Dobra ekonomija u dobrim pričama 2

uz potporu

nsl_de15_izvještaj_digi.indd 1

2

DOBRA EKONOMIJA U DOBRIM PRIČAMA

Izvještaj o primjerima dobre prakse

28/03/2015 21:03

Dobra ekonomija u dobrim pričama Izvještaj o primjerima dobre prakse

ZMAG, Vukomerić ožujak, 2015.

de15_izvještaj_digi.indd 1

28/03/2015 20:58

de15_izvjesĚŒtaj_digi.indd 2

28/03/2015 20:58

Sadržaj

5 6 6 8 11 14 16 19 22 24 26 28 31 35 37 39

de15_izvještaj_digi.indd 3

Uvod Primjeri Socijalna poljoprivredna zadruga Domači vrt Zadruga za etično financiranje Udruga za kreativni razvoj Slap Okus doma MoST EkoEkipa Prečko Zelena energetska zadruga Zelena mreža d.o.o.

Udruga Gredica Socijalna zadruga MIVAART Udruga Zelena Istra Solidarna eko grupa Osijek Udruga GONG O Udruzi ZMAG

28/03/2015 20:58

4 de15_izvjesĚŒtaj_digi.indd 4

28/03/2015 20:58

Uvod Dobra ekonomija je ona ekonomija koja je dobra.

To je ekonomija koja podupire kvalitetu života u cijeloj zajednici; koja stvara obilje prilika i mogućnosti da zadovoljimo svoje potrebe bez ugrožavanja drugih; koja prihvaća odgovornost, a njeguje solidarnost; koja pravedno koristi i dijeli resurse; koja poštuje održivost ekosustava.

D

obri došli u drugi izvještaj Dobra ekonomija u dobrim pričama. Kao i prošle godine stvaramo prostor za primjere dobre prakse iz Hrvatske kako bi se bolje upoznali s njima i kako bi osvijestili da se dobra ekonomija događa već sada i tu. Ono što je najljepše što smo mi pak osvijestili dok smo pisali Izvještaj, širenje je i osnaživanje primjera dobre prakse dobre ekonomije. Osvijestili smo koliko nam jedan ovakav dokument nije dovoljan da zahvatimo sve vrijedne pažnje i našeg pljeska.

Ali čekamo treći izvještaj pa ćemo to popraviti. Slobodno nam pošaljite na naše kontakte svoje prijedloge za uključiti u Izvještaj.

Nekoliko je novosti u ovom Izvještaju u odnosu na onaj prvi iz prošle godine. Stavljamo puno veći naglasak na modele dobre ekonomije, a manje na tranzicijske inicijative i postkarbonske primjere ili općenito tranziciju prema postkarbonskom društvu.

Dobru ekonomiju vidimo kao širi koncept, istovremeno i platformu i alat za primjenu. Također, upravo zbog samih primjera dobre prakse otvaramo se prema različitim pitanjima za potrebe Izvještaja koja šaljemo prema akterima dobre ekonomije. Nema potrebe da tu inzistiramo na šablonama koliko god bile pogodne za usporedbe. Između opcije da nekoga koga smatramo bitnim za ovu priču izostavimo, jer naš set uobičajenih pitanja nije pogodan i promjene tih samih pitanja, odnosno njihove adaptacije, biramo ovo drugo. Znači, set uobičajenih pitanja je prvi korak, ali ukoliko kroz razgovor i komunikaciju sa samim akterima dobre ekonomije uočimo da bi bilo bolje usmjeriti razgovor prema drugim pitanjima onda se odlučujemo za tu fleksibilnu opciju, što se i vidi na par mjesta u ovogodišnjem Izvještaju.

Modeli dobre ekonomije sve više bogate Hrvatsku i čine je ljepšim mjestom za život. To je odlična vijest za početi dan i odlična misao za otići u san. Predstavljamo Vam ovogodišnje primjere dobre prakse da skupa uživamo u njihovoj raznolikosti, u posebnosti, u povezanosti…

— Dražen Šimleša

5 de15_izvještaj_digi.indd 5

28/03/2015 20:58

Socijalna zadruga Domači vrt http://domaci-vrt.hr/

Domači vrt je socijalna poljoprivredna zadruga koja proizvodnjom kvalitetnih organskih proizvoda na principima pravednog poslovanja utječe na održivi razvoj lokalne zajednice.

Misija / Vizija Želimo ekološkom/organskom proizvodnjom povrća, voća i ljekovitog bilja i prerađevina na tržište rada uključiti osjetljive i marginalizirane grupe u Međimurskoj županiji. Težimo društvu tolerantnih i pravednih odnosa, savjesnog i odgovornog ponašanja prema prirodi i ljudima u lokalnoj zajednici.

Kako je sve počelo? Što vas je potaknulo na ovaj projekt? Kad ste počeli s radom? Kakav je ustroj vaše organizacije?

Domači vrt je socijalna zadruga osnovana u travnju 2014.godine u sklopu projekta „Društveno uključivanje i zapošljavanje Roma kroz bio-dinamičku poljoprivredu“ koji je provela Udruga Autonomni centar ACT iz Čakovca. Kao društveno poduzeće čije upravljanje se temelji na participativnoj i ekonomskoj demokraciji, revitalizaciji javnih i neiskorištenih resursa (poljoprivredno zemljište, napušteni poslovni objekti) i uključivanju marginaliziranih skupina na tržište rada, Socijalna zadruga za ekološku proizvodnju Domači vrt postaje stabilizacijski faktor na tržištu rada te faktor održivog razvoja zajednice.

Koliko ljudi radi na projektu?

Od toga koliko zaposlenih, koliko volontera?

Tijekom 2014. godine je zadruga zapošljavala 5 osoba (3 Ž/2 M) od kojih 4 pripadnika marginaliziranih skupina. Zadrugari su fizičke osobe, OPG i udruge iz lokalne zajednice, te ukupno ima 8 članova.

Je li projekt financijski stabilan? Uspijevate li se samofinancirati?

Poslovni se pothvat temelji na načelima društvenog, ekološkog i ekonomski održivog poslovanja i usmjeren je stvaranju dobiti koja se u cijelosti ili dijelom reinvestira za dobrobit zajednice, no trenutno zadruga nije nije u prilici podmirivati svoje potrebe, te je ovisna o vanjskim podrškama.

Lokalizacija: je li proizvodnja lokalna? Koristite li u proizvodnji lokalne materijale i u kojoj mjeri? Je li distribucija proizvoda lokalna?

Zaposlenici zadruge obrađuju 14 hektara zemljišta koje su na javnom natječaju dobili u zakup od Međimurske županije na tri godine po tržišnim uvjetima. Na dvadesetak godina zapuštenom zemljištu nekadašnje vojarne koje je prostornim planom predviđeno za zelenu i rekreacijsku zonu, u prvoj se godini uzgajala heljda, tikve golice, te razno povrće. Proizvodi zadrugara

6 de15_izvještaj_digi.indd 6

28/03/2015 20:58

i OPG-ova su se najviše prodavala kroz Zelene košarice koje je zadruga dostavljala na području Čakovca, Varaždina i Zagreba.

Na koji način projekt pozitivno utječe na okoliš?

Zadruga svojim djelovanjem uspostavljanja održivi sustav upravljanja u poljoprivredi koji poštuje prirodne sustave i cikluse te održava i poboljšava očuvanje tla, vode, biljaka i životinja te njihovu međusobnu ravnotežu, pa tako pridonosi visokoj razini biološke raznolikosti.

Na koji način projekt pozitivno utječe na zajednicu u kojoj djelujete?

Uz izraženu ekološku komponentu ovaj društvenopoduzetnički pothvat doprinosi i društvenom boljitku unutar zajednice. U pogledu socijalne zadruge „Domači vrt“ društveni boljitak nadilazi opskrbu lokalnog stanovništva zdravom hranom već u proces proizvodnje i svoju organizacijsku strukturu uključuje marginalizirane skupine s tržišta rada.

7 de15_izvještaj_digi.indd 7

Socijalna zadruga Domači vrt | čakovec

28/03/2015 20:58

Zadruga za etično financiranje [ZEF] http://www.zef.hr/ Zadruga za etično financiranje okuplja sve one organizacije i pojedince koji zajedno žele stvarati sustav dobre i solidarne ekonomije u Hrvatskoj.

200tinjak članova Zadruge među kojima ima pojedinaca, udruga, opgova, poduzeća, obrtnika, sindikata i jedinica lokalne samouprave te velik broj budućih članova iz svih krajeva Hrvatske čini Zadrugu čiji glavni cilj je osnivanje etične banke u Hrvatskoj te poticanje međusobnog pomaganja i suradnje članova Zadruge kako bi mogli zajednički ostvariti stvari koje im pojedinačno nisu moguće.

Misija/Ciljevi

Kako je sve počelo? Što Vam Zadruga za etično financiranje (zef) je pravna pomaže da ustrajete u svom radu?

Kako ste organizirani? osoba osnovana s prvenstvenim ciljem stvaranja preduvjeta za osnivanje ebanke d.d. Sama inicijativa za pokretanje etične – prve hrvatske etične razvojne banke. zef će banke je nastala povezivanjem nekoliko kolega koji su iz različitih biti osnivač i jedini vlasnik/dioničar ebanke. perspektiva došli do zaključka da Ebanka je transparentna, demokratska, današnji komercijalni bankarski solidarna organizacija koja svojim članovima sustav ne prati adekvatno potrebe osigurava najpovoljnije uvjete financiranja, društva i zajednice već je usmjeren kontinuiranu savjetodavnu podršku u na stvaranje maksimalnog profita poslovanju te aktivno smanjivanje rizika za relativno malen broj ljudi. S povezivanjem u ekonomske cjeline. Ebanka obzirom na važnost banaka u je etična razvojna banka u vlasništvu svojih modernom društvu u kojem one klijenata koja doprinosi poboljšanju kvalitete svojom politikom kreditiranja života ljudi. Ebanka će biti financijska kičma određuju u velikoj mjeri smjer solidarne razvojne ekonomije u Hrvatskoj razvoja ekonomije i s obzirom sačinjene od mreže snažnih lokalnih na to da banke za svoja ulaganja zajednica, razvojno orijentiranih poduzeća i koriste sredstva građana koja su im organizacija civilnog društva, koji osiguravaju povjerena u obliku depozita, logično uvjete za kvalitetan život ljudi kroz procese je da bi ti isti građani trebali imati realne ekonomije. određeni oblik kontrole nad time na koji način banke njihova sredstva koriste što kod komercijalnih banaka nije slučaj. Zato smo odlučili upoznati se s alternativnim modelima bankarstva, posebice s modelom etičnih banaka koji kao prioritet stavljaju dobrobit zajednice, a ne maksimalan profit te pokrenuti inicijativu za pokretanje etične banke u Hrvatskoj. Nakon što smo obišli sve dijelove Hrvatske i model etične banke predstavili stotinama ljudi od kojih smo skoro bez iznimke dobili izrazito pozitivne reakcije, dobili smo dodatni poticaj u svojoj ideji ustrajati i pokrenuti formalni proces osnivanja

8 de15_izvještaj_digi.indd 8

28/03/2015 20:58

etične banke. Okupili smo tim stručnjaka, osnovali zadrugu koja je po broju osnivača najveća zadruga u Hrvatskoj te smo već sada kroz članove zadruge prisutni u svim dijelovima zemlje. Zadruga ima koordinatora članova zadruge koji koordinira komunikacijom i organizacijom članova koji su podijeljeni u 9 geografskih regija (privatne osobe) i 11 interesnih sekcija (pravne osobe) predstavnici kojih čine skupštinu zadruge.

Koliko ljudi je zaposleno u Vašoj organizaciji/projektu?

Koliko ih je uključeno u aktivnosti koje provodite?

Trenutno zapošljavamo 9 osoba, međutim broj aktivno uključenih članova Zadruge je mnogo veći tako da svakodnevno u aktivnostima zadruge sudjeluje dvadesetak osoba. Osim toga zadruga već sada ima četrdesetak ambasadora iz dvadesetak mjesta u Hrvatskoj kod kojih se mogu dobiti sve osnovne informacije o zadruzi i etičnoj banci tako da stvarno možemo reći da je mreža zadruge široka i da velik broj ljudi sudjeluje u aktivnostima zadruge.

