

postiže

četverogodišnjim sadnicama koje su uzgajane 30 dana u stakleniku. Kraj lipnja (Tenneesee), tri nodija, duljina 6 – 11 cm, donji listovi se uklanjaju, jedna rana od 1,2 cm, 1.0, 1.5 i 2.0% IBA-50% etanola-5 drugo umakanje, mješavina treseta i perlita, temperatura supstrata 25 °C , prskanje, procjena nakon 81 dana. S 3 IBA koncentrata «Bloodgood» se zakorijenio u 97, 80 i 83%. Sadnica A. palmatum – 83, 90, 90%; «Crimson Queen» 97, 100, 87%; «Viridis» - 100, 90, 97% i «Ever Red» - 37, 53, 57%. Nažalost ne govori se o starosti debla ili postotku preživljavanja zime, ali rezultati upućuju da se uz pažljivu njegu Acer palmatum i njegovi kutivari zakorjenjuju u velikom postotku. Vrijeme: «Bloodgood» (20. svibanj, New Jersey) više ili manje jedan do dva tjedna. Reznice se mogu zakorjeniti sve do sredine lipnja, ali preživljavanje zimskog razdoblja može postati problem. Vrsta: Odabrati jake, debele, snažne ovogodišnje izbojke. Jedan uzgajivač preporuča reznice veličine olovke. Jedini način da se to postigne je jako orezivanje debla čime se održava njegova juvenilnost, prihrana i redovito zalijevanje. Uzimanje reznica: Uzeti ih ujutro s potpuno razvijenih biljaka i ne dopustiti da se osuše. Staviti u vodu ili vlažnu posudu. Priprema: duljina 15 – 20 cm, 2 – 3 nodija, ukloniti mekane vrhove i donja dva lista, ozljeda duljine 2,5 – 4 cm na jednoj strani.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Hormon: 2% IBA prah plus 5% Benlate. Ovako visoka koncentracija hormona je naročito učinkovita za lepezaste javore. Supstrat: Najbolji supstrat je mješavina treseta i perlita ili treseta i oštrog pijeska. Reznice se pikiraju u supstrat na dubinu od 5 cm. Prskanje: Bitno je održavati površinu lista vlažnom od izlaska do zalaska sunca. Ako se dopusti da se lišće osuši čak i na kratko, to može biti štetno. Automatsko prskanje je najsigurniji način za lepezasti javor. Temperatura supstrata: Optimalna temperatura supstrata je 21 – 24 °C. Ako su reznice vlažne temperatura zraka može doseći do 32 °C. Reznice bi se trebale zakorijeniti u roku od 3 tjedna. Kad se korijen razvije na duljinu od 5 – 8 cm, presaditi u lončić. Važan je rastresit i jako propustan supstrat, a tijekom presađivanja treba paziti da se ne ošteti korijenje. Sa srednjeg nodija (pod pretpostavkom da je korištena reznica s tri nodija) potrebno je ukloniti jedan list. Presađenu reznicu treba staviti natrag u vlažne uvjete sve dok se jasno ne pojavi korijen na periferiji korjenove bale. Tada biljke treba skloniti iz vlažne sredine (smanjiti ciklus zamagljivanja). To može trajati 3 tjedna. Dodatno svjetlo: Kada reznice očvrsnu možemo ih premjestiti u zasjenjeni staklenik ili neko drugo mjesto i odmah uključiti dodatno svjetlo. Svjetlo se stavlja na visinu od oko 90 cm iznad biljaka, a žarulja od 60 – 75 watta pruža dovoljno svjetla za daljnji razvoj. Svjetlo se uključuje kao isprekidani noćni ciklus u razdoblju od 22 – 02, od 21 do 04 ili se ciklički uključuje i isključuje za vrijeme tog razdoblja. Jedan uzgajivač ima automatski kontrolirano svjetlo s vremenskim prekidima od 5 minuta. Izbojci će se pojaviti iz nodija tamo gdje je otkinut list. Lišće koristi izvor abscisic kiseline, inhibitora rasta, a kada se ukloni, pup se oslobađa i počinje rasti u povoljnim uvjetima. Svjetlo daje potreban poticaj. Dugi pupoljci mogu također rasti.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Biljke treba povremeno prihranjivati tekućim gnojivom (20-20-20) ili malom količinom gnojiva Osmocote (18-6-12) (1/4 preporučenog omjera) i održavati u tim uvjetima tijekom ljeta da bi se potaknuo maksimalni prirast. Jedan istraživač (Scientia Hortic. 27:341-347) kaže da se tijekom i poslije zakorjenjivanja ne bi trebalo koristiti gnojivo jer se biljke ne prilagode dovoljno i mogu stradati tijekom zimskog razdoblja. Zimski period: Dodatno svjetlo treba isključiti u listopadu i biljkama dopustiti da dođu u stanje prirodne dormantnosti. Biljke treba držati na temperaturi od 0,5 °C tijekom zime. Na toj temperaturi biljke prolaze kroz uobičajene faze dormantnosti. Nakon zimskog perioda: Mlade biljke mogu se premjestiti u kontenjere ili presaditi na otvoreno. Snažan rast potaknut svjetlom trebao bi biti smanjen za pola. Biljke će započeti novi rast I tijekom jedne vegetacije doseći će visinu od 30-45 cm. Napomena: Ove metode bile su uspješne kod većine kultivara Acer palmatum, a osobito kod jačih (stablastih) klonova. Svi kultivari ne zakorjenjuju se jednakom lakoćom, te se mogu očekivati različiti rezultati. Vrste dissectum se teže zakorjenjuju uslijed sporog rasta i male količine reznica za razmnožavanje. Gore navedena metoda zasnovana je na preporukama gospodina Jamesa Wellsa koji je cijeli život radio s tom vrstom. Cijepljenje Cijepljenje se primjenjuje kod mnogih kultivara posebno različitih vrsta dissectuma. Tijekom zimskih mjeseci primjenjuje se metoda bočnog cijepljenja. Podloge starosti 1-2 godine trebaju biti u lončićima. To je jedini način razmnožavanja sporo rastućih vrsta. U Engleskoj se uspješno koristi ljetno cijepljenje (srpanj - kolovoz). Postupak je isti kao i kod zimskog cijepljenja osim što se 10-20 cm dugačke plemke s 3-4 nodija uzimaju s biljaka kojima je prestao rast. Lišće se otkida, ali ostavlja se dio peteljke. Postotak uspjeha kreće se od 80-95% (PIPPS 26:169-170 (1976)).

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Berberis gagnepainii C. K. Schneid. syn B. acuminata Stapf non Franch. – Gagnepainova žutika Reznice Početkom studenog, netretirane reznice, odnosno tretirane IBA prahom konc. 3000 ppm, zakorijenile su se 100 tj. 87%. Reznice uzete krajem mjeseca studenog (19), nisu se dobro zakorijenile (kontrola - 12%, IBA prah konc. 3000 ppm - 42%). Nije poznato da li je vrijeme pikiranja bilo ključno, ali za vazdazelene vrste žutika engleska literatura navodi kao zadnje vrijeme za uzimanje i pikiranje reznica od početka listopada do početka studenog.

Berberis julianae C. K. Schneid. – Julijanina žutika Reznice Zimi, duljina 10-15 cm, 10.000 ppm IBA, umakanje 10 sekundi, pijesak, temperatura podloge 21 °C, staklenik (22 °C danju i 16 °C noću), 98% zakorjenjivanje za 6 – 7 tjedana. U ovom radu ozljeđivanje se nije pokazalo kao korisno. Ljetne reznice B. Julianae nisu reagirale na tretiranje. «Nana» početak prosinca, 8000 ppm IBA prah, zakorjenjivanje 80% u 12 tjedana.

Berberis thunbergii DC. syn. B. japonica hort., B. sinensis K. Koch – Thunbergova žutika Reznice Ova vrsta i njezini kultivari izvor su prihoda mnogih rasadnika. S ovom vrstom radilo se više nego s bilo kojim drugim berberisom (žutikom). Općenito zakorjenjivanje nije teško. Najbolje vrijeme je lipanj, srpanj i kolovoz, a najbolje koncentracije hormona su od 1000 – 5000 ppm IBA otopina. Za postizanje visokog postotka zakorjenjivanja potrebna je pravilna opskrbljenost biljaka vodom. Previše vode može imati štetan učinak. Uspjeh od 90-100% zamijećen je kod zakorjenjivanja u roku od 17 dana (100% kod B. thunbergii) i 28 dana (90%) kod B. thunbergii var. atropurpurea. 3000 ppm KIBA uspješno je korišten kod «Crimson Pygmy» i var. atropurpurea.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Buxus sempervirens L. – obični šimšir, pušpaj, zimzeleni šimšir Reznice Sredina lipnja, bez hormona, pijesak, zakorjenjuje se lako. Autor preporučuje fitohormon u rasponu od 1000 do 3000 ppm IBA-otopine.100 % zakorjenjivanje reznica postiže se u prostoriji sa visokom vlagom zraka. Pogodno vrijeme za uzimanje reznica je od kolovoza do studenog. Krajem mjeseca rujna (Virginia), dužina 10 do 15 cm, prskanje, sa supstratom i promjenjivom koncentracijom hormona. Najbolji supstrat je pijesak, slijedi treset pa perlit. IBA-prah u koncentraciji od 8000 ppm plus thiram daje dobre rezultate. 2%-tni IBA-prah i Rootone 10 uzrokuju palež. Hormodin 1,2 i 3 pokazali su se kao pouzdani. U testiranju provedenom u Oregonu (SAD), kultivar «Suffruticosa» zakorijenio se otprilike 80% bez obzira na tretiranje hormonom

(0,

2000

ppm

IBA

plus

1000

ppm

NAA

4%-tnom

dimetilformamidu)

