Pv 4037 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

GODINA 1953.-2018.

9. srpnja 2018., godina LXV, broj 4037

PET GODINA HRVATSKE U EUROPSKOJ UNIJI

U pet godina u EU izvezeno 70 posto više INTERVJU

Vladimir Kristijan Udruženje leasing društava HGK

5. KONFERENCIJA O IZVOZU

Izvoz zaslužuje biti vijest

PRIJEDLOZI MIROVINSKE REFORME

Život naš umirovljenički...

Sve gospodarske informacije na jednom mjestu

x 48 (tjednik)

(3-mjesečnik)

više od 60 brojeva stiže na Vašu adresu

(polugodišnjak)

SAMO!

(godišnjak)

...telefonski u našu redakciju na broj 01 / 560 00 00

(godišnjak)

750 kn + PDV

Kako se pretplatiti... 1

(godišnjak)

Više od poslovne informacije

...ili pošaljite upit na email pretplata@privredni.hr

... ili mobitelom odskenirajte QR kôd

PRIVREDNI VJESNIK

SADRŽAJ

4037 / 9. srpnja 2018. TEMA TJEDNA 6

Pet godina Hrvatske u Europskoj uniji U pet godina u EU izvezeno 70 posto više

INTERVJU 12

Vladimir Kristijan, predsjednik Udruženja leasing društava Hrvatske gospodarske komore Leasing je atraktivan i dobro pozicioniran

PV ANALIZA 18

Inicijalni prijedlozi mirovinske reforme Život naš umirovljenički...

5. konferencija o izvozu Izvoz zaslužuje biti vijest

Okrugli stol “Kako poreznom reformom potaknuti investicije” Osim poreznog, slijedi i administrativno rasterećenje

Agrokor Većina vjerovnika rekla nagodbi - da

Funkcionalna hrana u Hrvatskoj Želimo hranu s dodanom vrijednošću

Potpisan Sporazum o suradnji na kreiranju i promociji turističkog brenda Slavonija Priprema se injekcija od pola milijarde kuna

Pepel-Co, Đurđenovac Pepel No1 - prvi hrvatski viski

18 64 Slogan “Gdje luksuz susreće prirodu” odražava se u svakom detalju turističkog naselja Fenomen Plitvice

AKTUALNO

PRIČA S RAZLOGOM

SVIJET FINANCIJA 52

Istraživanje “Proračunska transparentnost županija, gradova i općina” Dobra, ali ne i odlična dostupnost proračuna

BUSINESS & LIFESTYLE 64

Vladimir Kristijan

Luksuzni turizam: Fenomen Plitvice Susret prirode i glamura

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Jozo Knez, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak LEKTURA Sandra Baksa PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

MARKETING I PRODAJA Svjetlana Pećinar Tel: +385 1 5600 012 pecinar@privredni.hr marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR DR.SC.IGOR JUGO

UČITI I NE ODUSTAJATI Što je veći broj ljudi sa znanjem i iskustvom na jednom prostoru, veća je i mogućnost da će se pronaći na osobnoj razini, postati suosnivači i pokrenuti neki novi, uspješan start-up

B Dr.sc. Igor Jugo, pokretač projekta Hrvatska start-up nacija

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

roj uspješnih start-up projekata u Hrvatskoj raste iz godine u godinu. Danas već imamo globalno uspješne priče kao što su Rimac, Repsly, Bellabeat, Agrivi, Oradian, PhotoMath, Include, a još ih puno dolazi. U 2016. značajni iznosi uloženi su u više od 30 projekata, od čega je svaki od prvih 10 dobio milijunske investicije, od kojih je najmanja bila 2,63 milijuna kuna. Taj broj stalno raste. Istovremeno, broj start-up projekata u drugim državama EU-a raste još većom brzinom. U najnovijem izvještaju fonda Atomico za 2017. godinu, koji se već tradicionalno objavljuje pod nazivom The state of European tech, vidi se da na europskoj karti (visoko)tehnoloških start-upa ne stojimo najbolje (da nije tvrtke Rimac Automobili, ne bismo ni bili na popisu). Primjerice, na popisu ukupnih investicija nalazimo se na 24. mjestu među zemljama Europe (u istraživanje su uključene sve zemlje članice EU-a, ali i druge, poput Rusije, Srbije, Crne Gore i drugih - ukupno 40 zemalja, ali ne u sve kategorije zbog nedostatka podataka) s ukupnim iznosom investicija od 0,1 bilijun dolara. Ono što svakako treba istaknuti jest da su ukupni iznosi investicija u europske start-upe snažno narasli (kontinuirano rastu već godinama) - sa 14,4 milijarde dolara u 2016. na 19,1 milijardu u 2017. godini i da postoji snažan optimizam u cijelom EU u pogledu daljnjeg razvoja start-up ekosustava. U cjelini EU ima još ogromne rezerve, odnosno jako kaska za SAD-om (246 milijardi dolara investicija po glavi stanovnika) i najboljim Izraelom (304 milijarde). Primjerice, najbolje EU zemlje po investicijama - Švedska i Irska - zajedno imaju 234 milijarde, odnosno manje od SAD-a. Dakle, optimizam među investitorima i start-upima raste kao i dostupnost kapitala u cijelom EU. Ono što je potrebno jest snažan iskorak u broju pokrenutih start-upa u našoj zemlji. Smatram da je najbolji način za to edukacija o znanjima i vještinama potrebnim za pokretanje i vođenje start-up projekata. Zašto? Zato što izuzetno uspješni start-upi izrastaju iz zdravih i aktivnih eko sustava u kojima se pokreće (i propada) veliki broj projekata. Svaki je start-up prilika za učenje, a što je veći broj ljudi sa znanjem i iskustvom u takvim pothvatima na jednom prostoru, veća je i mogućnost da će

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

se pronaći na osobnoj razini, postati suosnivači i pokrenuti neki novi, uspješan start-up. Da, postoji nepisano pravilo o tome da većina takvih, rizičnih projekata, ne uspije - ali svijet start-upa greške oprašta - upravo zato što niste poduzetnički pothvat ﬁnancirali vlastitim novcem ili kreditom. Pri tome treba istaknuti deﬁniciju “uspjeha” odnosno “neuspjeha” start-upa. Ona se mijenja s aspekta različitih sudionika tog procesa - osnivača i ulagača. Ako ste student i sa svojim prijateljima/kolegama pokrenete svoj prvi start-up, uđete u neki od domaćih inkubatora, poslušate mnoga predavanja i savjete stručnjaka, provedete mjesece intenzivno radeći u

ONO ŠTO JE POTREBNO JEST SNAŽAN ISKORAK U BROJU POKRENUTIH START-UPA U NAŠOJ ZEMLJI svojoj struci, dobijete prvu manju investiciju, odete u neki veći inkubator u inozemstvu i na kraju ipak ne uspijete pronaći globalni uspjeh – to se teško za tako mlade osnivače može smatrati neuspjehom. Ovo je otprilike priča riječkog start-upa PointMe. Za ulagača to je neuspjeh, ali ljudi koji se bave investiranjem u start-upe svjesno ulaze u takve rizike. Drugi oblik “neuspjeha” je kada vaš startup nakon nekoliko manjih investicija kupi neki veći ili globalni igrač, kao što je RecastAI (prvi prodani start-up iz najvećeg svjetskog start-up kampusa Station F iz Pariza) kupila megakorporacija SAP. Možda su osnivači očekivali svjetsku prisutnost, a ulagači 100 puta veći povrat investicije, ali i ovakav exit je svim uključenima donio određenu ﬁnancijsku dobit te mogućnost da pokrenu ili ulože u nove projekte. Malo je ljudi koji naprave globalni uspjeh iz prve. Svi danas svjetski poznati poduzetnici imali su nekoliko neuspjeha ili “neuspjeha” prije globalnog uspjeha. Svima im je zajedničko da nikad nisu odustali i da su učili iz svojih neuspjeha.

BROJKE, BROJKE

EKOLOŠKA PROIZVODNJA U 2017. 4023

357

ekološka poljoprivredna proizvođača

ekoloških poljoprivrednih prerađivača

42%

96.618 hektara

46%

korištene ekološke poljoprivredne površine EKOLOŠKE ORANICE I VRTOVI (44.083 hektara)

EKOLOŠKI TRAJNI NASADI (11.790 hektara)

45.330 tona ekoloških

17.417 tona pšenice

žitarica

i pira

120 tona suhih mahunarki

401 tona

23.577 tona

krumpira

uljarica

12% EKOLOŠKI TRAVNJACI (40.745 hektara)

17.295 tona kukuruza u zrnu i kukuruza u klipu

NAJVEĆI BROJ GRLA EKOLOŠKI UZGOJENE STOKE U 2017.:

17.226 goveda

Izvor: DZS

3381 koza

54.583 ovce

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA PET GODINA HRVATSKE U EUROPSKOJ UNIJI

U PET GODINA U EU IZVEZENO 70 POSTO VIŠE U prvih pet godina članstva u EU Hrvatska je povećala izvoz na to tržište, poduzetnici su dobili priliku doći do jeftinog ili čak besplatnog kapitala za svoje investicije, a Hrvatskoj je na raspolaganje stavljeno 10,7 milijardi eura bespovratnih sredstava kroz europske strukturne i investicijske fondove piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rošlo je prvih pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Iako je nakon pet godina euforija od ulaska splasnula i dugotrajna gospodarska kriza izazvala oprez kod trošenja, i građani i tvrtke osjećaju blagu promjenu. Doduše, nema velikog zadovoljstva, no statistike ipak pokazuju kako su brojke značajno bolje.

PRILIKE TREBA ISKORISTITI Upravo analizom stanja i pogledom poduzetnika na prvih pet godina na

Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu

Ocjena - vrlo dobar

zajedničkom Europskom tržištu bavila se konferencija Pet godina članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora. Naše tvrtke prepoznaju pogodnosti članstva u EU i jedinstvenog tržišta, ocijenio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. “Bescarinsko poslovanje, ukidanje necarinskih prepreka, ubrzavanje prekograničnog prometa i pružanja prekograničnih usluga - sve je to pomoglo povećanju

ČLANSTVO U EU JE OGROMAN PLUS ZA NAŠU ZEMLJU U SVAKOM POGLEDU, SMATRA PLENKOVIĆ hrvatskog izvoza u zemlje EU-a za čak 70 posto u zadnjih pet godina. Mali i srednji poduzetnici pokazuju posebno

sti, obrane i migracija. Jedinstveno tržište možemo koristiti bolje, no kako ono postoji tek 25 godina a mi smo na njemu tek pet godina, sigurno će biti prilike da radimo na tome”, naglasila je Dubravka Šuica.

Vedran Šošić, viceguverner HNB-a

Manje kamate na kredite Zastupnica u europskom parlamentu Dubravka Šuica ističe kako se članstvo u Uniji može, ako ga blago ocjenjujemo, ocijeniti s vrlo dobrim. “Članstvo je povijesni iskorak Hrvatske o kojem nemam dvojbe. U vremenima izazova Hrvatska se sama ne bi mogla oduprijeti problemima sigurno-

Vedran Šošić, viceguverner Hrvatske narodne banke, smatra kako je članstvo u EU pomoglo poslovanju HNB-a. “Rast izvoza, fiskalna prilagodba pri prekomjernom manjku, priljev sredstava od rasta izvoza i turizma, sve je to olakšalo

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

vođenje ekspanzivne monetarne politike koja je bila potrebna u prethodnom razdoblju. Premije rizika su pale za 200 baznih bodova i približile se znatno drugim članicama. Višak likvidnosti od 28 milijardi kuna iz banaka doveo je do toga da kamate padaju, država se zadužuje jeftinije nego prije, a i poduzeća se sada zadužuju upola niže nego prije pet godina”, naglasio je Šošić.

GODINA ÏLANSTVA HRVATSKE U EU 2013.– 2018.

Zvonimir Viduka, direktor Altproa

Sudjelujemo u kreiranju standarda

kreiranju europskih standarda u našoj vrsti proizvodnje koji vrijede za cijeli svijet. Ono što Europa kreira, svijet prihvaća. EU je također brend i, primjerice, azijski kupci žele taj brend u proizvodima koje kupuju. Tek sada možemo koristiti i prednost zajedničkih nastupa na svjetskom tržištu. Osjećamo da su se barijere radikalno smanjile, iako nas još mnogi vide kao turističku i sportsku naciju”, smatra Viduka.

Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara Mi smo 2004. izvozili samo u Austriju, kaže Zvonimir Viduka, direktor Altrpoa. “Od tada do danas znatno smo proširili svoj izvoz i sada izvozimo u sve države članice osim u njih šest. Ušli smo u radne grupe, sudjelujemo u

Ulazak u EU nam je bio blagodat Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara, smatra kako je Hrvatska kao mala

zemlja nužno orijentirana na izvoz. “Ako želimo rast BDP-a, ne možemo računati na to da će građani povećavati vlastitu potrošnju, nego nam je suđen izvoz. Ulazak u EU nam je bio blagodat. Dobili smo prostor na kojemu po puno jednostavnijim modelima možemo plasirati svoje proizvode. Mi kao granična zemlja Europske unije moramo koristiti i tu prednost. Tržište EU-a nam nije jedino tržište. Udio tržišta EU-a u svijetu pada, a brzo rastu neka druga tržišta. Odgađanje rješava-

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA: PET GODINA HRVATSKE U EUROPSKOJ UNIJI

Nakon prvih godina prilagodbe samog sustava, ali i gospodarstva, vjerujem da smo sada na pravom putu da do kraja ove ﬁnancijske perspektive iskoristimo najviše dostupnih sredstava koja će nam pomoći u podizanju naše konkurentnosti i potaknuti brži i jači gospodarski rast. Upravo na tom polju mi u HGK-u možemo učiniti sve da pomognemo pomognem poduzetnicima. poduzetn Luka B Burilović, predsjednik pre HGK

nja nekih problema u nas smanjivalo je našu konkurentnost, a zemlje poput Kine i Koreje kreću se brzo prema složenim proizvodima. Zbog dezindustrijalizacije u proteklim desetljećima sada imamo priliku ubrzano se digitalizirati i na taj način napraviti iskorak”, kaže Bago.

Andrej Plenković

Branko Baričević

velik interes za novac iz EU fondova, ali koče ih komplicirane administrativne procedure i manjak informacija”, upozorio je Burilović. Predsjednik Komore je podsjetio je kako je članstvom u Uniji Hrvatskoj na raspolaganje stavljeno 10,7 milijardi eura bespovratnih sredstava kroz europske strukturne i investicijske fondove. “Prema zadnjim podacima, ugovoreno je 4,834 milijarde eura projekata ili 40 posto ukupne alokacije, dok je krajnjim korisnicima isplaćena 1,1 milijarda eura, odnosno devet posto ukupne alokacije. Nakon prvih godina prilagodbe samog sustava, ali i gospodarstva, vjerujem da smo sada na pravom putu da do kraja ove ﬁnancijske perspektive iskoristimo najviše dostupnih sredstava

koja će nam pomoći u podizanju naše konkurentnosti i potaknuti brži i jači gospodarski rast. Upravo na tom polju mi u HGK-u možemo učiniti sve da

vu nastupa svih naših institucija na stranim tržištima vidimo kako je gospodarska diplomacija bila nedostatna. Države članice

Marko Jurčić, savjetnik predsjednika HGK, kaže kako Komora ima priliku unaprijediti gospodarsku diplomaciju. “Kroz perspekti-

biti snažan partner Ministarstvu vanjskih poslova. Ona će biti vrlo komercijalna i operativna i usmjerena na postizanje jasnih ciljeva usporedivih s drugima”, ističe Jurčić.

Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta

Marko Jurčić, savjetnik predsjednika HGK

Nismo dovoljno prepoznati na radarima investitora

EU SE KREĆE NAPRIJED, A S NJOM I HRVATSKA, PONEKAD MOŽDA SPORO, ALI KONTINUIRANO, OCJENJUJE BARIČEVIĆ

drugog kruga proširenja svoj su napredak ostvarile stranim ulaganjima, otvaranjem novih radnih mjesta i stvaranjem industrije orijentirane na izvoz, a vidimo poziciju Hrvatske koja nije tu učinila dovoljno. Hrvatska nije prepoznata na radarima investitora i tu se pojavljujemo tek sada i to skromno. HGK je tu da otvori predstavništva koja će

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

Olakšati poduzetnicima pristup europskom novcu Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva

GODINA ÏLANSTVA HRVATSKE U EU 2013.– 2018.

Gabrijela Žalac

pomognemo poduzetnicima”, naglasio je Burilović.

DIO SMO KLUBA KOJI ODLUČUJE Premijer Andrej Plenković smatra da za konkurencijom zaostajemo zbog različite pozicije s kojom smo krenuli u europske integracije. “Za mene nema nikakve dileme - članstvo u EU je ogroman plus za našu zemlju u svakom pogledu. Sasvim je drugačije kad ste dio kluba i sudjelujete u kreiranju europskih propisa, od situacija kada u njemu niste. Kontinuirano nam raste BDP, on će i ove godine biti oko tri posto, javni dug ubrzano se smanjuje, 2015. smo bili na 85 posto, danas na 78, a cilj nam je 65 posto. Lani smo ostvarili suﬁcit opće države, ostvarili smo višak od 2,750

Marija Pejčinović Burić

HRVATSKA JE U PLUSU OD 8,4 MILIJARDE KUNA ŠTO SE EU FONDOVA TIČE, NO POSTOJI JOŠ PROSTORA ZA NAPREDAK, KAŽE GABRIJELA ŽALAC milijardi kuna, izvoz smo povećali za 14 posto, povećali smo minimalne plaće, porasla je prosječna plaća za 500 kuna od 2016. do danas. Te stvari se

Đuro Horvat, direktor Tehnixa

Prilike za razvoj

i obrta, ističe kako su upravo poduzetnici, iako su imali najmanje prilike pripremati se za projekte financirane iz EU-a, pokazali najveću spretnost pri tome. “Trebamo raditi na administrativnom rastrećenju i olakšati poduzetnicima pristup europskom novcu. Moramo digitalizacijom učiniti postupak bržim i upravo zato činimo napore s kolegama iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije kako bismo omogućili poduzetnicima kvalitetniji pristup”, smatra Nataša Mikuš Žigman.

Ulazak u EU je otvorio priliku da hrvatsko gospodarstvo lakše ostvari svoje ciljeve, smatra Đuro Horvat, direktor Tehnixa. “Europa je asocijacija u kojoj se događaju gospodarski procesi koji u Hrvatskoj nisu prisutni. U EU se, primjerice, plaćaju računi, dok kod nas to baš i nije slučaj, plaćaju se porezi i prilika se daje onima koji uredno posluju. U proteklih

Zvonimir Savić

ne događaju neovisno o članstvu u EU”, istaknuo je Plenković. Voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević smatra kako se u zadnjih nekoliko godina svijet dramatično promijenio. “Svi napredujemo, EU se kreće naprijed, a s njom i Hrvatska, ponekad možda sporo, ali kontinuirano. Napredak je tu i prema svim pokazateljima se razvijamo brže od prosjeka EU-a u zadnje tri godine. Prije ulaska u Uniju naš se rast temeljio na kreditiranju, a ne na izvozu i potrošnji, što je bitno drugačije. Fondovi EU-a su temeljno izmijenili nacionalno gospodarstvo. Ta sredstva čine 80 posto javnih ulaganja u Hrvatskoj, a potiču se i ulaganja u privatnom sektoru”, kazao je Baričević.

pet godina izvoz nam je rastao udjelom sa 20 na 80 posto, a sam izvoz nam je rastao godišnje po stopi od 20 posto i dosegnut će 50 milijuna eura. Predvidjeli smo krizu odlaska radne snage i dignuli plaće i druge benefite, pa nam se javljaju ljudi koji žele raditi za nas. Jednako tako pomažemo i našim suradnicima u Hrvatskoj kako bi i oni nas pratili i osigurali budućnost i sebi i nama”, istaknuo je Horvat.

Ariana Vela, EU projekti

Pokušati povećati alokacije za naše poduzetnike Ariana Vela iz EU projekata ističe kako prilikom uvođenja financijskih instrume9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

TEMA TJEDNA: PET GODINA HRVATSKE U EUROPSKOJ UNIJI

GODINA ÏLANSTVA HRVATSKE U EU 2013.– 2018.

ISTRAŽIVANJE HGK MEĐU ČLANICAMA

Poduzetnici smatraju da je lakše poslovati u EU nego u Hrvatskoj

Hrvatska gospodarska komora je povodom pete obljetnice članstva u EU provela istraživanje među svojim članicama te analizu makroekonomske pozicije u kojoj se Hrvatska sada nalazi. Glavne prednosti jedinstvenog europskog tržišta hrvatske

tvrtke vide u bescarinskom poslovanju i sniženim troškovima prekograničnog poslovanja, rekao je predstavljajući rezultate istraživanja potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić. “Više od 60 posto ispitanika smatra kako je jednostavnije poslovati na nekom drugom EU tržištu nego u Hrvatskoj, a kao najveće probleme navode previše administracije, zakonodavstvo i porezne propise. Što se tiče projekata EU-a, poduzetnike muče neodgovarajući natječaji i neinformiranost. Obeshrabruje ih komplicirana procedura i trajanje evaluacijskog postupka”, pojasnio je Barbarić dodavši kako HGK ima veliku ulogu kao jedan od glavnih izvora

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac naglašava kako svake godine dobivamo više novca iz EU fondova nego što participiramo u njima svojim novcem. “Hrvatska je u plusu od 8,4 milijarde kuna što se EU fondova tiče, no postoji još prostora za napredak. Možemo i moramo puno bolje. Drago mi je da možemo reći da na petu obljetnicu našeg ulaska u EU imamo dobre pokazatelje, ali najvažniji je dijalog s vama gospodarstvenicima kako bismo stvorili nove lance vrijednosti ključne za razvoj Hrvatske”, ustvrdila je Gabrijela Žalac.

Iako smo očekivali lakši put ulaska u Europsku uniju, sve je to vrijedilo truda, smatra potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić. “Sve što smo prošli kroz pristupne pregovore, vrijedilo je svakog atoma uložene energije jer smo naučili funkcionirati u uvjetima oštre globalne konkurencije. Hrvatska je sada sigurno prepoznatljivija i vidljivija u svjetskim razmjerima i kao članica EU-a može snažnije i bolje promicati svoje ciljeve i interese u različitim područjima”, zaključila je Marija Pejčinović Burić.

nata Hrvatska kao najmlađa korisnica ovih sredstava treba imati malo drugačiji status. “Ozbiljne grantove počeli smo primati tek 2013. godine i zbog toga nas se ne treba tretirati kao druge članice. Pozivam stoga Europsku komisiju, Vladu i Ministarstvo gospodarstva da se dogovore da se alokacije za naše poduzetnike pokušaju učiniti većim uz korištenje centraliziranih sredstava. Sustav upravljanja i kontrole također je sklon promjenama u skladu s rezultatima političkih izbora. Sustav je sve

bolji i dobro je da se nastavi s edukacijama kako bi to bilo sve bolje i kako bi bilo sve manje grešaka koje se događaju”, naglašava Ariana Vela.

Manica Hauptmann, Predstavništvo EK u Hrvatskoj

Uz EU fondove postoje i drugi izvori novca Hrvatska ima probleme koje su imale i druge članice u pristupu i prilagodbi, ističe Manica Hauptmann iz predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. “Hrvatskoj nedostaje iskustva u korištenju EU fondova i to treba napraviti kombiniranjem s central-

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

informiranja poduzetnika o mogućnostima sufinanciranja poslovanja putem EU fondova. “Naš sporiji oporavak djelomice se može objasniti lošom strukturnom pozicijom, po konkurentnosti smo najlošiji od država Središnje i Istočne Europe”, rekao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić predstavljajući makroekonomsku poziciju Hrvatske nakon pet godina članstva u EU. “Ono što moram istaknuti jest to da potpunim iskorištavanjem sredstava koja su nam dostupna kroz EU fondove možemo podići rast BDP-a za čak tri postotna boda”, zaključio je Savić.

SVE ŠTO SMO PROŠLI KROZ PRISTUPNE PREGOVORE VRIJEDILO JE SVAKOG ATOMA ULOŽENE ENERGIJE, ISTIČE MARIJA PEJČINOVIĆ BURIĆ

nim sredstvima, kao što se to čini s LNG terminalom ili velikim infrastrukturnim projektima. Postoje i kompleksnija sredstva poput garancija i investicija koje idu kroz Europsku investicijsku banku ili Europski investicijski fond. U sljedećoj financijskoj perspektivi sva centralna sredstva bit će jedan instrument. Hrvatska mora imati instituciju koja će to moći provesti, pa se HBOR mora certificirati za provođenje tih projekata”, smatra Manica Hauptmann.

AKTUALNO IZRAELSKO-HRVATSKI GOSPODARSKI FORUM

IZRAELCI TRAŽE KVALITETU Najviše prostora za razvoj suradnje postoji u poljoprivredi, prehrambenoj noj i obrambenoj industriji, energetici, zdravstvu i turizmu, ističe Barbarić

rvatska i Izrael prijateljske su zemlje s odličnim bilateralnim odnosima, a dosadašnja skromna suradnja je u porastu. Nakon blagog pada gospodarskih odnosa u 2017. godini, ohrabruje porast od 35 posto u prvom kvartalu 2018., što pokazuje da smo krenuli u pravom smjeru, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić na Izraelsko-hrvatskom gospodarskom forumu održanom u Tel Avivu, u sklopu posjeta hrvatskoga gospodarskog izaslanstva Izraelu. “Najviše prostora za razvoj suradnje postoji u poljoprivredi, prehrambenoj i obrambenoj industriji, energetici, zdravstvu i turizmu”, ističe Barbarić. Direktor izraelskog Instituta za izvoz Gadi Arieli naglasio je kako Izrael ima snažno razvijenu vojnu industriju, a iz dosadašnjeg iskustva pokazalo se da se suradnja koja počne na tom području uvijek prelije i na civilne industrije. “Europa nam je glavni partner u ukupnoj

trgovini i zato nam je Hrvatska važna, želimo da naše tvrtke kod vas otvaraju

U PRVOM KVARTALU OVE GODINE GOSPODARSKA SURADNJA IZRAELA I HRVATSKE BILJEŽI RAST OD 35 POSTO podružnice i tako postanu dio jedinstvenog europskog tržišta”, kazao je Arieli.

LANJSKA TRGOVINSKA RAZMJENA 65,6 MILIJUNA EURA Čelnik Pozamanterije-MTČ-a Velimir Janković kazao je da su na izraelskom tržištu prisutni dulje od dvije godine te pohvalio Izraelce kao vrlo pouzdane poslovne suradnike. “Specijalizirani

smo za tehnički tekstil za vojnu opremu. Imamo nekoliko partnera s kojima poslujemo, a cilj nam je pronaći nove i proširiti se na ovom tržištu”, istaknuo je Janković. Denis Matijević iz tvrtke Marinada naglasio je kako u Izraelu rade već pet godina. “Najviše izvozimo kompote, a tržište Izraela je vrlo potentno jer kupci vole kvalitetne proizvode koje su spremni i adekvatno platiti”, poručio je Matijević. Član Uprave Đure Đakovića Specijalna vozila Darko Grbac rekao je kako su upravo u razgovorima s izraelskom tvrtkom za zajedničku izradu vojnih vozila za treća tržišta. Trgovinska razmjena između Hrvatske i Izraela u 2017. godini je iznosila 65,6 milijuna eura, od čega 51,3 milijuna otpada na hrvatski izvoz, a tek 14,2 na uvoz iz Izraela. Najviše izvozimo naftna ulja, cement, željezničke lokomotive i lijekove, a uvozimo insekticide i pesticide, lijekove, uređaje za pohranu podataka i tiskarske boje. (K.S.)

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU VLADIMIR KRISTIJAN, PREDSJEDNIK UDRUŽENJA LEASING DR

Digitalna transformacija leasing tržišta je počela, za sada malim koracima

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

UŠTAVA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

LEASING JE ATRAKTIVAN I DOBRO POZICIONIRAN Najveći izazov je bio prebroditi krizu tijekom koje je volumen poslovanja smanjen za više od 50 posto, većina leasing tvrtki se restrukturirala u vidu efikasnijeg upravljanja troškovima, a posljedica je bila nedovoljno investiranje u razvoj tvrtki razgovarala Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

očetkom lipnja ove godine Vladimir Kristijan, član Uprave Erste&Steiermärkische S-Leasinga, izabran je za novog predsjednika Udruženja leasing društava Hrvatske gospodarske komore. U intervjuu za Privredni vjesnik pojasnio je ključne prioritete koje želi ostvariti u svojem predstojećem četverogodišnjem mandatu kao što su proaktivna prilagodba regulatornim zahtjevima, edukacija tržišta te unapređenje konkurentnosti leasing industrije na dugi rok.

