Business&Lifestyle - listopad 2017. by NEstar

privredni vjesnik

B&L

Bukurešt MALI PARIZ NA ISTOKU EUROPE

BUSINESS & LIFESTYLE L I S T O PA D 2 0 17.

ELON MUSK

Čovjek izvan planeta FADO

Nostalgija UTKANA U GLAZBU I RIJEČI

MILČOEVSKI MANČ

Hollywoodom vlada strah, a ne novac

NI T A L P B E S J E R AK P RI M

MODNI MAGAZIN M O DA • L J EP OTA

S T IL • S TAV

TEHNIKA, GASTRO, AUTOMOBILI, PUTOVANJA, ZDRAVLJE

400 brojeva tjednika

PRIVREDNI VJESNIK

Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik

PVinternational

pv multimedija

Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika

TV emisije Web, društvene mreže www.privredni.hr

FINANCIJSKA INDUSTRIJA Rang-ljestvice banaka, osiguranja, leasinga i fondova

POSLOVNA OCEKIVANJA 400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika

Barometar gospodarstva

Uvijek uz gospodarstvo.

000 00 Privredni vjesnik! Kreativna grafička i dizajn rješenja za uspješno poslovanje

Magazin o poslovnom životnom stilu

Moda, ljepota, stil, stav

centar za istraživanja Izbor ekonomskog analitičara godine

Istraživanje poslovne klime u hrvatskim tvrtkama

Regionalni poslovni klub

utemeljen 1953.

privredni vjesnik

BUSINESS & LIFESTYLE listopad 2017.

SADRŽAJ 20 Bruxelles: Podsjetnik

europske povijesti

28 Jesenski country break na

Crni češnjak: Češnjak i čokolada idu zajedno

58 Superhrana: Kukci -

hrvatskom istoku

logičan izbor na jelovniku

Putovanja: Luksuzno, jeftino, blizu, daleko...

Zoran Pejović: Mediteran su maslina i vinova loza

Hosteli svijeta: And HOSCAR goes to...

Mihaela Devescovi: Slatke sirove strasti

40 Alojzije Jukić: Nismo

Jesen - idealno vrijeme za mršavljenje

nezanimljivi geekovi

44 Dalmatinsko Etno Selo:

Portret: Elon Musk

24 sata: Bukurešt

70 Lorita’s Exclusive Cakes:

Korijeni tradicije

Slatki svijet neobičnih torti

48 Grunner Bikes: Bicikl iz

72 Emocionalna inteligencija -

domaće kuhinje

ključ uspješnosti na poslu

50 Kartonaža Hudetz: Tradicija dulja od 150 godina

B&L se čita, gleda i sluša: provjerite QR kodove na stranicama 24, 26 i 27

Tereza Poljanić: Nikad ne brojim kalorije

Milčo Mančevski: Hollywoodom vlada strah, a ne novac

Fado: Nostalgija utkana u glazbu i riječi

Business & Lifestyle sponzorirani magazin o poslovnom životnom stilu impressum

Produkcija i grafičko oblikovanje:

ISSN 2459-8968

Mirjana Kapitan, Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Glavni urednik: Darko Buković

Autor koncepta: Darko Buković©

Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr tel.: +385 (1) 56 000 12 Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o., Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Izvršna urednica: Vesna Antonić

Lektura i korektura: Sandra Baksa

Stručni suradnici: Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Sven Prošenski, Jozo Vrdoljak

Fotografije: Shutterstock, arhiv PV-a, privatni arhiv sugovornika

Direktor: Darko Buković

Marketing: Goran Ružić, I.M.C. manager ruzic@privredni.hr

Tisak: Printera, Sveta Nedelja

B&L | Business & Lifestyle

Besplatni primjerak - nije za prodaju

Varaždin ava Lepoglava Krapina

Čakovec Ludbreg Koprivnica

Zabok

Umag

Novi Marof

Valp V Valpovo

Križevci K Našice

Jastrebarsko rsko k Buje Opatija

Kutina Rijeka Cr Crikvenica

Osijek Antunovac

Duga Resa

Vukovar

Novi Vinodolski

Labin

Vinkovci Slavonski Brod

Otočac

Gospićć

Zadar Vodice

Prikaz autocesta s planiranim DC 50 kW multi-standard Trpanj Metković Opuzen Dubrovnik

, Gospić (1)

Operativne ELEN punionice (DC) Zagreb (1), Koprivnica (5)

U skoroj realizaciji Pag, Drniš, Solin, Začretje, Viškovo, autoceste

PORTRET

TOTALNO DRUKČIJI OD DRUGIH:

Elon Musk

Čovjek negdje izvan planeta Elon Musk je jedan od onih likova po kojima se može snimiti film koji bi mnogi nazvali nerealnim iako je rađen po istinitoj priči, vole mu tepati da je stvarni Tony Stark i zaista podsjeća na Iron Mana u civilu. No treba mu skinuti kapu za sve što radi jer svojim radom i kapitalom uistinu nastoji svijet učiniti boljim mjestom za život Tekst: Miro Soldić Foto: PV fotoarhiv

riča o jednom od najfascinantnijih poduzetnika današnjice počela je 1971. godine u Južnoafričkoj Republici, točnije u Pretoriji. Elon Reeve Musk najstarije je od troje djece u obitelji oca inženjera i majke manekenke, a da je drugačiji od svojih vršnjaka, počeo je pokazivati već od malih nogu. U školu je krenuo godinu ranije i od malena bio lumen, pa stoga nije bio baš najbolje prihvaćen među djecom. Zapravo, bio je tipičan predstavnik tzv. šmokljanske kulture koja danas ima cool status, ali u vrijeme Muskovog djetinjstva baš i nije donosila puno prijatelja na igralištu. Mladi Elon je čitao sve što bi mu došlo pod ruku, od stripova o superjunacima do enciklopedija, a sklonost programiranju otkrio je već sa 10 godina na testiranju koje je među lokalnom djecom provodio IBM. Elon se odmah pokazao kao računalni wunderkind, a prema vlastitim riječima, već tada je o kompjutorima znao više od učitelja. U to vrijeme je stvorio svoju prvu računalnu igru Blastar i odmah osmislio poslovni model kako da je unovči. S bratom je isplanirao unajmiti prostor i otvoriti igraonicu - trebala im je samo dozvola od grada, koju nisu mogli dobiti jer su obojica bili maloljetni, tako da su odustali od te zamisli. No Elonov poduzetnički duh se nije dao pokolebati tim

B&L | Business & Lifestyle

početnim neuspjehom, dapače, u glavi je već imao viziju o preseljenju u Ameriku koja je tada u njegovim očima predstavljala zemlju neograničenih prilika, u kojoj je sve moguće. Poticaj za bijeg iz Južnoafričke Republike svakako je bio i izbjegavanje služenja vojnog roka u zemlji u kojoj je tada vladala rasna segregacija i neredi su bili svakodnevica.

Želja: mijenjati svijet

Musk se odlučio na selidbu u Kanadu,

gdje je radio svakakve poslove, dok se na kraju nije smirio u Torontu gdje je upisao fakultet na koji je, prema vlastitim riječima, dolazio samo (uspješno) polagati ispite i družiti se s curama. Tamo je upoznao i svoju prvu suprugu, a svoj akademski put je nastavio na Sveučilištu u Pennsylvaniji gdje je diplomirao ekonomiju i inženjerstvo. To ga nije zadovoljilo pa je dobio stipendiju za Stanford i tako došao na korak do onog što je smatrao obećanom zemljom - Silicijske

Dok je internet bio još u povojima, osnovao je Global Link Information Network - svojevrsni digitalni oglasnik za područje San Francisca 6

Objavljivanje sadržaja omogućio

Nakon godinu dana preimenovali se u Zip2 koji je već 1999. kupila AltaVista za više od 300 milijuna dolara doline. Faks nije namjeravao pohađati jer je otprije zacrtao otvoriti vlastitu internetsku tvrtku, kao pojačanje je pozvao brata Kimbala i s očevih tridesetak tisuća dolara pokrenuo svoj prvi ozbiljni biznis. Tvrtku je nazvao Global Link Information Network, a bila je svojevrsni digitalni oglasnik za područje San Francisca. Elon je napravio softver, a brat je bio zadužen za marketing i prodaju. U to vrijeme je internet bio tek u povojima i tvrtke uopće nisu bile prisutne online, tako da nije bilo lako pogurati takav biznis, ali kao i uvijek, Elonov poduzetnički instinkt je bio točan. Već nakon godinu dana dobili su donaciju od tri milijuna dolara od venture ulagača Mohr Davidowa, preimenovali se u Zip2, a među prvim investitorima u tvrtku bio je i Greg Kouri koji je kasnije s Muskom osnovao PayPal. Zip2 je brzo rastao i nakon četiri godine, 1999. kupila ih je AltaVista za više od 300 milijuna dolara. U tom dealu najviše je profitirao Mohr čija se investicija isplatila dvadesetostruko, a Elon i Kimbal zaradili su 22, odnosno 15 milijuna dolara. Morate priznati, neloš uspjeh za jednog 28-godišnjaka koji se, da bi to proslavio, počastio skupocjenim sportskim automobilom.

Vrlo brzo nakon što se obogatio prodajom prve kompanije osnovao je PayPal i napravio revoluciju u plaćanju

Njegova zaljubljenost u superautomobile kasnije će se pokazati kao još jedna uspješna poslovna priča. No Muska je kopkalo to što je Zip2 prodao prije nego je tvrtka dosegla svoj puni potencijal. “Mnogi bi se tada povukli, kupili si tropski otočić i do kraja života pijuckali koktele, ali mene to nije zanimalo”, objasnio je poslije, a ono što ga je zanimalo bile su puno veće stvari on je doslovce želio mijenjati svijet. Svoj poduzetnički put vidio je u digitalizaciji financijskog sektora i vrlo brzo nakon što se obogatio prodajom prve kompanije, osnovao je drugu – PayPal. Skratit ćemo priču i reći da je upravo Musk kroz tu tvrtku napravio pravu revoluciju u plaćanju i omogućio instantne online transakcije koje danas svi uzimamo zdravo za gotovo. Najveći konkurent im je bio eBay koji ih je ubrzo i otkupio za nevjerojatnih 1,5 milijardi dolara, od čega je 30-godišnjem Elonu osobno pripalo 165 milijuna. “Mogao sam tada kupiti cijeli tropski arhipelag, ali opet ponavljam, nije me to privlačilo”, prisjeća se danas.

Zemlja mu je mala...

I stvarno, mogao je Musk tim novcem kupiti i imati sve što poželi na Zemlji, ali on

Business & Lifestyle | B&L

PORTRET je htio više, pa se okrenuo svemiru. “Pomislio sam da će budućnost čovječanstva biti puno uzbudljivija ako se ne ograničavamo samo na naš planet, već se okrenemo zvijezdama. Zanimalo me kada NASA planira misiju na Mars i kad sam malo proučio materiju, vidio sam da uopće to nemaju u planu”, istaknuo je, odmah se prihvativši posla da se to promijeni. Želja mu je bila tada, a i danas, da ljudi koloniziraju druge planete. Ambiciozan plan da ambiciozniji ne može biti. Ali Elona to nije pokolebalo,

Želja mu je bila tada, a i danas, da ljudi koloniziraju druge planete. Stoga je prodao PayPal i osnovao SpaceX, tvrtku za proizvodnju raketa dosta dugo su bili skeptični. Ne može ih se ni okriviti jer realno, kako biste vi reagirali na čovjeka koji do tada nije imao nikakve veze sa svemirskom industrijom, a baca rukavicu u lice cijelom vojno-industrijskom

dotjerao je. Zapravo, moglo bi se reći da je Musk za raketnu industriju ono što je Henry Ford bio za automobilsku. Ford nije izumio automobil, ali je našao način kako ga učiniti dostupnim širokim masama; isto to radi

I MI MOŽEMO BITI MUSK

Do uspjeha u koraka

Iako nema sumnje da su sposobnosti Elona Muska nevjerojatne, Michael Simmons, serijski tajkun, tvrdi da su one dostižne, prenosi Quartz

Sarah Young/Evening Standard/The Interview people Postavši rukovoditeljem četiriju multimilijarderske tvrtke specijalizirane za četiri različita područja do svojih 40-ih, Elon Musk je zavrijedio nadimak pravog Iron mana. Ali osim odlučnosti, vizije i herojske radne etike, koja je tajna njegova uspjeha? Poduzetnik koji je svoje prvo bogatstvo od 180 milijuna dolara zaradio prodavši PayPal eBayu. Musk je pokrenuo privatnu tvrtku SpaceX koja je uzdrmala svemirsku

dapače, odmah se okrenuo realizaciji svojih zamisli. Smatrao je da bi privatno poduzetništvo moglo potaknuti utrku za istraživanje svemira, pa je stoga iste godine kada je prodao PayPal osnovao SpaceX, tvrtku za proizvodnju raketa. Koliko vjeruje u svoju viziju pokazao je time što je uložio većinu vlastitog novca u novi projekt u kojem je u začecima bio jedini investitor jer mnogi nisu vjerovali da je njegova ideja ostvariva. Ulagače je mučilo koliko, odnosno kako se uopće put u svemir može monetizirati i

industriju 2002. i tvrtku za proizvodnju isključivo električnih automobila Tesla koju je pokrenuo godinu dana kasnije. Iako nema sumnje da su sposobnosti ovog poduzetnika nevjerojatne. Michael Simmons, serijski tajkun, tvrdi da su one dostižne, prenosi Quartz. Zapravo, osvrnuvši se na Muskov život i iskustvo, Simmons se uvjerio da svi možemo biti jednako uspješni ako slijedimo tri jednostavna koraka.

kompleksu SAD-a i kremi svjetskih znanstvenika iz NASA-e poručuje: “Nije loše to što radite, ali ja mogu bolje”. Kako bi realizirao što je naumio, počeo je gutati literaturu i obilaziti ruske svemirske pogone. Brzo je shvatio da je ono što sputava ozbiljniji put u svemir zastarjela raketna tehnologija. Problem nije bio u tome kako odletjeti u svemir, nego kako to učiniti jeftino. Za razliku od njegovih dotadašnjih pothvata, u ovom nije inovirao u potpunosti, već je uzeo već postojeću tehnologiju i

Sve što SpaceX trenutačno radi samo je priprema i uvod za krunski pothvat Muskove karijere - put na Mars

B&L | Business & Lifestyle

i Musk sa SpaceX-om. Njegove rakete su puno ekonomičnije od klasičnih i, što je još važnije, mogu se koristiti više puta. Samo šest godina nakon osnutka, postali su prva privatna kompanija koja je uspješno lansirala letjelicu u orbitu i sigurno je vratila, a u međuvremenu su obavili i nekoliko misija dostave namirnica na Međunarodnu svemirsku postaju. SpaceX-ove rakete Falcon fascinantan su primjer inženjerstva, a njihovo vertikalno slijetanje na platformu usred mora morate vidjeti da biste ga znali cijeniti. Kao da to nije dovoljno futuristički, u kompaniji razvijaju i Hyperloop. Riječ je o projektu koji u budućnosti obećava transport putnika i tereta brzinom do 1200 kilimetara na sat

posebnim kapsulama u cijevima s niskim tlakom. Sve je još u začecima, ali već se obavljaju preliminarna testiranja.

No sve ovo što SpaceX trenutačno radi samo je priprema i uvod za krunski pothvat Muskove karijere - put na Mars. U rujnu prošle godine predstavio je svijetu nevjerojatnu viziju koloniziranja Crvenog planeta i zadao si konkretne ciljeve i rokove po tom

pitanju. Već 2024. želi organizirati prvi let za 200 putnika koji bi na svom tri mjeseca dugom putovanju SpaceX-ovom letjelicom uživali u luksuznom okruženju, iako Musk posebno ističe kako bi se ti pioniri kolonizacije svemira nalazili u velikoj opasnosti ako nešto pođe po krivu. Trenutačno bi cijena “karte” za putovanje na Mars stajala 10 milijardi dolara po putniku, no Musk to namjerava spustiti na 200.000 dolara unapređenjem postojeće tehnologije koja omogućava višestruko korištenje raketa. Za

uspješnu kolonizaciju novog planeta SpaceX planira razvoj novih vrsta goriva, gradnju crpki za gorivo koje će kružiti po svemiru te stvaranje infrastrukture za proizvodnju goriva koje će se koristiti na samom Marsu. Prva misija bez ljudske posade planirana je do 2018. godine, nakon toga bi se njihova učestalost povećavala. S vremenom, kompanija se nada da će imati tisuće svemirskih letjelica koje će prometovati na relaciji Zemlja-Mars, a Musk smatra da bi za ozbiljniju kolonizaciju, odnosno stvaranje

1. Usredotočiti se na više područja

razumije produbljenije principe i onda ih primjenjuje na njihovu osnovnu specijalnost.

konteksta u drugi. Musk briljira upravo u tom prenošenju znanja, a iako ne postoji univerzalna formula za uspjeh, ovo je svakako dobar početak.

Kolonizacija Crvenog planeta

Iako se često kaže da je najbolje usredotočiti se isključivo na jedno područje kako bismo u njemu postali najbolji, Simmons je uvjeren da mi, baš kao Musk, moramo prekršiti to pravilo. Kao što se Muskovo iskustvo proteže od kvantne fizike preko inženjeringa pa do umjetne inteligencije i fizike, ako steknete iskustvo iz nekoliko područja, veća je vjerojatnost da ćete znati više od drugih. Simmons piše da se to naziva biti expert-generalist – netko tko proučava mnoga različita područja,

2. Naučiti prenositi znanje Kao tinejdžer Musk je bio poznat po tome da je čitao po dvije knjige na dan, koje su pokrivale različita područja, od znanstvene fantastike, preko filozofije i religije, do programiranja. Upravo mu je ta glad za znanjem omogućila pristup raznim predmetima. Tako je Musk mogao steći znanje iz više područja i prenijeti ono što je naučio iz jednog

3. Istraži i rekonstruiraj Analizirajući nekoliko intervjua, Simmons je uspio prepoznati proces od dva koraka koji Musk koristi za promicanje prenošenja znanja. Prvi je korak istražiti. Još poznat kao contrasting cases, važno je gledati mnogo različitih instanci kada učimo bilo što. Simmons tako tvrdi da čovjek može postati uspješan ako “istražuje mnogo različitih pristupa, rastavljajući jedan od njih, a potom ih uspoređuje i razlikuje”. Sljedeći stadij Muskova procesa prenošenja znanja uključuje rekonstrukciju principa koje je već prethodno naučio iz pojedinih područja. Na primjer, svemirska industrija kako bi stvorio SpaceX, automobilska industrija kako bi stvorio Teslu i tehnologija koja mu je pomogla izgraditi PayPal. Simmons također predlaže da se moramo zapitati “Na što me ovo podsjeća?” i “Zašto me podsjeća na to?” jer će nam to pomoći usavršiti vještine.

civilizacije na Marsu trebalo negdje između 40 i 100 godina. Poručio je kako se u taj pothvat mora uključiti cijeli svijet jer osvajanje novog planeta smatra rezervnim planom čovječanstva. “Nadam se da će ovo nadahnuti ljude, kompanije i nacije diljem svijeta na uključivanje u realizaciju plana kolonizacije Marsa. Zato potičem druge na nadmetanje sa SpaceX-om ili ih ohrabrujem da nam se pridruže. Što nas je više, to bolje”, poručio je.

Pun pogodak - SolarCity

Ne lezi vraže, paralelno s projektom SpaceX-a, Elon se zainteresirao za još jedan problem čovječanstva, našu ovisnost o fosilnim gorivima. S tim u vezi obratio se

Business & Lifestyle | B&L

PORTRET 2006. svojim rođacima Peteru i Lyndonu Riveu predloživši im da osnuju tvrtku za izradu solarnih panela koju će on u potpunosti financirati, dok će oni preuzeti samu proizvodnju. I tako je nastao SolarCity, tvrtka čija se poslovna strategija zasniva na znatnom smanjenju početne investicije u sustav njenom djelomičnom otplatom po principu leasinga, odnosno mjesečnim otplatama koje su jeftinije od energije iz konvencionalne mreže. Iako se taj model s vremenom promijenio zbog promjene državnih subvencija, SolarCity je, kao i sve ostalo čega se Musk dotakne, postao pun pogodak. Tvrtka je 2012. izlistana na burzi i procijenjena na 580 milijuna dolara, od tada do danas bilježe stalni porast instaliranih kapaciteta od više od 700 posto te smanjenje cijene sustava od 40 posto. U lipnju 2016. Elon Musk najavio je Tesla-Motorsovu akviziciju SolarCityja po cijeni od 2,6 milijardi dolara što je i ostvareno u listopadu prošle godine. Time je stvorio prvu svjetsku održivu energetsku korporaciju koja u sebi ima komponente proizvodnje, skladištenja električne energije i u konačnici njene potrošnje na transport. Tvrtka je nedavno razvila i dijelom komercijalizirala dva inovativna proizvoda: Powerwall i SolarRoof. Powerwall je zapravo ogromna baterija koja kućanstvima omogućuje da skladište solarnu energiju koju prikupe paneli, što je do sada bio najveći problem s tom tehnologijom, a SolarRoof je, kako mu samo ime govori, solarni krov, ali doslovno - ne radi se o panelima na krovu, već je sama konstrukcija krova zapravo ogromni solarni panel. Sve to trebalo bi s vremenom krajnjim korisnicima znatno pojeftiniti pristup

B&L | Business & Lifestyle

Elon se zainteresirao za još jedan problem čovječanstva, našu ovisnost o fosilnim gorivima i tako je nastao SolarCity

obnovljivim izvorima energije. Powerwall sustav prve generacije stoji oko 3000 dolara, dok je novi model, Powerwall 2, nešto skuplji i košta 5500 dolara. Očekuje se da će i solarni krov biti cjenovno kompetitivan s klasičnim krovovima ili barem u vrlo kratkom vremenu isplatiti investiciju kroz uštedu energije.

Ljubav prema automobilima

Sjećate se da smo spomenuli Muskovu ljubav prema sportskim automobilima kao uvod u još jednu uspješnu poslovnu priču? Sad je vrijeme da se vratimo i na to. Naime, Elon je 2004., nešto prije pokretanja SolarCitya, krenuo u još jedan epski pothvat koji za cilj ima smanjivanje korištenja fosilnih goriva, ovaj put revolucijom u transportu. Opet se odlučio uhvatiti u koštac s jednom od najvećih i najmoćnijih industrija – automobilskom, i odlučio im zagorčati život stvaranjem prvog pravog električnog automobila koji bi bio konkurentan onima s motorom s unutrašnjim izgaranjem. Svoj novi projekt nazvao je po jednom od svojih idola, legendarnom fizičaru Nikoli Tesli. “SolarCity se bavi generiranjem održive energije, dok se Tesla vrti oko potrošnje održive energije”, objašnjava Musk logiku kojom se vodio kad je 2004. uložio 6,1 milijun dolara u tada prvi automobilski start-up nakon dugo vremena. “Zamisao je bila da u početku proizvedemo malu količinu skupih automobila jer smo u to vrijeme jedino tako mogli poslovati, a s vremenom smo imali namjeru napraviti malo jeftiniji model u većoj seriji te naposljetku masovnu proizvodnju modela dostupnog širim masama”, prisjeća se danas, a zacrtane planove uspio je i ostvariti u praksi. Tesla Motors u začecima je proizvodio nabrijani roadster model za odabranu klijentelu, potom su malo veći dio tržišnog kolača zagrizli lansiranjem svojim Modelom S i Modelom X, a vrlo skoro u prodaju stiže i Model 3 koji će koštati oko 30.000 dolara te tako biti dostupan i običnim smrtnicima. Najveći uspjeh Muska u cijeloj priči s Teslom je taj što je uspio promijeniti način na koji javnost gleda na električne automobile, koji su prije njega smatrani inferiornim onima s benzinskim i dizelskim motorom. Od egzotike upitnog dometa i performansi, električni automobili su danas postali budućnost branše i nema ozbiljnije autokompanije koja ne razvija vlastiti model. Do prije samo nekoliko godina na električna vozila smo gledali kao na glorificirane golf-autiće, a sada postaju industrijski mainstream. Naravno, uz električna vozila potrebna je i infrastruktura za njihovo punjenje koja se brzim tempom gradi diljem SAD-a. Kako planiraju godišnje proizvoditi oko pola milijuna električnih vozila, u Tesli su izračunali

da bi trošili kompletnu današnju svjetsku proizvodnju litij-ionskih baterija. Tome su doskočili otvaranjem vlastite tvornice baterija u suradnji s Panasonicom, a riječ je o golemom pogonu nazvanom Gygafactory koji će u svom punom kapacitetu, koji će dosegnuti dogodine, proizvoditi više baterija nego cjelokupna svjetska proizvodnja 2013. Inovativna tehnologija i ekonomija obujma trebale bi spustiti cijenu baterija za više od 30 posto.

Musk je 2004. odlučio zagorčati život automobilskoj industriji stvaranjem prvog pravog električnog automobila

Nije sve uvijek teklo glatko

Iako poduzetnička priča Elona Muska trenutačno izgleda poprilično idilično jer se njegovi projekti realiziraju prema planu, nije uvijek sve teklo tako glatko. Jednu od najvećih kriza prebrodio je početkom globalne ekonomske krize, a baš u to vrijeme se lomila sudbina Tesle jer su zbog unutarnjih trzavica i neplaniranih troškova došli na sam rub egzistencije. Svađa s bivšim direktorom, krađa patenata, loše recenzije a u to m ob i l a u medijima, sve je to eskaliralo i dovelo Elona pred zid. Morao je izabrati hoće li pustiti da tvrtka propadne ili uložiti sav novac koji je zaradio od prodaje PayPala kako bi nastavili s radom. Naravno, bez razmišljanja je investirao svu svoju imovinu, što se pokazalo kao pun pogodak

jer je time vratio povjerenje drugih ulagača koji su ga slijedili. Baš u to vrijeme je doživio i ljubavni brodolom s prvom suprugom s kojom ima petero djece, a u međuvremenu je uspio sklopiti i razvrgnuti još jedan brak, tako da mu je taj period života bio posebno turbulentan. “Nikad se nisam smatrao tipom koji bi mogao dobiti slom živaca, ali u tom sam razdoblju bio vrlo blizu

tome”, ispričao je par godina kasnije. Nije ni sa SpaceX-om sve išlo bez zastoja, bilo je tu i neuspjelih lansiranja, izgubljenog tereta, neuspješnih slijetanja, financijskih problema, ali sve su uspjeli riješiti i dobiti lukrativan ugovor s NASA-om koji im omogućava da nastave dalje po planu. Često se uz njegove kompanije veže fama da zapravo žive od državnih kredita i subvencija. Istina je da im budžeti ovise o dotacijama iz džepova poreznih obveznika, ali ako uzmemo primjer Tesle, vidimo da su državni zajam koji su dobili otplatili prije roka i s kamatama, tako da se u državni budžet vratilo 20 milijuna dolara profita. No sve da i nije tako, napredak košta, a ne pada nam na pamet puno boljih projekata za ulaganje u dobrobit čovječanstva. Elon Musk definitivno je jedan od onih likova po kojima se može snimiti film koji bi mnogi nazvali nerealnim iako je rađen po istinitoj priči, vole mu tepati da je stvarni Tony Stark i zaista podsjeća na Iron Mana u civilu. Da ima supermoći potvrđuje i činjenica da je prije desetak godina bio proćelav, a danas ima normalnu kosu. Šalu na stranu, Musku treba skinuti kapu za sve što radi jer svojim radom i kapitalom uistinu nastoji svijet učiniti boljim mjestom za život. Kada bi svi poduzetnici njegova kalibra više vodili računa o ljudima i planetu, a manje o dioničarima i profitu, svima bi nam bilo puno bolje.

Business & Lifestyle | B&L

24 SATA

BUKUREŠT

Palatul Parlament dominira gradom i vidi se iz raznih njegovih dijelova, a njen veći dio ukopan je u zemlju

Tekst: Sanja Plješa Foto: PV fotoarhiv

poznavanje novih kultura i gradova oduvijek je privlačilo ljude diljem svijeta. I dok se mnogi od njih odlučuju za posjet nekim od tradicionalnih europskih odredišta poput Londona, Pariza ili Barcelone, manje je poznato kako na istoku Europe postoji država s prelijepim gradom vrijednim pažnje. Kako bismo vam barem malo približili tu državu, moramo se zapitati što svakome od nas prvo padne na pamet kada se spomene Rumunjska? Neki će vjerojatno prvo pomisliti na rumunjskog diktatora Nicolaea Ceauşescua, dok će nekima prvo pasti na pamet filmovi o vampirima, Drakula i njegova Transilvanija. No rumunjska metropola - Bukurešt zanimljiv je europski grad koji svakako treba posjetiti. Taj grad s oko dva milijuna

stanovnika rijeka Dâmbovita dijeli na dva dijela, dok je administrativno podijeljen na šest dijelova. Utemeljio ga je u 15. stoljeću vlaški knez Vlad III. ili Vlad Tepeš, poznatiji kao Drakula. To je grad prelijepe arhitekture, a veći dio tamošnjih zgrada projektirali su talijanski i francuski arhitekti. Nakon njih su rumunjski arhitekti razvili stil sličan francuskom, pa se zato Bukurešt i naziva – Malim Parizom. No manje je poznato kako naziv Bukurešt ima dva značenja. S jedne strane, taj naziv dolazi od riječi Bukura, legendarne osobe koja je u Rumunjskoj bila princ, odmetnik, ribar, pastir ili lovac, a s druge strane, značenje mu dolazi od rumunjskih riječi ‘bukur’ što znači sreća i ‘te est’ što znači ti si, pa u prijevodu Bukurešt znači - Ti si sretan!

Santa Leda izaziva (straho)poštovanje

Jedna od najpoznatijih građevina u Bukureštu je druga najveća administrativna

Bukurešt je grad prelijepe arhitekture, a veći dio tamošnjih zgrada projektirali su talijanski i francuski arhitekti

B&L | Business & Lifestyle

zgrada na svijetu iza Pentagona – Palatul Parlament. Ta Ceauşescuova zgrada dominira gradom te se vidi iz raznih njegovih dijelova. I sam pogled na nju izaziva (straho)poštovanje, pogotovo kada se zna da je građani Bukurešta nazivaju Santa leda. Naime, veći dio te zgrade ukopan je u zemlju. Kako je zapravo nastala ta zgrada? Nicolae Ceauşescu i njegova supruga Elena su potkraj 80-ih posjetili diktatorsku obitelj u Pyongyangu u Sjevernoj Koreji gdje su vidjeli monumentalne zgrade komunističkih vođa. Ceauşescu je poželio imati istu takvu zgradu u Bukureštu. Tako je nastala Santa leda u koju je uloženo milijun kubika mramora, 700.000 tona betona, 500.000 tona čelika i dva milijuna tona pijeska. Unutrašnjost palače ukrašava 3000 svijećnjaka i lustera, 3000 tona kristala i 3500 četvornih metara kože. No u zadnje vrijeme zgrada, za koju je čuveno da nikada nitko nije prošao kroz sve njene dvorane i sobe, nije otvorena za posjetitelje. Poznato je kako je Ceauşescu bio megaloman, ali u suštini osoba s mnogo kompleksa koja je od Bukurešta htjela napraviti i Rim i Pariz. Tako je zamislio kako ispred svoje palače mora imati aveniju

MALI PARIZ

na istoku Europe Rumunjsku metropolu, koju je u 15. stoljeću utemeljio Vlad Tepeš, poznatiji kao Drakula, rijeka Dâmbovita dijeli na dva dijela, dok je administrativno podijeljen na šest dijelova

istovjetnu pariškoj Champs Elysées. Tako se od Palatul Parlamenta proteže tri kilometra duga avenija s trijumfalnim vratima, izgrađena po uzoru upravo na Champs Elysées. Ipak, ni jedna kopija nije original, pa se i to osjeti u bukureštanskoj aveniji. No ni to nije zadovoljilo Ceauşescua, pa je naredio gradnju još jedne velike avenije. Razgledavajući Bukurešt, ne možete se oteti dojmu kako je to neobičan grad, različitih stilova gradnje i utjecaja raznih kultura - grčke, turske i romanske. U Bukureštu svakako treba pogledati Palaču pravde, Pantheon, Athenaum, Narodnu banku, Predsjedničku palaču, Glavnu sveučilišnu knjižnicu, Kraljevski dvorac, razne muzeje, među kojima se ističe Muzej sela na otvorenom gdje se na 10 hektara površine nalaze originalne seoske kuće dopremljene iz svih krajeva Rumunjske. U Bukureštu se nalazi i replika Romula i Rema.

Grad pun života

Kada ogladnite nakon razgledavanja, tada svakako trebate otići u neki od brojnih restorana u Bukureštu gdje se posebno preporučuju punjene paprike, sarme, tamošnja tipična palenta i salata od patlidžana,

Kada ogladnite, treba otići u neki od brojnih restorana na punjene paprike, sarme, tamošnju tipičnu palentu i salatu od patlidžana... a sve zaokruženo Temišvarskim ili Ursus pivom, nezaobilaznom tuicom (poput naše šljivovice), sokom od bazge ili tamošnjim bezalkoholnim pićem – socatom. Kada ste se dobro najeli, tada, naravna stvar, treba vidjeti i bogati noćni život glavnog rumunjskog grada. Preporučamo šetnju kroz Centru Vechi (Stari grad) i to posebno petkom ili subotom navečer. Vjerujte, vidjet ćete kako izgleda grad koji je pun života. Najstariji restoran i pivnica u

Ako se slučajno nađete u Bukureštu 1. ožujka, pogled će vam privući muškarci s poklonima

Bukureštu istodobno je i jedan od jeftinijih, pa tako svakako trebate otići u 150 godina stari restoran Caru Cu Bere. Rumunji obožavaju nogomet, pa dakako treba otići i na neku nogometnu utakmicu na bukureštanskom nogometnom stadionu Areni Națională (Nacionalnoj areni) koji se nalazi u sastavu sportskog kompleksa Lia Manoliu. Važno je znati, kako Rumunje nakon nogometa najviše zanima ragbi, pa se u Bukureštu mogu pronaći i mnogi ragbi tereni. Ako se slučajno nađete u Bukureštu 1. ožujka, tada će vam pogled privući muškarci s poklonima. Naime, u cijeloj Rumunjskoj, a posebice u Bukureštu svake godine se na taj dan obilježava prvi dan proljeća tzv. Mărțișor. Toga dana muškarci malim, simboličnim poklonima darivaju žene - svoje kolegice, partnerice, majke, susjede... kako bi ih ti mali pokloni štitili od negativnih energija.

Business & Lifestyle | B&L

INTERVJU

Milčo Mančevski FILMSKI REDATELJ

Film je skupa igračka. Ponekad zavidim slikarima i pjesnicima jer oni svoje odrade. Možda nikad ne prodaš svoju sliku, ali bar završiš svoje djelo. Ali film je jako skup, ima tako puno tehnologije i drugih ljudi i - moraš ga najprije prodati, pa tek onda napraviti

B&L | Business & Lifestyle

HOLLYWOODOM

vlada strah, a ne novac Glavni su financijeri koje zastupaju ili distributeri ili producenti. S obzirom na to da je povrat uloženog novca najvažniji, ključne su zvijezde. Ne glumci nego baš zvijezde. Zato ako zvijezda odluči nešto snimiti, onda je to pun pogodak. Ali ništa, naravno, nije sigurno

ilmski redatelj Milčo Mančevski rođen je 1959. u Skopju, studirao je režiju u Illinoisu, snimio je desetak filmova, nekoliko serija, mnoštvo reklama i MTV spotova, ušao je u pet nominiranih za Oscara za najbolji strani film 1995. godine filmom Prije kiše, koji je New York Times uvrstio u 1000 najboljih filmova svih vremena. To kaže Wikipedija. A on o sebi kaže sljedeće: ja sam freelancer, nemam fiksno radno vrijeme i, kao svaki freelancer, radim 24 sata, a plaćen sam samo ponekad. Malo pišem, puno fotografiram i zato imam par knjiga fotografija i par izložbi i sad spremam novu. Provodim puno vremena online dogovarajući se s prethodnim ili budućim producentima. Predajem režiju na postdiplomskom studiju na Brooklyn Collegeu. Živim na Manhattanu i često vozim bicikl. Kad god nema kiše, ja sam na biciklu i fotografiram. U svakom biznisu potrebna je stalna komunikacija, a u ovom posebno jer ima puno festivala, distribucije. Upravo sam se vratio iz Šangaja, a krajem godine idem u Peking držati predavanja. Mislim da provodim previše vremena online. S Mančevskim nismo razgovarali online nego direktno u kolovozu u parku Boka u Herceg Novom gdje je bio predsjednik žirija ovogodišnjeg Montenegro filmskog festivala koji se svakog ljeta održava u ovom gradu. U konkurenciji je bila uglavnom najnovija regionalna

Tekst: Ljiljana Lukić Foto: manchevski.com

Bikini Moon, 2017.

Mislim da je tenzija između financijera i kreativaca u tome što financijeri žele sve iskontrolirati unaprijed jer je u pitanju velik novac

Business & Lifestyle | B&L

INTERVJU

OSCAROM SE FILMSKA INDUSTRIJA, ODNOSNO HOLLYWOOD ŽELI PREDSTAVITI SVIJETU Oscar je ono kako se filmska industrija, odnosno Hollywood u principu želi predstaviti svijetu. To je 100 posto biznis. Oscara dobivaju filmovi koji su kao malo ozbiljniji, koji se bave društveno relevantnijim temama i koji su malo ozbiljnije rađeni. Industrija se na taj način želi reklamirati u svijetu i stimulirati publiku kako bi se više išlo u kina i gledali filmovi. Oscar to postiže. Za dobitnike Oscara glasa čitava Akademija, oko 6000 ljudi. Ja nisam njen član, ja sam član Europske filmske akademije i Redateljskog sindikata. Nije lako ovdje raditi ni živjeti. Sindikati su jaki, ali ovise o državi. U SAD ima država u kojima uopće nema sindikata. To je prilično komplicirano.

filmska produkcija, a Grand Prix je dobio bugarski film Slava. Razgovor smo započeli originalno: što ima novo u životu i radu našeg sugovornika? U tijeku je postprodukcija filma Bikini Moon. Snimali smo ga u New Yorku, montirali u New Yorku. To je američki film i američka priča, a naslov filma je ime glavnog lika. Ona se zove Bikini Moon Davis jer je njezina majka bila opsjednuta otocima Bikini. Ali to je i kontrast - ime zvuči nekako veselo, a njezin život je malo teži, kaže Mančevski.

prodaju američki filmovi. U jednom sam razdoblju puno radio u Hollywoodu gdje sam krenuo snimati nekoliko holivudskih produkcija. Kad sam tamo radio, zaključio sam da autorstvo ne pripada redatelju što za mene nije bilo neko lijepo iskustvo. Ima puno ljudi s kojima morate raditi, a s kojima se, kad biste birali, nikako ne biste družili. Na kraju ostane samo prihod koji je ogroman, naravno u usporedbi s Europom. Ali da sam se htio baviti ovim poslom zbog novca, ne bi bih ga radio nego bih otišao ravno na Wall Street.

Je li život ovdje malo teži ako se gleda iz •Tko je glavni u Hollywoodu? •Amerike? - Pa, glavni su financijeri koje zastupaju ili

- Ja živim i radim u New Yorku već 32 godine, a radim i u Makedoniji. Bilo bi mnogo teže živjeti negdje drugdje u Americi jer su i način života, i ton, i ljudi, i odnosi, i politika drugačiji u New Yorku od bilo kojeg mjesta u SAD-u. Tamo sam i studirao, tako da sam čitav svoj odrasli život proveo u SAD-u. Puno, puno je stvari koje su teže na ovim prostorima nego u New Yorku. A s druge strane ima puno stvari koje su, meni bar, ljepše kad je riječ o kvaliteti života, tako da često dolazim ovamo. Imam prijatelje, postoji kuća u Skopju u kojoj sam rođen s puno zelenila otraga u vrtu. Ipak mi je profesionalno puno teže živjeti i raditi u Makedoniji. Možda zato što sam se i školovao, ispekao zanat, naučio kako raditi s ekipom, kako napraviti produkciju i distribuciju u Americi. Efikasnije je i direktnije raditi u New Yorku. S druge strane, meni je super vidjeti se s prijateljima, s ljudima. Ljudi ovdje imaju više vremena što je opće poznato i onda se neke stvari mogu napraviti i prečicom što, kada je snimanje u pitanju, može biti korisno.

•

Prečica do ljudi ili neka druga? - Do ljudi. Zbog mentaliteta. U stvari najveća razlika i najveća prednost Balkana ili Europe kad je u pitanju rad na filmu je - poštivanje autora. Uopće umjetnika. Autor se poštuje na jedan drugačiji način u Europi nego u Americi. Teško je to objasniti. Ali se više zarađuje u Americi? •- Puno, puno više jer se u principu i najviše

B&L | Business & Lifestyle

distributeri ili producenti. S obzirom na to da je povrat uloženog novca najvažniji, ključne su zvijezde. Ne glumci nego baš zvijezde. Zato ako zvijezda odluči nešto snimiti, onda je to pun pogodak. Ali ništa, naravno, nije sigurno. Odluka da se investira u neki film je kombinacija predračuna, intuicije, nagađanja. Na sreću, ne može se unaprijed računati da će se dobro zaraditi - inače bi sve bilo konfekcija.

Često mi treba jako dugo do sljedećeg projekta jer inzistiram da imam kreativnu kontrolu i ne želim raditi s ljudima koji mi lažu

Kad sam radio u Hollywoodu, zaključio sam da autorstvo ne pripada redatelju što za mene nije bilo neko lijepo iskustvo. Ima puno ljudi s kojima morate raditi, a s kojima se, kad biste birali, nikako ne biste družili. Na kraju ostane samo prihod koji je ogroman, naravno u usporedbi s Europom je najvažnije? sve iskontrolirati unaprijed zbog toga što •- UŠtofilmskoj je industriji u stvari najvažni- je u pitanju velik novac. ja unutrašnja tenzija. Jer distributeri, producenti i financijeri bi htjeli sve unaprijed •Jesu li zvijezde jamstvo uspjeha? isplanirati, a to onda obično ubije kreativ- - Nitko ništa ne jamči. Zvijezde jesu neka-

nost i spontanost, ubije radost u umjetnosti. A upravo to publika traži. Publika traži da im nešto bude donekle poznato, a da ih opet iznenadi. I sad se treba pronaći neki balans. Ovisno o publici koja želi da se snimi drugi ili treći dio neke priče ili publike koja je otvorena i spremna za iznenađenja. Mislim da je tenzija između financijera i kreativaca baš u tome što financijeri žele

kva polugarancija da će film, ako ništa drugo, imati publicitet i da će ga imati bar prvog vikenda prikazivanja koji je ključan. Znači, ako prvog vikenda film dobro krene i ako o njemu ljudi dobro pričaju odnosno twittaju, onda on ima ono, što kažu, “noge” da nastavi. A ako ga nitko ne pogleda, onda ga možda i povuku iz produkcije nakon tjedan ili dva. I onda je sve uzalud. Znači, zvijezda je samo neka polugarancija da će se moći krenuti. A to je opet iz pozicije straha jer Hollywoodom vlada strah, a ne novac. Svi se bore za svoje pozicije. Kako se postaje zvijezda? •- Ima udjela u tome i sreća, i trenutak, i taj-

ming. Nitko ne zna. Postoje ljudi koje publika zavoli i želi ih vidjeti. Nitko ne zna zašto. Nisu ni najljepši, ni najtalentiraniji. Mene interesiraju glumci. Nekad se poklopi da zvijezda bude i dobar glumac, ali i ne mora. A može biti i fenomenalan glumac koji nije zvijezda, što je i lakše. Ali i to ovisi o čovjeku. Sean Penn je, primjerice,fenomenalan, isto kao i Robert Duvall.

