Pv 4035 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

t r c Jedan dan o l t potreban i za obitelj i za dušu POSEB

AN PR

I LO G

ljstvu radite g u i t novos retninama i nek

INTERVJU

Andreja Pavlović

Zajednica za društveno odgovorno poslovanje HGK

Privredni vjesnik Regionalni media biznis partner za 2018.

1953.-2018.

25. lipnja 2018., godina LXV, broj 4035

TEMA TJEDNA: PREKOVREMENI RAD

REGIONALNA NAGRADA

GODINA

PROIZVODNJA DUHANSKIH PROIZVODA

Lani prvi put u gubitku

ProÄ?itajte novi www.privredni.hr/businessandlifestyle

SADRŽAJ

4035 / 25. lipnja 2018.

Ideja brenda Tie Me je ponuditi tradicionalni hrvatski proizvod na nešto moderniji način te ga time predstaviti mlađoj populaciji

12 Andreja Pavlović

TEMA TJEDNA

Prekovremeni rad Jedan dan potreban i za obitelj i za dušu

Održan Gospodarski forum u okviru inicijative HGK “Sport spaja biznis” Sport, turizam i gospodarstvo idu ruku pod ruku

Uručene nagrade Biznis partner 2018. Privredni vjesnik - medijski lider u regiji

Agrokor Napokon prijedlog nagodbe

Andreja Pavlović, predsjednica Zajednice za društveno odgovorno poslovanje HGK Korporacije i vojska su svjesne opasnosti, no političari ne

Zoran Kovačević, predsjednik HGK-ŽK Osijek Investicije će biti problem idućih godina

Poduzetnici u djelatnosti proizvodnje duhanskih proizvoda Lani prvi put u gubitku

Do boljeg voditelja u pet lakih koraka Biti dobar voditelj je nešto što se može naučiti usvajanjem potrebnih kompetencija

Oznaka “Lika Quality” za autohtone proizvode Lički proizvodi premium kvalitete

Tie Me, Zagreb Zaveži me nježno

Sporazum Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a i HBOR-a 152 milijuna kuna za javnu rasvjetu

Foodballerka Za Vatrene uz roštilj, kvizove i pivo

AKTUALNO

INTERVJUI

PV ANALIZA

KOLUMNA: POGLED IZNUTRA

TURIZAM PRIČA S RAZLOGOM SVIJET FINANCIJA

BUSINESS & LIFESTYLE

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Jozo Knez, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak LEKTURA Sandra Baksa PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

MARKETING I PRODAJA Svjetlana Pećinar Tel: +385 1 5600 012 pecinar@privredni.hr marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR JASMINKA ROJKO

NOVA ERA POSLOVNOG BANKARSTVA Banke moraju promijeniti svoj tradicionalni pristup poslovanju i prilagoditi svoj poslovni model novoj eri poslovnog bankarstva kroz nekoliko ključnih aktivnosti

O Jasminka Rojko, izvršna direktorica RBA Sektora poslovanja s velikim poslovnim sustavima i poduzećima u stranom vlasništvu

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

kruženje u kojem se nalazi društvo, a samim time i poslovna zajednica, mijenja se iz dana u dan. Digitalna transformacija podrazumijeva povezivanje svih čimbenika proizvodnih procesa u umreženi lanac vrijednosti, prikupljajući i analizirajući podatke u svrhu unapređenja procesa uključenih u proizvodnju, optimizacije troškova, stjecanja konkurentske prednosti te ispunjavanja očekivanja i želja kupaca. Nova digitalna revolucija i potreba za brzim prilagodbama u globalno povezanom svijetu kontinuirano pokreće poduzeća prema novim i inovativnim rješenjima, i to ne samo u stvaranju novih poslovnih modela, već i u osnaživanju vlastitih riznica, koje preuzimaju ulogu in-house banaka i stvaraju dodatnu vrijednost kompanijama. Razlog tome leži i u sve većoj kompleksnosti poslovnih i financijskih transakcija te globalnoj mreži dobavljača i kupaca koja iziskuje čvrstu kontrolu operativnog poslovanja i dnevno financijsko planiranje. Osim velikih i stranih kompanija, taj trend je sve prisutniji i kod poduzeća srednje veličine. Zbog toga banke moraju promijeniti svoj tradicionalni pristup poslovanju i prilagoditi svoj poslovni model novoj eri poslovnog bankarstva kroz nekoliko ključnih aktivnosti. Stoga krenimo redom. Na prvom mjestu je ekspertiza bazirana na industrijama. Naime, poduzeća očekuju individualna rješenja prilagođena industriji u kojoj rade i koja će donijeti rješenje za jedinstvene probleme s kojima se susreću, a ne isključivo standardizirane proizvode banke. Žele raditi s bankom koja ima specijalizirane stručnjake, globalni know-how i lokalnu ekspertizu. Na drugom je mjestu stvaranje financijskog eko sustava u kojem se povezuju kupci i dobavljači. Banke koje će omogućiti povezivanje različitih organizacijskih dijelova poduzeća, njihovih kupaca i dobavljača, korespondentnih banaka i tržišta u jedan povezani eko sustav, podići će upravljanje likvidnošću na još višu razinu i osigurat će optimalno financiranje u svakoj fazi životnog ciklusa poduzeća. Banke s međunarodnom prisutnošću na tržištima koje pokrivaju poduzeća, najbolje će odgovoriti na ove izazove i omogućiti učinkovito i lako obavljanje global-

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

nih transakcija. Na trećem je mjestu savjetodavna funkcija djelatnika banke. Financijski stručnjaci žele da se banke stave u njihov položaj te razumiju prioritete i poslovne izazove koje žele riješiti. Žele razgovarati s visoko educiranim i motiviranim djelatnicima banke, koji s njima dijele entuzijazam i viziju i time zajednički pronalaze najbolja rješenja. Upravo taj element je izuzetno važan i često presudan pri izboru svoje glavne poslovne banke. Stoga je važno razvijati i svijest kod djelatnika banke, te je od presudne važnosti znanja usavršavati na brojnim stručnim seminarima, kongresima i radionicama iz segmenta financija i menadžmenta, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. I na kraju tu su fleksibilnost i inovativni proizvodi. Usprkos izuzetno snažnoj regulaciji i birokratizaciji poslovanja koju nameće

U NOVOJ ERI SE U FOKUS STAVLJAJU VRIJEDNOSTI KAO ŠTO SU POVJERENJE, POUZDANOST I ODGOVORNOST regulativa, banke moraju pronaći fleksibilna rješenja za svoje klijente. Samo one koje će imati otvoreni dijalog s klijentima, biti otvorene prema njihovim sugestijama i prijedlozima, koje će uz kontinuirano unapređenje standardnih proizvoda, zajedno s klijentima kreirati nove, inovativne proizvode bazirane na sofisticiranoj tehnologiji, ostvarit će značajan rast poslovanja. Živimo u svijetu koji se brzo mijenja, a imperativ je jednostavnije i brže upravljanje poslovnim financijama bilo kada i bilo gdje, uz cjelovit uvid u stanje i preglede prometa. Izazovi koje pred nas stavlja moderno poslovanje ujedno su i prilika da stvorimo novu eru poslovnog bankarstva. Eru u kojoj se u fokus stavljaju vrijednosti kao što su povjerenje, pouzdanost i odgovornost. Upravo te vrijednosti stvorit će snažan temelj stvaranju novih financijskih rješenja, koja će pomoći ostvarenju poslovnih vizija klijenata.

BROJKE, BROJKE

PROIZVODNJA VOĆA I MASLINA U 2017. 7387 tona

19.011 tona mandarinki

breskvi i nektarina

56.570 tona jabuka

1534 tone lješnjaka

10.206 tona

8209 tona

višnji i trešnji

šljiva

2796 tona krušaka

28.947 tona maslina

726 tona marelica

116.307 tona grožđa

3209 tona jagoda

Izvor: DZS

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

PREKOVREMENI RAD

JEDAN DAN POTREBAN I ZA OBITELJ I ZA DUŠU P

Obujam poslova ponekad traži i rad nedjeljom i prekovremeni rad, ali se on treba adekvatno i platiti. U istraživanju MediaNeta 46 posto ispitanika izjasnilo se da rade prekovremeno, a njih 91 posto radne obveze usklađuje s obiteljskim obvezama unutar same obitelji piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ve češće se čuje kako radnici koji uglavnom rade u privatnom sektoru sve više rade prekovremeno, uključujući i nedjelju, što im često utječe i na osobni i na poslovni život, dakako negativno. Na tragu aktualnih javnih rasprava o problematici rada nedjeljom, prekovremenog rada i sve manje ravnoteže između posla i privatnog života, osobito u sektorima trgovine i ugostiteljstva, agencija za mjerenje učinka komunikacije i istraživanja MediaNet provela

IVANA KOLAR SMATRA DA RAD NEDJELJOM NE TREBA ZABRANITI, VEĆ STROGO REGULIRATI je istraživanje u kojem je naglasak bio na prekovremenom radu i radu u slobodno vrijeme, ravnoteži privatnog i poslovnog života te percepciji nedjelje kao dana za odmor. U prošlogodišnjem istraživanju MediaNeta, više od 90 posto ispitanika izjasnilo se za uvođenje neradne nedjelje. Oba istraživanja, i prošlogodišnje i ovogodišnje, provedena su u suradnji s Marijanom Petir, zastupnicom u Europskom parlamentu. S obzirom na to da se Hrvatska nalazi na samom vrhu ljestvice

zemalja po radu nedjeljom, Marijana Petir je odlučila u Hrvatskoj potaknuti javnu raspravu o tom problemu. Ovogodišnje istraživanje MediaNeta provedeno je u travnju na reprezentativnom uzorku od 614 odraslih zaposlenih hrvatskih stanovnika u dobi od 18 do 65 godina, metodom telefonske ankete. Gotovo polovina ispitanika ili njih 46 posto naglasilo je da rade prekovremeno. Najveći broj ispitanika kao razlog prekovremenom radu naveo je veliki obujam posla i manjak radnika koji bi obavili taj posao, zatim prirodu posla koji se mora dovršiti i neodgodive rokove u kojima se posao mora obaviti. U Jadranskoj je regiji udio zaposlenih koji tvrde da svakodnevno i/ili povremeno rade prekovremeno, veći u odnosu na Kontinentalnu regiju i Zagreb. Radnici se, čini se, ipak uspijevaju organizirati tako da barem tijekom godišnjih odmora ne moraju misliti na posao - tek 10 posto njih tvrdi da radi tijekom svojih slobodnih dana ili plaćenog godišnjeg odmora.

MOGU SE USKLADITI RADNE I OBITELJSKE OBAVEZE

Na upit usklađuju li radne s obiteljskim obvezama unutar najuže obitelji i domaćinstva ili uz nečiju pomoć, 91 posto ispitanika odgovorilo je da ih usklađuju uglavnom unutar najuže obitelji. S druge pak strane, samo je manje od dva posto ispitanika istaknulo kako koristi pomoć izvan obiteljskog kruga, poput plaćenih domaćica i dadilja.

61%

ispitanika uglavnom može uskladiti radne i obiteljske obveze s aktivnostima u slobodno vrijeme

76%

ispitanika smatra da ljudi u njihovom okruženju sve više doživljavaju nedjelju kao dan posvećen obitelji i odmoru

10%

ispitanika tvrdi da radi tijekom svojih slobodnih dana ili plaćenog godišnjeg odmora

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA Promatrajući usklađivanje radnih i obiteljskih obveza s aktivnostima u slobodno vrijeme, 61 posto ispitanika uglavnom može to uskladiti, a oni koji ne

Ivana Kolar, direktorica tvrtke Julius Rose i savjetnica Uprave Terma Tuhelj: “Mi smo turistička zemlja, govorimo da želimo razvijati cjelogodišnji turizam, pa je poželjno da i trgovine i ostali sadržaji budu dostupni i otvoreni svaki dan. Na zajedničko provođenje vremena u obitelji i kvalitetu tog vremena treba drugačije pokušati utjecati.”

uspijevaju, tvrde kako sve svoje slobodno vrijeme koje im preostane posvećuju isključivo obitelji i nemaju vremena za hobije. Onih kojima nije potrebna pomoć izvan uže obitelji i koji uglavnom uspijevaju uskladiti posao i obiteljske obveze s

AKO TRŽIŠTE TRAŽI RAD NEDJELJOM, TADA MU TREBA UDOVOLJITI, UZ PRIMJERENU KOMPENZACIJU, KAŽE SANELA DROPULIĆ dodatnim slobodnim aktivnostima, kako prošle, tako i ove godine nešto je više u Jadranskoj nego u Kontinentalnoj regiji. Prema dobnim skupinama, najteže mogu uskladiti privatni i poslovni život ljudi od 36 do 55 godina, budući da u tim

dobnim skupinama ima više obitelji s maloljetnom djecom. Na upit, smatraju li da su, nakon javnih rasprava o tome, ljudi u njihovom okruženju postali senzibiliziraniji doživljavati nedjelju kao dan koji bi trebao biti posvećen obitelji i odmoru, 76 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno. Neki od njih smatraju da to treba biti baš nedjelja iz tradicijskih razloga, a neki da je naprosto potreban barem jedan dan u tjednu za odmor i druženje s obitelji. Oni koji se ne slažu s tom tvrdnjom, njih 24 posto od ukupnog broja ispitanih, kao razloge navode udobnosti zbog koje ljudi kupuju nedjeljom jer ne stignu tijekom radnog tjedna, zatim sve veći materijalizam u trci za zaradom, želju za zadovoljavanjem poslodavaca, trendove novog doba ili važnost slobodne volje zbog koje bi ljudima trebalo omogućiti da rade kada žele, ako im je to plaćeno sukladno njihovom radu i trudu.

usluge trebaju biti dostupnije ljudima te da stanovništvo održava svoje zdravlje i dobar osjećaj”, rekla je Ivana Kolar. Vlasnica i direktorica tvrtke Expert Product i direktorica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra Sanela Dropulić smatra da se u tržišnoj ekonomiji rad nedjeljom ne uređuje zabranama nego sukladno potrebama gospodarstvenika te tržišta. Ako tržište traži rad nedjeljom, tada mu treba udovoljiti, uz primjerenu kompenzaciju svima koji su uključeni u taj rad. “Svojedobno sam radila u tvrtki u kojoj se radilo i vikendima i blagdanima. Uvijek je bilo mučno određivati tko će biti dežuran za vikend, no kada je moj poslodavac uveo da se rad vikendom i blagdanima dodatno stimulira na plaći, i to trostruko više od uobičajene dnevnice, počela je otimačina tko će raditi u te neradne dane jer je prihod bio vrlo poticajan. Od kada su Feničani

RAD VIKENDOM MORA BITI PLAĆEN

O tome što misle o prekovremenom radu i radu nedjeljom upitali smo neke poduzetnice i zaposlenice. Na upit treba li zabraniti rad nedjeljom i kako to utječe na privatni život radnika, Ivana Kolar, direktorica tvrtke Julius Rose i savjetnica Uprave Terma Tuhelj, rekla je kako rad nedjeljom sigurno nije najpoželjniji za obitelji, no ne misli da ga treba zabraniti, već strogo regulirati i osigurati da ljudima rad vikendom i praznicima bude adekvatno plaćen. Ona kaže kako postoji veliki broj radnih mjesta koja moraju biti aktivna vikendom i praznicima. Turistički radnici, liječnici, novinari, pekari, policija, prijevoznici i mnogi drugi oduvijek rade sedam dana u tjednu tako da joj se čini kako je normalno da rade i ljudi u ostalim djelatnostima. “Mi smo turistička zemlja, govorimo da želimo razvijati cjelogodišnji turizam, pa je poželjno da i trgovine i ostali sadržaji budu dostupni i otvoreni svaki dan. Na zajedničko provođenje vremena u obitelji i kvalitetu tog vremena treba drugačije pokušati utjecati, a to je stvar i mentaliteta, jer na svakome od nas je odluka hoćemo li vikende ili bilo koje drugo slobodno vrijeme provoditi u prirodi i druženju s obitelji ili u šetnjama šoping centrima. U nekim susjednim zemljama na to se utječe i poreznom politikom pa su sportske i dio wellness aktivnosti i ponuda oporezovani nižom stopom PDV-a jer takve

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

Sanela Dropulić, vasnica i direktorica tvrtke Expert Product i direktorica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra: “Od kada su Feničani izmislili novac, nema boljeg načina da se svako pitanje radnih odnosa, posebice rada nedjeljom i blagdanima uredi kroz primjerenu novčanu kompenzaciju. I to, naravno u korist radnika, a na radost poslodavca kojemu zadovoljni radnik ispunjava radne obveze.”

izmislili novac, nema boljeg načina da se svako pitanje radnih odnosa, posebice rada nedjeljom i blagdanima uredi kroz primjerenu novčanu kompenzaciju. I to, naravno u korist radnika, a na radost poslodavca kojemu zadovoljni radnik ispunjava radne obveze”, istaknula je Sanela Dropulić. S njom se složila i Sanja Buinjac, poduzetnica i vlasnica Ageness Beauty Instituta, koja je nekada radila

RAZLIKE U RADU U PRIVATNOM I DRŽAVNOM I JAVNOM SEKTORU

kao zaposlenica u wellness centrima. “Mislim da se ne treba zabrinjavati, dok smo radili nedjeljom, uredno su nam osiguravali neki drugi dan u tjednu slobodan, tako da sam sve stizala napraviti. Bila sam slobodna tijekom tjedna za razliku od ostalih koji su radili”, rekla je Sanja Buinjac.

POSLODAVCI MORAJU BITI FER PREMA ZAPOSLENICIMA

I dok se naše poduzetnice uglavnom slažu da nije problem u radu nedjeljom, upitali smo ih je li takav prekovremeni rad plaćen kako treba? Ivana Kolar kaže kako vjeruje da je prekovremeni rad česta pojava i to uglavnom zbog nedostatka radnika, što je prisutno u svim djelatnostima, posebice u turizmu i trgovini, i to tijekom ljetnih mjeseci. To je jedan od razloga zašto treba razvijati cjelogodišnji turizam i raditi na produljenju sezone. Tako će se te velike oscilacije ipak malo ublažiti, a i rasteretit će se ljetni mjeseci. “Problem su svakako i visoka davanja na plaće radnika pa se poslodavci oslanjanju na predviđanja o nekoliko prekovremenih sati radije nego da zaposle dodatnu osobu što je pogrešna poslovna politika. U svakom slučaju prekovremeni rad se mora adekvatno platiti”, naglasila je Ivana Kolar. I Sanela Dropulić kaže kako je sasvim razumljivo da će obujam poslova ponekad tražiti prekovremeni rad. To znači da je aktivnost gospodarstvenika, ekonomski gledano, u uzlaznom i razvojnom angažmanu, zbog čega se i traži prekovremeni rad. Druga je stvar cijeni li gospodarstvenik dodatno zalaganje svojih radnika u radnom prekovremenom angažmanu ili to smatra “normalnim” i jednostavno prešutno na taj način iskorištava radnike. “Može se dogoditi da ponekad zaposlenik ostaje prekovremeno raditi jer mu jednostavno tako odgovara, ali ako to mora učestalo i mimo svoje volje odrađivati, onda to mora urediti sa svojim poslodavcem na način da to bude pravedno i prihvatljivo obeštećenje u smislu naknade za dodatni tj. prekovremeni angažman na radnom mjestu. Sve ostalo je iskorištavanje, ali prije svega - omalovažavanje radnika. A dobar i kvalitetan poslodavac to ne smije dopustiti”, smatra Sanela Dropulić. Kako to izgleda u wellness centrima, pojasnila je Sanja Buinjac koje je rekla kako je u toj branši normalno da se radi nedjeljom i praznicima, ali se

Sanja Buinjac, poduzetnica i vlasnica Ageness Beauty Instituta: “Ipak je lakše zaposlenicima u državnim i javnim službama jer oni ne rade vikendom i praznicima, dok u javnim službama poput zdravstvenih radnika, policije, vatrogasaca i ostalih, takav je rad u opisu posla. Vjerujem da u takvim djelatnostima rade ljudi koji žele biti na usluzi drugima, a ne sebi.”

kvalitetno treba preraspodijeliti satnica pri čemu je svaki rad plaćen. Na pitanje kako uskladiti privatni i obiteljski život, Ivana Kolar je odgovorila da ne zna dobro odgovoriti jer se i sama s tim svakodnevno bori. No, ona pretpostavlja da je za to potrebna dobra organizacija radnog vremena i obveza, zatim dobra samoorganizacija i uređenje cijelog sustava. Sanela Dropulić kaže kako prije svega treba biti kvalitetna priprema i planirane obaveze, a u tome treba uzeti i 20 posto vremena i angažmana za neplanirane aktivnosti koje mogu iskrsnuti. “Oni koji improviziraju na duge staze, nemaju šanse bilo što uspjeti, osim nagomilati veliki stres. U tome se traži disciplina, kvalitetna organizacija, planiranje i učinkovita izvedba”, rekla je Sanela Dropulić. Da nije problem uskladiti privatni i poslovni život, smatra Sanja Buinjac koja kaže da je to lagano, samo treba odrediti prioritete i slobodni dan provesti na najbolji mogući način i u potpunosti ga iskoristiti. Ona dodaje kako je ipak lakše zaposlenicima u državnim i javnim službama jer oni ne rade vikendom i praznicima, dok je u javnim službama poput zdravstvenih radnika, policije, vatrogasaca i ostalih, takav rad u opisu posla. “Vjerujem da u takvim djelatnostima rade ljudi koji žele biti na usluzi drugima, a ne sebi”, rekla je Sanja Buinjac.

Sanela Dropulić smatra da hrvatski realni sektor odavno radi prema principu obujma posla, ispunjenja rokova, zahtjeva kupaca, prilagodbe klijentima... za razliku od državnog i javnog sektora koji radi kao u doba socijalizma, s radnim vremenom od 7 do 15 sati tj. od 8 do 16 i obveznom pauzom od 11.30 do 12 sati. Oni imaju jubilarne nagrade, godišnje odmore u trajanju od 30 dana, spajanje blagdana, nedostupni su tijekom vikenda, a nekada odu s posla već petkom iza 12 sati. “To je jedan od brojnih državnih atavizama s kojima se nije željela pozabaviti ni jedna vlast od hrvatske samostalnosti, a što je tek mali trag neučinkovite i neservilne državne birokracije, dovoljne samoj sebi, koja živi samo za sebe, a ne za realni sektor koji je hrani”, rezolutna je Sanela Dropulić. Ivana Kolar pretpostavlja da je u javnim službama lakše organizirati posao i radno

U WELLNESS CENTRIMA JE NORMALNO DA SE RADI NEDJELJOM I PRAZNICIMA, ALI SE KVALITETNO TREBA PRERASPODIJELITI SATNICA PRI ČEMU JE SVAKI RAD PLAĆEN vrijeme jednostavno stoga što mnoge takve službe uglavnom imaju fiksno radno vrijeme, posebice kada rade s klijentima i uvijek “smiju” zatvoriti nekome vrata. Osim toga, najčešeće ne rade vikendima i praznicima. Naravno, nije baš na svim radnim mjestima tako. “U privatnom sektoru se posao jednostavno mora obaviti do kraja u čvrstim rokovima, u turizmu svaki gost ili klijent mora se uslužiti maksimalno ljubazno, a uspješnost poslovanja na kraju ovisi upravo o zadovoljstvu klijenata. Prihodi i naknade za rad ovise isključivo o uspješnosti poslovanja”, zaključila je Ivana Kolar.

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO ODRŽAN GOSPODARSKI FORUM U OKVIRU INICIJATIVE HGK

SPORT, TURIZAM I GOSPODARSTVO IDU RUKU POD RUKU Kod Hrvatske mi se jako sviđa to što ste mala zemlja, a opet imate hrabrosti i usuđujete se osvajati strana tržišta, istaknuo je Lapin

iše od stotinu hrvatskih i ruskih gospodarstvenika susrelo se u Kalinjingradu na gospodarskom forumu u sklopu inicijative Hrvatske gospodarske komore Sport spaja biznis. Hrvatsku delegaciju predvodi predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović koji je otvarajući forum najavio jaču gospodarsku suradnju dviju zemalja te intenziviranje suradnje s pojedinim ruskim regijama. “Zbog veličine ruskog tržišta i koncentracije trgovine na glavne centre poput Moskve i St. Peterburga, naše tvrtke se moraju okrenuti jačoj suradnji s pojedinim regijama koje itekako imaju što ponuditi. Akcija HGK Sport spaja biznis otvorila je put da iskoristimo taj regionalni potencijal”, istaknuo je Burilović i čestitao Rusiji na pobjedi na otvaranju Svjetskog nogometnog prvenstva. Zamjenik guvernera Kalinjingradske oblasti Aleksandar Šenderjuk Židkov kazao je kako se nada susretu Hrvatske i Rusije u finalu te je poželio sreću hrvatskoj nogometnoj vrsti na Svjetskom prvenstvu. Rekao je da vidi

U 2017. VRIJEDNOST ROBNE RAZMJENE DVIJU DRŽAVA IZNOSILA JE 540 MILIJUNA DOLARA

NOVI POGON TVRTKE PRODUKTY PITANIA

Investicija od 9,6 milijuna eura Ova investicija teška je 9,6 milijuna eura, a tvornica koju puštamo u pogon je potpuno automatizirana i najmodernija u Europi, istaknuo je počasni konzul Republike Hrvatske i počasni predstavnik HGK u Ruskoj Federaciji Stefano Vlahović otvarajući u Kalinjingradskoj oblasti novi pogon svoje tvornice Produkty Pitania. Riječ je o inkubatoru za uzgoj peradi u kojemu će se uzgajati 42 milijuna pilića godišnje, a otvaranju je nazočilo i hrvatsko gospodarsko izaslanstvo u organizaciji HGK. “Uvjeren sam da sport spaja ljude, zato je HGK napravio projekt Sport spaja bi-

znis i organizirao Gospodarski forum upravo u vrijeme održavanja Svjetskog prvenstva. Posebno smo zainteresirani za suradnju s raznim ruskim regijama, mislim da je to dobar put za poboljšanje ekonomskih odnosa”, naglasio je predsjednik HGK Luka Burilović dodavši kako su u sklopu gospodarskog izaslanstva doputovali predstavnici pedesetak hrvatskih kompanija. “U pripremama za Svjetsko prvenstvo posjetili smo Hrvatsku i započeli poslovne razgovore. Gospodarska suradnja s Hrvatskom nije nam nikakva novost. Stefano Vlahović je ovdje već 20

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

godina i nadamo se da će biti još takvih investicija i investitora”, kazao je Anton Alihanov, predsjednik Vlade Kalinjingradske oblasti. “Vlahović je lokomotiva naše gospodarske suradnje koja se u zadnje vrijeme intenzivira, posebice preko komora. Siguran sam da će od danas suradnja bit još bolja”, poručio je veleposlanik Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji Tonči Staničić. Tvrtka Produkty Pitania osnovana je 1998. godine, a danas je među najvećim proizvođačima procesirane hrane u Rusiji i Istočnoj Europi. U svoja četiri tehnološki moderna pogona bave se uzgo-

“SPORT SPAJA BIZNIS” golem potencijal za gospodarsku suradnju s Hrvatskom, a nakon što je u organizaciji HGK posjetio Zagreb, siguran je da će u narednom razdoblju Hrvatska postati još zanimljivija turistička destinacija. “Hrvatska i Zagreb su prekrasni. Ja ću se vratiti s obitelji”, naglasio je on te dodao da je specifičnost Kalinjigradske oblasti odlična geografska pozicija i prometna infrastruktura zbog čega je ona čvorište za uvoz i izvoz prema EU.

SURADNJA JE VEĆ FORMALIZIRANA

Počasni konzul Republike Hrvatske i počasni predstavnik HGK u Ruskoj Federaciji Stefano Vlahović kazao je da mu je drago da se forum održava upravo u vrijeme Svjetskog prvenstva te da sport, turizam i gospodarstvo idu ruku pod ruku. Predsjednik Trgovinsko-industrijske komore Kalinjingradske oblasti Feliks Lapin je istaknuo da su se inicijativi HGK Sport spaja biznis odazvali na Vlahovićev poziv te da je suradnja već formalizirana potpisom Sporazuma o suradnji između HGK i Trgovinsko-industrijske komore Kalinjingrada prije mjesec dana. “Kod Hrvatske mi se jako sviđa to što ste mala zemlja, a opet imate hrabrosti i usuđujete se osvajati strana tržišta”, istaknuo je Lapin. Do uvedenih sankcija Rusija je zauzimala visoko mjesto na rang listi hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, kada se ukupna robna razmjena kretala od 1,5 do 3,5 milijardi dolara. Nakon uvedenih sankcija 2014. i pada ruskog gospodarstva, prvenstveno pada vrijednosti ruske rublje, robna razmjena se značajno smanjila i hrvatski izvoz u Rusiju se prepolovio. U 2017. vrijednost robne razmjene se ustalila nakon par godina pada, te je iznosila 540 milijuna dolara, a vrijednosti izvoza i uvoza su također ostale na gotovo istim iznosima iz 2016.

Stefano Vlahović i Luka Burilović

jem peradi i ribe, proizvodnjom polugotovih jela i konzerviranjem hrane. Njihova linija proizvoda Zlatni pijetao najjači je brend pilećih proizvoda u Rusiji.

ODLIKOVANJA PREDSJEDNICE REPUBLIKE

Odličja Buriloviću, Bagi, Horvatu, Kamenskom i Marodiju Predsjedniku Hrvatske gospodarske komore Luki Buriloviću uručeno je odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića koje se dodjeljuje hrvatskim i stranim državljanima za osobite zasluge za gospodarstvo. Odlikovanje mu je uručila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović prigodom Dana Državnosti. “Iznimna mi je čast i zadovoljstvo primiti ovo odlikovanje za doprinos gospodarstvu. Ne smatram ga osobnim priznanjem, već priznanjem instituciji kojoj sam na čelu. Kao krovnoj kući hrvatskog gospodarstva cilj nam je da hrvatsko gospodarstvo napreduje krupnim koracima, a na tome u HGK-u konstantno radimo”, istaknuo je Burilović primajući odlikovanje. “Posebno bih se ovom prilikom zahvalio Predsjednici na

izvanrednoj suradnji na području gospodarske diplomacije. Uvjeren sam da će se ta sinergija u promociji našeg poduzetništva u inozemstvu nastaviti i ubuduće, na dobrobit svih naših građana”, zaključio je Burilović. Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića za osobite zasluge za gospodarstvo te izniman doprinos razvoju gospodarskih odnosa Republike Hrvatske s drugim zemljama odlikovani su Darinko Bago, Đuro Horvat, Dragutin Kamenski i Antun Marodi.