Na koji način se financirate i kakva je ekonomska održivost priče?

Nakon skoro 3 godine financiranja iz osobnih izvora inicijatora projekta, Zadruga se trenutno financira iz nekoliko izvora: članskih uloga svojih članova, donacije Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, provođenja europskih projekata te obavljanja usluga iz područja savjetovanja u vezi s dizajnom i implementacijom različitih inovativnih financijskih instrumenata.

Ti prihodi nam trenutno osiguravaju održivost organizacije, a oni će se dodatno nadograditi početkom rada etične banke koja će pružanjem svojih usluga bitno povećati prihode Zadruge te će u cijelosti funkcionirati kao samoodrživo društveno poduzeće koje 90% viška svojih prihoda reinvestira nazad u poboljšanje svojih usluga i projekte od koristi zajednici.

9 de15_izvještaj_digi.indd 9

Zadruga za etično financiranje | zagreb

28/03/2015 20:58

Na koji način koristite resurse u svom radu? Kako se odvija proizvodnja u Vašoj priči? Od kuda dolaze proizvodi i na koji način ih dajete na tržište?

Kao pružatelj financijskih i savjetodavnih usluga niti zadruga niti banka se neće baviti klasičnom proizvodnjom već uglavnom pružanjem usluga.

Međutim da bi poslovni model banke mogao funkcionirati na najbolji mogući način, potrebno je potaknuti i raditi na osiguranju što je moguće veće suradnje među članovima zadruge koji su ujedno i korisnici i suvlasnici etične banke. Što je veći broj međusobnih transakcija među članovima zadruge, to je veći stupanj zadržavanja novostvorene vrijednosti unutar zadruge što povoljno utječe na mogućnosti financiranja i poticanja daljnjeg razvoja.

Nadamo se da će i naši članovi zadruge prepoznati vrijednost takvog modela i da će što je moguće veći dio svojih aktivnosti odrađivati u suradnji s drugim članovima zadruge, a mi ćemo ih u tome svesrdno poticati.

Gdje vidite svoj pozitivan utjecaj na okoliš i resurse?

Etične banke pri evaluaciji svojih projekata uzimaju u obzir ravnopravno financijski, društveni i ekološki aspekt projekta. To znači da etična banka ne može financirati projekt koji negativno utječe na okoliš bez obzira koliko on bio profitabilan ili čak i koristan za zajednicu. Uslijed toga i sve ostale aktivnosti etične banke i zadruge su usmjerene prema održivom upravljanju okolišem u kojem se posebna pažnja posvećuje korištenju obnovljivih izvora energije, energetskoj učinkovitosti, poticanju recikliranja i promatranja otpada kao izvora novih resursa, a ne kao smeća koje treba odbaciti i zbrinuti.

Osim financijskog poticanja održivih projekata, zadruga ima i veliku ulogu u educiranju i poticanju svojih članova na razmišljanje koje će i njihove vlastite aktivnosti usmjeriti prema ekološkom i društvenom održivom razvoju.

Na koji način ste povezani s lokalnom zajednicom u kojoj djelujete?

Na koji način vidite ili pratite utjecaj na lokalnu zajednicu i društvo svog rada i aktivnosti?

Etične banke kao svoju misiju vide upravo biti servis za odgovorno upravljanje resursima lokalnih zajednica. To znači da je prava jezgra i zadruge i etične banke upravo u zadržavanju vrlo bliskog kontakta s lokalnim zajednicama i prepoznavanje njihovih potreba i mogućnosti za razvoj pri kojem im onda zadruga i banka trebaju pomoći svojim resursima. Svaki projekt u koji se etična banka i zadruga uključuju će također u sebi imati i ugrađeno mjerenje društvenog utjecaja kako bi se mogla pratiti društvena i ekološka vrijednost projekta te na temelju njega na odgovoran način planiralo upravljanje projektom i planirao budući razvoj. Želite li još nešto dodati?

Veselimo se što primjećujemo da je i u Hrvatskoj i u Europi pokrenut velik broj inicijativa koje u raznim segmentima rade na implementaciji istog cilja, a to je uspostava solidarne ekonomije i njenih institucija koje bi radile u interesu lokalnih zajednica s ciljem stvaranja preduvjeta za održivi razvoj zajednica koje će dugoročno osiguravati uvjete za kvalitetan život ljudi. Taj potencijal razvoja dobre ekonomije i suradnje s drugima koji rade na istom cilju je ono što nas uvjerava da smo na dobrom putu.

10 de15_izvještaj_digi.indd 10

Zadruga za etično financiranje | zagreb

28/03/2015 20:58

Udruga za kreativni razvoj Slap www.slap.hr Udruga za kreativni razvoj Slap iz Osijeka organizacija je koja se bavi razvojnim projektima kroz koje potiče socijalno zapošljavanje, društveno odgovorno poslovanje, međusektorsku suradnju, te kroz svoj trening centar radi na održivosti organizacija civilnog društva.

Kako je sve počelo? Što Vam pomaže da ustrajete u svom radu? Kako ste organizirani?

Udruga Slap nastala je 2000. godine s ciljem pronalaska odgovora na pitanje kako omogućiti ljudima da rade ono što vole i da od svog rada pristojno žive. U međuvremenu su se počeli rasplamsavati negativni aspekti globalizacije i neoliberalnog kapitalizma. Traganje za Slapovim odgovorom postajalo je sve teže, ali se kao jedno od rješenja nametnulo socijalno poduzetništvo: nov način gledanja na poslovanje koji društvenu dobrobit stavlja ispred kapitala, gdje pojedinac ima pravo glasa i gdje se cijeni rad kao aktivnost kojom se stvara nova vrijednost. Promocija i prakticiranje takvog načina razmišljanja, kao poluge društvenog razvoja temelj je svih Slapovih projekata.

Misija/Ciljevi

Naša misija je razvoj ljudskih resursa i jačanje socijalnog kapitala u cilju stvaranja pravednijeg društva i razvoja eko-socijalne ekonomije. Kroz dugoročne ciljeve želimo jačati ljudske resurse kao nositelje demokratizacije i razvoja civilnoga društva; razvijati i poticati modele suradnje između javnog, poslovnog i civilnog sektora; poticati društvenu odgovornost i utjecaj demokratskog građanstva na razvoj društva; poticati sustav odgovornosti korporatvnog građanstva i razvijati modele poslovnog ulaganja u lokalnu zajednicu; poticati razvojne projekte u ruralnim sredinama; razvijati modele socijalnog poduzetništva i umreženi sustav potpore sadašnjim i budućim socijalnim poduzetnicma te razvijati socijalni kapital.

Koliko ljudi je zaposleno u Vašoj organizaciji/projektu?

Koliko ih je uključeno u aktivnosti koje provodite?

Slap danas ima 7 stalno zaposlenih osoba, desetak volontera, te rastuću mrežu s više od 20 stručnih suradnika za različita programska područja.

Stalno zaposleni u Slapu visokoobrazovani su pojedinci koji su tijekom radnog vijeka u Slapu sudjelovali u nizu edukacija, seminara i stručnih usavršavanja čime su postali stručni za područja djelovanja kojima se bave unutar organizacije. Djelatnici Slapa usavršavali su i trenerska znanja i stjecali iskustva te su u mogućnosti samostalno voditi radionice i pružati konzultacije iz područja socijalnog poduzetništva, društvene odgovornosti, organizacijskog razvoja, računovodstva neprofitnih organizacija, pravnih

11 de15_izvještaj_digi.indd 11

28/03/2015 20:58

aspekata djelovanja neprofitnih organizacija, marketinga, poduzetništva, odnosa s javnošću itd.

Na koji način se financirate i kakva je ekonomska održivost priče?

Slap se financira kroz projekte koje su financirani kroz EU fondove, međunarodne organizacije te nacionalni i manjim dijelom budžet lokalnih jedinica samouprave. Dio prihoda kojim doprinosi vlastitoj održivosti Slap stječe pružanjem konzultantskih i marketinških usluga. S ciljem stjecanja dijela prihoda kroz vlastitu djelatnost na tržištu udruga je osnovala i 100% je vlasnik tvrtke Modra nit, čija se dobit raspoređuje za programe udruge (razvoj društvenog poduzetništva) i pokrivanje dijela troškova hladnog pogona koji nije pokriven kroz projekte.

Na koji način koristite resurse u svom radu? Kako se odvija proizvodnja u Vašoj priči? Od kuda dolaze proizvodi i na koji način ih dajete na tržište?

Naš glavni resurs su ljudi. Kroz rad u Slapu oni stječu znanja i vještine, usavršavaju ih u praksi, a onda ih jednim dijelom stavljaju i na tržište. Riječ je uglavnom o intelektualnim uslugama iz područja upravljanja projektnim ciklusom, uslugama managementa i financija, poslovnog planiranja i slično...

Drugi dio usluga, onaj marketinški, udruga obavlja kroz tvrtku Modra nit d.o.o.. Tvrtka je specijalizirana za pružanje usluga vidljivosti provoditeljima EU projekata i glavno su joj tržište organizacije civilnog društva, razvojne agencije i jedinice lokalne samouprave. Ono što je specifično jest da udruga ulaže u jačanje kapaciteta svojih zaposlenika, pronalazi mlade talentirane pojedince, daje im priliku za dokazivanje i učenje i upravo ti pojedinci postaju

12 de15_izvještaj_digi.indd 12

28/03/2015 20:58

stručnjaci u svojim područjima djelovanja, nositelji poslovanja udruge (i tvrtke) i na taj način osiguravaju održivost udruge i nastavak ciklusa ulaganja u razvoj novih mladih stručnjaka.

Gdje vidite svoj pozitivan utjecaj na okoliš i resurse?

Kroz razvoj ljudskih potencijala jačamo vlastitu održivost istovremeno doprinoseći ostvarenju misije i vizije udruge. Jači pojedinci jamac su održivije udruge i uspješnosti realizacije njenih programa usmjerenih razvoju ekosocijalne ekonomije koja u svojoj biti djeluje pozitivno na čitavu zajednicu, okoliš i resurse.

Na koji način ste povezani s lokalnom zajednicom u kojoj djelujete?

Na koji način vidite ili pratite utjecaj na lokalnu zajednicu i društvo svog rada i aktivnosti?

Svi projekti Slapa usmjereni su podizanju kvalitete života u zajednici u kojoj djeluje. U prvom redu kroz povećanje prilika za zapošljavanje i stvaranje povoljnijeg okruženja za razvoj društvenog poduzetništva, a zatim kroz sustavni rad na razvoju ruralnih područja. Uspješnost projekata pratimo prateći korisnike koji su kroz njih prošli. Većina njih iskoristila je priliku koju im je sudjelovanje u projektima pružilo: bilo da su se odlučili sudjelovati u edukacijama za organsku proizvodnju, poduzetništvo, zadrugarstvo, turizam.... ili uzeti mikrokredit za pokretanje ili unapređenje ekološke proizvodnje, koristiti usluge savjetovanja, povezivanja s tržištem, brandiranja, razvoja ambalaže i promotivnih materijala...

13 de15_izvještaj_digi.indd 13

Udruga za kreativni razvoj Slap | osijek

28/03/2015 20:58

Okus doma www.okus-doma.hr

Mi smo ekipa entuzijasta koja njeguje ljubav prema ljudima, kulinarstvu, jezicima, kulturnim bogatstvima i životu. Zovemo se Okus doma i želimo osnovati kulinarsko-vrtno-jezičnu socijalnu zadrugu.

Misija/Ciljevi

Kako je sve počelo? Što Vam pomaže da Naša misija je podržati ekonomsku ustrajete u svom radu? Kako ste organizirani?

