400 najvećih hrvatskog gospodarstva 2005. godine by NEstar

RANG LJESTVICA 400 NAJVEĆIH ZA 2005. GODINU

MNOGE TVRTKE ISPALE, NOVE SE POJAVILE, A IMA I POVRATNIKA

PRIVREDNI VJESNIK u t e m e l j e n

1 9 5 3.

ANALIZA POSLOVANJA GOSPODARSTVA U 2005.

UZ PRIPREMNE PROGRAME LAKŠI SRAZ SA SVJETSKIM GIGANTIMA

VRIJEME KORPORACIJA

EKONOMSKI MASTODONTI SU NAJVEĆA SNAGA GODINA

LIV 3449 BROJ

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

RUJAN/LISTOPAD 2006.

400 NAJVEĆIH

hrvatskih tvrtki u 2005. godini

www.privredni-vjesnik.hr

Sadržaj: IMPRESSUM

01 UVODNIK Buković: Transparentna (ne)transparentnost

Glavni urednik: Darko Buković Izvršna urednica: Vesna Antonić

02 ANALIZE Primorac: Uz pripremne programe lakši sraz sa svjetskim gigantima

10-18

Lozić: Mnoge tvrtke ispale, neke se pojavile, a ima i povratnika

21-32

Primorac: Staro i žilavo

37-39

Autor analize: dr. Žarko Primorac Suradnica na analizi: Veronika Lozić Novinari: Darko Buković, Vesna Antonić Lektura: Sandra Baksa, Igor Mukić i Snježana Matek-Sačer

03 INTERVJU Polančec: Klasterizacija ostaje naš prioritet

44-46

Vidošević: Borba za konkurentnost nije politička fraza nego stil života

47-49

Marinac: Konkurentnost je jedini preduvjet opstanka

67-69

Šafran: Konkurencija je već davno ušla na hrvatsko tržište

73-75

Tajnica redakcije: Maja Šourek Tel: +385 1 4846 233 Faks. +385 1 4846 232 redakcija@privredni-vjesnik.hr Oblikovanje i ilustracije: Mladen Grubišić, www.therapeia.hr

04 RANGIRANJA I REZULTATI Korporacijska ljestvica uspješnosti za 2005

Vodeći hrvatski uvoznici u 2005.

Vodeći hrvatski izvoznici u 2005.

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Milan Vukelić

Najveći poduzetnici u važnijim granama

Deset najvećih u 12 rangiranja

grafika@privredni-vjesnik.hr

Konsolidirani podaci za 2005.

Marketing, pretplata i promocija Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 4923 198 Faks: +385 1 4923 168

05 RANG-LJESTVICA 400 najvećih u 2005.

52-65

marketing@privredni-vjesnik.hr pretplata@privredni-vjesnik.hr

06 ŽUPANIJE

Tisak:

Neravnomjerna teritorijalna raspoređenost

77-85

Radin Repro i Roto, Zagrebačka 194, 10000 Zagreb Posebno izdanje Privrednog vjesnika tiskano je na ekološkom recikliranom papiru

07 GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU Znanje je ključni čimbenik konkurentnosti

87-97

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Direktor: Nikola Baučić Kačićeva 9, 10.000 Zagreb

08 SVIJET Primorac: Ekonomski mastodonti najveća su snaga

103-109

UVOD

UVODNIK GLAVNOG UREDNIKA

Transparentna (ne)transparentnost Bez obzira na činjenicu što su podaci iz godišnjih izvješća javni i dostupni svakome tko ih želi platiti, mi smo zatražili suglasnost samih tvrtki. No, 10 tvrtki s liste 400 najvećih nije dalo suglasnost za objavu svojih podataka Darko Buković / bukovic@privredni-vjesnik.hr ŠTO TREBA NAPRAVITI kako biste imali konkurentsku prednost kao medij? Britanski stručnjak za „ekonomiju pažnje“ odnosno za komunikacijsko planiranje i istraživanje John Griffiths višekratno naglašava da odgovor sadrži četiri koraka. Prvi je da morate imati publiku koja vam obraća pažnju i koja to može platiti; morate biti uređivačko-izdavački neovisni; sadržaj koji posjedujete mora biti iskoristiv više puta na više načina, i naposljetku, trebate znati ostvariti praktično partnerstvo, točnije znati koristiti partnera. Kakve to veze ima s još jednim rangiranjem 400 najvećih hrvatskih tvrtki već se pitate. E, sad dolazimo na to. Rezultate tko se nalazi u Klubu 400 naj znamo. Mnogi su već nagađali tko su oni, neki su mediji pokušali raditi slične (uzimajući manji ili veći broj kompanija). No, mi smo ih, tradicionalno, jedini donijeli cjelovito, s provjerenim (čitati: Fini dobro plaćenim) i odobrenim podacima, uz analizu i trendove te promišljanja prvih ljudi kompanija ili glavnih igrača, ako vam je to draže. I zbog toga smo četverokoračnu potrebnu sinergiju iz Griffithsove postavke - ostvarili. Znajući da je brend danas kao način identificiranja proizvoda, najjače oružje postizanja pažnje i kvalitete istodobno, svjesno smo svoj brend 400 najvećih studiozno i pažljivo pripremali. I stoga se posao malo odužio. Mogli smo i nešto ranije izaći, ali nismo htjeli zbog brzine, možda, ugroziti povjerenje u našu provjerenu tržišnu marku, jer povjerenje se, znamo, stječe upravo brend. Mi kao Privredni vjesnik stvorenom osobnošću u posljednjih šest mjeseci (od kada dolazimo na 100.000 radnih stolova) već komuniciramo ono što se na tržištu traži - da smo mjesto provjerenih podataka, informativan, analitičan i citiran, vjerodostojan prikaz gospodarstva, stanja na hrvatskoj gospodarskoj pozornici.

Dakle, brend je taj koji priča priču. A u našoj priči informacija je na prvom mjestu. Podsjetit ću da se Business Intelligence (BI) sustav može definirati kao način dostavljanja pravih (provjerenih) podataka i informacija u pravom trenutku i u prave ruke. Dakle ključ je u generiranju kvalitetnih podataka, što donosi novu vrijednost. Spojimo tezu o brendu i BI sustavu - vratit ćemo se na to. Bez obzira na činjenicu što su podaci iz godišnjih izvješća (u ovom slučaju za 2005.) javni i dostupni svakome tko ih želi platiti, mi smo zatražili suglasnost samih tvrtki. Navodim da 10 (deset) tvrtki s liste 400 najvećih nije dalo suglasnost za objavu svojih podataka, koje su čak djelomice i obznanili na svojim konferencijma za novinare. Toliko o transparentnosti, točnije o transparentnoj netransparentnosti. I dok se s jedne strane zaklinjemo u tržište, etiku u poslovanju i međusobne gospodarske odnose, s druge srane nam se razlog nedavanja suglasnosti objašnjava rečenicama od one tipa ‘ne slažemo se s politikom vlade’, preko ‘ni za jednu našu tvrtku ne smijete objaviti ništa od poslovanja’ do jedne od koje nismo dobili odgovor nego nam je iz odvjetničkog ureda izrečena zabrana spominjanja čak i imena te tvrtke u bilo kojem dijelu specijalnog izdanja o najvećim hrvatskim tvrtkama. Pazite na zadnje tri riječi najvećim hrvatskim tvrtkama. Dakle, onima koje su u Klubu najjačih, najutjecajnijih, najbržerastućih... Mi nismo tu da komentiramo. Spojimo li brend, BI sustav i prethodnu informaciju, mi smo svoju zadaću obavili. Na svakom čitatelju je da koristi informacije koje su mu dane u mjeri u kojoj želi, iščitava sve opcije i procjenjuje vlastite i konkurentske slabosti i prednosti. Mi smo svoju misiju obavili! Idemo dalje!

Darko Buković

Mogli smo i nešto ranije izaći, ali nismo htjeli zbog brzine, možda, ugroziti povjerenje u našu provjerenu tržišnu marku

RANGIRANJA

Korporacijska ljestvica uspješnosti za 2005. UKUPNI PRIHOD 1 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d.

(u 000 kn)

1 HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d.

1.720.188

2 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.

9.393.083

2 T- MOBILE HRVATSKA d.o.o.

1.022.235

3 KONZUM d.d.

8.515.430

3 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d.

892.062

4 HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d.

7.070.129

4 VIPNET

530.563

5 HRVATSKE ŽELJEZNICE

3.895.014

5 TDR d.o.o.

558.778

6 T- MOBILE HRVATSKA d.o.o.

3.893.260

6 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.

447.475

7 HEP- OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA d.o.o.

3.674.729

7 TANKERSKA PLOVIDBA d.d.

419.097

8 VIPNET

3.124.436

8 PIK VRBOVEC-MESNA INDUSTRIJA d.d.

407.042

9 PLIVA HRVATSKA d.o.o.

3.100.694

10 HEP-PROIZVODNJA d.o.o.

2.732.600

10 PLIVA HRVATSKA d.o.o.

IZVOZ

20.050.286

DOBIT

8x10

(u 000 kn)

IMOVINA

356.238 (u 000 kn)

1 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d.

5.748.815

1 HTVATSKE AUTOCESTE d.o.o.

35.853.062

2 PLIVA HRVATSKA d.o.o.

2.034.240

2 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.

24.037.067

3 ULJANIK BRODOGRADILIŠTE d.d.

1.269.740

3 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d.

18.737.401

4 DIOKI d.d.

1.194.260

4 HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d.

13.750.536

5 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. ZAGREB

1.148.568

5 HRVATSKE ŽELJEZNICE

12.315.099

6 BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE d.o.o.

1.076.392

6 HEP- OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA d.o.o.

12.260.249

7 BENETTON CROATIA d.o.o.

1.066.633

7 PLIVA FARMACEUTIKA d.d.

9.759.890

8 BOXMARK LEATHER d.o.o.

1.028.459

8 HEP-PROIZVODNJA d.o.o.

8.122.931

9 TANKERSKA PLOVIDBA d.d.

980.534

9 HYPO LEASING KROATIEN d.o.o.

6.822.567

10 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.

941.178

10 AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB d.d.

5.093.488

KAPITAL I REZERVE

(u 000 kn)

UKUPAN PRIHOD (apsolutni rast)

(u 000 kn)

1 HTVATSKE AUTOCESTE d.o.o.

23.317.189

1 KONZUM d.d.

5.914.361

2 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.

18.085.004

2 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d.

4.695.814

3 HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d.

11.705.845

3 HYPO-LEASING KROATIEN d.o.o.

1.568.212

4 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d.

10.737.008

4 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.

1.492.480

5 PLIVA FARMACEUTIKA d.d.

8.286.893

6 HRVATSKE ŽELJEZNICE

4.137.649

7 ADRIS GRUPA d.d.

3.664.499

7 OMV

8 PLIVA HRVATSKA d.o.o.

3.514.325

9 T- MOBILE HRVATSKA d.o.o.

2.579.142

9 VIADUKT

1.031.857

10 JADRANSKI NAFTOVOD d.d.

2.128.095

10 MERCATOR-H d.o.o.VELIKA GORICA

1.007.321

UVOZ 1 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. 2 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.

HRVATSKE ŽELJEZNICE

1.341.637 1.176.622

(u 000 kn)

IZVOZ (apsolutni rast)

(u 000 kn)

13.995.870

1 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d.

2.235.246

2.127.477

2 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.

876.294

3 RENAULT NISSAN HRVATSKA

1.129.962

3 BENETTON CROATIA d.o.o.

666.445

4 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. ZAGREB

1.081.266

4 DIOKI d.d.

407.669

5 BOXMARK LEATHER d.o.o.

996.263

6 PLIVA HRVATSKA d.o.o.

978.681

6 CROSCO NAFTNI SERVISI d.o.o.

308.542

7 SLADORANA d.d.

303.436

8 NECKERMANN d.o.o.

269.846

8 M SAN GRUPA d.o.o.

876.444

9 DIOKI d.d.

867.066

9 BRODOTROGIR d.d.

256.837

10 PROCTER & GAMBLE d.o.o.

808.794

10 ATLANTSKA PLOVIDBA .d.d.

254.343

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

Izvor: Fina

010

ANALIZA

POZITIVNI POMACI NA PODUZETNIČKOJ SCENI

Uz pripremne programe lakši sraz sa svjetskim gigantima

Prošle je godine ostvaren porast ukupnog prihoda 10 posto i troškova poslovanja 8,7 posto. Brži rast ukupnog prihoda od poslovnih rashoda utjecao je na bolje financijske rezultate. Bruto dobit porasla je 22,5 posto, a neto dobit 21,6 posto. Konsolidirani financijski rezultat povećan je čak 61,2 posto dr. Žarko Primorac

dr. Žarko Primorac

HRVATSKO GOSPODARSTVO ostvarilo je u prošloj godini određeno, iako skromno, poboljšanje svojih performansi. Čini se da u našim tvrtkama ipak nešto kreće u pozitivnom smjeru. Istina je da hrvatska poduzeća još pokazuju mnogo slabosti, ali prošlogodišnji poslovni rezultati upućuju na postupno poboljšanje njihove strukture i efikasnosti. Ti pozitivni procesi još su prilično slabašni i neravnomjerno raspoređeni, ali ipak ohrabrujući.

Poboljšanje poslovanja naših tvrtki dobar je znak budući da poduzetnički sektor predstavlja bit svakog ekonomskog sustava. Od snage i zdravlja nacionalnog poduzetničkog sektora ovisi rast domaćeg proizvoda, zaposlenosti, izvoza. Nadalje, gospodarske tvrtke osiguravaju zapošljavanje, porast plaća i životnog standarda, punjenje državnog proračuna, razvoj školstva, zdravstva i javne uprave. Iz korporativnih poreza financiraju

011

ANALIZA

Različit stupanj pokrivenosti uvoza izvozom u grupi 400 najvećih STUPANJ POKRIĆA UVOZA IZVOZOM Nafta i naftni derivati

5.791

Kemikalije i kemijski proizvodi

2.802 4.862

Proizvodnja prevoznih sredstava

2.642 4.645

14.025

41,3% Uvoz

Izvoz

173,5% 175,8%

13.827 13.327

Ostala prerađivačka industrija Trgovina na veliko i malo

96,4%

19.271

12,1%

2.326

Prijevoz, skladištenje i veze

2.137

317,7%

6.789

6.555 4.627

Ostale djelatnosti

70,6% 61.259

Ukupno 400 najvećih

43.627 0

10.000

20.000

Pregled općih gospodarskih kretanja, kretanja cijena i robne razmjene sa svijetom

30.000

40.000

50.000

60.000

69,2%

70.000

2004.

2005.

Bruto domaći proizvod, stope rasta u %

3,8

4,3

Fizički opseg industrijske proizvodnje, stopa rasta u %

3,7

5,1

Promet od trgovine na malo, realna stopa rasta u %

2,6

2,8

Građevinski radovi - fizički opseg, stopa rasta u %

2,0

-0,8

Noćenja turista, stopa rasta u %

2,5

8,0

Cijene na malo, prosjek, u %

2,1

3,3

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda, prosjek, u%

3,5

3,0

Izvoz robe, milijuni eura

6.453,8

7.097,1

Uvoz robe, milijuni eura

13.354,4

14.937,9

Saldo robne razmjene, milijuni eura

-6.900,6

-7.840,8

Izvor: Fina

se javne investicije, modernizacija državne uprave, socijalna sigurnost i druge društvene potrebe. Sve suvremene i razvijene zemlje posvećuju najveću pažnju razvoju svojih poduzeća. Bez obzira što su tvrtke, u načelu, u privatnom vlasništvu, aktualne vlade tijesno surađuju sa svojim poduzetničkim sektorom i poduzimaju

mjere za njegovo unaprjeđenje. Poslovanje gospodarstva prati se na različite načine, pa i putem rangiranja tvrtki potkraj poslovne godine. To rangiranje nije samo hrvatska praksa, koju je prije više od desetak godina započeo Privredni vjesnik - putem specijalnog priloga „400 najvećih“ - a kasnije nastavili i drugi domaći ekonomski časopisi, nego i praksa mnogo ra-

Neka iskustva iz svijeta mogu poslužiti kao vodič za naša poduzeća Zablude

Stvarnost

Nova poduzeća osiguravaju nova radna mjesta

Nova radna mjesta osiguravaju dinamična poduzeća (“stara” i nova)

Rastuća poduzeća dolaze iz brzorastućih sektora

Dinamična poduzeća dolaze iz svih sektora

Dinamična poduzeća stvaraju energični i poduzetni privrednici

Dinamična poduzeća stvaraju timovi ljudi orjentiranih prema modernom upravljanju

Rastuća poduzeća okrenuta su domaćem tržištu gdje mogu dominirati

Dinamična poduzeća orijentirana su prema izvoznim tržištima gdje mogu rasti i učiti

Uspješna poduzeća oslanjaju se na tehnologije i visoke standarde kvalitete

Uspješna poduzeća oslanjaju se prvenstveno na ljude koje pažljivo biraju, treniraju i razvijaju

Mala i srednja poduzeća su temeljna za nacionalnu privrednu strukturu

Mala poduzeća čine velika poduzeća mogućima, a velika poduzeća čine mala poduzeća potrebnim

zvijenijih zemalja. Dovoljno je pogledati ljetne brojeve Business weeka, Forbesa, Fortunea i drugih glasovitih svjetskih ekonomskih časopisa i uvjeriti se u kvalitetu rangiranja koju oni provode. Velik broj tvrtki poslovao s gubitkom Ali vratimo se hrvatskim poduzećima. Kako su ona poslovala u 2005. godini? Koliko je rastao njihov broj? Kakva im je struktura? Kakva je struktura njihova kapitala i imovine? Kako posluju u tekućoj godini? Na ta pitanja pokušat ćemo odgovoriti, barem djelomice, u ovom specijalnom izdanju. Kao što smo već spomenuli, prošla godina je donijela nekoliko pozitivnih pomaka na poduzetničkoj sceni. Ostvaren je porast ukupnog prihoda 10 posto i troškova poslovanja 8,7 posto. Brži rast ukupnog prihoda od poslovnih rashoda ostvario je bolje financijske rezultate. Bruto dobit porasla je 22,5 posto, a neto

Naše tvrtke nedovoljno efikasno koriste imovinu i kapital te ostvaruju nisku ukupnu profitabilnost dobit, odnosno dobit nakon oporezivanja, za cijelih 21,6 posto. I konsolidirani financijski rezultat je povećan i to značajno - čak 61,2 posto. Pokazatelj porasta konsolidirane dobiti mogao bi izazvati malo previše zadovoljstva, pa je potrebno malo objašnjenje. Iako je porast izražen u postocima impresivan, ukupna konsolidirana dobit naših tvrtki iznosi samo 16,8

012

ANALIZA

1990.

6,1

1993.

6,5

1995.

17,2

1998.

18,8

1999.

16,6

2000.

17,4

2001.

21,0

2002.

23,5

2003.

27,5

2004.

25,7

2005.

26,2

Izvor: Fina

milijardi kuna. Drugim riječima, konsolidirana dobit izražena kao prinos na imovinu poduzetnog sektora /ROA/ iznosi svega oko 2,1 posto,

Ne treba zabrinjavati to što u strukturi poduzeća dominiraju mala i srednja a kao prinos na kapital /ROE/ oko 4,4 posto, i istodobno čini samo oko 3,2 posto ukupnog prihoda poduzeća. Svi ti brojčani odnosi upućuju na prilično nisku profitabilnost hrvatskih tvrtki. Posebice zabrinjava činjenica da je velik broj tvrtki - njih oko 31,5 posto - u protekloj godini poslovao s gubitkom. Nakon ovih podataka slijedi jednoznačan zaključak: naše tvrtke nedovoljno efikasno koriste imovinu i kapital te ostvaruju nisku ukupnu profitabilnost. Ni rezultati u zapošljavanju - toj, trenutačno, najbolnijoj točki našega gospodarstva - nisu impresivni. Tijekom prošle godine broj zaposlenih u gospodarstvu porastao je za samo koji postotak. Uz to, očito je da se aktualno povećano zapošljavanje, najvećim dijelom, smješta u društvenoj nadgradnji, javnim službama i ostalim područjima, a najmanje u gospodarskom sektoru. Tijekom prošle godine broj tvrtki povećan je za 2912 subjekata ili za oko 4,2 posto. Time se nastavlja trend povećanja broja tvrtki koji je započeo nakon 2000. godine. I pored toga pozitivnog trenda ne bismo mogli biti zadovoljni dinamikom rasta broja poduzeća, posebno imajući u vidu da su prošle godine značajno pojedno-

Produbljuje se negativan saldo između izvoza i uvoza 20.000

Izvoz

Uvoz

Saldo trgovinske razmjene

15.000

10.000

5.000 u mil. USD

Deficit trgovinske bilance u % BDP-a

-5.000

-10.000

4,5

5,8

Σ=49,5 mrd USD

8,0

8,6

9,7

Stupanj pokrivenosti izvoza uvozom 2005.=47,5% -15.000

2001.

2002.

stavljene procedure i administrativna ograničenja za registraciju novih tvrtki (HITRO.HR). Nezadovoljavajuća poduzetnička klima Možda je mali porast broja poduzeća rezultat i činjenice da je ukupna poduzetnička klima u našoj zemlji još nezadovoljavajuća. U prilog te tvrdnje govori najnovije rangiranje poslovne

2003.

2004.

2005.

klime koju je provela Svjetska banka, a prema kojem je Hrvatska na vrlo niskom 124. mjestu u svijetu. Zanimljivo je da su od nas bolje plasirane mnoge manje razvijene zemlje, pa čak i republike bivše jugoslavenske države, uključujući Bosnu i Hercegovinu te Srbiju. Još manje bismo mogli biti zadovoljni strukturom novoosnovanih poduzeća. Od ukupnog

Sektorski lideri GRANA

TVRTKA

POLJOPRIVREDA

HRVATSKE ŠUME, Zagreb

INDUSTRIJA HRANE I PIĆA

VINDIJA, Varaždin

INDUSTRIJA ODJEĆE

BENETTON CROATIA, Osijek

INDUSTRIJA PAPIRA I KARTONA

BELIŠĆE, Belišće

IZDAVAŠTVO

EUROPAPRESS HOLDING, Zagreb

KEMIJA I FARMACEUTIKA

PLIVA, Zagreb

NEMETALNI PROIZVODI

DALMACIJACEMENT, Split

METALNA INDUSTRIJA

TLM - TVP, Šibenik

STROJEVI I UREĐAJI

MONTMONTAŽA, Zagreb

ELEKTRIČNI STROJEVI I APARATI

SIEMENS, Zagreb

PROIZVODNJA RTV I KOMUNIKACIJSKE OPREME

ERICSSON NIKOLA TESLA, Zagreb

BRODOGRADNJA

BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE, Split

INDUSTRIJA NAMJEŠTAJA

FINVEST CORP, Čabar

GRAĐEVINARSTVO

VIADUKT, Zagreb

TRGOVINA MOTORNIM VOZILIMA

OMV HRVATSKA, Zagreb

TRGOVINA NA VELIKO

GETRO, Sesvete

TRGOVINA NA MALO

KONZUM, Zagreb

HOTELIJERI

MAISTRA, Rovinj

POMORSKI PRIJEVOZ

TANKERSKA PLOVIDBA, Zadar

KOPNENI PRIJEVOZ

HRVATSKE ŽELJEZNICE, Zagreb

TELEKOMUNIKACIJE

HT-HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE, Zagreb

FINANCIJSKO POSREDOVANJE

FINA, Zagreb

Izvor: Fina

ANALIZA

broja novih tvrtki, njih oko 52 posto otpada na iznajmljivanje i promet nekretninama, oko 22 posto na novoosnovane građevinske tvrtke,

osam posto na nove hotelske tvrtke, a samo oko 3,7 posto na nova industrijska poduzeća. Svakako nije nepovoljno to što se osnivaju nove

Struktura poduzeća prema veličini Ukupno Broj poduzeća

71.803

Poduzeća Velika

Srednja

Mala

1074

2969

67.760

(struktura u %)

100

1,5

4,1

94,4

Broj zaposlenih

813.762

391.219

159.794

269.797

(struktura u %) Ukupan prihod (mil kn) (u %) Konsolidirani financijski rezultat Izvor: Fina

100

48,1

19,6

32,3

523.712

322.797

91.631

109.284

100

61,6

17,5

20,9

16.822

13.241

2.444

1.137

013

tvrtke u području usluga, ali nije dobro što njihova struktura pokazuje da proizvodni sektor, a industrija posebno, i dalje značajno zaostaje. I ostali elementi strukture hrvatskih tvrtki zaslužuju kratke komentare. Golemu većinu naših tvrtki - 95,3 posto - čine mala poduzeća, srednja oko 4,1 posto, a velike tvrtke samo oko 1,4 posto ukupnog broja. No valja istaknuti da je naše shvaćanje pojma velikog poduzeća daleko od onoga što se u svijetu pod time uobičajeno smatra. Jednostavnije rečeno - mi praktički nemamo velikih poduzeća. To pokazuje i podatak da samo dvije hrvatske tvrtke ostvaruju ukupan prihod od preko dvije milijarde eura, a samo dvije do tri tvrtke zapošljavaju preko 10.000 radnika.

014

ANALIZA

400 najvećih predstavlja glavninu hrvatske privrede 80,0

2004.

70,0 60,0

IZVOZ

66,8

2005.

58,3 48,9 49,7

50,0 40,0

56,0 47,6

51,5

UVOZ

59,6

46,2

58,6

57,2

32,2 33,4

56,3

30,0 20,0 10,0 % 0,0

0,6 0,6 Broj poduzeća

Broj zaposlenih radnika

Ukupan prihod

Ne treba zabrinjavati što u strukturi poduzeća dominiraju ona mala i srednja. Slična je situacija i u razvijenijim gospodarstvima - naše veličine i značaja. Međutim, moramo istaknuti i da relativno male ekonomije obično imaju nekoliko tvrtki koje su nacionalni nositelji razvoja i koja nešto znače i na međunarodnim tržištima. Stoga podsjetimo da Finska, Irska, Tajland, Norveška, Luksemburg i druge razvijenije zemlje naše veličine imaju i po nekoliko svjetski poznatih kompanija. Poticati klasterizaciju Razumljivo je da se velike tvrtke ne mogu stvarati dekretom ni na brzinu. Posebice ne u našem slučaju, budući da smo tijekom tranzicijske „krize“ izgubili dosta relativno velikih poduzeća. Upravo stoga, u ovome vremenu moramo energičnije poticati stvaranje strate-

Aktiva

Kapital i rezerve

2004.

Dobit prije oporezivanja

ških saveza (klastera) koji će okrupnjavanjem učiniti efikasnijom izvoznu ponudu. Istina, posljednjih godina određeni se napori čine i u tome pravcu, ali ih svakako treba intenzivirati. I drugi elementi strukture hrvatskog poduzetničkog sektora zaslužuju pažnju. Broj poduzeća, i njihov sektorski raspored, zatim

U 2005. godini broj tvrtki povećan je za 2912 subjekata ili oko 4,2 posto, od kojih oko 52 posto otpada na iznajmljivanje i promet nekretnina angažirana sredstva i drugi pokazatelji upozoravaju na staru boljku - zaostajanje proizvodnog sektora, posebice industrije. Brojčano, na industrijske tvrtke otpada samo 13,8 posto od ukupnog broja poduzeća. One u kapitalu su-

2005.

2004.

2005.

djeluju s oko 21,5 posto, sa 35 posto u broju zaposlenih i formiraju oko 31,4 posto ukupnog gospodarskog prihoda. I te brojke malo govore ako se promatraju same za sebe. Zato nas i jedna mala međunarodna usporedba treba otrijezniti: u Irskoj industrija ostvaruje 46 posto bruto domaćeg proizvoda, finski izvoz, prema strukturi, je 70 posto industrijskog porijekla, Češka izvozi 76 posto industrijskih proizvoda, Mađarska izvozi preko 80 posto proizvoda industrijskog sadržaja. Navedene bi ilustracije trebale poslužiti jednom zaključku: hrvatska se industrija mora revitalizirati što će se postići izgradnjom nove, moderne industrijske strukture kao nositelja razvoja u budućnosti. Sektor usluga, premda izuzetno važan, posebno za zemlje slične Hrvatskoj, ne može supstituirati ulogu industrije kao motora razvoja. Na takav zaključak upućuju i iskustva svih ra-

Usporen rast broja novih poduzeća Broj poduzeća

Promjena obuhvatnosti (registar)

80.000 70.000 60.000

58.773

63.561

68.084

68.891

71.803

56.987

Porast broja poduzeća 2005. Poslovanje nekretninama i iznajmljivanje

1716 633

Građevinarstvo

50.000

264

Hoteli i restorani

40.000 30.000

Ostale uslužne djelatnosti

20.000

179

Prerađivačka industrija

10.000 0 2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

111 0

500

1000

1500

2000

ANALIZA

015

POSLODAVAC PARTNER CertiÀkat CertiÀ kat za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima

d.d.

016

ANALIZA

zvijenih zemalja u Europi kojima je industrija svojevrsna razvojna kralježnica. To je jednostavno tako, jer je industrija razvojni supstrat koji se temelji na tehnologiji, zapošljavanju, izvozu, stabilnosti, modernoj koncepciji proizvodnje i upravljanja. Kao takva, industrija ne samo da predstavlja razvojni agens u ekonomskom smislu, nego podiže ukupnu razvojnu i tehnološku (da ne kažemo i civilizacijsku) razinu i stupanj modernosti jedne zemlje. I drugi elementi strukture našega gospodarstva pružaju dosta elemenata za analizu. Osvrnut ćemo se samo na vlasničku strukturu. Udio državnog vlasništva u gospodarskoj strukturi nije se, ni u 2005. godini, bitnije promijenio. Državno vlasništvo je, i dalje, vrlo visoko zastupljeno. Podaci pokazuju da udio državnog vlasništva iznosi 45,1 posto u dugotrajnoj imovini, 30,5 posto u dugoročnim obvezama, 44,8 posto u kapitalu, 14,6 posto

Svako treće poduzeće posluje s gubitkom dobiti

gubitkom

Poljoprivreda i šumarstvo

1.329

838

58,6

491

34,4

Prerađivačka industrija

9.885

7.032

71,1

2.853

28,9

Građevinarstvo

7.048

5.110

72,5

1.938

27,5

26.683

18.618

69,7

8.065

30,3

Hoteli i restorani

3.260

1.811

55,6

1.449

44,4

Prijevoz, skladištenje i veze

3.897

2.634

67,5

1.263

32,5

Ostali

19.701

13.445

68,2

6.256

31,8

UKUPNO

71.803

49.408

68,8

22.395

31,2

Trgovina na veliko i malo

Izvor: Fina

Povećavanje dobiti uz smanjivanje gubitaka Promjena obuhvatnosti (registar) 20.000

Konsolidirani financijski rezultati

15.000

Naša usitnjena poduzetnička struktura ima male izglede u srazu s velikim kompanijama u ukupnom prihodu i 17,9 posto u zaposlenosti ukupnog poduzetničkog sektora. Podaci, dakle, nedvojbeno potvrđuju da je velik dio gospodarstva još neprivatiziran, premda treba biti oprezan kada se govori o vrijednosti kapitala u državnim tvrtkama. Naime, riječ je uglavnom o neprivatiziranim tvrtkama u području infrastrukture i nominalnoj vrijednosti njihove fiksne imovine. Koliko ona stvarno tržišno vrijedi, drugo je pitanje! Infrastrukturni sustavi u državnom vlasništvu Brojčano gledano, grupa u cjelini neprivatiziranih poduzeća nije velika - oko 1,2 posto od ukupnog broja. Međutim, značajno je da su u državnom vlasništvu ostali svi značajniji infrastrukturni sustavi: energetika, željeznice, putovi, šume, vode, komunalni sustavi. Pored infrastrukture, neprivatizirani su i značajni dijelovi drugih sektora: turizam, prerada metala, poljoprivreda. Zato smatramo da bi se privatizacijski procesi morali ubrzavati kako u infrastrukturi tako i u drugim sektorima. Ta preporuka, opet, ne znači da treba srljati i prodavati na brzinu samo da bi se nešto privatiziralo. Tvrtke se moraju pripremiti za privatizaciju. Ne samo stoga da bi se dobila bolja prodajna cijena, nego da bi se i osigurala dugoročna budućnost poslovanja i zapošljavanja. Naša je praksa, nažalost, drukčija. Stoga i u privatizaciji, kao i drugim strateškim

Posluju s

Ukupan broj poduzeća

16.822

- Ukupna dobit: 27.683 mil. kn - Ukupni gubici: 10.860 mil. kn

10.765

10.000

9.762 7.657

5.000

3.219

0 -838

-1.477 -5.000

-5.135

-5.261

-5.440

-6.721

-10.000 1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

Privatna poduzeća zapošljavaju najveći broj radnika i stvaraju najviši udio u ukupnom prihodu Broj poduzeća 100%

0,6

2,1

0,7

Broj zaposlenih 1,2

0,4

Ukupan prihod 0,4

0,3

Konsolidirani financijski rezultati

0,1 38,8

8,2

19,0

16,5

17,8

14,8

60,8

65,2

67,8

70,3

54,0

79,2

19,8

17,9

14,0

14,6

7,1

12,6

2002.

2005.

2002.

2005.

2002.

2005.

80%

60% 96,1

96,8

1,2

1,3

2002.

2005.

40%

20%

Zadružno

Mješovito

Privatno

Državno

018

ANALIZA

zahvatima, treba više planiranja i znanja. Uz raspravu o privatizaciji kao jednom od uvjeta za povećanje efikasnosti poduzetničkog sektora, posebice njegova infrastrukturnog segmenta, treba se osvrnuti i na budućnost. Hrvatska veoma intenzivno pregovara o ulasku u Europsku uniju. Optimisti predviđaju ulazak u tu asocijaciju u 2009. ili 2010. godini. Ulaskom u EU hrvatske tvrtke će se susresti s novim izazovima, ne samo na tržištu Unije, nego i na svom domaćem tržištu. Sučelit će se s mnogo snažnijim, organiziranijim i tehnološki naprednijim konkurentima. Konkurencija će se jako zaoštriti na hrvatskom tržištu, a izvoz na europsko tržište bit će još zahtjevniji. Kako bi se taj sraz bezbolnije svladao, hrvatske tvrtke, ali i državna administracija, moraju imati pripremne programe. Vrijeme koje je preostalo je vrlo kratko, čak i kritično - mjeri se sa samo nekoliko godina. U tom roku hrvatska poduzeća moraju značajno poboljšati svoje poslovne karakteristike jer u suprotnom mnoga od njih neće preživjeti udar. Iskustva novih članica Europske unije potvrđuju ta predviđanja. U čemu bi se sastojali ti pripremni programi poduzeća za ulazak EU? Razumljivo je da nema univerzalnog odgovora na to pitanje, osim generalnih opservacija da tvrtke moraju poboljšati svoju konkurentnost i efikasnost. Mi, stoga, preporučujemo da sve tvrtke, posebice one izvozno orijentirane, sačine svoje pripremne programe. Ti bi programi trebali sadržavati strateške i operativne mjere čijom bi se realizacijom podigao opći profil poduzeća, ojačala kapitalna snaga, osuvremenili proizvodi, unaprijedila tehnologija proizvodnje i upravljanja, smanjili troškovi, poboljšali unutarnji procesi...

Slabiji rezultati poslovanja 400 najvećih u odnosu na ukupnu privredu

Izvoz jedina mjera konkurentnosti Vrlo je važno povećati izvoz i njegov udio u ukupnom prihodu tvrtki jer je on jedini kanal putem kojega se mjeri stvarna konkurentnost naših poduzeća. Nadalje, izrazito je naglašena potreba podizanja tehnološke razine. Ne samo u proizvodnji, nego možda više u upravljanju poduzetnim funkcijama i procesima. Spomenimo samo potrebu modernizacije i unaprjeđivanja corporate governance, marketinga, upravljanja ljudskim resursima i drugim poslovnim funkcijama. Posebno bi trebalo istaknuti snagu i veličinu poduzeća. Naša usitnjena poduzetnička struktura, posebice u proizvodnom sektoru, pa i u sektoru usluga ima male šanse u srazu s velikim, svjetskim kompanijama. Teško će, recimo, naša prehrambena industrija izdržati

konkurenciju na domaćem trgu jednog Nestlea, Krafta, Philipa Morisa i drugih. Ne treba ni spominjati kolike su šanse jedne Podravke, Kraša, Francka u srazu sa sličnim gigantima na svjetskim tržištima. Da bi se taj jaz smanjio, ponavljamo da se naše tvrtke moraju smjelije udruživati u klastere i druge asocijacije, putem kojih će osiguravati veće tržišne udjele. Finska je primjer male zemlje koja, putem poslovnih klastera, osigurava ekonomiju obujma za svoja brojna, mala poduzeća. Hrvatska ima preduvjete za takva udruživanja u drvnoj, prehrambenoj industriji, elektroindustriji, metalopreradi i nekim sektorima usluga. I država mora mjerama ekonomske politike podsticati tvrtke na intenzivnije pripreme za ulazak u Europsku uniju. Za sada ozbiljnijih programa takve vrste, uglavnom, nema. Zato

140

110 110

100

Ukupna privreda 111,9

98,5 103,9

109,0

122,5 111,7

110,0

121,6

Dobit poslije oporezivanja

Gubitak nakon oporezivanja

2004.=100

400 najvećih 120

89,9 74,6

80 60 40 20 0

Ukupan prihod

Broj zaposlenih

Vrijednost imovine

Kapital i rezerve

Dobit i gubitak u 2005. godini - razina RH Djelatnost

iznosi u 000 kn Dobit nakon oporezivanja

Gubitak nakon oporezivanja

Razlika

607.162

419.777

187.386

81.073

24.846

56.227

581.436

99.790

481.646

7.242.859

4.027.322

3.215.537

816.102

143.009

673.092

GRAĐEVINARSTVO

1.946.431

621.149

1.325.282

TRGOVINA NA VELIKO I MALO

5.699.122

2.017.168

3.681.954

883.057

750.004

133.054

5.435.651

632.150

4.803.501

673.314

125.512

547.802

3.058.966

1.542.701

1.516.264

POLJOPRIVREDA. LOV I ŠUMARSTVO RIBARSTVO RUDARSTVO I VAĐENJE PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM I VODOM

HOTELI I RESTORANI PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE FINANCIJSKO POSREDOVANJE POSLOVANJE NEKRETNINAMA, IZNAJMLJIVANJE I POSLOVNE USLUGE JAVNA UPRAVA I OBRANA;OBVEZNO SOC. OSIGURANJE

96.215

96.197

OBRAZOVANJE

29.065

8.808

20.257 53.758

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I SOCIJALNA SKRB OSTALE DRUŠTVENE,SOCIJALNE I OSOBNE USLUŽNE DJELATNOSTI UKUPNO

77.200

23.442

455.409

425.244

30.165

27.683.061

10.860.939

16.822.122

Izvor: Fina

je ovdje dobro istaknuti da i mnogo razvijenije zemlje od nas razvijaju stalne programe unaprjeđivanja svojih poduzetničkih struktura. Takva praksa je nužna jednostavno zbog toga što je stalno obnavljanje sredstava, kadrova i procesa način življenja suvremenog poduzeća. Globalizirana konkurencija izbrisat će slabe i nekonkurentne. Nama bi bilo vrlo važno da to shvatimo na vrijeme. Ne bi nam se smjela u sektoru gospodarstva dogoditi ista kataklizma kao u bankarstvu u kojem inozemni vlasnici upravljaju sa 95 posto ukupnog sustava, izvlače goleme ekstraprofite i nameću svoja pravila igre. U gospodarstvu još ima šansi da se tome odupremo, ali treba imati programe i djelovati. Naknadne lamentacije o tome što se moglo, a nije se učinilo neće pomoći!

ANALIZA

Umjesto zaključka OHRABRUJE • Rast ukupnog prihoda, dobiti • Postupan rast broja poduzeća • Izvjesno poboljšanje strukture i efikasnosti sektora poduzeća

OBESHRABRUJE • Slab izvozni potencijal, mali udio izvoza u UP (13,6%), trgovinski deficit (26% BDP-a) • Slabi pozitivni pritisci na okrupnjavanje i izgradnju klastera • Daljnje zaostajanje industrije • Nedovoljna dinamika priprema za EU (tehnologija, upravljanje, kadrovi, corporate governance, financijske strategije)

ZAKLJUČAK: Potrebna strategija pripreme poduzeća za ulazak u Europsku uniju

019

ANALIZA

ZNAČENJE 400 NAJVEĆIH

Mnoge tvrtke ispale, neke nove se pojavile, a ima i povratnika Četiristo najvećih hrvatskih poduzetnika čini samo 0,6 posto ukupnog broja poduzetnika, ali prema svim ostalim pokazateljima poslovanja njihov je udio daleko respektabilniji Veronika Lozić RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH hrvatskih poduzetnika priprema se već 12. godinu za redom, kao jedan od najznačajnijih projekata Privrednog vjesnika. Temelji se na podacima Registra godišnjih financijskih izvješća koji vodi Financijska agencija (Fina), koriste se i određeni podaci Državnog zavoda za statistiku kao i neki drugi. Od početne 1994. godine do danas, ukupni prihod je zadržan kao osnovni kriterij za rangiranje, iako se ono provodi i prema drugim ekonomskim kategorijama, kao što su dobit, vrijednost imovine, broj zaposlenih, izvoz i uvoz... Cijelo razdoblje od 1994. bilo je razdoblje relativno stabilnog makroekonomskog okruženja, ponajprije na području monetarne politike.

Tečaj kune se gotovo i nije mijenjao, kuna je čak aprecirala u odnosu na najvažnije svjetske valute, protivno ekonomskoj logici i stvarnim gospodarskim dostignućima, dok rast domaćih cijena u cjelini nije prelazio razinu rasta onih u Europskoj uniji. Ta činjenica, sa svoje strane, daje veliku vrijednost obavljenom rangiranju i svim drugim komparacijama u ovoj relativno dugoj vremenskoj seriji. Četiristo najvećih hrvatskih poduzetnika čini samo 0,6 posto ukupnog broja aktivnih poduzetnika (njih 71.803 ili gotovo 3000 više nego godinu dana ranije predalo je godišnja financijska izvješća o poslovnim ostvarenjima u 2005. godini). Prema svim ostalim relevantnim pokazateljima poslovanja udjel 400 najvećih je

Veronika Lozić

ANALIZA

400 NAJVEĆIH U 2005. u odnosu na ukupno hrvatsko gospodarstvo (sve poduzetnike)

Veliki, srednji i mali poduzetnici na listi 400 najvećih*

iznosi u milijunima kuna OPIS

400 najvećih

Svi hrvatski poduzetnici

Udjel u %

400

71.803

0,6

1. Broj poduzetnika 2. Broj zaposlenih radnika

272.009

813.672

33,4

3. Ukupni prihod

260.308

523.712

49,7

4. Dobit prije oporezivanja

16.641

32.546

51,1

5. Dobit nakon oporezivanja

14.260

27.683

51,5

6. Kapital i rezerve

169.371

366.276

46,2

7. Vrijednost imovine*

358.843

753.613

47,6

2.575

10.861

23,7

42.367

71.156

59,5

8. Gubitak nakon oporezivanja 9. Prihodi od izvoza

daleko respektabilniji. U njima je zaposleno 33,4 posto svih radnika koji rade u gospodarstvu, raspolažu sa 47,6 posto imovine, a ostvaruju 49,7 posto ukupnog prihoda i čak 59,5 posto prihoda od izvoza cijelog gospodarstva. Njihov udjel u dobiti nakon oporezivanja je 51,5 posto, a u gubitku nakon oporezivanja samo 23,7 posto. U usporedbi sa 2004. godinom njihov je udjel u ukupnim rezultatima svih poduzetnika ostao isti ili jenešto povećan prema ostvarenom ukupnom prihodu i prihodima od izvoza, ali je istodobno smanjen prema broju zaposlenih i posebno prema imovini, ostvarenoj dobiti i gubitku. Značenje 400 najvećih možemo vidjeti i prema nekim drugim pokazateljima. Tako je prosječno u prvorangiranih 400 tvrtki u 2005. bilo zaposleno 680 radnika, dok je taj broj u gospo-

darstvu kao cjelini samo 11. Tvrtke iz skupine 400 najvećih prosječno su ostvarile u 2005. godini 650,8 milijuna kuna ukupnog prihoda i 35,6 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja, a kad se gleda ukupno gospodarstvo, prosjek po jednoj tvrtki je samo 7,3 milijuna kuna ukupnog prihoda i 400.000 kuna dobiti. Ili, po jednom zaposlenom radniku, u prvih 400 tvrtki, ostvareno je u 2005. godini 956.983 kune ukupnog prihoda i 52.425 kuna dobiti nakon oporezivanja, a u gospodarstvu kao cjelini 643.640 kuna ukupnog prihoda i 34.022 kuna dobiti nakon oporezivanja. Osim što su poslovale znatno učinkovitije i profitabilnije od ostalog gospodarstva, u prvorangiranih 400 tvrtki zabilježen je i pozitivan trend rasta prema svim tim pokazateljima u usporedbi s prethodnim godinama. Ipak te

Osnovni financijski rezultati poslovanja svih hrvatskih poduzetnika u 2005. godini (ukupno 71.803) 2004.

2005.

476.027

523.712

110,0

UKUPNI RASHODI

461.789

502.005

108,7

Dobit prije oporezivanja

26.566

32.546

122,5

Gubitak prije oporezivanja

12.327

10.839

87,9

3.805

4.885

128,4

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

22.769

27.683

121,6

GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA

12.336

10.861

88,0

783.096

813.762

103,9

10.433

16.822

161,2

Konsolidirani financijski rezultat Izvor: Fina

26,5%

32,5%

41,0% Srednji (od 101 do 500 zaposlenih)

tvrtke čine okosnicu cijelog hrvatskog gospodarstva i da je realno očekivati da budu i glavni generator njegova razvoja. U usporedbi s prethodnom 2004. godinom s rang-ljestvice 400 najvećih nestalo je, odnosno pojavilo se novih 56 tvrtki. Među njima ima i ove godine, iako u manjoj mjeri nego lani, onih koje su se našle na ovim ljestvicama zbog organizacijske ili vlasničke transformacije (primjerice Hrvatske ceste, Zagreb, HEP-Operator prijenosnog sustava, Zagreb, Maistra, Rovinj). Kod većine ostalih koje više nisu među 400 najvećih u 2005. a bile su u 2004. razlog što više nisu među njima jest nedovoljna razina ostvarenog ukupnog prihoda za ostanak na ljestvici, iako su mnoge ostvarile čak i povećanje u odnosu na prethodnu godinu.

400 najvećih u 2004.* i 2005. godini Iznosi u milijunima kuna

Iznosi u milijunima kuna

UKUPNI PRIHOD

Broj zaposlenih

Mali (do 100 zaposlenih)

* Izračunato prema broju zaposlenika

Izvor: Fina

Porez na dobit

Veliki (iznad 500 zaposlenih)

2004.

2005.

Indeks (2004.=100)

Ukupni prihod

236.308

260.308

110,0

Broj zaposlenih

276.073

272.009

98,5

Vrijednost imovine

399.260

358.843

89,9

Kapital i rezerve

227.008

169.370

74,6

Dobit prije oporezivanja

14.903

16.641

111,7

Dobit poslije oporezivanja

12.842

14.260

111,0

Indeks (2004.=100)

Izvor: Fina

* Podaci za 2004. su podaci 400 najvećih koji su tako rangirani u 2004. godini, a ne podaci prethodne godine za 400 najvećih iz 2005.

ANALIZA

Najveća od „ispalih“ tvrtki s ljestvice su Hrvatske ceste, koje su se na rang-ljestvici 2004. godine nalazile na 34. mjestu s ostvarenim ukupnim prihodom većim od 1,3 milijardi kuna. Naravno da ta tvrtka nije prestala poslovati, niti loše posluje, nego je promijenjen njen pravni status temeljem Zakona o javnim cestama, donesenim potkraj 2004. Zbog „ispadanja“ iz poduzetničkog sektora te tvrtke, koja raspolaže velikom imovinom (u 2004. godini 67,242 milijardi kuna i to pretežno iz vlastitih izvora) osjetno je smanjen udjel vrijednosti imovine i posebno kapitala i rezervi cijele skupine 400 najvećih. Naime, vrijednost imovine Hrvatskih cesta činila je jednu šestinu vrijednosti imovine i blizu trećine kapitala i rezervi cijele skupine 400 najvećih.

U usporedbi sa 2004. godinom sve su hrvatske tvrtke ostvarile veće prihode od izvoza za 15,5 posto, dok je taj rast za skupinu 400 najvećih iznosio 17,1 posto Istodobno, među „novima“ su mnoge tvrtke koje su se ranije već nalazile na ovoj elitnoj listi ali su onda jednu ili više godina posustale i prepustile svoje mjesto uspješnijima, te u međuvremenu prošle određenu organizacijsku i vlasničku transformaciju ili slično. Spomenut ćemo samo neke: Monter-Strojarske montaže Zagreb, Solaris Šibenik, više tvrtki Koncerna Končar, Drvenik Tuna Marina, Brodosplit-Tvornica dizel motora Split, Combis Dubrovnik, Lavčević Inženjering Split, Brodogradilište Vi-

ktor Lenac u stečaju Rijeka, Kutjevo iz Kutjeva, TLM-Tvornica prešanih proizvoda Šibenik, IBM Hrvatska Zagreb, PPK Valpovo, Iris Zagreb, Zrinjevac Zagreb... Spomenuli smo da se cjelokupno rangiranje provodi na temelju podataka godišnjih financijskih izvješća koja pravne i fizičke osobe - obveznici poreza na dobit - moraju predati temeljem posebnog Zakona o Registru godišnjih financijskih izvještaja iz 2003. godine u Registar godišnjih financijskih izvještaja koji je oformila i vodi Fina. Registar je javan, što znači da svatko može bez dokazivanja pravnog interesa dobiti podatke iz Registra. Međutim, za objavljivanje podataka pojedinog gospodarskog subjekta potrebna je njegova suglasnost. Iako gledajući cijelo dvanaestogodišnje razdoblje postoji trend smanjivanja broja poduzetnika koji nisu spremni izložiti javnosti svoje podatke u sklopu ovog rangiranja, u 2005. takvih je bilo još 10, što je ipak upola manje nego prethodne godine. Njihovo mjesto na svim rang lista ostalo je prazno i ne komentira se u ovoj publikaciji. Agregirani podaci godišnjih financijskih izvješća predstavljaju jednostavan zbroj podataka o financijskom stanju i financijskim rezultatima poslovanja poslovnih subjekata - obveznika poreza na dobit, iako dio njih posluje u okviru grupa ili koncerna, tj. kao matica i podružnice. Kako bi se dobili stvarni podaci o aktivnosti i financijskom stanju cijele grupe kao ekonomskog subjekta nužna je konsolidacija. Nažalost, ne postoji obveza predaje konsolidiranih izvješća u Registar (što bi ponovno valjalo razmotriti), pa smo zamolili predsta-

Prihodi od izvoza i plaćanja za uvoz Opis

Indeks 2004.=100

Uvoz u 2005.

