Business&Lifestyle - listopad 2016. by NEstar

privredni vjesnik

B&L

BUSINESS & LIFESTYLE L I S T O PA D 2 0 1 6

NOVA GENERACIJA

Paški sirari spremni za velike rezultate

Shopping

HRELIĆ MUŠKE STVARI

Precizni, privlačni, muževni Pivomanija

KADA SU MALI VELIKI

ATN I L P S E B E R AK J M I R P

SUNDAR PICHAI, Google CEO

Čovjek koji vam je promijenio budućnost TEHNIKA, MODA, AUTOMOBILI, PUTOVANJA, ZDRAVLJE

BUSINESS & LIFESTYLE listopad 2016.

SADRŽAJ

Svi se kunu u craft

32 Satovi: precizni, privlačni, muževni

36 Električne punionice premrežit će Hrvatsku

44 Kopački rit: Najveća i najpitomija europska močvara

48 Shopping za jednu kunu? Da, na Hreliću se to može

58 Intervju: Pero Šare, vlasnik lanca restorana Bota

62 Turska kuharska zvijezda ima recept za vas

64 Interijer: zavirite u stan dobrih iznenađenja

66 Neuromarketing otkriva sve vaše tajne

70 Stres na poslu i kako ga (uz malu pomoć šefa) izbjeći

Dođite u Etnoland

Mir i radost se mogu naučiti, a mi znamo i gdje

Upoznajte Sundara Pichaija, tehnološkog vizionara i šefa Googlea

Business & Lifestyle

U rukama nove generacije proizvođača, paški sir osvaja svijet

Sponzorirani magazin

impressum

Produkcija i grafičko oblikovanje:

Glavni urednik: Darko Buković

Autor koncepta: Darko Buković

Urednica izdanja: Andrea Marić Stručni suradnici: Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Sven Prošenski, Jozo Vrdoljak

Irena Mikac Adamović, referent mikac@privredni.hr tel.: +385 (1) 56 000 12

Lektura i korektura: Sandra Baksa

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o., Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Fotografije: Shutterstock, arhiv PV-a

Direktor: Darko Buković

Marketing: Goran Ružić, I.M.C. manager ruzic@privredni.hr

Tisak: Kerschoffset Zagreb Besplatni primjerak - nije za prodaju

Rubac o kojem sanjate:

Neka vas

NJEŽNO ZAGRLI

oko ramena

Atraktivan je, ugodan, podiže samopouzdanje. Voljele su ga Brigitte Bardot, Elizabeth Taylor, Grace Kelly i mnoge modne ikone čiji se dobar stil ne zaboravlja. Postao je njihov osobni potpis poput omiljenog parfema ili prave nijanse crvenog ruža…

ad nosim svilenu maramu osjećam se kao žena, prekrasna žena – izjavila je jednom prilikom Audrey Hepburn objašnjavajući kako su šalovi i rupci puno više od modnog dodatka. Oni unose zraku svjetlosti koju trebate, uljepšavaju vašu garderobu i čine vas

privlačnom. I danas je tako. Kad izaberete šal koji vam odgovara kvalitetom, bojom i teksturom i shvatite da je stvoren baš za vas, slijedi zabava – otkrivanje mnoštva elegantnih načina na koje ćete ga nositi i unijeti stil u vašu garderobu. Nevjerojatno je kako jednostavan komad tkanine može napraviti čuda. Suptilno ga kombinirajte s ostalim modnim dodacima, nježno se njime ogrnite, svežite ga poput kravate ili pričvrstite na ručku vaše torbe. Zaštitite njime kosu, ukrasite punđu.

Neka nježno leprša! Šalovi, pašmine, a jednako tako i dobre svilene marame prenosile su se iz generacije u generaciju, upravo zato što su apsolutno čarobni. Kada se zateknete na iznenadnom poslovnom sastanku, uvijek možete zagladiti kosu, prekriti upadljiv nakit i dekolte, a ipak zadržati čar ženstvenosti. Ako želite uživati u opuštenosti i zabaviti se, pustite mašti na volju. Omotajte ga, ogrnite se, ležerno ga prebacite… Neka nježno leprša!

Kao simbol elegancije i društvenog statusa, svilene marame i šalovi bili su sastavni dio mode žena iz visokog društva stotinama godina, ali tek u 20. stoljeću postali su nezaobilazni u garderobi većine žena. Nisu samo glamurozne zvijezde otkrile u njima trunak mistike i ženske tajanstvenosti. Hermes se hvali kako svakih 25 sekundi jedan njihov šal dobije kupca. Givenchy, Valentino i Alexander McQueen reklamiraju svoje kolekcije rubaca kao instantnu dozu chica za sve žene koje drže do sebe. Nije stoga neobično kada Bettina Schoenbach, stilistica Angele Merkel, pokušava uvjeriti njemačku kancelarku da svoje stroge odjevne kombinacije katkada ukrasi maramom, a američki Forbes posveti nekoliko članaka šalovima i maramama izvršne direktorice Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde. “Jedan od načina na koji Lagarde ukrašava svoja poslovna odijela su šalovi – što jarkijih boja i s izraženijim uzorcima, to bolje. Stalno ih nosi zavezane ili omotane oko vrata, kao da se šepiri s njima. Francuska političarka šalom i maramama ističe svoju individualnost usred mora odijela. I to onako kako muškarci često koriste svoju kravatu da bi naglasili svoju osobnost ili prenijeli određenu poruku “ A ono što može bivša francuska ministrica financija koja pretendira na mjesto predsjednice Europske komisije, može svaka žena koja ima stila i voli kvalitetu. Naravno, pri tome ne smije zaboraviti na svoje lice i figuru. Tu stupaju na scenu šalovi kao ženini najbolji prijatelji. Neka vas zagrli Croata rubac Zatvorite oči… Opustite se… Zamislite da ulazite u prostoriju, potpetice vam lupkaju po mramornom podu. Osjećate se glamurozno, lijepo, snažno. Rubac od najfinije svile nježno je obgrlio vaša ramena. Osjećate da možete sve. Croata rupci svojim dizajnom i savršenom teksturom utjelovljuju luksuz i glamur. Možete ih nositi na različite načine – vežite ih oko vrata, prebacite preko ramena, nonšalantno zavežite za ručku torbe…

Croata - sinonim za vrhunsku kvalitetu Vrijednosti koje simbolizira kravata duboko su utkane u modnu marku CROATA. Kravata je univerzalni simbol dostojanstva, poštovanja, samosvijesti, ali i ljubavi, svečanosti i poslovne uspješnosti. Danas je CROATA sinonim za svilene kravate, rupce i šalove vrhunske kvalitete, ali i modna marka koja nudi i košulje i modne dodatke za muškarce i žene, za poslovne i svečane prilike. Svaki njihov proizvod kreiran je s posebnom pozornošću i ljubavlju, promičući istovremeno višestoljetnu tradiciju kreiranja, proizvodnje i ručne izrade u Hrvatskoj.

IZLOG FRANCK 125 YEARS EDITION Franck je, kao uvod u proslavu 125. godišnjice poslovanja koja se obilježava 2017. te povodom Međunarodnog dana kave 1. listopada, predstavio novi espresso vrhunske kvalitete neodoljivog okusa i mirisa – Franck 125 Years Edition. Riječ je o posebnoj kavi, prirodno prisutne arome badema uz voćne note arancina, manga i papaje. Upravo ta kompleksnost, kao i savršena uravnoteženost svih nota, uz postojanu kremastu pjenu, pruža jedinstven završni i dugotrajni okus. U zagrebačkoj kavani Johann Franck postavljena je i izložba slika s motivima kave iz različitih zemalja porijekla te rijetko viđenim, arhivskim fotografijama Franckove zagrebačke tvornice i njenoga razvoja od otvorenja 1892. godine. Franck je potpisao i ugovor o partnerstvu s njemačkom kompanijom K-fee System, specijaliziranom za sustave kapsula te proizvodnju kave i ostalih toplih napitaka u kapsulama. Odabirom K-fee kao partnera, Franck predstavlja etablirano globalno rješenje - patentirani sustav za pripravljanje više vrsta napitaka iz kapsula uz aparate švicarske tehnologije. Franck ovime prati trendove s globalnog tržišta kave gdje je tzv. single serve najbrže rastući segment u kategoriji kave s godišnjom stopom rasta od čak 33 posto.

NOVI SVAROG ZA NOVU ERU Novi dizajn Badelovog premium proizvoda votke Svarog predstavljen je u Zagrebu. Osim novog izgleda, poboljšana je i kvaliteta proizvoda te je postignuta još bolja ravnoteža žestine i lakoće okusa. “Sigurni smo da ćemo ovim potezom osvojiti novi dio tržišta i drago nam je da imamo u širokoj ponudi i ovakav premium proizvod iza kojeg stoji odlična priča u kojoj smo povezali staroslavensku legendu s poznatim pićem i stvorili vrhunski hrvatski proizvod čija kvaliteta je prepoznata i izvan naših granica”, izjavila je direktorica marketinga Badela 1862 Kristina Bocak Gojun. Novi dizajn Svaroga je nastao u sklopu Real Grupe kreativnog direktora Albina Uršića, koji je realiziran pod vodstvom art direktora Gorana Pećanca. Kako dizajn ne bi napustio lokalni kontekst, vrhovi planine prikazane na boci zapravo su vrhovi Kleka, izjavio je Pećanac.

NOVI ZIMSKI LETOVI S početkom zimskog reda letenja uvode se dva dodatna leta na redovitoj međunarodnoj liniji Split - Rim, četvrtkom i nedjeljom, čime se putnicima iz Splita pruža svakodnevna povezanost s talijanskom prijestolnicom. Novost su i dodatni međunarodni letovi na liniji Split - München, utorkom i četvrtkom, tako da će na ovoj liniji zrakoplovi Croatia Airlinesa izravno letjeti svakoga dana u tjednu, osim subotom. Osim toga, uvođenjem dodatnog leta utorkom na liniji Zagreb - Kopenhagen broj tjednih letova na ovoj liniji povećava se s pet na šest. U zimskom redu letenja svoje će mjesto ponovno naći izravni međunarodni letovi na liniji Dubrovnik - Frankfurt, na kojoj će zrakoplovi letjeti tri puta tjedno - utorkom, četvrtkom i nedjeljom. Tako će se stanovnicima najjužnije hrvatske županije omogućiti bolja povezanost s važnim europskim središtem i povoljni priključni letovi iz Frankfurta u odredišta diljem svijeta.

HT DONIRA 700.000 KUNA Hrvatski Telekom predstavio je projekte koji su u sklopu ovogodišnjeg 11. natječaja Zajedno smo jači osvojili donacije u iznosu od po 350.000 kuna. Riječ je o projektima Internet of Things u hrvatskim osnovnim školama 2016. i Campus, zahvaljujući kojima će čak 1300 djece imati priliku educirati se u STEM području (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika). “HT je jedan od ključnih pokretača hrvatske ekonomije, svojim poslovanjem podržavamo više od 27.000 radnih mjesta u Hrvatskoj i ostvarujemo gotovo 60 posto ukupnog izvoza hrvatskog ICT sektora. Time doprinosimo većoj kvaliteti ljudskog kapitala jer je olakšana komunikacija, a informacije i nove metode učenja su sve dostupnije. Ulaganje u STEM edukaciju mladih stručnjaka dio je naše dugoročne strategije razvoja jer je upravo pravilno i svrhovito obrazovanje sadašnjih i budućih naraštaja preduvjet za razvoj cjelokupnog društva i ekonomije”, rekao je na predstavljanju predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma Davor Tomašković.

STOP&SHOP Bjelovar; GALERIJA SJEVER Čakovec; WESTGATE Shopping City; LUMINI CENTAR Varaždin; SUPERNOVA Karlovac; TC Koprivnica; PORTANOVA Osijek; CITY MALL Pula; ZAPADNI TRGOVAČKI CENTAR Rijeka; SHOPPING GALLERY Samobor; SUPERNOVA Šibenik; CITY COLOSSEUM Slavonski Brod; CITY CENTER ONE; Split; SHOPPING PARK SUPERNOVA Varaždin; SUPERNOVA Zadar; CITY CENTER ONE Zagreb; ARENA Zagreb; GARDEN MALL Zagreb; CITY CENTER ONE EAST Zagreb; SUPERNOVA Buzin, Zagreb

INTERVJU

ČOVJEK KOJI vam je promijenio

BUDUĆNOST Vedar, nekako skroman 43-godišnjak iz južne Indije, Sundar Pichai je jedna od najvećih zvijezda Silicijske doline; na glavnoj je poziciji u Googleu već dulje od godinu dana. On želi da ljudi o Googleu prestanu misliti kao o pretraživaču informacija i da im umjesto toga postane pouzdani “asistent” za sve životne situacije, kojem se obraćamo običnim govorom

Piše: Allister Heath / The Telegraph / The Interview People

Sundar Pichai GLAVNI DIREKTOR GOOGLEA

Ni na trenutak ne mislim o tome da smo mi velika uspješna kompanija. To nije ono o čemu mislim. Što mislim? Mislim da svake godine moraš zaraditi svoj budući uspjeh, kaže Googleov CEO

INTERVJU kojima se zaposlenici mogu - na to ih se i potiče - upustiti u izradu kojekakvih stvari, baviti se drvodjeljstvom, pa čak i tkati, jer sve su to dobri načini da njeguju svoju kreativnost.

Ti obični, obični 3D printeri

ije mi trebalo dugo da shvatim kako sam stigao na Googleov teritorij. Točno dvije minute od dolaska u Mountain View u Sjevernoj Kaliforniji, jedan od brojnih naglo izniklih gradića koji čine Silicijsku dolinu, prvi put sam ugledao automobil bez vozača. Bio je to mali električni auto futurističkog izgleda, sa šarenim ukrasima sa strane; probijao se kroz popodnevnu gužvu na autoputu, nimalo ne privlačeći pažnju blaziranih prolaznika. U tri dana koliko ostajem ovdje, i ja ću ih vidjeti još mnogo. Ti auti tek su jedan od vidljivih znakova sljedeće faze velike tehnološke revolucije kojom se upravlja iz Kalifornije. Ceste u dolini možda jesu široke, ali zakrčene su (uglavnom japanskim) automobilima, autobusima i biciklima: ekonomija cvate, predvođena iznimnim uspjesima američkih high-tech giganata. Moj Uber taksist, po zanimanju kuhar, govori mi kako za najam jednosobnog stančića plaća 2000 dolara (oko 1500 eura) mjesečno, a da su se cijene kuća beznadno omakle kontroli. Sve u sjedištu Googlea, iz kojega su potekli i internetska tražilica i YouTube i Androd i još mnogo toga, točno je onakvo kakvo biste očekivali. Niske uredske zgrade u pravilnoj se mreži šire

Kako bi dodatno rafinirao i unaprijedio svoje glavne proizvode, Pichai smjera na domove i automobile - to će biti Googleova sljedeća granica po rubu kalifornijske divljine, podsjećajući više na sveučilišni kampus nego na urede jedne od najmoćnijih korporacija svijeta. Kompleks je toliko velik da vam je potrebna mapa da se snađete. A mladi, izrazito ležerno odjeveni, hiperobrazovani zaposlenici očito su pristigli sa svih strana svijeta. U novcu do grla, tehnološke tvrtke koje su se upustile u globalni rat za talente, svoje zaposlenike tretiraju više nego pristojno. Ovdje se može vidjeti i bazen za plivanje s valovima, stolovi za pingpong i umjetne stijene za penjanje; svako malo naići ćete na razne kutke u kojima se osoblje može opustiti uz videoigre ili malo odrijemati, a tu su čak i “garaže” u

Igranje s 3D printerima - napravama koje iz digitalnog dokumenta u plastiku “ispisuju” trodimenzionalne objekte bilo kojeg oblika ili veličine - to je nešto čime se, očito, svi ovdje uobičajeno bave; jedan od inženjera svoje slobodno vrijeme posvećuje kreiranju ultra jeftinih protetičkih nastavaka koje onda šalje u rodni Vijetnam. Da netko ovako opuštene, na povjerenju temeljene radne uvjete pokuša kopirati na urede u mom gradu, britanskom Sloughu, mislim da bi to završilo totalnom anarhijom. A čini mi se da ni traka za hodanje, spojena na radni stol koji sam vidio u jednom kutu, u britanskim uredima ne bi imala previše korisnika. Međutim, u Googleu koji zapošljava tisuće genijalnih, visokomotiviranih doktora matematike i developera, sve to funkcionira. I ujedno pomaže da se izgradi unutarnja kultura inovacije, odgovornosti i zajedništva. Ono što najviše upada u oči - osim nizova ležaljki za sunčanje koje nužno privlače pogled Britanca uvijek gladnog sunca - je beskonačna količina besplatne hrane i bezalkoholnih pića koja se poslužuje u bezbrojnim, različitim restoranima. Uspjeh ovakvih razmjera lako može iznjedriti samozadovoljstvo i dekadenciju: kad živiš ovako dobro, stvarajući 20,2 milijarde dolara prihoda i 5,1 milijardu dobiti prije oporezivanja, što je (zahvaljujući ponajprije rastućem udjelu u globalnom oglašavanju) Googleu uspjelo već u prvom tromjesečju ove godine, lako bi bilo izvaliti se na lovorike, potrošiti lovu na nevažne projekte i izgubiti fokus. I drskost bi lako mogla dignuti glavu: već smo posvjedočili brojnim nezgodnim srazovima Googla s politikom i regulatorima. Kompanija sada ima sedam

proizvoda koje preko milijarde ljudi koristi najmanje jednom na mjesec, a generiraju svaku vrstu zabrinutosti u pogledu privatnosti, poreza i tržišnog natjecanja. Čovjek zadužen da kompaniju zadrži na pravome putu je Sundar Pichai, glavni direktor Googlea. Vedar, nekako skroman 43-godišnjak iz južne Indije, Pichai je jedna od najvećih zvijezda Silicijske doline; na ovoj je poziciji već dulje od godinu dana. Svoja izvješća podnosi Larryju Pageu i Sergeyu Brinu, suosnivačima Googlea koji sada vode Alphabet, sveobuhvatni holding koji ulaže i u riskantne projekte kao što su, primjerice, leće što mjere razinu glukoze, automatska vozila i istraživanje dugovječnosti.

Postmobilno doba

Pichai živi američki san: kada je 1990. osvojio stipendiju za Stanford, najbolje američko tehničko sveučilište, njegova jednosmjerna karta iz Indije koštala je više no što je njegov otac mogao plaćom zaraditi čitave godine. Odjeven u crnu košulju i traperice, s naglaskom u kojem se čuju i Indija i Amerika, Pichai mi objašnjava svoju misiju: on želi da ljudi o Googleu prestanu misliti prvenstveno kao o sredstvu pretraživanja javno dostupnih informacija, nego da on za njih postane

Ozbiljno napredujemo u strojnom učenju i umjetnoj inteligenciji. Krivulja je već dosegnula točku infleksije, kaže Pichai

pouzdani “asistent” koji im na sve moguće načine pomaže da žive svoj život. Kako bi dodatno rafinirao i unaprijedio svoje glavne proizvode, on smjera na domove i automobile - to će biti Googleova sljedeća granica. U biti, on nas želi osloboditi potrebe da se oslanjamo na kompjutere i mobitele kad stupamo u interakciju s njegovom kompanijom. Želi da se možemo običnim govorom obratiti svojoj kući ili svome autu, da možemo reći Googleu neka nam dostavi hranu ili da nam kaže kakva je temperatura na Ibizi sljedeći tjedan, da doda nešto na popis za obiteljsku kupnju i da nas podsjeti kad je onaj sastanak s liječnikom. Svijet se tek navikava na revoluciju koju su unijeli pametni telefoni, ali Pichai, iza svojih naočalica, već razmišlja o “postmobilnom” dobu. “Danas, moramo izvući iz džepa tu nekakvu crnu, kockastu stvar. To je puno bolje nego prije, ali ipak je to fizička naprava kojom se moramo služiti”, kaže. Ali kako se odmičemo od toga, “s vremenom će naše iskustvo postati mnogo intuitivnije, mnogo prirodnije”. Kako bi se normalizirale naše interakcije s kompjuterima, a Google smjestio još čvršće u središte naših života, ključno je naučiti kompjutore da razumiju obični, kontekstualni govor na svakom jeziku i s bilo kojim naglaskom. Postići takvo što znači riješiti vrlo složene računalne probleme, a Google ulaže goleme količine novca u strojno učenje - što je jedan oblik umjetne inteligencije. To je najvažnije za dugoročnu budućnost kompanije; to prožima sve što danas rade. Više nije dovoljno programirati strojeve tako da ih opremimo svim odgovorima ili oslanjati se na statističku analizu koja će im omogućiti da razluče što je što - umjesto toga tvrtka se sada oslanja na tehnike poput neuralnih mreža koje kompjutorima dopuštaju da sami sebe podučavaju prosijavajući masivne količine podataka, učeći iz obrazaca, iz pravilnosti i međupovezanosti. Potencijal je golem, smatra Pichai.

INTERVJU “Ozbiljno napredujemo u strojnom učenju i umjetnoj inteligenciji. Krivulja je već dosegnula točku infleksije.”

Disruptivna tehnologija

Nekima će se možda Googleova strategija činiti užasavajućom: zar neće umjetna inteligencija na kraju automatizirati sve poslove i, u konačnici, dovesti do distopije u stilu Terminatora, u kojoj strojevi preuzimaju kontrolu? Googleov šef vjeruje da će koristi od umjetne inteligencije biti mnogo veće od troškova i da će se te promjene odvijati desetljećima, dopuštajući društvima da se prilagode. Nastavit će se stvarati nove profesije, a one će zamijeniti poslove koji su postali automatizirani. Ali ipak misli kako će, s vremenom, ljudsko društvo morati iznaći neki novi društveni ugovor kako bi se moglo nositi s promjenama. “Tehnologija je uvijek disruptivna. Ali to je sila koja ljudske živote čini boljima. I s vremenom donosi nevjerojatnu demokratizaciju.” Umjetna inteligencija bit će, vjeruje on, transformativna, ne samo u području kojim se bavi njegova kompanija. Pogledajte medicinu, kaže. “Samo u zadnjih nekoliko mjeseci, nekolicini mladih ljudi u Googleu dijagnosticiran je rak. Šokantno je kad to vidite. Gledam to i mislim: mogu li strojno učenje i umjetna inteligencija napraviti neki iskorak u tim stvarima? Što se mene tiče, odgovor glasi ‘da’. Sada smo u tako ranoj fazi. Moramo dati svijetu ovo što sada radimo“, kaže. Uvjeren je, također, da će njegov projekt “asistenta” i napredak umjetne inteligencije olakšati zaštitu privatnosti, što je još jedno kontroverzno područje u tech-industriji. “Danas je softver težak. Želiš dati korisnicima puno kontrole nad privatnim postavkama, ali onda sve počne zapinjati i postane nestabilno. I onda opet moraš otvarati settingse. Sve to mora biti mnogo intuitivnije.”

Pichaijeva vizija tehnološke komunikacije ide u pravcu ukidanja priručnih naprava kao što su tablet i mobitel

Umjetna inteligencija bit će transformativna, ne samo u područjima kojima se bavi Google i druge tech-tvrtke On predviđa da će jednog dana korisnici jednostavno moći reći svom računalu da im promijeni postavke privatnosti, i da će njegov digitalni asistent sve više i više biti poput čovjeka, pa i sâm shvaćati koliko osobne informacije treba razotkriti - ovisno o kontekstu, o tome je li korisnik trenutno na poslu ili kod kuće, sam ili u društvu.

Mjesta za druge

No, dok budućnost promatrana s Mountain Viewa izgleda veoma uzbudljivo, mnogi poduzetnici diljem svijeta htjeli bi da ta budućnost bude i njihova. Koliko se Pichai zabrinjava zbog konkurencije i mogućnosti da neki sadašnji start-upi možda jednom zamijene Google? “Veoma. Ni na trenutak ne mislim o tome da smo mi velika uspješna kompanija. To nije ono o čemu mislim. Što mislim? Mislim da svake godine moraš zaraditi svoj budući uspjeh.” Najočitiji način da se u tome uspije jest pokušati iskreno se držati svojih start-up korijena. “Svakog jutra probudim se i kažem: kako da postignemo to da se naši ljudi osjećaju kao da su mala tvrtka, odlučna, hrabra, štedljiva, disciplinirana? U tehnologiji, probleme često riješiš baš zato što imaš ograničenja,

jer nemaš novca. I zato misliš na drugačiji način. Tehnologiju su uvijek nanovo oblikovale upravo male tvtke, koje mogu reagirati brže i stvari raditi drukčije.” Ključno je stoga njegovati inicijative koje idu “odozdo prema gore”. Google svojim zaposlenicima omogućava da 20 posto svog vremena posvete projektima koji ih posebno zanimaju: tako su, naposljetku, izumili Cardboard, putem kojeg se jeftino pristupa virtualnoj realnosti. Jedan od njihovih glavnih proizvoda, operativni sustav Android, također je open source. Za razliku od suparničkog Appleovog sustava, svatko ga može koristiti. To je pripomoglo da Googleov proizvod postane tako masovno uspješan, ali je istodobno i srušilo neke barijere pred potencijalnim konkurentima. “Sve ono što smo napravili na Androidu, olakšalo je našim konkurentima da naprave nešto drugo. Amazon je upravo najavio vlastita dva telefona, temeljena na Androidu.” Stoga i ne čudi što se Pichai ne slaže s komesarima za tržišno natjecanje iz Bruxellesa koji tvrde da njegova kompanija ima preveliku tržišnu moć. Jedan od argumenata im je da Google na svoje uređaje predinstalira previše aplikacija, a da to otežava konkurentskim proizvođačima aplikacija da se probiju na tržište. Googleov šef pak uzvraća kako jednostavno mora osigurati da ti uređaji budu spremni za uporabu, da korisniku dođu u potpunosti opremljeni ključnim alatima, kao što su mape. “Pratimo koje su to usluge koje koriste brojni ljudi, i ugradimo ih. I onda korisnicima dajemo izbor da naprave sve ostalo što žele. Kad na tom telefonu stisneš factory reset, on mora raditi.”