Okus doma započeo je kao projekt Centra za emancipaciju pojedinaca i grupa mirovne studije koji se odvijao kroz aktivnosti utemeljenu na korištenju umijeća izgrađenih u različitih pojedinaca u integracije izbjeglica i kolegij Migracije i azil različitim društvima i kulturama. To na Mirovnim studijima od 2010. godine, a u suradnji s Fade In-om. Istraživačko-gastrološkose prije svega odnosi na kulinarske i jezične vještine izbjeglica i drugih kulturni projekt ‘Okus doma’ teži upoznavanju s kulturom, običajima i društvima porijekla osoba migrantskog porijekla. izbjeglica u Hrvatskoj bilježenjem njihovih sjećanja na dom, mirise i okuse njihove kuhinje. Priča se razvila u veći zajednički projekt Fade In-a, CMS-a , NESsT-a, CEDRE, Iskre i Izazova koji je omogućio intenzivnu edukaciju i mentorstvo u procesu osnivanja socijalnog biznisa koji bi omogućio ekonomsku emancipaciju izbjeglica i osoba migrantskog porijekla. Nakon godine dana učenja i zajedničkih aktivnosti, uglavnom kulinarsko-gastronomskih prezentacija različitih dijelova svijeta i njihovih okusa, te prezentacija jezika i kultura izbjeglica, odlučili smo se na osnivanje kulinarsko-vrtno-jezične zadruge koja će imati horizontalnu, ravnopravnu i solidarnu strukturu. Nalazimo se svakoga tjedna, pričamo o budućnosti, željama i ograničenjima, kuhamo i smijemo se. Želimo ići ka otvaranju cateringa s ponudom bliskoistočnih i afričkih okusa kao i kulinarsko-kulturnim prezentacijama pa tako i raznim vrstama kulturnojezične razmjene.

Koliko ljudi je zaposleno u Vašoj organizaciji/projektu? Koliko ih je uključeno u aktivnosti koje provodite?

S obzirom da se radi o inicijativi za osnivanje socijalne zadruge, nemamo zaposlenih. Imamo grupu od 20ak osoba koje su aktivno uključene u pripremu osnivanja zadruge. Radi se o izbjeglicama, tražiteljima azila, drugim osobama migrantskog porijekla s reguliranim statusom u Republici Hrvatskoj i lokalnim aktivistima/volonterima.

Na koji način se financirate i kakva je ekonomska održivost priče?

Nakon završetka spomenutog projekta, nemamo nikakve dostupne izvore financiranja. Razvijamo pripremu Skupštine i komuniciramo s potencijalnim ulagačima. Ujedno, pripremamo i crowdfunding kampanju.

14 de15_izvještaj_digi.indd 14

28/03/2015 20:58

Na koji način koristite resurse u svom radu? Kako se odvija proizvodnja u Vašoj priči? Od kuda dolaze proizvodi i na koji način ih dajete na tržište?

To nas tek čeka.

Gdje vidite svoj pozitivan utjecaj na okoliš i resurse?

Konsenzualna je odluka cijele ekipe kako će ova socijalna zadruga imati zdrav i odgovoran odnos prema okolišu i resursima. Trenutno razvijamo ideju ekološke ambalaže za dostavu hrane kao i model recikliranja hrane koja ostane u proizvodnji.

Na koji način ste povezani s lokalnom zajednicom u kojoj djelujete?

Na koji način vidite ili pratite utjecaj na lokalnu zajednicu i društvo svog rada i aktivnosti?

Povezani smo s lokalnom zajednicom svakodnevno, osobito s kvartom Dugave gdje je Prihvatilište za tražitelje azila. Više smo puta organizirali kulinarske prezentacije upravo u Dugavama, jednako tako i rasprave o pravima tražitelja azila i izbjeglica, pokrenuli smo i suradnju sa lokalnom školom i zajedničkom izradom slikovnica i publikacija o pravima izbjeglica.

U drugim kvartovima Novoga Zagreba organiziramo niz javnih kulturnih i društvenih aktivnosti kontinuirano prezentirajući Okus doma.

15 de15_izvještaj_digi.indd 15

Okus doma

28/03/2015 20:58

MoST http://www.most.hr/ Udruga MoSt je nevladina, nepolitička, neprofitabilna organizacija osnovana 1995. godine koja provodi projekte i programe usmjerene na unaprjeđenje života djece, mladih, beskućnika i građana koji žive u siromaštvu. MoSt pruža konkretnu pomoć i podršku potrebitima ali i afirmira inovativne načine rješavanja problema beskućništva, siromaštva i maloljetničke delinkvencije te potiče stvaranje zajednice koja njeguje aktivizam,humane odnose i pokazuje brigu za one kojima je pomoć potrebna. Kao Centar znanja u području društvenog uključivanja i smanjenja siromaštva MoSt prenosi iskustvo i specifična znanja stečena u radu sa socijalno isključenim građanima, zagovara pozitivne društvene promjene te potiče solidarnost, volonterstvo i građanski aktivizam.

Misija/Vizija

Kako je sve počelo? Što Vam pomaže da ustrajete u svom radu? Kako ste Na vrijednostima volonterskog organizirani? rada, humanosti, solidarnosti, Od 1999.-2015. MoSt kontinuirano provodi propoštivanju različitosti i ljudskih gram vršnjačke pomoći (POP program) u okviru prava pružati konkretnu pomoć kojeg stručnjaci i mladi educirani volonteri potrebitima i podizati kvalitetu organiziraju psihosocijalnu pomoć za godišživota djece, mladih i građana nje 80 mladih u riziku koji su u dobi od 12-18 drugih dobnih kategorija na godina. Svakodnevno se organizira pomoć u lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj učenju, različite aktivnosti slobodnog vremena, razini. Širiti pozitivnu energiju i savjetodavni rad (individualni, grupni, rad u mastvarati zajednicu u kojoj nema lim suportivnim grupama, radionice s mladima socijalno isključenih građana, koja i njihovim roditeljima), a za vršnjake pomagače njeguje aktivizam, humane odnose organiziraju se edukacijski ciklusi i radionice i pokazuje brigu za one kojima je osnaživanja. U cilju senzibiliziranja javnosti za pomoć potrebna. problematiku maloljetničke delinkvencije te isticanje vrijednosti i važnosti vršnjačke pomoći u prevenciji organizirane su brojne edukacije, predavanja, tribine, javne akcije, dokumentarne izložbe, predstave, filmovi, izložbe portreta pomagača, koncerti, konferencije...

Koliko ljudi je zaposleno u Vašoj organizaciji/projektu?

Koliko ih je uključeno u aktivnosti koje provodite?

POSTIGNUĆA – Vršnjačka pomoć kao oblik prevencije uvedena je u sve nacionalne strategije za djecu i mlade te lokalne, regionalne i nacionalne preventivne programe. Više tisuća mladih volontera educirano i uključeno u aktivnosti pomaganja vršnjacima s problemima u ponašanju. Više od 600 mladih dobilo u svojim formativnim godinama stručnu i vršnjačku podršku, promijenilo obrasce ponašanja, zadržano u redovnom sustavu obrazovanja i spriječen recidiv kaznenih djela kod mladih počinitelja. U MosT je trenutno zaposleno 10 osoba.

16 de15_izvještaj_digi.indd 16

28/03/2015 20:58

Na koji način ste povezani s lokalnom zajednicom u kojoj djelujete?

Na koji način vidite ili pratite utjecaj na lokalnu zajednicu i društvo svog rada i aktivnosti?

KORAK DALJE – Zagovarati „Koncept gradova koji brinu o mladima“ Razvijanje programa, aktivnosti i oblika podrške mladima na različitim punktovima u lokalnoj zajednici. Otvaranje Centra podrške mladima s problemima u ponašanju koji su izvan sustava obrazovanja, izlaze iz zatvorskog sustava i domova bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Kontinuirano promicati destigmatizaciju mladih s problemima u ponašanju te povezivati sve dionike u zajednici koji brinu o mladima u riziku.

Projekt je kontinuirano financiran od lokalne zajednice, MSPM, Ureda za suzbijanje ovisnosti.

SUZBIJANJE NASILJA MEĐU MLADIM – 1999.-2015. MoSt kontinuirano provodi radionioce socijalnih vještina za djecu i mlade završnih razreda osnovnih škola, srednjoškolce te za mlade iz rizičnih skupina propitujući ih i učeći kroz radionice kako razriješiti konflikte mirnim putem, kako se oduprijeti pritisku vršnjaka, kako reći „ne“, kako bolje komunicirati, graditi samopoštovanje...

POSTIGNUĆA – U suzbijanju nasilja među mladima Most je zagovarao i uključivao sve dionike u društvu na sudjelovanje kroz multimedijalne projekte Udarac, Na mladima svijet zastaje, Nasilje nije cool, Idealima protiv nasilja, Ti biraš boju, Pokreni promjenu...

Organizirane su debate, parlaonice, mlade se poticalo na kritičko promišljanje o njihovoj ulozi i odgovornosti u društvu u spriječavanju nasilja među mladima a njihovi odgovori i razmišljanja usmjereni su prema kreatorima javnih politika. Kroz partnerske projekte educirali smo nastavnike, roditelje i mlade na području medijacije. Angažiranim kazališnim predstavama, dokumentarnim izložbama, izložbama angažiranog plakata,

17 de15_izvještaj_digi.indd 17

MoST | split

28/03/2015 20:58

putem tribina, javnih predavanja promicali smo ideju tolerancije među mladima, poštivanja različitosti, nenasilnog rješavanja sukoba.

U suzbijanju nasilja kroz projekte MoSt je surađivao s brojnim školama u gradu Splitu i Županiji splitsko-dalmatinskoj, kazalištem Playdrama, Forumom za slobodu odgoja, Ženskim đačkim domom u Splitu, stručnjacima u institucijama socijalne skrbi i pravosuđa...

KORAK DALJE – Poticati povezivanje svih u zajednici u promicanju tolerancije, nenasilja i izgradnju kulture mira i u svim programima i akcijama zagovarati aktivnu participaciju mladih. Projekti financirani od NZZRCD, MSPM PROMICANJE GRAĐANSKOG AKTIVIZMA, SOLIDARNOSTI I FILANTROPIJE 1999 - 2014. MoSt kontinuirano organizira različite javne akcije u zajednici u cilju poticanja građanskog aktivizma, filantropije i solidarnosti.

Od 2000. do danas akcija „A di si ti?!“ provodi se svake godine u prosincu organizacijom humanitarnog buvljaka u okviru kojeg sudjeluje tisuće građana donoseći artikle za prodaju i kupujući ih. A u prikupljanja hrane sudjeluju učenici svih splitskih osnovnih i srednjih škola te studenti i građani po sistemu „jedan učenik/građanin, jedan proizvod“.

MoSt je prvi u RH pokrenuo Socijalnu samoposlugu u kojoj građani koji žive na rubu siromaštva imaju mogućnost, bez naknade, izabrati proizvode koji su im potrebni.

Od ove godine u uređenju i opremanju novog stalnog prostora za socijalnu samoposlugu i prikupljanju hrane sudjeluje više od deset formalnih partnera i njihov broj stalno raste.

MoSt je potakao obilježavanje Svjetskog dana siromaštva na razini cijele RH u čemu sudjeluje više tisuća građana u svim većim gradovima u zemlji pod sloganom „Nitko gladan, nitko bez krova nad glavom i nitko bez podrške!“ POSTIGNUĆA – Javnim akcijama i aktivnostima doprinijelo se senzibilizaciji društva za problematiku, prevenciji beskućništva i reintegraciji dijela korisnika u društvo.

KORAK DALJE – Promicati „Koncept aktivnog građanina“ - Zajednice u kojoj građani aktivno sudjeluju i zagovaraju pozitivne promjene, njeguju solidarnost za društveno isključene i uključuju marginaliziranih skupina u rad za dobrobit zajednice; zagovarati uključivanje marginaliziranih skupina građana kao pokretača i nositelja volonterskih inicijativa i akcija.

18 de15_izvještaj_digi.indd 18

MoST | split

28/03/2015 20:58

EkoEkipa Prečko https://hr-hr.facebook.com/ekoekipa.precko EkoEkipa Prečko je inicijativa građana okupljenih oko zajedničkog vrta koji je nastao na zapuštenom gradskom zemljištu u proljeće 2013. godine.