Indeks 2004.=100

Udjel izvoza u ukupnom prihodu

Udjel uvoza u ukupnom prihodu

UKUPNO GOSPODARSTVO

71.156

115,5

107.041

114,9

13,6%

20,4%

400 NAJVEĆIH

42.367

117,1

61.258

114,3

16,3%

23,5%

59,5

57,2

Izvoz i uvoz skupine 400 najvećih u 2005. po djelatnostima % udjela

UVOZ

% udjela

Proizvodnja naftnih derivata

5.791

13,7

14.025

22,9

41,3

Proivodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

4.862

11,5

2.802

4,6

173,5

4.645

11,0

2.642

4,3

175,8

Sva ostala prerađivačka industrija

13.327

31,4

13.827

22,6

96,4

Trgovina na veliko i malo

2.326

5,5

19.271

31,4

12.1

Prijevoz, skladištenje i veze

6.789

16,0

2.137

3,5

317,7

Izvor: Fina

51,5%

U broju zaposlenih

33,4%

U izvozu

59,5%

U vrijednosti imovine

Stupanj pokrića uvoza

Proizvodnja prijevoznih sredstava

UKUPNO

U dobiti nakon oporezivanja

Iznosi u milijunima kuna

IZVOZ

Ostale djelatnosti

49,7%

47,6%

Izvor: Fina

Djelatnost

U ukupnom prihodu

Iznosi u milijunima kuna

Izvoz u 2005.

Udjel 400 u ukupnom gospodarstvu, %

Udio 400 najvećih u hrvatskom gospodarstvu

4.627

10,9

6.555

10,7

70,6

42.367

100,0

61.259

100,0

69,2

U vrijednosti kapitala

46,2%

ANALIZA

vnike pojedinih poznatijih tvrtki koje provode konsolidaciju da nam dostave svoje podatke kako bismo ih mogli prezentirati čitateljima i u ovoj publikaciji. Izvoz i uvoz Nakon 2004. godine, u kojoj je konačno nakon niza godina preokrenut nepovoljan trend rasta izvoza i uvoza, u 2005. godini ponovno je uvoz rastao brže od izvoza. Prema statističkim podacima, rast izvoza izražen u eurima je bio sporiji (10 posto) od rasta uvoza (11,9 posto), pa je opet povećan vanjskotrgovinski deficit i smanjen stupanj pokrića uvoza izvozom. Takav raskorak između izvoza i uvoza, odnosno sve veći vanjskotrgovinski deficit,

dobrim dijelom izazvan i desetgodišnjim nerealnim tečajem domaće valute, jedan je od razloga i enormnog zaduživanja u zemlji i inozemstvu, a što je najgore, prekomjeran uvoz svega i svačega zbog narušenih relativnih cijena u izvozu i uvozu dovodi do propadanja domaće proizvodnje. Iste tendencije pokazuju i podaci godišnjih financijskih izvješća. U njima se iskazuje nekoliko podataka koji se odnose na vrijednost izvoza i uvoza, i to na pozicijama: prihodi od prodaje proizvoda i usluga u inozemstvu te prihodi od prodaje robe u inozemstvu, koji se iskazuju u strukturi ukupnog prihoda u izvješću o dobiti ili gubitku, te vrijednost uvoza ostvarenog u obračunskom razdoblju, što se iskazuje u posebnim podacima.

Pritom valja imati na umu da se u analizi svih podataka godišnjih financijskih izvješća, pa tako i o izvozu i uvozu, polazi od obilježja tvr-

Čak 220 tvrtki od 400 najvećih imalo je svoje sjedište u Gradu Zagrebu, a još 22 u Zagrebačkoj županiji, dakle zajedno 242 ili više od polovine ukupnog broja tke i osnovne djelatnosti za koju je ona registrirana, neovisno o vrsti ili namjeni proizvoda ili usluge koje su predmet vanjskotrgovinske razmjene.

Promjene u udjelu poduzetnika pojedinih oblika vlasništva u skupini 400 (u %) 1994. Oblik vlasništva U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU Registrirano kao javno, komunalno i sl. Proces pretvorbe u tijeku Nije započela pretvorba U PRIVATNOM VLASNIŠTVU Privatno od osnivanja

2005.

Broj poduzetnika

Broj radnika

Ukupni prihod

Vrijednost bilance

Dobit nakon oporezivanja

Broj poduzetnika

Broj radnika

Ukupni prihod

Vrijednost bilance

Dobit nakon oporezivanja

25,5

41,8

44,2

68,9

55,3

11,3

36,6

24,5

43.5

18,6

8,5

31,0

33,9

62,5

48,0

8,8

32,3

21,3

41,2

13,1

13,8

8,0

5,5

4,4

6,3

1,0

0,8

1,6

1,0

4,1

3,2

2,8

4,8

2,0

1,0

1,5

3,6

1,6

1,3

1,4

28,2

17,9

18,4

9,0

15,9

68,0

33,9

52,3

34,0

56,8 39,5

2,7

1,3

0,6

0,7

51,0

21,4

38,9

23,2

Privatno nakon pretvorbe

25,5

16,6

17,1

8,4

15,2

17,0

12,5

13,4

10,8

17,2

U MJEŠOVITOM VLASNIŠTVU

45,3

39,1

36,3

21,6

28,0

20,8

29,5

23,1

22,5

24,7

S više od 50% privatnog kapitala

22,8

16,4

17,4

8,0

11,2

14,5

21,9

17,7

17,4

23,4

S više od 50% državnog kapitala

22,5

22,7

18,9

13,6

16,8

6,3

7,6

5,4

5,1

1,3

1,0

1,2

1,1

0,5

0,8

U ZADRUŽNOM VLASNIŠTVU Izvor: Fina

Prema raspoloživim podacima iz godišnjih financijskih izvješća 71.803 tvrtke, koje su predale godišnja financijska izvješća za 2005. u Registar, hrvatsko je gospodarstvo u 2005. godini ostvarilo 71.156 milijuna kuna od izvoza, odnosno platilo 107.041 mil. kuna za uvoz. U usporedbi s prethodnom 2004. godinom sve su hrvatske tvrtke ostvarile veće prihode od izvoza za 15,5 posto, dok je taj rast za skupinu 400 najvećih iznosio 17,1 posto (prethodne godine 18 posto). Prihodi od izvoza činili su 13,6 posto ukupnog prihoda hrvatskog gospodarstva (prošle godine 12,8 posto), a kod 400 najvećih taj je udjel bio viši i iznosio 16,3 posto (prema 15,3 posto u 2004.). To nije zanemarivo, budući da skupina 400 najvećih u ukupnom izvozu sudjeluje s visokih 59,5 posto. Udjel te skupine na strani uvoza je nešto manji (57,2 posto). Za uvezenu robu i usluge u 2005. godini tvrtke iz skupine 400 najvećih izdvojile su 23,5 posto ukupnog prihoda, a ukupno gospodarstvo 20,4 posto. Izvoz i uvoz uglavnom su skoncentrirani u nekoliko djelatnosti. U skupini 400 najvećih gotovo 90 posto prihoda od izvoza i plaćanja za uvoz odnosi se samo na tri djelatnosti: prerađivačku industriju, trgovinu na veliko i malo te prijevoz, skladištenje i veze. Od tih djelatnosti u cjelini samo djelatnost prijevoza, skladištenja i veza ostvaruje veći izvoz od uvoza, dok u ostalima uvoz premašuje izvoz. Međutim, unutar prerađivačke djelatnosti, na koju se inače odnosi čak 67,6 posto ukupnog izvoza i 54,4 posto ukupnog uvoza skupine 400 u 2005. godini, postoje goleme razlike. Tako, primjerice, proizvođači naftnih derivata svojim izvozom pokrivaju samo 41,3 posto svog uvoza, dok proizvođači kemijskih proizvoda i kemikalija u ovoj usporedbi ostvaruju velik višak prihoda od izvoza nad plaćanjima za uvoz. Sva ostala prerađivačka industrija, koja ostvaruje skoro trećinu ukupnog izvoza 400 najvećih, ima približno izjednačenu vrijednost izvoza i uvoza. Trgovina na veliko i malo sudjeluje u ostvarivanju prihoda od prodaje u inozemstvu u skupini 400 najvećih sa samo 5,5 posto, a na nju otpada gotovo trećina ukupnog uvoza. To ne čudi kad se zna koliko je velikih stranih trgovačkih lanaca došlo u Hrvatsku, a koji u prodaji preferiraju uvoznu robu. I dalje raste uvoz automobila, ali i druge opreme kako bi se zadovoljila povećana domaća potražnja potaknuta, dobrim dijelom, kreditnom politikom banaka koje su, također, pretežno u stranom vlasništvu. Zanimljivo je da među prvih 20 na

ANALIZA

400 najvećih prema oblicima vlasništva u 2005.

Iznosi u milijunima kuna

Oblik vlasništva

Broj poduzetnika

Broj radnika

Ukupan prihod

Vrijednost imovine

Dobit nakon poreza

U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU - apsolutni broj

99.673

63.859

155.976

2.646

11,3

36,6

24,5

43,5

18,6

- apsolutni broj

272

92.182

136.228

122.013

8.098

- udjel u %

68,0

33,9

52,4

34,0

56,8

80.154

60.221

80.854

3.516

20,8

29,5

23,1

22,5

24,6

400

272.00

260.308

358.843

14.260

100,0

- udjel u % U PRIVATNOM VLASNIŠTVU

U MJEŠOVITOM VLASNIŠTVU - apsolutni broj - udjel u % Ukupno 400 najvećih - apsolutni broj - ukupno u % Izvor: Fina

Gospodarstvo prema oblicima vlasništva Hrvatska ukupno 2005. Oblik vlasništva

Iznosi u milijunima kuna Broj poduzetnika

Broj radnika

Ukupan prihod

Vrijednost imovine

Dobit nakon poreza

867

145.126

75.897

258.419

3.087

1,2

17,8

14,5

34,3

11,2

69.500

531.011

368.634

369.448

20.205

96,8

65,3

70,4

49,0

73,0

949

134.573

77.436

122.298

4.324

1,3

16,5

14,8

16,2

15,6

487

3.052

1.745

3.448

0,7

0,4

0,3

0,5

0,2

71.803

813.762

523.712

753.613

27.683

100,0

U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU - apsolutni broj - udjel u % U PRIVATNOM VLASNIŠTVU - apsolutni broj - udjel u % U MJEŠOVITOM VLASNIŠTVU - apsolutni broj - udjel u % U ZADRUŽNOM VLASNIŠTVU - apsolutni broj - udjel u % Ukupno RH - apsolutni broj -% Izvor: Fina

listi najvećih izvoznika gotovo i nema promjena u usporedbi sa 2004. godinom. Tu se nalaze: Ina, Pliva, Uljanik, 3. maj i Brodosplit, Dioki, Ericsson Nikola Tesla, Benetton, Tankerska plovidba Zadar, HEP d.d., Petrokemija Kutina, Croatia Airlines, Atlantska plovidba Dubrovnik, TDR Rovinj, Crosco, TLM-TVP, Podravka, T-Mobile i kao novi Boxmark Leather Trnovec, koji se bavi štavljenjem i obradom kože. Mnogi od tih najvećih izvoznika istodobno su i najveći uvoznici: Ina, HEP, navedena brodogradilišta, Ericsson Nikola Tesla, Pliva, Dioki, OMV, Siemens, TLM, Konzum, TDR, Boxmark Leather, ali i Renault Nissan Hrvatska, Peugeot Hrvatska, M SAN... Dok je kod brodogradilišta vrijednost uvoza u pravilu manja od izvoza, kod Ine je uvoz trostruko veći, HT-a dvostruko veći od izvoza...

Četiristo najvećih prema oblicima vlasništva Struktura vlasništva dosta se razlikuje kad gledamo ukupno hrvatsko gospodarstvo ili 400 najvećih. Primjerice, prema broju zaposlenih državno je vlasništvo u cijelom gospodarstvu zastupljeno sa 17,8 posto, a kod 400 najvećih s čak 36,6 posto. To je još vidljivije kod vrijednosti imovine, gdje državno vlasništvo u cijelom gospodarstvu sudjeluje sa 34,3 posto, a kod 400 najvećih sa 43,5 posto. Ili, tvrtke u državnom vlasništvu u ukupnom gospodarstvu sudjeluju sa 14,5 posto u stvaranju ukupnog prihoda, a u skupini 400 najvećih sa 24,5 posto. Nasuprot tome, privatno i mješovito vlasništvo daleko su zastupljeniji u ostalom gospodarstvu nego kod 400 najvećih, posebice kad se promatra udio u stvaranju ukupnog prihoda i dobiti. Tako, primjerice u stvaranju ukupnog

ANALIZA

prihoda privatno vlasništvo sudjeluje u hrvatskom gospodarstvu kao cjelini 70,4 posto i u dobiti 73 posto, a kod 400 najvećih u ukupnom prihodu 52,4 posto i dobiti 56,8 posto. Takvi odnosi su posljedica činjenice da je najveći dio tvrtki u osnovnim infrastrukturnim djelatnostima u zemlji još u državnom vlasništvu (veći dio Ine, zatim HEP, HŽ, Hrvatske šume, HP, HRT, ZET, Gradska plinara Zagreb, Jadrolinija, Hrvatske autoceste, TŽV Gredelj, Plinacro, Hrvatska lutrija...). U usporedbi s prethodnom godinom u 2005. u skupini 400 najvećih gotovo da i nije došlo do promjena u strukturi vlasništva, što je posljedica određenog zastoja u procesu pretvorbe i privatizacije. Znatno veće promjene mogle bi nastupiti tijekom ove i u idućoj godini, kada se očekuje da Plivu potpuno preuzimu strani vlasnici, potom daljnja prodaja dijela Ine, prodaja velikih hotela, kao i restrukturiranje odnosno pretvorba i privatizacija nekih drugih velikih javnih tvrtki. Međutim, kada se gleda cijelo dvanaestogodišnje razdoblje, onda su promjene jako vidljive. U 1994. kao prvoj godini rangiranja čak 102 tvrtke od 400 najvećih bile su u državnom vlasništvu, dok ih je sada samo 45, ili onih u mješovitom čiji je broj smanjen od 181 na 83 u 2005. godini. S druge strane broj tvrtki u privatnom vlasništvu povećan je u tom razdoblju sa 113 na 272 u 2005. godini.

Podaci također pokazuju da je privatni sektor, za razliku od državnog, i dalje efikasniji jer sa 33,9 posto zaposlenih ostvaruje 52,4 posto ukupnog prihoda i 56,8 posto dobiti cijele skupine 400, a koristi 34 posto ukupne imovine. Mješovito vlasništvo je dosta ujednačeno, jer sa 29,5 posto udjela u ukupnom broju zaposlenih i 22,5 posto u imovini ostvaruje 23,1 posto ukupnog prihoda i 24,6 posto dobiti. Za razliku od toga državno vlasništvo sa 36,6 posto udjela u broju zaposlenih i 43,5 posto udjela u ukupnoj imovini ostvaruje samo 24,5 posto ukupnog prihoda i 18,6 posto dobiti cijele skupine. Najvećih četiristo prema županijama Glavna karakteristika teritorijalnog rasporeda 400 najvećih, koja ukazuje na jaku koncentraciju u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, vidljiva je i iz podataka za 2005. godinu. Čak 220 tvrtki od 400 najvećih (prošle godine 218) imalo je svoje sjedište u Gradu Zagrebu, a daljnjih još 22 (prethodne godine 24) u Zagrebačkoj županiji, dakle, zajedno 242 ili više od polovine ukupnog broja. U 1994., odnosno prvoj godini u kojoj je obavljeno takvo rangiranje, na području Grada Zagreba i prstena oko Zagreba bile su locirane 132 velike tvrtke. Već tada je isticana nedovoljna teritorijalna raspršenost i nejednaka ra-

zvijenost hrvatskog gospodarstva, što se tada moglo donekle opravdati posljedicama ratnih i poratnih prilika. Takva koncentracija gospodarstva ima na drugoj strani za posljedicu stagnaciju ostalih županija. Ako isključimo područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije u čak osam županija zabilježeno je u 2005. daljnje smanjenje broja velikih tvrtki iz skupine 400 u odnosu na 2004.; u pet je broj velikih tvrtki iz skupine 400 ostao nepromijenjen, dok je skroman porast broja velikih tvrtki zabilježen u Krapinsko-zagorskoj, Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ta negativna tendencija još je izraženija kada se broj velikih tvrtki u županijama u 2005. godini uspoređuje s njihovim brojem u 1994. Ako isključimo Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, samo se jedna tvrtka u Ličko-senjskoj županiji uspjela tijekom cijelog razdoblja izboriti za mjesto među 400 najvećih. U svim ostalim županijama došlo je do smanjenja broja velikih tvrtki u odnosu na 1994. godinu. Ostvareni financijski rezultati 220 velikih tvrtki u Gradu Zagrebu nadmašuju prosječne rezultate cijele skupine 400 najvećih. Naime, dok je udjel velikih tvrtki Grada Zagreba u ukupnom broju velikih hrvatskih tvrtki iznosio 55,5 posto, prema ostvarenom ukupnom prihodu on je dosegao 68,7 posto, a u broju zaposlenih 62,6 posto, što potvrđuje da su tu koncentrirane najveće hrvatske tvrtke. Naime, na području Grada Zagreba sjedišta su svih velikih javnih poduzeća koja svoje poslovanje obavljaju diljem Hrvatske, ali se pripadnost županiji statistički određuje isključivo prema sjedištu tvrtke. To donekle ublažava prvobitne negativne konstatacije, ali ostaje činjenica da nema naznaka promjena postojećeg neravnomjernog regionalnog razvoja, nego da se on još i produbljuje. U velikim tvrtkama iz skupine 400 u Gradu Zagrebu stvara se 65,2 posto ukupnog prihoda gradskog gospodarstva, a zaposleno je 52,8 posto svih zaposlenih u gospodarstvu Grada Zagreba. Međutim, prema broju tvrtki one čine samo 0,9 posto aktivnih u Gradu Zagrebu, odnosno onih koje su predale godišnji financijski izvještaj za 2005. godinu. Osim Grada Zagreba, značajan udjel tvrtki iz skupine 400 velikih po ukupnom prihodu ima i Koprivničko-križevačka županija (54,2 posto), Osječko-baranjska (44 posto), Šibensko-kninska (42,5 posto), Varaždinska (39,9 posto), Splitsko-dalmatinska (37,4 posto), Istarska (35,5 posto), Sisačko-moslavačka

ANALIZA

400 najveÄ&#x2021;ih u gospodarstvu Hrvatske od 1994. do 2005. Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

Ukupan prihod

Dobit nakon oporezivanja

Kapital i rezerve

Vrijednost imovine

U milijunima kuna 1994,

400 ukupno RH udjel(%)

1995.

400 ukupno RH udjel(%)

1996.

400 ukupno RH udjel(%)

1997.

400 ukupno RH udjel(%)

1998.

400 ukupno RH udjel(%)

1999.

400 ukupno RH udjel(%)

2000.

400 ukupno RH udjel(%)

2001.

400 ukupno RH udjel (%)

2002.

400 ukupno RH udjel (%)

2003.

400 ukupno RH udjel (%)

2004.

400 ukupno RH udjel (%)

2005.

400 ukupno RH udjel (%)

Izvor: Fina

400

355.489

88.324

2.093

174.836

216.474

51.063

794.879

191.243

4.251

257.673

343.987

0,8

44,7

46,2

49,2

67,9

62,9

400

325.334

102.054

2.122

136.053

191.146

61.597

756.671

211.238

4.476

209.362

320.131

0,6

43,0

48,3

47,4

65,0

59,7

400

308.945

109.706

2.919

125.505

183.014

63.925

755.689

238.061

6.469

201.000

329.137

0,6

40,9

46,1

45,1

62,4

55,6

400

288.150

125.275

4.308

122.379

193.842

64.789

742.395

279.900

8.290

202.759

375.492

0,6

38,8

44,8

52,0

60,4

51,6

400

275.578

122.692

3.170

125.278

202.708

62.050

735.921

267.555

6.824

205.376

400.899

0,6

37,4

45,9

46,5

61,0

50,6

400

271.567

128.642

4.186

124.308

209.554

59.972

716.195

279.853

8.146

200.331

413.157

0,7

37,9

46,0

51,4

62,1

50,7

400

262.371

149.807

6.826

127.250

220.369

58.773

741.856

305.150

12.046

204.058

427.036

0,7

35,4

49,1

56,7

62,4

51,6

400

266.316

169.415

7.974

219.059

321.010

56.987

727.233

343.231

14.771

298.974

536.396

0,7

36,6

49,4

54,0

73,3

59,8

400

268.134

194.789

14.682

206.801

337.548

63.561

754.186

392.243

22.422

296.873

564.160

0,6

35,6

49,7

65,5

69,7

59,8

400

270.830

217.794

10.306

215.822

368.731

68.084

796.896

451.948

19.994

321.698

633.825

0,6

34,0

48,2

51,5

67,1

58,2

400

276.073

236.666

12.842

227.008

399.260

68.981

811.776

484.079

22.801

339.771

684.896

0,6

34,0

48,9

56,3

66,8

58,3

400

272.009

260.308

14.260

169.370

358.843

71.803

813.762

523.712

27.683

366.276

753.613

0,6

33,4

49,7

51,5

46,2

47,6

ANALIZA

(35 posto)... Jasno je onda, da svaki poremećaj u tim tvrtkama lako baca na koljena cijelo županijsko gospodarstvo. Za razliku od spomenutih županija, vrlo skromno značenje velikih iz skupine 400 je u Brodsko-posavskoj županiji (3,2 posto prema ostvarenom ukupnom prihodu), u Međimurskoj županiji (10 posto), Ličko-senjskoj (13,9 posto), Karlovačkoj (19,6 posto), Dubrovačkoneretvanskoj (21,8 posto)... Prvih 100 prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja Samo prvih stotinu tvrtki prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2005. godini iz skupine 400 najvećih ostvarilo je 12,604 milijardi kuna dobiti nakon oporezivanja, što predstavlja daleko najveći dio dobiti 400 najvećih (88,4 posto) i skoro polovinu (45,5 posto) sveukupne dobiti ostvarene u hrvatskom gospodarstvu. U usporedbi s prethodnom 2004. godinom, dobit ovih 100 najprofitabilnijih tvrtki povećana je za 6,8 posto. Prvo mjesto i dalje drži HT-Hrvatske telekomunikacije, dok su Ina i T-Mobile zamijenile međusobno svoje drugo i treće mjesto. Na visokom 5. mjestu najprofitabilnijih u obje godine je Tvornica duhana Rovinj, ali nema više Adris Grupe, što je vjerojatno posljedica organizacijskih promjena i nove regulacije odnosa unutar grupe. Zanimljivo je da su na visoka mjesta na listi najprofitabilnijih nakon niza godina izbila dva brodara, i to Atlantska plovidba Dubrovnik i Tankerska plovidba Zadar, a valja istaknuti i PIK Vrbovec - Mesnu industriju (8. mjesto) i Belje (34.) koji su, očito, doživjeli renesansu nakon što ih je preuzeo Agrokor. Deseto mjesto na ovoj rang-ljestvici u obje promatrane godine još drži naša najveća farmaceutska tvrtka Pliva.

20 najvećih hrvatskih poslodavaca prema broju zaposlenih u 2005. godini Br. radnika u 2004.

Br. radnika u 2005.

Tvrtka HRVATSKE ŽELJEZNICE

15.050

14.687

Rang po UP 5

HP - HRVATSKA POŠTA

11.245

11.280

INA-INDUSTRIJA NAFTE

10.077

10.057

HEP- OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA

9.987

9.875

HRVATSKE ŠUME

9.819

9.788

KONZUM

7.568

8.412

HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE

7.742

6.735

FINANCIJSKA AGENCIJA

4.877

4.918

ZAGREBAČKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ

4.379

4.275

10.

PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA

4.021

4.005

11.

BRODOSPLIT - BRODOGRADILIŠTE

3.594

3.769

12.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA

3.652

3.593

13.

VARTEKS

3.589

3.381

145

14.

TISAK

2.656

2.800

15.

PETROKEMIJA

2.731

2.695

16.

BRODOGRADILIŠTE 3. MAJ

2.471

2.532

17.

KONSTRUKTOR - INŽENJERING

2.462

2.386

18.

HEP-PROIZVODNJA

2.409

2.367

19.

SOKOL MARIĆ

1.937

2.343

334

20.

HTVATSKE AUTOCESTE

1.998

2.327

Izvor: Fina

*Broj zaposlenih utvrđen kao prosječan broj radnika na bazi sati rada

Prerađivačka industrija i trgovina u 2005. Udjel prerađivačke industrije i trgovine u ukupnim iznosima na razini Hrvatske i posebno 400 najvećih (u %) Prerađivačka industrija 2004.

Prerađivačka industrija 2005.

Trgovina 2004.

Trgovina 2005.

Broj zaposlenih svi poduzetnici

31,3

30,5

22,0

22,1

400 najvećih

31,2

31,8

22,5

17,9

Ukupan prihod svi poduzetnici

26,2

26,5

36,5

36,0

400 najvećih

26,3

31,6

36,7

30,4

svi poduzetnici

28,6

26,2

17,3

20,6

400 najvećih

29,0

32,8

17,5

10,3

Dobit (nakon oporezivanja)

Izvor: Fina

ANALIZA

Na listi 100 najvećih „dobitaša“ u usporedbi sa 2004. godinom promijenilo se ukupno 35 tvrtki, koliko ih je otpalo ili je došlo novih na ovu elitnu listu. No, neke su promjene uslijedile zbog statusnih i organizacijskih promjena, preuzimanja, spajanja ili podjela, pa su tvrtke dobile nove nazive i matične brojeve koji se koriste kao osnovno obilježje za raspoznavanje tvrtke u Registru godišnjih financijskih izvješća. Osim TDR-a i Adris Grupe, to je bio slučaj i s nekim društvima u sastavu HEP-a, Hrvatskim cestama, zatim hotelijerima Jadran-Turist Rovinj i Anita Vrsar, koje sada posluju u okviru nove tvrtke Maistra Rovinj... Od velikih javnih poduzeća na rang-ljestvici 100 najvećih „dobitaša“ iz skupine 400 nalaze se još samo Hrvatska elektroprivreda, Hrvatska lutrija, Hrvatske šume i što iznenađuje - Hrvatske željeznice, koje u 2006. čeka konačno restrukturiranje te djelomična privatizacija. S liste 100 najprofitabilnijih „nestali“ su Podravka, Croatia Airlines, neke građevinske tvrtke koje su radile na izgradnji autocesta, nekoliko tiskara i nakladnika, neki veliki trgovci motornim vozilima... Od velikih trgovačkih lanaca novi na listi 100 najvećih „dobitaša“ u 2005. godini su tvrtke Billa i Kerum. Vratili su se, također godinama uspješni, proizvođači cementa Holcim Koromačno i Dalmacijacement Kaštel Sućurac.

Prvih stotinu tvrtki prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2005. godini iz skupine 400 najvećih ostvarilo je 12,604 milijardi kuna dobiti nakon oporezivanja Zanimljivo je spomenuti da je nakon niza godina među najuspješnijima i hotelski kompleks Solaris, a prvi puta na toj se listi našla i javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera. Broj zaposlenih Približno trećina svih zaposlenih u gospodarstvu kao cjelini angažirana je u samo 400 najvećih tvrtki prema visini ukupnog prihoda. Iako je riječ o značajnom udjelu, zanimljivo je da se njihov broj konstantno smanjuje, s izuzetkom 2004. godine. Naime, dok je u 1994. kao prvoj godini rangiranja u tim tvrtkama bilo zaposleno 355.489 radnika ili 44,7 posto svih zaposlenih u 2005. taj je broj bio manji za 83.480 radnika i iznosio 272.009 radnika. Osnovni razlog tomu su velike racionalizacije provedene u proteklom desetogodišnjem razdoblju u velikim javnim poduzećima kako

114 “ prerađivača” na listi 400 Djelatnost

Broj Ukupan prihod tvrtki ( u milijunima kuna)

Proizvodnja hrane, pića i duhanskih proizvoda

Broj zaposlenih

Udio u ukupnom prihodu grane ( u %)

21.461

24.834

69,6

Proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda

1.533

3.593

28,9

Proizvodnja kože i proizvoda od kože

1.355

1.139

61,5

Prerada drva i proizvoda od drva

178

826

5,5

3.543

5.392

39,3 99,5

Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira; izdavačka i tiskarska djelatnost Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva

20.743

10.770

8.716

7.879

78,8

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

408

398

11,2

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

3.487

3.135

41,3

Proizvodnja metala i proizvoda od metala

3.088

4.434

28,8

Proizvodnja strojeva i uređaja

1.252

1.032

24,4

8.145

6.423

58,4

Proizvodnja prijevoznih sredstava

7.395

14.389

74,8

Ostala prerađivačka industrija

997

2.263

20,9

114

82.302

86.507

59,2

Proizvodnja kemikalija, kemijskih proizvoda i umjetnih vlakana

Proizvodnja električne i optičke opreme

Prerađivačka industrija Izvor: Fina

bi se broj zaposlenih uskladio sa smanjenim opsegom rada, provedenom modernizacijom i drugim mjerama za podizanje proizvodnosti rada. U dijelu tvrtki tome je pridonijela i provedena privatizacija. Samo tih prvih 20 najvećih poslodavaca zapošljava 112.225 radnika (2004. godine 112.264), što je čak 41,3 posto svih zaposlenih u skupini 400 najvećih, odnosno 13,8 posto svih zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu. Ne samo da u njihovom ukupnom zbroju praktički nije došlo do promjene u usporedbi s prethodnom godinom, nego promjena nije bilo ni poimence niti prema rangu koji zauzimaju. S rang ljestvice u 2005. „otpale“ su dvije tvrtke, Belje i Crosco Naftni servisi, a na listu su došli Sokol Marić i Hrvatske autoceste. Prvih pet

zadržalo je ista mjesta i u 2005. godini, a kod ostalih uslijedile su manje promjene. Najveći prema djelatnostima Prerađivačka industrija i trgovina su i dalje vodeće djelatnosti u hrvatskom gospodarstvu, a isto tako i u skupini 400 najvećih. Od 71.803 aktivne tvrtke u Hrvatskoj prerađivačkom industrijom se u 2005. godini bavilo njih 9885, a trgovinom na veliko i malo 26.683. Slično i u skupini 400 najvećih, na prerađivačku industriju otpada 114, a na trgovinu 144, ili gledano zajedno, više od polovine broja svih tvrtki bavi se samo tim dvjema djelatnostima. Međutim, odnosi među njima se već godinama mijenjaju i to na štetu industrije. Samo u skupini 400 najvećih broj tvrtki koje se bave pre-

Udjel poduzetnika iz grupe 400 u njihovoj djelatnosti u 2005. Djelatnost

Poduzetnici iz grupe 400 najvećih

Udjel 400 u ukupnoj djelatnosti (u %)

Broj tvrtki

Ukupan prihod (u mil. kn)

Broj radnika

7.040

17.709

51,0

55,4

4.127

4.136

73,1

59,7

114

82.302

86.507

59,2

34,8

Opskrba električnom energijom, plinom i vodom

18.058

17.003

85,9

64,4

Građevinarstvo

16.528

19.425

37,6

22,2

144

79.253

48.667

42,0

26,9

Poljoprivreda, lov, šumarstvo, ribarstvo Rudarstvo i vađenje Prerađivačka industrija

Trgovina na veliko i malo Hoteli i restorani

Prema uku- Prema bropnom prihodu ju radnika

2.250

6.194

21,2

16,4

Promet, skladištenje i veze

31.187

50.290

70,1

62,2

Financijsko posredovanje

6.307

5.560

72,3

69,4

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge

7.665

5.918

24,6

9,3

3.364

8.661

40,3

32,8

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti Izvor: Fina

030 30

ANALIZA

rađivačkom industrijom smanjen je od 168 u 1994. godini na 115 u 2004. i 114 u 2005. dok je u trgovini povećan od 97 u 1994. na 141 u 2004. i 144 u 2005. godini. No, nije broj tvrtki jedini pokazatelj promjene odnosa između tih najzastupljenijih djelatnosti, što pokazuje postotni udjel prerađivačke industrije i trgovine prema broju zaposlenih, ostvarenom ukupnom prihodu i dobiti nakon oporezivanja na razini cijelog gospodarsta i posebno na razini skupine 400 najvećih. Prema broju zaposlenih i dalje prednjači prerađivačka industrija i to relativno više u skupini 400 (31,8 posto) nego u gospodarstvu kao cjelini (30,5 posto). U trgovini je situacija obrnuta (22,1 posto svih radnika hrvatskog gospodarstva radi u trgovini, a u skupini 400 najvećih samo 17,9 posto, što je posljedica činjenice da u ukupnom gospodarstvu posluje velik broj malih trgovačkih poduzeća, što nije slučaj s onima u proizvodnji. Usporedba ostvarenog ukupnog prihoda u te dvije djelatnosti zbog njihova različitog karaktera knjigovodstvenog iskazivanja nije baš najbolji pokazatelj. Stoga je bolje pratiti tendencije kretanja. U usporedbi sa 2004. godinom nešto je smanjen udjel trgovine na razini cijelog gospodarstva prema ukupnom prihodu (sa 36,5 posto na 36,0 posto), dok je kod 400

najvećih to smanjenje izraženije (sa 36,7 posto na 30,4 posto udjela). Sudeći prema tim podacima čini se da trgovina polako posustaje, posebice ona u okviru

za 2,4 posto, što je omogućilo i znatno povećanje proizvodnosti rada. Ni u drugim područjima djelatnosti u skupini 400 nema velikih promjena. Građevinarstvo

400 najvećih u razdoblju 2001. i 2005. Elementi

Broj tvrtki

Na rang ljestvici 2001. i 2005. (podaci 2005.)

Novi na rang ljestvici 2005.

Ukupno 2005. Ispali s rang ljestvice u 2005. (podaci 2001.)

258

142

400

142

Broj zaposlenih

212.852

59.157

272.009

44.562

Ukupni prihod

196.928

63.380

260.308

27.527

10.361

3.899

14.260

972

Dobit nakon oporezivanja Izvor: Fina

400 najvećih. To je još vidljivije kod dobiti nakon oporezivanja, pri čemu je udjel trgovine u skupini 400 smanjen sa 17,5 posto na samo 10,3 posto ukupno ostvarene dobiti te skupine. Prema tome, prerađivačka industrija je još najznačajnija djelatnost u gospodarstvu kao cjelini prema broju zaposlenih i, posebice prema ostvarenoj dobiti, a u skupini 400 najvećih nakon niza godina i prema udjelu u ukupnom prihodu. Unutar prerađivačke industrije u skupini 400 najvećih u 2005. nije bilo većih promjena. U cjelini je ostvaren 12,1 posto veći ukupni prihod, uz istodobno smanjene broja zaposlenih

koje je u prethodnim godinama doživjelo veliki uzlet, 2005. je u opadanju, što je povezano s dovršetkom glavnih cestovnih pravaca prema moru i najvećeg dijela obnove u ratu porušenog stambenog fonda. Broj velikih tvrtki u građevinarstvu smanjen je sa 39 u 2004. na 34 u 2005 godini. Mali pomak zabilježen je u djelatnosti poljoprivrede, lova, šumarstva i ribolova. Broj velikih tvrtki povećan je u 2005. na 13, odnosno za tri u odnosu na 2004., dok je taj broj u 1994. kao prvoj godini rangiranja bio 37. Osim toga zabilježen je porast broja zaposlenih (gotovo za 1000), kao i povećanje ukupnog prihoda,

ANALIZA

Najveći rast prema ukupnom prihodu (2005. u odnosu na 2001.) u apsolutnom iznosu (u kn)

prema stopi rasta (indeks 2005/2001.)

KONZUM d.d.

5.914.361.431

327,4

INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d.

4.695.813.838

130,6

HYPO-LEASING KROATIEN d.o.o.

1.568.211.522

462,9

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.

1.492.479.919

118,9

VIPNET

1.357.445.000

176,8

HRVATSKE ŽELJEZNICE

1.341.637.425

152,5

OMV HRVATSKA d.o.o.

1.176.622.090

238,2

VIADUKT d.d.

1.031.856.671

336,7

MERCATOR-H d.o.o. VELIKA GORICA

1.007.320.722

541,0

Izvor: Fina

Najveći rast prema dobiti nakon oporezivanja (2005. u odnosu na 2001.) u apsoultnom iznosu (u kn) HT-HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d.

prema stopi rasta (indeks 2005/2001)

1.410.266.954

555,1

TANKERSKA PLOVIDBA d.d.

336.653.472

250,6

VIPNET

318.834.637

508,6

AGROKOR d.d.

217.690.400

103,5

INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d.

171.607.783

123,8

KONZUM d.d.

126.828.597

5176,0

PLINACRO d.o.o.

99.812.164

207,8

PEVEC d.o.o.

90.246.828

1281,2

HYPO-LEASING KROATIEN

77.269.945

1554,0

Izvor: Fina

Najveći rast prema izvozu (2005. u odnosu na 2001.) u apsoultnom iznosu (u kn) INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d.

prema stopi rasta (indeks 2005/2001)

2.235.246.351

163,6

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.

876.293.720

1450,2

BENETTON CROATIA d.o.o.

666.444.995

266,5

DIOKI d.d.

407.668.894

151,8

CROSCO NAFTNI SERVISI d.o.o.

308.541.801

187,2

SLADORANA d.d.

303.435.709

822,4

NECKERMANN d.o.o.

269.845.627

1508,9

BRODOTROGIR d.d.

256.836.735

ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.

254.343.018

154,0

Izvor: Fina

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

031 31

ANALIZA

iako je ta djelatnost, s obzirom na mogućnosti u cjelini, premalo zastupljena. Isto tako nisu iskorištene ni sve mogućnosti u turizmu. Broj velikih tvrtki iz skupine 400 koje se bave turizmom smanjen je, i to sa 14 u 1994. kao ratnoj godini na devet u 2004. i samo osam u 2005. godini. U ostvarenom ukupnom prihodu skupine 400 najvećih, poljoprivreda primjerice sudjeluje sa 2,7 posto, hoteli i restorani sa samo 0,9 posto, građevinarstvo sa 6,3 posto, prijevoz, skladištenje i veze sa 12 posto..., što je isto ili niže nego godinu dana ranije. Usporedba 400 najvećih u petogodišnjem razdoblju U zadnjih pet godina rangiranja evidentne su znatne pozitivne promjene, kako u cijelom gospodarstvu, tako i u skupini 400 najvećih tvrtki rangiranih prema ostvarenom ukupnom prihodu, što se odrazilo i na stalan rast bruto domaćeg proizvoda. U 2005. godini u hrvatskom je gospodarstvu kao cjelini poslovalo 14.816 ili 26 posto više poduzetnika nego pet godina ranije, a zapošljavali su 86.529 radnika više ili 11,9 posto. To je rezultiralo ostvarenjem većeg ukupnog prihoda za 180,481 milijardi kuna ili 52,6 posto u usporedbi sa 2001. godinom i veće dobiti nakon oporezivanja za 12,912 milijardi kuna ili 87,4 posto. Slične tendencije vidljive su i u skupini 400 najvećih hrvatskih poduzetnika, kod kojih je u istoj usporedbi broj zaposlenih povećan za 5693 radnika ili 2,1 posto, a ostvarili su veći ukupni prihod za 53,6 posto i veću dobit nakon oporezivanja za 78,8 posto. Zapažen rast ukupnog prihoda i dobiti, koji pokazuje usporedba 2001. i 2005. godine, nije podržan odgovarajućim porastom vrijednosti imovine te posebice kapitala i rezervi. Naime, u tom razdoblju vrijednost imovine na razini cijelog gospodarstva povećana je za 40,5 posto, a kapitala i rezervi za 22,8 posto, dok je u skupini 400 najvećih taj rast još manji (samo 11,8 posto kod ukupne vrijednosti imovine i 22,7 posto kod kapitala i rezervi). Ti odnosi, koji doduše ukazuju na povećanje proizvodnosti rada i rentabilnosti, ipak su najvećim dijelom posljedica precijenjene vrijednosti imovine i velikih gubitaka u ranijem razdoblju, koji su imali za posljedicu smanjivanje knjigovodstvenih vrijednosti. Zanimljivo je vidjeti što se zbilo sa skupinom 400 najvećih u razdoblju od 2001. do 2005 godine. Usporedba dviju krajnjih godina promatranog razdoblja pokazuje da je na listi 400 najvećih ostalo 258 tvrtki koje su se na toj listi nalazi-

le i u 2001. godini, dok su 142 promijenjene. Tvrtke koje su se u 2005. popele na tu elitnu listu ostvarile su, razumljivo, bolje rezultate od onih koje su ispale, dok su one koje se na-

Tvrtke u državnom vlasništvu u ukupnom gospodarstvu sudjeluju sa 14,5 posto u stvaranju ukupnog prihoda, a u skupini 400 najvećih sa 24,5 posto laze na listi 400 najvećih u obje godine ostvarile u 2005. u usporedbi sa 2001. povećanje ukupnog prihoda za 38,8 posto i dobiti nakon oporezivanja za 48 posto, uz istodobno smanjenje broja zaposlenih za 55.040 radnika ili četiri posto. Kada se pojedinačno pogledaju tvrtke koje su nove na rang-ljestvici u 2005. već se na prvi pogled vidi da su “pridošlice” uglavnom veliki trgovci i posrednici u trgovini, te tvrtke

koje se bave financijskim posredovanjem i drugim poslovnim uslugama, posebice leasingom. Međutim, dosta promjena rezultat je i raznih preuzimanja, spajanja ili podjela (HT, HEP, Pliva, TDR i Adris Grupa, Maistra, Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije...), promjene statusa obveznika (Fina, Hrvatske ceste), nastavka poslovanja nekadašnjih tvrtki u tvrtkama kćerima (Čazmatrans-Prijevoz, Brodokomerc Nova, Elka Kabeli...), ali i tvrtke koje su se uspjele opet vratiti na rang ljestvicu na kojoj su bile i prije. Drukčija je, međutim, struktura tvrtki koje su bile na rang-ljestvici 400 najvećih, ali ih više nema na toj listi u 2005. To su neki ranije dobro poznati poljoprivredni proizvođači, tekstilci, drvoprerađivači, tvrtke koje su se bavile proizvodnjom i preradom papira, čak šest hotelskih kuća, dosta trgovačkih i komunalnih poduzeća... Nema više ni tvrtki čije je ime u javnosti bilo povezano s raznim aferama (In-Cubo Osijek, Finagra Zagreb, Kamen-Ingrad Velika...).

034

RANGIRANJA

Vodeći hrvatski uvoznici u 2005. (prvih 100 od 400 najvećih) Svote: u 000 kn R. br.

Naziv

Mjesto

INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d.

ZAGREB

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.

RENAULT NISSAN HRVATSKA

4 5 6

Uvoz

R. br.

Naziv

Mjesto

13.995.870

HRVATSKE ŽELJEZNICE

ZAGREB

2.127.477

MERKUR-INTERNATIONAL d.o.o.

SESVETE

249.587

ZAGREB

1.129.962

GETRO d.d.

SESVETE

249.351

ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. ZAGREB

ZAGREB

1.081.266

BOXMARK LEATHER d.o.o.

TRNOVEC

996.263

MAN IMPORTER HRVATSKA d.o.o.

ZAGREB

243.946

PLIVA HRVATSKA d.o.o.

ZAGREB

978.681

PELLIS d.o.o.

SESVETE

238.991

ELEKTRO-KONTAKT dd

ZAGREB

237.835

M SAN GRUPA d.o.o.

ZAGREB

876.444

AUTOCOMMERCE d.o.o.

ZAGREB

237.501

DIOKI d.d.

ZAGREB

867.066

GRAND AUTO d.o.o.

ZAGREB

233.413

PROCTER & GAMBLE d.o.o.

ZAGREB

808.794

BRODOTROGIR d.d.

TROGIR

232.502

OMV HRVATSKA d.o.o.

ZAGREB

772.589

BH STEEL ŽELJEZARA ZENICA d.o.o.

ZAGREB

226.800

KONZUM d.d.

ZAGREB

748.413

P.S.C.ZAGREB d.o.o.

ZAGREB

225.101

SIEMENS d.d.

ZAGREB

700.063

NAŠICECEMENT d.d.

ZOLJAN

224.822

TVORNICA LAKIH METALA dd

ŠIBENIK

695.443

STANIĆ d.o.o.

SAMOBOR

217.560

ULJANIK BRODOGRADILIŠTE d.d.

PULA

674.463

MONTMONTAŽA d.d.

ZAGREB

216.683

HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d.

ZAGREB

654.965

TETRA PAK d.o.o.

ZAGREB

216.422

BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE d.o.o.

SPLIT

632.303

BENETTON CROATIA d.o.o.

OSIJEK

608.967

SAPONIA KEMIJSKA,PREHRAMBENA I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA d.d.

OSIJEK

212.985

TDR d.o.o.

ROVINJ

596.689

VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA d.d.

HUM NA SUTLI

211.021

HENKEL CROATIA d.o.o.

ZAGREB

210.830

Uvoz 252.788

PEUGEOT HRVATSKA d.o.o.

ZAGREB

562.463

3.MAJ BRODOGRADILIŠTE d.d.

RIJEKA

544.014

HOREXTRADE d.o.o.ZAGREB

ZAGREB

210.473

EUROLINE DOO

ZAGREB

520.615

ERSTE & STEIERMAERKISCHE S-LEASING d.o.o.

ZAGREB

209.584

FLIBA d.o.o.

DONJI STUPNIK

505.599

T- MOBILE HRVATSKA d.o.o.

ZAGREB

207.377

501.717

NESTLE ADRIATIC d.o.o.

ZAGREB

201.529

PEVEC ZAGREB d.o.o.

ZAGREB

200.125

CITROEN HRVATSKA

ZAGREB

MEDICAL INTERTRADE d.o.o.

SVETA NEDELJA

485.016

GORENJE ZAGREB d.o.o.

ZAGREB

477.641

INTRONIC

ZAGREB

197.623

473.725

ISTRAVINO dd

RIJEKA

197.541

423.076

LESNINA d.o.o.

ZAGREB

194.800

389.194

BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA d.d.

KOPRIVNICA

186.133

P.P.C. BUZET d.o.o.

BUZET

186.020

DALMACIJACEMENT d.d.

KAŠTEL SUĆURAC

185.210

KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI d.o.o.

ZAGREB

182.598

ALUFLEXPACK d.o.o.

MURVICA

181.385

EUROTRADE d.o.o.

ROVINJ

181.062

LURA d.d.

ZAGREB

179.598

ECOS TRGOVINA d.o.o.

ZAGREB

178.235

KRAŠ,PREHRAMBENA INDUSTRIJA d.d.

ZAGREB

176.119

DALEKOVOD d.d.

ZAGREB

174.469

VOLEX d.o.o.

ZAGREB

173.217

PEVEC d.o.o.

BJELOVAR

171.694

STROJOPROMET - ZAGREB d.o.o.

ŠENKOVEC

171.614

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA

ZAGREB

170.975

FERO-TERM d.o.o.

ZAGREB

167.430

BELIŠĆE d.d.

BELIŠĆE

166.635

METRO CASH & CARRY d.o.o.

ZAGREB

164.761

TERMOCOMMERCE d.o.o.

ZAGREB

163.733

HYUNDAI AUTO ZAGREB d.o.o.

ZAGREB

162.940

27 28 29

TIFON d.o.o. AGROKOR-TRGOVINA d.d. TE PLOMIN d.o.o.

ZAGREB ZAGREB PLOMIN

30 31

P.Z.AUTO d.o.o.

VELIKA GORICA

352.432

BRODOMERKUR d.d.

SPLIT

351.054

OKTAL PHARMA d.o.o.

ZAGREB

345.685

RECRO d.d.

ZAGREB

343.831

RADIN-GRAFIKA d.o.o.

ZAGREB

335.583

PETROKEMIJA d.d.

KUTINA

335.479

TOYOTA CROATIA d.o.o.

ZAGREB-SLOBOŠTINA

333.349

CROSCO,NAFTNI SERVISI d.o.o.

ZAGREB

331.745

NECKERMANN d.o.o.

VARAŽDIN

329.058

KRKA FARMA d.o.o.

ZAGREB

313.391

ELKA KABELI d.o.o.

ZAGREB

312.064

COCA-COLA BEVERAGES HRVATSKA d.d.

ZAGREB

312.057

TOMIĆ & CO. d.o.o.

ZAGREB

295.322

MEDIKA d.d.

ZAGREB

279.390

45 46 47

PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA d.d. MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC d.o.o. MAGMA d.d.

KOPRIVNICA VRGORAC ZAGREB

278.189 275.612 270.786

TEKSTILPROMET d.d.

ZAGREB

269.972

EUROPATRADE d.o.o.

SESVETE

262.300

MEGATREND d.o.o.

ZAGREB

154.629

100

ELECTROLUX d.o.o.

ZAGREB

154.147

AD PLASTIK d.d.

SOLIN

260.637

LEDO d.d.

ZAGREB

254.396

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

UKUPNO Izvor: Fina

51.398.416

035

RANGIRANJA

Vodeći hrvatski izvoznici u 2005. (prvih 100 od 400 najvećih) R. br. Naziv 1 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. 2 PLIVA HRVATSKA d.o.o. 3 ULJANIK BRODOGRADILIŠTE d.d. 4 DIOKI d.d. 5 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. ZAGREB 6 BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE d.o.o. 7 BENETTON CROATIA d.o.o. 8 BOXMARK LEATHER d.o.o. 9 TANKERSKA PLOVIDBA d.d. 10 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d. 11 PETROKEMIJA d.d. 12 3.MAJ BRODOGRADILIŠTE d.d. 13 CROATIA AIRLINES d.d. 14 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. 15 TDR d.o.o. 16 CROSCO,NAFTNI SERVISI d.o.o. 17 TLM - TVP d.o.o.

