Financijska industrija 2012. by NEstar

BANKARSTVO

PRODULJENA RECESIJA

OSIGURANJE

POKAZANA VELIKA OTPORNOST

FONDOVI

NASTUPA POZITIVNA NERVOZA GODINA

LX 3790 BROJ

FINANCIJSKA INDUSTRIJA 2012.

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

KOLOVOZ 2013.

BLAGI OPORAVAK UNATOČ NASTAVKU RECESIJE

www.privredni.hr

GOTOVINSKI KREDIT - KAMATNA STOPA OD 8,34% (EKS OD 9,16%*). STAMBENI KREDIT - KAMATNA STOPA OD 5,27% (EKS OD 5,47%**). AUTO KREDIT - KAMATNA STOPA OD 6,90% (EKS OD 9,79%***). STUDENTSKI KREDIT - KAMATNA STOPA OD 6,32%% (EKS OD 6,72%****). 80,529/-(1,รฟ., .5(',7 .$0$71$ 6723$ 2' (.6 2'

L]UDฤ XQDWR ]D QDMGXรงL URN RWSODWH L QDNQDGX L]UDฤ XQDWR ]D QDMGXรงL URN RWSODWH EH] QDNQDGH X] NRULรฅWHQMH SDNHWD L]UDฤ XQDWR ]D QDMGXรงL URN RWSODWH L QDNQDGX L]UDฤ XQDWR ]D QDMGXรงL URN RWSODWH L QDNQDGX L]UDฤ XQDWR ]D QDMGXรงL URN RWSODWH L QDNQDGX

POTRAลฝITE NAS NA FACEBOOK-U

Sadržaj: IMPRESSUM

01 BANKARSTVO U 2012. Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2012. godinu Šonje: Produljena recesija

Glavni urednik: Darko Buković Izvršna urednica: Vesna Antonić Autori analiza: mr. Velimir Šonje (bankarstvo) mr. Vladimir Miletić (osiguranja) Drago Živković (leasing) Iztok Likar (fondovi) Prikupljanje i obrada podataka: Sanja Rapaić, DATA press d.o.o.

Bankarske ljestvice za 2012. Konsolidirane bilance

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001, +385 1 4846 233 Faks: +385 1 4846 232, +385 1 4846 656 redakcija@privredni.hr PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović grafika@privredni.hr Marketing, pretplata i promocija Tel: +385 1 5600 027 Faks: +385 1 4846 232 marketing@privredni.hr

Tisak: SLOBODNA DALMACIJA PRINT d.o.o.

6-7 8-11 12-15 16

Uspjesi banaka po raznim pokazateljima

17-21

Bankari o bankarima: Premalo kvalitetnih projekata

22-38

Banke matice: Reorganizacija tržišnih pozicija

40-45

Depoziti: I opet uzlazno

Krediti: Krediti državi skočili 76,24 posto

Štednja: Ipak se štedi Stambene štedionice: Raste broj ugovora, pada njihova vrijednost

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Anketa: Sustav je opravdao očekivanja

49-50 51 52-53

02 OSIGURANJA U 2012. Rang-ljestvica osiguranja za 2012. godinu

Miletić: Pokazana velika otpornost

55-65

Anketa: Trend blagog oporavka

66-69

Osiguranje u Europi: Promjene korespondiraju s problemima gospodarstva

70-72

03 LEASING U 2012. Rang-ljestvica leasinga za 2012. godinu

Vrijednost aktivnih ugovora

Živković: Opći pad aktivnosti u cijelom sektoru, ali ipak uz neto dobit

76-79

Anketa: Bez bitnih promjena

80-82

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Direktor: Darko Buković Kačićeva 9, 10000 Zagreb uprava@privredni.hr Pomoćnik direktora: Milan Vukelić

04 FONDOVI U 2012. Likar: Strah se gubi, nastupa pozitivna nervoza

84-92

Mirovinski fondovi: Rekordno uspješna godina

93-94

Anketa: Velik prostor za rast

96-102

Slavonska avenija 3, Zagreb RAČUN DOBITI I GUBITKA / IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2012.

2012. HRK ‘000

2011. HRK ‘000

Prihodi od kamata Rashodi od kamata Neto prihodi od kamata

75.792 (42.542) 33.250

90.104 (41.089) 49.014

6.797 (1.753) 5.044

8.199 (1.797) 6.402

3.468 3.218 6.686

11.073 4.261 15.334

(16.827) (16.878) (33.705)

(19.820) (20.555) (40.375)

11.277 (2.634) 8.643 17,29

30.376 (6.687) 23.688 47,38

Nerealizirani dobit/gubitak s osnova vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju Ostala sveobuhvatna dobit

(398) 0

(563) 0

UKUPNA SVEOBUHVATNA DOBIT

8.245

23.126

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU - INDIREKTNA METODA ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2012.

2012. HRK ‘000

2011. HRK ‘000

NETO NOVČANI TOK IZ POSLOVANJA Dobit prije oporezivanja Ispravak vrijednosti i rezerviranja za neidentificirane gubitke Rezerviranja za sudske sporove Amortizacija Potraživanja od Hrvatske narodne banke Zajmovi i predujmovi klijentima Potraživanja za kamate i ostala aktiva Obveze prema bankama Depoziti po viđenju Oročeni depoziti Obveze po kamatama i ostala pasiva Porez na dobit Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti

11.277 5.254 437 2.193 8.541 135.223 (21.856) (9.796) (44.564) (45.571) (1.591) (2.634) 36.912

30.376 (356) 338 3.185 (12.270) (82.079) (46.891) 3.817 32.537 22.551 51.852 (6.687) (3.627)

Prihodi od naknada i provizija Rashodi od naknada i provizija Neto prihodi od naknada i provizija Neto prihodi iz financijskih aktivnosti Ostali prihodi Ukupno ostali prihodi Ostali poslovni rashodi Troškovi ispravka vrijednosti i rezerviranja Ukupno ostali rashodi Dobit prije oporezivanja Porez na dobit Dobit za godinu Zarada po dionici

NOVČANI TOK IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI Financijska imovina raspoloživa za prodaju Nekretnine, postrojenja i oprema Nematerijalna imovina Preuzeta imovina Neto novčani tok iz investicijskih aktivnosti

31.12.2012. HRK ‘000

31.12.2011. HRK ‘000

90.437 71.127 108.294 85.073 828.665 2.670 1.206 14.369 15.327 1.217.167

27.977 79.668 149.055 46.278 963.888 7.037 598 14.740 14.770 1.304.011

OBVEZE Obveze prema bankama Depoziti po viđenju Oročeni depoziti Obveze po primljenim kreditima Ostale obveze Rezerviranja Izdani hibridni instrumenti Ukupno pasiva

17.484 85.942 639.879 73.093 18.812 12.312 50.234 897.756

27.279 130.506 685.450 71.688 20.504 7.058 50.133 992.619

KAPITAL Dionički kapital Rezerve Zadržana dobit Dobit tekuće godine Ukupno kapital

250.000 13.548 47.220 8.643 319.411

250.000 15.671 22.033 23.688 311.392

1.217.167

1.304.011

BILANCA / IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU NA DAN 31. PROSINCA 2012. IMOVINA Novčana sredstva Potraživanja od Hrvatske narodne banke Plasmani bankama Financijska imovina raspoloživa za prodaju Zajmovi i predujmovi klijentima Nekretnine, postrojenje i oprema Nematerijalna imovina Preuzeta imovina Ostala imovina Ukupno imovina

Ukupno obveze i kapital

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2012.

Dionički kapital

Rezerve

Zadržana dobit HRK ‘000

Dobit tekuće godine HRK ‘000

HRK ‘000

250.000

12.547

45.572

26.533

334.652

Raspored dobiti

Isplata dividende

26.533

(26.533)

(50.072)

Obračun amortizacije na revaloriziranu imovinu Nerealizirani gubitak s osnove vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju

(1.207)

Dobit tekuće godine

4.331

23.688

250.000

15.671

22.033

23.688

311.392

Raspored dobiti

23.688

(23.688)

Zadržana dobit proizašla iz revalorizacije

1.499

Obračun amortizacije na revaloriziranu imovinu

(2.286)

164

Stanje 31. prosinca 2010. godine

(38.795) 2.379 (812) 371 (36.858)

73.727 2.850 (61) 871 77.387

0 1.405 (623) 781

(50.072) (24.291) 3.124 (71.239)

837

2.521

Novac i novčani ekvivalenti na početku godine

127.808

125.287

Nerealizirani gubitak s osnove vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju

Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine

128.644

127.808

Dobit tekuće godine

NOVČANI TOK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI Plaćena dividenda Obveze po primljenim kreditima Promjena na rezervama (neto) Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti Neto povećanje/smanjenje novca i novčanih ekvivalenata

Povećanje/smanjenje novca i novčanih ekvivalenata

IZVJEŠTAJ NEOVISNOG REVIZORA Vlasnicima i Upravi Štedbanke d.d., Zagreb 1. Obavili smo reviziju priloženih godišnjih financijskih izvještaja društva Štedbanka d.d., Zagreb (dalje u tekstu “Banka”) za godinu koja je završila 31. prosinca 2012., koji se sastoje od Bilance/Izvještaja o financijskom položaju na 31. prosinca 2012., Računa dobiti i gubitka/Izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, Izvještaja o promjenama kapitala i Izvještaja o novčanom tijeku za tada završenu godinu, kao i pripadajućih Bilješki uz financijske izvještaje u kojima je iznijet sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih objašnjenja. Odgovornost Uprave Banke 2. Uprava Banke je odgovorna za sastavljanje i fer prezentaciju priloženih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Republici Hrvatskoj i za one interne kontrole za koje Uprava Banke odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikazivanja uslijed prijevare ili pogreške.

Stanje 31. prosinca 2011. godine

837

2.521

Stanje 31. prosinca 2012. godine

Ukupno

8.643

250.000

13.548

47.220

8.643

319.411

Odgovornost revizora 3. Naša odgovornost je izraziti mišljenje o priloženim financijskim izvještajima na osnovi obavljene revizije. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike i reviziju planiramo i obavimo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji bez značajnih pogrešnih prikazivanja.

Mišljenje 4. Prema našem mišljenju priloženi financijski izvještaji, u svim materijalno značajnim aspektima, istinito i fer prikazuju financijski položaj Štedbanke d.d., Zagreb na dan 31. prosinca 2012., te rezultate poslovanja i novčane tijekove Banke za 2012. godinu sukladno Zakonu o računovodstvu i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.

Revizija uključuje obavljanje postupaka radi pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Izbor odabranih postupaka ovisi o revizorovoj prosudbi, uključujući procjenu rizika značajnih pogrešnih iskaza u financijskim izvještajima uslijed prijevare ili pogrešaka. Pri tom procjenjivanju rizika, revizor razmatra interne kontrole, koje su važne Banci za sastavljanje i fer prezentiranje financijskih izvještaja, kako bi obavio revizijske postupke prikladne u postojećim okolnostima, ali ne i u svrhu izražavanja mišljenja o uspješnosti internih kontrola. Revizija također obuhvaća procjenu prikladnosti primijenjenih računovodstvenih politika i razboritost računovodstvenih procjena Uprave Banke, kao i ocjenu cjelokupnog prikaza financijskih izvještaja.

Ostale zakonske i regulatorne obveze 5. Na temelju Odluke Hrvatske Narodne Banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka od 30. svibnja 2008. godine (NN 62/08), Uprava Banke izradila je obrasce prikazane na stranicama 41 do 45 (“Obrasci”) koji sadrže alternativni prikaz bilance na dan 31. prosinca 2012. godine, računa dobiti i gubitka, izvještaja o promjenama kapitala i izvještaja o novčanom toku za 2012. godinu, kao i uskladu (“Usklada”) Obrazaca s financijskim izvještajima prikazanim na stranicama 46 do 50. Uprava Društva je odgovorna za ove Obrasce i Uskladu. Financijske informacije u Obrascima izvedene su iz financijskih izvještaja Društva prikazanih na stranicama 4 do 40 na koje smo izrazili mišljenje kao što je gore navedeno.

Vjerujemo da revizijski dokazi koje smo prikupili jesu dostatni i prikladni kao osnova za izražavanje našeg mišljenja.

U Zagrebu, 25. travnja 2013. godine BDO Croatia d.o.o. Trg J. F. Kennedy 6b 10000 Zagreb

Marijana Pranjić, ovlašteni revizor

Jeni Krstičević, predsjednica uprave

BANKARSTVO Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima (brojke označavaju poziciju na ljestvici) 2012. 2011. Banka / godina ZAGREBAČKA BANKA 1 1 PRIVREDNA BANKA 2 2 ERSTE UND STEIERMÄRKISCHE BANK 3 3 HYPO ALPE-ADRIA-BANK 4 4 RAIFFEISENBANK 5 5 SG - SPLITSKA BANKA 6 6 OTP BANKA 7 8 SBERBANK 8 7 HRVATSKA POŠTANSKA BANKA 9 9 PODRAVSKA BANKA 10 11 MEĐIMURSKA BANKA - 10 SLAVONSKA BANKA ŠTEDBANKA 13 14 CROATIA BANKA 17 15 KARLOVAČKA BANKA 27 26 VARAŽDINSKA BANKA RIJEČKA BANKA SPLITSKA BANKA DUBROVAČKA BANKA RIADRIA BANKA DALMATINSKA BANKA ISTARSKA BANKA BJELOVARSKA BANKA PROMDEI BANKA GLUMINA BANKA

2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005. 2004. 2003. 2002. 2001. 2000. 1999. 1998. 1997. 1996. 1995. 1994. 1993. 1992.

1 2 5 3 4 6 8 7 9 12 10 14 15 26

1 2 4 3 5 6 8 7 9 12 10 14 18 19

1 2 4 5 3 6 9 8 10 12 13 7 16 23 17

1 2 5 3 4 6 9 8 10 13 11 7 12 22 16

Napomene: - Nova banka - nastala spajanjem Dalmatinske, Istarske i Sisačke banke - Erste und Steiermärkische Bank je zapravo Riječka banka koja je promijenila ime u 2003. - HVB Bank Croatia spojila se sa Splitskom bankom i promijenila ime u HVB Splitska banka - Riadria banka pripojena Privrednoj banci - Varaždinska banka pripojena Zagrebačkoj banci

2 1 4 6 3 5 9 10 8 13 12 7 11 18 14

1 2 5 4 3 6 9 10 8 14 12 7 11 16 23

1 2 4 5 6 3 8 13 9 16 11 7 10 14 25

1 2 3 6 5 4 10 15 8 20 16 9 11 17 33 7

13 12

1 2 9 7 4 12 8 24 11 22 19 10 13 18 34 6 3 5 14 16

1 2 6 9 4 11

1 2 6 11 7 10

30 7 20 18 8

32 9 24 15 12 18 20 40 5 3 4 23 16 8 13

17 38 5 13 3 21 15 10 23

1 2

2 1

1 2

12 7 10

12 7 11

34 13

33 6 23 16 8 21 13 43 4 3 5 14 17 11 40 9

35 4 21 17 8

4 25 21 11 26 8 19 5 6 7 3 16 9 20 14 18 10

38 26 17 11 20 7 14 5 3 4 6 9 10 15 22 8 12

39 26 14 9 19 5 10 4

36 5 3 6 14 9 25 10 16

11 7 8 3 17 6 13

1 2

2 1

39 24 22 5

20 17 25 7

15 14 18 7

9 11 8 3 4 13 7 12 6 23 10

8 12 6 3 5 22 10 9 11 16 31

11 10 6 3 4 8 9 5 16 26

- Dubrovačka banka pripojena Novoj banci - Nova banka promijenila ime u OTP banka u rujnu 2005. - HVB Splitska banka promijenila je ime u Societe Generale – Splitska banka 30. 6. 2006. - Slavonska banka 1. 3. 2009. pripojena Hypo Alpe-Adria-Banci - Volksbank promijenila ime u Sberbank - Međimurska banka 1. 12. 2012. pripojena Privrednoj banci Zagreb

BANKARSTVO

Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2012. godinu Rang

Osnovni kapital Banka

2012. 2011

000 kn

Temeljni kapital

% promjene

000 kn

% promjene

Koeficijent adekvatnosti kapitala (%)

Rang

Zagrebačka banka

15.668.389

6,20

6.404.839

0,00

23,63

Privredna banka Zagreb

10.880.811

8,19

1.907.477

0,00

21,73

Erste und Steiermärkische Bank

6.260.136

10,08

1.698.418

0,00

17,41

Hypo Alpe-Adria-Bank

5.330.909

-0,67

5.208.760

0,00

30,19

Raiffeisenbank

4.973.513

-5,97

3.633.632

0,00

18,30

Societe Generale - Splitska banka

3.568.209

3,18

491.426

0,00

17,63

OTP banka

1.449.289

8,94

989.607

0,00

16,04

Sberbank

1.416.084

-9,42

1.530.668

0,00

23,30

Hrvatska poštanska banka

1.293.633

15,85

966.640

0,00

14,89

Podravska banka

359.137

8,78

267.500

0,00

17,00

Jadranska banka

320.018

0,18

239.246

0,00

15,25

Banco Popolare Croatia

315.572

-1,60

332.980

0,00

16,71

Štedbanka

307.438

8,41

250.000

0,00

34,94

Kreditna banka Zagreb

282.984

5,46

230.200

0,00

13,96

Centar banka

246.150

28,39

200.600

44,63

14,12

Istarska kreditna banka

244.089

2,98

162.800

0,00

15,40

Croatia banka

213.944

85,82

474.600

72,83

17,09

BKS Bank

208.825

55,23

200.000

66,67

22,18

Veneto banka

191.085

17,49

307.648

13,94

20,76

Slatinska banka

175.294

1,05

91.897

0,00

16,84

Partner banka

156.186

-10,79

89.100

0,00

14,14

Imex banka

118.315

-1,31

93.127

0,00

14,68

VABA

116.943

-5,68

176.523

0,00

12,16

Samoborska banka

86.328

0,36

47.636

-2,03

26,83

KentBank

78.865

76,79

126.707

147,34

18,60

Banka Kovanica

75.146

-15,65

260.764

24,79

10,22

Karlovačka banka

70.491

-16,79

200.573

22,02

12,77

Banka splitsko-dalmatinska

47.260

-7,58

48.602

0,00

16,44

Primorska banka

30.099

7,44

53.631

-3,26

40,20

Tesla štedna banka

23.028

-2,91

37.118

13,39

99,89

Nava banka

13.654

-45,69

72.698

0,00

9,17

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od banaka u travnju i svibnju 2013.

BANKARSTVO

Aktiva 000 kn

% promjene

Aktiva po zaposlenom (000 kn)

Rang

Dobit prije Dobit poslije oporezivanja oporezivanja

Broj zaposlenih 31.12.

Cost income ratio

Kapital / aktiva x 100

Dobit prije / Dobit prije / kapital x 100 aktiva x 100

104.134.544

0,12

23.710

1.103.585

887.582

4.392

45,40

15,05

7,04

1,06

68.410.776

1,38

18.103

1.028.110

845.559

3.779

41,90

15,91

9,45

1,50

58.518.810

2,60

28.407

598.161

482.709

2.060

39,00

10,70

9,56

1,02

34.693.455

-15,56

21.065

326.492

256.975

1.647

68,63

15,37

6,12

0,94

35.695.953

-7,19

16.557

432.150

364.355

2.156

51,01

13,93

8,69

1,21

26.336.240

-1,61

17.723

129.753

96.028

1.486

58,00

13,55

3,64

0,49

13.303.987

4,16

12.979

127.604

100.072

1.025

60,39

10,89

8,80

0,96

8.210.940

9,55

17.106

(171.710)

(140.313)

480

79,88

17,25

17.045.453

3,61

15.246

93.762

94.063

1.118

63,60

7,59

7,25

0,55

3.058.212

5,03

10.546

10.214

8.129

290

87,49

11,74

2,84

0,33

3.063.260

6,42

12.108

7.249

253

74,12

10,45

2,27

0,24

2.540.123

-4,17

8.699

3.435

934

292

81,28

12,42

1,09

0,14

1.217.167

-6,66

28.980

11.277

8.643

33,97

25,26

3,67

0,93

3.202.496

18,37

16.423

20.689

16.090

195

69,12

8,84

7,31

0,65

1.571.033

-1,83

13.314

(76.250)

118

110,90

15,67

2.681.664

5,54

11.509

21.495

17.246

233

68,39

9,10

8,81

0,80

1.980.022

5,06

6.923

(93.645)

286

n.p.

10,81

1.201.048

11,88

19.689

(5.551)

(5.334)

95,53

17,39

1.294.443

12,84

13.345

(16.202)

137,00

14,76

1.442.257

8,34

8.057

6.403

4.997

179

79,49

12,15

3,65

0,44

1.290.828

-1,61

11.735

(22.384)

(17.706)

110

73,77

12,10

2.106.446

10,58

15.154

12.960

10.263

139

58,63

5,62

10,95

0,62

1.204.271

-2,59

7.299

(12.699)

165

120,00

9,71

433.686

5,80

8.340

1.681

1.299

89,18

19,91

1,95

0,39

608.373

15,02

5.290

(29.249)

115

78,60

12,96

1.067.140

-4,84

8.146

(63.158)

(57.695)

131

53,39

7,04

1.781.948

-5,46

8.137

(25.511)

219

147,02

3,96

346.126

1,13

5.244

658

455

0,77

13,65

1,39

0,19

210.618

13,41

5.137

(9.480)

208,00

14,29

27.367

-21,41

1.440

(5.923)

385,90

84,15

277.315

-3,43

10.666

(15.130)

249,90

4,92

Napomena: n.p. - nema podatka / KentBank - prije Banka Brod / Međimurska banka 1. 12. 2012. pripojena Privrednoj banci Zagreb, od prije u vlasništvu ali sad i pripojena, 2011. bila 10. u ranglisti / Sberbank - prije Volksbank / Croatia banka jedina nije poslala podatke, brojke: HNB / Svi podaci su revidirani

BANKARSTVO

POGLED NA BANKARSTVO U 2012. GODINI

Produljena recesija Banke su se više bavile lošim plasmanima i troškovima nego osvajanjem novih klijenata i tržišnih segmenata. Velika dinamika postoji još jedino u segmentu novih tehnologija - uvođenja bankarstva putem mobilnih telefona. Banke su srećom veoma visokokapitalizirane, što jamči prolazak sustava kroz krizu bez značajnijih potresa. No, očito je da ćemo na buđenje tržišne dinamike morati pričekati još neko vrijeme mr. Velimir Šonje, Arhivanalitika

mr. Velimir Šonje

Poslovanje banaka 2012. u Hrvatskoj obilježeno je produljenom recesijom kojoj se ni u prvoj polovini 2013. nije nazirao kraj. Stječe se dojam da su svi – od vlade preko banaka do njihovih dužnika - kroz cijelo razdoblje recesije, to jest nakon zadnjeg tromjesečja 2008., očekivali da će se nekim čudom dogoditi oporavak i sam od sebe riješiti nagomilane probleme u bilancama. Oporavak se, naravno, nije dogodio. Stoga bismo 2012. mogli nazvati godinom zakašnjelog početka restrukturiranja. Zakašnjeli početak restrukturiranja manifestirao se na nekoliko načina: • potražnja za zajmovima od strane zdravoga dijela sektora poduzeća i kućanstava uglavnom je izostala, očekivano u uvjetima pada realnog BDP-a

za dva posto; • restrukturiranje brodogradnje privodilo se kraju 2012., što je uključivalo i reklasifikaciju kredita brodogradilištima u potraživanja od države (6,7 milijardi kuna) te priznavanje jamstava brodogradnji u javni dug; • jedna je banka prodala čak 5,6 milijardi kuna loših kredita poduzećima potkraj godine; • donesen je Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, te su otpočeli prvi postupci s ciljem rješavanja problema prezaduženosti korporativnih dužnika; • nastavljeno je kvarenje kvalitete bankarskih plasmana odnosno rast udjela loših kredita u ukupnim kreditima; • ponovo je započeo pad profitabilnosti bankarskog sustava; • kapitalna adekvatnost hrvatskih banaka zadržana

BANKARSTVO smanjenja nominalne vrijednosti kreditnog portfelja poduzeća. Naravno, kao i u segmentu kreditiranja stanovništva, može se govoriti o ozbiljnom padu realnih kredita, jer kada se nominalne promjene korigiraju za inflaciju, pokazuje se kontrakcija realnih kredita na razini od oko četiri posto godišnje. Zadržan rast depozita Iako je kontrakcija kredita privatnom sektoru posve očekivana pojava u uvjetima pada realnog BDP-a za dva posto, nova je vlada svojim aktivnostima pokušavala djelovati „protuciklički“. To se najbolje vidi u bilanci HBOR-a, čiji je kreditni portfelj doživio značajnu ekspanziju: dok su krediti koje je HBOR odobrio kroz druge banke rasli po skromnoj, ali za ukupne gospodarske uvjete ipak značajnoj stopi od 2,5 posto, izravno odobreni HBOR-ovi krediti rasli su po visokih 9,3 posto ili za gotovo 700 milijuna kuna. Međutim, to nije bilo dovoljno da ostavi bitan trag na ukupnim ekonomskim kretanjima koja su zadržala negativnu tendenciju. Unatoč

Krediti poduzećima u prvom su dijelu godine usporavali, da bi od polovine godine ušli u negativnu zonu

ma blago su padale tijekom 2012. Takvo je kretanje bilo u skladu s premijom rizika državnih obveznica, za koju bankari uvijek ističu kako predstavlja važnu dugoročnu odrednicu kamatnih stopa. U godinu smo naime ušli s razmjerno niskim prinosima koji su se u prvoj polovici godine povećavali usporedo s prinosima obveznica država sličnih Hrvatskoj. Od kraja ljeta započelo je razdoblje nagloga pada premija. Čak ni gubitak investicijskog rejtinga potkraj godine nije uspio poništiti snažan učinak pada prinosa nakon rujna. Pogoršanje kreditnog portfelja Negativna realna kretanja i stagnacija kreditne potražnje pronašle su odraza u neprekinutom pogoršanju kvalitete kreditnog portfelja banaka. Udjel loših kredita približio se 15 posto, uz i dalje prisutnu veliku razliku omjera loših kredita kod kredita stanovništvu (osjetno niži od prosjeka, uz stagnaciju u drugoj polovini 2012. oko 9,5 posto) i poduzećima (osjetno viši od prosjeka, a prema zadnjim podacima prelaze 25 posto). Loši krediti, nagomilani kroz gotovo pet godina produljene recesije, otvorili su dva povezana pitanja: prvo, jesu li adekvatno pokriveni rezervacijama, i drugo, kako podesiti institucionalni okvir za njihovo rješavanje ne bi li se olakšalo spašavanje tvrtki koje imaju poslovnu budućnost, i ne bi li se ubrzalo restrukturiranje ili stečajevi tvrtki čija budućnost nije tako jasna ili je nema. Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi donesen je 2012. kao odgovor na drugo pitanje, no do kraja te godine (pa ni do trenutka pisanja ovoga teksta) nije bilo moguće dati jednoznačnu ocjenu zbog suviše kratkoga vremena primjene. Ipak, u javnosti se sve češće čuju primjedbe o tome da predstečajne nagodbe nisu značajno unaprijedile institucionalni okvir. Navodno, postojećim je upravama i vlasnicima prezaduženih tvrtki ostavljena preširoka ovlast i manevarski pro-

je na najvišoj razini u Europi i sustav je ostao tome, depoziti kod banaka zadržali su kontinuiiznimno stabilan. ran, premda umjeren rast po stopi od 2,9 posto. Slika 1. pokazuje različita kretanja kada je riječ Kao što uvijek biva u ovakvim situacijama, izo kreditiranju države, stanovništva i poduze- među banaka s jedne, te vlade i gospodarstva ća. Krediti državi ostali su jedini dinamičan s druge strane, nastala je tenzija koja je obiljesegment kreditnog portfelja zbog financiranja žila proteklu godinu. Bankari su tvrdili da nema deficita proračuna. Stopa promjene u odnosu kvalitetne potražnje („nema dobrih projekata“) na isti mjesec ranije godine održala se iznad i da posao stoji zbog izostanka reformi na koje prosječne razine od 10 posto kroz cijelu 2012. oni nemaju utjecaja. Vlada i dužnici tvrdili su Krediti stanovništvu bili su blago negativni u da su kamate previsoke i da banke ne čine doodnosu na godinu prije, što je očekivan ishod voljno u cilju poticanja oporavka gospodarstva. u svjetlu pada realnih plaća, rasta nezaposle- Međutim, kamatne stope na kredite poduzećinosti i straha od promjena tečaja. Krediti poduzećima su u prvom dijelu godine usporavali, da bi od polovine godine ušli u negativnu zonu, što Slika 1. Krediti stanovništvu, trgovačkim društvima i državi je kulminiralo padom za 10 posto u prosincu Stopa promjene u odnosu na isti mjesec prethodne godine 1.2004.-4.2013. 2012. u odnosu na prosinac 2011. 70 % Spomenuto smanjenje korporativnog kreditnog Središnja država Trgovačka društva Stanovništvo portfelja za 10 posto u apsolutnim je brojkama 60 iznosilo više od 12 milijardi kuna. Iako se ova 50 brojka često iznosila u javnosti – čak i od strane visokih dužnosnika zaduženih za gospodar- 40 sku politiku, kao znak zabrinjavajuće kreditne 30 kontrakcije, velikim je dijelom bila riječ o neutralnim bilančnim operacijama. Naime, u toku 20 2012. došlo je do reklasifikacije 6,7 milijardi 10 kuna kredita brodogradnji iz kreditnog portfelja 0 poduzeća u potraživanja od države, a jedna je banka na samome kraju godine prodala portfelj -10 loših kredita nominalne vrijednosti 5,6 milijardi kuna. Isključe li se učinci ovih jednokratnih -20 siječanj srpanj siječanj srpanj siječanj srpanj siječanj srpanj siječanj srpanj siječanj srpanj siječanj srpanj siječanj srpanj siječanj srpanj siječanj 2004. 2004. 2005. 2005. 2006. 2006. 2007. 2007. 2008. 2008. 2009. 2009. 2010. 2010. 2011. 2011. 2012. 2012. 2013. operacija koje ometaju usporedbu, ostaje či- -30 njenica da je u toku 2012. došlo do vrlo malog Izvor: HUB Pregled br. 2

BANKARSTVO

stor u odnosu na vjerovnike, a vjerovnici se pak vrlo teško koordiniraju. U opisanim su se uvjetima kamatne marže „stanjile“. Stalno kvarenje kreditnog portfelja i potreba za formiranjem rezervacija dodatno su utjecali na poslovni rezultat. Naknade i ostali neto prihodi nisu mogli nadoknaditi izgubljene neto prihode u glavnom dijelu depozitno-kreditnog poslovanja, jer su aktivnosti na tržištu kapitala i dalje skromne, obilježene recesijom. U takvim je uvjetima 2012. zabilježen novi pad dobiti koji je prema kraju godine usmjerio trend povrata na kapital (ROE) prema četiri posto, što je ispod prinosa na dugoročne državne obveznice. Iako je formiranje rezervacija za kreditne gubitke značajno opteretilo rezultat banaka, dugotrajna recesija i neprekidno kvarenje kreditnog portfelja otvorili su u javnosti i pitanje stabilnosti bankovnog sustava. Već potkraj 2012. regulator je otvorio temu rezervacija, čiji je omjer u odnosu na klasificirane loše kredite dostigao 43 posto, nakon minimuma od 39 posto 2010. na kraju prvog vala krize. Međutim, bankovni se sustav pokazao iznimno stabilnim upravo zahvaljujući najvažnijem izvoru stabilnosti – kapitalu. Stopa kapitalne adekvatnosti dostigla je 20,9 posto potkraj 2012. i bila je najviša među europskim zemljama koje izvještavaju podatke u MMF-ovoj bazi podataka Financial Soundness Indicators.

Stopa kapitalne adekvatnosti dostigla je 20,9 posto potkraj 2012. i bila je najviša među europskim zemljama Hrvatska narodna banka je u toku 2012. objavila i kvantitativnu studiju učinaka implementacije buduće regulacije Basel III koja je potvrdila iznimnu kapitalizaciju hrvatskog bankovnog sistema. On se tako potvrdio rijetkim dijelom gospodarstva koji ima više nego dovoljno kapitalne snage za prolazak kroz neuobičajeno dugotrajnu krizu. Rast mobilnog bankarstva Nastavak recesije, stagnantno kreditno tržište, pad profitabilnosti i orijentacija na upravljanje povećanim rizicima i upravljanje troškovima, ne predstavljaju ambijent u kojem se mogu očekivati značajne strukturne promjene. U toku 2012. nisu zamijećene veće inovacije bankarskih proizvoda s izuzetkom bankarstva putem mobilnih telefona. Banke (i njihovi klijenti) su uglavnom ostali vjerni tradicionalnim uslugama i paketima, uz usredotočenost banaka na upravljanje rizicima i unapređenje sustava i sigurnosti. U takvim je uvjetima došlo čak i do smanjenja broja izdanih kreditnih kartica sa 8,7 na 8,6 milijuna, premda je broj transakcija blago povećan za

Tablica 1. Hrvatska banka za obnovu i razvitak Kapital banke Osnivački kapital (000 kn) - dionički Ukupni kapital (000 kn) - dionički + rezerve Dopunski kapital (000 kn) Jamstveni kapital (000 kn) Koeficijent adekvatnosti kapitala Aktiva banke (000 kn) Izvanbilančne stavke (000 kn) Kreditni rejting banke Broj zaposlenih Ukupni prihodi - kamatni prihodi - prihodi od provizija - neto prihodi/rashodi od financijskih aktivnosti - ostali prihodi Ukupni rashodi - kamatni troškovi - troškovi provizija - neto prihodi/rashodi od financijskih aktivnosti - ostali troškovi Dobit prije oporezivanja Dobit poslije oporezivanja Cost income ratio (%) Odobreni krediti ukupno (000 kn) - bruto, stanje 31. 12. - državi - privredi - ostalo (bankama, financijskim institucijama itd.)

31.12.2011. 31.12.2012. 5.343.739 5.943.739 7.311.911 8.099.053 12.330 12.355 7.584.226 8.361.317 63,45% 69,94% 21.992.924 25.763.231 1.502.983 2.658.243 Baa3 (Moody’s) Ba1 (Moody’s) BBB- (Standard & Poor’s) BB+ (Standard & Poor’s) 270 289 953.779 979.393 896.174 965.853 12.247 11.039 44.351 1.007 2.501 805.719 844.975 563.861 555.786 1.236 927 118 240.622 288.144 148.060 134.418 148.060 134.418 27,60% 26,40% 23.005.870 24.106.960 595.063 7.312.699 15.098.108

2,3 posto. Zanimljivo je zabilježiti i to da se broj korisnika internet bankarstva veoma blago povećao, za 0,8 posto, što govori u prilog tezi da je u tom tržišnom segmentu, koji je bio iznimno dinamičan i nov početkom 21. stoljeća., ostvaren visok stupanj penetracije odnosno pokrivenosti koji ne ostavlja prostora za daljnje veće pomake. Međutim, čini se da bankarstvo putem mobilnih telefona danas predstavlja ono što je internet predstavljao prije desetak godina. Manje od trećine korisnika interneta koristi mobilno bankarstvo koje je u 2012. ra-

% promjene 11,23 10,77 0,20 10,25 17,14 76,86

7,04 2,69 7,78 -9,86 148,36 4,87 -1,43 -25,00 19,75 -9,21 -9,21 4,79

644.901 7.992.646 15.469.413

8,38 9,30 2,46

slo po veoma visokoj stopi (mjereno brojem korisnika) od 28 posto, a što govori o tome da se u ovom segmentu može očekivati visok rast i u budućnosti. Recesija se prvi put snažnije osjetila i u klasičnoj distributivnoj mreži. Iako je broj poslovnih jedinica – poslovnica padao blagim tempom i 2010. i 2011., u 2012. je prvi put došlo do značajnijeg smanjenja za tri posto, sa 1266 potkraj 2011. na 1229 na kraju 2012. Bankomatska se mreža ipak nastavila širiti, i to po još uvijek relativno visokoj stopi od 3,6 posto: sa 3975 ban-

Slika 2. Omjer loših kredita: stanovništvo i trgovačka društva 1.2010.-1.2013. 30 % 25 20 15 10 5 Ukupno

31.3. 2010.

30.6. 2010.

Izvor: HUB Pregled br. 2

30.9. 2010.

Trgovačka društva 31.12. 2010.

31.3. 2011.

30.6. 2011.

Stanovništvo 30.9. 2011.

31.12. 2011.

31.3. 2012.

30.6. 2012.

30.9. 2012.

31.12. 2012.

31.3. 2013.

BANKARSTVO

komata potkraj 2011. na 4118 potkraj 2012. No, to širenje nije povezano s ukupnim trendovima, već s promjenama preferencija potrošača i „odvikavanjem“ od korištenja poslovnice kao tradicionalnog distribucijskog kanala. Nisu se mijenjali ni bitni odnosi među najvažnijim igračima na tržištu. Udjel prvih pet najvećih banaka prema kapitalu kretao se oko 79 posto, odnosno prema aktivi oko 75 posto potkraj 2012., što su gotovo isti podaci kao i godinu ranije. Zanimljivo je zabilježiti da je udjel pet najvećih banaka u ukupnom broju zaposlenih

znatno manji i iznosi 66 posto. Značajno veći udjeli u aktivi nego u broju zaposlenih govore o djelovanju ekonomija obujma koje upravo najvećim bankama olakšavaju troškovno prilagođavanje recesiji. I unutar grupe najvećih banaka ne dolazi do većih promjena. Prva tri mjesta na tržištu prema oba kriterija (kapital i aktiva) drže Zagrebačka banka, Privredna banka i Erste banka. Kod mjesta broj četiri i pet jedino vrijedi zabilježiti da se mjesta mijenjaju između Hypo banke i Raiffeisenbanka, ovisno o kriteriju rangiranja:

Slika 3. Povrat na prosječnu aktivu (ROAA) i prosječni kapital (ROAE) 4.2000.-1.2013. 2,0 %

18 %

1,8

1,6

1,4

ROAA

1,0

0,8

0,6

Izvor: HUB Pregled br. 2

30.6.2012.

31.12.2012.

30.6.2011.

31.12.2011.

30.6.2010.

31.12.2010.

30.6.2009.

31.12.2009.

30.6.2008.

31.12.2008.

30.6.2007.

31.12.2007.

30.6.2006.

31.12.2006.

30.6.2005.

31.12.2005.

30.6.2004.

31.12.2004.

30.6.2003.

31.12.2003.

30.6.2002.

0,0

31.12.2002.

2 30.6.2001.

0,2 31.12.2001.

31.12.2000.

0,4

ROAE

1,2

Hypo je broj četiri po kapitalu i kreditnom portfelju, dok Raiffeisenbank drži četvrto mjesto po dobiti, aktivi i depozitima (po zaposlenima čak i treće). Sve vodeće banke imaju iznimno

Prva tri mjesta na tržištu po kapitalu i aktivi drže Zagrebačka banka, Privredna banka i Erste banka visoku kapitalizaciju. Međutim, treba istaknuti da visoka kapitalizacija nije rezervirana samo za vodeće banke. Iako su se neke manje banke u 2012. našle suočene s poslovnim poteškoćama, u skupini izvan prvih 10 očito postoji pretežan broj veoma stabilnih i visokokapitaliziranih banaka koje su pronašle svoje tržišne niše i način prolaska kroz krizu. Prema tome, 2012. godinu označila je stagnacija kreditnoga tržišta. Banke su se više bavile lošim plasmanima i troškovima nego osvajanjem novih klijenata i tržišnih segmenata. Velika dinamika postoji još jedino u segmentu novih tehnologija – uvođenja bankarstva putem mobilnih telefona. Banke su srećom veoma visokokapitalizirane, što jamči prolazak sustava kroz krizu bez značajnijih potresa. No, očito je da ćemo na buđenje tržišne dinamike morati pričekati još neko vrijeme. Ako je suditi prema razvoju iz prve polovine 2013., to vrijeme još nije došlo.

BANKARSTVO

Bankarske ljestvice za 2012. Rang po temeljnom kapitalu Banka

Rang po osnovnom kapitalu

2011. (000 kn)

2012. (000 kn)

% promjene

Banka

2011. (000 kn)

2012. (000 kn)

% promjene

6,20

Zagrebačka banka

6.404.839

0,00

Zagrebačka banka

14.754.023

15.668.389

Hypo Alpe-Adria-Bank

5.208.760

0,00

Privredna banka Zagreb

10.057.341

10.880.811

8,19

Raiffeisenbank

3.633.632

0,00

Erste und Steiermärkische Bank

5.686.841

6.260.136

10,08

Privredna banka Zagreb

1.907.477

0,00

Hypo Alpe-Adria-Bank

5.366.756

5.330.909

-0,67

Erste und Steiermärkische Bank

1.698.418

0,00

Raiffeisenbank

5.289.510

4.973.513

-5,97

Sberbank

1.530.668

0,00

Societe Generale - Splitska banka

3.458.238

3.568.209

3,18

OTP banka

989.607

0,00

OTP banka

1.330.320

1.449.289

8,94

8 Hrvatska poštanska banka 9 Societe Generale - Splitska banka 10 Croatia banka

966.640 491.426 274.600

966.640 491.426 474.600

0,00 0,00 72,83

1.563.378 1.116.626 330.161

1.416.084 1.293.633 359.137

-9,42 15,85 8,78

11 Banco Popolare Croatia

332.980

0,00

11 Jadranska banka

319.447

320.018

0,18

12 Veneto banka

270.000

307.648

13,94

12 Banco Popolare Croatia

320.707

315.572

-1,60

13 Podravska banka

267.500

0,00

14 Banka Kovanica

208.964

260.764

24,79

8 Sberbank 9 Hrvatska poštanska banka 10 Podravska banka

13 Štedbanka

283.585

307.438

8,41

14 Kreditna banka Zagreb

268.323

282.984

5,46 28,39

15 Štedbanka

250.000

0,00

15 Centar banka

191.728

246.150

16 Jadranska banka

239.246

0,00

16 Istarska kreditna banka

237.015

244.089

2,98

17 Kreditna banka Zagreb

230.200

0,00

17 Croatia banka

115.134

213.944

85,82

18 Centar banka

138.700

200.600

44,63

18 BKS Bank

134.526

208.825

55,23

19 Karlovačka banka

164.373

200.573

22,02

19 Veneto banka

162.638

191.085

17,49

20 BKS Bank

120.000

200.000

66,67

20 Slatinska banka

173.469

175.294

1,05

21 VABA

176.523

0,00

21 Partner banka

175.072

156.186

-10,79

22 Istarska kreditna banka

162.800

0,00

22 Imex banka

119.880

118.315

-1,31

51.228

126.707

147,34

23 VABA

123.980

116.943

-5,68

23 KentBank 24 Imex banka

93.127

0,00

24 Samoborska banka

86.015

86.328

0,36

25 Slatinska banka

91.897

0,00

25 KentBank

44.609

78.865

76,79

26 Partner banka

89.100

0,00

26 Banka Kovanica

89.085

75.146

-15,65

27 Nava banka

72.698

0,00

27 Karlovačka banka

84.711

70.491

-16,79

28 Primorska banka

55.440

53.631

-3,26

28 Banka splitsko-dalmatinska

51.138

47.260

-7,58

29 Banka splitsko-dalmatinska

48.602

0,00

29 Primorska banka

28.015

30.099

7,44

30 Samoborska banka

48.622

47.636

-2,03

30 Tesla štedna banka

23.718

23.028

-2,91

31 Tesla štedna banka

32.736

37.118

13,39

31 Nava banka

25.139

13.654

-45,69

127.900

368.047

26.378.703 26.795.417

1,58

52.379.175 54.521.824

4,09

Međimurska banka Ukupno:

Rang po jamstvenom kapitalu Banka

2011. (000 kn)

2012. (000 kn)

% promjene

Banka

2011. (000 kn)

2012. (000 kn)

% promjene

Zagrebačka banka

14.254.795

15.165.161

6,39

17 Imex banka

204.296

215.504

5,49

Privredna banka Zagreb

10.221.626

10.480.723

2,53

18 Croatia banka

185.134

213.944

15,56

Hypo Alpe-Adria-Bank

7.767.131

7.492.947

-3,53

19 BKS Bank

133.110

207.465

55,86

Erste und Steiermärkische Bank

5.220.516

5.522.709

5,79

20 Veneto banka

161.801

184.153

13,81

Raiffeisenbank

5.056.739

4.741.646

-6,23

21 Partner banka

175.072

166.186

-5,08

Societe Generale - Splitska banka

3.603.561

3.716.459

3,13

22 Slatinska banka

168.234

166.059

-1,29

Hrvatska poštanska banka

1.491.514

1.668.625

11,87

23 Karlovačka banka

165.328

138.311

-16,34

1.339.656 1.561.428 401.895

1.451.020 1.414.134 429.823

8,31 -9,43 6,95

24 VABA

126.992

119.961

-5,54

25 Banka Kovanica

169.224

101.677

-39,92

26 Samoborska banka

83.245

83.396

0,18

11 Štedbanka

333.718

357.672

7,18

27 KentBank

44.609

78.865

76,79

12 Jadranska banka

333.673

334.239

0,17

28 Banka splitsko-dalmatinska

54.903

51.033

-7,05

13 Kreditna banka Zagreb

318.823

327.951

2,86

29 Primorska banka

47.861

45.374

-5,20

8 OTP banka 9 Sberbank 10 Podravska banka

14 Banco Popolare Croatia

320.707

315.572

-1,60

30 Nava banka

44.058

26.332

-40,23

15 Istarska kreditna banka

255.801

261.230

2,12

31 Tesla štedna banka

27.932

22.723

-18,65

16 Centar banka

233.042

259.606

11,40

327.062

54.833.486 55.760.500

1,69

Međimurska banka Ukupno:

BANKARSTVO

Rang po dobiti prije oporezivanja Banka

Rang po dobiti poslije oporezivanja

2011. (000 kn)

2012. (000 kn)

% promjene

Banka

2011. (000 kn)

2012. (000 kn)

% promjene

Zagrebačka banka

1.628.270

1.103.585

-32,22

Zagrebačka banka

1.315.795

887.582

-32,54

Privredna banka Zagreb

1.376.296

1.028.110

-25,30

Privredna banka Zagreb

1.136.336

845.559

-25,59

Erste und Steiermärkische Bank

803.106

598.161

-25,52

Erste und Steiermärkische Bank

650.568

482.709

-25,80

Raiffeisenbank

382.512

432.150

12,98

Raiffeisenbank

326.480

364.355

11,60

Hypo Alpe-Adria-Bank

54.911

326.492

494,58

Hypo Alpe-Adria-Bank

42.361

256.975

506,63

Societe Generale - Splitska banka

181.774

129.753

-28,62

OTP banka

99.447

100.072

0,63

OTP banka

Societe Generale - Splitska banka

138.219

96.028

-30,52

87.924 18.729 11.951

94.063 17.246 16.090

6,98 -7,92 34,63

124.811

127.604

2,24

8 Hrvatska poštanska banka 9 Istarska kreditna banka 10 Kreditna banka Zagreb

82.396 23.292 15.104

93.762 21.495 20.689

13,79 -7,72 36,98

8 Hrvatska poštanska banka 9 Istarska kreditna banka 10 Kreditna banka Zagreb

11 Imex banka

25.328

12.960

-48,83

11 Imex banka

20.146

10.263

-49,06

12 Štedbanka

30.375

11.277

-62,87

12 Štedbanka

23.688

8.643

-63,51

13 Podravska banka

15.636

10.214

-34,68

13 Podravska banka

12.466

8.129

-34,79

14 Jadranska banka

3.517

7.249

106,11

14 Jadranska banka

3.517

7.249

106,11 50,20

15 Slatinska banka 16 Banco Popolare Croatia 17 Samoborska banka 18 Banka splitsko-dalmatinska 19 BKS Bank 20 Tesla štedna banka 21 Primorska banka 22 VABA

4.577

6.403

39,90

15 Slatinska banka

3.327

4.997

11.450

3.435

-70,00

16 Samoborska banka

1.138

1.299

14,15

1.421

1.681

18,30

17 Banco Popolare Croatia

10.854

934

-91,39

540

658

21,85

18 Banka splitsko-dalmatinska

358

455

27,09

(5.551)

19 BKS Bank

(5.334)

(8.898)

(5.923)

20 Tesla štedna banka

(8.898)

(5.923)

(9.624)

(9.480)

21 Primorska banka

(13.456)

(12.699)

22 VABA

(9.624)

(9.480)

(13.456)

(12.699)

23 Nava banka

(14.561)

(15.130)

23 Nava banka

(14.561)

(15.130)

24 Veneto banka

(30.217)

(16.202)

24 Veneto banka

(30.391)

(16.202)

25 Partner banka

261

(22.384)

25 Partner banka

317

(17.706)

26 Karlovačka banka 27 KentBank 28 Banka Kovanica

(14.098)

(25.511)

26 Karlovačka banka

(8.123)

(29.249)

27 KentBank

(14.098)

(25.511)

(8.123)

(29.249)

(28.691)

(63.158)

28 Banka Kovanica

(28.691)

(57.695)

29 Centar banka

3.285

(76.250)

29 Centar banka

2.548

(76.250)

30 Croatia banka

(8.032)

(93.645)

30 Croatia banka

(8.032)

(93.645)

2.404

(171.710)

31 Sberbank

868

(140.313)

31 Sberbank -

Međimurska banka Ukupno:

40.751

4.812.061

3.935.678

-18,21

Ukupno:

Međimurska banka

32.476

3.939.568

3.202.648

-18,71

Gubitak:

(135.700)

(546.892)

303,02

Gubitak:

(135.874)

(505.137)

271,77

Dobit:

4.676.361

3.388.786

-27,53

Dobit:

3.803.694

2.697.511

-29,08

2011. (000 kn)

2012. (000 kn)

% promjene

Banka

2011. (000 kn)

2012. (000 kn)

% promjene

Rang po aktivi Banka

Zagrebačka banka

0,12

17 Karlovačka banka

1.884.854

1.781.948

-5,46

Privredna banka Zagreb

67.481.066

68.410.776

1,38

18 Centar banka

1.600.295

1.571.033

-1,83

Erste und Steiermärkische Bank

57.035.084

58.518.810

2,60

19 Slatinska banka

1.331.201

1.442.257

8,34

Raiffeisenbank

38.460.007 35.695.953

-7,19

20 Veneto banka

1.147.189

1.294.443

12,84

Hypo Alpe-Adria-Bank

41.085.738

34.693.455

-15,56

21 Partner banka

1.311.986

1.290.828

-1,61

Societe Generale - Splitska banka

26.767.681 26.336.240

-1,61

22 Štedbanka

1.304.010

1.217.167

-6,66

Hrvatska poštanska banka

16.451.826

17.045.453

3,61

12.772.353 13.303.987 7.495.198 8.210.940 2.705.450 3.202.496

4,16 9,55 18,37

8 OTP banka 9 Sberbank 10 Kreditna banka Zagreb

104.005.057 104.134.544

23 VABA

1.236.257

1.204.271

-2,59

24 BKS Bank

1.073.506

1.201.048

11,88

25 Banka Kovanica

1.121.377

1.067.140

-4,84

528.920

608.373

15,02 5,80

26 KentBank

11 Jadranska banka

2.878.558

3.063.260

6,42

27 Samoborska banka

409.914

433.686

12 Podravska banka

2.911.750

3.058.212

5,03

28 Banka splitsko-dalmatinska

342.245

346.126

1,13

13 Istarska kreditna banka

2.540.871

2.681.664

5,54

29 Nava banka

287.165

277.315

-3,43

30 Primorska banka

185.720

210.618

13,41

34.821

27.367

-21,41

2.830.292

405.660.610 398.956.001

-1,65

14 Banco Popolare Croatia

2.650.635

2.540.123

-4,17

15 Imex banka

1.904.906

2.106.446

10,58

16 Croatia banka

1.884.678

1.980.022

5,06

31 Tesla štedna banka -

Međimurska banka Ukupno:

BANKARSTVO

Rang po odobrenim kreditima Banka

Rang po ukupnoj štednji stanovništva

2011. (000 kn)

2012. (000 kn)

% promjene

Banka

2011. (000 kn)

2012. (000 kn)

% promjene

Zagrebačka banka

75.017.154

76.311.039

1,72

Zagrebačka banka

40.021.825

41.506.674

3,71

Privredna banka Zagreb

48.768.737

49.457.963

1,41

Privredna banka Zagreb

33.673.103

36.968.517

9,79

Erste und Steiermärkische Bank

42.306.370

42.637.502

0,78

Erste und Steiermärkische Bank

22.302.417

23.167.682

3,88

Hypo Alpe-Adria-Bank

32.563.989

25.948.561

-20,32

Raiffeisenbank

14.284.847

14.432.116

1,03

Raiffeisenbank

27.717.242

25.384.111

-8,42

Hypo Alpe-Adria-Bank

11.809.094

12.711.050

7,64

Societe Generale - Splitska banka 19.748.966

18.931.031

-4,14

Societe Generale - Splitska banka 10.246.018 10.984.224

7,20

Hrvatska poštanska banka

10.520.638

11.723.788

11,44

OTP banka

9.142.631

9.406.816

2,89

OTP banka

9.314.716

9.427.969

1,22

Hrvatska poštanska banka

7.398.231

7.722.654

4,39

Sberbank

5.548.565

6.045.326

8,95

2.332.025

2.573.599

10,36

10 Podravska banka

2.079.874

1.974.729

-5,06

10 Jadranska banka

1.949.486

1.994.662

2,32

11 Banco Popolare Croatia

1.945.270

1.914.545

-1,58

11 Istarska kreditna banka

1.814.511

1.915.533

5,57

12 Jadranska banka

1.656.435

1.854.194

11,94

12 Podravska banka

1.610.051

1.683.751

4,58

13 Kreditna banka Zagreb

1.632.633

1.850.900

13,37

13 Kreditna banka Zagreb

1.251.901

1.680.025

34,20

14 Istarska kreditna banka

1.521.651

1.545.035

1,54

14 Banco Popolare Croatia

1.414.981

1.425.730

0,76

15 Imex banka

1.318.895

1.296.870

-1,67

15 Imex banka

1.208.920

1.358.952

12,41

16 Centar banka

1.266.357

1.255.883

-0,83

16 Karlovačka banka

1.184.816

1.281.352

8,15

17 Štedbanka

1.136.464

1.033.464

-9,06

17 Slatinska banka

862.193

900.803

4,48

18 Partner banka

1.033.595

970.998

-6,06

18 Banka Kovanica

799.108

816.665

2,20

19 Karlovačka banka

1.040.654

924.408

-11,17

19 VABA

665.780

725.009

8,90

20 Banka Kovanica

913.910

901.947

-1,31

20 Štedbanka

538.242

524.146

-2,62

21 Slatinska banka

719.216

832.961

15,82

21 Partner banka

379.595

492.833

29,83

22 BKS Bank

712.273

776.427

9,01

22 KentBank

453.340

476.860

5,19

23 VABA

848.688

759.280

-10,53

23 Centar banka

432.947

476.107

9,97

24 Veneto banka

654.511

753.954

15,19

24 Samoborska banka

284.832

307.352

7,91

25 KentBank

224.262

263.630

17,55

25 Banka splitsko-dalmatinska

262.892

257.345

-2,11

26 Nava banka

251.981

240.814

-4,43

26 BKS Bank

127.543

164.737

29,16

27 Banka splitsko-dalmatinska

247.846

229.064

-7,58

27 Veneto banka

127.165

154.039

21,13

28 Samoborska banka

182.262

203.867

11,85

28 Nava banka

148.445

151.542

2,09

78.045

88.324

13,17

29 Primorska banka

126.395

144.244

14,12

30 Tesla štedna banka

985,71

29 Primorska banka 30 Tesla štedna banka -

Međimurska banka

Croatia banka Ukupno (bez Croatia banke):

12.616

22.620

79,30

1.568.929

Međimurska banka

n.p.

Croatia banka

292.552.744 285.561.204

-2,39

Ukupno (bez Croatia banke):

1.948.711

n.p.

168.802.052 176.405.095

4,50

Dobit prije oporezivanja / kapital x 100 Banka

D/K

10,95

Banka

D/K

Imex banka

Erste und Steiermärkische Bank

9,56

Privredna banka Zagreb

9,45

12 Slatinska banka

3,65

Istarska kreditna banka

8,81

13 Societe Generale - Splitska banka

3,64

OTP banka

8,80

14 Podravska banka

2,84

Raiffeisenbank

8,69

15 Jadranska banka

2,27

Kreditna banka Zagreb

7,31

16 Samoborska banka

1,95

8 9

Hrvatska poštanska banka Zagrebačka banka

7,25 7,04

17 Banka splitsko-dalmatinska

1,39

18 Banco Popolare Croatia

1,09

10 Hypo Alpe-Adria-Bank

6,12

11 Štedbanka

3,67

BANKARSTVO

Rang po aktivi po zaposlenom Banka

Kapital / aktiva x 100

2011. (000 kn)

2012. (000 kn)

% promjene

Banka

K/A

Štedbanka

28.348

28.980

2,23

Tesla štedna banka

84,15

Erste und Steiermärkische Bank

28.503

28.407

-0,34

Štedbanka

25,26

Zagrebačka banka

22.939

23.710

3,36

Samoborska banka

19,91

Hypo Alpe-Adria-Bank

23.626

21.065

-10,84

BKS Bank

17,39

BKS Bank

17.315

19.689

13,71

Sberbank

17,25

Privredna banka Zagreb

18.966

18.103

-4,55

Privredna banka Zagreb

15,91

Societe Generale - Splitska banka

16.985

17.723

4,35

Centar banka

15,67

Sberbank

16.582

17.106

3,16

Raiffeisenbank

17.514

16.557

-5,46

Hypo Alpe-Adria-Bank

15,37

Zagrebačka banka

15,05

10 Kreditna banka Zagreb

14.391

16.423

14,12

11 Hrvatska poštanska banka

15.361

15.246

-0,75

12 Imex banka

14.999

15.154

1,03

10 Veneto banka

14,76

11 Primorska banka

14,29

12 Raiffeisenbank

13,93

13 Veneto banka

11.138

13.345

19,82

14 Centar banka

13.117

13.314

1,50

13 Banka splitsko-dalmatinska

13,65 13,55

15 OTP banka

12.584

12.979

3,15

14 Societe Generale - Splitska banka

16 Jadranska banka

11.654

12.108

3,89

15 KentBank

12,96

17 Partner banka

10.843

11.735

8,23

16 Banco Popolare Croatia

12,42

18 Istarska kreditna banka

11.293

11.509

1,92

17 Slatinska banka

12,15

19 Nava banka

11.965

10.666

-10,86

18 Partner banka

12,10

20 Podravska banka

9.273

10.546

13,72

19 Podravska banka

11,74

21 Banco Popolare Croatia

8.835

8.699

-1,54

20 OTP banka

10,89

22 Samoborska banka

7.734

8.340

7,83

23 Banka Kovanica

8.431

8.146

-3,38

24 Karlovačka banka

7.953

8.137

2,31

25 Slatinska banka

7.651

8.057

5,32

26 VABA

7.188

7.299

1,55

27 Croatia banka

6.590

6.923

5,06

28 KentBank

6.080

5.290

-12,98

21 Croatia banka

10,81

22 Erste und Steiermärkische Bank

10,70

23 Jadranska banka

10,45

24 VABA

9,71

25 Istarska kreditna banka

9,10

26 Kreditna banka Zagreb

8,84

27 Hrvatska poštanska banka

7,59

29 Banka splitsko-dalmatinska

4.960

5.244

5,73

30 Primorska banka

4.319

5.137

18,94

28 Banka Kovanica

7,04 5,62

31 Tesla štedna banka -

Međimurska banka Prosjek:

1.833

1.440

-21,41

29 Imex banka

12.414

30 Nava banka

4,92

18.849

18.755

-0,50

31 Karlovačka banka

3,96

Dobit prije oporezivanja / aktiva x 100 Banka

D/A

Banka

D/A

Privredna banka Zagreb

1,50

10 Imex banka

0,62

Raiffeisenbank

1,21

11 Hrvatska poštanska banka

0,55

Zagrebačka banka

1,06

12 Societe Generale - Splitska banka

0,49

Erste und Steiermärkische Bank

1,02

13 Slatinska banka

0,44

OTP banka

0,96

14 Samoborska banka

0,39

Hypo Alpe-Adria-Bank

0,94

15 Podravska banka

0,33

Štedbanka

0,93

16 Jadranska banka

0,24

8 9

Istarska kreditna banka Kreditna banka Zagreb

0,80 0,65

17 Banka splitsko-dalmatinska

0,19

18 Banco Popolare Croatia

0,14

BANKARSTVO

Konsolidirane bilance 31.12.2012. u tisućama kuna, abecednim redom Banka

Erste und Steiermärkische Bank

Grupa

Grupa Erste& Steiermärkische Bank

Hrvatska poštanska HPB Grupa banka

Ukupan prihod Grupe

ESB Erste DMD Erste nekretnine Erste Factoring Erste Card Club Erste Delta Erste Bank Podgorica

65.891.332

5.001.396

2.615

7.308.716

743.320

150

4.609.540

HPB HPB Invest HPB Nekretnine HPB Stambena štedionica

17.266.229

1.543.585

1.155

966.640

101.901

8 podružnica 39 poslovnica 13 ispostava

3.520.000

35.631.015

2.479.415

1.702

5.208.760

340.320

175.297

211

2.270.744

423.945 73 poslovnica banke i 10 poslovnica leasinga

17.583.924

Hypo Alpe-AdriaBank

Grupa Hypo Alpe Adria Bank

Hypo Alpe-Adria-Bank Hypo Alpe-Adria-Invest Hypo Alpe-Adria-Nekretnine Hypo Alpe-Adria-Leasing

OTP banka

OTP Grupa

OTP banka OTP Invest OTP Nekretnine Kratos Nekretnine

Broj zaposlenih u Grupi

Ukupni temeljni kapital Grupe

Aktiva Grupe

Članice Grupe

Bruto dobit Grupe

Ukupan broj Imovina na podružnica, poslovnica... upravljanju

banka ove godine nije bila u obvezi raditi konsolidirano izvješće, stoga nema ni podataka za grupu

Privredna banka Zagreb

PBZ Grupa

Privredna banka Zagreb PBZ Card PBZ Stambena štedionica PBZ Leasing PBZ Nekretnine PBZ Invest Intesa Sanpaolo Card Zagreb metoda udjela PBZ Croatia osiguranje metoda udjela

72.554.280

5.468.044

4.158

1.907.477

Raiffeisenbank

Raiffeisen Grupa

RBA Raiffeisen Leasing Raiffeisen Invest Raiffeisen mirovinsko društvo.. - OMF Raiffeisen mirovinsko društvo - DMF Raiffeisen osiguravajuće mir. društvo Raiffeisen Consulting Raiffeisen Factoring Raiffeisen Bonus

38.611.986

1.950.055

2.351

3.633.632

Zagrebačka banka

Grupa Zagrebačke banke

Podružnice u punoj konsolidaciji: Centar Kaptol Istra D.M.C. Istraturist Pominvest Prva stambena štedionica Suvremene poslovne komunikacije UniCredit bank d.d. Mostar Zagreb nekretnine Zane BH ZB Invest Pridružena društva konsolidirana metodom udjela. Allianz ZB, obvezni mirovinski Allianz ZB, dobrovoljni mirovinski Multiplus card

120.801.467

5.238.354

6.445

6.404.839

1.271.781

1.523.691

219 41.638.277

BANKARSTVO

Vlasništvo (000 kn) Banka Banco Popolare Croatia Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

Uplaćeni temeljni kapital 2011. 2012. 332.980 332.980 208.964 260.764 47.162 47.162 120.000 200.000 138.700 200.600 274.600 474.600 1.698.418 1.698.418 966.640 966.640 5.208.760 5.208.760 93.127 93.127 162.800 162.800 239.246 239.246 135.000 171.200 51.228 126.707 230.200 230.200 127.900 72.698 72.698 822.280 822.280 89.100 89.100 267.500 267.500 55.440 53.631 1.907.477 1.907.477 3.621.632 3.621.632 49.248 49.248 1.530.668 1.530.668 91.897 91.897 491.426 491.426 250.000 250.000 32.736 37.118 176.523 176.523 270.000 307.648 6.404.839 6.404.839 26.169.189 26.586.889

% promjene 0,00 24,79 0,00 66,67 44,63 72,83 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 26,81 147,34 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -3,26 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 13,39 0,00 13,94 0,00 1,60

Inozemni 2011. 2012. 327.169 327.187 207.876 259.676 2.724 2.724 120.000 200.000 19.418 8.024 1.698.418 1.698.418 47 17 5.208.760 5.208.760 16.251 16.407 660 552 2.862 11.025 41.449 117.027 138 92 200 200 822.280 822.280 234.464 234.437 49.786 49.566 1.859.790 1.859.790 3.621.632 3.621.632 1.530.668 1.530.668 1.710 6.465 491.426 491.426 20.446 22.333 29.592 29.588 270.000 307.648 6.166.579 6.166.579 22.744.345 22.992.521

Domaći 2011. 2012. 5.811 5.794 1.088 1.088 44.438 44.438 119.282 192.576 274.600 474.600 966.593 966.623 93.127 93.127 146.549 146.394 238.586 238.694 132.138 160.175 9.779 9.680 230.062 230.108 127.900 72.498 72.498 89.100 89.100 33.036 33.063 5.654 4.064 47.687 47.687 49.248 49.248 90.187 85.432 250.000 250.000 12.290 14.785 146.931 146.935 238.260 238.260 3.424.844 3.594.369

BANKARSTVO

Internet bankarstvo Banka Banco Popolare Croatia Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank

Ukupno korisnika 2011. 2012. 2.148 2.987

Pravne osobe 2011. 2012. 269 293

Fizičke osobe 2011. 2012. 1.879 2.694

Obrtnici 2011. 2012. u pravnim u pravnim

1.666

1.556

772

650

874

879

389

1.066

115

263

911

404

497

320

380

117

1.461

1.355

817

757

527

499

117

n.p.