Veličina je važna

Golema veličina Googlea ima i svoje loše strane - i kulturne i političke - ali upravo ona mu dopušta da potroši milijarde na projekte koji će se isplatiti za jako, jako puno vremena, ako ikad.

INTERVJU

Nova aplikacija za pretraživanje iskoračila je iz teksta i u stanju je raspoznavati slike: implikacije tog napretka jednog će se dana prenijeti i na video i filmove “Možemo razmišljati dugoročno jer smo velika kompanija. Neke projekte preuzimamo bez poslovnog plana”, objašnjava Pichai. Mnogi od najuzbudljivijih projekata ove kompanije potpadaju baš u tu kategoriju. Njihova nova aplikacija za fotografije u stanju je prepoznati sliku: tražite sliku plaže, na primjer, i pojave vam se sve relevantne fotke s ljetovanja. Tako možete u pretragu zadati i pojam vjenčanja ili rođendana, a aplikacija lako može “naučiti” prepoznati ljude, omogućujući roditeljima da za tren oka nađu svaku fotografiju svoje djece. Implikacije su revolucionarne, a jednog dana prenijet će se na video i filmove. Pretraga više nije ograničena samo na tekst. Ili uzmite Google Translate: aplikacija, koristeći kameru mobitela, sada “čita” ruski ili mandarinski i smjesta prevodi te znakove na engleski jezik. Ni u jednom od ovih projekata nema nekog neposrednog mehanizma monetizacije, ali svi skupa čine dio kompanijine misije da primijeni strojno učenje i umjetnu inteligenciju na što više problema je moguće.

Googleov šef, na moje čudo, uopće ne želi izraziti svoje mišljenje o Brexitu. “Mi smo veoma posvećeni i Velikoj Britaniji i Europskoj uniji. Poštujemo ishod demokratskog procesa”, inzistira on. Ali priznaje da ostaje privržen ideji jedinstvenog digitalnog tržišta, koje u ovom trenutku ni ne postoji na bilo koji značajan način, a koje je u Britaniji ipak žestoko kritizirano kao prijetnja lokalnim kreativnim industrijama. “Uvijek se susrećemo s teškoćama vezanim uz zakone i regulativu koji variraju od države do države. Takva složenost ugrožava našu sposobnost da se dublje upustimo, da investiramo više u EU. Neki jedinstveniji set pravila u ekonomskom bi smislu bio veoma koristan.” No, to što on opisuje kao fragmentaciju - drugi će to u nešto pozitivnijem svjetlu vidjeti kao demokratsko ili institucionalno nadmetanje - problem je koji velika kompanija, poput njegove, može premostiti. “Mi možemo zaposliti više ljudi da se bave sve složenijim upravljačkim strukturama. Ali to će teže moći male kompanije koje nastoje biti inovativne.”

Televizijo, čuvaj se

Na pitanje o raznim trvenjima koje njegova tvrtka ima s ministarstvima financija diljem Europe, Pichai kaže kako ih vidi kao “međunarodni problem alokacije poreza. Mi uredno plaćamo

prema poreznim stopama koje je globalno odredio OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, op.prev.)”. Problem je u tome što aktualni porezni zakoni određuju da kompanije plaćaju najviše poreza onoj državi u kojoj im je sjedište, što stvara određene tenzije. “Postoji način na koji bismo svi došli do boljeg ishoda, a to bi bila evolucija globalnih poreznih struktura”, kaže dodajući da vlade moraju surađivati kako bi prilagodile pravila. No, ističe, on već zapošljava mnogo više inženjera u Britaniji. “To je naš način da dugoročno, prema postojećim zakonima, Britaniji platimo mnogo više poreza.” Pichai postaje posve suzdržan kad razgovor skrećem na američku politiku i odbija biti uvučen u kritiziranje Donalda Trumpa. “Mi smo veoma snažno usmjereni na vrijednosti. Nastojimo biti izrazito inkluzivna kompanija. Kad je riječ temama kao što su inkluzija, imigracijska reforma i jednaka prava za LGBT zajednicu, naši su stavovi vrlo jasni. Ali to su stavovi o temama, a ne o kandidatima.” Kompanija je također vrlo “zelena”: klimatizacija namjerno radi blago, a za besplatnu hranu zaposlenici zauzvrat sve ostatke pomno recikliraju. Teslini električni punjači uočljivi su na svim parkinzima, isto kao i brojni bicikli u bojama Googlea, s osebujnim kočnicama koje zahtijevaju pedaliranje unatrag kako bi se izbjegli sudari s prolaznicima. Uz to što Google pretvara u uslužni servis, stvarajući personaliziranu uslugu za svako ljudsko biće, kompanija nastavlja preuzimati kolač od televizije. Njihov YouTube već je kolonizirao svaku dnevnu sobu, uzimajući sve veći i veći udio na tržištima i nudeći oglašivačima izuzetno angažiranu publiku. Svoje prve izvorne sadržaje počeli su preuzimati od vlastitih YouTube superzvijezda, od kojih su neki danas među mladom publikom poznatiji od holivudskih glumaca, i lansirali su svoju pretplatu. Kreću i prijenosi uživo.

Revolucija u tijeku

Ne isplati se baš sve što Google radi: njihove naočale - transparentan, nosivi zaslon koji izgleda kao digitalna maska - potpuno je propao. Konkurencija se zaoštrava sa svih strana, pa tako i iz digitalnih “zatvorenih vrtova” kakav je Facebook, također sve moćniji igrač. Ali samo bi se budala okladila protiv Sundara Pichaija, njegove ekipe superpametnih poručnika i njihove vojske matematičkih genija. Revolucija je u tijeku i ona će dalje mijenjati naš način života, i njome će se upravljati, svakako dobrim dijelom, iz gigantskog prigradskog poslovnog parka u Silicijskoj dolini.

Ulica Rimske centurijacije 101, Pula RADNO VRIJEME

www.PulaCityMall.hr facebook.com/PulaCityMall

Interspar 7:00 – 21:00 | Leggiero bar 7:00 – 21:00 | Ostale trgovine: 9:00 – 21:00

PIVOMANIJA

SVI SE KUNU U CRAFT

Kada su mali

ZAPRAVO

VELIKI

Craft pivari ne prate trendove, cilj im je biti drukčiji od drugih, pa veliku pažnju poklanjaju i izgledu boce, čepa i etikete. Evo što morate znati o probranoj selekciji domaćih craft pivovara - a i o jednoj norveškoj, koja će se već dogodine udomaćiti na Visu Tekst: Goran Gazdek

azlika između malih, gotovo manufakturnih pivovara i velikih industrijskih pogona je u tome što je kod malih na prvom mjestu kvaliteta, a ne prodana količina piva. To podrazumijeva da se pivo kuha s puno ljubavi, pažnje i kreativnih ideja i da se ne koriste manjevrijedne sirovine poput kukuruzne krupice. Craft pivari ne prate trendove, cilj im je biti drukčiji od drugih, dokazati se u inovativnosti, sastavu, okusu i brendiranju, pa osim kvaliteti piva veliku pažnju poklanjaju izgledu boce, čepa i etikete. U Hrvatskoj je dvadesetak craft pivovara, a pivski znalci predviđaju da ima mjesta za još najmanje toliko.

naglašavaju, svjetski trend. Na početku su mjesečno kuhali tek 1000 litara American Pale Alea (APA), svijetlog piva mutne narančaste boje, i plasirali ga u tek jednom zagrebačkom kafiću. Danas imaju petoro zaposlenih, proizvode 50.000 litara mjesečno isključivo točenog piva i prodaju se u kafićima širom Hrvatske. U međuvremenu na tržište su izbacili pivo Brown Ale nazvano Brale. Uz ta dva stalna piva odlučili su se i za sezonska, pa su travnju ove godine ponudili India Pale Ale (IPA) imenom C4, a u svibnju Brown Porter naziva Big Hoof. Odlikuje ih izrazita gorčina. „Američki zahmeljeni aleovi su stilovi koje volimo piti i takve stilove želimo raditi“, kažu Marko i Miroslav.

Nova runda Pivovaru Nova runda u ljeto 2014. osnovali su u Zagrebu Daruvarčani Marko Filipin i Miroslav Šuvak. Dugogodišnji homebreweri, kućni kuhari piva, ostavili su svoje stalne i dobro plaćene poslove i krenuli u avanturu zbog koje danas nisu požalili. Od ideje do realizacije bilo je potrebno pet godina. Zbog ogromnih ulaganja nemaju svoju pivovaru nego koriste neiskorištene kapacitete postojećih što je,

U Hrvatskoj sada postoji dvadesetak craft pivovara, a pivski znalci tvrde da konkurencija nije prevelika i da mjesta ima za barem još toliko

Razum Pivovaru Razum u Samoboru je 2015. osnovao ugostitelj s dvanaestogodišnjim iskustvom Franjo Razum. Svoj Sport caffe preuredio je u pivnicu u kojoj toči samo svoje, nepasterizirano i nefiltrirano pivo. Na novi biznis odlučio se zbog krize u sektoru. Pivo mu se učinilo dobrom dodanom vrijednosti jer ga sam proizvodi u podrumu i prodaje u prizemlju što omogućuje konkurentnu cijenu jer nema troškove distribucije. Receptura je slo-

vačka, a sav potreban materijal - ječam, slad i hmelj - nabavlja u Austriji. Imena za piva pronašao je u samoborskom rječniku - svijetlo pivo nazvao je Vilenjak, crveno Coprnica, a tamno Norc. Kapacitet pivovare je 40.000 litara godišnje što je sasvim dovoljno da pokrije potražnju. Cilj mu je zadržati kvalitetu pa ne misli povećavati proizvodnju.

Bura Brew Pivovaru Bura Brew iz Poreča u proljeće 2015. godine osnovali su supružnici Alessandro Zecchinati i Veronika Beckers te njihov prijatelj Claudio Rossi.

Varionica Pale Ale PIVOMANIJA Iako se nije pojavila prva, Zmajska pivovara je bez sumnje najpoznatija i najcjenjenija hrvatska zanatska tvornica piva Alessandro je u Istru, zbog ljubavi i piva, doselio iz Milana gdje je radio u Microsoftu. Craft je zavolio u Italiji prije dva desetljeća, ali je pokret upoznao u Irskoj, u Dublinu, gdje je živio osam godina. Pozvao je i svog prijatelja arhitekta i vinskog sommeliera Claudija koji je u Milanu 20 godina, u garaži, kuhao pivo za svoje potrebe. Mjesečno proizvedu 5000 litara piva gornjeg vrenja, nepasteriziranog, nefiltriranog, fermentiranog u boci, bez aditiva i konzervansa, samo od prirodnih sastojaka; Optimist Golding Ale – Golden Ale sa styrian golding hmeljem (Optimist je mali čamac koji djeca koriste kada žele naučiti jedriti, koji ide polako, ali može doći prilično daleko), Redsand Amber Ale – Amber Ale s bojom istarskog tla i Tornado IPA - prvi istarski pale ale. Kako bi dobili „neprozirno“ pivo kojem teže, koriste sedam do osam posto pšeničnog slada. Pod sloganom In Bura Veritas svoja piva plasiraju u bocama od 0,33 i 0,75 te bačvama za točeno pivo. Kapacitet tankova je 3000 litara dnevno, plasiraju ga u lokalnim barovima i pubovima. Cilj im je osvojiti restorane jer craft piva dolaze uz dobru hranu i mogu biti odlična alternativa vinu.

Pulfer Najmlađa hrvatska pivovara koju su, nakon kraćeg amaterskog staža, osnovali Mate Jurčić i Ozren Manojlović svoje prvo pivo na tržište je plasirala

Aba 5th Element

Daruvarska pivovara najstarija je u Hrvatskoj, osnovana 1840. godine, i sasvim sigurno ne spada u male zanatske pivovare, no proizvodi su im čisti craft. Ovdje mislimo na piva iz programa American Blonde Ale - Aba 5th Element. Pivo je zlatnožute boje, intenzivnog okusa sa 5,3 posto alkohola, nefiltrirano i nepasterizirano, ugodne arome ali s dovoljno gorčine. Kao mnoga craft piva i ovo ima priču ovdje je riječ o vodi, vatri, zemlji, zraku i ljubavi. Kao u filmu! Boca je starinska, s duguljastim vratom, a etikete su različite, pa jedan u društvu dobije narančastu (vatra), drugi zelenu (zemlja), treći plavu (voda), četvrti žutu (zrak), a peti crvenu (ljubav). Tu je i Bart, specijalno zimsko pivo gornjeg vrenja, tipa Baltic Porter sa 17,5 posto slada i 7,2 posto alkohola, i specijalno ljetno pivo Le-La Pivo koje se sastoji od dva: alea i lagera. Ima 4,5 posto alkohola i neodoljivu, ali blagu aromu hmelja, kojeg nema u velikoj količini. u proljeće ove godine. Nemaju svoje kotlove pa pivo kuhaju u Varaždinu. Za sada nude svijetlo pivo s četiri vrste slada i tri vrste američkog hmelja. Do kraja godine planiraju pokrenuti i proizvodnju tamnog piva bogatog okusa. Za sada pivo prodaju samo u Zagrebu, ali se nadaju da će ga plasirati i u druge krajeve. Ime piva dolazi od imena izbočine zadnjih kola zagrebačkog tramvaja. Na njoj su se, negdje do osamdesetih godina prošlog stoljeća, vozili “slijepi putnici”, odnosno oni koji nisu htjeli platiti kartu. „To nam je bio light motiv za naziv piva jer predstavlja buntovnike tog vremena. Donekle smo i mi takvi jer da biste ušli u ovakav biznis u vrijeme krize, morate biti malo buntovni“, objašnjavaju dečki. Ozren Manojlović je akademski umjetnik pa je sam dizajnirao vrlo zanimljive i upečatljive etikete.

Nakon četiri godine iskustva kuhanja piva u vlastitim podrumima i odličnih reakcija prijatelja koji su kušali šarže i stilove, Matija Mrazek i Davor Simičić krajem 2014. godine utemeljili su pivovaru Varionica Pale Ale. Počeli su s Pale Ale pivom, što su držali logičnim izborom za početak, a do danas su proizveli pet različitih piva. „Pivo nam s vremenom postaje sve kvalitetnije i na to smo posebno ponosni. Trenutno nudimo Pale Ale i Sunny Lager Wave. Uskoro se u postav vraća Neon Stout, a bit će tu i još koji stil do kraja godine“, kaže Matija Mrazek. Pivo kuhaju u pivovari “Črni Golf” u Donjem Vidovcu, u istoimenom hotelu. Zakupili su sve njihove slobodne kapacitete, što je 8000 litara mjesečno, ali već su ih prerasli pa trenutno proizvode 12.000 litara piva koje plasiraju po cijeloj Hrvatskoj. Plan za dalje je prelazak u vlastiti pogon, ali do toga će, naglašava Mrazek, još malo morati pričekati.

Pivovara i pivnica Medvedgrad Pivnica i pivovara Medvedgrad uspješno radi već 22 godine, osnovana je u vrijeme kada u Hrvatskoj većina nije čula za craft, pa nije čudo što je na prvu ne

svrstavaju u tu kategoriju proizvođača iako je po svim svojim karakteristika prava zanatska pivovara. U svojim pivnicama na Samoborskoj cesti, Ilici i Tkalčićevoj, a do nedavno i u Adžijinoj, već dva desetljeća nude točena piva Zlatni medo (svijetlo), Crnu kraljicu (tamno), Gričku vješticu (ekstra jako), Dva klasa (pšenično) i Mrkog medu (rezano). Posljednjih nekoliko godina sve ove marke pune i u boce pa ih se može nabaviti u kafićima i trgovinama širom Hrvatske, a svoje stalne goste u pivnicama svake godine obraduju odličnim sezonskim i specijalnim pivima – Božićno, Crni Jack, Vragec, Ljeto u Zagrebu, Cugmajstor, Baltazar, Rođendansko, Tamno Dva klasa, Grofica Kirsch i Agram stout.

Zmajska pivovara Iako nije prvi registrirani craft pogon u zemlji, Zmajska pivovara je bez sumnje najpoznatija (i najcjenjenija) hrvatska zanatska tvornica piva. Mnogo je razloga za to. Jedan od njenih utemeljitelja je Andrej Čapka koji je stekao kultni status zbog pokretanja stručnog foruma za homebrewere Pivarstvo.info ali i zbog kvalitete svoga proizvoda još dok ga je kuhao doma, a njegovo ulaganje čak tri milijuna kuna u malu pivovaru ocijenjeno je neviđenom hrabrošću. Već u prvoj godini postojanja (2014.) s najpoznatijeg svjetskog pivskog portala Ratebeer stiglo je zavidno priznanje – među 3800 ocijenjenih pivovara u kategoriji novih craft pivovara, Zmajska pivovara osvojila je deveto mjesto. Zmajska piva su American Pale Ale (kombinacija četiri sorte hmelja, osvježavajući mirisi manga i citrusa, pivo punog tijela i ugodne gorčine), Indian Pale Ale (snažna gorčina hmelja, aroma grejpa) i Robust Porter (šest vrsta specijalnih sladova, plemenita sorta hmelja i aromatično pivo ugodne gorčine). Mogla su se naručiti u samo jednom zagrebačkom kafiću, a danas se poslužuju u nešto više od stotinu pivnica i pubova u zemlji i regiji.

Križevačka pivovara Pivovara je izgrađena je 1995. godine, no vlasnici su je 2001. godine prodali, a sljedeći vlasnik je prestao raditi 2012.

godine, kada su lokal preuzeli braća Renato i Tomislav Hadrović. Prva šarža svijetlog piva skuhana je u ljeto 2013. godine, krajem sljedeće godine kreirano je i tamno, a krajem prošle i pšenično. U Križevcima se ovo pivo može dobiti na tri mjesta, uz vlastiti lokal Tomislav, raskošnu pivnicu sa 200 sjedećih mjesta i dvije terase, toče ga na još dva mjesta u gradu te u Zagrebu, Bjelovaru, Daruvaru, Zadru, Splitu i Puli. Za križevački lager koristi se slad iz Austrije i Njemačke, a hmelj i kvasac iz Slovenije. U pivu osim prirodnih sirovina nema nikakvih dodataka, nikakvih zaštitnih sredstava, ne pasterizira se, već samo filtrira. Pivovara ima 13 tankova po 1500 litara. Prema riječima braće Hadrović, realni dnevni kapacitet je oko 700 litara.

Već prva šarža Prvog viškog piva od 40.000 boca ovoga ljeta oborila je s nogu sve pivske znalce i smjestila ovaj craft u HR top 10 kuhati za najviše godinu dana. Proizvodnju tog piva pokrenuli su Nebojša Taraba i Miodrag Sila, čelni ljudi produkcijske kuće Drugi plan. Taraba već više od 15 godina ljetuje na Visu, gdje je i upoznao grupu mladih Norvežana koji su prije desetak godina kupili kuću na otoku, a među prvim susjedima im je Damir Radica, poznati viški vinar. Kjell Einar Karlsen, jedan od Norvežana, gotovo 10 godina bio

Prvo viško pivo Već prva šarža Prvog viškog piva od 40.000 boca plasiranog na tržište ovog ljeta oborila je s nogu sve pivske znalce pa mnogi drže da su njihovi pale ale, porter i saison u samom vrhu top 10 hrvatskih craftera. Poglavito saison, pivo belgijskog stila, koje se nekad kuhalo u zimskim mjesecima da bi bilo spremno za konzumiranje u proljeće, ljeto i jesen tijekom radova u polju. No, Prvo viško pivo nije skuhano na jednom od najjužnijih hrvatskih otoka nego na dalekom sjeveru, u Norveškoj, a na Visu bi se trebalo početi

je menadžer legendarne norveške craft pivovare Nøgne Ø. Upravo ih je on i uveo u svijet crafta i skuhao prva tri stila Viškog piva. Tvrtka je registrirana u rujnu prošle godine i odmah dobila podršku gradske vlasti, a čitava operacija ima i blagoslov norveškog veleposlanstva u Hrvatskoj, poglavito veleposlanice Astrid Verstoe.

Pivionica

Suprotno uvriježenom mišljenju da crafteri ne vole lagere, zagrebačka Pivionica, osnovana 2015. godine, odlučila se upravo za taj stil piva. Vlasnici Dino Konta i Sanja Cvetanović obrazložili su to činjenicom da ima dosta odličnih domaćih aleova, a premalo lagera. Proizvodni proces u kojem provode kontrolu nad svakom pojedinom etapom te u konačnici i svakom pojedinom bocom rezultira mjesečnom proizvodnjom do 2500 litara piva. Fulir je domaće zagrebačko svijetlo lager pivo nastalo tradicionalnim postupkom uz korištenje isključivo prirodnih sastojaka - plemenitih sorti hmelja i ječmenih sladova vrhunske kvalitete zbog čega je pivo bogatog okusa i arome iznimno pitko. Pune ga u smeđe boce od 0,5 litre s prepoznatljivom etiketom na kojoj je

ručno crtani motiv iz zagrebačkog parka prirode Maksimir. Boce predstavljaju sastavni dio imidža svakog fulira ili fulirke koji imalo drže do sebe. Pivo je moguće nabaviti u Zagrebu i zagrebačkom prstenu te u specijaliziranim dućanima u Splitu i Osijeku.

PIVOMANIJA

SLAVONSKA CRAFT PIVSKA SCENA

SLAVONSKIH PIVSKIH BISERA Pivo Bošnjak Svojevrsni doajen slavonskih pivskih craftera svakako je pivo Bošnjak iz Nove Gradiške. “To je rezultat zajedničkog rada cijele naše obitelji i ponosni smo što nosi naše ime”, kaže Mario Bošnjak. Prva kućna kuhanja piva započela su još 2000. godine, a iz hobija u ozbiljan posao prešli su 2009. godine kada investiraju u obnovu prostora i kupnju potrebne opreme, a dotadašnji OPG Bošnjak postaje i službeno turističko seljačko obiteljsko gospodarstvo jer dobiva Rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu. Od tada do danas iz Pivovare Bošnjak teče prva pivska rijeka, a pivo Bošnjak se može

Unatrag godinu dana hrvatsku scenu zanatskog iliti craft piva sve više obogaćuju piva iz slavonskih manufaktura Tekst: Svetozar Sarkanjac pronaći u kafićima i restoranima diljem Hrvatske. Trenutno rade tri vrste piva, a mogu se naći u staklenim bocama i, naravno, bačvama. Bošnjaci ističu kako pivo kuhaju po tradicionalnom češkom receptu u manufakturnoj kućnoj pivovari od provjerenih sirovina: vode, četiri vrste ječmenog slada, kvasca i tri vrste hmelja, a ponose se činjenicom da su utrli put hrvatskoj pivskoj craft revoluciji.

Pivo Slawoner Iako su jedna od prvih asocijacija na Požegu i tamošnju Zlatnu dolinu svakako vrhunska vina, mladi Požežanin Sandi Mance od prošle se godine pridružio sve brojnijoj ekipi hrvatskih zanatskih pivara. I on je svoja prva piva kuhao u domaćoj kućnoj atmosferi ispitujući ih

na sebi i svojim najbližima. A sredinom 2015. godine na tržištu se pojavilo pivo Slawoner. Najprije samo u bocama, a potom i u bačvama. U proizvodnji se drži provjerene njemačke recepture, a to znači samo hmelj, slador, voda i pivski kvasac. Nema umjetnih aroma niti ikakvih konzervansa. Za sada radi po principu “step by step” i u pravilu proizvodi one količine koje

Ugledne naočale za 1 pobunu. Pogledaj bolje!

Jedne naočale za jednu kunu!