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Calluna vulgaris (L.) Hull syn. Erica vulgaris L. – obični vrišt, obični vrijesak, vrijesak, vrišt, vriština Reznice Kaže se da postoji jednak broj načina za zakorjenjivanje vrijesa kao i mjeseci u godini. Reznice se dobro zakorjenjuju ljeti, u jesen i zimi. Jedan od autora priručnika postigao je dobar uspjeh u kolovozu. Upotrijebio je IBA otopinu koncentracije 1000 ppm, mješavinu treseta i perlita, prskanje, sa 100% zakorjenjivanjem za 2-3 tjedna. Netretirane reznice uzete u rujnu, studenom i siječnju zakorijenile su se 90-100% za 6 do 8 tjedana u supstratu od pijeska i treseta u omjeru 2:1. Hormon možda nije potreban ali pospješuje zakorjenjivanje. Početak prosinca, bez hormona, zakorjenjivanje 100% za 72 dana uz upotrebu IBA 100% za 46 dana. Zima, plastenik, grijanje supstrata, 92-100% zakorjenjivanje za 21 dan. Veliki rasadničar iz Long Islanda u New Yorku skuplja reznice od sredine listopada do studenog, koristi mješavinu treseta i perlita, prskanje, 90-100% zakorjenjivanje u 10-25 dana u ovisnosti o vrsti kultivara. Isti rasadničar primijetio je da se male reznice (od 2-5 cm) kojima su uklonjeni donji listovi i koje su umočene u otopinu Captan ili Benlate zakorjenjuju dobro i da daju isti rezultat kao i veće reznice. Na gredicu od 1 m² može se pikirati 200 reznica.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Calocedrus decurrens (Torr.) Florin syn. Libocedrus decurrens Torr., Heyderia decurrens (Torr.) K. Koch, Thuja gigantea Carrière non Nutt. – kalifornijski kalocedar, kalifornijski libocedar Reznice Jedan od autora nije uspio zakorjeniti niti jednu reznicu, a jedan drugi govori o 100% neuspješnom zakorjenjivanju u 50 ili 60 pokusa. Prema jednom izvješću vrlo zrele reznice iz kolovoza mogu se uspješno zakorjeniti. Sredina studenog (Boston), mješavina pijeska i perlita, 24 °C, grijana podloga, plastenik u stakleniku s temperaturom 10-15 °C, procjena se vrši sredinom travnja. Testirane su brojne kombinacije hormona, a najbolje zakorjenjivanje postignuto je nakon drugog umakanja (92%) u NAA-5 konc. 2500 ppm što je rezultiralo odličnim razvojem korjena. Može se koristiti i IBA konc. 2500 ppm plus NAA-5 konc. 2500 ppm kod drugog umakanja (66%). Netretiranih reznica zakorjenilo se 8%. Vidi Nicholson The Plant Propagatot 30(1):5-6(1986).

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Cedrus atlantica (Endl.) Manetti ex Carriėre syn. C. africana Gordon ex Knight,

libani

ssp.

atlantica

(Endl.)

Franco,

C. libani var. atlantica hort. ex Carriėre, C. libanotica Link ssp. atlantica (Endl.) Holmboe – atlaski cedar, atlantski cedar Sjeme Cedrovima nije potrebna hladna stratifikacija i sjeme će proklijati odmah nakon sjetve. Ipak, u određenoj partiji sjemena mogu se primijetiti različiti stupnjevi dormantnosti. Istraživanja su pokazala da je sjeme posijano bez prethodnog tretiranja klijalo nejednoliko tijekom nekoliko mjeseci. Sjeme koje je bilo izloženo jednomjesečnoj hladnoj stratifikaciji proklijalo je za 2 tjedna, a s dva mjeseca hladne stratifikacije proklijalo je u roku od 4-7 dana. Radi brže i ujednačenije klijavosti preporuča se kratka hladna stratifikacija u trajanju od dva tjedna

Cedrus

deodara

(Roxb.)

Don

syn.

indica

Chambray,

C. libani var. deodara Hook., Pinus deodara Roxb. – himalajski cedar, deodarac Sjeme Postupak opisan u poglavlju o C. atlantica. Vlaga može predstavljati problem i potrebno je koristiti odgovarajući fungicid. Sjeme cedrova obično se sije u proljeće. To zahtjeva čuvanje sjemena, te njegovo kratko stratificiranje i sijanje u ožujku i travnju. Stratificirano sjeme (4 °C) u vlažnom pijesku za 30 dana proklijalo je 45%; 16% nakon 15 dana stratificiranja i 11% bez stratifikacije.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Chaenomeles japonica (Thunb.) Lindl. ex Spach syn. Ch. maulei (T. Moore) C. K. Schneid., Cydonia maulei (Mast.) T. Moore, C. japonica (Thunb.) Pers., Pyrus japonica Thunb., P. maulei (T. Moore) Mast. – japanska dunjica, japanska dunja

Reznice Lagano se razmnožava zelenim reznicama uzetim od lipnja do srpnja. Koristi se IBA otopina konc. 1000 do 5000 ppm, mješavina treseta i perlita, prskanje. Upotreba hormona i grijana podloga pospješuju zakorjenjivanje. Reznice će se zakorijeniti u rujnu. Korjenove reznice uzete krajem jeseni, promjera 0,64 cm, duljine 5 do 10 cm, drže se u hladnjaku do proljeća, pikiraju se u redove na otvorenom gdje dalje rastu i razvijaju se. Ukoliko razmnožavamo ovu vrstu u malim količinama, možemo koristiti dijeljenje matične biljke i povaljenice.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Chamaecyparis lawsoniana (A. Murray bis) Parl. syn. Ch. Boursieri Carrière, Cupressus lawsoniana

Murray bis – Lawsonov

pačempres Reznice Kultivari lawsonovog pačempresa tradicionalno se razmnožavaju reznicama uzetim od rujna do travnja. Budući da postoje brojni kultivari, veličina reznica

varira (od 2,5 do 15 cm) ovisno o kultivaru. Potrebno je

ukloniti donje iglice. IBA hormon u rasponu konc. Od 3000 do 8000 ppm, dobro propustan supstrat (mješavina treseta i perlita), prskanje ili plastenik s grijanom podlogom (tijekom zimskih mjeseci). Zakorjenjivanje se događa u roku od 2 do 3 mjeseca nakon čega se reznice mogu bez problema presaditi. Srpanj (Španjolska), umakanje u IBA otopinu konc. 8000 ppm, mješavinu treseta i perlita, rezultira najboljim zakorjenjivanjem u odnosu na drugo vrijeme tijekom godine. U istraživanjima provedenim u Nizozemskoj, reznice su se najbolje zakorijenile u mjesecu listopadu kada su uzimane od kolovoza do ožujka i držane u hladnim lijehama.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Chamaecyparis obtusa (Siebold et Zucc.) Siebold et Zucc. ex Zucc. syn. Cupressus obtusa (Siebold et Zucc.) K. Koch, Retinospora obtusa Siebold et Zucc. – hinoki pačempres, smršeni pačempres Reznice Smatra se da je ovu vrstu teže zakorjeniti od C. lawsoniana ali jedan od autora priručnika je postigao odlične rezultate s mnogo kultivara. Vremensko razdoblje je slično kao i kod C. lawsoniana, osim što su se reznice uzete krajem zime ili početkom proljeća bolje zakorijenile od reznica uzetih ujesen i sredinom zime. U istraživanju provedenom u SAD-u 80 – 100% zakorjenjivanje C. obtusa «Gracilis» postignuto je s reznicama uzetim u ožujku. Kratko umakanje u 1% IBA, mješavina treseta i perlita ili kora, temperatura supstrata 21 °C, vani na prekrivenim gredicama. Nisu uočene opekline na reznicama koje su umakane u visoko postotni IBA. Reznice C. obtusa i «Nana», «Compacta», «Lycopodioides», «Filicoides», «Gracilis» i «Magnifica» uzimane su 11 puta u razdoblju između kraja rujna i kraja siječnja. Netretirane reznice zakorjenile su se u prosjeku 41%. 96% zakorjenjivanje postignuto je s reznicama koje su tretirane IBA prahom u koncentraciji od 8000 ppm. Reznice su uzimane s ovogodišnjih izbojaka, iako su se zakorjenile i reznice s dvogodišnjeg i trogodišnjeg izbojka. Netretirane reznice zakorjenjuju se jednako dobro od rujna do siječnja.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Cotoneaster

Medik.

1789.

(Rosaceae)

–

mušmulica,

dunjarica,

mušmuljica

Listopadno ili zimzeleno grmlje ili manje drveće s bijelim ili ružičastim cvjetovima i crvenim ili crnim plodovima. Prividni plod sadrži 1-5 sjemenki. Plodovi se sakupljaju kad sazriju (obično u listopadu), a sjeme je potrebno odvojiti od usplođa. Sjeme se može čuvati na suhom i hladnom mjestu u hermetički zatvorenim posudama. Pojedine sjemenke mogu imati tvrdu, nepropusnu sjemenu ljusku i dormantan embrio. Radi postizanja dobre klijavosti, potrebno je provesti skarifikaciju sjemena kiselinom i hladnu stratifikaciju. Također se koristi 5 do 6 mjeseci topla/3 mjeseca hladna stratifikacija. Većina «kotoneastera» dosta dobro se zakorjenjuje pomoću reznica. Jedan od uzgajivača otkrio je kako se zimzelene/poluzimzelene vrste lakše zakorjenjuju od listopadnih. IBA otopina konc. 1000 do 3000 ppm, pijesak ili mješavima treseta i perlita, prskanje, reznice uzete u lipnju-srpnjukolovozu rado se zakorjenjuju, lako presađuju i prezimljuju. Posebna napomena: (L) – listopadna vrsta; (Z) – zimzelena vrsta.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Cotoneaster dammeri (Z) C. K. Schneid. syn. C. humifusus Duthie ex Veitch – puzava mušmulica, puzava dunjarica Reznice Vjerojatno je najlakši «kotoneaster» za zakorjenjivanje. Jedan iskusni uzgajivač iz države Illinois (SAD), uzima reznice od lipnja do rujna, koristi IBA otopinu konc. 1000 ppm, mješavinu treseta i perlita, prskanje, za 3 tjedna 100% zakorjenjivanje. Istim postupkom, reznice uzete u Atlanti (SAD) tijekom veljače (ljubičasti listovi), zakorjenile su se 80%. Neki uzgajivači (Georgia, SAD) zakorjenjuju ovu vrstu

izravno u kontejnerima volumena 3,7 l.