130.413

151.049

22.138

23.433

101.159

119.709

7.116

7.907

Hrvatska poštanska banka

26.678

33.132

4.050

4.347

22.628

28.785

Hypo Alpe-Adria-Bank

62.147

70.829

6.786

7.945

43.140

48.992

12.221

13.892

Imex banka

2.318

2.394

1.514

1.559

514

530

290

305

Istarska kreditna banka

5.697

6.410

1.796

2.124

480

551

3.421

3.735

Jadranska banka

1.385

849

368

531

798

193

219

125

Karlovačka banka

1.100

2.392

513

546

587

1.514

332

KentBank Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka

378

607

121

217

109

230

148

160

2.613

2.779

1.174

1.216

1.274

1.361

165

202

13.382

2.803

10.579

220

233

187

198

46.616

50.985

1.381

1.335

40.823

44.671

4.412

4.979

988

819

686

543

210

200

9.479

10.614

3.541

3.666

5.938

6.948

u pravnim

448

447

210

217

179

167

235.703

277.868

29.313

34.105

185.590

222.465

20.800

21.298

96.352

n.p.

29.292

n.p.

67.060

74.604

u pravnim

n.p.

420

339

151

120

101

168

140

Sberbank

6.485

7.983

2.473

2.797

4.012

5.186

Slatinska banka

1.011

1.043

470

527

274

313

267

203

n.p.

7.151

77.000

80.856

n.p.

3.725

VABA

1.618

1.423

748

635

683

611

187

177

Veneto banka

1.216

1.631

647

866

569

765

498.981

529.863

26.551

27.933

411.393

434.902

61.037

67.028

1.151.753

1.161.193

139.223

124.243

978.755

1.078.760

110.775

124.526

Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka

Zagrebačka banka Ukupno:

BANKARSTVO

Broj otvorenih žiroračuna Banka Banco Popolare Croatia

Ukupno 2011. 2012. 2.520 2.673

Pravne osobe 2011. 2012. 1.423 1.435

Fizičke osobe 2011. 2012. 1.097 1.238

Obrtnici 2011. 2012. u pravnim u pravnim

1.811

1.361

822

563

522

485

467

469

547

135

181

274

294

BKS Bank

3.034

2.913

804

704

2.115

2.126

115

Centar banka

2.545

2.415

1.590

1.520

594

545

361

350

Croatia banka

n.p.

192.460

199.521

31.206

29.949

143.323

151.983

17.931

17.589

Hrvatska poštanska banka

47.254

58.612

8.547

9.446

36.338

46.538

2.369

2.628

Hypo Alpe-Adria-Bank

78.914

81.615

8.150

8.413

40.401

42.405

30.363

30.797

5.653

5.804

3.185

3.281

1.803

1.839

665

684

Istarska kreditna banka

12.664

13.681

3.586

3.879

6.186

6.857

2.892

2.945

Jadranska banka

25.098

25.125

4.097

3.714

18.927

19.564

2.074

1.847

Karlovačka banka

24.240

24.927

4.483

2.401

19.757

20.857

u pravnim

1.669

KentBank

1.941

1.468

594

411

1.063

795

284

262

Kreditna banka Zagreb

5.322

5.479

1.816

1.476

3.254

3.671

252

332

22.998

5.344

17.654

u f.o.

682

577

572

438

106

33 17.962

Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska

Erste und Steiermärkische Bank

Imex banka

Međimurska banka Nava banka

313

95.060

99.107

9.391

9.311

68.137

71.834

17.532

Partner banka

3.509

3.262

2.323

2.054

491

541

695

667

Podravska banka

37.123

38.024

7.653

7.758

29.470

30.266

u pravnim

OTP banka

Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Sberbank Slatinska banka

609

562

281

256

188

177

140

129

406.596

416.650

80.688

81.330

325.908

335.320

u p. i f.o.

n.p.

5.629

4.881

766

484

826

687

4.037

3.710

9.207

10.491

5.979

6.593

1.116

1.620

2.112

2.278

13.205

12.813

1.802

1.743

9.826

9.564

1.577

1.506

135.242

146.489

15.008

15.475

109.138

119.869

11.096

11.145

Štedbanka

746

615

633

510

Tesla štedna banka

110

106

102

3.400

2.594

1.178

1.014

1.871

1.233

351

347

Societe Generale - Splitska banka

VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

n.p.

357.945

342.295

52.710

51.703

263.110

247.692

42.125

42.900

1.495.986

1.504.607

254.868

246.122

1.103.533

1.118.173

137.585

140.312

BANKARSTVO

Rezervacije za kreditne rizike prema ukupnim kreditima 31.12.2012. Klasifikacija odobrenih kredita 31.12.2012. Banco Popolare Croatia Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka

Potpuno nadoknadivi 89,00 63,89 84,19 89,20 73,61 n.p. 85,25 76,60 89,40 84,46 87,97 78,71 57,63 81,43 95,28 52,60 86,56 71,00 83,10 68,60 89,11 90,00 93,08 87,30 86,02 n.p. 69,48 72,72 85,47 74,80 87,10

Djelomično nadoknadivi 7,00 25,60 13,30 10,54 24,98 n.p. 12,44 18,70 9,29 13,54 10,71 20,07 29,99 10,94 3,37 43,10 10,29 27,00 11,20 24,40 8,90 9,00 6,60 11,50 11,04 n.p. 28,38 12,25 11,12 25,20 10,99

(identificirane i neidentificirane) %

Nenadoknadivi 4,00 10,51 2,51 0,26 1,41 n.p. 2,31 4,70 1,31 2,00 1,32 1,22 12,38 7,63 1,35 4,30 3,15 2,00 5,70 7,00 1,99 1,00 0,32 1,20 2,94 n.p. 2,14 15,03 3,41 0,00 1,91

Banco Popolare Croatia Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka

6,89 19,23 4,86 2,24 8,16 n.p. 6,60 9,40 4,01 4,65 5,48 7,27 21,20 87,26 3,83 20,60 7,89 8,28 8,51 14,61 6,29 5,38 2,72 9,69 5,70 7,80 10,53 9,65 5,38 11,00 6,90

BANKARSTVO

Broj bankomata 31.12. Banco Popolare Croatia Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

2011. 29 12 5 2 19 14 571 302 240 13 33 37 35 72 44 218 10 40 1 655 470 12 39 14 247 11 7 870 4.022

Transakcije obavljene karticama u godini 2012. 30 12 6 2 17 14 619 317 258 13 38 39 35 72 221 9 38 1 670 528 12 41 16 243 11 7 849 4.118

Banka Banco Popolare Croatia Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka

Broj transakcija 2011. 2012. 188.035 266.804 195.581 122.140 41.695 46.646 6.537 9.598 123.751 106.607 n.p. n.p. 22.656.325 23.887.169 14.122.298 14.436.302 10.524.172 11.040.352 90.398 96.556 538.517 572.096 957.771 951.270 1.715.265 1.723.409 540.714 643.832 3.616.324 10.077.910 10.576.634 44.000 45.331 1.978.328 1.999.502 24.489 27.458 87.741.226 93.493.239 n.p. n.p. 269.420 267.140 615.510 675.265 204.129 221.146 16.100.000 16.000.000 107.013 125.835 25.924 42.529 73.100.000 73.800.000

ESB - porfelj kreditnih kartica, izuzev B2B kartica, migrirao u Erste Card Club Group

Vrijednost transakcija 2011. 2012. 58.838 86.671 131.902 48.871 13.151 15.292 2.806 3.931 59.085 49.335 n.p. n.p. 9.930.724 10.235.724 7.973.543 8.178.288 4.759.909 4.671.809 43.117 45.931 240.985 254.320 384.698 380.137 643.993 631.810 232.719 264.699 1.402.464 3.283.484 3.569.110 21.782 22.820 713.201 714.475 9.118 10.243 29.745.692 30.925.288 n.p. n.p. 84.609 83.712 243.607 277.600 77.913 86.528 6.118.000 6.200.000 42.242 44.551 11.097 18.677 32.200.000 31.900.000

BANKARSTVO

Anketa:

PREMALO KVALITETNIH PROJEKATA

1. 2. 3.

Kako poslujete u uvjetima gospodarske i financijske krize? Kako ste poslovali tijekom prošle godine, jeste li zadovoljni rastom, poslovnim rezultatima Vidite li ikakvih problema u bankarstvu ili financijskom sektoru u cjelini? Kako procjenjujete daljnji razvoj događaja u bankarskom i financijskom sustavu, posebno u svjetlu ulaska RH u EU?

4. 5.

Što mislite o mjerama HNB-a odnosno čitavom konceptu monetarne i devizne politike?

Kakve poslovne rezultate s obzirom na nepovoljna kretanja na globalnim financijskim tržištima očekujete ove godine?

Hrvatska je u recesiji. Kakvom vidite ulogu banaka u snaženju gospodarskih aktivnosti, smanjenja vanjskotrgovinske razmjene, jačanju izvoza ...?

BOŽO PRKA, PREDSJEDNIK UPRAVE PRIVREDNE BANKE ZAGREB

Banke su glavni financ Kod nas nemamo razvijenu burzu odnosno druge oblike finan aktivnostima. Bez aktivne uloge banaka ne može biti snažnog računa o povratu sredstava >> Ne vidim probleme u bankarstvu ili financijskom sektoru u cjelini. Naprotiv, rekao bih da je i bankarski i financijski sustav vrlo stabilan, visokokapitaliziran, dobro funkcionira, ne treba pomoć države (za razliku od niza zemalja uključujući i one najrazvijenije) već, naprotiv, pomaže dodatnim kreditima funkcioniranje temeljnih aktivnosti koje se financiraju kroz proračun. Naravno, Hrvatska je, kao i veći dio svijeta, već petu godinu u krizi tako da ni pokazatelji profitabilnosti niti ukupna bankovna aktivnost nisu na zadovoljavajućoj razini. Prilagodba novonastaloj situaciji Kreditiranje kvalitetnih poduzetničkih projekata i programa bez obzira na gospodarsku granu i djelatnost nikad nije bilo upitno i mi smo spremni podržati svaki takav program. Također, kontinuirano podržavamo i mjere Vlade i pojedinih ministarstava, kao i pojedinačne kreditne programe jedinica lokalne samouprave za pomoć poduzetnicima. Svjesni smo težine situacije u kojoj se nalaze mali i srednji poduzetnici te im stoga posvećujemo i posebnu pozornost. Osim širenja i unapređenja ponude ostalih kreditnih proizvoda, PBZ je odlučio pronaći rješenja i za problem nedostatnih instrumenata osiguranja, među ostalim i u suradnji s Europskim investicijskim fondom. Tako je zaključen i Ugovor o jamstvu sukladno Okvirnom programu za konkurentnost i inovacije (CIP), čime je PBZ postao prva banka u Republici Hrvatskoj koja sudjeluje u CIP programu. Suradnja s EIF-om rezultirala je posebno strukturiranim kreditnim programom EU Sinergo krediti, koji obrtnicima te malim i srednjim poduzetnicima omogućava dostupnije kredite po vrlo povoljnim uvjetima financi-

ranja. Također je Banka s HAMAG Investom zaključila Sporazum o poslovnoj suradnji, čiji je cilj osiguranje kvalitetne potpore i uvjeta financiranja poduzetnika i obrtnika u segmentu malog gospodarstva putem pet jamstvenih programa. Isto tako, uvedeni su vlastiti različiti programi restrukturiranja i reprogramiranja kreditnih plasmana malim i srednjim poduzetnicima čije se poslovanje našlo u poteškoćama, ali čiji poslovni model jamči održavanje kontinuiteta poslovanja. S krizom je neminovno došlo do promjene potražnje za bankarskim proizvodima i sukladno tome se mijenja naša ponuda, stoga smo se i mi nizom mjera prilagodili novonastaloj situaciji na tržištu. Banka je u tom smislu razvila proizvode s fleksibilnijim uvjetima i s više mogućnosti tako da klijent može izabrati proizvod primjereniji njegovim potrebama. Zbog krize jedan dio klijenata ne može vraćati kredite ugovorenom dinamikom, te smo uveli različite oblike reprograma, restrukturiranja, počeka i slično, kako bismo im olakšali otplatu, te proizvode osi-

BANKARSTVO

D.D.

ijski posrednici ciranja poduzeća izvan banaka. To govorim jer se time ističe snažna uloga banaka u svim gospodarskim gospodarskog rasta. Banke ulažu novac svojih deponenata, štediša, poduzeća, svojih vlasnika, stoga trebaju voditi guravateljskih kuća koji klijentima nude zaštitu u slučaju gubitka posla, bolovanja ili nezgode. Također, PBZ nastavlja i dalje sa snažnom orijentacijom prema klijentima te im i u recesijskim vremenima želi ponuditi konkurentne proizvode uz povoljnije uvjete. Primjerice, u svoju ponudu smo uvrstili i stambene kredite uz posebno povoljne uvjete za mlade, kontinuirane akcijske uvjete i povoljnije kamatne stope. Također se kreditna ponuda posebno prilagođava novim trendovima i potrebama, kao što su na primjer održivi razvoj i ekologija, te sve više i specifičnim segmentima klijenata. Banka će se i dalje zauzimati za razborito zaduživanje klijenata, u skladu s njihovim financijskim mogućnostima, smanjujući rizike kojima bi i klijenti i banka u slučaju poremećaja kreditne sposobnosti mogli biti izloženi. U Hrvatskoj, baš kao i u većem dijelu europskih zemalja, banke su glavni financijski posrednici. Kod nas nemamo razvijenu burzu odnosno druge oblike financiranja poduzeća izvan banaka. To govorim jer se time ističe snažna uloga banaka u svim gospodarskim aktivnostima. Bez aktivne uloge banaka ne može biti snažnog gospodarskog rasta. Banke ulažu novac svojih deponenata, štediša, podu-

Kreditiranje kvalitetnih poduzetničkih projekata i programa, bez obzira na gospodarsku granu i djelatnost, nikad nije bilo upitno zeća, svojih vlasnika, stoga trebaju voditi računa o povratu sredstava. I tu vam leži odgovor na čestu kritiku da su banke suviše kon-

zervativne u svojoj politici te da ne žele „pomagati“ gospodarstvu, već samo gledaju svoj profit. Među ostalim, mi živimo od kredita, itekako nam je u interesu da ih plasiramo, ali to moramo raditi tako da se oni s velikom vjerojatnošću i vrate. Nadalje, za poduzeća odluka o novoj investiciji ne ovisi samo o tome hoće li ili neće dobiti kredit, već o čitavom nizu institucionalnih i regulatornih čimbenika kao što su porezni sustav, propisi, općenito klima u društvu u vezi investicija... Banke i njihovi krediti samo su manji segment u cijeloj toj matrici međuovisnosti, rezultanta čega je na kraju snaženje gospodarske aktivnosti. Banke su itekako zainteresirane za izvozne

Banka će se i dalje zauzimati za razborito zaduživanje klijenata, u skladu s njihovim financijskim mogućnostima projekte, ali banke same ne mogu prevladati ni probleme domaće nekonkurentnosti niti recesije. Pokazali smo snagu i izdržljivost HNB ima svoje jasno definirane zakonske ciljeve i, kao što je vidljivo iz svih pokazatelja, dobro ih obavlja. Za poslovne je banke stabilnost sustava ključna, a središnja banka je do sada u krizi brojnim mjerama jasno pokazala da se dobro prilagođava novonastalim okolnostima. HNB je naš regulator, kontrolira nas i logično je da su nam interesi u nekim segmentima različiti, no kod većine dugoročnih ciljeva srećom itekako kompatibilni. Prošla 2012. je bila vrlo izazovna godina za Banku i članice PBZ Grupe. Četiri godine stagnacije i

pada BDP-a morale su se odraziti na realnu ekonomiju, kao i na cjelokupni bankarski sektor. Unatoč otežanoj situaciji na tržištu PBZ Grupa je lani ostvarila neto dobit u iznosu od 1014 milijuna kuna (20 posto manje u odnosu na 2011.), a najveći pojedinačni doprinos rezultatima Grupe ostvarila je Privredna banka Zagreb s neto dobiti od 845,6 milijuna kuna. Dobar rezultat je ostvaren usprkos lošem utjecaju rasta portfelja nenaplativih kredita i rezervacija te stagnaciji u plasmanu proizvoda, koja je rezultirala padom neto kamatnog prihoda i neto prihoda od naknada i provizija. I dalje bilježimo pozitivne efekte strateških odluka donesenih prije 2008. godine, uoči izbijanja krize. Zahvaljujući spomenutim odlukama, uspjeli smo ojačati kapital i osigurati stabilne izvore likvidnosti, što nam je omogućilo da smanjimo trošak financiranja te usvojimo način poslovanja usmjeren prema klijentu i unaprijedimo kvalitetu proizvoda i usluga. Možemo reći da smo zadovoljni ostvarenim, pokazali smo snagu i izdržljivost bez obzira na sve poteškoće uz kontinuiranu podršku naših strateških partnera Intese Sanpaolo i EBRD-a. I u prvom kvartalu 2013. PBZ Grupa je ostvarila solidan rezultat od 313,2 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja. Poslovne prilike i dalje su otežane, kako na financijskom tržištu tako i u širem gospodarstvu. Nama je i dalje prioritet pružanje kvalitetne usluge klijentima, adekvatno upravljanje rizicima, odgovarajuća kontrola troškova i održavanje strateškog položaja na tržištu. Kod nas se često kamatne stope uspoređuju s onima u zapadnoeuropskim zemljama iako su naši uvjeti bitno drugačiji. Visina aktivnih kamatnih stopa za gospodarstvo i stanovništvo ovisi o cijeni izvora sredstava. Kod nas su pa-

sivne kamatne stope znatno više te su i izvori time skuplji. Nadalje, i rizik je zemlje veći te je stoga i cijena vanjskih izvora sredstava

Unatoč otežanoj situaciji na tržištu PBZ Grupa je lani ostvarila neto dobit u iznosu od 1014 milijuna kuna viša. Vanjski su nam izvori nužni zbog nepostojanja dugoročnih domaćih izvora (iz domaće kratkoročne štednje ne bi se mogli davati dugoročni krediti, kao što su to primjerice stambeni krediti), također su nam viši i regulatorni troškovi, a veći je i rizik kreditiranja. Predrasuda je da zemlje u EU-u imaju homogene kamatne stope niti postoje homogeni uvjeti kreditiranja, nego oni proizlaze iz stupnja rizičnosti pojedinih zemalja tako da i sada postoje zemlje u EU-u u odnosu prema kojima smo mi puno povoljniji s visinom kamatnih stopa. Na investicijsku klimu utječe niz čimbenika Na kraju prvog kvartala 2013. u portfelju Banke 11,56 posto se odnosi na plasmane koji su djelomično i/ili potpuno nenadoknadivi. Zbog krize su poteškoće u naplati izraženije stoga smo donijeli niz mjera, od posebno kreiranih reprograma kredita te prilagodbe otplate kredita financijskim primanjima klijenta i slično. Banka adekvatno upravlja rizicima kojima je izložena, a posebno kreditnim rizikom što joj omogućava da na vrijeme anticipira sve bitne promjene na portfelju, a time i da izdvoji adekvatnu razinu rezervacija za pokriće eventualnih gubitaka. Stvoriti povoljnu investicijsku

BANKARSTVO

klimu, kako za domaće tako i za strane ulagače, je vrlo složeno. Na tu klimu utječe niz međusobno isprepletenih čimbenika. Podsjetio bih na višegodišnje napore cijelog Nacionalnog vijeća za konkurentnost (čiji sam član), koje nastoji ukazati upravo na to kako povećati ulaganja, i to kako domaća tako i inozemna. Što se tiče ocjene provedbe Vladinih mjera, držim da je smjer tih mjera najvećim dijelom dobar. No, mjere se provode sporo i ne uvijek dovoljno odlučno. Nemamo previše vremena, moramo shvatiti da bez bržih i jačih reformi u smjeru onoga za što se zalaže Vijeće za konkurentnost nećemo moći naprijed. Stanje u financijskom sektoru je dobro. Ulazak u EU će za financijsku industriju sigurno biti pozitivan. Prvo, bankovni je sustav već sada u značajnoj mjeri integriran u EU propise. Velikim je to dijelom stoga što je najveći dio bankovne aktive pod kontrolom banaka-majki koje imaju sjedište u EU-u, pa stoga svoje poslovanje (na konsolidiranoj osnovi) moraju prila-

Bez bržih i jačih reformi u smjeru onoga za što se zalaže Vijeće za konkurentnost nećemo moći naprijed gođavati propisima EU-a. Nadalje, očekujemo s vremenom jačanje konkurencije. A to je sigurno dobro i za nas i za naše klijente. Klijentima će donijeti dodatnu kvalitetu te nižu cijenu, a nas će prisiljavati da budemo još bolji i kvalitetniji, znajući da svaki klijent ima izbor. S obzirom da je u EU-u kriza, nažalost ne vjerujem da će doći do naglih pozitivnih pomaka kao što je to bio slučaj s ulaskom velike grupe zemalja 2004. godine, no nema dileme da je ulazak u EU izuzetno pozitivan za hrvatski financijski sustav. Treće, regulativa u EU-u doživljava ogromne promjene, mijenjaju se institucije, stvaraju se bankovne unije i slično. Kao članica, mi ćemo sigurno itekako u tome sudjelovati te očekujem razdoblje puno promjena i dodatnih napora u prilagođavanju svim tim novinama.

PETAR RADAKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANKA

Hrvatska je na prekretnici Trebamo biti iskreni i reći da je pred nama još puno posla kako bismo postali konkurentnija oporavka. EU ovdje osigurava zaleđe, prije svega kroz pristup jedinstvenom tržištu te kroz >> Važno je napomenuti da Hrvatska ima jedan od najbolje kapitaliziranih bankarskih sustava u Europi. On je i dalje jedan od najzdravijih sektora u sveukupnom domaćem gospodarstvu. Naravno da i banke dijele sudbinu gospodarstva, a što se prije svega vidi u disciplini servisiranja obveza prema bankama, ali i manjoj kreditnoj potražnji. Banke, usprkos tome, i dalje posluju profitabilno, a što je posebno bitno za sposobnost financijskog praćenja kvalitetnih inicijativa i projekata, koja s time ostaje visoka. Intenzivan fokus na segment malog i srednjeg poduzetništva te praćenje kvalitetnih projekata koji potiču razvoj realnog sektora i rast zaposlenosti i dalje je naša temeljna strateška smjernica. Perspektivu za novo kreditiranje Banka i dalje vidi u sljedećim područjima: obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti, poljoprivredi i infrastrukturnim projektima u vezi s EU fondovima, turizmu i proizvodnji namijenjenoj izvozu, te će na te segmente stavljati dodatnu pozornost u idućem razdoblju. Međutim, u kontekstu kreditiranja poduzeća bitno je istaknuti i faktor potražnje. Ono jest nešto dinamičnije u odnosu na građane, ali njegov daljnji rast također će dobrim dijelom ovisiti i o oporavku na strani potražnje, odnosno broju kvalitetno pripremljenih i isplativih projekata. Erste banka kontinuirano prati financijske potrebe građana kroz ponudu adekvatnih kreditnih proizvoda. Činjenica jest da je kod stanovništva i dalje prisutan naglašen oprez, a što je i logično s obzirom na neizvjesnost na tržištu rada. Realno je očekivati značajniji oporavak u ovom segmentu tek nakon stabilizacije gospodarskog rasta i tržišta rada. Međutim, naš je cilj i u takvim okolnostima nastaviti višegodišnji trend ostvarivanja rasta iznad prosječnog ra-

sta tržišta te sam uvjeren da ćemo u tome uspjeti. Peta godina recesije Izgledno je da u 2013. prolazimo kroz petu godinu recesije te smo u krugu zemalja u Europi koje je kriza najviše pogodila. Bez snažnije i odlučnije orijentacije prema konkurentnijem gospodarstvu i dinamiziranju investicija riskiramo daljnje produljenje perioda stagnacije. Naravno, ovdje bitnu ulogu igra i gospodarska situacija u EU-u i u našim glavnim trgovinskim partnerima, a koja nam baš ne ide na ruku. Ulogu bankarskog sustava vidim kroz dva osnovna modaliteta. Kao prvo, bankarski sustav mora zadržati visoku razinu stabilnosti, kao zalog povjerenja deponenta i posredno nastavka stabilnih kreditnih trendova koji su nužni za ubrzavanje investicija i rasta. Međutim, ne treba zanemariti i važnost stabilnosti kod minimiziranja negativnih reperkusija za fiskalnu poziciju i kredibilitet eksterne pozicije zemlje i, posljedično, kreditni rejting. U

državamo takve mjere dokle god su one u skladu s međunarodnim standardima. S tim u vezi možda postoje određeni različiti pogledi na samu proceduru i vremenski

Erste banka kontinuirano prati financijske potrebe građana kroz ponudu adekvatnih kreditnih proizvoda

Fokus na segment malog i srednjeg poduzetništva te praćenje kvalitetnih projekata i dalje je naša temeljna strateška smjernica

horizont implementacije, ali načelno se svi slažu oko krajnjeg cilja – veće pokrivenosti NPL-a. S obzirom na razinu euroiziranosti gospodarstva, usvajanje eura vidimo kao racionalan idući korak, ali taj je korak u svakom slučaju dugoročnije naravi, dok u srednjem roku on zahtijeva discipliniraniju fiskalnu politiku kako bi se zadovoljili uvjeti članstva u eurozoni. Prošla 2012. bila je izuzetno zahtjevna godina za cjelokupno gospodarstvo, uključujući i bankarski sektor. Unatoč takvim tržišnim uvjetima, zadržali smo visoku stabilnost ostvarenih financijskih pokazatelja. To smo, prije svega, postigli prilagodbom poslovanja, jačanjem interne efikasnosti i kvalitetnim upravljanjem troškovima. Drago nam je da je ispravnost našeg poslovnog modela još jednom potvrđena Zlatnom kunom, šestom u posljednjih osam godina.

drugoj iteraciji, kao što je već naglašeno, bankarski sustav bez obzira na neizvjesno okruženje treba biti u stanju podržati proizvodne i izvozne projekte, jer vjerujem da oni osiguravaju dugoročno održiviju bazu. Općenito govoreći, bankarski sustav u Hrvatskoj izuzetno je zdrav, što je zasigurno velika zasluga HNB-a. Kad su u pitanju rezervacije za rizike i nova pravila, mi po-

Zadržan pozitivan trend poslovanja Prvi dio 2013. ukazuje na nastavak nepovoljnih gospodarskih kretanja što neminovno utječe i na poslovanje banaka. U uvjetima takvog, vrlo zahtjevnog tržišnog okruženja, zadržali smo pozitivan trend poslovanja te smo zadovoljni ostvarenim financijskim rezultatom banke u prvom tromjesečju 2013. Godinu želimo završiti porastom svojih tržišnih udjela, kao

BANKARSTVO

investicijska destinacija u budućnosti. Iz trenutačne perspektive, investicije, posebno privatne, ključ su održivog EU fondove, ali i dalje ključ uspjeha ostajemo mi sami NPL-a, koji je u skladu s prosjekom tržišta, ponajprije je slika gospodarstva u cjelini te nije bilo realno očekivati da se to neće odraziti na kvalitetu portfelja. Međutim, bankarski sustav ima dovoljne zalihe kako bi apsorbirao eventualne dodatne šokove, a što dodatno pridonosi njegovo stabilnosti. Ulazak u EU je izuzetno bitan Međutim, od početka krize razvijamo posebne programe olakšavanja otplate kreditnih obveza, kako bismo pomogli klijentima. Korištenjem tih mjera građani mogu utjecati na smanjenje mjesečnih kreditnih opterećenja, što u situacijama smanjenih prihoda kućanstava može bitno olakšati što je to bio slučaj i prethodnih godina, a poseban naglasak i dalje ćemo stavljati na unapređenje kvalitete usluge klijentima, komunikaciju s njima i razumijevanje njihovih specifičnih potreba u trenutačnom tržišnom okruženju. Kamatne stope i dalje će dominantno biti određene kretanjem premije rizika, ali i troškom regulative, koji se još uvijek nalazi na relativno visokim razinama. Odgovorna fiskalna politika i stabilno eksterno okruženje u tom će svjetlu ostati ključan preduvjet za njihovo eventualno smanjivanje. Drugim riječima, ulazak u EU, iako će dati pozitivan impuls sveukupnoj makroekonomskoj stabilnosti, bez ispunjenja prethodnih uvjeta neće automatski voditi njihovom smanjivanju. Usprkos zahtjevnom okruženju, banke i dalje posluju profitabilno te imaju visoku sposobnost financijskog praćenja kvalitetnih inicijativa i projekata. Porast djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita (NPL) jasno treba pripisati nepovoljnom makroekonomskom okruženju i gotovo neprekidnom padu gospodarske aktivnosti od 2009. Udio

Bankarski sustav u Hrvatskoj izuzetno je zdrav, što je zasigurno velika zasluga HNB-a svakodnevni život. Kad govorimo o poduzećima koja se suočavaju s poteškoćama, također provodimo različite modele restrukturiranja njihovih obveza. Pritom vodimo računa i o uzrocima problema s kojima se poduzeća suočavaju –

nije isto ako se pojave problemi, primjerice, u vidu likvidnosti zbog objektivnih tržišnih okolnosti uz zdrav poslovni model koji poduzeće ima, ili ako su u pitanju problemi strukturne prirode koji općenito dovode u pitanje održivost postojećeg poslovnog modela poduzeća. Pokretanje gospodarstva prema stopama rasta dug je put. Hrvatska nema puno vremena i u ovom je trenutku na prekretnici. Pritom trebamo biti iskreni i reći da je pred nama još puno posla kako bismo postali konkurentnija investicijska destinacija u budućnosti. Iz trenutačne perspektive, investicije, posebno privatne, ključ su održivog oporavka. EU ovdje osigurava zaleđe, prije svega kroz pristup jedinstvenom tržištu te kroz EU fondove, ali i dalje ključ uspjeha ostajemo mi sami. Kada dođe do oporavka, banke mogu i žele dati doprinos razvoju gospodarstva i poboljšanju kvalitete života kroz njihov temeljni zadatak - kreditiranje zdravih i isplativih projekata koji razvijaju realni sektor te adekvatno praćenje financijskih potreba građana. U pogledu pristupanja Europskoj uniji iz perspektive bankarskog sektora ključnom se može ocijeniti sloboda kretanja kapitala, koja

uključuje mogućnost otvaranja računa u inozemstvu, odobravanje kredita nerezidentima, iznošenje gotovog novca iz zemlje te poslovanje s financijskim institucijama iz EU-a bez ograničenja. S obzirom na to da se proces prilagodbe nacionalnog zakonodavstva odvijao i ranije, bitno je naglasiti da se samim ulaskom Hrvatske u EU

Godinu želimo završiti s porastom svojih tržišnih udjela, kao što je to bio slučaj i prethodnih godina neće puno toga promijeniti. Dobar primjer je Zakon o deviznom poslovanju koji je navedene promjene uveo 1. siječnja 2011. Ulazak Hrvatske u EU iz naše je perspektive izuzetno bitan i kad se govori o njegovim posrednim efektima, onih koji se tiču naših klijenata. Tu možemo istaknuti reorganizaciju potpora u poljoprivredi, sustav javnih nabava, kao i pravila tržišnog natjecanja. Također, iznosi EU fondova dostupni Hrvatskoj bit će značajno veći od onih dostupnih u ovom trenutku. Očekujemo da će veći iznosi raspoloživih sredstava, a posebno model njihova korištenja nakon pristupanja, dovesti do određenog povećanja potražnje za kreditima. Naime, postotak sufinanciranja EU projekata iz fondova EU-a je uvijek ograničen, a za privatni sektor iznosi 30 do 50 posto prihvatljivih troškova isplata nakon provedbe projekta ili manjim dijelom avansno, a većim dijelom tijekom i nakon provedbe. Stoga će zatvaranje financijske konstrukcije i osiguravanje adekvatnog novčanog tijeka na projektu biti od velike važnosti, čime će značajno porasti uloga financijskih institucija tijekom planiranja projekata.

BANKARSTVO

MARKUS FERSTL, PREDSJEDNIK UPRAVE HYPO ALPE-ADRIA-BANKA D.D.

I 2013. godina restrukturiranja i racionalizacije Možete me smatrati optimistom, ali čvrsto vjerujem, ukoliko Hrvatska provede nužne reforme, da može postati nekom vrstom huba cijele regije te nadoknaditi priliku koju je propustila u godinama kada su neka ulaganja otišla u neke susjedne zemlje. S time da Hrvatska mora biti spremna uistinu otvoriti svoja vrata potencijalnim investitorima, ubrzati svoje procedure, te pokazati kako je spremna kvalitetno podržati ulagače >> Hrvatski bankarski sustav kontinuirano dokazuje kako je stabilan i siguran, a jedan od glavnih razloga za to je i činjenica da je dobro reguliran te da su banke primarno fokusirane na svrhu svoga postojanja, na svoj matični posao, a to je pružanje financijskih usluga. S time da se dio banaka susreće s izazovima konsolidacije ili pronalaska tržišnih niša koje bi omogućile održivi razvoj njihovog poslovanja. Takvoj situaciji uvelike je pridonijela i visoka adekvatnost kapitala banaka, koja je mnogo viša od zakonom propisanog limita. Međutim, iz perspektive banaka i dalje ostaje pitanje niskog povrata na kapital (ROE je u prvom tromjesečju 2013. iznosio 7,1 posto, a krajem 2012. samo 6,1 posto), što može utjecati na središnjice banaka - budući da je većina hrvatskih banaka dio međunarodnih grupacija - da preusmjere ulaganja u zemlje gdje su ove brojke bolje, a što je standardna praksa diljem svijeta. Loši krediti uzeli su svoj danak Rast loših kredita, koji je izravna posljedica nepovoljne makroekonomske situacije i petogodišnje neprekidne recesije, i dalje opterećuje bankarsku industriju, te je neizbježno uzeo svoj danak u poslovanju tvrtki, banaka te gospodarstvu općenito. Kad je riječ o kreditnim politikama banaka, danas je veoma teško pronaći odgovarajuću ravnotežu. S jedne strane nužno je imati u vidu faktor rizika i kreditni profil klijenta, a s druge strane kvalitetan klijent zaslužuje i kvalitetnu potporu. Svjesni smo situacije u kojoj su se našla poduzeća i fizičke osobe, te gdje god je to moguće, naša je

jasna namjera nastaviti pomagati i podupirati gospodarstvo i klijente. U 2012. ukupan neto kreditni portfelj Hypo Alpe-Adria-Banka iznosio je 24,26 milijardi kuna, sa 4,6 milijardi kuna novih kreditnih plasmana. U 2013. godini definitivno ćemo nastaviti razvijati sve svoje poslovne segmente, jačati depozitnu bazu, povećavati broj klijenata i aktivno podržavati hrvatsko gospodarstvo, a planiramo plasirati više od 3,5 milijardi kuna novih kredita. U usporedbi s nekim drugim tržištima, hrvatsko tržište bismo mogli nazvati plain vanilla tržištem, budući da većina proizvoda potpada pod kategoriju standardnih financijskih instrumenata poput

Naša je jasna namjera nastaviti pomagati i podupirati gospodarstvo i klijente gdje god je to moguće štednje, kredita, obveznica, swapova... Ipak, hrvatsko gospodarstvo ima nekoliko moćnih sektora s potencijalom. Uz tradicionalni turizam, tu je farmaceutika, prehrambena industrija, energetski sektor. Kvalitetni projekti iz tih ili drugih branši koji imaju dobar poslovni plan imat će i u današnjim, gospodarski izazovnim vremenima našu punu potporu i mi ćemo im nuditi povoljne uvjete financiranja. Ne morate biti bankar kako biste shvatili da je recesija snažno pogodila sektor građanstva, te da su sa smanjenjem osobne potrošnje resursi za štednju i spremnost za upuštanje u kredite ograničeni. U tim uvjetima iz perspektive banke

ključno je klijentima osigurati proizvode koji zadovoljavaju njihove svakodnevne potrebe i koji odgovaraju njihovim zahtjevima za modernim bankarskim uslugama. U skladu s time protekle smo godine razvili brojne nove usluge, poput sveobuhvatne usluge mbanking (prvi unutar Grupe Hypo Alpe-Adria), program lojalnosti Hypo club, Visa Classic karticu na rate, EKO kredite… da navedem samo neke, a uspostavili smo i nastavili suradnju s HBOR-om, HAMAG-om i nekoliko osiguravateljskih društava. Lani privučeno 20.000 novih klijenata To su samo neki od razloga zašto smo u 2012. godini privukli 20.000 novih klijenata u segmentu građanstva i novih depozita u vrijednosti od 100 milijuna eura, a što znači da smo u tom segmentu rasli 6,55 posto, tj. ponovno dvostruko više od prosjeka rasta depozita građanstva u branši. Na to

smo posebno ponosni, budući da je to izravna povratna informacija koja dolazi od naših klijenata koji nam povjeravaju svoje ušteđevine, a nema bolje reklame od zadovoljnog klijenta. Sve to je dokaz da je Hypo banka jedna od vodećih banaka u Hrvatskoj, a naša je stalna želja nastaviti poboljšavati svoje poslovanje. Dobrobit gospodarstva je i u interesu bankarske industrije i, dakako, gdje postoji mogućnost, banke će nastojati pomoći i poticati gospodarstvo. Ovo je uostalom evidentno iz činjenice da su banke proteklih godina aktivno pružale potporu bitnim državnim interesima. Dapače, banke su bile te koje su odigrale važnu ulogu u održavanju likvidnosti sustava te su plasirale kredite kako bi potaknule gospodarstvo i kada makroekonomski pokazatelji nisu bili povoljni te su čak u određenim okolnostima, gdje je to poslovno opravdano, spremno izlazile u susret gospodarstvu i klijentima. Nažalost, svi trenutačni gospodarski pokazatelji ukazuju na to da će za hrvatsko gospodarstvo 2013. godina biti ponovno godina restrukturiranja i racionalizacije. Najprije na razini države, koja će morati nastaviti s provedbom strukturnih reformi bez kojih će čak i skromne kratkoročne i srednjoročne stope rasta ostati nedostižne. Teško je reći zašto hrvatski izvoz zaostaje. Može se reći da su mnoge godine pod utjecajem funkcioniranja unutar Jugoslavije i introvertni tržišni uvjeti donekle usporili razvoj ovog segmenta gospodarstva te onemogućili zemlju da se prilagodi tržišnim uvjetima i poveća konkurentnost (primjerice, 1980-ih je pokriće

BANKARSTVO izvoza uvozom u Hrvatskoj bilo nekih 75 posto). S druge strane konkurencija u EU-u i svijetu je danas izuzetno oštra te se stoga domaće tvrtke moraju natjecati s najvećim svjetskim imenima. U kontekstu izvoza za Hrvatsku i ovdašnje gospodarstvenike za uspješniju budućnost potrebna je trenutna jasna diferencijacija strateških pristupa kod pitanja koja industrija, koji proizvod (sirovina ili konačni proizvod), koja usluga, koji cilj te u kojem vremenskom

Članstvo u EU-u je nesumnjivo pozitivna prekretnica i ono Hrvatskoj pruža sjajnu priliku, ali predstavlja i izazov za neke industrije okviru. Hrvatska ime sjajne tvrtke koje mogu poslužiti kao primjer kako se radi posao na lokalnom i regionalnom tržištu. Nedostatak dobro pripremljenih planova S druge strane, iz perspektive bankarske industrije najčešći problem s kojim se lokalne tvrtke suočavaju su nedovoljno definirana strategija, izostanak cjelovitih planova poslovnog razvoja, sposobnost prilagodljivosti tržišnim uvjetima koji se neprestano mijenjanju te, nažalost, menadžerska vizija. Također, i nedostatak strukturno dobro pripremljenih investicijskih planova s prihvatljivim povratom na investiciju je problem koji ograničava banke u njihovoj potpori izvozno orijentiranim tvrtkama. Banke moraju uzeti u obzir sve aspekte izvozne transakcije, uključujući tip proizvoda koji se izvozi, izvoznikova očekivanja glede cash-flowa, zahtjeve kupca, rizike zemlje, izvozna ograničenja te potrebu za garancijama i međunarodnim osiguranjima kredita. Priznajem kako ti uvjeti mogu izgledati zahtjevno, no iz našeg iskustva je bolje da ih je klijent svjestan odmah na početku, nego da se s problemima susretne nepripremljen poslije, jer poslovanje sa stranim tržištima i kupcima je vrlo zahtjevno.

Ne mogu govoriti uime drugih banaka, no u našem slučaju klijenti s dobrim rejtingom i s kojima imamo dugogodišnju dobru suradnju, koji imaju kvalitetan poslovni plan, ekspertizu i zdravu bonitetnu bazu mogu računati na našu potporu. Netko će možda tvrditi kako neke mjere HNB-a nisu pomogle položaju izvoznika ili da su kočile mogućnosti banaka da podrže gospodarstvo u potpunosti, no ostaje činjenica da su za stabilnost hrvatske bankarske/financijske industrije najviše zaslužne mjere i politike koje je provodio regulator. Opuštena tečajna politika zapravo uopće nije moguća jer je većina kredita indeksirana u stranoj valuti te bi svaki veći pomak po ovom pitanju mogao imati negativne učinke u vidu mogućeg neispunjavanja kreditnih obveza klijenata. U 2012. godini uspješno smo razvijali svoje poslovanje te ostvarili dobit prije oporezivanja u iznosu od 326,5 milijuna kuna, što je dijelom rezultat jednokratnog učinka provedenih mjera, ali što ipak predstavlja značajan rast u odnosu na 2011. godinu (54,9 milijuna kuna). Također smo ponovno zabilježili sjajan rast depozita, zadržali smo svoje mjesto među tri najjače banke u segmentu poslovanja s javnim institucijama, imali smo rast leasing poslovanja, a sve su naše tvrtke kćeri u Hrvatskoj ostvarile dobit te smo 2012. godinu završili s tržišnim udjelom od 8,51 posto. Valja spomenuti i da smo bili jedna od rijetkih banaka u regiji koja je i protekle godine nastavila razvijati svoje poslovanje, otvarati nove poslovnice i stavljati u funkciju nove bankomate. Za godinu 2013. predvidjeli smo pad BDP-a od 1,50 posto, što znači da poslovanje definitivno neće biti nimalo lakše, no naš jasan cilj ostaje nastaviti razvijati posao i svojim klijentima pružati moderne proizvode, najbolju kvalitetu usluge te im nuditi usluge s dodatnom vrijednošću kao što je to primjerice naš Hypo EU Desk, gdje zainteresirane strane informiramo o svim aspektima procesa prijave i dobivanja sredstava iz fondova EU-a. To je posebno važno za lokalno gospodarstvo zbog činjenice da punopravnim članstvom u

EU-u državne subvencije više nisu dostupne, ali se zato mogu kompenzirati sredstvima iz fondova EU-a. Kretanje kamata teško je predvidjeti Teško je predvidjeti kako će se ubuduće kretati kamatne stope na kredite, posebice stoga što one ovise o nizu čimbenika na koje banke ne mogu utjecati. U kontekstu kreditiranja te uzimajući u obzir stanje tržišta novca, kamate su na povijesno niskim razinama što je prilika za povoljno kratkoročno financiranje, dok je dugoročno financiranje još uvijek nažalost pod jakim utjecajem faktora rizičnosti. U poslovanju s građanstvom kamate su pod utjecajem, općenito govoreći, slabije potražnje, stope nezaposlenosti te pada realno raspoloživog dohotka. Hypo banka je krajem 2012. godine u sklopu projekta koji se provodio na razini cijele Grupe provela transakciju smanjenja djelomično nadoknadivih i nenadoknadivih plasmana. Učinci smanjenja tog portfelja rezultirali su smanjenjem naše bilance na 34,69 milijardi kuna, no usprkos tome učvrstili smo svoje mjesto među pet vodećih banaka u Hrvatskoj. Smanjenjem portfelja loših kredita i njegovim jednokratnim učinkom na profitabilnost smanjili smo volumen nenaplativih kredita ispod trenutačnog prosjeka branše, te smo značajno popravili svoje ključne poslovne indikatore, ali i

Rast loših kredita, koji je izravna posljedica nepovoljne makroekonomske situacije i petogodišnje neprekidne recesije, i dalje opterećuje bankarsku industriju poslovne mogućnosti u narednim godinama. Zahvaljujući tom projektu, Hypo banka ima bolje i čvršće temelje na kojima može graditi svoje buduće poslovanje. Vlada se doista angažirala kako bi popravila gospodarsku situaciju, a treba reći i to da su neke mjere polučile određene rezultate, no na

kraju gospodarstvo i poslovna zajednica ipak još čekaju značajnije pomake na bolje. Današnji loš investicijski profil Hrvatske treba popraviti jer nedvojbeno postoji izravna povezanost između profila izravnih stranih ulaganja jedne države, njene razine razvijenosti i razvoja domaćih tvrtki. Nakon što su 2008. godine (posljednja pretkrizna godina) izravna strana ulaganja iznosila 4,2 milijarde eura, te uzevši u obzir njihov negativan trend, kao i činjenicu kako su krajem 2012. iznosila 973 milijuna eura (-9,9 posto na godišnjoj razini), jasno je da je to problem koji treba priznati, analizirati, te s kojim se treba pozabaviti i riješiti ga. Smatram kako ova situacija zahtijeva temeljite mjere te da je svakako treba shvatiti kao glasan poziv na akciju.

U 2012. ostvarili smo dobit prije oporezivanja u iznosu od 326,5 milijuna kuna Dakako, nakon godina neprekidne recesije nerealno je očekivati da će pozitivni učinci mnogih tih mjera biti ostvareni odmah, no iz gospodarske perspektive pitanja poput poslovno nepovoljnog okruženja, birokracije i predugih administrativnih procedura, zatrpanog pravnog sustava, rigidnog zakona o radu, niske konkurentnosti i pada stranih ulaganja i dalje ostaju ograničavajući čimbenik i velik teret za lokalno gospodarstvo. Za opće poboljšanje presudno je odrediti jasne smjernice u pogledu toga koja su ulaganja od strateškog nacionalnog interesa te početi sustavno raditi na njihovoj realizaciji. Možete me smatrati optimistom, ali čvrsto vjerujem, ukoliko Hrvatska provede nužne reforme, da može postati nekom vrstom huba cijele regije te nadoknaditi priliku koju je propustila u godinama kada su neka ulaganja otišla u neke susjedne zemlje. S time da ovdje Hrvatska mora biti spremna uistinu otvoriti svoja vrata potencijalnim investitorima, ubrzati svoje procedure, te pokazati kako je spremna kvalitetno podržati ulagače

BANKARSTVO

i, figurativno rečeno, dočekati ih s crvenim tepihom, a ne odbiti ih suvišnom birokratskom procedurom. Punopravno članstvo u EU-u je prvi korak u tom smjeru s kojim će Hrvatska biti jasnije vidljiva na radaru potencijalnih međunarodnih investitora. Sa stajališta banaka, potpora nacionalnom gospodarstvu i nacionalnim interesima nikada nije bila dovedena u pitanje. EU - moćno oružje za razvoj gospodarstva Članstvo u EU-u je nesumnjivo pozitivna prekretnica i ono Hrvatskoj pruža sjajnu priliku, ali predstavlja i izazov za neke industrije, koje - da bi se razvijale pa čak i preživjele - moraju shvatiti da je prošlo vrijeme „introvertnosti“, te da će lokalne tvrtke imati veoma zahtjevan zadatak da postanu relevantne i konkurentne na iznimno kompetitivnom integriranom tržištu od 500 milijuna ljudi. Zbog „otvorenog“ zajedničkog tržišta građani će imati veći izbor banaka, a to će utjecati na bankarske usluge u smislu cijene, kvalitete usluge, brzine, portfelja proizvoda i pristupa klijentu. Članstvo u EU-u rezultirat će i većom konkurencijom te će glavna zadaća banaka u tom aspektu biti revizija konkurentnosti, identificiranje tržišnih segmenata u kojima će moći pružiti širok spektar suvremenih usluga i proizvoda te dati dodatnu vrijednost. Također, EU će omogućiti lakši ulazak na tržište novim bankama koje će moći otvarati samo svoje poslovnice, bez potrebe osnivanja nove banke, dok bi neki novi igrači, poput tzv. direktnih banaka, mogli doći na tržište te čak početi poslovati bez „fizičkog“ dolaska, što znači da bi mogli početi nuditi primjerice samo internetsko bankarstvo. U pogledu hrvatskog gospodarstva, članstvo u EU-u moglo bi biti glavni pokretač i veliki korak naprijed u stvaranju pozitivnog gospodarskog okruženja i poticanju investicijske klime te će državi pružiti velike mogućnosti, primjerice pristup izdašnijim fondovima EU-a. Ukratko, EU je prilika i bude li se mudro iskoristila, ona će biti moćno oruđe za razvoj hrvatskog gospodarstva, ali i društva općenito.

ZDENKO ADROVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISENBANKA AUSTRIA D.D.

Za održivi rast nužno je povećati konkurentnost domaćih poduzeća Kod malih poduzetnika nailazimo na rastuće rizike. Započeti procesi predstečajnih nagodbi kod većih poduzeća negativno će se odraziti na bilancu malih poduzeća koja kao dobavljači postaju manjinski vjerovnici velikih poduzeća cijene kapitala za klijente s tržišta povišenog rizika. To bi moglo pojačati potražnju velikih poduzeća za kreditima u domaćim bankama, a naše kreditne politike su spremne da odgovore na takve zahtjeve. Kod malih poduzetnika nailazimo na rastuće rizike. Započeti procesi predstečajnih nagodbi kod većih poduzeća negativno će se odraziti na bilancu malih poduzeća koja kao dobavljači postaju manjinski vjerovnici velikih poduzeća. U strategiji po djelatnostima nastojimo usmjeriti kreditni potencijal prema poduzećima s prevladavajućim udjelom prodaje proizvoda i usluga s neelastičnom potražnjom.

>> U ovom trenutku uočavamo smanjenje potražnje za financijskim uslugama i pad prihoda financijskog sektora. Istovremeno, povećavaju se zahtjevi regulatora financijskog tržišta koji rezultiraju većim stupnjem složenosti poslovnih procesa, sustava podrške poslovanju i izvještavanja. Pojačava se proces koncentracije na strani ponude financijskih usluga koji se s brokera i društava za upravljanje investicijskim fondovima prenosi na male banke. Sljedeći problem je opadanje prosječne kreditne sposobnosti klijenta. Porast broja klijenata ispod granice prihvatljivog boniteta povećava zahtjeve za financiranje iz nekomercijalnih izvora te zahtjeve za oprostom duga kao sredstvom za rješavanje problema insolventnosti. Očekujemo povećanje averzije investitora prema riziku na vanjskim tržištima kapitala i porast

Optimizacija rizika Strategija kreditiranja potrošača prilagođava se regulaciji potrošačkog kreditiranja. Očekujemo ograničavanje visine prinosa na potrošačke kredite uz smanjenje

Cilj nam je jačati ponudu konkurentnih potrošačkih kredita za klijente višeg boniteta mogućnosti kreditne institucije da za neplanirani porast troška financiranja tereti potrošača. Istovremeno se potražnja za kreditima u sektoru stanovništva nastavlja smanjivati, više na stambenim kreditima nego na gotovinskim. U takvim uvjetima nastojimo optimizirati rizik uz što višu razinu zadovoljavanja potražnje klijenata. Cilj nam je jačati ponudu konkurentnih potrošačkih kredita za klijente višeg boniteta. Budući da je dostignuta visoka ra-

zina bilančne neravnoteže prema inozemstvu i ne nazire se početak oporavka gospodarstva, očekujemo jačanje procesa razduživanja prema inozemstvu odnosno razdoblje trajnijeg ostvarivanja suficita platne bilance. Uključivanje Hrvatske u zajedničko tržište Europske unije pogodovat će poslovanju izvozno orijentiranih poduzeća, što kreditne institucije prepoznaju pri procjeni rizika. Utoliko će konkurentni izvoznici imati izdašan pristup kreditima. Povećanje kvalitete naše ponude Okvir za vođenje monetarne i devizne politike je visoka razina euroizacije sustava i otvoreno tržište kapitala. Utoliko je nakon pristupanja EU-u izgledan nastavak integracijskog procesa u smjeru zadovoljavanja kriterija za pristupanje u eurozonu. Time će se prevladati otvorenost valutnom riziku u bilancama domaćih kreditora i dužnika. U razdoblju do uvođenja eura mogućnosti HNB-a za vođenjem autonomne monetarne politike ograničene su valutnom i ročnom strukturom financijske imovine i obveza. U nemogućnosti ostvarivanja aktivnije uloge monetarne politike na poticanju rasta, održavanje stabilnosti financijskog sustava je optimalan cilj koji HNB uspješno ostvaruje. Unatoč smanjenju ukupne imovine u 2012. godini zadržali smo položaj jedne od vodećih financijskih institucija na hrvatskom tržištu. Klijentima pružamo cjelovitu ponudu financijskih proizvoda i usluga putem razvijene prodajne mreže koja se sastoji od 73 poslovnice i alternativnih elektroničkih kanala distribucije. U 2013. godini ne

BANKARSTVO očekujemo oporavak potražnje za financijskim proizvodima i uslugama, što pred nas postavlja zahtjev za unapređenjem internih procesa te povećanjem kvalitete naše ponude. U nastavku ove i u sljedećoj godini očekujemo promjenu percepcije rizika na globalnom tržištu s negativnim učinkom na cijenu zaduživanja za države, a posredno i za ostale klijente na tržištima padajućeg rejtinga. U odnosu na zemlje središnjeg dijela eurozone cijene zaduživanja za dužnike iz zemalja sa špekulativnim rejtingom trebale bi se povećavati. Posljedično će se povećati i kamatne stope na kredite klijentima, kako u odnosu na kamatne stope u središnjici eurozone, tako i u odnosu na kamatne stope u ponudi s početka ove godine. Ubrzava se rast neprihodujućih kredita Porast neprihodujućih kredita u bilancama kreditnih institucija

ubrzava se u 2013. godini. Uz negativan učinak smanjenja poslovnih aktivnosti gospodarstva i pada zaposlenosti stanovništva na kva-

U 2013. ne očekujemo oporavak potražnje za financijskim proizvodima i uslugama litetu kreditnog portfelja, porast problema u naplati kredita donosi i provedba predstečajnih nagodbi koja rezultira smanjenjem vrijednosti potraživanja od poduzeća koja su pokrenula postupak nagodbe s vjerovnicima. Prilagodba na pogoršane uvjete poslovanja provodi se putem uvođenja restriktivnih kreditnih politika u fazi odobravanja kredita te putem unapređenja procesa naplate potraživanja. Provođenjem sustavih aktivnosti za poboljšanje naplate problematičnih plasmana nastojimo umanjiti negativan utje-

caj na rezultat poslovanja. Mjere za smanjivanje sive ekonomije pokazuju da donedavno nisu svi slojevi društva ravnopravno podnosili teret financiranja javnog sektora. I mjere za smanjenje deficita proračuna su korak u pozitivnom smjeru, iako nedovoljno odlučan i započet u nepovoljnom međunarodnom okružju obilježenom produbljivanjem recesije u eurozoni te ostalim zemljama koje su značajni trgovinski partneri Hrvatske. No, za održivi rast nužno je povećati konkurentnost domaćih poduzeća na globalnom tržištu, što se ne može provesti bez smanjivanja ukupnih troškova poslovanja poduzetnika i povećanja realnog dohotka njihovih zaposlenika. Smanjeni povrat na kapital i niska razina potražnje za kreditima te ostalim financijskim uslugama potiče proces usklađivanja kapitala s očekivanim poslovnim aktivnostima. Banke raspolažu s viškom kapitala i likvidnosti koji će

u uvjetima nastavka recesije preusmjeriti na propulzivnija tržišta. Na relativno malom i stagnantnom tržištu poput hrvatskog tek će manji broj univerzalnih banaka ostvariti volumen transakcija i veličinu prihoda dostatnog za pokriće rastućih troškova, a prihodi će se naći pod pritiskom novih konkurenata iz EU-a. Stoga će rasti pritisak prema većoj koncentraciji tržišta kod univerzalnih banaka. Ostale banke specijalizirat će se za po-

Rast će pritisak prema većoj koncentraciji tržišta kod univerzalnih banaka jedine klijentske segmente. Znači da će tek nekolicina najvećih banaka imati razvijenu cjelovitu ponudu koja uključuje velike klijente i strukturirane proizvode, a ostale će se usredotočiti na poslovanje s građanima i malim poduzećima.

ANDRE-MARC PRUDENT, PREDSJEDNIK UPRAVE SOCIETE GENERALE-SPLITSKE BANKE

Problemi u gospodarstvu ne mogu se riješiti preko noći Svakako pozitivno treba ocijeniti orijentaciju gospodarske politike na razvoj malog i srednjeg poduzetništva kroz reformu sustava državnih subvencija. Vidljiv je i napredak u reformi domaćeg tržišta rada te uklanjanju određenih administrativnih barijera. Dodatne napore očekujem u smanjenju javne potrošnje i restrukturiranju javnih poduzeća

>> Domaći bankovni sustav i dalje krase visoke razine kapitaliziranosti i likvidnosti te shodno tome i visok stupanj stabilnosti. Međutim, naravno da se višegodišnji problemi u gospodarstvu snažno odražavaju i na poslovanje domaćih banaka. Tako bilježimo nastavak pritiska na daljnje pogoršanje kvalitete kreditnog portfelja, pogotovo u korporativnom segmentu. Također, vidljiv je i trend daljnjeg smanjenja profitabilnosti bankarskog sustava. Dodatne poteškoće u upravljanju proizlaze i iz značajnih promjena u regulativi na domaćem bankovnom tržištu. Utjecaj krize vidljiv je i u drugim segmenti-

ma financijskog sustava, pa se zadržava dominantna uloga banaka. Individualan pristup klijentu U današnjoj situaciji svakom klijentu morate pristupiti individualno. Naime, među poduzećima, pa i unutar istog sektora, vidimo znatno drugačije mogućnosti i sposobnosti prilagodbe kriznim vremenima. Također, ne bi bilo ni mudro a priori diskriminirati pojedine sektore procjenjujući ih manje perspektivnim od drugih. Ipak, moram naglasiti da smo u našim planovima prepoznali malo i srednje poduzetništvo kao segment koji ima najviše potencijala

za rast, naravno pod pretpostavkom implementiranja odgovarajućih mjera gospodarske politike. U segmentu velikih poduzeća očekujemo možda i najveći rast konkurencije nakon pristupanja

Banke ne mogu, a i ne smiju, kreirati gospodarsku politiku EU-u, a i najznačajniji gospodarski subjekti imaju puno veću mogućnost financiranja, npr. domaće tržište kapitala, direktno inozemno zaduživanje...

BANKARSTVO

SG Splitska banka bilježi rast tržišnog udjela u segmentu poslovanja sa stanovništvom, kako kod kredita tako i kod depozita. Navedeni rezultat dodatno dobiva na težini ukoliko znamo stanje na domaćem tržištu rada, koje smanjuje dohodak kućanstava već nekoliko godina. U iščekivanju sporog i teškog oporavka tržišta rada, u srednjoročnom razdoblju ne očekujemo značajnije promjene trendova u poslovanju s građanima na razini sustava. Takve okolnosti nas prisiljavaju na stalno unapređenje naših proizvoda i usluga te aktivniji i kreativniji pristup klijentima.

domaćeg financijskog sustava te cjelokupnog gospodarstva, prostor djelovanja monetarne politike je zaista ograničen. Ne smijemo zaboraviti ni da mala i otvorena gospodarstva općenito imaju puno manje prostora u vođenju monetarne politike, a specifičnost

Voditi odgovornu poslovnu politiku Banke ne mogu, a i ne smiju, kreirati gospodarsku politiku. Smatram da je najbolji doprinos banaka gospodarstvu voditi odgovornu poslovnu politiku te slijediti strategiju dugoročno održivog razvoja. Ne smijemo zaboraviti koliko su visok stupanj deviznih rezervi te visoka kapitaliziranost bankarskog sustava pridonijeli očuvanju financijske, pa i ukupne makroekonomske, stabilnosti Hrvatske posljednjih godina. Gledajući relativnu visinu robnog izvoza u Republici Hrvatskoj ona je, mogao bih slobodno reći, na zabrinjavajuće niskim razinama. Međutim, smatram da je promjena domaćeg gospodarstva prema izvozno orijentiranom gospodarstvu dugoročan proces i ovisi dominantno o mjerama strukturne politike. Bankama je u interesu da Hrvatska ostvari dugoročno održiv model gospodarskog rasta, što u svakom slučaju uključuje i rast konkurentnosti domaćeg gospodarstva, te će takve promjene u strukturi gospodarstva zasigurno podupirati koliko god je u njihovoj moći. S obzirom na visok stupanj euriziranosti

Hrvatske je i visoka razina inozemne zaduženosti svih domaćih sektora. Nadalje, za pretpostaviti je da će Hrvatska slijediti primjer ostalih novih članica EU-a čija su gospodarstva po veličini usporediva, te da će pokušati pristupiti eurozoni bez odgađanja.

