OSIGURANJE FONDOVI Liberalizacija tržišta i manja Manji strah ulagača, očekuje se premija, godina završila u gubitku konsolidacija
PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
kolovoz 2015., godina LXII, broj 3889
GU
FO OSI ND OV I
AR ST VO
FINANCIJSKA INDUSTRIJA
BA NK
POSEBNO IZDANJE
BANKARSTVO Stabilan sustav otporan na stres, uz izostanak kreditnog rasta
RA
NJ E
LE AS FA IN KT G O RI NG
Gospodarski oporavak donosi kredite
3
Sadržaj: IMPRESSUM
01 UVOD Financijska industrija u 2014. godini: Financijska industrija pretekla građevinarstvo SEPA: Korak do jedinstvenog platnog prometa u EU
4-7 10-11
02 BANKARSTVO U 2014. Glavni urednik: Darko Buković Izvršna urednica: Vesna Antonić Autori analiza: Zvonimir Savić (bankarstvo) Vanja Dominović (kartično poslovanje) Igor Vukić (osiguranja, leasing) Iztok Likar (fondovi) Prikupljanje podataka: Podaci prikupljeni izravno od financijskih društava. Obrada podataka: Privredni vjesnik u suradnji sa Sektorom za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK
Lektura: Sandra Baksa
Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2014. godinu Bankarske ljestvice za 2014. Konsolidirane bilance Uspjesi banaka po raznim pokazateljima Bankarstvo u 2014.: Gospodarstvo stagnira, bankovni sustav stabilan Kartično poslovanje: S karticom je sve jednostavnije Depoziti: Uporno prema gore Krediti: Razduživanje se nastavlja Štednja: Ipak se štedi Bankari o bankarima: Gospodarska kriza ostavila trag Tko je tko u hrvatskom bankarstvu Stambene štedionice: Smanjen i broj ugovora, ali i njihova vrijednost Anketa: Poticati stambenu štednju Tko je tko u hrvatskim stambenim štedionicama
03 OSIGURANJA U 2014.
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr
Rang-ljestvica osiguranja za 2014. godinu Tržište osiguranja: Liberalizacija tržišta i privatizacija CO-a smanjili premiju Analiza: Osiguravateljsko tržište prolazi kroz tranziciju Anketa: Sigurnost klijenata na prvom mjestu Tko je tko u hrvatskom osiguranju
PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović grafika@privredni.hr
04 LEASING U 2014.
Marketing, pretplata i promocija Tel: +385 1 5600 012 Faks: +385 1 5600 002 marketing@privredni.hr
Tisak: SLOBODNA DALMACIJA PRINT d.o.o. Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Direktor: Darko Buković Kačićeva 9, 10000 Zagreb uprava@privredni.hr
13 14-15 16-19 20 21-41 42-44 45-47 48 50-51 52-53 54-66 67-70 72 73-74 75
Rang-ljestvica leasinga za 2014. godinu Vrijednost aktivnih ugovora Leasing u 2014.: Ukupna aktiva pada već šestu godinu zaredom Leasing u Hrvatskoj: I dalje nejasnoće u poreznoj regulativi Anketa: Velika važnost leasing industrije Tko je tko u hrvatskom leasingu
76 78-84 85-87 88-91 92-94
95-96 97 98-101 102-103 106-109 110-111
05 FONDOVI U 2014. Otvoreni investicijski fondovi: Manji strah ulagača Fondovska industrija: Industrija čije intenzivnije doba tek dolazi Mirovinski fondovi: Godina za pamćenje Anketa: Zadovoljavajuća godina
112-120 121-123 124-126 127-128
Faktoring u hrvatskoj: Faktoring nije konkurencija kreditima
129-130
4
FINANCIJSKA INDUSTRIJA U 2014. GODINI
Financijska industrija pretekla građevinarstvo
Veličinu i značaj financijskog sektora plastično ocrtava i vrijednost imovine banaka, stambenih štedionica, osiguravateljskih društava, investicijskih i mirovinskih fondova te faktoring i leasing društava: u 2014. godini ukupna je vrijednost njihove imovine (aktive) stajala na razini od 549,3 milijarde kuna, odnosno 67 posto iznad razine vrijednosti realiziranog BDP-a Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Odjel za makroekonomske analize Financijska industrija pretekla je građevinarstvo u doba recentne krize
FINANCIJSKA DJELATNOST i djelatnost osiguranja (područje K Nacionalne klasifikacije djelatnosti) zadnjih su šest godina gradile prosječno 6,8 posto hrvatske bruto dodane vrijednosti (BDV). U usporedbi s prethodnim šestogodišnjim razdobljem, vidljiv je pomak u rastu udjela za jedan postotni bod i to zbog povoljnijega kretanja u ovom u odnosu na druge sektore. U
apsolutnom izrazu, financijske su djelatnosti pridonosile BDV-u s vrijednošću od prosječnih 19,1 milijardu kuna godišnje tijekom zadnjih šest godina, što je oko 35 posto više nego u prethodnom šestogodišnjem razdoblju. Vidljivo je da je financijska industrija pretekla građevinarstvo u doba recentne krize. Drugim riječima, od 2010. do 2014. godine ova djelatnost pridonosi više BDV-u od građevinarstva, prosječno za 10 posto, a samo u 2014. godini za 32 posto. No, to je u većoj mjeri naslonjeno na pad građevinarstva nego na rast financijske industrije.
5
Naime, iako je financijska industrija bolje reagirala na krizu nego ostale djelatnosti (s vremenskim odmakom i manjim intenzitetom), ipak je tijekom zadnje dvije godine realizirano realno smanjenje vrijednosti doprinosa ove djelatnosti BDV-u za 6,1 posto u 2013., odnosno 2,6 posto u 2014.. Veličinu i značaj financijskog sektora plastično ocrtava i vrijednost imovine banaka, stambenih štedionica, osiguravajućih društava, investicijskih i mirovinskih fondova te faktoring i leasing društava: u 2014. godini ukupna je vrijednost njihove imovine (aktive) stajala na razini od 549,3 milijarde kuna, odnosno 67 posto iznad razine vrijednosti realiziranog BDP-a. Pritom u okviru financijskoga sektora očito preteže važnost poslovnih banaka kod kojih je koncentrirano nešto malo manje od tri četvrtine imovine cijeloga financijskog sektora. Ujedno je i Zagrebačka banka tvrtka koja je u Hrvatskoj ostvarila najveću pojedinačnu dobit (1,5 milijardi kuna), a među 11 najvećih tvrtki (prema kriteriju prihoda) nalazile su se tri banke (Zagrebačka banka četvrta po veličini, potom PBZ osmi po veličini, Erste& Steiermarkische Bank 11 po veličini).
• koncentracija: u prvih pet banaka 74 posto imovine cijeloga bankarskog sustava • koncentracija: 90,1 posto aktive u vlasništvu inozemnih dioničara (od toga 59,2 posto iz Austrije, 18,6 posto iz Italije, 7,3 posto iz Francuske) • suzdržanost u preuzimanju rizika • usmjerenost ulaganja u dužničke vrijednosne papire (državne obveznice) • rast važnosti domaćih izvora, nastavak razduživanja prema inozemnim vjerovnicima • rast neprihodonosnih kredita, ali i veća usmjerenost na njihovo rješavanje (otpisi i prodaja) • realizacija dobiti i dalje na nižoj razini zbog visokih troškova rezervacija, ali ipak rast nakon dviju godina pada • rast izloženosti prema sektoru države • manji troškovi rezerviranja nego prethodne godine, ali još uvijek značajno visoki • pad aktivnih i pasivnih kamatnih stopa • promjene kod potrošačkoga kreditiranja ograničen rast kamatnih stopa • uz iznimku prethodne godine, razine profitabilnosti najniže od 1998. godine
efekti ekspanzivne monetarne politike usmjereni na poticanje kreditiranja tvrtki otkupom obvezno upisanih blagajničkih zapisa, implementiranih na samom kraju 2013. godine - od inicijalno upisanih 3,6 milijardi kuna, povučeno je tek oko 400 milijuna kuna. Dakle, banke su ostale inertne i introvertirane u okruženju šeste godine uznapredovale opće recesije i kvarenja kvalitete kreditnog
Financijske su djelatnosti pridonosile BDV-u s vrijednošću od prosječnih 19,1 milijardu kuna godišnje tijekom zadnjih šest godina portfelja: udio neprihodonosnih kredita se progresivno povećavao tijekom prva tri kvartala, a tek je u posljednjem zabilježen prvi pad unatrag pet godina. Potkraj godine je udio neprihodonosnih kredita iznosio 16,9 posto, što je čak 12 postotnih bodova više nego krajem 2008. godine. Pritom je naglašeno loše stanje u sektoru nefinancijskih trgovačkih društava (najviše nenaplativih kredita u djelatnosti građevinarstva) gdje je gotovo svaki treći kredit nenaplativ ili teško naplativ, što je pomak udjela za čak 23 postotna boda u zadnjih šest godina. Prema visini udjela loših kredita u kreditnim portfeljima bankovnog sektora, Hrvatska pripada skupini zemalja s najlošijim stanjem: prema podacima MMF-a (FSI), između 88 zemalja za koje su prikazani podaci, samo su Cipar, Grčka, Irska, Rumunjska i Kazahstan imale viši udio od Hrvatske (najviše Cipar 33,7 posto). No, istovremeno, hrvatske su banke visoko kapitalizirane: Hrvatska ima najvišu stopu adekvatnosti jamstvenoga kapitala u EU (iznad 20 posto), ali ne baš i viso-
Poslovanje banaka Osnovne značajke u 2014. godini • peta uzastopna godina smanjenja broja banaka (dvije banke manje: Nava banka je otišla u stečaj, Banco Popolare Croatia pripojena OTP banci); ukupno 27, u odnosu na 2008. godinu osam banaka manje • ulazak češkog vlasništva: J&T banka a. s. ušla u većinsko vlasništvo Vaba banke • smanjenje broja zaposlenih na 20.700 – najmanji broj od kraja 2007. godine • treća uzastopna godina smanjenja aktive – izostanak kreditne aktivnosti
Kao i prethodnih pet kriznih godina poslovne su banke i u 2014. godini zadržale visoku likvidnost i kapitaliziranost u okruženju neoporavljene potražnje i niske kreditne aktivnosti, s problemom daljnjega slabljenja kvalitete kreditnog portfelja. Monetarna je politika ostala dosljedna svom cilju održanja relativne stabilnosti cijena tečajem kao nominalnim sidrom. Dok je tržište novca ostalo obilježeno visokom likvidnošću, niskim kamatnim stopama i ponudom koja je premašivala potražnju, transmisija novca je prema privatnom sektoru ostala zakočena te se nisu vidjeli relevantni
Vrijednost aktive u 2014. godini
Vrijednost doprinosa financijske industrije BDV-u, realne godišnje stope promjene
Poslovne banke
(000 kn)
395.897.834
Stambene štedionice
7.770.767
Osiguravajuća društva
37.446.551
Leasing društva
17.863.501
Mirovinski fondovi
69.529.728
Faktoring društva
7.827.862
Investicijski fondovi
12.978.397
UKUPNO UKUPNI UDIO U BDP-u
549.314.641 167,0
Izvor: HANFA, HNB, DZS, obrada HGK
20 15 10 5 0 -5 -10 2001.
2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Izvor: DZS, obrada HGK
2007.
2008. 2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
6
ku razinu rezervacija (ispod 50 posto). Rast udjela neprihodovnosnih kredita tijekom zadnjih šest godina u bilancama banaka je realiziran kako zbog apsolutnog rasta neprihodonosnih kredita (280 posto), tako i zbog vrlo slabog rasta ukupnoga kreditnog portfelja banaka koji je istodobno povećan za tek 11,9 posto. Tijekom same 2014. godine krediti poslovnih banaka privatnom su sektoru nominalno (bez utjecaja promjene tečaja i cijena) pali za dva posto, a realni je pad bio i nešto viši u kontekstu deprecijacije kune prema euru i švicarskom franku. U odnosu na prethodnu godinu, dinamika je pada bila nešto veća zbog ubrzanja relativnog pada kod korporativnog sektora (-3,7 prema -0,1 posto krajem 2013. godine) te je ukupna nominalna vrijednost kreditnog zaduženja ovog sektora bila najniža od sredine 2008. godine. Istodobno, kod sektora stanovništvo pad se ublažio (-0,8 prema -1,8 posto) te je nominalna vrijednost kreditnog zaduženja ovog sektora bila najniža od sredine 2010. godine. To je promijenilo i strukturu aktive poslovnih banaka u smislu smanjenja izloženosti prema privatnom sektoru i porasta izloženosti prema sektoru države. Naime, udio je ukupnih potraživanja od države porastao do rekordnih
22,3 posto, što je čak 10,8 strukturnih bodova više nego krajem zadnje pretkrizne 2008. godine. S druge strane, tijekom 2014. godine porasla je inozemna aktiva prvi put nakon šest godina, kao i njen udio u ukupnoj aktivi, no u usporedbi sa 2008. godinom, inozemna aktiva u ukupnoj aktivi sudjeluje sa 3,2 strukturna boda manje.
U okviru financijskoga sektora preteže važnost poslovnih banaka kod kojih je koncentrirano nešto malo manje od tri četvrtine imovine cijeloga financijskog sektora Na strani pasive, najveća promjena u odnosu na prethodnu godinu dogodila se na stavci inozemne pasive, koja se nastavila smanjivati. Naime, poslovne banke su se tijekom krize počele razduživati na inozemnom tržištu u kontekstu smanjenih potreba financiranja. U 2014. je godini inozemna pasiva poslovnih banaka pala za 10,6 posto do najnižih vrijednosti od 2008. godine. Ujedno se njen udio u ukupnoj pasivi smanjio na 14,9 posto, najnižu
razinu od 1997. godine. Stavka štednih depozita nije značajnije porasla u udjelu tijekom 2014. godine, tek za 0,2 postotna boda (do 47,6 posto) u kontekstu usporenja rasta koji je ograničen dodatnim pogoršanjem stanja na tržištu rada te iscrpljuje dugotrajnost krize. Tako su depoziti krajem 2014. godine rasli nominalnom godišnjom stopom od 1,2 posto, što je dvostruko sporije nego prethodne godine (2,5 posto) te najsporije unatrag 17 godina. Stalni rast udjela loših kredita i s tim povezanih povećanih troškova rezervacija bez proširenja kreditnog portfelja, značajno ugrožava rast imovine (čija vrijednost pada zadnje tri godine) i visinu kamatnih prihoda banaka koji predstavljaju osnovni izvor njihovih ukupnih prihoda. Konačna rezultanta su i slabiji poslovni rezultati koji se ogledaju putem kretanja neto dobiti. Njena je vrijednost pala i u 2012. i 2013. godini (u 2013. godini pad je bio vrlo oštar, na razini od 73 posto, no većim dijelom kao posljedica novih regulatornih zahtjeva odnosno preoptimistične valorizacije imovine u proteklom razdoblju koja se korigirala prema strožim regulatornim zahtjevima). S takvom niskom bazom, rast je neto dobiti u 2014. godini prikazan značajnim, za čak četiri puta, no njegova je apsolutna razina od 1,98
7
milijardI kuna bila ipak manja nego 2012. godine (-27 posto). Bruto dobit ostvarilo je 19 banaka (tri više nego prethodne godine) u apsolutnoj vrijednosti od 3,3 milijarde kuna, što je čak 70 posto ili 1,37 milijardi kuna više nego prethodne godine. Pritom je najveću dobit (1,5 milijardi kuna), kao i obično, realizirala najveća banka, Zagrebačka banka, s rastom od čak 2,6 puta, čime je ostala banka s daleko najvećim udjelom u dobiti bankarskog sektora, na razini od 44 posto ukupne kumulirane bruto dobiti koju je iskazalo 19 banaka. Pokazatelji profitabilnosti pokazali su se nešto povoljnijima, no ostavši na nižim razinama u odnosu na pretkrizna razdoblja (štoviše, na najnižim od 1998. godine). To je logika srednjoročnih nepovoljnih općih gospodarskih uvjeta uslijed kojih raste kreditni rizik i ispravci vrijednosti imovine, što pojačava oprez i na strani kreditne ponude i na strani kreditne potražnje. Iako su pokazatelji profitabilnosti povoljniji nego u razvijenim europskim zemljama, u usporedbi sa zemljama u regiji Srednje i Jugoistočne Europe, Hrvatska se nalazi pri samom dnu: tek se Mađarska, Rumunjska i Slovenija izdvajaju po lošijoj profitabilnosti. Obilna likvidnost financijskog sustava (usli-
kretale i pasivne kamatne stope, te je kamatni spread ostao stabilan. Poslovanje investicijskih i mirovinskih fondova, osiguranja, faktoring i leasing društava U 2014. je godini poslovalo 25 društava za osiguranje, 34 mirovinska fonda, 111 investicijskih fondova, 23 leasing društva i 17 faktoring društava. Njihova je ukupna imovina iznosila 145,6 milijardi kuna, što je bilo na razini 44,3 posto BDP-a ostvarenog u 2014. godini. Osnovne značajke u 2014. godini Investicijski fondovi: • zaustavljen višegodišnji trend smanjenja imovine • prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova kategorije B iznosio je 11,4 posto, dok su obvezni mirovinski fondovi kategorije A i C, koji su započeli s radom u kolovozu 2014., ostvarili u razdoblju od početka rada do kraja 2014. prosječne prinose od 4,6 posto odnosno 2,9 posto • osnovane su i započele s radom posebne vrste otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (UCITS fondovi) i alternativni investicijski fondovi (AIF-ovi), čije je osnivanje i rad predviđeno novom regu-
ROAA (profitabilnost prosječne mirovine) ROAE (profitabilnost prosječnog kapitala) Imovina po zaposleniku (mil. HRK) Opći troškovi poslovanja/operativni prihod (cost-to-income ratio)
2010. 1,1%
2013. 0,2%
6,5%
0,9%
18,0
19,0
48,1%
52,0%
Izvor: HNB
jed čega je izostala potreba privlačenja domaćih depozita) podržana ekspanzivnom monetarnom politikom, uz olakšane financijske uvjete na međunarodnim tržištima (ekspanzivne monetarne politike u većem dijelu razvijenoga svijeta), rezultirali su padom aktivnih i pasivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. Tako su se kamatne stope na novoodobrene kredite tijekom cijele godine kretale opadajućim trendom u svim valutama i ročnostima. Paralelno s njima, istim su se trendom pada
Poslovne su banke i u 2014. godini zadržale visoku likvidnost i kapitaliziranost u okruženju neoporavljene potražnje i niske kreditne aktivnosti
lativom koja je stupila na snagu sredinom 2013. godine Osiguranja • ostvaren gubitak od 136,1 milijuna kuna, za razliku od 2013., kada je ostvarena neto dobit u iznosu od 465,7 milijuna kuna Leasing društva • šestu godinu zaredom smanjenje iznosa ukupne aktive i vrijednosti ugovora • drugu uzastopnu godinu ostvaren gubitak nakon oporezivanja (69,8 milijuna kuna), ali 72 posto niži nego 2013. godine Faktoring društva • smanjenje imovine • rast neto dobiti (215,1 milijun kuna) • 11 posto povećan volumen transakcija (18,8 milijardi kuna)
Zaključno - izazovi bankarskih sektora u Europi U većini se europskih bankarskih sustava financijska stabilnost poboljšava, ali stalni latentni rizici i slaba profitabilnost predstavljaju izazove. Nova će regulacija zahtijevati više razine kapitala, a koja bi dugoročno, putem manjeg rizika i boljeg usklađivanja aktive i pasive, trebala poboljšati performanse bankarskog sektora. Slabi makroekonomski uvjeti i dalje će predstavljati uteg europskomu bankarskom sektoru, a niska ukupna profitabilnost banaka implicira da je europski bankovni sektor i dalje strukturno ranjiv, što znači da će banke i dalje prilagođavati troškove i usmjeravati svoje poslovne modele prema održivijoj strukturi financiranja, osnaženoj likvidnosti i većim kapitalnim rezervama. Europske bi banke trebale imati koristi od pada troškova rezerviranja, ali će troškovi regulacije ostati znatni, stoga ćemo tek vidjeti hoće li moći prenijeti svojim klijentima višu cijenu regulacije. Ekonomije Središnje i Istočne Europe (SIE) i njihovi bankarski sustavi kreću se trendom
Bruto dobit ostvarilo je 19 banaka u apsolutnoj vrijednosti od 3,3 milijarde kuna oporavka, profitabilnost se približava nižim, ali održivijim razinama. Gospodarski oporavak trebao bi dovesti do umjerenog rasta kreditiranja te laganog snižavanja udjela loših kredita. Banke u ovoj regiji (kojoj pripada i Hrvatska) i dalje su profitabilnije od onih u Zapadnoj Europi, ali je primjetno da njihova sposobnost generiranja prihoda usporava prema održivijim razinama. Dok su u godinama velikog rasta prije krize njihove stope povrata na imovinu iznosile oko dva posto, između 2010. i 2014. godine bile su na razini od oko 1,4 posto. U sljedećem kratkoročnom razdoblju bi se, pod utjecajem događanja u Rusiji i Ukrajini, prosjek mogao sniziti i do 0,8 posto, no u regiji bez ovih dviju zemalja trebao bi porasti (s oko 0,8 na jedan posto). Za usporedbu, banke u Njemačkoj, Italiji i Austriji bilježile su u spomenutim razdobljima stope od 0,4 i 0,2 posto, a u sljedećem se kratkoročnom razdoblju očekuje vraćanje do 0,4 posto. Tradicionalno bankarstvo je u ovoj regiji ključno. Na njega otpadaju gotovo dvije trećine ukupnih prihoda, što ostavlja prostor za razvoj alternativnih izvora prihoda, poput naknade i provizije (financiranje koje se ne temelji na kreditiranju, usluge upravljanja imovinom).
FINANCIJSKA INDUSTRIJA Poslovne banke
Obvezni mirovinski fondovi Društva za osiguranje i reosiguranje
12,16% 6,87%
Leasing društva
2,38%
72,62%
3,51%
UCITS investicijski fondovi
1,43%
Stambene štedionice
0,60%
Dobrovoljni mirovinski fondovi
Alternativni investicijski fondovi*
0,44%
Udjeli financijskih posrednika u ukupnoj imovini financijskih posrednika na kraju 2014. godine imovina u 2014. u mil. kn
%
395.898
72,62
Obvezni mirovinski fondovi
66.282
12,16
Društva za osiguranje i reosiguranje
37.446
6,87
Leasing društva
19.145
3,51
UCITS investicijski fondovi
12.978
2,38
Stambene štedionice
7.771
1,43
Dobrovoljni mirovinski fondovi
3.248
0,60
Alternativni investicijski fondovi
2.415
0,44
545.183
100,00
Financijski posrednik
Poslovne banke
SVEUKUPNO
Izvor: Podaci sa službenih stranica regulatornih institucija (nerevidirani podaci na dan 31.12.2014.)
Potvrđena kvaliteta u novom formatu.
Tjednik za one koji odlučuju.
Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.
Svaki tjedan! PRIVREDNI VJESNIK
Pretplatite se na tiskano izdanje Privrednog vjesnika. Nazovite +385 (0)1 5600 001 ili pošaljite e-mail na pretplata@privredni.hr
10
SEPA
Korak do jedinstvenog platnog prometa u EU
Od 1. travnja 2016. SEPA pravila za kreditne transfere obvezne i u Hrvatskoj, od 1. listopada 2016. i za izravna terećenja SEPA se definira i kao projekt financijske industrije i kao politički proces
U POSLJEDNJE SE VRIJEME ČESTO GOVORI o SEPA-i, pravilima, jedinstvenom platnom prometu i sustavu Europske unije. A što je SEPA i što joj je cilj? Cilj SEPA-e, jedinstvenog područja plaćanja u eurima (engl. Single Euro Payment Area – SEPA) zapravo govori imenom u njezinoj ulozi. Riječ je o području u kojemu potrošači, tvrtke i svi ostali korisnici usluga platnog prometa mogu zadavati i primati uplate u eurima pod istim uvjetima i s istim pravima i obvezama bez obzira na to gdje se u Europi nalazili. Od srpnja 2013. SEPA pokriva 34 europske zemlje: 28 država članica Europske unije te Island, Lihtenštajn, Monako, Norvešku, Švicarsku i San Marino. Države članice EU koje su uvele euro kao nacionalnu valutu su implementirale SEPA plaćanja
tijekom 2014. godine (regulatorna obveza), a države članice koje nisu uvele euro kao nacionalnu valutu, dakle Hrvatska, imaju obvezu implementirati SEPA pravila do 31.10.2016. godine. SEPA pravila, uvažavajući sve specifičnosti karakteristične za nacionalni platni promet, sukladno Nacionalnom planu, primjenjuju se i na kunske platne transakcije od 1. travnja 2016. za kreditne transfere, odnosno od 1. listopada 2016. za izravna terećenja. SEPA se dakle definira i kao projekt financijske industrije i kao politički proces koji cilja ukloniti pravne, poslovne i tehničke zapreke koje još razdvajaju nacionalna tržišta platnih usluga. Istodobnom primjenom SEPA standarda na plaćanja u svim valutama, stvoreni su tehnički preduvjeti za jednostavnije buduće uvođenje
11
EU ECB EPC
Nacionalni odbor za platni promet imenuje
informacije materijali
Hrvatski odbor za SEPA koordinaciju (HOSK) informacije materijali
zaključci odluke pitanja prijedlozi
imenuje
informacije materijali
Hrvatski SEPA forum (HSF) komunikacija edukacija
osnivanje praćenje
Dionici
povratne informacije
Radne skupine Kreditni transfer
Izravno terećenje
eura te postignute uštede u prilagodbi cjelokupne financijske infrastrukture. Kakve promjene donosi SEPA? Potrošači i tvrtke će se naviknuti na zajedničke, osnovne platne instrumente i usluge u eurima koje slično funkcioniraju, a pomoću kojih se može doći do bilo kojeg vlasnika transakcijskog računa da bi se platilo ili primila uplata u eurima. Korisnici usluga platnih usluga moći će usporediti uvjete i kvalitetu te odabrati najatraktivniju ponudu, bez obzira na to gdje se pružatelj usluga platnog prometa nalazio. Svi pružatelji usluga platnog prometa podliježu pravnim zahtjevima i obvezama Europske unije. Najopsežniji se zahvati već provode u sustavima banaka i platno-prometnoj infrastrukturi, ali i svi poslovni subjekti se trebaju prilagoditi za uvođenje i prihvat novih platnih poruka. Stoga je važno informirati se na vrijeme o promjenama i provjeriti je li informatička potpora poslovnom sustavu upoznata s izmjenama kako bi u roku isporučila prilagodbe. Provedba SEPA projekta u Hrvatskoj u tehničkom smislu predstavlja i djelomičnu reformu platnog sustava budući da podrazumijeva ukidanje dosadašnjeg načina provedbe kreditnih transfera (naloga za plaćanja) i izravnih terećenja. Hrvatska bankovna zajednica u suradnji s HNB-om donijela je odluku da će navedena pravila biti primijenjena i na sve kunske transakcije, s ciljem da budući prelazak na euro bude što jednostavniji i brži.
SAZNAJTE VIŠE Sve informacije o Projektu SEPA u RH dostupne su na stranici www.sepa.hr Hrvatska narodna banka: www.hnb.hr Europska središnja banka: www.ecb.europa.eu Europsko platno vijeće: www.europeanpaymentscouncil.eu Hrvatska udruga banaka: www.hub.hr Hrvatska gospodarska komora: www.hgk.hr Financijska agencija: www.fina.hr Za sva se dodatna pitanja obratite svojoj poslovnoj banci.
Pravna pitanja
Kartična plaćanja
e-plaćanja i m-plaćanja
SECA Single Euro Cash Area
SEPA za poslovne subjekte Svaka datoteka za elektroničko plaćanje u obliku zbrojnog naloga u KUNAMA i EURIMA postaje SEPA plaćanje od 1. travnja 2016. Iskoristite mogućnost objedinjavanja naloga za plaćanje u svim valutama u jednoj datoteci Pripremite poslovanje za slanje XML poruka Iskoristite mogućnost automatskog prijema pogrešno poslanih i odbijenih naloga Automatizirajte poslovne procese - provjerite pruža li vaša poslovna banka mogućnost slanja u XML formatu: • izvadaka i izvještaja • povrata i odobrenja Ubrzajte i olakšajte knjiženje! Postanite primatelj izravnog terećenja - upoznajte se s mogućnostima koje vam pruža usluga izravnog terećenja Kontaktirajte informatičku potporu za svoj poslovni sustav – provjerite podržava li SEPA plaćanja Preuzmite sve upute za klijente na www.sepa.hr Zatražite dodatne informacije u svojoj poslovnoj banci Pripremite se na vrijeme!
SEPA za potrošače (građane) Sve naloge za plaćanja koje obavljate na šalteru ili putem internet bankarstva obavljate jednako kao i do sada Iskoristite prednosti izravnog terećenja – razmotrite ponude pružatelji usluga (komunalne tvrtke, telekom operatori, osiguravateljna društva... ) Informirajte se o pogodnostima i pravima koje vam pruža ugovaranje izravnog terećenja na www.sepa.hr
Slavonska avenija 3, Zagreb IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2014.
2014. HRK’000
2013. HRK’000
BILANCA/IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU NA DAN 31. PROSINCA 2014.
Prihodi od kamata Rashodi od kamata Neto prihodi od kamata
61.433 (25.863) 35.570
58.520 (32.075) 26.445
5.080 (1.320) 3.760
5.421 (1.431) 3.990
6.259 6.871 13.130
3.871 2.121 5.992
(13.761) (29.505) (43.266)
(15.699) (12.796) (28.495)
IMOVINA Novčana sredstva Potraživanja od Hrvatske narodne banke Plasmani bankama Financijska imovina raspoloživa za prodaju Zajmovi i predujmovi klijentima Nekretnine, postrojenja i oprema Nematerijalna imovina Preuzeta imovina Ulaganja u nekretnine Ostala imovina Ukupno imovina
9.194 (2.812) 6.382 12,76
7.932 (1.695) 6.237 12,47
(223)
(274)
Prihodi od naknada i provizija Rashodi od naknada i provizija Neto prihodi od naknada i provizija Neto prihodi iz financijskih aktivnosti Ostali prihodi Ukupno ostali prihodi Ostali poslovni rashodi Troškovi ispravka vrijednosti i rezerviranja Ukupno ostali rashodi Dobit prije oporezivanja Porez na dobit Dobit za godinu Zarada po dionici Nerealizirani dobit/gubitak s osnova vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju Ostala sveobuhvatna dobit UKUPNA SVEOBUHVATNA DOBIT
DODATAK – OSTALE ZAKONSKE I REGULATORNE OBVEZE NETO NOVČANI TOK IZ POSLOVANJA Dobit prije oporezivanja Ispravak vrijednosti i rezerviranja za neidentificirane gubitke Rezerviranja za sudske sporove Amortizacija Potraživanja od Hrvatske narodne banke Zajmovi i predujmovi klijentima Potraživanja za kamate i ostala aktiva Obveze prema bankama Depoziti po viđenju Oročeni depoziti Obveze po kamatama i ostala pasiva Porez na dobit Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti NOVČANI TOK IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI Financijska imovina raspoloživa za prodaju Nekretnine, postrojenja i oprema Nematerijalna imovina Ulaganje u nekretnine Preuzeta imovina Neto novčani tok iz investicijskih aktivnosti NOVČANI TOK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI Obveze po primljenim kreditima Promjena na rezervama (neto) Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti Novac i novčani ekvivalenti na početku godine Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine Povećanje novca i novčanih ekvivalenata
IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA Dioničarima banke Štedbanke d.d., Zagreb 1. Obavili smo reviziju priloženih godišnjih financijskih izvještaja Štedbanka d.d., Zagreb (dalje u tekstu “Banka”) za godinu koja je završila 31. prosinca 2014., koji se sastoje od Bilance/Izvještaja o financijskom položaju na 31. prosinca 2014., Izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, Izvještaja o promjenama kapitala i Izvještaja o novčanim tijekovima za tada završenu godinu, kao i pripadajućih Bilješki uz financijske izvještaje u kojima je iznijet sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih objašnjenja. Odgovornost Uprave Banke 2. Uprava Banke je odgovorna za sastavljanje i fer prezentaciju priloženih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Europskoj uniji i za one interne kontrole za koje Uprava Banke odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikazivanja uslijed prijevare ili pogreške. Odgovornost revizora 3. Naša odgovornost je izraziti mišljenje o priloženim financijskim izvještajima na osnovi obavljene revizije. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike i reviziju planiramo i obavimo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji bez značajnih pogrešnih prikazivanja. Revizija uključuje obavljanje postupaka radi pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Izbor odabranih postupaka ovisi o revizorovoj prosudbi, uključujući procjenu rizika značajnih pogrešnih iskaza u financijskim izvješta-
0
0
6.159
5.963
2014. HRK’000
2013. HRK’000
9.194 70 126 1.158 (7.848) 128.944 1.852 399 60.971 (43.721) 139 (2.812) 148.472
7.932 (4.336) (3.700) 2.434 22.936 202.522 6.866 (13.834) 11.145 (169.739) (1.906) (1.695) 58.625
(86.198) (4.543) (147) (26.549) 7.235 (110.202)
(68.295) 0 (225) 0 (7.952) (76.472)
(31.177) (420) (31.597)
54.360 (626) 53.734
164.532 171.205 6.673
128.645 164.532 35.887
31.12.2014. HRK’000
31.12.2013. HRK’000
138.410 55.602 32.558 239.566 565.571 2.395 650 15.086 26.549 11.025 1.087.412
129.709 47.754 33.362 153.368 694.515 704 964 22.321 0 12.072 1.094.769
OBVEZE Obveze prema bankama Depoziti po viđenju Oročeni depoziti Obveze po primljenim kreditima Ostale obveze Rezerviranja Izdani hibridni instrumenti Ukupno pasiva
4.049 158.058 426.419 96.276 16.274 4.346 51.005 756.427
3.650 97.087 470.140 127.453 16.293 4.276 50.847 769.746
KAPITAL Dionički kapital Rezerve Zadržana dobit Dobit tekuće godine Ukupno kapital
250.000 12.503 62.100 6.382 330.985
250.000 12.923 55.863 6.237 325.023
1.087.412
1.094.769
Ukupno obveze i kapital
IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2014.
Stanje 31. prosinca 2012. godine
Dionički kapital
Rezerve
Zadržana dobit
HRK’000
HRK’000
HRK’000
Dobit tekuće godine HRK’000
Ukupno
HRK’000
250.000
13.548
47.220
8.643
319.411
Raspored dobiti
0
0
8.643
(8.643)
0
Obračun amortizacije na revaloriziranu imovinu
0
(748)
0
0
(748)
Nerealizirani gubitak s osnove vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju
0
123
0
0
123
Dobit tekuće godine
0
0
0
6.237
6.237
Stanje 31. prosinca 2013. godine
250.000
12.923
55.863
6.237
325.023
Raspored dobiti
0
0
6.237
(6.237)
0
Obračun amortizacije na revaloriziranu imovinu
0
(472)
0
0
(472)
Nerealizirani gubitak s osnove vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju
0
52
0
0
52
Dobit tekuće godine Stanje 31. prosinca 2014. godine
jima uslijed prijevara ili pogrešaka. Pri tom procjenjivanju rizika, revizor razmatra interne kontrole, koje su važne Banci za sastavljanje i fer prezentiranje financijskih izvještaja, kako bi obavio revizijske postupke prikladne u postojećim okolnostima, ali ne i u svrhu izražavanja mišljenja o uspješnosti internih kontrola. Revizija također obuhvaća procjenu prikladnosti primijenjenih računovodstvenih politika i razboritost računovodstvenih procjena Uprave Banke, kao i ocjenu cjelokupnog prikaza financijskih izvještaja. Vjerujemo da revizijski dokazi koje smo prikupili jesu dostatni i prikladni kao osnova za izražavanje našeg mišljenja. Mišljenje 4. Prema našem mišljenju priloženi financijski izvještaji, u svim materijalno značajnim odrednicama, istinito i fer prikazuju financijski položaj Štedbanke d.d., Zagreb na 31. prosinca 2014., te financijsku uspješnost i novčane tijekove Banke za 2014. godinu sukladno Zakonu o računovodstvu i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Europskoj uniji. Isticanje pitanja 5. Reviziju financijskih izvještaja Banke za 2013. godinu obavilo je drugo revizorsko društvo koje je u svojem Izvješću neovisnog revizora od 31. ožujka 2014. izrazilo pozitivno mišljenje o financijskim izvještajima Banke za 2013. godinu. Ostale zakonske i regulatorne obveze 6. Na temelju Odluke Hrvatske Narodne Banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka od 30. svibnja 2008. godine (NN 62/08), Uprava Banke izradila je obrasce prikazane na stranicama 43 do 51 (“Obrasci”) koji sadrže alternativni prikaz bilance/izvještaja o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2014. godine, računa dobiti i gubitka/izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaja o promjenama kapitala i
0
0
0
6.382
6.382
250.000
12.503
62.100
6.382
330.985
izvještaja o novčanom toku za 2014. godinu, kao i uskladu (“Usklada”) Obrazaca s financijskim izvještajima prikazanim na stranicama 48 do 51. Uprava Banke je odgovorna za ove Obrasce i Uskladu. Financijske informacije u Obrascima izvedene su iz financijskih izvještaja Banke prikazanih na stranicama 4 do 42 na koje smo izrazili mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore. 7. Na temelju obveze proizašle iz Zakona o kreditnim institucijama (NN 159/13) Banka je prikazala tražene informacije na stranici 52. koje sadrže sve informacije propisane člankom 164. stavak 1. Prikazane informacije su izvedene iz financijskih izvještaja Banke prikazanih na stranicama 4 do 42 na koje smo izrazili mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore. Mišljenje o usklađenosti s Godišnjim izvješćem 8. Uprava Banke odgovorna je za sastavljanje Godišnjeg izvješća Banke. Slijedom odredbi članka 17. Zakona o računovodstvu u obvezi smo izraziti mišljenje o usklađenosti Godišnjeg izvješća Banke s godišnjim financijskim izvještajima Banke. Prema našem mišljenju, na temelju obavljene revizije godišnjih financijskih izvještaja Banke i usporedbe s Godišnjim izvješćem Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2014., financijske informacije iznijete u Godišnjem izvješću Banke, odobrenim za njihovo izdavanje od strane Uprave Banke 20. travnja 2015. godine, u skladu su sa financijskim informacijama iznijetim u godišnjim financijskim izvještajima Banke prikazanih na stranicama 4 do 42 na koje smo iskazali mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore. U Zagrebu, 29. travnja 2015. godine BDO Croatia d.o.o. Trg J. F. Kennedy 6b 10000 Zagreb
Marijana Pranjić, ovlašteni revizor
Jeni Krstičević, predsjednica uprave
13
BANKARSTVO
BANKARSTVO
Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima (brojke označavaju poziciju na ljestvici) Banka / godina ZAGREBAČKA BANKA PRIVREDNA BANKA ERSTE UND STEIERMÄRKISCHE BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK RAIFFEISENBANK SG - SPLITSKA BANKA OTP BANKA SBERBANK HRVATSKA POŠTANSKA BANKA ŠTEDBANKA PODRAVSKA BANKA ISTARSKA KREDITNA BANKA KREDITNA BANKA ZAGREB KENTBANK BKS BANK CROATIA BANKA SLATINSKA BANKA VENETO BANKA PARTNER BANKA IMEX BANKA KARLOVAČKA BANKA VABA BANKA KOVANICA SAMOBORSKA BANKA
2014. 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005. 2004. 2003. 2002. 2001. 2000. 1999. 1998. 1997. 1996. 1995. 1994.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
1 2 3 5 4 6 7 9 8 12 11 16 13 21 17 10 19 18 20 22 30 25 24 23
1 2 3 4 5 6 7 8 9 13 10 16 14 25 18 17 20 19 21 22 27 23 26 24
1 2 3 4 5 6 8 7 9 14 11 17 16 28 22 15 20 21 19 24 26 23 25 27
1 2 5 3 4 6 8 7 9 14 12 17 16
1 2 4 3 5 6 8 7 9 14 12 17 15
1 2 4 5 3 6 9 8 10 16 12 18 21
1 2 5 3 4 6 9 8 10 12 13 18 21
2 1 4 6 3 5 9 10 8 11 13 17 19
1 2 5 4 3 6 9 10 8 11 14 15 17
23 15 21 18 20 25 26 22 28 27
28 18 22 13 21 26 19 23 25 27
29 23 22 15 20 27 17 24 26 28
30 22 23 14 19 25 16 20 28 29
26 18 21 22 20 23 14 29
26 16 18 21 19 25 23 28 30 27
Napomene: - Nova banka - nastala spajanjem Dalmatinske, Istarske i Sisačke banke - Erste und Steiermärkische Bank je zapravo Riječka banka koja je promijenila ime u 2003. - HVB Bank Croatia spojila se sa Splitskom bankom i promijenila ime u HVB Splitska banka - Riadria banka pripojena Privrednoj banci - Varaždinska banka pripojena Zagrebačkoj banci - Dubrovačka banka pripojena Novoj banci
28
1 2 4 5 6 3 8 13 9 10 16
1 2 3 6 5 4 10 15 8 11 20
1 2 9 7 4 12 8 24 11 13 22
1 2 6 9 4 11
1 2 6 11 7 10
1 2
1 2
1 2
2 1
1 2
12 7 10
12 7 11
34 13
16
29
30 7
33 6 21 23
35 4
4 26 25
38 20 26
39 19 26
39
20
32 9 18 24
14
17
18
17
20
13
8
7
5
9
25
33
34
38
40
43
19
14
10
11
21
36
- Nova banka promijenila ime u OTP banka u rujnu 2005. - HVB Splitska banka promijenila je ime u Societe Generale – Splitska banka 30. 6. 2006. - Slavonska banka 1. 3. 2009. pripojena Hypo Alpe-Adria-Banci - Volksbank promijenila ime u Sberbank - Međimurska banka 1. 12. 2012. pripojena Privrednoj banci Zagreb - Banco Popolare Croatia d.d. pripojena je OTP banci Hrvatska d.d. 1. prosinca 2014.
1 2
24
BANKARSTVO
14
Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2014. go Rang
Osnovni kapital Banka
2014. 2013.
000 kn
Temeljni kapital
% promjene
000 kn
% promjene
Koeficijent adekvatnosti kapitala (%)
Rang
1
1
ZAGREBAČKA BANKA
14.855.462
-4,31
6.404.839
0,00
1
26,52
2
2
PRIVREDNA BANKA ZAGREB
10.815.367
-1,31
1.907.477
0,00
4
22,93
3
3
ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK
6.715.434
1,74
1.698.418
0,00
5
20,43
4
5
HYPO ALPE-ADRIA-BANK
4.573.488
-5,60
4.707.972
-9,61
2
32,79
5
4
RAIFFEISENBANK AUSTRIA
4.291.046
-12,35
3.633.632
0,00
3
21,33
6
6
SOCIETE GENERALE - SPLITSKA BANKA
3.595.794
6,18
991.426
101,74
8
18,95
7
7
OTP BANKA HRVATSKA
1.638.434
8,19
993.539
0,40
7
0,17
8
9
SBERBANK
1.338.727
0,66
1.530.668
0,00
6
19,70
9
8
HRVATSKA POŠTANSKA BANKA
631.397
-53,00
966.640
0,00
9
6,65
10
12
ŠTEDBANKA
322.002
1,89
250.000
0,00
14
38,40
11
11
PODRAVSKA BANKA
321.842
-12,88
267.500
0,00
13
16,39
12
16
ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG
245.813
-0,55
162.800
0,00
19
16,54
13
13
KREDITNA BANKA ZAGREB
235.056
-20,23
230.200
0,00
16
11,73
14
21
KENTBANK
232.372
19,68
230.235
19,90
15
22,93
15
17
BKS BANK
200.537
0,05
200.000
0,00
17
17,73
16
10
CROATIA BANKA
200.169
2,53
474.600
0,00
10
13,29
17
19
SLATINSKA BANKA
174.264
-0,12
91.897
0,00
23
16,90
18
18
VENETO BANKA
171.196
-7,55
383.800
10,99
11
0,15
19
20
PARTNER BANKA
152.377
-1,77
89.100
0,00
24
16,21
20
22
IMEX BANKA
150.829
17,27
130.335
39,95
21
13,96
21
30
KARLOVAČKA BANKA
130.169
-439,43
156.678
34,03
20
0,14
22
25
VABA
104.515
87,02
128.585
71,40
22
14,13
23
24
BANKA KOVANICA
91.041
40,67
333.834
14,69
12
0,13
24
23
SAMOBORSKA BANKA
83.161
-1,32
47.762
-0,03
27
28,12
25
26
BANKA SPLITSKO-DALMATINSKA
52.747
0,53
48.602
0,00
26
14,77
26
27
PRIMORSKA BANKA
41.145
26,96
58.089
9,79
25
22,74
27
29
TESLA ŠTEDNA BANKA
8.944
-41,92
37.118
0,00
28
62,19
28
15
JADRANSKA BANKA
(36.162)
-114,23
183.399
-23,34
18
6,65
Napomena: Banco Popolare Croatia d.d. pripojena je OTP banci Hrvatska d.d. 1. prosinca 2014., Nava banka d.d. Zagreb u stečaju je od 1. prosinca 2014.
15
BANKARSTVO
dinu Aktiva 000 kn
% promjene
Aktiva po zaposlenom (000 kn)
Rang
Dobit prije Dobit poslije oporezivanja oporezivanja (000 kn) (000 kn)
Broj zaposlenih 31.12.
Cost income ratio (%)
Kapital / aktiva x 100 (%)
Dobit prije / Dobit prije / kapital x 100 aktiva x 100 (%) (%)
102.431.225
-3,83
1
24.198
1.477.807
1.166.410
4.233
41,93
14,50
9,95
1,44
68.880.736
4,97
2
18.810
824.005
642.907
3.662
48,01
15,70
7,62
1,20
60.179.829
0,09
3
29.242
266.108
232.240
2.058
38,30
11,16
3,96
0,44
28.248.967
-6,03
6
19.442
(128.204)
(136.027)
1.453
77,60
16,19
-
-
31.418.782
-4,81
4
16.476
363.816
293.987
1.907
49,94
13,66
8,48
1,16
28.748.583
5,22
5
19.372
249.178
189.669
1.484
61,00
12,51
6,93
0,87
15.820.466
15,56
8
12.606
165.454
155.233
1.255
72,72
10,36
10,10
1,05
10.264.728
10,82
9
18.939
40.548
30.221
542
71,46
13,04
3,03
0,40
17.351.015
-5,48
7
16.006
(637.053)
(635.384)
1.084
60,10
3,64
-
-
1.087.412
-0,67
24
29.390
9.194
6.382
37
44,83
29,61
2,86
0,85
3.045.241
-1,87
11
11.074
(15.265)
(12.614)
275
84,23
10,57
-
-
2.927.501
4,31
13
12.835
14.657
12.068
228
67,56
8,40
5,96
0,50
4.266.101
4,13
10
21.990
(38.092)
(38.092)
194
110,30
5,51
-
-
1.173.993
32,78
22
8.446
(10.998)
(10.998)
139
119,29
19,79
-
-
1.312.658
5,56
21
20.836
1.009
1.190
63
75,41
15,28
0,50
0,08
3.037.477
15,56
12
13.322
5.136
3.919
228
79,70
6,59
2,57
0,17
1.446.339
-4,53
19
8.265
944
389
175
77,86
12,05
0,54
0,07
1.566.236
-0,03
17
14.110
(37.715)
(37.715)
111
110,00
10,93
-
-
1.447.946
1,22
18
12.928
1.600
1.288
112
79,10
10,52
1,05
0,11
2.308.743
2,66
15
15.290
20.084
16.033
151
43,15
6,53
13,32
0,87
1.720.217
10,56
16
8.913
5.436
5.436
193
86,00
7,57
4,18
0,32
1.345.888
10,53
20
9.412
(11.911)
(11.911)
143
150,80
7,77
-
-
1.153.388
-4,67
23
10.029
(13.484)
(13.484)
115
7,89
-
-
481.421
-0,75
25
9.083
(778)
(1.065)
53
105,41
17,27
-
-
451.472
8,89
26
6.185
912
642
73
0,91
11,68
1,73
0,20
316.473
22,90
27
7.719
(5.628)
(5.628)
41
147,77
13,00
-
-
16.688
2,43
28
1.284
(6.287)
(6.287)
13
280,59
53,60
-
-
2.444.500
-17,02
14
9.624
(314.261)
(314.261)
254
-
869,04
-
BANKARSTVO
16
Bankarske ljestvice za 2014. Rang po temeljnom kapitalu Banka
Rang po osnovnom kapitalu
2013. (000 kn)
2014. (000 kn)
% promjene
Banka
2013. (000 kn)
2014. (000 kn)
% promjene
1
Zagrebačka banka
6.404.839
6.404.839
0,00
1
Zagrebačka banka
15.524.967
14.855.462
-4,31
2
Hypo Alpe-Adria-Bank
5.208.760
4.707.972
-9,61
2
Privredna banka Zagreb
10.958.429
10.815.367
-1,31
3
Raiffeisenbank Austria
3.633.632
3.633.632
0,00
3
Erste&Steiermärkische Bank
6.600.844
6.715.434
1,74
4
Privredna banka Zagreb
1.907.477
1.907.477
0,00
4
Hypo Alpe-Adria-Bank
4.844.985
4.573.488
-5,60
5
Erste&Steiermärkische Bank
1.698.418
1.698.418
0,00
6
Sberbank
1.530.668
1.530.668
0,00
989.607
993.539
0,40
5 6 7
Raiffeisenbank Austria Societe Generale - Splitska banka OTP banka Hrvatska
4.895.776 3.386.496 1.514.362
4.291.046 3.595.794 1.638.434
-12,35 6,18 8,19
491.426 966.640 474.600
991.426 966.640 474.600
101,74 0,00 0,00
8
Sberbank
1.329.947
1.338.727
0,66
9
Hrvatska poštanska banka
1.343.458
631.397
-53,00
316.018
322.002
1,89
345.800
383.800
10,99
369.406
321.842
-12,88
291.084
333.834
14,69
267.500
267.500
0,00
250.000
250.000
0,00
192.025
230.235
19,90
230.200
230.200
0,00
17 BKS Bank 18 Jadranska banka
200.000
200.000
0,00
239.246
183.399
-23,34
19 Istarska kreditna banka Umag 20 Karlovačka banka
162.800
162.800
0,00
116.894
156.678
34,03
93.127
130.335
39,95
75.020
128.585
71,40
7 OTP banka Hrvatska 8 Societe Generale - Splitska banka 9 Hrvatska poštanska banka 10 Croatia banka 11 Veneto banka 12 Banka Kovanica 13 Podravska banka 14 Štedbanka 15 KentBank 16 Kreditna banka Zagreb
21 Imex banka 22 VABA 23 Slatinska banka
10 Štedbanka 11 Podravska banka 12 Istarska kreditna banka Umag
247.161
245.813
-0,55
13 Kreditna banka Zagreb 14 KentBank
294.655
235.056
-20,23
194.162
232.372
19,68
15 BKS Bank 16 Croatia banka
200.427
200.537
0,05
195.225
200.169
2,53
17 Slatinska banka 18 Veneto banka
174.467
174.264
-0,12 -7,55
185.180
171.196
19 Partner banka 20 Imex banka
155.116
152.377
-1,77
128.615
150.829
17,27
21 Karlovačka banka 22 VABA 23 Banka Kovanica
-38.349
130.169
-
55.884
104.515
87,02
64.720
91.041
40,67
24 Samoborska banka 25 Banka splitsko-dalmatinska
84.273
83.161
-1,32
52.469
52.747
0,53
32.409
41.145
26,96
15.400
8.944
-41,92
254.105
-36.162
-
53.380.607 51.337.166
-3,83
91.897
91.897
0,00
89.100
89.100
0,00
52.907
58.089
9,79
26 Banka splitsko-dalmatinska 27 Samoborska banka
48.602
48.602
0,00
47.775
47.762
-0,03
26 Primorska banka 27 Tesla štedna banka
28 Tesla štedna banka
37.118
37.118
0,00
28 Jadranska banka
26.137.162 26.339.145
0,77
24 Partner banka 25 Primorska banka
Ukupno:
Ukupno:
Rang po jamstvenom kapitalu Banka
2013. (000 kn)
2014. (000 kn)
% promjene
1
Zagrebačka banka
14.927.139
14.855.462
-0,48
2
Privredna banka Zagreb
10.746.718
10.815.367
0,64
3
Erste&Steiermärkische Bank
5.396.707
7.808.722
44,69
4
Hypo Alpe-Adria-Bank
6.523.700
5.512.415
-15,50
5
Raiffeisenbank Austria
4.574.554
4.750.734
3,85
6
Societe Generale - Splitska banka
3.177.082
3.217.733
1,28
7
OTP banka Hrvatska
1.508.821
1.638.434
8,59
8 Sberbank 9 Hrvatska poštanska banka 10 Podravska banka 11 Štedbanka
1.329.947 1.573.332 493.795
1.338.727 645.346 428.208
0,66 -58,98 -13,28
366.865
354.728
-3,31
343.655
12 Kreditna banka Zagreb 13 Istarska kreditna banka Umag 14 Imex banka
278.593
-18,93
274.604
271.451
-1,15
226.624
217.514
-4,02
15 BKS Bank
199.134
193.170
-2,99
Banka
2013. (000 kn)
2014. (000 kn)
% promjene
-11,25
16 Croatia banka 17 Slatinska banka
192.865
171.166
170.549
166.910
-2,13
18 Partner banka 19 KentBank
163.116
162.377
-0,45
130.685
161.365
23,48
176.171
160.076
-9,14
-38.349
130.462
-
58.939
127.550
116,41
20 Veneto banka 21 Karlovačka banka 22 VABA 23 Banka Kovanica
122.002
102.867
-15,68
24 Samoborska banka 25 Banka splitsko-dalmatinska
82.640
81.528
-1,35
51.883
52.349
0,90
26 Primorska banka 27 Tesla štedna banka
42.682
50.906
19,27
15.241
8.944
-41,32
266.265
-25.477
-
53.097.366 53.677.627
1,09
28 Jadranska banka Ukupno:
17
BANKARSTVO
Rang po dobiti prije oporezivanja Banka
Rang po dobiti poslije oporezivanja
2013. (000 kn)
2014. (000 kn)
% promjene
Banka
2013. (000 kn)
2014. (000 kn)
% promjene
1
Zagrebačka banka
2.130.390
1.477.807
-30,63
1
Zagrebačka banka
465.335
1.166.410
150,66
2
Privredna banka Zagreb
782.998
824.005
5,24
2
Privredna banka Zagreb
614.686
642.907
4,59
3
Raiffeisenbank Austria
32.665
363.816
1013,78
3
Raiffeisenbank Austria
275.454
293.987
6,73
4
Erste&Steiermärkische Bank
89.990
266.108
195,71
4
Erste&Steiermärkische Bank
68.419
232.240
239,44
5
Societe Generale - Splitska banka
11.351
249.178
2095,21
5
Societe Generale - Splitska banka
34.062
189.669
456,83
6
OTP banka Hrvatska
80.086
165.454
106,60
6
OTP banka Hrvatska
64.839
155.233
139,41
7
Sberbank
-56.573
40.548
-
7
Sberbank
-45.631
30.221
-
12.115 13.632 7.932
20.084 14.657 9.194
65,78 7,52 15,91
9.488 12.834 6.237
16.033 12.068 6.382
68,98 -5,97 2,32
11 Karlovačka banka
-113.128
5.436
-
11 Karlovačka banka
-113.128
5.436
-
12 Croatia banka
-24.644
5.136
-
12 Croatia banka
-24.644
3.919
-
13 Partner banka
1.658
1.600
-3,50
13 Partner banka
1.389
1.288
-7,27
14 BKS Bank
-8.879
1.009
-
14 BKS Bank
-8.711
1.190
-
738
944
27,91
15 Banka splitsko-dalmatinska
1.010
642
-36,44
1.352
912
-32,54
16 Slatinska banka
398
389
-2,26
-896
-778
-
17 Samoborska banka
-896
-1.065
-
18 Primorska banka
-7.897
-5.628
-
18 Primorska banka
-7.897
-5.628
-
19 Tesla štedna banka
-7.481
-6.287
-
19 Tesla štedna banka
-7.481
-6.287
-
-23.108
-10.998
-
20 KentBank
-23.108
-10.998
-
-109.449
-11.911
-
21 VABA
-109.449
-11.911
-
-43.819
-13.484
-
22 Podravska banka
1.053
-12.614
-
8 Imex banka 9 Istarska kreditna banka Umag 10 Štedbanka
15 Slatinska banka 16 Banka splitsko-dalmatinska 17 Samoborska banka
20 KentBank 21 VABA 22 Banka Kovanica 23 Podravska banka 24 Veneto banka 25 Kreditna banka Zagreb 26 Hypo Alpe-Adria-Bank
8 Imex banka 9 Istarska kreditna banka Umag 10 Štedbanka
1.875
-15.265
-
23 Banka Kovanica
-43.819
-13.484
-
-47.734
-37.715
-
24 Veneto banka
-47.734
-37.715
-
6.066
-38.092
-
25 Kreditna banka Zagreb
4.506
-38.092
-
-621.789
-128.204
-
26 Hypo Alpe-Adria-Bank
-501.319
-136.027
-
27 Jadranska banka
-68.661
-314.261
-
27 Jadranska banka
-68.661
-314.261
28 Hrvatska poštanska banka
42.746
-637.053
-
28 Hrvatska poštanska banka
42.410
-635.384
-
3.215.594
3.445.888
7,16
Ukupno:
1.602.120
2.758.014
72,15
Ukupno: Gubitak:
-1.134.058
-1.219.676
7,55
Gubitak:
-1.002.478
-1.223.466
22,04
Dobit:
2.081.536
2.226.212
6,95
Dobit:
599.642
1.534.548
155,91
2013. (000 kn)
2014. (000 kn)
% promjene
Banka
2013. (000 kn)
2014. (000 kn)
% promjene
106.505.340 102.431.225
-3,83
Rang po aktivi Banka
1
Zagrebačka banka
2
Privredna banka Zagreb
65.617.198
68.880.736
4,97
3
Erste&Steiermärkische Bank
60.124.986
60.179.829
0,09
4
Raiffeisenbank Austria
33.005.047
31.418.782
-4,81
5 6 7
28.748.583 28.248.967 17.351.015
5,22 -6,03 -5,48
8
Societe Generale - Splitska banka 27.323.468 30.062.005 Hypo Alpe-Adria-Bank 18.357.078 Hrvatska poštanska banka 13.690.689 OTP banka Hrvatska
15.820.466
15,56
9
Sberbank
10.264.728
10,82
9.262.800
10 Kreditna banka Zagreb 11 Podravska banka 12 Croatia banka
4.096.720
4.266.101
4,13
3.103.127
3.045.241
-1,87
2.628.553
3.037.477
15,56
13 Istarska kreditna banka Umag 14 Jadranska banka
2.806.596
2.927.501
4,31
2.945.984
2.444.500
-17,02
15 Imex banka
2.248.829
2.308.743
2,66
16 Karlovačka banka 17 Veneto banka 18 Partner banka 19 Slatinska banka 20 VABA 21 BKS Bank 22 KentBank 23 Banka Kovanica 24 Štedbanka 25 Samoborska banka 26 Banka splitsko-dalmatinska 27 Primorska banka 28 Tesla štedna banka Ukupno:
1.555.870
1.720.217
10,56
1.566.736
1.566.236
-0,03
1.430.508
1.447.946
1,22
1.514.957
1.446.339
-4,53 10,53
1.217.629
1.345.888
1.243.474
1.312.658
5,56
884.136
1.173.993
32,78
1.209.863
1.153.388
-4,67
1.094.769
1.087.412
-0,67
485.071
481.421
-0,75
414.628
451.472
8,89
257.511
316.473
22,90
16.292
16.688
2,43
394.669.864 394.894.025
0,06
BANKARSTVO
18
Rang po ukupnoj štednji stanovništva
Rang po odobrenim kreditima Banka
2013. (000 kn)
2014. (000 kn)
% promjene
Banka
2013. (000 kn)
2014. (000 kn)
% promjene
1
Zagrebačka banka
79.094.350
77.904.515
-1,50
1
Zagrebačka banka
43.581.187 44.505.097
2,12
2
Privredna banka Zagreb
48.996.152
48.069.753
-1,89
2
Privredna banka Zagreb
37.298.054
38.389.156
2,93
3
Erste&Steiermärkische Bank
44.967.659
39.607.451
-11,92
3
Erste&Steiermärkische Bank
24.730.417
25.634.068
3,65
4
Raiffeisenbank Austria
24.688.248
21.719.795
-12,02
4
Raiffeisenbank Austria
14.018.867
13.758.207
-1,86
5
Hypo Alpe-Adria-Bank
21.907.439 20.503.309
-6,41
6
Societe Generale - Splitska banka 19.263.547 12.890.963 Hrvatska poštanska banka
5 6 7
4,59 -6,76 16,73
8
Societe Generale - Splitska banka 11.893.133 12.438.869 12.370.105 11.533.948 Hypo Alpe-Adria-Bank 9.610.675 11.218.444 OTP banka Hrvatska 8.007.528 8.155.209 Hrvatska poštanska banka
9
Sberbank
14,73
7
8 OTP banka Hrvatska 9 Sberbank 10 Croatia banka 11 Kreditna banka Zagreb 12 Podravska banka 13 Istarska kreditna banka Umag 14 Imex banka 15 Veneto banka 16 Karlovačka banka 17 Banka Kovanica 18 Partner banka 19 BKS Bank
19.068.877
-1,01
12.355.354
-4,15
10.060.178 7.903.468 1.871.956
11.784.059 8.955.192 2.158.795
17,14 13,31 15,32
1.805.104
2.057.180
13,96
2.079.079
2.035.952
-2,07
1.569.983
1.670.038
6,37
1.383.610
1.400.533
1,22
988.802
1.267.326
28,17
891.999
1.216.557
36,39
963.712
1.002.562
4,03
972.227
940.468
-3,27
807.339
937.358
16,10
20 Slatinska banka 21 VABA
858.392
805.592
-6,15
767.678
752.605
-1,96
22 Štedbanka 23 KentBank
837.089
722.757
-13,66
520.516
665.202
27,80
24 Banka splitsko-dalmatinska 25 Samoborska banka
286.668
335.278
16,96
212.426
210.216
-1,04
26 Primorska banka 27 Tesla štedna banka
115.197
174.122
51,15
15.673
11.320
-27,77
28 Jadranska banka Ukupno:
1.982.996 288.702.450 278.332.166
-
10 Kreditna banka Zagreb 11 Istarska kreditna banka Umag 12 Podravska banka 13 Croatia banka 14 Imex banka 15 Karlovačka banka 16 VABA 17 Slatinska banka 18 Banka Kovanica 19 KentBank 20 Partner banka 21 Štedbanka 22 Veneto banka 23 Banka splitsko-dalmatinska
1,84
2.745.395
3.149.685
2.375.773
2.465.489
3,78
1.994.040
2.054.383
3,03
1.660.564
1.671.652
0,67
1.327.672
1.599.425
20,47
1.494.539
1.553.119
3,92
1.260.875
1.324.091
5,01
857.886
976.670
13,85
969.384
975.680
0,65
997.661
946.217
-5,16
675.929
879.170
30,07
587.219
703.976
19,88
443.224
430.525
-2,87
295.561
380.655
28,79 10,32
322.381
355.636
24 Samoborska banka 25 BKS Bank
342.961
340.712
-0,66
265.375
306.127
15,36
26 Primorska banka 27 Tesla štedna banka
167.825
248.647
48,16
18
0
-
182.380.170 185.994.857
1,98
28 Jadranska banka
-3,59
Ukupno:
2.085.922
-
Dobit prije oporezivanja / kapital x 100 Banka
Banka
D/K
1
Privredna banka Zagreb
43,20
2
Societe Generale - Splitska banka
25,13
3
Zagrebačka banka
23,07
16 BKS Bank - Banka Kovanica -
D/K
0,50 -
Hrvatska poštanska banka
-
4
OTP banka Hrvatska
16,65
-
Hypo Alpe-Adria-Bank
-
5
Erste&Steiermärkische Bank
15,67
-
Jadranska banka
-
6
Imex banka
15,41
-
KentBank
-
7
Raiffeisenbank Austria
10,01
-
Kreditna banka Zagreb
-
9,00 3,68 3,47
-
Podravska banka
-
-
Primorska banka
-
-
Samoborska banka
-
2,65
-
Tesla štedna banka
-
8 Istarska kreditna banka Umag 9 Štedbanka 10 Karlovačka banka 11 Sberbank 12 Banka splitsko-dalmatinska 13 Partner banka 14 Croatia banka
1,08
15 Slatinska banka
1,03
1,88
-
VABA
-
1,80
-
Veneto banka
-
Ukupno:
8,45
BANKARSTVO
Rang po aktivi po zaposlenom Banka
19
Kapital / aktiva x 100
2013. (000 kn)
2014. (000 kn)
% promjene
Banka
K/A
1
Štedbanka
29.588
29.390
-0,67
1
Tesla štedna banka
2
Erste&Steiermärkische Bank
29.706
29.242
-1,56
2
Banka Kovanica
3
Zagrebačka banka
25.072
24.198
-3,48
3
Veneto banka
24,50
4
Kreditna banka Zagreb
20.484
21.990
7,36
4
Štedbanka
22,99
5
BKS Bank
20.056
20.836
3,89
5
KentBank
19,61
6
Hypo Alpe-Adria-Bank
18.801
19.442
3,41
6
Primorska banka
18,36
7 Hypo Alpe-Adria-Bank 8 Croatia banka 9 BKS Bank 10 Sberbank 11 Raiffeisenbank Austria
15,62 15,24 14,91
Societe Generale - Splitska banka 8 Sberbank 9 Privredna banka Zagreb 10 Raiffeisenbank Austria 11 Hrvatska poštanska banka 7
12 Imex banka 13 Veneto banka
18.412
19.372
5,22
18.379 17.672 15.822
18.939 18.810 16.476
3,05 6,44 4,13
17.076
16.006
-6,27
15.726
15.290
-2,77
15.360
14.110
-8,14
9.808
13.322
35,83
12.772
12.928
1,22
12.148
12.835
5,66
13.383
12.606
-5,81
18 Podravska banka 19 Banka Kovanica
11.004
11.074
0,63
9.307
10.029
7,77
20 Jadranska banka 21 VABA
11.374
9.624
-15,39
8.515
9.412
10,53
22 Samoborska banka 23 Karlovačka banka
9.511
9.083
-4,50
7.480
8.913
19,16
24 KentBank 25 Slatinska banka
7.307
8.446
15,59
14 Croatia banka 15 Partner banka 16 Istarska kreditna banka Umag 17 OTP banka Hrvatska
26 Primorska banka 27 Banka splitsko-dalmatinska 28 Tesla štedna banka Prosjek:
8.657
8.265
-4,53
6.777
7.719
13,90
5.680
6.185
8,89
1.086
1.284
18,19
14.177
14.494
2,23
12 Banka splitsko-dalmatinska 13 Samoborska banka
222,42 28,94
16,67
11,57 10,77 9,92
14 VABA 15 Karlovačka banka
9,55
16 Podravska banka 17 Jadranska banka
8,78
18 Slatinska banka 19 OTP banka Hrvatska
6,35
9,11 7,50 6,28
20 Zagrebačka banka 21 Partner banka
6,25
22 Imex banka 23 Hrvatska poštanska banka
5,65
24 Istarska kreditna banka Umag 25 Kreditna banka Zagreb
5,56
6,15 5,57 5,40
26 Societe Generale - Splitska banka 27 Erste&Steiermärkische Bank
2,82
28 Privredna banka Zagreb
2,77
Ukupno:
3,45
6,67
Dobit prije oporezivanja / aktiva x 100 Banka
Banka
D/A
16 Slatinska banka - Banka Kovanica
D/A
1
Zagrebačka banka
1,44
2
Privredna banka Zagreb
1,20
3
Raiffeisenbank Austria
1,16
-
Hrvatska poštanska banka
-
4
OTP banka Hrvatska
1,05
-
Hypo Alpe-Adria-Bank
-
5 6 7
Imex banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka
0,87 0,87 0,85
-
Jadranska banka
-
-
KentBank
-
-
Kreditna banka Zagreb
-
8
Istarska kreditna banka Umag
0,50
-
Podravska banka
-
9
Erste&Steiermärkische Bank
0,44
-
Primorska banka
-
10 Sberbank 11 Karlovačka banka
0,40
-
Samoborska banka
-
0,32
-
Tesla štedna banka
-
12 Banka splitsko-dalmatinska 13 Croatia banka
0,20
-
VABA
-
0,17
-
Veneto banka
14 Partner banka 15 BKS Bank
0,11 0,08
Ukupno:
0,07 -
0,56
BANKARSTVO
20
Konsolidirane bilance
na 31.12.2014., abecednim redom (000 kn) Banka
Aktiva Grupe
Ukupan prihod Grupe
Broj zaposlenih u Grupi
Ukupni temeljni kapital Grupe
Bruto dobit Grupe
7.941.057
504.609
Ukupan broj podružnica, Imovina na poslovnica... upravljanju
Grupa
Članice Grupe
Erste& Steiermärkische Bank
Grupa Erste& Steiermärkische Bank
Erste DMD d.o.o. za upravljanje dobrovoljnim i obaveznim mirovinskim fondovima Erste nekretnine d.o.o. Erste Delta d.o.o. za poslovanje nekretninama Erste Bank Podgorica Erste Factoring d.o.o. Erste Card Club Group Erste&Steiermärkische S-Leasing, d.o.o.
