Business&Lifestyle - travanj 2017. by NEstar

privredni vjesnik

B&L

BUSINESS B US I N E S S & L LIFESTYLE I F E ST Y L E LIFEST TRA AVA VA A NJ N J 2 0 17 117. 7.

ANTIKVITETI

Za dobra stara vremena

ANA RUCNER

Zvuk čela je kao ljudski glas

Bučino ulje

CRNO ZLATO kontinentalne Hrvatske

Ivan HRANA Pažanin JE DIO ŽIVOTA HUGH H UGH JA CKMAN

Wolverine

KAO TERAPIJA

ATN I L P S E B E R AK J M I R P

Christian Louboutin

ČAROBNJAK CIPELA s crvenim potplatom TEHNIKA, MODA, AUTOMOBILI, PUTOVANJA, ZDRAVLJE

BUSINESS & LIFESTYLE travanj 2017.

SADRŽAJ 8

Christian Louboutin, dizajner

Tihomir Vranešević: Percepcija podrijetla važnija od zemlje proizvođača

Sajam antikviteta Osijek

24 sata: Zürich

Hugh Jackman oprašta se od Wolverinea

Čehla: Zaručničina pritužba dovela do novog brenda

Fun Park Mirnovec

44 Kraglice&tak to: Lov na san koji oduzima dah 58 Njegovo veličanstvo - bučino ulje 64 Jeste li za Imperatora? 66

I mlinci i trganci i pljukanci, a duruma nigdje

Otpjevaj R i digni samopoštovanje

Oblikovanje nije mršavljenje

B&L se čita, gleda i sluša: provjerite QR kodove na stranici 32

impressum

Ana Rucner: Zvukovi violončela su poput ljudskog glasa

sponzorirani magazin o poslovnom životnom stilu

Produkcija i grafičko oblikovanje:

ISSN 2459-8968

Glavni urednik: Darko Buković Izvršna urednica: Vesna Antonić Stručni suradnici: Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Sven Prošenski, Jozo Vrdoljak

B&L | Business & Lifestyle

Chef Ivan Pažanin

Kako do imena brenda? Jednostavno

Business & Lifestyle

Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr tel.: +385 (1) 56 000 12

Autor koncepta: Darko Buković© Lektura i korektura: Sandra Baksa

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o., Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Fotografije: Shutterstock, arhiv PV-a

Direktor: Darko Buković

Marketing: Goran Ružić, I.M.C. manager ruzic@privredni.hr

Tisak: Printera Grupa d.o.o. Zagreb Besplatni primjerak - nije za prodaju

www.divgroup.eu

www.brodosplit.hr

www.divtravel.com

IZLOG MYKI, PRVI PAMETNI DJEČJI SAT NA TRŽIŠTU Hrvatski Telekom, u sklopu društveno odgovorne inicijative - Šeraj pozitivu, blokiraj negativu - pokrenute s ciljem povećanja sigurnosti djece u digitalnom društvu, u ponudu je uveo MyKi, prvi pametni dječji sat na tržištu koji roditeljima omogućuje da budu uvijek uz svoju djecu. MyKi je dizajnom posebno prilagođen djeci i idealno je rješenje za roditelje djece od šest do 10 godina koja još nisu spremna za korištenje svih funkcija pametnih telefona, samostalno surfanje internetom i društvenim mrežama, a trebaju biti u vezi s roditeljima kada su u pokretu. MyKi je savršeno rješenje jer se povezuje

OTVOREN MZL ZAGREB FRANJO TUĐMAN Zrakoplov Croatia Airlinesa, hrvatskoga nacionalnog avioprijevoznika i člana udruge Star Alliance, prvi je poletio s novoga putničkog terminala Međunarodne zračne luke Zagreb Franjo Tuđman. Povijesni let, kojim je službeno otvoren novi putnički terminal, obavljen je zrakoplovom Airbus 319 u 5.50 sati na redovnoj domaćoj liniji Zagreb-Dubrovnik. I prvi međunarodni putnici s novog su terminala otputovali zrakoplovom Croatia Airlinesa na redovitoj liniji OU456 Zagreb-Bruxelles u 6.15 sati. Hrvatski nacionalni avioprijevoznik na godišnjoj razini najviše letova obavlja sa i na MZL-u Zagreb, a tijekom ovogodišnje sezone povezivat će je s pet hrvatskih i 24 međunarodna odredišta. S ukupno osam novih odredišta u zadnjih 365 dana Croatia Airlines ponudio je na tržište dodatnih 100.000 sjedala, tako da se u 2017. godini očekuje daljnji rast putničkog prometa i rekordnih 2.000.000 putnika. Zrakoplovi nacionalnog avioprijevoznika tijekom ovogodišnje sezone u redovitom će prometu izravno letjeti u 39 odredišta u 24 europske države.

na mobilnu mrežu pa su djeca i roditelji povezani u svakom trenutku. Opremljen je jednostavnim funkcijama primanja i slanja poziva na unaprijed definirane brojeve te ima GPS lokator koji u svakom trenutku roditeljima putem smartphone aplikacije pokazuje gdje se dijete nalazi. Ako dijete slučajno zaluta, MyKi sat ima SOS tipku kojom se redom pozivaju brojevi iz imenika i šalje im se obavijest. Mališani mogu birati isključivo one brojeve koje roditelji unaprijed definiraju, a djeca mogu primiti pozive jedino s tih brojeva.

BOWLING SE VRATIO U ZAGREB!

VINDIJA JEDINA U HRVATSKOJ S GMO FREE CERTIFIKATOM

Bowling, kao jedna od najpopularnijih sportsko-zabavnih aktivnosti u svijetu, ponovno se vratio u sam centar Zagreba! Iako nestvarno zvuči da metropola poput Zagreba zadnjih nekoliko godina nije imala ni jedan bowling centar, početkom travnja ove godine to se promijenilo zahvaljujući entuzijazmu vlasnika i voditelja Bowling cluba Zagreb Vedrana Režića. Bowling club, sa sedam bowling staza, nalazi se u Ulici Florijana Andrašeca 14. Bowling club Zagreb svojim posjetiteljima, uz pojedinačan zakup staza, nudi i organizaciju liga za sve uzraste, natjecanja za pojedince, parove i timove, organizaciju team buildinga uz mogućnost korištenja cijelog prostora, prezentacije, proslave rođendana i obljetnica te proslave rođendana za djecu s preuzimanjem cjelokupne brige i kreativne realizacije. Više pojedinosti o novootvorenom klubu na www.bowlingclub.hr.

Nakon što je proizvodima varaždinske tvrtke Koka prije više od dvije godine dodijeljen znak “Meso hrvatskih farmi” kojim se potrošače informira o domaćem podrijetlu te daje jamstvo stroge primjenjivosti načela sljedivosti, asortiman svježih pilećih proizvoda Cekin nedavno je postao i prvi certificirani hrvatski proizvod bez genetski modificiranih organizama (GMO free). Riječ je o proizvodima za koje se koriste isključivo kontrolirani sastojci bez GMO-a, počevši od farme pa sve do zapakiranog proizvoda dostupnog u trgovini. Uz Cekin svježe pileće meso, certifikat GMO free u Hrvatskoj je dobila i Vindijina tvornica stočne hrane Blagodar, čijim se proizvodima opskrbljuju vlastite i kooperantske farme za uzgoj pilića za potrebe Koke. Kako bi dodatno naglasila da je riječ o kontroliranom podrijetlu i proizvodnji, Vindija uvodi 5 HR OZNAKU na ambalažu Cekin svježih pilećih proizvoda čime potvrđuje da je perad, počevši od samih roditeljskih jata, izležena i uzgojena u Hrvatskoj, da hrana kojom se hrani potječe iz Hrvatske te da je zaklana i prerađena u Hrvatskoj, što je potvrdilo i Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Uprava kvalitete hrane i fitosanitarne politike.

B&L | Business & Lifestyle

www.biobio.hr

Od sada

vitamin B12 u spreju

Anemija je, posebice u proljeće, izrazito čest krvni poremećaj, a pojedini oblici isključivo se vežu uz deficit vitamina B12 koji je prvi put na našem tržištu dostupan u spreju. Slabost, pojačani umor, otežana koncentracija, bljedoća kože i sluznice, vrtoglavica, zujanje u ušima, kratak dah, poremećaji sna, gubitak apetita i depresija… poznati su simptomi anemije koju obično povezujemo s nedostatkom željeza. No kod pojedinih oblika anemije riječ je zapravo o nedostatku vitamina B12. Metilkobalamin jedini je fiziološki aktivan oblik vitamina B12 te može proći krvno-moždanu barijeru. Ne sadrži nijednu štetnu tvar, a u tkivima se zadržava gotovo tri puta dulje od cijanokobalamina te se stoga najčešće preporučuje. Uz to, metilkobalamin je potreban i za normalno funkcioniranje živčanog sustava te je prvi oblik ovog vitamina za poboljšanje zdravlja živčanog sustava. “Iznimno je važno odabrati biološki aktivan oblik vitamina B12. Umjesto tableta ili kapsula koje nepotrebno opterećuju probavni sustav i metabolizam pa ih starije osobe teško ili uopće ne mogu uzimati, najbolji je oblik oralni sprej. Raspršivanje pod jezik uglavnom ne opterećuje probavni sustav i metabolizam, nego ih zaobilazi i ide izravno u krv”, ističe magistra farmacije Seida Iličić, stručnjakinja za regulatorne standarde ekoloških proizvoda. Vitamin B12 u spreju odlična je novost koja će pomoći u tretiranju anemije, održavanja normalnog funkcioniranja živčanog sustava, a posebno će biti zanimljiv vegetarijancima kod kojih je čest deficit ovog nutrijenta.

Potražite u bio&bio trgovinama

0800 246 246 7

Business & Lifestyle | B&L

PORTRET

CHRISTIAN LOUBOUTIN - DIZAJNER

CIPELA makar i s crvenim potplatom, nije gospodar ceremonije

Kad sam počinjao, nikad nisam mislio da ću i nakon 20 godina još uvijek biti u istom m poslu i prodavati milijun pari cipela godišnje. nje. Jedino kad sam vjeran sebi i svojoj kreativnosti, nosti, klijenti će to znati Tekst: Sarah Royce-Greensill/ The Telegraph/The Interview People

ođen u Parizu, Christian Louboutin počinje raditi sa 17 godina i to u Folies Bergère, čuvenom pariškom varijeteu. Bilo je to prije nego što ga je opsesija cipelama dovela do izrade cipela za francuskog dizajnera Charlesa Jourdana, a potom za Rogera Viviera. Louboutin utemeljuje vlastitu tvrtku 1991. godine te otvara trgovinu u Parizu. Slavu i prepoznatljivost postiže cipelama s vrtoglavim potpeticama i sjajnim crvenim potplatima - dvjema značajkama zaštićenim 2007. godine. Danas prodaje više od milijun

Svaki put kad sam se poveo za nekim tuđim izborom, priznajem, bio sam u krivu

B&L | Business & Lifestyle

pari cipela godišnje. No od 2014. godine odručju - indurazgranao se i u drugom području kova za nokte pa striji ljepote - počev od lakova o ima kuće u Pado ruževa i parfema. Iako rizu, Lisabonu, Aleppu i Luxoru, posebno rcu ima kućica na mjesto u Louboutinovu srcu splavu nazvana Dahabibi (Moj brod ljubavi) na Nilu.

Za početak - varijete ijete

Počeo sam raditi u Foliess Bergèreu, nakon eža modela cipela što sam napravio niz crteža za plesače, ali tamo nikad nisam napravio ni eu sam kuhao kavu, jedan par cipela. U varijeteu pomogao tehničarima, odlagao kostime... pi bio sam, kako se Kad sam se pridružio ekipi to kaže, “svačiji mali”, a nakon šest mjeseci taja što je djevojke postao sam i dio namještaja ljutilo jer sam se baš cijelo vrijeme motao oko njih. Shvatio sam da jee došlo vrijeuboutin me za odlazak, opisuje Louboutin reu. svoje dane u Folies Bergèreu.

U svojim planovima ne budite pravocrtni jer postoji mnogo mogućnosti koje ne očekujete. One možda sada, danas, ne postoje, ali zasigurno čekaju iza neke okuke

Crvenim C rve enim lakom za nokte oslikao sam potplat os o prototipa svoje prve prro cipele. cipel I on je postao mojj zaštitni znak

Business & Lifestyle | B&L B

PORTRET

Roger Vivier je bio prva osoba koja mi je dala za misliti da dizajniranje cipela može biti posao. Pravi posao. Lijep posao. Bio sam njegov pomoćnik dok je radio na svojoj retrospektivi u Parizu. On je postao moj mentor, kaže Louboutin. Smiješna strana je bila upravo u tome što je on u to vrijeme bio vrlo konkurentan. U jednom razgovoru opisao je nekoga kao osobu “naših godina” - a ja sam u to vrijeme imao 24, a on 80! Nisam mogao vjerovati da mu 60 godina nije predstavljalo nikakvu razliku. No zato je uvijek bio tako živ, tako životan i entuzijastičan, kaže Louboutin, dodajući kako ponekad cipela nije gospodar ceremonije. Christian Dior jednom je rekao Vivieru da se dobra cipela

B&L | Business & Lifestyle

može pojaviti, ali može i nestati. Iako se to ne odnosi na sve moje cipele, to je vrlo dobar savjet. Morat ćete pogledati prvo u ženu, poručuju dizajneri.

Vjera u kreativnost

Louboutin je počeo raditi sa 17 godina u Folies Bergère

Dizajner uvijek treba ostati vjeran sebi. Mora vjerovati u svoju kreativnost. Svaki put kad sam se poveo za nekim tuđim izborom, priznajem, bio sam u krivu. Primjerice, jednom su kupci zaželjeli nešto deblju potpeticu, a ja sam iz nekog razloga rekao: da. No s obzirom na to da ravnoteža cipele dolazi iz njene svake linije, ta cipela uopće nije bila uspješna. Zapravo sam zbog toga bio prilično sretan, jer je to još jednom potvrdilo da jedino kad sam

vjeran sebi i svojoj kreativnosti, klijenti će to znati, pojašnjava svoj način razmišljanja Louboutin, prisjećajući se svojih početaka. Kada sam pogledao svoj prvi prototip cipele, shvatio sam da on nije tako dobar kao na crtežima. Gledajući je odostraga, cipela je bila monokromatska - jako, jako crna. Zgrabio sam bočicu crvenog laka za nokte djevojke iz mog studija i oslikao cijeli potplat. Upravo taj crveni potplat postao je priznanje i potvrda moje marke, a kasnije i moj zaštitni znak. No moram reći da je sudski proces o zaštiti toga znaka bio vrlo, vrlo bolan. Nisam agresivna osoba, samo sam mislio i ustrajao na tome da tvrtka koja kopira moju ideju može raditi neke druge stvari, ali ne i ono što radim ja. I na tome sam ustrajao, kaže Louboutin.

Ostati neovisan

Ne bih se mogao svrstati među one koji prodaju cipele isključivo za slavne osobe jer u tome ne vidim smisao. Iako sam bio vrlo polaskan kad sam vidio da francuska pjevačica Sylvie Vartan nosi moje cipele. Sylvie je bila velika zvijezda sedamdesetih i nisam mogao vjerovati da netko tko je bio tako slavan u mome djetinjstvu, sada nosi cipele koje sam dizajnirao. Uložio sam mnogo snage i truda da ostanem neovisan. Iako je ponekad teško odoljeti napasti kad ti se ponudi nešto nevjerojatno. U ovih 25 godina susreo sam na tisuće ljudi koji su mi davali savjet i na tisuće onih koji su mi savjetovali nešto sasvim suprotno. Zapravo svatko tko ima svoj plan, treba ostati fokusiran i odlučivati za sebe, poručuje slavni dizajner. Jedino žalim zbog toga što mi je majka umrla prije nego što sam otvorio svoju tvrtku. Svoju stabilnost dugujem obrazovanju i ogromnoj ljubavi koje mi je ona dala. Zato i žalim što ona nije mogla vidjeti kako je napravila dobar posao sa mnom, ističe Louboutin.

Svatko tko ima svoj plan, treba ostati fokusiran i odlučivati za sebe

Ograničenja ne postoje

Bilo je puno signala koji su ukazivali na to da bih trebao ući u industriju ljepote. Naime, pojavio se lažni Louboutin lak za nokte,

Glumica Glenn Close je ljubiteljica Louboutinovih crvenih potplata

Business & Lifestyle | B&L

PORTRET

Kao mladi dizajner ne biste trebali gledati predaleko u budućnost jer bi vas vaš put mogao iznenaditi tako da je bilo jasno da ima smisla upustiti se u tu avanturu, ali to je i dio moje poslovne priče. Trebalo je proći dvije godine pa da budem zadovoljan lakom la za nokte i ružem za usne, a tek potom sam se upustio u dizajniranje parfema za z koji sam znao da mora biti organski i dob dobro “probavljiv”. Napr Naprosto - ne želim rad raditi stvari zbog nji njih samih. I zato nemojogra te se ograničavati: nebo granica Kao mladi dije granica! zajner n ne biste trebali p gledati predaleko u budućnost jer bi vas vaš mo put mogao iznenaditi. sa počinjao, niKada sam nisa mislio da ću kad nisam i nakon 20 godina još bit u istom poslu uvijek biti i prodavati milijun pari cigodišn pela godišnje. Da sam sam sebi projicirao tako daleku bu budućnost, sigurpredv no ne bih predvidio ovo što se n dogodilo. I još nešto. U svojim bu planovima ne budite pravocrtni jer postoji mnogo mogućk ne očekujenosti koje te. O One možda sada, dana ne postoje, danas, z ali zasigurno čekaiz neke okuke, ju iza poru poručuje Christian Loub Louboutin mladim dizajn dizajnerima.

B&L | Business & Lifestyle

SVJETSKI BRENDOVI

Znate li kako su S DOBILI IMENA? Zap Popularni svjetski brendovi svoje ime ponosno (pro)nose, a brojni potrošači diljem svijeta uvrstili su poneki od brendova u svakodnevnu komunikaciju i život

Tekst: Sven Prošenski

remda se dijelu ljudi na sam spomen riječi brend diže kosa na glavi, ni jezikoslovci ne mogu zanijekati stvarno stanje stvari: brendovi su zavladali svijetom. Možda proizvodite dobro pivo, možda vozite najbolji auto na svijetu, možda ste savršeni predsjednički kandidat, možda živite u najljepšem gradu i u najljepšoj državi svijeta - ništa vam to neće vrijediti i nitko vam neće vjerovati ni na riječ niti na viđeno ako stvari niste brendirali: uložili novac, vrijeme i pamet u vlastitu promociju i u smisleno upravljanje vlastitim identitetom i imidžem. Takav je zapravo svijet u kojem danas živimo. Netko možda smatra da je pretjerano reći da živimo u svijetu brendova, ali kad p(r)ogledamo šire, postajemo svjesni da govorimo o državi kao brendu i kako je brendirati, kako to učiniti s regijom, gradom, mjestom, manifestacijom, institucijom, proizvodom, uslugom, tvrtkom, idejom, a da ne govorimo o osobnom brendiranju koje dobiva sve više i više na snazi i kojemu mnogi streme.

Proizvodi oko nas

Oko nas je i plejada brendova koji su nadživjeli ideologije. Fenomenološki se može istražiti stvaranje pojedinih gospodarskih brendova

B&L | Business & Lifestyle

koji su, primjerice, jedino na našim prostorima uspjeli zadržati imena osoba za koje mnogi danas ni ne znaju tko su bili, zašto pojedine tvornice, poduzeća, tvrtke nose njihova imena i kako brendirati nešto u današnjem visokoglobaliziranom svijetu. Šire europsko okružje, a sutra i prostori izvan njega, daje temelj za zajednička djelovanja. Uz internet svijet je postao globalno selo. Pardon. Globalna trgovina. A u njoj treba biti prepoznat, zar ne? Ipak živimo u svijetu brendova. Osvrnemo li se oko sebe, nesumnjivo je da smo izloženi prepoznatljivim proizvodima. Neki postaju i sinonim za neku vrstu odjeće, obuće, hrane, usluge, posla... A jesmo li se zapitali kako su nastala imena pojedinih brednova? Brojni stručnjaci danas žele mijenjati dosadašnja imena, stvarati nova, pokušavajući pronaći svoje mjesto pod suncem kupaca. Naravno, sama promjena imena i vizualnog identiteta neće osigurati brendu život - jer ime ne čini brend, već ukupnost, kvaliteta, postojanost, prepoznatljivost i značaj. Prošećimo listom brendova i podsjetimo se ili pak naučimo kako su nastala imena nekih poznatih identiteta odnosno brendova koje gotovo svakodnevno izgovaramo. Krenimo abecednim redom.

VJETSKI BRENDOVI ravo - jednostavno!

Adidas Njemačka marka sportske odjeće i obuće Adidas dobila je naziv zahvaljujući osnivaču tvrtke Adolfu Dassleru. Adolfa su prijatelji zvali Adi, pa je spajanjem nadimka i prva tri slova prezimena nastao Adidas.

Android Googleov operativni sustav nije dobio ime po nekom znanstveno-fantastičnom djelu, niti ga je konzorcij mozgova smišljao u nekom supertajnom podrumu. Google je 2005. godine kupio kompaniju koja se u tajnosti bavila razvojem softvera za mobilne telefone,

a ime te kompanije je bilo Android Inc., pa je Googleov projekt povezan s mobilnim telefonima naslijedio ime te kompanije.

Amazon Kako je u 90-im godinama Yahoo bio glavni internetski pretraživač, izlistavao je svoje rezultate po abecednom redoslijedu, stoga je osnivač Amazona Jeff Bezos htio da prvo slovo naziva bude ujedno i prvo slovo abecede. Prvo je želio da online-knjižara nosi ime Abracadabra, no uskoro je došao na ideju o imenu Amazon, prema najvećoj rijeci na svijetu Amazoni jer je htio da i njegova knjižara bude najveća.

Apple Computers Jabuka je bila omiljeno voće Stevea Jobsa, osnivača kompanije Apple. Kasnio je tri mjeseca s registracijom svoje kompanije i zaprijetio je da će svoju kompaniju nazvati Apple Computers ako njegove kolege ne smisle bolji prijedlog do pet sati zadnjeg dana za registraciju. Ostatak je povijest.

BlackBerry Kompanija RIM (Research in Motion) proizvela je napravu koja je omogućavala primanje i slanje e-mailova te im je neovisni konzultant savjetovao da ipak u naziv ne stavljaju elektronsku

Business & Lifestyle | B&L

SVJETSKI BRENDOVI poštu. Budući da riječ ‘e-mail’ izaziva stres kod zaposlenih ljudi jer asocira na posao i obaveze, što je šefovima RIM-a dokazala tvrtka Lexicon Branding, odlučili su pronaći riječ koja će asocirati na sreću. Zbog toga je ova elektronska naprava dobila ime po voću.

Burberry Burberry London je bilo originalno ime od samog osnivanja trgovine koju je 1856. u Londonu otvorio osnivač brenda Thomas Burberry. Poslije nekog vremena kompanija je promijenila naziv u Burberry’s, modificirajući se u oblik posvojnog pridjeva jer su kupci mislili da je to “Burberryjev London”. Ipak, 1998. je kompanija vratila ime u Burberry iz marketinških razloga.

Norveškoj, Danskoj i uskoro su se centri počeli širiti Europom. Naziv brenda je kombinacija inicijala Ingvara Kamprada, te prvih slova imanja i sela u kojem je odrastao - Elmtaryd i Agunnaryd.

Intel Nastao je od kombinacije riječi Integrated Electronics.

Yahoo Internetska tražilica Yahoo dobila je naziv zahvaljujući romanu Jonathana Swifta Guliverova putovanja. Naime, osnivači Jerry Yang i David Filo iz tog su romana zapamtili kaotično pleme po imenu Yahoo pa su odlučili upravo taj naziv upotrijebiti za svoju tražilicu.

Lego

Jedna od vodećih tvrtki koja pruža rješenja izrade slika u početku se zvala Kwanon, a ime je dobila po budističkom božanstvu. No 1935. godine promijenili su naziv u Canon (što zvuči jednako kao i cannon, u prijevodu: top) jer su pomislili kako će on biti bolje prihvaćen u cijelom svijetu.