HGK U STRATEŠKOM TIJELU ZA RAZVOJ OBRAMBENE INDUSTRIJE

Lopandić postao član NIAG-a

Zamjenik direktora predstavništva HGK u Bruxellesu Bruno Lopandić imenovan je članom NIAG-a (NATO Industrial Advisory Group), strateškog tijela Sjevernoatlantskog saveza za područje obrambene industrije. “Ovo je prilika za još snažniji angažman hrvatskih tvrtki, sklapanje novih poslova i jačanje konkurentnosti među saveznicima. NIAG je glas hrvatske obrambene industrije u NATO-u gdje možemo utjecati na procese na najvišoj, strateškoj razini”, rekao je Lopandić povodom imenovanja u tijelo u kojem će predstavljati HGK i interese njenih članica. Unutar tijela raspravlja se

o svim aspektima razvoja i istraživanja vojne opreme unutar NATO-a temeljem informacija svih relevantnih NATO tijela. Jedna od ključnih zadaća je pronalaženje mogućnosti za međunarodnu suradnju obrambene industrije kako bi se zadovoljile potrebe NATO-a. Važna uloga NIAG-a je i savjetovanje o tome kako unaprijediti odnose pojedinih vlada s industrijom, ali i povezivanje različitih industrija unutar Saveza. Hrvatsku obrambenu industriju čini stotinjak poslovnih subjekata u kojima je direktno zaposleno oko 3000 djelatnika što čini 1,5 posto ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Tvrtke ostvaruju godišnju proizvodnju proizvoda u vrijednosti od oko 200 milijuna eura ili jedan posto ukupne vrijednosti proizvodnje prerađivačke industrije, dok im je godišnji izvoz 100 milijuna eura ili 1,2 posto ukupnog izvoza prerađivačke industrije.

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU ANDREJA PAVLOVIĆ, PREDSJEDNICA ZAJEDNICE ZA DRUŠTVE

KORPORACIJE I VOJSKA SU SVJESNE OPASNOSTI, NO POLITIČARI NE U ovom trenutku imamo veću svijest u mnogim korporacijama o stanju čovječanstva, negoli je to kod političara ili kreatora politika. Puno je viša svijest i u vojnim krugovima. Ako pratite ono što pišu i čime se bave, vidjet ćete da su svjesni klimatskih promjena i velike opasnosti od nejednakosti koje izazivaju sukobe razgovarao Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Nemojmo se zavaravati - pitanje odgovornog poslovanja je suštinsko pitanje upravljanja korporacijama. To nije pitanje donacija i filantropije ni vraćanje duga zajednici, nego dobrog korporativnog upravljanja kompanijama i odnosa između vlasnika kapitala, burzi i svega što se otelo kontroli.

tome koliko smo društveno odgovorni i koliko brinemo za svoju budućnost, razgovarali smo s novom predsjednicom Zajednice za društveno odgovorno poslovanje Hrvatske gospodarske komore Andrejom Pavlović, starijom savjetnicom i partnericom u Hauska&Partner Grupi.

smo tu inicijativu i odazvale se revitalizaciji jer smatramo kako trebamo ne samo nastaviti tamo gdje smo stali nego i napraviti korak dalje. Ambicija je ostvarenje ciljeva održivog razvoja - 193 članice UN-a potpisale su Agendu 2030. kojom se dogovara razvoj čovječanstva do te godine. Sedamnaest je ciljeva i davanjem

n Na poziciju predsjednice Zajednice do-

AMBICIJA JE OSTVARENJE CILJEVA ODRŽIVOG RAZVOJA I DAVANJEM DOPRINOSA SVAKOM CILJU MOŽEMO VJEROVATI DA ĆEMO IMATI ODRŽIVI RAZVOJ

lazite kao njena dobra poznavateljica. Što planirate raditi u svom četverogodišnjem mandatu? - Četverogodišnji mandat je svojevrstan politički mandat, no on je ujedno i dovoljno dugo razdoblje da se mogu postići neki ciljevi. Prije skupštine smo pripremili program rada koji su mnogi opisali kao ambiciozan. Mislim da ciljevi moraju biti ambiciozni jer bismo kroz njih morali pokazati ambiciju. Zajednica je kroz svoj razvoj imala dvije faze - fazu velikih aktivnosti kada se kuhao i stvarao Indeks DOP-a i kada su entuzijasti bili uključeni u njegovo stvaranje. Dijelili su ne samo svoje stručno znanje, nego i svoj pogled na svijet kako bi odgovorno poslovanje postalo jedini mogući način poslovanja. Poduzećima smo dali alat da mogu ocjenjivati svoje prakse i svake godine ih unapređivati. Zajednica je nakon toga malo zaspala, no dolaskom nove direktorice Marije Šćulac Domac situacija se promjenila i pokrenute su inicijative za njeno oživljavanje. Dosadašnja predsjednica Snježana Bahtijari i ja prihvatile

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

doprinosa svakom cilju možemo vjerovati da ćemo imati održivi razvoj, a ne razvoj koji ruši kapacitete Zemlje. Tu je i izazov klimatskih promjena koje su tu oko nas i osjećamo ih. Tu su i velike nejednakosti s kojima se treba uhvatiti ukoštac. Kada te probleme prebacimo u Hrvatsku, vidimo da još uvijek nismo osvijestili važnost tih ciljeva održivog razvoja.

NO ODGOVORNO POSLOVANJE HGK

Postoji niz projekata u inozemstvu koji očekuju participaciju građana

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

Ako imate situaciju da se prosječni vlasnici dionica u korporaciji zadržavaju dva do četiri mjeseca i odu dalje, tamo gdje očekuju veću zaradu, naravno da ne možete očekivati da ih brine održivi razvoj niti dobrobit zaposlenih. Jedino mjerilo im je trošak i kako ga smanjiti da bi sami zaradili više.

O tome se premalo priča i premalo zna. Hrvatska će morati u narednom razdoblju napraviti analitički pregled, usporedbu nacionalnih politika i pokazatelja s ciljevima održivog razvoja i morat će dobrovoljno kao država izvještavati o napretku. Taj zamašnjak nije posao samo za vladin nego i nevladin sektor i poslovni sektor. Moj mandat i cijelog našeg vijeća jest to da svojim angažmanom pokaže da želi nešto promijeniti i prepozna područja u kojima svojim stručnim znanjima i kompetencijama kao i poznanstvima može pridonijeti da naš program zaživi te da krajem mandata možemo podvući crtu i reći da smo nešto napravili.

n Ako pogledamo primjere velikih ekonomija, čini se da mnogi nisu spremni na održivi razvoj. Slažete li se s time? - Mislim da su se Sjedinjene Američke Države, s obzirom na aktualno predsjednikovanje, odlučile na starinski tip razvoja, koji je na neki način poguban. Oni to, nažalost, ne razumiju, no ipak ni u Americi nije situacija jednoznačna. Mnoge savezne države otvoreno su rekle ‘ne’ takvom tipu razvoja. Kina je, slijedom dugogodišnjeg zagađivanja okoliša i iskorištavanja ljudskih potencijala i prirodnih resursa, došla do prijelomne pozicije. Oni sada gledaju gdje bi mogli pronaći svoju komparativnu prednost pred Amerikom. Iako se jako sukobljavaju oko intelektualnog prava, u jednom segmentu su shvatili da se moraju promijeniti u odnosu prema vlastitim resursima. Oni su jedni od vodećih igrača u ulaganjima u električne automobile i tehnologije kojima se može čistiti zagađeni okoliš. Mislim da će se Amerika brzo probuditi i shvatiti da su Kinezi postali predvodnici u nečemu što oni nisu prepoznali kao priliku te kao suštinsko

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

pitanje rasta i razvoja SAD-a. Inovacije će ići u tom smjeru kao nove poslovne prilike. MIT u ovom trenutku intenzivno radi na razvijanju pristupa kružnom gospodarstvu. Rade se novi dizajnerski pristupi i traže načini redizajniranja

SVE NOVE TEHNOLOGIJE I ZAMAŠNJAK 4. INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE O KOJOJ SE PREMALO PRIČA U NAS TEK ĆE DOĆI NA RED sadašnjih poslovnih modela. Ovakvi modeli, koje sada imamo, okrenuti su prema potrošačima i kranjem korisniku kao osobi koja će nešto kupiti, iskoristiti i odbaciti. Trendovi u Europi kreću već prema kružnom gospodarstvu. Oni su dijelom političke, a dijelom suštinske naravi. Kada je Vijeće Europe primijetilo da je prevelik problem ono što se zove planirano zastarijevanje proizvoda, okrenulo se retorici kojom bi građani trebali brinuti o ponovnoj upotrebi proizvoda. Potrošači su dovedeni u situaciju da se moraju dovesti u situaciju da žele ponovno koristiti neki proizvod ili ga dati na popravak. No ako dizajn proizvoda to ne omogućuje, onda ste spriječeni da budete društveno odgovorni.

n Jesu li korporacije svjesnije stanja od političara? - Dijelom bih se složila da je tako, no s druge strane i ne bih. Kada su korporacije došle pod lupu javnosti i našle se na udaru skupina i nevladinih organizacija, poput Nikea za svoje radnike i Shella zbog potapanja platformi i ponašanja u Africi, te su kompanije naučile lekcije. U ovom trenutku imamo veću svijest u mnogim korporacijama o stanju čovječanstva, negoli je to kod političara ili kreatora politika. Puno je viša svijest i u vojnim krugovima. Ako pratite ono što pišu i čime se bave, vidjet ćete da su svjesni klimatskih promjena i velike opasnosti od nejednakosti koje izazivaju sukobe. U njihovim izvještajima to stoji, a stoji i u izvještajima korporacija poput Shella. Njihovi scenariji budućnosti govore kako je ona ili svijetla ili tamna. Sve ovisi o tome kako ćemo se postaviti u okvirima poslovnih modela u kojima oni mogu opstati. Nemojmo se zavaravati - pitanje odgovornog poslovanja je suštinsko pitanje upravljanja korporacijama. To nije pitanje donacija i filantropije ni vraćanja duga zajednici, nego dobrog korporativnog upravljanja kompanijama i odnosa vlasnika kapitala, burzi i svega što se otelo kontroli. Financijski kapital dominira svijetom i nema onog proizvodnog kapitala koji je nekada dominirao. Ako imate situaciju da se prosječni vlasnici dionica u korporaciji zadržavaju dva do četiri mjeseca i odu dalje, tamo gdje očekuju veću zaradu, naravno da ne možete očekivati da ih brine održivi razvoj niti dobrobit zaposlenih. Jedino mjerilo im je trošak i kako ga smanjiti da bi sami zaradili više. Složenost svijeta doživljavamo kroz poslovne odluke u kojima moramo odabrati hoćemo li biti odgovorni u upravljanju u različitim kontekstima. Hrvatski kontekst nije isti kao europski, a još manje je sličan onome svjetskome.

n Koliko su domaće tvrtke, posebice mala poduzeća okrenuta odgovornom poslovanju? - Nedavno smo željeli napraviti jedno istraživanje na tu temu, no nismo uspjeli naći dovoljan broj sugovornika. Mislim da je situacija podvojena. Tvrtke imaju istinsku težnju da nešto preokrenu i u tom preokretanju mogu se služiti dobrim i lošim sredstvima. O svakome osobno ovisi što on osjeća kao ispravno i neispravno. Ono što se zaboravlja, a moglo bi postati dio start-up scene, jest to da se prepoznaju poslovne prilike. Cijeli je niz područja koja fantastično mogu poticati društveno odgovorno poslovanje, no još nisu prepoznata kao takva. Sve nove tehnologije i zamašnjak 4. industrijske revolucije o kojoj se

premalo priča u nas tek će doći na red, to je redizajn procesa, povezivanje, pametni gradovi o kojima tek rubno pričamo, a imaju spektar mogućnosti za povezivanje građana, baza podataka i kvalitetnije upravljanje gradom. U Amsterdamu imate primjera da građani

FINANCIJSKI KAPITAL DOMINIRA SVIJETOM I NEMA ONOG PROIZVODNOG KAPITALA KOJI JE NEKADA DOMINIRAO sudjeluju u određivanju gdje će se postaviti stanice za analizu kakvoće zraka. Postoji niz projekata u inozemstvu koji očekuju participaciju građana. Mi imamo neke druge prakse i probleme i s nekim izborima ćemo se uskoro morati suočiti. Ne bih željela da neke moje procjene ostanu vječne poput toga da smo zarobljeni u tranziciji i da se nikada nećemo iskobeljati. Svim svojim snagama trudim se da to ne bude tako. Ja sam jedinka, no nekoliko nas više može više učiniti, a ako nas je još više, još su nam veće mogućnosti.

n Vaša kompanija odavno priča o takvim idejama. Kako to? - Mi zapravo ne propagiramo te ideje nego ih živimo. Mi u Hauska&Patnerima smo 2004. godine donijeli Strategiju društveno odgovornog poslovanja jer smo prepoznali nišu o kojoj možemo razgovarati. Ako sami ne uspostavimo svoje obrasce ponašanja i procese, ne možemo biti vjerodostojni u tome. Kroz izvještajne cikluse pratimo ono što radimo. To naši klijenti osjećaju kroz dugi niz godina. Do svoje prepoznatljivosti došli smo sustavnim radom i usvajanjem jako puno znanja koje je bilo potrebno usvojiti da bi se klijente moglo savjetovati. Mi na tome i dalje radimo, ali i dan-danas učimo. Puno znamo, no svjesni smo da je to multidisciplinarno područje u koje se mora baciti mreža interesa na toliko različitih područja iz kojih je moguće dobiti nove ideje i nove različite perspektive, kao i novo razumijevanje situacije. Klijentima dajemo okvir gdje oni, odmah, brže ili sporije grade svoje napore. Mi im to ne namećemo nego to oni prepoznaju, a mi im, sa svojim znanjem, samo pomažemo da to slože što bolje.

Hrvatska će morati u narednom razdoblju napraviti analitički pregled, usporedbu nacionalnih politika i pokazatelja s ciljevima održivog razvoja i morat će dobrovoljno kao država izvještavati o napretku. Taj zamašnjak nije posao samo za vladin nego i nevladin sektor i poslovni sektor.

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO URUČENE NAGRADE BIZNIS PARTNER 2018.

PRIVREDNI VJESNIK - MEDIJSKI LIDER U REGIJI

Priznanja kojima se promovira izvrsnost, etičnost i odgovornost u svim aspektima poslovanja dobili su i Podravka, Edward Bernays Visoka škola za komunikacijski menadžment i Kazalište Ulysses iz Hrvatske piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

kvaliteta proizvoda i usluga, izuzetni rezultati na području inovativnosti, kreativnosti i održivog razvoja, stupanj zadovoljstva korisnika proizvoda i usluga, rezultati ostvareni u proteklih pet godina, tržišni i marketinški nastup, etičnost u poslovanju, podrška lokalnoj zajednici i odgovornost za širi društveni interes.

PARTNERI SU NAJVAŽNIJI

agrade Biznis partner 2018., u organizaciji Mass Media Internationala, 24. put svečano su uručene prošloga tjedna predstavnicima 40 kompanija i institucija u beogradskom Hotelu Crown Plaza. Među nagrađenima najviše je kompani-

PODRAVKA JE BREND, PROJEKT I TRADICIJA, A TO SE NE KUPUJE NOVCEM, ISTAKNUO JE PRTORIĆ ja iz Srbije, a četiri priznanja, najviše u regiji, otišla su u Hrvatsku: Privrednom vjesniku, Podravki, Edwardu Bernaysu

Visokoj školi za komunikacijski menadžment i Kazalištu Ulysses. Predsjednik Komisije za dodjelu nagrada profesor novosadskog Fakulteta tehničkih nauka Ilija Ćosić ocijenio je na tiskovnoj konferenciji uoči dodjele priznanja da je specifičnost ove nagrade upravo u tome što kompanije iz cijele regije biraju najbolje partnere i ocjenjuju rad svojih kolega. “Anketirali smo više od 3000 subjekata, zatim smo taj prijedlog suzili na oko 1000, pa na 300 i na kraju smo izabrali 40 laureata”, kazao je Ćosić. Prema njegovim riječima, kriteriji za dodjelu nagrada su profesionalnost, dobra regionalna suradnja,

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

Obraćajući se nazočnima na svečanosti uručenja nagrada, organizator manifestacije i direktor tvrtke Mass Media International Milivoje Radovanović podsjetio je kako se Biznis partner već tradicionalno dodjeljuje pod sloganom U biznisu, kao i u životu najvažniji je partner. Radovanović je naglasio da se nagrada zaslužuje za izvrsnost, etičnost i odgovornost u svim aspektima poslovanja kompanija te da je regionalna nagrada Biznis partner namijenjena svim poslovnim subjektima zemalja u regiji (Hrvatska, Slovenija, Rumunjska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija, Makedonija, Bugarska, Grčka, Turska) bez obzira na djelatnost, veličinu i vrstu vlasništva. Na taj način se osiguravaju uvjeti da se male i srednje kompanije ravnopravno natječu s onim velikima”, istaknuo je. Nagrade Regionalni biznis partner 2018. dobili

DARKO BUKOVIĆ, DIREKTOR I GLAVNI UREDNIK PRIVREDNOG VJESNIKA

Gospodarskom novinarstvu više medijskog prostora Nagradu Regionalni media biznis partner 2018. dodijeljene su medijskim kućama “koje su dale izrazitu podršku poslovnim subjektima u regiji”, a to su Privredni vjesnik iz Zagreba, RTV Pink, NID kompanija Novosti i Kopernikus Cable Network-TV K:CN. Direktor i glavni urednik Privrednog vjesnika Darko Buković pozvao je gospodarstvenike i tvrtke da ulažu u medije koji čekaju dobre i uspješne priče iz biznisa. “Iskustvo Privrednog vjesnika, koji je upravo proslavio svoju 65. godišnjicu, govori da je bitno da jedni drugima prenesemo poruku da se isplati raditi, a vrijeme pred nama potvrdit će kako je važno i profitabilno da gospodarsko novinarstvo dobije sve više medijskog prostora i da ne počinje lošim nego dobrim vijestima”, istaknuo je Buković.

su austrijski Gebrüder Weiss, Podravka iz Hrvatske, crnogorski AD Montenegro, GS-Tvornica mašina Travnik iz BiH, makedonski Kanet Agro, Tvornica obuće Bema iz Republike Srpske, slovenski Toneli i Egrokorr Festékipari iz Mađarske.

za nas od izuzetne važnosti jer je Podravka internacionalna kompanija prisutna na oko 60 tržišta, a njena baza je Adria regija. To je najveća Podravkina snaga i mi je smatramo domaćim tržištem, a željeli bismo tu napraviti još veći iskorak. Na ovim smo prostorima trenutačno distributivna kompanija, a hoće li se to u budućnosti promijeniti ili neće, ne znam. Na nama je da organski rastemo, što možemo; možemo biti agresivniji i bit ćemo, a bit će i puno novih proizvoda”, kazao je Prtorić.

PRIZNANJE KOJE PUNO ZNAČI

Ivan Prtorić, direktor tvrtke Podravka Srbija, nakon primanja priznanja rekao je da najveću zahvalnost zaslužuju potrošači bez kojih Podravke ne bi bilo kao snažne regionalne kompanije s multinacionalnim karakterom. “Podravka je brend, projekt i tradicija, a to se ne kupuje novcem. Ovo tržište je

ISKORAK U REGIJU TEK SLIJEDI, A OVA NAGRADA MOŽE BITI DOBAR POTICAJ, SMATRA JUGO

Edward Bernays Visoka škola za komunikacijski menadžment iz Zagreba dobila je priznanje EDU Biznis partner 2018. za doprinos u edukaciji i usavršavanju znanja i vještina menadžera. “Mi smo najmlađi privatni fakultet u Hrvatskoj, koji ove godine obilježava svoju petu obljetnicu, specijaliziran za studij komunikacija, komunikacijskog menadžmenta i menadžmenta u turizmu. Završili smo jedan razvojni ciklus u Hrvatskoj i drago nam je da su u regiji prepoznali ono što radimo kod kuće, s obzirom na to da je tržište obrazovanja izuzetno specifično. Ono nije klasično poduzetništvo, iako ima te elemente, a istodobno je to javno regulirana djelatnost koja zahtijeva visoku razinu kvalitete. Svako priznanje na ovom tragu znači nam jako puno. Za sada smo fokusirani na Hrvatsku, ali smo kroz programe međunarodne razmjene veoma aktivni i u EU, BiH i Srbiji. Iskorak u regiju tek slijedi, a ova nagrada može biti dobar poticaj”, rekao je dekan ove visoke škole dr. Damir Jugo.

Prvi put je dodijeljena i posebna nagrada Biznis partner Specijal za izrazit doprinos u području kulture i umjetničkog stvaralaštva koja je pripala hrvatskom Kazalištu Ulysses.

KAZALIŠTE ULYSSES OSTAVLJA OZBILJAN KAZALIŠNI TRAG NA OVIM PROSTORIMA, OCIJENIO JE LJUŠTINA “Lijepo je da je netko primijetio kazalište koje je sasvim sigurno jedan umjetnički biser u ovom dijelu Europe. Ovo kazalište, osnovano prije 18 godina, radi svake godine na Brijunima, a njegove predstave vidi 12.000 do 15.000 ljudi, dok je koprodukcijski surađivalo s kazalištma u cijeloj regiji, ali i svjetskim teatrima. Ono ostavlja ozbiljan kazališni trag na ovim prostorima. Nadam se da ćemo se uspjeti othrvati svim problemima jer je proračun ovog teatra oko 2,5 milijuna kuna ili 350.000 eura, a mi iz državne blagajne dobijemo oko 25.000 eura tako da nam u startu nedostaje 325.000 eura. Teško je to skupiti, ali ovo je umjetnost i treba se boriti”, izjavio je direktor Kazališta Ulysses Duško Ljuština.

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA PODUZETNICI U DJELATNOSTI PROIZVODNJE DUHANSKIH PR

LANI PRVI PUT U GUBITKU

Poduzetnici koji posluju u području proizvodnje duhanskih proizvoda u 2017. su, prvi put od 2008., zabilježili negativan rezultat poslovanja od 79,9 milijuna kuna. Njihov konsolidirani ukupni prihod iznosio je 1,36 milijardi kuna ili 290 milijuna manje nego 2016. piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

P oko

10 mlrd

cigareta lani proizveo TDR u Hrvatskoj

45 mil €

bit će zaokružena investicija u TDR-ovu tvornicu u Kanfanaru

53,3 mil kn lanjski prihod Agroduhana

oduzetnici u duhanskoj djelatnosti prošlu su godini završili s ukupnim neto gubitkom većim od 88 milijuna kuna, za razliku od 2016. kada su imali ukupnu neto dobit od 16,7 milijuna kuna. U analizi Financijske agencije navodi se kako su financijski izvještaj za 2017. podnijela tri poduzetnika iz djelatnosti proizvodnje duhanskih proizvoda, koji su zapošljavali 672 radnika, te dva poduzetnika koji se pretežito bave uzgojem duhana, a zapošljavali su 70 radnika. Poduzetnici koji posluju u području proizvodnje duhanskih proizvoda lani, prvi put od 2008. godine, zabilježili su negativan rezultat poslovanja od 79,9 milijuna kuna. Na to je najviše utjecao gubitak TDR-a od 88 milijuna kuna. Oni su ostvarili konsolidirane ukupne prihode od 1,36 milijardi kuna, što je za 290 milijuna manje nego u 2016. godini. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u tom sektoru lani je iznosila 12.171 kunu i u odnosu na prosječnu plaću u Hrvatskoj veća je 123,6 posto. TDR, najveći proizvođač duhanskih proizvoda u Hrvatskoj, lani je imao ukupan prihod od 1,19 milijardi kuna, poslovao je s gubitkom od 87,9 milijuna kuna i zapošljavao 498 radnika. Slijede Hrvatski duhani s prihodom od 168,1 milijun kuna, s neto dobiti od 8,37 milijuna kuna i 154 djelatnika. Tvornica duhana Udbina ostvarila je pak 7,6 milijuna kuna ukupnog prihoda i gubitak od 348.000 kuna, a zapošljavala je 20 djelatnika.

BAT ZADOVOLJAN POSLOVANJEM U HRVATSKOJ

“TDR i Hrvatski duhani odlično su se pozicionirali unutar sustava BAT-a što im je širom otvorilo izvozna tržišta unutar BAT-a. TDR je danas jedan od najvećih hrvatskih izvoznika koji trenutačno izvozi u 25 europskih država, a očekuje se kako će izvoz ove godine dosegnuti 90 posto ukupne proizvodnje. Hrvatski duhani 18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

također većinu svoje proizvodnje izvoze unutar BAT-ovog sustava”, rekao je član Uprave BAT-a za regulatorne poslove Josip Lozančić komentirajući prošlogodišnje poslovne rezultate. Dodao je i kako proizvodnja u pogonu za proizvodnju duhanskih proizvoda u Kanfanaru kontinuirano raste. “Rast obujma proizvodnje zabilježen je i prošle godine. U Hrvatskoj je prošle godine ona dosegla oko 10 milijardi cigareta, što je za gotovo dvije milijarde cigareta više nego prije ulaska BAT-a u TDR. Pozitivan trend nastavljen je i ove godine u kojoj se očekuje proizvodnja od 12,5 milijardi cigareta što je povećanje od 50 posto u odnosu na proizvodnju TDR-a prije

TDR JE LANI IMAO UKUPAN PRIHOD OD 1,19 MILIJARDI KUNA, A POSLOVAO JE S GUBITKOM OD 87,9 MILIJUNA KUNA BAT-ovog preuzimanja. Iduće godine planirano je povećanje proizvodnje na čak 20 milijardi cigareta. Kako bi dosegnuli postavljene planove, tvornica u Kanfanaru nastavlja raditi u tri smjene”, rekao je Lozančić napominjući kako im rast proizvodnje prate i velike investicije. Do prošle godine u tvornicu je uloženo 25 milijuna eura, a ove će godine ukupna investicija biti zaokružena na 45 milijuna eura. Trenutačno se obavljaju građevinski radovi na rekonstrukciji tvorničke hale u Kanfanaru kako bi se povećao skladišni kapacitet te time omogućilo ostvarenje proizvodnih planova.

R OIZVODA

Poduzetnici u djelatnosti proizvodnje duhanskih proizvoda (NKD 12.00), rangirani prema ukupnom prihodu u 2017. godini (iznosi u tisućama kuna) Rang 2017.

Rang 2008.

Naziv

Broj zaposl.

Ukupan prihod

Neto dobit/ Neto gubitak

Izvoz

Uvoz

TDR d.o.o.

498

1.193.028

-87.918

320.763

492.397

HRVATSKI DUHANI d.d.

154

168.115

8.370

98.473

7.241

TVORNICA DUHANA UDBINA d.o.o.* UKUPNO

7.588

-348

5.754

2.873

672

1.368.731

-79.896

424.990

502.511

* Društvo nije bilo na rang listi prema neto dobiti/neto gubitku u 2008. godini jer je u GFI-u za statističke i dr. potrebe kao pretežitu djelatnost navelo 20.10 - Proizvodnja osnovnih kemikalija, gnojiva i dušičnih spojeva, plastike i sint. kaučuka. Društvo je 16.3.2011. promijenilo naziv iz DUHANKA ZAGREB d.o.o. u TVORNICA DUHANA UDBINA d.o.o. Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2017. godinu

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA “Kad je riječ o prodaji duhanskih proizvoda u Hrvatskoj, BAT je i dalje tržišni lider sa stabilnom pozicijom. Nakon preuzimanja TDR-a preokrenuli smo negativne tržišne trendove i zahvaljujući migraciji domaćih brendova u snažne globalne BAT-ove brendove blago smo povećali tržišni udio te dodatno stabilizirali vodeću poziciju na tržištu”, naglasio je Lozančić. U proizvodnji duhana u Hrvatskim duhanima bilježe se također pozitivni trendovi. Vrijednost otkupljenog duhana s hrvatskih polja kontinuirano raste i prošle je godine ostvarena vrijednost od 95 milijuna kuna, što je povećanje od tri posto u odnosu na godinu ranije.

Važno je naglasiti da sve obveze prema vjerovnicima, kreditorima, zaposlenima i državi plaćamo pravodobno u valuti plaćanja bez kašnjenja, te nema evidentiranih blokada poslovnih računa ni prisilnih naplata. Krešimir Hrgović, direktor Agroduhana

DOBRA GODINA ZA AGRODUHAN

U prošloj godini su poduzetnici čija je pretežita djelatnost uzgoj duhana ostvarili 53,5 milijuna kuna ukupnog prihoda, što je 34,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu, a poslovali su i s neto dobiti od 640.000 kuna. Poduzetnici čija je pretežita djelatnost uzgoj duhana u 2017. godini imali su 70 zaposlenih, kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 5197 kuna. Najveće ukupne prihode od 53,3 milijuna kuna lani je ostvario slatinski Agroduhan što je 99,7 posto udjela u ukupnim prihodima te djelatnosti. “Porast prihoda od prodaje smatramo značajnim uspjehom, a rezultat su prodaje zaliha duhanskih proizvoda iz prethodnih godina. Na rast ukupnih poslovnih prihoda utjecaj ima ostvarena poslovna suradnja u pružanju usluge obrade duhanskog lista za naručitelja iz inozemstva, za kojeg je u 2017. godini obrađeno više od 650 tona duhanskog lista, a isti trend nastavljen je i ove godine s uslužnom obradom većom od 537 tona duhanskog lista. Gotovo cjelokupne količine prerađenih duhanskih proizvoda Društvo izvozi u Italiju, Nizozemsku, Veliku Britaniju, Belgiju, Grčku,

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

Bugarsku, Švedsku, dok neznačajne količine manje od dva posto prodaje na domaćem tržištu. Važno je naglasiti da sve obveze prema vjerovnicima, kreditorima, zaposlenima i državi plaćamo pravodobno u valuti plaćanja bez kašnjenja, te nema evidentiranih blokada poslovnih računa ni prisilnih naplata”, naglasio je direkor Agroduhana Krešimir Hrgović. Tijekom prošle godine društvo je sa 155 kooperanata proizvodilo duhan tipa Virginija i Berlej na ukupnoj površini od 835 hektara, ukupno

HRVATSKI DUHANI SU U 2017. OSTVARILI PRIHOD OD 168,1 MILIJUN KUNA I NETO DOBIT OD 8,37 MILIJUNA KUNA je otkupljeno 1.579.535 kilograma suhog duhanskog lista, uz prosječan prinos od 1892 kilograma po hektaru i prosječnu neto otkupnu cijenu od 12,37 kuna po kilogramu. “Važno je napomenuti da su značajan negativan utjecaj na ukupno otkupljene količine duhanskog lista, prosječan prinos i ostvarenu prosječnu otkupnu cijenu imale štete na usjevima uslijed elementarne nepogode kao što je tuča, koja je u travnju prošle godine zahvatila više od 300 hektara duhana od čega je na 50 hektara bila totalna šteta, što potvrđuje i obračun šteta od 2,9 milijuna kuna. Sve otkupljene količine duhanskog lista obrađene su u vlastitom pogonu, te je proizvedeno ukupno 1.483.070 kilograma različitih duhanskih proizvoda”, rekao je predsjednik Uprave Agroduhana Tomislav Tomić koji je dodao kako je u 2018. godini nastavljen trend uspješne prodaje na inozemnom tržištu iako su prodajne cijene uvećane za osam do 15 posto, ovisno o vrsti proizvoda, i u ovom trenutku prodano je 82 posto proizvoda. U 2018. godini s Agroduhanom su ugovore o proizvodnji duhana zaključila 123 kooperanta, a duhan je rasađen na površini od 737 hektara, što je u odnosu na prethodnu godinu manje za 12 posto. “Nažalost, ovaj negativni trend se nastavlja iako je duhan izrazito dohodovna kultura, koja ima kontinuirani rast otkupnih cijena. Razlozi ovakvom trendu su sve veći nedostatak radne snage u berbi duhana i sve veća starosna dob vlasnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Kako bismo kompenzirali smanjivanje površina pod duhanom, činimo stalne napore

Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u razredu djelatnosti 12.00 – Proizvodnja duhanskih proizvoda od 2008. do 2017. godine (iznosi u tisućama kn, prosječne plaće u kn) OPIS

NKD 12.00 - Proizvodnja duhanskih proizvoda (tekuće razdoblje iz godišnjeg financijskog izvještaja) 2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Broj poduzetnika

Broj dobitaša

Broj gubitaša

847

713

720

680

734

724

636

634

623

672

Broj zaposlenih Ukupni prihodi

2.290.708 2.018.964 1.940.303 1.786.427 1.761.309 1.387.817 1.263.805 1.131.852 1.658.889 1.368.731

Ukupni rashodi

1.531.244 1.390.971 1.410.302 1.336.858 1.430.869 1.152.332

Dobit prije oporezivanja

759.465

627.993

530.001

449.569

330.440

235.486

1.057.174

991.395 1.632.886 1.516.543

206.631

141.522

26.003

9.196

1.064

157.008

Porez na dobit

147.083

122.369

106.541

96.553

52.821

48.756

38.595

64.966

9.290

-67.916

Dobit razdoblja

612.381

505.624

423.460

353.016

277.619

186.730

168.036

76.555

16.713

8.370

1.064

88.266

Dobit razdoblja (+) ili gubitak razdoblja (-)

612.381

505.624

423.460

353.016

277.619

186.730

168.036

75.491

16.713

-79.896

Izvoz

541.669

489.718

584.245

471.876

450.860

414.962

395.289

317.825

389.032

424.990

Uvoz

461.930

372.511

287.361

363.465

314.995

338.839

219.348

165.769

330.396

502.511

Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz)

79.739

117.207

296.884

108.411

135.865

76.123

175.941

152.056

58.637

-77.521

Investicije u novu dugotrajnu imovinu

98.825

35.155

30.251

118.214

175.289

126.958

50.554

64.597

142.491

132.340

7.614

7.975

8.226

7.948

7.298

7.591

8.327

9.701

15.441

12.171

Gubitak prije oporezivanja

Gubitak razdoblja

Pros ječna mjes ečna neto plaća po zaposlenom

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za razdoblje 2008.-2017. godina

na unapređenju tehnologije proizvodnje duhana, a posebice se to odnosi na upućivanje kooperanata da duhan proizvode uz navodnjavanje što omogućuje značajno povećanje prinosa po jedinici površine. Također smo ove godine investirali 118.500 eura za kupovinu novog kombajna za berbu duhana”, rekao je Tomić te dodao kako društvo posjeduje nužnu opremu, poljoprivrednu mehanizaciju i stručno osoblje za poljoprivrednu proizvodnju na bitno većim površinama slijedom čega planiraju aplicirati na zakup državnog zemljišta u trenutku objave natječaja.