Okupljamo 80-ak članova, od kojih polovica ima parcele na vrtu ili radi na zajedničkom dijelu vrta i akcijama koje zajednički radimo.

Misija/Ciljevi Kako je sve počelo? Što Vam pomaže da ustrajete u svom radu? Kako ste Nemamo službeno postavljene organizirani? misiju i ciljeve, budući da se radi o Počelo je u rano proljeće 2013. godine, nakon neformalnoj građanskoj inicijativi. susreta s curama iz Parkticipacije, uputile smo Jedine čvrsto postavljene obaveze zahtjev Gradu za društvenim vrtom u Prečkom odnose se na organsko vrtlarenje i paralelno pokrenule Facebook profil EkoEkipe i djelovanje kao zajednice u kojoj Prečko i - na naše iznenađenje - počeli su se se uvažavaju različita mišljenja pri javljati ljudi koji su željeli vrtlariti u Prečkom. zajedničkom odlučivanju. Također, I onda je krenulo... Čišćenje parcele (mala nastojimo razvijati osjećaj da razmjena: sirova mišićna snaga-smetlarski se aktivnim djelovanjem mogu kamion u sklopu Zelene čistke 2013.) i parcela postići društvene promjene. I to je bila očišćena od otpada i granja. Skupili smo rascvjetane, zelene i plodne. sredstva za prvo oranje i frezanje (hvala gazdi Milanu koji je razbio frezu i probušio gumu na parceli), napravili smo permakulturni dizajn vrta i podijelili pola zemljišta na mini-parcelice od 15-kvadrata, a pola ostavili za zajednički vrt, otvoren građanima koji žele vrtlariti. I onda dobivamo još pola parcele od susjeda Mire, pa svih 40-ak mini-parcela obrađuju stanovnici Prečkog, Vrbana, Malešnice, Španskog i okolnih naselja. Slijede zajedničke akcije podizanja ograde, sadnje voćaka, radimo spiralu začina, izrađujemo klupe i stolove od paleta, radimo kompostere, postavili smo pumpu, formirali tople gredice i u njih ukopali dio organskog materijala od raščišćavanja terena, organizirali razmjene sjemena... Međusobno komuniciramo putem FB profila i mailing liste, a sastajemo se otprilike jednom mjesečno ili po potrebi (naravno, kad nismo na vrtu!). Povremeno organiziramo zajedničke radne akcije ili druženja i proslave. Raspravljamo o problemima i nastojimo ih riješiti tako da ne bude nadglasavanja, već težimo konsenzualnom donošenju odluka, uglavnom uspješno (uz turbulencije). Ono što najviše motivira je užitak zajedničkog djelovanja jer sve smo postigli sami, vlastitim trudom - fizičkim radom, ali još zahtjevnijim trudom prihvaćanja mnoštva različitih mišljenja i osobnosti.

U neformalnom pothvatu jednostavnih ljudi, usred gradske otuđenosti i užurbanosti niknula je mala zelena oaza.

19 de15_izvještaj_digi.indd 19

28/03/2015 20:58

Koliko ljudi je zaposleno u Vašoj organizaciji/projektu?

Koliko ih je uključeno u aktivnosti koje provodite?

Svi poslovi vezani uz EkoEkipu Prečko obavljaju se volonterski, a uključeno je 80-ak osoba-članova EkoEkipe. Vrlo aktivnih članova ima 20-ak, a ostali se priključuju ovisno o mogućnostima, vremenu, interesima, vremenskim prilikama, TV programu...

Na koji način se financirate i kakva je ekonomska održivost priče?

Sve naše potrebe kao što su nabava slame, alata i svega ostalog potrebnog za vrt nabavili smo samofinanciranjem. Prve godine izdaci su bili 100 kn po parceli, a sljedeće sezone 50 kn. Naravno, za one koji nisu u mogućnosti platiti ostaje otvorena opcija da odrade svoj udio ili drugačije pridonesu.

Dogovorili smo da ćemo ubuduće skupljati sredstva prema potrebama.

Nastojimo što manje kupovati, što više reciklirati i prikupljati donacije (palete, prozore i sl.).

Na koji način koristite resurse u svom radu? Kako se odvija proizvodnja u Vašoj priči? Od kuda dolaze proizvodi i na koji način ih dajete na tržište?

Iako permakultura nije uvjet vrtlarenja na vrtu, nastojimo uvoditi permakulturna rješenja u pristupu prirodnim resursima. Dio članova malčira svoje nasade, radimo svoj kompost, odlazimo po gnojivo na obližnji hipodrom na Jarunu, imamo vlastitu pumpu za vodu, koju crpimo iz podzemnih izvora, a nastojimo uvesti još štedljivije metode navodnjavanja

20 de15_izvještaj_digi.indd 20

28/03/2015 20:58

putem glinenih posuda. Organiziramo sezonske razmjene sjemena i nastojimo popularizirati stare sorte sjemena te očuvati vrtno sjeme za iduće sezone. Radimo zaštitne biljne pripravke, a imali smo i radionicu izrade zimnice. Uzgojene plodove s guštom konzumiraju članovi obitelji EkoEkipe Prečko.

Gdje vidite svoj pozitivan utjecaj na okoliš i resurse?

Dvije su osnovne pozitivne vertikale koje su se razvile djelovanjem EkoEkipe: zapušteno gradsko zemljište postalo je mjesto organskog uzgoja hrane u gradu, bez upotrebe ikakvih štetnih sredstava negativnih po okoliš, a zemlja je svakom sezonom sve bogatija zbog malčiranja i obogaćivanja kompostom i stajskim gnojivom. Također, vrt je mjesto visoke biološke raznolikosti i vrtlari radom i međusobnom razmjenom znanja uvelike nadograđuju svoje vještine. Druga pozitivna strana odnosi se na sasvim neobično mjesto druženja u zajedništvu, koje nam je u urbanim sredinama postalo gotovo nepoznanicom. Svi članovi EkoEkipe naučili su da se zajedno može postići mnogo, a također i da postoji drugačiji model “upravljanja” od uobičajenog koji sasvim dobro funkcionira uz malo truda i otvorenosti.

Na koji način ste povezani s lokalnom zajednicom u kojoj djelujete?

Na koji način vidite ili pratite utjecaj na lokalnu zajednicu i društvo svog rada i aktivnosti?

Najprije smo se povezali s djelatnicama Dječjeg vrtića Prečko, zatim s Osnovnom školom Nikole Tesle, koji su nam također došli u obilazak u sklopu školskog programa. U Domu kulture Prečko nam je Centar za kulturu Trešnjevka ustupio prostor i termin za tjedne sastanke, a predstavili smo se u sklopu godišnje proslave Doma kulture udrugama koje djeluju na području Prečkog. Također, povezani smo s knjižnicom Prečko, a uskoro nam je namjera pokrenuti besplatne vrtlarske radionice za djecu iz kvarta. Želimo da zajednički vrt postane mjesto okupljanja i druženja svih naših lokalnih sugrađana. Želite li još nešto dodati?

Prije svega željeli bismo zahvaliti svim članovima EkoEkipe što su se odlučili priključiti i uložiti svoje vrijeme i rad, strpljenje, znanje i iskustvo u naše zajedničke aktivnosti i obogatiti ovu mladu i malu zelenu zajednicu.

Također, neka to bude poruka svima koji žele pokrenuti bilo kakvu pozitivnu inicijativu - neizmjerno je zadovoljstvo boraviti među ljudima koji su napravili ono što žele. Svakome ćemo pružiti pomoć i podršku u tom nastojanju.

21 de15_izvještaj_digi.indd 21

EkoEkipa Prečko | zagreb

28/03/2015 20:58

Zelena energetska zadruga [ZEZ] http://zez.coop/ Zelena energetska zadruga (ZEZ) je zadruga koja se bavi razvojem i vođenjem projekata primjene obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Zadruga je osnovana s ciljem djelovanja u lokalnoj zajednici s posebnim naglaskom na održivi razvoj turizma, poljoprivrede te komercijalnih i javnih ustanova. Zadruga u budućnosti planira pokrenuti djelatnost opskrbe električnom energijom proizvedenom iz obnovljivih izvora energije. ZEZ posebno njeguje načelo suradnje s pojedincima, tvrtkama, ustanovama i svim drugim dionicima kojima je primarni interes društveno odgovorno poslovanje i održivi razvoj lokalnih zajednica.

Misija/Vizija

Misija ZEZ-a uključuje ostvarivanje ulaganja u projekte održivog korištenja energije, uključivanje lokalne zajednice u projekte povezane sa energetikom što za konačni cilj ima proizvodnju energije koja je u rukama građana. Kroz takav pristup želimo pokazati da je tržišno održiv sustav baziran na obnovljivim izvorima energije moguć, te da se na taj način energetika može postaviti u službu građana i drugih gospodarskih aktivnosti.

Kako je sve počelo? Što Vam pomaže da ustrajete u svom radu? Kako ste organizirani?

Zelenu energetsku zadrugu su osnovali sadašnji i bivši zaposlenici renomiranih domaćih tvrtki i organizacija koje djeluju na području energetike i zaštite okoliša, a trenutno broji 17 zadrugara. Zadruga nastoji razviti kvalitetan odnos s lokalnim i međunarodnim partnerima, a od značajnih suradnji želimo istaknuti: članstvo u upravnom odboru Zadruge za etično financiranje, osnivačici buduće etične banke u Hrvatskoj te članstvo u RESCOOP-u - europskoj mreži energetskih zadruga

Na koji način ste povezani s lokalnom zajednicom u kojoj djelujete? Na koji način vidite ili pratite utjecaj na lokalnu zajednicu i društvo svog rada i aktivnosti?

Zadruga se bavi osmišljavanjem i vođenjem projekata održive energetike s posebnim naglaskom na projekte u lokalnim zajednicama. Zadruga nudi klijentima sveobuhvatnu uslugu, a djelatnosti zadruge uključuju: • izrada studija slučaja i investicijskih studija, idejnih rješenja i projektne dokumentacije; • prijava i vođenje projekata iz domaćih i EU fondova; • dobava i ugradnja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti po modelu “ključ u ruke”; • provođenje vlastitih projekata s posebnim naglaskom na komercijalni i javni sektor, turizam i poljoprivredu Zadruga surađuje s nekoliko renomiranih i kvalitetnih domaćih tvrtki na pod­ ručju primjene solarne energije (termalni i fotonaponski sustavi), unutarnje

22 de15_izvještaj_digi.indd 22

28/03/2015 20:58

i javne rasvjete (ESCO) te na području energetske učinkovitosti. Zadruga također surađuje s ovlaštenim projektantima svih struka (arhitektonske, građevinske, strojarske i elektro struke).

Aktualni projekti SustainCamp – Održivi kampovi u Hrvatskoj Projekt SustainCamp promovira primjenu održivog gospodarenja energijom, vodom i otpadom u kampovima na području Hrvatske. Kao najbolje ocijenjen projekt na natječaju za obrazovne, istraživačke i razvojne projekte (OIRS) u 2014. godini, SustainCamp je osigurao financijsku podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Web stranica projekta: sustaincamp.net Agrifficiency - Učinkovitost u službi poljoprivrede U suradnji sa Zadrugom za etično financiranje ZEZ je pokrenuo projekt podrške poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačima pod nazivom Agrifficiency. Korisnici projekta s poljoprivrednom djelatnošću moći će osigurati tehničku i financijsku podršku za korištenja obnovljivih izvora energije i uvođenje mjera energetske učinkovitosti u njihove procese proizvodnje.Web stranica projekta: agrifficiency.net Opskrba električnom energijom Uspostavom tržišta električne energije i razdvajanjem energetskih djelatnosti na proizvodnju, prijenos/distribuciju i opskrbu/trgovinu na tržištu se pojavljuje mogućnost novih poslovnih modela povezanih sa opskrbom krajnjih korisnika električnom energijom.