Mjesto ZAGREB ZAGREB PULA ZAGREB ZAGREB SPLIT OSIJEK TRNOVEC ZADAR ZAGREB KUTINA RIJEKA ZAGREB DUBROVNIK ROVINJ ZAGREB ŠIBENIK

Izvoz 2005. (u 000 kn) 5,748,815 2.034.240 1.269.740 1.194.260 1.148.568 1.076.392 1.066.633 1.028.459 980.534 941.178 907.173 878.937 844.105 725.498 670.680 662.412 650.823

Udjel izvoza u uk. prihodu (u%)

28,7 65,6 85,1 87,0 63,5 54,0 98,2 94,4 76,4 10,0 55,1 63,1 57,6 66,1 34,5 53,3 78,1

18 19 20 21 22

ZAGREB PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA d.d. T- MOBILE HRVATSKA d.o.o. AD PLASTIK d.d.

30 31 32

DALMACIJACEMENT d.d.

33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50

RENAULT NISSAN HRVATSKA MAISTRA, d.d. JADROPLOV d.d. PLAVA LAGUNA d.d. P.P.C. BUZET d.o.o. SIEMENS d.d. NECKERMANN d.o.o. VOLEX d.o.o. DALEKOVOD d.d. M SAN GRUPA d.o.o. PELLIS d.o.o. KRAŠ,PREHRAMBENA INDUSTRIJA d.d. PLIVA FARMACEUTIKA d.d. ISTRATURIST UMAG d.d. VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d. DRVENIK TUNA d.o.o. IPK TVORNICA ŠEĆERA OSIJEK d.o.o. AGIT d.o.o.

25 26 27 28 29

562.118

31,2

ZAGREB SOLIN

479.097 454.761

12,3 79,9

408.957

5,8

ZAGREB HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d. KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.0.O. HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE d.o.o. BRODOTROGIR d.d. BELIŠĆE d.d. VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA d.d. ELEKTRO-KONTAKT d.d. SLADORANA d.d.

KOPRIVNICA

51 tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

ZAGREB ZAGREB VELIKA GORICA TROGIR BELIŠĆE

395.494

94,4

392.941

95,5

385.835 375.658

56,7 49,3

HUM NA SUTLI

366.462

59,0

ZAGREB ŽUPANJA KAŠTEL SUĆURAC ZAGREB ROVINJ SPLIT POREČ BUZET ZAGREB VARAŽDIN ZAGREB ZAGREB ZAGREB SESVETE ZAGREB ZAGREB UMAG VIROVITICA MARINA OSIJEK ZAGREB

362.804 345.439

75,2 79,1

315.324

34,6

313.018 301.411 295.566 286.109 284.959 279.322 271.571 256.998 249.625 249.429 249.369 231.146 226.984 220.557 211.568 209.411 201.612 201.391

20,6 76,6 86,9 76,9 86,0 17,9 63,6 97,8 19,1 22,6 93,7 27,3 36,2 72,0 42,0 99,1 54,0 74,0

R. br. Naziv 52 JADRANSKI NAFTOVOD d.d. 53 ELKA KABELI d.o.o. CENTAR ZA KOMBINIRANI TRANSPORT 54 ZAGREB d.d. 55 AIR ADRIATIC 56 VARTEKS D. D. 57 ALUFLEXPACK d.o.o. 58 MONTMONTAŽA d.d. 59 LURA d.d. 60 ISTRAVINO d.d. LOŠINJSKA PLOVIDBA BRODARSTVO 61 d.o.o. SAPONIA KEMIJSKA, PREHRAMBENA I 62 FARMACEUTSKA INDUSTRIJA d.d. 63

LIMEX d.o.o.

64 65 66 67 68 69 70 71 72

FERRERO d.o.o. ZA TRGOVINU ISTRA CEMENT d.o.o. EUROCABLE GROUP d.d. C.I.O.S. d.o.o. KONČAR D&ST d.d. ATLAS TURISTIČKA AGENCIJA d.d. BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA d.d. LIBURNIA RIVIERA HOTELI d.d. ZVIJEZDA d.d.

VIKTOR LENAC d.d. U STEČAJU

74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87

BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA d.d. JADROLINIJA HRVATSKE ŠUME d.o.o. DRVNA INDUSTRIJA SPAČVA d.d. KAMEN D. D. KOKA d.d. VARAŽDIN NESTLE ADRIATIC d.o.o. RADIN-GRAFIKA d.o.o. KONČAR-GENERATORI I MOTORI d.d. MIV d.d. LUKA RIJEKA d.d. HYUNDAI AUTO ZAGREB d.o.o. JAMNICA d.d.

BECHTEL INTERNATIONAL, INC.

89 90 91 92 93 94 95 96 97

TLM-TVORNICA PREŠANIH PROIZVODA HENKEL CROATIA d.o.o. LEDO d.d. GENERALTURIST d.o.o. INGRA d.d. KONČAR - KUĆANSKI APARATI d.o.o. VALALTA d.o.o. JADRAN GALENSKI LABORATORIJ d.d. VINDIJA d.d. VARAŽDIN

ZRAČNA LUKA ZAGREB D.O.O

99 100

PETROL TRGOVINA d.o.o. KANDIT PREMIJER d.o.o. UKUPNO

Izvor: Fina

Udjel izvoza u uk. prihodu (u%)

Mjesto ZAGREB ZAGREB

Izvoz 2005. (u 000 kn) 196.260 193.730

ZAGREB

188.950

72,4

RIJEKA VARAŽDIN MURVICA ZAGREB ZAGREB RIJEKA

188.079 185.529 184.635 184.067 181.046 174.089

96,2 41,6 45,3 51,7 8,8 40,3

MALI LOŠINJ

172.275

61,2

OSIJEK

172.228

36,8

160.244

75,0

160.151 158.764 151.258 148.523 140.697 132.852 132.040 130.597 124.748

52,5 90,7 53,8 52,2 57,0 56,8 40,4 66,5 15,2

124.491

61,1

123.830 123.771 122.278 121.067 116.960 114.831 114.420 114.156 106.647 101.291

18,5 16,4 5,8 67,9 61,6 10,7 42,5 24,5 60,5 54,4

98.479 97.002 96.877

54,3 25,5 12,2

93.341

40,5

91.934 90.007 87.334 86.625 85.593 85.467 81.159 79.005 77.943

50,4 25,6 11,4 24,8 28,3 39,1 44,5 42,0 3,5

76.478

30,1

75.550 74.891

11,1 30,1

DONJI MIHOLJAC ZAGREB PULA ZAGREB ZAGREB ZAGREB DUBROVNIK KRALJEVICA OPATIJA ZAGREB RIJEKA-DIO (KOSTRENA) KOPRIVNICA RIJEKA ZAGREB VINKOVCI PAZIN VARAŽDIN ZAGREB ZAGREB ZAGREB VARAŽDIN ZAGREB RIJEKA ZAGREB ZAGREB OTOK OŠTARIJSKI ŠIBENIK ZAGREB ZAGREB ZAGREB ZAGREB ZAGREB ROVINJ RIJEKA VARAŽDIN VELIKA GORICA ZAGREB OSIJEK

39.263.788

58,5 44,5

037

ANALIZA

VISOKA GOSPODARSKA NELIKVIDNOST

Staro i žilavo

Od ogromnog broja nelikvidnih poduzeća, koji je povremeno premašivao 30.000, a iznosi nepodmirenih financijskih obveza prelazili tridesetak milijardi kuna, nakon pet do šest godina broj blokiranih pravnih osoba se smanjio na oko 20.000, dok se iznos blokada kreće između 10 i 12 milijardi kuna dr. Žarko Primorac ČINI SE DA SE POVEĆAVA NELIKVIDNOST u gospodarstvu i problemi plaćanja među pravnim subjektima. Tu tendenciju potvrđuju i preliminarni podaci o kretanju nelikvidnosti za prve mjesece ove godine. Na problem nelikvidnosti upozorava i sve veći broj urednih platiša u gospodarstvu. Evo i nekih brojki: potkraj ovogodišnjeg lipnja broj blokiranih pravnih subjekata iznosio je 21.291, što je za oko 4,2 posto više u odnosu na kraj 2005. godine. Istodobno, povećan je i iznos blokada na žiro-računima pravnih osoba u bankama

sa 10,2 na 11,2 milijardi kuna, a što je desetak posto više. Kratki uvid u stanje likvidnosti bankarskog sektora, također, pokazuje smanjivanje stope primarne likvidnosti banaka. Kronična gospodarska boljka Nelikvidnost u gospodarstvu Hrvatske je star i žilav fenomen. Nakon naslijeđene nelikvidnosti iz prošlog sustava i njenog produbljivanja u devedesetim godinama prošlog stoljeća, nesklad u novčanim tokovima počeo se ozbiljnije rješavati

Udjel industrije u ukupnoj privredi i dalje uočljivo nizak Broj zaposlenih

Ukupni prihod

Kapital i rezerve

22,8%

26,5% 30,5% 47,4%

37,5% 9,6% 67,6% 22,1%

Prerađivačka industrija

Trgovina na veliko i malo

36,0%

Ostalo

038

ANALIZA

nakon 2000. godine. Od ogromnog broja nelikvidnih poduzeća, koji je povremeno premašivao brojku od 30.000 ili polovinu ukupnog hrvatskog gospodarstva, a iznosi nepodmirenih financijskih obveza prelazili tridesetak milijardi kuna, nakon pet do šest godina broj blokiranih pravnih osoba se smanjio na oko 20.000, dok se iznos blokada kreće između 10 i 12 milijardi kuna. U tim brojčanim okvirima kreće se sadašnji problem nelikvidnosti hrvatskog gospodarstva, dok se prosječno vremensko plaćanje računa ustalilo na oko 95 dana. Povremeno nelikvidnost raste, kao što je to slučaj posljednjih mjeseci, ali se trajnije kreće u okvirima navedenih brojki. Kako god gledali na taj problem, nelikvidnost hrvatskog gospodarstva, promatrana kroz broj blokiranih pravnih subjekata, iznos blokada na žiro-računima, broj radnika koji rade u blokiranim tvrtkama i broj dana potreban za podmirivanje računa, je i dalje vrlo visoka.

Sama činjenica da je i dalje blokirano preko 20.000 pravnih osoba te da je iznos blokada preko 11,5 milijardi kuna upućuje na ozbiljnost problema. Zato bi zanimljivo bilo istražiti zašto nelikvidnost uporno pritišće hrvatsko

Potkraj ovogodišnjeg lipnja broj blokiranih pravnih subjekata iznosio je 21.291, što je oko 4,2 posto više u odnosu na kraj 2005. godine gospodarstvo i zašto je taj nesklad postao našom kroničnom boljkom. Početak lanca - gubitaši Za jednu takvu analizu trebalo bi provesti temeljita istraživanja, a ovdje ćemo se poslužiti samo nekim indikacijama. Najprije jedan, re-

klo bi se, tehnički problem. U razdoblju devedesetih godina prošloga stoljeća zbog krajnje liberalne procedure osnivanja novih tvrtki, osnovan je veliki broj poduzeća koja su danas praktično mrtva. Njihovi vlasnici su ih napuštali čim bi zapali u teškoće s plaćanjima, odnosno čim bi stigla blokada njihovih računa koju nisu mogli, ili namjeravali, isplatiti. Takvih “mrtvih duša” ima u našem sustavu veliki broj - neke procjene govore o ukupno 13.000 do 14.000 pravnih subjekata. Ta grupa mrtvih tvrtki i dalje se vode kao blokirana poduzeća, a u službenim se statistikama registriraju iznosi blokada premda je to, uglavnom nepovratno, izgubljena imovina. Neažurnost našeg sudstva i ovdje omogućava postojanje te anomalije. Drugi uzrok nelikvidnosti je veliki iznos gubitaka i gubitaša. Sama činjenica da je gotovo trećina naših aktivnih tvrtki poslovalo s gubitkom, svakako je jedan od izvora nelikvidnosti. Poduzeća-gubitaši teško mogu podmirivati

Dobit i gubitak u 2005. godini - po područjima i potpodručjima djelatnosti - razina RH Područje i potpodručje djelatnosti

Ukupan broj poduzetnika

POLJOPRIVREDA. LOV I ŠUMARSTVO

1.429

Dobit nakon oporezivanja Br. Svota poduzetnika 938 607.162

Gubitak nakon oporezivanja Br. Svota poduzetnika 491 419.777

Konačni financijski rezultat 187.386

RIBARSTVO

210

143

81.073

24.846

56.227

RUDARSTVO I VAĐENJE

206

127

581.436

99.790

481.646 470.183

VAĐENJE ENERGETSKIH SIROVINA

505.529

35.346

189

116

75.907

64.444

11.463

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

9.885

7.032

7.242.859

2.853

4.027.322

3.215.537

PROIZVODNJA HRANE, PIĆA I DUHANSKIH PROIZVODA

VAĐENJE RUDA I KAMENA OSIM ENERGETSKIH SIROVINA

1.134

750

2.370.016

384

645.847

1.724.169

PROIZVODNJA TEKSTILA I TEKSTILNIH PROIZVODA

722

467

276.808

255

261.592

15.216

PROIZVODNJA KOŽE I PROIZVODA OD KOŽE

136

95.340

52.912

42.428

PRERADA DRVA I PROIZVODA OD DRVA

696

483

99.386

213

115.691

-16.305

1.714

1.244

329.923

470

308.442

21.481

905.318

12.350

892.968

PROIZVODNJA KEMIKALIJA, KEMIJSKIH PROIZVOD AI UMJETNIH VLAKANA

252

180

649.012

273.230

375.781

PROIZVODNJA PROIZVODA OD GUME I PLASTIKE

570

415

138.111

155

92.119

45.992

PROIZVODNJA OSTALIH NEMETALNIH MINERALNIH PROIZVODA

464

325

576.274

139

138.347

437.927

1.510

1.114

408.944

396

426.225

-17.281

534

405

159.652

129

353.766

-194.114

PROIZVODNJA CELULOZE, PAPIRA I PROIZVODA OD PAPIRA: IZDAVAČKA I TISKARSKA DJELATNOST PROIZVODNJA KOKSA, NAFTNIH DERIVATA I NUKLEARNOG GORIVA

PROIZVODNJA METALA I PROIZVODA OD METALA PROIZVODNJA STROJEVA I UREĐAJA PROIZVODNJA ELEKTRIČNE I OPTIČKE OPREME PROIZVODNJA PRIJEVOZNIH SREDSTAVA

1.065

824

861.819

241

165.729

696.090

381

256

127.123

125

971.421

-844.298

OSTALA PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

697

469

245.133

228

209.650

35.483

OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM I VODOM

177

122

816.102

143.009

673.092

7.048

5.110

1.946.431

1.938

621.149

1.325.282 3.681.954

GRAĐEVINARSTVO TRGOVINA NA VELIKO I MALO

26.683

18.618

5.699.122

8.065

2.017.168

HOTELI I RESTORANI

3.260

1.811

883.057

1.449

750.004

133.054

PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE

3.897

2.634

5.435.651

1.263

632.150

4.803.501

FINANCIJSKO POSREDOVANJE POSLOVANJE NEKRETNINAMA, IZNAJMLJIVANJE I POSLOVNE USLUGE JAVNA UPRAVA I OBRANA;OBVEZNO SOC. OSIGURANJE

720

487

673.314

233

125.512

547.802

14.808

10.049

3.058.966

4.759

1.542.701

1.516.264 96.197

96.215

OBRAZOVANJE

716

540

29.065

176

8.808

20.257

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I SOCIJALNA SKRB

724

560

77.200

164

23.442

53.758

OSTALE DRUŠTVENE,SOCIJALNE I OSOBNE USLUŽNE DJELATNOSTI UKUPNO Izvor: Fina

2.019

1.217

455.409

802

425.244

30.165

71.803

49.408

27.683.061

22.395

10.860.939

16.822.122

ANALIZA

svoje račune. Od njih počinje lanac nelikvidnosti koji se prenosi na druge subjekte i druge sektore. Treći, možda, najveći uzročnik nelikvidnosti jest javni sektor, država i paradržavne insti-

2002.

36.230

10.279

31.12.2003.

20.446

33.731

21.829

27.331

2001.

48.364

33.853

2000.

12.805,6

14.255,3

32.717

1999.

100.277

30.278

128.346

26.502 1998.

u mil.

nepodmirene obveze broj poduzeća broj zaposlenih

17.388,3

20.249,2 164.975

182.301

14.433,7

26.582,7

Nužno je “čistiti” portfelj kronično blokiranih poduzeća

31.12.2005.

tucije. Prisjetimo se samo teškoća koje su imale zdravstvene institucije i bolnice s plaćanjem lijekova. Nadalje, treba istaknuti i druge probleme u zdravstvu koji se reflektiraju neplaćanjem računa. Opet, jedan inducirani

039

uzročnik širi lepezu nelikvidnosti na druge sektore. Ako svemu tomu dodamo i poslovičnu nežurnost hrvatskih sudova, sporo rješavanje sudskih sporova, neobično dugo trajanje stečajeva i druge anomalije, ne treba iznenađivati upornost kojim se nelikvidnost stvara i održava. Naravno da bi se u analizu moglo unijeti i više drugih faktora: loše planiranje i upravljanje novčanim tijekovima u poduzećima, kronično podcjenjivanje značaja pravovremenog plaćanja računa u nekim privrednim društvima....

Broj mrtvih tvrtki kreće se u rasponu od 13.000 do 14.000, ali one se i dalje vode kao blokirana poduzeća Dublja analiza svih tih faktora vjerojatno bi dala prave odgovore zašto i koliko svaki od spomenutih uzročnika pridonosi rezistentnosti problema nelikvidnosti u našem gospodarstvu. A odtoga do prave terapije i liječenja problema ne bi trebao biti jako dug put.

RANGIRANJA

Imovina poduzetnika

(iznosi u milijunima kn)

Imovina

Stanje na dan 31.12. 2005.

2004.

Dugotrajna imovina Nematerijalna imovina Prirodna bogatstva Materijalna imovina Financijska imovina Kratkotrajna imovina Zalihe Financijska imovina Novac Vremenska razgraničenja Gubitak iznad visine kapitala Ukupna aktiva Imovina (aktiva manje gubitak iznad visine kapitala)

451.389 14.685 35.071 316.329 85.304 217.305 56.165 141.534 19.606 4.851 22.078 695.623 673.545

Indeks

504.686 15.461 40.611 346.642 101.972 242.776 65.048 156.037 21.691 6.151 26.481 780.094 753.613

111,8 105,3 115,8 109,6 119,5 111,7 115,8 110,2 110,6 126,8 119,9 112,1 111,9

Struktura u % 31.12.2004. 31.12.2005.

64,9 2,1 5,0 45,5 12,3 31,2 8,1 20,3 2,8 0,7 3,2 100,0

64,7 2,0 5,2 44,4 13,1 31,1 8,3 20,0 2,8 0,8 3,4 100,0

Izvor: Fina

Kapital i obveze poduzetnika na kraju 2005. godine Kapital i obveze

Kapital i rezerve Dugoročne obveze Kratkoročne obveze Vremenska razgraničenja Ukupno Izvor: Fina

2004.

Stanje 31.12. 2005.

336.173 148.816 187.985 22.649 695.623

366.276 175.341 211.313 27.164 780.094

Indeks

109,0 117,8 112,4 119,9 112,1

(iznosi u milijunima kn)

Struktura u % 31.12.2004. 31.12.2005.

48,3 21,4 27,0 3,3 100,0

47,0 22,5 27,1 3,5 100,0

042

RANGIRANJA

Najveći poduzetnici u važnijim granama Prema ukupnom prihodu ostvarenom u 2005. godini tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

Ukupan prihod u kunama

NAFTNI DERIVATI 1

INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d.

PROPLIN d.o.o.

20.050.286.405 521.762.629

MAZIVA ZAGREB d.o.o.

170.901.739

Izvor: Fina

KEMIJSKA I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA

POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO 1

HRVATSKE ŠUME d.o.o.

2.112.320.189

PLIVA HRVATSKA d.o.o.

3.100.693.499

KOKA d.d. VARAŽDIN

1.076.624.261

PETROKEMIJA d.d.

1.645.204.902

BELJE d.d.

823.345.706

DIOKI d.d.

1.372.313.687

AGROKOR d.d.

752.629.170

BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA d.d.

669.594.029

PIK VRBOVEC - GOVEDARSKA FARMA d.o.o.

415.237.881

PLIVA FARMACEUTIKA d.d.

627.693.172

AGROPRERADA d.d.

335.292.026

SAPONIA d.d.

468.227.149

VUPIK d.d. VUKOVAR

264.555.501

CHROMOS AGRO d.d.

225.690.758

PURIS d.d. PAZIN

251.379.914

MESSER CROATIA PLIN d.o.o.

211.755.623

VETERINA d.o.o.

206.763.684

JADRAN GALENSKI LABORATORIJ d.d.

187.945.194

PIK VINKOVCI d.d.

229.805.512

KUTJEVO d.d.

200.727.036

NEMETALNI PROIZVODI

INDUSTRIJA HRANE I PIĆA 1

VINDIJA d.d. VARAŽDIN

2.223.917.455

DALMACIJACEMENT d.d.

LURA d.d.

2.063.950.219

VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA d.d.

910.866.333 620.887.987

PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA d.d.

1.799.633.636

NAŠICECEMENT d.d.

488.266.727

PIK VRBOVEC-MESNA INDUSTRIJA, d.d.

1.128.191.705

HOLCIM (HRVATSKA) d.o.o.

441.676.713

COCA-COLA BEVERAGES HRVATSKA d.d.

863.012.234

SAMOBORKA d.d.

324.586.100

KRAŠ,PREHRAMBENA INDUSTRIJA d.d.

845.156.500

KAMEN D. D.

189.735.192

ZVIJEZDA d.d.

819.693.216

ISTRA CEMENT d.o.o.

175.008.521

ZAGREBAČKA PIVOVARA d.d.

798.725.559

KNAUF d.o.o.

168.518.008

JAMNICA d.d.

793.553.452

TONDACH HRVATSKE d.d.

167.549.160

LEDO d.d.

767.329.398 PROIZVODNJA METALA 1

TLM - TVP d.o.o.

1.086.279.284

TVORNICA LAKIH METALA d.d.

819.083.515

446.331.685

JEDINSTVO d.d.

268.895.980

LIMEXD.O.O.

213.533.472

ŽELJEZARA SPLIT d.d.

207.461.542

ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA d.d.

189.414.099

TRGOMETAL d.o.o.

187.594.028

MIV d.d.

186.137.723

TLM-TVORNICA PREŠANIH PROIZVODA

182.397.941

INDUSTRIJA ODJEĆE 1

BENETTON CROATIA d.o.o.

VARTEKS D. D.

PRERADA DRVA 1

DRVNA INDUSTRIJA SPAČVA d.d.

178.381.690

INDUSTRIJA PAPIRA I KARTONA 1

BELIŠĆE d.d.

761.847.118

BILOKALNIK INDUSTRIJA PAPIRNE AMBALAŽE d.o.o.

188.831.207

833.168.687

STROJEVI I UREĐAJI 1

MONTMONTAŽA d.d.

355.749.224

574.593.451

ETRADEX

233.424.700

512.415.957

TETRA PAK d.o.o.

233.335.420

364.797.806

KONČAR - KUĆANSKI APARATI d.o.o.

218.702.999

BRODOSPLIT-TVORNICA DIZEL MOTORA d.o.o.

210.850.650

IZDAVAŠTVO 1 2 3

EUROPAPRESS HOLDING d.o.o. NARODNE NOVINE VEČERNJI LIST d.d.

VJESNIK d.d. TISKARSKO IZDAVAČKE DJELATNOSTI

280.975.843

RADIN-REPRO I ROTO d.o.o.

257.969.454

SLOBODNA DALMACIJA d.d.

212.691.802

UREDSKI STROJEVI I RAČUNALA

ŠKOLSKA KNJIGA d.d.

202.966.614

M SAN GRUPA d.o.o.

MOZAIK KNJIGA d.o.o.

186.256.796

KING ICT d.o.o.

1.102.753.959 243.398.958

RANGIRANJA

MEGATREND d.o.o.

201.968.834

ELEKTRIČNI STROJEVI I APARATI 1

SIEMENS d.d.

043

HYPO LEASING KROATIEN d.o.o.

2.000.296.347

MEDIKA d.d.

1.891.747.765

4 1.562.618.723

BRODOMERKUR d.d.

1.387.093.089

ELEKTRO-KONTAKT d.d.

482.256.870

EURO PETROL d.o.o.

1.226.986.722

ELKA KABELI d.o.o.

435.823.948

PEVEC d.o.o.

1.175.545.527

KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.0.O.

419.086.250

AGROKOR-TRGOVINA d.d.

1.172.668.071

EUROCABLE GROUP d.d.

281.071.793

MEDICAL INTERTRADE d.o.o.

1.142.791.572

VOLEX d.o.o.

262.665.953

OKTAL PHARMA d.o.o.

1.077.844.807

KONČAR D&ST d.d.

246.683.166

TELEFON-GRADNJA d.o.o.

236.995.622

TRGOVINA NA MALO

KONČAR-ELEKTROINDUSTRIJA d.d.

214.227.752

KONZUM d.d.

8.515.429.888

KONČAR-GENERATORI I MOTORI d.d.

176.377.620

TISAK TRGOVAČKO d.d.

1.791.108.248

BILLA d.o.o.

1.555.036.943

MERCATOR-H, d.o.o. VELIKA GORICA

1.235.736.414

KTC d.o.o.

1.177.159.226

KERUM d.o.o.

1.054.960.597

PLODINE D. O. O.

DM-DROGERIE MARKT d.o.o.

800.804.788

TELEKOMUNIKACIJSKI APARATI I OPREMA 1

ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. ZAGREB

1.808.951.760

2 PROIZVODNJA MOTORNIH VOZILA I PRIKOLICA

962.294.942

AD PLASTIK d.d.

568.877.780

STUDENAC d.o.o.

726.950.658

P.P.C. BUZET d.o.o.

331.292.106

PETROL TRGOVINA d.o.o.

681.754.793

BRODOGRADNJA 1

BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE d.o.o.

1.994.689.063

ULJANIK BRODOGRADILIŠTE d.d.

1.492.334.697

3.MAJ BRODOGRADILIŠTE d.d.

1.393.513.744

BRODOTROGIR d.d.

680.240.336

BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA d.d.

327.043.761

VIKTOR LENAC d.d. U STEČAJU

203.743.947

PROIZVODNJA NAMJEŠTAJA

HOTELJERI 1

MAISTRA d.d.

393.593.510

RIVIERA HOLDING d.d.

379.451.172

PLAVA LAGUNA d.d.

371.968.832

ISTRATURIST UMAG d.d.

306.233.687

SOLARIS d.d.

235.496.095

LIBURNIA RIVIERA HOTELI d.d.

196.242.905

ARENATURIST d.d.

185.264.112

VALALTA d.o.o.

182.338.495

1 2

FINVEST CORP D. D.

235.007.310

PRIMA COMMERCE d.o.o.

193.010.857

GRAĐEVINARSTVO 1

VIADUKT d.d.

1.467.765.253

DALEKOVOD d.d.

1.304.463.727

KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d.

1.275.476.917

PYHRN MOTORWAY GMBH

1.199.186.084

HTVATSKE AUTOCESTE d.o.o.

1.059.088.056

STRABAG d.o.o., ZAGREB

996.530.990

TEHNIKA d.d.

993.548.645

HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d.

743.093.814

OSIJEK-KOTEKS d.d.

534.022.841

GIP PIONIR d.o.o. ZAGREB

508.285.815

TRGOVINA MOTORNIM VOZILIMA

KOPNENI PRIJEVOZ I CJEVOVODNI TRANSPORT 1

HRVATSKE ŽELJEZNICE

3.895.014.438

PEVEC ZAGREB d.o.o.

1.057.817.363

ZAGREBAČKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ d.o.o.

913.574.603

PLINACRO d.o.o.

408.840.015

DISTRI-PRESS d.o.o.

349.184.216

JADRANSKI NAFTOVOD d.d.

335.490.906

AGIT d.o.o.

272.136.375

ČAZMATRANS-PRIJEVOZ d.o.o.

195.109.738

AUTOTRANS d.o.o. RIJEKA

177.026.692

POMORSKI PRIJEVOZ 1

TANKERSKA PLOVIDBA d.d.

1.283.334.647

ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.

1.097.235.678

JADROLINIJA

752.411.949

JADROPLOV d.d.

340.176.547

LOŠINJSKA PLOVIDBA BRODARSTVO d.o.o.

281.271.188

OMV HRVATSKA d.o.o.

2.028.077.014

RENAULT NISSAN HRVATSKA

1.516.761.857

INA-OSIJEK PETROL d.d.

997.853.698

CITROEN HRVATSKA

746.515.399

AUTOZUBAK DOO

698.803.091

PEUGEOT HRVATSKA d.o.o.

692.964.340

P.Z.AUTO d.o.o.

525.556.072

TOYOTA CROATIA d.o.o.

445.303.524

POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

A.B. PETROL PROMET d.o.o.

440.843.266

HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d.

AUTOCOMMERCE d.o.o.

401.477.477

T- MOBILE HRVATSKA d.o.o.

3.893.259.741

VIPNET d.o.o.

3.124.436.000

HP - HRVATSKA POŠTA d.d.

1.472.341.540

ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o.

TRGOVINA NA VELIKO 1

GETRO d.d.

2.080.260.479

ZRAČNI PRIJEVOZ 1

CROATIA AIRLINES d.d.

AIR ADRIATIC

1.465.003.088 195.439.164

7.070.128.916

233.555.242

044

INTERVJU

DAMIR POLANČEC, POTPREDSJEDNIK VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

Klasterizacija ostaje naš prioritet Gospodarski rast osigurat ćemo intenzivnim nastavkom reformi pravosuđa, zdravstva i mirovinskog sustava, restrukturiranjem i ubrzanom privatizacijom neefikasnih poduzeća i intenzivnijim ulaganjem u grane koje želimo razvijati. Veliki doprinos budućem razvoju hrvatskoga gospodarstva treba očekivati i od izravnih stranih ulaganja koja će doći kao posljedica tih reformi, približavanja Hrvatske standardima života i poslovanja u EU te intenzivnih aktivnosti Agencije za promicanje izvoza i ulaganja

Vesna Antonić, Darko Buković Neupitno je da je turizam naša najznačajnija gospodarska grana

O TOME KAKO KAKO POTAKNUTI gospodarski rast Hrvatske te koja je uloga Kluba 400 u tome, gospodarskoj diplomaciji, privlačenju inozemnih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo te uklanjanaju administrativnih barijera razgovarali smo s Damirom Polančecom, potpredsjednikom Vlade zaduženim za gospodarstvo. Kako potaknuti rast Hrvatske i njen izvoz te kako gledate na Strategiju razvitka Hrvatske i

gdje vidite položaj pojedinih grana u njoj? Koje su to strateške grane prema vašem mišljenju? - Strategija razvitka Hrvatske koju je Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije izradio u suradnji sa svim tijelima državne uprave, Nacionalnim vijećem za konkurentnost, hrvatskom akademskom zajednicom, Hrvatskom udrugom poslodavaca i drugima jedan je od najkvalitetnijih strateških dokumenata koji je izrađen u novijoj hrvatskoj

INTERVJU

povijesti. Ona je sveobuhvatna i dala je odgovore na pitanja u kojim područjima trebamo nešto činiti kako bismo ostvarili dva najvažnija strateška cilja ove, a nadam se i svake buduće hrvatske vlade. Ti ciljevi su: snažni gospodarski rast i agresivno smanjenje stope nezaposlenosti. Ostvarenje tih dvaju ciljeva za posljedicu će imati porast životnog standarda hrvatskih građana. Kad je riječ o položaju gospodarskih grana, neupitno je da je turizam naša najznačajnija gospodarska grana, ali svakako trebamo razvijati i druge sektore, primjerice poljoprivredu i prehrambenu industriju, poticati razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta, tražiti rješenja za spas i opstanak hrvatske brodogradnje, koja čini oko 15 posto hrvatskog izvoza i uvelike sudjeluje u kreiranju hrvatskog bruto domaćeg proizvoda. Gospodarski rast osigurat ćemo intenzivnim nastavkom reformi pravosuđa, zdravstva i mirovinskog sustava, restrukturiranjem i ubr-

nas se potiče kroz dvadesetak programa Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, koji su potpuno harmonizirani s programima Hrvatske banke za obnovu i razvitak, državne banke pomoću koje Vlada Republike Hrvatske implementira svoju razvojnu strategiju. Treba intenzivirati ulogu i dati veći značaj Fondu za razvoj i zapošljavanje, a nastavit ćemo i s dodjelom prava građenja na državnom zemljištu u svrhu poticanja malog i srednjeg poduzetništva, a što je u nadležnosti Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. Zakonska regulativa također, će pomoći njegovom još intenzivnijem razvoju, a TEA indeks pokazuje da svi programi i aktivnosti koje poduzimamo daju rezultate.

zanom privatizacijom neefikasnih poduzeća i intenzivnijim ulaganjem u grane koje želimo razvijati. Veliki doprinos budućem razvoju hrvatskog gospodarstva treba očekivati od izravnih stranih ulaganja koja će doći kao posljedica navedenih reformi, približavanja Hrvatske standardima života i poslovanja u Europskoj uniji te intenzivnih aktivnosti Agencije za promicanje izvoza i ulaganja.

malih tvrtki te suradnju s velikima? - Lijepo je razvijati malo i srednje poduzetništvo, međutim ono ima budućnost samo ako je usmjereno prema kupovno sposobnom potrošaču i velikim sustavima koji mogu apsorbirati proizvode malog i srednjeg poduzetništva. Klasterizacija je dio naše razvojne politike i organiziranje klastera i dalje će biti naš prioritet te ćemo za to i dalje izdvajati znatna sredstva. Volio bih doživjeti da pojedini klasteri budu regionalno, pa i u europskim okvirima prepoznati kao uspješna udruženja koja će svoje proizvode plasirati ne samo tvrtkama iz hrvat-

Kako još više poticati razvitak malog i srednjeg poduzetništva? - Malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj da-

Najveće korporacije postaju sve snažnije Gotovo 60 posto prihoda od hrvatskoga gospodarskog izvoza otpada na tvrtke iz Kluba 400. Kakve su daljnje perspektive s obzirom na najavljenu klasterizaciju i okrupnjavanje

045

skog Kluba 400 nego i sličnim tvrtkama u istoj branši na europskoj razini.

Malo i srednje poduzetništvo ima budućnost samo ako je usmjereno prema kupovno sposobnom potrošaču i velikim sustavima koji mogu apsorbirati njihove proizvode Utjecaj Kluba 400 najvećih hrvatskih tvrtki sve je veći promatra li se prema ukupnom prihodu i dobiti gospodarstva. Hoće li se taj klub i dalje povećavati ili će se smanjivati njihov ukupni značaj? - Trend koji ste spomenuli identičan je zbivanjima u Europi i svijetu. Najveće europske i svjetske korporacije svakim danom jačaju i postaju sve snažnije. Taj se trend reflektira i u

Hrvatskoj te će značaj 400 najvećih hrvatskih tvrtki za hrvatsko gospodarstvo rasti i dalje. Štoviše, vjerujem da će se i među njima sve više profilirati oni najsnažniji koji će daljnjim akvizicijama i spajanjima izrasti u regionalno jače „igrače“ nego što su danas. Može li najavljeno proširenje Cefte pomoći povećanju hrvatske konkurentnosti iako to istodobno znači i povećanje ino-konkurencije na domaćem tržištu? - Od proširene Cefte hrvatske tvrtke mogu očekivati puno više koristi nego problema. Otvara

046

INTERVJU

nam se šire tržište koje će biti još liberalnije, a to je tržište zemalja s kojima većinom imamo trgovinski suficit. S tim u svezi želio bih i potaknuti hrvatsko gospodarstvo, prije svega najsnažnije tvrtke, na ekspanziju na susjedna tržišta budućih članica Cefte. Novi multilateralni trgovinski sporazum liberalizirat će trgovinu i u nekim granama u kojima to do sada nije bio slučaj. S obzirom na dosegnuti razvoj domaćih tvrtki i njihovu superiornost u odnosu na konkurenciju na tržištima zemalja buduće Cefte očekujem da će naše najveće tvrtke iskoristiti tu mogućnost i jače ekspandirati na ta tržišta. Ne očekujem povećanje kamata na kredite gospodarstvu Koliko na razvoj hrvatskoga gospodarstva, posebice izvoza, utječe oscilacija tečaja kune te problem rasta ino-zaduženja što zbog mjera HNB-a može smanjiti kreditiranje gospodarstva? - Kad govorimo o hrvatskom izvozu moramo govoriti i o tečaju kune. Same oscilacije tečaja kune sezonskog su karaktera i načelno se događaju u istom razdoblju tijekom svake godine, unazad desetak godina te nemaju tako veliki utjecaj kao što ima činjenica da je kuna vjerojatno precijenjena u odnosu na euro, a što sigurno destimulativno djeluje na angažman hrvatskih tvrtki u smislu povećanja izvoza. Međutim, sadašnja struktura zaduženosti,

Svakim korakom kojim se Hrvatska približava EU, naše tržište postaje stabilnije i manje rizično te puno privlačnije i potencijalnim stranim ulagačima prije svega hrvatskih građana i opterećenost kreditima s valutnom klauzulom ne daju prava i prostora za razmišljanje da bismo postupnim slabljenjem kune ili jednokratnom devalvacijom u odnosu na euro polučili pozitivne rezultate, jer bi štete bile veće od koristi. Stoga trebamo tražiti druge alate za poticanje rasta hrvatskog izvoza. Složio bih se s onima koji kažu da u tom segmentu nismo dovoljno učinili te zato i podržavam programe koje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva najavljuje. Što se ino-zaduženja tiče, vanjski dug zemlje sigurno je problem s kojim se bavimo i bavit ćemo se i u budućnosti. Obuzdavanje rasta vanjskog duga ne bi bilo moguće da prethodno nismo odradili vrlo važan posao stavljanja pod kontrolu državnog proračuna te u tri godine njegov deficit sa 6,3 posto BDP-a smanjili na ispod tri posto. Kad govorimo o ukupnom vanjskom dugu, želio

bih naglasiti da u ovoj godini udio opće države u tom vanjskom dugu prvi puta pada. Smanjili smo udio opće države u ukupnoj zaduženosti zemlje za 900 milijuna eura u ovoj godini. Mjere HNB-a, kao neovisne monetarne institucije vjerujem da mogu pridonijeti obuzdavanju rasta vanjskog duga i ne očekujem da će te mjere imati za posljedicu rast kamatnih stopa po kreditima gospodarstvu. Dapače, takvu reakciju bankama u Hrvatskoj nikada ne bih preporučio. Očekujete li da će se država snažnije uključiti u promociju hrvatskih proizvoda i gospodarstva te kako ocjenjujete sadašnju gospodarsku diplomaciju i njem povezani rad Agencije za promicanje izvoza i ulaganja? - Agencija za promicanje izvoza i ulaganja na papiru je postojala od 1996. godine, ali smo je doista ustrojili i ekipirali tek potkraj 2005. godine, a što sam sebi kao predsjednik Upravnog vijeća te agencije dao u zadatak. Danas je Agencija od velike pomoći mnogim potencijalnim ulagačima u Hrvatskoj i koordinira tridesetak hvalevrijednih potencijalnih greenfield investicija u Hrvatskoj. Unutar Agencije smo uspostavili smo Hrvatsko partnerstvo za promicanje ulaganja u kojem su stalni članovi predstavnici različitih ministarstva te predstavnici županija i regionalnih agencija. Oni se jednom mjesečno sastaju i na primjeru svakog pojedinog projekta raspravljaju i o administrativnim barijerama koje priječe brzu provedbu takvih projekata. Te administrativne nelogičnosti se rješavaju i barijere se otklanjaju. Slažem se da nam gospodarska diplomacija nije previše razvijena. Kao čovjek koji dolazi iz gospodarstva, iz tvrtke koja je više od 60 posto svojih ukupnih prihoda ostvarivala na inozemnim tržištima, moram reći da nam u našoj ekspanziji na druga tržišta gospodarska diplomacija nije pružala onu podršku koju smo očekivali. Stoga, u suradnji s ministricom vanjskih poslova i europskih integracija te ministrom gospodarstva, rada i poduzetništva tražimo najbolji model funkcioniranja i organizacije gospodarske diplomacije koja bi bili produžena ruka i servis hrvatskim poduzetnicima u inozemstvu. Vrijeme greenfield investicija je pred nama Na koji način privući ino-ulaganja u Hrvatsku? - Na žalost, od svih inozemnih ulaganja u Hrvatskoj, veliki postotak otpada na ulaganja u procesu akvizicija, a samo neznatni postotak na greenfield investicije. Veseli me činjenica da se to ipak u posljednje vrijeme mijenja, ali još uvijek nedovoljno brzo. Svakim danom i

svakim korakom kojim se Hrvatska približava Europskoj uniji, naše tržište postaje stabilnije i manje rizično te puno privlačnije i potencijalnim stranim ulagačima. Harmonizacija našeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije pomaže i dovodi nas u situaciju da

Proširenjem Cefte otvara nam se šire tržište koje će biti još liberalnije, a to je tržište zemalja s kojima većinom imamo trgovinski suﬁcit potencijalni strani ulagač u Hrvatskoj može poslovati i funkcionirati pod istim pravilima igre kao i u svojim domicilnim zemljama. To su najosnovniji preduvjeti za atraktivnost hrvatskog tržišta stranim ulagačima. Dodatno treba naglasiti da je Hrvatska danas u infrastrukturnom smislu u potpuno drugoj situaciji nego nekoliko godina unazad. Izgradnja autocesta također uvelike pridonosi atraktivnosti Hrvatske. Snažne vanjskopolitičke aktivnosti i hrvatski turizam, kao perjanica našeg gospodarstva, pomažu u kreiranju Hrvatske kao prepoznatljivog brenda, a što također daje rezultate i zbog toga danas možemo govoriti o povećanom interesu stranih ulagača za Hrvatsku.

Značaj 400 najvećih hrvatskih tvrtki za hrvatsko gospodarstvo rast će i dalje Modernizacija luka Rijeka i Ploče Hrvatsku će također učiniti još atraktivnijom te s pravom možemo očekivati da je vrijeme ispred nas, vrijeme intenzivnijih greenfield investicija u Hrvatskoj. I dalje poduzetnici upozoravaju na administrativne barijere u svakodnevnom poslovanju. Višekratno se najavljivalo donošenje cjelovitih mjera kojima bi se te barijere uklonile, ali one do danas nisu donesene. Gdje se zapelo s time? - Ne bih rekao da se zapelo, nego se na tome intenzivno radi. Mi možda griješimo i takve projekte dovoljno ne promoviramo. Projekt „Giljotina“ je jedan od njih, a kojeg koordinira Središnji državni ured za e-Hrvatsku i u kojem koristimo pomoć USAID-a i ostalih međunarodnih institucija. Prepoznavanje administrativnih barijera, pojednostavljivanje pravne regulative pridonijet će pojednostavljenju poslovanja u Hrvatskoj i to je jadan od naših najznačajnijih zadataka u nadolazećem razdoblju.

INTERVJU

047

NADAN VIDOŠEVIĆ, PREDSJEDNIK HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

Borba za konkurentnost nije politička fraza nego stil života cijelog društva Samostalna Hrvatska ne može se pohvaliti novim međunarodnim robnim markama. Robne marke koje i danas dominiraju, baštinjene su od prije i razvijane posljednjih 15 godina. Proces internacionalizacije robnih marki i povećanje njihovog broja znak je uspješnosti izvozne politike jedne zemlje, ali i znak uspješnosti ukupne ekonomske politike

Darko Buković / bukovic@privredni-vjesnik.hr S NADANOM VIDOŠEVIĆEM, PREDSJEDNIKOM Hrvatske gospodarske komore razgovarali smo o sve većem problemu nelikvidnosti koja koči investicije, razvitku infrastrukture, klasterizaciji, javno-privatnom partnerstvu... Gospodarstvenici temeljem konjunkturnog testa upozoravaju da imaju sve manje prostora

za investicijske aktivnosti zbog sve većih problema s neplaćanjima. Kakvo je Vaše mišljenje o tome? - Tu je riječ o dva problema. Jedno je pitanje ekonomske sposobnosti za investicijske aktivnosti, a drugo problem neplaćanja tj. nelikvidnosti. Ako ovdje zanemarimo sustavnu nelikvidnost koja je dominirala Hrvatskom dugi niz godina, i

Nezaposlenost bi se mogla smanjiti uz ekonomski rast zasnovan na izvozu

048

INTERVJU

baštinjene su od prije i razvijane posljednjih 15 godina. Proces internacionalizacije robnih marki i povećanje njihovog broja znak je uspješnosti izvozne politike jedne zemlje, ali mogu kazati i znak uspješnosti ukupne ekonomske politike. Kvaliteta i efikasnost društva u cjelini izražava se kroz konkurentan ili nekonkurentan proizvod. Zato borba za konkurentnost nije politička fraza nego stil života cijelog društva. U hrvatsku konkurentnost mora biti ugrađena odgovornost svih čimbenika političkog ali i općedruštvenog života na svim razinama od općine do centralne države, od pojedinca do društva u cjelini.

dalje ostaje otvoreno pitanje nelikvidnosti kao posljedice civilizacijske razine gospodarstvenika, pa i etičnosti u našem gospodarskom sustavu. To je jedan od razloga zašto je Komora pokrenula snažnu akciju vezanu uz potpisivanje Kodeksa etike u poslovanju. Nažalost, samo manji broj tvrtki taj je kodeks odmah

Privatizacija u Hrvatskoj nije imala alternative iz jednostavnog razloga što smo napustili jedan i odabrali novi ekonomski sustav u kojem dominira privatni kapital potpisao. Napominjem da Kodeks posebnu pozornost pridaje međusobnim odnosima poslovnih subjekata. Primjerice poštovanju ugovornih obveza, dobrih poslovnih običaja, da se neće služiti nekorektnim oblicima konkurentske utakmice ili ograničavanjem prodaje... Poruka nas gospodarstvenika jest da potpisom Kodeksa etike i mi i naši poslovni partneri potvrđujemo da poštujemo sve dobre poslovne običaje, a to je ono čemu svi u gospodarstvu, pa i društvu moramo težiti. Jedno od bitnih područja jest ulaganje u infrastrukturu koja mora imati važnu ulogu za razvoj gospodarstva. No, tu se još kaska posebice u pojedinim dijelovima zemlje. Kakva bi trebala biti strategija infrastrukturnog razvitka Hrvatske? - Hrvatska je godinama zaostajala u razvoju svih oblika infrastrukture. Naravno da je to predstavljalo objektivno limitirajući čimbenik razvoja u gospodarstvu. U nekim segmentima,

u vrlo kratkom roku ostvarili smo zapažene rezultate, prije svega u telekomunikacijama, cestovnoj infrastrukturi te sustavu slobodnih industrijskih i poduzetničkih zona. Naravno, nedostaju neki segmenti, prije svega modernizacija željeznice. U širem smislu riječi pred nama je i razvoj onih servisa koje ne možemo smatrati infrastrukturom u užem smislu, pa ipak su nezamjenjivi za razvoj gospodarstva, poput zemljišnih knjiga, katastra, povjerenja u kompetentan i pravedan pravosudni sustav, efikasnost administracije na svim razinama, prostorno planiranje... Sve je to dio ukupne društvene infrastrukture bez koje nema razvoja suvremenoga gospodarstva, a time i društva u cjelini. Najveći poticaj daljnjem razvoju društvene infrastrukture posljednjih godina dolazi iz političkih struktura koje su pokazale sposobnost kontinuiteta u provođenju projekata postižući iznenađujuće visok stupanj konsenzusa, pa i onda kada se prema retorici to ne bi dalo zaključiti. Klasterizacijom do konkuretnog nastupa na tržištima Uvijek se vraćamo pitanju izvoza kao pitanju svih pitanja. Neki trendovi pokazuju oporavak izvoza, ali i dalje pojedine grane nikako da svojim izvozom premaše uvoz. Što bi trebalo učiniti kako bi im se pomoglo? - Jednom sam, parafrazirajući latinsku rečenicu, kazao „živjeti se ne mora, izvoziti se mora“. Time sam želio reći da je uspješan samo onaj koji se potvrđuje na međunarodnom tržištu. Nažalost, samostalna Hrvatska ne može se pohvaliti novim međunarodnim robnim markama. Robne marke koje i danas dominiraju,

Je li rješenje u klasterizaciji i kakva je uloga HGK u ogrozdavanju poduzetnika? - Klasterizacija je nešto što danas spominjemo kao bitno određenje smjera razvitka malih i srednjih poduzetnika. Naši susjedi Talijani i Austrijanci upravo su putem klastera odnosno grozdova objedinili malo i srednje poduzetništvo i omogućili mu konkurentan nastup na domaćem i inozemnom tržištu. Ovdje važnu ulogu imaju strukovna udruženja, a među njima i ono najveće, Hrvatska gospodarska komora. Iako smo tek na početku, neki rezultati su vidljivi u području autodijelova, brodske opreme, drvoprerađivačke industrije... Ovdje je važno naglasiti ulogu države, ali ne kao kreatora grozdova nego kao onoga koji podupire grozd kad se on pojavi kao izraz želje pojedinih udruženih gospodarskih subjekata. Međunarodne inetegracije stavile su u prvi plan Ceftu, a potom i EU. Kakav je stav HGK o tome te što za gospodarstvo znači proširena Cefta. - Moram podsjetiti da je HGK bio među prvima koji je prepoznao i svojim ukupnim djelovanjem naglašavao važnost razvoja dobre i intenzivne gospodarske suradnje sa zemljama u regiji. Moram podsjetiti na statističke podatke koji govore bolje od bilo čega. U proteklih je pet godina robna razmjena sa zemljama regije povećana 300 posto, što je dovoljno snažan argument kako Hrvatska vrlo aktivno i konkretno sudjeluje u procesu regionalne

Bez razvitka ukupne društvene infrastrukture nema razvoja suvremenoga gospodarstva, a time i društva u cjelini ekonomske suradnje. Napominjem i da 20 posto ukupnog hrvatskog izvoza čini izvoz u ove zemlje. Stoga se gospodarstvenici udruženi u HGK i ja osobno zalažemo za svaki po-

INTERVJU

tez koji vodi pojednostavljenju i dinamiziranju trgovinske razmjene između zemalja u regiji. Proširenje Cefte i na druge zemlje u regiji pozitivan je korak u tom smjeru, ali samo ako nove članice zadovolje iste uvjete kao i Hrvatska. Tako je važno da se nove države obvežu na poštovanje temeljnih pravila WTO-a, a u pogledu konkretnih carinskih i drugih uvjeta razmjene, smatram da je i nadalje potrebno zadržati sve elemente iz zaključenih bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini između pojedinih zemalja. Ovi sporazumi su dugo i stručno usuglašavani uz sagledavanje konkretnih odnosa i interesa svake zemlje. Kako se ti uvjeti bitno razlikuju od zemlje do zemlje, naš je stav da bi određivanje drukčijih carinskih i drugih uvjeta razmjene moglo stvoriti bitne poremećaje pa i štetu za gospodarstva pojedinih zemalja. Bez obzira na sve potencijalne koristi od proširenja Cefte za hrvatsko gospodarstvo, koje će međutim ovisiti o sposobnosti pregovarača

Potpisom Kodeksa etike i mi i naši poslovni partneri potvrđujemo da poštujemo sve dobre poslovne običaje da vrlo složene gospodarske prilike na ovim prostorima cjelovito sagledaju i za njih osmisle odgovarajuća rješenja, naš primarni cilj ostaje usmjerenost na ubrzano integriranje sa zemljama EU kao našim glavnim vanjskotrgovinskim partnerom. Naš cilj je EU kao poticajni instrument razvoja hrvatskoga gospodarstva u smislu povećanja konkurentnosti te dostupnosti kapitala, što nije u suprotnosti s težnjom Hrvatske za očuvanje svoje regionalne pozicije pa i kroz Ceftu, ali naravno inzistirajući da Cefta bude korak dalje od postojećih bilateralnih sporazuma. Nismo prepoznati kao zemlja pogodna za greenfield investicije Brodogradnja koja je oduvijek bila strateška gospodarska grana jer veže na sebe brojne kooperante, sada posluje s ogromnim gubicima. Hoće li se Hrvatska odreći tog dijela kolača te mogu li im subvencije pomoći u njihovu oporavku ili će, nažalost, i ona morati staviti ključ u bravu? - Brodogradnja je jedan od dvaju globalnih hrvatskih proizvoda i kao takva potencijalno hrvatska prednost. Stvarnom prednošću može postati samo ako je hitno restrukturiramo. Njeno restrukturiranje ne smije biti samo financijsko, nego se prije svega brodogradnja mora osposobiti za proizvodnju složenih plovnih jedinica u koje će biti ugrađen vlastiti in-

049

ženjering, na koji će biti naslonjena hrvatska proizvodnja i uslužni sektor znatno više nego što je danas. Tu se može i mora potvrditi sustav klastera o kojim smo maloprije govorili. Brodogradnja kao posrednik između ukupnoga hrvatskoga gospodarstva i svjetskog tržišta ima pravi smisao, uostalom kao i turizam, ona je drugi hrvatski globalni proizvod. Što mislite o daljnjoj privatizaciji hrvatskih poduzeća te treba li ‘obiteljski nakit’ rasprodavati u bescjenje, u pravilu strancima? - Privatizacija u Hrvatskoj nije imala alternative iz jednostavnog razloga što smo napustili jedan i odabrali novi ekonomski sustav u kojem dominira privatni kapital. Možemo govoriti o više ili manje države u vlasničkoj strukturi, ali o etatiziranom gospodarstvu ne. Zašto je to važno? Naš, po meni relativno neuspio, privatizacijski proces, u značajnom dijelu društva manifestira se kroz traženje alternative. Nažalost, u ovom trenutku ona još nije realna. Ako gledate apsolutne brojeve, Hrvatska je prema stranim investicijama, pa i domaćima, među najuspješnijima u tranziciji. Govorim o investicijama u procesu privatizacije, ali nažalost gotovo bez iznimke to su bila preuzimanja postojećih gospodarskih subjekata, tj. njihovog tržišta uz potpuni izostanak tzv. greenfield investicija. Hrvatska jednostavno nije prepoznata kao zemlja u kojoj bi se takav tip investicija razvijao, a pogotovo ne kao odskočna daska za širu regionalnu ekspanziju pojedinih multinacionalnih kompanija. Tu se stvari neće bitno mijenjati bez promjene u općoj konkurentnosti zemlje (ovdje vrijedi sve što vrijedi za izvoz) i dokle god mi svoj ekonomski rast budemo zasnivali na domaćoj potražnji, a ne izvozu. Dakle, dokle god budemo zavisni od daljnjeg zaduživanja u inozemstvu, izravno ili neizravno, i privatizaciji kojoj je ponajprije fiskalna uloga pokrivanje proračunskog deficita, ne možemo očekivati ni zaokret u politici privatizacije. Kakvo je Vaše osobno stajalište o javno-privatnom partnerstvu? - Ako mislite o javno-privatnom partnerstvu na pojedinim projektima izgradnje infrastrukture u najširem smislu riječi (prometna, zdravstvena, obrazovna, komunalna...) onda je odgovor pozitivan, ali uz maksimalnu jasnoću kad su u pitanju pravila igre te kvalitetan društveni nadzor. U protivnom bismo iz traume privatizacije devedesetih godina i početka ovog desetljeća mogli ući u novo razdoblje društvene traume. Smatram da partnerstvo, javno i privatno, mora doživjeti najsuvremeniju afirmaciju u zajedničkoj borbi za prelazak na stabilan

dugoročni rast zasnovan na inozemnoj potražnji, dakle izvozu. Taj uspjeh značio bi da smo visokoorganizirano razvijeno društvo na razini najrazvijenijih država suvremenog svijeta. Stvarati uvjete za plasiranje kredita Treba li povećati broj kreditnih linija koje bi pridonijele poticanju razvitka malih i srednjih tvrtki i kako uopće poticati njihov razvoj? - Nažalost, ne kažem da je kapital jeftin, ali njegova dostupnost i cijena nisu glavna poluga uspjeha srednjeg i malog poduzetništva. O tome smo već govorili kod pitanja o klasterima. Država je ovdje važna kao podupiratelj svake inicijative koja pridonosi jačanju ovog

U proteklih je pet godina robna razmjena sa zemljama regije povećana 300 posto segmenta gospodarstva, ali prije svega kroz izgradnju same sebe kao prijatelja i partnera gospodarstva, a ne kao nekoga tko mu predstavlja teret. Hrvatska gospodarska komora i druge gospodarske udruge imaju ulogu organizirati svoje članice radi nastupa na domaćem, a sve više i na međunarodnom tržištu, stalno lobirati kod kreatora ekonomske politike radi postizanja što povoljnijih uvjeta poslovanja odnosno tranzicije svih segmenata društva radi podizanja njegove civilizacijske razine. Na taj način stvaramo zdrave uvjete i za plasiranje kreditnih linija. Kojima bi se mjerama mogla dodatno smanjiti nezaposlenost? - Uz ekonomski rast zasnovan na izvozu.