U PROTEKLIH 10 GODINA PAD PRIHODA, DOBITI I BROJA ZAPOSLENIH

Finina analiza pokazuje kako je u razdoblju od 2008. do 2017. godine na rezultate poslovanja u toj djelatnosti velik utjecaj imao Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda koji je u primjeni od ožujka 2009. To potvrđuju podacima da je u 2008. takvih poduzetnika/ tvrtki u Hrvatskoj bilo ukupno četiri, čija je ukupna neto dobit potkraj te godine iznosila 612,4 milijuna kuna, dok ih je u 2009. već bio jedan manje, a ta su tri poduzetnika ostvarila ukupnu neto dobit od 505,6 milijuna kuna. Ukupna dobit im se nastavila smanjivati svake godine pomalo, a unatoč tome što se kroz 10 godina pojavilo četiri, pa i pet takvih poduzetnika u 2014., zadnja godina s ukupnom

dobiti od 16,7 milijuna kuna bila je 2016. Uz pad dobiti, gotovo svake godine u zadnjih 10 padao je i ukupni prihod poduzetnika u duhanskoj djelatnosti, odnosno sa gotovo 2,3 milijarde kuna u 2008., na 1,3 milijarde kuna u 2017., s time da je u 2015. bio najniži, oko 1,1 milijardu kuna, što se u 2016. podiglo za više od 46 posto ili na ukupnih 1,6 milijardi kuna, a onda u 2017. opet palo na 1,3 milijarde kuna. I ukupni rashodi padali su svake godine do 2016., kada su porasli na čak 1,6 milijardi kuna, da bi lani iznosili 1,51 milijardu, što je tek jedan posto manje od ukupnih rashoda u 2008., dok su prihodi u usporedbi sa 2008. u 2017. bili manji za čak 40,3 posto. Broj zaposlenih smanjen je sa 847, koliko ih je bilo 2008. godine, na 672, koliko je bilo zaposlenih u 2017. godini. U promatranom razdoblju od 2008. do 2017. godine, obračunata prosječna mjesečna neto plaća porasla je sa 7614 kuna, koliko je iznosila u 2008. godini, na 12.171 kunu, koliko je iznosila u 2017. godini, što je rast od 59,9 posto. Najveća prosječna mjesečna plaća obračunata je 2016. godine, kada je iznosila 15.441 kunu. “Uzroci takvih kretanja poslovanja poduzetnika u duhanskoj djelatnosti i smanjenja prihoda su u raznim regulatornim i poreznim promjenama, odnosno povećanju trošarina. Uz to, na to utječu i promjene navika potrošača, povećanje cijena cigareta i duhana te edukacije o zdravlju”, navodi se u analizi Fine.

TDR je danas jedan od najvećih hrvatskih izvoznika koji trenutačno izvozi u 25 europskih država, a očekuje se kako će izvoz ove godine dosegnuti 90 posto ukupne proizvodnje. Hrvatski duhani također većinu svoje proizvodnje izvoze unutar BAT-ovog sustava. Josip Lozančić, član Uprave BAT-a za regulatorne poslove

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

INTERVJU ZORAN KOVAČEVIĆ, PREDSJEDNIK HGK-ŽK OSIJEK

Investicije će biti problem idućih godina Prihodi koje su ostvarili gospodarstvenici premašili su 26 milijardi kuna. Ono što osobito valja istaknuti su vanjskotrgovinski rezultati, a radi se o oko devet milijardi kuna razgovarao Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

vi ekonomski pokazatelji gospodarstva u Osječko-baranjskoj županiji su u porastu, osim dva izuzetno važna segmenta. Jedan je konačni financijski rezultat koji je negativan - poduzetnici su ostvarili gubitak od 273 milijuna kuna. Drugi pokazatelj koji baca sjenu na ostale dobre pokazatelje su investicije koje su u padu za dvadesetak posto. O tome i ostalim financijskim pokazateljima prošloga se utorka raspravljalo na sjednici Gospodarskog vijeća HGK-Županijske komore Osijek.

KADA USPOREĐUJEMO RAZDOBLJE OD 1. LIPNJA 2017. DO 1. LIPNJA 2018. GODINE, NEDOSTAJE 3000 AKTIVNIH LJUDI “Kada govorimo o padu investicija, to nije nešto što se dogodilo u jednoj godini nego nešto čega se pribojavam da bi dugoročno mogao biti indirektan efekt slučaja Agrokor. Naime, po onim segmentima koji su najvećim dijelom izloženi prema cijeloj ovoj problematici, tu je došlo do pada investiranja. Na temelju osobnih kontakata s dijelovima tih sustava evidentno je da će sljedećih nekoliko godina investicije biti veliki problem. Dakle, izgubit ćemo razvojnu komponentu”, ističe Zoran Kovačević, predsjednik HGK-ŽK Osijek, za Privredni vjesnik.

Kako objašnjavate gubitak od 273 milijuna? To više što je u 2016. ostvaren dobitak od 505 milijuna kuna. - Sektorska analiza pokazuje kako su u pitanju tri sektora. Prije svega, najteža situacija je u sektoru građevine, odnosno visokogradnje gdje gubitak dostiže gotovo 300 milijuna kuna. U ovoj situaciji ne znamo je li u pitanju samo jedna tvrtka ili više njih. No koncentracija u tom sektoru je vrlo uska, ali za sada ne mogu govoriti o konkretnim imenima tvrtki. Taj podatak ćemo imati za koji dan. Nadalje, značajan gubitak u iznosu od 100 milijuna kuna bilježi prerađivačka industrija, odnosno sektor prehrambene industrije. Također, pretpostavljamo kako je riječ o jednom velikom sustavu. I na kraju, veliki gubitak se pokazuje u sektoru trgovine na veliko. Prilikom analize taj podatak valja uzeti s rezervom jer smo ranije imali slučaj da se tvrtke “šeću” iz sektora u sektor pa se, primjerice iz poljoprivrede prebace u trgovinu ili obratno. Stoga, dok ne budemo imali cjelovite podatke, bit ćemo rezerviraniji u komentarima. Koji su najbolji pokazatelji? - Prije svega, to je pokazatelj rasta

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

ukupnih prihoda za nešto više od 500 milijuna kuna, odnosno dva posto u odnosu na godinu ranije. Riječ je ukupno o nešto više od 26 milijardi kuna. Posebno je vrijedno to što se taj rast bilježi već treću godinu zaredom. Ono što osobito valja istaknuti jesu vanjskotrgovinski rezultati koji su u ovim okolnostima gotovo izvrsni. Radi se o oko devet milijardi kuna vanjskotrgovinskih aktivnosti bez sustava Agrokor. Pri tome je oko 5,5 milijardi izvoza. Gospodarstvo ove županije i ranije je bilježilo zavidnu vanjskotrgovinsku aktivnost, no članstvo u EU tomu je dalo dodatni poticaj koji se itekako osjeti nakon izlaska iz Cefte i ulaska u EU. Kada je riječ o tržištu radne snage također se bilježe dobri pokazatelji, no sve je manji udio radnoaktivnog stanovništva. - Nažalost, definitivno gubimo radnu snagu. Kada uspoređujemo razdoblje od 1. lipnja 2017. do 1. lipnja 2018. godine, nedostaje 3000 aktivnih ljudi. Koliko god bili zadovoljni padom nezaposlenosti, pa i blagim povećanjem zaposlenosti, evidentno je da nam radna snaga odlazi. To se jasno čuje i od ovogodišnjih dobitnika Zlatne kune. Iako dolaze iz različitih djelatnosti, svima je zajednički n a z iv n i k veliki nedostatak radne s n a ge svih profila.

AKTUALNO URUČENE ZLATNE KUNE NAJUSPJEŠNIJIM TVRTKAMA U 2017. GODINI

Dobitnici DS Smith Belišće Croatia, Kanaan i MONO Osvojene nagrade pripadaju svim zaposlenima u tvrtkama jer je njihov nesebičan rad i trud utkan u rezultate poslovanja za koje su tvrtke dobile priznanje, istaknula je Ana Soldo

a sjednici Gospodarskog vijeća HGK-Županijske komore Osijek uručene su i Zlatne kune najuspješnijim tvrtkama u 2017. godini. U kategoriji velikih tvrtki dobitnik je DS Smith Belišće Croatia iz Belišća, u kategoriji malih tvrtki Kanaan iz Donjeg Miholjca, a u kategoriji malih tvrtki osječko poduzeće MONO. Tvrtke DS Smith Belišće i Kanaan su bile dobitnici Zlatne kune i prošle 2017. godine za ostvarene rezultate poslovanja u 2016. godini. Tvrtka MONO bila je dobitnik plakete Zlatna kuna 2015. za rezultate poslovanja u 2014. i 2016. za ostvarene rezultate poslovanja u 2015. godini. U ime nagrađenih Ana Soldo, članica Uprave DS Smith Belišće Croatia koja je, među ostalim, istaknula da je osvajanje Zlatne kune znak da se rad tvrtki dobitnika prati i vrednuje na čemu se zahvaljuje HGK-ŽK Osijek. Ta činjenica tvrtkama dobitnicima, a i onima koje su bile u konkurenciji, bit će daljnji poticaj da svoje poslovanje i dalje vode u istome smjeru. Pri tome je bitno napomenuti da ove osvojene nagrade nisu rezultat rada jedne osobe već one pripadaju svim zaposlenima u tvrtkama jer je njihov nesebičan rad i trud utkan u rezultate poslovanja za koje su tvrtke dobile priznanje, kazala je. Svi nagrađeni istaknuli su da je čovjek najvažniji faktor uspjeha u tvrtki te da je potrebno sustavno raditi i na edukaciji zaposlenih, ali isto tako i na poboljšanju njihova položaja kroz povećanje plaća i uvođenje novih tehnologija koje će im olakšati rad.

DS SMITH BELIŠĆE CROATIA

Tvrtka je nastala 60-ih godina prošloga stoljeća kada je u okviru tada uspješnog Kombinta Belišće, puštena u rad tvornica za proizvodnju poluceluloze, papira i

ambalaže od valovitog kartona. Belišće od tada postaje predvodnik u industriji ambalažnih papira i u proizvodnji ambalaže od valovitoga kartona u Jugoslaviji. Tvrtka 2015. godine postaje dio globalne grupacije DS Smith sa sjedištem u Londonu. DS Smith Belišće Croatia lani je ostvario 848 milijuna kuna prihoda od čega više od 65 posto na izvoznim tržištima. U prošloj godini su prihodi povećani za 17 posto, izvoz za 16 posto, a dobit za devet posto. Investirano je 83 milijuna kuna u poboljšanje tehnologije i proširenje proizvodnih kapaciteta, što je utjecalo na povećanje obujma proizvodnje za 10,3 posto.

KANAAN, DONJI MIHOLJAC

Kanaan je jedni proizvođač čipsa i ostalih snack proizvoda u Hrvatskoj, a osnovan je 1990. godine. Tvrtka je u 2017. ostvarila 106 milijuna kuna prihoda od čega 44 milijuna kuna na izvoznim tržištima, a prihod po zaposlenom je iznosio 1,2 milijuna kuna. Značajno obilježje ove tvrtke su investicije u proširenje i

modernizaciju proizvodnih kapaciteta te podizanje razine tehnološke opremljenosti u što je prošle godine investirano više od 30 milijuna kuna. Uvođenjem robota u proces pakiranja i nove opreme Kanaaan tehnološki postaje apsolutni lider u regiji.

MONO, OSIJEK

Tvrtka MONO za projektiranje informacijskih sustava osnovana je 2003. godine. Od tada se profilirala kao tvrtka koja je sposobna proizvesti najsloženija aplikativna rješenja. Softverska rješenja ove tvrtke koriste se u medicini, farmaciji, bankarstvu, financijama, energetici, prodaji, upravljanju ljudskim resursima, obrazovanju i državnoj upravi, u više od 100 zemalja svijeta. Ukupni prihod u 2017. godini iznosio je 21,3 milijuna kuna što je povećanje od 23 posto, od čega je 92 posto ostvareno od prodaje u inozemstvu. Tvrtka je posvećena i razvoju lokalne zajednice sudjelovanjem u radu Udruge Osijek Software City.

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO ZAPOČELA KAMPANJA “ZAPOSLI SE U HRVATSKOJ”

OSIGURATI RADNU SNAGU I SMANJITI NEZAPOSLENOST Na raspolaganju nam je oko 2,5 milijardi kuna, od kojih je 1,6 milijardi kuna namijenjeno mjerama aktivne politike zapošljavanja, istaknuo je Pavić piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

namijenjenih zapošljavanju. Na raspolaganju nam je oko 2,5 milijardi kuna, od kojih je 1,6 milijardi kuna namijenjeno mjerama aktivne politike zapošljavanja, dok je oko 900 milijuna kuna na raspolaganju iz Europskog socijalnog fonda”, istaknuo je Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava. Ministar je posebice istaknuo važnost mjere samozapošljavanja, dodajući kako je u prva četiri ovogodišnja mjeseca podneseno više zahtjeva za tu mjeru nego tijekom cijele prošle godine. “Kad je riječ o radnoj snazi, ono što ne uspijemo osigurati u Hrvatskoj, rješavat ćemo njenim uvozom. Proširenjem kolektivnih ugovora u graditeljstvu i turizmu povećane su plaće. Plaće su povećane i državnim službenicima. Stvarno želimo da

inistarstvo rada i mirovinskoga sustava i Hrvatska gospodarska komora započeli su u Šibeniku sa serijom predstavljanja paketa od devet mjera aktivne politike zapošljavanja namijenjenih poslodavcima u Hrvatskoj. Glavni cilj mjera je omogućiti poslodavcima da na brz i učinkovit način osiguraju adekvatnu radnu snagu i poboljšaju konkurentnost na tržištu rada. Kampanji koja se provodi pod sloganom Zaposli se u Hrvatskoj uskoro će se priključiti i Hrvatska udruga poslodavaca. “Ovom kampanjom želimo prije svega potaknuti zapošljavanje domaćih stanovnika u svim gospodarskim sektorima. Nikada nismo imali više sredstava na raspolaganju

CILJ MJERA JE SMANJITI NEZAPOSLENOST, PODIGNUTI KONKURENTNOST HRVATSKOG GOSPODARSTVA I UBLAŽITI PROBLEME NA TRŽIŠTU RADA, ISTIČE KOVAČEVIĆ 24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

neto primanja rastu i u tom smjeru ide politika ove vlade”, naglasio je Pavić dodajući kako mjera osposobljavanja na radnom mjestu daje priliku onima sa srednjoškolskim ili nižim obrazovanjem da u proizvodnom procesu dobiju posao i kvalitetne mentore. “Naš je cilj i informirati poslodavce o mjerama koje su im na raspolaganju i zbog toga nam je iznimno važno ovo partnerstvo s HGK-om”, kazao je Pavić.

VAŽNOST DUALNOG OBRAZOVANJA

Potpredsjednik HGK zadužen za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Dragan Kovačević naglasio je važnost dualnog obrazovanja koji je dao rezultate u Austriji i Njemačkoj. “Mladi ljudi trebaju stjecati znanja i vještine u sklopu radnog procesa u pogonu tvrtki. To bi bio najbolji i najučinkovitiji odgovor obrazovnog sustava

POVEĆANJE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

ENT-u 20 milijuna kuna za projekt

potrebama tržišta rada. Mladi ljudi bi se kasnije lakše zapošljavali u gospodarstvu. Cilj ovih mjera je smanjiti nezaposlenost, podignuti konkurentnost hrvatskog gospodarstva i ublažiti probleme na tržištu rada”, kazao je Kovačević. “Na tržištu rada se susrećemo s velikim problemima. S jedne strane imamo oko 141.000 nezaposlenih radnika, a s druge nemamo dovoljno radne snage. Ponuda radne snage ne odgovara potrebama tržišta rada. Razloge treba potražiti i u obrazovnom sustavu koji nije dobra logistika tržištu rada. Mi prema stopi cjeloživotnog obrazovanja stojimo loše na razini EU-a. Prema omjeru zaposlenih i umirovljenika imamo vrlo lošu strukturu, a nacija smo koja brzo stari. Imamo velike ekonomske migracije radno aktivnog stanovništva. Sve ovo može dosta negativno utjecati na održivost mirovinskog sustava. Mi u HGK-u podupiremo ovih devet mjera aktivne politike zapošljavanja jer smatramo da će one riješiti ili ublažiti nedostatak radne snage i rezultirati smanjenjem nezaposlenosti. Naravno, rezultati neće doći preko noći, ali će imati niz učinaka. Pogotovo će ohrabriti najugroženije skupine stanovništva da se uključe na tržište rada”, naglasio je Kovačević. Tvrtka Drnišplast je, prema riječima njena direktora Josipa Dička, koristila mjere zapošljavanja i zaposlila 11 radnika. “Moram istaknuti kako se radi o uspješnim mjerama. Njihov rezultat će biti to da će svih 11 radnika koje smo zaposlili dobiti stalno zaposlenje u Drnišplastu. Ovo su bili zadnji pokušaji da se zaustavi proces iseljavanja stanovništva s drniškog područja. Zato preporučam da mjere budu još slobodnije kako bi ljudi na devastiranim područjima i područjima s kojih se iseljavaju dobili posao i ostali. Osim toga, potrebno je omogućiti i da gospodarstvenici koji posluju na takvim područjima budu konkurentni i održivo posluju. Zaprepastio me podatak da u Srednjoj školi u Drnišu ove godine nijedan učenik nije završio obrazovanje metalske struke”, smatra Dičak.

Svečanim potpisivanjem ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, koje su sa 77 korisnika potpisali ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić te direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš, i službeno je potvrđena odluka o financiranju odabranih projektnih prijedloga po pozivu Povećanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Tvrtki Ericsson Nikola Tesla tom je prigodom dodijeljeno maksimalnih 20 milijuna kuna za složen i vrijedan projekt koji će u konačnici omogućiti godišnje uštede od više od 4,6 milijuna kWh i smanjenje emisije CO2 za gotovo 1400 tona. Na poziv objavljen 10. listopada prošle godine stigao je čak 131 projektni prijedlog.

Budući da je njih gotovo 60 posto zadovoljilo sve uvjete za dodjelu bespovratnih sredstava, planirani iznos je i više nego udvostručen, pa sada iznosi gotovo 270 milijuna kuna. Očekuje se da bi Hrvatska trebala smanjiti godišnje potrebe za energijom za više od 80 milijuna kWh te reducirati svoj ugljični otisak za više od 17.000 tona godišnje. (S.P.)

TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE

Povezano hrvatsko i slovensko tržište

Projekt slovensko-hrvatskog povezivanja tržišta električne energije dobio je 15. lipnja konačno odobrenje regulatornih tijela. Nakon toga je pokretanje slovensko-hrvatskog povezanog tržišta održano 19. lipnja (za dan isporuke 20. lipnja). Od tog datuma prekogranični prijenosni kapaciteti na slovensko-hrvatskoj granici implicitno će se dodjeljivati kroz PCR

rješenje za “dan-unaprijed” tržište, čime granica postaje dio multiregionalnog povezanog tržišta (MRC), objavljeno je na internetskim stranicama Hrvatske burze električne energije (CROPEX). Prigodom povezivanja tržišta direktor CROPEX-a Silvio Brkić je rekao kako uspješna realizacija povezivanja dan-unaprijed tržišta CROPEX-a na europsko povezano tržište predstavlja povijesni dan za CROPEX te daje veliki poticaj daljnjem razvoju hrvatskog tržišta električne energije. “CROPEX će s jednakim entuzijazmom nastaviti s realizacijom projekata povezivanja dan-unaprijed tržišta sa susjednim tržištima, uključujući i povezivanje unutar-dnevne trgovine sa susjednim unutar-dnevnim tržištima, planiranog za 2019. godinu”, naglasio je Brkić.

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO AGROKOR

NAPOKON PRIJED Najveći udjel u vlasništvu novog Agrokora imat će financijski vjerovnici, među kojima će najveći pojedinačni vlasnik biti ruski Sberbank sa 39,2 posto udjela piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

POSTOJE TEHNIČKI DETALJI NA KOJIMA SE RADI, A VJERUJEM DA ĆE SE I OSTALI SPOROVI U NAREDNIM MJESECIMA RIJEŠITI, KAŽE PERUŠKO

rivremeno vjerovničko vijeće jednoglasno je, početkom prošlog tjedna, prihvatilo prijedlog nagodbe u Agrokoru koja se sastoji od dva dijela pripremnog i provedbenog te ima 32 poglavlja i 36 priloga. Sam tekst nagobe ima oko 200 stranica, dok s prilozima taj broj raste na 7300. U njima se razrađuje korporativna struktura Grupe Agrokor, tretman i oblik namirenja tražbina vjerovnika nastalih prije izvanredne uprave, razrada novog duga Grupe Agrokor i kapitalne strukture. Prema izračunima po EPM modelu, modelu prioriteta namirenja, najveći udjel u vlasništvu novog Agrokora imat će financijski vjerovnici, među kojima će najveći pojedinačni vlasnik biti ruski Sberbank sa 39,2 posto udjela, imatelji obveznica sudjelovat će u vlasništvu sa 24,9 posto udjela, ruska VTB banka sa 7,5 posto, a domaće financijske institucije sa 15,3. Znači, dvije će ruske banke zajedno imati 46,7 posto udjela. Udjel dobavljača u novoj grupi bit će 4,7 posto, s time da će najveći udjel od nefinancijskih vjerovnika imati Adris 1,4 posto, zatim Franck 1,3 posto te Saponija i Sokol Marić sa po 0,6 posto. “Osim samog modela nagodbe, postoji sporazum s dobavljačima koji su bitan element funkcioniranja kompanije. Sa Sberbankom

imamo dogovor po kojemu je model naplate ovisan o budućim performansama same grupacije i on će biti isplaćen s obzirom na ukupnu profitabilnost Agrokora. Dogovorena je i mogućnost zamjene dionica u Mercatoru, tako da oni svoj dio u Mercatoru zamijene za suvlasnički dio u Agrokoru. Kako smo vrlo uspješno približili različite vjerovnike i njihove interese, došli smo do toga da su veliki sukobi koji su izbili među njima zatvoreni. Alca je izdala priopćenje da će maknuti svoja osporavanja, a javno je to potvrdio i Agram. Postoje tehnički detalji na kojima se radi, a vjerujem da će se i ostali sporovi u narednim mjesecima riješiti”, rekao je izvanredni povjerenik za Agrokor Fabris Peruško.

JOŠ UVIJEK BEZ DOGOVORA S ADRISOM

S Adris Grupom nije postignut dogovor, no u Agrokoru još ne isključuju mogućnost da se i s njima realizira sporazum do ročišta za usvajanje nagodbe. Naime, Adris je prema Agrokoru imao dvije vrste potraživanja, odnosno dva kredita u iznosu od 23 milijuna eura koje će naplatiti u potpunosti, dok je za kredit od 137 milijuna eura imao loše kolaterale i tu je naplata samo 15 posto. Na listi prvih 50 vjerovnika prema bruto iznosu tražbina Adris se sa svojih

KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ, PREDSJEDNICA REPUBLIKE

Spriječene moguće velike negativne posljedice Postignutu nagodbu o Agrokoru prokomentirala je i Kolinda Grabar Kitarović koja je istaknula kako su nagodbom, kao i uostalom cijelim postupkom izvanredne uprave, spriječene moguće velike negativne posljedice za gospodarsku stabilnost Hrvatske. “Ali prije svega, pozdravljam dogovor koji će, vjerujem, osigurati likvidnost, održivost i stabilnost poslovanja, kako Agrokora, tako i svih povezanih dobavljača i vjerovnika te sačuvati radna mjesta veli-

kog broja hrvatskih ljudi. Iskreno vjerujem kako je sada u konačnici prevladana kriza koja je u prošloj godini dobrano potresla naše gospodarstvo i društvo. Iz svega moramo naučiti lekciju kako je stabilnost države i gospodarstva moguće graditi isključivo na zdravim osnovama, na vladavini prava i u okviru tržišta zasnovanog na poduzetničkoj slobodi, ali i jasnim pravilima poslovanja”, istaknula je Kolinda Grabar Kitarović.

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

LOG NAGODBE

180,6 milijuna eura smjestio na peto mjesto, od tog iznosa ukupna stopa povrata prema nagodbi je 25 posto, odnosno iznos povrata je 45,5 milijuna eura uz 1,4 posto vlasništva u novoj grupi. Iz Adrisa su pak poručili kako ne mogu podržati nagodbu vjerovnika Agrokora. “Uz sva naša nastojanja i želju da se postigne nagodba, Adris ne može podržati nagodbu vjerovnika koja nije ni pravedna niti poštena. Upitna je zakonitost cijelog postupka, a vrijeme će pokazati koliko je ovakva nagodba u hrvatskome nacionalnom interesu”, ističe se u njihovu priopćenju. Gledano po skupinama vjerovnika, dobavljači i imatelji obveznica imaju u prosjeku manje otpise od financijskih institucija. Najveću razinu povrata od 100 posto tražbina ostvaruju mala i mikropoduzeća. Dobavljači Agrokora ostvarit će, u prosjeku, 60 posto povrata potraživanja za robu i usluge. Stopa povrata imatelja obveznica kreće se između 40 i 80 posto. Najveći broj financijskih institucija i ostalih vjerovnika imat će u prosjeku povrat tražbina do 20 posto. “U ime vjerovnika koje predstavljam mogu reći kako smo najsretniji zato što je održan lanac opskrbe i s ponosom mogu reći da je Konzum ostvario dobre rezultate u prvih pet

Struktura vlasništva nove Grupe po skupinama vjerovnika 4,7% 0,7% Sberbank 7,7% 7,5% Imatelji obveznica

15,3%

Domaće finanacijske institucije

39,2% 24,9%

Ostale strane finanacijske institucije VTB bank Dobavljači Ostali

Izvor: Agrokor - izvanredna Uprava

mjeseci. Podignut ćemo svoju ukupnu stopu povrata na našem potraživanju”, rekla je prokuristica Kraša Marica Vidaković koja u Privremenom vjerovničkom vijeću predstavlja velike dobavljače. Dodala je da nakon što Trgovački sud prihvati nagodbu, pred njima stoji proces implementacije. 25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

AKTUALNO

ANDREJ PLENKOVIĆ, PREMIJER

Stvorili smo dobar okvir Premijer Andrej Plenković također pozdravlja odluku Privremenog vjerovničkog vijeća koje je podržalo nagodbu u okviru postupka izvanredne uprave u koncernu Agrokor. “To pokazuje da je cijeli okvir koji su Vlada i parlamentarna većina stvorile prošle godine u travnju Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim

društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku omogućio da vjerovnici postignu dogovor u izrazito kompleksnom procesu restrukturiranja, da je spriječio gospodarski i financijski kolaps zemlje, osigurao zadržavanje radnih mjesta, ekonomsku budućnost Agrokora i njegovih partnera”, ocijenio je Plenković.

DVA POSEBNA SPORAZUMA

NA ROČIŠTU ZA GLASOVANJE O NAGODBI OD 5700 VJEROVNIKA PRAVO GLASA IMAT ĆE NJIH 3500

Dio nagodbe su i dva posebna sporazuma, onaj s dobavljačima i onaj sa Sberbankom. S dobavljačima je postignut dogovor o isplati tzv. graničnog duga. Riječ je, podsjetimo, o dugu nastalom do 10. travnja prošle godine koji dospijeva iza tog datuma po određenim uvjetima. Ukupni najviši iznos tog duga koji može biti plaćen do 2021. je do 70 milijuna eura, a 9,6 milijuna eura isplatit će se u budućim udjelima nove kompanije. Poseban sporazum sa Sberbankom podrazumijeva da će ruska banka za razdoblje od četiri godine imati godišnje pravo na primanje uplata pod uvjetom da skupina od 17 materijalno bitnih društava ostvari dogovoreni prag operativne dobiti. Prag EBITDA-e za 2018. je 245 milijuna eura, a on se postupno povećava do 288

KRISTIJAN BUK, PREDSJEDNIK UPRAVE AZ OBVEZNIH MIROVINSKIH FONDOVA

Mirovinski sustav nije ugrožen zbog Agrokora Predsjednik Uprave AZ obveznih mirovinskih fondova Kristijan Buk, podnoseći u Saboru objedinjena izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova za 2017. godinu, istaknuo je kako mirovinski sustav nije ugrožen zbog slučaja Agrokor. “Diverzifikacija ulaganja i profesionalno ulaganje imovinom pridonijelo je tomu da ni značajni poremećaji kao ni oni generirani problemima u koncernu Agrokor nisu doveli do velikog pada vrijednosti imovine fondova i nisu imali presudni utjecaj na ostvarene prinose”, rekao je Buk te dodao kako su vrijednosni papiri koncerna Agrokor predstavljali mali udio u imovini mirovinskih fondova i nikad nisu prelazili 1,5 posto ukupne imovine te ni na koji način nisu mogli značajnije utjecati na buduće mirovine.