U zemljama EU primjetan je porast „zelenih“ opskrbljivača, tj. onih koji nude električnu energiju isključivo proizvedenu iz obnovljivih izvora energija, a kao najnoviji trend pojavljuju se opskrbljivači koji su pravno ustrojeni kao zadruge, te koji objedinjuju proizvodnju i opskrbu električnom energijom primarno kroz svoje članove/suvlasnike, ali i šire.

Zelena energetska zadruga (ZEZ) uz podršku Zadruge za etično financiranje (ZEF) želi pokrenuti upravo takav model opskrbe električnom energijom – kombinirajući udruživanje proizvođača i klijenata u jedan jedinstveni proces proizvodnje i opskrbe električnom energijom. Takav kompleksan cilj zahtijeva preuzimanje i/ili izgradnju proizvodnih postrojenja obnovljivih izvora energije, ali i pokretanje opskrbne djelatnosti.

Energetski neovisna škola Ostrog u Kaštel Lukšiću Nakon uspješne crowdfunding kampanje u sklopu UNDP-ova projekta podrške energetskim zadrugama na kojem su radili i neki današnji članovi ZEZ-a, zadruga je u suradnji sa Energetskom zadrugom „Kaštela“ preuzela vođenje i razvoj projekta prve energetski neovisne škole u Hrvatskoj. U prvoj fazi projekta na krovu osnovne škole Ostrog predviđena je izgradnja solarne elektrane snage 22 kW te kompletna zamjena postojeće rasvjete LED rasvjetnim tijelimaprema ESCO modelu.

Prethodni projekti Predinvesticijska studija za izgradnju vjetroelektranana otoku Krku Projekt razvoja energetskih zadruga (u suradnji s UNDP-om) Duedilligence studija za Bioelektranu Tršće (1MW) Predinvesticijska studija za Bioenerganu Gundinci (1.2 MW)

23 de15_izvještaj_digi.indd 23

Zelena energetska zadruga | Zagreb

28/03/2015 20:58

Zelena mreža d.o.o www.zelenamreza.hr/ Zelena mreža d.o.o. je društveno poduzeće koje djeluje u području „zelenog poduzetništva“ kao aktivator zajednice i pomoć malim proizvođačima u potpomognutim ruralnim područjima kod izlaska na tržište. Okosnica djelovanja poduzeća je poljoprivreda čije je uporište u zdravoj i integriranoj proizvodnji na nezagađenim i čistim područjima Dalmacije kao i umrežavanje i oživljavanje različitih subjekata u lancu proizvodnje i prodaje (OPG, domaća radinost, udruge, zadruge, mala i srednja poduzeća). Zelena mreža d.o.o. gradi povjerenje prema domaćim i kvalitetnim proizvodima i proizvođačima.

Zelena mreža d.o.o. je inovativna društveno poduzetnička ideja koja podržava uključivanje stanovnika otočkih i ruralnih područja u gospodarsku aktivnost temeljenu na resursima zajednice/područja i potrebama tržišta temeljeno na ekološkim i etičkim/humanim vrijednostima.

Misija/Ciljevi

Potaknuti socioekonomski oporavak i održivi razvoj na ruralnim i otočkim područjima uključivanjem stanovnika u gospodarsku aktivnost uz uvažavanje ljudskih, kulturnih i prirodnih resursa. Osigurati potporu u proizvodnji i plasmanu roba, organizacijskom i stručnom razvoju te međusektorskoj suradnji.

Kako je sve počelo? Što Vam pomaže da ustrajete u svom radu? Kako ste organizirani?

Istraživanjem tržišta uočena je velika potreba, ali istovremeno i nedostatak kapaciteta za razvoj. S ciljem podržavanja postojećih kapaciteta, Udruga „MI“ se odlučila za poduzetničku inicijativu koja bi podržavala zeleno poduzetništvo u širem području Dalmacije. Društvom upravlja direktor.

Osnivač i vlasnik tvrtke je Udruga „MI“ – Split koja se bavi razvojem zajednice, civilnoga društva i volonterstva i poticanjem izvan-institucionalnih socijalnih usluga u zajednici.

Koliko ljudi je zaposleno u Vašoj organizaciji/projektu?

Koliko ih je uključeno u aktivnosti koje provodite?

Zelena mreža d.o.o. trenutno ima jednog zaposlenog (u raznim razdobljima zapošljavaju se osobe po potrebi).

Na koji način se financirate i kakva je ekonomska održivost priče?

Cijela priča je započeta projektno kroz suradnju s UNHCR-om, a sada smo na tržištu. Održivost ovisi o mogućnosti sufinanciranja projektnih aktivnosti zasnovanih na društvenom poduzetništvu.

Na koji način koristite resurse u svom radu? Kako se odvija proizvodnja u Vašoj priči? Od kuda dolaze proizvodi i na koji način ih dajete na tržište?

Firma ima uređen poslovni prostor (skladište, veleprodaja, maloprodaja, punionica, završen proces fiskalizacije). Napravljeni su inicijalni dogovori s ključnim klijentima (ustanove, restorani, mali hoteli) kao i štand u Splitu.

24 de15_izvještaj_digi.indd 24

28/03/2015 20:58

Postavljena je web stranica koja u sebi ima integriran web shop (trenutno u eksperimentalnoj fazi).

Gdje vidite svoj pozitivan utjecaj na okoliš i resurse?

Društvo se temelji na neovisnosti, društvenim vrijednostima, načelima očuvanja prirodnog okoliša, demokratičnosti i pravednosti.

Temeljne vrijednosti: SOCIJALNA OSJETLJIVOST (prema siromaštvu, smanjenje marginalizacije, uvažavanje ograničenih kapaciteta zajednice i dionika) SOLIDARNOST (razmjena dobra i prilika dionika zajednica s više mogućnosti s dionicima i zajednicama s manje mogućnosti) ZAŠTITA OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJ Na koji način ste povezani s lokalnom zajednicom u kojoj djelujete?

Na koji način vidite ili pratite utjecaj na lokalnu zajednicu i društvo svog rada i aktivnosti?

Kreiranjem i provedbom edukativno-razvojnih aktivnosti u zajednicama i inovativnih društveno korisnih projekata (volonterizam, povezivanje urbanog i ruralnog stanovništva, poticanje lokalnih inicijativa, međusektorska suradnja), podržava se razvoj zajednica i njihovo međusobno povezivanje te snažnija integraciju u okviru RH i EU. U socioekonomskom smislu mreža povezuje različite grupe koje djeluju na prepoznavanju, kreiranju i upražnjavanju poslovnih mogućnosti i poslovnih aktivnosti.

25 de15_izvještaj_digi.indd 25

Zelena mreža d.o.o. | Split

28/03/2015 20:58

Udruga Gredica http://www.gredica.hr/ Čudesni vrtovi su projekt udruge Gredica, koja je u suradnji s gradskom upravom pripremila stotinjak parcela od 50m2 za vrtlarenje. Kroz donacije i natječaje, udruga je prikupila sredstva za postavljanje vrtne infrastrukture (ograda, pumpe, bunar, alatnice, strojevi i alati) koja osigurava građanima sve potrebno za nesmetano vrtlarenje.

Misija/Ciljevi

Gredica je udruga koja provođenjem edukativnih i praktičnih aktivnosti te informiranjem i savjetovanjem potiče održiv način življenja i izgradnju zdrave zajednice. Vizija nam je društvo čije su središnje vrijednosti briga za ljude i briga za okoliš, a koje se oslanja na vlastite resurse. Srednjoročni zadatak udruge Gredica je da u suradnji s gradskom upravom omogući da se u gradskom urbanističkom planu predvidi prostor za društvene vrtove čime bi im se osigurala dugotrajnost.

Kako je sve počelo? Što Vam pomaže da ustrajete u svom radu? Kako ste organizirani?

Počelo je od želje i potrebe za vrtom nedaleko od mjesta stanovanja. Kad se konačno srelo petoro ljudi koji su imali slične potrebe, kontaktirana je gradska uprava koja je dala podršku u obliku zemljišta i pripreme zemlje oranjem. Prve godine je pripremljeno 56 parcela, a neočekivano velik odaziv građana potaknuo je širenje na preko stotinu parcela sljedeće godine.

Koliko ljudi je zaposleno u Vašoj organizaciji/ projektu? Koliko ih je uključeno u aktivnosti koje provodite?

Na projektu nema zaposlenih, sve se radi isključivo volonterski. U samim vrtovima imamo preko stotinu vrtlara koji obrađuju svoje vrtove te održavaju zajednički prostor oko vrtova.

Na koji način se financirate i kakva je ekonomska održivost priče? Čudesni vrtovi su financijski samoodrživi jer se financiraju iz kotizacija samih vrtlara koje iznose 150 kuna godišnje. Ovaj budžet omogućava održavanje vrtne infrastrukture, servis alata i vođenje računovodstva udruge. Također, udruga je angažmanom pojedinih članova na pisanju projekata omogućila izgradnju vrtne infrastrukture u iznosu četiri puta većem od ukupnog broja svih dosad uplaćenih kotizacija.

Na koji način koristite resurse u svom radu? Kako se odvija proizvodnja u Vašoj priči? Od kuda dolaze proizvodi i na koji način ih dajete na tržište?

Udruga Gredica osigurava zainteresiranim građanima vrt, alat i vodu - sve što je potrebno za uspješno vrtlarenje. U slučaju potpune popunjenosti vrtova, novozainteresirani se upisuju na listu čekanja i dolaze na red čim se neki vrt isprazni. Vrtlari uzgajaju povrće za osobne potrebe, a osim prava na vrt imaju i obavezu održavanja zajedničkih površina povremenom košnjom, čupanjem ambrozije i sl.

26 de15_izvještaj_digi.indd 26

28/03/2015 20:58

Gdje vidite svoj pozitivan utjecaj na okoliš i resurse?

Dozvoljeno je isključivo ekološko vrtlarenje, dakle bez korištenja pesticida, umjetnih gnojiva i sl. Za prihranu biljaka korišten je otpadni materijal obližnjeg konjičkog kluba, a zajedničkom kupovinom svih vrtlara kupljena je slama za malčiranje. Udruga je organizirala predavanje o skupljanju i čuvanju sjemenja kako bi naučila i potaknula vrtlare na stvaranje vlastitih kolekcija sjemenja koje na razmjenama mogu obogatiti novim autohtonim sortama.

Na koji način ste povezani s lokalnom zajednicom u kojoj djelujete?

Na koji način vidite ili pratite utjecaj na lokalnu zajednicu i društvo svog rada i aktivnosti?

S bazom od preko stotinu vrtlara, redovitim razmjenama sjemenja i organizacijom tematskih vrtlarskih predavanja stvoreno je plodno tlo za rast i razvoj varaždinske vrtlarske scene, a time očuvanje autohtonih sorti voća i povrća kao i tradicijskih znanja koja polako nestaju.

27 de15_izvještaj_digi.indd 27

Udruga Gredica | varaždin

28/03/2015 20:58

Socijalna zadruga MIVAART http://udrugazvono.hr/ Socijalna zadruga MIVAART – osnovana je kako bi poticanju samozapošljavanja i razvoja poduzetništva za osobe u nepovoljnom položaju, posebno osobe s invaliditetom, u skladu s resursima regije u kojoj djelujemo. Tako smo zainteresirani za razvoj ekološke proizvodnje začinskog bilja i drugih poljoprivrednih proizvoda, za razvoj kontinentalnog turizma, korištenje tradicijskih zanata u proizvodnji suvenira i odjeće koji neće konkurirati niskom cijenom i količinom nego kvalitetom i posebnošću ponude. Zadrugu je osnovala Udruga za djecu i mlade s teškoćama u razvoju ZVONO.

Misija/Ciljevi

Kako je sve počelo? Što Vam pomaže da ustrajete u svom radu? Kako ste organizirani?

Udruga Zvono je 2011.god. provela projekt EU IPA IV: Citadela-centar za zapošljavanje osoba s invaliditetom u sklopu kojega smo započeli sa uzgojem ljekovitog i začinskog bilja , proveli smo edukaciju za zanimanja grnčar i tkalac za 20 osoba te otvorili servis za glačanje.