•

Što biste savjetovali nekom mladom čovjeku s ovih prostora koji bi došao u New York studirati režiju? Što je danas važno za formiranje mladog čovjeka koji bi htio nešto napraviti u svom životu? - Prvo neka ide studirati medicinu, a ako i poslije toga inzistira na režiji, onda nešto s njim nije u redu. Vidim jako puno ljudi koji se bave filmom zbog crvenih tepiha i zbog toga što to izgleda lako. Ja često osjetim kao da

Business & Lifestyle | B&L

INTERVJU tu ne pripadam, kao da sam crna ovca. Bio sam odličan đak, a bavljenje ovim poslom stoji strašno puno vremena i živaca. Često mi treba jako dugo do sljedećeg projekta jer inzistiram na tome da imam kreativnu kontrolu i ne želim raditi s ljudima koji mi lažu.

•

Zar ima i drugačijih? - Pa, trudim se da nađem takve, ali to onda puno košta. Film je skupa igračka. Ponekad zavidim slikarima i pjesnicima jer oni svoje odrade. Možda nikad ne prodaš svoju sliku, ali bar završiš svoje djelo. Ali film je jako skup, ima tako puno tehnologije i drugih ljudi i - moraš ga najprije prodati, pa tek onda napraviti.

Before the rain, 1994.

Hoće li nove tehnologije progutati i •filmove?

- Uvijek će nam kao homo sapiensu biti potrebna priča, da je ispričamo, da je čujemo. A film je jedan od načina da se priča ispriča, jedan od ljenijih načina na koji se ona apsorbira. Lakše je gledati film nego čitati knjigu. I brže. I zato je to potrebno. U biti, u zadnjih 20 godina vidimo da zahvaljujući novim medijima svatko može snimiti film. Film je snimljen, ali ne dođe do publike. Puno dobrih filmova ne stigne do publike. Opet je tijesno grlo - distribucija. Onda se pojavio internet i svi smo mislili da će filmovi lakše dolaziti do publike. Ispostavilo se da nije tako jer sada imamo tako puno filmova i produkcija. Mi ne znamo što se, primjerice, snima u Mongoliji ili u Norveškoj. Problem je kako plasirati film, kako informirati o njemu. Kako da znam da je snimljen neki film, koji bi mi se možda svidio, u Paragvaju? Znači, opet je ostalo tijesno grlo distribucije.

•

Mladi ste otišli iz zemlje što čine i danas mnogi mladi s ovih prostora. Biste li, da možete, to ponovno napravili? - Apsolutno da. Iako je u to vrijeme ono što je ovdje uvijek postojalo bilo ispod površine - a

Dust, 2001.

NE VJERUJEM U REGIONALNO Kao na svakom festivalu, i u Herceg Novom je bilo tri vrste filmova: good, bad and ugly. Ja u principu ne vjerujem u bilo što regionalno, primjerice u regionalnu umjetnost. Jer postoji samo dobar ili loš film. Dobar ili loš redatelj. Vjerujem da bi dobar redatelj snimio isti film samo malo drukčiji u nekoj drugoj zemlji i u drugoj kulturi. Jer ako je film zaista dobar, ako nas dirne, on nas dirne zato što je o ljudima, a ne zato što je o Švedskoj ili o Makedoniji ili o Koreji. Ja ne volim kad se inzistira na reportažnoj kvaliteti filma. To znači da on oslikava neki politički trenutak, nešto što se odnosi samo na tu zemlju. To je reportaža. To nije umjetnost. A ima puno takvih filmova. I festivala. I puno kritičara koji to poštuju. Ali mislim da je to medvjeđa usluga.

Najveća razlika i najveća prednost Balkana ili Europe kad je u pitanju rad na filmu je poštivanje autora

Gdje je najbolje biti redatelj? •- Zapadna Europa je najzahvalnija za redatelja

Shadows, 2007.

zato što je društvo riješilo da kroz državu podrži filmsku umjetnost što u Americi nije slučaj. To je tamo 1000 posto komercijalno. Kroz tu komercijalu provuče se i umjetnost i pojave se fenomenalni filmovi, ali infrastrukture nema. U Zapadnoj Europi ta infrastruktura postoji. Za mladog redatelja je lakše i bolje početi karijeru u Norveškoj, Danskoj, Belgiji ili Francuskoj u usporedbi s Amerikom. I s Balkanom. Ili s Kinom ili Turskom.

Mothers, 2010.

B&L | Business & Lifestyle

to je plemenska korupcija društvenog života - za sve trebaju veze, kvaliteta se ne poštuje dovoljno, lik je važniji od određenog posla. Sve to što je postojalo dok sam bio mali, sad je nekako na steroidima, postalo je pravilo i postalo je javno. I nema nikakvog srama zbog toga. To je ono što uništava kvalitetu profesionalnog rada, a time i kvalitetu ovdašnjeg života i ljudi to osjete. Ako su mladi, ako su talentirani, ako su sposobni, a sad smo povezani i vidimo kako se živi i fukncionira u drugim zemljama, onda - a ja to znam za Makedoniju - jednostavno odu. Ima i onih koji ostanu, ali rade za nekog u inozemstvu, a ovdje su samo fizički prisutni.

Izravni povratni letovi iz Zagreba!

Barcelona već od

3 Lisabon već od

57 Povratne karte za Barcelonu iz ostalih hrvatskih gradova preko Zagreba već od 156 EUR , te za Lisabon već od 191 EUR. FlyEasy - putujte povoljnije samo s jednim komadom ručne prtljage do 8 kg!

POSJETILI SMO

KUĆA EUROPSKE POVIJESTI U BRUXELLESU

Podsjetnik europske povijesti Obilazak muzeja posjetitelja vodi na putovanje kroz europsku povijest i u susret s mitovima i otkrićima iz prošlosti te kaosom i kohezijom 20. stoljeća koji potiču na razmišljanje o budućnosti Europe Tekst: Svetozar Sarkanjac Foto: PV fotoarhiv

očetkom svibnja, u povodu Dana Europe (9. svibnja) u središtu europske četvrti u Bruxellesu neposredno uz zgradu Europskog parlamenta, otvoren je novi muzej - Kuća europske povijesti (House of European History). Muzej se nalazi na jednom od brežuljaka Parka Léopold, pravoj idiličnoj gradskoj zelenoj oazi u čijoj je udolini jezero prepuno pataka i labuda. Uostalom, park je nastao na mjestu nekadašnjeg Kraljevskog zoološkog vrta. Zgrada Eastman u kojoj se nalazi Kuća europske povijesti, izgrađena je početkom 30-ih godina prošlog stoljeća u art deco stilu i bila je u funkciji stomatološke klinike za siromašnu djecu. Za potrebe Muzeja detaljno je obnovljena u skladu s vremenom kada je izgrađena. Naravno, uz primjenu najsuvremenije tehnologije. Čitav projekt stajao je

56 milijuna eura. Važno je znati kako je ovaj muzej upravo ono što mu kaže naziv – podsjetnik europske povijesti, a ne povijesti pojedinog europskog naroda ili pojedine države. Tu nećete naći povijest Hrvatske, Danske, Francuske... Obilazak ovoga muzeja posjetitelja vodi na putovanje europskom poviješću i u susret s mitovima i otkrićima iz prošlosti te kaosom i kohezijom 20. stoljeća koji potiču na razmišljanje o budućnosti Europe. Muzej daje transnacionalni pregled europske povijesti s naglaskom na zajednička sjećanja svih Europljana. Ili, kako se to navodi u muzejskom vodiču: “Kao i u našim životima, nekih se stvari želimo sjećati, a neke bismo radije zaboravili”.

Drugačije putovanje kroz povijest

Sadržajno, ali i u tehnološkom smislu posve interaktivno, to je jedno potpuno drugačije putovanje kroz povijest. Kako bi posjetitelji bolje razumjeli burne događaje 20. stoljeća, stalni se postav prije svega bavi uvjerenjima

SVAKOM POSJETITELJU TABLET I SLUŠALICE Muzej je zatvoren samo šest dana u godini (1. siječnja, 1. svibnja, 1. studenoga, te 24., 25. i 31. prosinca). Ulaz u Muzej je slobodan za pojedinačne posjete, dok je za grupe od 10 ili više posjetitelja obilazak potrebno najaviti. Zašto? Zato da se optimalno rasporedi broj posjetitelja koji su u jednom trenutku u Muzeju, kao i zbog toga da se svakom posjetitelju osigura potrebna oprema za obilazak muzeja (tablet i slušalice). Naime, posjetitelj svakom željenom eksponatu može prići i uz pomoć tableta dobiti objašnjenja na 24 službena jezika Europske unije među kojima je, naravno, i hrvatski.

B&L | Business & Lifestyle

i vjerovanjima koja su obilježila 19. stoljeće, ulaskom Europe u moderno doba, a potom prelazi na sagledavanje potonuća Europe u rat i razaranje. Nakon toga slijedi dio o potrazi za boljim životom u sve ujedinjenijoj Europi. Posjetitelje se potiče da razmišljaju o Europi danas, statusu i položaju Europske unije te ulozi koju svi mogu imati u stvaranju njene budućnosti. Sve u svemu, Kuća europske povijesti nudi raznolik program koji će potaknuti posjetitelje da propituju svoje razumijevanje europske povijesti i njeno naslijeđe u suvremenom svijetu. Izložbe, multimedijske ture, edukativni materijali, kao i moguće radionice i seminari samo su dio onoga čime se posjetiteljima pruža nezaboravno iskustvo. Kuća europske povijesti raspolaže originalnim predmetima i replikama, a interaktivno okruženje u koje je posjetitelj uronjen

Muzej daje transnacionalni pregled europske povijesti s naglaskom na zajedničkim sjećanjima svih Europljana

probudit će razna osjetila – vid, sluh, dodir, a ponekad čak i njuh – ističu u muzejskom vodiču. Stalni postav započinje grčkim mitom o Europi, feničkoj princezi po kojoj je naš kontinent dobio ime. Povijest do 20. stoljeća skromnije je obrađena. Naglasak je na posljednjih 150 godina i događaje koji su obilježili Europu toga vremena - Prvi i Drugi svjetski rat, poratno siromaštvo i glad, potom gospodarski oporavak, razdoblje hladnog rata, pada komunističkih režima u državama europskog istoka i željezne zavjese, rat na prostoru Jugoslavije, kao proces europskih integracija sve do odluke Velike Britanije o izlasku iz Europske unije.

Europski transnacionalni identitet

U Kući europske povijesti malo je eksponata za koje neki Englez, Poljak ili stanovnik

Business & Lifestyle | B&L

POSJETILI SMO

Ovo nije samo Kuća europske povijesti, ovo je također dom europskog identiteta, ističe Tajani sadašnjih zemalja nastalih iz Jugoslavije može reći kako su – baš njegove. Tako se može pronaći kopija službenog pisma koje su tadašnji premijer Ivica Račan i predsjednik Stjepan Mesić poslali Giorgosu Papandreou, tadašnjem predsjedniku Vijeća EU-a u kome se potvrđuje zahtjev Hrvatske za članstvo u EU iz veljače 2003. godine. Razdoblje rata na prostorima Jugoslavije prikazano je kroz opsadu Sarajeva, a tu je i pretisak Danice ilirske iz 1835. godine. Najveće zanimanje posjetitelja s ovih prostora izaziva izloženi primjerak Zastave 750, popularnog “fiće” koji nosi originalnu registracijsku tablicu s oznakama Ljubljane. Zanimljivo je kako je fićo smješten u tematskom dijelu muzeja koji nosi naziv Stvaranje socijalne sigurnosti. A upravo takvi odjeli koji prikazuju svakodnevni život stanovnika Europe druge

VIŠE OD 1500 IZLOŽAKA Za škole, obitelji i grupe na raspolaganju je i prilagođeni sadržaj koji će svima pružiti fantastičan doživljaj. Posjet obično traje oko 90 minuta. Stalni postav ima više od 1500 izložaka iz 300-tinjak europskih muzeja. Muzej raspolaže sa 4000 četvornih metara izložbenog prostora raspoređenog na šest etaža spojenih ugodnim stubištem i liftovima.

B&L | Business & Lifestyle

polovine 20. i početka 21. stoljeća intenzivno bude osjećaj zajedničkog identiteta i pripadnosti Europi. Počevši od uređenja i sadržaja kuhinje ili dnevne sobe prosječne europske obitelji, preko razvoja i značaja zabave (slušanja gramofonskih ploča i gledanja televizije) do korištenja prvih kućnih računala. Generalno, Kuća europske povijesti pruža transnacionalni pregled europske povijesti s naglaskom na zajedničkim sjećanjima svih Europljana. Naravno, ima tu razornih bombi i razvoja tenka, ratova i politike, Staljina, Hitlera, kraljice Elizabete, Hruščova, De Gaullea, Tita..., ali ponajviše onoga što je blisko većini nama. U sve to uvjerili su se i članovi prve službene skupine posjetitelja koja je iz Hrvatske (Slavonski Brod i Ludbreg) 10. svibnja posjetila Kuću europske povijesti. O značaju europskog identiteta i uloge ovoga muzeja najbolje je rekao Antonio Tajani, predsjednik Europskog parlamenta otvarajući Kuću europske povijesti 9. svibnja: “Ovo nije samo Kuća europske povijesti, ovo je također dom europskog identiteta. Neki kažu da ne postoji jasan europski identitet. Ja kažem da naš zajednički identitet leži u našim zajedničkim vrijednostima, našem jedinstvu za ljudska prava i protiv smrtne kazne, našoj obrani demokraciji i vladavine prava, našem promicanju slobode i solidarnosti. Taj identitet skovan je tijekom naše zajedničke povijesti”.

BADEL1862

NAGRADE

Primat u svijetu kvalitetnih pića Na natjecanju International Wine and Spirit Competition kao superiorni primjer kvalitete koji postavlja standarde u svojoj kategoriji nagrađena je Korlat Aronija

ajprestižnije natjecanje najboljih vina i alkoholnih pića u svijetu International Wine and Spirit Competition (IWSC) održalo se potkraj srpnja 48. put, a tvrtka Badel 1862 ove godine dobila je brojne nagrade za kvalitetu svojih renomiranih proizvoda koji u svijetu imaju odlične ocjene. Prijave na ovo natjecanje stižu iz gotovo 90 zemalja diljem svijeta, a svaki se uzorak ocjenjuje prema vrsti svoje klase koju ocjenjuje 400 globalnih stručnjaka u procesu koji traje sedam mjeseci. Na natjecanju je Korlat Aronija nagrađena kao superiorni primjer kvalitete koji postavlja standarde u svojoj kategoriji s osvojenih čak 93 boda od ukupno 100. Korlat Aronija osvojila je Gold Outstanding Award koji predstavlja najprestižniju nagradu za kvalitetu. Korlat Šipak i divlja ruža osvojila je srebro

kao i Korlat Loza Barrique, dok su Medica s propolisom i Travarica Barrique osvojile brončanu nagradu kvalitete na istom natjecanju. Pet vrhunskih proizvoda brenda Korlat rakije i likeri od samog početka osvajaju nagrade na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Korlat rakije i likeri posljednjih godina napravile su zaokret na tržištu rakija i likera nudeći izuzetne kombinacije okusa. Kroz bogatu liniju od pet rakija i likera za svačiji ukus može se pronaći idealan okus koji spaja savršene sastojke, najmodernije načine proizvodnje i neprikosnoveno umijeće stvaranja najboljih pića u Hrvatskoj koji osvajaju svijet. Na istom natjecanju Badelova premium vodka Svarog dobila je Silver outstanding nagradu u kategoriju Vodke za vrhunsku kvalitetu. Svarog je trostruko destilirana vodka koja je proizvedena od vrhunskih sastojaka i s izvorski čistom hrvatskom vodom najboljim metodama filtracije. Premium vodka Svarog prošle godine svečano je predstavljena u novom, redizajniranom pakiranju i premium izdanju, koje je već svjetski prepoznato. Uz jasnu strategiju razvoja usmjerenu na jačanje premium segmenta te bogat i jedinstven portfelj proizvoda vrhunske kvalitete i dugovječnih brendova tvrtke, Badel1862 se na tržištu diferencirao po kvaliteti koja je prepoznata i izvan granica Hrvatske i regije.

Premium vodka Svarog dobila je Silver outstanding nagradu u kategoriju Vodke za vrhunsku kvalitetu

Business & Lifestyle | B&L

GLAZBA ZA DUŠU

Fado

- JEDAN I JEDINI

Nostalgija utkana

Amalia Rodrigues: “Jedina je važna stvar u životu osjetiti fado. Fado je iznad glazbe, on se jednostavno dogodi. Ne možemo ga razumjeti, ne možemo ga objasniti, jedino ga možemo osjetiti…”

AMALIA RODRIGUES CHEIRA A LISBOA

Bez obzira na stil, tematski se fado oslanja na izrazito melankolične pjesme koje uglavnom tematiziraju ljubav i bol ili izrazitu tugu i čežnju za izgubljenim ili neostvarenim Tekst: Sven Prošenski Foto: PV fotoarhiv

e, ne... Fado se ne sluša, fado se osjeća, proživljava... Oduvijek osjećam snagu fada. Sva ta sjeta, sudbina, melankolija, sav taj život tužnim stihovima, nevidljivim strunama ispisan, duboko je i moj. Ne, ne polazim od psihologije žalovanja, već radosti života koji se nekad samo tužnim riječima može ispričati. Jer život je neiscrpna inspiracija. Svatko od nas u životu prošao je neki svoj fado (port. sudbina). I kad bi znao opjevati svoje

B&L | Business & Lifestyle

osjećaje, ljubav i emocije, i one najdublje skrivene, teško da bi zvučali radosno, euforično, već više sjetno, tužno, oporo i nostalgično. Upravo saudade (nostalgija za nekim prošlom vremenom, domotužje) osjećaj je koji prožima fado od kojeg se naježiš slušajući ga. Ne znajući čak ni riječi - osjećaš svu snagu koja izvire iz tonova i - glasa. Glasa koji možemo slušati sami, zatvoreni u svom malom svijetu ili pak u tasci (port. konoba) s društvom, duboko proživljavajući emociju koju odašilje. Ta emocija i glazba puna gubitka, rastanka, smrti, neke sretne tuge, govori o realnom životu. Životu svakog od nas, bez želje za bijegom od sudbine. E, taj i takav fado neki će usporediti sa

u glazbu i riječi

sevdalinkom, onom izvornom, no o tome drugi put...

Počeci fada

Iako postoje mnogi napisi o povijesti fada i njegovu nastanku, poslužit ću se službenim podacima koje navodi Muzej fado glazbe iz Lisabona. Fado kao glazbeni žanr svoj početak bilježi i zapravo se prati od 1820. godine, iako će se mnogi složiti da je nastao i ranije kao mješavina ritmova afričkih robova iz Brazila, bivše portugalske kolonije, tradicionalne glazbe ruralnog Portugala, značajnog utjecaja Maura, kao i arapskog glazbenog izričaja. Neki čuju i utjecaj trubadura srednjovjekovne Provanse, koji je možda još sa

Postoje dva osnovna stila fada: lisabonski i Coimbra. Stručnjaci će vas uputiti u to da je lisabonski stil popularniji, dok je coimbriški profinjeniji Vizigotima (a prethodno Maurima) pristigao na područje Portugala. Rođen u takvom vremenu i kontekstu Lisabona iz 1800. godine, u radničkim četvrtima Alfama i Mouraria, fado je nezaobilazan u svim prigodama - spontano je postao sveprisutan u tadašnjem životu - u vrtovima, borbama s bikovima, ulicama i uličicama, konobama, kafeima i restoranima, među

prostitutkama, mornarima, glumcima... Povijest fada, kao u legendama nastalim kroz povijest, pretvorila je u mit jednu tada društveno neprihvatljivu vezu - grofa Vimiosa i Marije Severe Onofriane (1820.-1846.), prostitutke s pjevačkim talentom. Upravo taj odnos boemskog aristokrata s prostitutkom koja je pjevala fado pretočit će se u nekoliko pjesama, u književnost, kino, kazalište

Business & Lifestyle | B&L

GLAZBA ZA DUŠU i likovnu umjetnost, počevši od romana A Severa Júlija Dantasa, tiskanog 1901. godine, a ekraniziranog 1931. u režiji Leitãa de Barrosa, čime je to i prvi portugalski zvučni film. Prvom poznatom portugalskom pjevačicom fada i službeno se, dakle, smatra Maria Severa Onofriana, koja je umrla mlada, u 26. godini. Fado će tako postupno, ali snažno osvojiti zemlju na raznim događanjima, gradskim svečanostima, cegadama - amaterskim kazališnim predstavama koje uglavnom noću izvode muškarci na ulici i popularnim asocijacijama, što je bilo i sastavnim zabavnim oblikom Lisabonskog karnevala.

Kapilarno širenje

Muzej fada, koje je jedno od nezaobilaznih mjesta koje treba posjetiti u Lisabonu, ističe još jedan bitan podatak za fado. Teatro de Revista (zapravo kazalište za vodvilje), utemeljen 1851. godine, otkrit će sav potencijal fada. Već 1870. fado se počeo pojavljivati u glazbenim scenama i široj publici, predstavljajući lisabonski socijalni i kulturni kontekst, s tipičnim govorom četvrti, istodobno pomiješanim boemštinom. Upravo usponom na kazališnu pozornicu fado je otvorio novu stranicu svoje opstojnosti - pjevali su ga poznate glumice i fado pjevači u kazalištu.

Fado kao glazbeni žanr svoj početak bilježi i zapravo se prati od 1820. godine, iako će se mnogi složiti da je nastao i ranije

B&L | Business & Lifestyle

MARIZA MARIA LISBOA

SAMO JE JEDNA RAINHA DE FADO AMÁLIA RODRIGUES Iako je bilo više pokušaja, tek je Amália Rodrigues sredinom 50ih godina 20. stoljeća uspjela fado iznijeti izvan granica Portugala i učiniti ga prepoznatljivim u svijetu. Zaslužna je za definiranje i pronošenje stila fado glazbe. Do smrti,1999. godine, Amália Rodrigues je bila nacionalna i međunarodna zvijezda Portugala, Rainha de Fado, ikona za kojom je Portugal i službeno tugovao tri dana. Pokopana je u National Pantheonu, crkvi iz 16. stoljeća koja je sada muzej, gdje počivaju slavni Portugalci. Rođena u srpnju 1920., Amália da Piedade Rebordão Rodrigues svoju ljubav prema pozornici i pjevanju pokazala je vrlo rano, a 1935. postala je solisticom Fado Alcântara povodom svečanosti Popularnih svetaca. Nakon nekoliko godina amaterskog pjevanja, počela je profesionalno nastupati kao pjevačica fada 1939. godine i ubrzo postala redoviti gost lisabonskih pozornica. Njena popularnost započela se širiti izvan granica Portugala nakon Drugog svjetskog rata, nakon učestalih turneja po Španjolskoj i Brazilu gdje je 1945. godine sn snimila i svoje prve ploče. Svjetsk ski uspjeh postigla je nakon nast stupa u Parizu 1950. godine na sv svečanoj promociji Marshallova p plana. Amália je otpjevala pjesm smu koja je postala njen zaštitni zn znak - Coimbra - poznatu i pod n nazivom Travanj u Portugalu. U to vrijeme započela je surađ đivati s uglednim portugalskim pj pjesnikom Davidom MourãoFe Ferreirom što je za Amáliju bio ve veliki kvalitativni skok. I drugi vr vrhunski portugalski pjesnici poče čeli su joj ustupati svoje stihove, a neki su pisali stihove samo za nj nju. Nakon nastupa u filmu Henri rija Verneuila Ljubavnici iz Lisabo bona (Les Amants du Tage) 1954. go godine njena međunarodna prep poznatljivost bila je potvrđena.

Tako su i nastala, i u povijesti ostala zabilježena, dva različita pristupa fadu - plesani fado i govorno-pjevani fado. Središnja figura, po zabilježenim podacima iz povijesti fada, Hermínia Silva slavu je stekla na kazališnim pozornicama 30-ih i 40-ih godina prošlog stoljeća jer je pjevačkim detaljima fada dodala i komične sekvence. Tako je fado najveće, kapilarno širenje doživio u posljednjoj četvrtini 19. stoljeća. Bilo je to vrijeme formalne stabilizacije poetskog oblika “10 stihova u nizu”, četverokuta od četiri strofe od 10 stihova, na kojima će fado utemeljiti svoju strukturu i kasnije je razviti u druge varijante. To je također razdoblje definicije portugalske gitare - snažno rasprostranjene od urbanih centara do seoskih područja - u svojoj specifičnoj ulozi pratitelja fada. U prvim desetljećima 20. stoljeća o fadu se počelo pisati, a bio je prepoznat i kao standardna pratnja na različitim službenim događanjima koja su organizirala veleposlanstva, uz istodobno jače pozicioniranje u kazalištima, kazališnim i umjetničkim skupinama te, općenito, na glazbenoj sceni. Nakon izuma električnog mikrofona 1925. godine, intenzivirana je aktivnost radijskih postaja pa time i postaja koje su postale vrlo popularne upravo favoriziranjem fada. Uvrštavanjem fada u svoje emisije, osvajena je velika skupina slušatelja, uključujući i portugalsku iseljeničku dijasporu. Fado, koji je bio prisutan u kazalištu i radiju od svojih prvih trenutaka, počeo je svoj filmski put. Pojavljivanje zvučnih filmova obilježilo je glazbeni žanr, a portugalski film posvetio je posebnu pozornost upravo fadu - tema prvog portugalskog zvučnog filma, u režiji Leitãa de Barrosa 1931. godine bila je nesreća i život prve pjevačice fada, mitske Severe. Kao središnja tema ili stalna glazbena pratnja, fado je pratio kinoprodukciju sve do 1970-ih. Uz političke promjene, mijenjala se i uloga i položaj fada u portugalskom društvu. Popularna poezija vezana uz ljubav, sreću, žalovanje, individualne sudbine uz gradsku dnevnu pripovijest osjetljivu na društvenu nepravdu, fado je 1980-ih konsenzusom

IVO PERKUŠIĆ & SANCTUS DOMNIO - SEMPRE QUE LISBOA CANTA

prepoznat kao središnje mjesto portugalske glazbene baštine. Tržište je pokazalo obnovljeni interes za lisabonsku urbanu pjesmu, o čemu su svjedočili sve veća pažnja diskografske industrije kroz ponovno izdavanje ploča, jačanje festivala na regionalnoj razini, pojava nove generacije pjevača, predstavljanje na međunarodnoj sceni. Pojavili su se, uz etablirane, i novi pjevači koji su upravo s fadom otvorili vrata i pozicionirali se na međunarodnoj sceni, poput glazbenog sastava Madredeus, Misije (pravim imenom Susana Alfonso Aguiar), Terese Salgueiro, Marize... U nas u svom repertoaru fado glazbeni izričaj njeguje pjevačica Jelena Radan, a Ivo Perkušić koji se, kako kaže, za vrijeme boravka u Portugalu zaljubio u fado, pjeva ga uz pratnju Sanctus Domnia, najboljeg europskog mandolinskog orkestra. Osim u Hrvatskoj, Perkušić je nastupao i u Lisabonu, u poznatoj kući fada Tasca do Chico u Bairro Altu gdje se upoznao i s Marizom, jednom od najvećih pjevačica fada današnjice.

Dva stila fada

Postoje dva osnovna stila fada: lisabonski i Coimbra. U lisabonskom uvijek pjeva solo pjevač ili pjevačica, koje prate glazbenici na violi i gitari, dok se u Coimbri (trećem po veličini gradu Portugala i bivšoj prijestolnici koja se nalazi u središnjem dijelu zemlje)

JELENA RADAN ‘’MEU FADO MEU’’

TAMNA MARAMA MARIJE SEVERE ONOFRIANE Prvom poznatom portugalskom pjevačicom fada smatra se Maria Severa Onofriana koja je živjela na početku 19. stoljeća i umrla mlada, u 26. godini. U tužne tonove fada unosila je osobne improvizacije, a tamna marama koju je nosila dok je pjevala postala je uobičajeni detalj i kod kasnijih pjevačica. Najpopularniji fado umjetnici koji su tokom 20. stoljeća postali simboli Portugala su pjevačica Amália Rodrigues i tekstopisac Alfredo Duarte.

Fado je 1980-ih konsenzusom prepoznat kao središnje mjesto portugalske glazbene baštine

MUSEU DO FADO U povijesnom i najstarijem dijelu Lisabona - Alfami - nalazi se Museu do Fado/Casa do Fado e da Guitarra Portuguesa (Muzej/kuća fada i portugalske gitare). To je pravo mjesto za svakoga tko želi saznati više o tom portugalskom glazbenom izričaju - od povijesti fada, prvog javnog priznavanja, do pojave na radiju, diskografiji i kinu, uz pregled najčuvenijih izvođača. Fado je UNESCO godine 2011. uvrstio na popis svjetske nematerijalne baštine.

razvio tzv. lakši i komercijaliziraniji fado. Fado često izvode skupine muških pjevača. Popularizirani fado u 20. stoljeću je obično izvodio pjevač gitarist ili solo pjevač uz pratnju akustične gitare ili jedinstvene portugalske gitare sa 12 žica (guitarra), dok moderniji fado izvodi pjevač uz pratnju gitarističkog kvarteta, pa sve do orkestara. Bez obzira na stil, tematski se fado oslanja na izrazito me-

lankolične pjesme koje uglavnom tematiziraju ljubav i bol ili izrazitu tugu i čežnju za izgubljenim ili neostvarenim, ali u Coimbri one također ponekad sadrže humor i političke konotacije. Stručnjaci će vas uputiti u to da je lisabonski stil popularniji, dok je coimbriški profinjeniji. Moderni fado je iznimno popularan u Portugalu i izvode ga mnogi poznati glazbenici. Fado se profesionalno izvodi u koncertnim dvoranama ili fado tavernama/konobama, ali ga izvode i mnogi amateri u brojnim zavičajnim udrugama u mnogim starim četvrtima Lisabona. Pravila nalažu kako, tijekom izvedbe fada, nitko u tasci (taverni/konobi) ne smije jesti, dok to ne učine sami muzičari, ali se zato smije piti. Tradicionalno se dobra izvedba fada u Lisabonu pohvaljuje pljeskanjem, dok se to u Coimbri radi nekom vrstom nakašljavanja.

Business & Lifestyle | B&L

IZLET

KAKO, GDJE I ZAŠTO SE ODMARATI U SLAVONIJI I BARANJI?

Jesenski country break na hrvatskom istoku

Slavonija definitivno nema more, ali ima mira i tišine, ima sjajna jela i pića, ima povijesti i prirodnih ljepota. Nije daleko i, barem za sada, jeftina je. Jedini je problem to što vam Slavonci to sve baš ne znaju ponuditi u jedinstvenom paketu. Morate im sami uzeti...

B&L | Business & Lifestyle

Tekst: Svetozar Sarkanjac Foto: PV fotoarhiv

adranska obala i otoci definitivno su poželjna ljetna i odmorišna odredišta ne samo hrvatskim građanima nego, kako smo vidjeli i ovoga ljeta, i stanovnicima od Hrvatske vrlo udaljenih zemalja. Atraktivne plaže, bistro more, gastronomski specijaliteti i povijesna zdanja – itekako su privlačni razlozi za donošenje odluke o tome gdje provesti odmor. Ljeto je iza nas i većina je, najvjerojatnije, potrošila glavninu dana predviđenih za godišnji odmor. Nešto dana je ipak ostalo, a i kažu kako je pametno pobjeći na kraće odmore jednom u tri mjeseca. Makar kakav produženi vikend. To može biti nešto poput onoga što se sada naziva city break. No u ovom slučaju, to bi mogao biti hrvatski country break. Uostalom, zašto bi, gledano s pozicije Zagreba, svi putevi odmora nužno vodili samo prema jugu ili zapadu? Zašto u dijelu odmora ili tijekom kakvog jesenjeg produženog vikenda ne biste krenuli put hrvatskog istoka – u Slavoniju?

Gastronomski raj

Kada govorimo o razlikama-sličnostima odmora na Jadranu i u Slavoniji, neizbježna je i tema gastronomija i sve što uz to ide. Tako definitivno ne možete očekivati da vam konobar u kakvom slavonskom ili baranjskom ribljem restoranu na pladnju ponudi svježi brancin, oradu ili kovača. No zato su tu aduti poput šarana, štuke, soma ili smuđa. Umjesto brudeta potražite dobar fišpaprikaš, perkelt od soma

A ako ste baš jako znatiželjni, Bajo iz Baranjske kuće u Karancu će vas podučiti kako da iz krušne peći sami izvadite netom pečenu pogaču/kruh na koju možete namazati domaću svinjsku mast i posuti je sitnom tucanom paprikom. Slatkom ili ljutom. Uz doručak prija svježi kravlji sir ili vrhnje valpovačke Male mljekare, a bogme i nešto odležaniji kozji sir nagrađivanih proizvođača iz Gata ili Marjančaca. A tek kiselo mlijeko...

stanovništva, prilično nebitni u svjetskom kontekstu, u turističkom smo smislu uistinu prava mala riznica. Jedan od nesumnjivih dragulja svakako su hrvatska vina. A kontinent, odnosno Slavonija, Baranja i Srijem u tom se segmentu zaista imaju čime pohvaliti. Obnova vinograda, vinarija i podruma, kao i enološka edukacija koja se zadnjih desetak godina dogodila među kontinentalcima, rezultirala je pravom niskom vinskih uspješnica. I to kako među onim velikima kao što su Belje, Ilok, Kutjevo, Erdut ili Orahovica, tako i među desetinama manjih vinogradara i vinara u kutjevačkom ili orahovačko-ferićanačkom okružju, Baranji i Đakovštini, iločkom ili erdutskom vinogorju. Razne varijante dominantne graševine, potom traminca, silvanca ili chardonnayja, te frankovke, merlota ili cabarneta, kao i pripadajućih kupaža, očekuju vas u slavonsko-baranjskim restoranima, vinotekama ili kušaonicama vina. Velika većina njih dokazala se proteklih godina i na brojnim međunarodnim vinskim smotrama, a kako s ponosom ističu u Iločkim podrumima: Ako je naš traminac služen davne 1953. godine na vjenčanju kraljice Elizabete II., treba li većeg dokaza kako je to vino i danas dostojno svakog gosta? Osobito ako ga kušate u ambijentu starih iločkih podruma, u tamošnjem hotelu neposredno uz Dunav ili na luksuznoj destinaciji u Principovcu na obroncima usred iločkih vinograda.

Vinske uspješnice

Slavonske zanimljivosti

ili kakav čobanac. Ribe na gradele brzo ćete zaboraviti nakon što kušate šarana u rašljama. Ako pak nadomak kakve guste šume u zapadnoj Slavoniji ili Baranji naletite na restoran, veliki je propust ne pitati za jelovnik vezan uz divljač. Kada je o slavonsko-baranjskoj gastronomiji riječ, pravi je grijeh zaboraviti za doručak kombinirati kulen, dimljenu kobasicu, čvarke ili pak kajganu od friških domaćih jaja sa slaninom. U Baranji ima turističkih domaćinstava gdje će vas gazdarica poslati da sami iz kokošjeg gnijezda uzmete jaja, a iz vrta sami uberete rajčicu ili papriku koju želite uz doručak.

Ribe na gradele brzo ćete zaboraviti nakon što kušate šarana u rašljama

Hrvatska je definitivno raznolika zemlja. Iako smo prostorno, a osobito po broju

Odmor u Slavoniji svakako ne znači samo vrhunsko jelo i piće, iako to nije

Business & Lifestyle | B&L

IZLET

nimalo zanemarivi dio željenog ugodnog odmora. Odmor u Slavoniji može biti i razgledanje vrijednih kulturno-povijesnih zdanja i prirodnih ljepota. Počevši od mnogih očuvanih plemićkih dvoraca od Virovitice, preko Našica, Donjeg Miholjca i Valpova, do Erduta ili već spomenutog Iloka na krajnjem istoku Hrvatske. Odmor u Slavoniji može značiti i obilazak baroknih jezgri i tamošnjih muzeja, kako neki kažu “jedina tri prava stara slavonska grada – Požege, Osijeka i Vukovara”. Biti u Slavoniji, a ne posjetiti čuvenu đakovačku ergelu lipicinaca ili pak Muzej vučedolske kulture nedaleko od Vukovara, zaista bi bilo nesmotreno. A ako ste u Slavoniji prve subote u mjesecu, svakako posjetite Sajam antikviteta u osječkoj Tvrđi, kao i tamošnji Muzej Slavonije koji je najveći kompleksni muzej u Hrvatskoj. U Osijeku možete posjetiti i vjernu repliku drvene vodenice na Dravi kakvih je početkom 20. stoljeća u Osijeku bilo i više od stotinu. I ova današnja uz pomoć riječnoga toka melje vrhunsko pšenično brašno. Nedaleko od vodenice je čuvena

B&L | Business & Lifestyle

NEMA OZBILJNOG TURIZMA DOK SE GLEDA SAMO SVOJ ATAR Nažalost, iako se mnogi kunu u značaj kontinentalnog turizma, malo je turističke ponude u Slavoniji umreženo. Pandana nečemu što se u Istri naziva Turističkom zajednicom Istre – u Slavoniji nema. Sve je podijeljeno na pet županijskih organizacija, desetine gradskih, pa i općinskih turističkih zajednica. Čak i mala Baranja nije jedinstvena nego je podijeljena na čak tri turističke zajednice. Iako turistički stručnjaci uporno uvjeravaju kako Slavonija mora biti jedna destinacija, to se za sada još nije dogodilo. Dok god u Slavoniji budu gledali “samo na svoj atar”, nema bitnog pomaka u turizmu. Naime, čak ni prosječnom stanovniku Zagreba ili Rijeke nije lako na prvu prepoznati slavonske turističke potencijale, a zamislite kako je onda nekom Englezu, Nijemcu ili Šveđaninu koji su pravi zaljubljenici u kontinentalni turizam koji pruža zaista pravi odmor? Ako Slavonci i Baranjci žele živjeti i od turizma, za to se valja zajednički potruditi.

Biti u Baranji a ne posjetiti Kopački rit - kao da i niste bili u Baranji

osječka kompa koja svakodnevno preko Drave vozi one koje zanima kako je biti na baranjskoj strani Drave i pritom razgledati obližnji, prostorno najveći zoološki vrt u Hrvatskoj. Pri tome možete ručati ili večerati

neposredno na rijeci Dravi na brodu-restoranu Galija, na mjestu gdje se u Osijeku mjeri najveća nadomorska visina neposredno iznad rijeke Drave, u restoranu Kompa s jedinstvenim pogledom na rijeku i zalazak sunca ili pak s druge strane rijeke Drave u zanimljivom Zoo restoranu.

Brdska Slavonija

A odakle uopće krenuti na jedan produženi vikend ili tjedni odmor u Slavoniji? Budući da se Slavonija još uvijek u praksi rijetko predstavlja kao jedinstvena turistička destinacija, takve ponude je teško pronaći i kod turističkih agencija. Stoga, morate se malo sami potruditi i nešto dublje “zaorati” po internetu. Sa zagrebačke polazišne pozicije predlažemo da se uputite automobilom put Đurđevca, Bjelovara i Virovitice. Duže je i sporije nego autocestom, ali je definitivno jeftinije i oku ugodnije. Uostalom, idete na odmor, a ne na trke. Nakon prijeđenih dvjestotinjak kilometara godit će odmor i kakav dobar ručak. Između Virovitice i Slatine potražite Pustaru Višnjicu.

dom s vrlo ugodnim sobama i bogatim reNe posjetiti storanom. Noćenje i boravak na Jankovcu čuvenu đakovačku nudi nevjerojatan doživljaj mirnog i ugodnog spavanja. ergelu lipicinaca Ujutro nastavite vožnju preko Papuka prema Velikoj i Požegi. Lagana šetnja ili pak Muzej ovim starim slavonskim gradom, kavica vučedolske na nekoj od brojnih terasa i vožnja prema tridesetak kilometara udaljenom Kutjevu. kulture zaista bi Na sjevernim obroncima požeške Zlatne bilo nesmotreno doline (u ljetnom i jesenskom razdoblju Zastanite i osluhnite. Mir i tišina koju jedino prekida topot desetina konja iz tamošnje ergele... Kušajte jedinstvene specijalitete od batata i drugih delicija koje se tamo uzgajaju. Tu možete i prenoćiti u vrlo kvalitetnim sobama. Mi vam pak predlažemo sedamdesetak kilometara više nego ugodne brdske vožnje kroz papučke šume. Kroz Park prirode Papuk uputite se preko Voćina do Jankovca – brdskog izletišta u dolini okruženoj gustim bukovim šumama, ispresijecanoj brzim potocima, dvama jezerima u čijem je središtu stari, ali obnovljeni planinarski

lako uočavate zašto ima pridjev zlatna) može zastati u nekom od čuvenih vinskih podruma kod Enjingija ili Krauthakera. Također, u Kutjevu brzo saznajete zašto se baš u tom gradiću nalazi Trg graševine. Nakon okrepe u Kutjevu, predlažemo još jednu ugodnu slavonsku brdsku vožnju do dvadesetak kilometara udaljene Orahovice. Vožnja preko Krndije razbit će kod vas svaku iluziju o dosadnoj, ravnoj Slavoniji. Nedaleko od pitoreskne Orahovice valja vidjeti i ostatke srednjovjekovnog Ružica grada. Uz malo mašte, lako možete postati nekim od slavonskih vitezova. Predlažemo stanku u tamošnjem

Business & Lifestyle | B&L

IZLET

odmaralištu osječkog Crvenog križa – Merkuru. U tom moderno uređenom odmaralištu, koje je otvorenog tipa, možete noćiti u odlično opremljenim sobama, koristiti usluge punog pansiona i – okupati se u zatvorenom bazenu ili šetati okolnim travnjacima. Dan možete zaključiti u tamošnjoj sauni ili teretani. Nakon još jednog slavonskog doručka, napuštate brdski dio Slavonije i spuštate se prema pravoj slavonskoj nizini gdje je i dalje najveće brdo – bundeva.