RANGIRANJA

10 najvećih u 12 rangiranja 1994.

1998.

2002.

INA

HEP

HPT

HEP

CROATIA LINE, RIJEKA

PLIVA, ZAGREB

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

KONZUM, ZAGREB

PLIVA, ZAGREB

PODRAVKA, KOPRIVNICA

BRODOSPLIT, SPLIT

PODRAVKA, KOPRIVNICA

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

BRODOSPLIT, SPLIT

VINDIJA, VARAŽDIN

VIPNET, ZAGREB

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

DIONA, ZAGREB

VINDIJA, VARAŽDIN

HRVATSKE CESTE, ZAGREB

PETROKEMIJA, KUTINA

TVORNICA DUHANA ROVINJ, ROVINJ

1995.

1999.

2003.

INA

HEP

HPT

HEP

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

PLIVA, ZAGREB

KONZUM, ZAGREB

PLIVA, ZAGREB

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

PODRAVKA, KOPRIVNICA

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

HT - MOBILNE KOMUNIKACIJE, ZAGREB

INA POLIMERI, ZAGREB

PODRAVKA, KOPRIVNICA

HEP - PROIZVODNJA, ZAGREB

TISAK, ZAGREB

LURA, ZAGREB

HEP - DISTRIBUCIJA, ZAGREB

CROATIA LINE, RIJEKA

HRVATSKA POŠTA, ZAGREB

PLIVA, ZAGREB

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

KONZUM, ZAGREB

VIPNET, ZAGREB

1996.

2000.

2004.

INA

HEP

HPT

HEP

KONZUM

PLIVA, ZAGREB

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

HRVATSKE ŽELJEZNICE

PODRAVKA, KOPRIVNICA

RONHILL, BURIĆI

HEP-DISTRIBUCIJA

INA-POLIMERI, ZAGREB

ULJANIK, PULA

T-MOBILE HRVATSKA

TISAK, ZAGREB

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

VIPNET

INA-PETROKEMIJA, KUTINA

VINDIJA, VARAŽDIN

PLIVA HRVATSKA

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

PODRAVKA, KOPRIVNICA

HEP-PROIZVODNJA

1997.

2001.

2005.

INA

HEP

HPT

KONZUM

PLIVA, ZAGREB

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

KONZUM, ZAGREB

HRVATSKE ŽELJEZNICE

PODRAVKA, KOPRIVNICA

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

T-MOBILE HRVATSKA

TISAK, ZAGREB

VINDIJA, VARAŽDIN

HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKIH SUSTAVA

ERICSSON NIKOLA TESLA, ZAGREB

P. Z. AUTO, VELIKA GORICA

VIPNET

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

PLIVA HRVATSKA

CROATIA LINE, RIJEKA

VIPNET, ZAGREB

HEP-PROIZVODNJA

Izvor: Fina

NAZIVRANGIRANJA POGLAVLJA

051

KONSOLIDIRANI PODACI ZA 2005.

Neki rezultati grupa-koncerna

INA

( iznos u tisućama kn)

15.989

broj zaposlenih

19.200.000

prihodi

895.000

dobit nakon oporezivanja

AGROKOR broj zaposlenih prihodi dobit nakon oporezivanja

vrijednost imovine

19.000.000

vrijednost imovine

kapital i rezerve

10.734.000

kapital i rezerve

broj društava - podružnica

HEP

( iznosi u tisućama kn)

14.792

broj zaposlenih

9.653.300

prihodi

441.300

dobit nakon oporezivanja

broj društava - podružnica

HT broj zaposlenih

( iznosi u tisućama kn)

19.272 12.975.775 754.515 11.583.058 3.409.988 31

( iznosi u tisućama kn)

7.738

PODRAVKA broj zaposlenih

prihodi

9.041.000

prihodi

dobit nakon oporezivanja

1.929.000

dobit nakon oporezivanja

( iznosi u tisućama kn)

7.181 3.441.378 62.626

vrijednost imovine

28.087.200

vrijednost imovine

15.494.000

vrijednost imovine

3.412.827

kapital i rezerve

17.819.900

kapital i rezerve

12.869.000

kapital i rezerve

1.921.159

broj društava - podružnica

ADRIS GRUPA

( iznosi u tisućama kn )

broj zaposlenih

broj društava - podružnica

KONČAR broj zaposlenih

2.741.845

prihodi

476.193

dobit nakon oporezivanja

prihodi dobit nakon oporezivanja

( iznosi u tisućama kn)

4.062 2.031.019 26.883

broj društava - podružnica

ERICSSON broj zaposlenih prihodi dobit nakon oporezivanja

( iznosi u tisućama kn )

1.281 1.808.952 235.688

vrijednost imovine

5.570.502

vrijednost imovine

2.438.670

vrijednost imovine

1.901.768

kapital i rezerve

4.428.710

kapital i rezerve

1.040.558

kapital i rezerve

1.490.560

broj društava - podružnica

NEXE GRUPA

( iznosi u tisućama kn)

broj zaposlenih

3.012

prihodi dobit nakon oporezivanja vrijednost imovine kapital i rezerve broj društava - podružnica *21 TVRTKA U KONSOLIDACIJI (14 RH, 3 SiCG, 4 BiH)

1.221.957 103.152 1.854.785 640.128 21*

broj društava - podružnica

ATLANTIC GRUPA broj zaposlenih prihodi dobit nakon oporezivanja

( iznosi u tisućama kn)

1.200 1.107.191 22.618

broj društava - podružnica

ĐURO ĐAKOVIĆ broj zaposlenih prihodi

( iznosi u tisućama kn)

2.099 568.355

dobit nakon oporezivanja

vrijednost imovine

719.931

vrijednost imovine

718.657

kapital i rezerve

185.058

kapital i rezerve

348.131

broj društava - podružnica

9 Izvor: Fina

052

RANG-LJESTVICA

Rang-ljestvica 400 najvećih

RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2005.

2004.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

INA - INDUSTRIJA NAFTE d.d.

ZAGREB

AVENIJA VEĆESLAVA HOLJEVCA 10

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 37

KONZUM d.d.

ZAGREB

M. ČAVIĆA 1A

10.057 413 8.412

HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d.

ZAGREB

SAVSKA CESTA 32

6.735

HRVATSKE ŽELJEZNICE

ZAGREB

MIHANOVIĆEVA 12

14.687

T- MOBILE HRVATSKA d.o.o.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 23

987

HEP- OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA d.o.o.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 37

9.875

VIPNET*

ZAGREB

VRTNI PUT 1

1,104

PLIVA HRVATSKA d.o.o.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 49

1.990

HEP-PROIZVODNJA d.o.o.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 37

2.367

VINDIJA d.d. VARAŽDIN

VARAŽDIN

MEĐIMURSKA 6

HRVATSKE ŠUME d.o.o.

ZAGREB

LJUDEVITA FARKAŠA VUKOTINOVIĆA 2

9.788

GETRO d.d.

SESVETE

LJUDEVITA POSAVSKOG 5

1.556

LURA d.d.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 271

1.844

OMV HRVATSKA d.o.o.

ZAGREB

HORVATOVA 35B

HYPO LEASING KROATIEN d.o.o.

ZAGREB

KORANSKA 16

BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE d.o.o.

SPLIT

PUT SUPAVLA 19

TDR d.o.o.

ROVINJ

OBALA VLADIMIRA NAZORA 1

MEDIKA d.d.

ZAGREB

CAPRAŠKA 1

ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. ZAGREB

ZAGREB

KRAPINSKA 45

884

51 145 3.769 795 387 1.269

PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA d.d.

KOPRIVNICA

A. STARČEVIĆA 32

4.005

TISAK TRGOVAČKO d.d.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 2

2.800

METRO CASH & CARRY d.o.o.

ZAGREB

JANKOMIR 31

1.305

PETROKEMIJA d.d.

KUTINA

ALEJA VUKOVAR 4

2.695

SIEMENS d.d.

ZAGREB

HEINZELOVA 70A

1.248

BILLA d.o.o.

ZAGREB

JADRANSKA AVENIJA 2

RENAULT NISSAN HRVATSKA

ZAGREB

KRAPINSKA 45

ULJANIK BRODOGRADILIŠTE d.d.

PULA

FLACIUSOVA 1

2.042

HP - HRVATSKA POŠTA d.d.

ZAGREB

JURIŠIĆEVA 13

11.280

VIADUKT d.d.

ZAGREB

KRANJČEVIČEVA 2

1.870

CROATIA AIRLINES d.d.

ZAGREB

SAVSKA 41

1.043

154

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA

ZAGREB

PRISAVLJE 3

3.593

3.MAJ BRODOGRADILIŠTE d.d.

RIJEKA

LIBURNIJSKA 3

2.532

BRODOMERKUR d.d.

SPLIT

POLJIČKA CESTA 35

DIOKI d.d.

ZAGREB

ŽITNJAK B.B.

DALEKOVOD d.d.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 37

TANKERSKA PLOVIDBA d.d.

ZADAR

BOŽIDARA PETRANOVIĆA 4

KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d.

SPLIT

SVAČIĆEVA 4

2.386

CROSCO,NAFTNI SERVISI d.o.o.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 18

2.278

Izvor: Fina

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

*podaci koje je dostavila tvrtka

982 82

772 548 1.464 221

053

RANG-LJESTVICA

svote: u kn POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U % UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDJEL DOBITI U UKUPNOM PRIHODU

DOBIT U ODNOSU NA IMOVINU

20.050.286.405

5.748.814.929

892.061.678

18.737.401.080

10.737.008.309

4,45

4,76

9.393.082.901

941.178.332

343.431.504

24.037.067.242

18.085.003.696

3,66

1,43

8.515.429.888

42.556.054

122

129.357.757

3.918.961.400

561.288.248

1,52

3,30

7.070.128.916

408.956.714

1.720.187.913

13.750.536.327

11.705.844.460

24,33

12,51

3.895.014.438

604.108.658

50.215.235

12.315.099.338

4.137.648.512

1,29

0,41

3.893.259.741

479.096.755

1.022.234.569

3.399.321.295

2.579.141.833

26,26

30,07

3.674.728.693

12.260.248.760

2,94

0,88

3,124,436,000

108.085.069

530,563,000

3.100.693.499

2.034.240.164

356.237.480

4.033.958.531

3.514.325.070

11,49

8,83

2.732.600.291

32.191.999

8.122.930.507

1,18

0,40

2.223.917.455

77.942.748

52.503.588

1.431.833.573

502.219.917

2,36

3,67

2.112.320.189

122.277.709

23.332.959

1.868.133.328

1.302.490.977

1,10

1,25

2.080.260.479

148.780

280

5.145.654

216

958.504.354

169.528.158

124

0,25

0,54

2.063.950.219

181.045.729

154.493.737

1.260.299.458

610.143.904

7,49

12,26

2.028.077.014

71.386.360

104

9.038.516

177

806.347.935

612.193.762

0,45

1,12

2.000.296.347

402.250

260

77.732.017

6.822.566.636

93.207.337

184

3,89

1,14

1.994.689.063

1.076.391.964

1.808.461.299

0,00

1.944.875.008

670.680.108

558.778.293

1.971.476.255

1.062.801.740

28,73

28,34

1.891.747.765

8.268.650

191

10.617.590

160

1.232.412.821

274.707.071

0,56

0,86

1.808.951.760

1.148.568.211

235.688.265

1.901.768.144

1.490.559.840

13,03

12,39

1.799.633.636

562.117.794

13.562.263

139

2.572.505.783

1.731.140.801

0,75

0,53

1.791.108.248

727.282

249

28.253.344

460.588.615

143

113.861.968

165

1,58

6,13

1.742.478.314

42.661.721

884.860.293

507.372.660

2,45

4,82

1.645.204.902

907.172.733

1.519.688.883

776.038.042

0,00

1.562.618.723

279.322.301

85.968.908

671.306.886

113

193.272.674

116

5,50

12,81

1.555.036.943

33.412.958

407.837.708

161

156.249.842

130

2,15

8,19

1.516.761.857

313.018.095

24.700.834

271.142.429

200

25.229.793

305

1,63

9,11

1.492.334.697

1.269.739.517

1.301.770.464

211.974.974

112

0,00

1.472.341.540

20.961.811

157

6.147.492

204

1.268.771.053

955.083.250

0,42

0,48

1.467.765.253

2.137.999

284

652.535.253

115

174.244.098

120

0,15

0,33

1.465.003.088

844.104.738

2.148.053.914

755.767.698

0,00

1.419.714.910

6.075.252

204

2.826.523

272

1.134.002.622

446.298.652

0,20

0,25

1.393.513.744

878.937.131

897.002.574

0,00

1.387.093.089

62.254.528

108

5.818.168

208

736.807.802

103

227.821.881

105

0,42

0,79

1.372.313.687

1.194.259.817

3.958.930

244

1.462.632.490

1.022.801.746

0,29

0,27

1.304.463.727

249.624.652

72.390.802

1.025.144.902

429.636.340

5,55

7,06

1.283.334.647

980.534.352

419.096.800

2.793.678.065

1.498.781.970

32,66

15,00

1.275.476.917

1.747.289

232

16.824.824

123

1.184.928.820

73.187.175

208

1,32

1,42

1.243.118.298

662.412.008

122.107.403

1.411.946.772

661.531.006

9,82

8,65

054

RANG-LJESTVICA

RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2005.

2004.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

MERCATOR-H, d.o.o. VELIKA GORICA

VELIKA GORICA

HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE 1

EURO PETROL d.o.o.

RIJEKA

MARTINKOVAC 143B

242

167

PYHRN MOTORWAY GMBH

ZAGREB

MEDVEDGRADSKA 49

KTC d.o.o.

KRIŽEVCI

NIKOLE TESLE 18

802

PEVEC d.o.o.

BJELOVAR

TRG STJEPANA RADIĆA 26

731

AGROKOR-TRGOVINA d.d.

ZAGREB

TRG DRAŽENA PETROVIĆA 3

MEDICAL INTERTRADE d.o.o.

SVETA NEDELJA

DR. FRANJE TUĐMANA 3

216

PIK VRBOVEC-MESNA INDUSTRIJA, d.d.

VRBOVEC

ZAGREBAČKA 148

M SAN GRUPA d.o.o.

ZAGREB

BUZINSKI PRILAZ 10

ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.

DUBROVNIK

OD SVETOG MIHAJLA 1

BOXMARK LEATHER d.o.o.

TRNOVEC

GOSPODARSKA 12

BENETTON CROATIA d.o.o.

OSIJEK

VUKOVARSKA 219

212

OKTAL PHARMA d.o.o.

ZAGREB

UTINJSKA 40

204

KOKA d.d. VARAŽDIN

VARAŽDIN

JALKOVEČKA BB

1.659

HTVATSKE AUTOCESTE d.o.o.

ZAGREB

ŠIROLINA 4

2.327

PEVEC ZAGREB d.o.o.

ZAGREB

VELIMIRA ŠKORPIKA 26

KERUM d.o.o.

SPLIT

ZRINJSKO-FRANKOPANSKA 68

926

TIFON d.o.o.

ZAGREB

MARTIĆEVA 65

335

FINANCIJSKA AGENCIJA

ZAGREB

KOTURAŠKA 43

4.918

311

INA-OSIJEK PETROL d.d.

OSIJEK

GUNDULIĆEVA 5

STRABAG d.o.o., ZAGREB

ZAGREB

ULICA KNEZA BRANIMIRA 29

388 1.388

1.532

32 273 1.384 162 74 1.019

455

TEHNIKA d.d.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 274

ŽITO d.o.o.

OSIJEK

ĐAKOVŠTINA 3

397

PLODINE d.o.o.

RIJEKA

RUŽIĆEVA 29

735

ZAGREBAČKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ d.o.o.

ZAGREB

OZALJSKA 105

DALMACIJACEMENT d.d.

KAŠTEL SUĆURAC

CESTA DOKTORA FRANJE TUĐMANA BB

771

GRADSKA PLINARA ZAGREB d.o.o.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA BR.1

565

RAIFFEISEN LEASING d.o.o.

ZAGREB

FROUDEOVA 11A

COCA-COLA BEVERAGES HRVATSKA d.d.

ZAGREB

MILANA SACHSA

796

KRAŠ,PREHRAMBENA INDUSTRIJA d.d.

ZAGREB

RAVNICE 48

ATLANTIC TRADE d.o.o.

ZAGREB

RAKITNICA BB

ORBICO d.o.o.

ZAGREB

KOTURAŠKA 69

180

TLM - TVP d.o.o.

ŠIBENIK

NARODNOG PREPORODA 12

705

139

BELJE d.d.

DARDA

SVETOG IVANA KRSTITELJA 1 A

ZVIJEZDA d.d.

ZAGREB

MARIJANA ČAVIĆA 1

113

TVORNICA LAKIH METALA d.d.

ŠIBENIK

NARODNOG PREPORODA 12

STSI-INTEGRIRANI TEHNIČKI SERVISI d.o.o.

ZAGREB

LOVINČIĆEVA BB

EUROLINE DOO

ZAGREB

KOVINSKA 5

197

DM-DROGERIE MARKT d.o.o.

ZAGREB

KOVINSKA 5A

464

ZAGREBAČKA PIVOVARA d.d.

ZAGREB

ILICA 224

JAMNICA d.d.

ZAGREB

GETALDIĆEVA 3

4.275

1.815 490

2.083 686 648 1.369

509 1.087

REGINTER d.o.o.

ZAGREB

NOVAKOVA 30

VB LEASING d.o.o.

ZAGREB

ŽITNJAK B.B.

LEDO d.d.

ZAGREB

MARIJANA ČAVIĆA 9

BELIŠĆE d.d.

BELIŠĆE

TRG ANTE STARČEVIĆA 1

102

ERA TORNADO d.o.o.

ZAGREB

ZAGREBAČKA 51

ERSTE & STEIERMAERKISCHE S-LEASING d.o.o.

ZAGREB

ZELINSKA 3

103

AGROKOR d.d.

ZAGREB

TRG DRAŽENA PETROVIĆA 3

JADROLINIJA

RIJEKA

RIVA 16

CITROEN HRVATSKA

ZAGREB

TURININA 5

HIDROELEKTA NISKOGRADNJA d.d.

ZAGREB

ZELENI TRG 6A

STUDENAC d.o.o.

DUĆE

ČETVRT RIBNJAK 17.

126

TE PLOMIN d.o.o.

PLOMIN

PLOMIN LUKA BB

AUTOZUBAK DOO

VELIKA GORICA

ZAGREBAČKA BB

358

PEUGEOT HRVATSKA d.o.o.

ZAGREB

BANI 75

122

PETROL TRGOVINA d.o.o.

ZAGREB

OREŠKOVIĆEVA 3D

TOMMY d.o.o.

SPLIT

NINSKA 38

100

130

BRODOTROGIR d.d.

TROGIR

PUT BRODOGRADITELJA 16

Izvor: Fina

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

810 1.638 722 57 237 2.234 51 1.935 839

854 1.391

055

RANG-LJESTVICA

svote: u kn POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U % UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDJEL DOBITI U UKUPNOM PRIHODU

DOBIT U ODNOSU NA IMOVINU

1.235.736.414

5.667.846

207

2.072.418.486

1.151.055.511

0,00

1.226.986.722

267.358

269

4.689.185

227

263.575.621

207

22.989.468

312

0,38

1,78

1.199.186.084

102.104.199

618.406.096

120

107.105.281

168

8,51

16,51

1.177.159.226

398.537

261

17.594.558

119

398.432.890

164

132.779.050

147

1,49

4,42

1.175.545.527

618.038

253

97.139.442

795.052.175

265.380.094

8,26

12,22 0,12

1.172.668.071

40.410.945

129

857.497

312

745.894.447

101

12.184.068

338

0,07

1.142.791.572

1.598.114

235

34.408.001

689.255.773

112

62.035.757

223

3,01

4,99

1.128.191.705

272.496

267

407.041.890

621.299.960

118

223.484.328

106

36,08

65,51

1.102.753.959

249.428.548

39.262.448

704.653.774

110

327.702.921

3,56

5,57

1.097.235.678

725.498.369

447.475.314

1.040.914.388

837.323.210

40,78

42,99

1.089.104.615

1.028.458.845

57.748.652

513.006.729

137

88.305.648

192

5,30

11,26

1.086.279.284

1.066.632.823

104.380.205

410.340.496

158

191.761.539

117

9,61

25,44

1.077.844.807

20.590.505

158

10.511.829

161

590.199.842

125

98.641.410

175

0,98

1,78

1.076.624.261

114.830.505

27.780.505

879.614.566

411.180.457

2,58

3,16

1.059.088.056

35.853.062.413

23.317.189.210

0,00

1.057.817.363

1.155.114

240

88.406.665

723.750.465

106

216.573.609

109

8,36

12,22

1.054.960.597

22.634.068

619.048.574

119

55.385.932

233

2,15

3,66

1.052.961.429

60.438.234

111

3.493.389

255

568.850.755

128

72.194.470

209

0,33

0,61

1.001.792.308

152.220

279

54.608.625

1.828.790.979

1.610.295.748

5,45

2,99

997.853.698

7.405.897

189

168.681.247

261

25.747.898

302

0,74

4,39 10,97

996.530.990

55.964.147

510.278.604

138

118.185.891

160

5,62

993.548.645

16.336.244

167

43.006.412

815.980.328

268.660.818

4,33

5,27

982.951.818

61.777.865

109

42.989.659

1.006.053.299

456.385.955

4,37

4,27

962.294.942

50.000

288

6.526.794

200

832.972.114

189.771.024

118

0,68

0,78

913.574.603

565.076

329

1.696.154.741

153.145.861

134

0,06

0,03

910.866.333

315.324.294

50.777.811

1.893.145.533

1.671.368.964

5,57

2,68

899.500.475

19.484.851

107

1.502.563.659

357.518.745

2,17

1,30

889.283.084

34.934.477

1.427.420.544

94.437.283

181

3,93

2,45

863.012.234

35.465.585

135

52.395.226

617.572.570

121

534.308.376

6,07

8,48

845.156.500

231.145.518

38.967.289

1.097.749.315

674.982.881

4,61

3,55

840.132.158

1.723.226

233

9.060.645

176

303.254.818

186

55.710.870

231

1,08

2,99 7,67

837.412.003

707.523

252

17.805.472

117

232.076.687

224

33.251.572

278

2,13

833.168.687

650.822.707

615.517.613

123

269.620.192

0,00

823.345.706

3.856.815

214

100.483.716

1.298.419.043

1.054.669.027

12,20

7,74

819.693.216

124.747.841

15.793.154

127

975.241.842

793.759.070

1,93

1,62

819.083.515

4.086.879

213

1.168.319.375

123.934.988

152

0,00

814.488.716

7.143.270

195

14.912.915

131

650.603.137

116

237.957.787

101

1,83

2,29

811.454.506

6.144.965

203

10.249.724

166

271.071.937

201

66.546.599

217

1,26

3,78

800.804.788

84.564.020

187.793.238

243

89.397.020

190

10,56

45,03

798.725.559

12.338.234

175

172.785.589

593.750.393

124

371.000.897

21,63

29,10

793.553.452

96.876.655

41.896.338

802.063.464

479.950.643

5,28

5,22

770.964.559

81.190.905

26.795.410

396

17.329.243

324

10,53

303,00 0,26

770.020.438

25.024

295

3.257.202

262

1.236.448.966

67.017.024

216

0,42

767.329.398

87.333.506

34.525.527

716.202.937

107

369.320.619

4,50

4,82

761.847.118

375.657.928

4.654.609

228

1.120.582.779

497.603.890

0,61

0,42

758.772.163

895.923

244

288.110.145

191

43.757.642

251

0,00

758.581.172

2.591.292

225

14.393.330

135

1.646.258.853

157.957.420

128

1,90

0,87 4,88

752.629.170

5.164.574

209

233.745.487

4.793.203.703

929.737.955

31,06

752.411.949

123.770.853

2.593.621

277

964.919.231

544.181.183

0,34

0,27

746.515.399

165.448

278

8.667.494

179

281.014.681

195

39.999.673

264

1,16

3,08

743.093.814

2.803.739

273

516.016.072

136

95.676.438

179

0,38

0,54

726.950.658

25.239.693

173.440.158

254

29.026.302

294

3,47

14,55 1,81

708.885.140

27.879.046

1.537.228.059

332.717.158

3,93

698.803.091

6.656.904

198

442.488.154

146

321.297.210

0,95

1,50

692.964.340

1.147.299

241

10.930.486

155

153.074.663

271

42.681.401

254

1,58

7,14

681.754.793

75.549.514

4.421.249

237

356.307.160

171

245.105.712

0,65

1,24

680.529.545

409.220

259

17.889.479

113

322.991.711

177

32.752.706

280

2,63

5,54

680.240.336

385.835.020

501.818.294

140

0,00

056

RANG-LJESTVICA

RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2005.

2004.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

101

BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA d.d.

KOPRIVNICA

ULICA DANICA 5

781

102

GORENJE ZAGREB d.o.o.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 26/4

153

103

118

104

CROBENZ d.d.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 228

HEP OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA d.o.o.

ZAGREB

KUPSKA 4

99 1.198

105

PLIVA FARMACEUTIKA d.d.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 49

106

VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA d.d.

HUM NA SUTLI

HUM NA SUTLI 203

655

107

100

HIPERMARKETI COOP d.o.o.

ZAGREB

ŠKORPIKOVA 34/2

647

108

TEKSTILPROMET d.d.

ZAGREB

KNEZA LJUDEVITA POSAVSKOG 31

495

109

104

PROCTER & GAMBLE d.o.o.

ZAGREB

BANI 75

110

138

PBZ-LEASING d.o.o.

ZAGREB

SAVSKA CESTA 28

111

EUROPAPRESS HOLDING d.o.o.

ZAGREB

KORANSKA 2

195

112

117

AD PLASTIK d.d.

SOLIN

MATOŠEVA 8

1.245

113

123

MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC d.o.o.

VRGORAC

TEŽAČKA BB

313

114

108

ELEKTROPROMET d.d.

ZAGREB

AVENIJA DUBROVNIK 6

324

115

107

FRANCK d.d.

ZAGREB

VODOVODNA 20

519

116

172

OSIJEK-KOTEKS d.d.

OSIJEK

TRG A.STARČEVIĆA 7/II

620

117

101

FLIBA d.o.o.

DONJI STUPNIK

GOSPODARSKA 5

489

118

137

DINOVA

ZAGREB

DONJE SVETICE 127

986

119

106

HEP-TOPLINARSTVO d.o.o.

ZAGREB

MIŠEVEČKA 15A

370

120

MAGMA d.d.

ZAGREB

BAŠTIJANOVA 52 A

894

121

P.Z.AUTO d.o.o.

VELIKA GORICA

ZAGREBAČKA BB

121

122

114 PROPLIN d.o.o.

ZAGREB

SAVSKA 41/2

389 630

35 38

123

124

133

125

115

NARODNE NOVINE

ZAGREB

IVANA ŠIBLA 1

126

189

GIP PIONIR d.o.o. ZAGREB

ZAGREB

ZAGREBAČKA CESTA 145B

127

131

PRESOFLEX d.o.o.

POŽEGA

OSJEČKA 19

487

128

INDUSTROGRADNJA d.d.

ZAGREB

SAVSKA 66

220

129

232

VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d.

VIROVITICA

MATIJE GUPCA 248

352

130

144

ZAGORJE-TEHNOBETON d.d.

VARAŽDIN

P. MIŠKINE 49

847

131

121

ROTO-PROMET d.o.o.

ZAGREB

SAMOBORSKA C.102

265

132

110

ELEKTROMATERIJAL d.d.

RIJEKA

CAMBIEREIVA 13

353

133

163

MERKUR-INTERNATIONAL d.o.o.

SESVETE

KELEKOVA ULICA 180A

375

134

109

NAŠICECEMENT d.d.

ZOLJAN

ZOLJAN, TAJNOVAC 1

335

135

127

ELEKTRO-KONTAKT d.d.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA B.B.

1.333

136

135

CESTA-VARAŽDIN d.d.

VARAŽDIN

MEĐIMURSKA 26

693

137

334

138

153

SAPONIA KEMIJSKA, PREHRAMBENA I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA d.d.

OSIJEK

MATIJE GUPCA 2

823

139

173

AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB d.d.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 54

535

140

164

RADIN-GRAFIKA d.o.o.

ZAGREB

ZAGREBAČKA 194

141

150

INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE, d.d.

ZAGREB

RAKUŠINA 1

832

142

111

IREDAL d.o.o.

SPLIT

KOPILICA 5

143

136

DAIMLERCHRYSLER LEASING HRVATSKA d.o.o.

ZAGREB

KOVINSKA 5

144

159

KONČAR - KET, d.d.

ZAGREB

FALLEROVO ŠETALIŠTE 22

27 183

145

134

VARTEKS D. D.

VARAŽDIN

ZAGREBAČKA ULICA 94

146

142

TOYOTA CROATIA d.o.o.

ZAGREB-SLOBOŠTINA

BANI 75A

147

132

HOLCIM (HRVATSKA) d.o.o.

KOROMAČNO

KOROMAČNO BB

148

251

A.B. PETROL PROMET d.o.o.

SOP

SELSKA 19

149

141

PBZ AMERICAN EXPRESS d.o.o.

ZAGREB

LASTOVSKA 23

269 462

3.381 15 240 49

150

208

SLADORANA d.d.

ŽUPANJA

NASELJE ŠEĆERANA 63

151

148

BILJEMERKANT d.o.o.

OSIJEK

KNEZA TRPIMIRA 12

856

152

140

ELKA KABELI d.o.o.

ZAGREB

KOLEDOVČINA 1

499 380

153

217

ISTRAVINO d.d.

RIJEKA

TOME STRIŽIĆA 8

154

146

PORSCHE LEASING d.o.o.

ZAGREB

VELIMIRA ŠKORPIKA 21

155

151

RECRO d.d.

ZAGREB

AV. V. HOLJEVCA 40

156

180

NECKERMANN d.o.o.

VARAŽDIN

VILKA NOVAKA 50/2

282

157

195

KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI d.o.o.

ZAGREB

JOSIPA MOKROVIĆA 6

343

158

292

PIK VRBOVEC - GOVEDARSKA FARMA d.o.o.

POLJANSKI LUG

ZAGREBAČKA 148

159

152

HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE d.o.o.

VELIKA GORICA

PLESO BB

706

160

147

PLINACRO d.o.o.

ZAGREB

SAVSKA C.88.A

206

Izvor: Fina

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

057

RANG-LJESTVICA

svote: u kn POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U % UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDJEL DOBITI U UKUPNOM PRIHODU

DOBIT U ODNOSU NA IMOVINU

669.594.029

123.830.430

51.659.611

799.566.054

332.024.847

7,72

653.508.226

36.599.223

134

1.781.192

292

455.532.024

145

91.044.866

188

0,27

0,39

642.375.984

1.080.554

302

117.904.486

301

22.229.654

316

0,17

0,92 0,05

6,46

639.922.632

1.867.192

290

3.677.322.835

5.101.671

358

0,29

627.693.172

226.984.145

24.691.694

9.759.889.934

8.286.893.062

3,93

0,25

620.887.987

366.461.848

70.923.064

630.005.368

117

410.032.242

11,42

11,26 0,00

617.757.733

731.133.285

105

142.654.565

141

0,00

604.241.750

16.821.946

166

3.502.253

253

616.182.552

122

254.373.882

0,58

0,57

593.570.331

17.147.385

121

96.566.949

328

27.651.908

297

2,89

17,76

585.977.877

3.539.016

215

4.625.832

229

855.757.991

42.425.555

256

0,79

0,54

574.593.451

27.883.516

144

1.299.005

299

472.917.844

142

154.537.928

132

0,23

0,27

568.877.780

454.760.682

14.196.238

137

764.350.937

339.522.815

2,50

1,86

566.605.240

3.046.710

221

37.249.006

325.281.962

176

172.707.899

121

6,57

11,45

542.236.419

35.628

290

380.728.452

167

93.807.870

183

0,00

538.577.649

54.264.618

115

76.899.510

799.772.752

690.005.881

14,28

9,62

534.022.841

5.371.473

212

409.398.950

160

68.534.795

214

1,01

1,31

532.286.834

2.257.945

230

522.883.444

134

117.745.579

161

0,00

527.935.848

295.315.431

190

122.246.696

156

0,00

527.602.755

767.703.810

0,00

527.201.464

24.453.606

150

18.757.172

109

284.299.678

192

68.902.205

213

3,56

6,60

525.556.072

1.323.144

238

21.356.505

100

521.564.942

135

157.732.579

129

4,06

4,09

521.762.629

9.267.817

186

11.045.237

154

416.823.339

154

181.423.297

119

2,12

2,65 4,29

512.415.957

240.673

271

17.882.879

114

416.770.068

155

317.758.522

3,49

508.285.815

7.114.023

193

172.741.059

257

30.505.295

289

1,40

4,12

505.589.837

28.659

293

4.207.090

240

251.466.217

217

92.510.783

186

0,83

1,67

504.397.065

6.527.220

198

744.469.204

102

293.722.815

0,00

503.711.454

211.568.399

73.567.608

477.184.970

141

205.365.048

114

14,61

15,42

498.769.746

475.272

257

11.544.376

150

341.105.013

174

74.116.226

207

2,31

3,38

498.019.852

286.922

266

5.115.689

217

266.976.876

204

23.546.513

308

1,03

1,92

493.840.762

2.282.944

229

3.130.896

264

276.659.131

196

59.295.547

227

0,63

1,13

492.992.983

10.234.769

182

354.344

336

384.564.586

166

54.719.620

235

0,07

0,09 8,45

488.266.727

43.639.913

121

105.015.260

1.242.593.601

632.492.001

21,51

482.256.870

362.804.239

8.965.458

178

399.888.674

163

336.289.049

1,86

2,24

482.106.924

18.242.759

162

4.852.219

223

320.981.313

179

70.879.679

211

1,01

1,51

468.227.149

172.228.271

38.708.571

458.870.240

144

304.726.721

8,27

8,44

466.634.430

44.066.458

5.093.487.732

2.085.895.599

9,44

0,87

465.177.735

114.155.609

11.792.046

148

157.702.977

268

42.823.208

253

2,54

7,48

462.737.719

33.932.771

138

38.754.350

696.603.820

111

261.049.928

8,38

5,56

458.737.841

743.126

248

991.222

305

49.156.959

384

1.727.044

373

0,22

2,02

452.122.485

12.162.599

146

839.555.813

53.074.256

236

2,69

1,45

448.359.850

38.756.884

132

3.907.391

245

419.272.422

153

23.059.567

310

0,87

0,93

446.331.685

185.529.267

715.274.836

108

286.484.309

0,00

445.303.524

4.954.168

210

4.562.831

230

56.233.636

379

11.540.802

341

1,02

8,11

441.676.713

58.225.879

114

26.125.357

867.770.862

275.510.935

5,92

3,01

440.843.266

891.179

311

72.558.636

363

3.555.809

369

0,20

1,23

437.000.231

14.139.777

172

93.740.445

1.391.068.701

267.933.929

21,45

6,74

436.688.254

345.438.558

6.880.597

196

540.124.172

132

240.609.867

100

1,58

1,27

436.659.081

2.005.833

231

3.696.532

250

258.190.215

210

76.722.554

200

0,85

1,43

435.823.948

193.729.510

436.515.661

147

212.413.018

111

0,00

431.781.875

174.089.282

7.102.574

194

296.227.390

188

74.911.223

206

1,65

2,40

431.269.400

196.022

277

585.901

327

1.198.904.608

29.407.237

292

0,14

0,05

430.421.431

42.327.574

123

10.426.438

162

220.614.056

229

47.856.325

241

2,42

4,73

427.139.012

271.570.887

12.381.184

145

109.467.023

315

29.544.966

291

2,90

11,31

419.086.250

395.494.206

25.462.468

305.774.995

185

154.759.178

131

6,08

8,33

415.237.881

25.998.331

149

91.393.729

336

0,00

411.285.137

392.940.807

1.624.390

295

751.770.796

395.774.015

0,40

0,22

408.840.015

192.375.800

1.844.093.140

1.646.754.131

47,05

10,43

058

RANG-LJESTVICA

RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2005.

2004.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

161

179

ALUFLEXPACK d.o.o.

MURVICA

MURVICA BB

398

162

155

ZAGREBAČKE CESTE d.o.o.

ZAGREB

DONJE SVETICE 48

705

163

187

HVB LEASING CROATIA d.o.o.

ZAGREB

VODNIKOVA 13

164

149

VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o.

ZAGREB

FOLNEGOVIĆEVA 1

1.371

165

125

TŽV GREDELJ d.o.o.

ZAGREB

TRNJANSKA CESTA 1

1.681

166

112

AUTOCOMMERCE d.o.o.

ZAGREB

JABLANSKA 80

167

157

GRAMAT d.d.

ZAGREB

METALČEVA 15

284

168

145

TOMIĆ & CO. d.o.o.

ZAGREB

FOLNEGOVIĆEVA 12

105

169

170

141

HRVATSKA LUTRIJA d.o.o.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 72

1.299

MAISTRA, d.d.

ROVINJ

OBALA VLADIMIRA NAZORA 6

1.316

171

174

HYPO - LEASING STEIERMARK d.o.o.

ZAGREB

GAJEVA 57

172

166

ALCA ZAGREB d.o.o.

ZAGREB

ŽITNJAK BB

266

173

207

HYUNDAI AUTO ZAGREB d.o.o.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 11B

174

176

KRKA FARMA d.o.o.

ZAGREB

SAVSKA 41/8

175

168

RIVIERA HOLDING d.d.

POREČ

V. NAZORA 9

176

165

BRODOKOMERC NOVA d.o.o.

RIJEKA

JELAČIĆEV TRG 4

727

177

342

PLIVA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ d.o.o.

ZAGREB

PRILAZ BARUNA FILIPOVIĆA 29

287

178

161

IPK TVORNICA ŠEĆERA OSIJEK d.o.o.

OSIJEK

KRSTE FRANKOPANA 99

179

156

PLAVA LAGUNA d.d.

POREČ

RADE KONČARA 12

43 99 1.157

22 991

180

186

EUROPA-MIL, d.o.o.

ZAGREB

FORTISOVA 1

181

162

STANIĆ d.o.o.

SAMOBOR

KERESTINEČKA CESTA BB

182

357

SHW/RWE UMWELT AQUA VODOGRADNJA d.o.o.

ZAGREB

ČULINEČKA CESTA 287A

183

143

VEČERNJI LIST d.d.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 4

251

184

185

DINERS CLUB ADRIATIC d.d.

ZAGREB

PRAŠKA 5

179

185

160

MONTMONTAŽA d.d.

ZAGREB

RAKITNICA 2

100

186

205

HENKEL CROATIA d.o.o.

ZAGREB

BUDMANIJEVA 1

187

199

DANICA, MESNA INDUSTRIJA d.o.o.

KOPRIVNICA

ĐELEKOVEČKA CESTA 21

691

188

158

DISTRI-PRESS d.o.o.

ZAGREB

ŽITNJAK BB

165

189

354

GENERALTURIST d.o.o.

ZAGREB

I PILE 1

250

190

184

SLOBODNA DALMACIJA TRGOVINA d.o.o.

SPLIT

PARK MLADEŽI BB

592

191

194

JOLLY J.B.S. d.o.o.

DRNIŠ

KRALJA TOMISLAVA 2

451

192

169

JADROPLOV d.d.

SPLIT

OBALA KNEZA BRANIMIRA 16

193

236

LESNINA d.o.o.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 106

205

194

183

LANTEA d.d.

ZAGREB

DUBRAVA 45

657

195

212

BINA-ISTRA d.d.

PULA

GIARDINI 2

196

197

JADRANSKI NAFTOVOD d.d.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 14

97 251 7

9 337

197

175

AGROPRERADA d.d.

IVANIĆ GRAD

ŽITNA 1

206

198

182

P.P.C. BUZET d.o.o.

BUZET

MOST 24

552

199

240

BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA d.d.

KRALJEVICA

OBALA KRALJA TOMISLAVA 8

518

200

222

GRAĐA d.d.

VRANJIC

VRANJIČKI PUT 2

256

201

258

ZAGREBAČKE OTPADNE VODE d.o.o.

ZAGREB

ČULINEČKA CESTA 287

202

227

BOSO d.o.o.

VINKOVCI

H.D.GENSCHER 22 D

420

203

192

SAMOBORKA d.d.

SAMOBOR

ZAGREBAČKA 32A

325

204

188

BADEL 1862 d.d.

ZAGREB

VLAŠKA 116

470

205

298

GRAND AUTO d.o.o.

ZAGREB

LJUBLJANSKA AVENIJA 114

206

177

MAN IMPORTER HRVATSKA d.o.o.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 182

207

204

BAUHAUS-ZAGREB k.d.

ZAGREB

V.ŠKORPIKA 27

208

190

ČISTOĆA d.o.o.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 82

209

200

GRADSKA LJEKARNA ZAGREB

ZAGREB

KRALJA DRŽISLAVA 6

302

210

214

TERMOCOMMERCE d.o.o.

ZAGREB

ILICA 149

227

211

274

P.S.C.ZAGREB d.o.o.

ZAGREB

CAPRAŠKA BB

212

235

PONI TRGOVINA d.o.o.

KOPRIVNICA

JOSIPA VARGOVIĆA BB

213

201

ISTRATURIST UMAG d.d.

UMAG

JADRANSKA 66

FERRERO d.o.o. ZA TRGOVINU

ZAGREB

GORJANOVIĆEVA 25

INGRA d.d.

ZAGREB

ALEXANDERA VON HUMBOLDTA 4B

118 123

214 215

245

216

213

217

194 1.529

68 17 746 24

FERO-TERM d.o.o.

ZAGREB

ILIRSKA 3

MAN PRODAJNO SERVISNI CENTRI d.o.o.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 182

218

231

GRANOLIO d.o.o.

ZAGREB

BUDMANIJEVA 5

219

224

INSTALOTEHNA d.d.

ZAGREB

VELIMIRA ŠKORPIKA 26

220

262

HG SPOT d.d.