 Dugo ste u financijskom sektoru. Kada se pogleda ovih dvadesetak godina, što je sve prošlo leasing poslovanje u Hrvatskoj? - Zadnjih 20 godina leasing poslovanja podijelio bih na dvije faze: prije i poslije krize do 2008. te od 2009. godine do danas. Prije krize tržište leasinga je raslo značajnim stopama te je do 2008. godine ukupna aktiva dosegla oko 35 milijardi kuna, što je činilo oko 10 posto BDP-a. U tom razdoblju se, osim leasinga pokretnina, ﬁnancirao i nekretninski posao. Značajan utjecaj na poslovanje leasinga imala je i rastuća djelatnost građevine. Tijekom tog perioda započela je i konsolidacija tržišta te

je broj leasing društava pao sa 66 na 25. To je razdoblje vrlo bitno jer je utjecalo na pozicioniranje leasinga kao kvalitetnog proizvoda koji je kreiran sukladno potrebama klijenata te je leasing do danas percipiran kao ﬂeksibi-

U 2017. GODINI AKTIVA LEASING DRUŠTAVA IZNOSILA JE 18 MILIJARDI KUNA TE ZADNJE DVIJE GODINE BILJEŽI POZITIVNE TRENDOVE lan proizvod uz individualan pristup klijentima, čime se razlikuje u odnosu na konkuretne ﬁnancijske proizvode. Tijekom krize započela je druga faza konsolidacije leasing tržišta te je broj aktivnih leasing tvrtki smanjen sa 25 na 17, a leasing nekretnina se praktički sveo na minimum, ponajprije zbog nedostatka kvalitetnih nekretninskih projekata. U 2017. godini aktiva leasing društava iznosila je 18 milijardi 9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

U ovoj fazi je fokus na optimizaciji procesa, automatizacijama poslovanja, posebice u dijelu odobravanja te bespapirno poslovanje. Ključno je otvoriti digitalne kanale prodaje jer mlađe generacije kupaca preferiraju online kanale komunikacije i realizacije kupnje te se leasing kao industrija mora prilagoditi trendovima.

kuna te zadnje dvije godine bilježi pozitivne trendove. Struktura samog leasing posla je takva da se više od 80 posto leasing poslovanja odnosi na financiranje osobnih i komercijalnih vozila. Ključni generator rasta novog posla je tržište osobnih automobila koje je generirano financiranjem rent-a-cara, koji je u značajnoj korelaciji s turističkom sezonom. Zadnje dvije godine volumen novog financiranja raste oko 15 posto godišnje te je u 2017. godini iznosio 7,3 milijarde kuna sukladno izvještajima Hanfe. Sve u svemu, leasing je atraktivan i dobro pozicioniran proizvod na tržištu i sada je idealno vrijeme da se investira u digitalnu transformaciju koja je conditio sine qua non dugoročne konkurentnosti leasinga kao proizvoda.

 Koji su, po Vama, bili najveći izazovi za leasing poslovanje? - Najveći izazov je bio prebroditi krizu tijekom koje je volumen poslovanja smanjen za više od 50 posto, većina leasing tvrtki se restrukturirala u vidu eﬁkasnijeg upravljanja troškovima, a posljedica je bila nedovoljno investiranje u razvoj tvrtki. Danas je jedna od ključnih investicija u leasing industriji ona u digitalizaciju poslovanja koju uporedo treba pratiti upravljanje informacijskom sigurnošću. Digitalizacija poslovanja ima više faza, a u ovoj fazi je ključno optimizirati poslovne procese, automatizirati dio procesa koji se odnosi na donošenje odluka, uvesti u najvećoj mogućoj mjeri bespapirno poslovanje, što je preduvjet za otvaranje digitalnih kanala prodaje i novih proizvoda.

 Kako biste danas ocijenili tržište u Hrvatskoj? - Danas je leasing dobro pozicioniran na tržištu, zadnjih godina rastu volumeni novog ﬁnanciranja po stopi od 10 do 15 posto godišnje. No struktura rasta tržišta nije zadovoljavajuća jer se većim dijelom odnosi na rast poslovanja

generiran ﬁnanciranjem ﬂota rent-a-cara, što je u većini slučajeva kratkoročan posao. Potrebno je kontinuirano ulagati u edukaciju tr-

POTREBNO JE KONTINUIRANO ULAGATI U EDUKACIJU TRŽIŠTA KAKO BI SE NA SVIM RAZINAMA KLIJENATA OBJASNILE PREDNOSTI LEASINGA KAO PROIZVODA žišta kako bi se na svim razinama klijenata objasnile prednosti leasinga kao proizvoda.

 Kako iz koncepta vlasništva doći do koncepta korištenja? - Pod tim sam mislio na korištenje objekata leasinga bez stjecanja vlasništva nakon konačne otplate leasinga. Ako se, primjerice, na operativni leasing uzme osobni automobil, otplatom rata leasinga trebao bi se otplatiti dio vrijednosti vozila za koji je smanjena njegova tržišna vrijednost sukladno starenju i korištenju vozila te se na taj način otplaćuje samo dio vozila za koji je smanjena tržišna vrijednost. Znači, ne otplaćujete dio vozila koji čini ostatak vrijednosti. Kod stjecanja vlasništva otplaćujete cijelo vozilo što je znatno veći ﬁnancijski izdatak.

 Kakva je zakonska regulativa kada je u pitanju leasing poslovanje ? - Zakonska regulativa kojom je regulirano leasing poslovanje u Hrvatskoj je u načelu dobra.

Rad na povećavanju konkurentnosti same leasing industrije Postali ste predsjednik Udruženja leasing društava HGK. Koji su ključni prioriteti na koje ćete se kao udruženje fokusirati? - Prioriteti rada i fokus bit će mi na realizaciji pokrenutih izmjena Zakona o leasingu te otvorenim pitanjima kojim se Udruženje bavi u zadnje vrijeme, uz proaktivno iniciranje prijedloga zakonskih izmjena koje bi trebale omogućiti veću konkuren-

tnost same leasing industrije. Digitalizacija poslovanja će također tražiti zakonsko usklađivanje tako da ćemo zajedno raditi na pravodobnim pripremama. Vrlo je bitna kontinurana edukacija tržišta te približavanje prednosti leasinga kao proizvoda svim segmentima klijenata uz snimanje potreba tržišta i promjenama koje svi zajedno moramo provesti kako bi leasing bio dugoročno atraktivan proizvod.

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

No treba poraditi na izmjenama koje bi omogućile da leasing bude konkurentniji proizvod, primjerice, kod operativnog leasinga u odnosu na klasičan najam vozila. Osim toga, na zakonodavni okvir utječu europske regulative koje se odnose na ukupno ﬁnancijsko tržište. U implementaciji tih inicijativa treba voditi računa da je leasing znatno različit proizvod od kredita te da svaka implementacija europskih regulativa tog tipa treba voditi računa o samoj logici leasinga kao proizvoda.

 Razlikuje li se hrvatsko leasing tržište od tržišta u Zapadnoj Europi? - Između hrvatskog i europskog leasing tržišta ima razlika. Zajedničko je to da u većini europskih država leasing tržište raste po stopama od 10 do 20 posto. Razlikuje se regulativa jer je u pojedinim zemljama puno šira paleta proizvoda koja uključuje i zajam. Kod nas je, primjerice, ﬂeet management u začecima kao proizvod. Da pojasnim, radi se o proizvodu koji osim ﬁnanciranja uključuje i dodatne usluge kao što je call centar 0-24, usluge registracije, servisa i slično, dok je u zemljama Europske unije to vrlo raširen proizvod kojim upravljaju

DANAS JE JEDNA OD KLJUČNIH INVESTICIJA U LEASING INDUSTRIJI ONA U DIGITALIZACIJU POSLOVANJA KOJU TREBA PRATITI UPRAVLJANJE INFORMACIJSKOM SIGURNOŠĆU operatori s ﬂotama koje broje desetke tisuća automobila. Znatno je viši stupanj digitalizacije poslovanja i uporabe digitalnih kanala prodaje, posebice u segmentu ﬁnanciranja osobnih automobila.

 Koliko je leasing tržište važno za daljnji razvoj ponajprije srednjih te mikro i malih tvrtki u Hrvatskoj? - Leasing je ﬂeksibilan proizvod uz individualan pristup te je vrlo raširem među malim i mikro tvrtkama koje na jednostavan način realiziraju kupnju automobila, opreme, lakih dostavnih vozila i slično. Što se tiče investicija, leasing se može jako dobro kombinirati

prilikom financiranja investicija tako da se financiraju objekti leasinga koji po svojoj prirodi pripadaju u asset financiranje, imaju razvijeno sekundarno tržište. Većina leasing tržišta bi trebala u svom poslovanju koristiti financijske instrumente kao što su portfeljna jamstva Europskog investicijskog fonda koji znatno smanjuje rizik same transakcije što olakšava realizaciju feasibilnih investicija, jamstva HAMAG BICRO-a koja su najvećim dijelom vezana za segment SME i mikro poduzetnika što može biti kvalitetna podrška ciklusu investicija i razvoju navedenog segmenta klijenata.

 Kako će se digitalna transformacija leasing industrije odražiti na to tržište ? - Digitalna transformacija leasing tržišta je počela, za sada malim koracima, ali će se u narednim godinama znatno brže realizirati. Kao što sam već rekao, u ovoj fazi je fokus na optimizaciji procesa, automatizacijama poslovanja, posebice u dijelu odobravanja te bespapirno poslovanje. Ključno je otvoriti digitalne kanale prodaje jer mlađe generacije kupaca preferiraju online kanale komunikacije i realizacije kupnje te se leasing kao industrija mora prilagoditi trendovima. U kasnijim fazama bit će zastupljeno kvalitetnije upravljanje bazama podataka, tzv. Big Data, robotizacija procesa, uporaba umjetne inteligencije... Naravno govorimo o vremenskom horizontu u idućih pet do 10 godina.

Struktura samog leasing posla je takva da se više od 80 posto leasing poslovanja odnosi na ﬁnanciranje osobnih i komercijalnih vozila. Ključni generator rasta novog posla je tržište osobnih automobila koje je generirano ﬁnanciranjem rent-a-cara, koji je u značajnoj korelaciji s turističkom sezonom.

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

S MARKOVA TRGA SJEDNICA VLADE

ZAKUP POSLOVNIH PROSTORA PO NOVIM REGULAMA

Novim zakonskim izmjenama zabranjuje se podzakup poslovnog prostora u vlasništvu države, kao i svakog drugog pravnog posla kojim se prostor u stvarnosti daje drugoj osobi na korištenje piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

POSLOVNI PROSTOR MOĆI ĆE SE PRODATI ISKLJUČIVO ZAKUPNIKU, NE VIŠE I KORISNIKU BEZ UGOVORA O ZAKUPU

lada je na svojoj prošlotjednoj sjednici prihvatila Prijedlog zakona o središnjem registru državne imovine, kojim se mijenja tijelo nadležno za vođenje tog registra, kao i izmjene Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, kojim se omogućuje učinkovitije upravljanje prostorima u vlasništvu države s time da odredbe koje se odnose na prostor u vlasništvu jedinica lokalne i područne samouprave ostaju neizmijenjene. Analiza Ministarstva državne imovine pokazala je da su odredbe o Registru državne imovine u važećem zakonu problematične, kao i da se u pogledu terminologije miješaju pojavni oblici imovine i njeni načini korištenja. Primjerice, Registar bi trebao sadržavati popis imovine u obliku koncesije, što je nemoguće, jer koncesija nije oblik državne imovine nego oblik pravnog posla kojim se raspolaže imovinom, a koja je izvan pravnog prometa, poput pomorskog dobra. Ono što je imovina Hrvatske

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

kod koncesije jest koncesijska naknada, a važno je naglasiti da je Zakonom o koncesijama određeno da Ministarstvo ﬁnancija vodi Registar koncesija u koji se upisuju sve koncesije. “Najvažnija izmjena je ta da se mijenja tijelo nadležno za vođenje središnjeg registra koje će ubuduće voditi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva s obzirom na to da je on zadužen za poslove vezane za razvoj, standardizaciju, sigurnost i preporuke za korištenje državne informacijske infrastrukture”, rekao je ministar državne imovine Goran Marić.

NEMA VIŠE PODZAKUPA U izmjene Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora krenulo se jer se primjena važećeg zakona pokazala manjkavom. Primjerice, iako je važećim zakonom propisano da zakupnik poslovnog prostora u vlasništvu države nema pravo poslovni prostor ili dio poslovnoga prostora dati u podzakup, stvarnost je drukčija te zakupnici tih poslovnih prostora

Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti Vlada je sa svoje prošlotjedne sjednice u Sabor uputila konačne prijedloge izmjena i dopuna Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti i Zakona o tržištu električne energije, kojima se ti akti usklađuju s EUovim smjernicama. Izmjene i dopune Zakona o tržištu električne energije donose i obvezu operatora prijenosnog sustava i vlasnika operatora prijenosnog sustava vezanu uz čuvanje povjerljivosti komercijalno osjetljivih informacija, a precizira se i pravo proizvođača da električnu energiju

sklapaju različite pravne poslove, poput ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji ili ugovora o trgovačkom zastupanju te tako poslovne prostore u vlasništvu države daju na uporabu

VOĐENJE SREDIŠNJEG REGISTRA DRŽAVNE IMOVINE UBUDUĆE ĆE VODITI SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA RAZVOJ DIGITALNOG DRUŠTVA

za potrebe crpnog rada reverzibilne hidroelektrane nabavlja na veleprodajnom tržištu. Propisuje se i obveza operatora prijenosnog sustava za izradu i objavu pravila za upravljanje zagušenjem unutar hrvatskog elektroenergetskog sustava, a HERA se određuje kao jedino nadležno tijelo za davanje suglasnosti na pravila koje donosi operator prijenosnog sustava. Vladin zakonski prijedlog donosi i odredbe o izdavanju jedinstvenog računa samo krajnjim kupcima iz kategorije kućanstava.

Ministarstvo državne imovine i koji će se javno objaviti. “Prodaja stanova i poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske više ne može biti na obročnu otplatu uz kamatu od četiri posto. Sve će morati biti plaćeno odjednom. Ovaj zakon je pretpostavka da se država prema svojoj imovini ponaša u maniri dobrog gospodara”, istaknuo je Goran Marić. Od osnutka Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom 2012. godine do danas ni jedan poslovni prostor u vlasništvu države nije prodan sadašnjem zakupniku ili korisniku. Naime, taj ured nikad nije donio popis poslovnih prostora koji će biti predmet kupoprodaje jer nije mogao odrediti kriterije o tome koje poslovne prostore staviti na popis.

UDRUŽIVANJE I OKRUPNJIVANJE UZGAJIVAČA trećim osobama i time u stvarnosti ostvaruju podzakup, što u konačnici znači kako bi i sama država za taj poslovni prostor mogla puno više uprihoditi. Predloženim zakonskim izmjenama zabranjuje se podzakup poslovnog prostora u vlasništvu države, kao i svakog drugog pravnog posla kojim se prostor u stvarnosti daje drugoj osobi na korištenje. Onima koji to ipak učine, ugovor o zakupu će se raskinuti po sili samog zakona, dok će se za poslovni prostor sklopiti ugovor o zakupu sa sadašnjim korisnikom poslovnog prostora ili će se za zakup objaviti javni natječaj. Zakonom će se urediti i prodaja poslovnih prostora. Tako se određuje da se poslovni prostor može prodati isključivo zakupniku, ne više i korisniku bez ugovora o zakupu. Znači zakupnik mora imati sklopljen ugovor o zakupu i mora uredno ispunjavati sve obveze iz ugovora o zakupu kao i druge ﬁnancijske obveze prema državi i to na temelju popisa poslovnih prostora koji su predmet kupoprodaje, a koji će sastaviti

Vlada je u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o uzgoju domaćih životinja, kojim se propis iz 1997. usklađuje s pravilima EU-a. Važeći zakon o stočarstvu je iz 1997. i dosta je, u nekim stvarima, zastario te se stoga mijenja. “Zakon ima za cilj udruživanje i okrupnjivanje uzgajivača te jačanje svih oblika kapaciteta uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić dodajući kako se ovim zakonskim tekstom uređuju i speciﬁčnosti u uzgoju, trgovini, očuvanju genetske raznolikosti te reprodukciji domaćih životinja. U Sabor su upućene i izmjene i dopune Zakona o morskom ribarstvu, a jedna od značajnijih promjena je prenošenje poslova organiziranja i provođenja stručnog osposobljavanja za gospodarski ribolov na moru na Hrvatsku poljoprivredno-šumarsku savjetodavnu službu koja je organizacijski, kadrovski i stručno spremna preuzeti organiziranje i edukacije na tom području.

Prodaja stanova i poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske više ne može biti na obročnu otplatu uz kamatu od četiri posto. Sve će morati biti plaćeno odjednom. Ovaj zakon je pretpostavka da se država prema svojoj imovini ponaša u maniri dobrog gospodara.

Goran Marić, ministar državne imovine

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA INICIJALNI PRIJEDLOZI MIROVINSKE REFORME

ŽIVOT NAŠ UMI Predlaže se proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu, rješavanje pitanja nižih mirovina iz oba obvezna stupa kao i pitanje dodatka na mirovinu od 27 posto, ubrzavanje izjednačavanja uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce te prilagodba beneficiranog staža tehnologijama i uvjetima rada 21. stoljeća piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

ROVLJENIČKI... D

ublji zahvati u hrvatski mirovinski sustav reforma je koja se već duže vrijeme najavljuje te je godinama na visokom mjestu popisa reformi Vlade, ali i zahtjeva Europske komisije da se krene u rješavanje izazova koji generiraju probleme u javnim ﬁnancijama. Zašto se s njom toliko otezalo, najbolje se vidi iz žestokih kritika koje su zasule prijedlog Ministarstva rada i mirovinskoga sustava kao i ministra Marka Pavića. Glavne značajke prijedloga ministra Pavića su proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu, rješavanje pitanja nižih mirovina iz oba obvezna stupa, pitanje dodatka na mirovinu od 27 posto te ubrzavanje

ZA SADAŠNJE UMIROVLJENIKE NEDOSTAJE 17 MILIJARDI KUNA GODIŠNJE ŠTO JE OSAM PELJEŠKIH MOSTOVA, ISTIČE PAVIĆ izjednačavanja uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce kao i prilagodba beneﬁciranog staža tehnologijama i uvjetima rada 21. stoljeća. Osim duljeg ostanka u svijetu rada, odnosno unapređenja sustava generacijske solidarnosti, predlaže se jačanje 2. stupa povećanjem stope doprinosa od 2020. godine na 5,5 posto i od 2022. na šest posto uz širenje mogućnosti ulaganja obveznih mirovinskih fondova. Najveću kritiku izazvao je prijedlog koji bi omogućavao osiguraniku, kada stekne uvjete za mirovinu, izbor želi li sredstva zadržati u obveznom mirovinskom fondu odnosno u 2. mirovinskom stupu ili će ih prebaciti u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, odnosno u 1. mirovinski stup. Naime, u Hrvatskoj je od 900.000 ljudi koji su rođeni nakon 1962., njih 600.000 primalo prosječnu ili nižu plaću te će im, sukladno takvim uplatama, same mirovine biti niske. U prosjeku, ljudi koji u idućih 15

godina odu u mirovinu imat će 16 posto niže mirovine od sadašnjih osiguranika koji su bili u 1. stupu, i to za 500 do 600 kuna.

PREBACI SE U 1. STUP I DOBIVAŠ DODATAK OD 27 POSTO Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić, prezentirajući svoj inicijalni prijedlog na konferenciji Budućnost poreznog i mirovinskog sustava u organizaciji Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista, istaknuo je kako im je bio cilj za početak senzibilizirati javnost za ozbiljnost problema koji iznose u javnost prvi put nakon 16 godina, otkad je uveden 2. stup. “Inicijalnim prijedlogom su obuhvaćene sve skupine umirovljenika, odnosno sadašnji umirovljenici, oni koji će to postati za 10 do 15 godina, ali i mladi koji će čitavog života štedjeti za mirovinu u 2. stupu. Sadašnji umirovljenici imaju niske mirovine pa im se omogućuje poboljšanje standarda kroz mogućnost rada, a želimo pomoći i ljudima koji idu u mirovinu za 10 do 15 godina i koji neće kapitalizirali štednju u 2. stupu”, rekao je Pavić te podsjetio kako i za sadašnje umirovljenike nedostaje 17 milijardi kuna godišnje što je osam Peljeških mostova. “Taj će deﬁcit i dalje rasti, sljedeće godine na 18, pa na 19 milijardi kuna”, rekao je ministar ističući kako za mirovine treba osigurati 39 milijardi kuna, pri čemu se iz doprinosa prikupi oko 22 milijarde, dok državna blagajna namiri još 17 milijardi. Taj će trošak i dalje samo rasti. Ministar, naime, tvrdi kako je mogućnost

Mogućnost da radnici u trenutku odlaska u mirovinu prebace štednju iz 2. u 1. stup te dobiju dodatak

od 27 posto, nije nacionalizacija nego se omogućuje izbor povoljnije mirovine. Marko Pavić, ministar rada i mirovinskoga sustava

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI

Ukupna imovina 91,9 milijardi kuna U Hrvatskoj postoje četiri obvezna mirovinska fonda, a svaki zaposleni građanin član je jednog od njih, bez obzira na to je li fond odabrao samostalno ili je odluku prilikom zapošljavanja prepustio REGOS-u. Svi mirovinski fondovi svojim članovima omogućavaju izbor između triju kategorija mirovinskih fondova A, B i C koje se razlikuju po ograničenjima članstva, odnosno s obzirom na životnu dob članova po investicijskoj strategiji i ograničenjima ulaganja. Ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova na kraju 2017. godine iznosila je 91,9 milijardi kuna ili 26 posto BDP-a i povećanje od 9,5 posto u odnosu na završetak 2016. godine. Fondovi gotovo 76 posto novca ulažu u državne obveznice, 16 posto u obveznice drugih država, a tek 11 posto u dionice. Od početka rada pa zaključno s krajem 2017. prosječni godišnji prinos svih obveznih mirovinskih fondova kategorije A iznosio je 8,95 posto, kategorije B 5,76 posto, a kategorije C 6,93 posto. Procjenjuje se da će imovina mirovinskih fondova ove godine prijeći 100 milijardi kuna.

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA

Zakon o dodatku od 27 posto na 1. stup nastao je kao posljedica izjednačavanja mirovina i na osnovi njega

da radnici u trenutku odlaska u mirovinu prebace štednju iz 2. u 1. stup te dobiju dodatak od 27 posto, nije nacionalizacija nego se omogućuje izbor povoljnije mirovine. Isto tako, prema projekcijama njegova ministarstva, uvođenje dodatka od 27 posto za osiguranike iz oba stupa do 2040., što je također bio jedan od prijedloga za rješavanje problema novih umirovljenika i manjih mirovina, povećalo bi rashod za približno 40 milijardi kuna, a Pavić ističe kako za rješavanje tog problema postoji nekoliko opcija. “Jedna je opcija da ne činimo ništa, što je do sada bio slučaj, pa su razlike u mirovinama rasle, druga je da se zadužimo za 40 milijardi kuna, što bi bilo neodgovorno, a treća da omogućimo pravo izbora da građani u trenutku podnošenja zahtjeva za umirovljenje izaberu povoljniju opciju i prenesu svoju uštedu iz 2. mirovinskoga stupa u HZMO ili ostanu u obveznom mirovinskom fondu”, kaže ministar Pavić.

IZ 2. STUPA 1,6 MILIJARDI UPLAĆENO U 1. STUP

nastala je još veća razlika u mirovinama koju je trebalo kompenzirati. Josip Aladrović, ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

Kad je riječ o najavljenjoj reformi, ravnateljica Središnjeg registra osiguranika REGOS Iskra Primorac smatra kako treba demistiﬁcirati kombinaciju 1. i 2. stupa i kapitaliziranih sredstava na računu svakog korisnika, te ističe kako je nasljednicima umrlih prije nego što su koristili svoju mirovinu iz 2. stupa do sada isplaćeno 340 milijuna kuna, a riječ je o 8000 takvih zahtjeva. “Do sada je 16.000 ljudi koji su u trenutku umirovljenja imali mogućnost vraćanja u 1. stup iskoristilo to svoje pravo što je za posljedicu imalo i to da je u proračun preba-

DOBILI SMO ONO ŠTO NISMO HTJELI, A TO JE DA SE O CIJELOJ VAŠOJ MIROVINI U BUDUĆNOSTI BRINE DRŽAVA, SMATRA GRBAVAC

obveznih mirovinskih fondova, ali smatramo da postoji bolji način da se to pitanje riješi. To se ne može riješiti tako da 97 posto naših članova prebaci sredstva u 1. mirovinski stup. Državni proračun je kao bojler, voda ide unutra i voda ide van. Dobili smo ono što nismo htjeli, a to je da se o cijeloj vašoj mirovini u budućnosti brine država”, rekao je Grbavac te ustvrdio je da 2. stup ima svoje opravdanje, što se vidi iz solidnih prinosa. “To su sredstva naših članova isključivo namijenjena za mirovine i zainteresirani smo da se ta sredstva na taj način koriste, čime će se smanjiti budući trošak države za mirovine”, ističe Grbavac, koji pak smatra da pravo na dodatak treba omogućiti svim članovima obveznih mirovinskih fondova i u tom će smislu njihova udruga uputiti prijedlog Vladi u okviru javne rasprave.

UKIDANJE 2. STUPA? čeno oko 1,6 milijardi kuna”, rekla je Iskra Primorac te dodala kako je prijedlog mirovinske reforme izrađen u komunikaciji sa strukom i cilj su mu jednake mirovine za ljude jednaka stupnja obrazovanja i radnog staža. S njom se pak nije složio predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima Damir Grbavac koji je istaknuo kako oni kao struka nisu ni sudjelovali u izradi prijedloga. “Čestitali smo predlagateljima na tome što su počeli rješavati problem dodatka na mirovinu na koji nemaju pravo članovi 20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

Ekonomist Ekonomskog instituta Zagreb Danijel Nestić osvrnuo se na dio reforme koji omogućava povratak u 1. stup, ustvrdivši da se tu zapravo radi o ukidanju 2. stupa. “Ministarstvo je procijenilo da će se 97 posto ljudi vratiti iz mješovitog u prvi sustav, sve naše uplate u 2. stup će se direktno vratiti u proračun. Netko se može složiti da dvostupni sustav nije dobar, no ova reforma ne rješava važan problem, a to je prikladnost mirovina. Što je trebao biti temeljni cilj reforme? Povećati dugoročno prikladnost mirovina jer se pad mirovina ovom reformom neće zaustaviti.

Ako imamo dvije milijarde za smanjenje PDV-a, zašto taj novac ne iskoristiti da se i umirovljenicima

Glavni problem hrvatskog sustava su niske mirovine i ovom se reformom ništa ne radi u odnosu na trenutačno stanje. Reformsko stanje uspoređuje se s anomalijom umjesto da se uspoređuju sadašnje mirovine s budućima”, ocijenio je Nestić koji smatra da je problem ustvari s mirovinama iz 1. stupa. On je pozvao Vladu da odustane od ovoga prijedloga te da svima omogući dodatak od 27 posto jer proračun ima dovoljno sredstava. Trenutačno osoba s prosječnom plaćom sa 40 godina radnog staža prima mirovinu koja je malo viša od 50 posto prosječne plaće, a za 20-30 godina to će pasti za 48 do 46 posto. “Zakon o dodatku od 27 posto na 1. stup nastao je kao posljedica izjednačavanja mirovina i na osnovi njega nastala je još veća razlika u mirovinama koju je trebalo kompenzirati”, pojasnio je ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Josip Aladrović te je istaknuo kako se ovim prijedlogom destimulira odlazak u prijevremenu mirovinu, odnosno stimulira ostanak na tržištu rada. “Ovu mirovinsku reformu treba gledati kao cjelinu jer, ako razgovaramo samo o pojedinim reformama, ne možemo vidjeti ukupnu sliku. Dok javnost ne shvati koji su izazovi pred nama, nećemo dobiti kvalitetan ﬁnalni rezultat”, rekao je Aladrović. Stručnjakinja s EIZ-a Sandra Švaljek imala je zanimljiv prijedlog, vezan uz najave o smanjivanju PDV-a za jedan postotni bod, što bi po procjenama moglo značiti i do dvije

milijarde kuna manje u državnu blagajnu. “S jedne strane se govori o smanjenju PDV-a, a s druge da treba uništiti 2. mirovinski stup jer nema dovoljno novca. Ako imamo dvije milijarde za smanjenje PDV-a, zašto taj novac ne iskoristiti da se i umirovljenicima iz 2. stupa isplati dodatak na mirovinu od 27 posto, umjesto da diramo 2. stup”, upitala je Sandra Švaljek.

iz 2. stupa isplati dodatak na mirovinu od 27 posto, umjesto da diramo 2. stup? Sandra Švaljek, EIZ

TREBA POVEĆATI DUGOROČNO PRIKLADNOST MIROVINA JER SE PAD MIROVINA OVOM REFORMOM NEĆE ZAUSTAVITI, NAGLAŠAVA NESTIĆ Na kraju svibnja, prema podacima HZMO-a, u Hrvatskoj je bio 1.234.121 korisnik mirovine, dok je prosječna mirovina iznosila 2553,24 kune. Odnos broja korisnika mirovina i osiguranika je 1:1,25. Isto tako, prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža bila je 3564,40 kuna, a njen udio u prosječnoj neto plaći koja je za travanj ove godine bila 6220 kuna iznosi 57,31 posto. Inače, podaci govore kako je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina u Hrvatskoj 30 godina, dok je prosječna dob umirovljenika 71 godina.