Lego kockice su neizostavan dio djetinjstva, no rijetki znaju zašto nose baš taj naziv. Brend je nazvan po kombinaciji danskih riječi let godt što u prijevodu znači “igraj dobro”. Također, lego na latinskom jeziku znači “sastavljam”, no iz kompanije su potvrdili kako je riječ o slučajnosti te da nisu uopće razmišljali o tom drugom značenju.

Firefox

Haribo Hans Rigel je 1920. godine započeo proizvodnju slatkiša u svojoj kuhinji. Na početku je imao samo jednog radnika: bila je to njegova žena Gertruda koja je na biciklu raznosila i dostavljala slatkiše mušterijama. Ime Haribo dobio je kombiniranjem prva dva slova svog imena i prezimena i njegova rodnog grada - Bonna.

Ikea Prvi prodajni centar IKEA otvoren je 1958. godine u Švedskoj, zatim u

B&L | Business & Lifestyle

Coca-Cola je dobila naziv po lišću koke koja je jedan od sastojaka omiljenog gaziranog napitka, dok je i Pepsi, koji ima približan okus, na sličan način dobio svoje ime. Naime, brend Pepsi je nazvan po enzimu pepsinu.

Ralph Lauren Jeste li znali da je originalno prezime Ralpha Laurena zapravo Lifshitz? Ova promjena prezimena jedna je od najpoznatijih u modnoj povijesti. Ralph je sin američkih useljenika Aškenaza, a ime je promijenio sa samo 15 godina. Nije želio, kaže, sakriti svoje židovsko podrijetlo, nego iz svoga imena maknuti neugodnu riječ “shit”.

Reebok

Canon

U Mozilli su htjeli zvučno ime za svoj proizvod, pa su izabrali Firebird (vatrena ptica), koje se u Americi može povezati i s istoimenim snažnim automobilom. Međutim, to ime je već koristio jedan drugi open source projekt, pa je izabrana slična riječ, Firefox. Bit će da se toga sjetio neki ljubitelj životinja jer je firefox patuljasta crvena panda koja više nalikuje rakunu nego velikoj pandi koju svi poznajemo. U Mozilli su svi bili zadovoljni jer to ime nitko nije koristio, nije uobičajeno, a dobro zvuči.

Pepsi

Mashable Pete Cashmore, osnivač web stranice Mashable, dao joj je ovo ime zbog toga što je stranica u početku većinom sadržala tehnološke mashupe, odnosno, kombinacije sadržaja iz svijeta tehnologije i videopriloga.

Miu Miu Modna kuća Miu Miu je u vlasništvu Miuccie Prade od samog osnivanja 1913. godine, kada je počela s prodajom kožne galanterije pod nazivom Fratelli Prada (Braća Prada). Kada je modnu kuću od Marija Prade preuzela kćer Miuccie, okrenuvši novi list ove sestrinske tvrtke, liniju je preimenovala u Miu Miu po svom nadimku iz djetinjstva.

Nike Sportska oprema, obuća i odjeća marke Nike danas se u svijetu smatra jednom od najkvalitetnijih, a naziv ovog brenda seže do grčke mitologije. Nika je, naime, grčka božica pobjede, a popularni logo kompanije simbolizira njezin let.

Proizvođač sportske obuće, odjeće i druge opreme osnovan je 1950. godine, a naziv je dobio po gracioznoj životinji, afričkoj gazeli koja se zove “rhebok”, ali je u uporabi alternativni naziv Reebok.

Skype Naziv je nastao od kombinacije riječi Sky-peer-to-peer. Prvo se zvao Skyper, pa je r izbačeno.

Sony Sony je multinacionalna korporacija koja ima sjedište u Tokiju, a naziv je izvedenica od latinske riječi sonus, što znači zvuk. Kako bi brend bio što prihvatljiviji među mladima, preoblikovan je u Sony.

Twitter Popularna društvena mreža Twitter dobila je ime izvlačenjem iz šešira. Mala grupa zaposlenika start-upa Odeo iz San Franciska smišljala je naziv aplikacije za mobilni telefon koja bi se oglasila svaki put kada bi korisnik dobio neku notifikaciju. Nakon što su suzili opcije koje su uključivale nazive Twitter i Jitter, napisali su ih na komadiće papira koje su zatim ubacili u šešir. Sudbina je tako odlučila o nazivu jedne od najomiljenih društvenih mreža.

Vodafone Jedna od najvećih telekomunikacijskih kompanija na svijetu dobila je ime kombinacijom riječi Voice (glas), Data (podaci) i Telephone (telefon).

KREIRAJMO DOM ZAJEDNO

Najveći izbor

roštilja

u Hrvatskoj

zlatnih ppravila

5 roštiljanja: 1. Dan bez roštilja je izgubljen dan 2. Nitko nĳe roden kao grill majstor, već se on postaje 3. Ne robujte receptima 4. Pripremajte jela samo s autentičnim sastojcima 5. Dimljenjem i mariniranjem mesa dodajte nove okuse jelima ZAGREB Jankomir, Ulica Dušana Vukotića 7, radno vrijeme: pon.-nedjelja: 10:00-20:00 | ZAGREB Sesvete, Slavonska avenija 106, radno vrijeme: pon. -nedjelja: 10:0020:00 | SPLIT, Dugopolje, Sv. Leopolda Mandića 2, radno vrijeme: pon.-pet.: 9:00-20:30, sub.: 9:00-20:00, od 2. svibnja pon.-pet.: 9:00-21:00, sub.: 9:00-20:00 | RIJEKA, Kukuljanovo 345, radno vrijeme: pon.-subota: 9:00-20:00, od 2. svibnja pon.-sub.: 9:00-21:00 | VARAŽDIN, Gospodarska 37, radno vrijeme: pon.-subota: 9:00-20:00 | ZADAR, Murvica Jug 16, radno vrijeme: pon.-pet.: 9:00-20:30, sub.: 9:00-20:00 www.xxxlesnina.hr

SVJETSKI BRENDOVI

(PREZ)IMENA automobilskih brendova godine dolazi do integracije Audija, Horha, DKW-a i Wanderera u Auto uniju. Odatle i čuveni logo Audija koji se sastoji od četiri kruga.

BMW Tvornicu su osnovali 1916. Karl Rapp i Gustav Otto s idejom da se bavi proizvodnjom avionskih avionsk motora. Kompanija je bila poznata pod imenom no Bayerische Flugzeugwerke, da bi joj vlasnici 1932. promijenili ime u Bayerische Motoren Werke i prešli na proizvodn automobila Volkswagen. nju S Sama ideja se temeljila na p proizvodnji pouzdanih i ne p previše skupih automobila, d dostupnih širokim narodnim m masama. Odatle i zgodna njem mačka kovanica Volks Wagen, od odnosno narodni auto.

ALFA A LFA R Romeo omeo Kompanija je osnovana 1910. 910. godine kao Anonima Lommbarda Fabbrica Automobili bili (ALFA). U ruke italijanskog og industrijalca Nikole Romea ea prelazi 1915. godine, koji je imenu ALFA dodao svoje je prezime.

Daimler-Benz D

Audi Bavarski brend nastao iz z male automobilske radionice osnovane 1899. godine u Ingolstadtu veže se uz ime Augusta Horha. Prvi automobil je izašao iz radionice 1901. godine. Sa svojim partnerom Francom Firkencherom, Horh kompaniji daje ime Audi, po latinskoj koj riječi audio – slušati. Njemačka riječ Hör također ima isto značenje. Među ljubiteljima automobilske povijesti prisutno je i uvjerenje da je Audi ustvari akronim od Auto Union Deutschland Ingolstadt. Horh napušta kompaniju 1909. godine pod prisilom i u gradiću Zwickau osniva novu tvrtku – Horh. Već 1932.

B&L | Business & Lifestyle

Na Naziv dolazi od prezimena Gottliebba tlieb Daimlera i Karla Benza. Kar Karl Benz je bio njemački inženjer, njer izumitelj automobila na tri kotača kota koji je pokretao četvorocilindarski linda benzinski motor. Velika revolucija revo dogodila se 1866. godine godin i ostala upisana zlatnim slovim slovima u automobilskoj povijesti. Gottliebb Daimler je također bio Gottli njemački njema inženjer, osnivač tvrtke Daimler Daiml Motoren Gesellschaft.

Fiat Sinonim za talijanske automobile je svakako FIAT. Tvornicu je 1899. godine u Torinu osnovao Giovanni Agnelli. Sam naziv FIAT je akronim od Fabrica Italiana Automobili Torino.

9LYDUR 9DQ L2H1 120 KS

NQ + PDV L]QRV UDWH NQ

VIVARO

SKLOPITE DOBAR POSAO 2GOLĂQD SRQXGD RJUDQLĂHQRJ URND Ï JRGLQD MDPVWYD Ï EHVSODWQD VHUYLVD

Ï LVSRUXND RGPDK

-DPVWYR SUHPD XYMHWLPD SURGDYDWHOMD 36& =DJUHE .XSDF SULOLNRP SUYD VHUYLVD SODāD VDPR GLMHORYH GRN MH UDG EHVSODWDQ

,]UDăXQ PMHVHăQRJ REURND X VXUDGQML V ,038/6 /($6,1* G R R 0MHVHăQD UDWD QH XNOMXăXMH 3'9 2GQRVL VH QD RSHUDWLYQL OHDVLQJ na 48 mjeseci L V SUHGXMPD WH RVWDWND YULMHGQRVWL 7DNRĄHU X] JRGLâQMH RJUDQLăHQMH NLORPHWUDäH RG NP /HDVLQJ XJRYRU X (85 SUHUDăXQDW X NQ SR SURGDMQRP WHăDMX]D (85 ÷ NQ QD GDQ NRG 5DLIIHLVHQEDQN $XVWULD G G 3RQXGD YULMHGL GR LVWHND ]DOLKD WH MH LQIRUPDWLYQD .ROLăLQH RJUDQLăHQH

36& =DJUHE RYODâWHQL 2SHO SDUWQHU =DJUHE 6ODYRQVND DYHQLMD EE WHO $YHQLMD 'XEUDYD I WHO RSHO SVF ]DJUHE FRP

36& 9DUDäGLQ RYODâWHQL 2SHO SDUWQHU 9DUDäGLQ 2SWXMVND WHO ZZZ SVF YDUD]GLQ KU

SVJETSKI BRENDOVI

Ford Ford je, svakako, jedna od najpoznatijih tvornica automobila na svijetu i prva koja je koristila pokretnu traku. Gotovo svaki udžbenik ekonomije i menadžmenta spominje izreku Henryja Forda, osnivača tvornice, koju je izrekao prilikom plasiranja čuvenog modela T – “Kupac može birati boju automobila, pod uvjetom da je to crna”. Tvornica je osnovana 1901. u SAD-u, a od 1903. nosi ime Ford Motor Company, naravno, po svom osnivaču i vlasniku.

četvoricom braće. Prvo su se bavili proizvodnjom bicikala i šivaćih strojeva, ali su ubrzo postali najveća njemačka tvornica automobila i tu laskavu poziciju zauzimali sve do početka Drugog svjetskog rata.

PSA Peugeot Citroën Peugeot i Citroën su dobili imena po svojim osnivačima Armandu Peugeotu, odnosno Andreu Citroënu.

Porsche Po Još jjedan njemački gigant stiže iz Wolfsburga. Tvornica je dobi dobila ime po Ferdinandu Porcheu, rođenom Austrijancu, koji je po zemljačkoj liniji bio u odličnim odnosima s Adolfom Hitlerom, što ga nije puno omelo ni da po završetku rata nastavi s proizvodnjom automobila. Prvi automobil iz tvornice tv je izašao 1934. godine, zamisao je bila slična Vol Volkswagenovoj, ali s vremenom se razvila u sasvim drugom smjeru.

Honda Nedugo po završetku Drugog svjetskog rata ata i stravičnih razaranja koje je Japan pretrpio rpio od od atomskih bombi, 1948. godine je osnovana a Honda. Ime je dobila po vlasniku i osnivaču Soichirou u Hondi. U Hondi su se sve do 1964. godine proizvodili samo motori, i a tada d s tvorničkih traka izlazi i prvi automobil.

Mazda Ime potječe od Ahura Mazda, boga mudrosti harmonije, koji se vječito bori na čelu snagâ dobra. Ime Mazda prvi je put predstavljeno u Japanu u listopadu 1931, kada je tržištu predstavljen Mazda-go, tricikl kamiončić koji je bio prvo vozilo tvornice.

Mercedes Za mnoge upravo ovo ime je e sinonim za automobil. Priča o nazivu možda i najpoznatijeg eg auta na svijetu vezana je uz Emila Jelineka, austrougarskog kog karijernog diplomata i predstavnika Daimlera za Francusku, usku, SAD i Austro-Ugarsku. Upravo on je 1902. godine osnovao snovao novu automobilsku kompaniju i dao joj ime me po svojoj kćeri – Mercedes.

Opel Tvornicu Opel je 1898. godine ine osnovao Adam Opel sa svojom om

B&L | Business & Lifestyle

Renault Trojica braće Renault su 1899. godine osnovala La Compagnie Renault Frères. Tvornica je, sve do početka Drugog svjetskog rata, bila jedna od boljih u Francuskoj, ali je ipak gledala u leđa Citroënu daleko poznatom po inovacijama. Zbog kolaboracije s nacistima, po završetku Drugog svjetskog rata tvrtka je nacionalizirana, a ime je promijenjeno u La Régie Nationale des Usines Renault. Zanimljivo je, međutim, da je zbog tradicije ipak odlučeno da tvornica u nazivu zadrži ime Renault po kojem je i danas poznata širom svijeta.

Toyota Sakichi Toyoda je 1926. godine osnovao tvo tvornicu The Toyoda Automatic Loom Works Ltd. koja s se nije bavila proizvodnjom au automobila. Devet kasnije, tvornica godina k proizvodi svoj prvi proiz auto automobil, a nešto kasnije osnivačev kas sin, zbog lakšeg sin izg izgovora mijenja ime tvornice u im Toyota. Toy

22 22

BRENDOVI

Percepcija podrijetla važnija od zemlje proizvođača U tržišnim okolnostima izražene konkurentske borbe upravo brend pretpostavlja s jedne strane emocionalnu i s druge strane simboličku vrijednost te je moćno oruđe tržišnog uspjeha. Često puta i jedino zaista učinkovito Tekst: prof. dr. sc. Tihomir Vranešević

B&L | Business & Lifestyle

vjesni smo da su marke, brendovi, postali u današnjem vremenu i životu nadređena kategorija proizvodima i uslugama jer podrazumijevaju izgradnju i održavanje emocionalnih i simboličkih vrijednosti. Upravo na taj način brend postaje kategorija kojom se strateški upravlja te se brendovima zbog toga dodaju proizvodi i/ili usluge. No potrebno je naglasiti da su proizvod i usluga tek element identiteta brenda - osnovni i najvažniji element identiteta koji ukazuje na funkcionalnu vrijednost brenda. Zapravo, brend je obećanje i pokušaj uspostavljanja dugoročnog odnosa zasnovanog na funkcionalnoj, emocionalnoj i simboličkoj vrijednosti. Mnogi će reći da je brend presudan kada je potrebno slične proizvode i/ili usluge drugačije pozicionirati jer većina proizvoda i/ili usluga u većini kategorija je slična po “tehničkim” i fizičkim značajkama. U tržišnim okolnostima izražene konkurentske borbe upravo brend pretpostavlja s jedne strane emocionalnu, a s druge strane simboličku vrijednost te je moćno oruđe tržišnog uspjeha. Često puta i jedino zaista učinkovito.

Što je brend za potrošače?

Pri upravljanju brendom je važno da vlasnici brenda, marke, (kompanije, tvrtke) prepoznaju kako potrošači vide brend i što im on pruža, odnosno kako ga žele doživljavati i što oni žele da im pruža. No također je važno da i sami vlasnici brenda odluče što bi oni željeli da njihov brend predstavlja

Brendovi se ne stvaraju preko noći niti je to moguće učiniti bez jasne vizije i pametne strategije potrošačima. Ako i kada se pomire te dvije vizije, postaje jasno u kojem smjeru treba ići i što treba biti okosnica definiranja svih ostalih elemenata važnih za razvoj i upravljanje brendom. Jedna od bitnih stvari je podrijetlo brenda. Jednostavno kazano, što je pozitivnije doživljeno podrijetlo brenda, to će biti lakše izgraditi i održavati njegovu emocionalnu i simboličku vrijednost. To podrijetlo može biti lokalno, regionalno ili podrijetlo brendova prema državama proizvodnje (tzv. made in koncept). Ali ipak, složit ćemo se, ne za sve proizvode i za sve brendove. Jer kakvu percepciju vrijednosti nam odašilje “Made in Switzerland” za brend cipela? Važnije su, dakle, percepcije koje podrijetlo čini brendu nego činjenica u kojoj

se zemlji proizvodi za taj brend. Može se postaviti i pitanje koliko je Nike američki, VW njemački, Toyota japanski ili Vegeta hrvatski brend ako bi se promatralo u kojim zemljama su proizvedeni sastavni dijelovi proizvoda koji predstavljaju funkcionalnu komponentu tih brendova, a koji posjeduju konačne proizvode? Mnogi od nas lako će odgovoriti na to pitanje, ali ćemo ih kao potrošači i dalje smatrati američkim, njemačkim, japanskim i hrvatskim brendom. Postavimo si i pitanje: možemo li govoriti o zajedničkom podrijetlu brendova koji se protežu na nekoliko država pa razlikovati primjerice, mediteransko maslinovo ulje, podunavsko vino, skandinavski namještaj ili pak istarski pršut? Odgovor će biti jednostavan: zašto ne! Sve to može biti izvrsno polazište za brojne brendove. Svakako da podrijetlo utječe na emocionalnu i simboličku vrijednost brenda. Uvažavajući to možda je prikladnije promatrati podrijetlo “kulture” pojedinog brenda, odnosno koju kulturu brend predstavlja, kojim i kakvim kulturološkim vrijednostima svjedoči te kojima dugoročno stremi.

Kultura podrijetla

Upravljanju brendovima na taj način pridaje se veća snaga i lepeza aktivnosti u izgradnji sveukupne vrijednosti brenda. To ne znači negiranje zemljopisnog podrijetla brenda (lokalnog, regionalnog ili državnog), ali ukazuje da kultura podrijetla u širem smislu od državnog-nacionalnog može pomoći izgradnji emocionalne i simboličke vrijednosti. Zapravo povezanosti. Taj koncept moguće je najlakše prepoznati i podržati upravljanjem brendom države ili čak i državom kao brendom. Ostaje za razmišljanje kako iskoristiti emocionalnu i simboličku vrijednost kada se radi o širem zemljopisnom području koje se nalazi u više država - tu je pretpostavka neupitna suradnja i dijeljenje iste kulture brenda. Možda kao primjer može poslužiti moguća izgradnja brenda vina iz podunavskog vinogorja ili mediteranskog maslinovog ulja za nastup na nekim drugim većim tržištima kao što su američko, rusko, kinesko, indijsko... U provedbi takvog projekta bilo bi puno izazova, ali rezultati na globalnoj razini bili bi zajamčeni jer tako zamišljeni brendovi bi mogli dijeliti isto kulturno podrijetlo (uz napomenu da se to odnosi na brend te proizvode i usluge koje su u vlasništvu toga brenda). Tu je još dosta nepoznanica, ali definitivno kao koncept treba ga dalje istraživati i teorijski i praktično.

U budućnosti će brendovi dobivati bitke temeljem njihove simboličke vrijednosti tržišta. “Znamo da brend vrijedi, ali točno koliko vrijedi to i nije presudno”, znaju razmišljati brojni menadžeri lokalnih, regionalnih i nacionalnih marki. Je li to ispravan stav? Nije, ali je u praksi čest. Zato bi osnovna pretpostavka uspjeha u brendiranju morala biti spremnost da se brendovi promatraju kao dinamična kategorija. I to, prije svega, kroz njihov potencijal. Propusti li se taj potencijal tada će vrijednost brenda biti podcijenjena, a posljedično tome i procjena vrijednosti tvrtki bit će takva - podcijenjena. Za stvaranje brenda treba puno ulaganja, stručnosti i vremena. Brendovi se ne stvaraju preko noći niti je to moguće učiniti bez jasne vizije i pametne strategije. Kao savjet: naglasak na regionalizaciji i internacionalizaciji treba biti u početnoj fazi na funkcionalnoj vrijednosti (kvaliteti), pri čemu treba koristiti što je više moguće sekundarne asocijacije primjerice, ljude, mjesta, stvari

koje se mogu uvjerljivo (po)staviti u odnos s brendom i proizvodima i/ili uslugama koji su osnovni elementi identiteta toga brenda. Pri predstavljanju i naglašavanju funkcionalne vrijednosti treba istodobno izgrađivati svijest o emocionalnoj i simboličkoj vrijednost te time ukazivati na potencijal brenda! Način ispunjavanja toga potencijala je kombinacija funkcionalne, emocionalne i simboličke vrijednosti. Ipak, dugoročno, težište treba staviti na ono što je svima najteže postići - na simboličku vrijednost brenda. Upravo to otvara nove mogućnosti jer se brojni brendovi u simboličkoj vrijednosti još uvijek traže pa tu postoji puno neiskorištenog potencijala. A i pristupi nisu takvi da se mogu lako kopirati. Bolje reći, dobra iskustva primijeniti. Preporuka je da se tome posveti posebna pažnja. Postkrizna menadžerska stvarnost, iako ponajprije traži financijske iskaze kao pokazatelje uspješnosti, jednim okom gleda i na potencijal brendova. Dok se današnja borba vodi primarno na području njihove funkcionalne i, sekundarno, emocionalne vrijednosti, u budućnosti će brendovi dobivati bitke temeljem njihove simboličke vrijednosti. Možda bi već sada trebalo razmišljati o tome kako bi brojni brendovi mogli ostvariti svoj potencijal u budućnosti...

Osnovna pretpostavka uspjeha u brendiranju morala bi biti spremnost da se brendovi promatraju kao dinamična kategorija

Konkurencija stvara vrijednost brenda

Vrijednost brenda se najbolje spoznaje u konkurentskoj borbi tijekom rasta ili pada

Business & Lifestyle | B&L

IZLET

SAJAM ANTIKVITETA OSIJEK

Za dobra

STARA

vremena Na Sajmu antikviteta u osječkoj Tvrđi mogu se vidjeti (i kupiti) antikni namještaj, porculan, stare fotografije, numizmatičke zbirke, slike, satovi, staro oružje, šlingani stoljnjaci..., ali i domaće svakojake delicije Tekst: Svetozar Sarkanjac

eć gotovo 12 godina prva subota u mjesecu mnogim je Osječanima, Slavoncima, ali i gostima iz drugih dijelova Hrvatske i obližnjeg inozemstva, rezervirana za odlazak na osječki Sajam antikviteta. Sve je započelo u listopadu 2005. godine u prostoru Bastiona u osječkoj povijesnoj jezgri Tvrđi da bi, već dvije godine kasnije, sajam preseljen na puno veće i atraktivnije mjesto, na središnji barokni trg u Tvrđi – Trg Svetoga Trojstva, što pridonosi atmosferi i autentičnosti same manifestacije. Pored stotinjak izlagača antikviteta, unatrag nekoliko godina tu su i prodavači autentičnih prehrambenih proizvoda, drvene i pletene robe, eko-kozmetike i sličnih proizvoda iz domaće radinosti. Uz mesne delicije poput kulena, švargla, čvaraka i slanine, svoje štandove imaju proizvođači kravljih, kozjih i ovčjih sireva s brojnim dodacima, meda svih vrsta, ajvara, pindžura i mljevene baranjske paprike, tradicionalnih slavonskih kolača i slastica. Ima tu i gastronomskih novotarija poput češnjaka u bučinu ulju ili marmelade od ljutih papričica. Za one koji vole provjereno i “s nogu”, tu su uvijek snaše iz Šokačke grane s vrelim langošicama ili poderanim gaćama. Na tu se ponudu naslanjaju i terase desetak kafića, kao i muzejska i gradska suvenirnica. Sve zajedno - odličan i zanimljiv mamac za ugodnu subotnju šetnju nekoliko tisuća posjetitelja popraćenu kupnjom nekog manje ili više potrebnog predmeta iz starih vremena.