Jedan od nesumnjivih dragulja su hrvatska vina. A Slavonija, Baranja i Srijem zaista se imaju čime pohvaliti

Skok kroz pet stoljeća

Predlažemo vožnju preko Našica, Donjeg Miholjca i Belišća gdje cestovnim mostom prelazite Dravu i ulazite u Baranju i preko Belog Manastira dolazite u Karanac. Ova varijanta od Orahovice do Karanca ima tek nešto više od stotinjak kilometara, a uz laganu vožnju prelazite je za sat i pol do dva. Smještaj možete osigurati kod najmanje desetak registriranih seoskih domaćinstava. Iz te baze možete posjetiti puno toga u Baranji - od surduka i vinskih gatora u Zmajevcu, Suzi ili Kneževim Vinogradima - a možete napraviti i vremenski skok od čitavih pet stoljeća. Najprije posjetite stari vinski podrum Belja u Kneževim Vinogradima iz 16. stoljeća, a potom pogledajte i novi

B&L | Business & Lifestyle

beljski podrum. Cestovna razlika je nekih tri-četiri kilometra, a vremenska čitavih pet stoljeća. Ako ste pak skloniji sportskim avanturama, predlažemo odlazak do Zlatne grede na sjevernom rubu Parka prirode Kopački rit. Tamo će vas dočekati mir baranjskih šuma, ali i veliki novi adrenalinski park. Vrijedni domaćini vam mogu organizirati i vožnju kanuima po dunavskim rukavcima, ali i po velikom Dunavu. Znate onu izreku o Parizu i Eiffelovom tornju? E, slično vrijedi i za Baranju: Biti u Baranji a ne posjetiti Kopački rit - kao da i niste bili u Baranji. Naravno, Kopački rit se ne može vidjeti, a pogotovo ne doživjeti za sat vremena. Za to valja izdvojiti makar pola dana. Uostalom, to vrijedi i za bilo koju varijantu odmora na hrvatskom istoku. Takav odmor može potrajati četiri dana koliko smo vam u ovom tekstu predložili, a može se produžiti za još nekoliko. Jer, još nismo došli ni do Osijeka, nismo bili na slavonskoj strani Dunava kod Aljmaša niti u Erdutskim vinogradima gdje se nalazi najveća vinska bačva u svijetu u upotrebi. Niste prošetali ni Vukovarom niti posjetili Muzej vučedolske kulture. A gdje su još Ilok, Vinkovci, Đakovo...!

HOTEL, HOSTEL, APARTMAN ILI ŠATOR - PITANJE JE SAD

TURIZAM PO MJERI

Luksuzno, jeftino, blizu, daleko... ovisno o džepu Svako putovanje donosi novo iskustvo, no da bi se u njemu u potpunosti uživalo, potrebno ga je isplanirati. O budžetu ovisi njegova dužina, ali i kvaliteta usluge koja se dobiva, a odabrati smještaj u skladu s očekivanjima sada više nije problem

Tekst: Krešimir Sočković Foto: PV fotoarhiv

d svakog putovanja bilo ono poslovno ili privatno očekujemo najviše što možemo. Zato biramo i načine kako ćemo otići na našu destinaciju, želimo li to učiniti brzo ili polako, jeftino ili skupo. No najvažnije nam je ipak kakav smještaj odabrati.

Business & Lifestyle | B&L

TURIZAM PO MJERI Nekada davno nije se moglo puno birati, no sada postoji puno toga kreativnoga i zanimljivoga i, što je najvažnije, za svaki džep. Hotel, hostel, apartman, gostionica, privatni smještaj, luksuzno, jeftino, blizu ili daleko. Svaki od ovih odabira ima svoje prednosti i mane. Internet je demokratizirao ponudu i potražnju i pravo je pitanje što odabrati.

Za one s malo novca koji putuju sami

Hostel je najbolji odabir za onoga tko putuje

Hotel je najbolji odabir ako odlazite nekamo za vikend ili volite da vas se mazi i pazi

Elizabeta Planinić, vlasnica agencije Putuj bolje

PUTUJTE JER PALME NE IZGLEDAJU SVUGDJE ISTO, A NI BOJA MORA NIJE SVUGDJE ISTA Kada se nešto lijepo dogodi, putuj da bi proslavio. Ako bude nešto loše, putuj da bi zaboravio, a ako se ništa ne događa, putuj da bi se dogodilo, kaže blogerica i motivacijska trenerica Marijana May. Upravo to je i moto Elizabete Planinić, vlasnice agencije Putuj bolje, jer kako sama kaže, primjećuje da sve više ljudi živi prema tom principu. “Zašto i ne, kada su danas putovanja dostupnija nego ikad? Ponekad treba znati i putovati, ali uz tolike informacije, uistinu je teško izabrati. Zapravo informacije nisu problem, nego trendovi”, kaže ona. “Malo su in hoteli visoke kategorije, potom hosteli postaju sve prihvatljiviji ne samo backpackerima već i ozbiljnijim ljudima, sharing economy pojavio se i u turizmu s projektima poput home exchange... dakle radi se o trendovima. No što se njima želi postići? Što povoljnije i kvalitetnije putovanje. Kao osoba koja ima nešto iskustva u turizmu, ali koja je i strastvena putnica, svojim klijentima najčešće savjetujem hotele jer mi je samoj ta kategorija najdraža. Razlog je jednostavan, hoteli najčešće nisu skupi, nude dobru vrijednost za novac i, u konačnici, gotovo svi nude kvalitetan doručak”, ističe Elizabeta Planinić. Mnogi ne znaju da ista soba u istom hotelu može biti mnogo jeftinija ako se rezervira preko turističke agencije, nego direktno ili preko nekog portala za prodaju hotelskih soba. “Neovisno o tome radi li se o poslovnom putu ili idete s djecom, ne propustite povjeriti zadatak turističkoj agenciji ili vašem PTAu (personal travel advisor). Svakako nastojte planirati svoja putovanja jer kada ste unaprijed odredili datume, ranija kupnja gotovo uvijek znači i velika uštedu i za avionske karte, ali i za smještaj bilo koje vrste”, naglašava Elizabeta Planinić. Jednako tako dobro možete proći i ako pratite akcije putem društvenih mreža, newslettera ili ako prepustite taj zadatak svojoj turističkoj agenciji. “Ako želite jako dobro proći, morate biti i malo fleksibilni i prilagoditi se akciji. Akcije zaista daju vrijednost i kupnja se uvijek isplati. Planirajte putovanja unaprijed, ali uvijek ugovorite i osiguranje od otkaza jer u slučaju da ne možete putovati, vraća se 90 posto uplaćenog novca. Stoga zaista ima sve više argumenata zašto putovati, ali i zašto planirati putovanja. Stvarajte uspomene, sebi i obitelji, putujte jer palme ne izgledaju svugdje isto, boja mora nije svugdje ista, a onaj osjećaj kada ste na putu je ovisnost koja je zdrava”, zaključuje Elizabeta Planinić.

B&L | Business & Lifestyle

sam, no treba uzeti u obzir kako ni hosteli više nisu ono što su nekad bili. Ponekad ni hosteli nisu baš tako jeftini. Oni kojima je luksuzan hotel skup, a uobičajeni hotel dosadan, mogu spavati i boraviti u butik hostelima koji sve više niču i u našim susjedstvima. Nekada su hosteli bili spavaonice s previše kreveta na kat i kupaonicama na kraju hodnika puni studenata s rancima na leđima koji baš i ne brinu previše o higijeni, no novi mali hosteli nude i privatnost kakvu imaju studentske sobe u sveučilišnim kampusima. S druge strane, obično imaju i zajedničke prostorije u kojima možete susresti ljude s kojima možete istraživati mjesta i možda provesti dio svog putovanja. Jednako tako mnogi novi hosteli imaju i kuhinje kojima se možete koristiti i tako uštedjeti na prehrani tijekom putovanja. Naravno, ima i onih hostela koji su strašno jeftini, no u njima često dijelite sobu s još dvadesetak ljudi.

Za malo luksuza i vikend-odmor

Hotel je najbolji odabir ako odlazite nekamo za vikend ili volite da vas se mazi i pazi. Kategorizacija hotela različita je u raznim dijelovima svijeta tako da je zgodno provjeriti u kakav hotel zapravo idete. Jeftini hoteli s dvije zvjezdice često nisu bolji od hostela, no znaju biti skuplji. Hotel s tri ili četiri zvjezdice u Hrvatskoj obično je puno bolji od iste kategorije u Belgiji ili primjerice Londonu, no cijene su često vezane upravo na broj zvjezdica kod kojih je više, naravno, skuplje. Želite li odmor u hotelu u kojem nećete kroz prozor gledati betonski zid susjedne zgrade, ipak treba malo dublje zagrabiti u novčanik. Ako želite u hotel, onda on mora nuditi neku kvalitetu usluge - trebao bi imati bazen, mogućnost doručka u krevetu, minibar, normalnu kupaonicu sa što većom kadom, ručnike i šampone koje vrijedi ponijeti kući, frotirske papuče te dovoljno velik i mekan bademantil.

Za obitelji i dulje boravke

Apartman je najbolji odabir ako ostajete duže od desetak dana, putujete u većoj grupi ili s obitelji. S apartmanom dobivate dodatan prostor dnevnog boravka i kuhinju koju možete ali i ne morate koristiti. To je zapravo vaš dom daleko od doma i lakše vam je boraviti dulje vrijeme na jednom mjestu nego što je to u hotelu ili hostelu. Ako putujete s djecom kojoj morate kuhati, najam apartmana također je koristan. Slično najmu apartmana je i najam prostora u aparthotelima. Oni najčešće nude nešto više od apartmana jer uz prednosti većeg prostora i korištenja kuhinje nude i dodatne usluge koje imaju hoteli, poput dostave u sobu, restorana, usluge čišćenja ili, primjerice, korištenja dvorane za vježbanje.

Za posebna iskustva po popularnim cijenama

Gostionice, mali hoteli, objekti seoskog turizma i kuće za goste izvrstan su odabir za one koji ne žele previše trošiti i žele dugačije iskustvo istraživanja novih krajeva svijeta. Gostionice su se kod nas uglavnom pretvorile u privatni smještaj kojeg je puno hrvatsko priobalje. U drugim dijelovima svijeta, posebice u Aziji, to je uobičajeni način iznajmljivanja soba ili bungalova ili čak kućica na plaži. Nisu skupe no mogu ponuditi posebno iskustvo, a u mnogima je moguće dobiti i besplatan doručak koji je uključen u cijenu.

KAMPIRANJE ZA BLIŽI DODIR S PRIRODOM

Za sve podjednako

Za one koji žele doživjeti destinaciju

Najbolji način da se doživi život stanovnika mjesta koje posjećujete je živjeti s njima u njihovim domovima. Ako želite doživjeti kulturu, navike, gastronomiju i zabavu, najbolji je način da se uselite u dom kod obitelji koja tamo živi. S njima ćete dijeliti hranu, a jedan član obitelji pomoći će vam da se snađete u okolini. Iako ovakav način turističkog doživljaja kod nas nije još uobičajen, s obzirom na činjenicu da nam ne manjka gostoprimstva te da je turistički prostor sve manji, vjerojatno će se u

Kod iznajmljivača motiv, osim popunjavnja kućnog budžeta, može biti i upoznavanje novih ljudi

sljedećim godinama razviti i ovakav način turizma. Početak takvog doživljaja je tzv. couchsurfing ili spavanje na slobodnom kauču. Mnogi koji su to iskusili ističu kako je to izvrstan način uštede novca jer je spavanac na kauču besplatan, a dobije se iskustvo života u drugim krajevima svijeta.

Ako želite odlazak baš na bilo koji kraj svijeta, morat ćete pristati na najveći kompromis. Iako postoje mnoga vozila s ležajevima za spavanje i prostorijama za higijenu i kuhanje, pa među njima i vozila s kojima možete i sići s ceste ako želite spavati pod zvjezdanim nebom, na vrhu planine, u šumi ili na rubu pustinje - jedini odabir je šator. Nove tehnologije donose sigurnost od vremenskih neprilika i praktičnost u kojima postavljanje šatora neće trajati dulje od pet minuta. Materijali i oprema su lagani, no ipak se morate pobrinuti da sve što vam treba ponesete sa sobom. Gotovo svu opremu je sada moguće ne samo kupiti, nego i unajmiti, a cijene su pristupačne pa tko je avanturističkog duha i želi probati živjeti više s prirodom, ovo je najbolji odabir.

Airbnb ili najam privatnih kuća može biti dobar odabir za gotovo svakoga jer se na tržištu nudi svašta i za svakoga. On može biti malen i jeftin, ali i luksuzan i skup - ovisno o onome kakvo iskustvo želite. Ovaj website na kojem se bukiraju kuće vrlo je popularan i kod nas, posebice za vrijeme brojnih glazbenih festivala na obali, ali i u unutrašnjosti. Kod iznajmljivača, motiv osim popunjavanja kućnog budžeta, biti i upoznavanje novih ljudi, a kako se iznajmljuje tuđi životni prostor, od iznajmljivača se očekuje da se snađe kod rodbine ili prijatelja za vrijeme iznajmljivanja svojeg stana ili kuće. Kuće u najmu su čiste, bez smeća i uglavnom nepersonalizirane (iako se u nekima mogu naći osobne fotografije žitelja). Slična opcija, često i jeftinija, jest da nekome čuvate kuću na dulje vrijeme. Cijena zna biti niska, pa čak i na razini plaćanja režija, i dobra je opcija ako planirate negdje boraviti dulje vrijeme.

Što odabrati?

Svaki tip smještaja ima svoje prednosti i mane ovisno o onome što želite. Jeftino znači pristanak na kompromis, s druge strane skupo osigurava visoku kvalitetu i visoku razinu privatnosti. Jeftiniji smještaj znači i nisku kvalitetu usluga, manji prostor te nižu razinu čistoće. Na vama je da odvagnete što vam je važnije - vidjeti više za manje novca ili uživati kraće za nešto više novca.

Business & Lifestyle | B&L

NOVI PRVI IZBOR

HOSTELI SVIJETA

And

HOSCAR

goes to...... Na Najbolji hrvatski hostel, po ocjeni korisnika, je Swanky Mint Hostel iz Zagreba, a hostelijeri u Sw Hrvatskoj nedavno su osnovali Udruženje pri H HGK-u, svjesni kako je potrebno poslovanje H hostela podignuti na višu razinu ho Tekst: Sven Prošenski, Sanja Plješa Tek Fot Foto: PV fotoarhiv

i hosteli nisu više kao što su nekad bili.... Definitivno. Interijeri novih hostela, naravno i onih obnovljenih, zapravo nekadašnju kategoriju i pojmovnu po uklopljenost razbijaju svojom kva kvalitetom, elegancijom, urednošću, visoko estetiziranim dobro dizajniranim prosto storima te sve češćim smještajem u centru gra gradova i egzotičnim odredištima. Takva mje mjesta postaju prvi izbor brojnih backpacker mladih i onih koji se tako osjećaju, kera, koj s ruksakom na leđima žele puno pukoji tov za što manje novca. I još nešto. Nitovati kad dosad, a to su se uvjerili brojni putkada nic razlika između dizajn hostelaa i malih nici, hot nije bila toliko mala. Neki ćee reći da hotela p to postaje problem, ali... H avno su Hostelijeri u Hrvatskoj nedavno osn osnovali udruženje, svjesni kako jee poslovan hostela potrebno podignuti na višu vanje raz aliteta te razinu kako bi se unaprijedila kvaliteta ost eč o zaostvarili njihovi interesi kad je riječ kon rendirakonodavnom okviru, tržišnom brendiranju edukaciji, promociji i drugim područnju, jim od interesa za hostele. Na osnivačkoj nivačkoj jima sjed sjednici Udruženja hostelijera prii Hrvatsko gospodarskoj komori za predsjednidsjedniskoj ka Udruženja izabran je direktor i vlasnik Pal Palmers Lodge Hostela i Palmerss Lodge Gar Garden Hostela iz Zagreba Zoran Salopek, z njegovog zamjenika voditelj Hostela a za Dub brovnika Dubrovnik i Dubrovnik 1 iz Dubrovnika

B&L | Business & Lifestyle

U Hostelworldu, online hostelbooking platformi, nalaze se podaci za 12.454 hostela u 2403 grada na svim kontinentima Luka Ćulić. Za Salopeka promocija hrvatskih hostela u inozemstvu, razmjena iskustava i informacija te shvaćanje uloge hostela u cjelokupnom turističkom poimanju zemlje predstavljaju temelj zajedničkog i udruženog rada hostelijera. Zna li se da mladi turisti ostvaruju oko 272 milijuna od ukupno 1,2 milijarde međunarodnih turističkih dolazaka u svijetu u jednoj godini, ne čudi što se promjene u ukupnoj turističkoj uslužnoj djelatnosti okreću toj skupini koja čini čak 22 posto ukupnih godišnjih dolazaka, skupini kojoj hostelska ponuda može najbolje odgovoriti. Zoran Salopek, predsjednik udruženja hostelijera pri Hrvatskoj gospodarskoj komori

HRVATSKI HOSCAR 2017. SWANKY MINT HOSTEL IZ ZAGREBA Smješten u glavnoj zagrebačkoj ulici, u prostor stare tvornice, kemijske čistionice i bojadisionice tekstila koja datira s kraja 19. stoljeća, pretvoren je u smještajnu oazu za posjetitelje te pruža svu moguću uslugu u pravom swanky (luksuznom) stilu. Nude privatne sobe, odvojene apartmane, noćenje s doručkom, velike spavaonice, kao i one manje – i to po vrlo povoljnim cijenama. Naravno, u svaku od usluga uključeno je i korištenje besplatnog WiFi-ja, posteljine, ručnika, ormarića te naše tradicionalno piće dobrodošlice – rakija – kojom se nazdravlja s osobljem za veseli ostanak u hostelu. Swanky ima tri zasebna apartmana koji mogu ugostiti i do 14 gostiju, a svaki je opremljen kabelskom televizijom, klimom, malom kuhinjom i privatnom kupaonicom. Također se možete smjestiti i u jednoj od četiriju privatnih soba s bračnim krevetom ili u privatnoj jednokrevetnoj sobi, koje su isto tako klimatizirane, imaju kabelsku televiziju i u kojima se može uživati u privatnosti vlastite kupaonice. Sve spavaonice su opremljene klima uređajima, digitalnim bravama i osiguranim ormarićima. Tu je i bazen na otvorenom. Među nagrađene kao najpopularniji hosteli u top odredištima gradova nagradu je dobio još jedan hrvatski hostel, kao ka najpopularniji hostel u Splitu, CroParadi Paradise Green Hostel.

Business & Lifestyle | B&L

NOVI PRVI IZBOR

Tri najbolja hostela u Europi

10 najboljih malih hostela - do 75 kreveta

1. Soul Kitchen, St. Petersburg, Rusija 2. Hostel Bongo, Beograd, Srbija 3. Home Lisbon Hostel, Lisabon, Portugal

1. Soul Kitchen, St Petersburg, Rusija 2. Hostel Bongo, Beograd, Srbija 3. Travellers House, Lisabon, Portugal 4. The MadHouse Prague, Prag, Češka 5. Ostello Bello, Milano, Italija 6. La Banda Rooftop Hostel, Sevilja, Španjolska 7. Lookout Lisbon! Hostel, Lisabon, Portugal 8. Cheers Hostel, Istanbul, Turska 9. Mosquito Hostel, Krakov, Poljska 10. Hedonist Hostel, Beograd, Srbija

10 najboljih srednjih hostela - 76 do 150 kreveta 1. Lisbon Hostel, Lisabon, Portugal 2. Yes! Lisbon Hostel, Lisabon, Portugal 3. Lost Inn Lisbon, Lisabon, Portugal 4. Goodmorning Lisbon Hostel, Lisabon, Portugal 5. The Naughty Squirrel Backpackers Hostel, Riga, Latvija 6. Lisbon Destination Hostel, Lisabon, Portugal 7. Wada Hostel In Guilin, Guilin, Kina 8. USA Hostels Ocean Beach, San Diego, USA 9. Lisboa Central Hostel, Lisabon, Portugal 10. Planet Traveler Hostel, Toronto, Kanada

10 najboljih velikih hostela od 151 do 350 kreveta 1. Ostello Bello Grande, Milano, Italija 2. Ok Hostel Madrid, Madrid, Španjolska 3. Yeah Hostel Barcelona, Barcelona, Španjolska 4. Star Hostel Taipei Main Station, Taipei, Taiwan 5. The Hat Madrid, Madrid, Španjolska 6. Sant Jordi Hostel Rock Palace, Barcelona, Španjolska 7. Castle Rock Hostel, Edinburg, Škotska 8. Onederz Hostel Siem Reap, Siem Riep, Kambodža 9. Meander Taipei, Taipei, Taiwan 10. Tattva Design Hostel, Porto, Portugal

HOSTELSKE PUTOSITNICE Hrvatski potencijal je velik, ali uz dozu opreza Potencijal tržišta i u Hrvatskoj, u kojoj je više od 230 hostela, je velik ali istodobno, kažu dobri poznavatelji prilika, treba biti oprezan jer tržište nije beskonačno, ulaganja su neophodna, kao i stalni angažman i promjena načina funkcioniranja te praćenje svjetskih trendova. Kao potvrda takvih promišljanja ističe se i podatak da, primjerice, u 2016. godini na zagrebačkom

U bazi su i 223 hostela u 31 hrvatskom gradu

B&L | Business & Lifestyle

1. Hosteli se ne kategoriziraju 2. Kapacitet objekta utvrđuje se prema broju i vrsti smještajnih jedinica i njihovom kapacitetu, pa tako soba može imati najviše četiri kreveta, a spavaonica najmanje pet kreveta. 3. Kreveti u smještajnoj jedinici mogu biti i jedan iznad drugoga – kreveti na kat. 4. Zajednički je sanitarni čvor i kupaonice za goste u smještajnim jedinicama, a objekt može imati i kupaonicu u sobi, ali i djelomičnu kupaonicu (jedan ili dva sanitarna elementa). 5. Hostel je objekt u kojem se gostima pružaju usluge smještaja, a mogu se pružati i usluge prehrane, pića i napitaka. Ugostiteljski sadržaji za pripremu i usluživanje hrane, pića i napitaka u hostelu mogu biti smješteni i u građevini koja se nalazi u neposrednoj blizini i izvan građevine u kojoj se nalaze smještajne jedinice. 6. Hostel mora imati svoj ulaz i recepciju.

10 najboljih ekstra velikih hostela - više od 350 kreveta 1. Freehand Chicago, Chicago, USA 2. HI Boston, Boston, USA 3. Wake Up! Sydney, Central Sydney, Australija 4. PLUS Berlin, Berlin, Njemačka 5. Wombats City Hostel London, London, Ujedinjeno Kraljevstvo 6. Wombats City Hostel Vienna - At The Naschmarkt, Beč, Austrija 7. Casa Gracia Barcelona Hostel, Barcelona, Španjolska 8. Mosaic House, Prag, Češka 9. Wombats City Hostel Budapest, Budimpešta, Mađarska 10. Urban House Copenhagen, Kopenhagen, Danska

• NAJBOLJI NOVI HOSTEL Lub d Phuket Patong, Phuket, Tajland

• NAJBOLJI HOSTELSKI LANCI 1. Yes! Hostels 2. K’s House Hostels 3. Sant Jordi Hostels

• HOSTEL S NAJBOLJOM VRIJEDNOSTI ULOŽENA NOVCA (BEST VALUE FOR MONEY HOSTEL) Hostel Bongo, Beograd, Srbija

• HOSTEL S NAJBOLJOM ATMOSFEROM Goodmorning Lisbon Hostel, Lisabon, Portugal

• HOSTEL S NAJBOLJIM OSOBLJEM Soul Kitchen, St. Petersburg, Rusija

• HOSTEL S NAJBOLJOM USLUGOM Soul Kitchen, St. Petersburg, Rusija

• HOSTEL S NAJBOLJOM LOKACIJOM Cracow Hostel, Krakov, Poljska

Nikada dosad razlika između dizajn hostela i malih hotela nije bila tako mala području nije otvoren nijedan novi hostel, ali ih je nekoliko zatvoreno. Društvene mreže i internet nezaobilaza su alat korisnika hostela, a njihove zan re recenzije i stavovi o pojedinom hostelu su smjernica drugima. Hostelworld, najv veća online hostel-booking platforma na sv svijetu, već 15 godina dodjeljuje nagrade H Hoscar najboljim hostelima diljem svijeta Ovogodišnje nagrade temelje se na neta. vj vjerojatnih milijun recenzija posjetitelja, je svaki put kad netko boravi u hostelu i jer

ostavi svoju recenziju, pomaže drugima da pronađu hostel u kojem će se najbolje osjećati. U bazi su i 223 hostela u 31 hrvatskom gradu. Ukupno se tako na jednom mjestu nalaze podaci s mogućnošću pretraživanja i rezervacije za 12.454 hostela u ukupno 2403 grada na svim kontinentima, ponajviše u Europi. Donosimo popis ovogodišnjih dobitnika Hoscara, a osim tih, glavnih nagrada po veličini hostela, dodjeljuju se i nagrade po svakom kontinentu, državi, kao i po popularnosti.

Business & Lifestyle | B&L

IZA 17

NISMO NEZANIM

Alojzije Jukić

PREDSJEDNIK UPRAVE COMPINGA

Na putovanjima sam kušao najrazličitija moguća jela. Ali ipak, ili možda baš zato, moram reći da mi je i dalje najdraža domaća kuhinja. Jednako volim i kontinentalnu i dalmatinsku, odnosno mediteransku kuhinju i teško bih tu nekoj regiji mogao dati prednost

B&L | Business & Lifestyle

MLJIVI GEEKOVI U informatici ima velik broj otvorenih, veselih, ekstrovertiranih ljudi, spremnih na druženja i razmjenu ideja. Čak bih mogao reći da smo mi u Hrvatskoj jedna poprilično vesela zajednica, ljudi se dosta dobro poznaju, a i često se družimo na brojnim IT događanjima Tekst: Boris Odorčić

Oduvijek sam radio u informatičkim tvrtkama gdje mi je najvažnije pitanje poslovne okoline

Foto: Privatni arhiv Comping

vrtka Comping jedna je od vodećih IT tvrtki u Hrvatskoj, prisutna gotovo 30 godina na tržištu. Cijelo to vrijeme tvrtka kontinuirano raste i prilagođava se, tj. prati trendove iako je u jednom dijelu, slobodno se može reći, i predvodnik određenih trendova. Alojzije Jukić, predsjednik Uprave Compinga, u razgovoru za magazin Business&Lifestyle kaže kako je u tih tridesetak godina tvrtka prošla klasičnu evoluciju od, nazovimo to tako, inicijalne faze hrvatske informatike i rada s ‘no name’ računalnim komponentama, preko ulaska u strateška partnerstva, primjerice s HPom i Microsoftom koja su se događala prije oko 20 godina, pa do suradnje s IBM-om, Infosysom i drugima. Ono po čemu se Comping razlikuje od većine drugih igrača, prema njegovu mišljenju,

leži u činjenici da nisu toliko išli na preklapanje sa svojim principalima/vendorima s kojima surađuju u dijelu tehnologija, već su se orijentirali na nadopunjavanje i građenje jednog kvalitetnog eko sistema koji može dati cjelovita, zaokružena rješenja za krajnje korisnike, bez obzira na to radi li se o infrastrukturnim ili poslovnim rješenjima. Isto tako, u oba segmenta (infrastruktura i poslovna rješenja) osiguravaju cjelokupnu uslugu - i razvoj i implementaciju i podršku.

•

Što ste točno po struci i otkud ljubav prema informatici? - Mogu reći da sam pravi informatičar. Inženjer sam elektrotehnike, diplomirao sam na računarskoj tehnici pa je već iz formalnog obrazovanja vidljivo da nisam padobranac u ovom poslu. Sama ljubav prema

Volim putovati i u životu sam putovao mnogo. Jednom sam čak pokušao prebrojiti sva svoja putovanja i došao do brojke od gotovo 90 zemalja koje sam diljem svijeta posjetio

informatici pojavila se davno, još u srednjoj školi, u tadašnjem MIOC-u. Tamo sam imao prve doticaje s računalom koje se prigodno zvalo Cromemco i na kojem smo učili prve programske jezike poput Pascala, Fortrana, radili prve igrice i prva programiranja. Kasnije je nastupilo vrijeme kada čovjek pokušava sagledati širu sliku i zapita se kako mu informatika može pomoći u privatnom, ali i poslovnom životu. I tu negdje sam došao do zaključka da je informatika i IT okruženje nešto u čemu se osjećam ugodno, ono što volim i mislim da znam raditi. Što biste radili da niste predsjednik Uprave •uspješne informatičke tvrtke?

- Oduvijek sam radio u informatičkim tvrtkama gdje mi je najvažnije pitanje poslovne okoline. Dakle, važno mi je da se u svom okruženju osjećam ugodno i da mogu u poslu pružiti svoj maksimum. To se vidi i iz tijeka moje karijere, nije bilo naglih ni brzih prijelaza iz jedne u drugu tvrtku. U svojoj profesionalnoj karijeri radio sam u tri tvrtke, na prvom poslu sam bio šest-sedam godina, na drugom oko 15 i evo sada je prošlo već tri godine otkako sam u Compingu.

Business & Lifestyle | B&L

IZA 17 Vidljiv je kontinuitet, a uz to smatram da znam dobro odabrati, procijeniti je li neka tvrtka pravo mjesto za mene ili ne, vidim li se u tom poslovnom okruženju, odgovara li mi njihov način rada... Ako se sve to posloži kako treba, tada prihvaćam tu ponudu, taj izazov i maksimalno sam motiviran i usmjeren na njegovo ispunjavanje. Mnogi smatraju kako su informatičari pri•vatno nezanimljivi ljudi, čime razbijate takve

predrasude? - To je možda generalna slika, stereotip koji potiču i mediji, određene serije i filmovi gdje se informatičare primarno doživljava kao geekove i zatvorene ljude. Naravno da takvih informatičara ima, ali isto tako u informatici ima velik broj otvorenih, veselih, ekstrovertiranih ljudi, spremnih na druženja i razmjenu ideja. Čak bih mogao reći da smo mi u Hrvatskoj jedna poprilično vesela zajednica, ljudi se dosta dobro poznaju, a i često se družimo na brojnim IT događanjima. Dakle, mislim da na generalnoj razini spomenuti stereotip ne stoji te da ga potiču oni koji bi možda željeli biti poput nas, a ne mogu, pa nas onda, da im bude lakše, karakteriziraju kao – nezanimljive geekove.

•

Često ste putovali, privatno i poslovno, koje je odredište i zemlja na Vas ostavila poseban dojam i zašto? - Volim putovati i u životu sam putovao mnogo. Jednom sam čak pokušao prebrojiti sva svoja putovanja i došao do brojke od

Od svih kontinenata, još uvijek mi je Europa najbliža i najdraža gotovo 90 zemalja koje sam diljem svijetu posjetio. Od naseljenih kontinenata još nisam posjetio jedino Južnu Ameriku. Od svih kontinenata, još uvijek mi je Europa najbliža i najdraža, a ako govorimo o gradovima koje bih uvijek ponovno rado posjetio, tu bih svakako istaknuo München, Barcelonu i Lisabon. Ta tri grada, iako međusobno različiti, odgovaraju mi i po lokaciji i klimi i veličini i u njima se baš ugodno osjećam. Veći gradovi su mi zanimljivi za posjet, ali su mi za duži boravak ili življenje jednostavno preveliki. Primjerice Pariz, prekrasan grad, puno toga ima se za vidjeti i doživjeti, ali čovjek se tamo izgubi u masi. Sličan doživljaj imam iz, primjerice, Istanbula ili Londona - te gradove ću pamtiti po nepreglednim gužvama, rijekama ljudi. No taj osjećaj je još intenzivniji kad se krene prema Aziji, na Daleki istok. Imate osjećaj da ste upali u ogromnu rijeku ljudi na ulicama iz koje se ne može samo tako iskočiti kad hoćete i gdje hoćete. To je također jedan od razloga zašto mi je Europa ipak draža. Koju državu biste htjeli posjetiti u bližoj •budućnosti? - Od država koje bih htio posjetiti visoko na listi su mi definitivno Kuba i Meksiko, ali i neke druge zemlje Južne Amerike. Te zemlje

BMW je definitivno moj favorit, čak i u mini varijanti

Comping vodi upravljački tim kojeg čine neki od najiskusnijih tehnoloških stručnjaka u industriji. Alojzije Jukić, Davorin Greblički i Ivan Punek

B&L | Business & Lifestyle

su mi privlačne jer, kao što sam već rekao, na tom kontinentu još nisam bio i zaista mislim da se radi o drugačijem mentalitetu od našega, za koji se nadam da ću ga čim prije uspjeti doživjeti i upoznati. Osim inozemnih putovanja, gdje u Hr•vatskoj volite provoditi slobodno vrijeme i

zašto? - U Hrvatskoj, kad su privatna putovanja iz gušta u pitanju, imam, recimo to informatičkim rječnikom, dvije glavne komponente. U prvu komponentu spadaju vikendi i kraći odmori i tu preferiram Hrvatsko zagorje gdje često odlazim s prijateljima ili na obiteljski odmor. Druga komponenta, ona namijenjena za godišnji odmor i ozbiljno punjenje baterija, već dugi niz godina mi je Pelješac. Uživam u obilasku Pelješca i istraživanju tog, slobodno mogu reći, relativno neistraženog i divljeg dijela Hrvatske. To će se izgradnjom najavljenog mosta sigurno promijeniti te, iako će ta gradnja vjerojatno donijeti brojne dobrobiti poluotoku, on će sigurno izgubiti na onome zbog čega je meni poseban. Zasad tamo još uvijek uvečer možete čuti lavež divljih pasa ili zrikavce, a brojna su i lokalna seoska domaćinstva s delicijama i vinima pripravljenima na tradicionalan način, po vrlo pristupačnim cijenama. Ta autohtonost me privlači.

•

Česta putovanja otkrivaju nove okuse i mirise. Koju kuhinju preferirate? - Što se kuhinja tiče, mogu reći da sam na putovanjima kušao najrazličitija moguća

jela. Ali ipak, ili možda baš zato, moram reći da mi je i dalje najdraža domaća kuhinja. Jednako volim i kontinentalnu i dalmatinsku, odnosno mediteransku kuhinju i teško bih tu nekoj regiji mogao dati prednost. Dakle, rado ću pojesti i kvalitetno spremljenu ribu kao i ozbiljan komad mesa. Mislim da nismo ni svjesni koliko kvalitetnu hranu imamo, odnosno bogatu kuhinju u odnosu na niz zemalja u Europi, pa i svijetu. Činjenica je da je to hrana koja je friška, domaća, nadohvat ruke, a to nažalost često zaboravljamo.

Uživam u obilasku Pelješca i istraživanju tog, slobodno mogu reći, relativno neistraženog i divljeg dijela Hrvatske ‘osvježenja’ u vrućim danima i ne mogu reći da u njemu guštam, nisam pivopija. Dakle, vino je moj prvi izbor, eventualno neka fina domaća rakija ili u specijalnim prigodama kvalitetan viski ili konjak, tome se kvaliteta ne može osporiti.

Jaguar. S vremenom, čak i u trenucima kad sam ga mogao imati i voziti, prestao mi je biti favorit i danas mi je Jaguar u kategoriji mladenačkih sjećanja. Prednost ipak dajem nekim drugim brendovima poput BMW-a, čije sam automobile često vozio i danas ih vozim. BMW je definitivno moj favorit, čak i u mini varijanti.

•Imate li omiljenu marku vozila i koji je vaš Cijenite li dobru kapljicu? automobil snova? •- Ako biram između piva i vina, više uži- - Kada sam bio klinac, puno prije vozačke •Volite li glazbu?

vam u vinu. Pivo mi spada u kategoriju

dozvole, moj automobil iz snova bio je

- Moram priznati da nisam audiofil. Nemam nekakvu žanrovsku preferenciju, ne pratim određene glazbenike, bendove i tome slično. No volim poslušati kvalitetnu glazbu, i ne smatram se isključivim, osim ako se ne radi o turbo folku i sličnim pravcima kojih zbilja nisam ljubitelj. Glazba, recimo to tako, prolazi kroz mene - ako je ima, uživam u njoj, ako ne, mogu i bez nje. Čime najčešće iznenađujete svoje bližnje? •- Kada imate četvero djece različitih uzra-

sta, raspoređenih po fakultetima, srednjoj i osnovnoj školi, najteže se uskladiti i pronaći vrijeme da budete zajedno. Organizirati tako šaroliku družinu nije nimalo jednostavno, ali već godinama se trudimo odvojiti vrijeme za zajedničko putovanje, neki city break i nadam se da ćemo tu tradiciju održati što dulje. Rim, Beč, Prag, Pariz, London neka su od odredišta takvih naših zajedničkih kraćih putovanja i to je nešto čime uvijek rado volim iznenaditi svoju obitelj. Odemo na nekoliko dana, budemo skupa, dodatno se zbližimo, a i napunimo baterije za daljnje izazove.

Business & Lifestyle | B&L

POSJETILI SMO

DALMATINSKO ETNO SELO

KORIJENI

dalmatinske tradicije U Dalmatinskom Etno Selu gosti zaboravljaju užurbanu i stresnu svakodnevnicu gradova u kojima žive, susreću se s drevnim običajima i vremenom u kojem je tempo usporeniji Tekst: Jozo Vrdoljak Foto: Dalmatinsko Etno selo

almatinsko Etno Selo, smješteno u središtu Solaris Beach Resorta, jedno je od najprepoznatljivijih Solarisovih brendova u kojem kamene kućice otkrivaju posve novi svijet, danas gotovo zaboravljen. U okruženju nadahnutom istinskim vrijednostima, duboko ukorijenjenim u dalmatinsku tradiciju mogu se upoznati drevni običaji i način života naših starih, ali i guštati u autohtonim delicijama.

Tradicijska arhitektura

Iako je u njemu gastronomija vrhunska i temelji se na domaćim autohtonim namirnicama od kojih se veliki dio dobiva iz vrtova zasađenih u ovom selu, to je samo jedan dio

B&L | Business & Lifestyle

ponude. Ovdje se može vidjeti i tradicijska arhitektura temeljena na kamenu i drvetu, ali i dobiti uvid u to kako su se gradili nekadašnji gospodarski objekti, poput vodene mlinice, pekarnice, uljare, pecare za proizvodnju rakije, sirane, kuće, tkaonice, radionice za izradu suvenira, konobe… Osoblje je odjeveno u tradicijske narodne šibenske nošnje, uključujući i poznatu šibensku kapu te šibenski botun. Šibenski botun, odnosno srebrno dugme, zaštićeni je suvenir koji je 2007. godine proglašen najboljim suvenirom u Hrvatskoj. “Puno toga se može vidjeti u kompleksu, a posebice skoro zaboravljeni običaji

temeljeni na dalmatinskoj tradiciji i običajima. Pogotovo je zanimljiva interakcija gostiju s prirodom. Unutar sela su stoljetna stabla murvi, maslina, rogača. Sve su to stabla iz ovog kraja, a osim što posjetitelji mogu gledati kako se, recimo, priprema peka, melje brašno u mlinici ili dobiva sir u maloj sirani, mogu sjediti u prirodnoj hladovini i biti posluženi nekom delicijom”, ističe Katarina Lilić, izvršna direktorica Solarisa i brend-menadžerica Amadria Parka. U Dalmatinskom Etno Selu izloženi su brojni različiti tradicijski eksponati. “Naš se posjetitelj šetajući upoznaje s folklorom, gleda kako se nekada mljelo brašno, kako se

U Selu se može vidjeti i tradicijska arhitektura temeljena na kamenu i drvetu, ali i kako su se gradili gospodarski objekti

Ove godine prvi put su uređeni vrtovi u neposrednoj blizini kuća

Business & Lifestyle | B&L

POSJETILI SMO

peče kruh, kako se sprema peka, razgledava konobu... Kroz selo i mlinicu prolazi potočić koji i pokreće mlin. Gosti razgledavaju vrtove unutar ili na samom rubu sela i u okolici. Ove godine smo dosta proširili povrtnjak tako da će gosti konzumirati povrće iz sela i okolice. Nastojimo postići samoodrživost i prikazati stvarni način života u nekadašnjim dalmatinskim selima tako da gosti uživo mogu vidjeti aktivnosti sirane, mlinice, pekarnice, konoba, uljare, prostora gdje se sprema peka... Čak smo i svoje zaposlenike birali između onih koji poznaju ovaj način života”, pojašnjava Katarina Lilić. Selo postoji od samog početka Solarisa, a s godinama se širilo. “Kuće su građene na isti način na koji su se nekad u selu gradile, pa su neke i naslonjene jedna na drugu. Izrađeni su prolazi, mali trgovi, a sav kamen je sa šireg šibenskog područja. Prostorije nema potrebe klimatizirati jer kamen i stabla održavaju ugodnu temperaturu i kada su temperature visoke. Ove godine prvi put su uređeni vrtovi u neposrednoj blizini kuća, odnosno obrađen je i uređen značajan kompleks zemljišta na kojem je zasađeno povrće”, ističe Katarina Lilić. Inače, grupama turista prilikom organiziranog obilaska i upoznavanja sa starim dalmatinskim načinom života priređuju se degustacije maslinovog ulja, sira, pršuta…

B&L | Business & Lifestyle

Mediteranski način života je pun šarma i privlačan je ljudima. U okviru njega dalmatinski način života ima svoje posebnosti i specifičan je što i nastojimo naglasiti Katarina Lilić, izvršna direktorica Solarisa i brend-menadžerica Amadria Parka

“Domaći ljudi donekle poznaju te proizvode, ali stranci baš i ne. Mi u svakom slučaju vidimo da se jako dobro osjećaju”, kaže Katarina Lilić.

Što se tiče gastronomije, u Solarisu su svjesni da svi očekuju peku, no važno im je da ona bude - posebna i drugačija. “Jako puno pažnje posvećujemo namirnicama i njihovoj svježini. Riba je jadranska i mora biti svježa. Prilozi od povrća moraju biti naši. Gosti Selo ne doživljavaju samo kroz gastronomiju već i kao pozornicu koja pokazuje kakav je bio nekadašnji način života. Oni očekuju seosku gozbu - i dobiju je. Mi i ne razvijamo gastronomiju koja nije primjerena ovakvom načinu života. Istina, ono što jedu, mora biti ukusno i vrhunsko”, naglašava Katarina Lilić.

Privlačan način života

U Dalmatinskom Etno Selu gosti zaboravljaju užurbanu i stresnu svakodnevnicu gradova u kojima žive, susreću se s drevnim običajima i vremenom u kojem je tempo usporeniji. “Mediteranski način života je pun šarma i privlačan je ljudima. U okviru njega dalmatinski način života ima svoje posebnosti i specifičan je što i nastojimo naglasiti. Naravno da je klapska pjesma neizostavan dio takvog načina života. Zato je klapa temeljna sastavnica i ovog sela”, pojašnjava Katarina Lilić. Dalmatinske tradicionalne delicije spravljene su po originalnim i tradicijskim recepturama. Neizostavan je topli domaći kruh ispod peke iz vlastite pekare, domaći pršut i sir iz vlastite sirane, jela ispod peke i s roštilja, tri vrste poznatog šibenskog mača... “Od ove godine posebno izdvajamo naš domaći mladi sir koji proizvodimo svaki dan u selu. On se sastoji od mlijeka iz domaćeg ekološkog uzgoja - od posebne mješavine kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka koja svako jutro dobivamo svježa iz Dalmatinske zagore. U selu se može vidjeti i slušati klapska pjesma, organiziran je večernji ljetni program koji uključuje prezentacije izrade suvenira, degustacije autohtonih vina šibenskog kraja, razne etno programe. Ima tkaonicu s mogućnošću izrade vlastitog suvenira kao i trgovinu suvenira s autohtonim dalmatinskim i hrvatskim motivima”, zaključuje Katarina Lilić.