MIROVIN A

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO 5. KONFERENCIJA O IZVOZU

IZVOZ ZASLUŽUJE BITI VIJEST Izvoznici ostvare 14 milijardi eura prihoda što je više nego što donese turizam. Globalni trgovinski rat velikih sila za sada ne pogađa domaće izvoznike, a oni s dobrim menadžmentom i ulaganjima u tehnologiju mogu biti sigurni za svoju budućnost piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

I Izvoznici su najzdraviji dio našeg gospodarstva, bolje su ﬁnancijski ocijenjeni,

imaju visoku likvidnost i nisu u opasnosti od propadanja. Trendovi izvoza mijenjaju se u korist malih, a najviše u prošloj godini izvezle su one tvrtke koje se bave preradom. Veljko Drakulić, Bisnode

zvozni poslovi domaćih poduzetnika godišnje donesu više od 14 milijardi eura što je puno više od onoga što ostvari turizam sa svojih devet milijardi prihoda. Upravo zato takve vijesti moraju biti važne, smatra glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović najavljujući novi dvogodišnji program Liderovog kluba izvoznika na prošlotjednoj 5. konferenciji o izvozu. “Vetropack straža će u tri mjeseca iduće godine izvesti 100 milijuna staklenih boca, što je barem jednako važno kao pristajanje nekog kruzera na jadranskoj obali, Spider Grupa je ove godine izvezla prvi kamion kamilice u Keniju što je barem jednako važno kao autobus turista iz neke egzotične zemlje, a DIV je isporučio 1000 tona vijaka u Južnoafričku Republiku. Lider će nastojati s kolegama iz drugih medija u sljedeće dvije godine promovirati ovakve vijesti da dobiju isti status u medijima kao vijesti o turizmu”, najavio je Šajatović. Gordi Sušić, direktor Direkcije za eknomske analize Hrvatske narodne banke, predstavio je analizu promjena u gospodarskim odnosima zemalja izazvanu eskalacijom trgovinskog rata u svijetu. “Prije krize od 1990. potpisano je više od 500 preferencijalnih gospodarskih sporazuma. Zemlje su se okretale alternativnim oblicima pregovaranja, dok su se carine smanjile u svim zemljama. Nakon 2012. broj sporazuma pada, no ti novi sporazumi su širi po broju zemalja i sektora na koji se odnose. Raste broj protekcionističkih trgovinskih mjera, a uglavnom je riječ o antidampinškim mjerama i carinama. Od 2012. i 2015. gospodarstvo sektora pogođenih tim mjerama znatno je manje. Liberalizacija je pomogla rastu gospodarstva, no došlo je do dominacije nekih zemalja na svjetskom tržištu. Kina, Njemačka, Japan i Južna Koreja su njome najviše dobili, pa su deﬁcitarne zemlje poput Sjedinjenih

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

Američkih Država krenule u ograničenja kako bi ojačale svoj rast”, istaknuo je Sušić.

RAST SVJETSKOG GOSPODARSTVA ĆE SE USPORITI SAD je tijekom prošle godine napustio Transpaciﬁčko partnerstvo i pregovara unutar trgovinskog parnerstva Sjeverne Amerike za

IZVOZNICI OSTVARUJU DVA DO TRI POSTO VEĆI RAST NEGO OSTATAK GOSPODARSTVA, ISTIČE DRAKULIĆ bolji status. Početkom godine uveli su carine na solarne panele i perilice rublja, a sredinom godine i carine na čelik od 25 posto i na aluminij od 10 posto. Europa je uvela protucarine na motocikle, traperice, burbon i sok od naranče. I Kanada i Meksiko su uzvratile sličnim mjerama. Kina je odgovorila ograničavanjem uvoza soje i automobila iz SAD-a, a Amerikanci procjenjuju kako godišnje zbog izravnih ulaganja u Kinu gube 50 milijardi dolara jer Kinezi besplatno dobivaju visoku tehnologiju. “Kratkoročno Amerikanci mogu očekivati pozitivne posljedice za američke proizvođače, no ni oni sami ne vjeruju da će se te mjere dugoročno održati. Dugoročno gledano usporit će se rast svjetskog gospodarstva zbog smanjenja protoka robe i porasta cijena sirovina”, procjenjuje Sušić. “Hrvatska je, za sada, slabo izložena tim utjecajima jer samo četiri posto našeg izvoza

odlazi u SAD, a uvoz iz te zemlje je na razini od jedan posto ukupnog uvoza. Neznatno smo izloženi u segmentu aluminija i čelika preko naših europskih partnera, a na medicinske i farmaceutske proizvode, industrijske proizvode te oružje koje najviše izvozimo preko Atlantika ne planira se uvođenje carina”, zaključuje Sušić. Veljko Drakulić iz Bisnodea, analizirajući stanje hrvatskog izvoza u prošloj godini, ocjenjuje kako izvoznici ostvaruju dva do tri posto veći rast nego ostatak gospodarstva. “Izvoznici

NEDOSTATAK ZAPOSLENIKA VIDIMO KAO NAJVEĆI PROBLEM HRVATSKE U OVOM TRENUTKU, SMATRA PREMUŽAK su najzdraviji dio našeg gospodarstva, bolje su ﬁnancijski ocijenjeni, imaju visoku likvidnost i nisu u opasnosti od propadanja. Trendovi izvoza mijenjaju se u korist malih, a najviše u prošloj godini izvezle su one tvrtke koje se bave preradom. Znatan udio u izvozu imaju još

i usluge prijevoza i skladištenja, administrativne i pomoćne usluge, smještaj i ugostiteljstvo, te stručne, znanstvene i tehničke tvrtke”, kaže Drakulić.

RAST TVRTKE LIMITIRA MENADŽMENT Boris Popović iz Alarm automatike smatra kako je važno da izvoznici prate promjene zbog rasta tvrtke jer prosječne kompanije rastu pet posto, a inovativne 13 posto, no moguće je rasti i više od 25 posto. “Promjene se toliko brzo događaju da je životni vijek tvrtke skraćen na 20 godina, a ne preživljavaju najpametniji i najjači nego najprilagodljiviji. Dva su temelja brzog rasta tvrtke: specijalizacija i globalizacija, a veliki trendovi su da cijena radne snage raste, dok cijena tehnologije pada. S druge strane, dok je rast tvrtke u prošlosti limitirala veličina, danas to čini menadžment”, naglašava Popović. Nedostatak zaposlenika vidimo kao najveći problem Hrvatske u ovom trenutku, kaže Alen Premužak iz Dalekovoda. “Nije se to dogodilo odjednom, to se odvijalo kroz 10 godina loših odluka i trebat će još toliko da se to popravi”, smatra Premužak. S njime se slaže i Ivica Cerovečki iz Kotke. “Problem koji imamo je taj što nema priljeva novih šivačica jer se ti kadrovi već odavno ne školuju. Najviše imamo frizerki i bolničarki koje su nam kasnije najbolje radnice”, kaže Cerovečki.

Promjene se toliko brzo događaju da je životni vijek tvrtke skraćen na 20 godina, a ne preživljavaju najpametniji i najjači nego najprilagodljiviji.

Boris Popović, Alarm automatika

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO OKRUGLI STOL “KAKO POREZNOM REFORMOM POTAKNUTI INV

OSIM POREZNOG, SLIJE RASTEREĆENJE Različita istraživanja i iskustva zemalja uglavnom pokazuju da na rast investicija ipak bolje djeluje porezno rasterećenje kapitala i rada nego, primjerice, smanjivanje PDV-a, kaže Cota piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr je, poduzetnici mogu računati i na ono administrativno. “Treću godinu za redom ne samo da govorimo već i radimo na poreznom rasterećenju”, naglasio je. Predstavljajući Studiju o utjecaju stope PDVa na konkurentnost turizma, Branko Bogunović, partner u HD Consultingu, kazao je kako su godišnje stope rasta prihoda, investicije i broj zaposlenih bili višestruko veći u onome razdoblju kada su stope PDV-a u sektoru smještaja i ugostiteljstva bile manje. “Ako se usporede stope PDV-a na ugostiteljstvo, u Hrvatskoj su one uvjerljivo najveće, i to ne samo na Mediteranu, nego i u Europskoj uniji. Po stopama smještaja smo ponovno na mediteranskome vrhu i pri vrhu ako se one uspoređuju s onima u EU”, naglasio je.

uboko smo svjesni odgovornosti kojei porezni sustav i ﬁskalna politika imaju u gospodarskom rastu i razvoju te društvu općenito. Međutim, kamo sreće da poreznim sustavom možemo riješiti sve naše probleme, istaknuo je Zdravko Marić, ministar ﬁnancija, na okruglom stolu Kako poreznom reformom potaknuti investicije. Događanje su prošli tjedan u Zagrebu organizirali Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska udruga turizma kako bi se otvorila pitanja promjene PDV-a koja bi potaknula rast investicija, rast zaposlenosti te rast BDP-a, odnosno pojačala međunarodna konkurentnost domaćeg gospodarstva. Ministar je kazao kako je novi paket porezne reforme u završnoj fazi i da bi trebao biti pušten u javnu raspravu tijekom ovoga mjeseca. Uz nastavak poreznog rasterećenja, dodao

MISLIM DA MALE PROMJENE U POREZNOM SUSTAVU NEĆE DOVESTI DO ZNAČAJNOG INVESTIRANJA, OCIJENIO JE COTA 24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

MNOGO PRIKRIVENIH TROŠKOVA Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, ustvrdio je kako poslodavci očekuju da njihovo poslovanje bude jeftinije, jednostavnije, transparentnije i predvidljvije. “Kada govorimo o porezima i investicijama, naravno da je domaća zadaća svakog investitora procijeniti trošak poslovanja, moguću zaradu i poreze što čini ukupnu jednadžbu o konačnoj odluci. Porezni sustav je jedan od važnijih elemenata prilikom odluke o ulaganju”, ocijenio je dodajući kako se investitori susreću s još uvijek mnogo prikrivenih administrativnih troškova. “Ne smijemo zaboraviti kako imamo 97 posto mikro i malih poduzeća kojima je administracija strašno opterećenje”, istaknuo je dodajući kako poslovanje, uz utrošak vremena, primjetno poskupljuje i pisanje novih obrazaca, kontinuirana promjena sustava i drugo. “Važno je i da poslodavci dobivaju jednoznačne odgovore od porezne uprave gdje god oni bili, pa nema razlike između Zagreba, Splita ili Vukovara. Sve to je proces koji traje i ne može doći odjednom, ali nas veseli razumijevanje toga”, napomenuo je Majetić koji smatra da porezna reforma mora uključivati i druge reforme. “Bit će nam puno

ESTICIJE”

DI I ADMINISTRATIVNO

Zdravko Marić

Branko Bogunović

lakše ako bolje kontroliramo rashode i imamo bolji zdravstveni i obrazovni sustav, javnu nabavu... Porezna reforma je važna i događa se, no bilo bi nam puno lakše da se događaju i ove druge”, istaknuo je Majetić. Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, kazao je kako konkretni potezi poreznog rasterećenja povučeni proteklih godina, ali i najave novih promjena pridonose konkurentnosti i privlačnosti sektora. Prema njegovim riječima, postoji nekoliko komponenata važnih u povezivanju poreznog sustava i investicija. “Naravno da su brojke prioritet, ali gotovo na sličnoj razini su stabilnost i konzistentnost ukupnog poreznog sustava. Kada poduzetnik, bez obzira na to o kojem je sektoru riječ, dobije ideju o investiciji i počne raditi na marketinškim i drugim studijama, on u to ulazi s određenim parametrima. Ako se ti parametri promijene, neovisno o fazi do početka realizacije ili tijekom realizacije projekta, to daje određenu stigmu investicijski nestabilnog i neprivlačnog okruženja”, pojasnio je i dodao kako je važna i učinkovitost državnog aparata. “Smatram kako su neki procesi poput izdavanja raznih dozvola predugi i kada investitor to uspoređuje sa stanjem u drugim zemljama, Hrvatska tu stoji prilično loše”, ocijenio je Ostojić.

NE POSTOJI OPTIMALNI POREZNI SUSTAV Boris Cota, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smatra kako ne postoji optimalni porezni sustav. “Postavlja se pitanje imamo li porezni sustav koji može djelovati poticajno na investicije i rast. Različita istraživanja i iskustva zemalja uglavnom pokazuju da na rast investicija ipak bolje djeluje porezno rasterećenje kapitala i rada nego, primjerice, smanjivanje PDV-a”, naglasio je napominjući kako pritom valja biti oprezan. “Mnoge mediteranske zemlje stimuliraju turizam kao izvozni

Davor Majetić

Veljko Ostojić

Boris Cota

sektor kroz smanjenu stopu PDV-a. Prema istraživanjima inozemnih autora, u Hrvatskoj je slaba cjenovna elastičnost turističke potražnje u odnosu na većinu zemalja Mediterana. To znači da kada bi i došlo do smanjivanja PDV-a, onda se to ne bi prelilo na potrošače”, dodao je. No pokazalo se da je turizam ipak dohodovno jako elastičan. “Drugim riječima, potražnju za turizmom vuče kupovna moć turista u i izvan Hrvatske”, objasnio je postavljajući pitanje može li se onda dirati PDV? “U načelu, da. Smanjivanjem stope PDV-a u turizmu djelovali bismo na proﬁtabilnost poduzeća koja bi vjerojatno dio toga ulagala i to bi se, naravno, onda multiplikativno prelilo na ostale sektore”, smatra Cota.

POREZNA REFORMA MORA UKLJUČIVATI I DRUGE REFORME, SMATRA MAJETIĆ Poželjan porezni sustav u Hrvatskoj, dodao je, treba zadovoljiti određene uvjete. Jedan od njih je taj da država provodi fiskalnu konsolidaciju. “Dakle, da se smanjuje rashodna strana proračuna. Kao drugo, treba raditi na stabilnosti proračunskoga deficita i, bit ću vrlo otvoren, nultom budžetskom deficitu i onda unutar toga tražiti optimalno porezno opterećenje”, naglasio je Cota prema čijem mišljenju bi u Hrvatskoj bilo poželjno napraviti, uvjetno rečeno, radikalniju poreznu promjenu, ali imajući na umu da ne dođe do problema sa stabilnošću javnih financija. “U tom smislu moglo bi biti nešto više ulaganja u Hrvatsku. Mislim da male promjene u poreznom sustavu neće dovesti do značajnog investiranja”, ocijenio je Cota. 9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO IZVJEŠĆE SVJETSKE BANKE

HORVAT: ZAKONI I PR SVRHA, VEĆ SREDST Pokretanje poslovanja lakše je u Splitu, izdavanje građevinskih dozvola i dobivanje Osijek ističe na području uknjižbe prava vlasništva i rješavanja trgovačkih sporova

oduzetnici u manjim hrvatskim gradovima, Varaždinu i Osijeku, suočavaju se s manje prepreka od svojih kolega u Rijeci, Splitu i Zagrebu. Osim toga, novo izvješće Svjetske banke Doing Business u Europskoj uniji 2018.: Hrvatska, Češka, Portugal i Slovačka, pokazuje kako su regulatorne reforme za unapređenje lakoće poslovanja tijekom godina dovele do nedosljednosti u načinu provođenja propisa na lokalnoj razini. Kao rezultat toga pokretanje poslovanja lakše je u Splitu, izdavanje građevinskih dozvola i dobivanje električne energije u Varaždinu, dok se Osijek ističe na području uknjižbe prava vlasništva i rješavanja trgovačkih sporova. Valja naglasiti kako izvješće analizira poslovne propise koje utječu na mala i srednja domaća poduzeća u pet područja koja pokriva Doing Business: pokretanje poslovanja, ishođenje građevinskih dozvola, dobivanje električne energije, uknjižbu prava vlasništva i rješavanje trgovačkih sporova.

RAD NA SMANJENJU “ADMINISTRIRANJA”

BRATISLAVA, LISABON I ZAGREB ZAOSTAJU ZA VEĆINOM MANJIH GRADOVA UNUTAR SVOJIH ZEMALJA

Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, istaknuo je kako se kroz mnogo projekata Hrvatska nastoji učiniti što jednostavnijim, a tako i privlačnijim odredištem za ulaganje i poslovanje. Također, želja svih je da gospodarski rast konačno dobije dvije željno očekivane dimenzije. Jedna je da on više ne raste na povećanju osobne potrošnje, a druga da je realan, zdrav i da raste na temelju novih, kvalitetnih investicija i izvoznih prilika. “Nadam se da će ih Hrvatska uspjeti napraviti u jednoj brzoj i ﬂeksibilnoj transformaciji kako bi proizvodi, bez obzira na to dolaze li oni iz kompanija u stranom ili domaćem vlasništvu, bili prepoznati ne samo na prostoru Hrvatske, nego i u regiji i EU”, naglasio je dodajući kako je Vlada u svoje odrednice već na samom početku naglasak stavila na napredak Hrvatske na Doing Business ljestvici u razdoblju od 2016. do 2020. godine. “Dosadašnji rezultati metodologije Doing Business Svjetske

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

banke prema kojima je Hrvatska u 2017. bila tek na 51. mjestu od 190 zemalja, dok je godinu ranije bila na 43. mjestu, pokazuju da problem suvišnog administrativnog opterećenja hrvatskog gospodarstva hitno i, usudit ću se reći, radikalno treba početi rješavati. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u suradnji s Agencijom za investicije i konkurentnost počelo je intenzivno raditi upravo na tome”, naglasio je Horvat. Europa je prepoznala potrebu smanjenja administrativnih formalnosti i uklanjanja regulatornih opterećenja te kontinuirano radi na smanjenju ‘administriranja’ kako bi se ponajprije smanjio trošak i vrijeme koje je potrebno uložiti u pojedine procedure. “Vlada je, također, u središte svojih politika kao jedan od ciljeva postavila da hrvatski zakoni i propisi budu bolji, promišljeniji i utemeljeni na iskustvu drugih, ali i kvalitetnu procjenu njihova učinka na svakodnevni život, gospodarstvo, tržište, na radna mjesta i svakoga pojedinca. Jer, zakoni i propisi nisu svrha, već sredstvo i alat”, naglasio je. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, nastavio je, kontinuirano i intenzivno radi na stvaranju povoljnijih uvjeta poslovanja za poduzetnike što, među ostalim, uključuje ukidanje suvišnih administrativnih obveza i

OPISI NISU VO I ALAT električne energije u Varaždinu, dok se piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

pojedinih ﬁnancijskih naknada te uvođenje digitaliziranih postupaka. Ove mjere, u čiju izradu su izravno uključeni poduzetnici, provode se drugu godinu zaredom i hrvatskom gospodarstvu će donijeti, prema procjenama, beneﬁt veći od milijarde kuna. “Uvjeren sam da će ovaj uloženi napor biti vidljiv kroz mjesto Hrvatske na rang listi Doing Business već u vrlo kratkom razdoblju”, istaknuo je Horvat. Ovo izvješće, prema njegovim riječima, ima vrijednost za razvoj regionalne konkurentnosti jer su u njemu dostupne potpune informacije o poslovnom okruženju na lokalnoj razini. “Kako bi Hrvatska bila konkurentnija u svim aspektima poslovanja, potrebno je jasno i nedvosmisleno ukazati na to koji su naši nedostaci kako bismo usmjerili naša nastojanja prema njihovom uklanjanju”, smatra Horvat..

GRADOVI MOGU UČITI JEDNI OD DRUGIH Vittoria Alliata di Villafranca, direktorica u Glavnoj upravi za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije, smatra kako je metodologija u ovome izvješću koje je obuhvatilo 25 gradova u četiri zemlje omogućila dobru neovisnu procjenu nacionalnih legislativa. Ona je pokazala da je u nekim gradovima lakše pokrenuti poslovanje te da oni mogu biti

dobar primjer drugima. “Kada možete nešto izmjeriti, onda ste već na pola puta i možete vidjeti što ne valja, što je dobro i što se može napraviti kako bi stvari bolje funkcionirale”, kaže ona. Rita Ramalho, viša menadžerica Grupe za globalne indikatore pri Svjetskoj banci, kazala je kako nejednakost u rezultatima među gradovima svake pojedine zemlje pokazuje da je program regulatornih reformi nepotpun i nudi priliku za poboljšanje. “Dakle, gradovi mogu učiti jedni od drugih”, ocijenila je. Izvješće pokazuje da je Prag jedini glavni grad koji nadmašuje ostale češke gradove. S druge strane, Bratislava, Lisabon i Zagreb zaostaju za većinom manjih gradova unutar svojih zemalja. Osim toga, lakoća poslovanja značajno se razlikuje među gradovima unutar Hrvatske i Češke, dok je provedba poslovnih propisa dosljednija u gradovima Portugala i Slovačke. Također, izvješće utvrđuje da su najznačajnije razlike u rezultatu, u svakoj zemlji, u područjima gdje lokalne vlasti imaju najveću autonomiju u razvoju i provedbi propisa, kao što su izdavanje građevinskih dozvola, dobivanje električne energije i rješavanje trgovačkih sporova. U području pokretanja poslovanja i ishođenju građevinskih dozvola većina mjerenih gradova ima složenije postupke od prosjeka država članica EU-a. Službenici orijentirani na reforme mogu ostvariti opipljiva poboljšanja preuzimanjem dobrih praksi od drugih gradova u svojoj zemlji. Ako bi glavni gradovi usvojili sve dobre prakse utvrđene na subnacionalnoj razini, sve četiri države bi se značajno približile svjetskoj granici najboljih regulatornih praksi. Za Hrvatsku bi to značilo pomicanje za 11 mjesta u globalnom poretku Doing Businessa.

HRVATSKA SE NASTOJI UČINITI ŠTO JEDNOSTAVNIJIM, A TAKO I PRIVLAČNIJIM ODREDIŠTEM ZA ULAGANJE I POSLOVANJE, ISTIČE HORVAT

Darko Horvat

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

AKTUALNO AGROKOR

VEĆINA VJEROVNIKA Pravomoćnost nagodbe očekuje se nakon odluke Visokog trgovačkog suda, a s početkom iduće godine novi bi vlasnici trebali u potpunosti preoblikovati i preuzeti kompaniju piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

akon višemjesečnih teških pregovora, odnosno 451 dana od aktiviranja lex Agrokora, vjerovnici Agrokora izglasovali su nagodbu. Za nagodbu su glasovali vjerovnici čije su ukupne tražbine s pravom glasa iznosile 80,2 posto ili nešto više od 27 milijardi kuna. Naime, pravo glasa imali su vjerovnici čija su ukupna potraživanja bila 33,7 milijardi kuna, dok je u trenutku glasovanja na ročištu bilo prisutno oko 450 vjerovnika sa 31,8 milijardi kuna tražbina. “Ovo je uistinu veliki dan za Agrokor. Cilj izvanredne uprave bio je postići nagodbu koju će izglasati većina vjerovnika u zakonski propisanom roku i u tome smo uspjeli. Ovime smo postupak izvanredne uprave doveli gotovo do samoga kraja. Iza nas je dug i na trenutke vrlo težak šestomjesečni proces pregovora u kojima smo kao izvanredna uprava pokušali pomiriti često dijametralno

ANDREJ PLENKOVIĆ, PREMIJER

Izvanredna uprava vodila je dobro proces Postignutu nagodbu komentirao je i premijer Andrej Plenković koji činjenicu da je za nagodbu glasovalo više od 80 posto vjerovnika vidi kao znak da je izvanredna uprava vodila dobro cijeli proces. “Ovo je prigoda da se podsjetimo da smo kao Vlada djelovali u izvanrednim okolnostima na učinkovit, kvalitetan i uspješan način kako bismo spriječili veliku krizu, omogućili opstanak kompanije i vrijeme za konsolidaciju dobavljača”, rekao je Plenković te napomenuo kako je Zakon o izvanrednoj upravi uz privolu vlasnika omogućio restrukturiranje, likvidnost i konsolidaciju kompanije.

suprotstavljene interese vjerovnika i omogućiti im postizanje dogovora koji će svima biti prihvatljiv. Bilo je izuzetno teških trenutaka kada se činilo da će do nagodbe biti nemoguće doći, ali razum je prevladao”, istaknuo je izvanredni povjerenik Agrokora Fabris Peruško. Postupak izvanredne uprave aktiviran je 7. travnja 2017. kada su bivši predsjednik Uprave Agrokora Ivica Todorić i svi članovi bivše uprave podnijeli Trgovačkom sudu u Zagrebu zahtjev za primjenu Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, zbog izvjesnosti nekontroliranog stečaja izazvanog blokadom računa Agrokora i njegovih ključnih kompanija, koja je premašila tri milijarde kuna. Više od 5700 vjerovnika Agrokora u postupku je prijavilo gotovo 58 milijardi kuna tražbina. Prvi nacrt prijedloga nagodbe je vjerovnicima i javnosti prezentiran u prosincu

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

prošle godine, nakon čega su započeli šestomjesečni pregovori i konzultacije svih vjerovnika o tom prijedlogu i modelu namirenja vjerovnika. Načelni sporazum o svim ključnim strukturnim elementima nagodbe donesen je 10. travnja ove godine, a na sjednici održanoj 19. lipnja članovi Privremenog vjerovničkog vijeća jednoglasno su prihvatili prijedlog nagodbe između dužnika i svih vjerovnika.

ŠTO ĆE UČINITI OSPORAVATELJI NAGODBE? Prema izračunima po EPM modelu, odnosno modelu prioriteta namirenja, najveći udjel u vlasništvu Grupe Agrokor imat će ﬁnancijski vjerovnici. Najveći pojedinačni vlasnik bit će ruski Sberbank sa 39,2 posto udjela, imatelji obveznica sudjelovat će u vlasništvu sa 24,9 posto, ruska VTB banka sa 7,5 posto, a domaće ﬁnancijske institucije sa 15,3 posto. Udjel dobavljača u novoj grupi bit će 4,7 posto.

REKLA NAGODBI - DA Najveći udjel pritom će imati Adris Grupa 1,4 posto, Franck, 1,3 posto te Saponija i Sokol Marić s po 0,6 posto. Taj su prijedlog 4. srpnja većinom glasova prihvatili vjerovnici Agrokora. Pravomoćnost nagodbe očekuje se nakon odluke Visokog trgovačkog suda, a s početkom iduće godine novi bi vlasnici trebali u potpunosti preoblikovati i preuzeti kompaniju. “Nadamo se da ćemo nakon isteka prijelaznog razdoblja, nakon što Visoki trgovački sud donese odluku o pravo-

ZA NAGODBU SU GLASOVALI VJEROVNICI ČIJE SU TRAŽBINE S PRAVOM GLASA IZNOSILE 80,2 POSTO ILI NEŠTO VIŠE OD 27 MILIJARDI KUNA moćnosti nagodbe, predati vjerovnicima kompaniju u bitno boljem stanju nego što je bila prije godinu dana”, rekla je zamjenica izvanrednog povjerenika Irena Weber dodajući kako ne može znati koji će biti sljedeći potezi vjerovnika koji osporavaju nagodbu. Među onima za koje se može reći da će i dalje osporavati nagodbu svakako je Adris Grupa, čiji su pravni opunomoćenici i na samom ročištu uložili prigovor. “Ostajemo kod svih argumenata koje smo iznijeli u javnosti i zbog kojih nismo podržali nagodbu vjerovnika. Za nas je ovo vjerovničko-pravni, a ne politički ili neki drugi odnos. Ustrajat ćemo u zaštiti svojih interesa”, navodi se u priopćenju Adris Grupe koja osporava legitimitet dvaju agenata koji su predstavljali imatelje obveznica u ovom postupku jer, po njihovu mišljenju, svi imatelji obveznica morali su pojedinačno prijaviti svoje tražbine.

HRVOJE JAPUNČIĆ, FINANCIJSKI SAVJETNIK

Neki su bili protiv iz pragmatičnih razloga Financijski savjetnik za određenu grupu dobavljača i određene vlasnike dužničkih vrijednosnica Hrvoje Japunčić rekao je kako određeni vjerovnici nisu glasovali za nagodbu ponajprije iz pragmatičkih razloga, odnosno nezadovoljstva time koliko su dosad plaćeni i koliko će biti u budućnosti, kao i time koliki će biti njihov vlasnički udjel u novom Agrokoru. “Svi koji su glasovali protiv imaju zakonski rok od 15 dana za podnošenje tužbe, nakon čega slijedi rješenje Trgovačkog suda, nakon čega se ide na Visoki trgovački sud, i tamo negdje oko listopada mjeseca očekuje se puna pravomoćnost”, rekao je Japunčić te dodao da je po njegovu i mišljenju dijela stručne javnosti, kad je upitanju budućnost kompanije, bolje da Agrokor ostane grupa.

MARICA VIDAKOVIĆ, PREDSTAVNICA DOBAVLJAČA U PRIVREMENOM VJEROVNIČKOM VIJEĆU

Slijedi vrlo značajna faza implementacije Predstavnica dobavljača u privremenom vjerovničkom vijeću Agrokora Marica Vidaković rekla je kako je ishod glasovanja o nagodbi za dobavljače očekivan. “Završena je dosta naporna faza, a slijedi vrlo značajna faza implementacije kako bi se provelo ono što je dogovoreno, bilo da je riječ o naplati graničnog duga ili zastupljenosti na Konzumovim policama što je dobavljačima vrlo važno. Važne su nam i proizvodne kompanije jer je to naš domaći proizvod pa nam je oporavak itekako bitan”, rekla je Marica Vidaković.

MAKSIM POLETAJEV, SAVJETNIK PREDSJEDNIKA UPRAVE SBERBANKA

Nagodba je novi početak “Rezultat glasovanja čini se vrlo uvjerljivim. Zahvaljujem svim potrošačima i svim dioničarima koji su nam puno pomogli. To je novi početak, novi početak za Agrokor, novi početak za Hrvatsku i čeka nas puno toga za napraviti u budućnosti”, rekao je savjetnik predsjednika Uprave Sberbanka Maksim Poletaev nakon sastanka s premijerom Andrejom Plankovićem nakon prihvaćanja nagodbe u Agrokoru.