69.761.151 4.740.586
2.714
Hrvatska poštanska banka
HPB Grupa
HPB Nekretnine d.o.o. HPB Invest d.o.o. HPB Stambena štedionica d.d.
17.569.911 1.442.335
1.120
966.640 (630.362)
Hypo Alpe-AdriaBank
Hypo Alpe-AdriaBank d.d. Zagreb
HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Zagreb HYPO ALPE-ADRIA-INVEST d.d., Zagreb HYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o., Zagreb
28.391.472
1.577.268
1.484
4.707.972 (127.900)
Podravska banka
Podravska banka
POBA FAKTOR d.o.o.
3.044.041
210.088
278
267.500
(13.978)
26
Privredna banka Zagreb
PBZ Grupa
Privredna banka Zagreb PBZ Leasing PBZ Card PBZ stambena štedionica PBZ Nekretnine PBZ Croatia osiguranje – metoda udjela Intesa Sanpaolo Card Zagreb – metoda udjela
72.707.279 4.950.391
4.011
1.907.477
1.158.313
197
Raiffeisenbank Austria
Grupa Raiffeisen
Raiffeisenbank Austria d.d. Raiffeisen Leasing Raiffeisen Invest Raiffeisen mirovinsko društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Raiffeisen osiguravajuće mirovinsko društvo Raiffeisen Consulting Raiffeisen Factoring Raiffeisen Bonus
35.887.299
2.207.547
2.329
3.633.632
464.667
80 22.294.252
Zagrebačka banka
Grupa Zagrebačke banke
120.114.706 2.600.327 Podružnice u punoj konsolidaciji: UniCredit Bank d.d., Mostar Prva stambena štedionica d.d. ZB Invest d.o.o. Centar Kaptol d.o.o. Pominvest d.d. Suvremene poslovne komunikacije d.o.o. Zagreb nekretnine d.o.o. Zane BH d.o.o. ZABA Partner d.o.o. Istraturist d.d.* Istra D.M.C. d.o.o.*
5.574
6.404.839
1.491.125
207 38.069.523
158
6.418.766
61 3.920.000
72
Pridružena društva konsolidirana metodom udjela: Allianz ZB d.o.o., Zagreb Allianz ZB d.o.o., Zagreb Multiplus card d.o.o., Zagreb * Dana 27. studenog 2014. godine Zagrebačka banka d.d. je prodala sva svoja glasačka prava u podružnici Istraturist d.d. Slijedom toga, prodala je i indirektno vlasništvo koje je imala u društvu Istra D.M.C. d.o.o.
59.943
21
BANKARSTVO
Vlasništvo (000 kn) Banka Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank
Uplaćeni temeljni kapital 2013. 291.084
2014. 333.834
% promjene 14,69
Inozemni 2013. 289.996
99,63
47.162
47.162
0,00
124
0,26
200.000
200.000
0,00
200.000
100,00
Domaći 2014. 332.746
99,67
122
0,26
¸¸
-
2013. 1.088
0,37
2014. 1.088
0,33
47.038
99,74
99,74
47.040
-
-
-
-
474.600
100,00
474.600
474.600
0,00
-
-
-
-
474.600
100,00
1.698.418
1.698.418
0,00
1.698.418
100,00
1.698.418
100,00
-
-
-
-
966.640
966.640
0,00
-
-
-
-
966.640
100,00
966.640
100,00
5.208.760
4.707.972
-9,61
5.208.760
100,00
4.707.972
100,00
-
-
-
-
93.127
130.335
39,95
-
-
-
-
93.127
100,00
130.335
100,00
Istarska kreditna banka Umag
162.800
162.800
0,00
16.407
10,08
16.407
10,08
146.393
89,92
146.393
89,92
Jadranska banka
239.246
-
-
542
0,23
-
-
238.704
99,77
-
-
Karlovačka banka
116.894
156.678
34,03
14.168
12,12
6.643
4,24
102.726
87,88
150.035
95,76
Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka
KentBank
126.707
239.913
89,34
117.025
92,36
232.640
96,97
9.682
7,64
7.273
3,03
Kreditna banka Zagreb
230.200
230.200
0,00
46
0,02
220
0,10
230.154
99,98
229.980
99,90
OTP banka Hrvatska
822.280
822.280
0,00
822.280
100,00
822.280
100,00
-
-
-
-
89.100
89.100
0,00
-
-
-
-
89.100
100,00
89.100
100,00
Podravska banka
267.500
267.500
0,00
234.705
87,74
234.945
87,83
32.795
12,26
32.555
12,17
Primorska banka
52.907
58.089
9,79
49.655
93,85
55.437
95,43
3.252
6,15
2.652
4,57
1.859.790
97,50
47.687
2,20
47.687
2,20
3.621.632
100,00
-
-
-
-
49.248
100,00
Partner banka
Privredna banka Zagreb
1.907.477
1.907.477
0,00
1.859.790
97,50
Raiffeisenbank Austria
3.621.632
3.621.632
0,00
3.621.632
100,00
49.248
49.248
0,00
-
-
-
-
49.248
100,00
1.530.668
1.530.668
0,00
1.530.668
100,00
1.530.668
100,00
-
-
-
-
91.897
91.897
0,00
6.216
6,76
6.073
6,61
85.681
93,24
85.824
93,39
Societe Generale - Splitska banka
491.426
991.426
101,74
491.426
Štedbanka
250.000
250.000
0,00
-
-
-
37.118
37.118
0,00
22.333
60,17
22.333
Samoborska banka Sberbank Slatinska banka
Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:
75.020 345.800
128.585 383.800
71,40 10,99
47 345.800
100,00
0,06 100,00
991.426
75.879 383.800
100,00
-
-
250.000
60,17
14.785
59,01 100,00
74.973 -
-
-
100,00
250.000
39,83
14.785
99,94 -
52.706 -
100,00 39,83 40,99 -
6.404.839
6.404.839
0,00
6.166.579
96,28
6.165.939
96,27
238.260
3,72
238.900
3,73
25.892.550
25.982.211
0,35
22.696.617
87,66
22.765.370
87,62
3.195.933
12,34
3.016.841
11,61
22
BANKARSTVO
Internet bankarstvo Banka Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank
Ukupno korisnika 2013. 2014. 1.399 1.340
Pravne osobe 2013. 2014. 389 328
Fizičke osobe 2013. 2014. 881 893
Obrtnici 2013.
2014. 129
119 67
1.711
1.746
178
199
1.480
1.480
53
611
737
395
465
216
272
-
-
1.963
2.485
926
1.127
640
874
397
484 10.577
176.094
198.080
26.830
28.908
140.146
156.595
9.118
Hrvatska poštanska banka
55.946
71.157
4.748
4.715
51.198
66.442
-
-
Hypo Alpe-Adria-Bank
75.277
72.703
8.620
6.550
51.084
53.104
15.573
13.049
Imex banka
2.585
2.685
1.636
1.679
583
598
366
408
Istarska kreditna banka Umag
6.392
7.211
1.671
1.693
860
872
3.861
4.646
Jadranska banka
1.790
-
619
-
1.004
-
167
-
Karlovačka banka
-
3.957
-
675
-
2.914
-
368
KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska
455
951
190
418
244
437
21
96
2.946
3.617
1.314
1.436
1.418
1.887
214
294
55.845
61.028
1.516
1.662
48.208
52.101
6.121
7.265
Partner banka
1.017
1.522
700
1.213
218
232
99
77
Podravska banka
6.368
7.273
2.146
2.505
4.222
4.768
-
-
Primorska banka
447
552
217
320
167
178
63
54
Privredna banka Zagreb
253.072
310.070
-
41.000
253.072
269.070*
-
*
Raiffeisenbank Austria
n.p.
n.p.
-
-
78.569
87.479
-
-
Samoborska banka
309
419
129
182
70
95
110
142
8.101
10.131
2.333
2.786
5.768
7.345
-
-
762
894
323
382
268
322
171
190
91.009
89.711
1.606
1.668
78.857
77.328
10.546
10.715
226
227
225
226
-
-
1
1
33
32
25
25
-
-
8
7
1.654
1.900
710
693
712
955
232
252
Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno: * Broj uključen u fiziičke osobe
1.883
2.006
1.011
1.201
872
805
-
-
529.712
547.748
27.876
29.943
440.346
450.489
61.490
67.316
1.277.607
1.400.182
86.333
131.999
1.161.103
1.237.535
108.740
116.127
23
BANKARSTVO
Mobilno bankarstvo Banka Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:
Ukupno korisnika 2013. 2014. 49 37.870 55.721 14.523 39.999 16.700 18.287 200 132 237 153 414 3.155 11.361 469 87.857 140.717 n.p. n.p. 62 3 3 530 227.905 248.184 388.298 516.233
Pravne osobe 2013. 2014. - - 477 112 32 13 46 3.593 n.p. n.p. 6 3 3 231 4.881 5.162 5.406 9.153
Fizičke osobe 2013. 2014. 49 37.870 55.721 - - 12.091 17.005 200 89 237 137 354 3.155 11.361 469 87.857 137.124 8.369 20.215 52 299 211.635 230.975 361.203 474.061
Obrtnici 2013. - 4.132 11 3 n.p. 11.389 15.535
2014. - 1.170 14 n.p. 4 12.047 13.235
24
BANKARSTVO
Rezervacije za kreditne rizike prema ukupnim kreditima 31.12.2014. Klasifikacija odobrenih kredita 31.12.2014. (%) Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka
Potpuno nadoknadivi 68,50 89,11 93,97 77,45 81,52 74,00 88,94 86,09 79,66 67,00 88,96 86,14 72,00 82,00 79,40 86,63 89,00 95,32 89,22 86,33 55,39 55,00 64,56 67,00 82,29
Djelomično nadoknadivi 19,08 9,04 4,69 18,24 15,05 19,10 9,15 11,62 18,88 24,00 5,90 10,57 24,00 11,20 17,00 6,42 9,00 4,37 9,03 10,68 39,85 24,00 27,07 33,00 14,89
(identificirane i neidentificirane)
%
Nenadoknadivi 12,42 1,86 1,34 4,31 3,43 6,90 2,01 2,29 1,46 9,00 5,14 3,29 4,00 6,80 3,60 7,00 2,00 0,31 1,45 2,99 4,76 21,00 7,01 2,82
Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka
0,21 8,10 3,69 11,59 10,10 16,80 5,92 5,61 7,53 18,00 8,17 6,45 12,60 10,43 11,37 7,70 8,10 3,00 8,67 8,91 21,75 12,07 17,00 9,69
BANKARSTVO
Broj bankomata 31.12.
Transakcije obavljene karticama u godini 2013.
Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:
25
2014.
11 7 2 10 620 344 276 13 39 41 36 71 223 9 38 1 657 492 12 46 18 250 11 8 862
10 9 2 16 627 360 283 13 42 41 36 74 242 7 39 1 678 567 12 43 18 250 10 11 862
4.097
4.253
Banka Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:
Broj transakcija 2013. 2014. 204.319 238.885 62.816 81.031 13.651 17.009 93.695 151.898 26.344.967 28.944.086 14.873.614 15.812.472 11.254.082 11.447.683 110.888 138.612 614.809 666.513 967.430 1.785.494 1.909.881 603.000 646.374 11.095.602 11.899.497 52.266 58.070 2.128.850 2.219.885 27.458 18.712 103.872.631 111.849.732 n.p. 103.527 109.993 832.844 1.144.894 251.173 223.914 164.525 125.102 59.700 87.992 77.108.935 81.535.319 252.586.853 269.366.977
Vrijednost transakcija (000 kn) 2013. 2014. 82.141 97.403 22.229.974 28.623.231 5.609 7.542 34.955 64.624 10.895.865 11.859.427 8.118.121 8.392.954 4.758.587 4.733.280 51.098 63.677 271.217 286.819 377.912 641.082.259 673.810.104 243.540 283.352 3.742.744 3.983.765 28.852 30.296 746.915 773.252 10.243 9.834 33.539.182 34.752.637 n.p. 45.874 47.115 332.930 369.692 97.528 109.276 43.797 55.947 27.429 41.326 31.826.388 31.962.734 758.593.160 800.358.288
26
BANKARSTVO
Ukupni broj izdanih kartica 31.12. Banka
Ukupno 2013.
Kreditne 2014.
2013.
Debitne 2014.
2013.
2014.
Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka
7.525 3.570 251 8.010 768.137 629.592 388.631 2.170 21.506 23.073 33.765 9.257 363.949 2.056 41.354 830 2.254.804 963.605 7.951 17.747 12.107 3.861 2.139 2.700.979
7.757 3.976 393 6.560 842.240 659.169 377.904 2.541 21.170 20.720 39.782 12.094 390.251 1.996 42.040 951 2.307.538 1.032.921 7.445 27.009 12.505 4.885 2.740 2.656.451
661 3.570 24 22 63.529 74.329 181 1.969 13 568 1.437 52.138 5.201 588.745 214.530 1.861 963 374 360 384.955
796 3.976 33 23* 76.766 66.617 227 2.113 19 1.377 1.785 52.653 5.078 583.939 248.004 5.102 956 587 451 383.109
6.864 227 8.010 768.115 566.063 314.302 1.989 19.537 23.060 33.197 7.820 311.811 2.056 36.153 830 1.666.059 749.075 7.951 15.886 11.144 3.487 1.779 2.316.024
6.961 360 6.560 842.217 582.403 311.287 2.314 19.057 20.701 38.405 10.309 337.598 1.996 36.962 951 1.723.599 784.917 7.445 21.907 11.549 4.298 2.289 2.273.342
Ukupno:
8.266.869
8.481.038
1.395.430
1.433.611
6.871.439
7.047.427
* Portfelj kreditnih kartica Erste banke, izuzev B2B kartica, migrirao je u Erste Card Club
27
BANKARSTVO
Broj otvorenih žiroračuna Banka Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska
Ukupno korisnika 2013. 2014. 1.173 1.050
Pravne osobe 2013. 2014. 549 486
Fizičke osobe 2013. 2014. 362 339
Obrtnici 2013.
2014. 262
225 103
386
941
116
277
224
551
46
BKS Bank
2.976
2.859
763
781
2.130
1.980
83
98
Croatia banka
9.900
9.611
4.114
3.811
4.113
4.201
1.673
1.599
Erste&Steiermärkische Bank
210.782
228.762
31.893
32.488
161.216
178.181
17.673
18.093
Hrvatska poštanska banka
63.330
64.256
10.176
8.954
50.518
53.390
2.636
1.912
Hypo Alpe-Adria-Bank
82.462
81.583
8.809
8.700
45.222
49.286
28.431
23.597
Imex banka
6.384
6.506
3.445
3.651
1.931
2.017
718
838
Istarska kreditna banka Umag
13.714
14.206
3.831
3.860
7.073
7.527
2.810
2.819
Jadranska banka
24.513
-
2.253
-
20.736
-
1.524
-
Karlovačka banka
-
19.923
-
-
-
19.923
-
-
2.563
2.776
793
821
1.365
1.606
405
349
1.448 9.391
4.113 76.272
4.153 83.294
359 17.028
356 17.619 416
KentBank Kreditna banka Zagreb
6.011
5.958
1.539
102.731 2.779
110.304 2.809
9.431 1.737
1.664
622
729
420
Podravska banka
39.268
39.899
8.515
8.804
30.753
31.095
-
-
Primorska banka
562
428
256
223
177
138
129
67
Privredna banka Zagreb
454.741
492.330
86.508
91.046
368.233
401.284
-
-
Raiffeisenbank Austria
-
n.p.
-
n.p.
-
n.p.
-
n.p.
OTP banka Hrvatska Partner banka
Samoborska banka
6.089
6.453
473
689
4.666
5.000
950
764
Sberbank
13.413
15.374
7.170
8.166
3.842
4.602
2.401
2.606
Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:
12.837
13.090
1.807
1.798
9.517
9.743
1.513
1.549
146.841
149.475
2.781
2.812
119.910
121.982
24.150
24.681
642
637
534
529
64
65
44
43
90
81
69
62
2
2
19
17
2.620
3.325
1.066
1.060
1.088
1.789
466
476
-
-
-
-
-
-
-
-
326.858
322.537
48.846
44.577
243.815
248.791
34.197
29.169
1.533.665
1.595.173
237.474
236.098
1.157.964
1.231.668
137.937
127.396
28
BANKARSTVO
Ulaganje u obrazovanje djelatnika (000 kn)
Broj otvorenih tekućih računa Banka Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:
Ukupno 2013. 2014. 7.923 8.448 3.063 5.773 1.055 1.281 4.125 5.964 484.875 506.300 427.055 414.921 181.933 253.423 5.959 6.113 22.309 24.137 26.687 32.718 7.934 9.488 15.844 16.928 279.071 292.952 4.803 5.171 56.662 56.675 1.774 1.351 786.180 793.658 303.635 281.454 8.817 8.064 40.630 38.118 12.125 12.249 303.187 300.149 301 279 4 4 3.618 4.418 955.354 936.551 3.944.923 4.016.587
Banka Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:
Ukupno 2013. 178 87 207 219 3.736 -921 6.000 87 147 449 68 139 82 76 251 63 n.p. n.p. 10 788 178 926 79 15 81 n.p. 12.945
2014. 67 57 141 195 5.175 -879 3.088 35 159 110 45 73 58 368 81 n.p. n.p. 12 875 199 775 109 6 98 n.p. 10.847
29
BANKARSTVO
Ulaganje u informacijske i druge tehnologije (000 kn) Banka Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:
Ukupno 2013. 483 978 1.972 1.147 7.887 14.305 47.980 1.394 1.451 4.639 461 2.786 30.139 1.684 10.121 789 217 18 2.944 10.708 345 94 1.119 2.217 145.878
IT tehnologije 2014. 405 932 4.366 1.120 25.933 10.458 18.592 1.505 3.713 483 1.157 19.320 1.701 14.697 1.379 n.p. n.p. 904 18 2.567 35.616 200 20 1.257 3.380 n.p. 149.722
2013. 272 978 706 29 3.676 14.305 28.233 602 624 4.172 85 1.818 27.925 363 10.020 209 158 18 2.823 3.581 89 1.115 1.179 102.980
Bankarske tehnologije 2014. 387 932 138 405 3.539 10.458 13.022 268 2.003 243 235 3.155 360 14.463 211 n.p. n.p. 378 18 2.457 13.095 53 1.237 865 n.p. 67.921
2013. 211 1.266 1.118 4.211 19.747 792 827 467 376 968 2.214 1.321 101 580 59 121 7.127 345 5 4 1.038 42.898
2014. 18 4.228 715 22.394 5.570 1.237 1.710 240 922 16.165 1.341 234 1.168 n.p. n.p. 526 110 22.521 147 20 20 2.515 n.p. 81.801
30
BANKARSTVO
Izvanbilančne stavke (000 kn)
Ukupni prihodi banaka (000 kn)
2013.
2014.
41.881
36.761
Banka Kovanica
-4,00
Kamatni 2013. 82.099
4.251
5.204
Banka splitsko-dalmatinska
39.053
38.885
-0,43
31.059
BKS Bank
109.054
103.484
BKS Bank
58.285
64.481
10,63
51.478
Croatia banka
143.111
257.706
Croatia banka
139.368
172.344
23,66
112.894 3.016.252
Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska
Ukupni prihodi 2013. 2014. 96.708 92.835
% promjene
Erste&Steiermärkische Bank
3.557.777
4.327.096
Erste&Steiermärkische Bank
3.694.389
3.576.117
-3,20
Hrvatska poštanska banka
1.800.822
1.652.388
Hrvatska poštanska banka
1.443.296
1.412.715
-2,12
837.456
2.797.772
2.438.547
Hypo Alpe-Adria-Bank
1.810.218
1.499.449
-17,17
1.488.501 144.006
Hypo Alpe-Adria-Bank
75.810
105.615
Imex banka
164.833
165.229
0,24
Istarska kreditna banka Umag
114.792
150.186
Istarska kreditna banka Umag
166.093
165.100
-0,60
123.602
Jadranska banka
178.671
183.970
Jadranska banka
201.536
-
-
159.993
Karlovačka banka
Karlovačka banka
97.657
122.810
25,76
74.373
KentBank
65.557
75.831
15,67
49.288
Imex banka
269.048
221.544
KentBank
14.229
43.541
Kreditna banka Zagreb
207.702
333.861
OTP banka Hrvatska
1.130.385
1.096.675
Kreditna banka Zagreb
266.524
276.099
3,59
226.945
OTP banka Hrvatska
892.877
1.019.002
14,13
695.883
111.091
17,44
73.900
208.752
-2,66
156.366
97.725
107.451
Partner banka
94.593
Podravska banka
367.342
352.203
Podravska banka
214.447
Primorska banka
19.815
4.418
Primorska banka
14.030
17.977
28,13
10.927
Privredna banka Zagreb
10.688.638
11.760.462
Privredna banka Zagreb
4.350.738
4.044.443
-7,04
3.312.699
Raiffeisenbank Austria
7.287.444
7.654.292
Raiffeisenbank Austria
2.408.895
2.266.272
-5,92
1.714.547
21.590
14.586
24.946
24.140
-3,23
18.781
949.984
1.049.162
484.157
538.928
11,31
402.942
Partner banka
Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka
65.785
54.231
4.757.860
5.057.649
76.658
76.820
-
-
83.466
79.270
Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka
112.198
135.693
Zagrebačka banka
16.184.899
16.501.405
Zagrebačka banka
Ukupno:
51.158.709
53.804.220
Ukupno:
109.771
98.106
-10,63
88.338
1.640.483
1.622.046
-1,12
1.207.526
73.652
79.643
8,13
58.526
1.679
756
-54,97
1.506
76.949
76.143
-1,05
72.550
83.367
86.280
3,49
61.195
7.135.892
7.549.546
5,80
5.685.994
25.849.993
25.405.020
-1,72
19.959.626
31
BANKARSTVO
prihodi 2014. 78.437 31.959
% promjene -4,46 2,90
Prihodi od provizija 2013. 2014. 5.571 5.923 3.192
% promjene 6,32
Neto teÄ?ajne razlike 2013. 2014. 1.018 (869)
3.964
24,19
1.692
262
% promjene -84,52
Ostali prihodi 2013. 2014. 8.020 9.344 3.110
2.700
% promjene 16,51 -13,18
56.261
9,29
5.158
5.280
2,37
(348)
(58)
-
1.997
2.998
50,13
142.212
25,97
9.803
10.656
8,70
4.333
4.001
-7,66
12.338
15.475
25,43
2.756.795
-8,60
500.268
525.704
5,08
148.798
164.532
10,57
29.071
129.086
344,04
862.370
2,97
533.187
484.933
-9,05
5.891
4.180
-29,04
66.762
61.232
-8,28
1.161.433
-21,97
275.323
245.967
-10,66
(21.164)
23.582
-
67.558
68.467
1,35
143.306
-0,49
16.890
19.822
17,36
-
-
-
3.937
2.101
-46,63
118.551
-4,09
39.719
41.170
3,65
685
979
42,92
2.087
4.400
110,83
-
-
19.729
-
-
2.981
-
-
18.833
-
-
79.649
7,09
17.581
19.216
9,30
(272)
(260)
-
5.975
24.205
305,10
61.986
25,76
6.280
6.431
2,40
9.195
7.033
-23,51
794
381
-52,02
215.356
-5,11
26.739
28.308
5,87
1.821
891
-51,07
11.019
31.545
186,28
649.945
-6,60
153.719
154.586
0,56
(17.301)
(4.090)
-
60.576
218.561
260,80
86.154
16,58
8.239
8.149
-1,09
973
504
-48,20
11.481
16.284
41,83
152.597
-2,41
33.900
36.366
7,27
6.483
6.273
-3,24
17.698
13.516
-23,63 187,64
12.161
11,30
1.965
2.130
8,42
(161)
(51)
-
1.299
3.737
3.117.581
-5,89
683.312
705.483
3,24
121.168
153.895
27,01
233.559
67.484
-71,11
1.516.549
-11,55
474.787
512.907
8,03
115.456
(105.072)
-
104.105
341.888
228,41
17.470
-6,98
3.958
4.082
3,13
1.331
1.136
-14,65
876
1.452
65,75
437.866
8,67
47.893
59.985
25,25
28.495
24.111
-15,39
4.827
16.966
251,48
79.672
-9,81
12.188
12.217
0,24
2.881
2.318
-19,54
6.364
3.899
-38,73
1.199.138
-0,69
304.022
306.152
0,70
91.001
111.901
22,97
37.934
4.855
-87,20
61.433
4,97
5.421
5.080
-6,29
(1.852)
(3.277)
-
11.557
16.407
41,97
663
-55,98
93
47
-49,46
-
-
-
80
46
-42,50
57.561
-20,66
6.448
7.244
12,34
522
365
-30,08
(2.571)
10.974
-
63.130
3,16
8.940
9.855
10,23
3.846
3.723
-3,20
9.386
9.572
1,98
5.776.662
1,59
995.634
1.054.598
5,92
338.651
170.048
-49,79
115.613
548.238
374,20
18.936.897
-5,12
4.199.959
4.276.255
1,82
846.123
566.057
-33,10
844.285
1.625.813
92,57
32
BANKARSTVO
Broj zaposlenih 31.12. Banka Kovanica
2013.
2014.
% promjene
130
115
-11,54
Banka splitsko-dalmatinska
73
73
0,00
BKS Bank
62
63
1,61
268
228
-14,93
Erste&Steiermärkische Bank
2.024
2.058
1,68
Hrvatska poštanska banka
1.075
1.084
0,84
Hypo Alpe-Adria-Bank
Croatia banka
1.599
1.453
-9,13
Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka
143 231 259
151 228 254
5,59 -1,28 -1,93
Karlovačka banka
208
193
-7,21
KentBank
121
139
14,88
Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska
200
194
-3,00
1.023
1.255
22,68
Partner banka
112
112
0,00
Podravska banka
282
275
-2,48
Primorska banka
38
41
7,89
Privredna banka Zagreb
3.713
3.662
-1,37
Raiffeisenbank Austria
2.086
1.907
-8,58
51
53
3,92
Sberbank
504
542
7,54
Slatinska banka
175
175
0,00
1.484
1.484
0,00
Štedbanka
37
37
0,00
Tesla štedna banka
15
13
-13,33
Samoborska banka
Societe Generale - Splitska banka
Ukupni rashodi banaka (000 kn) Ukupni rashodi 2013. 2014. 140.527 106.319
VABA
143
143
0,00
Banka Kovanica
Veneto banka
102
111
8,82
Banka splitsko-dalmatinska
37.701
37.973
4.248
4.233
-0,35
BKS Bank
67.164
63.472
20.406
20.276
-0,64
Croatia banka
Zagrebačka banka Ukupno:
164.012
167.208
Erste&Steiermärkische Bank
3.604.399
3.310.009
Hrvatska poštanska banka
1.400.550
2.049.768
Hypo Alpe-Adria-Bank
2.432.007
1.627.653
Imex banka
152.718
145.144
Istarska kreditna banka Umag
152.460
150.443
Jadranska banka
270.197
-
Karlovačka banka
210.785
117.374
88.665
86.829
Kreditna banka Zagreb
260.458
314.191
OTP banka Hrvatska
812.791
853.548
Partner banka
92.935
109.491
Podravska banka
212.572
224.017
Primorska banka
23.532
23.605
Privredna banka Zagreb
3.567.740
3.220.438
Raiffeisenbank Austria
2.082.245
1.902.456
KentBank
Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:
25.842
24.918
540.730
498.380
109.033
97.162
1.629.132
1.372.867
65.720
70.449
9.160
7.043
186.398
88.054
131.101
123.995
5.005.502
5.049.278
23.476.076
21.842.084
33
BANKARSTVO
% promjene -24,34
Kamatni troškovi 2013. 2014. 45.162 39.442
% promjene -12,67
Troškovi provizija 2013. 2014. 1.000 1.278
% promjene 27,80
Ostali troškovi 2013. 2014. 94.365 65.599
% promjene -30,48
0,72
13.167
13.246
0,60
795
886
11,45
23.739
23.841
0,43
-5,50
18.815
20.637
9,68
1.453
1.323
-8,95
46.896
41.512
-11,48 -10,99
1,95
69.124
82.117
18,80
4.981
5.063
1,65
89.907
80.028
-8,17
1.425.927
1.148.077
-19,49
147.359
144.955
-1,63
2.031.112
2.016.977
-0,70
46,35
379.617
348.982
-8,07
355.163
312.103
-12,12
665.770
1.388.683
108,58
-33,07
850.247
697.670
-17,95
61.861
46.046
-25,57
1.519.899
883.937
-41,84
-4,96
86.087
78.790
-8,48
1.883
1.950
3,56
64.748
64.404
-0,53
-1,32
60.605
57.002
-5,95
3.880
4.307
11,01
87.975
89.134
1,32
-
96.487
-
-
4.263
-
-
169.447
-
-
-44,32
48.694
40.555
-16,71
6.636
7.096
6,93
155.455
69.723
-55,15 -12,86
-2,07
21.660
27.800
28,35
1.831
2.238
22,23
65.174
56.791
20,63
152.158
139.261
-8,48
8.999
8.806
-2,14
99.301
166.124
67,29
5,01
278.155
245.649
-11,69
35.105
35.352
0,70
499.531
572.547
14,62
17,81
39.366
44.191
12,26
2.444
2.412
-1,31
51.125
62.888
23,01
5,38
72.940
67.259
-7,79
10.667
12.388
16,13
128.965
144.370
11,95
0,31
6.933
8.169
17,82
857
1.081
26,10
15.742
14.356
-8,80
-9,73
1.167.704
994.152
-14,86
144.251
113.547
-21,29
2.255.785
2.112.739
-6,34 -3,68
-8,63
598.704
458.492
-23,42
196.318
204.136
3,98
1.287.223
1.239.828
-3,58
9.320
7.970
-14,48
1.653
1.782
7,80
14.869
15.166
2,00
-7,83
189.401
171.092
-9,67
9.576
11.211
17,07
341.753
316.077
-7,51
-10,89
49.598
40.639
-18,06
3.190
3.077
-3,54
56.245
53.446
-4,98
-15,73
566.494
485.466
-14,30
56.034
59.433
6,07
1.006.604
827.968
-17,75
7,20
32.295
25.863
-19,92
1.431
1.320
-7,76
31.994
43.266
35,23
-23,11
39
1
-97,44
100
87
-13,00
9.021
6.955
-22,90
-52,76
44.467
45.604
2,56
1.757
1.882
7,11
140.174
40.568
-71,06
-5,42
22.646
26.182
15,61
1.453
2.010
38,33
107.002
95.803
-10,47
0,87
3.200.506
3.217.175
0,52
144.051
149.444
3,74
1.660.945
1.682.659
1,31
-6,96
9.546.318
8.531.483
-10,63
1.208.991
1.135.213
-6,10
12.720.766
12.175.389
-4,29
34
BANKARSTVO
Krediti stanovništvu (000 kn) Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank
5,63
21.068
577.539
0,99
261.683
Jadranska banka
290.710
-
-
99.360
Karlovačka banka
481.472
529.029
9,88
124.523
KentBank
330.638
340.249
2,91
-
Kreditna banka Zagreb
329.541
452.459
37,30
78.672
6.039.595
7.397.973
22,49
-
Partner banka
137.825
140.605
2,02
571
Podravska banka
589.219
581.487
-1,31
118708
Primorska banka
24.575
40.523
64,90
2.584
Privredna banka Zagreb
25.093.084
25.019.361
-0,29
n.p.
Raiffeisenbank Austria
11.414.608
11.259.727
-1,36
-
83.638
82.193
-1,73
7.688
3.185.995
3.416.532
7,24
1.160.392
431.932
430.082
-0,43
21.418
8.936.431
8.758.713
-1,99
3.384.115
84.676
69.488
-17,94
3.650
3.828
2.212
-42,22
-
157.269
160.418
2,00
14.393
Štedbanka
Banka splitsko-dalmatinska
12
12
Veneto banka
2
2
61
Imex banka
20
20
Istarska kreditna banka Umag
25
25
Jadranska banka
21
19
Karlovačka banka
17
15
KentBank
12
12
Kreditna banka Zagreb
23
25
OTP banka Hrvatska
96
112
Partner banka Podravska banka Primorska banka
8
8
27
26
2
2
Privredna banka Zagreb
209
203 70
Raiffeisenbank Austria
70
Samoborska banka
12
12
Sberbank
31
31
Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka
28
28
105
103
Štedbanka
-
-
Tesla štedna banka
1
1
13
10
VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:
-
-
130
128
1.167
1.163
7.876.475
184.511
VABA
72
24.788
-9,76
174.678
14
74
28,48
571.866
15
60
354.894 16.203.393
Istarska kreditna banka Umag
Banka Kovanica
Hypo Alpe-Adria-Bank
276.220 17.955.328
Imex banka
2014.
Hrvatska poštanska banka
66.145
766.557
2013.
18
29,42
7.625.714
Societe Generale - Splitska banka
134
-
106.960
7,27
Slatinska banka
21
7,56
82.643
-2,34
Sberbank
133
198.609
4.367.485
Samoborska banka
Croatia banka
184.643
10.262.836
OTP banka Hrvatska
Erste&Steiermärkische Bank
10,76
Stambeni 2013. 45.827
4.071.356
Hypo Alpe-Adria-Bank
BKS Bank
% promjene
10.509.082
Hrvatska poštanska banka
Broj podružnica, poslovnica i sl.
Ukupno 2013. 2014. 539.341 597.363
Tesla štedna banka
Zagrebačka banka Ukupno:
160.300
227.513
41,93
64.146
30.079.978
29.690.649
-1,29
17.678.201
122.220.471
121.452.803
-0,63
39.446.678
35
BANKARSTVO
2014. 43.325
Auto krediti
% promjene
2013.
Gotovinski
% promjene
2014.
2013.
% promjene
2014.
Ostali 2013. 493.354
-5,46
160
87
-45,63
-
-
-
-
-
-
-
-
-
185.291
-
80.983
22,43
43
29
-32,56
5.177
7.859
51,81
41.708
68,26
48
48
0,00
62.651
108.926
73,86
6.562.653
-16,68
31.880
7.444
-76,65
175.754
6.693.089
3708,21
9.871.219
184.643
2014. 553.951
% promjene 12,28
13.318
-92,79
11.278
18.089
60,39
188.733
204.212
8,20
2.940.207
-70,21
851.339
11,06
68
40
-41,18
-
-
-
3.304.731
3.516.106
6,40
7.508.149
-1,54
204.139
139.509
-31,66
882.027
870.644
-1,29
1.797.202
1.744.534
-2,93
28.018
32,99
-
-
-
119.303
132.092
10,72
34.307
24.401
-28,87
268.908
2,76
4.954
4.285
-13,50
27.494
28.511
3,70
277.735
275.836
-0,68
-
-
-
-
-
62.808
-
-
128.542
-
-
132.028
6,03
1.070,00
2.273,00
112,43
159.228
202.448
27,14
196.651
192.280
-2,22
-
-
-
-
-
-
-
-
330.638
340.249
2,91
77.441
-1,56
520
233
-55,19
215.453
265.459
23,21
35
109.326
313190,92
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
401
-29,77
-
-
-
-
-
-
137.254
140.204
2,15
116731
-1,67
-
7079
-
191231
193453
1,16
279.280
264.224
-5,39
1.590
-38,46
857
62
-92,80
-
2.122
-
21.134
36.749
73,89 -
n.p.
-
n.p.
n.p.
-
n.p.
n.p.
-
n.p.
n.p.
n.p.
-
-
n.p.
-
n.p.
n.p.
-
n.p.
n.p.
-
9.667
25,74
335
304
-9,25
40.404
40.272
-0,33
35.211
31.950
-9,26
1.125.555
-3,00
161.866
84.076
-48,06
1.742.224
2.099.006
20,48
121.513
107.895
-11,21
18.884
-11,83
120
120
0,00
406.434
406.384
-0,01
3.960
4.695
18,56
3.379.439
-0,14
391.425
379.744
-2,98
3.859.207
3.722.192
-3,55
1.301.684
1.277.338
-1,87
3.304
-9,48
-
-
-
-
-
-
81.026
66.184
-18,32 -42,22
-
-
-
-
-
-
-
-
3.828
2.212
14.991
4,15
-
-
-
58.875
69.658
18,32
84.001
75.769
-9,80
111.909
74,46
-
-
-
-
47.375
-
96.154
68.229
-29,04
17.561.033
-0,66
582.650
420.134
-27,89
6.043.873
6.976.137
15,42
5.775.254
4.733.345
-18,04
37.938.056
-3,82
1.380.135
1.045.467
-24,25
14.052.143
22.050.918
56,92
24.759.367
16.741.303
-32,38
36
BANKARSTVO
Cost income ratio* (%) 2013. Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank
2014.
-
-
0,91
0,91
79,00
75,41
Croatia banka
113,70
79,70
Erste&Steiermärkische Bank
34,30
38,30
Hrvatska poštanska banka
62,50
60,10
Hypo Alpe-Adria-Bank
79,80
77,60
Imex banka
63,56
43,15
Istarska kreditna banka Umag
65,90
67,56
Jadranska banka
76,56
-
Karlovačka banka
168,00
86,00
KentBank
151,48
119,29
Kreditna banka Zagreb
73,08
110,30
OTP banka Hrvatska
62,33
72,72
Partner banka
77,98
79,10
Podravska banka
85,07
84,23
Primorska banka
165,00
147,77
Privredna banka Zagreb
46,95
48,01
Raiffeisenbank Austria
56
49,94
Samoborska banka
100,92
105,41
Sberbank
80,05
71,46
Slatinska banka
75,80
77,86
Societe Generale - Splitska banka
63,00
61,00
Štedbanka
Depoziti stanovništva (000 kn)
42,86
44,83
379,86
280,59
VABA
139,77
150,80
Banka Kovanica
Veneto banka
101,00
110,00
Banka splitsko-dalmatinska
322.381
355.636
10,32
8.155
48,11
41,93
BKS Bank
265.375
306.127
15,36
59.130
1.327.672
1.599.425
20,47
53.889
24.730.417
25.634.068
3,65
2.117.367
Tesla štedna banka
Zagrebačka banka
* Cost income ratio = operativni troškovi (plaće, administrativni troškovi, materijal, amortizacija...) / operativni prihodi (neto kamate, neto provizije, bez tečajnih razlika i troškova rezerviranja) x 100
Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank
Ukupno 2013. 2014. 997.661 946.217
% promjene -5,16
Po viđenju 2013. 32.321
8.007.528
8.155.209
1,84
1.889.647
12.370.105
11.533.948
-6,76
728.022
Imex banka
1.494.539
1.553.119
3,92
21.553
Istarska kreditna banka Umag
1.994.040
2.054.383
3,03
209.582
Jadranska banka
2.085.922
-
-
180.577
Karlovačka banka
1.260.875
1.324.091
5,01
160.792
675.929
879.170
30,07
5.549
Kreditna banka Zagreb
2.375.773
2.465.489
3,78
69.761
OTP banka Hrvatska
9.610.675
11.218.444
16,73
1.002.360
587.219
703.976
19,88
23.345
1660564
1671652
0,67
219223
Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank
KentBank
Partner banka Podravska banka
167.825
248.647
48,16
3.795
Privredna banka Zagreb
37.298.054
38.389.156
2,93
4.068.322
Raiffeisenbank Austria
14.018.867
13.758.207
-1,86
901.063
342.961
340.712
-0,66
51.003
2.745.395
3.149.685
14,73
152.447
Primorska banka
Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:
969.384
975.680
0,65
61.787
11.893.133
12.438.869
4,59
1.180.389
443.224
430.525
-2,87
8.263
18
-
-
18
857.886
976.670
13,85
12.235
295.561
380.655
28,79
9.354
43.581.187
44.505.097
2,12
5.138.561
182.380.170
185.994.857
1,98
18.368.510
37
BANKARSTVO
kunska 2014. 31.227
% promjene -3,38
Po viđenju devizna 2013. 2014. 59.115 59.877
% promjene 1,29
Oročena kunska 2013. 2014. 199.658 178.688
% promjene -10,50
Oročena devizna 2013. 2014. 706.567 676.425
% promjene -4,27
11.682
43,25
8.550
12.669
48,18
69.319
81.779
17,97
236.357
249.506
65.183
10,24
13.004
21.220
63,18
22.069
32.062
45,28
171.172
187.662
5,56 9,63
73.551
36,49
56.136
75.755
34,95
143.480
164.150
14,41
1.074.167
1.285.969
19,72
2.276.886
7,53
2.324.617
1.798.301
-22,64
3.171.735
3.434.861
8,30
17.116.698
18.124.020
5,89
1.884.860
-0,25
328.116
338.597
3,19
2.038.502
2.103.299
3,18
3.751.263
3.828.453
2,06
791.161
8,67
999.848
1.104.689
10,49
1.165.906
1.064.484
-8,70
9.476.329
8.573.614
-9,53
31.328
45,35
16.126
17.716
9,86
189.986
210.343
10,72
1.266.874
1.293.732
2,12
225.009
7,36
269.315
298.217
10,73
181.141
204.021
12,63
1.334.002
1.327.136
-0,51
-
-
261.889
-
-
162.279
-
-
1.481.177
-
-
182.291
13,37
134.455
142.782
6,19
253.661
273.099
7,66
711.967
725.919
1,96
11.702
110,88
16.070
41.710
159,55
94.758
98.682
4,14
559.552
727.076
29,94
77.062
10,47
45.376
51.017
12,43
682.520
634.228
-7,08
1.578.116
1.703.182
7,93
1.157.571
15,48
1.299.557
1.513.027
16,43
1.370.075
1.515.288
10,60
5.938.683
7.032.558
18,42 25,22
22.320
-4,39
16.319
34.135
109,17
79.930
99.539
24,53
437.625
547.982
233380
6,46
151584
162650
7,30
362715
358373
-1,20
927042
917248
-1,06
4.806
26,65
9.327
14.544
55,93
26.756
25.775
-3,67
127.947
203.522
59,07
4.388.535
7,87
4.861.248
5.154.846
6,04
4.268.253
4.403.681
3,17
24.100.231
24.442.094
1,42
984.060
-89,08
1.700.037
1.935.590
13,86
1.229.410
1.361.545
10,75
10.188.357
9.477.012
-6,98
54.438
6,73
43.443
45.352
4,39
43.276
38.701
-10,57
205.239
202.221
-1,47
144.494
-5,22
237.594
180.123
-24,19
170.249
216.645
27,25
2.185.105
2.608.423
19,37 0,29
64.033
3,64
52.299
54.679
4,55
213.583
213.409
-0,08
641.715
643.559
1.317.102
11,58
1.549.005
1.793.049
15,75
947.689
957.165
1,00
8.216.050
8.371.553
1,89
12.631
52,86
26.141
35.256
34,87
94.080
93.836
-0,26
314.740
288.802
-8,24
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
20.590
68,29
6.549
13.239
102,15
179.852
220.423
22,56
659.250
722.364
9,57
11.765
25,78
19.312
21.496
11,31
19.371
42.717
120,52
247.524
304.399
22,98
5.618.396
9,34
4.295.907
4.801.093
11,76
4.284.962
4.302.188
0,40
29.861.757
29.783.421
-0,26
18.810.409
2,41
18.800.939
19.721.629
4,90
21.665.215
22.328.981
3,06
123.515.506
124.247.852
0,59
38
BANKARSTVO
Zarada po dionici (%)
Isplaćena dividenda po dionici (% i kn) 2013.
2014.
-16,72
-4,15
Banka Kovanica
-
-
-
-
2,28
1,46
Banka splitsko-dalmatinska
-
-
-
-
-
-
BKS Bank
-
-
-
-
Croatia banka
-5,19
0,83
Croatia banka
-
-
-
-
Erste&Steiermärkische Bank
4,03
13,67
8,61%
8,61 kn
48,30
-723,70
Hrvatska poštanska banka
-
-
-
-
-
-
Hypo Alpe-Adria-Bank
-
-
-
-
10,19
12,30
Imex banka
-
-
-
-
7,88
7,41
Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank
Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag
2013.
Erste&Steiermärkische Bank
Istarska kreditna banka Umag
2014.
6,18% 68,00 kn
nije bilo isplate
6,18% 68,00 kn
Jadranska banka
-
-
Jadranska banka
-
-
-
-
Karlovačka banka
-
0,35
Karlovačka banka
-
-
-
-
KentBank
-
-
KentBank
-
-
-
-
Kreditna banka Zagreb
2,00
-
Kreditna banka Zagreb
-
-
-
-
OTP banka Hrvatska
0,04
0,09
OTP banka Hrvatska
-
-
-
-
Partner banka
1,56
1,45
Partner banka
-
-
-
-
Podravska banka
0,70
-
Podravska banka
-
-
-
-
Primorska banka
-17,91
-96,90
Primorska banka
-
-
-
Privredna banka Zagreb
32,00
34,00
Privredna banka Zagreb
25,80 kn
27,00 kn
Raiffeisenbank Austria
- 95,00 kn
- 81,00 kn
Samoborska banka
-
-
-
-
Sberbank
-
-
-
-
Slatinska banka
-
-
-
-
-
-
Raiffeisenbank Austria
-
n.p.
n.p.
-12,74
-15,14
-
-
Slatinska banka
0,43
0,42
Societe Generale - Splitska banka
7,00
23,00
Societe Generale - Splitska banka
-
-
24,90
25,50
Štedbanka
-
-
Tesla štedna banka
-
-
-
VABA
-
-
-
-
Veneto banka
-
-
-
-
9,60%
1,92 kn
18,00%
3,60 kn
Samoborska banka Sberbank
Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka
-
-
-20,43
-0,93
-
-
1,45 kn
3,64 kn
Zagrebačka banka
nije odlučeno -
39
BANKARSTVO
Raspodjela dobiti (000 kn)
Revizori
Banka Kovanica
2013. Zadržana dobit -
Banka splitsko-dalmatinska
-
BKS Bank Croatia banka
Dividenda
Dividenda
2014. Zadržana dobit -
1.856
-
-
-
-
-
-
-24.644
-
3.919
n.p.
n.p.
n.p.
n.p.
Hrvatska poštanska banka
-
42.410
-
-635.384
Hypo Alpe-Adria-Bank
-
-
-
-
Imex banka
-
9.488
-
16.033
10.064
2.769
10.064
2.004
Jadranska banka
-
-
-
-
Karlovačka banka
-
-
-
5.436
KentBank
-
-23.108
-
-10.998
Kreditna banka Zagreb
-
4.506
-
OTP banka Hrvatska
-
64.839
-
Partner banka
-
-
-
-
Podravska banka
-
1.053
-
-
Primorska banka
-
-7.897
-
-5.628
Privredna banka Zagreb
490.460
124.226
513.273
129.634
Raiffeisenbank Austria
34.515
-
293.987
-
Erste&Steiermärkische Bank
Istarska kreditna banka Umag
2.815
Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag
2013.
2014.
GRANT THORNTON REVIZIJA D.O.O. ZAGREB
PRICEWATER HOUSECOOPERS D.O.O. ZAGREB REVIZIJA ZUBIN d.o.o. Ernst&Young d.o.o. Zagreb PricewaterhouseCoopers d.o.o. Deloitte
BAŠREVIZOR d.o.o. Ernst&Young d.o.o. Zagreb PricewaterhouseCoopers d.o.o. Ernst&Young Deloitte
Deloitte
Deloitte d.o.o.
Deloitte d.o.o.
UHY HB EKONOM d.o.o. UHY HB EKONOM d.o.o. Deloitte d.o.o. Zagreb
Deloitte d.o.o. Zagreb
Jadranska banka
BDO Croatia
-38.092
Karlovačka banka
BDO CROATIA d.o.o.
BDO CROATIA d.o.o.
155.233
KentBank
KPMG
Deloitte d.o.o
KPMG PriceWater houseCoopers Deloitte d.o.o
Krako-revizija d.o.o
Krako-revizija d.o.o
Samoborska banka
-
-896
-
-1.065
Sberbank
-
-
-
-
Slatinska banka
-
398
-
389
Societe Generale - Splitska banka
-
34.062
189.669
-
6.237 nije odlučeno
nije odlučeno
Štedbanka
-
Tesla štedna banka
-
-
-
-
VABA
-
-109.449
-
-11.911
Veneto banka
-
-181.814
-
-219.529
Zagrebačka banka
0
465.335
0
1.166.410
Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka
Grant Thorton
Podravska banka
Deloitte d.o.o.
Deloitte d.o.o.
Primorska banka
BDO Croatia, Zagreb
BDO Croatia, Zagreb
Privredna banka Zagreb
KPMG d.o.o.
KPMG d.o.o.
Raiffeisenbank Austria
Deloitte d.o.o.
Deloitte d.o.o.
HLB REVIDICON d.o.o. Ernst & Young d. o. o., Sberbank Zvonimir Madunić HLB Revidicon d.o.o. Slatinska banka Varaždin Deloitte d.o.o. Societe Generale - Splitska banka Grant Thornton revizija Štedbanka d.o.o. HLB Revidicon d.o.o. Tesla štedna banka Grant Thornton revizija VABA d.o.o. PWC Veneto banka
HLB REVIDICON d.o.o. Ernst & Young d. o. o., Zvonimir Madunić BDO Croatia d.o.o. Zagreb Deloitte d.o.o.
Samoborska banka
Zagrebačka banka
Deloitte d.o.o.
BDO Croatia d.o.o. HLB Revidicon d.o.o. Pricewater houseCoopers d.o.o. PWC Deloitte d.o.o.
40
BANKARSTVO
Dopunski kapital (000 kn)
Koeficijent adekvatnosti kapitala (%) 2013.
2014.
% promjene
57.282
11.826
-79,35
Banka Kovanica
3.841
2.589
-32,60
Banka splitsko-dalmatinska
BKS Bank
-
-
-
BKS Bank
21,46
17,73
Croatia banka
-
-
-
Croatia banka
14,00
13,29
Erste&Steiermärkische Bank
504.084
1.093.287
116,89
Erste&Steiermärkische Bank
16,54
20,43
Hrvatska poštanska banka
229.873
13.949
-93,93
Hrvatska poštanska banka
13,51
6,65
1.708.374
938.927
-45,04
Hypo Alpe-Adria-Bank
31,08
32,79
Imex banka
98.009
66.685
-31,96
Imex banka
14,26
13,96
Istarska kreditna banka Umag
27.443
25.638
-6,58
Istarska kreditna banka Umag
16,71
16,54
Jadranska banka
12.160
12.160
0,00
Jadranska banka
12,82
6,65
Karlovačka banka
-
293
-
Karlovačka banka
-0,04
0,14
KentBank
-
-
-
KentBank
19,51
22,93
49.000
43.537
-11,15
Kreditna banka Zagreb
14,88
11,73
-5.541
-
-
Partner banka
10.000
10.000
0,00
Podravska banka
129.159
106.366
-17,65
Primorska banka
10.273
9.761
-4,98
Privredna banka Zagreb
-
-
-
Raiffeisenbank Austria
-
459.688
Samoborska banka
-
-
Sberbank
-
Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka
Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska
Hypo Alpe-Adria-Bank
Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska
Štedbanka Tesla štedna banka
0,14
0,13
14,04
14,77
0,17
14,15
16,21
Podravska banka
19,12
16,39
Primorska banka
25,17
22,74
Privredna banka Zagreb
24,16
22,93
-
Raiffeisenbank Austria
18,73
21,33
-
Samoborska banka
27,19
28,12
-
-
Sberbank
20,02
19,70
-
-
-
Slatinska banka
16,95
16,90
-
-
-
Societe Generale - Splitska banka
50.847
32.726
-35,64
-
-
-
23.034
653,98
Veneto banka
-
-
Zagrebačka banka
2.887.859
Ukupno:
OTP banka Hrvatska
2014.
0,17
3.055
VABA
2013.
Partner banka
0,17
18,95
Štedbanka
38,67
38,40
Tesla štedna banka
94,56
62,19
VABA
6,50
14,13
-
Veneto banka
0,17
0,15
-
-
Zagrebačka banka
23,80
26,52
2.850.466
-1,29
41
BANKARSTVO
Kapital banke
31.12.2013.
31.12.2014.
% promjene
Temeljni kapital (000 kn) - dionički
6.543.739
6.893.739
5,35
Ukupni kapital (000 kn) - dionički + rezerve
8.876.283
9.417.585
6,10
12.506
12.545
0,31
9.151.203
9.658.622
5,54
77,82
81,55
4,79
26.162.585
25.777.052
-1,47
2.587.119 Ba1 (Moody’s) BB+ (Standard & Poor's) 295
2.568.098 Ba1 (Moody’s) BB (Standard & Poor's) 317
-0,74
983.079
918.134
-6,61
955.258
903.566
-5,41
9.119
10.320
13,17
14.364
918
-100,00
Dopunski kapital (000 kn) Jamstveni kapital (000 kn) Koeficijent adekvatnosti kapitala (%) Aktiva banke (000 kn) Izvanbilančne stavke (000 kn) Kreditni rejting banke Broj zaposlenih Ukupni prihodi - kamatni prihodi - prihodi od provizija - neto prihodi/rashodi od financijskih aktivnosti - ostali prihodi
7,46
4.338
4.248
-2,07
793.921
749.791
-5,56
- kamatni troškovi
520.913
490.160
-5,90
- troškovi provizija
659
650
-1,37
Ukupni rashodi
- neto prihodi/rashodi od financijskih aktivnosti
-
-
-
- ostali troškovi
272.349
258.981
-4,91
Dobit prije oporezivanja
189.158
168.343
-11,00
Dobit poslije oporezivanja
189.158
168.343
-11,00
Zadržana dobit
189.158
168.343
-11,00
28,10
36,40
29,54
24.941.600
24.721.414
-0,88
Cost income ratio (%) Odobreni krediti ukupno (000 kn) - bruto, stanje 31. 12. - državi - privredi - ostalo (bankama, financijskim institucijama itd.)
753.426
666.361
-11,56
9.288.773
9.992.661
7,58
14.899.401
14.062.392
-5,62
BANKARSKA GRUPA (Podaci iz konsolidiranih bilanci, 31.12.2014.) Grupa: HBOR Članice Grupe za koje se daju konsolidirani podaci:
Aktiva Grupe (000) Ukupan prihod Grupe (000) Broj zaposlenih u Grupi Ukupni temeljni kapital Grupe (000) Bruto dobit Grupe (000)
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (matično društvo), Hrvatsko kreditno osiguranje d.d. i Poslovni info servis d.o.o. (ovisna društva)
25.786.000 926.703 332 9.418.478 169.348
BANKARSTVO
42
BANKARSTVO U 2014.