Zakorjenjivanje započinju u svibnju da bi već u listopadu imali biljke visine 45 do 60 cm koje se mogu prodavati. NAA otopina pokazala se odličnom za zakorjenjivanje vrste C. dammeri i njezinog kultivara «Lowfast». Zanimljivo je kako se C. dammeri zakorijenio samo 83% u komori sa visokom zračnom vlagom. Uzgajivači iz New Yorka uzimaju reznice u studenom kako bi na kraju prve vegetacije dobili biljke visine 45 do 60 cm. Koriste kontejnere volumena 7,4 l. Za ovu vrstu pogubne su visoke koncentracije IBA (2,33% u prahu). Interesantni rezultati postignuti su korištenjem Osmocote gnojiva 18-6-12 ili 14-14-14 pomiješanog sa supstratom za zakorjenjivanje u količini 114 g/0,03524 m3 supstrata. Reznice kultivara «Skogholm» uzete u kolovozu nakon 3 tjedna izgledale su kao i u početku, ali značajno su se popravile nakon 5 i 7 tjedana u supstratu sa dodanim Osmocote gnojivom. Postotak zakorjenjivanja bio je sličan, ali u supstratu za zakorjenjivanje sa Osmocote gnojivom primijećen je bolji i granatiji korijenski sustav. Nakon presadnje, u istom vremenskom razdoblju, reznice tretirane Osmocote gnojivom bile su 25% veće u odnosu na negnojene.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Cotoneaster horizontalis (L) Decne. – polegla mušmulica, polegnuta dunjarica, vodoravna dunjarica Reznice Kraj srpnja (Rhode Island), IBA prah konc. 3000 ppm, pijesak, prskanje, odlično zakorjenjivanje. Neka upozorenja odnose se na vrijeme uzimanja reznica koje bi trebale biti poluzelene (umjereno čvrste), dakle niti potpuno zelene niti zrele. Postupak je opisan u poglavlju Cotoneaster.

Cotoneaster microphyllus (Z) Wall. ex Lindl. – sitnolisna mušmulica Reznice Vidi C. dammeri. Ova vrsta izuzetno dobro reagira na tretiranje hormonom NAA. Ima tendenciju razvoja nepravilnih uspravnih izbojaka. Ako takve izbojke koristimo kao reznice, oni daju uspravnije oblike u odnosu na pravu formu C. microphyllus. Reznice treba uzimati sa normalnih raširenih grana.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

X Cupressocyparis leylandii (A. B. Jacks. et Dallim.) Dallim. et A. B. Jacks. syn. Chamaecyparis nootkatensis x Cupressus macrocarpa, Cupressus laylandii A. B. Jacks. et Dallim. – Leylandova čemprika, leylandov čempresociparis Intergenusni hibrid između Cupressus macrocarpa i Chamaecyparis nootkatensis. Postoje mnogi kultivari s velikim razlikama u sposobnosti zakorjenjivanja među klonovima. Reznice Ova brzororastuća četinjača svidjela se rasadničarima, te je sve više zastupljena u vrtnim centrima i parkovima. Reznice se lako zakorjenjuju ako se pridržavate nekoliko osnovnih pravila. Neki istraživači smatraju da se ova biljka može zakorjeniti u bilo koje doba godine, dok drugi navode točno određeno vrijeme za uspješno zakorjenjivanje. Uzimaju se velike reznice duljine 10-15 cm ili 15-20 cm (neki predlažu čak i od 20-30 cm), smeđa boja na osnovi, ukoniti donje iglice, ozljeđivanje (to se postiže uklanjanjem iglica), tretiraju se IBA prahom ili otopinom u rasponu od 3000 do 8000 ppm, dobro propustan supstrat (mješavina treseta i perlita), grijana podloga (21 do 24 °C). Korištenje plastenika ili prskanje ovisi o vremenu u godini kada se reznice uzimaju. Zakorjenjivanje se općenito događa za 10 do 12 tjedana. Jedan od uzgajivača uzima reznice krajem veljače-početkom ožujka (Georgia), a uspjeh zakorjenjivanja je preko 90 % (HortScience 18:204-205 (1983)). Plastenik je izvanredno dobar za to godišnje doba. Korištenjem gore navedenog postupka u plasteniku se do kraja svibnja zakorijenilo 1500 od ukupno 1600 reznica (94 %). Tri stvari su naročito važne: (1) dovoljno snažne reznice uzete s mladih biljaka, (2) ozljeđivanje i (3) biljni hormon. Leylandova čemprika se sporo zakorjenjuje, a dobro propustan supstrat u kombinaciji s grijanom podlogom, ubrzat će proces zakorjenjivanja za 2 do 4 tjedna. Mogu se također koristiti i vanjske lijehe s grijanom podlogom (q.v., Poglavlje 2). Reznice su ostale 6 mjeseci na stolu za zakorjenjivanje, nisu se zakorjenile i još uvijek su izgledale dobro.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Istraživač iz Sjeverne Caroline govori o dobrom zakorjenjivanju ove vrste reznica uzetim u ožujku, srpnju, kolovozu, listopadu, studenom i siječnju. Jedan engleski istraživač govori da su se reznice najbolje zakorjenile od siječnja do svibnja, te u kolovozu i studenom. Irski istraživač je primijetio da su reznice uzete od ožujka do listopada imale sporije zakorjenjivanje i manji postotak. Nekoliko rasadničara ukazuje na važnost jakog mraza ili hladnog razdoblja (listopad-studeni) koje je nužno prije uzimanja reznica. U istraživanju provedom u Engleskoj, reznice uzete sa 5-godišnjeg stabla, zakorjenile su se 94 %, sa 20-godišnjeg 34 %, a sa 50-godišnjeg stabla samo 5 %. Rasadničar iz Georgije imao je dobar uspjeh sa ljetnim zakorjenjivanjem. Reznice su uzete sa sadnica uzgajanih u kontrejnerima i tretirane 1 % IBA. Kultivar „Silver Dust” se jako lagano zakorjenjuje i korjenje mu je čvršće nego kod kultivara „Haggerston Grey“. U jednom istraživanju u kojem su kontrolirani svi čimbenici koji utječu na zakorjenjivanje i koji su bili stalni za sve kultivare, dobiveni su slijedeći rezultati: kultivar „Stapehill“ zakorjenio se 84 %, kultivar „Haggerston Grey“ – 71 %, kultivar „Leighton Green“ – 57 % i kultivar „Naylor ´s Blue“ – 51 %. Za kultivar “Green Spire” se smatra da ga je teško zakorijeniti. Nakon zakorjenjivanja, reznice se jednostavno presađuju. Jedan od autora koristi lončiće od 10 cm, supstrat od borove kore, a prihranu vrši gnojivom Osmocote 18-6-12. Leylandova čemprika odlično reagira na dobru prihranu i reznice iz veljače i ožujka bit će već do listopada spremne za prodaju u lončićima volumena 3,7 litara.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Davidia involucrata Baill. syn. D. lutea Dode p. p. – golublji davidovac, kineska davidija Reznice Ovo je jedna od najpoznatijih vrsta drveća zbog svoje povijesne povezanosti s Wilsonom, Davidom i drugim botaničarima. Reznice se mogu zakorijeniti, ali starost stabla sa kojeg se uzimaju igra važnu ulogu. Zelene reznice sa stabla starog 25 godina (Canada) nisu se zakorijenile. Sredina srpnja (Canada), reznice uzete sa 1,8 m visokog stabla, dužina 15 cm, reduciran je broj listova, 1 dio IBA praha konc. 8000 ppm : 1 dio Captan 50W, supstrat od pijeska i treseta u omjeru 4:1, grijanje supstrata na 21 °C, prskanje, zakorjenjenje od 36%. Ozljeđivanje povećava kvalitetu korijena. Sredina siječnja, zrele reznice, 20% zakorjenjivanje bez prethodnog tretiranja, nema reakcije na IBA hormon. Reznice s listom-pupom, rujan, IBA prah konc. 3000 ppm, pijesak, zasjenjivanje, prskanje, zakorjenjivanje 85% za 5 tjedana. Jedan rasadničar uspješno je zakorjenio nekoliko reznica sa starog stabla u Arnold Arboretumu ali ih nije uspio održati na životu. Bilo bi dobro vršiti zakorjenjivanje izravno u kontenjerima budući da preživljavanje tijekom zimskog razdoblja predstavlja problem. Nakon zakorjenjivanja omogućite nesmetani rast korijena. Dvogodišnja biljka (od zakorjenjene reznice) visine oko 0,6 m treba biti u posudi volumena 3,7 l. Ponekad zakorjenjena reznica može procvjetati tek nakon 7 godina. U Europi 50% zakorjenjivanje postiže se s ovogodišnjim reznicama koje imaju 4 potpuno razvijena lista. Potrebno je ozljeđivanje, IBA prah konc. 8000 ppm, supstrat od treseta i pijeska u omjeru 2:1, prskanje. Zakorjenjene reznice stavljaju se u lončiće. Prezimljavanje u negrijanom plasteniku. Primijetili smo da sve vrste golubljeg davidovca ne cvjetaju jednakim intenzitetom i da je vegetativno razmnožavanje superiornih oblika najsigurniji način razmnožavanja.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Deutzia Thunb. 1781. (Hydrangeaceae) – deucija, dojcija, vrtna mirta Ovoj biljci rasadničari pridaju manju važnost. Da bi biljka izgledala uredno potrebno je orezivanje nakon cvatnje svakih 2-3 godine. Nakon bijelih ili ružičastih cvjetova pojavljuju se plodovi - okruglasti tobolci. Prema saznanjima autora, rasadničari ne razmnožavaju ovu biljku pomoću sjemena. Sjeme ne zahtjeva predsjetvenu pripremu. Reznice su najpraktičniji način razmnožavanja. Lipanj – srpanj kada su stabljike zelene do polu zrele, blaga otopina hormona (IBA prah ili otopina konc. 1000 – 3000 ppm), dobro propusan supstrat, prskanje, zakorjenjivanje u roku od 3-4 tjedna. Zakorjenjene reznice mogu se jednostavno presaditi i uz prihranu nastavit će rasti. Uspješno se mogu zakorjeniti i zrele reznice. Jedan veliki rasadničar održava matična stabla, prihranjuje ih, omogućuje im bujan rast, uzima reznice i reže ih na duljinu od 20 cm (listovi se ne uklanjaju). Sadi ih u jesen ili u proljeće ostavljajući 2,5 cm iznad zemlje. Ne koristi hormon.

Deutzia crenata var. nakiana Siebold et Zucc. syn. D. scabra Thunb. p. p. – naborana deucija varijetet nakiana Reznice Biljka patuljastog rasta bijelih cvjetova i ljubičaste boje u jesen. Naraste 45 cm. Lako se zakorjenjuje zelenim reznicama uzetim ljeti.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Deutzia gracilis Siebold et Zucc. – vitka deucija Reznice Ova biljka lijepog i čvrstog oblika zasigurno je jedna od najboljih za vrtove na sjeveru i jugu (SAD). Lako se zakorjenjuje prema gore opisanom postupku. Povaljenice se također koriste ali ovaj pristup je zastario.

Deutzia

lemoinei

Lemoine

Bois

syn.

gracilis

D. parviflora – lemoineova deucija, deucija lemoineovka

Reznice Ova biljka veća je od D. gracilis i obilno cvjeta.