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

milijuna eura za 2021. Ukupni iznos četiriju uplata Sberbanku ne može premašiti 60 milijuna eura, a obveza plaćanja prestaje s istekom četiri godine, bez obzira na to koji će iznos u konačnici biti plaćen. Zanimljivo je da će prvih 20 vjerovnika, prema iznosu bruto tražbina, ukupno imati 92,3 posto udjela vlasništva u novom Agrokoru, a među njima su i vodeće hrvatske domaće financijske institucije poput Zagrebačke banke, Erste Banka, PBZ-a, Splitske banke, Raiffeisenbanka, HPBa i HBOR-a, koji će imati 100-postotnu stopu povrata svojih tražbina od 72,5 milijuna eura, te će u budućoj grupi imati vlasnički udjel od 0,3 posto.

PRODULJENJE ROLL-UP KREDITA

Kreditori roll-up kredita su sa Sberbankom dogovorili sve uvjete njegova produljenja nakon 10. srpnja i to najkasnije do sredine 2019. godine, no novoj kompaniji jako je važno to što će na refinanciranje moći računati i prije tog roka jer su troškovi prolongiranja kredita dugoročno neizdrživi. Naime, dogovorena kamatna stopa je osam posto plus EURIBOR do 10. siječnja iduće godine, uz jednokratnu naknadu od dva posto. Od 10. siječnja do 10. veljače 2019. kamata će biti 10 posto plus EURIBOR i rast će za 0,50 postotnih poena svaki idući mjesec. Ako bi koncern koristio kredit do rujna 2019., u tom mjesecu bi kamatna stopa bila čak 14 posto EURIBOR-a. Daljnji hodogram je sljedeći: nakon što Trgovački sud u Zagrebu da zeleno svjetlo za nagodbu, održat će se ročište za glasovanje o nagodbi, te će se donijeti odluka o njenoj pravomoćnosti. Na ročištu će od 5700 vjerovnika pravo glasa imati njih 3500. Zanimljivo je kako će se ročište upravo zbog velikog broja vjerovnika održati u Košarkaškoj dvorani Dražen Petrović u Zagrebu. Inače, sam proces implementacije nagodbe trebao bi trajati od tri do četiri mjeseca.

INA OTKUPILA ENIJEV UDIO U PLINSKIM POLJIMA U SJEVERNOM JADRANU

KORAK U POVEĆANJU PROIZVODNJE

na je kupila Enijevu kompaniju Eni Croatia BV preko koje je talijanska energetska kompanija sudjelovala u zajedničkom projektu proizvodnje plina na hrvatskim odobalnim eksploatacijskim područjima Sjeverni Jadran i Marica. Tim potezom Ina će povećati svoje sigurne i vjerojatne rezerve za 4,3 milijuna barela ekvivalenata nafte (boe) i povećati proizvodnju ugljikovodika u 2018. za oko 2500 boe na dan, odnosno gotovo 380.000 prostornih metara plina na dan. “U zadnjih 10 godina pretvorili smo Inu u niskozaduženu i financijski stabilnu kompaniju. Ina sada ima snage za nove velike investicije koje će joj osigurati održivi rast. Strategija kompanije jest obnova rezervi i porast proizvodnje

ugljikovodika. Ova investicija dobar je korak u našim nastojanjima da povećamo domaću proizvodnju, a za značajniji rast svojih rezervi spremni smo i za akvizicije u inozemstvu”, izjavio je predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott, zahvalivši predstavnicima Enija na 18 godina uspješne suradnje u ovom projektu. Koncesije koje će Ina samostalno voditi sastoje se od osam plinskih polja na eksploatacijskom području Sjeverni Jadran i dvaju plinskih polja na eksploatacijskom području Marica, a smještene su u područjima gdje je dubina mora od 40 do 70 metara. Na poljima se proizvodi prirodni plin s velikim postotkom metana, zbog čega ga nije potrebno dodatno obrađivati, već se može nakon dehidriranja komprimirati u opskrbni sustav. (B.O.)

HRVATSKA POČINJE PRIPREME ZA EXPO 2020 DUBAI

PRISTUP TRŽIŠTIMA AFRIKE, AZIJE I AMERIKE U Ministarstvu turizma prošlog tjedna održana je prva konstituirajuća sjednica Nacionalnog odbora Hrvatske za Svjetsku izložbu EXPO 2020 Dubai. Tom prigodom ministar turizma Gari Cappelli, kojeg je Vlada imenovala nacionalnim povjerenikom, istaknuo je značaj sudjelovanja Hrvatske budući da EXPO podrazumijeva prije svega gospodarsku suradnju. Na toj se izložbi očekuje 25 milijuna posjetitelja i sudjelovanje 180 država, među kojima su i sve zemlje članice Europske unije. Ministrova glavna savjetnica Barbara Mesić govorila je o operativnom dijelu priprema za Dubai i hodogramu aktivnosti. “Izložba će

otvoriti mogućnosti pristupa tržištima Afrike, Azije, Europe, Amerike, tj. tržištima s ukupno 3,2 milijarde potrošača. U tih šest mjeseci, od 20. listopada 2020. do 10. travnja 2021. koliko izložba traje, cijeli svijet će biti prisutan u Dubaiju”, rekla je Barbara Mesić. Dodala je kako EXPO ima multidisciplinarni karakter - istodobno se održavaju izložbe, diplomatski susreti, poslovni sastanci i javne rasprave. Pojasnila je i kako je Hrvatska izabrala temu Mobilnost te paviljon oblika S sa 1500 četvornih metara površine na kojem bi grubi radovi trebali biti gotovi do listopada 2019. Prvu sjednicu NO-a obilježilo je i imenovanje zamjenika nacionalnog

povjerenika koji će biti operativno zadužen za provođenje projekta. Riječ je o Hrvoju Sadariću koji na ovu poziciju dolazi iz Ureda za međunarodne i europske poslove Hrvatskog sabora. (S.P.)

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

PREDSTAVLJAMO OPG SANJA PROTIĆ, Blato

OBLIZEKI s dodanom vrijednošću Uskoro ćemo na tržište plasirati Lumbliju To Go - kolač smo narezali na komadiće, dodatno osušili i zapakirali, kaže Sanja Protić

O Naši proizvodi ne mogu biti konkurentni odnosno poslovanje nam ne može biti održivo

ako imamo niske cijene. Mi se možemo pozicionirati i konkurirati jedino visokom razinom kvalitete. Sanja Protić Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

biteljsko poljoprivredno gospodarstvo Sanja Protić osnovala je Splićanka koja se do udaje u Blatu na Korčuli nikada nije bavila poljoprivredom. “Polako sam počela učiti od obitelji svoga supruga, a najviše znanja mi je usadila teta Jera. Iz zahvalnosti njezino sam ime i stavila na etiketu naših proizvoda”, kaže Sanja Protić. Sve do 2014. godine maslinovo ulje i ostale proizvode Protići su prodavali u rinfuzi. Do tada nije bilo nekakve zarade nego bi se samo pokrili troškovi obrade i proizvodnje. Potom je Sanja Protić odlučila promijeniti smjer i krenula je u podizanje vrijednosti proizvoda tako što ih je počela pakirati, izlagala na sajmovima, slala na natjecanja i počela dobivati nagrade. Osim maslinovog ulja danas proizvodi četiri vrste džema od limuna, gorke naranče, smokava i grožđa. Proizvodi još motar, suhe smokve, kantarionovo ulje, arancine, limuncine, ušećerene bademe, sapune od maslinovog ulja. Proizvodi i blatsku lumbliju. “Riječ je o kolaču koji sam probala prvi put kada sam došla u Blato i jako mi se svidio. U Blatu se taj kolač pripremao za blagdan Svih svetih i mogao je dugo trajati, ali on ima i svoju povijesnu priču. Taj naš proizvod je sada prepoznat na tržištu, a uskoro ćemo plasirati i Lumbliju To Go - kolač smo narezali na komadiće, dodatno osušili i zapakirali. Imamo puno ideja, a što ćemo od njih i kojom brzinom realizirati, ostaje za vidjeti”, kaže Sanja Protić.

PLANOVI UZ POMOĆ EU SREDSTAVA

Ističe kako je predala dokumentaciju kako bi dobila sredstva iz EU fondova jer namjerava organizirati radionicu blatske i korčulanske gastronomije s naglaskom, upravo, na blatskoj lumbliji. “Uredili bismo prostor i dovodili goste na degustaciju. Skupa s nama gosti bi izrađivali lumbliju, kuhali kupus na tabak te ostale tradicionalne delicije otoka Korčule. Ono što bi spre-

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

mili, to bi mogli i ponijeti sa sobom, a naravno da bi mogli kupiti i ostale naše proizvode. Nadam se da ćemo dobiti sredstva i započeti s tim projektom”, pojašnjava Sanja Protić. Kad je riječ o problemima, Sanja Protić kaže da njih uvijek ima jer su OPG-ovi mali i teško se mogu nositi s velikim proizvođačima. “Naši proizvodi ne mogu biti konkurentni odnosno poslovanje nam ne može biti održivo ako imamo niske cijene. Mi se možemo pozicionirati i konkurirati jedino visokom razinom kvalitete.

OSIM MASLINOVOG ULJA NA OPG-u SE PROIZVODE DŽEMOVI, MOTAR, SUHE SMOKVE, ARANCINE, LIMUNCINE... Svi naši proizvodi su domaćeg podrijetla i u njima nema nikakvih konzervansa. Kupci su nas počeli prepoznavati. Ipak, problem je niska platna moć hrvatskih građana koji si ne mogu priuštiti veću količinu naših proizvoda. Općenito je najveći problem nas malih, to što moramo raditi sve. Ne možemo se fokusirati samo na proizvodnju nego na sve segmente poslovanja. Osim toga, teško dođemo do potrebne informacije, a puno energije trošimo na administraciju”, zaključuje Sanja Protić. (J.V.)

PRIVREDNI VJESNIK

tlocrt

broj 4035 25. lipnja 2018. poseban prilog o nekretninama, uređenju i graditeljstvu

UREDSKI PROSTORI

Nepopunjenost u Zagrebu 4,5 posto Ove godine očekuje se daljnji pad koji će biti potaknut povećanom potražnjom i ograničenom ponudom novih prostora, procjenjuju analitičari Colliersa piše Tihomir Dokonal

otkraj prošle godine Zagreb je raspolagao uredskim prostorima ukupne površine od oko 1,31 milijun četvornih metara. Na prvoklasne urede otpadalo je 44 posto ukupne površine, a na urede druge klase 56 posto, navode analitičari Colliers Internationala u pregledu hrvatskog tržišta nekretnina. Dodaju kako je lani ukupno izgrađeno 15.600 četvornih metara novih uredskih prostora. U Zagrebu je VMD Grupa završila poslovno-stambeni objekt Kuniščak površine 30.000 četvornih metara, od kojih na poslovne prostore otpada 10.000 četvornih metara i svi su popunjeni. Informatička tvrtka InfoBip otvorila je u Vodnjanu u Istri svoj poslovni kampus sa 5600 četvornih metara uredskog prostora. Potražnja za uredskim prostorom protekle je godine povećana, a najtraženiji su bili prvoklasni uredi. U 2017. u Zagrebu je bilo iznajmljeno 30.300 četvornih metara uredskih prostora, upola manje nego prethodne godine (59.800 četvornih metara), što je posljedica ograničene ponude. Uredske prostore u Zagrebu uglavnom su tražile tvrtke koje nude profesionalne usluge, potom one iz ICT sektora i farmaceutske tvrtke, dok su potražnju u obalnim gradovima generirale tvrtke iz turističkog sektora. Analitičari Colliersa

navode kako se takvi trendovi nastavljaju i u 2018. godini. Stopa nepopunjenosti na zagrebačkom tržištu uredskih prostora nastavila se smanjivati tijekom 2017. i trenutačno iznosi oko 4,5 posto, što je pad od 300 postotnih bodova na godišnjoj razini. Posljednji put je tako niska stopa nepopunjenosti ureda zabilježena 2008. godine. U ovoj godini očekuje se daljnji pad koji će biti potaknut povećanom potražnjom i ograničenom ponudom novih prostora.

NAJAMNINA STABILNA, ALI...

Zadnjih nekoliko godina najamnina za premium uredske prostore je stabilna i iznosi 14 do 15 eura po četvornom

metru mjesečno. Prosječna najamnina za prvoklasne prostore također je stabilna usprkos ograničenoj ponudi i iznosi 12 eura po četvornom metru mjesečno. Najamnina za prostore B klase kreće se između osam i 10 eura mjesečno po kvadratu. No očekuje se blago povećanje najamnina. Tipični poticaji koje su vlasnici prostora spremni ponuditi novim zakupcima su preuzimanje troška uređenja prostora prema zahtjevima zakupca i/ili određeno razdoblje bez plaćanja najamnine u slučaju najma na razdoblje od tri do pet godina. U Zagrebu su u 2018. aktualna tri građevinska projekta u području Radničke ceste koji će ove godine na tržište donijeti novih 32.200 četvornih metara novih uredskih prostora. Poslovni centar Matrix Office Park najnoviji je projekt GTC Grupe u Hrvatskoj. Gradi se unutar nove poslovne zone u Zagrebu, nedaleko od raskrižja Slavonske avenije, Heinzelove ulice i Radničke ceste. Centar se sastoji od dviju zgrada ukupne površine od oko 21.000 četvornih metara. U svakoj zgradi je oko 10.000 četvornih metara prostora namijenjenog iznajmljivanju, s površinama ureda od 150 do 1600 četvornih metara po etaži. U drugoj bi fazi Matrix Office Park trebao dobiti još tri do pet poslovnih zgrada.

građevinarstvo NOVI TEHNOLOŠKI TRENDOVI

VIRTUALNA STVARNO Najtraženija softverska rješenja su ona koja omogućavaju praćenje projekata i troškova te planiranje i procjene, a glavni zahtjev pri kupnji softvera je da bude jednostavan za korištenje pripremio Tihomir Dokonal

travanjskom izdanju Tlocrta pokušali smo dati uvid u digitalnu transformaciju hrvatskog građevinskog sektora. Proces se svodi uglavnom na prihvaćanje Building Information Modelinga (BIM), digitalizaciju procesa pribavljanja građevinskih dozvola, umrežavanje katastra te izgradnju pametnih kuća. Gledano globalno, priča je, usprkos općenito niskoj razini digitalne transformacije građevinskog sektora u usporedbi s drugim industrijama, ipak malo naprednija. Portal Software Connect u rujnu 2017. proveo je istraživanje o primjeni tehnologije i softvera te planovima koje je obuhvatilo 158 malih i srednjih građevinskih tvrtki u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi (97 posto tvrtki imalo je manje od 500 zaposlenih). Prema istraživanju 26 posto malih i srednjih građevinskih tvrtki već koristi ili će do 2020. početi koristiti dronove, dok 81 posto ispitanika planira u 2018. povećati ulaganja u tehnologiju. Također, dobiveni rezultati su pokazali da su najtraženija softverska rješenja ona koja omogućuju praćenje projekata i troškova te planiranje i procjene, a glavni zahtjev pri kupnji softvera je da bude jednostavan za korištenje. Štoviše, ovaj je kriterij tvrtkama važniji od cijene i funkcionalnosti koje softver nudi. Osim toga, tvrtke iz građevinskog sektora spremnije su prihvatiti softver u oblaku od tvrtki iz drugih sektora (postotak u građevinskom sektoru je pet posto veći u odnosu na prosječan rezultat za ostale sektore).

NAJPRIHVAĆENIJI DRONOVI I AUTONOMNI STROJEVI

Ako govorimo o prihvaćenosti novih alata, predvodnici su dronovi te autonomni strojevi i oprema. Gotovo svaka peta (18 posto) mala i srednja sjevernoamerička građevinska tvrtka već koristi dronove za

KAKO GRAĐEVINARI PRIMJENJUJU NAPREDNE TEHNOLOGIJE Dronovi

Autonomna oprema

Proširena/virtualna stvarnost

3D ispis

4 0

Izvor: Istraživanje Software Connecta

8 8

7 10

U PRIMJENI IMPLEMENTACIJA DO 2020.

fotogrametriju i mapiranje. Dronovi znatno smanjuju vrijeme i resurse potrebne za takve zadatke. Gradilište za čiji bi pregled tradicionalnim načinom geodet utrošio mjesec dana, s dronovima se pregleda za nekoliko minuta. To znatno ubrzava proceduru i smanjuje troškove fizičkog rada.

Gotovo svaka peta mala i srednja građevinska tvrtka koristi dronove za fotogrametriju i mapiranje Goldman Sachs procjenjuje da će građevinska industrija usvojiti upotrebu dronova brže od svih ostalih industrija. Ako pogledamo u budućnost, devet posto ispitanika najavilo je u anketi da će uvesti dronove u svoje poslovanje u iduće tri godine. Gotovo jednakom brzinom građevinska industrija usvaja robote i autonomne strojeve: 24 posto ispitanika najavilo je da će ih uvesti u svoje poslovanje

2 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

do 2020. godine. Autonomni strojevi, primjerice stroj za polaganje asfalta, ne zahtijevaju puno ljudskog rada, smanjuju troškove i vrijeme potrebno za obavljanje posla. Još jedna njihova velika prednost je povećanje sigurnosti, odnosno spašavanje života na gradilištu. Naime, čak 21,4 posto smrtnih slučajeva u američkom privatnom sektoru dogodilo se u građevinskoj industriji. Još prošle godine specijalizirani analitičko-informativni portal za građevinsku industriju Construction Dive uvrstio je virtualnu stvarnost među vodećih 10 trendova u građevinskoj industriji. No unatoč velikim potencijalima - jačanju suradnje, 3D modeliranju i većoj sigurnosti na gradilištu - prihvaćanje ove tehnologije je usporeno, uglavnom zbog relativno visokih troškova. Samo šest posto ispitanika potvrdilo je da u poslovanju primjenjuje proširenu ili virtualnu stvarnost, dok ih 10 namjerava početi primjenjivati u iduće tri godine. Najnižu stopu privaćenosti u anketi imao je 3D ispis. Ovu tehnologiju primjenjuje samo četiri posto malih i srednjih sjevernoameričkih građevinskih tvrtki, dok ih još sedam posto planira usvojiti do 2020. godine. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

ST? HVALA, JOŠ NE ULAGANJA U TEHNOLOGIJU

Čak 82 posto anketiranih tvrtki planira ove godine u tehnologiju uložiti isti ili veći iznos kao lani. Dio novca usmjerit će se u tehnologije, ali 41 posto ispitanika najavilo je da planira nadograditi ili kupiti novi softver za upravljanje građevinskim procesima (CMS - Construction Management Software). Inače, CMS softver koristi 56 posto tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju. Kada je riječ o softveru, mali i srednji poduzetnici su vrlo zahtjevni. Većina traži značajke vezane uz praćenje projekta (73 posto) odnosno troškova (72 posto) te procjenu projekta (66 posto). No čak 37 posto ispitanika navodi da im je pri kupnji najvažnija jednostavnost uporabe. Budući da građevinske tvrtke često trebaju educirati osoblje i izvođače radova na raspršenim i brojnim terenskim lokacijama, od ključne je važnosti da ljude mogu brzo istrenirati za upotrebu svih tehnologija koje koriste u svojim operacijama. No kada građevinske tvrtke ulažu u nove tehnologije, često se suočavaju

s problemima koji koče njihovu širu prihvaćenost unutar kompanije. Najčešći izazovi s kojima se suočavaju su: • Nedovoljna predanost održavanju resursa - Prilikom inicijalnog ulaganja u tehnologiju građevinske tvrtke ne predviđaju održiv i dugoročan proračun za upravljanje i ažuriranje tehnologije te osposobljavanje osoblja. Zbog toga je povrat na investiciju (ROI) niži od očekivanja, a tvrtke ne ostaju usredotočene na proces. • Osoblje ne prihvaća nove alate Iako uprava primjeni novih tehnologija daje visoki prioritet, osoblje na terenu često nije dovoljno educirano za primjenu novih alata. Čak i ako su osposobljeni, radnici mogu zanemariti alate u korist svojih tradicionalnih metoda rada. Građevinski radnici trebaju jednostavne tehnološke alate kako bi premostili jaz. • Nekompatibilnost s naslijeđenim sustavom - Građevinske tvrtke često imaju ustaljene procedure planiranja, modeliranja i upravljanja, a njihovi naslijeđeni sustavi nisu uvijek kompatibilni s novim integracijama. Zbog toga implementacija novih alata može biti odgađana do trenutka u kojem će zamjena naslijeđenih alata imati smisla.

SOFTVER U OBLAKU I MOBILNE APLIKACIJE

Studija britanske tvrtke BRE Academy iz 2016. pokazuje da ima razloga za zabrinutost zbog velikog jaza u usvajanju digitalnih vještina. Ispitanici su tada ocijenili da upravljačkih vještina nedostaje i na industrijskoj i na operativno razini. Više od dvije trećine ispitanika BREove studije smatralo je

O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

da institucije trebaju učiniti više na promicanju tehničkih i digitalnih aspekata industrije. Jasno je da će u narednim godinama zapošljavanje radnika s visokom razinom digitalnih vještina činiti glavnu razliku među građevinskim tvrtkama.

Da se njihovo poslovanje barem ponekad oslanja na mobilne aplikacije, potvrdilo je 58 posto ispitanika Istraživanje Software Connecta pokazalo je da su građevinske tvrtke prilično otvorene prema softveru u oblaku. U odnosu na druge industrije postotak poduzeća koja su spremna prebaciti poslovanje u oblak je za pet posto veći. Razlog bi mogao biti terenski rad i potreba za mobilnim tehnologijama. Da se njihovo poslovanje barem ponekad oslanja na mobilne aplikacije, potvrdilo je 58 posto ispitanika. A kako ga koriste? Istraživanje tvrtke Sage pokazalo je da je najčešće riječ o dnevnim izvještajima s terena, podacima o klijentima i poslovima, upravljanju dokumentima, izvještajima o troškovima i dnevnim rasporedima. BIM softver koristi 51 posto ispitanika, ali njih 59 posto njime nije oduševljeno. U nekim slučajevima nezadovoljstvo se vjerojatno temelji na nedostatku želje da se primijene BIM alati i potakne široka primjena u cijeloj tvrtki. Izvješće tvrtke McGraw-Hill o građevinskom sektoru pokazuje da BIM pridonosi povratu na investiciju. Prema njihovim statistikama, samo 13 posto korisnika BIM-a pokazalo je predanost novom softveru, ali čak 65 posto njih ostvarilo je ROI veći od 25 posto, dok je među onima manje predanima takav povrat ostvarila tek petina. U BIM-u manje predanoj skupini dvije trećine poduzeća imalo je negativne ili vrlo niske povrate na ulaganje u BIM.

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK 3

posttranzicijski grad RADNIČKA CESTA

ZAGREBAČKI CITY Pravac Radničke ulice postaje reprezentativni ulaz u grad koji povezuje Donji grad i jugoistočni ulaz u Zagreb. Na tom potezu, osim izgradnje Radničke ulice, puno se ulaže u novu infrastrukturu, pa je tako izgrađen novi most preko Save, a nedavno i novi terminal zagrebačke zračne luke piše Boris Vidaković, mag. ing. arh.

adnička ulica potupno se transformirala u zadnja dva desetljeća i postala je jedan od najupečatljivijih primjera posttranzicijskog prostora u Zagrebu. Nekadašnji prostor industrijskih pogona i radničkih naselja pretvorio se u kontinuirano gradilište novog zagrebačkog Cityja. Kontekst radničkih naselja i bivših industrijskih hala nadopunjuje se novim poslovnim zgradama, što uzrokuje gotovo šizofreni sudar mjerila gdje obiteljske kuće graniče sa staklenim neboderima. Dinamika kapitalizma se gotovo organički manifestira u prostoru, postojeći objekti se transformiraju, nestaju ili nadograđuju, dok se istovremeno otvaraju nova gradilišta na neizgrađenim parcelama. Razvija se gotovo spontana logika tržišta nekretnina i potreba za novim komercijalnim prostorima, neovisno od urbanističkih parametara koji bi omogućili razmake među zgradama, osunčanje ili generirali novi javni socijalni prostor. Nova izgradnja stalno mijenja izgled Radničke, tako da je praktično nemoguće dva puta proći istom ulicom. Kada je krajem 90-ih i početkom 2000-ih proces rekonstrukcije Radničke ulice započeo, novim GUP-om omogućena je izgradnja objekata viših od osam nadzemnih etaža, ali 4 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

je, nažalost, izostalo cjelovito sagledavanje i urbanističko planiranje prostora. Kao rezultat toga ubrzo se pojavio niz novih korporativnih

Specifičnost Radničke je izostanak urbanističkog planiranja i usmjeravanja razvoja

Domovinski most

objekata, ali i bizarnih situacija u prostoru poput staklenih nebodera koji su praktično izrastali iz blata, bez uređenih partera i pristupa. S vremenom je urbani prostor doživio nužni update, parteri su uređeni i nadopunjeni brojnim ugostiteljskim lokalima kreirajući cijeli niz pseudojavnih prostora koji su jedna od glavnih karakteristika suvremenog posttranzicijskog grada. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

Takvi javni i pseudojavni prostori odlika su komercijalnih i ekonomski isplativih arhitektonskih programa. Najčešće je riječ o ugostiteljskim lokalima i trgovačkim prolazima smještenim na otvorene ili zatvorene površine dostupne svima, ali dakako pod uvjetom da konzumirate njihove usluge. Ovakav oblik urbanog prostora importiran je direktno iz američkih tipologija (poput shopping mallova ili korporativnih objekata s velikim javnim atrijima u kojima su smještene trgovine, a moguća su i razna javna događanja), ali se nastavlja i na europsku prethodnicu zatvorenih (i kontroliranih) prolaza – galerija s trgovinama poput zagrebačkog Oktogona. Pravac Radničke ulice postaje reprezentativni ulaz u grad koji povezuje Donji grad i jugoistočni ulaz u Zagreb. Na tom potezu osim izgradnje Radničke ulice velika su ulaganja usmjerena prema novoj infrastrukturi, pa je tako izgrađen novi most preko rijeke Save, a nedavno i novi terminal zagrebačke zračne luke.

stihijskim razvojem, ali i neograničenim mogućnostima. Pišući o novom pariškom cityju, Rem Koolhaas[1] La Defense prepoznaje kao skladište loše i osrednje arhitekture koja se morala negdje izgraditi, čime je omogućen spas starog središta Pariza. Gotovo jed-

Kompleks Green Gold

TERITORIJ BEZ JASNIH GRANICA

Danas je Radnička ulica postala teritorij bez jasnih granica - u užem smislu to je prostor omeđen Radničkom ulicom, Heinzelovom ulicom i Zavrtnicom - ali moglo bi se raspravljati o tome kako je novi stambeno-poslovni kompleks u Strojarskoj ulici primjer širenja logike Radničke ulice preko Avenije Marina Držića. Niz je europskih gradova (Pariz, Beč, Bruxelles...) koji su u svojim širenjima i razvoju izgradili nove korporativne centre, cityje, većinom izmještene iz povijesnih centara, nekada na rubu grada, a nekada u bivšim industrijskim područjima slično kao što je to slučaj s Radničkom ulicom. Specifičnost Radničke je izostanak urbanističkog planiranja i usmjeravanja razvoja što rezultira gotovo O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

Ono što je impresivno kod poteza Radničke je metropolitanska programska gustoća

naka analogija je moguća u slučaju Zagreba i Radničke ulice, pogotovu prisjetimo li se niza prijedloga, ali i natječaja iz 90-ih godina. Ono što je impresivno kod poteza Radničke, nije samo enormna količina izgrađenih kvadrata ili broj novih korporativnih zgrada, već metropolitanska programska gustoća koja objedinjuje poslovne i stambene prostore, dopunjene hotelima i širokim spektrom različite ugostiteljske ponude. U razmjerno malom radijusu nalaze se desetine restorana, noćni klubovi, trgovine, galerije, ali i sjedišta važnih institucija i velikih kompanija. Specifičan arhitektonski odgovor je tipologija hibridnih zgrada koje objedinjuju sve sadržaje i lako se prilagođavaju programskoj promjeni. Specifično kondicioniranje na Radničkoj ulici omogućilo je niz neobičnih realizacija i eksperimenata koji bi u uobičajenim uvjetima bili nemogući. 25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK 5

posttranzicijski grad LOBIJI U ZAGREBU

Objekt Euroherc centra Ljubomira Cote, jedan je od rijetkih i specifičnih primjera nadogradnje poslovnog tornja. Prvu varijantu tornja sa 9000 četvornih metara Cota je realizirao 1997. godine, da bi je zbog povećanih zahtjeva za prostorom nadogradio 2009. s dodatnih 7000 četvornih metara. Postojeći betonski toranj nadograđen je novim čeličnim tornjem samostalne konstrukcije iznad postojećeg u istom tlocrtu. Treba napomenuti da suprotno očekivanome, nadograđeni kompleks ima više arhitektonskih kvaliteta nego izvorno rješenje. Nakon objekta Euroherca, među prvim izvedenim objektima na Radničkoj bio je objekt zgrade VMD-a znamenitog zagrebačkog arhitekta Nikole Filipovića. Iako nije riječ o jednom od njegovih nadahnutijih radova, zanimljivo je pratiti Filipovićeve interpretacije američkih korporativnih lobija u Zagrebu. U znamenitom Hotelu Dubrovnik riječ je visokom procjepu lobija, a u zgradi Ine u Šubićevoj ulici lobi je postao značajno većih dimenzija, izvorno zamišljen kao javni natkriveni prostor dostupan svima, no kasnije je, nažalost, ostao dostupan samo zaposlenicima. U slučaju zgrade VMD-a lobi je cezura kroz zgradu koja povezuje dvije ulice. Za razliku od ranijih primjera, u ovom slučaju lobi postaje natkriveni pasaž u punoj visini zgrade koji je otvoren cijelo vrijeme.

Poslovni centar VMD

Damir Mioč i Zvonimir Prlić iz studija XYZ nakon pozivnog natječaja realizirali su stambeni objekt Safir Telur impresivnih dimenzija, s više od 30.000 četvornih metara. U oblikovanju evociraju studio Arquitectonica, gdje unutar gigantskog pravilnog volumena buše prodore horizontalnih komunikacija obojene u jarke boje kreirajući polujavne prostore.