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

AKTUALNO KONFERENCIJA “VODA - NAJVAŽNIJI RESURS BUDUĆNOSTI”

ZA VODNO-KOMUNALNI 1,05 MILIJARDI EURA Alokacija za pitku vodu je oko milijardu eura što pokazuje da nam je voda i pročišćavanje otpadnih voda izrazito bitno, istaknuo je Jelić piše Jozo Knez knez@privredni.hr

reća međunarodna konferencija Voda - najvažniji resurs budućnosti okupila je u Zagrebu predstavnike vodno-komunalnog gospodarstva koji su raspravljali o aktualnim događajima i trendovima u vodnom gospodarstvu. Hrvatska je po izvorima pitke vode treća u Europi, a što radimo na tome da bismo zaštitili taj najvažniji strateški resurs, pokušao je odgovoriti pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova EU-a Dragan Jelić. “Rekao bih da radimo puno toga, posebno u Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova. Alokacija za pitku vodu je oko milijardu eura što pokazuje da nam je voda i pročišćavanje otpadnih voda izrazito bitno. Trenutačno imamo niz velikih projekta na razini cijele Hrvatske, a raspisali smo i pozive za više od 90 posto alokacije. Neki radovi se već izvode, a desetak posto ih je

OVA JE GODINA REFORMSKA GODINA U VODNO-KOMUNALNOM SEKTORU, NAGLASIO JE ŠILJEG 30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

već i plaćeno”, kazao je Jelić. Dodao je kako se do kraja godine očekuje povlačenje preostalih sredstava te da se mora misliti i na budućnost. “Upravo je izašla i nova ﬁnancijska alokacija 2021.-2027. gdje je jedan od političkih ciljeva projekt Zelena Europa u koju spada i vodoopskrba i odvodnja za što se planiraju ista, ako ne i veća sredstva. Bitan element je i zaštita voda, ali i smanjenje gubitaka jer su gubici u vodoopskrbi veliki, posebice u lokalnim vodoopskrbnim sustavima”, kazao je Jelić. Iz EU fondova za vodu i vodovod Hrvatska ima na raspolaganju 1,050 milijardi eura. “Sav novac koji smo ugovorili moramo i potrošiti do 2023. godine. Radimo na tome da sve aglomeracije koje su ugovorene završe radove do te godine jer ćemo u protivnom taj novac morati vratiti u europski proračun”, zaključio je Jelić. Priupitan što je s pročišćivačima koji također trebaju biti gotovi do 2023. godine, Jelić je odgovorio kako ih tek treba izgraditi te da su to složene tehnologije koje naše tvrtke same ne mogu odraditi. “Neki već sad rade, neke treba rekonstruirati, neke izgraditi, a svi trebaju biti energetski učinkoviti”, zaključuje Jelić.

SMANJENJE BROJA ISPORUČITELJA VODNIH USLUGA Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković istaknuo je kako ima još puno posla na zbrinjavanju otpadnih voda te da trenutačno samo 35 posto otpadnih voda pročišćujemo i ispuštamo na primjeren način. “Tek 50 posto hrvatskog stanovništva je priključeno na sustav odvodnje te stoga pripremamo projekte za veliki broj aglomeracija. U ovom trenutku odobreno je 30 aglomeracija, a do kraja srpnja bit će još novih pet. U ovom trenutku pokrenuto je novih 60 pročišćivača otpadnih voda, više od 3000 kilometara kanalizacije te oko 200 kilometara vodoopskrbnih cjevovoda”, rekao je Đuroković. Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, naglasio je da je

STRUČNI SKUP “ZAJEDNO ZA KLIMU - TALANOA DIJALOG”

SEKTOR

Borba protiv klimatskih promjena Glavni izazov je stvaranje transparentnog zakonskog okvira izrade energetske strategije koja će postaviti temelje za dugoročni razvoj energetskog sektora Hrvatske, kaže Validžić

M ovo reformska godina u vodno-komunalnom sektoru. “U postupku je novi zakon o vodnim uslugama iz kojeg će proisteći uredba o vodno-uslužnim područjima. Prema tom zakonu smanjit će se broj isporučitelja vodnih usluga sa sadašnjih dvjestotinjak na 35 do 40. Ovime bi se tvrtke kadrovski i na svaki drugi način ekipirale i osposobile za učinkovitije povlačenje sredstava jer je dosadašnja potkapacitiranost značajno usporavala provedbu”, kazao je Šiljeg ocijenivši kako je naš vodno-komunalni sektor veoma fragmentiran ako se uspoređujemo s ostalim članicama EU-a. Najavio je donošenje akcijskog plana za zbrinjavanje mulja koji se koristi u procesu zbrinjavanja otpadnih voda. “Što se mulja tiče, u pripremi je natječaj za akcijski plan za njegovo zbrinjavanje gdje bi se jedinicama lokalne samouprave ponudilo konceptualno rješenje koje će biti najprihvatljivije, kako bi se svaka lokalna zajednica sama odlučila na koji će način zbrinjavati mulj na svom području”, pojasnio je Šiljeg. Zastupnica u Europskom parlamentu mr.sc. Ivana Maletić je predstavila proračun EU-a za razdoblje 2021.-2027. u okviru kojeg će biti dostupna sredstva za vodno gospodarstvo. Prema njezinim riječima, proračun će sa 1135 milijardi eura biti neznatno manji nego dosadašnji, ali značajno promijenjene strukture. Indikativno je da bi se čak za 10 posto trebala smanjiti sredstva za kohezijsku politiku, a Hrvatska bi u novoj ﬁnancijskoj perspektivi imala šest posto manje sredstava. Postojećih 11 prioriteta zamijenit će pet novih, a sredstva za komunalni sektor alocirat će se u okviru prioriteta 5 Europa bliža građanima.

inistarstvo zaštite okoliša i energetike u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Predstavništvom Europske komisije u Republici Hrvatskoj i Hrvatskom gospodarskom komorom organizirali su stručni skup Zajedno za klimu – Talanoa dijalog koji se održao u Kući Europe u Zagrebu. Cilj događanja bio je promovirati EU i nacionalne politike o klimatskim promjenama, osvijestiti problem klimatskih utjecaja na svakodnevni život i promovirati inovativna rješenja.

Talanoa dijalog predstavlja globalni razgovor o nastojanjima u borbi protiv klimatskih promjena s ciljem utvrđivanja potrebnog smanjenja emisija kako bi se ostvario cilj globalnog ograničenja rasta temperature, do dva stupnja Celzijeva, odnosno 1,5 stupnjeva. Izraz se primjenjuje od 2017. godine kada je Fidži bio domaćin 23. konferencije stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime.

Igor Čižmek, pomoćnik ministra u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, je naglasio kako već sada osjećamo posljedice klimatskih promjena te je spomenuo velike poplave u Hrvatskoj koje su napravile štetu veću od 297 milijuna kuna. Također je istaknuo kako je Hrvatska potpisnica Pariškog sporazuma te da se u skladu s njim treba i ponašati. “Hrvatska je država s malom emisijom stakleničkih plinova po glavi stanovnika, ali je izrazito osjetljiva na klimatske promjene. Mi podržavamo i aktivno sudjelujemo u naporima Europske unije i svijeta za očuvanje klimatskog sustava”, rekao je Čižmek. Domagoj Validžić, pomoćnik ministra u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, Uprava za energetiku, naveo je tri ključna izazova energetske politike u Hrvatskoj. “To su prije svega donošenje transparentnog zakonodavnog okvira, zatim određivanje optimalnog energetskog miksa i usklađivanje s ciljevima energetskog razvoja EU-a”, rekao je Validžić. Dodao je i to da je glavni izazov vezan za stvaranje transparentnog zakonskog okvira izrade energetske strategije koja će postaviti temelje za dugoročni razvoj energetskog sektora Republike Hrvatske te time jasno odrediti smjer kojim treba ići nova energetska politika naše države. Uz prezentacije i panel-rasprave u sklopu skupa održala se i promocija zelenih tehnologija i proizvoda domaćih tvrtki u organizaciji HGK. (J.K.)

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO FUNKCIONALNA HRANA U HRVATSKOJ

ŽELIMO HRANU S DODANOM VRIJEDNOŠĆU Najčešći odabir za glavni dnevni obrok su svinjsko i pileće meso, pečeni krumpir i tjestenina, pileća juha, miješana salata, bijeli i polubijeli kruh, jabuka i čaša mineralne vode ili piva piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Proizvodnju funkcionalne hrane trebamo gledati kao priliku za snažniju implementaciju znanstvenih istraživanja i bliskiju suradnju znanstvenih institucija i gospodarstva, što bi trebalo rezultirati povećanjem inovacija u prehrambenoj industriji.

Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu

ržište funkcionalne hrane iz godine u godinu u svijetu raste po stopi od gotovo 10 posto, pokazuju istraživanja, a taj trend prati i hrvatska industrija. O trendovima i mogućnostima na domaćem tržištu razgovaralo se na 11. skupu Funkcionalna hrana u Hrvatskoj, koji je Hrvatska gospodarska komora organizirala u suradnji s Hrvatskim društvom prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista, Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskom agencijom za hranu. Potrošači danas žele živjeti duže i zdravije te žele konzumirati hranu primjerenu svojoj dobi te životnom stilu, i to je najveći izazov koji stoji pred prehrambenom industrijom, ustvrdio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu Dragan Kovačević. “Ovaj rastući trend morat će pratiti i hrvatska prehrambena industrija, zato smatramo da proizvodnju funkcionalne hrane trebamo gledati kao priliku za snažniju implementaciju znanstvenih istraživanja i bliskiju suradnju znanstvenih institucija i gospodarstva, što bi trebalo rezultirati povećanjem inovacija u prehrambenoj industriji’’, dodao je Kovačević.

JEDEMO PREVIŠE UGLJIKOHIDRATA Prema prvom nacionalnom istraživanju opće populacije u Hrvatskoj o prehrambenim navikama u Hrvata, koje je provela Hrvatska agencija za hranu, prosječan unos ugljikohidrata, i muškaraca i žena, veći je od preporučenog. Kad je riječ o unosu masti i bjelančevina, situacija je znatno bolja te je prosječan unos, ako promatramo opću populaciju, veći tek za nekoliko postotaka od preporučenog, no zabrinjava to što je njihov izvor najčešće svinjsko meso, dok se od masnoća najčešće koriste biljna ulja i životinjske masnoće. “Iako vlada mišljenje da su Hrvati veliki konzumenti mesa, zanimljiv je podatak kako se tu,

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

gledamo li u kontekstu Europe, nalazimo na donjem dijelu ljestvice”, ističe ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Darija Sokolić. “Manje mesa od nas konzumiraju tek zapadne zemlje: Austrija, Švedska, Velika Britanija, Njemačka te Italija, dok se na vrhu ljestvice nalaze istočne zemlje: Rumunjska, Mađarska i Češka. No u odnosu na prosjek Europske unije, Republika Hr-

PO UČESTALOSTI KONZUMACIJE NAJVIŠE PIJEMO VODU I KAVU vatska se nalazi na samom začelju konzumacije ribe, a u zemljama Europske unije ona se manje konzumira samo na području Mađarske i Nizozemske’’, naglasila je Darija Sokolić.

PREMALA KONZUMACIJA RIBE Istraživanje je pokazalo i kako morsku ribu konzumira nešto više od 16 posto stanovnika Hrvatske, a riječnu tek nešto manje od pet posto. I morsku i riječnu ribu najviše konzumiraju u Lici

PREDSTAVLJEN PRVI VODIČ ZA PRAVILNO RAZVRSTAVANJE OTPADA

Priručnik za kućanstva U izradi brošure su traženi odgovori na zbrinjavanje otpada iz raznih uglova pri čemu je od važnosti bila suradnja sa stručnjacima

koju slijede Istra i Dalmacija, dok se riba najmanje konzumira u Slavoniji. Po konzumiranju vode u Europskoj uniji nalazimo se na visokom drugom mjestu, odmah iza Češke. Po učestalosti konzumacije najviše pijemo vodu i kavu, a najčešći su odabir za glavni dnevni obrok svinjsko

POTROŠNJA FUNKCIONALNE HRANE RASTE I HRVATSKE TVRTKE TREBAJU BOLJE ISKORISTITI TU TRŽIŠNU NIŠU i pileće meso, pečeni krumpir i tjestenina, pileća juha, miješana salata, bijeli i polubijeli kruh, jabuka te čaša mineralne vode ili piva. Iako trend zdrave hrane u svijetu raste, jednako tako raste i konzumacija hrane u ugostiteljskim objektima, zbog promjena stilova života, upozorava Greta Krešić s Katedre za hranu i prehranu Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci. “Ljudi žele znati što jedu u restoranu i kakva je kvaliteta hrane u njemu, pa je pružanje tih informacija na jelovnicima u ugostiteljskim objektima u biti dodatna, relativno jeftina strategija koja barem kod dijela gostiju može dovesti do rasta svjesnosti o dodatnim mogućnostima kontrole odabira hrane’’, preporučila je Greta Krešić Na konferenciji se govorilo i o važnosti pravilnog informiranja potrošača o prisutnosti glutena te je istaknuto kako i proizvođači i oni koji stavljaju hranu na tržište moraju davati informacije o hrani u skladu s važećim EU i nacionalnim propisima o hrani.

Hrvatska gospodarska komora je predstavila brošuru Održivo gospodarenje otpadom - kružna ekonomija i energetska učinkovitost - faktor zaštite okoliša namijenjenu svim građanima. Vodič je zajednički projekt Hrvatske udruge stanara i suvlasnika zgrada i Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK, izdan u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Želja nam je da ljudi što manje budu žrtve svojeg neznanja te im kroz fotograﬁju približiti ovu problematiku, rekao je predstavljajući priručnik predsjednik Udruge stanara i suvlasnika zgrada Milan Jokić. “Brošura je rađena tako da može biti i dio kućne biblioteke. U izradi smo morali sagledati pitanja zbrinjavanja otpada iz raznih uglova pri čemu je od važnosti bila suradnja sa strukom te novim načinima zbrinjavanja otpada”, dodao je Jokić. Ovo je prvi autentični vodič građanima za pravilno razvrstavanje otpada te je raritet u sferi komunalne djelatnosti, kaže Tomislav Ćurko, voditelj Grupacije održavanja čistoće pri HGK-u. “Područje gospodarenja otpadom ne obiluje literaturom koja bi građanima dala jasne

smjernice i egzaktne podatke o načinu obrade i zbrinjavanja otpada. Vodič je autentična i realna slika sakupljanja i razvrstavanja komunalnog otpada u Hrvatskoj, a u izradi su sudjelovali svi dionici lanca gospodarenja otpadom od građana, komunalnih tvrtki do tvrtki sakupljača i prerađivača otpada”, dodaje Ćurko. Od početka izrade brošure izražena je velika zainteresiranost da se ona doista i napravi te pruži informacije o tome kako postupati s otpadom, kako ga odlagati, za što je uloženo puno terenskog rada i napora, ističe Aleksandra Ćilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. “Uz različita iskustva obradili smo ono što je svima zajedničko. Svrha brošure bila je i pokazati što je kružna ekonomija”, zaključila je Aleksandra Ćilić. (K.S.)

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

PRIČA S RAZLOGOM PEPEL-CO, Đurđenovac

PEPEL NO1 - PRVI Posao se temelji na tradicionalnoj izradi drvenih bačvi, tradicionalnoj destilaciji žitarica i pakiranju u stožaste bačvice bez pipe koje su se koristile na ovom području prije stotinjak godina i slavonski su tradicijski proizvod, kaže Pepelko piše Jozo Knez knez@privredni.hr

ezopotamci, kršćanski redovnici, Kelti, Škoti, Amerikanci i Hrvati. Pitate se kakav je ovo čudan niz? To je niz proizvođača vode života

ili viskija. Naime, nedavno su i Hrvati dobili svoj prvi viski naziva Pepel - No1. za koji je zaslužan Hrvoje Pepelko iz Đurđenovca koji je svoj obrt Pepel-Co otvorio još 2004. godine. “Tijekom školovanja u Našicama pohađao sam praksu u drvnom gigantu DIK Đurđenovac, gdje se proizvodio namještaj, parket i bačve te sam mogao upoznati cijeli proces proizvodnje sve do ﬁnalnog proizvoda. Nakon škole sam se zaposlio u tvornici bačvi DIK Đurđenovac,

NA PROIZVODNJU VISKIJA PONUKALA ME JE I ČINJENICA DA JE NAŠA SLAVONIJA PRAVA ŽITNICA, KAŽE PEPELKO

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

gdje me oduševila najveća bačva na svijetu zapremnine 75.000 litara, koja i danas služi za odležavanje vina”, započinje svoju priču Pepelko. Zanat je učio od starih bačvara polako se pripremajući za otvaranje vlastitog obrta. Kad je DIK Đurđenovac, nekad najveća tvrtka drvoprerađivačke industrije u Jugoistočnoj Europi, završio u stečaju, Pepelko je odlučio pokrenuti obrt za proizvodnju drvenih bačvi. Za industrijsku proizvodnju bačvi potreban je veliki kapital koji na početku on nije imao.

ENOLOŠKE TRIJESKE - HRVATSKI PROIZVOD Ipak, uz veliku snalažljivost i znanje, Pepelko je osmislio racionalan, ekonomičan i rentabilan način proizvodnje hrastovih bačvi manjih volumena s kojima je ostvario najbolji omjer cijene i kakvoće. “U prvim godinama poslovanja obilazio sam specijalizirane sajmove u Plovdivu i Milanu gdje sam vidio trendove u proizvodnji bačvi. Primijetio sam veliku potrebu malih proizvođača alkoholnih pića za bačve zapremnine od pet do 100 litara te sam usavršio proizvodnju upravo tih litraža”, priča vlasnik Pepel-Coa. Iskustva koja je skupio radom i odlaskom na sajmove pomogla su mu osmisliti proizvodnju enoloških, specijalno paljenih hrastovih trijeski za poboljšavanje okusa i aroma alkoholnih pića koja dozrijevaju u staklenim ili inoks posudama. “Uspio sam stvoriti proizvod koji ima svoje mjesto na tržištu te sam postao prvi proizvođač enoloških trijeski u Hrvatskoj. Slijedom poslovnih okolnosti postao sam i najveći proizvođač drvenih cvjetnjaka u Hrvatskoj. Naročito sam ponosan na drvene cvjetnjake postavljene na riječkom Čajnom trgu, izrađene u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture - Rijeka 2020.”, ističe Pepelko. Prvih godina poslovanja najviše je izvozio u Australiju i Italiju, uglavnom preko posrednika, da bi mu se ulaskom Hrvatske u EU otvorilo tržište na kojemu je mogao sam prodavati svoje proizvode. Zadnjih godina Pepelko svoje bačve prodaje stalnim kupcima iz Češke, Belgije, Nizozemske, Velike Britanije, Izraela... “Nije riječ o velikim narudžbama, ali

HRVATSKI VISKI

su stalne i sve češće, a udio izvoza mi je oko 70 posto”, kaže Pepelko. Kako već dugi niz godina dobiva narudžbe za bačve za odležavanje viskija, uglavnom iz Irske, Škotske i Belgije, nastala je ideja i o proizvodnji hrvatske inačice ovog popularnog pića. “S obzirom na to da je u našoj zemlji tradicionalna proizvodnja voćnih rakija, morao sam se uputiti u problematiku proizvodnje žitnih rakija od kojih se proizvodi viski. To se u prvom redu odnosilo na način spaljivanja bačava speciﬁčan za viski. Neki naši kupci bili su iznenađeni time što u Hrvatskoj nitko ne proizvodi to piće i to mi je bio još veći poticaj”, pojašnjava Pepelko. Viski je piće koje se najviše troši u svijetu, mnogo više od voćnih rakijica, a podatak

NUŽAN UVJET DA ŽITNA RAKIJA POSTANE VISKI JE TAJ DA ODLEŽAVA U HRASTOVOJ BAČVI, ISTIČE PEPELKO da Škotska svake minute izveze oko 2500 boca govori o njegovoj popularnosti. “Na proizvodnju viskija ponukala me je i činjenica da je naša Slavonija prava žitnica. Puno je više površina pod žitaricama nego voćem”, napominje.

PRVA BAČVARIJA I DESTILERIJA U HRVATSKOJ Uspoređivao je naše sirovine i način proizvodnje s onima u Americi, Irskoj i Škotskoj, te zaključio je da se u stvari radi o sličnom

postupku. “Nužan uvjet da žitna rakija postane viski je taj da odležava u hrastovoj bačvi”, rekao nam je. Godine 2008. započeo je s testiranjem u tradicionalnom kotlu te je pekao žitnu rakiju za svoje potrebe. Ubrzo nakon toga registrirao je destileriju kako bi dopunio asortiman svojih proizvoda te je postao vlasnik prve bačvarije i destilerije u Hrvatskoj. “Za povezivanje bačvarstva, destilerstva i turizma primio sam i međunarodnu nagradu za izvrsnost u poslovanju u Luksemburgu”, naglašava Pepelko. Priprema prvog hrvatskog viskija odvija se na tradicionalni način. Prvo se izdvaja dio smjese za klijanje od kojeg se proizvede zlatni slad, dok se od ostalog dijela peku zagoreni kruhovi. “To su dvije temeljne komponente koje se miješaju, a u tom se procesu škrob pretvara u šećer. Dio kruha se koristi kao kvasac u procesu fermentacije, a nakon fermentacije slijedi destiliranje u modificiranom rakijskom kotlu, čime se postiže dvostruka destilacija, rektifikacija. U bačve tako ulazi čisti destilat sa 50 posto alkohola”, kaže Pepelko. Specifičnost prvoga hrvatskog viskija je u tome što odležava isključivo u novoj, specijalno paljenoj hrastovoj bačvi u kojoj su sjedinjene arome hrasta i destilata, dakle klasični straight whisky. “Da bi se piće moglo deklarirati kao viski, mora tri godine odležati u hrastovim bačvama, a najbolja kvaliteta postiže se ako odležava u bačvama zapremnine 50 litara. Sama ideja cjelokupnog posla temelji se na tradicionalnoj izradi drvenih bačvi, tradicionalnoj destilaciji žitarica i pakiranju u stožaste bačvice bez pipe, koje su se koristile na ovom području prije stotinjak godina i slavonski su tradicijski proizvod. Naglasak je na tradiciji koju smo uspjeli utkati u novi jedinstveni hrvatski bačvarski i turistički brend”, zaključuje Hrvoje Pepelko.

Da bi se piće moglo deklarirati kao viski, mora tri godine odležati u hrastovim bačvama, a najbolja kvaliteta postiže se ako odležava u bačvama zapremnine 50 litara. Hrvoje P Pepelko

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

PREDSTAVLJAMO OPG TRNAK, Sasovac

Deci magarećeg za zdravlje Naše mlijeko se prodaje u bočicama od dva decilitra u kojima je ono smrznuto, a takvo zadržava sva ljekovita svojstva i može trajati do dvije godine, kaže Milka Trnak trajati do dvije godine”, priča Milka Trnak. Magarice obitelji Trnak svakodnevno se muzu, a najviše vremena provode na pašnjaku gdje im se uz zelenu travu dodaje i eko zob. “Nije to zahtjevna životinja, iako je tvrdoglava. Omjer bi možda bio da jedna krava zahtijeva kao 10 magarica, što je odličan odnos dobivenog i uloženog”, smatra ona.

SVE PR PROIZVEDENO PRODA SE

M Nije to zahtjevna životinja, iako je tvrdoglava. Omjer bi možda bio da jedna krava zahtijeva kao 10 magarica, što je odličan odnos dobivenog i uloženog. Milka Trnak

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

agareće mli0 jeko ima 60 puta više vitamina C od kravljeg, a koji podižu bogato je imunoglobinima imunitet, kalcijem i fosforom. Prirodni je lijek za astmu i bronhitis, a pomaže pri tegobama dobivenim kod kemoterapija. Tako se priča o ovom “čudesnom” mlijeku koje do unazad nekoliko godina nitko nije ni spominjao. Kada su supružnici Milka i Stjepan Trnak prije pet godina u svoje dvorište doveli prvu magaricu, susjedi su okretali očima misleći da s ovom obitelji nešto nije u redu. “Prije smo se bavili mljekarstvom i dok je to još koliko-toliko funkcioniralo, nabavili smo jednu magaricu jer smo čuli za blagodati magarećeg mlijeka. Kada smo se nakon nekog vremena i sami uvjerili u istinitost tih tvrdnji, odlučili smo pokušati s proizvodnjom magarećeg mlijeka. Nije nam se bilo teško odlučiti na taj korak jer je situacija u mljekarstvu već bila izrazito loša”, priča Milka Trnak. Na početku su prodavali mlijeko na kućnom pragu, ali suradnja s jednom trgovinom zdrave hrane u Zagrebu omogućila im je da vrlo brzo postanu prepoznatljivi na tržištu i dopru do velikog broja kupaca. “Radimo pet godina i mogu reći da smo za sada zadovoljni. Radimo s ‘malim’ ljudima koji većinom uzimaju mlijeko za djecu, a od konkurencije se izdvajamo veoma visokom kvalitetom i niskom cijenom. Cijena našeg mlijeka je 200 kuna po litri, a prodaje se u bočicama od dva decilitra u kojima je mlijeko smrznuto jer takvo zadržava sva ljekovita svojstva i može

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

Sve što proizvedu i prodaju, Sv o a osim prodaje preko intern neta, društvenih mreža i p platformi za prodaju ekol loških proizvoda, svoje m mlijeko šalju u sve krajeve H Hrvatske. “Važno nam je bit online, predstavljati se i biti rekl reklamirati jer danas se bez toga n ne može, a novim generacijama nas je i mnogo jednostavnije pronaći preko in interneta nego na bilo koji drugi način”, smatra Milka Trnak. Sve magarice na OPG-u Trnak nabavljene su u Hrvatskoj. “Od tih prvih nastavili smo s našim rasplodom i trenutačno ih imamo 50, ali uskoro stižu i prinove”, kaže zadovoljno Milka Trnak. Magareće mlijeko pokazalo se najzdravijim

MAGARICE OBITELJI TRNAK SVAKODNEVNO SE MUZU, A NAJVIŠE VREMENA PROVODE NA PAŠNJAKU i najprirodnijim za konzumaciju kod odraslih ljudi. “Mnogim odraslim osobama smeta kravlje mlijeko, dok se na ovo još nitko nije požalio”, kaže Milka Trnak. Mlijeko sadrži vitamine i minerale koji uvelike pomažu podizanju imuniteta. Sadrži manje količine bjelančevina te ne predstavlja opterećenje za bubrežne funkcije. Sadrži i manje masnoća od kravljeg mlijeka, te je bogato masnim kiselinama koje djeluju protuupalno, što je jedan od razloga zašto ga ljudi koriste za upale pluća, bronhitis, astmu ili opstrukcije pluća, a uvelike pomaže za podizanje imuniteta u male djece. (J.K.)

IZNAD CRTE JEAN PIERRE MARIČIĆ

Demografija i PODUZETNIŠTVO

direktor Poduzetničkog inkubatora Bios, Osijek

Na svim razinama vlasti potrebno je aktivno raditi na razvoju poduzetništva koje će onda omogućiti otvaranje novih radnih mjesta koja će biti (ili bi trebala biti) pristojno plaćena

ema mjeseca u politici definitivno je demografska obnova. Sastanci, konferencije i okrugli stolovi na tu temu organiziraju se čak i unatoč tome što je u tijeku Svjetsko prvenstvo u nogometu, što nam govori o velikoj važnosti ove teme. Svi imaju nešto za reći, nude svoje programe i mjere te upućuju primjedbe na programe svojih suparnika. Tema je svakako važna u jako puno segmenata – ako se smanjuje stanovništvo, posebno mlado i radno sposobno, vrlo brzo ćemo imati nedostatak radnika u svim gospodarskim granama, ne samo u turizmu i građevinarstvu. Neće biti onih osnovnih punitelja proračuna koji omogućuju plaće zaposlenima u javnom sektoru, mirovine umirovljenicima i sve mehanizme, ali i beneficije koje državna vlast i lokalne vlasti isplaćuju iz svojih proračuna. I to je, naravno, veliki problem. Čini mi se da za sada još dobar dio političara ne povezuje ove dvije stvari, barem se tako čini iz njihovih izlaganja, jer kada pričaju o demografskoj obnovi, uglavnom govore o tome kako nas ima sve manje te da taj trend treba zaustaviti (najčešće nekim beneficijama iz proračuna koji je i ovako i onako već poprilično načet), ali ne pričaju o povezanosti ove situacije s ekonomskim stanjem u zemlji. Još mi je živ u sjećanju odgovor jednog starijeg saborskog zastupnika na pitanje što će se dogoditi s mirovinama s obzirom na to da je sve manje i manje djelatnika u realnom sektoru. Čovjek je staloženo i rutinirano odgovorio: “Nadoknadit ćemo to iz poreza”. Ako gledamo matematički - točno i precizno. Sjedi, pet. Ali pitanje je zna li taj zastupnik koji odlučuje o bitnim elementima funkcioniranja države kako se puni državni pro-

račun? Odakle dolaze porezi? Koje su to čarobne formule kojima se novac odjednom pojavljuje u proračunu? Pročitao sam nedavno u novinama kako je Hrvatska sedmi mjesec za redom među zemljama Europske unije s najvećim padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini. U odnosu na stanje od prije godinu dana radi se o gotovo 43.000 manje nezaposlenih. Ako bismo

tok roba, ﬁnancija, ali i građana (radnika). I kako je to prednost Europske unije koja omogućuje i građanima (radnicima) iz drugih EU zemalja da dolaze k nama. Naravno, pravna stečevina EU-a im to omogućuje, ali ima li ih? U koje to države odlaze građani drugih država Europske unije? U one razvijene, naravno. U one u kojima će za svoj rad biti pristojno plaćeni i u kojima će moći ostvariti svoja prava koja im država jamči (primjerice, mirovine jednog dana kada odu u mirovnu). Ova moja kolumnistička analiza sigurno nije znanstveno utemeljena, ali ako se slažete sa mnom, tada je i program demografske obnove vrlo jednostavan. Na svim razinama lokalne i državne vlasti potrebno je aktivno raditi na razvoju poduzetništva koje će onda omogućiti otvaranje novih radnih mjesta koja će biti (ili bi trebala biti) pristojno plaćena.