Bilježimo rast tržišnog udjela u segmentu poslovanja sa stanovništvom, kako kod kredita tako i kod depozita

Zadovoljavajući rezultati Financijski rezultati za 2012. godinu daleko su od onoga čemu se SG Grupa nadala kad je ulazila na hrvatsko tržište. No, s obzirom na aktualne trendove, oni su zadovoljavajući. Prihodi od poslovanja tako su zabilježili manji pad od prosjeka tržišta, dok je rast depozitne baze ostvaren uz tek minimalno povećanje kamatnih troškova. Također, godišnje smanjenje općih i administrativnih troškova ukazuje da mjere usmjerene prema povećanju interne efikasnosti daju rezultate. No, najzadovoljniji smo mogućnošću da - slijedeći poslovnu filozofiju Grupe o dugoročno održivom razvoju te konzervativnu politiku upravljanja rizicima - i u trenutačnim okolnostima zabilježimo povećanje tržišnih udjela u najvažnijim segmentima poslovanja. U 2013. godini ne očekujemo značajnije promjene u uvjetima pos lo vanja, no na financijske r ez u ltate ove godine značajan utjecaj imat će promjena regulative, ponajviše po pitanju

politike rezervacija za potencijalne gubitke te administrativno ograničavanje aktivnih kamatnih stopa. Kamatne stope su tržišna kategorija i one se ne mogu mijenjati odlukama pojedine banke. Kada se govori o kretanju kamatnih stopa, onda moramo naglasiti da se u javnosti često očekuje da kamatne stope na kredite padnu na razinu najrazvijenijih zemalja eurozone, a da pasivne kamatne stope ostanu na višestruko višim razinama. Ukupna visina kamatnih stopa na kredite ovisi o mnoštvu čimbenika od kojih su najvažniji: cijene izvora financiranja, regulatorni trošak, rizik plasmana, interna efikasnost financijske institucije i razina profitabilnosti. Očekujem da bi se tijekom ove godine mogao nastaviti trend polaganog smanjenja ak-

Financijska industrija očekivano dijeli sudbinu realnog gospodarstva tivnih i pasivnih kamatnih stopa, naravno ukoliko izbjegnemo nove poremećaje u međunarodnom okruženju i makroekonomske šokove. Visoka kvaliteta kreditnog portfelja Konzervativna poslovna politika u razdoblju prije krize omogućila je Splitskoj banci da zadrži visoku kvalitetu kreditnog portfelja i u sadašnjim okolnostima. Tako je udio „loših kredita“ u ukupnom kreditnom portfelju niži od prosjeka tržišta, a pokrivenost „loših kredita“ rezervacijama viša od tržišta. Nadalje, stupanj kapitaliziranosti i dalje je osjetno iznad zakonski propisanog minimuma. Tako i u slučaju daljnjeg pogoršanja kvalitete kreditnog portfelja Splitska banka će zadržati visok stupanj stabilnosti, ali i mogućnost da građanima i poduzećima osigura izvore financiranja za potrošnju i investicije. Problemi u domaćem gospodarstvu su se gomilali godinama, pa je nerealno bilo očekivati da se mogu riješiti preko noći. Svakako pozitivno treba ocijeniti veću orijentaciju gospodarske politike na

razvoj malog i srednjeg poduzetništva kroz reformu sustava državnih subvencija. Također, vidljiv je i napredak u reformi domaćeg tržišta rada te uklanjanju određenih administrativnih barijera. Dodatne napore očekujem u smanjenju javne potrošnje i restrukturiranju javnih poduzeća, što je preduvjet za smanjenje poreznog i parafiskalnog opterećenja za poduzetnike. Također, potrebno je i osigurati veću stabilnost poslovanja za gospodarske subjekte, odnosno izbjeći (pre)česte promjene zakonske regulative i poreznog sustava jer to izaziva povećanu nesigurnost, a samim tim ima i negativan utjecaj na razinu potrošnje i investicija. Smanjenje kamata - dugotrajan proces Financijska industrija dijeli sudbinu realnog gospodarstva, i to je očekivano. Dok ne zabilježimo pozitivnije gospodarske trendove, ne treba očekivati ni da će se situacija u financijskom sektoru poboljšati. Ulazak Hrvatske u EU donijet će brojne promjene i za financijski sektor. Govoreći o bankama, osim već spomenutih promjena u nadzoru, možemo očekivati i dodatnu harmonizaciju po pitanju regulatornog troška. Također, mogu se očekivati i ubrzane M&A aktivnosti na domaćem bankovnom tržištu, što će dijelom biti i rezultat promijenjenih okolnosti poslovanja. Govoreći o povećanju konkurencije, očekujemo da bi takvi pritisci mogli biti najvidljiviji u segmentu poslovanja s velikim i međunarodnim poduzećima. Kada govorimo o stanovništvu, smatram da su domaće banke već dovoljno konkurentne i u međunarodnim okvirima, što potvrđuje i činjenica da značajnijih promjena u ovom segmentu poslovanja nije bilo ni nakon potpune liberalizacije kapitalnog računa početkom 2011. godine. Možda su najveća očekivanja javnosti u pogledu smanjenja kamatnih stopa. No, u ovom doista specifičnom trenutku za eurozonu i EU možemo očekivati da će to biti jedan dugotrajniji proces, koji će uvelike ovisiti i o našoj sposobnosti da u srednjem roku smanjimo makroekonomske rizike, pogotovo one fiskalne i valutne.

BANKARSTVO

BALÁZS BÉKEFFY, PREDSJEDNIK UPRAVE OTP BANKE

Hrvatska još uvijek ne uživa povjerenje ulagača U prvom redu, kasni se s reformama koje mogu utjecati na izravna i kratkoročna poboljšanja u gospodarstvu. U posljednje vrijeme vidimo da se rade intenzivniji napori na stvaranju poticajnog konteksta za ulaganja, ali ipak još uvijek nema znatnih ili velikih stranih ulagača, a i domaći ulagači nisu pokazali željenu dinamiku. Pritom nije pitanje nedostatka sredstava, banke su spremne pratiti i međunarodne i domaće ulagače u dobrim projektima. Ali, sve se još odvija sporo >> Budući da je u ovom trenutku izvjesno da se u Hrvatskoj neće dogoditi brzi gospodarski oporavak, naravno da se bankarski sektor suočava s raznim problemima. Među aktualnima je situacija s tužbom u vezi kredita u švicarskim francima, novo zakonodavstvo i zakon o potrošačkom kreditiranju, te se ne zna koja će biti konačna rješenja s kojima će se banke morati suočiti jer svaki od tih slučajeva ima skrivenih potencijalnih opasnosti za bankarski sektor. Sektor sigurno ovisi i o dinamici pokretanja gospodarstva, a to je vrlo teško pa nije vjerojatno da bi se moglo dogoditi ove godine. Loši krediti vjerojatno će još rasti i trebat će dosta vremena da banke saniraju posljedice usporavanja gospodarstva i pada kupovne moći građana. Pokazati strategije i planove, a ne ideje S obzirom na našu veličinu na tržištu, moramo stalno analizirati svaku novu mogućnost podrške novim ulaganjima. Mi uvijek klijentima u segmentu poslovnog bankarstva pristupamo individualno i prilagođavamo im ponudu. Kako smo banka koja djeluje u vrlo različitim regijama, a vezani smo za poduzetništvo, razvijali smo posebne uvjete u segmentu malog i srednjeg poduzetništva koji su se odnosili na pojedine proizvodne ili uslužne grane. Zbog naše dobre dostupnosti na obali posebno pratimo turističko poduzetništvo, dok u Slavoniji razvijamo mogućnosti za poljoprivrednike. I dalje ćemo surađivati na svim projektima u suradnji s lokalnim samoupravama, ministarstvima i državnom razvojnom bankom, jer mislimo da je takav način rada pozitivan.

Porast nezaposlenosti i sve slabija kupovna moć građana nas treba brinuti prije svega jer izravno utječe na slabljenje gospodarske dinamike, što u konačnici smanjuje kamate na bankarske proizvode, posebno kredite, a istovremeno povećava udjel neprihodujućeg portfelja. Mi smo bili spremni za ovakvu situaciju i s njom se nosimo relativno dobro, jer nam se rezultati i u segmentu rada sa stanovništvom kreću iznad tržišnog prosjeka. Sve više se obraćamo mladoj populaciji. Ovu godinu smo započeli s više novosti u internet i mobilnom bankarstvu, što je atraktivno za mlade ljude. Uz to, počeli smo s klijentima i zainteresiranom javnošću komunicirati i preko društvenih mreža kako bismo se što više približili populaciji koja traži jednostavno i lako dostupno bankarstvo. Bankarski sektor u Hrvatskoj je, srećom, vrlo stabilan i banke imaju sredstava za kreditiranje gospodarstva. Ono što se bankarima treba pokazati nisu više tek ideje, više želje nego ciljevi razvoja ili samo deklarativne namjere, već puno preciznije strategije i planovi. To je još uvijek nejasno i u

Banka će i dalje voditi vrlo konzervativnu politiku rizika koja se i do sada pokazala dobrom ovom trenutku ne postoji ni dobro artikulirana razmjena podataka niti suradnja između države, gospodarstva i financijskog sektora, a moglo bi se reći da ni Vladini plano-

vi za povećanje ulaganja nisu bili jasno izloženi. U cijeloj priči država je dosta spora s reformama koje treba napraviti kako bi dinamizirala gospodarstvo. Uz to, unatoč ciljevima što ih je zacrtala Vlada, velika ulaganja su zasad zaobišla Hrvatsku, što se odražavalo i na razduživanju gospodarstva. Očekujemo pozitivne pomake u tom segmentu.

Ovu godinu smo započeli s više novosti u internet i mobilnom bankarstvu, što je atraktivno za mlade ljude Za dobre ideje i projekte banke trebaju pokazati fleksibilnost u financiranju, ali i zadržati strogost kriterija vezano uz rizike kako bismo prekinuli sadašnji začarani krug. Međutim, prvi korak u tome nije na bankarskom sektoru. Monetarna i devizna politika su za sada odgovarajuće, i ne vidimo potrebu da se bitnije mijenjaju. S obzirom na visoku euriziranost bilanci banaka u Hrvatskoj podržavamo politiku stabilnog tečaja, jer bi u protivnom i kod eura mogli “iskusiti problematiku švicarskog franka” tj. destabilizirali bismo i bankovni sustav što u ovom gospodarskom kontekstu ne bi bilo mudro. S druge strane, procjenjujemo da bi pozitivni efekti u smislu rasta izvoza bili vrlo upitni, zbog nepovoljne strukture gospodarstva. Zasigurno nakon ulaska u EU i HNB se mora pripremiti za donekle drugačiju ulogu, što se može vidjeti iz novih zakona i propisa.

Povećani tržišni udjeli Zadovoljni smo rezultatima u prošloj godini. Naš položaj i skupine klijenata s kojima poslujemo ostali su stabilni i sigurni pa smo uspjeli povećati tržišne udjele u svim bitnijim segmentima. U prošloj godini smo zadržali profitabilnost, dok se dobit u cijelom bankarskom sektoru smanjila za skoro 30 posto. Očuvanje profitabilnosti je dodatno pomoglo povećanju stabilnosti koje se odražava na adekvatnosti kapitala za 20 posto većoj od one koju zahtijeva Hrvatska narodna banka. Ono što analitičari najčešće uzimaju u obzir kao indikator je i povrat na kapital, koji je za 38 posto veći od prosjeka tržišta. Povećali smo tržišne udjele u kreditiranju stanovništva i gospodarstva, kao i u ukupnoj aktivi. U strukturi primljenih depozita, banka je ostvarila rast kod svih segmenata klijenata, što se posebno pozitivno odrazilo na povećanje tržišnog udjela depozita

BANKARSTVO

trgovačkih društava. Na strani kreditne aktivnosti, suprotno općem trendu ukupnog bankarskog sektora, OTP banka je također povećala kreditnu lisnicu stanovništva, kako u dijelu stambenih, tako i nenamjenskih kredita, ojačavši ukupan tržišni udjel na tržištu kredita stanovništvu. Trgovačka društva kod nas se nisu u tolikoj mjeri razduživala kao na razini sustava, tako da je i u tom segmentu banka povećala tržišni udjel. Premda je još uvijek rano dati ocjenu za cijelu 2013., početni trend pokazuje pad koji se očituje na cijelom tržištu, prema podacima HNB-a. Nažalost, negativni trendovi u gospodarstvu, ali i u segmentu stanovništva, ostavljaju traga na svim bankarskim segmentima. S obzirom na to da smo osma banka po veličini na tržištu, nismo u položaju diktirati cjenovne trendove, ali ćemo svakako pratiti veće igrače. Po pitanju kredita većina očekivanja je već ugrađe-

Razvijali smo posebne uvjete u segmentu malog i srednjeg poduzetništva koji su se odnosili na pojedine proizvodne ili uslužne grane na u cijene proizvoda, posebno u kratkoročno kreditiranje države, te se tu ne mogu očekivati veće promjene, osim ako bi se globalni trendovi ulaganja naglo popravili nabolje što bi svakako oživjelo financijska tržišta, pa tako i hrvatsko. Međutim, uslijed općeg viška likvidnosti na tržištu, u drugoj polovini godine može doći do snižavanja kamata na depozite. Možemo mirnije spavati OTP banka ima iznimno konzervativnu politiku i metodologiju priznavanja neprihodujućih kredita i naši podaci su za sada neusporedivi s drugima koji imaju znatno, znatno blaže kriterije. Možemo reći da je više od 60 posto neprihodujućih kredita pokriveno rezervacijama. Banka će i dalje voditi vrlo konzervativnu politiku rizika koja se i do sada pokazala dobrom, jer što se tiče rezervacija možemo

spavati puno mirnije nego mnogi drugi na tržištu. Bankarski sektor, kao i ostatak gospodarstva, još uvijek čeka na provedbu najvažnijih mjera. U prvom redu, kasni se s reformama koje mogu utjecati na izravna i kratkoročna poboljšanja u gospodarstvu. U posljednje vrijeme vidimo da se rade intenzivniji napori na stvaranju poticajnog konteksta za ulaganja, ali ipak još uvijek nema znatnih ili velikih stranih ulagača, a i domaći ulagači nisu pokazali željenu dinamiku. Pritom nije pitanje nedostatka sredstava, banke su spremne pratiti i međunarodne i domaće ulagače u dobrim projektima. Ali, sve se još odvija sporo. Iz Vlade ovih dana možemo čuti neke ohrabrujuće najave novih projekata, od kojih su važne i državne investicije ili one iz pretežnog državnog vlasništva. Međutim, Hrvatska još uvijek ne uživa povjerenje ulagača i u tome želimo vidjeti ozbiljne promjene. Pitanje je i koliki će utjecaj imati zakon o strateškim ulaganjima koji je u pripremi. Hrvatska se mora probuditi i shvatiti da se nalazi na tržištu na kojemu su neke druge države iz okruženja puno vještije u privlačenju ulagača. Samim ulaskom u EU ne može se ništa dramatično dogoditi u financijskoj industriji. Određivanje cijena uvijek ovisi o lokalnom bankarskom tržištu i gospodarstvu. Da ne bih ulazio u dosadne detalje regulatornih troškova, premija za rizike i druge bankarske izraze, ne možemo uspoređivati Hrvatsku s Francuskom, Njemačkom, Češkom ili Mađarskom. Ako to radimo, onda vidimo samo površinu, dok je, kako se kaže, „vrag uvijek u detaljima“. Svejedno, u načelu ne očekujem veliku fluktuaciju u financiranju kredita, jer su oni određeni karakteristikama tržišta, općim kriterijima rizičnosti te makroekonomskom politikom Vlade, a EU neće diktirati ili se miješati u opću stabilnost tržišta, barem nije bilo naznaka da bi se tako nešto moglo dogoditi u vrlo skoroj budućnosti.

DR. GOTTWALD KRANEBITTER, PREDSJEDNIK UPRAVE HYPO AL

Vratili smo se svojim k U pogledu klijenata Hrvatska je naše najveće tržište te smo podružnica iz godine u godinu ističe stabilnim i uspješnim po gospodarskim uvjetima koji posljednjih godina opterećuju go subjekte nje s javnim sektorom. U pogledu klijenata Hrvatska je naše najveće tržište te smo zadovoljni što se naša podružnica iz godine u godinu ističe stabilnim i uspješnim poslovanjem, čak i u nezavidnim gospodarskim uvjetima koji posljednjih godina opterećuju gotovo sve države i gospodarske subjekte.

>> Kriza je neizbježno imala velik utjecaj na globalno gospodarstvo, a financijska tržišta u Jugoistočnoj Europi regiji nisu bili iznimka. Naprotiv, pad gospodarske aktivnosti u Jugoistočnoj Europi je bio možda čak i veći. U tom kontekstu upravljanje rizicima je još uvijek važan dio poslovanja u Hrvatskoj, ali i u Europi. U protekle dvije godine Hypo AlpeAdria-Bank je provođenjem nove poslovne strategije učinio značajan napredak te se prilagodio aktualnim tržišnim uvjetima i industrijskim trendovima. Banka se vratila svojim korijenima: uspješno lokalno bankarsko poslovanje koje je orijentirano na građanstvo, malo i srednje poduzetništvo te poslova-

Svaka konkurencija je dobra Kada se sagleda cjelokupna situacija, ne bih se složio s tezom da bankarska industrija aktivno ne podupire gospodarstvo i razvoj. Morate imati na umu da su gotovo sve vodeće banke u Jugoistočnoj Europi dio međunarodnih bankarskih grupacija. U ovim vremenima, kada gospodarstvo ne raste kao prije, svi se pitaju gdje uložiti dodatna sredstva. Novac ide tamo gdje je gospodarsko okruženje bolje i gdje mogućnosti najviše

Mi smo primarno usmjereni na svoje klijente s jasnim ciljem daljnjeg razvoja poslovanja te rasta tržišnog udjela obećavaju. Hrvatska, zajedno s ostalim državama u regiji, sudjeluje u ovom „natjecanju“ te mora konstantno raditi na povećanju svoje privlačnosti za ulagače.

BANKARSTVO

PE-ADRIA-BANK INTERNATIONAL AG JULIO KURUC, PREDSJEDNIK UPRAVE PODRAVSKE BANKE D.D.

orijenima

I dalje otežani tržišni uvjeti

zadovoljni što se naša slovanjem, čak i u nezavidnim tovo sve države i gospodarske

Hrvatska vlada mora nastaviti intervencije u sektoru gospodarstva (kao što je u 2012. uspješno riješila pitanja dugova brodogradilišta), rasteretiti investitore nepotrebnih i visokih davanja, te konačno restrukturirati glomazni i neučinkoviti državni (središnji, županijski, gradski, lokalni) upravni aparat plasmana, a sve u cilju optimiziranja kreditnog rizika. Ukupna aktiva POBE porasla je za pet posto i na kraju 2012. iznosila je 3,06 milijardi kuna. Ukupni depoziti su porasli za 2,26 posto i iznose 2,3 milijarde kuna, a u strukturi depozita, depoziti stanovništva čine 76,56 posto, a depoziti pravnih osoba 23,44 posto. No, potrebno je naglasiti da su depoziti stanovništva porasli za 4,58 posto, dok su se depoziti pravnih osoba smanjili za 4,65 posto. Na području kreditnog poslovanja u 2012. godini krediti poslovnim subjektima su manji za 6,1 posto u odnosu na prethodnu godinu i njihov udjel u ukupnim plasmanima neznatno je smanjen, sa 70,3 posto u 2011. na 70,1 posto

Tržišno okruženje za velika spajanja i preuzimanja u financijskom sektoru trenutačno nije najpovoljnije, a spajanja i akvizicije u bankarskom sektoru zahtijevaju normalizaciju realnog i financijskog sektora. U skladu s trendovima, manje banke mogle bi racionalizirati svoje poslovanje i specijalizi-

Tržišno okruženje za velika spajanja i preuzimanja u financijskom sektoru trenutačno nije najpovoljnije rati se u pojedinim segmentima, dok bi veće banke pored primarnog fokusa na organski rast mogle razmotriti i akvizicije. Svaka konkurencija je dobra, kako za banke tako i za klijente. S time, da zbog višegodišnje prisutnosti i važnosti najvećih banaka na hrvatskom tržištu malo je vjerojatno da će doći do promjena u redoslijedu sedam-osam vodećih banaka. Mi smo primarno usmjereni na naše klijente s jasnim ciljem daljnjeg razvoja poslovanja te rasta tržišnog udjela. Mreža Hypo podružnica u Jugoistočnoj Europi. među kojima je i Hrvatska, ima jedinstvenu predispoziciju i tržišnu poziciju pri čemu Hrvatska kao tradicionalno najveće tržište ima ulogu svojevrsnog mosta između Europske unije i ostalih zemalja u regiji. U ovom pogledu je Hypo banka u Hrvatskoj 2011. godine razvila EU Desk uslugu putem koje se zainteresirane strane mogu informirati o svim aspektima procesa prijave za sredstva iz fondova EU-a, mogućnostima kreditiranja projekata, razlikama u načinima i uvjetima između pretpristupnih te kohezijskog i strukturnih fondova.

>> U uvjetima krize, u gospodarskoj realnosti koju karakterizira razduživanje poduzeća i stanovništva, rezultati Podravske banke Koprivnica su dobri, kvalitetni i stabilni. Takav je zaključak i Glavne skupštine Banke. Jasno, verificirajući i poslovno okruženje u cijeloj 2012.godini. Hrvatsko gospodarstvo je zabilježilo pad BDP-a za dva posto, a posljedica je daljnji rast nezaposlenosti i pad investicijske aktivnosti. Na financijskom tržištu zabilježen je brži rast pasivnih kamata od aktivnih kamatnih stopa, te povećane rezervacije za kreditni portfelj, što je uvjetovalo pad profitabilnosti bankarskog sustava u Republici Hrvatskoj za 25,8 posto u odnosu na 2011. godinu. POBA je u poslovnoj 2012. godini ojačala komercijalne aktivnosti na cjelokupnom području Hrvatske, a ponajviše aktivnosti usmjerene na sektor poduzetništva. Pored navedenog, POBA je nastavila s aktivnostima na unapređenju informacijskog sustava, konstantno poduzimala mjere optimizacije troškova, te intenzivirala kreditne aktivnosti, uključujući monitoring

Dubina krize uvjetuje zajedničko djelovanje monetarne, fiskalne i ekonomske politike u 2012. godini. Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala POBE na kraju 2012. godine iznosila je 17 posto. Rast nenadoknadivih kredita Bankarski i cjelokupni financijski sektor prolazi kroz krizu kao i čitavo hrvatsko gospodarstvo - pad profitabilnosti, pad zaposlenosti i pad ulaganja. Sustav je spojenih posuda: gospodarstvo - stanovništvo - banke. U protekle četiri godine kvaliteta kreditnog portfelja eksponencijalno se kvari: od kraja 2008. do kraja prvog kvartala 2013. godine udio djelomično i potpuno nenadoknadivih kredita je porastao sa 4,94 posto na 14,57 posto. Njihova je vrijednost porasla 3,3 puta (za 29 milijardi kuna) do 41,5 milijardi kuna. Od toga se čak 70 posto odnosi na loše kredite sektora trgovačkih društava (28,6 milijardi kuna) koji su i naj-

značajnije rasli (za 18,8 postotnih bodova, do razine od 26,2 posto). Ulaskom Republike Hrvatske u EU, budući da je pravni okvir definiran i implementiran u hrvatsko zakonodavstvo i odluke HNB-a, ostaje tržišno natjecanje na hrvatskom uskom tržištu. Dubina krize uvjetuje zajedničko djelovanje monetarne, fiskalne i ekonomske politike u užem smislu riječi. No, to je za sada izostalo. Regulatorni troškovi i dalje rastu, fiskalna opterećenja rastu, a produktivnost i sadržaj mjera restrukturiranja nikako ne povećavaju konkurentnost, kako financijske industrije tako i cjelokupnog gospodarstva Hrvatske. U tom svjetlu treba analizirati i tečajnu politiku... Hrvatska vlada mora nastaviti intervencije u sektoru gospodarstva (kao što je u 2012. uspješno riješila pitanja dugova brodogradilišta), rasteretiti investitore od nepotrebnih i visokih davanja, te konačno restrukturirati glomazni i neučinkoviti državni (središnji, županijski, gradski, lokalni) upravni aparat (primijeniti znanstvene atribute za regije, kao i za rajonizaciju i zakon o nasljeđivanju, u poljoprivredi...). Godina koja je pred nama također će biti teška i izazovna za bankarski sektor i cjelokupno gospodarstvo. Tržišni uvjeti i dalje će biti otežani, a oporavak hrvatskog gospodarstva postupan i spor. POBA će i u 2013. godini nastojati udovoljiti potrebama svojih klijenata, te će u skladu s tim razvijati proizvode i usluge, s ciljem održavanja dugoročnih odnosa s klijentom. Aktivnosti POBE bit će usmjerene na iskorištavanje svih unutarnjih potencijala, optimiziranje troškova, prilagođavanje tržišnim trendovima, unapređenje poslovnih procesa te na implementaciju novog informatičkog sustava Banke.

BANKARSTVO

MIRO DODIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ISTARSKE KREDITNE BANKE UMAG D.D.

Svaki spašeni dobar projekt može pridonijeti razvoju gospodarstva Kreditni programi usmjereni na poticanje gospodarskih aktivnosti u kojima se nude niže kamatne stope, a rizik dijeli između poslovnih banaka i državne razvojne banke HBOR-a, mogli bi poduprijeti aktivnosti poduzeća u okružju slabe potražnje za kreditima i pojačane nesklonosti banaka riziku. Uz nove razvojne programe treba sagledavati mogućnosti refinanciranja sadašnjih dugoročnih kredita određenim klijentima koji mogu još brže uz smanjeno godišnje opterećenje povući povećanje izvoza i supstituciju uvoza značajnog pada kamatnih stopa na depozite u inozemnim bankama, uz ostvarenje kamatne marže od svega 1,9 posto, Istarska kreditna banka Umag uz racionalno poslovanje ostvarila je manju dobit od svega osam posto, dok je na razini bankarskog sektora došlo do pada dobiti za 25 posto. Racionalnim poslovanjem i povećanom kreditnom aktivnošću 2012. godinu završili smo s iznosom bilance od 2,68 milijardi kuna ili porastom od 140 milijuna kuna. Smanjenje inozemnih izvora Naša „konzervativnost“ u poslovanju s pozitivnog aspekta vrlo je važna u održavanju povjerenja klijenata prema ovoj domaćoj banci, >> Sagledavajući rezultate za proteklu godinu, koji su usporedivi za sve banke u Hrvatskoj, Istarska kreditna banka Umag ostvarila je relativno dobre rezultate. Udio naše banke se u Hrvatskoj povećao sa 0,62 posto na 0,67 posto, gdje smo od 32 banke 13. po veličini. Trend poslovanja, dakle, iskazuje znatno pozitivnije pokazatelje od velikog dijela bankarskog sektora Republike Hrvatske. Dok je naša aktiva povećana za 5,7 posto, na razini bankarskog sektora iskazan je pad od 1,6 posto. Kod depozita Istarska kreditna banka ima također rast od 5,5 posto, a ukupni bankarski sektor iskazuje pad od dva posto. Treba istaknuti stanje kod oročenih depozita, gdje je porast iznosio 7,1 posto, a na razini svih banaka iskazan je pad od 3,8 posto. I pored pada prosječne kamatne stope na kredite u ovoj godini, koji iznosi nešto više od šest posto, te

Prošlu godinu završili smo s iznosom bilance od 2,68 milijardi kuna ili porastom od 140 milijuna kuna koja mora voditi računa o dugoročnim ciljevima poslovanja, gdje se na prvo mjesto stavlja sigurnost, kako štediša tako i poslovnih subjekata. Osnovni rizici poslovanja bankarskog odnosno financijskog sektora odnose se na usporavanja hrvatskog gospodarstva, pad investicija i smanjenje vanjske trgovine. Ukupna kreditna aktivnost poslovnih banaka odvijala se smanjenim intenzitetom. Kunska štednja je nastavila padati na godišnjoj razini, dok je devizna štednja istodobno porasla. U kontekstu smanjenja aktive radi slabe kreditne aktivnosti i

održanog rasta domaće štednje, poslovne banke smanjuju svoje inozemne izvore posljednjih godinu dana. Pogoršanjem gospodarske aktivnosti i povećanjem rizičnosti klijenata kod povrata kreditnih obveza povećava se udio loših kredita, što je utjecalo na povećanje upisa u trezorske zapise Ministarstva financija, a time i smanjenje dobiti zbog pada kamatnih stopa. Ozbiljnije su porasli jedino plasmani prema državi, dok je kreditna aktivnost prema poduzećima i građanima u stagnaciji. Potrebno je stvoriti uvjete za jačanje proizvodnje za izvoz i supstituciju uvoza uz jačanje „tihog“ izvoza putem turizma te uz veća inozemna ulaganja osigurati sredstva za smanjenje inozemnog duga. Ova godina će za Hrvatsku biti povijesna i prijelomna, a jedan od osnovnih razloga je taj što smo ulazili u Europsku uniju. Dosadašnji model ekonomskog rasta pokazuje da je potreban prelazak na model rasta koji će se temeljiti na ulaganju u produktivne sektore i općenito na rastu proizvodnje. Bankarski sustav u Hrvatskoj vrlo je siguran, hrvatske banke imaju adekvatnost kapitala koja je čak i dva puta veća nego što su propisi EU-a. Velike europske banke putem svojih banaka-kćeri već su dugi niz godina prisutne u Hrvatskoj te smatramo da je naš bankarski sustav vrlo prilagođen uvjetima u kojima posluju banke u EU-u. Stoga ne smatramo da će se u bankarskom poslovanju, što se tiče poslovanja s klijentima, dogoditi značajnije promjene, a pogotovo što je i regulativa već ranije prilagođena europskim bankarskim

standardima. Veće promjene se očekuju u organizaciji nadzora banaka od strane Europske središnje banke. HNB pridonio ublažavnju krize Visoka likvidnost našeg bankarskog sustava održavana je upravo zbog dobro planiranih i provedenih aktivnosti HNB-a. Tako je promjenama visine obvezne pričuve HNB u većem broju slučajeva u posljednjih nekoliko godina vodio vrlo aktivnu politiku likvidnosti u bankovnom sustavu. Kako je jedan od glavnih ciljeva HNB-a održavanje stabilnosti cijena, HNB i u ovom segmentu djeluje u skladu s otvorenim tržišnim gospodarstvom. To se odnosi i na vođenje monetarne politike i devizne operacije, upravljanje međunarodnim pričuvama i funkcioniranje platnog sustava. Dakle, smatramo da su politika i način rada HNB-a uvelike pridonijeli ublažavanju krize u Hrvatskoj zbog visoke inozemne zaduženosti, te da je financijski sustav stabilan upravo zahvaljujući „konzervativnoj“ politici HNB-a koja je pravovremeno uočila međunarodna kretanja i mogući utjecaj na ranjivost sustava. Banke bi trebale zajedno s državom, regionalnom i lokalnom samoupravom stvoriti što povoljnije uvjete, ne za preživljavanje, već za razvoj izvozne privrede i privrede koja će supstituirati uvoz. Dakle, treba stvoriti suficit u deviznoj platnoj bilanci kojem trebaju posebno pripomoći veća inozemna ulaganja u gospodarstvo Hrvatske i time započeti sa smanjenjem inozemnog duga uz povećanu gospodarsku aktivnost. Sadašnje aktivnosti su više usmjerene na

BANKARSTVO obrtna sredstva, a manje na dugoročni razvoj. Priljevi inozemnog kapitala potaknuti pristupanjem EU-u mogli bi znatno povećati srednjoročni rast, pod uvjetom da se usmjere na projekte koji povećavaju produktivnost. Međutim, za to treba razviti dosljednu razvojnu strategiju s jasno određenim prioritetnim projektima, pojačati administrativne kapacitete za razvoj tih projekata, smanjiti prepreke ulaganjima i stvoriti povoljniji fiskalni prostor. Kreditni programi koji su usmjereni na poticanje gospodarskih

Potreban je prelazak na model koji će se temeljiti na ulaganju u produktivne sektore i rastu proizvodnje aktivnosti u kojima se nude niže kamatne stope, a rizik dijeli između poslovnih banaka i državne

razvojne banke HBOR-a, mogli bi poduprijeti aktivnosti poduzeća u okružju slabe potražnje za kreditima i pojačane nesklonosti banaka riziku. Uz nove razvojne programe treba sagledavati mogućnosti refinanciranja sadašnjih dugoročnih kredita određenim klijentima koji mogu još brže uz smanjeno godišnje opterećenje povući povećanje izvoza i supstituciju uvoza. Svaki spašeni dobar projekt može značajnije pridonijeti razvoju hrvatskog gospodarstva. Nastavak pozitivnog trenda poslovanja Jedan od značajnih zadataka u Istarskoj kreditnoj banci Umag je osigurati što bolju naplatu kreditnih plasmana, koja se sastoji od prevencije prilikom odobravanja kredita, a ukoliko dolazi do otežavanja u poslovanju klijenata, da se na vrijeme reagira. U uvjetima krize osjeća se smanjena likvidnost klijenata, pa smo prethodnih godina pristupili

opreznoj politici u rezerviranju za kreditne plasmane kako bismo osigurali što bolju stabilnost u

Naš je dugoročni, strateški cilj kontinuirano osiguravanje dobre devizne i kunske likvidnosti, te nastavak povećavanja depozita kao osnove rasta bilance poslovanju u narednom razdoblju. Zbog prisutnosti smanjene kreditne sposobnosti gospodarstva povećani su plasmani u trezorske zapise, koji nose niži kamatni prinos, ali veću sigurnost i likvidnost u poslovanju. Ostvareni rezultati za prvih pet mjeseci 2013. godine su dobri, posebice imajući u vidu činjenicu nepovoljnih tržišnih uvjeta u okruženju. Evidentiran je rast bilance,

posebice depozita poslovnih subjekata, ali i rast kredita, što ukazuje na činjenicu da i u 2013. godini Banka nastavlja s pozitivnim trendom poslovanja iz prethodnih godina. Naš je dugoročni, strateški cilj kontinuirano osiguravanje dobre devizne i kunske likvidnosti, te nastavak povećavanja depozita kao osnove rasta bilance, budući da se naročito u uvjetima krize poslovanje dodatno otežava za one institucije koje su kreditno zadužene. Stoga zadržavamo opredjeljenje da i dalje budemo banka bez duga, bilo inozemnog ili domaćeg, a posebno bez inozemnog, u uvjetima velike devizne zaduženosti Hrvatske. Posljednji, ali ne manje važan element poslovanja u uvjetima krize je zadržavanje odnosno smanjenje administrativnih troškova poslovanja Banke kako bismo zadržali odgovarajuću razinu profitabilnosti i uspješnosti Banke u cjelini.

ANDREA KOVACS-WÖHRY, PREDSJEDNICA UPRAVE SBERBANKA

Premalo je kvalitetnih projekata Hrvatska bi po ulasku u EU trebala postati privlačnija za strane investicije. Očekujemo i veći priljev sredstava iz EU fondova koja je potrebno mudro usmjeriti i koja bi mogla biti pokretač razvoja određenih grana privrede ili čitavih regija Republike Hrvatske, što bi u konačnici moglo stvarati i nova radna mjesta >> Banke su suočene s nizom nepovoljnih faktora uvjetovanih krizom, kako lokalnog gospodarstva, tako i financijskih tržišta – u prvome redu europskog. Smanjena sposobnost dužnika da otplaćuju kredite, što je posebno vidljivo u segmentu korporativnih klijenata u djelatnostima posebno pogođenim krizom poput građevinske industrije, stvaraju kontinuirane pritiske na bilance banaka, a prema posljednjim makroekonomskim pokazateljima moguće je da će takav trend potrajati i do kraja ove godine. Uz to, kontinuirani pritisak troškova uvođenja nove regulative zbog ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju dodatno smanjuje mogućnost stvaranja održivog modela poslovanja malih banaka koje će morati razviti novi koncept poslovanja održiv i u pro-

mijenjenim uvjetima poslovanja. Strategija one stop shop Naš je cilj razvijati sva tri segmenta poslovanja, no najveći porast u ovoj godini očekujemo upravo u korporativnom segmentu te segmentu poslovanja s malim i srednjim poduzetnicima. U posljednje

Najveći porast u ovoj godini očekujemo u korporativnom te segmentu poslovanja s malim i srednjim poduzetnicima četiri godine recesije bilo je malo investicija, no očekujemo da će se to uskoro promijeniti, i tu će tvrtkama trebati najveća podrška

banaka. Planiramo osim HBOR-a proširiti suradnju s europskim razvojnim bankama i njihovim programima što je usko povezano s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Naša SME strategija zamišljena je kao one stop shop, gdje klijent na jednom mjestu dobije sve usluge, uključujući i nebankarske. Osim manjih, ove godine već smo popratili i veće korporativne klijente, posebno one povezane s ruskim i CIS tržištem, kao i tvrtke prisutne u više zemalja u kojima posluje grupacija, a to je i jedna od naših komparativnih prednosti u odnosu na ostale banke na hrvatskom tržištu – sposobnost da izgradimo most prema istočnim tržištima jer ona predstavljaju veliki, dosad još uvijek neiskorišteni potencijal. Sberbank nudi vrlo konkurentne

proizvode koji uključuju cjelokupnu ponudu kredita za građane.

BANKARSTVO

Kako bismo izbjegli potencijalni valutni rizik, građanima nudimo i kunske gotovinske te autokredite, a onima koji nastoje riješiti stambeno pitanje, nudimo povoljnije uvjete financiranja kupnje stanova izgrađenih kroz projektno financiranje, na taj način ujedno nastojeći potaknuti i poslovanje vlastitih klijenata. U snaženju gospodarske aktivnosti od podrške samih banaka mnogo je veći problem gotovo zamrla investicijska aktivnost postojećih, a posebno novih stranih investitora. Kvalitetnih projekata ima premalo da bismo u kraćem roku pokrenuli gospodarske aktivnosti, i to je nešto na čemu moramo raditi. Zeleno svjetlo za rast Sberbank ima potencijal i namjeru kreditirati i ulagati u tržište, što je u ovim vremenima još važnije no inače. Privredi treba netko tko je spreman financirati nove investicije, a mi imamo zeleno svjetlo za rast, novog vlasnika sa snažnom kapitalnom osnovicom te jedinstvenu poziciju na hrvatskom tržištu kao banka čija je matica neopterećena problemima u eurozoni. Namjera nam je financirati izvoz i hrvatskim tvrtkama olakšati iskorak na nova tržišta – prvenstveno na tržište Rusije, Turske i zemalja

Sberbank ima potencijal i namjeru kreditirati i ulagati u tržište, što je u ovim vremenima još važnije no inače CIS-a – dok ulazak Hrvatske u EU za nas predstavlja priliku za bolje povezivanje s preostalim članicama grupacije na poslovima zajedničkog financiranja, odnosno širenje poslovanja sa zapadnoeuropskim tržištima. Mjere Hrvatske narodne banke (HNB) bile su prilagođene fiskalnoj i općoj gospodarskoj politici u zemlji koja je bila usmjerena na kratkoročne mjere bez većeg zadiranja u strukturne promjene koje jedine mogu rezultirati rastom i opravkom gospodarstva. Kad gospodarska politika bude adekvatnija i ciljana na potrebne

strukturalne promjene, omogućit će se i monetarnoj politici da bude kreativnija i omogući dodatni stimulans ostalim mjerama. Prošla je godina bila obilježena teškom gospodarskom situacijom u zemlji, ali i potrebom za određenim promjenama koje su bile neophodne kako bi se podvukla crta pod naše poslovanje kao Volksbank d.d. i stvorili temelji za kvalitetan rast i razvoj u ovoj godini i nadalje. No lani smo ostvarili i značajne pozitivne pomake u poslovanju – naša je bilančna suma porasla 9,6 posto, na 8,2 milijarde kuna, a tržišni udjel sa 1,85 na 2,02 posto. Kod kredita i depozita zabilježili smo rast veći od prosjeka tržišta, pa nam je korporativni kreditni portfelj porastao za više od 23 posto, dok su nam ukupni depoziti porasli 24,3 posto. Istodobno, adekvatnost kapitala ostala nam je na visokoj razini od 23,3 posto, što ukazuje na visoku razinu sigurnosti i stabilnosti banke. Zabilježili smo i porast novoodobrenih kredita građanima od 36,9 posto, dok su depoziti građana povećani više od 10 posto. Krediti malim poduzetnicima porasli su 52,3, a depoziti 93,7 posto. Očekuju se pozitivni pomaci u poslovanju U ovoj godini očekujemo daljnje pozitivne pomake u poslovanju, prvenstveno rast u korporativnom i sektoru poslovanja s malim i srednjim poduzetnicima. U prva četiri mjeseca 2013. u odnosu na kraj 2012. naša je bilančna suma porasla pet posto, na 8,6 milijardi kuna. U istom su razdoblju krediti korporativnim klijentima porasli sedam, a građanima tri posto. Depoziti korporativnih klijenata ove

su godine porasli sedam posto, a građana četiri posto. U odnosu na isto razdoblje prošle godine depoziti poduzeća povećani su čak 50 posto, a građana 14 posto, dok su krediti poduzećima, bez javnog sektora, rasli 26 posto. Ulaskom Hrvatske u EU očekujemo da će doći do određenog snižavanja premije rizika zemlje, a time i relativnog troška zaduživa-

Najveći problemi u korporativnom sektoru su kod projektnih financiranja u stambenoj izgradnji nja svih ostalih sektora u državi, što bi trebalo pozitivno utjecati i na kretanje kamatnih stopa te dovesti do većeg balansa kamata na kredite i depozite. Uz to, očekujemo i pozitivan poticaj fiskalnih pravila na konsolidaciju fiskalne politike i pridržavanje fiskalne odgovornosti što bi trebalo podržati gospodarski oporavak te ubrzati izlazak iz krize. Udio loših kredita u korporativnom sektoru je na razini prosjeka tržišta, a kod građana je niži. Najveći problemi u korporativnom sektoru su kod projektnih financiranja u stambenoj izgradnji, odnosno građevinskih tvrtki. Naša agencija za nekretnine aktivno traži kupce izgrađenih stanova, surađujemo i s APN-om, a nastojat ćemo i još nedovršene građevinske projekte što prije dovršiti i staviti na tržište. Uz aktivan pristup restrukturiranju, diverzifikaciju portfelja te strogi monitoring kreditnog portfelja, to su neke od mjera koje

smo poduzeli kako bismo ublažili posljedice povećanih rezervacija te ostajemo visokolikvidna i solventna banka s jednom od nižih stopa rizičnih plasmana među vodećim bankama na hrvatskom tržištu. Agresivnije krenuti u strukturne promjene Neke od Vladinih aktivnosti idu u pravom smjeru, ali trebalo bi agresivnije krenuti u strukturne promjene i povećanje učinkovitosti državne infrastrukture kako bi se stvorili temelji za pokretanje gospodarstva. Očekivanja od ulaska u EU prije svega se odnose na provođenje reformi koje bi trebale potaknuti uspostavljanje povoljnog okruženja za izravna strana ulaganja. Takvo je okruženje ključno kako bi se povećao dugoročni potencijal gospodarskog rasta. Kao što je pokazalo iskustvo drugih zemalja, Hrvatska bi po ulasku u EU trebala postati privlačnija za strane investicije. Očekujemo i veći priljev sredstava iz EU fondova koje je potrebno mudro usmjeriti i koje bi mogle biti pokretač razvoja određenih grana privrede ili čitavih regija Republike Hrvatske, što bi u konačnici moglo stvarati i nova radna mjesta. Što se našeg poslovanja tiče, ulazak Republike Hrvatske u EU vidimo kao priliku za bolje povezivanje s preostalim članicama grupacije na poslovima zajedničkog financiranja, odnosno širenje poslovanja s tržištima Zapadne Europe, dok zahvaljujući novom vlasniku imamo priliku proširiti suradnju s ruskim tvrtkama te biti partner klijentima koji posluju na istočnim tržištima.

BANKARSTVO

ANGELINA HORVAT, PREDSJEDNICA UPRAVE SLATINSKE BANKE

Ne očekujemo znatno povoljnije poslovno okruženje U ovom je trenutku bitno da se naše banke kroz još veću suradnju s HBOR-om mogu orijentirati i na ciljano kreditiranje poduzetnika koji se bave gospodarskim djelatnostima (prije svega ulaganjima u razvoj i povećanje izvoza), a sve s ciljem da se čim prije osnaži gospodarstvo, smanji pad BDP-a te u konačnici poveća zaposlenost >> Unatoč tome što je i proteklu godinu obilježila recesija i vrlo složeni uvjeti rada, Slatinska banka i u 2012. godini ostvarila je kontinuitet pozitivnog poslovanja. Banka je, primjerice, ostvarila neto dobit od pet milijuna kuna, bilančna suma je porasla 8,4 posto pa je ukupna aktiva na kraju godine iznosila 1,44 milijarde kuna. I dosegnuta stopa adekvatnosti kapitala od 16,9 posto ne zahtijeva, pak, novu dokapitalizaciju, već je Banka predložila da se cjelokupna dobit zadrži, odnosno i za iduće razdoblje osigura stabilan rast i razvoj. Ostvarenje porasta obujma poslovanja omogućeno je prije svega porastom primarnih izvora sredstava, tj. domaćih depozita, koje potvrđuje povjerenje klijenata i štediša u poslovanje Banke, ali i zahvaljujući postojećoj paleti iznimno konkurentnih standardnih štednih proizvoda. Povećani obujam poslovanja rezultat je i daljnjih ulaganja u podizanje standarda kvalitete usluga prema klijentima, što je tržište prepoznalo, te uvođenja novih, kao i primjene visokih bankarskih tehnologija. Ističemo i nastavak dobre i aktivne suradnje s HBORom, HAMAG Investom i nadležnim ministarstvom te jedinicama lokalne uprave i samouprave na poduzetničkim kreditnim linijama. I nadalje ćemo nastojati prepoznati kvalitetne investicijske projekte te omogućavati klijentima korištenje kvalitetnih izvora financiranja. Nastavak trendova iz 2012. Četiri godine stagnacije i pada BDP-a odrazile su se na realnu ekonomiju, kao i na cjelokupni bankarski sektor koji je značajan čimbenik povećanja stabilnosti financijskog i ukupnog gospodar-

skog sustava. Bankarski sektor je stabilan zahvaljujući (i) visokom stupnju kapitaliziranosti, likvidnosti i sposobnosti amortiziranja gubitaka, usprkos povećanim troškovima rezervacija. Stabilnost financijskog sektora omogućila je bankama da podrže ekonomske

Plan za 2013. je ostvariti daljnji rast obujma poslovanja, rast bilance te povećanje broja klijenata aktivnosti u svim segmentima i time djelomično ublaže posljedice nepovoljnog poslovnog okruženja. Smatramo da će i dalje bankarski sektor biti siguran, likvidan i profitabilan. Mišljenja smo i da se samo dobro kapitalizirane banke mogu održati na hrvatskom tržištu s obzirom na probleme s kojima se suočava realni sektor u nastojanju izlaska iz recesije. U 2013. godini ne očekujemo znatno povoljnije poslovno okruženje. Očekujemo da će se trendovi iz 2012. nastaviti i u 2013. godini nastavak recesije, pad BDP-a, pad osobne potrošnje zbog rastuće nezaposlenosti i pada kupovne moći, što će sve utjecati na pad potražnje za kreditima. Na globalnoj razini očekuje se slabašni gospodarski rast, a u dijelu zemalja EU-a postojeći rizici nisu neutralizirani te se u eurozoni očekuje stagnacija. Punopravno članstvo u EU-u moglo bi generirati rast interesa investitora i inozemnih ulaganja. Fokus na povećanju efikasnosti Hrvatska narodna banka je i u 2012. godini provedenim mjerama

iz područja monetarne i devizne politike održavala tečaj kune stabilnim prateći pritom da se ne naruši likvidnost banaka. Mišljenja smo da će HNB i nadalje aktivno „snimati“ stanje u bankarskom sektoru i prema potrebi poduzimati (i provoditi) odgovarajuće mjere. I iz prakse drugih zemalja vidljivo je da uloga poslovnih banaka nije krucijalna, niti pak svemoguća bez koordinirane akcije sa središnjom bankom i, dakako, hrvatskom vladom i njenim financijskim institucijama. U ovom je trenutku bitno da se naše banke kroz još veću suradnju s HBOR-om mogu orijentirati i na ciljano kreditiranje poduzetnika koji se bave gospodarskim djelatnostima (prije svega ulaganjima u razvoj i povećanje izvoza), a sve s ciljem da se čim prije osnaži gospodarstvo, smanji pad BDP-a te u konačnici poveća zaposlenost. Jedan od najvažnijih izazova poslovanju Banke u 2013. godini je ostvarenje porasta depozita uz daljnje smanjenje prosječne kamatne stope te porast neto kamatnog prihoda kroz povećanje klijentske strukture i bolje prodaje usluga. Nastavit ćemo i s unapređenjem ukupnih poslovnih

Smatramo da će i dalje bankarski sektor biti siguran, likvidan i profitabilan politika, raditi organizacijske prilagodbe te poduzimati pravovremene aktivnosti na naplati dospjelih potraživanja i boljem upošljavanju imovine. Plan za 2013. je ostvariti daljnji rast obujma poslovanja, rast bilance te povećanje broja

klijenata, kako na strani korisnika sredstava, platnog prometa tako i ukupnog broja štediša. Fokus će i ove godine ostati na povećanju efikasnosti. Unatoč očekivanim otežanim uvjetima poslovanja, nadamo se da će Banka i ove godine ipak uspjeti održati stabilno poslovanje, rast plasmana, stabilnu likvidnost i daljnji razvoj, te na kraju uspješno opravdati i stečeno povjerenje komitenata.

BANKARSTVO

ANTON KOVAČEV, PREDSJEDNIK UPRAVE HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVITAK

Zajedničkim radom do povećanja konkurentnosti Prvi puta nakon 2008. godine HBOR je lani odobrio veći iznos sredstava za investicijske kredite, tako je 53 posto ukupnih plasmana bilo namijenjeno investicijama, a 47 posto za obrtna sredstva

>> Unatoč negativnim kretanjima u domaćem gospodarstvu HBOR je tijekom 2012. godine odobrio 1622 kredita u iznosu od 10,2 milijarde kuna, što predstavlja povećanje od 56 posto u odnosu na 2011. godinu. Osim povećanja iznosa odobrenih kredita izmijenjena je i struktura odobrenih kredita u korist sredstava za investicije. Prvi puta nakon 2008. godine HBOR je odobrio veći iznos sredstava za investicijske kredite, tako je 53 posto ukupnih plasmana bilo namijenjeno investicijama, a 47 posto za obrtna sredstva. Lakša dostupnost kredita Ostvarena kreditna aktivnost rezultat je mjera koje je HBOR poduzeo kako bi omogućio lakšu dostupnost kredita hrvatskim gospodarstvenicima. Tijekom prošle godine produžili smo rokove otplate i počeka kredita, uvedena je privremena mjera sniženja kamatnih stopa za jedan postotni bod za nove investicije u poljoprivredi, turizmu, industriji, zaštiti okoliša,

energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije, uveden je novi način financiranja kroz model podjele rizika s poslovnim bankama, uvedeni su novi kreditni programi. Sredstva potrebna za ovako povećanu kreditnu aktivnost i omogućavanje povoljnijih kreditnih uvjeta pribavili smo putem posebnih financijskih ustanova i dijelom iz smanjenja vlastite dobiti. Krajem srpnja 2012. godine potpisan je Ugovor o kreditu u iznosu od 50 milijuna eura s Razvojnom bankom Vijeća Europe (CEB) namijenjen financiranju projekata malih i srednjih poduzeća, lokalne i regionalne samouprave te drugih subjekata javnog sektora u Republici Hrvatskoj. U listopadu 2012. godine HBOR je nastavio suradnju i s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj kada je potpisan Ugovor o zajmu u iznosu od 50 milijuna eura za financiranje projekata u sektoru izvoza i turizma. EIB je krajem 2012. odobrio zajam HBOR-u za financiranje malog i

Želja nam je potaknuti uključivanje poslovnih banaka u snažnije kreditiranje sektora gospodarstva

srednjeg poduzetništva te srednje kapitaliziranih poduzeća u iznosu od 500 milijuna eura. Kredit EIB-a predstavlja najveće zaduženje od osnutka HBOR-a, a dobiveni uvjeti, koji su jednaki kao i u zemljama članicama Europske unije, govore u prilog činjenici da je HBOR prepoznat kao jedan od glavnih čimbenika u poticanju gospodarskog razvitka Republike Hrvatske i da smo stekli veliki ugled među me-

Nesklonost i suzdržavanje banaka od preuzimanja rizika osobito pogađa male i srednje poduzetnike đunarodnim financijskim institucijama. Nov način kreditiranja Kao što je ranije spomenuto, u drugoj polovini prošle godine započeli smo s novim načinom kreditiranja kroz modele podjele rizika s poslovnim bankama. Želja nam je potaknuti uključivanje poslovnih banaka u snažnije kreditiranje sektora gospodarstva. Naime, svi napori koje je HBOR poduzimao tijekom godina krize nisu rezultirali značajnijim povećanjem novih

investicija jer poslovne banke nisu istim tempom pratile gospodarstvenike. Gledajući ukupno financiranje investicija od financijskih ustanova u 2012. godini, HBOR je podržao više od 30 posto. Stavljajući u omjer veličinu HBOR-ove bilance i ukupnog bankarskog sustava vidljivo je da je udio poslovnih banaka u praćenju gospodarstva i novih investicija zaista bio slab. Nesklonost i suzdržavanje banaka od preuzimanja rizika osobito pogađa male i srednje poduzetnike, stoga HBOR u okviru modela podjele rizika za male i srednje poduzetnike kreditira do 40 posto ukupnog kredita samo uz jamstvo HAMAG Investa. Preostali iznos kreditira poslovna banka koja uzima instrumente osiguranja za 60 posto kredita, što znači da poduzetnik ne treba imati dodatne instrumente osiguranja osim onih koji su predmet investicije. Ciljeve koje smo si zadali tijekom prošle godine, a među kojima su omogućavanje poduzetnicima pokretanje novog investicijskog ciklusa kroz jačanje poduzetničkih kapaciteta, održavanje i poboljšavanje likvidnosti te omogućavanje financiranja projekata kandidata za sredstva fondova EU-a, nastavit ćemo provoditi i u 2013. Iako smo već ranije svoje poslovanje uskladili s pravilima poslovanja razvojnih i izvoznih banaka u Europskoj uniji, samo pristupanje zahtijevat će ulaganje dodatnih napora u prilagodbi naših programa. Naime, HBOR je i uvijek do sada svoje programe usklađivao s potrebama poduzetnika, koji će se nakon 1. srpnja naći na jedinstvenom europskom tržištu i morat ćemo zajedničkim radom osigurati uvjete za povećanje njihove konkurentnosti, a samim time i povećanje konkurentnosti cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.

BANKARSTVO

Kapital banke

31.12.2011.

31.12.2012.

% promjene

Osnivački kapital (000 kn) - dionički

5.343.739

5.943.739

11,23

Ukupni kapital (000 kn) - dionički + rezerve

7.311.911

8.099.053

10,77

Dopunski kapital (000 kn) Jamstveni kapital (000 kn)

12.330

12.355

0,20

7.584.226

8.361.317

10,25

63,45%

69,94%

21.992.924

25.763.231

17,14

1.502.983 Baa3 (Moody’s) BBB- (Standard & Poor’s) 270

2.658.243 Ba1 (Moody’s) BB+ (Standard & Poor’s) 289

76,86

953.779

979.393

2,69

896.174

965.853

7,78

- prihodi od provizija

12.247

11.039

-9,86

- neto prihodi/rashodi od financijskih aktivnosti

44.351

Koeficijent adekvatnosti kapitala Aktiva banke (000 kn) Izvanbilančne stavke (000 kn) Kreditni rejting banke Broj zaposlenih Ukupni prihodi - kamatni prihodi

7,04

1.007

2.501

148,36

805.719

844.975

4,87

- kamatni troškovi

563.861

555.786

-1,43

- troškovi provizija

1.236

927

-25,00

- ostali prihodi Ukupni rashodi

118

- ostali troškovi

240.622

288.144

19,75

Dobit prije oporezivanja

148.060

134.418

-9,21

Dobit poslije oporezivanja

148.060

134.418

-9,21

27,60%

26,40%

23.005.870

24.106.960

4,79

595.063

644.901

8,38

7.312.699

7.992.646

9,30

15.098.108

15.469.413

2,46

- neto prihodi/rashodi od financijskih aktivnosti

Cost income ratio (%) Odobreni krediti ukupno (000 kn) - bruto, stanje 31. 12. - državi - privredi - ostalo (bankama, financijskim institucijama itd.)

BANKARSKA GRUPA (Podaci iz konsolidiranih bilanci, 31.12.2012.) Grupa: HBOR Članice Grupe za koje se daju konsolidirani podaci:

Aktiva Grupe (000) Ukupan prihod Grupe (000) Broj zaposlenih u Grupi Ukupni temeljni kapital Grupe (000) Bruto dobit Grupe (000)

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (matično društvo), Hrvatsko kreditno osiguranje d.d. i Poslovni info servis d.o.o.(ovisna društva)

25.767.221 985.176 302 8.098.367 133.862

BANKARSTVO

Anketa: MARCO BOLGIANI, INTESA SANPAOLO, DIREKTOR DIVIZIJE BANA

REORGANIZACIJA TRŽIŠNIH POZICIJA

Kako se Vaša bankarska grupacija u vremenu krize i recesije pozicionirala u zemljama regije? Kako se kriza odrazila na pojedine države u kojima poslujete?

2. 3.

Kako ste zadovoljni poslovanjem u Hrvatskoj?

Je li vrijeme, nakon nekih najava, za moguća preuzimanja većih banaka. Hoće li kupnja banaka i od izravne konkurencije biti način za jači rast na pojednim tržištima?

Koji je vaš odgovor na stalne tvrdnje da bankarska industrija aktivno ne podupire gospodarstvo i razvoj?

Kako gledate na budućnost poslovanja u Hrvatskoj, posebno u situaciji kada je nakon primarno austrijskog i talijanskog bankarskog kapitala, u Hrvatsku ušao i turski te ruski kapital. Kako će se to odraziti na Vaše poslovanje, očekujete li nova preslagivanja i odnose na tržištu Hrvatske, kao i regije. Kakva će biti Vaša daljnja stategija na hrvatskom tržištu, posebno nakon ulaska Hrvatske u EU?

Banke imaju vrlo osjet U Hrvatskoj je domaći bankarski sektor još nesumnjivo najre te koji može i dalje podržavati financijske potrebe tvrtki i gra >> Smatramo da strategija koja je potakla ulaganja Intese Sanpaolo u zemlje Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe – visoki potencijal za ostvarivanje ekonomskog rasta u regiji te posljedičnog rasta bankarskog i financijskog posredovanja – još ima čvrste temelje, zahvaljujući dobroj otpornosti koju su zemlje Istočne Europe pokazale u vrijeme globalne krize, što je vidljivo i iz ohrabrujućih prognoza u vezi izlaska iz krize, koje su bolje od EU prosjeka. Želimo podsjetiti na vodeću ulogu naše bankarske grupacije u svim zemljama u kojima poslujemo u poticanju približavanja tih zemalja „europskim“ standardima, kao i našu veliku predanost usmjeravanju talijanskih ulaganja u ovo područje koje, s obzirom na geografsku blizinu, ovu regiju čini prirodnim izborom za takva ulaganja. Dobri razlozi za zadovoljstvo PBZ je druga najveća bankarska grupacija u Hrvatskoj s jakom bazom klijenata, mrežom poslovnica

raširenoj po cijeloj zemlji te bilancom većom od 78 milijardi kuna. Otkako je 1999. godine postao član Intesa Sanpaolo Grupe, PBZ je zahvaljujući stalnim poboljšanjima u upravljanju te fokusiranju na pružanje kvalitetnih usluga klijentima uspio stvoriti vrijednost za sve sudionike u njegovim poslovnim procesima (klijente, zaposlenike i dioničare), a nekoliko je puta proglašen najboljom bankom u Hrvatskoj. Stoga možemo reći da imamo dobre razloge za zadovoljstvo. Nadalje, trenutačna kriza snažno je utjecala na tržište rada, a time i na raspoloživi dohodak kućanstava te povećanje broja zajmova koji ne donose dobit, no visoka razina kapitalizacije i likvidnosti omogućuju PBZ-u da nastavi pružati sektorima poslovanja s građanima i tvrtkama potporu u izlasku iz ekonomske krize. Banke, kao posrednici između štednje i ulaganja imaju vrlo osjetljiv zadatak koji svatko percipira drukčije. Potrebno je uzeti u obzir sve faktore koji utječu na poslo-

CARMEN STAICU, ODJEL ZA ODNOSE S MEDIJIMA ERSTE GROUPA

Klijenti u središtu paž Namjeravamo i dalje biti usredotočeni na svoje klijente iz se sve izvedive projekte i poslovne planove koji pridonose revit >> Ako pogledamo zemlje u kojima Erste posluje te usporedimo njihovu trenutačnu situaciju u 2013. sa situacijom s početka krize, može se jasno uočiti da ove zemlje bilježe znatno bolje rezultate od drugih zemalja u Južnoj ili Zapadnoj Europi. Također se može uočiti da rast u Središnjoj i Istočnoj Europi u naj-

većoj mjeri potiče izvoz, a manje domaća potražnja budući da je privatna potrošnja kućanstava još uvijek prilično osjetljiva te da većina zemalja još uvijek osjeća posljedice politike štednje, pa tako i smanjenu ili nisku potražnju javnog sektora. Sve u svemu, poslujemo u okruženju izrazito niskih

BANKARSTVO

KA-KĆERI

ljiv zadatak guliraniji dio ekonomskog sustava, koji je posljednjih godina dao velik doprinos ublažavanju negativnih učinaka krize đana vanje banaka, kao i ulogu banaka u očuvanju makroekonomske stabilnosti.

Hrvatske banke imaju dvostruko veći kapital od međunarodnih standarda i predstavljaju faktor stabilnosti

U Hrvatskoj je domaći bankarski sektor još nesumnjivo najreguliraniji dio ekonomskog sustava, koji je posljednjih godina dao velik doprinos ublažavanju negativnih učinaka krize te koji može i dalje podržavati financijske potrebe tvrtki i građana. Usto su do 2012. godine strane banke ubrizgale ukupno 60 milijardi kapitala u 400 milijardi ukupne imovine banaka: taj odnos iznosi 1 naprama 7, dok u EU-u iznosi 1 naprama 15.

Stoga, hrvatske banke imaju dvostruko veći kapital od međunarodnih standarda i predstavljaju faktor stabilnosti. Moguć određeni stupanj konsolidacije Intesa Sanpaolo, kao većinski dioničar PBZ-a, stavila je naglasak na procjenu rezultata banke, ne samo prema financijskim pokazateljima, već i prema razini zadovoljstva klijenata te akcijama u svrhu poticanja lokalnog gospodarstva. Rezultat je to što je PBZ uspio zadržati, pa čak i povećati kreditiranje hrvatskog gospodarstva, odobravajući kredite ne samo tvrtkama, nego i građanima. Banka nastoji poduprijeti svoje klijente i u teškim trenucima tako što provodi cjelovite programe čija je svrha pomoći klijentima pogođenima financijskom krizom, kao što su na primjer mjere usmjerene na olakšavanje tereta duga za nositelje stambenih kredita vezanih za tečaj strane valute. Prisutnost Intese Sanpaolo na trži-

nje gmenta malog i srednjeg poduzetništva te ćemo podržavati alizaciji realne ekonomije i povećanju zaposlenosti kamatnih stopa vezano uz javni dug i javne deficite. Rast brži od tržišnog prosjeka Ipak, rezultati na svim Ersteovim tržištima su prilično dobri, razine javnog duga niže su od EU prosjeka, a javni deficiti zemalja uglavnom su na razini ili ispod razine

od tri posto te se poboljšavaju. U drugoj polovini 2013. očekujemo manje poboljšanje gospodarskih rezultata u Središnjoj i Istočnoj Europi, iako se očekuje da će rast u regiji ostati umjeren. Kad je riječ o rezultatima Erste Grupe, budući da naše poslovanje obuhvaća sedam središnjih trži-

štima Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe trenutno je zadovoljavajuća, a banke klijentima pružaju pun raspon usluga. Nemamo razloga bojati se konkurencije na hrvatskom tržištu, jer klijenti u cijeloj zemlji naše usluge ocjenjuju najvišim ocjenama, a imamo i vrlo kvalitetnu upravljačku strukturu. Baš naprotiv, dolazak novih igrača, kao što je nedavni dolazak turskog i ruskog kapitala, dodatno potvrđuje da su strani ulagači zainte-

PBZ može nastaviti pružati sektorima poslovanja s građanima i tvrtkama potporu u izlasku iz ekonomske krize

resirani za Hrvatsku, jer još uvijek postoje mogućnosti za rast. Mnoge su banke na hrvatskom

šta u Središnjoj i Istočnoj Europi, imamo optimalnu kombinaciju s aspekta geografskog pozicioniranja koja nam omogućava da apsorbiramo više troškove rizika u zahtjevnijim ekonomskim okruženjima. Tijekom ovih izazovnih vremena, održivost Ersteovog poslovnog modela dodatno se odražava u našoj sposobnosti da depozitima klijenata gotovo u potpunosti financiramo kredite klijentima, pri čemu depoziti stanovništva predstavljaju većinu depozita klijenata. Na dan 31. ožujka 2013. zabilježili smo najniži omjer kredita i depozita u povijesti banke, koji je iznosio 105,9 posto. S obzirom na neprekidno izazovno poslovno okruženje, prioriteti Erste Grupe u ostatku 2013. godine

tržištu male banke te je određeni stupanj konsolidacije u budućnosti vrlo moguć, no očekujemo da će se PBZ dobro nositi s izazovima na području konkurentnosti, kao što je to uspijevao i dosad. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorit će se nove mogućnosti, iako u kontekstu slabih gospodarskih kretanja. U tom kontekstu, PBZ će se oslanjati na svoj dobar poslovni model te na činjenicu da je dio snažne Grupe koja regiji posvećuje posebnu pozornost. Stoga smatramo da će stalnom usredotočenošću na upravljanje kvalitetom imovine i održavanjem dobre likvidnosti uspjeti prevladati skore izazove te da će iskoristiti prednosti spomenute integracije i ojačati svoju ulogu u hrvatskoj poslovnoj zajednici. U tu svrhu, naša Grupa u Bruxellesu ima poseban desk, gdje pružamo savjetodavne uloge svim podružnicama u Europskoj uniji, a gdje će i PBZ pronaći potrebnu pomoć u iskorištavanju nastalih mogućnosti.

bit će zadržati jaku bazu kapitala i likvidnosti te držati troškove pod čvrstom kontrolom.