Gospodarstvo stagnira, bankovni sustav stabilan
Rezultati testiranja otpornosti kreditnih institucija na stres, nastavljaju pokazivati njihove zadovoljavajuće kapacitete za apsorpciju potencijalnih gubitaka jer kapitaliziranost sustava ostaje u prosjeku na razini iznad 15 posto Zvonimir Savić, HGK
Zvonimir Savić
ZA HRVATSKU JE 2014. GODINA PROTEKLA u znaku šeste po redu recesijske godine. Naime, na razini 2014. godine ostvaren je realan pad bruto domaćeg proizvoda od 0,4 posto. Tako je dinamika pada na razini cijele godine bila za 0,5 postotnih bodova usporenija nego u 2013. godini. Prošlu je godinu stoga obilježio nastavak pada BDP-a, ali je dinamika toga pada ipak bila usporenija u odnosu na prošla razdoblja
što je prije svega bazni efekt. Podaci Eurostata o kretanju BDP-a u Europskoj uniji potvrdili su da je Hrvatska u prošloj godini bila jedna od samo četiriju članica EU-a u kojima je zabilježen pad BDP-a (Italija, Cipar, Finska i Hrvatska). Hrvatska je u najuspješnijem razdoblju za gospodarstvo, između 2002. i 2008. godine, rasla po prosječnoj stopi 2,1 puta većoj od rasta Europske unije i uspjela se približiti prosječnoj razini razvijenosti EU za 11 postotnih bodova (sa 53 na 64 posto). Od početka krize, taj se udio u prosječnoj razvijenosti, s obzirom na
43
BANKARSTVO
pad ili manji rast BDP-a u odnosu na EU, smanjuje te je u 2014. godini snižen na 59 posto. Ukupno je u razdoblju od 2009. do 2014. godine BDP u Hrvatskoj pao realno za 12,4 posto, broj zaposlenih smanjen je za 13,7 posto, broj nezaposlenih porastao je za 38,6 posto, aktivno stanovništo smanjeno je za 6,8 posto, industrijska proizvodnja niža je za 16,7 posto, promet u trgovini na malo umanjen je za gotovo identičan postotak, a fizički obujam građevinskih radova za gotovo dramatičnih
Prema podacima Hanfe potkraj 2014. imovina banaka dosegnula je 71,10 posto udjela u ukupnoj imovini financijskih posrednika 42,6 posto. Takva kretanja utjecala su i na prosječne plaće, koje su u tom razdoblju realno umanjene za 4,3 posto.
to da su na inozemno razduživanje banaka djelom utjecale i niske pasivne stope na domaćem tržištu te na činjenicu da su strani izvori financiranja osjetljiviji, domaći depoziti stanovništva smatraju se poželjnim načinom financiranja, posebice u vremenima oskudne kreditne potražnje. Također je zamjetan izostanak kreditnog rasta privatnom sektoru, odnosno tijekom 2014. i u 2015. godini bilježe se negativne stope rasta. Stoga, pod utjecajem trenutačne gospodarske stagnacije i očekivanja vrlo niske stope rasta BDP-a u 2015. godini, nije za očekivati potpuni preokret u trendovima te će dominantan utjecaj na promjene u bilancama banaka i nadalje imati sektor države. Prema podacima Hrvatske narodne banke, plasmani državi u aktivi kreditnih institucija, nakon osjetnog smanjenja sredinom 2014. godine, bilježe uzlazan trend. Od bitnih kretanja potrebno je spomenuti da je
Nepovoljna kretanja na tržištu rada utjecala su i na osnovni izvor financiranja banaka – devizne depozite stanovništva čiji je rast usporen još uvijek prisutno sporo rješavanje problema tzv. loših kredita, izostanak jače potražnje za kreditima te usporavanje rasta deviznih depozita stanovništva. Nakon šestogodišnje recesije i trenutačno stagnirajućeg gospodarstva, teško je očekivati skore promjene tih trendova pa se ne isključuje da će i dalje značajan utjecaj na promjene u bilanci banaka imati državni sektor. Otporni na stres Stabilnost sustava unatoč tome je visoka. Primjerice, rezultati HNB-ove polugodišnje revi-
Devizni depoziti 170.000
14%
165.000
12%
devizni depoziti, mil. kn
8%
155.000
6% 150.000 4% 145.000
2%
140.000
0%
135.000 130.000
godišnja stopa rasta, u %
10%
160.000
-2% 1. 4. 7. 10. 1. 4. 7. 10. 1. 4. 7. 10. 1. 4. 7. 10. 1. 4. 7. 10. 1. 4. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
-4%
Izvor: HNB, Obrada: HGK
90
35%
85
30%
80
25%
75
20%
70
15%
65 10%
60
5%
55 50
0%
45
-5%
40
1. 4. 7. 10. 1. 4. 7. 10. 1. 4. 7. 10. 1. 4. 7. 10. 1. 4. 7. 10. 1. 4. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Izvor: HNB, Obrada: HGK
-10%
godišnja stopa rasta, u %
Aktiva kreditnih institucija - plasmani državi
Aktiva kreditnih institucija, mlrd. kuna
U nepovoljnom okruženju U takvom nepovoljnom okruženju djeluje i hrvatski financijski sustav u kojem dominantnu ulogu imaju, i imat će, banke. Naime, iako je u Hrvatskoj primjetno blago smanjenje imovine banaka i nastavak trenda smanjenja udjela imovine banaka u ukupnoj imovini financijskih posrednika, udio imovine banaka je visok. Prema podacima Hanfe, od ukupno 310 financijskih posrednika registriranih u Hrvatskoj, potkraj 2014. godine imovina banaka dosegnula je 71,10 posto udjela u ukupnoj imovini financijskih posrednika. Slijede mirovinski fondovi sa 12,67 posto te osiguravateljne i reosiguravateljne kompanije sa 6,7 posto udjela. U takvim okolnostima, i pod utjecajem skromnijih poslovnih prilika na tržištu te sporog rješavanja pitanja loših kredita, razduživanja banaka prema inozemstvu se nastavljaju. Nepovoljna kretanja na tržištu rada utjecala su i na osnovni izvor financiranja banaka – devizne depozite stanovništva čiji je rast usporen, pa su kreditiranje države i nastavak razduživanja prema inozemstvu financirani dijelom i putem ranije prikupljene likvidne imovine, primjerice likvidiranjem depozita kod nerezidenata. Primljeni depoziti nerezidenata činili su potkraj 2014. godine 13,1 posto udjela, što ih svrstava na treće mjesto, iza trgovačkih društava koji imaju udio od 15,7 posto te stanovništva koji su imali dominantni udio od 61,6 posto. S obzirom na
BANKARSTVO
44
Broj banaka u odabranim državama Poljska
77
Češka
60
Mađarska
47
Rumunjska
39
Hrvatska
29
Bugarska
28
Slovačka
28
Latvija
27
Slovenija
18
Litva
16
Moldavija
14
Estonija
13
Obrada: HGK
Sektorska distribucija primljenih depozita i danih kredita, 31.12.2014. 70% 61,6% 60% Primljeni depoziti 50% 43,7%
Dani krediti (bruto)
37,4%
40% 30% 20%
15,4%
10% 2,5%
15,7%
13,1%
5,9% 2,3%
1,2% 0,0%
0% Državne jedinice
Financijske institucije
Trgovačka društva
Neprofitne institucije
0,0% Stanovništvo
Nerezidenti
0,0%
1,2%
Ostalo
Izvor: HNB, Obrada: HGK
zije testiranja otpornosti institucija na stres, upućuju da je financijski sektor sposoban podnijeti malo vjerojatne, ali zamislive udare koji bi mogli ugroziti neometano poslovanje kreditnih institucija. Naime, rezultati testiranja otpornosti kreditnih institucija na stres, nastavljaju pokazivati njihove zadovoljavajuće kapacitete za apsorpciju potencijalnih gubitaka jer kapitaliziranost sustava ostaje u prosjeku na razini iznad 15 posto. Stoga se
može zaključiti da su važeće regulatorne mjere zaštite od rizika dobro podešene te da još
Zamjetan je izostanak kreditnog rasta privatnom sektoru, odnosno tijekom 2014. i u 2015. godini bilježe se negativne stope rasta
uvijek nema potrebe za prilagodbom instrumenata u pravcu strožih zahtjeva. Zaključno, bankovni sustav u Hrvatskoj je stabilan i visoko kapitaliziran, a loši plasmani imaju primjereno osiguranje u rezervacijama. Stoga rizici za njegovu stabilnost ostali relativno mali. Neizravni rizici i dalje su prijetnja za banke, a oni proizlaze ponajprije iz nezaštićenosti klijenata od valutnog i kamatnog rizika.
45
BANKARSTVO
KARTIČNO POSLOVANJE
S karticom je sve jednostavnije
Potkraj 2014. godine u Hrvatskoj je bilo 8,6 milijuna debitnih i kreditnih kartica, što predstavlja rast od 0,7 posto u odnosu na kraj 2013. godine. Od ukupnog broja kartica, 89 posto čine debitne i kreditne kartice banaka, a 11 posto kartice dviju kartičnih kuća Vanja Dominović, HGK HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA 2014. godine obilježila je 15 godina prikupljanja podataka o kartičnom poslovanju u Hrvatskoj putem uspješne suradnje s bankama i kartičnim kućama. U tom vremenu broj je kartica povećan za 3,5 puta, broj bankomata za više od pet puta, a broj EFT POS terminala za više od 10 puta. U proteklih 15 godina, kartično tržište u Repu-
blici Hrvatskoj obilježio je vrlo dinamičan rast. U prvim promatranim godinama, rast broja kartica, bankomata i EFT POS terminala bio je dvoznamenkast, znatno iznad 10 posto. Od 2008. godine, stope su rasta manje od 10 posto, a u pojedinim razdobljima bilježe se i negativne promjene (primjerice, zbog „čišćenja“ kartičnog portfelja od neaktivnih kartica i racionalizacije broja EFT POS terminala s obzirom na lokaciju i broj transakcija). Potkraj 2014. godine u Hrvatskoj je bilo 8,6
Vanja Dominović
46
BANKARSTVO
milijuna debitnih i kreditnih kartica, što predstavlja rast od 0,7 posto u odnosu na kraj 2013. godine. Vidljiv je znatno manji rast nego u prethodnim godinama. Od ukupnog broja kartica, 89 posto čine debitne i kreditne kartice banaka, a 11 posto kartice dviju kartičnih kuća. Udio čip (smart) kartica u ukupnom broju kartica je veći od 93 posto. Inače, smart kartice se upitnikom prate od sredine 2005. godine, kada je njihov udio u ukupnom broju kartica bio svega 6,1 posto. Od ukupno 1,8 milijuna kreditnih kartica, 47 posto čine kreditne kartice banaka, a 53 posto kreditne kartice kartičnih kuća. Karticama se najviše podiže gotovina Ukupna vrijednost transakcija koje su realizirane u zemlji i inozemstvu karticama koje su izdale hrvatske banke i kartične kuće u 2014. godini, iznosila je 120,3 milijarde kuna, što je za 3,4 posto više nego u 2013. Broj transakcija je iznosio 330 milijuna i veći je za 6,9 posto od broja transakcija u 2013. godini. Kartice se najviše koriste za podizanje gotovine u zemlji (59,6 posto od ukupne vrijednosti transakcija), 35,7 posto otpada na transakcije plaćanja u zemlji, a 4,7 posto na one ostvarene u inozemstvu (3,4 posto su transakcije plaćanja u inozemstvu, a 1,3 posto su tran-
Udio pojedinih vrsta kartica u ukupnom broju kartica 100%
13,5
13,2
12,2
11,5
11,4
10,9
12
11,3
11,1
10,9
11,8
11,7
10,9
8,9
8,4
8,3
8,3
8,9
10,6
12
11,4
10,8
10,3
10,1
9,9
9,9
77,6
78,4
79,5
80,2
79,8
78,5
76
77,3
78,1
78,8
78,1
78,4
79,2
31.12. 2002.
31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
31.12. 2014.
80%
60%
40%
20%
0%
Debitne kartice banaka
Kartice kartičnih kuća
Vrijednost transakcija prema mjestu nastanka (31.12.2014) Podizanje gotovine u inozemstvu
1,3%
35,7%
Ukupna vrijednost transakcija karticama hrvatskih banaka i kartičnih kuća lani je iznosila 120,3 milijarde kuna sakcije podizanja gotovine u inozemstvu). Prisutan je blagi trend rasta udjela vrijednosti transakcija u inozemstvu (2013. godine njihov je udio bio 3,7, a 2012. 3,3 posto). Potkraj 2014. godine u Hrvatskoj je bilo 4260 bankomata i svi su s čip tehnologijom. U odnosu na kraj 2013., ostvaren je rast od 2,7 posto,, odnosno imamo 144 bankomata više nego krajem 2013. Od ukupnog broja bankomata njih 72 posto je instalirano izvan prostora banaka. Preostali bankomati instalirani su u prostoru banaka i gotovo svi su dostupni klijentima 24 sata dnevno. Od ukupnog broja bankomata, njih 93 posto su isplatni, a sedam posto ima i uplatnu i isplatnu funkciju. Također, u 2014. godini porastao je i broj EFT POS terminala. Na kraju 2014. bilo je 101.176 EFT POS terminala, a ostvaren je rast od gotovo jedan posto, odnosno imamo 842 terminala više nego godinu dana prije što utječe i na
Kreditne kartice banaka
Podizanje gotovine u RH
Plaćanja u RH
59,7%
Plaćanja u inozemstvu
3,4%
Broj kartica, bankomata i EFT POS terminala te promjena u odnosu na kraj prethodne godine (2000. - 2014.) kraj godine
broj kartica
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
2.448.054 3.410.193 4.705.290 5.480.306 6.360.954 7.364.376 8.126.010 8.927.504 8.495.403 8.776.280 8.910.182 9.172.638 8.566.244 8.567.080 8.629.805
rast / pad (%) 39,3 38,0 16,5 16,1 15,8 10,3 9,9 - 4,8 3,3 1,5 2,9 -6,6 0,01 0,7
broj bankomata 793 947 1.298 1.612 1.919 2.298 2.649 2.986 3.341 3.606 3.787 3.977 4.111 4.146 4.260
Izvor: Banke i kartične kuće Obrada: Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK
rast (%) 19,4 37,1 24,2 19,0 19,7 15,3 12,7 11,9 7,9 5,0 5,0 3,4 0,9 2,7
broj EFT POS 9.524 16.230 22.427 31.391 41.760 54.979 59.510 70.556 82.332 86.904 92.715 101.768 93.966 100.334 101.176
rast (%) 70,4 38,2 39,9 33,0 31,6 8,2 18,6 16,7 5,6 6,7 9,8 -7,7 6,8 0,8
BANKARSTVO
Kartice, bankomati i EFT POS terminali (promjena u odnosu na kraj prethodne godine) 70%
47
povećanje broja prodajnih mjesta na kojima se može plaćati karticama. Plaćanje manjih iznosa Kartica se sve više i češće koristi za plaćanja manjih iznosa na prodajnim mjestima. Naime, nastavlja se trend smanjenja prosječne vrijednosti po transakciji na EFT POS terminalima: u 2014. godini prosječna vrijednost po transakciji na EFT POS terminalu iznosila je 243 kune, što je za pet kuna manje nego godinu dana ranije. Također, smanjuje se i prosječna vrijednost po transakciji na bankomatu: 2014. godine ona je bila 21 kunu manja nego u 2013. godini i iznosila je 722 kune.
60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% -10%
31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Kartice
Bankomati
EFT POS
Potkraj 2014. godine u Hrvatskoj je bilo 4260 bankomata i 101.176 EFT POS terminala
Kretanje ukupnog broja kartica i broja smart kartica (30.6.2005. - 30.6.2014.) 10 9
7,8
8 7
8,5
8,4
8,5
8,9
6,8
9 7,5
9 8,1
8,5
8,6
7,9
8,0
6,8
6
5,5
5
4,4
4
3,5
3
2
2 1 0
0,4 30.6. 2005.
30.6. 2006.
30.6. 2007.
30.6. 2008.
30.6. 2009.
Ukupan broj kartica
30.6. 2010.
30.6. 2011.
30.6. 2012.
Broj smart kartica
30.6. 2013.
30.6. 2014.
Ti trendovi pokazuju da su vlasnici kartica prepoznali prednosti plaćanja karticama: brzina, sigurnost i jednostavnost plaćanja, mogućnost plaćanja na brojnim prodajnim mjestima u zemlji i inozemstvu, plaćanje putem interneta i mobitela, mogućnost plaćanja s odgodom, korištenje kreditima po kartici...
48
BANKARSTVO
DEPOZITI U 2014.
Uporno prema gore Depoziti stanovništva lani su povećani za 1,98 posto, privrede za 5,87, a države čak 23,93 posto Iako je i tijekom protekle godine kriza i dalje nesmiljeno trajala ukupni su depoziti nastavili rasti. Tako su ukupni depoziti hrvatskih poslovnih banaka lani premašili 256,06 milijardi kuna što je za 4,83 posto više nego godinu dana ranije kada su iznosili 252,86 milijardi kuna. Kad je riječ o depozitima građana, unatoš sve čvršćem stezanju remena i prevrtanju svake kune po dva, tri puta, uspjeli su lani podebljati ukupne depozite za 1,98 posto. Naime, depoziti stanovništva protekle su godine dosegnuli iznos od 185,99 milijardi kuna za zazliku od
preklanjskih 182,38 milijardi kuna. Ako promatramo ukupne iznose depozita, onda je vidljivo da su oni stanovništva uvelike premašili depozite gospodarstva. No unatoč tome, i depoziti privrede bilježe rast od 5,87 posto, tako da su 2014. iznosili 69,887 milijardi kuna, dok su godinu dana ranije bili na razini od 66,01 milijardi kuna. Kad je riječ o depozitima države, oni su lani skočili za 23,93 posto, na 8,16 milijardi kuna s preklanjskih 6,587 milijardi kuna. Inače, najviše depozita među poslovnim bankama, uostalom kao i godinu dana ranije,
imala je Zagrebačka banka – više od 65,2 milijarde kuna. Na drugom je mjestu Privredna banka Zagrebs više od 51,84 milijarde kuna prikupljenih depozita, dok je treća Erste banka sa 37,15 milijardi kuna.
Depoziti (000 kn) Ukupno % 2013. 2014. promjene 1.013.978 983.310 -3,02 346.657 386.413 11,47 617.748 665.523 7,73 2.097.238 2.593.359 23,66 34.174.626 37.151.404 8,71 14.796.633 14.172.090 -4,22 17.117.563 16.011.253 -6,46 1.855.702 1.900.167 2,40 2.402.526 2.521.243 4,94 1.353.188 1.465.000 8,26 731.700 989.337 35,21 3.354.473 3.590.792 7,04 10.942.373 12.713.227 16,18 934.083 1.031.402 10,42 2.208.746 2.256.063 2,14 186.505 259.520 39,15 47.700.470 51.848.032 8,70 21.913.991 22.698.617 3,58 398.297 395.696 -0,65 5.414.875 5.755.248 6,29 1.137.073 1.098.472 -3,39 17.760.683 20.132.742 13,36 570.877 588.526 3,09 252 111 -55,95 970.142 1.129.019 16,38 416.716 528.898 26,92 62.445.181 62.202.694 -0,39
Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno: 252.862.296 265.068.158
4,83
Depoziti države % Depoziti privrede % Depoziti stanovništva % 2013. 2014. promjene 2013. 2014. promjene 2013. 2014. promjene 16.317 37.093 127,33 997.661 946.217 -5,16 96,00 24.276 30.681,00 26,38 322.381 355.636,00 10,32 673 230 -65,82 351.700 359.166 2,12 265.375 306.127 15,36 96.722 166.407 72,05 672.844 827.527 22,99 1.327.672 1.599.425 20,47 215.280 398.725 85,21 9.228.929 11.118.611 20,48 24.730.417 25.634.068 3,65 2.398.675 2.393.115 -0,23 4.390.430 3.623.766 -17,46 8.007.528 8.155.209 1,84 168.269 196.131 16,56 4.579.189 4.281.174 -6,51 12.370.105 11.533.948 -6,76 682 857 25,66 360.481 346.191 -3,96 1.494.539 1.553.119 3,92 68.945 67.450 -2,17 339.541 399.410 17,63 1.994.040 2.054.383 3,03 - 2.085.922 10.801 12.280 13,69 81.512 128.629 57,80 1.260.875 1.324.091 5,01 3.907 2.923 -25,19 51.864 107.244 106,78 675.929 879.170 30,07 41.685 102.812 146,64 937.015 2.375.773 2.465.489 3,78 64.956 115.884 78,40 1.266.742 1.378.899 8,85 9.610.675 11.218.444 16,73 27.964 48.160 72,22 348.900 279.266 -19,96 587.219 703.976 19,88 548.182 584.411 6,61 1.660.564 1.671.652 0,67 18.680 10.873 -41,79 167.825 248.647 48,16 3.064.515 3.863.142 26,06 7.337.901 9.595.734 30,77 37.298.054 38.389.156 2,93 89.268 96.045 7,59 7.805.856 8.844.365 13,30 14.018.867 13.758.207 -1,86 16 12 -25,00 55.320 54.972 -0,63 342.961 340.712 -0,66 2.116 10.072 375,99 2.667.364 2.595.491 -2,69 2.745.395 3.149.685 14,73 44.427 33.729 -24,08 123.262 89.064 -27,74 969.384 975.680 0,65 119.763 187.997 56,97 5.747.787 7.505.876 30,59 11.893.133 12.438.869 4,59 4.956 127.653 153.045 19,89 443.224 430.525 -2,87 234 111 -52,56 18 18.322 19.118 4,34 93.934 133.231 41,83 857886 976670 13,85 121.155 148.243 22,36 295.561 380.655 28,79 150.191 443.396 195,22 18.713.803 17.254.200 -7,80 43.581.187 44.505.097 2,12 6.587.177
8.163.537
23,93 66.010.871 69.887.273
5,87 182.380.170 185.994.857
1,98
PRVI REGIONALNI PROJEKT MEDIJA Privredni vjesnik i partnerski mediji iz još pet država JI Europe Oslobođenje, Finance, Kapital, Vijesti, Novi magazin
www.biznis-plus.com
Umrežavanje, izravni kontakti, ubrzanje razgovora i dogovora te realizacije dogovorenog za zajedničke nastupe na trećim tržištima razlog su naših aktivnosti: ⇢ podrška hrvatskim izvoznicima ⇢ otvaranje novih tržišta za hrvatske tvrtke ⇢ povezivanje članova kluba i sudionika regionalnih poslovnih konferencija
⇢ pojednostavljivanje najtežeg – prvog koraka suradnje ⇢ medijsko praćenje i informiranje o prilikama za poslovanje u regiji ⇢ pomoć u širenju poslova
Članovima Regionalnog poslovnog kluba Biznis plus osigurano je sudjelovanje na konferencijama onih koji odlučuju (decision makera), vlasnika i direktora kompanija, što olakšava direktno pregovaranje i dogovaranje, a realizaciju čini izvjesnijom i efikasnijom.
PRIDRUŽITE NAM SE! Za sve informacije: koordinatorica Ivana Zobenica, zobenica@privredni.hr, +385 (0)98 91 38 961
50
BANKARSTVO
KREDITI U 2014.
Razduživanje se nastavlja Ukupni krediti lani su premašili 278,33 milijarde kuna što je u odnosu na godinu dana ranije smanjenje od 3,59 posto Ukupni odobreni krediti poslovnih banaka, dakle oni odobreni državi, gospodarstvu i građanima, protekle su godine premašili 278,33 milijarde kuna što je u odnosu na godinu dana ranije smanjenje od 3,59 posto. Naime, ukupni su krediti u 2013. iznosili 288,7 milijardi kuna. Prema podacima s kojima raspolažemo, lani je samo povećan iznos kredita odobren državi, dok su oni odobreni gospodarstvu i građanima u padu. Lani je, uostalom kao i godinu dana ranije, najviše kredit a odobreno stanovništvu – 121,45 milijardi kuna što je ipak smanjenje od 0,63
posto u odnosu na 2013. kada su premašivali 122,22 milijarde kuna. Gospodarstvo se, pak, kreditno zadužiloza 101,61 milijardu kuna što je pak 8,81 posto manje nego preklani (111,42 milijarde kuna), dok su državi pak odobreni krediti teški uku-
pno 50,78 milijardi kuna ili 8,37 posto više nego godinu dana ranije kada je taj iznos dosegao 46,86 milijardi kuna. Najviše ja kredita protekle godine odobrila Zagrebačka banka, 77, 9 milijardi kuna što je pad od 1,5 posto. Slijedi je Privredna banka Zagreb sa 48,06 milijardi kuna uz pad od 1,89 posto, dok je treća Erste banka s više od 39,6 milijardi kuna što je za 11,92 posto manje nego u 2013. Kad je riječ o gopodarstvu, njemu je najviše kredita odobrila Zagrebačka banka- više od 28,59 milijardi kuna što je smanjenje od 3,54 posto na godišnjoj razini.
Odobreni krediti (000 kn) Ukupno 2013. Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:
963.712 286.668 807.339 1.871.956 44.967.659 12.890.963 21.907.439 1.383.610 1.569.983 1.982.996 891.999 520.516 1.805.104 10.060.178 972.227 2.079.079 115.197 48.996.152 24.688.248 212.426 7.903.468 858.392 19.263.547 837.089 15.673 767.678 988.802 79.094.350 288.702.450
2014. 1.002.562 335.278 937.358 2.158.795 39.607.451 12.355.354 20.503.309 1.400.533 1.670.038 1.216.557 665.202 2.057.180 11.784.059 940.468 2.035.952 174.122 48.069.753 21.719.795 210.216 8.955.192 805.592 19.068.877 722.757 11.320 752.605 1.267.326 77.904.515 278.332.166
% promjene 4,03 16,96 16,10 15,32 -11,92 -4,15 -6,41 1,22 6,37 36,39 27,80 13,96 17,14 -3,27 -2,07 51,15 -1,89 -12,02 -1,04 13,31 -6,15 -1,01 -13,66 -27,77 -1,96 28,17 -1,50 -3,59
Državi 2013. 45.378 256.536 8.618.882 2.806.553 3.302.029 23 85.416 4.525 596.280 7.521.025 2.444.960 357.044 35.922 2.977.739 4907 17.808.059 46.865.278
2014. 45.605 189.007 10.523.957 2.754.694 2.996.714 2.452 108.441 210.543 653.000 8.169.169 2.105.808 611.560 32.772 3.389.591 4718 18.987.573 50.785.604
% promjene 0,50 -26,32 22,10 -1,85 -9,25 10560,87 26,96 4552,88 9,51 8,62 -13,87 71,28 -8,77 13,83 -3,85 6,62 8,37
51
BANKARSTVO
Privredi 2013. 389.376 102.025 679.318 1.305.581 18.279.926 5.615.898 7.050.678 1.145.448 886.836 393.283 186.002 1.287.541 3.304.301 826.031 1.478.490 86.622 15.371.759 10.475.515 128.788 3.376.907 378.995 6.951.249 687.896 11.845 584.017 798.250 29.645.962 111.428.539
2014. 360.748 136.669,00 784.793 1.604.902 12.379.014 5.176.659 6.398.463 1.135.009 928.398 452.376 321.895 1.420.568 3.706.842 791.846 1.454.465 127.603 14.503.673 8.184.231 128.023 3.843.473 336.328 6.629.480 610.304 9.108 560.437 1.033.062 28.597.689 101.616.058
% promjene -7,35 33,96 15,53 22,93 -32,28 -7,82 -9,25 -0,91 4,69 15,03 73,06 10,33 12,18 -4,14 -1,62 47,31 -5,65 -21,87 -0,59 13,82 -11,26 -4,63 -11,28 -23,11 -4,04 29,42 -3,54 -8,81
Ostalo 2013. 34.995 33.619 113.523 397.156 1.045.650 63.461 25.865 12.719 3.876 188.022 120.002 8.371 11.370 4.000 1.010.284 353.165 983.522 11.543 398.128 64.517 21.485 30.252 1.560.351 6.495.876
2014. 44.451 9.992 501.087 56.516 845.296 78.561 55.660 24.609 3.058 184.153 26.244 8.017 5.995,75 377.550 170.029 1.083.627 6.409 291.093 42.965 27.033 6.751 628.604 4.477.701
% promjene 27,02 -70,28 341,40 -85,77 -19,16 23,79 115,19 93,48 -21,10 -2,06 -78,13 -4,23 49,89 -62,63 -51,86 10,18 -44,48 -26,88 -33,41 25,82 -77,68 -59,71 -31,07
Stanovništvu 2013.
2014.
539.341 184.643 82.643 276.220 17.955.328 4.071.356 10.509.082 174.678 571.866 290.710 481.472 330.638 329.541 6.039.595 137.825 589.219 24.575 25.093.084 11.414.608 83.638 3.185.995 431.932 8.936.431 84.676 3.828 157.269 160.300 30.079.978 122.220.471
597.363 198.609 106.960 354.894 16.203.393 4.367.485 10.262.836 184.511 577.539 529.029 340.249 452.459 7.397.973 140.605 581.487 40.523 25.019.361 11.259.727 82.193 3.416.532 430.082 8.758.713 69.488 2.212 160.418 227.513 29.690.649 121.452.803
% promjene 10,76 7,56 29,42 28,48 -9,76 7,27 -2,34 5,63 0,99 9,88 2,91 37,30 22,49 2,02 -1,31 64,90 -0,29 -1,36 -1,73 7,24 -0,43 -1,99 -17,94 -42,22 2,00 41,93 -1,29 -0,63
52
BANKARSTVO
ŠTEDNJA U 2014.
Ipak se štedi Svim problemima unatoč, štednja je lani u Hrvatskoj premašila 185,99 milijardi kuna što je na godišnjoj razini povećanje od 1,98 posto Dvojbe nema. Štedjeti se treba. Jedino je pitanje u sadašnje vrijeme – kako? Već i ptice na grani ponavljaju kako su plaće, a da i ne govorimo o mirovinama, sve manje, troškovi života lete u nebo... Sve u svemu situacija je daleko od ružičastoga, ali pronađe se neka kunica da se stavi i sa strane. Naime, svim problemima unatoč štednja je lani u Hrvatskoj premašila 185,99 milijarde kuna što je na godišnjoj razini povećanje od 1,98 posto. Preciznije kazano, lani je u našim bankama bilo više od 143,96 milijardi kuna štednje u devizama što je povećanje od vrlo skromnih 1,16 posto, dok
je pak kunska štednja u godinu dana skočila za 2,76 posto, na 41,139 milijardi kuna. Najviše štednje, kako kunske tako i devizne, građani drže u Zagrebačkoj banci. Riječ je o 44.5 milijardi kuna što je u odnosu na pretprošlu godinu povećanje od 2,12 posto. Na drugom mjestu rang-ljestvice po ukupnoj štednji je Privredna banka Zagreb s više od 38,389 milijardi kuna što je u godini dana povećanje od 2,93 posto, treća je Erste banka koja je prošlu godinu završila s ukupno 25,63 milijardi kuna povjerene joj štednje ili sa 3,65 posto više.
Štednja stanovništva kunska i devizna (000 kn) Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:
Ukupno 2013. 2014. 997.661 946.217 322.381 355.636 265.375 306.127 1.327.672 1.599.425 24.730.417 25.634.068 8.007.528 8.155.209 12.370.105 11.533.948 1.494.539 1.553.119 1.994.040 2.054.383 2.085.922 1.260.875 1.324.091 675.929 879.170 2.375.773 2.465.489 9.610.675 11.218.444 587.219 703.976 1.660.564 1.671.652 167.825 248.647 37.298.054 38.389.156 14.018.867 13.758.207 342.961 340.712 2.745.395 3.149.685 969.384 975.680 11.893.133 12.438.869 443.224 430.525 18 857.886 976.670 295.561 380.655 43.581.187 44.505.097 182.380.170 185.994.857
% promjene -5,16 10,32 15,36 20,47 3,65 1,84 -6,76 3,92 3,03 5,01 30,07 3,78 16,73 19,88 0,67 48,16 2,93 -1,86 -0,66 14,73 0,65 4,59 -2,87 13,85 28,79 2,12 1,98
Kunska 2013. 231.979 77.474 81.199 197.369 5.289.102 3.928.149 1.893.928 211.539 390.723 342.856 414.453 100.307 752.281 2.372.435 103.275 581.938 30.551 8.336.575 2.130.473 94.279 322.696 275.370 2.128.078 102.343 18 192.087 28.725 9.423.523 40.033.725
2014. 209.915 93.461 97.245 237.701 5.711.747 3.988.159 1.855.645 241.671 429.030 455.390 110.384 711.290 2.672.859 121.859 591.753 30.581 8.792.216 2.345.605 93.139 361.139 277.442 2.274.267 106.467 241.013 54.482 9.920.584 42.025.044
% promjene -9,51 20,64 19,76 20,43 7,99 1,53 -2,02 14,24 9,80 9,88 10,05 -5,45 12,66 17,99 1,69 0,10 5,47 10,10 -1,21 11,91 0,75 6,87 4,03 25,47 89,67 5,27 4,97
Devizna 2013. 2014. 765.682 736.302 244.907 262.175 184.176 208.882 1.130.303 1.361.724 19.441.315 19.922.321 4.079.379 4.167.050 10.476.177 9.678.303 1.283.000 1.311.448 1.603.317 1.625.353 1.743.066 846.422 868.701 575.622 768.786 1.623.492 1.754.199 7.238.240 8.545.585 453.944 582.117 1.078.626 1.079.898 137.274 218.066 28.961.479 29.596.940 11.888.394 11.412.602 248.682 247.573 2.422.699 2.788.546 694.014 698.238 9.765.055 10.164.602 340.881 324.058 665.799 735.603 266.836 325.895 34.157.664 34.584.514 142.316.445 143.969.481
% promjene -3,84 7,05 13,41 20,47 2,47 2,15 -7,62 2,22 1,37 2,63 33,56 8,05 18,06 28,24 0,12 58,85 2,19 -4,00 -0,45 15,10 0,61 4,09 -4,94 10,48 22,13 1,25 1,16
53
BANKARSTVO
Štednja stanovništva prema ročnosti (000 kn) Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka UKUPNO:
Štednja st. ukupno 2013. 2014. 997.661 946.217 322.381 355.636 265.375 306.127 1.327.672 1.599.425 24.730.417 25.634.068 8.007.528 8.155.209 12.370.105 11.533.948 1.494.539 1.553.119 1.994.040 2.054.383 2.085.922 1.260.875 1.324.091 675.929 879.170 2.375.773 2.465.489 9.610.675 11.218.444 587.219 703.976 1.660.564 1.671.652 167.825 248.647 37.298.054 38.389.156 14.018.867 13.758.207 342.961 340.712 2.745.395 3.149.685 969.384 975.680 11.893.133 12.438.869 443.224 430.525 18 857.886 976.670 295.561 380.655 43.581.187 44.505.097 182.380.170 185.994.857
Kad je riječ o deviznoj štednji, i tu je na prvom mjestu Zagrebačka banka kojoj su građani povjerili na čuvanje 34,58 milijardi kuna što je u odnosu na 2013. rast od 1,25 posto. Slijede je Privredna banka Zagreb 29,596 milijardi kuna uz povećanje od 2,19 posto na godišnjoj razini, dok je treća Erste banka s više od 19,9 milijardi kuna ili 2,47 posto više nego prethodne godine. Zagrebačkoj su banci na čuvanje povjerili i najviše kuna, tako da je u toj novčarskoj kući kunska štednja dosegnula 9,9 milijardi kuna (povećanje od 5,27 posto). Za vrat joj opet pušu Privredna banka Zagreb sa 8,79 milijardi kuna (povećanje od 5,47 posto) i Erste banka sa 5,71 milijardi kuna (povećanje od 7,99 posto). Kad je riječ o ročnosti, lani su građani u našim bankama imali više od 38,53 milijarde kuna po viđenju ili 3,67 posto više nego u 2013. te 146,57 milijardi oročene štednje to je za 0,96 posto više nego goidnu dana ranije.
% promjene -5,16 10,32 15,36 20,47 3,65 1,84 -6,76 3,92 3,03 5,01 30,07 3,78 16,73 19,88 0,67 48,16 2,93 -1,86 -0,66 14,73 0,65 4,59 -2,87 13,85 28,79 2,12 1,98
Po viđenju 2013. 2014. 91.436 91.104 16.705 24.351 72.134 86.403 110.025 149.306 4.441.984 4.075.187 2.217.763 2.223.457 1.727.870 1.895.850 37.679 49.044 478.897 523.226 442.466 295.247 325.073 21.619 53.412 115.137 128.079 2.301.917 2.670.598 39.664 56.455 370.807 396.030 13.122 19.350 8.929.570 9.543.381 2.601.100 2.919.650 94.446 99.790 390.041 324.617 114.086 118.712 2.729.394 3.110.151 34.404 47.887 18 18.784 33.829 28.666 33.261 9.434.468 10.419.489 37.169.449 39.417.692
% promjene -0,36 45,77 19,78 35,70 -8,26 0,26 9,72 30,16 9,26 10,10 147,06 11,24 16,02 42,33 6,80 47,46 6,87 12,25 5,66 -16,77 4,05 13,95 39,19 80,09 16,03 10,44 6,05
Oročena 2013. 2014. 906.225 855.113 305.676 331.285 193.241 219.724 1.217.647 1.450.119 20.288.433 21.558.881 5.789.765 5.931.752 10.642.235 9.638.098 1.456.860 1.504.075 1.515.143 1.531.157 1.643.456 965.628 999.018 654.310 825.758 2.260.636 2.337.410 7.308.758 8.547.846 517.555 647.521 1.289.757 1.275.621 154.703 229.297 28.368.484 28.845.775 11.417.767 10.838.557 248.515 240.922 2.355.354 2.825.068 855.298 856.968 9.163.739 9.328.718 408.820 382.638 839.102 942.787 266.895 347.116 34.146.719 34.085.609 145.180.721 146.576.833
% promjene -5,64 8,38 13,70 19,09 6,26 2,45 -9,44 3,24 1,06 3,46 26,20 3,40 16,95 25,11 -1,10 48,22 1,68 -5,07 -3,06 19,94 0,20 1,80 -6,40 12,36 30,06 -0,18 0,96
BANKARSTVO
54
Anketa:
GOSPODARSKA KRIZA OSTAVILA TRAG
1.
Kako ocjenjujete svoju proteklu poslovnu godinu?
2.
Vidite li, u ovom trenutku, ikakvih problema u svojem sektoru financijske industrije?
3.
Kako procjenjujete ukupno stanje u cjelokupnoj financijskoj inudstriji ?
4.
Što vam je donio ulazak Hrvatske u EU?
5.
Kakvu bi ulogu trebao imati segment u kojem djelujete u snaženju gospodarskih aktivnosti i aktivnostima za izlazak iz recesije?
CHRISTOPH SCHOFBOECK, PREDSJEDNIK UPRAVE ERS
Makroekonomski ok Regulatorni okvir također će nastaviti limitirati i posk dok ekspanzivne monetarne politike na globalnoj raz gospodarstvu, provođenja postupaka predstečajnih nagodbi, kao i regulatornih zahtjeva, a iznosila je 232,2 milijuna kuna. U 2013. neto dobit iznosila je 68,4 milijuna kuna.
>> Iako je 2014. bila izuzetno zahtjevna za cjelokupno gospodarstvo, uključujući i bankarski sektor, zadovoljni smo ostvarenim rezultatima. U skladu s poslovnim planovima i postavljenim ciljevima ostvarili smo kvalitetne financijske rezultate te još jednom potvrdili stabilnu poziciju Erste banke. Za ostvarenje rastućeg trenda operativnog poslovanja, uz rast ukupne aktive i neto dobiti, ključnim se pokazalo provođenje adekvatne poslovne politike, kao i prilagodba poslovanja općim tržišnim okolnostima. U poslovanju ciljamo na visoku efikasnost i racionalno upravljanje troškovima, ali i kontinuirano ulažemo u razvoj tehnologije što omogućava inovativnost i kreativnost u pristupu klijentima. Ukupna aktiva banke krajem 2014. iznosila je 60,2 milijardi kuna, 0,1 posto više u odnosu na kraj 2013., dok je ostvareni operativni rezultat u 2014., iznosio 1,4 milijarde kuna, 5,4 posto više u odnosu na 2013. Neto dobit i dalje je bila pod utjecajem povećanih troškova rezerviranja koji su bili očekivani i predviđeni, a proizašli su iz općeg stanja u
Nužna prilagodba financijske industrije Iako je prisutna određena stabilizacija, makroekonomski okvir u srednjem roku ostat će zahtjevan. Osim toga, regulatorni okvir također će nastaviti limitirati i poskupljivati poslovanje banaka, a istovremeno, u kontekstu razduživanja, kreditna potražnja ostaje slaba, dok ekspanzivne monetarne politike na globalnoj razni rezultiraju padom kamatnih stopa i jačim konkurentskim pritiscima. Jasno globalno okruženje i konkurencija izvan samog financijskog sektora, jasno sugeriraju potrebu da se sama financijska industrija prilagodi.
Lanjska neto dobit i dalje je bila pod utjecajem povećanih troškova rezerviranja i regulatornih zahtjeva, a iznosila je 232,2 milijuna kuna Objektivni tržišni uvjeti i opća gospodarska situacija zadnjih je godina ostavila traga na poslovanje bankarskog sektora. Prije svega, financijska sudbina klijenata reflektirala se i na kvalitetu kreditnog portfelja te trošak kreditnog rizika. Na treba zanemariti ni efekt jednokratnih mjera, gdje svakako svoje mjesto zauzima i situacija sa švicarskim frankom.
BANKARSTVO
55
TE&STEIERMÄRKISCHE BANKE
vir u srednjem roku ostat će zahtjevan upljivati poslovanje banaka, a istovremeno, u kontekstu razduživanja, kreditna potražnja ostaje slaba, ni rezultiraju padom kamatnih stopa i jačim konkurentskim pritiscima Ipak, nakon šest teških godina bankarski sustav zadržava visoku razinu stabilnosti, a kao takav sposoban je podržati potrebe klijenata te ne predstavlja potencijalni teret poreznim obveznicima. To je svakako vrlo bitna činjenica. Otežani uvjeti generiranja svježih prihoda teret su profitabilnosti u godinama pred nama pa u tom kontekstu stabilizacija profitabilnosti, na razinama iznad trenutačnih i usporedivima sa zemljama u regiji, svakako zahtijeva
Bankarski sektor u Hrvatskoj je stabilan i adekvatno kapitaliziran, a samim time spreman pratiti sve kvalitetne i isplative projekte preokret nepovoljnog gospodarskog trenda i, samim time, i pad troška rizika. S obzirom na to da se proces prilagodbe nacionalnog zakonodavstva odvijao i ranije, bitno je naglasiti da se samim ulaskom Hrvatske u EU nije puno toga promijenilo. U pogledu pristupanja Europskoj uniji iz perspektive bankarskog sektora ključnom se može ocijeniti sloboda kretanja kapitala, koja uključuje mogućnost otvaranja računa u inozemstvu, odobravanje kredita nerezidentima, iznošenje gotovog novca iz zemlje te poslovanje s financijskim institucijama iz EU-a bez ograničenja. Međutim, ulazak Hrvatske u EU iz naše je perspektive izuzetno bitan kada se govori o njegovim posrednim efektima, onih koji se
tiču naših klijenata. Tu možemo istaknuti reorganizaciju potpora u poljoprivredi, sustav javnih nabava, kao i pravila tržišnog natjecanja. Očekujemo da bi i u 2016. Hrvatska konačno mogla početi znatnije koristiti prednosti ulaska u EU u smislu financiranja projekata te iskorištavanja potencijala EU fondova. Treba svakako dodati i pristup jedinstvenom tržištu EU-a koji je bitan generator izvoznog potencijala u nadolazećem razdoblju. Osobno smatram i da korektivni mehanizmi EU-a, poput procedure prekomjernog deficita, imaju svoj pozitivan utjecaj jer daju podstrek reformama i odgovornijim politikama. Pred nama je još puno posla Činjenica je da je nakon šest recesijskih godina, tek prvi kvartal ove godine pokazao blago optimistične trendove, a isto tako je činjenica da se nalazimo u krugu europskih zemalja koje je kriza
najviše pogodila. Iako je gospodarski rast u prvom tromjesečju 2015. nadmašio naša i očekiva-
Objektivni tržišni uvjeti i opća gospodarska situacija zadnjih je godina ostavila traga na poslovanje bankarskog sektora nja ostalih aktera na tržištu te je stopa rasta ubrzala na 0,5 posto godišnje te tako i tehnički naznačila izlazak Hrvatske iz recesije, trebamo biti realni i priznati da je pred nama još puno posla. Posebno po pitanju strukturnih reformi, povećanja konkurentnosti i uklanjanja prepreka investicijama. Također, bitno je naglasiti da je bankarski sektor u Hrvatskoj stabilan i adekvatno kapitaliziran, a samim time spreman pratiti sve
kvalitetne i isplative projekte. Stabilnost pravnog okruženja bitan je preduvjet snažnijem doprinosu bankarskog sustava oporavku, što kroz predvidljivije poslovanje, što kroz brže rješavanje tereta loših plasmana. No, proteklih šest godina pokazalo se da, usprkos solidnoj dinamici kreditiranja, bržoj nego u brojnim zemljama EU, nije bilo odgovarajućih rezultata u gospodarstvu. Erste banka, konkretno, fokusirana je na segment malih i srednjih poduzeća kao najznačajnijem generatoru rasta i razvoja gospodarstva u cjelini pa upravo ona zauzima prvo mjesto na hrvatskom tržištu prema kriteriju relativne izloženosti tom segmentu klijenata u ukupnom vlastitom kreditnom portfelju. Međutim, dok se ne promijeni poslovna klima te se ne stvore novi perspektivni sektori, vjerojatno je da će i doseg banaka biti ograničen.
56
BANKARSTVO
MICHAEL GEORG MÜLLER, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISENBANKA AUSTRIA
Višak regulative ili komplikacije tamo gdje ih ne treba Domaći regulatori i zakonodavci u postupku uvođenja europskih direktiva mogu iskoristiti dozvoljeni stupanj slobode u interpretaciji zajedničkih europskih pravila. Uočavamo da najčešće koriste mogućnost za pojačavanje restriktivnosti u odnosu na osnovna europska pravila i time dodatno otežavaju poslovanje financijskih institucija
>> Ograničenje tržišta na kojem poslujemo značajno utječe na rezultate poslovanja. U uvjetima produžene recesije gospodarstva koja je obilježila prethodnu godinu, prevladavala je smanjena potražnja za uslugama financijskog posredovanja. Dodatno su u posljednjem tromjesečju pojačani pritisci s vanjskih financijskih tržišta na klijente iz segmenta velikih poduzetnika i iz javnog sektora. Pod utjecajem ekspanzivne monetarne politike Europske središnje banke, financijski posrednici iz euro područja povećavaju direktne plasmane na okolna tržišta, što dovodi do refinanciranja duga klijenata u domaćim bankama Zbog smanjivanja kreditnog portfelja i snižavanja tržišnih kamatnih stopa, u ukupnim prihodima Banke u prethodnoj godini smanjilo se učešće kamatnih prihoda. Zahvaljujući povećanju prodaje usluga klijentima i ostva-
renom rastu prihoda iz trgovanja financijskim instrumentima na domaćem i međunarodnom tržištu, zadržana je ista razina ukupnih prihoda. Rashodi poslovanja održani su na istoj razini, a povećanje dobiti ostvarili smo zahvaljujući nižim troškovima rezerviranja za gubitke na vrijednosti portfelja. Za ukupnu ocjenu uspješnosti poslovanja u protekloj godini, moramo sagledati i učinak mjera s jednokratnim utjecajem na rezultate poslovanja. Ocjena poslovanja provedena je kroz pregled kvalitete imovine a pod nadzorom europskog regulatora poslovanja banaka. Nalazi tog pregleda i dodatnog ispitivanja utjecaja tržišnih šokova na poslovanje banke nisu rezultirali zahtjevom za izdvajanjem rezervacija iznad razine dostignute u redovitom procesu upravljanja rizicima banke. Time je potvrđena ispravnost naše poslovne politike i primjerenost internih procesa u upravljanju rizicima u odnosu na tržišne uvjete u kojima banka posluje. Ne smanjuju se napadi zbog švicaraca Na početku ove godine uočavamo pozitivne pomake u realnom sektoru gospodarstva koji nagovještavaju početak novog razdoblja rasta. No, ostvareni oporavak još je uvijek slabašan, a utemeljen je na povećanju vanjskih neravnoteža, što dovodi u pitanje održivost rasta u dužem razdo-
blju. Promjene u realnom gospodarstvu prenose se na financijski sektor s vremenskim odmakom, pa recentna poboljšanja još nisu dovela do promjene uvjeta poslovanja banaka. U segmentu poslovanja s poduzećima zaustavljen je proces smanjivanja kvalitete kreditnoga portfelja. Suočavanje poduzetnika s problemom dugogodišnjeg poslovanja u recesijskim uvjetima, ali i propisi doneseni s ciljem povećanja urednosti plaćanja unutar segmenta poduzeća (predstečajne nagodbe) rezultirali su porastom razine problematičnih kredita na 30 posto
Povećanje dobiti ostvarili smo zahvaljujući nižim troškovima rezerviranja za gubitke na vrijednosti portfelja ukupnih kredita poduzećima. Visoka razina ostvarenih gubitaka banaka na vrijednosti kreditnog portfelja odražava se na povećanje restriktivnosti pristupa u procesu odobravanja novih plasmana poduzećima, što otežava poslovanje s poduzećima. U segmentu poslovanja sa stanovništvom problemi za poslovanje banaka nastaju zbog organizirane aktivnosti interesne grupe koja s namjerom oslobađanja dijela dužnika od odgo-
vornosti zbog neispunjavanja ugovornih obveza jača politički pritisak na izvršnu vlast i pravosuđe. Nakon objavljene revizije presude Vrhovnog suda u slučaju kolektivne tužbe dužnika protiv banaka, očekivali smo smanjivanje aktivnosti usmjerenih protiv poslovanja banaka. Međutim, nastavlja se neargumentirani proces osporavanja kreditnih ugovora koji otežava poslovanje zasnovano na vladavini prava. I dalje bez fiskalne konsolidacije Poslovanje s državom i javnim sektorom otežava izostanak odlučnih mjera u provedbi fiskalne konsolidacije. Zbog toga se povećava rizičnost plasmana državnom sektoru. Ni ulazak u proceduru prekomjernog deficita nije promijenio negativne tendencije u kretanju javnog duga, pa održivost javnih financija predstavlja visok rizik za rezultat poslovanja banaka u narednim godinama. Zahvaljujući rješenjima lokalnih regulatora, financijske su institucije premostile razdoblja pojačanih šokova koji su se prenosili s vanjskih na domaće financijsko tržište bez potrebe za korištenjem pomoći države. Stabilnost financijskog sustava očuvana je pomoću korištenja pričuva unutar financijskog sektora. No, produžena recesija i uključivanje u zajedničko europsko tržište, pojačali su konkurenciju na tržištu s padajućom razinom potražnje
BANKARSTVO
za financijskim uslugama. Time je dovedena u pitanje opstojnost poslovnog modela za brojne financijske institucije koje posluju na domaćem tržištu. Bujanje regulatornih zahtjeva Proces povećanja složenosti regulatornih zahtjeva za financijske institucije koji nalažu europska regulatorna tijela, dovodi do rasta fiksnih troškova poslovanja financijskih institucija. U srazu sa stagnantnim prihodima na tržištu visoke konkurencije i ograničene potražnje za financijskim
Na početku ove godine uočavamo pozitivne pomake u realnom sektoru gospodarstva, no ostvareni napredak je još uvijek slabašan uslugama povećava se važnost ekonomije razmjera na uspješnost poslovanja financijskih institucija. Budući da specijalizacija na uži segment ponude financijskih usluga ne otklanja troškove
poslovanja razmjerne smanjenju prihoda, jača potreba za unapređenjem učinkovitosti internih procesa i produktivnosti rada. Stoga jačaju aktivnosti za uvođenje naprednih tehnologija u korištenje financijskih usluga kojima se mogu sniziti troškovi poslovanja. Posljedično, potaknut je proces konsolidacije unutar sektora financijskih institucija. Pod najvećim pritiskom su male institucije koje sve teže ostvaruju dostatne prihode za pokriće rastućih troškova poslovanja. No, visoki gubici na vrijednosti imovine ostvareni u razdoblju recesije umanjili su i vrijednost vlasničkih udjela, što je snizilo sklonost vlasnika malih institucija na prodaju udjela. Integracijom financijskih tržišta povećana je konkurencija na domaćem financijskom tržištu, jer financijske institucije iz cijele EU mogu nuditi usluge domaćim klijentima bez dodatnih troškova ulaska na tržište. No, veći problem za domaće financijske institucije nastaje zbog preuzimanja propisa o regulaciji financijskog tržišta. Problem nastaje zbog složenosti tih propisa. Njima
se regulira poslovanje najvećih financijskih institucija koje posluju na tržištu EU-a, s razvijenim međunarodnim poslovanjem i ponudom kompleksnih financijskih usluga. Domaće financijske institucije imaju znatno jednostavniju razinu poslovanja pa primjena zajedničkih pravila opterećuje domaće financijske in-
U segmentu poslovanja s poduzećima zaustavljen je proces smanjivanja kvalitete kreditnoga portfelja stitucije dodatnim troškom interpretacije pravila i implementacije sustava za podršku i izvještavanje koji objektivno nisu nužni za potpun nadzor poslovanja. K tome, domaći regulatori i zakonodavci u postupku uvođenja europskih direktiva mogu iskoristiti dozvoljeni stupanj slobode u interpretaciji zajedničkih europskih pravila. Uočavamo da najčešće koriste mogućnost za pojačavanje restriktivnosti u odnosu na
57
osnovna europska pravila i time dodatno otežavaju poslovanje financijskih institucija. Dosegnuta razina ispod koje se ne može Financijski sektor je posrednik koji pružanjem usluga klijentima omogućuje provođenje gospodarskih aktivnosti. Na hrvatskom tržištu sektor posluje u uvjetima visoke konkurencije, što je cijene usluga financijskih institucija već snizilo na razinu održivog poslovanja. Za snaženje gospodarskih aktivnosti potrebno je omogućiti rast konkurentnosti gospodarstva, pri čemu kvaliteta i cijena usluge financijskih posrednika može doprinijeti ukupnoj konkurentnosti sektora poduzeća. Stoga bi poslovanje financijskih institucija trebalo unaprijediti primjenom modernih tehnologija u pružanju usluga. Osim investicija u samim institucijama potrebne su i investicije u sistemsku infrastrukturu i modernizacija u organizaciji društva i javnih servisa kojima se izgrađuje cjelovita platforma za dostupnost takvih usluga klijentima.
58
BANKARSTVO
BALÁZS BÉKEFFY, PREDSJEDNIK UPRAVE OTP BANKE HRVATSKA
Osigurali smo rast bitnih tržišnih udjela Mislim da smo doživjeli vrhunac rasta loših kredita u sektoru stanovništva, a naše brojke pokazuju slični trend i kod poslovnih subjekata. Međutim, financijska sposobnost stanovništva i poduzeća ovisi o ukupnoj ekonomskoj situaciji u zemlji >> Protekla godina je bila dobra za OTP banku, jer smo ostvarili zacrtane ciljeve i osigurali rast bitnih tržišnih udjela. Za nas je to bila izazovna i posebna godina zbog vrlo složenog postupka integracije Banco Popolare Croatia koju smo uspješno dovršili u prosincu prošle godine, u rekordnom roku od sedam mjeseci. Tako smo u ovu godinu mogli ući s većim brojem poslovnica i lokacijama u devet novih gradova, naročito u području sjeverne i istočne Hrvatske, tako da naša mreža sada obuhvaća 108 poslovnica i 248 bankomata. Zadovoljni smo i ostvarenom dobiti, kao i razvojem naših proizvoda i usluga. Nastavili smo rad na promicanju suvremenih načina plaćanja, posebno kao sponzor i partner INmusic festivala gdje smo osigurali bezgotovinsko i beskontaktno plaćanje MasterCard PayPass karticama OTP banke, što smo napravili i ove godine. Sada već dvostruki uspjeh tog projekta, koji je bio tehnički vrlo zahtjevan, ohrabrio nas je da i dalje ulažemo u tehnološki suvremena rješenja, a posebno da se pozicioniramo i kao atraktivna banka za mlađu populaciju. Nužne su reforme i povećanje zapošljavanja Financijska industrija se i dalje suočava s problemima koji korijene vuku od još prije nekoliko godina. Mislim da smo doživjeli vrhunac rasta loših kredita u sektoru stanovništva, a naše brojke pokazuju slični trend i kod poslovnih subjekata. Međutim,
financijska sposobnost stanovništva i poduzeća ovisi o ukupnoj ekonomskoj situaciji u zemlji. Premda su ti trendovi poboljšani u 2014., poput izvoza ili industrijske proizvodnje, još uvijek su nezadovoljavajući. Prave pozitivne promjene mogu se dogoditi tek nakon što vidimo znatne pomake u povećanom zapošljavanju te provedbu reformi. Bankarski sektor se suočava i s drugim izazovima, kao što su rezervacije sredstava za loše plasmane ili zakonska rješenja u vezi s kreditima u švicarskim francima. Korporativni sektor još uvijek stagnira. Unatoč povećanju izvoza, oni koji su u njemu sudjelovali ne traže financiranje ili kreditiranje svojih aktivnosti. Financijska je industrija općenito
Zadovoljni smo i ostvarenom dobiti, kao i razvojem naših proizvoda i usluga stabilna, što se vidi i u znatnoj adekvatnosti kapitala u sektoru. Još uvijek možemo očekivati konsolidaciju na tržištu, u segmentu manjih banaka koje imaju jako male tržišne udjele i nemaju dovoljno kapitala. Međutim, povrat na kapital je dosta ispod prosjeka regije pa se može očekivati dodatno smanjenje cijene depozita uz tek mala povećanja kredita i u 2015. godini. Teško možemo očekivati promjenu u percepciji bankarskog sektora, vjerojatno je
da će se negativna, pa čak i štetna atmosfera nastaviti barem do izbora. Još bez znatnih koristi od EU-a Bankarstvo je specifična industrija i od političke promjene kao što je pristupanje Europskoj uniji mogli smo imati samo sekundarnih koristi, slijedom mogućih pozitivnih promjena u gospodarstvu uopće. Do sada cjelokupno hrvatsko gospodarstvo nije osjetilo neke znatne koristi od pristupa EU pa tako nije došlo ni do jače dinamike u financijskom sektoru. Realizacija sredstava iz europskih fondova se isto odvija dinamikom sporijom od one koja je bila najavljivana, a značajnije financiranje i veći broj projekata koje prate europski fondovi isto mogu sekundarno pozitivno utjecati na domaće kreditiranje. Međutim, još uvijek čekamo pomake nabolje. Sloboda kretanja donekle utječe na migracije i jači prekogranični promet sredstava, ali to se još uvijek ne reflektira znatno
na Hrvatsku i u brojkama je skoro beznačajno. Nažalost, još uvijek čekamo veći interes stranih i izravnih investitora. Loša ulagačka klima i nesigurnost uslijed čestih promjena propisa još uvijek postavljaju prepreke za one koji bi htjeli ulagati, pa tako sekundarno i za banke koje bi financiranjem pratile takve projekte. Banke se vrlo brzo mogu prilagoditi gospodarskoj aktivnosti i potrebama tržišta, ali preduvjet je da se to tržište mijenja. Stabilnost sustava, povjerenje u dugoročno dobre uvjete poslovanja ili ono što je još važnije klima povjerenja i jednostavniji mehanizmi ili postupci za ulagače su nešto na što mi bankari ne možemo utjecati. Na nama je da adekvatno odgovorimo na postojeće izazove i da nastojimo sačuvati financijsku stabilnost sektora te da u određenom trenutku pratimo sve projekte koji su spremni za ulaganje povoljnim uvjetima i partnerskim odnosom. Ono što stalno radimo jest da surađujemo s državom u raznim vrstama kreditiranja posebno malog i srednjeg poduzetništva u programima HBOR-a i HAMAG-a, surađujemo i s jedinicama lokalne samouprave u njihovim projektima. Nastojimo se i prilagoditi području u kojemu radimo tako da imamo posebne kreditne linije za različite segmente djelatnosti, od turizma do poljoprivrede. Međutim, financijski sektor ne može puno napraviti sam, bez da se stvore bolji preduvjeti za razvoj, investicije i stvaranje novih vrijednosti.
BANKARSTVO
59
CONSTANTIN CESNOVAR, PREDSJEDNIK UPRAVE ŠTEDBANKE
Okrenuti domaćem tržištu I u Hrvatskoj bi se moglo reći da bankarska financijska industrija stoji na stabilnim nogama. Banke se nadziru i kapital je na vrlo visokoj razini, pa to djeluje umirujuće za ulagače >> I u protekloj poslovnoj godini nastavio se trend teških gospodarskih uvjeta, ali je Štedbanka prepoznala potencijalne rizike poslovanja i u okviru takvih uvjeta uspješno poslovala. Sačuvala je stabilnost zahvaljujući svojoj visokoj kapitaliziranosti, ali i sposobnosti brze i efikasne prilagodbe u odnosu na poslovno okruženje te tržišne, financijske i gospodarske uvjete. Izazovi u bankarskom sektoru se očituju kroz nisku bazu ekonomskih aktivnosti i nedovoljne, pogotovo kvalitetne, potražnje za novcem, kao i manjkavosti kvalitetnih projekata. Također, sve veća zakonska regulativa financijskog tržišta povećava troškove, pogotovo za male banke. Kreditiranje u švicarskim francima za bankarski sektor predstavlja problem s dvaju stajališta, prije svega utjecaj na profitabilnost (gubici) a drugo na pravnu neizvjesnost zbog korištenja tematike u političke svrhe. Treba napomenuti da mi, kao Štedbanka, nema-
mo izloženost u kreditima u švicarskim francima , te nam to ne predstavlja teret za budućnost. Utjecaj promjena na globalnoj financijskoj sceni prisutan je i kod nas. Uslijedio je val regulative koji bi trebao financijsku industriju učiniti stabilnijom i dati veću sigurnost ulagaču, te se čini da je financijski svijet sigurniji. I u Hrvatskoj bi se moglo reći da ban-
Utjecaj promjena na globalnoj financijskoj sceni prisutan je i kod nas karska financijska industrija stoji na stabilnim nogama. Banke se nadziru i kapital je na vrlo visokoj razini, pa to djeluje umirujuće za ulagače. A logično je da i banke osjećaju posljedice recesije kroz povećane rezervacije, dok krediti u švicarskim francima većim bankama stvaraju probleme koji imaju značajan utjecaj na poslo-
vanje, što se nije očekivalo. Podupiranje gospodarske aktivnosti Od strane klijenata nismo osjetili neki pomak zbog ulaska u EU, prvenstveno iz razloga jer su naši klijenti usredotočeni na poslovanje u Hrvatskoj. S druge strane, s preuzimanjem regulatornog okvira EU-a povećali su se troškovi vezani uz isto. S obzirom na poslovnu strategiju koju Štedbanka. već godinama uspješno primjenjuje, kao i fokus naših klijenata, oduvijek smo bili, a i dalje ćemo biti, okrenuti domaćem tržištu. Banke u Hrvatskoj generalno podupiru gospodarske aktivnosti preuzimanjem rizika na sebe, što govori i činjenica da su banke sudjelovale u kreditiranju zajedno s HBOR-om, gdje su banke za nisku maržu preuzele rizik, a nedostatak dugoročno održivih projekata često ne dozvoljava bankama da sudjeluju u njihovu financiranju. I na početku relativno visokih kamatnih stopa na depozite, kamat-
ne stope na kredite su bile relativno niske u odnosu na marže koje su se mogle postići. Danas, kada su kamatne stope na depozite značajno pale, situacija se promijenila jer se rizik koji banke preuzimaju kroz kreditiranje može nagraditi adekvatnim maržama bez rasta kamatnih stopa koje tvrtke plaćaju. To bi trebao biti jedan trend koji bi dugoročno mogao pomoći gospodarstvu, a upravo to je uloga koju imaju banke.