ZAGREB

AVENIJA DUBROVNIK 46

Izvor: Fina

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

059

RANG-LJESTVICA

svote: u kn POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U % UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDJEL DOBITI U UKUPNOM PRIHODU

DOBIT U ODNOSU NA IMOVINU

407.889.820

184.634.698

553.864.198

131

396.663

376

0,00

407.748.358

5.321.994

213

257.288.485

211

122.302.394

155

1,31

2,07

407.668.573

9.558.743

170

774.112.347

2,34

1,23

0,00

404.305.897

240.477

341

4.262.419.321

1.879.086.656

0,06

0,01

403.729.627

38.343.638

133

788.067.943

490.814.258

0,00

401.477.477

5.972.693

205

592.173

326

230.170.769

226

56.356.472

230

0,15

0,26

398.256.667

448.229

331

424.567.392

152

172.680.952

122

0,11

397.577.627

26.214.173

147

20.437.102

104

91.969.868

335

52.774.537

237

5,14

22,22

394.849.240

42.520.500

273.357.437

197

139.958.272

143

10,77

15,56

393.593.510

301.410.785

1.136.337.482

995.045.512

0,00

388.910.779

3.333.494

217

881.969.226

0,00

383.516.325

6.889.571

196

35.605.175

218.844.730

231

101.534.282

173

9,28

16,27

380.966.487

97.001.932

9.114.594

174

155.227.877

269

45.971.266

244

2,39

5,87

380.716.398

8.391.857

189

7.257.647

191

342.980.678

173

115.840.790

163

1,91

2,12

379.451.172

48.618.385

1.667.210.781

1.230.357.789

12,81

2,92

377.762.953

34.590

291

644.264

320

153.576.338

270

4.344.264

362

0,17

0,42

377.374.188

12.894.935

174

704.746.471

109

494.882.129

0,00

373.447.452

201.611.877

98.089.136

327

0,00

371.968.832

286.109.255

85.831.784

1.426.565.038

1.343.168.218

23,08

6,02

371.417.572

205.322

276

1.890.610

289

99.053.605

325

25.602.472

304

0,51

1,91

370.574.163

10.643.016

158

173.930.513

253

62.002.999

224

2,87

6,12

367.850.245

942.271.518

0,00

364.797.806

20.257.821

160

333.266.103

175

167.612.964

125

0,00

355.948.166

11.660.933

178

62.895.203

974.727.682

278.078.660

17,67

6,45

355.749.224

184.066.618

7.199.545

192

369.296.754

169

158.615.453

127

2,02

1,95

352.117.082

90.006.919

15.158.080

129

79.313.468

351

44.992.921

246

4,30

19,11

350.156.217

44.310.780

120

1.654.411

294

302.813.987

187

102.216.001

171

0,47

0,55

349.184.216

10.920.175

181

19.669.209

106

82.016.752

349

41.500.986

260

5,63

23,98

348.892.053

86.625.053

339.510

338

133.927.072

289

26.513.183

300

0,01

0,25

347.652.995

379.297

262

700.019

319

60.598.486

372

36.786.072

274

0,20

1,16 0,75

346.730.128

2.015.789

286

269.811.422

202

68.419.132

215

0,58

340.176.547

295.566.176

57.608.361

904.138.445

546.201.789

16,93

6,37

340.156.292

116.326

282

14.110.494

138

84.631.743

345

24.662.100

306

4,15

16,67

339.557.659

271.443

268

4.936.396

221

176.310.077

249

97.474.687

177

1,45

2,80

337.125.776

93.467.572

2.550.530.332

719.263.900

27,72

3,66

335.490.906

196.260.489

33.967.625

2.456.943.877

2.128.094.551

10,12

1,38

335.292.026

5.243.162

215

386.063.615

165

130.833.679

149

1,56

1,36

331.292.106

284.959.138

3.517.186

252

314.623.482

181

78.227.192

199

1,06

1,12

327.043.761

132.040.493

226.101.785

228

0,00

326.614.374

207.744

275

10.639.524

159

176.730.289

248

37.990.988

270

3,26

6,02

326.399.217

156.318.212

1.408.496.000

385.811.484

47,89

11,01

325.133.467

5.665.766

210

134.972.119

287

42.457.484

255

1,74

4,20

324.586.100

10.005.653

184

27.359.912

320.554.827

180

142.796.498

140

8,43

8,54

323.099.985

52.401.615

117

5.884.135

207

561.453.467

129

295.402.592

1,82

1,05

322.746.068

508.116

255

4.540.579

232

170.136.710

260

1,41

2,67

320.063.972

8.843.175

187

18.365.339

111

92.785.435

334

33.087.989

279

5,74

19,79

318.167.977

6.744.614

197

17.207.963

120

96.170.487

329

327.144

377

5,41

17,89

314.960.235

227.676

272

161.389.259

266

114.907.245

164

0,00

314.180.073

11.403.873

152

167.825.369

262

154.172.476

133

3,63

6,80

310.456.816

7.610.640

192

9.612.433

168

213.486.412

233

89.159.196

191

3,01

4,50

309.204.589

4.617.334

211

4.203.815

241

36.551.072

390

9.203.816

347

1,36

11,50 0,79

308.725.470

61.630.406

110

792.566

313

100.017.297

324

0,26

306.233.687

220.557.186

49.593.419

964.765.541

674.623.607

16,19

5,14

305.229.024

160.151.126

41.573.357

72.756.250

362

41.593.357

259

13,62

57,14

302.168.383

85.592.861

12.568.628

143

430.238.551

150

86.180.318

195

4,16

2,92

301.451.368

371.302

263

9.566.356

169

133.540.724

291

60.840.168

226

3,17

7,16

300.770.206

223.104

273

25.759.050

108.435.031

316

51.650.587

239

8,56

23,76

300.257.552

13.010.058

173

2.572.372

278

180.872.677

246

39.734.175

266

0,86

1,42

298.622.763

2.373.421

228

291.745

340

237.152.926

221

84.500.322

196

0,01

0,12

296.498.965

3.188.962

218

7.557.825

188

114.633.477

306

15.666.705

330

2,55

6,59

059

RANG-LJESTVICA

svote: u kn POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U % UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDJEL DOBITI U UKUPNOM PRIHODU

DOBIT U ODNOSU NA IMOVINU

407.889.820

184.634.698

553.864.198

131

396.663

376

0,00

407.748.358

5.321.994

213

257.288.485

211

122.302.394

155

1,31

2,07

407.668.573

9.558.743

170

774.112.347

2,34

1,23

0,00

404.305.897

240.477

341

4.262.419.321

1.879.086.656

0,06

0,01

403.729.627

38.343.638

133

788.067.943

490.814.258

0,00

401.477.477

5.972.693

205

592.173

326

230.170.769

226

56.356.472

230

0,15

0,26

398.256.667

448.229

331

424.567.392

152

172.680.952

122

0,11

397.577.627

26.214.173

147

20.437.102

104

91.969.868

335

52.774.537

237

5,14

22,22

394.849.240

42.520.500

273.357.437

197

139.958.272

143

10,77

15,56

393.593.510

301.410.785

1.136.337.482

995.045.512

0,00

388.910.779

3.333.494

217

881.969.226

0,00

383.516.325

6.889.571

196

35.605.175

218.844.730

231

101.534.282

173

9,28

16,27

380.966.487

97.001.932

9.114.594

174

155.227.877

269

45.971.266

244

2,39

5,87

380.716.398

8.391.857

189

7.257.647

191

342.980.678

173

115.840.790

163

1,91

2,12

379.451.172

48.618.385

1.667.210.781

1.230.357.789

12,81

2,92

377.762.953

34.590

291

644.264

320

153.576.338

270

4.344.264

362

0,17

0,42

377.374.188

12.894.935

174

704.746.471

109

494.882.129

0,00

373.447.452

201.611.877

98.089.136

327

0,00

371.968.832

286.109.255

85.831.784

1.426.565.038

1.343.168.218

23,08

6,02

371.417.572

205.322

276

1.890.610

289

99.053.605

325

25.602.472

304

0,51

1,91

370.574.163

10.643.016

158

173.930.513

253

62.002.999

224

2,87

6,12

367.850.245

942.271.518

0,00

364.797.806

20.257.821

160

333.266.103

175

167.612.964

125

0,00

355.948.166

11.660.933

178

62.895.203

974.727.682

278.078.660

17,67

6,45

355.749.224

184.066.618

7.199.545

192

369.296.754

169

158.615.453

127

2,02

1,95

352.117.082

90.006.919

15.158.080

129

79.313.468

351

44.992.921

246

4,30

19,11

350.156.217

44.310.780

120

1.654.411

294

302.813.987

187

102.216.001

171

0,47

0,55

349.184.216

10.920.175

181

19.669.209

106

82.016.752

349

41.500.986

260

5,63

23,98

348.892.053

86.625.053

339.510

338

133.927.072

289

26.513.183

300

0,01

0,25

347.652.995

379.297

262

700.019

319

60.598.486

372

36.786.072

274

0,20

1,16 0,75

346.730.128

2.015.789

286

269.811.422

202

68.419.132

215

0,58

340.176.547

295.566.176

57.608.361

904.138.445

546.201.789

16,93

6,37

340.156.292

116.326

282

14.110.494

138

84.631.743

345

24.662.100

306

4,15

16,67

339.557.659

271.443

268

4.936.396

221

176.310.077

249

97.474.687

177

1,45

2,80

337.125.776

93.467.572

2.550.530.332

719.263.900

27,72

3,66

335.490.906

196.260.489

33.967.625

2.456.943.877

2.128.094.551

10,12

1,38

335.292.026

5.243.162

215

386.063.615

165

130.833.679

149

1,56

1,36

331.292.106

284.959.138

3.517.186

252

314.623.482

181

78.227.192

199

1,06

1,12

327.043.761

132.040.493

226.101.785

228

0,00

326.614.374

207.744

275

10.639.524

159

176.730.289

248

37.990.988

270

3,26

6,02

326.399.217

156.318.212

1.408.496.000

385.811.484

47,89

11,01

325.133.467

5.665.766

210

134.972.119

287

42.457.484

255

1,74

4,20

324.586.100

10.005.653

184

27.359.912

320.554.827

180

142.796.498

140

8,43

8,54

323.099.985

52.401.615

117

5.884.135

207

561.453.467

129

295.402.592

1,82

1,05

322.746.068

508.116

255

4.540.579

232

170.136.710

260

1,41

2,67

320.063.972

8.843.175

187

18.365.339

111

92.785.435

334

33.087.989

279

5,74

19,79

318.167.977

6.744.614

197

17.207.963

120

96.170.487

329

327.144

377

5,41

17,89

314.960.235

227.676

272

161.389.259

266

114.907.245

164

0,00

314.180.073

11.403.873

152

167.825.369

262

154.172.476

133

3,63

6,80

310.456.816

7.610.640

192

9.612.433

168

213.486.412

233

89.159.196

191

3,01

4,50

309.204.589

4.617.334

211

4.203.815

241

36.551.072

390

9.203.816

347

1,36

11,50 0,79

308.725.470

61.630.406

110

792.566

313

100.017.297

324

0,26

306.233.687

220.557.186

49.593.419

964.765.541

674.623.607

16,19

5,14

305.229.024

160.151.126

41.573.357

72.756.250

362

41.593.357

259

13,62

57,14

302.168.383

85.592.861

12.568.628

143

430.238.551

150

86.180.318

195

4,16

2,92

301.451.368

371.302

263

9.566.356

169

133.540.724

291

60.840.168

226

3,17

7,16

300.770.206

223.104

273

25.759.050

108.435.031

316

51.650.587

239

8,56

23,76

300.257.552

13.010.058

173

2.572.372

278

180.872.677

246

39.734.175

266

0,86

1,42

298.622.763

2.373.421

228

291.745

340

237.152.926

221

84.500.322

196

0,01

0,12

296.498.965

3.188.962

218

7.557.825

188

114.633.477

306

15.666.705

330

2,55

6,59

061

RANG-LJESTVICA

svote: u kn POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U % UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDJEL DOBITI U UKUPNOM PRIHODU

DOBIT U ODNOSU NA IMOVINU

295.111.813

27.705.372

145

5.099.411

218

120.908.899

300

12.774.049

336

1,73

292.239.234

23.708.898

154

6.064.956

205

102.179.718

321

43.398.748

252

2,08

5,94

290.000.648

34.632.035

254.731.912

213

89.671.753

189

11,94

13,60

286.689.321

6.338.551

200

252.965.790

216

41.272.823

261

0,00

284.452.809

148.522.526

58.215.074

249.985.921

218

128.616.380

150

20,47

23,29

281.271.188

172.275.363

37.541.062

205.359.815

236

76.035.151

201

13,35

18,28

281.071.793

151.258.263

4.427.686

236

205.901.645

235

15.613.627

331

1,58

2,15

280.975.843

3.159.526

219

229.993.970

227

123.890.085

153

0,00

280.662.461

795.902

246

23.749.428

136.906.702

285

30.857.932

287

8,46

17,35

4,22

279.257.308

5.082.584

220

25.575.011

397

7.967.651

351

1,82

19,87

279.056.230

14.547.259

132

83.721.043

347

31.213.690

283

5,21

17,38

276.453.931

127.189.572

294

13.856.105

333

0,00

274.989.655

4.691.889

226

145.398.285

275

16.592.074

328

1,71

3,23 90,60

274.946.212

14.519.618

134

16.026.069

400

4.146.512

364

5,28

273.471.573

1.563.575

297

59.883.226

373

18.643.254

322

0,57

2,61

273.359.101

1.056.842

242

10.913.746

156

115.752.399

305

42.149.170

258

3,99

9,43 0,68

272.136.375

201.390.653

421.221

333

62.023.528

370

7.841.201

352

0,15

271.926.464

11.324.948

179

4.259.175

239

133.810.698

290

75.151.654

204

1,57

3,18

270.139.801

64.631.417

107

9.205.721

173

115.765.159

304

65.406.039

219

3,41

7,95

269.174.132

114.420.201

85.692.415

343

6.055.617

355

0,00

268.895.980

48.814.588

119

2.929.334

269

175.092.252

251

83.803.788

198

1,09

1,67

268.502.703

599.568

323

255.881.261

212

0,22

0,23

266.097.055

249.368.879

21.844.581

165.211.915

265

120.138.987

157

8,21

13,22

264.555.501

3.774.726

249

747.316.544

100

516.848.708

1,43

0,51

263.472.225

3.234.742

263

186.719.790

244

52.548.947

238

1,23

1,73

262.665.953

256.998.380

11.465.185

151

67.813.918

367

44.082.577

249

4,37

16,91

261.415.966

96.236

283

136.249.942

286

116.601.666

162

0,00

261.151.688

188.949.626

4.107.725

243

43.801.366

387

16.725.238

325

1,57

9,38

258.212.548

21.430.281

174.510.386

252

95.310.799

180

8,30

12,28

257.969.454

219.117

274

5.096.525

219

181.560.549

245

38.522.446

268

1,98

2,81

257.739.360

8.412.283

183

56.458.904

378

21.914.243

317

3,26

14,90 2,18

256.476.992

31.401.601

140

2.540.230

279

116.401.844

303

5.497.426

357

0,99

254.396.585

76.477.938

15.047.691

130

875.052.427

822.413.317

5,92

1,72

251.379.914

2.492.593

227

246.801.119

220

108.831.584

167

0,00

250.954.357

129.270.970

293

3.894.034

365

0,00

248.607.974

74.890.718

100

934.031

306

413.986.990

157

776.602

374

0,38

0,23

246.683.166

140.696.944

8.452.788

181

196.577.649

239

70.633.679

212

3,43

4,30

244.484.894

27.221

294

20.885.442

103

967.365.168

57.784.981

228

8,54

2,16 13,39

243.398.958

143.535

281

16.286.273

126

121.592.973

299

31.986.966

282

6,69

241.141.092

4.441.862

212

735.853

318

72.001.438

364

3.721.377

366

0,31

1,02

239.456.949

344.319.158

172

123.670.233

154

0,00

237.306.702

42.247.666

125

2.947.991

268

132.014.228

292

25.603.698

303

1,24

2,23

236.995.622

67.374.659

189.885.052

242

141.290.790

142

28,43

35,48

236.110.595

5.774.708

206

3.828.797

247

124.969.184

297

44.549.415

247

1,62

3,06

235.496.095

73.228.893

102

61.008.607

1.238.056.544

1.061.783.531

25,91

4,93

235.135.380

6.337.466

201

3.086.997

265

84.482.215

346

3.375.785

371

1,31

3,65

235.007.310

58.763.046

113

15.621.280

128

665.807.730

114

477.728.402

6,65

2,35

234.383.546

59.638

286

11.322.227

153

273.107.177

198

34.549.960

276

4,83

4,15

234.083.651

132.851.504

3.828.750

248

253.300.622

214

113.720.336

166

1,64

1,51

233.555.242

30.272.415

142

927.840

307

436.431.376

148

172.298.296

123

0,40

0,21

233.424.700

324.732

265

1.603.041

296

58.284.960

374

16.621.861

327

0,69

2,75

233.376.245

3.359.803

258

77.702.087

356

13.368.028

334

1,44

4,32

233.335.420

15.489.351

169

237.697

342

76.663.144

360

4.699.402

360

0,10

0,31 33,67

231.951.116

40.422.105

128

23.015.681

68.365.613

366

39.781.409

265

9,92

230.693.476

93.340.836

6.898.695

195

539.944.454

133

356.721.168

2,99

1,28

230.121.242

42.287.814

124

19.018.286

108

406.442.458

162

209.697.837

113

8,26

4,68

229.805.512

722.739

250

340.118

337

375.143.694

168

144.852.035

138

0,15

0,09

062

RANG-LJESTVICA

RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2005.

2004.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

281

278

TRGONOM d.o.o.

NOVI MAROF

VARAŽDINSKA 13

389

282

228

CHROMOS AGRO d.d.

ZAGREB

ŽITNJAK BB

171

283

367

IPK KANDIT d.d.

OSIJEK

KRSTE FRANKOPANA 99

512

284

283

TRGOCENTAR d.d.

VIROVITICA

ZNG 1

475

MD PROFIL d.o.o.

ĐAKOVO

INDUSTRIJSKA ZONA BB

155

TEAM d.d.

ČAKOVEC

PRELOŠKA 44

311 285

285 286

350

287

284

DUHAN d.d.

RIJEKA

VAJNERA ČIČE S. 12

288

271

GRIČ PETROL d.o.o.

SAMOBOR

MIRKA KLEŠČIĆA 7

289

273

MEGGLE HRVATSKA d.o.o.

OSIJEK

ZELENO POLJE 34

241

290

279

291 292 293

294 295

365

PERUTNINA PTUJ PIPO d.o.o.

ČAKOVEC

RUDOLFA STAINERA 7

493

KONČAR - KUĆANSKI APARATI d.o.o.

ZAGREB

ŽITNJAK BB

446

ZAGRA LEASING d.o.o.

ZAGREB

VODNIKOVA 13

HEP PRIJENOS d.o.o.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 37

GORUP DOO

TOMAŠEVEC

TOMAŠEVEC 2

ZOVKO-ZAGREB d.o.o.

SESVETE

SLAVONSKA AV.63

296

KONČAR-ELEKTROINDUSTRIJA d.d.

ZAGREB

FALLEROVO ŠETALIŠTE 22

297

LIMEX d.o.o.

DONJI MIHOLJAC

VUKOVARSKA 77A

298

0 1.189 27 175 47 464

S IMMORENT LEASING INTERNATIONAL HOLDING d.o.o.

ZAGREB

ZELINSKA 3

299

329

SLOBODNA DALMACIJA d.d.

SPLIT

HRVATSKE MORNARICE 4

300

319

BIJELIĆ CO d.o.o.

OSIJEK

SVETOG L. MANDIĆA 13A

301

308

MESSER CROATIA PLIN d.o.o.

ZAPREŠIĆ

INDUSTRIJSKA 1

302

DRVENIK TUNA d.o.o.

MARINA

ANTE RUDANA 47

303

BRODOSPLIT-TVORNICA DIZEL MOTORA d.o.o.

SPLIT

PUT SUPAVLA 21

366

6 658 51 232

304

327

TRGOCENTAR d.o.o.

ZABOK

RADNIČKO NASELJE BB

304

305

383

CEDEVITA d.o.o.

ZAGREB

PLANINSKA B.B.

245

306

352

307

FIBIS d.o.o.

ZAGREB

MEDARSKA 69

COMBIS d.o.o.

DUBROVNIK

MARKA MARULIĆA 6

145 160

308

322

STRIDON-PROMET d.o.o.

DUGO SELO

ZAGREBAČKA 10800

309

276

DIK d.o.o.

ŽRNOVNICA

PUT ORIŠCA 9

310

297

LJEKARNA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

SPLIT

KRAJ SV.MARIJE 1

185

311

328

473

312

ŽELJEZARA SPLIT d.d.

KAŠTEL SUĆURAC

CESTA DR.F. TUĐMANA B.B.

LAVČEVIĆ INŽENJERING d.o.o.

SPLIT

BIHAĆKA 2

94 67

313

307

UNILEVER CROATIA d.o.o.

ZAGREB

SAVSKA 106

314

356

ELECTROLUX d.o.o.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 3

315

281

VETERINA d.o.o.

KALINOVICA

SVETONEDELJSKA 2

316

288

AUTOKUĆA BAOTIĆ d.o.o.

ZAGREB

MAKSIMIRSKA 282

317

306

VELEKEM d.d.

ZAGREB

KOTURAŠKA CESTA 51

318

313

319

32 345 84 146

DROGA KOLINSKA d.o.o.

ZAGREB

PRILAZ I.VISINE 7

VIKTOR LENAC d.d. U STEČAJU

RIJEKA-DIO(KOSTRENA)

MARTINŠĆICA B.B.

659

320

346

HIDROCOMMERCE

DONJI STUPNIK

LEDINSKA BB

199

321

393

ŠKOLSKA KNJIGA d.d.

ZAGREB

MASARYKOVA 28

251

322

301

MEGATREND d.o.o.

ZAGREB

BANI 75

KUTJEVO d.d.

KUTJEVO

KRALJA TOMISLAVA 1

489 135

323 324

291

VE-MIL d.o.o.

ZAGREB

BAŠTIJANOVA 52A

325

396

VULAKL d.o.o.

ZAGREB

SAMOBORSKA CESTA 310

326

293

ZAGREBAČKE PEKARNE KLARA d.d.

ZAGREB

NOVA CESTA 93

92 789

327

DAL-KON ING d.o.o.

SPLIT

VUKOVARSKA 148

328

DOTIČNI-CARAT d.o.o.

ZAGREB

KAČIĆEVA 3B

329

295

MESNA INDUSTRIJA VAJDA d.d.

ČAKOVEC

ZAGREBAČKA 4

362

330

267

ŽITNJAK d.d.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 210

384

331

317

IPK TVORNICA ULJA ČEPIN d.d.

ČEPIN

ŠKOLSKA 18

209

SUPER SPORT KLADIONICA d.o.o.

ZAGREB

KRČKA 18D

563

332 333

302

LIBURNIA RIVIERA HOTELI d.d.

OPATIJA

ULICA M. TITA 198

334

399

SOKOL MARIĆ I DR. k.d.

ZAGREB

TRG MARŠALA TITA 8II

335

323

859 2.343

AIR ADRIATIC

RIJEKA

VALTURSKO POLJE 210

MEGGLE OSIJEK d.o.o.

OSIJEK

ZELENO POLJE 34

ČAZMATRANS-PRIJEVOZ d.o.o.

ČAZMA

MILANA NOVAČIĆA 10

338

ENSICO d.o.o.

ZAGREB

ČAZMANSKA 4

339

M-PROFIL d.o.o.

ZABOK

INDUSTRIJSKA CESTA BB

173

ZAGREB

TRG FRANCUSKE REPUBLIKE 13

793

336 337

340 Izvor: Fina

320

353

REMONT I ODRŽAVANJE PRUGA d.o.o. nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

138 217 1.006 57

063

RANG-LJESTVICA

svote: u kn POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U % UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDJEL DOBITI U UKUPNOM PRIHODU

DOBIT U ODNOSU NA IMOVINU

228.897.107

244.732

270

1.553.309

298

103.183.888

320

22.708.566

313

0,68

225.690.758

16.885.972

165

12.442.353

144

321.545.029

178

228.156.665

104

5,51

3,87

224.849.765

59.516.170

112

34.753.632

268.335.325

203

135.465.834

145

15,46

12,95 0,45

1,51

224.746.523

637.992

321

143.336.320

277

50.373.948

240

0,28

224.586.924

600.229

254

3.594.551

251

143.967.004

276

37.111.319

273

1,60

2,50

223.531.177

3.041.679

266

87.047.023

340

23.470.943

309

1,36

3,49

223.131.012

5.669.155

209

40.861.187

389

30.922.188

286

2,54

13,87

220.595.371

3.024.971

267

57.826.016

376

8.179.393

350

1,37

5,23

219.460.768

3.043.370

222

1.782.119

291

125.597.254

296

37.380.672

271

0,81

1,42

218.845.610

9.101.579

175

145.623.869

274

75.118.572

205

4,16

6,25

218.702.999

85.466.710

4.272.982

238

200.570.754

238

132.320.571

148

1,95

2,13

218.539.894

6.270.185

202

569.057.062

127

2.842.768

372

2,87

1,10

217.979.995

21.249.843

101

3.504.785.347

66.246.610

218

9,75

0,61

217.318.459

7.400.396

194

4.502.716

235

87.942.079

339

10.909.446

343

2,07

5,12

215.568.126

1.638.663

234

751.252

316

100.365.883

323

14.292.010

332

0,35

0,75

214.227.752

11.722.318

149

1.307.459.556

1.042.234.945

5,47

0,90

213.533.472

160.244.308

8.520.440

180

311.287.121

182

97.851.024

176

3,99

2,74

213.310.001

8.431.690

182

282.691.956

194

5.047.616

359

3,95

2,98

212.691.802

8.605.093

188

217.013.068

232

119.617.677

158

0,00

212.413.960

3.297.634

260

49.930.287

382

18.646.123

321

1,55

6,60

211.755.623

41.747.151

127

17.847.816

116

272.415.126

199

162.523.694

126

8,43

6,55

211.254.721

209.410.709

43.141.887

116.525.390

302

28.259.544

296

20,42

37,02 0,12

210.850.650

8.337.662

190

89.889

345

77.636.546

357

3.656.684

368

0,04

209.908.115

1.554.807

236

3.335.754

259

95.217.637

331

30.932.404

285

1,59

3,50

209.045.256

73.530.526

101

20.992.628

102

173.126.276

255

99.546.063

174

10,04

12,13

208.606.920

761.478

315

31.485.163

394

8.328.591

349

0,37

2,42

208.418.335

10.929.754

180

12.620.265

142

180.314.289

247

55.438.024

232

6,06

7,00

207.901.326

1.297.859

300

85.063.293

344

12.252.329

337

0,62

1,53

207.707.388

2.357.504

281

20.828.683

398

4.561.107

361

1,14

11,32

207.540.827

914.116

308

113.988.371

307

61.098.808

225

0,44

0,80

207.461.542

23.486.093

155

409.505.703

159

0,00

0,00 4,12

207.329.407

2.024.990

285

49.193.168

383

4.175.302

363

0,98

207.279.681

10.149.592

183

1.716.078

293

66.494.542

368

18.890.246

320

0,83

2,58

207.201.827

26.685.185

146

2.906.576

270

91.237.035

337

21.774.683

318

1,40

3,19

206.763.684

65.488.644

106

10.272.623

164

264.264.667

205

215.495.766

110

4,97

3,89

206.667.051

31.748.289

393

5.933.670

356

0,00

204.008.918

1.208.672

239

1.244.456

301

112.895.305

309

32.538.633

281

0,61

1,10

203.981.221

16.247.436

168

79.102.986

352

8.659.634

348

0,00

203.743.947

124.491.197

283.320.092

193

0,00

0,00 7,63

203.561.014

8.020.265

187

105.100.257

318

13.070.004

335

3,94

202.966.614

9.666.092

185

18.078.232

112

363.632.341

170

233.844.132

102

8,91

4,97

201.968.834

34.191.667

137

317.849

339

49.121.891

385

19.898.825

319

0,16

0,65

200.727.036

11.755.090

177

3.459.051

256

434.123.538

149

223.288.439

107

1,72

0,80

200.239.532

17.203.482

164

2.802.851

274

78.415.122

354

18.013.890

323

1,40

3,57

199.157.067

68.766

285

8.326.794

185

95.761.700

330

37.377.153

272

4,18

8,70

198.209.276

493.633

256

166.608.905

263

118.940.688

159

0,00

198.128.466

10.257.511

165

151.429.458

272

11.898.471

339

5,18

6,77

197.918.923

14.514.597

170

9.358.812

172

64.833.020

369

9.830.443

345

4,73

14,44

197.703.839

2.000.554

287

109.827.163

314

75.566.267

202

1,01

1,82

197.582.852

191.448.548

240

145.064.878

137

0,00

197.141.990

52.836.405

116

158.397.509

267

44.011.050

250

0,00

196.707.986

97.750.196

173.021.765

256

143.309.323

139

49,69

56,50

196.242.905

130.597.042

10.273.154

163

1.051.459.456

910.169.702

5,24

0,98

195.808.467

338.043

264

22.482.785

73.220.205

361

22.604.785

314

11,48

30,71 0,00

195.439.164

188.078.695

90.402.186

338

0,00

195.286.779

3.074.472

220

106.735.435

317

10.086.639

344

0,00

195.109.738

18.620.937

161

94.756.422

332

0,00

194.886.573

6.350.771

199

22.925.938

262.530.389

208

200.301.008

115

11,76

8,73

193.677.327

39.983.323

130

4.811.427

224

134.696.382

288

26.335.449

301

2,48

3,57

193.187.367

3.358.306

216

577.617

328

122.029.827

298

26.585.785

299

0,30

0,47

064

RANG-LJESTVICA

RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2005.

2004.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

341

389

PRIMA COMMERCE d.o.o.

BJELOVAR

SLAVONSKA CESTA 6

306

342

377

PODUZEĆE ZA CESTE SPLIT d.d.

SPLIT

HERCEGOVAČKA 104

120

PORR HRVATSKA d.o.o.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 40

344

333

TRGOSTIL d.d.

DONJA STUBICA

TOPLIČKA CESTA 16

374

345

309

TERMOPLIN d.d.

VARAŽDIN

VJEKOSLAVA ŠPINČIĆA 78

111

346

378

KAMEN d.d.

PAZIN

TRG SLOBODE 2

351

347

244

ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA d.d.

SLAVONSKI BROD

DR.MILE BUDAKA 1

626

348

260

ĐAKOVŠTINA d.d.

ĐAKOVO

EL.CENTRALE 12

520

CESTA d.o.o.

PULA

STROSSMAYEROVA 4

387 617

343

349 350

316

BILOKALNIK INDUSTRIJA PAPIRNE AMBALAŽE d.o.o.

KOPRIVNICA

PAVELINSKA B.B.

351

266

ZAGREB-MONTAŽA d.o.o.

ZAGREB

VESLAČKA 2-6

352

386

JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA

PLITVIČKA JEZERA

PLITVIČKA JEZERA BB

353

331

354

40 717

MAGMA d.o.o. JALKOVEC

VARAŽDIN

VARAŽDINSKA UL., ODVOJAK I, KBR. 14

JADRAN GALENSKI LABORATORIJ d.d.

RIJEKA

PULAC BB

232 148

355

335

TRGOMETAL d.o.o.

ZAGREB

KOVINSKA 4

356

364

VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o.

SPLIT

BIOKOVSKA 3

466

MOZAIK KNJIGA d.o.o.

ZAGREB

SAVSKA CESTA 66

168

MIV d.d.

VARAŽDIN

FABIJANSKA 33

812

357 358

344

359

315

360

280

EURO-ALFA d.o.o.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 202

361

363

ARENATURIST d.d.

PULA

SMAREGLINA 3

362

294

363

92 490

LEK ZAGREB d.o.o.

ZAGREB

MAKSIMIRSKA 120

FEROIMPEX d.o.o.

VUKOVAR

DUNAVSKI PRILAZ 3

16 18

364

332

EUROLEASING d.o.o.

ZAGREB

REMETINEČKA CESTA 98

365

296

AUTO KUĆA LOZIĆ d.o.o.

ŠIROKO POLJE

ĐAKOVAČKA BB

TLM-TVORNICA PREŠANIH PROIZVODA

ŠIBENIK

NARODNOG PREPORODA 12

272

366

367

373

VALALTA d.o.o.

ROVINJ

CESTA VALALTA-LIM BB

289

368

348

ISTRACOMMERCE d.d.

PAZIN

TRG SLOBODE 2

239

S & T HERMES PLUS d.o.o.

BUZIN

BORONGAJSKA CESTA 81A

LUKA RIJEKA d.d.

RIJEKA

RIVA 1

369 370

314

371

372

88 1.123

ADRIS GRUPA d.d.

ROVINJ

OBALA VLADIMIRA NAZORA 1

IBM HRVATSKA d.o.o. ZAGREB

ZAGREB

MIRAMARSKA 23

124

373

390

DRVNA INDUSTRIJA SPAČVA d.d.

VINKOVCI

DUGA ULICA 181

826

374

366

EXPORTDRVO d.d.

ZAGREB

MARULIĆEV TRG 18

155

PEMO TRADE d.o.o.

NOVA MOKOŠICA

VUKOVARSKA 26

131

GP DUBROVNIK d.d.

DUBROVNIK

Đ.NATALI

454

375 376

371

377

PPK VALPOVO d.d.

VALPOVO

A.B. ŠIMIĆA 27

533

378

336

AUTOTRANS d.o.o. RIJEKA

RIJEKA

TRG ŽABICA 1

564

379

398

ELEKTROMETAL d.d.

BJELOVAR

FERDE RUSANA 21.

416

380

358

MCCANN ERICKSON d.o.o.

ZAGREB

HEINZELOVA 33A

KONČAR-GENERATORI I MOTORI d.d.

ZAGREB

FALLEROVO ŠETALIŠTE 22

381

55 463

382

337

BAKMAZ, d.o.o.

ZADAR

PUT BILIGA 7

161

383

223

NAMA, d.d. - U STEČAJU

ZAGREB

NEMČIĆEVA 1-3

444

384

347

385

LONIA d.d.

KUTINA

VINKOVAČKA 2

194

ISTRA CEMENT d.o.o.

PULA

REVELANTEOVA 4

164 225

386

IRIS d.d.

ZAGREB

E.PODAUPSKOG 4

387

AUTO BAČIĆ d.o.o.

ZAGREB

DUBRAVA 256K

388

GRA-PO d.o.o.

DONJI STUPNIK

GOSPODARSKA 5B

389

ROBERT BOSCH d.o.o.

ZAGREB

KNEZA BRANIMIRA 22

390

SMOKING d.o.o.

ZAGREB

RABUSOVA 13

201

391

305

KONIKOM d.o.o.

OSIJEK

ULICA JABLANOVA 43

165

392

351

MAZIVA ZAGREB d.o.o.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 175

324

393

382

ABB d.o.o.

ZAGREB

ZAVRTNICA 17

METSS d.o.o.

ČAKOVEC

DR. IVANA NOVAKA 3

300

ZRINJEVAC d.o.o.

ZAGREB

REMETINEČKA C. 15

891

ZM-INŽENJERING d.o.o.

ZAGREB

VESLAČKA 2-6

KNAUF d.o.o.

MARKOVAC

KOSOVO BB

394 395 396

318

397 398

321

399 400 Izvor: Fina

360

IGM-TOUNJ d.d.

TOUNJ

TOUNJ 17

RUTING d.o.o.

RUBEŠI

RUBEŠI 19

TONDACH HRVATSKE d.d.

BEDEKOVČINA

MATIJE GUPCA 2

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

455 31 223

065

RANG-LJESTVICA

svote: u kn POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U % UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDJEL DOBITI U UKUPNOM PRIHODU

DOBIT U ODNOSU NA IMOVINU

193.010.857

11.814.011

176

18.455.101

110

112.756.655

310

42.216.549

257

9,56

16,37

191.674.293

14.379.704

136

113.043.962

308

71.675.289

210

7,50

12,72

191.294.672

717.184

251

4.559.954

231

85.719.156

342

2,38

5,32

191.137.418

464.102

330

98.223.178

326

45.709.778

245

0,24

0,47

190.174.318

12.933.158

141

147.248.595

273

94.145.529

182

6,80

8,78

189.735.192

116.960.121

2.499.310

280

138.575.899

280

62.089.746

222

1,32

1,80

189.414.099

17.406.867

163

747.242

317

220.453.429

230

86.519.799

194

0,39

0,34

189.046.278

5.181.961

208

441.446

332

577.176.326

126

258.857.773

0,23

0,08

188.915.681

2.775.593

275

111.619.473

311

44.140.795

248

1,47

2,49

188.831.207

39.525.919

131

5.509.825

211

233.543.907

223

127.025.565

151

2,92

2,36

188.667.280

31.886

292

13.249.534

140

416.174.132

156

152.811.637

135

7,02

3,18

188.376.214

20.443.493

159

34.144.318

1.568.656.235

1.352.136.189

18,13

2,18

188.332.730

420.119

334

52.593.595

381

3.717.743

367

0,22

0,80

187.945.194

79.005.101

20.011.442

105

191.147.410

241

87.757.888

193

10,65

10,47

187.594.028

34.489.111

136

208.057

343

138.174.540

281

75.394.715

203

0,11

0,15

186.786.115

6.571.000

199

2.415.655.590

611.630.299

3,52

0,27

186.256.796

23.415.209

156

4.703.983

225

93.831.625

333

29.679.565

290

2,53

5,01

186.137.723

101.291.155

6.768.828

197

171.312.625

258

92.897.809

185

3,64

3,95 4,08

185.623.157

69.713

284

4.511.420

234

110.674.551

313

40.078.835

262

2,43

185.264.112

16.524.487

125

1.020.597.985

702.782.699

8,92

1,62

185.064.468

2.584.012

226

6.200.099

203

137.797.341

283

35.203.561

275

3,35

4,50 22,76

184.761.708

2.871.542

223

31.401.705

137.987.368

282

84.045.843

197

17,00

183.894.701

4.127.342

242

554.002.453

130

7.410.648

353

2,24

0,75

182.478.053

625.584

322

77.753.538

355

24.465.099

307

0,34

0,80 27,25

182.397.941

91.933.831

9.481.441

171

34.798.371

391

5,20

182.338.495

81.159.479

17.850.154

115

230.496.365

225

147.231.018

136

9,79

7,74

182.227.471

417.900

335

68.789.967

365

27.405.757

298

0,23

0,61 5,17

181.769.874

7.484.368

193

6.523.576

201

126.240.713

295

40.034.488

263

3,59

181.512.082

98.478.519

1.054.452

303

234.069.095

222

56.732.646

229

0,58

0,45

180.744.681

10.875.150

157

4.188.563.073

3.664.498.950

6,02

0,26 9,28

179.394.260

28.221.130

143

7.321.006

190

78.892.473

353

29.236.859

293

4,08

178.381.690

121.066.945

10.214.146

167

203.419.654

237

97.468.118

178

5,73

5,02

178.342.958

24.386.105

151

4.538.822

233

258.231.406

209

102.070.814

172

2,55

1,76

177.871.059

5.907.060

206

105.017.317

319

55.263.662

234

3,32

5,62

177.539.406

893.235

310

142.418.856

278

47.613.507

242

0,50

0,63

177.496.611

55.055

287

898.251

309

248.968.059

219

133.221.430

146

0,51

0,36

177.026.692

24.215.420

152

595.895

325

175.782.452

250

91.588.749

187

0,34

176.538.243

787.783

247

2.882.472

271

137.695.605

284

47.457.626

243

1,63

2,09

176.524.786

70.492.428

105

1.037.281

304

60.909.980

371

11.818.940

340

0,59

1,70

176.377.620

106.646.954

166.458.641

264

23.048.425

311

0,00

176.356.525

5.260.762

214

77.250.014

359

16.712.268

326

2,98

6,81

175.495.758

425.182.309

151

106.419.218

169

0,00

175.291.881

193.487

344

86.858.078

341

30.557.843

288

0,11

0,22

175.008.521

158.763.501

8.373.161

184

508.723.514

139

304.181.485

4,78

1,65

174.529.394

837.548

245

3.502.235

254

110.766.624

312

22.435.300

315

2,01

3,16

173.861.796

296

3.402.492

257

48.477.434

386

9.603.927

346

1,96

7,02

173.676.791

978.456

243

17.629.124

118

58.068.718

375

39.312.488

267

10,15

30,36

173.433.561

26.012.665

148

3.858.697

246

55.270.110

380

31.110.079

284

2,22

6,98

173.338.687

596.908

324

34.562.144

392

616.908

375

0,34

1,73

171.693.833

6.335.793

202

2.215.554

282

139.440.477

279

15.978.583

329

1,29

1,59

170.901.739

33.362.767

139

264.170.748

206

220.500.125

108

0,00

0,00 18,81

170.874.922

31.370.668

141

14.538.787

133

77.275.698

358

28.650.983

295

8,51

169.841.320

3.271.901

261

42.157.644

388

3.491.465

370

1,93

7,76

169.193.631

792.396

314

101.083.880

322

62.116.140

221

0,47

0,78

168.940.236

47.578

289

1.968.385

288

57.513.389

377

6.211.841

354

1,17

3,42

168.518.008

49.991.595

118

12.094.163

147

253.124.283

215

104.571.543

170

7,18

4,78

168.421.210

1.460.792

237

4.899.853

222

170.591.682

259

38.175.313

269

2,91

2,87

167.808.351

2.778.558

224

16.959.906

122

81.335.839

350

34.165.405

277

10,11

20,85

167.549.160

14.484.253

171

16.803.137

124

208.238.766

234

137.268.929

144

10,03

8,07

INTERVJU

067

DARKO MARINAC, PREDSJEDNIK NACIONALNOG VIJEĆA ZA KONKURENTNOST

Konkurentnost je jedini preduvjet opstanka Smatram da neplaćanje nije razlog smanjivanja prostora za investicijske aktivnosti. Mogli bismo više govoriti o nedostatku ozbiljnih investicijskih projekata, poduzetničkog duha i spremnosti financijskog sektora da preuzme na sebe dio rizika, a sve u cilju osiguranja snažnijega gospodarskog razvitka

Darko Buković / bukovic@privredni-vjesnik.hr DARKO MARINAC, ČELNI ČOVJEK Podravke i Nacionalnog vijeća za konkurentnost, smatra da vrijeme priprema za ulazak Hrvatske u Europsku uniju treba iskoristiti za definiranje strategije gospodarstva i mjera kojima će se dodatno ojačati strateške gospodarske grane. Gospodarstvenici temeljem konjunkturnog testa upozoravaju da imaju sve manje prostora za in-

vesticijske aktivnosti zbog sve većih problema s neplaćanjima. Kakvo je Vaše mišljenje o tome? - Likvidnost poduzeća u Hrvatskoj je daleko bolja nego krajem devedesetih godina te se sada uglavnom susrećemo s problemom dugih rokova naplate, a manje s rizikom nenaplate. Naravno, taj rizik će uvijek postojati u određenoj mjeri, no smatram da neplaćanje nije razlog smanjivanja prostora za investicijske aktivnosti.

Cefa je dobra prilika za hrvatsko gospodarstvo prije ulaska u EU

068

INTERVJU

status i mogućnosti, mora biti uravnotežen. Prirodno je da područja s razvijenijom infrastrukturom mogu osigurati i brži gospodarski razvoj, koji tada djeluje u smjeru daljnjeg poticanja razvoja infrastrukture kroz osiguravanje sredstava unutar lokalne zajednice. No, često ta sredstva nisu ni približno dovoljna kako bi se ostvario značajniji napredak pojedine lokalne zajednice. Jedan od načina da se ubrza

Razvoj infrastrukture jedne zemlje koja svim svojim građanima želi osigurati barem približni standard, mora biti uravnotežen razvoj infrastrukture je ulazak u javno-privatno partnerstvo. Svjetska banka procjenjuje da privatni sektor u svijetu financira oko 15 posto investicija u infrastrukturu, a predviđa se intenziviranje uloge privatnog sektora u financiranju rastućih javnih potreba. Kod nas se takav model tek počeo razvijati te je pored poticanja JPP-a potrebno veći dio državnog proračuna nego do sada usmjeriti upravo lokalnim zajednicama kako bi izbjegli sve veću centralizaciju i gospodarstva i kapitala. Uvijek se vraćamo pitanju izvoza kao pitanju svih pitanja. Neki trendovi pokazuju oporavak izvoza, ali i dalje pojedine grane nikako da svojim izvozom premaše uvoz. Što bi trebalo učiniti kako bi im se pomoglo? - Postizanje konkurentnosti na međunarodnom tržištu jedini je način stvaranja preduvjeta za jačanje izvoza. Ulaskom u Europsku uniju konkurentnost će biti jedini preduvjet opstanka pojedinih poduzeća i djelatnosti. Vrijeme priprema za ulazak u EU treba iskoristiti za definiranje strategije gospodarstva i mjera kojima će se dodatno ojačati one gospodarske grane koje definiramo strateškima.

Mogli bi više govoriti o nedostatku ozbiljnih investicijskih projekata, poduzetničkog duha i spremnosti financijskog sektora da preuzme na sebe dio rizika, a sve u cilju osiguranja snažnijega gospodarskog razvitka. Lokalnim zajednicama više novca iz proračuna Jedno je od bitnih područja ulaganje u infrastrukturu koja mora imati važnu ulogu za

razvoj gospodarstva. No, tu se još kaska, posebice u pojedinim dijelovima zemlje. Kakva bi trebala biti strategija infrastrukturnog razvitka Hrvatske? - Ukratko, strategija bi trebala biti u duhu izreke: „Misli globalno, djeluj lokalno!“. Sukladno održivom razvoju, koji zahtijeva ravnotežu u svim oblicima djelovanja, tako i razvoj infrastrukture jedne zemlje, koja svim svojim građanima želi osigurati barem približni standard,

Je li klasterizacija način na koji se postiže međunarodna konkurentnost? - Klasterizacija je danas mantra gospodarskog razvoja. Po svojoj prirodi riječ je o geografskoj koncentraciji tvrtki koje su međusobno povezane te povezane s podupirućim institucijama u okruženju radi zajedništva i dopunjavanja. Danas u svijetu postoji čitav niz klastera, primjerice megaklasteri koji djeluju na makro i mezorazini i kao takvi pridonose konkuretnosti zemlje i regije, dok lokalne mreže uspostavljene na razini poduzeća izravno podižu konkuretnost tvrtki. Ako su ta poduzeća izvozno orijentirana, te je na razini nacije udio izvoza

INTERVJU

069

značajnija stavka u bruto domaćem proizvodu, tada se sigurno može govoriti da klasterizacija utječe na međunarodnu konkurentnost zemlje. Porezni obveznici ne mogu stalno subvencionirati gubitaše Međunarodne integracije stavile su u prvi plan Ceftu, a potom i EU. Kakav je stav NVK-a o tome te što za gospodarstvo znači proširena Cefta? - Cefta, zamišljena kao ekonomska asocijacija koja predstavlja mogućnost za povećanje prostora za trgovinu bez barijera i ograničenja, dobra je prilika za hrvatsko gospodarstvo u razdoblju do ulaska u Europsku uniju. Nova, proširena Cefta bi, osim većeg tržišta, trebala uključivati i neke nove aspekte poput trgovine uslugama, javne nabave i prava intelektualnog vlasništva što dodatno stvara prilike hrvatskom gospodarstvu. Brodogradnja, koja je odvijek bila stateška gospodarska grana jer veže na sebe brojne kooperante, sada posluje s ogromnim gubicima. Hoće li se Hrvatska odreći tog dijela kolača te mogu li im subvencije pomoći u njihovu oporavku, ili će, na žalost, i ona morati staviti ključ u bravu? - Nemoguće je očekivati od poreznih obveznika da konstantno subvencioniraju gubitke određene gospodarske grane, što ne znači da će se prestankom davanja subvencija ‘staviti ključ u bravu’ brodogradnje u Hrvatskoj. Postoje i drugi načini financiranja poslovanja. Donosi li privatizacija konkurentnost ili ne? Treba li ‘obiteljski nakit’ rasprodavati u bescjenje, u pravilu strancima? - Globalizacijski procesi najvidljiviji su upravo na tržištima kapitala. Kapital ne poznaje grani-

Klasterizacija je danas mantra gospodarskog razvoja i može se govoriti da ona utječe na međunarodnu konkurentnost zemlje ce te tako ne možemo očekivati da strani kapital ne uđe u Hrvatsku, osobito zato što se već dugo većina bankarskog sektora u Hrvatskoj nalazi u rukama upravo tog stranog kapitala. No, s privatizacijom ne treba žuriti, posebice ne prodavati nešto ispod stvarne vrijednosti. S obzirom na to da razvoj konkurentnosti u Hrvatskoj u velikoj mjeri ovisi o priljevu svježega kapitala, možemo reći da će se kroz privatizaciju stvoriti i preduvjeti za razvoj konkurentnijega hrvatskoga gospodarstva.

Ulagati u moderne tehnologije Marinac smatra da će se Klub 400 najvećih hrvatskih tvrtki i dalje povećavati. Kad je riječ o klasterizaciji te suradnji malih i velikih tvrtki, ocjenjuje da ta suradnja ima vrlo dobru perspektivu. Prema njegovim riječima to je danas vrlo bitan segment gospodarskog razvoja i u svijetu postoji čitav niz klastera, a zajednički im je cilj povećanje konkurentnosti. Prvi čovjek Podravke smatrada se gospodarski rast Hrvatske može između ostalog potaknuti i sa FDI (Foreign Direct Investment) strategijom. „Treba ulagati u buduće moderne tehnolgije, u IT. Postoje kompanije koje to primjenjuju primjerice Ericsson Nikola Tesla, , Siemens, Microsoft. Sama strategija Hrvatske je odličan okvir za sposobne. Dobri neka uspiju, a loši propadnu“, kaže. Osvrćući se na promjene koje čekaju Podravku u procesu pristupanja Hrvatske EU, Marinac ističe da je Podravka već dugi niz godina prisutna u svim dijelovima Europe i šire. „Zaposlili smo vrhunske menadžere koji znaju kako treba raditi na tržištu EU. Ulazak u EU osim rizika nosi i niz prednosti i novih poslovnih prilika. Vjerujem da će ih Podravka, zbog postojećeg iskustva, uspjeti prepoznati i iskoristiti“, uvjeren je Marinac koji misli da je prehrambena industrija, s visokim udjelom u intelektualnom vlasništvu, najbolji dio hrvatske industrije.

Hoće li javno-privatno partnerstvo donijeti dodatnu konkurentnost Hrvatskoj? - Javno-privatno partnerstvo predstavlja udruživanje resursa javnog i privatnog sektora i uravnoteženu raspodjelu nagrada i rizika između partnera, što omogućuje i minimiziranje troškova. Tim modelom generiraju se novi izvori dohotka, nove infrastrukture i nove usluge, potiče se industrijski razvoj te se bolje

S privatizacijom ne treba žuriti, posebice ne prodavati nešto ispod stvarne vrijednosti usmjeravaju javna sredstva, što vodi prema povećanju produktivnosti javnih usluga smanjivanju veličine državnog aparata, a samim tim i boljoj konkurentnosti Hrvatske.

FORMA, FUNKCIJA, KVALITETA ....