Prioriteti Erste Grupe bit će zadržati jaku bazu kapitala i likvidnosti te držati troškove pod čvrstom kontrolom Sve u svemu, drago nam je da je naša hrvatska podružnica uspjela prebroditi teška vremena i nastaviti bilježiti stabilne rezultate tijekom i nakon krize. Posebno nam je važno da je Erste banka Hrvatska nastavila financirati realnu ekonomiju, što nam je prioritet i na razini Grupe. Tako je na

BANKARSTVO

dan 31. ožujka 2013. udio Erste banke Hrvatska na tržištu kredita pravnih osoba, prema volumenu kredita pravnih osoba, bio 15,8 posto. Uz to, dokaz da se bankom dobro upravlja i da ima dobar poslovni model jest i činjenica da raste brže od tržišnog prosjeka, neprekidno povećavajući svoj udio na tržištu kako u poslovanju s građanima tako i u poslovanju s poslovnim subjektima. Uvjereni smo u svoju kvalitetu Vjerujemo da banke u Hrvatskoj pokazuju prilično zdravu i stabilnu otvorenost za rizike, uzimajući u obzir trenutačno gospodarsko okruženje. Naš je dojam da ograničenja sa strane potražnje imaju ključni utjecaj na manjak značajnije kreditne aktivnosti. Štoviše, banke su spremne podržati svaki održivi poslovni projekt u nadolazećem periodu u kojem očekujemo da će podržavanje projekata financiranih EU fondovima biti poslovni segment koji će tijekom vremena rasti (pogotovo

kako se iskorištenost sredstava bude s vremenom povećavala). Sve svoje resurse usmjeravamo na našu središnju strategiju, na poslovanje s klijentima u istoč-

Posebno nam je važno da je Erste banka Hrvatska nastavila financirati realnu ekonomiju nom dijelu EU-a te na zemlje za koje se očekuje da će se pridružiti Europskoj uniji. U osnovi, srednje i dugoročno želimo biti štedna banka između Rusije i Njemačke. Poljska ostaje jedino veliko tržište u kojem Erste nije prisutan. Stoga je Poljska naš strateški cilj širenja na tržištu. Međutim, mnogo toga ovisi o tome da prava meta bude dostupna u pravo vrijeme. U Hrvatskoj za sada nemamo planova za širenje putem akvizicija. Već godinama rastemo organski i veoma smo zadovoljni rezultati-

ma. U skladu s ovom strategijom, upravo smo nedavno iskoristili mogućnost da dodatno proširimo svoje kartično poslovanje preuzevši licenciju od tvrtke Diners Cluba Slovenija. Zdrava konkurencija uvijek je dobrodošla budući da potiče na još kvalitetniji rad. Financijsko posredovanje je vrlo kompetitivan sektor gdje smo izloženi konkurenciji ne samo domaćih posrednika, nego i stranih izvora financiranja – i to je nešto što će se nastaviti i s ulaskom Hrvatske u EU. Erste je jako dugo prisutan u Hrvatskoj te kontinuirano ostvaruje

Zdrava konkurencija uvijek je dobrodošla budući da potiče na još kvalitetniji rad kvalitetne rezultate uz dugogodišnji uzlazni trend u svim pokazateljima. To su prepoznali naši klijenti koji su nam dali povjerenje, ali i

stručna javnost koja nam je dodijelila nagradu za najbolju banku u Hrvatskoj šest puta u posljednjih osam godina. Iz tog razloga vjerujemo da imamo puno pravo reći da se ne bojimo konkurencije te da smo uvjereni u svoju kvalitetu. Naravno, to ne znači da ne možemo biti još bolji, klijenti su u središtu naše pažnje. U Hrvatsku smo uložili u nadi da će ona jednog dana postati članica EU-a. Stoga je pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji korak koji smo već uzeli u obzir, te se naša strategija neće mijenjati. Namjeravamo i dalje biti usredotočeni na svoje klijente iz segmenta malog i srednjeg poduzetništva te ćemo podržavati sve izvedive projekte i poslovne planove koji pridonose revitalizaciji realne ekonomije i povećanju zaposlenosti u Hrvatskoj. Istovremeno, banka će težiti tome da nastavi rasti brže od tržišnog prosjeka i dodatno unaprijedi svoju internu učinkovitost uporedo s racionalnim upravljanjem troškovima.

KARL SEVELD, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISEN BANK INTERNATIONALA AG (RBI)

Vjerojatna reorganizacija tržišnih pozicija S tržišta će morati otići nekonkurentni igrači, a jačanjem pravedne tržišne konkurencije uspješnim poduzećima će se olakšati rast. Putem RBA namjeravamo pružati sve veću potporu konkurentnim poduzećima na domaćem tržištu i mogućim integracijskim procesima unutar realnoga sektora >> Naš diverzificirani poslovni model još je jednom dokazao svoju vrijednost. Zahvaljujući diverzifikaciji u pogledu tržišta, klijenata i proizvoda, izazovna kretanja u pojedinim jedinicama nadomještaju izvrsni rezultati u drugima. Našim poslovnim modelom izbjegavamo koncentraciju rizika i raspoređujemo ga na tržištima rasta. Naše domaće tržište i dalje ostaju Austrija te Srednja i Istočna Europa (SIE), no uspjehu pridonosi i niša koju držimo u Aziji. Gospodarstva zemalja SIE-a potrebno je sagledavati svako za sebe. Nije prikladno koristiti jednak pristup svima. U smislu rasta i dobiti, regije SIE-a nastavljaju postizati bolje rezultate od svo-

jih zapadnoeuropskih partnera. Banke SIE-a i dalje uživaju pogodnosti koje pružaju prilike za rast i marže koje su znatno više nego u Zapadnoj Europi. Srećom, na tim tržištima imamo izvrstan položaj – osobito nakon stjecanja vlasništva nad Polbankom – i iskoristit ćemo nadolazeće prilike za rast najbolje što možemo. Što se tiče izgleda za rast na području SIE-a, RBI smatra da najbolje izglede ima šest tržišta: Austrija, Rusija, Poljska, Rumunjska, Republika Češka i Slovačka. Poslovni model obećaje dobru budućnost Uzimajući u obzir niske razine bogatstva i još uvijek nedovoljno sa-

zrele institucionalne sustave, Jugoistočna Europa (JIE) pokazuje niži stupanj sveukupne gospodarske otpornosti od regije Srednje Europe (SE). No, naši analitičari iz Raiffeisen istraživanja uočavaju skroman oporavak zbog strukturne reforme u ranijoj fazi (u usporedbi s periferijom eurozone). Na području JIE-a Hrvatska, primjerice, iskazuje najviši iznos dohotka BDP-a po stanovniku. Kao što je već spomenuto, u usporedbi s mnogim konkurentima imamo poslovni model koji obećaje dobru budućnost, a prisutni smo na tržištima s iznadprosječnim potencijalom za rast. Raiffeisen Grupa u Hrvatskoj aktivno i trajno sudjeluje u razvoju

financijskoga tržišta te su ostvarili dobrodošao doprinos dobiti RBI-ja za 2012. godinu. Ne samo da je naše poslovanje u Hrvatskoj financijski pridonijelo uspjehu RBI-ja, već je RBA oduvijek davala i značajnu podršku u doba krize. Između ostaloga, snažno smo usredotočeni na izvozne projekte u smislu financijske potpore izvozno orijentiranim poduzećima, što je vrlo važno za hrvatsko gospodarstvo općenito. Kao svoje specifične prednosti izdvajamo stabilnost, sigurnost i konzervativan pristup. Fleksibilna i inovativna banka-kći Rukovodstvo RBA usredotoču-

BANKARSTVO

PREDSTAVNIŠTVA INOZEMNIH BANAKA

BANKE I ŠTEDIONICE U STEČAJU I LIKVIDACIJI Stečaj: Agroobrtnička banka d.d. Zagreb Alpe Jadran banka d.d. Split Cibalae banka d.d. Vinkovci Credo banka d.d. Split Glumina banka d.d. Zagreb Gradska banka d.d. Osijek Hrvatska gospodarska banka d.d. Zagreb Ilirija banka d.d. Zagreb Komercijalna banka d.d. Zagreb Trgovačko turistička banka d.d. Split Županjska banka d.d. Županja

Datum otvaranja stečaja 14. 6. 2000. 15. 5. 2002. 20. 10. 2000. 16. 1. 2012. 30. 4. 1999. 3. 5. 1999. 19. 4. 2000. 6. 4. 1999. 30. 4. 1999. 8. 9. 2000. 3. 5. 1999.

Likvidacija: Investicijsko komercijalna štedionica d.d. Zagreb Križevačka banka d.d. Križevci Obrtnička štedna banka d.d. Zagreb Primus banka d.d. Zagreb Štedionica Dora d.d. Zagreb Štedionica Zlatni vrutak d.d. Zagreb

Datum pokretanja likvidacije 31. 5. 2000. 3. 1. 2005. 22. 12. 2010. 23. 12. 2004. 1. 1. 2002. 28. 12. 2001.

Štedionice koje su izgubile odobrenje za rad, a nisu pokrenule postupak likvidacije: Hibis štedionica d.d. Zagreb Zagrebačka štedionica d.d. Zagreb

je se na unapređenje poslovnih procesa, poboljšanje metoda upravljanja rizikom i upravljanja troškovima poslovanja, što će se u izazovnom okruženju isplatiti. Moram reći da naša hrvatska banka-kći vrlo fleksibilna i inovativna u pogledu novih vrsta proizvoda i usluga. Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji moći ćemo koristiti i dodatne pogodnosti zbog otvaranja novih poslovnih mogućnosti države. Bankarska industrija aktivno podupire gospodarstvo. To posebice važi za SIE, gdje trenutačno nema zastoja kreditiranja. Čak i u državama poput Hrvatske, u kojima je kreditiranje kućanstava na prilično niskoj razini, nadomještamo ga kreditiranjem korporativnoga sektora. Što se tiče kreditiranja kućanstava u Hrvatskoj, neprekidno razduživanje od 2009. godine prouzročeno je brzom amortizacijom zajmova za kupnju automobila koja će trajati do kraja 2014. Profitabilnost bankarskoga poslovanja SIE-a velikim je dijelom pokretala nekolicina velikih uspješnih tržišta, kao što su Rusija, Poljska i Republika Češka. U tim je zemljama profitabilnost 2012. godine porasla ili barem ostala na onim solidnim razinama iz 2011. godine. No, u bankarskom sektoru JIE-a 2012. je bila već četvrta

Datum oduzimanja odobrenja za rad 7. 3. 2001. 22. 3. 2000.

godina u kojoj su pokazatelji profitabilnosti, gledano u prosjeku, bili prilično niski. Ti negativni rezultati poslovanja odražavaju visoke, i još uvijek rastuće udjele loših kre-

Snažno smo usredotočeni na izvozne projekte u smislu financijske potpore izvozno orijentiranim poduzećima dita, no moglo bi doći do blagoga poboljšanja kad se oni tijekom 2013. i 2014. stabiliziraju. Konsolidacija unutar hrvatskoga bankarskog sektora čini se neizbježnom jer 22 od 31 banke imaju tržišni udio niži od 0,7 posto. Na tom će se tržištu natjecati šest najvećih banaka koje su, uključujući i RBI, sve redom članice zapadnoeuropskih bankarskih grupacija. Poslovne aktivnosti zasnivaju se na organskom rastu Kapital je postao ograničavajući čimbenik, stoga vidimo i konsolidaciju bankarskoga sektora. Neke međunarodne grupacije možda napuste tržišta. Već se zamjećuju neke manje dezinvesticije, kao

BKS Bank AG Predstavništvo u Republici Hrvatskoj / Zagreb Adresa: Zagreb, Ivana Lučića 2a Telefon: 01/48-36-656, 48-36-655 Faks: 01/48-76-555 Commerzbank Aktiengesellschaft Predstavništvo u Zagrebu Adresa: Zagreb, Račkoga 8 Telefon: 01/45-51-565, 45-51-568 Faks: 01/48-76-555 Deutsche Bank AG Predstavništvo u Republici Hrvatskoj / Zagreb Adresa: Zagreb, Petrinjska 9/II Telefon: 01/48-11-066, 49-22-826 Faks: 01/49-22-827 LHB Internationale Handelsbank AG Predstavništvo Zagreb Adresa: Zagreb, Ivana Lučića 2a Telefon: 01/48-44-030, 48-44-031 Faks: 01/48-43-611

što je, primjerice, prodaja ukrajinske banke u vlasništvu Erstea ili UniCreditova prodaja u Kazahstanu. Što se tiče RBI-ja, proces integracije Polbanka dobro napreduje te ćemo se na svojih 18 domaćih tržišta posvetiti organskomu razvoju. Stoga ne planiramo daljnje širenje u regiji. Ali svakako ćemo najbolje što možemo iskoristiti nadolazeće prilike za rast na tržištima s najboljim izgledima za poslovanje na području SIE-a. Takav je bio slučaj i s akvizicijom Citibankova portfelja klijenata u Rumunjskoj, koje je u velikoj mjeri bilo komplementarno našemu postojećem poslovanju. Ulazak nove konkurencije na tržište podudara se s razdobljem stagnacije na području potražnje za kreditima i ostalim financijskim uslugama. Stoga će nova konkurencija imati dosta poteškoća pri osvajanju značajnijega tržišnog udjela. Ne računamo da bi naši novi konkurenti imali gospodarski iracionalnu poslovnu politiku pri formiranju svoje ponude budući da će im, srednjoročno gledano, niski poslovni prihodi uvjetovani veličinom bilance onemogućiti postizanje prosječne profitabilnosti bankarske industrije. Njihov bi se napredak mogao poboljšati ako banke koje imaju premoć na domaćem tržištu pokažu slabosti

u pogledu odobravanja dostatnih zajmova i pružanju drugih usluga ili, pak, ako dođe do smanjenja trenutačno visoke razine adekvatnosti njihova kapitala. Poslovne aktivnosti RBA u Hrvatskoj zasnivaju se isključivo na organskomu rastu. Od sredine devedesetih godina prošloga stoljeća, kada je RBA ušla na tržište, struktura vlasništva drugih banaka se promijenila. Premda poslujemo po tržišnim uvjetima koji se odlikuju neprestanim promjenama tržišnih pravila, potražnje od strane klijenata te u pogledu konkurencije,

Bankarska industrija aktivno podupire gospodarstvo. To posebice važi za SIE, gdje trenutačno nema zastoja kreditiranja uspjeli smo povećati svoje poslovne aktivnosti zahvaljujući prepoznatoj kvaliteti usluga i usredotočenosti na razvijanje dugoročnih odnosa s klijentima. Uz banku uspjeli smo uspostaviti i snažnu financijsku grupaciju koja tržištu nudi cjelovitu lepezu financijskih usluga pod konkurentnim uvjetima. Na ulazak nove konku-

BANKARSTVO

rencije gledamo kao na dobar motiv za daljnje unapređenje vlastitoga poslovnog modela i nastavak uspješnoga poslovanja. Poboljšanje poslovnih procesa RBA ima značajan položaj na domaćemu financijskom tržištu te je peta banka po veličini, sa zajmovima u iznosu 3,5 milijardi eura, 475.925 klijenata i 79 poslovnica. Stupiti u okruženje EU-a je izazov. Naime, kao dijelu zajedničkoga europskog tržišta s pola milijarde potencijalnih klijenata, EU otvara veće mogućnosti i za razvoj i širenje. S druge strane, konkurencija je veća, a tržište nemilosrdno. Integracija u tržište EU-a bez sumnje će se nastaviti jer očekujemo ubrzane procese konsolidacije hrvatskih s partnerskim kompanijama iz EU-a, od strateških partnerstava do vlasničkog udruživanja. Nadalje, vjerojatno će doći do reorganizacije tržišnih pozicija, što znači da će s tržišta morati otići nekonkurentni igrači, a da će se jačanjem pravedne tržišne konkurencije uspješnim poduzećima olakšati rast. Putem RBA namjeravamo pružati sve veću potporu konkurentnim poduzećima na domaćem tržištu i mogućim integracijskim procesima unutar realnoga sektora. Na taj ćemo način pokušati iskoristiti prednosti sinergijskih učinaka zbog pripadnosti međunarodnoj financijskoj grupaciji s bogatim iskustvom poslovanja na tržištima koja su prije nas uspješno prošla proces pridruživanja EU-u. Dodatno ćemo obrazovati naše djelatnike kako bismo imali najbolje mogućnosti za pružanje sofisticiranih usluga pojedinim segmentima klijenata. Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji domaće tržište otvara novoj

Konsolidacija unutar hrvatskoga bankarskog sektora čini se neizbježnom konkurenciji, stoga se usredotočujemo na poboljšanje svojih poslovnih procesa. Takav bi razvoj događaja trebao povećati konkurenciju u atraktivnim segmentima hrvatskoga bankarskog sektora.

DR. ANTAL PONGRACZ, ZAMJENIK GLAVNOG DIREKTORA MAĐARSKE OTP BANKE TE PREDSJED BANKE HRVATSKA

Zaboravlja se da se potražnja za smanjila Budući da je kriza poljuljala opće uvjerenje da je moguće brzo i glatko stapanje gospodars značajnog pada razine povjerenja i potražnje za kreditima. Prije par godina svatko se želio se i poduzetnici i kućanstva trude štedjeti što više i smanjiti razinu zaduženosti >> Grupa OTP je prisutna na tržištu devet zemalja Srednje i Istočne Europe. Za neke od tih zemalja se može reći da imaju gospodarstva koja se sve više uključuju ili su već potpuno integrirana u gospodarstvo Europske unije. Druga nacionalna gospodarstva regije još nisu potpuno integrirana, ali se sve više povezuju s gospodarstvom EU-a. Banka ima svoje tvrtke i u Ukrajini i Rusiji, a to su opet gospodarstva koja zamah zahvaljuju trgovanju sirovinama. Sve su zemlje u regiji bile pogođene ekonomskom krizom. Uključivanje u gospodarstvo EU-a je glavni pokretač ekonomskog rasta zemalja koje su već postale članice EU-a, no isto se može reći i za zemlje koje će vjerojatno postati članice EU-a u skoroj budućnosti. To uključivanje počinje s integracijom putem trgovine i tokova kapitala koje pokreću tvrtke u vlasništvu banaka i društava iz drugih sektora gospodarstva. No kriza je dovela do stagnacije potražnje EU-a za izvozom iz zemalja Srednje i Istočne Europe, a zaustavila je i tokove direktnih stranih investicija. Stoga smo, nakon razdoblja brzog ekonomskog rasta zabilježenog prije nastupanja krize, prošli kroz razdoblje s niskom stopom rasta, odnosno stagnacije ili čak recesije. Sada je svuda ključna tema fiskalna strogost jer treba ponovno uspostaviti održivost financija javnog sektora. Zaposlenost je u većini ovih zemalja daleko ispod razine koju je bila dosegla prije krize. Kriza je pogodila i Rusiju, te još više Ukrajinu. Globalna recesija obično dovodi do pada cijena sirovina, pa je to bio slučaj i u godini

2009. Uslijedila je konsolidacija cijena sirovina tijekom 2010. i 2011., a onda je opet došlo do njihovog pada tijekom 2012., što je negativno utjecalo na gospodarske rezultate ovih dviju zemalja. Ne planiramo značajne promjene strategije Treba ovdje posebno istaknuti dobre rezultate koje su zabilježile dvije zemlje u regiji SIE. Slovačka bi mogla imati izvanredno visoke stope rasta BDP-a zbog svog vrlo

Pravo je postignuće i sama činjenica de je OTP banka Hrvatska ostvarila dobit usprkos teškim uvjetima opreznog fiskalnog ustroja i stalnog povećavanja kapaciteta za prozvodnju automobila. I Rusija je zabilježila vrlo dobre rezultate u razdoblju 2010. -2012., gdje je korištenje fiskalnih i monetarnih zaliha nagomilanih prije krize pomoglo značajno ublažiti nepovoljne vanjske učinke. Zadovoljni smo poslovanjem OTP banke Hrvatska koja je uspjela povećati vrijednost usluga koje pruža kako pojedinačnim klijentima tako i klijentima korporativnog sektora, uz usmjerenje na nove proizvode, kao što su na primjer osobni zajmovi. Pravo je postignuće i sama činjenica de je OTP banka Hrvatska ostvarila dobit usprkos teškim uvjetima koji su tijekom cijele krize bili prisutni na tržištu i usprkos veličini same banke i njenog tržišnog udjela.

Što se tiče našeg sadašnjeg poslovanja, ne planiramo nikakve značajne promjene strategije, koja se pokazala dobrom tijekom posljednjih nekoliko godina. Što se tiče pristupanja EU-u, nama je važno da i dalje pružamo podršku sadašnjim i budućim klijentima kod njihovog sudjelovanja u raznim programima EU-a. Naša grupa planira nuditi i određene specijalizirane usluge u tom smislu, jer imamo stručna znanja koja smo stekli posljednjih nekoliko godina poslovanja u drugim zemljama, tada novim članicama EU-a. OTP Banka je jedna od malobrojnih banaka s resursima koji joj omogućuju akvizicije, jer raspolaže stabilnom i solidnom razinom vlastitog kapitala. Stalno pratimo sve veći broj prilika za akvizicije, koje se pojavljuju na tržištu Srednje i Istočne Europe, i namjeravamo kao kupac sudjelovati u konsolidaciji tržišta regije Srednje i Istočne Europe. Isto smo tako utvrdili da postoje četiri tržišta, gdje naš opseg poslovanja nije optimalan i tu razmatramo mogućnost jačanja svoje tržišne pozicije kroz akvizicije. Čeka nas okrupnjavanje Vjerujemo da je okrupnjavanje ono što čeka bankarski sektor ove regije i Hrvatska tu nije iznimka. Budući da je sadašnji obujam poslovanja OTP banke Hrvatska ispod optimalne razine, a OTP Grupa ima danas jednu od najjačih kapitalnih pozicija u Europi u smislu adekvatnosti kapitala, OTP Grupa aktivno prati prilike za akvizicije u Hrvatskoj. Razina odobrenih zajmova je na bitno nižoj razini nego što je bila

BANKARSTVO

NIK NADZORNOG ODBORA OTP

SOCIETE GENERALE GRUPA

kreditima

Slaba kreditna aktivnost je strukturne prirode

tva EU-a, došlo je i do zaduživati i ulagati, no danas prije krize u svim zemljama u regiji, a tvrtke u vlasništvu banaka sada vraćaju zajmove koje su uzele od matičnih banaka prije krize. Ali nekoliko stvari treba istaknuti. Prvo, u većini zemalja regije Srednje i Istočne Europe zajmovi odobreni privatnom sektoru nadmašuju otplate, dakle neto tokovi zajmova su pozitivni i još uvijek predstavljaju podršku gospodarskom rastu. Što se tiče zemalja eurozone, njih 11 od 17 bilježi negativne neto tokove zajmova, znači odobreni zajmovi su na nižoj razini u zemljama u kojima posluju matične banke, koje su vlasnici banaka iz ove regije, nego što je to slučaj u samoj regiji. Često se govori kako su banke te koje ne žele odobriti više zajmova, dok se istovremeno gotovo uvijek zaboravlja spomenuti da se i potražnja za zajmovima značajno smanjila u zemljama Srednje i Istočne Europe. Budući da je kriza poljuljala opće uvjerenje da je moguće brzo i glatko stapanje gospodarstva EU-a, došlo je i do značajnog pada razine povjerenja i potražnje za kreditima. Prije par godina svatko se želio zaduživati i ulagati, no danas se i poduzetnici i kućanstva trude štedjeti što više i smanjiti razinu zaduženosti. OTP banka se danas, sa svojom vrlo visokom razinom adekvatnosti kapitala i bogatom likvidnošću te spremnošću da odobrava više zajmova, treba nositi sa situacijom na brojnim regionalnim tržištima koja karakterizira slaba potražnja. Tako usprkos našoj spremnosti da povećamo svoj udjel na tržištu, zbog slabe potražnje nismo u mogućnost ispuniti svoje ciljeve.

Dublja financijska kriza u većini zemalja CEE regije uvelike je izbjegnuta upravo zbog odgovornog ponašanja banaka na tim tržištima te nastavkom poslovanja >> Rezultati međunarodnog dijela poslovanja s građanstvom SG Grupe, koji uključuju i naše podružnice u regiji Srednje i Istočne Europe, potvrdili su otpornost poslovanja i u nepovoljnim uvjetima. Zabilježen je rast kreditnog portfelja, no razdoblje gospodarske stagnacije te rekordno niskih kamatnih stopa ipak je rezultirao blago nižim prihodima od poslovanja. Istovremeno, zabilježen je rast depozitne baze čime se omjer plasmana i depozita smanjio. Također, na brojnim tržištima u regiji zabilježili smo povećanje troškovne efikasnosti, dok je zabilježen snažan pad troškova rezervacija na početku ove godine. Većinu tržišta u regiji karakteriziraju trenutačno nepovoljni ekonomski trendovi, no SG Grupa pokazuje da ima snagu i znanje i u takvim okolnostima razvijati svoje poslovanje. Prostor za razvoj poslovanja postoji Rezultatima SG Splitske banke smo zadovoljni, pogotovo kada se u obzir uzme snažan pad gospodarstva koji traje od druge polovine 2008. godine. Također, vidljiv je rast tržišnih udjela uz zadržavanje visoke kvalitete kreditnog portfelja. Nadalje, ostvareno je i jačanje domaće depozitne baze, kao i povećanje interne efikasnosti. Aktualna gospodarska situacija u Hrvatskoj uvelike utječe i na poslovanje naše banke, no raduje me što i u nepovoljnim uvjetima vidimo prostor za unapređenje i razvoj poslovanja. Da bankarska industrija aktivno ne podupire gospodarstvo i razvoj veoma se često čuje posljednjih godina na globalnoj razini. Ipak, usredotočio bih se na regiju i pod-

sjetio da je dublja financijska kriza u većini zemalja CEE regije uvelike izbjegnuta upravo zbog odgovornog ponašanja banaka na tim tržištima te nastavkom poslovanja unatoč brojnim rizicima. Na brojna tržišta u regiji strane bankarske grupacije uložile su velika sredstva, koja je nemoguće povratiti u

Zadovoljni smo rezultatima SG Splitske banke, pogotovo kada se u obzir uzme snažan pad gospodarstva kratkom roku. Stoga je i bankama u interesu da pozitivni gospodarski trendovi u regiji nastupe što prije. Ipak, ne smijemo zaboraviti niti globalna kretanja. Naime, već dulje razdoblje bilježimo pad kreditne aktivnosti privatnom sektoru na tržištima eurozone unatoč nekonvencionalnim ekspanzivnim mjerama ECB-a. Također, značajno postrožavanje regulative za banke u relativno kratkom roku očekivano ima procikličko djelovanje na brojnim tržištima, i na to smo kao industrija upozoravali. Navedeno potvrđuje da je slaba kreditna aktivnost u cijeloj Europi dominantno strukturne prirode, a ne rezultat odluka banaka ili nedostatka likvidnosti. Sadašnja situacija na većini tržišta u regiji drastično je promijenjena u odnosu na razdoblje prije izbijanja globalne financijske krize. Danas poslovanje banaka prije svega karakterizira skromna potražnja za kreditima, visok rizik plasmana te značajno smanjenje profitabilnosti. Ovakve okolnosti na tržištu jasno ukazuju na potrebu konsoli-

dacije na određenim tržištima jer se kroz ekonomiju obujma mora tražiti prostor za povećanje efikasnosti. SG Grupa aktivno prati promjene na tržištima u regiji te analizira potencijalne sinergijske efekte te troškove integracije. Očekujemo konsolidaciju SG Grupa je među najznačajnijim financijskim grupama na globalnoj razini. Smatram da know-how, odnosno specifična znanja koja Grupa posjeduje, predstavljaju veliku komparativnu prednost za sve naše članice, pa tako i za Splitsku banku. Navikli smo poslovati na tržištima gdje su nam konkurenti neke od najvećih financijskih institucija u svijetu, pa možemo reći da smo navikli na takvo okruženje. Što se tiče tržišta u Hrvatskoj, očekujemo konsolidaciju u nadolazećem razdoblju, posebice u segmentu manjih banaka, no ne isključujemo mogućnost i promjena u vlasničkoj strukturi pojedinih većih banaka. Naš cilj u Hrvatskoj ostaje nepromijenjen unatoč dubokim gospodarskim problemima posljednjih godina. Kroz model univerzalnog bankarstva želimo osigurati dugoročno održiv model razvoja. U nadolazećem razdoblju želimo ostvariti povećanje tržišnog udjela, ali i postaviti nove standarde u odnosima s našim klijentima. Također, želimo biti jedan od lidera na tržištu u segmentu razvoja novih proizvoda i usluga. Ulazak u EU ocjenjujemo iznimno pozitivnim za cijelo gospodarstvo. Što se tiče samih banaka, najvažnije promjene se odnose na sustav zajedničkog nadzora i usklađivanje regulative, uz naravno pozitivan utjecaj na razvoj financijske industrije.

domaĂ&#x160;i faktoring izvozni faktoring ostali otkupi RadniĂ&#x2039;ka 50, Zagreb faktoring@pbz.hr tel. 01 636 4114, 01 636 4113; fax. 01 636 4103

Neka poslovne prilike dolaze k Vama.

*Pretplatite se na Privredni vjesnik.

privredni vjesnik

Nazovite +385 (0)1 5600 000 ili poĹĄaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 4846 232 ili e-mail pretplata@privredni.hr.

BANKARSTVO

DEPOZITI U 2012.

I opet uzlazno Depoziti stanovništva protekle su godine povećani za 4,5 posto, dok su depoziti gospodarstva na godišnjoj razini manji za 2,86 posto Unatoč produljenju krize i recesije ukupni su depoziti i lani išli uzlaznom putanjom i to ponajviše zahvaljujući rastu depozita stanovništva. Tako su ukupni depoziti hrvatskih poslovnih banaka lani iznosili nešto više od 246,12 milijardi kuna, što je za 2,17 posto više nego godinu dana ranije kad su iznosili 240,9 milijardi kuna. Građani, premda se to čini nemogućom misijom ako se uzmu u obzir sve tanje platne vrećice koje se rastežu od plaće do plaće ili mirovine do mirovine, ipak su lani podebljali depozite za 4,5 posto. Naime depoziti stanovništva lani su iznosili 176,4 milijarde za razliku od preklanjskih 168,8 milijardi kuna. Kao i godinu prije,

građani su svojim depozitima gospodarstvo ostavili daleko iza sebe. Naime, depoziti gospodarstva su i lani išli nadolje te su na godišnjoj razini manji za 2,86 posto ili, izraženo u kunama, protekle godine ti su depoziti privrede iznosili 62,15 milijardi kuna, dok su godinu ranije premašivali 63,98 milijardi kuna. Kad je riječ o depozitima države, oni su u 2012. smanjeni za 6,8 posto, na 7,56 milijardi s preklanjskih 8,12 milijardi kuna. Inače, najviše je ukupnih depozita protekle godine, uostalom kao i godinu ranije, imala Zagrebačka banka – 58,336 milijardi kuna što je rast od 3,10 posto. Druga je sa 48,08 milijardi prikupljenih depozita i uz rast od 1,22

posto Privredna banka Zagreb, dok je treći Erste&Steiermärkische Bank, s padom depozita od 0,53 posto, na 31,61 milijardu kuna.

Depoziti (000 kn) Ukupno % 2011. 2012. promjene 2.108.667 2.026.832 -3,88 Banco Popolare Croatia 834.982 868.094 3,97 Banka Kovanica 276.331 271.354 -1,80 Banka splitsko-dalmatinska 577.461 551.473 -4,50 BKS Bank 905.680 871.041 -3,82 Centar banka n.p. n.p. n.p. Croatia banka 31.786.928 31.618.517 -0,53 Erste und Steiermärkische Bank 12.689.074 13.363.423 5,31 Hrvatska poštanska banka 16.724.745 18.294.152 9,38 Hypo Alpe-Adria-Bank 1.549.053 1.714.102 10,65 Imex banka 2.165.826 2.286.522 5,57 Istarska kreditna banka 2.205.560 2.331.821 5,72 Jadranska banka 1.401.171 1.474.656 5,24 Karlovačka banka 460.734 486.541 5,60 KentBank 2.064.985 2.599.113 25,87 Kreditna banka Zagreb 2.345.438 Međimurska banka 226.069 213.804 -5,43 Nava banka 10.341.390 10.691.829 3,39 OTP banka 816.080 807.780 -1,02 Partner banka 2.150.584 2.199.134 2,26 Podravska banka 131.877 157.762 19,63 Primorska banka 47.503.575 48.080.881 1,22 Privredna banka Zagreb 23.355.045 22.680.135 -2,89 Raiffeisenbank 320.429 343.822 7,30 Samoborska banka 3.969.564 4.934.974 24,32 Sberbank 1.050.667 1.055.783 0,49 Slatinska banka 14.294.098 15.806.823 10,58 Societe Generale - Splitska banka 841.115 742.556 -11,72 Štedbanka 5.940 3.308 -44,31 Tesla štedna banka 849.916 849.354 -0,07 VABA 369.153 461.293 24,96 Veneto banka 56.583.153 58.336.870 3,10 Zagrebačka banka Ukupno (bez Croatia banke): 240.905.290 246.123.749 2,17 Izvor: Data press

Depoziti države Depoziti privrede Depoziti stanovništva % % % 2011. 2012. promjene 2011. 2012. promjene 2011. 2012. promjene 693.686 601.102 -13,35 1.414.981 1.425.730 0,76 35.874 51.429 43,36 799.108 816.665 2,20 13.439 14.009 4,24 262.892 257.345 -2,11 1.437 871 -39,39 448.481 385.865 -13,96 127.543 164.737 29,16 784 212 -72,96 471.949 394.722 -16,36 432.947 476.107 9,97 n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. 164.368 372.641 126,71 9.320.143 8.078.194 -13,33 22.302.417 23.167.682 3,88 2.296.567 2.051.544 -10,67 2.994.276 3.589.225 19,87 7.398.231 7.722.654 4,39 273.066 216.020 -20,89 4.642.585 5.367.082 15,61 11.809.094 12.711.050 7,64 32.689 8.767 -73,18 307.444 346.383 12,67 1.208.920 1.358.952 12,41 60.500 66.501 9,92 290.815 304.488 4,70 1.814.511 1.915.533 5,57 45.158 55.735 23,42 210.916 281.424 33,43 1.949.486 1.994.662 2,32 44.696 51.580 15,40 171.659 141.724 -17,44 1.184.816 1.281.352 8,15 7.394 9.681 30,93 453.340 476.860 5,19 21.379 26.605 24,44 791.705 892.483 12,73 1.251.901 1.680.025 34,20 33.856 362.871 1.948.711 77.624 62.262 -19,79 148.445 151.542 2,09 53.634 60.898 13,54 1.145.125 1.224.115 6,90 9.142.631 9.406.816 2,89 16.324 29.271 79,31 420.161 285.676 -32,01 379.595 492.833 29,83 540.533 515.383 -4,65 1.610.051 1.683.751 4,58 10 5.472 13.518 147,04 126.395 144.244 14,12 4.609.183 4.208.693 -8,69 9.221.289 6.903.671 -25,13 33.673.103 36.968.517 9,79 86.516 71.492 -17,37 8.983.682 8.176.527 -8,98 14.284.847 14.432.116 1,03 15 13 -13,33 35.582 36.457 2,46 284.832 307.352 7,91 20.896 20.844 -0,25 1.616.643 2.340.531 44,78 2.332.025 2.573.599 10,36 51.455 45.620 -11,34 137.019 109.360 -20,19 862.193 900.803 4,48 125.425 155.814 24,23 3.922.655 4.666.785 18,97 10.246.018 10.984.224 7,20 302.873 218.410 -27,89 538.242 524.146 -2,62 3.203 1.708 -46,67 2.730 1.524 -44,18 7 76 985,71 11.062 9.977 -9,81 173.074 114.368 -33,92 665.780 725.009 8,90 241.988 307254 26,97 127.165 154.039 21,13 168.809 113.807 -32,58 16.392.519 16.716.389 1,98 40.021.825 41.506.674 3,71 8.121.032 7.568.613 -6,80 63.982.206 62.150.041 -2,86 168.802.052 176.405.095 4,50

BANKARSTVO

KREDITI U 2012.

Krediti državi skočili 76,24 posto Ukupni krediti premašili 285,56 milijardi kuna što je smanjenje od 2,39 posto u odnosu na godinu ranije Ukupni odobreni krediti poslovnih banaka, dakle oni odobreni državi, gospodarstvu i stanovništvu, protekle su godine premašili 285,56 milijardi kuna što je smanjenje od 2,39 posto u odnosu na godinu ranije kada su iznosili 292,55 milijardi kuna. Prema podacima kojima raspolažemo, protekle su godine porasli krediti koje su novčarske kuće odobravale državi i gospodarstvu, dok su smanjeni oni odobravani stanovništvu. Lani je, uostalom kao i godinu dana ranije, najviše kredita odobreno stanovništvu – 126,05 milijardi kuna što je ipak smanjenje od 1,19 posto u odnosu na 2011. kada su iznosili više od 127,57 milijardi kuna. Gospodarstvo se, pak, kreditno zadužilo za 108,59 milijardi kuna ili

0,87 posto više nego preklani (107,66 milijardi kuna), dok je državi odobreno kredita ukupno teških više od 43,55 milijardi kuna što je tako-

đer povećanje u odnosu na pretprošlu godinu godinu, i to za čak 76,24 posto, kada joj je bilo odobreno 24,71 milijarda kuna. Najviše je kredita protekle godine odobrila Zagrebačka banka, više od 76,3 milijarde kuna što je povećanje od 1,72 posto u odnosu na 2011. Slijedi je Privredna banka Zagreb koja je svoj kreditni portfelj podebljala za 1,41 posto, na više od 49,45 milijardi kuna, dok je treći Erste&Steiermärkische Bank s više od 42,63 milijarde kuna što je za 0,78 posto više nego pretprošle godine. Kad je riječ o gospodarstvu, lani je najviše kredita odobrila Zagrebačka banka – 25,71 milijardu kuna što je povećanje od 82,17 posto na godišnjoj razini.

Odobreni krediti (000 kn) Banco Popolare Croatia Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno (bez Croatia banke):

Ukupno % pro2011. 2012. mjene 1.945.270 1.914.545 -1,58 913.910 901.947 -1,31 247.846 229.064 -7,58 712.273 776.427 9,01 1.266.357 1.255.883 -0,83 n.p. n.p. n.p. 42.306.370 42.637.502 0,78 10.520.638 11.723.788 11,44 32.563.989 25.948.561 -20,32 1.318.895 1.296.870 -1,67 1.521.651 1.545.035 1,54 1.656.435 1.854.194 11,94 1.040.654 924.408 -11,17 224.262 263.630 17,55 1.632.633 1.850.900 13,37 1.568.929 251.981 240.814 -4,43 9.314.716 9.427.969 1,22 1.033.595 970.998 -6,06 2.079.874 1.974.729 -5,06 78.045 88.324 13,17 48.768.737 49.457.963 1,41 27.717.242 25.384.111 -8,42 182.262 203.867 11,85 5.548.565 6.045.326 8,95 719.216 832.961 15,82 19.748.966 18.931.031 -4,14 1.136.464 1.033.464 -9,06 12.616 22.620 79,30 848.688 759.280 -10,53 654.511 753.954 15,19 75.017.154 76.311.039 1,72 292.552.744 285.561.204 -2,39

Državi 2011. 2012. n.p. n.p. 5.542.354 6.715.522 1.136.906 2.653.056 3.262.463 3.490.870 78.048 42.086 3.383 45.558 5.878 5.417 523 92 208.801 468.007 505.532 6.967.791 7.241.595 3.303.508 2.880.848 188.626 132.871 16.691 22.625 2.501.318 2.766.102 9.068 11.536 1.022.280 17.044.654 24.715.645 43.558.364

% promjene n.p. 21,17 133,36 7,00 -46,08 1.246,67 -7,84 -82,41 8,02 3,93 -12,79 -29,56 35,55 10,59 27,22 1.567,32 76,24

Privredi Ostalo Stanovništvu % pro% promje% prone 2011. 2012. mjene 2011. 2012. 2011. 2012. mjene 602.228 404.508 -32,83 6.860 6.624 -3,44 1.336.182 1.503.413 12,52 452.371 407.899 -9,83 32.066 23.555 -26,54 429.473 470.493 9,55 79.796 64.239 -19,50 168.050 164.825 -1,92 644.207 691.826 7,39 11.606 13.947 20,17 56.460 70.654 25,14 1.011.950 1.054.153 4,17 6.988 5.702 -18,40 247.419 196.028 -20,77 n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. 18.675.024 17.884.673 -4,23 170.714 104.268 -38,92 17.918.278 17.933.039 0,08 5.875.686 5.161.356 -12,16 187.167 139.650 -25,39 3.320.879 3.769.726 13,52 14.945.395 8.987.747 -39,86 600.774 784.850 30,64 13.755.357 12.685.094 -7,78 1.166.078 1.062.254 -8,90 6.370 77.842 1.122,01 146.447 156.774 7,05 878.156 912.644 3,93 20.583 38.540 87,24 544.864 551.765 1,27 1.287.101 1.396.633 8,51 30.420 102.939 238,39 335.531 309.064 -7,89 554.058 423.878 -23,50 9.985 480.718 485.128 0,92 51.774 65.158 25,85 6.852 5.754 -16,02 165.113 192.626 16,66 1.296.156 1.348.762 4,06 57.177 227.432 297,77 279.300 274.706 -1,64 470.018 31.776 858.334 167.804 153.416 -8,57 355 1.500 322,54 83.822 85.898 2,48 2.964.097 2.830.904 -4,49 120.001 5.882.612 5.971.532 1,51 857.408 796.520 -7,10 8.063 17.914 122,18 168.124 156.564 -6,88 1.448.669 1.359.204 -6,18 20.201 37.099 83,65 611.004 578.426 -5,33 39.374 56.032 42,31 8.846 7.778 -12,07 29.825 24.514 -17,81 15.840.540 15.712.679 -0,81 1.385.845 1.161.384 -16,20 24.574.561 25.342.305 3,12 11.707.391 10.221.093 -12,70 513.259 668.009 30,15 12.193.084 11.614.161 -4,75 82.012 106.710 30,12 2.598 2.508 -3,46 97.652 94.649 -3,08 1.981.289 2.610.808 31,77 286.152 281.012 -1,80 3.092.498 3.020.635 -2,32 278.665 387.845 39,18 16.509 16.021 -2,96 407.351 406.470 -0,22 8.057.778 6.755.304 -16,16 452.614 627.706 38,68 8.737.256 8.781.919 0,51 979.230 853.636 -12,83 77.618 102.696 32,31 79.616 77.132 -3,12 7.758 14.426 85,95 4.500 3.400 -24,44 358 4.794 1.239,11 606.448 544.914 -10,15 7.386 7.044 -4,63 225.786 195.786 -13,29 541.348 613.115 13,26 3.317 3.216 -3,04 109.846 137.623 25,29 14.116.248 25.715.563 82,17 28.634.468 2.750.397 -90,39 31.244.158 30.800.425 -1,42 107.666.057 108.597.899 0,87 32.591.084 7.348.773 -77,45 127.579.958 126.056.168 -1,19

BANKARSTVO

ŠTEDNJA U 2012.

Ipak se štedi U našim bankama građani su lani imali što kunske što devizne štednje više od 176,4 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini povećanje od 4,50 posto Štedjeti? Da, svakako, samo od čega? Tu je kriza, recesija, sve tanje platne vrećice (ako uopće dođu), sve veće gužve na zavodima za zapošljavanje, cijene divljaju iz dana u dan... Unatoč svemu tome ipak se i lani štedjelo, možda ne onoliko koliko ranijih godina, ali ipak mrvicu po mrvicu pa se nakupi. Tako su protekle godine u našim bankama građani imali što kunske što devizne što oročene što štednje po viđenju više od 176,40 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini povećanje od 4,50 posto. Preciznije, lani je u hrvatskim bankama bilo više od 139,26 milijardi kuna štednje u devizama što je povećanje od skromnih, ali ipak znakovitih 4,22 posto, dok je pak kunska štednja u godinu dana skočila za 5,59 posto, na 37,13 milijardi kuna.

Najviše štednje, kako kunske tako i devizne, građani drže u Zagrebačkoj banci. Riječ je o 41,50 milijardi kuna što je u odnosu na pret-

prošlu godinu povećanje od 3,71 posto. Na drugom mjestu rang-ljestvice po ukupnoj štednji je Privredna banka Zagreb s više od 36,96

Štednja stanovništva kunska i devizna (000 kn) Banco Popolare Croatia Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno (bez Croatia banke):

Ukupno 2011. 2012. 1.414.981 1.425.730 799.108 816.665 262.892 257.345 127.543 164.737 432.947 476.107 n.p. n.p. 22.302.417 23.167.682 7.398.231 7.722.654 11.809.094 12.711.050 1.208.920 1.358.952 1.814.511 1.915.533 1.949.486 1.994.662 1.184.816 1.281.352 453.340 476.860 1.251.901 1.680.025 1.948.711 148.445 151.542 9.142.631 9.406.816 379.595 492.833 1.610.051 1.683.751 126.395 144.244 33.673.103 36.968.517 14.284.847 14.432.116 284.832 307.352 2.332.025 2.573.599 862.193 900.803 10.246.018 10.984.224 538.242 524.146 7 76 665.780 725.009 127.165 154.039 40.021.825 41.506.674 168.802.052 176.405.095

% promjene 0,76 2,20 -2,11 29,16 9,97 n.p. 3,88 4,39 7,64 12,41 5,57 2,32 8,15 5,19 34,20 2,09 2,89 29,83 4,58 14,12 9,79 1,03 7,91 10,36 4,48 7,20 -2,62 985,71 8,90 21,13 3,71 4,50

Kunska 2011. 267.802 188.071 19.534 59.977 121.909 n.p. 4.551.067 3.724.464 1.669.467 177.562 332.066 287.853 365.097 73.770 284.211 497.207 41.965 2.037.333 84.175 525.811 21.977 7.047.978 1.757.780 77.827 201.580 236.021 1.744.842 204.247 7 137.770 10.748 8.421.862 35.171.980

2012. 279.238 176.075 57.212 67.512 125.298 n.p. 4.815.469 3.825.395 1.724.119 195.787 353.608 298.521 407.466 68.052 417.432 40.102 2.086.916 106.843 565.140 24.574 8.126.731 1.930.630 86.617 229.816 254.014 1.916.605 188.837 76 155.832 12.532 8.600.877 37.137.326

% promjene 4,27 -6,38 192,88 12,56 2,78 n.p. 5,81 2,71 3,27 10,26 6,49 3,71 11,60 -7,75 46,87 -4,44 2,43 26,93 7,48 11,82 15,31 9,83 11,29 14,01 7,62 9,84 -7,54 985,71 13,11 16,60 2,13 5,59

Devizna 2011. 2012. 1.147.179 1.146.492 611.037 640.590 243.358 200.133 67.566 97.225 311.038 350.809 n.p. n.p. 17.751.350 18.352.213 3.673.767 3.897.259 10.139.627 10.986.931 1.031.358 1.163.165 1.482.445 1.561.925 1.661.633 1.696.141 819.719 873.886 379.570 408.808 967.690 1.262.593 1.451.504 106.480 111.440 7.105.298 7.319.900 295.420 385.990 1.084.240 1.118.611 104.418 119.670 26.625.125 28.841.786 12.527.067 12.501.486 207.005 220.735 2.130.445 2.343.783 626.172 646.789 8.501.176 9.067.619 333.995 335.309 528.010 569.177 116.417 141.507 31.599.963 32.905.797 133.630.072 139.267.769

% promjene -0,06 4,84 -17,76 43,90 12,79 n.p. 3,38 6,08 8,36 12,78 5,36 2,08 6,61 7,70 30,47 4,66 3,02 30,66 3,17 14,61 8,33 -0,20 6,63 10,01 3,29 6,66 0,39 7,80 21,55 4,13 4,22

BANKARSTVO

Štednja stanovništva prema ročnosti (000 kn) Banco Popolare Croatia Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka UKUPNO (BEZ CROATIA BANKE):

Štednja st. ukupno 2011. 2012. 1.414.981 1.425.730 799.108 816.665 262.892 257.345 127.543 164.737 432.947 476.107 n.p. n.p. 22.302.417 23.167.682 7.398.231 7.722.654 11.809.094 12.711.050 1.208.920 1.358.952 1.814.511 1.915.533 1.949.486 1.994.662 1.184.816 1.281.352 453.340 476.860 1.251.901 1.680.025 1.948.711 148.445 151.542 9.142.631 9.406.816 379.595 492.833 1.610.051 1.683.751 126.395 144.244 33.673.103 36.968.517 14.284.847 14.432.116 284.832 307.352 2.332.025 2.573.599 862.193 900.803 10.246.018 10.984.224 538.242 524.146 7 76 665.780 725.009 127.165 154.039 40.021.825 41.506.674 168.802.052 176.405.095

% promjene 0,76 2,20 -2,11 29,16 9,97 n.p. 3,88 4,39 7,64 12,41 5,57 2,32 8,15 5,19 34,20 2,09 2,89 29,83 4,58 14,12 9,79 1,03 7,91 10,36 4,48 7,20 -2,62 985,71 8,90 21,13 3,71 4,50

Po viđenju 2011. 2012. 94.007 84.734 37.651 49.873 72.042 12.503 57.586 63.453 34.066 16.514 n.p. n.p. 4.085.997 4.078.032 2.136.262 2.254.033 1.648.369 1.561.170 34.091 28.307 450.967 453.504 437.756 419.020 293.152 302.919 16.436 15.576 84.344 106.799 623.796 36.172 63.538 2.078.482 2.055.122 41.149 33.773 332.314 335.933 12.570 24.858 7.832.654 8.419.481 2.517.435 2.325.511 95.368 95.992 352.401 355.988 110.650 118.265 2.380.279 2.444.422 52.680 51.827 7 76 19.089 16.722 9.636 9.679 8.749.434 8.699.398 34.726.842 34.497.022

milijardi što je u godini dana povećanje od 9,79 posto, dok je treći Erste&Steiermärkische Bank koji je proteklu godinu završio s ukupno 23,16 milijardi kuna povjerene mu štednje ili sa 3,88 posto više. Kad je riječ o deviznoj štednji, i tu je na prvom mjestu Zagrebačka banka kojoj su građani povjerili na čuvanje 32,9 milijardi kuna - što je u odnosu na 2011. rast od 4,13 posto. Slijede je Privredna banka Zagreb sa 28,84 milijarde kuna (povećanje od 8,33 posto na godišnjoj razini), te Erste&Steiermärkische Bank sa 18,35 milijardi kuna (povećanje od 3,38 posto). Zagrebačkoj su banci građani povjerili na čuvanje i najviše kuna, tako da je kunska štednja u toj novčarskoj kući lani dosegnula 8,60 milijardi kuna (povećanje od 2,13 posto). Za vrat joj opet pušu Privredna banka Zagreb sa 8,12 milijardi kuna (povećanje od 15,31 posto) i Erste&Steiermärkische Bank sa 4,81 milijardom kunske štednje (povećanje od 5,81 posto).

% promjene -9,86 32,46 -82,64 10,19 -51,52 n.p. -0,19 5,51 -5,29 -16,97 0,56 -4,28 3,33 -5,23 26,62 75,66 -1,12 -17,93 1,09 97,76 7,49 -7,62 0,65 1,02 6,88 2,69 -1,62 985,71 -12,40 0,45 -0,57 -0,66

Oročena 2011. 2012. 1.320.974 1.340.996 761.457 766.792 190.850 244.842 69.957 101.284 398.881 459.593 n.p. n.p. 18.216.420 19.089.650 5.261.969 5.468.621 10.160.725 11.149.880 1.174.829 1.330.645 1.363.544 1.462.029 1.511.730 1.575.642 891.664 978.433 436.904 461.284 1.167.557 1.573.226 1.324.915 112.273 88.004 7.064.149 7.351.694 338.446 459.060 1.277.737 1.347.818 113.825 119.386 25.840.449 28.549.036 11.767.412 12.106.605 189.464 211.360 1.979.624 2.217.611 751.543 782.538 7.865.739 8.539.802 485.562 472.319 646.691 708.287 117.529 144.360 31.272.391 32.807.276 134.075.210 141.908.073

% promjene 1,52 0,70 28,29 44,78 15,22 n.p. 4,79 3,93 9,74 13,26 7,22 4,23 9,73 5,58 34,75 -21,62 4,07 35,64 5,48 4,89 10,48 2,88 11,56 12,02 4,12 8,57 -2,73 9,52 22,83 4,91 5,84

Kad je riječ o ročnosti, lani su građani imali u našim bankama 34,49 milijardi kuna po viđenju ili 0,66 posto manje nego godinu dana ranije te 141,90 milijardi oročenih kuna ili 5,84 posto više. Najviše oročene štednje protekle godine imala je Zagrebačka banka – 32,80 milijardi kuna što je na godišnjoj razini povećanje od 4,91 posto. Na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb sa 28,54 milijarde kuna ili 10,48 posto više nego godinu dana ranije, dok je treći Erste&Steiermärkische Bank u kojemu su građani lani oročili više od 19 milijardi kuna ili 4,79 posto više nego godinu dana ranije. Isti je bankarski poredak i što se tiče štednje po viđenju. Tako je na prvom mjestu Zagrebačka banka sa 8,69 milijardi kuna (smanjenje od 0,57 posto), slijedi je Privredna banka Zagreb sa 8,41 milijardom (povećanje od 7,49 posto) te Erste&Steiermärkische Bank s više od 4,07 milijardi štednje po viđenju (smanjenje od 0,19 posto).

BANKARSTVO

STAMBENE ŠTEDIONICE U 2012.

Raste broj ugovora, pada njihova vrijednost Tijekom prošle godine sklopljeno je 139.153 ugovora čija ukupna vrijednost premašuje 6,11 milijardi kuna Unatoč svim problemima koje su gospodarska kriza i recesija donijele, kao i manje–više kroničnoj besparici, mnogima je pitanje svih pitanja kako osigurati sebi i svojoj obitelji krov nad glavom. I to ne samo mladima ili mladim obiteljima nego i onim starijima. U pet stambenih štedionica, koliko ih posluje u Hrvatskoj, tijekom 2012. godine sklopljeno je ukupno 139.153 ugovora čija ukupna vrijednost premašuje 6,11 milijardi kuna. U odnosu na godinu ranije riječ je i o povećanju broja ugovora, ali i o smanjenju njihove vrijednosti. Naime, u 2011. godini u tih pet štedionica bilo je sklopljeno 135.754 ugovora teških nešto više od 6,83 milijarde kuna. Ugovora o stambenoj štednji u svim je štedionicama posljednjeg dana protekle godine bilo 1.707.518, ukupno vrijednih nešto više od 91,6 milijardi kuna. Kad je riječ o odobrenim kreditima, stambene su štedionice lani odobrile 2022 kredita vrijedna više od 466,46 milijuna kuna. Podsjetimo da su godinu dana ranije HPB, PBZ, Prva stambena, Raiffeisen i Wüstenrot zajedno odobrile 2724 kredita u vrijednosti od 699,18 milijuna kuna. Što se tiče štednih depozita, oni su na dan 31. prosinca 2012. premašivali iznos od 6,34 milijarde kuna, dok je štedionicama protekle godine bilo doznačeno poticajnih sredstava u iznosu nešto većem od 198,5 milijuna kuna. Najviše novih ugovora u protekloj godini sklopila je Prva stambena štedionica, njih 35.414 u ukupnoj vrijednosti većoj od 1,96 milijardi kuna. Na prvom je mjestu po broju odobrenih kredita Raiffeisen stambena štedionica, koja

Broj sklopljenih ugovora u 2012. Wüstenrot

22,14%

je odobrila 942 kredita u vrijednosti od 167,15 milijuna kuna. Ta je štedionica istodobno i prva po visini vrijednosti odobrenih kredita. Kad je o

Stambene štedionice (31.12.2012.) Stambena štednja Broj sklopljenih ugovora Vrijednost sklopljenih ugovora, 000 kn Broj odobrenih kredita Vrijednost odobrenih kredita, 000 kn Stanje štednih depozita, 000 kn, 31. 12. Doznačena poticajna sredstva, 000 kn

HPB

PBZ

Prva

u 2012. ukupno u 2012. ukupno u 2012. ukupno u 2012. ukupno 2012.

17.896 82.489 492.160 2.856.903 76 486 19.745 155.687 264.756

25.573 261.397 970.640 13.543.711 91 660 20.752 78.857 1.280.566

35.414 535.561 1.969.206 30.518.123 569 11.785 139.361 1.847.497 1.918.398

29.468 484.219 1.179.087 27.336.398 942 17.735 167.158 1.876.817 1.426.065

30.802 343.852 1.507.245 17.349.852 344 5.925 119.447 1.632.674 1.455.130

139.153 1.707.518 6.118.338 91.604.987 2.022 36.591 466.463 5.591.532 6.344.915

u 2012. ukupno

8.184 22.820

40.870 385.217

64.872 826.984

48.367 838.376

36.209 398.683

198.502 2.472.080

Pokazatelji poslovanja

HPB 2011. 2012. 2011. 2012. 2011. 2012.

Aktiva, 000 kn Ukupni kapital, 000 kn Dobit / gubitak, 000 kn

284.283 329.985 22.823 34.646 (2.362) 8.290 HPB

Broj zaposlenih, 31. 12. Broj poslovnica Broj vanjskih suradnika

2011. 2012. 2011. 2012. 2011. 2012.

15 15 HPB, HP HPB, HP n.p. n.p.

Broj odobrenih kredita ukupno HPB

1,65%

PBZ

Prva

1.802.967 1.458.534 129.987 158.576 9.510 15.899

2.425.309 2.296.180 180.942 212.761 15.331 25.668

PBZ

Prva 22 23 PBZ PBZ n.p. n.p.

Raiffeisen Wüestenrot 1.722.012 1.679.457 180.000 180.000 (7.898) (4.415)

160 432 29 38 2.106 8.016

Ukupno

1.602.711 1.684.072 72.894 72.894 (4.009) 22.034

7.837.282 7.448.228 586.646 658.877 10.572 67.476

Raiffeisen Wüestenrot 38 36 1 1 n.p. n.p.

Ukupno

190 175 27 27 558 463

425 681 -

Vrijednost sklopljenih ugovora u 2012. HPB

1,80%

Wüstenrot

Wüstenrot PBZ

Raiffeisen Wüstenrot

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od stambenih štedionica u travnju i svibnju 2013.

HPB

12,86%

štednim depozitima riječ, na prvom je mjestu Prva stambena štedionica s nešto više od 1,91 milijardu kuna.

24,63%

16,19%

PBZ

15,86%

Prva

18,38%

8,04%

32,21%

RBA

21,18%

RBA

Prva

25,45%

RBA

48,47%

19,27%

Prva

32,19%

BANKARSTVO

Anketa:

SUSTAV JE OPRAVDAO ULAGANJA

Kako ste poslovali tijekom protekle godine i što očekujete od ove?

Gdje vidite prostor za povećanje poslovanja?

Je li idealno vrijeme za promjene u sustavu stambene štednje?

ZDRAVKO ANĐEL, PREDSJEDNIK UPRAVE WÜSTENROT STAMBENE

Sustav stambene šted funkcionira kao zatvor Stambene štedionice, naročito u ovim kriznim vremenima, preživljavanje jedne od prvih i najvećih žrtava krize - građe stanogradnje i prateće industrije >> Rezultati poslovanja koje smo u Wüstenrot stambenoj štedionici postigli u 2012. bili bi dobri i za puno bolja vremena od ovih u kojima poslujemo nekoliko zadnjih godina. Principi na kojima se zasniva poslovanje stambenih štedionica i imaju za cilj osigurati stabilnost i u kriznim vremenima, prvenstveno korisnicima stambenih kredita i štedišama, a posljedično to jamči stabilnost i stambenim štedionicama. To, a i poslovanje drugih kreditnih institucija u Hrvatskoj, pokazuje da nemamo financijsku krizu nego samo gospodarsku, što je ipak puno manje zlo nego da su nas zadesile obje istovremeno. Mislim da najveća opasnost bankarskom sektoru prijeti upravo zbog dugotrajne gospodarske krize. Banke su zbog dobrog upravljanja, kako svojih uprava, tako i zbog mjera koje primjenjuje HNB, te visoke kapitaliziranosti, do sada uspješno podnosile udare krize, međutim, evidentno je da se rezervacije za loše kredite iz dana u dan povećavaju. Stopa loših kredita manja od jedan posto Na specifičnom segmentu tržišta u kojem posluju stambene štedionice – stambenom kreditiranju koje je tradicionalno najmanje rizično, stopa loših kredita došla je do šest posto. Kod nas je ona još uvijek ispod jedan posto, što pokazuje koliko je koncept stambenog kreditiranja u stambenim štedionicama za klijenta bitno manje opterećujuć, posebno u kriznim vremenima od stambenog kreditiranja u komercijalnim bankama. Primjena regulative koja stupa na snagu 1. srpnja kako u EU-u tako i u Hrvatskoj za sve kreditne institucije je zahtjevan pothvat. Ipak mislim da ona u jednom dijelu ide

na ruku hrvatskim bankama jer će u izvjesnoj mjeri izjednačiti uvjete poslovanja domaćih i stranih banaka. Poznato je da su kapitalni zahtjevi koje je do sada propisivao HNB autonomno bitno veći od onoga što su zahtijevale središnje banke država EU-a. Nova regulativa europske središnje banke kojaje stupila na snagu 1. srpnja povećat će kapitalne zahtjeve banaka u inozemstvu i, općenito, poskupjeti njihovo poslovanje. To, naravno nije dobro za gospodarstva ni za građane, no dat će ipak nešto drugačiju sliku poslovanja naših banaka. Da ne bude zabune, kapitalni zahtjevi tzv. core kapitala bit će znatno niži nego što su to

Uspjeli smo gotovo utrostručiti kreditne plasmane sada kod nas, međutim dodatni oblici kapitala koje će banke morati formirati bit će često kod velikih europskih banaka znatno veći od

BANKARSTVO

ŠTEDIONICE

nje eni kolektiv mogu biti slamka za vinske industrije, dijela ovoga osnovnoga dijela kapitala. Naravno da će krajnji račun platiti korisnik usluge. S obzirom na specifičnost stambene štednje, ne bih se osvrtao na HNB, već općenito na stav države prema sustavu stambenih štedionica u Republici Hrvatskoj. Ovdje mogu ustvrditi da vrlo malo ljudi koji donose mjerodavne odluke razumiju ovaj sustav, koje su njegove prednosti, efekti za gospodarstvo i za građane koji se ovim sustavom koriste za rješavanje svoga stambenog problema. Zbog toga sustav nije postigao maksimalne rezultate koje je mogao da nije bio prepušten samome sebi i da se godinama nije dozvoljavalo da pojedini sudionici zloporabe

Vrlo malo ljudi koji donose mjerodavne odluke razumiju sustav stambenih štedionica sustav. No unatoč tome, sustav je opravdao ulaganja koja su u njega učinjena. Može nas omesti domaće neznanje Stambene štedionice, naročito u ovim kriznim vremenima, mogu biti slamka za preživljavanje jedne od prvih i najvećih žrtava krize – građevinske industrije, dijela stanogradnje i prateće industrije. Kao što je već spomenuto, mi smo u ovim kriznim vremenima, kada je stambeno kreditiranje na vrlo niskim razinama, uspjeli gotovo utrostručiti kreditne plasmane u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Nastavimo li ovim tempom do kraja godine, država će od našega poslovanja, govorimo samo o Wüstenrot stambenoj šte-

dionici, prihodovati oko 70 milijuna kuna od direktnih poreza, i kroz godinu dana održavati zaposleno oko 1700 radnika u građevinskoj industriji. S druge strane, ono što se apsolutno nigdje ne spominje, kreditiranje stambenih štedionica pruža sigurnost svojim korisnicima kredita koji su zaštićeni od kamatnog rizika i vrlo rijetko se događa da dođu u situaciju da ne

mogu ispunjavati svoje obveze po stambenim kreditima. Naša velika prednost je to što sustav stambene štednje funkcionira po principu zatvorenoga kolektiva. Svrha ove zatvorenosti je da zaštiti korisnike naših usluga od oscilacija na globalnim i lokalnim tržištima. Državni poticaji koji se isplaćuju štedišama su katalizator koji stambenim štedionicama

omogućava da budu otok fiksnih kamata u olujnom oceanu varijabilnih kamata na kojem se krajnji korisnik-građanin, korisnik kredita, nalazi u orahovoj ljusci prepušten stihiji. Zbog toga naše poslovanje u tekućoj godini neće biti pod utjecajem negativnih globalnih kretanja. Može nas omesti samo naše domaće neznanje.