LIJEPO JE OBNAVLJATI KULTURNU BAŠTINU, PARKOVE PRIRODE, PROMETNU I DRUGU INFRASTRUKTURU, ALI KOME ĆE TO SVE SLUŽITI AKO NE BUDE LJUDI? ovu vijest čitali bez razumijevanja kompletne situacije, mogli bismo reći kako je to fantastična vijest. Napokon da je i Hrvatska po nečemu dobrom u vrhu EU-a. No povežemo li to s drugim informacijama koje imamo, možemo reći da je 43.000 vjerojatno minimalan broj građana koji su napustili Lijepu našu u prethodnoj godini u potrazi za boljim životom (čitaj: poslom). Čitamo tako u medijima i izjave kako je upravo članstvo Europske unije omogućilo slobodan pro-

I ovdje je jako bitno naglasiti da nije cilj otvaranje novih radnih mjesta u javnom sektoru, jer to nije rješenje problema, nego upravo suprotno - stvaranje novih problema. Lijepo je obnavljati kulturnu baštinu, parkove prirode, prometnu i drugu infrastrukturu, ali kome će to sve služiti ako ne bude ljudi - mladih ljudi i djece koji će imati dovoljno slobodnog vremena, ﬁnancijskih sredstava i želje da koriste tu infrastrukturu, posjete parkove prirode i našu kulturnu baštinu?

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

TURIZAM HRVATSKA NARODNA BANKA

PRIHOD U PRVOM KVARTALU 14 POSTO VEĆI

Hrvatskoj je u prvom tromjesečju ove godine ostvaren prihod od turizma u visini od 450,2 milijuna eura što je 14 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema podacima Hrvatske narodne banke, udio prihoda od putovanja - turizma u ukupnom hrvatskom bruto domaćem proizvodu (BDP) u promatranom razdoblju iznosio je četiri posto, što je u odnosu na prvo tromjesečje 2017. rast od 0,2 postotna boda. Na te rezutate osvrnuo se ministar turizma Gari Cappelli koji je istaknuo kako je ostvareni turistički prihod u siječnju, veljači i ožujku ove godine potvrda velikog iskoraka koji je ukupni javni i privatni sektor u turizmu napravio prema konkurentnom cjelogodišnjem turizmu. “To je i dokaz kako se uz stvaranje novih, kvalitetnih

ponuda te time i razloga za dolazak gostiju u Hrvatskoj izvan glavne turističke sezone tj. ljetnih mjeseci vrlo brzo mogu postići odlični rezultati. Ove godine nas očekuje gotovo milijardu eura investicija

u turizmu koje će sasvim sigurno dati još jedan dodatni zamah razvoju destinacija te na taj način pridonijeti ukupnom gospodarskom rastu Hrvatske”, zaključio je Cappelli. (S.P.)

KONFERENCIJA “ZELENI HOTELI - NOVI STANDARDI SIGURNOSTI, KOMFORA I ZDRAVLJA”

U Hrvatskoj još nema ni jednog zelenog hotela Kako primijeniti mjere energetske učinkovitosti u hotelima, doći do sredstava za financiranje tih mjera, ozeleniti poslovanje te koji instrumenti zaštite okoliša mogu u tome pomoći, bila je tema prošlotjedne konferencije Zeleni hoteli-novi standardi sigurnosti, komfora i zdravlja, održane u Hrvatskoj gospodarskoj komori. “Primjena mjera energetske učinkovitosti u hotelima rezultira smanjenjem potrošnje svih energenata, povećanjem sigurnosti, pouzdanosti i radne učinkovitosti, tehničkim unapređenjima i sniženim troškovima održavanja”, rekla je Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša pri HGK-u. Tom je prigodom rečeno kako je zelena gradnja mnogo širi pojam

Marija Šćulac Domac

od energetske učinkovitosti, a zeleni hoteli, kampovi, apartmani i ostali smještajni objekti koji su građeni po tzv. zelenom principu trebaju biti “promotori” Hrvatske u svijetu. Na konferenciji je rečeno kako

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike objavilo Poziv za ﬁnanciranje mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije s ciljem povećanja broja energetski učinkovitih smještajnih kapaciteta, čime se podiže konkurentnost turističkog sektora. Jedan od važnih instrumenata zaštite okoliša su eko oznake, a zeleni hotel može biti certiﬁciran europskom oznakom EU Ecolabel. Trenutačno je u Europi 681 hotel s tom oznakom, a u Hrvatskoj, nažalost, još nemamo ni jedan. Kako je rekla Marija Šćulac Domac, današnji gost u hotelu ima veće zahtjeve i drugačije prioritete, a boravak u zelenom hotelu za ekološki osviještenog turista znači da je smještaj u skladu s njegovim vrijednostima. (S.P.)

ISTRAŽIVANJE “TOMAS NAUTIKA JAHTING 2017”

Rast potrošnje nautičara Prosječna potrošnja nautičara tijekom njihova boravka u Hrvatskoj prošle godine iznosila je 1486 eura, a 2012. godine 1267 eura, što znači da je ona u prosjeku povećana 17 posto piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

akon pet godina zagrebački Institut za turizam prošle je godine ponovno proveo istraživanje Stavovi i potrošnja nautičara u Hrvatskoj - Tomas Nautika Jahting 2017 čiji su rezultati predstavljeni u Opatiji. Istraživanje je provedeno od srpnja do listopada prošle godine na 1666 ispitanika iz 14 emitivnih tržišta. Iz dobivenih rezultata vidljive su promjene u stavovima i potrošnji nautičara u Hrvatskoj u odnosu na 2012. godinu, pa je tako lani prosječna dnevna potrošnja nautičara iznosila 126 eura dnevno što je 26 posto više u odnosu na 2012. Pritom su dnevni izdaci nautičara u čarteru povećani za 13 posto, dok su oni na plovilima u osobnom vlasništvu ili suvlasništvu, vlasništvu prijatelja ili rođaka ili pak inozemnom čarteru viši za 11 posto nego prije pet godina. Prosječna potrošnja nautičara tijekom njihova boravka u Hrvatskoj prošle godine iznosila je 1486 eura, a u 2012. godini 1267 eura, što znači da je ona u prosjeku povećana 17 posto.

NAUTIČARI SVE ZADOVOLJNIJI TURISTIČKOM PONUDOM U istraživanju se navodi kako se u strukturi prosječnih dnevnih izdataka 69 posto odnosi na plovilo, a 31 posto na ugostiteljske usluge te kulturu, sport i zabavu. Nautičari čarteraši su za ugostiteljske usluge, kupnju, sport, zabavu i kulturu prošle godine potrošili sedam posto više novca nego 2012., a ostali nautičari 11 posto više.

U NAUTIČKOM TURIZMU TRENUTAČNO OSTVARUJEMO VIŠE OD MILIJARDU KUNA PRIHODA, ALI MOŽEMO I ZNATNO VIŠE, SMATRA CAPPELLI Najveću prosječnu dnevnu potrošnju imali su Britanci koji su lani trošili 212 eura, a u stopu su ih pratili Francuzi sa 207 eura i Nizozemci sa 202 eura. Među ostalim nautičarima najveću dnevnu potrošnju ponovno su imali Britanci, ali i Talijani, i to s podjednakom dnevnom potrošnjom od po 110 eura. Kada je riječ o aktivnostima nautičara tijekom boravka u destinaciji, njih 96 posto odlazi u restorane, a u kupnju

Nautičari će plaćati paušalnu boravišnu pristojbu Ministarstvo turizma je ovih dana na javno savjetovanje uputilo novu uredbu i pravilnik o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2019. godinu u kojoj su prilagođeni paušalni iznosi visine boravišne pristojbe za nautičare. Uvodi se mogućnost plaćanja paušala boravišne pristojbe za nautičare za razdoblje od tri dana, kao i mogućnost plaćanja u lukama nautičkog turizma. Dosad je ta mogućnost bila samo u lučkim kapetanijama.

84 posto. Slastičarnice i kaﬁće posjećuje svaki drugi nautičar. Prema starosti nautičara, vidljivo je kako nautičari koji dolaze u Hrvatsku u prosjeku imaju 43 godine. Od ukupnog broja nautičara, 55 posto ih je u dobi od 30 do 49 godina, 30 posto je starijih od 50, a 15 posto mlađih od 29 godina. U 2017. godini zabilježen je i iznimni porast zadovoljstva nautičara svim elementima nautičke i turističke ponude u odnosu na 2012. Tako su najviše ocjene dobile ljepota prirode i krajolika, osobna sigurnost, ekološka očuvanost, ali i cijeli niz elemenata vezanih uz ponudu marina i čartera. Komentirajući rezultate ovog istraživanja, ministar turizma Gari Cappelli je ocijenio kako je Hrvatska jedna od najpopularnijih nautičkih destinacija na Mediteranu. “U nautičkom turizmu trenutačno ostvarujemo više od milijardu kuna prihoda, ali možemo i znatno više”, smatra Cappelli.

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRWWWATSKA INDEKS DIGITALIZACIJE

NISMO AFRIKA, ALI NI Povećanje digitalizacije od jedan posto u proizvodnom sektoru povećava proizvodnju za 2,1 posto, a u uslužnom za 0,7 posto, ističe Maruška Vizek piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Digitalizacija zahvaljujući odgovarajućem miksu javnih i ekonomskih politika može poticati sve

zemlje regije, tako i Hrvatsku, na ubrzanu reindustrijalizaciju što je jedna od slabih točaka naše ekonomije. Maruška Vizek, ravnateljica EIZ-a

lbanija i Bosna i Hercegovina nalaze se na ograničenom stupnju digitalne transformacije svojih društava koja je kod njih tek u začecima, dok su ostale zemlje u regiji u početnom stadiju. “Jedino se Hrvatska i Slovenija nalaze u klasteru onih zemalja koje su u tranzicijskoj fazi digitalizacije. No Hrvatska je tek na samom početku svojega tranzicijskoga stadija, dok je Slovenija na putu da prijeđe u naprednu digitalizacijsku zemlju. Dakle, definitivno nismo kao Afrika, ali ni kao Švicarska ili, primjerice, Norveška”, istaknula je Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, predstavljajući ključne nalaze o stupnju digitaliziranosti Hrvatske u sklopu studije Utjecaj digitalne transformacije na zemlje zapadnog Balkana tijekom konferencije Indeks digitalizacije – potencijal i prepreke bržem rastu. Konferenciju su organizirali Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomski institut Zagreb, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Hrvatska zaostaje za prosjekom Europske unije po broju kućanstava s pristupom internetu, broju kućanstava koja posjeduju osobno računalo i broju internetskih korisnika. Također, ona zaostaje i po broju pretplata na fiksni širokopojasni internet i onih na usluge mobilnog telefona. Zaostajemo za EU-om i po korištenju društvenih mreža, količini podatkovnog prometa po korisniku, ali i mjesečnoj pretplati na fiksni broadband internet. “No zanimljivo je kako nam je manji digitalni jaz kod

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

doista temeljnih preduvjeta digitalizacije kao što su, recimo, broj kućanstava s pristupom internetu ili onih koji posjeduju osobno računalo. Tu Hrvatska stoji još relativno dobro. Međutim, problem nastaje kod onih već malo naprednijih stupnjeva digitalizacije poput broja pretplata na širokopojasni internet ili podatkovnog prometa po stanovniku”, objasnila je.

HVALEVRIJEDAN POTICAJ RASTU Ako se opća razina digitalizacije poveća za 10 posto, BDP raste za 0,67 posto, pokazuje ovo istraživanje. “Možda se ova brojka čini jako malom, ali treba uzeti u obzir da regija ekonomski napreduje prilično sporo. Dakle, bilo kakav dodatni poticaj da se taj rast ubrza je hvalevrijedan”, naglasila je Maruška Vizek dodajući kako povećanje digitalizacije od jedan posto u proizvodnom sektoru povećava proizvodnju za 2,1 posto, a u uslužnom za 0,7 posto. “Istraživanje pokazuje slične nalaze prema kojima digitalizacija ima puno značajniji i veći učinak na proizvodna poduzeća, odnosno na industrijski sektor. To znači da digitalizacija zahvaljujući odgovarajućem miksu javnih i ekonomskih politika može poticati sve zemlje regije, tako i Hrvatsku, na ubrzanu reindustrijalizaciju što je jedna od slabih točaka naše ekonomije”, napomenula je, dodajući kako povećanje digitalizacije od jedan posto u proizvodnim poduzećima trajno povećava zaposlenost za 1,2 posto. “Drugim riječima, u digitalnoj transformaciji koju zemlje regije tek očekuju nema

ISTRAŽIVANJE BSA

ŠVICARSKA govora o tome da će doći do smanjenja broja zaposlenih, već upravo suprotno”, ustvrdila je Maruška Vizek.

DIGITALIZACIJA KAO DRUŠTVENI CILJ Rezultati istraživanja pokazuju i to da od povećanja opće razine digitalizacije od jedan posto puno više koristi ostvaruju visokotehnološke proizvodne kompanije. “Ako se doista usmjerimo na to da nam digitalizacija postane važan društveni cilj, tada može doći do promjene strukture gospodarstva i povećanja udjela onih sektora koji stvaraju višu dodanu vrijednost po jedinici proizvoda, koji su puno konkurentniji i mogu puno lakše naći svoje mjesto na međunarodnom tržištu”, ocijenila je napomenuvši kako, primjerice, 2,2 milijarde kuna godišnjih ulaganja telekomunikacijskog sektora u infrastrukturu kreira 11.574 radna mjesta i povećava bruto dodanu vrijednost za 0,75 posto. “Iz toga je jasno kako su kratkoročni multiplikativni učinci ulaganja u infrastrukturu na BDP i zaposlenost veliki, te je važno da ih država kontinuirano potiče”, smatra Maruška Vizek. Florian Bieber, voditelj Centra za studije o Jugoistočnoj Europi Sveučilišta u Grazu, istaknuo je važnost obrazovanja u procesu digitalne

AKO SE OPĆA RAZINA DIGITALIZACIJE POVEĆA ZA 10 POSTO, BDP RASTE ZA 0,67 POSTO, POKAZUJE ISTRAŽIVANJE transformacije. To znači da je važno već sada na tržištu rada snažnije koristiti digitalnu transformaciju, ali i pripremati nadolazeće generacije za nju, ustvrdio je. “Preporuka je i da se već sada puno više govori o digitalnoj infrastrukturi”, naglasio je dodajući kako razmišljanja o digitalnoj transformaciji ne treba odvajati od onih o drugim političkim i društvenim pitanjima, nego ih integrirati u njih. Nakon predstavljanja rezultata studije održane su dvije panel-rasprave. Na raspravi Uloga regulacije i pokretači digitalizacije ključni dionici u procesu digitalizacije Hrvatske podijelili su svoja viđenja o tome kako ubrzati proces digitalizacije i iskoristiti njen puni potencijal. Na panelu Korisnici digitalne infrastrukture govorilo se pak o konkretnom utjecaju digitalizacije na biznis.

Stopa korištenja nelicenciranog softvera 50 posto

ako bi se smanjio rizik od kibernetičkih napada, tvrtke u Hrvatskoj trebaju napraviti reviziju softvera na svojim mrežama i ukloniti nelicencirani softver, pokazuje Globalno istraživanje o softveru: Sigurnosni imperativi i poslovne prilike, koje provodi zastupnik globalne softverske industrije BSA (Business Software Alliance). Istraživanje kvantiﬁcira količinu i vrijednost nelicenciranog softvera instaliranog na osobnim računalima u više od 110 zemalja i regija, a obuhvaća gotovo 23.000 odgovora potrošača, zaposlenika i direktora informatike (CIO). Istraživanje pokazuje kako u Hrvatskoj 50 posto softvera instaliranog na računala nije propisno licencirano. U odnosu na raniju BSA studiju, objavljenu 2016., stopa nelicenciranog softvera pala je za jedan postotni bod. Organizacije u svijetu koriste softver kako bi unaprijedile poslovanje, povećale proﬁt, ušle na nova tržišta i stekle konkurentske prednosti. No izvještaji direktora IT odjela i analiza provedena istraživanjem potvrđuju da se, ako softver nije

licenciran, organizacije mogu suočiti sa značajnim rizikom pogoršanja sigurnosnih prijetnji. “Organizacije diljem svijeta propuštaju ekonomske i sigurnosne pogodnosti koje donosi dobro upravljanje softverom”, rekla je Victoria Espinel, predsjednica i glavna izvršna direktorica udruženja BSA. “Tvrtke bi trebale uspostaviti programe upravljanja softverom (SAM) za procjenu i upravljanje softverom na svojim mrežama. To će im, zauzvrat, pomoći da smanje rizik od snažnih i iscrpljujućih kibernetičkih napada i pomoći u povećanju prihoda”, dodala je. U istraživanju se ističe kako je korištenje nelicenciranog softvera, iako malo smanjeno, još uvijek široko rasprostranjeno. Nelicencirani softver još uvijek se diljem svijeta koristi u alarmantnim stopama, čineći 37 posto softvera instaliranog na osobnim računalima - samo dva postotna boda manje nego u 2016. godini. Također se naglašava kako je neovlašteni softver sve riskantniji i skuplji. Malver u nelicenciranom softveru globalno stoji tvrtke gotovo 359 milijardi dolara godišnje. (B.O.)

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

AKTUALNO POTPISAN SPORAZUM O SURADNJI NA KREIRANJU I PROMOCI

PRIPREMA SE INJEKCIJA OD POLA MILIJARDE KUNA Spremni smo učiti i svjesni smo da se ništa neće poboljšati preko noći, ali moramo zajedno krenuti planski pokretati turizam, smatra osječkobaranjski župan Ivan Anušić piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr Revizija Operativnog programa s EU-om U Ministarstvu turizma ozbiljno planiraju ići u reviziju Operativnog programa koji Hrvatska ima s EU-om. U tom cilju se priprema prijedlog dodatnih sredstava u visini od 575 milijuna kuna kroz posebne oblike turizma koji su zanimljivi Slavoniji, a to su ruralni i zdravstveni turizam, cikloturizam i tzv. kruzing turizam. To bi svakako trebalo znatno pridonijeti razvoju kontinentalnog turizma, osobito u Slavoniji.

uno je, pa i previše vode proteklo Dunavom, Dravom i Savom u proteklih dvadesetak godina dok se nije shvatilo kako je prostor istočne Hrvatske, odnosno Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema – jedna i jedinstvena destinacija u turističkom smislu. Potencijalni domaći gost iz Zagreba, Splita, Rijeke ili Istre poznaje i zna jedino za Slavoniju, eventualno još i za Baranju. A potencijalni gost iz neke europske ili izvaneuropske zemlje teško se snalazi i u etimološkom značenju Slavonije, Slovenije ili pak Slovačke, a kamoli da

SPORAZUM JE PRVI KORAK PREMA REALIZACIJI POTENCIJALA KOJE SLAVONIJA KAO TURISTIČKA DESTINACIJA IMA, ISTIČE CAPPELLI 42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

može pobliže odrediti gdje je to i u čemu su uopće razlike. Istovremeno, lokalni turistički djelatnici i turistički poduzetnici trudili se se promovirati turističke potencijale svoje lokalne sredine tumačeći prednosti Karanca, Babine Grede, Veliškovaca ili Jankovaca. Iako svi oni imaju svojevrsne turističke potencijale i konkretne vrijedne ponude, što oni izdvojeno i samostalno predstavljeni realno znače potencijanom gostu iz nekog udaljenog dijela Hrvatske ili Europe? Baš ništa, ako nisu vrijednosno i sadržajno “upakirani” u neku jedinstvenu ponudu konkretne i prepoznatljive turističke destinacije, makar u geografskom smislu! Naravno, pored samog značaja promocije jedinstvene destinacije, nužno je i jedinstveno upravljanje njome. Preduvjet svega je postojanje dugoročne

JI TURISTIČKOG BRENDA SLAVONIJA

strategije turističkog razvoja. U tom smislu ohrabruje djelovanje Turističkog klastera Slavonija koji okuplja turističke zajednice svih pet slavonskih županija. Zadnjih mjeseci vidljive su aktivnosti Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma u jačanju takvog sinergijskog djelovanja. Tako se nedavno u Vukovaru dogovaralo o udruženom oglašavanju, sajamskim nastupima, prezentaciji i drugim promidžbenim aktivnostima radi snažnijega tržišnog pozicioniranja Slavonije. “Ključan strateški interes HTZ-a, sukladno Strateškom marketinškom planu, jest produžetak pred i posezone. Klaster Slavonija, kad je riječ o kontinentalnom turizmu, ima i najviše potencijala s obzirom na resurse, prirodne ljepote, kulturnu i povijesnu baštinu, a sve začinjeno kvalitetnom gastro i eno pričom”, istaknuo je tada Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda HTZ-a. Činjenica je da kontinentalni turizam u hrvatskom turizmu trenutačno participira sa samo četiri posto turističkog prometa, ali s obzirom na sve što se poduzima, u idućim godinama očekuje rast udjela kontinentalnog turizma u ukupnom prometu i brži razvoj slavonskog turizma.

SPORAZUM PET ŽUPANIJA Konkretizacija takvih nastojanja dogodila se proteklog tjedna u Osijeku kada je potpisan Sporazum o suradnji na kreiranju i promociji turističkog brenda Slavonija. Riječ je o sporazumu koji obuhvaća aktivnosti izrade strateških marketinških dokumenata namijenjenih zajedničkoj promociji Turističkog klastera Slavonija u razdoblju od 2019. do 2025. godine te koji ima za cilj povećanje prepoznatljivosti Slavonije kao cjelogodišnje turističke destinacije. Sporazum su potpisali ministar Gari Cappelli u ime Ministarstva turizma, Kristjan Staničić te predstavnici turističkih zajednica Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske županije, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske županije. “Ravnomjeran turistički razvoj Hrvatske, a samim time kontinenta kao sastavnog dijela

ukupne turističke ponude Hrvatske, jedan je od glavnih ciljeva ove vlade. Ovaj sporazum prvi je korak prema realizaciji potencijala koje Slavonija kao turistička destinacija ima i prepoznatljivosti koju više nego zaslužuje. Ministarstvo turizma i HTZ su u zadnje tri godine u razvoj turizma u Slavoniji uložili 37,5 milijuna kuna kroz razne potpore, za jačanje konkurentnosti, razvoj turističke infrastrukture i razvoj cikloturizma na kontinentu. Nastavit ćemo pružati podršku Slavoniji kroz naše programe namijenjene jačanju konkurentnosti turističke ponude te tako dodatno potaknuti razvoj Slavonije kao cjelogodišnje destinacije”, istaknuo je Cappelli. “Izrada strateškog marketinškog plana turizma Slavonije s planom brendiranja omogućit će bržu i bolju aktivaciju neiskorištenih turističkih potencijala Klastera Slavonija te učinkovite marketinške i komunikacijske aktivnosti ovog područja, pa smo za provedbu projekta u ovoj i idućoj godini osigurali 612.500 kuna. Naš je glavni zadatak svijetu ispričati priču o Slavoniji, ali i o ostalim kontinentalnim dijelovima Hrvatske koji bi trebali biti nositelji razvoja cjelogodišnjeg turizma”, kazao je Staničić dodajući kako je HTZ u ovoj godini na području Slavonije podržao 93 turistička projekta s više od 3,7 milijuna kuna. “Ovo je prvi put da ministar turizma dolazi u Osijek i ozbiljno se razgovara o turizmu Slavonije. To je potvrda da je sazrelo vrijeme da se sustav počne baviti okvirom razvoja turizma na ovim prostorima, za što nam treba promišljen smjer i strategija. Spremni smo učiti i svjesni smo da se ništa neće poboljšati preko noći, ali moramo zajedno krenuti planski pokretati turizam. Nesporno je kako Slavonija ima što za ponuditi, prirodne ljepote, zdravstveni turizam, bogatu gastronomsku kulturu, proizvođače vina, a ono što je najvažnije - želimo da naši proizvođači proizvode eko proizvode i zdravu hranu za potrebe turizma”, zaključio je župan osječko-baranjski Ivan Anušić.

Naš je glavni zadatak svijetu ispričati priču o Slavoniji, ali i o ostalim kontinentalnim dijelovima Hrvatske koji bi trebali biti nositelji razvoja cjelogodišnjeg turizma.

Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda HTZ-a

Iduće godine Dani hrvatskog turizma u Slavoniji? Zajedno s direktorom HTZ-a, nadležnom povjerenstvu ću predložiti da Dani hrvatskog turizma u listopadu sljedeće godine budu u Slavoniji. Kako bismo bolje upoznali svih pet slavonskih županija, ti će dani biti nešto duži, a središnji događaj će biti

u Osijeku. Cijela ta godina će biti u znaku kontinentalnog turizma jer očekujemo kako ćemo tada imati gotovo cjelokupnu strategiju razvoja kontinentalnog turizma, a očekujemo i značajnija sredstva za tu namjenu, istaknuo je Cappelli.

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

AKTUALNO KONFERENCIJA “PARKOVI HRVATSKE I TURIZAM”

DODATNO ZAŠTITITI, ALI I BRENDIRATI Današnji turizam u parkovima prirode uglavnom je usmjeren na sportskorekreacijski, eko turizam/zeleni turizam, obrazovni, seoski i etno te vjerski turizam piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

riroda je jedan od najvećih hrvatskih resursa pa moramo pronaći načine i mjeru da je i ostali vide, ali istodobno trebamo zaštititi okoliš, i to kroz pametno i održivo upravljanje, rekao je Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na prošlotjednoj konferenciji Parkovi Hrvatske i turizam, održanoj u organizaciji Jutarnjeg lista u Muzeju za suvremenu umjetnost. Pritom je spomenuo projekt Zelena linija, a riječ je o nabavi vozila za nacionalne parkove i parkove prirode s ciljem mobilnosti i približavanja eko sustava posjetiteljima. Osim toga, uskoro će se objaviti javni poziv organizacijama da osmisle dodatne akcije čišćenja okoliša, za što će se po ekološkoj akciji izdvojiti 60.000 kuna. Govoreći o zaštiti nacionalnih i parkova prirode, Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, je istaknuo kako se želja za produljenjem sezone na proljeće i jesen odnosi i na veću posjećenost nacionalnih parkova i parkova prirode u tom razdoblju. Na biološku raznolikost osvrnuo se Igor Kreitmeyer, pomoćnik ministra zaštite okoliše i energetike, koji je rekao kako je Hrvatska jedna od najbogatijih zemalja u Europi po biološkoj raznolikosti. “Prošle godine je oko četiri milijuna turista posjetilo hrvatske nacionalne parkove. No od tog broja, tri milijuna posjetitelja bilo

mora”, naglasio je Kreitmeyer. Dodao je kako je današnji turizam u parkovima prirode uglavnom usmjeren na sportsko-rekreacijski, eko turizam/zeleni turizam, obrazovni, seoski i etno te vjerski turizam. Zanimljivo je istaknuti kako stranci čine 96,6 posto od ukupnog broja posjetitelja u nacionalnim parkovima, dok 80 posto domaćih posjetitelja obilazi parkove prirode.

INOVACIJE U NP PLITVIČKA JEZERA

HRVATSKA POD ZAŠTITOM IMA GOTOVO 37 POSTO KOPNA TE 15 POSTO TERITORIJALNOG MORA, NAGLASIO JE KREITMEYER je u nacionalnim parkovima Plitvička jezera i Krka. Od ukupnog teritorija 12 posto Hrvatske je zaštićeno u oblicima nacionalnih parkova i parkova prirode. Hrvatska pod zaštitom ima gotovo 37 posto kopna te 15 posto teritorijalnog

U NP Plitvička jezera, koja je lani posjetilo 1,73 milijuna turista, sve su aktivnosti usmjerene na očuvanje okoliša i zaštitu tog područja pa će se tako tijekom srpnja i kolovoza zatvoriti ulazi nakon što se popune kapaciteti, a oni koji uđu moći će se jednosmjerno kretati po stazama. U planu je uvođenje i internetske kupnje karata kako bi se bolje upravljalo brojem posjetitelja, a time i očuvao okoliš. Inače, LAG Lika je 2015. pokrenuo petogodišnji projekt integralnog gospodarskog razvoja s ciljem brendiranja Like kao destinacije zaštićenih područja i gastro odredišta. “Statistički gledano, u Lici se prosječno turisti zadržavaju 1,3 dana što znači da je još uvijek riječ o relativno nepoznatoj destinaciji. Odgovorno tvrdim da mnogi turisti koji posjećuju NP Plitvička jezera ne znaju da se ona nalaze u regiji Lika i to treba promijeniti”, istaknuo je Tomislav Kovačević, ravnatelj NP-a Plitvička jezera.˝

Projekti za izgradnju infrastrukture na zaštićenim područjima S ciljem izgradnje posjetiteljske infrastrukture na zaštićenim područjima, kreiranja brendova parkova, signalizacije i edukacije zaposlenika napravljeno je 18 projekata ukupne vrijednosti 686,8 milijuna kuna. Novi projekti su: Novo ruho Brijuna, Rediviva Kurnata, Nepoznata Krka, Centar Lozovac, Odisej(a) Mediteran(ea), Podzemni grad u srcu Velebita, Volonterski centar u Crnom Lugu,

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

Novi Adrion, Prezentacijsko edukacijski centar Tikveš i Pristanište Sakadaš, Posjetiteljski centar Vejo more, Prijemni centar Osekovo, Centar za posjetitelje Medvedgrad, Geo-info centar Voćin, Interpretacijsko edukacijski centar GR Pašćak, Učka 360, Cerovačke špilje, Revitalizacija i povezivanje atrakcija i Centar za održivi aktivni turizam BioSfera Biograd te Centar za posjetitelje Sošice.