60
BANKARSTVO
JULIO KURUC, PREDSJEDNIK UPRAVE PODRAVSKE BANKE
Stvorena je antibankarska histerija Pokušaj da se sve propisuje, administrira, u velikoj mjeri derogira tržište, tržišno natjecanje i konkurentnost. "Krvotok" gospodarstva i razvoja, kampanjski i voluntaristički se ograničava. Ubrzanog rasta i razvoja, a i dobre poduzetničke klime bez financijske industrije - nema >> Podravska banka je u 2014. godini ostvarila dobre rezultate. U gospodarskom okruženju Banka posluje stabilno i sigurno. U poslovnoj 2014. godini Podravska banka nastavila je jačati komercijalne aktivnosti na cjelokupnom području Hrvatske, a ponajviše na aktivnosti usmjerene na sektor poduzetništva. Pored toga, Banka je nastavila s aktivnostima na unapređenju i razvoju proizvoda i usluga na platformi novog informacijskog sustava, te konstantno poduzima mjere za optimalizaciju troškova poslovanja. Monitoringu plasmana, a u cilju optimiziranja kreditnog rizika, Banka poklanja posebnu pažnju. Ukupna aktiva Banke na kraju 2014. godine, iznosila je 3,045 milijardi kuna, što je smanjenje za 1,3 posto, u odnosu na prethodnu godinu.
minimalno smanjenje u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu su krediti stanovništvu smanjeni za 1,3, a poduzećima za 1,6 posto.
U odnosu na prethodnu godinu, ukupni depoziti porasli su za 2,1 posto i iznose 2,3 milijardi kuna. Pri tome najveći rast bilježe depoziti pravnih osoba koji su povećani za 6,6 posto u odnosu na 31. prosinca 2013. godine. Ukupni krediti klijentima smanjeni su za 1,5 posto, što predstavlja
Visoko kapitalizirana u odnosu na rizike Banka je i dalje visoko kapitalizirana u odnosu na rizike kojima je izložena, unatoč smanjenju regulatornog kapitala, u odnosu na jamstveni kapital iz 2013.godine. Gubitak tekuće godine, na konsolidiranoj osnovi, iznosi 11,3 milijuna kuna. Nastao je kao posljedica izvršenih dodatnih rezerviranja po plasmanima odobrenim jednom dužniku. Ta su potraživanja utužena i u sudskom postupku donesene su nepravomoćne odluke u korist Banke. Po pravomoćnosti sudske odluke, Banka očekuje naplatu plasmana u cijelosti. Prema zakonskim
propisima, Banka je dužna uspostaviti sustav mjerenja i praćenja rizika kojima je izložena u svom poslovanju. U gospodarskoj krizi, kada je prisutna „kultura neplaćanja“, jasno je da su značajne poteškoće u osiguranju kontinuiteta poslovanja, a jasno je i da su razvojne mogućnosti limitirane. No, uočavaju se neki simptomi izlaska iz krize - povećani broj upita za nove plasmane, započeti novi investicijski ciklusi (Podravka, Be-
U poslovnoj 2014. godini Podravska banka nastavila je jačati komercijalne aktivnosti na cjelokupnom području Hrvatske lupo, Rasco, Renotex...), otvaranje novih obrta. Osnovni problem financijske industrije u Hrvatskoj je podgrijavanje atmosfere, u javnosti, da je ona “dežurni krivac“ za sve gospodarske probleme u zemlji. Stvorena je antibankarska histerija što još više smanjuje prostor za zajedničku inicijativu i preuzimanje rizika na području razvoja. Dodatno se smanjuje i profitabilnost financijske industrije. Pokušaj da se sve propisuje, administrira, u velikoj mjeri derogira tržište, tržišno natjecanje i konkurentnost. „Krvotok“ gospodarstva i razvoja, kampanjski i voluntaristički se ograničava. Ubrzanog rasta i razvoja, a i dobre poduzetničke klime bez financijske industrije - nema.
61
BANKARSTVO
IVO BILIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE KENTBANKA
Banke su stup stabilnosti društva Unatoč jakoj zakonskoj regulativi, bankama je ostavljeno dovoljno prostora da iskažu svoju proaktivnost, fleksibilnost, posvećenost klijentu, a ujedno da kroz taj pristup izgrade i zadrže prepoznatljivost na tržištu >> Veličina aktive potkraj 2014. godine iznosila je 1,17 milijardi kuna te je KentBank ostvario rast od 32,78 posto na godišnjoj razini. Istovremeno, udio KentBanka u ukupnom bankarskom sustavu povećan je sa 0,22 na 0,29 posto. Tijekom 2014. godine obavljena je planirana dokapitalizacija u iznosu od 38,2 milijuna kuna čime je zadržana visoka stopa kapitala od 22,93 posto. Značajna uloga banaka Bankarski posao je specifičan i banke kao takve imaju značajnu ulogu u cjelokupnom društvu. KentBank prije svega želi u svom poslovanju ostvarivati dugotrajne uspješne i stabilne partnerske odnose sa svim svojim klijentima. U svim tim odnosima bitno je da svaki sudionik dobije svoj očekivani dio i da se ostvaruje suradnja u kojoj su sve strane zadovoljne. Kada ostvarimo takav oblik suradnje ne postoje problemi, nego su to samo usputni izazovi koji se moraju planirati i kad dođu na red uspješno rješavati. Banke su kralježnica ili stup stabilnosti društva i dužne su ispuniti očekivanja svih sudionika na tržištu. Unatoč jakoj zakonskoj regulativi, bankama je ostavljeno dovoljno prostora da iskažu svoju proaktivnost, fleksibilnost, posvećenost klijentu, a ujedno da kroz taj pristup izgrade i zadrže prepoznatljivost na tržištu. Sve to za svaku banku predstavlja izazov, a mi se trudimo svojim znanjima, vještinama i tehnološkom podrškom biti korak ispred konkurencije. Čak, štoviše, svjedoci smo kako svako vrijeme nosi svoje prilike koje je potrebno
pravovremeno prepoznati i na vrijeme ih provoditi u djelo. Jedno poduzeće ulazak Hrvatske u EU može promatrati na više načina, ali svakako bi bilo poželjno osvijestiti poduzećima da trebaju imati pozitivan pristup i razmišljanje da je naše tržište sada
KentBank ne promatra samo Hrvatsku kao svoje tržište nego gleda mnogo šire ono od pola milijarde stanovnika. Uskoro će se EU tržište sporazumno povezati sa SAD-om putem TTIP-a (transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo) čime se dodatno otvara tržište od 800 milijuna stanovnika i mogućnost globalnog prisustva.
Otvaranje turskog tržišta Osim EU tržišta, KentBank kao jedina hrvatska banka u turskom vlasništvu ima izuzetno kvalitetne odnose s Turskom te nudi i posebnu uslugu - TURKISH DESK koji je banka osnovala s ciljem otvaranja poslovnih prilika poduzetnicima u poslovanju s Turskom bilo kao izvoznici ili uvoznici. Osnivanje DESK-a ima za cilj postati most koji će povezivati hrvatsko i tursko gospodarstvo. Usluga koju pružamo je jedinstvena na tržištu te spaja poduzetnike obiju zemalja kako preko vlastite poslovne mreže u Turskoj tako i preko svih gospodarskih interesnih udruga i agencija Hrvatske i Turske. Hrvatskim i turskim poduzetnicima nastojat ćemo omogućiti otvaranje novih tržišta i sigurniji plasman roba a nama kao Banci stvoriti dodanu
vrijednost kroz akvizicije novih klijenata. Ovakav pozitivan pristup omogućit će poduzetnicima ne samo da opstanu na tržištu nego da iskoriste danu im šansu za daljnje širenje i rast. KentBank ne promatra samo Hrvatsku kao svoje tržište nego gleda mnogo šire i zna da su potencijali koji se otvaraju ne samo poduzećima, a samim time i bankama, mogli bi reći neograničeni. KentBank je najbolji primjer kako se treba boriti protiv recesije. Od same investicije kupnje i dodatnih dokapitalizacija Banke, pa do plasiranja kreditnih sredstava sektoru gospodarstva i stanovništva, doprinosi koje je KentBank dala gospodarstvu Republike Hrvatske su višestruki. Cijelo vrijeme trajanja recesije KentBank je imao i dodatan poticaj kroz pozitivan primjer koji zadnjih godina ostvaruje gospodarstvo Republike Turske koja ima najveći gospodarski rast u Europi.
62
BANKARSTVO
ANGELINA HORVAT, PREDSJEDNICA UPRAVE SLATINSKE BANKE
Sadašnji model poslovanja uz povećanje efikasnosti Naše poslovanje u gospodarskom sektoru prvenstveno je usmjereno na financijsko praćenje malog i srednjeg poduzetništva i obrtnika, kako iz vlastitih sredstava tako i iz sredstava HBOR-a, te putem kreditnih linija u suradnji s jedinicama lokalne uprave EU-a te pripremiti se za uvođenje poreza na kamatu na štednju sukladno izmjenama Zakona o porezu na dohodak. Uz sve to, Banka je i nadalje nastavila sa racionalizacijom poslovanja uz smanjenje općih troškova. Strategija Banke je zadržati sadašnji model poslovanja temeljen na organskom rastu i standardnoj ponudi bankarskih usluga, ali uz nužno povećanje efikasnosti. Strateškim planom ne predviđa se značajnija promjena strukture bilance i računa dobiti i gubitka. Banka zadovoljava i sva ograničenja vezana za pokrivenost regulatornim kapitalom, a često su ona i značajno povoljnija u odnosu na propisane veličine. Godine stagnacije BDP-a odrazile su se na realnu ekonomiju kao i
>> Iza nas je još jedna recesijska godina. Unatoč tome i izazovima koje nameću složeni uvjeti rada i aktualno okruženje, Slatinska banka je i u 2014. godini nastavila višegodišnji trend pozitivnog poslovanja. Tako je protekle godine ostvarena bruto dobit iz poslovanja od gotovo milijun kuna, uz bilancu od 1,45 milijardi kuna, te pokriće troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja od 12 milijuna kuna. Pri svemu tomu ostvarena je primjerena stopa adekvatnosti kapitala u visini od 16,90 posto.
Protekle godine ostvarili smo bruto dobit iz poslovanja od gotovo milijun kuna, uz bilancu od 1,45 milijardi kuna
Stabilna likvidnost Tijekom i prošle godine poslovanje Slatinske banke odvijalo se u uvjetima stabilne likvidnosti te održavanju optimalnog udjela likvidnih sredstava u ukupnoj imovini, a Banka se na Tržištu novca javljala samo kao kreditor. Banka je u proteklih godinu dana morala svoje poslovanje prilagoditi opsežnim regulatornim promjenama u sklopu novih regulativa
na cjelokupni bankarski sektor koji je značajan čimbenik stabilnosti financijskog i ukupnog gospodarskog sustava. Prisutna stabilnost financijskog sektora omogućila je bankama i da, u okvirima svojih mogućnosti, podrže ekonomske aktivnosti u svim segmentima i time djelomično ublaže posljedice nepovoljnog poslovnog okruženja. Kontinuirano slabljenje gospo-
darstva, porast nenaplativih plasmana te povećani (bankarski i drugi) troškovi rezervacija, bitno utječu (na naše) i na poslovanje bankarskog sektora i financijski rezultat. Značajna aktivnost usmjerena je na povećanje naplate dospjelih nenaplaćenih potraživanja, ugovaranjem reprograma, a poduzimamo i niz aktivnosti na prodaji preuzete imovine, njeno upošljavanje... Pri svemu tome svakako da bi i skraćivanje vremena naplate putem ovršnih odnosno stečajnih postupaka, a koji se sada vode neopravdano dugo vremena, pridonijelo popravku općeg stanja nelikvidnosti velikog dijela gospodarstva. Određeni negativni publicitet bankarskog sektora u javnosti vezan je za kredite u švicarskim francima, s obzirom na to da naša Banka nije odobravala takve kredite, nismo izloženi toj vrsti rizika i Banka će i u buduće poštivati sve zakonske propise i tržišne uvjete poslovanja. Intenzivirati tržišnu prisutnost Cjelokupni bankarski sektor suočen je s izazovima financijske krize i regulatornih promjena. U uvjetima visoke konkurentnosti izazov je intenzivirati tržišnu prisutnost. Nastojeći zadovoljiti potrebe svojih klijenata kvalitetnom uslugom, Slatinska banka kontinuirano razvija svoju ponudu. Uz temelj kreditnog i depozitnog poslovanja te platnog prometa (u zemlji i inozemstvu) kroz mrežu od oko 20 vlastitih financijskih centara i poslovnica,
unapređujemo i distribucijske kanale poput internet bankarstva. U proteklom razdoblju uveli smo uslugu mobilnog bankarstva – Banka nadohvat ruke kojim je omogućen jednostavan i siguran pristup računu 24 sata dnevno, što uključuje podnošenje naloga za plaćanje nacionalnih platnih transakcija uz mogućnost „slikaj i plati“ za naloge sa 2D bar kodom, kupoprodaju deviza te druge usluge. Banka i nadalje odgovara na izazove u poslovanju ulaganjem u sigurnost, razvoj kreditnog i kartičnog poslovanja, educiranje djelatnika Banke, u cilju unapređenja bankarskih usluga i bolje dostupnosti klijentima. Ulaskom Hrvatske u EU omogućeno nam je korištenje sredstava europskih i strukturnih fondova i kroz našu dugogodišnju poslovnu suradnju s HBOR-om. Banka putem te aktivne suradnje svojim klijentima omogućava realizaciju njihovih ideja kvalitetnim dugoročnim financijskim praćenjem, s krajnjim ciljem poticanja razvitka i osnaživanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Premda se mnogo očekivalo od pristupa Hrvatske EU, mišljenja smo da na veće pozitivne ekonomske učinike treba pričekati najmanje jedno srednjoročje. Naravno, i u ovome, kao i u cjelokupnom gospodarstvu, uloga financijskih institucija jest samo uspješno praćenje razvojne ideje. Donekle ih možemo i poticati razvojem proizvoda i ohrabrivanjem poduzetništva, ali bez još
63
BANKARSTVO
jače uloge države na provođenju strukturnih reformi i bez stvaranja poslovnog okruženja koje promiče konkurentnost, ulaganja i potiče poduzetništvo teško je očekivati veće i brže razvojne pomake. U svezi s tim i povlačenje, a još više i iskorištavanje EU sredstava trebalo bi u idućem razdoblju intenzivirati u smislu ulaganja u ciljane proizvodne aktivnosti koje mogu otvoriti nova radna mjesta, povećati proizvodnju i izvoz te pridonijeti ukupnom ekonomskom rastu. Prilagodba regulatornim promjenama Uz pojačane aktivnosti na svemu tome naša će se Banka nastavljati prilagođavati opsežnim regula-
tornim promjenama te će pratiti i poštivati sve regulatorne izmjene i propise. Prema zahtjevima tržišta, naše poslovanje u gospodarskom sektoru prvenstveno je usmjereno na financijsko praćenje malog i srednjeg poduzetništva i obrtnika, kako iz vlastitih sredstava tako i iz sredstava HBOR-a, te putem kreditnih linija u suradnji s jedinicama lokalne uprave. Imamo intenzivnu suradnju s HBOR-om, HAMAG BICRO-om i nadležnim Ministarstvom te jedinicama lokalne uprave i samouprave na poduzetničkim kreditnim linijama za sufinanciranje kamata za krajnjeg korisnika između Banke, Ministarstva poduzetništva i obrta i županije o provedbi programa
„Kreditom do uspjeha 2014“ mjera 1. – „Kreditom do konkurentnosti“ i također između Banke i Ministarstva poduzetništva i obrta o poslovnoj suradnji u provedbi
Fokus će nam i ove godine ostati na povećanju efikasnosti poslovanja programa „Kreditom do uspjeha 2014.“ mjera 2. – „Kreditom do uspješnog poslovanja“. I nadalje ćemo nastojati prepoznati kvalitetne investicijske projekte te omogućavati klijentima korištenje kvalitetnih izvora financiranja. Iz iskustva i europskih zemalja glavni generator novih radnih
mjesta je rast malog poduzetništva. Banka će i u narednom razdoblju nastaviti kontinuirano ulagati u razvoj i usavršavanje postojećih usluga nastojeći u što većoj mjeri zadovoljiti sve dinamičnije potrebe tržišta i svojih klijenata vezano za tradicionalne bankovne usluge kao i nove tehnologije. I u ovoj godini nastavili smo sa pozitivnim poslovanjem. Plan naše Banke za 2015. godinu je ostvariti daljnji rast ukupnog obujma poslovanja, rast bilance te povećanje broja klijenata, kako na strani korisnika sredstava, platnog prometa tako i ukupnog broja štediša. Fokus će i ove godine ostati na povećanju efikasnosti poslovanja.
PETAR REPUŠIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE PARTNER BANKE
Uloga banaka je da budu generator i pokretač gospodarstva Dijelom zbog loših vlastitih procjena i odluka u prošlosti, dijelom zbog nesigurnosti koja danas vlada u gospodarstvu, brojnih predstečajnih nagodbi, dugotrajnih ovršnih postupaka, ograničene potražnje na tržištu nekretnina te regulatornih uvjeta u kojima posluju, banke danas poprilično oprezno odobravaju nove kredite, stavljajući u prvi plan sigurnost ispred rasta i nove zarade
>> Iza nas je još jedna uspješna godina. Zadovoljni smo postignutim rezultatima pogotovo rastom štednje građana, poboljšanjem
strukture i kvalitete kreditnog portfelja, te uspješnim uspostavljanjem suradnje s kvalitetnim srednjim i velikim tvrtkama. Prošlu godinu završili smo s rastom ukupnih neto prihoda od 22 posto te rastom dobiti iz poslovanja prije rezervacija na iznos od gotovo 20 milijuna kuna, što Partner banku čini jednom od najefikasnijih banaka mjereno operativnom profitabilnošću. Rezervacijom većinom zarađenog za potencijalne gubitke u protekloj godini i pripisivanjem dobiti kapitalu dodatno smo učvrstili stabilnost poslovanja Banke uz održavanje koeficijenta adekvatnosti regulatornog kapitala
na relativno visokih 16,8 posto. Uz rezanje troškova na svim razinama, povećanje efikasnosti i bolju organizaciju internih procesa, važno je bilo i ulagati u razvoj pogotovo novih proizvoda i usluga, a posebno smo ponosni na naš razvojni tim mladih i kreativnih programera koji je samostalno razvio sve interne aplikacije banke
Bez aktivnije uloge banaka u financiranju novih investicija i projekta ne možemo se nadati nekoj svijetloj budućnosti
te radi na daljnjem razvoju aplikacija za klijente. Najveći problem - percepcija Najveći problem je u percepciji koja se posljednjih godina pokušava stvoriti u javnosti da su banke krive za sve. Prvo da su svojom kreditnom ekspanzijom krizu izazvale i da trebaju zbog toga snositi sve troškove. Banke su samo jedan od sudionika na tržištu i njihova primarna uloga je prikupiti štednju od onih koji imaju viškove novaca te plasirati kredite onima koji novac trebaju - tvrtkama za likvidnost i za investicije, građanima za rješavanje stambenog pitanja, kupnju auto-
64
mobila... Uloga banaka je da budu generator i pokretač gospodarstva vodeći pri tom računa o stabilnosti svojih plasmana i sustava u cjelini. Nažalost, jednim dijelom zbog loših vlastitih procjena i odluka u prošlosti, a drugim dijelom zbog nesigurnosti koja danas vlada u gospodarstvu, brojnih predstečajnih nagodbi, dugotrajnih ovršnih postupaka, ograničene potražnje na tržištu nekretnina te regulatornih uvjeta u kojima posluju, banke danas poprilično oprezno odobravaju nove kredite, stavljajući u prvi plan sigurnost ispred rasta i nove zarade. Danas su, eto banke krive jer ne plasiraju više kredita koji bi pomogli gospodarstvu. Ali vrlo rado bi banke plasirale, one žive od kredita. Moramo se svi zajedno zapitati zbog čega banke skupo plaćaju depozite da bi ih držali kod HNB-a bez kamata ili u novčanim fondovima uz minimalne kamate umjesto da na njima zarađuju na kreditima. To nije normalno. Odgovor
BANKARSTVO
je jednostavan – ne osjećaju se dovoljno sigurno da će im plasirana sredstva biti vraćena. Visoka kapitalna adekvatnost hrvatskih banaka te visoka likvidnost sustava statično gledajući dobri su za stabilnost sustava danas. Međutim dugoročno gledajući bez aktivnije uloge banaka u financiranju novih investicija i projekta ne možemo se nadati nekoj svijetloj budućnosti. Bez aktivne uloge banaka u financiranju novih investicija i projekata, posebno u privatnom sektoru, ne možemo očekivati bolju budućnost ni gospodarstva niti financijskog sektora. Banke se snažnije moraju vratiti svojoj primarnoj ulozi. Naravno, za to je potrebno stvoriti preduvjete koji po mom mišljenju kreću od države i pravne sigurnosti poslovanja svih sudionika. Zbog suzdržanosti izostaje rast Država svojom aktivnom ulogom mora stvoriti poticajnu klimu za
ulaganje privatnih investitora, te pružiti osjećaj sigurnosti i pravnu zaštitu svim vjerovnicima, pogotovo malim i srednjim poduzetnicima, a onda će i banke aktivnije preuzeti svoju ulogu. Jer
Prošlu godinu završili smo s rastom ukupnih neto prihoda od 22 posto te rastom dobiti iz poslovanja prije rezervacija na iznos od gotovo 20 milijuna kuna često zaboravljamo da nisu samo banke vjerovnici već i svi oni koji robu isporučuju ili uslugu pružaju uz odgodu plaćanja. Strah da ćete robu dati, uslugu isporučiti ili dati kredit, a neće vam biti plaćeno dovodi do suzdržanosti te manje aktivnosti. I naravno tada izostaje rast. Viši stupanj sigurnosti sustava
uz nastavak trenda smanjenja kamatnih stopa na depozite dalje vodi do povoljnijih kamatnih stopa na kredite koji su važna pretpostavka za intenzivniji rast i razvoj. Podsjetimo da je bankarski sektor već i prije službenog ulaska Hrvatske u EU bio njen dio budući da se regulatorni zahtjevi vezani uz poslovanje banka duže vrijeme usklađuju s onima u EU. Prije ulaska Hrvatske u EU prisutan je bio i „efekt prelijevanja regulatornih zahtjeva“ stranih banaka koje u vlasništvu imaju banke u Republici Hrvatskoj. Postavši dijelom obitelji europskog bankarskog tržišta i usklađenjem regulative stečeni su uvjeti koji su klijentima iz EU-a dodatno jamčili sigurnost i stabilnost. Osim toga, primjećujemo da smo postali interesantni klijentima iz EU-a, osobito kad je riječ o štednji koja im je daleko atraktivnija zbog više razine kamata nego u zemljama EU-a.
ŽELJKA SURAČ, PREDSJEDNICA UPRAVE KARLOVAČKE BANKE
Otežana naplata loših kredita Uz temeljnu promjenu vlasničke strukture te kroz dokapitalizaciju u iznosu od 132 milijuna kuna, Banka je stekla osnovu za uspostavu stabilnog i sigurnog poslovanja, te za daljnji rast i jačanje svoje tržišne pozicije >> U vrlo kompleksnom gospodarskom i regulatornom okruženju Banka je u 2014. godini ostvarila, ocjenjujemo, solidan pozitivni financijski rezultat u visini od 5,4 milijuna kunan. Uz temeljnu promjenu vlasničke strukture s posljedičnim pozitivnim reputacijskim efektom, te uz istovremeno provedeno značajno osnaženje kapitalne pozicije, kroz dokapitalizaciju u iznosu od 132 milijuna kuna, Banka je stekla osnovu za uspostavu stabilnog i sigurnog poslovanja, te za daljnji rast i jačanje svoje tržišne pozicije. Poslovanje i rezultati financijske
industrije pod velikim su utjecajem višegodišnjih recesijskih kretanja odnosno i dalje prisutnih
nepovoljnih makroekonomskih uvjeta koji utječu na smanjenu potražnju za kreditima ali i pod utjecajem kontinuiranog rasta udjela neprihodujućih kredita. U uvjetima i dalje prisutne stagnacije na tržištu nekretnina, zatim visoke stope nezaposlenosti i sve većeg broja blokiranih dužnika naplata loših kredita banaka je otežana. U kontekstu prethodno navedenog, ukupno stanje može se ocijeniti složenim. Na njega dodatno utječe i vrlo kompleksan regulatorni okvir koji ne pravi razliku između velikih i malih banaka. Uz bitno složeniju regulativu, čije
je uvođenje zahtijevalo značajne prilagodbe u poslovanju, ulazak Hrvatske u EU donio je ipak i mogućnost uključivanja u projekte onog dijela klijenata koji kandidiraju za dodjelu bespovratnih sredstava iz EU fondova. Naš segment poslovanja trebao bi imati proaktivnu ulogu u snaženju gospodarskih aktivnosti, uz ponudu financijskih proizvoda i usluga prilagođenu potrebama klijenata. Primarni interes Banke biti će i dalje poticanje domaćeg, napose regionalnog gospodarskog oporavka s nastojanjem daljnjeg jačanja regionalne prisutnosti.
65
BANKARSTVO
MIRO DODIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ISTARSKE KREDITNE BANKE UMAG
Stvoriti poduzetničku klimu uz poticanje investicija i obrazovanja Potrebno je u narednom razdoblju stvoriti povoljnije uvjete za inozemna i domaća ulaganja, gdje će se investitorima jamčiti za određeno vrijeme da neće doći do nepovoljnih fiskalnih uvjeta u poslovanju >> Iako je 2014. godina bila vrlo zahtjevna u bankarskom poslovanju, Istarska kreditna banka Umag ostvarila je dobar poslovni uspjeh. IKB prema visini aktive od gotovo tri milijarde kuna zauzima 13. mjesto od ukupno 28 banaka. U proteklom petogodišnjem razdoblju iskazan je rast bilance u iznosu od 690 milijuna kuna uz kontinuirano profitabilno poslovanje. Strateška orijentacija Banke je rast bez zaduživanja putem kredita, odnosno rast depozitne osnovice osnova je rasta ukupne bilance. Banka posluje putem 25 podružnica i poslovnica, te je u protekloj godini ostvarila neto dobit u iznosu od 12,1 milijuna kuna. U području poslovanja sa stanovništvom Banka je usmjerila svoje aktivnosti na doradu i razvoj postojećih modela kredita, kao i razvoj novih kreditnih proizvoda te unapređenje usluga internet bankarstva pa je od kraja prošle godine u ponudi Banke i mobilno bankarstvo, a razvijaju se ostale aktivnosti vezane za taj segment poslovanja. Značajno je povećan broj otvorenih tekućih računa i ugovoren je veliki broj oročenja štednih uloga. Ipak, nepovoljni gospodarski trendovi, prezaduženost građana i strah od novog zaduživanja utjecali su na nešto niži rast kreditne aktivnosti. Otežani uvjeti kreditiranja S obzirom na otežane uvjete kreditiranja koji su obilježili čitavu proteklu godinu, Banka je povećala ulaganja u portfelj vrijed-
nosnica. Najveći dio tih ulaganja odnosi se na ulaganja u državne vrijednosne papire - trezorske zapise i obveznice. Poslovanje je u protekloj godini povećano i u dijelu koji se odnosi na kunski i devizni platni promet, pa je iskazano povećanje kako volumena tako i broja transakcija po svim proizvodima. Depozitno poslovanje pravnih osoba tijekom godine je značajno povećano, i to kako u dijelu koji se odnosi na platni promet, od-
Nove investicije u zgrade i opremu bez ulaganja u znanje koje će biti iskorišteno za veći zamah razvojnog ciklusa i bolje korištenje uloženih sredstava, ne mogu osigurati veći rast BDP-a nosno depozite po viđenju, tako i kod oročenja. Ukupni bruto kreditni portfelj poslovnih subjekata povećan je za 7,2 posto u odnosu na kraj 2013. godine. U 2014. godini značajno je pojačana tržišna aktivnost u poslovanju s poslovnim subjektima – javnim sektorom što je najvećim dijelom pridonijelo rastu kreditnog portfelja. S obzirom na to da su makroekonomska kretanja iz proteklih godina bitno utjecala na suzdržanost klijenata u korištenju kredita za investicijske aktivnosti, finan-
cijski sektor je suočen s niskom potražnjom za kreditima uz istovremenu visoku likvidnost, koja zbog negativne kamatne stope iz inozemstva za devizne depozite umjesto prihoda donosi rashode. Predstečajne nagodbe koje polaze od dužnika, a ne od vjerovnika, maksimalno se odužuju u odnosu na zakonski rok, što je utjecalo na povećanje dospjelih potraživanja kako prema banci tako i prema dobavljačima, odnosno direktno i indirektno je utjecalo na povećanje dospjelih potraživanja tj. kašnjenja u plaćanju. Dužnik koji je otvorio prestečajnu nagodbu ne polazi od restrukturiranja obveze, već je cilj da proces što duže traje neovisno o zakonskom roku kako u tom razdoblju ne bi plaćao svoje obveze. Kako se taj institut ne bi zlorabio otezanjem i odugovlačenjem dospjelih plaćanja, trebalo bi utvrditi da kamate na naknadno utvrđene obveze po predstečajnoj nagodbi trebaju teći od dana zaključenja predstečajne
nagodbe, ali ne kasnije od maksimalno zakonski utvrđenog roka (120 dana + 90 dana). Postepeni, minimalni rast BDP-a pozitivan je trend ove godine, ali premalen za očekivani gospodarski rast i smanjenje inozemne zaduženosti Hrvatske. Pozitivno je kretanje izvoza, koji raste većom stopom u odnosu na uvoz i time osigurava bolju pokrivenost uvoza. Veći devizni priljev dobrim dijelom koristi se i za razduživanje banaka prema inozemstvu i za transfer dobiti. Potrebno je u narednom razdoblju stvoriti povoljnije uvjete za inozemna i domaća ulaganja, gdje će se investitorima jamčiti za određeno vrijeme da neće doći do nepovoljnih fiskalnih uvjeta u poslovanju. Zemlje s čestim promjenama fiskalnih uvjeta često stvaraju nesigurnost za ulazak u dugoročne investicije, te ćemo bez većih investicija vrlo teško osiguravati gospodarski rast koji će omogućiti servisiranje državnih obaveza i održavanje javne potrošnje na sadašnjoj razini. Pad profitabilnosti banaka Zadnjih nekoliko godina profitabilnost banaka sve više pada. Naime, banke u Hrvatskoj su daleko više kapitalizirane od europskog prosjeka, tako da je ROE – prinos na kapital, među najnižima. To će utjecati na vlasnike većih banaka tako da će dio zadržane dobiti povlačiti iz Hrvatske, ali vjerojatno će doći i do daljnjih smanjenja troškova, gdje će zbog veličine Hrvatske, neke banke u
66
BANKARSTVO
Rješenja Raiffeisen banke za poduzetništvo Izvori financiranja sektora malih i srednjih poduzeća uglavnom su usmjereni na bankarski sektor. Dodatno, sektor malih i srednjih poduzeća izrazito je dinamičan te zahtijeva brzu prilagodbu novonastalim uvjetima poslovanja. Upravo zato je od izuzetne važnosti imati pouzdanoga partnera na kojega se može osloniti u postizanju poslovnih ciljeva. Iz širokoga asortimana usluga koje Raiffeisen banka nudi poduzetnicima i obrtnicima, izdvajamo EU podršku i FlexiBIZ prekoračenje. Nedavno pristupanje Europskoj uniji omogućilo je intenzivnije korištenje sredstava iz EU fondova. EU podrška RBA objedinjuje usluge informiranja klijenata o EU fondovima te im pravovremeno pruža potrebnu potporu pri realizaciji projekata, pri čemu se sastoji se od tri segmenta: informiranje i savjetovanje, financiranje projekata te financiranje javne nabave. Informiranje je u današnje vrijeme postalo za sve jedan od najvažnijih zadataka te je zapravo postalo preduvjet realizacije aktivnosti. Budući da informiranje zahtijeva vrijeme i odabir relevantnih informacija, RBA putem nekoliko različitih kanala, sukladno preferenciji klijenata, pruža obavijesti tijela nadležnih za EU fondove, obavijesti o natječajima i fondovima te o mogućnostima korištenja fondova za klijente. Nadalje, RBA svojim klijentima osigurava financiranje koje je u rokovima, cijenom i drugim važnim sastavnicama povoljnije u odnosu na komercijalne uvjete. Financiranje javne nabave javlja se u slučajevima kada klijenti RBA nisu izravni korisnici EU fondova, nego se javljaju kao dobavljači proizvoda, usluga ili radova za izravne korisnike. U tim situacijama, RBA svojim klijentima osigurava jamstva i financiranje kao dobavljaču te je jedan od izvora putem kojih se mogu pratiti objave javnih nabava te ih koristiti kao priliku za plasman proizvoda ili usluga koje nude. FlexiBIZ prekoračenje olakšava financiranje potreba za dodatnim obrtnim sredstvima ili održavanje tekuće likvidnosti. Jednostavno ugovaranje prekoračenja po transakcijskom računu, korisniku olakšava upravljanje likvidnošću. Korisniku kredita odobrava se iznos dopuštenoga prekoračenja po transakcijskomu računu, a odlika ove usluge je mogućnost da korisnik sredstva može koristiti i vraćati na revolving osnovi. Dodatno, obnavljanje limita prekoračenja realizira se automatski, bez potrebe da klijent ponovno dolazi u banku te prikuplja dokumentaciju, a modulira se u skladu s prometom koji klijent obavlja po transakcijskom računu. Ovo su samo pojedina konkretna rješenja za poduzetništvo, a o cjelovitoj ponudi Raiffeisen banke možete se informirati na internetskim stranicama Banke www.rba.hr ili posjetiti Vama najbližu poslovnicu. Zajedničkom definicijom ciljeva poduzetnika, Raiffeisen banka nastoji pronaći rješenja koja odgovaraju individualnim potrebama i mogućnostima klijenta.
Hrvatskoj postati u budućnosti samo podružnice. Zbog visoke kapitaliziranosti banaka očekuje se daljnja stabilnost financijskog sektora. U Hrvatskoj bi trebalo voditi računa da je bankarski sektor vrlo važan segment u razvoju gospodarstva i države kako se ne bi dogodilo da se vodi računa samo o velikim inozemnim bankama koje jednog dana mogu postati samo podružnice u Hrvatskoj s obzirom na globalizaciju, profitabilnost i veličinu Hrvatske kao financijskog tržišta.
Postupni, minimalni rast BDP-a pozitivan je trend ove godine, ali premali za očekivani gospodarski rast i smanjenje inozemne zaduženosti Hrvatske Ulazak Hrvatske u EU prije dvije godine stvorio je samo pretpostavke za sigurnija ulaganja, ali nedovoljno da bi se investitori odlučili za Hrvatsku u kojoj se često mijenjaju propisi, što uz dugotrajnu recesiju koja još traje stvara određenu nesigurnost za dugoročne investicije. Kada govorimo o nama, moramo istovremeno govoriti i o našim klijentima jer je naša politika razvoja bazirana na njima. Na području na kojem mi djelujemo poslovanje klijenata uglavnom je direktno ili indirektno orijentirano na europsko tržište putem turizma. Ulaskom u EU našim klijentima pojednostavljeno je poslovanje s inozemnim partnerima što će u budućnosti omogućiti efikasniji i brži rad, a time i povećanje opsega poslovanja. Ono što je nedovoljno iskorišteno su europski fondovi, koji bi svoje rezultate trebali dati u narednom razdoblju kroz povećanu investicijsku aktivnost odnosno veću zaposlenost svih kapaciteta koji sudjeluju u realizaciji određene investicijske aktivnosti.
Država treba poticati razvoj Mislim da svi zajedno, država, banke i nositelj monetarne politike, trebaju stvarati za gospodarstvo povoljnije i stabilnije uvjete privređivanja kako bi se prebrodile nesigurne godine u početnoj fazi izlaska iz recesije i ulaska u razvojni ciklus na razini Hrvatske. Treba stvoriti poduzetničku klimu uz poticanje investicija i obrazovanja kao temelj budućeg razvoja. Nove investicije u zgrade i opremu bez ulaganja u znanje koje će biti iskorišteno za veći zamah razvojnog ciklusa i bolje korištenje uloženih sredstava, ne mogu osigurati veći rast BDP-a. Država bi trebala poticati razvoj putem fiskalne politike, pojednostavljenjem i ubrzavanjem rješavanja administrativnih uvjeta kod investicija, te osigurati ažurno rješavanje sudskih sporova. Banke bi u naredne tri godine trebale osigurati povoljnije fiksne kamatne stope za novi razvojni ciklus, a u suradnji s monetarnom politikom imobilizirana sredstva koristiti uz vrlo malu kamatnu stopu za ulaganja u obrazovanje (usavršavanje stručnih kadrova, opremu i studente), zdravstvo (usavršavanje kadro-
IKB prema visini aktive od gotovo tri milijarde kuna zauzima 13. mjesto od ukupno 28 banaka va i opremu) i za kreditiranje za stambenu izgradnju za mlade. Za novi razvojni ciklus potrebno je više zajedničkog rada svih sudionika koji mogu zajednički pridonijeti osmišljavanju uvjeta za povećani gospodarski razvoj, koji neće sagledavati samo tekuće stanje nego i budućnost. Bolja budućnost bit će od koristi za sve sudionike u osmišljavanju povoljnijih uvjeta gospodarskog razvoja.
BANKARSTVO
TKO JE TKO U HRVATSKIM BANKAMA
BKS BANK Adresa: 51000 Rijeka, Mljekarski trg 3 Telefon: 051 / 353 555 Faks: 051 / 353 566 web: bks.hr e-pošta: info@bks.hr Info telefon: 051 353 555 BIC (SWIFT): BFKKHR22 IBAN: HR57 2488 0011 0111 1111 6 Datum osnivanja: 19. ožujka 1993. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Goran Rameša - članovi: Christian Peter Pettinger Nadzorni odbor: - predsjednik: Herta Stockbauer - članovi: Dieter Vinzenz Krassnitzer, Josef Morak, Ludwig Hubert, Ankele Harald, Richard Brunner Osoba za kontakt: Helena Seifert, tajnica Uprave Revizor za 2014: Ernst&Young d.o.o. Zagreb
HRVATSKA POŠTANSKA BANKA Adresa: 10 000 Zagreb, Jurišićeva 4, Telefon: 01 / 4804 400, 01 / 4804 409 Faks: 01 / 4810 773 web: www.hpb.hr e-pošta: hpb@hpb.hr Info telefon: 0800 472 472 ili 072 472 472 BIC (SWIFT): HPBZHR2X IBAN: HR 46 2390 0011 0700 00029 Datum osnivanja: 23. listopada 1991. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Tomislav Vuić - članovi: Dubravka Kolarić, Mladen Mrvelj, Domagoj Karadjole Nadzorni odbor: - predsjednik: Dražen Kobas - članovi: Nada Karaman Aksentijević, Nino Raič, Marin Palada Osoba za kontakt: pr@hpb.hr; 01 / 4804 920; 01 / 4805 057 Revizor za 2014: Deloitte
BANKA KOVANICA Adresa: 42 000 Varaždin, Petra Preradovića 29 Telefon: 042 / 403 403 Faks: 042 / 311 704 web: www.kovanica.hr e-pošta: kovanica@kovanica.hr BIC (SWIFT): SKOV HR 22 IBAN: HR0941330061011111116 Datum osnivanja: 26. studenoga 1997. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Nicola Ceccaroli - članovi: Darko Kosovec Nadzorni odbor: - predsjednik: Fabiomassimo Mango - članovi: Ivan Majdak, Emanuele Restelli Prandoni Della Fratta, Albani Marino, Mladen Vedriš, Revizor za 2014: PRICEWATERHOUSECOOPERS D.O.O. ZAGREB
CROATIA BANKA Adresa:
10 110 Zagreb, Roberta Frangeša Mihanovića 9, Telefon: 01 / 2391 120 Faks: 01 / 2338 141 web: www.croatiabanka.hr e-pošta: info@croatiabanka.hr Info telefon: 0800 57 57 BIC (SWIFT): CROA HR 2X IBAN: HR0324850031000009027 Datum osnivanja: 22. prosinca 1989. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Suzana Brenko - članovi: Stjepan Mandić, Ivan Šverko Nadzorni odbor: - predsjednik: Mladen Duliba - članovi: Branka Grabovac, Maruška Vizek, Josip Lozančić Osoba za kontakt: Nediljka Burić Mandić Revizor za 2014: PricewaterhouseCoopers d.o.o.
HYPO ALPE-ADRIA-BANK Adresa: 10 000 Zagreb, Slavonska avenija 6 Telefon: 01 / 6030 000 Faks: 01 / 6007 000 web: www.hypo-alpe-adria.hr e-pošta: bank.croatia@hypo-alpe-adria.hr Info telefon: 0800 14 14 BIC (SWIFT): HAABHR22 IBAN: HR60 2500 0091 0000 0001 3 Datum osnivanja: 1996 Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Tea Martinčić - članovi: Brane Golubić, Joško Mihić, Slawomir Konias Nadzorni odbor: - predsjednik: Dr. Alexander Picker - članovi: Rainer Sichert, Stefan Selden, Edgar Flaggl, Zoran Parać Osoba za kontakt: Igor Vukasović Revizor za 2014: Deloitte d.o.o.
67
BANKA SPLITSKO-DALMATINSKA Adresa: 21000 Split, 114. Brigade 9 Telefon: 021 / 540 280 Faks: 021 / 368 448 web: www.bsd.hr e-pošta: info@bsd.hr Info telefon: 0800/210210 BIC (SWIFT): DALMHR22* IBAN: HR29 4109 0061 0111 1111 6 Datum osnivanja: 03.11.1992. Banka nema veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Ivo Krolo - članovi: Irena Kalebić Bašić Nadzorni odbor: - predsjednik: Ivan Filipović - članovi: Joško Dvornik , Nedjeljko Ivančević Revizor za 2014: REVIZIJA ZUBIN d.o.o.
ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK Adresa: 51000 Rijeka, Jadranski trg 3A Telefon: 062 / 375 000 Faks: 062 / 376 000 web: www.erstebank.hr e-pošta: erstebank@erstebank.hr Info telefon: 0800 7890 BIC (SWIFT): ESBCHR22 IBAN: HR9524020061031262160 Datum osnivanja: 20. studenoga 1954. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Christoph Schoefboeck - članovi: Borislav Centner, Martin Hornig, Slađana Jagar, Zdenko Matak Nadzorni odbor: - predsjednik: Andreas Gottschling - članovi: Sava Ivanov Dalbokov, Hannes Frotzbacher, Franz Kerber, Reinhard Ortner, Renate Veronika Ferlitz, Judit Anges Havasi Osoba za kontakt: Ured korporativnih komunikacija, 072 371 371 Revizor za 2014: Deloitte
IMEX BANKA Adresa: 21000 Split, Tolstojeva 6 Telefon: 021 / 406 100 Faks: 021 / 345 588 web: www.imexbanka.hr e-pošta: imexbanka@imexbanka.hr Info telefon: 072 24 24 23 BIC (SWIFT): IMXX HR 22 IBAN: HR4024920081011111116 Datum osnivanja: 25. siječnja 1995. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Branko Buljan - članovi: Ružica Šarić Nadzorni odbor: - predsjednik: Darko Medak - članovi: Dušan Tomašević, Ante Jurić Osoba za kontakt: Nevenka Buljan; 021/406-106 Revizor za 2014: UHY HB EKONOM d.o.o.
68
BANKARSTVO
ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG Adresa: 52470 Umag, Ernesta Miloša 1 Telefon: 052 / 702 300 Faks: 052 / 702 388 web: www.ikb.hr e-pošta: marketing@ikb.hr Info telefon: 0800 444 222 BIC (SWIFT): ISKB HR 2X IBAN: HR7723800061000000005 Datum osnivanja: 18. prosinca 1989. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Miro Dodić - članovi: Klaudija Paljuh, Emanuela Vukadinović Nadzorni odbor: - predsjednik: Milan Travan - članovi: Edo Ivančić, Marijan Kovačić, Vlatko Reschner, Anton Belušić Osoba za kontakt: Mirjana Tarticchio, voditelj Odjela Financijskog kontrolinga Revizor za 2014: Deloitte d.o.o. Zagreb
KENTBANK Adresa: 10000 Zagreb, Gundulićeva 1 Telefon: 01 / 4981 900 Faks: 01 / 4981 910 web: www.kentbank.hr e-pošta: kentbank@kentbank.hr BIC (SWIFT): KENBHR22 IBAN: HR5741240031011111116 Datum osnivanja: 1998 Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Ivo Bilić - članovi: Emir Deldag˘, Mićo Tomičić Nadzorni odbor: - predsjednik: Mehmet Kocçak - zamjenik predsj.: Hakan Özgüz - članovi: Boris Zenić Osoba za kontakt: Gorana Smoljenović Revizor za 2014: KPMG
PARTNER BANKA Adresa: 10000 Zagreb, Vončinina 2 Telefon: 01 / 4602 222 Faks: 01 / 4602 289 web: www.paba.hr e-pošta: partner@paba.hr Info telefon: 01 / 4602222 BIC (SWIFT): PAZGHR2X IBAN: HR94 2408 0021 0000 0287 0 Datum osnivanja: 21. svibnja 1991. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Petar Repušić - članovi: Marina Puljiz, Luka Čulo Nadzorni odbor: - predsjednik: Božo Čulo -. zamjenik predsj.: Ivan Miloloža - članovi: Ivan Ćurković Osoba za kontakt: Lidija Đevoić Revizor za 2014: Krako-revizija d.o.o
JADRANSKA BANKA D.D. Adresa: Telefon:
22000 Šibenik, Ante Starčevića 4 022 / 242 242 (centrala), 022 / 242 101 (uprava) Faks: 022 / 331 798, 022 / 331 143 web: www.jadranska-banka.hr e-pošta: banka@jaba.hr BIC (SWIFT): JADRHR2X IBAN: HR8624110061011111116 Datum osnivanja: 17. travnja 1957. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Boris Teški - članovi: Mirko Goreta i Marija Trlaja Nadzorni odbor: - predsjednik: Franjo Filipović - zamjenik preds.: Lađana Antunac Osoba za kontakt: Ivica Piližota Revizor za 2014.: BDO Croatia
KREDITNA BANKA ZAGREB Adresa: 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 74 Telefon: 01 / 6167 333 Faks: 01 / 6167 466 web: www.kbz.hr e-pošta: uprava@kbz.hr Info telefon: 0800 24 24 00 BIC (SWIFT): KREZHR2X IBAN: HR4424810001011111116 Datum osnivanja: 13. siječnja 1994. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Boris Zadro - članovi: Nataša Jakić Felić Nadzorni odbor: - predsjednik: Nadira Eror - članovi: Ankica Čeko, Irena Severin, Ivan Penić Osoba za kontakt: Mirjana Bartoš Revizor za 2014: PriceWaterhouseCoopers
PODRAVSKA BANKA Adresa: 48000 Koprivnica, Opatička 3 Telefon: 072 655 000 Faks: 072 655 200 web: www.poba.hr e-pošta: info@poba.hr Info telefon: 072 20 20 20 BIC (SWIFT): PDKCHR2X IBAN: HR6323860021000010160 Datum osnivanja: 1872 Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: mr. Julio Kuruc - članovi: Davorka Jakir, Marijan Marušić Nadzorni odbor: - predsjednik: Miljan Todorovic - članovi: Sigilfredo Montinari, Dario Montinari, Dolly Predovic, Filippo Disertori, Maurizio Dallocchio Osoba za kontakt: Željka Artner-Pavković Revizor za 2014: Deloitte d.o.o.
KARLOVAČKA BANKA Adresa: 47000 Karlovac, I.G. Kovačića 1 Telefon: 047 / 417 501 Faks: 047 / 614 206 web: www.kaba.hr e-pošta: info@kaba.hr Info telefon: 0800 417 336 BIC (SWIFT): KALCHR2X IBAN: HR52 2400 0081 0111 1111 6 Datum osnivanja: 1. veljače 1955. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Željka Surač - članovi: Marino Rade Nadzorni odbor: - predsjednik: Nedjeljko Strikić - članovi: Bernarda Ivšić, Željko Pavlin Osoba za kontakt: Bernarda Huljina, tajnica uprave Revizor za 2014: BDO CROATIA d.o.o.
OTP BANKA HRVATSKA Adresa: 23 000 Zadar, Domovinskog rata 3 Telefon: 072 201 555 Faks: 072 201 950 web: www.otpbanka.hr e-pošta: info@otpbanka.hr Info telefon: 072 201 555 BIC (SWIFT): OTPVHR2x IBAN: HR5324070001024070003 Datum osnivanja: 17. svibnja 1957. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Balázs Békeffy - članovi: Helena Banjad, Slaven Celić; Zorislav Vidović Nadzorni odbor: - predsjednik: dr. Antal Pongrácz - članovi: Szabolcs Annus, Branko Mikša, Laszlo Kecskés, Attila Kozsik Revizor za 2014: Deloitte d.o.o
PRIMORSKA BANKA Adresa: 51000 Rijeka, Scarpina 7 Telefon: 015 / 355 777 Faks: 051 / 332 762 web: www.primorska.hr e-pošta: primorska@primorska.hr BIC (SWIFT): SPRMHR22 IBAN: HR1841320031011111116 Datum osnivanja: 23. listopada 1997. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Anto Pekić - članovi: Aleksandra Arbanas Nadzorni odbor: - predsjednik: Jože Perić - članovi: Andrej Galogaža (zamjenik predsjednika),Giorgio Mattioli, Renata Dogan, Franco Brunati Osoba za kontakt: Mario Pilat, tel: 051/ 355 744 Revizor za 2014: BDO Croatia, Zagreb
BANKARSTVO
PRIVREDNA BANKA ZAGREB Adresa: 10000 Zagreb, Radnička cesta 50 Telefon: 01 / 6360 000 Faks: 01 / 6360 063 web: www.pbz.hr e-pošta: uuzkk@pbz.hr Info telefon: 0800 365 365 BIC (SWIFT): PBZGHR2X IBAN: HR64 2340 0091 0000 0001 3 Datum osnivanja: 1966 Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Božo Prka - članovi: Gabriele Pace (zamjenik predsjednika), Ivan Gerovac, Andrea Pavlović, Dinko Lucić, Draženko Kopljar, Darko Drozdek Nadzorni odbor: - predsjednik: Giovanni Gilli - članovi: Draginja Đurić (zamjenik predsjednika), Branko Jeren; Nóra Kocsis , Massimo Malagoli , Paolo Sarcinelli, Christophe Velle Osoba za kontakt: John Knezović/Dražen Dumančić, Ured Uprave za korporativne komunikacije Revizor za 2014: KPMG d.o.o.
SBERBANK Adresa: 10000 Zagreb, Varšavska 9 Telefon: 01 / 4801 300 Faks: 01 / 4801 365 web: www.sberbank.hr e-pošta: info@sberbank.hr Info telefon: 0800 0600 BIC (SWIFT): VBCRHR22 IBAN: HR1225030071011111116 Datum osnivanja: 21. veljače 1997. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Andrea Kovacs-Wöhry - članovi: Dubravka Lukić, Igor Repin, DubravkoAnte Mlikotić, Mario Henjak Nadzorni odbor: - predsjednik: Andras Krisztian Hamori (zamjenik predsjednika) - članovi: Gabriela Schlossarek, Natalia Revina, Dragutin Bohuš Revizor za 2014: Ernst & Young d. o. o., Zvonimir Madunić
ŠTEDBANKA Adresa: 10000 Zagreb, Slavonska avenija 3 Telefon: 01 / 6306 666 Faks: 01 / 6187 012 web: www.stedbanka.hr e-pošta: stedbanka@stedbanka.hr BIC (SWIFT): STEDHR22 IBAN: HR152483005-1000000013 Datum osnivanja: 5. listopada 1994. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Constantin Cesnovar, Mag - članovi: Zdravko Zrinušić, dipl.oec.; Marko Udovičić, dipl.oec. Nadzorni odbor: - predsjednik: Prof.dr.sc. Ivo Andrijanić - članovi: Đuro Benček, Petar Ćurković Osoba za kontakt: Vesna Zanoški Revizor za 2014: BDO Croatia d.o.o.
RAIFFEISENBANK AUSTRIA Adresa: 10000 Zagreb, Petrinjska 59 Telefon: 01 / 4566 466 Faks: 01 / 4819 462 web: www.rba.hr e-pošta: info@ba.hr Info telefon: 072 62 62 62 BIC (SWIFT): RZBHHR2X IBAN: HR0624840081000000013 Datum osnivanja: 12. studenoga 1994. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Michael Georg Müller - članovi: Mario Žižek (zamjenik predsjednika), Jasna Širola, Zoran Košćak, Vesna Ciganek-Vuković, Marko Jurjević Nadzorni odbor: - predsjednik: Karl Sevelda - članovi: Peter Lennkh (zamjenik predsjednika), Peter Jacenko, Ferenc Berszan, Lovorka Penavić Revizor za 2014: Deloitte d.o.o.
SLATINSKA BANKA Adresa: 33520 Slatina, Vladimira Nazora 2 Telefon: 033 / 840 400 Faks: 033 / 551 566, 033 / 840 429 web: www.slatinska-banka.hr e-pošta: slatinska-banka@slatinska-banka.hr BIC (SWIFT): SBSL HR 2X IBAN: HR23 2412 0091 0399 9092 8 Datum osnivanja: 09.10.1992. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Angelina Horvat, dipl. oec. - članovi: Marko Brnić, dipl. oec. Nadzorni odbor: - predsjednik: Ružica Vađić - članovi: Blaženka Eror Matić, Hrvoje Markovinović, Denis Smolar, Tomislav Rosandić (do 31.12.2014.g.) Osoba za kontakt: Jelena Košćak Revizor za 2014: BDO Croatia d.o.o. Zagreb
TESLA ŠTEDNA BANKA Adresa: 10000 Zagreb, Trg J. F. Kennedy 6b Telefon: 01 / 2226 522 Faks: 01 / 2226 523 web: www.tesla-banka.hr e-pošta: info@tesla-banka.hr BIC (SWIFT): ASBZHR22 IBAN: 6717002 - 1000000013 Datum osnivanja: 1. travnja 2009. Banka nema veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Zvonko Agičić - članovi: Dubravka Filipčić Nadzorni odbor: - predsjednik: Ratko Bajakić - članovi: Snežana Repac, Zlatko Milikić Osoba za kontakt: Ljiljana Jelušić Revizor za 2014: HLB Revidicon d.o.o.
69
SAMOBORSKA BANKA Adresa: 10430 Samobor Telefon: 01 / 5999 211, 01 / 3362 530 Faks: 01 / 3361 523 web: www.sabank.hr e-pošta: riznica1@sabank.hr BIC (SWIFT): SMBRH22 IBAN: HR362403009-1011111116 Datum osnivanja: 27. ožujka 1873. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Marijan Kantolić - članovi: Verica Ljubičić Nadzorni odbor: - predsjednik: Dragutin Plahutar - članovi: Milan Penava, Drago Jakovčević, Roman Malarić, Mirjana Plahutar Osoba za kontakt: Verica Ljubičić Revizor za 2014: HLB REVIDICON d.o.o.
SOCIETE GENERALE - SPLITSKA BANKA Adresa: 21000 Split, R. Boškovića 16 Telefon: 021 / 304 304 Faks: 021 / 304 034 web: www.splitskabanka.hr e-pošta: info@splitskabanka.hr Info telefon: 0800 210 021 / 021 304 304 BIC (SWIFT): SOGEHR22 IBAN: HR2423300031000000013 Datum osnivanja: 9. travnja 1966. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: André-Marc Prudent - članovi: Zvonimir Akrap, Nelsi Rončević Nadzorni odbor: - predsjednik: Jean-Luc Parer - članovi: Patrick Gelin, Giovanni Luca Soma Osoba za kontakt: Silvija Bareša Revizor za 2014: Deloitte d.o.o.
VABA Adresa: 42000 Varaždin, Aleja kralja Zvonimira 1 Telefon: 042 / 659 400 Faks: 042 / 659 401 web: www.vababanka.hr e-pošta: banka@vaba.hr Info telefon: 800 8222 BIC (SWIFT): VBVZHR22 IBAN: HR77 2489 0041 0067 5539 1 Datum osnivanja: 29. travnja 1995 Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Ivica Božan - članovi: Monika Céreová Nadzorni odbor: - predsjednik: Strapek Július - članovi: Filipović Željko, Tkač Patrik, Enenkl Ivo, Kovač Igor, Lalik Juraj Osoba za kontakt: Janja Vukšić Revizor za 2014: PricewaterhouseCoopers d.o.o.
70
BANKARSTVO
VENETO BANKA
ZAGREBAČKA BANKA
Adresa: 10000 Zagreb, Draškovićeva 58 Telefon: 01 / 4802 666 Faks: 01 / 4802 571 web: www.venetobanka.hr e-pošta: info@venetobanka.hr Info telefon: 0800 8881 BIC (SWIFT): CCBZHR2X IBAN: HR22 2381 0091 0111 1111 6 Datum osnivanja: 8. srpnja 1992. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Michele Romano - članovi: Fernando Zavatarelli, Boris Kalajdžić Nadzorni odbor: - predsjednik: Gian-Quinto Perissinotto - članovi: Pierluigi Ronzani, zamjenik predsjednika, Diego Carraro, Antonio Paruzzolo i Renato Merlo Revizor za 2014: PWC
Adresa: 10000 Zagreb, Trg bana J. Jelačića 10 Telefon: 01 / 6104 146 Faks: 01 / 3442 024 web: www.zaba.hr e-pošta: zaba@unicreditgroup.zaba.hr Info telefon: 0800 00 24 BIC (SWIFT): ZABA HR 2X IBAN: HR8823600001000000013 Datum osnivanja: 1913 Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Miljenko Živaljić - članovi: Romeo Collina, Lorenzo Ramajola, Marko Remenar, Dijana Hrastović, Daniela Roguljić Novak, Nikolaus Maximilian Linarić Nadzorni odbor: - predsjednik: Erich Hampel - članovi: Prof. dr. Jakša Barbić (zamjenik predsjednika), Franco Andreetta (zamjenik predsjednika), Robert Zadrazil, Jürgen Kullnigg, Fabrizio Onida, Christoph Metze, Savoula Demetriou, Francesco Giordano, Gianfranco Bisagni, Emilio Terpin Revizor za 2014: Deloitte d.o.o.
BANKE I ŠTEDIONICE U STEČAJU I LIKVIDACIJI Stečaj Agroobrtnička banka d.d. Zagreb
Datum otvaranja stečaja 14. 6. 2000.
Alpe Jadran banka d.d. Split
15. 5. 2002.
Centar banka d.d. Zagreb
30. 9. 2013.
Credo banka d.d. Split
16. 1. 2012.
Glumina banka d.d. Zagreb
30. 4. 1999.
Gradska banka d.d. Osijek Hrvatska gospodarska banka d.d. Zagreb Ilirija banka d.d. Zagreb
Investicijsko komercijalna štedionica d.d. Zagreb Križevačka banka d.d. Križevci Obrtnička štedna banka d.d. Zagreb Primus banka d.d. Zagreb Štedionica Dora d.d. Zagreb
Datum pokretanja likvidacije 31. 5. 2000. 3. 1. 2005. 22. 12. 2010. 23. 12. 2004. 1. 1. 2002.
3. 5. 1999. 19. 4. 2000. 6. 4. 1999.
Nava banka d.d. Zagreb
1.12.2014.
Trgovačko turistička banka d.d. Split
8. 9. 2000.
Županjska banka d.d. Županja
3. 5. 1999.
PREDSTAVNIŠTVA INOZEMNIH BANAKA COMMERZBANK AKTIENGESELLSCHAFT, ZAGREB Predstavništvo u Zagrebu Adresa: Zagreb, Račkoga 8 Telefon: 01/45.51.565, 45.51.568 Faks: 01/48.76.555
DEUTSCHE BANK AG, ZAGREB Predstavništvo u Republici Hrvatskoj/Zagreb Adresa: Zagreb, Petrinjska 9/II Telefon 01/48.11.066, 49.22.826 Faks: 01/49.22.827
LHB INTERNATIONALE HANDELSBANK AG, ZAGREB Predstavništvo Zagreb Adresa: Zagreb, Ivana Lučića 2a Telefon: 01/48.44.030, 48.44.031 Faks: 01/48.43.611
Likvidacija
Štedionice koje su izgubile odobrenje za rad, a nisu pokrenule postupak likvidacije Hibis štedionica d.d. Zagreb Zagrebačka štedionica d.d. Zagreb
Datum oduzimanja odobrenja za rad 7. 3. 2001. 22. 3. 2000.
Tjedni gospodarski TV magazin
Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:
TV NOVA Pula
Na
TV Ĺ IBENIK
kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.