B&L | Business & Lifestyle

Ovaj sada već tradicionalni sajam postao je jedan od brendova najvećega slavonskoga grada

Sajam organizira Glas Slavonije u suradnji s osječkom Turističkom zajednicom i pod pokroviteljstvom Grada Osijeka

Mamac za kolekcionare

“Ovaj, sada već tradicionalni, omiljeni i iznimno posjećeni, sajam antikviteta u staroj gradskoj jezgri Tvrđi, kojega već desetu godinu zaredom organizira tvrtka Glas Slavonije u suradnji s osječkom Turističkom zajednicom i pod pokroviteljstvom Grada Osijeka, zaista je postao jedan od brendova najvećeg slavonskog grada, okupljalište ljudi i svojevrsna osječka špica prve subote u mjesecu. Mjesto gdje se svi osjećaju ugodno, neki zarade ili tek žele biti viđeni, a mnogi da vide i kupe poneku zanimljivu starinu”, objašnjava Ivan Šimić, predsjednik Uprave Glasa Slavonije. “Ideja je potekla iz naše kuće, iz Glasa Slavonije, s namjerom vlastite promocije, ali i motivirano željom da napravimo nešto dobro u Gradu, Županiji i regiji. To je naša aktivnost koja traje već više od 10 godina i silno smo ponosni što je Sajam antikviteta dosegao sadašnji veliki broj kako izlagača tako i ljudi koji svake prve subote u mjesecu posjete ovo događanje. Kada smo kretali s tom idejom željeli smo, u suorganizaciji s osječkom Turističkom zajednicom i Gradom, iskoristiti sinergiju medija i zajednički predstaviti još jednu vrijednu manifestaciju kakvih ima u mnogim gradovima susjednih zemalja Srednje Europe, ali i kod nas u Hrvatskoj; u Zagrebu, Puli,

Business & Lifestyle | B&L

IZLET

Urbane i ruralne starine

Varaždinu... Broj izlagača se kreće između 100 i 150 s time što smo u zadnje vrijeme nastojali smanjiti njihov broj kako bi to, ipak, primarno bio sajam antikviteta, a ne svega i svačega. Na tome smo ustrajali i sada se nerijetko uz Sajam antikviteta vežu i druge manifestacije poput Dana vina i turizma i slično”, kaže Šimić, dodajući kako se na Sajmu mogu vidjeti brojni turisti (osobito u vrijeme dolaska riječnih kruzera), ali i poznate javne osobe iz svijeta sporta, glazbe i politike. “Kada je nedavno u Osijeku igran teniski meč između Hrvatske i Španjolske, španjolski su navijači bili oduševljeni sajamskom ponudom, a sjećam se i kako je Oliver Dragojević prilikom jednog osječkog koncerta, posjetio Sajam i kupio staru harmoniku. Ne znam je li s njom ikada zasvirao na nekom koncertu, ali znam da je bio sretan što ju je pronašao”, prisjeća se Šimić. antikFANatik

O vrijednosti i značaju pojedinih predmeta Pored inih starih fotografija, razglednica, instrumenata, knjiga i gramofonskih ploča, komada namještaja i različitih uporabnih predmeta iz svakodnevnoga života, najčešće iz vremena prvih desetljeća 20. stoljeća, mogu se naći stare zemljopisne karte poput one Kraljevine Hrvatske i Slavonije iz 1903. ili auto-karta Kraljevine Jugoslavije s početka 30-ih godina prošloga stoljeća, ali i notni zapisi kao što su skladbe TAP-TROT osječkog skladatelja Valerija Renea Frimla Antunovića s početka prošloga stoljeća. “Posebna vrijednost ovoga sajma antikviteta je i u tomu što se gotovo uvijek mogu pronaći brojni predmeti koji svjedoče o bogatoj osječkoj kulturnoj i izdavačkoj povijesti, ali i različiti predmeti negdašnjeg razvijenog osječkog i slavonskog obrtništva”, ističe Grgur Marko Ivanković, povjesničar umjetnosti koji upravo u Glasu Slavonije kroz rubriku antikFANatik čitateljima objašnjava vrijednost i značaj nekog od predmeta pronađenih na štandovima antikvara.

B&L | Business & Lifestyle

Uz brojne domaće, osječke kao i antikvare iz cijele Hrvatske, Sajam od svoga početka privlači i izlagače iz okolnih, ali i udaljenijih zemalja: Mađarske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Njemačke. Uz Osječane ovu manifestaciju posjećuju brojni gosti iz drugih gradova Osječko-baranjske županije, ali i slavonskih županija Požeško-slavonske, Vukovarskosrijemske i Virovitičko-podravske. Redoviti su i posjetitelji iz Primorsko-goranske, Istarske i Zagrebačke županije. Kolekcionari i posjetitelji na Sajmu mogu vidjeti bogat izbor različitih starih predmeta, od antiknog namještaja do porculana, starih fotografija, numizmatičkih zbirki, slika, satova, starog oružja, kao i sve traženijeg tradicijskog slavonskog ruha, šlinganih stolnjaka i alata. Sajam obiluje i popratnim aktivnostima, kao što je vožnja fijakerom i uvijek ozbiljni panduri u povijesnim odorama iz 19. stoljeća, predstavljanje starih zanata i običaja, prodaja eko-etno proizvoda, suvenira, rukotvorina i tradicijskog ruha te autohtonih slavonskih kolača i slastica. Od ideje nastale prije desetak godina do onoga što ovaj sajam antikviteta predstavlja danas, jasno je kako je ispunjen glavni cilj Sajma, a to je obogaćivanje turističke ponude Grada Osijeka, Slavonije i Baranje te Hrvatske kao i promocija i očuvanje tradicije i kulturne baštine Slavonije i Baranje. Sajam antikviteta pridonosi i promociji Tvrđe, Osijeka, ali i Slavonije. Također, aktivno pridonosi očuvanju tradicijske kulturne baštine. To je i mjesto koje omogućuje interakciju sakupljača starina i posjetitelja. Njegovim postojanjem osnažuje se kolekcionarska scena, pomaže okupljanju i promociji antikvara, obrtnika te malih i srednjih poduzetnika koji se bave čuvanjem starih običaja ili ekološkom proizvodnjom hrane.

NOVO na tržištu! Francuska organska kozmetika za bebe! ALPHANOVA - vrhunska prirodna i organski certificirana kozmetika za svakodnevnu njegu beba.

vrhunska prirodna i organski certificirana kozmetika za svakodnevnu njegu beba

S juga Francuske, iz Provanse, stigla nam je ALPHANOVA, potpuno prirodna i organski certificirana kozmetika za njegu kože beba. Svi proizvodi su hipoalergeni, dermatološki i pedijatrijski testirani te ne sadrže eterična ulja, parabene, fenoksietanol i SLS, koji su najveći neprijatelji nježne bebine kože. Ispred nas je ljeto; stoga je već vrijeme za razmišljanje o najpouzadnijoj zaštiti i bezbrižnom uživanju u suncu i moru. Prednosti ALPHANOVA kreme i mlijeka za sunčanje sa zaštitnim faktorima 50+, 50 i 30 su ta što je koža zaštićena odmah nakon aplikacije, nije je potrebno mazati 20 minuta prije izlaganja suncu. Sunčana linija za bebe je pogodna i za osjetljivu i atopičnu kožu, a kompletna linija je vodootporna i potpuno sigurna za djecu, školjke i morske koralje! Svi proizvodi obogaćeni su organskom kamilicom, nevenom, vodom ljiljana i medom.

Fra n

Potražite na OTC odjelu dm prodavaonica, bio&bio trgovinama te bolje opremljenim ljekarnama!

organs ka ska u c

ko z

na t

Ou! V O N ržišt metika za

TEČAJEVIH STRANIH JEZIKA U INOZEMSTVU Turistička agencija A La Carte Travel specijalizirana je za tailor made programe - po mjeri svakog klijenta i programe učenja stranih jezika u inozemstvu provodi više od 18 godina. A La Carte Travel nudi vam veliki izbor škola i tečajeva stranih jezika u inozemstvu na kojima ćete uz pomoć profesora koji su izvorni govornici ostvariti željene rezultate, proširiti horizonte, a najviše postići sigurnost i slobodu u komunikaciji na stranom jeziku. Putovati možete u grupi do najviše 15 polaznika (prosjek je 10), a predviđena dob učenika je od 11 do 20 godina. Tečajevi traju 2 tjedna, a mjesta na koja možete otputovati i učiti izvorni jezik su London, Berlin, Brighton, Beč i München. Osim nastave i smještaja u sklopu programa organizirane su brojne vannastavne aktivnosti i izleti susjedne gradove.

Za one koji su željni učiti engleski ili francuski u kombinaciji sa avanturističkim programom ili pak kombinirati učenje engleskog ili francuskog jezika sa treniranjem tenisa, preporuča se Village Camps u Švicarskoj i Austriji. Tečaj je predviđen za djecu od 7 do 17 godina. Polaznici su smješteni u kamp po izboru, ovisno o destinaciji i dodatnoj aktivnosti koju preferiraju, te su okruženi mladima iz cijelog svijeta. Trajanje programa može se birati na bazi dva ili četiri tjedna, a ukoliko postoji potreba za poboljšanjem jezičnih vještina njemačkog ili engleskog jezika preporuča se jezični ljetni program na American International School. Uz sve to, agencija nudi i programe razmjene učenika u Americi!

Više o samim tečajevima stranih jezika u inozemstvu i o samoj agenciji A La Carte Travel možete saznati na

www.alacartetravel.hr.

INTERVJU

Zvukovi violončela su poput ljudskoga glasa Kad stojite na pozornici pred više stotina ili tisuća ljudi koji oduševljeno plješću, to je neopisivo lijep osjećaj. U tom trenu znam da je vrijedio sav trud, napor i nebrojeni sati vježbanja Tekst: Sanja Plješa

eobična, izazovna, energična... tim bi se riječima moglo opisati Anu Rucner, poznatu hrvatsku violončelisticu čiji je rad prepoznat u svim dijelovima svijeta. Ana je svestrana mlada žena koja se, osim održavanja uobičajenih koncerata bavi i humanitarnim radom, pa je tako nedavno, u suradnji sa svojim prijateljima iz Rotary kluba Zagreb Maksimir, održala humanitarne koncerte u Zagrebu i Osijeku pod nazivom “15 godina ljubavi za radost djece u Baranji”. Ti su koncerti održani u povodu 15. obljetnice Anine karijere, a ujedno su bili i dio akcije kojom ona pomaže djeci u Baranji, jer, kako sama kaže “izmamiti samo jedan dječji osmijeh neprocjenjiv je osjećaj”. kuda ljubav prema violončelu? Dok svi•rateOdosjeća se energija i kao da ste stopljeni sa

svojim instrumentom. Odakle dolazi ta ljubav i strast? - Odrastala sam u glazbenoj obitelji i oduvijek sam okružena glazbom. Mama mi je uzor, a ona je čelistica u Hrvatskom narodnom kazalištu. Čelo, iako izgleda glomazno, zapravo je vrlo nježan instrument i po svojim tonovima jako sličan ljudskome glasu. Jako volim svoj instrument i kad sviram odem u neku drugu dimenziju i uživam.

B&L | Business & Lifestyle

Što Ana voli? • Najdraža boja – ljubičasta kardinal • Najdraži ruž - MAC • Najdraži parfem – Armani Si • Najdraža marka automobila - Audi • Najdraži brend odjeće i obuće – Sherri Hill, Zigman, Elfs, Krie • Obuća: Loriblu • Kava, čaj ili smoothie kava • Omiljeno doba dana sumrak

•

Glazba je Vaša profesija. Po čemu je to drukčije zanimanje od ostalih? - Teško mi je na to odgovoriti jer nikad nisam radila nešto drugo. No glazbenik nema radno vrijeme ni slobodne vikende. Često putovanja znaju biti jako iscrpljujuća, osobito kad se radi o dalekim destinacijama, kad izgubite noć, ne spavate nekoliko dana ili se ne osjećate dobro. Jednom sam se ukočila, odveli su me na hitnu, dobila sam injekcije i za dva sata odradila nastup kao da je sve u redu. To su neke izazovne situacije, no toliko je toga lijepoga u mojoj profesiji, osobito kad se stvara nova glazba i kad pustim mašti na volju pa se i ove nezgodne situacije ne pamte dugo. Isto tako profesija glazbenika nije baš sigurna, iako danas je malo koja profesija sigurna u smislu redovitih prihoda. Ovisimo o interesu publike, odnosno poslovnih subjekata ili institucija koje nas angažiraju i zato moramo neprekidno stvarati nešto novo čime ćemo oduševiti publiku. No kad stojite na pozornici pred više stotina ili tisuća ljudi koji oduševljeno plješću, to je neopisivo lijep osjećaj. U tom trenu znam da je vrijedio sav

Ana Rucner Ja ne sviram etno nego crossover, u svoje izvedbe često uključujem tradicionalne pjesme i plesove kao što su primjerice slavonski drmeš ili istarsko kolo

Business & Lifestyle | B&L

INTERVJU Ana Rucner i Oliver Poole - Maximus

Ana Rucner izvodi Oluju Antonija Vivaldija

U sklopu svog autorskog projekta Ana u Gradu, i ove ću godine 21. lipnja u Dubrovniku u 5 sati ujutro održati koncert na vrhu Srđa pod nazivom Pozdrav suncu.

B&L | Business & Lifestyle

trud, napor i nebrojeni sati vježbanja. Lijepa strana moje profesije je upoznavanje mnogo ljudi i novih kultura, a to mi omogućuju brojna putovanja. Da niste glazbenica što biste bili po •zanimanju? - Do sada nisam baš o tome razmišljala, no bila bih diplomat ili bih se bavila menadžmentom u kulturi.

•

Spajate etno s klasičnom glazbom. Koliko je violončelo kao instrument pogodan za takvu kombinaciju glazbe? - Zvukovi violončela su poput ljudskoga glasa i ovim instrumentom se mogu vrlo vjerno prikazati emocije, što je zapravo važno u etno glazbi, kao i u glazbi općenito. No ja ne sviram etno nego crossover, u svoje izvedbe često uključujem tradicionalne pjesme i plesove kao što su primjerice slavonski drmeš ili istarsko kolo. Snimila sam puno turističkih videa u kojima se vide prirodne i kulturne ljepote Hrvatske. U njima su često prikazani i plesovi i napjevi koji turiste i posjetitelje mojih koncerata u inozemstvu oduševljavaju i često mi postavljaju i dodatna pitanja o Hrvatskoj, stonskim zidinama ili Plitvičkim jezerima.

•

Koja je razlika sviranja na klasičnom i električnom violončelu? - Zapravo i nema razlike, oba instrumenta se sviraju na jednak način, samo je električno violončelo uključeno u struju.

•

Puno putujete. Koja Vas je destinacija ostavila bez daha? - Jako mi se svidjela Kina. Ne samo kao zemlja nego i ljudi. Već sam više puta svirala u Kini i uvijek su me jako lijepo dočekali.

Ana Rucner s mamom Snježanom, koja je također glazbenica, solo-čelistica

estetskim zahvatima i ako će oni pomoći nekome da se bolje osjeća u svojoj koži zašto ne. Podvrgnula sam se operaciji nosa, a ako poželim korigirati još nešto podvrgnut ću se potrebnom zahvatu. jedan Vaš dan? •- NiKakojedanizgleda dan nije isti. Ako sam na putu

obično jurim na probe i vježbam za koncerte. Ako sam kod kuće, osim čestih snimanja u studiju ili nastupa i višesatnog vježbanja, radim sve ono što radi svaka druga žena i majka. Pomažem sinu sa zadaćama, kuham, spremam, peglam i radim sve ostale kućanske poslove. Kad uhvatim vremena družim se s prijateljima i volim otići u šetnju u Maksimir jer boravak u prirodi me jako opušta, a obično mi tamo padaju na pamet i super ideje za nove projekte. Što volite jesti i što najviše volite kuhati? •- Jako volim jela “na žlicu” i smoothije od

Ako sam na putu obično jurim na probe i vježbam za koncerte. Ako sam kod kuće, osim čestih snimanja u studiju ili nastupa i višesatnoga vježbanja, radim sve ono što radi svaka druga žena i majka Bilo je vrlo izazovno snimati turistički spot na Kineskom zidu, ali i pravi doživljaj. Jako me veselilo biti počasnom ambasadoricom, a titulu su mi dodijelili 2013. godine. No isto tako jako volim i ljepote naše zemlje, toliko je još neotkrivenih lokacija i netaknute prirode. Nedavno sam snimala spot u Kopačkom ritu i kad sam vidjela tu netaknutu divljinu veličine čak 23 nogometna igrališta ostala sam bez daha.

voća i povrća koje svakodnevno spremam sebi i sinu. Izbjegavam ugljikohidrate, a uglavnom jedem povrće, razne salate i ponekad meso i ribu. Moj Darian obožava razne tjestenine s umacima i voli moje juhe pa njemu to često pripremam. Privlači li Vas posebno neka strana kuhinja? •- Veliki sam ljubitelj azijske hrane, kineska i japanska kuhinja su moji favoriti.

Što mislite o estetskim zahvatima i biste li • Što mora imati muškarac kako bi osvojio •se podvrgnuli nekom takvom zahvatu? Anu Rucner? - Ljudi se danas sve češće podvrgavaju

- Sumnjam da me itko može osvojiti u fazi

u kojoj sada živim. Želim se posvetiti sebi, svojoj karijeri i djetetu i ništa drugo me trenutačno ne interesira. Koja vam je najgora osobina kod muškarca? •- Nesigurnost i laž i ne sviđaju mi se nerealizirani ljudi.

Biste li mogli oprostiti nevjeru? •- Jako teško pitanje. Do sada se nisam našla

u toj situaciji pa mi je teško predvidjeti kako bih reagirala. Emocije su obično neočekivane i teško predvidive. Vjerujete li u ljubav na prvi pogled? •- Vjerujem u ljubav općenito, no mislim da je potrebno vrijeme da se ljubav razvije.

sina. Biste li voljeli imati još djece? •- ZaImate sada ne razmišljam o tome, no uz kvalitetnog partnera i pravu ljubav dijete je veliki poklon i blagoslov.

•

Kako se snalazite u poslovnim vodama? Hoće li uskoro biti još uspješnih suradnji kao što je bila s Hrvatskom turističkom zajednicom? - Plivam uzvodno, a ponekad i nizvodno. Govorimo li o uspješnim suradnjama upravo privodim kraju jednu akciju s Crvenim križem, a pred tri mjeseca sam završila snimanje spota u Kopačkom ritu u suradnji s Osječkobaranjskom županijom. Sve te suradnje bile su, i još su, doista uspješne, jer uvijek surađujem s ljudima ili poslovnim subjektima koji prepoznaju vrijednost mojih projekata.

•

I, za kraj...što želite poručiti našim čitateljima? - U sklopu svog autorskog projekta Ana u Gradu, i ove ću godine 21. lipnja u Dubrovniku u 5 sati ujutro održati koncert na vrhu Srđa pod nazivom Pozdrav suncu. To će biti prigoda za sve turiste da dožive nešto jedinstveno i drugačije pa tako pozivam i sve vaše čitatelje da dođu na koncert.

Business & Lifestyle | B&L

24 SATA

ZÜRICH

Grad financijaša, fontana, crkava i ‘rakleta’

Vrlo je vjerojatno da će vas bar jednom, pogotovo ako ste financijaš, put nanijeti u grad okružen snježnim vrhovima Alpa, koji se oslikava u prekrasnom jezeru i broji 1200 fontana Tekst: Ilijana Grgić

rije nego što sam ga imala prilike vidjeti prva asocijacija na spomen švicarskog grada Züricha bile su banke, užurbani poslovnjaci i sve ono što jedno svjetsko ekonomsko središte jest. No ovaj grad koji leži na obali istoimenoga jezera i rijeke Limmat nudi puno, puno više od poslovne užurbanosti. Tu se krije mnoštvo kulturnih, zabavnih i gastronomskih užitaka koje svakako vrijedi vidjeti i kušati. Naravno, bilo bi dobro imati na raspolaganju bar vikend, no i u samo jedan dan može se puno toga doživjeti. Na početku dobro je znati nekoliko pukih faktografskih podataka koji nam mogu približiti ovu svjetsku metropolu, koja se može pohvaliti titulom jednog od svjetskih gradova s najboljom

B&L | Business & Lifestyle

kvalitetom života. Znači, Zürich je najveći švicarski grad čije šire područje broji oko 1.300.000 stanovnika. Vodeće bankarske i osiguravateljske grupacije kao što su primjerice, UBS, Credit Suisse, Swiss Re ili SWX švicarska burza imaju u njemu svoje glavne stožere. Ali svoje stožere u tom gradu ima i niz tehnoloških tvrtki. Smatra se ipak da financijski sektor obuhvaća četvrtinu svih ekonomskih aktivnosti cijeloga grada. Stoga je vrlo vjerojatno da će vas bar jednom, pogotovo ako ste financijaš, put nanijeti u grad okružen

• U Švicarskoj su četiri službena jezika - njemački, francuski, talijanski i retoromanski. U Zürichu je njemački službeni jezik. • Kada se u omjere stavi financijska imovina onda su Švicarci među najbogatijima u svijetu. Prosječan Hrvat 20 puta je siromašniji od Švicarca. • Švicarska je domovina je 450 različitih vrsta sireva. • Alpe zauzimaju čak 65 posto teritorija Švicarske.

daju brojni crkveni tornjevi. Među zaštitnike grada svakako spadaju dva tornja s Grossmünstera, romaničke crkve iz 11. stoljeća, koja zajedno s crkvama Fraumünster i sv. Petar, čine najpoznatije crkveno trojstvo u gradu koje se obvezno mora vidjeti. Svaka od crkava ima svoje posebnosti, u Grossmünsteru je to uspinjanje uz 187 stuba Karlovog tornja, od kuda puca najbolji pogleda na grad, jezera i čitavu okolicu. Fraumünster zadivljuje vitrajima slavnoga Marca Chagalla, a u crkvi sv. Petra je najveći europski satni brojčanik promjera od čak 8,64 metara. Zürich je i grad mnogih muzeja i galerija. Ako u ovom gradu boravite samo jedan dan, preporučujem vam da posjetite Kunsthaus Zürich ili Muzej lijepih umjetnosti u kojem se nalaze djela velikana popu Vincenta van

Kad ste prvi put u Zürichu shvatit ćete da se gotovo iza svakog ugla nalaze fontane Gogha, te Claudea Moneta, a i Pabla Picassa, Henrija Matissea i Paula Gauguina. A možda budete imali sreće pa ulovite neku od trenutačnih izložbi, kao što sam ja imala sreće da je u vrijeme moga kratkog posjeta bila u tijeku izložba zbirke portreta Edvarda Muncha i obitelji Esche. snježnim vrhovima Alpa, koji se oslikava u prekrasnom jezeru.

Grad koji nudi jako puno

Zürich je s Hrvatskom kao i s ostatkom svijeta jako dobro prometno povezan. Zrakoplovom je to samo sat i pol direktnog leta iz Zagreba. Što je svakako praktičnije od cjelodnevne vožnje autobusom ili desetak sati osobnim automobilom. Dolaskom u grad na raspolaganju vam je jedna od najgušćih svjetskih mreža javnog prijevoza. Marljivi i pedantni Švicarci su izračunali da ne postoji ni jedno mjesto unutar gradskog centra udaljeno više od 150 metara od najbliže tramvajske, autobusne ili željezničke postaje. A vama na usluzi su tri sredstva javnog prijevoza: lokalni vlakovi ili S-Bahn, tramvaji te autobusi koji su financijski pristupačniji od samog taksija. Pronaći smještaj nije problem jer u gradu i okolici ima više od 230 hotela. Odmah na početku valja reći da je Zürich za hrvatske pojmove dosta skup grad, tako za noćenje u sobi u imalo pristojnijem hotelu treba izdvojiti minimalno 900 kuna, dok u hostelima možete proći i za 210 kuna po osobi za noćenje. Budite spremni da ćete u kafićima za užitak ispijanja kave s mlijekom platiti oko 35 kuna, a za pizzu

oko 200 kuna. Naravno, cijene ovise o tečaju franka. Ja vam pak preporučujem da probate neke od salata u poznatom restoranu Tao’s u centru grada gdje možete relativno jeftino, a dobro jesti za oko 140 kuna.