U tijeku provedbe projekta Citadela, nametnula se potreba za oblikovanjem poduzetničkog subjekta pomoću kojeg ćemo plasirati svoje proizvode, usluge i druga znanja i vještine. U travnju 2011. god. obnovili smo rad zadruge Mivaart, koja je osnovana još 2008. god. ali nije, zapravo, funkcionirala sve do 2011.god. kada smo izmijenili pravila, uskladili djelovanje prema Zakonu o zadrugama i pokrenuli socijalnu zadrugu sa 10 zadrugara. Prepoznali smo zadrugarstvo kao najdemokratskiji oblik poduzetničkog udruživanja koji u svojim principima sadržava sve osobine koje su potrebne za formiranje podržavajuće klime za razvoj poduzetništva kod marginaliziranih skupina te teško zapošljivih skupina društva.

Misija naše zadruge , kako je to i u imenu spomenuto (Misija za istinske vrijednosti i afirmaciju), je obnoviti pozitivne učinke zadrugarstva, promovirati zajedništvo i podržavati nove poduzetničke ideje u lokalnoj zajednici i regiji. Cilj je utemeljiti male manufakture domaćih proizvoda koji će biti prepoznatljivi po kvaliteti i originalnom dizajnu i recepturi i u manjim količinama, a u isto vrijeme će u svom procesu njegovati socijalnu dimenziju kroz uključivanje osoba s invaliditetom, jačanje civilnog društva i razvoj socijalnih usluga u skladu sa stvarnim potrebama.

Koliko ljudi je zaposleno u Vašoj organizaciji/projektu?

Koliko ih je uključeno u aktivnosti koje provodite?

U zadruzi je trenutno zaposlena jedna osoba. U aktivnosti je uključeno preko 30 osoba. Djelatnici udruge Zvono vode financije, marketing, istraživanje

28 de15_izvještaj_digi.indd 28

28/03/2015 20:58

tržišta i prodaju. Članovi udruge Zvono i korisnici usluga sudjeluju u proizvodnim procesima, pakiranju, sudjeluju na sajmovima. Svatko daje doprinos u okvirima svojih mogućnosti i znanja.

Na koji način se financirate i kakva je ekonomska održivost priče?

Financiramo se od prodaje proizvoda, organiziranja manifestacija i projektima koje pišemo za natječaje na nacionalnoj razini i na natječaje EU. Kako je zadruga nastala u udruzi Zvono i sa svrhom da se socijalno poduzetništvo promovira kao oblik humanog zapošljavanja osoba u nepovoljnom položaju, nije nam u prvom planu bio profit. Cijelu zadrugu razvijamo sporo i u skladu sa mogućnostima. Nagrade za dizajn i tržišta na kojima se pojavljujemo, potvrđuju da imamo potencijala za dobar razvoj i ekonomsku održivost.

Na koji način koristite resurse u svom radu? Kako se odvija proizvodnja u Vašoj priči? Od kuda dolaze proizvodi i na koji način ih dajete na tržište?

Koristimo sve resurse (materijalne, ljudske i financijske) koje je udruga Zvono osigurala kroz projekte i druge aktivnosti. Proizvodnja se odvija kroz radnookupacijske radionice i kroz svakodnevne aktivnosti u sklopu socijalnih programa koje provodimo. Članovi udruge Zvono, osobe s invaliditetom sudjeluju u proizvodnom procesu u segmentima u kojima mogu koristiti svoje vještine. Jedini imperativ je kvaliteta. Dio proizvodnje i dizajn rade djelatnici udruge Zvono. Povremeno koristimo pomoć kroz mjere za zapošljavanje (javni radovi), uglavnom na sezonskim poslovima (obrada tla).

Tržište nam je skromno jer ga namjerno ne razvijamo. S ovim kapacitetima ne bi zadovoljili veće zahtjeve. Ipak, zadovoljni smo, naši proizvodi su u prodaji u Dubrovniku, Zagrebu, Samoboru i lokalno.

29 de15_izvještaj_digi.indd 29

Socijalna zadruga MIVAART | Belišće

28/03/2015 20:58

Gdje vidite svoj pozitivan utjecaj na okoliš i resurse?

Naši proizvodi su ekološki. Na našem poljoprivrednom imanju uzgajamo začinsko i ljekovito bilje. Imamo status ekološkog proizvođača. Bilje se destilira i od produkata se izrađuje prirodna kozmetika. Suveniri, odjevni predmeti, torbe, nakit i drugi proizvodi od tekstila su izrađeni isključivo od prirodnih materijala i vrlo često od recikliranog materijala. U svojim proizvodnim tehnologijama i dizajnu poštujemo tradicijsko nasljeđe (tkanje na tradicijskim tkalačkim stanovima, izrada keramičkih predmeta).

Koncepcija zadruge počiva na resursima regije od tradicijskih zanata, tradicijskih grana gospodarstva (poljoprivreda) do geografskih resursa za razvoj novih grana gospodarstva (kontinentalni turizam).

Na koji način ste povezani s lokalnom zajednicom u kojoj djelujete?

Na koji način vidite ili pratite utjecaj na lokalnu zajednicu i društvo svog rada i aktivnosti?

Pozitivni utjecaji na lokalnu zajednicu: U vrlo kratko vrijeme postigli smo dobre rezultate u promicanju socijalnog poduzetništva. Tako smo prošle godine nominirani za nagradu socijalnog poduzetnika godine koju su ustanovili Ministarstvo gospodarstva, udruga Slap Osijek i British Council u Hrvatskoj.

U sklopu drugog projekta udruge Slap i British Councila ugostili smo grupu od 14 dizajnera iz Velike Britanije, Makedonije i Hrvatske koji su kroz princip inkluzivnog dizajna, u tjedan dana rada, osmislili kolekciju proizvoda (Ijuju) i dizajnirali novi vizualni identitet zadruge. Intenzivno radimo na poticanju samozapošljavanja i razvoja poduzetništva u skladu s resursima regije u kojoj djelujemo. Tako smo zainteresirani za razvoj ekološke proizvodnje začinskog bilja i drugih poljoprivrednih proizvoda, za razvoj kontinentalnog turizma, korištenje tradicijskih zanata u proizvodnji suvenira i odjeće koji neće konkurirati niskom cijenom i količinom nego kvalitetom i posebnošću ponude. Organizatori smo velike priredbe u našem gradu pod nazivom „Festival bundeve“ i suorganizatori drugih priredbi koje potiču razvoj ruralnog turizma. Dobitnici smo jedne zlatne i dvije srebrne medalje za pekmez od bazge, na natjecanju koje organizira klaster proizvođača pekmeza i džemova u Slavoniji. Financijski smo sudjelovali u obnavljanju stada koza OPG Majerić, koji proizvodi ekološki kozji sir i druge proizvode od mlijeka. U iznajmljenoj kući pružamo usluge socijalne skrbi i smještaja za osobe s invaliditetom.

Sve djelatnosti kojima se bavimo su koncipirane tako da se u svakoj djelatnosti može zaposliti osoba s invaliditetom te da usluga ili proizvod budu jedinstveni te da na tržištu konkuriramo posebnošću i kvalitetom .

Sudjelovanjem na brojnim sajmovima, manifestacijama i projektima u kojima se promovira socijalno poduzetništvo,ekološka proizvodnja i ruralni razvoj, stekli smo ugled i stvorili prepoznatljivost zadruge i grada u kojem djelujemo.

30 de15_izvještaj_digi.indd 30

Socijalna zadruga MIVAART | Belišće

28/03/2015 20:58

Udruga Zelena Istra http://www.zelena-istra.hr/

Udruga Zelena Istra – je nevladina, nestranačka i neprofitna udruga građana utemeljena 1995. Godine. Misija udruge je zaštita okoliša i prirodnih bogatstava te društvena pravednost.

Misija/Ciljevi Zelena Istra u svom nazivu ima zaštitu okoliša i Osnovni ciljevi djelovanja prirodnih bogatstava te društvenu pravednost!

Zelene Istre su zaštita okoliša i Kako ste došli do te simbioze? Kako se ona ogleda u radu udruge? prirodnih bogatstava, poticanje Često nas pitaju zašto se bavimo temama sudjelovanja javnosti u procesu društvene pravednosti kao što su prostorna donošenja odluka iz područja pravda, briga o javnom dobru i interesu, ali i pravo zaštite okoliša, informiranje ljudi na pristup informacijama i na sudjelovanje građana o temama s područja u odlučivanju, umjesto da se ograničimo samo zaštite prirode i okoliša, jačanje na zaštitu okoliša i to kako se ona uobičajeno uloge javnosti u ostvarivanju shvaća. Ne vide jasno vezu zbog čega se udruge ustavnog prava na zdrav okoliš, zelenih ne fokusiraju samo na brigu o otpadu, promicanje održivog razvoja i spašavanju drveća ili na zaštitu rijetkih ptica, već jačanje utjecaja organiziranog im je jednako važno da građani imaju mogućnost civilnog društva s područja da na vrijeme dobiju sve potrebne informacije zaštite okoliša. Temeljna načela o tvornici ili pročistaču otpadnih voda koji se djelovanja udruge su djelovanje namjerava graditi te da s ravnopravne pozicije za opće dobro, transparentnost mogu mijenjati ili čak zaustaviti projekt ukoliko i odgovornost u radu, očuvanje se pokaže štetnim za okoliš. Pravo na informaciju nezavisnosti djelovanja, etički potrebno je da bi građani mogli kompetentno pristup pribavljanju sredstava sudjelovati, a moraju sudjelovati jer je to potrebnih za rad udruge, temeljni princip funkcioniranja demokratskih zagovaranje participativne država, stoga okolišne udruge kad se bore za demokracije i primjena načela zaštitu okoliša nužno to čine iz pozicije zaštite okolišne demokracije - jer jedno bez drugog ne održivosti u u radu. ide. To uostalom kazuju i zakoni koji predviđaju sudjelovanje javnosti u izradi prostornih planova ili u procedurama povezanim s okolišnim dozvolama. Zašto bi uopće postojali mehanizmi direktne demokracije poput mjesnih zborova građana ili referenduma, da nije upravo građanin taj koji je odlučujući faktor u stvaranju svijeta u kojem živi.

Realnost, nažalost, govori drukčije i to svakodnevno. Vlast u pravilu pita građane za mišljenje samo na glasačkim mjestima svakih četiri godine.

Između izbora pokušava što je više moguće u tajnosti donijeti planove ili ih pak javnosti prezentira kao jedini mogući razvojni put, koji najčešće vodi privatizaciji javnih i zajedničkih dobara, ističući samo pozitivne strane, često bez ikakvih pokrića. Zaštita javnih i zajedničkih dobara najčešće ostaje upravo na organizacijama civilnog društva jer je praksa pokazala da tijela

31 de15_izvještaj_digi.indd 31

28/03/2015 20:58

javne vlasti, koja bi u teoriji trebala identificirati i provoditi javni interes, vrlo često staju na stranu partikularnih ekonomskih interesa. Šutljiva masa i neograničena moć koja se time dobiva želja je svake vlasti, ali u nekim se državama ostvari više, negdje manje ovisno o otporu koje građani pružaju, a koje je u zavisnosti sa socijalno-povijesnim kontekstom samog društva.

U Hrvatskoj je demokracija, a posebice okolišna demokracija još uvijek u povojima, ili možda bolje rečeno puko formalna pa ne čudi da su pozivi na javne rasprave tek zadovoljavanje zakonske procedure, da se na gotovo sve primjedbe građana odgovara njihovim neuvažavanjem, ako se uopće odgovori, te da se svaki pokušaj direktnog demokratskog djelovanja, kad ljudima najzad prekipi i zatraže raspisivanje referenduma, guši na sve moguće načine. To su razlozi zašto se Zelena Istra već godinama aktivno bavi društvenom pravednošću i da možemo zaključiti da je simbioza društvene pravednosti s zaštitom okoliša i prirodnih bogatstava neizbježna i neodvojiva.

Koliko ljudi je zaposleno u Vašoj organizaciji?