OSIGURANJE Rang-ljestvica osiguranja za 2012. godinu Rang

Sveukupno

Ukupno neživotna

udjeli pojedinih društava u ukupnom tržištu

Životna

2012.

2011.

Osiguravatelj

1 Croatia osiguranje

2.788.861

2.707.693

-2,91

2.447.129

2.343.874

-4,22

341.732

363.819

6,46

30,51

2 Allianz Zagreb

1.025.552

1.089.354

6,22

652.158

679.339

4,17

373.394

410.015

9,81

11,22

12,05

3 Euroherc osiguranje

1.000.382

976.512

-2,39

1.000.382

976.512

-2,39

10,94

10,80

4 Jadransko osiguranje

640.264

627.319

-2,02

640.264

627.319

-2,02

7,00

6,94

5 Kvarner VIG

448.096

412.010

-8,05

261.250

241.474

-7,57

186.845

170.536

-8,73

4,90

4,56

6 Basler osiguranje Zagreb

411.543

404.041

-1,82

210.755

203.621

-3,38

200.788

200.420

-0,18

4,50

4,47

8 Grawe Hrvatska

392.680

391.704

-0,25

146.752

140.971

-3,94

245.928

250.733

1,95

4,30

4,33

7 Triglav osiguranje

395.952

347.862

-12,15

324.461

278.921

-14,04

71.491

68.941

-3,57

4,33

3,85

9 Generali osiguranje

328.486

340.452

3,64

202.868

223.173

10,01

125.618

117.279

-6,64

3,59

3,77

10 Merkur osiguranje

284.799

285.302

0,18

29.766

30.505

2,48

255.033

254.797

-0,09

3,12

3,16

11 Uniqa osiguranje

233.660

226.089

-3,24

132.810

132.340

-0,35

100.850

93.749

-7,04

2,56

2,50

12 Agram životno osiguranje

200.740

203.283

1,27

200.740

203.283

1,27

2,20

2,25

13 HOK osiguranje

176.673

185.724

5,12

176.673

185.725

5,12

1,93

2,05

2011. 000 kn

2012. 000 kn

% promjene

2011. 000 kn

2012. 000 kn

% promjene

2011. 000 kn

2012. 000 kn

% promjene

2011. %

2012. % 29,96

14 Helios Vienna Insurance Group

176.072

179.952

2,20

52.915

64.718

22,31

123.157

115.234

-6,43

1,93

1,99

15 Sunce osiguranje

172.525

168.233

-2,49

172.525

168.233

-2,49

1,89

1,86

16 Erste osiguranje VIG

104.333

115.726

10,92

104.333

115.726

10,92

1,14

1,28

17 Croatia zdravstveno osiguranje

97.276

98.752

1,52

97.276

98.752

1,52

1,06

1,09

18 BNP Paribas Cardif osiguranje

68.245

75.630

10,82

68.245

75.630

10,82

0,75

0,84

19 Velebit osiguranje

67.107

65.241

-2,78

67.107

65.241

-2,78

0,73

0,72

21 Societe Generale osiguranje

37.793

42.063

11,30

37.793

42.063

11,30

0,41

0,47

21 22 Izvor osiguranje

18.640

32.116

72,30

18.640

32.116

72,30

0,20

0,36

20 ERGO životno osiguranje

43.289

20.767

-52,03

43.289

20.767

-52,03

0,47

0,23

23 KD životno osiguranje

12.268

15.849

29,19

12.268

15.849

29,19

0,13

0,18

24 Velebit životno osiguranje

8.009

11.124

38,89

8.009

11.124

38,89

0,09

0,12

25 Hrvatsko kreditno osiguranje

6.687

7.678

14,82

6.687

7.678

14,82

0,07

0,08

6.818

0,08

1.346

1.180

-12,33

1.346

1.180

-12,33

0,01

Ukupno: 9.141.2782012.9.038.474 Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravajućih društava u svibnju

-1,12

6.710.009

6.577.322

-1,98

2.431.268

2.461.153

1,23

100,00

26 ERGO osiguranje

Wüstenrot životno osiguranje

OSIGURANJE

HRVATSKO TRŽIŠTE OSIGURANJA U 2012. GODINI

Pokazana velika otpornost Ukupna zaračunata premija osiguranja imovine i osoba u Hrvatskoj lani je iznosila 9,04 milijarde kuna što je za 1,1 posto manje nego u 2011. Premija neživotnih osiguranja iznosila je 6,58 milijardi kuna i manja je za dva posto nego u 2011. godini, dok su premije životnih osiguranja sa 2,431 milijardi kuna u 2011. porasle na 2,461 milijardu kuna mr. sc. Vladimir Miletić Podaci Hrvatskog ureda za osiguranje pokazuju višegodišnji rast premije osiguranja, ukupne i po stanovniku u godinama do 2009., ali i pad u kriznim godinama, od 2009. do 2012. Udio premije u bruto domaćem proizvodu Hrvatske u 2008. godini je smanjen sa 2,85 na 2,81 posto, u 2009. je stagnirao, u 2010. je pao na 2,76 posto, a u 2011. na 2,68 posto. U 2009. godini je premija smanjena za 2,8 posto, u 2010. za manjih 1,8 posto, u 2011. za 1,1 posto, a u 2012. za još 1,2 posto. To jest određeno usporavanje pada, čak se javlja i lagani porast početkom ove godine, ali to ne obećava siguran oporavak. Premija po stanovniku je dostigla maksimum 2008. kada je iznosila 2184 kune. Od tada se smanjuje da bi u 2011. iznosila 2078 kuna, što je nešto više nego 2007. godine. Broj izdanih polica osiguranja, uz manja kolebanja, u promatra-

nih desetak godina raste, sa 5,5 na gotovo osam milijuna. Štete su nakon stalnog rasta do 2008. godine naglo pale u 2009., ali od tada postupno rastu pa su u 2012. godini bile nešto veće nego u 2008. Hrvatsko tržište osiguranja četiri godine bilježi pad premija zbog utjecaja globalne i, još više, domaće krize. U zemljama članicama Insurance Europea, Europske federacije osiguravatelja, nakon osjetnog pada premija osiguranja većeg od šest posto u 2008. u sljedeće dvije godine uslijedio je oporavak. Tako je u 2009. godini premija osiguranja nominalno ostala gotovo ista, ali je uz konstantne tečajeve porasla za gotovo tri posto, dok je u 2010. povećana za 2,5 posto na 1.104 milijarde eura. U 2011. premije osiguranja smanjene su za 3,2 posto i iznosile su 1.072 milijarde eura ali su u 2012. porasle za 1,6 posto na 1.114 milijardi eura.

mr. Vladimir Miletić

OSIGURANJE

Financijska industrija Financijski sektor u Hrvatskoj u 2012. porastao je u odnosu na 2011. za minimalnih 0,6 posto, sa 532 na 535 milijardi kuna. Nastavak pada realnog sektora u prošloj godini uzima danak i u financijskom sektoru. Banke su iskazale aktivu od 402,5 milijardi kuna naprama 409,6 milijardi kuna potkraj 2011. (u 2010. aktiva je iznosila 391 milijardu). Najveći utjecaj na to smanjenje imala je jednokratna operacija prijenosa potraživanja od 5,6 milijardi kuna iz jedne banke na trgovačko društvo, ali promjene aktive banaka počinju odražavati višegodišnju krizu i kontrakciju realnog sektora. Aktiva stambenih štedionica iznosi 7,1 milijardu kuna i s aktivom banaka doseže 409,6 milijardi kuna, što čini 76,6 posto imovine financijskog sektora (u 2011. to je bilo 78, a u 2010. 77 posto). Imovina obveznih mirovinskih fondova potkraj 2012. dosegla je 51 milijardu kuna naprama 41 milijardi kuna koliko je iznosila potkraj 2011. i 36,3 milijarde kuna u 2010., s povećanjem udjela u aktivi sektora sa 7,7 na 9,6 posto. S imovinom dobrovoljnih mirovinskih fondova krajem 2012. od dvije milijarde kuna (1,6 milijardi u 2011.) i 442 milijuna kuna zatvorenih mirovinskih fondova (327 milijuna u 2011.) mirovinski fondovi raspolažu s ukupno 53,5 milijardi kuna ili 10 posto imovine financijskog sektora te su najveći nebankarski segment. Imovina otvorenih investicijskih fondova u 2012. godini povećana je sa 11,9 na 12,96 milijardi kuna, a zatvoreni investicijski fondovi raspolagali su potkraj protekle godine sa 1,6 milijardi kuna (1,4 milijarde kuna potkraj 2011.). Zajedno imaju 14,6 milijardi kuna ili 2,7 posto imovine sektora. Značajan nebankarski segment su leasing društva iako im je u 2012.

Hrvatsko tržište osiguranja četiri godine bilježi pad premija zbog utjecaja krize aktiva smanjena sa 25,9 milijardi (4,8 posto) na 23,1 milijardu ili 4,3 posto imovine sektora, nakon što je u 2010. aktiva iznosila 29 milijardi (5,6 posto imovine sektora). Premije osiguranja su u 2012. godini smanjene za 1,1 posto (u 2011. također za 1,1 posto), ali je imovina osiguranja povećana na 34 milijarde kuna (u 2011. 32 milijarde) odnosno na 35 s reosiguranjem (33 milijarde u 2011.) ili za 6,1 posto (u 2011. 6,5 posto), znatno brže od imovine cijelog sektora, pa je i udio osiguranja porastao sa 6,2 na 6,5 posto (u 2010. iznosio je šest posto). Kriza osiguravatelje pogodila manje Financijska kriza u svijetu je osiguravatelje pogodila manje nego bankarski sektor, uz nekoliko značajnih iznimki. Opći je zaključak da osiguranje, posebno ako se promatraju osigu-

Rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27

Croatia osiguranje Allianz Zagreb Euroherc osiguranje Jadransko osiguranje Kvarner VIG Basler osiguranje Zagreb GRAWE Hrvatska Triglav osiguranje Generali osiguranje Merkur osiguranje Uniqa osiguranje Agram životno osiguranje HOK osiguranje Helios Vienna Insurance Group Sunce osiguranje Erste osiguranje VIG Croatia zdravstveno osiguranje BNP Paribas Cardif osiguranje Velebit osiguranje Societe Generale osiguranje Izvor osiguranje ERGO životno osiguranje KD životno osiguranje Velebit životno osiguranje Hrvatsko kreditno osiguranje Wüstenrot životno osiguranje ERGO osiguranje UKUPNO:

2011. 000 kn 2.788.861 1.025.552 1.000.382 640.264 448.096 411.543 392.680 395.952 328.486 284.799 233.660 200.740 176.673 176.072 172.525 104.333 97.276 68.245 67.107 37.793 18.640 43.289 12.268 8.009 6.687 1.346 9.141.278

2012. 000 kn 2.707.693 1.089.354 976.512 627.319 412.010 404.041 391.704 347.862 340.452 285.302 226.089 203.283 185.724 179.952 168.233 115.726 98.752 75.630 65.241 42.063 32.116 20.767 15.849 11.124 7.678 6.818 1.180 9.038.474

% promjene -2,91 6,22 -2,39 -2,02 -8,05 -1,82 -0,25 -12,15 3,64 0,18 -3,24 1,27 5,12 2,20 -2,49 10,92 1,52 10,82 -2,78 11,30 72,30 -52,03 29,19 38,89 14,82 -12,33 -1,12

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravajućih društava u travnju i svibnju 2013.

ravateljski poslovi, ne predstavlja sistemski rizik. Puno štetnije su bile posljedice financijskih transakcija kojima su se osiguravatelji u kontinentalnoj Europi manje bavili od onih u SAD-u ili Velikoj Britaniji. No i nakon saniranja posljedica globalne financijske krize nema potpunog oporavka. Svjetsko gospodarstvo usporava rast, a Europska unija, nakon porasta BDP-a od 1,6 posto u 2011., bilježi pad od 0,3 posto u 2012. godini. U Hrvatskoj je dramatično povećan broj nezaposlenih, tako da raspoloživi dohodak opada, pa za osiguranje ostaje sve manje novca. Značajno su se smanjile kupnje automobila te gradnja i kupnja stanova. Sužavanje industrijske osnovice zemlje i pad građevinarstva dovode do smanjenja premija osiguranja i za tvrtke i za građane. Promjene u poreznoj politici prema životnim i dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjima su nepovoljno utjecale na ta osiguranja. Treba reći da je djelatnost osiguranja u ovoj složenoj situaciji pokazala veliku otpornost te da je kumulativno smanjenje premija, uglavnom, u skladu s padom BDP-a. Ukupna zaračunata premija osiguranja imovine i osoba u Hrvatskoj lani je iznosila 9,04 milijarde kuna što je za 1,1 posto manje od 9,14 milijardi kuna u 2011., a što je, pak, bilo manje za 1,1 posto od 9,24 milijarde kuna u 2010. Premija u 2010. bila je za 1,8 posto manja u odnosu na 9,41 milijardu kuna u 2009. godini. Od 2008. godine izgubljeno je ukupno oko 650

milijuna kuna bruto premije. Premija neživotnih osiguranja iznosila je 6,58 milijardi kuna i manja je za dva posto nego u 2011. godini kada je iznosila 6,7 milijardi kuna što je bilo manje za 1,1 posto prema 2010. godini (6,8 milijardi kuna). U 2010. premija je bila manja za 1,9 posto u usporedbi sa 2009. (6,9 milijardi kuna), kad je pad iznosio tri posto u odnosu na 2008. godinu. Do tada su stope rasta bile oko 10 posto. Zaustavljen je pad premija životnih osiguranja, koje su porasle na 2,461 milijardu kuna prema 2,431 milijardi kuna u 2011. Pad premija osiguranja života potkraj 2011. godine bio je za 1,1 posto manji nego u 2010., kada je premija iznosila 2,458 milijardi kuna. Pad premije životnih osiguranja u 2010. iznosio je 1,25 posto, a u 2009. 2,2 posto. Osjetno usporavanje premije životnih osiguranja počelo je 2008. godine, kad je rast iznosio samo 2,7 posto, te je premija povećana sa 2,473 milijarde kuna na 2,541 milijardu. U 2007. rast je iznosio 14,2, a u 2006. 12,9 posto. Udio životnih osiguranja u ukupnoj premiji lani je bio 27,2 posto što je gotovo jednako stanju u 2007. ali na nižoj razini ukupnih premija. U međuvremenu je taj udio oscilirao oko 26 posto. U 2011. godini iznosio je 26,6 posto, jednako kao i u 2010. godini, dok je u 2009. bio 26,4 posto, a u 2008. 26,3 posto. Lagano smanjenje koncentracije na tržištu Na rang listi prema ukupnoj premiji Croatia sa 2.708 milijuna premije i 29,96 posto udjela na

OSIGURANJE

tržištu je i dalje vodeća, dok je Allianz uz rast premije od 6,2 posto drugi te je povećao svoj udio sa 11,2 na 12,1 posto. Euroherc je s padom premije od 2,4 posto treći s udjelom od 10,8 posto. Osiguravatelji od četvrtog do 12. mjesta zadržali su svoje pozicije s iznimkom Triglava koji je sa sedmog sišao na osmo mjesto. Pritom je većina osiguravatelja ostvarila manje premije u rasponu od 0,3 do više od 12 posto nego godinu ranije. Iznimka su Generali s rastom od 3,6 posto, Merkur sa 0,2 posto i Agram životno s rastom od 1,3 posto. Dalje na tablici tijekom protekle godine bilo je više porasta, ali i nekoli-

ko padova premija. Helios VIG iskazuje rast premije od 2,2 posto, HOK od 5,1 posto, Erste VIG od 10,9, Croatia zdravstveno od 1,5, BNP Paribas Cardif od 10,8 i Societe Generale od 11,3 posto. Sunce, pak, bilježi pad od 2,5 posto, a Velebit od 2,8 posto. Manji osiguravatelji bilježe uglavnom veće stope rasta, od 15 do 72 posto s iznimkama dvaju Ergo osiguranja. Deset najvećih osiguravatelja ima 83,9 posto ukupne zaračunate premije prema 84,3 posto u 2011. (u 2010. 84,8 posto, a u 2009. 85,3 posto), dok pet najvećih ima 64,3 posto naprama 64,5 posto u 2011., 65,3 posto u 2010. i 66,6

Ukupna zaračunata bruto premija

Zaračunata bruto premija po stanovniku RH, u kunama

10.000 milijuna kuna 9.686 9.064

8.000

9.411 9.245 9.145

8.180 7.350 6.626

6.000

6.067 5.578 5.098

4.530 4.000 4.071 4.336

2.000

(podaci Hrvatskog ureda za osiguranje)

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Neživotna Životna

Ukupno

2002.

998

260

1.257

2003.

1.062

304

1.366 1.493

2004.

1.139

354

2005.

1.228

427

1.655

2006.

1.355

488

1.842

2007.

1.484

560

2.043

2008.

1.610

574

2.184

2009.

1.563

562

2.125

2010.

1.534

556

2.090

2011.

1.525

552

2.078

posto u 2009. Nastavlja se lagano smanjenje koncentracije na tržištu budući da većina manjih i srednjih osiguravatelja ostvaruje rast premije, dok najveći osiguravatelji uz poneku iznimku bilježe pad. Udio osiguravatelja u hrvatskom vlasništvu u ukupnoj premiji je 55,4 posto, što je nešto manje od 56 posto koliko je iznosilo u 2011., nešto više od 54 posto u 2010. i nešto manje nego 57 posto ranijih godina. Nakon više puta najavljivane privatizacije Croatije taj bi se udio mogao značajno smanjiti. Usporedba iznosa bruto likvidiranih šteta u protekloj i prethodnoj godini pokazuje da su ti iznosi porasli za 1,5 posto. Isplate za životna osiguranja povećane su za 9,6 posto što je ipak znatno manji rast od 24,6 posto u 2011. Pitanje je znači li to ublažavanje krize u odnosu na godinu ranije kad su građani intenzivnije povlačili ušteđena sredstva u životnim osiguranjima. Likvidirane štete u neživotnim osiguranjima manje su za 2,3 posto. Pri tome su smanjene štete u najvećim vrstama, u osiguranju autoodgovornosti za čak 8,1 posto i autokaska za 5,8 posto, kao i u manjim, zdravstvenim osiguranjima, zračnih letjelica, ostalim osiguranjima imovine, od odgovornosti za upotrebu plovila, kredita i troškova pravne zaštite. Povećane su likvidirane štete u osiguranju od požara za 22,5 posto, ostalim osiguranjima od odgovornosti za 20,5 posto, u osiguranju od nezgode, tračnih vozila, plovila, robe u prijevozu, od odgovornosti za upotrebu zračnih letjelica, jam-

OSIGURANJE

stava, raznih financijskih gubitaka i putnom osiguranju. Broj sudskih sporova veći od europskog prosjeka Najveći osiguravatelji imaju uglavnom manje promjene iznosa likvidiranih šteta, kako povećanja tako i smanjenja, ali u rasponu od nekoliko postotaka do malo iznad 10 posto, s jednom iznimkom. Croatia je smanjila štete za osam posto nakon porasta šteta od 1,2 posto u 2011. te pada od 14 posto u 2010., a zabilježen je i rast od 0,14 posto u 2009., 6,6 posto u 2008., tri posto u 2007. i 5,5 posto u 2006. godini. Euroherc, pak, bilježi pad šteta za 5,4 posto i nastavlja niz višegodišnjeg smanjenja šteta: za 3,2 posto u 2011., za 12 posto u 2010. i 14 posto u 2009. U 2008. štete su porasle za 4,3 posto, u 2007. 5,8, a u 2006. 19,9 posto. Štete u Allianzu povećane su za 12 posto nakon povećanja od 12,8 posto u 2011. U 2010. štete su bile smanjene za pet posto, dok su u 2009. porasle za 14,4 posto, u 2008. 23,4 posto, 7,1 posto u 2007. i 20,3 posto u 2006. Jadransko bilježi smanjenje od dva posto nakon smanjenja od pet posto u 2011. i 13 posto u 2010. godini. U 2009. štete su bile smanjene osam posto,

Broj stalno zaposlenih 31. prosinca 2012. Osiguravatelj Agram životno osiguranje Allianz Zagreb Basler osiguranje Zagreb BNP Paribas Cardif osiguranje Croatia osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje ERGO osiguranje ERGO životno osiguranje Erste osiguranje VIG Euroherc osiguranje Generali osiguranje GRAWE Hrvatska Helios Vienna Insurance Group HOK osiguranje Hrvatsko kreditno osiguranje Izvor osiguranje Jadransko osiguranje KD životno osiguranje Kvarner VIG Merkur osiguranje Societe Generale osiguranje Sunce osiguranje Triglav osiguranje Uniqa osiguranje Velebit osiguranje Velebit životno osiguranje Wüstenrot životno osiguranje UKUPNO:

nakon rasta od 3,8 posto u 2008., u 2007. 7,6 posto i u 2006. 4,6 posto. Basler OZ ima štete veće za 19,9 posto nakon smanjenja za 3,1 posto u 2011., Kvarner VIG pak manje za 8,9 posto, dok su u 2011. bile veće za 11,5 posto. Kod drugih osiguravatelja promjene su osjetnije: GRAWE ima povećanje od 14,4 posto nakon smanjenja od 0,3 posto u 2011., Generali također ima povećane štete za 15,7 posto, Helios bilježi povećanje od čak 28 posto (u 2011. povećanje od 1,5 posto), u Merkuru je povećanje 13,3 posto (u 2011. povećanje 18,2 posto) i

Na rang-listi prema ukupnoj premiji Croatia je sa 2.708 milijuna premije i 29,96 posto udjela na tržištu i dalje vodeća Uniqa ima štete veće za 16,5 posto. U HOK-u povećanje šteta je četiri posto (16,1 posto u 2011.), dok Agram bilježi pad šteta od 13 posto nakon rasta od 19,2 posto u 2011., a Sunce ima manje štete za 13 posto. Broj sudskih sporova, koji je u Hrvatskoj osjetno veći od europskog prosjeka, smanjen je u

Basler OZ-u, Croatia ZO-u, GRAWE-u i HOK-u, dok je kod ostalih osiguravatelja koji su dostavili podatke povećan. Broj stalno zaposlenih povećan je za 471 ili za 4,3 posto, na 11.487. Samo pet osiguravatelja smanjilo je broj zaposlenih, Societe Generale je ostao na istom broju, dok su svi ostali povećali broj zaposlenih. Pritom su najveći osiguravatelji – Croatia i Allianz - zaposlili više od stotinu novih radnika, dok su ostali veliki osiguravatelji zapošljavali manje. Basler OZ je smanjio broj zaposlenih za gotovo 40, a ostali koji su smanjili broj radnika su GRAWE za dva, Jadransko za jednog, Kvarner VIG za šest i Uniqa za osam. Najveća postotna povećanja zaposlenih su kod manjih i novih osiguravatelja, za nekoliko postotaka pa sve do jedne trećine. Ovime su se hrvatski osiguravatelji iskazali kao dobri poslodavci, posebno imajući u vidu krizne okolnosti. Ipak, treba reći da to ima odraza i na troškove poslovanja. Raste udio premije AO Od 1998. godine kad je iznosio 36,1 posto, udio premije AO u ukupnoj premiji opadao je do 2007. godine na 30 posto. Otada on lagano raste pa je u 2011. godini premija bila veća za 1,6 posto nego u 2010., a njen je udio povećan sa 31,3 na

Štete i sudski sporovi Broj šteta % pro2011. 2012. mjene 97 109 12,37 1.532 1.648 7,57 571 533 -6,65 20 24 20,00 2.705 2.827 4,51

100

104

4,00

6 8 10 11 33 37 1.087 1.101 446 451 654 652 394 407 256 327 8 10 66 88 817 816 n.p. n.p. 519 513 249 299 10 10 143 151 518 533 398 390 211 235 166 189 14 11.016 11.487

33,33 10,00 12,12 1,29 1,12 -0,31 3,30 27,73 25,00 33,33 -0,12 n.p. -1,16 20,08 0,00 5,59 2,90 -2,01 11,37 13,86 4,28

n.p. - nema podatka Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u travnju i svibnju 2013.

Osiguravatelj Agram životno osiguranje Allianz Zagreb Basler osiguranje Zagreb BNP Paribas Cardif osiguranje Croatia osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje ERGO osiguranje ERGO životno osiguranje Erste osiguranje VIG Euroherc osiguranje Generali osiguranje GRAWE Hrvatska Helios Vienna Insurance Group HOK osiguranje Hrvatsko kreditno osiguranje Izvor osiguranje Jadransko osiguranje KD životno osiguranje Kvarner VIG Merkur osiguranje Societe Generale osiguranje Sunce osiguranje Triglav osiguranje Uniqa osiguranje Velebit osiguranje Velebit životno osiguranje Wüstenrot životno osiguranje Ukupno: UKUPNO (HANFA):

2011. 3.145 50.124 20.424 n.p. 164.027 176.910 17 171 2.036 45.861 10.791 4.806 5.934 7.975 2 223 29.741 n.p. 18.502 10.175 45 83.533 n.p. 25.031 3.276 83 662.832 695.821

2012. 3.215 56.355 27.669 n.p. 189.704 185.423 14 265 2.896 41.635 12.486 5.247 6.318 8.025 2 751 27.524 n.p. 16.448 9.695 176 82.743 n.p. 19.668 3.855 691 700.805 731.296

Likvidirane štete bruto, 000 kn 2011. 2012. 112.586 97.907 433.119 484.948 231.787 278.044 n.p. n.p. 1.741.058 1.601.347 58.843 60.643 98 82 3.086 5.377 28.312 41.455 386.454 365.413 110.535 127.801 224.500 256.787 97.443 124.715 66.301 69.020 766 820 2.424 6.636 240.274 235.543 n.p. n.p. 242.728 221.106 136.400 154.513 1.572 2.657 123.457 107.372 n.p. n.p. 90.130 104.977 25.676 26.439 852 3.853 4.358.401 4.377.455 4.567.768 4.634.836

n.p. - nema podatka Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u travnju i svibnju 2013.

Broj sudskih sporova 2011. n.p. 674 304 n.p. n.p. 685 n.p. n.p. 1 n.p. n.p. 580 n.p. 511 n.p. n.p. n.p. 25 n.p. n.p. n.p. 32 -

2012. n.p. 721 299 n.p. n.p. 504 n.p. n.p. n.p. n.p. 555 n.p. 484 n.p. n.p. n.p. 34 n.p. n.p. n.p. 58 -

OSIGURANJE 32,1 posto. U 2012. godini premija je porasla 0,8 posto, a udio je povećan sa 32,1 na 32,5 posto. Broj osiguranja je sa 1,994 milijuna u 2011. smanjen na 1,978 milijuna u 2012. ili za 0,8 posto. Prosječna premija u 2012. povećana je sa 1472 kune na 1486 kuna. Raspon prosječne premije po društvima je od 1435 do 1846 kuna. U malo većoj premiji različita je dinamika kretanja premije pojedinih osiguravatelja, pa je tako zaračunata premija osiguranja AO lidera Croatije manja za 0,4 posto nego godinu ranije (u 2011. bila je veća za 0,1 posto). U nekoliko društava premija osiguranja AO manja je drugu godinu za redom, pa je tako u Eurohercu manja za jedan posto (u 2011. bila je manja za 0,3 posto), u Jadranskom također za jedan posto (u 2011. bila je manja za 0,3 posto), u Kvarner VIG-u manja za 11,3 posto (u 2011. manja za 11,7 posto), u Basler OZ-u za 3,5 posto (u 2011. bila je manja za 5,7 posto) i u GRAWE-u za 0,5 posto (u 2011. manja za pet posto). U nekim društvima premija AO rasla je i drugu godinu, tako je kod Allianza povećana za osam posto (u 2011. bila je veća za 7,4 posto), HOK-a za 8,5 posto (u 2011. veća za 12,9 posto), Generalija za 1,5 posto (u 2011. bila je veća za 4,6 posto), Heliosa za 41,2 posto (u 2011. veća za

22,7 posto) i Sunca za 5,8 posto (u 2011. bila je veća za 2,7 posto). Kod dva društva premija AO je smanjena u 2012. nakon značajnih porasta godinu ranije, i to kod Uniqe za 5,5 posto,

Premije osiguranja autokaska ponovno su manje za 70 milijuna kuna odnosno 9,2 posto dok je u 2011. bila porasla za 23 posto i kod Velebit osiguranja je za 0,6 posto, a u 2011. bila je porasla za 13,7 posto. Novo društvo Izvor bilježi skok premije AO od gotovo 86 posto s niže osnovice. Tržište osiguranja automobilske odgovornosti je u proteklih nekoliko godina znatno stabilnije, zahvaljujući čvršćem nadzoru sklapanja osiguranja. Uz povećanje premije u najvećoj vrsti osiguranja važan pokazatelj je ponovno smanjenje iznosa likvidiranih šteta, ponajprije zbog smanjenog broja prijavljenih šteta. Lani je prijavljeno 89.209 šteta što je 7,1 posto manje nego 2011. U obradi je bilo ukupno 130.987 šteta, 8,2 posto manje, a nakon što je riješeno gotovo

Autoodgovornost - rang po zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 -

Croatia osiguranje Euroherc osiguranje Jadransko osiguranje Allianz Zagreb HOK osiguranje Kvarner VIG Basler osiguranje Zagreb Generali osiguranje Uniqa osiguranje GRAWE Hrvatska Helios Vienna Insurance Group Velebit osiguranje Sunce osiguranje Izvor osiguranje Agram životno osiguranje BNP Paribas Cardif osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje ERGO osiguranje ERGO životno osiguranje Erste osiguranje VIG Hrvatsko kreditno osiguranje KD životno osiguranje Merkur osiguranje Societe Generale osiguranje Triglav osiguranje Velebit životno osiguranje Wüstenrot životno osiguranje UKUPNO (BEZ TRIGLAVA):

2011. 000 kn 802.711 661.934 452.350 254.797 125.355 114.075 97.108 73.932 58.235 50.948 32.170 43.882 29.097 12.132 n.p. 2.808.726

91.000 šteta, ostalo je neriješeno oko 40.000, što je za 10,5 posto manje nego 2011. Time je osjetno skraćeno vrijeme likvidacije šteta i poboljšana usluga osiguranicima. Glavni uzrok smanjenju broja prijavljenih šteta vidi se u skupljem gorivu i cestarinama što je utjecalo na to da vozači prijeđu manje kilometara i imaju manji broj prometnih nezgoda. Isplaćena je 1,1 milijarda kuna za štete od obveznog osiguranja od AO ili sedam posto manje nego 2011. Ukupno je utuženo 7412 šteta pa je u obradi bilo 25.856 šteta u sporu, a potkraj protekle godine neriješeno je ostalo 18.911 šteta, što je u odnosu na ukupan broj neriješenih šteta u sporu visokih 47 posto. U obradi šteta mirnim putem taj je postotak 19,7 posto. Autokasko u padu Premije osiguranja autokaska ponovno su manje za 70 milijuna kuna odnosno 9,2 posto, nakon što su u 2011. pale za 91 milijun odnosno 10,2 posto, na 798 milijuna kuna. U 2010. te su premije smanjene za velikih 113 milijuna odnosno 11,2 posto, na 894 milijuna kuna, nakon što su u 2009. smanjene za 147 milijuna kuna, ili za 12,7 posto. U četiri godine premije su pale za 421 milijun kuna. Udio premije osiguranja

Autokasko - rang po zaračunatoj bruto premiji 2012. % 000 kn promjene -0,43 799.292 -0,98 655.449 -1,05 447.620 8,04 275.271 8,46 135.959 -11,34 101.135 -3,53 93.679 1,52 75.059 -5,53 55.016 -0,50 50.692 41,18 45.416 -0,63 43.607 5,77 30.776 85,64 22.522 n.p. n.p. 2.831.493 0,81

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u travnju i svibnju 2013.

Osiguravatelj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

Croatia osiguranje Euroherc osiguranje Allianz Zagreb Jadransko osiguranje Generali osiguranje Kvarner VIG HOK osiguranje Basler osiguranje Zagreb Uniqa osiguranje GRAWE Hrvatska Velebit osiguranje Helios Vienna Insurance Group Sunce osiguranje Izvor osiguranje Agram životno osiguranje BNP Paribas Cardif osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje ERGO osiguranje ERGO životno osiguranje Erste osiguranje VIG Hrvatsko kreditno osiguranje KD životno osiguranje Merkur osiguranje Societe Generale osiguranje Triglav osiguranje Velebit životno osiguranje Wüstenrot životno osiguranje UKUPNO (BEZ TRIGLAVA):

2011. 000 kn 289.319 128.559 110.933 66.519 31.137 30.455 25.487 22.528 14.768 13.215 9.882 6.164 6.091 2.320 n.p. 757.377

2012. % 000 kn promjene -6,29 271.134 -13,17 111.630 -6,38 103.857 -13,07 57.823 -10,55 27.851 -22,40 23.632 -7,87 23.482 -9,18 20.460 -15,04 12.547 -10,73 11.797 -13,60 8.538 -5,82 5.805 -5,96 5.728 38,32 3.209 n.p. n.p. 687.493 -9,23

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u travnju i svibnju 2013.

OSIGURANJE

Životna osiguranja - rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

Allianz Zagreb Croatia osiguranje Merkur osiguranje GRAWE Hrvatska Agram životno osiguranje Basler osiguranje Zagreb Kvarner VIG Generali osiguranje Erste osiguranje VIG Helios Vienna Insurance Group Uniqa osiguranje Triglav osiguranje Societe Generale osiguranje ERGO životno osiguranje KD životno osiguranje Velebit životno osiguranje Wüstenrot životno osiguranje UKUPNO:

% 2011. 2012. promje000 kn 000 kn ne

373.394 341.732 255.033 245.928 200.740 200.788 186.845 125.618 104.333

410.015 363.819 254.797 250.733 203.283 200.420 170.536 117.279 115.726

9,81 6,46 -0,09 1,95 1,27 -0,18 -8,73 -6,64 10,92

123.157

115.234

-6,43

100.850 71.491

93.749 68.941

-7,04 -3,57

37.793

42.063

11,30

43.289 12.268 8.009

20.767 15.849 11.124

-52,03 29,19 38,89

6.818

2.431.268 2.461.153

1,23

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u travnju i svibnju 2013.

autokaska u ukupnoj premiji pao je u 2012., na osam sa 8,7 posto u 2011. Taj udio iznosio je 9,7 posto u 2010. godini, a to je nastavak pada sa 10,7 u 2009. i 11,9 posto u 2008. U 2010. smanjen je broj osiguranih vozila za 10,6 posto, sa 453.489 na 405.197. Pad u 2011. je daljnjih 3,7 posto na 390.346 vozila, a u 2012. uslijedio je daljnji pad za 6,8 posto, na 363.772 vozila. Rezultati ostvarenih premija osiguranja autokaska po društvima pokazuju proširenje tendencije pada. U 2009. devet osiguratelja ostvarilo je pad, a pet rast premije. U 2010. samo dva osiguratelja zabilježila su rast premije, Generali za 8,7 posto i Velebit za 7,3 posto, Uniqa ima istu premiju, dok 11 tvrtki bilježi pad premije. U 2012. svi osiguravatelji (osim novog Izvor osiguranja) zabilježili su pad premije, isto kao i 2011. godine. Pet većih osiguravatelja,

Croatia, Euroherc, Allianz, Jadransko i Basler OZ smanjili su premiju između šest i 13 posto, pri čemu je pad premije u Croatiji i Allianzu oko šest posto, u Basler OZ-u devet, a u Eurohercu i Jadranskom 13 posto. Generali i GRAWE bilježe pad premije AK za više od 10 posto, Kvarner VIG za 22,4 posto, Uniqa za 15 i Velebit za 13,6 posto. Manje postotke pada bilježe Helios VIG, 5,8 posto, HOK 7,9 i Sunce šest posto. Dramatičan višegodišnji pad prodaje motornih vozila doveo je do ovakvog urušavanja premije osiguranja AK. U ranijim godinama ova premija imala je stabilan udio od oko 12 posto ukupne premije koji se u pet godina smanjio na osam posto. Zbog smanjenja premije na tržištu vlada žestoka konkurencija, pa su premije bile manje od kvote šteta. Osiguravatelji su poduzimali određene mjere za bolju primjenu tehnički odr-

Udjeli pojedinih vrsta osiguranja u ukupnom tržištu 2012.

28%

Zdravstveno

(u %)

2011.

Autokasko

8% Imovina

Ostalo

Povećan udio premija osiguranja imovine Premije osiguranja imovine trpe posljedice krize koje se očituju u smanjenju broja poduzetnika u industriji i posebno građevinarstvu. Ipak, premije osiguranja imovine od požara i nekih drugih opasnosti u 2012. veće su za 3,6 posto pa je njihov udio u ukupnoj premiji povećan sa 6,2 na 6,5 posto. U 2011. te premije bile su se smanjile za 1,3 posto (u 2010. za dva posto) pa je njihov udio u ukupnoj premiji tada ostao isti, 6,2 posto. Premija ostalih osiguranja imovine smanjena je za 6,2 posto pa je i udio smanjen sa 8,3 na 7,9 posto. Te premije su u 2011. smanjene za jedan posto (u 2010. za 1,3 posto) pa je udio također ostao isti - 8,3 posto.

Udjeli pojedinih vrsta osiguranja u ukupnom tržištu

Nezgoda Životna

živih premija, ali se tržište još ne može smatrati potpuno stabiliziranim.

14%

9% Autoodgovornost

32%

Nezgoda Zdravstveno Autokasko Imovina Autoodgovornost Ostalo Ukupno neživotna, bez Triglava Triglav neživotna Ukupno neživotna Životna SVEUKUPNO

502.064 271.157 757.377 1.244.840 2.808.726 801.384

2011.

2012. % promjene 489.351 254.589 687.493 1.225.608 2.831.493 809.866

-2,53 -6,11 -9,23 -1,54 0,81 1,06

6.385.548

6.298.400

-1,36

324.461 6.710.009 2.431.268 9.141.277

278.921 6.577.321 2.461.153 9.038.474

-14,04 -1,98 1,23 -1,49

2012.

Nezgoda

5,49

5,41

Zdravstveno

2,97

2,82

Autokasko

8,29

7,61

Imovina

13,62

13,56

Autoodgovornost

30,73

31,33

8,77

8,96

Ukupno neživotna

73,40

72,77

Životna

26,60

27,23

100,00

Ostalo

SVEUKUPNO

OSIGURANJE

Osiguranje imovine - rang po zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

Croatia osiguranje Allianz Zagreb Euroherc osiguranje Kvarner VIG Generali osiguranje GRAWE Hrvatska Jadransko osiguranje Basler osiguranje Zagreb Uniqa osiguranje Merkur osiguranje HOK osiguranje Sunce osiguranje Velebit osiguranje Helios Vienna Insurance Group Izvor osiguranje ERGO osiguranje Triglav osiguranje UKUPNO (BEZ TRIGLAVA):

Osiguranje od nezgode zaračunata bruto premija

% 2011. 2012. promje000 kn 000 kn ne

Osiguravatelj

720.308 158.548 72.776 63.546 37.568 45.126 36.182 33.355 22.078 21.522 7.078 8.928 7.557

664.055 167.050 75.111 67.875 58.760 43.508 36.543 31.755 23.066 22.661 8.410 7.856 7.701

-7,81 5,36 3,21 6,81 56,41 -3,59 1,00 -4,80 4,48 5,29 18,82 -12,01 1,91

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

7.027

7.460

6,16

2.775 466 n.p.

3.385 412 n.p.

21,98 -11,59 n.p.

14 15 16 17

1.244.840 1.225.608

-1,54

Zdravstveno osiguranje - rang po zaračunatoj bruto premiji

% 2011. 2012. promje000 kn 000 kn ne

Croatia osiguranje Euroherc osiguranje Jadransko osiguranje Allianz Zagreb GRAWE Hrvatska Generali osiguranje Uniqa osiguranje Basler osiguranje Zagreb Kvarner VIG HOK osiguranje Sunce osiguranje Merkur osiguranje Helios Vienna Insurance Group Velebit osiguranje Izvor osiguranje ERGO osiguranje Triglav osiguranje

183.478 91.633 58.435 44.006 27.934 20.152 16.667 17.840 15.707 5.636 5.481 5.483

175.708 88.596 55.529 47.158 25.417 22.465 19.476 16.581 12.925 6.091 5.918 5.183

-4,23 -3,31 -4,97 7,16 -9,01 11,48 16,85 -7,06 -17,71 8,07 7,97 -5,47

5.177

3.180

-38,57

2.516 1.056 863 n.p.

2.404 1.956 764 n.p.

-4,45 85,23 -11,47 n.p.

UKUPNO (BEZ TRIGLAVA):

502.064

489.351

-2,53

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u travnju i svibnju 2013.

U 2012. su ukupne premije osiguranja imovine, nakon pada u 2011. za 17 milijuna kuna, smanjene za još dvadesetak milijuna kuna. Broj osiguranja u požarnim osiguranjima smanjivan je sa 516.000 u 2009. na 503.000 (za 2,4 posto) u 2010. te na 501.000 u 2011. (za još 0,4 posto), ali je u 2012. povećan na 509.000, za 1,6 posto. U ostalim osiguranjima imovine broj osiguranja je smanjen sa 605.000 u 2009. na 568.000 (za šest posto), ali je u 2011. povećan na 580.000, za 2,1 posto i u 2012. na 592.000, za 2,2 posto. Trend je pad premije uz kolebanje broja osiguranja dviju vrsta osiguranja imovine. Pojedinačni neosigurani slučajevi nesreća od požara ukazuju na to da je u cjelini zaštita imovine nedovoljna. Čini se da veće tvrtke ulažu više sredstava u jaču kontrolu rizika u poslovanju i u premije osiguranja. Mali i srednji poduzetnici imaju manje sredstava za plaćanje premija osiguranja. Često jedna velika šteta može ugroziti cijeli poduzetnički pothvat. S druge strane pojave nelojalne utakmice s niskim premijama osiguranja mogu privući osiguranike na kratak rok, ali nisu dugoročno održive. Najveći osiguravatelj imovine je Croatia s udjelom od 54,2 posto (u 2011. 53,9 posto), koju slijedi Allianz sa 13,6 posto (2011. 11,9 posto), Euroherc sa 6,1 posto (5,5 posto), Kvarner VIG sa 5,5 posto (4,8 posto), Generali sa 4,8 posto, GRAWE sa 3,5 posto i Jadransko s tri posto. Ostali osiguravatelji imaju udjele manje od tri posto. Pad premije u 2012. u Croatiji bio je 7,8 posto (u 2011. 1,7 posto), u Basler OZ-u pad je bio 4,8 posto ( u 2011. 3,2 posto), u GRAWE-u 3,6 posto (u 2011. porast 2,8 posto). Povećanje premije imovine ostvarili su u Allianzu od

5,4 posto (u 2011. pad 0,5 posto), u Kvarner VIG-u porast je 6,8 posto (u 2011. pad 16 posto), u Eurohercu porast 3,2 posto (u 2011. 3,7 posto), u Jadranskom jedan posto (u 2011. 5,7 posto), dok je Generali s porastom premije od 56 posto nadmašio sve takmace. Veća povećanja premije – kod manjih osiguravatelja - ostvarili su HOK sa 18,8 posto i Izvor sa 22 posto. Životna osiguranja u porastu U 2012. godini premija klasičnih životnih osiguranja veća je za 42, a dodatnih za devet milijuna kuna, dok je broj životnih osiguranja povećan za 22.000, a broj dodatnih za 30.000. U 2011. godini premija klasičnih životnih osiguranja bila je manja za 20, a dodatnih za četiri milijuna kuna, dok je broj životnih osiguranja bio smanjen za samo 1500, ali broj dodatnih za gotovo

U 2012. godini premija klasičnih životnih osiguranja veća je za 42, a dodatnih za devet milijuna kuna 30.000. Nastavljen je višegodišnji trend pada premije rentnih osiguranja s devet na 8,2 milijuna kuna. Iznimka je bila 2011. kad je premija porasla sa 7,1 na devet milijuna kuna. Do 2011. godine je, usprkos krizi, povećavan broj (uz kolebanje premija) novijih oblika osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik – fond polica. U 2008. je broj fond polica OŽ povećan sa 33.428 na 49.248, dok je premija ostala ista, 224 milijuna kuna. U 2009. je broj ovih osiguranja porastao na 54.984, ali premi-

Osiguravatelj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

% 2011. 2012. promje000 kn 000 kn ne

Croatia zdravstveno osiguranje Sunce osiguranje Allianz Zagreb Croatia osiguranje Basler osiguranje Zagreb Uniqa osiguranje GRAWE Hrvatska Euroherc osiguranje Merkur osiguranje Jadransko osiguranje HOK osiguranje Kvarner VIG ERGO osiguranje Triglav osiguranje

97.276

98.752

1,52

103.142 15.920 20.528 13.647 7.353 3.524 3.154 2.761 2.875 690 270 17 n.p.

91.996 15.709 15.258 12.708 7.405 3.635 3.185 2.661 2.146 690 440 4 n.p.

-10,81 -1,33 -25,67 -6,88 0,71 3,15 0,98 -3,62 -25,36 0,00 62,96 -76,47 n.p.

UKUPNO (BEZ TRIGLAVA):

271.157

254.589

-6,11

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u travnju i svibnju 2013.

ja je pala za 37 posto, na 163 milijuna kuna. U 2010. broj osiguranja povećan je na 55.266, a premija na 167,3 milijuna kuna. Međutim je u 2011. broj osiguranja smanjen je na 54.984, a premija na 163,9 milijuna kuna. U 2012. broj osiguranja ponovno je smanjen sa 54.984 na 52.129, a premija na 144,8 milijuna kuna. U osiguranju života bilo je dosta promjena, od dvoznamenkastih porasta do sličnih padova premije. Allianz je s porastom premije od 9,8 posto (u 2011. osam posto) povećao svoj udio u premiji sa 15,4 na 16,7 posto i na prvom je mjestu, dok je Croatia s porastom premije od 6,5 posto (nakon pada od jedan posto u 2011.) povećala svoj udio sa 14,1 na 14,8 posto i na drugom je mjestu. Merkur s gotovo istom premijom i GRAWE s porastom od dva posto su ostali na svojim pozicijama, s udjelima od 10,4 i 10,2 posto. Agram životno je s porastom od 1,3 posto i udjelom od 8,3 posto ponovno peti, a Basler OZ je s padom od 0,2 posto i udjelom 8,1 s petog došao na šesto mjesto. Kvarner VIG s padom od 8,7 posto i udjelom 6,9 posto ostao je sedmi. Generali je zabilježio pad premije od 6,6 posto i udjel od 4,8 posto te je ostao osmi. Manji osiguravatelji su za razliku od prošle godine ostvarili promjenljive rezultate. Erste VIG je ostvario porast premije od 10,9 posto nakon pada od 2,3 posto u 2011. i ponovno napredovao, sada sa 10. na deveto mjesto. To mjesto prepustio mu je Helios VIG s padom premije od 6,4 posto (4,2 posto u 2011.), dok je Uniqa s padom premije od sedam posto (17,8 posto u 2011.) i udjelom od 3,8 posto ostala na 11. mjestu. Triglav je s padom od 3,6 posto (4,7 posto) i udjelom 2,8 posto 12., a velike poraste premije

OSIGURANJE

ostvarili su Societe Generale 11,3 posto, KD životno 29,2 posto i Velebit životno 38,9 posto. Veliki pad premije zabilježilo je Ergo životno osiguranje, 52 posto. Manja premija zdravstvenog osiguranja Premija zdravstvenog osiguranja smanjena je u 2012. sa 271 milijuna na 255 milijuna kuna tj. za 6,1 posto. U 2010. ta je premija iznosila 276 milijuna i smanjila se za 4,3 posto u odnosu na 2009. (kad je također smanjena za 3,6 posto). Ranijih godina bilježena su povećanja: u 2008. za 11,6 posto i u 2007. za 23,6 posto. Na prvom mjestu je sada Croatia zdravstveno osiguranje s premijom od 98,8 milijuna kuna, većom za 1,5 posto od 2011. i udjelom od 38,8 posto. U 2011. Croatia zdravstveno osiguranje bilo je na drugom mjestu s premijom od 97,3 milijuna kuna, gotovo istom kao 2010. i udjelom od 35,7 posto. Premija u 2010. iznosila je 97 milijuna kuna, a rast 0,2 posto (u 2009. 9,5 posto, u 2008. 13,3, a u 2007. 32,2 posto). Udio CZO-a 2010. je porastao na 34,4 posto sa 32,9 posto u 2009., 29 posto u 2008. i 28,6 posto u 2007. Na drugom mjestu je Sunce osiguranje iako bilježi ponovni pad premije od 10,8 posto sa 103,1, na 92 milijuna kuna i pad udjela sa 37,9 na 36,1 posto. U 2011. pad premije bio je 4,3 posto, u 2010. bio je 10,4 posto nakon pada u 2009. od 4,3 posto. U 2008. rast je iznosio 41 posto, a u 2007. 51 posto. Premija Sunca bila je u 2010. 107,8 milijuna kuna uz udio od 38,2 posto. Najveći udjeli bili su u 2009. 40,8 posto i u 2008. 41,1 posto, dok je u 2007. on iznosio 32,6 posto. U proteklih pet-šest godina dva vodeća osiguravatelja su blizu jer nakon brzog rasta Sunca osiguranja do 2009. uslijedio je zastoj i postupni pad premije i udjela, dok je premija Croatia zdravstvenog ranije sporije rasla, ali je taj trend rasta zadržan i u kriznim godinama. Croatia osiguranje je ostvarilo premiju od 15,3 milijuna što je pad od 25,7 posto i silazak s trećeg na četvrto mjesto. U 2011. Croatia osiguranje je zabilježio pad od 11,9 posto i premiju od

U 2012. godini hrvatski osiguravatelji iskazali su 520,7 milijuna kuna dobiti 20,5 milijuna i bilo je na trećem mjestu. Premija Grupe Croatia je u 2012. 114 milijuna kuna, što je 3,4 posto manje od oko 118 milijuna kuna u 2011. Udio Grupe Croatia je u prošloj godini bio 44,8 posto naprama 43 posto u 2011., dok je u 2010. bio 45 posto i 43 posto u 2009. Allianz se uz premiju manju za 1,3 posto (15,7 milijuna kuna) popeo na treće mjesto. Basler OZ je u 2011. ostvario iznimno velik porast premije od 50 posto pa se vratio na peto mjesto koje je zadržao i nakon pada premije u 2012. od 6,9 posto. Uniqa je s gotovo istom premijom od 7,4 milijuna kuna ostala na šestom mjestu. Dalje

Poslovni rezultati Ukupni prihodi, 000 kn

2011.

2012.

282.089 1.096.611 559.725 75.504 2.828.366 96.924 2.859 49.791 137.943 1.099.789 n.p. 541.629 232.242 174.739 4.135 7.380 703.770 15.147 413.201 409.443 42.286 184.598 n.p. 228.926 55.201 9.971 9.252.269

273.027 1.196.030 549.682 91.484 2.807.507 101.091 2.993 33.783 183.808 1.055.784 n.p. 531.377 226.574 187.478 5.421 24.141 679.063 23.687 397.480 382.942 47.946 181.389 n.p. 220.738 60.827 13.310 8.831 9.286.393

% promjene

Ukupni rashodi, 000 kn 2011.

-3,21 214.778 221.626 9,07 1.003.558 1.105.333 -1,79 669.872 600.936 21,16 71.453 83.380 -0,74 2.749.699 2.689.082 4,30 92.881 97.290 4,69 3.608 3.977 -32,15 50.239 35.280 33,25 132.917 175.519 -4,00 864.770 877.934 n.p. n.p. n.p. -1,89 510.156 499.091 -2,44 199.483 203.623 7,29 162.277 168.977 31,10 5.124 5.905 227,11 19.368 37.493 -3,51 609.903 573.238 56,38 23.715 28.798 -3,80 505.333 415.749 -6,47 383.643 350.067 13,39 39.143 40.309 -1,74 175.167 173.677 n.p. n.p. n.p. -3,58 227.670 215.169 10,19 73.688 66.203 33,49 19.233 20.124 14.294 0,37 8.807.678 8.703.074

n.p. - nema podatka Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u travnju i svibnju 2013., osim dobiti Triglava (HANFA)

slijede GRAWE s porastom premije od 3,2 posto, pa Euroherc s rastom od jedan posto i Jadransko s padom od 25,4 posto. Merkur je ostvario smanjenje od 3,6 posto, a Kvarner VIG povećanje od 63 posto. HOK je, pak, iskazao istu premiju kao i godinu ranije. Dobrovoljna zdravstvena osiguranja zasad čine tek oko 2,5 posto ukupnog tržišta osiguranja. Sudjelovanje pak dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja u ukupnim troškovima zdravstva je u Hrvatskoj 0,9 posto, a u Europskoj uniji 3,9 posto što ukazuje na značajan potencijal razvoja te vrste osiguranja. Približavanje tog udjela onom u EU-u pruža mogućnost povećanja premije za 700 do 800 milijuna kuna. Struktura financiranja ukupnih izdataka hrvatskog zdravstva od oko 25 milijardi kuna pokazuje da u tome javno zdravstvo snosi 84 posto troškova, a 15 posto plaćaju građani neposredno, što je iznos od 3,7 milijardi kuna. Dio toga iznosa trebali bi obuhvatiti svojom ponudom komercijalni osiguravatelji. Veća aktivnost osiguravatelja može se očekivati nakon što je usvojena Strategija razvoja hrvatskog zdravstva do 2020. godine. Država ih je uključila u Strategiju pa očekuje njihov jači angažman u dopunskom i dodatnom osiguranju. Osiguravatelji pak napominju da je ukidanje poreznih olakšica

2012.

% promjene

Neto dobit, 000 kn 2011.

3,19 53.009 10,14 93.053 -10,29 (110.147) 16,69 4.051 -2,20 78.667 4,75 3.161 10,23 (749) -29,78 (449) 32,05 5.026 1,52 183.751 n.p. 2.629 -2,17 31.473 2,08 32.759 4,13 12.572 15,24 (989) 93,58 (11.988) -6,01 93.867 21,43 (8.568) -17,73 (90.132) -8,75 25.800 2,98 3.144 -0,85 9.431 n.p. 687 -5,49 1.256 -10,16 (18.488) 4,63 (9.262) -1,19 634.336 (250.772) 383.564

2012.

40.212 90.697 (51.254) 8.104 118.425 2.988 (984) (1.497) 8.289 136.875 4.609 32.286 22.951 18.501 (484) (13.352) 80.486 (5.111) 1.162 32.875 7637 7.711 (8.371) 5.568 (5.376) (6.814) (5.463) 619.376 (98.706) 520.670

% promjene

-24,14 -2,53 100,05 50,54 -5,47 64,92 -25,51 75,31 2,58 -29,94 47,16 -14,26 27,42 142,91 -18,24 343,31 -2,36 35,75

za premije zdravstvenog osiguranja sigurno smanjilo atraktivnost ove vrste osiguranja, posebice u kriznim okolnostima. Izdvajanje za potrebe zdravstva je na predzadnjem mjestu u proračunima kućanstava u kojima čini samo 3,25 posto. Ipak se nakon ovih promjena u regulativi nadaju boljim rezultatima. Istina, ne treba se nadati brzom procvatu privatnih zdravstvenih osiguranja još neko vrijeme. Ali treba se pripremati za organizaciju cjelovitog sustava privatnog osiguranja u boljim okolnostima u budućnosti. Kombinacija dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja sa zdravstvenim turizmom nudi nove mogućnosti koje su neki osiguravatelji već prepoznali. Smanjena premija osiguranja od nezgode Premija osiguranja od nezgode u 2012. smanjena je za 2,5 posto, na 489 (504 po Hanfi) milijuna kuna (5,6 posto ukupne premije). U 2011. ta je premija smanjena za 2,6 posto, na 517 milijuna kuna (5,7 posto ukupne premije), dok je 2010. bila manja za 2,9 posto, 531 milijun kuna (5,8 posto ukupne premije), nakon što je u 2009. bila gotovo ista kao u 2008., 547 milijuna kuna. Prije toga je rasla u 2008. za 4,2 posto (u 2007. za 8,5 posto), dok udio u ukupnoj premiji postupno opada ispod šest posto (u 2008. 5,7

OSIGURANJE

(u 2010. pad od 16,2 posto), Kvarner VIG 17,7 posto nakon pada u 2011. od 18,8 posto (i u 2010. 12,7 posto), Merkur pad od 5,5 posto nakon porasta u 2011. od 11,3 posto (nakon pada od 10,9 posto u 2010.), Helios VIG pad od čak 39 posto nakon rasta od 10,9 posto u 2011. (u 2010. 7,3 posto), Velebit pad u 2012. za 4,5 posto, nakon pada u 2011. godini od šest posto i Ergo pad od 11,5 posto. U 2012. Allianz i Generali te Uniqa od većih te HOK i Sunce od manjih osiguravatelja nastavili su s pozitivnim trendom porasta premija i tržišnog udjela.

posto, u 2007. 5,8, a u 2006. 6,1 posto). Broj osiguranja u 2012. je pao za 1,8 posto i kreće se oko 2,45 milijuna, a u 2011. bio je manji za jedan posto i iznosio je oko 2,5 milijuna. Na prvom mjestu je Croatia, sa 175,7 milijuna kuna i udjelom od 35,9 posto uz pad premije od 4,2 posto. U 2011. premija je iznosila 183,5 milijuna kuna uz udio od 35,5 posto, dok je premija pala za 8,5 posto. U 2010. premija je iznosila 201 milijuna kuna i udio 37,7 posto (u 2009. 39,1 posto, u 2008. 38,7 posto, isto kao 2007.). Na drugom mjestu je Euroherc sa 88,6 milijuna kuna i udjelom od 18,1 posto uz pad premije od 3,3 posto. U 2011. premija je iznosila 91,6 milijuna kuna uz udio od 17,7 posto. U 2010. premija je dostigla 96 milijuna kuna i udio 18,1 posto (u 2009. 17,3 posto, u 2008. 17,2, a u 2007. 18,3 posto). Slijedi Jadransko sa 55,5 milijuna kuna, udjelom od 11,3 posto uz pad premije od pet posto, dok je u 2011. premija iznosila 58,4 milijuna kuna, udio 11,3 posto uz pad premije od sedam posto. U 2010. premija je iznosila 62,8 milijuna kuna, a udio 11,8 posto (u 2009. 9,8 posto, u 2008. 8,6 posto, 2007. 9,2 posto). Allianz je povećao premiju sa 44 na 47,2 milijuna kuna i udio sa 8,5 na 9,6 posto nakon što je u 2011. također povećao premiju sa 39 na 44 milijuna kuna i udio sa 7,3 na 8,5 posto. U

2009. udio je bio 7,9 posto, u 2008. 8,4 posto, a u 2007. 7,9 posto. GRAWE s premijom od 25,4 milijuna kuna bilježi pad od devet posto te i pad udjela na 5,2 posto. U 2011. premija je bila 27,9 milijuna kuna uz pad od 7,2 posto, a pad udjela bio je 5,4 posto. U 2010. premija je iznosila 30,1 milijun kuna, a udio 5,7 posto (u 2009. 5,6 posto, u 2008. 6,3 posto, a u 2007. 6,7 posto). Šesti Generali ostvario je porast premije od 11,5 posto (22,5 milijuna) i udio od 4,6 posto i to nakon porasta premije od 22,6 posto u 2011. U 2010. povećanje premije iznosilo je 7,4 posto, a u 2009. 16,9 posto. Ovih šest vodećih osiguravatelja zajedno ima oko 85 posto portfelja i u protekle tri godine zadržava iste položaje na tablici, ali uz smanjene udjele u ukupnoj premiji uz iznimku Allianza i Generalija. Kod ostalih osiguravatelja s manjim portfeljem ima i porasta i padova premije. Tako porast premije bilježe Uniqa od 16,9 posto nakon rasta od 48,3 posto u 2011. i dolazak na sedmo mjesto, a sve to nakon pada od 29,5 posto u 2010., HOK porast od osam posto, a u 2011. 12,5 posto (u 2010. 3,8 posto, a u 2009. 12,6 posto), Sunce, pak, bilježi rast od osam posto (u 2011. 9,8 posto, a ranije 12,8 i 13,8 posto) i Izvor rast od 85 posto. Pad premije bilježe Basler OZ od sedam posto nakon porasta u 2011. od 9,9 posto

Dobit bolja nego u 2011. U 2012. godini hrvatski osiguravatelji iskazali su 520,7 milijuna kuna dobiti. Ukupan rezultat je za 137 milijuna kuna bolji nego u 2011. U 2011. godini osiguravatelji su iskazali 383,6 milijuna kuna dobiti što je bilo za 125 milijuna kuna više nego u 2010., tako da su u dvije godine udvostručili dobit, s četvrt na više od pola milijarde kuna. Veliki osiguravatelji su ostvarili različite rezultate, ali pretežno znatnu dobit. Croatia je povećala dobit sa 79 na 118 milijuna kuna, za 39 milijuna. Euroherc je smanjio dobit sa 184 na 137 milijuna kuna, kao i Allianz sa 93 na 91 milijuna kuna, pa Jadransko sa 94 na 80,5 milijuna kuna. Dalje slijede Agram životno sa 40 mililijuna kuna, 13 milijuna manje nego u 2011., Merkur sa 32,9 milijuna kuna, više za sedam milijuna i GRAWE sa stabilnih 32,3 milijuna kuna (godinu ranije 31,5 milijuna). Helios VIG je smanjio dobit sa 32,8 na 23 milijuna, a Sunce sa 9,4 na 7,7 milijuna kuna. HOK je pak ostvario 18,5 milijuna dobiti, gotovo 50 posto više nego u 2011. U velikoj mjeri su sanirani raniji gubici, pa je tako Kvarner VIG nakon gubitka od 90,1 milijuna kuna ostvario dobit od 1,1 milijuna, dakle za 89 milijuna bolji rezultat, a Basler OZ je gubitak od 110 milijuna sveo na 51 milijun kuna. Ti rezultati su značajno djelovali na poboljšanje opće slike profitabilnosti hrvatskih osiguravatelja. Erste VIG ima dobit od 8,3 milijuna kuna, (više za 3,3 milijuna), Uniqa 5,6 milijuna kuna dobiti (osjetnih 4,3 milijuna više) i Croatia zdravstveno tri milijuna (kao i ranije), dok KD životno ima gubitak za 3,4 milijuna kuna manji nego godinu ranije. Dobit su povećali BNP Paribas s četiri na osam milijuna kuna, Generali sa 2,6 na 4,6 milijuna i Societe Generale s tri na 7,6 milijuna. Oba društva Velebit smanjila su gubitke, sa 14,5 na 5,4 i sa 9,3 na 6,8 milijuna kuna. Povećanje dobiti, kao i povećanje imovine osiguravatelja daje im dodatnu težinu u gospodarstvu, financijskom sektoru i posebno mreži institucija koje sudjeluju u oblikovanju novčane imovine stanovništva kao pričuve za treću dob. Ujedno to povećava i odgovornost osiguravatelja na inoviranju ponude svojih usluga i dodatnim nastojanjima za poboljšanje financijske pismenosti građana. Hrvatski osiguravatelji dugi niz godina posluju s visokim troškovima. Analiza za 2012. godinu kao treću godinu zaredom pokazala je da su

OSIGURANJE

Jamstveni kapital, tehničke i matematičke pričuve Osiguravatelj Agram životno osiguranje Allianz Zagreb Basler osiguranje Zagreb BNP Paribas Cardif osiguranje Croatia osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje ERGO osiguranje ERGO životno osiguranje Erste osiguranje VIG Euroherc osiguranje Generali osiguranje GRAWE Hrvatska Helios Vienna Insurance Group HOK osiguranje Hrvatsko kreditno osiguranje Izvor osiguranje Jadransko osiguranje KD životno osiguranje Kvarner VIG Merkur osiguranje Societe Generale osiguranje Sunce osiguranje Triglav osiguranje Uniqa osiguranje Velebit osiguranje Velebit životno osiguranje Wüstenrot životno osiguranje UKUPNO (BEZ TRIGLAVA):

Jamstveni kapital, 000 kn % pro2011. 2012. mjene 231.132 16,43 269.110 379.187 13,19 429.188 181.958 36,54 248.439 28.782 16,43 33.511 1.081.071 6,49 1.151.184 56.032 3,35 57.911 28.429 -2,76 27.645 34.552 -3,21 33.442 44.927 18,11 53.064 377.740 35,55 512.025 81.408 21,18 98.650 220.239 17,87 259.589 133.827 18,35 158.385 40.891 13,90 46.575 35.567 -0,96 35.224 25.779 0,31 25.858 254.865 25,87 320.807 23.742 1,23 24.033 270.339 7,29 290.039 154.845 42,80 221.126 36.457 10,39 40.244 117.395 2,83 120.717 n.p. n.p. n.p. 57.672 45,49 83.908 27.961 48,39 41.490 25.468 34,56 34.269 36.718 3.950.265 4.653.151 17,79

Tehničke pričuve, 000 kn 2011.