Grad fontana i tornjeva

Kada ste prvi put u Zürichu shvatit ćete da se gotovo iza svakog ugla - nalaze fontane. Ima ih čak 1200, a najveća među njima je na samom jezeru. Iako su mi moji švicarski vodiči nudili da iz jedne od njih popijem vode, ipak to nisam učinila, premda su me uvjeravali da svaka fontana ima vodu zdravu za piće. Obećala sam im, onako diplomatski, da ću istinitost njihovih tvrdnji provjeriti neki drugi put. Osim fontana, gradu neki bajkoviti štih

Ako u ovom gradu boravite samo jedan dan, preporučujem vam da posjetite Kunsthaus Zürich

Gastro iskustvo Züricha

Doživljaj države ili grada nije potpun bez gastronomskog užitka te se uvijek držim vlastitog pravila da na svakom putovanju uvijek kušam lokalnu hranu. Jer čemu putovati u Zürich ako primjerice nećemo probati – raclette? O tom “rakletu” sam puno slušala, a riječ je o jednom od švicarskih nacionalnih jela od topljenog sira. Za njegovu pripravu koristi se poseban tzv. raclette sir koji može biti bez ili sa brojnim začinima primjerice češnjakom, paprom ili crvenom paprikom. Sama priprema jela je specifična jer ga zapravo sami sebi pripremate za stolom kombinirajući okuse koji vam odgovaraju. Sir se topi u posebnim lopaticama na posebnom uređaju za raclette, koji je ustvari vrsta mini roštilja, na kojem sami pečete komadiće mesa ili povrća. A uz njega se poslužuje mladi kuhani krumpir. Moram reći kako je kombinacija sira, pečene piletine, krastavaca i mladog kuhanog krumpira bio pun pogodak. Kako nije bilo vremena, a i raclette je bio više nego zasitan, obećala sam si da ću drugi put svakako probati Geschnetzeltes, specijalitet spravljen od komadića govedine kuhane u umaku od gljiva i bijelog vina. Kažu da je fenomenalan. Ako ništa drugo, to će mi biti poticaj da još jednom posjetim ovaj grad, ali nadam se da će taj idući put biti dulji od 24 sata.

Business & Lifestyle | B&L

INTERVJU

Hugh Jackman

B&L | Business & Lifestyle

WOLVERINE je bio najbolja terapija na svijetu Logan je film za odrasle. On govori o životnom iskustvu, starenju i smrti, ali još više o tome u čemu je vrijednost života i što nama čini život vrijednim. Za njega je obitelj, otprilike, najgora stvar koju mu možete ponuditi. On bi želio biti sam ako je to moguće, budući da su svi koje je ikad znao ili volio umrli Tekst: Lex Martin/ The Interview People

Hugh Jackman i Patrick Stewart

ugh Jackman, australski glumac, producent, pjevač, multi instrumentalist, plesač, iako je imao dosta glumačkih utakmica u nogama, planetarnu popularnost postigao je ulogom Wolverinea, stripovskog junaka, kojeg je glumio čak 17 godina u X-Men franšizi. Iako nije bio prvi izbor za ulogu Wolverinea, pokazao se kao sjajan izbor, jer su filmovi postigli veliki uspjeh. Visok je 190 centimetara, što je za oko 30 više od njegovog lika u stripu čemu su snimatelji doskočili snimajući ga iz različitih uglova i od pojasa naviše da bi ga prikazali nižim. A sada u filmu Logan, koji se upravo prikazuje u našim kinima, oprostio se od tog lika. je prilično sit vlastite sudbine. A vi? •JeLogan li Vam dosadilo glumiti Wolverinea?

- Kad sam nedavno gledao film, a bio je to prvi put da sam ga vidio u finalnoj verziji s ostalom publikom, nikad mi se taj lik nije sviđao kao sada. Ipak, znam da je došlo vrijeme mog odlaska. Osjećao sam tijekom ovih 16,17 godina da postoji nešto što, iz nekog razloga, još nismo postigli i to mi je pomalo smetalo. Stoga, kad mi je prije nekoliko godina nešto palo na pamet, snimio sam to telefonom u 4 sata ujutro jer sam patio od jet

Najplemenitija umjetnost je usrećiti druge. To nije Wolverine laga. Naime, imao sam vrlo jasnu viziju tonskog rješenja za film, ako budem snimao još koji. Prenio sam to Jimu (Mangoldu, redatelju filma) koji mi je rekao da je to sjajno. Ponosan sam jer u onome što sam vidio ima oko pet posto te moje ideje. No nemojte me krivo shvatiti. Ne radi se o priči nego o nekoliko njenih elemenata, uglavnom je riječ o raspoloženju i osjećajima, nešto malo ozbiljnije i dramatičnije. Jim je napisao priču

i postigao izvanredan uspjeh. Wolverinea nikad nisam baš volio, ali nikad nisam bio toliko siguran da je došlo vrijeme da krenem dalje. Kakav je bio posljednji dan snimanja? •- Uistinu smo snimili kraj filma na kraju

glavnog dijela snimanja. Jim mi je prišao, dobio je ono što je tražio, no rekao mi je: “Neću ovo prekinuti. Idemo snimati još jedan sat. Baš me briga za vrijeme. Sjedni i miruj. Ovo je tvoje vrijeme”. I to je nešto što neću nikad zaboraviti. Tada smo prekinuli rad jer sam imao neke druge obveze, ali smo trebali još akcije. Stoga sam odletio na mjesto na kojem smo snimali scenu u šumi i snimio 14 sati akcije po paklenoj vrućini.

Business & Lifestyle | B&L

INTERVJU

Jedva sam se vukao i samo sam čekao da skinem tu odjeću.

•

Jeste li ponijeli koji suvenir? - Tijekom snimanja prvog filma poderalo mi se 10 X-Men kostima za različite verzije. Netko je pokucao na vrata moje prikolice s vrećom za smeće u kojoj je bio jedan od njih te mi rekao da bih ga trebao uzeti. Kako god, kazao sam, uzet ću možda jedan. No dobio sam odgovor da je ostalih devet netko već uzeo. Tko? Bolje da ne znaš. Zadrži ovaj. To je kostim koji i sada imam, a ponešto sam zadržao iz svakog filma. Vjerojatno ću to jednom prodati u humanitarne svrhe.

•

Wolverine je prilično gnjevan u Loganu... - Ipak, bilo ga je sjajno glumiti. To je najbolja terapija na svijetu. Ne znam što ću sad. Možda ću postati gunđav i ljut starac. No svake dvije godine prošao sam izvrsnu terapiju glumeći Wolverinea. To me činilo sretnijim u stvarnome životu.

Roditeljstvo je najteža uloga koju sam ikad igrao i vrlo je ponizna  Lik u filmu kaže da je najvažnija stvar u životu da budeš okružen obitelji koja ti daje osjećaj sigurnosti. Je li to i Vaša definicija sreće? - Naravno.

 Kako održavate taj osjećaj sreće tijekom niza godina, dan za danom? - Nije jednostavno. Roditeljstvo je najteža uloga koju sam ikad igrao i vrlo je ponizna. Iz nekog sam razloga, kao roditelj, pretpostavio da znam kako tu ulogu treba odigrati, da je naša zadaća podučavati našu djecu te da, na neki način i nekom čarolijom, samo postanemo prorocima mudrosti. No moje je iskustvo upravo suprotno. Shvatite da znate vrlo malo te da morate učiti i otvoriti se. Nije mi problem održavanje tog osjećaja na sve moguće načine jer mi je to najvažnija stvar. Nitko na vlastitoj smrtnoj postelji ne kaže da bi želio provesti još jedan dan na poslu. Međutim, ako ste dovoljno sretni da radite nešto što volite i da na tome radite - to je velika privilegija.

•

Logan je neka vrsta samohranog oca u ovom filmu. Gdje je tu osobni element za Vas, budući da Vas je odgojio samohrani otac? - To je za mene vrlo osoban film radi onog što sam želio postići na kreativnom planu. Postavio sam sebi ograničenja kad sam išao na sastanak s direktorima studija. Rekao sam im: “Jim i ja želimo snimiti ovaj film. U potpunosti vas shvaćam ako ga ne želite snimiti, ali ja nisam zainteresiran za snimanje devetog poglavlja X-Men sage. Ne zanima me snimanje još jednog filma nastalog po stripu. Zanima me snimanje filma o tom čovjeku, ne o tom superheroju koji spašava svijet. I neću se ljutititi ako kažete ne”. Ali oni su odmah rekli - da. Bio sam vrlo jasan, nisam blefirao ni pokušavao pregovarati i to je za mene bilo vrlo važno i osobno. Moje poznavanje lika i moja veza s obožavateljima s

B&L | Business & Lifestyle

kojima razgovaram svakodnevno i vjerojatno će tako biti tijekom ostatka mog života. Ne radi se nužno o meni i o istjerivanju demona vlastite prošlosti. Naravno da smo svi mi zbroj dijelova naše osobnosti i to se ne može izbjeći. Moj obiteljski život doista se razlikuje od Loganova, moja je veza s obitelji uistinu drukčija. Ali Logan je čovjek koji mrzi intimnost, koji se je užasava. Stoga je za njega obitelj, otprilike, najgora stvar koju mu možete ponuditi. On bi želio biti sam ako je to moguće, budući da su svi koje je ikad znao ili volio umrli. Ima 160 godina pa teško shvaća.

•

Zašto Vas privlači priča o superheroju koji stari? - Bez obzira na naše uspjehe, percepciju uspjeha ili neuspjeha, u određenom trenutku

moramo se pomiriti s time tko smo, kako smo proživjeli vlastiti život, kako smo utjecali na druge te hoćemo li mirno napustiti ovaj svijet ili ćemo otići vrišteći i udarajući kako smo i došli na njega. To je nešto s čim se svi možemo poistovjetiti. Ovo je film za odrasle. On govori o životnom iskustvu, starenju i smrti, ali još više o tome u čemu je vrijednost života i što nama čini život vrijednim. Devetogodišnjak ne želi vidjeti Logana kako šepa uokolo i ne želi biti Wolverine.

•

Što tražite od uloge? - U početku mi je bilo svejedno. Najvažnije je bilo da sam je dobio. Sad volim stvari koje su za mene izazov. Volim filmove koji imaju neku poruku, koji vas tjeraju na razmišljanje i propitivanje tko ste, a ne one koji su samo dio eskapističkog materijala

Logan je za mene vrlo osoban film radi onog što sam želio postići na kreativnom planu u kojem se može uživati nekoliko sati, ali vas ne mijenja. Izazov je ono pravo. Ljudi kažu: “Mora da je tako dosadno raditi sve te filmove. Kako Vam to može biti izazov?” No to je za mene uvijek bio izazov. Ovaj lik se vrlo razlikuje od mene i uživao sam ga glumiti. Uvijek mi je to bilo teško, ali ovaj put je definitivno bilo najteže. Kakva je sad Vaša budućnost bez filmova •nastalih prema stripovima?

- Trenutačno radim na filmskom mjuziklu o Barnumu nazvanom Najveći zabavljač. Riječ je o obiteljskome filmu, nema krvi i doista je najveća suprotnost mom dosadašnjem radu.

Radi se o liku koji je rekao: život je onakav kakvim ga sami napravimo. Najplemenitija umjetnost je usrećiti druge. To nije Wolverine. I nakon toga ću biti opet otvoren za sve. To me uzbuđuje. Pitajte me za 12 mjeseci. Ako budem nezaposlen, neću biti tako uzbuđen.

•

U filmu optužujete X-Men strip kao nerealističan i budalast... - To je bila Jimova ideja i meni se svidjela pa su u našem filmu mutanti izgubili važnost. To bi moglo biti idealizirano ili iskorišteno za propagandu u bilo kojem obliku ili formi. Tamo se istražuje ideja o legendi, kao što je objasnio Jim na konferenciji za novinare. Ako ste vojnik, vraćate se iz Drugog svjetskog rata i postoji niz herojskih ratnih filmova, pitanje je predstavlja li to i vaše iskustvo. Vjerojatno su ljudi tek nakon filmova kao što su Full Metal Jacket ili Vod smrti (Platoon) shvatili kako je doista bilo. Zamislimo stripove kao verziju propagande, idealiziranu verziju heroja, jer možda svijet želi pojednostavljenu verziju dobra i zla. A ako vaše iskustvo nije takvo, činilo se to kao savršena stvar u ovom liku, kao arhetip heroja koji oklijeva, koji to ne smatra simplicističkim ili laganim ili jednostavnim. To nije bilo zamišljeno kao komentar na stripove, jer svatko tko zna bilo što o stripovima svjestan je da ima oko 50 različitih verzija stripova. Čak i kao Wolverine, možete pogledati neke slike vidjeti da se radi se o plavom i žutom spandeksu, a kad pogledate neke druge slike one su kao Hieronymus Bosch. Vrlo se razlikuju, ovisno o tome tko ih tumači. Tako i treba biti. Treba postojati Mangoldova verzija Logana, a u budućnosti bi se mogla pojaviti i neka vrlo drukčija verzija. Tweetate li često? O čemu tweetate? •- Ovisi o danu. Budalaste stvari, nešto o humanitarnim pitanjima, o filmovima na

Business & Lifestyle | B&L

INTERVJU kojima radim, o bilo čemu. Isprva sam bio nervozan. Mislio sam, kad jednom uđete u taj odnos, ne možete se izvući. Pokazalo se da je to u mom slučaju vrlo jednostavno, ali je i sjajan način povezivanja. Možete vidjeti što povezuje ljude, čak i kad je riječ o filmovima. Kad objavite trailere, možete vidjeti kakve stvari povezuju. Jedan moj prijatelj, u vrijeme Priče o igračkama 3, objavio je 52 moguća postera i rekao: Molim vas kliknite na poster koji vam se sviđa. I 98 posto ljudi je kliknulo na jedan i on je postao njihov poster. To je moglo značiti tri milijuna dolara mikro istraživanja, a oni su doslovno unutar 24 sata dobili svoj poster. Moćno je i jednostavno i možete doprijeti izravno do svakoga s kim želite razgovarati. Jeste li ikada razmišljali o tome da pošaljete •kutiju čokoladnih bombona Dougrayu Scottu,

O mojem karcinomu govorim zato da bi ljudi otišli liječniku i koristili sredstva za zaštitu od sunca  Prilično ste otvoreni kad je riječ o Vašem problemu s karcinomom. Koji su razlozi tomu? - Prvo, to je prilika da kažem ljudima poput mene koji su oklijevali posjetiti liječnika da odu. Da budem iskren, supruga me gnjavila da odem i otišao sam. Mislio sam dobro mi je, nije mi ništa. Pretpostavljam da ima ljudi poput mene koji, također, oklijevaju otići liječniku. Stoga, jedan razlog je taj da bih rekao: Idite. I koristite sredstva za zaštitu od sunca. Oštećenja koja su se dogodila prije 25 godina pojavljuju se u obliku karcinoma. Stoga, 21 ili 22-godišnjacima koji misle da su nepobjedivi i da će živjeti zauvijek želim poručiti: koristite sredstva za zaštitu od sunca i tada ćete imati priliku činiti sve ono što želite. Drugi razlog je taj što mediji napuhavaju stvari. Moja bolest nije opasna po život i želio sam otvoreno reći što to jest. Jer u trenutku kad se radi o karcinomu ljudi odmah idu u tom smjeru. I meni je netko rekao: “Eto zašto završavate Logana, zato što zapravo umirete”. Rekao sam: “Ne”. To je drugi razlog. Želio sam samo biti jasan, tako da to ne bi bilo prenapuhano.

li uvijek bili zadovoljni načinom na •kojiJestesu Vas Vaši roditelji odgajali?

koji je u početku bio izabran za ulogu Wolverinea no morao je ispasti? - Razgovarao sam s njim prije nego što sam počeo snimati. Susreli smo na jednom događanju što me iznenadilo jer nisam znao da će on biti tamo. Nikad neću zaboraviti ono što mi je rekao, a ja ću reći potpuno istu stvar onome tko preuzme tu ulogu. Scott mi je prišao, ja sam se malo opravdavao, no prekinuo me je riječima: “Ne trebaš reći ništa. Kužim. To je naša stvar. To je najbolja uloga, idi i razvali”. Doslovno je rekao “Idi i razvali”.’ Od tada ga nisam vidio, ali bio je stvarno jako cool.

•

Netko je rekao Vašoj majci: “Vaš sin je jedan od najfinijih ljudi u filmskom biznisu.” A ona je odgovorila: “To je samo stvar dobrog odgoja.” - Tako je.

Hugh Jackman dobio zvijezdu na Stazi slavnih u Hollywoodu 2012. godine

Wolverinea nikad nisam baš volio, ali nikad nisam bio toliko siguran da je došlo vrijeme da krenem dalje

B&L | Business & Lifestyle

- Nitko nije uvijek zadovoljan sa svojim odgojem. Ali ja volim svoje roditelje, oni su sjajni. Svi imaju nekih problema, oni su imali vlastitih, no nikad nisam sumnjao u njihovu ljubav prema meni. Dijete mora znati da je svojim roditeljima prioritet, čak i ako njihov brak ne funkcionira. Prebrodite to. Čim odrastete i imate jedan ili dva odnosa koja ne funkcioniraju nekako ih prestanete smatrati superherojima. I moji su roditelji ljudi i njihov brak nije funkcionirao, ali nitko od nas nije sumnjao u njihovu ljubav prema nama. Jedino je to važno. Moj prijatelj slavni je psihijatar za djecu u Velikoj Britaniji i upitao sam ga: “Radim li nešto pogrešno? Daj mi neki savjet”. On mi je odgovorio: “ Vi ljudi sve previše zakomplicirate. Volite ih i hranite i to je to”. A moji su roditelji bili izvrsni kuhari!

JAGUAR XE BUSINESS EDITION

TO JE JAGUAR.

za 289.900,00 KN 5 godina jamstva financiranje uz 0% kamate * Euro NCAP ocijenjen kao najbolji u klasi Posjetite nas i saznajte više: Auto Benussi d.o.o. Ljubljanska avenija 1, 10000 Zagreb Tel. +385 (1) 646 3 800

croatia.jaguar.com Nŷ˺ sŎÞǣÞĠs Ÿ_ ˨˨ ¶ˀĨŎʰ ƻŸǼǋŸǫŘĠȖ ¶ŸǋÞɚ Ÿ_ ˢʳ˧ Ķˀˠ˟˟ ĨŎ

ˎƻŸŘȖ_ ƼŸ ǣÞǣǼsŎȖ ˆĨĶĠȖU Ȗ ǋȖĨsˇʰ Ȗʊ Ĩ Ŏ ǼȖ Ÿ_ ˟̇ ÞǣĨŸǋÞǣǼÞǼs ƼŸ¶Ÿ_ŘŸǣǼ ĨȖƼŘĠs ƼȖǼsŎ ¯ÞŘ ŘOÞĠǣĨŸ¶ Ķs ǣÞŘ¶ ʲ ˠˀˢ ƼĶ ǼÞǼs Ÿ_Ŏ Ìʰ ˠˀˢ Ř ĨŸŘ ˠˡ ŎĠsǣsOÞ Þ ˠˀˢ Ř ĨŸŘ ˡˣ ŎĠsǣsO ʰ Ȗʊ ˠʰˤ̇ ǼǋŸǫĨŸɚ ŸEǋ _s

Business & Lifestyle | B&L

MODA

TRAPERICE NAŠE SVAGDAŠNJE

ZARUČNIČINA

pritužba dovela do novog brenda Imao sam priliku stvoriti novi brend unutar postojećeg. Nisam morao početi od nule, a očit smjer je bio razvijati dalje ono što razvijamo već 20 godina, samo u drugom smjeru, ističe Cerovečki Tekst: Boris Odorčić

ehla su klasične i kvalitetne hlače, zamišljene kao proizvod koji odgovara svim sezonama i trendovima. Umjesto na nepotrebne dodatke, naglasak obrta Zagi koji proizvodi odjeću stavljen je na razvoj krojeva prilagođenih različitoj građi ljudskog tijela. Svi su proizvodi skrojeni i sašiveni u šivaonici u Zagrebu. Svaki element pažljivo je izrađen, pregledan i spojen, a svaki krajnji proizvod dodatno je prekontroliran prije isporuke. A kako je nastao brend Čehla? Pa, za njega je odgovorna, može se reći, zaručnička pritužba i vlastita proizvodnja na dohvat ruke. Matija Cerovečki, vlasnik obrta za proizvodnju odjeće i istoimene trgovine, ističe kako je Zagi pokrenut prije više od 20 godina. “Obiteljski obrt proizvodio je, a i danas proizvodi, odjevne predmete od trapera, ali i drugih klasičnih materijala koji imaju slične prednosti kao traper, primjerice samt ili keper, i usmjeren je isključivo na veleprodaju. Jednostavnost i kvaliteta utkani su u koncept proizvodnje od samog početka, kao i osnovne karakteristike koje sam htio zadržati kao dio identiteta traperica Čehla, a sve su to kroz godine rada prepoznali vjerni kupci”, objašnjava on.

Drugačiji svijet

Prije pokretanja ikakvog posla, nastavlja Cerovečki, svi promisle o nekoj slobodnoj niši, rupi u tržištu, nečemu što zasad nedostaje, ili barem što nedostaje u toj okolini u kojoj će djelovati. “Međutim, na pokretanje brenda Čehla utjecao je niz čimbenika. Imao sam, naime, priliku stvoriti novi brend unutar

B&L | Business & Lifestyle

postojećeg. Nisam morao početi od nule, a očit smjer je bio razvijati dalje ono što razvijamo već 20 godina, samo u drugom smjeru”, kaže on dodavši kako su se traperice iskrid – jedstalizirale kao optimalan proizvod ki. “Dunostavan, kvalitetan i bezvremenski. rodaju gogodišnja usmjerenost na veleprodaju odaju, potaknula je zanimanje za maloprodaju, odnosno za bliži kontakt s krajnjim korigačisnikom. Činjenica da živimo u drugačiad je jem svijetu nego prije 20 godina kad rzih moj otac pokrenuo obrt, u svijetu brzih mokomunikacija i internet trgovine, omoaje gućila mi je pokretanje maloprodaje bez potrebe za fizičkim prostorom trve govine što uvelike smanjuje troškove na i financijski je manje rizično. A ona

Naglasak obrta Zagi stavljen je na razvoj krojeva prilagođenih različitoj građi tijela tržištu, a ono je, na kraju krajeva, mjerilo uspješnosti ideje. Ocjenu poslova poslovanja na hrvatskom tržištu mu je sstoga teško dati. Ali među problem problemima s kojim se Zagi susretije će tijekom poslovanja ponajprije ističe svima dobro poznatu adminis ministraciju. “Bojim se da je adminis ministracija nešto s čime se moramo pomiriti i na što moramo s biti spremni prije poduzimanja počet početnog koraka. Čovjek se treba konce koncentrirati na pozitivne strane: da radi vlastiti posao i stvaneš u što vjeruje i nešto što ra nešto nekom uljepša ili pojednostavnekome živ Administracija nikome ni život. ulj ne uljepšava ni pojednostavljuje život, ali nitko to ni ne očekuje”, naglaš naglašava. S ob obzirom na to da je brend Čehla konceptualno fokusiran na krajnje korisnika, reakcije kukrajnjeg i paca imaju veliki utjecaj na bup duće proizvode i općenito način poslov poslovanja, a time i na zapošljavanje. “Osim web shopa, danas na proizvodi mogu naći i se naši Db u Dboxx u Zagrebu te u Plato Conc Concept Storeu u Puli. U blib skoj budućnosti želimo dovesti Čehla brend u veći broj gradova Hrv u Hrvatskoj pa i u bliže inozemP stvo. Planiramo još neke krojeve, mater materijale, te jakne i košulje”, zaključu Cerovečki. ključuje

Dugogodišnja usmjerenost na veleprodaju u potaknula je zanimanje za maloprodaju nutpočetna iskra ideje upalila se u trenutku kad se moja zaručnica žalila daa joj ne pristaju ni jedne traperice kojee je mali isprobala u trgovačkim centrima. Imali rasmo manufakturu za proizvodnju traao perica pokraj kuće i to se činilo kao iproblem koji mogu riješiti”, napominje Cerovečki.