BANKARSTVO
72
STAMBENE ŠTEDIONICE U 2014.
Smanjen i broj ugovora, ali i njihova vrijednost U Hrvatskoj su lani bila sklopljena 83.653 ugovora vrijedna više od 4,21 milijardu kuna Unatoč svim problemima s kojima se susreću građani pokušavaju na sve moguće načine osigurati krov nad glavom. Uz bankovne kredite i sve peripetije povezane uz njihovo dobivanje, dio građana se odlučuje za stambenu štednju koja je, po našem mišljenju, malo gurnuta u drugi plan iako je jako dobro rješenje za kupnju stana ili adaptaciju postojećeg. Bilo kako bilo, u pet stambenih štedionica koliko ih posluje u Hrvatskoj lani su bila sklopljena 83.653 ugovora vrijedna više od 4,21 milijardu kuna. U odnosu na godinu dana ranije, riječ je i o smanjenju broja ugovora, ali i o smanjenju njhove vrijednosti. Naime, u 2013. godini u tih pet štedionica bilo je sklopljeno 105.754 ugovora teških nešto više od 4,61 milijardi kuna. Inače, do posljednjeg dana protekle godine u svim je štedionicama bilo sklopljeno ukupno 1.897.239 ugovora vrijednih nešto više 100,83 milijarde kuna. Kad je riječ o odobrenim kreditima, stambene su štedionice lani odobrile 2310 kredita vrijedna više od 788,48 milijuna kuna. Štedni su depoziti, pak, na dan 31. prosinca 2014. premašivali iznos od 6,69 milijardi kuna, dok je štedionicama protekle godine bilo doznačeno poticajnih sredstava u iznosu nešto većem od 208,8 milijuna kuna.
Stambene štedionice (31.12.2014.)
Broj sklopljenih ugovora u 2014.
Broj odobrenih kredita ukupno
Stambena štednja Broj sklopljenih ugovora
u 2014. ukupno
Vrijednost sklopljenih ugovora, 000 kn
u 2014. ukupno
Broj odobrenih kredita
u 2014. ukupno
Vrijednost odobrenih kredita, 000 kn
u 2014. ukupno
Stanje štednih depozita, 000 kn, 31. 12. Doznačena poticajna sredstva, 000 kn
2014.
Ukupni kapital, 000 kn Dobit / gubitak, 000 kn
Broj zaposlenih, 31. 12. Broj poslovnica Broj vanjskih suradnika
HPB
8,74%
Wüstenrot
16,89%
Wüstenrot
25,02%
PBZ
PBZ
Prva
7.312 103.689 194.480 3.483.190 93 686 32.208 151.100 227.518
24.008 304.640 905.602 15.126.432 588 1.596 199.807 395.027 1.284.475
16.864 574.260 1.537.856 33.423.504 786 13.525 330.104 2.543.112 2.184.342
14.541 520.098 524.389 28.885.333 349 18.946 49.308 2.078.500 1.294.865
20.928 394.552 1.054.155 19.918.023 494 7.064 177.062 2.003.557 1.703.143
83.653 1.897.239 4.216.482 100.836.482 2.310 41.817 788.489 7.171.296 6.694.343
16.837 49.189
65.590 490.130
39.251 931.107
25.230 910.320
61.928 459.497
208.836 2.840.243
HPB 306.399 276.927 34.538 39.137 791 4.564
PBZ 1.540.529 1.578.037 184.986 224.567 15.680 17.491
Prva Raiffeisen Wuestenrot 2.399.507 1.584.581 1.725.695 2.484.829 1.458.090 1.944.608 221.455 125.665 72.894 269.280 136.089 72.894 18.362 (5.733) 767 24.392 422 12.061
Ukupno 7.556.711 7.742.491 639.538 741.967 29.867 58.930
HPB
PBZ
Prva
Ukupno
u 2014. ukupno
Pokazatelji poslovanja Aktiva, 000 kn
HPB
2013. 2014. 2013. 2014. 2013. 2014.
2013. 2014. 2013. 2014. 2013. 2014.
18 19 HPB; HP HPB; HP -
HPB PBZ 1,64% 3,82%
23 23 PBZ PBZ -
Raiffeisen Wüstenrot
Raiffeisen Wuestenrot 35 35 -
115 77 27 26 1.955 -
Ukupno
182 175 30 30 340 268
Vrijednost sklopljenih ugovora u 2014. HPB 4,61%
Prva 32,34%
Wüstenrot
25,00%
PBZ 21,48%
28,70% RBA
17,38%
Prva 20,16%
RBA 45,31%
RBA 12,44%
Prva 36,47%
373 329 57 56 2.295 268
73
BANKARSTVO
Anketa:
POTICATI STAMBENU ŠTEDNJU
1.
Kako ocjenjujete svoju proteklu poslovnu godinu?
2.
Vidite li, u ovom trenutku, ikakvih problema u svojem sektoru financijske industrije?
3.
Kako procjenjujete ukupno stanje u cjelokupnoj financijskoj inudstriji ?
4.
Što vam je donio ulazak Hrvatske u EU?
5.
Kakvu bi ulogu trebao imati segment u kojem djelujete u snaženju gospodarskih aktivnosti i aktivnostima za izlazak iz recesije?
KATARINA ŠOBAT, PREDSJEDNICA UPRAVE PRVE STAMBENE ŠTEDIONICE
Prepoznati prednosti sustava stambene štednje Sustav stambene štednje omogućava građanima rješavanje stambenog pitanja i unapređenje kvalitete stanovanja, uz povoljne i fiksne uvjete Poticanje na dugoročnu štednju Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje omogućio je svim građanima EU-a koji imaju boravak u Hrvatskoj mogućnost stambene štednje. Sustav stambene štednje omogućava građanima rješavanje stambenog pitanja i unapređenje kvalitete stanovanja, uz povoljne i fiksne uvjete, temeljem dugoročne stambene štednje uz državne poticaje. Sam sustav stam>> Proteklu godinu karakterizirala je intenzivna rasprava o sustavu stambene štednje i državnim poticajnim sredstvima. Velikim angažmanom stambenih štedionica uz razumijevanje Ministarstva financija, na temelju dokumentiranih podatka iz analize sustava stambene štednje Instituta za javne financije, doneseno je dobro rješenje za građane koji štede i državu. Unatoč gospodarskoj i krizi na financijskom tržištu te navedenoj neizvjesnosti, građani su prepoznali prednosti sustava stambene štednje te je zahvaljujući povjerenju svojih klijenata i u 2014. godini Prva stambena štedionica ostvarila uspješan poslovni rezultat i učvrstila vodeću tržišnu poziciju.
I u 2014. godini PSŠ je ostvarilo uspješan poslovni rezultat i učvrstilo vodeću tržišnu poziciju bene štednje potiče stvaranje dugoročne domaće štednje, ima pozitivne učinke na BDP i javne prihode, pozitivno djeluje na gospodarske aktivnosti i građevinski sektor te tako multiplicira korist za cjelokupno društvo.
74
BANKARSTVO
DAMIR ŠPREM, PREDSJEDNIK UPRAVE HPB-STAMBENE ŠTEDIONICE
Problem je pogoršanje financijskog stanja prosječne obitelji Stanje depozita stanovništva i stanje kretanja stambenih kredita (ako se eliminiraju utjecaji valutnih promjena) ukazuje na stagnaciju poslovanja sa stanovništvom, što iz kuta gledanja stambenih štedionica opće stanje čini zabrinjavajućim >> Protekla poslovna godina bila je vjerojatno najzahtjevnija od početka poslovanja stambenih štedionica. Ukidanje državnih poticajnih sredstava, najava produžetka neisplate i na 2015. godinu, eskalacija gospodarske krize i sve teži financijski položaj prosječne hrvatske obitelji, doveli su
Protekla poslovna godina bila je vjerojatno najzahtjevnija od početka poslovanja stambenih štedionica do smanjenog rasta broja novih štediša i umjerenog porasta broja novih kredita.
U našem sektoru financijske industrije problem je i dalje rastuće pogoršanje financijskog stanja prosječne obitelji, još su uvijek vrlo snažni negativni efekti rasprave o budućnosti sustava poticajne stambene štednje te loš utjecaj efekata krize sa švicarskim frankom na spremnost donošenja odluka o daljnjem zaduživanju. Stanje depozita stanovništva i stanje kretanja stambenih kredita (ako se eliminiraju utjecaji valutnih promjena) ukazuje na stagnaciju poslovanja sa stanovništvom, što iz kuta gledanja stambenih štedionica, opće stanje čini zabrinjavajućim. Za nadati se da stidljivi pokazatelji oporavka kretanja nekih parametara gospodarskog djelovanja, uskoro
mogu početi utjecati na relevantni rast BDP-a, a time posredno, naknadno i standard hrvatskog stanovništva, što će tada svakako utjecati na unapređenje poslovanja sa stanovništvom i na rast i razvoj cjelokupne industrije. EU nije bitno utjecao na poslovanje Ulazak Hrvatske u EU, osim relativno manje bitnih izmjena u regulativi i poslovanju, nije bitno utjecao na naše poslovanje. Snažnom porukom regulatora stanovništvu o koristima i vrijednostima sustava poticajne stambene štednje, što je moguće većim stimulansom kroz državna poticajna sredstva, proširenjem zakonske regulative za širenje prostora za poslovanje stambe-
nih štedionica, jačim povezivanjem sa ostalim kompatibilnim državnim projektima, stambene štedionice bi svakako bitnije sudjelovale u snaženju gospodarskih aktivnosti.
BANKARSTVO
TKO JE TKO U HRVATSKIM STAMBENIM ŠTEDIONICAMA PRVA STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Adresa: Savska cesta 60, Zagreb Telefon: 01/ 60 65 111 Faks: 01/ 60 65 120 e-pošta: prva.stambena@unicreditgroup.zaba.hr web: www.prva-stambena.hr Info telefon: 0800 81 81 Osnivač: Zagrebačka banka d.d. Vlasništvo: 100% dionica u vlasništvu Zagrebačke banke Godina osnivanja: 1998 Uprava: - predsjednik: Katarina Šobat - članovi: Marija Posavec
HPB-STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Adresa: Savska cesta 58, Zagreb Telefon: 01 555 3918 Faks: 01 555 3905 e-pošta: hpb.stambena@hpb.hr web: www.hpb-stedionica.hr Info telefon: 0800 232 332 Osnivač: HPB d.d. Vlasništvo: 100% HPB d.d. Godina osnivanja: 2006 Uprava: - predsjednik: Damir Šprem, Predsjednik Uprave - članovi: Slavica Matić, Član Uprave
RAIFFEISEN STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Adresa: Ulica S. R. Njemačke 8, HR-10000 Zagreb Telefon: 01/6006100 Faks: 01/6006199 e-pošta: stambena.stednja@raiffeisenstambena. hr web: www.raiffeisenstambena.hr Info telefon: 072 62 62 62 Osnivač: Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb Vlasništvo: Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (100%) Godina osnivanja: 1999 Uprava: - predsjednik: Vlasta Žubrinić Pick, predsjednica Uprave - članovi: Franjo Franjić, član Uprave
75
PBZ STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Adresa: Radnička cesta 44, 10 000 Zagreb Telefon: 042 / 342 - 450 Faks: 042 / 342 - 451 e-pošta: info.stambena@pbz.hr web: www.pbz-stambena.hr Info telefon: 0800 72 72 Osnivač: Privredna banka Zagreb d.d. Vlasništvo: Privredna banka Zagreb d.d. (100%) Godina osnivanja: 2003 Uprava: - predsjednik: Mirko Brozović - članovi: Branimir Čosić
WUESTENROT STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Adresa: Heinzelova 33A, Zagreb Telefon: 01 4803 777 Faks: 01 4803 798 e-pošta: wuestenrot@wuestenrot.hr web: www.wuestenrot.hr Info telefon: 0800 200 500 Osnivač: Bank Austria Creditanstalt Croatia d.d. Vlasništvo: Bausparkasse Wüstenrot AG, Salzburg 100% Godina osnivanja: 1998 Uprava: - predsjednik: Zdravko Anđel - članovi: Ivan Ostojić
OSIGURANJE
76
OSIGURANJE
Rang-ljestvica osiguranja za 2014. godinu Rang
Sveukupno
Ukupno neživotna
udjeli pojedinih društava u ukupnom tržištu
Životna
2013. 000 kn
2013.
2014.
Osiguravatelj 2014. 000 kn
% promjene
2013. 000 kn
2014. 000 kn
% promjene
2013. 000 kn
2014. 000 kn
% promjene
2013. %
2014. %
1
1 Croatia osiguranje
2.625.085
2.279.905
-13,15
2.269.034
1.913.316
-15,68
356.051
366.589
2,96
28,92
26,64
2
2 Allianz Zagreb
1.179.482
1.218.090
3,27
708.100
676.993
-4,39
471.382
541.098
14,79
12,99
14,23
3
3 Euroherc osiguranje
970.271
870.445
-10,29
970.271
870.445
-10,29
-
-
-
10,69
10,17
4
5 Uniqa osiguranje*
679.915
653.256
-3,92
360.349
331.003
-8,14
319.566
322.253
0,84
7,49
7,63
5
4 Wiener osiguranje Vienna Insurance Group
552.317
563.534
2,03
282.134
282.700
0,20
270.183
280.834
3,94
6,09
6,58
6
10 Jadransko osiguranje
626.094
557.816
-10,91
626.094
557.816
-10,91
-
-
-
6,90
6,52
7
7 Grawe Hrvatska
393.633
398.199
1,16
147.668
151.776
2,78
245.965
246.423
0,19
4,34
4,65
8
8 Generali osiguranje
365.744
379.955
3,89
245.869
262.580
6,80
119.875
117.375
-2,09
4,03
4,44 3,74
9
9 Triglav osiguranje
355.807
320.287
-9,98
290.699
259.123
-10,86
65.108
61.164
-6,06
3,92
10
11 Merkur osiguranje
272.394
267.674
-1,73
28.917
26.762
-7,45
243.477
240.913
-1,05
3,00
3,13
11
6 Agram Life osiguranje
205.597
208.374
1,35
-
-
-
205.597
208.374
1,35
2,27
2,43
12
12 HOK osiguranje
195.875
180.216
-7,99
195.875
180.216
-7,99
-
-
-
2,16
2,11
13
13 Croatia zdravstveno osiguranje
129.918
173.506
33,55
129.918
173.506
33,55
-
-
-
1,43
2,03
14
15 Erste osiguranje Vienna Insurance Group
139.302
151.385
8,67
-
-
-
139.302
151.385
8,67
1,53
1,77
15
14 BNP Paribas Cardif osiguranje
52.098
55.570
6,66
52.098
55.720
6,95
-
-
-
0,57
0,65
16
18 Velebit osiguranje
68.418
55.305
-19,17
68.418
55.305
-19,17
-
-
-
0,75
0,65
17
17 Sunce osiguranje
116.835
53.785
-53,97
116.835
53.785
-53,97
-
-
-
1,29
0,63
18
16 Izvor osiguranje
34.482
41.530
20,44
34.482
41.530
20,44
-
-
-
0,38
0,49
19
20 Société Générale osiguranje
41.342
41.446
0,25
-
-
-
41.342
41.446
0,25
0,46
0,48
20
19 Wüstenrot životno osiguranje
15.282
21.919
43,43
-
-
-
15.282
21.919
43,43
0,17
0,26
21 22 Velebit životno osiguranje 22 21 Ergo osiguranje
16.085
19.612
21,92
-
-
-
16.085
19.612
21,92
0,18
0,23
2.422
18.570
666,74
2.422
18.570
666,74
-
-
-
0,03
0,22
23
26 KD životno osiguranje
14.863
17.043
14,67
-
-
-
14.863
17.043
14,67
0,16
0,20
24
23 Hrvatsko kreditno osiguranje
9.003
10.836
20,36
9.003
10.836
20,36
-
-
-
0,10
0,13
25
25 Ergo životno osiguranje
14.335
1.357
-90,53
-
-
-
14.335
1.357
-90,53
0,16
0,02
9.076.599
8.559.614
-5,70
6.538.186
5.921.982
-9,42
2.538.413
2.637.785
3,91
100,00
100,00
Ukupno:
* Uniqa osiguranju d.d. od 1.9.2014. pripojeno Basler osiguranje Zagreb d.d. U premiju uključeni podaci Basler osiguranja Zagreb d.d.
analize.bisnode.hr
Važno je poznavati konkurenciju. Usporedna analiza konkurentnosti donosi jedinstven pregled poslovanja Vašeg poduzeća u usporedbi s poslovanjem 5 konkurenata Bisnode analiza na temelju 6-godišnjih podataka daje detaljnu usporedbu poslovanja Vaše tvrtke i konkurenata, na više od 20 stranica analize. Provjerite ključne financijske pokazatelje. Uočite trendove. Upoznajte svoje konkurente. Usporedna analiza konkurentnosti, izvrstan je temelj za donošenje strateški važnih poslovnih odluka. Sadrži detaljan prikaz i analizu poslovanja Vaše tvrtke u usporedbi s 5 tvrtki po Vašem izboru. Dan je pregled najvažnijih trendova te usporedni grafički prikaz poslovanja Vaše tvrtke sa svakim pojedinim konkurentom. Analiza se isporučuje u digitalnom (.pdf) i tiskanom formatu.
NARUČITE ANALIZU: analize.hr@bisnode.com ili tel. 01 5556 926
78
OSIGURANJE
TRŽIŠTE OSIGURANJA
Liberalizacija tržišta i privatizacija CO-a smanjili premiju
Zaračunata bruto premija osiguranja u 2014. iznosila je 8,56 milijardi kuna te je bila za 0,5 milijardi kuna ili 5,7 posto niža u odnosu na 2014. Premija u skupini neživotnih osiguranja iznosila je 5,9 milijardi kuna, a životnih 2,6 milijardi kuna Igor Vukić, Privredni vjesnik Liberalizacija je dovela do smanjenja prosječne premije AO-a
LIBERALIZACIJA CJENIKA OBVEZNOG OSIGURANJA vlasnika i korisnika motornih vozila i privatizacija Croatia osiguranja značajno su utjecali na tržište osiguranja u 2014. godini. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju društva za osigu-
ranje koja imaju dozvolu za obavljanje poslova obveznih osiguranja u prometu počela su koristiti nove vlastite cjenike premije osiguranja od automobilske odgovornosti. Liberalizacija je dovela do smanjenja prosječne premije osiguranja od automobilske odgovornosti, što je jedan od glavnih uzroka pada premije u skupini neživotnih osiguranja te posljedično i
79
OSIGURANJE
pada ukupne zaračunate bruto premije društava za osiguranje. Za razliku od neživotnih osiguranja, premija životnih osiguranja zabilježila je blagi porast u odnosu na prethodnu godinu, stoji u Godišnjem izvještaju Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2014. godinu. Smanjena premija Zaračunata bruto premija osiguranja u 2014. iznosila je 8,56 milijardi kuna te je bila za 0,5 milijardi kuna ili 5,7 posto niža u odnosu na premiju ostvarenu u 2013. godini. Premija u skupini neživotnih osiguranja iznosila je 5,9 milijardi kuna, što predstavlja smanjenje od 0,6 milijardi kuna, odnosno 9,4 posto u odnosu na 2013. godinu. Premija životnih osiguranja ostvarena je u iznosu od 2,6 milijardi kuna i u odnosu na 2013. porasla je za 99,4 milijuna kuna ili 3,9 posto. Ukupno tržište osiguranja lani je ostvarilo gubitak od 50,7 milijuna kuna, za razliku od 2013., kada je ostvarena neto dobit u iznosu od 217,2 milijuna kuna. Od toga je u 2014. neto dobit u iznosu od ukupno 436,8 milijuna kuna iskazalo 18 društava za osiguranje, dok je gu-
Rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji Croatia osiguranje Allianz Zagreb Euroherc osiguranje Uniqa osiguranje* Wiener osiguranje Vienna Insurance Group Jadransko osiguranje Grawe Hrvatska Generali osiguranje Triglav osiguranje Merkur osiguranje Agram Life osiguranje HOK osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje Erste osiguranje Vienna Insurance Group BNP Paribas Cardif osiguranje Velebit osiguranje Sunce osiguranje Izvor osiguranje Société Générale osiguranje Wüstenrot životno osiguranje Velebit životno osiguranje Ergo osiguranje KD životno osiguranje Hrvatsko kreditno osiguranje Ergo životno osiguranje
2013. 000 kn 2.625.085 1.179.482 970.271 679.915 552.317 626.094 393.633 365.744 355.807 272.394 205.597 195.875 129.918 139.302 52.098 68.418 116.835 34.482 41.342 15.282 16.085 2.422 14.863 9.003 14.335
2014. 000 kn 2.279.905 1.218.090 870.445 653.256 563.534 557.816 398.199 379.955 320.287 267.674 208.374 180.216 173.506 151.385 55.570 55.305 53.785 41.530 41.446 21.919 19.612 18.570 17.043 10.836 1.357
% promjene -13,15 3,27 -10,29 -3,92 2,03 -10,91 1,16 3,89 -9,98 -1,73 1,35 -7,99 33,55 8,67 6,66 -19,17 -53,97 20,44 0,25 43,43 21,92 666,74 14,67 20,36 -90,53
UKUPNO:
9.076.599
8.559.614
-5,70
Osiguravatelj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25
* Uniqa osiguranju d.d. od 1.9.2014. pripojeno Basler osiguranje Zagreb d.d. U premiju uključeni podaci Basler osiguranja Zagreb d.d.
U skupini životnih osiguranja kao rezultat poslovanja ostvarena je dobit od 142,2 milijuna kuna bitak od 487,6 milijuna kuna iskazalo sedam društava za osiguranje i jedno društvo za reosiguranje.
Zaračunata bruto premija po stanovniku RH, u kunama (podaci Hrvatskog ureda za osiguranje)
Na iskazivanje gubitka u najvećoj je mjeri utjecao rezultat iz skupine neživotnih osiguranja, u kojoj je u 2014. ostvaren gubitak od 193 milijuna kuna. Pad premije neživotnih osiguranja najvećim je dijelom posljedica pada premije osiguranje motornih vozila, koja je smanjena za 543,9 milijuna kuna ili 18,3 posto.
U skupini životnih osiguranja kao rezultat poslovanja ostvarena je dobit od 142,2 milijuna kuna, od čega se 165 milijuna kuna odnosilo na dobit 10 društava za osiguranje, dok je gubitak od 22,8 milijuna kuna iskazalo pet društava za osiguranje.
Ukupna zaračunata bruto premija 10.000 milijuna kuna 9.686
Neživotna
Životna
Ukupno
2002.
998
260
1.257
2003.
1.062
304
1.366
2004.
1.139
354
1.493
2005.
1.228
427
1.655
2006.
1.355
488
1.842
2007.
1.484
560
2.043
2008.
1.610
574
2.184
2009.
1.563
562
2.125
2010.
1.534
556
2.090
2011.
1.525
552
2.078
2012.
1.541
577
2.118
2013.
1.536
596
2.133
2014.
1.396
622
2.017
9.064
9.411
9.245 9.145 9.038 9.076 8.561
8.000
8.180 7.350 6.626
6.000
6.067 5.578 5.098
4.000
4.071
4.336
4.530
3.516 3.096
2.000
0
1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
OSIGURANJE
80
Autoodgovornost - rang po zaračunatoj bruto premiji 2013. 000 kn
Osiguravatelj
2014. 000 kn
Autokasko - rang po zaračunatoj bruto premiji
% promjene
2013. 000 kn
Osiguravatelj
2014. 000 kn
% promjene
1 Croatia osiguranje
791.927
579.023
-26,88
1 Croatia osiguranje
248.480
236.659
-4,76
2 Allianz Zagreb
278.906
234.696
-15,85
2 Allianz Zagreb
100.742
102.816
2,06
3 HOK osiguranje
142.610
115.987
-18,67
3 Uniqa osiguranje*
31.316
37.282
19,05
4 Uniqa osiguranje*
147.714
114.642
-22,39
4 Triglav osiguranje
30.718
29.125
-5,19
5 Generali osiguranje
101.300
112.078
10,64
5 Generali osiguranje
26.548
26.593
0,17
6 Triglav osiguranje
111.672
96.481
-13,60
6 HOK osiguranje
24.183
24.495
1,29
7 Grawe Hrvatska
57.948
63.542
9,65
7 Grawe Hrvatska
11.285
12.999
15,19
8 Izvor osiguranje
3.447
4.812
39,60
476.719
474.780
-0,41
8 Izvor osiguranje Ukupno:
23.955
27.625
15,32
1.656.033
1.344.074
-18,84
Broj stalno zaposlenih 31. 12. 2014. Osiguravatelj Agram Life osiguranje
Ukupno:
Štete i sudski sporovi Broj šteta
% pro2013. 2014. mjene
Likvidirane štete bruto, 000 kn 2013. 2014.
Osiguravatelj
-
-
-
1.764
1.490
-15,53
25
26
4,00
Allianz Zagreb
2.715
3.011
10,90
BNP Paribas Cardif osiguranje
660
558
124
119
-4,03
Croatia osiguranje
195.724
167.149
Ergo osiguranje
-
-
-
Croatia zdravstveno osiguranje
248.087
767.107
Ergo životno osiguranje
-
-
-
Ergo osiguranje
-
Ergo životno osiguranje
3.593
Allianz Zagreb BNP Paribas Cardif osiguranje Croatia osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje
Erste osiguranje Vienna Insurance Group
38
43
13,16
Euroherc osiguranje
-
-
-
Generali osiguranje
500
575
15,00
Grawe Hrvatska
701
729
3,99
HOK osiguranje
288
296
2,78
Hrvatsko kreditno osiguranje
11
12
9,09
Izvor osiguranje
92
131
42,39
Jadransko osiguranje
-
-
-
KD životno osiguranje
-
28
-
284
271
-4,58
13
17
30,77
Merkur osiguranje Société Générale osiguranje Sunce osiguranje
-
-
-
Triglav osiguranje
554
511
-7,76
Uniqa osiguranje*
365
777 112,88
Velebit osiguranje
-
-
-
Velebit životno osiguranje
-
-
-
Wiener osiguranje Vienna Insurance Group
-
-
-
Wüstenrot životno osiguranje UKUPNO:
2013. Agram Life osiguranje
Erste osiguranje Vienna Insurance Group
2014.
Broj sudskih sporova 2013.
2014.
-
-
-
-
-
-
59.343
65.663
532.124
567.180
520
541
8.342
7.150
4
1
1.627.274
1.403.381
-
-
66.763
85.160
1
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
3.425
53.278
53.774
-
-
Euroherc osiguranje
-
-
-
-
-
-
Generali osiguranje
13.516
14.557
137.298
154.517
-
-
Grawe Hrvatska
-
12.514
274.065
288.044
79
86
HOK osiguranje
8.299
8.104
77.201
66.564
362
311
2
4
3.078
2.348
-
33
Hrvatsko kreditno osiguranje
1.048
1.353
10.111
11.872
-
Jadransko osiguranje
-
-
-
-
-
-
KD životno osiguranje
217
298
-2.358
-3.362
-
-
10.285
9.648
178.896
165.006
-
-
398
530
6.684
5.735
-
-
Izvor osiguranje
Merkur osiguranje Société Générale osiguranje Sunce osiguranje
-
-
-
-
-
-
Triglav osiguranje
26.849
25.236
246.354
190.948
-
-
Uniqa osiguranje*
45.422
96.558
347.526
360.512
306
195
Velebit osiguranje
-
-
-
-
-
-
Velebit životno osiguranje
-
-
-
-
-
-
Wiener osiguranje Vienna Insurance Group
-
-
-
-
-
-
15
16
6,67
Wüstenrot životno osiguranje
7.986
8.502
6,46
UKUPNO:
16
99
294
839
-
1
613.459
1.192.187
3.566.930
3.359.668
1.272
1.168
* Uniqa osiguranju d.d. od 1.9.2014. pripojeno Basler osiguranje Zagreb d.d.
Najveći porast premije kod osiguranja kredita Na ukupan gubitak, ocjenjuju u Hrvatskom uredu za osiguranje, utjecala je i privatizacija Croatia osiguranja, koje je na kraju godine zabilježilo gubitak. Neki od uzroka tog gubitka sigurno su povezani s raščišćavanjem portfelja nakon privatizacije
Od ukupno 18 vrsta osiguranja u skupini neživotnih osiguranja rast zaračunate bruto premije ostvaren je u samo šest vrsta, pri čemu je najveći porast premije u apsolutnom iznosu od 48,6 milijuna kuna ostvaren kod osiguranja kredita. Slijedi premija zdravstvenog osiguranja (porast od 28,9 milijuna kuna) i premija osiguranja raznih financijskih gubita-
ka (porast od 22,4 milijuna kuna). Od ukupne premije životnih osiguranja na premiju osiguranja s jednokratnim plaćanjem premije odnosio se iznos od 738,8 milijuna kuna, što je više u odnosu na 2013., kada je taj iznos bio 582,5 milijuna. Iz toga se vidi da je rast tržišta životnih osiguranja generiran osiguranjima s jednokratnim uplatama premije,
81
OSIGURANJE
Životna osiguranja - rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj
% 2013. 2014. promje000 kn 000 kn ne
541.098
14,79
356.051
366.589
2,96
319.566
322.253
0,84
4
Wiener osiguranje Vienna Insurance Group
270.183
280.834
3,94
5
Grawe Hrvatska
245.965
246.423
0,19
6
Merkur osiguranje
243.477
240.913
-1,05
7
Agram Life osiguranje
205.597
208.374
1,35
8
Erste osiguranje Vienna Insurance Group
139.302
151.385
8,67
9
Generali osiguranje
119.875
117.375
-2,09
10 Triglav osiguranje
65.108
61.164
-6,06
Société Générale 11 osiguranje
41.342
41.446
0,25
Wüstenrot životno 12 osiguranje
15.282
21.919
43,43
13 Velebit životno osiguranje
16.085
19.612
21,92
14 KD životno osiguranje
14.863
17.043
14,67
15 Ergo životno osiguranje
14.335
1.357
-90,53
2.538.413 2.637.785
3,91
1
Allianz Zagreb
471.382
2
Croatia osiguranje
3
Uniqa osiguranje*
Ukupno:
Osiguranje od nezgode zaračunata bruto premija Zdravstveno osiguranje - rang po zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj 1 2
Osiguravatelj
% 2013. 2014. promje000 kn 000 kn ne
Croatia zdravstveno osiguranje
129.918
Uniqa osiguranje*
23.667
173.506 32.593
33,55 37,71
Osiguranje imovine - rang po zaračunatoj bruto premiji
% 2013. 2014. promje000 kn 000 kn ne
Croatia osiguranje
161.116
141.785
-12,00
1
Croatia osiguranje
625.387
513.760
-17,85
2
Allianz Zagreb
50.010
52.481
4,94
2
Allianz Zagreb
183.694
192.858
4,99
3
Uniqa osiguranje*
54.599
47.308
-13,35
3
Triglav osiguranje
92.460
82.817
-10,43
4
Société Générale osiguranje
41.342
41.446
0,25
4
Uniqa osiguranje*
58.605
56.201
-4,10
5
Generali osiguranje
47.070
50.922
8,18
6
Grawe Hrvatska
36.962
35.980
-2,66
7
Merkur osiguranje
20.687
19.391
-6,26
8
HOK osiguranje
9.498
12.919
36,02
9
Izvor osiguranje
3.758
4.700
25,07
87
123
41,38
Allianz Zagreb
15.909
15.462
-2,81
5
Generali osiguranje
25.393
24.192
-4,73
4
Croatia osiguranje
18.681
10.368 -44,50
6
Grawe Hrvatska
24.159
22.774
-5,73
5
Grawe Hrvatska
3.446
3.153
-8,50
7
Triglav osiguranje
10.971
10.851
-1,09
6
Merkur osiguranje
2.937
2.336
-20,46
8
HOK osiguranje
6.381
8.320
30,39
7
HOK osiguranje
1.879 119,51
9
Merkur osiguranje
5.293
5.034
-4,89
8
Triglav osiguranje
1.745
2.484
42,35
381.009
356.675
-6,39
Ukupno:
1.583
653
-58,75
196.997
239.949
21,80
% 2013. 2014. promje000 kn 000 kn ne
1
3
856
Osiguravatelj
10 Izvor osiguranje Ukupno:
BNP Paribas Cardif 10 osiguranje Ukupno:
1.078.208
969.670 -10,07
* Uniqa osiguranju d.d. od 1.9.2014. pripojeno Basler osiguranje Zagreb d.d.
dok se premija životnih osiguranja s obročnim plaćanjima premije smanjuje. Zaračunata bruto premija reosiguranja u 2014. iznosila je 335,7 milijuna kuna te je u odnosu na 2013. zabilježila pad od 61,7 milijuna kuna ili 15,5 posto. Hanfino izvješće pokazuje da je udjel zaračunate bruto premije u BDP-u na dan 31. prosin-
ca 2014. bio 2,6 posto te je također zabilježio smanjenje u odnosu na prethodnu godinu. Koncentracija zaračunate bruto premije u pet najvećih društava za osiguranje smanjila se sa 65,6 posto u 2013. na 65,2 posto u 2014. Kod neživotnih osiguranja prisutna je veća koncentracija u odnosu na životna pa je tako pet društava za osiguranje ostvarilo 73,4
posto ukupne premije neživotnih osiguranja, dok je u segmentu životnih osiguranja 66,6 posto premije bilo koncentrirano u pet društava za osiguranje. Na tržištu osiguranja na dan 31. prosinca 2014. poslovalo je 25 društava za osiguranje i jedno društvo za reosiguranje. Također, na tržištu osiguranja djelovao je i Hrvatski ured
OSIGURANJE
82
za osiguranje kao udruženje društava za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj te Hrvatski POOL za osiguranje i reosiguranje nuklearnih rizika, GIU. Poslove zastupanja u osiguranju odnosno posredovanja u osiguranju i reosiguranju obavljalo je 241 društvo za zastupanje u osiguranju, 42 društva za posredovanje u osiguranju i reosiguranju, 158 obrta za zastupanje u osiguranju, 25 kreditnih institucija te HP - Hrvatska pošta d.d. U strukturi bruto premije vode neživotna osiguranja Od ukupno 25 društava za osiguranje, sedam društava obavljalo je isključivo poslove životnih osiguranja, 10 društava za osiguranje obavljalo je isključivo poslove neživotnih osiguranja, dok je poslove životnih i neživotnih osiguranja obavljalo osam društava za osiguranje. Broj društava za osiguranje smanjio se u odnosu na dan 31. prosinca 2013. za jedan jer je došlo do pripajanja jednog društva za osiguranje. Poslove reosiguranja u 2014. obavljalo je jedno društvo za reosiguranje. U strukturi zaračunate bruto premije na tržištu osiguranja u Republici Hrvatskoj, kao i prethodnih godina, prevladavala su neživotna osiguranja s udjelom od 69,2 posto. Osiguranja motornih vozila, koja uključuju osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila i osiguranje cestovnih vozila u 2014. činila su 35,9 posto ukupne zaračunate bruto premije, što je znatno manje u odnosu na 2013., kada je njihov udjel bio 40,1 posto. Osim što je dovela do smanjenja cijene police osiguranja od automobilske odgovornosti, liberalizacija je donijela i niz drugih prednosti za ugovaratelje osiguranja kao što su brojne mogućnosti prilagodbe pojedincu (primjerice prema starosti, intenzitetu vožnje, regiji), mogućnost odobravanja dodatnih popusta
Poslovni rezultati Ukupni prihodi, 000 kn
Osiguravatelj
2013.
Agram Life osiguranje
-
282.528
1.279.487 1.330.747
Allianz Zagreb
% promjene
2014.
-
-
19.153
10.702
-44,12
4,01 1.182.071 1.243.366
5,19
97.416
87.381
-10,30
-
263.375
-48,02
559.825
374.960
-33,02
14.952
(76.208)
-
BNP Paribas Cardif osiguranje
64.219
66.528
3,60
55.262
55.401
0,25
8.956
11.127
24,24
2.667.280 2.559.433
-4,04 2.650.011 2.972.278
12,16
17.268 (412.845)
-
124.979
141.020
12,83
(11.724)
8.611
-
-
9.177
-
-
(5.636)
(21.883)
-
-
28.525
-
-
(1.011)
(2.611)
-
214.895
6,54
192.473
202.893
5,41
9.231
12.001
30,01
1.101.211
-
-
961.838
-
-
106.342
89.100
-16,21
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Grawe Hrvatska
555.176
554.382
-0,14
514.830
512.137
-0,52
40.346
42.245
4,71
HOK osiguranje
199.379
182.431
-8,50
181.336
162.768
-10,24
18.043
19.663
8,98
5.776
8.054
39,44
-6.035
-7.618
-
(259)
436
-
Izvor osiguranje
30.600
34.850
13,89
-39.846
-42.796
-
(9.247)
(7.946)
-
Jadransko osiguranje
667.766
-
-
584.001
-
-
59.228
43.519
-26,52
KD životno osiguranje
21.599
24.213
12,10
-26.971
-29.273
-
(5.372)
(5.060)
-23,00
Croatia osiguranje
113.255
149.631
32,12
Ergo osiguranje
3.540
-
Ergo životno osiguranje
27.514
-
201.705
Euroherc osiguranje Generali osiguranje
Croatia zdravstveno osiguranje
Erste osiguranje Vienna Insurance Group
Hrvatsko kreditno osiguranje
395.046
365.039
-7,60
353.150
332.780
-5,77
41.896
32.259
Société Générale osiguranje
48.271
48.009
-0,54
42.845
42.390
-1,06
5.426
5.619
3,57
Sunce osiguranje
165.117
-
-
159.617
-
-
5.499
4.549
-17,28
Triglav osiguranje
351.115
326.248
-7,08
343.440
325.058
-5,35
7.675
1.190
-84,50
Uniqa osiguranje*
262.316
447.402
70,56
255.029
418.084
63,94
7.286
29.318
302,39 14,21
Merkur osiguranje
Velebit osiguranje
63.728
-
-
63.674
-
-
400
457
Velebit životno osiguranje
20.743
-
-
22.677
-
-
(1.934)
(5.426)
-
Wiener osiguranje Vienna Insurance Group
612.403
-
-
577.979
-
-
34.424
24.592
-28,56
17.156
24.310
41,70
22.133
29.595
33,71
(4.978)
(5.285)
-
Wüstenrot životno osiguranje UKUPNO:
9.731.708 6.634.924 -31,82 9.075.395 6.733.043 -25,81
* Uniqa osiguranje d.d. – podaci ne uključuju podatke pripojenog društva Basler osiguranja Zagreb d.d. za prvih 8 mjeseci 2014. godine ** Društvo pripojeno Uniqa osiguranju 1.9.2014. godine
(primjerice većih popusta za osiguranike bez prijavljenih šteta, popusta na pakete osiguranja te popusta na dobrovoljna osiguranja) te raznolika ponuda dopunskih osiguranja. Nasuprot tome, kao negativna strana tržišnog natjecanja javlja se opasnost neodgovarajuće (preniske) cijene, što za posljedicu može
493.541 422.769 -14,34 (40.161) (537.264) 1.237,78 453.380 (114.495) -125,25
imati negativan utjecaj na rezultat poslovanja i posljedično adekvatnost kapitala te potrebu za dodatnim kapitalom. Na dan 31. prosinca 2014. društva za osiguranje uložila su za pokriće matematičke pričuve imovinu u iznosu od 15,7 milijardi kuna, što je za 0,6 milijardi kuna, odnosno 4,1 posto više
Udjeli pojedinih vrsta osiguranja u ukupnom tržištu (u %)
2013.
Autokasko
5,6%
Imovina
11,3%
8,6%
2013.
298.752
4,2% Zdravstveno 2,8%
Ostalo
Neto dobit, 000 kn
% promjene
2014.
574.778
Nezgoda
30,8%
2013.
Basler osiguranje Zagreb**
Udjeli pojedinih vrsta osiguranja u ukupnom tržištu 2014.
Životna
Ukupni rashodi, 000 kn
% promjene
2014.
Autoodgovornost
15,7%
Nezgoda Zdravstveno Autokasko Imovina Autoodgovornost Ostalo Ukupno neživotna Životna SVEUKUPNO
2013.
2014. % promjene
381.009 196.997 476.719 1.078.208 1.656.033 724.390 6.538.186 2.538.413
356.675 239.949 474.780 969.670 1.344.074 739.655 5.921.982 2.637.785
-6,39 21,80 -0,41 -10,07 -18,84 2,11 -9,42 3,91
9.076.599
8.559.766
-5,69
2014.
Nezgoda
4,20
4,17
Zdravstveno
2,17
2,80
Autokasko
5,25
5,55
Imovina
11,88
11,33
Autoodgovornost
18,25
15,70
Ostalo Ukupno neživotna Životna SVEUKUPNO
7,98
8,64
72,03
69,18
27,97
30,82
100,00
100,00
83
OSIGURANJE
Jamstveni kapital, tehničke i matematičke pričuve Osiguravatelj Agram Life osiguranje Allianz Zagreb Basler osiguranje Zagreb** BNP Paribas Cardif osiguranje Croatia osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje Ergo osiguranje Ergo životno osiguranje Erste osiguranje Vienna Insurance Group Euroherc osiguranje Generali osiguranje Grawe Hrvatska HOK osiguranje Hrvatsko kreditno osiguranje Izvor osiguranje Jadransko osiguranje KD životno osiguranje Merkur osiguranje Société Générale osiguranje Sunce osiguranje Triglav osiguranje Uniqa osiguranje* Velebit osiguranje Velebit životno osiguranje Wiener osiguranje Vienna Insurance Group Wüstenrot životno osiguranje UKUPNO:
Jamstveni kapital, 000 kn % promjene 2013. 2014. 297.146 2,33 304.068 486.817 11,72 543.855 259.041 -19,62 208.205 31.968 13,37 36.242 1.305.962 29,50 1.691.166 49.345 -0,46 49.117 33.261 21,62 40.451 37.742 -3,88 36.276
Tehničke pričuve, 000 kn % promjene 2013. 2014. 22.888 827.403 4,04 860.863 377.206 5,03 396.170 86 797,67 772 3.675.348 -1,76 3.610.676 80.930 39,49 112.888 2.295 127.498 -
Matematičke pričuve, 000 kn Tehničke pričuve ukupno, 000 kn % promjene % promjene 2013. 2014. 2013. 2014. 1.172.546 1.195.434 2.231.451 12,38 3.058.854 10,12 2.507.632 3.368.495 1.620.337 3,14 1.997.543 3,49 1.671.139 2.067.309 118.010 -2,37 118.096 -1,78 115.217 115.989 1.955.270 5,96 5.630.619 0,92 2.071.854 5.682.529 80.930 39,49 112.888 675 2.970 20.272 147.770 -
54.337
50.471
-7,11
6.666
7.251
8,78
412.280
456.033
10,61
418.946
463.284
10,58
598.960 102.430 282.250 59.078 34.921 30.042 375.348 28.368 238.787 48.139 124.356 129.876 90.159 35.671 32.625
657.739 105.090 313.701 68.225 34.997 31.526 407.043 29.460 211.097 51.876 129.856 132.040 303.886 34.729 33.596
9,81 2,60 11,14 15,48 0,22 4,94 8,44 3,85 -11,60 7,76 4,42 1,67 237,06 -2,64 2,98
1.441.910 282.176 315.873 247.738 3.944 31.112 805.177 18.362 92.194 4.092 143.997 365.013 198.255 99.429 636
312.727 321.951 247.777 5.720 39.660 24.110 83.751 5.734 322.969 588.779 -
10,83 1,92 0,02 45,03 27,47 31,30 -9,16 40,15 -11,52 196,98 -
608.319 2.143.237 2.241 1.845.076 60.034 273.258 590.177 24.219
654.920 2.211.660 2.776 1.938.451 70.703 287.562 2.345.758 -
7,66 3,19 23,87 5,06 17,77 5,23 297,47 -
1.441.910 890.495 2.459.110 247.738 3.944 31.112 805.177 20.603 1.937.270 64.126 143.997 638.271 788.431 99.429 24.855
967.647 2.533.611 247.777 5.720 39.660 26.886 2.022.203 76.437 610.531 2.934.537 -
8,66 3,03 0,02 45,03 27,47 30,50 4,38 19,20 -4,35 272,20 -
466.563
471.382
1,03
473.012
-
-
1.550.094
-
-
2.023.106
-
-
44.025
44.928 6.021.022
2,05
265
13.733
13.997
14.641.229
-1,91
24.284.733
28.211 21.303.714
101,55
-28,01
27.771 14.361.476
102,22
9.643.505
440 6.942.238
66,04
14,09
5.277.217
* Uniqa osiguranje d.d. – podaci ne uključuju podatke pripojenog društva Basler osiguranja Zagreb d.d. za prvih 8 mjeseci 2014. godine ** Društvo pripojeno Uniqa osiguranju 1.9.2014. godine
-12,28
84
OSIGURANJE
sredstava od traženog pokrića matematičke pričuve. Najveći dio sredstava za pokriće matematičke pričuve bio je uložen u vrijednosne papire (83,4 posto), pri čemu se najveći udjel odnosio na vrijednosne papire čiji je izdavatelj država. Ti su vrijednosni papiri u strukturi ulaganja imovine za pokriće matematičke pričuve sudjelovali sa 72 posto. Društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje dužno je održavati razinu kapitala adekvatnu opsegu i vrstama poslova osiguranja koje obavlja te s obzirom na rizike kojima je izloženo. Kako bi društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje bilo kapitalno adekvatno, mora ispunjavati tri uvjeta, odnosno kapital društva mora biti najmanje jednak granici solventnosti. Jamstveni kapital društva mora biti najmanje jednak jednoj trećini granice solventnosti i jamstveni kapital mora biti najmanje jednak minimalnom temeljnom kapitalu. Ispunjeni uvjeti adekvatnosti kapitala Prema izvješću Hanfe, na dan 31. prosinca 2014. sva društva za osiguranje i društva za reosiguranje ispunjavala su propisane uvjete adekvatnosti kapitala. U skupini životnih osiguranja omjer kapitala i granice solventnosti pojedinih društava za osiguranje kretao se od 1,5 do 25,3, omjer jamstvenog kapitala i jedne trećine granice solventnosti bio je od 4,8 do 75,9, dok se omjer jamstvenog kapitala i minimalnog temeljnog kapitala kretao između 1,0 i 10,5. Omjer kapitala i granice solventnosti pojedinih društava za osiguranje i društava za
reosiguranje u skupini neživotnih osiguranja kretao se od 1,3 do 33,8, omjer jamstvenog kapitala i jedne trećine granice solventnosti bio je od 4,0 do 107,7, dok je omjer jamstvenog kapitala i minimalnog temeljnog kapitala iznosio između 1,1 i 53,3.
Ukupno tržište osiguranja lani je ostvarilo gubitak od 50,7 milijuna kuna Najznačajniji pokazatelji tržišta osiguranja koji se koriste za praćenje poslovanja društava za osiguranje odnosno društava za reosiguranje jesu kvota šteta, kvota troškova i kombinirana kvota. Kvota šteta u 2014. iznosila je 64,1 posto te je bila nepovoljnija u odnosu na 2013., kada je iznosila 58,7 posto. Za skupinu životnih osiguranja kvota šteta iznosila je 96,6 posto, što je neznatno manje u odnosu na 2013., kada je bila na razini od 96,7 posto. Za skupinu neživotnih osiguranja kvota šteta iznosila je 51 posto te se povećala u odnosu na 2013., kada je iznosila 45,3 posto. Kvota troškova iznosila je 43,5 posto, što predstavlja porast u odnosu na 2013., kada je iznosila 41,5 posto. Za skupinu životnih osiguranja kvota troškova iznosila je 31,3 posto, što je nešto povoljnije u odnosu na 2013., kada je iznosila 32 posto. Za skupinu neživotnih osiguranja taj pokazatelj iznosio je 48,4 posto, što je više nego u 2013., kada je njegova vrijednost bila 44,8posto. Kombinirana kvota iznosila je 107,6posto te je bila znatno nepovoljnija u odnosu na 2013., kada
je iznosila 100,2 posto. Za praćenje poslovanja važni su pokazatelji i rezultat ulaganja, rentabilnost imovine ili povrat na uloženu imovinu (ROA) i rentabilnost vlastitih sredstava ili povrat na uloženi vlastiti kapital (ROE). Rezultat ulaganja u 2014. iznosio je 3,2 posto, dok je u 2013. iznosio 2,6 posto. Za skupinu životnih osiguranja rezultat ulaganja iznosio je 4,9 posto, što predstavlja smanjenje u odnosu na 2013., kada je iznosio 5,6 posto. Za skupinu neživotnih osiguranja pokazatelj iznosio je 0,5 posto, što je povoljnije u odnosu na 2013., kada je njegova vrijednost bila -1,4 posto.
U strukturi zaračunate bruto premije prevladavala su neživotna osiguranja Rentabilnost imovine ili povrat na uloženu imovinu (ROA) na razini tržišta osiguranja u 2014. bila je negativna i iznosila je -0,1posto, dok je u 2013. iznosila 0,6 posto. Za skupinu životnih osiguranja rentabilnost imovine iznosila je 0,7 posto što je nepovoljnije u odnosu na 2013., kada je bila na razini od 0,8 posto. Za skupinu neživotnih osiguranja taj je pokazatelj iznosio -1,1posto, što je nepovoljnije u odnosu na 2013., kada je njegova vrijednost bila 0,5 posto. Smatra se da je rentabilnost imovine bolja što je navedeni koeficijent veći. Ukupna rentabilnost vlastitih sredstava u 2014. iznosila je -0,6 posto, što je znatno nepovoljnije u odnosu na 2013., kada je iznosila 3,1 posto.
Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima (brojke označavaju poziciju na ljestvici)
2014. 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005. 2004. 2003. 2002. 2001. 2000. 1999. 1998. 1997. 1996. 1995.
CROATIA OSIGURANJE
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
ALLIANZ ZAGREB
2
2
2
2
3
3
2
2
3
3
3
3
3
3
3
4
4
5
-
-
EUROHERC OSIGURANJE
3
3
3
3
2
2
3
3
2
2
2
2
2
2
2
2
2
3
4
4
UNIQA OSIGURANJE*
4
10
11
11
11
11
13
13
14
14
14
14
WIENER OSIGURANJE VIG
5
5
5
5
5
5
5
5
6
7
9
9
12
13
21
23
-
-
-
-
JADRANSKO OSIGURANJE
6
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
6
7
10
9
10
11
GRAWE HRVATSKA
7
7
7
8
8
6
6
7
7
6
6
6
6
6
5
-
-
-
-
-
GENERALI OSIGURANJE
8
8
9
9
9
10
10
10
10
20
23
24
-
-
-
-
-
-
-
-
TRIGLAV OSIGURANJE
9
9
8
7
7
7
8
8
8
8
7
7
7
7
7
5
5
4
3
2
MERKUR OSIGURANJE
10
11
10
10
10
9
9
9
9
9
8
8
8
8
8
8
9
11
13
-
* Uniqa osiguranju d.d. od 1.9.2014. pripojeno Basler osiguranje Zagreb d.d. U premiju uključeni podaci Basler osiguranja Zagreb d.d.
OSIGURANJE
85
IGOR ĐURIĆ, PREDSJEDNIK UDRUŽENJA OSIGURAVATELJA HGK
Osiguravateljsko tržište prolazi kroz tranziciju
Naše tržište nije potrošeno, ono ima velike unutarnje resurse i potencijale. Naravno da će ukupno okruženje koje podrazumijeva rast BDP-a, rast standarda, daljnja porezna rasterećenja, ali i uvođenje dodatnih mjera koje će povećati povjerenje građana u osiguravateljski proizvod - samo povećati stopu rasta industrije PREMA SLUŽBENIM KUMULATIVNIM PODACIMA za ovogodišnji srpanj ukupna premija na hrvatskom osiguravateljnom tržištu iznosila je 5,58 milijardi kuna, što je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje povećanje od 2,9 posto. Generator rasta je skupina životnih osiguranja koja bilježe ukupan premijski prihod od 1,79 milijardi kuna, što je rast od 19 posto u odnosu na isto promatrano razdoblje prethodne godine. Istodobno je tržište neživotnih osiguranja ostvarilo premijski prihod od 3,79 milijardi kuna, što je pad od 3,3 posto. Glavni uzrok ovakvog stanja je pad premije u segmentu osiguranja od odgovornosti za
upotrebu motornih vozila koje je u odnosu na isto promatrano razdoblje u prethodnoj godini zabilježilo pad od 14,86 posto, sa zaračunatom bruto premijom od 1,33 milijardi kuna. Najveći udio u ovoj skupini ima obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti, s premijom, za promatrano razgoblje, od 1,27 milijardi kuna što je pad od 16,15 posto. Brojčani pokazatelji zorno prikazuju situaciju na tržištu, odnosno utjecaj liberalizacije tržišta u segmentu osiguranja od automobilske odgovornosti na ukupne tržišne pokazatelje koja je uzrok ukupnog pada tržišta neživotnih osiguranja te pozitivne trendove u segmentu životnih osiguranja.
Igor Đurić, predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK
86
OSIGURANJE
Očekivana liberalizacija AO Liberalizacija tržišta AO bila je očekivana s obzirom na slične procese koji su se dogodili u Europskoj uniji te činjenicu da je veći broj tržišnih natjecatelja dio grupacija tj. oni su povezana društva s tvrtkama iz EU-a. Sporna je samo činjenica vezana uz iznos pada prosječne premije u ovoj skupini osiguranja i vremenski tijek u kojem se to dogodilo. Iako je u sedam mjeseci tekuće godine zabilježen porast ukupnog broja polica osiguranja od automobilske odgovornosti za 33.171 policu ili za 2,7 posto u odnosu na isto promatrano lanjsko razdoblje, niska prosječna premija, koja je u srpnju 2015. iznosila 1006,24 kune što je smanjenje od 18,36 posto, uzrok je pada premijskog prihoda u ovoj skupini osiguranja. Tržišni natjecatelji su se počeli natjecati u spuštanju cijena umjesto da su sa spuštanjem cijena kombinirali inovacije i unapređivali proizvod. I ranije su se među društvima za osiguranje događali slučajevi spuštanja cijena tj. davanja uvećanog bonusa radi povećavanja konkurentnosti i pridobivanja novih osiguranika, najčešće prelazaka od jednog osiguravatelja drugom. Sada kada je na neki
način takva instituacija legalizirana za njom su posegnuli svi koji se bave AO i doveli tržište AO tu gdje se nalazi danas. Ovakva sitacija na
Ukupna premija na hrvatskom osiguravateljskom tržištu u srpnju je iznosila 5,58 milijardi kuna AO tržištu, posebno ako se trendovi nastave, nije održiva u nedogled. Regulator tj. Hanfa će se morati adekvatno uključiti u, rekao bih, dodatnu regulaciju na AO tržištu i dodatni nadzor te provjeru dosljednog provođenja Zakona o osiguranju. Premije moraju, u svakom slučaju, biti dostatne za pokrivanje svih obveza i rizika osiguravateljnog društva. Tijekom druge polovine godine, trebao bi se smanjiti intenzitet pada cijena AO i samim time tržište bi se trebalo stabilizirati. Ova tržišna kretanja i promjene na području zakonodavstva, ali i sami klijenti sigurno potiču potrebu za razvoj novih neživotnih i, isto tako, životnih osiguranja. Mnogi su zaboravili na klijente koji su sve više
upoznati s ponudama na tržištu osiguranja i uopće situacijom na finacijskom tržištu. Neka društva su već ponudila nove proizvode i sigurno u narednoj godini možemo očekivati daljnji trend razvoja proizvoda sukladno novim okolnostima na tržištu. Udruženje osiguravatelja kroz Hrvatsku gospodarsku komoru aktivno je uključeno u provedbu Akcijskog plana za unapređenje financijske pismenosti potrošača za 2015. i započete aktivnosti sigurno će pozitivno utjecati na osiguravatelje i osiguranike. Prostor za napredak životnih osiguranja Rast životnih osiguranja bio je očekivan. Tržište životnih osiguranja još uvijek ima veliki
Generator rasta je skupina životnih osiguranja koja bilježe premijski prihod od 1,79 milijardi kuna prostor za napredak. Životna osiguranja drže trenutačno u pozitivi cijelu osiguravateljsku industriju. U strukturi životnih osiguranja
OSIGURANJE
najveći udio ima klasično životno osiguranje i to 86,22 posto. Rast premije tzv. riziko osiguranja je, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, 118,93 posto. Potrošači postaju sve svjesniji koliko uz relativno mala ulaganja mogu ublažiti sebi i svojoj obitelji, ali i okolini posljedice u slučaju rizičnih slučajeva. U idućoj godini možemo očekivati razvoj novih dopunskih osiguranja. Cijena police u Hrvatskoj i dalje je niža u odnosu na iste police u ostalim zemljama EU-a, te je dostupna uz minimalna odricanja. To tržište prepoznaje i zbog toga smatram da će tržište životnih osiguranja i dalje rasti. Konačno, rast tržišta ovisi i o rastu BDP-a, standarda i općem stanju tržišta i društva, a to će biti samo dodatni vjetar u leđa postojećim trendovima kada govorimo o prodaji životnih osiguranja. Hrvatski osiguravatelji su i dosad morali ispunjavati zahtjevne kriterije vlastitih procjena rizika i solventnosti. Te su mjere uspješno provođene. Solventnost II imat će više utjecaja na kvalitetu usluga koje pružamo. Vrijedit će nova, stroža pravila Solventnosti II i upravljanja rizicima, utvrđuje se proces nadzora i mehanizmi zaštite osiguranika, utvrđuju nova pra-
Tijekom druge polovine godine trebao bi se smanjiti intenzitet pada cijena AO-a vila obveze tzv. javne objave. Dakle, inzistira se na transparentnosti, kvaliteti proizvoda i zaštiti potrošača. O troškovima vezanim uz usklađenje s novim regulatornim okvirom se još uvijek nagađa. Ne mislim da bi ti troškovi trebali znatno utjecati na poremećaj na osiguravateljskom tržištu. Troškovi će postojati i bit će vezani uz unapređenje kvalitete podataka, sustava izvještavanja, te kvalitetnu IT pripremu. Većina društava je u vlasništvu velikih grupa, a te grupe i sam EU predvidjeli su sredstva za uvođenje Soventnosti II u svoje višegodišnje planove. Smanjenje rizika za klijente i kupce bit će više povjerenja u osiguravatelje, te vjerujem da će doći do povećanog priljeva premija. Čekaju se odgovori Europske komisije Iskreno se nadam da će aktivnosti koje već mjesecima provode Hanfa, Ministarstvo financija i osiguravateljska društva uroditi plodom, odnosno dogovoriti drugačiji tretman
87
obveznica s valutnom klauzulom. Ako se taj tretman ne promjeni otvara se niz pitanja i ono što je sigurno najteže - potreba za dodatnim kapitalom u društvima. Očekuje se odgovor Europske komisije o ovoj problematici. Problem ulaganja, općenito, zbog sve manjih prinosa će sigurno u kratkom roku utjecati na
Mnogi su zaboravili na klijente koji su sve više upoznati s ponudama na tržištu osiguranja i situacijom na finacijskom tržištu potrebu ravoja novih životnih osiguranja. Ne bih rekao da moramo govoriti o oporavku osiguravateljskog tržišta. Ono prolazi kroz period tranzicije kao i cijelo naše društvo. Naše tržište nije potrošeno, ono ima velike unutarnje resurse i potencijale. Naravno da će ukupno okruženje koje podrazumijeva rast BDP-a, rast standarda, daljnja porezna rasterećenja, ali i uvođenje dodatnih mjera koje će povećati povjerenje građana u osiguravateljski proizvod - samo povećati stopu rasta industrije.
OSIGURANJE
88
Anketa:
SIGURNOST KLIJENATA NA PRVOM MJESTU
1.
SANEL VOLARIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE CROAT
Tržište se nije pril Iako smo očekivali pozitivnu konsolidaciju trž automobilskih osiguranja i dalje pada. To i dalj osiguranjima ide sporije od željenog svi liberalizaciju moramo shvatiti kao poslovni izazov i pokretač pozitivne konsolidacije tržišta.
Kako ocjenjujete svoju proteklu poslovnu godinu?
2.
Vidite li, u ovom trenutku, ikakvih problema u svojem sektoru financijske industrije?
3.
Kako procjenjujete ukupno stanje u cjelokupnoj financijskoj inudstriji ?
4.
Što vam je donio ulazak Hrvatske u EU?
5.
Kakvu bi ulogu trebao imati segment u kojem djelujete u snaženju gospodarskih aktivnosti i aktivnostima za izlazak iz recesije?