BELUPO SAVJET

VODA I KOŽA

Bez VODE nema ni zdrave kože Ljekovitost vode za kožu je velika i nedjeljiva od svakodnevne primjene, a dnevno je treba popiti dvije litre

oda je vrlo važna za zdravlje kože i njezina je uloga neprocjenjiva za sve važne funkcije kože kao velikog organa. Čini čak 70 posto našeg tijela i bez vode je život nemoguć. Koliko je važna za zdravlje kože pokazuje i to što je ljekovita kod mnogobrojnih kožnih oboljenja, a što je poznato već tisućama godina i primjenjivano u mnogobrojnim civilizacijama kroz stoljeća. Voda može biti u obliku obične vode, potom, danas popularne, obogaćene vode, zatim morske vode i termalnih voda. Svima je znana najpoznatija obična voda jer je na koži primjenjujemo svakodnevno pri održavanju higijene. Povoljno djeluje u obliku kupke ili tuširanja jer vlaži kožu, uklanja nečistoću i znoj. Pravilnom svakodnevnom higijenom održava se zdravlje kože, ali pretjerana higijena može narušiti pH kože, potaknuti suhoću i svrbež pa se ne preporučuje učestalo tuširanje tijekom dana i duge kupke u vreloj vodi. Za zdravlje kože važna je i količina vode koja se popije: svakodnevno je treba popiti dvije litre.

Voda može biti u obliku obične vode, potom obogaćene vode, morske vode i termalnih voda

Autor: mr. sc. Klaudija Šebetić, dr.med.

narezano u manje komadiće u posudu ili vrč s vodom i mora odstajati barem jedan sat ili najbolje tijekom noći. Postoje i posebne bočice poput termosica kao i vrčevi za primjenu takvog napitka. Okus ovih voda je različit i svatko može pronaći onaj koji mu odgovara.

Morska voda

Ljekovitost morske vode ne mora se naglašavati jer mnogobrojne ljekovite tvari poput silicija, joda, magnezija i ekstrakta algi izrazito ljekovito djeluju na kožu. Morska voda u kombinciji sa sunčanjem liječi psorijazu, atopijski dermatitis, akne i kronične dermatitise.

Termalne vode

Termalne vode se također stoljećima primjenjuju u liječenju. Definicija termalnog izvora označava da voda mora biti najmanje 8,3 Celzijeva stupnja toplija od okolne temperature zraka. Ove vode na površini otapaju različite minerale, soli i elemente u tragovima. Danas se termalne vode široko primjenjuju u kozmetičkoj industriji te dermokozmetički proizvodi kao temeljni sastojak imaju termalnu vodu u proizvodima za njegu suhe kože, kože s atopijskim dermatitisom, kože sklone aknama kao i u anti age proizvodima. Vrlo je omiljena termalna voda u obliku spreja koja se primjenjuje kao ovlaživač lica te za ublažavanje svrbeža i iritacija kože lica, a neki ih koriste i za uklanjanje šminke. Termalne vode u spreju primjenjuju sve dobne skupine tijekom cijele godine. Zimi, kada je koža dehidrirana i suha, može se termalnom vodom posprejati cijelo lice ili odmah nakon umivanja ako je izraženo peckanje umivanjem običnom vodom. Ljeti ove vode smanjuju crvenilo lica i nadraženost kože što je vrlo poznato osobama sa rozaceom. Ove vode u spreju nisu jednake pa su neke više ili manje slane tako da pojedine više odgovaraju osjetljivoj koži. Ljekovitost vode za kožu je velika i nedjeljiva od svakodnevne primjene.

Obogaćena voda

Danas su vrlo moderne obogaćene vode koje se nazivaju infused water ili voda s okusom, a to su vode u koje je dodano voće, povrće i začini čime se postiže bolji okus vode i zdraviji učinak, pa je ionako zdrava voda još zdravija i ukusnija za piće. Obogaćena voda može se kupiti gotova, pakirana u bočice, što je hit u svijetu, čak i neki dermatolozi u Americi imaju svoje proizvode ovakvog tipa. Obogaćena voda može se napraviti i kod kuće tako da se u vodu stave komadići limuna, grejpa, jagode, borovnice... Od povrća je najomiljeniji krastavac, ali se mogu staviti i celer ili mrkva. Od začina su omiljeni vanilija, štapić cimeta, lavanda, bosiljak i menta. Također, mogu se dodati i latice cvijeća poput latica ruža i ljubičica (oprez jer nije sve cvijeće jestivo). Voće i povrće se dodaje

Business & Lifestyle | B&L

HRVATSKI BREND

GRUNNER BIKES

ELEKTRIČNI BICIKL iz domaće kuhinje Do 200 kilometara dosega brzinom od 50 kilometara na sat kreće proizvod mladog inovatora Ivana Golubića koji traži put do mnogih garaža Tekst: Krešimir Sočković Foto: Mobile Vehicle Technology

akon uspješnice na najvećem svjetskom sajmu inovacija u proljeće ove godine, Mobile Vehicle Technology u suradnji s prvom hrvatskom dizajnerskom tvrtkom za produktni dizajn i dizajn vozila - Absolute Design - tržištu je predstavio prvi pametni bicikl iz serije Grunner bikes električnih bicikala Grunner. Razvojni tim čine dvadesetjednogodišnji nagrađivani hrvatskog inovator Ivan Golubić, hrvatski

B&L | Business & Lifestyle

Grunner MA1 uskoro će biti dostupan na tržištu, a među prvim zemljama za isporuku su Švicarska, Njemačka i Nizozemska

dizajner s iskustvom rada u Lamborghiniju Darijo Dropučić te poslovni direktor Luka Beban. Ove dvije tvrtke sada rade na izgradnji domaćeg brenda električnih bicikala, a koji će biti dostupan inozemnom tržištu.

Za punjenje 45 minuta

Grunner MA1 može postići brzinu kretanja veću od 50 kilometara na sat u svim stanjima baterije. Posebno razvijeni sustav za kontrolu i nadzor baterijskog paketa omogućava ovom biciklu domet od 100 kilometara pri maksimalnim performansama, a u “eko” modu vožnje domet se udvostručuje. Bicikl

se može puniti na standardnoj utičnici 230V, a za ponovnu vožnju s potpuno punim baterijskim paketom potrebno je pričekati oko 45 minuta. Baterijski paket čini niz baterijskih članaka koji kontrolira napredni sustav za praćenje stanja baterija, koji su sami razvili, a zahvaljujući njemu jamče 80 posto kapacitetabaterija go g teta baterija do šest godina uz sigurnu vožnju i maksimalne performanse. Bicikl se može voziti i na pedale, ali kao iibicikl bicikl s električnim

Dizajne Dizajnersko ersk rješenje inspirirano kosturom dinosaura dinosa aura razvijeno je u Absolute Designu

olakšavanjem pedaliranja, a jednako tako i kao potpuno električni bicikl. Dizajnersko rješenje inspirirano kosturom dinosaura razvijeno je u Absolute Designu, a rješenje se dopunjuje rasvjetnim tijelima bicikla, posebno izrađenima od aluminija te s ugrađenim LED svjetlima. Ovaj električni bicikl i regenerativno koči snagom do jednog kilovata, pa se uz štednju hidrauličkih kočnica, energija ne gubi na toplini već se pohranjuje u baterijski

paket. Bicikl je opremljen opremljen Universus U modulom koji je dostupan n i kompatibilan komp s gotovo svim električnim biciklima, biciklim a isto tako i s opre klasičnima. Modul je opremljen Bluetooth poveziv komunikacijom za povezivanje s pametnim l f aznim ulazno/izlaznim ulazno/ telefonom, raznim jedinicama, senzorima i memorijskim modulima kako bi omogućio kontrolu, upravljanje i prikupljanje podataka s električnog vozila. Android aplikacija omogućava korištenje bicikla isključivo uz unos korisničkog imena i lozinke. Električni bicikl konstantno je povezan na internet te komunicira s udaljenim serverom, koji je također razvijan u sklopu tvrtke

Mobile Vehicle Technology i Grunner tima. Putem aplikacije korisnik može, nakon pritiska na Push To Talk tipku, glasom upravljati svjetlima, brzinom i drugim parametrima.

Nagrade i u Tajvanu i u Ženevi

Bicikl ima i sustav Emma - umjetnu inteligenciju za nadzor vozila, upravljanje parametrima i analizu podataka koja jamči sigurnu vožnju, obavještavanje u slučaju nesreće, analizu opasnosti područja ili situacije, a prikupljeni podaci će se koristiti za autonomnu vožnju u nekim budućim projektima. Grunner MA1 električni bicikl uskoro će biti dostupan na tržištu, a među prvim zemljama za isporuku su Švicarska, Njemačka i Nizozemska. Ovaj projekt pobrao je i nagrade, poput glavne nagrade Tajvanske asocijacije inovatora, a vrijednost ove nagrade povećava i činjenica da se upravo u Tajvanu održava najveći svjetski sajam bicikala i biciklističke opreme. Grunner je nagrađen i zlatnom plaketom Salona inovacija u Ženevi, a tamo je i prvih 12 kupaca rezerviralo svoj električni bicikl.

Business & Lifestyle | B&L

NAJSTARIJI OBRT

KARTONAŽA HUDETZ

Tradicija dulja godina od

150

Iako se tvrtka bavi industrijskom proizvodnjom većih naklada, specijalist je za manje serije ručno rađenih proizvoda prema specifi fičnim zahtjevima kupaca Tekst: Boris Odorčić Foto: Privatni arhiv Kartonaža Hudetz

poslovnom svijetu nije rijetkost da obiteljski posao nastavljaju djeca. Međutim, kada se radi o petoj generaciji jedne obitelji, to svakako zaslužuje poštovanje, ali i malo više medijske pozornosti. Jedna od takvih obiteljskih tvrtki/obrta je Kartonaža Hudetz koja je osnovana davne 1862. godine. Tijekom više od 150 godina njene povijesti vodilo ju je pet generacija obitelji Hudetz. Danas tvrtku vodi Tanja Hudetz, mlada poduzetnica, prva žena u obitelji koja je preuzela poslovanje. “Upisavši Ekonomski fakultet, nakon šest mjeseci sam odustala i rekla da ću raditi. Tako sam uz roditelje počela polako učiti posao. A nakon svega dvije godine prepustili su mi samostalno vođenje obrta. Tada sam si rekla: ili ću uspjeti ili ću propasti. I tako već 13 godina uspješno vodim poslovanje”, kaže nam Tanja Hudetz dodajući kako je u međuvremenu diplomirala

B&L | Business & Lifestyle

T tk danas Tvrtku d s vodi Tanja Hudetz, mlada d da poduzetnica, prva žena u obitelji koja je preuzela poslovanje

ekomoniju poduzetništva. Uz rad, naravno. Važno je naglasiti kako je Kartonaža Hudetz majstorska tvrtka za izradu svih vrsta kutija od kartona, drva, različitih ostalih prirodnih (koža) i umjetnih materijala. Tvrtka izrađuje kutije od jeftinijih transportnih do veoma luksuznih za razne namjene kao što su one za poklone, medalje, plakete, privjeske, kravate, statue, kao i arhivske kutije. Tvrtka se bavi i proizvodnjom raznih

etuija, mapa od kartona, kože i raznih tkanina, tuljaca za diplome raznih dimenzija i boja, ukrasnih za vino te onih za transport plakata. Osim toga, ne libi se uhvatiti u koštac s doradama u grafičkoj industriji poput kaširanja svih vrsta materijala (tekstila, papira, PP folije...), biganja, štancanja, bušenja te raznih završnih obrada.

Teško do dobrog djelatnika

Proizvodi Kartonaže Hudetz odlikuju se visokom kvalitetom i primjetnim udjelom ručnog rada. Iako se tvrtka bavi i masovnom industrijskom proizvodnjom većih naklada, specijalist je za manje serije ručno rađenih proizvoda prema specifičnim zahtjevima kupaca od samo jednog komada na više. “Zbog dugogodišnje tradicije prilično smo poznati

Proizvodi Kartonaže Hudetz odlikuju se visokom kvalitetom i primjetnim udjelom ručnog rada na hrvatskom tržištu. Na žalost, hrvatsko tržište je malo i proizvodnja ovakvog tipa proizvoda u velikim serijskim količinama nije potrebna”, objašnjava Tanja Hudetz. Među preprekama u poslovanju ističe probleme s naplatom, ali i činjenicu kako država nema nikakvog razumijevanja za poduzetništvo. “Primjerice, za dug na kartici od 0,02 kune pišu da ima duga, a preplatu od 20.000 kuna ni ne primjećuju”, naglašava Tanja Hudetz. Iznimno je teško, dodaje, i naći dobrog radnika. “U Hrvatskoj nema mnogo ljudi

za koje se može reći da znaju raditi, a razlog tomu je uglavnom to što prethodno nisu mogli steći iskustvo. Također, posao nije lagan za novog radnika jer je katkad, radeći za strojevima ili ručno, potrebno biti na nogama cijeli dan”, ističe ona. Kartonaža Hudetz planira zaposliti, kada nađe odgovarajuće osobe, još najmanje dvoje djelatnika. “Osim toga, planiramo i širenje na tržište Europske unije jer sada ponajprije poslujemo u Hrvatskoj i izvozimo svega pet posto svojih proizvoda godišnje”, zaključuje Tanja Hudetz.

Business & Lifestyle | B&L

INTERVJU

Nikad ne brojim

KALORIJE Moja filozofija u prehrani je zbogom bijelom šećeru, bijelom brašnu, nepoželjnim aditivima, konzervansima i sastojcima čije nazive ne možemo izgovoriti. Radije jedite sirovo jelo i sirovi desert nego desert koji je težak i presladak. Treba slušati vlastito tijelo i znati čitati što ono traži Tekst: Jozo Vrdoljak Foto: Privatni arhiv Tereza Poljanić

vadesetsedmogodišnja Tereza Poljanić po je ocu Dubrovkinja, a po majci Ljubljančanka. Stručnjakinja je za zdravu prehranu i certificirana veganska kuharica. Diplomirala je u Los Angelesu na akademiji Matthew Kenney Culinary. Pored toga diplomirana je komunikologinja. Trenutačno živi i radi u Aucklandu na Novom Zelandu s ocem dirigentom Antunom Poljanićem. Tereza Poljanić je osnivačica bloga Teresamisu na engleskom i slovenskom jeziku, autorica je dviju kuharica i emisije Zdravo, Tereza!, koja se emitira svake nedjelje na najgledanijoj slovenskoj televizijski postaji POP TV. Trenutačno se bavi istraživanjem dalmatinske i dubrovačke gastronomije, a poseban izazov predstavlja joj dubrovačka rožata koju želi pripremiti na svoj zdrav način bez šećera.

Namirnice i način pripreme hrane naših predaka je jedan od najzdravijih načina priprave. Nisu to novi trendovi kojima smo sada izloženi. Tradicionalna jela od tradicionalnih namirnica su najzdravija

Zašto ste se odlučili za posao koji radite? •- Potpuno sam zaljubljena u zdravu pre-

Kako ste dospjeli na Novi Zeland, odnosno •u Auckland?

- Otac mi je Dubrovčanin Anton Poljanić, koji je otišao u Novi Zeland gdje je dirigent. Imao je nekada i svoj orkestar u Ljubljani gdje je upoznao moju mamu Barbru Drnač, koja je plesna kritičarka. Dobio je posao u Aucklandu, gdje je dirigent jednog orkestra i predaje u glazbenoj školi. Ja sam mladost provela u Ljubljani, a ljeta kod none u Dubrovniku. To su mi bila najljepša razdoblja u životu. Kada je tata otišao na Novi Zeland, nakon njega sam se preselila i ja. Na Novom Zelandu sam organizirala gastro radionice, a odatle je došla i ideja o televizijskoj emisiji koju imam na POP TV-u u Ljubljani. Putovala sam duž Novog Zelanda i predstavljala njihovu gastronomiju. Gdje god živiš, trebaš zdravo živjeti, a to podrazumijeva da se treba zdravo hraniti.

•

Po čemu je novozelandska gastronomijna posebna? - Zato što oni gotovo ništa ne uvoze, nego sve namirnice sami proizvode. Daleko su, tako da imaju sve lokalno. U njihovoj prehrani je puno ribe, povrća i voća. Sve je rašireniji trend kuhanja na maorski način. Usporedbe radi, u Sloveniji je voće na policama trgovina iz Italije ili Španjolske.

hranu i to baš u sve njene aspekte. Zanima me sve, počevši od njenog podrijetla, preko toga kakve su njene zdravstvene koristi, kakve su kombinacije okusa, mirisa i teksture. Dok doručkujem, već maštam o ručku, kada pripremam večeru, u isto vrijeme razmišljam kakav ću bezgrešan desert napraviti i pojesti kasnije.

Kakav je to maorski način kuhanja? •- Maorska kuhinja je jako zdrava, a speci-

A vodite li računa o kalorijama? •- Kao obožavateljica zdravog načina živo-

fična je po tome što se kuha u zemlji, odnosno u rupi napravljenoj u zemlji. Nema ulja i masti. Oni naprave rupu u zemlji, stave unutra vruće kamenje te meso ili povrće u foliji koje se tako kuha. Riječ je o zdravoj

ta, kod prehrane nikad ne brojim kalorije. Na jela gledam sasvim drugačije. U svoje tijelo unosim sastojke koji su iskusili zemlju i sunce i koji su uzgojeni bez kemije,

B&L | Business & Lifestyle

odnosno nisu tretirani, dakle najkvalitetnije sastojke. Unosim i preporučam svima sastojke koji nam daju energiju i osjećaj blagostanja.

Tereza Poljanić GASTRO BLOGERICA, SAVJETNICA, KOMUNIKOLOGINJA

Business & Lifestyle | B&L

INTERVJU li da je meso nezdrava prehrana? •- JaMislite sam veganka i vegetarijanka jer mi tako

kuhinji i to je priča koju prenosim svugdje gdje održavam radionice. Uglavnom, namirnice i način pripreme hrane naših predaka je jedan od najzdravijih načina priprave. Nisu to novi trendovi kojima smo sada izloženi. Tradicionalna jela od tradicionalnih namirnica su najzdravija. Jasno da morate voditi računa o začinima i masnoćama. Ipak, kada sve probate, dođete do zaključka da su naši preci najzdravije jeli. Vrlo često je hrana za siromašne i najzdravija.

traži organizam. Meni tako odgovara. No svako tijelo odnosno organizam je drugačije, tako da preporučam onome kome se jede meso i kome to traži organizam - da ga jede. Naravno da se treba voditi računa o podrijetlu mesa i tome kako je ono dobiveno. Tako pišem i u svojim knjigama, a tako i govorim u svojim emisijama. Vegetarijanci i vegani mogu isto tako imati nezdravu prehranu ako ne vode računa o tome što jedu. Voće i povrće se treba jesti. Isto tako treba jesti i mlijeko i meso.

da preferirate sirova jela? •- ToJe lijeistina moj početak kad je riječ o zdravoj

hrani i tako sam počela učiti. Istraživala sam što se može promijeniti i unaprijediti u takvoj prehrani. Sve u svemu, došla sam do zaključka da je sve dobro ako imamo uravnoteženu prehranu i uravnotežen život. Sve je dobro ako imate balans. Moja filozofija u prehrani je zbogom bijelom šećeru, bijelom brašnu, nepoželjnim aditivima, konzervansima i sastojcima čije nazive ne možemo izgovoriti. Radije jedite sirovo jelo i sirovi desert nego desert koji je težak i presladak. A što mislite o mesu? •- Iako sam veganka, nikada ljudima ne su-

geriram da ne jedu meso. Treba slušati vlastito tijelo i znati čitati što ono traži. Ako ono traži meso, naravno da ćete ga pojesti. Sve je dobro kada imate balans. Naravno da trebate jesti lokalno, pa tako i meso. Morate znati odakle je ono došlo i tko ga je proizveo. Lokalno i sezonsko je ono što tijelo traži.

A sol? •- Sol je zdrava i super je, ali samo ako je

dobivena od mora i ako nema aditiva. Samo ako je dobivena prirodnim putem i ako su sačuvani minerali. Kažete da treba slušati tijelo, odnosno or•ganizam. Je li to teško naučiti?

Vegetarijanci i vegani mogu isto tako imati nezdravu prehranu ako ne vode računa o tome što jedu

L jetna mrvica s voćem

dugo imate televizijsku emisiju? •- Koliko Emisija Zdravo, Tereza! je emisija o

zdravoj prehrani. Radim intervjue sa svojim zanimljivim gostima koji imaju zanimljive priče. Recimo, na koji način se radio kruh na starinski način. To uključuje i kako se proizvodio kvasac fermentacijom i kako se to može prilagoditi suvremenim gurmanima. Kakva je slovenska kuhinja? •- Slovenija ima niz tradicionalnih jela. Ka-

rakteristika je da su se ta jela zbog hladnih zima pripremala vruća. Ima i dobre namirnice. Jako sam zadovoljna naslijeđem slovenske kuhinje. To je jako dobra hrana. Klasično slovensko jelo je, recimo, potica. To je pecivo napunjeno orašastim plodovima. Inače volim tradicionalna jela.

7 velikih bresaka ili marelica (može i bilo koje voće); 3 velike žlice meda ili kokosovog šećera; 4 čajne žličice škroba tapioke ili kukuruzni škrob; 2 čajne žličice vanilije u prahu; 1/2 čajne žličice cimeta MRVICA 60 ml mlijeka od badema; 1 čajna žličica soka od limuna; 340 g pirovog brašna; jednu i pol čajnu žličicu praha za pecivo; 1 čajnu žličicu cimeta; 1/2 žličice sode bikarbone; 200 g kokosovog šećera; sol; 60 ml kokosovog ulja, rastopljena; 1 žlica meda ili javorovog sirupa NAČIN PRIPREME Narežite ljetno voće i pomiješajte ga sa svim ostalim sastojcima. Stavite u posudu za pečenje i ostavite ga po strani. Za mrvicu: umiješajte bademovo mlijeko s limunovim sokom ili octom. Pomiješajte brašno, prašak za pecivo, cimet i sodu bikarbonu, dodajte kokosov šećer, sol i pomiješajte. Dodajte kokosovo ulje i premiješajte rukama. Dodajte bademovo mlijeko i med i ponovno sve izmiješajte. Tijesto stavite preko voća. Pecite na 180 stupnjeva - 20 do 25 minuta. Ostavite da se ohladi 10 minuta. Poslužite s kefirom ili kokosovim jogurtom.

B&L | Business & Lifestyle

- U početku je jako teško, kažu mi moji klijenti. Kažu kada bi slušali svoje tijelo, onda bi jeli samo pecivo i grickalice. No kada tijelo očistite od nezdravih stvari, onda jasno čujete njegove signale i tek tada vidite što mu je potrebno.

Što mislite o dalmatinskoj kuhinji? •- Odlična je i meni najbolja. Obožavam je.

To je, uz slovensku, kuhinja koju najbolje poznajem. Bila sam svugdje po svijetu, a pogotovo sam dobro upoznala SAD i njegovu gastronomiju, ali domaće je domaće. Dosta sam učila o gastronomiji i na Novom Zelandu. Što karakterizira dalmatinsku kuhinju u •odnosu na ostatak Mediterana? U čemu je posebna? - Dalmatinska gastronomija je posebna ne samo zbog ribe i plodova mora, nego je jednostavno posebna u svemu. Karakteriziraju

Sirova hrana je super, ali nekada je neko povrće puno bolje, a čak i zdravije, kada je kuhano

Namjeravam napraviti ukusnu dubrovačku rožatu bez šećera tako da se može jesti za doručak. Trenutačno istražujem dalmatinsku i dubrovačku kulinariku, a poseban izazov mi predstavlja dubrovačka rožata koju želim pripremiti na svoj zdrav način je i posebne salate od lokalnog povrća i bilja koje posvuda raste. Recimo kopun koji se jede u Dubrovniku i u Konavlima je jako poseban. A kada tome dodamo paštašutu, onda vidite da to nije samo riba. Imate i neke planove kad je riječ o poznatoj •dubrovačkoj slastici?

- Da, imam velike planove. Namjeravam napraviti ukusnu dubrovačku rožatu bez šećera tako da se može jesti za doručak. Trenutačno istražujem dalmatinsku i dubrovačku kulinariku, a poseban izazov mi predstavlja dubrovačka rožata koju želim pripremiti na svoj zdrav način.

•

Što želite postići svojim angažmanom? - Moj izazov je i fokusirana sam na to da educiram ljude o tome na koji način mogu

zdravo jesti i da se okrenu zdravoj prehrani. Mogu reći da to teško ide jer ljudi ne shvaćaju da s malo truda mogu napraviti iskorak i hraniti se zdravo. Potrebno je samo nekoliko stepenica, a zdrav način prehrane utječe na puno toga. Ljudi čak postaju kreativniji i puno pozitivniji.

•

Znači to nije toliko teško? Mislim na promjenu načina prehrane. - Nije teško, samo treba volja. Recimo, moja obitelj nije baš puno pridavala pozornosti zdravom načinu prehrane, ali se promijenila. Moja obitelj je moderna obitelj koja nema baš pretjerano vremena za kuhanje. Ja sam počela ovako razmišljati i istraživati jer mi je majka imala karcinom dojke, a moj partner je obolio od leukemije. To me je natjeralo i takvi su bili moji počeci. Moja

obitelj nije do tada smatrala da su hrana i način prehrane važni za zdravlje. I to je moj izazov - kako u svaku kuću i obitelj unijeti zdravu hranu prije nego se nešto loše dogodi. Zato kupujte od lokalnih proizvođača i sezonske namirnice. govore Vaše knjige? •- UO čemu mojim knjigama možete naći recepte

od slatkih do slanih jela koja obuhvaćaju moju jednostavnu filozofiju pripremanja. Svi recepti su jako jednostavni. Najpopularnija jela su crveni vegetarijanski burgeri s hrskavim krumpirom, zelena pizza bez brašna i bogate veganske čokoladne torte s kremastom glazurom. U knjigama predstavljam svoja razmišljanja o prehrani na način koji može biti polazna točka za svakoga tko želi pronaći svoj zdravi kulinarski identitet. A sirova hrana? •- Sirova hrana je super, ali nekada je neko

povrće puno bolje, a čak i zdravije, kada je kuhano. Organizam mnogo više zdravih sastojaka dobije od nekih namirnica kada ih se lagano skuha.

Business & Lifestyle | B&L

CRNI KRALJ

CRNI ČEŠNJAK

ČEŠNJAK I ČOKOLADA?

O da! I to ide zajedno “Beli luk črne boje” ima kiselkasto-slatki okus, a omiljen je u svijetu visoke gastronomije u kombinaciji s mesom i ribom, tjesteninama, ama, sa sirom, u umacima, juhama i varivima, ali pazite sad i sa sladoledom, čokoladom i kolačima!

Čokoladna torta s okusom k soom tartufa ttarttufa t f i crnim i češnjakom by V inko Dužević (za kalup promjera 26 centimetara) Sastojci: 6 jaja, 250 grama maslaca, 100 grama šećera, 80 grama brašna, 1 vanilin šećer, 1 prašak za pecivo, 600 grama čokolade, 1 litra vrhnja za šlag, 50 grama crnog češnjaka, 1 žlica (oko 8 ml) ulja crnog tartufa PRIPREMA: Biskvit: Odvojimo bjelanjke od žumanjaka. Od bjelanjaka napravimo čvrsti snijeg. U žumanjke dodamo šećer i vanilin šećer, izmiksamo mikserom, dodamo rastopljeni maslac, 100 grama rastopljene čokolade i pomalo mješajući dodamo brašno i prašak za pecivo i sve skupa sjedinimo. Na kraju dodajemo čvrsto tučeni bjelanjak i pjenjačom ručno izmiješamo. Pečemo na 160 stupnjeva Celzija 30 minuta. Preljev: Na pari otopimo 1 litru vrhnja za šlag i 500 grama čokolade, miješamo nekoliko minuta dok se čokolada ne otopi i sve skupa ne sjedini, dodamo 1 žlicu ulja s okusom crnog tartufa i 50 grama crnog češnjaka narezanog na manje komadiće i pjenjačom lagano izmiješamo. Tim toplim preljevom prelijemo topli biskvit. Pustimo da se ohladi i stavimo nekoliko sati prije posluživanja u hladnjak.

B&L | Business & Lifestyle

Tekst: Ilijana Grgić FFoto: t P i t i arhiv hi OPG K lj Privatni Kralj

ešnjak je jedna od najstarijih poznatih kultiviranih biljaka u svijetu, a već tisućama godina ljudi su upoznati s njegovim ljekovitim i gastronomskim svojstvima. Od starog Egipta do današnjih dana češnjak je bio i ostao supernamirnica. No, i ta supernamirnica ima svoju poboljšanu verziju - crni češnjak.

Odličan je za imunitet, protiv prehlada i gripa, kao prevencija protiv raka, čisti krvne žile i stabilizira tlak

O crnom češnjaku u Hrvat-skoj jako se malo zna, moždaa tek rijetki gastropoznavateljii znaju za njega, a još je manjii ni broj onih koji su ga kušali. Crni orčešnjak nije neka posebna sorav vno ta češnjaka, već je to jednostavno jelli luk običan i dobro nam poznat bijeli d fermenf kojem su češnjevi pocrnjeli od uno o prirodan tacije koja se odvija na potpuno no og vremena način tijekom točno određenog t na visokim temperaturama u zatvorenom prostoru. Rezultat takvog procesa je češnjak koji je izvana i dalje bijeli, ali koji kad se oljušti ima crne češnjeve. Fermentacijom osim što promijeni boju, češnjak mijenja i svoj okus i teksturu. Postane kiselkasto-sladak te se odlično sljubljuje uz sve slane i slatke kombinacije. Vrlo je zanimljiv i omiljen u svijetu visoke gastronomije u kombinaciji s mesom i ribom, tjesteninama, sa sirom, u umacima, juhama i varivima, ali pazite sad - i sa sladoledom, čokoladom i kolačima.

Kralj među češnjacima

Vlasnici OPG-a Kralj iz Jablanovca kraj Zaprešića Dijana Kralj i Samir Burnić upravo u ovoj supernamirnici vide svoju poslovnu priču. “Naslijedili smo komad zemlje u Zagorju pa smo odlučili saditi češnjak jer se u prodavaonicama najčešće nudi kineski. Naš prijatelj i suradnik Baldo Dragaš naletio je na članak ‘Crni češnjak, nova superhrana’. I tako je krenulo. Nakon gotovo pune dvije godine imali smo finalni proizvod kojim smo bili zadovoljni”, tako priču o “belom luku črne boje’”započinje Dijana Kralj navodeći kako su inozemna istraživanja pokazala

Čuvar mladosti

Crni češnjak je dobro nam poznat bijeli luk kojem su češnjevi pocrnjeli od fermentacije da u crnom češnjaku ima 10 puta više antioksidansa u odnosu na svježi. “Odličan je za imunitet, protiv prehlada i gripa, kao prevencija protiv raka, čisti krvne žile i stabilizira tlak. Prednost u odnosu na svježi je to da nema isparavanja iz kože ni neugodnog zadaha, tako da se može redovno konzumirati uz poslovni i društveni život. Kiselkasto-slatkog je okusa, mnoge podsjeća na okus suhe šljive te se može kombinirati u slanim jelima ali i desertima “, kaže Dijana Kralj i posebno ističe kako je njihov prijatelj Vinko Dužević, poznati kuhar s Hvara, napravio čokoladnu tortu s crnim češnjakom.

Crni češnjak ne smeta niskotlakašima jer stabilizira krvni tlak i ne pada teško na želudac, odlično stimulira imunitet, dobar je kao prevencija protiv raka, upala i prehlada, čisti krvne žile te sprečava razvoj ateroskleroze. Učestalom konzumacijom djeluje na rast i diobu stanica pa ga se smatra čuvarem mladosti te bi ga zato, zbog njegove snage, trebali svi konzumirati. “Najčešće su, oni koji probaju crni češnjak, oduševljeni. Naravno, ima onih kojima okus ne odgovara i onih koji se razočaraju jer im nedostaje ljutine svojstvene svježem češnjaku, no većinom su reakcije pozitivne”, ističe Dijana koja kaže da iako su na tržištu pune dvije godine, još ima mnogo ljudi koji nikada nisu čuli za crni češnjak. Kako je za dobar proizvod iznimno važno i sjeme koje se koristi, Dijana ističe da su i o tome iznimno vodili računa. “Sjeme češnjaka smo nabavljali, najčešće moja mama, od starih teta i kumica, po Zagorju. Trudili smo se naći stare sorte kojima odgovara zagorsko tlo i klima. Sada dio uroda ostavljamo za sjeme”, kaže nam Dijana. Na europskom tržištu može se kupiti i ekstrakt crnog češnjaka kao dodatak prehrani u kapsulama ili tekući ekstrakt

OPG Kralj svoj crni češnjak k prodaje u kutijicama i može se kupiti u nekoliko trgovina zdravom hranom koji se kao začin dodaje u razna jela. OPG Kralj svoj crni češnjak prodaje u kutijicama i može se kupiti u nekoliko trgovina zdravom hranom. Rok trajanja mu je godina dana, a najbolje ga je držati u hladnjaku. A što se više suši, to je slađi, ali puno žilaviji i tvrđi, pa je tada odličan za variva jer kuhanjem omekša i daje finu aromu jelima. Stoga ako još niste probali “beli luk črne boje”, krajnje je vrijeme da to učinite.

Business & Lifestyle | B&L

SUPERHRANA

KUKCI - LOGIČAN IZBOR NA JELOVNIKU

HRSKAVI PROTEINI na dohvat ruke S nutricionističkog stajališta kukci su visokovrijedna namirnica, ali i po pitanju brige za okoliš jer njihov uzgoj zahtijeva puno manje resursa od uzgoja tradicionalnih izvora proteina poput goveda ili ovaca, ističe Maja Badanjak Sabolović, docentica s PBF-a Tekst: Miro Soldić Foto: PV fotoarhiv

ažu da više nije vijest kad pas ugrize čovjeka, već čovjek psa. E, pa mi onda imamo ekskluzivu – umjesto da nas grizu obadi, uskoro bismo mogli gristi mi njih. I ne samo obade, na meniju će biti i dosadne kućne muhe, skakavci, žohari, crvi… Ne zvuči vam baš appetitlich? Pitate se zašto bi itko pri zdravoj pameti jeo kukce? Odgovor je poprilično jednostavan i iznimno logičan – zato što su hranjivi, ekonomski isplativi i dobri za okoliš. Dok je za zapadnjačku kulturu entomofagija nešto egzotično, gotovo trećina svjetske populacije svakodnevno jede oko 2000 vrsta insekata i uživa u tome. Docentica Marija Badanjak Sabolović s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta objasnila nam je sve prednosti uvrštavanja kukaca u prehranu.

Promjena percepcije

“Dok ih neki jedu stalno, drugi osjećaju gađenje prema njima, a znanost u zadnje vrijeme pokušava promijeniti tu percepciju. S nutricionističkog stajališta kukci su visokovrijedna namirnica, ali i po pitanju brige za okoliš jer njihov uzgoj zahtijeva puno manje resursa od uzgoja tradicionalnih izvora proteina poput goveda ili ovaca”, ističe Maja Badanjak Sabolović dodajući kako je najveći broj jestivih kukaca u zemljama Azije i Srednjoj Americi. U tim područjima se jede sve, od skakavaca, gusjenica i termita do muha, obada, žohara i bogomoljki. Neki se kukci konzumiraju isključivo u stadiju ličinki, a neki u odraslom stadiju. Na pitanje zašto kukci, Maja Badanjak Sabolović objašnjava kako ljudska populacija raste i povećana je potrošnja hrane pa se traže novi izvori proteina. “S obzirom na to da intenzivno stočarstvo opasno zagađuje

B&L | Business & Lifestyle

S obzirom na to da intenzivno stočarstvo opasno zagađuje okoliš, kukci se nameću kao legitimna opcija budući da se za njihov uzgoj troši puno manje vode, za rast mogu koristiti biootpad, a imaju i visoku konverziju hrane u tjelesnu masu (Maja Badanjak Sabolović)

okoliš, kukci se nameću kao legitimna opcija budući da se za njihov uzgoj troši puno manje vode, za rast mogu koristiti biootpad, a imaju i visoku konverziju hrane u tjelesnu masu”, tvrdi Maja Badanjak Sabolović, a da je u pravu govore i brojke. Dok se za uzgoj kilograma svinjetine proizvede 1100 kilograma amonijaka, kod kukaca je to zanemarivo, a slično je i sa stakleničkim plinovima. Za jedan kilogram jestive mase cvrčka potrebna su tri kilograma hrane, dok je za govedo potrebno oko osam kilograma. To dovodi do toga da se velik dio svjetske proizvodnje žitarica troši na stočarstvo, a kad bi se proizvodili kukci, te žitarice bi išle za prehranu ljudi. Zabrinjavajuća je i potrošnja vode - u poljoprivredi se troši 70 posto pitke vode, za kilogram govedine treba i do 22.000 litara vode koja postaje sve vredniji resurs. Još jedna u nizu prednosti uzgoja kukaca za hranu u odnosu na tradicionalne industrije jest ta da ne prenosi bolesti poput

Za jedan kilogram jestive mase cvrčka potrebna su tri kilograma hrane, dok je za govedo potrebno oko osam ptičje gripe ili kravljeg ludila. “Uzgoj im je jednostavan, zahtijevaju manje prostora i niža ulaganja u opremu”, kazala nam je Maja Badanjak Sabolović. Najveći potencijal za prehranu u EU imaju crv brašnar, zrikavac, afrički crni cvrčak i europski skakavac, a tu je i neizbježna kućna muha. Zanimljivo je da se jede i palmina muha koja je prošle godine poharala palme diljem naše obale, a uništila je i nadaleko poznata stabla na splitskoj rivi. Ovo je, dakle, prilika da se osvetimo muhama za sve nedaće, od slijetanja po licu dok spavamo, dosadnog zujanja i plaženja po hrani pa sve do uništavanja praktički kulturne baštine. Sada su dolijale, naša osveta će se servirati hladna, iako će mnogi jesti s gnušanjem!

Najveći potencijal za prehranu u EU imaju crv brašnar, zrikavac, afrički crni cvrčak i europski skakavac, a tu je i neizbježna kućna muha

Izuzetna hranjiva vrijednost

No gnušanju nema mjesta jer trećina svijeta ne jede kukce samo da bi izgledali egzotični i pomaknuti u očima zapadnjaka. Jedu ih jer, uz sve već nabrojene prednosti, kukci imaju izuzetnu hranjivu vrijednost. Točnije, imaju visok udio proteina, masti, vlakana, mikronutrijenata i vitamina, što im daje visoku energetsku i nutritivnu vrijednost. Maja Badanjak Sabolović je iznijela i konkretne brojke. “Kukci sadrže od 300 do 700 kalorija po 100 grama suhe tvari, ali to varira od vrste do vrste. Udio proteina kreće se od 50 do 82 posto u 100 grama suhe tvari, a sastav aminokiselina je vrlo kvalitetan jer imaju čak do 96 posto esencijalnih aminokiselina visoke probavljivosti. Sadrže sve aminokiseline koje su ograničene u prehrani, a 100 grama gusjenica, primjerice, zadovoljava 76 posto ukupne dnevne potrebe za njima. Palmina pipa pak sadrži sve esencijalne aminokiseline. Sadržaj masti varira od 10 do 30 posto i uglavnom je viši u stadiju ličinki nego u odraslih jedinki. Također, ulja

Business & Lifestyle | B&L

SUPERHRANA kukaca su bogata polinezasićenim masnim kiselinama, a bogati su kalijem, kalcijem, cinkom, magnezijem, željezom i bakrom, višestruko više nego u, primjerice, svinjskom mesu”, ističe ona dodajući kako tu nije kraj dobrim vijestima. Opet se vraćamo na gusjenice jer 100 grama njihova “mesa” sadrži čak 335 posto potrebne dnevne doze željeza, a dobar su izvor cinka te A i D vitamina. Iako nam je prva slika kad pomislimo na jedenje kukaca odvratno hruskanje prženih žohara na nekom uličnom štandu u Tajlandu, realnost je prilično drukčija. Kukci će u ljudsku prehranu ući prerađeni, na mala vrata. Danas se najviše proizvodi brašno od kukaca jer se može miješati s drugim proizvodima poput tjestenina i slično. Veliki talijanski proizvođač tjestenine Barilla već je u svoju gamu proizvoda uvrstio i paštu obogaćenu brašnom od kukaca, a sve one koji su i dalje skeptični moramo podsjetiti na činjenicu da se kukci već nalaze u našoj prehrani, samo nenamjerno. Naime, prilikom prerade brojnih namirnica ne može se izbjeći “kontaminacija” insektima pa tako postoje i industrijske norme koliko se njihova udjela u krajnjem proizvodu tolerira.

Nova inovativna hrana

Potencijal kukaca kao prehrambenog proizvoda prepoznaje i EU koji ih je već obuhvatio definicijom nove hrane, koja se prije 1997. godine u značajnoj mjeri upotrebljavala za prehranu ljudi. Kako je to nova, inovativna hrana za čiju se proizvodnju koriste nove tehnologije, deklaracija joj, pored

Sto grama “mesa” gusjenice sadrži čak 335 posto potrebne dnevne doze željeza, a dobar su izvor cinka te A i D vitamina latinskog naziva, mora sadržavati informacije o tome koji se dio životinje koristi i koje mu je geografsko podrijetlo. Hrana koja se koristi za uzgoj kukaca, odnosno supstrat kojim se “tove”, mora poštivati

Kukci imaju dosta visok udio proteina, masti, vlakana, mikronutrijenata i vitamina

B&L | Business & Lifestyle

propise sigurne hrane i one o uzgoju svih drugih životinja. Riječ je o biljnim materijalima, ostacima voća i povrća, žitaricama, mljevenom i termičkom otpadu iz kuhinja, a zabranjena je hrana životinjskog podrijetla. Naravno, ta pravila su, kao i razvoj cijele prehrambene industrije zasnovane na kukcima, tek u povojima i proći će još dosta vremena dok se ne razviju i postanu normalni prosječnom kukcu, pardon, kupcu. Treba li uopće napominjati da su izvan EU-a sva su ta pravila mnogo blaža? Jestivi kukci zapravo su i tradicionalna i nova hrana, ovisno o kojem dijelu svijeta pričamo. Dok ih neki uzimaju zdravo za gotovo, nama su još uvijek vrlo egzotični. Iako, kad malo bolje razmislite, škamp ili jastog nisu ništa drugo doli glorificirani morski kukci pod krinkom člankonožaca, a smatramo ih pravim delicijama. Potrebna su još brojna istraživanja kako bi se bez sumnje dokazala sigurnost insekata u prehrani te ih se moglo staviti na tržište EU-a, ali ne sumnjamo da će sve prednosti koje imaju na kraju odnijeti prevagu u njihovu korist. Na kraju krajeva, na svakog stanovnika Zemlje dolazi oko 40 tona kukaca. Možemo li si zaista priuštiti ignoriranje tako bogatog resursa? Ne zadugo. Do tad, oštrite zube i tek - tako da spremni dočekate eru kad će se na seoskim feštama umjesto janjetine glodati insekti. Živi bili pa vidjeli.