Kupi jedne dioptrijske naočale za minimalno 700 kuna i druge biraš* za 1 kunu! * Akcija “Pogledaj bolje!” traje u razdoblju 15.9. - 30.11.2016. godine. Druge dioptrijske naočale za 1 kn su naočale iz odabrane kolekcije posebno označene na prodajnom mjestu. Ova akcija isključuje primjenu svih drugih posebnih oblika/uvjeta prodaje.

PIVOMANIJA su unaprijed dogovorene. Slawoner se može pronaći kod lokalnih ugostitelja i recentnih kušaonica piva u Požegi, Osijeku i još nekim slavonskim gradovima. Svojevrsna baza Slawonera je istoimena pivnica otvorena u travnju ove godine u središtu Požege. Kako kaže Mance, proizvodnju za sada ne planira povećavati nego radi na novim pivima. “Mi mali pivari možemo eksperimentirati, dozvoliti si sve ono što veliki ne mogu”, kaže te najavljuje da nakon nedavne premijere pšeničnog piva, uskoro stiže crno požeško pivo, s nešto većim udjelom alkohola, a kasnije i zimsko svijetlo pivo.

riječ o rimskom caru rođenom na području Vinkovaca, za kojega legende kažu da je bio pivopija. Pa kako onda ne nazvati pivo po takvom caru!?”, objašnjava Vorgić dodajući kako je između dva svjetska rata u Vinkovcima bilo čak 14 malih pivara. Mjesečni kapacitet proizvodnje ove vinkovačke zanatske pivovare je 2400 litara piva, a pivo Valens se za sada može kušati u kafićima i pivnicama u Vinkovcima, Zagrebu, Vukovaru i Osijeku. Vorgić naglašava kako mu je plan da prvu poslovnu godinu zatvori s pozitivnom nulom, a čim se ukaže poslovna prilika, zaposli barem jednog radnika jer nije jednostavno sam održavati proizvodnju.

Mjesto dobrog piva

Sve jaču hrvatsku pivsku craft priču potiče i otvaranje brojnih pivnica i kušaonica piva. Jedna od takvih je i osječka Gajba. Iako je otvorena tek u prosincu prošle godine, brzo je postala pravo kultno mjesto i okupljalište osječkih pivoljubaca, ali i promotivno mjesto za predstavljanje i kušanje hrvatskih craftera. Kako kaže pokretač i suvlasnik (zajedno sa suprugom) Tibor Kainz, sve je počelo iz vlastite ljubavi prema pivu. „Dosta sam putovao po svijetu i vidio mnoštvo takvih kušaonica piva. Najprije sam počeo s pivskom web trgovinom. Međutim, mnogi kupci su tražili da najprije vide i kušaju pivo koje kupuju. Stoga je kušaonica logičan slijed“, objašnjava Kainz. U međuvremenu, Gajba je postala svojevrstan klub ljudi koji vole pivo, ali i odličan prostor za promociju novih vrsta piva sve brojnijih hrvatskih malih pivara. Gajba u ponudi ima stotinjak vrsta piva iz SAD-a, Češke, Belgije, Engleska, Škotske, Danske, Japana, Francuske, Njemačke, Italije i Hrvatske. Ponuda se često mijenja i proširuje. Također, u ponudi su stalno četiri vrste točenih piva nekih od hrvatskih craftera. Naime, u Gajbi nema mjesta za hrvatska komercijalna, nego isključivo za hrvatska zanatska piva. U želji da dodatno promovira male hrvatske pivare, Gajba će 15. listopada biti domaćin i organizator prvog festivala hrvatskih craftera u Osijeku.

Pivo Legionar

Ni najveći slavonski grad ne zaostaje na hrvatskoj craft sceni. Ono što je prvih pet godina Anti Drmiću i Marku Tokiću bio zajednički hobi – kuhanje piva, od kraja 2015. godine sve više postaje profesionalna djelatnost. Naime, izlazak njihova Legionar piva na tržište vrlo brzo je pokazao kako tu nema mjesta za hobi nego za ozbiljan posao. Za razliku od većine pivskih početnika, oni su odmah na tržište izašli s dvije vrste piva koja su međusobno potpuno različita po boji, okusu, mirisu i aromi. Prva je India Pale Ale, pivo bakrenocrvene boje, popularno u SAD-u, a sve više i u Europi. Drugo je Belgian Blond Ale, pivo zlatne boje koje je već poznato u Hrvatskoj. Kao i kod ostalih craftvera, i oni pivo rade na bazi visokog vrenja. Pored upečatljivog loga (čiji je autor već pobrao međunarodno dizajnersko priznanje), Drmić i Tokić kažu kako se su za tako jako ime kao što je Legionar odlučili

stoga što su i nazivom željeli poručiti koliko je snažno njihovo pivo. Legionar piva se trenutno mogu kušati u bocama i bačvama u ugostiteljskim objektima u Osijeku, Đakovu, Baranji...

Pivo Valens Jedno od najmlađih slavonskih piva je i Valens pivo, vinkovačkog craftera Ivana Vorgića. Pivo je dobilo ime po jednom od dvojice rimskih careva, subraće, rođenima na prostoru današnjih Vinkovaca. “Za ime Valens sam se odlučio jer je

Hepburn pivo

Nakon dosta najava, početkom kolovoza slavonski pivoljupci su dobili još jedno pivo iz kućne radinosti. Mlada tvrtka prigodnog naziva Dvije krigle, na tržište je izbacila svijetlo pivo Hepburn. Ovakav, za Slavoniju neobičan naziv pivo je dobilo u čast engleske šumarske obitelji Hepburn koja u drugoj polovici 19. stoljeća u županjski kraj donijela prvu nogometnu loptu (u čast toj lopti danas u središtu Županje postoji i spomenik – op.a.). Uz ovo županjsko pivo veže se još jedna zanimljivost. Naime, ovo je jedino slavonsko (a možda i hrvatsko) zanatsko pivo iza kojega stoji – žena. Naime, vlasnica ovoga projekta je Ana Džebić. Hepburn pivo se već sada može pronaći u više županjskih lokala, ali i u Osijeku. Prva slavonska pivarka navodi kako za sada ne može znatnije širiti tržište jer je proizvodnja ograničena kapacitetom od 2000 litara. Stoga će prva sljedeća investicija biti proširenje kapaciteta.

NOVA GENERACIJA Tekst: Jozo Vrdoljak

lanovi Udruge proizvođača paškog sira, u koju su uz sedam manjih učlanjene i tri najveće sirane na Pagu, mogu biti zadovoljni projektima i inicijativama od kada su udrugu preuzeli sinovi vodećih i široj javnosti poznatih proizvođača paškog sira. Sir iz tih sirana možda je najnagrađivani proizvod iz Hrvatske - redovito dobiva najprestižnije nagrade na svjetskim ocjenjivanjima. Od njihovog preuzimanja udruge, intenzivnije se ušlo u proces zaštite izvornosti paškog sira, a mladi agronomi i sirari imaju i druge zajedničke projekte. Zato je ovo priča o Šimi Gligori, Marinu Pernjaku i Damiru Pernaru, u ovom trenutku ključnim osobama u proizvodnji i brendiranju paškog sira. Dogovorili su se da neće otimati jedni drugima kooperante. Činjenica je da je suradnja u udruzi sada puno bolja, a rad dinamičniji. Nasljednici sirara imaju velike ambicije za zajedničke projekte, kao i za one u vlastitim siranama. “Mogu reći da sam zadovoljan suradnjom. Svi mi imamo vlastitu borbu na tržištu, ali imamo i zajedničke projekte”, kaže Marin

NASLJEDNICI PROIZVOĐAČA PAŠKOG SIRA

Spremni za VELIKE rezultate

Pernjak, predsjednik Udruge proizvođača paškog sira. Mudro je izabrano i vodstvo udruge. Na čelu nisu predstavnici dvije najveće sirane nego treće po veličini. Udrugu vodi Marin Pernjak iz sirane MIH iz Kolana. Mlade snage imaju sve značajniju, a možemo reći i ključnu ulogu u svojim siranama. Damir Pernar je predsjednik Uprave Paške sirane, Šime Gligora je izvršni direktor Sirane Gligora, a Marin Pernjak je voditelj obrta MIH.

Shvatili smo da samo zajednički možemo ostvariti svoje ciljeve. U prvom redu moramo zaštititi paški sir. Najviše nas zabrinjava sporost hrvatske administracije u tom procesu, kaže Damir Pernar (Paška sirana).

Obitelj Pernjak Marin Pernjak potomak je jedne od najstarijih obitelji na Pagu koja se u crkvenim knjigama, vezano uz uzgoj ovaca i proizvodnju sira, spominje od 1890. godine. Paški sir su do 2005. godine proizvodili u sklopu obiteljske kuće. Nakon investicije u novi pogon krenula je ozbiljnija proizvodnja i veći angažman na tržištu. Dok Marin vodi udrugu proizvođača i obiteljski obrt, njegov dvije godine mlađi brat Šime brine za proizvodnju. Otac Dubravko vlasnik je obrta, a operativno je voditelj farme i kooperacije te nositelj poslovanja još dvaju obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava koja se bave proizvodnjom meda i maslinovog ulja. “Utemeljitelj našeg posla i vizionar bio je moj djed Ante čija vizija, odnosno potezi koje je nekada povlačio, i dan danas pokazuju svoju ispravnost. Bio je jako napredna osoba što je na Pagu vrlo važno. Važno je bilo i tada, a možda i danas u patrijarhalnim obiteljima kakve su najčešće na Pagu. Ukoliko glava obitelji koči razvoj, razvoj se neće dogoditi, a ukoliko je vizionar kakav je bio moj djed, generacije će imati koristi od njegovih poteza. On je uvijek bio vođa obitelji, ali nikada nije kočio niti jednu ideju nas mlađih i uvijek nam je davao podršku. Jedna od tih ideja je i prvo izmuzište za ovce koje je umnogome olakšalo naš posao, ali i posao mnogih vlasnika ovaca na Pagu”, ističe Marin Pernjak. Što se tiče oca Dubravka, Marin ističe kako je baš njegova vizija bila jačanje proizvodnje sira i povećanje matičnog stada. “To se pokazalo dobrim izborom jer imamo vlastitu sirovinu, a imamo i kooperante. Investirali smo u novu modernu farmu, a i prvi smo na Pagu pokrenuli strojnu mužnju ovaca. To nam je uvelike olakšalo posao.

dovoljne količine. Jednostavno, od nekih 35.000 ovaca može se dobiti oko 300 tona paškog sira. Iznimno u nekim godinama dobije se i oko 10 posto više. I to je to. Kupci nam sve više kupuju po predbilježbi. Otok i pašnjaci su ograničeni kao i broj ovaca”, pojašnjava Marin Pernjak. Zaštita svakog proizvoda, a samim time i paškog sira, vrlo je kompleksna. Pripremili su dokumentaciju i potom 2015. godine započeli proces zaštite. Zaštitit će izvornost, a ta je procedura kompliciranija od procedure zaštite geografskog podrijetla. No, kaže mladi poduzetnik, zaštita izvornosti je ipak puno čvršća. “Očekujemo nacionalnu zaštitu do naredne turističke sezone, te da ta zaštita do tada bude predana na potvrdu u Bruxelles. Važno je i to što su naše kolege uzgajivači ovaca iz Udruge Roguljica zaštitile pašku janjetinu. To je iznimno važno i za paški sir”, tvrdi Pernjak.

Tko stoji iza neponovljivih okusa koji sve više osvajaju svijet? Ovo je priča o mladim gazdama koji znaju tajne dobrog sira, ali i njegova plasmana na tržište Danas, naši kolege uzgajivači ovaca također imaju strojna izmuzišta. Osim nas, u Kolanu još osam vlasnika ovaca ima strojnu mužnju. Usuđujem se reći da je u Hrvatskoj lakše pronaći kvantnog fizičara na tržištu rada nego kvalitetnog radnika za mužnju ovaca”, kaže Marin Pernjak. Svake godine Pernjaci na tržište plasiraju nove proizvode. Ove godine su plasirali paški sir u maslinovom ulju, kravlji sir sa začinskim mediteranskim biljem, paški ribanac i ovčji sir s bijelim istarskim tartufom. U budućnosti poradit će puno više na izvozu. Govoreći o izvoznim planovima, Marin Pernjak hvali svoje kolege s Paga,

Vezano uz uzgoj ovaca i proizvodnju sira, obitelj Pernjak spominje se u crkvenim knjigama od 1890.odine

vlasnike Sirane Gligora i Paške sirane, koji su u tom smislu napravili puno više od MIH-a. “Oni su i što se tiče kapaciteta i što se tiče marketinga puno više napravili od nas. Kolege imaju daleko kvalitetniji marketing od nas na inozemnom tržištu. Taj marketing puno pomaže prepoznavanju paškog sira kao jedinstvene delicije”, mišljenja je predsjednik Udruge proizvođača paškog sira. Marin Pernjak završio je školu za elektrostrojara u Rijeci, dok mu je brat Šime završio za ugostiteljskog tehničara. Potom su se doškolovali za sirare u Karlovcu. Nakon toga su u Križevcima završili višu poljoprivrednu školu, smjer stočarstvo, a na Agronomskom fakultetu prošli su i niz edukacija za sirarstvo. Sirana MIH je bila i edukacijski centar Agronomskom fakultetu u Zagrebu. “Često su nas posjećivali studenti i profesori, tako da smo uz podršku ovog fakulteta stekli zavidno teoretsko znanje”, kaže Marin Pernjak. Pernjaci proizvode oko 150 tona sireva, od čega je 25 tona paškog sira. “S prodajom odnosno plasmanom paškog sira nemamo problema. Veći nam je problem osigurati

Obitelj Gligora Šime Gligora bio je odličan sudent na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, smjer mljekarstvo. Diplomirao je prije osam godina. U obiteljskoj tvrtki radi i njegova supruga koja je zadužena za ugostiteljskoturistički dio posla, a diplomirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Šime Gligora kaže kako mu je studij bio

Od Šiminog povratka sa studija, tvrtka se bolje pozicionirala na stranom tržištu. Izvozimo u Sloveniju, Italiju, BiH, Srbiju, Austriju, Njemačku, pa i u SAD. Turizam nam je ipak najveće izvozno tržište, kaže Ivan Gligora

NOVA GENERACIJA

Ukoliko glava obitelji koči razvoj, razvoja neće ni biti, a ukoliko je vizionar kakav je bio moj djed, generacije će imati koristi od njegovih poteza, kaže Marin Pernjak (lijevo), koji ističe kako je njima mlađima djed uvijek davao podršku. U obrtu MIH radi s ocem Dubravkom i bratom Šimom relativno lagan jer mu je materija o kojoj je učio bila vrlo bliska i predavanja je mogao razumjeti s lakoćom i dubinom. “Kako sam od rođenja uključen u tajne proizvodnje sira, predavanja su mi bila izuzetno zanimljiva. Da me se ne bi krivo razumjelo, na fakultetu sam puno toga naučio. No, svi mi koji smo imali praktično iskustvo, lakše smo shvaćali gradivo. Onima koji nisu imali iskustvo bilo je puno teže”, kaže Šime Gligora. Otac Ivan Gligora, utemeljitelj tvrtke i brenda Gligora, kaže kako je Šime uključen u rad tvrtke kao izvršni direktor te da su njih dvojica osmislili novi pogon i raspored strojeva u koje su uložili 3,5 milijuna eura. Pogon je otvoren 2010., no probna proizvodnja započela je još 2009. godine. “Nismo trebali pomoć stručnjaka sa strane, koji bi nam trebali osmisliti povezivanje tehnoloških linija. Sami smo to napravili”, kaže Ivan Gligora. Prema riječima Ivana Gligore, od Šiminog jačeg angažiranja, odnosno njegovog povratka sa studija, tvrtka se bolje pozicionirala na međunarodnom tržištu. Marketing je, kaže, sada puno bolje osmišljen. Gligora inače najviše izvozi u Sloveniju, zatim Italiju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Austriju, Njemačku, a manje količine izvozi u još niz europskih zemalja i SAD. Turizam je, kaže, još uvijek najveće izvozno tržište. Šime Gligora je, dakle, kao menadžer i

tehnolog, značajniju ulogu u tvrtki preuzeo otvaranjem nove sirane. Upravo je od tada sirana Gligora dobila i najveća svjetska priznanja za svoje sireve te je postala jedna od najnagrađivanijih sirana, a možda i tvrtki u Hrvatskoj. Gligore proizvode 30 raznih vrsta sireva svrstanih u nekoliko kategorija. Razvili su i vlastitu maloprodaju sa 13 maloprodajnih objekata. Zabrinuti su ponajviše zbog ograničenog broja paških ovaca te pašnjaka koje ugrožavaju građevinske zone. “Stanovništvo stari, a mlađi nasljednici se ne žele baviti ovčarstvom, i to je vrlo veliki problem. Trend je pada, a premalo mladih se odlučuje za stočarstvo. Možda bi se to moglo preokrenuti kada bi se poticalo mlade ljude da se bave uzgojem ovaca. Stvarno bi se moralo nešto drastično promijeniti. Na Pagu ima više tih problema, a ne postoji zakon po kojem bi se morali očuvati pašnjaci jer je sve više građevinskih zona, kao i zona koje se nalaze

Sirana Gligora, iz koje dolazi 30 vrsta sireva, jedna je od tvrtki s najviše nagrada i priznanja u Hrvatskoj 26

u blizini građevinskih, za koje vlasnici samo čekaju da ih se prenamijeni kako bi ih prodali špekulantima. Kada mladi ljudi vide da njihov pašnjak može postati građevinsko područje, nemaju više ambiciju baviti se stočarstvom”, zajedničko je mišljenje i starijeg i mlađeg Gligore. Osim toga, Gligore ističu kako je pašnjake nužno očistiti od agresivne biljke sobine. Čišćenje pašnjaka, prema mišljenju Šime Gligore, moguće je samo ukoliko država da zeleno svjetlo i pokrene sveopću akciju čišćenja pašnjaka. Ta se makija, naime, sve više širi i zauzima sve veći prostor, a ovce su životinje koje vole pregledan prostor i ne vole šumu, njima je draži otvoren prostor i vidik. Bez bagera i organizirane akcije takvo čišćenje jednostavno ne ide. Tome problemu, ističu sirari, treba jako studiozno prići. Rješenje je u bagerima, kontroliranom paljenju ili sječi. “Najgore je ovako, kad se ne čini ništa”, ističu Gligore. “Državni interes je da na Pagu postoji paški sir i paška ovca, pa je stoga potrebno zaštititi otok kako neke djelatnosti ne bi nestale. Osnovni izvor svih zala je korupcija, a ona je u Hrvatskoj najčešće vezana uz prenamjenu zemljišta”, mišljenja je Ivan Gligora. Na pitanje mogu li ih ugroziti proizvođači ovčjih sireva s drugih otoka, umjesto odgovora Ivan Gligora ističe kako jedina prava tradicija mužnje postoji - isključivo na otoku Pagu. “Sve ovce na Pagu se cijepe, pod nadzorom su i obilježene su”, pojašnjava. Obitelj Pernar Damir Pernar također je diplomirao na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Zadnje dvije godine predsjednik je Uprave najveće i najstarije sirane na otoku Pagu, Paške sirane, koja uskoro proslavlja 70 godina poslovanja. Aktivan je član i jedan od inicijatora pomlađivanja Udruge proizvođača paškog sira. Damir Pernar je, također kao sin proizvođača sira, od malih nogu upućen u sve tajne proizvodnje mlijeka i sira na Pagu, pa je upravo zbog nastavka obiteljskog posla upisao i završio Agronomski fakultet. I uz sve znanje i iskustvo u upravljanju koje je stekao u Paškoj sirani, pred Damirom Pernarom je vrlo zahtjevno razdoblje. Vođenje tvrtke preuzeo je nakon što je preminuo njegov otac, dosadašnji suvlasnik i direktor ove najveće sirane na Pagu. No, već mu se u zasluge može upisati činjenica da je uspio okupiti sinove najpoznatijih proizvođača paškog sira te dinamizirati rad ove udruge, kako bi lokalni proizvođači zajednički zaštitili izvornost tog proizvoda koji osvaja sve više svjetskih nagrada. A kada govorimo o lokalnim proizvođačima, valja istaknuti da je tu riječ odreda o inženjerima agronomije koji jedva prelaze 30 godina, a već povlače vrlo kvalitetne

NOVA GENERACIJA poslovne poteze. Na čelnoj poziciji udruge oni se mijenaju jedanput godišnje, a planiraju izgraditi i zajedničku zrionicu koja bi Paškoj sirani, Gligori, MiH-u te još sedam OPG-ova koji proizvode paški sir, umnogome pojeftinila proizvodnju. Damir Pernar je uspio - jer nije bilo posve lako poslovno povezati mlade snage budući da njihovi seniori nisu baš bili u idiličnim odnosima. “Shvatili smo da samo zajednički možemo ostvariti svoje ciljeve. U prvom redu moramo zaštititi paški sir kako se ne bismo doveli u poziciju da se pod tim imenom proizvodi sir u Italiji, Njemačkoj ili negdje drugdje. Ono što nas zabrinjava, svakako je sporost hrvatske administracije u tom procesu. Prvi put su imali određene zamjerke pa smo neke stvari morali ispraviti. Sada smo konačno uputili sve potrebno u proceduru i smatramo kako više neće biti nikakvih problema sa zaštitom”, pojašnjava Damir Pernar. Uz izgradnju zajedničke zrione, mladi paški sirari planiraju razviti i niz zajedničkih projekata vezanih uz turizam, uz reguliranje ispaše na državnom zemljištu i dobivanje koncesije zemljišta u vlasništvu Hrvatskih šuma, koje podrazumijeva i iskorjenjivanje već spomenute sobine, grma koji uništava pašnjake. “Sobina je lokalni naziv te biljke. Gdje ona raste, tu nema trave. Najviše se prenosi i razmnožava burom, a najlakše uništava kontroliranim paljenjem. Problem je u tome što je dio pašnjaka na državnom zemljištu pa je ne možemo iskorjenjivati zbog propisa Hrvatskih šuma koje nam ne dozvoljavaju kontrolirano paljenje”, pojašnjava Pernar. Damir Pernar je aktivan i u jednoj od tri udruge uzgajivača paške ovce na otoku

Uz gradnju zrionice sira, mladi paški sirari planiraju razviti i niz zajedničkih projekata vezanih uz turizam Pagu. Paška ovca bi trebala dobiti zaštitu zemljopisnog podrijetla. Naime, Paška sirana ima vlastito stado od preko 2500 ovaca i osim sireva proizvodi i pašku janjetinu. U slučaju ove sirane, ovce se muzu ručno. Paška sirana ima oko 150 kooperanata od kojih otkupljuju mlijeko, a od dijela njih i janjce. U kratko vrijeme koliko vodi tvrtku Damir Pernar je uspio ojačati poziciju Paške sirane te stvoriti perspektivu za još veći izvoz paškog sira u Sjedinjene Američke Države i Kanadu. Prošle godine njegova je sirana dobila nagradu Zlatna bilanca. A prošle godine Pernar je sudjelovao i na seminaru o sigurnosti hrane u organizaciji Slow Food Marketa, lanca specijaliziranih trgovina delicijama koji isključivo traži visokokvalitetne proizvode bez obzira na cijenu. Slow Food Market jako je popularan u SAD-u, Kanadi i Australiji, a širi se i na Veliku Britaniju. Ulazak u taj distribucijski lanac za paški sir ne bi bio mala stvar. No, putevi do tržišta za pašku deliciju već su otvoreni na više strana. Već nekoliko godina preko svog distributera, specijalizirane tvrtke za uvoz ovčjih sireva Forever

Cijena mlijeka dobivenog od paške ovce je 12 kuna po kilogramu i to je, prema mom saznanju, najveća cijena mlijeka na svijetu. Cijena paškog sira prati tu cijenu

Cheese, paški sir iz Paške sirane distribuira se u desetak trgovina u nekoliko američkih gradova. Michele Buster, suvlasnica tvrtke Forever Cheese, prije tri godine posjetila je Pašku siranu. Prve količine paškog sira trebale bi uskoro biti plasirane i na tržište Italije, zemlje poznate po proizvodnji sireva. “Naš proizvodni proces je jako skup jer mi još uvijek ručno okrećemo sireve, ručno ih brišemo i peremo, te okrećemo kada se suše. U talijanskim siranama se čitava paleta okreće strojno”, pojašnjava Damir Pernar. Na Pagu, prema podacima kojima on raspolaže, postoji 35.000 do 40.000 ovaca i taj broj će se, kaže, teško povećati. “Jedna obitelj koja ima stado od 80 ovaca može jako dobro živjeti od tog posla. Posao je isplativ i zato se jedan broj mlađih ljudi odlučuje uzgajati ovce. Kako prihod od mlijeka po ovci iznosi oko 1600 kuna i to bez janjaca, lako je izračunati da se posao isplati. Cijena mlijeka dobivenog od paške ovce je 12 kuna po kilogramu i to je, prema mom saznanju, najveća cijena mlijeka na svijetu. Na Sardiniji cijena je oko 10,5 kuna. Istina, cijena paškog sira prati tu cijenu, ali ne treba zanemariti činjenicu da je za jedan paški sir težine 2,4 kilograma potrebno oko sedam litara mlijeka. Osim toga, to nije tako zahtjevan posao da se uz njega ne bi mogli raditi i drugi poslovi”, kaže Pernar. Paška sirana proizvodi oko 600 tona sira od čega samo glavnog svog proizvoda, Paškog sira, proizvede 100 tona. Usporedbe radi, na čitavom otoku proizvede se 300 tona paškog sira godišnje. Ova sirana bavi se proizvodnjom sireva od ovčjeg i kravljeg mlijeka te proizvodnjom ovčjeg mlijeka i mesa. U njihovoj proizvodnoj paleti je i Pramenko, tvrdi ovčji sir napravljen po istoj recepturi kao paški, ali od mlijeka slavonskih ovaca. Dalmatinac je, pak, njihov tvrdi miješani sir od ovčjeg i kravljeg mlijeka. Primorac je, kao i Trapist, kravlji sir za rezanje. Mediterano, njihov sir obogaćen kaduljom, postigao je već niz uspjeha i osvojio je prestižnu medalju na World Cheese Awardsu u Birminghamu, iako je to relativno novi sir. Tu je i njihov Paprenjak, polutvrdi sir od kravljeg mlijeka s crvenom paprikom. To je pak mladi, kravlji sir, a i on je osvojio nagradu na World Cheese Awardsu, još 2012. Još jedan poseban proizvod iz Pernarove sirane je Paška skuta, sir proizveden od sirutke nakon proizvodnje paškog sira, s rokom trajanja do 10 dana, a veoma atraktivan je i Paški ribani sir koji karakterizira pikantnost te intenzivan okus i miris. Obitelj Pernar izvozi oko 50 tona sira u desetak zemalja, i to uglavnom Paškog sira. “Konkurenciju” mu na američkom tržištu odnedavno radi i njihov sve omiljeniji Dalmatinac.