Deutzia x rosea (D. gracilis x D. purpurascens) – hibridna deucija Reznice Prilično niski grm lijepih ružičastih cvjetova poput lavande. Lako se zakorjenjuje na način opisan u poglavlju Deutzia.

Deutzia scabra Thunb. syn. D. sieboldiana Maxim. – hrapava deucija Reznice Bujnijeg je rasta od prethodnih dviju vrsta. Razmnožava se na isti način. Za Deutzia x magnifica i «Pride of Rochester» vrijedi isti postupak.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Forsythia

intermedia

–

hibridna

forsitija,

forzicija,

forzitija

(F. viridissima x F. suspensa var. fortunei) Reznice Izuzetno jednostavno zakorjenjivanje od svibnja do rujna uz upotrebu IBA praha ili otopine koncentracije 1000 – 3000 ppm. Hormon nije zapravo potreban ali se kvaliteta korjenskog sustava znatno poboljšava u odnosu na netretirane reznice. Zrele reznice se dobro zakorjenjuju. Jedan od autora iz SAD-a koristio je zrele reznice početkom siječnja, 1.0% otopinu IBA, vanjska hladna klijališta s grijanjem tla, mješavinu treseta i perlita ili koru. Postigao je 60% zakorjenjivanje u roku od 12 tjedana. Reznice uzete u siječnju najbolje su se zakorjenile; reznice uzete kasnije su propupale i zalihe hranjiva upotrijebljene su za rast izbojaka. Zakorjenjene reznice presađene su u posude sa supstratom visine 15 cm i redovito su prihranjivane. Pokazale su izuzetan rast.

Forsythia suspensa (Thunb.) Vahl syn. Syringa suspensa Thunb. – viseća forsitija, kineska forsitija, obična forzitija i var. atrocaulis, fortunei i sieboldii Reznice U principu slično kao i za F. X intermedia. Hormon povoljno utječe na reznice uzete u lipnju jer pospješuje zakorjenjivanje (3 tjedna), a postotak zakorjenjivanja može biti veći u odnosu na netretirane reznice.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Forsythia

viridissima

Lindl.

–

zelena

forsitija,

šibolika

forzitija,

tamnozelena forsitija Reznice Od svibnja do rujna. Lipanj, netretirane reznice zakorjenile su se 100%. «Bronxensis», patuljasti kultivar, često opisivan kao težak za zakorjenjivanje. Stariji autor, ljeto, 0, 1000, 5000, 10 000 ppm IBA otopina i 1000 ppm NAA otopina, mješavina treseta i perlita, prskanje, reznice su se zakorjenile 100% kod svih načina tretiranja. U stvari, netretirane reznice bile su jednako dobre kao i one tretirane.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Ginkgo biloba L. syn. Salisburia adiantifolia Sm. – dvolapi ginko Sjeme Potrebna je toplo-hladna stratifikacija jer je embrio nedozrio i mora se razviti prije izlaganja hladnim temperaturama. «Plodove» treba sakupiti u listopadu, usplođe ukloniti i sjeme držati na toplom 1-2 mjeseca, a zatim 1-2 mjeseca na hladnom. Svježe sjeme može proklijati. U jednom radu govori se o 29% klijavosti, a s jednomjsečnom hladnom stratifikacijom postiže se klijavost od 62%. Sakupljeno sjeme koje smo odmah zasijali na otvorenom, dobro će proklijati sljedećeg proljeća.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Ilex aquifolium L. – obična božika, bodljasta božikovina, božikovina Sjeme Teško se razmnožava sjemenom. Sjeme zasijano ujesen niče nakon 23 godine ili je potrebno slijediti dolje navedenu metodu. 12 mjeseci topla / 3 mjeseca hladna stratifikacija rezultirala je klijavošću od svega 3%. Reznice Postoje brojni kultivari. U osnovi postupak je jednak za sve. Jedan rasadničar iz Kalifornije koristi 10 cm dugačke vršne reznice, otkida sve osim dva gornja lista. Od rujna do veljače ili početkom ožujka, tretiranje fungicidima, 7000 ppm IBA – umakanje u trajanju od 10 sekundi, pijesak, treset ili mješavina perlita i treseta u omjeru 2:1, prskanje u stakleniku s temperaturom supstrata od 18 °C. Za zakorjenjivanje je potrebno 10 do 12 tjedana, a 15 tjedana se smatra idealnim za stvaranje razvijenog korijenskog sustava. Postotak zakorjenjivanja rijetko je manji od 100%, a 90% se smatra niskim postotkom. Rasadničari održavaju matična stabla u stanju dobre opskrbljenosti hranjivima. Kraj studenog (Oregon), duljina 13-15 cm, s 4-5 listova, s obje strane, 4 cm duga ozljeda, perlit, 24 °C grijani supstrat u plastičnom stakleniku s minimalnom temperaturom zraka od 10 °C , namakati 12 sati u 50 ppm IBA otopini ili u 22 ppm otopini bora. Zakorjenjivanje je iznosilo 85% ili više kod oba tretiranja. Broj korjena i njegova dužina općenito su bolji kod tretiranja bornom otopinom. Engleski rasadničari provodili su velika istraživanja s ovom vrstom i njenim kultivarima. Većina njihovih radova navode razdoblje od kraja kolovoza do prosinca kao idealno vrijeme za uzimanje reznica. Ostatak postupka je standardan osim što se zakorjenjivanje vrši pod najlonom, dvostrukim staklom i uz sustav prskanja.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Juniperus horizontalis Moench syn. J. hudsonica J. Forbes, J. prostrata Pers., J. sabina var. hudsonica Knight et T. A. Perry, J. sabina var. humilis Hook., J. sabina var. procumbens Pursh, J. sabina var. prostrata (Michx.) Loudon, J. virginiana var. prostrata (Pers.) Torr. – puzava borovica

Reznice Ova vrsta (kao i J. conferta) jedna je od najlakših «juniperusa» za zakorjenjivanje. Neki rasadničari za ovu vrstu i njezine kultivare uopće ne upotrebljavaju hormone. Uspješno razmnožavanje može biti krajem ljeta, ujesen i zimi. Vrši se ozljeđivanje osnove reznica uz visoku koncentraciju hormona. Preporuča se IBA-prah u konc. 8000 ppm ili nešto niže. Kultivar «Blue Rug», siječanj (Sjeverna Carolina), vršne reznice duljine 20 cm, uklonjene su iglice 5 cm od osnove, primijenjeno 9 različitih tretiranja hormonima, uspjeh zakorjenjivanja bio je 100%. Dobar korijenski sustav dobiva se primjenom IBA konc. 5000 ppm u 50% isopropyla, te cloromonom i IBA prahom konc. 8000 ppm. IBA otopljena u alkoholu uzrokuje trulež osnove reznica. Uzgajivačima je poznato da se svi kultivari ove vrste lagano razmnožavaju. Ako rezultat zakorjenjivanja padne ispod 75%, potrebno je analizirati cijeli postupak radi pronalaženja pogreške.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Juniperus procumbens (Endl.) Miq. syn. J. chinensis var. procumbens Endl. – sagasta borovica Reznice Razmnožavanje ove vrste reznicama ne predstavlja veći problem, a postupak je opisan u poglavlju Juniperus. Uspjeh zakorjenjivanja kreće se od 40% pa sve do 90 i više posto. Rasadničari iz južnog dijela SAD-a uzimaju reznice od kolovoza do rujna, ali bolji rezultati postižu se reznicama uzetim od prosinca do veljače. Kultivar «Nana», zakorjenjuje se bolje od tipične vrste. Ukoliko reznice uzimamo ljeti, koristimo IBA prah konc. 3000 ppm, dok u vrijeme zime konc. IBA iznosi 8000 ppm, uz mješavinu treseta, perlita i pijeska u određenom omjeru. Drugi uzgajivači potvrđuju uzimanje reznica tijekom siječnja i veljače. Većina iskusnih rasadničara navodi kako prekomjerno prskanje vodom nepovoljno utječe na uspjeh zakorjenjivanja ove vrste. Prskanje se vrši po potrebi. Kalijeva sol, (od IBA) koja je topiva u vodi sprečava palež osnove reznica i povećava postotak zakorjenjivanja.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Juniperus virginiana L. syn. Sabina virginiana Antoine – virginijska borovica, crveni cedar, mirisna borovica, virginijska somina, virginijski cedar Reznice U sklopu ove vrste postoje stupolike i široke forme. Stupolike vrste se zakorjenjuju teže od širokih. Jedan rasadničar uzima reznice tijekom listopada, studenog i prosinca, a zakorjenjivanje se događa 8-14 tjedana kasnije. Općenito, u literaturi postoji vrlo malo radova o zakorjenjivanju J. virginiana. Radovi koji se bave zakorjenjivanjem ove vrste nisu pozitivni. Od srpnja do kolovoza (Tennessee), 1.6% IBA prah, pijesak, prskanje, vani, na punom svjetlu, zakorjenjuje se 5-10% («Burkii» ) i 50% («Densa Glauca»). Kombinacija fungicida (Captan) i IBA daje pozitivne učinke na «Canaertii» i «Hillii». Ne navode se drugi podaci. Kraj siječnja (Connecticut), 8000 ppm IBA-prah, pijesak, grijani supstrat, plastenik, 75% zakorjenjivanje «Canaertii». Reznice su uzete s 4-6 godina starih biljaka. Nekoliko rasadničara opisalo je uspjeh ili neuspjeh u zakorjenjivanju «Canaertii» i drugih kultivara J. viriginiana. 40% zakorjenjivanje «Canaertii» postignuto je 1% NNA; svi drugi sastojci rezultirali su uspjehom od 0-20%. Korijenski sustav tih reznica može biti rijedak i nastale biljke ne rastu jednako brzo kao cijepljene biljke. Jedan rasadničar navodi u prosjeku 5-8 korijena po reznici. «Grey Owl», široka forma, najuspješnije se zakorjenjuje od kraja kolovoza do kraja

listopada.