FOODEX

TEHNOLOGIJA

S par klikova do omiljene klope Ideja je pružiti korisnicima dostavu iz dobrih zagrebačkih restorana, koji inače nemaju svoju dostavu, i samim time im ponuditi široku lepezu odličnih jela, kaže Krešimir Mikulić i zanimljivu uslugu dostave hrane”, prisjeća se Mikulić. Cjelokupni razvoj platforme, nastavlja on, trajao je otprilike osam mjeseci s time da će se ona i dalje razvijati te redovito nadograđivati. “Razvijena je u Hrvatskoj u suradnji s tvrtkom Navigare Necesse Est. Tvrtka Bestias, pak, je dizajnirala platformu. Podatke o korisničkim karticama čuva Erste Card Processor”, napominje.

Tekst: Boris Odorčić Foto: Foodex

ez obzira na to ima li neki restoran dostavu ili ne, odnedavno zahvaljujući platformi za naručivanje i dostavu hrane u Zagrebu Foodex (Foodex.hr) svatko može doći do omiljenog jela. Platforma se sastoji od mobilne i web aplikacije za korisnike, restorane i dostavljače. Krešimir Mikulić, direktor Foodexa, kaže nam kako je aplikacija vrlo jednostavna za korištenje - korisnik bira restoran i jelo te potom lokaciju za dostavu. “Za to vrijeme restoranu dolazi obavijest da napravi jelo koje u zadanom roku pokupi dostavljač i potom vozi korisniku. Ideja je pružiti korisnicima dostavu iz dobrih zagrebačkih restorana, koji inače nemaju svoju dostavu, i samim time im ponuditi široku lepezu odličnih jela, a sve to uz samo par klikova na mobitelu ili računalu. Korisnici su nam ljudi koji vole pojesti ukusno jelo, uglavnom ljudi srednje dobi koji koriste bankovne kartice i imaju pametne telefone”, objašnjava nam ovaj student Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta (ZŠEM).

Nebrojeno mnogo mogućnosti

Naručivanje hrane putem interneta jedna je od najbrže rastućih industrija u svijetu. Tako da već postoje slični servisi. “Jedan takav servis nam je dao ideju za Foodex. Zbog posebnosti našeg područja, aplikaciju i način rada u potpunosti smo prilagodili hrvatskom tržištu. Osim toga, dodali smo neke stvari koje većina servisa u svijetu nema, kao što je opcija praćenja jela od restorana do kućnoga praga”, naglašava on. Mnoge stvari koje su bile zamišljene za aplikaciju, nažalost, ovaj dvojac nije mogao ubaciti zbog birokratskih prepreka. “Stoga smo je morali promijeniti kako bismo se prilagodili zakonima. Najveći problem nam je bio način plaćanja. Na početku razvijanja nismo se mogli odlučiti hoćemo li raditi s gotovinom ili isključivo s karticama. Na kraju smo se odučili za kartice za koje smo trebali uvesti promjene u aplikaciji za restorane kako bi nam mogli povratno slati račune. Imali smo i manjih poteškoća s dodjeljivanjem narudžbe najbližem dostavljaču i, općenito, s povezivanjem sustava. No sve smo uspješno riješili”, kaže on dodajući kako smatra da aplikaciju treba neprestano razvijati kako bi korisnici imali što bolju uslugu. “Kontinuirano radimo na novim rješenjima i novitetima za koje smatramo da su potrebni i da pomažu u radu. Foodex trenutačno radi isključivo s restoranima, no kroz naredno vrijeme, naravno, razmišljat ćemo i o proširenju segmenata poslovanja. Online narudžba i dostava imaju nebrojeno mnogo mogućnosti. No naš fokus je u ovome trenutku isključivo hrana”, zaključuje Krešimir Mikulić.

Platforma se sastoji od mobilne i web aplikacije za korisnike, restorane i dostavljače Kako on i suosnivač Foodexa Jan Filipec smatraju da Zagreb ima jednoličnu i dosadnu dostavu hrane, rodila se ideja za pokretanje ovog posla. “Naime, u Zagrebu se najčešće nudi fast food ili pizza, dok su ostale vrste jela slabo zastupljene. Svjestan toga, Jan Filipec, inače student Verna, po uzoru na slične, već postojeće servise u Europi, u suradnji s programerima osnovao je Foodex kako bi pružio građanima Zagreba vrhunsku

Business & Lifestyle | B&L

GASTRO

Mediteran su dvije biljke: MASLINA i

VINOVA LOZA Tekst: Jozo Vrdoljak Foto: Privatni arhiv Paradox Hospitalityja

orana Pejovića sam upoznao kada je došao u Split i sa svojim partnerom Markom Sučićem ulazio u poduzetništvo. Krenuli su oprezno, pa jako ambiciozno, a sada su možda najrealniji. Pejović prolazi klasični poduzetnički put, a ono što impresionira svakako je ogromno znanje i iskustvo u eno gastronomiji. Zanimljiv je njegov odnos prema Mediteranu i mediteranskoj kuhinji o čemu smo najviše i pričali.

Upravo je i starogrčki povjesničar Tukidid napisao da se mediteranski čovjek uzdigao iz barbarstva naučivši kultivirati masline i loze. Zbog toga su i ove dvije biljke, ali i maslinovo ulje i vino kao dvije plemenite tekućine neizostavni dio mediteranskog naslijeđa i njegove gastronomije i kulture kao nepresušni bazen inspiracija. U Mediteranu pronalazim svoj prirodni habitat, pa se stoga danas u Splitu, u Dalmaciji osjećam odlično, iako je poslovni okvir u kojem djelujem toliko tragično loš da ne prođe dan ili tjedan a da ne preispitam vlastitu odluku o daljnjem poslovnom angažmanu ovdje. Tako da konstantno živim u tom dualizmu koji se perpetuira kao elementarni egzistencijalni uvjet.

Jedno ste vrijeme donosili promjene na •splitsku gastronomsku scenu. Što je točno

Vaš posao? - Sve teže definiram vlastiti poslovni i životni okvir, nisam više siguran što mi je profesija, što vokacija, što distrakcija, a što hobi. Negdje sam, rekao bih, u matriksu hotelijerstva, restoraterstva, vina, sociologije, filozofije, politike i raznih drugih srodnih znanosti.

•

Znači, razmišljate o preseljenju? Zašto biste ostali u Splitu kada tu niste rođeni, niste studirali..? - U svakom slučaju, odluka da ostanem živjeti ovdje, koju iznova donosim i

Što je poveznica svega toga? •- Ono što spaja sve te interese je Mediteran,

B&L | Business & Lifestyle

Zoran Pejović DIREKTOR PARADOX HOSPITALITYJA

Mediteran me inspirira kao cjelina, iako sam Mediteran, kako kaže najznačajniji povjesničar Mediterana Fernand Braudel, govori mnogim jezicima i koji je zbroj svojih povijesnih, geografskih, prirodnih i socioloških pojedinosti i specifičnosti

Business & Lifestyle | B&L

GASTRO

potvrđujem svakoga dana, je uvelike određena dosadašnjim lutanjima i potragama po svijetu u koje sam se upustio prije 18 godina. Studiji su me odveli iz rodnog Kotora u skoro pa susjedni Dubrovnik, ali s obzirom na razdoblje u kojem se to događalo, radilo se o kvantnom skoku. Studij hotelskog menadžmenta mi je omogućio da se upustim u svijet visokog hotelijerstva i odem na ‘Daleki zapad’, u Sjedinjene Američke Države iz kojih sam nastavio putovati na zapad - da bih zapravo stigao na Daleki istok, u Kinu koja me je također umnogome definirala, pa zatim i u Indiju. Uglavnom, radio sam na tri kontinenta, u šest različitih država, na svim morima i bio u skoro 70 država. Svaki taj skok iz kulture u kulturu, pa zašto ne reći i iz jednog gastronomskog naslijeđa u drugi, škola je za sebe koja je ostavila značajnog traga u meni i na moj današnji identitet i diskurs.

Od 2012. godine kada sam se upustio u lokalni svijet vina i ugostiteljstva do danas domaći gosti su napredovali svjetlosnom brzinom u svojim očekivanjima i prohtjevima, kako od samih vina, preko načina posluživanja, temperature posluživanja, sljubljivanja hrane i vina, do svekolikog razumijevanja vina

•

Vratimo se na Mediteran. Često volite reći da vas Mediteran inspirira. Zašto? - Mediteran me inspirira kao cjelina, iako sam Mediteran - kako kaže najznačajniji povjesničar Mediterana Fernand Braudel govori mnogim jezicima i predstavlja zbroj svojih povijesnih, geografskih, prirodnih i socioloških pojedinosti i specifičnosti. Mediteran su i njegova mora i planine, i otoci i poluotoci, i ušća rijeka i luke, i sve religije i antička povijest, i osvajanja i ratovi, ali ono čime su povjesničari najčešće definirali Mediteran nije ništa od toga. To su dvije biljke: maslina i vinova loza. Upravo je i starogrčki povjesničar Tukidid napisao da se mediteranski čovjek uzdigao iz barbarstva naučivši kultivirati masline i loze. Zbog toga su i ove dvije biljke - ali i maslinovo ulje i vino kao dvije plemenite tekućine - neizostavni dio mediteranskog naslijeđa i njegove gastronomije i kulture. Upravo zbog toga svaka priča o mediteranskoj gastronomiji morala bi počinjati od ova dva proizvoda. U njima se ogleda sva toplina sunca i surovost kamena, ali i hedonizam mediteranskog čovjeka koji

B&L | Business & Lifestyle

je uvijek pronalazio vremena za male užitke, i to u onom smislu kako ga je definirao Epikur, po kome i epikuristi, odnosno ljubitelji fine hrane nose ime. Što je prema Vašem mišljenju hedonizam? •- Današnja definicija hedonizma, nažalost, je

samo još jedna riječ koja je pogrešno tumačena i zlorabljena u modernom engleskom jeziku i označava životni stil posvećen nediskriminirajućoj potrazi za svakim užitkom, uključujući i gastronomske užitke, bez moralnih vrijednosti. Mediteranski hedonizam u svom izvornom obliku i dan-danas živi na Mediteranu, pa dakako i u Dalmaciji. Možda ne postoji bolja rečenica koja ga definira od one koju je izrekao veliki dalmatinski vinar Andro Tomić kada je rekao da se vino ne pije na litre, nego na ure. Gdje se najviše on ogleda? •- Između ostaloga, tu pronalazim taj filozof-

ski kontinuitet mediteranskog naslijeđa koji se tako snažno ogleda i u dalmatinskoj vinskoj i gastronomskoj kulturi. Gastronomije, odnosno kuhinje, su kao jezici. Ako se ne razvijaju - umiru, ostaju u zapisu i knjigama, ali se više ne koriste. Upravo zbog toga dalmatinska kuhinja, kao jedan od snažnih izričaja mediteranske kuhinje od koje je ne bih odvajao, ne smije se zaustaviti u razvoju uzimajući neki arbitrarni trenutak u povijesti svog razvoja kao svoj autentični i autohtoni izričaj. Ista je stvar i s vinogradarstvom i vinarstvom, gdje se često tvrdoglavo teži zadržavanju nekog zamišljenog, tradicionalnog, a često tehnički pogrešnog ili neprilagođenog stila za koji se vjeruje da najbolje oslikava naslijeđe našeg kraja. A naslijeđe naših krajeva, odnosno cijelog Mediterana, upravo je u onom bazenu u koji se milenijima ubacuje, ali iz kojeg se i vadi, i ako bi se prekinuo taj dotok informacija, utjecaja, kultura i novina, bojim se da bi to bilo kao da se na Gibraltaru ili na Otrantu podigne brana - Jadran i Mediteran postali bi baruštine s veoma malo životnosti.

Što je onda specifično za Mediteran? •- Pozdravljam sve napore kako vinogradara i

Filozofski kontinuitet mediteranskog vinara, maslinara, sirara, pršutara, ali i pronaslijeđa tako snažno ogleda se i u izvođača drugih namirnica i proizvoda kojih dalmatinskoj vinskoj i gastronomskoj kulturi je, nažalost, nedovoljno. Isto tako i chefova i

restoratera čiji je posao u konačnici da cijeli taj trud predstave zainteresiranoj publici na iskren i profesionalan način, koji se trude usavršavati svoja znanja i saznanja, raditi na razumijevanju zemlje i mora, namirnica i povezanosti svih tih elemenata, ne odbacujući prednosti modernih tehnologija i razumijevajući potrebe suvremenih putnika. Raduje me što je ipak sve više ljudi u Dalmaciji koji razmišljaju na ovakav način, ali nigdje više kao u svijetu vina, gdje s radošću pratimo fenomenalan napredak iz godine u godinu. Naročito je za pohvalu povratak autohtonim sortama kojima Dalmacija obiluje kao malo koja vinska regija, pa i eksperimentiranje s tim istim ali i već ranije etabliranim sortama, jer se samo na taj način može dalje učiti i razvijati. Malo sam kada bio sretan i profesionalno zadovoljan kao na prošlogodišnjoj Vinistri kada smo Joe Aherne, master of wine, i ja predstavili šest plavaca iz iste berbe iz šest različitih vinogorja koja su svojom stilistikom predstavljala šest različitih svjetova, a koja su sva, bez izuzetka izazvala nepodijeljeno oduševljenje zahtjevne publike.

Koliko je publika, odnosno, koliko su gosti lažne skromnosti, bio zamišljen i izveden •zahtjevni? kao možda i najambiciozniji restoraterski

- Kada sam već spomenuo zahtjevnu publiku, osvrnuo bih se ukratko i na našu sada već šestogodišnju povijest Paradoxa, koja je u nekim širim okvirima veoma kratka i beznačajna, ali u našem kontekstu djeluje kao čitavo stoljeće. Od 2012. godine kada sam se upustio u lokalni svijet vina i ugostiteljstva do danas domaći gosti su napredovali svjetlosnom brzinom u svojim očekivanjima i prohtjevima, kako od samih vina, preko načina posluživanja, temperature posluživanja, sljubljivanja hrane i vina, pa do svekolikog razumijevanja vina. To me neizmjerno raduje. Slična je priča, iako malo sporija, i sa svijetom maslinovih ulja i cjelokupne gastronomije.

•

Koliko Vas je unazadilo zatvaranje Vašeg restorana Paradigma? - Koliko god sam neveseo i razočaran zbog privremenog zatvaranja Paradigme, našeg restoraterskog projekta koji je, bez ikakve

Mediteranski hedonizam u svom izvornom obliku i dan-danas živi na Mediteranu, pa dakako i u Dalmaciji Dalmacija u afirmaciji svojeg eno-gastro naslijeđa sada grabi velikim koracima • Kakva je pozicija Dalmacije u eno-gastronomskom smislu unutar Mediterana? - Dalmacija je relativno kasno ušla u proces afirmacije svojeg eno-gastro naslijeđa u odnosu na druge mediteranske regije pa i Istru, ali zato sada, uvjeren sam, grabi naprijed velikim koracima. Iskreno se nadam da će i neko pozitivnije poslovno ozračje u skorijoj budućnosti stimulirati i neke nove entuzijaste da nastave s istraživanjem tog naslijeđa koje će, uz kontinuiranu edukaciju, pozicionirati u kontekst suvremenog svijeta. Na taj će način oni najiskrenije i najkvalitetnije postajati najautentičniji ambasadori Dalmacije, tog neograničenog kaleidoskopa boja, okusa i mirisa koji samo čeka da se prelije na ostatak svijeta.

projekt u novijoj hrvatskoj restoranskoj povijesti - a o čijim razlozima stavljanja u mirovanje ne bih sada detaljno jer bih se onda morao vratiti na onaj tragično loš poslovni okvir u kojem radimo i stvaramo - toliko me veseli seljenje Paradoxa iz malog prostora iza HNK, koji nas je stavio na enogastro mapu Hrvatske, u veliki, atraktivni prostor iza Hotela Bellevue, samo desetke metara od splitske Rive, u kojem je upravo bila Paradigma. Što donosi novi Paradox? •- Novi je Paradox hommage starom Para-

doxu, koji se ponudom naslanja na našu dosadašnju uspješnu, oprobanu formulu, ali nudi puno više fleksibilnosti i mogućnosti s obzirom na lokaciju i veličinu. Veliku zahvalnost dugujemo i našoj dragoj prijateljici, arhitektici Pauli Babić koja je znala sačuvati duh starog Paradoxa, prilagođavajući ga novom vremenu, lokaciji i veličini prostora.

Gosti i dalje kod nas mogu očekivati prije svega veoma profesionalnu uslugu, koja je temeljena na kontinuiranoj edukaciji i koja nerijetko pored uslužne ima i edukativnu komponentu. Na taj način najbolje promoviramo svoja vina, koja selektiramo s idejom da u svakom trenutku oslikavaju ono najbolje iz Dalmacije što se nalazi na tržištu, uvijek stavljajući poseban fokus na male vinare, na nove vinare, na autohtone sorte i na najbolje berbe. Tu je, naravno, i naša ponuda sireva, pršuta i drugih mariniranih, sušenih i dimljenih delicija karakterističnih za Dalmaciju i Mediteran. Uz sve to, novi, veći prostor nam omogućava puno veću fleksibilnost pa tako planiramo i puno više tematskih vinskih događanja, prezentacija i promocija vinara, ali i onih posvećenih promociji drugih namirnica i proizvoda, naročito stonskih kamenica, dalmatinskog pršuta, maslinovih ulja, sireva iz Dalmatinske zagore i s otoka.

Business & Lifestyle | B&L

PREDSTAVLJAMO

ZDRAVE TORTE I KOLAČI

Slatke sirove

STRASTI

Svugdje nailazim na ljude s mnogo pitanja o sirovoj prehrani, što samo potvrđuje da zdrava hrana dobiva sve veći značaj. Važno je napomenuti kako prehrana sirovim namirnicama nije hitdijeta ili trend, ona je jednostavno stil života, ističe Mihaela Devescovi Tekst: Sanja Plješa Foto: Privatni arhiv Mihaela Devescovi

rije 10 godina Mihaela Devescovi slučajno je naišla na jednu studiju o prehrani sirovim namirnicama. Nakon što ju je detaljno proučila, krenula je u istraživanje i upijanje novih znanja o sirovoj hrani. Tada je imala dvoje male djece i zbog njih je odlučila pripremati obroke bez šećera, margarina, brašna i na koncu - bez kuhanja. Kombinacijama voća, povrća, orašastih plodova, sirovog kakaa i kokosovog maslaca počela je pripremati sirove, jednostavne i zdrave obroke. Bila je to, kako kaže, velika ušteda vremena, a njezina obitelj dobila je nutritivno vrijedne obroke. Uz malo mašte i eksperimentiranja nastale su zdrave torte, rezanci od tikvica s finim umacima od indijskih oraščića, pizze te vrlo ukusni namazi.

Ulazak u poduzetništvo

“Omiljena jela moje obitelji, ali i ostalih koji su probali takva jela, su upravo sirove slastice. Zasitne su i zdrave - ne sadrže šećere i punog su okusa. Uživala sam pripremajući

B&L | Business & Lifestyle

zdrave torte, a nakon ak kon k on nekog vremena počeli su stizati upiti za njih sa svih strana. Tako sam odlučila pokrenuti vlastitu proizvodnju. Budući da sam znatiželjna i uvijek spremna na izazove, proučavala sam sve o sirovoj hrani i veganstvu te njihovom pozitivnom djelovanju na ljudsko zdravlje. Uvjerila sam se da hrana ima mnogo važniju ulogu nego što to mislimo”, rekla je Mihaela Devescovi. Proizvodnju sirovih slastica pokrenula je u vlastitom proizvodnom pogonu u Zagrebu. Bilo je to pomalo neobično jer je prije samostalnih poduzetničkih koraka radila uredski posao u jednoj velikoj kompaniji. Pokretanjem poduzetničkog posla shvatila je kako se cijeli proces proizvodnje treba odvijati po visokim standardima, pa tako sada posjeduje sve potrebne ISO certifikate. Namirnice također trebaju biti visokokvalitetne, pa ih Mihaela nabavlja od lokalnih provjerenih proizvođača. Tako u slasticama i tortama koristi lješnjake iz Orahovice ili pak rogače i citruse s otoka Visa. Odnedavno za sve svoje proizvode ima eko certifikat, no i sve namirnice koje koristi u spravljanju jela moraju imati taj certifikat. Mihaeline slastice i torte su privlačne i izgledom i okusom, bez termičke obrade, bez dodatka šećera i ostalih umjetnih

Slastice i torte napravljene su od prirodnih sastojaka, bez termičke obrade, bez dodatka šećera i ostalih umjetnih sastojaka

sastojaka. U njih je, kako kaže, utkana njezina ljubav jer sve radi ručno.

Slastice Raw sweet by Mihaela

Sirove torte, sirove kuglice te novi proizvodi pod nazivom Mitella, što je zdrava varijanta popularnih čokoladnih namaza kao i sirove čokolade, mogu se kupiti u bolje opskrbljenim trgovinama zdrave hrane. Proizvodnja tih sirovih slastica odvija se pod nazivom Raw sweet by Mihaela. Torte se također mogu nabaviti u barovima zdrave hrane u Zagrebu, Istri, Šibeniku, Splitu i Zadru. Uz to, svi proizvodi mogu se naručiti i preko Mihaeline web stranice www.sirovahrana. hr koja je nastala prije osam godina s ciljem promicanja zdrave hrane u njenom izvornom obliku. Te 2009. godine i službeno je počela Mihaelina vlastita avantura koja neprekinutim intenzitetom traje do danas. “Eksperimentirala sam u vlastitoj kuhinji, igrala se bojama, okusima, proučavala nutritivnu vrijednost sastojaka, a surađujem i s nutricionistima”, istaknula je Mihaela Devescovi. Kako ne bi sve ostalo samo na naručivanju sirove hrane, odlučila je održavati radionice diljem Hrvatske na kojima je

Business & Lifestyle | B&L

PREDSTAVLJAMO

polaznike upoznala sa sirovom prehranom i podučavala ih u pripremi sirovih jela, a trenutačno priprema nove radionice od kojih će se jedna održati u Zagrebu. “Zahvaljujući brojnim polaznicima mojih radionica koji su vjerovali u mene i bili mi velika podrška, te mnogim dragim ljudima koji su me motivirali i uživali u mojim tortama, napisala sam i dvije kuharice pod nazivima Sirova hrana i Slatke strasti. U kuharici Sirova hrana nalazi se 180 recepata nastalih eksperimentiranjem i na 1000 izrađenih i isprobanih sirovih jela u mojoj kuhinji, dok je u Slatkim strastima navedeno više od 150 recepata za pripremu zdravih sirovih slastica”, rekla je Mihaela Devescovi.

Eksperimentirala sam u vlastitoj kuhinji, igrala se bojama, okusima, proučavala nutritivnu vrijednost sastojaka, a surađujem i s nutricionistima

Sirova hrana je stil života

S obzirom na rast zanimanja za zdravu hranu, i stanovnici Hrvatske se tome sve više prilagođavaju. Mihaela Devescovi smatra kako je u svijetu, a tako i u našoj zemlji dobro to što ljudi sve više razmišljaju o zdravlju

Sve namirnice koje koristi Mihaela Devescovi moraju imati ekološki certifikat

B&L | Business & Lifestyle

i kvalitetnoj prehrani. “Hrana je naše gorivo i kao takva vrlo važna za očuvanje zdravlja. Svugdje nailazim na ljude s mnogo pitanja o sirovoj prehrani, što samo potvrđuje da zdrava hrana dobiva sve veći značaj. Važno je napomenuti kako prehrana sirovom hranom nije hit-dijeta ili trend, ona je jednostavno stil života”, ističe Mihaela Devescovi. U svom poslovanju najviše sluša želje kupaca, prati tržište te hrvatske i svjetske trendove. Planova ima mnogo, a među ostalim, planira otvoriti mjesto gdje će potencijalni kupci i ljubitelji sirove hrane moći isprobati njene sirove slastice. A Mihaela se nada kako će to biti uskoro.

ZDRAVLJE

Jesen - idealno vrijeme

ZA MRŠAVLJENJE Boris Močinić, savjetnik za mršavljenje, Studio za njegu tijela Močinić, www.mocinic.hr

Obilje sezonskih plodova, više slobodnog vremena i duži boravak na otvorenom trebali bi poslužiti kao inspiracija za bolju prehranu i više kretanja

ajpopularnije vrijeme za početak mršavljenja, smatra se, je početak ljeta ili siječanj nakon obilnog blagdanskog prejedanja. U današnjoj kolumni pokušat ćemo obrazložiti zašto bi zapravo jesen mogla biti idealno vrijeme za mršavljenje. Prvi razlog zašto nije dobro prolongirati rješavanje suvišnih kilograma je progresivni karakter tog problema, odnosno ako ga ne rješavamo, on će se vrlo vjerojatno povećati, a time i znatno usložniti. Drugi razlog su pogodnosti koje jesen, kao optimalno vrijeme za mršavljenje, donosi sa sobom. Obilje sezonskih plodova, više slobodnog vremena i duži boravak na otvorenom trebali bi poslužiti kao inspiracija za bolju prehranu i više kretanja. Sezonski plodovi imaju bolji okus pa će je i oni koji nemaju razvijenu naviku konzumiranja povrća i voća - lakše usvojiti. Sezonski plodovi, posebice ako su lokalno uzgojeni, imaju i puno višu nutritivnu vrijednost jer lokalno uzgojeno povrće i voće može se ubrati u optimalnom trenutku, za razliku od onog koje

dolazi avionom, kamionom ili brodom i koje mora tijekom puta ili u skladištu dozreti.

Što šarenije, to bolje

Jesen nam od svih godišnjih doba nudi i najživlju paletu boja. Zašto se preporuča u prehrani koristiti namirnice različitih boja? Što nam je prehrana raznovrsnija, a sa stajališta boja - što je šarenija, odnosno što je više različitih boja i njihovih nijansi zastupljeno, to je manja mogućnost da ćemo biti deficitarni u bilo kojem segmentu. Raznolikost najlakše postižemo nastojanjem na sezonskoj hrani jer nam se na taj način

Razmaci između obroka ne bi trebali biti duži od pet sati, a ako to nije izvedivo, uputno je napraviti međuobrok

prehrana ciklično obogaćuje, koristimo maksimalne nutritivne vrijednosti, a pri tome uživamo u najintenzivnijim okusima. Još jedan detalj je vrlo važan kad su u pitanju sezonske namirnice: njihova povoljna cijena. Sa stanovišta prehrane u jesenskom razdoblju imate win-win situaciju: po najpovoljnijoj cijeni kupujete nutritivno najvrednije namirnice. Povratak djece u školu roditeljima bi trebao ostaviti i više slobodnog vremena, a ako to i nije slučaj, olakšati planiranje jer obveze postaju vremenski striktno određene. Planiranje u prehrani je izuzetno važno ako želimo imati uravnoteženu prehranu, odnosno podjednako dobro funkcionirati tijekom cijelog dana. Razmaci između obroka ne bi trebali biti duži od pet sati, a ako to nije izvedivo, uputno je napraviti međuobrok. Za većinu mojih klijenata jesen je vrijeme kada počinju prekomjerno jesti i to će preokrenuti tek iza Nove godine. Ako ste se prepoznali u tome, pokušajte ovu jesen iskoristiti za mršavljenje.

Business & Lifestyle | B&L

SLATKI TRENDOVI

LORITA’S EXCLUSIVE CAKES

SLATKI SVIJET N

IInspiraciju nspiraciju zza a iizradu zrad du ttorti orti Lorita Grgičević Klarić L orita G rgičevićć Kl larić ccrpi rpi detalja uzz p priču iizz d etalja vvezanih ezan nih u riču obrađuje, po koju uo brađuje, a p o iinternetu nternetu proučava neku dulje p roučava n eku ttemu emu ččesto esto d ulje nego izrađuje n ego što o iz zrađ đuje ssamu amu figuru. guru. Uvijek onaj detalj koji U vijek ttraži raži o naj d etalj k oji drugima promaknuo jjee d rugima p romaknuo Tekst: T Te ksst: S Sanja anja Plješ Plješa ša Foto: Lorita’s Exclusive Cakes Fo oto t :L o ita’s Ex or xclusive Ca akes kees

B&L B & | Business & Lifestyle

70 70

NEOBIČNIH TORTI

ao i svaka majka, i Lorita Grgičević Klarić za svoje dijete je htjela najbolju i najljepšu tortu. Tako je za sinovo krštenje sjela za kompjutor i počela proučavati fondant koji ju je odmah osvojio. Istoga dana kupila je sve potrebne sastojke i krenula u avanturu... Od tada istražuje, uči, promatra i živi u svom slatkom svijetu - svijetu neobičnih torti. Lorita izrađuje torte od kvalitetnih sastojaka, s mnogo orašastih plodova i pritom nimalo ne štedi, jer smatra kako unutrašnjost torte mora pratiti njen vanjski izgled. Dakle, samo najbolje je dovoljno dobro. A kako kako o je je zapravo zaprrav vo sve sve počelo? po po Iako je Lorita Lorrit i a Grgičević G gi Gr giče čevi čevi če vić Kl vić K arićć po ar p zanimaKlarić nju hotelijersko-turistička h teelij ho liije jers jers rsko sko ko-t -tu tur uris isttiičk čka tehničarka, t nju nik ni ikad kada da n ijee ra ij radi dilla di la u sstruci. trruci Bio je to nikada nije radila logi lo giča čaan izbor izbo iz bo or zanimanja zaani nima manj man nja za nja za nju jer je logičan odra od rasl slla na moru, sla mor oru, ru u,, ali ali li ju ju je je život ži odrasla odveo dru rugu g stranu. gu str traan nu. Naime, Nai aim mee, godinama na drugu maš ašta ttaallaa k ak ko ćee raditi rad ditti nešto n je maštala kako kreatiiv at ivn no oio d to toga ga žživjeti. iv vje jetii. Pr jeti P rv “pravu” ativno od Prvu torttu napravila to naapra praav pr vil ilaa jee upravo uprravo av v za sinovo tortu kršt kr šttenje šten enje, a bila bila je je ukrašena u ra uk krštenje, fondant da ntto om m tj. j jestivom jes e tiv vo masom dantom kojjja se ko se izrađuje izrađu iz z đu uje od vode, koja šeeće ćera raa, glicerina glic i eri errin i još nešećera, ko k og sastojka, sast sa sttoj ojk ka, ovisno o kog to omee o kojoj koj ojo oj vrsti v tome fondant ntaa jee riječ. rijeeč eč. Njime se danta deeko de ko oriira raju ju ili ilii pokrivaju p dekoriraju cciijellee torte tor o te ili ili pak pak izrađuju cijele uk u krasn sn ne fi figu guri gu rice ri cee za za kolače i ukrasne gurice t rt to rtee. e. Nakon Nak kon on toga tog o a je j došla do 2016. torte. g diina go n kada kad da se se s kolegicom kolleg egicom icom ic om Andreom godina So okaač odlučila odlu od luči lu čiillaa prijaviti prija rriijaav viiti ti na na natjecanje naatj tjec ecca Sokač u priprem pr emii torti tort to rtii koje koje je ko je organizirao o ga or gani n ziira ni rao o televizijski te premi ka l TLC TLC u Zagrebu. TL Z grreb Za ebu u. Još u Jošš ju ju je više višše privuklo kanal o što što je je natjecanje natj na ttjjec ecan anje jee bilo bil i o pod po od budnim budn bu dn okom to Budd Bu ddyj yja yj ja Valastroa, V la Va last stro tro roa, oa, jednog jed edno n g od no od najpoznatijih naj ajp p Buddyja am mer erič iččki kih h slastičara slas sl assti tiča čara ča ara koji koj ojii ima im ma svoju svoj sv oj televiameričkih zijs zi jsku js k emisiju ku em miisi siju ju u pod pod d nazivom naz aziv ivom m Šef Šeef slastičarnice sa sl zijsku kojo ko jojj gledateljima jo gleed gl edat edat atel ellji jima ma daje ma daj ajee razne razn ne recepte r re u kojoj za tjjes este teniine teni n i kolače. kol olač ače. ač e. tjestenine

Najljepša N Na ajjllje jepš pš ša tto torta ortta Hr Hrvatske rva ats tsk

““To “T To natjecanje n tjjeeccan na anje je je bilo billo divno bi div vno iskustvo isk skus u t kojeg us ćemo će mo se mo se Andrea An A ndr dreea i ja ja još jo dugo du ugo go s radošću rad do sjećati ti. ti i. Tada Tada Ta da je je na tjedan tjjeed edan dana dana da ana na sve sve ve stalo. sta Kako ćati. sm mo prolazile prol pr olaz a il az ilee izz jednog jed edn dn nog og u drugi drug dr drug gi krug krru natjesmo caanj nja, a,b b ilee sm il ssmo o po p od dv veli ve l ki li k m st stre reeso som m jer smo canja, bile pod velikim stresom izzra rađi rađi đv vaale tortu tor ortu tu pred pre red d kamerama kameerama ka raama ma i neprekidn izrađivale o izmišljale izm zmiš išlj ljal lj alee nešt al ne eštto no novo v . Je edn nos o ta no nešto novo. Jednostavno rečeeno no - dale dalle smo smo sve sve od sebe” seeb be””, rekla r kl re k a je Lorita čeno Grrgiiče č viić Klarić K ar Kl arić ić dodajući dodaj ajuć ućii kako uć kaako ko nikada nik Grgičević nije

Lani su Lorita i njezina kolegica Andrea Sokač dobile nagradu za najljepšu tortu Hrvatske

Pratim velike svjetske slastičarske majstore i dalje maštam. Trendovi u ovom ‘slatkom’ svijetu velikom brzinom idu naprijed tako da se stalno mora biti na oprezu i ići u korak s njima mislila da uopće može funkcionirati pod takvim pritiskom. Kada je sve završilo, a Lorita i Andrea dobile nagradu za najljepšu tortu Hrvatske, shvatila je da su pobijedile same sebe. “Pobjeda mi je potvrda da je dobro to što radim. Bio je to vjetar u leđa u pravom trenutku”, istaknula je naša sugovornica. Govoreći o izradi slastica, kaže kako su joj torte strast te ih nastoji što ljepše ukrasiti, dok je kolači privlače samo u smislu konzumacije. Inspiraciju za izradu torti crpi iz detalja vezanih uz priču koju obrađuje, a po internetu proučava neku temu često dulje nego što izrađuje samu figuru. Uvijek traži onaj detalj koji je drugima promaknuo. Cijeni i voli sve što je drugačije i inovativno. Izrada i dekoriranje torti i dalje su njezin hobi koji je opušta i veseli, ali možda jednoga dana postane i osnovni posao. “Moje noći su duge i kada ne radim, provodim sate i sate na internetu. Pratim velike

svjetske slastičarske majstore i dalje maštam. Trendovi u ovom slatkom svijetu velikom brzinom idu naprijed tako da se stalno mora biti na oprezu i ići ukorak s njima”, rekla je Lorita Grgičević Klarić. Iznijela je svoju veliku nadu - da se jednoga dana iz svoje kuhinje preseli u profesionalnu kuhinju - da od stiropornih tortica, na kojima pokušava prenijeti svoje zamisli iz mašte, prijeđe na prave torte kako bi mogla pokazati sve što zna. Željela bi unijeti dašak ekstravagancije na hrvatsko tržište koje je preplavljeno standardnim dekoracijama. “Naši ljudi zapravo uopće ne znaju što se sve nudi u svijetu u slastičarstvu. No u hrvatskim uvjetima poslovanja taj put nije nimalo lagan i traži od mene mnogo strpljenja i novca. Ipak, smatram da je svako zlo za neko dobro i da još uvijek nije pravi trenutak za takav izlazak na veliko tržište”, napomenula je Lorita Grgičević Klarić. Planova za budućnost toj mladoj inovatorici u slastičarstvu ne nedostaje. Nada se kako će jednoga dana imati i svoju malu trgovinu u kojoj će predstaviti svoje neobične torte. Iako bi htjela krenuti u pravo poslovanje, Lorita kaže kako trenutačno ne zna za neke fondove putem kojih bi mogla dobiti sredstva za pokretanje biznisa. Jedino za što zna je projekt Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji potiče samozapošljavanje žena. Dok se sve to ne pokrene, Loritine torte mogu se vidjeti na njezinoj Facebook stranici Lorita’s Exclusive Cakes.

Business & Lifestyle | B&L

SAVJET VIŠE

EMOCIONALNA

inteligencija - ključ uspješnosti u poslu Tanja Pureta, prof. psih., specijalist industrijske i organizacijske psihologije; Ramiro d.o.o. za poslovno savjetovanje

Da bi se emocionalna inteligencija razvila na pravi način, potrebno je usvojiti znanja i vještine te ih stalno prakticirati, dok ne prijeđu u naviku. Jer ono što najviše vježbamo, to i postajemo

to je važno za uspjeh u poslu? Sve donedavno u organizacijama bi rekli da je to izvrsno stručno znanje i iznadprosječna inteligencija. Međutim, praksa je stalno ukazivala na to da ljudi dobrih znanja i intelektualnih sposobnosti nisu nužno i uspješni djelatnici. Ako je poslodavac zaposlio osobu s najboljim prosjekom ocjena na fakultetu, to nije značilo da će ta osoba uspješnim radom opravdati dobiveno povjerenje. S druge strane, djelatnici s nešto manjim znanjem i intelektualnim kapacitetima su često znali pokazati visoku razinu učinkovitosti. Postajalo je sve jasnije da je za izvrsnost u poslu potrebno još nešto osim znanja

B&L | Business & Lifestyle

i inteligencije, te da je to nešto jako važno. U protekla dva desetljeća psiholozi su napravili niz istraživanja o karakteristikama potrebnim za uspješan rad i dobili sljedeće: VJEŠTINE • KOMUNIKACIJSKE aktivno slušanje drugih i uspješno

• • •

prenošenje poruka PRILAGODLJIVOST - pozitivne kreativne reakcije na neuspjehe i prepreke SAMOKONTROLA - uspješna kontrola vlastitih emocija i njihovo pozitivno usmjeravanje prema željenom cilju DJELOTVORNOST U GRUPI suradnja i timski rad, želja da se osobno

• • •

pridonese uspjehu tima, vješto razrješavanje sukoba DJELOTVORNOST u (samo) organiziranju - uspješno postavljanje ciljeva i planiranje vremena POTENCIJAL ZA VODSTVO motiviranje suradnika ADEKVATNO INTELEKTUALNO FUNKCIONIRANJE, STRUČNOST I ISKUSTVO

Od ovih sedam kategorija samo jedna govori o važnosti intelektualnog funkcioniranja i ekspertize. Sve druge odnose se na različite aspekte tzv. emocionalne inteligencije. Postalo je jasno da je upravo emocionalna inteligencija ključ uspješnosti u poslovanju. Međutim, ova nova spoznaja otvorila je čitav niz novih pitanja, primjerice: od čega se sastoji emocionalna inteligencija? Može li se ona razvijati? Nije li ona nešto što smo svi trebali usvojiti još u roditeljskom domu? Nije li to nešto što zadire u privatnost osobe? Ima li poslodavac pravo, osim stručnosti, tražiti i određeno ponašanje zaposlenika prema radu, kolegama, korisnicima? Emocionalna inteligencija načelno se sastoji od dvije vrste vještina: vještina upravljanja sobom i vještina uspješne

osobno ispunjava, teško da ćemo u poslu, ali i u životu općenito, biti sretni i zadovoljni. Stoga je razvijanje samosvijesti od najvišeg interesa ne samo za poslodavca, već za sve koji žele živjeti punim plućima.

Samokontrola i dobro upravljanje emocijama

Samosvladavanje je vještina kontrole vlastitih emocija i ponašanja. Da bismo mogli uspješno kontrolirati emocije, prvo ih moramo znati prepoznati i odgonetnuti što nam žele reći. Ugodne emocije se javljaju kada se osjećamo zadovoljno i ispunjeno. Neugodne se javljaju kada se osjećamo zakinuto za nešto, odnosno kada osjećamo nepravdu. Kada nas preplave neugodne emocije, važno je znati prepoznati ispod njih potrebe koje nisu zadovoljene. Također, važno je znati kako

da ih zadovoljimo. Primjerice, netko može stalno biti tužan jer ga kolege ne uključuju u timski rad. Umjesto da i dalje tuguje, važno je da prepozna tu svoju potrebu te da o tome otvoreno porazgovara s kolegama. Dobro je pitati ih kako im može pomoći te istaknuti vještine koje posjeduje, a koje bi timu dobro došle u zajedničkom radu. Otvoreno izražavanje ljutnje ili agresije također se ne preporučuje jer najčešće dovodi do međusobnog optuživanja i vrijeđanja, što svakako ne pridonosi atmosferi staloženog rješavanja problema. Strah je također emocija koju ljudi u pravilu slabo kontroliraju. Ta emocija je dobra kako bi nam skrenula pozornost na moguće opasnosti jer se tako možemo bolje pripremiti za njih. Međutim, strah koji nas paralizira u aktivnostima je loš. Mnogi ljudi zbog straha izbjegavaju pričati na stranom jeziku, nešto prezentirati većem broju ljudi, reći nadređenom svoja očekivanja... Stoga je vještina samokontrole i dobrog upravljanja vlastitim emocijama i ponašanjima izrazito važna za uspješno osobno i poslovno djelovanje. Ljudi koji imaju vještinu samomotivacije s lakoćom ustaju svako jutro i vesele se svakom novom danu i aktivnostima koje im predstoje. Kad smo vođeni unutrašnjim kompasom umjesto vanjskim poticajima, imamo osjećaj slobode i smisla.

Emocionalna inteligencija se može razvijati

suradnje s drugima. Kada govorimo o vještinama upravljanja sobom, onda mislimo na razvijenu samosvijest, samosvladavanje i motiviranost. Vještine uspješne suradnje s drugima su razumijevanje drugih, pomaganje drugima, komunikativnost, uspješno razrješavanje sukoba, sposobnost timskog rada... I jedna i druga su važne ne samo za uspješnost poslovanja, već i općenito za ostvarivanje životnih ciljeva.