Putujte po Hrvatskoj - udvoje! 2 povratne aviokarte već od 999 kn

Dvije povratne aviokarte za domaće letove već od 999 kuna! Cijena se odnosi na dvije osobe koje putuju zajedno u oba smjera. Karte je potrebno kupiti najmanje 21 dan prije putovanja, a putovati možete od 17. 10. 2016. do 31. 5. 2017. U cijenu su uključene pristojbe zračnih luka i naknada za izdavanje karte (TSC), za kupnju na www.croatiaairlines.hr, a za kupnju na drugim prodajnim mjestima Croatia Airlinesa naplaćuje se dodatna naknada za izdavanje karte. Broj mjesta po promotivnoj cijeni na svakom je letu ograničen.

072 500 505, +385 1 6676 555

croatiaairlines.hr 29

Moja aviokompanija.

ivno

PREMIJERA

luz Eksk za

B&L

NAPREDNI SUV i na hrvatskim cestama Novi SUV PEUGEOT 3008 želi se ponajprije nametnuti kao veliki igrač, koji u studenom stiže i na hrvatsko tržište

ovi PEUGEOT 3008 napokon je otkriven. Taj dugo iščekivani model osvaja tržište SUV vozila C segmenta, kategorije vozila koja je u punom razvoju u svim dijelovima svijeta. Usmjeren je na zahtjevne kupce koji su u potrazi za isticanjem i novim iskustvima s vrlo snažnim adutima. Bilo da se radi o spektakularnom PEUGEOT i-Cockpit® najnovije generacije, iznimno zanosnom dizajnu, optimiranoj učinkovitoj konstrukciji, tehnološki naprednoj opremi, novi SUV PEUGEOT 3008 želi se ponajprije nametnuti kao veliki igrač. On će biti predvodnik nove game SUV vozila marke Peugeot na globalnoj razini. Novi SUV PEUGEOT 3008 bit će zvijezda štanda marke PEUGEOT na sljedećem Salonu automobila

u Parizu gdje će se napokon predstaviti publici prije svjetskog lansiranja. Proizveden je u pogonu u Sochauxu, a svi pogonski sklopovi dobavljaju se iz francuskih tvornica Trémery i Douvrin. Zato će taj model od lansiranja nositi oznaku „Origine France Garantie”. Novi 3008 po prvi put u svijetu predstavlja tvornički ugrađen Hi-Fi akustični sustav francuske marke FOCAL®. Sustav uključuje 10 zvučnika opremljenih ekskluzivnim tehnologijama marke FOCAL® koji omogućuju da uživate u čistom i jasnom zvuku u vozilu: Tržište SUV vozila posljednjih je godina u snažnom rastu. U Europi, u C segmentu koji je sve značajniji i sve raznolikiji, prodaja SUV vozila uvećana je 2,5 puta od 2009., kada je tržištu predstavljena

prva generacija modela PEUGEOT 3008. Uzmu li se u obzir svi segmenti, sada u Europi svaki 10. automobil pripada obitelji SUV-ova. SUV koji cijeni vozača Istinsko utjelovljenje automobilske suvremenosti, ujedno prestižno i tehnološki napredno te izvor emocija i osobnog užitka, SUV cijeni vozača i nositelj je vrijednosti koje idu u korak s vremenom. Njime se ostvaruje ne samo težnja za osobnim izražajem nego i želja za izražavanjem svog uspjeha. Naime, tuđi se pogled nameće kao odraz vlastite vrijednosti. U konačnici, izražava i želju za bijegom i novim iskustvima, iako ta vizija terenca koji napušta utabane staze dolazi ponajprije iz svijeta mašte! Zato danas suvremeni vozači od automobila očekuju da će im pružiti sasvim novo automobilsko iskustvo. Vrijeme provedeno u vožnji, koje se danas prečesto doživljava kao obveza, treba postati vrijeme za najbolja iskustva, emocije i druženje. Sve je veća interakcija vozača s njihovim vozilom, postaje intuitivna i osjetilno dojmljiva, kao da vozilo razumije potrebe svojih

putnika i može im se prilagoditi, pri čemu ne treba zanemariti udobnost. Stoga je izazov za PEUGEOT vrlo velik: nije cilj samo usvojiti sva obilježja segmenta, nego ponajprije ponuditi nevjerojatno ujednačen, suvremen, elegantan i inteligentan spoj elemenata. Novi PEUGEOT 3008 na prvi pogled ostavlja dojam i iznenađuje svojim snažnim izrazom. Njegov je izgled smion, pročišćen i jasan: okomit prednji kraj, dugačak i vodoravan poklopac motora te podignuta bočna linija karoserije.

U Europi danas svaki 10. automobil pripada obitelji SUV-ova

Best in class motori Svi benzinski motori su „Best in Class” u pripadajućim kategorijama snage! Motor 1,2L PureTech 130 S&S ispušta 115 g/km CO2, dok 1,6L THP 165 S&S s mjenjačem EAT6 ispušta samo 129 g/km CO2. U gami su dostupna 4 modela motora: 1.2L PureTech 130 S&S sa 6-stupanjskim ručnim mjenjačem u standardnoj izvedbi i izvedbi s vrlo niskom potrošnjom; 1,2L PureTech 130 S&S s mjenjačem EAT6 te 1.6L THP 165 S&S s mjenjačem EAT6 Kod dizelskih motora tehnologija BlueHDi omogućuje emisije u rasponu između 100 i 121 g/km CO2 za snagu od 100, 120 i 150 KS. Motori 1,6L BlueHDi i 2,0L BlueHDi također su među najboljima na tržištu. Tu su verzije od 1,6L Blue HDi 100 i 120 S&S sa 5 ili 6-stupanjskim ručnim mjenjačem te 2,0L BlueHDi 150 i 180 S&S sa 6-stupanjskim ručnim mjenjačem odnosno mjenjačem EAT6. S duljinom od 4,45 m u samom je središtu segmenta.

Zahvaljujući tome što je 8 cm dulji od prethodne generacije, međuosovinski razmak, a time i prostor kabine, sa sadašnjih 2 675 mm povećane je za 62 mm u odnosu na stari model 3008. Međuosovinski razmak jedan je od najduljih na tržištu. Obujam prtljažnika također je znatno povećan: s 520 litara VDA 210 ispod police, veći je za gotovo 90 litara u odnosu na prethodnu generaciju (432 l VDA). Zahvaljujući velikoj prilagodljivosti, teretni prostor može se povećati čak do 1580 litara! Kamera koja je smještena u gornjem dijelu vjetrobranskog stakla prepoznaje i čita prometne znakove sa ograničenjem brzine i za prestanak ograničenja brzine te ih prikazuje na instrumentnoj ploči. Sustav također uzima u obzir podatke o ograničenju brzine iz karte navigacijskog sustava.

MUŠKE STVARI Od pokazivača doba dana transformirali su se u bezvremenska remek-djela precizne mehanike i kolekcionarsku čežnju

MB&F - The Horological Machine No. 6. 1.500.000 kuna

PRECIZNI, privlačni, muževni 32

Tekst: Miro Soldić

Patek Philippe - Ref 5370 Split-Seconds Chronograph 1.600.000 kuna

svijetu muške mode klasični ručni satovi su oduvijek imali posebno mjesto. Od neophodnog su pomagala evoluirali u funkcionalni nakit koji je civilizacijski i kulturološki daleko nadišao svoju primarnu namjenu. Danas predstavljaju statusne simbole i nezaobilazan su modni dodatak bez kojih se jednostavno ne može kompletirati profesionalan i profinjen muški outfit. Od pukih pokazivača doba dana transformirali su se u bezvremenska remek-djela precizne mehanike i kolekcionarsku čežnju. Donosimo vam nekoliko primjeraka najpoznatijih svjetskih proizvođača koji su obilježili proteklu godinu inovativnim rješenjima i mamili uzdahe ljubitelja klasičnih kronometara na dva najpoznatija svjetska sajma, BaselWorldu i Genevskom SSIH-u. Za kupnju modela iz našeg odabira morat ćete dobrano odriješiti kesu, no prestiž koji takvi satovi donose je neprocjenjiv. Švicarska kompanija talijanskih korijena Officine Panerai dizajnersku inspiraciju crpi iz svojih povijesnih komada koje je nekad izrađivala za talijanske komandose. S novim modelom Luminor 1950 3 Days Acciaio, koji su predstavili na ovogodišnjem sajmu BaselWorld, Panerai dizajn svojih starih satova ne imitira samo oblikom, već i namjerno postaranom smeđom bojom brojčanika koja mu daje dodatni šarm. Ovaj vintage model stajat će vas oko 10.000 dolara. Jedan od najimpozantnijih satova na ovogodišnjem prestižnom sajmu SSIH u Genevi bez sumnje je The Horological Machine No. 6 švicarske urarske kompanije Maximilian Büsser and Friends (MB&F). U izvedbi od safirnog kristala

Za 10.000 dolara možete dobiti Luminor 1950 3 Days Acciaio koji ne samo da je retro dizajna, nego su mu namjerno postarali smeđu boju brojčanika

Audemars Piguet - Royal Oak Concept Laptimer Michael Schumacher 1.500.000 kuna

Vacheron Constantin - Harmony Ultra-Thin Chronograph 2.300.000 kuna jednostavno oduzima dah svakom ljubitelju precizne mehanike, naime, s ovim revolucionarnim, potpuno prozirnim kućištem HM6 SV dopušta jasan pogled na svih 475 dijelova mehanizma koji pokreće kazaljke. Izgleda uistinu svemirski, a s cijenom od preko 1,5 milijuna kuna dostupan će biti samo odličnicima. Audemars Piguet brend je star 150 godina i poznat po kvalitetnim mehaničkim kronografima poput ovog primjerka izrađenog na zahtjev poznatog asa iz Formule 1. U karbonskom kućištu od 44 milimetara ukrašenom detaljima od titanija i ružičastog zlata, s kazaljkama koje se mogu namještati i podešavati neovisno jedna o drugoj te samo 221 napravljenim primjerkom, ovaj ljepotan koštat će vas 1,5 milijuna kuna. Kada pomislite na Bell/Ross, vjerojatno odmah zamislite četvrtasto kućište upravo poput predstavljenog primjerka. U čast 10. obljetnice svog slavnog BR1 modela nadahnutog izgledom kokpita vojnog

zrakoplova, puštena je u prodaju ova ograničena serija dostupna u izvedbi od titanija ili ružičastog zlata. Cijena? Prava sitnica od 1,2 milijuna kuna. Breguet je slavno ime u svijetu urarstva, poznato po modelima vrijednima milijune kuna. Mi smo se ipak odlučili na nešto financijski dostupniji sat s ništa manje šarma. Marine Chronographom obilježena je dvjestota godišnjica otkako je Luj XVIII imenovao A.L. Bregueta službenim urarem francuske mornarice. Napravljeno ih je 200, s tijelom od platine i gumenim remenima. Graff se u zadnje vrijeme nameće kao jedan od većih igrača na tržištu luksuznih satova. Ovaj model dostupan je u verziji sa 423 dijamanta i 13 smaragda, a u ovoj jeftinijoj varijanti kućište debljine 46 milimetara izrađeno je od bijelog ili ružičastog zlata u kombinaciji s remenima od aligatorove kože. Vrlo zahtjevna izrada i nevjerojatan izgled ovog sata ima i svoju cijenu od oko dva milijuna dolara.

MUŠKE STVARI Panerai – Luminor 1950 3 Days Acciaio 65.000 kuna

H Moser Endeavour Perpetual Calendaar Funky Blue 400.000 kuna Cyrus je jedan od najekskluzivnijih brendova u svijetu luksuznih satova. Tvrtka je ime dobila po osnivaču perzijskog carstva, a njemu u čast svaki sat iz svoje radionice izrađuju tako da mu u dno kućišta bude ugrađen novčić iz doba njegove vladavine, star 2500 godina. Na modelu koji vam predstavljamo apsolutno sve se kreće, u svim smjerovima i dimenzijama, uključujući i minijaturni mjesec.

Izvršni direktor Mosera svojoj maloj tvrtki priskrbio je dodatnu promidžbu - buneći se protiv odluke švicarske narodne banke da deblokira tečaj franka

Izvršni direktor Mosera Edouard Meylan svoju je malenu tvrtku medijski eksponirao javno se buneći protiv odluke švicarske narodne banke da deblokira tečaj franka tvrdeći da će to naštetiti izvozu te zemlje. Njegovoj kompaniji je ta promidžba zapravo donijela finu zaradu, a ovaj model klasičnog dizajna dostupan s plavom ili sivom pozadinom i remenim od kože kudu antilope naš je favorit.

10 komada Harmony Ultra-Thin modela koji je najtanji split-second sat na navijanje na svijetu. Izrađen je od 459 dijelova od kojih su neki veliki tek 0,03 milimetra.

Vacheron Constantin je poseban brend na tržištu satova, naime, tvrtka bez prekida posluje od 1755. godine i po tome je najstarija u svijetu. Povodom 260. obljetnice postojanja u prodaju su pustili seriju od

Većina drugih brendova može samo maštati o ugledu koji Patek Philippe ima na tržištu. Model Ref. 5370 inspiraciju očito crpi od modela iz sredine prošlog stoljeća i još je jedan sjajan primjer bezvremenske

elegancije. Iznenađenje se krije s donje strane kućišta koje je prozirno i dopušta pogled na nevjerojatno kompleksan ručno izrađeni mehanizam ovog kronometra. Za kraj i jedan ženski model, prekrasni Tambour Monogram Sun Tourbillon, prepoznatljiv po poznatom cvjetnom motivom karakterističnom za ovaj brend. Kućište od ružičastog zlata ukrašeno je mnoštvom dijamanata, odnosno safira s donje strane. Remenje od aligatorove kože zaokružuje ovaj kronometar izrađen u La Fabrique du Temps, švicarskoj urarskoj manufakturi u vlasništvu Vuittona. Kakav bi to pregled bio bez predstavnika vjerojatno najpoznatijeg luksuznog brenda satova na svijetu – Rolexa. S Cosmograph Daytonom, jednim od najiščekivanijih modela u posljednjih nekoliko godina Rolex se dizajnerski vratio korijenima i predstavio klasik s daškom ultramoderne tehnologije. Obrub sata izrađen je od tzv. cerachromea, materijala otpornog na hrđu, a dolazi s pet godina garancije, po cijeni od 82.000 kuna.

Cyrus - Klepcys White Gold Blue Moon 990.000 kuna

Breguet – Marine Chronograph 388.000 kuna

I lijepi i pametni

SAT KOJI

prepoznaje vaš glas i otisak prsta Bilo da je riječ o modelu od crnog titana, ili onom od ružičastog zlata, satove je moguće napuniti preko USB i klasičnog kabela, a dodatna prednost je i radna memorija od 1GB uz 4GB rezervne memorije U partnerstvu s kompanijama Google i Intel, TAG Heuer je oduševio tehnološki svijet inteligentnim dizajnom svog prvog pametnog sata – TAG Heuer Connected, #ConnectedToEternity, koji je predstavljen u New Yorku. TAG Heuer Connected satovi savršeni su primjer profinjene švicarske preciznosti poboljšane inovativnom Intel tehnologijom koja omogućuje visoke performanse sata, kao i brojne opcije za podršku u dnevnim aktivnostima, poslu i sportu. Uz ovaj pametni sat moguće je uključiti se na dostupan Wi-Fi i biti ukorak s tekućim poslovnim aranžmanima, poslušati glazbu preko bežične Bluetooth aplikacije, a baterija s dugim vijekom trajanja (minimalno 25 h) omogućuje maksimalno uživanje u svim opcijama TAG Heuer Connected pametnog sata.

Sportaše će posebno zaintrigirati interaktivni brojači u satu koji im pomažu da ostanu sinkronizirani sa svojim fitness ciljevima. Tehnologija sata omogućuje i primanje tekstualnih poruka i praćenje novosti na društvenim mrežama. TAG Heuer Connected satovi izrađeni su od najotpornijeg crnog titana. Mehanizam sata i famozna Intel tehnologija zaštićeni su otpornim staklom sa safirnom obradom. Rezolucija ekrana je 360×360, a LCD display ekran osjetljiv je na dodir, te ima ugrađenu aplikaciju za prepoznavanje otiska prstiju. Satove je moguće napuniti preko USB i klasičnog kabela, a dodatna prednost je i radna memorija od 1GB uz 4GB rezervne memorije. Svi satovi su također kompatibilni s Android 4.3+ i iOS 8.2+ mobilnim uređajima. No, to nije sve. TAG Heuer je nedavno predstavio i luksuznu verziju svog pametnog sata sa 18-karatnim ružičastim zlatom. Ta verzija pruža istu razinu funkcionalnosti i kvalitete, ali se nadograđuje na klasičan dizajn. TAG Heuer Connected također posjeduje mikrofon kojim korisnik komunicira koristeći Google Voice opciju. Novi TAG Heuer Connected pametni satovi dolaze s elegantnim kožnim remenom smeđe boje, a njihova cijena iznosi 9300 eura.

ZELENI PROMET

Samo u sklopu jednog projekta (a riječ je o projektu eMobilnost), Hrvatska elektroprivreda je oformila mrežu od 24 javne punionice za električna vozila. Broj punionica u skoroj će budućnosti svakako još rasti

PUNIONICE NE TREBAJU Tekst: Boris Odorčić

rvatska, zemlja s više od tisuću otoka, ima i stotinjak punionica za električna vozila. Međutim, dok se s brojem otoka uistinu može dičiti, stotinjak stanica za punjenje električnih automobila tek je zadovoljavajući broj. Bez obzira nalaze li se u podzemnoj garaži ili, primjerice, na otocima, električne punionice pravi su šlag na torti turističkog odredišta, ali i države u cjelini. Razloga tomu je nekoliko. Ponajprije, automobili koji kao pogonsko gorivo koriste

električnu energiju, a ne konvencionalnije naftu ili benzin, već nekoliko godina nisu alternativa ili trend bogatijeg i ekološki osviještenog dijela društva već nasušna potreba modernog prometovanja i načina života. Ako se, pak, tomu dodaju činjenice da sve više proizvođača automobila u ponudi ima električne automobile i da razvijene države raznim direktivama i okolišnim obvezama pritišću društva na energetsku učinkovitost i smanjenje emisija štetnih plinova, vrlo je jednostavno zaključiti kako vrijeme električnih punionica tek dolazi. Međutim, uz odgovarajući broj, vrlo ih je važno pravilno rasporediti unutar države, naročito ako

je riječ o turističkoj zemlji kao što je Hrvatska. Tako nije dobro da se električne punionice vozila nalaze isključivo u gradovima. Jer, ljubitelji električnih automobila ne žele njima ići samo na posao nego se, primjerice, njima uputiti tijekom vikenda u kontinentalnu Hrvatsku ili na godišnji odmor na more. Također, vrlo je važno da su električne punionice međusobno kompatibilne i da vlasnici električnih vozila mogu vrlo jednostavno zatražiti i dobiti identifikacijske kartice s kojima mogu pristupiti takvim postajama i napuniti svoja zelena prometala. Stoga stotinjak hrvatskih punionica za električna vozila ne smiju biti izolirani

Nove punionice otvaraju se u brojnim gradovima Hrvatske (lijevo i dolje na slici je ljetos otvorena punionica u Krapini), a Zagreb se odnedavno može podičiti i ELEN punionicom koja se napaja iz solarnih panela

BITI OTOCI, VEĆ SUSTAV otoci već primjeri dobre prakse i cjelovit sustav koji ide na ruku ljubiteljima zelene vožnje. Jedan od dobrih primjera nudi i susjedna Slovenija, gdje postoji odličan sustav punionica, kako za ultrabrze (AC/DC) punjače na benzinskim stanicama na autocestama, tako i za brze (AC) električne punionice u gradovima.

Besplatno punjenje

Ivica Skorić, voditelj projekta eMobilnosti u HEP grupi, kaže kako je u sklopu tog razvojnog projekta Hrvatska elektroprivreda dosad otvorila mrežu od 24 ELEN javne punionica za električne automobile

u Hrvatskoj. Od toga je pet ultrabrzih (AC/DC) punionica u Koprivnici i jedna ELEN stanica sa solarnim nadstrešnicama i ultrabrzom punionicom u Zagrebu, plus 18 brzih AC punionica (po jedna u Vukovaru, Krapini, Opatiji, Labinu, Križevcima, Slavonskom Brodu i Jastrebarskom, Metkoviću i Vodicama, te tri u Varaždinu i četiri u Osijeku). “Trenutno su u fazi probnog rada ELEN punionice u Umagu

i Bujama, dok se istovremeno priprema izgradnja novih punionica u više gradova diljem Hrvatske, poput Kutine, Vinkovaca, Opuzena, Ludbrega, Zaboka, Zadra i Solina”, ističe Skorić. HEP, nastavlja on, investira u mrežu javnih punionica u skladu s Direktivom 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, a broj ELEN javnih punionica (izgrađenih,

Vrlo je važno da su punionice dobro raspoređene i međusobno kompatibilne 37

ZELENI PROMET

Kutina

Operativne ELEN punionice (AC)

Varaždin (3), Labin (1), Vukovar (1), Osijek (4), Slavonski Brod (1), Opatija (1), Križevci (1), Krapina (1), Jastrebarsko (1), Metković (1), Vodice (1), Umag (1), Kutina (1), Solin (1)

Operativne ELEN punionice (DC) Zagreb (1), Koprivnica (5)

U skoroj realizaciji

Rijeka, Split, Dubrovnik, Šibenik, Zadar, Virovitica, Čakovec, Solin, Omiš, Opuzen, Vinkovci, Buje, Sveta Nedelja, Sisak, Zabok

Solin

Prikaz autocesta s planiranim DC 50 kW multi-standard punionicama

S obzirom na broj električnih vozila na cesti, i broj punionica zasad je optimalan u izgradnji i u pripremi) s obzirom na broj registriranih električnih vozila u Hrvatskoj i onih koji posjete Lijepu Našu za sada je optimalan. “Napominjemo kako je punjenje na HEP-ovim ELEN punionicama besplatno, ali je moguće samo uz RFID identifikacijsku karticu, koja se može zatražiti putem web stranice elen.hep.hr. HEP je do sada vlasnicima električnih vozila u Hrvatskoj odobrio oko 90 RFID identifikacijskih kartica. Strani državljani, odnosno turisti za sada ne mogu postati vlasnici ELEN kartice, ali je mogu dobiti za potrebe punjenja, koje je i za njih besplatno. Kako bi upotpunio mrežu ELEN punionica u gradovima, HEP planira uspostaviti i mrežu punionica duž najvažnijih hrvatskih prometnica, primjerice, duž odmorišta na autocestama, na kojima bi bili instalirani DC punjači. Taj projekt HEP planira provesti u narednim godinama sufinanciranjem iz fondova Europske unije”, napominje Skorić. Bruno Židov, stručnjak za energetske analize u sektoru prometa u Energetskom institutu Hrvoje Požar, kaže kako je donošenjem Direktive 2014/94/EU odaslan snažan signal državama članicama Europske unije, koji ukazuje na potrebu

formiranja nacionalnih provedbenih politika u smjeru popularizacije alternativnih energenata u prometnim sustavima. “Hrvatska u pogledu javno dostupne infrastrukture za punjenje električnih vozila i registriranog voznog parka na električni pogon kvantitativno zaostaje u odnosu na

zapadne, ekonomski razvijenije EU zemlje. Inicijativa u kojoj Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira vozila na električni pogon rezultirala je pozitivnim inkrementalnim pomakom u smislu registracije istih na nacionalnoj razini. Dakako, značajnija stopa prodora električnih cestovnih vozila u prometni sustav Hrvatske očekuje se inicijalnom eliminacijom problema ‘kokoši i jajeta’, koji metaforički opisuje neadekvatnost razvijenog tržišta iz osnovnog razloga nedostatka izgrađene infrastrukture ili obratno”, ističe on. Upravo bi donošenje Nacionalnog okvira politike za razvoj tržišta u pogledu alternativnih goriva u prometnom sektoru, koji predviđa nacrt Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (koji se trenutačno nalazi na javnom savjetovanju), trebalo rezultirati odgovarajućom implementacijom javno dostupnih punionica za električna vozila, što bi potom Hrvatsku na karti e-mobilnosti pozicioniralo uz bok razvijenim europskim zemljama. “Nacrt Nacionalnog okvira politike za sada predviđa dostupnost punionica na svakih 50 kilometara autocesta, u svim aglomeracijama s više od 20.000 stanovnika, u svim morskim, zračnim i lukama unutarnje plovidbe te na željezničkim kolodvorima, a isti bi trebao, sukladno prije spomenutoj Direktivi, biti usvojen do 18. studenog”, najavljuje Bruno Židov. “Naravno, izgradnja infrastrukture, odnosno tehnička pitanja nisu jedini problem. Još uvijek se postavlja niz legislativnih i regulatornih pitanja vezanih uz uređenje i harmonizaciju samog tržišta e-mobilnosti, na koje bi nadležna tijela Hrvatske trebala odgovoriti u kratkom nadolazećem razdoblju”, zaključuje ovaj stručnjak.