23.796 814.248 378.869 13.164 3.889.656 56.195 1.346 97.295 2.992 1.495.286 229.198 296.273 128.966 212.832 1.537 12.315 846.119 792 384.051 114.407 2.410 189.558 n.p. 154.413 92.377 510 9.438.605

2012. 25.087 826.055 368.448 13.100 3.800.482 54.591 1.721 115.376 4.533 1.465.955 247.252 305.600 132.904 229.384 2.807 23.482 837.311 944 369.582 105.449 3.530 189.308 n.p. 163.194 99.185 789 178 9.386.247

% promjene 5,43 1,45 -2,75 -0,49 -2,29 -2,85 27,86 18,58 51,50 -1,96 7,88 3,15 3,05 7,78 82,63 90,68 -1,04 19,19 -3,77 -7,83 46,47 -0,13 n.p. 5,69 7,37 54,71 -0,55

Matematičke pričuve, 000 kn Tehničke pričuve ukupno, 000 kn % pro% pro2011. 2011. 2012. 2012. mjene mjene 1.028.381 6,95 1.052.177 6,92 1.099.863 1.124.950 1.830.003 9,70 2.644.251 7,16 2.007.558 2.833.613 1.538.396 1,58 1.917.265 0,73 1.562.745 1.931.193 86.481 21,44 99.645 18,55 105.025 118.125 1.816.582 5,71 5.706.238 0,25 1.920.261 5.720.743 56.195 -2,85 54.591 1.346 27,86 1.721 19.864 5,58 117.159 16,38 20.973 136.349 310.888 16,06 313.880 16,39 360.804 365.337 1.495.286 -1,96 1.465.955 505.351 10,23 734.549 9,50 557.069 804.321 1.972.082 4,07 2.268.355 3,95 2.052.343 2.357.943 675.309 -2,26 804.275 -1,41 660.023 792.927 212.832 7,78 229.384 1.537 82,63 2.807 12.315 90,68 23.482 846.119 -1,04 837.311 1.615 37,83 2.407 31,70 2.226 3.170 825.809 4,31 1.209.860 1,75 861.393 1.230.975 1.682.697 3,99 1.797.104 3,24 1.749.827 1.855.276 36.078 33,37 38.488 34,19 48.118 51.648 189.558 -0,13 189.308 n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. 481.915 8,69 636.328 7,96 523.786 686.980 92.377 7,37 99.185 18.891 2,70 19.401 4,07 19.402 20.191 3.649 3.827 12.830.342 13.555.065 5,65 22.268.947 22.941.312 3,02

n.p. - nema podatka Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u travnju i svibnju 2013.

troškovi pribave u prosjeku iznosili 11,6 posto što je nešto više nego u 2011. kada su iznosili manje od 11 posto ukupnih prihoda. U 2010. ovi su troškovi iznosili oko 12 posto ukupnih prihoda. Troškovi uprave dostigli su 22,5 posto, pola boda više nego godinu ranije, dok su u 2010. godini oni iznosili svega 21 posto. Ukupno je udio poslovnih rashoda bio u 2011. i 2010. godini podjednak, oko 33 posto ukupnih prihoda. U 2012. godini taj udio je prešao 34 posto. Najveći osiguravatelji imaju poslovne rashode između 24 i 42 posto. Međutim neki veliki osiguravatelji održavaju stope troškova oko i ispod 20 posto. Veći broj manjih osiguravatelja na početku poslovanja ima stope troškova iznad 90 pa i 100 posto od ostvarenih prihoda. Tehničke pričuve oko 22,9 milijardi kuna I tehnički rashodi osiguravatelja – izdaci za osigurane slučajeve, za promjene ostalih tehničkih pričuva što uključuje promjene matematičke pričuve osiguranja života, troškovi ulaganja i ostali troškovi - su visoki i premašivali su 60 posto prihoda. Ti rashodi u najvećoj mjeri ovise o kretanju šteta pa mogu biti vrlo različiti, ali ako su trajno visoki, onda otežavaju profitabilno poslovanje. Ipak u 2011. zabilježena je vrlo značajna promjena: tehnički su rashodi iznosili 60,3 posto ukupnih prihoda naprama 63,7 po-

sto u 2010. U 2012. ostvareno je daljnje smanjenje, na 58,5 posto. Rezultat je to u prvom redu smanjenja isplata za štete automobilske odgovornosti koje su lani smanjene za 96 milijuna kuna. Udio izdataka za osigurane slučajeve je nešto veći nego u 2011., 42,2 prema 41,7 posto, ali je manji od 43,6 posto u 2010. Osjetno su manji rashodi za promjene matematičke pričuve osiguranja života i ostali troškovi. Udio sveukupnih rashoda je 93,7 posto što je za 1,5 postotnih poena niže nego godinu dana ranije, a to je pridonijelo boljem financijskom rezultatu hrvatskih osiguravatelja. Jamstveni kapital hrvatskih osiguravatelja kojim se dodatno jamči isplata odšteta osiguranicima iznosio je potkraj 2012. godine 4.653 milijuna kuna što je za 17,8 posto više od 3.950 milijuna kuna u 2011. godini. U 2010. godini jamstveni je kapital iznosio 3.660 milijuna kuna, u 2009. godini 3.302 milijuna kuna, u 2008. godini 3.915 milijuna kuna, u 2007. 4.397 milijuna kuna, u 2006. 3.340 mililijuna kuna, dok je potkraj 2004. bio 2.020 milijuna kuna. Od 2004. do 2007. godine jamstveni kapital povećan je za više nego dvostruko, ali je u 2008. i 2009. smanjena vrijednost financijske imovine, što je od 2010. do 2012. djelomično nadoknađeno. Značajnija povećanja jamstvenog kapitala, što apsolutno što relativno, iskazali su

u 2012. Euroherc, Merkur, Croatia, Basler OZ, Jadransko, Allianz, GRAWE, Agram životno, Helios VIG, Kvarner VIG, Uniqa, Generali, Erste VIG, oba društva Velebit i BNP Paribas Cardif. Promjene jamstvenog kapitala kod ostalih osiguravatelja kretale su se unutar nekoliko postotaka. Tehničke pričuve hrvatskih osiguravatelja namijenjene su podmirivanju njihovih obveza pa je visina tih pričuva vrlo važan pokazatelj poslovanja. One su na dan 31. prosinca 2012. iznosile oko 22,9 milijardi kuna, bez Triglava. Usporedive pričuve iznosile su 31. prosinca 2011. oko 22,3 milijarde kuna. Iznos za sva društva je potkraj 2010. premašivao 21,8 milijardi kuna, potkraj 2009. oko 20,4 milijardi kuna, krajem 2008. oko 18,5 milijardi kuna, u 2007. 16,8, a u 2006. 13,9 milijardi kuna. Porast tehničkih pričuva se osjetno usporio, pa dok su ranije rasle za tri pa dvije milijarde kuna, sada je to manje od jedne millijarde. Uzrok je opadanje godišnjih prihoda od zaračunatih premija. Iz toga razloga brzo raste odnos tehničkih pričuva i godišnje premije koji je 253 posto, dok je u 2011. iznosio 250 posto, u 2010. 236 posto, (u 2009. je to bilo 217 posto, u 2008. 191 posto, u 2007. 178 posto, u 2006. 169 posto, u 2005. 164 posto, a u 2004. 160 posto). Tehničke pričuve samo neživotnih osiguranja iznosile su lani oko 9,4 milijarde kuna (bez Tri-

OSIGURANJE glava), manje nego 9,8 milijardi kuna u 2011., kad su bile za 100 milijuna kuna veće nego u 2010. Ove su pričuve za 43 posto veće od godišnje premije tih osiguranja, dok je ta razlika u 2011. iznosila 46 posto, a u 2010. također 43 posto. U 2009. te su pričuve bile povećane za 174 milijuna kuna i dosegle su 9,5 milijardi kuna, naprama 9,3 milijarde kuna u 2008., te su bile za 37 posto veće od godišnje premije tih osiguranja (u 2008. je ta razlika bila 25 posto, u 2007. 24 posto, a u 2006. 18 posto). Povećanje razlike tehničkih pričuva i godišnje premije je u zadnje dvije-tri godine stabilizirano na više od 40 posto, ali je znatno više nego prije šest-sedam godina. To je pozitivan pomak jer pokazuje da je na približno sličnom portfelju stavljeno na stranu odnosno u pričuve nekoliko milijardi kuna više za buduće obveze prema osiguranicima čime je povećana njihova sigurnost. Nekoliko većih osiguravatelja iskazalo je smanjenje ukupnih tehničkih pričuva, kao Euroherc za 30 milijuna kuna, Jadransko za devet i Helios VIG za 12 milijuna kuna. Moguće je da je na to utjecalo smanjenje broja šteta u osiguranju automobilske odgovornosti. Osiguravatelji s većim portfeljem životnih osiguranja povećali su tehničke pričuve, uglavnom matematičke pričuve osiguranja života, i to Allianz za 190 milijuna kuna, GRAWE za 89 milijuna kuna, Agram životno za 73, Generali za 70, Merkur za 58, Erste VIG za 52, Uniqa za 50 milijuna kuna i drugi za manje iznose. U 2012. godini matematičke pričuve osiguranja života iznosile su 13,6 milijardi kuna (bez Triglava) naprama 12,8 milijardi u 2011. što je rast od 5,7 posto. U 2011. godini porast matematičke pričuve iznosio je osam posto. Povećanje u 2010. godini iznosilo je 11 posto, u 2009. bilo je 12 posto, u 2008. 18 posto, u 2007. 19, a u 2006. 21 posto. Relativna povećanja se smanjuju povećanjem iznosa matematičke pričuve, ali je značajno da ona još uvijek raste iz godine u godinu. Najveća apsolutna povećanja matematičke pričuve osiguranja bilježe veliki osiguravatelji života, Allianz 177 milijuna kuna, Croatia 104 milijuna, GRAWE 80, Agram životno 71, Merkur 67, Generali 52, Erste VIG 50, Uniqa 42, Kvarner VIG 36 i Basler OZ 24 milijuna kuna. Ostali osiguravatelji života imaju manja povećanja matematičke pričuve, a jedino je smanjenje zabilježio Helios VIG. Najveću matematičku pričuvu osiguranja života ima GRAWE sa 2,05 milijardi kuna, zatim Allianz sa dvije milijarde kuna, Croatia sa 1,92 milijarde, Merkur sa 1,75, Basler osiguranje Zagreb sa 1,56 milijardi kuna te Agram životno sa 1,1 milijardom kuna. Velike iznose bilježe i Kvarner VIG sa 861 milijun kuna, Helios VIG sa 660 milijuna, Uniqa sa 524 i Erste sa 360 milijuna kuna. U središtu pažnje U središtu pažnje osiguravatelja u 2012. godini bili su, uz ostalo, novi zakoni o osiguranju i obveznim osiguranjima u prometu, ulazak u Eu-

ropsku uniju, dobrovoljno zdravstveno osiguranje, razvitak tržišta i kretanje ukupne premije i sredstava osiguranja, briga o potrošačima, neosigurana i neregistrirana vozila, Solventnost II, liberalizacija tržišta obveznog osiguranja automobilske odgovornosti te položaj osiguranja života u sustavu socijalne sigurnosti. Novi zakoni o osiguranju i obveznim osiguranjima u prometu ovaj put su se počeli pripremati uz punu suradnju osiguravatelja s nadzornim i regulatornim institucijama. Međutim, čini se da su iznevjerena očekivanja da će se pronaći najbolja rješenja. Tako je nakon puno rasprava 14. lipnja 2013. donesen Zakon o izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Njime se usklađuju s europskim direktivama mogućnost dolaska u Hrvatsku svih osiguravatelja iz EU-a, jedinstvene premije osiguranja za žene i muškarce i višestruko povećanje minimalnih svota osiguranja za štete nastale u prometnim nezgodama. Dodane su i odredbe o Garancijskom fondu iz kojeg se isplaćuju štete koje počine vozači što su upravljali neosiguranim i nepoznatim vozilima. Tim se odredbama ograničavaju sredstva za pokriće obveza koje nastaju stečajem nekog osiguravatelja. Ujedno se uvodi pravo regresa Hrvatskog ureda za osiguranje prema osiguraniku u slučaju takve štete. Čini se da bi moglo doći do određenih nesigurnosti u položaju osiguranika odnosno do potrebe da puno bolje negoli do sada obrate pažnju na izbor osiguravatelja. Liberalizacija tržišta osiguranja AO je nakon najava prije nekoliko godina zastala, ali sada više neće biti odlaganja. Ulaskom u EU otvaraju se vrata svim osiguravateljima iz Unije, a sudeći po događajima u susjedstvu mnogi će pokušati iskoristiti priliku. Taj dolazak većeg broja osiguravatelja iz EU-a, što se događalo u Austriji i Sloveniji, doveo je do pada premija osiguranja AO što je u interesu osiguranika, ali do određene granice. Ako dođe do rata cijenama, što bi moglo završiti i stečajem ponekog osiguravatelja, tada bi osiguranici mogli također

Jamstveni kapital hrvatskih osiguravatelja iznosio je potkraj 2012. godine 4.653 milijuna kuna platiti dio ceha. Izmjene sadašnjeg Zakona o osiguranju su uglavnom manje značajne. Uporedo se radi na novom zakonu, ali je malo vjerojatno da će biti usvojen do početka srpnja ove godine. Ulaskom u EU Hrvatska će se morati pridržavati EU zakonodavstva pa će hrvatski regulator Hanfa voditi brigu o primjeni tehničkih standarda i naputaka koje kreira Europska agencija za nadzor osiguranja i zaposleničkih mirovina (EIOPA). Taj će regulatorni okvir biti nadležan i za hrvatske osiguravatelje, a stručnjaci Hanfe pripremaju

se za te zadaće već nekoliko godina. Članstvo u EU-u trebalo bi pridonijeti očuvanju financijske stabilnosti osiguravatelja i poboljšanoj zaštiti osiguranika. Broj neosiguranih i neregistriranih vozila na hrvatskim cestama je i dalje visok, ali osiguravatelji i MUP poduzimaju edukativne i represivne mjere tako da se broj neosiguranih i neregistriranih vozila smanjuje. To je vidljivo iz analize prijavljenih šteta Garancijskom fondu pri Hrvatskom uredu za osiguranje iz kojeg se isplaćuju štete koje počine vozači koji su upravljali tim vozilima. U 2012. su Garancijskom fondu prijavljene ukupno 1252 štete, što je 23,2 posto manje od 1630 u 2011. U 2012. prijavljeno je 779 šteta po neosiguranom počinitelju (29,5 posto manje) i 417 šteta po nepoznatom počinitelju (12 posto manje). Nakon znatnih smanjenja isplata od 25 posto u 2011. za štete od neosiguranih i nepoznatih počinitelja smanjene su isplate i u 2012. godini. Za štete od neosiguranih motornih vozila isplaćeno je 15 milijuna kuna (1,2 posto manje), a za one od nepoznatih počinitelja 8,5 milijuna (10,2 posto manje). Projekt Solventnost II vode europski organi za nadzor osiguranja. Projekt predstavlja skup pravila za procjenu svih rizika kojima su osiguravatelji izloženi i utvrđivanje potrebnog kapitala da se ti rizici mogu pokriti. Posljedično treba ostvariti bolji nadzor nad poslovanjem koje će biti transparentnije negoli je sada. No sustav se pokazuje iznimno kompleksnim i zahtjevnim pa je uvođenje odgođeno. Umjesto ranije utvrđenog termina uvođenja u 2014. godini početak implementacije se pomiče na 2015. ili 2016. godinu. Tako i hrvatskim osiguravateljima ostaje više vremena da nastave svoje pripreme za uvođenje Solventnosti II organizacijskim i edukativnim aktivnostima. Hrvatski ured za osiguranje pripremio je u suradnji s državnim organima projekt financijskog opismenjivanja stanovništva. O tome se raspravlja niz godina pa su se i poduzimale razne akcije koje su sigurno imale korisne rezultate. Ipak, ovo je prvi put da se tome pristupa cjelovito i s punom suradnjom djelatnosti osiguranja i države. Ovdje se očekuje s pravom i određena pomoć stručnjaka EU-a. Zanimljivo je da u EU-u, u kojem postoji mnoštvo institucija i tvrtki s iskustvima u raznim oblicima štednje za treću dob od više desetljeća pa i stoljeća, ocjenjuju informiranost stanovništva neadekvatnom. Kod nas je stanje, sasvim razumljivo, još manje zadovoljavajuće, ali ove akcije to će sigurno promijeniti. U 2012. godini pokazatelji financijskog položaja djelatnosti osiguranja su zadovoljavajući. Povoljna kretanja ukupne imovine osiguranja povećavaju financijski kapacitet osiguravatelja, a ujedno znače i poboljšana jamstva osiguranicima za ispunjenje obveza prema njima. Ostvarena dobit osiguravatelja koja je znatno veća nego u 2011. godini povećava značaj i društvenu ulogu djelatnosti osiguranja.

OSIGURANJE

Anketa:

TREND BLAGOG OPORAVKA

Kako ocjenjujete prošlu i što očekujete od ove poslovne godine?

Koliko je kriza utjecala na tržište osiguranja? Kako će to utjecati na vaše poslovanje?

Hoće li u vremenu krize doći do okrupnjavanja i preuzimanja na tržištu?

Ocijenite daljnje mogućnosti razvoja osiguranja na hrvatskom tržištu, posebno zbog ulaska u EU i otvaranja tog segmenta.

IGOR PURETA, PREDSJEDNIK UPRAVE GRAWE HRVATSKA D.D.

Tržište osiguranja se polako oporavlja Zahvaljujući opreznom ulaganju, odnosno promišljanju kako ćemo i gdje uložiti novac bez velikih rizika i oslanjanju na vlastitu zastupničku prodajnu mrežu, uspjeli smo svih 20 godina - koliko poslujemo na hrvatskom tržištu osiguranja - ostvariti i pripisati dobit svojim korisnicima >> Prošla je godina, s obzirom na cjelokupnu gospodarsku situaciju i industriju osiguranja, za GRAWE Hrvatska d.d. završila pozitivno. Zabilježili smo porast dobiti od 1,25 posto i povećali stupanj solventnosti koji sada iznosi 222 posto, što je dvostruko više od zakonom propisanog. Također, povećali smo i matematičku pričuvu na više od dvije milijarde kuna tako da je to i dalje najveća matematička pričuva na hrvatskom tržištu osiguranja. U ovoj poslovnoj godini očekujemo povećanje udjela na tržištu i uspješno usklađivanje s promjenama koje nosi ulazak u Europsku uniju. U prvih pet mjeseci već smo uspjeli povećati naš udio u životnim osiguranjima čime smo pretekli Merkur i sada zauzimamo treće mjesto na ljestvici životnih osiguranja. Kriza je iealna za preuzimanja Nepovoljna gospodarska situacija utječe na sva tržišta, pa tako i na tržište osiguranja. Zahvaljujući opreznom ulaganju, odnosno promišljanju kako ćemo i gdje uložiti novac bez velikih rizika te oslanjanju na vlastitu zastupničku prodajnu mrežu, uspjeli smo svih 20 godina - koliko poslujemo na hrvatskom tržištu osiguranja - ostvariti i pripisati dobit našim korisnicima. Međutim, ni nas nije kriza potpuno zaobišla: od 2008. godine do danas bilježimo pad premije i u životnim i u neživotnim osiguranjima. Jedan dio izgubili smo i u autokasku jer nismo željeli ići s damping cijenama, a jedan dio i u životnim osiguranjima - što zbog recesije, što zbog isteka po-

lica životnog osiguranja i s njima spojenih osiguranja od nezgode. Početak ove godine obilježen je rastom, posebice životnih osiguranja, što znači da se tržište polako oporavlja i vjerujemo da će se taj oporavak nastaviti. Kriza je idealno vrijeme za preuzimanja drugih društava jer tijekom

Od 2008. godine do danas bilježimo pad premije i u životnim i u neživotnim osiguranjima krize društva koja slabije posluju imaju više teškoća u radu. Dodatno će ulazak u EU pred neka društva staviti nove poteškoće zbog visine naknada kod automobilskih osiguranja. To stvara vrlo realne preduvjete za preuzimanja na tržištu.

OSIGURANJE Potencijal za daljnji rast Hrvatsko tržište osiguranja ima potencijal za daljnji rast. Promatrajući druge razvijene zemlje, možemo zaključiti kako postoji puno prostora za razvoj u smislu podizanja svijesti građana Republike Hrvatske o važnosti osiguranja. Kod nas još uvijek primjećujemo naviku potrošača

da kupuju „ono što moraju“ što dokazuje i činjenica da najveći dio premije još uvijek otpada na obavezna autoosiguranja. S ulaskom Hrvatske u EU ne očekujemo velike promjene. Ono što očekujemo i na što smo spremni je promjena cijena osiguranja za žene uvođenjem tzv. unisex polica, kao i individualizacija pristupa kori-

sniku kroz liberalizaciju tržišta autoosiguranja. Smatram da se

Smatram da se veći dolazak konkurencije neće dogoditi te da će stanje ostati slično dosadašnjem

veći dolazak konkurencije neće dogoditi te da će stanje ostati slično dosadašnjem. O tome nam svjedoče primjeri drugih tranzicijskih zemalja kao što su Slovenija i Poljska. Ta dva primjera govore da je i nakon ulaska tih zemalja u EU najveći dio osiguranja ostao u rukama do tada prisutnih osiguravatelja.

SAŠA KRBAVAC, PREDSJEDNICA UPRAVE UNIQA OSIGURANJA

Ostvaruje se trend blagog oporavka Za ovu godinu planiramo dvoznamenkasti rast, a naš uravnotežen portfelj i kvalitetna prodajna mreža te dosadašnji ovogodišnji rezultati pokazuju da smo na dobrom putu >> Stagnacija gospodarskog razvoja koja traje već šestu godinu za redom značajno utječe i na osiguravateljsko tržište. Ipak, raduje nas činjenica da u prvih pet mjeseci ove godine tržište osiguranja bilježi blagi porast premije što pokazuje da su osiguranici

Smatramo da ima mjesta za sve uz fair play svjesni činjenice da je sigurnost koju pruža polica osiguranja u krizi još važnija.

Trend blagog oporavka tržišta osiguranja u 2013. koji smo najavljivali se i ostvaruje. Kriza iskorištena za promjene Kriza je dovela do pada tržišta osiguranja zadnjih nekoliko godina jer ono uvelike ovisi o kupovnoj moći te je usporila ionako statičan proces financijskog opismenjavanja stanovništva o važnosti i ulozi osiguranja u svakodnevnom životu. Mi smo krizu iskoristili za čitav niz promjena unutar Društva. Unaprijedili smo poslovne procese, i to ne samo s ciljem ispunjenja zahtjeva koji se traže ili će se tra-

žiti u narednom razdoblju nakon ulaska u EU, već i s ciljem unapređenja i poboljšanja naših usluga. Nastavljamo pažljivo upravljati rizicima, provodimo politiku kvalitetnog upravljanja troškovima, politiku konzervativnog investiranja, povećali smo efikasnost svojih resursa, a ujedno klijentima ponudili nove i poboljšane proizvode i usluge. Za ovu godinu planiramo dvoznamenkasti rast, a naš uravnotežen portfelj i kvalitetna prodajna mreža te dosadašnji ovogodišnji rezultati pokazuju da smo na dobrom putu. Naime, u prvih pet mjeseci ove godine UNIQA bilježi porast premije od 23,5 posto, a to je ujedno drugi najveći apsolutni iznos porasta premije na tržištu. Moguć dolazak novih osiguravatelja Na tržište utječe cijeli niz faktora pa je vrlo izgledno da će doći do okrupnjavanja i preuzimanja, a moguć je i dolazak novih osiguravateljskih društava. Smatramo da mjesta ima za sve uz uvjete fair playa.

Ključnim smatramo provođenje mjera financijskog opismenjavanja Statistike pokazuju da je hrvatsko tržište osiguranja u odnosu na zapadnoeuropsko nerazvijeno i

da postoje značajni potencijali za rast. Ključnim smatramo provođenje mjera financijskog opismenjavanja. Dodatni izazov u ovoj godini predstavlja ulazak Hrvatske u EU. Sada to već osjećamo u smislu prilagođavanja europskim propisima i zahtjevima koje pred nas stavlja Solvency II, a otvaranje tržišta donijet će i nove izazove. Od 1. srpnja krećemo s novim proizvodima životnih i zdravstvenih osiguranja, u kojima će premije biti jednake neovisno o spolu, a u skladu sa zahtjevima Europske unije.

OSIGURANJE

IVAN FABIJANČIĆ, ČLAN UPRAVE CROATIA OSIGURANJA

Iza nas je izazovna godina I ove godine nastavljamo s uvođenjem inovacija, redizajnom starih i uvođenjem novih proizvoda, kao i razvojem svih kanala prodaje >> Naši prošlogodišnji rezultati u skladu su s našim očekivanjima i prognozama. Prošla godina je za nas bila jednako izazovna kao i 2010. i 2011. Ponosni smo što smo usprkos tome održali visoku profitabilnost tvrtke i ostvarili bruto dobit koja je iznosila 140,4 milijuna kuna i bila je 34,1 posto viša u odnosu na 2011, a iznosom je bila najveća u proteklih 12 godina.

Naša strategija poslovanja je i dalje nepromijenjena U 2013. godini očekujemo blaži pad premija uz nastavak rasta životnih osiguranja. Planiramo povećanje bruto dobiti prije svega zbog nastavka racionalnog upravljanja rashodima i boljih rezultata ulaganja. Naša strategija poslovanja je i dalje nepromijenjena. I ove godine nastavljamo s uvođenjem inovacija, redizajnom starih i uvođenjem novih proizvoda, kao i razvojem svih kanala prodaje. Fokus je i dalje na upravljanju rizicima, kontroli troškova te sigurnosti i

profitabilnosti ulaganja. Planiramo i ostvariti zadovoljavajuću pokrivenost tehničkih pričuva i visoki stupanj solventnosti. I lani pad premije Hrvatski osiguravateljski sektor i lani je zabilježio pad premije. Odraz je to prije svega produljene recesije i sporog oporavka gospodarstva, zatvaranja tvrtki, stečajeva i likvidacija prije svega malih i srednjih tvrtki i obrtnika, pada životnog standarda građana i porasta nezaposlenosti. Svi ti trendovi se neminovno odražavaju i na tržište osiguranja. Građani i poduzetnici i dalje se zbog krize ponašaju racionalno i osiguravaju samo ono

Industrija osiguranja u Hrvatskoj ima sve uvjete za brži rast i razvoj što je neophodno. Razlog je prije svega štednja, a ne manjak interesa ili nepoznavanje proizvoda. Croatia osiguranje je jedna od prvih tvrtki u državnom vlasništvu koja je ozbiljno krenula s mjerama

štednje i smanjenja neproduktivnih troškova još 2009. godine. Smatramo da smo zahvaljujući brzim reakcijama, boljim upravljanjem rizicima, kontroli naplate i troškova uspjeli zadržati profitabilnost tvrtke, kao i povjerenje naših osiguranika. Povratak stopama ubrzanog rasta Financijski analitičari već godinama prognoziraju okrupnjavanja i

preuzimanja no do toga, usprkos krizi, nije došlo na hrvatskom tržištu. Očekujemo da će se nakon ulaska Hrvatske u EU ubrzati proces stvaranja financijskih konglomerata i integracije financijskih usluga, kao i proces koncentracije, spajanja i preuzimanja manjih osiguravateljskih kuća na domaćem tržištu. Nakon ulaska Hrvatske u EU očekujemo brži rast premija. U budućnosti predviđamo rast osiguranja života, rentnih osiguranja, osiguranja djece, kao i svih oblika mirovinske štednje. Od neživotnih osiguranja rast će osiguranja poduzetnika, obrtnika i poljoprivrednika, imovine, kao i zdravstvenih osiguranja. Industrija osiguranja u Hrvatskoj ima sve uvjete za brži rast i razvoj. Prosječna premija osiguranja po stanovniku danas iznosi 379 USD u Hrvatskoj, dok je u EU-u 2736 USD. Ne treba zaboraviti ni na činjenicu da su prije gospodarske recesije osiguranja u Hrvatskoj bilježila dvoznamenkaste stope rasta (od 2003. do 2007. godine prosječno 10,4 posto). Vjerujemo da će se Hrvatska vrlo brzo vratiti stopama ubrzanog rasta.

OSIGURANJE

BISERKA ŽALAC, DIREKTORICA RAIFFEISEN MIROVINSKOG OSIGURAVAJUĆEG DRUŠTVA

Ova će godina biti bolja od lanjske Povećao se broj zahtjeva za sklapanje ugovora o mirovini iz dobrovoljnog osiguranja, što ima pozitivan utjecaj na naš rezultat u ovoj godini >> Prošla godina bila je uspješna za naše mirovinsko osiguravateljsko društvo. Prva polovina ove poslovne godine pokazuje da će ona biti još bolja. Priljev novih korisnika mirovina i razine njihove uplate su iznad planiranih vrijednosti, što će utjecati na bolji rezultat društva. Povećava se broj onih koji izlaze iz štednje Mirovinsko osiguravateljsko društvo isplaćuje mirovine nakon završetka razdoblja članstva u mirovinskim fondovima. Sigurno je da

Za sada smo jedino mirovinsko osiguravateljsko društvo, a nakon predviđenih izmjena u zakonima, očekujemo da će nam se pridružiti još neki se u vrijeme krize manji broj ljudi odlučuje na ulazak u neku novu štednju, ali zato se povećava broj onih koji iz štednje izlaze. Kriza je utjecala na naše poslova-

nje na način da se povećao broj zahtjeva za sklapanje ugovora o mirovini iz dobrovoljnog osiguranja, što ima pozitivan utjecaj na naš rezultat u ovoj godini. Cjelokupna financijska situacija utječe na članove dobrovoljnih fondova da u većem broju završavaju sa svojom dobrovoljnom mirovinskom štednjom i traže isplatu mirovine. Većina korisnika mirovine koji dolaze iz dobrovoljnih mirovinskih fondova biraju isplatu mirovine u najkraćem zakonskom roku od pet godina i isplatu do 30 posto od ukupnih sredstava odmah na početku isplate mirovine. U obveznom mirovinskom osiguranju situacija je drukčija. Članovi obveznih mirovinskih fondova u vrlo malom broju koriste mogućnost ostvarivanja prava na mirovinu iz obveznog mirovinskog fonda. Razlog tome su brojne izmjene zakonodavstva koje se odnose na prvi stup mirovinskog osiguranja i koje su dovele do toga da se izuzetno malom broju ljudi isplati koristiti mirovinu iz drugog stupa. S obzirom na razinu uplata i trenutačni potencijal ovog dijela poslovanja, to nema značajan utjecaj na naš rezultat.

Tržište mirovinskog osiguranja razlikuje se od ostalog tržišta osiguranja na način da je broj potencijalnih korisnika mirovine limitiran zakonskim odredbama o ostvari-

Promatrano po broju osiguranika, dobrovoljno mirovinsko osiguranje još uvijek nije dobilo pravi zamah vanju prava na mirovinu. Mirovina za članove dobrovoljnih mirovinskih fondova može biti ostvarena najranije s navršenih 50 godina života, a za članove obveznih mirovinskih fondova tek nakon priznanja prava na mirovinu iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i u slučaju da je to povoljnije za korisnika mirovine. Za sada smo jedino mirovinsko osiguravateljsko društvo, a nakon predviđenih izmjena u zakonima koji reguliraju poslovanje mirovinskih osiguravateljskih društava očekujemo da će nam se pridružiti još netko. Rast će broj korisnika Mirovinsko osiguranje u dijelu koji se odnosi na obvezno osiguranje ima svoj konstantan priljev novih članova obveznih mirovinskih fondova ovisno o broju novozaposlenih osoba. Predviđenim izmjenama zakona koji se odnose na obvezno mirovinsko osiguranje i stjecanjem uvjeta za mirovinu članova obveznih mirovinskih fondova rast će i broj korisnika mirovina iz ovog osiguranja. Promatrano po broju osiguranika, dobrovoljno mirovinsko osiguranje još uvijek nije dobilo pravi zamah. Dobrovoljni mirovinski fondovi intenzivno rade na promociji dobrovoljne mirovinske štednje i povećanju broja članova. S povećanjem članstva u dobrovoljnim mirovinskim fondovima raste i potencijal korisnika mirovine po

osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Članstvo i imovina u mirovinskim fondovima preduvjet su poslovanja mirovinskog osiguravateljskog društva, budući da su upravo članovi fondova najveći dio korisnika mirovina, uz manji broj korisnika za koje je napravljena izravna uplata u mirovinsko osiguravateljsko društvo temeljem uplate za dokup mirovine od strane poslodavaca u trenutku umirovljenja njihovih zaposlenika. Ulazak u Europsku uniju donijet će mogućnost isplata mirovina iz mirovinskog osiguravateljskog društva u svim državama članicama.

OSIGURANJE

OSIGURANJE U EUROPI 2012. GODINE

Promjene korespondiraju s problemima gospodarstva Cilj Insurance Europe je razviti najbolje moguće poslovno okruženje za europske osiguravatelje, velike i male, potaknuti najbolju osiguravateljsku praksu i pomoći osiguravateljima u inovacijama i rastu mr. sc. Vladimir Miletić

mr. sc. Vladimir Miletić

UKUPNA PREMIJA OSIGURANJA U 34 ZEMLJE ČLANICE Insurance Europe, federacije koja okuplja nacionalna udruženja osiguravatelja, iznosila je 1114 milijardi eura u 2012. godini i povećana je najviše zbog porasta neživotnih osiguranja, za tri posto, na 459 milijardi eura (nakon jednakih tri posto u 2011.), dok su životna osiguranja porasla za jedan posto, na 656 milijardi eura, prema padu od jedan posto u 2011. Kretanja premije osiguranja života u 2012. bila su različita u pojedinim zemljama. Četiri najveća tržišta drže oko 70 posto ukupne premije.

U Ujedinjenom Kraljevstvu (UK) zabilježen je rast od 10 posto, nakon rasta od osam posto u 2011., najviše zbog dobre prodaje jednokratnih uplata za rentna osiguranja. Rast u Njemačkoj od 0,6 posto, poslije pada od četiri posto godinu ranije, donio je redovan posao osiguranja života. Pad premije u Francuskoj od osam posto nakon osjetnih 13 posto u 2011. pripisuje se jakoj konkurenciji drugih proizvoda, dok pad od 5,5 posto, kao i minus od 11 posto u 2011. u Italiji dolazi od pada prodaje tradicionalnih proizvoda osiguranja života. Premije neživotnih osiguranja su u 2012. porasle na 459 milijardi eura, u 2011. iznosile su 440 mili-

OSIGURANJE jardi, a u 2010. 426 milijardi eura. Premija osiguranja automobila porasla je za dva posto - na 135 milijardi eura, nakon rasta od četiri posto u 2011. (128 milijardi eura ) - i zadržala je udio od 30 posto premije neživotnih osiguranja. Njemačka i Italija su najveća tržišta, a zajedno s Francuskom i UK-om ostvaruju oko 65 posto ukupne premije automobilskih osiguranja. Premije osiguranja MV u Njemačkoj su povećane za 5,4 posto i Francuskoj za tri posto, dok su u Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu smanjene za dva posto. Premija zdravstvenog osiguranja porasla je za 2,5 posto i s iznosom od 116 milijardi eura to je osiguranje druga najveća skupina neživotnih osiguranja. U 2011. porast je iznosio dva posto, a premija 111 milijardi eura. Najveći udio premije imaju Nizozemska i Njemačka koje zajedno čine gotovo dvije trećine ukupnog tržišta. Osiguranje imovine sa 90 milijardi eura premije bilježi porast od četiri posto, nakon što je u 2011. ostvarilo 85 milijardi eura premije i porast od dva posto. Vodeća tržišta su UK, Njemačka i Francuska, svaka s oko 16 milijardi eura premije. U Njemačkoj je zabilježen rast premije od 3,9 posto, u Francuskoj od 4,7 posto, dok je premija u Ujedinjenom Kraljevstvu stagnirala. Pojačati nadzor nad špekulativnim poslovima Podaci za sve zemlje članice Insurance Europe za 2011. godinu pokazuju iznos premije od 1072 milijarde eura i pad od 3,2 posto. U Zapadnoj Europi u 2011. godini za razliku od godine ranije većina zemalja bilježi pad premija. Promjene u dosta zemalja korespondiraju s problemima gospodarstva u njima, tako da je pad premije u Portugalu 28,6 posto, Italiji 12,3 posto, Irskoj 10,4 posto, Grčkoj 6,7 posto, pa i Francuskoj 8,3 posto. Začuđuje stoga porast premija u Španjolskoj od 5,8 posto. Pad premije bilježe i Austrija 1,7 posto, Belgija 1,4 posto, Finska 2,6 posto, Luksemburg 4,3 posto, Malta 7,3 posto, Njemačka 0,4 posto te Švedska 0,8 posto. Porast premije ostvarili su Cipar 1,7 posto, Danska 4,7 posto, Island 4,2 posto, Norveška 6,6 posto, Švicarska 1,4 posto, Nizozemska 1,1 posto i Ujedinjeno Kraljevstvo 0,7 posto. Stope promjena premije na europskom

Stabilizirajuća i razvojna uloga osiguranja u gospodarstvu pokazuje se kao glavna vrijednost te djelatnosti istoku su također većinom negativne, pa tako Bugarska bilježi pad od 0,9 posto, Estonija 4,4 posto, Rumunjska 5,8 posto, Češka 0,5 posto, Mađarska 2,7 posto i Slovenija dva posto, a među njima je nažalost i Hrvatska s padom od 1,1 posto. Samo četiri zemlje iskazale su porast premije: Latvija sa 18,3 posto, Turska 21,8

Ukupna premija osiguranja u 2010. i 2011. godini 2010. u mil. EUR

2011. u mil. EUR

Nominalna stopa rasta*

Austrija

16.743

16.454

-1,7

Belgija

29.612

29.207

-1,4

Bugarska

821

813

-0,9

Cipar

844

859

1,7

5.825

5.957

-0,5

20.917

21.881

4,7

Češka Republika Danska

296

283

-4,4

18.631

18.145

-2,6

207.257

190.013

-8,3 -6,7

Estonija Finska Francuska Grčka

5.237

4.885

Hrvatska

1.268

1.229

-1,1

Irska

12.721

11.400

-10,4

Island

263

272

4,2

Italija

125.720

110.228

-12,3

266

316

18,3

6.826

3.893

-49,1

Luksemburg

2.080

1.991

-4,3

Mađarska

3.063

2.939

-2,7 -7,3

Latvija Lihtenštajn Litva

325

301

77.878

78.751

1,1

Njemačka

178.845

178.079

-0,4

Norveška

13.784

15.096

6,6

Malta Nizozemska

Poljska

13.555

13.869

5,5

Portugal

16.340

11.666

-28,6

1.972

1.845

-5,8

Rumunjska Slovačka

1.994

2.109

5,8

Slovenija

2.094

2.053

-2,0

56.306

59.568

5,8

Švedska

28.331

29.689

-0,8

Švicarska

39.896

45.306

1,4

7.059

7.342

21,8

206.906

206.019

0,7

1.103.676

1.072.460

-3,2

Španjolska

Turska Ujedinjeno Kraljevstvo CEA * Uz stalne tečajeve valuta Izvor: Izvještaj Insurance Europe za 2012.g.

posto, Poljska 5,5 posto i Slovačka 5,8 posto. Europski osiguravatelji stalno prate promjene na svojim tržištima i surađuju s organima EU-a, posebno s Europskom komisijom. Cilj Insurance Europe je razviti najbolje moguće poslovno okruženje za europske osiguravatelje, velike i male, potaknuti najbolju osiguravateljnu praksu i pomoći osiguravateljima u inovacijama i rastu. Trajno su u središtu pažnje sustav upravljanja rizicima i utvrđivanja potrebnog kapitala Solventnost II, ulaganja sredstava osiguranja, mirovinski sustavi, porezi, i posebno, zaštita osiguranika - potrošača. Osiguravatelji zastupaju stav da sami osiguravateljni poslovi ne uzrokuju sistemske rizike. Trebalo bi pojačati nadzor nad špekulativnim poslovima u osiguranju. Korak prema pojačanom nadzoru je projekt Solventnost II koji vode europski organi za

nadzor osiguranja u tzv. trijalogu s Europskom komisijom i Insurance Europe. Solventnost II treba pomoći osiguravateljima da bolje razumiju i upravljaju vlastitim rizicima. Sustav poboljšava transparentnost jer donosi usklađen okvir za izvještavanje i pouzdano razotkrivanje rizika. Pojačat će zaštitu prilikom sklapanja ugovora i pridonijeti jačanju financijske stabilnosti. Odgađanje uvođenja Solventnosti II sa 2014. godine na 2015. ili 2016. omogućit će bolje rješavanje očekivanih problema u njegovu uvođenju. Osiguravatelji na europskoj razini su predložili rješenja koja regulatori ispituju i trebaju dati svoj stav o njima. Najvažnije je da se dugoročna imovina kojom upravljaju osiguravatelji tako vrednuje da može bez udara i stresova poslužiti za podmirenje dugoročnih obveza koje osiguravatelji preuzimaju. Pritom

OSIGURANJE

Besplatni prikaz događanja u hrvatskom gospodarstvu na engleskom jeziku www.privredni.hr/subscribe

pvinternational pv international

OSIGURANJE

treba naći rješenja koja će omogućiti praćenje rizika na način koji neće biti prekompliciran i preskup za provedbu. Osiguravatelji trebaju nastaviti pružati dugoročna jamstva svojim osiguranicima tako što mogu ulagati sredstva osiguranja u skladu s propisima. U protivnom bi moglo doći do značajnih negativnih posljedica po djelatnost osiguranja, osiguranike ali i cjelokupno gospodarstvo. Važno je održavanje ravnoteže između Solventnosti II i sličnih regulatornih mjera zemalja koje nisu članice EU-a. Treba omogućiti europskim osiguravateljima da budu konkurentni u međunarodnim razmjerima. Konačno, treba utvrditi raspored provedbe Solventnosti II jer odlaganje može dovesti do dodatnih troškova, kao i prebrzih i nedovoljno promišljenih rješenja. Porasla vrijednost ulaganja Osiguravatelji vode brigu o vrlo velikim sredstvima koja su prikupljena za ispunjavanje obveza prema osiguranicima. Vrijednost ulaganja europskih osiguravatelja je u 2012. godini porasla sa 7700 na 8500 milijardi eura, za devet posto. Udio ovih ulaganja u BDP-u zemalja koje se prate iznosio je oko 55 posto. Zaštita osiguranika od rizika je prvi zadatak osiguravatelja, ali ne manje važan zadatak je i dugoročno, sigurno i profitabilno ulaganje sredstava osiguranja kako bi se te obveze mogle ispunjavati. Osiguravatelji su najveći institucionalni investitori u Europi s više od polovine svih ulaganja. Pri tome se u te investitore ne ubrajaju banke. Banke drže ulaganja od 46.000 milijardi, ali njih očekuju novi propisi usmjereni na smanjivanje rizika dospjeća i likvidnosti što će im umanjiti raspoloživa sredstva. Procjenjuje se da će stoga, uzimajući u obzir i sredstva potrebna za pokretanje gospodarskog rasta, do 2016. godine nedostajati 4000 do 5000 milijardi eura sredstava za ulaganja. Znatan dio tih sredstava mogli bi pribaviti osiguravatelji. Redovne uplate premija osiguranja omogućuju osiguravateljima protucikličko djelovanje odnosno ulaganja i kupovanja kad svi prodaju. No za takav scenarij treba izbjeći neke najavljene mjere kao porez na financijske transakcije ili izmjene propisa o trgovanju derivatima. Europska komisija i EIB (Europska investicijska banka) lansirale su projekt poticanja ulaganja u transport, energiju i informatičku tehnologiju kao infrastrukturna područja s namjerom podizanja konkurentnosti EU-a kao cjeline. Tu će se sigurno naći europski osiguravatelji, a među njima trebali bi očekivati i hrvatske. Mirovine - ključ za stabilan razvoj Efikasni i održivi mirovinski sustavi su ključni za buduću konkurentnost, životni standard građana i sposobnost za razvoj EU-a. Demografski izazovi su veliki: do 2060. godine očekuje se produljenje životnog vijeka za 7,9 godina za muškarce i 6,5 za žene. Pozitivno je produljenje životnog vijeka, ali odnos broja

Treba omogućiti europskim osiguravateljima da budu konkurentni u međunarodnim razmjerima zaposlenih i onih starijih od 65 godina smanjit će se sa 4:1 na 2:1. Mirovinske sustave opterećuju i tekuće, krizne poteškoće: veća nezaposlenost znači manje doprinosa, a manje stope prinosa na ulaganja donose manje prihode od uloženih sredstava. Dva su temeljna pitanja: kako održati adekvatnima tekuće mirovine i kako jamčiti održivost mirovinskih planova u budućnosti. U Hrvatskoj je stanje još teže jer bi trebalo najprije dostići adekvatne tekuće mirovine koje su daleko od toga. Reforme u pojedinim zemljama podižu vrijeme umirovljenja ili ga povezuju s očekivanim trajanjem života te pomažu rješavanju ovih problema, ali ih ne mogu otkloniti. Potvrđuju se ocjene da je višestupni sustav najbolji jer ni jedan stup za sebe nije održiv. Treba povećati ulogu zaposleničkih mirovina (drugog stupa) jer su one u nizu zemalja dobrovoljne. Tome će pomoći bolja regulativa, podjednaka za osiguravatelje i mirovinske fondove, zatim bolja obaviještenost sadašnjih i budućih umirovljenika o njihovim budućim mirovinskim prihodima, lakši pristup zaposlenih mirovinskim fondovima i prikladne porezne olakšice. Osiguravatelji su uključeni u sva tri stupa, različito u pojedinim zemljama, a njihovi proizvodi mogu pomoći otklanjanju raznih rizika u sustavu. To su rizici dugovječnosti, ranije smrti, inflacije, kamatnih stopa i dugoročne zdravstvene njege. Veća transparentnost i bolje informiranje građana ostaju trajni zadaci osiguravatelja. Pitanje prenosivosti mirovina ostaje za raspravu do daljnjega budući da su mirovinski sustavi

različiti u zemljama članicama. Osiguravatelji se trebaju još više angažirati na širenju financijske pismenosti stanovništva. Potrošač mora biti tretiran kao partner, obaviješten o tipu usluge koja mu se nudi i mora dobiti potreban savjet. Savjet ne može biti općenit, nego mora proizići iz potreba klijenta, prema njegovim informacijama. Insurance Europe potiče izdavanje i samo izdaje publikacije koje promoviraju osiguranje i šire informiranost građana. Sustav osiguranja imovine i osoba je jedan od temelja socijalnog i tržišnog gospodarstva koje nastoje razvijati mnoge zemlje članice Insurance Europe. Stabilizirajuća i razvojna uloga osiguranja u gospodarstvu pokazuje se kao glavna vrijednost te djelatnosti. U društvima za osiguranje zaposleno je gotovo milijun ljudi, a upravlja se tisućama milijardi eura. Isplate korisnicima u 2012. godini povećane su za 7,5 posto pa je ukupno isplaćeno 930 milijardi eura,

Osiguravatelji se trebaju još više angažirati na širenju financijske pismenosti stanovništva od čega 619 milijardi za životna osiguranja, a 311 za neživotna, uključujući i zdravstveno osiguranje. To sve pokazuje važnost osiguranja, kao i nastojanje gospodarstva i stanovništva da se bez obzira na krizu i smanjene prihode zaštite od sve brojnijih i težih rizika. Europski osiguravatelji su svjesni svoje društvene i socijalne uloge i nastoje uskladiti interese osiguranika, svojih zaposlenika i ulagača s potrebama šire zajednice tako da vode ekonomski, socijalno i ekološki održivo poslovanje. Među njima su i hrvatski osiguravatelji udruženi u Hrvatski ured za osiguranje, koji je član Insurance Europe (ranije CEA) već niz godina.

LEASING Rang-ljestvica leasinga za 2012. godinu (po financiranoj vrijednosti ugovora) 2012. HRK

(po portfelju)

Udjel %

2012. HRK

Udjel %

1 PBZ-Leasing

661.566.064

13,63

1 UniCredit leasing Croatia

3.460.805.619

21,19

2 UniCredit leasing Croatia

600.390.139

12,37

2 Hypo-Leasing Kroatien

1.967.661.760

12,05

3 Erste & Steierm채rkische S-Leasing

513.872.140

10,58

3 Raiffeisen Leasing

1.440.526.687

8,82

4 VB Leasing

444.839.084

9,16

4 Erste & Steierm채rkische S-Leasing

1.295.806.405

7,94

5 Impuls-Leasing

349.957.396

7,21

5 PBZ-Leasing

1.228.496.255

7,52

6 Raiffeisen Leasing

326.840.865

6,73

6 Erste Group Immorent Leasing

1.167.552.673

7,15

7 Porsche Leasing

306.375.098

6,31

7 VB Leasing

928.118.320

5,68

8 OTP Leasing

282.319.969

5,81

8 Mercedes-Benz Leasing

767.589.104

4,70

9 Mercedes-Benz Leasing

246.992.345

5,09

9 Impuls-Leasing

623.283.758

3,82

10 Hypo Alpe-Adria-Leasing

243.311.807

5,01

10 Porsche Leasing

526.274.295

3,22

11 SOGELEASE SG Leasing

199.662.317

4,11

11 OTP Leasing

520.245.050

3,19

137.137.139

2,82

12 SOGELEASE SG Leasing

513.211.438

3,14

13 BKS-leasing

120.722.879

2,49

13 Hypo Alpe-Adria-Leasing

402.985.344

2,47

14 EUROleasing

115.339.249

2,38

14 Hypo - Leasing Steiermark

263.336.554

1,61

15 ALD Automotive

85.145.292

1,75

15 ALD Automotive

239.647.269

1,47

16 KBM Leasing

76.530.073

1,58

16 BKS-leasing

225.674.993

1,38

17 Hypo-Leasing Kroatien

50.881.244

1,05

17 EUROleasing

206.440.932

1,26

18 PROleasing

29.546.160

0,61

18 KBM Leasing

178.634.256

1,09

19 Alfa-Leasing

25.624.997

0,53

19 Optima Leasing

177.506.875

1,09

20 Scania Credit Hrvatska

18.941.390

0,39

20 PROleasing

90.540.720

0,55

21 i4next leasing

14.853.926

0,31

21 Scania Credit Hrvatska

41.018.440

0,25

22 Erste Group Immorent Leasing

2.476.689

0,05

22 i4next leasing

31.793.350

0,19

23 Optima Leasing

1.997.299

0,04

23 Alfa-Leasing

26.937.863

0,16

24 Austrofin Leasing

24 Croatia Leasing

3.876.006

0,02

25 Croatia Leasing

25 Austrofin Leasing

611.869

0,00

4.855.323.561

100,00

16.328.575.835

100,00

12 Hypo - Leasing Steiermark

Ukupno: Izvor: HANFA

Ukupno:

LEASING

Vrijednost aktivnih ugovora na kraju razdoblja, u tisućama HRK Ukupno Nekretnine Osobna vozila Gospodarska vozila Plovila Letjelice Postrojenja, strojevi, transportni uređaji i oprema Ostalo Ukupno

2010. Broj Vrijednost 1.647 6.196.644 106.911 6.625.555 27.877 3.773.304 2.047 1.360.562 5 30.728 14.467 3.966.238 1.722 400.987 154.676 22.354.021

2011. Broj Vrijednost 1.607 6.234.219 98.301 5.783.867 23.363 3.206.620 1.743 808.602 5 37.319 12.733 3.378.284 1.164 249.678 138.917 19.698.589

2012. Broj Vrijednost 1.541 5.682.600 82.012 4.228.909 22.805 2.759.819 1.517 663.575 5 4.233 11.838 2.914.772 708 74.669 120.426 16.328.577

2010. Broj Vrijednost 83 994.035 61.482 3.914.174 8.649 1.103.258 1.016 829.206 1 3.342 2.940 640.912 328 57.055 74.499 7.541.984

2011. Broj Vrijednost 83 1.149.187 55.915 3.405.534 7.079 594.097 845 431.573 0 682 2.659 492.475 223 5.657 66.805 6.079.205

2012. Broj Vrijednost 89 1.180.707 44.120 2.200.646 6.715 427.747 717 340.259 1 2.389 2.371 414.401 147 520 54.160 4.566.669

2010. Broj Vrijednost 1.078 4.371.565 41.141 2.618.826 17.741 2.647.180 835 490.613 1 27.386 10.427 3.229.789 1.371 262.858 72.594 13.648.217

2011. Broj Vrijednost 1.100 4.451.367 40.152 2.341.573 15.458 2.606.842 787 348.151 2 36.637 9.388 2.822.072 924 192.071 67.811 12.798.712

2012. Broj Vrijednost 1.068 3.952.330 36.490 2.019.592 15.428 2.330.454 731 308.668 1 1.844 8.913 2.488.815 551 61.522 63.182 11.163.225

2010. Broj Vrijednost 486 831.044 4.288 92.555 1.487 22.866 196 40.743 3 0 1.100 95.537 23 81.074 7.583 1.163.820

2011. Broj Vrijednost 424 633.666 2.234 36.760 826 5.681 111 28.877 3 0 686 63.738 17 51.950 4.301 820.672

2012. Broj Vrijednost 384 549.563 1.402 8.671 662 1.618 69 14.648 3 554 11.556 10 12.627 3.084 598.683

Operativni leasing Nekretnine Osobna vozila Gospodarska vozila Plovila Letjelice Postrojenja, strojevi, transportni uređaji i oprema Ostalo Ukupno

Financijski leasing Nekretnine Osobna vozila Gospodarska vozila Plovila Letjelice Postrojenja, strojevi, transportni uređaji i oprema Ostalo Ukupno

Zajmovi Nekretnine Osobna vozila Gospodarska vozila Plovila Letjelice Postrojenja, strojevi, transportni uređaji i oprema Ostalo Ukupno Izvor: HANFA; Obrada: HGK

LEASING

LEASING U 2012. GODINI

Opći pad aktivnosti u cijelom sektoru, ali ipak uz neto dobit Dobit je ostvarilo 18 leasing društava u ukupnom iznosu od 303 milijuna kuna, a sedam gubitaša u minusu je za 160,7 milijuna, pa je ukupni plus 142,6 milijuna kuna. Sklopljena su ukupno 26.672 nova ugovora o leasingu, što je za gotovo 4000 ugovora manje nego 2011. Drago Živković

Drago Živković

LEASING JE U 2012. GODINI nastavio dijeliti sudbinu cijeloga gospodarstva, što znači pad gotovo svih elemenata poslovanja u usporedbi sa 2011. Ipak, nije sve bilo crno: cijeli sektor je nakon čišćenja bilance ostvario neto dobit, a u pojedinim segmentima ostvaren je i rast broja novih ugovora. Ukupna aktiva leasing društava posljednjega dana prošle godine iznosila 22,2 milijarde kuna, što znači da je za 3,4 milijarde kuna ili 13,14 posto

bila manja u odnosu na ukupnu aktivu na kraju 2011. godine. Sklopljena su ukupno 26.672 nova ugovora o leasingu što je za gotovo 4000 ugovora manje nego godinu dana ranije. Najizraženiji je pad broja ugovora o operativnom leasingu, kojih je sklopljeno 12.244, što je pad od čak 22 posto, dok je ugovora o financijskom leasingu sklopljeno za 3,4 posto manje. Glavnina pada broja ugovora o operativnom leasingu odnosi se na leasing osobnih automobila koji je smanjen za 27 posto. Mjereno vrijednošću novozaključenih ugovora, pad tržišta ipak je nešto manje izražen, sa 5,56 na

LEASING

Agregatna bilanca leasing društava

Broj novozaključenih ugovora

Vrijednost novozaključenih ugovora

(na kraju razdoblja, u milijardama kuna) 40

(u godini) 35.000

(u godini, u milijardama kuna) 9,0

30.000 25.000

28,1 25,9

26.672

6,0

20.000

5,0

15.000

4,0

22,2

20 15

5,81

5,77 4,86

3,0

10.000

2,0 5.000

5 0

7,0

28.477

30 25

8,0 30.656

-16,6%

-7,6%

-13,1%

2010.

2011.

2012.

1,0

-10,1% 0 2010.

Izvor: HANFA

+7,7%

-13,0%

2011.

2012.

Izvor: HANFA

4,86 milijardi kuna, odnosno 12,8 posto. Leasing osobnih automobila i gospodarskih vozila čini oko 60 posto novozaključenih ugovora, ostalo su strojevi, oprema, nekretnine i plovila, a sklopljen je i jedan operativni leasing za letjelicu u vrijednosti od gotovo tri milijuna kuna. Smanjena vrijednost ugovora Broj aktivnih ugovora smanjen je za 13,3 posto, na 120.426 ugovora, od čega nešto više od polovine čini financijski leasing, koji je pao za osam posto. Vrijednost ugovora smanjena je također za oko 13 posto, pri čemu je broj ugovora operativnog leasinga pao za za 17,8 posto. Tako je, uz pad zajmova od 27 posto, ukupna vrijed-

Ukupna aktiva leasing društava posljednjega dana prošle godine iznosila 22,2 milijardi kuna nost aktivnih ugovora u 2012. godini manja za 15,3 posto. Od 25 leasing društava, samo je osam njih zabilježilo rast aktive na godišnjoj razini, u rasponu od 3,18 do 55,88 posto. Najveću aktivu i dalje ima Hypo-Leasing Kroatien, ali uz pad od 22,66 posto, pa ga je gotovo dostigao UniCredit leasing Croatia, kojemu je aktiva smanjena za 12,3 posto. Najveći pad zabilježio je Austrofin Leasing, čija je aktiva smanjena za 84,1 posto, a još je pet leasing društava ostvarilo pad veći od 20 posto. Rezultat Austrofina nije iznenađe-

nje, s obzirom na to da je taj leasing prestao u prošloj godini sklapati nove ugovore. Prema vrijednosti novozaključenih ugovora, prošla je godina bila najuspješnija za PBZ Leasing, koji je zabilježio porast od gotovo 150 posto, ponajviše zbog četiri puta boljeg rezultata u sektoru operativnog leasinga. Alfa Leasing je sklopio za 71,6 posto veću vrijednost ugovora u 2012. nego u 2011., dok je Hypo Alpe-Adria-Leasing zabilježio rast vrijednosti novozaključenih ugovora od 67 posto. Od 25 leasing društava, 11 ih je zabilježilo rast vrijednosti novozaključenih ugovora. Nastavak usitnjavanja tržišta O padu leasing tržišta u 2012. možda najbolje govore podaci o ukupnoj vrijednosti aktivnih ugovora. Ona je smanjena za čitave tri milijarde kuna, odnosno 15,56 posto, pri čemu je samo pet od 25 leasing društava ostvarilo porast vrijednosti. Očekivano, najveći pad vrijednosti ugovora imaju Austrofin Leasing, koji je u procesu gašenja, i Croatia Leasing, kojemu je Hanfa oduzela odobrenje za rad. Ostala leasing društva uglavnom bilježe pad od 10 do 30 posto, osim Optima Leasinga, koji bilježi snažan pad operativnog leasinga, i EUROleasinga koji je drastično smanjio zajmove. Nastavljeno je usitnjavanje tržišta, sudeći po financiranoj vrijednosti ugovora. Pet najvećih leasing društava po tom kriteriju drže tek nešto manje od 53 posto tržišta (2,57 milijardi kuna), dok su godinu ranije držali više od 57 posto. UniCredit je pao na drugo mjesto, iza PBZ

na kraju razdoblja

Izvor: HANFA

-29,8%

-0,7%

-12,8%

2010.

2011.

2012.

Izvor: HANFA

Kretanje broja leasing društava Godina 2004. Broj društava 37

0,0

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

Leasinga, a te dvije najveće kuće drže tek malo više od četvrtine tržišta leasing ugovora. Šest leasing društava drži manje od jedan posto tržišta, a svi su osim prva tri ispod 10 posto. Gledamo li prema portfelju, koncentracija tržišta je nešto izraženija, ali opet uz trend usitnjavanja. Pet najvećih drži 57,53 posto tržišta (9,4 milijarde kuna), što je blagi pad koncentracije u usporedbi sa 2011. godinom kada su najveći držali 59,17 posto. UniCredit je zadržao udjel nešto veći od jedne petine, dok je udjel HypoLeasinga Kroatien smanjen na 12 posto. Svi ostali imaju manje od 10 posto udjela, a šest leasing društava i manje od jedan posto udjela u ukupnom portfelju. Na rang-ljestvici po aktivi stanje je vrlo slično, samo su mjesta na vrhu zamijenjena. Hypo-Leasing Kroatien i UniCredit drže svako po otprilike šestinu aktive, a pet najvećih zajedno 55,51 posto (12,34 milijarde kuna), što je za oko 3,6 postotnih bodova manje nego 2011. godine. Ipak, treba i ovdje imati na umu da je dio smanjenja ukupne aktive posljedica povlačenja s tržišta Austrofina i oduzimanja odobrenja za rad Croatia Leasingu. Svi osim dva vodeća društva imaju udjele manje od 10 posto, a dvije trećine ih ima udjele manje od pet posto od ukupne aktive. Smanjeno tržište leasinga vozila Smanjenje aktive i broja novozaključenih ugovora očekivano je dovelo i do značajnog pada broja zaposlenih u sektoru leasinga. Potkraj 2011. je 19 leasing društava, za koje imamo podatke, zapošljavalo 892 osobe, a godinu kasnije taj je broj smanjen za 144, na 748 zaposlenih, dakle za više od 15 posto. Treba imati na umu da podaci za 2012. ne uključuju Raiffeisen Leasing, koji je u 2011. imao 93 zaposlena, pa je realno pretpostaviti da je ukupni broj zaposlenih ipak smanjen za pedesetak osoba, a ne za tri

LEASING

puta više. Najviše otkaza bilo je u Hypo-Leasingu Kroatien gdje je broj zaposlenih smanjen za 20 posto, dok su Hypo Alpe-Adria-Leasing i OTP Leasing smanjili broj zaposlenih za oko 10 posto. Nova zapošljavanja u prošloj godini bilježe društva koja su ostvarila pozitivne financijske rezultate: Alfa Leasing, BKS Leasing, Impuls Leasing, PBZ Leasing i Porsche Leasing.