Koliko ih je uključeno u aktivnosti koje provodite?

Trenutno je u organizaciji zaposleno 6 osoba. Cilj nam je poticati zaposlene na stalnu edukaciju i razvijanje stručnosti ali i stvoriti pozitivno okruženje za rad, budući da je rad u udrugama financijki neizvjestan. Tridesetak volontera svojim angažmanom doprinose aktivnostima Zelene Istre sudjelujući u projektima, akcijama i sl. Razvoju organizacije doprinose i volonteristručnjaci koji svojom ekspertizom doprinose vjerodostojosti udruge Jedna ste od rijetkih organizacija koju možemo gledati kao na dobru ekonomiju u malom. Promovirate i zagovarate participativno budžetiranje, dio ste priče u Rojcu kao primjera društvenog centra, s projektom Muzil Starter ulazite u područje socijalnih inovacija i društvenog poduzetništva, a svima su poznati vaši dosljedni fajtovi za očuvanje zajedničkih dobara i resursa i da ne nabrajam dalje.

Opiši malo detaljnije kako ste došli na ideju zagovaranja participativnog budžetiranja i gdje ste trenutno s tim?

Koncept participativnog budžetiranja prepoznali smo kao izvrstan model osnaživanja demokratskog društva i bitan dio odgovora na krizu liberalne demokracije, koja se suočava s problemima međusobnog otuđenja građana i političkih elita, odnosno, kako bi rekli španjolski Indignadosi, samoreproducirajućih političkih kasti.Tendencija izmještanja političkih procesa u domenu stručnjaka i tehnokrata, s jedne strane, te neprestanog smanjivanja izborne izlaznosti, u okvirima sadašnjeg sustava, rezultiraju potpunim isključenjem većine građana iz procesa odlučivanja o bitnim svakodnevnim pitanjima njihove neposredne okoline i životnih uvjeta, odnosno u slučaju proračuna, o pitanjima trošenja javnih, znači njihovih, naših novaca. Na posljednje lokalne izbore u Puli, primjerice, izašlo je tek nešto više od 30% birača, što znači kako gotovo 70% građana u naredne 4 godine neće ni na koji način biti predstavljeno u tijelima "predstavničke" demokracije. Takvo stanje smatramo neodrživim i nedopustivim, u konačnici i opasnim po lokalnu zajednicu i društvo te smo stoga u konstantnoj

32 de15_izvještaj_digi.indd 32

28/03/2015 20:58

potrazi za novim modelima koji bi mogli odgovoriti na navedenu krizu liberalne demokracije, koji bi kratkoročno mogli "pokrpati rupe" u sustavu, a istovremeno na dugoročnom planu služiti kao polazište za nadilaženje sustava koji više ne odgovara suvremenim društvenim potencijalima i potrebama .Projekt je trenutno u fazi edukacije, kako nas samih, tako i predstavnika lokalnih vlasti te udruga civilnog društva i inicijativa građana iz cijele Hrvatske. Za temom očigledno vlada izniman interes, pa je netom održanom seminaru "Participativno budžetiranje i građanski nadzor lokalnih proračuna" prisustvovalo preko 50 sudionika iz cijele zemlje. Sljedeći seminar, u travnju, fokusirat će se na e-alate za participaciju, a nakon toga krećemo u provedbu onog dijela projekta koji je usmjeren prema građanima, odnosno, podizanju web stranica za PB u tri grada – Karlovcu, Malom Lošinju i Puli. Navedene stranice omogućit će građanima jasniji uvid u proračune svojih gradova, iznošenje i konstruktivnu raspravu o prijedlozima za proračunske investicije, ali i moguće uštede, o kojima će u konačnici građanke i građani moći i glasati. Na temelju njihovih glasova, sastavit ćemo listu proračunskih prijedloga, koje ćemo proslijediti nadležnim gradskim tijelima na očitovanje, o kojem ćemo zatim obavijestiti javnost. Paralelno s tim on-line procesom, provodit ćemo i aktivnosti u "realnoj" zajednici, s ciljem da u tu kontinuiranu javnu raspravu o javnim sredstvima uključimo što više različitih društvenih skupina koje čine naše lokalne zajednice.

Projekt Muzil Starter je zaista inovativan za naša područja, provokativan, precizan, okrenut prema jačanju održivosti i povezanosti nekog područja.

Objasni nam koji je krajnji cilj projekta i trenutno stanje?

Cilj projekta je integracija bivšeg vojnog područja poluotoka Muzil, još uvijek nedostupnog građanima u urbani sustav grada Pule; korištenje prostornih resursa na poluotoku Muzil za razvoj lokalnog poduzetništva i općeg društvenog standarda u gradu te uspostavljanje održivog modela upravljanja i održavanja Muzila u kojem bi uz institucije sudjelovali i građani. nužni participativni. Za ponovno otkrivanje i stavljanje u funkciju odnosno kreiranje novog kolektivnog imaginarija za Muzil nužni su participativni procesi.Poticaj za osmišljavanje projekta dalo je istraživanje GfK o stavovima Puljana o namjeni i korištenju bivšeg vojnog područja Muzila provedeno u kolovozu 2014. godine. Anketa je pokazala da 90% stanovnika Pule u potpunosti ili uglavnom podržava davanje na privremeno korištenje zgrada na Muzilu javnim institucijama, lokalnim poduzetnicima, sportskim, kulturnim i drugim organizacijama civilnog društva.Model privremenog korištenja proizašao je i iz trenutne pat pozicije u kojoj je vlasništvo nad poluotokom u većini državno, a država nema konkretan plan što s područjem; do eventualne realizacije planova utvrđenih prostornim planom proći će puno godina; Grad Pula želi vlasništvo nad područjem ali se čini da država za to trenutno nema sluha; trenutni režim čuvanja prostora odnosno onemogućavanja pristupa građanima nije održiv te se postavlja pitanje načina sprječavanja vandalizma i propadanja (koje se dogodilo na mnogim sličnim bivšim vojim područjima) u budućnosti. Stoga se privremeno korištenje zgrada na Muzilu nameće kao jedino moguće trenutno rješenje. Radi se o vremenki ograničenom korištenju dok se

33 de15_izvještaj_digi.indd 33

Zelena Istra | pula

28/03/2015 20:58

ne stvore uvjeti za donošenje odluke o nekoj trajnoj namjeni. Radi se o svojevrsnom solomonskom rješenju koje za sve aktere u gradu ali i državu može imati samo pozitivan učinak. Utemeljeno je na ideji "najmanjeg zajedničkog nazivnika" tj. onoga za što nema spora i oko čega se svi mogu složiti: Muzil treba zaštiti od vandalizma i propadanja i to se mora dogoditi što prije i Muzil treba staviti u funkciju lokalne zajednice odnosno grada kojemu prirodno pripada. Državni ured za upravljanje državnom imovinom načelno se složio s idejom te dao pristanka za korištenje zgrada te se ne bi smjela propustiti takva prilika. Pozitivan učinak za Grad je stavljanje prostora u funkciju zajednice, otvaranje dijaloga umjesto konflikta, razvijanje socijalnog kapitala, ali i veća šansa, ukoliko se model pokaže uspješnim, da se od Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom u budućnosti dobije cijelo područje. Za građane model privremenog korištenja otvara šansu za korištenjem jednog velikog novog dijela grada za ostvarivanje svojih potreba, od rekreativnih do poslovnih. Predloženim modelom resurs i vrijednosti koje iz njega proizilaze zadržavaju se unutar zajednice. Za realiazaciju tog modela odabrane su zgrade bivšeg regrutnog centra, koje su još uvijek u vrlo dobrom stanju i mogu se u funkciju staviti brzo i uz malo ulaganja. Vandalizam s vremenom sve više otežava pronalaženje zainteresiranih korisnika pa je upravo zato, dok su zgrade gotovo spremne za novu namjenu, sada pravi trenutak za za to. Praksa i Zelena Istra osmislile su početni prijedlog pretvaranja zgrada bivšeg regrutnog centra na Muzilu u gospodarskosocijalni start-up s fokusom na kreativni sektor – koji u cijelom svijetu pokazuje veliku propulzivnost i socijalno poduzetništvo odnosno razvijanje socijalno korisnih poduzetničkih poduhvata. Do lipnja ćemo izraditi precizni arhitektosnki snimak zgrada i procjenu nužnih laganja, te ekonomsku i financijsku analizu. Izradit ćemo i prijedlog mogućih sudioničkih modela upravljanja privremenim korištenjem područja kao i upravljanja projektom.

Ragovarat ćemo i tražiti podršku za projekt od svih relevantnih aktera u gradu, a u lipnju 2015. prezentirati rezultate na konferenciji koju planiramo organizirati baš na Muzilu.

Na koji način ste povezani s lokalnom zajednicom u kojoj djelujete?

Na koji način vidite ili pratite utjecaj na lokalnu zajednicu i društvo svog rada i aktivnosti?

Osluškujemo potrebe i probleme građana i sve svoje aktivnosti i projekte radimo u suradnji s lokalnom zajednicom. Naši korisnici su i djeca u vrtićima, školama, studenti, penzioneri tj. svi građani koji žele aktivno doprinijeti održivijoj i pravednijoj zajednici.

34 de15_izvještaj_digi.indd 34

Zelena Istra | pula

28/03/2015 20:58

Solidarna Eko Grupa Osijek Solidarna Eko Grupa Osijek ili SEG Osijek je neformalna grupa građana koja na solidaran, transparentan i neposredan način razmjenjuje proizvode i usluge stvarajući odnose međusobnog povjerenja. SEG djeluje na mikro razini te praksom pokazuje da je promjene moguće ostvariti na solidaran, održivi i transparentan način. Djelovanje SEG-a na politiku životnog stila osviještenih osoba, zagovara se ekološka proizvodnja i potrošnja na transparentan i solidaran način. Takvom porukom podržavamo radna mjesta, ostanak na zemlji, potičemo ekološki način proizvodnje hrane nad kojom imamo kontrolu koja je dobara za ljude i okoliš, brinemo za najpotrebitije, zaustavljamo odljev novca van lokalne zajednice.

Misija/Ciljevi Kako je sve počelo? Što Vam pomaže da ustrajete u svom radu? Kako ste organizirani?

SEG podržava dobrom praksom Iz GSRova Hrvatske pojedine grupe su otišle korak održivost prehrambenog naprijed i razvile drugaciji model-SEG (solidarne suvereniteta odnosno pravo eko grupe) na kojeg se nadovezao i SET (solidarne potrošača na odabir sjetve, eko tržnice).Trebao nam je model kako izaći u proizvodnje i trgovine s ciljem javnost i pričati glasno o svojoj proizvodnji i održivog razvoja. SEG određuje pokazati svoj proizvod, a ne gubiti vrijeme na do koje granice grupa želi ovisiti tržnici i natjecati se sa trgovcima. sama o sebi. Cilj SEG-a je da kroz Solidarne ekološke tržnice organiziramo na proizvodnju i potrošnju lokalno prolaznim mjestma u gradu. Od grada tražimo uzgojene hrane po ekološkim prostor bez naknade, sami donosimo stolove i standardima osigura dovoljno sve potrebno za tržnicu.Tržnicu organiziramo u hrane po realnim cijenama od vrijeme kada potrošaču odgovara (popodnevni čega bi dugoročno profitirala sati).Tržnice rade 2 sata jednom tjedno u svakom cijela zajednica. gradu, drugi dan da proizvođaci ne bi gubili pola dana na tržnici,te da bi ponudili i drugim gradovima svoje proizvode. Komunikacija između proizvođaca je najključniji dio.Sjetva se dogovara po podnebljima i potrebama potražnje.

Dobrim dogovorom sjetve ne događaju se veliki viškovi jedne kulture a nedostatak druge.

Koliko ljudi je zaposleno u Vašoj organizaciji/projektu?

Koliko ih je uključeno u aktivnosti koje provodite?