Očekuje se da će u dogledno vrijeme punionice niknuti na svakih 50 kilometara autocesta

ZELENI PROMET Destination Charging: Dobrodošli, dragi vozači Tesle

Tesla “destinacijski punjač” za goste Esplanade

Tekst: Sanja Plješa Nakon Amerike i Azije, nedavno je i u Europi službeno pokrenut program “destinacijskog punjenja” Tesla električnih vozila (Destination Charging) te je najavljeno otvaranje 150 novih lokacija za punjenje, među kojima se nalazi i Hotel Esplanade. Uvodeći taj punjač, Hotel Esplanade pridružio se brzorastućoj mreži pomno odabranih mjesta koja se nalaze u sklopu tog programa. U suradnji s tvrtkom Tesla Motors, Hotel Esplanade je ujedno prvi hotel u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe, koji svojim

gostima, vlasnicima Tesla električnih automobila, nudi mogućnost besplatnog punjenja automobila. Kroz destinacijski program punjenja Tesla Motors se udružuje s hotelima, resortima i restoranima diljem svijeta nudeći im priključke za punjenje kao posebnu uslugu i dodanu vrijednost za goste. Cilj tvrtke Tesla Motors je da se u svijetu ubrza prijelaz na održivu energiju uz kompletan raspon sve pristupačnijih električnih automobila. Ta je tvrtka dosad isporučila više od 100.000 električnih vozila kupcima diljem svijeta. No, što je zapravo destinacijsko punjenje Tesla? Uz pomoć punjača snage 22 kilovata (kW) svakim satom punjenja omogućuje se automobilu vožnja za dodatnih 100 kilometara. Kompletno punjenje električnog automobila traje nekoliko sati. Model S, koji se nalazi u sklopu Hotela Esplanade, nudi mogućnost vožnje do 550 kilometara po jednom punjenju. Važno je istaknuti i da se Hotel Esplanade, kao i ostala mjesta na kojima se nalaze destinacijski punjači Tesla, nalazi na Tesla interaktivnoj web stranici, dostupnoj i putem GPS-a koji se pak nalazi u navigacijskom sustavu Tesla softvera koji se redovito bežično obnavlja. Tako vlasnici električnih automobila mogu jednostavno preko 17-inčnog zaslona i putem dodira planirati vožnju i izlete te locirati hotel i mjesta na kojima su postavljeni punjači.

AQUAPARK ISTRALANDIA

ČAROLIJA vode, radosti i zabave Dok počinju kišni dani i pale se kamini i radijatori, lijepo je prisjetiti se ljetnih radosti...

quapark Istralandia želi ostati u našim mislima tijekom dugih jesenjih mjeseci i grijati nam srce zamišljanjem što ćemo sve (ponovno) raditi kad nas lipanjsko sunce izmami pod vedro nebo. A u Aquaparku Istralandia, smještenom u šumovitom zaleđu Novigrada, nudi se obilje zabave i vodenih užitaka. Ovaj vodeni svijet prostire se na površini od 81.000 četvornih metara i nudi čak 20 veličanstvenih atrakcija. Jedna od njih svakako su tobogani, a njih, kad se zbroji ukupna duljina, ima više od kilometra i pol - točno 1600 metara. Kad smo kod brojki, spomenimo samo

Vodene površine prostiru se na čak 5000 četvornih metara, a samo tobogani, kad im se zbroji duljina, imaju više od kilometra i pol. Takve nećete naći nigdje u Europi

besplatan, dok je za njihovu pratnju osiguran popust na ulaznicu. . Aquapark Istralandia osmišljen je za cjelodnevni boravak pa osim adrenalinskog, nudi i dijelove za opuštanje i odmor. Tako će odraslima osmijeh izmamiti hidromasažni bazen za ugodno opuštanje. Dječji bazen, pak, pravi je vodeni raj, pun atrakcija poput gusarskog broda, vodenog dvorca i dječjih tobogana. Zabavi tu nije kraj: očekujte još i razne igraonice, aquaerobic, sportske turnire, dječje karnevale, mađioničare, klaunove te svakodnevne pjena-partyje. I to je još uvijek samo dio odlične zabave koju možete doživjeti u Istralandiji. S tim u mislima lakše ćemo čekati ljeto, zar ne?

Silvio Kraljević, voditelj i Branko Kovačić, vlasnik Aquaparka Istralandia

impresivnih 5000 četvornih metara, na koliko se ukupno prostiru bazeni ovog vodenog parka. A među njima se nalazi i najveći bazen na valove na Sredozemlju, površine 2500 četvornih metara, baš kao i atraktivni tobogani, namijenjeni posjetiteljima svih uzrasta. Tobogani su ipak zaslužili koju riječ više: tu su oni visoki i strmi za hrabrije, pa oni s gumenjacima ili cjevasti tobogani s vizualnim i audio efektima. Sjajnu zabavu nude i tobogani Bunga Hole i Sea Hole koji predstavljaju posljednju riječ tehnologije i prvi su takve vrste u Europi. Tu je i najveće adrenalinsko iznenađenje - Space rocket - koji pruža najbržu vožnju toboganom ikad. Aquapark Istralandia prilagođen je i osobama s posebnim potrebama i onima u invalidskim kolicima, za koje je od ove godine osiguran i pool lift. Ulaz je za njih

NAGRADE

2014.

• Nagrada Hrvatskog saveza građevinskih inženjera godišnja nagrada struke uručena glavnom inženjeru gradilišta Aquaparka Istralandia Mauru Kovačiću • Zahvalnica HGK za izniman doprinos razvitku gospodarstva Istarske županije • Europska nagrada Parksmania – udruga aquaparkova Italije – za poduzetnički poduhvat godine • Simply the best - Godišnja nagrada Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) i turističkog časopisa Way to Croatia za kreativan razvoj turističkog proizvoda te oblikovanje i unapređenje sadržaja turističke ponude • Nagrada za menadžera godine i strukovno priznanje Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika (CROMA) Branku Kovačiću, direktoru tvrtke Aqua Park i vlasniku Aquaparka Istralandia • Nagrada TZ Istre Zlatna koza - Capra d’oro - za inovaciju godine • Nagrada Općine Brtonigla - Plaketa za iznimna postignuća i doprinos unapređenju i razvoju općine prati

alis aria pos molendisi sit labor as que veliquas modia corehenihil in cumenis

2015. • Europska zvijezda za 5. mjesto – nagrada za najbolji aquapark u Europi (u konkurenciji više od 300 europskih aquaparkova) • Godišnja turistička nagrada Hrvatske turističke zajednice za osvojeno 1. mjesto u kategoriji Rekreacija i zabava • Simply the best - godišnja nagrada Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) i turističkog časopisa Way to Croatia - za inovativni projekt u turizmu - atrakcija

2016. • Nagrada na najznačajnijem europskom sajmu tematskih i vodenih atrakcija u Barceloni Euro Attractions Show (EAS 2016) • Europska zvijezda za 5. mjesto - nagrada za najbolji aquapark u Europi (u konkurenciji više od 300 europskih aquaparkova)

IZLET

KOPAČKI RIT

U Kopačkom ritu, povremeno ili stalno, živi oko 300 vrsta ptica. Najveća životinja je jelen, najveća ptica orao štekavac, koji je i simbol parka. A najbolje doba za posjet, vjerovali ili ne, je zima. Tada nema komaraca, a krupne životinje zelenilo ne skriva

Prijemni centar

Damir Opačić, ravnatelj JU PP-a Kopački rit

NAJVEĆA europska močvara Tekst: Svetozar Sarkanjac 45

rema nekim istraživanjima, 90 posto stranih turista koji posjećuju Hrvatsku, na pitanje što ih se najviše dojmilo u Hrvatskoj, kažu – očuvana priroda. A upravo su nacionalni parkovi i parkovi prirode mjesta gdje se to najbolje može doživjeti. Jedno od takvih mjesta u Hrvatskoj svakako je Park prirode Kopački rit. A što je i gdje se uopće nalazi Kopački rit? Kopački rit poplavno je područje nastalo djelovanjem dviju velikih rijeka u hrvatskom dijelu Baranje, zapravo u najjužnijem “ćošku” Baranje uz zapadne obale Dunava i sjeverne obale Drave. Upravo tamo gdje se Drava ulijeva u veliki Dunav. O vrijednosti ovog šumsko-močvarnog područja dovoljno govore podaci o brojnosti flore i faune. Prema preciznim podacima stručnih službi Parka prirode, Kopački rit stalno ili povremeno naseljava gotovo 300 ptičjih vrsta, 44 vrste slatkovodnih riba, 11 vrsta vodozemaca i 10 vrsta gmazova. Brojni su, naravno, i sisavci kojih u ritu ima točno 54 vrste. Za ovako veliku biološku raznolikost zaslužno je upravo plavljenje velikih površina Parka prirode. U vrijeme poplava vode iz Dunava i Drave ulaze u rit, a cijelo poplavno područje poprima izgled delte. To je još jedna jedinstvenost jer tako rijeka Dunav u svom srednjem toku, uz pomoć rijeke Drave, stvara tzv. unutrašnju deltu. Takav fenomen kod drugih europskih rijeka u ovakvom obliku nije poznat te daje ovom području svjetski značaj. Zbog svoje očuvanosti kao rijetkog ritskog ekosustava, velike biološke raznolikosti i izuzetne znanstvene i ekološke vrijednosti, Kopački rit je 1967. godine zaštićen statusom upravljanog prirodnog rezervata. Devet godina kasnije je uže područje rezervata na površini od 7700 hektara dobilo status specijalnog zoološkog rezervata, dok je preostali dio proglašen parkom prirode. Međunarodna važnost Kopačkog rita potvrđena je 1989. uvrštenjem na listu ornitološki značajnih područja te 1993. uvrštenjem na popis međunarodno značajnih močvara, sukladno Ramsarskoj konvenciji.

LOVNI TURIZAM

Vrijednosti Kopačkog rita uočili su, naravno, i ljudi koji su ranije živjeli i vladali tim prostorima. Područjem Kopačkog rita počinje se upravljati nakon osnutka gospodarstva Belje darovnicom ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda l., 1699. godine. Njime od tada upravlja Eugen Franjo Savojski do 1784. godine. Ono je poslije u zakupu obitelji Habsburg sve do 1918. godine. Od 1920. godine

IZLET ovo područje je proglašeno rezervoatom kralja Aleksandra Karađorđevića, dok je u razdoblju 1941.-1944. godine za vrijeme mađarske okupacije njime upravljao Mađarski narodni muzej koji osniva biološku stanicu Albertina. Kopačkim ritom nakon II. svjetskog rata, od 1959. godine, upravlja Lovno-šumsko gazdinstvo Jelen, a dio područja zajedno s kompleksom dvorca Tikveš koristilo se kao rezidencijalno lovište. U vrijeme rike jelena kada se odstreljuju jeleni kapitalci (početkom rujna), to je lovište redovito posjećivao predsjednik tadašnje Jugoslavije Josip Broz Tito, kao i brojni tadašnji svjetski državnici. I u ovo vrijeme lovište Tikveš prestižna je rujanska destinacija mnogih europskih industrijalaca i plemića koji kolekcije svojih lovačkih trofeja žele obogatiti rogovljem baranjskih jelena. Od

NOVI SADRŽAJI KOPAČKOG RITA Turistički ugođaj i sadržaji Parka prirode Kopački rit unatrag godinu dana bogatiji su za niz zanimljivih sadržaja. Naime, prema uzoru na čuveni turski most koji se u dužini od osam kilometara protezao od Osijeka do Darde, a koji je u 16. stoljeću za samo 15 dana izgradilo 25.000 vojnika sultana Sulejmana Veličanstvenog, u Kopačkom ritu je izgrađena šetnica duga 2550 metara. Šetnica bijelog lopoča, što joj je službeni naziv, proteže se kroz ovo jedinstveno močvarno područje, a vrludavim stazama povezuje prijemni centar i tamošnje pristanište brodica. Drveni dio šetnice izgrađen je na pilotima od hrasta i bagrema, a ugrađeno je više stotina kubika čiste hrastovine.

Ladanjska vila

Dvorac u kojem su boravili Habsburgovci, Karađorđevići, Tito, Brežnjev..., a pregovarali Tuđman i Milošević (desno) i multimedijalna dvorana za brzi pregled Kopačkog rita (skroz desno)

1997. godine područjem Parka prirode upravlja Javna ustanova Park prirode Kopački rit.

ŠTO SE MOŽE VIDJETI

O ljepoti Kopačkoga rita danas najbolje svjedoče brojni posjetitelji cijele godine. Naime, iako je teško reći u koje doba godine je rit najljepši, bez svake je sumnje u vrijeme visokih voda najatraktivniji. Jer, od 23.000 hektara ukupne površine, u vrijeme poplava pod vodom zna biti više od polovine Kopačkog rita. Prema riječima Damira Opačića, ravnatelja JU-a Park prirode Kopački rit, Park je prošle godine posjetilo više od 30.000 registriranih posjetitelja koji su koristili različite programe i usluge koje nudi Uprava Parka. Od toga broja, dvadesetak

posto čine stranci. A što prosječni posjetitelj uopće može vidjeti prilikom obilaska Parka? “Najveća životinja koje se može vidjeti je jelen, a najveća ptica je orao štekavac, koji je i simbol Kopačkog rita. Ujedno se, orao štekavac, zajedno s crnom rodom i stepskim sokolom, ubraja u rijetke i zaštićene vrste. Kopački rit je i najveće mrijestilište ribe u Europi nakon delte Dunava. Ako za obilazak rita koristite čamac, što je i najatraktivnija varijanta (uz obavezno stručno vodstvo, naravno), nerijetko vam se može dogoditi da vam u čamac uskoči koja zbunjena riba, naročito ako ste čamcem uletjeli u jato babuški”, objašnjava Opačić. Inače, u ritu nema po čovjeka opasnih životinja. Najveći predator je čagalj,

potom lisica, a zabilježena je i pojava risa. Što se zmija tiče, nema otrovnica. Kako kaže ravnatelj Opačić, u zapisima se spominje postojanje riđovke, ali nitko je još nikada nije vidio. Prvi ravnatelj Parka profesor Mikuška svojedobno je intenzivno tragao za staništima riđovki, ali nikada nije viđena. Postoji više programa obilaska Parka. Počevši od posjeta multimedijalnog centra, šetnice, kompleksa dvoraca Tikveš do obilska Parka brodovima, čamcima, kanuima, posjetiteljskim vlakićem ili biciklima. Naravno, dio tih programa je moguće ostvariti jedino uz stručnu pratnju. Među atrakcijama, osobito za strane posjetitelje, nalazi se i promatranje ptica, tzv. birdwatching, kao i fotosafari. Sve ovisi o tome koliko vremena se želi posvetiti

Ako za obilazak rita koristite čamac, što je i najatraktivnija varijanta, može se dogoditi da u čamac uskoči koja zbunjena riba, naročito ako ste čamcem uletjeli u jato babuški. Od životinja ovdje nema straha: nijedna jedina vrsta, uključujući zmije, nije otrovna posjetu te što ljude zanima. Važno je napomenuti i kako dojmovi o Parku silno ovise o dobu godine kada se on posjećuje. Stoga je sve više posjetitelja zimi jer je to razdoblje kada su životinje najuočljivije, a ako je zima sniježna, vizualni doživljaj Kopačkog rita još je dojmljiviji.

Nova Šetnica bijelog lopoča (lijevo)

Jedna od brodica za obilazak jezera (desno)

Mnoštvo je smještajnih kapaciteta u mjestima nedaleko Parka, počevši od seoskih domaćinstava u Kopačevu, Bilju ili Karancu, do novih hotela u Kopačevu i Lugu, te Belom Manastiru i Osijeku. Slično je i s ugostiteljskom ponudom u čitavoj Baranji i nedalekom Osijeku.

SHOPPING

HRELIĆ: MJESTO NA KOJEMU KUNA DRUGAČIJI SVIJET TEK DESETAK MINUTA OD CENTRA ZAGREBA

IMA SVOJU VRIJEDNOST Ljubitelji vintage odjeće ili starina bilo koje vrste dobro znaju gdje je Hrelić. Nisu rijetki ni posjetitelji koji nedjeljna jutra tamo provode ne toliko zbog kupnje, koliko zbog živosti sajma pod vedrim nebom i šarma kojim zrače i prodavači i roba na najpoznatijem domaćem buvljaku Tekst: Ilijana Grgić

ožda će zvučati previše istrošeno, no sažeti ponudu sajma u Jakuševcu moguće je onom poznatom rečenicom - tu se može kupiti sve od igle do lokomotive. No dobro, nema baš lokomotive, ali zato ima automobila, kamiona i radnih strojeva svih godišta, marki i konjskih snaga, naravno, ako dođete nedjeljom kad se tu održava najveći regionalni sajam rabljenih automobila. Sajam na Jakuševcu ima i onaj mnogo lepršaviji, mnogi bi rekli i izazovniji dio, odnosno Hrelić, jedan od najvećih sajmova rabljene robe u ovom dijelu Europe. Mnogi će upravo na spomen ovog dijela grada upitno podignuti obrve i pitati “Pa što tu ima zanimljivoga?”, aludirajući na poziciju samoga sajma koji samo ograda dijeli od odlagališta gradskog otpada. Unatoč ne baš reprezentativnom okruženju, sajam na Jakuševcu ili Hrelić svojevrsna je turistička atrakcija Zagreba i najpoznatiji buvljak zagrebačke metropole, kao neki alternativni način trgovanja

“Desna tenisica, jedna kuna”, izvikuje postariji prodavač. Na pitanje zašto prodaje jednu cipelu, odgovara: “Svaka roba ima kupca” 48

Kratka povijest Hrelića

OD LOKACIJE PRED KATEDRALOM DO DEPONIJA SMEĆA

u odnosu na ustaljenu praksu kupovanja u trgovačkim centrima. Tu se vraćamo onom iskonskom odnosu trgovac-kupac, kad je kupovina bila i nešto više od same razmjene novca i robe. A ta se razmjena, baš kao u neka davno prošla vremena, i dalje odvija na otvorenom, bez sjaja i glamura suvremenih shopping centara. Stoga, krenimo redom. Posjet Hreliću zahtijeva pravu malu organizacijsku pripremu. Sajam se održava svake srijede, subote i nedjelje osim za Uskrs i Božić, po kiši, snijegu i po ljetnim vrućinama. Znači, morate se prilagoditi vremenskim uvjetima. Najbolje vrijeme za posjet sajmu je nakon jutarnje kavice, oko osam - pola devet, savjet je to iskusnih starih kupaca, koji će isto tako reći kako se najjeftinije ‘pazari’ iza podne, odnosno kad se roba već polako pakira, a cjenkanje dobiva svoju pravu dimenziju. A upravo je cjenkanje - običaj koji je suvremena trgovina

zaboravila - na ovim mjestima neizbježno. “Tri za deset kuna, evo tri za deset kuna, gospođo evo za vas još jedne gratis”, čuje se sa štanda gdje nam je prodavačica Milka, s velikim osmijehom, uz četiri para sandala sparila i haljinu za pet kuna koja je “eto baš mene čekala”. I tako za manje od jedne kave u gradu, vi ste ‘zrihtani’ baš za zagrebačku špicu. Ukoliko ste spremni izdvojiti još 30 kuna, prodavačica sa susjednog štanda nudi “malo nošenu ali jako dobro očuvanu crnu bundu”, neka vam se nađe jer brzo će zima, pa će joj i cijena porasti. “Ma 30 kuna je manje od 30 eura, a takva bunda”, dobacuje drugi prodavač koji se zbiljski trudi da vam proda bar nešto od svoje raznovrsne ponude. A ponuda je stvarno velika. Zato i nije čudo da Hrelić privlači ljude različitih profesija, društvenog statusa i dubine džepa. “Fora nam je dolaziti tu. Pa kad je lijepo

“Pripremam predstavu sa svojim đacima. Radnja je u sedamdesetima. Pa sam našao stolić i ovu knjigu o Titu, idealno će nam doći za scenu”, otkriva nam jedan zagrebački profesor

Trgovanje automobilima u Zagrebu počelo je 1958. kada su se prodavači počeli okupljati ispred katedrale da bi prodali svoje automobile. Svojevrsni sajam automobila početkom šezdesetih godina seli na Jordanovačke livade, zatim na Kennedyjev trg pa na bivši aerodrom Borongaj. Službeno, ugovorom od listopada 1970. godine, sajam automobila seli na današnju lokaciju u Jakuševcu između vojarne i deponija smeća. To je trebala biti privremena lokacija te se sajam trebao preseliti na lokaciju u Blatu. Nakon 1990. odustalo se od te lokacije i ona je izuzeta iz GUPa. Hrelić, kao dio Sajma automobila, predstavlja skup raznovrsnih sajmišnih praksi organiziranih oko kupnje i prodaje rabljene robe. Riječ je o zagrebačkom buvljaku gdje se na sadašnjoj lokaciji trguje od 1979. godine.

vrijeme, gotovo svaku nedjelju smo tu”, govore nam dvije djevojke, Ana i Sara, zaljubljenice u vintage stvari, koje s poveće hrpe odjeće biraju za sebe zanimljive komade. “Fora su mi stvari iz osamdesetih, sedamdesetih a bome i iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, pogotovo kad su u pitanju jakne. Kupila sam si kožnu jaknu za 20 kuna. Nakon kemijskog čišćenja, nitko nije vjerovao da je s Hrelića. Samo treba imati dobro oko i naći ćete svašta”, rekla nam je Sara, koja uz odjeću često

SHOPPING kupuje i knjige kojih na sajmu također ne nedostaje. Naravno, najveća je ponuda odjeće, obuće, raznoraznih modnih dodataka iz svih perioda u zadnjih stotinjak godina. Ljepota Hrelića je i u tome što vas u hipu prebaci natrag u 21. stoljeće jer brojni mali trgovci ovdje nude i sasvim novu odjeću. “Ovdje smo svaku nedjelju, a ostale dane smo na sajmovima oko Zagreba. A što da vam kažem, nekad se proda više, nekad manje. U nas je nova roba, evo vidite, isto je kao u dućanima u gradu, a jeftiniji smo nego oni”, rekao nam je jedan od prodavača sa štandova, zauzet mušterijom kojoj je tražio košulju “za malo jače muškarce a da mu ipak ističe struk”. Svega se tu može pronaći, i došli ste na pravo mjesto ako trebate samo jednu bijelu tenisicu. “Desna tenisica, jedna kuna”, izvikuje postariji prodavač. Na pitanje zašto prodaje samo jednu cipelu, odgovara: “Svaka roba ima svoju cijenu i svoga kupca. Bolje nego da se baci, a kuna po kuna...” Uz ljubitelje odjeće iz prohujalih vremena, i zaljubljenici u druge starine kao i kolekcionari mogu doći na svoje te po povoljnim cijenama, tek za nekoliko kuna, možda čak i spasiti umjetnine i rijetke vrijedne knjige od propadanja. Na Hrelić se dolazi kupovati stvari koje nigdje drugdje nije moguće naći. Raj je to za kupce koji traže stare vinilne ploče, rezervne dijelova za sve i svašta, pa i tehničku robu koja bi se mogla bez problema izložiti u tehničkom muzeju. Sve što je izloženo, prodaje se. A cijena je klizna. Hrelić je idealno mjesto za prave antikne

Za samo nekoliko kuna, ovdje možete čak i spasiti umjetnine i rijetke vrijedne knjige ili vinilne ploče od propadanja

ČETIRI SAVJETA ZA POSJET HRELIĆU 1. Naoružajte se dobrim raspoloženjem. Jer ukoliko ste spremni na zafrkanciju i cjenkanje, možete proći puno jeftinije. Ne pokazujte da ste oduševljeni nekim komadom odjeće jer to ide na ruku prodavaču koji tada zna da ste zagrizli, pa cijena (iako mala) neće više padati. 2. Izbjegavajte krupan novac. S obzirom na cijene, lakše ćete plaćati s pet, dvije ili jednom kunom. 3. Ako ne želite jesti na Hreliću, ponesite puno vode i sendviče, a u vruće dane obvezno šešir ili kapu jer je sve na otvorenom i lako možete dobiti sunčanicu. 4. Ponesite si ruksak i torbu na kotače, puno je praktičnije nego vrećica koja će vas samo sputavati, jer je na buvljaku važno da vam ruke bude slobodne za pregled robe.