Reakcije kupaca

Poduzetništvo je, smatra on, nešto što se mora znati prilagoditi

Business & Lifestyle | B&L Bu

NAKIT

KRAGLICE & TAK TO

U lovu na san k Ogrlice - kraglice se izrađuju od kombinacije tkanine, umjetne kože, muslina i šifona te staklenih, keramičkih, plastičnih perlica, ali i dragog kamenja te metalnih kopči

Tekst: Ilijana Grgić

jene kreacije nikoga ne ostavljaju ravnodušnim, ogrlice su, ali bez problema mogu se smatrati i pravim umjetničkim instalacijama. Riječ je o jedinstvenom nakitu koji je mnogo više od modnog dodatka. One su kraglice koje nastaju u malom zagrebačkom obrtu za specijalizirane dizajnerske djelatnosti Vidi Nosi vlasnice i dizajnerice Lidije Brkljačić. Njene kraglice izrađene su od kombinacije tkanine, umjetne kože, muslina i šifona te staklenih, keramičkih, plastičnih perlica, ali i dragog kamenja te metalnih kopči. “Već petu godinu za redom uspijevam održati i interes zahvaljujući samo svojim idejama i neprestanom radu. A sve sama radim, od ideje do dostave. No bez obzira na sve izazove i dalje preporučujem svim kreativcima da je za vlastito životno zadovoljstvo važno pokušati loviti i svoj san“, kaže Lidija Brkljačić, kojoj kao i brojnim malim poduzetnicima najveće probleme u poslovanju stvara državna birokracija, ali unatoč

B&L | Business & Lifestyle

problemima još uvijek pliva u uzburkanim poduzetničkim vodama.

U životu treba biti pragmatičan

Prije nego je krenula u izazovan svijet vlastitog poduzetništva, završila je studij Dizajna i projektiranja odjeće na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, zatim magistrirala na Ekonomskom fakultetu, radila u struci, a potom i u marketingu jedne medijske kuće. “Život treba gledati pragmatično, ako ne ide u jednoj branši, nema posla ili inspiracije, onda ga tražiš u drugoj. Moj poslovni put prije otvaranja obrta dao mi je samopouzdanja i hrabrosti da jednostavno napravim taj skok u privatni biznis”, ističe Lidija Brkljačić te naglašava kako biti sam svoj šef znači da nema radnog vremena u tradicionalnom smislu, jer ima dana kada se radi i po 12 pa čak i 14 sati. “Moje kraglice s početka moje priče i ove danas su nebo i zemlja. Postala sam brža i izvježbanija u izradi i doradi, samopouzdanija u realizaciji i promociji svojih ideja. Svakoj svojoj kraglici posvetim se maksimalno. Tijekom vremena stekla sam vrijednu bazu redovitih klijentica, ili kako ih ja zovem

- kraglistica i baš je to povjerenje jedan od najvažnijih temelja moga maloga posla”, kaže nam Lidija Brkljačić naglašavajući kako je u izradi kraglica inspirira baš sve i tu granica nema.

Uvijek iste želje

“Ima dana kada se želim malo odmoriti i uzmem si popodne ili čak cijeli dan slobodno. Odem uživati u suncu i sitnim stvarima koje život znače. Inače, tipičan radni dan počinjem u osam ujutro, sjedim na podu, krojim, šivam, lijepim, a pauzu za ručak uzmem ako se sjetim. Dan mi prođe samo tako, ali ne žalim se jer je to ono što želim“, kaže Lidija Brkljačić te ističe kako joj je jedan od najvažnijih poslovnih pratitelja njen smartphone, jer je upravo putem njega i društvenih mreža u kontaktu sa svojim klijenticama. Za svoje planove i želje kaže da su oduvijek isti: nastaviti raditi ono što voli što je duže moguće, naravno uz stalan osobni, kreativni, tehnički, infrastrukturni, a onda, svakako, i financijski razvoj. “Ali, najbitniji mi je duševni mir. To čuvam kao kap vode na dlanu”, kaže na kraju Lidija Brkljačić, u stalnoj potrazi za kombinacijama koje će i dalje oduzimati dah.

oji oduzima dah

Moje kraglice s poÄ?etka moje priÄ?e i ove danas su nebo i zemlja Stekla sam vrijednu bazu redovitih klijentica, kraglistica, i to povjerenje je jedan od najvaĹžnijih temelja moga posla

Business & Lifestyle | B&L

PREMIJERA

FUN PARK MIRNOVEC

TVORNICA ZAB Roller-coasteri, panoramski kotač, vodeni tobogan, rotirajuća 40 metara visoka dizalica, adrenalinsko klatno, pomorska bitka, kuća strave… samo su neki od budućih hitova Parka

B&L | Business & Lifestyle

Tekst: Jozo Vrdoljak

AVE NA MORU

Biogradu na Moru u lipnju se otvara prvi tematsko-zabavni park za djecu i odrasle po uzoru na poznate svjetske centre adrenalinske zabave. Radi se o prvom parku ovakvog poslovnog koncepta i veličine, ne samo u Hrvatskoj

Fun Park Mirnovec radit će minimalno 200 dana u godini - od Uskrsa do listopada

nego i u regiji. Investitor je regionalni lider u pirotehnici i poznati proizvođač filmskih i zabavnih efekata, Mirnovec Pirotehnika iz Samobora. Ideja o stvaranju takvog parka je nastala kao rezultat čestih poslovnih kontakata s parkovima diljem svijeta u kojima se

Business & Lifestyle | B&L

PREMIJERA

najčešće održavaju festivali vatrometa koje vlasnik Mirnovec Pirotehnike Franjo Koletić posjećuje već dugi niz godina. Glavni projektant parka je Talijan Franco Barazzoni koji iza sebe ima preko 50 realiziranih projekata širom svijeta.

Bogati sadržaji

Na 45.000 četvornih metara, na parceli udaljenoj dva kilometra od Biograda, u neposrednoj blizini Crvene Luke, trenutačno su u tijeku završni radovi. Istovremeno se obavljaju pripreme za montažu prvih atrakcija. O kakvom se poslovnom pothvatu radi možda najbolje govori činjenica da je za prijevoz samo jedne atrakcije potrebno angažirati 17 tegljača. Prema našim saznanjima, riječ je o trenutačno najvećoj investiciji u industriju zabave u Hrvatskoj čija vrijednost premašuje 12 milijuna eura. Franco Barazzoni svaki se put iznova iznenadi brzinom kojom projekt napreduje.

TRAŽE SE KOMIČARI, GLAZBENICI, ANIMATORI... U Fun Parku Mirnovec otvorit će se više od 90 radnih mjesta, od kojih će jedna trećina biti stalno zaposleni, a ostatak sezonski radnici i studenti. “Zasad nemamo problema s pronalaženjem radnika. Selekcijski postupci su djelomice započeli, a neki će početi uskoro. U potrazi smo za više djelatnika u segmentima animacije i atrakcija, ugostiteljstva i trgovine te u tehnici i na održavanju. Osim toga, u potrazi smo i za specifičnim zanimanjima iz industrije zabave kao što su komičari, glazbenici, animatori...”, pojašnjava direktor Fun Parka Boris Kovaček.

B&L | Business & Lifestyle

Fun Park Mirnovec bit će kombinacija adrenalinskih vožnji i zabave za djecu na jednom mjestu. Posjetitelji parka imat će na raspolaganju 26 atrakcija podijeljenih u tri tematske cjeline: Gusarski grad, Divlji zapad i Svemir. Svaka cjelina bit će kombinacija atrakcija i igara sa sadržajima namijenjenima djeci, tinejdžerima i cijelim obiteljima. Roller-coasteri, panoramski kotač,

Izdignut ćemo Biograd i okolicu na kartu najuzbudljivijih gradova na obali, kaže direktor Parka Boris Kovaček vodeni tobogan, rotirajuća 40 metara visoka dizalica, adrenalinsko klatno, pomorska bitka, kuća strave… samo su neki od budućih hitova Parka. “Doživljaj cjelodnevnog boravka u Parku upotpunjavat će dodatni sadržaji - od bogate ponude hrane i pića, zabavnih igara, preko suvenirnica, zabavljača i dnevnih predstava do večernjih koncerata. Park će imati svoju kućnu trupu cirkusanata, mađioničara, žonglera i pjevača koji će nastupati svaki dan, a bit će organizirana i gostovanja kazališnih družina i muzičara”, ističe Boris Kovaček, direktor Fun Parka Mirnovec. Kovaček kaže kako će Park biti prava mala tvornica zabave. Radit će minimalno 200 dana u godini – od Uskrsa do listopada. “Planiramo raditi tematske zabave za Halloween i, naravno, božićne partyje. Cijena ulaznice će se kretati od 120 do 190 kuna. U pripremi je cijeli niz mogućnosti nabave karata po povoljnijoj cijeni poput sezonske ili obiteljske ulaznice, popusta u posezoni ili online kupovine. Svako dijete će na svoj rođendan imati besplatan ulazak

u park, a bit će i popusta na grupni posjet, kao i posebnih ponuda za evente i team building zabave kompanija”, kaže Kovaček. U Fun Parku Mirnovec razvijaju i edutainment (zabavno-edukativni) program za školske izlete. “Ovaj dio Hrvatske obiluje uzbudljivim povijesnim i arheološkim lokalitetima. Od Biograda kao kraljevskog grada, preko Vrane - srednjovjekovnog grada templara iz 12. stoljeća do zaštićenog ekosustava parka prirode Vransko jezero. O blizini morskih i kopnenih nacionalnih parkova te parkova prirode da i ne govorimo. Izdignut ćemo Biograd i okolicu na kartu najuzbudljivijih gradova na obali”, ističe Kovaček. Kad je riječ o posjetiteljima, već u prvoj godini planira ih se privući već oko 180.000 do 200.000. “Otvaranje, dakle, planiramo u lipnju i trenutačno su sve naše snage usmjerene samo u ostvarivanje tog cilja. Za sada planiramo, a to nalažu pravila

naše struke, već nakon godinu, dvije širiti park i kontinuirano obogaćivati njegovu ponudu”, kaže Kovaček.

Tržište i interes

Proučavanjem djelatnosti i inozemnih iskustava te ispitivanjem domaćeg i regionalnog tržišta u Mirnovec Pirotehnici su, kako kaže Kovaček, odlučili izaći iz okrilja komforne pozicije regionalnog lidera u jednoj djelatnosti i ući na potpuno nepoznati teren. Cilj im je bio pokrenuti jednu djelatnost koja dosad nije postojala u Hrvatskoj i tako su krenuli u projekt prvog hrvatskog tematsko-zabavnog parka. “Što se domaćeg tržišta tiče, pokazalo se da je ono željno ovakvih sadržaja, a tome u prilog najbolje govori činjenica da obitelji s djecom i tinejdžeri već godinama odlaze u tematske parkove diljem Europe, udaljene i po više stotina kilometara. Začudo, ni dvije naše susjedne zemlje poput primjerice

Na raspolaganju će biti 26 atrakcija podijeljenih u tri tematske cjeline: Gusarski grad, Divlji zapad i Svemir Slovenije ili Mađarske, nemaju nijedan zabavni park ove vrste. Da ovakvi sadržaji nedostaju osjećamo po interesu javnosti koji je već sad velik, iako nismo imali nijednu oglašivačku kampanju”, pojašnjava Kovaček. Direktor Fun Parka Mirnovec dodaje kako njega i njegove suradnike kontaktiraju ljudi iz inozemstva. Pozivi im dolaze iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Danske,

Bugarske, Austrije, Češke. Traže od njih da održe prezentaciju parka na sajmovima po cijeloj regiji. “S druge strane, kad govorimo o našoj drugoj ciljnoj skupini, inozemnim turistima, park će pridonijeti rješavanju osnovne boljke našeg turizma - izvanpansionskoj potrošnji naših gostiju i kroničnom nedostatku zabavnih sadržaja na obali. Kad pogledate istraživanja tržišta, Hrvatska se već dugo nalazi u onoj kategoriji svjetske turističke ponude koja se suptilno zove ‘sunce i more’, ukazujući u biti na nepotpunost naše turističke ponude, bazirane na bogomdanim prirodnim ljepotama. Kako svjetska iskustva potvrđuju da otvaranje zabavnog parka u pravilu daje veliki poticaj razvoju destinacije, ne sumnjamo u to da će i Fun Park Mirnovec pridonijeti povećanju konkurentnosti Biograda i okolice na turističkoj karti Hrvatske”, smatra Kovaček.

Na 45.000 četvornih metara, na parceli udaljenoj dva kilometra od Biograda u tijeku su završni radovi

Business & Lifestyle | B&L

AQUAPARK ISTRALANDIA

ČAROLIJA vode, radosti i zabave Veličanstveni vodeni svijet prepun atrakcija omiljeno je mjesto zabave za velike i male

B&L | Business & Lifestyle

quapark Istralandia i njegove atrakcije - počele su nam se motati po glavi dolaskom ovih toplijih mjeseci. Naime, u lipnju ovaj vodeni svijet opet otvara svoja vrata, a do tada možemo se samo prisjećati lanjske zabave i neobuzdanog veselja. Jer Aquapark Istralandia, smješten u šumovitom zaleđu Novigrada, nudi uistinu obilje zabave i vodenih užitaka. Ovaj čarobni svijet prostire se na površini od 81.000 kvadrata i nudi čak 20 veličanstvenih atrakcija. Jedna od njih svakako su tobogani, a njih, kad se zbroji ukupna duljina, ima - točno 1600 metara. Kad smo kod brojki, spomenimo samo

Vodene površine prostiru se na čak 5000 četvornih metara, a samo tobogani, kad im se zbroji duljina, imaju više od kilometra i pol. Takve nećete naći nigdje u Europi

popust na ulaznicu. Aquapark Istralandia osmišljen je za cjelodnevni boravak pa osim adrenalinskog, nudi i dijelove za opuštanje i odmor. Tako će odraslima osmijeh izmamiti hidromasažni bazen za ugodno opuštanje. Dječji bazen, pak, pravi je vodeni raj, pun atrakcija poput gusarskog broda, vodenog dvorca i dječjih tobogana. Zabavi tu nije kraj: očekujte još i razne igraonice, aquaerobic, sportske turnire, dječje karnevale, mađioničare, klaunove te svakodnevne pjena-partyje. I to je još uvijek samo dio odlične zabave koju možete doživjeti u Istralandiji. S tim u mislima lakše ćemo čekati lipanj, zar ne?

Silvio Kraljević, voditelj i Branko Kovačić, vlasnik Aquaparka Istralandia

NAGRADE impresivnih 5000 četvornih metara, na koliko se ukupno prostiru bazeni ovog vodenog parka. A među njima se nalazi i najveći bazen na valove na Sredozemlju, površine 2500 četvornih metara, baš kao i atraktivni tobogani za posjetitelje svih uzrasta. Tobogani su, ipak, zaslužili koju riječ više: tu su oni visoki i strmi za hrabrije, pa oni s gumenjacima ili cjevasti tobogani s vizualnim i audio efektima. Sjajnu zabavu nude i tobogani Bunga Hole i Sea Hole koji predstavljaju zadnju riječ tehnologije i prvi su takve vrste u Europi. Tu je i najveće adrenalinsko iznenađenje - Space rocket - koji pruža najbržu vožnju toboganom ikad. Aquapark Istralandia prilagođen je i osobama s posebnim potrebama i onima u invalidskim kolicima, za koje je osiguran i pool lift. Ulaz je za njih besplatan, dok je za njihovu pratnju osiguran

2014. • Nagrada Hrvatskog saveza građevinskih inženjera - godišnja nagrada struke uručena glavnom inženjeru gradilišta Aquaparka Istralandia Mauru Kovačiću • Zahvalnica HGK za izniman doprinos razvitku gospodarstva Istarske županije • Europska nagrada Parksmania – udruga aquaparkova Italije – za poduzetnički poduhvat godine • Simply the Best - Godišnja nagrada Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) i turističkog časopisa Way to Croatia za kreativan razvoj turističkog proizvoda te oblikovanje i unapređenje sadržaja turističke ponude • Nagrada za menadžera godine i strukovno priznanje Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika (CROMA) Branku Kovačiću, direktoru tvrtke Aqua Park i vlasniku Aquaparka Istralandia • Nagrada TZ Istre Zlatna koza - Capra d’oro - za inovaciju godine

• Nagrada Općine Brtonigla - Plaketa za iznimna postignuća i doprinos unapređenju i razvoju općine

2015. • Europska zvijezda za 5. mjesto – nagrada za najbolji aquapark u Europi (u konkurenciji više od 300 europskih aquaparkova) • Godišnja turistička nagrada Hrvatske turističke zajednice za osvojeno 1. mjesto u kategoriji Rekreacija i zabava • Simply the Best - godišnja nagrada Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) i turističkog časopisa Way to Croatia - za inovativni projekt u turizmu - atrakcija

2016. • Nagrada na najznačajnijem europskom sajmu tematskih i vodenih atrakcija u Barceloni Euro Attractions Show (EAS 2016) • Europska zvijezda za 5. mjesto - nagrada za najbolji aquapark u Europi (u konkurenciji više od 300 europskih aquaparkova)

Business & Lifestyle | B&L

INTERVJU

IVAN PAŽANIN, CHEF U RESTORANU DON DINO

HRANA je dio ži Tekst: Jozo Vrdoljak

red Ivanom Pažaninom jednim od najboljih (a žene kažu i najatraktivnijih) hrvatskih chefova nova je sezona u trogirskom restoranu Don Dino u kojem radi, evo, drugu sezonu. Restoran, je smješten blizu Obrova pored Gospe od Karmena u staroj kamenitoj ulici, poznatoj po brojnim trogirskim restoranima. Ivan Pažanin veliku slavu doživio je kao jedan od troje ocjenjivača kulinarskih uradaka u showu Tri, dva, jedan - kuhaj!, a kažu da je u zadnje vrijeme podigao ljestvicu i pooštrio kriterije ocjenjivanja natjecatelja. S Pažaninom smo razgovarali o gastronomiji, mediteranskoj prehrani, mogućnostima i perspektivi hrvatske gastro ponude te o planovima vezanim uz podizanje znanja o prehrani. Zimu Pažanin provodi uglavnom u Splitu, gdje se druži s kolegama splitskim chefovima nerijetko nadmećući se u svojem umijeću, ali tu se razmjenjuju i kulinarska iskustva. Bilo kako bilo, ta druženja s Bracom Sanjinom, Hrvojem Zirojevićem i Matom Jankovićem znaju potrajati do u sitne sate.

•Što donosi nova sezona u Don Dinu? - Riječ je o vrlo ozbiljnom restoranu u kojem

•

Što će to biti na novom jelovniku? - Ništa izvan koncepta kojeg se i inače držim. A to je, pojednostavljeno rečeno, prezentacija dalmatinskih tradicionalnih jela na moderan način, bez puno kompliciranja i filozofiranja. Naravno, to će biti malo drugačije nego kod ostalih kako bi se prepoznala specifičnost kuhinje koju vodim u restoranu Don Dino.

•

Koliko imate kuhara u restoranu? - Najmanje šest jer se radi u dvije smjene. Svaki ozbiljan restoran mora ih imati najmanje četvero jer treba pokriti dvije smjene i imati sve pozicije popunjene. Osim toga, morate biti i jako organizirani. Kvalitetan restoran bez šest kuhara ne može odraditi ozbiljan posao.

•

Restoran posluje sezonski. Što radite zimi? - Da, restoran posluje sezonski. Zimi, odnosno kada je zatvoren, družim se s kolegama i često negdje gostujemo. Nastojimo zajedno popularizirati našu kuhinju, a smatram da

imamo što pokazati i prezentirati. Uostalom, po odzivu i reakcijama gostiju vidimo da su zadovoljni. Uz to, snimam emisije i educiram se. Dosta sam povezan sa svojim kolegama i jedni drugima smo na raspolaganju. Nismo nikakva konkurencija, nego se stvarno potpomažemo. Oni su mi i velika podrška, a trudim se i ja biti njima. Što nas više radi na visokoj razini, to je svima bolje.

•

Tko Vam je uzor u poslu? - Pa ima ih puno te mi je teško izdvojiti nekoga posebno. Puno sam surađivao s kolegama ali, ipak, imam svoj stil i vlastiti put. Nastojim biti prepoznatljiv, a takvi su i oni s kojima surađujem. Svatko od nas ima nešto po čemu je različit. Naviše sam surađivao s Bracom Sanjinom koji ima poseban pristup gastronomiji koji mi se posebno sviđa.

•

Po čemu je Sanjin poseban? - U onome što je i meni izazov. Znači da dalmatinsku tradicionalnu kuhinju priprema i prezentira na suvremen način. To je, prema mojemu mišljenju, najbolje od svega. Izvornost ili moderno? •- Tradicija i izvornost su neizbježni i uvijek su prisutni

Dosta sam povezan sa svojim kolegama i jedni drugima smo na raspolaganju. Nismo nikakva konkurencija

Foto: Press RTL

se pazi na svaki detalj i koji ugošćuje doista odlične goste. Osoblje i vlasnici imaju odličan odnos. U ovoj sezoni pred nama su novi izazovi i već smo pripremili novi meni. Mogu bez lažne skromnosti reći da smo dosta pridonijeli podizanju usluge na trogirskoj gastro sceni koja je sada na vrlo visokoj razini.

•

Kažete da je gastro scena podignuta na visoku razinu u Trogiru. - Radi se uistinu o odličnoj ponudi specijaliteta u trogirskim restoranima. Stvarno je bogata i odlična ponuda. Meni je izazov raditi u jednom takvom restoranu kakav je Don Dino.

Najbolji chefovi u B&L-u: Hrvoje Zirojević, Braco Sanjin i Ivan Pažanin

B&L | Business & Lifestyle

vota Izazov mi je prezentacija dalmatinskih tradicionalnih jela na moderan način, bez puno kompliciranja i filozofiranja. Naravno, malo drugačije nego kod ostalih

Naši restorani imaju viška kvalitete, znanja, hrane i interijera. Nedostaje im, možda, dovoljno gostiju

Business & Lifestyle | B&L

INTERVJU u ozbiljnoj gastronomiji. Samo je pitanje načina na koji se prezentira i servira. To mora biti moderno i na visokoj razini. U Dalmaciji možemo biti zadovoljni jer imamo more, ribu, plodove mora, meso i mediteranske začine koje nema gotovo nitko u svijetu. To samo po sebi daje svježinu, kvalitetu i izvornost.

•

Što mislite o inicijativi koja još ne nailazi na plodno tlo, da se u veljači, ožujku, travnju, listopadu i studenome održavaju gastronomski dani temeljeni na sezoni ulova pojedine vrste ribe? - To je odlična ideja koju bi trebalo podupirati na sve načine kako bi zaživjela. U to vrijeme nije tolika gužva, a restorani bi dobili goste koji bi pak dobili svježu ribu i sezonske namirnice. Tako bi se moglo privući i domaće stanovništvo. Uglavnom, to je odlična ideja i svi bi mogli biti zadovoljni kada bi to bilo dobro organizirano.

•

Zašto se kod nas u restoranima ne konzuu umiraju neke koćarske vrste ribe? - Ta se riba sve više nalazi na jelovnicimaa i i ih to me veseli. Trlja je jedna od najkvalitetnijih a-vrsta ribe. Od kokota se može pripremiti kraljevsko jelo. Inćun, srdela, mol, lokarda, sku-ša… Sve te vrste ribe mogu biti gastronomskii specijaliteti. Šteta je da nisu više zastupljene na jelovnicima restorana, iako se sada i to mijenja. Što je najvažnije one su dostupnije zbog niže cijene, a na tome se može napraviti ozbiljna gastronomska priča.

•

Slažemo se da kvaliteta tih vrsta ribe nije je upitna. Zašto su bile manje zastupljene u restoranima? - Možda je razlog manje zastupljenosti tih vrsta ribe bio strah od restoranskih cijena, a možda i štogod drugo. Jednostavno su stavljene sa strane. Ne znam pravi razlog tomu, ali znam da se situacija mijenja. Recimo, u Italiji je sasvim drugačija situacija jer za pristupačnu cijenu, zahvaljujući tim vrstama ribe, može se jesti u restoranu.