PREDSTAVLJAMO VEEMEE, Zagreb

Klikom do podrijetla VOĆA I POVRĆA Kada krajnji korisnik prije kupnje klikne na sticker (neutralna oznaka izvornosti), dobiva identitet proizvođača pomoću kojeg vidi sve bitno za određeni proizvod, kaže Kozjak

vi vole znati odakle dolazi hrana koju trgovine serviraju na svojim policama i mnogi bi Hrvati prije posegnuli za domaćim proizvodom nego za inozemnim. Ali to u većini slučajeva nije bilo moguće, no od sad uz platformu i aplikaciju VeeMee kupci mogu skeniranjem QR koda saznati koje je voće i povrće domaće, odakle dolazi, kako se uzgaja, čime se tretira... VeeMee je digitalna platforma u poljoprivrednom i trgovačkom sektoru, koja u samo nekoliko klikova putem pametnog telefona omogućuje potrošačima potpunu transparentnost podrijetla proizvoda koje kupuju. Tajna VeeMeea je u PID proﬁlima. PID (Producer Identity Document) ili “identitet proizvođača”

SVRHA VEEMEE PLATFORME JE POBOLJŠANJE VIDLJIVOSTI PROIZVOĐAČA KOD POTROŠAČA I PROMOVIRANJE PODRIJETLA PROIZVODA služi standardizaciji relevantnih informacija o proizvođaču i kulturama koje uzgaja. “Trebamo biti svjesni da je većina robe, oko 70 posto, na našim policama uvozna. Upravo zbog toga je i nastala ova platforma pomoću koje je moguće saznati sve o podrijetlu hrane”, kaže Marko Kozjak, suosnivač platforme VeeMee. “Projekt sam napisao još 2014., ali tek sam 2017. otvorio tvrtku i pokrenuo platformu. Cilj nam je bio napraviti neutralnu standardiziranu informaciju za krajnjeg korisnika

te da sve bude dostupno putem jednog klika na bilo kojem pametnom telefonu. Kada krajnji korisnik prije kupnje klikne na sticker (neutralna oznaka izvornosti), dobiva identitet proizvođača (PID) pomoću kojeg vidi sve bitno za određeni proizvod”, pojašnjava Kozjak.

TROJAKA VRIJEDNOST PLATFORME Svrha VeeMee platforme je poboljšanje vidljivosti proizvođača kod krajnjeg potrošača i promoviranje podrijetla proizvoda. Platforma ima trojaku vrijednost za sve aktere. Proizvođačima ona povećava proizvodnju i kontinuiranost te ojačava brend i pojavnost. Dobavljačima osigurava pouzdanog proizvođača te potpunu sljedivost robe, dok potrošačima osigurava informacije o proizvođaču i podrijetlu proizvoda te ih informira o onome što konzumiraju. “Krajnji ciljevi VeeMee platforme su povećanje poljoprivredne proizvodnje, veći prihodi, konkurentnost domaćih poljoprivrednika, nova zapošljavanja, podizanje životnog standarda agrara te povratak mladih ljudi u ruralna područja Lijepe naše”, ističe Kozjak. Cijela stvar zapravo radi veoma jednostavno. “Osnovni ili standard paketi PID-a su otvoreni na platformi i svatko ih može besplatno koristiti tj. kontaktirati putem weba: jednostavno upiše kulturu ili artikl te dobije direktnu poveznicu s proizvođačima koji je proizvode. Isti PID je vidljiv i putem koda kojim se označava ambalaža proizvoda. Našu platformu ili u ovom slučaju tražilicu proizvoda prema poljoprivredniku može koristiti bilo tko, a ako se ostvari prodaja, mi kao posrednik ne uzimamo naknadu - radimo na spajanju pojedinca tj. brenda pojedinca ili zajednice”, kaže. Kako bi razvili potpunu sljedivost, u tvrtki VeeMee rade na projektu Blokchain 4 Food kojim bi se osigurala sljedivost od polja do stola sa svim podacima o biljki, transportu i pakiranju. “Time ćemo povećati transparentnost, te ćemo tako kupcima ponuditi cjelovitu informaciju o proizvodima koju kupci zaslužuju znati”, zaključuje Kozjak. (J.K.)

Krajnji ciljevi VeeMee platforme su povećanje poljoprivredne proizvodnje, veći prihodi, konkurentnost domaćih poljoprivrednika, nova zapošljavanja, podizanje životnog standarda agrara te povratak mladih ljudi u ruralna područja Lijepe naše. Marko Kozjak, suosnivač platforme VeeMee

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

AKTUALNO BRODOSPLIT

Potpisani novi ugovori Iz Brodosplita je priopćeno da su na temelju Sporazuma o dugoročnoj poslovno-tehničkoj suradnji Brodograđevna industrija Split i talijanska grupacija Fincantieri potpisali dva nova ugovora za gradnju opremljenih sekcija za mega kruzere koji se grade u talijanskim brodogradilištima. Prvi ugovor odnosi se na projekt izgradnje sekcija većih od 1200 tona čelika

MJERE AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA

Na raspolaganju Ove godine smo krenuli s devet mjera i one predstavljaju osnovicu koju Zavod za zapošljavanje nudi zaposlenima i nezaposlenima, kaže Katarina Ivanković Knežević piše Jozo Knez knez@privredni.hr

M opremljenih cjevarskim i bravarskim komponentama kao i elektrotrasama s rokom isporuke u prvoj polovini 2019. godine. Radi se na pramčanom dijelu brodskog trupa, a bit će ukrcani na baržu i otegljeni u brodogradilište iz grupacije gdje će se montirati na brod. Drugim ugovorom Brodosplitu je dodijeljen projekt izgradnje središnjeg dijela broda ukupne dužine preko 100 metara i težine preko 3000 tona čelika, s rokom isporuke u drugoj polovini 2019. godine koji će biti vodonepropusno zatvoren s obje strane i otegljen samostalno u plovnom stanju u brodogradilište iz grupacije. Brodosplit će temeljem ovih, ali i ostalih ugovora koji su u pripremi, ostvarivati više od pet milijuna eura mjesečnog prihoda, što će mu u razdoblju od 2019. do 2025. donositi oko 500 milijuna kuna godišnje. (J.V.)

inistarstvo rada i mirovinskog sustava i Hrvatska udruga poslodavaca predstavili su mjere aktivne politike zapošljavanja pod nazivom Zaposli se u Hrvatskoj. O aktivnim mjerama politike zapošljavanja govorila je državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Katarina Ivanković Knežević te Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca. “Ove godine imamo rekordnih 1,6 milijardi kuna na raspolaganju za provođenje ovih mjera”, rekla je Katarina Ivanković Knežević ističući da je od te brojke važnija brojka od 37.000 građana koji će se zahvaljujući mjerama zaposliti ili usavršiti. Mjere aktivne politike donesene su prošle godine s tim da je 49 početnih mjera svedeno na njih devet. “S tih devet mjera smo krenuli ove godine i one predstavljaju osnovicu koju Zavod za zapošljavanje nudi zaposlenima i nezaposlenima - od samozapošljavanja, mjera usavršavanja ili mjera

stalnog sezonca”, kazala je ona napominjući kako je u prvih pet ovogodišnjih mjeseci ugovoreno više samozapošljavanja negoli cijele prošle godine. Državna tajnica je navela i nekoliko mjera zapošljavanja koje se ﬁnanciraju iz Socijalnog europskog fonda. “Prije svega spomenula bih projekt Zaželi preko kojeg zapošljavamo žene, s naglaskom na ruralna područja, koje skrbe i pružaju podršku staračkim domaćinstvima. Za taj projekt je izdvojeno 530 milijuna kuna. Tu je i projekt vezan za vrtiće, odnosno poslijepodnevni rad vrtića. Za vrtiće je ovo najveći poticaj ikada jer govorimo o 300 milijuna kuna. Trenutačno je taj natječaj zatvoren zbog velikog broja prijava, a prvi ugovori će biti sklopljeni već tijekom ovog mjeseca”, rekla je Katarina Ivanković Knežević. Uz sve ove mjere nije se odustalo ni od onih već poznatih, poput mjere pripravništva ili mjera SOR-a. “Omogućili smo ﬁnanciranje pripravništva u reguliranim profesijama u području zdravstva, socijale, obrazovanja i kulture.

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Tekući dodaci prehrani – Bijeli sljez, Trputac, Jaglac, Imuno BC Riječ je o tekućim dodacima prehrani koji sadrže, ovisno o proizvodu, suhi vodeni ekstrakt korijena bijelog sljeza, sadrži suhi ekstrakt lista uskolisnog trputca, suhi ekstrakt korijena jaglaca ili beta-(1,3/1,6)-D-glukan i vitamin C. YASENKA D.O.O.

Yasenka d.o.o. je tvrtka za proizvodnju lijekova, dodataka prehrani i kozmetike iz Vukovara. Čine je suvremeno opremljeni proizvodni pogoni, laboratorij za kontrolu kvalitete i skladište izvedeni u skladu s trenutno važećim zahtjevima dobre proizvođačke prakse - DPP (Good Manufacturing Practice - GMP) koji se primjenjuju u farmaceutskoj industriji.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

HRVATSKO ENERGETSKO DRUŠTVO

1,6 milijardi kuna

Tu bilježimo veliki interes”, zaključila je državna tajnica.

PRAVI PROBLEM SU DOPRINOSI Jako je puno programa koje sada treba iskomunicirati prema građanima, smatra Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca. “Naš sljedeći korak je da vidimo na terenu što

od tih mjera nije dobro zamišljeno. Papir trpi sve, a mnogo drugačiji je rad u realnom životu. Zato trebamo biti u komunikaciji s Ministarstvom i raditi na tome da ispravimo sve možebitne pogreške”, rekao je Majetić. Dodao je kako je 1,6 milijardi dobar novac koji će olakšati poduzetnicima nova zapošljavanja te im smanjiti rizik samog zaposlenja novih mladih osoba. Većina poslodavca ipak sve ove mjere naziva vatrogasnim jer se pravi problem krije u doprinosima koje država uzima s plaća. “Naš je cilj da država ostavi novac poslodavcima, građanima i radnicima te da mi upravljamo njime i da ima manje potrebe za subvencijama. To je pitanje naše konkurentnosti, država nam je skupa, veliki troškovi poslovanja u Hrvatskoj sprečavaju investicije i velika ulaganja. Mnogo očekujemo od porezne reforme ministra ﬁnancija Zdravka Marića, a uz to očekujemo da se smanje opterećenja, što će dovesti do povećanja plaća, novog zapošljavanja, a onda ni s mirovinama ne bi bilo problema”, zaključio je Majetić.

ZAHVALJUJUĆI OVIM MJERAMA ZAPOSLIT ĆE SE ILI USAVRŠITI 37.000 GRAĐANA, ISTIČE KATARINA IVANKOVIĆ KNEŽEVIĆ

Uručene nagrade Hrvoje Požar Hrvatsko energetsko društvo uz pokroviteljstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Akademije tehničkih znanosti Hrvatske dodijelilo je nagrade Hrvoje Požar. Nagrade su uručene za stručni i znanstveni doprinos razvitku energetike, za inovacije na području energetike, za realizirani projekt racionalnog gospodarenja energijom, unapređenje kvalitete okoliša vezano uz energetske objekte i za popularizaciju energetike. Uz to, nagrađeni su i studenti energetskog usmjerenja za izvrstan uspjeh u studiju ili za osobito zapažen diplomski rad. Uz to stipendije za stručni dio studija dobivaju studenti energetskog usmjerenja s izvrsnim uspjehom u studiju. Ovogodišnji dobitnici nagrada Hrvoje Požar su dr.sc. Branka Jelavić s Energetskog instituta Hrvoje Požar, Mate Rimac iz Rimac Automobila, dr.sc. Ante Elez iz Končar Generatora i motora i doc.dr.sc. Darko Pavlović iz Plinacra. Za izvrstan uspjeh u studiju energetskog usmjerenja nagrade su uručene Goranu Stunjeku i Heleni Peći. Za posebno zapažen diplomski rad iz područja energetike prestižnu nagradu je primila Andreja Žužić, dok su stipendije za stručni dio studija dobili Dominik Kevo, Robert Anderluh, Josip Ljubetić i Monika Miličević. (J.K.)

Graševina Vrhunska graševina prvo je vrhunsko vino kontinentalne Hrvatske i danas već prava vinska zvijezda. Ima raskošnu aromu zrelog grožđa, sklad svih komponenti sorte i posebnu plemenitost u okusu koju je teško deﬁnirati pa ju je potrebno kušati. Razvija složene voćne i cvjetne arome i mineralno osvježavajući karakter. Prilagodljiva je raznim jelima, ali će se njena kvaliteta najbolje iskazati uz jela od bijelog mesa i plemenite bijele ribe. KUTJEVO D.D.

Proizvodno područje Kutjeva d.d. je Požeška kotlina smještena u središnjoj Slavoniji i kontinentalnoj Hrvatskoj. Danas je Kutjevo d.d. utemeljeno na većinskom privatnom kapitalu Envera Moralića. Kutjevo ima 520 hektara vlastitih nasada vinograda na južnim padinama planina Papuk i Krndija i dugu i neprekinutu tradiciju u proizvodnji vina - još od davne 1232. godine.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

HRVATSKA& REGIJA MAKEDONSKI TURIZAM

NA PUTU MEĐ U Agenciji za promociju i podršku turizma pod egidom Makedonija je destinacija za četiri sezone posebno rade na razvoju i promociji avanturističkog, adrenalinskog, ruralnog i vjerskog turizma, a želja im je stvoriti jedno od najboljih europskih turističkih odredišta piše Goran Gazdek gazdek@privredni.hr

akedoniju je prošle godine posjetilo oko milijun turista koji su ostvarili 3,5 milijuna noćenja i devizni prihod od 327,4 milijuna dolara što čini 17 posto bruto domaćeg proizvoda. Očekuje se da će ove godine biti nastavljen trend povećanja dolazaka i broja noćenja koji se kontinuirano

GOTOVO POLOVINA TURISTIČKOG PROMETA OSTVARUJE SE NA JEZERSKIM ODREDIŠTIMA (OHRIDSKO, PRESPANSKO I DOJRANSKO JEZERO) bilježe od 2008. godine, i to za 15 do 20 posto. Takva optimistična predviđanja temelje se na izmijenjenoj strategiji oglašavanja, novim ciljnim skupinama gostiju i drugačijem pristupu prodaji

Najviše gostiju dolazi iz Turske Najviše gostiju dolazi iz Turske (129.708) koji ostvare i najveći broj noćenja (185.628). Slijede turisti iz Bugarske, Srbije, Grčke, Nizozemske, Poljske, Njemačke, Kosova i Albanije s manje od 100.000 dolazaka. Iz Hrvatske je prošle godine stiglo 13.318 turista koji su ostvarili 26.758 noćenja. “Ako smo niskobudžetnim letovima dobro povezani sa Španjolskom, Portugalom, Rusijom ili Švedskom, zašto ne bismo i s Hrvatskom ili bilo kojom drugom zemljom u regiji? Tako bismo svi zajedno mogli više putovati, a ne treba smetnuti s uma da je to tržište od 20 milijuna ljudi. Ono što Makedonija može ponuditi turistima iz Hrvatske su neotkrivena mjesta ruralnog turizma, avantura, povijest, hrana, ljubav i gostoprimstvo”, ističe Janevski.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

destinacija. “Proteklih godina radili smo uobičajenu promociju klasičnog turizama. Sada smo se odlučili za 70 posto online oglašavanja i 30 posto u tradicionalnim medijima. Prvi put imamo Facebook kampanju i internet marketing što bi u konačnici trebalo biti znatno jeftinije i mnogo eﬁkasnije. Ove godine goste zovemo sloganom Makedonija - vaša sljedeća destinacija, kaže Ljupčo Janevski, direktor Agencije za promociju i podršku turizma Republike Makedonije.

SEZONA JE POČELA Konačno rješenje otvorenog pitanja s Grčkom, povijesno potpisivanje Sporazuma o promjeni imena države u Sjeverna Makedonija koju je već ratiﬁcirao makedonski parlament, međunarodno priznanje i otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom najavljeno za lipanj 2019. najviše je obradovalo poslovnu zajednicu u Makedoniji, a posebice turistički sektor jer bi reforme napokon donijele toliko željenu stabilnost, a time i nove investicije, sigurnost ulaganja i još veći protok gostiju. Turistički radnici vjeruju da nezadovoljstvo promjenom imena dijela javnosti neće eskalirati u veće prosvjede i sukobe koji bi mogli pokolebati potencijalne putnike. Sezona je ovdje počela, hoteli u turističkim odredištima su puni, otkazivanja rezervacija nije bilo, restorani rade punom parom, na ulicama je uobičajena turistička vreva. Gotovo polovina turističkog prometa ostvaruje se na jezerskim odredištima (Ohridsko, Prespansko i Dojransko jezero), a najbolje rezultate bilježi Ohridska turistička regija. Osim

U NAJBOLJE jezera, goste privlači vrijedno povijesno naslijeđe od pretpovijesti i helenističkog do antičkog i srednjovjekovnog razdoblja, 365 crkava i crkvica koliko ih ima u Ohridu, iznimna gastroenološka ponuda i bogat kulturno-zabavni život. Svjesni te činjenice u Agenciji za promociju i podršku turizma pod egidom Makedonija je destinacija za četiri sezone posebno rade na razvoju i promociji avanturističkog, adrenalinskog, ruralnog i vjerskog turizma. “Ohrid je pod zaštitom UNESCO-a i tamo više ne možemo graditi hotele gdje, koliko i kako želimo, pa u svim regijama animiramo ulaganje u ruralni turizam. Svaki dan dobijemo informaciju da se u nekom dijelu zemlje preuređuju ili grade neke nove kuće za goste koji traže seoski mir. Za relativno skromnu naknadu pristupačnu svima, u njima gost može dobiti vrhunsku uslugu i najkvalitetnije od Makedonije. Već tri godine radimo na markiranju 186 velikih biciklističkih

OVE GODINE GOSTE ZOVEMO SLOGANOM MAKEDONIJA VAŠA SLJEDEĆA DESTINACIJA, KAŽE LJUPČO JANEVSKI staza, a samo u tri nacionalna parka imamo ih u dužini od 950 kilometara. Kad umrežimo cijelu Makedoniju i kad ih povežemo s europskim stazama, možemo raditi rute, natjecanja i evente. Gotovo 80 posto teritorija zemlje su planine, mnogo je vrhova iznad 2000 metara što je idealno za planinarenje i zimske sportove. Paraglajding uzletišta među najboljima su u Europi, pa iduće godine organiziramo Svjetski kup. Imamo

350 manastira od kojih je 260 u dobrom stanju, a u Vodiču kroz manastire Republike Makedonije koji smo nedavno izdali, uvrstili smo njih 32. Godišnje ih posjeti 200.000 ljudi, a moglo bi i dvostruko više jer vjerski turizam nema sezone”, nabraja Janevski.

ZA BRENDIRANJE MIKROLOKACIJA 18 MILIJUNA EURA Agencija za promociju i podršku turizma osnovana je 2008. godine. Bavi se prezentacijom svih segmenta i regija makedonske turističke ponude, osigurava promidžbeni materijal, analizira i prognozira kretanje turističkog prometa i vodi jedinstveni turistički informativni sustav. Plan im je Makedoniju snažnije ucrtati na turističkoj karti svijeta, a želja stvoriti jedno od najboljih europskih turističkih odredišta. Zato motivira regije i općine na izradu turističkih projekata međugranične i regionalne suradnje, a za brendiranje mikrolokacija u naredne četiri godine uz pomoć Svjetske banke osigurala je 18 milijuna eura. Deset godina rada donijelo je očekivane rezultate, misija se počela ostvarivati, ali još uvijek nije jednostavno: do osnivanja Agencije makedonski turizam se razvijao bez strateških planova i jasnih odrednica, privatizacija je dugo trajala i nije provedena na vrijeme, nije bilo ozbiljnih investicija što je ostavilo dugotrajne posljedice. Iako je bilo planova i obećanja, sektor još uvijek nije dobio posebno ministarstvo. Veliki problemi su i neplaćanje turističkih pristojbi i neprijavljivanje gostiju, a ugostitelji i hotelijeri teško pronalaze kvalitetan i educirani kadar jer dobri konobari i kuhari odlaze u razvijenije zemlje gdje njihov rad više vrijedi i gdje mogu napredovati. “Osim toga, još uvijek plaćamo danak razdoblja jeftine destinacije kada su hoteli noćenje s doručkom nudili za 13 eura. To se sada popravlja, ali posljedice su ostale”, zaključuje Janevski.

1 mil turista lani posjetilo makedonske turističke destinacije

Ljupčo Janevski, direktor Agencije za promociju i podršku turizma Republike Makedonije

3,5 mil turističkih noćenja ostvareno prošle godine

327.4 mil $

devizni prihod od turizma u 2017. (17% BDP-a)

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

HRVATSKA& REGIJA POSLOVNI FORUM SRBIJA-UKRAJINA

Kijev čeka SRPSKE KAVANE Srbija i Ukrajina najavile su jačanje gospodarske suradnje čemu bi trebali pridonijeti ukidanje viza, započeti pregovori o sporazumu o slobodnoj trgovini i direktan let Kijev-Beograd piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

otrebni su nam srpski restorani u Kijevu, izjavio je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko prošloga tjedna u Beogradu na Poslovnom forumu Srbija-Ukrajina, navodeći tako samo jedno, ali obećavajuće područje za razvoj suradnje Srbije i Ukrajine. Poslovni forum održan u ex Palati federacije u Novom Beogradu, na kojem se, uz

ONO ŠTO JE ZAJEDNIČKO OBJEMA ZEMLJAMA I ŠTO IH NAJVIŠE PRIBLIŽAVA JEST ZAJEDNIČKI SAN O EUROPSKOJ UNIJI ukrajinskog predsjednika gospodarstvenicima dviju zemalja obratio i srpski predsjednik Aleksandar Vučić, pokazao je prije svega da u Srbiji (baš kao i u Ukrajini) postoji velik interes za revitalizaciju bilateralne gospodarske

Hrvatska kao ogledalo Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je na Poslovnom forumu Srbija-Ukrajina pozvao srpske investitore da ulažu u Ukrajinu, kao i ukrajinske da investiraju u Srbiju, što će biti od obostrane koristi. Kao glavni adut on je naveo podatak da je Srbija u prva četiri mjeseca ove godine povećala vrijednost direktnih stranih investicija za 13,7 posto i ostvarila 916,7 milijuna eura, što jednako razini investicija koje je za godinu dana ostvarila Hrvatska kao članice EU-a. To govori o tome koliko je Srbija postala atraktivna i važna zemlja u regiji, istaknuo je Vučić ocjenjujući kako je Srbija privukla značajno više stranih ulaganja od svih zemalja zapadnog Balkana zajedno.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

suradnje koja je bitno smanjena nakon ukrajinske krize.

KONKRETNI POMACI I POTEZI Iako se poslovni forumi Srbije i Ukrajine održavaju redovno, ovaj koji je upravo završen u okviru posjeta državno-gospodarskog izaslanstva Ukrajine Srbiji nakon duljeg vremena, donio je konkretne pomake i poteze. Potpisan je Sporazum o ukidanju viza građanima Ukrajine, a započeli su i pregovori o sporazumu o slobodnoj trgovini koji bi mogao biti potpisan već do kraja ove godine jer se očekuje brže uklanjanje dviju prepreka koje Ukrajina postavlja Srbiji za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju, a odnose se na pšenicu i kukuruz. Također, potpisan je i Protokol o suradnji u području razmjene statističkih i carinskih podataka. Pokrenuta je i inicijativa za uspostavljanje redovne avionske linije između Beograda i Kijeva (postojala je do 2005.) koju bi realizirao Air Serbia. Ono što je zajedničko objema zemljama u ovom trenutku, a i dugoročno, i što ih najviše približava jest zajednički san o Europskoj uniji, odnosno 2025. godini kao željenoj i ciljanoj startnoj godini za ulazak u EU, potvrdila su oba predsjednika, pri čemu je Porošenko bio veći optimist od Vučića. I jedan i drugi su, međutim, podjednako pažljivo, ali s različitih startnih pozicija, hodali po političkom minskom polju odnosa s Rusijom i domaćih prilika, u kontekstu rješenja problema Krima i Kosova. Ukrajinski i srpski predsjednik su bez rezervi na Poslovnom forumu Srbija-Ukrajina u Beogradu pozvali gospodarstvenike da investiraju u obje zemlje. Porošenko je pozvao

srpske privrednike da ulažu u Ukrajinu te dodao kako će odmah po povratku u Ukrajinu potpisati zakon koji će donijeti najveću liberalizaciju u toj zemlji od 1993. godine, zahvaljujući kojem više neće biti nikakvih ograničenja za investitore. Porošenko je naveo da je za vrijeme njegova mandata provedena temeljna reforma pravosudnog sustava i izgrađena odlična antikoruptivna struktura kao i da se zahvaljujući elektronskom sustavu državnog tužilaštva cijelo poslovanje može transparentno pratiti. Ove je godine Ukrajina započela s velikim programom privatizacije malih poduzeća, istaknuo je ukrajinski predsjednik i pozvao srpske biznismene da sudjeluju na tenderima i aukcijama za te tvrtke.

VIŠE TURISTA, BOLJE POVEZIVANJE GOSPODARSTVA Na ovom su skupu bili nazočni predstavnici najboljih srpskih tvrtki koje ne posluju uz veliku državnu pomoć već zahvaljujući svom radu, energiji i proﬁtu. “Moramo se povezati i infrastrukturno, a ako poslovni ljudi ostvare bolju suradnju, i sve drugo će ići bolje”, ocijenio je Vučić. Prema njegovim riječima, povećanje broja ukrajinskih i srpskih turista u dvjema državama znatno bi pridonijelo i povezivanju dvaju gospodarstava. Generalni tajnik i prvi potpredsjednik Privredne komore Ukrajine Mihajlo Nepran pozvao je poslovne ljude iz Srbije da aktivnije ulažu u Ukrajinu i obećao da će im Kijev pružiti svu moguću pomoć. I Privredna komora Srbije spremna je pružiti pomoć ukrajinskim privrednicima i

investitorima te pojačati razmjenu neophodnih poslovnih informacija s Ukrajinom, rekao je predsjednik Privredne Komore Srbije Marko Čadež. On je ocijenio da će Forum na kojem je sudjelovalo 150 srpskih i ukrajinskih privrednika i predstavnika 110 kompanija (i iz drugih zemalja, a najviše Turske) pokazati rezultate iduće godine jer se radi o tvrtkama koje pokazuju aktivan interes za suradnju. Trgovinska razmjena dviju zemalja je ispod mogućnosti dvaju gospodarstava iako je u ovoj godini zabilježila rast. Razmjena Srbije i Ukrajine u 2017. iznosila je 357 milijuna dolara i bila je uravnotežena, ali se u drugoj polovini ove godine očekuje značajniji skok. Srbija u Ukrajinu izvozi najviše namještaj, građevinsku stolariju i sokove, a uvozi metale i energente.

Stipendije i spomenik Ukrajina je najavila 10 stipendija za studente iz Srbije, a Srbija podizanje spomenika ocu ukrajinske nacije pjesniku Tarasu Ševčenku u Novom Sadu.

TRGOVINSKA RAZMJENA SRBIJE I UKRAJINE U 2017. IZNOSILA JE 357 MILIJUNA DOLARA I BILA JE URAVNOTEŽENA Srpski i ukrajinski privrednici su, nakon sastanka, zaključili kako je najveća mogućnost za razvoj suradnje na trećim tržištima. Branislav Grujić, predsjednik kompanije PSP Farman Holding, ocijenio je važnim to što je Forum pokrenuo privrednike dviju zemalja i naveo da Ukrajina ima 46 milijuna stanovnika, 6,2 puta više od Srbije, što je veliki ljudski potencijal koji je srpskim gospodarstvenicima interesantan za plasiranje roba i usluga. 9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

SVIJET FINANCIJA ISTRAŽIVANJE “PRORAČUNSKA TRANSPARENTNOST

DOBRA, ALI NE I ODLIČNA DOSTUPNOST PRORAČUNA Najbolje rezultate bilježe županije, pa tako njihov prosjek iznosi 4,9. Slijede gradovi s prosječnom ocjenom 4 te na kraju općine s ocjenom 3,3. Iako su e sve općine pozvane da se uključe u istraživanje, njih 25 nije objavilo ni jjedan potreban dokument piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P U SKLADU S PREPRUKAMA EK, VLADA MORA POČETI RJEŠAVATI PROBLEM RASCJEPKANOSTI I FUNKCIONALNE RASPODJELE NADLEŽNOSTI LOKALNIH JEDINICA, SMATRA KATARINA OTT

rosječna proračunska transparentnost, izmjerena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na službenim stranicama županija, gradova i općina, popravlja se iz godine u godinu, pa se tako u zadnja četiri ciklusa gotovo udvostručila s prosječne ocjene 1,8 na 3,5, od mogućih 5, rečeno je na prošlotjednom predstavljanju rezultata istraživanja transparentnosti proračuna na svih 567 lokalnih jedinica. Rezultate istraživanja provedenog u sklopu projekta Razumijevanje, praćenje i analiziranje transparentnosti proračuna lokalnih jednica: Primjer Hrvatske i Slovenije - Indeks otvorenosti lokalnih proračuna, koji ﬁnancira Hrvatska zaklada za znanost, predstavili su predstavnici Instituta za javne ﬁnancije. Unatoč tome što se proračunska transparentnost županija, gradova i općina popravila u odnosu na prošlu godinu, razlike među lokalnim jedinicama i dalje su prevelike, rečeno je tom prigodom. Najbolje rezultate bilježe županije, pa tako njihov prosjek iznosi 4,9. Slijede gradovi s prosječnom ocjenom 4 te na kraju općine s ocjenom 3,3. Iako su sve općine pozvane da se uključe u istraživanje, njih 25 nije objavilo ni jedan potreban dokument. Među njima je i Općina Milna, jedna od onih s najvišim prihodima po stanovniku. Kako je istaknuto na predstavljanju rezultata istraživanja, ove godine prvi put nema grada bez objavljenog barem jednog proračunskog dokumenta, ali ni općine bez službene mrežne stranice. Premda sama objava proračunskih dokumenata ne znači apsolutnu transparentnost, treba je propisivati i poticati jer predstavlja početak puta prema višim razinama transparentnosti neophodnim za

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

participaciju građana u proračunskom procesu.