Komunikaciju sa potrošačima odrađuju volonteri potrošaci,obično entuziasti, poznavaoci problematike u proizvodnji i zagovaratelji prehranbenog suvereniteta. Grupa nastaje i širi se solidarno i transparentno ravnopravnim radom proizvođača i potrošača. Grupu cine ljudi koji po vlastitim uvjerenjima i stavovima aktivno sudjeluju po svojim sposobnostima i mogućnostima. Potrošači u grupi su motivirani željom i potrebom za ekološki proizvedenom hranom koja ih zbližava sa proizvođačem, gdje su potrošač i proizvođač aktivni akteri u stvaranju alternativne prodajne mreže.

35 de15_izvještaj_digi.indd 35

28/03/2015 20:58

Na koji način se financirate i kakva je ekonomska održivost priče?

Obično se SEGovi i SETovi oslanjaju na udruge kroz koje rade različite projekte te ostvare neku dobit za edukaciju proizvodnje ili potrošnje.

U zadnje dvije godine smo dobili 4 nova ekološka gospodarstva zahvaljujući edukacijama o ekološkoj proizvodnji koje je financirala udruga Eko Dunav.

Na koji način koristite resurse u svom radu? Kako se odvija proizvodnja u Vašoj priči? Od kuda dolaze proizvodi i na koji način ih dajete na tržište?

Snalazimo se svakako, svuda nas ima, bar se trudimo posjetiti sajmove, članovi smo više udruga,lagova i pratimo različita događanja te dijelimo informacije iz kojih pokušavamo ostvariti dobit. Dobit nam je svako dobro, nedavno je poduzetnički centar iskoristio projekt za vinske ceste.Slučajno nam se dio posjeda nalazi na tom putu i to nam je prilika da radimo otvorena vrata OPGa. Zadruga za dobru ekonomiju nam je velika nada kao organizacija širokog spektra djelatnosti, pruža nam mogućnost boljeg i sigurnijeg izlaska na tržište a i poboljšanje u proizvodnji.

Na koji način ste povezani s lokalnom zajednicom u kojoj djelujete?

Na koji način vidite ili pratite utjecaj na lokalnu zajednicu i društvo svog rada i aktivnosti?

U lokalnoj zajednici pokušavamo razvijati gospodarski rast kroz ekološku proizvodnju hrane. Kroz različite radionice koje oragniziraju udruge razvijamo svijest solidarnosti u lokalnoj ekonomiji.

36 de15_izvještaj_digi.indd 36

Solidarna Eko Grupa | osijek

28/03/2015 20:58

Udruga GONG www.gong.hr GONG je organizacija civilnog društva utemeljena 1997. radi poticanja građana na aktivnije sudjelovanje u političkim procesima. GONG promiče kulturu dijaloga, otvorenosti, transparentnosti i odgovornosti u javnoj sferi, te poštivanje ljudskih, naročito građanskih prava, putem istraživanja, zagovaranja i edukacije, samostalno ili u suradnji s pojedincima i organizacijama koji dijele vrijednosti GONG-a.

Kako je sve počelo? Što Vam pomaže da ustrajete u Misija/Ciljevi svom radu? Kako ste organizirani?

Cilj djelovanja GONG-a je GONG-ov rad organiziran je unutar četiri programa – promicanje i unaprjeđenje Izbori, Dobro upravljanje, Aktivni građani i Hrvatska ljudskih i građanskih prava i EU. Projekt participativnog budžetiranja u Pazinu te ohrabrivanje i osnaživanje je spoj između programa Dobro upravljanje i Aktivni građana za što aktivnijom građani, a ideja se pojavila u trenutku kad smo shvatili participacijom u procesima da apstraktne pojmove poput „dobrog upravljanja“ donošenja političkih odluka. moramo na neki način približiti građanima, odnosno napraviti poveznicu kvalitete upravljanja i njihovih svakodnevnih života. Kako je participativnost nezaobilazno načelo dobrog upravljanja, a budžet ključan politički dokument iz kojeg se iščitavaju prioriteti političke zajednice, odlučili smo u praksi pokazati kako se primjenjuje kultura dijaloga, otvorenosti i transparentnosti u političkom odlučivanju. Uz istinsku predanost političkih sturktura, kao i zaposlenika Grada Pazina, to smo i uspjeli.

Koliko ljudi je zaposleno u Vašoj organizaciji/projektu?

Koliko ih je uključeno u aktivnosti koje provodite?

GONG je relativno velika organizacija, koja primarno djeluje na nacionalnoj razini. Tijekom 2014. u GONG-u je radilo 16 osoba, od čega 9 programskih osoba, 3 administrativno-finan­ cijske osobe te 4 osobe koje rade isključivo unutar naše samofinancirajuće djelatnosti – računovodstvenog servisa za udruge GRIF. Na projektu u Pazinu radile su dvije osobe, od kojih jedna lokalno, a jedna u Zagrebu, ali uz pomoć i podršku ostalih zaposlenika, ovisno­o specifičnim zadacima i njihovom području ekspertize. Možemo reći da je u nekom trenutku gotovo svaka osoba u GONG-u dio svojih radnih zadataka posvetila i pazinskom projektu.

Na koji način se financirate i kakva je ekonomska održivost priče?

GONG se najvećim dijelom financira projektno, iako posljednjih godina sve više na važno­ sti dobiva samofinanciranje. Osim već spomenutog računovodstvenog servisa za udruge, dio naših aktivnosti financiramo i pružanjem treninga te konzultantskih i istraživačkih aktivnosti u okviru našeg područja eksperzite. Tijekom 2014. godine udio samofinanciranja GONG-a iznosio je cca 25% u ukupnom budžetu organizacije, a kako bismo smanjili ovisnost o donatorskim sredstvima i nepredvidljivom ritmu raspisivanja i odobravanja projekata financiranih od strane EU cilj nam je do kraja 2017. godine postići 50% izvora financiranja vlastitim sredstvima. Naravno, sav višak prihoda ostvaren putem samofinancirajućih aktivnosti usmjerava se na ostvarivanje ciljeva organizacije.

37 de15_izvještaj_digi.indd 37

28/03/2015 20:58

Na koji način koristite resurse u svom radu? Kako se odvija proizvodnja u Vašoj priči? Od kuda dolaze proizvodi i na koji način ih dajete na tržište?

Naš najznačajniji resurs su ljudi – zaposlenici, ali i članovi našeg Vijeća i Nadzornog odbora. Svaki član i članica našeg tima daju svoj maksimum u nastojanju da ostvarimo ciljeve. U tom smislu, jedni smo drugima najveća podrška. GONG-ov ključni proizvod je novostvoreno znanje koje dijelimo sa širom zajednicom u provedbi projekata, ali i u zagovoračkim aktivnostima koje nisu nužno projektno definirane. Znanje stvaramo na različite načine – od istraživanja nekih aspekata političkog i društvenog djelovanja, preko mentoriranja mlađih suradnika i diskusija unutar ureda (i šire) do aktivnog angažmana članova i članica našeg Vijeća koji svojim specifičnim interesima i ekspertizom doprinose oblikovanju GONG-ovih prijedloga. Naši „proizvodi“ su produkti naših istraživanja, učenja na primjerima drugih i naposlijetku udruženih glava i nebrojenih sati posvećenih raspravama i bistrenjima razumijevanja i pozicija.

Gdje vidite svoj pozitivan utjecaj na okoliš i resurse?

GONG-ov „okoliš“ je politička zajednica unutar koje djelujemo, a ovisno od toga koliko daleko u prošlost gledamo, pozitivan utjecaj u najvećoj smo mjeri ostvarili u načinu djelovanja institucija u Hrvatskoj. Primjerice, da nije bilo GONG-a, ne bi bilo ni nestranačkih promatrača izbora, ni otvaranja Sabora građanima, ni institucija Državnog izbornog povjerenstva ili pak Povjerenice za informiranje. Naravno da u svim ovim institucijama postoji još uvijek ogroman prostor za napredak, ali napredak je puno lakše ostvariti ako institucija ili praksa već postoji. Osim toga, jeste li znali da bez GONG-a ne bi bilo ni besplatnih Narodnih novina na Internetu?

Na koji način ste povezani s lokalnom zajednicom u kojoj djelujete? Na koji način vidite ili pratite utjecaj na lokalnu zajednicu i društvo svog rada i aktivnosti?

U posljednjih nekoliko godina GONG je svoje aktivnosti fokusirao na nacio­ nalu razinu djelovanja, no svjesni smo da građane možemo potaknuti na aktivno uključivanje u političke procese jedino ako se „spustimo“ do njih.

Zato u zadnjih godinu dana nastojimo osmišljavati aktivnosti i projekte na razini lokalnih zajednica. Projekt participativnog budžetiranja u Pazinu jedan je od tih pokušaja, koji se pokazao izrazito uspješnim. U projekt se uključilo 4% ukupnog stanovništva – i osim što im je dana prilika da odluče o načinu trošenja dijela proračuna te da utječu na način kako će se proračunska sredstva ubuduće raspodjeljivati primjerice u financiranju sportskih aktivnosti, nešto su i naučili o strukturi proračuna kao i o tome da proračun nije „vreća bez dna“ kojom izvršna vlast raspolaže bez ikakvih ograničenja. Za Grad Pazin projekt je imao koristi jer ih je oslobodio „straha od građanskog sudjelovanja“, ali i na neki način povećao razinu interne koordinacije. Osim toga, neki su gradovi po uzoru na Pazin sami kreirali svoje projekte participativnog budžetiranja, a utjecaj se naposljetku vidi i u popriličnom interesu drugih gradova i njihovih organizacija civilnog društva za sudjelovanjem na edukaciji i prijenosu pazinskih iskustava, koji organiziramo 14. travnja 2015.

Zagrebu.

38 de15_izvještaj_digi.indd 38

Udruga gong | zagreb

28/03/2015 20:58

O Udruzi ZMAG

U

druga Zelena mreža aktivističkih grupa osnovana je 2002. godine s ciljem promoviranja, zagovaranja i praktične primjene održivih rješenja i modela. Glavna ideja jest slijediti etiku i načela permakulturnog dizajniranja, odnosno djelovati u području razvijanja i promoviranja ekoloških znanja i tehnologija te njihovog povezivanja sa socijalnim i ekonomskim područjima društvenog života.

Udruga ZMAG okuplja organske vrtlare i proizvođače hrane, praktičare održivih tehnologija i graditeljstva, dizajnere permakulture, istraživače pravednih ekonomskih modela i participativnih oblika organiziranja te ravnopravnih međuljudskih odnosa, ekološke aktiviste i sve građane i građanke zainteresirane za održivo življenje. To radimo i tako živimo zato što vjerujemo da možemo promocijom, edukacijom i primjenom permakulturne etike stvoriti temelje za održivost.

ZMAG je danas najviše poznat po projektu Reciklirano imanje, otvorenom edukacijskom centru u selu Vukomerić kraj Zagreba, koji je u lokalnoj zajednici i šire prihvaćen kao inkubator održivih znanja i vještina. Od 2013. godine ZMAG u suradnji s Nacionalnom zakladom za razvoj civinog društva djeluje kao jedan od sedam centara znanja za društveni razvoj u Republici Hrvatskoj, i to za područje održivog življenja i razvoja permakulture. Više na www.zmag.hr.

ZMAG je jedan od suosnivača Zadruge za dobru ekonomiju.

39 de15_izvještaj_digi.indd 39

28/03/2015 20:58

Dobra ekonomija u dobrim pričama Izvještaj o primjerima dobre prakse www.dobra-ekonomija.hr

Izdavač ZMAG - Zelena mreža aktivističkih grupa Pripremio Dražen Šimleša vizualni identitet Ivan Zoković Dizajn Jele Dominis Tisak act Printlab Naklada 100 primjeraka Kopiranje dozvoljeno; nije za prodaju.

Vukomerić, ožujak 2015.

Izvještaj je pripremljen uz podršku Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu

40 de15_izvještaj_digi.indd 40

30/03/2015 16:11

uz potporu

nsl_de15_izvještaj_digi.indd 1

2

DOBRA EKONOMIJA U DOBRIM PRIČAMA

Izvještaj o primjerima dobre prakse

28/03/2015 21:03