>> Prošlu je godinu na osiguravateljskom tržištu obilježila privatizacija Croatia osiguranja, danas u većinskom vlasništvu Adris Grupe. Tijekom 2014. prošli smo kroz temeljito strateško i operativno restrukturiranje kako bi vodećem hrvatskom osiguravatelju stvorili preduvjete za organski rast i širenje u regiji. Pozitivni prodajni rezultati i povećanje tržišnog udjela Croatia osiguranja rezultat su kvalitetno provedene i dovršene prve faze restrukturiranja Društva, tijekom koje smo proveli intenzivan razvoj prodajnih mreža i portfelja proizvoda, transformaciju i centralizacija operacija te smo uspostavili korporativno upravljanje na razini Grupe. Liberalizacija tržišta obveznih automobilskih osiguranja koja je svoj puni zamah doživjela u prošloj godini, dovela je do pada tržišta za gotovo 593 milijuna kuna. Brzo smanjenje cijena osiguranja automobilske odgovornosti, kao posljedica liberalizacije, smanjilo je premijski volumen i profitabilnost industrije. Međutim u Croatia osiguranju smatramo da
Nužnost edukacije građana Iako smo očekivali pozitivnu konsolidaciju tržišta, do nje nije došlo, te kao što pokazuju rezultati za lipanj 2015., premija obveznih automobilskih osiguranja i dalje pada, dakle, tržište se nije prilagodilo liberalizaciji. To i dalje ugrožava profitabilnost osiguravateljske industrije, a zaokret prema dobrovoljnim osiguranjima ide sporije od željenog. Primjerice u Hrvatskoj je osigurano samo oko 15 posto imovine građana, a 90 posto Hrvata ima nekretnine u vlasništvu, što je suprotan trend od tržišta razvijenih zemalja EU-a u kojima građani imaju manje nekretnina u svom vlasništvu, dok je postotak
Tijekom 2014. prošli smo kroz temeljito strateško i operativno restrukturiranje kako bismo stvorili preduvjete za organski rast i širenje u regiji osiguranih nekretnina visok. Svi zajedno smo dužni dizati razinu informiranosti građana, educirati ih, kako bismo osvijestili važnost i potrebu osiguranja. Primjena direktive Solventnosti II je izazov, jer od 1. siječnja 2016. stupa na snagu novi Zakon o osiguranju koji efektivno implementira tu direktivu u hrvatsko zakonodavstvo. Ona nam donosi
89
OSIGURANJE
IA OSIGURANJA
agodilo liberalizaciji išta, do nje nije došlo, te kao što pokazuju rezultati za lipanj 2015., premija obveznih e ugrožava profitabilnost osiguravateljske industrije, a zaokret prema dobrovoljnim mnogo novosti, a neke od njih su već pokazale da će imati značajan utjecaj na osiguravatelje u Republici Hrvatskoj. Primjera radi izdvajam kapitalni tretman po Solventnosti II državnih obveznica denominiranih u eurima, a u koje većina hrvatskih osiguravatelja ulažu značajan dio svojih sredstava. Naime, zbog odredbi Solventnosti II i trenutačnog rejtinga
Smanjenje bankocentričnosti financijskog sustava, tj. širenja palete financijskih proizvoda i njihova prilagodba pojedinim skupinama potrošača je ohrabrujuća Republike Hrvatske po S&P BB, društva za osiguranje moraju izdvajati značajne iznose kapitala. Iako je predviđen prijelazni period do 2020. godine, vjerujem da će ovo biti jedna od važnijih novina koja će obilježiti početak primjene Solventnosti II u Republici Hrvatskoj, a mogla bi imati i posljedice na pojedine proizvode osiguranja života. Hrvatsko tržište tih životnih proizvoda već povijesno karakterizira valutna klauzula u eurima, što uz problematiku kapitalnog tretmana obveznica Republike Hrvatske u eurima te trenutačnu razinu kamatnih stopa na tržištima postavlja značajne izazove za budućnost takvih proizvoda. Stoga će osiguratelji morati odgovoriti novim vrstama proizvoda, ali i pravodobnom
edukacijom javnosti o nužnosti promjena u tom segmentu. Premalo gospodarskih aktivnosti reflektira se i na sadržajnost aktivnosti u cjelokupnoj financijskoj industriji, a oporavak će rezultirati pozitivnim efektima na sve aktere na tržištu. Ipak, smanjenje bankocentričnosti financijskog sustava, tj. širenja palete financijskih proizvoda i njihova prilagodba pojedinim skupinama potrošača je ohrabrujuća. Iako se od ulaska Hrvatske u EU očekivao i želio dodatni poticaj gospodarskom oporavku koji bi se pozitivno odrazio i na osiguravateljno tržište, on za sada izostaje ali ga očekujemo u narednom razdoblju. U proteklim godinama je, primjerice, oslanjanje na profitabilno obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti dovelo do problema s kasko osiguranjem, a liberalizacija tržišta nužno polako mijenja trendove u suprotnom smjeru s ciljem održivosti i profitabilnosti. Zahtjevan posao koji je napravljen uz implementaciju Solventnosti II
ne završava, jer se u budućem razdoblju zahtjevi intenziviraju, a što će sve imati daljnji utjecaj na resurse i troškove osiguravatelja. U konačnici, očekuje se da će poslovanje pod okriljem Solventnosti II na krilima sveobuhvatnog upravljanja rizicima i visoke razine transparentnosti i javne objave donijeti benefite kako osiguravateljima tako i osiguranicima. Ostaje za vidjeti hoće li će očekivani benefiti opravdati sva potrebna ulaganja i napore. Važna uloga u oporavku gospodarstva Industrija osiguranja može odigrati važnu ulogu u oporavku hrvatskog gospodarstva. Oporavak tržišta omogućit će osiguravateljima da djeluju kao institucionalni investitori kroz ulaganje u perspektivne projekte. No do oporavka naša aktivna uloga ne smije izostati. Razvojem inovativnih proizvoda, njihovim uvezivanjem s proizvodima iz drugih industrija, povećanjem financijske osviještenosti tržišta te ustrojem kvalitetnih kanala
prodaje, hrvatski osiguravatelji moraju koordinirano i ustrajno smanjivati jaz između domaćeg i razvijenih tržišta osiguranja. Na primjer, osiguranje života najčešći je i najrasprostranjeniji oblik osiguranja i štednje u svim razvijenijim zemljama EU i svijeta. Prosječan iznos premije životnih osiguranja po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosi 74 eura i 14 je puta manji od prosjeka zemalja EU-a. Također, udio tržišta osiguranja u Republici Hrvatskoj u BDP-u je tri posto, a u EU je riječ o rasponu od osam do 10 posto udjela u BDP-u na znatno većim apsolutnim iznosima, što jasno ukazuje na nisku penetraciju osiguranja u kod nas. K tome, nepovoljni demografski trendovi te sve lošiji omjer broja zaposlenih i korisnika mirovina snažno opterećuju ionako preopterećeni sustav mirovinskog osiguranja, pojačavajući potrebu da vlastitim ulaganjima osiguramo dodatne prihode u trećoj životnoj dobi. Ukratko, prostora za rast tržišta definitivno ima.
90
OSIGURANJE
IGOR PURETA, PREDSJEDNIK UPRAVE GRAWE HRVATSKA
Građani su postali svjesniji brige o budućnosti Sigurnost naših klijenata, a time i dugoročnost našeg poslovanja, na prvom nam je mjestu, stoga nikada nismo sudjelovali u nerazumnom spuštanju premije kojim bi se ugrozila buduća isplata šteta i prednosti ulaganja u ovaj način štednje i brige za budućnost te da su aktivnosti koje već nekoliko godina HUO i osiguravatelji provode, počele pokazivati rezultate, iako se značajniji pomaci mogu očekivati tek dugoročno.
>> Činjenica da smo u prošloj godini u kojoj je čitavo tržište ostvarilo pad, ostvarili porast zarađene premije od 3,4 posto, te da smo u godini u kojoj su se desili značajni potresi na tržištu obveznog autoosiguranja, ostvarili porast premije od čak 9,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, govori u prilog tome da je 2014. godina za nas bila uspješna godina. Pažljivim planiranjem ulaganja i troškova uspjeli smo povećati dobit, kapital, ali i našu matematičku pričuvu. Društvo upravlja likvidnošću tako da u u svakom trenutku ima na raspolaganju dovoljno sredstava da može u roku ispuniti sve svoje obveze, što potvrđuje njegovu stabilnost na tržištu i jamči korisnicima da su njihova sredstva u potpunosti sigurna. Zadovoljni smo našim pozitivnim rezultatima životnih osiguranja, ali i pomakom na čitavom tržištu, što pokazuje da su građani postali svjesniji važnosti
Zadovoljni postignutim rezultatima Ako uzmemo u obzir naš visok postotak isteklih polica, budući da smo na tržište sa životnim osiguranjima došli prije više od 20 godina, i ekonomsko stanje u državi, možemo biti zadovoljni rezultatima, a posebice smo zadovoljni velikim brojem naših korisnika koji su nam po isteku životnog osiguranja ponovno poklonili povjerenje uloživši sve ili dio isplaćenih sredstava u novu policu životnog osiguranja.
Posebice smo zadovoljni velikim brojem naših korisnika koji su nam po isteku životnog osiguranja ponovno poklonili povjerenje Rezultat je to konstantne edukacije i velikog angažmana naših prodavača, savjetnika u osiguranju koji svakodnevno u kontaktu sa strankama ističu prednosti dugoročne disciplinirane štednje putem police životnog osiguranja uz dodatnu zaštitu u slučaju nepredviđenih negativnih događaja.
GRAWE je prepoznat upravo po kvalitetnoj ponudi različitih oblika životnih osiguranja. Do sada smo svake godine koliko poslujemo u Hrvatskoj ostvarili i pripisali dobit našim osiguranicima u životnom osiguranju. Imamo najveću matematičku pričuvu na hrvatskom tržištu (više od dvije milijarde kuna) te dvostruko veću razinu solventnosti društva od zakonom propisane (221,75 posto). Sve je to razlog zbog kojeg nam korisnici poklanjanju svoje povjerenje te nam se po isteku osiguranja ponovno vraćaju jer znaju da smo stabilni te da na nas mogu računati na dugi niz godina. Isto vrijedi i za naše zaposlenike. Nismo bez razloga proglašeni jednim od tri najbolja poslodavca u 2014. godini u kategoriji velikih poduzeća. Najveći izazov u financijskoj djelatnosti, pored lošeg ekonomskog stanja građana, jest nepovjerenje u pružatelje financijskih usluga i nedovoljno razumijevanje financijskih proizvoda, kao i važnosti preuzimanja vlastite odgovornosti korisnika da prije nego što potpišu ugovor za bilo koju financijsku uslugu prikupe sve potrebne informacije i pročitaju sve članke ugovora koji potpisuju te traže dodatno pojašnjenje ako je to potrebno. Osim toga, stanje na tržištu automobilskih osiguranja, koje dugoročno nije održivo, svakako je jedna od izazovnih tema s kojom ćemo se i u budućnosti baviti.
Sigurnost klijenata na prvom mjestu Iako je liberalizacija značajno utjecala na tržište i poslovanje većine osiguravatelja, mi u GRAWE-u u prošloj godini nismo
Pozdravljamo odluku kojom su životna osiguranja izuzeta iz oporezivanja kamata na štednju u bankama osjetili negativne posljedice. Ostvarili smo porast zaračunate premije od 9,6 posto i ugovorili 42,4 posto više polica. Nadamo se da ćemo u ovoj godini uspjeti ostvariti slične, ako ne i bolje rezultate. Sigurnost naših klijenata, a time i dugoročnost našeg poslovanja, nam je na prvom mjestu, stoga nikada nismo sudjelovali u nerazumnom spuštanju premije kojim bi se ugrozila buduća isplata šteta. Korisnici prepoznaju naš odgovoran i profesionalan način rada, neagresivan pristup tržištu s ciljem pridobivanja korisnika pod svaku cijenu, brzu i korektnu isplatu šteta, stabilnost i sigurnost na koju mogu računati. Financijske institucije, poslujući u trenutačnim makroekonomskim uvjetima, dijele aktualne probleme koji muče i ostale poslovne subjekte i industrije u Hrvatskoj. Gospodarsko okruženje je i dalje zahtjevno za poslovanje, ali nastojimo preokrenuti nega-
OSIGURANJE
tivne trendove i iskoristiti nove mogućnosti kroz razvoj novih proizvoda i pristupa tržištu. Financijska industrija, između ostalog, bavi se prilagodbama uvjetovanim prenošenjem pravne stečevine EU-a u hrvatsku regulativu. Regulatorni zahtjevi podosta opterećuju poslovanje svih sudionika financijskog tržišta. Iako nema direktnog utjecaja, sudionici financijskog tržišta, kako europskog, tako i hrvatskog, trenutačno prate utjecaj situacije u Grčkoj na euro i bit će zanimljivo pratiti daljnji tijek događanja. Ulazak u EU donio je, između ostalog, ukidanje različitih visi-
na premija za muškarce i žene u životnom osiguranju, liberalizaciju automobilskih osiguranja, nekoliko novih osiguravatelja na tržištu, višegodišnje pripreme za novi regulatorni okvir (Solvency II), koje su osim dodatnog angažmana, donijele i dodatne troškove te novi Zakon o osiguranju. Prednosti životnog osiguranja Pozdravljamo odluku kojom su životna osiguranja izuzeta iz oporezivanja kamata na štednju u bankama, koja je stupila na snagu s početkom godine što pokazuje da i država počinje prepoznavati dugoročnu štednju za
stariju dob u vidu životnog osiguranja kao značajan društveni interes. Važno je istaknuti da životna osiguranja, osim same štednje, pružaju i brojne druge prednosti: zaštitu u slučaju neželjenih događaja s posljedicama na ljudsko zdravlje i život, ukoliko zatreba, osiguranik može zatražiti finan-
U prošloj godini u kojoj je čitavo tržište ostvarilo pad, ostvarili smo rast zarađene premije od 3,4 posto
91
cijsku pomoć u obliku pozajmice, a polica mu služi i kao instrument garancije prilikom podizanja kredita (tzv. vinkulacija), nakon isteka može se zatražiti isplata rente. Ovo su samo neke od prednosti osiguranja, a najveća prednost u odnosu na druge oblike štednje je briga za bliske osobe u slučaju da se osiguranik teško razboli ili u najgorem slučaju premine. Naša je uloga da zajedno sa stručnim udrugama i organizacijama te medijima kontinuirano radimo na informiranju i poboljšanju financijske pismenosti građana te jačamo svijest o vlastitoj odgovornosti za primanja u mirovini.
92
OSIGURANJE
TKO JE TKO U HRVATSKOM OSIGURANJU
BNP PARIBAS CARDIF OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Ivana Lučića 2a Telefon: 01 / 5393 100 Faks: 01 / 5393 111 web: www.bnpparibascardif.hr Uprava: - predsjednik: Ana Ivančić - članovi: Darija Ivanković Nadzorni odbor: - predsjednik: Pier-Paolo Dipaola - članovi: Laurent Poiron, Mario Evtimov Kostov, Zdenek Jaroš, Hrvojka Galeković Datum osnivanja: 31. siječnja 2007. godine Vlasništvo: 100% BNP Paribas Cardif sa sjedištem na adresi Boulevard Haussmann 1, 75009 Pariz, Francuska Poslovnice: 1
CROATIA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Miramarska 22 Telefon: 01 / 6332 766 Faks: 01 / 6332 777 e-pošta: czo@crosig.hr web: www.czo.hr Info telefon: 0800 55 10 Uprava: - predsjednik: Damir Mihanović - članovi: Dean Klemente Maletić Nadzorni odbor: - predsjednik: Sanel Volarić - članovi: Anita Oreč, Marijan Kralj Datum osnivanja: 8.ožujak 2004. Vlasništvo: Croatia osiguranje 66,19% i Croatia lloyd 33,81%
AGRAM LIFE OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Trnjanska cesta 108 Telefon: 01 / 6292 760 Faks: 01 / 6292 799 e-pošta: zivotno@agramlife.hr web: www.agramlife.hr. Info telefon: 0800 1140 Uprava: - predsjednik: Tomislav Novačić - član: Goran Nadj Nadzorni odbor: - predsjednik: Božidar Huljev - članovi: Pavao Akrap, Matea Grgić, Gojko Marić i Mladen Rihtarić Datum osnivanja: 1997. Vlasništvo: Domaće pravne i fizičke osobe – 100% Poslovnice i podružnice: 11 prodajnih mjesta
ALLIANZ ZAGREB Adresa: 10000 Zagreb, Heinzelova 70 Telefon: 01 3670 367 Faks: 01 / 3670 783 e-pošta: osiguranje@allianz.hr web: www.allianz.hr Info telefon: 0800 5000 (Allianz informacijski centar) Uprava: - predsjednik: Boris Galić - članovi: Kristijan Buk, Slaven Dobrić, Hrvoje Smiljanić Nadzorni odbor: - predsjednik: Petros Papanikolaou - članovi: Damir Krivoj, Jochen Alexander Haug Datum osnivanja: 20.12.1991. Vlasništvo: ∙ALLIANZ NEW EUROPE HOLDING GmbH – 83,16 % ∙ZAGREBAČKA BANKA – 16,84 % Poslovnice: 28 Podružnice: 7
CROATIA OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Miramarska 22 Telefon: 01 / 6332 000 Faks: 01 / 6332 020 e-pošta: info@crosig.hr web: www.crosig.hr Info telefon: 0800 1884 Uprava: - predsjednik: Sanel Volarić - članovi: Andrej Koštomaj,Nikola Mišetić Nadzorni odbor: - predsjednik: Ante Vlahović - članovi: Mladen Blažević Branko Zec Roberto Škopac Izv. prof.dr.sc. Josip Tica Miroslav Hrašćanec Plinio Cuccurin (do 31. prosinca 2014.)
ERGO OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Radnička cesta 80 Telefon: 01 / 6397 640 Faks: 01 / 6397 688 e-pošta: ergo@ergo-osiguranje.hr web: www.ergo-osiguranje.hr Uprava: - predsjednik: Žarko Fatović - član: Igor Peševski Nadzorni odbor: - predsjednik: Harald Josef Londer - zamjenica pred.: Elisabeth Stadler Datum osnivanja: 2. srpnja 2008. Vlasništvo: pravne osobe sa sjedištem izvan RH – 100% Poslovnice: 4 regionalne direkcije 9 zastupstava
Datum osnivanja: Vlasništvo:
4. lipnja 1884. ∙ADRIS grupa d.d. 61,3% ∙DUUDI/RH 28,0% ∙DUUDI/Drž. agenc. za osig. št. ul. 2,6% ∙Raiffeisenbank Austria d.d.-skrbnički rn. 4,5% ∙Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.-skrbnički rn. 0,7% ∙Kraš d.d. 0,3% ∙Interkapital vrijednosni papiri d.o.o./ zbirni rn. 0,2% ∙Erste & Steiermarkische Bank d.d.-osn.i skrb. rn. 0,2% ∙Bahovec Srečko 0,1% ∙ACK DD - u stečaju 0,1% ∙Fran Mihaljević-Klinika za infektivne bolesti 0,1% ∙Ostali dioničari 1,9% Poslovnice: 14
ERGO ŽIVOTNO OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Radnička cesta 80 Telefon: 01 / 6397 640 Faks: 01 / 6397 688 e-pošta: ergo@ergo-osiguranje.hr web: www.ergo-osiguranje.hr Uprava: - predsjednik: Anica Gabrovec - član: Azem Raković Nadzorni odbor: - predsjednik: Harald Josef Londer Datum osnivanja: 2. srpnja 2008. Vlasništvo: pravne osobe sa sjedištem izvan RH – 100%
OSIGURANJE
ERSTE OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP Adresa: 10000 Zagreb, Slovenska 24 Telefon: 072 / 372 700 Faks: 072 / 372 710 e-pošta: Kristina.Lokar@erste-osiguranje.hr web: www.erste-osiguranje.hr Uprava: - predsjednik: Snježana Bertoncelj - članovi: Marijan Jalšovec Nadzorni odbor: - predsjednik: Peter Franz Höfinger - članovi: Hans-Peter Hagen, Anita Markota Štriga, Natalia Čadek, Roland Gröll, Erwin Hammerbacher, Jurica Smoljan Datum osnivanja: 01.07.2005. Vlasništvo: Erste osiguranje VIG d.d. ima sljedeću dioničku strukturu: Vienna Insurance Group Wiener Städtische Versicherung AG iz Beča s 90% udjela, Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. s 5% udjela, te Erste & Steiermärkische Bank d.d. s 5% udjela.
GRAWE HRVATSKA Adresa: 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 5 Telefon: 072 / 300 301, 01 / 3034 000 Faks: 01/ 3034 500 e-pošta: Info@grawe.hr web: www.grawe.hr Uprava: - predsjednik: mag.ing. Igor Pureta, MBA - članovi: mag. Gerald Gröstenberger, dipl. ing. Nataša Kapetanović Nadzorni odbor: - predsjednik: dr.sc. Othmar Ederer, - članovi: dr.sc. Günther Puchtler, mr.sc. Klaus Scheitegel, Erik Venningdorf, dipl.tech., Maja Petriček dipl. iur. Datum osnivanja: 07. srpnja 1993. Vlasništvo: Grazer Wechselseitige Versicherung AG 100% Poslovnice: 58
IZVOR OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Trpinjska 9 Telefon: 01 / 3839 350 Faks: 01 / 3834 296 e-pošta: info@izvorosiguranje.hr web: www.izvorosiguranje.hr Info telefon: 0800 300 301 Uprava: - predsjednik: Ivana Andabak - članovi: Svemir Kalinić Nadzorni odbor: - predsjednik: Jako Andabak - članovi: Sanja Gagulić, Ivica Kovačević, Tonči Boras, Danica Andabak Datum osnivanja: 12.10.2010. Vlasništvo: 100% Jako Andabak Poslovnice: 37
EUROHERC OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 282 Telefon: 01 / 6004 444 Faks: 01 / 6004 999 e-pošta: euroherc@euroherc.hr web: www.euroherc.hr Info telefon: 0800 0022 Uprava: - predsjednik: Damir Zorić - članovi: Tomislav Čizmić i Željko Kordić - prokurist: Darinko Ivković Nadzorni odbor: - predsjednik: Mladenka Grgić Datum osnivanja: 1992. godine Vlasništvo: domaće pravne osobe – 17,40% domaće fizičke osobe – 77,33% strane fizičke osobe – 5,27% Poslovnice i podružnice: 14 podružnica
HOK OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Capraška ulica 6 Telefon: 01 / 5392 500 Faks: 01 / 5392 520 e-pošta: hok@hok-osiguranje.hr web: www.hok-osiguranje.hr Info telefon: 0800 5080 Uprava: - predsjednik: Hrvoje Pezić - članovi: Ljilja Vasilj Starčić Nadzorni odbor: - predsjednik: Marijan Antun Kostrenčić - članovi: Danko Ćorić Tomislav Rajić Hrvoje Filipović Romana Pezić Andabaka Datum osnivanja: 18.07.2001. Vlasništvo: 100% domaće pravne osobe Poslovnice: 6 Podružnice: 162
JADRANSKO OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Listopadska 2 Telefon: 01 / 3036 666 Faks: 01 / 3036 000 e-pošta: jadransko@jadransko.hr web: www.jadransko.hr Info telefon: 0800 0606 Uprava: - predsjednik: Goran Jurišić - članovi: Danijela Šaban Nadzorni odbor: - predsjednik: Ante Jažo - članovi: Žarko Bubalo, Mirko Grgić, Husnija Kurtović i Ivan Penić Datum osnivanja: 1991. godine Vlasništvo: Domaće fizičke osobe – 95% Inozemne fizičke osobe – 5% Poslovnice i podružnice: 9 podružnica
93
GENERALI OSIGURANJE Adresa: 10010 Zagreb, Bani 110 Telefon: 01 / 4600 400 Faks: 01 / 4600 600 e-pošta: info.hr@generali.com web: www.generali.hr Info telefon: 01 / 4600 400 Uprava: - predsjednik: Georg Engl - članovi: Gregor Pilgram Nadzorni odbor: - predsjednik: Martin Vrecion - članovi: Carlo Schiavetto,Gianluca Colocci Datum osnivanja: Povijest (upis u sudski registar): Generali životno osiguranje d.d. 18.09.2002. Generali osiguranje d.d. - 07.08.2003. Po pripojenju s Libertas osiguranjem: Generali osiguranje d.d. - 29.12.2006. Vlasništvo: Generali CEE Holding B.V. 100% Poslovnice: 65
HRVATSKO KREDITNO OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Bednjanska 14 Telefon: 01 / 5630 600 Faks: 01 / 6170 063 e-pošta: info@hkosig.hr web: www.hkosig.hr Uprava: - predsjednik: Edvard Ribarić - članovi: Ksenija Sanjković Nadzorni odbor: - predsjednik: Marko Topić - članovi: Ante Artuković, Andreja Mergeduš, Marija Jerkić Datum osnivanja: 18.01.2010. Vlasništvo: Hrvatska banka za obnovu i razvitak – 100%
KD ŽIVOTNO OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Draškovićeva 10 Telefon: 01 / 6285 101 Faks: 01 / 6197 456 e-pošta: info@kd-life.hr web: www.kd-life.hr Uprava: - predsjednik: Neven Tišma - članovi: Zvjezdan Karlić Nadzorni odbor: - predsjednik: Matija Šenk - članovi: Jure Kvaternik, Willem Jacob Westerlaken Datum osnivanja: 05.05.2008. Vlasništvo: AS d.d., Koper 100%
94
OSIGURANJE
MERKUR OSIGURANJE Adresa:
10000 Zagreb, Ulica kneza Ljudevita Posavskog 31 Telefon: 01 / 6308 333 Faks: 01 / 6157 130 e-pošta: info@merkur.hr web: www.merkur.hr Uprava: - predsjednik: dipl.oec. Milan Krizmanić - članovi: dipl.ing. Zdenka Rizman, dipl.oec. Dalibor Đurkan Nadzorni odbor: - predsjednik: Ing.Andreas Stettner - članovi: Martin Ohde, dr. Harald Christandl, Mag. Paul Zödi, Sandra Junger Horaček Datum osnivanja: 12.01.1996 Vlasništvo: 100% Merkur International Holding AG, Austrija
TRIGLAV OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Antuna Heinza 4 Telefon: 01 / 5632 700 Faks: 01 / 5632 709 e-pošta: centrala@triglav-osiguranje.hr web: www.triglav-osiguranje.hr Uprava: - predsjednik: Marin Matijaca - članovi: Jože Obersnel, Bernhard Melischnig, Mišo Čeplak Nadzorni odbor: - predsjednik: David Benedek - članovi: Tomaž Žust, Drago Ljubojević, Željko Duralija, Gorazd Jenko Datum osnivanja: 26.07.1993. Vlasništvo: Triglav Int. d.d. 99,76%, ostali 0,24% Poslovnice: 9
VELEBIT ŽIVOTNO OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Savska cesta 144a Telefon: 01 / 6666 300 Faks: 01 / 6666 299 e-pošta: info@velebit-osiguranje.hr web: www.velebit-zivotno-osiguranje.hr Uprava: - predsjednik: Tibor Kralj - član: Kristina Cvitanović-Zorić Nadzorni odbor: - predsjednik: Pavel Gojkovič Datum osnivanja: 10. rujna 2007. Vlasništvo: domaće pravne i fizičke osobe – 100% Poslovnice: 2 poslovnice, 24 ureda
REOSIGURANJE CROATIA LLOYD D.D. ZA REOSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 62 Telefon: 01 / 6308 888 Faks: 01 / 6308 800 e-pošta: croatia.lloyd@croatialloyd.hr web: www.croatialloyd.hr Uprava: - predsjednik: Kitica Mioč - zamjenik člana: Silvana Ivančić Nadzorni odbor: - predsjednik: Sanel Volarić Datum osnivanja: 1968. Vlasništvo: Croatia osiguranje d.d. – 100%
SOCIÉTÉ GÉNÉRALE OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 284 Telefon: 01/ 6327 944 Faks: 01/ 6327 497 e-pošta: info@sgosiguranje.hr web: www.sgosiguranje.hr Uprava: - predsjednik: Catherine de la Croix - članovi: Mladen Gavrančić Nadzorni odbor: - predsjednik: Pascal Bied-Charreton - članovi: André-Marc Prudent, Marlène Marie Pradeilles Datum osnivanja: 18.03.2009. Vlasništvo: SOGECAP 51%, SG-Splitska Banka d.d. 49%
UNIQA OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Planinska 13 A Telefon: 01 / 6324 200 Faks: 01 / 6324 250 e-pošta: info@uniqa.hr web: www.uniqa.hr Uprava: - predsjednik: Saša Krbavac, dipl.oec - članovi: Tatjana Račić Žlibar mag. math. univ. spec. act., mr. sci. Luka Matošić, MBA Nadzorni odbor: - predsjednik: Wolfgang Kindl - članovi: Zoran Višnjić, Alexander Breit, Gerald Müller, Johannes Porak Datum osnivanja: 27. travnja 1999. godine Vlasništvo: 100 % UNIQA International AG Poslovnice: 85 Napomena: Uniqa osiguranju d.d. od 1.9.2014. pripojeno Basler osiguranje Zagreb d.d.
WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP Sjedište: 10000 Zagreb, Slovenska 24 Telefon: 01 / 3718 600 Faks: 01 / 3718 603 e-pošta: kontakt@wiener.hr web: www.wiener.hr Uprava: - predsjednik: Walter Leonhartsberger - članovi: Jasminka Horvat Martinović, Tamara Rendić, Božo Šaravanja Nadzorni odbor: - predsjednik: Peter Höfinger Datum osnivanja: 1998. godine Vlasništvo: domaće pravne i fizičke osobe – 0,64% strane pravne osobe – 99,36% Poslovnice: 8 regionalnih centara, 29 poslovnica, 59 zastupstava, 26 prodajnih mjesta
MIROVINSKO OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO RAIFFEISEN MIROVINSKO OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO Adresa: 10000 Zagreb, Heinzelova 44 Telefon: 01 / 5581 720 Faks: 01 / 3091 127 e-pošta: mojamirovina@rmf.hr web: www.rmod.hr Info telefon: 0800 0900 Uprava: - predsjednik: Biserka Žalac - član: Željko Bedenic Nadzorni odbor: - predsjednik: Michael Georg Müller - zamjenica pred.: Renata Gecan-Milek - članovi: Boris Vuksan Osnivač i vlasnik: Raiffeisenbank Austria d.d. – 100% Datum osnivanja: 6. lipnja 2002.
SUNCE OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Trnjanska cesta 108 Telefon: 01 / 6292 800 Faks: 01 / 6292 869 e-pošta: sunce@sunce.hr web: www.sunce.hr Info telefon: 0800 6077 Uprava: - predsjednik: Ivana Bratanić - član: Maja Škrtić Nadzorni odbor: - predsjednik: Alenka Pezo Datum osnivanja: 1996. Vlasništvo: domaće pravne osobe – 77,08% domaće fizičke osobe – 22,92% Poslovnice: 5 podružnica, 3 zastupstava
VELEBIT OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Savska cesta 144a Telefon: 01 / 6666 300 Faks: 01 / 6666 299 e-pošta: info@velebit-osiguranje.hr web: www.velebit-osiguranje.hr Uprava: - predsjednik: Dražen Kulić - član: Krešimir Vrbić Nadzorni odbor: - predsjednik: Milan Viršek Datum osnivanja: 10. rujna 2007. Vlasništvo: domaće pravne i fizičke osobe – 100% Poslovnice: 30 ureda
WÜSTENROT ŽIVOTNO OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Heinzelova 33a Telefon: 01 / 5005 850 Faks: 01 / 5005 869 e-pošta: info@wuestenrot-osiguranje.hr web: http://www.wuestenrot-osiguranje.hr Uprava: - predsjednik: Igor Đurić - članovi: Đurđa Gojmerac Nadzorni odbor: - predsjednik: Dr.Susanne Riess - članovi: Prof. Dr. Andreas Grünbichler, Mag. Erwin Anton Mollnhuber Datum osnivanja: 02.01.2012. Vlasništvo: Wüstenrot Versicherungs Aktiengesellschaft, Austrija, 100%
95
LEASING
LEASING
Rang-ljestvica leasinga za 2014. godinu (po ugovorenoj/financiranoj vrijednosti ugovora) 2014. 000 HRK
(po portfelju)
Udjel %
2014. 000 HRK
Udjel %
1 Erste & Steiermarkische S-Leasing
767.355
14,76
1 UniCredit Leasing Croatia
3.030.183
21,05
2 UniCredit Leasing Croatia
695.161
13,37
2 Erste & Steiermarkische S-Leasing
1.407.386
9,78
3 VB Leasing
521.533
10,03
3 Raiffeisen Leasing
1.194.090
8,30
4 Porsche Leasing
518.602
9,97
4 PBZ - Leasing
1.074.937
7,47
5 Raiffeisen Leasing
460.186
8,85
5 VB Leasing
1.051.427
7,31
6 OTP Leasing d.d.
387.669
7,46
6 Erste Group Immorent Leasing
1.027.350
7,14
7 IMPULS-LEASING
376.617
7,24
7 HETA Asset Resolution Hrvatska
804.008
5,59
8 Mercedes-Benz Leasing Hrvatska
333.065
6,41
8 IMPULS-LEASING
720.524
5,01
9 PBZ - Leasing
317.943
6,12
9 HYPO ALPE-ADRIA LEASING
683.120
4,75
10 SG Leasing
240.825
4,63
10 Porsche Leasing
662.326
4,60
11 HYPO ALPE-ADRIA LEASING
170.169
3,27
11 OTP Leasing d.d.
605.038
4,20
12 ALD AUTOMOTIVE
131.673
2,53
12 Mercedes-Benz Leasing Hrvatska
586.837
4,08
85.768
1,65
13 SG Leasing
512.815
3,56
13 Hypo - leasing Steiermark 14 BKS - leasing Croatia
70.367
1,35
14 Hypo - leasing Steiermark
227.987
1,58
15 Scania Credit Hrvatska
49.640
0,95
15 ALD AUTOMOTIVE
203.367
1,41
16 ALFA LEASING
27.610
0,53
16 BKS - leasing Croatia
190.909
1,33
17 KBM Leasing Hrvatska
15.707
0,30
17 KBM Leasing Hrvatska
145.376
1,01
18 I4NEXT LEASING CROATIA
15.562
0,30
18 EUROLEASING
71.069
0,49
19 EUROLEASING
11.832
0,23
19 Scania Credit Hrvatska
64.005
0,44
2.023
0,04
20 ALFA LEASING
39.300
0,27
21 Erste Group Immorent Leasing
-
-
21 PROleasing
33.445
0,23
22 HETA Asset Resolution Hrvatska
-
-
22 I4NEXT LEASING CROATIA
33.350
0,23
-
-
23 Optima Leasing
5.199.306
100,00
20 Optima Leasing
23 PROleasing Ukupno:
Ukupno:
23.389
0,16
14.392.238
100,00
LEASING
96
(po aktivi)
(po dobiti) 2014. HRK
Udjel %
2014. HRK
1 UniCredit Leasing Croatia
3.265.388.498
18,30
1 UniCredit Leasing Croatia
47.452.864
2 Erste & Steiermarkische S-Leasing
1.735.659.507
9,73
2 VB Leasing
21.166.131
3 Raiffeisen Leasing
1.579.012.702
8,85
3 Porsche Leasing
19.814.415
4 Porsche Leasing
1.251.280.561
7,01
4 Erste & Steiermarkische S-Leasing
18.621.702
1.184.417.519
6,64
5 ALD AUTOMOTIVE
17.436.795
6 PBZ - Leasing
1.158.035.400
6,49
6 Mercedes-Benz Leasing Hrvatska
15.052.309
7 HETA Asset Resolution Hrvatska
1.032.396.631
5,78
7 IMPULS-LEASING
10.956.628
8 Erste Group Immorent Leasing
1.018.832.596
5,71
8 PBZ - Leasing
10.314.321
9 IMPULS-LEASING
852.509.103
4,78
9 OTP Leasing d.d.
7.948.150
10 OTP Leasing d.d.
746.813.140
4,18
10 SG Leasing
7.212.581
11 HYPO ALPE-ADRIA LEASING
716.004.123
4,01
11 Raiffeisen Leasing
6.065.288
12 SG Leasing
685.819.179
3,84
12 ALFA LEASING
1.737.901
13 Mercedes-Benz Leasing Hrvatska
678.432.407
3,80
13 BKS - leasing Croatia
1.244.902
14 BKS - leasing Croatia
467.916.484
2,62
14 I4NEXT LEASING CROATIA
15 Hypo - leasing Steiermark
289.360.333
1,62
15 Scania Credit Hrvatska
16 Optima Leasing
277.864.519
1,56
16 PROleasing
(2.322.471)
17 ALD AUTOMOTIVE
274.026.323
1,54
17 EUROLEASING
(5.206.599)
18 EUROLEASING
221.092.658
1,24
18 Optima Leasing
(10.480.595)
19 KBM Leasing Hrvatska
172.332.340
0,97
19 Hypo - leasing Steiermark
(11.749.879)
20 PROleasing
74.304.108
0,42
20 KBM Leasing Hrvatska
(15.813.546)
21 Scania Credit Hrvatska
65.643.794
0,37
21 HYPO ALPE-ADRIA LEASING
(16.664.741)
22 ALFA LEASING
55.359.938
0,31
22 Erste Group Immorent Leasing
23 I4NEXT LEASING CROATIA
43.941.864
0,25
23 HETA Asset Resolution Hrvatska
17.846.443.728
100,00
5 VB Leasing
Ukupno:
(967.011)
(123.656.889) (1.327.351.392)
Ukupno:
185.093.161
Gubitak:
(1.514.213.123)
Ukupno gubitak / dobit:
(1.329.119.962)
Prvih pet Ostali
9.015.758.787 kn 50,52%
69.174
8.830.684.940 kn
Ukupno
17.846.443.728 kn
49,48%
97
LEASING
Vrijednost aktivnih ugovora (na kraju razdoblja) Ukupno Osobni automobili Gospodarska vozila, teretna i prijevozna Postrojenja, strojevi, transportni uređaji, oprema Nekretnine Plovila Letjelice Ostalo Ukupno
u tisućama kuna 2012. Broj Vrijednost 82.012 4.228.909 22.805 2.759.819 11.838 2.914.772 1.541 5.682.600 1.517 663.575 5 4.233 708 74.669 120.426 16.328.577
2013. Broj Vrijednost 72.148 3.713.974 20.745 2.437.420 10.437 2.935.349 1.459 4.645.074 1.350 611.978 5 3.223 960 85.019 107.104 14.432.037
Operativni leasing Osobni automobili Gospodarska vozila, teretna i prijevozna Postrojenja, strojevi, transportni uređaji, oprema Nekretnine Plovila Letjelice Ostalo Ukupno
u tisućama kuna 2012. Broj Vrijednost 44.120 2.200.646 6.715 427.747 2.371 414.401 89 1.180.707 717 340.259 1 2.389 147 520 54.160 4.566.669
2013. Broj Vrijednost 39.032 1.855.108 5.775 350.949 2.015 405.944 102 923.862 574 254.696 1 1.461 163 355 47.662 3.792.375
Financijski leasing Osobni automobili Gospodarska vozila, teretna i prijevozna Postrojenja, strojevi, transportni uređaji, oprema Nekretnine Plovila Letjelice Ostalo Ukupno
2014. Broj Vrijednost 29.156 1.463.019 3.781 265.120 1.312 259.566 53 587.910 431 233.559 1 6.415 16.000 1.035.541 50.734 3.851.129 u tisućama kuna
2012. Broj Vrijednost 36.490 2.019.592 15.428 2.330.454 8.913 2.488.815 1.068 3.952.330 731 308.668 1 1.844 551 61.522 63.182 11.163.224
2013. Broj Vrijednost 32.597 1.858.808 14.410 2.086.385 7.935 2.524.323 1.011 3.430.506 723 346.259 1 1.762 791 76.410 57.468 10.324.453
Zajmovi Osobni automobili Gospodarska vozila, teretna i prijevozna Postrojenja, strojevi, transportni uređaji, oprema Nekretnine Plovila Letjelice Ostalo Ukupno
2014. Broj Vrijednost 55.995 2.986.340 15.983 2.191.947 8.484 2.650.057 700 3.254.789 994 514.896 5 6.415 28.446 2.787.794 110.607 14.392.238
2014. Broj Vrijednost 26.386 1.523.319 11.679 1.926.826 6.731 2.387.098 350 2.558.165 513 272.089 1 12.424 1.750.730 58.084 10.418.227 u tisućama kuna
2012. Broj Vrijednost 36.490 2.019.592 15.428 2.330.454 8.913 2.488.815 1.068 3.952.330 731 308.668 1 1.844 551 61.522 63.182 11.163.224
2013. Broj Vrijednost 32.597 1.858.808 14.410 2.086.385 7.935 2.524.323 1.011 3.430.506 723 346.259 1 1.762 791 76.410 57.468 10.324.453
2014. Broj Vrijednost 453 2 523 441 3.394 297 108.714 50 9.249 3 22 1.523 1.789 122.882
98
LEASING
LEASING U 2014.
Ukupna aktiva pada već šestu godinu zaredom
Dobit nakon oporezivanja u 2014. u iznosu od 185,1 milijuna kuna ostvarilo je 14 društava, dok je gubitak nakon oporezivanja u iznosu od 1,5 milijardi kuna iskazalo devet leasing društava. U strukturi portfelja leasing društava tijekom 2014. došlo je do porasta broja novozaključenih ugovora uz istovremeno smanjivanje ukupne vrijednosti tih ugovora u odnosu na 2013. godinu Igor Vukić, Privredni vjesnik U 2014. leasing društva su iskazala negativan rezultat poslovanja
TRŽIŠTE LEASINGA ODRAŽAVALO JE I U 2014. godini stanje ukupne gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj. Kako su kretanja u realnom sektoru gospodarstva bila nepovoljna, posljedice toga neminovno su se odrazile i na kretanja na tržištu leasinga, ocjenjuje se u godišnjem izvještaju Hrvatske agencije za nadzor financijskog tržišta. Trend slabljenja domaće potražnje utjecao je tako na smanjenje poslovnih aktivnosti, odnosno volumena poslovanja leasing dru-
štava te je tržište leasinga već šestu godinu zaredom zabilježilo smanjenje iznosa ukupne aktive i vrijednosti aktivnih ugovora. Vrijednost novozaključenih ugovora u zadnjih pet godina na godišnjoj razini stabilizirala se i kreće se na razini oko pet milijardi kuna. U 2014. leasing društava stoga su iskazala negativan rezultat poslovanja. Gubitak nakon oporezivanja iznosio je 1,5 milijarde kuna, dok je u 2013. gubitak iznosio 247,8 milijuna kuna. Rezultat je najvećim dijelom posljedica troškova ispravka vrijednosti u iznosu od 1,1 milijardi kuna. Ispravci se odnose na umanjenje vrijednosti potraživanja po financijskom
99
LEASING
Aktiva (31.12.2014.)
Dobit/gubitak (31.12.2014.) 2013. HRK
ALD AUTOMOTIVE ALFA LEASING BKS - leasing Croatia
257.189.920
2014. HRK
promjena %
ALD AUTOMOTIVE
274.026.323
6,55
40.013.484
55.359.938
38,35
460.385.706
467.916.484
1,64
BKS - leasing Croatia Erste & Steiermarkische S-Leasing
ALFA LEASING
Erste & Steiermarkische S-Leasing
1.600.694.717
1.735.659.507
8,43
Erste Group Immorent Leasing
1.189.496.293
1.018.832.596
-14,35
Erste Group Immorent Leasing
349.556.877
221.092.658
-36,75
EUROLEASING
EUROLEASING HETA Asset Resolution Hrvatska
2013. HRK
2014. HRK
11.887.463
17.436.795
46,68
864.818
1.737.901
100,96
6.829.280
1.244.902
-81,77
promjena %
67.564.515
18.621.702
-72,44
(46.628.513)
(123.656.889)
165,20
(111.126)
(5.206.599) 4585,30
2.681.686.058
1.032.396.631
-61,50
HETA Asset Resolution Hrvatska
Hypo - leasing Steiermark
340.633.000
289.360.333
-15,05
Hypo - leasing Steiermark
(4.397.000)
(11.749.879)
167,22
HYPO ALPE-ADRIA LEASING
775.900.166
716.004.123
-7,72
HYPO ALPE-ADRIA LEASING
(4.826.103)
(16.664.741)
245,30
I4NEXT LEASING CROATIA
I4NEXT LEASING CROATIA
33.039.831
43.941.864
33,00
794.057.000
852.509.103
7,36
KBM Leasing Hrvatska
211.869.916
172.332.340
-18,66
KBM Leasing Hrvatska
Mercedes-Benz Leasing Hrvatska
775.799.894
678.432.407
-12,55
Mercedes-Benz Leasing Hrvatska
Optima Leasing
320.498.482
277.864.519
-13,30
Optima Leasing
IMPULS-LEASING
OTP Leasing d.d.
IMPULS-LEASING
(210.052.753) (1.327.351.392)
531,91
62.244
69.174
11,13
4.528.000
10.956.628
141,98
(51.635.671)
(15.813.546)
-69,37
18.083.698
15.052.309
-16,76
(176.533.458)
(10.480.595)
-94,06
625.016.956
746.813.140
19,49
OTP Leasing d.d.
7.933.067
7.948.150
0,19
PBZ - Leasing
1.314.450.849
1.158.035.400
-11,90
PBZ - Leasing
13.809.495
10.314.321
-25,31
Porsche Leasing
1.069.124.646
1.251.280.561
17,04
Porsche Leasing
28.422.441
19.814.415
-30,29
87.757.227
74.304.108
-15,33
PROleasing
1.650.008.943
1.579.012.702
-4,30
Raiffeisen Leasing
PROleasing Raiffeisen Leasing Scania Credit Hrvatska SG Leasing UniCredit Leasing Croatia VB Leasing Ukupno:
136.175
(2.322.471) -1805,50
(28.648.243)
6.065.288
-121,17
52.347.928
65.643.794
25,40
Scania Credit Hrvatska
3.437.916
(967.011)
-128,13
623.538.467
685.819.179
9,99
SG Leasing
7.017.997
7.212.581
2,77
3.367.578.610
3.265.388.498
-3,03
UniCredit Leasing Croatia
63.388.157
47.452.864
-25,14
1.068.065.437
1.184.417.519
10,89
VB Leasing
41.622.164
21.166.131
-49,15
19.688.710.407 17.846.443.728
-9,36
Ukupno:
-247.245.436 -1.329.119.962
437,57
i operativnom leasingu, zajmovima te ostaloj financijskoj imovini. Troškovi ispravka vrijednosti za 2014. veći su za čak 590,6 milijuna kuna ili 111,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Razlog tome u prvom je redu iskazivanje novih ispravaka vrijednosti koje su poduzela dva leasing društva, koja su ujedno zabilježila najveći gubitak nakon oporezivanja u 2014. godini. Smanjenje volumena poslovanja Dobit nakon oporezivanja u 2014. u iznosu od 185,1 milijuna kuna ostvarilo je 14 društava, dok je gubitak nakon oporezivanja u iznosu od 1,5 milijardi kuna iskazalo devet leasing društava. U strukturi portfelja leasing društava tijekom 2014. došlo je do porasta broja novozaključenih ugovora uz istovremeno smanjivanje ukupne vrijednosti tih ugovora u odnosu na 2013. godinu. Broj i vrijednost aktivnih ugovora smanjila se u odnosu na prethodnu godinu. Smanjenje volumena poslovanja (vrijedno-
sti novozaključenih ugovora) utjecalo je i na smanjenje vrijednosti imovine leasing društava budući da vrijednost novozaključenih ugovora u tom razdoblju nije bila dovoljna da kompenzira smanjenje vrijednosti aktivnih ugovora. Jedan od pokazatelja aktivnosti leasing društava jest udjel vrijednosti novozaključenih u aktivnim ugovorima. Taj udjel u 2014. godini iznosio je 36,7 posto (u 2013. bio je 38,1 posto), što ukazuje na smanjenje poslovne aktivnosti. U strukturi vrijednosti novozaključenih ugovora u 2014. povećao se udjel operativnog leasinga, dok se udjel financijskog leasinga smanjio u odnosu na prethodnu godinu. Razlog je u povećanju financiranja osobnih vozila putem operativnog leasinga od 262,9 milijuna kuna uz istovremeno smanjenje financiranja postrojenja, strojeva, transportnih uređaja i opreme putem financijskog leasinga od 792,7 milijuna kuna u odnosu na 2013. godinu. U strukturi vrijednosti aktivnih ugovora por-
tfelj zajmova konstantno se smanjuje jer je zakonom koji uređuje djelatnost leasinga, leasing društvima zabranjeno zaključivanje ugovora o zajmu, dok se ugovori o zajmu koji su bili aktivni do zakonske regulacije djelatnosti leasinga (21. prosinca 2006.) drže do isteka bez mogućnosti produljenja aktivnih ugovora. Smanjenje gospodarskih aktivnosti u razdoblju od 2009. do 2014. utjecalo je na promje-
Gubitak nakon oporezivanja leasing društava iznosio je 1,4 milijarde kuna u 2014. nu strukture portfelja leasing društava. Trend poslovanja djelatnosti leasinga zadnjih nekoliko godina bio je usmjeren na financiranje osobnih i gospodarskih vozila. Istovremeno je nastavljen trend smanjivanja vrijednosti novozaključenih ugovora za nekretnine. Prema izvještaju Hanfe, najveći broj novozaklju-
LEASING
100
Broj novozaključenih ugovora (u godini) 35.000
34.791
30.000
30.656 28.477
25.000
28.969 26.672
20.000
čenih ugovora prema objektima leasinga u 2014. odnosio se na osobna vozila, a slijedila su ih gospodarska vozila. Slijedom toga, u strukturi portfelja u 2014. najveće povećanje vrijednosti novozaključenih ugovora bilo je u kategorijama osobnih i gospodarskih vozila. Istodobno je najveće smanjenje vrijednosti novozaključenih ugovora zabilježilo financiranje postrojenja, strojeva, transportnih uređaja i opreme te nekretnina.
15.000 10.000 5.000 0
-10,1% +7,7% -13,0% +8,6% +20,1%
2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Vrijednost novozaključenih ugovora (u godini, u milijardama kuna) 9,0 8,0 7,0 6,0 5,0 4,0
5,81 5,77
5,65 4,86
5,20
3,0
2,0 1,0 0,0
-29,8% -0,7% -15,8% +16,3% -8,0%
2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Porast udjela državnih jedinica Prema vrijednosti novozaključenih ugovora prema sektorima vidljivo je da je u 2014. došlo do porasta udjela državnih jedinica (3,6 posto) u odnosu na 2013., kada je iznosio 1,4 posto. Povećanje se odnosi na financiranje obnove voznih parkova državne uprave u postupcima javne nabave putem operativnog leasinga, koje je najvećim dijelom realizirano u prvoj polovici 2014. godine. Najveća vrijednost aktivnih ugovora prema objektima leasinga/zajma na dan 31. prosinca 2014. odnosila se na nekretnine i iznosila je 4,2 milijardi kuna ili 29 posto vrijednosti aktivnih ugovora, dok je vrijednost aktivnih ugovora za osobne automobile iznosila 3,9 milijardi kuna ili 27,5 posto vrijednosti aktivnih ugovora. Do kraja 2010. godine najznačajniji udjel u ukupnoj vrijednosti portfelja aktivnih ugovora leasing društava odnosio se na osobna vozila, dok su nekretnine bile druge po zastupljenosti u ukupnom portfelju. Unatoč velikom padu prometa na tržištu nekretnina u proteklih šest godina, nekretnine su bile iskazane kao pojedinačno najvažnija stavka u vrijednosti aktivnih ugovora od 2011. zbog veće vrijednosti i ugovorenog dužeg razdoblja otplate u odnosu na većinu drugih objekata leasinga. Poslove leasinga tijekom 2014. obavljala su, kao i u prethodnoj godini, 23 leasing društva. Većina leasing društava u sastavu je grupe financijskih institucija i u vlasništvu je nerezidenata, a na dan 31. prosinca 2014. samo je pet leasing društava bilo u vlasništvu rezidenata. Promatrajući vlasništvo po stvarnom vlasniku (posredno i neposredno), u vlasništvu rezidenata bila su samo dva leasing društva. Leasing društva koja su imala pristup kvalitetnijim izvorima financiranja lakše su se prilagodila otežanim uvjetima poslovanja, dok je za manji dio leasing društava upitan kontinuitet njihova poslovanja. Na dan 31. prosinca 2014. ukupna imovina leasing društava zabilježila je smanjenje u
Lanjski ukupni temeljni kapital leasing društava iznosio je 1,2 milijarde kuna odnosu na isti dan prethodne godine. To je posljedica brže amortizacije (isteka) postojećih ugovora o operativnom i financijskom leasingu od iznosa novozaključenih ugovora, ispravaka vrijednosti potraživanja te povrata kredita korištenih za financiranje poslova leasinga. Najznačajnija stavka u strukturi aktive u 2014. bila su potraživanja po osnovi financijskog leasinga, koja su činila 58,0 posto aktive, od čega se na kratkotrajna potraživanja odnosilo 2,9 milijardi kuna, a na dugotrajna potraživanja 7,4 milijardi kuna. Materijalna imovina dana u operativni leasing i potraživanja po operativnom leasingu činili su 29,2 posto aktive. Smanjenje tih stavaka u odnosu na prethodnu godinu najvećim je dijelom rezultat pada aktivnosti leasing društava. Udjel 10 najvećih leasing društava po visini aktive u ukupnoj aktivi leasing društava iznosio je 77,5 posto te je bio nešto manji u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosio 78,8 posto. Svih 10 najvećih leasing društava dio su bankarskih grupa. Tijekom 2014. došlo je do smanjenja stupnja samofinanciranja (financiranja vlastitim kapitalom), što je u strukturi pasive prikazano smanjenjem stavke kapital i rezerve leasing društava.
101
LEASING
Ta je stavka na dan 31. prosinca 2014. iznosila 352 milijuna kuna i manja je 940,9 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu, najvećim dijelom zbog ostvarenog gubitka i vlasničkog povlačenja zadržane dobiti, uz istovremeno povećanje temeljnog kapitala i kapitalnih rezervi u odnosu na 2013. godinu. Ukupni temeljni kapital leasing društava iznosio je 1,2 milijardi kuna i tu je zabilježeno povećanje od 255,6 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu. Zbog pada volumena poslovanja došlo je i do smanjenja obveza leasing društava za kredite banaka i financijskih institucija u odnosu na prethodnu godinu. Ta je stavka na dan 31. prosinca 2014. godine bila iskazana u visini od 15,8 milijardi kuna, što je za 461,1 milijuna kuna ili za 2,8 posto manje u odnosu na isti dan prethodne godine. Obveze za kredite inozemnih banaka i financijskih institucija zabilježile su smanjenje od 1,2 milijardi kuna uz istovremeno povećanje obveza za kredite domaćih banaka i financijskih institucija od 699,3 milijuna kuna. Istovremeno su obveze za depozite i jamstva koje se odnose na jamčevine po ugovorima
o operativnom leasingu, u skladu sa smanjenjem vrijednosti aktivnih ugovora, zabilježile pad od 112,9 milijuja kuna ili 18,37 posto. Smanjnje zaduživanja Izvještaj Hanfe pokazuje da je 2014. došlo do smanjenja zaduživanja leasing društava. No struktura pasive pokazuje kako se njihova imovina i dalje u najvećoj mjeri financira kreditima banaka i financijskih institucija te se u 2014. čak 88,7 posto ukupne pasive leasing društava odnosilo na dugoročne i kratkoročne obveze za kredite domaćih i inozemnih banaka te financijskih institucija.
Poslove leasinga tijekom 2014. obavljala su, kao i u prethodnoj godini, 23 leasing društva U strukturi kreditnih obveza dominirali su krediti inozemnih banaka i financijskih institucija (77,8 posto ukupne pasive leasing društava). Taj način financiranja uobičajen je u poslovanju leasing društava zato što je većina leasing društava u većinskom vlasništvu
inozemnih banaka i s njima povezanih financijskih institucija, koje ujedno i financiraju poslovanje leasing društava. Koeficijent zaduženosti pokazuje koliki je dio imovine leasing društava financiran iz tuđih sredstava (zajmovi i krediti banaka i financijskih institucija). Iznos pokazatelja od 0,98 na dan 31. prosinca 2014. znači da je 98 posto cjelokupne aktive leasing društava bilo financirano tuđim sredstvima, što je u skladu s uobičajenom praksom poslovanja leasing društava. Taj koeficijent iznosio je na dan 31. prosinca 2013. godine 0,93. Pokazatelji profitabilnosti promatrani zajedno pokazuju ukupnu učinkovitost poslovanja društva. Poželjno je da pokazatelji profitabilnosti budu što veći. Stopa povrata na ukupnu aktivu (ROA) izračunava se kao omjer neto dobiti i ukupnih sredstava (imovine) leasing društava. ROA leasing društava na agregiranoj osnovi na dan 31. prosinca 2014. iznosio je -7,4 posto. Negativna vrijednost navedenog pokazatelja uvjetovana je iskazanim gubitkom nakon oporezivanja na razini leasing društava u 2014. godini. Navedeni pokazatelj na dan 31. prosinca 2013. iznosio je -1,3 posto.
Kretanje broja leasing društava na kraju razdoblja Godina Broj društava
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
37
57
57
25
26
26
26
25
25
23
23
LEASING
102
LEASING U HRVATSKOJ
I dalje nejasnoće u poreznoj regulativi
Ostali problemi našeg sektora proizlaze iz još uvijek nedovoljnog poznavanja potencijalnih korisnika leasinga kao proizvoda te stoga ni potražnja za takvim oblikom financiranja nije na razini razvijenih zapadnoeuropskih tržišta Klaudija Karabuva Vidas, predsjednica Udruženja leasing društava HGK
Klaudija Karabuva Vidas,
IZMJENE ZAKONA O LEASINGU u prosincu 2013. godine su dopunile i jasnije specificirale određena rješenja koja su pozitivna kako za nas koji nudimo leasing tako i ostalim akterima koji se posredno ili neposredno susreću s leasingom. Međutim i dalje postoje nejasnoće u poreznoj regulativi, prvenstveno Zakonu o porezu na dodanu vrijednost koji bi trebao obuhvatiti te jasnije definirati specifičnosti leasing posla. Naime, leasing nije samo isporuka objekta leasinga (dobra ili usluge) već je ujedno i
financijska usluga, tako da leasing društva svakako jesu financijski sektor, a u poreznom smislu imaju isporuke koje su između ostaloga oporezive i porezom na dodanu vrijednost. Imamo tako i određena rješenja u Zakonu o leasingu kada je za prekršaj učinjen s objektom leasinga odgovoran primatelj leasinga kao korisnik objekta, a u praksi se još uvijek nas kao vlasnike tereti za na primjer neplaćenu trošarinu (primjerice za korištenje nedozvoljenog goriva u vozilima). Smatram da bi u takvim slučajevima trebao prednost imati lex specialis u odnosu na Zakon o trošarinama, međutim ostaje da to pitanje raspravimo s relevantnim državnim tijelima kao i ostala porezna pitanja
LEASING
103
koja smo do sada uspjeli kroz Udruženje iskomunicirati s Ministarstvom financija te se nadamo da će se za njih uskoro naći potpunija zakonska rješenja. Ostali problemi našeg sektora proizlaze iz još uvijek nedovoljnog poznavanja potencijalnih korisnika leasinga kao proizvoda te stoga ni potražnja za takvim oblikom financiranja nije na razini razvijenih zapadnoeuropskih tržišta. Vjerujem da je upravo nedovoljno jasna porezna problematika i samim primateljima leasinga djelomično razlog preferiranja klasičnih oblika financiranja ili gotovinskog plaćanja. Negativan publicitet financijske industrije Svjedoci smo vrlo negativnog publiciteta financijske industrije, ponajprije zbog situacije s kretanjem tečaja švicarskog franka, a onda i s problemima vezanim uz nelikvidnost, pad prihoda i ostalog što je uzrokovala ova velika ekonomska kriza. Međutim, to nije samo naša specifičnost jer određeni pritisci koji dolaze prema financijskoj industriji imaju i svjetske razmjere, počevši od financijske krize u SADu, preko različitih programa pomoći posrnulim bankama u Europi, krize u Grčkoj te ostalih utjecaja koji nedvojbeno dovode do toga da će se trebati uvesti neke nove paradigme u
Mi koji radimo u financijskoj industriji dužni smo ponašati se kao dobri gospodarstvenici poslovanju kako bi se s krizama koje dolaze iz financijskog sektora moglo lakše upravljati. Mi koji radimo u financijskoj industriji dužni smo ponašati se kao dobri gospodarstvenici, odnosno upravljati svojom imovinom na način da osiguramo stabilnost poslovanja, uz rast koji je održiv za očuvanje radnih mjesta ali i dostatan za prihode i povrate na uloženi kapital iz kojih se onda plaćaju i porezi. Stanje naše financijske industrije trenutačno karakterizira stagniranje poslovnih aktivnosti, praćeno izazovima u naplati potraživanja plasiranih sredstava s jedne strane, te padom kamatnih marži s druge. Naše leasing tržište danas ostvaruje na godišnjoj razini oko 30 posto novosklopljenih ugovorenih vrijednosti u odnosu na razdoblje prije financijske krize. Poslujemo opreznije i suzdržanije u odobravanju novih plasmana, posebno u praćenju novih investicijskih projekata, a nekretnine se uglavnom financiraju samo kao pojedinačni projekti vezani uz određene bankovne ak-
tivnosti. Stoga je sve veći izazov zadržati poslovanje na razini koja može osigurati pokriće operativnih troškova poslovanja i umanjenja vrijednosti za očekivane problematične plasmane koji se na žalost ne mogu izbjeći u takvom poslu. Kako je za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju bio postignut politički konsenzus, tako se godinama ranije stvarala atmosfera očekivanja da će, kada uđemo u EU glavnina, naših problema biti riješena što, naravno, nije bilo realno te se nije ni dogodilo. Žalosti činjenica da nismo bili dovoljno pripremljeni i nismo znali iskoristiti prve dvije godine za povlačenje više sredstava iz EU fondova tako da su izostale investicije koje su jedine pokretač gospodarskog oporavka i prosperiteta. Stoga kako nije došlo do pove-
Žalosti činjenica da nismo znali iskoristiti prve dvije godine za povlačenje više sredstava iz EU fondova ćanih ekonomskih aktivnosti, posljedično i naše poslovanje koje kroz financiranje prati investicijsku i potrošačku klimu nije se bitno povećalo. Budući da smo postali dio jednog većeg tržišta, primjetna je otvorenost naših klijenata da nabavu određenih objekata lea-
singa, prvenstveno rabljenih vozila, obavljaju direktno u zemaljama EU-a. Tek je u zadnje vrijeme primjetan rast izvoznih aktivnosti koji sigurno može pridonijeti ukupnom ekonomskom rastu te pozitivno utjecati i na naše poslovanje. Proizvode prilagoditi različitim industrijama Leasing industrija je usmjerena na financiranje investicijskih dobara, prvenstveno onih vezanih uz poslovne aktivnosti od individualnih poduzetnika, do malih i srednjih te velikih poslovnih sustava, uključujući i državu i njene institucije te javna poduzeća. Prema tome, jačanjem investicijskih aktivnosti poduzetnici koji pokreću nove projekte ili pak obnavljaju postojeće kapacitete pozvani su da koriste naše usluge u pronalaženju najboljih financijskih rješenja za daljnji rast i razvoj. Na nama, financijskoj industriji, odnosno leasing društvima je zadatak da se pripremimo kroz razvijene i fleksibilne proizvode, prilagođene različitim industrijama i novim tržišnim trendovima, a na poduzetnicima je da hrabrije krenu u nove pothvate te se snažnije uključe u izazove tržišnog nadmetanja i izvan granica Republike Hrvatske. Naravno da i jedni i drugi trebamo administraciju koja će biti energičnije i više povezana sa svim akterima na tržištu kako bi se zajedničkim snagama stvorilo pozitivno ozračje koje predstavlja izlazak iz recesije.