Specifično kondicioniranje na Radničkoj ulici omogućilo je niz neobičnih realizacija i eksperimenata

Euroherc centar 6 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

ARHITEKTONSKI NAJUZBUDLJIVIJI PROJEKT

Zgrada Hitne pomoći Produkcije 004 i dalje predstavlja arhitektonski najuzbudljiviji objekt na području Radničke ulice. Unatoč kritikama vezanim uz korištenje, riječ je o najradikalnijoj arhitekturi u širem kontekstu, koja je privukla pozornost i svjetske stručne publike[2]. Riječ je čeličnoj strukturi koja objedinjuje stakleni objekt hitne pomoći i veliku garažu za ambulantna vozila. Cijela struktura je obavijena perivim platnom koje danas, nažalost, pokazuje nebrigu za održavanje i prljavštinu metropole. Izvorno predviđeno noćno osvjetljenje, koje je cijeli objekt pretvaralo u apstraktni lampion izvan mjerila, danas je rijetko u upotrebi. Nedaleko je smješten i poslovni objekt koji je projektirao Studio UP u suradnji s umjetnicima Ivanom Franke i Silvijem Vujičićem. Građevinska dinamika Radničke od početka je bila prisutna. Ovaj objekt izgrađen je na postojećim temeljima i na osnovi drugog projekta. U međuvremenu je izvorni vlasnik i korisnik napustio zgradu, da bi se u njemu izmijenili banka i osiguravateljska tvrtka. Tlocrtna organizacija i interijeri su osobito zanimljivi jer kombiniraju tipologiju klasičnih ureda s open space uredima, a studio UP uključio je i hrvatske suvremene umjetnike na / tlocrt / POSEBAN PRILOG

uređenju interijera. Posebno su neobični zajednički prostori i gornja etaža s nizom dvorana za sastanke koje se mogu povezati u jednu dvoranu u punoj dužini pročelja. Ironija je to što se objekt danas iznajmljuje po etažama, a projektiran je integralno, pa se etaža s dvoranama za sastanke ne koristi jer je ekonomski neisplativa za najam ako nema ured. Naizgled ograničene arhitektonske mogućnosti iskorištene su za velike pomake u materijalizaciji pročelja i interijera, uključivanje suvremenih umjetnika i istraživanje tipologije ureda. Kompleks Green Golda studija BiF jedan je od najvećih arhitektonskih ansambala u Hrvatskoj koji objedinjuje ogromnu garažu, neboder hotela i niz lamela u kojima su smješteni poslovni, ali i ugostiteljski prostori. Cijeli sklop je toliko velik da unutar sebe sadrži otvoreni javni prostor i park. Iako arhitektonski diskutabilan s više aspekata, riječ je o sklopu impresivnih dimenzija - više od 100.000 četvornih metara, ali i programske gustoće. Hibridna ultimativna tipologija se ovdje reali-

Konstantnu novu izgradnju prati niz arhitektonskih natječaja hibridne arhitekture impresivnih dimenzija

Koncept 4_Tornja, 3LHD

Zgrada Hitne pomoći

zirala gotovo u potpunosti. Gustoća sadržaja koja je smještena unutar sklopa je djelomično i sama odgovorna za daljnji razvoj fenomena Radničke. IMPRESSUM Poseban prilog realizirao Privredni vjesnik u suradnji s Točka Na I Media d.o.o.

METROPOLITANSKA GUSTOĆA Upravo fenomen metropolitanske gustoće koja objedinjuje različite sadržaje je glavni doprinos ovakvih sklopova koje rado prihvaća veliki broj korisnika, a oni postaju nove žarišne točke u gradu. Sličan pristup kao što je slučaj s kompleksom Green Golda vidljiv je u značajno manjem mjerilu i kod obližnjih centara Almeria, Gold centar, Centar 2000... Konstantnu novu izgradnju prati niz arhitektonskih natječaja hibridne arhitekture impresivnih dimenzija koji najčešće objedinjuju komercijalne prostore nadopunjene uslužnim, ugostiteljskim, ali i sportskim ili nekim drugim komplementarnim programima. O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

PRIVREDNI VJESNIK

[1]

Među nizom provedenih natječaja ističe se nerealizirani natječaj za prostor Zavrtnice kojim bi se omogućilo urbanističko povezivanje prostora Radničke s Donjim gradom ispod pruge. Pobjednički rad 3LHD-a predlaže četiri tornja sa stanovanjem, ali i ozelenjenim parterom s javnim sadržajima. Sve češće takvi natječaji postaju prilika za afirmaciju mlađe generacije arhitekata[3], ali i testiranje novih arhitektonskih tipologija na nezamislivim parcelama i naizgled nemogućim urbanističkim uvjetima. U kontekstu Radničke ulice kritičan je izostanak više stvari: urbanizam i prostorno planiranje, ulaganje u ambiciozniju arhitekturu, prepoznavanje vrijednosti konteksta grada, štićenje i uklapanje potencijalno vrijednih industrijskih zdanja. Unatoč svemu tome evidentno je da mehanizam ili kondicioniranje Radničke i dalje funkcionira jer se struktura izgradnje nastavlja dopunjavati i progušćavati.

Koolhaas, R. (1995.) Tabula Rasa Revisited, u S,M,L,XL, Monacelli Press, str 1092.

[2]

Za objekt Hitne pomoći Produkcija 004 osvojila je nagradu na World arhitecture festivalu 2009. godine, a o reakciji Kennetha Framptona na zgradu Hitne pomoći u Mrduljaš, M. (2009.), Korak ispred društvene stvarnosti, Oris 57, Zagreb [3]

Na nedavnom natječaju za Poslovnu građevinu na Radničkoj cesti kč 69/16 i kč 69/18 tri prve nagrade su osvojili uredi arhitekata mlađe generacije

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK 7

izložba PREMA BETONSKOJ UTOPIJI: ARHITEKTURA U JUGOSLAVIJI 1948.-1980.

Arhitektonsko naslijeđe bivše države U njujorškoj MoMi bit će izloženo više od 400 crteža, modela, fotografija i filmskih isječaka prikupljenih iz lokalnih arhiva, obiteljskih zbirki i muzeja diljem regije piše Tihomir Dokonal

njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (Museum of Modern Art – MoMa) 15. srpnja otvara se izložba Prema betonskoj utopiji: Arhitektura u Jugoslaviji 1948.-1980. Bit će to prva velika američka izložba koja istražuje arhitektonsko naslijeđe bivše Jugoslavije, na kojoj će biti predstavljeni radovi koji su privukli pažnju međunarodne javnosti tijekom 45 godina postojanja bivše države. Izloženo će biti više od 400 crteža, modela, fotografija i filmskih isječaka prikupljenih iz lokalnih arhiva, obiteljskih zbirki i muzeja diljem regije. Neki radovi vodećih arhitekata tog vremena nastali u socijalističkoj Jugoslaviji bit će prvi put predstavljeni međunarodnoj javnosti. “Arhitektura nastala u tom razdoblju - od nebodera međunarodnog stila do brutalnih društveno angažiranih radova – manifest je radikalnog pluralizma, hibridnosti i idealizma koji je karakterizirao samu jugoslavensku državu. Istražujući teme snažne urbanizacije, tehnoloških eksperimenata i njihova utjecaja na svakodnevni život, konzumerizma, monumentalnosti, sjećanja i opće dosege jugoslavenske arhitekture, izložba Prema betonskoj utopiji obuhvatit će radove vodećih arhitekata toga vremena: Bogdana Bogdanovića, Jurja Neidhardta, Borisa Magaša, Svetlane Kane Radević, Edvarda Ravnikara, Vjenceslava Richtera, Milice Šterić, Zlatka Ugljena... Od skulptorskog interijera Bijele džamije u ruralnoj Bosni, preko obnove Skopja nakon potresa utemeljenog na dizajnu Kenza Tange, do Novog Beograda i njegovih ekspresivnih velikih stambenih blokova i javnih zgrada, izložba istražuje jedinstveni opseg oblika i modela jugoslavenske arhitekture, njen poseban i višeznačni karakter”, navodi njujorški muzej u najavi izložbe. Od radova hrvatskih arhitekata na izložbi će, između ostalih, biti predstavljeni Hotel Maestral Ante Rožića, Matije Salaja i Julija de Luce, Haludovo i stadion na Poljudu Borisa Magaša, nedavno srušeni dubrovački Hotel Plat Petra Kušana, zgrada Saponije u Osijeku 8 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

Edvard Ravnikar: Trg revolucije u Ljubljani, 1960.-74. Courtesy Valentin Jeck/The Museum of Modern Art

Hotel Maestral Ante Rožića, Matije Salaja i Julija de Luce

Neki radovi vodećih arhitekata toga vremena bit će prvi put predstavljeni međunarodnoj javnosti

koju je projektirao Vjenceslav Richter... Bit će predstavljeno i nekoliko dječjih vrtića koje su projektirali Boris Magaš i Ivan Crnković te spomenici na Petrovoj gori i kod sela Kamenska autora Vojina Bakića, kao i Kameni cvijet Bogdana Bogdanovića u Jasenovcu. Izložba će biti otvorena do 13. siječnja iduće godine, a pripremio ju je tim u kojem su Martino Stierli, glavni kustos Odjela za arhitekturu i dizajn njujorškog Muzeja moderne umjetnosti, gostujući kustos Vladimir Kulić i Anna Kats, kustosica-asistentica na Odjelu za arhitekturu i dizajn MoMe. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

PREDSTAVLJAMO OPG MEDIĆ, Veliko Vukovje

Oaza ekološke proizvodnje Sve što proizvodimo raste na našim poljima, a količina proizvodnje je ograničena urodom jer nastojimo zadržati izvornost i visoku kvalitetu domaćeg proizvoda, kaže Medić

egdje na pola puta između Kutine i Garešnice u mjestu Veliko Vukovje smjestio se OPG Medić koji se diči krilaticom oaza ekološke proizvodnje. I nije to samo krilatica ovog OPG-a, to je prava istina. Uzgoj voća, povrća i aromatičnog bilja na ovom se obiteljskom gospodarstvu odvija u čistom okruženju, udaljeno od velikih gradova i prometnica, na tradicionalan ekološki način. Kod Medića se pazi na sve, pa se ni tlo niti biljke ne tretiraju nikakvim kemijskim preparatima. “Započeli smo s radom između 2008. i 2009. godine i od prvog dana smo u sustavu eko nadzora što nam je izrazito bitno. Cilj nam je od početka bio ekološki uzgoj te prerada voća i povrća. Sve što proizvodimo raste na našim poljima, a količina proizvodnje je ograničena sezonskim urodom jer nastojimo zadržati izvornost i izuzetno visoku kvalitetu domaćeg proizvoda”, kaže vlasnik OPG-a Dragutin Medić. Od proizvoda na ovom gospodarstvu prevladava bobičasto voće poput aronije, kupina, malina, jagoda i joste. “Za jostu možda niste čuli. To je hibrid crne ribizle i američkog ogrozda, nastao davne 1922. go-

NA OVOM GOSPODARSTVU PREVLADAVA BOBIČASTO VOĆE POPUT ARONIJE, KUPINA, MALINA, JAGODA I JOSTE dine. Uzgoj joste ne zahtijeva prskanje kemijskim preparatima jer je prilično otporna na nametnike, a zbog izvrsnih ljekovitih svojstava ploda i mogućnosti ekološkog uzgoja danas se sve više koristi u svijetu”, kaže Medić.

UROD OGRANIČAVA PROIZVODNJU

Uz bobičasto voće rastu i stabla dunje, višnje, šljive, kruške i jabuke, a na imanju se mogu ubrati i mnoge vrste začinskog, aromatičnog i ljekovitog bilja poput mente, melise, stolisnika, koprive ili češnjaka. U zadnje vrijeme sve

je veći interes za aroniju i njen doprinos zdravlju koji se temelji na visokom stupnju antocijana i flavonoida, koji su pet do 10 puta veći nego kod drugih vrsta voća. “Od aronije radimo 100 posto organske sokove i pekmeze, a koristimo je sušenu i svježu te mljevenu za čaj ili voćni prah”, priča Medić. “Svi naši pekmezi su unikati sami za sebe. Godišnje količine su ograničene urodom na samo desetak kilograma po vrsti, a postupak proizvodnje je klasično ukuhavanje pasiranog i sjeckanog voća, minimalna količina šećera i jabučnog pektina te par kapi limunovog soka”, priča Medić. Iako su mu proizvodi izrazito kvalitetni i s njima želi probuditi svijest ljudi da kupuju zdravu i domaću hranu, Medić je svjestan problema prosječnog hrvatskog kupca. “Najveći problem vidim u osiromašenju naših građana, a posljedica toga je da se kupuje što jeftinije, na kartice i na dug. Tu prednjači uvozna roba, pretežito bez podrijetla i vrlo upitne kvalitete. Najbolji pokazatelj stanja je podatak da je Hrvatska prošlu godinu završila u minusu od osam milijardi kuna (odnos uvoz/izvoz), a od toga je oko dvije milijarde kuna minusa samo na prehrambenim proizvodima. Vjerujem da je to vrlo jasna slika o tome gdje smo i kamo idemo. Smatram da smo u slobodnom padu”, ističe Medić koji svoje proizvode prodaje preko web trgovina jer kako kaže “s velikim centrima ne bi radio ni u ludilu”. “Da nema interneta, slobodno bismo mogli zatvoriti posao”, zaključuje Medić. (J.K.)

Najveći problem vidim u osiromašenju naših građana, a posljedica toga je da se kupuje što jeftinije, na kartice i na dug. Tu prednjači uvozna roba, pretežito bez podrijetla i vrlo upitne kvalitete. Dragutin Medić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO ZAJEDNICA PROIZVOĐAČA OPREME I DAVATELJA USLUGA U NAFTNOJ I PLINSKOJ INDUSTRIJI HGK

SNAŽNIJIM DIJALOGOM DO BOLJE SURADNJE

Hrvatskoj gospodarskoj komori prošli tjedan održana je prva sjednica Zajednice proizvođača opreme i davatelja usluga u naftnoj i plinskoj industriji HGK. Predsjednik Zajednice Mlađan Kordun izjavio je kako je svim članicama poslan program rada do 2022. i koje su prioritetne aktivnosti u ovoj i idućoj godini. “Osnivajući Zajednicu, jedna od namjera bila je da je osnažimo na način da se bolje povežemo, upoznamo, saznamo jedni o drugima što više i o tome gdje su nam dodirne točke kako bismo mogli zajednički nastupati na domaćem i inozemnom tržištu”, napomenuo je dodajući kako Zajednica i HGK žele otvoriti snažniji dijalog s tvrtkama i investitorima te nove oblike suradnje kako bi se uspješnije otklonili problemi u poslovanju.

Među problemima na hrvatskom tržištu istaknuo je nedostatak stručne radne snage i mali broj projekata. “Primjerice, na natječaj koji raspiše Ina javi se puno tvrtki. Potom netko spusti cijenu jer posla nema i tvrtke se bore kako bi preživjele. Tada se počinju javljati problemi u izvođenju jer se dobro ne pročita ugovor, ne sagledaju tehnički i drugi uvjeti”, pojasnio je dodajući kako će se s Inom nastaviti dijalog na ovu temu, kao i s ostalim investitorima u Hrvatskoj kako bi hrvatske tvrtke članice Zajednice sudjelovale u novim projektima te da bi se otklonile moguće prepreke u suradnji. Također, na sjednici se razgovaralo o nastupu Zajednice na najvećem sajmu nafte i plina ADIPEC 2018. u Abu Dhabiju u studenome. (B.O.)

EDUKACIJA O GDPR-u

Načela - srž obrade podataka

U prostorijama Hrvatske gospodarske komore održana je još jedna u nizu edukacija o Modernizaciji zakonodavstva i o zaštiti osobnih podataka (GDPR). Predavanje o Uredbi o zaštiti podataka održala je Ivana Žiljak, savjetnica u Službi za zaštitu osobnih podataka Agencije za zaštitu osobnih podataka, koja je pojasnila neke temeljne definicije

i teritorijalne odredbe primjene GDPR-a te se dotaknula pravnih osnova korištenja podataka. “Srž obrade podataka su načela. Moramo ih prikupljati svrsishodno te zakonito, pošteno i transparentno obrađivati. Podaci trebaju biti ograničeni samo na ono što je nužno u odnosu na svrhu te moraju biti točni i ažurni. Za usklađenost odgovara voditelj obrade“, kazala je Ivana Žiljak, pa dodala: “Ispitaniku moramo pružiti transparentno informaciju o korištenju njegovih podataka i jasno mu reći koja su njegova prava, a ako ih dobivamo od treće strane, moramo mu reći koji je izvor”. Temu službenika za zaštitu osobnih podataka prema GDPR-u predstavila je Petra Papić, viša savjetnica u Službi za zaštitu osobnih podataka AZOP-a. “Službenika za zaštitu osobnih

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

podataka moraju imenovati voditelj i izvršitelj obrade ako obradu podataka provodi javno tijelo, ako mu je osnovna djelatnost opsežna obrada posebne kategorije podataka ili osobnih podataka vezanih s kaznenim djelima, ako postupak obrade iziskuje sustavno praćenje ispitanika te ako tako nalaže pravo Unije ili države članice“, naglasila je. “Službenik se može baviti obradom podataka, ali ne smije određivati svrhu njihove obrade”, poručila je Petra Papić, dodavši kako je službenik obvezan tajnošću i povjerljivošću u obavljanju svojih zadaća. Glavni cilj edukacije o modernizaciji zakonodavstva o zaštiti osobnih podataka je pružiti potporu trgovačkim društvima u procesu usklađivanja sa zahtjevima Uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR).

POGLED IZNUTRA IGOR PURETA

Do boljeg voditelja u pet lakih koraka predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Biti dobar voditelj je nešto što se može naučiti usvajanjem potrebnih kompetencija, osnažujući poziciju tih ljudi u poduzeću, osnažujući njih same

vi mi želimo više i bolje! Za poduzetnike je naročito važno da imaju boljeg voditelja nego što su sami! Dok se bore s vlastitim idejama i birokracijom, važno im je imati osobu koja zna motivirati i pokrenuti ljude. I nije važno na kojoj ste hijerarhijskoj poziciji, sigurno ste poželjeli nekog tko osim s materijalnim dobrima poduzeća zna i s ljudima. I što više takvih ljudi imate, to ćete lakše uspjeti u svom poslu. Do boljeg voditelja možete doći na dva načina, pronaći ćete ili ćete odgojiti onoliko njih koliko vam treba. Biti dobar voditelj je nešto što se može naučiti usvajanjem potrebnih kompetencija, osnažujući poziciju tih ljudi u poduzeću, osnažujući njih same. Uz to svakako osnažujte i sebe jer nije lako gledati da netko drugi vodi ljude! Što treba imati na umu u procesu izbora ili stvaranja boljeg voditelja? Najprije pronađite nekog tko će vam u tome pomoći. Ako vam je teško i pomisliti da bi netko drugi mogao voditi makar i mali dio tvrtke, u tome će vam trebati pomoć. Kad je izaberete, uzdajte se da nešto o tome zna. No u taj proces ne smijete ići bezglavo i bez znanja. Pet je područja u kojima ćete lako prepoznati boljeg voditelja i osobe koje će vam pomoći u razvoju poslovanja. Bez straha od velikih poraza. Mnogi ljudi se čine kao dobri voditelji jer - puno pričaju! No oni zapravo nisu voditelji, već samo puno pričaju jer ih je strah neuspjeha. Stoga tražite one koji priznaju svoje neuspjehe jer padovi su dobri, pa i poželjni. Svaki put kad su nešto zabrljali, stvorili su još jednu priliku za učenje. Takvo ponašanje je važno za vaše radnike kako bi i oni izgubili strah od poraza. To će im omogućiti da pronalaze nove načine kako da još bolje rade svoj posao, a to zapravo svi želimo! Više vjere u sebe. Manjak samopouzdanja je, uz strah, najveći izazov s kojim se susreće voditelj. Dok gleda kroz ranjive i nemoćne naočale, zanemaruje svoje sposobnosti i kompetencije. To im onemogućuje da najprije vide sve ono što su

napravili dobro. Vrijednost boljeg voditelja nije u tome koliko je grešaka napravio, već koliko posla je obavio na pravi način. Što više uspijeva zadržati samopouzdanje na visokim razinama, to mu je lakše donositi teške i nepopularne odluke. Time će i vaši radnici imati više samopouzdanja u same sebe, te shodno tome i raditi na višoj razini, poboljšavajući svaki aspekt vlastitog privatnog ili poslovnog života. Više neobičnih rješenja. Ako želite stvoriti izvanredan proizvod ili uslugu,

ljude, usaditi im samopouzdanje i jednostavno biti inspirativan. Takvi voditelji dolaze u različitim formatima. Ekstroverti, introverti, formalni ili prijateljski... Srećom, samo je jedan način da ustanovite je li čovjek kojeg ste odabrali zaista voditelj ili ne. Dobri voditelji donose rezultat, entuzijazam, samopouzdanje i inspiraciju. Ako to izostane, nešto ćete trebati poduzeti! Mi često padnemo na prvi dojam, no ljudi uspiju iznenaditi i tamo gdje to ne biste očekivali, ako su potaknuti na pravi način. Potičite velikodušnost. Kultura velikodušnosti je zdrava za posao, pa potražite ljude koji će je implementirati ili održavati u vašoj tvrtki. Sudjelovanje u dobrim djelima je povezano s većom osobnom srećom koja pak ima veliki utjecaj na naš odnos prema poslu. Ona nas čini efikasnijima u rješavanju problema i inspirira inovaciju. Velikodušnost daje ljudima do znanja da je nekome stalo do njih i potiče inspiraciju da i oni čine dobra djela za druge, kako su i drugi učinili za njih. Također, kultura ve-

AKO VAM JE TEŠKO I POMISLITI DA BI NETKO DRUGI MOGAO VODITI MAKAR I MALI DIO TVRTKE, U TOME ĆE VAM TREBATI POMOĆ morate biti barem jedan korak ispred konkurencije. Naš mozak je složen tako da preslaguje ideje koje smo već negdje čuli. Stoga će nam najprije na pamet pasti rješenja koja smo već čuli i vidjeli, baš kao i drugima oko nas. Priliku treba dati ljudima čije se ideje čine drugačijima od naših. Neobični problemi vode do mnogih prepreka, ali i neobičnih rješenja. Ona su vrlo često bolja od onih uobičajenih jer su inovativna i unose svježinu koja će vam uvelike pomoći da se izdvojite iz bezlične mase. Rezultati, ne stil. Istraživanja pokazuju da je stvarno bitno da je voditelj sposoban stvoriti entuzijazam, osnažiti svoje

likodušnosti potiče zaposlenike da djeluju kao tim, uz to što im daje do znanja da je ono što rade primijećeno i cijenjeno. Zato, kad sljedeći put budete zapošljavali i promovirali nekog, zaboravite na to koliko je dobar prodavač ili inženjer. Ili koliko je dugo lojalan radnik i s vama od samog početka. Za njih osmislite neke druge nagrade i poticaje! Ako želite boljeg voditelja, promatrajte i propitujte ovih pet područja pa ga potom izaberite. A možda i onog najboljeg, onog koji će vas jednog dana zamijeniti na mjestu direktora, na vaše zadovoljstvo, ali i na zadovoljstvo radnika i kupaca!

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

Turizam PREKOGRANIČNA TURISTIČKA SURADNJA - HRVATSKA I ITALIJA

Kultura i turizam kao ključevi kvalitete Cilj projekta KeyQ+ je povećanje turističke ponude prekograničnog područja razvojem jedinstvenog turističkog proizvoda na osnovi zajedničke kulturne i kulinarske baštine piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

sklopu Programa suradnje Italija-Hrvatska, koja uključuje kapitalizaciju projekata suradnje financiranih u razdoblju od 2007. do 2013. godine nastao je projekt KeyQ+: Kultura i turizam kao ključevi kvalitete za prekogranični razvoj Italije i Hrvatske. Taj se projekt financira kroz Program jadranska prekogranična suradnja - IPA Adriatic u sklopu kojeg je osnovan Edukacijski gastronomski centar Istre. Kako bi se valorizirali poljoprivredno-prehrambeni proizvodi Istre, zadnje tri godine u Edukacijskom gastronomskom centru provode se radionice trajne edukacije i usavršavanja turističko-ugostiteljskih radnika. Turistička zajednica Grada Malog Lošinja jedan je od devet hrvatsko-talijanskih partnera na projektu KeyQ+, glavni je partner Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI) iz Pazina, dok su ostali hrvatski partneri Grad Pula i Tržnica Pula. Vrijednost započetog projekta je 871.925 eura, a trajat će 18 mjeseci. Kako kažu u Turističkoj zajednici Grada Malog Lošinja, cilj projekta KeyQ+ je povećanje turističke ponude prekograničnog područja razvojem jedinstvenog turističkog proizvoda na

osnovi zajedničke kulturne i kulinarske baštine koja povezuje hrvatske i talijanske pogranične regije te istraživanje i otkrivanje okusa, mirisa i običaja ruralnih područja na sjevernom dijelu hrvatskog Jadrana.

MREŽA CENTARA GASTRONOMSKE KULTURE PREKOGRANIČNOG PODRUČJA

Glavni rezultati projekta objavit će se u gastronomskom vodiču i turističkom itinereru, provest će se didaktički programi i radionice razmjene iskustava, a sve je to namijenjeno zaposlenicima u turističko-ugostiteljskom sektoru prekograničnog područja. Uz to, napravit će se sedam KeyQ+ mjesta koja će predstavljati referentne točke za profesionalce, turiste i građane zainteresirane za kulturu i gastronomiju. Buduće KeyQ+ točke povezat će se u mrežu centara gastronomske kulture prekograničnog područja, a uključivat će Edukacijski gastronomski centar Istre na Gortanovom brijegu kraj Pazina, zgradu Tržnice Pula iz razdoblja AustroUgarske, Muzej Apoksiomena u Malom Lošinju, povijesnu arhitektonsku zgradu u Opicini pod nazivom Brod slobode koji je

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

skrenuo na istok, srednjovjekovnu didaktičku kuhinju u gradu Cividale del Friuli, Vinsku nacionalnu izložbu u Pramaggioreu te Casu Artusi - Muzej gastronomije u Forlimpopoliju. Kako navode u malološinjskoj Turističkoj zajednici, rezultati projek-

VRIJEDNOST ZAPOČETOG PROJEKTA JE 871.925 EURA, A TRAJAT ĆE 18 MJESECI ta KeyQ+ promovirat će se kroz 7 KeyQ+ Festivala organiziranih u pred i posezoni koji će okupiti sve relevantne sudionike u sektoru kulture i turizma. U provedbi projekta organiziraju se radni sastanci pa je tako nedavno održan takav sastanak na Velom Lošinju na kojem su sudjelovali svi hrvatsko-talijanski partneri.

OZNAKA “LIKA QUALITY” ZA AUTOHTONE PROIZVODE

LIČKI PROIZVODI PREMIUM KVALITETE Svi proizvodi u tom sustavu kvalitete proizvedeni su na području destinacije Lika, s uporištem u tradiciji te u skladu sa zakonskim propisima. piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

dnedavno i Lika ima oznaku kojom se označava kvaliteta autohtonih proizvoda iz toga kraja. Naime, kvalitetni lički lokalni proizvodi te lička hrana označavaju se oznakom Lika Quality kojima se svrstavaju u premium kategoriju. Nedavno su dodijeljeni novi certifikati Lika Quality za 59 proizvoda pa se sada u toj kategoriji nalazi ukupno 98 proizvoda. Osim hrane, taj se znak odnosi i na ličku rakiju, sokove, sirupe te ličke suvenire. No kako je zapravo sve počelo? U rujnu 2015. LAG Lika pokrenuo je projekt integralnog gospodarskog razvoja Integra Lika 2020. s ciljem brendiranja destinacije Lika i podvelebitsko primorje (Lika Destination) kao globalno prepoznatljivog i ekološki prihvatljivog odredišta s razvijenim sustavom samoodrživih gospodarstava. U sklopu Integre razvijen je i projekt Gastro Lika kroz koji se razvija gastronomski potencijal toga kraja. Kako bi se istaknula iznimna kvaliteta odabranih proizvoda te se oni kao takvi i zaštitili, razvijen je regionalni sustav kvalitete Lika Quality. Znak Lika Quality zaštićen je kao jamstveni žig u Državnom zavodu za zaštitu intelektualnog vlasništva Hrvatske, a nositelj je upravo LAG Lika, idejni začetnik i provoditelj cijelog projekta. Od ukupnog broja proizvoda, trenutačno se pod oznakom Lika Quality nalazi 88 proizvoda iz prehrambenog sektora. Svi proizvodi u tom sustavu kvalitete proizvedeni su na području destinacije Lika, s uporištem u

tradiciji te u skladu sa zakonskim propisima.

INFO PUNKT LIKA DESTINACIJE

Kako bi turisti koji prolaze Likom dobili informacije o proizvodima s oznakom Lika Quality, otvoren je info punkt Lika destinacije koji je uspostavljen u suradnji Klastera Lika Destination i Nacionalnog parka Plitvička jezera. Osim toga, turisti na najfrekventnijim mjestima u Lici mogu kupiti ličke proizvode premium kvalitete, proizvedene na lokalnim obiteljskim gospodarstvima. Na taj se način omogućuje izravan plasman proizvoda od proizvo-

TRENUTAČNO SE POD OZNAKOM LIKA QUALITY NALAZI 88 PROIZVODA IZ PREHRAMBENOG SEKTORA đača do kupaca. S obzirom na zajedničku promociju područja, koristi od oznake Lika Quality imat će i lokalni ugostitelji

koji uđu u sustav kvalitete. Voditeljica Klastera Lika Destination Petra Butković je rekla kako je prisutnost lokalnih proizvoda u turističkoj ponudi ključna za razvoj Like kao gastro destinacije. Na tom području ima 37 lokalnih proizvođača proizvoda premium kvalitete, a njihovi se proizvodi posebice dobro prodaju na području NP-a Plitvička jezera koje godišnje posjeti oko 10 posto od ukupnog broja turista koji dolaze na odmor u Hrvatsku. Inače, neki od proizvoda pod oznakom Lika Quality su sir škripavac, rakije šljivovica, dunjevača, jabukovača, medovača i borovica, kravlja skuta, lički polutvrdi sir, maline, telad krave buše, janjetina, matični sok i čaj od aronije, med od kadulje i smilja, lička kapa, mlijeko, kiselo mlijeko, basa i skuta.

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

HRWWWATSKA TRŽIŠTE ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA

POVEĆANJE KORIŠTENJA MOBILNIH USLUGA U INOZEMSTVU

Broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu u nepokretnoj mreži dosegao je gotovo 1,1 milijun i porastao je malo manje od četiri posto na godišnjoj razini piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

na snagu 15. lipnja prošle godine i nije se primjenjivala tijekom prvog tromjesečja, pa je rast prometa izravan učinak stupanja na snagu Uredbe. Broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu u nepokretnoj mreži dosegao je gotovo 1,1 milijun i porastao je malo manje od četiri posto na godišnjoj razini. Broj priključaka na tehnologiji s bakrenim paricama neprestano pada, a zamjenjuju ih usluge na svjetlovodu, brzim kabelskim mrežama ili ostalim tehnologijama pristupa. Govorna usluga u nepokretnim mrežama tradicionalno je u padu i sve se manje koristi.