Srijeda, subota i nedjelja dani su za posjet Hreliću. Sve što ne možete naći nigdje drugdje, naći ćete ovdje - pa i ono što niste znali da želite

ulove, starinske lustere, slike, mlince za kave. Također je to savršeno mjesto za pronaći namještaj ukoliko recimo želite urediti vlastiti stan u retrostilu. Na jednom od štandova susrećem svog poznanika Peru, profesora u jednoj od zagrebačkih škola. “Pripremam predstavu sa svojim đacima. Radnja je u sedamdesetima. Pa sam našao stolić i ovu knjigu o Titu, idealno će nam doći za scenu”, otkriva nam Pero svoj ulov. Stoga kad nemate ideju kamo, a nalazite se u Zagrebu srijedom, subotom ili nedjeljom, prošetajte do Hrelića. Bit će to nezaboravno iskustvo, koje čak može biti i zanimljiv gastronomski doživljaj te putovanje kroz vrijeme gdje ćete otkriti jedan malo drugačiji Zagreb.

TEHNO IZLOG SAMSUNG PROŠIRUJE PORTFELJ PAMETNIH SATOVA Tvrtka Samsung Electronics predstavila je Gear S3, upečatljiv i inovativan pametni sat. Samsung Gear S3 je dostupan u dvije inačice kako bi zadovoljio različite životne stilove korisnika: frontier i classic. Frontier je dizajniran kako bi pružio dobru izvedbu u bilo kojim uvjetima i okolišu – bilo da je u pitanju posao ili zabava. Gear S3 classic odaje počast minimalističkom, elegantnom stilu koji se može pronaći na legendarnim satovima. Classic je dizajniran s posebnom pažnjom na detalje – njegova veličina i oblik su odabrani kako bi zadržali jednaku dosljednost i ravnotežu kao i precizno izrađeni luksuzni satovi. „Veliko naličje sata nadahnuto je stilovima koji proizlaze od najpoznatijih svjetskih brendova premium satova. Klasični sat u kombinaciji s najnovijim inovacijama i tehnologijama, Gear S3 će odoljeti testu vremena“, izjavio je Yvan Arpa, švicarski dizajner luksuznih satova, koji je surađivao na procesu dizajniranja Gear S3 pametnog sata.

PRIZNANJE ZA HTC 10 Europsko udruženje za sliku i zvuk (EISA), u sklopu IFA sajma u Berlinu, dodijelilo je pametnom telefonu HTC 10 nagradu za najnapredniji pametni telefon (European Advanced Smartphone 2016/2017). Osim dizajnom, HTC 10 se može pohvaliti najnovijim Qualcomm Snapdragon 820 procesorom podržanim s četiri gigabajta RAM memorije, vrhunskim 5,2-inčnim QHD ekranom, dugotrajnom baterijom od 3000 mAh i brzim Quick Charge 3.0 punjačem koji HTC 10 napuni do 50 posto u samo 30 minuta. HTC 10 ima selfie kameru sa zaslonskom bljeskalicom te glavnu UltraPixel kameru od 12 megapiksela s optičkom stabilizacijom i laserskim autofokusom. Vrhunske performanse kamere potvrdio je i nezavisni DxOMark test na kojem je HTC 10 osvojio 88 bodova što je jedan od najboljih rezultata ikad zabilježenih s kamerom pametnog telefona. „Kad se tome doda Hi-Res audiocertifikat za zvuk najviše kvalitete, prelijepo metalno kućište i dvije teksture završne obrade, jasno je zašto je HTC 10 najpametniji među pametnim telefonima“, ističu u Europskom udruženju za sliku i zvuk (EISA) koje čini 50 specijaliziranih magazina iz 23 europske zemlje.

AOC PREDSTAVIO PRVE VIRTUAL REALITY NAOČALE Jedan od vodećih brendova na tržištu monitora AOC na ovogodišnjem Gamescom sajmu održanom u Kölnu premijerno je predstavio svoje prve virtual reality naočale. Virtual reality, odnosno virtualna stvarnost najavljivana je na velika vrata, no nakon kratkog vremena nije se posebice uspjela probiti na tržište. Međutim, ove godine svi znakovi pokazuju da je napokon došlo vrijeme za njezin daljnji razvoj i popularnost. Goldman Sachs u svom izvješću objavljenom u siječnju 2016. navodi kako VR „ima potencijal stvoriti multimilijardersku industriju i mogućnost da bude revolucionarna promjena načina igranja kao što je to bila pojava osobnih računala u povijesti“. Mogućnosti upotrebe su različite kao i kod osobnih računala ili pametnih mobitela, pa je tako, osim za igranje videoigara (i vojsku), sve popularnija pri videozabavi, raznim događanjima, u obrazovanju, zdravstvu, inženjeringu...

HUAWEI NOVA – NAJNOVIJA SERIJA PAMETNIH TELEFONA Huawei je prvi put predstavio najnoviju seriju pametnih telefona, Huawei nova i Huawei nova plus. Nova serija uređaja odlikuje se zaobljenim dizajnom, naprednim značajkama kamere za još živopisnije fotografije te ostalim poboljšanjima za još bolje korisničko iskustvo. „Huawei prepoznaje potrebu najdinamičnijih korisnika za uređajem čije će značajke biti u skladu s njihovim ubrzanim stilom života“, izjavio je Richard Yu, predsjednik kompanije Huawei Consumer Business Group. „Kreirani kako bi svojim nevjerojatnim karakteristikama, modernim dizajnom i naprednim značajkama kamere pristajali generaciji koja živi uz svoj pametni telefon.“ Huawei nova, sa 32GB tvrdim diskom i tri GB RAM-a, bit će dostupan od listopada u više od 50 zemalja, uključujući Njemačku, Austriju, Francusku i Španjolsku prije nego postane dostupan i na drugim tržištima. Huawei nova plus, sa 32GB tvrdim diskom i tri GB RAM-a, također će biti dostupan od listopada u više od 50 zemalja, uključujući Španjolsku, Italiju i Kanadu prije nego postane dostupan i na drugim tržištima.

Više od poštanske usluge: • PLUS obična dostava pisama – jedinstvena usluga na HR tržištu Po cijeni obične dostave svako obično pismeno ima mogućnost praćenja dostave putem web aplikacije i dokaz o uručenju • Dostava NA RUKE uz mogućnost praćenja dostave putem NetMailing web aplikacije • Dostava NA RUKE s potvrdom uz mogućnost praćenja dostave putem NetMailing web aplikacije • Žurna gradska i međugradska dostava

Potpuni servis: • produkcija dokumenata: Izrada kuverata, izrada obrazaca, ispis dokumenata, automatsko kuvertiranje

Nismo najveći davatelj poštanskih usluga na našem tržištu, ali - uvjerit ćemo Vas – da smo najkvalitetniji i najpovoljniji na našem tržištu.

Jedini dajemo jamstvo za kvalitetu dostave!

072/385-386

info@liderexpress.hr

www.liderexpress.hr

INTERVJU

NEKA VIDI SVIJET

kako je ovdje lijepo Tekst: Jozo Vrdoljak

oško Lokas, vlasnik prvog registriranog tematskog parka u Hrvatskoj - Etnoland Dalmati iz Pakova Sela - ima obrnuti poslovni put od mladih ljudi koji iz Hrvatske masovno iseljavaju u Zapadnu Europu. Danas četrdesetgodišnjak, Joško Lokas rodio se, školovao i radio u Njemačkoj, gdje je zauzimao visoke menadžerske pozicije, da bi sve to napustio i ušao u poduzetnički pothvat u nerazvijenoj Dalmatinskoj zagori. Njegov Etnoland Dalmati registriran je kao tematski park s ugostiteljskom, muzejskom, glazbeno-scenskom i trgovačkom djelatnosti. Specijaliziran je za rad s grupama, a nedjeljom otvara vrata i za izletnike, u prvom redu obitelji s djecom. S Joškom Lokasom razgovarali smo o njegovim projektima, poduzetničkom ozračju te o motivima njegova povratka u domovinu svojih roditelja.

Etnoland godišnje uprihodi oko dva milijuna kuna, a ulaže se stalno. Lokas sad planira otvoriti još jedan etnografski muzej

Odlučio sam djedov način života i običaje drniškog kraja sustavno prikazivati strancima. Neka vide kako se radi pršut, kako se dobiva vino i kako su se nekada ljudi zabavljali, kaže Joško Lokas koji je menadžersku poziciju u rodnoj Njemačkoj zamijenio poduzetničkim pothvatom u Pakovu Selu. I isplatilo mu se

•

Roditelji su vam bili iseljenici. Što su radili? - Roditelji su mi otišli sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Otac je bio konobar ovdje kod nas, tako da je u početku taj posao radio i u Njemačkoj. Kasnije su se moji roditelji osamostalili - otvorili su svoj ugostiteljski objekt i napredovali u poslu. Došli su do toga da su bili vlasnici dva solidna restorana. Naravno da im je namjera bila da se iz Njemačke vrate brzo, ali život je takav da su ostali dugo. Kako je proteklo vaše školovanje? - Rodio sam se 1976. u Njemačkoj. Tamo sam išao u osnovnu i srednju školu, a nakon srednje, završio zanat industrijskog tehničara. Potom sam upisao studij te diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Kako je tekla vaša poslovna karijera? - Tri godine sam radio u Philip Morrisu, i kroz posao završio i njihovu obuku za menadžera. Nakon toga zaposlio sam se na poziciji direktora prodaje jedne velike prehrambene tvrtke u Hamburgu.

• •

Kad ste se vratili u Hrvatsku? •- Nakon što sam stekao menadžerska

znanja i početni kapital vratio sam se, odnosno preselio u Hrvatsku. U tu su korist najviše presudili pozivi hrvatskog državnog vrha iseljenicima, koji su u to vrijeme isticali kako će Hrvatska postati Švicarska. To možda građanima Hrvatske zvuči čudno, ali među djecom naših iseljenika je vrlo izražen osjećaj domoljublja. Dakle, da odgovorim konkretno, dugo sam oklijevao, a odluku o povratku realizirao 2003. Jeste li odmah znali da se želite baviti poduzetništvom? - Ne, moja početna zamisao je bila da se zaposlim u nekoj od vodećih hrvatskih tvrtki jer sam radeći na menadžerskim pozicijama, kao i školovanjem, stekao određena znanja i vještine. Slao sam životopise u Inu, Plivu..., ali nitko nije pokazao interes da me zaposli. Shvatio sam vrlo brzo da je turizam djelatnost u kojoj je u Hrvatskoj najlakše ostvariti vlastite poduzetničke zamisli. To se u mom slučaju

•

Joško Lokas VLASNIK TEMATSKOG PARKA ETNOLAND DALMATI

Gosti su jako zadovoljni našim programom i ponudom. Drago mi je da nas posjećuje dosta domaćih gostiju. To je dokaz da ih zanima naša baština, kaže Joško Lokas

INTERVJU podudaralo s poznavanjem ugostiteljstva koje sam stekao uz posao svojih roditelja. Na izbor kojim ću se poslom baviti utjecala je ljubav prema zavičaju moga djeda, a to je Pakovo Selo i drniški kraj. Kod djeda sam dovodio svoje prijatelje iz Njemačke i svi odreda bili su oduševljeni hranom i običajima našeg kraja. Uz djeda i uz način njegova života veže me puno lijepih uspomena. Djed je imao svoje vino, svoj pršut, i još mnogo toga. Znao je i volio ugostiti moje prijatelje. A budući da su oni bili oduševljeni, htio sam to nastaviti. Odlučio sam djedov način života i običaje drniškog kraja sustavno prikazivati strancima. Kad su već moji prijatelji bili toliko oduševljeni, zašto ne bi bili i stranci koji nemaju prijatelje kod nas? Neka vide kako se radi pršut, kako se dobiva vino i kako su se nekada ljudi zabavljali. Ples odnosno nijemo kolo iz Dalmatinske zagore danas je nematerijalna baština uvrštena na listu UNESCO-a. A mi to, recimo, još uvijek slabo valoriziramo. Dakle, vi ste sve to odlučili pokazati u selu koje ste nazvali Etnoland Dalmati. Kada ste započeli s radom i kolika je to bila investicija? - Svi ovi običaji, uz kvalitetnu domaću hranu, mogu strancima prikazati nekadašnji život Dalmatinske zagore i učiniti im nezaboravnim boravak u Hrvatskoj. Kompleks na kojem se nalazi tematski park proteže se na 15.000 metara četvornih, a

•

prije krize, no unatoč tome svake godine imamo rast. Ova godina bit će najbolja otkada radimo. Posjeti nas više od 40.000 turista. Otvoreni smo čitavu godinu, ali naša je ponuda još uvijek bazirana na organiziranim dolascima. Grupe koje nas posjećuju, uz ostale naše usluge, mogu dobiti i folklornu predstavu. Etnoland Dalmati je za svoj koncept i uslugu dobio i nagradu Zeleni cvijet. Od 2016. godine etnografska zbirka unutar muzeja, koji je smješten u Etnoland Dalmati, nalazi se na popisu kulturne baštine u Hrvatskoj. Imate puno eksponata. Jeste li zadovoljni svojom kolekcijom? - Zadovoljni smo što nas je Ministarstvo kulture saminicijativno prepoznalo kao nositelja kulturne baštine. Skupljali smo eksponate na različite načine, a i sam sam ostao iznenađen koliko toga imamo kada ih je Ministarstvo kulture popisivalo.

•

Kad smo počeli raditi, bili smo prvi i jedini, a danas ima 55 registriranih tematskih parkova, kaže Joško Lokas zatvoreni objekti na 2000 četvornih metara. Inicijalno sam investirao osam milijuna kuna. Naravno da investiram svake godine, pa se taj inicijalni iznos udvostručio. Etnoland Dalmati započeo je s radom 2008. Znači, to je prvi tematski park u Hrvatskoj? - Kada smo započeli raditi, bili smo prvi i jedini, a danas ima 55 registriranih tematskih parkova. Mi smo drugi po prometu i prihodu. Godišnje uprihodimo oko dva milijuna kuna. Koliki je turistički potencijal Dalmatinske zagore? - Velik je i ima tendenciju rasta. Još uvijek je slabo iskorišten. Mi smo imali nesreću da smo započeli raditi neposredno

• •

gospodarstava. Ti proizvodi su skuplji, ali su domaći i kvalitetni. Zato smatram da, s obzirom na kvalitetu i okus, i nisu skupi. Pakovo Selo i Miljevci su središte proizvodnje drniškog pršuta. Tu se proizvede oko 40 posto tog pršuta, a svi mi dobro znamo što je drniški pršut i kakva je njegova kvaliteta. U Etnolandu Dalmati održava se završna večer u sklopu Drniškog festivala pršuta. To meni puno znači jer obožavam drniški pršut. Kao školovani Nijemac, možete li reći kako je poslovati i raditi u Hrvatskoj? - Volim reći da smo mlada demokracija koja još uvijek traži sebe, odnosno tražimo svoj put. Imamo mi još puno toga naučiti, a puno toga je već rečeno o uvjetima poslovanja u Hrvatskoj. Jedan od najvećih poticaja koje bi poduzetnik trebao dobiti u Hrvatskoj jest da se izjednače uvjeti poslovanja za sve. Jer to sada nije slučaj. Tu se mora i može još puno raditi. To bi bio veliki poticaj za neovisne poduzetnike. Zakoni se moraju primjenjivati za svakoga na isti način, a u situaciji kada se ti zakoni selektivno primjenjuju, ne možemo još govoriti o tome jesu li oni dobri. Kakva je struktura vaših gostiju? - Drago mi je da nas posjećuje dosta domaćih gostiju. To je dokaz da ih zanima naša baština, a vrlo su im privlačni i team building programi koje organiziramo. Nijedna država neće dobro razvijati turizam ako se okreće samo stranom gostu. U našem Etnolandu dosta su zastupljeni gosti iz Središnje Europe, a sve više nas posjećuju i gosti s dalekih tržišta. Hrvatski su obalni gradovi jedinstveni u svijetu, ali drago mi je da gosti sve više prepoznaju i dalmatinsko zaleđe. I priobalni i kontinentalni dio Hrvatske ima što pokazati turistima jer se u zadnjem desetljeću napravilo puno na obogaćivanju ponude. Međutim, kod nas je prevelik naglasak stavljen na ponudu smještaja i hrane, umjesto da u fokusu bude ono što gost može vidjeti i doživjeti. Iako je gastro ponuda važna, to nije jedino što imamo. Od Dubrovnika do Iloka postoji bogata kulturna ponuda, koja je čak i među građanima Hrvatske slabo percipirana, a pogotovo je slabo prezentirana gostima.

•

Imamo najveću etnografsku zbirku u Dalmatinskoj zagori. Kakve planove imate? - Gosti su jako zadovoljni našim programom i ponudom. Imamo stalne partnere s kojima poslujemo. Ono što nemamo i na čemu trebamo poraditi je ponuda za individualnog posjetitelja. To, jasno, povlači za sobom nova ulaganja. Sigurno ćemo proširiti svoje poslovanje i sagraditi još jedan muzej. Primjećuje se da je u vašoj gastro ponudi naglasak na tradicionalnim jelima. Je li problem nabavljati domaće namirnice i jesu li domaći proizvodi skupi? - Meni to nije problem jer sam se povezao s nizom obiteljskih poljoprivrednih

•

u n i d o g u l e j i c i n e r o K Otv A T I Ž

U I N U ZA P

Hotelski kompleks Punta nalazi se na istoimenom poluotoku u turističkoj meki Vodice. Na granici plavetnila mora i neba izdiže se sa svojih 10 katova i pruža pogled na otoke kao na dlanu. Hotel Punta s Vilom Arausom, bogatom ponudom i personaliziranom uslugom pružit će Vam nezaboravan odmor i ostvariti Vaše želje! GLAVNA ZGRADA Čak 77 superior sobe i tri luksuzno opremljena apartmana nude panoramski pogled na more, a još 52 standard sobe pružaju predivan pogled na park i grad Vodice. Sobe su klimatizirane i opremljene za savršeni komfor.

Pinia i Ecclesia, s izborom autentične lokalne, nacionalne i internacionalne kuhinje. Aperitiv bar idealan je za početak dana, a Punta pool bar uz razne okuse koktela nudi i užitak pod zvjezdanim nebom.

VILLA ARAUSA Osmišljena u skladu s prirodom, klasičnog uređenja, pruža mogućnost odabira soba s pogledom na more ili park. Vila ima 60 soba te može ugostiti 120 gostiju. Uronjena u zelenilo borove šumice Villa Arausa je idealan izbor za sve koji žele miran odmor uz šum valova, a opet blizu centra događanja.

WELLNESS AND SPA nudi idealan spoj topline drveta, čvrstoće kamena i snage vode koja će opustiti Vaše tijelo. Uživajte u oazi mira koju Vam pruža Wellness & Spa Centar Hotela Punta****.

SKY LOUNGE Sky lounge – multifunkcionalni prostor očekuje Vas sa zvukovima glazbe i pogledom na more. RESTORANI I BAROVI Razmazite svoja osjetila i uživajte u bogatom izboru jela koja Vam pružaju naši restorani

KONFERENCIJE I BANKETI Dugogodišnje iskustvo u organizaciji poslovnih druženja, besprijekoran ambijent i vrhunski opremljene dvorane su dobar temelj za ostvarivanje Vaših poslovnih ciljeva. Tri višenamjenske dvorane različitih veličina idealna su mjesta za sve vrste poslovnih događanja, konferencija, prezentacija, poslovnih sastanaka, seminara i domjenaka.

INTERVJU

TAMO GDJE SE JADRAN I JAPAN LJUBE Osmislio sam koncept sljubljivanja namirnica iz našeg mora s japanskom kuhinjom. Takav koncept nisam nigdje vidio. Istina je da sam u prvi mah htio otvoriti oyster bar, jer smo s majčine strane mi sedma generacija koja se bavi uzgojem kamenica, ali sam se uvjerio da treba imati više toga u ponudi, kaže Pero Šare. I uslijedilo je iznenađenje: iako je mislio da će mu dolaziti uglavnom Japanci, prve godine svi gosti su bili - domaći sladokusci Tekst: Jozo Vrdoljak

bitelj Bota Šare jedna je od rijetkih koja je u Hrvatskoj napravila profiliran i prepoznatljiv lanac restorana. Prvi restoran otvorili su u Malom Stonu, gdje su se i proslavili zahvaljujući staroj gastronomskoj školi malostonskog područja. Dio te “stare škole” su rižoti, ribe, buzare, školjke – naravno, uz ponudu jedinstvene kamenice. Sličan restoran otvoren je i u Zagrebu, na mjestu nekadašnjeg Jadrana. U blizini Sheratona, u sklopu svog restorana, imaju i Oyster&Sushi bar, kakav su ranije otvorili i u Dubrovniku, a restoran istoga imena imaju i u Splitu na Morpurgovoj poljani. S Perom Šare razgovarali smo o obiteljskom poslu, pozicioniranju restorana Bota, realizaciji projekta sushi barova te perspektivi ugostiteljstva baziranog na domaćim namirnicama. Na koji način poslujete? Funkcioniramo kao obiteljsko dioničko društvo. Svi smo uključeni u posao. Otac, majka, dvije sestre, dva brata, moja supruga, ja i moje dvije prve rodice. Znači, 10 članova obitelji ima različite uloge u obiteljskom poslu. Teško je podijeliti uloge jer radimo složno i s puno uvažavanja i podrške jedni za druge. Bez sumnje smo jedna složna i radišna obitelj. Ima li tko sličan projekt u Hrvatskoj? Možda netko ima više restorana u vlasništvu, ali brendiranih ovako kako

Sada sam u životnoj fazi da želim odgajati djecu. Posvetit ću se kvaliteti života, kaže Pero Šare koji, sad već i kao ribar, 130 dana godišnje provede na moru

•

Pero Šare SUVLASNIK BOTA ŠARE, STON

smo se mi brendirali i na način na koji mi nudimo uslugu, to nema nitko. Nas u pravilu posjećuje sličan tip gostiju u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku ili Stonu. Odreda su to veliki ljubitelji i poznavatelji gastronomije, koji su degustirali razne specijalitete širom svijeta. Mogu reći da su moj otac i mater napravili veliki posao. Recimo, mi smo prije krize u jednom trenutku zahvaljujući njihovom radu imali promet od 30 milijuna kuna godišnje. Nakon toga došla je kriza i drastično su se promijenile navike gostiju. Kako ste premostili krizu? Već 2006. godine shvatio sam da koncept s kilom oborite ribe na žaru neće dugo biti privlačan. Došlo je do svojevrsnog zasićenja ponudom u kojoj dominira pršut, sir, hobotnica i riba na žaru. U takvoj ponudi su se iskristalizirale dvije vrste ugostitelja: jedni su nudili svježu domaću ribu, a drugi smrznutu. Cijena nabave svježih namirnica je toliko porasla da je za ove prve bilo sve manje prostora za održivo poslovanje. A kada imate puno zaposlenih koji rade čitavu godinu i kada vam nabava toliko poskupi, nemate baš mnogo manevarskog prostora. U restoranu koji ima 60 sjedećih mjesta ne možete kvalitetno funkcionirati bez 15 zaposlenih. Mi smo 2008. imali više od 100 radnika. Sada imamo šesdesetak zaposlenih. Koliki vam promet ostvaruju sushi barovi? Sva tri ostvare oko 15 milijuna kuna. Svi naši restorani posluju pod zajedničkim