Ispitivanja

Nizozemskoj

pokazala

85-100%

zakorjenjivanje u tom razdoblju, 1-14% u razdoblju od studenog do ožujka. Ova ispitivanja provođena su tijekom više godina i rezultati su pouzdani. «Kosteri» se također zakorjenjuje lagano s reznicama uzetim početkom prosinca. Reznice su uspješno pikirane direktno na otvorenom (Alabama, jesen). «Skyrocket» se lako zakorjenjuje (navodi se postotak od čak 96%). Talijanska istraživanja navode da se «Skyrocket» prirodno teže zakorjenjuje (4% u siječnju i veljači), ali primjena 5 x 10 -4 M IBA poboljšava zakorjenjivanje čak do 70%.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Magnolia L. 1753. (Magnoliaceae) – magnolja, šaholjan Reznice Razmnožavanje

reznicama

najbolja

metoda

vegetativnog

razmnožavanja. Mnoge vrste i kultivari mogu se razmnožavati reznicama. Reznice uzete s mladih prethodno zakorjenjenih biljaka daju najbolji materijal za razmnožavanje. Od izuzetne je važnosti da se reznice uzimaju s mladih matičnih biljaka. Veliki rasadnik u Alabami orezuje matične biljke Magnolia x soulangiana pri zemlji krajem zime da bi nastali novi izbojci. Fungicidi poput Benlate često se koriste u kombinaciji s hormonima za zakorjenjivanje i kao spray na stolovima za razmnožavanje. Potreban je poseban oprez tijekom presađivanja jer je korijenje veliko, debelo i rijetko. Jedan od autora priručnika uspio je zakorijeniti reznice mnogih bjelogoričnih i zimzelenih vrsta magnolija. Općenito, reznice trebaju biti između zelenih i polu zrelih. Vršni pup treba se razvijati s posljednjim listovima blizu potpune veličine. Magnolia dobro reagira na više koncentracije hormona, te se koristi IBA prah ili otopina od 5000 do 10 000 ppm. Supstrat treba biti dobro propusan, a prskanje ravnomjerno. Ljeti nije potrebno, ali se može koristiti grijanje supstrata. Za Magnolia grandiflora preporuča se visoka temperatura supstrata (24-30 °C), no jedan od autora smatra da to ipak nije nužno. Magnolia nije otporna na presađivanje nakon zakorjenjivanja i započet će veliki rast korijena. Korijenje je veliko, krupno, debelo i obično malobrojno (3-7 po zakorjenjenoj reznici). Potrebna je osobita pažnja tijekom postupka presađivanja. Ozljeđivanje može biti od koristi, no mnoge vrste dobro se zakorjenjuju i bez ozljeđivanja. Sve se magnolije ne zakorjenjuju jednakom lakoćom. Magnolia heptapeta (M. denudata), M. acuminata, M. cordata, M. grandiflora i one koje rastu kao stablašice teško se zakorjenjuju. Poput Syringa, vrste Magnolije i njezini kultivari imaju točno određene uvjete pod kojima se zakorjenjuju. Za većinu vrsta, optimalni mjeseci su lipanj i srpanj. Ipak, Magnolia grandiflora najbolje se zakorjenjuje u kolovozu i rujnu od zrelih reznica. Dokazano je da je za M. grandiflora učinkovitiji NAA nego IBA.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Ovaj postupak može se proširiti i na druge vrste. U ovisnosti o vrstama ili kultivarima, magnoliji treba 6-8 ili 10-12 tjedana za potpuno zakorjenjivanje.

Magnolia xsoulangeana Soul.-Bod. syn. M. denudata x M. liliiflora – Soulangeova magnolija, šaholjan Reznice Uzmite reznice duljine 10-15 cm s vitalnih matičnih stabala ili biljaka u lončićima, uklonite vrhove i ozlijedite ih. Reznice kultivara «San Jose», «Lennei Alba» i «Rubra» su dobre za korištenje kada se pup počne otvarati. Može se koristiti grubi pijesak i perlit ili kamen plovučac (1:1 v/v) uz visoku temperaturu supstrata (24-25 °C) i prskanje. Preporuča se IBA u koncentraciji od 8000 ppm do 1.6%. Prskanje je veoma važno kako reznica ne bi uvenula – prskanje se ne provodi noću. Nakon pikiranja koristi se Benlate u sprayu i po potrebi primjenjuje se sve dok list ne otpadne. Radi gljivičnih bolesti (gljive iz roda Botrytis) koje mogu nanijeti velike štete, netreba pikirati previše gusto. Nakon zakorjenjivanja presaditi u lonac tijekom zimskog razdoblja i držati u hladnom stakleniku na takvoj temperaturi da se spriječi smrzavanje. Presaditi u drugi lonac ili na otvoreno počekom vegetacije u proljeće. Rasadničari održavaju matične biljke orezivanjem pri tlu krajem zime da bi potaknuli nagli rast. Reznice s mladih izbojaka lakše se zakorjenjuju od reznica uzetih sa starijih biljaka (PIPPS 25:79 (1975); 31:619(1981)). «Amabilis» - početak kolovoza, 8000 ppm IBA prah plus Captan, zakorjenjivanje 75% za 6 tjedana. «Candolleana» - sredinom srpnja, 8000 ppm IBA prah, zakorjenjivanje 50%. «Speciosa» - početkom rujna, ozljeđivanje, 8000 ppm IBA prah, zakorjenjivanje 75% za 9 tjedana. «Verbanica» - kao i za «Speciosa», zakorjenjivanje 76% za 9 tjedana.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Povaljenice Za ovu vrstu povaljenice su se koristile prije razmnožavanja reznicama. Od kraja lipnja do početka srpnja (Alabama) grane dužine oko 1 m i debljine 1 – 1,5 cm koriste se kao povaljenice. Što je moguće niže, na pola duljine grane učiniti kosi rez (u obliku jezika). Nastali rez ispuniti vlažnom mahovinom da bi rez ostao razdvojen i da bi opskrbljivao hormonom. Mahovina s hormonom priprema se miješanjem 4 velikih žlica hormona (8000 ppm IBA prah) u kanti od 10 litara s vrlo vlažnom mahovinom. Pripremite posudu bez dna visine 45 cm i napunite trulom piljevinom. Tijekom zakorjenjivanja važno je održavati piljevinu vlažnom. Povaljenice će se dobro zakorjeniti do kolovoza. Tada ih je potrebno orezati na veličinu 15-20 cm. U studenom odrezati i presaditi na otvoreno (PIPPS 14:67(1964)).

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Picea abies (L.) H. Karst. syn. P. excelsa (Lam.) Link, P. vulgaris Link, Abies excelsa (Lam.) Poir., A. picea Mill., Pinus abies L. – obična smreka, obična smrča, omorika, smrča, smreka Sjeme Kad sazrije, češer P. abies ima smeđu boju. Češeri sazrijevaju od rujna do studenog, a sjeme se trusi od rujna do ožujka. Najbolje je češere sabirati nešto prije početka otvaranja. 1 kg sjemena obične smreke sadrži prosječno 128 000 sjemenki. Sjeme ne zahtijeva predsjetvenu pripremu, iako se radi ujednačenijeg klijanja preporučuje hladna stratifikacija u trajanju od 3 tjedna. Prije proljetne sjetve, sjemenu može koristiti namakanje u vodi kroz 24 sata. Kapacitet klijavosti iznosi oko 80 %.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Picea

glauca

(Moench)

Voss

syn.

alba

(Mûnchh.)

Link,

P. canadensis (Mill.) Britton, Sterns et Poggenb. Non (L.) Link, P. laxa Sarg., Abies canadensis Mill., Pinus glauca Moench – sura smreka, bijela smreka, bijela smrča, kanadska smreka, sinja smreka, sura smrča Reznice Girouard (Kanada) uspješno je zakorjenio reznice s 11-godišnjih biljaka. Reznice je uzeo početkom svibnja s prošlogodišnjih postranih izbojaka s donje trećine stabla. Reznice se odrežu na duljinu od 8 cm i pikiraju do pola u mješavinu usitnjenog Sphagnum treseta i pijeska (1:1, v/v) s grijanim supstratom (20 °C). Tijekom dana svjetlo se umanjuje za 50%. Nakon 5 mjeseci postiže se zakorjenjivanje od 70%. Var. albertiana zakorijenio se s reznicama iz srpnja. Reznice s petom od starijeg drva, stavljaju se u pijesak s grijanjem, bez prskanja i hormona. Reznice će se zakorjeniti za 4-5 mjeseci. Vidi knjigu The Plant Propagator 23(3):5 (1977). Picea glauca «Conica» može se dobiti od zelenih, polu zrelih i zrelih reznica (The Plant Propagator 24(2):8 (1978)). Matična biljka u posudi može se u veljači prenijeti u staklenik s temperaturom od 10 °C kako bi se potaknuo razvoj pupova. Odgovarajuće reznice moći će se uzeti od kraja travnja do početka svibnja. Zelene reznice s matičnih biljaka na otvorenom tretirane IBA prahom koncentracije 8000 ppm i vršenim kontinuiranim prskanjem, također će se zakorjeniti. Ovogodišnje poluzrele i zrele reznice uzimaju se prije nego što postanu dovoljno čvrste u srpnju i smještaju se u zasjenjene hladne gredice ili plastenike. Preporuča se IBA u koncentraciji od 8000 ppm u prahu ili 1% brzo umakanje. Vršni i postrani izbojci jednako su dobri, a prikladan je bilo koji dobro propusan supstrat poput pijeska. Zakorjenjene reznice ostavljaju se u hladnim gredicama do slijedećeg proljeća. Može se očekivati 80-85% zakorjenjivanje. Biljke rastu u 50% sjeni.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Picea pungens Engelm. syn. P. commutata hort., P. menziesii Engelm., P. parryana Sarg. – bodljikava smreka, bodljasta smreka, bodljikava smrča, plava smreka Sjeme Češer je zelene boje kada nije zreo, a kad sazri postaje svijetlo smeđi. Češer sazrijeva u jesen, a sjeme otpada u jesen i zimi. Američka bodljikava smreka u jednom kilogramu ima prosječno 243 300 čistih sjemenki. Za sjeme nije potrebna predsjetvena priprema i ima klijavost od oko 80%. Ne preporuča se jesenska sjetva jer sjeme može proklijati na niskom temperaturama što dovodi do smrzavanja. Radi jednolikog i kraćeg vremena potrebnog za klijanje provodi se sjetva u proljeće i hladna stratifikacija pri 1-5 °C u razdoblju od 1-2 mjeseca. Kod P. pungens var. glauca važno je odabrati provenijenciju sjemena koja će dati visoki postotak plavkasto-sivih sadnica. Heit govori da je najpostojanija plava boja nastala od sjemena iz šuma Manti-Lasal, Utah na 2700 m nadmorske visine, San Juan National Forest u Coloradu i Kaibab National Forest u Arizoni. Reznice Odabrani plavi oblici P. pungens poput var. glauca zakorjenjeni su iz reznica. Reznice se uzimaju s petom starijeg drveta u lipnju, tretiraju se s IBA prahom koncentracije 3000 ppm i stavljaju se u pijesak bez uklanjanja iglica. Zakorjenjivanje (80%) događa se za oko 8 tjedana. Postotak zakorjenjivanja se povećava ako reznice uzmemo sa zakorjenjenih reznica ili postranih jednogodišnjih izbojaka. Vršne reznice ne zakorjenjuju se dobro. Pravilna struktura korijena i razvoj glavnog debla zahtijeva posebnu pažnju. Poslije zakorjenjivanja reznice imaju 1 ili 2 korijena, a kada ih presađujemo na gredice, korijenski sustav se orezuje. Potrebno ga je ponovno orezati kod presađivanja u slijedeću školu kako bi potaknuli razvoj postranog korijenja. Uz svaku biljku potrebno je staviti stupić kako bi rasla uspravno.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