INTERNETSKI PROMET

oko % godišnje raste internetski promet putem pokretnih mreža

porastao u zadnja 3 mjeseca broj korisnika tzv. 4D paketa

rvo tromjesečje 2018. godine, razdoblje kada hrvatski građani tradicionalno masovno odlaze na zimovanja u inozemstvo, donijelo je značajan rast korištenja mobilnih usluga u roamingu. Tako je korištenje interneta u roamingu u Europskoj uniji raslo više od 20 puta, a trajanje razgovora bilo je gotovo pet puta dulje u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Najmanji rast ostvarila je usluga SMS-a sa 32 posto više poslanih poruka, objavila je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM). Podsjetimo se, Uredba u roamingu kao kod kuće (RLAH - Roam Like At Home) stupila je

GOVORNA USLUGA U NEPOKRETNIM MREŽAMA TRADICIONALNO JE U PADU I SVE SE MANJE KORISTI 36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

U pokretnim mrežama hrvatskih operatora na godišnjoj razini bilježi se pad prihoda od telefonskih usluga i blagi pad broja korisnika, ali očekivano raste prihod od pristupa internetu, kao i broja korisnika koji na ovaj način pristupaju internetu. Trajanje razgovora je uz malen rast slično kao i 2017., a broj SMS i MMS poruka je pao za više od 12, odnosno sedam posto. Njih uspješno zamjenjuju poruke koje se šalju raznim internetskim aplikacijama. Internetski promet putem pokretnih mreža raste eksponencijalno već dulje vrijeme, a svake godine je veći za otprilike 50 posto. Korisnici i dalje biraju pakete u kojima kombiniraju usluge u nepokretnoj i pokretnoj mreži (tzv. 4D pakete usluga koji uključuju javnu govornu uslugu u pokretnoj i nepokretnoj mreži, uslugu pružanja televizijskog sadržaja i pristupa internetu). Broj takvih korisnika porastao je devet posto u odnosu na zadnja tri mjeseca prošle godine. Usluge komunikacije među uređajima i strojevima, tzv. M2M (Machine-toMachine) usluge, poput komunikacije za alarmne sustave, bankomate ili daljinski nadzor uređaja stalno rastu. Godišnji rast Machine-toMachine usluga iznosi 30 posto.

DRUGO #STARTUPZG NATJECANJE

Maja Brkljačić

Pobjednički tim - Snow Buddy

POBJEDNIK SNOW BUDDY

rojekt Snow Buddy osvojio je prvo mjesto i 15.000 kuna na drugom #startupZG natjecanju Zagrebačkog inkubatora poduzetništva, koje se održavalo 16. i 17. rujna u prostorima novoosnovanog Algebra LAB-a. Ukupno 18 timova tijekom dva dana dobilo je podršku vrhunskih mentora kako bi što bolje razvili, unaprijedili i prezentirali svoje poduzetničke projekte. Cilj projekta Snow Buddy je spojiti skijaške instruktore sa svima onima koji traže podršku skijanja na jednostavan i lagan način kroz mobilnu aplikaciju. Izgradnja zajednice koja će omogućiti dijeljenje znanja i skijaških vještina te

monetizacija kroz usku suradnju sa skijalištima, instruktorima i školama skijanja, kao i vrlo dobar nastup tijekom pitcha bili su neki od presudnih faktora za pobjedu ovog tima kojeg čine Nikola Škarica, Karlo Knežević i Tin Jurković. “Iako su projekti dolazili iz vrlo različitih područja i bili su na vrlo različitim stupnjevima razvoja i dovršenosti, ono što je bilo zajedničko svim sudionicima #startupZG programa bila je energija, motivacija i entuzijazam. Odvojili su prekrasan, sunčani vikend koji su mogli, poput većine njihovih prijatelja i vršnjaka, provesti u odmoru, opuštanju i rekreaciji. Umjesto toga oni su na Idea Bootcamp

programu brusili svoje poslovne ideje, pripremali i prilagođavali završne prezentacije i razvijali projekte uz stručnu pomoć nas mentora”, naglašava Ivo Špigel, jedan od osnivača ZIP-a. “Najveća vrijednost ovakvih događanja jest to što nude ljudima priliku da u vrlo koncentriranom vremenu od samo dan i pol prijeđu cijeli put od poslovne ideje do njezina plasmana pred potencijalne investitore”, izjavila je Maja Brkljačić, voditeljica razvoja poslovanja Algebra LAB-a. Natjecanje #startupZG održano je uz podršku Grada Zagreba kao glavnog partnera te Visokog učilišta Algebra kao strateškog partnera. (B.O.)

MICROSOFT

RECRO - Microsoft Country Partner of the Year Tvrtka Recro, distributer informatičke opreme i softvera, osvojila je priznanje za Hrvatsku 2018 Microsoft Country Partner of the Year Award. Kompanija je, u konkurenciji najboljih Microsoftovih partnera, ovo priznanje osvojila za izvrsnost u razvoju partnerskog kanala koji se temelji na Microsoftovim tehnologijama, kao i cjelokupnom odličnom angažmanu u Hrvatskoj. Nagrade su dodijeljene u nekoliko raznih kategorija, a pobjednici odabrani između više od 2600 sudionika iz 115 zemalja diljem svijeta. “U protekle dvije godine angažirali smo značajne resurse i uložili velike napore u cilju podrške partnerima za prelazak na nove modele korištenja i licenciranja

Microsoftove tehnologije. Sretni smo što je naš uspješan rad prepoznat i zahvaljujemo Microsoftu na ovom vrijednom priznanju. Zahvaljujemo i Microsoftovim djelatnicima na podršci koju su nam pružili tijekom naših aktivnosti. Za naš Recro tim ova nagrada je veliki poticaj da nastavimo s još kvalitetnijim radom u budućnosti”, rekao je Dinko Borić, glavni izvršni direktor tvrtke Recro. “Microsoftov je cilj pomoći organizacijama u njihovoj digitalnoj transformaciji, od jednog korisnika do čitavih odjela i tvrtki. Velika partnerska mreža s više od 1100 partnerskih tvrtki igra jednu od najznačajnijih uloga u našem poslovanju - pomaže nam u poticanju inovacija i poboljšanju usluga naših

klijenata u Hrvatskoj i regiji. Posebno cijenimo one partnere čiji zaposlenici uvijek daju maksimum, ne samo na poslovnom, već i ljudskom planu. Recro je jedna od tih kompanija i nama je zadovoljstvo što je dugogodišnji fokus i zalaganje ljudi u njoj rezultirao vrijednim priznanjem Microsoft partnera godine u Hrvatskoj”, rekla je Tatjana Skoko, direktorica Microsofta u Hrvatskoj. (B.O.)

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

PRIČA S RAZLOGOM TIE ME, Zagreb

ZAVEŽI ME NJEŽNO Kupci su zadovoljni jer se radi o ručnom radu i proizvodu koji je izvorno hrvatski. Za posebne trenutke, kupci su zainteresirani za kvalitetniji proizvod iza kojeg stoji lijepa priča, a mogućnost da ga personaliziraju daje mu dodanu vrijednost, kaže Vanesa Tipura piše Jozo Knez knez@privredni.hr

ada se hrvatska laka konjica u Tridesetogodišnjem ratu (1618.-1648.) pojavila u Francuskoj, nitko nije mogao znati kakve će to posljedice imati na modu u godinama koje slijede. Naime, poznato je da su Francuzi od nas “pokupili” jedan modni detalj koji je danas neizostavni dio muške, a ponekad i ženske garderobe. Riječ je, naravno, o kravati. Tijekom tog rata koji se vodio u Europi, Hrvati su svoje kragne držali na mjestu pomoću rupca, koji su Francuzi po njima nazvali cravate. Kako su Francuski vojnici bili očarani ovim modnim detaljem, ubrzo su ga prisvojili i nakon rata, kravata se počela širiti

IDEJA JE PONUDITI TRADICIONALNO HRVATSKI PROIZVOD NA NEŠTO MODERNIJI NAČIN TE GA TIME PREDSTAVITI MLAĐOJ POPULACIJI, ISTIČE VANESA TIPURA Europom. Uskoro je došlo do raznih varijacija tog modnog detalja, pa tako početkom 19. stoljeća na scenu stupa i leptir-mašna, koja postaje neizostavni dio muškog modnog izričaja. Početkom 20. stoljeća taj maleni detalj ulazi i u žensku modu zahvaljujući filmskim

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

zvijezdama Audrey Hepburn i Marlene Dietrich. Danas leptir-mašna nije samo detalj koji se nosi uz odijelo i na formalnim događanjima, ona je postala neizostavni dio garderobe obaju spolova, a stilovi, boje i uzorci u kojima se izrađuje omogućuju svakome da pronađe ono što mu najbolje pristaje. Kako smo mi zemlja koja je na neki način i zaslužna za nastanak leptir-mašne, jasno je da i kod nas postoje oni koji ih izrađuju, i to jako dobro. “Tie Me je brend koji se bavi ručnom izradom modnih dodataka, točnije, muških i ženskih leptir-mašni, rupčića za sakoe, a odnedavno i kravata. Ideja je ponuditi tradicionalno hrvatski proizvod na nešto moderniji način te ga time predstaviti mlađoj populaciji. Projekt je započeo još tijekom fakultetskih dana kad sam s još dvije prijateljice s fakulteta odlučila pokrenuti vlastitu proizvodnju i okušati se u poduzetništvu. Ja sam zaposlena, a na studentskom ugovoru imam tri kolegice koje mi pomažu u izradi proizvoda”, kaže Vanesa Tipura.

JAMES BOND JE KRIV ZA SVE

Ideja za ovaj poslovni pothvat pojavila se, kako kaže Vanesa Tipura, tijekom jednog noćnog izlaska. Iako tada na pamet ne padaju baš najbolje ideje, ova se pokazala veoma inspirativnom i uspješnom. “Na večeri kojoj je tematika bila James Bond na pozornicu je izašlo

nekoliko djevojaka u odijelima te s klasičnom crnom mašnom. Odmah smo primijetile kako se radi o zanimljivom modnom dodatku te ga odlučile dodati i u svoj ormar. Nažalost, ubrzo smo se razočarale i shvatile da je zaista teško pronaći taj modni dodatak, posebno u željenoj boji i uzorku ili dimenziji. Iz takve osobne potrebe se rodila ideja o samostalnoj izradi proizvoda. S obzirom na to da je to izgledalo zaista efektno, ubrzo smo ih počele izrađivati za prijatelje, a zatim se glas o našim leptir-mašnama proširio i dalje”, priča. Iako su joj kolegice na početku projekta pomagale, iza njega stoji samo Vanesa Tipura. “U izradi proizvoda pomažu mi tri studentice, a iako sam brend osnovala s dvije kolegice s faksa, one su odlučile izaći iz ovog posla i brigu o očuvanju i rastu branda prepustile su samo meni. Iako sam završila Ekonomski fakultet, oduvijek sam imala potrebu izraziti i svoju kreativnu stranu. Odmalena sam izrađivala nakit i prepravljala odjeću kako bih imala drugačije i unikatne stvari, a na kraju se iz tog hobija stvorio brend koji je nedavno proslavio pet godina”, kaže Vanesa Tipura. “Za sve proizvode koristimo nekonvencionalne materijale kao što su čipka, koža, perje i slično. Nedavno smo predstavili prvu kolekciju kravata i tome se ozbiljnije planiramo posvetiti u mjesecima koji su pred nama”, ističe.

U TIE ME NAJAVLJUJU IZLAZAK NA INOZEMNO TRŽIŠTE TE POVEĆANJE TIMA I ASORTIMANA Za dizajn su zaslužne pokretačice brenda, ali se inspiracija pronalazi i u materijalima i okolini. “Većina ženskih modela nastala je na samim počecima brenda. Smišljamo i dizajniramo sve sami, inspiraciju najčešće pronalazimo iz osobne potrebe za drugačijim modnim dodatkom, a često nas inspiriraju nove tkanine ili materijali koje pronalazimo. Tkanine najčešće nabavljamo u inozemstvu, a nešto uspijemo pronaći i kod nas”, kaže Vanesa Tipura. Za dobar uspjeh hrvatskih leptir-mašni dobar dio zasluga odlazi i na društvene mreže koje su zaslužne za najveći dio prodaje. “Uz društvene

mreže koje su nam omogućile da dođemo do velikog broja kupaca koji putem mreža mogu vidjeti i naručiti naše mašne, dio prodaje obavljamo i preko web shopa, ali i u našoj radionici”, ističe Vanesa Tipura.

MOŽE I PERSONALIZIRANO

Kupci su izrazito dobro prihvatili nove modernije leptir-mašne, a još kada saznaju da svoju mašnu mogu i personalizirati, sreći nema kraja. “Kupci su zadovoljni jer se prije svega radi o ručnom radu te proizvodu koji je izvorno hrvatski. Za posebne trenutke kupci su zainteresirani za kvalitetniji proizvod iza kojega stoji lijepa priča, a mogućnost da ga personaliziraju daje mu dodanu vrijednost. Unošenjem osobnih detalja i teksta mašna postaje lijep poklon koji će uvijek podsjećati na bitne trenutke”, naglašava. Kako izrađuju personalizirane predmete, često se dogodi da kupci dolaze sa svojim materijalima. “Najčešći slučaj je usklađivanje kuma i kume na svadbi kada od dijela haljine izradimo leptir-mašnu kako bi se dvije bitne osobe na svadbi dodatno modno uskladile i povezale. Ponekad nam kupci donesu i njima drage kravate koje prekrojimo u leptirmašne te ih na taj način sačuvaju i ponovno koriste”, kaže vlasnica brenda Tie Me. Otkako postoji Tie Me, bilo je nekoliko brendova koji su započeli sličan poslovni put, no do danas nitko od njih nije nastavio s njim. “Možemo reći da nam je indirektna konkurencija Croata s obzirom na to da oni u svom asortimanu imaju slične proizvode, no oni imaju drugačiju ciljnu skupinu od nas”, kaže ona. Za kraj, Vanesa Tipura najavljuje izlazak i na inozemno tržište te povećanje tima i asortimana.

Odmalena sam izrađivala nakit i prepravljala odjeću kako bih imala drugačije i unikatne stvari, a na kraju se

iz tog hobija stvorio brend koji je nedavno proslavio pet godina. Vanesa Tipura

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

AKTUALNO U HGK-ŽK SPLIT I SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

Nagrade studentima U prostorijama HGK-ŽK Split uručene su nagrade studentima koji su sudjelovali u projektima WebStart i PlanStart. Tim se projektima, koje već treću godinu za redom provode HGKŽK i Sveučilišni odjel za stručne studije Sveučilišta u Splitu, povezuju se studenti Odjela za stručne studije i županijski poduzetnici iz kategorije mikro tvrtki, točnije tvrtki do tri zaposlena, tako da im studenti izrađuju web stranice, odnosno poslovne planove za mikro gos-

12. MEETING & INCENTIVE FORUM

Dubrovnik je i MICE tržište Forum je otvorio vrata Dubrovnika za potencijalne nove poslove u narednim godinama za MICE poslovanje gdje još ima puno mjesta za bolju i kvalitetniju promociju piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

M podarstvenike. Nagrade u sklopu projekta WebStart dobili su: Filip Polić, Dino Turić i Zvonimir Zubić za web stranicu za tvrtku Hiperprodukcija, Ivan Jelinčić i Ines Vojnović za web stranicu za tvrtku Cornea te Bože Gojević i Ivan Mikulić za web stranicu za tvrtku Nimbus. Nagrade za izradu poslovnih planova dobili su: Ana Bogić koja je izradila poslovni plan za tvrtku Hiperprodukcija i Ana Pušić koja je izdradila poslovni plan za tvrtku Paradigma, Irena Bjegović koja je izradila poslovni planovi za tvrtke Pira putnička agencija te Ancient tours i Iva Kaleb koja je napravila poslovni plan za tvrtku Ursus. (J.V.)

eeting & Incentive Forum, vodeći i najveći specijalizirani forum kongresne industrije već se 12 godina uspješno organizira diljem Europe pod vodstvom Worldwide Eventsa, u vlasništvu turističke, event i medijske kompanije Big Worldwide. Ovogodišnji forum održan u Dubrovniku najveći je održani skup profesionalaca kongresne industrije na području Hrvatske koji je okupio više od 700 profesionalaca u kongresnoj industriji. Na završenom poslovnom skupu specijaliziranom za MICE poslovanje Hotel Valamar Lacroma Dubrovnik bio je domaćin za više od 160 hotelijera te više od 300 agenata iz cijele Europe. Inače, ovakvi forumi organiziraju se u najboljim kongresnim destinacijama svijeta što je izvrsna priliku da se sudionici upoznaju s destinacijom i

umreže tijekom raznih organiziranih događanja i sastanaka. “Valamar se već 10 godina uspješno predstavlja na ovom forumu, a ove smo godine imali iznimnu čast biti domaćinima ove prestižne manifestacije, zajedno s ostalim kolegama iz Dubrovnika, uz veliku i nesebičnu podršku TZ-a Grada Dubrovnika i HTZa. U poslovnom smislu, Forum je otvorio vrata Dubrovnika za potencijalne nove poslove u narednim godinama za osebujno MICE poslovanje gdje još ima puno mjesta za bolju i kvalitetniju promociju. Dubrovnik to svakako zaslužuje, a Valamar u Dubrovniku je zasigurno predvodnik ovog trenda, što pokazuju sve bolji rezultati iz godine u godinu u poslovnom segmentu”, kazala je Marilka Tovarac, voditeljica Odjela MICE prodaje u dubrovačkoj podružnici Valamar Riviere. Paula Jurvanen, direktorica operacija u

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Smještaj Sa svojim tradicionalnim vrijednostima u novom ruhu, za dišpet ubrzanom ritmu suvremenog života, Hotel Park nastavlja nesebično nuditi nezaboravan ugođaj i emocije. Spoj vrhunskih materijala, usklađenosti boja i art deco stila koji prevladava unutar soba i apartmana stvaraju profinjen osjećaj luksuza i djeluju opuštajuće. POTESTAS D.O.O.

Rekonstrukcija hotela vrijedna je skoro 10 milijuna eura od čega je 3,5 milijuna eura sufinancirano iz europskih fondova. Obnovom je zgradi pripojen aneks te je nadograđen i četvrti kat čime su prošireni kapaciteti hotela sa 57 na 72 sobe uključujući šest apartmana, od kojih pojedini s vanjskim jacuzzijem i pogledom na arhipelag. Za brojne osobe koje tijekom cijele godine iz poslovnih razloga borave u Splitu posebno su dizajnirane dvoetažne sobe.

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

UDRUŽENJA OPSKRBLJIVAČA I DISTRIBUTERA PLINOM HGK

idealan za

Na čelu Srećko Ezgeta

NA FORUMU NA KOJEM SE OKUPILO OKO 700 SUDIONIKA ODRŽANO JE VIŠE OD 4500 SASTANAKA JEDAN-NA-JEDAN agenciji Worldwide Events, kazala je kako je u četiri dana trajanja Foruma održano više od 4500 sastanaka jedan-na-jedan te brojne aktivnosti. “Dubrovnik je uistinu dokazao zašto se naziva biserom Jadrana. Odabrali smo Hotel Valamar Lacroma Dubrovnik jer je već tri godine zaredom prepoznat kao vodeći hrvatski hotel specijaliziran za poslovne goste te je

samo 10 minuta udaljen od poznatog Starog grada. Ne iznenađuje što sudionici M&I Foruma navode Dubrovnik kao odličnu destinaciju za grupe koje traže mediteranske lokacije. Šarmantan, iznimno kompaktan te s beskonačnim popisom aktivnosti koje nudi, ovaj je povijesni grad sa svojim obližnjim otocima idealan za MICE tržište”, ocijenila je Paula Jurvanen.

Na osnivačkoj skupštini Udruženja opskrbljivača i distributera plinom Hrvatske gospodarske komore za predsjednika Udruženja izabran je Srećko Ezgeta. Za zamjenike predsjednika iz redova opskrbljivača izabrani su Nenad Hranilović i Igor Pirija, dok su za zamjenike predsjednika iz redova distributera izabrani Tomislav Benčić i Tihana Colić. “Udruženje opskrbljivača i distributera plinom HGK unutar HGK ima tradiciju dugu već 20 godina. Aktivno ćemo sudjelovati te uključivati sve članice Udruženja u javne rasprave prilikom donošenja zakonskih i podzakonskih akata iz područja energetske djelatnosti. Radit ćemo i na promociji plina kao najčišćeg fosilnog goriva, koji ima svoju budućnost i u svim je svjetskim i europskim planovima očuvanja okoliša, istaknuo je Ezgeta. “Udruženje je osnovano kako bi se status članica unutar Komore podigao na višu razinu budući da je više od 70 tvrtki u Hrvatskoj registrirano za obavljanje ovih djelatnosti. U protekle se dvije godine smanjivao broj tvrtki iz državnog, a rastao je broj tvrtki iz privatnog sektora. U oba područja tvrtke zapošljavaju oko 3800 djelatnika, raste broj zaposlenih, kao i prihod tvrtki“, rekao je predstavnik Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Igor Grozdanić.

Škrlet Miklaužić – kvalitetno vino Škrlet je vrlo rijetka autohtona sorta grožđa koja se može naći samo na području Moslavine i Pokuplja. Uzgajali su je još naši stari pod imenom „ovnek žuti“, zbog izgleda grozda koji podsjeća na glavu ovna. Ovi grozdovi daju lagano vino svježih voćnih aroma. VINARIJA MIKLAUŽIĆ

Vinarija Miklaužić najpoznatiji je proizvođač vina od ove autohtone vinske sorte, a godišnje proizvede 22.000 litara Škrleta. Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih medalja i priznanja upravo za vino Škrlet. Uz Škrlet kao moslavački brand. proizvode chardonnay, bijeli pinot, moslavac, graševina i muškatna mješavina dunja. Od crnog sortimenta izdvaja se frankovka te crveno i crno koje je mješavina merlota i crnog pinota, a proizvode i pjenušac Glamour.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

HRVATSKA& REGIJA SRBIJA

Čuvarkuća za proračun, ali ne i za džepove Srbija je postigla novi aranažman s Međunarodnim monetarnim fondom kojim bi htjela očuvati financijsku stabilnost, ali građani više ne pristaju da to bude preko njihovih leđa piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

James Roof, šef Misije MMF-a za Srbiju

rbija je nedavno sklopila novi sporazum tzv. čuvarkuću s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Kad je riječ o MMF-u, Fond je postao zadnjih godina značajan kontrolor makroekonomske stabilnosti kojom se diči sadašnja vlast. Prethodni trogodišnji aranžman Srbije i MMF-a, vrijedan oko 1,2 milijarde eura, istekao je u veljači ove godine, a Srbija nije ko-

NOVI ARANŽMAN TRAJAO BI 30 MJESECI I BIO BI SAVJETODAVNI (INSTRUMENT ZA KOORDINACIJU POLITIKA, PCI) ristila tu pozajmicu. Upravo obnovljeni pregovori s Misijom Fonda bili su prilika i za premijerni nastup novog srpskog ministra financija, bivšeg gradonačelnika Beograda Siniše Malog. Za razliku od ranijih dolazaka međunarodnih bankara i stručnjaka koji su bili medijski popraćeni, ovoga se puta razgovaralo u tišini i na 42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

kraju je Misija MMF-a za Srbiju priopćila sve što bi, prema njihovu mišljenju, javnost trebala znati.

MAKROEKONOMSKI IZGLEDI SRBIJE I DALJE DOBRI

“Vlada Srbije postigla je dogovor s izaslanstvom MMF-a o novom aranžmanu u trajanju od 30 mjeseci koji ne bi bio financijski nego savjetodavni (Instrument za koordinaciju politika, PCI) jer ne podrazumijeva financijsku podršku. Novi program bi Izvršni odbor MMF-a trebao odobriti polovinom srpnja. PCI je novi instrument koji je MMF uveo tijekom 2017. godine u cilju pružanja podrške zemljama kao što je Srbija, za koje bi bio koristan okvir predviđen programom MMF-a, ali kojima nije potrebna financijska podrška te financijske institucije. Cilj ovog programa je da od 2019. godine pa nadalje Srbija mjerama fiskalne politike pod okriljem PCI-ja postigne nizak ukupni deficit, što bi dovelo do smanjenja javnog duga na razinu manju od 50 posto BDP-a do kraja programa te bi osiguralo prostor za povećanje

kapitalne potrošnje, kao i za određena smanjenja poreznog opterećenja gospodarstva i rada. “Program ima za cilj održanje makroekonomske i financijske stabilnosti i ostvarivanje napretka u realizaciji ambicioznog plana strukturnih i institucionalnih reformi radi poticanja brzog i inkluzivnog rasta, otvaranja novih radnih mjesta i podizanja životnog standarda”, objasnio je James Roof, šef Misije MMF-a za Srbiju. On je ocijenio da su makroekonomski izgledi Srbije i dalje dobri, da je godišnji rast u prvom ovogodišnjem kvartalu dosegnuo 4,6 posto te da će u ovoj godini iznositi najmanje 3,5 posto. Dodao je kako je inflacija i dalje niska te kako se procjenjuje da će do kraja godine ona iznositi oko dva posto, zahvaljujući podršci odgovarajuće monetarne politike Narodne banke Srbije. Fiskalna politika pod okriljem PCI-ja ima za cilj očuvanje pozitivnih rezultata koje nije bilo lako postići, ali se očekuje da će javne financije i ove godine zabilježiti suficit. Procjenjuje se da postoji prostor i za ukidanje privremenih smanjenja mirovina iz vremena krize, kao i za prelazak na novi sustav plaća u javnom sektoru, uz osiguranje da ne poraste udio mase mirovina i plaća u BDP-u, smatraju u MMF-u. Program će podržati sveobuhvatan paket reformi državne uprave kao i završetak reformi sustava zapošljavanja i plaća koji će biti od ključne važnosti za unapređenje efikasnosti javnih službi i obuzdavanje tekuće potrošnje. Bolji okviri za upravljanje javnim investicijama

FISKALNA DISCIPLINA KOJU TRAŽI MMF NE OMOGUĆAVA I GOSPODARSKI RAST, UPOZORAVA MILIČEVIĆ utjecat će na bolje izvršenje i smanjenje nedostataka u javnoj infrastrukturi, a reforma porezne administracije u Srbiji će pridonijeti povećanju efikasnosti naplate poreza i unapređenju poslovne klime, dok će jačanje fiskalnih pravila osigurati održivost proračunske politike na srednji rok, ocijenio je Roof.

KAKO PUNITI PRORAČUN?

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić u izjavi za Betu rekao je da su upravo zahvaljujući prethodnom programu sanirane srpske javne financije. Prema njegovim riječima, pozitivno je to što će MMF i dalje

inzistirati na uvođenju platnih razreda u javni sektor kao i na boljem upravljanju javnim poduzećima i njihovom tržišnom poslovanju. Kao i što traži popuštanje nekih mjera štednje, poput smanjenja mirovina, i prešutno odobrava povećanje plaća i mirovina krajem godine. Za njega je, međutim, diskutabilno zalaganje za smanjenje poreza i doprinosa kako bi se potaknuo poduzetnički duh i nove investicije, a time i otvaranje radnih mjesta jer to u Srbiji nije u korelaciji, a tada je pitanje kako puniti proračun jer bi se taj teret preko povećanja PDV-a trebao prebaciti na građane koji su siromašni i počinju prosvjedovati, rekao je Savić. Ekonomist Dragovan Milićević upozorio je na to da fiskalna displina koju traži MMF ne omogućava i gospodarski rast, a dokaz tomu je to što je Srbija u zadnjih sedam-osam godina imala stopu rasta od 0,8 do 0,9 posto, što je najmanje u regiji.

Remont i za državu Srbiji su, kako naglašavaju stručnjaci MMF-a, prijeko potrebne reforme nadzora i regulacije u financijskom sektoru, završetak reformi državnih financijskih institucija i uklanjanje slabosti u sprečavanju pranja novca i financiranju terorizma. Prioriteti su borba protiv sive ekonomije, daljnje povećanje učešća u radnoj snazi, reformiranje ili iznalaženje trajnog rješenja za javna i državna poduzeća te unapređenje kvalitete i transparentnosti državne statistike.

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

SVIJET FINANCIJA ISTRAŽIVANJE PwC-a

Domaća birokracija zabrinjava više nego ona EU-a Nacionalne vlade trebaju mnogo više učiniti kako bi stekle povjerenje privatnih tvrtki na području pod njihovom nadležnošću, ističe Smith

rivatne tvrtke diljem Europe smatraju regulativu i birokraciju u svojim domaćim gospodarstvima većom prijetnjom razvoju svojih tvrtki nego regulativu i birokraciju koja dolazi iz Europske unije (EU). U istraživanju PwC-a u kojem je sudjelovalo 2450 tvrtki iz 31 europske države, 39 posto ispitanika izjavilo je da je problem domaća birokracija, dok oko 29 posto njih navodi da je problem birokracija EU-a. U Italiji, gdje su euroskeptične stranke i stranke koje se protive vlasti ostvarile izborni uspjeh, čak 49 posto ispitanika smatra da je domaća birokracija problem, u usporedbi sa 20 posto onih koji su naveli birokraciju EU-a. “Najupečatljiviji nalaz našeg istraživanja je da, iako se često percipira da regulatorna i birokratska intervencija tijela EU-a guši poslovnu inicijativu i sputava tvrtke birokracijom, većina privatnih tvrtki ne misli tako. Štoviše, one smatraju suprotno: da je regulativa i birokracija u njihovim domaćim gospodarstvima veća prijetnja razvoju tvrtki nego birokracija EU-a”, kaže Mark Smith, PwC-ov direktor za razvoj usluga prema klijentima i tržištima za regiju EMEA. “Ovo može donijeti otrežnjenje mnogim nacionalnim vladama. One trebaju mnogo više učiniti kako bi stekle povjerenje privatnih tvrtki na području pod njihovom nadležnošću, počevši

od rješavanja birokracije, ali i troškova usklađenosti s propisima”, ističe Smith. Europske privatne tvrtke također smatraju svojim najvećim izazovom nedostatak vještina, koji ih koči u zapošljavanju pravih kadrova nužnih za rast. Istraživanje PwC-a skreće fokus privatnih tvrtki na širi, postojeći problem diljem EU-a. PwC procjenjuje da nedostatak vještina stoji privatne tvrtke u regiji 324 milijarde eura izgubljenih

kvalifikacije. Dijalog obrazovnih vlasti, poslodavaca i zaposlenika ključan je za usklađivanje zahtjeva privatnih i drugih tvrtki s očekivanjima društva i kvalifikacijama diplomanata”, smatra Smith. “To će postajati sve hitnije, budući da potražnja za kvalificiranim zaposlenicima raste i privatne tvrtke više ulažu u digitalne tehnologije za koje su potrebne prave vještine kako bi postale konkurentnije”, ocjenjuje on.