073

INTERVJU

STJEPAN ŠAFRAN, PREDSJEDNIK HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE

Konkurencija je već davno ušla na hrvatsko tržište Bez obzira na sva investiranja u razvoj tržišta, u nove tehnologije i nove programe, još je nužnije investirati u strukovno obrazovanje i edukaciju naših zaposlenika i učenika a često i samih obrtnika. Ne uložimo li dovoljno kapitala i znanja, bojim se da uskoro nećemo imati dovoljno radne snage za ono za što se zauzimamo, a to je konkurentnost naših radnika, što se već i danas osjeća u mnogim strukama

Vesna Antonić / antonic@privredni-vjesnik.hr STJEPAN ŠAFRAN, PREDSJEDNIK Hrvatske obrtničke komore, upozorava da se broj blokiranih obrtničkih žiro-računa povećava iz dana u dan te da je taj lanac gotovo nemoguće prekinuti. Ističe i da treba osigurati kvalitetne programe kako bi se mogla iskoristiti poticajna sredstva i povoljne kreditne linije za ulaganje u proizvodnju, nove tehnologije i povećanje produktivnosti rada. Gospodarstvenici na osnovi konjunkturnog testa upozoravaju da imaju sve manje prostora za

investicijske aktivnosti zbog sve većih problema s neplaćanjima. Kakvo je Vaše mišljenje o tome? - Danas je trećina obrtnika u blokadi i njihov broj svakodnevno raste jer zahvaljujući nedovoljnoj zaštiti vjerovnika obrtnici ne mogu naplatiti svoja potraživanja. Nered u dužničko-vjerovničkim odnosima najviše se odražava na obrtnike, koji moraju odmah platiti poreze, doprinose i najamnine, a prepušteni su slučaju i Božjoj volji u naplati od svojih partnera. Na žalost, hrvatski model neplaćanja najviše su prouzročili oni koji

Danas je trećina obrtnika u blokadi i njihov broj svakodnevno raste

074

INTERVJU

namjerno ne podmiruju svoje obveze odnosno dugove svojim partnerima, a često su to obrtnici, i tada reinvestiraju tuđi novac u svoje investicijske projekte. Tako nastaje lanac koji je danas gotovo nemoguće prekinuti i rezultati su takvi kakve imamo, i koji su najviše pogodili obrtništvo. Tražili smo od politike njemački sustav zaštite vjerovnika, koji je vrlo energičan u pogledu podmirivanja obveza, i koji bismo mi morali primijeniti, ali još uvijek, na žalost, ne možemo probiti taj led. Neplaćanje je postalo rak-ranom hrvatskoga gospodarstva. To nije ništa dugo nego uzimanje tuđeg za vlastitu korist. Jedno je od bitnih područja ulaganje u infrastrukturu koja mora imati važnu ulogu za razvoj gospodarstva. No, tu se još kaska, posebice u pojedinim dijelovima zemlje. Kakva bi trebala biti strategija infrastrukturnog razvitka Hrvatske? - Ulaganje u infrastrukturu, posebice prometnica znatno je pridonijelo razvoju pojedinih regija u Hrvatskoj i omogućilo otvaranje mnogih poduzetničkih zona. Time se stvorio jedan veliki prostor za nova investiranja. Sada treba urediti ostalu infrastrukturu - struju i vodu,

urediti lokalne putove i kanalizaciju, koja je svakako jedan od nužnih uvjeta za izgrađenost proizvodnih i servisnih radionica. U tom smjeru ide projekt izgradnje 400 poduzetničkih zona, koji je hrvatska Vlada pokrenula prije nekoliko godina. Prema mojim informacijama, približavamo se toj brojki, što je veliki preduvjet za novo zapošljavanje i nove kooperativne odnose. U izvoz treba još mnogo investirati Uvijek se vraćamo pitanju izvoza kao pitanju svih pitanja. Neki trendovi pokazuju oporavak izvoza, ali i dalje pojedine grane nikako da svojim izvozom premaše uvoz. Što bi trebalo učiniti kako bi im se pomoglo? - Kad je riječ o izvozu proizvoda i usluga obrtnika, može se reći da on iz godine u godinu raste, što znači da se naši obrtnici sve više okreću stranim tržištima. Najveći izvoz proizvoda i usluga ide na naša tradicionalna tržišta kao što su Italija, Slovenija, Njemačka, Austrija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, ali i u niz drugih zemalja diljem svijeta. Kao primjer naveo bih da se izvozi i u Francusku, Belgiju te i nama geografski daleka tržištia kao što su SAD, Japan, Australija, Kina... Izvoz u te zemlje

za sada je mali kada je riječ o obrtništvu, ali postoje veliki potencijali, što potvrđuje prisutnost na tržištu. No, još je potrebno mnogo investirati u ta tržišta i u naše radionice kako bismo postigli konkurentnu cijenu i visoku kvalitetu na dalekim tržištima. Kako bi izvoz bio sve veći, posebice one grane koje svojim izvozom premašuju uvoz, trebalo bi osigurati kvalitetne programe da bi se mogla iskoristiti poticajna sredstva i povoljne kreditne linije za ulaganje u proizvodnju, nove

To što izvoz obrtničkih proizvoda i usluga raste iz godine u godinu, pokazuje da se naši obrtnici sve više okreću stranim tržištima tehnologije, povećanje produktivnosti rada i slično. Veliki prostor postoji i u supstituciji proizvoda koji se uvoze, gdje obrtnici sigurno mogu biti važan čimbenik u njihovoj proizvodnji, ali uz potporu velikih sustava, koji uvoze tu opremu. Znači, trebamo razvijati kooperativne odnose. Je li rješenje u klasterizaciji i kakva je uloga HOK-a u ogrozdavanju poduzetnika?

INTERVJU

075

- Za neke proizvođače grupiranje i ne mora biti u formi klastera. Komora treba poticati i svojim članovima davati dovoljno informacija o svim mogućnostima grupiranja: zadružnom, klasterskom i drugim oblicima npr. talijanske zadruge kooperative kako bi obrtnici sami mogli lakše odabrati vrstu udruživanja. Grupiranje je svakako dobro u bilo kojoj formi jer na taj način mali gospodarski subjekti mogu daleko povoljnije ostvarivati primarne poslovne

Neplaćanje je postalo rak - ranom hrvatskog gospodarstva. To nije ništa dugo nego uzimanje tuđeg za vlastitu korist funkcije (objedinjena nabava, distribucija, dizajn, marketing i prodaja, baza podataka...) te zajednički nastupati u zaštiti svojih interesa. Kod nas je evidentno pomanjkanje te tradicije i, usuđujem se reći međusobnog povjerenja koje je temelj takvih udruživanja. Veliki subjekti trebali bi surađivati s obrtnicima Međunarodne integracije stavile su u prvi plan Ceftu, a potom i EU. Kakav je stav HOK-a o tome te što za gospodarstvo znači proširena Cefta? - HOK podržava proces međunarodnih integracija Republike Hrvatske, te je prošle godine otvorio svoj prvi međunarodni ured u Bruxellesu kako bi se hrvatski obrtnici lakše integrirali u europski gospodarski sustav. Pitanje transformirane Cefte odnosno slobodne trgovine s određenim brojem tržišta obrtnicima je interesantno, posebice stoga što se jačanjem izvoza i regionalne suradnje direktno jača njihova ukupna konkurentnost poslovanja. Hrvatsko tržište kao takvo je relativno malo i ograničeno, te je izuzetno bitno da Hrvatska ima kvalitetne međunarodne trgovinske sporazume kako bi obrtništvo i ukupno gospodarstvo moglo odgovarajuće rasti. Kakav je Vaš osoban stav o javno-privatnom partnerstvu? - Javno-privatno partnerstvo još je u začecima. Osobno smatram da je malo obrtnika koji mogu ući u tako velike projekte i da je to prilika za veće subjekte, koji mogu realizirati takve investicije. Za nas bi bilo mnogo važnije kada bi upravo ti veliki sustavi prepoznali obrtnike kao svoje partnere i svoje kooperante i kada bi sa svojim kapacitetima istraživanja tržišta i tehnološkim razvojem omogućili zajedničke proizvode.

Treba li povećati broj kreditnih linija koje bi pridonijele poticanju razvitka malih i srednjih tvrtki te obrtnika i kako uopće poticati njihov razvoj? - Raspoloživih programa kreditiranja ima dovoljno (Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u suradnji s Ministarstvom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo poljoprivrede , HBOR). No, unatoč velikoj promidžbi i ponudi, krediti još nisu dostupni, a ne odobravaju se ni dovoljno brzo i rado malim obrtnicima. Ujedno zahtijevaju veliku papirologiju, a relativno su niski traženi iznosi (odobravanje često traje dva do tri mjeseca, pa i dulje). Često je i problem s nesređenim zemljišnoknjižnim odnosima i jamstvima. Jednako tako, zbog nelikvidnosti, više od trećine obrtnika kojima su blokirani računi ne mogu uopće podnijeti kreditni zahtjev. Treba naći načina i razmisliti o modelu da se uz novootvorene radionice i novo zapošljavanje izrade kreditne linije za one radionice kojima je potreban opstanak.

Vjerujem da bi se time puno postiglo jer veliki broj obrtnika ima iskustva, volje i želje, ali su upravo zbog tuđeg nemara odnosno neplaćanja došli u sadašnju situaciju. Kojima bi se mjerama mogla dodatno smanjiti nezaposlenost? - U Hrvatskoj iz godine u godine raste broj zaposlenih, što je očito iz statističkih podataka i što je rezultat ulaganja u obrtništvo u posljednjih nekoliko godina. Sigurno da treba nastaviti s tom praksom i ubuduće jer samo dobrim ulaganjem i dugoročnom politikom poticaja možemo očekivati brži razvoj. Pred nama je uskoro ulazak u EU, a konkurencija je već davno ušla na hrvatsko tržište. Bez obzira na sva investiranja u razvoj tržišta, u nove tehnologije i nove programe, još je nužnije investirati u strukovno obrazovanje i edukaciju naših zaposlenika, učenika, a često i samih obrtnika. Ako ne uložimo dovoljno kapitala i znanja, bojim se da uskoro nećemo imati dovoljno radne snage za ono što se zauzimamo, a to je konkurentnost naših radnika.

077 77

GOSPODARSKA AKTIVNOST

ŽUPANIJE

Neravnomjerna teritorijalna raspoređenost U DOSADAŠNJEM OSVRTU na financijska ostvarenja hrvatskog gospodarstva naglasak je bio na analizi djelatnosti kojima se poduzetnici bave te veličini i oblicima vlasništva. Međutim, upravo zbog nužnosti ravnomjernijeg razvoja naše zemlje izuzetno je važan i teritorijalni aspekt ostvarenih rezultata. Poznato je da je teritorijalna raspoređenost poduzetnika vrlo neravnomjerna i da se ti odnosi bitnije ne mijenjaju. Poduzetnici su najvećim dijelom koncentrirani na području Grada Zagreba, gdje se nalazi sjedište 34,1 posto svih podnositelja godišnjih financijskih izvješća za 2005. godinu, sa 39,7 posto ukupnog broja zaposlenih kod poduzetnika - obveznika poreza na dobit. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s udjelom u broju zaposlenih od 8,5 posto, Primorsko-goranska s udjelom od 7,3 posto, Osječko-baranjska i Istarska s udjelom od

po 5,3 posto, Zagrebačka županija sa 4,8 posto i Varaždinska sa 4,2 posto. Ostalih 13 županija sudjeluje u ukupnom broju zaposlenih u rasponu od jedan do četiri posto, a Ličko-senjska županija sa samo 0,5 posto. Pritom valja upozoriti na određena analitička ograničenja zbog činjenice da se financijski rezultati evidentiraju u mjestu gdje je sjedište tvrtke, pa se tako posebice u Gradu Zagrebu, a i u drugim središtima iskazuju rezultati poslovanja koji su rezultat poslovne aktivnosti diljem Hrvatske. To je posebno izraženo kad su u pitanju velika javna poduzeća. Uvažavajući ta ograničenja, koja valja imati na umu pri analizi i korištenju podataka, podaci o financijskim ostvarenjima i ekonomskoj snazi poduzetnika čije je sjedište na području pojedine županije zaslužuju posebnu pozornost, pa se u zasebnim „okvirićima“ daje pregled najvažnijih podataka i pokazatelja prema županijama .

PODUZETNIČKA SNAGA ŽUPANIJA U 2005. ŽUPANIJA

ZAGREBAČKA KRAPINSKO-ZAGORSKA SISAČKO-MOSLAVAČKA KARLOVAČKA VARAŽDINSKA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA BJELOVARSKO-BILOGORSKA PRIMORSKO-GORANSKA LIČKO-SENJSKA VIROVITIČKO-PODRAVSKA POŽEŠKO-SLAVONSKA BRODSKO-POSAVSKA ZADARSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŠIBENSKO-KNINSKA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA SPLITSKO-DALMATINSKA ISTARSKA DUBROVAČKO-NERETVANSKA MEĐIMURSKA GRAD ZAGREB UKUPNO RH Izvor: Fina

BR. POD.

4261 1098 1194 1414 2094 1115 1111 6771 431 610 467 1132 1828 3225 1296 1116 7609 6229 2522 1813 24467 71.803

svote: u kn

UDJEL U %

5,9 1,5 1,7 2,0 2,9 1,6 1,5 9,4 0,6 0,9 0,7 1,6 2,5 4,5 1,8 1,6 10,6 8,7 3,5 2,5 34,1 100,0

UKUPAN PRIHOD

28.225.982.027 7.385.307.374 7.208.971.759 6.070.889.062 17.637.853.219 9.269.441.836 6.560.701.311 30.115.366.531 1.352.987.411 3.592.193.165 3.045.283.542 5.816.915.932 9.562.822.995 22.653.582.367 6.081.981.375 7.347.944.683 35.650.359.419 25.083.736.412 8.677.558.002 8.132.549.452 274.240.069.352 523.712.497.226

UDJEL U %

5,4 1,4 1,4 1,2 3,4 1,8 1,3 5,8 0,3 0,7 0,6 1,1 1,8 4,3 1,2 1,4 6,8 4,8 1,7 1,6 52,4 100,0

BROJ RADNIKA

39.341 15.553 19.068 14.576 34.166 18.419 15.513 59.173 4.050 9.031 8.128 14.110 16.033 43.099 11.126 16.513 68.915 43.297 18.857 21.888 322.906 813.762

UDJEL U %

4,8 1,9 2,3 1,8 4,2 2,3 1,9 7,3 0,5 1,1 1,0 1,7 2,0 5,3 1,4 2,0 8,5 5,3 2,3 2,7 39,7 100,0

078

GOSPODARSKA AKTIVNOST

RASPORED 400 PO ŽUPANIJAMA ŽUPANIJA

ZAGREBAČKA

svote: u kn

BR. POD.

UDJEL U %

UKUPAN PRIHOD

UDJEL U %

BROJ RADNIKA

UDJEL U %

5,5

10.330.714.253

4,0

8.519

3,1

KRAPINSKO-ZAGORSKA

1,8

1.869.374.446

0,7

2.042

0,8

SISAČKO-MOSLAVAČKA

1,0

2.525.292.127

1,0

3.837

1,4

KARLOVAČKA

1,0

1.193.790.842

0,5

1.294

0,5

VARAŽDINSKA

2,8

7.037.535.576

2,7

10.156

3,7

2,0

5.012.978.978

1,9

8.096

3,0

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA BJELOVARSKO-BILOGORSKA

1,0

1.740.204.365

0,7

2.459

0,9

4,8

8.362.054.922

3,2

12.682

4,7

LIČKO-SENJSKA

0,3

188.376.214

0,1

717

0,3

VIROVITIČKO-PODRAVSKA

0,8

1.013.222.289

0,4

2.062

0,8

POŽEŠKO-SLAVONSKA

0,5

706.316.873

0,3

976

0,4

BRODSKO-POSAVSKA

0,3

189.414.099

0,1

626

0,2

PRIMORSKO-GORANSKA

ZADARSKA

1,0

2.146.637.222

0,8

1.074

0,4

6,0

9.965.612.316

3,8

11.337

4,2

ŠIBENSKO-KNINSKA

1,5

2.585.394.374

1,0

2.493

0,9

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

1,5

1.619.326.132

0,6

3.161

1,2

SPLITSKO-DALMATINSKA

6,0

13.360.896.526

5,1

16.638

6,1

ISTARSKA

5,3

8.909.221.274

3,4

10.687

3,9

DUBROVAČKO-NERETVANSKA

1,3

1.895.148.129

0,7

1.318

0,5

MEĐIMURSKA

1,0

809.921.946

0,3

1.466

0,5

GRAD ZAGREB

220

55,0

178.846.701.380

68,7

170.369

62,6

UKUPNO GRUPA 400

400

100,0

260.308.134.283

100,0

272.009

100,0

OSJEČKO-BARANJSKA

079

GOSPODARSKA AKTIVNOST

GRAD ZAGREB

MEĐIMURSKA

DUBROVAČKO-NERETVANSKA

(Iznosi u milijunima kuna)

2005.

(Iznosi u milijunima kuna)

Indeks Udjel u go2004. spodarstvu =100 RH u %

2005.

(Iznosi u milijunima kuna)

Indeks Udjel u go2004. spodarstvu =100 RH u %

2005.

Indeks Udjel u go2004. spodarstvu =100 RH u %

Broj poduzetnika

24.467

34,1

Broj poduzetnika

1.813

2,5

Broj poduzetnika

2.522

Broj zaposlenih

322.906

104,8

39,7

Broj zaposlenih

21.888

102,4

2,7

Broj zaposlenih

18.857

103,7

2,3

Vrijednost bilance

461.927

111,4

59,2

Vrijednost bilance

8.137

111,1

1,0

Vrijednost bilance

14.838

121,2

1,9

UKUPNI PRIHOD

274.240

112,0

52,4

UKUPNI PRIHOD

8.133

104,0

1,6

UKUPNI PRIHOD

8.678

118,2

1,7

15.781

121,6

57,0

Dobit nakon oporezivanja

302

137,9

1,1

Dobit nakon oporezivanja

909

174,4

3,3

Gubitak nakon oporezivanja

3.758

106,6

34,6

Gubitak nakon oporezivanja

113

91,9

1,0

Gubitak nakon oporezivanja

239

94,4

2,2

Prosječna čista plaća (u kn)

4.565

Prosječna čista plaća (u kn)

2.913

Prosječna čista plaća (u kn)

3.684

Investicije u toku godine

4.831

582,4

8,3

Dobit nakon oporezivanja

Investicije u toku godine

31.895

105,6

Najveći prema ukupnom prihodu

55,0

u 000 kn

Investicije u toku godine

Najveći prema ukupnom prihodu

1 TEAM d.d.

ČAKOVEC

223.531

1 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. DUBROVNIK

ČAKOVEC

218.846

MESNA INDUSTRIJA VAJDA ČAKOVEC d.d.

197.704

ČAKOVEC ČAKOVEC

20.050.286

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.

ZAGREB

9.393.083

PERUTNINA PTUJ PIPO d.o.o.

ZAGREB

8.515.430

ZAGREB

7.070.129

4 METSS d.d.

ZAGREB

3.895.014

5 ČAKOVEČKI MLINOVI d.d.

HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d.

5 HRVATSKE ŽELJEZNICE

Najveći prema dobiti

u 000 kn

1,1

u 000 kn

ZAGREB

3 KONZUM d.d.

112,2

Najveći prema ukupnom prihodu

INA-INDUSTRIJA NAFTE 1 d.d. 2

611

Najveći prema dobiti

ATLAS TURISTIČKA AGENCIJA d.d.

3,5

u 000 kn

1.097.236

DUBROVNIK

234.084

3 COMBIS d.o.o.

DUBROVNIK

208.418

169.841

4 PEMO TRADE d.o.o.

NOVA MOKOŠICA

177.871

166.899

5 GP DUBROVNIK d.d.

DUBROVNIK

177.539

u 000 kn

Najveći prema dobiti

u 000 kn

HT - HRVATSKE 1 TELEKOMUNIKACIJE d.d.

ZAGREB

1.720.188

1 TUBLA TEKSTIL d.o.o.

ČAKOVEC

37.934

1 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. DUBROVNIK

T- MOBILE HRVATSKA d.o.o.

ZAGREB

1.022.235

2 ČAKOVEČKI MLINOVI d.d.

ČAKOVEC

30.428

2 COMBIS d.o.o.

DUBROVNIK

12.620

INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d.

ZAGREB

892.062

3 CENTROMETAL d.o.o.

MACINEC

19.537

3 PEMO TRADE d.o.o.

NOVA MOKOŠICA

5.907

ZAGREB

530.563

4 HESPO d.o.o.

PRELOG

17.442

ATLAS TURISTIČKA AGENCIJA d.d.

DUBROVNIK

3.829

13.198

5 GP DUBROVNIK d.d.

DUBROVNIK

893

4 VIPNET d.o.o. 5

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

TVORNICA STOČNE HRANE ČAKOVEC d.d.

tvrtke ispod linije ne nalaze se među 400 naj

447.475

Izvor: Fina

080

GOSPODARSKA AKTIVNOST

ISTARSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA

(Iznosi u milijunima kuna)

Indeks Udjel u go2004. spodarstvu =100 RH u %

2005.

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

2005.

(Iznosi u milijunima kuna)

Indeks Udjel u go2004. spodarstvu =100 RH u %

2005.

Indeks Udjel u go2004. spodarstvu =100 RH u %

Broj poduzetnika

6.229

8,7

Broj poduzetnika

7.609

10,6

Broj poduzetnika

1.116

Broj zaposlenih

43.297

105,5

5,3

Broj zaposlenih

68.915

103,7

8,5

Broj zaposlenih

16.513

107,0

2,0

Vrijednost bilance

45.085

111,0

5,8

Vrijednost bilance

46.173

115,6

5,9

Vrijednost bilance

10.599

112,2

1,4

UKUPNI PRIHOD

25.084

103,5

4,8

UKUPNI PRIHOD

35.650

107,6

6,8

UKUPNI PRIHOD

7.348

114,7

1,4

Dobit nakon oporezivanja

1.808

72,2

6,5

Dobit nakon oporezivanja

1.362

116,1

4,9

Dobit nakon oporezivanja

281

121,7

1,0

Gubitak nakon oporezivanja

1.002

145,0

9,2

Gubitak nakon oporezivanja

1.269

56,7

11,7

Gubitak nakon oporezivanja

120

157,2

1,1

Prosječna čista plaća (u kn)

3.915

Prosječna čista plaća (u kn)

3.430

Prosječna čista plaća (u kn)

2.914

Investicije u toku godine

3.350

Investicije u toku godine

2.857

135,2

1,0

141,3

Najveći prema ukupnom prihodu 1 TDR d.o.o. 2

ULJANIK BRODOGRADILIŠTE d.d.

3 TE PLOMIN d.o.o. 4

HOLCIM (HRVATSKA) d.o.o.

5 MAISTRA d.d.

5,8

u 000 kn

Najveći prema ukupnom prihodu

121,0

4,9

u 000 kn

Investicije u toku godine

573

Najveći prema ukupnom prihodu

1,6

u 000 kn

ROVINJ

1.944.875

BRODOSPLIT1 SPLIT BRODOGRADILIŠTE d.o.o.

PULA

1.492.335

2 BRODOMERKUR d.d.

SPLIT

1.387.093

2 BOSO d.o.o.

VINKOVCI

325.134

KONSTRUKTORINŽENJERING d.d.

SPLIT

1.275.477

3 VUPIK d.d. VUKOVAR

VUKOVAR

264.556

1.054.961

4 PIK VINKOVCI d.d.

VINKOVCI

229.806

910.866

5 FEROIMPEX d.o.o.

VUKOVAR

184.762

u 000 kn

Najveći prema dobiti

PLOMIN

708.885

KOROMAČNO

441.677

4 KERUM d.o.o.

SPLIT

ROVINJ

393.594

5 DALMACIJACEMENT d.d.

KAŠTEL SUĆURAC

Najveći prema dobiti

1.994.689

1 SLADORANA d.d.

ŽUPANJA

436.688

u 000 kn

Najveći prema dobiti

558.778

1 JADROPLOV d.d.

SPLIT

57.608

1 FEROIMPEX d.o.o.

1 TDR d.o.o.

ROVINJ

2 BINA-ISTRA d.d.

PULA

93.468

2 DALMACIJACEMENT d.d.

KAŠTEL SUĆURAC

50.778

3 PLAVA LAGUNA d.d.

POREČ

85.832

3 DRVENIK TUNA d.o.o.

MARINA

43.142

4 ISTRATURIST UMAG d.d.

UMAG

49.593

5 RIVIERA HOLDING d.d.

POREČ

48.618

5 STUDENAC d.o.o.

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

MESNA INDUSTRIJA BRAĆA VRGORAC PIVAC d.o.o.

tvrtke ispod linije ne nalaze se među 400 naj

DUĆE

u 000 kn

VUKOVAR

31.402

VINKOVCI

10.214

3 SLADORANA d.d.

ŽUPANJA

6.881

37.249

4 BOSO d.o.o.

VINKOVCI

5.666

25.240

5 VUPIK d.d. VUKOVAR

VUKOVAR

3.775

DRVNA INDUSTRIJA SPAČVA d.d.

Izvor: Fina

081

GOSPODARSKA AKTIVNOST

ŠIBENSKO-KNINSKA

OSJEČKO-BARANJSKA

(Iznosi u milijunima kuna)

2005.

ZADARSKA

(Iznosi u milijunima kuna)

Indeks Udjel u go2004. spodarstvu =100 RH u %

2005.

(Iznosi u milijunima kuna)

Indeks Udjel u go2004. spodarstvu =100 RH u %

2005.

Indeks Udjel u go2004. spodarstvu =100 RH u %

Broj poduzetnika

1.296

1,8

Broj poduzetnika

3.225

4,5

Broj poduzetnika

1.828

Broj zaposlenih

11.126

102,3

1,4

Broj zaposlenih

43.099

101,9

5,3

Broj zaposlenih

16.033

105,2

2,0

Vrijednost bilance

9.702

110,3

1,2

Vrijednost bilance

26.152

113,6

3,4

Vrijednost bilance

15.324

120,7

2,0

UKUPNI PRIHOD

6.082

119,9

1,2

UKUPNI PRIHOD

22.654

113,4

4,3

UKUPNI PRIHOD

9.563

105,5

1,8

214

214,6

0,8

Dobit nakon oporezivanja

1.099

130,6

4,0

Dobit nakon oporezivanja

789

282,1

2,9

Gubitak nakon oporezivanja

344

69,3

3,2

Gubitak nakon oporezivanja

591

71,7

5,4

Gubitak nakon oporezivanja

436

132,3

4,0

Prosječna čista plaća (u kn)

3.297

Prosječna čista plaća (u kn)

3.073

Prosječna čista plaća (u kn)

3.531

Investicije u toku godine

1.616

Investicije u toku godine

1.548

103,5

2,7

Dobit nakon oporezivanja

Investicije u toku godine

373

89,6

Najveći prema ukupnom prihodu 1 TLM - TVP d.o.o.

0,6

u 000 kn

Najveći prema ukupnom prihodu

104,0

2,8

u 000 kn

Najveći prema ukupnom prihodu TANKERSKA PLOVIDBA 1 d.d.

ZADAR

2,5

u 000 kn

ŠIBENIK

833.169

1 BENETTON CROATIA d.o.o. OSIJEK

ŠIBENIK

819.084

2 INA-OSIJEK PETROL d.d.

OSIJEK

997.854

2 ALUFLEXPACK d.o.o.

MURVICA

407.890

3 JOLLY J.B.S. d.o.o.

DRNIŠ

346.730

3 ŽITO d.o.o.

OSIJEK

982.952

3 SONIK d.o.o.

ZADAR

279.056

4 SOLARIS d.d.

ŠIBENIK

235.496

4 BELJE d.d.

DARDA

823.346

4 BAKMAZ d.o.o.

ZADAR

176.357

TLM-TVORNICA PREŠANIH ŠIBENIK PROIZVODA

182.398

5 BELIŠĆE d.d.

BELIŠĆE

761.847

NIN ELECTROCOMMERCE ZADAR d.o.o.

147.833

TVORNICA LAKIH METALA d.o.o.

Najveći prema dobiti

u 000 kn

Najveći prema dobiti

1.086.279

u 000 kn

Najveći prema dobiti

1.283.335

u 000 kn

1 SOLARIS d.d.

ŠIBENIK

61.009

1 NAŠICECEMENT d.d.

ZOLJAN

105.015

TANKERSKA PLOVIDBA 1 d.d.

2 KNAUF d.o.o.

MARKOVAC

12.094

2 BENETTON CROATIA d.o.o. OSIJEK

104.380

2 CONTUS d.o.o.

ZADAR

17.160

9.481

3 BELJE d.d.

DARDA

100.484

3 LIGNUM d.o.o.

GRAČAC

15.724

OSIJEK

42.990

4 TURISTHOTEL d.d.

ZADAR

15.202

OSIJEK

38.709

5 SONIK d.o.o.

ZADAR

14.547

TLM-TVORNICA PREŠANIH ŠIBENIK PROIZVODA

4 VODIČANKA TOURS d.o.o.

VODICE

7.735

4 ŽITO d.o.o.

5 JOLLY J.B.S. d.o.o.

DRNIŠ

2.016

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

SAPONIA KEM.,PREH. I FARM. IND. d.d.

tvrtke ispod linije ne nalaze se među 400 naj

ZADAR

419.097

Izvor: Fina

082

GOSPODARSKA AKTIVNOST

BRODSKO-POSAVSKA

POŽEŠKO-SLAVONSKA

(Iznosi u milijunima kuna)

Indeks Udjel u go2004. spodarstvu =100 RH u %

2005.

VIROVITIČKO-PODRAVSKA

2005.

(Iznosi u milijunima kuna)

Indeks Udjel u go2004. spodarstvu =100 RH u %

2005.

Indeks Udjel u go2004. spodarstvu =100 RH u %

Broj poduzetnika

1.132

1,6

Broj poduzetnika

0,7

Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

14.110

102,9

1,7

Broj zaposlenih

8.128

102,1

1,0

Broj zaposlenih

9.031

101,6

1,1

Vrijednost bilance

6.256

105,0

0,8

Vrijednost bilance

3.270

111,5

0,4

Vrijednost bilance

4.637

104,5

0,6

UKUPNI PRIHOD

5.817

98,7

1,1

UKUPNI PRIHOD

3.045

107,6

0,6

UKUPNI PRIHOD

3.592

107,5

0,7

191

98,4

0,7

Dobit nakon oporezivanja

153,0

0,3

Dobit nakon oporezivanja

120

143,5

0,4

Gubitak nakon oporezivanja

163

55,5

1,5

Gubitak nakon oporezivanja

65,9

0,3

Gubitak nakon oporezivanja

220

208,9

2,0

Prosječna čista plaća (u kn)

2.937

Prosječna čista plaća (u kn)

2.813

Prosječna čista plaća (u kn)

2.832 63,8

0,5

Dobit nakon oporezivanja

Investicije u toku godine

266

82,1

Najveći prema ukupnom prihodu ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA 1 d.d.

0,5

u 000 kn

467

Investicije u toku godine

216

Najveći prema ukupnom prihodu

102,2

0,4

u 000 kn

Investicije u toku godine

189.414

1 PRESOFLEX d.o.o.

POŽEGA

505.590

VIRO TVORNICA ŠEĆERA 1 d.d.

ĐURO ĐAKOVIĆ TERMOEN. SLAVONSKI POSTROJENJA d.o.o. BROD

153.404

2 KUTJEVO d.d.

KUTJEVO

200.727

ĐURO ĐAKOVIĆ SLAVONSKI SPECIJALNA VOZILA d.o.o. BROD

122.937

3 ZVEČEVO d.d.

POŽEGA

163.946

4 NAFTA-PROMET d.o.o.

SLAVONSKI BROD

116.895

PLAMEN-INTERNATIONAL POŽEGA d.o.o.

143.352

5 SLAVONIJA SLAD d.o.o.

NOVA GRADIŠKA

116.417

5 SPIN VALIS d.d.

Najveći prema dobiti ĐURO ĐAKOVIĆ TERMOEN. SLAVONSKI 1 POSTROJENJA d.o.o. BROD

u 000 kn

Najveći prema dobiti

19.020

ZVEČEVO-MLJEKARA 1 d.o.o.

POŽEGA

0,8

276

Najveći prema ukupnom prihodu

SLAVONSKI BROD

POŽEGA

610

u 000 kn

VIROVITICA

503.712

3 TRGOCENTAR d.d.

VIROVITICA

224.747

4 HRVATSKI DUHANI d.d.

VIROVITICA

163.441

98.492

5 KIO KERAMIKA d.o.o.

ORAHOVICA

157.821

u 000 kn

Najveći prema dobiti

u 000 kn

8.413

VIRO TVORNICA ŠEĆERA 1 d.d.

VIROVITICA

73.568

ĐURO ĐAKOVIĆ ZAVARENE POSUDE d.d.

SLAVONSKI BROD

14.529

2 ZVEČEVO d.d.

POŽEGA

7.525

2 RADLOVAC d.d.

ORAHOVICA

3.301

SAINT JEAN INDUSTRIES d.o.o.

SLAVONSKI BROD

13.111

3 POŽEŠKA DOLINA d.d.

POŽEGA

6.738

3 CIPRIJANOVIĆ d.o.o.

BIJELJEVINA ORAHOVIČKA

2.253

CHROMOS-SVJETLOST d.o.o.

LUŽANI

8.091

4 KUTJEVAČKI PODRUM d.d. KUTJEVO

6.619

MERKUR VETERINARSKA AMBULANTA d.o.o.

KLOKOČEVIK

6.776

5 PRESOFLEX d.o.o.

4.207

5 SLATINKA d.o.o.

SLATINA

1.188

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

tvrtke ispod linije ne nalaze se među 400 naj

POŽEGA

Izvor: Fina

083

GOSPODARSKA AKTIVNOST

LIČKO-SENJSKA

PRIMORSKO-GORANSKA

(Iznosi u milijunima kuna)

2005.

Broj poduzetnika

BJELOVARSKO-BILOGORSKA

(Iznosi u milijunima kuna)

Indeks Udjel u go2004. spodarstvu =100 RH u %

(Iznosi u milijunima kuna)

Indeks Udjel u go2004. spodarstvu =100 RH u %

2005.

Indeks Udjel u go2004. spodarstvu =100 RH u %

0,6

Broj poduzetnika

6.771

9,4

Broj poduzetnika

1.111

Broj zaposlenih

4.050

100,5

0,5

Broj zaposlenih

59.173

103,2

7,3

Broj zaposlenih

15.513

104,5

1,9

Vrijednost bilance

3.408

106,6

0,4

Vrijednost bilance

40.713

113,1

5,2

Vrijednost bilance

6.966

117,7

0,9

UKUPNI PRIHOD

1.353

96,7

0,3

UKUPNI PRIHOD

30.115

109,5

5,8

UKUPNI PRIHOD

6.561

111,9

1,3

149,5

0,3

Dobit nakon oporezivanja

1.164

134,3

4,2

Dobit nakon oporezivanja

306

166,0

1,1

Gubitak nakon oporezivanja

153,5

0,8

Gubitak nakon oporezivanja

868

46,5

8,0

Gubitak nakon oporezivanja

161

117,9

1,5

Prosječna čista plaća (u kn)

2.990

Prosječna čista plaća (u kn)

3.676

Prosječna čista plaća (u kn)

2.882

Investicije u toku godine

2.722

94,1

0,6

431

Dobit nakon oporezivanja

Investicije u toku godine

167

94,1

Najveći prema ukupnom prihodu JAVNA USTANOVA NP 1 PLITVIČKA JEZERA

PLITVIČKA JEZERA

2 LIKA CESTE d.o.o.

GOSPIĆ

3 NOVALIS d.o.o.

0,3

u 000 kn

114,5

Najveći prema ukupnom prihodu

4,7

u 000 kn

Investicije u toku godine

Najveći prema ukupnom prihodu

3.MAJ BRODOGRADILIŠTE 1 RIJEKA d.d.

1.393.514

1 PEVEC d.o.o.

53.400

2 EURO PETROL d.o.o.

RIJEKA

1.226.987

NOVALJA

45.529

3 PLODINE d.o.o.

RIJEKA

962.295

4 VRKLJAN d.o.o.

GOSPIĆ

40.801

4 JADROLINIJA

RIJEKA

5 USLUGA d.o.o.

GOSPIĆ

39.848

5 ELEKTROMATERIJAL d.d.

RIJEKA

Najveći prema dobiti

188.376

323

ČAZMATRANS-PRIJEVOZ d.o.o.

BJELOVAR

1,5

u 000 kn

1.175.546

ČAZMA

195.110

3 PRIMA COMMERCE d.o.o.

BJELOVAR

193.011

752.412

4 ELEKTROMETAL d.d.

BJELOVAR

176.538

493.841

5 KAMEN SIRAČ d.d.

SIRAČ

165.283

u 000 kn

Najveći prema dobiti

MALI LOŠINJ

37.541

1 PEVEC d.o.o.

BJELOVAR

97.139

RIJEKA

20.011

2 KUMAL d.o.o.

SIRAČ

48.774

u 000 kn

Najveći prema dobiti

JAVNA USTANOVA NP 1 PLITVIČKA JEZERA

PLITVIČKA JEZERA

34.144

LOŠINJSKA PLOVIDBA 1 BRODARSTVO d.o.o.

2 NEGOTIUM d.o.o.

NOVALJA

4.438

3 LIMING d.o.o.

GOSPIĆ

2.276

3 RUTING d.o.o.

RUBEŠI

16.960

3 PRIMA COMMERCE d.o.o.

BJELOVAR

18.455

4 PERGAMENT d.o.o.

BJELOPOLJE

1.885

4 FINVEST CORP d.d.

ČABAR

15.621

4 W&P KAMEN d.o.o.

SIRAČ

15.015

5 METALNA OPREMA d.d.

SENJ

1.557

10.273

5 KAMEN SIRAČ d.d.

SIRAČ

5.886

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

JADRAN GALENSKI LABORATORIJ d.d.

LIBURNIA RIVIERA HOTELI OPATIJA d.d.

tvrtke ispod linije ne nalaze se među 400 naj

u 000 kn

Izvor: Fina

084

GOSPODARSKA AKTIVNOST

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA

VARAŽDINSKA

KARLOVAČKA

(Iznosi u milijunima kuna)

2005.

(Iznosi u milijunima kuna)

Indeks Udjel u go2004. spodarstvu =100 RH u %

2005.

(Iznosi u milijunima kuna)

Indeks Udjel u go2004. spodarstvu =100 RH u %

2005.

Indeks Udjel u go2004. spodarstvu =100 RH u %

Broj poduzetnika

1.115

1,6

Broj poduzetnika

2.094

2,9

Broj poduzetnika

1.194

Broj zaposlenih

18.419

104,6

2,3

Broj zaposlenih

34.166

102,8

4,2

Broj zaposlenih

19.068

102,8

2,3

Vrijednost bilance

9.463

104,9

1,2

Vrijednost bilance

16.671

112,4

2,1

Vrijednost bilance

8.251

111,9

1,1

UKUPNI PRIHOD

9.269

107,6

1,8

UKUPNI PRIHOD

17.638

111,8

3,4

UKUPNI PRIHOD

7.209

110,5

1,4

213

101,4

0,8

Dobit nakon oporezivanja

677

138,6

2,4

Dobit nakon oporezivanja

263

134,6

1,0

Gubitak nakon oporezivanja

125

92,2

1,2

Gubitak nakon oporezivanja

202

83,5

1,9

Gubitak nakon oporezivanja

284

126,6

2,6

Prosječna čista plaća (u kn)

3.663

Prosječna čista plaća (u kn)

3.093

Prosječna čista plaća (u kn)

3.342

Investicije u toku godine

1.158

143,2

1,0

Dobit nakon oporezivanja

Investicije u toku godine

646

127,8

Najveći prema ukupnom prihodu

1,1

u 000 kn

Najveći prema ukupnom prihodu

111,0

2,0

u 000 kn

Investicije u toku godine

579

Najveći prema ukupnom prihodu

1,7

u 000 kn

PODRAVKA 1 PREHRAMBENA IND. d.d.

KOPRIVNICA

1.799.634

1 VINDIJA d.d. VARAŽDIN

VARAŽDIN

2.223.918

2 KTC d.o.o.

KRIŽEVCI

1.177.159

2 BOXMARK LEATHER d.o.o.. TRNOVEC

1.089.105

PPK KARLOVAČKA MESNA KARLOVAC INDUSTRIJA d.d.

271.927

VARAŽDIN

1.076.624

BECHTEL INTERNATIONAL, OTOK inc. OŠTARIJSKI

230.694

VARAŽDIN

498.770

4 IGM-TOUNJ d.d.

VARAŽDIN

482.107

BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA d.d.

KOPRIVNICA

669.594

3 KOKA d.d. VARAŽDIN

DANICA, MESNA INDUSTRIJA d.o.o.

KOPRIVNICA

350.156

5 PONI TRGOVINA d.o.o.

KOPRIVNICA

308.726

5 CESTA-VARAŽDIN d.d.

Najveći prema dobiti BELUPO LIJEKOVI I 1 KOZMETIKA d.d. 2 KTC d.o.o. 3

PODRAVKA PREHRAMBENA IND. d.d.

WIENERBERGER ILOVAC d.d.

TOUNJ

168.421

KARLOVAC

165.389

u 000 kn

Najveći prema dobiti

u 000 kn

Najveći prema dobiti

KOPRIVNICA

51.660

1 BOXMARK LEATHER d.o.o. TRNOVEC

57.749

KRIŽEVCI

17.595

2 VINDIJA d.d. VARAŽDIN

VARAŽDIN

52.504

KOPRIVNICA

13.562

3 KOKA d.d. VARAŽDIN

VARAŽDIN

27.781

3 AQUATERM d.o.o.

KARLOVAC

5.940

4 TERMOPLIN d.d.

VARAŽDIN

12.933

4 LANA COMMERCE d.o.o.

KARLOVAC

5.921

5 NECKERMANN d.o.o.

VARAŽDIN

12.381

5 KELTEKS d.o.o.

KARLOVAC

5.187

4 5

ZAGORJE-TEHNOBETON d.d.

BILOKALNIK IND. PAPIRNE KOPRIVNICA AMBALAŽE d.o.o.

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

5.510

tvrtke ispod linije ne nalaze se među 400 naj

u 000 kn

BECHTEL INTERNATIONAL, OTOK Inc. OŠTARIJSKI

6.899

Izvor: Fina

085

GOSPODARSKA AKTIVNOST

SISAČKO-MOSLAVAČKA

KRAPINSKO-ZAGORSKA

(Iznosi u milijunima kuna)

2005.

ZAGREBAČKA

(Iznosi u milijunima kuna)

Indeks Udjel u go2004. spodarstvu =100 RH u %

2005.

(Iznosi u milijunima kuna)

Indeks Udjel u go2004. spodarstvu =100 RH u %

2005.

Indeks Udjel u go2004. spodarstvu =100 RH u %

Broj poduzetnika

1.194

1,7

Broj poduzetnika

1.098

1,5

Broj poduzetnika

4.261

Broj zaposlenih

19.068

102,8

2,3

Broj zaposlenih

15.553

101,7

1,9

Broj zaposlenih

39.341

106,2

4,8

Vrijednost bilance

8.251

111,9

1,1

Vrijednost bilance

9.227

122,2

1,2

Vrijednost bilance

25.395

114,8

3,3

UKUPNI PRIHOD

7.209

110,5

1,4

UKUPNI PRIHOD

7.385

109,8

1,4

UKUPNI PRIHOD

28.226

108,5

5,4

Dobit nakon oporezivanja

263

134,6

1,0

Dobit nakon oporezivanja

297

137,0

1,1

Dobit nakon oporezivanja

1.513

155,7

5,5

Gubitak nakon oporezivanja

284

126,6

2,6

Gubitak nakon oporezivanja

130

79,6

1,2

Gubitak nakon oporezivanja

573

140,6

5,3

Prosječna čista plaća (u kn)

3.342

Prosječna čista plaća (u kn)

3.140

Prosječna čista plaća (u kn)

3.750

Investicije u toku godine

1.276

Investicije u toku godine

2.171

114,5

3,8

Investicije u toku godine

579

143,2

Najveći prema ukupnom prihodu

1,0

u 000 kn

Najveći prema ukupnom prihodu

91,3

2,2

u 000 kn

Najveći prema ukupnom prihodu

VETROPACK STRAŽA 1 TVORNICA STAKLA d.d.

HUM NA SUTLI

620.888

MERCATOR-H. d.o.o. 1 VELIKA GORICA

2 JEDINSTVO d.d.

MIHALJEKOV JAREK

268.896

3 GORUP d.o.o.

TOMAŠEVEC

217.319

1 PETROKEMIJA d.d.

KUTINA

1.645.205

5,9

u 000 kn

VELIKA GORICA

1.235.736

MEDICAL INTERTRADE d.o.o.

SVETA NEDELJA

1.142.792

PIK VRBOVEC-MESNA INDUSTRIJA d.d.

VRBOVEC

1.128.192

4 LONIA d.d.

KUTINA

175.292

4 TRGOCENTAR d.o.o.

ZABOK

209.908

4 ERA TORNADO d.o.o.

ZAGREB

758.772

5 HERBOS d.d.

SISAK

165.751

5 M-PROFIL d.o.o.

ZABOK

193.677

5 AUTOZUBAKd.o.o.

VELIKA GORICA

698.803

u 000 kn

Najveći prema dobiti

u 000 kn

Najveći prema dobiti

PETRINJA

71.816

VETROPACK STRAŽA 1 TVORNICA STAKLA d.d.

HUM NA SUTLI

70.923

PIK VRBOVEC-MESNA 1 INDUSTRIJA. d.d.

POPOVAČA

29.391

2 TONDACH HRVATSKE d.d.

BEDEKOVČINA

16.803

2 TELEFON-GRADNJA d.o.o. ZAGREB

3 VIVERA d.o.o.

GLINA

15.373

3 M-PROFIL d.o.o.

ZABOK

4.811

4 TROKUT d.d.

NOVSKA

13.218

4 GORUP d.o.o.

TOMAŠEVEC

4.503

5 MMM VUKELIĆ d.o.o.

BRESTAČA

5 TRGOCENTAR d.o.o.

ZABOK

3.336

1 2

SANO - SUVREMENA HRANIDBA ŽIV. d.o.o.

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

5.873

tvrtke ispod linije ne nalaze se među 400 naj

MEDICAL INTERTRADE d.o.o.

u 000 kn

VRBOVEC

407.042 67.375

SVETA NEDELJA

34.408

4 SAMOBORKA d.d.

SAMOBOR

27.360

5 P.Z.AUTO d.o.o.

VELIKA GORICA

21.357 Izvor: Fina

www.privredni-vjesnik.hr

(PDV uključen u cijenu.)

Životna igra odraslih zove se posao: uz ista pravila svi žele biti pobjednici. Misija Privrednog vjesnika je biti vaš partner na tom putu!

Aktualno. Točno. Cjelovito. Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. / Zagreb / Kačićeva 9 / Tel. / faks: 01 4923 168 E-mail: pretplata@privredni-vjesnik.hr / Pretplata za 12 mjeseci 795 kn Žiro račun: 2390001-1100330427 / Matični broj: 3206769

PRIVREDNI VJESNIK u t e m e l j e n

1 9 5 3.

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

ANKETA

Znanje je ključni čimbenik konkurentnosti OVOGODIŠNJA ANKETA među predsjednicima uprava tvrtki koje spadaju u Klub 400 pokazuje da se svi slažu da će se taj elitni klub i dalje širiti, dok će neka poduzeća značajno rasti kako bi postali regionalni pa čak i međunarodni lideri. Pritom također ne isključuju ni mogućnost okrupnjavanja postojećih tvrtki jer se na međunarodno tržište lakše probija zajedničkim nastupom nekoliko tvrtki ili preko onih velikih. Dakako da i male tvrtke same imaju šansu, ali pod uvjetom da su inovativne i fleksibilne te uz pomoć odgovarajućega zakonskog okvira i boljim uvjetima poslovanja. Kada je riječ o malim i srednjim poduzećima ističu da su klasterizacija i okrupnjavanje preduvjeti i poticaj za njihov rast, čemu svakako valja dodati i povoljnu poreznu politiku, dovoljan broj odgovarajuće školovanih ljudi, uklanjanje administrativnih barijera... No, ipak u svemu tome najvažniju ulogu ima znanje koje je, prema njihovoj ocjeni, ključni čimbenik konkurentnosti. Stoga ističu da Hrvatska neprestano mora raditi na unapređivanju obrazovnog sustava na svim razinama jer je kvalitetan i suvre-

men obrazovni sustav preduvjet održiva gospodarstva. Drugim riječima, Hrvatska mora poticati proizvodnju znanja, inovativnost i kreativnost, poticati ulaganja u sve djelatnosti koje donose dodanu vrijednost, otvarajući time vrata našim gospodarstvenicima inozemnim tržištima. Čelnici iz Kluba 400 posebice podcrtavaju nužnost izlaska na još nezasićena tržišta na kojima će hrvatske tvrtke-izvoznici moći razvijati svoju daljnju strategiju poslovanja, ali i vlastitoga razvoja. Uvjereni su da u Hrvatskoj ima sve više poduzeća koja su u stanju nositi se s globalnom konkurencijom, bilo domaćom ili onom inozemnom. Kad je riječ o hrvatskim tvrtkama i Europskoj uniji, upozoravaju da poduzeća na tom ogromnom tržištu vide svoju priliku za daljnji razvoj, ali su istodobno svjesni i nužnosti prilagodbe novim uvjetima poslovanja. Slažu se da članstvo u Uniji, uz zajedničko tržište te slobodan protok robe, ljudi i kapitala, donosi i povećani pritisak konkurencije, a vrijeme pregovora o pristupanju treba iskoristiti za pripremu za ravnopravnu utakmicu u novim uvjetima.

Pitanja za predsjednike uprava:

Utjecaj Kluba 400 najvećih hrvatskih tvrtki sve je veći promatra li se prema ukupnom prihodu i dobiti gospodarstva. Hoće li se taj elitni klub i dalje povećavati ili će se smanjivati njihov ukupni značaj?

Gotovo 60 posto prihoda od hrvatskoga gospodarskog izvoza otpada na tvrtke iz Kluba 400. Kakve su daljnje perspektive s obzirom na najavljenu klasterizaciju i okrupnjavanje malih tvrrtki te suradnju s velikima?

Kako potaknuti gospodarski rast Hrvatske i njen izvoz te kako doživljavate Strategiju razvitka Hrvatske i gdje vidite svoje mjesto u njoj?

Kakve promjene očekuju vašu tvrtku u procesu pristupa Hrvatske Europskoj uniji?

087 87

088

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

TOMISLAV DRAGIČEVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE INE

Za dobru izvoznu poziciju potrebna je dobra konkurentnost Konkurentnost se može postići samo na dva načina: snižavanjem troškova ili proizvodnjom drukčijih proizvoda. Tržište Hrvatske premalo je da bi omogućilo postizanje troškovne konkurentnosti potrebne za jačanje izvoza. S diferencijacijom proizvodnje stvar je još zamršenija i tehnološki zahtjevnija nalno tržište. Tržište Hrvatske je premalo da bi omogućilo postizanje troškovne konkurentnosti potrebne za jačanje izvoza. S diferencijacijom proizvodnje stvar je još zamršenija i tehnološki zahtjevnija.

ELITNI KLUB 400 NAJVEĆIH i dalje će rasti u svim parametrima. Vjerojatno će neki sektori gospodarstva brže napredovati od nekih drugih, ali u cjelini će elitni Klub biti sve veći. S utjecajem ili značajem toga kluba stvari stoje malo drukčije. Globalizacijom gospodarstava neke od tih kompanija imat će sve više lokalni značaj ili će ih preuzeti jači regionalni i globalni igrači. Time će padati i značaj te mogućnost utjecaja tih kompanija. Druge će pametnom strategijom uspjeti sačuvati značaj i mogućnost utjecanja na određena regionalna zbivanja. O globalnim igračima s ovog područja nije moguće govoriti, ali će domaća zbivanja biti sve više pod utjecajem interesa regionalnih i globalnih lidera.