•

brendom Bota. Brend je postao poznat toliko da naši gosti točno znaju kakvu uslugu i kvalitetu mogu dobiti u svakom našem restoranu. Koliko su hrvatski gosti prepoznali ponudu sushi barova? Vole li sushi? To je nevjerojatno otkriće i ugodno me je iznenadilo. Kada sam krenuo s tim poslom 2010. godine, svi su mi se u Dubrovniku rugali i izmišljali slogane za sushi. Nadao sam se da će moji gosti biti Japanci, ali me iznenadilo da su prve godine mog poslovanja gosti isključivo bili hrvatski građani. Radilo se o našim ljudima koji putuju po svijetu i znaju što je gastronomija. Iznenadio me i njihov broj. Bili su oduševljeni posebnošću ponude našeg sushi bara. Radi se o malom restoranu smještenom na trgiću s pogledom na dubrovačku katedralu. Shvatio sam da neću dobro raditi budem li imao samo ponudu kamenica. A napraviti sličan restoran kao i desetke drugih u dubrovačkoj jezgri, nema smisla. U vrlo velikim gradovima ima smisla napraviti restoran koji nudi kamenice i pjenušac na desetak načina, ali u Dubrovniku to nema smisla. Zato sam dodao sushi. Spomenuli ste posebnost. Zar ponuda sushija nije posvuda ista? Nije svugdje ista jer ja sam osmislio koncept sljubljivanja namirnica iz našeg mora s japanskom kuhinjom. Takav koncept nisam nigdje vidio. Istina je da sam u prvi mah htio otvoriti oyster bar, jer smo s majčine strane mi sedma generacija koja

•

INTERVJU

se bavi uzgojem kamenica, ali sam se uvjerio da treba imati više toga u ponudi. Kako i gdje ste se uvjerili da to treba biti sushi? Ne znajući kako će se posao sa sushijem razvijati, tu sam odluku, moram priznati, donio iz ljubavi prema tom specijalitetu. Dio moje obitelji živi u Kaliforniji i ja sam ih posjećivao. Naime, moja rodica Magdalena Matković prilikom mog boravka kod obitelji u SAD-u pokazala mi je toliko raznovrsnih japanskih restorana da sam se doslovno ‘zakačio’ za tu vrstu hrane. Tada sam shvatio da ako uspijem povezati kvalitetu jadranskih namirnica i japanske recepte, uspjet ću napraviti nešto posebno. Namirnice i začine koje mi imamo, spremljene po japanskim receptima, predstavljaju vrh svjetske gastro ponude. Dalmacija je, osim po svježim morskim plodovima, školjkama, ribi i maslinovom ulju, jedinstvena i po ponudi začinskog bilja. Koristimo samo domaću stonsku sol. Prepoznati ste po kamenicama. Koliko je to važno u vašoj gastronomskoj ponudi? U Malom Stonu napravili smo veliku priču s kamenicama i organiziranim izletima u uzgajališta kamenica. To što mi imamo u Malom Stonu s kamenicama jedinstveno je u svijetu. Nema serijske proizvodnje i sve se radi ručno. Sve je vezano uz prirodu i tradicionalan način života. To je ono što mi prezentiramo gostima. Malostonski zaljev je po mnogu čemu jedinstven, ima četiri vrste različitih morskih struja koje mu daju kvalitetu kao da se radi o otvorenom moru. U njemu je jedinstvena flora i fauna. Malostonski zaljev je jako bogat planktonima kojim se hrane ribe i kamenice. Zbog toga je riba iz Malostonskog zaljeva ukusnija nego iz ostalog mora. Isto tako, jadranska riba je ukusnija nego oceanska. To smo shvatili i od toga smo napravili posao.w Kakvo je stanje kad je riječ o ponudi i količini stonske kamenice? Stonska kamenica je brend star stotine

•

To što mi imamo u Malom Stonu s kamenicama jedinstveno je u svijetu. Nema serijske proizvodnje i sve se radi ručno. Sve je vezano uz prirodu i tradicionalan način života godina. Radi se o deliciji koja se redovito služila na bečkom dvoru. Volio ju je, kažu, još i sam Dioklecijan. Kad govorimo o ponudi stonske kamenice, stanje je takvo da neće biti sreće dok se značajnije ne postigne umjetni mrijest. Znanstvenici to pokušavaju, ali to mora biti puno brže, odlučnije i bolje. Mnogo je novca uloženo u mrijestilišta, tako da bismo trebali dobiti i rezultate. Planirate li dodatno širenje posla? Sada sam u životnoj fazi da želim odgajati djecu. Imam ih troje i krasnu obitelj tako da nemam u planu otvaranje još novih restorana. Posvetit ću se podizanju kvalitete postojećih restorana i kvaliteti života. Položio sam ispit za profesionalnog ribara tako da oko 130 dana godišnje provedem na moru. Jedini način održavanja i podizanja kvalitete je to da imamo sve strateške namirnice iz obiteljskog uzgoja. I ovako već sada imamo dosta svojih namirnica. Ima li dovoljno tunjevine u Jadranu? Ima ako kupujemo iz kaveza, ali iz prirodnog ulova baš i nema. Mi koristimo samo jadransku tunjevinu iz prirodnog ulova. Istina, problem su kvote, ali ukoliko plaćate dobavljačima robu na vrijeme i niste opterećeni cijenom nabave, a mi nismo, onda imate dovoljno robe. Za sada

•

možemo platiti dobru otkupnu cijenu profesionalnim ribarima. Kakva vam je konkurencija među sushi barovima? Ugostitelji su prepoznali da ponuda sushija može proći, tako da se otvara sve više takvih barova u Hrvatskoj. Mi se konkurencije ne bojimo, a dovoljno je pogledati ocjene i komentare na TripAdvisioru da biste se uvjerili da smo dosegli vrh. Komentare nam ostavljaju gosti koji su jeli svugdje u svijetu, u najprestižnijim svjetskim restoranima. Znaju dobro da smo od sličnih svjetskih restorana četiri puta jeftiniji - a kvaliteta nam je sami vrh. Zašto naša kuhinja nije toliko poznata u svijetu? Imamo mi dalmatinskih restorana u svijetu. Neki od njih su vrlo kvalitetni. Problem je to što svježa namirnica iz Jadrana ne može u kratkom roku biti dovedena, recimo, u London. Skup je transport. A potrebe za stotinu takvih restorana, da bi se mogla raditi organizirana nabava samo za njih, u Londonu nema. Što je prednost naše gastronomije? Naše najveće blago je ponuda svježih namirnica, odnosno, izvor zdrave hrane. More i zemlja nam nisu zagađeni, a imamo idealan geografski položaj za dobivanje svih vrsta namirnica. Moj prioritet je da Bota u svojoj ponudi ima što veći udjel vlastitih namirnica. Ne zbog uštede, iako je nabava jeftinija iz vlastite proizvodnje, nego zbog kvalitete. Jedino na taj način imamo jamstvo kvalitete. To je najveća kvaliteta restorana Bota Šare. Mi u ponudi imamo vina pelješkog i korčulanskog te konavoskog vinogorja. Pošip, plavac mali, malvazija i rukatac dominiraju našom vinskom kartom. Koliki je najveći račun koji je gost platio u vašem restoranu? Nismo mi skupi i nemamo visoke cijene. Visok račun gost plaća samo ako naručuje veće količine skupog pjenušca, a ne zbog naših jela. Dogodi se da u takvom slučaju potroše i 600 do 700 eura po osobi.

•

GASTRO

MAREDO GRILL

DOBRA HRANA I DOBAR PROVOD

Interijer restorana još 2008. uredio je arhitekt Ante Vrban. Topli, mirni restoran srijedom, petkom i subotom uvečer postaje mjesto za izvrsnu zabavu

Igraonica u sklopu restorana Dok odrasli uživaju u svojoj čaši vina ili pivu, djeci često bude pomalo dosadno... Ali ne kada su u Maredu! Dio restorana je natkrivena terasa bogata zabavnim sadržajima za mlade i najmlađe, i to je - uz vrhunsku hranu - jedan od razloga zbog kojih obitelji s djecom rado biraju ovaj restoran. Iz njega svi odlaze zadovoljni!

U potrazi ste za onim istinskim, najboljim okusom roštilja? Dođite u Maredo, i znat ćete da ste došli na pravo mjesto. Tradicionalna kuhinja ovdje je upotpunjena brojnim a la carte jelima, kao što su rižoto od kozica, biftek, teleći kotleti, piletina u umaku od meda i limuna... Restoran i noćni bar Maredo Grill nalazi se u neposrednoj blizini Ciboninog tornja, u širem centru Zagreba. Tijekom dana ovo je mjesto susreta brojnih poslovnih ljudi (happy hour traje od 12 do 18 sati, i tada su cijene još povoljnije!), dok se srijedom, petkom i subotom uz živu glazbu ovaj inače mirni restoran pretvara u glavno mjesto za zabavu. Interijer Mareda uredio je poznati arhitekt Ante Vrban, još 2008. kada je restoran otvoren. “Stvar je samo u ozbiljnom pristupu”, kaže vlasnik Ivan Kršić otkrivajući kako se spoj dobre hrane i dobrog provoda dosad već svakako pokazao kao dobitan.

GASTRO

Punjena janjeća rebra SASTOJCI: 150 g riže (namočene bar 30 minuta) 45 g badema 150 g janjeće jetre 15 g maslaca ½ vezice peršina 5 g crvene paprike

(za 6 osoba)

5 g crnog papra 5 g bosiljka 5 g soli 1 kg janjećih rebara 5 g paste crvene paprike 15 g maslaca 3 g crnog papra 3 g soli

PRIPREMA: Ocijedite rižu, primiješajte bademe, isjeckajte jetricu, maslac i sol i sve stavite na vatru. Popržite rižu dok blago ne pozlati, polovinu odvojite na stranu te stavite 240 ml vode i kuhajte je. Narežite tanko peršin, dodajte začine, smjesu riže, badema i jetrice, stavite preko riže i promiješajte. Otvorite džep u mesu i stavite smjesu te zatvorite otvor. Meso premažite pastom. U dovoljno velikoj posudi rastopite 15 g maslaca. Lagano pržite rebarca. Dodajte kipuću vodu, sol i papar. Stavite u posudu tako da su kosti s donje strane. Zatvorite poklopac i kuhajte jedan sat, okrenite na drugu stranu i kuhajte još jedan sat. Na kraju, zagrijte pećnicu na 180 stupnjeva, stavite rebra na pleh i pecite još pola sata.

Turskog kuharskog velemajstora Emraha Koksala Sezgina s hrvatskim gurmanima povezuje i Savez kuhara mediteranskih europskih zemalja, u kojemu je upravo on ambasador svoje države

Cacik

(1 osoba)

SASTOJCI: 1 mali krastavac ½ češnja češnjaka 180 g jogurta 5 g maslinovog ulja 5 g svježe metvice 5 g kopra 2 g soli

PRIPREMA: Stavite jogurt u veliku zdjelu. Dodajte sve sastojke osim soli i vode, te dobro promiješajte. Dodati vodu dok se ne postigne potrebnu konzistentnost. Umiješajte malo soli, po okusu. Ohladite u hladnjaku oko dva sata prije posluživanja.

Kulin

ZVIJ kuha

mrah Koksal Sezgin, direktor Turskog nacionalnog kulinarskog tima, majstor chef konzultant i predsjednik turskog Gastronomskog udruženja, jedini je kuhar u Turskoj sa zlatnom olimpijskom medaljom (naravno, s Olimpijade u kuhanju!), a odnedavno je i prvak Svjetskog kupa. Sezgin je k tome i direktor reprezentacije kuhara i kuharskog saveza Turske, te česti član žirija na nacionalnim i međunarodnim natjecanjima.

arska

EZDA

za vas Uz sve još stiže raditi kao trener i savjetnik u privatnim kulinarskim školama. Nastupao je u brojnim TV-programima i sudjelovao na velikom broju konferencija. Trenutno radi na Adnan Menderes Sveučilištu. Uz veliki talent i dokazanu ljubav prema ukusnom zalogaju, s hrvatskim ga chefovima i gurmanima povezuje i Savez kuhara mediteranskih europskih zemalja, u kojem je upravo on ambasador za Tursku. Evo koje svoje recepte je izabrao za čitatelje B&L-a!

Riža, bademi, jetrica... Ili ipak jogurt uz malo metvice? Jedno i drugo, zašto ne, ali dajte nam i nešto slatko, s puno voća i malo ružine vodice... Predstavljamo vam četiri recepta po izboru poznatog chefa mediteranske kuhinje Emrah Koksal Sezgin kuharski je superstar i Predsjednik turskog Gastronomskog udruženja

Asure (Noin puding)

SASTOJCI: 1 l vode 150 g pšenice 90 g slanutka 90 g bijelog graha 90 g sušene kruške 90 g sušenih šljiva 90 g sušenih marelica 90 g sušenih smokava

(za 6 osoba)

90 gr sušenih grožđica 140 gr šećera 100 ml pekmeza 2 klinčića ½ jabuke 2 gr crnog papra 2 gr soli 10 ml ružine vodice Ukras: orah, sezam, cimet, šipak

PRIPREMA: Operite i ostavite pšenicu, grah i slanutak preko noći. Sljedeći dan prokuhajte ih u pola litre vode (može i cookeru pod tlakom) dok se zrna ne razdvoje, otope i izađe škrob.Izlijte smjesu u veliku tavu. Dodajte 500 ml vruće vode s prokuhanim kruškama, šljivama, marelicama, smokvama, grožđicama, paprom, soli, jabukama i ružinom vodicom. Dodajte šećer, klinčić, pekmez i kuhajte sve još 5 minuta. Poslužite hladno s ukrasima po želji.

Meyane pilaf

(1 osoba)

SASTOJCI: 120 g bulgur pšenice 1 mali luk, na kockice 1/2 vezice zelenog luka, sjeckani 1 svježa paprika, sjeckana 1 rajčica, sjeckana 5 g dvostrukog koncentrata rajčica 5 g paste od paprike

3 g crnog papra 1 g metvice sušene, (ako imate svježe metvice, čak i bolje!) 7 g maslinovog ulja 3 g bosiljka 1 šalice vode sol

PRIPREMA: Zagrijte ulje u loncu, dodajte luk. Miješajte par minuta i dodajte papriku. Kad omekša, dodati prvo dvostruki koncentrat rajčice, promiješajte minutu te dodajte rajčicu na kockice. Kad su rajčice skuhane, dodati vodu, bulgur, crni papar, metvicu, bosiljak i sol. Kad voda sa svim sastojcima prokuha, smanjite vatru na najmanje i kuhajte dok voda ne ispari a bulgur postane mekan. Bulgur može biti ljepljiv, tako da je dobro svako malo protresti. Nakon što je kuhan bulgur, pokriti lonac stavljanjem papirnatog ručnika ili čiste kuhinjske krpu između lonca i poklopca da apsorbira vlagu. Neka odmori 5-10 minuta prije posluživanja.

INTERIJERI Tekst: Valentina Vasić Foto: Gordana Đerić, www.dom2.hr

oderno uređenje doma podrazumijeva što više otvorenih prostora, takozvanih open spacea. Međutim, ovaj dom u kojem živi četveročlana obitelj poslovnog čovjeka je pojam otvorenog prostora podigao na sasvim novu razinu. Za to je zaslužna arhitektica Gordana Đerić iz studija Nauportus koja je za zadatak dobila preurediti dom od devedesetak kvadrata. Preuređenjem je postigla to da ovaj interijer izgleda kao da ima barem još toliko prostora. Ulazni hodnik mjesto je za spremanje cipela, jakni i ostalih stvari, a djelomično je preuzeo ulogu podruma. Sva se ta spremišta nalaze iza velike zrcalne stijene zbog čega su sasvim neprimjetna. Nekoliko stepenica više pred gostima se otvara dnevna soba. Njezin duguljasti tlocrt omogućio je da se u njoj organizira nekoliko zona – za druženje uz šank, za gledanje televizije i izlazak na terasu. Sjedeća garnitura neutralne sive boje nalazi se u sredini sobe. Dio do garniture otvara se prema terasi. Kako bi prijelaz iz unutrašnjosti doma u njegov vanjski dio bio što bezbolniji, na tom dijelu dnevne sobe zid je obložen dekorativnim kamenom koji se nastavlja na terasi, objašnjava arhitektica Đerić. Šank koji svira i puni mobitel Posebnu zonu u dnevnoj sobi čini dio sa šankom koji je napravljen na mjestu nekadašnjeg toaleta, u prostoru uz stubište. U sklopu šanka ugrađen je kamin na bioetanol, a u šanku se nalazi zvučnik, te punjači za mobitele. Element iznenađenja mjesto je našao u spuštenom stropu – to je projekcijsko platno koje služi za gledanje

Dom na katove S ORIGINALNIM TEHNOLOŠKIM RJEŠENJIMA Pronašli smo pravi multifunkcionalni dom za mladu obitelj. Osmislila ga je arhitektica Gordana Đerić iz studija Nauportus, a njegova magija nije samo u ljepoti i praktičnosti, nego i u ugodnim iznenađenjima kojima taj prostor obiluje

nogometnih utakmica i filmova iz udobnog naslonjača. Na idućem polukatu je dio doma u kojem se hranimo. Stari nefunkcionalni razmještaj i zidovi u potpunosti su uklonjeni i ovaj je prostor dobio na prozračnosti. Kuhinja se nalazi na desnoj strani, a nasuprot nje je blagovaonski

Element iznenađenja mjesto je našao u spuštenom stropu – to je projekcijsko platno koje služi za gledanje nogometnih utakmica i filmova iz udobnog naslonjača

prostor. Njega krasi crni stol visokog sjaja koji ima mogućnost proširenja. Izbor neutralne bež boje namještaja kuhinje omogućio je da se s nekoliko detalja dobiju naglasci u prostoru. Dekoracija na kuhinjskoj stijeni od kaljenog stakla identična je onoj na vratima smočnice, a u blagovaonskom dijelu prostora dominira ogledalo koje ujedno povećava prostor. Poseban naglasak ovdje je stavljen na dekorativni luster koji se bojom slaže s blagovaonskim stolom. Posebni dizajn rasvjete S obzirom na to da je stubište poveznica koja zbog otvorenosti prostora postaje dijelom svakog kata, ono je obloženo drvetom. Posebna se pažnja pridavala njegovoj osvijetljenosti, pa je arhitektica Đerić ugradila posebnu lampu na svakoj drugoj stepenici, a rasvjeta je ugrađena i u donji dio stepeništa na način da je donja strana obložena gipskartonskim pločama kako bi se u njih mogla ugraditi rasvjeta. Put nas dalje vodi u spavaću sobu

– takozvani master bedroom. Ime je dobila po tome što se uz nju u pravilu nalazi kupaonica što je postalo standard posljednjih godina. Arhitektica objašnjava da je soba proširena na dio balkona i malu garderobu. U objedinjenom prostoru pojavila se kosina na krovu u kojoj je izvukla grede s ugrađenom rasvjetom. U sobu je smješten veliki krevet, ormar i stol koji ima dvije funkcije – kao radni i kao toaletni stol. Zbog promjene instalacija na zidu su se otvorila mjesta za dvije niše koje je arhitektica iskoristila za smještanje umjetnina. Zanimljivo je napomenuti da svaka umjetnina koja se nalazi u ovom domu ima posebnu rasvjetu. Dizajn rasvjete je nešto čemu arhitektica Đerić pridaje posebnu pažnju, pa je zato ona prilagođena funkcijama za koje se pojedini prostor koristi. Često je ugrađuje u spušteni strop, pa stoga svjetla u ovom domu ne nedostaje. Na preostalim polukatovima nalaze se dječja soba i kupaonica te galerija u kojoj se planira radni prostor za poslovnjaka. Otvaranjem stubišta ovaj je dom na katove dobio dodatne kvadrate i više prozračnosti. A centralna povezanost svih prostorija odaje dojam puno većeg prostora. Zaokruženi moderni interijer koji ide u korak s tehnologijom – savršeni dom za mladu obitelj.

Svaka umjetnina koja se nalazi u ovom domu ima posebnu rasvjetu 65

NEUROMARKETING NOVI MARKETINŠKI HIR ILI BUDUĆNOST?

A GDJE SE NALAZI vaš okidač za kupnju? Da bi dokučio kako potrošači reagiraju na određeni proizvod, neuromarketing koristi više tehnika, no u načelu uvijek se proučavaju detalji koji izmiču golom oku

Hedda Martina Šola autorica je knjige o neuromarketingu Marketinška oružarnica (Redak, Split, 2016.)

Tekst: Hedda Martina Šola, stalna sudska vještakinja za marketing

este li ikada imali neugodan osjećaj da oglašivači putem svojih poruka točno znaju kako u vama probuditi želju za kupnjom, iako taj proizvod/ uslugu uopće niste planirali kupiti? Jeste li nekad, zaintrigirani nekom reklamom, poželjeli odmah otići na prodajno mjesto i pogledati baš taj proizvod? Samo pričekajte: to je tek početak! Pogledajte sljedeći primjer. Ležite na kauču, gledate film. Toplo vam je, ugodno. Siti ste. U jednom trenutku, na televiziji, u vašem filmu prikazuje se tužna scena. Počinjete plakati. Zašto? Zašto plačete?! Većina vas će odgovoriti: “Emotivan/na sam”. Marketinški stručnjaci reći će: “Koristili su emocijske apele, pa su potaknuli reakciju kod kupca.” Hm... Znate što ću ja reći? Upravo ste hipnotizirani, a da toga niste ni svjesni! Da! Postoje reklame i filmovi koji imaju hipnotički učinak, a

cilj im je bolje “pozicionirati” neki brend (marku proizvoda) u naš mozak. Nimalo slučajno, postoje proizvodi i reklame s kojih potrošači ne mogu maknuti pogled.

I dok gledaju takve reklame, promatrači vrlo malo trepću. Marketinški stručnjaci odavno znaju da su sve odluke koje donosimo, bilo da se

MULTINACIONALKE VOLE NEUROMARKETING Pojam “neuromarketing” osmislio je Ale Smidts 2002. godine. Začetnik i pokretač je prof. Martin Lindstrom (Oxford University). Njegovo trogodišnje istraživanje koštalo je Oxford University više od sedam milijuna dolara, a doniralo ih je osam multinacionalnih kompanija. Lindstrom je koristio u to vrijeme najmoderniju medicinsku aparaturu te tijekom eksperimenta skenirao više od 2000 mozgova koji su bili podvrgnuti raznim marketinškim strategijama. A one su uključivale: pozicioniranje proizvoda, utjecaj subliminalnih poruka, neoriginalne brendove i logotipove, zdravstvena i sigurnosna upozorenja, provokativan dizajn te pakiranje proizvoda. Struka je dokazala direktnu povezanost marke određenog proizvoda (brenda) i konkretnih reakcija ispitanikovog mozga. Rezultati istraživanja bili su toliko frapantni da su i znanstvenici i oglašivači počeli obraćati pozornost na činjenice do kojih su došli tim istraživanjem.

UU SVOJOJ SVOJOJ BOJI, BOJI, ŠKOLU ŠKOLU OSVOJI! OSVOJI!