NEDOSTATAK ADEKVATNO OBRAZOVANIH KADROVA STOJI EUROPSKE PRIVATNE TVRTKE 324 MILIJARDE EURA GODIŠNJE prihoda godišnje. To je približno jednako zbroju godišnjeg bruto domaćeg proizvoda Portugala, Mađarske i Hrvatske.

STEZANJE TRŽIŠTA RADA

“Nedostatak vještina u Europi strukturni je problem, a tržište rada se steže u vrijeme kad privatne tvrtke žele više ulagati i angažirati više kvalificiranih zaposlenika kako bi im poslovanje raslo. Dostupnost kvalificiranih radnika ovisi o čimbenicima kao što su slobodno kretanje radne snage i obrazovni sustavi koji osiguravaju diplomantima odgovarajuće

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

Ipak, privatne tvrtke optimističnije su no što su bile do sad. Osobito su uvjerene da mogu rasti na domaćim tržištima fokusiranjem na kupce i prihvaćanjem digitalne tehnologije. Srednje velike tvrtke (koje se definiraju kao tvrtke s godišnjim prihodima od 50 do 100 milijuna eura) najoptimističnije su među ispitanicima PwC-a. No digitalizaciju je kao prioritet spomenulo samo 31 posto privatnih tvrtki u Europi. To pokazuje da mnoge privatne tvrtke još uvijek podcjenjuju što digitalna budućnost znači za njih, njen potencijal, ali i razorne sile koje ona pokreće.

ANALIZA RBA

RAST PLASMANA PODUZEĆIMA

S obzirom na očekivani nastavak povoljnih gospodarskih kretanja i oporavak investicija očekujemo i oporavak potražnje za kreditima nefinancijskih društava, kažu analitičari RBA

rema podacima Hrvatske narodne banke ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva i investicije potkraj travnja iznosili su 64,8 milijardi kuna što predstavlja rast na mjesečnoj te pad na godišnjoj razini. U odnosu na ožujak ukupni krediti su tako nominalno viši za 407,4 milijuna kuna ili 0,6 posto. Na godišnjoj razini ukupni krediti za investicije i obrtna sredstva bili su u travnju niži za 1,6 milijardi kuna ili 2,4 posto pri čemu je (izuzevši rujan prošle godine) nastavljen trend negativnih godišnjih stopa rasta koji traje od svibnja 2012. Promatrano prema valutnoj strukturi, ukupni devizni krediti poduzećima (koji uključuju i kredite uz valutnu klauzulu, a u ukupnim kreditima čine udio od 65,8 posto) zabilježili su pozitivnu godišnju stopu rasta 10. mjesec za redom premašivši 42,6 milijardi kuna. S druge strane, kunski krediti nefinancijskim trgovačkim društvima na godišnjoj razini bilježe pad od 7,5 posto te je njihovo stanje na kraju travnja iznosilo 22,1 milijardu kuna. Smanjenje na godišnjoj razini tako se nastavilo 13. mjesec za redom.

UBRZANJE RASTA

Prema podacima o ukupnim plasmanima nefinancijskim poduzećima na osnovi transakcija (koji isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana) u travnju je zabilježeno blago ubrzavanje godišnje stope rasta (na tri posto), dok je na mjesečnoj razini zabilježen rast od 1,2 posto. S druge strane, iznos plasmana poduzećima na osnovi stanja u travnju je na mjesečnoj razini zabilježio rast od jedan posto, dok je na godišnjoj razini zabilježio pad od 3,3 posto, što je većinom posljedica prodaja nenaplativih plasmana ali i jačanja kune u odnosu na euro (+0,8 posto). Promatrano prema vrstama kredita, krediti za investicije su uz mjesečni rast od 0,8 posto na kraju travnja iznosili 31,2 milijarde kuna,

PREMA PODACIMA HNB-a UKUPNI KREDITI PODUZEĆIMA ZA OBRTNA SREDSTVA I INVESTICIJE POTKRAJ TRAVNJA IZNOSILI SU 64,8 MILIJARDI KUNA

dok je na godišnjoj razini zabilježen pad od 1,2 posto. S druge strane, krediti za obrtna sredstva nastavljaju s negativnim godišnjim stopama rasta pet mjesec za redom (-3,5 posto). Naime, uz mjesečno povećanje od 0,5 posto te nastavak pada na godišnjoj razini krediti za obrtna sredstva su na kraju travnja iznosili 33,5 milijardi kuna. S obzirom na očekivani nastavak povoljnih gospodarskih kretanja i oporavak investicija ,očekujemo i oporavak potražnje za kreditima nefinancijskih društava. Pri tome visoka razina likvidnosti u sustavu utječe na pad kamatnih stopa na novoodobrene kredite što bi svakako moglo pridonijeti povećanju kreditne aktivnosti u promatranom sektoru. S druge strane jedan dio (većih) poduzeća i dalje koristi povoljne uvjete financiranja na međunarodnim tržištima direktnim zaduživanjem kod inozemnih banaka i tako stvara konkurenciju domaćim bankama u povećanju kreditne aktivnosti, zaključuju analitičari RBA.

31,2mlrd kn iznosili krediti za investicije krajem 4. mjeseca

33,5mlrd kn iznos kredita za obrtna sredstva u istom razdoblju

42,6mlrdkn ukupni devizni krediti poduzećima

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

SVIJET FINANCIJA SPORAZUM MINISTARSTVA REGIONALNOG RAZVOJA I

152 MILIJUNA KUNA ZA JAVNU RASVJETU Jedinicama lokalne samouprave dodjeljivat će se krediti u rasponu od 500.000 do 15 milijuna kuna uz nisku kamatu koja se određuje prema indeksu razvijenosti JLS-a piše Jozo Knez knez@privredni.hr uključujući do šest mjeseci počeka. Uz tako povoljno financiranje, dodanu vrijednost ovim kreditima čini i oslobođenje od plaćanja svih naknada čime ovi krediti predstavljaju izrazito dostupan izvor financiranja za postizanje energetskih ušteda u sustavu javne rasvjete.

RECIKLIRANJE SREDSTAVA

Financijski instrumenti kao novi i jednostavniji pristup EU sredstvima, prije svega, zbog bitno manjih administrativnih zahtjeva imaju još jednu važnu značajku, a to je da ih se ponovno upotrebljava nakon povrata. Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a

inistrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac potpisala je zajedno s predsjednicom Uprave hrvatske banke za obnovu i razvitak Tamarom Perko i članom Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Hrvojem Čuvalom Sporazum o financiranju između Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Hrvatske banke za obnovu i razvitak za provedbu financijskog instrumenta ESIF Krediti za javnu rasvjetu u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Svečanosti su prisustvovali i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić te ministar financija Zdravko Marić. Ukupna vrijednost ovog financijskog instrumenta iznosi 20 milijuna eura, odnosno 152 milijuna kuna iz europskih fondova, a namijenjen je jedinicama lokalne samouprave. Financijski instrumenti sufinanciraju se u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova i dolaze u obliku kreditnih linija, garancijskih shema i fondova poduzetničkog kapitala. U okviru ESIF Kredita za javnu rasvjetu jedinicama lokalne samouprave dodjeljivat će se krediti u rasponu od 500.000 do 15 milijuna kuna uz nisku kamatnu stopu koja se određuje prema indeksu razvijenosti jedinica lokalne samouprave na čijem se području projekt provodi. Rok otplate je do 10 godina,

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

“Financijski instrumenti kao novi i jednostavniji pristup EU sredstvima, prije svega zbog bitno manjih administrativnih zahtjeva, imaju još jednu važnu značajku, a to je da ih se ponovno upotrebljava nakon povrata. To znači da će se sredstva ponovno vratiti u državni proračun te da ćemo ih ponovno koristiti u iste svrhe, čime se novac koji ulažemo u financijske instrumente više puta upotrebljava, mogli bi reći reciklira, što je bitno iz perspektive poreznih obveznika. Radi se o zaista dostupnom izvoru financiranja budući da će naše općine i gradovi moći vratiti ove kredite prvenstveno iz ušteda na računima za električnu energiju. To znači da neće biti novog opterećenja za porezne obveznike”, rekla je ministrica Žalac.

HBOR VEĆ POČETKOM SRPNJA POČINJE ZAPRIMATI ZAHTJEVE ZA ODOBRENJE OVIH KREDITA Ovo inače nije prvi financijski instrument za javnu upravu u cilju postizanja energetske učinkovitosti. Naime, u prosincu 2017. godine Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije dodijelilo je HBOR-u provedbu sličnog proizvoda ESIF Kredita za energetsku učinkovitost za javne zgrade u vrijednosti od 190 milijuna kuna. Prilikom potpisivanja ovog

FONDOVA EU-a I HBOR-a

SPORAZUM ZA FINANCIRANJE SOCIJALNIH PODUZEĆA

Suradnja EIF-a i članica Erste Grupe Predstavnici Europskog investicijskog fonda (EIF) i svih sedam banaka članica Erste Grupe potpisali su Sporazum o sigurnosti garancija za socijalno poduzetništvo s ciljem financiranja socijalnih organizacija u sklopu Programa EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI). Taj novi sporazum o financiranju omogućio je Europski fond za strateške investicije (EFSI) u sklopu investicijskog plana za Europu. Sporazum o garancijama omogućava mreži lokalnih banaka Erste Grupe da osiguraju ukupno 50 milijuna eura kredita za više od 500 socijalnih poduzeća i neprofitnih organizacija tijekom sljedećih pet godina i to u Hrvatskoj, Austriji, Srbiji, Češkoj, Mađarskoj,

Rumunjskoj i Slovačkoj. Socijalni poduzetnici i neprofitne organizacije moći će dobiti kredite po nižoj kamatnoj stopi i uz manje zahtjevnu dokumentaciju za osiguranje kredita. Erste Grupa će osigurati kreditno financiranje socijalnim poduzećima, i to posebice inovativnim i društveno orijentiranim organizacijama iz obrazovnog i zdravstvenog te sektora socijalnih usluga. Posebna pažnja posvetit će se zapošljavanju socijalno osjetljivih skupina stanovništva. (S.P.)

ODRŽAN DAN POLJA PŠENICE

sporazuma nazočnima se obratila i predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko. “Provedbom ovog financijskog instrumenta, osim dobrobiti za javni sektor i postizanje energetskih ušteda, očekujemo i povećanje gospodarske aktivnosti u kontekstu ugovaranja i izvođenja radova i nabave što će imati dodatne pozitivne konotacije na hrvatsko gospodarstvo. HBOR već početkom srpnja počinje zaprimati zahtjeve za odobrenje ovih kredita te pozivam sve zainteresirane da nam se što prije obrate”, kazala je. Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, naglasio je kako se ovim projektom ostvaraju izrazite uštede, ali da se smanjuje i svjetlosno onečišćenje te povećava energetska učinkovitost, dok je ministar financija Zdravko Marić rekao kako je ovo dobar primjer transfera znanja prema lokalnoj samoupravi kojoj treba ojačati fiskalne kapacitete. Potpisivanjem ovog sporazuma o financiranju, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije kao upravljačko tijelo Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. pokrenulo je provedbu osmog financijskog instrumenta, a u narednom razdoblju očekuje se pokretanje još dvaju financijskih instrumenata u okviru energetske učinkovitosti, ali ovaj put za privatni sektor. Prvi će biti namijenjen proizvodnji, a drugi turizmu i trgovini.

Podravka planira otkupiti 40.000 tona pšenice

Podravka je i ove godine obilježila početak žetve pšenice organizacijom stručnog skupa Dan polja pšenice na kojem su se okupili znanstvenici, stručnjaci i lokalni proizvođači pšenice i razmijenili znanja i iskustva. Na tom skupu je, među ostalim, rečeno kako sukladno svojim planovima o povećanju otkupa pšenice, Podravka aktivno radi na unapređenju suradnje s kooperantima i domaćim OPG-ovima kako bi u predviđenom roku do 2022. godine ostvarila udio od 100 posto domaće sirovine u gotovim

proizvodima. Prema Strateškim pravcima razvoja poljoprivredne proizvodnje za potrebe Podravke i dalje će se sustavno raditi na unapređenju proizvodnje, suradnje s dosadašnjim kooperantima te proširenju suradnje na nove kooperante i proizvođače. Ove godine u Podravki planiraju otkupiti 40.000 tona pšenice od čega će 10.000 tona pšenice biti za potrebe tvrtke Žito Ljubljana. Iako cijena otkupa pšenice još uvijek nije formirana, Podravka proizvođačima nudi dodatne pogodnosti koje se isplaćuju uz definiranu tržišnu cijenu. Dodaci iznose 0,03 kune po kilogramu za ugovorenu proizvodnju, 0,01 kn/kg za predano više od 100 tona, 0,02 kn/kg za predano više od 200 tona, 0,03 kn/kg za predano više od 300 tona, 0,04 kn/kg za predano više od 500 tona. Važno je istaknuti kako kod udaljenih proizvođača Podravka participira i u dijelu transportnih troškova. (S.P.)

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

REKORDAN PROMET U RIJEČKOJ ZRAČNOJ LUCI U Zračnoj luci Rijeka u pet mjeseci ove godine broj putnika je povećan za čak 90 posto. Od siječnja do svibnja teretni promet iznosio je 2500

tona čime je premašen prošlogodišnji ukupni, dotad rekordni, teretni promet na aerodromu od 2100 tona. Tako je riječka zračna luka na putu izlaska iz desetogodišnje krize. Prvi put u povijesti te zračne luke ove godine očekuju se brojke od 200.000 putnika. Potkraj godine očekuje se dobit između četiri i pet milijuna kuna.

PORASLI PRIHODI HRVATSKE LUTRIJE Hrvatska Lutrija je u prošloj godini ostvarila dobit nakon oporezivanja u visini od 45,40 milijuna kuna, što je 18,10 posto više u odnosu na 2016. godinu, dok je u usporedbi s planiranim ostvarena dobit veća za 21,46 posto. Ukupni prihodi Hrvatske Lutrije za prošlu godinu iznose 528,27 milijuna kuna što je 5,4 posto više nego 2016. Prihodi od igara čine 97,93 posto ukupnih prihoda i iznose 517,34 milijuna kuna. Na porast prihoda najvećim dijelom utjecali su izuzetno visoki prihodi od klađenja u iznosu od 91,31 milijun kuna uz povećanje od 22,57 posto u odnosu na 2016. godinu.

Neuravnotežen odnos ponude i potražnje novca Skraćeni radni tjedan i predblagdansko vrijeme nisu donijeli nikakvu promjenu u kretanju na novčanom tržištu. I dalje je odnos ponude i potražnje novca izrazito neuravnotežen zbog enormnih viškova likvidnosti u sustavu. U takvim okolnostima međusobno trgovanje sudionika krajnje je skromno. Prošli ponedjeljak održana je redovita obratna repo aukcije središnja banke na kojoj se depozitnim institucijama pruža mogućnost uzimanja dodatne likvidnosti uz propisani kolateral i kamatnu stopu od 0,3 posto godišnje. Ni tog ponedjeljka, kao ni od početka godine, nije bilo povlačenja dodatne likvidnosti, što nije nimalo neočakivano u sadašnjim okolnostima visoke ponude novca uz vrlo povoljnu kamatnu stopu. U ovome razdoblju nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, a u skladu s kalendarom izdanja sljedeća aukcija planirana

je za kraj lipnja, dok u srpnju nije planirana ni jedna aukcija trezorskih zapisa. Stoga će sudionici s viškovima kratkoročne likvidnosti tražiti druge mogućnosti upravljanja tim viškovima što nije nimalo jednostavno u okolnostima vrlo skromne ponude instrumenata novčanog tržišta. Iako je zbog blagadana pokraj lipnja započelo intenzivnije korištenje godišnjih odmora, ni u sljedećem razdoblju ne očekujemo promjenu odnosa ponude i potražnje novca. Tradicionalno je tijekom ljetnih mjeseci pojačano trošenje i intenzivnije korištenje gotovine što svakako utječe na nešto višu potražnju novca na kratkoročnom tržištu. U uvjetima ovako izrazite i dugotrajne dominantnosti ponude novca nije realno očekivati da bi rast potražnje utjecao na promjenu pokazatelja, osobito kratkoročne kamatne stope koja ostaje na vrlo niskoj razini. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Potražnja

u mil. kn

Ponuda

Promet

560

11. - 15. 6. 2018.

18. - 20. 6. 2018.

5 4

420

3 280 2 140

18.6.

19.6.

20.6.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Pad vrijednosti kune Kuna je u prošlom, skraćenom radnom tjednu oslabjela prema svim promatranim valutama. Tako je prema euru oslabjela za 0,06 posto. Tečaj eura iznosio je 7,377920 kuna. Prema

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,713121

CAD kanadski dolar

4,795528

EUR

JPY japanski jen (100) 5,793875 CHF švicarski franak

6,396671

GBP britanska funta

8,397359

USD američki dolar

6,378421

EUR euro Izvor: HNB

7,37792 primjena od 21.6.2018.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

18.6.

19.6.

20.6.

kuni porasla je i vrijednost američkog dolara, za 0,32 posto na 6,378421 kunu. I švicarski franak je ojačao za 0,28 posto na 6,396671 kunu. 7,380 7,378

USD

6,44 6,42

6,42

CHF

6,41

7,376

6,40

7,374

6,38

6,39

7,372

6,36

6,38

7,370

6,34

6,37

18.6.

19.6.

20.6.

18.6.

19.6.

20.6.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA VELPRO POTPISAO UGOVOR O SURADNJI

Ulagači strahuju od trgovinskog rata Na većini azijskih tržišta sredinom prošlog tjedna indeksi dionica su porasli, nakon oštrog pada početkom tjedna. No burza u Šangaju i dalje je pod pritiskom zbog trgovinskih napetosti između dviju najvećih svjetskih ekonomija - SAD-a i Kine - te nakon što je Washington najavio nove carine na uvoz kineskih proizvoda. Ulagači i dalje strahuju od trgovinskog rata, a analitičari smatraju kako je blagi oporavak na većini azijskih burzi uslijedio zbog tehničke korekcije nastale nakon pada cijena dionica. Uz sve to, američki predsjednik Donald Trump je zaprijetio novim carinama od 10 posto na uvoz 200 milijardi dolara vrijednih kineskih proizvoda. S druge pak strane, Kina je najavila slične protumjere. Na poslovanje na svjetskim burzama utjecale su i cijene nafte koje su blago porasle. Tako je na američkom tržištu barel poskupio 0,4 posto, na 65,30 dolara. Pritom je porasla i vrijednost dolara u odnosu na najvažnije svjetske valute. Promatrajući europske burze, vidljivo je kako opća gospodarska situacija utječe i na njih, pa su tako i na tim burzama pale cijene dionica.

7700 7680

25200

FTSE 100

25100

7660

25000

7640

24900

7620

24800

7600

24700

18.6.

19.6.

7750

20.6.

NASDAQ

7745 7740

18.6. 5480 5460

7735

5420 5400

7725

20.6.

19.6.

20.6.

CAC40

5380

18.6.

12850

19.6.

5440

7730

12900

Dow Jones

19.6.

20.6.

18.6. 22700

DAX

12800

22500

12750

22400

12700

22300

12650

22200

18.6.

MIROVINSKI FONDOVI

NIKKEI 225

22600

19.6.

fond

20.6.

datum

18.6.

vrijednost (kn)

19.6.

promjena (%)

20.6.

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Pad vrijednosti Mirexa

kategorija A

MIREX A

19.06.

136,14820

-0,1445

2,03

AZ - A

19.06.

135,08280

-0,0709

1,75

Erste Plavi - A

19.06.

134,94300

-0,1936

0,72

PBZ CO - A

19.06.

139,42300

-0,1441

2,04

Raiffeisen OMF - A

19.06.

136,80950

-0,2350

3,11

MIREX B

19.06.

242,10580

-0,1277

0,56

AZ - B

19.06.

238,78370

-0,0971

0,27

Erste Plavi - B

19.06.

255,50340

-0,2006

0,28

PBZ CO - B

19.06.

225,26900

-0,1337

0,84

0,2%

Raiffeisen OMF - B

19.06.

249,20370

-0,1251

0,92

0,1%

kategorija C

MIREX C

19.06.

127,15560

-0,0568

1,50

AZ - C

19.06.

124,73540

-0,0539

2,19

Erste Plavi - C

19.06.

128,37490

-0,0240

0,86

PBZ CO - C

19.06.

125,07570

-0,0658

0,89

Raiffeisen OMF - C

19.06.

130,56660

-0,0665

1,21

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B sredinom prošlog tjedna, zbog skraćenog radnog tjedna, iznosila je 242,1058 bodova i bila 0,05 posto viša u odnosu na kraj pretprošlog tjedna. Vrijednost Mirexa A iznosila je 136,1482 boda što je 0,08 posto više. Mirex C sredinom prošlog tjedna iznosio je 127,1556 bodova i on je jedini zabilježio rast od 0,03 posto. MIREX - tjedni

0,0% -0,1% -0,2% 16.6.

17.6.

18.6.

19.6.

MIREX - mjesečni

kategorija B

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,3%

Raiffeisen DMF

19.06.

239,26310

-0,1979

2,32

0,1%

AZ Profit

19.06.

253,21680

-0,1139

-1,03

0,2% 0,0%

Croatia osiguranje

19.06.

160,79900

-0,1438

-0,48

-0,1%

AZ Benefit

19.06.

254,49260

-0,0354

-0,84

-0,2%

Erste Plavi Expert

19.06.

213,33870

-0,1597

-0,72

-0,3%

Erste Plavi Protect

19.06.

209,05130

-0,0157

3,97

19.5.

26.5.

3.6.

11.6.

19.6.

Velpro i Udruga trgovaca Sjever Plus potpisali su ugovor o suradnji za 2018. godinu te tako potvrdili zajedničku predanost pružanju usluge najviše kvalitete krajnjim kupcima kroz međusobnu trgovačku, logističku i marketinšku podršku. Udruga trgovaca Sjever Plus okuplja 36 članova s ukupno 75 prodavaonica na području Zagrebačke, Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske županije.

RAST PROMETA U ZRAČNIM LUKAMA U hrvatskim zračnim lukama u travnju je zabilježeno 601.000 putnika ili 5,4 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a porastao je i promet tereta. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), najveći promet putnika u travnju je ostvarila Zračna luka

Franjo Tuđman Zagreb sa 253.000 putnika ili 5,5 posto više nego u travnju 2017. Slijedi Zračna luka Dubrovnik sa 151.000 putnika tj. 5,3 posto više te Zračna luka Split sa 121.000 putnika ili 0,3 posto više nego u travnju prošle godine.

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

PAD BROJA IZDANIH GRAĐEVINSKIH DOZVOLA

U travnju ove godine izdana je 751 građevinska dozvola ili 9,1 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Od toga je izdano 637 dozvola za zgrade ili 8,1 posto manje te 114 za ostale građevine ili 14,3 posto manje. Time je nastavljena tendencija usporavanja dinamike izdavanja građevinskih dozvola. Znakovito je da je travanjski pad obilježen istodobnim padom broja izdanih dozvola za zgrade i za ostale građevine, što je posljednji put zabilježeno u kolovozu 2015. godine.

PORSCHE KUPIO UDIO U RIMAC AUTOMOBILIMA

Jedan od najpoznatijih proizvođača automobila Porsche uložit će u Rimčeve tvrtke kako bi pružio podršku Rimac Automobilima i sestrinskoj tvrtki Greyp Bikes. Prema izvorima iz Porschea, njemačka kompanija kupit će manjinski udjel od 10 posto. Cilj tog partnerstva je da hrvatska tvrtka postane jedan od vodećih dobavljača tehnoloških rješenja za tržište električnih automobila visokih performansi te proizvođač najuzbudljivijih sportskih električnih automobila.

Nakon tri negativna tjedna porastao Crobex Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom skraćenom trgovinskom tjednu značajno porasla u usporedbi s tjednom ranije. Naime, u dva dana ostvaren je ukupni dionički promet od 40,4 milijuna kuna što je 46 posto prometa ostvarenog tjedan prije. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 13,2 milijuna kuna, što čini oko 33 posto ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kre-

tale su se u rasponu od +4,04 do -0,70 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je pet izdanja, dok je sedam izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Ključni indeksi su zabilježili rast. Crobex je nakon tri negativna tjedna porastao za 0,57 posto na 1.831,82 boda. Crobex10 je porastao za 0,68 posto na 1.058,95 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -1,83 posto koliko je pao CROBEXtran do +1,44 posto koliko je porastao CROBEXind. Obveznički indeksi su tjedan zaključili padom: ZAGREBAČKA BURZA CROBIS je umanjen za 0,16, a CROBITHE ZAGREB STOCK EXCHANGE Str za 0,08 posto. UKUPAN TJEDNI PROMET: 143.051.213,78 kn Najlikvidniji je u proteklom tjednu TJEDNI DIONIČKI PROMET: 40.371.100,93 kn bio HT čijim se dionicama trgovalo u index zadnja vrijednost tjedna promjena iznosu od 4,7 milijuna kuna, od čega 1.831,8200 +0,57% CROBEX se dva milijuna kuna odnosi na blok 1.058,9500 +0,68% CROBEX10 transakciju, a bilježi rast cijene dionice 112,0647 -0,16% CROBIS od 2,03 posto na 151 kunu. Povlašte172,3064 -0,08% CROBIStr no izdanje Adris Grupe bilježi promet od gotovo četiri milijuna kuna. Cijena Top 10 tjedna zadnja dionice je umanjena za 0,70 posto na promet po prometu promjena cijena 425 kuna. Izdanje LRH-a trgovano je +2,03% 151,00 4.651.937,50 HT d.d. u iznosu od 1,3 milijuna kuna, a bilje-0,70% 425,00 3.996.003,00 ADRIS GRUPA d.d. ži rast od 4,04 posto i cijenu od 4120 +4,04% 4.120,00 1.337.980,00 LIBURNIA RIVIERA HOTELI d.d. kuna. -0,48% 41,30 1.269.602,20 Valamar Riviera d.d. Među 10 najlikvidnijih izdanja rast ci+1,92% 318,00 1.021.490,00 PODRAVKA d.d. jene bilježi njih šest. Najviše je cijena 0,00% 1.040,00 856.870,00 ATLANTIC GRUPA d.d. porasla izdanjima LRH-a (+4,04 posto) +0,33% 60,20 687.261,00 Zagrebačka banka d.d. i HT-a (+2,03 posto). Slijedi Podravka -0,35% 5,70 480.490,02 JADRAN d.d. +0,36% 14,05 469.915,40 Dalekovod d.d. s rastom od 1,92 posto na cijenu od +1,40% 1.085,00 401.740,00 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. 318 kuna i prometom od milijun kuna. ENT je porastao za 1,40 posto na 1085 10 dionica tjedna zadnja kuna uz promet od 402.000 kuna. promet s najvećim rastom cijene promjena cijena Dalekovod je porastao za 0,36 posto +33,33% 6,00 21.960,00 Granolio d.d. na cijenu od 14,05 kuna, a trgovan je +14,85% 5,80 2.436,00 KARLOVAČKA BANKA d.d. u iznosu od 470.000 kuna. Atlantic +4,40% 1.900,00 257.480,00 FTB TURIZAM d.d. Grupa bilježi tjedan bez postotne pro+4,10% 127,00 15.913,00 TEHNIKA d.d. mjene sa zadnjom cijenom od 1040 +4,04% 4.120,00 1.337.980,00 LIBURNIA RIVIERA HOTELI d.d. kuna i prometom od 857.000 kuna. +3,66% 198,00 71.330,50 AD PLASTIK d.d. Pad cijene dionice bilježe tri izdanja. +3,28% 63,00 65.268,00 SNH ALFA d.d. +3,08% 1.340,00 13.400,00 ISTARSKA KRED. BANKA d.d. Najveći minus bilježi povlašteno iz+2,74% 3.000,00 70.160,00 TURISTHOTEL d.d. danje Adris Grupe (-0,70 posto). Iduća +2,04% 1.500,00 49.740,00 ICF d.d. je Valamar Riviera s padom od 0,48 posto odnosno cijenom od 41,30 kuna 10 dionica tjedna zadnja te sa 1,3 milijuna kuna prometa. Diopromet s najvećim padom cijene promjena cijena nicama Jadrana cijena je umanjena za -31,33% 41,20 370,80 APARTMANI MEDENA d.d. 0,35 posto na 5,70 kuna, a trgovane su -13,79% 30,00 32.598,00 SLATINSKA BANKA d.d. u iznosu od 481.000 kuna. -12,82% 3.400,00 139.400,00 HUP - ZAGREB d.d. PETROKEMIJA d.d. MEDORA HOTELI I LJET. d.d. ULJANIK PLOVIDBA d.d. Agromeđimurje d.d. Saponia d.d. OT-OPTIMA TELEKOM d.d. INGRA d.d.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

-10,00% -9,85% -6,73% -6,72% -5,41% -5,37% -4,71%

9,00 11,90 104,00 250,00 210,00 1,94 4,05

6.500,00 17.336,00 10.549,00 2.500,00 1.890,00 25.555,00 46.435,56

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI ODOBRENJE HANFE ZA PREUZIMAJNJE JADRANA

Tjedan završio u crvenom Među 81 otvorenim investicijskim fondom nakon dva tjedna rasta, zabilježen je tjedan u crvenom. S povećanjem vrijednosti tjedan su zaključila 32 fonda, dok ih 49 bilježi pad. Ni jedan fond nije tjedan zaključio s rastom većim od jedan posto, a 11 ih je palo više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim prinosom po četiri mjesta zauzeli su mješoviti fondovi, tri mjesta obveznički, dva novčani te jedno mjesto dionički fondovi. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -3,01 do +0,94 posto. Od 24 dionička fonda rast bilježe samo dva. Platinum Global Opportunity bilježi uvećanje od 0,06 posto. KD Victoria je pora-

stao za 0,01 posto, dok je ZB BRIC+ pao za 3,01 posto. Svih šest posebnih fondova bilježi pad. Najmanje je pao ZB Future 2025 koji je tjedan zaključio padom od 0,28 posto. Najviše su pali Raiffeisen Harmonic za 1,35 posto i Raiffeisen Dynamic za 1,02 posto. Porast cijene udjela bilježi sedam od 16 mješovitih fondova. OTP Absolute bilježi rast od 0,19 posto, a You Invest Solid je porastao za 0,11 posto. Od 15 obvezničkih fondova rast bilježi njih devet. Najviše je vrijednost uvećana fondu Alta Emerging Bond, za 0,94 posto. Rast vrijednosti zabilježilo je 14 od 20 novčanih fondova. Najveći rast, od 0,03 posto, bilježi PBZ Dollar. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 12.6.2018. do 19.6.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 20,3560 KD Victoria € 12,8930 InterCapital Global Equity € 145,1820 ZB euroaktiv $ 199,3152 ZB trend kn 100,5284 Capital Breeder kn 15,4937 KD Prvi izbor € 134,5538 KD Europa € 11,8371 PBZ Equity fond kn 116,1198 HPB Dionički € 77,4718 Erste Adriatic Equity kn 117,9427 ZB aktiv € 112,4243 InterCapital SEE Equity $ 16,6860 Platinum Global Opportunity kn 5,6375 KD Nova Europa kn 43,6337 OTP indeksni € 100,0922 Platinum Blue Chip € 99,0979 OTP Meridian 20 kn 73,5800 A1 kn 154,8360 Alta Special Opportunity € 92,3767 KD BRIC kn 9,3570 KD Energija € 114,0859 ZB BRIC+ € 168,0074 Allianz Equity $ 20,7152 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 122,4256 Raiffeisen Dynamic € 106,8016 Raiffeisen Harmonic € 108,9265 ZB Future 2025 € 109,5699 ZB Future 2030 € 110,5999 ZB Future 2040 € 111,0926 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 168,3606 ZB global € 16,0694 PBZ Global fond € 14,5518 InterCapital Balanced kn 129,1256 KD Balanced kn 108,9092 HPB Global € 14,2345 OTP uravnoteženi kn 165,7315 Allianz Portfolio € 118,4716 PBZ Conservative 10 fond € 103,9244 You Invest Active € 104,3159 You Invest Balanced

tjedna promjena [%]

0,01 -0,44 -0,54 -1,51 -1,47 -0,36 -0,81 -0,02 -0,14 -0,64 -0,93 -1,13 0,06 -2,93 -0,21 -0,79 -1,32 -0,43 -0,96 -2,56 -1,71 -3,01 -0,41 -1,65 -1,02 -1,35 -0,28 -0,45 -0,56 -0,55 -0,83 -0,27 -0,02 0,04 -0,14 -0,13 -0,31 -0,06 -0,16 0,01

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,1051 You Invest Solid € 103,7679 PBZ Flexible 30 fond € 105,8589 InterCapital Income Plus € 97,0221 OTP Absolute 97,8620 PBZ International Multi Asset fond € € 99,8407 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 199,6824 ZB bond € 15,0654 InterCapital Global Bond € 138,1474 PBZ Bond fond € 223,3394 InterCapital Bond € 168,2586 HPB Obveznički kn 76,9938 Alta Emerging Bond € 123,0641 Erste Adriatic Bond € 108,4060 Raiffeisen Classic kn 104,5915 PBZ Short term bond fond $ 105,2158 PBZ Dollar Bond fond $ 102,4452 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,6908 Erste Local Short Term Bond 101,5148 Erste Adriatic Short Term Bond € € 99,9517 OTP Short-term bond $ 98,4482 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,4468 PBZ Novčani fond kn 175,9696 ZB plus € 150,8718 ZB europlus BE € 128,7354 PBZ Euro Novčani kn 158,0323 Raiffeisen Cash kn 152,1395 Erste Money $ 134,6370 PBZ Dollar fond kn 144,0541 HPB Novčani kn 133,4333 OTP novčani fond kn 130,6695 InterCapital Money kn 118,7982 Allianz Cash € 116,0449 Erste Euro-Money kn 111,7820 Auctor Cash € 106,1555 Raiffeisen euroCash € 106,3950 HPB Euronovčani kn 1383,8500 Locusta Cash kn 106,6340 Alta Multicash € 102,0645 OTP euro novčani € 150,8718 ZB europlus BK kn 1005,4806 Zodaks Cash

0,11 0,01 -0,09 0,19 0,02 0,00

naziv(fond)

valuta

0,02 0,36 -0,01 -0,03 0,01 0,94 0,00 -0,19 -0,02 0,00 0,00 -0,00 0,00 -0,01 0,04 -0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,03 0,00 -0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 -0,03 -0,00 0,02 -0,04 -0,00 0,00 0,01

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) je mirovinskim fondovima PBZ Croatia osiguranje i Erste odobrila objavu ponude za preuzimanje crikveničkog Jadrana, u kojoj će ponuditi 5,75 kuna po dionici. Za mirovinske fondove obveza je objavljivanja ponude za preuzimanje Jadrana nastala 6. travnja, kada su s Centrom za restrukturiranje i prodaju (CERP) sklopili ugovor o kupnji 70,74 posto dionica koje je država imala u toj crikveničkoj hotelsko-turističkoj tvrtki.