Broj aktivnih ugovora smanjen je za 13,3 posto, na 120.426 ugovora, od čega nešto više od polovine čini financijski leasing Tržište leasinga vozila u prošloj je godini palo za oko 10 posto, pa su sklopljena tek 19.702 ugovora (21.845 ugovora u 2011.). Ukupna vrijednost svih ugovora je 337,85 milijuna eura, što je smanjenje na godišnjoj razini od 36 milijuna eura ili nešto manje od 10 posto. Udjel leasinga osobnih vozila po vrijednosti sklopljenih ugovora pao je sa 80 na 74 posto, pa je posljedično porastao udjel teretnih vozila sa 20 na 26 posto. Uvjerljivo najviše leasing ugovora za vozila prošle je godine sklopio Porsche Leasing (4413 ugovora, što je smanjenje u odnosu na 4896 u 2011.), koji prednjači i po vrijednosti ugovora većoj od 63 milijuna eura. Na drugo mjesto leasinga vozila probio se VB Leasing s minimalnim padom broja ugovora i njihove vrijednosti, dok je UniCredit sklopio oko 1000 ugovora manje, pa je skliznuo na treće mjesto s padom vrijednosti od gotovo 16 milijuna eura. Veliki je pad zabilježio i Mercedes-Benz Leasing Hrvatska, sa 49 milijuna na 32,5 milijuna eura, što ga je gurnulo s trećeg na peto mjesto rang-ljestvice,

iza Erste&Steiermärkische S-Leasinga, koji je zabilježio blaži pad, i Impuls-Leasinga, koji je čak uspio povećati vrijednost leasinga vozila, makar uz manji broj ugovora. U podkategoriji osobnih vozila također uvjerljivo vodi Porsche Leasing, koji ne sklapa ugovore za teretna vozila, pa na tom tržištu i dalje prednjači VB Leasing, koji je u prošloj godini pretekao Mercedes-Benz Leasing Hrvatska. Hypo Alpe-AdriaLeasing prošle se godine punom snagom vratio na tržište teretnih vozila, sklopivši četiri puta više ugovora u vrijednosti dvostruko višoj u odnosu na 2011. godinu. Broj novih ugovora u leasingu opreme 2012. je povećan, ali je njihova vrijednost smanjena sa 92,7 na 79,1 milijuna eura. Predvodnik na tom dijelu tržišta i dalje je UniCredit, iako mu je vrijednost ugovora pala za oko 30 posto, na 21,2 milijuna eura raspoređena za 454 ugovora (lani 519). Slijedi Erste&Steiermärkische S-Leasing, koji je sa stotinjak ugovora manje ostvario gotovo 50 posto manju vrijednost. Tako mu se jako približio SOGELEASE SG Leasing, koji je ostvario tek blagi pad broja ugovora i njihove vrijednosti sa 11,2 na 10,1 milijun eura. Trži-

Ukupna vrijednost aktivnih ugovora je smanjena za tri milijarde kuna, odnosno za 15,56 posto šte leasinga nekretnina drastično je palo, pa je lani sklopljeno tek 25 ugovora ukupne vrijednosti 19,3 milijuna eura, dok je godinu ranije sklopljeno 48 ugovora vrijednih 79 milijuna eura. Iako je više od pola ugovora (13) sklopio

UniCredit, njihova je vrijednost pala na manje od četvrtinu od prošlogodišnje, sa 57,6 milijuna na 13,7 milijuna eura. Jedini segment tržišta koji je prošle godine zabilježio porast je leasing plovila, sa 19,8 na 28,65 milijuna eura. Ponajviše je to zasluga Erste&Steiermärkische S-Leasinga, Hypo Alpe-Adria-Leasinga i SOGELEASE SG Leasinga koji su znatno povećali broj ugovora i njihovu vrijednost. Erste&Steiermärkische S-Leasing sklopio je 20 ugovora za plovila više, uz povećanje vrijednosti od gotovo 40 posto. Hypo Alpe-Adria-Leasing sklopio je 22 ugovora

Struktura prema vrsti posla

2005.

2011. 4,1%

25,0% 31,0%

37,4%

65,0%

37,6% Operativni leasing

Financijski leasing

Zajmovi

Izvor: HANFA; Obrada: HGK

LEASING

više i udvostručio njihovu vrijednost, a SOGELEASE SG Leasing imao je 13 ugovora više uz gotovo dva puta veću vrijednost. Ipak u pozitivi Unatoč padu aktive i broja novozaključenih ugovora, cijeli je sektor u prošloj godini ipak zabilježio pozitivan poslovni rezultat. Dobit je ostvarilo 18 leasing društava u ukupnom iznosu od 303 milijuna kuna, a gubitaši su u minusu za 160,7 milijuna, pa je ukupni plus 142,6 milijuna kuna. Za razliku od 2011., kad je Hypo-

Leasing Kroatien s gubitkom od 265 milijuna kuna gurnuo cijeli sektor u minus, ove je godine ostvario dobit od 47,4 milijuna kuna i tako zajedno s UniCredit leasingom, VB leasingom i Erste&Steiermärkische S-Leasingom ponajviše pridonio ukupno pozitivnom rezultatu. Najveći gubitak od 70,7 milijuna kuna tako je lani zabilježio Optima Leasing, a potom slijedi Erste Group Immorent Leasing sa 55,6 milijuna kuna. Rang-ljestvicu po dobiti predvodi UniCredit sa 58,8 milijuna kuna, a jedino društvo koje uz njega ima dobit u 2012. veću od 50 milijuna

kuna je VB Leasing sa 50,4 milijuna. Slijede Erste &Steiermärkische S-Leasing i Hypo-Leasing Kroatien s gotovo identičnim iznosima dobiti od oko 47 milijuna kuna, a pet vodećih zaključuje Porsche Leasing sa 29,5 milijuna kuna dobiti. Tri leasing društva ostvarila su dobit između 10 i 20 milijuna kuna, njih pet između milijun i 10 milijuna, a još pet je iskazalo dobit manju od milijun kuna. Preostalih pet leasing društava su u 2012. bili gubitaši.

Struktura prema objektu leasinga/zajma

2009. 0,1%

17,7% 6,2%

2011. 1,3%

1,7% 17,1%

0,2% 27,5%

17,6%

31,6%

4,1% 17,1%

29,3% Ostalo Nekretnine Osobna vozila Gospodarska vozila Postrojenja, strojevi, transportni uređaji i oprema

29,4% Plovila

Letjelice Izvor: HANFA; Obrada: HGK

LEASING

Anketa:

BEZ BITNIH PROMJENA

Kako ocjenjujete prošlu i što očekujete od ove poslovne godine?

Koliko je kriza utjecala na tržište leasinga? Kako će to utjecati na vaše poslovanje?

Hoće li doći do okrupnjavanja i preuzimanja na tržištu?

U kojoj će mjeri ulazak Hrvatske u EU imati utjecaja na vašu djelatnosti i kakve su da daljnje mogućnosti razvoja leasinga na hrvatskom tržištu.

RUŽA ERCEGOVIĆ, ČLANICA UPRAVE S-LEASINGA

Godina stagnacije Kriza je najviše efekta ostavila na risk politike i risk osviješ su postala mnogo konzervativnija, a što je donijelo koristi profitabilnosti i stabilnosti zbog manjih troškova rezervacija >> Prošla godina je bila još jedna godina stagnacije leasing tržišta. Naime, smanjeni obujam investicija u gospodarstvu direktno je rezultirao smanjenjem potražnje za leasingom, i osim veljače 2012., kada je zbog promjene poreznog tretmana osobnih automobila došlo do svojevrsnog booma u broju leasing ugovora, ostatak godine je bio „miran“. S-Leasing je unatoč krizi ipak zadovoljan ostvarenim financijskim rezultatima, jer je vođenjem svoje prodaje, risk politikama i strogom kontrolom troškova uspio ostvariti zadane ciljeve. U svemu tome pomoglo nam je i iskustvo jer 16 godina uspješnog poslovanja u Hrvatskoj nije malo, poglavito ako imate cilj biti uvijek među tri vodeća leasing društva. I ova godina kao prošla Ova poslovna godina do sada nije pokazala odstupanja od prošlogodišnjih kretanja i jedina promjena trenda očekuje se nakon 1. srpnja. Naime, od 1. srpnja ove godine postoji opasnost da leasing osobnih vozila bude nekonkurentan u odnosu na ostale načine financiranja zbog novog načina obračuna trošarine i PDV-a. Nadamo se da će zakonodavac prihvatiti argument leasing društava koji se sastoji u tome da leasing nije krajnji korisnik automobila, već ih nabavljaja isključivo za svrhe sklapanja leasing ugovora. Vjerujemo da u konačnici leasing društva u Hrvatskoj ipak neće biti stavljena u nepovoljniji položaj zbog plaćanja PDV- a na trošarinu, a koji PDV nije priznat kao pretporez kod korisnika leasinga te da će se do srpnja znati konačni stav Ministarstva financija o tom pitanju. Kriza je leasing tržište smanjila u broju i vrijednosti novosklopljenih ugovora za oko 70 posto u odnosu na period prije krize. Portfelj leasing društava nije toliko pao, uglavnom zbog još uvijek velikog

udjela nekretnina koje su financirane na duže periode te stoga što su ugovori za nekretnine sklopljeni prije početka recesije još uvijek aktivni. To nije slučaj s osobnim i teretnim vozilima, plovilima i opre-

Kriza je leasing tržište smanjila u broju i vrijednosti novosklopljenih ugovora za oko 70 posto mom i tu se osjeti znatan pad portfelja kod svih leasing društava. Kriza je međutim najviše efekta ostavila na risk politike i risk osviještenost leasing društava koja su postala mnogo konzervativnija, a što je donijelo koristi društvima u vidu profitabilnosti i stabilnosti zbog manjih troškova rezervacija za rizike. Prilagodba novonastaloj situaciji Erste&Steiermärkische S-Leasing već je na samom početku krize „zbio redove“, te se organizacijski i kadrovski prilagodio novonastaloj situaciji. Mijenjali smo

LEASING

MILJENKO TUMPA, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISEN LEASINGA

Svi smo osjetili posljedice

tenost leasing društava koja društvima u vidu za rizike procese, a nove kontrole i procedure proistekle iz spomenutih prilagodbi maksimalno smo automatizirali. Leasing tržište kao i Erste&Steiermärkische S-Leasing više nikad neće biti isti, 2008. godina teško će se ponoviti, a kriza koja još uvijek traje još će dugi niz godina biti lajtmotiv svih diskusija u financijskoj industriji i jedan od najvažnijih parametara kod donošenja poslovnih odluka – ne samo

U Republici Hrvatskoj 25 leasing društava danas konkurira jedno drugom kod leasing društava i banaka već i kod odluke o investiranju i zaduživanju poduzenika ali i građanina. U Republici Hrvatskoj 25 leasing društava danas konkurira jedno drugom. Radi se o relativno malom tržištu s relativno visokim fiksnim troškovima poslovanja te stoga nisu sva društva profitabilna, a rijetka su ona koja smatramo visokoprofitabilnima. Vodeći se logikom svakog vlasnika neovisno o tome o kojoj industriji govorimo, mislim da je pitanje trenutka kada će zbog malog povrata na kapital neki vlasnici odlučiti

svoje leasing kompanije prodati, a drugi pak svoja društva okrupniti kupovinom i pripajanjem drugih, jer ipak postoji određeni minimalni volumen poslovanja koji se mora ostvariti da bi se prešao prag željene profitabilnosti. S druge strane, uvijek je moguć ulazak nekog novog igrača na tržište, a ulaskom u EU to se čini još realnijim. U iščekivanju novog zakona Ponajprije, na naše će poslovanje pozitivno utjeceti novi zakon o leasingu, čije usvajanje se očekuje nakon ljetne stanke u radu Sabora. Nadalje, ulazak Hrvatske u EU, nadamo se, pozitivno će utjecati na gospodarske prilike u našoj zemlji, zaustaviti negativna ekonomska kretanja te samim tim kroz pozitivnu investicijsku klimu pridonijeti oživljavanju tržišta. Ono što nas u daljnjoj budućnosti čeka, a zasigurno će imati odraz na leasing poslovanje, jest tretman operativnog leasinga u poslovnim knjigama, koji će se zbog izmjena međunarodnih računovodstvenih standarda koji reguliraju to pitanje također iz korijena promijeniti. Leasing društva morat će se prilagoditi novim okolnostima, a bilo bi vrlo špekulativno prognozirati sve reperkusije koje će donijeti te promjene.

Kako će kriza i njene posljedice jenjavati te ustupati mjesto jasnim ciljevima ekonomske politike i optimizmu cijelog poslovnog kruga, tako će se nastaviti i razvoj leasing industrije za koju sigurno ima mnogo potrebe i mjesta u našoj ekonomiji >> Prošla je godina jedna u nizu kriznih godina s posljedicama koje smo na tržištu svi osjetili. Tržište leasing usluga se također smanjilo uz sve negativnosti koje prate financijsku industriju. Pozitivna je činjenica da su pale cijene leasing usluga te da se leasing društva konsolidiraju u pogledu svoje izloženosti i mogućnosti naplate dospjelih potraživanja. Tržište se smanjuje što je i očekivani trend te posljedica situacije u kojoj je cijela ekonomija. Nema pomaka u jasnim i dosežnim ciljevima ekonomske politike. Proizvodnja je, što se tiče Raiffeisen leasinga u Hrvatskoj, uvijek bila prioritetan partner poslovanju te nastojimo i dalje biti maksimalno prisutni u tom segmentu. Preuzimanja - kad se steknu uvjeti Sigurno će (s vremenom zbog krize, a i zbog jasnije te strože regulative) doći do nestajanja pojedinih leasing kuća, a ne treba isključiti ni loše poslovne rezultate

kao razlog za taj scenarij. Do preuzimanja, spajanja, zajedničkih nastupa na tržištu i slično, će također dolaziti kad se za to steknu poslovni uvjeti i razlozi. Zasada, u srednjoročnom razdoblju ne očekujemo da će inozemne ozbiljne leasing tvrtke pohrliti na hrvatsko „umrtvljeno“ tržište.

Tržište se smanjuje što je i očekivani trend te posljedica situacije u kojoj je cijela ekonomija Kako će kriza i njene posljedice jenjavati te ustupati mjesto jasnim ciljevima ekonomske politike i optimizmu cijelog poslovnog kruga, tako će se nastaviti i razvoj leasing industrije za koju sigurno ima mnogo potrebe i mjesta u našoj ekonomiji.

LEASING

RENATA PONDELJAK, PREDSJEDNICA UPRAVE OTP LEASINGA I MILJEN STOJANAC, VODITELJ REGIJE JADRAN

Ne očekuje se značajniji pomak Otežane gospodarske prilike, smanjena razina ulaganja, investicija i potrošnje, te nelikvidnost najizravnije utječu na leasing sektor - pad u 2012. od 13 posto >> Tržišno okružje smanjenih investicija i potrošnje, promjena Zakona o PDV-u i produbljivanje krize u automobilskom sektoru dodatno su otežali poslovanje leasing društava i ograničili leasing tržište koje 2012. bilježi pad volumena financiranja za 13 posto u usporedbi sa 2011., dok je u istom razdoblju OTP Leasing zabilježio rast od 24 posto, čime je povećan i tržišni udio. Ove se godine ne očekuje značajniji pomak u području investicija i leasing financiranja zbog kontinuiteta tržišnih prilika iz prijašnjih razdoblja i iščekivanja promjena ulaskom Republike Hrvatske u EU, od čega koristi možemo očekivati u budućim razdobljima. Otežane gospodarske prilike, sma-

njena razina ulaganja, investicija i potrošnje, te nelikvidnost najizravnije utječu na leasing sektor – pad u 2012. od 13 posto. OTP Leasing prilagodio se novim tržišnim prilikama aktivnijim praćenjem poslovanja partnera, njegovih tržišnih prilika, servisiranja obveza dužnika, izravnim sugeriranjem promjena u poslovanju klijentima

OTP Leasing svoju priliku vidi u izvrsnosti kojom se nameće tržištu i partnerima u ranoj fazi poteškoća, omogućujući refinanciranja, reprograme, ustupe. OTPL se nametnuo tržištu

kao leasing koji snažno podupire gospodarstvo i prati poduzetništvo, ne bazirajući se isključivo na financiranju potrošnje, stoga je i u 2012. ostvaren rast od 24 posto, u usporedbi s tržištem koje je palo za 13 posto. Mogući pozitivni efekti OTPL očekuje prijetnje rezultatu kroz otežano poslovanje u dijelu prodaje i dijelu naplate, no individualnim pristupom klijentima, razumijevajući gospodarske prilike i kretanja, pozitivan trend nastavit će se i u budućnosti. Vjerujemo da postoje zainteresirane strane koje bi prodale vlasničke udjele, kao i one koje bi akvizicijom povećale tržišni udio ili osigurale brži ulazak na tržište, ali sve je

pitanje cijene, odnosno procjene isplativosti investicije/prodaje. Takvi procesi se ne rješavaju u kratkom vremenu, pitanje su strateških odluka ulagača i samim time teško predvidivi. Ulaskom Hrvatske u EU mogu se očekivati određeni pozitivni efekti i na strani usklađivanja zakonske regulative vezano uz prava i obveze u odnosu davatelj – primatelj leasinga, ali i na strani rasta financiranja investicija i potrošnje putem leasinga. Sektor će biti aktivan koliko bude aktivno buduće tržišno okružje, a OTP Leasing svoju priliku vidi u izvrsnosti kojom se nameće tržištu i partnerima.

MARIN JURAIĆ, DIREKTOR IMPULS-LEASINGA

Ne očekujemo bitnije promjene Automobilsko tržište u prvih pet mjeseci ove godine zabilježilo je novi pad u odnosu na prethodnu godinu, što naravno ima direktan utjecaj na leasing industriju >> Prošla 2012. godina nije donijela oporavak hrvatske leasing industrije. Od ove godine ne očekujemo bitnije promjene. Nažalost, automobilsko tržište u prvih pet mjeseci ove godine zabilježilo je novi pad u odnosu na prethodnu godinu, što naravno ima direktan utjecaj na leasing industriju, uzimajući u obzir da je većina većih leasing društava danas usmjerena na financiranje automobila.

Tržište leasinga osjeća posljedice krize gotovo već pet godina. Činjenica je da su leasing društva u međuvremenu prilagodila svoje poslovanje takvim uvjetima. Prilagodba kriznim uvjetima Impuls-Leasing također je svoje poslovanje prilagodio kriznim uvjetima. U prvom redu fokusirani smo na zadržavanje stečenog tržišnog udjela uz preduvjet pri-

mjene restriktivne politike rizika. Možda više nego ikada, bitno je kontinuirano prilagođavati ponudu. Važno je da je i proces povrata objekata leasinga optimalno organiziran. Izvjesno je očekivati da će u nadolazećem razdoblju doći do okrupnjivanja i preuzimanja na tržištu. Pozitivne efekte ulaska u EU u ovoj godini nerealno je očekivati.

Pozitivne efekte ulaska u EU u ovoj godini nerealno je očekivati Pozitivne efekte ulaska možemo očekivati u idućim godinama, i to u prvom redu zbog očekivanih porasta stranih investicija, ali i zbog

općenitog porasta sigurnosti poslovanja.

60 godina u službi gospodarstva privredni vjesnik Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik

Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika

FINANCIJSKA INDUSTRIJA 18

GODINA 400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika t ik

Rang-ljestvice banaka, GODINA osiguranja, leasinga i fondova d

POSLOVNA OCEKIVANJA

pv+ pv

pvTV pv TV

pvinternational pv international

Poslovne televizijske emisije

Biblioteka Privrednog vjesnika

z zeleni in mmagazin Zeleno je – IN

Magazin o poslovnom životnom stilu

centar za istraživanja

Barometar gospodarstva

Izbor ekonomskog analitičara godine

Istraživanje poslovne klime u hrvatskim tvrtkama

pv multimedija Web, društvene mreže www.privredni.hr

Dobitnik nagrade Regionalni Media Biznis Partner 2012. Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, Hrvatska

www.privredni.hr

utemeljeno 1953. E

redakcija@privredni.hr

FONDOVI FFONDOVI ONDOVI U 2 2012. 012. G GODINI ODINI

Strah se gubi, nastupa pozitivna nervoza Rezultati 85 aktivnih fondova prošle godine kretali su se u rasponu od +24,29 posto pa do -24,25 posto. Od toga je 65 fondova poraslo, od kojih njih 30 za više od pet posto. O slici tržišta najbolje govori podatak da je od 10 najuspješnijih fondova njih osam iz grupe dioničkih Iztok Likar / www.hrportfolio.hr

Iztok Likar

PROŠLA 2012. GODINA je za prinose otvorenih fondova s javnom ponudom bila pozitivna, a imovina fondova je čak porasla, što ukazuje na stabilizaciju industrije. Promatrat ćemo fondove koji su danas aktivni. Recesija za fondove u Hrvatskoj počela je početkom 2008. godine kada su gotovo svi dionički i mješoviti fondovi, znači oni agresivniji, odnosno oni koje je pad na dioničkim tržištima najviše pogodio, bilježili minuse od oko 30 posto i više. Uslijedile su dvije godine koje su bile za 80 posto fondova pozitivne. Nakon toga je došla katastrofalna 2011. godina gdje su apsolutno svi mješoviti i dionički fondovi ostvarili negativne rezultate, no minusi su bili manji nego u 2008. godini. Fondovi su u 2011. godini bili u crvenom do maksimalno 30 posto. No svakom ulagaču je minus - iako samo od pet posto - prevelik, pa tako

ne možemo pravdati 30-postotne padove kao prihvatljive. Nakon toga je uslijedila 2012. godina koja je u prvoj polovini bila slična 2011. Na tržištima je bilo puno nervoze i straha, ali i pohlepe za povratom izgubljenog u 2008. i 2011. godini. To prvenstveno vrijedi za prvu polovinu 2012. jer u drugoj polovini na tržištu kapitala i u gospodarstvu osjetno je bilo više smirenosti i hrabrosti, a manje straha. Loše vijesti su bile sve rjeđe, dok su se dobre počele pojavljivati sve češće. Jasno je vidljivo da su negativni trendovi u 2012. godini izgubili na snazi i da je dosegnuto dno. Rasplet, odnosno tempo raspleta svjetske financijske krize još je prilično neizvjestan, ali razlozi za optimizam postoje. Možemo reći da strah polako nestaje, a sve se više osjeća pozitivna nervoza. U Hrvatskoj je ta nervoza vidljiva jer se novac investitora gomila u bankovnim depozitima, kako bi investitori barem ubrali kamatu ili, bolje rečeno, kamaticu koja na

FONDOVI

Investicijski fondovi - po vrstama (po porastu imovine) Fond

2011.

Imovina, 31.12. 2012.

Postotak promjene

DIONIČKI Locusta Value III A1 Platinum Global Opportunity Platinum Blue Chip KD Nova Europa Locusta Value I AP1 ZB euroaktiv KD Prvi izbor Ilirika Azijski Tigar HPB WAV DJE OTP indeksni KD Victoria KD Energija HI-Growth OTP meridian 20 Raiffeisen World OTP Europa Plus ZB BRIC+ NFD Aureus Global Developed Ilirika Gold ZB aktiv PBZ Equity AC GDEM Raiffeisen Central Europe Ilirika Jugoistočna Europa Prospectus Jugoistočna Europa NFD Aureus New Europe ZB trend Agram Private VB Crobex10 HPB Dionički HPB Titan Erste Adriatic Equity AP2 Capital Two Ilirika BRIC NFD Aureus MENA NFD Aureus BRIC ZB Private East PBZ I-Stock NFD Aureus US Algorithm FIMA Equity AC Rusija Raiffeisen Prestige Equity AC Excel Erste Total East NFD Aureus Private Locusta Value II Allianz Equity AC Global Utility - u likvidaciji C-Zenit HPB Dynamic

2011. 4.371.596

Imovina, 31.12. 2012. -

5.608.729

10.332.502 2.438.633.756 2.131.129.505

-12,61

14.242.557 21.891.892 VB Smart 11.129.350 12.921.062 RF Advantage 10.559.333 12.134.251 Equinox 1 7.542.377 8.233.086 Allianz Portfolio 11.381.894 12.348.151 KWSO Capital Flex 12.525.925 13.542.771 ICF Balanced 53.946.877 57.739.442 HI-Balanced 5.426.806 5.390.497 KD Balanced 9.923.949 9.383.076 C-Premium 27.676.609 25.781.182 OTP uravnoteženi 527.287.642 459.866.867 ZB global 11.682.397 10.092.934 AC GBEM 229.759.921 185.400.754 PBZ Global NFD Aureus Emerging 12.052.158 9.190.895 Markets Balanced 17.527.056 13.301.208 Erste Exclusive 76.223.756 54.697.875 HPB Global 15.517.472 11.090.865 Agram Trust 223.330.337 156.679.579 Raiffeisen Balanced 81.890.516 56.788.047 Erste Balanced 40.849.753 21.985.609 Raiffeisen Prestige 14.324.407 5.760.166 Erste Elite 5.074.558 Equinox 2 - u likvidaciji 4.202.302 Equinox 3 - u likvidaciji ST Balanced - u likvidaciji 11.726.776 Mješoviti ukupno: 1.435.804.728 1.164.220.209

53,71 16,10 14,91 9,16 8,49 8,12 7,03 -0,67 -5,45 -6,85 -12,79 -13,61 -19,31

Fond

5.167.663 6.104.840

10.972.665 10.026.936

112,33 64,25

6.936.810

10.750.273

54,97

7.959.540 15.733.090 24.715.608 5.018.835 212.320.640 5.357.990 4.303.867 11.645.816 101.449.749 49.034.232 8.506.208 43.565.607 9.388.567 35.709.063 8.735.985 110.424.479

11.489.043 20.698.548 32.152.227 6.458.080 260.443.376 6.262.549 4.904.400 12.451.857 107.277.133 51.837.871 8.602.043 43.888.530 9.436.807 35.751.462 8.682.555 104.250.273

44,34 31,56 30,09 28,68 22,67 16,88 13,95 6,92 5,74 5,72 1,13 0,74 0,51 0,12 -0,61 -5,59

47.708.781

43.423.638

-8,98

4.813.551 359.441.408 216.102.899 12.600.221

4.345.070 324.106.842 192.966.823 11.245.601

-9,73 -9,83 -10,71 -10,75

112.769.597

98.546.774

-12,61

58.075.947

50.131.057

-13,68

14.972.139

12.869.849

-14,04

11.073.060 113.200.085 60.261.641 6.060.034 18.661.235 5.698.496 169.536.443 4.193.032 6.380.694 14.172.636 6.289.543 10.040.576 88.596.629 156.564.845 20.100.661 14.728.436 8.077.636

9.497.401 95.904.992 51.026.315 5.117.086 15.292.545 4.661.896 137.591.756 3.386.443 5.134.316 11.167.810 4.956.050 7.631.366 63.991.147 110.320.176 14.094.727 10.312.944 5.608.281

-14,23 -15,28 -15,33 -15,56 -18,05 -18,19 -18,84 -19,24 -19,53 -21,20 -21,20 -23,99 -27,77 -29,54 -29,88 -29,98 -30,57

24.985.866

15.512.394

-37,92

4.094.537 77.489.001 31.114.415 39.701.898 -

2.332.563 30.471.193 12.202.703 11.949.831 8.993.288

-43,03 -60,68 -60,78 -69,90 -

10.157.859

5.211.476 13.367.063

POBA ICO Equity ST Global Equity - u likvidaciji VB High Equity Dionički ukupno:

Postotak promjene

Fond -

MJEŠOVITI

-23,74 -24,11 -28,24 -28,53 -29,84 -30,65 -46,18 -59,79 -18,92

NOVČANI 249.889 7.706.235 2.983,86 NFD Aureus Multi Cash 5.113.052 124.440.583 2.333,78 Auctor Cash 156.520.807 363.462.899 132,21 HPB Novčani 6.263.043 13.018.196 107,86 HPB Euronovčani 110.368.881 210.157.827 90,41 Raiffeisen euroCash 216.083.536 382.258.124 76,90 OTP novčani 116.775.628 181.423.443 55,36 Locusta Cash 691.582.119 1.071.605.268 54,95 Erste Money 951.326.788 1.329.174.533 39,72 PBZ Novčani 296.293.927 379.559.535 28,10 PBZ Euro novčani 211.751.005 260.487.843 23,02 VB Cash 190.182.636 221.073.852 16,24 Allianz Cash 2.478.163.990 2.830.185.744 14,20 ZB plus 136.408.784 154.957.015 13,60 ZB europlus 482.403.673 533.439.420 10,58 Erste Euro Money 159.159.885 164.243.771 3,19 HI-Cash 857.212.935 814.280.354 -5,01 Raiffeisen Cash 42.592.384 33.006.158 -22,51 PBZ Dollar 71.729.119 48.850.277 -31,90 Agram Euro Cash 5.209.558 1.190.149 -77,15 Platinum Cash 25.418.530 Agram Cash - u likvidaciji 29.385.886 ST Cash - u likvidaciji Novčani ukupno: 7.240.196.055 9.124.521.226 26,03

OBVEZNIČKI Capital One

17.709.969

26.080.885

47,27

ZB bond HPB Obveznički Hermes OTP euro obveznički HI-Conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond Erste Bond Obveznički ukupno: Ukupno otvoreni i privatni:

2011. 129.859.971 19.776.544 90.969.238 12.655.590 7.716.294 175.943.408 87.502.774 271.909.204 814.042.992

Imovina, 31.12. 2012. 177.763.687 21.239.520 95.651.333 12.949.364 7.718.414 94.045.031 40.345.574 66.540.584 542.334.392

11.928.677.531 12.962.205.332

Postotak promjene

36,89 7,40 5,15 2,32 0,03 -46,55 -53,89 -75,53 -33,38 8,66

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od društava u travnju i svibnju 2013.

žalost ne pokriva ni inflaciju. Depoziti u bankama rastu usprkos sve manjim kamatama. Kako se kamate smanjuju, tako novac odnosno njegovi vlasnici postaju nervozniji i traže veće prinose. No veći prinosi znače i veći rizik. Nervoza je vidljiva i u tome da se investitori ponekad odazovu na pozitivnu vijest, odnosno krenu ulagati u određeni fond čim primijete da je ostvario veći rast. To znači da su se investitori prestali bojati i spremni su investirati. Isto tako se investitori brzo povlače čim osjete da je možda došao kraj rastu. Neki se u tome prepoznaju. To su investitori koji su agresivniji, traže zaradu i prate događaje. Već potkraj 2012. indeksi europskih burzi te glavni indeksi američkih tržišta bili su blizu razina prije početka recesije pa stoga ni ne čudi da je većina dioničkih i mješovitih fondova 2012. završila u plusu u rasponu između pet i 15 posto. Možemo zaključiti da su prinosi bili negativni u 2008. i 2011. godini, te se čini da je fondovska industrija dosegnula dvostruko dno. Najteža je bila 2011. jer je hladan tuš negativnih prinosa došao nakon dvije pozitivne godine i u očekivanju daljnjeg rasta. Psihologija - što smo naučili? Što se događa u takvim situacijama? Puno ulagača koji su još čekali i živjeli u nadi da će se izgubljeno povratiti, počeli su povlačiti novac iz fondova ili ga usmjeravati u konzervativnije novčane i obvezničke fondove. Tako su imali puno manju mogućnost da naprave grešku i opet završe u nekom minusu. To su konzervativni ulagači. Svi mi imamo u sebi investitora - ulagača, samo ga trebamo prepoznati i ustanoviti je li on konzervativan ili agresivan ili je negdje između, te tome prilagoditi svoju investicijsku strategiju. Hrvatska fondovska industrija je preživjela jednu vrlo neprirodnu situaciju. Ona je na krilima IPO-a Ine i HT-a jako brzo rasla i onda u recesijskoj buri napravila velike gubitke. Gdje su tu ulagači i zašto je 2012. godina bitna? Velika

FONDOVI

većina ulagača je u toj situaciji, bez iskustva i s premalo znanja, jednostavno uskočila sa svojim novcem u nešto novo što se zove ulaganje u fondove, što je u takvoj situaciji za mnoge ulagače značilo velike gubitke.

Imovina fondova (po porastu)

Kako dalje? Možemo zaključiti da oko 200.000 ulagača, koliko ih je ukupno bilo sa svojim novcem prisutno u fondovima, ima iskustvo s ulaganjem u fondove i pretežno je to iskustvo negativno. Svi ti ulagači imaju želju povratiti izgubljeno ili što više toga nadoknaditi. Kako to napraviti, mora odlučiti svatko za sebe. Ali onaj tko to želi ostvariti s fondovima, umjesto da se zaleti u fond koji mu je preporučio susjed, neka radije krene sigurnijim putem. Nakon što ulagač donese odluku o investiranju - a investira se višak novca - i sam sebe uvjeri je li agresivan ili konzervativan ulagač, trebao bi krenuti s ulaganjem, ali konzervativnim, i početi promatrati kako tržište funkcionira kad nema euforije.

Obvezni mirovinski fondovi

Fond

Imovina 31. 12. (HRK) 2011. 2012.

Postotak promjene

MIROVINSKI FONDOVI Erste Plavi OMF Raiffeisen OMF AZ OMF OMF PBZ Croatia osiguranje Ukupno obvezni mirovinski :

5.356.143.733 6.853.093.046 12.286.089.865 15.388.570.447 16.573.300.000 20.539.030.000

27,95 25,25 23,93

6.851.565.492 8.353.032.000

21,91

41.067.099.090 51.133.725.493

24,51

Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Erste Plavi Protect Erste Plavi Expert AZ Benefit AZ Profit Raiffeisen Croatia osiguranje Ukupno otvoreni dobrovoljni :

42.893.503 100.013.805 141.095.000 678.227.000 568.706.190 111.193.489

59.714.950 129.008.762 178.858.000 830.130.000 661.075.294 128.628.502

39,22 28,99 26,76 22,40 16,24 15,68

1.642.128.987

1.987.415.508

21,03

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi

Ukupna imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iznosila je 12,616 milijardi kuna Naime, iskustvo iz razdoblja IPO-a ulagačima daje krivu sliku. Kod fondova se ne traže prinosi od 50 posto po godini. Traži se za koliko je prinos veći u odnosu na, primjerice, depozite u banci. To je omogućila 2012. godina. Što je veći prinos, veći je potencijalni rizik. No tu postoji idealno rješenje, a to su novčani fondovi, koji su po prinosu usporedivi s oročenim depozitima, dok je novac uložen u novčane fondove dostupan gotovo kao da je na tekućem računu. Znači, višak novca možemo umjesto na tekućem računu držati u novčanom fondu. Na taj način započnemo s ulaganjem i u toku smo s onim što se zbiva u fondovima, jer zbog vlastitog ulaganja pratimo situaciju u njima. Na taj si način osiguravamo prisutnost na tržištu, što znači da ćemo lakše prepoznavati buduće investicijske prilike. Prinosi koje su ulagači ostvarili u 2012. Rezultati 85 aktivnih fondova prošle godine kretali su se u rasponu od +24,29 posto pa do -24,25 posto. Od toga je 65 fondova poraslo, od kojih njih 30 za više od pet posto. Dvadeset fondova je palo, njih 10 za manje od pet posto, samo su tri fonda pala za više od 10 posto. Znači da je samo netko tko stvarno ima nesreću sve uložio baš u ta tri nesretna fonda, čiji je rezultat krajem godine bio samo nastavak onoga što je bilo prepoznatljivo već početkom godine. Drugim riječima, 2012. su s najvećim padom završili oni fondovi koji su i na početku godine bili među gubitnicima.

ZDMF Hrvatskih 12.386.702 21.241.636 autocesta AZ VIP, AZ Dalekovod, AZ 102.870.000 160.967.000 HKZP, AZ Zagreb, Auto Hrvatska 68.893 102.177 Cestarski ZDMF 104.614.180 128.499.624 ZDMF HEP grupe 40.386.214 48.690.536 Croatia osiguranje ZDMF ZDMF Sindikata 1.893.361 2.159.974 pomoraca Hrvatske ZDMF Autocesta Rijeka5.794.141 Zagreb ZDMF Ericsson Nikola n.p. n.p. Tesla ZDMF Hrvatskog n.p. n.p. liječničkog sindikata n.p. n.p. ZDMF Novinar ZDMF Sindikata n.p. n.p. hrvatskih željezničara n.p. n.p. ZDMF T-HT Ukupno zatvoreni 326.598.469 441.854.619 dobrovoljni (HANFA): SVEUKUPNO MIROVINSKI 43.035.826.546 53.562.995.620 FONDOVI:

71,49 56,48 48,31 22,83 20,56 14,08 n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. 35,29 24,46

Fond

Umirovljenički fond Fond Hrvatskih branitelja

Imovina 31. 12. (HRK) 2011. 2012.

Postotak promjene

752.788.752

84.255.331

-88,81

1.445.526.187

1.133.914.266

-21,56

INVESTICIJSKI FONDOVI Otvoreni investicijski fondovi NFD Aureus Multi Cash Auctor Cash HPB Novčani Locusta Value III HPB Euronovčani Raiffeisen euroCash OTP novčani A1 Locusta Cash Platinum Global Opportunity Erste Money VB Smart Capital One Platinum Blue Chip PBZ Novčani ZB bond KD Nova Europa Locusta Value I AP1 PBZ Euro novčani VB Cash ZB euroaktiv KD Prvi izbor Allianz Cash RF Advantage Equinox 1 ZB plus Ilirika Azijski Tigar ZB europlus Erste Euro Money Allianz Portfolio KWSO Capital Flex ICF Balanced

249.889 5.113.052 156.520.807 5.167.663 6.263.043 110.368.881 216.083.536 6.104.840 116.775.628

7.706.235 2.983,86 124.440.583 2.333,78 363.462.899 132,21 10.972.665 112,33 13.018.196 107,86 210.157.827 90,41 382.258.124 76,90 10.026.936 64,25 181.423.443 55,36

6.936.810

10.750.273

54,97

691.582.119 14.242.557 17.709.969 7.959.540 951.326.788 129.859.971 15.733.090 24.715.608 5.018.835 296.293.927 211.751.005 212.320.640 5.357.990 190.182.636 11.129.350 10.559.333 2.478.163.990 4.303.867 136.408.784 482.403.673 7.542.377 11.381.894 12.525.925

1.071.605.268 21.891.892 26.080.885 11.489.043 1.329.174.533 177.763.687 20.698.548 32.152.227 6.458.080 379.559.535 260.487.843 260.443.376 6.262.549 221.073.852 12.921.062 12.134.251 2.830.185.744 4.904.400 154.957.015 533.439.420 8.233.086 12.348.151 13.542.771

54,95 53,71 47,27 44,34 39,72 36,89 31,56 30,09 28,68 28,10 23,02 22,67 16,88 16,24 16,10 14,91 14,20 13,95 13,60 10,58 9,16 8,49 8,12

Tržišni udjeli fondova (prema veličini imovine, 31. 12. 2012.) Vrsta investicijskih fondova

HRK

Vrsta fondova

Udjel %

Imovina

Udjel %

Dionički

2.131.129.505

16,44

Obvezni mirovinski

51.133.725.493

73,23

Mješoviti

1.164.220.209

8,98

Otvoreni dobrovoljni mirovinski

1.987.415.508

2,85

Novčani

9.124.521.226

70,39

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski

441.854.619

0,63

Obveznički

542.334.392

4,18

Umirovljenički fond

84.255.331

0,12

12.962.205.332

100,00

UKUPNO OIF: Vrsta fondova Mirovinski fondovi

Imovina

Udjel %

Fond hrvatskih branitelja

1.133.914.266

1,62

Otvoreni i privatni investicijski

12.962.205.332

18,56

Otvoreni investicijski rizičnog kapitala

528.248.165

0,76

53.562.995.620

76,70

84.255.331

0,12

Zatvoreni investicijski

Fond hrvatskih branitelja

1.133.914.266

1,62

UKUPNO:

Investicijski fondovi

15.049.724.019

21,55

UKUPNO:

69.830.889.236

100,00

Umirovljenički fond

1.559.270.522

2,23

69.830.889.236

100,00

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od društava u travnju i svibnju 2013.

FONDOVI

Fond HPB Obveznički HI-Balanced HPB WAV DJE OTP indeksni KD Victoria Hermes HI-Cash OTP euro obveznički KD Energija HI-Growth OTP meridian 20 Raiffeisen World HI-Conservative OTP Europa Plus KD Balanced Raiffeisen Cash C-Premium ZB BRIC+ OTP uravnoteženi NFD Aureus Global Developed Ilirika Gold ZB aktiv PBZ Equity AC GDEM Raiffeisen Central Europe ZB global AC GBEM Ilirika Jugoistočna Europa Prospectus Jugoistočna Europa NFD Aureus New Europe ZB trend Agram Private VB Crobex10 HPB Dionički HPB Titan Erste Adriatic Equity AP2 PBZ Global

Imovina 31. 12. (HRK) 2011. 2012.

Postotak promjene

19.776.544 53.946.877 11.645.816 101.449.749 49.034.232 90.969.238 159.159.885 12.655.590 8.506.208 43.565.607 9.388.567 35.709.063 7.716.294 8.735.985 5.426.806 857.212.935 9.923.949 110.424.479 27.676.609

21.239.520 57.739.442 12.451.857 107.277.133 51.837.871 95.651.333 164.243.771 12.949.364 8.602.043 43.888.530 9.436.807 35.751.462 7.718.414 8.682.555 5.390.497 814.280.354 9.383.076 104.250.273 25.781.182

7,40 7,03 6,92 5,74 5,72 5,15 3,19 2,32 1,13 0,74 0,51 0,12 0,03 -0,61 -0,67 -5,01 -5,45 -5,59 -6,85

47.708.781

43.423.638

-8,98

4.813.551 359.441.408 216.102.899 12.600.221

4.345.070 324.106.842 192.966.823 11.245.601

-9,73 -9,83 -10,71 -10,75

112.769.597

98.546.774

-12,61

527.287.642 11.682.397

459.866.867 10.092.934

-12,79 -13,61

58.075.947

50.131.057

-13,68

14.972.139

12.869.849

-14,04

11.073.060 113.200.085 60.261.641 6.060.034 18.661.235 5.698.496 169.536.443 4.193.032 229.759.921

9.497.401 95.904.992 51.026.315 5.117.086 15.292.545 4.661.896 137.591.756 3.386.443 185.400.754

-14,23 -15,28 -15,33 -15,56 -18,05 -18,19 -18,84 -19,24 -19,31

O tržištu u 2012. godini najbolje govori podatak da je od 10 najuspješnijih fondova njih osam iz grupe dioničkih. Kad je riječ o rezultatima dioničkih fondova, najveći rast imao je NFD Aureus New Europe (sada NETA New Europe) kojem je vrijednost udjela porasla za 24,29 posto. Slijedi ga KD Nova Europa s rastom od 17,07 posto. Novu Europu uz Hrvatsku predstavljaju Slovenija, Mađarska, Češka, Slovačka te Poljska i Rumunjska. NFD Nova Europa je krajem 2012. godine imao 35 posto portfelja investirano u Turskoj, 13 posto u Grčkoj te po pet posto u Luksemburgu, Srbiji, Poljskoj, te Hrvatskoj i Makedoniji. KD Nova Europa je pak 58 posto imao investirano u Rusiji, 18 posto u EU-u, 14 u Turskoj te osam posto u Hrvatskoj. Najveće padove u ovoj grupi dioničkih fondova lani su zabilježili Fima Equity kojem je vrijed-

Fond Capital Two Ilirika BRIC NFD Aureus MENA PBZ Dollar NFD Aureus Emerging Markets Balanced NFD Aureus BRIC Erste Exclusive ZB Private East HPB Global Agram Trust PBZ I-Stock Raiffeisen Balanced NFD Aureus US Algorithm FIMA Equity AC Rusija Erste Balanced Agram Euro Cash Raiffeisen Prestige Equity AC Excel Raiffeisen Prestige Raiffeisen Bonds PBZ Bond Erste Elite Erste Total East NFD Aureus Private Locusta Value II Erste Bond Platinum Cash Allianz Equity AC Global Utility - u likvidaciji Agram Cash - u likvidaciji C-Zenit Equinox 2 - u likvidaciji Equinox 3 - u likvidaciji HPB Dynamic POBA ICO Equity ST Balanced - u likvidaciji

Imovina 31. 12. (HRK) 2011. 2012.

Postotak promjene

Fond

Imovina 31. 12. (HRK) 2011. 2012.

Postotak promjene

29.385.886

5.608.729

10.332.502 11.928.677.531 12.962.205.332

8,66

6.380.694 14.172.636 6.289.543 42.592.384

5.134.316 11.167.810 4.956.050 33.006.158

-19,53 -21,20 -21,20 -22,51

12.052.158

9.190.895

-23,74

10.040.576 17.527.056 88.596.629 76.223.756 15.517.472 156.564.845 223.330.337 20.100.661 14.728.436 8.077.636 81.890.516 71.729.119

7.631.366 13.301.208 63.991.147 54.697.875 11.090.865 110.320.176 156.679.579 14.094.727 10.312.944 5.608.281 56.788.047 48.850.277

-23,99 -24,11 -27,77 -28,24 -28,53 -29,54 -29,84 -29,88 -29,98 -30,57 -30,65 -31,90

Alternative Private 1.245.861 97.740.360 7.745,21 Equity FGS 652.850 30.507.199 4.572,93 Prosperus FGS 41.007.521 82.738.612 101,76 Nexus FGS 41.941.033 67.027.399 59,81 Nexus Alpha Quaestus Private Equity 24.265.251 38.203.261 57,44 Kapital II Quaestus Private Equity 204.157.823 212.008.773 3,85 Kapital 915.642 22.561 -97,54 Honestas FGS 314.185.981 528.248.165 68,13 Ukupno : UKUPNO OTVORENI: 12.242.863.512 13.490.453.497 10,19

24.985.866

15.512.394

-37,92

4.094.537 40.849.753 175.943.408 87.502.774 14.324.407 77.489.001 31.114.415 39.701.898 271.909.204 5.209.558 -

2.332.563 21.985.609 94.045.031 40.345.574 5.760.166 30.471.193 12.202.703 11.949.831 66.540.584 1.190.149 8.993.288

-43,03 -46,18 -46,55 -53,89 -59,79 -60,68 -60,78 -69,90 -75,53 -77,15 -

954.544.592 1.016.316.538 Kapitalni fond 168.880.263 175.049.732 Slavonski Jadran Kapital - u 53.048.653 52.612.352 likvidaciji 147.562.040 136.104.366 FIMA Proprius 3.522.876 3.224.686 Velebit - u likvidaciji 23.668.159 16.416.629 ZIF Breza Quaestus Nekretnine - u 256.438.741 159.546.219 likvidaciji UKUPNO ZATVORENI: 1.607.665.324 1.559.270.522

10.157.859

25.418.530 5.211.476 5.074.558 4.202.302 13.367.063 4.371.596 11.726.776

nost smanjena za 24,25 posto, te Ilirika Gold i AC Rusija s padovima od 7,36 posto, odnosno 6,67 posto. Kod mješovitih fondova najviše je porastao Allianz Portfolio kojem je vrijednost uvećana

Dioničkim fondovima imovina je smanjena za 10,58 posto te su krajem godine upravljali sa 1,937 milijardi kuna za 9,55 posto. Radi se o fondu koji je većim dijelom portfelja izložen hrvatskom tržištu. Iza njega su ZB global s rastom od 7,38 posto i HIbalanced koji je ostvario prinos od 5,51 posto.

ST Cash - u likvidaciji ST Global Equity - u likvidaciji VB High Equity Ukupno:

Otvoreni investicijski fondovi rizičnog kapitala

ZATVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

UKUPNO INVESTICIJSKI: 13.850.528.836 15.049.724.019

6,47 3,65 -0,82 -7,76 -8,46 -30,64 -37,78 -3,01 8,66

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od društava u travnju i svibnju 2013.

Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je HPB Global kojem je vrijednost smanjena za 12,55 posto, a slijede ga C-Premium s padom od 8,42 posto te Raiffeisen Prestige sa 6,37 posto. Najuspješniji obveznički fond u 2012. godini bio je OTP euroobveznički kojem je vrijednost porasla za nevjerojatnih 15,57 posto. Slijede ga HPB Obveznički s rastom od 10,16 posto te Capital One koji je porastao za 7,46 posto. Najveći pad u ovoj grupi imao je PBZ Bond koji je pao za 13,83 posto, a negativan rezultat imao je i Raiffeisen Bonds čiji je pad iznosio 6,87 posto. Pozitivne rezultate imali su i novčani fondovi te je najveći porast u ovoj grupi ostvario Agram Euro Cash kojem je vrijednost uvećana za 4,08 posto, a slijede ga Locusta Cash (4,01) posto) te PBZ Euro Novčani (3,53 posto).

FONDOVI

Imovina fondova (po veličini imovine) Imovina, 31. 12. 2011. 2012.

Fond

Postotak promjene

MIROVINSKI FONDOVI OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI AZ OMF Raiffeisen OMF OMF PBZ Croatia osiguranje Erste Plavi OMF Ukupno obvezni mirovinski :

16.573.300.000 20.539.030.000 12.286.089.865 15.388.570.447

23,93 25,25

6.851.565.492 8.353.032.000

21,91

5.356.143.733 6.853.093.046

27,95

41.067.099.090 51.133.725.493

24,51

OTVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI AZ Profit Raiffeisen AZ Benefit Erste Plavi Expert Croatia osiguranje Erste Plavi Protect Ukupno otvoreni dobrovoljni :

678.227.000 568.706.190 141.095.000 100.013.805 111.193.489 42.893.503

830.130.000 661.075.294 178.858.000 129.008.762 128.628.502 59.714.950

22,40 16,24 26,76 28,99 15,68 39,22

1.642.128.987 1.987.415.508

21,03

ZATVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI AZ VIP, AZ Dalekovod, AZ 102.870.000 160.967.000 HKZP, AZ Zagreb, Auto Hrvatska 104.614.180 128.499.624 ZDMF HEP grupe 40.386.214 48.690.536 Croatia osiguranje ZDMF ZDMF Hrvatskih 12.386.702 21.241.636 autocesta ZDMF Autocesta Rijeka5.794.141 Zagreb ZDMF Sindikata 1.893.361 2.159.974 pomoraca Hrvatske 68.893 102.177 Cestarski ZDMF ZDMF Ericsson Nikola n.p. n.p. Tesla ZDMF Hrvatskog n.p. n.p. liječničkog sindikata n.p. n.p. ZDMF Novinar ZDMF Sindikata n.p. n.p. hrvatskih željezničara n.p. n.p. ZDMF T-HT Ukupno zatvoreni 326.598.469 441.854.619 dobrovoljni (HANFA): SVEUKUPNO MIROVINSKI FONDOVI: 43.035.826.546 53.562.995.620 Umirovljenički fond Fond Hrvatskih branitelja

56,48 22,83 20,56 71,49 14,08 48,31 n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. 35,29 24,46

752.788.752

84.255.331

-88,81

1.445.526.187

1.133.914.266

-21,56

INVESTICIJSKI FONDOVI OTVORENI I PRIVATNI INVESTICIJSKI FONDOVI ZB plus PBZ Novčani Erste Money Raiffeisen Cash Erste Euro Money ZB global OTP novčani PBZ Euro novčani HPB Novčani ZB aktiv VB Cash ZB euroaktiv Allianz Cash Raiffeisen euroCash PBZ Equity PBZ Global

2.478.163.990 951.326.788 691.582.119 857.212.935 482.403.673 527.287.642 216.083.536 296.293.927 156.520.807 359.441.408 211.751.005 212.320.640 190.182.636 110.368.881 216.102.899 229.759.921

2.830.185.744 1.329.174.533 1.071.605.268 814.280.354 533.439.420 459.866.867 382.258.124 379.559.535 363.462.899 324.106.842 260.487.843 260.443.376 221.073.852 210.157.827 192.966.823 185.400.754

14,20 39,72 54,95 -5,01 10,58 -12,79 76,90 28,10 132,21 -9,83 23,02 22,67 16,24 90,41 -10,71 -19,31

Fond Locusta Cash ZB bond HI-Cash Raiffeisen Balanced ZB europlus Erste Adriatic Equity Auctor Cash PBZ I-Stock OTP indeksni ZB BRIC+ Raiffeisen Central Europe ZB trend Hermes Raiffeisen Bonds Erste Bond ZB Private East HI-Balanced Erste Balanced HPB Global KD Victoria Agram Private Ilirika Jugoistočna Europa Agram Euro Cash HI-Growth NFD Aureus Global Developed PBZ Bond Raiffeisen World PBZ Dollar Locusta Value I Erste Total East Capital One OTP uravnoteženi Raiffeisen Prestige VB Smart HPB Obveznički KD Nova Europa Raiffeisen Prestige Equity HPB Dionički NFD Aureus US Algorithm ICF Balanced Erste Exclusive HPB Euronovčani OTP euro obveznički RF Advantage Prospectus Jugoistočna Europa HPB WAV DJE KWSO Capital Flex NFD Aureus Private Equinox 1 Locusta Value II Platinum Blue Chip AC GDEM Ilirika BRIC Agram Trust Locusta Value III Platinum Global Opportunity FIMA Equity AC GBEM

Imovina, 31. 12. Postotak 2011. 2012. promjene 116.775.628 181.423.443 55,36 129.859.971 177.763.687 36,89 159.159.885 164.243.771 3,19 223.330.337 156.679.579 -29,84 136.408.784 154.957.015 13,60 169.536.443 137.591.756 -18,84 5.113.052 124.440.583 2.333,78 156.564.845 110.320.176 -29,54 101.449.749 107.277.133 5,74 110.424.479 104.250.273 -5,59 112.769.597

98.546.774

-12,61

113.200.085 90.969.238 175.943.408 271.909.204 88.596.629 53.946.877 81.890.516 76.223.756 49.034.232 60.261.641

95.904.992 95.651.333 94.045.031 66.540.584 63.991.147 57.739.442 56.788.047 54.697.875 51.837.871 51.026.315

-15,28 5,15 -46,55 -75,53 -27,77 7,03 -30,65 -28,24 5,72 -15,33

58.075.947

50.131.057

-13,68

71.729.119 43.565.607

48.850.277 43.888.530

-31,90 0,74

47.708.781

43.423.638

-8,98

87.502.774 35.709.063 42.592.384 24.715.608 77.489.001 17.709.969 27.676.609 40.849.753 14.242.557 19.776.544 15.733.090

40.345.574 35.751.462 33.006.158 32.152.227 30.471.193 26.080.885 25.781.182 21.985.609 21.891.892 21.239.520 20.698.548

-53,89 0,12 -22,51 30,09 -60,68 47,27 -6,85 -46,18 53,71 7,40 31,56

24.985.866

15.512.394

-37,92

18.661.235 20.100.661 12.525.925 17.527.056 6.263.043 12.655.590 11.129.350

15.292.545 14.094.727 13.542.771 13.301.208 13.018.196 12.949.364 12.921.062

-18,05 -29,88 8,12 -24,11 107,86 2,32 16,10

14.972.139

12.869.849

-14,04

11.645.816 11.381.894 31.114.415 10.559.333 39.701.898 7.959.540 12.600.221 14.172.636 15.517.472 5.167.663

12.451.857 12.348.151 12.202.703 12.134.251 11.949.831 11.489.043 11.245.601 11.167.810 11.090.865 10.972.665

6,92 8,49 -60,78 14,91 -69,90 44,34 -10,75 -21,20 -28,53 112,33

6.936.810

10.750.273

54,97

14.728.436 11.682.397

10.312.944 10.092.934

-29,98 -13,61

Fond

Imovina, 31. 12. 2011. 2012. 6.104.840 10.026.936 11.073.060 9.497.401 9.388.567 9.436.807 9.923.949 9.383.076

Postotak promjene

64,25 A1 -14,23 NFD Aureus New Europe 0,51 OTP meridian 20 -5,45 C-Premium NFD Aureus Emerging 12.052.158 9.190.895 -23,74 Markets Balanced 8.993.288 Allianz Equity 8.735.985 8.682.555 -0,61 OTP Europa Plus 8.506.208 8.602.043 1,13 KD Energija 7.542.377 8.233.086 9,16 Allianz Portfolio 7.716.294 7.718.414 0,03 HI-Conservative 249.889 7.706.235 2.983,86 NFD Aureus Multi Cash 10.040.576 7.631.366 -23,99 NFD Aureus BRIC 5.018.835 6.458.080 28,68 AP1 5.357.990 6.262.549 16,88 KD Prvi izbor 14.324.407 5.760.166 -59,79 Erste Elite 8.077.636 5.608.281 -30,57 AC Rusija 5.426.806 5.390.497 -0,67 KD Balanced 6.380.694 5.134.316 -19,53 Capital Two 6.060.034 5.117.086 -15,56 VB Crobex10 6.289.543 4.956.050 -21,20 NFD Aureus MENA 4.303.867 4.904.400 13,95 Ilirika Azijski Tigar 5.698.496 4.661.896 -18,19 HPB Titan 4.813.551 4.345.070 -9,73 Ilirika Gold 4.193.032 3.386.443 -19,24 AP2 4.094.537 2.332.563 -43,03 AC Excel 5.209.558 1.190.149 -77,15 Platinum Cash AC Global Utility - u 10.157.859 likvidaciji 25.418.530 Agram Cash - u likvidaciji 5.211.476 C-Zenit 5.074.558 Equinox 2 - u likvidaciji 4.202.302 Equinox 3 - u likvidaciji 13.367.063 HPB Dynamic 4.371.596 POBA ICO Equity ST Balanced - u likvidaciji 11.726.776 29.385.886 ST Cash - u likvidaciji ST Global Equity - u 5.608.729 likvidaciji 10.332.502 VB High Equity Ukupno: 11.928.677.531 12.962.205.332 8,66

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI RIZIČNOG KAPITALA Quaestus Private Equity 204.157.823 212.008.773 3,85 Kapital Alternative Private 1.245.861 97.740.360 7.745,21 Equity FGS 41.007.521 82.738.612 101,76 Nexus FGS 41.941.033 67.027.399 59,81 Nexus Alpha Quaestus Private Equity 24.265.251 38.203.261 57,44 Kapital II 652.850 30.507.199 4.572,93 Prosperus FGS 915.642 22.561 -97,54 Honestas FGS Ukupno : 314.185.981 528.248.165 68,13 UKUPNO OTVORENI: 12.242.863.512 13.490.453.497 10,19

ZATVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Kapitalni fond Slavonski Quaestus Nekretnine - u likvidaciji FIMA Proprius Jadran Kapital - u likvidaciji ZIF Breza

954.544.592 168.880.263

1.016.316.538 175.049.732

6,47 3,65

256.438.741

159.546.219

-37,78

147.562.040

136.104.366

-7,76

53.048.653

52.612.352

-0,82

23.668.159

16.416.629

-30,64

FONDOVI

Velebit - u likvidaciji UKUPNO ZATVORENI:

Imovina, 31. 12. 2011. 2012. 3.522.876 3.224.686 1.607.665.324 1.559.270.522

UKUPNO INVESTICIJSKI:

13.850.528.836 15.049.724.019

Fond

Postotak promjene

-8,46 -3,01 8,66

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od društava u travnju i svibnju 2013.

Spajanja Konsolidacija na tržištu nastavljena je i protekle godine, ali ona nije bila toliko izražena kao godinu ranije. Radi racionalizacije poslovanja došlo je do nekoliko spajanja fondova unutar istog društva pa je tako dionički fond C-Zenit pripojen mješovitom fondu C-Premium, a VB High Equity pripojen je VB Smartu. Fond Agram Cash je likvidiran, što znači da je imovina rasprodana, a ulagači isplaćeni. Završeno je i ranije pripremljeno preuzimanje upravljanja nad fondovima Adriatice Capital. Upravljanje je preuzeo NFD Aureus Invest, u čije su pak vlasništvo krajem godine ušli stranci odnosno turska bankarska grupacija.

Imovina U 2012. godini došlo je i do povećanja imovine fondova te je ukupna imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom na kraju godine iznosila 12,616 milijardi kuna što je rast od 9,79 posto u odnosu na godinu ranije. Jedina grupa fondova koja je zabilježila porast imovine su uobičajeno stabilni novčani fondovi kojima je imovina uvećana za 26,03 posto te je ona krajem godine iznosila 9,125 milijardi kuna. Dioničkim fondovima imovina je smanjena za 10,58 posto te su krajem godine upravljali sa 1,937 milijardi kuna. Snažan pad imala je i imovina mješovitih fondova koji su krajem godine upravljali sa 1,108 milijardi kuna što je pad od 18,64 posto. Najveći relativni pad imovine ostvarili su obveznički fondovi kod kojih je došlo do smanjenja imovine te su godinu završili s imovinom od 447 milijuna kuna što je pad od 38,25 posto Među društvima za upravljanje fondovima, na vrhu ljestvice krajem 2012. godine nalazio se ZB Invest koji je pod upravljanjem imao 4,407 milijardi kuna što je 34,94 posto tržišta. Na drugom mjestu nalazio se PBZ Invest sa 2,271

milijardom kuna što je tržišni udjel od 18 posto, dok je treće mjesto, s tržišnim udjelom od 15,03 posto zauzimao Erste Invest te je njegova imovina pod upravljanjem iznosila 1,896 milijardi kuna. Kod neovisnih društava za uprav-

Mješoviti su fondovi krajem godine upravljali sa 1,108 milijardi kuna što je pad od 18,64 posto ljanje najvećom imovinom je upravljao Locusta invest - sa 195 milijuna kuna. U vrhu su bili još i NFD Aureus Invest sa 136 milijuna kuna, te Auctor Invest sa 124 milijuna kuna. U 2012. godinu ušli smo s imovinom fondova per capita od 2719 kuna, a ona je u studenom dostigla vrhunac te je iznosila 2948 kuna.

NAPOMENA: Kod izračuna prinosa fondova u obzir su uzeti rezultati za razdoblje od 31. prosinca 2011. do 31. prosinca 2012. godine

Investicijski fondovi - prema strukturi ulaganja i prinosu Imovina, 31. 12. Fond

Godina osnivanja/ početak rada

2011.

Struktura ulaganja 31.12.2012.

2012.

Imovina, 31. 12.

Prinos, % od u u osnivanja do 2011. 2012. 31.12.’12.

OTVORENI I PRIVATNI INVESTICIJSKI FONDOVI A1

19. svibnja 2008.

6.104.840 10.026.936 Dionice - 86,90%

AC Excel

20. lipnja 2007.

4.094.537

2.332.563 n.p.

n.p.

Privatni dionički

AC GBEM

2. ožujka 2009.

11.682.397 10.092.934 n.p.

n.p.

Mješoviti

AC GDEM

1. ožujka 2009.

12.600.221 11.245.601 n.p.

n.p.

Dionički

10.157.859

n.p.

AC Global Utility - u 25. listopada 2007. likvidaciji

Repo - 7,94% Udjeli u investicijskim fondovima - 2,41% Ostalo - 2,76%

AC Rusija

3. srpnja 2007.

8.077.636

Agram Cash - u likvidaciji

22. rujna 2008.

25.418.530

Agram Euro Cash 3. lipnja 2009.

-5.608.281 n.p. --

-15,22 10,47

n.p. -

- Novčani

71.729.119 48.850.277 Depoziti - 47,73%

3,09

4,08

14,66 Novčani

n.p.

n.p. Privatni dionički

-10,91

-6,13

-19,26 Mješoviti

Repo - 44,73% Obveznice - 6,21% Novčani računi - 0,67% Ostalo - 0,66%

Agram Private

22. srpnja 2008.

60.261.641 51.026.315 n.p.

Agram Trust

10. srpnja 2008.

15.517.472 11.090.865 Dionice - 60,83%

Potraživanja - 19,01% Udjeli u investicijskim fondovima - 18,79% Depoziti - 0,81% Novčani računi - 0,56%

Allianz Cash

11. svibnja 2009. 190.182.636 221.073.852 Depoziti i gotovina

Allianz Equity

13. siječnja 2012.

- 80,29% Trezorski zapisi - 14,39% Obveznice - 5,32%

8.993.288 Dionice - 76,46%

Obveznice - 9,69% Depoziti i gotovina - 8,28% Novčani fondovi - 5,57%

2012.

Allianz Portfolio

11. svibnja 2009.

7.542.377

8.233.086 Dionice - 35,77%

-4,39

9,55

5,29 Mješoviti

AP1

30. listopada 2008.

5.018.835

6.458.080 Dionice - 65,90%

0,55

8,51

8,51 Privatni dionički

AP2

24. travnja 2009.

4.193.032

3.386.443 Dionice - 98,47%

-17,63

6,39

-7,88 Privatni dionički

Auctor Cash

24. siječnja 2011.

5.113.052 124.440.583 Depoziti - 52,85%

1,78

3,16

2,49 Novčani

Capital One

27. listopada 2004. 17.709.969 26.080.885 Obveznice - 72,97%

2,33

7,45

78,08 Obveznički

Capital Two

19. travnja 2007.

6.380.694

5.134.316 Dionice - 88,87%

-18,19

5,01

-36,98 Dionički

2,69

3,43

3,99 Novčani

C-Premium

1. veljače 2007.