Spoznaj samoga sebe

Ljudi koji imaju razvijenu samosvijest dobro poznaju sebe, svoje snage, uvjerenja, vrijednosti, želje i ciljeve. Već su Stari Grci znali

za važnost poznavanja sebe, pa je imperativ “Spoznaj samog sebe”bio napisan na hramu u Delfima, poznatom grčkom proročištu. Začuđuje koliko je ta vještina danas u prosjeku slabo razvijena. Ljudi žive u iluziji da sami sebe dobro znaju jer cijeli život žive u vlastitoj koži. Međutim, mnogi od nas se nisu nikada ozbiljnije zapitali zašto rade posao koji rade, zašto ostaju na poslu koji ih ne zadovoljava, što bi željeli postići i što im treba za to, u kojem bi poslu istinski uživali, i mnoga druga slična pitanja koja bi im pomogla da saznaju tko su te da žive sukladno svojim pravim interesima i vrijednostima. Ako živimo tako da samo udovoljavamo zahtjevima okoline, a da pritom ne znamo koliko nas to

Može li se emocionalna inteligencija razvijati? Sva istraživanja nedvojbeno ukazuju da može, bez obzira na životnu dob. Svatko od nas može naučiti koje su nam vještine potrebne za, primjerice, uspješan timski rad, te ih razvijati u svakodnevnom radu. Također, svatko može vrlo uspješno naučiti komunicirati i kontrolirati svoje emocije. Dodatno, svatko može upoznati sebe, ako to želi i ako tome posveti određenu pozornost. Da bi se emocionalna inteligencija razvila na pravi način, potrebno je usvojiti znanja i vještine te ih stalno prakticirati, dok ne prijeđu u naviku. Naime, ono što najviše vježbamo, to i postajemo. Ako, primjerice, vježbamo aktivno slušanje, postat ćemo izvrsni slušatelji i poznavatelji ljudi, što je nenadmašna poslovna i osobna prednost. Ako vježbamo aktivno zauzimanje za sebe, uspjet ćemo zadovoljiti veliku većinu svojih potreba. I obrnuto: ako vježbamo ljutnju, izbjegavanje obveza..., to će postati ono što nas određuje, htjeli mi to ili ne. I zato više ne možemo za svoje neuspjehe okrivljavati “višu silu” (genetiku, sudbinu, probleme u djetinjstvu...) te tako otklanjati vlastitu odgovornost. Štogod da se dogodilo u našoj prošlosti i tako nas odredilo, možemo već danas okrenuti u svoju korist. I zato zasučimo rukave i naučimo se ponašati emocionalno inteligentno. Bez obzira na početne poteškoće i nelagodu, nikako ne treba odustati jer će se trud vrlo brzo isplatiti.

Business & Lifestyle | B&L

Mali Bukovec %UDÇH 5DGLÇD 0DOL %XNRYHF 7HOHIRQ )DNV ( PDLO JDONR#JDONR FRP

=DJUHE 5DGQLÍND FHVWD =DJUHE 7HOHIRQ )DNV ( PDLO JDONR]J#JDONR FRP

O ŠL VA

OG VAŠ L

STIL • S TAV

LISTOPAD 2017.

privredni vjesnik

MODA • L JEPOTA

s s e tn

Buryen

I u teretani

moda

Prvo posao PA OSTALO

po svaku cijenu BOUDO

I MODERNO i avangardno AD’SIGN

Dizajn i boje ZA KORAK VIŠE

lifestyle

CRNO JE

uvijek in

paul smith

ZARAZNA VEDRINA

KOLUMNE

SARA LONČARIĆ

Društvo definira stil IGOR GALAŠ

Biti individualan

NOVO!!!

Za ugodne trenutke odrastanja već od prvog dana!

Adrialab Dječja kozmetika sadrži samo prirodna ulja jojobe, makadamije, badema i avokada uz dodatak visokovrijednih hranjivih sastojaka karite maslaca, pantenola, nevena, aloa vere i ostalih biljnih bogatstava. Pažljivo odabrani prirodni sastojci bez dodatka parabena, silikona, mineralnih ulja i alergena garantiraju vrhunsku kvalitetu proizvoda i besprijekornu njegu nježne kože vaše bebe i male djece već od prvog dana života. Dostupno u ljekarnama i drogerijama

Pulac 4a, 51000 Rijeka, Hrvatska I tel 01 3095 217 I fax 01 3095 255 e-mail: adrialab@adrialab.hr I www.adrialab.hr

sadržaj LISTOPAD 2017.

laMode se čita, gleda i sluša: provjerite QR kod na stranici 24

4 Manager stil: Nikola Oršanić 13 Lifestyle: Sve što nam treba je crno 17 Modni fenomeni: Savršeno jednostavna svestranost 22 Paul Smith: Zarazno vedra kolekcija u znaku ribe 26 Brojke, brojke: Izvoz i uvoz donjeg rublja 34 Buryen Clothing: Prvo posao onda sve ostalo 37 Sara Lončarić: Zašto od sebe stvoriti dėjà vu? 40 Noviteti: Visoka moda iz pisača 42 Mako: U Hrvatskoj se ne može raditi jeftino 46 Fitness i posao: Ispušni ventil od stresa 48 Fitness moda: I u teretani je važno biti moderan 52 Hrvatski brendovi: Judita traži partnera za izvoz 53 Trendovi: Šaptač cipelama 54 Make-up: “Bomboni” na očima, burgundac na usnama 58 Igor Galaš: Biti individualan

Impressum GLAVNI UREDNIK Darko Buković

M O DA • L J EP OTA • S T I L • S TAV

IDEJA I IME Goran Ružić, Prokontakt©

SURADNICI Ilijana Grgić, Martina Šahbaz, Matilda Kocijan, Sven Prošenski, Bruna Bajamić, Jozo Vrdoljak, Sanja Plješa, Boris Odorčić, Svetozar Sarkanjac, Miro Soldić, Krešimir Sočković

AUTOR KONCEPTA I POSTAVA Darko Buković©

KOLUMNISTI Sara Lončarić, Igor Galaš

GRAFIČKO OBLIKOVANJE

FOTOGRAFIJE Arhiv PV-a, Shutterstock, privatni arhiv sugovornika

IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić

Mirjana Kapitan, Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović LEKTURA I KOREKTURA: Sandra Baksa

MARKETING I PROMOCIJA Goran Ružić, I.M.C Manager ruzic@privredni.hr

PRODAJA OGLASA Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Edita Matolnik matolnik@privredni.hr NAKLADNIK PRIVREDNI VJESNIK d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb uprava@privredni.hr

STIL: Ona je mala, crna i tako opaka!

BOUDOIR: Nismo samo moderne! Mi smo avangardne!

38 AD’SIGN: Neobičan dizajn i boje za korak više

ADRESA REDAKCIJE Kačićeva 9, 10000 Zagreb Tel. +385 1 5600 000 redakcija@privredni.hr TISAK: Printera, Sveta Nedelja

listopad 2017. / laMode

manager stil laMode

Foto: Miro Martinić

Izbor: Galileo all for men

a Nikolu Oršanića, partnera u Expense Reduction Analystsu i predsjednika Zajednice franšiznog poslovanja pri HGK-u, omiljeni stil odijevanja je business casual - svjetlije hlače (bež ili sive) i tamniji sako ili tamnoplave hlače i svjetliji sako. Ozbiljniji sastanci traže semi formal ili business stil, dakle odijelo, većinom tamnije plavo ili sivo, uglavnom bez kravate.

laMode / listopad 2017.

laMode

stil

ONA JE

mala, crna I TAKO OPAKA! MALA CRNA HALJINA, odnosno little black dress, naziv koji nosi već devedesetak godina otkako je nastala u ateljeu Gabrielle Coco Chanel, ne misli svoju dominaciju prepustiti nekom drugom komadu. Popularnu haljinu biraju žene svih dobi i stilova jer ona uvijek izgleda fantastično, pogotovo ove sezone kada dolazi u

izvedbi brojnih dizajnera i brendova koji nastoje interpretirati klasične kodove. Retro ili futuristična estetika, igre krojem, detaljima poput bijelih konaca ili pak u najjednostavnijoj mogućoj formi, mala crna haljina dominira jesenskim stilom i daje dozu glamura te onaj potrebni osjećaj za nepogrešiv izbor.

AUTORICA, FOTOGRAFKINJA: Senja Vild STYLING: Roberta Horvat KOSA I MAKE-UP: Studio Katarina MODEL: Gordana Dude, Talia Model OBRADA: Senja Vild listopad 2017. / laMode

laMode

stil

Haljina Alduk, ogrtač: H&M, cipele: vlasništvo stilista

laMode / listopad 2017.

Haljina Alduk, cipele: vlasništvo stilista

listopad 2017. / laMode

laMode

stil Haljina: New Yorker, šešir: Second hand, blejzer: H&M, cipele: vlasništvo stilista

laMode / listopad 2017.

Haljina: H&M Studio, torbica: H&M, cipele: vlasništvo stilista

listopad 2017. / laMode

laMode

stil Haljina prsluk: H&M, košulja: DiCaprio, narukvica: Zaks, cipele: vlasništvo stilista

laMode / listopad 2017.

Haljina: Ana Maria Ricov, cipele: Zara, ruksak: Zara

listopad 2017. / laMode

laMode

stil

Haljina Etna Maar, cipele: vlasništvo stilista, torba: Parfois, narukvica: Ana Maria Ricov

laMode / listopad 2017.

laMode

lifestyle

SVE ŠTO NAM TREBA JE

crno Svi modni brendovi u svojoj ponudi danas obvezno imaju malu crnu haljinu. No danas je ta mala crna modernizirana, promijenila se, prihvatila je moderni način života, pa je prihvatljiva i za poslovni sastanak

lack is black. I nakon svih trendova i boja sezona, crno je uvijek klasik. Ima onih koji se s time ne bi složili, no čak i oni, u određenim prigodama, posežu za all black stylingom. A mala crna haljina, koja je već postala prava modna institucija, iz sezone u sezonu proživljava novo rođenje. U koži, s aplikacijama, sa zakovicama, patchwork uzorka, asimetrična ili klasična. Svake sezone u modnim kolekcijama koje šeću svjetskim, a i domaćim pistama, pronaći će se uvijek i ona.

TEKST: Matilda Kocijan FOTO: PV fotoarhiv

Možda jednu od najupečatljivih filmskih scena ikad, onu kad Audrey Hepburn u filmu Doručak kod Tiffanyja čeznutljivo, zaigrano, nestašno, a opet damski gleda u najpoznatiji izlog na svijetu, obilježila je upravo mala crna haljina. Ta dostojanstvenost, elegancija, ženstvenost pa čak i glamur u dnevnoj varijanti funkcionira od pamtivijeka. Coco Chanel prva je dizajnerica koja je na tron postavila crnu haljinu slaveći žensku emancipaciju. Bila je to haljina koja je laskala svakoj silueti i koja se praktično mogla kombinirati u raznim prigodama i raznim varijantama. Omogućavala je ženama slobodu. U 40-ima je malu crnu haljinu s visokim prorezom, velikom mašnom i dugim rukavicama nosila Rita Hayworth. U 50-ima i 60-ima nosile su je sve velike dive: Marilyn Monroe, Elisabeth Taylor, Brigitte Bardot, Grace Kelly, a u 70-ima modna ikona Twiggy koja je redefinirala izraz “mala” skrativši je do maksimuma. listopad 2017. / laMode

laMode

lifestyle

Općeprihvaćen dress code I dok je nekad bilo uobičajeno pravilo da je crna boja u ženskom ormaru rezervirana za večernje toalete, danas je crno općeprihvaćen dress code kako u dnevnom tako i u poslovnom odijevanju. Svi modni brendovi u svojoj ponudi danas obvezno imaju malu crnu haljinu. No danas je ta mala crna modernizirana, promijenila se, prihvatila je moderni način života, pa je prihvatljiva i za poslovni sastanak. Ono što čini razliku je svakako styling. Postoje i danas određeni uzorci, materijali i kombinacije koje su rezervirane samo na večernji izlazak.

Svaka žena može odabrati model i dizajn koji odražava njenu modnu osobnost, tvrdi Martina Budek Pa kako nositi malu crnu haljinu u dnevnim kombinacijama? Ključno pravilo je - nenametljivo. Za odlazak na posao ili sastanak, crno je uvijek dobar odabir, ostavlja dojam elegancije, uniformiranosti i bezvremenskog stila. Ali kako bi mala crna haljina funkcionirala u dnevnim varijantama, nužno je dojam osvježiti detaljima. Odlučite li se na klasičnu crnu haljinu, dodajte malo boje s razigranim šalom ili maramom oko vrata ili nabacite na ramena kardigan neke nježne pastelne boje. Uskladite torbu koja će prije svega biti poslovna, a cipele ne smiju imati previsoku potpeticu. Dobro je birati torbe s uzorkom ili cipele u boji kako dojam ne bi bio previše svečan. Uz opušteni baloner ili oversize sako, mala crna haljina odlično će se uklopiti u dnevne obveze

laMode / listopad 2017.

Iznad i izvan mode No kako mala crna haljina iz dnevne uskače u večernju varijantu? Ovo je pak jednostavniji dio jednažbe. Za večeru, cocktail party ili izlazak, crnu haljinu treba potpuno osloboditi. Ogoliti! Jedino što treba upotpunjavati kombinaciju jesu nakit, cipele i torbica. Nakit treba biti minimalistički i jednostavan ili neki unikatni komad vašeg omiljenog dizajnera, a cipele i torbice ovdje dolaze do izražaja u punom sjaju. Elegantna salonka na visoku petu i mala crna torbica su savršeni odabir osim ako se ne želite poigrati gla-

Kako bi mala crna haljina funkcionirala u dnevnim varijantama, nužno je dojam osvježiti detaljima muroznim bojama zlata, srebra i drugih plemenitih kovina. No ne treba pretjerivati. Jer mala crna haljina sama po sebi je dovoljno elegantna i glamurozna da ne treba pomoć. Bitno je samo da ističe siluetu kakvu želite. I dok u dnevnoj varijanti prekrivamo ruke biznis-sakoima ili balonerima, u večernjoj je ženstvenost u prvom planu. Ako dobro kombinirate, sasvim sigurno ćete ostaviti dojam baš poput Audrey Hepburn zahvaljujući kojoj je danas mala crna haljina pojam koji je iznad i izvan mode. Ona je odraz stila. i niz sastanaka. Jednako dobro funkcionira i u kombinaciji s bijelom bojom, pogotovo ako je u pitanju bijela košulja. Kao dio poslovne uniforme bijela je košulja najbolji “opuštajući” efekt ispod crne haljine bez rukava i istovremeno je čini ozbiljnom i elegantnom. Naša poznata modna dizajnerica Martina Budek, čije kreacije biraju uglavnom mlade poslovne žene, u svojim kolekcijama često bira crnu. “Slažem se da je apsolutni must have u ormaru svake žene mala crna haljina, no moda je posljednjih sezona doživjela određeni pomak pa je tako i mala crna haljina izašla iz svojih stan-

Za večeru, cocktail party ili izlazak, crnu haljinu treba potpuno osloboditi. Ogoliti! dardnih okvira. Naime, više nije obvezno da bude mala - može biti i midi dužine ili pak posve mini, poput tunike. Obje dužine se odvažno kombiniraju s drugim komadima, čak i s hlačama što mi se posebno sviđa. Novo pravilo je da pravila nema - svaka žena može odabrati model i dizajn koji odražava njenu modnu osobnost te odgovara silueti koju njeguje”, tvrdi Martina Budek. S obzirom na to da je i sama poduzetnica i da njezin dan nerijetko započinje ujutro a završava u kasnim satima, zna da je pametno odijevanje ključ uspjeha. “Za crnu haljinu rado biram voluminozne modele u brokatu ili svili. Nadalje sve ovisi o izboru cipela i modnih dodataka koji definiraju styling kao ležeran, poslovni ili pak večernji”, smatra Martina Budek. listopad 2017. / laMode

laMode

noviteti

TORBICA

Croata OSVAJA STREET STYLE

ova edicija kožnih modnih dodataka stigla je u Croata salone i već znamo zvijezdu kolekcije. Nova Croata edicija ženskih kožnih modnih dodataka sastoji se od privjesaka, novčanika različitih dimenzija, etuija za ključeve, etuija za tablet, fine elegantne torbe za laptop i trendi male torbice

koja je već postala hit! Mala crvena torbica je prvo što uočite kad pogledate kolekciju jer sadrži i zanimljivo pleten lanac. Lanac je highlight torbice

laMode / listopad 2017.

NOVA EDICIJA KOŽNIH MODNIH DODATAKA DOMAĆEG BRENDA CROATA

clutch torbice uz čiju u pomoć se ona s lakoćom transformira od clutc ch to orbice e za neo neobvezna dnevna druženja do elegantne male ttorbice orbiice za a večernji zanimljivom večer rnji izlazak. Specifičnost Croata edicije je u zani imljiv vom i upečatljivom nastao upeča atljivom uzorku utisnutom u finu kožu, koji je nas stao iz stiliziranog liziran nog glagoljičnog slova ‘’c’’, te u tome što je ova ekskluzivna ek ksklu uzivna a kolekcija u potpunosti hrvatski proizvod. Crvene Crv vene modne dodatke možete kombinirati s neutralnim neutrralnim m boj jama, s vječnom kraljicom elegancije - crnom, a želite e li dodati dodatti svojojj street style kombinaciji dašak luksuza, nosite je nonšano onšabijele košulje lantno o prebačenu preko prugaste majice, klasične bije ele ko ošulje e minimalističke ili min nimalističke haljinice.

laMode

modni fenomeni

SAVRŠENO

jednostavna SVESTRANOST Bilo da se nosi s niskom bisera, dugim svilenim rukavicama ili sama, mala crna haljina predstavlja ženu u njenoj punoj snazi i ljepoti jer kao što ne postoji jedinstvena savršena mala crna haljina, tako ne postoji ni jedinstvena savršena žena - svaka je savršena na svoj način

rna. Black. Negro Negro. Schwarz Schwarz. Noir Noir. Nero Nero. Nevažno na kojem jeziku, crna je boja univerzalnog modnog jezika svugdje na svijetu. Bilo da simbolizira tugu i žalovanje, eleganciju i profinjenost ili mudrost i zrelost, korača modnom scenom već stoljećima, sa sigurnošću kojom se malo koja pojava može dičiti. Nosili su je svi: od kraljeva i kraljica, preko svećenika i redovnika, aristokracije i radničke klase do modnih, filmskih i glazbenih zvijezda. Nosili su je i u svim mogućim oblicima: kao redovničke habite, raskošne krinoline, putna odijela, odjeću za žalovanje, poslovne kostime. No ima li bolje predstavnice od klasične male crne haljine? Ikonična kao i sama boja koja joj je nadjenula ime, ovaj neuhvatljivi i možda najmisteriozniji od svih modnih fenomena i danas je pièce de résistance kojemu malo tko može odoljeti. Kao što je slavni Karl Lagerfeld jednom prilikom rekao: ’’S malom crnom haljinom niste nikad ni pretjerano ni prejednostavno odjeveni.’’ TEKST: Sara Brašnović FOTO: PV fotoarhiv

listopad 2017. / laMode

laMode

modni fenomeni

Filip Dobri

Kraljica Viktorija

Elizabeta I

Anthonis van Dyck

Viktorijanska služavka

Prava crna boja od 14. stoljeća Povijest crne haljine seže daleko, s prvom pojavom u doba Rimskog Carstva. Iako tada nije bila modni odabir, već simbol kontrole i moći, magistrati su bili prvi koji su nosili crne oprave prilikom sprovoda. Tijekom vremena, tu su tradiciju usvojile žalujuće obitelji svugdje - crna je boja bila neutralna, a još od prvih poriva ljudi da se skrivaju od predatora tijekom noći povezivala je sve sa smrtnosti i tugovanjem. Širenje kršćanstva utjecalo je, između ostalog, i na viđenje boja u svijetu vjere. Benediktinski su redovnici izabrali crnu kao boju svojeg habita iz vrlo jednostavnog razloga - crna je boja tajnovitosti i misterioznih puteva Gospodnjih, jer kao što i tama nadilazi ljudsku percepciju, tako to čini i smrt, najveća od svih zagonetki. I dok je u kršćanstvu predstavljala poštovanje i poniznost te se nosila u vrijeme pokore, u drugim kulturama ona ima ponešto drugačije značenje. Na Istoku, u zemljama kao što su Kina i Japan, crna je boja bogatstva i blagostanja, a često se povezuje sa ženskom

Tehnike bojenja i proizvodnje najnevjerojatnijih crnih oprava cvjetale su kroz cijelo 14. stoljeće, šireći se diljem Europe

laMode / listopad 2017.

Povijest crne haljine seže daleko, s prvom pojavom u doba Rimskog Carstva kada je bila simbol kontrole i moći energijom i iskustvom. U brojnim afričkim državama i plemenima crna je boja mudrosti, dok je australski Aboridžini koriste kao ceremonijalnu boju koja se može vidjeti na njihovim brojnim umjetničkim djelima. Međutim, crnu je boju bilo iznimno teško dobiti u pravom, čistom obliku, tako da je većina ‘’crnih’’ oprava u to vrijeme zapravo bila tamnosiva ili tamnosmeđa. Promjenu je donijelo 14. stoljeće i napredak u tehnologiji bojenja što je rezultiralo prvom, pravom, dubokom crnom bojom. Odmičući se od srednjega vijeka u kojem je crna bila isključivo povezana s demonima i sotonističkim kultom, sada je postala boja bogatih talijanskih trgovaca - zbog brojnih zakona koji su onemogućavali nošenje jarkih boja svima koji nisu bili plemstvo, trgovcima nije preostalo ništa doli nositi najneutralniju od svih, crnu. Upravo zbog toga, tehnike bojenja i proizvodnje najnevjerojatnijih crnih oprava cvjetale su kroz cijelo 14. stoljeće, šireći se diljem Europe, po najvećim i najbogatijim europskim dvorovima. Tako je, primjerice, na dvoru Filipa Dobrog

samo kralj mogao nositi crnu odjeću koja ga je isticala među šareno odjevenim dvorjanima, dok je britanska kraljica Elizabeta I. najviše voljela crne haljine jer su predstavljale ideal čistoće.

Godine 1926. rođena je mala crna haljina Europa se nakon reformacije zavila u crno - zbog pada cijene i poboljšanja kvalitete bojenja, crna postaje gotovo dogma među protestantima i puritancima. Njeno naglašavanje individualizma, trezvenosti i pobožnosti razlog je zbog kojeg je popularna sve do 19. stoljeća, kada jačanjem novog pravca, romantizma, ponovno zauzima svoje mjesto među ženskom modom, savršeno naglašavajući ideal bijele, nevine ženske puti. Za strogo viktorijansko doba crna je bila ili simbol posluge ili žalosti i oplakivanja - kraljica Viktorija nosila je crninu 40 godina tugujući

za preminulim suprugom Albertom. Godine 1926. Gertrude Ederle postaje prva žena koja je preplivala La Manche, žene se posvuda još bore za pravo glasa, a prohibicija jazzom opsjednutih 20-ih u punom je zamahu. Rođena je mala crna haljina. Poslijeratno doba donijelo je kolektivan osjećaj tuge i crna je bila očiti izbor - praktična jer je skrivala čestice pepela i smoga industrijaliziranih gradova, a opet jednostavno moderna jer je predstavljala napredak. Iako se izum male crne haljine pripisuje Gabrielle ‘’Coco’’ Chanel, vjerojatnije je da je ona tu ideju tek popularizirala. Jednostavna i nepretenciozna Coco Chanel htjela je pružiti ženama svih slojeva društva udobnost, praktičnost i eleganciju. Kada je američki Vogue u listopadu 1926. objavio skicu njene haljine ravnoga kroja do polovine lista napravljenu od crnog krepa,

Iako se izum male crne haljine pripisuje Gabrielle ‘’Coco’’ Chanel, vjerojatnije je da je ona tu ideju tek popularizirala

nazvao ju je ‘’Chanelov Ford’’, jer je kao i popularni Fordov model T, bila dostupna svima, bez obzira na ukus ili materijalni status.

Dugotrajna, klasična, elegantna i pristupačna Malu crnu haljinu (engl. little black dress ili LBD) modni su povjesničari definirali kao crnu večernju ili koktel haljinu, jednostavnog i prilično kratkog kroja, kojoj je glavna uloga da bude dugotrajna, klasična, elegantna i pristupačna. Zbog tih je karakteristika ostala omiljeni komad u vrijeme Velike depresije, za Drugog svjetskog rata kada su je nosile radnice u vojsci pa sve do 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća. Jačanje i utjecaj Hollywooda pomogli su u širenju popularnosti haljine, sve do 1947. godine kada je Christian Dior svojim New Lookom vratio duh haute couture u Francusku. Iako su se mnogi bunili zbog besramnog trošenja listopad 2017. / laMode

laMode

modni fenomeni

enormne količine materijala (više od 20 metara luksuzne tkanine!) za jedan komad, žene odasvud prihvatile su i obožavale novi stil - od američkih filmskih diva do europskih princeza. Dok su tijekom 50-ih samo fatalne žene filmskog platna nosile crne haljine, generacijski jaz u 60-ima stvorio je dvije modne struje - mlađa, “mods” generacija preferirala je mini suknje, samim time skandalozno skraćujući haljine ispod kojih je nerijetko virio proziran sloj tila, te generacija žena koje su inspiraciju tražile u jednostavnim, midi haljinama klasičnog kroja. Utjecaj punka 70ih prešao je iz mračnog, gotovo nihilističkog osjećaja za modu u fitnesom opsjednute 80-e, kada se maloj crnoj haljini dodaju detalji dobro poznati modnoj sceni poput pepluma ili jastučića za ramena.

Može i s vojničkim čizmama Suprotno tome, grunge kultura 90-ih modno se razvijala u znaku kratkih, uskih crnih haljina koje su se najčešće nosile s vojničkim čizmama ili sandalama. Averzija prema crnoj u kasnim devedesetima dovela je do pada interesa za malu crnu haljinu, čiji će povratak u kasnim 2000-ima donijeti cijeli niz novih dizajnera s inovativnim zamislima: Yohji Yamamoto i avangardna crna haljina od poliestera; ‘’kum brutalnog šika’’ Rick Owens i crni minimalizam; Gareth Pugh i njegove crne nosive ‘’skulpture’’; Ann Demeulemeester i netradicionalna dekonstruktivnost.

Malu crnu haljinu proslavile su žene iz svih područja života: glumice, pjevačice, princeze, prve dame, modeli, umjetnice... Malu crnu haljinu proslavile su žene iz svih područja života: glumice, pjevačice, princeze, prve dame, modeli, umjetnice... Našla je svoj put na filmska platna preko dizajna Huberta de Givenchyja za Audrey Hepburn u filmu Doručak kod Tiffanyja 1961., kao vizija Jeana Louisa za Ritu Hayworth u klasiku Gilda te kao opravica ljupke Betty Boop (prije nego je obojena u crveno); priliku su joj dale princeze i prve dame - poznata haljina Christine Strambolian za Lady Dianu koja je dobila naziv The Revenge Dress, Chanel haljine Jacqueline Kennedy i Carle Bruni-Sarkozy; pjevačica Edith Piaf po svojima je dobila nadimak ‘’crni vrapčić’’; u njoj je stranice modnih časopisa krasila i Pauline de Rothschild 1950. godine, a crveni tepih Rachel Feinstein s dizajnom Marca Jacobsa 2012. godine. Ali zašto je mala crna haljina tako popularna? Je li to zbog

čistih, elegantnih linija? Ili pak zbog promjenjivosti i prilagodljivosti? Neovisno o vremenu i mjestu, bilo da se radi o svakodnevnoj odjeći ili onoj za večernji izlazak, ovaj modni komad ne gubi svoju važnost. Mnogi će reći da je njena jednostavnost čini tako svestranom. Drugi će pak naglasiti kako ona pristaje baš svima, u svakoj dobi i prigodi. Međutim, možda najvažnije od svega je vizija same Coco Chanel, koja je krenula s idejom oslobađanja ženskog tijela, naglašavajući važnost ženskog osnaživanja. Koncept male crne haljine predstavlja ideal savršeno jednostavne, a opet zavodljive oprave. Bilo da se nosi s niskom bisera, dugim svilenim rukavicama ili sama, ona predstavlja ženu u njenoj punoj snazi i ljepoti, jer kao što ne postoji jedinstvena savršena mala crna haljina, tako ne postoji ni jedinstvena savršena žena - svaka je savršena na svoj način.

laMode / listopad 2017.

laMode

portret

h t i m S Paul

laMode / listopad 2017.

DIZA JN

ZARAZNO

vedra kolekcija U ZNAKU ribe

Ženska je moda prije djelovala Ž Že Žens izrazito muževno. Taj se utjecaj još osjeća u krojevima i odijelima, ali sada uvodim više haljina i ženstvenih komada tako da se jedno može razlikovati od drugog, ističe osebujni britanski dizajner

ruće ljetne nedjelje u Parizu Paul Smith žonglirao je gumenom ribom iza pozornice. Riba je zapravo bila pozivnica za njegovu modnu reviju za sezonu proljeće/ljeto 2018. (SS2018), koja je počinjala sat vremena kasnije, a on se nadao da će ljudi u prvom redu izgledati otkačeno dok se, mašući ribom, hlade ispod staklenog stropa Lycée Carnota. Ili će ispasti genijalno ili ću se morati skrivati, rekao je.

Tekst: Kate Finnigan /Telegraph/The Interview People

Sir Paul (70) nije poput drugih dizajnera. On svoju ekscentričnost nosi jako dobro. Poput svojih poznatih odijela i on je

U Parizu je predstavio mušku i žensku kolekciju za sljedeće proljeće i ljeto nazvanu Ocean sam osebujan i već 47 godina uspijeva voditi vrlo uspješan posao. Svoju odjeću prodaje u više od 70 zemalja u 39 trgovina i stotinama globalnih franšiza. Iako mu je promet 2015. godine pao ispod 300 milijuna funti, vedrina je još utkana u srž ovog brenda. S obzirom na trenutačno raspoloženje mnogih zemalja, važno je ostati pozitivan, kaže on. U Parizu je predstavio mušku i žensku kolekciju za sljedeće proljeće i ljeto, i to zajedno, već drugi put (nekad je žensku kolekciju predstavljao na Londonskom tjednu mode). Modne kuće listopad 2017. / laMode

laMode

portret Paul Smith SS18 Print sunca i havajski dizajn definira novu sezonu za muškarce i žene. Upravo taj print pogled je unatrag, u povijest, na jedan od Smithovih ranih posjeta New Yorku 70-ih godina. Nakon povratka kući s prtljagom ispunjenim havajskim košuljama iz štedljivih trgovina SoHoa, Paul je odlučio dizajnirati vlastite cvjetne košulje koje su brzo postale njegov dizajnerski izričaj i potpis.

sada dosta eksperimentiraju, ali ovakav spoj ima smisla za Smitha jer je uvjeren da se to pozitivno odražava na njegov dizajn. Zanimljivo je da je ženska moda prije djelovala izrazito muževno, kaže on. Taj se utjecaj još osjeća u krojevima i odijelima, ali sada uvodim više haljina i ženstvenih komada tako da se jedno može razlikovati od drugog, pojašnjava.

Vintage tisak na majicama Nova se kolekcija zove Ocean - otuda i ribe kao pozivnice, surferske sandale i kičasti motiv riblje konzerve na etiketi – kao i mnoge druge Smithove kreacije, od njegove ljubavi prema tisku, posebno majice Aloha. “Na početku svoje karijere kupovao sam u Americi pune kombije vintage havajskih košulja i prodavao ih klincima u Sheffieldu i Manchesteru. Sada smo prilično poznati po svom tisku”, kaže u svom tipičnom skromnom stilu. “Imamo oko 20 svojih dizajnera specijaliziranih samo za tisak. A tu su i naše vesele boje”, ističe Smith. Bila je to zarazno vedra kolekcija koju je intenziviralo finale,

laMode / listopad 2017.

ljuljuškajući se uz Beatlesov Octopus’s Garden. Vintage tisak tih majica prelijevao se u stupnjevima, vidljiv tek kao sunčanožuti bljesak ispod uglađenih plavo-crnih hlača, na haljini-košulji srednje dužine, prugastoj suknji ili kao patchwork na svilenoj haljini – jednostavno: džepovi, zatvarač sa strane, bez ikakvih gluposti. Ili suptilnije, kao uzorak šupljike na grimiznoj ili crnoj slip haljini. Vodootporne jakne od ripstock materijala prekrivene su cvijećem, a nose se na surferske sandale. Muški element prisutan je u izboru tkanine, a ženstvenost je izražena vedrim tiskom. Sportska je odjeća danas vrlo važna. Ljudi se osjećaju sretno kad nose donji dio trenirke na sako. Tako stvari sada stoje, kaže. Ženska kolekcija odiše novom jednostavnošću kako bi se žene osjećale da pripadaju sadašnjem trenutku. Kolekcija sada opet odiše samopouzdanjem nakon što je često padala u sjenu izrazito uspješne muške kolekcije. Smith kaže da mu je koristilo biti broj jedan ili previše trendovski. Iako je doživio udarac zbog terorističkih napada u Parizu jer je pad prometa od 26 posto veliki udarac kad imaš pet prodavaonica u tom gradu, on je uvjeren da je tvrtka i dalje dovoljno jaka da se suoči s promjenama u maloprodaji i gospodarskom

Muški element prisutan je u izboru tkanine, a ženstvenost je izražena vedrim tiskom

Otvorili smo i jednu malu trgovinu ovdje u Maraisu u Parizu. Vrlo je popularna jer je malena, osoblje živi u lokalnom kvartu i poznaje mnoge naše klijente, pa često razgovaraju. Tako to izgleda - to je pošten način poslovanja Najistaknutiji britanski dizajner koji inspiraciju crpi iz svega Paul Smith je najistaknutiji britanski modni dizajner s nevjerojatnim talentom predviđanja i poticanja trendova, ne samo u modnom i dizajnerskom svijetu, nego u popularnoj kulturi općenito. Poznat je po svojoj kreativnoj estetici, koja kombinira tradiciju i modernost. Upravo vrijednost koju je postavio 1970. godine, “klasičan s obratom” ostaje vodeći princip rada tvrtke. Proizvodi iz Paul Smith kolekcija, zahvaljujući savršenom osjećaju za detalje i besprijekornim vještinama krojenja, danas su nezobilazan dio svakog casual outfita modernog muškarca. Paulova izreka da se inspiracija može pronaći u svemu, znači da su reference eklektične, dolaze iz visoke umjetnosti i svakodnevnog života. Svaki dizajn Paula Smitha podupire suhi britanski humor: čudan, ali ne neozbiljan, odnosno ekscentričan, ali ne glup. Sretno smješten između visoke mode i formalne odjeće, uzimajući u obzir oboje, Paul Smith je uvijek bio ponosan što ih upravo on razdvaja.

nestabilnošću u Brexitu. “Što se tiče same tvrtke, drago mi je da sam neovisan. Još sam šef, vlasnici smo većine zgrada i, začudo, nemamo nikakvih kredita. A nemamo ni pohlepnih dioničara koji uvijek traže još”, kaže Smith.

Ponosni lokalac Do kraja 2017. otvorit će nove trgovine u Manchesteru, Kopenhagenu i Berlinu. Trgovina u Manchesteru bit će otmjena jer će se nalaziti odmah do Céline, dok će ostale dvije biti tipične kvartovske trgovine. Nalaze se u super dijelovima grada i vrlo su male. Otvorili smo i jednu malu trgovinu ovdje u Maraisu u

Parizu. Vrlo je popularna jer je malena, osoblje živi u lokalnom kvartu i poznaje mnoge naše klijente, pa često razgovaraju. Tako to izgleda - to je pošten način poslovanja, kaže. On se ponosi tim poštovanjem. Sam sam krenuo u biznis, tako da sam sve radio – pakirao kutije, prodavao kolekcije, uređivao izloge, vozio kombi, priređivao revije sa svojom suprugom koja je porubljivala hlače. Kad stekneš takvo sveobuhvatno iskustvo, bolje poznaješ svoje poslovanje i to te drži prizemljenim, ističe Smith. I dok su se međunarodni modni novinari počeli okupljati na klupama s druge strane pozornice, predao je svoju gumenu ribu i bacio se natrag na posao. listopad 2017. / laMode

laMode

brojke, brojke

IZVOZ I UVOZ

donjeg rublja

VRIJEDNOST HRVATSKOG IZVOZA DONJEG RUBLJA U 2016. IZNOSILA JE 10.610.414 €, A UVOZA 19.162.504 €

MUŠKE GAĆE I KRATKE HLAČE OD PAMUKA

MUŠKE GAĆE I KRATKE HLAČE OD UMJETNIH ILI SINTETIČKIH VLAKANA 425.035 €

6.794.196 €

983.663 €

ITALIJA

2.797.651 €

ITALIJA

289.590 €

ITALIJA

515.351 €

NJEMAČKA

2.569.179 €

NJEMAČKA

38.915 €

NJEMAČKA

231.868 €

SLOVENIJA

364.814 €

PORTUGAL

34.027 €

SLOVENIJA

63.357 €

9.601.647€

1.342.504 €

2.577.714 €

ITALIJA

3.781.935 €

ITALIJA

698.347 €

ITALIJA

NJEMAČKA

1.562.421 €

AUSTRIJA

191.911 €

NJEMAČKA

356.022 €

AUSTRIJA

953.208 €

NJEMAČKA

150.336 €

SLOVENIJA

275.290 €

MUŠKE NOĆNE KOŠULJE I PIDŽAME OD OSTALIH PRIRODNIH MATERIJALA 175.287 €

MUŠKE NOĆNE KOŠULJE I PIDŽAME OD UMJETNIH MATERIJALA 44.791 €

1.261.641 €

MUŠKE PAMUČNE POTKOŠULJE, MAJICE BEZ RUKAVA, KUĆNI I KUPAĆI OGRTAČI 152.677 €

ITALIJA

40.378 €

ITALIJA

123.875 €

SLOVENIJA

95.439 €

SLOVENIJA

1.538 €

PORTUGAL

10.543 €

BIH

31.421 €

ŠPANJOLSKA

1.023 €

ŠPANJOLSKA

10.354 €

MAĐARSKA

13.836 €

35.042 €

169.257 €

826.532 €

ITALIJA

103.178 €

MAĐARSKA

15.699 €

ITALIJA

452.166 €

NJEMAČKA

26.210 €

ITALIJA

13.291 €

TURSKA

114.006 €

AUSTRIJA

10.995 €

POLJSKA

1.278 €

FRANCUSKA

81.951 €

KOMBINEI I PODSUKNJE OD OSTALIH TEKSTILNIH MATERIJALA

KOMBINEI I PODSUKNJE OD UMJETNIH ILI SINTETIČKIH VLAKANA 30.638 €

MUŠKE POTKOŠULJE, KUĆNI I KUPAĆI OGRTAČI OD OSTALIH MATERIJALA 21.518 €

461.323 €

SLOVENIJA

13.712 €

ITALIJA

23.562 €

ITALIJA

427.810 €

SAD

5.826 €

PORTUGAL

2.135 €

PORTUGAL

14.660 €

BIH

1.442 €

ŠPANJOLSKA

1.203 €

ŠPANJOLSKA

6.550 €

33.185 €

182.435 €

888.648 €

AUSTRIJA

9.908 €

ITALIJA

152.576 €

ITALIJA

836.290 €

KINA

6.452 €

RUSIJA

16.208 €

RUSIJA

40.756 €

MAĐARSKA

6.288 €

MAĐARSKA

7.638 €

TURSKA

4.575 €

PAMUČNE SPAVAĆICE I PIDŽAME ZA ŽENE

155.906 € SLOVENIJA

59.883 €

BIH ITALIJA

319.381 €

MUŠKE NOĆNE KOŠULJE I PIDŽAME OD PAMUKA

ŽENSKE SPAVAĆICE I PIDŽAME OD UMJETNIH ILI SINTETIČKIH VLAKANA

ŽENSKE SPAVAĆICE I PIDŽAME OD PRIRODNIH MATERIJALA

16.469 €

62.080 €

ITALIJA

11.324 €

ITALIJA

59.763 €

47.541 €

ŠPANJOLSKA

2.890 €

AUSTRIJA

1.513 €

15.363 €

POLJSKA

888 €

ČEŠKA

216 €

122.541 €

94.911 €

NJEMAČKA

142.556 €

ŠPANJOLSKA

36.606 €

MAĐARSKA

TURSKA

47.330 €

ITALIJA

24.110 €

AUSTRIJA

27.223 €

MAĐARSKA

33.895 €

NJEMAČKA

13.473 €

ITALIJA

2.837 €

laMode / listopad 2017.

57.730 €

ŽENSKE PAMUČNE POTKOŠULJE, GAĆICE, JUTARNJE HALJINE, OGRTAČI... 106.812 €

ŽENSKE POTKOŠULJE, GAĆICE, OGRTAČI OD UMJETNIH MATERIJALA 225.356 €

ŽENSKE POTKOŠULJE, GAĆICE, OGRTAČI OD OSTALIH MATERIJALA 470.226 €

SLOVENIJA

33.526 €

ITALIJA

96.312 €

ITALIJA

338.417 €

BIH

27.306 €

NJEMAČKA

48.228 €

AUSTRIJA

27.514 €

ITALIJA

14.815 €

ŠVEDSKA

35.063 €

NJEMAČKA

24.433 €

814.984 €

434.933 €

494.373 €

NJEMAČKA

372.841 €

ITALIJA

110.611 €

ITALIJA

428.582 €

ITALIJA

101.128 €

NJEMAČKA

93.324 €

TURSKA

15.538 €

TURSKA

98.201 €

AUSTRIJA

48.979 €

RUSIJA

8.414 €

GAĆE OD PAMUKA, ZA MUŠKARCE

MUŠKE GAĆE OD OSTALIH TEKSTILNIH MATERIJALA

79.439 €

MUŠKE NOĆNE KOŠULJE I PIDŽAME OD PAMUKA*

889 €

NJEMAČKA

21.271 €

ITALIJA

19.094 €

BUGARSKA

14.523 €

256.766 €

FRANCUSKA

301.175 €

889 €

48.552 €

NJEMAČKA

227.029 €

ITALIJA

28.639 €

SLOVENIJA

26.940 €

353.639 €

ITALIJA

108.237 €

NIZOZEMSKA

33.708 €

NJEMAČKA

143.520 €

AUSTRIJA

30.086 €

NJEMAČKA

6.106 €

ITALIJA

119.703 €

NJEMAČKA

28.925 €

ITALIJA

3.380 €

FRANCUSKA

37.144 €

* isključene pletene ili kukičane, maje, potkošulje i gaće

MUŠKE NOĆNE KOŠULJE I PIDŽAME OD UMJETNIH ILI SINTETIČKIH VLAKANA*

MUŠKE POTKOŠULJE, KUĆNI I KUPAĆI OGRTAČI OD UMJETNIH MATERIJALA 39.939 €

39 €

MUŠKI PAMUČNI OGRTAČI ZA KUPANJE, KUĆNI OGRTAČI I SLIČNI PROIZVODI 18.091 €

MAKEDONIJA

22 €

NJEMAČKA

36.943 €

SLOVENIJA

ČEŠKA

17 €

ITALIJA

1.130 €

ITALIJA

4.019 €

BIH

474 €

BIH

279 €

18.235 €

320.221 €

13.488 €

83.281 €

KINA

13.371 €

ITALIJA

270.559 €

AUSTRIJA

30.235 €

AUSTRIJA

3.574 €

NJEMAČKA

8.196 €

TURSKA

13.084 €

ITALIJA

603 €

NIZOZEMSKA

7.443 €

SLOVENIJA

10.415 €

* isključene pletene ili kukičane, maje, potkošulje i gaće

MUŠKI PAMUČNI OGRTAČI ZA KUPANJE, KUĆNI OGRTAČI I SLIČNO OD PRIRODNIH 6.097 € MATERIJALA ITALIJA

LEGENDA 2.445 €

PORTUGAL

787 €

SRBIJA

755 €

UKUPNA VRIJEDNOST UVOZA 2016.