SOUTH CENTRAL VENTURES INVESTIRAO U HOMIBLE

H r v a t s ko - b r i t a n s k i start-up Homible dobio je seed investiciju, tj. investiciju u vrlo ranoj fazi projekta, i to od South Central Venturesa i “ulagača anđela”. Ulaganje će pomoći hrvatskobritanskom start-upu u rastu broja korisnika u Velikoj Britaniji i uvođenju upravljanja nekretninama u digitalnu eru. Homible surađuje s inovativnim prop-tech tvrtkama, s kojima radi na izgradnji holističkog pristupa u kojem korisnici upravljaju svim nekretninama pod jednim krovom. Riječ je o jednostavnoj simulaciji naših stvarnih domova u kojima u isto vrijeme upravljamo brojnim različitim uslugama.

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

KNJIGOMETAR Ben Horowitz

Teška stvar kod teških stvari Mate

Nakon niza godina provedenih u inozemstvu, Peter Garren i njegova braća Támas, Albert i Edgar vraćaju se u obiteljski dom gdje ih dočekuje sestra Ana, a otac je na umoru. Uhvaćeni u klopku prošlosti i neizbježnosti očeve smrti, svi preispituju vlastite živote i međusobne odnose i odjednom na površinu izlaze tajne o kojima se u obitelji uvijek šutjelo, građanska pristojnost nalagala je da se sve prešućuje. Braću i sestru obuzima ljubomora, izviru stare nesuglasice i zavlada atmosfera međusobna ironična preispitivanja, predbacivanja, sagledavanja istine...

Mike Barfield

Zaviri u ovu knjigu u ime znanosti Profil knjiga

Problem mnogih menadžerskih knjiga je dati rješenje na izazove za koje nema rješenja. Ne postoji recept za zaista komplicirane, dinamične situacije. Nema recepta za izgradnju visokotehnološke kompanije; ili kako izvući grupu ljudi iz nevolje, ne postoji recept za kandidiranje za predsjednika, i ne postoji recept kako motivirati tim kad ti posao propada. Ova knjiga pruža praktične savjete o tome kako voditi kompaniju, odnosno kako zapošljavati, otpuštati, rasti i smanjivati kompaniju, te kada prodati ili odbiti ponudu za prodaju. Sandor Marai

Ljubomorni Naklada OceanMore

Zaviri u ovu knjigu u ime znanosti kombinacija je objašnjenja znanstvenih pojmova poput gravitacije ili funkcioniranja mozga pri optičkim varkama, zanimljivih detalja o velikim znanstvenicima kao što su Albert Einstein, Marie Curie ili Isaac Newton te mnoštva zabavnih aktivosti. Ova inspirativna knjiga proširit će djeci horizonte, pojasniti im neke nove pojmove, zainteresirati ih za znanost i uz igru otkriti im povezanost znanosti, tehnologije, inženjerstva, umjetnosti i matematike.

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

Marijana Grbeša, Berto Šalaj

Dobar, loš ili zao?

Populizam u Hrvatskoj TIM Press

Leone Ginzburg nikada nije uzeo oružje u ruke, pa ipak, teško je naći čovjeka koji se u Mussolinijevoj Italiji glasnije suprotstavio fašizmu. U romanu koji prati njegov život i život njegove supruge Natalije Ginzburg, autor ocrtava sliku jednog vremena. Riječ je o strastvenoj i nadahnjujućoj priči koja sudbinu Leonea i Natalije Ginzburg, Cesarea Pavesea i Giulija Einaudija veže uz one tzv. običnih ljudi, autorovih djedova i baka, koji su živjeli pod istom diktaturom, istim bombama i istim iskušenjima Drugoga svjetskog rata – donoseći vlastite odluke i plaćajući cijenu za njih.

Hrvatska kuharica Školska knjiga

Riječ je o iscrpnoj studiji o populizmu, sve važnijem pojmu u politici. Autori knjige, Marijana Grbeša i Berto Šalaj, vrsni politolozi i sveučilišni profesori, šire uvide u prirodu populizma te otvaraju prostor za učinkovitija i usklađenija istraživanja o prisutnosti, intenzitetu i tipovima populizma u hrvatskoj politici. Knjiga se uglavnom usredotočuje na ideacijski pristup populizmu koji se bavi idejama smještenima u središte svake populističke stranke ili pokreta te na ambivalentan odnos populizma prema liberalnoj demokraciji. Antonio Scurati

Najbolje doba našeg života Fraktura

Hrvatska kuharica je putovanje kroz tradicijsko kulinarstvo naše zemlje kojim se utiru putevi stvaranja identiteta hrvatske gastronomije. Ova kuharica obilježava i jednu od važnijih faza u povijesti hrvatske gastronomske i restoranske scene. Autor koncepta knjige je chef Mate Janković, a 36 vodećih hrvatskih chefova su autori po četiri recepta iz bogate riznice hrvatske gastronomske tradicije prema kojima se pripremaju predjela, glavna jela i deserti isključivo od lokalnih namirnica. Prema receptima mogu kuhati i početnici i profesionalci, i to bez prevelikih komplikacija.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Suradnja Tražim arhitekta/icu (može i građevinske struke) za suradnju tj. otvaranje tvrtke iz područja arhitektonskog projektiranja (idejni, glavni, izvedbeni projekti, energetske obnove, 3D modeliranje...). Imam iskustva u svemu osim u 3D modeliranju, pa bi bilo dobro da potencijalni suradnik/ica ima iskustvo u istom. Kontakt na josip-21@net.hr. Partnerstvo Partnera za preuzimanje projekta kamp-odmorišta u izgradnji tražim. Osigurano je zemljište, dokumentacija i sufinanciranje projekta. Lokacija projekta: Park prirode Papuk Voćin (sjeverni dio Parka). Kontakt: 098/562 260, 033/555 667. Partnerstva u građevini Traže se partneri koji imaju građevinska zemljišta za izgradnju apartmana, započete gradnje, roh bau apartmanske kuće na moru za dovršetak (ključ u ruke) na istom i kompenzacija kroz apartmane. Kontakt: 098/996 8261.

Investicija u sakupljanje otpada Traži se investitor/ulagač u projekt otkupa sekundarnih sirovina u okolici Varaždina. Razvi-

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA

Meso i mesni proizvodi

Grad Zagreb nabavlja meso i mesne proizvode (četiri grupe). Procijenjena vrijednost nabave je 2,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 12. srpnja. Dizel-gorivo

Osječko-baranjska županija nabavlja dizel-gorivo. Procijenjena vrijednost nabave je 960.000 kuna. Rok dostave ponuda je 5. srpnja. Školski udžbenici

Grad Makarska nabavlja školske udžbenike. Procijenjena vrijednost nabave je 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 6. srpnja. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Komunikacijska oprema

Hrvatska lutrija nabavlja komunikacijsku opremu. Procijenjena vrijednost ukupne na-

jen posao i prodaja sekundarne sirovine u EU. Kontakt: 097/639 2626.

Zakup državnih poslovnih prostora u Zagrebu Raspisan je natječaj za zakup poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, u Zagrebu. Petnaest prostora nalazi se na području Centra, Trešnjevci, Medveščaku i Črnomercu. Pregledi poslovnih prostora organizirani su od 26. do 29. lipnja. Predložene djelatnosti u poslovnim prostorima su od ugostiteljske, trgovačke, uredske, uslužne, zanatske do proizvodne kao i ostale djelatnosti. Početne cijene zakupa su od 819,65 do 5985,53 kune ovisno o zoni i veličini prostora. Veličine prostora su od 16,38 do 136,82 četvorna metra. Rok za dostavu pisanih ponuda za zakup je 6. srpnja na adresu Državne nekretnine, Planinska 1, Zagreb. Više o nadmetanju na www.hr-nekretnine.hr/natjecaji.html. Prenoćište Nudim registrirano prenoćište, posluje 17 godina, 650 m2, 20 soba, 50 kreveta, agencijama u turizmu u dugogodišnji najam, partnerstvo ili na prodaju, Sesvete-Zagreb, mogući i drugi dogovori. Kontakt: 091/522 4304.

bave je pola milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 11. srpnja. Izgradnja objekta

Opća županijska bolnica Požega nabavlja radove izgradnje objekta. Procijenjena vrijednost iznosi 12 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 10. srpnja.

Usluge elektroničkog naručivanja pacijenata

Nacionalni inštitut za javno zdravje Ljubljana nabavlja usluge elektroničkog naručivanja pacijenata. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 576.000 eura. Rok dostave ponuda je 24. srpnja. Izgradnja ceste

REGIJA

Svjetiljke za javnu rasvjetu

JP Komunalne usluge Podgorica nabavlja nove svjetiljke za javnu rasvjetu. Procijenjena vrijednost iznosi pola milijuna eura. Rok dostave ponuda je 11. srpnja. Testovi

Nacionalni inštitut za javno zdravje Ljubljana nabavlja testove SVIT. Procijenjena vrijednost iznosi 6,8 milijuna eura. Rok za dostavu ponude je 6. kolovoza.

Direkcija za saobraćaj Podgorica nabavlja radove na izgradnji ceste Vrulja-Mijakovići dužine 7,5 kilometara. Procijenjena vrijednost iznosi 11 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 23. srpnja. Izgradnja ceste

Direkcija za saobraćaj Podgorica nabavlja radove na rekonstrukciji ceste Nikšić-Vilusi, dionica Trubjela-Vilusi, 16 kilometara dužine. Procijenjena vrijednost iznosi 8,5 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 25. srpnja.

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJE SE KUĆA KOD DVORCA I INDUSTRIJSKA NEKRETNINA Poslovni prostor, ukupne površine 4473,8 četvornih metara, ukupne vrijednosti dva milijuna kuna, nalazi se u mjestu Vojnić u Karlovačkoj županiji, prodaje se na dražbi 27. lipnja u 8.15 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba broj 232/II. Nekretnina se prodaje po načelu viđenokupljeno te se time isključuju svi prigovori u vezi s nedostacima kupljene nekretnine. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene nekretnine. Oranica, ukupne površine 4672 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1167,99 kuna, nalazi se u naselju Medari, Općina Dragalić u Brodsko-posavskoj županiji, prodaje se na dražbi 27. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava 6, sudnica br. 12. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Stan, ukupne površine 234,08 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,54 milijuna kuna, nalazi se u Zadru, prodaje se na dražbi 27. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9/I, soba 101/a. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Industrijska nekretnina, ukupne površine 174.608,2 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 24,5 milijuna kuna, nalazi se u Okučanima u Brodsko-posavskoj županiji, prodaje se na dražbi 27. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava 6, sudnica br. 13. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Kuća, dvorište i oranica, ukupne površine 3054 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 490.595 kuna, nalazi se u Novoj Gradišci, prodaje se na dražbi 27. lipnja u 12 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava 6, sudnica br. 13.

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Kuća kod dvorca, ukupne površine 464 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 339.500 kuna, nalazi se u Nuštru u Vukovarsko-srijemskoj županiji, prodaje se na dražbi 28. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima, Trg bana J. Šokčevića 17, soba br. 6. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 19.899 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 601.813,40 kuna, nalazi se u mjestu Gornji Bogićevci u Brodsko-posavskoj županiji, prodaje se na dražbi 28. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava 6, sudnica br. 20. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Šuma Lukavec, ukupne površine 136.231,61 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 74.547 kuna, nalazi se u Jastrebarskom u Zagrebačkoj županiji, prodaje se na dražbi 28. lipnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, Obrtnička 2, Samobor, soba br. 14/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Poslovni prostor, ukupne površine 8631 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 366.238 kuna, nalazi se u Ivancu u Varaždinskoj županiji, prodaje se na dražbi 28. lipnja u 10 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, soba br. 19/III. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 600 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 4,15 milijuna kuna, nalazi se u Vodicama u Šibensko-kninskoj županiji, prodaje se na dražbi 28. lipnja u 10 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, soba br. 25. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a ne može se prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 20 posto od vrijednosti nekretnine. Kuća, gospodarska zgrada, dvorište i oranice, ukupne površine 3.877,14 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 153.776 kuna, nalazi se u mjestu Peteranec u Koprivničko-križevačkoj županiji, prodaje se na dražbi 28. lipnja u 12 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, Hrvatske državnosti 5, Koprivnica, soba br. 15. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Razne usluge inženjeringa Infrastruttura, Progetti Engineering, Binario e geomatica; Bellinzona, Švicarska, traži nabavu raznih usluga inženjeringa. Natječaj je otvoren do 4. srpnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=1020547. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Ferrovie federali svizzere FFS Acquisti Infrastruttura, Progetti di costruzione Regione Centro, via Pedemonte 7, Bellinzona 6500, Switzerland, Roberto d’Onofrio, donofrio.roberto@sbb.ch. Radovi vanjskog čišćenja zgrade Département de l’aménagement et des constructions — unité soumissions, Ženeva, Švicarska, traži izvođača radova na vanjskom čišćenju zgrade. Natječaj je otvoren do 6. srpnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=1021425. Dodatne informacije dostupne su na Département de l’aménagement et des constructions — unité soumissions rue de l’Hôtel-de-Ville 4, case postale 3983, Genève 3 1211, Switzerland, Maïté Giocondo, soumissions.dca@ville-ge. ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na istu adresu. Usluge pranja i kemijskog čišćenja Sunndal kommune, Sunndalsøra, Norveška, traži izvođača radova na uslugama pranja i kemijskog čišćenja. Natječaj je otvoren do 29. lipnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://kgv. doffin.no/ctm/Supplier/Documents/Folder/161464. Dodatne informacije dostupne su na: Sunndal kommune, 964 981 604, Boks 94, Sunndalsøra 6601, Norway, Evy Austad, evy.austad@sunndal.kommune.no. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na istu adresu.

Računala České vysoké učení technické v Praze, Prag, Češka, traži nabavu računala. Natječaj je otvoren do 1. srpnja. Glavna adresa javnog naručitelja: https://www.cvut.cz. Adresa profila kupca: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/profilCVUT. Elektronički pristup podacima: https://www.egordion.cz/ nabidkaGORDION/profilCVUT. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/profilCVUT. Više podataka na: České vysoké učení technické v Praze, 68407700, Zikova 1903/4, UCEEB, JUDr. Ladislav Hradil, 16000 Praha, Češka Republika, ladislav.hradil@uceeb.cvut.cz. Planiranje i razvoj okoliša 40 Cities Climate Leadership Group, New C York, Sjedinjene Američke Države, traži usluge planiranja i razvoja okoliša. Natječaj je otvoren do 9. srpnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://c40.box.com/v/c40-ojeu-procurement. Dodatne informacije dostupne su na C40 Cities Climate Leadership Group, Inc., 120 Park Ave, Floor 23, New York 10017, USA, lkim@c40.org. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://www.mytenders.co.uk/Search/Search_Switch.aspx?ID=212180. Građevinski radovi Enabel RDC, Kongo, traži nabavu građevinskih radova na hidrograđevnim objektima. Natječaj je otvoren do 14. kolovoza. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://enot.publicprocurement.be/ enot-war/preViewNotice.do?noticeId=311294. Dodatne informacije dostupne su na: Enabel RDC, 0264.814.354_22750, Croisement avenues colonel Ebeya et de l’Hôpital H1 — 1, Gombe 0000, DR Congo, geert.kindt@btcctb. org. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na prethodno navedenu adresu.

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

PRIVREDNI VJESNIK

FOODBALLERKA

ZA VATRENE UZ ROŠTILJ, KVIZOVE I PIVO Odlična hrana, još bolja zabava i sjajni koncerti, a tu je i veliki ekran za gledanje utakmica hrvatske reprezentacije, no navijanje je dobrodošlo i u Grill Zoni piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

THE GARDEN BREWERY PRIPREMIO JE POSEBNO PIVO ZA FOODBALLERKU – WORLD CUP LAGER

trossmayerov trg je već postao sinonim i za odličnu street food ponudu pa će svoje festivalske specijalitete ponuditi mnogi vrsni zagrebački ugostitelji. Koncertom TBF-a započeo je street food festival Foodballerka. Posjetitelje do 15. srpnja očekuje još osam koncerata grupa: Psihomodo pop, Soul Stash, One Dread, B and the Bops, Kuzma&Shaka Zulu, Bolesna braća, Gustaf i legendarni Songkillers. Glazbene nastupe će pojačati DJ’i, Phat Phillie, Tom Polo, William Collins, Didi i Slavin Balin. Pripremljen je i poseban dječji kutak gdje će maleni uživati u kreativnim radionicama, “napuhancima” i bungee

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

jumpingu, a o njima se brinu edukatori agencije Zagi Eventi. Pjesnik Matko piše pjesme na pisaćoj mašini, a Nogometne ikone pozivaju na nogometni kviz i večer poezije. Terrible Creations osmislit će ludo zabavne igre, a prijave primaju na svom FB-u. Posjetitelji mogu probati i Freeze Corner kojeg je postavio gol.hr. Organizator je osigurao i veliki ekran za gledanje utakmica hrvatske reprezentacije, no navijanje je uvijek dobrodošlo i u Grill Zoni gdje će se budno pratiti sve utakmice Svjetskog prvenstva. Prvi put na Festival ulazi i craft pivo čime se dodatno povećava njegova kvaliteta. The Garden Brewery pripremio je posebno pivo za Foodballerku – World Cup Lager u ograničenim količinama, no i bogatu craft ponudu točenog, kao i piva u limenkama.

KOBASICE, “RONALDO”, “CHICKETINA”

Opojni mirisi privlače na trg sve koji vole uživati u hrani. Wurst bar ponudit će svoje legendarne kobasice, The Garden Bar&Kitchen osim craft piva sprema BBQ krilca, pop-corn chicken i čips od batata. Kitchen&Grill Plac uz svoje šarene burgere donosi i krumpiriće u bojama, BarBaQ nudi delicije iz smokera svinjska rebarca, goveđa rebra i prsa, Haustor Haus će ponuditi talijanske delicije focaccie, pommes frites - raznorazne varijante hrskavih krumpirića, a 50 A Burger&Champagne Bar nudi kombinacije pilećih krilaca od pola i

D-MARIN DALMACIJA POSTAJE NAUTIČKO SREDIŠTE SVIJETA

TP52 SUPER SERIES VRAĆA SE 2020. GODINE Najbolji svjetski jedriličari nastavili su svoj boravak u Hrvatskoj. Nakon sjajne organizacije Šibenik 52 Super Series Sailing Weeka u D-Marin Mandalini, prestižnu klasu TP52 ugostila je jedna od najvećih hrvatska marina - marina Sukošan gdje se do 24. lipnja održava 52 Super Series Zadar Royal Cup. ”Za D-Marin i Doğuş Grupu ove regate imaju veliki značaj, ali prije svega za Hrvatsku i turizam u cijelosti. Već sada mogu najaviti kako se ova prestižna regata vraća na Jadran 2020.”, istaknuo je Burak Baykan, CEO D-Marin Grupe. Ponajbolji svjetski jedriličari Dean Barker i Vasco Vascotto već su bili u Hrvatskoj. Talijan Luna Rossi je na Jadranu proveo čitavo djetinjstvo, a Australac je na našoj obali osvojio nekoliko regata, uključujući i premijernu TP52 u Šibeniku s Quantumom. Na regatu se osvrnula Mihaela Kadija, direktorica Turističke zajednice Zadarske žu-

panije, koja je rekla kako taj događaj okuplja elitu svjetskog jedrenja i daje posebnost Zadarskoj županiji. S njom se složio Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, koji je naveo brojne prednosti razvoja te grane turizma i njegovu vrijednost u promociji Hrvatske. “Siguran sam da će i Zadar, nakon Šibenika, biti izvrstan domaćin brojnim svjetskim sportašima, jedriličarima i posjetiteljima. Hrvatska je već sada prepoznata kao izuzetno kvalitetna nautička zemlja, a događanjima poput ovoga to dodatno potvrđujemo”, rekao je Staničić. (S.P.)

HOTEL VALAMAR ARGOSY

jednog kilograma za ekipu, uz umak od plavog sira i hit Orange Batida. El Toro ističe Beef Quesadilla, Good Food donosi tri veličine “Ronalda” - direktno iz njihovog ručno izrađenog smokera uz osvježavajuće salate i burgere. Rougemarin dovodi i svog mlađeg brata, Bagel&Lobster Bar, s inovativnim bagel pecivima i sendvičima, a OLI House se ponosi brkatom ekipom i “chicketinom”. Cocktail bar by Rakijarnica/Mangosta ugostio je poznatog putopisca i koktel majstora Tomislava Perka koji priprema svjetske koktele i voćne salate, Gost&Ona najavljuje Mohito i družinu uz Maradonu i Pelea, GINgle bells priprema lude džin kombinacije, Jamnica cocktail bar posebno je osmislio sjajne koktele kao što je Wine Cooler - rashlađivanje na max. Pop-up bar GuMMenYak koktelizirat će na najjače, kreativne koktele začiniti letećim medvjedićima, a spremna je i dječja varijanta. Milky je pripremio kraljevske okuse palačinki, Time ponosno predstavlja ljetnu fritulu s jagodama i semifreddom, a tu su i Good Food deserti u teglicama. Ulaz na Festival je besplatan, a radi uglavnom od podneva do 23 sata, a vikendom i do jedan ujutro.

ZA NOVU KVALITETU 60 MILIJUNA KUNA

Dubrovački Hotel Valamar Argosy u novu sezonu ušao je s višom kvalitetom usluge te se na tržištu pozicionira kao hotel za odrasle, dok će brojnim novim sadržajima i pomno osmišljenom ponudom zasigurno oduševiti parove i sve one koji traže savršeni mir. Valamar Argosy kategoriziran je s četiri zvjezdice. Dobitnik nagrada Travelife Gold 2017 i TripAdvisor Certificate of Excellence 2017 ove sezone dočekuje svoje goste u novome ruhu. Investicija Valamar Riviere vrijedna više od 60 milijuna

kuna rezultirala je širenjem ponude hotela smještenog u netaknutoj ljepoti Babina kuka koji nudi mir, privatnost i zadivljujući pogled na obližnje. Novi vanjski infinity bazen površine 135 metara četvornih s prostranim terasama koje gledaju na more te novi snack bar na bazenu, redizajnirani ulaz i pročelje, hotelski restoran Mediterraneo, recepcija i bar u predvorju s terasom i vrtom samo su dio novosti koje hotel nudi. Posebna se pažnja uložila u preuređenje smještajnih jedinica i kupaonica. Naime, stilski je preuređeno svih 308 soba prosječne veličine 25 metara četvornih. Potpuno novi izgled dobili su hodnici i stubišta, a dodatno su osvježeni biblioteka/lounge te wellness i fitness, hotel je dobio novo dizalo, a kuhinja hotela kompletnu rekonstrukciju i dogradnju. Pomno se pazilo i na eksterijer, tako da se moderan dizajn hotela savršeno uklopio u novo hortikulturno uređenje na Babinu kuku. (J.V.)

25. lipnja 2018. | broj 4035 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

OBNOVLJENA POVIJESNA JEDRILICA HIR 3

IZ MALOG LOŠINJA NA PUT OKO SVIJETA Na put od Gibraltara preko Cape Towna, Australije i Novog Zelanda, do Rta Horn te uz Južnu Ameriku, preko Atlantika natrag u Mediteran jedrit će petnaestak članova posade piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

a startnom ciljnom točkom u nekadašnjem centru pomorske plovidbe i brodogradnje na Malom Lošinju, na put oko svijeta je 17. lipnja krenula poznata povijesna jedrilica HIR 3. Na put od Gibraltara preko Cape Towna, Australije i Novog Zelanda, do Rta Horn te uz Južnu Ameriku, preko Atlantika natrag u Mediteran jedrit će

PLANIRAMO PLOVITI ETAPU PO ETAPU TE SE NADAMO SVEMU NAJBOLJEMU, IAKO SMO SPREMNI I ZA NAJGORE, KAŽE FEGIĆ petnaestak članova posade koji će se u godinu dana izmijenjivati kroz 16 etapa putovanja. S ciljem da uspješno oplove svijet, osim vlasnika jedrilice Saše Fegi-

ća i Lošinjanke Marine Đukanović, među članovima posade bit će i članovi lošinjskog Jedriličarskog kluba Jugo, nekoliko jedriličara iz Istre, članovi Jedriličarskog kluba Horizont iz Poreča, Jedriličarskog kluba Delfin iz Pule, Jedriličarskog kluba Dobro more iz Zagreba te jedriličari iz Mađarske i Srbije. Zadnja tri mjeseca HIR 3 se za ekspediciju pripremao u Malom Lošinju, zahvaljujući podršci Jedriličarskog kluba Jugo i Marine Lošinj te Turističke zajednice Grada Malog Lošinja.

LOŠINJSKA PRIČA O POMORSTVU

Inače, “HIR 3 - preko 3 oceana” posljednja je faza projekta obnove legendarne jedrilice s kojom je potkraj 80-ih Mladen Šutej oplovio svijet, a Mario Saletto snimio dokumentarni serijal Jedrima oko svijeta. Jedrilica je desetak godina bila zapuštena u Vrsaru nakon čega ju je 2014. godine otkupio sadašnji vlasnik Saša Fegić. Komentirajući svoju želju za plovidbom oko svijeta pred sam polazak u tu avanturu, Fegić je rekao kako su svi članovi ekspedicije nakon dugih priprema, intenzivnog rada i promišljanja, osobito zadnjih godinu dana, spremni za taj pothvat. “Planiramo ploviti etapu po

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4035 | 25. lipnja 2018.

etapu te se nadamo svemu najboljemu, iako smo spremni i za najgore. Unatoč najboljoj brodskoj tehnici i potpori Državnog hidrometerološkog zavoda spremni smo na eventualne probleme jer ocean je uistinu velik, a iznenađenja očekujemo već i na Jadranu. Sve se na kraju svede na ljudski faktor tj. posadu. Smatram da ekipa koja će ploviti sa mnom u ovu avanturu kreće iz pravih razloga, a to je zbog sebe”, naglasio je Fegić. Direktor Turističke zajednice Grada Malog Lošinja Dalibor Cvitković osvrnuo se na dugogodišnju pomorsku tradiciju te brojne lošinjske kapetane i mo-

Saša Fegić

replovce koji su više puta kroz povijest oplovili svijet. “Lošinjani su kroz prošlost slovili kao hrabri i sposobni moreplovci, brodograditelji te brodovlasnici. Nakon Vedrana Kabalina i njegovog puta preko Atlantika, HIR 3 sa svojom posadom osigurava oživljavanje lošinjske priče o pomorstvu”, istaknuo je Cvitković. Inače, na malom Lošinju će se od 2. do 23. rujna održati festival pod nazivom Lošinjskim jedrima oko svijeta. Bit će to niz sportskih, kulturnih, zabavnih i edukativnih događanja s ciljem očuvanja tradicije i autentičnosti destinacije.

Sve gospodarske informacije na jednom mjestu

x 48 (tjednik)

(3-mjesečnik)

više od 60 brojeva stiže na Vašu adresu

(polugodišnjak)

SAMO!

(godišnjak)

...telefonski u našu redakciju na broj 01 / 560 00 00

(godišnjak)

750 kn + PDV

Kako se pretplatiti... 1

(godišnjak)

Više od poslovne informacije

...ili pošaljite upit na email pretplata@privredni.hr

... ili mobitelom odskenirajte QR kôd

PRIVREDNI VJESNIK

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.