9.923.949

9.383.076 Dionice - 51,91%

-8,34

-8,42

-53,05 Mješoviti

9,51 Dionički C-Zenit

6. prosinca 2007.

5.211.476

-10,64

- Dionički

Obveznice - 19,09% Depoziti i gotovina - 18,80% Trezorski zapisi - 18,17% Novčani fondovi - 7,22% Komercijalni zapisi - 0,95% Udjeli u investicijskim fondovima - 25,92% Depozit - 4,14% Potraživanja - 3,97% Ostalo - 0,07% Novčani računi - 1,04% Potraživanja - 0,49% Reverse repo - 17,85% Trezorski zapisi MFRH - 12,76% Udio u investicijskim fondovima - 9,28% Korporativne obveznice - 8,74% Novac - 4,21% Komercijalni zapisi - 2,65% Potraživanja - 00,08%

Dionički

3,31

Prinos, %

2011.

Fond

-21,60 Dionički

- Privatni dionički

Struktura ulaganja 31.12.2012.

Godina osnivanja/ početak rada

Vrsta fonda

Trezorski zapisi - 12,48% Komercijalni zapisi - 10,37% Novac i kratkoročna potraživanja - 4,14% Novac i kratkoročna potraživanja - 7,40% Obveznice - 3,74% Udjeli u otvorenim investicijskim fondovima - 25,09% Novac - 12,98% Komercijalni zapisi - 5,22% Depoziti - 4,80%

Vrsta od u u osnivanja fonda do 2011. 2012. 31.12.’12.

FONDOVI

Imovina, 31. 12. Fond

Equinox 1

Godina osnivanja/ početak rada

n.p.

Struktura ulaganja 31.12.2012.

2011.

2012.

10.559.333

12.134.251 n.p.

Prinos, %

Imovina, 31. 12.

od u u osnivanja do 2011. 2012. 31.12.’12.

-10,10

8,80

Vrsta fonda

n.p. Privatni mješoviti

Equinox 2 - u likvidaciji

n.p.

5.074.558

-18,60

- Privatni mješoviti

Equinox 3 - u likvidaciji

n.p.

4.202.302

0,10

- Privatni mješoviti

Erste Adriatic Equity

11. listopada 2005. 169.536.443 137.591.756 Dionice - 77,85%

-17,73

-3,29

-28,60 Dionički

Novac i novčani ekvivalenti - 20,79% Obveznice - 1,36%

Erste Balanced

19. siječnja 2001.

Erste Bond

3. lipnja 2003.

Erste Elite

n.p.

Erste Euro Money 22. rujna 2009.

Erste Exclusive Erste Money

Erste Total East

FIMA Equity

n.p. 3. lipnja 2003.

1. listopada 2007.

2. lipnja 2004.

81.890.516 56.788.047 Obveznice - 43,48%

-11,08

-6,70

-1,55 Mješoviti

271.909.204 66.540.584 Državne obveznice

1,34

-1,26

40,82 Obveznički

Dionice - 42,92% Novac i novčani ekvivalenti - 13,60% - 51,36% Novac i novčani ekvivalenti - 17,59% Korporativne obveznice - 16,77% Udjeli u investicijskim fondovima - 14,27%

14.324.407

5.760.166 n.p.

482.403.673 533.439.420 Depoziti i repo poslovi

- 56,76% Trezorski zapisi - 42,44% Novac i novčani ekvivalenti - 0,80%

17.527.056 13.301.208 n.p. 691.582.119 1.071.605.268 Depoziti - 51,25%

Trezorski zapisi - 24,85% Novac i novčani ekvivalenti - 12,82% Državne obveznice - 7,93% Korporativne obveznice - 3,14%

77.489.001 30.471.193 Dionice - 72,39%

Novac i novčani ekvivalenti - 27,61%

14.728.436 10.312.944 Dionice - 65,75%

Novac - 25,89% Otvoreni investicijski fondovi - 3,05% Depoziti - 2,90% Ostalo - 2,41%

n.p.

n.p. Privatni mješoviti

2,86

3,18

12,07 Novčani

n.p.

n.p. Privatni mješoviti

2,40

-16,42

3,06

-4,78

-11,67 -24,25

5,10

n.p. Privatni obveznički

HI-Balanced

22. veljače 2002.

53.946.877 57.739.442 Dionice - 55,71%

-5,50

5,51

2,25 Mješoviti

HI-Conservative

22. veljače 2002.

HI-Growth

22. veljače 2002.

HPB Dionički

HPB Dynamic

fiksnim prinosom - 47,32% Depoziti - 33,21% Novac i ostala aktiva - 19,47%

7.718.414 Vrijednosni papiri s

2,76

2,29

5,48

19,20 Obveznički

43.565.607 43.888.530 Dionice - 93,87%

-8,41

6,37

-15,79 Dionički

2005.

18.661.235 15.292.545 Dionice - 86,33%

-5,33

0,27

-20,56 Dionički

2006.

13.367.063

-12,01

- Dionički

0,22

2,99

3,21 Novčani

fiksnim prinosom - 87,72% Novac i ostala aktiva - 12,28% Novac i ostala aktiva - 6,13% Udio u investicijskom fondu - 5,09% Obveznice - 4,35% Novčana sredstva - 4,23%

6.263.043 13.018.196 Novac i novčani

ekvivalenti - 63,30% Državne obveznice - 20,58% Trezorski zapisi - 13,09% Korporativne obveznice - 3,03%

76.223.756 54.697.875 Dionice - 50,21%

HPB Novčani

2005.

156.520.807 363.462.899 Novac i novčani

HPB Obveznički

2005.

19.776.544 21.239.520 Državne obveznice

HPB Titan

2007.

5.698.496

HPB WAV DJE

ICF Balanced

Prinos, % Vrsta od u u osnivanja fonda do 2011. 2012. 31.12.’12.

-7,94 -12,55

-21,25 Mješoviti

2,46

2,77

39,27 Novčani

0,43

10,16

37,79 Obveznički

4.661.896 Dionice - 76,83%

-13,11

8,39

-31,39 Dionički

2007.

11.645.816 12.451.857 Dionice - 93,19%

-10,37

14,61

-0,24 Dionički

3. svibnja 2002.

12.525.925 13.542.771 Dionice - 48,00%

-3,80

3,69

12,81 Mješoviti

Ilirika Azijski Tigar 2007.

4.303.867

4.904.400 Dionice - 78,30%

-27,50

1,05

-0,91 Dionički

Ilirika BRIC

2010.

14.172.636

11.167.810 Dionice - 77,30%

-30,57

-5,14

-7,66 Dionički

Ilirika Gold

2010.

4.813.551

4.345.070 Dionice - 73,20%

-12,39

-7,36

-9,10 Dionički

58.075.947 50.131.057 Dionice - 69,10%

-30,19

3,16

2,61 Dionički

Obveznice - 19,00% Novčana sredstva - 30,79%

ekvivalenti - 64,66% Zapisi - 16,08% Obveznice - 15,09% Udio u investicijskom fondu - 4,17%

- 45,63% Korporativne obveznice - 26,61% Novčana sredstva - 17,66% Trezorski zapisi - 5,32% Investicijski fondovi - 4,78%

Novac i novčani ekvivalenti - 23,17%

Udio u investicijskom fondu - 6,81%

Obveznice - 29,94% Udio u investicijskom fondu - 9,70% Depozit - 7,31% Novac na računu - 2,72% Potraživanja - 2,33%

Depoziti - 13,21% Udjeli u investicijskim fondovima - 6,12% Novac - 2,36%

Depoziti - 14,82% Udjeli u investicijskim fondovima - 6,05% Novac - 1,84%

Udjeli u investicijskim fondovima - 18,86% Depoziti - 7,67% Novac - 0,28%

Depoziti - 18,42% Udjeli u investicijskim fondovima - 8,92% Obveznice - 3,49% Novac - 0,07%

KD Balanced

16. siječnja 2006.

5.426.806

5.390.497 Dionice - 50,54%

-11,03

5,06

-21,73 Mješoviti

KD Energija

1. ožujka 2010.

8.506.208

8.602.043 Dionice - 88,75%

-13,99

-1,21

-7,39 Dionički

KD Nova Europa

15. listopada 2007. 15.733.090 20.698.548 Dionice - 87,83%

-22,26

17,07

-33,41 Dionički

KD Prvi izbor

12. veljače 2003.

5.357.990

6.262.549 Udjeli u investicijskim

-17,24

10,12

18,44 Dionički

KD Victoria

11. svibnja 1999.

49.034.232

51.837.871 Dionice - 87,47%

-18,03

12,87

29,53 Dionički

2,60

8,50

n.p. Privatni mješoviti

45,74 Novčani

-0,61

HPB Euronovčani 2011.

7.716.294

2005.

Ilirika Jugoistočna 2004. Europa 2,10

159.159.885 164.243.771 Vrijednosni papiri s

HPB Global

-49,23 Dionički

90.969.238 95.651.333 n.p.

23. rujna 2003.

2012.

Struktura ulaganja 31.12.2012.

-22,68 Dionički

n.p.

HI-Cash

2011.

46,37 Novčani

Hermes

Vrijednosni papiri s fiksnim prinosom - 37,99% Novac i ostala aktiva - 6,30%

Fond

Godina osnivanja/ početak rada

Novčani račun - 22,69% Obveznice - 18,27% Udjeli u investicijskim fondovima - 6,70% Zapisi - 2,65%

Novčani račun - 5,23% Udjeli u investicijskim fondovima - 4,48% Oročeni depozit - 1,78% Potraživanja - 0,05%

Udjeli u investicijskim fondovima - 7,09% Novčani račun - 5,29%

KWSO Capital Flex n.p.

fondovima - 87,76% Novčani račun - 18,46% Potraživanja - 0,06%

Udjeli u investicijskim fondovima - 7,87% Novčani račun - 3,15% Oročeni depoziti - 1,06% Potraživanja - 0,63%

11.381.894 12.348.151 n.p.

FONDOVI

Imovina, 31. 12. Fond

Godina osnivanja/ početak rada

2011.

2012.

Struktura ulaganja 31.12.2012.

Locusta Cash

4. kolovoza 2008. 116.775.628 181.423.443 Obveznice - 33,92%

Locusta Value I

8. kolovoza 2008.

Locusta Value II

Locusta Value III

Depozit - 25,02% Zapisi - 14,84% Repo ugovor - 13,39% Udio u investicijskom fondu - 6,36% Novac na računu - 5,55% Potraživanja - 0,92%

30. srpnja 2008.

16. srpnja 2009.

24.715.608 32.152.227 Depoziti - 41,22%

Potraživanja - 28,28% Dionice - 14,79% Udio u investicijskom fondu - 13,30% Novac na računu - 2,41%

39.701.898 11.949.831 Potraživanja - 34,72%

Dionice - 32,62% Udio u investicijskom fondu - 20,91% Novac na računu - 11,75%

5.167.663 10.972.665 Dionice - 60,40%

Depoziti - 32,57% Novac na računu - 3,97% Udio u investicijskom fondu - 2,91% Potraživanja - 0,15%

Prinos, %

Imovina, 31. 12.

od u u osnivanja do 2011. 2012. 31.12.’12.

Vrsta fonda

n.p.

n.p. Dionički

NFD Aureus BRIC 2. travnja 2007.

10.040.576

7.631.366 n.p.

n.p.

n.p. Dionički

17. srpnja 2006. NFD Aureus Emerging Markets Balanced

12.052.158

9.190.895 n.p.

n.p.

n.p. Mješoviti

NFD Aureus Global 1. prosinca 2005. Developed

47.708.781 43.423.638 n.p.

3. studenoga 2008. 11.073.060

NFD Aureus Private 17. srpnja 2006.

n.p.

n.p. Dionički

n.p.

n.p. Novčani

9.497.401 n.p.

n.p.

n.p. Dionički

31.114.415 12.202.703 n.p.

n.p.

n.p. Privatni dionički

20.100.661 14.094.727 n.p.

n.p.

n.p. Dionički

-14,56

15,57

25,29 Obveznički

NFD Aureus US Algorithm

8. listopada 2008.

OTP euro obveznički

15. prosinca 2005. 12.655.590 12.949.364 Državne obveznice

OTP Europa Plus

20. srpnja 2009.

- 35,83% Ostale obveznice - 23,66% Novac i depoziti - 23,25% Komercijalni zapisi - 10,49% Trezorski zapisi - 6,77%

8.735.985

8.682.555 Udjeli u investicijskim

fondovima - 93,51% Novac i depoziti - 5,00% Dionice - 1,48%

3,53

4,12 Novčani

PBZ Global

13. rujna 2001.

229.759.921 185.400.754 Dionice i dionički

-9,78

-2,18

3,06 Mješoviti

PBZ I-Stock

17. srpnja 2007.

156.564.845 110.320.176 Dionice i dionički

-17,64

6,59

-8,63 Dionički

PBZ Novčani

31. ožujka 1999.

951.326.788 1.329.174.533 Depoziti - 80,82%

2,12

3,05

5,76 Novčani

Platinum Blue Chip 3. siječnja 2008.

7.959.540 11.489.043 Dionice - 61,08%

-3,57

5,32

-8,54 Dionički

-19,45

-2,13

-19,50 Novčani

-22,20

7,22

-33,94 Dionički

-13,18

8,24

5,50 Dionički

6.936.810 10.750.273 Dionice - 64,32%

POBA ICO Equity

27. srpnja 2007.

4.371.596

- n.p.

n.p.

- Dionički

30. siječnja 2007.

14.972.139 12.869.849 n.p.

n.p.

n.p. Dionički

29. kolovoza 2002. 223.330.337 156.679.579 Dionice - 47,25%

-18,83

-4,58

19,17 Mješoviti

0,80

-6,87

63,70 Obveznički

857.212.935 814.280.354 Neto novac i novčani

2,68

2,63

52,75 Novčani

Raiffeisen Central 19. travnja 2005. 112.769.597 98.546.774 Dionice - 91,38% Neto novac i novčani Europe ekvivalenti - 4,41%

-28,80

5,61

-53,32 Dionički

110.368.881 210.157.827 Neto novac i novčani

0,74

2,47

2,50 Novčani

40.849.753 21.985.609 Dionice - 46,17%

-7,94

-6,37

-2,39 Mješoviti

-63,83 Dionički

OTP meridian 20

28. travnja 2008.

9.436.807 Dionice i dionički fondovi

-21,74

9,53

23,14 Dionički

Raiffeisen Balanced

OTP novčani

27. prosinca 2005. 216.083.536 382.258.124 Novac i depoziti - 72,16%

2,50

3,02

29,30 Novčani

Ostale obveznice i komercijalni zapisi - 22,43% Državne obveznice - 11,32% Inozemne dionice, dionički fondovi - 9,75% Novac i depoziti - 6,11%

PBZ Bond

PBZ Dollar

11. ožujka 2003.

13. travnja 2005.

87.502.774 40.345.574 Državne obveznice

- 54,65% Korporativne obveznice - 16,95% Municipalne obveznice - 8,87% Obveznički investicijski fondovi - 7,98% Kratkoročni vrijednosni papiri - 5,90% Depoziti - 5,65%

42.592.384 33.006.158 Depoziti - 100,00%

Novčana sredstva i ekvivalenti novca - 31,87% Ostali vrijednosni papiri - 6,98% Ostala imovina - 0,06%

21. rujna 2007.

2,70

OTP uravnoteženi 15. prosinca 2005. 27.676.609 25.781.182 Dionice RH - 50,38%

Kratkoročni vrijednosni papiri - 16,72% Novac i novčani ekvivalenti - 2,24% Repo ugovori - 0,23%

Platinum Global Opportunity

-16,18

Trezorski zapisi - 17,70% Obveznice - 8,04% Komercijalni zapisi - 2,11%

investicijski fondovi - 94,43% Depoziti - 4,73% Novac - 0,70% Potraživanja - 0,14%

5.209.558

27. prosinca 2007. 101.449.749 107.277.133 Dionice RH - 96,83%

- 97,64% Novac i depoziti - 2,36%

investicijski fondovi - 62,42% Korporativne obveznice - 13,03% Državne obveznice - 10,79% Depoziti - 8,75% Potraživanja - 3,95% Kratkoročni vrijednosni papiri - 1,06%

29. srpnja 2009.

OTP indeksni

9.388.567

Kratkoročni vrijednosni papiri - 22,37% Korporativne obveznice - 3,40%

Platinum Cash

Prospectus Jugoistočna Europa

Novčana sredstva - 3,17%

investicijski fondovi - 94,09% Potraživanja - 2,63% Kratkoročni vrijednosni papiri - 1,35% Korporativne obveznice - 1,33% Depoziti - 0,51% Novac - 0,09%

-55,23 Privatni dionički

n.p.

NFD Aureus New Europe

2,50

-18,75 Privatni dionički

4.956.050 n.p.

7.706.235 n.p.

296.293.927 379.559.535 Depoziti - 74,23%

-7,12

6.289.543

249.889

PBZ Euro novčani 24. srpnja 2002.

-15,51

-45,10 -23,78

1.190.149 Novčana sredstva

i ekvivalenti novca - 93,78% Ostali vrijednosni papiri - 6,22% Novčana sredstva i ekvivalenti novca - 27,97% Ostali vrijednosni papiri - 7,68% Ostala imovina - 0,04%

Obveznice - 28,99% Neto novac i novčani ekvivalenti - 12,88% Udjeli u investicijskim fondovima - 10,87%

Raiffeisen Bonds 27. svibnja 2002. 175.943.408 94.045.031 Obveznice - 82,05% -16,45

3,91

Neto novac i novčani ekvivalenti - 10,56% Udjeli u investicijskim fondovima - 7,40%

-6,59 Mješoviti Raiffeisen Cash

0,70 -13,83

2,09 Obveznički

25. veljače 2003.

19. rujna 2011.

Raiffeisen Prestige 8. ožujka 2010.

1,17

3,20 Novčani

ekvivalenti - 53,14% Zapisi - 46,44% Obveznice - 0,42%

Obveznice - 4,21%

Raiffeisen euroCash

1,15

31.12.’12.

-5,07 Dionički

PBZ Equity

-18,76 Privatni dionički

Vrsta od u u osnivanja fonda do 2011. 2012.

3,12

26,62 Novčani

-16,78 -11,14

2012.

Prinos, %

-22,02

4,01

5. rujna 2005.

2011.

Struktura ulaganja 31.12.2012.

216.102.899 192.966.823 Dionice i dionički

3,89

NFD Aureus MENA 7. ožujka 2008.

NFD Aureus Multi 30. prosinca 2011. Cash

Fond

Godina osnivanja/ početak rada

ekvivalenti - 69,09% Zapisi - 30,91%

Obveznice - 37,95% Neto novac i novčani ekvivalenti - 13,14% Udjeli u investicijskim fondovima - 2,74%

FONDOVI

Imovina, 31. 12. Fond

Godina osnivanja/ početak rada

2011.

Struktura ulaganja 31.12.2012.

2012.

Raiffeisen Prestige 30. prosinca 2011. 24.985.866 15.512.394 Dionice - 71,82% Neto novac i novčani Equity ekvivalenti - 25,83%

Imovina, 31. 12.

Prinos, % od u u osnivanja do 2011. 2012. 31.12.’12.

3,66

Vrsta fonda

3,66 Dionički

Udjeli u investicijskim fondovima - 2,36%

Raiffeisen World

3. listopada 2003.

35.709.063 35.751.462 Dionice - 82,80%

RF Advantage

n.p.

11.129.350 12.921.062 n.p.

ST Balanced - u likvidaciji

10. siječnja 2003.

11.726.776

ST Cash - u likvidaciji

2. siječnja 2004.

ST Global Equity - u 24. listopada 2000. likvidaciji VB Cash

-2,46

9,39

13,14 Dionički

n.p.

n.p. Privatni mješoviti

-25,28

- Mješoviti

29.385.886

2,96

- Novčani

5.608.729

-41,62

- Dionički

1,56

3,22

22,83 Novčani

Neto novac i novčani ekvivalenti - 10,22% Udjeli u investicijskim fondovima - 6,98%

6. studenoga 2007. 211.751.005 260.487.843 Depoziti - 41,11%

Obveznice - 26,72% Novac - 20,93% Investicijski fondovi - 8,85% Repo - 2,39%

VB Crobex10

18. siječnja 2010.

6.060.034

VB High Equity

2007.

10.332.502

VB Smart

15. studenoga 2010.

14.242.557 21.891.892 Dionički investicijski

ZB aktiv

ZB bond

26. lipnja 2006.

4. srpnja 2001.

5.117.086 Dionice - 99,86% Novac - 0,14%

-fondovi - 36,25% Obveznički investicijski fondovi - 35,06% Novčani investicijski fondovi - 21,44% Novac - 7,24%

359.441.408 324.106.842 Dionice - 47,68%

Obveznice - 24,01% Novčano tržište - 15,61% Fondovi - 12,70%

129.859.971 177.763.687 Obveznice - 53,27%

Novčano tržište - 31,25% Fondovi - 13,36% Trezorski zapisi - 2,12%

-13,39

1,63

-9,54 Dionički

-10,61

- Dionički

-6,40

3,12

-4,17 Mješoviti

-15,13 10,30

2,11

7,53

4,98 Obveznički

14. travnja 2010.

110.424.479 104.250.273 Dionice - 61,48%

-15,99

1,24

-3,55 Dionički

ZB euroaktiv

5. svibnja 2004.

212.320.640 260.443.376 Dionice - 93,62%

-4,96

15,24

1,53 Dionički

ZB europlus

21. srpnja 2000.

136.408.784 154.957.015 Novčano tržište - 84,86%

1,98

2,52

3,11 Novčani

ZB global

4. srpnja 2001.

ZB plus

Novčano tržište - 6,38% Trezorski zapisi - 10,33% Obveznice - 4,81%

527.287.642 459.866.867 Dionice - 38,22%

-14,15

7,42

2,72 Mješoviti

21. srpnja 2000. 2.478.163.990 2.830.185.744 Novčano tržište - 79,88%

2,46

2,71

4,43 Novčani

ZB Private East

11. listopada 2007. 88.596.629 63.991.147 n.p.

n.p.

n.p. Privatni dionički

ZB trend

28. listopada 2002. 113.200.085 95.904.992 Dionice - 61,17%

-7,10

1,27

2,44 Dionički

n.p.

n.p. n.p.

Obveznice - 35,02% Fondovi - 15,27% Novčano tržište - 9,86% Trezorski zapisi - 1,63% Trezorski zapisi - 17,15% Obveznice - 2,97%

Novčano tržište - 20,43% Obveznice - 16,22% Fondovi - 2,18%

Ukupno:

11.928.677.531 12.962.205.332

Otvoreni investicijski fondovi rizičnog kapitala Alternative Private 11. ožujka 2011. Equity FGS Honestas FGS

n.p.

Nexus Alpha

1.245.861 97.740.360 n.p.

2011.

2012.

915.642

22.561 n.p.

n.p.

n.p. n.p.

2008.

41.941.033

67.027.399 n.p.

n.p.

n.p. n.p.

Nexus FGS

n.p.

41.007.521 82.738.612 n.p.

n.p.

n.p. n.p.

Prosperus FGS

n.p.

652.850 30.507.199 n.p.

n.p.

n.p. n.p.

Struktura ulaganja 31.12.2012.

Prinos, % Vrsta od u u osnivanja fonda do 2011. 2012. 31.12.’12.

Quaestus Private n.p. Equity Kapital

204.157.823 212.008.773 n.p.

n.p.

n.p. n.p.

Quaestus Private n.p. Equity Kapital II

24.265.251 38.203.261 n.p.

n.p.

n.p. n.p.

147.562.040 136.104.366 Nekretnine - 93,45%

n.p.

n.p. ZIF s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine

53.048.653 52.612.352 n.p.

n.p.

n.p. ZIF s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine

-15,90

6,50

174,80 ZIF s javnom ponudom

n.p.

n.p. ZIF s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine

Ukupno :

314.185.981 528.248.165

UKUPNO OTVORENI:

12.242.863.512 13.490.453.497

ZATVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI FIMA Proprius

10. svibnja 2007.

Jadran Kapital - u 2006. likvidaciji

Otvoreni investicijski fondovi - 3,73% Potraživanja - 1,33% Novac - 1,06% Obveznice - 0,28% Dionice - 0,15%

Kapitalni fond

26. siječnja 1999. 954.544.592 1.016.316.538 Dionice - 94,39%

Quaestus Nekretnine - u likvidaciji

30. travnja 2008. 256.438.741 159.546.219 n.p.

n.p.

Slavonski

23. veljače 1999. 168.880.263 175.049.732 Dionice - 88,15%

7,93 13,86

Velebit - u likvidaciji

1999.

3.522.876

n.p.

n.p. ZIF s javnom ponudom

ZIF Breza

11. rujna 1998.

23.668.159 16.416.629 Dionice - 85,35%

n.p.

n.p. ZIF s javnom ponudom

Obveznice - 1,59% Plasmani i depoziti - 0,45% Novac - 0,12% Ostala imovina - 3,45%

Udio u investicijskim fondovima - 5,68% Novac - 4,13% Korporativne obveznice - 2,04%

-0,41 Dionički

ZB BRIC+

Obveznice - 22,11% Fondovi - 10,56% Novčano tržište - 5,85%

Godina osnivanja/ početak rada

Fond

3.224.686 n.p.

Otvoreni investicijski fondovi - 5,40% Novac - 3,51% Depozit - 3,05% Obveznice - 2,30% Ostalo - 0,39%

UKUPNO ZATVORENI:

1.607.665.324 1.559.270.522

UKUPNO INVESTICIJSKI:

13.850.528.836 15.049.724.019

-3,92 ZIF

Napomene: n.p. - nema podatka AP1 od listopada 2012. dionički, prije bio mješoviti C-Zenit pripojen C-Premiumu 4. 10. 2012. HPB Dynamic pripojen HPB Global fondu 31. 8. 2012. VB High Equity 23. 3. 2012. pripojen fondu VB Smart Podaci HANFA: Equinox 1, 2 i 3, Hermes, KWSO Capital Flex, ZB Private East; Jadran Kapital, Quaestus Nekretnine i Velebit te fondovi rizičnog kapitala Izvor: Data press, podaci prikupljeni od društava u travnju i svibnju 2013.

FONDOVI

MIROVINSKI FONDOVI U 2012. GODINI

Rekordno uspješna godina Svi obvezni i otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi ostvarili su pozitivni prinos, a svi osim jednog rasli su više od 10 posto Iztok Likar / www.hrportfolio.hr ZA RAZLIKU OD 2011. GODINE kada su i na rezultatima konzervativnih mirovinskih fondova bila vidljiva negativna zbivanja na tržištu kapitala, 2012. godina bila je za tri od četiri obvezna mirovinska fonda godina s rekordnim godišnjim prinosom. Još su veće prinose ostvarili neki od dobrovoljnih mirovinskih fondova. Puno govori činjenica da su svi obvezni i otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi ostvarili pozitivni prinos, a svi osim jednog rasli su više od 10 posto. Dakle za mirovinske fondove je definitivno 2012. bila rekordno uspješna godina. Kod obveznih mirovinskih fondova, koji su zbog toga što u njih ulažu svi zaposleni građani, najzanimljiviji za analizu, najuspješniji odno-

sno fond s najvećim prinosom bio je Erste Plavi kojem je vrijednost udjela uvećana za 15,12 posto te njegov prosječni godišnji prinos (PGP) promatrano od osnutka fonda iznosi 5,61 posto, a prinos od osnutka 84,11 posto. To je ujedno i jedini obvezni mirovinski fond s rastom većim od 15 posto. Slijedi Raiffeisen OMF koji je u protekloj godini porastao za 12,80 posto, a njegov prinos od osnutka iznosi 76,14 posto, dok je mu je prosječni godišnji prinos 5,19 posto. Iza njega dolazi AZ OMF koji je u prošloj godini zabilježio rast od 12,18 posto te je sada njegov prosječni godišnji prinos 5,60 posto, a prinos od osnutka 84,05 posto. Na posljednjem mjestu nalazi se PBZ Croatia osiguranje OMF koji je porastao za 9,34 posto pa je sada njegov prosječni godišnji prinos 4,49 posto, dok je od osnutka uvećao vrijednost za 63,52 posto.

FONDOVI

Mirovinski fondovi Imovina, 31. 12. Fond

Godina osnivanja/ početak rada

2011.

Prinos, % Broj članova 31.12.2012.

2012.

Struktura ulaganja 31.12.2012.

u 2011. u 2012. osnivanja do 31.12.12.

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI AZ OMF

2001. 16.573.300.000 20.539.030.000

594.409 Domaće obveznice - 65,69%

2,75

12,18

5,72

Erste Plavi OMF

2001. 5.356.143.733 6.853.093.046

254.619

-1,35

15,12

5,80

28. rujna 2001. 6.851.565.492 8.353.032.000

294.561

-1,43

n.p.

5. studenoga 2001. 12.286.089.865 15.388.570.447

509.213

-0,62

12,88

5,47

OMF PBZ Croatia osiguranje Raiffeisen OMF

Ukupno obvezni mirovinski:

41.067.099.090 51.133.725.493

Strane dionice - 12,87% Domaće dionice - 9,89% Novčano tržište - 9,22% Investicijski fondovi - 1,29% Strane obveznice - 1,04 Obveznice - 68,00% Dionice - 16,00% Investicijski fondovi - 11,00% Depoziti - 4,00% Novac i kratkoročna potraživanja - 1,00% Domaća imovina - 89,31% Inozemna imovina - 10,69% Državne obveznice - 67,00% Dionice - 17,00% Investicijski fondovi - 10,00% Korporativne obveznice - 5,00% Ostalo - 1,00%

1.652.802

OTVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI AZ Benefit

2003. 141.095.000

178.858.000

22.164 Domaće obveznice - 90,39%

0,38

18,14

7,56

AZ Profit

2003. 678.227.000

830.130.000

73.504

-1,28

11,22

8,49

Croatia osiguranje dobrovoljni mirovinski fond

29. listopada 2003. 111.193.489

128.628.502

18.576

-2,61

11,84

3,01

Erste Plavi Expert

2005. 100.013.805

129.008.762

17.010

-3,53

18,29

5,64

Erste Plavi Protect

2005.

42.893.503

59.714.950

11.512

3,28

16,38

6,02

6. kolovoza 2002. 568.706.190

661.075.294

48.027

-3,21

11,82

5,11

1.642.128.987 1.987.415.508

190.793

230 Obveznice - 79,00%

12,87 12,28 12,53 14,09 17,48 16,92

9,02 9,25 9,19 11,02 17,32 8,46

2.159.974

n.p.

Novac - 12,00% Dionice - 7,00% Depoziti - 2,00% n.p.

0,01 0,29 -0,01 -0,63 -0,01 0,67 -1,84

11,97

1,98

48.690.536

n.p.

-2,35

11,87

1,97

128.499.624 21.241.636

n.p. n.p.

-2,18 -0,98

13,10 11,83

2,91 6,16

5.794.141

n.p. n.p.

n.p.

n.p. n.p.

1,99

8,77

7,52

n.p.

n.p. n.p.

1,17

13,18

7,88

n.p. n.p. n.p.

n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

2,06 4,32 1,12

8,70 12,65 12,95

6,99 7,31 6,07

-4,66

-0,86

-0,06

n.p.

Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond

Ukupno dobrovoljni mirovinski:

Novčano tržište - 7,55% Strane dionice - 1,78% Domaće dionice - 0,28% Domaće obveznice - 48,57% Domaće dionice - 15,26% Strane dionice - 14,01% Novčano tržište - 12,91% Investicijski fondovi - 9,25% Obveznice - 59,95% Dionice - 17,28% Udjeli - 13,03% Depoziti - 4,58% Novac - 3,64% Kratkoročni vrijednosni papiri - 1,43% Ostalo - 0,09% Obveznice - 64,00% Dionice - 17,00% Investicijski fondovi - 14,00% Novac i kratkoročna potraživanja - 3,00% Depoziti - 2,00% Obveznice - 84,00% Investicijski fondovi - 11,00% Depoziti - 3,00% Novac i kratkoročna potraživanja - 2,00% Državne obveznice - 59,00% Dionice - 16,00% Municipalne i korporativne obveznice - 12,00% Investicijski fondovi - 10,00% Ostalo - 3,00%

ZATVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI AZ VIP AZ Dalekovod AZ HKZP AZ Zagreb Auto Hrvatska Cestarski ZDMF

2004. 2004. 2005. 102.870.000 2008. 2011. 2008. 68.693

ZDMF Sindikata 21. listopada 2004. 1.893.361 pomoraca Hrvatske Croatia osiguranje 20. rujna 2005. 40.386.214 ZDMF ZDMF HEP grupe 9. svibnja 2006. 104.614.180 ZDMF Hrvatskih 3. lipnja 2008. 12.386.702 autocesta ZDMF Autocesta 1. lipnja 2012. Rijeka-Zagreb ZDMF Ericsson 21. veljače 2005. n.p. Nikola Tesla ZDMF Hrvatskog 1. srpnja 2004. n.p. liječničkog sindikata ZDMF Novinar 13. listopada 2005. n.p. ZDMF T-HT 20. prosinca 2006. n.p. ZDMF Sindikata 15. studenoga 2007. n.p. hrvatskih željezničara Ukupno ZDMF (HANFA): 326.598.469

160.967.000 102.177

441.854.619

Umirovljenički fond

2005. 752.788.752

Fond Hrvatskih branitelja...

1998. 1.445.526.187 1.133.914.266

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od društava u travnju i svibnju 2013.

84.255.331

Prospektu i statutu tj. postavljenoj 8.777 prema investicijskoj politici svakog fonda

Imovina OMF-ova 51 milijarda kuna Najuspješniji dobrovoljni mirovinski fond, u 2012. godini bio je Erste Plavi Expert kojem je vrijednost udjela porasla za 18,29 posto te je od početka rada ostvario prinos od 53,82 posto. Na drugom mjestu, s prinosom od 18,14 posto nalazi se AZ Benefit čiji prinos od osnutka iznosi 91,93 posto. Treći je Erste Plavi Protect koji je u 2012. godini zabilježio rast od 16,38 posto te je njegov prinos od osnutka 56,99 posto. Na četvrtom mjestu je Croatia osiguranje DMF kojem je vrijednost uvećana za 11,84 posto te mu prinos od osnutka sada iznosi 31,15 posto. Peti je pak Raiffeisen DMF kojem je vrijednost u 2012. godini uvećana za 11,72 posto te je njegov prinos od osnutka 68,04 posto. Na posljednjem mjestu nalazi se AZ Profit koji je zabilježio rast od 11,22 posto a od početka rada je ostvario prinos od 113,46 posto. Dobrovoljni mirovinski fondovi, za razliku od obveznih, nemaju svi isto razdoblje poslovanja, te ih je stoga nemoguće usporediti po prinosu od osnutka, a njihove je dugoročne prinose najpogodnije promatrati kroz prosječni godišnji prinos. Po tom kriteriju najuspješniji je AZ Profit čiji prosječni godišnji prinos iznosi prilično visokih 8,07 posto. Na drugom mjestu nalazi se AZ Benefit kojem prosječni godišnji prinos iznosi 7,04 posto a slijede ih Erste Plavi Protect (5,58 posto), Erste Plavi Expert (5,32 posto), Raiffeisen DMF (4,86 posto) te na posljednjem mjestu Croatia osiguranje DMF s prosječnim prinosom od 2,84 posto. Imovina obveznih mirovinskih fondova temelji se na mjesečnim uplatama prilikom isplate plaće, pa mirovinski fondovi imaju osigurane priljeve svježeg kapitala te za sada još relativno male isplate, ulagačima koji idu u mirovinu. Pa su tako iznosi kojima oni upravljaju ogromni, a treba i spomenuti da su obvezni mirovinski fondovi ti koji su najveći domaći kupci državnih obveznica, putem kojih se država zadužuje kad izdaje obveznice. Ukupna imovina svih obveznih mirovinskih fondova je krajem 2012. godine iznosila 51 milijardu kuna, od čega sa 20,5 milijardi upravlja AZ OMF, sa 15,4 milijarde Raiffeisen OMF a PBZ CO i Erste plavi s po 8,4 odnosno 6,9 milijardi kuna. Svi dobrovoljni fondovi ukupno pod upravljanjem su u promatranom razdoblju imali imovinu od gotovo dvije milijarde kuna odnosno 1,987 milijardi, a daleko najvećom imovinom upravljaju AZ Profit i Raiffeisen DMF s po 830 odnosno 661 milijunom kuna.

23.133 n.p. Dionice - 80,43%

Novac i novčani ekvivalenti - 19,57%

n.p.

NAPOMENA: Kod izračuna prinosa fondova u obzir su uzeti rezultati za razdoblje od 31.12.2010. do 31.12.2011. godine.

Tjedni gospodarski TV magazin

Pratite nas na

te regionalnim i lokalnim televizijama.

FONDOVI

Anketa:

VELIKI PROSTOR ZA RAST

JOSIP GLAVAŠ, PREDSJEDNIK UPRAVE ERSTE-INVESTA

Možemo postati lider tržišta kapitala u zemljama u okruženju Trebamo poticati domaće tvrtke da koriste domaće tržište kapitala, poticati privatizacije, dokapitalizacije, IPO-ve, ali na način da same kompanije kroz to vide neku korist

1. 2.

Ocijenite stanje na tržištu i vaše poslovanje u 2012?

U kojem bi se smjeru, po Vama, trebale kretati promjene u zakonodavstvu i gospodarstvu za snažniju podršku fondovskoj industriji, posebno sada kada Hrvatska postaje članicom EU?

Što se zbivanja na domaćem i regionalnim tržištima kapitala tiče, pomaci su bili očekivano znatno skromniji, odražavajući i dalje zahtjevno okruženje. Razmjerno spor oporavak domaće ekonomije uvjetovan je nedovoljno kvalitetnim modelom rasta koji se „potrošio“ kad su presušili izvori jeftinog stranog kapitala. Očekivanja većine tržišnih sudionika govore o nastavku recesije u prvom polugodištu 2013., uz blag oporavak u drugoj polovini godine te i dalje negativan GDP na godišnjoj razini. Takva kretanja ne pogoduju industriji (koja upravlja novčanim viškovima), jer ljudi, osim što imaju sve manje viškova na raspolaganju, preferiraju biti vrlo konzerva-

Kakvi su trendovi te što će fondovskoj industriji donijeti 2013. godina?

>> Aktualna ekonomska situacija u svijetu karakterizirana je razmjerno sporim i neujednačenim gospodarskim rastom i povremenim turbulencijama na financijskim tržištima. Ispodprosječni gospodarski rast i relativno spor oporavak tržišta rada učestala je kombinacija u periodima oporavka nakon snažnih financijskih kriza (upravo poput one 2008./2009.). Međutim zbog visoke likvidnosti i snažnih mjera središnjih banaka, situacija na financijskim tržištima je zamjetno bolja nego što bi se moglo pretpostaviti samim analiziranjem makroekonomskih podataka. Tako je većina razvijenih tržišta u potpunosti nadoknadila gubitke i ponovno se našla na rekordnim razinama otprilike pet godina nakon početka silaznog tenda.

Od početka godine ostvarili smo rast imovine pod upravljanjem od 655 milijuna kuna i tržišnog udjela na 17,45 posto tivni kod donošenja investicijskih odluka (otplata dugova, kratkoročna štednja i slično umjesto investiranja) Stabilno poslovanje Međutim, unatoč tome imovina pod upravljanjem na razini cijele industrije stabilna je uz trend laganog rasta već treću godinu zaredom. Tako je ukupna imovina u otvorenim fondovima zabilježila rast na 14,73 milijarde kuna u

FONDOVI svibnju 2013. (sa 12,96 milijardi kuna u prosincu 2012., odnosno 11,9 milijardi u prosincu 2011. ). Naše poslovanje u 2012. bilo je stabilno, u skladu s planiranim parametrima i u skladu s kretanjima u industriji. U zahtjevnim tržišnim okolnostima nastavili smo ulagati značajne napore kako bismo održavali konkurentan prinos i kvalitetno upravljali povjerenim nam sredstvima. Od početka godine ostvarili smo rast imovine pod upravljanjem od 655 milijuna kuna i tržišnog udjela sa 14,79 na 17,45 posto. U isto vrijeme tržište je raslo 1,76 milijardi kuna, što znači da je naš udio u rastu 37 posto. Do kraja godine očekujemo lagani rast imovine pod upravljanjem, a pripremamo se i za pokretanje novih fondova. Također smo značajno povećali imovinu pod upravljanjem u individualnim portfeljima koja trenutačno premašuje 170 milijuna kuna. Rast unatoč krizi i skromnim očekivanjima, pokazuje postojanje potencijala za investicijske fondove te očekujemo da će se on izlaskom iz krize još povećati. Što se samog tržišta tiče, za razliku od godina euforije i agresivnog

rasta dioničkog segmenta, u aktualnom okruženju primarni pokretač rasta je nerizični segment (novčani fondovi), što donosi sporiji, ali stabilniji rast. Očekujemo nastavak takvog trenda do kraja godine, ali i veću potražnju za obvezničkim fondovima, koji u principu nude nešto viši prinos uz također nešto veći rizik u odnosu na novčane fondove. Prilagodba novom regulatornom okviru Nadalje, ne smatramo da će doći do drastičnih promjena ulaskom

U aktualnom okruženju primarni pokretač rasta je nerizični segment (novčani fondovi), što donosi sporiji, ali stabilniji rast Hrvatske u EU. Najveće promjene tiču se zahtjevne prilagodbe društava novom regulatornom okviru (UCITS) koja će uslijediti ulaskom u EU i tu će društva morati poduzeti napore kako bi kvalitetno i u kratkom roku iznijela

potrebne prilagodbe i ispunila sve zahtjeve. U trenutačnoj gospodarskoj situaciji teško da kratkoročno postoji snažniji poticaj stranim društvima za ulazak na domaće tržište. Također, većina društava za upravljanje u vlasništvu je stranih bankarskih grupacija, slično kao i poslovne banke. Zbog toga smatramo da će novi fondovi doći, ali da će biti fokusirani na segmente koja domaća društva trenutačno nedovoljno pokrivaju (strana tržišta). Time će biti komplementarni proizvod koji će dopuniti i proširiti aktualnu ponudu, a ne konkurirati postojećim domaćim fondovima. Pored navedenog, smatramo da će smanjenje kamatnih stopa na štednju ponovno usmjeriti građane da traže alternative te da će od toga jednim djelom profitirati i industrija fondova. Dugoročna strategija Erste-investa ostaje ponuditi ulagačima široku paletu kvalitetnih proizvoda i ostvariti dobre rezultate u kategorijama transparentnosti, prinosa i troškova. Sve ono što smo mogli i trebali poduzeti prije ulaska u EU, ostaje kao zadatak i nakon ulaska u EU. U tom pogledu, činjenica da postajemo

članica EU-a ne mijenja puno toga. Trebamo poticati domaće tvrtke da koriste domaće tržište kapitala, poticati privatizacije, dokapitalizacije, IPO-ve, ali na način da same kompanije kroz to vide neku ko-

Smatramo da će smanjenje kamatnih stopa na štednju ponovo usmjeriti građane da traže alternative rist. Tu prvenstveno mislim na aktivnu ulogu države kroz poreznu i privatizacijsku politiku. Također treba raditi i na strani potražnje, kroz edukaciju građana, poticanje ulaganja u fondove, životna osiguranja, dobrovoljne mirovinske fondove i slično. Imamo priliku postati lider tržišta kapitala u zemljama u okruženju, posebno imajući u vidu činjenicu da imamo najjaču industriju mirovinskih fondova, relativno jaku industriju investicijskih fondova i osiguranja u odnosnu na okolne države. Smatram da taj potencijal trebamo i moramo iskoristiti.

VESNA TOMLJENOVIĆ ČIČAK, PREDSJEDNICA UPRAVE RAIFFEISEN INVESTA

Hrvatskoj je potreban val optimizma Ova godina obilježena je i implementacijom i uskladbom s EU regulativom koja, uz integraciju i konsolidaciju tržišta, otvara mogućnosti prekograničnog pružanja usluga kao i delegiranja poslova >> Osvrtom na sama tržišna kretanja evidentno je kako je 2012. bila volatilna godina. Razlog tome treba tražiti u strukturnim, fiskalnim i monetarnim promjenama. Godina je obilježena političkim zbivanjima, kako na globalnoj tako i na lokalnoj razini. Predsjednički izbori u SAD-u pozitivno su se odrazili na američko obvezničko tržište upućujući na nastavak ekspanzivne monetarne politike na tom tržištu. Američka politika vanjskog duga u značajnoj je mjeri odredila kretanja na globalnom planu u 2013.

godini. Neriješena dužnička kriza zemalja eurozone predvođenih Grčkom i dalje je prepreka snažnijem oporavku u Europi. Iako je prema podacima o dužničkoj krizi najgore iza nas, politički čelnici još uvijek se bore kako bi pronašli konačno rješenje koje će sačuvati monetarnu uniju. Implementacija EU regulative U Hrvatskoj su parlamentarni izbori održani krajem 2011. godine donijeli niz fiskalnih i zakonskih promjena. Unatoč tome, u zemlji je prevladavala nepovoljna gospo-

darska klima, pogotovo u drugom dijelu godine. Loši makroekonomski pokazatelji, visoka stopa nezaposlenosti, nedostatak investicija snažno su se odrazili na poslovanje velikog broja tvrtki, a hrvatski bruto domaći proizvod ostvario je značajan pad. Krajem godine Hrvatskoj je smanjen kreditni rejting. Promjena sentimenta može se očekivati ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i pokretanjem investicijskog ciklusa, kada bi se uz poboljšanu likvidnost domaći i strani investitori ponovno trebali okrenuti hrvatskom tržištu kapitala.

FONDOVI

Prošla godina bila je povoljna za inozemna dužnička korporativna izdanja, dok su cijene domaćih državnih obveznica ostvarile značajan rast. Obveznički dijelovi portfelja najviše su profitirali na domaćim državnim izdanjima u valutnoj klauzuli kao strateškom ulaganju te izlaganju inozemnim korporativnim obveznicama. U 2013. godini zbog lošeg senti-

Pri ulaganju na strana tržišta u fokusu će nam biti sektori sirovina i materijala, tehnologije i financija menta prema domaćim dužničkim izdanjima, uzrokovanog snižavanjem rejtinga države, strateška alokacija obvezničkog dijela fondova usmjerena je na kraća domaća državna izdanja.

Što se tiče dioničkog dijela portfelja fondova u narednom razdoblju, pri ulaganju na strana tržišta, u fokusu će nam biti sektori sirovina i materijala, tehnologije i financija, a unutar tih sektora tražit ćemo poduzeća čije dionice imaju najveći potencijal rasta. U 2013. godini u kontekstu gospodarskog rasta, najveći poticaj svakako bi bio preokret u pozitivan teritorij obilježen oporavkom koji podrazumijeva proizvodnju, nova zapošljavanja, stabilne i sigurne prihode pojedinaca, odnosno generalno, Hrvatskoj je potreban val optimizma. Ova godina obilježena je i implementacijom i uskladbom s EU regulativom koja, uz integraciju i konsolidaciju tržišta, otvara mogućnosti prekograničnog pružanja usluga kao i delegiranja poslova. Pozitivan aspekt nove regulative svakako je i njen značajan doprinos povećanoj informiranosti i

zaštiti malih ulagatelja s obzirom na to da iskustvo rada s malim ulagačima kontinuirano ukazuje

Podržavamo nastojanja da se omogući daljnji rast i razvoj domaće fondovske industrije u svim aspektima poslovanja na potrebu za podizanjem svijesti o važnosti dugoročnog izdvajanja i ulaganja raspoloživog viška dohotka što se može dodatno pojačati i edukacijom o investicijskim produktima na nacionalnoj osnovi. Jasnije komuniciranje informacija Novu vrijednost ulagačima donosi i podizanje strukture organizacije društava na višu razinu kao i obveza jasnijeg komuniciranja svih

relevantnih informacija o proizvodima i uslugama. S ciljem održavanja industrije profitabilnom, a vezano za njenu veličinu u ovom trenutku, važno je imati na umu optimalnu mjeru opterećenja resursa administrativnim aktivnostima koje ne pridonose rastu i razvoju. Ovim putem htjeli bismo istaknuti kako podržavamo nastojanja da se, pod zajedničkim nazivnikom povećane efikasnosti i u skladu s novom regulativom, omogući daljnji rast i razvoj domaće fondovske industrije u svim aspektima poslovanja. Uz sve navedeno, a u okvirima tržišnih mogućnosti, zadatak je industrije iskoristiti mogućnosti nove regulative te isporučiti kvalitetne proizvode koji će pridonijeti većem zadovoljstvu ulagatelja, posljedično kontinuiranom i stabilnom rastu njihove imovine, te u konačnici domaće fondovske industrije.

DAMIR GRBAVAC, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISEN MIROVINSKOG DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOM (ROMD)

Godina velikih promjena Načelno podržavamo daljnje privatizacijske aktivnosti putem tržišta kapitala, kao i rješavanje pitanja financiranja izdavatelja koji za to imaju uvjete putem dokapitalizacije >> Fond je u 2012. godini ostvario za svoje članove prinos od 12,9 posto i završio godinu s neto imo-

vinom na upravljanju od 15,388 milijardi kuna i više od 509.000 članova. Na visoke prinose je utjecalo smanjenje prinosa na tržištu na domaće obveznice (i adekvatno povećanje njihovih cijena), ali i povoljna kretanja na domaćem i međunarodnom dioničkom tržištu. Prosječni prinos od početka rada do kraja 2012. godine je 5,47 posto. Blagi optmizam Ova je godina godina velikih promjena, ne samo zbog ulaska u Europsku uniju, nego i zbog očekivanih zakonodavnih izmjena koje nose, pored ostalog, i uvođenje generacijskih potportfelja obveznih mirovinskih fondova s različitim stupnjevima rizičnosti i očekivanih prinosa, povećavanje kvantitativnih limita dioničkih

ulaganja u domaće korporacije te niz drugih rješenja koja predstavljaju i novu kvalitetu, ali i nove te složenije zahtjeve za društva za upravljanje. Međunarodna tržišta kapitala u velikoj su mjeri ovisna o neortodoksnim mjerama vlada i središnjih banaka, što predstavlja i rizik moguće nestabilnosti. Na domaćem tržištu poslujemo u uvjetima gotovo neprekinute višegodišnje recesije i odsustva inozemnih ulaganja pa i portfelja investitora. Sam ulazak u Europsku uniju budi, što se toga tiče, blagi optimizam. Zadovoljavajući zakonodavni okvir Zakonodavni okvir prema kojem idemo na području ulaganja je zadovoljavajuć. Načelno podržavamo daljnje privatizacijske aktivnosti putem tržišta kapitala, kao i rješavanje pitanja financiranja

izdavatelja koji za to imaju uvjete putem dokapitalizacije, a konkretne investicijske odluke ćemo,

Prosječni prinos od početka rada do kraja 2012. godine je 5,47 posto naravno, donositi od slučaja do slučaja, temeljem svojih investicijskih kriterija i analiza. S aspekta održivosti mirovinskog sustava i dalje se zalažemo za postupno povećavanje stope doprinosa za obveznu mirovinsku štednju kao osnovicu sigurnijih mirovina za naše članove, posebice mlađe, ali i za smanjenje tereta implicitnog mirovinskog duga države.

FONDOVI

MANDICA ZULIĆ, DIREKTORICA RAIFFEISEN MIROVINSKOG DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA (RDMD) D.O.O.

Nadamo se stagnaciji negativnih kretanja Naša osnovna zadaća bila je sigurnost imovine članova te ostvarivanje optimalnih prinosa u cilju sigurne i buduće mirovine, što smo i ostvarili >> Godina iz nas je bila turbulentna poslovna godina, u kojoj su se na poslovanje odrazile i posljedice globalne krize te domaće poteškoće. Unatoč tome, naša osnovna zadaća bila je sigurnost imovine članova te ostvarivanje optimalnih prinosa u cilju sigurne i buduće mirovine, što smo i ostvarili. Dobrovoljni mirovinski fondovi pod upravljanjem Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima imaju umjereno konzervativnu investicijsko-ulagačku politiku, iz čega proizlazi optimalan omjer rizika i dobiti pa se situacija recesije te neizvjesnosti nije u velikoj mjeri odrazila na ulaganja dobrovoljnih

mirovinskih fondova. Slijedom navedenog i prema dosadašnjim iskustvu, sigurni smo da je pred nama još jedna izazovna godina, ali se nadamo stagnaciji negativnih kretanja te da će se početi osjećati pozitivni utjecaji tranzicije prema članstvu u Europskoj uniji. Naravno, navedena očekivanja su izrađena sukladno promatranju globalnog tržišta kapitala. Zajedničko stvaranje regulative U predstojećem razdoblju svakako očekujemo pozitivan trend razvoja dobrovoljne mirovinske štednje. Uporište nalazimo ne samo u nedvojbenim prednostima ovog oblika štednje, već i sjajnoj prilici

za poslodavce te podizanju razine svijesti o potrebi dodatne štednje za mirovinu kod građana.

Svakako očekujemo pozitivan trend razvoja dobrovoljne mirovinske štednje U pripremi je novi zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, a u čijoj izradi sudjeluju svi sudionici tržišta dobrovoljnih mirovinskih fondovima. Upravo takvim zajedničkim stvaranjem regulative nastojimo osnažiti tržište dobrovoljnih mirovinskih fondova.

HRVOJE KRSTULOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ZB INVESTA

Potreban rast standarda, ali i edukacija Fondovi su se povijesno pokazali kao jedan od instrumenata koji omogućuju ostvarenje dugoročne štednje i očuvanje vrijednosti imovine ulagatelja računajući i učinke inflacije >> Prošla 2012. je bila godina pod utjecajem monetarnih mjera središnjih banaka i dužničkih kriza pojedinih država EU-a. Strukturne reforme i fiskalna konsolidacija su bile stalne teme. Također na domaćem tržištu smo imali i nekoliko „defaulta“ po korporativnim obveznicama koji su promijenili pogled ulagatelja na procjenu rizičnosti ulaganja u fondove. Na strani prodaje fondova ulagate-

Ulaganje u investicijske fondove je povezano s dugoročnom štednjom, a ona s viškom u prihodima

ljima još uvijek se znatno osjećao oprezni sentiment ulagatelja kao posljedica smanjenja vrijednosti u 2008. Zbog navedenog ulagatelji su se lakše odlučivali kupovati fondove vrlo niske rizičnosti namijenjene upravljanju novčanim sredstvima tj. novčani fondovi. Ulaganje u dioničke i mješovite fondove bilo je umjereno s neto smanjenjem imovine u 2012. na razini sektora. ZB Invest je u 2012. zadržao svoj tržišni udjel u imovini pod upravljanjem otvorenim investicijskim fondovima na razinama višim od 34 posto te završio godinu s više od 4,45 milijardi kuna pod upravljanjem imajući porast od 7,6 posto, odnosno 315 milijuna

kuna. Na kraju 2012. ZB Invest je upravljao najvećim novčanim, ob-

ZB Invest je upravljao najvećim novčanim, obvezničkim, mješovitim i dioničkim fondom u Hrvatskoj vezničkim, mješovitim i dioničkim fondom u Hrvatskoj. Inozemna konkurencija U 2013. je svakako najveći događaj ulazak u EU, a time i stupanje na snagu novih zakona koji reguliraju poslovanje investicijskim

Tjedni gospodarski razgovori Pratite nas na

te regionalnim i lokalnim televizijama.

FONDOVI fondovima usklađeni sa zadnjim direktivama EU-a tj. Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (UCITS IV direktiva) i Zakona o alternativnim investicijskim fondovima (AIFM direktiva). Dodatno se tržište fondova u Republici Hrvatskoj otvara i za inozemnu konkurenciju. S tržišne strane pad kamatnih stopa na

depozite, koji teže vrijednostima uobičajenima u EU-u, ima pozitivne učinke na buđenje svijesti o ulaganju u investicijske fondove. Fondovi su se povijesno pokazali kao jedan od instrumenata koji omogućuju ostvarenje dugoročne štednje i očuvanje vrijednosti imovine ulagatelja računajući i učinke inflacije.

Ulaganja u investicijske fondove je povezano s dugoročnom štednjom, a ona s viškom u prihodima odnosno primanjima. Kako će se standard oporavljati, tako će i štednja u fondovima rasti kako kod građana tako i kod upravljanja financijama korporativnih klijenata. Sve mjere koje idu u smjeru dugoročnog oporavka gospodar-

101

stva čvrsto podupiremo i imat će izravnu pozitivnu posljedicu na ulaganje u investicijske fondove. Pored samog rasta standarda potrebna je i neprekidna edukacija ulagatelja o investicijskim fondovima - o razumijevanju strategija i financijskim instrumentima te o rizicima ulaganja.

VERONIKA ŠAPINA-PEZELJ, PREDSJEDNICA UPRAVE CROATIA OSIGURANJA DOBROVOLJNOG MIROVINSKOG DRUŠTVA

Postoji značajan prostor za rast Povećanje raspoloživog dohotka građana jedan je od ključnih faktora za dinamičniji razvoj dobrovoljne mirovinske štednje >> Broj članova u dobrovoljnim mirovinskim fondovima u 2012. godini je povećan za 12.000 na ukupno 214.000. Ukupna imovina svih fondova u istom je razdoblju povećana za 460 milijuna kuna na 2,4 milijarde kuna. Dokaz je to kako je usprkos izuzetno zahtjevnim okolnostima za poslovanje te nepovoljnim gospodarskim kretanjima, dobrovoljna mirovinska štednja prepoznata kao jedan od ključnih oblika dugoročne štednje za mirovinu. Uslijed rasta broja nezaposlenih te zbrinjavanja viškova zaposlenih primjetan je nešto naglašeniji trend povlačenja ušteđenih sredstava iako ne u značajnijim iznosima u odnosu na ukupan broj članova. Iznadprosječni prinosi Monetarna ekspanzija vodećih središnjih banaka u svijetu i rekordno niske razine kamatnih stopa rezultirale su rastom cijena na dioničkim tržištima te prelijevanjem dijela likvidnosti na tržišta u razvoju uključujući regionalna tržišta, uzrokujući time značajan

Primjetan je nešto naglašeniji trend povlačenja ušteđenih sredstava rast cijena obveznica. S obzirom na alokaciju imovine dobrovoljnih mirovinskih fondova, takve su

okolnosti omogućile ostvarivanje iznadprosječnih prinosa koji su se kretali u rasponu od 11 do 18 posto. Takvi trendovi na tržištu dobrovoljne mirovinske štednje jednako se odnose i na Croatia osiguranje mirovinsko društvo i fondove pod našim upravljanjem. Zbog i dalje vrlo niske zasićenosti tržišta dobrovoljne mirovinske štednje (udio ukupnog broja čla-

Liberalizacijom investicijskih ograničenja omogućila bi se ponuda različitijih programa štednje nova u dobrovoljnim mirovinskim fondovima na razini 15 posto ukupnog broja osiguranika u HZMO-u), postoji značajan prostor za rast takvog načina štednje za mirovinu. S te strane očekujemo daljnji rast kako broja članova tako i ukupne imovine dobrovoljnih mirovinskih fondova. Pozitivan doprinos razvoju očekujemo od rasta ekonomske aktivnosti u drugom dijelu godine, nakon dužeg razdoblja kontrakcije. Povećanje raspoloživog dohotka građana jedan je od ključnih faktora za dinamičniji razvoj dobrovoljne mirovinske štednje. Izazov u poslovanju i ostvarivanju iznadprosječnih razina prinosa predstavljat će očekivani početak smanjenja izdašne likvidnosti

generirane kroz sustav središnjih banaka. No, s obzirom na to da oporavak vodećih svjetskih gospodarstava ne teče baš željenim tempom, ne očekujemo da će navedene mjere biti značajnijeg intenziteta u ovoj godini. Vratiti porezne olakšice za osobne uplate Usprkos prednostima koje ostvaruju članovi dobrovoljnih mirovinskih fondova (državna poticajna sredstva, porezne olakšice za poslodavce, prinos fonda), nemogućnost raspolaganja ušteđenim sredstvima do 50. godine života odvraća mlađe stanovništvo od ovakvog načina štednje. Omogućavanjem zaloga ušteđene imovine, primjerice za rješavanje stam-

benog pitanja, napravili bismo značajan pomak u atraktivnosti proizvoda. Izborom više alternativa u razdoblju isplate mirovina omogućilo bi se korisnicima prilagođavanje isplata vlastitim preferencijama. Omogućavanjem isplate direktno iz dobrovoljnih mirovinskih fondova značajno bi se pojednostavnila procedura raspolaganja ušteđenim sredstvima. Jedna od odredbi koja je ukinuta 2010. godine su porezne olakšice za osobne uplate u dobrovoljne mirovinske fondove. S obzirom na to da je ta odredba bila izrazito prepoznata kod naših članova smatramo da bi njenim vraćanjem bitno pridonijeli atraktivnosti dobrovoljne mirovinske štednje. Liberalizacijom investicijskih ograničenja omogućila bi se ponuda različitijih programa štednje primjerenijih određenim dobnim skupinama. Vjerujemo da će se izmjenama zakona koji je u tijeku uvažiti veći dio naših prijedloga kako bismo unaprijedili sustav dobrovoljne mirovinske štednje i učinili ga prihvatljivijim za veći broj građana.

102

FONDOVI

BRANKO GLADOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE KD INVESTMENTS

Ostajemo blagi optimisti Dugoročnije gledano, očekujemo da bi ulazak u EU trebao dati određeni pozitivan impuls, kako gospodarstvu, tako i tržištu kapitala, barem kad je riječ o novim investitorima >> Godina 2012. ostat će zabilježena kao volatilna godina u okruženju opće nesigurnosti u rješavanju problematičnih situacija nastalih zbog (pre)zaduženosti većeg broja svjetskih, a posebno europskih država. Na domaćem tržištu kapitala doživjeli smo jednu prilično nesadržajnu godinu s vrlo malim prometima vrijednosnim papirima i gotovo nepromijenjenom vrijednošću indeksa Crobex u odnosu na početak godine. Bez obzira na nesigurnost i neke negativne događaje, možemo reći da je 2012. bila generalno pozitivna, mjereno rastom svjetskih tržišnih indeksa i ostvarenim prinosima investicijskih fondova. Ostvareni vrlo dobri prinosi Fondovi kojima upravlja KD Investments su tijekom 2012. godine ostvarili vrlo dobre prinose, na što smo posebno ponosni. Gledajući prinose ostvarene tijekom 2012. godine u segmentu dioničkih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, tri naša fonda

nalaze se među 10 najuspješnijih dioničkih fondova. Tako je na drugom mjestu KD Nova Europa sa 17,07 posto, petom KD Victoria sa

bi ulazak u EU trebao dati određeni pozitivan impuls, kako gospodarstvu, tako i tržištu kapitala, barem kad je riječ o novim investitorima.

Što se Hrvatske tiče, u 2013. ne očekujemo velike pomake u makroekonomskoj slici

Pokrenuti investicije Što se zakonodavstva tiče, mislim da kod otvorenih investicijskih fondova nema puno manevarskog prostora već da ćemo u većem dijelu morati slijediti direktive i uredbe EU-a. Najbolja podrška tržištu kapitala,

12,87 posto i na sedmom mjestu KD Prvi izbor sa 10,12 posto, dok je u segmentu mješovitih otvorenih investicijskih fondova naš KD Balanced na četvrtom mjestu po prinosu sa 5,06 posto. Gledajući globalnu razinu, ostajemo blagi optimisti te očekujemo da će se nastaviti dio pozitivnih trendova iz 2012. godine. To znači da, uz napomenu da globalno gospodarstvo funkcionira u području povećane rizičnosti, očekujemo da će središnje banke i vlade država učiniti sve da ne dođe do ponovnog izbijanja kriza većih razmjera. Što se Hrvatske tiče, u 2013. ne očekujemo velike poma-

Kod otvorenih investicijskih fondova nema puno manevarskog prostora ke u makroekonomskoj slici. Očekujemo da će se ostvariti najave još jedne vrlo uspješne turističke sezone, a ako se pokrene(u) neka(e) od najavljenih velikih investicija to bi nas možda moglo izvući da ovu godinu završimo bez ili s malim padom BDP-a. Dugoročnije gledano, očekujemo da

pa time i fondovskoj industriji, bila bi pokretanje investicija i rast gospodarstva i zaposlenosti. Pored toga pozitivan utjecaj imala bi dobro odrađena privatizacija jedne ili više turističkih kompanija (što se najavljuje duže vrijeme), novi uspješan IPO i/ili SPO i slično.