U drugom istraživanju, kultivari «Fat Albert», «Globosa», «Hoopsii», «Iseli Fastigiata», «Iseli Foxtail», «Prostrata Blue Mist», «R. H. Montgomery», «Select», «St. Mary`s Broom», «Swartzii», «Thompsonii», «Thume» i «Walnut Glen» zakorjenjuju se u komercijalno prihvatljivom postotku. Postiže se bolje zakorjenjivanje reznicama uzetim sa čvrstih biljaka uzgajanih u posudama uz visoku prihranu. Siječanj – veljača (Oregon), vršne reznice, umakanje u otopinu N Grow 1:10, vrlo grubi perlit, grijani supstrat (18 °C), 49% u sjeni i prskanje tijekom dana (potrebno je iglice održavati vlažnima), ali suho tijekom noći. Korijenje se pojavljuje u svibnju, a tjedno prihranjivanje započinje presađivanjem u rujnu. Vidi PIPPS 31:440(1981); The Plant Propagator 27(1):5 (1981). Cijepljenje Plavi kultivari američke bodljikave smreke («Glauca Compacta», «Glauca Pendula», «Hoopsii», «Koster», «Moerheimii», «Montgomery» i «Procumbens») tradicionalno se cijepe na podlogu sadnice P. abies ili P. pungens i to pri osnovi. Kao podloga za cijepljenje, koristila se i Picea glauca.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Pieris japonica (Thunb. ex Murray) D. Don ex G Don syn. Andromeda japonica Thunb. ex Murray – japanski pijeris Reznice Pieris japonica i njeni kultivari lagano se razmnožavaju (90 do 100 %) mekanim i zelenim reznicama uzetim tijekom srpnja i kolovoza. Najbolje su vršne reznice uzete sa sadnica uzgajanih u lončićima ili na polju. Duljina reznica od 10 do 12 cm, ukloniti donje listove, brzo uranjanje u IBA otopinu konc. 3000 ppm ili IBA prah od 5000 do 8000 ppm. Ponekad pomaže ozljeđivanje reznice. Supstrat za zakorjenjivanje sastoji se od mješavine treseta od mahovine i perlita (1:1, v/v), reznice se prskaju ili se stavljaju ispod plastenika. Po potrebi vrši se prskanje fungicidima Benlate i Manzate D. Zakorjenjivaje se odvija sporo i često je potrebno 6 ili više tjedana. Nakon zakorjenjivanja smanjiti prskanje. Ova vrsta osjetljiva je na preveliku vlagu supstrata za zakorjenjivanje i različiti uzročnici bolesti dovode do truleži stabljike i korjena. Reznice uzete sredinom listopada i krajem studenog također imaju zadovoljavajući postotak zakorjenjivanja (100%). Tretirati IBA prahom konc. 3000 ppm i staviti na stolove s grijanom podlogom (18-24 °C), po potrebi prskati i tjedno primijeniti fungicide.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Prunus avium (L.) L. syn. Cerasus avium (L.) Moench, C. nigra Mill. – trešnjina prunika, divlja trešnja, drobnica, ptičarica, trešnja Sjeme Plod sazrijeva tijekom lipnja i srpnja. Sjeme je najoptimalnije čuvati u hladnim i suhim uvjetima (Amer. Nurseryman Nov. 15, p. 12. 1967). Skladištenje u toplim uvjetima s visokom vlagom tijekom nekoliko mjeseci može biti štetno. Vrlo je teško postići zadovoljavajuće rezultate klijavosti divlje trešnje jer čini se da to ovisi o nasljednim genetskim karakteristikama. Prije sjetve Joley (California) preporučuje 3 tjedna toplo-vlažne stratifikacije na 21 °C, a nakon toga 12-15 tjedana hladne stratifikacije na 5 °C (The Plant Propagator 13(4): 10(1967)). Kada se prekine dormantnost sjeme će proklijati na hladnom. Da se spriječi klijanje, nakon stratifikacije sjeme se može čuvati na –5 °C (PIPPS 29:205 (1979)). Svježe očišćeno sjeme može se odmah zasijati nakon sazrijevanja, tople i hladne stratifikacije. Ovo je najjednostavnija metoda. Druga metoda primjenjuje se na uskladišteno sjeme. Sjeme sa sadržajem vlage od 7-10% potrebno je čuvati na temperaturi od 0-3 °C. Uskladišteno sjeme potrebno je tjedan dana namakati uz povremenu promjenu vode, a zatim stratificirati u vlažnom pijesku. Nakon 4-6 tjedana tople stratifikacije na 15-21 °C, slijedi 5 mjeseci hladne stratifikacije na 5 °C. Kada se na većini sjemena raspukne sjemena ljuska, ono je spremno za sjetvu. (The Plant Propagator 18(4): 8 (1972)).

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Prunus laurocerasus L. syn. Cerasus laurocerasus (L.) Loisel., Laurocerasus officinalis M. Roem., Padus laurocerasus (L.) Mill. – lovorvišnjina prunika, lovorvišnja, zeleniče Reznice Lovorvišnja se može zakorijeniti u svako vrijeme kada su izbojci dovoljno čvrsti, od lipnja i srpnja pa sve do travnja. Koristi se IBA prah ili otopina konc. 1000 do 3000 ppm, mješavina treseta i perlita i sustav prskanja. Zakorjenjuje se u roku od 4 do 6 tjedana. Jedan je uzgajivač gore navedenim postupkom uspješno zakorijenio kultivare «Otto Luyken», «Schipkaensis» i «Zabeliana». Sredina studenog (Boston, USA), IBA prah konc. 3000 ppm, zakorjenjivanje 97%. Reznice kultivara «Otto Luyken» sklone su stvaranju izuzetno debelog kalusa (new Gardeners Chronicle 180(7):26 (1976)). U drugom istraživanju provedenom u Georgiji (USA), reznicama uzetim u razdoblju od rujna do studenog sa širokim rasponom tretiranja fungicidima (Captan ili Benlate i Manzate), IBA konc. 2000 ppm + NAA konc. 1000 ppmbrzim umakanjem, te korištenjem tunela prekrivenih najlonom uz 50% zasjenu i redovno prskanje fungicidima, dobili smo dobar rezultat zakorjenjivanja u proljeće. Potrebno je redovito kontrolirati vlažnost. (PIPPS 33:547 (1983)). Lovorvišnja može se zakorijeniti i tijekom zime pod termoprekrivačem. Vršne reznice duljine 15 cm, listopad, IBA prah konc. 8000 ppm, pikirane u kontejnere koje smo postavili izravno na grijanu podlogu: sloj mikropjene debljine 0,64 cm izravno je položen na vrhove reznica, a rubovi prekrivača padaju na supstrat. Bijeli najlon se nakon toga polaže preko mikropjene i dobro se zatvara. Sve dok se reznice ne zakorijene, temperatura supstrata održava se na 27 ºC. Nakon zakorjenjivanja, temperatura se snižava na 7 ºC.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Sorbus L. 1753. (Rosaceae) – mukinja, brekinja, jarebika, oskoruš, oskoruša Rod Sorbus obuhvaća više od 80 vrsta listopadnog grmlja i drveća rasprostranjenog po sjevernoj hemisferi. Cvjetovi su skupljeni u gronjaste bijele cvatove. Ovisno o vrsti i lokalitetu, cvatu u razdoblju od travnja do srpnja. Plod je okruglast i mesnat s 2 do 3 sjemenke u pretincu, narančastocrvene do svijetlo crvene boje u zrelom stanju. Plodovi dozrijevaju od kolovoza do listopada. Iako plodovi mogu ostati na stablima sve do kraja zime, radi ptica potrebno ih sakupljati odmah po dozrijevanju. Rađaju obilno svake godine. Sjeme se odvaja postupkom maceriranja i ispiranjem mesnatog usplođa i šturog sjemena. Čisto sjeme može se uspješno čuvati na hladnim i suhim uvjetima od 2-8 godina. Za postizanje najboljih rezultata sjeme sa sadržajem vlage od 6 do 8% potrebno je čuvati u hermetički zatvorenim posudama na temperaturi od 1 do 3 ºC. Suho sjeme može stvoriti tvrdu sjemenu ljusku (Gardeners Chronicle 170(27):24 (1971) i PIPPS 23:262 (1973)). Sjeme U prirodi, ove vrste se slobodno križaju. Ukoliko ih želimo uspješno uzgajati iz sjemena, potrebno je provesti potpunu izolaciju stabala. Sjeme većine vrsta Sorbusa ima samo dormantan embrio. Slijedećim vrstama iz roda Sorbus potrebna su 3 mjeseca hladne stratifikacije: x arnoldiana, aucuparia, bakonyensis, cashmiriana, chamaemespilus, commixta, discolor, esserteauiana,

folgneri,

pohuashanensis,

prattii,

hupehensis, x

intermedia,

pseudovertesensis,

randiens,

pluripinnata, reflexipetala,

rehderiana, rufo-ferruginea, sargentiana, scopulina, sibirica, subsimilis, tianshanica i wilsoniana. Sjeme vrste Sorbus alnifolia je varijabilno i može biti dvostruko dormantno. Takvom sjemenu potrebna je topla i hladna stratifikacija.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Sorbus aria (L.) Crantz syn. Aria nivea Host, Crataegus aria L., Pyrus aria (L.) Ehrh. – obična mukinja, brašnava oskoruša, europska mukinja, merala, muk, mukinja, mukovnica Sjeme Narančasto-crveni plodovi dozrijevaju od rujna do listopada. 1 kg čistog sjemena sadrži prosječno 33 000 sjemenki. Sjeme se može čuvati bez gubitka vitaliteta u hladnim i suhim uvjetima. Sjeme obične mukinje ima dormantan embrio i potrebna su mu prije sjetve četiri mjeseca hladne stratifikacije. Može se zasijati u jesen (PIPPS 29:205 (1979)). Prema jednom istraživanju 3 mjeseca tople i 3 mjeseca hladne stratifikacije daju dobru klijavost. Cijepljenje Kultivari «Lutescens» i «Magnifica» mogu se cijepiti na podlogu vrste Sorbus intermedia metodom običnog spajanja i to u veljači. Prije cijepljenja potrebno je provesti orezivanje korijena i debla. Nakon cijepljenja cijelu plemku i spoj treba umočiti u tekući vosak. Mjesto cijepljenja pokriva se vlažnim tresetom i najlonom. Potrebno je održavati temperaturu od 7 ºC. Prema nekim autorima kultivar «Lutescens» može se cijepiti na podlogu S. americana. Prema istraživanjima provedenim u Engleskoj Sorbus aria raste bolje na podlozi vrste Crataegus laevigata (obični glog) nego na sadnici svoje vrste. Koristi se bočno cijepljenje s jednogodišnjom plemkom. Ljetno okuliranje S. aria vršimo na podlogu u obliku slova T. Na ovaj način mogu se cijepiti svi kultivari. Vidi PIPPS 17:389 (1967); 18:343 (1968); 26:145 (1976).