PRIVREDNI VJESNIK
Više od 60 godina u službi gospodars PRIVREDNI VJESNIK
Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik
PVinternational
Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika
POSLOVNA OCEKIVANJA Barometar gospodarstva
pv multimedija
pv
TV emisije Web, društvene mreže www.privredni.hr
centar za istraživanja
digitalizirana baza svih brojeva PV-a od 1953.
20
GODINA
Izbor ekonomskog analitičara godine
Istraživanje poslovne klime u hrvatskim tvrtkama
Regionalni poslovni klub
Predstavljamo vam naša najvažnija izdanja, jedinstvena po svojoj analitici, sveobuhvatnosti i informiranosti:
PRIVREDNI VJESNIK Tjednik Privredni vjesnik izlazi u digitalnom i tiskanom izdanju (sve velike, sve srednje tvrtke, dio malih, tvrtke koje su u različitim gospodarskim vijećima, poslovnim udruženjima i zajednicama, državni i društveni ustroj – od Ureda Predsjednice RH, Sabora, Vlade i ministarstava do predstavnika institucija te lokalne uprave). Svakog tjedna se njima dostavlja tiskano izdanje, a ujedno se distribuira i na e-mail adrese 36.000 čitatelja, onih koji u Hrvatskoj odlučuju.
400 NAJVEĆIH Godinama najrelavantniji izvor podataka, specijal “400 najvećih”, temeljen na osnovnim podacima godišnjih financijskih izvještaja o poslovnim ostvarenjima u protekloj godini donosi podatke o vrijednosti bilance, kapitala i rezervi, ukupnim prihodima, dobiti te broju zaposlenih u najvećim hrvatskim poduzećima. Od 2007. tu su i rangiranja vezana uz županije, sektore i djelatnosti. Posebnu težinu ovome izdanju daju ugledni gospodarstvenici i priznati analitičari koji donose svoj pogled na opće stanje gospodarstva ili pojednih djelatnosti. Specijal široj javnosti daje uvid u podatke tko se prema ostvarenom ukupnom prihodu ili prema nekom drugom kriteriju nalazi među 400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika.
tva 20
GODINA 400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika
FINANCIJSKA INDUSTRIJA
22
Rang-ljestvice banaka, GODINE osiguranja, leasinga i fondova
zeleni in magazin Zeleno je – IN
Magazin o poslovnom životnom stilu
FINANCIJSKA INDUSTRIJA Sveobuhvatni pregled financijske industrije u Hrvatskoj namijenjen je vodećim domaćim i inozemnim gospodarstvenicima i menadžerima i donosi rang-liste hrvatskih banaka, fondova, osiguravateljskih i leasing kuća prema poslovnim rezultatima za prošlu godinu. U svakoj od četiri zasebne tematske cjeline kroz ankete u kojima sudjeluju predsjednici uprava, vodeći financijski i privredni analitičari predstavlja se hrvatska financijska industrija. Godinama jedino citirano izdanje ovoga tipa, specijal Financijska industrija idealno je mjesto za predstavljanje novih ponuda i proizvoda s područja financija.
POSLOVNA OČEKIVANJA Poslovna očekivanja su već tradicionalno izdanje Privrednog vjesnika o planovima i predviđanjima u nadolazećoj godini, dopunjeno istraživanjem poslovne klime u hrvatskim tvrtkama. Već godinama hrvatskoj poslovnoj javnosti nude prognozu razvoja hrvatskog gospodarstva zasnovanu na ocjenama njegovih protagonista, te su stoga svojevrstan barometar poslovne klime u Hrvatskoj. Odgovori 400 - 500 tvrtki svih veličina, tekstovi 100 vlasnika i čelnika hrvatskih kompanija na koje se odnosi više od polovine prihoda gospodarstva, daju dodatnu atraktivnost izdanja.
utemeljeno 1953. www.privredni.hr
LEASING
106
Anketa:
VELIKA VAŽNOST LEASING INDUSTRIJE
1.
Kako ocjenjujete svoju proteklu poslovnu godinu?
2.
Vidite li, u ovom trenutku, ikakvih problema u svojem sektoru financijske industrije?
3.
Kako procjenjujete ukupno stanje u cjelokupnoj financijskoj inudstriji ?
4.
Što vam je donio ulazak Hrvatske u EU?
5.
Kakvu bi ulogu trebao imati segment u kojem djelujete u snaženju gospodarskih aktivnosti i aktivnostima za izlazak iz recesije?
RENATA PONDELJAK, PREDSJEDNICA UPRAVE
Potražnja za leasi Velika većina investicija koja se je prije finan se na razdoblje od četiri do pet godina, tako nas kao vlasnike za radnje koje nisu bile, niti su mogle biti počinjene s naše strane (primjerice korištenje nedozvoljenog goriva u vozilima). Kroz leasing udrugu smo uspjeli otvoriti komunikaciju s relevantnim tijelima i vjerujemo da će ona omogućiti jasnije definiranje i tumačenje zakonskih odredbi, sukladno specifičnosti industrije. Neovisno o sektoru, ipak kao neuređeno područje i dalje dominira pravosudni sustav, koji godinama >> OTP Leasing je u 2014. godini ostvario jako dobre rezultate. Ostvarili smo gotovo najveći rast u vrijednosti novosklopljenih poslova na tržištu te tako sa devetog skočili na šesto mjesto , uz 7,3 posto tržišnog udjela. Svi ostali ciljevi vezani uz očekivanu profitabilnost i stabilnost portfelja, također su ostvareni. Najveće dvojbe u poreznoj regulativi Najveće probleme vidimo u nedovoljno jasno definiranoj zakonskoj regulativi, prvenstveno poreznoj. Značajan napredak postignut je izmjenama Zakona o leasingu, kojima se razgraničila odgovornost nas kao vlasnika, te primatelja leasinga kao korisnika objekta leasinga. Međutim, ostalo je još dosta područja koja ne poznaju leasing kao specifičnu djelatnost koja nije usporediva ni s klasičnim gospodarskim aktivnostima kao što su prodaja dobara, niti s bankama i ostalim sektorima financijske industrije. Najveće dvojbe prisutne su u poreznim pitanjima, ali i u jednom dijelu odgovornosti za upotrebu objekata leasinga koja još uvijek tereti
Ostvarili smo gotovo najveći rast u vrijednosti novosklopljenih poslova na tržištu te tako s devetog skočili na šesto mjesto ne rješava predmete i otežava rad onim poduzetnicima koji se trude poslovati sukladno zakonu i izvršavati svoje obveze prema svim sudionicima poslovnog i društvenog okruženja. Ostali problemi našeg sektora proizlaze iz još uvijek nedovoljnog poznavanja potencijalnih korisnika leasinga kao proizvoda te stoga ni potražnja za takvim oblikom financiranja nije na razini razvijenih zapadnoeuropskih tržišta. Vjerujem da je upravo nedovoljno jasna porezna problematika i samim primateljima leasinga djelomično razlog preferiranja klasičnih oblika financiranja ili gotovinskog plaćanja. Činjenica je također da leasing tržište danas ostvaruje samo oko 30 posto prodajnih rezultata u odnosu na razdoblje prije krize.
LEASING
107
OTP-a LEASING
ngom nije na razini Zapadne Europe cirala leasingom, danas odlazi na gotovinsku nabavu. Većina ugovora o leasingu sklapa da je pritisak na pad bilance i portfelja značajnije veći nego što je to primjerice kod banaka Velika većina investicija koja se je prije financirala leasingom, danas odlazi na gotovinsku nabavu. Većina ugovora o leasingu sklapa se na razdoblje od četiri do pet godina, tako da je pritisak na pad bilance i portfelja značajnije veći nego što je to primjerice kod banaka. S druge strane, zakonski i regulatorni zahtjevi traže sve više specijalističkih resursa za obavljanje takve djelatnosti, što dodatno otežava ostvarenje profitabilnog poslovanja. Moramo poslovati kao dobri gospodarstvenici Mislim da je stvoren vrlo negativan publicitet prema financijskoj industriji, ponajprije zbog situacije s kretanjem tečaja švicarskog franka, odnosno problemima nelikvidnosti, pada prihoda i ostalog što je uzrokovala velika ekonomska kriza. Međutim, i mi koji pripadamo financijskoj industriji dužni smo poslovati kao dobri gospodarstvenici, odnosno upravljati svojom imovinom na način koji osigurava stabilnost poslovanja, radna mjesta te dostatan prihod
Leasing industrija je usmjerena na financiranje investicija, u najvećem dijelu vezanih uz poslovne aktivnosti iz kojeg se, između ostalog, puni i proračun. Jedino na taj način možemo osigurati dodatne investicije našeg vlasnika iz kojih osiguravamo financijska sredstva našim poduzetnicima i potrošačima te tako potičemo i njihov budući
rast i razvoj. Cijela financijska industrija suočena je sa značajnim smanjenjem poslovnih aktivnosti koji prate vrlo veliki problemi u naplati potraživanja plasiranih sredstava s jedne strane, te padom kamatnih marži s druge. Financijske institucije daleko su opreznije i suzdržanije u odobravanju novih plasmana, posebice u praćenju novih investicijskih projekata. Stoga je sve veći izazov zadržati poslovanje na razini koja može osigurati pokriće svih troškova poslovanja i rezervacija za očekivane problematične plasmane, a koji se na žalost ne mogu izbjeći u takvom poslu. Kad je riječ o ulasku Hrvatske u EU, ne mogu reći da sam primijetila neku bitnu razliku u našem poslovanju u smislu da je došlo do povećane ekonomske aktivnosti koja bi tražila i naše pove-
ćano financiranje. Do razlike više dolazi u strukturi objekata leasinga koje financiramo. Primjetna je otvorenost naših klijenata na nabavu iz inozemstva pa se povećava udio financiranja rabljenih vozila nabavljenih na takav način.
Najveće probleme vidimo u nedovoljno jasno definiranoj zakonskoj regulativi Međutim, zbog potrebe usklađenja s različitim EU direktivama bili smo prisiljeni uložiti dodatno vrijeme i resurse u implementaciju pojedinih zakonskih rješenja što nam je poskupilo proces rada, dok s druge strane naši klijenti nisu zbog toga dobili bolju uslugu, niti se takvi troškovi mogu nadoknaditi kroz cijenu usluge.
Rast izvoznih aktivnosti Tek je u zadnje vrijeme primjetan rast izvoznih aktivnosti koji sigurno može pridonijeti ukupnom ekonomskom rastu te pozitivno utjecati i na naše poslovanje. Leasing industrija je usmjerena na financiranje investicija, u najvećem dijelu vezanih uz poslovne aktivnosti. Na taj je način u direktnoj korelaciji s investicijskim trendovima u zemlji, odnosno potiče ekonomsku aktivnost u zemlji, a samim time i sebi osigurava pozitivne trendove rasta. Zbog toga bi se kod pripreme poticajnih mjera usmjerenih na povećavanje poduzetničkih aktivnosti, svakako trebala kontaktirati i leasing industrija kroz naše udruženje. Mislim da se zajednički mogu dogovoriti kvalitetniji proizvodi i osigurati veći obujam mogućih novih investicija.
108
LEASING
EUGEN PAIĆ-KAREGA, PREDSJEDNIK UPRAVE UNICREDITA LEASING CROATIA
Zadržana vodeća pozicija Leasing kao proizvod ima veliki potencijal u dijelu financiranja ulaganja u gospodarske kapacitete te je zato UniCredit Leasing Croatia dodatne napore uložio u omogućavanje konkurentnijih uvjeta malim i srednjim poduzetnicima koje ulažu u proširenje svojih kapaciteta >> Optimalnim fokusom u područjima upravljanja profitabilnošću, rizicima i troškovima te kontinuiranim visokim fokusom na kvalitetu usluge i proizvoda, UniCredit Leasing Croatia je zadržao vodeću poziciju u svim bitnim parametrima uspješnosti poslovanja. Iskoristio bih priliku te zahvalio svim našim klijentima i partnerima na vrlo uspješnoj suradnji u protekloj godini. U ovom trenutku kao najveći iza-
zov vidimo izmijenjene odredbe u dijelu oporezivanja nekretnina što je rezultiralo zastojem u fi-
Cjelokupno stanje u financijskoj industriji procjenjujemo stabilnim nanciranju poslovnih nekretnina koje su u upotrebi između dvije i 10 godina. Budući da ovo razdoblje odgovara razdoblju građe-
vinskog booma, novi porezni tretman predstavlja realni problem i za moguće financijsko restrukturiranje poduzetnika kroz monetizaciju imovine. Cjelokupno stanje u financijskoj industriji procjenjujemo stabilnim iako će pojedine, uglavnom manje, banke i leasing kompanije prolaziti kroz proces konsolidacije. Velika očekivanja od EU-a Ulazak Hrvatske u EU u dijelu osnovnog poslovanja nijedonio
MARIN JURAIĆ, DIREKTOR IMPULS-LEASINGA
Glavni problem leasinga malo i slabo tržište Činjenica je da bi financijska industrija mogla pomoći oporavku i rastu gospodarstva još puno više kada bi se strukturne reforme provodile bržim tempom >> Protekla poslovna godina za IMPULS-LEASING je bila iznimno uspješna. U protekloj godini uspjeli smo ostvariti rast u broju novozaključenih ugovora i njihovoj vrijednosti, ali i u ukupnoj aktivi i dobiti Društva. Neovisno o blagim pokazateljima oporavka gospodarstva u zadnjem kvartalu 2014. poslovni rezultat protekle poslovne godine ne bi bio moguć bez kontinuirane prilagodbe uvjetima na još uvijek skučenom tržištu, ali i posebnog naglaska i rada na zadržavanju stabilnosti tima i kontinuirane edukacije djelatnika. Glavni problem leasinga u Hrvat-
skoj je i dalje malo i slabo tržište. Iako neki od najbitnijih pokazatelja u gospodarstvu pokazuju prve
ali sa druge strane organizacijski iznimno zahtjevno uzimajući u obzir veličine leasing društava i leasing tržišta uopće.
Značajniji rast plasmana bez jačeg gospodarskog rasta nije moguć
Prilagodba poslovanja Financijska industrija preživjela je šest recesijskih godina, ali značajniji rast plasmana bez jačeg gospodarskog rasta nije moguć. Sudionici financijskog tržišta ipak su u recesijskim godinama znatno prilagodili svoje poslovanje i smanjili udjele nenaplativih plasmana. Također može se naglasiti da je financijski sektor u danim okvirima bio inovativan i prilagođavao se zahtjevima
znakove oporavka to i dalje nije dostatno za očekivani rast i razvoj. Činjenica jest da je i leasing industrija izuzetno regulirana što je u svakom slučaju pozitivno jer utječe na dugoročnu stabilnost društava i minimaliziranje rizika,
klijenta. Činjenica je da bi financijska industrija mogla pomoći oporavku i rastu gospodarstva još
LEASING
značajne promjene, a velika su očekivanja od investicijskih aktivnosti poveznih s korištenjem EU fondova te mogućnosti predfinanciranja i putem financijskog leasinga. Leasing kao proizvod ima veliki potencijal u dijelu financiranja ulaganja u gospodarske kapacitete te je zato UniCredit Leasing Croatia dodatne napore uložio u omogućavanje konkurentnijih uvjeta malim i srednjim poduzetnicima koje ulažu u proširenje svojih kapaciteta. To se prvenstveno odnosi na suradnju s HAMAG-BICRO, HBORom i EBRD-om. Ovakva suradnja rezultira zaista značajnim pozitivnim sinergijskim efektima u svim uvjetima financiranja te vjerujemo da ćemo nastavkom ovakvih aktivnosti uistinu pridonijeti rastu konkurentnosti i uspješnosti naših klijenata te time i rastu gospodarske aktivnosti.
puno više kada bi se sturkturne reforme provodile bržim tempom. Za ozbiljniji rast i razvoj financijske industrije su definitivno i otklanjanje zapreka kod investiranja i povećanje konkurentnosti od iznimne važnosti. Iako je od ulaska Hrvatske u EU prošlo više od dvije godine još je uvijek teško procjeniti efekt ulaska na naše društvo. U svakom slučaju rast prihoda i proizvodnje društava naših klijenata koja su izvozno orijentirana ima ili će imati pozitivan efekt i na naše društvo kroz pojačanu potrebu tih društava za financiranjem u prvom redu strojeva i zadovoljavanju potreba za transportnim vozilima. Naravno, kod takvih klijenata očekujemo i veći interes za financiranje automobila. Negativan aspekt ulaska u EU za naše društvo je ulazak velikog broja rabljenih vozila iz drugih država članica na naše tržište. Takva vozila često zbog svog stanja i starosti nisu predmet našeg interesa za financiranjem.
109
DINO STIPKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE I4NEXT LEASINGA CROATIA
Nastavlja se trend smanjenja broja leasing društava Leasing je najbolji financijski proizvod koji pomaže u razvoju poduzetništva. On je srednjoročan financijski proizvod koji u principu prati amortizacijski vijek objekta leasinga te je sam objekt leasinga jedini kolateral koji primatelj leasinga zalaže >> Moram prvo spomenuti da smo mi leasing kuća koja je orijentirana na financiranje informatičke opreme i manja smo leasing kuća u okvirima leasing industrije u Hrvatskoj kao i cijeli segment leasinga kojim se bavimo. Protekla poslovna godina za nas je bila je dobra s obzirom na to da smo imali pozitivan trend u novosklopljenim ugovorima što se i dalje nastavlja te smo uspješno proveli transformacije u poslovanju što nam omogućuje daljnji razvoj i rast. Niska profitabilnost leasinga kao proizvoda Leasing industrija očito ima problema s obzirom na to da se nastavlja trend smanjenja broja leasing društava. Po mojoj procjeni razlog tome je niska profitabilnost leasinga kao proizvoda i visoki rizik poslovanja. Jedini uspješan pristup je stvaranje do-
Leasing industrija ima veliku važnost u razvoju gospodarstva u Hrvatskoj dane vrijednosti za klijenta, a ona se pretežito nalazi u objektu kojeg financiramo. Stanje u financijskoj industriji je isto kao i u gospodarstvu te kao u državi. Financijska industrija
je djelatnost koja je pod čvrstim nadzorom, a i kadar je visoko obrazovan stručan pa se tu ne dešavaju drastični problemi. Međutim tržišni uvjeti vrijede za svih jednako pa kad pada ekonomija i financijski sustav dolazi u probleme. Ja bih rekao da se situacija u financijskom sektoru polako popravlja, da je sustav dovoljno likvidan i da je sada prilika da pomogne razvoju ekonomije u Hrvatskoj. Ovo je poziv i regulatorima da popuste stegu te da realno ocjenjuju moment u kojem se nalazimo i važnost financijskog sustava u ovom trenutku. U protivnom moramo čekati strane investitore da ulože u Hrvatsku kako bi se razvili. Ulazak u EU nije donio značajne promjene Mi s ulaskom u EU nismo osjetili nikakve značajne promjene i vjerujemo da je to stoga jer se djelatnost kojom se bavimo teško može obavljati iz drugih država članica a i situacija u Hrvatskoj je za njih vjerojatno još uvijek prerizična, a regulativa prekompleksna. Mi tvrdimo, što i ankete provede-
ne u EU pokazuju, da je leasing najbolji financijski proizvod koji pomaže u razvoju poduzetništva. Leasing je srednjoročan financijski proizvod koji u principu prati amortizacijski vijek objekta leasinga te je sam objekt leasinga jedini kolateral koji primatelj leasin-
Protekla poslovna godina za nas je bila dobra s obzirom na to da smo imali pozitivan trend u novosklopljenim ugovorima ga zalaže. Osim toga do leasinga se može doći brzo i ne narušava financijsku sliku društva. Ako konstatiramo da je gospodarstvo u Hrvatskoj u krizi te da brzi razvoj koji se očekuje od malog i srednjeg poduzetništva ne može pratiti i njegov financijski položaj, zaključujemo da leasing industrija ima veliku važnost u razvoju gospodarstva u Hrvatskoj te da s time i značajno pomaže u aktivnostima za izlazak iz recesije.
LEASING
110
TKO JE TKO U HRVATSKIM LEASING DRUŠTVIMA BKS - LEASING CROATIA D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uprava: - predsjednik: - član: Osnivač: Vlasništvo: Godina osnivanja:
10000 Zagreb, Ivana Lučića 2a 01 / 4836 655 01 / 4876 555 info@bks-leasing.hr www.bks-leasing.hr Dubravko Orlovac Lejla Hasanbegović BKS-Bank AG, Klagenfurt BKS-Bank AG, Klagenfurt – 100% 2002.
EUROLEASING D.O.O. Adresa: 10020 Zagreb, Remetinečka cesta 98 Telefon: 01 / 6598 300 Faks: 01 / 6598 309 e-pošta: uprava@euroleasing.hr web: www.euroleasing.hr Uprava: - predsjednik: Vedran Martinčević - članovi: Sanja Osojnik Osnivač: 16 fizičkih osoba i 8 pravnih osoba Godina osnivanja: 2002.g. Poslovnice: 25
HYPO ALPE-ADRIA LEASING D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Slavonska avenija 6a Telefon: 01 / 6036 000 Faks: 01 / 6036 001 e-pošta: leasing.croatia@hypo-alpe-adria.hr web: www.hypo-alpe-adria.hr Info telefon: 0800 14 14 Uprava: - predsjednik: Damir Bićanić, predjednik Uprave - članovi: Gabrijel Cvitković, član Uprave Vlasništvo: HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d., Zagreb, 100% Godina osnivanja: 2005
ALD AUTOMOTIVE D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Betinska 1 Telefon: 01 / 6659 755 Faks: 01 / 6659 766 web: http://www.aldautomotive.hr/ Uprava: - predsjednik: 01 6659 764 - članovi: 01 6593 693 Osnivač: ALD International GmbH SAS Co KG Vlasništvo: 100% ALD International GmbH SAS Co KG Godina osnivanja: 2005 Poslovnice: 6
ERSTE & STEIERMARKISCHE S-LEASING D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Zelinska 3 Telefon: 01 / 6311 700 Faks: 01 / 6311 720 e-pošta: info@s-leasing.hr web: www.s-leasing.hr Info telefon: 01 6311 700 Uprava: - predsjednik: Ante Odak - članovi: Krunoslav Župan Osnivač: Steiermärkische Bank und Sparkassen AG, Immorent AG, Erste & Steiermaerkische Bank d.d., Rijeka Vlasništvo: 50% - Steiermärkische Bank und Sparkassen AG, 50% Erste&Steiermärkische Bank d.d. Rijeka Godina osnivanja: 1997 Poslovnice: 6
HETA ASSET RESOLUTION HRVATSKA D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Koranska 16 Telefon: 01 / 4953 037 Faks: 01 / 4954 037 e-pošta: info@heta-asset-resolution.hr web: www.heta-asset-resolution.hr Info telefon: 01 / 4953 000 Uprava: - predsjednik: Vladimir Bošnjak - članovi: Mirta Ceranac Poljak Osnivač: HAR GmbH, Klagenfurt, Austrija Vlasništvo: HAR GmbH, 100% Godina osnivanja: 1994 Poslovnice: 3
I4NEXT LEASING CROATIA D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Metalčeva 5 Telefon: 01 / 6195 210 Faks: 01 / 6195 109 e-pošta: info@i4next.hr web: www.i4next.hr Info telefon: 01 / 580 2887 Uprava: - predsjednik: DINO STIPKOVIĆ - članovi: DARKO VODOPIJA Osnivač: i4next international computer trading & leasing GES. m.b.h., Austrija; Dino Stipković, Darko Vodopija Vlasništvo: i4next international computer trading & leasing GES. m.b.h., Austrija (60%); Dino Stipković (20%), Darko Vodopija (20%) Godina osnivanja: 2006 Poslovnice: 1
ALFA LEASING D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Savska cesta 182 Telefon: 01 / 3033 320 Faks: 01 / 3033 341 e-pošta: Info@alfa-leasing.hr web: www.alfa-leasing.hr Info telefon: 01/30 333 20 Uprava: - predsjednik: Dario Smojver, prof. - članovi: Vlasta Zaninović, dipl.oec. Vlasništvo: Dražen Hrkač 33,33%; Hrvoje Crnić 33,33%; Plena Holding S.A.Luksemburg 33,33% Godina osnivanja: 2009
ERSTE GROUP IMMORENT LEASING D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Ivana Lučića 2A Telefon: 072 / 372 670 Faks: 072 / 372 671 e-pošta: office@immorent.com web: www.erstegroupimmorent.com Info telefon: 072/372-670 Uprava: - predsjednik: Daniel Jandrisits - članovi: Claus Graggaber Osnivač: Erste Group Immorent International Holding GmbH Vlasništvo: 10% - Steiermärkische Bank und Sparkassen AG, Graz 90% - Erste Group Immorent International Holding GmbH, Beč Godina osnivanja: 1998
HYPO – LEASING STEIERMARK D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Garićgradska 18 Telefon: 01 / 3090 400 Faks: 01 / 3090 404 e-pošta: info@hypoleasingsteiermark.hr web: www.hypoleasingsteiermark.hr Info telefon: 01 / 3090 400 Uprava: - predsjednik: - članovi: Josip Pavletić, Lolita Kalinski Osnivač: Futura LHB – RLB Leasing Holding GmbH, Austrija Vlasništvo: 100% Poslovnice: 1
IMPULS-LEASING D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Velimira Škorpika 24/1 Telefon: 01 / 3458 555 Faks: 01 / 3458 444 e-pošta: impuls-leasing@impuls-leasing.hr web: www.impuls-leasing.hr Info telefon: 01 / 3458 555 Uprava: - predsjednik: Armin Franz Tengg - članovi: Marin Juraić Osnivač: IMPULS-LEASING International GmbH Vlasništvo: IMPULS-LEASING International GmbH 100% Godina osnivanja: 2006 Poslovnice: 1
111
LEASING
MERCEDES-BENZ LEASING HRVATSKA D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Kovinska 5 Telefon: 01 / 3441 250 Faks: 01 / 3441 255 e-pošta: info@mercedes-benz-leasing.hr web: www.mercedes-benz-leasing.hr Uprava: - predsjednik: Ivana Balenović - član: Mirko Šerbeđija Osnivač: Daimler AG, Stuttgart Vlasništvo: Daimler AG – 100% Godina osnivanja: 2000. Poslovnice 31. 12. 2013.: 28
PBZ - LEASING D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uprava: - predsjednik: - član: Vlasništvo: Godina osnivanja: Početak rada:
10000 Zagreb, Radnička cesta 44 01 / 6363 600 01 / 6363 563 info@pbz-leasing.hr www.pbz-leasing.hr Petar Paštrović Krunoslav Režek PBZ d.d. – 100% 1991. 1. siječnja 2002. (do tog datuma PBZ Leasing se bavio uglavnom posredovanjem u kreditiranju)
SCANIA CREDIT HRVATSKA D.O.O. Adresa:
10000 Zagreb, Karlovačka cesta 96, Lučko Telefon: 01 / 3335 778 Faks: 01 / 3335 777 e-pošta: mihovil.bozic@scania.hr web: www.scania.hr Info telefon: 01 / 3335 773 Uprava: - predsjednik: Predrag Relić, predsjednik - članovi: Mihovil Božić, član uprave Osnivač: Scania Finance Holding AB Vlasništvo: Scania Finance Holding AB, 100% Godina osnivanja: 2005 Poslovnice: 10
VB LEASING D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Horvatova 82 Telefon: 01 / 2484 111 Faks: 01 / 2484 100 Uprava: - predsjednik: - članovi: Harald Kopitz, Božena Jelinić, Ante Odak Osnivač: VB Leasing International Holding GmbH Vlasništvo: VBLI 100% Godina osnivanja: 1998 Poslovnice: 7
OPTIMA LEASING D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uprava: - predsjednik: - član: Osnivač: Godina osnivanja:
10000 Zagreb, Miramarska 24 01 / 6177 225 01 / 6177 228 info@optima-leasing.hr www.optima-leasing.hr Štefan Belingar Vjekoslav Budimir NLB Leasing d.o.o., Slovenija Matmar-Line d.o.o., Slovenija 2005.
PORSCHE LEASING D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uprava: Osnivač: Vlasništvo: Godina osnivanja:
10000 Zagreb, Velimira Škorpika 21 01 / 3473 600 01 / 3473 620 info@porsche.hr www.porscheleasing.com.hr Michael Jochann Quehenberger i Juraj Vrban Porsche Bank AG, Salzburg Porsche Bank AG, Salzburg – 100% 2001.
SG LEASING D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 284 Telefon: 01 / 2441 770 Faks: 01 / 2441 777 e-pošta: info@sgleasing.hr web: www.sgleasing.hr Info telefon: 01 / 2441 770 Uprava: - predsjednik: Krešimir Steinbauer, predsjednik Uprave - članovi: Ivana Sever, član Uprave Osnivač: SG Splitska Banka d.d. Vlasništvo: SG Splitska Banka d.d. 100% Godina osnivanja: 2008 Poslovnice: 1
OTP LEASING D.D. Adresa: 10000 Zagreb, Avenija Dubrovnik 16/V Telefon: 01 / 6666 700 Faks: 01 / 6666 701 e-pošta: otpleasing@otpleasing.hr web: www.otpleasing.hr Info telefon: 01 / 6666 700 Uprava: - predsjednik: Renata Pondeljak - članovi: Klaudija Karabuva Vidas Osnivač: Merkantil Bank Mađarska, OTP Banka d.d. Vlasništvo: Markantil Bank 90%, OTP Banka d.d. 10% Godina osnivanja: 2006 Poslovnice: 39
RAIFFEISEN LEASING D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Radnička 43 Telefon: 01 / 6595 000 Faks: 01 / 6595 050 e-pošta: leasing@rl-hr.hr web: www.rl-hr.hr Info telefon: 01 / 6595 000 Uprava: - predsjednik: Miljenko Tumpa - članovi: Izidora Juroš Osnivač: RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d. RAIFFEISEN LEASING INTERNATIONAL G.m.b.H Vlasništvo: Raiffeisen Austria d.d. 50%, Raiffeisen Leasing International 50% Godina osnivanja: 1999.godina. Poslovnice: 30
UNICREDIT LEASING CROATIA D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Heinzelova 33 Telefon: 01 / 2447 100 Faks: 01 / 2247 119 e-pošta: info@unicreditleeasing.hr web: www.unicreditleasing.hr Info telefon: 0800 2330 Uprava: - predsjednik: Eugen Paić-Karega - članovi: Domagoj Hladika Osnivač: UniCredit Leasing S.p.A Vlasništvo: 100% Poslovnice: 33
LEASING DRUŠTVA U LIKVIDACIJI Likvidacija KBM Leasing Hrvatska d.o.o. PROleasing d.o.o.
Datum pokretanja likvidacije 30. 4. 2015. 29. 1. 2015.
FONDOVI
112
FONDOVI
UCITS FONDOVI U 2014. GODINI
Manji strah ulagača Rezultati 68 aktivnih UCITS fondova lani su se kretali u rasponu od +27,48 posto do -15,52 posto (u 2013. od +28,71 do -18,57 posto). Ukupno su 62 fonda porasla, njih 16 za više od 10 posto, dok su 34 fonda porasla više od pet posto. Najviše su porasli fondovi koji su investirali u hrvatske turističke dionice Iztok Likar / www.hrportfolio.hr
Iztok Likar
TIJEKOM 2014. GODINE JE POSTALO JASNO da svi statistički podaci u SAD i Europi ukazuju na definitivan završetak krize. Dok su se godinu ranije s posebnom pažnjom i nevjerojatnom nestrpljivošću koja je prelazila u strah, očekivale objave statističkih podataka, u 2014. su analitičari relativno ležerno najavljivali sve bolje rezultate što se, u većini slučajeva, i ostvarilo. Velike kompanije postizale su odlične poslovne rezultate (uvijek postoje iznimke) na što su reagirali i burzovni indeksi. Kretanje većine značajnijih svjetskih indeksa bilo je
pozitivno s značajnom korekcijom, izazvanom strahom, koja je počela u rujnu i završila potkraj prosinca. Straha od zaustavljanja oporavka radi usporavanja industrijskog rasta SAD-a, straha od epidemije ebole, straha od toga da je Njemačka ponovno pred vratima recesije i straha od povratka krize u eurozoni uz stalne geopolitičke tenzije. Tako je potkraj godine prevladao strah i još jednom potresao burze te pokrenuo rasprodaje. No želja za profitom je opet prevladala te su do kraja godine indeksi ponovno bili na razinama prije korekcije. Ako se osvrnemo na zadnjih pet godina, onda se možemo prisjetiti da su stalno bili prisutni neki strahovi, što je utjecalo na razmišljanje
113
FONDOVI
UCITS i AIF investicijski fondovi - po vrstama (po porastu imovine) Fond
2013.
Imovina, 31.12. 2014.
Postotak promjene
DIONIČKI Raiffeisen Dynamic Capital Two ZB trend KD Victoria AP2 PLATINUM GLOBAL OPPORTUNITY Inspire Private Allianz Equity KD Prvi izbor HI-growth HPB Dionički fond A1 Ilirika Azijski Tigar OTP Meridian 20 NETA Private KD Energija PBZ Equity PLATINUM BLUE CHIP ZB aktiv Erste Adriatic Equity OTP Indeksni fond Ilirika Jugoistočna Europa NETA Global Developed KD Nova Europa ZB Private World NETA US Algorithm ZB BRIC+ Ilirika BRIC ZB euroaktiv NETA Frontier NETA New Europe
27.521.032 5.215.245 71.670.141 58.788.154 4.376.420
142.905.290 17.774.257 102.845.799 82.887.097 6.053.602
419,26 240,81 43,50 40,99 38,32
13.223.324
17.909.596
35,44
14.683.643 11.545.587 6.746.424 46.603.612 21.879.718 4.772.900 5.538.550 11.045.316 7.280.183 5.617.990 184.020.873 12.645.097 319.089.680 239.333.967 116.053.891
19.329.905 14.204.381 8.063.101 51.509.783 23.611.113 5.096.324 5.802.799 11.479.193 7.543.123 5.719.169 184.526.418 12.561.864 310.728.151 229.662.203 111.248.744
31,64 23,03 19,52 10,53 7,91 6,78 4,77 3,93 3,61 1,80 0,27 0,66 2,62 4,04 4,14
40.635.769
38.117.717
6,20
41.948.865 21.695.038 38.714.501 18.217.414 62.351.314 7.011.065 300.232.641 8.487.420 17.876.244
38.279.188 19.746.480 35.188.597 16.223.484 53.558.394 6.004.701 249.293.461 6.573.349 13.629.841
8,75 8,98 9,11 10,95 14,10 14,35 16,97 22,55 23,75
ulagača na način da je svaka negativna vijest bila shvaćena kao strašna, a svaka pozitivna shvaćena kao nebitna. Potkraj 2014. bilo je obrnuto te su male pozitivne vijesti bile prihvaćene s oduševljenjem i novi razlog za rast indeksa. Općenito je 2014. godina za svjetska tržišta bila stabilnija i smirenija u odnosu na ranijih pet godina. Kamate u bankama su bile na minimalnim razinama radi Fedove politike otkupa obveznica te očekivanja da će istim smjerom krenuti i ECB. Razlog za očekivanu promjenu suzdržanog ponašanja ECB-a bio je industrijski rast u SADu koji je bio, očito, posljedica Fedove politike. Hrvatsko tržište kapitala je 2014. godinu preživjelo u znaku mirnog trgovanja bez događaja koji bi posebno utjecali na kretanje indeksa. Iznimka je bio turistički sektor (CROBEXturist + 79,09 posto) koji je ostvario značajan rast što je iskoristilo nekoliko fondova koji su pro-
Fond PBZ I-Stock Crobex 10 Dionički ukupno:
Imovina, 31.12. 2013. 2014. 77.776.363 54.849.058 7.127.535 4.806.843 1.829.725.917 1.907.733.025
Postotak promjene
29,48 32,56 4,26
8.536.852 12.197.005 60.011.202 624.052.833 7.240.887 164.420.023 5.822.175 9.489.054 5.760.490 n/a n/a n/a 9.796.889 45.545.639 10.374.357 151.055.656 56.367.339 1.170.670.401
16.175.120 14.698.592 71.463.764 737.722.175 8.215.747 178.979.547 6.154.735 9.704.092 5.813.351 7.328.275 10.683.753 23.991.615 33.932.616 9.517.802 43.993.969 9.993.906 139.353.817 50.909.311 1.378.632.187
89,47 20,51 19,08 18,21 13,46 8,86 5,71 2,27 0,92 2,85 3,41 3,67 7,75 9,68 17,76
Imovina, 31.12. 2014.
Postotak promjene
326.450.866
337.866.320
PBZ Novčani fond
1.480.789.900
1.471.447.983
0,63
807.354.162
802.197.762
0,64
Raiffeisen Cash ZB global Allianz Cash Erste Money
3,50
10.267.821
10.067.436
1,95
396.672.631
361.224.820
8,94
208.979.587
188.929.996
9,59
1.600.005.070 1.344.209.679
15,99
Locusta Cash
194.216.479
157.680.809
18,81
HPB Euronovčani
15.577.054
12.274.597
21,20
ZB plus
2.611.692.110 2.040.601.191
21,87
Novčani ukupno:
9.124.319.579 8.763.581.264
3,95
OBVEZNIČKI Erste Adriatic-Bond PBZ Bond fond Capital One HI-conservative Raiffeisen Bonds NETA Emerging Bond ZB bond Raiffeisen Classic HPB Obveznički fond Obveznički ukupno:
41.211.326 30.073.160 27.431.785 7.130.762 59.760.547 7.284.632 162.458.470 n/a 29.506.966 364.857.649
318.864.701 210.691.420 62.773.473 11.915.839 78.466.502 7.308.403 162.599.646 18.831.339 17.897.953 889.349.275
673,73 600,60 128,83 67,10 31,30 0,33 0,09 39,34 143,75
20.544.100 n/a n/a n/a
35.204.878 1.925.283 6.474.559 28.480.376
71,36 -
POSEBNI
NOVČANI OTP Euronovčani Raiffeisen euroCash PBZ Dollar fond HPB Novčani HI-cash ZB europlus PBZ Euro Money One
2013.
OTP Novčani Fond
NETA Multicash
MJEŠOVITI Allianz Portfolio Locusta Value III HI-balanced Erste Euro-Money Locusta Value I PBZ Global KD Balanced Locusta Value II Erste Elite You Invest Active You Invest Balanced You Invest Solid PBZ Conservative 10 ICF Balanced OTP Uravnoteženi Erste Exclusive Raiffeisen Harmonic HPB Global fond Mješoviti ukupno:
Fond
34.286.190 111.885.070 28.523.830 303.467.705 195.000.764 126.478.676 422.216.664 250.455.000
116.352.339 192.902.459 44.459.598 444.450.560 253.492.673 162.618.579 541.570.277 281.234.186
239,36 72,41 55,87 46,46 30,00 28,57 28,27 12,29
tekle godine postigli i najviše prinose. Što je utjecalo na rezultate fondova Kad govorimo o rezultatima fondova, većina prvo pomisli na prinose koje fondovi ostvaruju. I kad krenemo u investiranje najčešće se postavi pitanje odakle započeti dok u tečajnici fondova najprije u oči padnu prinosi. Pravo je pitanje što je dovelo do toga da je neki fond
Među dioničkim fondovima najveći je rast ostvario FIMA Equity kojem je vrijednost udjela porasla za 27,48 posto ostvario određeni prinos, odnosno gdje je fond investirao. Podaci o tome postoje jer fondovi svaki mjesec objavljuju podatke o svo-
Smart Equity Locusta Value IV Primus OTP FAVORIT Raiffeisen Zaštićena glavnica Posebni ukupno: Ukupno UCITS i AIF:
n/a
43.921.585
-
20.544.100
116.006.682
464,67
12.510.117.645 13.055.302.433
4,36
jim ulaganjima i potrebno je vrlo malo truda da bi se oni pregledali. Uz praćenje osnovnih događaja u svijetu nije teško povezati na što su burze u nekoj regiji reagirale, a u skladu s time su i rezultati fondova. Nikako ne možemo uspoređivati prinose fondova koji investiraju u Aziji i onih koji ulažu u Hrvatsku ili regiju. Isto tako nema smisla uspoređivati prinose fondova koji pretežno investiraju u Europi s onima koji investiraju u SAD-u. Normalno da na kretanje indeksa i cijena dionica na burzi pa tako i na prinose fondova najviše utječu lokalni i globalni događaji. I 2014. godine su burzovni indeksi reagirali na nekoliko događaja u svijetu, što je posljedično utjecalo i na fondove koji investiraju na tržišta gdje su se ti događaji zbili. Tako je, ubrzo nakon Nove godine odjeknula vijest o avionu u Ukrajini koji je bio srušen vojnim projektilom, a Izrael je napao Gazu.
FONDOVI
114
Imovina fondova (po porastu) Fond
Imovina 31. 12. (HRK) 2013. 2014.
Postotak promjene
MIROVINSKI FONDOVI Obvezni mirovinski fondovi Erste Plavi OMF-B Raiffeisen OMF-B AZ OMF-B AZ OMF-A AZ OMF-C Erste Plavi OMF-A Erste Plavi OMF-C Raiffeisen OMF-A Raiffeisen OMF-C PBZ Croatia osiguranje OMF-A PBZ Croatia osiguranje OMF-B PBZ Croatia osiguranje OMF-C Ukupno obvezni mirovinski:
7.826.151.514 10.358.492.690 17.483.144.285 19.587.418.745 23.302.721.000 25.827.600.000 164.402.000 623.703.000 46.664.278 241.703.566 93.790.574 539.207.333
32,36 12,04 10,84 -
46.664.278
-
9.625.686.780 10.358.492.690
10,60
241.703.566
-
58.237.703.579 68.129.842.720
16,99
Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi AZ Benefit Erste Plavi Protect DMF AZ Profit Erste Plavi Expert DMF Raiffeisen DMF Croatia osiguranje DMF Ukupno otvoreni dobrovoljni:
202.060.704 72.966.476 928.886.986 142.960.533 719.587.594 141.653.718
264.101.851 93.620.102 1.114.769.730 169.465.810 848.417.273 161.612.207
30,70 28,31 20,01 18,54 17,90 14,09
2.208.116.011 2.651.986.972
20,10
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi ZDMF Sindikata hrvatskih željeznica Cestarski ZDMF Auto Hrvatska AZ ZABA ZDMF Autocesta RijekaZagreb ZDMF Hrvatskih autocesta
1.044.572
4.154.587
297,73
2.081.549 5.374.435 47.462.834
4.132.434 8.760.185 68.742.993
98,53 63,00 44,84
8.444.446
11.977.670
41,84
32.302.023
45.591.720
41,14
Fond
Imovina 31. 12. (HRK) 2013. 2014.
ZDMF Hrvatskog 11.005.664 13.401.405 liječničkog sindikata 31.374.040 36.919.404 ZDMF T-HT 15.052.566 17.589.793 AZ VIP 52.941.657 61.014.150 AZ Zagreb 46.306.679 52.945.653 AZ HKZP 128.577.103 146.299.546 ZDMF HEP Grupe 53.336.942 59.936.152 Croatia osiguranje ZDMF ZDMF Ericsson Nikola 16.918.114 18.592.627 Tesla 23.958.847 25.611.460 AZ Dalekovod 19.153.683 20.217.870 ZDMF Novinar Ukupno zatvoreni 495.335.154 595.887.648 dobrovoljni: SVEUKUPNO MIROVINSKI 60.941.154.745 71.377.717.340 FONDOVI:
Postotak promjene
21,77 17,68 16,86 15,25 14,34 13,78 12,37 9,90 6,90 5,56 20,30 17,12
INVESTICIJSKI FONDOVI UCITS i AIF fondovi Erste Adriatic-Bond PBZ Bond fond Raiffeisen Dynamic Capital Two OTP Euronovčani Capital One Allianz Portfolio Raiffeisen euroCash Smart Equity HI-conservative PBZ Dollar fond HPB Novčani ZB trend KD Victoria AP2 Platinum Global Opportunity Inspire Private Raiffeisen Bonds HI-cash
41.211.326 30.073.160 27.521.032 5.215.245 34.286.190 27.431.785 8.536.852 111.885.070 20.544.100 7.130.762 28.523.830 303.467.705 71.670.141 58.788.154 4.376.420
318.864.701 210.691.420 142.905.290 17.774.257 116.352.339 62.773.473 16.175.120 192.902.459 35.204.878 11.915.839 44.459.598 444.450.560 102.845.799 82.887.097 6.053.602
673,73 600,60 419,26 240,81 239,36 128,83 89,47 72,41 71,36 67,10 55,87 46,46 43,50 40,99 38,32
13.223.324
17.909.596
35,44
14.683.643 59.760.547 195.000.764
19.329.905 78.466.502 253.492.673
31,64 31,30 30,00
Fond ZB europlus PBZ Euro Allianz Equity Locusta Value III KD Prvi izbor HI-balanced Erste Euro-Money Locusta Value I Money One HI-growth PBZ Global HPB Dionički fond A1 KD Balanced Ilirika Azijski Tigar OTP Meridian 20 NETA Private OTP Novčani Fond Locusta Value II KD Energija Erste Elite NETA Emerging Bond PBZ Equity ZB bond You Invest Active You Invest Balanced You Invest Solid Locusta Value IV Primus OTP FAVORIT PBZ Conservative 10 Raiffeisen Classic Raiffeisen Zaštićena glavnica PBZ Novčani fond Raiffeisen Cash
Imovina 31. 12. (HRK) 2013. 2014. 126.478.676 422.216.664 11.545.587 12.197.005 6.746.424 60.011.202 624.052.833 7.240.887 250.455.000 46.603.612 164.420.023 21.879.718 4.772.900 5.822.175 5.538.550 11.045.316 7.280.183 326.450.866 9.489.054 5.617.990 5.760.490 7.284.632 184.020.873 162.458.470 n/a n/a
Postotak promjene
n/a n/a n/a n/a n/a
162.618.579 541.570.277 14.204.381 14.698.592 8.063.101 71.463.764 737.722.175 8.215.747 281.234.186 51.509.783 178.979.547 23.611.113 5.096.324 6.154.735 5.802.799 11.479.193 7.543.123 337.866.320 9.704.092 5.719.169 5.813.351 7.308.403 184.526.418 162.599.646 7.328.275 10.683.753 23.991.615 1.925.283 6.474.559 28.480.376 33.932.616 18.831.339
28,57 28,27 23,03 20,51 19,52 19,08 18,21 13,46 12,29 10,53 8,86 7,91 6,78 5,71 4,77 3,93 3,61 3,50 2,27 1,80 0,92 0,33 0,27 0,09 -
n/a
43.921.585
-
1.480.789.900 807.354.162
1.471.447.983 802.197.762
-0,63 -0,64
Tržišni udjeli fondova (prema veličini imovine, 31. 12. 2014.) Vrsta investicijskih fondova
HRK
Udjel %
Vrsta fondova
Imovina
Udjel %
Dionički
1.907.733.025
14,61
Obvezni mirovinski
68.129.842.720
79,65
Mješoviti
1.378.632.187
10,56
Otvoreni dobrovoljni mirovinski
2.651.986.972
3,10
Novčani
8.763.581.264
67,13
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski
595.887.648
0,70
Obveznički
889.349.275
6,81
Umirovljenički fond
0
0,00
Posebni
116.006.682
0,89
Fond hrvatskih branitelja
0
0,00
13.055.302.433
100,00
13.055.302.433
15,26
0
0,00
UKUPNO UCITS i AIF: Vrsta fondova Mirovinski fondovi
Imovina
Udjel %
71.377.717.340
UCITS i AIF Otvoreni investicijski rizičnog kapitala
83,44
Zatvoreni investicijski UKUPNO:
Umirovljenički fond
0
0,00
Fond hrvatskih branitelja
0
0,00
Investicijski fondovi
14.163.832.550
16,56
UKUPNO:
85.541.549.890
100,00
1.108.530.117
1,30
85.541.549.890
100,00
Potkraj siječnja uslijedila je mini kriza tržišta u razvoju te su se ulagači rješavali investicija na tržištima Indije, Brazila, Indonezije, Južne Afrike i Turske. Razlog: povlačenje jeftinog novca koji je tamo dospio zbog viška likvidnosti nastale kao posljedica Fedovog otkupa obveznica. Rasprodajom na tržištima u razvoju na kratko se pojavila bojazan da će se rasprodaja preseliti i na ostala tržišta. No to se nije dogodilo i straha više nije bilo. No ponovno se pojavio kad je Rusija zauzela ukrajinski Krim. Tijekom ožujka i travnja strahovalo se od mogućeg rata na granici Rusije i Ukrajine koji bi mogao izazvati sankcije, a što bi moglo utjecati na globalna tržišta. Razumljivo da su pale cijene ruskih dionica, tečaj ruske rublje padao je kao da je bio izvan kontrole. Kad je
FONDOVI
Fond
Imovina 31. 12. (HRK) 2013. 2014.
Postotak promjene
Platinum Blue Chip
12.645.097
12.561.864
NETA Multicash
10.267.821
10.067.436
-1,95
319.089.680
310.728.151
-2,62 -2,85
ZB aktiv
-0,66
ICF Balanced
9.796.889
9.517.802
OTP Uravnoteženi
45.545.639
43.993.969
-3,41
Erste Exclusive
10.374.357
9.993.906
-3,67
Erste Adriatic Equity
239.333.967
229.662.203
-4,04
OTP Indeksni fond
116.053.891
111.248.744
-4,14
Ilirika Jugoistočna Europa
40.635.769
38.117.717
-6,20
Raiffeisen Harmonic
151.055.656
139.353.817
-7,75
NETA Global Developed
41.948.865
38.279.188
-8,75
ZB global
396.672.631
361.224.820
-8,94
KD Nova Europa
21.695.038
19.746.480
-8,98
ZB Private World
38.714.501
35.188.597
-9,11
208.979.587
188.929.996
-9,59
HPB Global fond
56.367.339
50.909.311
-9,68
NETA US Algorithm
18.217.414
16.223.484
-10,95
ZB BRIC+
62.351.314
53.558.394
-14,10
7.011.065
6.004.701
-14,35
1.600.005.070 1.344.209.679
-15,99
Allianz Cash
Ilirika BRIC Erste Money ZB euroaktiv
300.232.641
249.293.461
Locusta Cash
194.216.479
157.680.809
-18,81
HPB Euronovčani
15.577.054
12.274.597
-21,20
ZB plus NETA Frontier
2.611.692.110 2.040.601.191 8.487.420
6.573.349
-16,97
-21,87 -22,55
NETA New Europe
17.876.244
13.629.841
-23,75
PBZ I-Stock
77.776.363
54.849.058
-29,48
7.127.535
4.806.843
-32,56
29.506.966
17.897.953
-39,34
12.510.117.645 13.055.302.433
4,36
Crobex 10 HPB Obveznički fond UKUPNO UCITS i AIF:
ZATVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Kapitalni fond UKUPNO ZATVORENI:
1.077.710.131 1.108.530.117 1.077.710.131 1.108.530.117
2,86 2,86
UKUPNO INVESTICIJSKI: 13.587.827.776 14.163.832.550
4,24
riječ o tržištima kapitala, rusko-ukrajinska kriza se rastegla, a u fokus je došao ISIL koji je prijetio širenjem izvan granica Iraka, što je utjecalo na rast cijena sirove nafte. Za gospodarstvo je bolje da je cijena nafte niža jer tada ostaje više novca za potrošnju, a ako nema potrošnje građana nema ni prodaje onoga što industrija proizvodi što opet smanjuje profite kompanija. Skupa nafta također poskupljuje proizvodnju, transport sirovina i gotovih proizvoda. SAD je započeo s rušenjem cijena nafte tako da je pokrenuo njen izvoz. Time je SAD stvorio pritisak na Rusiju u kojoj je proizvodnja nafte pri cijeni nižoj od 80 dolara po barelu neisplativa. Također je to bio i veliki udar na ISIL koji se financira prodajom nafte.
115
FONDOVI
116
Imovina fondova (po veličini imovine) Imovina, 31. 12. 2013. 2014.
Fond
Postotak promjene
MIROVINSKI FONDOVI OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI 23.302.721.000 AZ OMF-B 17.483.144.285 Raiffeisen OMF-B 7.826.151.514 Erste Plavi OMF-B PBZ Croatia osiguranje 9.625.686.780* OMF-B AZ OMF-C Raiffeisen OMF-C Erste Plavi OMF-C PBZ Croatia osiguranje OMF-C AZ OMF-A Raiffeisen OMF-A Erste Plavi OMF-A PBZ Croatia osiguranje OMF-A Ukupno obvezni 58.237.703.579 mirovinski:
25.827.600.000 19.587.418.745 10.358.492.690
10,84 12,04 32,36
10.358.492.690
10.60*
623.703.000 539.207.333 241.703.566
-
241.703.566
-
164.402.000 93.790.574 46.664.278
-
46.664.278
-
68.129.842.720
16,99
OTVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI AZ Profit Raiffeisen DMF AZ Benefit Erste Plavi Expert DMF Croatia osiguranje DMF Erste Plavi Protect DMF Ukupno otvoreni dobrovoljni:
928.886.986 719.587.594 202.060.704 142.960.533 141.653.718 72.966.476
1.114.769.730 848.417.273 264.101.851 169.465.810 161.612.207 93.620.102
20,01 17,90 30,70 18,54 14,09 28,31
2.208.116.011 2.651.986.972
20,10
ZATVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI 128.577.103 146.299.546 ZDMF HEP Grupe 47.462.834 68.742.993 AZ ZABA 52.941.657 61.014.150 AZ Zagreb 53.336.942 59.936.152 Croatia osiguranje ZDMF 46.306.679 52.945.653 AZ HKZP ZDMF Hrvatskih 32.302.023 45.591.720 autocesta 31.374.040 36.919.404 ZDMF T-HT 23.958.847 25.611.460 AZ Dalekovod 19.153.683 20.217.870 ZDMF Novinar ZDMF Ericsson Nikola 16.918.114 18.592.627 Tesla 15.052.566 17.589.793 AZ VIP ZDMF Hrvatskog 11.005.664 13.401.405 liječničkog sindikata ZDMF Autocesta Rijeka8.444.446 11.977.670 Zagreb 5.374.435 8.760.185 Auto Hrvatska ZDMF Sindikata 1.044.572 4.154.587 hrvatskih željeznica 2.081.549 4.132.434 Cestarski ZDMF Ukupno zatvoreni 495.335.154 595.887.648 dobrovoljni: SVEUKUPNO MIROVINSKI 51.315.467.965 71.377.717.340 FONDOVI:
13,78 44,84 15,25 12,37 14,34 41,14 17,68 6,90 5,56 9,90 16,86 21,77 41,84 63,00 297,73 98,53 20,30 39,10
INVESTICIJSKI FONDOVI UCITS i AIF FONDOVI ZB plus PBZ Novčani fond Erste Money Raiffeisen Cash Erste Euro-Money
2.611.692.110 2.040.601.191 1.480.789.900 1.471.447.983 1.600.005.070 1.344.209.679 807.354.162 802.197.762 624.052.833 737.722.175
21,87 0,63 15,99 0,64 18,21
Fond PBZ Euro HPB Novčani ZB global OTP Novčani Fond Erste Adriatic-Bond ZB aktiv Money One HI-cash ZB euroaktiv Erste Adriatic Equity PBZ Bond fond Raiffeisen euroCash Allianz Cash PBZ Equity PBZ Global ZB europlus ZB bond Locusta Cash Raiffeisen Dynamic Raiffeisen Harmonic OTP Euronovčani OTP Indeksni fond ZB trend KD Victoria Raiffeisen Bonds HI-balanced Capital One PBZ I-Stock ZB BRIC+ HI-growth HPB Global fond PBZ Dollar fond OTP Uravnoteženi Raiffeisen Zaštićena glavnica NETA Global Developed Ilirika Jugoistočna Europa Smart Equity ZB Private World PBZ Conservative 10 OTP Favorit You Invest Solid HPB Dionički fond KD Nova Europa Inspire Private Raiffeisen Classic Platinum Global Opportunity HPB Obveznički fond Capital Two NETA US Algorithm Allianz Portfolio Locusta Value III Allianz Equity NETA New Europe Platinum Blue Chip HPB Euronovčani HI-conservative OTP Meridian 20
Imovina, 31. 12. 2013. 2014. 422.216.664 541.570.277 303.467.705 444.450.560 396.672.631 361.224.820 326.450.866 337.866.320 41.211.326 318.864.701 319.089.680 310.728.151 250.455.000 281.234.186 195.000.764 253.492.673 300.232.641 249.293.461 239.333.967 229.662.203 30.073.160 210.691.420 111.885.070 192.902.459 208.979.587 188.929.996 184.020.873 184.526.418 164.420.023 178.979.547 126.478.676 162.618.579 162.458.470 162.599.646 194.216.479 157.680.809 27.521.032 142.905.290 151.055.656 139.353.817 34.286.190 116.352.339 116.053.891 111.248.744 71.670.141 102.845.799 58.788.154 82.887.097 59.760.547 78.466.502 60.011.202 71.463.764 27.431.785 62.773.473 77.776.363 54.849.058 62.351.314 53.558.394 46.603.612 51.509.783 56.367.339 50.909.311 28.523.830 44.459.598 45.545.639 43.993.969
Postotak promjene
28,27 46,46 8,94 3,50 673,73 2,62 12,29 30,00 16,97 4,04 600,60 72,41 9,59 0,27 8,86 28,57 0,09 18,81 419,26 7,75 239,36 4,14 43,50 40,99 31,30 19,08 128,83 29,48 14,10 10,53 9,68 55,87 3,41
n/a
43.921.585
-
41.948.865
38.279.188
8,75
40.635.769
38.117.717
6,20
20.544.100 38.714.501 n/a n/a 21.879.718 21.695.038 14.683.643 n/a
35.204.878 35.188.597 33.932.616 28.480.376 23.991.615 23.611.113 19.746.480 19.329.905 18.831.339
71,36 9,11 7,91 8,98 31,64 -
13.223.324
17.909.596
35,44
29.506.966 5.215.245 18.217.414 8.536.852 12.197.005 11.545.587 17.876.244 12.645.097 15.577.054 7.130.762 11.045.316
17.897.953 17.774.257 16.223.484 16.175.120 14.698.592 14.204.381 13.629.841 12.561.864 12.274.597 11.915.839 11.479.193
39,34 240,81 10,95 89,47 20,51 23,03 23,75 0,66 21,20 67,10 3,93
Fond You Invest Balanced NETA Multicash Erste Exclusive Locusta Value II ICF Balanced Locusta Value I KD Prvi izbor NETA Private You Invest Active NETA Emerging Bond NETA Frontier Primus KD Balanced AP2 Ilirika BRIC Erste Elite Ilirika Azijski Tigar KD Energija A1 Crobex 10 Locusta Value IV Ukupno: UKUPNO UCITS i AIF:
Imovina, 31. 12. 2013. 2014. n/a 10.683.753 10.267.821 10.067.436 10.374.357 9.993.906 9.489.054 9.704.092 9.796.889 9.517.802 7.240.887 8.215.747 6.746.424 8.063.101 7.280.183 7.543.123 n/a 7.328.275 7.284.632 7.308.403 8.487.420 6.573.349 n/a 6.474.559 5.822.175 6.154.735 4.376.420 6.053.602 7.011.065 6.004.701 5.760.490 5.813.351 5.538.550 5.802.799 5.617.990 5.719.169 4.772.900 5.096.324 7.127.535 4.806.843 n/a 1.925.283 12.510.117.645 13.055.302.433 12.510.117.645 13.055.302.433
Postotak promjene
1,95 3,67 2,27 2,85 13,46 19,52 3,61 0,33 22,55 5,71 38,32 14,35 0,92 4,77 1,80 6,78 32,56 4,36 4,36
ZATVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Kapitalni fond UKUPNO ZATVORENI:
1.077.710.131 1.108.530.117 1.077.710.131 1.108.530.117
2,86 2,86
UKUPNO INVESTICIJSKI: 13.587.827.776 14.163.832.550
4,24
117
FONDOVI
Uslijedili su strahovi od ponavljanja dužničke krize u Europi nakon pojave problema u Portugalu. Mogli bi nabrajati i dalje ali ćemo samo još spomenuti jedan događaj koji je značajno utjecao na rast azijskih dionica. Naime, potkraj godine je u Kini pokrenuto tržište kapitala što u biti znači da je s radom preko Hong Konga počelo najveće tržište kapitala na svijetu s ogromnim potencijalom. Tržište je u razvoju, što ima svoje značenje i donosi određene rizi-
Lani su svi obveznički fondovi zabilježili rast u rasponu od 5,85 do 9,52 posto ke ali i neke prednosti. To je nova velika burzovna arena koja će se razvijati idućih pet, 10 možda i 15 godina. Dnevno su Kinezi otvarali po 150.000 brokerskih računa a prometi su nadmašivali one u SAD-u. Značajan utjecaj na američko i europsko tržište tijekom cijele godine imale su odluke Feda o tome hoće li i ako da kada povećati referen-
tnu kamatnu stopu. Svi opisani događaji su utjecali na lokalna i globalna tržišta kapitala te su tome sukladno rezultate ostvarili fondovi. Pregled od 2007. do danas Za lakše predočenje prinosa ostvarenih u 2014. godini i dobivanje prave slike moramo se sjetiti prošlosti, a prebrzo zaboravljanje proteklih događaja u financijskoj industriji može nas puno koštati u budućnosti. Događaji iz prošlosti uvijek ukazuju na to kakva je psihologija burzovnih igrača, a to je nešto na što se možemo i trebamo osloniti. Recesija je na dioničkim tržištima počela potkraj 2007., početkom 2008. godine i tada su gotovo svi dionički i mješoviti fondovi bilježili minuse od 30 i više posto. Uslijedile su 2009. i 2010. godina koje su bile za 80 posto fondova pozitivne ali prevladavao je strah od rizika, pa se novac selio u banke gdje su kamate rasle. Uslijedio je ponovni pad na tržištima kapitala u katastrofalnoj 2011. kada su apsolutno svi UCITS mješoviti i dionički fondovi u Hrvat-
skoj ostvarili minuse, iako ne tako velike kao u 2008. godini, uglavnom su bili manji od 30 posto. Slijedi jako pozitivna 2012. godina, kad su kamate počele snažno padati, pa štednja u banci više nije bila atraktivna, što se odrazilo i na povećanje imovine dioničkih i mješovitih investicijskih fondova u drugoj polovini 2012. i tijekom 2013. Godina 2013. bila je u znaku utjecaja američkog Feda koji je započeo s otkupom državnih obveznica te tako povećao likvidnost. Velike količine slobodnih sredstava pokrenule su potrošnju, investicije i zapošljavanje u SAD-u što se pozitivno odrazilo na ostale svjetske burze na koje se prelijevao dio viška novaca. Prinosi koje su UCITS fondovi ostvarili u 2014 Promatrajući prinose fondova u 2014. godini u obzir ćemo uzeti prinose onih UCITS fondova koji su danas aktivni. Prošla je godina prema prinosima za UCITS fondove bolja od 2013. Od ukupno 68 fondova lani je u plusu završilo njih 62, dok je godinu dana ranije poraslo 54 fonda od njih 74 fonda.