•

Što mislite o ribi iz ribogojilišta? - To nije loša riba i jako je zahvalna za ugostiteljstvo. Svježa je i to je njena prednost. Malo je masnija i ima nešto drugačiju teksturu od

• •

A oborita riba? - Nema ništa bolje na svijetu od svježe ulovljene i dobro pripremljene oborite ribe. Možete li ocijeniti našu gastronomsku ponudu? - Odlična je. Napredujemo i to jako brzo. Pogledajte koliko je napredovala gastronomska ponuda Splita. Naravno da su na to utjecali turistički razvoj i povećana potražnja. Split je postao grad u kojem se izvrsno jede. Postoje restorani koji su bazirani na domaćoj kvalitetnoj hrani i uvijek će ih biti. Isto tako, ima i restorana s modernom svjetskom ku-

bih rekao da imaju viška kvalitete, znanja, hrane i interijera. Nedostaje im, možda, dovoljno gostiju, bolje reći kontinuitet, odnosno, da su puni 365 dana u godini. Kada bi radili dobro čitavu godinu, onda bi sve to bilo na puno višoj razini. Turistička sezona traje onoliko koliko traje i to je nažalost kod nas tako. Dosta restorana radi samo sezonski. Mi smo mali, nažalost, i to je tako. Malo je i poslovnih izaslanstava. Moramo se prilagoditi tome.

Mislim da ima prostora za ulazak svjetskih lanaca restorana u Hrvatsku

posljednje vrijeme. - Zašto ne? To bi bilo dobro i mislim da ima prostora. Od ulaska takvih lanaca svi bi mogli imati koristi. Rastuća smo država kad je riječ o turizmu. Još uvijek smo neistraženi. Potrebno nam je još investicija kako bi se ljudi zaposlili pa je to naša prigoda. Očito

Recept za jastoga: (za 1 osobu) • tjestenina 10 dkg, domaća šalša 0,2 l, bijelo vino 0,05 l, jastog oko 0,3 kg, maslinovo ulje Na maslinovu ulju popržiiti jastoga i zaliti s bijelim vinom. Potom dodati šalšu. Kada to ukuha do željene gustoće dodati tjesteninu koju smo prethodno samo kratko prokuhali u kipućoj vodi. Sjediniti sve skupa, začiniti po želji i poslužiti.

hinjom. Otvoreno je puno novih restorana pa se možda sve dobro ne vidi. Sve će se to posložiti.

•

I Vas ću pitati o dolasku Michelinovih inspektora u Hrvatsku. Postoje li možda restorani od Istre do Dubrovnika koji zaslužuju tu zvjezdicu? - Ne da ih ima nekoliko nego ih ima na desetke. Zato se i pitam kako je moguće da još nisu bili na tako velikom području gdje se nalaze naši najbolji restorani. Naravno da se postavlja pitanje kako su se informirali i zašto nisu provjerili informacije koje su dobili? Ne mogu vjerovati da se tako uglednoj organizaciji mo-

Nema ništa bolje na svijetu od svježe ulovljene i dobro pripremljene oborite ribe ribe iz ulova, ali ima svoje mjesto u gastronomiji. U ljetnim mjesecima kada su turisti tu i kada je gužva teško je doći do dovoljno ribe koja je skupa, a riba iz uzgajališta tada spašava stvar. Ta je riba pogotovo zahvalna za filetiranje, a filetirana riba je sve više u upotrebi zadnjih godina. Tako serviranoj ribi, turisti su jako skloni, pogotovo mlađi.

B&L | Business & Lifestyle

Što mislite o ulasku svjetskih lanaca re•storana u Hrvatsku? O tome je bilo govora u

gao dogoditi takav propust. To je nevjerojatno i treba vidjeti tko je za to kriv. Ipak, velika je stvar da su došli. Vjerujem da će se sve to uskoro popraviti i osvježiti. Da ne bude zabune, restoran koji je dobio zvjezdicu i zaslužio ju je.

•

Što nedostaje našim restoranima? - Ne bih rekao da im nešto nedostaje. Radije

našu perspektivu vide i drugi. Treba raditi i sve će biti u redu.

•

Dojam je da ste strogi u Tri, dva, jedan kuhaj! Zašto je to tako? - Nisam prestrog. Moje ocjenjivanje ima i pedagoške elemente. Ne možete nekoga pohvaliti ako nešto loše spremi. Ja želim i moram sakriti svoje emocije. Natjecatelji su svjesni koje znanje primaju i od njih treba očekivati dobre stvari. Možda malo izgleda strogo, ali je nužno realno ocijeniti natjecatelje. To je pošteno i prema drugima. Kao žiri djelujemo strogi jer su polaznici amateri. Moramo ih motivirati, jer su oni tu da nauče nešto novo, a uostalom i natječu se za nagradu. Ipak, da nisam prestrog ako netko odlično pripremi neko jelo, svjedoci ste da sam dao i maksimalnu ocjenu - desetku.

•

Je li Vas iznenadilo koliko su neki natjecatelji došli dobro pripremljeni? - Stvarno ima natjecatelja koji znaju i koji su došli sa znanjem. Osobno to očekujem od svih. Neki, istina, dođu s lošim predznanjem, što je šteta. Hrana je dio života i zato je treba popularizirati kroz medije. Ljudi vole takve emisije. I to je dobro. Ljudi vole naučiti pripremati jela i to je super.

Prijatelji svakog kruha

OTKRIJ KOJI TI JE DRAŽI dmBio namazi! Otkrijte što dmBio čini posebnim. www.dm.hr www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr www.activebeauty.hr dm aplikacija

1490 kn

125 g (11,92 kn / 100 g)

marka

O Ivanu Pažaninu: Od škole, posla do privatnog života Koprčina. Andrea se pojavila u spotu Lukyja, Djevojka čudnih očiju, a Luky ju je tada predstavio kao studenticu prava. Nakon što se pojavio na televiziji nije trebalo dugo da Ivan postane miljenik brojnih žena, a među njima je bila i poznata pjevačica Lidija Bačić koja mu je posvetila pjesmu. Ivan i Andrea zajedno su se pojavili u spotu klape Rišpet za pjesmu Reći ćeš mi fala u kojem su glumili da prekidaju. Ivan je priznao da mu mediteranska kuhinja predstavlja pravo nadahnuće, a prepoznatljiv način kuhanja razvio je spajajući španjolsku, talijansku i francusku kuhinju te gastronomiju Grčke, Turske i zapadne Afrike. Ivan privatno najviše voli spremati ribu i plodove mora, ali to ne znači da se neće okušati u spremanju raznih mesnih jela s rižom i tjesteninom.

Posao Karijeru kuhara gradio je poput većine drugih kuhara prošavši sve poslove u kuhinji pa je tako prao posuđe, čistio i rezao povrće, nakon čega je počeo kuhati za vjenčanja, da bi potom počeo raditi kao chef. Prvi ozbiljniji restoran, gdje je počeo samostalno raditi, bio je Luxor u kojem je naslijedio Špiru Pavića. Poslije Luxora radio je u restoranu ACI-jeve marine Griblja surađujući s Bracom Sanjinom. Imao je samo 18 godina kada je otišao raditi na ledolomac u vodama Antarktika pa je tako nastavio obiteljsku tradiciju, da kuha i plovi. Posao na ledolomcu imao je kritične situacije kada su valovi udarali sa svih strana, a jedino što je mogao s ostalim članovima kuhinje - sjediti na podu i pripremati sendviče. Uslijedio je posao na jahti u Monte Carlu, a kada je osjetio da mu nedostaje čvrsto tlo, kao i rad u restoranu, odlučio se vratiti u restoran na Hvaru, Passarola, gdje je kuhao za slavne osobe. Dok je kuhao za tim Red Bulla morao je raditi na jahti u maloj kuhinji. Iako je pripremanje hrane u takvim uvjetima bilo skoro pa nemoguće jer nije bilo vanjskog cateringa nego je sve bilo na Ivanu i njegovom timu, gosti su uvijek bili zadovoljni, a među njima je bila i princeza od Monaka.

Ivan Pažanin poznat je kao kuhar, veliki miljenik žena i jedna od omiljenih TV zvijezda, a svoje je bogato iskustvo pokazao u kulinarskim emisijama poput Tri, dva, jedan -kuhaj!

Obrazovanje

Najveća postignuća

Ivan Pažanin je pohađao Ugostiteljsku školu u Splitu, a kako je još kao dijete bio zaljubljen u kuhanje, već je na početku školovanja napravio veliki korak prema budućoj karijeri profesionalnog kuhara radeći u prestižnom splitskom restoranu.

Privatni život Rođen je 1984. godine u Splitu. Odrastajući u Splitu, već je od malih nogu pokazivao zainteresiranost prema kuhanju i raznim specijalitetima. Ljubav prema kuhanju naslijedio je od bake i mame. Ivan je je u mladosti imao problema s težinom pa je tako u jednom trenutku imao 120 kilograma. Kilograme je uspio skinuti nakon što je otišao raditi na brod. Na početku školovanja pokazao je svoj veliki talent, što je s godinama dokazao i pokazao kuhajući za slavne te kao član žirija u popularnom kulinarskom showu. Ivan je poznat i po vezi s lijepom i šarmantnom Solinjankom Andreom

B&L | Business & Lifestyle

Ivan je više puta pokazao koliko je dobar u svome poslu. Kuhao je za glumca Johna Malkovicha, članove kraljevskih obitelji, tenisača Novaka Đokovića i za tim Formule 1. Nakon nekoliko godina rada u inozemstvu i kuhanja za brojne slavne ličnosti, Ivan je ostvario svoj san i postao šef kuhinje u restoranu Don Dino spremajući vrhunska jela. Ivan je poznat i po sudjelovanju u kulinarskom showu Tri, dva, jedan - kuhaj! u kojem je odlučio podijeliti svoje znanje pokazavši još jednom zašto ga mnogi smatraju jednom od najboljih kuhara.

Od svježeg mesa slavonske svinje

Bez pojačivača okusa

Blaga okusa i nježne strukture

Bez umjetnih bojila

Minimalan udio soli

Bez soje i glutena

100% SLAVONSKO ŝƚŽ Ě͘Ž͘Ž͘ ũĞĚŝŶŝ ũĞ ǀĞůŝŬŝ ƉƌŽŝǌǀŽĜĂē Ƶ ,ƌǀĂƚƐŬŽũ ŬŽũŝ ŬŽƌŝƐƟ ϭϬϬй ĚŽŵĂđƵ ƐǀŝŶũƵ͘ ^ůĂǀŽŶƐŬĂ ǌĞŵůũĂ ŶĂƓĞ ũĞ ŶĂũǀĞđĞ ďŽŐĂƚƐƚǀŽ͘ ^ůĂǀŽŶƐŬŝŵ ǌƌŶŽŵ ǎŝƚĂ ŚƌĂŶŝŵŽ ŝ ƵǌŐĂũĂŵŽ ŐĞŶĞƌĂĐŝũĞ ĚŽŵĂđĞ ƐůĂǀŽŶƐŬĞ ƐǀŝŶũĞ ŶĂ ǀůĂƐƟƟŵ ĨĂƌŵĂŵĂ Ƶ ^ůĂǀŽŶŝũŝ͘

SLJEDIVOST sŝƐŽŬƵ ŬǀĂůŝƚĞƚƵ ŶĂƓŝŚ ƉƌŽŝǌǀŽĚĂ ŽƐŝŐƵƌĂǀĂŵŽ ŬŽŶƚƌŽůŽŵ ƐůũĞĚŝǀŽƐƟ ƐǀŝŚ ĨĂǌĂ ƉƌŽŝǌǀŽĚŶũĞ ŬŽũĂ ƐĞ ŽĚǀŝũĂ Ƶ ŬƌƵŐƵ ŽĚ ϵϬ Ŭŵ͘ dĂŬǀŽŵ ŬŽŶƚƌŽůŽŵ Ƶ ŵŽŐƵđŶŽƐƟ ƐŵŽ ƉƌĂƟƟ ŐĞŶĞƚƐŬŽ ƉŽĚƌŝũĞƚůŽ ǎŝǀŽƟŶũĂ ŶĂ ǀůĂƐƟƟŵ ĨĂƌŵĂŵĂ ŝ ƵƉŽƚƌĞďůũĂǀĂƟ ƐĂŵŽ ƐƚŽēŶƵ ŚƌĂŶƵ ƉŽǌŶĂƟŚ ƐĂƐƚŽũĂŬĂ ǌĂ ƉƌĞŚƌĂŶƵ ǎŝǀŽƟŶũĂ͕ ƉƌŽŝǌǀĞĚĞŶƵ Ƶ ŶĂƓŽũ ƚǀŽƌŶŝĐŝ sŝƚĂůŬĂ͘

TEHNOLOŠKI NAPREDNO <ǀĂůŝƚĞƚƵ ŶĂƓŝŚ ƉƌŽŝǌǀŽĚĂ ŽƐŝŐƵƌĂǀĂŵŽ ŶĂũŵŽĚĞƌŶŝũŽŵ ŝ ŶĂũŶĂƉƌĞĚŶŝũŽŵ ƚĞŚŶŽůŽŐŝũŽŵ ǌĂ ƉƌĞƌĂĚƵ ŵĞƐĂ͘ h ŶĂƓĂ ϰ ƉŽŐŽŶĂ ǌĂ ŽďƌĂĚƵ ŵĞƐĂ ƵŶŝũĞůŝ ƐŵŽ ƐǀĞ ĚŽďƌŽ ŝǌ ^ůĂǀŽŶŝũĞ ŝ ƉƌĞŵĂ ƐǀũĞƚƐŬŝŵ ƌĞĐĞƉƚƵƌĂŵĂ ƉůĂƐŝƌĂŵŽ ƉƌŽŝǌǀŽĚĞ Ƶ ŬŽũĞ ǀũĞƌƵũĞŵŽ͘ sƌŚƵŶƐŬŝ ƐĂƐƚŽũĐŝ ŝ ƉƌĂǀŽǀƌĞŵĞŶĂ ŽďƌĂĚĂ ŝƐŬůũƵēŝǀŽ ƐǀĞǎĞŐ ŵĞƐĂ͕ ŬůũƵēŶŝ ƐƵ Ƶ ƐƚǀĂƌĂŶũƵ ƉƌĞƉŽǌŶĂƚůũŝǀŽŐ ŽŬƵƐĂ ƉƌŽŝǌǀŽĚĂ͘

^K EK EĂƓŝ ƉƌŽŝǌǀŽĚŝ ŶĂƉƌĂǀůũĞŶŝ ƐƵ ŝƐŬůũƵēŝǀŽ ŽĚ ƐĂƐƚŽũĂŬĂ ƵǌŐŽũĞŶŝŚ ŶĂ ƐůĂǀŽŶƐŬŽũ ǌĞŵůũŝ͘ Ă ŶũŝŚŽǀƵ ƐǀũĞǎŝŶƵ ŝ ƐŽēŶŽƐƚ͕ ƚĞ ƌƵŵĞŶƵ ďŽũƵ͕ ƉŽƚƌĞďŶŝ ƐƵ ƐĂŵŽ ǌĂēŝŶŝ ŝ ǀƌŝũĞŵĞ ĚŽǌƌŝũĞǀĂŶũĂ͘ WƌŽŝǌǀŽĚŝ ƐĞ ŵŝŶŝŵĂůŶŽ ƉƌŽĐĞƐƵŝƌĂũƵ͕ ŶĞŵĂũƵ ƵŵũĞƚŶĂ ďŽũŝůĂ͕ ƉŽũĂēŝǀĂēĞ ŽŬƵƐĂ ŝ ƉƌŝƐƵƚŶŽƐƚ ƓƚĞƚŶŝŚ ĚŽĚĂƚĂŬĂ ŝ ĂůĞƌŐĞŶĂ ƓƚŽ ŝŚ ēŝŶŝ ƉŽŐŽĚŶŝŵĂ ǌĂ ƐǀĞ ƐŬƵƉŝŶĞ ƉŽƚƌŽƓĂēĂ͘

DOBRO ZA SLAVONIJU hůĂǎĞŵŽ Ƶ ^ůĂǀŽŶŝũƵ ʹ ǎĞůŝŵŽ ŶŽǀŝ ƉŽēĞƚĂŬ ŝ ƐƚǀĂƌĂŶũĞ ŶŽǀŝŚ ĚŽďĂƌĂ͕ ŶŽǀŝŚ ƌĂĚŶŝŚ ŵũĞƐƚĂ ǌĂ ǌĂũĞĚŶŝĐƵ ŝ ŶŽǀŝŚ ƉŽƐůŽǀŶŝŚ ƉƌŝůŝŬĂ͘

Business Busine Bus iness ine ss & Lifestyle Life Life ifesty sty tyle le | B&L

GASTRO

NJEGOVO VELIČANSTVO - BUČINO ULJE

CRNO ZLATO kontinentalne Hrvatske Tekst: Goran Gazdek

B&L | Business & Lifestyle

Iako u nas (doduše samo na području sjeverozapadne Hrvatske) postoji duga tradicija uzgoja buče i proizvodnja ulja od njenih sjemenki, još uvijek je malo svijesti o tome koliko je ono zdravo i potrebno u svakodnevnoj prehrani. Najkvalitetnije je hladno prešano koje se po načinu proizvodnje može usporediti s djevičanskim maslinovim uljem

Rast zanimanja za bučino ulje nije nikako slučajan, tvrdi Božica Brkan

rvatske stolove, polako ali sigurno, osvaja još jedna namirnica vrijedna gastronomskog respekta, kulinarskoga štovanja i nutritivne zahvalnosti. Bučino ulje! Oni koji ga proizvode, dobro poznaju i redovito troše nazivaju ga crnim zlatom ili esencijom života. No, iako u nas (doduše samo na području sjeverozapadne Hrvatske) postoji duga tradicija uzgoja buče i proizvodnja ulja od njenih sjemenki, još uvijek je malo svijesti o tome koliko je ono zdravo i potrebno u svakodnevnoj prehrani. Bučino ulje smo do nedavno kupovali u rinfuzi, na kućnom pragu kao nusproizvod nekog seljačkoga gazdinstva, natočeno u plastične ili staklene boce koje danas odvajamo kao otpad ili ih vraćamo za naknadu od 50 lipa. Takvog

su ga prodavali i austrijskim poduzetnicima koji bi ga pretočili u prikladnu, lijepo dizajniranu ambalažu i pod svojim brendom preprodali po znatno višim cijenama. Kod nas ga je bilo tek u rijetkim trgovinama, koristili smo ga uglavnom kao začin u grah salati i to kada bi se radilo na veliko. Tek u zadnjih desetak godina o njemu se počelo promišljati kao o namirnici koja bi morala pronaći mjesto u našim kuhinjama, trpezama, policama trgovačkih lanaca, izlozima ekskluzivnih prodavaonica i restoranskim jelovnicima.

Standardizacija proizvodnje bučinog ulja

Ono što je danas za Istru i Dalmaciju (i za cijelu Hrvatsku) maslinovo ulje, to bi za Međimurje, Podravinu, Moslavinu i Slavoniju

(pa i za cijelu Hrvatsku) trebalo biti bučino. Poučeni iskustvom maslinara, s ciljem promicanja, razvitka i unapređenja proizvodnje bučinog ulja, stvaranja robne marke i zaštite proizvoda posebne kvalitete, zajedničkog nastupa prema državnim tijelima i institucijama te poticanja i organiziranja izvoza, 23. veljače 2011. godine, osnovana je Udruga proizvođača bučinog ulja Hrvatske koja trenutačno okuplja 55 proizvođača i šest uljara. Uz financijsku potporu Zagrebačke županije Udruga je provela projekt standardizacije proizvodnje bučinog ulja te uvela proizvođače u sustav kontrole proizvodnje i označavanja posebnim znakom bučinog ulja visoke kakvoće. “U šestoj smo godini života i krećemo u prvi razred osnovne škole. I tek sada vidimo prve rezultate naših promocija i

Business & Lifestyle | B&L

GASTRO edukacija. Izradili smo Pravilnik o proizvodnji bučinog ulja i jamstveni žig za Premium bučino ulje. Naši članovi imaju dostupne informacije o svim segmentima proizvodnje i prerade te stručnu pomoć naših počasnih članova, profesora s medicinskih fakulteta u Zagrebu i Rijeci, prehrambeno-biotehnoloških fakulteta u Zagrebu i Osijeku te Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Većina ulja koja se prodaju na kućnom pragu u Zagorju, Međimurju i Podravini nisu u sustavu nadzora i kontrole kakvoće, ali tako je to generacijama, jer gotovo svako selo ima uljaru. Ulje koje se radi pod našim znakom je najviše kvalitete, najviših nutricionističkih vrijednosti i proizvedeno je samo od hrvatskih sjemenki”, kaže predsjednica Udruge Nives Lovrić. Udruga je zaštitila ulje vrhunske kakvoće jamstvenim žigom registriranim u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo. Donesen je Pravilnik kojim je određen način uzgoja i prerade uljnih tikvica od točno određenog sjemena koje se mora koristiti za sadnju do nutritivne vrijednosti koju mora imati bučino ulje kada dođe do potrošača. “Ta standardizacija proizvodnje je najveći iskorak koji je Udruga napravila jer se na taj način dobiva vrhunska izjednačena kakvoća svih proizvođača. I nisu to potezi ljubitelja ulja koji žele bolje brendirati svoj proizvod već znanstvena priča. Tim stručnjaka, dr.sc. Lea Pollak i dipl.ing. Franka Ježina iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prof.dr.sc. Srećko Valić iz Instituta Ruđer Bošković i doc.dr.sc. Sandra Balbino s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta iz Zagreba, analizirali su bučino ulje i zaključili da ono apsolutno može stati uz bok maslinovog ulja”, ističe tajnica Udruge Marica Svetlečić. Do sada se na kućnom pragu i na sajmovi-

zaštitnim žigom. Zadrugu je osnovalo osam proizvođača bučinog ulja vrhunske kvalitete iz različitih krajeva Hrvatske sa željom da objedine sve proizvođače koji će na taj način dobiti komercijalu, marketing, promidžbu i otvoreno zajedničko tržište što će pojeftiniti proces i krajnji proizvod učiniti konkurentnijim i bolju poziciju u pregovorima s trgovačkim lancima. “Tu vidimo sjajnu priliku i veliki potencijal. Zadruga bi pomagala proizvođačima buče da finaliziraju svoju proizvodnju i stvore što veću dodanu vrijednost”, ističe Nives Lovrić. Buče se uzgajaju u svim dijelovima zemaljske kugle, a najviše u Kini i Indiji, koje zajedno broje gotovo polovinu svjetske proizvodnje. U Austriji, Sloveniji, Mađarskoj, Njemačkoj, Srbiji i Hrvatskoj pretežno uzgajaju buče golice za dobivanje ulja, a manjim dijelom obične, za prehranu stoke. Najrasprostranjenija sorta za proizvodnju ulja je Cucurbita pepo var.

Udruga je izradila Pravilnik o proizvodnji bučinog ulja i jamstveni žig za Premium bučino ulje

Udruga proizvođača bučinog ulja Hrvatske trenutačno okuplja 55 proizvođača i šest uljara ma pa i u trgovinama pod bučinim uljem prodavala i mješavina koja je sadržavala određenu količinu suncokretovog ulja. Od sada to više neće biti moguće, inspekcijske službe već su napisale prve kazne onima koji su pokušali prevariti potrošače. Ispunjen je i ambiciozni plan osnivanja proizvođačke organizacije kojom bi mogli participirati u novcu iz EU fondova za promidžbu ulja izvan granica Hrvatske, kao i osnivanje Poljoprivredne zadruge Crna kap koja bi proizvodila isključivo Premium bučino ulje sa

B&L | Business & Lifestyle

Styriaca, iz čijih se sjemenki može dobiti 45 posto ulja. Iz 2,5 kilograma sjemenki moguće je dobiti litru ulja. Proizvodnja bučinog ulja u svijetu je mala i nije registrirana u službenim statistikama. U Hrvatskoj djeluje desetak uljara i prerađivača koji su razvili kooperativne odnose s brojnim OPG-ima. Bučino ulje je tamno zelene do crne boje bogatog i specifičnog, pomalo orašastog okusa. Najkvalitetnije je hladno prešano koje se po načinu proizvodnje može usporediti s djevičanskim maslinovim uljem. Za proizvodnju jedne litre hladno prešanog ulja potrebno je 10 do 12 kilograma koštica i ono postiže najveću cijenu na tržištu, do 400 kuna po litri. Za izradu toplo prešanog bučinog ulja potrebno je četiri do pet kilograma koštica koje se termički obrađuju na temperaturama od 27 do 30 stupnjeva Celzijevih. Cijena takvog ulja je 80 kuna po litri.