S I T A R G vrecica s a t r StaRATIS ca

Gtartas vreci S

prirodni materijali

ručna izrada

prirodni materijali

ručna izrada

NEUROMARKETING radi o kupnji proizvoda ili o povjerenju prema određenoj marki, u najvećoj mjeri rezultat našeg nesvjesnog izbora. Nakon dugogodišnjeg istraživanja usmjerenog na nesvjesne mehanizme odlučivanja, marketing je, kao struka, uspio okruniti svoj arsenal uvođenjem nove discipline - neuromarketinga. Neuromarketing će vam odgovoriti na pitanja: kako potrošači reagiraju na vaš proizvod, na njegovu boju, dizajn ili pakiranje, na zvuk ili ideju, marku/brend, i točno vam objasniti što bi potrošači željeli da imate, a vi to nemate. Svoje znanje o takvim “tajnama” potrošača neuromarketinški stručnjaci temelje na skupoj opremi, dubinskim analizama i, naravno, scanovima mozga. Novi pristup prodaji Naš mozak je vrlo kompleksan organ, a dokazano je da su odluke koje donosimo uvijek pod utjecajem primitivnog dijela mozga. Sada ćete uskliknuti: “Primitivnog dijela mozga??!” Točno! Jedno od najvažnijih osjetila kojim se koristimo kada donosimo odluku o tome možemo li ili ne, primjerice, vjerovati ljudima ili situacijama, jest upravo naš vizualni kanal. Očni živac sadrži oko milijun vlakana, dok ih slušni živac ima samo 30.000. Brzina kojom smo vizualno primili i dekodirali određenu informaciju, mjeri se u milisekundama. Višim kognitivnim funkcijama ne možemo razumjeti ono što smo vidjeli u manje od 300 milisekundi. Upravo tu se krije kritični aspekt korištenja vizualno-procesnih funkcija pri donošenju bilo kakve odluke. Ispitivanjem ljudskog mozga, načina na koji naš mozak reagira na boju, dizajn, određena slova, riječi, cijenu, ambalažu i pakiranje - dobit ćemo informaciju o tome kako kreirati proizvod po želji potrošača. Na primjer, želimo li pozicionirati marku određenog proizvoda u svijest potrošača, identificirati se i razlikovati od konkurencije s novim i/ ili redizajniranim proizvodom, postaviti korektnu maloprodajnu cijenu proizvoda, povećati prodaju - u svemu tome može nam itekako pomoći neuromarketing. Tehnike neuromarketinga koriste najveće kompanije diljem svijeta, kao što su Walt Disney, Google, Yahoo, Facebook, P&G, Coca-Cola, Microsoft i mnoge, mnoge druge. Neuromarketing je otišao toliko daleko da već postoje i njegove mikro grane s podspecijalizacijom u NeuroPR-u gdje, primjerice, učite kako napisati naslove koji će doslovno hipnotizirati mozak čitatelja ili kako napraviti fenomenalnu viralnu kampanju putem community managementa. No, u

Svoje znanje o “tajnama” potrošača neuromarketinški stručnjaci temelje na skupoj opremi i scanovima mozga

SEKS IPAK NE PRODAJE SVE Najnovija neuromarketinška istraživanja oprečna su tradicionalnom marketinškom shvaćanju. U tradicionalnom marketingu se godinama govorilo kako „seks prodaje sve“. Međutim, nova neuromarketinška studija objavljena pod nazivom „Sex doesn’t sell“ dijelom je opovrgnula tu poznatu tezu. Studija je ustvrdila da emocijski apeli koji se žele polučiti korištenjem sex appeal strategija imaju jako dobar učinak samo i isključivo kada se koriste u plasiranju novinskih članaka, viralne kampanje, jumbo plakata - ali ne i insertiranjem u TV emisije. To, naime, dovodi do drugačije percepcije brenda. Oglašivači ipak trebaju više gledati na demografiju plasmana, planiranje i osmišljavanje svojih kampanja kako bi polučili najveći učinak u korištenju emocijskog utjecaja seksualnih slika ili aluzija.

neuromarketingu se ipak ne radi samo o stvaranju profita vlasnicima pojedinih tvrtki, već i o zadovoljstvu potrošača. Ako znamo što potrošači vole, žele i zaista koriste, moći ćemo kreirati proizvode sukladno njihovim preferencijama. Znači, ovdje se radi o povećavanju obostranog zadovoljstva. Okidač za kupnju Prije svega morate jako dobro poznavati marketinšku struku, kako s teorijskog tako i s praktičnog stajališta – koje je po meni daleko važnije - da biste mogli razumjeti neuromarketing. Svi koji su izučavali marketing na studiju, učili su i jako puno o ljudskoj psihologiji jer nije jednostavno osmisliti kampanju koja će aktivirati tzv. okidač za kupnju kod potrošača. I marketinška struka je svjesna da, unatoč visokom poznavanju cijelog marketinškog miksa (proizvod, cijena, promocija, prodaja i distribucija) kao i detaljnom istraživanju tržišta, svake godine preko 70% novih proizvoda na tržištu propada u samo par mjeseci od njihovog plasiranja. Vođen spoznajom da smo mi ipak prvenstveno emocionalna, pa tek potom racionalna bića, marketing je morao otići korak dalje i tako je nastao - brak s neuromarketingom. U taj brak, neuromarketing je unio miraz u obliku podataka posredovanih putem visoko sofisticirane tehnologije. Primjer? U tradicionalnom marketingu učili su nas zašto se i kako trebaju pozicionirati proizvodi blizu blagajne. No, je li itko izmjerio što kupac stvarno gleda dok čeka na blagajni? Tu će vam odgovor dati - neuromarketing. Da bi dokučio kako potrošači reagiraju na određeni proizvod, neuromarketing koristi više tehnika, no u načelu uvijek se proučavaju detalji koji izmiču golom oku, pa se u neuromarketingu proučavaju snimke ljudskog mozga, brzina otkucaja srca, reakcije rožnice i slično. Oprema koja se pritom koristi zahtijeva specifična znanja i dosta je skupa, a cijena osnovnog paketa kreće se od 200.000 kuna na dalje. Povoljnije je, naravno, angažirati stručnjaka/neuromarketinšku agenciju koja će znati napraviti analizu cijelog marketinškog poslovanja tvrtke, identificirati problem i odrediti kako ga riješiti. Neuromarketing ne može bez visokog znanja i isustva u marketinškoj struci jer je on tek dopuna marketinškom istraživanju. No, kolike god troškove nametao, taj ulog nije velik naspram gubitka koji tvrtka može imati ne bude li vodila računa o pravom plasmanu svoga proizvoda.

SAVJET VIŠE

DOBAR MENADŽER brine da zaposlenici nisu POD STRESOM Tekst: Sanja Plješa

Zdravo radno mjesto osnovno je ljudsko pravo, kaže Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu 70

Kada ljudima pada radna sposobnost, to utječe na uspješnost tvrtki u kojima rade. Kako zbog stresa neki odlaze i na bolovanje, to donosi dodatne troškove zdravstvu. Zato su u Zakon o zaštiti na radu uvedene određene obaveze poslodavaca prema zaposlenicima: oni i po zakonu moraju prevenirati stres na poslu

ivot suvremenog čovjeka događa se u neprekidnoj utrci s vremenom. Uz niz zadataka i obaveza koje imaju, ljudi moraju stalno usvajati nova znanja i prilagođavati se novim tehnologijama. Sve više upijamo, a sve se manje “praznimo”. U jednom trenutku, ljudi više ne mogu savladavati povećane zahtjeve (uglavnom šefa ili direktora) koji se pred njih postavljaju te se to negativno očituje na njihov organizam. Tada se kod pojedinaca, zbog zasićenosti poslom, brigama i obavezama razvija stres. Upravo to stanje pokreće čitav niz reakcija koje im, na koncu, onemogućavaju uspješno obavljanje svakodnevnih zadataka. Pritom se smanjuje kvaliteta života, a dolazi i do raznih bolesti. Uslijed stresa pada i radna sposobnost. Kako zbog stresa neki odlaze i na bolovanje, a to za sobom povlači troškove u zdravstvu, u Hrvatskoj su nedavno u Zakon o zaštiti na radu uvedene obveze rada na prevenciji stresa na poslu. No, na koji se način provode? Prema Zakonu o radu, obveze poslodavaca i radnika u vezi sa stresom utvrđene su upravo člancima iz tog zakona. Prema tome, ako postoje naznake stresa na radu ili u vezi s radom, poslodavac je obavezan posebnu pozornost usmjeriti na organizaciju rada i radnih postupaka što uključuje adekvatno radno vrijeme, radne uvjete, komunikaciju, ali i subjektivne faktore poput emocionalnih i društvenih pritisaka i osjećaja nemoći. Istodobno i radnici imaju obaveze - postupati u skladu s uputama poslodavca za sprečavanje, uklanjanje ili smanjivanje stresa na radu. Kako bi se i zaposlenici i poslodavci što bolje informirali o tome kako se nositi sa stresom i stresnim situacijama, održavaju se razne radionice na kojima se mogu dobiti relevantne informacije na tu temu. Potrebna je zaštita Pojedini hrvatski stručnjaci i psiholozi smatraju kako se poslodavci svakako trebaju educirati o tome kako spriječiti stres na radnom mjestu te na koji način svojim zaposlenicima osigurati ljudske i zdravstvene uvjete, da bi im se to, u konačnici, vratilo kroz njihovu bolju angažiranost na poslu. “Zdravo radno mjesto osnovno je ljudsko pravo i uvjet za sposobnost obavljanja posla”, kaže Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu. On smatra kako je od iznimne važnosti neprekidno unapređivanje upravo u području zaštite na radu koja mora uključivati i zaštitu od stresa. Na stresne situacije utječu globalne promjene poput tehnološkog razvoja, recesije, restrukturiranja, outsourcinga kao i ugovora na određene vrijeme. Sve to zahtijeva veću fleksibilnost pojedinaca te se zato stvaraju

novi izvori stresa poput preopterećenosti i radne nesigurnosti. Prema Zakonu o zaštiti na radu, već samo osposobljavanje o stresu u poduzećima predstavlja rad na prevenciji stresa na radu. S jedne strane, zaposlenici će moći prepoznati simptome stresa, a s druge strane, poslodavci će moći pretpostaviti koji bi mogli biti uzroci stresa te na koji način to prevenirati. U literaturi koja se bavi područjem stresa navodi se kako su kvalitetna uprava i dobra organizacija rada najbolji način prevencije stresa na radu, pa se tako sve češće pojavljuje misao kako je “dobar menadžment ustvari stres menadžment”. To znači da se taj menadžment zna boriti protiv stresnih situacija na poslu te da sve poduzima kako do njih uopće ne bi došlo. Poduzetnici na udaru Šefovi, poslodavci, menadžeri, dakle, moraju paziti na mir u duši svojih zaposlenika, ali tko pazi na one koji su sami sebi šef? Ili, još gore, na one koji zbog svoga posla upravljaju velikim grupama ljudi? Čak i znanstvenici priznaju da su takve osobe najizloženije nakupljanju stresa. Osim što su mu najviše na udaru, menadžeri i poduzetnici se stresa najteže oslobađaju, pa umjesto da pronalaze načine kako se riješiti briga, oni ih samo gomilaju, stvarajući obilje problema za vlastito zdravlje ali i poslovanje, što su dokazala i američka istraživanja objavljena u magazinu Business News Daily. Od poražavajuće statistike i gomilanja stresa nisu izuzeti ni hrvatski poduzetnici. Prema istraživanju Virtualnog ženskog poduzetničkog centra koji okuplja više od 1800 poduzetnica te 53 poduzetnika, osobe koje osiguravaju egzistenciju poslovanjem u realnom sektoru redovito osjećaju stres, čak i vikendom i ostalim neradnim danima. Stres osjećaju najviše uslijed donošenja neke važne odluke, ali i nakon što izgube posao, ugovor o suradnji ili velikog kupca. Istraživanje je pokazalo da unatoč svakodnevnom gomilanju briga, svaka četvrta poduzetnica i poduzetnik - osim povremenog uzimanja lijekova za smirenje ili antidepresiva - ne rade baš ništa kako bi se suprotstavili stresu.

VJEŽBANJE POMAŽE Terapeut Dane Cvijanović, član Virtualnog ženskog poduzetničkog centra, provodi program TRE (Tension and Trauma Release Exercise). Riječ je o vježbama za otpuštanje stresa i napetosti iz tijela, a osmislio ih je David Berceli, stručnjak za traume. Cvijanović je jedan od svega četvero certificiranih za primjenu ove metode u Hrvatskoj.

MEDITACIJA

CENTAR ZA DUHOVNI RAZVOJ BRAHMA KUMARIS

MIR I RADOST SE MOGU NAUČITI

Svi programi Centra nude jednostavne metode pomoću kojih se može uspostaviti tako željena ravnoteža i mir. Tu ćete svladati sve: od osnovnog tečaja meditacije, preko tečaja samovodstva, samopouzdanja i pozitivnog mišljenja, do otklanjanja stresa ili ljutnje

Tekst: Lidia Černi

Svi programi Centra u potpunosti su besplatni

ad je prije nešto manje od dvadesetak godina prvi put otvorio vrata zainteresiranima za njihov prvi tečaj meditacije, Centar za duhovni razvoj Brahma Kumaris bio je među prvim takvim centrima u Zagrebu koji je počeo s redovitim programima za pomoć svima onima koji žele naučiti i spoznati svoje unutarnje potencijale i vrijednosti kako bi poboljšali kvalitetu svog života. Danas, nakon osamnaest godina, stotine i stotine ljudi prošlo je kroz mnogobrojne tečajeve, seminare, radionice i predavanja Centra koji radi neumorno svih sedam dana u tjednu. Od jutarnjih sati koji služe onim najredovnijima za meditaciju i proučavanje duhovne mudrosti, pa sve do večernjih tečajeva i radionica, u Centru aktivnosti zapravo nikad ne prestaju. I kad se tu još dodaju programi koje Centar već godinama organizira po cijeloj Hrvatskoj, ali i šire u regiji - u Sarajevu, Podgorici, Skopju, Beogradu i Ljubljani – može se reći da on nesebično služi lokalnoj zajednici na svoj jedinstveni način. Svojim raznovrsnim programima Centar odgovara na potrebe vremena u kojem živimo sve ubrzanije i stresnije i u kojem imamo sve manje vremena za sebe. Zbog toga nemamo dovoljno snage da pozitivno odgovorimo na brojne zahtjevne okolnosti svakodnevnog života. I zato svi programi Centra pojedincima nude jednostavne metode pomoću kojih se može uspostaviti tako željena ravnoteža i mir. Od osnovnog tečaja meditacije, preko tečaja samopouzdanja, pozitivnog mišljenja, otklanjanja stresa i ljutnje do samovodstva. Tu su i brojne radionice samorazvoja poput otklanjanja negativnih emocija, razumijevanja ega, upravljanja vremenom, rješavanja konflikata u odnosima, radionice o dubljem razumijevanju ljubavi, kratke meditativne radionice “Just a minute”, program za žene “Četiri lica žene” i brojne druge… U Centru se održavaju i gostujuća predavanja i radionice inozemnih predavača.

Samoodrživi centri Smješten u maloj i tihoj ulici, dalje od vreve središta Zagreba a opet blizu svim glavnim prometnicama, u Medovićevoj 10, Centar za duhovni razvoj već niz godina njeguje suradnju i s Knjižnicama grada Zagreba; održao je do sad nekoliko zanimljivih izložbi na temu samorazvoja, organizira tribine i predavanja svojih gostujućih predavača u Europskom domu, KIC-u, Novinarskom domu, maksimirskom Centru za kulturu i informacije, a redovito se predstavlja i na sajmovima. Valja naglasiti da su svi programi Centra besplatni, a razlog tome je njihov stav kako se svaki pojedinac ima pravo vratiti svojim prirodnim univerzalnim vrijednostima a da za to ne mora platiti. Donacije su ipak dobrodošle jer se njima Centar i održava. Naime, svi su centri Brahma Kumaris u svijetu, a ima ih oko 8500, samoodrživi, ovise jedino o donacijama svojih članova i svih onih koji u njihovim programima prepoznaju boljitak za sebe. Centar za duhovni razvoj BK jedan je od mnogobrojnih takvih centara u preko 120 zemalja svijeta koje pokriva krovna

organizacija Brahma Kumaris Svjetski duhovni univerzitet. To je nevladina i neprofitna organizacija koja je kroz svoj razvoj tijekom 75 godina zadržala svoje izvorne principe i ustrajala na svojoj temeljnoj svrsi, a to su principi nenasilja i povratak izvornim vrijednostima, odnosno stvaranje boljeg svijeta kroz samopromjenu, služeći pritom lokalnoj i globalnoj zajednici. Svjetska organizacija Ujedinjenih naroda - prepoznavši Univerzitet kao jednog od ključnih svjetskih vrijednosnih lidera budućnosti - otvorila im je svoja vrata dodijelivši im ured na East Riveru. Univerzitet je tako postao savjetodavno tijelo ekonomskog i socijalnog Vijeća UN-a i UNICEF-a. Zbog velikog iskustva u poznavanju problematike ljudskih i društvenih vrijednosti, u razmatranje svjetskih problema Univerzitet unosi izrazito etički i duhovni pristup. U tom svojstvu njegovi članovi redovito surađuju s nevladinim povjerenstvima, specijaliziranim agencijama i vladinim inicijativama, a uz to se redovitim govorima obraćaju na UNovim konferencijama i sastancima.

Podrška UN-a Univerzitet nastoji promicati svijest i isticati velike težnje koje su svrha i počelo Ujedinjenih naroda. U tom nastojanju inicira međunarodne projekte kako bi ljudima diljem svijeta pružio priliku da daju svoj doprinos miru i jedinstvu čovječanstva. A kroz međunarodnu mrežu svojih centara organizira razne aktivnosti, seminare, radionice, dijaloge, konferencije i izložbe kako bi na taj način ljudima ponudio prostor za izražavanje mišljenja o problemima koji ih tište u svakodnevici, a potom omogućio da poruke tih ljudi dođu do UN-a. Njegovih 17 stalnih predstavnika redovito sudjeluje na godišnjim UN-ovim klimatskim konferencijama. Glavno rješenje klimatskih problema i zagađenosti u svijetu, po njihovu mišljenju, leži u promjeni svjesnosti koja započinje promjenom kvalitete misli, a ona uvijek počinje od “mene”, od svakog od nas. Također, bit boljeg čovjekova odnosa prema okolišu podrazumijeva promjenu životnog stila. Centar u Zagrebu koji je iznikao iz ovakve globalne obitelji svake godine sprema nove programe, osvježava postojeće i prilagođava se toku vremena i posebnostima lokalne zajednice. Odnedavno je započela i suradnja sa studentskim udrugama koje su pokazale veliki interes za relaksaciju i meditaciju. Cilj Centra je pojačati svoju ponudu različitim društvenim zajednicama, poslovnim organizacijama i udrugama kako bi pojedinci i timovi lakše prebrodili brze promjene i stresne životne okolnosti koje se bez dodatnih vještina i meditacije u budućnosti neće moći savladati. Meditacija nam pomaže da se odvojimo od navika negativnog razmišljanja, osjećaja i reakcija. Ona rezultira postupnim samoostvarenjem na svim razinama života i oslobađanjem pozitivne unutarnje energije koja potom poboljšava naš odnos prema sebi, drugima i životu općenito, Ona ne samo da umiruje um, nego pridonosi našem fizičkom zdravlju i omogućuje da razvijemo sposobnost donošenja ispravnih odluka. Njihovi tromjesečni programi redovito se objavljuju na web stranici www.meditacijabk.hoola.hr.

ZDRAVLJE

TREBATE LI SMRŠAVJETI? Boris Močinić, savjetnik za mršavljenje, Studio za njegu tijela Močinić, www.mocinic.hr

Puno važnija od same težine je distribucija masnih nakupina. Centralna ili abdominalna debljina predstavlja preveliko opterećenje za normalno funkcioniranje unutarnjih organa. Obujam trbuha za žene ne bi smio prijeći 88 centimetara, a za muškarce 102 centimetra

jelesna težina nije samo pitanje estetike nego u slučaju znatnijeg odstupanja od zdravstvenih preporuka može biti uzrok smanjivanja kvalitete življenja ili drastičnog povećanja zdravstvenih činitelja rizika. Za kvalitetnu prosudbu dostatna su nam dva lako dostupna podatka, a to su tjelesna težina u kilogramima i obujam trbuha u centrimetrima. Indeks tjelesne mase (ITM) dobijemo kada tjelesnu težinu u kilogramima podijelimo s visinom u metrima. ITM u intervalu između 18,5 i 25 je zadovoljavajući. Puno važnija od same težine je distribucija masnih nakupina. Centralna ili abdominalna debljina predstavlja preveliko opterećenje za normalno funkcioniranje unutarnjih organa. Obujam trbuha za žene ne bi smio prijeći 88 centimetara, a za muškarce 102 centimetra. Nakupine oko stražnjice ili u bedrima prvenstveno su estetski problem. Više malih koraka mogu činiti krucijalnu razliku između onih koji uspiju smršavjeti i željenu težinu održavati i onih koji se vrte u začaranom krugu gubljenja i dobivanja kilograma. Prvo primijenite najjednostavniji savjet pa nakon njegovog usvajanja krenite na zahtjevnije. Ako je višak kilograma veći i mršavljenje iziskuje dugotrajan vremenski period, onda je stručna podrška vrlo preporučljiva jer ona treba usmjeravati i kontrolirati kvalitetu progresa. Dobro bi bilo o mršavljenju obavijestiti i prijatelje jer bi oni trebali biti dodatni oslonac u rješavanju prekomjernih kilograma.

djelovanje hormona. Jednostavni način za dostatan unos vlakana je obratiti pozornost da svaki obrok ili međuobrok ima pet grama vlakana. Dva integralna tosta imaju šest grama, 1 šalica zobenih pahuljica četiri grama, tanjur graha 4,4 grama. Međuobrok od voća je bogat i vrlo praktičan izvor vlakana jer veća jabuka ima pet grama vlakana kao i šalica sirove brokule. SMANJITE GLIKEMIJSKI INDEKS PREHRANE ZA 10 BODOVA Namirnice s visokim glikemijskim indeksom kao što su šećer i rafinirani ugljikohidrati uzrokuju brzi porast razine šećera u krvi. Organizam koristi inzulin za smanjenje razine šećera, a višak se deponira u masne nakupine. Nakon toga je razina šećera vrlo niska pa smo opet gladni i nastavljamo s nezdravim ciklusom. Istraživanja povezanosti glikemijskog indeksa prehrane i tjelesne težine pokazala su kako prehrana sa 10 bodova manjim glikemijskim indeksom rezultira s pet kilograma manjom tjelesnom težinom. Najjednostavniji način unosa namirnica s niskim GI je konzumiranje svježih proizvoda. Drugi način je zamjena namirnica s visokim GI onima s manjim. Pizzu čiji je GI 60 zamijenite tjesteninom koja ima GI 45, pečeni krumpir (48) uzmite umjesto pirea (71), nutellu (30) umjesto meda (80), kruh od cjelovitog zrna (53) umjesto bijelog (95). Optimalna brzina mršavljenja je između 0,5 i jednog kilograma tjedno jer nam to osigurava smanjivanje masnih nakupina uz očuvanje mišićne strukture. Izuzetak može biti prvi mjesec kad zbog zadržane vode pomaci mogu biti drastično veći.

Glikemijski indeks Nutelle znatno je manji od glikemijskog indeksa meda

UNESITE PET GRAMA VLAKANA U SVAKOM OBROKU ILI MEĐUOBROKU Prehrana bogata vlaknima može umanjiti kalorijski unos, a da se pri tome ne osjećate uskraćenim. Žene koju konzumiraju manje od 13 grama vlakana dnevno imaju čak pet puta veću vjerojatnost za višak težine od onih koji jedu više. Vlakna usporavaju jedenje jer iziskuju više žvakanja, ubrzavaju prolazak hrane kroz probavni trakt i osnažuju

Rješavanje prekomjerne težine može popraviti vaše fizičko, ali i mentalno zdravlje. Posebno ohrabrujuće je to što već gubitak od pet do deset posto početne težine može donijeti značajna zdravstvena poboljšanja.

l c o e d a L

a t i v !

% 0 -3 PR

IV OT

T URSNITuRa P O ga

Pedeća sj

ll Wi

iam

Godina

JAMSTVA

XXXL IZBOR boja, materijala i elemenata

A od sada i na Instagramu: www.instagram.com/lesnina_inspiracija

Dio proizvoda možete pronaći u našem:

Svijet pogodnosti kartice Lesnina XXXL Card

Karticu potražite u najbližoj trgovini

ZAGREB Jankomir, Ulica Dušana Vukotića 7, radno vrijeme: pon. - nedjelja: 10:00 - 20:00 | ZAGREB Sesvete, Slavonska avenija 106, radno vrijeme: pon. - nedjelja: 10:00 - 20:00 | SPLIT, Dugopolje, Sv. Leopolda Mandića 2, radno vrijeme: pon. - pet.: 9:00 - 20:30, sub.: 9:00 - 20:00 | RIJEKA, Kukuljanovo 345, radno vrijeme: pon. - subota: 9:00 - 20:00 | VARAŽDIN, Gospodarska 37, radno vrijeme: pon. - subota: 9:00 - 20:00 | ZADAR, Murvica Jug 16, radno vrijeme: pon.-sub.: 9:00 - 20:00 | ČAKOVEC (samo namještaj), Globetka b.b., radno vrijeme: pon.-pet.: 11:00-19:00, subota: 9:00 - 19:00 | OSIJEK (samo namještaj), Industrijska zona Jablanova 19, radno vrijeme: pon.-sub.: 9:00 - 20:00. Ponuda vrijedi od 03.10. do 31.10.2016. ili do isteka zalha. www.xxxlesnina.hr

I106N

Garniture robne marke Chilliano djelo su njemačkih dizajnera i tehničkih stručnjaka s više od 65 godina iskustva u području trendseterskih ideja, atraktivnog dizajna i funkcionalnih rješenja. Kod odabira materijala biraju se samo najkvalitetniji, održivi i dugovječni materijali, a rezultat svega toga je tapecirani namještaj koji garantira vrhunski komfor s osjećajem za detalje. Sastavljiva garnitura William, uz nadoplatu je dostupan velik broj elemenata, mogućnost odabira tvrdoće, dubine i tipa sjedišta, nogica, materijala... (01370047/02)