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Sorbus aucuparia L. syn. Pyrus aucuparia (L.) Gaertn. – jarebikina mukinja, gorska smrdljika, jarebika, jerebina, jasika, obična jarebika, oskoruša, jerebika, planinska oskoruša, rebika

Sjeme Narančasto-crveni plodovi dozrijevaju krajem kolovoza i tijekom rujna. 1 kg čistog sjemena sadrži prosječno oko 250 000 sjemenki. Sjeme sa sadržajem vlage od 6-8 %, čuvati u hermetički zatvorenim posudama pri temperaturi od 1-3 °C. Embrij prelazi u stanje dormantnosti, a hladna stratifikacija u trajanju od 2-4 mjeseca povećava klijavost sjemena. U jednom istraživanju, svježe očišćeno sjeme koje je odmah zasijano nije proklijalo; odlična klijavost postignuta je nakon tri mjeseca hladne stratifikacije. Tijekom dugačkog razdoblja hladne stratifikacije klijavost započinje još za vrijeme stratifikacije (pojava radikule). Kod suhog sjemena jarebikine mukinje može biti razvijena tvrda sjemena ljuska, što može utjecati na klijavost. Sjeme kultivara «Pendula» navodno daje 60% normalnih i 40% visećih formi. Reznice Sredina svibnja, IBA prah konc. 3000 ppm, mješavina pijeska i perlita, prskanje, za 12 tjedana zakorjenjenje od 65%. Cijepljenje Cijepljenje kultivara «Pendula»vrši se na visini od 1,8 m na podlogu vrste Sorbus aucuparia. Vrsta Sorbus intermedia može se također koristiti kao podloga za kultivar «Pendula». Kultivar «Beissneri» cijepimo na podlogu vrste Sorbus intermedia. Postoje brojni kultivari ove vrste i svi se uspješno razmnožavaju cijepljenjem ili okuliranjem pri osnovi.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Spiraea L. 1753. (Rosaceae) – suručica, suručarka Jedan od najvećih rodova grmlja koje cvate u proljeće ili tijekom ljeta, lijepih bijelih do ružičastih ili crvenih nježnih cvjetova i jednostavnog lišća, bez pališća. Važne vrste i njezini kultivari obuhvaćaju: S. albiflora, S. arguta, S. x billiardi, S. bullata, S. x bumalda, S. cantoniensis «Lanceata», S. x cinerea «Grefsheim», S. japonica, S. nipponica «Snowmound», S. prunifolia, S. thunbergii, S. trilobata i S. x vanhouttei. Reznice Lako se zakorjenjuje od proljeća do jeseni. Što je reznica zelenija, lakše i brže se zakorjenjuje. Jedan od autora zakorjenio je reznice mnogih vrsta u razdoblju od svibnja do početka rujna (Georgia). IBA prah ili otopina u koncentraciji od 1000 ppm pospješuje, ubrzava i ujednačuje zakorjenjivanje. Prikladan je bilo koji dobro propustan supstrat poput mješavine treseta i perlita. Reznice se zakorjenjuju za 2 do 4 tjedna i mogu se odmah presaditi. Reznice koje su se brzo zakorjenile do kraja vegetacije ispunit će lončić od 4,5 l. Mogu se zakorijeniti i zrele reznice većine vrsta osim S. thunbergii (The Plant Propagator 15(3):10(1969); PIPPS 34:540 (1984). Reznice se uzimaju u jesen nakon što list opadne, čuvaju se na hladnom i pikiraju početkom proljeća. Godinu dana kasnije biljka se oreže kako bi poprimila gušći izgled. Zakorjenjivanje se kreće u rasponu od 80 do 100 %.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Spiraea

arguta

«Compacta»

Zabel

syn.

multiflora

S. thunbergii – oštrozuba hibridna suručica, kultivar «Compacta» Reznice Sredina lipnja, IBA prah konc. 3000 ppm, pjeskovito tlo, vanjske lijehe sa grijanim supstratom, zakorijenilo se 72 %. Zakorjenjene reznice ostavljene da prezime. Kraj srpnja, IBA prah konc. 3000 ppm, zakorjenjivanje 44%. Spirea tankih grana teže se zakorjenjuje od vrsta koje imaju deblje grane. One obično propadnu tijekom zakorjenjivanja jer su podložne brzom isušivanju.

Spiraea

billardi

Hering.

syn.

douglasii

Hook.

S. salicifolia L.) – Bilardova suručica Reznice Kraj svibnja, IBA prah konc. 3000 ppm, zakorjenjivanje 40 %.

Spiraea bullata Maxim., syn. Spiraea japonica L. f., S. callosa Thunb., S x bumalda Burv. – japanska suručica Reznice Zakorjenjuje se dobro pomoću zelenih reznica. Nakon zakorjenjivanja, reznicama je potrebno isključiti prskanje. Sredina prosinca, zrele reznice, IBA prah konc. 3000 ppm, otvorene lijehe, zakorjenilo se 47 % za 11 tjedana.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Spirea x bumalda syn. S. japonica L. x S. albiflora Mig. Zab. – Bumaldova suručica Vrlo cijenjena skupina spirea koja cvjeta ljeti, istančanog oblika, otporna. Cvjetovi se javljaju na ovogodišnjim granama. Reznice su uzimaju tijekom svibnja i lipnja, IBA otopina konc. 1000 ppm, mješavina treseta i perlita, prskanje, s 80-100% zakorjenjivanjem za 3 tjedna. Presaditi odmah, lagano prihranjivati i biljke će nastaviti rasti. Ne uzimati reznice sa cvjetnim pupovima. Kultivar «Anthony Waterer» - krajem srpnja, IBA prah konc. 4000 ppm + thiram, prskanje, zakorjenjivanje 100 %. Kultivar «Crispa» - krajem srpnja, IBA prah konc. 3000 ppm, pijesak, prskanje, zakorjenjivanje 100 %; početkom kolovoza, IBA prah konc. 3000 ppm, pijesak, prskanje, zakorjenjivanje 73 %. Kultivar «Froebelii» - krajem studenog, IBA prah konc. 3000 ppm, pijesak, zakorjenjivanje 32 %. Kultivar «Goldflame» - krajem travnja, IBA prah konc. 4000 ppm + thiram, plastenik, zakorjenjivanje 10 %; isti postupak osim otvorenih lijeha, zakorjenjivanje 100 %. Kultivar «Norman» - početkom veljače, IBA prah konc. 3000 ppm, mješavina pijeska i perlita, otvorene lijehe, zakorjenjivanje 50%.

Spiraea cantoniensis Lour. syn. S. reevesiana Lindl. ex Cambess. – Reevesova suručica Reznice Sredina travnja, IBA prah konc. 3000 ppm, zakorjenjivanje 33%. Jedan od autora više puta je uspio zakorjeniti «Lanceatu», kultivar duplog cvijeta. Reznica treba biti čvrsta i zelena. Kada stabljika postane zrela ona poprimi smeđu boju, što je znak da više nije moguće zakorjenjivanje.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

U američkoj saveznoj državi Georgia najbolje razdoblje za uzimanje raznica je krajem svibnja, tijekom lipnja i početkom srpnja. Reznice uzete sredinom kolovoza zakorjenile su se 70% uz primjenu 1% K-IBA otopine.

Spiraea japonica var. alpina L. f. – japanska suručica, varijetet alpina Reznice Početkom prosinca, IBA prah konc. 3000 ppm, zakorijenilo se 83 %. Kultivar «Little Princess» se koristio za razmnožavanje. U osnovi, kultivari S. japonica se razmnožavaju načinom opisanim kod S. x bumalda. Kultivar «Atrosanguinea» - krajem srpnja, IBA prah konc. 4000 ppm + thiram, zakorjenjivanje 100 %; krajem siječnja, IBA prah konc. 4000 ppm + thiram, plastenik ili otvorene lijehe, zakorjenjivanje 100 %. Kultivar «Coccinea» - krajem srpnja, IBA prah konc. 4000 ppm + thiram, zakorjenjivanje 91 %. Kultivar «Fortunei» - krajem prosinca, zrele reznice, IBA prah konc. 8000 ppm + thiram, otvorene lijehe, zakorjenjivanje 66 %. Kultivar «Ruberrima» - krajem srpnja, IBA prah konc. 8000 ppm + thiram, prskanje, zakorjenjivanje 100 %.

Spiraea x lemonei Reznice Zrele reznice, početkom siječnja, plastenik ili otvorene lijehe, IBA prah konc. 4000 ppm + thiram, zakorjenilo se 66 odnosno 100 %.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Spiraea menziesii Reznice Kultivar «Triumphans», zrele reznice, početak prosinca, IBA prah konc. 3000 ppm, zakorjenjivanje 92 %.

Spiraea x multiflora Zabel. syn. S. crenata x S. hypericifolia – mnogocvjetna suručica Reznice Kultivar «Compacta», zrele reznice, sredina siječnja, IBA prah konc. 4000 ppm, otvorene lijehe, zakorijenjivanje 72 % sa odličnim korijenskim sustavom.