Prema procjenama, buča se u Hrvatskoj uzgaja na 5000 do 6000 hektara, i svake se godine te površine povećavaju. Od buče golice proizvede se od 1200 do 1600 kilograma vlažne koštice po hektaru. Kad je riječ o uljaricama to je manje u odnosu na suncokret, ali znatno više prodajne cijene ulja kompenziraju niže prinose. Uzgoj uljnih buča i prerada koštica u bučino ulja je profitabilna proizvodnja koja se širi i intenzivira pa je sve više vrlo uspješnih proizvođača vrhunskog bučinog ulja. Ivan Grbić iz Požege bio je prvi predsjednik Udruge proizvođača buča i bučinog ulja i najveći hrvatski proizvođač. Kada se počeo baviti ovim poslom, 2006. godine zasijao je pet hektara buče golice, a kada je lani otišao u mirovinu njegova tvrtka Grbić ukupno je, s ugovorenom proizvodnjom sa 20 kooperanata, imala 350 hektara od čega 10 u ekološkom uzgoju. Uljara je nositelj Halal i HACCP certifikata, a uskoro bi trebao i stići Košer. Vrlo brzo obiteljska tvrtka Grbić postala je vodeća u proizvodnji bučinog ulja u Hrvatskoj i bila prvi hrvatski proizvođač koji je pod svojom etiketom uspio naći tri kupca u Njemačkoj te

Tvrtka Grbić je vodeća u proizvodnji bučinog ulja u Hrvatskoj, a trenutačno proizvode 45.000 litara ulja

Uzgoj uljnih buča i prerada koštica u bučino ulje je profitabilna proizvodnja koja se širi i intenzivira bučino ulje plasirati u lance koji drže 55 posto tamošnjeg tržišta. Trenutačno proizvode 45.000 litara ulja, a izvoze ga još u Švedsku, Norvešku, Dansku, Poljsku, Ameriku i Japan. Posao sada vodi njegova kći Nives Lovrić. Grbić je danas zadovoljan onim što je Udruga postigla jer su i proizvođači i potrošači prepoznali njihove ciljeve: “Danas se točno zna što je salatno ulje, a što ulje koje se uzima kao vrsni prirodni lijek za prostatu i urinarni trakt. Iz godine u godinu raste i proizvodnja i potrošnja”.

Promicanje buče i proizvoda od nje

Buču i proizvode od nje već 13 godina svake jeseni slavi turističko-gastronomskogospodarska manifestacija Bučijada u Ivanić-Gradu u koju su uključene sve gradske ustanove, udruge, OPG-ovi, tvrtke pa i pojedinci. Upravo je u tom moslavačkom mjestu kao rezultat okrugloga stola Proizvodnja uljnih buča i bučinog ulja, održanog u listopadu 2010. godine, osnovana Udruga proizvođača bučinog ulja. Različitim kulturno-zabavnim programima, edukativnim radionicama i stručnim skupovima Bučijada iz godine u godinu privlači sve više i više posjetitelja, a lani ih je bilo gotovo 30.000. Nemjerljiv je to doprinos u promidžbi buče kao kulture koju se isplati uzgajati i prerađivati te promicanju nutritivnih vrijednosti proizvoda od buče koje valja trošiti. U dva dana koliko traje manifestacija u Ivanić-Gradu se na štandovima proda više od 2000 litara bučinog ulja. Ove godine organizirat će izložbu i ocjenjivanje bučinog ulja iz Zagrebačke, Međimurske i Krapinskozagorske županije što će obogatiti gospodarski dio manifestacije. Za vrijeme trajanja manifestacije brojni ugostitelji pripremaju kreativne jelovnike od buča: juhu s mrvicama kulena, kremu od butter buče, mousse od buče, pikantni umak od buče, pire od buče, žgance s bučinim brašnom, pizze od buče, čokoladne kocke od bundeve, kremšnite s bučom, palačinke punjene bučinom kremom, torte od bundeve, muffine s bučinim golicama… “Uključiti sve ugostitelje da sudjeluju u programu Bučijade bio je mukotrpan posao, ali zadnjih pet godina više nemamo taj problem. Cilj nam je bio da svoj jelovnik u listopadu obogate sezonskom ponudom jela od buča u čemu smo uspjeli, a pizzerija Rošo, jedna od 10 najboljih u Hrvatskoj, otišla je i korak dalje pa cijele godine nudi juhe od buče i pizze od bučinog brašna s košticama i bučinim uljem”, kaže direktorica Turističke zajednice IvanićGrada, Ankica Bešter. Novinarka i književnica Božica Brkan,

utemeljiteljica i glavna urednica internetskoga magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani te petnaestak najizdavanijih kuharica bestselera u Hrvatskoj od kojih su neke prevedene i na više jezika, tvrdi da rast zanimanja za bučino ulje nije nikako slučajan i vezan je uz buču koja se u svijetu već tridesetak godina, a u nas nešto manje, nametnula kao izuzetno zanimljiv fenomen koji oživljava ne samo bajku o Pepeljugi i globalizirani Halloween te mnoge Tikvijade i Bučijade, nego i cijeli rod Cucurbita s oko 750 do 850 vrsta koje se sade i siju na sve strane. “Objašnjenje za to, prije svega, je u pojačanoj globalnoj brizi za ‘zdraviju’ poljoprivredu i uopće ‘zdraviju’ hranu”, piše Božica na Oblizekima.

Preskočiti tradicionalnu potrošnju

Kada govorimo o primjeni buče u kuhinji, Božicu Brkan bi mogli nazvati i bučinom glasnogovornicom. Jer, osim niza objavljenih članaka, ona je na Bučijadi u Ivanić-Gradu i kasnije u Zagrebu (u Centru za kulturu prehrane na Tjednu bučina ulja) u tri godine (su)organizirala i vodila tri gastroradionice za ugostitelje i to o buči, sjemenkama i ulju dvaput i jedanput samo o ulju. Naslovi tih radionica su bili Njeno veličanstvo, buča, bučine koštice i bučino ulje i Bučino ulje, ulje koje dolazi. Danas, pet godina kasnije pitamo je: Je li došlo vrijeme bučinog ulja? “Bitno je da se sada na tržištu nudi bučino ulje brojnih proizvođača, uglavnom u butik-količinama, vrlo različito prema proizvodnji i osobinama, ali i različite kvalitete. Kao i kod maslinova ulja ispada

Na dvodnevnoj Bučijadi u IvanićGradu proda se više od 2000 litara bučinog ulja da je sve vrhunsko, što nije, a potrošači i ne znaju što trebaju gledati. Smatram da bi, osim brendiranja, trebalo uvesti i stalno ocjenjivanje kakvoće te još odgajati potrošače kako bi bučino ulje preskočilo tradicionalne načine potrošnje i kako ne bi bilo samo ukras bučinoj ili kojoj drugoj krem juhi. Mislim da bi trebalo dalje raditi i s ugostiteljima”, odgovara nam. Učinjeno je puno na popularizaciji uzgoja bučine tikve te na proizvodnji i potrošnji bučinog ulja, ali to je tek početak jer su mogućnosti neslućene. Najveći i najuspješniji proizvođač bučinog ulja u Hrvatskoj Ivan Grbić zaključuje: “Misija još nije dovršena, ali smo na pravome putu”.

Business & Lifestyle | B&L

GASTRO

RECEPTI

Chef: Robert Slezak Izvor: Oblizeki/Božica Brkan

Moslavačka krem juha SASTOJCI (za 4 osobe): 2 mlada patlidžana, 4 češnja češnjaka, sol, papar, ulje, 8 dcl pilećeg temeljca, 2 kriške suhoga kruha, 4 žlice bučina ulja, 4 žlice bučinih koštica PRIPREMA: Patlidžane narežite na pola po dužini, lagano ih posolite i poškropite uljem. Zatim ih stavite u vatrostalnu posudu, dodajte neočišćeni češnjak i stavite u pećnicu. Pecite ih na 185 stupnjeva Celzija 20 do 25 minuta. Pileći temeljac zakuhajte. U blender ili Vitamix stavite patlidžane kojima ste očistili kožu, vrući temeljac, kruh, koštice i bučino ulje. Poklopite i dobro izmiksajte. Odmah poslužite.

Losos na pu tu oko svijeta

NIJE NAODMET Sve sastojke možete pripremiti dan ranije i po povratku s posla samo zakuhajte temeljac pa je juha gotova. Robert preporučuje manje, mlade patlidžane, koji su i ljepše boje, a i ukusniji.

SASTOJCI (za 4 osobe): • 600 gr filea lososa s kožom, 1 svježa čili papričica Habanero, 1 žlica himalajske soli, 1,5 dcl kestenova meda, 30 ml bučina ulja, pržene bučine koštice PRIPREMA: Čili papričicama očistite sjemenke i narežite ih na tanke rezance. File lososa stavite u dublju zdjelu s kožom prema dolje, posipajte narezanom čili papričicom i solju pa prelijte medom. Zdjelu prekrijte folijom i ostavite u hladnjaku 24 sata. Prije posluživanja izvadite lososa, pustite da se višak meda ocijedi te ga tanko narežite. Posložite na tanjure, ukrasite s malo narezanog čilija i po kojom prženom bučinom košticom te prelijte s malo bučina ulja.

Buča šni te SASTOJCI TIJESTO: • 125 ml bučina ulja, 270 ml vode, 250 g glatkoga brašna, prstohvat soli, 5 jaja, na vrh noža sode bikarbone, na vrh noža praška za pecivo KREMA: • 5 dcl mlijeka, 250 ml fruktoze, 1 vanilija, 100 gr pirea pečene banana buče, 1 žlica glatkoga brašna, 1 žlica krumpirovoga brašna, 2 žumanca, 250 gr maslaca, 1 žlica jakog alkohola POSIP: • 150 gr šećera, 150 gr bučinih koštica

B&L | Business & Lifestyle

PRIPREMA: Vodu zakuhajte s bučinim uljem, dodajte brašno i dobro promiješajte. Na laganoj vatri kuhajte 10 do 15 minuta, dok se tijesto ne počne odvajati od stijenki. Prekrijte prozirnom folijom i ostavite da se ohladi na sobnoj temperaturi. Kad se ohladi umiješajte jedno po jedno jaje. Pred kraj dodajte prašak za pecivo i sodu bikarbonu. Dva jednaka kalupa obložite papirom za pečenje pa rasporedite tijesto po pola. Pecite u zagrijanoj pećnici na 175 stupnjeva Celzijevih oko 25 minuta. Izvadite na rešetku i pustite da se ohladi. Odlijte pola čaše mlijeka, a ostatak zakuhajte s vanilijom i šećerom. U hladnome mlijeku razmutite brašno, krumpirovo brašno i žumanca pa ulijte u kipuće mlijeko te uz miješanje zakuhajte. Dodajte pire od buče, promiješajte pa prekrijte prozirnom folijom i ohladite. Maslac miksajte dok ne pobijeli, pa dodavajte po žlicu ohlađenog “pudinga”. Uz stalno miksanje pred kraj dodajte i alkohol. Na jednu koru rasporedite kremu i prekrijte drugom korom. Stavite u hladnjak da se ohladi. Od šećera napravite svijetložuti karamel, dodajte mu bučine koštice, a kad počnu pucketati izlijte ga na papir za pečenje. Pustite da se ohladi. Karamel polomite, ubacite u posudu od Vitamixa i izmiksajte u prah. Kolač narežite na kocke, pospite usitnjenim karamelom i poslužite. NIJE NAODMET Da bi vam krema uspjela, maslac mora biti iste temperature kao i “puding”. Ako nemate Vitamix, a da ne pokvarite svoj kućni blender, karamel možete izmrviti valjkom za tijesto između dva papira za pečenje.

NOVI BREND

ZAJEDNIČKI PROJEKT PELJEŠKIH VINARA

Jeste li za IMPERATORA? Osim vina izuzetne kvalitete, vrijednost projekta bilo je i udruživanje. I to ne bilo kakvo udruživanje nego su spojena dva najatraktivnija vinogradarska položaja u Hrvatskoj - Postup i Dingač - na kojima plavac mali daje najbolje rezultate Tekst: Jozo Vrdoljak

o uzoru na poznate svjetske vinske destinacije i vodeće vinare i u Hrvatskoj su vinari iz nekih naših regija pokušavali proizvoditi zajedničko vino. Tako je prije nekoliko godina skupina istarskih vinara - Matošević, Degrassi, Bastianich i Kozlović - napravila zajedničko vino MaDeBaKo. Vino je bilo promovirano na Vinistri, ali se nije ustrajalo na tome projektu. U Istri su u zajednički projekt bili udruženi i mlađi vinari, ali sada svatko od njih vodi svoju poslovnu politiku. Poznati kutjevački vinar Vlado Krauthaker i revija Svijet u čaši te njen glavni urednik Željko Suhadolnik osmislili su humanitarnu akciju Zajedno. Crno vino Zajedno 2006 napunjeno je u ekskluzivne boce od oko 150 magnuma ili 1,5 litre. Potpisale su je poznate osobe iz javnog života, a prikupljeni novac od prodaje je putem Zaklade Kap za slap išao u humanitarne svrhe. Vino Zajedno bilo je napravljeno od sorti cabernet sauvignona, merlota, syraha i malbeca. Bilo je još nekoliko sličnih pokušaja, no takvi projekti nisu dugo trajali i od svega se odustalo.

Projekt se razvio iz ideje da se napravi takvo vino koje hrvatski predsjednik može pokloniti predsjedniku druge države

Projekt koji će trajati

Ipak postoji i jedan izuzetak. Riječ je o projektu 10 relativno mladih peljeških vinara koji proizvode zajedničko vino pod nazivom Imperator. Taj projekt traje već šestu godina i, očito, još nije dosegnuo svoj vrhunac, a sudeći prema sadašnjem

Jedna osoba ne može kupiti više od šest boca Imperatora

B&L | Business & Lifestyle

stanju mogao bi potrajati dugi niz godina. Pelješki vinari, proizvođači Imperatora, organizirani su kroz udrugu Krek što je, inače, pelješki lokalni naziv za trs. Predsjednik udruge Krek Boris Mrgudić kaže da od samog početka Udruga ima 10 članova od kojih se njih sedam bave komercijalnom proizvodnjom vina, dok su trojica uzorni vinogradari. “Mi smo se i ranije družili. Prijatelji smo i okupljali smo se barem jednom tjedno. Naš najstariji član ima 45, a najmlađi 33 godine. No osim druženja mi smo postigli i neke rezultate i živimo od svoje proizvodnje. Imperator nam je zajedničko vino i mi ga promoviramo. Znamo da su ga kao poklon primili ljudi na raznim kontinentima, tako da je nekoliko boca završilo i u objema Amerikama te u Australiji”, kaže Mrgudić, ističući kako, kad je riječ o kvaliteti, dobivaju jako dobre povratne informacije. Projekt Imperator pokrenulo je, dakle, 2011. godine 10 uglavnom mladih vinara iz Potomja. “Inicijativa, odnosno naš projekt se razvio iz ideje da napravimo nešto vrijedno, da napravimo takvo vino koje Predsjednik Republike Hrvatske može pokloniti drugome predsjedniku kojeg ugošćuje ili kojeg posjećuje ili se pak sastaju u nekoj trećoj zemlji. Naravno, osim vina izuzetne kvalitete, vrijednost projekta Imperator bilo je i udruživanje. I to ne bilo kakvo udruživanje nego su spojena dva najatraktivnija vinogradarska položaja u Hrvatskoj - Postup i Dingač - na kojima plavac

Projekt Imperator zamišljen je da, kad je riječ o kvaliteti, bude kruna našeg rada, kaže Boris Violić mali daje najbolje rezultate. Vino dobiveno s ta dva položaja vjerojatno se miješalo, ali nikada u povijesti nije bilo deklarirano kao vino dobiveno od grožđa s tih položaja. Mi smo, pak, nastojali da omjer grožđa bude 50:50 sa svakog od tih položaja”, pojašnjava Boris Violić, najstariji član udruge Krek. Poseban je i način na koji se bira grožđe. Naime, grožđe ne bira vlasnik vinograda, nego njegov kolega iz Udruge pa se tako, u pravilu, izaberu najbolji grozdovi. S obzirom na to da ovakav projekt zahtijeva sastajanje, druženje i razgovore jer se mora puno toga zajednički odlučiti, svake se godine bira domaćin zadužen za organizaciju i koji brine o vinu sve do njegova punjenja u bocu.

“Ovaj projekt nas okuplja i redovito se sastajemo jer imamo o čemu raspravljati, iako ti naši razgovori često odu i u nekom drugom smjeru. Projekt Imperator zamišljen je da, kad je riječ o kvaliteti, bude kruna našeg rada. S novcem od njegova plasmana na tržište nastojimo financirati zajedničke troškove. Naime, unatoč tome što ovo vino postiže dosta visoku cijenu, troškovi naših druženja, proizvodnje i promocije još su uvijek veći od prihoda. Doduše, preko ovoga projekta osiguravamo sebi edukaciju koja uključuje putovanje u neku svjetsku vinsku destinaciju”, rekao nam je Violić.

Samo po pravilima

Postoji puno definiranih i razrađenih pravila koja reguliraju odnose ovih 10 vinara, uključujući i način berbe te stavljanje vina na tržište. Negdje otprilike dva mjeseca prije berbe odredi se domaćin za tu godinu koji

potom izabere svojeg savjetnika te u dogovoru s njim određuje datum berbe. Riječ je u pravilu o suboti jer navečer bude velika zabava. Svaki član Udruge dovodi svoje goste koji s njim idu u berbu kod nekog kolege, jer nitko ne bere grožđe u svom vinogradu. Uglavnom se biraju najbolji grozdovi sa starih loza, a bobice se navečer ručno odvajaju i prerađuju. Tada dolaze i drugi gosti koji su dobili pozivnicu. Dakako da je ranije izabrana i kuma vina koja dovodi svoje prijateljice te one gaze grožđe kako se to nekada radilo. Naravno, tu su, i glazba, i hrana, i vino… Inače, vino odležava na divljim kvascima u drvenim posudama, a Violić ističe kako koriste najbolje hrastove bačve koje u tom trenutku postoje u svijetu. Prema Violićevim riječima i prodaja ima svoja pravila. Jedna osoba ne može kupiti više od šest boca Imperatora, a najskuplja boca koja je prodana u nekom restoranu bila je 8600 kuna.

Projekt Imperator pokrenulo je 2011. godine 10 uglavnom mladih vinara iz Potomja “Naša izlazna cijena je fiksna i iznosi 1500 kuna. Nastojimo i trudimo se promovirati plavac mali s položaja Dingač i Postup, ali ipak je najvažnije da ostanemo na okupu. Nismo se okupili kako bismo na ovome projektu zaradili. Možda možemo imati neku korist od promocije, ali svi mi živimo od prodaje vlastitih vina”, pojašnjava Violić dodajući kako je jedan njihov kolega, iz osobnih razloga, odustao od projekta tako da im je jedno mjesto u Udruzi upražnjeno. No, dodaje, ima dosta zainteresiranih potencijalnih članova, a izabrat ćemo jednoga po našim kriterijima.

Business & Lifestyle | B&L

GUŠTI NA TANJURU

U Hrvatskoj postoji dvadesetak proizvođača tjestenine, većinom su to male i srednje tvrtke

B&L | Business & Lifestyle

PROIZVODNJA TJESTENINE

I mlinci i trganci i pljukanci, a duruma nigdje Godišnje se u Hrvatskoj pojede oko 35.000 tona tjestenine, od čega je polovina ona domaćih proizvođača, dok se ostatak uvozi, kaže Zoran Šimunić. Prava se tjestenina izrađuje iz durum pšenice, a jeftini inozemni proizvođači rade robu od obične meke pšenice, a deklariraju je kao durum, dodaje Ilija Raguž Tekst: Miro Soldić

riča o hrvatskim proizvođačima tjestenine zapravo je tipična saga o poduzetništvu u Hrvata. Priča je to o ljudima koji uspijevaju u inat sustavu, a ne uz njegovu pomoć, o ljudima koji se bore ne samo protiv konkurenata na tržištu, već i protiv kompletno krivo nasađene ekonomije. Iako imamo idealne preduvjete li ij one famozne f k il i za realizaciju krilatice “od polja do stola”, kako bismo krajnjim kupcima na tanjur donijeli kvalitetan proizvod vlastitog truda i pameti te usput zaposlili na tisuće ljudi, trenutačno smo u dobro poznatom limbu uvoza nekvalitetne robe i zanemarivanja domaćih proizvođača. Stanje je daleko od bajnog, ali to ne znači da se trebamo pomiriti s tim i dići ruke od promjena. Baš naprotiv, moramo se ugledati u poduzetnike iz ove branše koji unatoč nepovoljnom okruženju uspijevaju ne samo preživjeti, nego i investirati u nove pogone.

Nove investicije

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore rast potrošnje tjestenine je konstantan već petnaestak godina. U razdoblju od 2000. do 2010. godine on se kretao oko 70 posto, da bi danas te stope bile nešto niže, ali i dalje pozitivne. Godišnje se u Hrvatskoj pojede oko 35.000 tona tjestenine, od čega je polovina ona domaćih proizvođača, dok se ostatak uvozi. “Ovaj omjer hrvatske i uvozne tjestenine je konstantan zadnjih godina, ali očekujemo da će se početi mijej i u korist k i hrvatskih h kih proizvođača. i đ č njati

Što je durum pšenica?