GRAĐANI SE MORAJU UKLJUČITI U PRORAČUNSKE PROCESE Predstavljajući rezultate istraživanja, Mihaela Bronić iz Instituta za javne ﬁnancije, je rekla kako se istraživanje provodi s ciljem uključivanja sve većeg

ŽUPANIJA, GRADOVA I OPĆINA” broja građana u proračunske procese jer se time može poboljšati komunikacija lokalnih vlasti i građana. Građani moraju znati na što se troši njihov novac i oni mogu pokušati utjecati na proračun. Da bi dobiveni rezultati bili što dostupniji i pregledniji građanima, na mrežnim stranicama Instituta za javne financije objavljena je interaktivna karta s rezultatima i podacima o svim županijama, gradovima i općinama. Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije, je istaknula kako u skladu s preporukama Europske komisije, Vlada mora početi rješavati problem rascjepkanosti i funkcionalne raspodjele nadležnosti lokalnih jedinica. “To je prigoda da se utvrdi ima li dovoljnog opravdanja za postojanje lokalnih jedinica koje već godinama nisu kadre osigurati ni zakonom propisanu razinu proračunske transparentnosti, a ne bi bile kadre niti plaćati predviđene kazne za neispunjavanje tih zakonskih obveza”, smatra Katarina Ott. No pohvalila je lokalne jedinice koje su ostvarile najveći napredak u odnosu na prethodno razdoblje, pa su tako općine Dugopolje, Posedarje, Rugvica i Svetvinčenat s nule skočile na ocjenu 5. S njom se složila i Katica Prpić, državna tajnica u Ministarstvu uprave, koja je naglasila kako se svake godine sve više popravlja svijest javnosti o transparentnosti proračuna lokalnih jedinica, no isto tako je izrazila nezadovoljstvo onim općinama čiji čelnici nisu željeli odgovoriti na pitanja iz istraživanja. Pomoćnica ministra financija i glavna državna rizničarka Ivana Jakir Bajo je upozorila kako Zakon o proračunu obvezuje lokalne jedinice, ali i proračunske korisnike na objavu svih ključnih proračunskih dokumenata i godišnjih financijskih izvješća. “Nije važno samo načelo transparentnosti već se ponekad treba izdignuti iznad forme. Važno je objaviti podatke s važnim informacijama, primjerice, o tome koje lokalne jedinice imaju višak, a koje manjak u proračunu”, rekla je Ivana Jakir Bajo.

RIJEKA I ISTARSKA ŽUPANIJA SU PRIMJERI DOBRE PRAKSE Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako već niz godina na mrežnoj stranici Grada Rijeke objavljuju sve proračunske dokumente. “Uveli smo

Priznanja dobilo 178 lokalnih jedinica Priznanja Instituta za javne financije ove je godine dobilo 17 županija, 54 gradova i 107 općina koje su objavile svih pet proračunskih dokumenata. To su godišnje izvršenje proračuna za 2016., polugodišnje izvršenje proračuna za 2017., prijedlog proračuna za 2018., izglasani proračun za 2018. te proračun za građane za 2018. godinu.

nekoliko oblika onoga što se danas popularno naziva participativno budžetiranje tj. započeli smo s time da dio proračuna utvrđuju sami građani putem mjesnih odbora. Raspisuje se natječaj koji se javno objavljuje, pa građani mailom mogu poslati svoje prijedloge o tome što bi željeli da se obnovi ili napravi u Rijeci. Te prijedloge obrađuju stručne službe i na kraju odlučuju što će se učiniti”, istaknuo je. Drugi je oblik tzv. riječko globalno partnerstvo pri čemu Grad Rijeka daje dio sredstava za obnovu ili izgradnju primjerice parka za djecu, a građani kao volonteri sudjeluju u tome. Treći oblik je proračunska igrica Proračunaj me, u kojoj građani mogu mijenjati proračun po svojim željama. Ako, recimo, žele povećati sredstva za izgradnju dječjih vrtića, tada za nešto drugo moraju smanjiti sredstva. Unatoč svemu tome, Obersnel je naglasio kako je odaziv i angažman građana i dalje preslab, pa smatra kako građane treba educirati, pri čemu važnu ulogu imaju mediji. Istarska županija istaknuta je kao primjer dobre prakse u transparentnosti proračuna jer je, među ostalim, tiskala i na svojim mrežnim stranicama objavila proračunski vodič za građane Proračun u malom. Osim toga, provodi se savjetovanje s građanima kako bi se oni aktivno uključili u određivanje županijskog proračuna.

Dugopolje

Posedarje

Rugvica

Svetvinčenat

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

SVIJET FINANCIJA SAVJET HRVATSKE NARODNE BANKE

Blago povećanje gospodarske aktivnosti Stopa rasta realnog bruto domaćeg proizvoda u godini kao cjelini mogla bi iznositi 2,8 posto te bi se mogla zadržati na toj razini i u 2019. godini

avjet Hrvatske narodne banke proteklu je srijedu, pod predsjedanjem guvernera Boris Vujčića, razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja, kao i izvješće o stanju u bankovnom sustavu u prvom ovogodišnjem tromjesečju, usvojio Projekciju monetarne politike za raz-

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA DOBILA SUGLASNOST ZA STJECANJE JADRANSKE BANKE doblje od 2018. do 2021. godine, te donio još nekoliko odluka iz svoje nadležnosti, priopćeno je iz središnje banke. Nakon što je realni bruto domaći proizvod stagnirao potkraj prošle godine, u prva tri ovogodišnja mjeseca gospodarska se aktivnost blago povećala podržana domaćom potražnjom, posebice osobnom potrošnjom, dok se u nastavku godine očekuju i jačanje inozemne

potražnje te investicija. Stopa rasta realnog BDP-a u godini kao cjelini mogla bi iznositi 2,8 posto te bi se mogla zadržati na toj razini i u 2019. godini. Istodobno se očekuje nastavak rasta zaposlenosti i pad nezaposlenosti. U 2018. očekuje se ubrzanje inflacije na 1,7 posto, ponajviše kao rezultat povećanja doprinosa cijena energije zbog jačanja uvoznih inflatornih pritisaka. Iako se očekuje i blago oživljavanje domaćih inflatornih pritisaka, stopa inflacije u 2019. bi se mogla blago smanjiti zbog očekivanog smanjenja cijena energije. Višak na tekućem i kapitalnom računu mogao bi se u 2018. i 2019. postupno smanjivati, poglavito pod utjecajem produbljivanja manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, dok bi se trend poboljšavanja relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti mogao nastaviti.

ZADRŽAVANJE EKSPANZIVNE MONETARNE POLITIKE Usvojena Projekcija počiva na pretpostavci zadržavanja ekspanzivnog karaktera monetarne politike HNB-a, čime bi ona nastavila podržavati oporavak gospodarstva uz održavanje stabilnog tečaja kune prema euru u takvom makroekonomskom kontekstu. Recentna analiza stabilnosti i potencijalnih rizika u hrvatskom

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

financijskom sustavu ukazuje na to da se izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima i nadalje zadržava na umjerenoj razini, a njenom blagom poboljšanju pogoduju kretanja u nefinancijskom sektoru koja ukazuju na smanjenje ranjivosti sektora kućanstava i poduzeća. U okviru priprema za dovršetak sanacije šibenske Jadranske banke njenom prodajom Hrvatskoj poštanskoj banci, Savjet HNB-a izdao je HPB-u suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela koji čini 50 i više posto udjela u kapitalu Jadranske banke. Također, Savjet HNB-a suglasio se s prijedlogom Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka kao nadzornog odbora Jadranske banke da se za predsjednika Uprave banke imenuje Mato Filipović, a za člana Uprave Alan Herjavec. Njihov mandat započet će nakon okončanja postupka sanacije, odnosno nakon što prestane mandat sanacijskoj upravi banke. Na ovoj sjednici Savjet HNB-a dao je suglasnost za imenovanje Marijana Kantolića i Verice Ljubičić članovima Uprave Samoborske banke kao i za imenovanje Marca Lotterija članom Uprave Zagrebačke banke. Privredna banka Zagreb dobila je suglasnost Savjeta HNB-a za stjecanje kvalificiranog udjela koji čini 100 posto udjela u kapitalu Veneto banke.

UGOVOR O PRODAJI DIONICA

HPB POSTAJE VLASNIK JADRANSKE BANKE Glavna skupština HPB-a odobrila je stjecanje kvalificiranog udjela (100 posto dionica) u Jadranskoj banci za što se u skoro vrijeme očekuje i suglasnost HNB-a piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ržavna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) i Hrvatska poštanska banka (HPB) prošli tjedan u Ministarstvu financija potpisale su Ugovor o prodaji dionica Jadranske banke. Ovim ugovorom, HPB postaje jedini vlasnik Jadranske banke. Glavna skupština HPB-a odobrila je stjecanje kvalificiranog udjela (100 posto dionica) u Jadranskoj banci za što se u skoro vrijeme očekuje i suglasnost Hrvatske narodne banke. Namjera HPB-a je, odmah po stjecanju kvalificiranog udjela, provesti dokapitalizaciju Jadranske banke u iznosu od 110 milijuna kuna. Slijedi imenovanje nadzornog odbora i uprave Jadranske banke koja će u najkraćem objektivno mogućem roku biti pripojena HPB-u. Marija Hrebac, direktorica DAB-a, istaknula je kako se potpisom ugovora završava dugogodišnji postupak sanacije kojim je uspješno sačuvana ova banka. “Dakle, u protekle dvije godine prvi put smo po novoj europskoj i hrvatskoj regulativi sanirali jednu kreditnu instituciju. Specifično, prvi put ne na teret poreznih obveznika i državnog proračuna nego na teret postojećih dioničara, vjerovnika i ostalih kreditnih institucija kroz sustav i, zapravo, jednu shemu koju nam je među prvim državama Europske unije odobrila Europska komisija”, kazala je dodajući kako Jadranska banka nije propala. “Održali smo je na životu i predajemo je u ruke ozbiljnom igraču na bankarskom tržištu Hrvatske. Vjerujemo da će ona još veći doprinos dati u razvoju Šibenskokninske županije i nastaviti sa svojim poslovanjem”, pojasnila je dodajući kako su u postupku sanacije pokriveni gubici Jadranske banke i osiguran minimalni

NAMJERA HPB-a JE, ODMAH PO STJECANJU KVALIFICIRANOG UDJELA, DOKAPITALIZIRATI JADRANSKU BANKU SA 110 MILIJUNA KUNA kapital koji je nužan za njezino redovno poslovanje. “Vrijednost transakcije, kao ni knjigovodstvena vrijednost same banke, nije značajna. Međutim, prelaskom u ruke HPB-a Jadranska banka bit će adekvatno kapitalizirana i nastaviti normalno poslovanje”, napomenula je Marija Hrebac.

PRILIKE ZA AKVIZICIJE Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a, istaknuo je kako je kupnja Hrvatskoj poštanskoj banci značajna i zbog tržišta u Dalmaciji gdje žele biti jače prisutni, ali isto tako kako bi pokazali da su spremni i da mogu nekoga preuzeti. “Dakle, da osim organskoga rasta, možemo rasti i akvizicijama”, istaknuo je i dodao kako se nada da će biti prilika i za nešto veće akvizicije u budućnosti. Zdravko Marić, ministar ﬁnancija,

naglasio je kako je Jadranska banka dugovječna institucija koja je osnovana 1957. godine. “Svi smo svjesni njezinoga značaja, poglavito u dalmatinskome kraju i Šibensko-kninskoj županiji, ali i poteškoća koje su nastupile 2012. godine”, kazao je istaknuvši kako se uz intervencije Hrvatske narodne banke na kraju ipak posegnulo za jednim instrumentom (Shema za sanaciju malih banaka) koji je u skladu s hrvatskim zakonima i europskim direktivama. “Naglašavam kako je Hrvatska praktički predvodnik u implementaciji ove direktive o sanaciji malih banaka. Mislim da je to veliko priznanje Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka”, napomenuo je. “Iz perspektive Vlade, Hrvatsku poštansku banku vidimo kao snažnog igrača na inače izuzetno konkurentnom bankarskom tržištu”, zaključio je Marić.

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

VIŠE RAJČICE IZ ISTRE

Na području Umaga očekuje se proizvodnja industrijske rajčice na razni prošle godine, oko 12.000 kilograma, a berba će početi krajem srpnja i trajat će šest do osam tjedana. Kooperanti su u dogovoru s Podravkom krenuli u sadnju ranih sorti rajčica koje su već počele zreti, a njihova berba počinje zadnjeg tjedna srpnja. Kako kažu u Podravki, time će se izbjeći pikovi u berbi i proizvodnji što je bio i cilj jer stara tvornica nije mogla primiti u jednom trenu veliku količinu industrijske rajčice. Na ovom području se industrijska rajčica sadi na 180 hektara.

Ponuda novca i dalje je dominantna Iako je prvi tjedan srpnja bio iznimno dinamičan na ﬁnancijskom tržištu radi nove emisije državnih obveznica na domaćem tržištu, kretanja na novčanom tržištu ostala su nepromijenjena. Zahvaljujući vrlo visokoj razini viška likvidnosti u sustavu te skromnoj potražnji za kratkoročnim pozajmicama, kamatne stope ostale su gotovo nepromijenjene, a međusobno trgovanje sudionika krajnje skromno. Na redovitoj obratnoj repo aukciji središnje banke ni prošloga ponedjeljka nije bilo prijave depozitnih institucija za povlačenjem dodatne likvidnosti. U prošlu je srijedu na domaćem obvezničkom tržištu uspješno obavljeno izdanje 5,5 milijardi kuna druge tranše obveznica dospijeća 2023. te pet milijardi kuna obveznica s dospijećem 2029. godine. Zanimanje investitora nadmašilo je iznose izdanja

te su petogodišnje obveznice izdane uz prinos do dospijeća od 1,22 posto (kupon 1,75 posto), dok je dulje izdanje realizirano uz prinos od 2,58 posto (kuponska kamata 2,375 posto). Ovako značajno izdanje državnih obveznica ublažit će neravnotežu ponude i potražnje novca na novčanom tržištu. Unatoč tome, ponuda novca i dalje je dominantna te nije realno očekivati korekciju kamatne stope na više. Nakon dinamičnog tjedna, u kojem je država kao sudionik novčanog tržišta bila iznimno aktivna, očekujemo nešto mirnije razdoblje. Unatoč činjenici da u narednom razdoblju slijedi redovita mjesečna isplata mirovina te početak novog razdoblja održavanja obvezne pričuve, značajniju napetost u odnosu ponude i potražnje novca ne očekujemo. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

600

450

300

150

0 2.7.

3.7.

4.7.

5.7.

6.7.

NOVI POSAO U EUROPI I RUSIJI AD Plastik je ugovorio izradu automobilskih dijelova s nekoliko proizvođača na europskom i ruskom tržištu, koji bi tvrtki i njezinim stranim podružnicama trebali donijeti ukupni prihod veći od 35 milijuna eura. AD Plastik će raditi dijelove za Buick za američko tržište, Citroën Picasso, Peugeot 301 i Citroen C-Elysee, kućišta svjetala za tvrtku Hella, dijelove za modele Capture ruske podružnice Renaulta. Nove poslove dogovorili su i s Volkswagen Grupom.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Male promjene tečaja U proteklom tjednu po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke nije bilo velikih promjena vrijednosti tečaja. Euro je cijeli tjedan bio na stabilnih 7,38 kuna, no tjedan je zaključio na

valuta

EUR

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,669026

CAD kanadski dolar

4,808495

JPY japanski jen (100) 5,712203 CHF švicarski franak

6,366305

GBP britanska funta

8,377249

USD američki dolar

6,322723

EUR euro

7,388734

Izvor: HNB

primjena od 7.7.2018.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

lipi više. Američki dolar pao je prema kuni na 6,32 kune i od početka tjedna izgubio dvije lipe, a jednaki gubitak vrijednosti imao je i švicarski franak koji je tjedan zaključio na 6,37 kuna. 7,46

6,345

6,390

7,44

6,340

6,385

7,42

6,335

6,380

7,40

6,330

6,375

7,38 7,36 2.7.

3.7.

4.7.

5.7.

6.7.

6,325

USD 2.7.

3.7.

4.7.

5.7.

6,320 6.7.

6,370

CHF 2.7.

3.7.

4.7.

5.7.

6,365 6.7.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA LIDL BEZ JEDNOKRATNE PLASTIKE

Krenuo trgovinski rat Kine i SAD-a Svjetske burze bile su proteklog tjedna volatilne u iščekivanju stupanja na snagu kineskog odgovora na carine koje je uveo američki predsjednik Donald Trump. Vrijednost carina koje su stupile na snagu trebala bi dosegnuti 550 milijardi dolara, što je više od vrijednosti cijelog američkog uvoza iz Kine u 2017. godini. Američki carinici počeli su skupljati po 25 posto vrijednosti uvoza robe iz Kine na proizvode od plugova, poluvodiča do dijelova za avione. Kina je uzvratila istom mjerom za proizvode u rasponu od soje do automobila, što će vjerojatno navesti američkog predsjednika na proširenje carina i na druge proizvode. Iako iz Kine dolaze pomirljivi tonovi, u kratkom roku je za očekivati da će se trgovinski rat dviju najvećih svjetskih ekonomija zaoštriti. Europske dionice počele su gubiti na vrijednosti krajem tjedna kao posljedica stupanja na snagu carina i najava jednakih mjera iz Kine. Dolar je također počeo padati, a investitori s napetosti iščekuju podatke o zaposlenosti na američkom tržištu. Vrijednosti dionica proizvođača automobila i rudarskih kompanija bilježe značajniji pad.

7640

24400

FTSE 100

Dow Jones

7620

24350

7600

24300

7580

24250

7560

24200

7540

24150

2.7. 7600

3.7.

4.7.

5.7.

6.7.

2.7. 5500

NASDAQ

7580

5450

7560

5400

7540

5350

7520

5300

7500

4.7.

5.7.

6.7.

CAC40

5250

2.7. 12500

3.7.

4.7.

5.7.

6.7.

2.7. 22000

DAX

12450

21900

12400

21800

12350

21700

12300

21600

12250

3.7.

4.7.

5.7.

6.7.

5.7.

6.7.

NIKKEI 225

21500

2.7.

3.7.

4.7.

5.7.

6.7.

2.7.

3.7.

4.7.

Trgovački lanac Lidl Hrvatska planira do kraja 2019. godine iz asortimana isključiti artikle od plastike za jednokratnu upotrebu. Proizvode od plastike za jednokratnu upotrebu, kako navode, postupno će zamijeniti alternativni artikli od održivih materijala koji se mogu reciklirati.

ODIEN PREUZEO SPLITSKI RADISSON BLU RESORT MIROVINSKI FONDOVI

fond

datum

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Rast Mirexa

kategorija A

MIREX A

05.07.

135,73750

-0,0080

1,72

AZ - A

05.07.

134,95080

0,0401

1,65

Erste Plavi - A

05.07.

134,57520

0,1567

0,45

PBZ CO - A

05.07.

139,20420

0,1984

1,88

Raiffeisen OMF - A

05.07.

136,45140

0,2276

2,84

MIREX B

05.07.

241,91840

0,0075

0,48

AZ - B

05.07.

239,11740

0,0680

0,41

Erste Plavi - B

05.07.

255,21910

0,0626

0,17

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

05.07.

225,12210

0,1311

0,78

0,02%

Raiffeisen OMF - B

05.07.

249,11790

0,1161

0,89

0,00%

kategorija C

MIREX C

05.07.

127,22780

0,0059

1,55

AZ - C

05.07.

124,61350

-0,0606

2,09

Erste Plavi - C

05.07.

128,65920

-0,0267

1,08

PBZ CO - C

05.07.

125,23040

-0,0058

1,02

Raiffeisen OMF - C

05.07.

130,66680

0,0062

1,29

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošloga tjedna iznosila je 241,6813 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se blagi rast Mirexa za 0,2335 bodova. Protekloga petka vrijednost Mirexa A iznosila je 135,7375 bodova, a Mirexa C 127,2278 bodova.

-0,02% -0,04% -0,06% 1.7.

2.7.

3.7.

4.7.

MIREX - mjesečni

kategorija B

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,3%

Raiffeisen DMF

05.07.

238,84660

0,1605

2,14

0,1%

AZ Profit

05.07.

253,26450

0,1490

-1,01

0,2% 0,0%

Croatia osiguranje

05.07.

160,60270

0,2202

-0,60

-0,1%

AZ Benefit

04.07.

254,96010

0,0117

-0,66

-0,2%

Erste Plavi Expert

05.07.

213,02450

0,0741

-0,86

-0,3%

Erste Plavi Protect

05.07.

209,54340

0,0127

4,21

4.6.

11.6.

19.6.

26.6.

4.7.

U rujnu 2015. godine hotel Le Meridien Lav, odnosno tvrtku Grand hotel Lav u Podstrani, preuzela je međunarodna investicijska korporacija Odien. Ovih dana ušla je i u daljnje akvizicije pa je preko svoje specijalizirane investicijske tvrtke preuzela i Hotel Radisson Blu Resort iz Splita ili nekadašnji Hotel Split, odnosno tvrtku Memento Spalato koja je vlasnik tog hotela. Cijena preuzimanja nije poznata.

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

VIŠE NOVIH AUTOMOBILA

U prvih šest mjeseci ove godine u Hrvatskoj je prodano 38.229 novih putničkih automobila, što je 18,9 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je samo u lipnju prodano 8586 novih vozila, uz međugodišnji rast od 24,9 posto, podaci su agencije Promocija Plus. Najprodavaniji model u prvih šest mjeseci bio je Renault Clio sa 2071 komadom i tržišnim udjelom od 5,4 posto. Slijedi Škoda Octavia koje je prodano 1986, uz tržišni udjel od 5,2 posto, a sa 3,5 postotnim udjelom i 1354 prodana automobila slijedi Volkswagen Polo. Među prvih pet su i Opel Astra i Volkswagen Golf.

VIŠE PLAĆE U TURIZMU U turističko-ugostiteljskom sektoru broj poduzetnika od 2003. do 2017. gotovo je učetverostručen, sa 2771, na 10.339, dok je broj zaposlenih gotovo udvostručen, sa 36 na gotovo 70.000, kojima su i prosječne neto plaće u tom razdoblju porasle za 50,5 posto, objavila je Fina. Analiza je pokazala da su se u tom razdoblju višestruko povećali njihovi ukupni prihodi, sa 9,6 na 26 milijardi kuna, a slično se kretalo i povećanje ukupnih rashoda, sa 9,2 na 24,2 milijarde kuna.

Crobexi opet pali Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu pala u usporedbi sa skraćenim tjednom ranije. Ukupni dionički promet je pao za 59,50 posto ili za 37,7 milijuna kuna, na 25,7 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 22,1 milijun kuna što čini 86 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -7,41 do +2,64 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je šest

izdanja, dok je ukupno devet izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Ključni dionički indeksi su zabilježili pad drugi tjedan zaredom. Crobex je umanjen je 0,71 posto na 1.803,60 bodova. Crobex10 je pao za 1,02 posto na 1.037,52 boda. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -4,10 posto koliko je pao CROBEXkons do +3,67 posto koliko je porastao CROBEXtran. Obveznički indeksi su tjedan zaključili različitim predznacima; CROBIS je umanjen za 0,07 posto, a CROBIStr uvećan za 0,01 posto. ZAGREBAČKA BURZA Najlikvidnija je u proteklom tjednu THE ZAGREB STOCK EXCHANGE bila Zagrebačka banka s prometom UKUPAN TJEDNI PROMET: 552.274.140,07 kn od pet milijuna kuna i poskupljenjem TJEDNI DIONIČKI PROMET: 25.657.011,21 kn od 2,64 posto na 62,20 kuna. Valamar index zadnja vrijednost tjedna promjena Riviera je trgovana u iznosu od 3,7 mi1.803,6000 -0,71% CROBEX lijuna kuna, a bilježi zadnju cijenu od 1.037,5200 -1,02% CROBEX10 40,50 kuna. Idući je HT čijim je dioni111,6316 -0,07% CROBIS cama protrgovan iznos od 3,6 milijuna 171,9269 +0,01% CROBIStr kuna, a bilježi pad cijene dionice za 1,66 posto na 148,50 kuna. Top 10 tjedna zadnja Među 10 najlikvidnijih izdanja porast promet po prometu promjena cijena cijene bilježe dva izdanja. Dobitni+2,64% 62,20 4.998.239,20 Zagrebačka banka d.d. ca tjedna je najlikvidnija Zagrebačka 0,00% 40,50 3.675.523,40 Valamar Riviera d.d. banka s uvećanjem od 2,64 posto. Ci-1,66% 148,50 3.566.654,50 HT d.d. jena je porasla i dionicama Podravke -1,65% 417,00 2.791.134,00 ADRIS GRUPA d.d. za 0,62 posto na 324 kune kojima je +0,62% 324,00 2.613.716,00 PODRAVKA d.d. ostvaren promet od 2,6 milijuna kuna. 0,00% 196,50 1.645.855,00 AD PLASTIK d.d. Dva izdanja bilježe tjedan bez postot-2,26% 650,00 957.985,00 KONČAR d.d. ne promjene, a to su Valamar Riviera i -2,39% 1.020,00 731.460,00 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. -6,63% 3.100,00 653.220,00 HUP - ZAGREB d.d. AD Plastik koji bilježi zadnju cijenu od -7,41% 12,50 449.607,00 Dalekovod d.d. 196,50 kuna i promet od 1,6 milijuna kuna. 10 dionica tjedna zadnja Pad cijene dionice bilježi šest izdanja. promet s najvećim rastom cijene promjena cijena Najveći minus bilježi Dalekovod s pa+13,76% 2,48 1.247,44 Hoteli Haludovo Malinska d.d. dom od 7,41 posto odnosno cijenom +12,90% 28,00 45.155,60 JADROPLOV d.d. od 12,50 kuna te sa 450.000 kuna +12,73% 12,40 24.800,00 Quaestus nekr. d.d. - u likv. prometa. Dionice HUP-a Zagreb po+12,36% 40,00 4.800,00 RIZ-ODAŠILJAĆI d.d. jeftinile su za 6,63 posto na 3100 kuna, +6,00% 795,00 110.970,00 Privredna banka Zagreb d.d a trgovane su u iznosu od 653.000 +5,67% 2,05 64.372,37 OT-OPTIMA TELEKOM d.d. kuna. Idući je Ericsson NT s padom od +5,66% 224,00 15.008,00 Saponia d.d. +3,77% 110,00 5.380,00 ULJANIK PLOVIDBA d.d. 2,39 posto na 1020 kuna i prometom +3,70% 11.200,00 11.200,00 TVORNICA STOČNE HRANE d.d. od 731.000 kuna. Dionice Končara EI +3,62% 143,00 286,00 HOTELI ZLATNI RAT d.d. bilježe cjenovni pad od 2,26 posto, odnosno zadnju cijenu od 650 kuna 10 dionica tjedna zadnja i 958.000 kuna prometa. Slijede HT promet s najvećim padom cijene promjena cijena (-1,66 posto) i povlašteni Adris (-1,65 -33,33% 6,00 5.686,00 PETROKEMIJA d.d. posto) koji je tjedan zaključio cijenom -17,78% 37,00 1.739,00 ZVEČEVO d.d. od 417 kuna i prometom od 2,8 miliju-13,16% 165,00 22.922,50 INSTITUT IGH d.d. na kuna. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -12,07% 10,20 3.162,00 PROFICIO d.d. ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. Dalekovod d.d. JANAF d.d. KONČAR MT d.d. HUP - ZAGREB d.d. VARTEKS d. d.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

-10,18% -7,41% -7,20% -7,14% -6,63% -6,32%

15,00 12,50 4.640,00 1.300,00 3.100,00 8,90

39.623,60 449.607,00 13.920,00 2.600,00 653.220,00 7.238,60

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI ESIF FOND RIZIČNOG KAPITALA