Skorim izlaskom na burzu kompanija će dobiti na priznanju javnosti zbog transparentnog poslovanja Činjenica je da je za dobru izvoznu poziciju potrebno imati dobru konkurentnost. Konkurentnost se u pravilu može postići samo na dva načina: sniženjem troškova ili proizvodnjom drukčijih proizvoda. Za snižavanje troškova potrebna je velika proizvodnja. Dakle, regio-

Širenje na tržište regije Stoga je potrebno da se što veći broj hrvatskih poduzeća iz Kluba 400 što prije i što više raširi na tržištu regije jer će samo na taj način moći osigurati poziciju regionalnog igrača i izvoznika. Gospodarski rast Hrvatske moguće je potaknuti na dva načina. Stvaranjem unutrašnje potrošnje, izgradnjom cesta i ostalih infrastrukturnih projekata te regionalnim pozicioniranjem svih kompanija koje za to imaju preduvjete. Svaka strategija je okvirni dokument, pa tako i Strategija razvitka Hrvatske. Problemi mogu nastupiti kod njene operacionalizacije. A to više nije u nadležnosti Vlade Republike Hrvatske nego pojedinih poduzeća i gospodarskih grana. Strategija je dobar okvir za pozicioniranje Ine kao regionalnog igrača, za što su ispunjeni svi preduvjeti. Ina može ostvariti sve potrebne kompetitivne uvjete za lidersku poziciju od južne Austrije i jugozapadne Mađarske do Srbije, Kosova i Albanije, a to je tržište od 12 do 15 milijuna stanovnika. Uz prosječnu europsku potrošnju naftnih derivata nešto veću od 1,5 tona - to je tržište dugoročnog potencijala više od 18 milijuna tona idealno za etabliranje jedne snažne naftne kompanije. Nikakve velike promjene ne očekuju Inu s procesom pristupa Hrvatske Europskoj uniji. Zapravo, sve potrebne promjene već su ranije pokrenute, a neke su već i okončane. Ina je tako, zapravo, već spremna za EU.

Privatizacija Ine odvija se sukladno Zakonu o privatizaciji. To je dobro jer osigurava sve više potrebnih elemenata za konkurentno poslo-

Strategija razvitka Hrvatske dobar je okvir za pozicioniranje Ine kao regionalnog igrača vanje. Skorim izlaskom na burzu kompanija će dobiti na priznanju javnosti zbog transparentnog poslovanja, a neke od aktivnosti koje već godinama provodimo zasjat će u punom svjetlu. Primjerice, već nekoliko godina izvješćujemo sve interesne grupe, stakeholderse, da smo društveno odgovorni u poslovanju. Idealna pozicija Hrvatske Energetski sektor Hrvatske ima jedinstvenu poziciju u okviru jugoistočne Europe. Hrvatska ima tehnološki, organizacijski i normativno najsređeniji energetski sektor u regiji, a regija ima velike nezasićene energetske potrebe. Značajne količine energije namiruju se iz susjedstva. Regija je i najbrže rastuća u cijeloj Europi, a za rast gospodarstva i standarda stanovništva bit će potrebno sve više energije. Može se reći da Hrvatska ima idealnu poziciju u vrlo atraktivnoj regiji. Da bi se ta pozicija i materijalizirala, potrebno je čvrsto i brzo djelovanje. U protivnom, sve one prednosti lagano će se istopiti. Zemlje iz našeg okruženja itekako su svjesne naše pozicije u regiji, ali i svojih mogućnosti ako ne budemo dovoljno čvrsti i brzi. Ovih godina ostvaruju se regionalne pozicije. Ono što se ostvari, istina, trebat će naporno štititi, ali ono što se ne ostvari - neće se moći ostvariti dulje vrijeme.

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

089

IVAN MRAVAK, PREDSJEDNIK UPRAVE HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE

Hrvatsko gospodarstvo ima zdrav i kontinuiran rast Na svjetsko tržište lakše se prodire zajedničkim nastupom više tvrtki ili preko velikih tvrtki koje mogu koristiti prednosti velikih narudžbi ili ponude široke palete proizvoda, otvarati svoje pogone u drugim zemljama, imaju mogućnost povoljnog financiranja prodajom vlastitih dionica i suradnjom s kompatibilnim stranim kompanijama U SVIM ZEMLJAMA KOJE SU PRIHVATILE načela otvorenog tržišta prisutan je trend okrupnjavanja tvrtki, pa to zasigurno možemo očekivati i u Hrvatskoj. To znači da će Klub 400 najvećih tvrtki imati sve veći utjecaj u hrvatskom gospodarstvu. Jasno je da se na svjetsko tržište lakše prodire zajedničkim nastupom više tvrtki ili preko velikih tvrtki. One, naime, mogu koristiti prednosti velikih narudžbi ili ponude široke palete proizvoda, mogu otvarati svoje

Rješenja za energetsku stabilnost i samostalnost moraju se prije svega tražiti u osiguranju energije iz klasičnih energetskih izvora pogone u drugim zemljama, imaju mogućnost povoljnog financiranja prodajom vlastitih dionica ili izdavanjem vlastitih vrijednosnih papira, povoljnim kreditima ili povezivanjem odnosno suradnjom s kompatibilnim stranim kompanijama. Zato je sasvim izvjesno da će i na planu izvoza doprinos tvrtki iz Kluba 400 najvećih biti u budućnosti još izraženiji. Mogućnost poboljšanja uvijek postoji Iako mnogi, pa i unutar stručnih krugova, znaju apostrofirati potrebu za što većim gospodarskim rastom, nema nikakve sumnje da hrvatsko gospodarstvo prema svim ekonomskim pokazateljima ima zdrav i kontinuirani rast. Mogućnosti za poboljšanja uvijek postoje, primjerice poticanjem stranih i domaćih investicija ili izvoza. Hrvatska elektroprivreda u tom pogledu u četverogodišnjem razdoblju ima u planu investirati više od 11 milijardi kuna, od čega najviše u proizvodne objekte. Osim toga, HEP već danas ima mnogo prekograničnih financijskih aranžmana. Primjerice, HEP je 50-postotni vlasnik Nuklearne elektra-

ne Krško, a ima i 50 posto udjela u značajnom elektroenergetskom objektu TE Plomin 2, koji je izgrađen u suradnji s njemačkom tvrtkom RWE, zatim imamo posebne aranžmane na temelju starih ulaganja s Bosnom i Hercegovinom, a očekujemo da se povoljno riješe i naša ulaganja u Srbiji. Ozbiljan regionalni igrač Mi smo, dakle, već danas međunarodna tvrtka s mješovitim kapitalom i ozbiljan regionalni igrač. Tu svoju poziciju želimo i dalje razvijati i unaprjeđivati, za što postoje sve realne pretpostavke te očekujemo svoje daljnje širenje na regionalno tržište. Hrvatska elektroprivreda je u fazi stalnog restrukturiranja temeljenog na novim energetskim zakonima koje je naša država usvojila slijedeći preporuke Europske unije. Novo zakonodavstvo ima za cilj potpunu uspostavu tržišta električne energije u Hrvatskoj, za što će se pretpostavke ispuniti sredinom 2008. godine. Za sada je tržište električne energije otvoreno samo za velike, tzv. povlaštene kupce, koji godišnje troše više od 9 GWh električne energije. Takvih kupaca u Hrvatskoj danas imamo preko 100 i oni predstavljaju oko 25 posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Hrvatsku elektroprivredu danas tvori 11 trgovačkih društava koja predstavljaju HEP grupu. Tijekom prošle godine osnovani su HEP Operator distribucijskog sustava te HEP Opskrba. Do kraja godine Hrvatski operator tržišta energije bit će izdvojen iz HEP-a, kako bi se tržište električne energije moglo nezavisno i transparentno regulirati i voditi. Ostala društva koja ostaju u HEP grupi imaju nezavisno i transparentno poslovanje, računovodstveno potpuno razdvojeno, što će osigurati ravnopravne uvjete za sve sudionike elektroenergetskog tržišta.

Stabilnost hrvatskoga elektroenergetskog sustava Hrvatskoj danas nedostaje od 15 do 20 posto električne energije koju nabavlja iz uvoza. Uz to, potrošnja električne energije u Hrvatskoj raste po stopi od približno četiri posto godišnje, što je dvostruko više od europskog prosjeka, pa bi manjak električne energije u budućnosti mogao biti i znatno veći. Kako bi osigurala energetsku stabilnost i sigurnost zemlje, Hrvatska elektroprivreda ima plan izgradnje više od 1200 MW snage novih izvora električne energije u sljedećih 10 godina, što predstavlja 25 posto danas ukupno instaliranih kapaciteta. Na taj način reducirat ćemo manjak električne energije i osigurati stabilnost hrvatskog elektroenergetskog sustava. Kad je riječ o izgradnji novih obnovljivih izvora električne energije, HEP osniva tvrtku HEP Obnovljivi izvori te se i na taj način želimo snažno uključiti u njihovu izgradnju. I pored važnosti obnovljivih izvora u pogledu zaštite okoliša, moramo uvijek imati na umu da obnovljivi izvori električne energije mogu pomoći, ali ni u kojem slučaju ne mogu riješiti pitanje manjka energetskih izvora u Hrvatskoj, a slična je situacija danas i u većini razvijenih zemalja. Zato se rješenja za energetsku stabilnost i samostalnost moraju prije svega tražiti u osiguranju energije iz klasičnih energetskih izvora.

090

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

IVICA TODORIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE AGROKORA

Najbolji će nastaviti rasti Uspjeh ostvaruju ljudi i oni moraju iskoristiti prilike koje im se nude. Hoće li to biti turizam, drvna industrija, poljoprivreda ili neka druga tržišna pozicija, to treba vidjeti. Hrvatska ima prilika i ima sve više snalažljivih menadžera Agrokor i Ina već sada ostvaruju gotovo 30 posto cjelokupnih prihoda na tržištu. Na sreću hrvatskoga gospodarstva i jedna i druga kompanija i dalje rastu i imaju odlične poslovne rezultate. Te tvrtke ujedno i vuku cijelu privredu. Kad je riječ o okrupnjavanju i klasterizaciji, i mi sami stvaramo klastere i oko sebe skupljamo tvrtke koje rade s nama i uz nas. To ćemo sigurno nastaviti i u budućnosti i na regionalnoj razini. Dobar primjer za takav rad je naš regionalni klaster uljarske industrije. KADA BISMO ANALIZIRALI PODATKE o poslovanjima tvrtki s liste najvećih 400 unatrag pet godina, utvrdili bismo da su kompanije unutar tih 400 najvećih izuzetno rasle i povećale ukupnu vrijednost unutar grupe. Za očekivati je kako će se rast najboljih 400 nastaviti. Među tima najboljima neke kompanije će ostvariti stvarno značajan rast kako bi postale regionalni ili čak međunarodni lideri.

Još ima prostora za rast Mi u samoj Hrvatskoj još imamo prostora za rast. No taj rast ponajprije ovisi o ljudima, a uz to, naravno, i o tržišnim pozicijama. Moram naglasiti kako ljudi ostvaruju uspjeh i oni moraju iskoristiti prilike koje im se nude. Hoće li to biti turizam, drvna industrija, poljoprivreda ili neka druga tržišna pozicija, to treba vidjeti. Hrvatska

ima prilika i sve više snalažljivih menadžera. Tvrtke i kompanije se obnavljaju i poboljšavaju i na tom sam području vrlo veliki optimist. Svatko od nas ima obvezu, ako se u poslovnom svijetu želi održati, u narednom razdoblju učiniti sve kako bi se uklopio u u europsko i svjetsko tržište. Pravi igrači i prave kompanije odnosno znalci ulazak u Europsku uniju neće ni primijetiti ako se posao dobro odradi. Ako posao ne

Pravi igrači i prave kompanije odnosno znalci ulazak u Europsku uniju neće niti primijetiti ako se posao dobro odradi bude dobro obavljen, problema će sigurno biti. Agrokor još može nevjerojatno i mnogo rasti. Osobno mislim kako granice rasta u biznisu ne postoje.

IVICA MUDRINIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE HRVATSKOG TELEKOMA

Rast malih i srednjih tvrtki jača hrvatsko gospodarstvo Za razvoj jedne industrije nužni su i čimbenici poput povoljne porezne politike, dostatnog broja adekvatno školovanih ljudi, uklanjanja administrativnih prepreka, pristupa vanjskim tržištima, a postoji i niz vanjskih čimbenika na koje ona ne može utjecati SIGURNO JE DA U SVAKOM GOSPODARSTVU 400 najvećih tvrtki ima određenu težinu, no njihov dugoročni značaj ovisi i o paralelnom procesu

potencijalnog procvata srednjih i malih poduzeća. Koji će od ta dva procesa biti jači nitko ne može reći sa sigurnošću.

No, neovisno o tome što Hrvatski Telekom ima ambiciozne ciljeve za osiguranje pozicije među najvećima, možemo samo pozdraviti

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

veći rast srednjih i malih poduzeća. Takav će rast naime ojačati hrvatsko gospodarstvo i pridonijeti njegovoj diverzifikaciji, a najvećim poduzećima donijeti nove ili financijski jače poslovne partnere. Klasterizacija i okrupnjavanje svakako su preduvjeti i poticaji za daljnji rast malih i srednjih poduzeća, no za razvoj jedne industrije nužni su i drugi čimbenici, poput povoljne porezne politike, dostatnog broja adekvatno školovanih ljudi, uklanjanja administrativnih prepreka, pristupa vanjskim tržištima, a postoji i niz vanjskih čimbenika na koje dotična industrija ne može utjecati. Znanje je ključni čimbenik konkurentnosti Gospodarski razvitak temelji se na konkurentnosti na našem, kao i na drugim tržištima. Znanje je ključni čimbenik postizanja konkurentnosti, a Hrvatski Telekom u temelju svojeg poslovanja ima infrastrukturu budućnosti jer unutar našeg sustava, koji je ujedno i dio globalnog, teče znanje. Misija Hrvatskog Telekoma upravo je prijenos znanja i podataka u svim oblicima (glasovnom, elektronskim zapisima, slici, filmu...) na najbrži mogući način uz pristupačnu cijenu. Kako smo mi najveća telekomunikacijska tvrtka u Hrvatskoj, naša je uloga i odgovornost za razvitak hrvatskoga gospodarstva golema kroz, primjerice, razvitak širokopojasnih priključaka koji su preduvjet za brže i učinkovitije poslovanje, napredne usluge korisnicima (poput učenja na daljinu) te povezivanje teže pristupačnih krajeva kao što su otoci. Svjesni smo te odgovornosti i trudimo se da telekomunikacijske usluge u što kraćem roku dosegnu razinu najrazvijenijih zemalja Europske unije. U procesu pristupa Hrvatske Europskoj uniji u području telekomunikacija ne očekujemo bitne promjene: najveći dio prilagodbe EU bit

će odrađen prije službenog pristupa i mi smo uglavnom već spremni za promjene povezane s pristupom. Trenutačni europski regulatorni okvir već je velikim dijelom pretočen u hrvatske zakone i propise, primjerice propisi o interkonekciji, prijenosu brojeva, predodabiru operatora i raspetljavanju lokalne petlje.

Potpuna liberalizacija telekomunikacijskog tržišta koja je uslijedila 2005. povećala je tržišnu utakmicu Potpuna liberalizacija tržišta koja je uslijedila 2005. povećala je tržišnu utakmicu, što je također u skladu s ciljevima smjernica EU, a Hrvatski Telekom, u potpunosti poštujući regulatorne propise podupire liberalizaciju. Najbitnije nam je zadovoljiti našu misiju u odnosu na korisnike, a sve ostalo je dio okvira koji poštujemo i unutar kojeg poslujemo. Očekujemo daljnje promjene zakonskog okvira koje će ići u smjeru liberalizacije, poticanja konkurencije i razvoja usluga i tehnologije, no razvojna politika odnosno regulatorni okvir telekoma u EU je neučinkovit i do sada je rezultirao zaostajanjem Europske unije u odnosu na SAD i neke azijske zemlje. Europska unija bi u području telekomunikacija trebala biti više razvojno orijentirana jer trenutačno presnažni regulatorni okvir koči velike investicije sigurnost. Liberalizacija je donijela velike promjene Od početka liberalizacije telekomunikacijskog sektora 1999. godine nastupile su velike promjene: danas imamo devet aktivnih operatora u nepokretnoj telefoniji, a daljnjih 10 ima li-

091

cencu, no još nisu počeli s radom. U pokretnoj telefoniji imamo tri aktivna operatora. Tu je još i 25 licenciranih kabelskih operatora te po četrdesetak ponuđača usluga pristupa internetu (ISP) i prijenosa glasa preko internetskog protokola (VoIP). Stoga možemo s pravom zaključiti da se tržišna utakmica zahuktala, što je vidljivo i po novim uslugama na tržištu. U dogledno vrijeme tržišna će se utakmica dalje intenzivirati, naročito s raspetljavanjem lokalne petlje koje je već počelo. Koliko god promjene koje su nastupile u posljednje dvije godine izgledaju velike u usporedbi s vremenom kada nije bilo konkurencije, toliko treba imati na umu da je ovo tek početak u pogledu liberalizacije tržišta telekomunikacija u zapadnoj Europi u posljednjih 10 godina. Uvođenje novih tehnologija i ulazak novih operatora konkurenciju će još više zaoštriti. Mi smatramo da će to biti dobro za korisnike jer će dobiti više i novije usluge po pristupačnim cijenama, a sigurni smo da će Hrvatski Telekom ostati vodeća tvrtka u telekomunikacijskom sektoru. Imamo znanje, obrazovane ljude, tehnološke mogućnosti i sredstva potrebna za razvijanje i ulaganje u nove proizvode. Liberalizacija nam je dala pravu priliku, a najveći razvoj postižemo otkako je počela. Kao vodeća telekom kompanija želimo odraditi svoju razvojnu misiju u odnosu na naše korisnike, na građane Hrvatske odnosno na hrvatsko društvo, pod uvjetom da nam regulatorni okvir pruži mogućnost da to i učinimo - spremni smo uložiti u daljnju generaciju informacijsko-telekomunikacijske infrastrukture. Svoju perspektivu smatramo odličnom i uvjereni smo da će korisnici prepoznati i cijeniti kvalitetu, raznovrsnost i pouzdanost naših usluga.

092

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

ŽELJKO ČOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE PLIVE

Potrebno jačati hrvatsku ulogu na međunarodnim tržištima Klasterizacija je odgovor na sve veću globalnu konkurenciju, pri čemu se gospodarski subjekti koncentriraju i povezuju, a u tome im pomažu sveučilišni potencijali i znanstveno-stručni resursi te lokalna uprava

PREMA MOJIM PREDVIĐANJIMA ukupni značaj Kluba 400 i dalje će rasti jer ga čine kompanije koje su tijekom svojega gospodarskog razvoja stekle kritičnu masu, a aktualni svjetski trendovi potvrđuju da veliki postaju još veći i značajniji. Klasterizacija je odgovor na sve veću globalnu konkurenciju, pri čemu se gospodarski subjekti koncentriraju i povezuju, a u tome im pomažu sveučilišni potencijali i znanstveno-stručni resursi te lokalna uprava. Imajući u vidu da Hrvatska ide prema Europskoj uniji i da mora imati kritičnu masu kako bi bila relevantan faktor konkurencije na globalnom tržištu, očekujem i značajnije povezivanje kompanija iz klastera putem okrupnjavanja i preuzimanja. Ključno je potaknuti gospodarski rast Sigurno je da je jedno od ključnih pitanja gospodarske politike kako potaknuti gospodarski rast. Moje je uvjerenje da gospodarski rast treba temeljiti na jačanju uloge međunarodnih tržišta, vodeći računa ponajprije o međunarodnoj, a ne samo o domaćoj potražnji. Najvažniji preduvjeti koje treba ispuniti u tom procesu su zadovoljavanje međunarodnih standarda kvalitete, a to je moguće postići kontinuiranim razvojem, stalnim usavršavanjem i usvajanjem

novih tehnologija te dobro educiranim i osposobljenim zaposlenicima. Vjerujem i da je potrebno jače promovirati strana ulaganja, posebno tzv. greenfield investicije, jer se upravo taj model ulaganja pokazao sigurnim načinom za prijenos novih tehnologija i znanja. Važnim smatram i ulaganja u informacijske tehnologije kroz koje se također može ostvarivati konkurentska prednost. Hrvatska mora neprestano raditi i na unapređivanju obrazovnog sustava na svim razinama jer je kvalitetan i suvremen obrazovni sustav preduvjet održiva gospodarskog razvitka. Jasno je da se, uz poticanje izvoza te stimulativne mjere porezne politike i podizanje konkurentnosti, dodatni napori moraju uložiti u restrukturiranje cjelokupnoga gospodarstva. Zašto? Hrvatska još uvijek velikim dijelom

Pliva je jedna od rijetkih kompanija iz Hrvatske koja posluje u većini zemalja EU i u SAD-u, a ima čvrstu poziciju i u srednjoj i istočnoj Europi počiva na radno intenzivnim granama i iskorištavanju prirodnih resursa pa su, u kontekstu priprema za ulazak u Europsku uniju, nužne strukturne prilagodbe hrvatskoga gospodarstva. Konkretno, potrebno je donijeti čitav niz mjera za jačanje konkurentske sposobnosti Hrvatske, kao što su poticanje inovativnosti, transfer tehnologija, promjene u sustavu obrazovanja, nova znanja, napredne tehnologije... Reforme su nužne U procesu pregovora za ulazak u Europsku uniju Hrvatska mora u potpunosti uskladiti svoje

nacionalne zakone i provedbene propise s cjelokupnom pravnom stečevinom Europske unije. Taj proces iziskuje i progresivnu prilagodbu svih institucija i procesa, a u sklopu

Uz poticanje izvoza, stimulativne mjere porezne politike i podizanje konkurentnosti, dodatni napori moraju se uložiti u restrukturiranje cjelokupnoga gospodarstva priprema za ulazak u EU nužan zahvat su i reforme javnog sektora, pravosuđa i zemljišnih knjiga, daljnja konsolidacija fiskalnog sektora i intenziviranje svih reformskih projekata. Prilagođavanje Hrvatske standardima EU, što je i preduvjet članstva u Europskoj uniji, Plivi će donijeti dodatne prednosti zbog poslovanja u transparentnom sustavu. Kad je riječ o Plivi, ona već jest u Europskoj uniji: Plivini lijekovi danas se prodaju u SAD-u i Europskoj uniji, a zahvaljujući odobrenjima američke Uprave za hranu i lijekove (FDA), britanske Medicines and Healthcare Products Regulatory Agency (MHRA) te ostalih zahtjevnih europskih agencija, Pliva je svrstana među proizvođače koji ispunjavaju najviše svjetske standarde kvalitete potrebne za globalno tržište. Danas je Pliva jedna od rijetkih kompanija iz Hrvatske koja posluje u većini zemalja Europske unije i u Sjedinjenim Američkim Državama te ima čvrstu poziciju u srednjoj i istočnoj Europi. Proizvodna lokacija u Zagrebu Plivin je centar izvrsnosti, a specijalizirana je za proizvodnju suhih oralnih oblika, biotehnoloških lijekova, sterilnih proizvoda te krema i masti koje se isporučuju na sva tržišta Pliva Grupe.

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

093

MR. GORDANA KOVAČEVIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE ERICSSSONA NIKOLE TESLE

Svi gospodarski subjekti moraju razmisliti o svojim adutima Hrvatska mora poticati proizvodnju znanja, promovirati inovativnost i kreativnost hrvatskih kompanija te pronalaziti načine za poticanje ulaganja u razvojno-istraživačke kao i druge djelatnosti koje daju dodanu vrijednost i otvaraju vrata svjetskog tržišta MISLIM DA ĆE PREDSTOJEĆE PROMJENE vezane uz proces pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji, koje podrazumijevaju primjenu svjetskih standarda u poslovanju, znatno utjecati i na naše poimanje elitnosti, pa i uspješnosti u hrvatskom gospodarstvu. Veliki je izazov i dilema na koje stratezi hrvatskog razvoja moraju dati nedvojben odgovor - koji hrvatski proizvodi, rješenja ili usluge mogu konkurirati na svjetskom tržištu? Prema mom dubokom uvjerenje te iskustvima koje mi u Ericssonu

Hrvatska je premalo tržište za ozbiljan biznis i dugoročan rast i razvoj poslovanja Nikoli Tesli imamo, Hrvatska je premalo tržište za ozbiljan biznis te dugoročan rast i razvoj poslovanja. Izvozna orijentacija je strateško pitanje Zato je izvozna orijentacija hrvatskoga gospodarstva, njegova inovativnost i proizvod koji se može plasirati globalno, strateško pitanje poslovnog rasta hrvatskoga gospodarstva. Dakle, lista 400 najvećih, a ne zaboravimo da u Hrvatskoj djeluje više od 80.000 gospodarskih subjekata, doživjet će promjene s obzirom na to da profitabilnost i strukturna analiza 200 najvećih hrvatskih izvoznika pokazuje da Hrvatska nema mnogo izvoznika koji na svjetskom tržištu konkuriraju novim proizvodima i tehnologijama te u konačnici ostvaruju zavidne poslovne rezultate. Zato je i među 400 danas najvećih sigurno nemali broj onih koji će morati doživjeti strukturne, tehnološke, razvojne i druge promjene ne bi li i u godinama koje dolaze zadržali svoje mjesto na listi uspješnih kompanija koje i na otvorenoj svjetskoj tržnici mogu konkurirati i

ostvarivati daljnji rast. S druge strane, i male kompanije, posebice ako su inovativne, fleksibilne i s traženim proizvodom te s adekvatnom državnom potporom u obliku kvalitetnog zakonodavnog okvira i boljim uvjetima poslovanja, imaju veliku šansu za svoj rast. Drugim riječima, sadašnji Klub 400 najvećih, ali i svi drugi subjekti na gospodarskoj sceni, moraju dobro promisliti o svojim adutima jer je u pitanju ne samo njihova pozicija na ljestvicama uspješnih hrvatskih kompanija, nego i strateški razvoj cijeloga hrvatskoga gospodarstva. Dakle, mislim da nije suštinsko pitanje hoće li se povećati ili smanjiti utjecaj 400 najvećih u hrvatskom gospodarstvu nego kakva će biti njihova pozicija u regionalnim, pa i globalnim okvirima. Ulaganje u ljude je prioritetno S obzirom na primjer Ericssona Nikole Tesle, koji izvozom ostvaruje više od 70 posto svojih prihoda, što je 1,15 milijardi kuna, a sam izvoz znanja kroz razvojno-istraživačke aktivnosti doseže tristotinjak milijuna kuna možemo zaključiti da se može biti uspješan u svijetu, no za to treba pravodobno prepoznati da je ulaganje u ljude prioritetno, a znanje koje se na taj način stvara predstavlja najkonkurentniji izvozni proizvod. Postoje različiti modeli povezivanja i suradnje, kao što su, primjerice stvaranje centara znanja i izvrsnosti koji kompanijama, nekoj zemlji ili regiji mogu predstavljati komparativnu prednost na svjetskom tržištu. Smatram da sve ono što već imamo - a samo Ericsson Nikola Tesla ima nekoliko globalnih centara izvrsnosti u Zagrebu i Splitu, uključujući i globalni centar za e-sustave odnosno e-zdravstvo te Mobility World Centar koji okuplja male hrvatske i regionalne kompanije što rade na razvoju internetskih aplikacija, a preko Erics-

sona Nikole Tesle imaju pristup znanjima, informacijama te svjetskom tržištu - treba iskoristiti i na tim primjerima učiti od najboljih. Suradnja i sinergija sigurno pospješuju konkurentnost, no takva nastojanja moraju biti poduprta adekvatnom strategijom, primjerenim zakonodavnim okvirom, stimulativnom poreznom politikom i drugim čimbenicima koji su bitni za uspjeh na stranim tržištima, kao što je to primjerice domaća referenca. Možemo li nešto ponuditi svijetu, a da to nije iskušano i potvrđeno kod kuće? I kolika je spremnost da

Suštinsko je pitanje kakva će biti pozicija 400 najvećih u hrvatskom gospodarstvu u regionalnim pa i globalnim okvirima podržimo domaće projekte koji imaju izvoznu perspektivu? Hrvatska mora poticati proizvodnju znanja, promovirati inovativnost i kreativnost hrvatskih kompanija, pronalaziti načine za poticanje ulaganja u razvojno-istraživačke kao i druge djelatnosti koje daju dodanu vrijednost te otvaraju vrata svjetskog tržišta. S obzirom na to da ne možemo biti dobri u svemu, pogledajmo gdje smo konkurentni, u kojim to područjima naš obrazovni sustav stvara vrhunske

094

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

stručnjake, a u kojima ne. Tako, primjerice u području elektrotehnike i računarstva naši stručnjaci imaju svjetsku reputaciju, a takvih područja sigurno ima još. Definirajmo područja, dogovorimo se o ciljevima, odredimo rokove, kontinuirano mjerimo ostvareno i u svim segmentima učinimo sve da ciljeve i ostvarimo.

hvatnim strukturalnim promjenama osigurala konkurentnost na svjetskom tržištu.

Restrukturiranjem odrađen najveći dio posla Ericsson Nikola Tesla spreman je aktivno sudjelovati u oblikovanju i provedbi takve strategije, što zapravo svojim primjerom i čini. Primjerice, izborili smo se da najzahtjevniji i najsloženiji dio razvojno-istraživačkih aktivnosti ostane u Hrvatskoj premda je svjetski trend premještanje tih aktivnosti u dalekoistočne zemlje gdje su troškovi radne snage najniži. Najveći dio posla mi smo već odradili tijekom restrukturiranja kompanije. Naime, kompanija je doživjela revolucionarne tehnološke i tržišne promjene te je zahvaljujući sveobu-

Svjetske standarde poslovanja u potpunosti primjenjujemo dulji niz godina, tako da nam pridruživanje u tom smislu neće predstavljati nikakav problem. Na svjetskom smo tržištu prisutni već više desetaka godina, te ni to nije ništa nova. Međutim, greška bi bila pomisliti da je posao završen - kada radite u području visokosofisticiranih tehnologija, tada su promjene u svim segmentima dio svakodnevnog posla, a o brzini prilagođavanja, vlastitoj kreativnosti i idejama te brzini kojom se usvajaju strateška znanja vaših zaposlenika ovisi buduće pozicioniranje i poslovni rast. Na primjeru Ericssona Nikole Tesle može se dokazati da je uspjeh

Znanje je, dakle, strateški proizvod, a onaj tko ga ima, bio veliki ili mali, ima svoju priliku za razvoj na svjetskom tržištu

i u tom području moguć, a od nas mogu učiti i drugi. Kao dio velike svjetske korporacije Ericssona iskoristili smo sve ono što globalna organizacija pruža, no pritom nismo oklijevali dati svoju dodanu vrijednost te svojim idejama i inovativnim pristupom sudjelovati u stvaranju telekomunikacijskih trendova, razvijati razvojno-istraživačke i druge centre znanja u Hrvatskoj, a našim ljudima otvarati vrata cijeloga svijeta. Znanje je, dakle, strateški proizvod, a onaj tko ga ima, bio veliki ili mali, ima svoju priliku za razvoj na svjetskom tržištu. Bitno je tu priliku u području visokih tehnologija na vrijeme prepoznati i što prije iskoristiti. Brzina kojom kompanije prepoznaju, usvajaju i primjenjuju strateška znanja u području visokih tehnologija bit će ključna prednost razvoja i uspjeha. Bliska suradnja industrije i obrazovnih organizacija pri tome je također izuzetno značajna, kako u planiranju obrazovanja mladih ljudi za područja visokih tehnologija, tako i u prilagodbama programa potrebama poduzeća.

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

095

EMIL TEDESCHI, PREDSJEDNIK UPRAVE ATLANTIC GRUPE

Konkurentnost je presudni čimbenik za povećanje izvoza Hrvatske tvrtke moraju ponuditi proizvode i usluge koji će se na međunarodnom tržištu svojom kvalitetom i cijenom moći ravnopravno nositi sa stranom konkurencijom. Posljednje izvješće Svjetskoga gospodarskog foruma o globalnom indeksu konkurentnosti upućuje na to da na tom području ipak činimo pozitivne pomake KLUB 400 NAJVEĆIH TVRTKI predstavlja kostur hrvatskoga gospodarstva, a zahvaljujući redovitim godišnjim rang-ljestvicama Privrednog vjesnika danas možemo pratiti dugoročne trendove unutar toga važnoga poslovnog segmenta. Moguće je da će se udio velikih tvrtki u ukupnom prihodu i dobiti gospodarstva i dalje povećavati, ali bitnije je od toga naglasiti važnost tih tvrtki kao nositelja razvoja u smislu korištenja novih tehnologija, razvoja ljudskih potencijala, naprednih upravljačkih znanja, istraživanja i razvoja te internacionalizacije gospodarskih tokova. Najveći dio hrvatskog izvoza realiziraju upravo tvrtke iz Kluba 400 najvećih, što je i logično s obzirom na to da manje tvrtke u većini slučajeva još nemaju dovoljno potencijala za značajnije iskorake na međunarodna tržišta. Najavljivani projekti klasterizacije u pojedinim industrijskim granama, kao i jačanje suradnje velikih i malih tvrtki trebali bi osnažiti izvozne potencijale manjih hrvatskih tvrtki. Presudni čimbenik za povećanje hrvatskoga izvoza je konkurentnost. Hrvatske tvrtke moraju biti u stanju ponuditi proizvode i usluge koji će se na međunarodnom tržištu svojom kvalitetom i cijenom moći ravnopravno nositi sa stranom konkurencijom. Posljednje izvješće Svjetskoga gospodarskog foruma o globalnom indeksu konkurentnosti ukazuje na to da na tom području ipak činimo pozitivne pomake, ali i da je stanje još uvijek daleko od zadovoljavajućeg. Razvojne prepreke su strukturne prirode Najvažnije razvojne prepreke u Hrvatskoj su strukturne prirode i treba ih rješavati sustavnim reformama. Nužni preduvjeti za ubrzani razvoj su učinkovita i jeftina državna uprava, djelotvorno pravosuđe i stabilan zakonodavni okvir. Drugi važni razvojni čimbenici su fle-

ksibilno i dinamično tržište rada te moderan obrazovni i visokoškolski sustav prilagođen potrebama gospodarstva. Nedavno objavljena Strategija razvitka predstavlja pozitivan pomak jer konačno daje strateški okvir za sveukupni razvoj hrvatskog društva i gospodarstva. Strategija daje prilično jasnu poruku o ograničenoj ulozi države u gospodarstvu, što je za poduzetnike vrlo bitna

U Hrvatskoj je sve više tvrtki koje su u stanju suočiti se s globalnom konkurencijom kako na domaćem, tako i na međunarodnim tržištima informacija koju valja ozbiljno shvatiti i uzimati u obzir kod donošenja vlastitih strateških poslovnih odluka. Pristup Europskoj uniji također je važan okvir za razvoj hrvatskoga gospodarstva. Hrvatske kompanije u Europskoj uniji vide svoju razvojnu priliku, ali su svjesne i izazova prilagodbe novim uvjetima poslovanja u EU. U Hrvatskoj je sve više tvrtki koje su u stanju suočiti se s globalnom konkurencijom kako na domaćem, tako i na međunarodnim tržištima. Članstvo u Uniji našem gospodarstvu donosi zajedničko tržište i slobodan protok robe, ljudi i kapitala, ali time i povećani pritisak konkurencije. Vrijeme trajanja pregovora posljednja je prilika da se pripremimo za ravnopravno natjecanje u novim uvjetima. Prioriteti - investicije u tehnologiju i nove proizvode Atlantic Grupa, kao jedna od velikih tvrtki istaknutih na rang-ljestvici Privrednog vjesnika, svoju poslovnu strategiju stalno prilagođava širim okvirima gospodarskog razvoja

u Hrvatskoj i EU. Lanjskim preuzimanjem njemačkog Haleka izrasli smo u respektabilnu multinacionalnu kompaniju sa više od 1200 zaposlenika u devet zemalja. Vlasnik smo Multipowera, vodećeg europskog brenda u nadopuni prehrane za sportaše, što nam otvara izvrsne mogućnosti za lansiranje novih hrvatskih proizvoda pod globalno prepoznatljivim brendovima i na najzahtjevnija svjetska tržišta. Nakon ostvarivanja strateškog cilja širenja na tržište Europske unije, glavni prioritet u ovoj godini bila je konsolidacija našeg međunarodnog poslovnog sustava, odnosno dovršetak integracije i nastavak restrukturiranja divizije Sportska i aktivna prehrana. Nastavili smo s optimizacijom poslovnih procesa s ciljem povećanja učinkovitosti poslovanja. U distribucijskom poslovanju smo uključivanjem novih međunarodnih robnih marki osnažili svoj portfelj i potvrdili poziciju vodećeg distributera robe široke potrošnje. Značajan rast ostvarili smo i u tzv. specijalnim kanalima distribucije, kako u povećanju asortimana proizvoda tako i u povećanju broja prodajnih mjesta. Bitan prioritet su nam i dalje investicije u tehnologiju i razvoj novih proizvoda. Atlantic Grupa nastavlja svoj dinamični poslovni razvoj, tako da do kraja godine planira ostvariti 220 milijuna eura prihoda.

096

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

DAVORIN KOBAK, PREDSJEDNIK UPRAVE HRVATSKIH ŽELJEZNICA

Željeznički transport je okosnica gospodarstva svake države Mali poduzetnici će uz velike dobiti priliku za sebe jer jedni bez drugih ne mogu. Izgledi na europskom tržištu veći su im ako im je ponuda usluge kompletnija, raznolikija i konkurentnija

KLUB 400 NAJVEĆIH IMA ZNAČAJNU ULOGU u napretku hrvatskoga gospodarstva. Nadam se da će se on i dalje povećavati i da će se u skladu s tim povećavati i njegovo značenje.

Hrvatske željeznice dio su europske mreže pruga i kroz nju prolaze paneuropski koridori Klasterizacija i okrupnjavanje pozitivno će djelovati na ukupni utjecaj Kluba 400 najvećih kao i na napredak hrvatskoga gospodarstva. Mali poduzetnici će uz velike dobiti priliku za sebe jer jedni bez drugih ne mogu.

Izgledi na europskom tržištu veći su im ako im je ponuda usluge kompletnija, raznolikija i konkurentnija.

naši planovi upravo koncipirani tako da se koridorske dionice pruga dovedu na razinu europske kvalitete. Hrvatske željeznice i

Pruge na razini europske kvalitete Strategija prometnog razvitka Hrvatske dio je ukupne strategije razvitka Hrvatske i naša je pozicija u objema značajna. Željeznica u Europi zauzima sve značajnije mjesto, a u Hrvatskoj je investiranje u željeznicu bilo dijelom u sjeni investiranja u cestovnu infrastrukturu. Međutim, naš srednjoročni plan i Nacionalni program izgradnje i održavanja željezničke infrastrukture, koji predviđaju ulaganje 17 milijardi kuna u infrastrukturu i vozila u sljedećih pet godina, tek će sada, nakon dovršetka cestovne infrastrukture, doći do izražaja i bit će dodatan poticaj hrvatskom gospodarstvu jer je željeznički transport kralježnica gospodarstva svake države. Hrvatske željeznice dio su europske mreže pruga i kroz nju prolaze paneuropski koridori. Biti željeznicom na paneuropskom koridoru znači uskladiti infrastrukturu s elementima na kojima oni počivaju u Europi. Zato su

Dio naše misije jest biti lider na regionalnom tržištu, posebice u zemljama na području bivše Jugoslavije organizacijski se pripremaju za nove europske uvjete te nova organizacija na načelima tržišnoga gospodarstva koje vlada u Europi stupa na snagu najkasnije početkom 2007. godine. Podizanje konkurentnosti Novi ustroj Hrvatskih željeznica upravo je rađen zbog toga da bi podigao konkurentnost hrvatske željezničke infrastrukture i hrvatskih operatera u putničkom i teretnom prometu. Dio naše misije jest biti lider na regionalnom tržištu, posebice u zemljama na području bivše Jugoslavije. S tim ciljem razvijamo zajedničke proizvode i širimo mrežu predstavništava u okolnim zemljama.

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

097

IVAN ERGOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE NEXE GRUPE

Važno je povećati hrvatski izvoz Izvoz je ostvariv jedino ako zajednički, koristeći sva raspoloživa iskustva i znanje, potičemo razvoj hrvatskoga gospodarstva u smjeru uspješne izvozne zemlje. Naravno, suradnja svih hrvatskih tvrtki, ali i potpora hrvatskih institucija i splet Vladinih poticaja nužni su za ostvarivanje toga cilja BITI NA POPISU KLUBA 400 DOISTA ZNAČI biti u eliti hrvatskoga gospodarstva i svakoj je tvrtki posebno zadovoljstvo i potvrda kvalitete njenih rezultata, pa tako i Nexe grupi. Značaj tog kluba za hrvatsko gospodarstvo iz godine u godine raste jer, pogledaju li se samo pokazatelji vodećih tvrtki koje se tu nalaze, pa tako i Nexe grupe, vidljiv je njihov stalni rast u odnosu na prethodno ostvarene pokazatelje. Isto tako, 2006. godinu označile su velike investicijske aktivnosti svih većih kompanija, što bi također trebalo pridonijeti daljnjem rastu i važnosti ukupnog poslovanja.

Strateški okvir ističe važnost obrazovanja i ljudskih resursa kao jednog od važnijih segmenata za ostvarivanje razvojnih ciljeva hrvatskoga gospodarstva Iako čak 60 posto prihoda od hrvatskoga gospodarskog izvoza ostvaruju upravo tvrtke toga kluba, smatramo da nije važan omjer, nego povećanje ukupnog izvoza hrvatskoga gospodarstva. Kako je to i navedeno u Strateškom okviru za razvoj Republike Hrvatske od 2006. do 2013., otvorenost predstavlja njen osnovni okvir. Upravo ta otvorenost daje iznimnu važnost izvozu i njegovu povećanju. No, on je ostvariv jedino ako zajednički, koristeći sva raspoloživa iskustva i znanje, potičemo razvoj hrvatskog gospodarstva u smjeru uspješne izvozne zemlje. Naravno, suradnja svih hrvatskih tvrtki, ali i potpora hrvatskih institucija i splet Vladinih poticaja nužni su za ostvarenje tog cilja. Važnost obrazovanja i ljudskih resursa Osim toga, Strateški okvir ističe važnost obra-

zovanja i ljudskih resursa kao jednog od važnijih segmenata za ostvarenje razvojnih ciljeva hrvatskog gospodarstva. A to je upravo ono na što mi u Nexe grupi stavljamo poseban naglasak. Bez kvalitetnih, stručnih i obrazovanih kadrova nema ni ostvarenja ciljeva. Nexe grupa je tvrtka koja teži stalnom obrazovanju, timskom radu, stvaranju prepoznatljive organizacijske kulture i ukupnog ozračja poticajnog za profesionalni i osobni rast i razvoj. Potpuno smo svjesni da je naša snaga u timskom radu i otvorenoj komunikaciji te znanju i vještinama naših zaposlenika, što je zasigurno jedan od važnijih razloga zbog kojeg smo svake godine iznova u Klubu 400. Nexe grupa danas je sustav od 24 samostalna poduzeća i predstavlja jedan od značajnijih subjekata u segmentu proizvodnje građevinskih materijala u regiji. Kako bismo što bolje ispunili očekivanja naših kupaca, ali i učvrstili svoje tržišne pozicije, u svim su našim članicama pri kraju ili u tijeku investicijska ulaganja u nove proizvode ili poboljšanje karakteristika već postojećih proizvoda. Upravo takva politika Nexe grupe stvorit će i dobre ulazne pretpostavke

Nužan je proboj na ona tržišta na kojima još trenutačno nije došlo do zasićenja tržišne ponude i na kojima će tvrtke moći razvijati svoju daljnju strategiju poslovanja, a prije svega vlastitog razvoja za ulazak u Europsku uniju, no procjenjujemo kako se u dijelu našeg core-businessa (cement, cigla, crijep, beton, agregat...) ne bi trebalo ništa dramatično dogoditi. Potvrdu

potonjeg zasigurno će dati podatak kako su glavni konkurenti Nexe grupe upravo svjetske kompanije koje su značajni subjekti na tržištu EU, a naši dosadašnji rezultati potvrđuju kako se već sada uspješno borimo s EU-konkurencijom. Moguć cjenovni udar na poljoprivredu Potencijalni problem koji u ovom trenutku naziremo jest mogući cjenovni udar na poljoprivrednu djelatnost, ali i osiguranje kvota u dijelu proizvodnih kapaciteta, a poznato je kako Nexe grupa u svom segmentu ima i tvrtke iz ove djelatnosti. Činjenica je, isto tako, da je Europa za većinu velikih kompanija - Klub 400 već uvelike prisutna u Hrvatskoj. No, hrvatsko je tržište premalo da bi mogli postići željeni kontinuirani rast. Stoga je nužan proboj na ona tržišta na kojima još trenutačno nije došlo do zasićenja tržišne ponude i na kojima će tvrtke moći razvijati svoju daljnju strategiju poslovanja, a prije svega vlastita razvoja. Nexe grupa je već uvelike prisutna na tržištu regije, tako da smatramo da će Strateški okvir razvoja Republike Hrvatske kao zemlje koja se sve više morati brinuti o jačanju svog imidža i sve većoj prisutnosti na inozemnim tržištima još više ojačati naše pozicije i omogućiti daljnje jačanje i pozicioniranje.

SVIJET

103

VRIJEME KORPORACIJA

Ekonomski mastodonti najveća su snaga

Prošla godina bila je godina daljnjeg jačanja velikih svjetskih korporacija koje su postale snažnije za 12,5 posto porasta ukupnog prihoda, 10 posto je povećana njihova imovina, njihova tržišna kapitalizacija porasla je 17 posto, a profiti su porasli 32 posto dr. Žarko Primorac RAZDOBLJE PRIJELAZA između dvaju stoljeća naziva se različitim imenima: vrijeme globalizacije, informatizacije, internetizacije i slično. Nama se šini prikladnijim ime: vrijeme korporacija. Jednostavno zato jer današnjim svijetom uistinu vladaju korporacije - ne vlade, ne međunarodne institucije, ne vojni establišmenti, nego ekonomski konglomerati organizirani kao korporacije. Ti ekonomski mastodonti su najveća snaga današnjice. Korporacije suptilno usmjeravaju sve druge institucije i vlade i međunarodna tijela da se ponašaju prema njihovim interesima. Može se slobodno reći da se prema njihovim interesima formira svjetska politika, ustrojavaju svjetske institucije, ponašaju vlade moćnih zemalja. SAD najsnažnija svjetska sila Sjedinjene Američke Države su, nesumnjivo, najsnažnija suvremena svjetska sila: politički, vojno, materijalno. U posljednjem desetljeću one predvode antiterorističku borbu diljem zemaljske kugle. Čini nam se da je izbor ciljeva i metoda antiterorističke borbe više dirigiran interesima njenih korporacija, nego stvarnim opasnostima

od terorizma. Pogledajmo slučaj Irak. Iz te zemlje je, objektivno, dolazila neznatna teroristička opasnost, ali su zato interesi američkih naftnih kompanija, građevinskih konglomerata, finan-

Sve što je 4,5 milijuna Hrvata lani proizvelo, protrgovalo, iskoristilo, pojelo, popilo i potrošilo manje je od čistog proﬁta jedne naftne korporacije cijskih oligarha vrlo značajni. Zato je Irak jedan od zornijih primjera kako korporacije upravljaju politikom najače svjetske sile. Iran je sličan primjer, samo s druge strane barikade. Rusija ne prihvaća sankcije prema toj zemlji koja ne želi suspendirati svoj atomski program. Ne zato što podcjenjuje opasnost od ulaska Irana u klub država s atomskim programom, nego zato jer će Iranu isporučiti reaktore i drugu opremu za atomski program. Prošla godina bila je godina daljnjeg jačanja velikih svjetskih korporacija.

Današnjim svijetom uistinu vladaju korporacije - ne vlade, ne međunarodne institucije, ne vojni establišmenti, nego ekonomski konglomerati organizirani kao korporacije

104

SVIJET

Od vrha do dna Zaposleni (mil) Bankarstvo Maloprodaja Autoindustrija Prehrana Promet Tekstilna industrija Telekomunikacije Konglomerat Naftna industrija Prehrambena industrija Ugostiteljstvo Posl. usluge i opskrba Usluge IT uređaji Kapitalna dobit Graditeljstvo Financije Osiguranje Mediji Zdravstvena i soc. skrb Kemijska industrija Farmaceutska industrija Kozmetička industrija Avioindustrija IT-software Autoindustrija Trgovine

Prodaje (mlrd USD) 5.98 5.94 5.73 3.51 3,31 3.28 3.15 3.09 3.05 2,98 2.86 2.65 2.53 2.41 2.25 2.08 1.84 1.72 1.51 1.36 1.24 1.16 1.12 1.09 0.75 0.50 0.45

One su postale snažnije za 12,5 posto porasta ukupnog prihoda, 10 posto je povećana njihova imovina, njihova tržišna kapitalizacija je porasla 17 posto, a profiti su porasli čitavih 32 posto. Ti pokazatelji upućuju na jednu vrlo uspješnu godinu svjetskog gospodarstva i najvećih svjetskih korporacija. Što je pridonijelo takvom rastu velikih korporacija u jednoj, re-

Prema geografskom porijeklu 20 divova dolaze iz SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Nizozemske, Japana, Španjolske i Švicarske lativno prosječnoj poslovnoj godini, koju su potresali ratovi u Aziji i Africi, tsunamiji u Aziji, tajfuni u Americi, teroristički napadi diljem svijeta, vrtoglavi rast cijena sirove nafte i drugi poremećaji? Odgovor na to pitanje povezan je s uvodom u ovaj tekst: velike svjetske korporacije, zahvaljujući svojoj snazi i povezanosti s establišmentom, koriste velike svjetske turbulencije za porast svojih profita. Uzmimo primjer nafte. Zbog svjetskih poremećaja cijena nafte je tijekom prošle godine

Naftna industrija Bankarstvo Autoindustrija Osiguranje Maloprodaja Financije Usluge Telekomunikacije IT-uređaji Tekstilna industrija Prehrambena industrija Promet Prehrana Zdravstvena i socijalna skrb Graditeljstvo Konglomerat Kemijska industrija Kapitalna dobit Mediji Farmaceutska industrija Trgovine Poslovne usluge i opskrba Proizvodi za osobnu higijenu Avioindustrija Ugostiteljstvo Autoindustrija IT-software

divljala. U nekim razdobljima dosegla je cijenu i od 80 dolara po barelu, a očekivalo se da će doseći i do 100 dolara po barelu. Na tim očekivanjima razvijani su različiti, uglavnom crni, scenariji. Za našu temu je zanimljivo pitanje: tko je profitirao iz krize na naftnom tržištu? Odgovor je, čini nam se, vrlo jednostavan: naftne kompanije, i to one najveće! Njihovi profiti su udvostručeni, utrostručeni. Ilustracije radi: neto profit Royall Dutch kompanije iznosio je 25 milijardi dolara, a Exxon Mobil’ sa 36 milijardi dolara. Za nas je karakteristična jedna druga usporedba: ukupan bruto domaći proizvod Hrvatske, u prošloj je godini iznosio nešto više od 30 milijardi dolara. Dakle, sve što je 4,5 milijuna Hrvata proizvelo, protrgovalo, iskoristilo, pojelo, popilo i potrošilo za godinu dana manje je od čistog profita jedne, jedine velike, naftne korporacije. Ako bi se, pak, usporedile bruto veličine, dobila bi se još zanimljivija paralela. Bruto prodaja Exxona je desetorostruko veća od prošlogodišnjeg bruto domaćeg proizvoda Hrvatske. Najjače financije i nafta Tko su velike svjetske korporacije i odakle dolaze? Najprije ćemo analizirati 20 najvećih. One su najzanimljivije, jer predstavljaju ovo-

$2,738 $2,179 $2,052 $1,675 $1,364 $1,297 $1.253 $996 $921 $916 $844 $770 $769 $721 $692 $688 $614 $574 $458 $457 $431 $390 $354 $314 $240 $231 $195

Ukupan prihod tvrtki po regijama PROMJENA

AFRIKA ISTOČNA EUROPA SREDNJI ISTOK SJEVERNA AMERIKA PACIFIK JUŽNA AMERIKA JUŽNA AZIJA ZAPADNA EUROPA

24 34 15 794 562 28 35 516

4 4 6 -27 18 2 3 -11

Izvori: Exshare; FT Interactive Data, LionShares, Ruters Fundamentals and Worldscope via FactSet Reaserch System; Bloomberg Financial Markets; Forbes.

vremene divove. Prema geografskom porijeklu tih 20 divova dolaze iz sljedećih zemalja: SAD (devet), Velika Britanija (četiri), Francuska i Nizozemska po dvije, Japan, Španjolska i Švicarska po jedna korporacija. Iz tog geografskog rasporeda vidljiv je raspored moći u suvremenom svijetu - Sjedinjene Američke Države su neprikosnovene.