Više bjelančevina, veća kvaliteta Riječ durum je latinska riječ za tvrdo. Durum je posebno selekcionirana vrsta pšenice, a od običnih sorti se odlikuje svojom veličinom, tvrdoćom i,, što je j najvažnije, j j , većim sadržajem bjelančevina (od 30 3 do 50 posto više bjelančevina od obične pšenice). Kod tjestenine e od visokokvalitetne durum pšenice pšenic ce p postotak bjelančevina ujedno p poka pokazuje i razinu kvalitete same tje tjestenine. ste Veći postotak znači i kvalit kvalitetniju tetn tjesteninu, a obično je za p proi proizvodnju kilograma tjestenine potrebpotr p no isto toliko durum krupice krupic ce k koje je zbog svih svojih vrijednih karaktekar k ristika znatno skuplje od običnog. obič o Durum nije samo po svom m biokebi mijskom i fiziološkom sastavu sasta avu drugačiji, nego se i melje na poseban pose p način. Ne uspijeva jednako o dobro d u svim krajevima svijeta, a još j se naziva i “tjesteninska pšenica” pšenica a” ((pasta wheat). Tjestenina od durum dur d pšenice ima prirodno žućk žućkastu kas boju i bez dodatka jaja zbog zzbo većeg udjela beta-karo beta-karotena ten u toj vrsti v vrs ti pšenice. Duru Durum um tjestenina s ste nina ima odličnu odlič čnu sposobnost s sob nost očuvan očuvanja nja oblika i čvrstoć čvrstoće će p pri kuhanju. kuha anju

Business & Lifestyle | B&L

GUŠTI NA TANJURU

Ni drveće nije ono što je nekad bilo

KAD ŠPAGETI RASTU NA STABLU Uz tjesteninu se veže jedna od najuspješnijih prvotravanjskih šala britanske TV kuće BBC koja je 1957. prikazala kratki film pod nazivom Branje špageta u proljeće. U filmu je prikazano kako stanovnici švicarskog Lugana beru špagete sa stabala, a vrlo ozbiljni sugovornici opisivali su stablo na kojem su, navodno, rasli deseci kilograma špageta. Pokušali su objasniti da, zahvaljujući poljoprivrednicima, odnosno njihovoj vještini i stručnosti stečenoj kroz genera-

Naime, u tijeku je ili u pripremi nekoliko investicija u nove linije većeg kapaciteta što bi trebalo pojačati moć i konkurentnost domaće industrije tjestenine”, kazao nam je Zoran Šimunić, direktor tvrtke Naše klasje i predsjednik Grupacije proizvođača tjestenine pri HGK-u. U Hrvatskoj postoji dvadesetak proizvođača tjestenine, većinom su to male i srednje tvrtke, a prakticiraju različite

B&L | Business & Lifestyle

cije, svi špageti narastu do iste duljine na stablima, čime se olakšava branje. Zahvaljujući blagoj zimi i uspješnoj borbi protiv nametnika švicarski zemljoradnici te su godine zabilježili rekordan urod. Sljedećeg jutra studio BBC-ja bio je zasut pozivima ljudi koji su tražili telefonske brojeve trgovaca kako bi kupili drvo špageta, a novinari su im diplomatski odgovarali da “stave mladicu špageta u limenku s umakom od rajčica i nadaju se najboljem”.

načine proizvodnje, od ručne do moderne, strojne. Ilija Raguž, vlasnik i direktor tvrtke Ragusa iz Čakovca, jednog od vodećih proizvođača tjestenine u regiji, detaljnije nam je objasnio probleme s kojima se moraju nositi. “Situacija je slična kao i u ostalim granama hrvatske ekonomije. Domaća proizvodnja je zanemarena, iako moram priznati da

se u zadnje vrijeme polako mijenja svijest ljudi i lagano se počela osvješćivati važnost poticanja našeg gospodarstva”, ističe Raguž, dodajući kako ih prije svega muči nekontrolirani uvoz jeftine robe upitne kvalitete. “Nije problem samo uvoz kao takav, već to što se uvozi kojekakav škart. Ta se roba još i krivo deklarira što je i sanitarna opasnost, a kontrole su slabe jer u Europskoj

Ragusa d.o.o. Pušćine, Matije Gupca 2

T 040/328-022 E ragusa@ragusa.hr

www.ragusa.hr

Tvrtka Ragusa završila projekt PaSTa

Otvoren novi pogon vrijedan 30 milijuna kuna oduzeće Ragusa iz Čakovca uspješno je provelo projekt PaSTa – projekt ulaganja u proizvodno skladišni prostor i novu tehnologiju koji je započeo s provedbom u rujnu 2015. godine. Ukupna vrijednost projekta je 30.147.443 kuna, a iz Operativnog programa konkurentnosti i kohezija 2014.-2020. osigurana su bespovratna sredstva u iznosu od 8.189.100 kuna. Projekt je usmjeren na jačanje tržišne pozicije, rastu prodaje i izvoza tvrtke čime se istodobno pridonosi jačanju konkurentnosti i održivosti poduzeća, ali i prehrambenog sektora u cjelini. Povećana konkurentnost tvrtke vidljiva je i u novim mogućnostima brzog odgovora na hitne zahtjeve kupaca, većim mogućnostima proizvodnje različitih proizvoda i povećanom kapacitetu proizvodnje. U okviru projekta izgrađen je proizvodno skladišni prostor od 2760 četvornih metara te nabavljena linija za proizvodnju kratke tjestenine kapaciteta 1000 kilograma na sat, pa su tako kapaciteti proizvodnje kratke tjestenine povećani za 116, a ukupni proizvodni kapaciteti za 56 posto. Osim toga razvijena su i dva nova proizvoda, a tvrtka Ragusa je svoju ponudu proizvoda predstavila na međunarodnom prehrambenom sajmu SIAL u Parizu.

Također je osnovana i Akademija tjestenine koja će imati za cilj razvoj i testiranje novih proizvoda i načina pripreme jela od tjestenine te na taj način promovirati njihovo veće korištenje u ugostiteljstvu/turizmu i u domaćinstvima. Osim što će poduzeće osnažiti svoju ponudu s potpuno novim proizvodima iz vlastite proizvodnje i novim tehnološko-proizvodnim procesom, kroz ovaj projekt osigurat će se i otvaranje novih radnih mjesta.

Business & Lifestyle | B&L

GUŠTI NA TANJURU uniji nema granica i carina. Prava se tjestenina izrađuje iz durum pšenice, a jeftini inozemni proizvođači rade robu od obične meke pšenice, a deklariraju je kao durum. Onda nas koji radimo prema pravilima naši trgovački lanci pitaju kako roba iz uvoza može biti tako jeftina, a mi ne možemo postići takve cijene”, požalio se Raguž pa kao primjer zemlje u koju bi se trebali ugledati naveo Italiju. “Talijani su se brendirali u svijetu kao zemlja tjestenine, ali njima država ide na ruku i štiti njihove proizvođače. Oni imaju beneficije i za proizvodnju i za izvoz. Subvencioniraju ne samo gotove proizvode nego i nabavu sirovine. Njihovo ministarstvo poljopivrede surađuje s proizvođačima pšenice koji uzgajaju sorte isključivo za proizvodnju tjestenine, educiraju ljude, a kod nas je takvo što praktički nezamislivo. Mi nemamo ništa: nikakve poticaje ni zaštite za proizvodnju, a upravo je proizvodnja ono što čini razliku u cijeni i iz nje se razvija sve ostalo. No kod nas nitko ne gleda proizvodnju niti je koga za to briga”, smatra Raguž.

Durum pšenica ne zanima seljake

Problem s uvozom samo je dio apsurdne situacije koja muči domaće proizvođače. Problem im je i sirovina koju moraju uvoziti jer je na hrvatskom tržištu nema. Na naše pitanje zašto slavonski seljaci ne siju durum pšenicu za koju bi imali praktički zajamčeni otkup, Raguž se samo ironično nasmijao i prisjetio kako je godinama vodio bitku s državnim institucijama kako bi

Zagorski mlinci su prva tjestenina iz Hrvatske koja bi mogla biti zaštićena u EU se educirali seljaci da siju tu pšenicu koju proizvodnja treba, a ne ovu koju im nitko ne otkupljuje, pa je onda svake godine istovaraju po ulicama i prosvjeduju. Da stvar bude gora, njegova tvrtka je čak i zasadila probne površine duruma u Slavoniji i Baranji, a rezultati su bili fantastični. “Nažalost, sve je stalo na tome. Nama trebaju velike količine, a od seljaka nitko živ nije zainteresiran za sijanje, zemlja je rascjepkana, nitko je ne želi prodati ni iznajmiti. Država pak dijeli zemlju po nekim samo njoj znanim pravilima, ali to je posebna priča u koju ne bih ulazio”, kaže Raguž ocjenjujući kako je to velika šteta jer je slavonska zemlja kao stvorena za proizvodnju tog tipa pšenice, što su pokazale laboratorijske analize probnih usjeva. Šimunić apostrofira još jedan problem, a to je da nemamo ni jedan mlin koji bi ono malo durum pšenice što je proizvodimo

B&L | Business & Lifestyle

mljeo u krupicu. “Vjerujem da će biti investicija u mlinarstvu koje će nam omogućiti proizvodnju tjestenine od domaće kvalitetne durum krupice”, optimističan je Šimunić. Raguž tvrdi kako proizvodnju tjestenine možemo zaokružiti u potpunosti, od polja do stola, te da isto vrijedi za 80 posto proizvoda u Hrvatskoj. Zašto onda ne koristimo potencijal koji imamo? Dio odgovora leži i u slaboj kupovnoj moći građana čije je budžete pokosila dugogodišnja kriza pa sad kao na primarni faktor kod kupnje gledaju isključivo cijenu, a ne kvalitetu. Još veći problem je to što se slično ponašaju i ugostitelji zbog čega ne koristimo rast potražnje u turističkoj sezoni za plasman domaćih proizvoda. Iako se na njihovim jelovnicima sve češće nalaze jela s tjesteninom, ona većinom dolazi iz uvoza. “Zbog sezonalnosti i specifičnosti funkcioniranja nabave, ne razvijaju se

poslovni odnosi proizvođača prehrambenih proizvoda i ugostitelja/hotelijera jer se oni primarno opskrbljuju u veleprodajama. Naime, kod velikog broja njih zadržan je model nabave putem natječaja na kojima je tjestenina dio grupe proizvoda od žitarica. Kako proizvođači najčešće nemaju mogućnost nuditi cijelu grupu, nabava se usmjerava na trgovce, a temeljno pravilo njihova posla je davanje prednosti većoj marži. Čast iznimkama, ali poruke o preferiranju hrvatskog proizvoda su primarno za marketinške potrebe”, pojasnio je Šimunić, a slikovito je tu situaciju opisao Raguž konkretnim primjerom iz prakse.

Nema mjesta pesimizmu

“Hoteli od pet zvjezdica traže tjesteninu za 1,99 kuna po kilogramu! Što dalje da vam pričam? Možete samo zamisliti kakvu

maržu imaju na tome, a nude tako sramotnu cijenu i ne zanima ih kvaliteta”, rezignirano naglašava, no odmah potom ističe da nema mjesta pesimizmu, već se treba boriti, a on, za razliku od političara, ono što priča provodi i u praksi. Najbolje se to vidi kroz investiciju vrijednu 30 milijuna kuna koju je Ragusa upravo završila. Dio tih sredstava (osam milijuna kuna) povukli su iz strukturnih fondova EU-a i izgradili potpuno novu halu s modernom proizvodnom linijom. Danas izvoze oko 40 posto proizvodnje i uspijevaju konkurirati na međunarodnom tržištu. Iako nismo svjetski poznati kao zemlja tjestenine, to ne znači da nemamo bogatu tradiciju proizvodnje autohtonih vrsta tjestenine u svim dijelovima Hrvatske. Manjeviše svi znamo za pljukance, fuže i šurlice. Po tome prepoznajemo tipičnu gastronomiju Istre i Kvarnera, ali odlične i tradicionalne tjestenine imamo svugdje, samo je ne brendiramo kako treba. Na tome svakako treba organizirano poraditi, poručuje Šimunić. “Valjalo bi uložiti u promociju svega što je vrijedno i što bi dalo priliku ugostiteljima da ponude jela autentična za njihovo podneblje. Ovako, primjerice, na Korčuli nudimo istarske fuže kao da Korčula nema ništa lokalno”, kaže Šimunić koji dodatnu priliku za promociju autohtonih proizvoda vidi i u njihovoj zaštiti u EU. To bi im dalo veću

Hrvatska ima bogatu tradiciju proizvodnje autohtonih vrsta tjestenine u svim dijelovima Hrvatske

prepoznatljivost, no zaštita nije cilj sama po sebi. “Cilj zaštite je ostvariti prihode i zadržati ljude u ruralnom području koje ne nudi previše prilika. Međutim, kad je u pitanju tjestenina, moramo biti oprezni i realni. Danas se tjestenina proizvodi strojevima. Proizvodi kod nas prepoznati po lokalnim nazivima proizvode se na strojevima na kojima se u nekim drugim državama proizvode pod nekim drugim nazivom”, upozorava Šimunić. Uz istarske autohtone tjestenine, imamo još petnaestak vrsta koje bi svakako mogli zaštititi poput mlinaca, tačkrla, trganaca... Upravo su zagorski mlinci prvo valjano tijesto iz Hrvatske koje bi moglo biti zaštićeno s obzirom na to da je postupak zaštite na razini EU-a u proceduri. Do tada treba sustavno raditi na promociji cjelokupne gastronomije, naročito naših tradicionalnih jela spravljenih s izvornom tjesteninom. Hrvati vole tjesteninu, a s potrošnjom od oko devet kilograma godišnje po glavi stanovnika u samom smo europskom vrhu. Prava je šteta da kraj bogate ponude domaće kvalitetne tjestenine jedemo upitnu uvoznu. I zato kad se idući put nađete pred policom u prodavaonici, obratite pažnju na to što kupujete jer je glasovanje novčanikom jedno od najmoćnijih oružja za jačanje gospodarstva. Ako do sada niste, onda barem ubuduće – kupujte hrvatsko!

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV ŠIBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

@privredni

Business & Lifestyle | B&L

SAVJET VIŠE

Ri digni

Otpjevaj

Štetno djelovanje stresa je znanstveno dokazana činjenica, no lijek postoji. Mnogi menadžeri, kao i svi oni koji u svome radu aktivno koriste glas, sve češće se odlučuju na - pjevanje Tekst: Veronika Jelinek

tetno djelovanje stresa na zdravlje znanstveno je dokazana činjenica, a izloženi smo mu svakodnevno, bili zaposleni ili ne. Tako se i tzv. menadžerska bolest udomaćila u našem izražavanju pa su mnogi poduzetnici u potrazi za prevencijom i liječenjem. Tržište je preplavljeno raznim metodama samopomoći i priručnicima, no postoji način koji je prirodan

Iz prve ruke: “Otkako pjevam, čak su i moji suradnici opušteni” Dean Ternjej suvlasnik je informatičke tvrtke koja zapošljava stotinjak ljudi te posluje na domaćem i inozemnom tržištu. Njegov radni dan počinje u 6 ujutro, a završava kasno navečer te je ispunjen do posljednje minute. Naravno, stres je dio njegove svakodnevice, no Dean ima svoje načine kako se nositi s njim - već dvije godine redovito odlazi na seminare i privatne satove pjevanja kod prof. Mikulića. “Otkako pjevam, primijetio sam opuštenost. Ne mislim samo na fizičko stanje, već na nešto puno više, na životnu opuštenost. To se prenijelo i na moje suradnike pa zahtjevne poslovne situacije rješavamo s lakoćom jer nam opuštenost omogućava optimalno iskorištavanje naših sposobnosti “, ističe Dean. “Otkako pjevam, umaram se daleko manje, svjež sam preko cijelog dana pa svaku aktivnost odrađujem s radošću. Problemi su više izazovi, a suočavanje s izazovima donosi i financijsko blagostanje”, sretno će Dean.

B&L | Business & Lifestyle

prof. Baldo Mikulić, psiholog ollo og je i učitelj pjevanja va anj nja a te jedini certificirani irra ani ani n tterapeut erapeut pjevanjem po metodi

Oslobađajući O svoj glas, poduzetnici, poput svih ostalih, oslobađaju i sebe, svoje pune potencijale, iističe Mikulić

samopoštovanje ŠTO JE WERBECK METODA? Metoda koju se podučava često se naziva i Werbeck pjevanje prema utemeljiteljici, švedskoj opernoj pjevačici Valborg Werbeck-Svärdström (1879.-1972.). Nakon što je izgubila svoj glas zbog paralize glasnica, osmislila je vježbe koje su je vratile na pozornicu, o čemu se više može doznati na stranicama www.orpheus.hr. U svom radu prof. Mikulić koristi niz vježbi sastavljenih od suglasnika (povezanih s različitim dijelovima tijela) i samoglasnika (koji utječu na organe) pridodanih glazbenim elementima (ton, ritam, melodija, ljestvice, intervali) kako bi se poboljšali ili čak riješili neki fiziološki problemi. Vježbe terapijski djeluju na laringealne organe i pomažu kod određenih dišnih poremećaja. Zadovoljavajući su rezultati postignuti kod mucanja i tepanja, u slučajevima astme, plitkog disanja, slabe cirkulacije, probavnih problema, psihičkih tegoba... Werbeck terapija pjevanjem također može postići uspjeh i u radu s ljudima s posebnim potrebama.

i lako dostupan, a potpuno smo ga zapustili - pjevanje. Ljekovitost glazbe dobro je poznata, pri čemu pjevanje dodatno pojačava njen učinak pomažući u produbljivanju disanja, ublažavajući simptome astme, u stanju je ukloniti anksioznost, ublažiti depresiju, sniziti krvni tlak, blagotvorno utječe na krvožilni sustav te općenito na naš imunitet. Terapija glazbom i pjevanjem već se desetljećima koristi u razvijenim zemljama svijeta, a ponegdje je čak pokrivena i zdravstvenim osiguranjem.

Škola za otkrivanje glasa

Prof. Baldo Mikulić psiholog je i učitelj pjevanja te jedini certificirani terapeut pjevanjem po metodi Škola za otkrivanje glasa na našim prostorima. Svoje znanje stekao je kroz godine školovanja u Finskoj i Njemačkoj, u Hrvatskoj radi od 2004. godine, a njegova “ordinacija”, odnosno tvrtka Orpheus, danas posluje na zagrebačkom Horvatovcu. Pjevanje podučava i u drugim

Ne smije se zaboraviti ni povezanost između pjevanja i samopouzdanja, jer se svaka nesigurnost uvijek odražava i na glasu hrvatskim gradovima, ali i u inozemstvu u Češkoj, Slovačkoj, u zemljama bivše Jugoslavije, a od nedavno i u Kini. “Veći broj ljudi mi se javlja jer žele naučiti pjevati, no nisu rijetki ni oni koji dolaze zbog terapije. Najčešće tegobe za koje traže rješenje su astma, mucanje, loša probava, plitko disanje, ali i manjak samopouzdanja, anksioznost te problemi sa spavanjem. Pjevanje u svim tim slučajevima postiže

odlične rezultate kad je riječ o oporavku” ističe Mikulić. Većina njegovih klijenata i polaznika seminara kojih godišnje bude i više stotina, upravo su menadžeri kojima je stres narušio kvalitetu života, a nekima i zdravlje. “Oni dolaze jer rad na glasu nikada nije samo rad na glasu. Oslobađajući svoj glas, poduzetnici, poput svih ostalih, oslobađaju i sebe, svoje pune potencijale”, pojašnjava.

Uvijek individualna terapija

Pjevanjem se ne djeluje samo na fizički, nego i na duševni i duhovni dio čovjeka, kaže Mikulić te stoga umjesto izraza “učenje pjevanja” govori o “oslobađanju glasa”, dok se pjevanje promatra kao izraz cjelokupna čovjekova bića. Glas, međutim, može biti “zatočen” zbog fizioloških i drugih prepreka. Da bi ih se uklonilo, Mikulić koristi niz vježbi

sastavljenih od suglasnika i samoglasnika pridodanih glazbenim elementima (ton, ritam, melodija, ljestvice, intervali). “Svaki glas, odnosno samoglasnik ili suglasnik, ima svoju ulogu, svoj način djelovanja. Spomenimo primjera radi glas R koji se može koristiti za rješavanje problema kao što je opstipacija, ali i za rješavanje sramežljivosti, niskog samopoštovanja”, objašnjava Mikulić. S obzirom na to da smo svi različiti, terapija je uvijek individualna, kao i vrijeme potrebno za postizanje željenih rezultata, no pozitivni pomaci obično su vidljivi vrlo brzo, posebno kod nekih tegoba poput astme ili plitkog disanja. Ne smije se zaboraviti ni čvrsta povezanost između pjevanja i samopouzdanja, jer se svaka nesigurnost uvijek odražava i na glasu. Pjevanjem pred drugima i s drugima razvijamo naše socijalne vještine pa učimo, među ostalim, otkloniti tremu te se bez nelagode izraziti pred drugima.

Business & Lifestyle | B&L

ZDRAVLJE

Oblikovanje nije mršavljenje Boris Močinić, savjetnik za mršavljenje, Studio za njegu tijela Močinić, www.mocinic.hr

Ipak tretmani za oblikovanje (reshaping) mogu biti izvrsna nadopuna mršavljenju naglašavajući njegove učinke, smanjujući nuspojave i popravljajući nedostatke

esto se viđaju komercijalne ponude za oblikovanje tijela pod rubrikom mršavljenje, iako se pomoću njih ne može smanjivati tjelesna težina. Naime, da bi se mršavjelo, mora biti zadovoljena energetska jednadžba, što znači da energetski unos mora biti osjetno manji od energetskih potreba. Ipak, tretmani za oblikovanje (reshaping) mogu biti izvrsna nadopuna mršavljenju naglašavajući njegove učinke, smanjujući nuspojave i popravljajući nedostatke izazvane djelovanjima gena, hormona ili nedovoljno aktivnog životnog stila. Uspoređujući ove tretmane s operativnim zahvatima, kao najveći nedostatak se ističe nužnost njihovih višekratnih ponavljanja koja su često limitirana na jedan ili dva puta tjedno, pa kod većih korekcija cijeli proces može potrajati i nekoliko mjeseci. Njihove prednosti su, pak, izbjegavanje rizika koji sa sobom nose operativni zahvati i mogućnost doziranja učinka na optimalnu razinu. U estetici je vrhunac izgledati izvrsno za svoje godine, dakle nije poželjno ni pretjerano poboljšanje koje može narušiti sklad cjelokupnog dojma jer ako nam najkritičniji dio postane najbolji, onda sve oko njega djeluje loše.

CryoVAC aplikator

CryoVAC tehnologija je pogodna za osobe koje su dobroga zdravlja i u dobroj formi, ali se nikako ne uspijevaju riješiti masnih nakupina na specifičnim zonama kao što su gornji ili donji abdomen, gluteusi, bedra... Masno tkivo se na tretiranom mjestu zamrzne 40 do 50 minuta i u tom vremenu se masne stanice kristaliziraju te raspadaju pa se narednih tjedana izlučuju iz organizma kroz limfni sustav. Vakuumski aplikator uzrokuje povišeni krvni tlak u tretiranom području pa klijent ne osjeća hladnoću. Nakon tretmana može se pojaviti crvenilo i nateknuće koje se povlači nakon

B&L | Business & Lifestyle

nekoliko sati ili dana. Može se izvoditi jednom tjedno, a isto područje može biti opet tretirano nakon mjesec dana. Jednim tretmanom smanjuje se broj masnih stanica na tretiranom području za oko 20 posto.

Cryo lifting

Za osobe koje imaju zdravstvena ograničenja ili su potrebne korekcije nedovoljne za ispuniti CryoVAC aplikator preporučam Cryo lifting. On se provodi u dva koraka, a prvi je grijanje dubokih slojeva i nabora kože s RDT&CPT aplikatorom. Time se istovremeno povećava razina tekućine u potkožnom tkivu, zagrijava i isteže kožno tkivo, ubrzava se metabolizam i povećava propusnost kapilarnih zidova. Drugi korak je Cryo cool lifting (hlađenje) koje prvo smanji, a nakon toga naglo ubrza biokemijske i

Ako nam najkritičniji dio postane najbolji, onda sve oko njega djeluje loše fizikalno-kemijske procese. Da pojednostavimo, mogli bismo reći kako se simuliraju uvjeti kao da je tretirano područje bilo u sauni, a onda na ledu, tako da do smanjenja obujma dolazi zbog razlike u temperaturama, dok je poboljšanje tonusa vidljivo. U obujmu se gubi od jednog do četiri centimetra, a postupak se može ponavljati dva puta tjedno.

Udarni val

Celulit je za većinu žena neželjena pojava. Optimalni izbor za njegovo rješavanje su akustični valovi (shockwave ili udarni val) koji se dugo primjenjuju u fizioterapiji, a odnedavno u estetici. Za razliku od fizioterapije, promjer glave aplikatora je nekoliko puta veći, a podešava se jačina vala i frekvencija ovisno o stanju celulita. U 60 minuta istretiraju se sva područja zahvaćena celulitom koji je nakon tretmana zaglađen, dok je nakon tri do šest ponavljanja i drastično smanjen.

BUKUREST 149 HELSINKI 199 OSLO 199 STOCKHOLM 199

NOVO

Stockholm - skandinavska prijestolnica, od 19. 5. 2017. Helsinki - grad suvremene arhitekture i dizajna, od 21. 5. 2017. Oslo - vikinški grad na fjordovima, otocima i jezerima, od 21. 5. 2017. Bukurešt - grad parkova, avenija i zelenih trgova, od 19. 5. 2017. Posebna pogodnost - svi putnici na novim linijama ostvaruju duple milje u Miles & More programu ako se registriraju na: www.miles-and-more.com Cijene se odnose na aviokarte za izravne povratne letove Croatia Airlinesa iz Zagreba. Aviokarte za putovanja iz Dubrovnika, Pule, Splita i Zadra, preko Zagreba, mogu se kupiti po cijeni od 229 EUR za Helsinki, Oslo i Stockholm, te po cijeni od 179 EUR za Bukurešt. U cijenu su uključene pristojbe zračnih luka i naknada za izdavanje zrakoplovne karte (TSC) za kupnju na www.croatiaairlines.hr i m.croatiaairlines.hr. Broj mjesta po promotivnoj cijeni na svakom je letu ograničen.

072 500 505, +385 1 6676 555

croatiaairlines.hr Moja aviokompanija. 75

Business & Lifestyle | B&L

Ostavite svoj trag Odluke koje donosite danas ostavljaju traga i na vaĹĄoj buduÄ&#x2021;nosti. Pametnim ulaganjem osigurajte dodatnu mirovinu. Uplatom u dobrovoljni mirovinski fond do kraja godine ostvarite pravo na 15% drĹžavnog poticaja, a maksimalno 750 kuna za 2017. godinu.

Besplatni info telefon 0800 00 99 www.azfond.hr/dmf