83.328 € ITALIJA

29.607 €

POLJSKA

24.127 €

KINA

13.879 €

TOP 3 REZULTATA PO ZEMLJAMA

NAZIV

VRIJEDNOST UKUPNOG IZVOZA 2016. TOP 3 REZULTATA PO ZEMLJAMA Izvor: HGK listopad 2017. / laMode

laMode

boudoir

NISMO SAMO

moderne! MI SMO avangardne! Blizanke kojima je nona namijenila sudbinu nasljednica salona za izradu šešira, plan su malo promijenile i stvorile vlastito carstvo u kojem klijenticama nude svoj razigran i maštovit svijet

ožemo li biti gotovi za 45 minuta? – neumoljivo je okvire za intervju postavila modna dizajnerica Martina Čičko Karapetrić, a jednako odlučno nam se obratila i njena 15 minuta mlađa sestra blizanka Morana Saračević. Sestre su bile složne u tome da “može razgovor za laMode”, ali “one u ateljeu rade”, pa je to otprilike značilo da nemaju previše vremena za prazan hod. Jer, boudoirke, kako ih od milja zovu bliski ljudi ali i klijentice, u Radićevoj ulici u Zagrebu vrata salona otvaraju svakog dana u 11 sati, no njihov radni dan započinje puno ranije. Bude se u cik zore, oko pet, kako bi imale mira za stvaranje svojih lepršavih modela kojima su osvojile srca romantičarki i žena željnih ženstvenih haljina u Hrvatskoj kao i širom svijeta. Njihov je svijet francuski šarm, retro šik i vječni, ženstveni materijali kojima stvaraju zanimljive, ali i nepredvidjive kreacije, a svoj modni brend grade neumornom energijom. Modne istomišljenice privlače mističnošću i senzualnošću svojih haljina iz bajki, a kako su nedavno pokrenule i dnevnu liniju, kvalitetu izrade i materijala ističu kao svoje glavne adute. Ova je godina u modnom svijetu obilježena cvijećem, a njima su latice već odavno dio radne svakodnevice. Sestrinski modni dvojac vrlo odlučno istražuje okolnosti na tržištu ne radeći kompromise i ne trudeći se svidjeti po svaku cijenu.

puta u Radićevoj 25 u malom ateljeu u veži, a naša nona Đurđica je na ovom mjestu gdje smo sada više od 30 godina imala salon koji se zvao Šeširi Hela. Nona je bila poznata zagrebačka modistica, a ja sam naslijedila obrt kad je ona umrla. U poslovnom smislu ste, kažete, projekt svoje none? • Martina: Pa jesmo. • Morana: Točno tako kako smo i rekle. Naša mama Hela nije pokazivala nikakav afinitet za modu ni interes za dizajn, a ni talent. Na kraju je postala profesorica i radila kao ravnateljica Odjela za mlade Gradske knjižnice. Nona je shvatila da smo mi, ako pokažemo interes, zadnja nada da netko iz obitelji nastavi njezin zanat. Čim je vidjela da nas interesiraju krpice, odmah nas je uzela ‘pod svoje’. Mi smo od prvog razreda osnovne škole svaki dan naizmjence dolazile kod nje u dućan, a ona nas je učila izrađivati šešire. U srednjoj smo školi svaki dan od pet do sedam navečer bile kod none. Nije to bilo puno, ali za jednu srednjoškolku

TEKST: Branka Anić FOTO: Boudoir/facebook

koja ima puno svojih obveza bilo je sasvim solidno. Nona nam je govorila kako je to nužno da bismo stekle radne navike i da nam u životu nikad ništa ne bude teško. I bila je apsolutno u pravu. • Martina: Mislim da je to jako dobra podloga za budući život. Bile smo djeca, ali već tada se znalo da ćemo mi nastaviti.

Haljine “proizvodite” već 16 godina? • Martina: Jako smo ponosne na tu brojku. Počele smo preko

laMode / listopad 2017.

Naša nona, koja je bila modistica, čim je vidjela da nas interesiraju krpice, odmah nas je uzela “pod svoje”

listopad 2017. / laMode

laMode

boudoir Pitati nas kako dođemo na ideju za haljinu je isto kao da pitate pekara kako je on napravio kruh ili nešto slično. Jednostavno, imaš 100 ideja... To se ne može objasniti ni naučiti. To je talent - ili ga imaš ili ga nemaš (Morana)

• Morana: Ja sam odmah znala da ću raditi haljine, no nona baš i nije bila time oduševljena. Ona je, naravno, htjela da izrađujemo šešire, a ja sam već rano imala ideje o tome kako bih napravila haljinu. Ali nisam joj to smjela reći. Ljutila bi se na vas? • Morana: O, bila bi jako razočarana. Uvijek je bila žalosna kad bih joj nešto tako natuknula jer je željela da izrađujemo šešire. Ali mi to znamo, štoviše, među rijetkima smo koje to znaju raditi jer uvijek je dobro znati neku vještinu. I naše kćeri već učimo poslu jer pokazuju interes. Je li bilo lakše raditi vašoj noni ili vama danas? • Martina: Mislim da je nama lakše. Naša nona je radila u vrijeme kad to nije bilo jednostavno. Ljudi koji su u komunizmu držali neki vlastiti obrt jako su se isticali, bili su pod povećalom i bilo im je prilično teško u vrijeme kada je sve vlasništvo, uglavnom, bilo društveno. S obzirom na današnje slobodno tržište, nama je puno lakše raditi. Nona je završila pučku školu i onda je u petom razredu krenula šegrtovati. Rođena je 1922. godine, a tada je na potezu od Trga do Frankopanske ulice bilo jedno 30 modisteraja i ona je učila kod jedne poznate zagrebačke modistice. Bila je izvrsna u poslu, tražena, radila je u puno zagrebačkih salona i na kraju otvorila vlastiti. Učila je od najboljih, a mi od nje, dakle – od najbolje. I danas nas inspirira njena kreativnost i marljivost. U radu vas inspirira priroda, cvijeće, latice...? • Martina: Da, priroda nas full inspirira, iako nažalost, nismo dovoljno u prirodi. Odrasle smo u centru grada, a čak ni preko vikenda ne stignemo otići izvan grada onoliko koliko bismo željele. • Morana: Pitati nas kako dođemo na ideju za haljinu je isto kao da pitate pekara kako je on napravio kruh ili nešto slično. Jednostavno, imaš 100 ideja... To se ne može objasniti ni naučiti. To je talent - ili ga imaš ili ga nemaš. Ne mogu reći ni da nam je neko stoljeće omiljeno, prije bi to bila neka razdoblja, kao što su rokoko, barok i viktorijana. Kad bi to bilo moguće, i sama bih se rado vidjela u nekom od tih razdoblja. Privlači li vas neka posebna estetika? • Martina: Ženstvenost. Jako mi je žao što današnje žene

laMode / listopad 2017.

Naše svečane haljine nisu jeftine, ali dnevna linija je apsolutno dostupna i u rangu s uobičajenim brendovima. U tome smo apsolutno konkurentne, s time da su naši materijali bolji, imamo originalniji dizajn, a osim toga sve je to proizvedeno u Hrvatskoj (Martina)

Uvijek radimo s tilom, čipkama, s čipkanim aplikacijama, to su nam najdraži materijali s kojima nam je idealno raditi

uglavnom hodaju u hlačama. Ja sam uvijek u suknji ili haljini. Žene imaju mogućnost da nose haljine i suknje, a one su odabrale da se odijevaju kao muškarci. Mislim da su totalno pogriješile! Nosim suknje i kad je snijeg! • Morana: Mene Martina uvijek špota jer sam u hlačama. Žena može biti ženstvena i u hlačama. • Martina: Može. Ali, haljina je haljina! Za mene je idealno odjevena žena ona u haljini i štiklama. Štikla mora biti visoka onoliko koliko žena može podnijeti, najmanje tri centimetra za žene koje ih ne nose često, a sve više od toga je super jer noga u štikli uvijek izgleda bolje. • Morana: Idealno odjevena žena je ona koja je svoj stil prilagodila svom obliku tijela. A omiljene boje i materijali su.... • Morana: Volimo crnu i tamnoplavu, to je nekako ziheraški, a po ljeti volimo sve moguće boje. • Martina: Morana jako voli tamnozelenu... Uvijek radimo s tilom, čipkama, s čipkanim aplikacijama, to su nam najdraži materijali s kojima nam je idealno raditi, a i privatno ih volimo. Materijale uvozimo, da. • Martina: Ne koristimo ni krzno niti kožu. Potpisali smo ugovor listopad 2017. / laMode

laMode

boudoir

s Prijateljima životinja o tome da nećemo koristiti krzno, ali i da nismo, ne bismo ga koristili. Velike smo ljubiteljice životinja i tako se i ponašamo. Ja imam tri mačke, Morana dvije. Same šijete haljine? • Morana: Mi šijemo sve, a naša asistentica završava ono što joj mi pripremimo, ručne aplikacije i slično. Naučile smo šiti kao jako male djevojčice. Naime, naša prabaka je imala staru singericu na nožni pogon, pa smo negdje u prvom osnovne štepale. • Martina: Da, dvije-tri tjedno. Vaše haljine ‘putuju’ svijetom? • Martina: Da. Imamo web shop i dobivamo narudžbe iz cijelog svijeta, haljinu smo slale čak i u Australiju. Društvene mreže koristimo za promociju, često se koristimo internetom... • Morana: Web prodaja je sasvim izbrisala granice, nama je zapravo otvoren cijeli svijet. Pokrenule ste i dnevnu liniju, ali bilo je i ‘skelet’ jakni? • Morana: Mi imamo tu morbidnu crtu. Ako pogledate naše kampanje, one su znale biti jako morbidne! Imamo taj neki miks i klijentice nam kažu da se po tome razlikujemo od drugih dizajnera, da ne podilazimo publici. Mislim da to publika na kraju cijeni.

Mi smo ambiciozne, ali imamo i jedna drugu. Guramo se međusobno • Martina: Morbidnost je dio nas, to je dio naše estetike i našeg rukopisa. • Morana: Pa, smrt je dio života. Davno je ustanovljeno zašto čovjek zapravo ima potrebu koristiti elemente u umjetnosti kao što su kosturi, lubanje, nešto što ljudi povezuju sa smrću: za lakše navikavanje da će jednog dana umrijeti. Nije to ništa neobično. • Martina: Ni kontroverzno. Boudoir je malo mračan, daje jednu notu tajnovitosti... Dolazi od francuske riječi bouder što znači duriti se. To je izraz za žensku naviku da se duri, pa se povuče u svoj boudoir, jel’ tako? Mi smo jedan jako ženski atelje, slobodno se dođite duriti kod nas. • Martina: No mi zapravo usrećujemo žene: kod nas se sve one oraspolože, čak i ako su tužne. • Morana: Mi zaista usrećujemo žene, a to ispunjava i nas. Ti nešto stvaraš, a nakon toga je netko sretan kad odjene tvoju haljinu, suknju, što već. To daje dodatni smisao onome što radiš. U ovu suknju koju nosi Martina uložila sam svoje znanje, svoju kreativnost, svoju energiju i to je prekrasan komad odjeće. Žena koja je to kupila na neki način dobiva i dio mene i te moje ljubavi koju sam uložila u izradu te suknje. Koliko stoji najskuplja haljina u Boudoiru? • Martina: Devet tisuća kuna. Naše svečane haljine nisu jeftine, ali dnevna linija je apsolutno dostupna i u rangu s uobičajenim brendovima. U tome smo apsolutno konkurentne, s time da su naši materijali bolji, imamo originalniji dizajn, a osim toga sve je to proizvedeno u Hrvatskoj. • Martina: Mi jesmo skup(lj)e, ali ne vozi svatko mercedes, jel’ tako? Osim toga, za to što mi nudimo, to nije previše. • Morana: Naše haljine bi vani stajale onoliko tisuća eura koliko kod nas stoje kuna, za tu izradu, za tu preciznost, za taj dizajn,

laMode / listopad 2017.

Ne smije se biti opterećen time tko će to kupiti Morana: Kad biste radili tako da znate tko je kupac, onda ne biste išli naprijed. Treba uvijek istraživati što dalje i što još možete ponuditi i dok radite, ne smijete biti opterećeni time tko će to kupiti. Svaka roba nađe kupca - to je i naš moto. I jednostavno se ne treba time opterećivati. Treba naprosto kreirati ono što je tvoja vizija - i na kraju se pokaže da je to jedino ispravno. Prije, kad smo radile više revija, pa smo znale napraviti neke prelude haljine, znale smo pomisliti nešto kao ’tko zna tko će to kupiti’. Na kraju je ispalo da bi se te haljine prve prodale. Ne smije čovjek biti opterećen time hoće li se te haljine prodati ili ne, nego jednostavno raditi ono što mu je u srcu.

za sate koje utrošimo na svaku haljinu. Žena koja dođe k nama i kupi haljinu, stvarno je dobila vrijednu stvar! Kakav je osjećaj ‘sresti’ svoju kreaciju u životu...? • Martina: Veličanstven! Nedavno smo vidjele ženu u svojoj haljini nastaloj prije desetak godina. Totalno smo se izbezumile kad smo shvatile da i dalje izgleda apsolutno genijalno. Onako na ulici pogledale smo se i rekle: ‘Vidi, to je ona naša haljina. Ludo!’ Tašte ste u poslu? • Martina: Jesmo, s podlogom. Tko kaže da nije - laže! Ambicija bez talenta mi je apsolutno nevjerojatna, ali ima takvih ljudi. • Morana: Ambicija u kombinaciji s talentom je izvrsna. • Martina: Ima i mnogo jako talentiranih ljudi koji nikad neće ništa napraviti u životu jer nisu dovoljno ambiciozni. U životu se treba snaći, a ne samo kukati. U nekim fazama mogle smo i zatvoriti dućan, ali imamo tu pozitivnu energiju koja nas uvijek tjera naprijed. • Morana: Mi smo ambiciozne, ali imamo i jedna drugu. Guramo se međusobno. A pritisak da morate stalno biti originalne? • Martina: Uvijek se natječete sami sa sobom, želiš i samog sebe nadmašiti.

Imamo politiku da ako se u nečemu ne slažemo, ne ulazimo u projekt. • Morana: To te i gura naprijed. Nikad se ne bih mogla zamisliti u nekom drugom poslu, izvan kreativnog. Važno mi je da se radi rukama. • Martina: Mi jesmo takve, ne volimo uniformiranost. Oduvijek sam bila takva. Meni je koma kad se netko želi utopiti u masi. Postoji li solidarnost među dizajnerima? • Martina: S kolegama razgovaramo o tome kako ide prodaja, gdje nabaviti neki materijal, pa u tome solidarnost svakako postoji. Dizajneri su jako različiti po svom pristupu radu, tako da nema konkurencije, barem se nama tako čini. Svatko ima svoju klijentelu. Smatrate li se modernim ženama? • Martina: Nismo mi samo moderne. Mi smo avangardne! • Morana: Ljudi na cesti znaju dosta gledati što imamo na sebi, gospođe čak znaju na glas komentirati. • Martina: To su pozitivni komentari. Znate, to su vam stare Zagrepčanke koje ne mogu odoljeti da nešto ne kažu, ne prokomentiraju kako mi je, primjerice, krasan kaput. To nam se događa svakodnevno i simpatično nam je. • Morana: Svaki kompliment ti je ugodan, ne znam tko bi rekao da nije. Svojim najvećim uspjehom smatrate... • Martina: To što radimo posao koji volimo i od njega možemo pristojno živjeti. Jarci smo u horoskopu, jako uporne, organizirane, a nije neskromno reći - i jako marljive. Obitelj nam je na na prvom mjestu. I rad, naravno. Rad sa sestrom je prednost, naravno. • Morana: Ali imamo politiku da ako se u nečemu ne slažemo, ne ulazimo u projekt. To mora biti jednoglasno. To je uvjet.

listopad 2017. / laMode

laMode

oni koji dolaze

PRVO

BURYEN CLOTHING

posao ostalo

ONDA SVE

Osamnaestogodišnji Filip Mihalić razvija vlastiti brend odjeće namijenjene osobama koje cijene kvalitetu i ekstravaganciju, a žele se izdvojiti iz mase statusnim simbolima i za to su spremne platiti prikladnu cijenu

esto slušamo priču kako nam kao narodu nedostaje poduzetničkog duha, a među starijom generacijom je naročito popularan mit kako današnja mladež ništa ne radi, već samo gleda kako se naslikavati za Instagram. Da budemo iskreni, ima u tome i dosta istine, ali također ima i mnogo iznimki. Jedna od iznimki je svakako Filip Mihalić iz Gornjeg Kneginca pokraj Varaždina koji sa svojih 18 godina još uvijek pohađa Prvu privatnu gimnaziju u Varaždinu. Filip, naime, vodi dvostruki život - onaj običnog tinejdžera koji, kako se to lijepo kaže, voli sve što vole mladi, ali i poduzetnika koji svaki trenutak kad nije zauzet školom

provodi razvijajući vlastiti brend odjeće pod imenom Buryen Clothing. Ovdje smo se držali onog tradicionalnog kreda svih roditelja - prvo škola pa onda sve ostalo, no sam Filip se malo drugačije opisao.

TEKST: Miro Soldić FOTO: Buryen Clothing

“Kad ne radim, najčešće sam zaokupljen školskim obavezama, a za odmor imam priliku samo nedjeljom jer izgleda da onda svi miruju, uključujući školu i kupce”, ističe jasno ukazujući koji su mu životni prioriteti. Prvo posao, a onda sve ostalo. “Smatram

Iako sam htio sve proizvoditi u Hrvatskoj, to nije bilo moguće naišao sam na ogromne cijene, lošu kvalitetu i još lošiju komunikaciju. Ni u Kini ne prolazim jeftino, ali novac je cijenjen, kao i partnerski odnosi, pa za ono što platimo, uistinu dobijemo sve što smo tražili

laMode / listopad 2017.

da to uvelike ima veze sa sredinom u kojoj živim - s obzirom na to da moji roditelji imaju vlastiti biznis, vjerojatno sam od malih nogu usvajao mnoge stavove i ideje koje su kasnije utjecale na mene, a na kraju me i navele da pokrenem vlastiti posao”, rezonira Filip.

Ljuti me nerad i neambicioznost “Vesele me poslovni uspjesi, a ljuti me nerad i neambicioznost”, poručuje, a kako sada stvari stoje, u životu ima dosta razloga za veselje. Njegova mlada tvrtka bilježi odlične rezultate, Buryen trenutačno proizvodi 20 različitih odjevnih artikala i više od 70 kožnih, u uskoro se spremaju lansirati još sedam odjevnih i 10 kožnih artikala u kolekciji nazvanoj Billionaire koja je inspirirana ikonama gangsterskih klasika. Već prvi pogled na njihovu web stranicu, koja im je ujedno i glavni kanal prodaje, otkriva kako je Buryen odjeća namijenjena osobama koje cijene kvalitetu i ekstravaganciju, a žele se izdvojiti iz mase statusnim simbolima i za to su spremni platiti prikladnu cijenu. Ime Buryen proizašlo je iz suradnje s tvrtkom Brandz iz Zagreba, koja je pratila cijeli proces i sudjelovala u izradi vizualnog identiteta, web shopa, photoshootinga i ostalog. “S obzirom da nisam dizajner, htio sam da svi poslovi u vezi s dizajnom budu obavljeni na profesionalnoj razini, iako većina ideja dolazi od mene”, pojašnjava Filip. Buryen u ponudi ima i specifičnu liniju vodootporne odjeće koju proizvodi u suradnji s kineskim partnerima. “Moji partneri u Kini vlasnici su patenta za proizvodnju hidrofobnog pamučnog i drugog tekstila zajedno s jednim tehnološkim institutom u Šangaju. Buryen je s njima potpisao ugovor o ekskluzivnom zastupstvu za Europu. Naš tekstil je proizveden od stopostotnog pamučnog vlakna koje zbog posebnog procesa tkanja u potpunosti odbija vodu. Naime, voda pada na naš tekstil pod drugačijim kutom te zbog toga klizne s odjeće i ne ostavlja nikakav trag”, razložio nam je Filip dodajući kako će se hidrofobna svojstva Buryenovih odjevnih komada sačuvati jako dugo uz prikladnu brigu i održavanje. To se prvenstveno odnosi na pranje pri kojem se nikako ne bi smio koristiti omekšivač.

Priča o lošoj kineskoj kvaliteti ne drži vodu Zanimalo nas je kakav odnos ima s Kinezima koji su ne tako davno bili notorni po upitnoj kvaliteti, ali je Filip rezolutno otklonio

Buryen trenutačno proizvodi 20 različitih odjevnih artikala i više od 70 kožnih listopad 2017. / laMode

laMode

oni koji dolaze

strane skup i ponaša se previše zaštitnički prema kupcima koji lako mogu i zlorabiti takvu politiku. Mislim da većina hrvatskih web shopova nije na gubitku zbog toga što nemaju opciju plaćanja PayPalom jer ih većina posluje samo na području Balkana gdje je većina kupaca navikla plaćati pouzećem. Sve dok se ne razvije trgovanje preko interneta u Hrvatskoj i regiji, PayPal neće biti neizbježan servis za plaćanje”, smatra Filip i napominje kako, prema njegovoj procjeni, oko 10 posto Buryenovih kupaca dolazi iz Hrvatske, 30 posto iz Europe, a čak 60 posto iz drugih zemalja, dok u razvoju svake njihove ideje i novog proizvoda sudjeluje više od 10 ljudi u četiri različite države.

sve sumnje po tom pitanju i pojasnio nam zašto se odlučio za njih, a ne za nekog domaćeg proizvođača. “Mislim da priča o lošoj kvaliteti nikako ne drži vodu. Zasigurno je stvar prošlosti jer suvišno je spominjati koliko je Kina tehnološki naprednija od Hrvatske pa i Europe, a loša kvaliteta nije zbog Kine, nego naručitelja iz zapadnih zemalja koji inzistiraju na kvantiteti, lošoj kvaliteti i brzoj zaradi, a ako želite kvalitetu, opet jednu od najboljih možete pronaći u Kini. Iako sam htio sve proizvoditi u Hrvatskoj, to nije bilo moguće - naišao sam na ogromne cijene, lošu kvalitetu i još lošiju komunikaciju. Ni u Kini ne prolazim jeftino, ali novac je cijenjen, kao i partnerski odnosi, pa za ono što platimo, uistinu dobijemo sve što smo tražili. Iako smo kroz ove dvije godine suradnje postali i prijatelji, a ne samo poslovni partneri, težimo i dalje sve odrađivati na vrijeme i na profesionalnoj razini, i u tome uspijevamo”, naglašava Filip. Na web shopu Buryena odmah nam je u oko upala mogućnost plaćanja PayPalom, bez opcije plaćanja pouzećem, što jasno ukazuje da su se kao tvrtka orijentirali na izvoz. Velika većina domaćih online trgovaca ne prakticira taj način plaćanja koji preferiraju kupci diljem svijeta.

Glavni kanal prodaje im je web stranica, a može se plaćati PayPalom što jasno ukazuje da su se orijentirali na izvoz “Najveći problem imao sam s birokracijom i otvaranjem internetskog poslovanja. S obzirom na to da šaljemo proizvode u cijeli svijet, svaka zemlja ima posebne uvjete carinjenja i oporezivanja. Imali smo i problema u stvaranju prihvatljive ponude za usluge dostave kurirskim službama jer su u svijetu te iste usluge daleko jeftinije. PayPal je rizik, ali moramo ga nuditi jer 80 posto stranaca preferira baš takvo plaćanje, dok je s druge

laMode / listopad 2017.

Odličan prijam kod kupaca Filip ističe kako je i više nego zadovoljan poslovanjem jer su kupci odlično prihvatili njihovu ponudu. “Znao sam da Buryen ne treba promovirati isključivo tehnološki naprednu odjeću, već spojiti tehnologiju i luksuz, u čemu smo uspjeli i pronašli svoje mjesto na internacionalnom tržištu. Buryen nije prestao s novim idejama otkako smo otvorili web stranicu, a kao što sam rekao, uskoro planiramo novu kolekciju. Nove ideje su daleko ekstravagantnije i namijenjene samo određenoj publici”, poručuje Filip i zaključuje kako mu je cilj u skoroj budućnosti zaposliti dizajnera u tvrtki kako bi još brže mogao od vlastitih ideja doći do gotovog proizvoda.

kolumna laMode

SARA Lončarić

od sebe STVORITI déjà vu?

Foto: Duška Stepanov Crnković

ZAŠTO

Gubljenje identiteta je prelaki zadatak u digitalnoj eri. Društvo je postalo alat koje definira stil. Ta igra je poprilično nemilosrdna, destruktivna i brza

ostoji li još autentičnost na glavnim ulicama velikih gradova kao što su New York, London, Pariz, Milano, Kopenhagen, pa i Zagreb? Neovisno o tome odijevate li se da biste impresionirali okolinu ili zato što se u odjeći osjećate ugodno, osobni stil je jedan od najboljih i najstarijih predstavljanja samog sebe svijetu. Street style, koji možemo nazvati i individualizam, uvijek je postojao, ali je tek u 20. stoljeću postao veliki fenomen. Moda je naš najbolji prikaz vremena, kulture, društva, političkog i financijskog stanja.

No glavno je pitanje što se događa u 21. stoljeću? U vremenu svega dostupnog, nikad teže nije bilo pratiti sve informacije koje nam svijet šalje. Kako biste bili uvijek modno osviješteni, potrebno je konstantno listati magazine, pratiti modne revije, čitati blogove, proučavati modne dodatke, aktualne frizure i imati brzu sposobnost zapažanja. Neki od simpatičnih trendova koji su zavladali u svim gradskim mekama ove godine su predimenzionirane jakne s velikim gumbima, odijela kariranog uzorka s dolčevitom,

MODA JE STVORENA DA BUDEMO ONO ŠTO JESMO, ALI I DA GLUMIMO RAZNE ULOGE KOJE NAM PONEKAD ZATREBAJU traperice ravnog kroja s nedovršenim porubom, bluze naglašenih predimenzioniranih rukava, široki džemperi od najluksuznijeg pamuka ili debele vune koji daju dodatnu dozu elegancije i luksuza. Umjetno krzno koristi se na jaknama, pa čak i na/u cipelama. Štikle su s punom petom izvorne francuske riječi Mule ili “Kitten hills” s malom petom ali s nešto dužim vrhom koje se vežu vrpcom, kao što su najpopularnije Diorove. Torbe jednostavnih linija naglašene su zlatnim ili srebrnim detaljima. AUTENTIČNOST! Jedna tako moćna riječ, koje se

mnogi boje, kao da je prekrivena filterom. Kako biste bili fashionable u današnjem vremenu, morate živjeti prema ljudskim očekivanjima, morate biti dio nekog kluba ”THE CLUB” ili od sebe samoga morate napraviti It proizvod. Gubljenje identiteta je prelaki zadatak u digitalnoj eri. Društvo je postalo alat koji definira stil. Ta igra je poprilično nemilosrdna, destruktivna i brza. U moru Instagram profila možete pronaći bezbroj istih modnih dodataka kao što su Cult Gaia, Chloe Faye i JW Anderson ručne torbice, remenje s logotipom brenda Gucci. Na takve stvari koje su trenutačno aktualne ne treba gledati kao na nešto loše. Ali, originalnost nestaje u trenu kada se odlučimo ponoviti potpuno isti look koji je predstavila jedna od inih trendseterica, kada počnemo kombinirati npr. torbicu Cult Gaia uz istu pamučnu bijelu haljinicu ili remen Gucci koji mora obvezno biti na trapericama zajedno s vrlom uskom pamučnom majicom poput bodyja koji nosimo ispod odjeće, a usne premazane nude ružem. Jer ako ne iskombiniramo tim redom, naš društveni status će biti ugrožen.

Trendovi kao igra Trendove ne možemo zaustaviti niti će oni ikad nestati jer bez njih bi inače modna industrija izumrla. Njih možemo jedino shvatiti kao igru u određenom periodu. I na njih ne treba gledati kao na nešto loše. Dapače, oni su jedna vrsta osvježenja ako ih konzumiramo umjereno. Ne zaboravite da su oči prozor vaše duše, a stil su vrata vaše osobnosti. Ako smo svi stvoreni kao pojedinci s različitim talentima, zašto bismo onda svi imali stil u skladu s društvenim klanovima? Zašto bismo od sebe stvorili déjà vu kada možemo biti vlastiti vizionari? Moda je upravo stvorena da budemo ono što jesmo, ali i da glumimo razne uloge koje nam ponekad tu i tamo zatrebaju. Budite autentični, a mi jedva čekamo da vas vidimo na ulicama grada. Kako je Diana Vreeland, nekadašnja modna urednica Harper’s Bazaara i Voguea, jednom rekla: “Jedina prava elegancija je ona u glavi - ako imate to, sve ostalo izvire upravo iz toga”. listopad 2017. / laMode

laMode

AD’sign

NEOBIČAN

dizajnI BOJE ZA korak VIŠE Nakon što je poslovna torba poslala nezaobilazni dodatak koji si žene žele priuštiti, Ana Dorotić je odlučila tržištu ponuditi i kožni accessories, od narukvica, remena, do ogrlica

rhunsko odijelo, dobre cipele i, naravno, najkvalitetnije poslovne torbe, sve to je must have u poslovnom svijetu. Biti dio poslovnog svijeta bez dobre aktovke jednostavno je nezamislivo, a imati kvalitetnu i luksuznu poslovnu torbu odlika je poslovne uspješnosti. Većina poslovnih ljudi navikla je nositi aktovke tradicionalnih boja. Jednostavno, bez puno razmišljanja odabir padne na smeđu ili crnu dobru kožnu poslovnu torbu, i to je to. TEKST: Ilijana Grgić FOTO: AD’sign/facebook

Žena u svakom trenutku treba izgledati moderno i stylish, smatra Ana Dorotić

No kad ste žena, i to žena sa stilom, tu su zahtjevi ipak malo veći od klasičnoga izbora crno ili smeđe. Pogotovo ako želite napraviti korak više od onoga što se očekuje od konvencionalnosti korporativnoga svijeta. Upravo je tu potencijal vidjela mlada dizajnerica Ana Dorotić koja je odlučila kroz svoj brend AD’sign dizz di pokoriti nemilosrdni svijet kožne galanterije gdje svoje pozipo o cije e čvrsto drže vodeći svjetski brendovi kao što su Tom Ford, Salvatore Ferragamo, Gucci, Fendi ili Les Essentiels de la Vie. Sal Prije Prij pet godina Ana Dorotić je odlučila kako može ostvariti svoj san n te jedinstvenim dizajnom omogućiti poslovnim ženama, a i onima koje to nisu ali se tako osjećaju, proizvode prepoznatljion n ve po intenzivnim bojama i jedinstvenom motivu. Kvalitetne i posebne ručno rađene torbe kakve su one brenda AD’sign izbor po o su poslovnih žena koje se ne boje napraviti onaj famozni korak više višš i neobičnim dizajnom privući pozornost.

Tirkizna Ti i boja i poslovni izgled “Po “Posebnost čitave linije proizvoda je u pažljivo dizajniranom poklopcu torbe koji na nenametljiv način predstavlja našu zemlju i klo kl o

laMode / listopad 2017.

ističe njezino iskonsko nacionalno obilježje – hrvatski grb grb. Prva torba koju smo izradili bila je tirkizna. Malo neobično za poslovni izgled žene, no veoma brzo je ta boja pokazala svoju opravdanost, i to - prodajom. Tada sam uvidjela kako, osim našeg nacionalnog simbola, i boje imaju veliku ulogu u liniji koju sam tada tek pokušavala plasirati na tržište”, kaže nam Ana Dorotić, koju je na samom početku poduzetničke avanture pratila još jedna djelatnica. “Tada su to bile vrlo male brojke što se proizvodnje tiče. Na samom početku radili smo komad po komad, no kroz pola

godine narudžbe su se povećale i tada sam počela sura surađivati s dugogodišnjim zagrebačkim obrtnikom Miljenkom Vukom, s kojim surađujem i danas”, ističe ova mlada dizajnerica koja je ponosna jer su svi proizvodi brenda AD’sign 100 posto ručne izrade.

Nove ideje i novi proizvodi

Nakon što je njezina poslovna torba postala nezaobilazni dodatak koji si žene žele priuštiti, Ana se odlučila i na širenje lepeze proizvoda te tržištu ponuditi i kožni accessories, od narukvica, remena, do ogrlica, a hit proizvod im je Book Keeper koji ustvari predstavlja poslovnu mapa u koju se mogu staviti tablet, mobitel, olovka, rokovnik i i sve ono što je potrebno za poslovni sastanak. “Ništa kvalitetno i dugoročno se ne odvija u Posebnost čitave kratkom roku. Potrebno je napraviti puno sitnih koraka kako biste napravili jedan veliki kolinije proizvoda je u rak naprijed. To nisam znala dok nisam i sama pažljivo dizajniranom krenula u svijet poduzetnika”, iskrena je Ana Dorotić koja je dobila brojna priznanja za svoju poklopcu torbe koji modnu torbu hrvatskih obilježja. Ova mlada dizajnerica smatra da žena u na nenametljiv način svakom trenutku treba izgledati moderno i predstavlja našu stylish, pa je tako već korak do realizacije još jedne svoje ideje. Kako je i sama postala majzemlju i ističe njezino ka prije nepunih godinu dana, uvidjela je kako nema torbu za sebe, stoga će AD’sign uskoro iskonsko nacionalno ponuditi modernu torbu za mame kako bi im obilježje – hrvatski grb. uvijek pri ruci bile sve potrepštine za njihova mala zlata. Ana Dorotić listopad 2017. / laMode

laMode

tehnologija

VISOKA

moda IZ pisača Digitalni ispis daje mi veliku kreativnu slobodu i omogućava primjenu dizajna ne samo na tekstil i foliju mylar već i na gotove proizvode, kaže Richard Quinn

vrtka Epson udružila je snage s dizajnerima mode i dekora kako bi prikazala kvalitetu i potencijal sublimacijskog ispisa na SureColor i na DTG pisačima (Direct to Garment). Na sajmu FESPA 2017 koji se održavao u Hamburgu, Epsonov štand uključivao je modni odjeljak (fashion space) na kojemu su bili izloženi primjerci ženske visoke mode koje je dizajnirao Richard Quinn od tekstila i folije mylar.

TEKST: Boris Odorčić FOTO: PV fotoarhiv

Lady Gaga JE IZABRALA Quinna

INOVATIVNI STUDIO ZA ISPIS

U vlastitom studiju za ispis Quinn dizajnira, ispisuje i šiva kolekciju na licu mjesta uz pomoć Epsonove tehnologije. Bez toga ne bi mogao ispoštovati rokove Lady Gage

laMode / listopad 2017.

Tvrtka Epson udružila je snage s dizajnerima mode i dekora

Quinn je prošle godine diplomirao na londonskom koledžu Central Saint Martins i dobitnik je međunarodne nagrade H&M Design Award za 2017. te je uključen u popis najutjecajnijih osoba u kulturi za 2017., u magazinu Dazed. British Fashion Council ga je naveo kao jednog od najzanimljivijih modnih dizajnera. Trenutačno je zaokupljen postavljanjem vlastitog digitalnog studija u Londonu, temeljenog na tehnologiji, u kojemu će dizajnirati, ispisivati i izrađivati svoje kolekcije, ali i surađivati s drugim modnim dizajnerima. "Digitalni ispis daje mi veliku kreativnu slobodu i omogućava primjenu dizajna ne samo na tekstil i foliju mylar već i na gotove proizvode", kaže Richard Quinn. "Rado koristim tradicionalne i cvjetne uzorke kolaža i vrlo

ady Gaga odabrala je modnog dizajnera Richarda Quinna za izradu atraktivnih kostima koje će ona i njezini plesači nositi tijekom svjetske turneje Joanne World Tour koja upravo traje. Otkad je lani diplomirao na fakultetu Central St. Martins u Londonu, Richard Quinn osvaja modnu industriju hrabrim i šarenim dizajnom tekstila i odjevnim predmetima koji objedinjuju cvjetne uzorke, pruge i živahne nijanse boja. Njegova poznata antropomorfna, rastezljiva odijela i lepršavi cvjetni kaputi ove su godine zapeli za oko Lady Gagi. U samo 10 dana izradio je 27 odjevnih predmeta za njezinu maratonsku turneju koja je trebala trajati 20 tjedana. Za izradu kostima potrošeno je 206,5 metara tkanine koja je u cijelosti ispisana u studiju za ispis Richarda Quinna u Londonu, pomoću njegovog sublimacijskog tintnog pisača Epson SureColor SC-F9200 i sašivena na licu mjesta. “Morali smo uzeti u obzir da će se kostimi tijekom turneje svakodnevno nositi”, kaže on. “Nema vremena za kemijsko čišćenje između koncerata pa ih se treba svakodnevno prati u stroju za pranje rublja i paziti da ne izgube boju ili oblik. Uz jedinstvenu

je jednostavno izrađivati primjerke, ispisivati preko šavova, pa čak i ispisivati unutrašnju stranu primjeraka, poput rukavica, na pisaču SureColor SC-F. Mogu postizati živopisne efekte i uskladiti boje na različitim materijalima i proizvodima", ističe. Kupci sami oblikuju vlastite majice, kape i druge odjevne

Digitalni ispis danas je stvarnost u sektorima mode, odjeće i dekora, ističe Richard Barrow

predmete, a uporaba se širi i na tapete, sofe, jastuke i lampe. Digitalni ispis danas je stvarnost u sektorima mode, odjeće i dekora, ističe Richard Barrow iz Epsona.

mogućnost pisača SureColor za digitalni ispis u četiri prolaska putem unaprijed testiranog EMX profila boja možemo postići visoku gustoću tinte, brzo i unutar budžeta, za izradu kvalitetnih slika upečatljivih boja. Tkaninu smo podrobno testirali pranjem pa znamo da će kostimi izgledati jednako dobro na kraju turneje kao što je to bio slučaj i na početku”, ističe Quinn koji je osnovao inovativni studio za ispis kako bi mogao dizajnirati, ispisivati i šivati vlastitu kolekciju na licu mjesta. “Ne bih uspio ispoštovati rokove koje je Lady Gaga zadala bez te fleksibilnosti i Epsonove tehnologije; sve što mi treba mogu izraditi na jednom mjestu”, kaže on. “Od izrade skica do pozornice, postupak je trajao kraće od tri tjedna, a rezultat

U samo 10 dana izradio je 27 odjevnih predmeta za maratonsku turneju Lady Gage od 20 tjedana je nevjerojatan – Lady Gaga i njena grupa plesača nastupaju ispred animiranog LED seta, a vide se moji tekstilni uzorci koji lepršaju na pozornici”, ističe Quinn. “Nadahnjuje nas kad vidimo kako Richard istražuje potencijal Epsonovog digitalnog ispisa. Oslonio se na brzinu, kvalitetu i trajnost pisača SureColor za ovaj projekt, a završni prikaz je spektakularan”, naglašava Heather Kendle, viša voditeljica proizvoda u tvrtki Epson Europe.

ljeto 2017. / laMode

laMode

predstavljamo

U HRVATSKOJ SE MAKO – OSJEČKA MODNA RADIONICA

e ž o m e nRADITI jeftino

Promijenili su dio programa, dodatno podigli kvalitetu, ali i cijenu svojih proizvoda, te ušli u tzv. nišu visoke mode. To je sada jedino moguće jer financijski ne mogu izdržati konkurenciju robe s Dalekog istoka s nemoguće niskim cijenama uz vrlo upitnu kvalitetu

ekstilna tvrtka Mako utemeljena je u Osijeku prije 37 godina, gotovo kao prava mala obiteljska manufaktura. S ušteđevinom od dvjestotinjak tisuća njemačkih maraka i petnaestogodišnjim iskustvom iz tadašnje Šamačke industrije tekstila, Mako je osnovao Mato Vidović, inženjer tekstila s diplomom zagrebačkog Tehnološkog fakulteta. U početku je imao četiri radnika, dok je dio potrebnih strojeva kupio, a veći dio posudio od prijatelja.

TEKST: Svetozar Sarkanjac FOTO: Mako

“Iako mi je specijalnost vunena trikotaža čime sam se i bavio u šamačkoj tvornici, kako me nitko ne bi mogao optuživati za krađu ideja, prvih desetak godina Mako je radio isključivo program donjeg rublja, a gotovo svu proizvodnju smo izvozili u Švicarsku”, objašnjava Vidović dodajući kako su tek kasnije prešli na program trikotaže. Danas Mako zapošljava četrdesetak radnika, a bavi se dizajnom odjeće, te proizvodnjom pletene, pamučne i vunene trikotaže. Osim modnog programa, proizvode i namjenski program: muške i ženske pletene prsluke, pulovere, džempere, potkape, kape za vojsku, policiju, željeznicu, vatrogasce, zaštitare i slične djelatnosti. Implementiran međunarodni sustav normi ISO 9001 i utemeljena politika kvalitete tvrtke naglašava stalno dizanje

laMode / listopad 2017.

kvalitete u svim segmentima poduzeća, praćenje svih noviteta na tržištu, njegovanje dobrih partnerskih odnosa, te zadovoljstvo djelatnika, što usmjerava na postizanje visoke kvalitete proizvoda te omogućava stalnu konkurentnost na tržištu. Proizvodi se rade od visokokvalitetnih materijala, a pola proizvodnje izvoze u Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju, Njemačku, Francusku, Švicarsku, Švedsku i Kosovo. “Formalni omjer prodaje na domaćem i stranom tržištu je polapola. Međutim, to nije realno budući da, recimo, jednom velikom bavarskom trgovcu robu isporučujemo preko jedne zagrebačke tvrtke, pa se to onda formalno ne računa kao izvoz - iako u suštini jest”, kaže Vidović ističući kako zadnjih godina pada i udjel namjenske proizvodnje, a raste modni program.

Cijelo vrijeme u pozitivi Unatoč periodičnim lomovima na tržištu, gospodarskoj krizi, ali i činjenici kako je tekstilna proizvodnja niske dohodovne vrijednosti, Mako sve ove godine uspijeva pozitivno poslovati. “Bilo je različitih poslovnih udaraca i nužno je stalno prilagođavanje. Prije dvije godine je propalo nekoliko velikih dugogodšnjih

Visokokvalitetni materijali Iz modnog programa tvrtke Mako valja izdvojiti sljedeće: vunena ženska i muška pletena odjeća, džemperi, puloveri, jakne, suknje, tunike, rol puloveri, šalovi… Proizvodi su izrađeni od visokokvalitetnih materijala, uglavnom uvezenih iz Njemačke i Italije, a najčešćeg sastava: merino vuna – akrilno vlakno, viskoza – akrilno vlakno, te pamuk – akrilno vlakno.

kupaca koji su imali godišnje narudžbe i do milijun kuna, vojska je ranije imala godišnje narudžbe vrijedne i više od milijun kuna, a sada jedva za 50.000 kuna. Doživjeli smo vrlo neugodna iskustva s Benettonom s kojim smo godinama radili. Iz tog posla godišnje bismo gubili između 200.000 i 400.000 kuna što smo morali nadoknaditi drugim poslovima. Uz to smo imali i vrlo loše odnose s jednim domaćim trgovcem koji je stalno tražio dodatno smanjivanje cijena isporučene robe ili da mu plaćamo marketinške aktivnosti. Kada smo odbili takvo ucjenjivanje, trgovac je preki-

Unatoč rastu i novim programima, Mako i dalje ostaje obiteljska tvrtka nuo suradnju i vratio već isporučenu robu”, priča Mato Vidović dodavši kako su to sve razlozi zbog kojih je nužno stalno tražiti neke nove pravce kako u vrsti proizvodnog programa i prilagođavanja zahtjevima tržišta, tako i zbog otvaranja novih tržišta. Zaključili su kako s klasičnom trikotažnom robom trenutačno nema razvojnih šansi. Promijenili su dio programa, dodatno podigli kvalitetu, ali i cijenu svojih proizvoda, te ušli u tzv. nišu visoke mode dijelom namijenjenu poslovnim ženama, a dijelom i

ljeto 2017. / laMode

laMode

predstavljamo Predstoji nam borba korak po korak

Silno sam ponosan na činjenicu što sam zajedno s obitelji napravio trenutačno ne samo najveću osječku tekstilnu tvrtku, nego je Mako i najveći proizvođač vunene trikotaže u čitavoj Hrvatskoj. S druge strane, poznavajući bogatu povijest osječke i hrvatske tekstilne industrije, zaista je tužno da je tvrtka s četrdesetak zaposlenih najveća u svojoj branši u jednom Osijeku! modno osviještenoj mlađoj ženskoj populaciji. Posjećuju modne sajmove u Milanu i Parizu gdje prate modne trendove i na temelju toga rade sezonske kolekcije. Pri tome za proljeće i ljeto izrađuju pamučnu trikotažu, a za jesen i zimu – kombinaciju vune i pamuka. Ranije su koristili gostujuće dizajnere, ali sada imaju vlastiti dizajn na bazi timskog rada uz vodstvo stručnih i visokoobrazovanih zaposlenika, inženjera tekstilne struke i programera.