105

SVIJET

Možda je zanimljivije od geografskog porijekla pogledati kojim sektorima pripadaju ti ekonomski giganti. Njihov sektorski raspored će mnoge iznenaditi. Od 20 „veličanstvenih“, njih 12 dolazi iz bankarstva i financija, pet iz naftnog gospodarstva, a ostala trojica su proizvođač automobila, industrijski konglomerat i trgovački koncern. Dakle: financije i nafta! Tko imalo prati suvremenu ekonomiju ne treba

biti iznenađen. Financije danas najviše utječu na svjetske ekonomske tijekove. I ne samo na njih. Otkada se prije dvadesetak godina svjetska ekonomija rascijepila na realnu ekonomiju i ekonomiju simbola, ova druga - simbolična ekonomija producira sve veći otklon od realne ekonomije. Formirala se jedna obrnuta piramida čiji uski vrh oslonjen na čvrstu podlogu, predstavlja realna trgovina - proizvodnja,

izvoz, uvoz, a nesrazmjerno velika nadgradnja predstavlja svjetske financije. Sve veći nesrazmjer između slabašne, realne podloge i ogromne, simbolične nadgradnje može biti uzrokom velikih poremećaja. Jednostavno govoreći financijski bubble može puknuti. Ako se to ne dogodi, profiti u financijskom sektoru će dramatično rasti, pa se, i u narednim godinama mogu očekivati novi rekordi slični pro-

100 najvećih u svijetu Rang

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44

Tvrtka

Citigroup General Electric Bank of America American Intl Group HSBC Group ExxonMobil Royal Dutch/Shell Group BP JPMorgan Chase UBS ING GROUP Toyota Motor Wal-Mart Stores Royal Bank of Scotland Total Chevron BNP Paribas Berkshire Hathaway Banco Santander Barclays Procter&Gamble ConocoPhillips IBM HBOS Verizon Commun Wells Fargo Altria Group AXA Group Alianz Worldwide Credit Suisse Group ENI Nippon Tel & Tel E.ON Morgan Stanley Pifzer Memill Lynch Fannie Mae Fortis Deutsche Telekom Wachovia ABN-Amro Holding Goldman Sachs Group Societe Generale Group Mizuho Financial

milijuni USD Grana industrije

Ukupni prihod

Dobit

Aktiva

Tržišna vrijednost

Zemlja

bankarstvo

120.318

24.638

1.494.037

230.933

konglomerat

149.702

16.353

673.300

348.449

US US

bankarstvo

85.390

16.465

1.291.795

184.166

osiguranje

106.976

11.899

843.397

172.245

bankarstvo

76.377

12.357

1.274.219

193.319

naftna industrija

328.213

36.130

208.335

362.53

naftna indusrija

306.731

25.311

216.953

203.517

naftna indusrija

249.465

22.632

206.914

225.934

banking

79.902

8.483

1.198.942

144.130

financije

78.247

10.652

1.519.399

105.693

financije

137.106

8.522

1.369.546

81.429

autoindustrija

173.086

10.928

227.046

175.541

maloprodaja

312.427

11.231

138.169

188.856

bankarstvo

55.050

8.660

1.119.901

106.411

naftna indusrija

144.938

14.507

125.465

154.738

naftna indusrija

184.922

14.099

124.809

126.797

60.900

6.334

1.227.951

77.728

FR US

bankarstvo financije

76.325

6.737

196.710

133.672

bankarstvo

44.813E

8.544

956.389

91.342

bankarstvo

47.869

5.923

1.587.061

75.987

kozmetika

61.675

7.792

136.522

197.116

naftna indusrija

91.134

7.970

105.748

126.740

IT uređaji

91.134

7.970

105.748

126.740

bankarstvo

51.737

5.868

850.061

71.247

telekomunikacije

75.112

7.397

168.130

93.180

bankarstvo

40.407

7.671

481.741

107.803

prehrana

68.920

10.435

107.949

149.569

osiguranje

115.203

3.418

641.880

66.122

osiguranje

124.407

2.984

1.300.648

65.546

financije

68.312

4.442

951.573

60.148

naftna industrija

83.093

9.870

91.034

114.415

telekomunikacije

100.819

6.626

167.670

60.384

usluge

66.666

8.747

152.921

72.480

financije

52.081

4.890

898.523

63.101

farmaceutska industrija

51.297

8.110

117.565

192.051

financije

47.783

5.116

681.015

70.694

financije

52.457

7.688

989.341

52.930

financije

81.477

4.557

773.222

45.743

NE GE

telekomunikacije

78.534

6.288

146.281

66.224

bankarstvo

35.908

6.643

520.755

84.422

bankarstvo

50.027E

5.180

1.041.137

54.740

financije

43.391

5.626

706.804

61.768

bankarstvo

49.677

4.436

815.327

61.454

bankarstvo

27.963

5.853

1.325.227

93.807

106

Rang

45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 Izvor: Fina

SVIJET

Tvrtka

DaimlerChrysler Credit Agricole Lloyds TSB Group Samsung Electronics AT&T Nestle Petrobras-Petroleo Brasil PetroChina Gazprom FRANCUSKA Telecom Microsoft Deutsche Bank Group Johnson & Johnson BBVA-Banco Bilbao Vizcaya Sanofi-aventis MetLife Siemens Group Mitsubishi UFJ Finl Honda Motor Electricite de Franc e China Construction Bk Nissan Motor Hewlett-Packard Time Warner General Group Zurich Financial Services Home Depot RWE Group Prudential Financial Intel Lehman Bros Holding Telefonica China Pet & Chem (Sinopec) Aviva ENEL Munich Re Telecom Italia GlaxoSmithkline Novartis Group Royal Bank of Canada UniCredit Natl Australia Bank Unilever American Express Deutsche Post Suez Group BMW-Bayerische Motor Washington Mutual Boeing Manulife Financial Renault Group Statoil Group Roche Group Aegon Tokyo Electric Power Sprint Nextel

Grana industrije

autoindustrija

Ukupni prihod

Dobit

Aktiva

Tržišna vrijednost

Zemlja

177.040

3.364

245.863

56.447

bankarstvo

81.103

2.989

1.105.363

54.732

bankarstvo

52.381

4.284

532.222

54.332

autoindustrija

79.176

10.423

66.006

104.217

telecom services

43.862

4.786

145.632

107.043

prehrana

76.113

5.892

75.130

113.920

naftna industrija

58.429

10.148

76.640

99.820

naftna industrija

46.947

12.434

73.679

172.229

naftna industrija

36.466

7.241

104.562

184.369

telekomunikacije

57.964

6.748

116.229

56.616

41.359

13.057

67.257

279.018

financije

29.823

4.472

1.134.826

57.836

farmaceutska industrija

50.514

10.411

56.574

171.510

bankarstvo

28.211

4.499

463.816

69.048

SP FR

farmaceutska industrija

32.282

7.488

102.432

119.366

osiguranje

44.776

4.714

481.645

37.944

konglomerat

90.679

2.702

96.014

81.701

bankarstvo

23.498

3.157

1.024.438

143.006

autoindustrija

80.705

4.536

85.722

54.648

usluge

63.677

1.820

201.323

94.942

bankarstvo

19.396

5.924

472.318

104.980

autoindustrija

80.017

4.780

90.720

47.263

IT-uređaji

87.901

2.682

74.413

93.082

mediji

43.652

2.905

122.475

79.370

osiguranje

88.950

1.784

372.353

45.447

osiguranje

64.926

2.814

320.724

33.965

maloprodaja

81.511

5.838

44.482

89.527

usluge

55.625

2.900

122.289

48.181

osiguranje

31.708

3.540

417.776

39.703

autoindustrija

38.826

8.664

48.314

121.190

financije

32.420

3.260

410.063

39.616

telekomunikacije

41.142

3.904

73.553

75.920

naftna industrija

70.321

4.351

56.780

57.045

CN CN

osiguranje

75.611

2.029

431.295

33.102

usluge

46.579

3.672

92.438

51.107

osiguranje

62.056

2.487

276.120

30.991

telekomunikacije

37.177

3.996

100.931

52.084

farmaceutska industrija

37.216

8.057

42.928

147.421

farmaceutska industrija

30.579

5.819

54.331

125.733

bankarstvo

24.960

2.879

397.517

53.676

bankarstvo

21.024

2.891

359.282

75.891

bankarstvo

26.357

3.152

318.886

42.958

prehrana

49.352

4.945

44.531

67.432

financije

24.267

3.221

114.000

66.757

prijevoz

58.575

2.155

207.301

29.180

usluge

55.277

2.448

85.453

46.810

autoindustrija

60.156

3.015

91.070

32.400

bankarstvo

21.320

3.432

343.119

42.440

avioindustrija

54.845

2.555

60.058

59.579

osiguranje

26.696

2.835

156.329

50.521

autoindustrija

55.244

4.818

81.387

26.430

naftna industrija

57.808

4.549

42.197

55.206

farmaceutska industrija

26.964

4.394

51.360

127.513

osiguranje

46.380

2.256

341.427

26.403

usluge

47.090

2.110

124.980

36.586

telekomunikacije

34.680

1.801

102.580

70.996

107

SVIJET

Vodećih 50 prema ukupnom prihodu

Vodećih 50 prema dobiti

Rang

Kompanija

Ukupan prihod ($mil)

Rang

Kompanija

Dobit ($mil)

ExxonMobil

328.213

ExxonMobil

36.130

Wal-Mart Stores

312.427

Royal Dutch/Shell Group

25.311

Royal Dutch/Shell Group

306.731

Citigroup

24.638

249.465

22.632

General Motors

192.604

Bank of America

16.465

Chevron

184.922

General Electric

16.353

Ford Motor

178.101

Total

14.507

DaimlerChrysler

177.040

Chevron

14.099

Toyota Motor

173.086

ConocoPhillips

13.617

ConocoPhillips

162.405

Microsoft

13.057

General Electric

149.702

PetroChina

12.434

Total

144.938

HSBC Group

12.357

ING Group

137.106

American Intl Group

11.899

Allianz Worldwide

124.407

Wal-Mart Stores

11.231

Citigroup

120.318

Toyota Motor

10.928

AXA Group

115.203

UBS

10.652

Volkswagen Group

112.610

Altria Group

10.435

American Intl Group

106.976

Samsung Electronics

10.423

Nippon Tel& Tel

100.819

Johnson & Johnson

10.411

Carrefour

98.600

Petrobras-Petroleo Brasileiro

10.148

IBM

91.134

ENI

9.870

Siemens Group

90.679

E.ON

8.747

Generali Group

88.950

Intel

8.664

Hewlett-Packard

87.901

Royal Bank of Scotland

8.660

McKesson

85.877

Banco Santander

8.544

Bank of America

85.390

ING Grooup

8.522

Hitachi

84.222

JPMorgan Chase

8.483

ENI

83.093

Pfizer

8.110

Valero Energy

82.162

GlaxoSmithKline

8.057

Home Depot

81.511

IBM

7.970

Fortis

81.477

Procter & Gamble

7.792

Matusushita Electric Indl

81.298

Fannie Mae

7.688

Credit Agricole

81.103

Wells Fargo

7.671

Honda Motor

80.705

Sanofi-aventis

7.488

Nissan Motor

80.017

Verizon Commun

7.397

JPMorgan Chase

79.902

Gazprom

7.241

Samsung Electronics

79.176

FRANCUSKA Telecom

6.748

Deutche Telekom

78.534

Berkshire Hathaway

6.737

UBS

78.247

Wachovia

6.643

Cardinal Health

77.853

Nippon Tel&Tel

6.626

Metro AG

76.539

BNP Paribas

6.334

HSBC Group

76.377

Deutsche Telekom

6.288

Berkshire Hathaway

76.325

BHP Biliton

6.047

Nestle

76.113

China Construction Bk

5.924

Aviva

75.611

Barclays

5.923

Verizon Commun

75.112

Nestle

5.892

Ahold

70.556

HBOS

5.868

IFIL

70.389

Mizuho Financial

5.853

China Pet & Chem (Sinopec)

70.321

Home Depot

5.838

Altria Group

68.920

Novartis Group

5.819

Izvor: Fina

šlogodišnjim, kada je prihod francuske Credit Agricole porastao cijelih 88 posto, a profit švicarskog UBS-a 73 posto. Drugi sektor iz kojega dolazi najveći broj najvećih svjetskih korporacija je naftno gospodarstvo. Dakle, industrija koja najviše profitira na poremećajima. Sirova nafta je postala i postajat će sve više istodobno i krizni faktor i supstrat na kojem se najviše zarađuje. I to

Zemlja

Izvor: Fina

baš u krizama. Nema sumnje da vrijeme nafte, kao osnovnog mineralnog izvora energije, sve brže protječe. Debalanse više ne stvaraju samo eksterni poremećaji, nego sve veći nesrazmjer između proizvodnje i potrošnje. Proizvodnja ne raste dinamikom koju vuče potrošnja, posebno stupanjem na scenu mnogoljudnih divova kao što su Kina i Indija. I stoga će nesrazmjer između proizvodnje i potrošnje

nafte sve više postajati krizni faktor. Naravno ako se ne pronađe neko drugo revolucionarno rješenje. A dotad će naši Exxon, Schell, Royall Dutch, Chevron gomilati milijardske profite. Najviše korporacija iz Sjeverne Amerike Ako bismo u našu analizu proširili na 2000 najvećih svjetskih kompanija došli bi, također, do vrlo zanimljivih pokazatelja. Čini nam se da

108

SVIJET

Vodećih 50 prema aktivi

Vodećih 50 prema tržišnoj vrijednosti

Rang

Kompanija

Zemlja

Rang

Kompanija

Barclays

Aktiva ($mil) 1.587.061

ExxonMobil

Tržišna vrijednost ($mil) 362.533

Zemlja

UBS

1.519.399

General Electric

348.449

Citigroup

1.494.037

Microsoft

279.018

ING Group

1.369.546

Citigroup

230.933

Mizuho Financial

1.325.227

225.934

Allianz Worldwide

1.300.648

Royal Dutch/Shell Group

203.517

Bank of America

1.291.795

Procter & Gamble

197.116

HSBC Group

1.274.219

HSBC Group

193.319

BNP Paribas

1.227.951

Pfizer

192.051

JPMorgan Chase

1.198.942

Wal-Mart Stores

188.856

Deutche Bank Group

1.134.826

Saudi Basic Inds

184.732

Royal Bank of Scotland

1.119.901

Gazprom

184.369

Credit Agricole

1.105.363

Bank of America

184.166

ABN-Amro Holding

1.041.137

Toyota Motor

175.541

Mitsubishi UFJ Finl

1.024.438

American Intl Group

172.245

Fannie Mae

989.341

PetroChina

172.229

Banco Santander

956.389

Johnson & Johnson

171.510

Credit Suisse Group

951.573

Total

154.738

Sumitomo Mitsui Financial

915.587

Altria Group

149.569

Morgan Stanley

898.523

GlaxoSmithKline

147.421

HBOS

850.061

JPMorgan Chase

144.130

American Intl Group

843.397

Mitsubishi UFJ Finl

143.006

Societe Generale Group

815.327

Berkshire Hathaway

133.672

Fortis

773.222

Roche Group

127.513

Freddie Mac

752.249

Chevron

126.797

Goldman Sachs Group

706.804

IBM

126.740

Merrill Lynch

681.015

Novartis Group

125.733

Generel Electric

673.300

Cisci Systems

124.516

AXA Group

641.880

Intel

121.190

Commerzbank

569.435

Sanofi-aventis

119.366

Lloyds TBS Group

532.222

Vodafone

115.441

Dexia

527.163

ENI

114.415

Wachovia

520.755

Nestle

113.920

Wells Fargo

481.741

BHP Billiton

109.135

MetLife

481.645

Wells Fargo

107.803

General Motors

475.284

Google

107.172

China Construction Bk

472.318

AT&T

107.043

BBVA-Banco Bilbao Vizcaya

463.816

Royal Bank of Scotland

106.411

Aviva

431.295

UBS

105.693

Preudential Financial

417.776

China Construction Bk

104.980

Lehman Bros Holdings

410.063

Samsung Electronics

104.217

Royal Bank of Canada

397.517

Petrobas-Petroleo Brasil

99.820

Danske Bank Group

385.156

Coca-Cola

99.782

Nordea Bank

384.393

PepsiCo

97.886

Generali Group

372.353

China Mobile (HK)

96.892

Banca Intesa

370.666

Electricite de FRANCUSKA

94.942

Resona Holdings

368.701

Mizuho Financial

93.807

UniCredit

359.282

Al Rajhi Bank

93.641

Washington Mutual

343.119

Verizon Commun

93.180

Aegon

341.427

Amgen

93.142

Izvor: Fina

je grupa od 2000 svjetskih kompanija uistinu reprezentitativan uzorak za analizu poslovanja ukupnog svjetskog gospodarstva. Kako bi samo ilustrirali o kakvim je veličinama te grupe korporacija riječ, spomenut ćemo da najmanja među njima, dakle ona na 2000. mjestu - a to je američki Markel - ostvaruje godišnju prodaju od 2,2 milijarde dolara, raspolaže imovinom

od oko 9,9 milijardi dolara, a njezina je tržišna vrijednost oko 3,2 milijarde dolara. Radi usporedbe naših kompanija treba spomenuti da su brojke najmanje među analiziranim kompanijama značajno više od onih koje ostvaruje Ina koja je najveća hrvatska kompanija. U toj grupi od 2000 korporacija brojčano dominira bankarski sektor koga čini 310 bankar-

skih institucija s više od šest milijuna zaposlenih. Prema broju zaposlenih iza bankarstva slijede trgovina na malo (5,94 posto), trajna dobra (5,73 posto), promet (3,31 posto), nafta i plin (3,05 posto)... Prema ukupnom prihodu nafta i plin su na prvom mjestu, ispred bankarstva, proizvodnje trajnih potrošnih dobara, osiguranja, trgovine

109

SVIJET

50 najvećih u Europi 3

ROYAL DUITCH SHELL

NIZOZEMSKA

306.731

57 CREDIT SUISSE

ŠVICARSKA

72.193

VEL. BRITANIJA

267.600

58 ROYAL BANK OF SCOTLAND

VEL. BRITANIJA

71.164

DAIMLERCHRYSLER

NJEMAČKA

186.106

59 TESCO

VEL. BRITANIJA

71.128

12 TOATAL

FRANCUSKA

152.361

60 PEUGEOT

FRANCUSKA

69.915

13 ING GROUP

NIZOZEMSKA

138.235

63 ZURICH FINANCIAL SERVICES

ŠVICARSKA.

67.186

15 AXA

FRANCUSKA

129.839

64 E.ON

NJEMAČKA

66.313

16 ALLIANZ

NJEMAČKA

121.406

66 VODAFONE

VEL. BRITANIJA

65.314

17 VOLKSWAGEN

NJEMAČKA

118.377

67 SOCIETE GENERALE

FRANCUSKA

64.442 63.434

Zemlja

2005 prihodi

500 Rang

Tvrtka

Rang

milijuni USD Tvrtka

Zemlja

2005 prihodi

18 FORTIS

BELG./NIZOZ.

112.351

68 ELECTRICITE DE FRANCUSKA

FRANCUSKA

19 CREDIT AGRICOLE

FRANCUSKA

110.765

70 STATOIL

NORVEŠKA

61.033

21 ASSICURAZIONI GENERALI

ITALIJA

101.404

71 FRANCUSKA TELECOM

FRANCUSKA

60.933

22 SIEMENS

NJEMAČKA

100.009

74 MUNICH RE GROUP

NJEMAČKA

60.256

25 CARREFOUR

FRANCUSKA

94.455

75 DEUTSCHE POST

NJEMAČKA

59.990

26 HSBC HOLDING

VEL. BRITANIJA

93.494

78 BMW

NJEMAČKA

57.973

27 ENI

ITALIJA

92.603

79 FIAT

ITALIJA

57.834

28 AVIVA

VEL. BRITANIJA

92.579

82 ABN AMRO HOLDING

NIZOZEMSKA

56.615

34 BNP PARIBAS

FRANCUSKA

85.687

83 ROYAL AHOLD

NIZOZEMSKA

56.427

36 UBS

ŠVICARSKA

84.708

84 REPSOL YPF

ŠPANJOLSKA

56.424

48 DEUTSCHE BANK

NJEMAČKA

76.228

85 LEGAL&GENRAL GROUP

VEL. BRITANIJA

56.385

49 HBOS

VEL. BRITANIJA

75.799

89 LLOYDS TSB GROUP

VEL. BRITANIJA

55.407

52 PRUDENTIAL

VEL. BRITANIJA

74.745

90 THYSSENKRUPP

NJEMAČKA

52.261

53 NESTLE

ŠVICARSKA

74.659

93 SANTANDER CENTRAL HISPANO GRP.

ŠPANJOLSKA

53.849

54 DEUTSCHE TELEKOM

NJEMAČKA

74.062

94 BASF

NJEMAČKA

53.113

55 METRO

NJEMAČKA

72.814

96 SUEZ

FRANCUSKA

52.743

55 DEXIA GROUP

BELGIJA

72.814

99 ROBERT BOSCH

NJEMAČKA

52.208

Izvor: Fina

na malo, komunalnih tvrtki, telekoma i drugih. Zanimljiva je geografska distribucija najvećih svjetskih korporacija. Najveći broj dolazi iz Sjeverne Amerike (794), zatim slijedi Pacifička regija (562) i Europa (516). I geografska distribucija pokazuje dominaciju Sjedinjenih Američkih Država koje, uz Kanadu, daju gotovo 40 posto od ukupnog broja najvećih svjetskih korporacija. Zanimljivo je, nadalje, da Pacifička regija daje više velikih korporacija nego Europa, što je posljedica buđenja uspavanog giganta - Kine koja, još prilično daleko iza Japana, uvelike pridonosi broju velikih korporacija u toj regiji. Nas bi nešto pobliže mogla zanimati tranzicijska regija, odnosno Centralna i Istočna Europa. Ta regija je dala svega 20 korporacija koje ispunjavaju kriterije za uključivanje u grupu 2000 najvećih svjetskih korporacija. Strukturno gledano, 14 korporacija dolazi iz Rusije, tri iz Poljske, dvije iz Mađarske i jedna iz Republike Češke. Iz ovoga se vidi da je područje Centralne Europe, unatoč značajnom napretku iz devedesetih godina prošloga stoljeća, još daleko od europskog prosjeka. Još se plaća danak velikom zaostatku naslijeđenom iz socijalizma.

Upravljanje korporacijama - novi izazov I Hrvatska još nije savladala zaostatke iz pedesetogodišnjeg socijalističkog razdoblja. Istina, našem slučaju treba dodati i dvije specifičnosti. Hrvatska je prošla težak obrambeni rat koji je nanio velike štete domaćem gospodarstvu. Uz to, loš privatizacijski obrazac je umanjio hrvatske potencijale jer su nestale brojne velike kompanije iz raznih sektora koje bi, možda, danas bile restruktruirane i konkurirale za listu najvećih svjetskih korporacija, makar bile i pri samom dnu te ljestvice. Analizu liste najvećih svjetskih korporacija može se analizirati i s drugih aspekata: dinamike rasta, povećavanja vrijednosti tržišne kapitalizacije, izdvajanja za istraživačko-razvojni rad, ulaganja u nove akvizicije i mnogih drugih aspekata. Ta analiza, nažalost, nije moguća na ograničenom prostoru. Zato je dobro konzultirati brojna rangiranja svjetskih korporacija koja se pojavljuju u: Business Weeku, Fortuneu, Forbesu, The Economistu i ostalim renomiranim, svjetskim časopisima. Ovaj bi pregledni tekst zaključili ističući još jednom značaj velikih svjetskih korporacija, njihov rast, ekonomsku i političku snagu, a po-

sebice njihove uticaje na formiranje vanjske politike velikih zemalja. Nema sumnje da će daljnja globalizacija i konsolidacija velikih korporacija dalje jačati. Time će jačati i njihov uticaj na političke odnose u suvremenom svijetu. Suvremeni tehnološki razvoj informatike i internetizacija poslovnih procesa u globalnim razmjerima omogućavaju, praktično neograničeni, rast suvremenih korporacija. Takva dinamika razvoja i struktruiranja svjetskog gospodarstva suočit će suvre-

Od 20 „veličanstvenih“ 12 ih dolazi iz bankarstva i ﬁnancija meni svijet s novim izazovom. Naime, veličina i snaga velikih svjetskih kompanija, koje su uglavnom međunarodne, suočit će nacionalne pravne sustave s novim pitanjem: kako upravljati velikim korporacijama? Budući da one, već sada, a u budućnosti će to biti sve više slučaj, značajno nadilaze nacionalne okvire, načini upravljanja i nadzora te ograničavanja njihova utjecaja na politike pojedinih država bit će uistinu ozbiljan izazov. Posebice za male zemlje.

www.privredni-vjesnik.hr

Sve o turizmu - uskoro u specijalnom broju Privrednog vjesnika!!!

marketing@privredni-vjesnik.hr tel.: 01 4923 198

PRIVREDNI VJESNIK u t e m e l j e n

1 9 5 3.

KAZALO

113

400 najvećih poduzetnika Republike Hrvatske 2005. godine prema abecedi NAZIV, MJESTO 3. MAJ BRODOGRADILIŠTE d.d., RIJEKA

A.B. PETROL PROMET d.o.o., SOP ABB d.o.o., ZAGREB AD PLASTIK d.d., SOLIN ADRIS GRUPA d.d., ROVINJ AGIT d.o.o., ZAGREB AGROKOR d.d., ZAGREB AGROKOR-TRGOVINA d.d., ZAGREB AGROPRERADA d.d., IVANIĆ GRAD AIR ADRIATIC, RIJEKA ALCA ZAGREB d.o.o., ZAGREB ALPINE BAU ZAGREB d.o.o., ZAGREB ALUFLEXPACK d.o.o., MURVICA ARENATURIST d.d., PULA ATLANTIC TRADE d.o.o., ZAGREB ATLANTSKA PLOVIDBA d.d., DUBROVNIK ATLAS TURISTIČKA AGENCIJA d.d., DUBROVNIK AUTO BAČIĆ D.O.O, ZAGREB AUTO KUĆA LOZIĆ d.o.o., ŠIROKO POLJE AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB d.d., ZAGREB AUTOCOMMERCE d.o.o., ZAGREB AUTOKUĆA BAOTIĆ d.o.o., ZAGREB AUTOTRANS d.o.o. RIJEKA, RIJEKA AUTOZUBAK d.o.o., VELIKA GORICA

BADEL 1862 d.d., ZAGREB BAKMAZ, d.o.o., ZADAR BAUHAUS-ZAGREB K.D., ZAGREB BAUMAX ZAGREB d.o.o., ZAGREB BECHTEL INTERNATIONAL, INC., OTOK OŠTARIJSKI BEIERSDORF d.o.o., ZAGREB BELIŠĆE d.d., BELIŠĆE BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA d.d., KOPRIVNICA BELJE d.d., DARDA BENETTON CROATIA d.o.o., OSIJEK BH STEEL ŽELJEZARA ZENICA d.o.o., ZAGREB BIJELIĆ CO d.o.o., OSIJEK BILLA d.o.o., ZAGREB BILOKALNIK INDUSTRIJA PAPIRNE AMBALAŽE d.o.o., KOPRIVNICA BILJEMERKANT d.o.o., OSIJEK BINA-ISTRA d.d., PULA BOSO d.o.o., VINKOVCI BOUYGUES TP PODRUZNICA U RH, ZAGREB BOXMARK LEATHER d.o.o., TRNOVEC BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA d.d., KRALJEVICA BRODOKOMERC NOVA d.o.o., RIJEKA BRODOMERKUR d.d., SPLIT BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE d.o.o., SPLIT BRODOSPLIT-TVORNICA DIZEL MOTORA d.o.o., SPLIT BRODOTROGIR d.d., TROGIR

RANG 34

148 393 112 371 240 89 47 197 335 172 231 161 361 72 51 272 387 365 139 166 316 378 96

204 382 207 275 278 277 86 101 75 53 263 300 26 350 151 195 202 235 52 199 176 35 17 303 100

C.I.O.S. d.o.o., ZAGREB 227 CEDEVITA d.o.o., ZAGREB 305 CENTAR ZA KOMBINIRANI TRANSPORT ZAGREB d.d., ZAGREB 251 CENTAR ZA VOZILA HRVATSKE, d.d., ZAGREB 223 CESTA d.o.o., PULA 349 CESTA-VARAŽDIN d.d., VARAŽDIN 136 CHROMOS AGRO d.d., ZAGREB 282 CITROEN HRVATSKA, ZAGREB 91

NAZIV, MJESTO COCA-COLA BEVERAGES HRVATSKA d.d., ZAGREB COMBIS d.o.o., DUBROVNIK CROATIA AIRLINES d.d., ZAGREB CROBENZ d.d., ZAGREB CROSCO,NAFTNI SERVISI d.o.o., ZAGREB

ČAZMATRANS-PRIJEVOZ d.o.o., ČAZMA ČISTOĆA d.o.o., ZAGREB

DAIMLERCHRYSLER LEASING HRVATSKA d.o.o., ZAGREB DALEKOVOD d.d., ZAGREB DAL-KON ING d.o.o., SPLIT DALMACIJACEMENT d.d., KAŠTEL SUĆURAC DANICA, MESNA INDUSTRIJA d.o.o., KOPRIVNICA DIGITEL MEDIJSKI SERVISI d.o.o., ZAGREB DIK d.o.o., ŽRNOVNICA DINERS CLUB ADRIATIC d.d., ZAGREB DINOVA, ZAGREB DIOKI d.d., ZAGREB DISTRI-PRESS d.o.o., ZAGREB DM-DROGERIE MARKT d.o.o., ZAGREB DOTIČNI-CARAT d.o.o., ZAGREB DROGA KOLINSKA d.o.o., ZAGREB DRVENIK TUNA d.o.o., MARINA DRVNA INDUSTRIJA SPAČVA d.d., VINKOVCI DUHAN D D, ZAGREB DUHAN D. D., RIJEKA

ĐAKOVŠTINA d.d., ĐAKOVO ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA d.d., SLAVONSKI BROD

ECOS TRGOVINA d.o.o., ZAGREB ELECTROLUX d.o.o., ZAGREB ELEKTRO-KONTAKT d.d., ZAGREB ELEKTROMATERIJAL d.d., RIJEKA ELEKTROMETAL d.d., BJELOVAR ELEKTROPROMET d.d., ZAGREB ELKA KABELI d.o.o., ZAGREB ENSICO d.o.o., ZAGREB ERA TORNADO d.o.o., ZAGREB ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. ZAGREB, ZAGREB ERSTE & STEIERMAERKISCHE S-LEASING d.o.o., ZAGREB ETRADEX, SVETA KATARINA EURO PETROL d.o.o., RIJEKA EURO-ALFA d.o.o., ZAGREB EUROCABLE GROUP d.d., ZAGREB EUROLEASING d.o.o., ZAGREB EUROLINE d.o.o., ZAGREB EUROPA-MIL, d.o.o., ZAGREB EUROPAPRESS HOLDING d.o.o., ZAGREB EUROPATRADE d.o.o., SESVETE EUROTRADE d.o.o., ROVINJ EXPORTDRVO d.d., ZAGREB

FEROIMPEX d.o.o., VUKOVAR FERO-TERM d.o.o., ZAGREB FERRERO d.o.o. ZA TRGOVINU, ZAGREB

RANG 70 307 31 103 40

337 208

143 37 327 67 187 269 309 184 118 36 188 80 328 318 302 373 238 287

348 347

236 314 135 132 379 114 152 338 87 20 88 274 42 360 229 364 79 180 111 222 265 374

363 216 214

NAZIV, MJESTO FIBIS d.o.o., ZAGREB FINANCIJSKA AGENCIJA, ZAGREB FINVEST CORP D. D., ČABAR FLIBA d.o.o., DONJI STUPNIK FRANCK d.d., ZAGREB

GAVRANOVIĆ d.o.o., ZAGREB GENERALTURIST d.o.o., ZAGREB GERMANIA SPORT d.o.o., ZAGREB GETRO d.d., SESVETE GIP PIONIR d.o.o. ZAGREB, ZAGREB GORENJE ZAGREB d.o.o., ZAGREB GORUP d.o.o., TOMAŠEVEC GP DUBROVNIK d.d., DUBROVNIK GP KRK d.d., KRK GRADSKA LJEKARNA ZAGREB, ZAGREB GRADSKA PLINARA ZAGREB d.o.o., ZAGREB GRAĐA d.d., VRANJIC GRAMAT d.d., ZAGREB GRAND AUTO d.o.o., ZAGREB GRANOLIO d.o.o., ZAGREB GRA-PO d.o.o., DONJI STUPNIK GRIČ PETROL d.o.o., SAMOBOR

RANG 306 60 270 117 115

254 189 237 13 126 102 294 376 248 209 68 200 167 205 218 388 288

HENKEL CROATIA d.o.o., ZAGREB 186 HEP- OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA d.o.o., ZAGREB 7 HEP OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA d.o.o., ZAGREB 104 HEP PLIN d.o.o., OSIJEK 245 HEP PRIJENOS d.o.o., ZAGREB 293 HEP-PROIZVODNJA d.o.o., ZAGREB 10 HEP-TOPLINARSTVO d.o.o., ZAGREB 119 HG SPOT d.d., ZAGREB 220 HIDROCOMMERCE, DONJI STUPNIK 320 HIDROELEKTA NISKOGRADNJA, d.d., ZAGREB 92 HIPERMARKETI COOP d.o.o., ZAGREB 107 HOLCIM (HRVATSKA) d.o.o., KOROMAČNO 147 HOREXTRADE d.o.o.ZAGREB, ZAGREB 255 HP - HRVATSKA POŠTA d.d., ZAGREB 29 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d., ZAGREB 2 HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE d.o.o., VELIKA GORICA 159 HRVATSKA LUTRIJA d.o.o., ZAGREB 169 HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA, ZAGREB 33 HRVATSKE ŠUME d.o.o., ZAGREB 12 HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB 5 HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d., ZAGREB 4 HTVATSKE AUTOCESTE d.o.o., ZAGREB 56 HVB LEASING CROATIA d.o.o., ZAGREB 163 HYPO - LEASING STEIERMARK d.o.o., ZAGREB 171 HYPO ALPE-ADRIA CONSULTANTS d.o.o., ZAGREB 261 HYPO LEASING KROATIEN d.o.o., ZAGREB 16 HYUNDAI AUTO ZAGREB d.o.o., ZAGREB 173

IBM HRVATSKA d.o.o. ZAGREB, ZAGREB IGM-TOUNJ d.d., TOUNJ INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., ZAGREB INA-OSIJEK PETROL d.d., OSIJEK INDUSTROGRADNJA d.d., ZAGREB INGRA d.d., ZAGREB INSTALOTEHNA d.d., ZAGREB INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE, d.d., ZAGREB

372 398 1 61 128 215 219 141

114

KAZALO

NAZIV, MJESTO INTEREUROPA d.o.o., ZAGREB INTRONIC, ZAGREB IPK KANDIT d.d., OSIJEK IPK TVORNICA ŠEĆERA OSIJEK d.o.o., OSIJEK IPK TVORNICA ULJA ČEPIN d.d., ČEPIN IREDAL d.o.o., SPLIT IRIS d.d., ZAGREB ISTRA CEMENT d.o.o., PULA ISTRACOMMERCE d.d., PAZIN ISTRATURIST UMAG d.d., UMAG ISTRAVINO d.d., RIJEKA

JADRAN GALENSKI LABORATORIJ d.d., RIJEKA JADRANSKI NAFTOVOD d.d., ZAGREB JADROLINIJA, RIJEKA JADROPLOV d.d., SPLIT JAMNICA d.d., ZAGREB JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA, PLITVIČKA JEZERA JEDINSTVO d.d., MIHALJEKOV JAREK JOLLY J.B.S.D.O.O., DRNIŠ

KAMEN d.d., PAZIN KAMGRAD d.o.o., ZAGREB KANDIT PREMIJER d.o.o., OSIJEK KERUM d.o.o., SPLIT KING ICT d.o.o., ZAGREB KNAUF d.o.o., MARKOVAC KOKA d.d. VARAŽDIN, VARAŽDIN KONČAR - KET, d.d., ZAGREB KONČAR - KUĆANSKI APARATI d.o.o., ZAGREB KONČAR D&ST d.d., ZAGREB KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.0.O., ZAGREB KONČAR-ELEKTROINDUSTRIJA d.d., ZAGREB KONČAR-GENERATORI I MOTORI d.d., ZAGREB KONIKOM d.o.o., OSIJEK KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d., SPLIT KONZUM d.d., ZAGREB KRAŠ,PREHRAMBENA INDUSTRIJA d.d., ZAGREB KRKA FARMA d.o.o., ZAGREB KTC d.o.o., KRIŽEVCI KUTJEVO d.d., KUTJEVO

RANG 279 242 283 178 331 142 386 385 368 213 153

354 196 90 192 82 352 244 191

346 271 259 58 262 397 55 144 291 260 157 296 381 391 39 3 71 174 45 323

LANTEA d.d., ZAGREB LAVČEVIĆ INŽENJERING d.o.o., SPLIT LEDO d.d., ZAGREB LEK ZAGREB d.o.o., ZAGREB LESNINA d.o.o., ZAGREB LIBURNIA RIVIERA HOTELI d.d., OPATIJA LIMEXD.O.O., DONJI MIHOLJAC LONIA d.d., KUTINA LOŠINJSKA PLOVIDBA BRODARSTVO d.o.o., MALI LOŠINJ LUKA RIJEKA d.d., RIJEKA LURA d.d., ZAGREB

194 312 85 362 193 333 297 384 228 370 14

LJ M

LJEKARNA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, SPLIT

310

M SAN GRUPA d.o.o., ZAGREB MAGMA d.d., ZAGREB MAGMA d.o.o. JALKOVEC, VARAŽDIN MAISTRA, d.d., ROVINJ MAN IMPORTER HRVATSKA d.o.o., ZAGREB MAN PRODAJNO SERVISNI CENTRI d.o.o., ZAGREB MAZIVA ZAGREB d.o.o., ZAGREB MCCANN ERICKSON d.o.o., ZAGREB MD PROFIL d.o.o., ĐAKOVO MEDICAL INTERTRADE d.o.o., SVETA NEDELJA MEDIKA d.d., ZAGREB MEGATREND d.o.o., ZAGREB MEGGLE HRVATSKA d.o.o., OSIJEK MEGGLE OSIJEK d.o.o., OSIJEK MERCATOR-H, d.o.o. VELIKA GORICA, VELIKA GORICA MERKUR-INTERNATIONAL d.o.o., SESVETE MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC d.o.o., VRGORAC MESNA INDUSTRIJA VAJDA d.d., ČAKOVEC MESSER CROATIA PLIN d.o.o., ZAPREŠIĆ METRO CASH & CARRY d.o.o., ZAGREB METSS d.o.o., ČAKOVEC MIV d.d., VARAŽDIN MLINAR d.d. KRIŽEVCI, KRIŽEVCI MONTER-STROJARSKE MONTAŽE d.d., ZAGREB MONTMONTAŽA d.d., ZAGREB

50 120 353 170 206 217 392 380 285 48 19 322 289 336 41 133 113 329 301 23 394 358 264 252 185

NAZIV, MJESTO MOZAIK KNJIGA d.o.o., ZAGREB M-PROFIL d.o.o., ZABOK

NAMA, d.d. - U STEČAJU, ZAGREB NARODNE NOVINE, ZAGREB NAŠICECEMENT d.d., ZOLJAN NECKERMANN d.o.o., VARAŽDIN NESTLE ADRIATIC d.o.o., ZAGREB

ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o., ZAGREB OKTAL PHARMA d.o.o., ZAGREB OMV HRVATSKA d.o.o., ZAGREB ORBICO d.o.o., ZAGREB ORVAS PLUS d.o.o., ZAGREB OSIJEK-KOTEKS d.d., OSIJEK

RANG 357 339

383 125 134 156 243

273 54 15 73 239 116

P.P.C. BUZET d.o.o., BUZET 198 P.S.C.ZAGREB d.o.o., ZAGREB 211 P.Z.AUTO d.o.o., VELIKA GORICA 121 PBZ AMERICAN EXPRESS d.o.o., ZAGREB 149 PBZ-LEASING d.o.o., ZAGREB 110 PELLIS d.o.o., SESVETE 246 PEMO TRADE d.o.o., NOVA MOKOŠICA 375 PERUTNINA PTUJ PIPO d.o.o., ČAKOVEC 290 PETROKEMIJA d.d., KUTINA 24 PETROKOV, d.o.o., ZAGREB 267 PETROL TRGOVINA d.o.o., ZAGREB 98 PEUGEOT HRVATSKA d.o.o., ZAGREB 97 PEVEC d.o.o., BJELOVAR 46 PEVEC ZAGREB d.o.o., ZAGREB 57 PIK VINKOVCI d.d., VINKOVCI 280 PIK VRBOVEC - GOVEDARSKA FARMA d.o.o., POLJANSKI LUG 158 PIK VRBOVEC-MESNA INDUSTRIJA, d.d., VRBOVEC 49 PLAVA LAGUNA d.d., POREČ 179 PLINACRO d.o.o., ZAGREB 160 PLIVA FARMACEUTIKA d.d., ZAGREB 105 PLIVA HRVATSKA d.o.o., ZAGREB 9 PLIVA ISTRAŽIVAČKI INSTITUT d.o.o., ZAGREB 250 PLIVA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ d.o.o., ZAGREB 177 PLODINE D. O. O., RIJEKA 65 PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA d.d., KOPRIVNICA 21 PODUZEĆE ZA CESTE SPLIT d.d., SPLIT 342 PONI TRGOVINA d.o.o., KOPRIVNICA 212 PORR HRVATSKA d.o.o., ZAGREB 343 PORSCHE LEASING d.o.o., ZAGREB 154 PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA d.d., KARLOVAC 241 PPK VALPOVO d.d., VALPOVO 377 PRESOFLEX d.o.o., POŽEGA 127 PRIMA COMMERCE d.o.o., BJELOVAR 341 PROCTER & GAMBLE d.o.o., ZAGREB 109 PROPLIN d.o.o., ZAGREB 123 PURIS d.d. PAZIN, PAZIN 257 PYHRN MOTORWAY GMBH, ZAGREB 43

RADIN-GRAFIKA d.o.o., ZAGREB RADIN-REPRO I ROTO d.o.o., ZAGREB RAIFFEISEN LEASING d.o.o., ZAGREB RECRO d.d., ZAGREB REGINTER d.o.o., ZAGREB REMONT I ODRŽAVANJE PEUGA d.o.o., ZAGREB RENAULT NISSAN HRVATSKA, ZAGREB RIVIERA HOLDING d.d., POREČ ROBERT BOSCH d.o.o., ZAGREB ROTO-PROMET d.o.o., ZAGREB RTL HRVATSKA d.o.o. ZA USLUGE, ZAGREB RUTING d.o.o., RUBEŠI

S & T HERMES PLUS d.o.o., BUZIN S IMMORENT LEASING INTERNATIONAL HOLDING d.o.o., ZAGREB SAMOBORKA d.d., SAMOBOR SAPONIA KEMIJSKA,PREHRAMBENA I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA d.d., OSIJEK SHW/RWE UMWELT AQUA VODOGRADNJA d.o.o., ZAGREB SIEMENS d.d., ZAGREB SLADORANA d.d., ŽUPANJA SLOBODNA DALMACIJA d.d., SPLIT SLOBODNA DALMACIJA TRGOVINA d.o.o., SPLIT SMOKING d.o.o., ZAGREB SOKOL MARIĆ I DR. K.D., ZAGREB SOLARIS d.d., ŠIBENIK SONIK d.o.o., ZADAR

140 253 69 155 83 340 27 175 389 131 225 399

369 298 203 138 182 25 150 299 190 390 334 268 234

NAZIV, MJESTO STANIĆ d.o.o., SAMOBOR STRABAG d.o.o., ZAGREB, ZAGREB STRIDON-PROMET d.o.o., DUGO SELO STROJOPROMET - ZAGREB d.o.o., ŠENKOVEC STSI-INTEGRIRANI TEHNIČKI SERVISI d.o.o., ZAGREB STUDENAC d.o.o., DUĆE SUPER SPORT KLADIONICA d.o.o., ZAGREB

Š T

RANG 181 62 308 221 78 93 332

ŠKOLSKA KNJIGA d.d., ZAGREB

321

T- MOBILE HRVATSKA d.o.o., ZAGREB TANKERSKA PLOVIDBA d.d., ZADAR TARLE I KRNIĆ d.o.o., RIJEKA TDR d.o.o., ROVINJ TE PLOMIN d.o.o., PLOMIN TEAM d.d., ČAKOVEC TEHNIKA d.d., ZAGREB TEKSTILPROMET d.d., ZAGREB TELEFON-GRADNJA d.o.o., ZAGREB TERMOCOMMERCE d.o.o., ZAGREB TERMOPLIN d.d., VARAŽDIN TETRA PAK d.o.o., ZAGREB TIFON d.o.o., ZAGREB TISAK TRGOVAČKO d.d., ZAGREB TLM - TVP d.o.o., ŠIBENIK TLM-TVORNICA PREŠANIH PROIZVODA, ŠIBENIK TOMIĆ & CO. d.o.o., ZAGREB TOMMY d.o.o., SPLIT TONDACH HRVATSKE d.d., BEDEKOVČINA TOYOTA CROATIA d.o.o., ZAGREB-SLOBOŠTINA TRGOCENTAR d.o.o., ZABOK TRGOCENTAR d.d., VIROVITICA TRGOMETAL d.o.o., ZAGREB TRGONOM d.o.o., NOVI MAROF TRGOSTIL d.d., DONJA STUBICA TVORNICA LAKIH METALA d.d., ŠIBENIK TŽV GREDELJ d.o.o., ZAGREB

6 38 233 18 95 286 63 108 266 210 345 276 59 22 74 366 168 99 400 146 304 284 355 281 344 77 165

ULJANIK BRODOGRADILIŠTE d.d., PULA UNILEVER CROATIA d.o.o., ZAGREB UNIPHARM d.o.o., BUZIN

28 313 258

VALALTA d.o.o., ROVINJ 367 VARTEKS D. D., VARAŽDIN 145 VB LEASING d.o.o., ZAGREB 84 VEČERNJI LIST d.d., ZAGREB 183 VELEKEM d.d., ZAGREB 317 VE-MIL d.o.o., ZAGREB 324 VETERINA d.o.o., KALINOVICA 315 VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA d.d., HUM NA SUTLI 106 VIADUKT d.d., ZAGREB 30 VIKTOR LENAC d.d. U STEČAJU, RIJEKA-DIO(KOSTRENA) 319 VINDIJA d.d. VARAŽDIN, VARAŽDIN 11 VIPNET d.o.o., ZAGREB 8 VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d., VIROVITICA 129 VJESNIK d.d. TISKARSKO IZDAVAČKE DJELATNOSTI, ZAGREB 230 VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o., ZAGREB 164 VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o., SPLIT 356 VOLEX d.o.o., ZAGREB 249 VULAKL d.o.o., ZAGREB 325 VUPIK d.d. VUKOVAR, VUKOVAR 247

ZAGORJE-TEHNOBETON d.d., VARAŽDIN ZAGRA LEASING d.o.o., ZAGREB ZAGREBAČKA PIVOVARA d.d., ZAGREB ZAGREBAČKE CESTE d.o.o., ZAGREB ZAGREBAČKE OTPADNE VODE d.o.o., ZAGREB ZAGREBAČKE PEKARNE KLARA d.d., ZAGREB ZAGREBAČKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ d.o.o., ZAGREB ZAGREB-MONTAŽA d.o.o., ZAGREB ZM-INŽENJERING d.o.o., ZAGREB ZOVKO-ZAGREB d.o.o., SESVETE ZRAČNA LUKA ZAGREB D.O.O, VELIKA GORICA ZRINJEVAC d.o.o., ZAGREB ZVIJEZDA d.d., ZAGREB

ŽELJEZARA SPLIT d.d., KAŠTEL SUĆURAC ŽITNJAK d.d., ZAGREB ŽITO d.o.o., OSIJEK

130 292 81 162 201 326 66 351 396 295 256 395 76

311 330 64