Spiraea nipponica Maxim. syn. S. bracteata Zabel – zaliskava suručica Reznice Kultivar «Rotundifolia», početak kolovoza, IBA prah konc. 4000 ppm + thiram,

zakorjenjivanje

Kultivar

«Snowmound»

dobiven

selekcioniranjem od S. nipponica i lako se zakorjenjuje zelenim reznicama od lipnja do srpnja. Postupak je isti kao kod S. cantoniensis.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Taxus baccata L. syn. T. communis Sen. – obična tisa, bobičasta tisa, europska tisa

Sjeme 1 kg čistog sjemena sadrži prosječno 12 800 sjemenki. Vitalitet sjemena može se očuvati kroz 5 do 6 godina. Nakon sakupljanja, sjeme je potrebno prosušiti u trajanju od 1-2 tjedna i nakon toga uskladištiti u hermetički zatvorenim posudama na 1-3 °C. Preporuča se topla statifikacija na 20 °C u trajanju od 4 tjedna i nakon toga hladna stratifikacija na 1 do 5 °C kroz 2-4 tjedna. Netretirano sjeme ili ono koje je prošlo razdoblje hladne stratifikacije u trajanju od 3 tjedna neće proklijati. Sjeme tretirano 4 mjeseca na toploj i 3 mjeseca na hladnoj stratifikaciji klije 26 %; 55 %-na klijavost postiže se nakon 5 mjeseci tople i 3 mjeseca hladne stratifikacije. Reznice Tisa se lagano razmnožava reznicama, a svaki rasadničar ima vlastitu metodu. Reznice tise zadržavaju sposobnost rasta koju su imale na roditeljskoj biljci. Reznice se uzimaju od rujna do prosinca nakon oštrog mraza i po potrebi do upotrebe čuvaju se u hladnjaku na temperaturi od 3-7 °C. Reznice uzete nakon oštrog mraza lakše se zakorjenjuju od reznica uzetih prije mraza. Potrebno je ukloniti iglice sa donjeg dijela reznice. Za sve kultivare obično se koristi IBA prah u konc. 8000 ppm uz dodatak fungicida. Smatra se da je kultivar «Repandens» teško zakorjeniti, ali tretiranje IBA prahom u konc. 8000 ppm uz dodatak fungicida thiram rezultiralo je 100% zakorjenjivanjem. Reznice se pikiraju na stolove u stakleniku i tamo ostaju cijele zime. Povremeno ih je potrebno prskati fungicidom, ručno zalijevati ili prskati. Reznice se mogu staviti bilo gdje u stakleniku dok se ne zakorjene. Supstrat koji se koristi kod zakorjenjivanja tise jako varira od čistog pijeska do mješavine pijeska i perlita.Grije se samo osnova reznice na 20 do 24 °C. Zalijevanje se vrši ujutro i iglice se moraju osušiti do kasno popodne. Tijekom hladnih zimskih dana, kada je znatno smanjena dnevna svjetlost, mokre iglice u zatvorenom, grijanom stakleniku postaju osjetljive na bolesti.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Reznice će imati dobar razgranat korijen za 8 do 9 tjedana. Ubrzo nakon što su se reznice dobro zakorjenile, temperatura supstrata se smanjila i zaljevanje je reducirano kako bi reznice očvrsnule. Ventilacija se ne koristi sve do kraja veljače ili početka ožujka. To je trenutak kad se korijenje već dobro razvilo. Početkom lipnja, nakon što prođe opasnost od kasnih mrazeva, reznice se pripremaju za presadnju u lijehe (PIPPS 4:76 (1954) i 29:71 (1979)). Prema jednom istraživanju, zakorjenjene reznice tise razvijaju se bolje tijekom prve godine ako se dva mjeseca prije presadnje čuvaju na temperaturi od 1°C (PIPPS)32:609 (1982).

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Thuja occidentalis L. syn. T. obtusa Moench, T. odorata Marshall – obična američka tuja, zapadna smrekuša Reznice Zrele reznice slijedećih vrsta i kultivara: «Densa», «Goldcrest», «Globosa», «Holmstrup», «Nigra», «Pyramidalis» i «Woodwardii» dobro se zakorjenjuju u razdoblju od listopada do ožujka. Reznice iz studenog i prosinca zakorijenit će se do ožujka. Potrebno je ukloniti donje iglice, a na osnovi je potrebno učiniti svježi rez prije tretiranja IBA-prahom ili otopinom konc. 3000-8000 ppm; stolovi u otvorenom stakleniku ili plasteniku; supstrat od pijeska, mješavine pijeska i treseta ili treseta i perlita. Temperatura na osnovi reznice treba biti od 18-20 °C, a na vrhovima 7-10 °C. Reznice se zakorjenjuju za 2,5-3 mjeseca. Reznicama se postupa slično kao i reznicama tise. Tijekom procesa zakorjenjivanja po potrebi vršiti prskanje.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Thuja orientalis L. syn. Biota orientalis (L.) Endl., Platycladus orientalis (L.) Franco, P. stricta Spach – obična azijska tuja, azijska tuja, biota, istočna tuja, iztočna smrekuša Reznice Kultivari obične azijske tuje teže se zakorjenjuju od kultivara T. occidentalis. Najbolje su reznice iz razdoblja od lipnja do kolovoza, iako se u Engleskoj koriste i reznice od listopada do prosinca koje daju dobre rezultate: ozljeđivanje, IBA-prah konc. 8000 ppm + Benlate (8:1, v/v), mješavina treseta i perlita (2:1, v/v), prskanje, grijana podloga (NGC 188(3):15 (1980); PIPPS 25:81 (1975). Za dodatne informacije vidi T. occidentalis.

Thuja plicata Donn ex D. Don syn. T. gigantea Nutt., T. lobbii hort. ex Gordon, T. menziesii Douglas ex Endl. – golema tuja, nabrana tuja Reznice T. plicata i njezini kultivari lako se zakorjenjuju iz reznica. Početak listopada, zakorjenjivanje 91 % za 8 tjedana uz korištenje IBA-praha konc. 3000 ppm, mješavine pijeska i treseta (1:2, v/v) i grijane podloge (18 ºC). Reznice uzete sredinom studenog, zakorjenile su se 80 % pod istim uvjetima. Reznice kultivara «Atrovirens» uzete sredinom studenog zakorijenile su se 80 %, a reznice uzete krajem prosinca 60%. Tretirati sa IBA-prahom konc. 3000 do 8000 ppm + thiram, mješavina pijeska i perlita te plastenik.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Thujopsis dolabrata (L. f.) Siebold et Zucc. syn. T. dolabrata var. australis A. Henry, Thuja dolabrata L. f. – japanska hiba, hiba Reznice Ovo je jedna od vrsta četinjača koja se lagano zakorjenjuje pomoću reznica. Zrele reznice uzete od mjeseca studenog do siječnja zakorjenile su se 100 %. Korišten je IBA-prah konc. 4000 ppm plus fungicid, mješavina treseta i perlita te prskanje. Bez problema se zakorjenjuje svaka reznica uzeta sa adultnog stabla. Kultivari «Nana» i «Variegata» lagano su se zakorjenili pomoću navedene metode. Jedan od autora priručnika

zakorjenio je dva

kultivara s uspjehom od 90 %.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Viburnum opulus L. – crvena hudika, bekovina, crvena kalina, obična bekovina, udika bekovica

Reznice Viburnum opulus i njegovi kultivari lako se razmnožavaju. Zelene ljetne reznice dobro se zakorjenjuju. Tretirati prahom IBA konc. 1000 ppm, staviti u treset od mahovine i perlit ili drugi odgovarajući supstrat i prskati. Ako su reznice uzete početkom vegetacije, dugo vegetacijsko razdoblje koje traje do jeseni povoljno utječe na njihov rast. Prezimljavanje mnogih vrsta ovoga roda predstavlja glavni problem. Za poticanje rasta zakorjenjenih reznica V. Opulus «Nanum» i povećanje postotka njihovog preživljavanja korišten je dodatni izvor svjetla. Jedan od autora primijetio je da nakon zakorjenjivanja reznice postaju slabije uslijed čega nastaju problemi kod prezimljavanja. Ako reznice nisu rano zakorjenjene i ako nisu počele rasti, njima treba postupati kao i kod V. x burkwoodii (PIPPS 20:378 (1970)). Vrlo je vjerojatno da se ova vrsta može uspješno razmnožavati zrelim reznicama pomoću povaljenica, no o tome ne postoje pouzdani podaci. Reznice se uzimaju s nodijem.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Weigela florida (Bunge) A. DC. syn. W. rosea Lindl., Calysphyrum floridum Bunge, Diervilla florida (Bunge) Siebold et Zucc. – kineska vajgelija, ružičasta vajgelija Reznice Ova vrsta se veoma lagano razmnožava reznicama uzetim u bilo koje godišnje doba. Najbolje vrijeme za uzimanje zelenih reznica je lipanj i srpanj (The Plant Prpagator 30(2):11 (1984)). Dobro se zakorjenjuju zelene reznice uzete u srpnju, tretirane sa IBA prahom konc. 8000 ppm, prskati. IBA otopina u koncentraciji od 1000 do 3000 ppm pokazala se kao idealna. Može se koristiti bilo koji dobro propustan supstrat. Reznice bi se trebale dobro zakorijeniti u roku od 3 do 5 tjedana i nastaviti s rastom nakon zakorjenjivanja. Može se koristiti bilo kakav vanjski plastenik i sustav za prskanje. Ako se koriste plastenici, reznice se moraju potpuno prekriti bijelim najlonom. Za prekrivanje koriste se letvice ili materijali od štofa koji daju oko 75 % zasjenu. Platenik se ne dira 5 tjedana, nakon čega se oba kraja otvore kako bi reznice očvrsnule tijekom 2 do 3 dana. Najlon se skida nakon 3 dana, ali 75% zasjena ostaje (PIPPS 19:290 (1969)). U Engleskoj se koriste zrele reznice. Reznice se uzimaju s matičnih stabala u jesen nakon opadanja lišća, režu se na dužinu od 15 cm, vežu se su snopove i tretiraju IBA prahom konc. 8000 ppm. Uzimaju se jednogodišnje reznice koje nisu tanje od debljine olovke. Snopovi reznica stavljaju se u pijesak i prekrivaju pijeskom. Reznice koje su kalusirale sade se u veljači ili ožujku u redove s razmakom od 30 cm, a razmak između reznica je 7 cm. Prilikom pikiranja ostavlja se samo 2,5 cm reznice iznad tla. (PIPPS)27:64 (1977)). Starinske vrste vaigelije mogu se razmožavati i povaljenicama.

Damir Drvodelić

Priručnik za razmnožavanje drvenastih vrsta

Damir Drvodelić