Modni iskorak Mato Vidović ističe kako je takva orijentacija sada jedino moguća jer financijski ne mogu izdržati konkurenciju obične robe koja stiže s Dalekog istoka s proizvodno nemoguće niskim cijenama

laMode / listopad 2017.

Kako se uspijevate izboriti za svoje mjesto u svijetu visoke mode? - Nije lako doći do imena i prepoznatljivog brenda. Mi nemamo snage za velika ulaganja u kratkom razdoblju, nego stalno moramo raditi pomalo. Evo jednog primjera svjetski poznatog proizvođača visoke casual mode. Taj proizvođač, kojega se percipira kao talijanski modni brend, najveći dio svojih kolekcija radi zapravo u Rumunjskoj. K tome, uglavnom od istog materijala koji i mi koristimo, ali uz njihovu bitno lošiju izradu. Prije nekoliko sam godina u Zagrebu kupio nekoliko modela tog proizvođača, od čega je jedan proizvod bila pletena muška košulja po cijeni od 980 kuna upakirana u kutiju od tvrdoga sjajnog kartona. Mi takav isti proizvod u maloprodaji nismo mogli prodavati za više od 250 kuna. A pakiranje u kutiju? Mi je ne možemo staviti u takvu kutiju jer nam nijedan kupac ne bi priznao cijenu te kutije! Ali, iza te košulje i kutije stoji marka i mi za sada ne možemo postići tu cijenu iako je isti takav naš proizvod bitno kvalitetnije izrade. Stoga je pred nama borba korak po korak. Ponosan sam na to što se modeli naših proizvoda mogu vidjeti na glumicama i veleposlanicama, ali i na osoblju Croatia Airlinesa. Kakva je budućnost hrvatske tekstilne industrije? - Prema određenim pokazateljima, proizvodnja tekstila sve će se više vraćati u Europu, a pogotovo će porasti broj malih proizvođača. Vjerujem da će tako biti i u Hrvatskoj, te da proizvodnja tekstila ima dobru perspektivu. Međutim, tu bi i Hrvatska trebala odigrati svoju ulogu kao država i štititi svoje tržište. To što smo članovi EU-a nije smetnja ni isprika da se ne može velike strane trgovačke kuće prisiliti da u ponudi imaju veći udjel hrvatskih proizvoda. Dosta je primjera među europskim državama koje su to regulirale bitno bolje po svoje proizvođače nego što je to u Hrvatskoj. Dakle, članstvo u EU nije prepreka.

uz vrlo upitnu kvalitetu. Prema njegovim riječima, u sadašnjim hrvatskim uvjetima ne može se raditi tako jeftino. U tom cilju ovih dana intenziviraju pregovore o izvozu, na temelju čega sljedeće godine realno očekuju povećani izvoz u Njemačku i Švedsku. Izravnu prodaju ostvaruju putem dviju vlastitih prodavaonica u Osijeku, a jednu uskoro otvaraju u Slavonskom Brodu. Na hrvatskom tržištu se njihovi proizvodu mogu naći u pedesetak prodavaonica drugih trgovaca, te u dvadesetak na području BiH. Unatoč rastu i novim programima, Mako i dalje ostaje obiteljska tvrtka. Mato Vidović je vlasnik 99 posto tvrtke i prokurist, a sin Igor je direktor i vlasnik jednog postotka tvrtke. No, kako naglašava Mato, taj će omjer vrlo skoro biti zamijenjen u Igorovu korist. Supruga vodi osječku prodavaonicu, a snaha komercijalu tvrtke. Inače, prošlogodišnji promet tvrtke Mako je iznosio 6,5 milijuna kuna, a cilj je za dvije godine postići promet od osam milijuna koliko je bilo pretkrizne 2008. godine. Budući da već gotovo četiri desetljeća uspješno plivaju više nego opasnim vodama hrvatske tekstilne industrije, Mato Vidović priznaje kako ga prožimaju dvostruki osjećaji: “S jedne sam strane, naravno, silno ponosan na činjenicu što sam zajedno s obitelji napravio trenutačno ne samo najveću osječku tekstilnu tvrtku, nego je Mako i najveći proizvođač vunene trikotaže u čitavoj Hrvatskoj. S druge strane, poznavajući bogatu povijest osječke i hrvatske tekstilne industrije, zaista je tužno da je tvrtka s četrdesetak zaposlenih najveća u svojoj branši u jednom Osijeku!”

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV ŠIBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

laMode

fitness i posao

ventil OD stresa

ISPUŠNI

Sport i rekreaciju treba odabrati prema afinitetima, ali i mogućnostima. No svako bavljenje sportom omogućit će vam da se osjećate bolje

ije svaki sport za svaku osobu, svakome je to jasno. Netko uživa u akciji, drugi vole igre koje dugo traju, netko je visok, netko nizak, netko mišićav, netko mršav, netko ima puno, a netko malo slobodnog vremena, no za sve vrijedi ipak ono pravilo da je dobro baviti se sportom i to ne samo zbog užitka nego

i zdravlja. Mnogi od nas vole sport. Neki ga doduše vole samo gledati,

TEKST: Krešimir Sočković FOTO: PV fotoarhiv

no svi mi imamo nekakav natjecateljski duh pa se volimo baviti nekim sportom. I pobijediti. No kako odabrati pravi sport za sebe? Stručnjaci koji se bave ovom tematikom kažu kako pri odabiru sporta trebate vidjeti kakva ste osoba i na temelju toga odabrati sport kojim ćete se baviti. Ako želite ovisiti samo o sebi, okrivljavati sebe za poraz ili znati da ste samo vi pobijedili i nitko drugi osim vas nije zaslužan za pobjedu, jasan odabir je neki individualni sport - tenis, atletika, gimnastika, borilački sport, streličarstvo. No ako ste timski igrač, znate i možete pomoći drugima svojom igrom i volite pobjeđivati u timu s prijateljima, odabir je jasan - ekipni sport. Ekipni sport je dobar i za one koji vole primati čestitke za svoj doprinos timskom radu.

GORDANA MAJERIĆ TOMIĆ, KINEZIOLOGINJA

Budi sebičan i brini o sebi Svi žalimo za prošlim vremenima i govorimo o tome kako je prije bilo bolje - u doba veće otvorenosti prema prirodnome i intuiciji, kaže kineziologinja i vlasnica centra FISkultura - urbani koncept treninga Gordana Majerić Tomić. “Danas živimo u drugačijem, užurbanom svijetu i prilagodba je potrebna kako bismo se vratili prirodnom pokretu: onom koji nam omogućava život bez ograničenja. Svatko od nas osjetio je neki oblik mišićne boli: nakon planinarenja vikendom ili ambicioznog i neplaniranog badmintona/nogometa/tenisa na nedjeljnom izletu. To su takozvane akutne upale mišića i u pravilu prođu za par

laMode / listopad 2017.

dana. Podsjete nas u kakvoj smo formi, a u najboljem slučaju potaknu na upis nekog fitness programa”, ističe Gordana Majerić Tomić. Ne pomažu ni statične pozicije na poslu, no dio tih neugodnosti može se riješiti uređivanjem radnog prostora i pravilnim sjedenjem, ali ponekad bol sami sebi možete smanjiti. “Samopomoć u obliku masaže može sasjeći bolnost u korijenu. Kad se glavobolja i pojavi, pokušajte je otkloniti laganim pritiscima na točke vrata, zatiljka i ramena”, kaže Gordana Majerić Tomić. Ljudski organizam predodređen je za kretanje i normalan rad mišića omogućava bolju cirkulaciju krvi i limfe.

To je temelj dobrog zdravlja, visoke kvalitete života i konačno: bistrijeg i sretnijeg uma. Zato je dobro vježbati. “Preuzmite odgovornost za vlastito tijelo, s jednakom pažnjom odnosite se prema vlastitom organizmu kao i prema svome djetetu, partneru ili poslu. Svi bismo bili bolji drugima kad bismo na par trenutaka u danu bili ‘iznimno sebični’. Pa stoga odvojite vrijeme za sebe i poklonite svoje povjerenje instruktoru ili treneru bilo kojeg sadržaja širokog fitness spektra. Mali pomaci i promjene u vlastitom ‘svemiru’ donijet će velike promjene u vašoj okolini, pa koncentrično i u širem društvu”, zaključuje Gordana Majerić Tomić.

Što se nudi? Trčanje Mnogi kažu da je to najjeftiniji sport, jer vam za njega trebaju samo tenisice. Možete trčati kratke ili duge staze, po i mimo cesta, po planinama i po škrapama. Prednost mu je to što trenirati možete svugdje i sami, ljeti i zimi. To mu je ujedno i mana jer nemate isprike za propuštanje treninga.

Triatlon Ambiciozni trkači često povežu svoju ljubav s biciklizmom i plivanjem. Oni najambiciozniji triatlonci uvijek nađu još veći cilj - postati Ironman ili Ironwoman. Iza sebe će u roku od dvadesetak sati ostaviti tri kilometra plivanja, 160 kilometara na biciklu i 42 kilometra trčanja.

Tenis Nekada pravi sport za poslovne ljude, sada manje popularan jer su ga istisnuli drugi - tjelesno intenzivniji dvoranski sportovi, poput skvoša i badmintona.

Golf Najbolji sport za poslovne ljude. Uključuje strategiju, vježbanje, može biti timski, a zbog dužine je moguće prijateljski

ćaskati s konkurencijom. Zahvaljujući sustavu hendikepa, i loši i dobri igrači mogu uživati u igri jedan protiv drugoga.

Nogomet Može u dvoranskoj inačici, s malim i velikim golovima, na umjetnoj travi, a može i pravi veliki nogomet za one u boljoj tjelesnoj formi.

Košarka Drugi najpopularniji momčadski sport. U verziji pet na pet na dva koša ili tri na tri na jedan koš. Za timske igrače ali i za zabavu.

Boks Iako postoje mnoge borilačke vještine koje mogu biti ponekad u trendu poput MMA - mješovitih borilačkih vještina, karatea, judoa, tae-kwon-doa ili krav mage, svi se uvijek vraćaju boksu. S vrećom ili protiv sparing partnera. Adrenalin je pravi.

Streljaštvo Zračna puška ili pištolj, malokalibarsko oružje, lovačko oružje. Za one koji vole gađati i pucati, ali i vježbati lov. Lakša ali drugačija vještina je streličarstvo s lu-

kom i strijelom. Ili samostrelom.

Body building Svaki kvart ima nekoliko mjesta gdje se može samostalno ili uz stručne trenere odmjeravati snagu svojih mišića. Zahtjevno jer treba puno truda i upornosti kako bi se vidio neki rezultat.

Fitness Različiti oblici vježbanja koji mogu biti grupni ili pojedinačni, ali uglavnom nisu natjecateljske naravi. Među njima najspominjaniji pilates sve je privlačniji i muškarcima jer pomaže zacjeljivanju rana i otkrivanju nekih drugih pokreta koje niste mislili da možete napraviti. Preporučljiv je pod nadzorom stručnjaka.

Sve ostalo Rekreativni balet, stolni tenis, vaterpolo, biljar, bočanje, skokovi u vodu, veslanje, odbojka, rukomet, surfanje, jedrenje, ragbi, američki nogomet, hokej na travi ili ledu, klizanje, skijanje, paintball, boardanje, skejtanje, rolanje, baseball, ali i picigin, potezanje užeta... Sve je dobro ako se u tome uživa.

Zadovoljstvo, a nikako gnjavaža Kod odabira je važno odlučiti se za ono što vam se sviđa i ono što vam bar donekle ide od ruke. Sport za vas ne smiju birati drugi i bilo bi dobro da odaberete onaj koji vam se neće kositi s obavezama i koji ćete moći trenirati, ako poželite svaki dan. On mora biti užitak i zadovoljstvo, a nikako gnjavaža. Tko jedva čeka kraj treninga, znači da nije dobro odabrao i da mu je bolje da pronađe novi sport. Naravno, uvijek postoje

Tko jedva čeka kraj treninga, znači da nije dobro odabrao i da mu je bolje da pronađe novi sport

ograničenja. Neke sportove ne možete prakticirati jer nemate prostor, klub u blizini ili opremu. No možete odabrati ono što se nudi u blizini ili pronaći način kako prakticirati ono što vam se sviđa. U velikim gradovima velike su i mogućnosti za ove potrebe, velika je ponuda sportova, tu je i mnoštvo društava, ali i teretana i sportskih klubova, no i najmanje mjesto u Hrvatskoj ima barem ravnu livadu na kojoj može igrati nogomet i dovoljno dugačku stazu ili cestu po kojoj se može trčati. Ono što je najvažnije jest to da će vam svako bavljenje sportom omogućiti da se osjećate bolje. lipanj 2017. / laMode

laMode

fitness moda

teretani moderan

JE VAŽNO

BITI

Sve se više pozornosti posvećuje odjeći za fitness koja mora biti lagana i prozračna, ali u njoj se mora i dobro izgledati. No uz estetiku vrlo je važna i kvaliteta odjeće i tenisica

dravom životu okreće se sve više ljudi. Uz prehranu koja ne sadrži prerađene proizvode, dosta pažnje pridaje se aktivnom životu koji uključuje i fitness. A da je jednako važno posvetiti se tijelu izvana kao i iznutra, dokazuje sve više onih koji odlaze u teretane dotjerati liniju. No uz “mučenje” na spravama u teretanama postaje sve važnije i - dobro izgledati. Naime, sve se više posvećuje pažnja odabiru odjeće koja će naglasiti struk, sakriti celulit i podići grudi a da istovremeno ne smeta pokretima.

TEKST: Martina Šahbaz FOTO: Shutterstock

Materijali koji skrivaju celulit To nam je potvrdila vlasnica fitness web shopa The Best Hot Stuff Mirta Udovičić, za čijim je asortimanom, tajicama i majicama iz Brazila sve veća potražnja. “Žene i djevojke koje su kupile odjeću jako su zadovoljne kvalitetom materijala, posebice strukiranim krojem tajica koji stisne tijelo i vizualno suzi struk pa tijelo izgleda utegnutije. Modeli tajica su izrađeni od materijala u kojem tijelo ne izgleda ‘mekano’, što znači ne vidi se celulit, kako je jedna klijentica i primijetila. Djevojke, kao i žene srednjih godina koje drže do svojeg izgleda, u njima se osjećaju seksi, a uz estetiku im je vrlo bitna i kvaliteta, pa su spremne platiti i stotinjak kuna više za tajice da bi u konačnici izgledale ‘superhot’”, rekla nam je Mirta Udovičić.

laMode / listopad 2017.

Žene koje drže do svojeg izgleda spremne su platiti i stotinjak kuna više za tajice da bi izgledale ‘superhot’, kaže Mirta Udovičić

Da je ženama uz kvalitetu vrlo bitna i estetika, slaže se i zamjenik voditelja Reebok FitHub Storea Matija Hincak. “Prvo na što žene obraćaju pozornost kada biraju odjeću za fitness je vizualni dojam, a tek onda kvaliteta i cijena. Instruktoricama je, kao i ženama koje se duže vrijeme bave fitnessom, uz

estetiku vrlo bitna i kvaliteta pa se većinom odlučuju na asortiman za crossfit trening (trening za jačanje kondicije, snage i eksplozivnosti, a uključuje vježbe gimnastike, skakanja preko vijače, vježbe bez utega i olimpijska dizanja) koji uključuje i kompresijske tajice. One, naime, svojim optimalnim pritiskom smanjuju mišićni umor zbog podrške mišićnih vlakana u smjeru njihove kontrakcije, a zahvaljujući Reebokovoj SpeedWick tehnologiji materijali od kojih su izrađene upijaju

NOVE TEHNOLOGIJE OLOGIJE I MATER MATERIJALI • CORDURA- specijalno poliamidsko vlakno s izuzetnom otpornošću na oštećenja • KEVLAR - vrsta vrlo laganog no jako otpornog sintetičkog vlakna koje je čak pet puta izdržljivije od metala • SPEEDWICK tehnologija (Reebok) - omogućuje brzo sušenje i sprečava zadržavanje znoja na koži • WRAP KNIT tehnologija (Adidas) - strukturu tkanja čini kombinacija mekanog sintetičkog materijala i mrežastih dijelova na ključnim zonama koja omogućava održavanje svježine

ujedno i znoj, ‘vode’ ga s kože na površinu materijala tako da je koža uvijek suha”, pojašnjava Hincak. Reebok je, također, počeo spajati čvrste i izdržljive materijale poput cordure i kevlara s običnim materijalima kako bi osigurao da materijal ne pukne pri težim treninzima, primjerice dizanja utega.

Svježina, udobnost i potpora Među nove tehnologije, kad je riječ o materijalima, ubraja se i način tkanja warp knit koji se nalazi u novoj Adidas trening kolekciji. Struktura tkanja s kombinacijom mekanog sintetičkog materijala i mrežastih dijelova na ključnim zonama omogućava održavanje svježine, dok kroj bez šavova pruža moderan izgled i osigurava udobnost i ključnu potporu tijekom najizazovnijih pokreta. Što se tiče tenisica, novitet kod Reeboka su tenisice isključivo namijenjene ženskom vježbanju, Cross Fit Grace, koje u odnosu

Prvo na što žene obraćaju pozornost kada biraju odjeću za fitness je vizualni dojam a tek onda kvaliteta i cijena, ističe Hincak

U 80 posto slučajeva vježbačice nose ono što nosi i instruktorica, a to je crossfit moderan modni izričaj, tvrdi Radenović na prethodnice imaju mekšu petu, uže su od nano tenisica i pružaju ekstra stabilnost stopalu tako da se ono teže može izvrnuti. “U poslu sam već 15 godina i primjećuje se sve veći trend posvećivanja vremena odabiru odjeće za fitness. U 80 posto slučajeva vježbačice nose ono što nosi i instruktorica, a to je crossfit moderan modni izričaj (za crossfit trening) koji u startu važnost pridaje prozračnim no izdržljivim materijalima. Estetika im je vrlo bitna s obzirom na to da je teretana mjesto na kojem se nalaze i potencijalne ljubavi pa je bitno vrlo dobro izgledati. Naravno, neke od novih klijentica koje su tek počele vježbati i za sada nisu zadovoljne svojim tijelom neko vrijeme topiće nose ispod majica”, rekao nam je Vanja Radenović Fijan, fitness biznis konzultant i vlasnik teretana Fitness OF. listopad 2017. / laMode

laMode

fitness moda

Reebok majica, 134 kn, Reebok FitHub Hub S Store ore

Rock Code tajice, 412 kn, thebesthotstuff.com Reebok Hayasu tenisice, 374 kn, Reebok FitHub Store e Nike Metcon Dsx Flyknit, 1149 kn, Nike

Reebok Cross Fit Grace tenisice, 749 kn, Reebok FitHub Store

Reebok tajice, 324 kn, Reebok FitHub Store

Top s visokom potporom, 314 kn, Reebok FitHub Store

Superhot tajice visokog struka, 445 kn

laMode / listopad 2017.

CAL900 - TOP912

Tajice Elite, 289 kn, Reebok FitHub Store

Gigi Hadid nosi Reebok Hayasu tenisice

laMode

izlog IIROHA u H Hrvatskoj

ovo u Hrvatskoj! IROHA Nature maske kojima u 15 minuta postižete profesionalne rezultate. pro Anti-age maske za lice i vrat An s kolagenom i hijaluronskom k kiselinom sadrže čak 30 k kis mililitara koncentriranog mi seruma i idealne su za obnovu se kože ko nakon ljeta. U svim DM prodavaonicama! pro

Esencija mladosti

L Premium anti-ageing kolekcija za njegu lica

elvitina premium anti-ageing kolekcija Argan Concentré Pur obogaćena je najvišom koncentracijom arganovog ulja koje je već poznato po izvanrednim pomlađujućim i zaštitnim svojstvima. Zahvaljujući pomlađujućoj formuli nove kolekcije, fine

’Occitane je svoje poznate eliksire mladosti – Božanstveno ulje mladosti, Božanstveni serum i Božanstvenu kremu – obogatio još većom koncentracijom pomlađujućeg eteričnog ulja immortelle/smilja. Tu su i dva noviteta - Balzam za čišćenje lica te Pjena za čišćenje lica. Balzam se u dodiru s vodom pretvara u predivno svilenkasto ulje koje učinkovito uklanja šminku i ostale nečistoće s kože, dok se krema, obogaćena eteričnim uljem immortelle/smilja i vitaminom E, u dodiru s vodom pretvara u laganu pjenu koja potpuno čisti kožu te je zaglađuje i čini blistavom.

linije i bore su zaglađene, konture lica redefinirane, a koža baršunasto meka. Argan Concentré Pur kolekcija uključuje Izuzetnu vodicu Argan, Fluid za mladolik izgled, Uljnu kremu za mladolik izgled i Kremu za mladolik izgled područja oko očiju.

Pravilna njega popravlja oštećenja od sunca

ako bi se smanjila oštećenja izazvana sunčanjem tijekom ljeta koje je iza nas, uz obveznu UV zaštitu, kožu je potrebno kontinuirano njegovati tijekom dana i noći pametnim tretmanima koji će spriječiti daljnje slamanje kolagena i hijalurona, vratiti izgubljenu vlagu te dodatno hidratizirati kožu prirodnim, regenerirajućim sastojcima. www.bocassy.com listopad 2017. / laMode

laMode

fitness moda

Reebok majica, 134 kn, Reebok FitHub Hub S Store ore

Rock Code tajice, 412 kn, thebesthotstuff.com Reebok Hayasu tenisice, 374 kn, Reebok FitHub Store e Nike Metcon Dsx Flyknit, 1149 kn, Nike

Reebok Cross Fit Grace tenisice, 749 kn, Reebok FitHub Store

Reebok tajice, 324 kn, Reebok FitHub Store

Top s visokom potporom, 314 kn, Reebok FitHub Store

Superhot tajice visokog struka, 445 kn

laMode / listopad 2017.

CAL900 - TOP912

Tajice Elite, 289 kn, Reebok FitHub Store

Gigi Hadid nosi Reebok Hayasu tenisice

laMode

izlog IIROHA u H Hrvatskoj

Esencija mladosti

L Premium anti-ageing kolekcija za njegu lica

Pravilna njega popravlja oštećenja od sunca

laMode

hrvatski brendovi

Judita TRAŽI PARTNERA ZA

izvoz

Judita godišnje proizvede oko 170.000 hula-hop čarapa i 40.000 muških, ženskih i dječjih pamučnih čarapa

a nisu samo talijanske hula-hop čarape “in” te da i mi konja za trku imamo, dokaz su čarape Judita, hrvatski brend iz Slavonskog Broda, nažalost i jedini proizvođač čarapa iz Slavonije. Na taj posao se odvažila Anica Mikulić 90-ih godina. Razmišljajući o tome čime bi se mogla baviti kako bi poboljšala standard svoje obitelji, Anica je odlučila proizvoditi čarape. Nije to bila njezina struka jer je završila srednju ekonomsku školu nakon koje je sve do 1993. godine radila u tvornici Đuro Đaković, ali željela se okušati u nečem novome.

TEKST: Sanja Plješa FOTO: Judita

“U počecima proizvodnje sama sam šivala čarape i to na jednom stroju u dnevnom boravku. Suprug se uključio u taj proizvodni dio, a ja, osim u proizvodnju, i u prodaju. Malo po malo, stekli smo povjerenje kupaca, pa smo povećali proizvodnju asortimana robe. No to je zahtijevalo automatiziranost proizvodnje, a prvi nas je stroj stajao gotovo 40.000 kuna”, prisjeća se Anica Mikulić.

Izgradnja nove tvornice Nakon toga sa svojom obitelji izgradila je manju radionicu u kojoj je zaposlila radnike. Budući da je prije Domovinskog rata u Bosanskom Brodu postojala tvornica za proizvodnju čarapa, dio tamošnjih radnika pronašao je radno mjesto kod Anice Mikulić, pa su tako dobili stručne ljude za proizvodnju. Tako je nastao obrt Judita i modna marka pod kojom se proizvode čarape. Tih se godina povećao i broj malih trgovina u Slavonskom Brodu i okolici, pa su se tamo prodavali i Juditini proizvodi. “S vremenom smo povećali proizvodnju čarapa, pa smo ih plasirali i u trgovine na području Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske i još nekih županija”, rekla je Anica Mikulić.

52 5 2

llaMode la laM aM a Mode od o d dee / listopad liiisstop lis tooppadd 2017. to 2201 20 0 77.. 01

Zahvaljujući kreditu Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) 2005. godine i ulaganju nekoliko milijuna kuna, obitelj Mikulić gradi novi poslovni prostor u kojem zaokružuju proizvodnju od ulaska sirovine do prodaje gotovih proizvoda. I kad su stekli uvjete za normalnu proizvodnju, Hrvatsku je pogodila gospodarska kriza. Judita čarape su proglašene i mikropoduzetnikom godine. No, proizvodnja i prodaja čarapa se smanjivala. Tako se danas iz Juditinih pogona godišnje proizvede oko 170.000 hula-hop čarapa i 40.000 muških, ženskih i dječjih pamučnih čarapa. Prodaju se uglavnom u obiteljskim dućanima i lancima lokalnih trgovina na području Slavonije i Baranje. U Juditi trenutačno radi pet radnica, a Anica Mikulić vjeruje kako će doći “bolja vremena, pa uloženi trud u proizvodnju čarapa neće biti uzaludan”. Kvaliteta Juditinih čarapa jednaka je onima koje se proizvode u inozemstvu, ali im je cijena dale-

Čarape pod brendom Judita mogu se kupiti samo na području Hrvatske ko povoljnija, ističe kao prednost. “Ako pronađemo pouzdane partnere u inozemstvu, željeli bismo izvoziti naše proizvode, no u ovom trenutku, čarape pod brendom Judita mogu se kupiti samo na području Hrvatske. A zašto se nazivaju baš Judita? Upravo zato što sam kao poduzetnica smatrala da naziv obrta treba nositi ime poznate žene u Hrvatskoj, a to je zasigurno Judita”, zaključila je Anica Mikulić.

laMode

trendovi POSREDNICI U NABAVI Poduzetnica Anita Marko za Šaptača P cipelama ideju je dobila prije desetak cip godina vidjevši ovakav koncept poslogod vanja na američkom tržištu. Tada je još vanj studirala pa je vrijeme studiranja iskostud ristila za proučavanje njihovog oblika risti poslovanja i pravnog okvira za njegovu posl primjenu u Republici Hrvatskoj. Poduzeprim će je otvorila prije četiri godine i od tada kreće ova modna priča. Većina tvornica s kojima posluje je s Ve istočnog tržišta, ali posluje i s puno njih istočn Europske unije, pa čak i s nekolicinom iz Eur njih s američkog tržišta, no poslovanje s njima njim ma nije baš povoljno zbog carina. Narudžba željene odjeće ili obuće je zapravo vrlo jednostavN na. Sve što morate napraviti jest otići na web stranicu www. saptac.hr i pratiti korake shopa. Ako ipak naiđete na probleme sap

Šaptač

CIPELAMA Tvrtka Anite Marko je drugačija od ostalih posrednika jer prije nego što ponudi neki artikl, naruči ga, provjeri mu kvalitetu i načini realnu fotografiju, tako da se ne može dogoditi da naručeno nema nikakve veze s dobivenim

moru ponude na društvenim mrežama za posredništvo u nabavi artikala sa svjetskog tržišta (posebno odjeće i obuće) već se duže vrijeme ističe - Šaptač cipelama. Neki će reći da se danas sve može nabaviti preko eBaya, ali kada imate posrednika koji će s vama komunicirati na hrvatskom jeziku, sve podrobno objasniti, cijenu izraziti u kunama i staviti kupca na prvo mjesto, onda uistinu ne postoji druga opcija. Šaptač je definitivno vaš izbor! TEKST: Bruna Ivić Bajamić FOTO: ŠAPTAČ CIPELAMA

Šaptaču je kupac baš uvijek na prvom mjestu te preuzima odgovornost za bilo kakav propust pri narudžbi, postoji i videopriručnik https://www.saptac.hr/ kako-naruciti gdje je moguće vidjeti cijeli postupak naručivanja.

Vjerni i zadovoljni kupci Ovakav način poslovanja nije najprofitabilniji zbog izrazito malih provizija te drugih posrednika koji su nelojalna konkurencija jer posluju bez otvorenih poduzeća pa ne podliježu plaćanju PDV-a kao i ostalih nameta države. Međutim, kroz vrijeme i uz ogroman trud i kontinuirana ulaganja, Šaptač cipelama se profilirao u lidera ove vrste trgovine i stekao vjerne i, što je najvažnije, zadovoljne kupce. Zamke u poslovanju uvijek postoje. Upravo je zbog njih propala većina posrednika koji su krenuli u ovakav posao misleći da je jednostavan. Naime, posredništvo je jedan od najkompliciranijih oblika trgovine budući da postoji puno faktora na koje se ne može utjecati, počevši od dobavljača na čiju kvalitetu robe nemate utjecaja i njihova načina slanja robe klijentima, do samih klijenata koji, primjerice, zaborave preuzeti svoje pošiljke. Šaptač cipelama je drugačiji od ostalih posrednika jer prije nego što ponudi neki artikl, naruči ga, provjeri mu kvalitetu i načini realnu fotografiju, tako da se ne može dogoditi da naručeno nema nikakve veze s dobivenim. Šaptaču je kupac baš uvijek na prvom mjestu te preuzima odgovornost za bilo kakav propust. Pogreške su nažalost dio poslovanja, no tu je uvijek dostupna korisnička podrška da ih ispravi u interesu klijenta. Anita Marko kaže kako je Hrvatska vrlo nepovoljna za male poduzetnike te da su potrebna golema odricanja kako bi svojim zaposlenicima svaki mjesec isplaćivali plaću bez zakašnjenja, ali Šaptač cipelama to za sada uspješno radi i polako planira širenje na svjetsko tržište. ljeto 2017. / laMode

laMode

ljepota

“Bomboni” NA OČIMA, burgundac NA USNAMA Inovativni aplikatori koji olakšavaju nanošenje make-upa, sjenila koja mirišu i teksture koje se “tope” na usnama nezaobilazni aduti novih kolekcija

udeći po make-upu koji smo vidjeli na svjetskim modnim pistama, hladniji dani sa sobom donose toplije boje make-upa, i to crvene, čije nijanse dominiraju na usnama, ali i na kapcima. Svjetska make-up artistica Pat McGrath donosi tako Miss Scarlett look kojim dominira boja intenzivnog burgundca (predstavljenog na reviji modne kuće Valentino), dok njezina kolegica Erin Parsons, uz usne, raskošne nijanse kombinira i na očima pružajući im dramatični smokey eyes.

TEKST: Martina Šahbaz FOTO: PV fotoarhiv

Ne čudi, stoga, da se i u novim make-up paletama nalaze baš takve boje sjenila koje kod nekih proizvođača od ove sezone čak i mirišu, i to po bombonima od jagoda. Kao kontrast dramatičnim lookovima, na revijama su predstavljeni i potpuno minimalistički lookovi koji uključuju zaglađeni ten uz jedini dodatak na licu, eyeliner, koji se nanosi izvučen u

laMode / listopad 2017.

mačkasti look, ili, pak, geometrijski, strogom linijom na gornji dio kapka. A kako bi se olakšalo nanošenje eyelinera, make-up dizajneri predstavili su roll-it eyeliner koji umjesto kistića ima kotačić (disk) čija je funkcija ravnomjerno i precizno nanijeti pigment na oči. Uz kapke, fokus je još i na usnama koje su izrazito naglašene, bilo mat ili sjajnim teksturama. A uz pigmente naglasak je stavljen i na teksturu čija je zadaća pobrinuti se da se usnama, pri svakom nanošenju, pruži i prijeko potrebna njega tijekom hladnijih dana i niskih temperatura. Tim je povodom brend Giorgio Armani Beauty lansirao Ecstasy Shine, kremasti ruž koji pruža usnama intenzivne pigmente dok se istovremeno topi na usnama. To omogućuje tehnologija tzv. top-fillinga koja osigurava meku i prozračnu teksturu intenzivnog sjaja. Njegujući sastojci nalaze se i u divnim ruževima limitiranih edicija nastalih suradnjom kozmetičke kuća Lancome s pariškom dizajnericom Olympijom Le-Tan, kao i brenda ArtDeco s bivšim supermodelom Claudiom Schiffer, koji pozornost privlače i svojim izgledom, reljefnim detaljima što mame da postanu dio svake kozmetičke torbice.

MAC Rollerwheel Liquid Liner, 160 kn

Bobbi Brown Glow Sticks, highlighteri, 381 kn, Műller

Chanel Palette Essentielle, 504 kn, Douglas

Essence I Want Candy sjenila koja mirisu po jagodama, 25,90 kn, DM

L’Oreal Infallible kompaktni puder, 110,90 kn

Artdeco Roll It Disc Eyeliner, 109 kn, Muller

Essence glitteri za nokte, 16,90 kn, DM

YSL La Laque Couture Night 54, 198 kn, Műller

Maybelline Burgundy Bar paleta sjenila, 84,99 kn, Bipa

Dior Vernis Couture Gel Shine Nail Lacquer, 203 kn, Douglas

Artdeco Beauty Box, 93 kn, s tri sjenila (komad 39 kn), Douglas

Chanel sjenila iz linije Travel Diary, 436 kn, Műller

L’Oreal Lash Paradise maskara, 100,90 kn, DM

Lancome Olympia Le Tan ruž, 262 kn, Műller

Artdeco Beauty if Nature maskara za volumen, 117 kn, Douglas

Lancome Monsieur Big maskara za volumen, 227 kn, Műller

Giorgio Armani Ecstasy Shine Lip Cream, 286 kn, Műller

Artdeco by Claudia Schiffer Cream Lipstick, 140 kn, Műller

Armani Beauty Ecstasy Shine ruz za usne, 286 kn, Műller

listopad 2017. / laMode

laMode

ljepota Gabrielle, 50 ml, 797 kn, Douglas

Givenchy Dahlia Divin, Eau de Parfum Nude, 50 ml, 677, 90 kn, Műller

Thierry Mugler Angel Muse, 30 ml, 441,90 kn, Műller

TOP Ariana Grande Sweet Like Candy, 30 ml, 268,90 kn, Műller

NOVIH ŽENSKIH

Boss The Scent for Her Intense, 50 ml, 698,90 kn, Műller

parfema

Elie Saab Girl of Now, 30 ml, 409, 90 kn, Műller

Gucci Bloom, 30 ml, 538,90 kn, Douglas

Lancome La Vie Est Belle L Eclat Eau de Parfum, 50 ml, 758 kn, Douglas

laMode / listopad 2017.

Calvin Klein Deep Euphoria, 30 ml, 448,90 kn, Műller

Bogate esencije bijelog cvijeća (jasmin sambac, ylang-ylang, tuberoza) uz voćne note citrusa mješavine su kojima nas mirisni ‘nosevi’ ove jeseni pokušavaju očarati, a neki nam, pak, i stimulirati mirisni ‘apetit’ olfaktornim doživljajem kreme od lješnjaka...

Burberry Blush, 30 ml, 447, 90 kn, Műller

laMode

zdravlje RIJEŠITE ANEMIJU VITAMINOM B12 U SPREJU EJU

OD SADA I ZA

djecu

Vitamin B12 pridonosi normalnoj funkciji imunološkog sustava, potom normalnom funkcioniranju živčanog sustava, stvaranju crvenih krvnih stanica te smanjuje umor i iscrpljenost

nemije su vrlo učestale, kako kod djece, tako i u odraslih, a najčešće ih vežemo uz nedostatak željeza. No kod pojedinih oblika anemije radi se zapravo o nedostatku vitamina B12 koji je iznimno važan za kvalitetu krvi te funkcioniranje živčanog sustava. “Kada u probavnom traktu dođe do poremećaja apsorpcije vitamina B12, razvija se anemija npr. perniciozna anemija, sindrom kratkog crijeva nakon resekcije ileuma, upalne bolesti crijeva (Crohnova bolest), celijakija, prerastanje bakterija u probavnom traktu i parazitske infekcije. Kod odraslih se ova vrsta anemije može razviti kod vegana jer je izvor vitamina B12 u hrani životinjskog podrijetla, ali može se naći i u žitaricama obogaćenim tim vitaminom”, pojasnila je hematoonkologinja dr. Aleksandra Bonevski, prim.mr.sc. iz Klinike za dječje bolesti Zagreb.

“Vitamin Vitamin B12 podržava energiju, štiti živčane i moždane stanice, stimulira proizvodnju serotonina, pridonosi stvaranju crvenih krvnih stanica, podržava imunološki sustav i održava pozitivno raspoloženje”, ističe mag.pharm. Seida Iličić. Metilkobalamin jedini je fiziološki aktivan oblik vitamina B12 pa može proći krvno-moždanu barijeru i ne sadrži nijednu štetnu tvar. Iznimno je važno odabrati biološki aktivan oblik vitamina B12. Umjesto tableta ili kapsula koje nepotrebno opterećuju probavni sustav i metabolizam, pa ih djeca i starije osobe teško ili uopće ne mogu uzimati, najbolji je oblik oralni sprej. Raspršivanje pod jezik uglavnom ne opterećuje probavni sustav i metabolizam, nego ih zaobilazi i ide izravno u krv. Vitamin B12 Kernnel Premium u spreju u varijantama za odrasle i djecu odlična je novost koja će pomoći u tretiranju anemije i održavanju normalnog funkcioniranja živčanog sustava. Posebno će biti učinkovit tijekom sezonskih izazova imunološkom sustavu. Potražite u bio&bio trgovinama | www.biobio.hr | 0800 246 246

Što treba znati o vitaminu B12? • Pridonosi normalnoj funkciji imunološkog sustava • Pridonosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava • Pridonosi normalnom stvaranju crvenih krvnih stanica • Smanjuje umor i iscrpljenost

listopad 2017. / laMode

laMode

kolumna Galaš

BITI

individualan

U svakom slučaju, uvijek radim za ljude koji su svoji i koji vole novo i drugačije. Oduvijek volim biti svoj i stvarati male trendove. Nadam se jednom i velike

dređena neprepoznatljivost osobnog stila svakako se vidi jer primjećujem da svi ljudi nose sve i na svakakve načine. A uniformiranost je postala globalna i raštrkano nepovezana činjenica mode u današnjici... Ljudi nose i što je moderno i što nije, i što je u trendu i što nije, i povezuju na svoj način neke nove krojeve sa starim odjevnim predmetima, što se na očigled vidi da nije ni vintage niti moderno nego nešto kao... nešto... tako da sve počinje izgledati kao nepovezana uniformiranost. Dok s druge strane, mali dio trendsetera i trendseterica idu dosljedno za modnim editorijalima i na taj način se pak vidi uniformiranost u samo jednom smjeru, što opet nije dobro jer se gubi kvalitetna individualnost. U svakom slučaju, uvijek radim za ljude koji su svoji i koji vole novo i drugačije. Kad je riječ o trendovskim stvarima, izbjegavam ih jer i ovako kasnimo za trendovima. Ako ih pak radim u skladu sa svjetskim trendovima, ispada kopiranje samih

zamisli i ideja. Oduvijek volim biti svoj i stvarati male trendove. Nadam se jednom i velike. Vlastita individualnost se stvara vrlo jednostavno. Čovjek samo treba svjesno i koncentrirano pogledati što mu se sviđa i to nositi, ili dati izraditi nešto što odgovara njegovu stilu, figuri... kupovati što može iskombinirati. Onako kako voli, a ne slijepo pratiti trendove i ispadati smiješan. Čovjek ponajprije mora voljeti i vidjeti i gledati sebe. Tada je individualac jer u suprotnom, gledajući što će drugi reći, ispadne svašta.

Ne volim slijediti trendove, osim ponekad Što se mene tiče, ne volim slijediti trendove, osim nekog komada koji mi se sviđa i znam da mi dobro stoji, da će mi biti koristan i da ću ga moći kombinirati. Upravo zbog toga vidim kako ljudi ne znaju iskombinirati što s čime ide, puno griješe u tomu i vrlo često ispadnu smiješni.

ČOVJEK PONAJPRIJE MORA VOLJETI I VIDJETI I GLEDATI SEBE. TADA JE INDIVIDUALAC Kad je riječ o stanovanju, tu također biram samo ono što mi se svida, što mi je korisno i što mi se dobro uklapa u dizajn i pogled na dizajn kao takav. Jako puno namještaja mi je rađeno po mjeri u bijeloj boji, a ako vidim nešto što je trendovsko i sviđa mi se, rado ću to uklopiti u ono što imam. Ali nikada pošto-poto neću sve mijenjati zbog trenda. Kad je u pitanju prehrana, tu sam oduvijek “posložen” u smjeru zdravoga - puno domaćeg povrća i kvalitetnih namirnica, kuhanje, spremanje malih osobnih specijaliteta... To bi u današnje vrijeme bilo moderno, pa samo po tome valjda u granicama modernog trenda opredjeljenja prema zdravome. Ali, opet, i u tome više naginjem tradicionalnom zdravom, što znači da mi ne trebaju baš sve chia sjemenke i svakakvi preparati i alge jer smatram da mi organizam nije naučen na to. Zato smatram da treba slijediti tradicionalno i zdravo kako me je naučila mama, kuhati, peći i spremati fine domaće kolaće od voća i povrća što rastu u vrtu ili se uzgajaju u našem podneblju i okruženju.

laMode / listopad 2017.

NAJBOLJE

?İ Ú:%/ķ (%Ļ

EKSKLUZIVNO NA PRODAJNIM MJESTIMA

Kapsule kompatibilne s Nespresso* aparatima Citiz, Pixie, Essenza, Lattissima, Maestria, U, Inissia za kućnu uporabu. *Nespresso nije u vlasništvu DESPAR-a, niti njegovih povezanih društava.