Porasla većina fondova Među 81 otvorenim investicijskim fondom prošloga su tjedna prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela. Tjedan su s uvećanjem vrijednosti zaključila 54 fonda, dok ih 27 bilježi pad. Pet je fondova tjedan zaključilo rastom većim od jedan posto, a nijedan nije pao više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim prinosom osam su mjesta zauzeli dionički fondovi te po jedno mjesto posebni i obveznički fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -0,81 do +2,19 posto. Od 24 dionička fonda rast ih bilježi 13. KD Europa bilježi uvećanje od 2,19 posto, a KD Nova Europa od 2,17. PBZ Equity je pao za 0,81 posto, dok je InterCapital SEE Equity pao za 0,76. Pet od šest posebnih fondova

bilježi rast. Dobitnike predvodi Raiffeisen Dynamic (+0,99 posto), a slijede ZB Future 2030 i ZB Future 2055 s porastom od 0,45 odnosno 0,44 posto. Raiffeisen Harmonic je pao za 0,09 posto. Među 16 mješovitih fondova porast bilježi njih 12. OTP Absolute je uvećan za 0,57 posto, a InterCapital Balanced za 0,31 posto. Od 15 obvezničkih fondova rast ih bilježi 10. Najviše je vrijednost uvećana fondu Alta Emerging Bond za 0,61 posto. ZB bond je pak pao za 0,08 posto. Rast vrijednosti zabilježilo je 14 od 20 novčanih fondova. Najveći rast, za 0,03 posto, bilježi PBZ Dollar, a slijede Zodaks Cash i OTP novčani s rastom od 0,02 posto. Locusta Cash i Erste Money [Iva Skorin] su pali za 0,01 posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 28.6.2018. do 5.7.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 20,2335 KD Victoria € 12,7735 InterCapital Global Equity $ 197,7559 ZB trend kn 15,2781 KD Prvi izbor € 142,9776 ZB euroaktiv kn 100,1133 Capital Breeder € 134,3612 KD Europa € 11,7746 PBZ Equity fond kn 115,6840 HPB Dionički € 76,8849 Erste Adriatic Equity kn 117,6837 ZB aktiv € 111,7120 InterCapital SEE Equity $ 16,7067 Platinum Global Opportunity kn 5,9001 KD Nova Europa kn 43,4893 OTP indeksni € 98,2118 Platinum Blue Chip € 99,5686 OTP Meridian 20 kn 73,1600 A1 kn 153,8829 Alta Special Opportunity € 87,8908 KD BRIC kn 9,4086 KD Energija € 109,2630 ZB BRIC+ € 166,4462 Allianz Equity $ 20,3868 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 121,6502 Raiffeisen Dynamic € 106,4779 Raiffeisen Harmonic € 108,1955 ZB Future 2025 € 108,4735 ZB Future 2030 € 109,2832 ZB Future 2040 € 109,7334 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 167,2977 ZB global € 15,9158 PBZ Global fond € 14,4229 InterCapital Balanced kn 128,0226 KD Balanced kn 108,4898 HPB Global € 14,0602 OTP uravnoteženi kn 165,3895 Allianz Portfolio € 118,3112 PBZ Conservative 10 fond € 103,2337 You Invest Active € 103,9106 You Invest Balanced

tjedna promjena [%]

-0,52 0,42 0,28 0,62 1,20 0,21 2,19 -0,81 -0,05 -0,13 -0,23 -0,76 1,06 2,17 -0,50 1,61 0,74 0,10 0,90 -0,63 -0,04 0,14 -0,63 -0,08 0,99 -0,09 0,38 0,45 0,43 0,44 0,29 0,06 0,31 -0,80 0,06 -0,42 0,00 0,04 -0,04 0,01

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,0410 You Invest Solid € 103,5386 PBZ Flexible 30 fond € 96,9257 OTP Absolute € 105,9998 InterCapital Income Plus 97,0423 PBZ Internat. Multi Asset fond € € 99,8644 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 199,7246 ZB bond € 14,9640 InterCapital Global Bond € 138,1088 PBZ Bond fond € 223,7910 InterCapital Bond € 168,2644 HPB Obveznički kn 77,5221 Alta Emerging Bond € 123,4195 Erste Adriatic Bond € 108,3824 Raiffeisen Classic kn 104,4946 PBZ Short term bond fond $ 105,6362 PBZ Dollar Bond fond $ 102,8815 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,6957 Erste Local Short Term Bond 101,5383 Erste Adriatic Short Term Bond € € 100,1071 OTP Short-term bond $ 98,7436 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,4421 PBZ Novčani fond kn 175,9713 ZB plus € 150,8905 ZB europlus BE € 150,8905 ZB europlus BK € 128,7347 PBZ Euro Novčani kn 158,0323 Raiffeisen Cash kn 152,1305 Erste Money $ 134,7413 PBZ Dollar fond kn 144,0611 HPB Novčani kn 133,4501 OTP novčani fond kn 130,6759 InterCapital Money kn 1385,5914 Locusta Cash kn 118,8015 Allianz Cash € 116,0685 Erste Euro-Money kn 111,8042 Auctor Cash € 106,1414 Raiffeisen euroCash € 106,3933 HPB Euronovčani kn 106,6471 Alta Multicash € 102,0807 OTP euro novčani kn 1005,8275 Zodaks Cash

0,08 0,25 0,57 0,08 0,03 -0,02

naziv(fond)

valuta

-0,08 0,01 -0,06 0,04 -0,06 0,61 0,11 -0,02 -0,04 0,16 0,18 0,00 0,01 0,09 0,10 -0,00 0,00 0,01 0,01 0,00 -0,00 -0,01 0,03 0,00 0,02 0,00 -0,01 0,00 0,01 0,01 0,01 -0,00 -0,00 0,01 0,02

Europski investicijski fond i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije potpisali su sporazum o ﬁnanciranju novog ﬁnancijskog instrumenta ESIF Fond rizičnog kapitala, koji će biti usmjeren na ranije faze ulaganja u svrhu potpore razvoja hrvatskog start-up tržišta. Ovim fondom će se osigurati sredstva za kapitalno osnaživanje rastućih poduzetnika, što mnogima od njih treba za daljnji nastavak razvoja poslovanja.

DVOZNAMENKASTI RAST DOBITI ADRISA

Sjednicom Glavne skupštine Adris Grupe završilo je održavanje godišnjih skupština društava u sastavu Grupe. U 2017. godini ostvarila je ukupni prihod u iznosu od 5,54 milijarde kuna. Neto dobit iznosi 374 milijuna kuna, pri čemu dobit nakon manjinskih interesa iznosi 293 milijuna kuna u što je uključena dodatna rezervacija po osnovi izloženosti prema Agrokoru.

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 59

KNJIGOMETAR Mark Manson

Profinjeno umijeće stava j**e mi se Naklada Ljevak

Tri djevojke, tri masakra, jedna tajna. Da su imale običnu mladost, Samantha, Lisa i Quincy ne bi se ni poznavale. Ali, preživjele su krvave pohode masovnih ubojica i mimo svoje volje postale poznate. Novinari su ih prozvali Posljednjim djevojkama. Uvjerene su da je pokolj koji su preživjele najgore što im se u životu dogodilo. Sve dok jednu od njih policija ne pronađe mrtvu...

Liane Moriarty

Malo je nedostajalo Mozaik knjiga

Ova je knjiga Mansonov odgovor na onaj cmizdravi mentalni sklop koji od nas traži da se uvijek osjećamo dobro i pozitivno. Manson argumentaciju potkrepljuje znanstvenim istraživanjima, citatima iz ﬁlozofskoreligijskoga područja (Buddha, Aristotel, Camus...) i vrlo prikladnim šalama, tvrdeći da nam poboljšanje života ne ovisi o stalnom traganju za srećom i izbjegavanju neuspjeha i patnje. Autor nam preporučuje da spoznamo i priznamo vlastita ograničenja jer ćemo tek tada moći početi pronalaziti hrabrost, odgovornost, ustrajnost i sposobnost za život kojem težimo.

Riley Sager

Preživjele Fokus komunikacije

Ova priča počinje roštiljem u susjedstvu na koji su Clementine i Sam pozvani u posljednji trenutak. Domaćine ne poznaju najbolje - oni su susjedi njihovih starih prijatelja Erike i Olivera s kojima su se odavno trebali prestati družiti. Clementine i Sam po svoj su prilici trebali pristojno odbiti poziv. Jer sad Clementine do kraja života neće zaboraviti koliko je glasno Erika vrisnula njezino ime. Bolno glasno… Događaje toga poslijepodneva svatko je zapamtio malo drugačije. Svatko iz svog razloga. Dok šestero ljudi pokušava sastaviti slagalicu događaja, na površinu izlaze bolne istine i stare tajne.

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

Monica Ali

Neispričana priča V.B.Z.

Grace Marks osuđena je za sudjelovanje u ubojstvu svojeg poslodavca Thomasa Kinneara i njegove domaćice i ljubavnice Nancy Montgomery. Neki vjeruju da je Grace nedužna, drugi misle da je zla ili neuračunljiva. Grace služi doživotnu kaznu i tvrdi da se ne sjeća ubojstva. Skupina reformista i spiritualista, koji za nju traže pomilovanje, uposli dr. Simona Jordana, uspješnog stručnjaka za psihičke bolesti. Liječnik sluša njezinu priču te je polako približava danu kojeg se ona ne sjeća. Što će otkriti u pokušaju da otključa njezino sjećanje?

David Homel i MarieLouise Gay

Putujući cirkus Naklada Val

Fascinantan, izvrsno ispripovijedan i liričan roman inspiriran životom princeze Diane. Kad je princeza Diana poginula u pariškom tunelu, imala je trideset i šest godina. Da je preživjela, kakav bi njezin život bio danas? U romanu Neispričana priča Monica Ali, jedna od najcjenjenijih britanskih spisateljica, zamislila je drugačiju Dianinu sudbinu.

Margaret Atwood

Alias Grace Lumen

Riječ je o avanturističkom romanu za djecu kojem se radnja u najvećem dijelu odvija u Hrvatskoj. Braća Charlie i Max s roditeljima iz kanadskog Montreala kreću na drugi kraj svijeta i nakon slijetanja zrakoplova u Veneciji, za njih počinje prava pustolovina. Preko Italije i Slovenije, ovog puta cestom, stižu u njima egzotičnu zemlju Hrvatsku, gdje ih brojni neobični doživljaji povremeno podsjećaju na pravi cirkus...

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Investiranje u stambeni objekt Investitora za stambeni objekt na Zametu u Rijeci, četiri stana na terenu od 1080 četvornih metara tražim. Kontakt: 098/987 1812. Investicije u Glamping U blizini Svetog Vičenta, daleko od buke i gužve, u nedirnutoj prirodi, posjedujemo zemljište veličine 35.000 četvornih metara koje se sastoji od oranica, pašnjaka, livada i šume. Nalazi se na mirnoj lokaciji, tako da ljubiteljima prirode omogućava uživanje u miru i ljepoti okoliša. Sveprisutna privatnost čini ovo imanje idealnim za glamping turizam - totalni turistički hit u svijetu. U neposrednoj blizini nalaze se svi sadržaji neophodni za ugodan i siguran boravak gostiju, kao što su restorani, kaﬁći, trgovine te liječnička ambulanta, pošta i drugo. Do Pule na jednu stranu ili do Rovinja na drugu samo je oko 20 minuta vožnje. Zainteresirani smo za partnerstvo za izgradnju glampinga na način da mi ustupamo svoju zemlju, a ostalo partner. Kontakt: 095/370 4070, 092/321 7521.

Ulaganje Tražimo investitora u tvrtku Green-win j.d.o.o., tvrtka proizvodi 100 posto ekološkog, 100 posto biorazgradivog sredstva Green IW-2 sa sljedećim karakteristikama: • ne sadrži kemijske tvari, dakle ne sadrži kiseline, lužine, otapala niti bilo kakve agresivne ili nagrizajuće spojeve • nije korozivan, nije abrazivan, ne oštećuje površine koje se čiste, ne izaziva alergije i potpuno je bez mirisa

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Linija šivaćih strojeva

URIHO nabavlja liniju šivaćih strojeva. Procijenjena vrijednost nabave je 810.000 kuna. Rok dostave ponuda je 30. srpnja. Obnova Županijske palače

Požeško-slavonska županija nabavlja radove na obnovi Županijske palače. Procijenjena vrijednost nabave je 800.000 kuna. Rok dostave ponuda je 18. srpnja. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Komunalna vozila

Zaprešić d.o.o. nabavlja nova komunalna vozila za sakupljanje i odvoz otpada putem fi-

• djeluje antibakterijski i uklanja sve neugodne mirise • ne pjeni se prilikom upotrebe i apliciranja na tretiranu površinu • smije se koristiti na mjestima i u procesima pripremanja i posluživanja hrane • nakon korištenja nije potrebno ispirati tretirane površine • nema opasnosti od nagrizanja kože, ruku ili radne odjeće • uklanja naslage masti, ulja, tvrdokorne nečistoće, naslage prljavštine, dima i još mnogo toga sa svih perivih površina bez ostataka. Kontakt: 098/280 250. Skladištenje i prijevoz Tvrtkama koje se bave namještajem i bijelom tehnikom te drugim djelatnostima nudimo suradnju. Posjedujemo dostavna kombi vozila te skladište 200 četvornih metara na gradskoj lokaciji u Rijeci. Kontakt: 091/570 7480. Partnerstvo Partnera ozbiljnog za proizvodnju novog proizvoda od plastike tražim, minimalni ulog je 50.000 eura. Patent za EU zemlje, vlastiti poslovni prostor i ostalo je u našem privatnom vlasništvu. Kontakt: 091/931 2264, 051/254 549. Ulaganje Partnera za ﬁnanciranje izgradnje vila ili apartmana u Rožacu, 500 metara od plaže, na ulazu u grad Umag, tražim. Imam teren i gotov projekt, infrastruktura gotova. Kontakt: 091/169 4107, 091/666 1560.

nancijskog leasinga. Procijenjena vrijednost nabave je 3,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 27. srpnja. Računala i računalna oprema

Hrvatska poljoprivredna agencija nabavlja računala i računalnu opremu. Procijenjena vrijednost ukupne nabave je 1,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 26. srpnja.

REGIJA Građevinsko-obrtnički i instalalcijski radovi

D.S.U., tvrtka za savjetovanje i upravljanje nabavlja građevinsko-obrtničke i instalacijske radove u razdoblju od od 2018. do 2022. Procijenjena vrijednost iznosi 53 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 14. rujna.

Usluge tehničkog pregleda i civilne registracije

Sanitetska vozila s pratećom medicinskom opremom

MORH nabavlja usluge tehničkog pregleda i civilne registracije. Procijenjena vrijednost iznosi 6,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 8. kolovoza.

Ministarstvo zdravlja Republike Srbije nabavlja sanitetska vozila s pretećom medicinskom opremom. Rok dostave ponuda je 27. srpnja.

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 61

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

NA BUBNJU HOTEL, TVORNICA, ZEMLJIŠTA... Industrijska nekretnina u Zagrebu, procijenjena na 239 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja tvornicu DTR ukupne površine 3131 četvorni metar. Datum dražbe je 25. srpnja u 9.15 sati. Adresa dražbe je Općinski građanski sud u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 134/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za cijenu nižu od 159,8 milijuna kuna. Razgledavanje je organizirano 13. srpnja u 14 sati uz sudjelovanje sudskog ovršitelja Antonija Jerkovića. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 23.968.134 kune. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-6274-16, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Zgrade i dvorišta u Varaždinu, procijenjeni na 25 milijun kuna. Nekretnina u naravi predstavlja dvije zgrade i dva dvorišta u Preradovićevoj i Međimurskoj ulici. Datum dražbe je 25. srpnja u 9.30 sati. Adresa dražbe je Općinski sud u Varaždinu, soba br. 110/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je 24. srpnja u vremenu od 13 do 15 sati. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine. Potrebno ju je uplatiti na broj: HR1223900011300000154, poziv na broj: 05 19-02-215810.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Zemljišta u Sinju, procijenjena na 11 milijuna kuna. Nekretnine u naravi predstavljaju zemljišta na adresi Put Ruduše 44, ukupne površine 38.949 četvornih metara. Ročište za prodaju održat će se pred stečajnim sucem u zgradi Trgovačkog suda u Splitu, Sukoišanska br. 6, sudnica broj 1/prizemlje, 4. rujna u 9.30 sati. Porez na promet nekretnina plaća kupac. Razgledavanje je moguće svaki radni dan od 9 do 15 sati uz prethodnu najavu na kontakt-tele-

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

fon 098/262 943. Kao kupci mogu sudjelovati sve osobe koje prema važećim propisima u Republici Hrvatskoj mogu stjecati vlasništvo nad nekretninama koje su predmet prodaje i koje su najkasnije do 4. rujna uplatile osiguranje u iznosu od 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnina koje su predmet prodaje na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Splitu pri Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. Zagreb na broj: IBAN: HR1623900011300000664, model: HR02, s naznakom za spis 1. St-451/2013 i dokaz o tome predočile stečajnom sucu prije početka dražbe ili stečajnom sucu prilože bankarsku garanciju bonitetne banke na prvi poziv za navedene iznose osiguranja. Hotel Libra u Senju procijenjen na 34,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja hotel, zgradu kuhinje i dvorište ukupne površine 583 četvorna metra. Datum dražbe je 11. listopada u 13 sati. Adresa dražbe je Općinski sud u Rijeci - Stalna služba u Crikvenici, Kralja Tomislava 85a, Crikvenica, soba 27. Uvjet prodaje je po načelu viđeno-kupljeno. Predmetne nekretnine se ne mogu prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti,odnosno ne za manje od 11,5 milijuna kuna. Razgledavanje je moguće 10. listopada od 13 do 16 sati sa sudskim ovršiteljem. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 1,1 milijun kuna i potrebno ga je uplatiti na račun Suda IBAN HR03 23900011300002256, model i poziv na broj 00, 2-01-5145-2017. Tri zgrade i dvorište u Zagrebu, procijenjeni na 8,6 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja tri zgrade i dvorište u Oporovečkoj ulici ukupne površine 5500 četvornih metara. Datum dražbe je 12. rujna u 3.50 sati. Adresa dražbe je Trgovački sud u Zagrebu, Petrinjska 8, sudnica 100 (Velika dvorana). Na ovom ročištu za dražbu nekretnina se ne može prodati ispod cijene od 8,6 milijuna kuna. Nekretnine se mogu razgledati u prethodnom dogovoru sa stečajnim upraviteljem pozivom na broj telefona 01/4647 218. Dražbi može pristupiti samo kupac koji najkasnije tri dana prije dražbe uplati jamčevinu u iznosu od 200.000 kuna.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Računalni programi Swissgrid AG; Aarau, Švicarska, traži programske pakete i informacijske sustave. Natječaj je otvoren do 20. kolovoza. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=1026111. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Swissgrid AG, Bleichemattstraße 31/Postfach, Aarau 5001 Switzerland. Markus Buchmann, markus.buchmann@ swissgrid.ch. Usluge izobrazbe Federal Department of Foreign Affairs FDFA Swiss Development Agency SDC Section Quality Assurance and Poverty Reduction; Bern, Švicarska, traži usluge izobrazbe. Natječaj je otvoren do 15. kolovoza. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=1025987. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se poslati na sljedeću adresu: PLEASE DO NOT OPEN Federal Department of Foreign Affairs FDFA Swiss Development Agency SDC Section Quality Assurance and Poverty Reduction, Freiburgstrasse 130, Bern 3003; Switzerland, Lea Valaulta, dezaqualitaetssicherung@eda.admin. ch. Instalaterski radovi Bybanen Utbygging, Bergen, Norveška, traži nabavu instalaterskih radova na zgradama. Natječaj je otvoren do 30. kolovoza. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://tendsign.no/doc.aspx?Uniq ueId=afmhmvkmiz&GoTo=Docs Dodatne informacije dostupne su na Bybanen Utbygging, 992 051 825, postboks 7900, Bergen 5020, Norway, Camilla Moe, camilla.moe@inventura. no. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://tendsign. no/doc.aspx?UniqueId=afmhmvkmiz&GoTo=T ender.

Usluge sprečavanja požara Statens vegvesen, Oslo, Norveška, traži usluge sprečavanja požara. Natječaj je otvoren do 20. kolovoza. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http:// eu.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=214745&B=VEGVESEN. Dodatne informacije dostupne su na: Statens vegvesen 971 032 081, Postboks 8142 Dep, Oslo 0033, Norway, Hanne Seljesæter, hanne.seljesaeter@vegvesen. no. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: http:// eu.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=214745&B=VEGVESEN. Telekomunikacijske usluge Agencija za zapošljavanje Makedonije traži nabavu telekomunikacijskih usluga. Natječaj je otvoren do 6. kolovoza. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija dostupna je kod: Ministry of Finance, Public Procurement Bureau, ESPP “23 October” Palace Str. Dame Gruev No. 12, 1000 Skopje, Makedonija,://e-nabavki.gov.mk. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje šalju se na: Ministry of Finance, Public Procurement Bureau, ESPP, “23 October” Palace Str. Dame Gruev No. 1000 Skopje, Makedonija. Planiranje razvoja urbanog okoliša C40 Cities Climate Leadership Group, New York, Sjedinjene Američke Države, traži uslugu planiranja razvoja urbanog okoliša. Natječaj je otvoren do 10. kolovoza. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://c40.box.com/v/c40-ojeu-procurement. Dodatne informacije dostupne su na: C40 Cities Climate Leadership Group, Inc., 120 Park Ave, Floor 23, New York 10017, USA, lkim@c40.org. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://www.mytenders.co.uk/Search/Search_Switch.aspx?ID=212451. 9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 63

PRIVREDNI VJESNIK

LUKSUZNI TURIZAM: FENOMEN PLITVICE

SUSRET PRIRODE I GLAMURA Novi turistički resort u srcu NP-a Plitvička jezera, otvoren u proljeće ove godine, nalazi se u blizini Velikoga slapa, a gradnja je trajala nekoliko godina piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr cionalnim konstrukcijama od drvenih greda i krovovima od drvene šindre. U kućama su elegantni apartmani, a uz njih je restoran s vrhunskom gastronomskom ponudom, spa zona i mjesto za druženje uz roštilj. Pri ulasku u resort čini se kao da je to malo selo oduvijek bilo tu jer se stopilo s okolišem. Uz drvene kuće je vrt s autohtonim biljkama koje gosti mogu ubrati i iskoristiti u pripravi jela, a zanimljivost je i to što mogu zasaditi stabla sa svojim imenima. Uz kućice je teretana na otvorenom, kao i igralište za djecu, a sve s naglaskom na očuvanju lokalnih vrijednosti i prirodnih resursa. Iza projekta tog luksuznog resorta je tvrtka Potestas u čijem je vlasništvu jedan od najpoznatijih splitskih hotela Park i luksuzna Villa Petra na Braču.

U IZGRADNJU UTROŠENO 34 MILIJUNA KUNA

ivot u skladu s prirodom i povratak samome sebi novi su trendovi u turizmu. Kada se spoje priroda i luksuz, stvara se nova dimenzija odmora. Upravo se to ostvarilo u Fenomenu Plitvice, novom turističkom resortu u srcu NP-a Plitvička jezera, otvorenom u proljeće ove godine. Smješten je u blizini Velikog slapa, okružen prirodom koja jednako privlači posjetitelje u sva četiri godišnja doba. Fenomen Plitvice je turističko naselje koje se prostire na 142.000 četvornih metara površine na području Plitvica Sela. Čini ga devet drvenih kuća s tradi-

64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

Jozo Tomaš, direktor Potestasa, ispričao je da je gradnja resorta trajala nekoliko godina kako bi se zadovoljila stroga pravila o zaštiti okoliša. “To nam je bilo iznimno važno s obzirom na to da se nalazimo u središtu jednog od najljepših nacionalnih parkova na svijetu. Kućicu po kućicu gradili su najbolji lokalni majstori, a u njihovu gradnju uvršteni su najkvalitetniji lokalni materijali. Da bi ovakvi projekti bili uspješni, vrlo je važna sinergija investitora s lokalnom sredinom i odgovorno ponašanje prema okolišu”, rekao je Tomaš. Dodao je kako je u izgradnju resorta utrošeno 34 milijuna kuna od čega je 10 milijuna kuna suﬁnancirano iz EU fondova za regionalni razvoj.

Projekt Fenomen Plitvice potpisuje GPN Katarina iz Gospića s glavnim projektantom Tomom Jurkovićem i projektantom Antom Pašalićem. “Naš slogan Where Luxury Meets Nature, ili Gdje luksuz susreće prirodu, odražava se u svakom detalju našeg turističkog naselja. Nova destinacija znači i nove izazove i nove timove. Svakim ovakvim ulaganjem otvaraju se nova radna mjesta, što je od iznimne važnosti za zapošljavanje mladih i hrvatsko gospodarstvo”, naglasio je Tomaš. Inače, koncept izgradnje Fenomena Plitvice prati najnovije trendove ruralnog i tzv. transformacijskog turizma. Cilj ruralnog turizma je napuštanje komercijalno-potrošačkog načina življenja, dok se transformacijski turizam temelji na doživljaju. Turisti koji vole takav oblik turizma su više platne moći, a na odmor dolaze izvan glavne turističke sezone jer su u potrazi za autentičnim doživljajem.

DA BI OVAKVI PROJEKTI BILI USPJEŠNI, VAŽNA JE SINERGIJA INVESTITORA S LOKALNOM SREDINOM I ODGOVORNO PONAŠANJE PREMA OKOLIŠU, ISTIČE TOMAŠ

Hotel Park - spomenik kulturne baštine Splitski Hotel Park prvi je privatni hotel u Hrvatskoj čija je obnova u potpunosti financirana sredstvima EU-a i to u visini od 10 milijuna eura. Projekt za taj hotel prijavljen je prije nekoliko godina na natječaj Povećanje gospodarskih aktivnosti malih i srednjih poduzeća koje je raspisalo ondašnje Ministarstvo poduzetništva i obrta. Jozo Tomaš kaže kako se isplatio svaki

uloženi euro u hotel jer je prije tri godine Hotel Split dobio kategoriju pet zvjezdica i postao reprezentativni luksuzni hotel. Od njegove izgradnje 1921. godine Hotel Park je bio mjesto za sva glavna politička i društvena događanja u Splitu, ali i Dalmaciji. Zbog ljepote i povijesnih događanja hotel je proglašen spomenikom kulturne baštine.

9. srpnja 2018. | broj 4037 | PRIVREDNI VJESNIK | 65

VALAMAR RIVIJERA

Četiri hotela dobitnici World Travel Awardsa 1

3 2

Valamar Riviera i ove je godine godine osvoo jila najprestižnije turističke nagrade World Travel Awards za svoja četiri hotela u tri destinacije. Već šestu godinu zaredom porečki Hotel Valamar Riviera (1) ponio je titulu vodećeg hrvatskog boutique hotela, a rabački Valamar Collection Girandella Resort (2) drugi put zaredom titulu vodećeg hrvatskog resorta. U destinaciju Dubrovnik ove godine odlaze dva priznanja: Hotel Valamar Lacroma Dubrovnik (3) peti je put uzastopno proglašen vodećim hrvatskim poslovnim hotelom, a prošlogodišnju titulu vodećeg

hotela u Hrvatskoj ove jje godine predao Valamar Collection Dubrovnik President Hotelu (4). “Iznimno je zadovoljstvo osvojiti nagradu jednom, dvaput, no šest godina zaredom uistinu je velika čast svima nama u Valamaru koji kontinuirano radimo na podizanju kvalitete usluga i ponude”, kazao je direktor Hotela Valamar Riviera Marko Miš, dok je Karmela Višković, direktorica Valamar Collection Girandella Resorta, poručila kako je ova je nagrada poticaj za nove uspjehe i pripada cijelom Valamarovom timu. “Iznimna je čast to što struka već pet godina zaredom

e naš kontinuirani rad na unaprepoznaje pređenju kvalitete usluge i potvrđuje našu lidersku poziciju u segmentu kongresnog turizma”, istaknuo je Ivica Sabljić, direktor hotela Valamar Lacroma Dubrovnik. “Ovo priznanje potvrda je napornog rada i predanosti cijelog tima našeg hotela te predstavlja veliku odgovornost, ali je istovremeno i pokazatelj da se držimo dobrog smjera. Motivira nas da gostima i dalje pružamo nezaboravno iskustvo luksuznog odmora i najbolju uslugu”, smatra Matko Marić, voditelj Valamar Collection Dubrovnik President Hotela. (J.V.)

PRVO MEĐUNARODNO OCJENJIVANJE VINA PODUNAVSKIH ZEMALJA

TRAMINAC ERDUTSKIH VINOGRADA UKUPNI ŠAMPION U ILOKU Prostori kojima protječe Dunav od davnina su poznati po uzgoju vinove loze i proizvodnji iznimno dobrih vina, u prilično sličnim ekološkim uvjetima i sličnom sortimentu vinove loze te povezani zajedničkim iskustvima i znanjima u proizvodnji grožđa i vina. Svi ti razlozi bili su dovoljno snažan motiv za pokretanje jedinstvenog ocjenjivanja vina u Iloku - Prvog međunarodnog ocjenjivanja vina podunavskih zemalja. Uz ocjenjivanje vina održan je Dunav Art Festival uz slogan Dunav teče i spaja, na kojem su posjetitelji mogli kušati vina iz podunavskih zemalja. Međunarodna komisija ocijenila je više od stotinjak pristiglih uzoraka vina iz Hrvatske, Mađarske i Srbije, a dodijeljene su četiri velike zlatne diplome, 32 zlatne, 53 srebrne, devet brončanih medalja te

devet priznanja. Ukupni šampion i pobjednik u grupi poluslatkih, slatkih i predikatnih vina je Traminac, ledena berba iz 2012. proizvođača Erdutski vinogradi, dok je pobjednik u grupi bijelih suhih i polusuhih vina Chardonnay iz 2015. proizvođača Vina Kalazić. Merlot Versendi Reserve iz 2012. proizvođača Podrumarstvo Kovacs-Harmat iz Mađarske pobije-

66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4037 | 9. srpnja 2018.

dio je u skupini crnih suhih i polusuhih vina. Velika zlatna priznanja dobili su: Traminac, ledena berba 2012. proizvođača Erdutski vinogradi, koji je ujedno ukupni šampion ocjenjivanja, zatim Traminac, izborna berba bobica 2015. Iločkih podruma, Traminac, izborna berba prosušenih bobica 2011. Iločkih podruma i Graševina, izborna berba prosušenih bobica 2015. proizvođača Vina Papak. Ovo ocjenjivanje vina održano je s ciljem da hrvatsko Podunavlje s vremenom postane središnje mjesto okupljanja vinogradara i vinara iz svih podunavskih zemalja, na kojem će se javnosti svake godine predstavljati najbolja vina nastala iz vinograda uz Dunav. (S.P.)

ProÄ?itajte www.privredni.hr/businessandlifestyle

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

Naa

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.