Investicijski fondovi - prema strukturi ulaganja i prinosu Fond
Godina osnivanja/ početak rada
Imovina, 31. 12. 2013.
2014.
Struktura ulaganja 31.12.2014.
Prinos, % od u u osnivanja do 2013. 2014. 31.12.’14.
Vrsta fonda
UCITS i AIF FONDOVI
AP2
PLATINUM GLOBAL 21.09.2007. OPPORTUNITY
13.223.324 17.909.596 dionice 89%
PLATINUM BLUE CHIP
03.01.2008.
12.645.097 12.561.864 dionice 82%
Allianz Cash
11.05.2009.
Allianz Portfolio
Allianz Equity
A1
Inspire Private
11.05.2009.
13.01.2012.
19.05.2008.
30.10.2008.
Fond
novac 6% udjeli u fondovima 5% novac 13% udjeli u fondovima 5%
208.979.587 188.929.996 Depoziti i novčani fondovi 65,54% Trezorski zapis 30,47% Državne obveznice 2,79% Novčana sredstva 1,32% Obveze -0,12%
8.536.852 16.175.120 Državne obveznice 37,56% Dionice 31,54% Novčana sredstva 20,01% Depoziti i novčani fondovi 6,18% Trezorski zapisi 4,71% Korporativne obveznice 0,21% Obveze -0,22%
11.545.587 14.204.381 Dionice 82,23%
Državne obveznice 15,62% Novčana sredstva 2,39% Obveze -0,24%
4.772.900
5.096.324 Dionice – 69,13%
Novac – 14,71% Udjeli u fondovima – 9,12% Depozit oročeni – 6,87 Potraživanja – 0,86%
14.683.643 19.329.905 Dionice – 60,79%
Udjeli u fondovima – 38,04% Novac – 1,77%
15,31 12,88
2,40
-5,39 dionički
1,17
0,75
17,53 novčani
43,78 mješoviti
2014.
24.04.2009.
4.376.420
6.053.602 Dionice – 92,93%
16,14 -12,28
27,45
13,77
31,71 dionički
-20,13 dionički
57,34 dionički
Udio u investicijskom –7,45% Novac – 0,25%
Prinos, % Vrsta od u u osnivanja fonda do 2013. 2014. 31.12.’14.
29,11
8,09
28,55 dionički
Erste Euro-Money 22.09.2009.
624.052.833 737.722.175 trezorski zapisi 29,08 %
1,19
1,14
2,63 mješoviti
Erste Money
03.06.2006.
1.600.005.070 1.344.209.679 trezorski zapisi 84,89 %
1,35
1,02
3,55 novčani
Erste AdriaticBond
28.06.2013.
41.211.326 318.864.701 novac 2,54 %
n/a
7,52
6,12 obveznički
Erste Adriatic Equity
11.10.2005.
239.333.967 229.662.203 novac 26,35 %
5,87
5,03
-2,47 dionički
7.328.275 novac 71,62 %
n/a
n/a
-0,08 mješoviti
You Invest Active 24.12.2014.
5,97 13,50
Struktura ulaganja 31.12.2014.
2013.
-19,79 dionički
7,19
0,66 18,38
Imovina, 31. 12.
Godina osnivanja/ početak rada
novac 14,05 % državna obveznica 20,57 % depozit 36,42 %
novac 7,18 % državna obveznica 4,30 % depozit 3,78 % državna obveznica 97,80 %
dionice 74,13 %
n/a
udjeli u fondovima 67,80 %
You Invest Balanced
24.12.2014.
n/a 10.683.753 novac 72,25 %
n/a
n/a
-0,06 mješoviti
You Invest Solid
24.12.2014.
23.991.615 novac 76,97 %
n/a
n/a
-0,05 mješoviti
Erste Elite
16.07.2008.
5.760.490
5.813.351 novac 14,38 %
-1,20
0,61
1,45 mješoviti
Erste Exclusive
16.07.2008.
10.374.357
9.993.906 novac 0,32 %
0,72
4,12
3,51 mješoviti
udjeli u fondovima 66,54 % udjeli u fondovima 57,47 % dionice 0,30 % državna obveznica 68,39 % trezorski zapis 17,18 % dionice 52,59 % državna obveznica 59,75 %
FONDOVI
118
Imovina, 31. 12.
Struktura ulaganja 31.12.2014.
Prinos, %
Godina osnivanja/ početak rada
2013.
Capital One
26.10.2004.
27.431.785 62.773.473 obveznice 86,3%
3,10
6,35
Capital Two
19.04.2007.
5.215.245
1,58
27,09
Fond
Crobex 10
18.01.2010.
Money One
06.11.2007.
Smart Equity
15.11.2010.; promjena investicijske strategije sa 1.10.2014.
Ilirika Azijski Tigar 23.05.2007.
Ilirika BRIC
2014.
novac 8,5% trezorski zapisi 4,7% dionice 0,5%
7.127.535
17.774.257 dionice 83,1%
obveznice 10,46% novac 6,43%
4.806.843 dionice 99,34% novac 0,66%
250.455.000 281.234.186 trezorski zapisi 58,31% depoziti 29,79% obveznice 6,04% novac 5,71% repo 0,15%
20.544.100 35.204.878 obveznice 76,24%
novac 16,51% opcije 7,75% trezorski zapisi 1,45%
5.538.550
5.802.799 Redovne dionice 71,43% ADR 8,06% Novac 7,78% Potraživanja 7,34% ETF 5,50% Investicijski fondovi 2,90% GDR 2,85% Prava 0,02%
od u u osnivanja do 2013. 2014. 31.12.’14.
Vrsta fonda
9,53 obveznički
3,03
-3,43 dionički
2,30
1,48
27,95 novčani
-0,78
7,33
2,05 posebni
11,75
51,51 dionički
04.01.2010.
7.011.065
6.004.701 Redovne dionice 45,75%
-12,90
4,88
-28,03 dionički
Ilirika Jugoistočna 26.10.2004. Europa
40.635.769
38.117.717 Redovne dionice 88,95%
-0,74
5,03
28,78 dionički
HPB Obveznički fond
4.10.2005.
29.506.966
HPB Global fond
4.10.2005.
56.367.339 50.909.311 Dionica 38,15%
12,52
-3,57
-14,55 mješoviti
HPB Dionički fond 4.10.2005.
21.879.718 23.611.113 Dionica 80,62%
9,16
9,23
-5,30 dionički
303.467.705 444.450.560 Novac 61,00%
0,82
1,34
42,29 novčani
HPB Novčani
4.10.2005.
ADR 35,18% Novac 13,83% GDR 5,10% Potraživanja 0,22%
Investicijski fondovi 6,90% Povlaštene dionice 3,71% Novac 0,41% Potraživanja 0,07%
17.897.953 Obveznica 79,96%
Neto novac 15,41% Zapis 3,53% Dionica 1,1% Obveznica 36,54% Neto novac 20,37% Zapis 4,93% Neto novac 18,61% Obveznice 0,77% Zapis 24,87% Obveznice 9,13% Udio u MMF 5,01%
8,30
-1,09
47,60 obveznički
HPB Euronovčani 2.12.2011.
15.577.054 12.274.597 Novac 88,64%
0,82
1,34
42,29 novčani
KD Balanced
16.01.2006.
5.822.175
6.154.735 dionice 52%
4,32
6,87
-12,75 mješoviti
KD Energija
01.03.2010.
5.617.990
5.719.169 dionice 88%
3,50
-6,13
-10,03 dionički
KD Nova Europa
15.10.2007.
-11,21 -15,52
-45,78 dionički
Obveznice 6,90% Zapis 4,46% obveznice 39% investicijski fondovi 5% novac 5% investicijski fondovi 3% novac 9%
21.695.038 19.746.480 dionice 82%
investicijski fondovi 5% novac 13%
KD Prvi izbor
12.02.2003.
6.746.424
KD Victoria
11.05.1999.
ICF Balanced
03.05.2002.
8.063.101 investicijski fondovi 94%
2,11 12,86
36,49 dionički
58.788.154 82.887.097 dionice 89%
17,21
25,12
89,96 dionički
9.796.889
-11,30
12,07
12,15 mješoviti
novac 6%
investicijski fondovi 3% novac 8%
9.517.802 Dionice : 57,45 %
Novac : 15,28 % Obveznice : 11,15 % Udio u inv.fondu : 8,77 % Depoziti : 5,75 % Potraživanja : 1,60 %
Godina osnivanja/ početak rada
Imovina, 31. 12. 2013.
2014.
Struktura ulaganja 31.12.2014.
Locusta Cash
04.08.2008.
Locusta Value I
08.08.2008.
7.240.887
Locusta Value II
30.07.2008.
9.489.054
Locusta Value III
16.07.2009.
Locusta Value IV
13.10.2014.
n/a
Primus
13.10.2014.
n/a
NETA Emerging Bond
21.6.2006.
7.284.632
7.308.403 udjeli u fondovima 8,94 %
NETA Frontier
7.2.2008.
8.487.420
6.573.349 dionice, 90,72%
194.216.479 157.680.809 Zapis: 40,55 %
Prinos, % Vrsta od u u osnivanja fonda do 2013. 2014. 31.12.’14.
2,57
2,34
32,91 novčani
8.215.747 Dionice: 45,06 %
-1,00
7,80
-13,29 mješoviti
9.704.092 Dionice: 68,52 %
0,95
11,79
-8,31 mješoviti
12.197.005 14.698.592 Dionice: 54,65 %
11,16
9,71
-45,41 mješoviti
1.925.283 Repo: 98,64 %
n/a
0,73
0,73 posebni
6.474.559 Repo: 47,62 %
n/a
0,36
0,36 posebni
-11,87
9,52
-25,97 obveznički
3,79
15,16
42,55 dionički
Obveznica: 20,51 % Novac: 13,52 % Depoziti: 9,93 % Udio u inv.fondu: 8,51 % Repo ugovor: 6,98 %
-15,62 dionički
3,62
-10,47
Fond
Repo : 23,75 % Novac na računu: 16,90 % Udio u inv.fondu: 14,28 % Udio u inv.fondu: 22,94 % Novac na računu: 8,18 % Obveznica: 0,36 % Novac na računu: 43,38 % Udio u inv.fondu: 1,97 % Obveznica: 0,93 % Novac: 0,43 % Novac: 24,48 % Dionica: 24,18 % Depozit: 3,71 % obveznice 84,08% depoziti, 5,47% gotovina, 1,51%
udjeli u fondovima, 5,94% obveznice, 0,00% depoziti, 0,00% gotovina, 2,23% potraživanja 1,11%
NETA US Algorithm 9.10.2008.
18.217.414 16.223.484 dionice, 93,31 %
28,71 11,58
72,79 dionički
NETA Global Developed
30.11.2005.
41.948.865 38.279.188 dionice, 75,66 %
7,58
6,43
2,43 dionički
NETA New Europe 03.11.2008.
17.876.244 13.629.841 dionice, 88,45 %
-18,57 -12,49
-27,93 dionički
NETA Multicash
30.12.2011.
10.267.821 10.067.436 oročeni depoziti, 55,43 %
1,66
2,35
6,87 novčani
NETA Private
18.07.2006.
7.280.183
-5,28
-2,88
-56,50 dionički
udjeli u fondovima, 2,21 % obveznice, 0,00% depoziti, 0,00% gotovina, 4,48 % potraživanja 0,00% udjeli u fondovima, 9,27 % obveznice, 0,59 % depoziti, 0,00 % gotovina, 4,05 % potraživanja 10,43 % udjeli u fondovima, 8,48 % obveznice, 0,00 % depoziti, 0,00 % gotovina, 2,70 % potraživanja 0,37 % obveznice, 20,28 % REPO, 16,82 % udjeli u fondovima, 5,51 % gotovina, 1,48 % potraživanja, 0,48 %
7.543.123 dionice, 79,15 %
udjeli u fondovima, 9,01 % gotovina, 11,84 % potraživanja 0,00 %
OTP Novčani Fond 27.12.2005.
326.450.866 337.866.320 Trezorski zapisi 48,49%
1,02
1,07
32,03 novčani
OTP Uravnoteženi 15.12.2005.
45.545.639 43.993.969 Dionice RH 46,10%
9,81
4,42
7,12 mješoviti
OTP Meridian 20
11.045.316 11.479.193 Dionice, dionički fondovi
10,30
1,43
-14,00 dionički
28.04.2008.
Obveznice 10,56% Novac, depoziti i obveze 40,89% Ostalo 0,06%
Ostale obveznice i komercijalni zapisi 19,93% Državne obveznice 18,89% Inozemne dionice, dionički fondovi 10,87% Novac, depoziti i obveze 3,15% Ostalo 1,05% 96,12% Novac, depoziti i obveze 1,75% Komercijalni zapisi 2,13%
119
FONDOVI
Fond
Godina osnivanja/ početak rada
Imovina, 31. 12. 2013.
2014.
Struktura ulaganja 31.12.2014.
Prinos, % od u u osnivanja do 2013. 2014. 31.12.’14.
Vrsta fonda
OTP Indeksni fond 27.12.2007.
116.053.891 111.248.744 Dionice RH 99,64%
5,40
1,47
-61,32 dionički
OTP Euronovčani 5.2.2013.
34.286.190 116.352.339 Trezorski zapisi 13,03%
0,90
1,35
2,27 novčani
n/a
-4,17
-4,17 posebni
OTP FAVORIT
4.7.2014.
PBZ Novčani fond 31.3.1999.
PBZ Euro
PBZ Dollar fond
PBZ Bond fond
24.7.2002.
13.4.2005.
12.3.2003.
PBZ Conservative 24.11.2014. 10
Novčana sredstva 0,36% Novac, depoziti i obveze 78,64% Obveznice 8,34%
n/a 28.480.376 Obveznice 88,28%
Novac, depoziti i obveze 8,98% Ostalo 2,73%
1.480.789.900 1.471.447.983 Instrumenti tržišta novca
49,24% Depoziti 48,87% Dugoročni dužnički vrijed. papiri 4,35% Investicijski fondovi 1,09% Potraživanja 0,47% Repo ugovori -3,32% Obveze -0,70%
422.216.664 541.570.277 Depoziti 73,48%
Instrumenti tržišta novca 11,86% Dugoročni dužnički vrijed. papiri 8,33% Novac 6,71% Potraživanja 0,10% Obveze -0,48%
28.523.830 44.459.598 Depoziti 95,57%
Dugoročni dužnički vrijed. papiri 3,74% Izvedenice 0,92% Obveze -0,23%
30.073.160 210.691.420 Dugoročni dužnički vrijed. papiri 95,44% Instrumenti tržišta novca 1,08% Depoziti 1,28% Novac 2,38% Obveze -0,23%
n/a 33.932.616 Dugoročni dužnički vrijed. papiri 78,70% Depoziti 8,57% Investicijski fondovi 8,82% Novac 5,04% Obveze -1,13%
Rezultati 68 aktivnih UCITS fondova lani su se kretali u rasponu od +27,48 posto do -15,52 posto (u 2013. od +28,71 do -18,57 posto). Ukupno su 62 fonda porasla, njih 16 za više od 10 posto dok su 34 fonda porasla više od pet posto. Najviše su porasli fondovi koji su investirali u hrvatske turističke dionice. Šest fondova je palo, od čega su četiri manje od 10 posto. S najvećim padom su 2014. godinu završili fondovi čija je investicijska strategija orijentirana na rusko tržište ili investiraju u države čija ekonomija značajno ovisi o poslovanju s Rusijom ili su investirali u zemlje Nove Europe. O slici fondovske industrije u 2014. godini najbolje govori podatak da je prvih 20 fondova iz grupe dioničkih i mješovitih, što ukazuje na to da je strah ulagača bio puno manji te su bili spremni ulagati u rizičnije fondove na što su ih „natjerale“ i niske kamate u bankama. Kad je riječ o rezultatima dioničkih fondova,
1,22
1,95
0,25
0,76
1,52
1,44
Godina osnivanja/ početak rada
Fond
Imovina, 31. 12. 2013.
2014.
29,71 novčani
Prinos, % Vrsta od u u osnivanja fonda do 2013. 2014. 31.12.’14.
PBZ Global
13.9.2001.
164.420.023 178.979.547 Investicijski fondovi
-0,66
12,49
55,29 mješoviti
PBZ Equity
5.9.2005.
184.020.873 184.526.418 Dionice 91,56%
0,13
9,26
-35,76 dionički
PBZ I-Stock
17.7.2007.
77.776.363 54.849.058 Investicijski fondovi
-5,84
-4,87
-47,16 dionički
Raiffeisen Cash
25.02.2003.
807.354.162 802.197.762 Zapisi 69,32%
1,15
1,13
3,84 novčani
Raiffeisen euroCash
19.09.2011.
111.885.070 192.902.459 Neto novac i novčani
0,87
0,89
1,51 novčani
6,00
2,90
199,70 dionički
50,83% Dugoročni dužnički vrijed. papiri 44,21% Novac 3,92% Depoziti 1,25% Potraživanja 0,04% Obveze -0,24% Investicijski fondovi 3,00% Potraživanja 1,90% Novac 1,88% Depoziti 1,88% Obveze -0,21%
120,35 novčani
57,75 novčani
Struktura ulaganja 31.12.2014.
UKUPNO UCITS i AIF:
86,20% Novac 11,11% Depoziti 2,97% Obveze -0,28%
Neto novac i novčani ekvivalenti 26,86% Obveznice 3,82% ekvivalenti 48,76% Obveznice 44,28% Zapisi 6,95%
12.510.117.645 13.055.302.433
ZATVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI 1,97
n/a
8,67
0,66
30,49 obveznički
0,66 mješoviti
Kapitalni fond
26. ožujka 1999. 1.077.710.131 1.108.530.117 Dionice: 94,9%
Obveznice: 1,4% Plasmani i depoziti: 0,7% Ostala imovina: 1,9% Novac: 1,1%
UKUPNO ZATVORENI:
1.077.710.131 1.108.530.117
UKUPNO INVESTICIJSKI:
13.587.827.776 14.163.832.550
Napomena: n.p. - nema podatka
najveći je rast ostvario FIMA Equity kojem je vrijednost udjela porasla za 27,48 posto, a slijedi ga Capital Two s rastom od solidnih 26,76 posto te KD Victoria s prinosom od 25,12 posto. Sve su to fondovi koji su prvenstveno izloženi domaćem tržištu kapitala. Veliki dio rasta ti su fondovi ostvarili zahvaljujući rastu cijena turističkih dionica.
Kod mješovitih fondova najviše je porastao Allianz Portfolio kojem je vrijednost uvećana za 18,38 posto Najveće padove u grupi dioničkih fondova u prošloj godini bilježe KD Nova Europa te NETA New Europe kojima je vrijednost smanjena za -15,52 posto odnosno -12,49 posto. Slijede KD Energija (-6,13%) te ZB trend (-3,22%) i ZB euroaktiv (-1,00%).
Kod mješovitih fondova najviše je porastao Allianz Portfolio kojem je vrijednost uvećana za 18,38 posto. Riječ je o fondu koji je, također, većim dijelom portfelja izložen hrvatskom tržištu odnosno Zagrebačkoj burzi. Još su četiri mješovita porasla više od 10 posto, a svi su u jako malom rasponu od jedan posto. Tako slijede HI-balanced (+12,64 posto), HPB Global (+12,52 posto), PBZ Global (+12,49 posto) te ICF Balanced (+12,07 posto). Nijedan mješoviti fond nije godinu završio u minusu, a najmanji rast su ostvarili Raiffeisen Harmonic koji je vrijednost uvećao za 1,82 posto i OTP uravnoteženi s rastom od 4,42 posto. Prošla je godina za obvezničke fondove bila za razliku od 2013. dobra. Naime svi su obveznički fondovi porasli u rasponu od 5,85 do 9,52 posto. Obveznički fond s najvećim prinosom u 2014. godini bio je NETA Emerging Bond kojem je vrijednost porasla 9,52 posto
120
FONDOVI
novčani fondovi bilježili su pad imovine od 618 milijuna kuna (-6,30 posto) te su godinu
a slijedi ga PBZ Bond s rastom od 8,67 posto. Najmanji rast u grupi obvezničkih fondova imao je Raiffeisen Bonds sa 5,85 posto a slijedi Capital One s rastom od 6,26 posto. Pozitivne rezultate zabilježili su svi novčani fondovi, a na vrhu ljestvice su dva kunska novčana fonda. Najviše je vrijednost uvećana fondu NETA MultiCash koji je ostvario prinos od 2,35 posto, a slijedi Locusta Cash s prinosom od 2,34 posto.
Na kraju 2014. godine imovina UCITS fondova iznosila je 12,978 milijardi kuna što je 87 milijuna kuna više nego potkraj 2013.
Imovina UCITS fondova Imovina UCITS fondova je potkraj protekle oscilirala između 13,9 milijardi kuna koliko je iznosila krajem studenoga i 12,1 milijardu kuna koliko je iznosila krajem veljače 2014. godine. Na kraju 2014. godine je imovina UCITS fondova iznosila gotovo 13 milijardi kuna odnosno 12,978 milijardi što je 87 milijuna kuna više nego potkraj 2013. godine. Na kraju 2014. godine je, u odnosu na kraj 2013., povećana imovina grupi mješovitih i obvezničkih fondova. Mješovitim fondovima je imovina porasla 184 milijuna kuna što je rast od 24 posto, na 966 milijuna. Obveznički su, pak, uvećali imovinu pod upravljanjem za 541 milijun kuna što je rast od čak 137 posto, na 935 milijuna kuna. Uobičajeno stabilni
završili s najvećim tržišnim udjelom, odnosno s imovinom od 9,18 milijardi kuna. U milijardama imovinu broje još dionički fondovi čija je imovina potkraj lanjskog prosinca iznosila 1,85 milijardi što je u odnosu na kraj 2013. pad od 3,4 posto ili za 65 milijuna kuna. Među svim grupama fondova uočljiv je rast imovine obvezničkih fondova, što je ponajprije rezultat neatraktivnih kamatnih stopa u bankama što je rezultiralo prelijevanjem malog dijela sredstava u obvezničke fondove, a takav se trend očekuje i u buduće. Ako u obzir uzmemo imovinu u UCITS, među društvima za upravljanje fondovima, na vrhu ljestvice lani se nalazio ZB Invest koji je pod upravljanjem krajem godine imao 3,44 milijardi kuna što je 26,53 posto tržišta. Na dru-
gom mjestu bio je PBZ Invest sa 2,72 milijardi kuna s tržišnim udjelom od 20,96 posto, a na trećem, s tržišnim udjelom od 20,59 posto, bio je Erste Invest čija je imovina pod upravljanjem iznosila 2,67 milijardi kuna. Još je jedino Raiffeisen Invest (1,399 milijarde) upravljao s imovinom većom od milijardu kuna, dok je njegov udio na tržištu iznosio 10,79 posto. Od neovisnih društava za upravljanje s najvećom imovinom je upravljao InterCapital Asset Management (402 milijuna kuna) uz tržišni udio od 3,10 posto. U 2015. godini očekujemo daljnju konsolidaciju među društvima za upravljanje, proširenje ponude fondova od strane stranih društava te novih fondova pokrenutih od strane domaćih društava. Zbog pada kamatnih stopa novčani fondovi su sve manje atraktivni te se očekuje prelijevanje dijela sredstava u obvezničke fondove, a time i rast njihove imovine. Očekujemo stagnaciju do umjereni rast imovine mješovitih i dioničkih fondova.
NAPOMENA: U obzir su uzeti rezultati za razdoblje od 31.12.2013. do 31.12.2014. godine
121
FONDOVI
FONDOVSKA INDUSTRIJA
Industrija čije intenzivnije doba tek dolazi
Investicijski fondovi su usmjereni na povećanje imovine građana te na taj način pridonose i većem financijskom samopouzdanju građana. A to je i jedan od preduvjeta ostvarivanja gospodarskog rasta. S povećanjem bruto domaćeg proizvoda znatno raste i ulaganje u instrumente financijskih tržišta pa tako i investicijskih fondova Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK POTKRAJ 2014. BILA SU REGISTRIRANA 23 DRUŠTVA za upravljanje investicijskim fondovima (dva manje u odnosu na 2013.), pri čemu ih je 11 obavljalo poslove upravljanja UCITS fondovima i AIF-ima, sedam društava upravljalo je samo UCITS fondovima, dok je pet društava upravljalo samo AIF-ima. Ukupno su bila registrirana 82 UCITS fonda (21 novčani, 10 obvezničkih, 10 mješovitih, 28 dioničkih i 13 ostalih), čime je nastavljen trend
smanjenja njihova broja ( u 2013. bilo ih je 86). Njihova neto imovina neznatno je smanjena u odnosu na 2013. te je iznosila 13 milijardi kuna. Rezultat je to smanjenja neto imovine novčanih fondova na 9,2 milijardi kuna (-6,3 posto godišnje), uz zadržavanje dominantnog udjela u ukupnoj neto imovini UCITS fondova. Neto imovina dioničkih fondova smanjila se na 1,7 milijardi kuna (-9,5% u odnosu na 2013.). S druge strane, neto imovina obvezničkih fondova povećala se sa 0,4 milijardi kuna u 2013. na 0,9 milijardi kuna krajem 2014., dok je imovina mješovitih fondova ostala na gotovo istoj razini kao i u 2013. (0,75 milijardi kuna). Na kraju 2014. bilo je 28 AIF-ova što je više
Hrvoje Krstulović
122
FONDOVI
u odnosu na 2013. godinu. Povećanje se odnosi na dva novoosnovana AIF-a posebne vrste s privatnom ponudom, kao i prvi otvoreni AIF s javnom ponudom. Broj AIF-ova rizičnog kapitala s privatnom ponudom ostao je na istoj razini kao i u 2013. godini, kao i broj zatvorenih AIF-ova s javnom ponudom. Pritom je neto imovina AIF-ova iznosila 2,6 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 24,2 posto u odnosu na 2013., a to je prvenstveno posljedica rasta neto imovine alternativnih investicijskih fondova rizičnog kapitala s privatnom ponudom – fondova za gospodarsku suradnju i to za 107,3 posto. Povećanje imovine građana Osobno sam izuzetno ponosan što sam na mjestu u industriji čije intenzivnije doba tek dolazi, kroz štednju građana, kroz raznovrsnije strategije, kroz automatizaciju poslovanja… Investicijski fondovi su usmjereni na povećanje imovine građana te na taj način pridonose i većem financijskom samopouzdanju građana. A to je i jedan od preduvjeta
ostvarivanja gospodarskog rasta. Sa povećanjem bruto domaćeg proizvoda znatno raste i ulaganje u instrumente financijskih tržišta pa tako i investicijskih fondova (prosjek imovine
Ono s čime se cijeli sektor investicijskih fondova mora nositi su regulatorne promjene u fondovima u EU je oko 60 posto BDP, a u Republici Hrvatskoj oko pet posto). S druge strane ono s čime se cijeli sektor investicijskih fondova mora nositi su regulatorne promjene. Samo da spomenemo neke od kratica vrlo poznate svakom u industriji MiFID II, MiFIR, UCITS V, AIFMD, MMF, EMIR, CMU, KYC, FATCA… Regulatorne promjene znatno utječu na poslovne modele i stalno se unapređuju s ciljem da se kompleksni zahtjevi što jednostavnije za ulagatelje implementiraju u proces. Edukacija, edukacija i edukacija. Hrvatski ula-
gatelji na tržištu kapitala su imali nekarakteristično iskustvo, od rasta početkom 2000.-tih do vrhunca potkraj 2007. do znatne korekcije tijekom 2008. Kasnije je uslijedila 2009. s visokim prinosima na novčanim fondovima. Trenutačno iz više razloga očekivanja i način ulaganja na tržištima kapitala je raznovrstan, a u velikoj mjeri je još uvijek prisutan sentiment razočaranja. Edukacijom o financijskim instrumentima na tržištu kapitala, ali i financijskim tržištima općenito se ide u smjeru prudencijalnog ulaganja i korištenja proizvoda i usluga koje se pružaju. Samoprocjena rizika, ciljeva i rokova ulaganja (ali i zaduživanja) je nužna kako bi se zadovoljno i sa željenim učinkom sudjelovalo na financijskim tržištima. Investicijski fondovi su jednostavan i učinkovit financijski instrument za realizaciju
Na kraju 2014. bilo je 28 AIFova čija je neto imovina iznosila 2,6 milijardi kuna vlastitih ciljeva i cijelom našem sektoru je cilj zadovoljan ulagatelj koji je ostvario svoj razuman cilj. Prenesena pravna stečevina EU-a Ulaskom u EU smo prenijeli u hrvatsku regulativu pravnu stečevinu EU-a, u našem konkretnom slučaju to su UCITS IV i AIFM direktiva koje reguliraju poslovanje investicijskih fondova. Također govorimo i o manjim direktivama i podazkonskim aktima koji su preneseni odnosno doneseni. Naglasio bih i veći broj uredbi EU-a koji su izravno primjenjivi u svim državama članicama pa tako i u Republici Hrvatskoj. Sve to stvara jedan „regulatorni tsunami“, ali to vrijedi ne samo za Republiku Hrvatsku nego i za cijeli EU. Regulatorni zahtjevi EU-a su zaista znatni i opterećuju poslovanje cijele industrije. Ekonomija obima je ono na što u EU računaju i s obzirom na imovinu s kojom upravljaju društva u EU znatno im je lakše implementirati zahtjeve. S druge strane, standardizacija regulative daje povjerenje stranim potencijalnim ulagateljima, u prvom redu institucionalnim, u regulatorni okvir Republike Hrvatske. Ne moramo objašnjavati lokalne specifičnosti kada ih nema. UCITS je postao brend unutar EU-a, ali i u svijetu. Unutar UCITS direktive je predviđeno vrlo jednostavno „notificiranje“ fondova u drugoj državi članici kako iz Hrvatske u EU tako i iz EU u Hrvatsku. S tom mogućnošću nam se
FONDOVI
otvara tržište EU-a ako imamo proizvod koji je konkurentan i poseban. To bi primjerice mogli biti fondovi s regionalnim strategijama jer u EU nema puno analitičara i fond menadžera specijaliziranih za ovu regiju. Prodajom takvih fondova u EU bi se posljedično povećala količina sredstava raspoloživa kvalitetnim izdavateljima u Republici Hrvatskoj za financiranje putem tržišta kapitala. Tu vidim potencijal i šansu. Druga strana novčića je i mogućnost ponude EU fondova u Republici Hrvatskoj što bi nam svakako povećalo konkurenciju. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima pri HGK je prošle godine postalo član promatrač EFAMA-e (European Fund and Asset Managers Association). EFAMA je vrlo utjecajno udruženje koje u komunikaciji s ESMA-om, EC-om i ostalim tijelima EU-a utječe na konačni izgled direktiva i regulativa. Kroz EFAMA-u možemo dodatno komunicirati naše prijedloge i komentare. Naglasio bih i vrlo dobru komunikaciju s Hanfom i Ministarstvom financija pri izradi regulative gdje smo mi, predstavnici fondovske industrije, uvijek pozvani na komentar i prijedlog odnosno radne skupine. Moram naglasiti da neki od potencijalnih EU zahtjeva mogu izazvati znatne negativne posljedice za hrvatski fondovski sektor, kao što je uvođenje poreza na financijske transakcije (Finacial Transactions Tax) ili direktiva o novčanim fondovima koja je neprimjenjiva za
kunske novčane fondove u Republici Hrvatskoj čine više od 50 posto imovine investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj. Podrška gospodarstvu Investicijski fondovi u svim svojim strategijama imaju za cilj agregiranje manjih iznosa i financiranje entiteta kojima je potrebno ostvarivati povrat svojim ulagateljima.
U svakodnevnom poslovanju trgovačkih društava fondovi su prisutni na razini upravljanja dnevnom likvidnošću i podrška su, uz depozite, optimalnom upravljanju novčanim sredstvima Kad govorimo o fondovima koji ulažu u uvrštene financijske instrumente govorimo o mogućnostima kvalitetnih izdavatelja da dođu do stabilnog izvora financiranja po transparentnoj cijeni na uređenom tržištu, bilo da se radi o vlasničkom kapitalu (dionicama) ili zaduživanju (obveznice). Na taj način mali ulozi građana (često i iznosi manji od 1000 kn) se okrupne i mogu pružati financijsku podršku izdavatelju. Kad govorimo o strategijama koje su usmjerene na ulazak fonda u znatniji vlasnički udjel
123
pojedinog društva (private equity ili u slučaju start-upa venture capital) govorimo ne samo o financijskoj podršci nego i o podršci upravljanju/strategiji/organizaciji. U svakodnevnom poslovanju trgovačkih društava fondovi (novčani i ostali fondovi niskog rizika) su prisutni na razini upravljanja dnevnom likvidnošću i podrška su, uz depozite, optimalnom upravljanju novčanim sredstvima. Istaknuo bih jednu posebnu ulogu investicijskih fondova koji kroz svoje posebne strategije (dugoročna štednje, investicijski planovi, life-cycle strategije) pružaju građanima vrlo fleksibilan i transparentan način štednje za buduće potrebe (mirovina, školovanje djece…). Ovaj oblik kapitalizacije je jednostavan način štednje na tržištima kapitala koja u današnjem okruženju niskih kamatnih stopa pružaju mogućnost za povećanje realne vrijednosti financijske imovine. Institucionalnim ulagateljima (osiguravatelji, mirovinski fondovi…) služimo kao „produžena ruka“ za strategije u kojima smo specijaliziraniji (primjerice, specifične klase imovine, određena zemljopisna regija, posebne strategije ulaganja, private equity ulaganja…) te je u EU preko 50 posto imovine investicijski fondova od institucionalnih ulagatelja. Na te načine investicijski fondovi već više 200 godina služe kao podrška gospodarstvu, a istovremeno omogućavaju građanima kapitalizaciju svoje financijske imovine.
FONDOVI
124
MIROVINSKI FONDOVI U 2014. GODINI
Godina za pamćenje
Prinosi koje su lani ostvarili obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi su značajno premašili dugogodišnji prosječni prinos tako da su apsolutno svi obvezni i otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi godinu završili pozitivnim prinosom
Iztok Likar / www.hrportfolio.hr
Iztok Likar
MIROVINSKIM JE FONDOVIMA PROTEKLA 2014. godina donijela veliku novost - svaki od obveznih mirovinskih fondova je ulagateljima ponudio mogućnost da izaberu rizik kojim će se upravljati njihovom imovinom namijenjenoj mirovini. Tako su kreirani obvezni mirovinski fondovi kategorije A, B i C, pri čemu je A najrizičnija kategorija, kategorija C najmanje rizična, dok svi koji nisu odlučili promijeniti strategiju imaju novac uložen u fondu kategorije B. Ta se promjena dogodila u drugoj polovini protekle godine tako da ćemo prinose za kategoriju C i A prezentirati za razdoblje od 21. kolovoza 2014.
do kraja godine, a za kategoriju B za cijelu godinu. S obzirom na to da razdoblja poslovanja fondova svih kategorija nisu jednaka, ne može se ni uspoređivati prinose kategorije B s kategorijama A i C, dok su prinosi kategorija A i C usporedivi uzimajući pri tome u obzir različitu strategiju (rizičnost) ulaganja. Većina u kategoriji B S obzirom na to da velika većina ulagača nije mijenjala fond tako da se njihova imovina nalazi u fondovima kategorije B koji su „nasljednici“ ranijih obveznih mirovinskih fondova, pregled za prošlu godinu ponajprije ćemo bazirati na njima. Prinosi u 2014. godini koje su ostvarili obvezni kao i dobrovoljni mirovinski fondovi
125
FONDOVI
bili su odlični te su značajno premašili dugogodišnji prosječni prinos tako da su apsolutno svi obvezni i otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi godinu završili s pozitivnim prinosom. Razlog rasta mirovinskih fondova je ponajprije izvanredan rast obvezničkog indeksa Zagrebačke burze CROBIS-a (+5,84 posto), što predstavlja samo cjenovni rast obveznica, dok je rast indeksa CROBIStr koji uključuje i pripadajuću kamatu iznosio čak 11,39 posto. Kako se imovina mirovinskih fondova najvećim djelom sastoji od državnih obveznica, koje su ostvarile odličan prinos odnosno su u najvećoj mjeri pomogle stvaranju profita mirovinskih fondova, očito je da su mirovinski fondovi ostvarili pozitivne prinose ulaganjem u obveznice domaćih izdanja. Dakle za mirovinske fondove 2014. godina bila je iznad prosjeka i godina za pamćenje. Indeks Mirex B, koji čini prosječnu vaganu vrijednost četiriju obveznih mirovinskih fondova kategorije B, lani je porastao za 11,36 posto. Od obveznih mirovinskih fondova, koji su zbog toga što u njih ulažu svi zaposleni građani i najzanimljiviji za analizu, najuspješ-
Ukupna imovina svih obveznih mirovinskih fondova krajem 2014. godine iznosila je 66,3 milijarde kuna niji odnosno fond s najvećim prinosom bio je Raiffeisen OMF B kojem je vrijednost udjela uvećana za 12,36 posto te je njegov prosječni godišnji prinos (PGP) promatrano od osnutka fonda iznosio 5,9 posto, dok je njegov prinos od osnutka 106,75 posto. Slijedi najveći mirovinski fond AZ OMF B koji je u protekloj godini porastao za 11,37 posto. Njegov je prinos od osnutka bio najveći među svim OMF-ovima, 110,62 posto, dok je njegov prosječni godišnji prinos (također najveći) 6,05 posto. Slijedi, PBZ CO OMF B, koji je u prošloj godini zabilježio rast od 10,2 posto te je njegov prosječni godišnji prinos bio 5,1 posto, a prinos od osnutka 87,82 posto. Na posljednjem mjestu nalazi se fond Erste Plavi OMF B koji je porastao za 10,12 te je njegov prosječni godišnji prinos 6,03 posto, a od svojega osnutka taj je fond uvećao vrijednost 110,18 posto. Najuspješniji u kategoriji A bio je PBZ CO A (6,39 posto) a u kategoriji C Raiffeisen OMF C (+4,20 posto) Najuspješniji dobrovoljni mirovinski fond u 2014. godini bio je fond Raiffeisen DMF kojem je vrijednost udjela porasla za 13,19 posto te
Mirovinski fondovi Fond
Imovina, 31. 12.
Godina osnivanja/ početak rada
2013.
2014.
Broj članova 31.12.2014.
Prinos, % Struktura ulaganja 31.12.2014.
od
u 2013. u 2014. osnivanja do
31.12.14.
OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI AZ OMF-A
164.402.000
2.052 Domaće dionice 6,39%
-
-
4,06
AZ OMF-B
23.302.721.000 25.827.600.000
605.173 Domaće dionice 7,95%
4,43
11,37
6,05
AZ OMF-C
623.703.000
5.269 Domaće obveznice 72,21%
-
-
1,77
Strane dionice 13,22% Domaće obveznice 70,75% Trezorski zapisi 9,12% Novčano tržište 0,51% Strane dionice 11,99% Domaće obveznice 70,58% Strane obveznice 1,21% Investicijski fondovi 1,60% Novčano tržište 6,66% Trezorski zapisi 21,06% Novčano tržište 6,72%
Erste Plavi OMF-A
21.08.2014.
46.664.278
709 Novac i potraživanja:1,65%
-
5,16
5,16
Erste Plavi OMF-B
30.04.2002. 7.826.151.514 10.358.492.690
261.771 Novac i potraživanja: 0,73%
4,56
10,12
6,03
2.049 Novac i potraživanja: 0,33%
-
3,24
3,24
Dionice: 33,37% Obveznice: 56,16% Fondovi: 8,96% Obveze: -0,13% Dionice: 19,21% Obveznice: 74,05% Fondovi: 9,22% Obveze: -3,21%
Erste Plavi OMF-C
21.8.2014.
241.703.566
Raiffeisen OMF-A
21.8.2014.
93.790.574
1.327 obveznice 68%
-
-
4,37
30. travnja 2002. 17.483.144.285 19.587.418.745
518.251 obveznice 78%
4,18
12,36
5,90
-
6,39
4,20 6,39
Raiffeisen OMF-B
Dionice: 0% Obveznice: 99,76% Fondovi: 1,16% Obveze: -1,24%
dionice i dionički fondovi 28% instrumenti tržišta novca 4% dionice i dionički fondovi 21% instrumenti tržišta novca 1%
Raiffeisen OMF-C PBZ Croatia osiguranje OMF-A
21.8.2014. 21.08.2014.
539.207.333 46.664.278
5.441 100% obveznice 739 Domaće dionice 13,36%,
PBZ Croatia osiguranje OMF-B
21.08.2014.
10.358.492.690
300.399 Domaće dionice 14,26%,
PBZ Croatia osiguranje OMF-C
21.08.2014.
241.703.566
Ukupno obvezni mirovinski:
48.612.016.799 68.129.842.720
Domaće državne obveznice 51,68%, Inozemne dionice 6,12%, Inozemni UCITS i OIF s javnom ponudom 17,37%
10,20
Domaće državne obveznice 63,49%, Inozemne dionice 10,41% Inozemni UCITS i OIF s javnom ponudom 7,78%
2.540 Domaće državne obveznice 87,46%,
Domaće korporativne obveznice 7,06%, Domaće municipalne obveznice 2,60%
2,99
2,99
1.705.720
OTVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI AZ Profit
29.09.2003. 928.886.986 1.114.769.730
88.104 Obveznice 66%
2,10
8,70
7,90
AZ Benefit
03.12.2003. 202.060.704
264.101.851
25.591 Obveznice 90%
2,00
10,70
7,30
Croatia osiguranje DMF
29.10.2003. 141.653.718
161.612.207
20.636 Obveznice 70,33%
3,07
8,57
3,50
Erste Plavi Expert DMF
15.3.2005. 142.960.533
169.465.810
17.703 Novac i potraživanja: 1,57%
3,37
9,36
5,78
Erste Plavi Protect DMF
15.3.2005.
72.966.476
93.620.102
16.037 Novac i potraživanja: 0,47%
2,78
8,18
5,90
6.8.2002. 719.587.594
848.417.273
52.436 obveznice 73%
4,85
13,19
5,72
2,80
10,40
8,60
2,90
9,50
8,60
Raiffeisen DMF
Ukupno dobrovoljni mirovinski:
2.208.116.011 2.651.986.972
Dionice 28% Novčana sredstva 6% Dionice 1% Novčana sredstva 9% Dionice 15,35% Udjeli u investicijskim fondovima 7,02% Neto novac i novčani ekvivalenti 7,30% Dionice: 29,39% Obveznice: 64,03% Fondovi: 8,40% Obveze: -3,38% Dionice: 0,06% Obveznice: 97,03% Fondovi: 3,20% Obveze: -0,76%
dionice i dionički fondovi 24% instrumenti tržišta novca 3%
220.507
ZATVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI AZ VIP AZ DALEKOVOD
08.03.2004. 14.12.2004.
Obveznice 67%
15.052.566
17.589.793
993 Dionice 28%
23.958.847
25.611.460
387 Dionice 28%
Novčana sredstva 5% Obveznice 68% Novčana sredstva 4%
126
FONDOVI
je od početka rada fonda ostvario prinos od 99,4 posto. Na drugom mjestu, s prinosom od 10,66 posto nalazi se AZ Benefit čiji prinos od osnutka iznosi 118,68 posto. Slijedi Erste Plavi Expert koji je u 2014. godini zabilježio rast od 9,36 posto tako da je njegov prinos od osnutka 73,44 posto. Na četvrtom je mjestu AZ Profit kojem je vrijednost tijekom prošle godine uvećana za 8,72 posto te je od osnutka
Svi dobrovoljni mirovinski fondovi su potkraj prošle godine upravljali imovinom od 2,7 milijardi kuna ostvario prinos od +136,13 posto. Slijedi Croatia osiguranje DMF kojem je vrijednost u protekloj godini porasla za 8,57 posto te je njegov prinos od osnutka iznosio 46,87 posto. Na posljednjem mjestu nalazi se Erste Plavi Protect koji je zabilježio rast od 8,18 posto a od početka rada je ostvario prinos od 75,45 posto. Različite strategije DMF-ova Dobrovoljni mirovinski fondovi, za razliku od obveznih, nemaju jednako razdoblje poslovanja, te ih je stoga nemoguće usporediti po prinosu od osnutka, a njihove je dugoročne prinose najbolje promatrati kroz prosječni godišnji prinos od početka poslovanja fonda. Po tom kriteriju najuspješniji je AZ Profit čiji prosječni godišnji prinos iznosi prilično visokih 7,93 posto. Na drugom je mjestu AZ Benefit uz prosječni godišnji prinos od 7,31 posto a slijede ih Erste Plavi Protect (+5,9 posto), Erste Plavi Expert (+5,78 posto), Raiffeisen DMF (+5,72 posto) te Croatia osiguranje DMF s PGP-om od +3,5 posto. Napominjemo da je
Fond
Godina osnivanja/ početak rada
Imovina, 31. 12. 2013.
Prinos, %
Broj članova 31.12.2014.
2014.
Struktura ulaganja 31.12.2014.
od
u 2013. u 2014. osnivanja do
31.12.14.
AZ HKZP
14.03.2005.
AZ ZAGREB
09.10.2008.
AUTO HRVATSKA
29.12.2011.
Obveznice 67% Dionice 29% Novčana sredstva 4%
2,60
10,20
8,60
Obveznice 66%
3,20
11,50
9,80
4,60
12,80
11,50
5,00
12,40
7,50
46.306.679
52.945.653
52.941.657
61.014.150
1.505 Dionice 28%
5.374.435
8.760.185
431 Dionice 25%
4.361 Obveznice 67%
778
Novčana sredstva 6% Obveznice 67% Novčana sredstva 8%
AZ ZABA
02.10.2012.
47.462.834
68.742.993
CROATIA OSIGURANJE ZDMF
20.09.2005.
53.336.942
59.936.152
n.p. Obveznice 69,28%
2,98
8,41
2,75
ZDMF HEP Grupe
09.05.2006. 128.577.103
146.299.546
n.p. Obveznice 68,16%
3,50
9,15
3,68
ZDMF Hrvatskih autocesta
03.06.2008.
32.302.023
45.591.720
n.p. Obveznice 68,07%
2,92
9,96
6,23
ZDMF Autocesta Rijeka-Zagreb
01.06.2012.
8.444.446
11.977.670
n.p. Obveznice 70,82%
3,07
9,75
6,99
Cestarski ZDMF ZDMF Ericsson Nikola Tesla ZDMF Hrvatskog liječničkog sindikata ZDMF Novinar ZDMF Sindikata hrvatskih željeznica ZDMF T-HT Ukupno ZDMF (HANFA):
2008 21.02.2005.
2.081.549 16.918.114
4.132.434 18.592.627
n.p. n.p. -
n.p. 5,16
9,42 12,89
n.p. 7,81
01.07.2004.
11.005.664
13.401.405
n.p. -
3,84
12,43
7,91
13.10.2005. 15.11.2007.
19.153.683 1.044.572
20.217.870 4.154.587
n.p. n.p. -
4,84 2,00
12,22 7,37
7,31 5,67
20.12.2006.
31.374.040 495.335.154
36.919.404 595.887.648
n.p. 8.455
5,00
12,77
7,68
n.p. n.p.
n.p. n.p.
n.p. n.p.
n.p. n.p.
n.p. n.p.
n.p. n.p.
Umirovljenički fond Fond Hrvatskih branitelja...
strategija DMF-ova različita te rizičnost nije jednaka, stoga je kod nekih fondova manji prinos i očekivan. Imovina obveznih mirovinskih fondova temelji se na mjesečnim uplatama prilikom isplate
Dionice 27% Novčana sredstva 6% Dionice 15,45% Udjeli u investicijskim fondovima 7,13% Neto novac i novčani ekvivalenti 8,13% Dionice 15,43% Udjeli u investicijskim fondovima 7,11% Neto novac i novčani ekvivalenti 9,30% Dionice 13,37% Udjeli u investicijskim fondovima 7,43% Neto novac i novčani ekvivalenti 11,13% Dionice 11,88% Udjeli u investicijskim fondovima 8,06% Neto novac i novčani ekvivalenti 9,24%
n.p. n.p.
n.p. n.p.
plaće, pa mirovinski fondovi imaju osigurane priljeve svježeg kapitala i još uvijek relativno male isplate za ulagače koji idu u mirovinu. Iznosi kojima su obvezni mirovinski fondovi upravljali krajem godine su ogromni, te je ukupna imovina svih obveznih mirovinskih fondova krajem 2014. godine bila 8,1 milijardu viša u odnosu na kraj 2013. godine te je iznosila 66,3 milijarde kuna. Od toga sa 25,8 milijardi upravlja AZ OMF B, 19,6 milijardi je skupio Raiffeisen OMF B, a PBZ CO OMF B i Erste Plavi OMF B upravljaju sa 10,4 odnosno 8,6 milijardi kuna. Svi dobrovoljni mirovinski fondovi su potkraj 2014. godine upravljali imovinom od 2,7 milijardi kuna, a daleko najvećom imovinom upravljaju AZ Profit (1,11 milijada kuna) i Raiffeisen DMF (848 milijuna kuna).
NAPOMENA: U obzir su uzeti rezultati za razdoblje od 31.12.2013. do 31.12.2014. godine
127
FONDOVI
MAREK PROKOPEC, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISEN INVESTA
Rast ukupne imovine fondova S obzirom na dozvoljena ulaganja otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom fondovi mogu pridonositi snaženju gospodarskih aktivnosti kroz ulaganja u hrvatska poduzeća i državne vrijednosne papire >> Prethodna godina najviše će ostati upamćena po gospodarskom oporavku SAD-a, povijesno niskim kamatnim stopama u EU i snažnim padom cijene nafte. Niske kamatne stope dodatno su
osnažile europske državne obveznice, ali se među ulagačima u europske dionice uvukao novi strah. Hrvatske su obveznice slijedile pozitivan trend prenešen sa
Anketa:
ZADOVOLJAVAJUĆA GODINA
1. 2. 3. 4. 5.
Kako ocjenjujete svoju proteklu poslovnu godinu? Vidite li, u ovom trenutku, ikakvih problema u svojem sektoru financijske industrije? Kako procjenjujete ukupno stanje u cjelokupnoj financijskoj inudstriji ? Što vam je donio ulazak Hrvatske u EU? Kakvu bi ulogu trebao imati segment u kojem djelujete u snaženju gospodarskih aktivnosti i aktivnostima za izlazak iz recesije?
svjetskog obvezničkog tržišta i godina je donijela pad prinosa unatoč daljnjem padu BDP-a i lošem kreditnom rejtingu. No, to je uzrokovalo i pad kamatnih stopa te su investitori počeli tražiti alternative klasičnom oročenju. Stoga, proteklu poslovnu godinu ocjenjujemo zadovoljavajućom što je vidljivo i kroz porast ukupne imovine fondova pod upravljanjem Društva krajem 2014. godine u odnosu na kraj 2013. godine. Početkom 2016. godine nastupa vrlo značajna promjena za sektor financijske industrije - uvodi se porez na kapitalnu dobit, što bi se moglo negativno odraziti na ionako manji broj investitora. S obzirom na događanja u zadnjih nekoliko godina, primjetna je određena doza nepovjerenja prema financijskoj industiji, što se posljedično reflektira i na fondovsku industriju. Fondovi dobili tzv. EU putovnicu Ulagači su vrlo oprezni i izrazito osjetljivi na čak i manje promjene i negativne fluktuacije na tržištima. Nadalje, izrazito kompleksan regulatorni okvir u kojem posluju financijske institutucije, koji se često mijenja, također stvara određene poteškoće sudionicima s obzirom na potrebe za čestim prilagodbama poslovnih procesa i proizvoda, a koje nerijetko za sobom povlače i dodatne troškove. Ulaskom Hrvatske u EU hrvatsko je zakonodavstvo usklađeno sa zakonodavstvom Unije koje regulira poslovanje investicijskih fondova s javnom ponudom čime su hrvatski fondovi stekli tzv. EU putovnicu što im omogućuje da
se mogu nuditi na području cijelog EU-a. Dodatno, Hrvatskoj se otvorila mogućnost aktivnog sudjelovanja pri udruženjima i tijelima koja formiraju zakonodavni okvir. Istovremeno, došlo je do značajnog proširenja i povećanja kompleksnosti zakonske regulative kojom se regulira poslovanje investicijskih fondova i investicijskih društava.
Ulagači su vrlo oprezni i izrazito osjetljivi na čak i manje promjene i negativne fluktuacije na tržištima S obzirom na dozvoljena ulaganja otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom fondovi mogu pridonositi snaženju gospodarskih aktivnosti kroz ulaganja u hrvatska poduzeća i državne vrijednosne papire. Nadalje, ulaganja u fondove promoviraju financijsku pismenost i povećavaju svijest pojedinaca o potrebi za štednjom i investiranjem.
128
FONDOVI
MARTA MEŠTROV, DIREKTORICA PRODAJE I MARKETINGA ERSTE DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA
Nedovoljno iskorišten potencijal Svrha dobrovoljne mirovinske štednje jest da se i u mirovini pokuša zadržati standard potrošnje koji može biti smanjen zbog nižih primanja u odnosu na plaću, a već i s malim uplatama građani mogu ostvariti pravo na državna poticajna sredstava društva zabilježili zavidne rezultate. Primjerice dobrovoljni fond Erste Plavi Protect, koji od osnutka nije završio godinu u minusu, zabilježio je prinos od 8,18 posto, dok je dinamičniji, Erste Plavi Expert, zabilježio 9,36 posto. Prosječan prinos od osnivanja ta dva dobrovoljna fonda viši je od pet posto. Obvezni fondovi A,B i C kategorije redom su, u prošloj godini, zabilježili 5,16 posto, 10,12 i 3,24 posto.
>> Prošlu godinu obilježilo je usklađivanje s novim zakonom i pripajanje društva Erste DMD d.o.o. za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Erste d.o.o za upravljanje obveznim mirovinskim fondom. Novo društvo, Erste d.o.o. za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, kako i samo ime kaže, upravlja obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, a sinergijski efekti pridonijet će daljnjem razvoju fondova s aspekta upravljanja imovinom, praćenja rizika te proširenja usluga za naše članove. Novost je i mogućnost isplate privremenih mirovina iz dobrovoljnih fondova za članove koji su na svojim računima akumulirali do 50.000 kuna. Napravljene su brojne prilagodbe u organizacijskoj strukturi, informacijskom sustavu, a broj zaposlenih povećao se za 20 posto. Osim toga, u prošloj su godini obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi pod upravljanjem našeg
Edukacija građana Dobrovoljna mirovinska štednja ima snažan i zasad nedovoljno iskorišten potencijal jer, već i s malim iznosima uplata građani mogu ostvariti pravo na državna poticajna sredstava koja iznose do 15 posto godišnje uplate, a prosječan godišnji prinosi naših dobrovoljnih fondova su gotovo šest posto godišnje, što je zaista dobar rezultat. Imajmo na umu kako je prosječna mirovina u Hrvatskoj, ostvarena iz Zakona o mirovinskom osiguranju, oko 2300 kuna, dok je prosječni staž primatelja mirovina 30 godina. Svaki mjesec za mirovinsko osiguranje izdvajamo 20 posto bruto plaće. Za I. stup, koji se temelji na principu međugeneracijske solidarnosti i iz kojeg se financiraju mirovine postojećih umirovljenika, izdvaja se 15 posto, a pet posto ulažete u svoju mirovinu, odnosno II. mirovinski stup. Dobrovoljna mirovinska štednja nije zakonom obvezno izdvajanje, a predstavlja III. mirovinski stup. Sama svrha do-
brovoljne mirovinske štednje jest da se i u mirovini pokuša zadržati standard potrošnje koji može biti smanjen zbog nižih primanja u odnosu na plaću. Društvo ulaže dodatne napore u jačanje svoje edukativne funkcije kako bi olakšalo građanima pristup dodatnim informacijama o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji te ih potaknulo da o mirovini počnu razmišljati na vrijeme kako bi si, već uz mala mjesečna ulaganja od 100 do 500 kuna mjesečno, osigurali dodatne prihode. Slijedom toga u pripremi je i nova web stranica koja će na jednostavan način prikazati sustav obvezne i dobrovoljne mirovinske štednje, a nudit će i korisne alate koji pomažu odabrati najbolju opciju obvezne mirovinske štednje, planirati dodatno izdvajanje u sklopu dobrovoljne mirovinske štednje te izraditi različite informativne izračune i upravljati vlastitim izdvajanjima. Dioničko tržište u Republici Hrvatskoj je razvijeno, mirovinski fondovi su dioničari većine bluechip kompanija. Bilo bi jako dobro kad bi rast imovine mirovinskih fondova bio praćen novim primarnim izdanjima dionica kvalitetnih domaćih kompanija. Za daljnji značajniji razvoj tržišta potrebno je promijeniti svijest građana kako bi počeli više ulagati na tržištu kapitala. Također, bilo bi interesantno vidjeti i nova izdanja korporativnih obveznica. Odgovornost prema članovima Dodatni organizacijski zahtjevi
koje su donijele zakonske promjene kao i nove tri kategorije obveznih mirovinskih fondova pridonijele su povećanju broja zaposlenih u društvima za upravljanje mirovinskim fondovima. Od kraja kolovoza primjenjuju se odredbe zakona koje se odnose na strukturu portfelja fondova A, B i C kategorije. Cilj je prilagoditi portfelje prema horizontu ulaganja s obzirom na dobnu strukturu članova. Odabir obveznog mirovinskog fonda nije samo pitanje godina, već i pitanje primjerenosti ulaganja fonda svakog pojedinačnog člana, odnosno individualnog apetita prema riziku te stoga pozdravljamo ovu promjenu. Portfelji obveznih mirovinskih fondova pod upravljanjem našeg društva u potpunosti su prilagođeni ograničenjima ulaganja propisanim zakonom i važećim pravilnicima te odražavaju trenutačnu strategiju Društva koja se, unutar propisanih limita, prilagođava tržišnim kretanjima. Mirovinski fondovi prije svega imaju odgovornost prema svojim članovima u vidu ostvarenja što boljih prinosa, a pritom smo i važni sudionici domaćeg tržišta kapitala. Kao što smo ranije napomenuli nova i prije svega kvalitetna primarna izdanja domaćih dionica i obveznica poželjna su sastavnica portfelja mirovinskih fondova.
129
FAKTORING U HRVATSKOJ
Faktoring nije konkurencija kreditima
Usluge faktoringa, kao oblika kratkoročnog financiranja, posebno su povoljne za mala, srednja i brzorastuća društva s kvalitetnim potraživanjima u svom portfelju, a koja ne mogu ili ne žele čekati na njihovu naplatu. Usluge faktoringa najviše koriste tvrtke koje imaju potrebu za ubrzavanjem novčanog tijeka, što se najčešće odnosi na tvrtke koje šire svoje poslovanje Alma Mekić Ćerdić, predsjednica Udruženja faktoring društava HGK S OBZIROM NA TO DA JE FAKTORING U HRVATSKOJ relativno mlad proizvod, kojem se tek u zadnjih nekoliko godina daje malo više medijskog prostora, mnogi njegov razvoj povezuju s nastankom ekonomske krize. Iako je možda uvriježeno mišljenje da faktoring posao počinje cvjetati u nestabilnom ekonomskom okruženju, riječ je o zabludi. U najrazvijenijim zemljama Europe kao što su primjerice Engleska ili Njemačka faktoring ima važnu ulogu u financiranju gospodarstva.
Efikasan i fleksibilan proizvod Faktoring kao alternativni izvor financiranja ne predstavlja konkurenciju kreditu kao klasičnom obliku financiranja. Naime, on je komplementaran proizvod koji, između ostalog, omogućava financiranje i kada su limiti određenog klijenta (tj. dobavljača / isporučitelja robe / prodavatelja potraživanja) kod banaka popunjeni, radi nedostatnog boniteta ili primjerice nedostatnih vrijednosti nekretnina koje bi se tražile kao osiguranje. Razlog tome je što se financiranje može zasnivati na bonitetu klijenta (dobavljača), na bonitetu kupca ili čak neke treće osobe uključene u konkretnu transakciju, zatim temeljem boniteta jamca.
Alma Mekić Ćerdić
130
To je proizvod koji je fleksibilan i vrlo efikasan u svakom gospodarskom okruženju. Usluge faktoringa, kao oblika kratkoročnog financiranja, posebno su povoljne za mala, srednja i brzorastuća društva s kvalitetnim potraživanjima u svom portfelju, a koja ne mogu ili ne žele čekati na njihovu naplatu. Usluge faktoringa najviše koriste tvrtke koje imaju potrebu za ubrzavanjem novčanog tijeka, što se najčešće odnosi na tvrtke koje šire svoje poslovanje. Korištenjem faktoringa klijent, odnosno prodavatelj potraživanja, može kvalitetno upravljati sredstvima jer ima stalan izvor gotovine. S obzirom na to da mogu prodati potraživanje, mogu ponuditi povoljnije uvjete plaćanja svojim kupcima, povoljnije kupovati, odnosno, konkurentniji su na tržištu, što se pozitivno odražava na ukupno poslovanje. Poslovanje pojedine tvrtke ne ovisi samo o uspješnom vođenju tvrtke, već i o platežnoj sposobnosti i korektnosti kupaca. Naime, produživanje rokova naplate, moguća neplaćanja kupaca i stečajevi kao i općenita neizvjesnost u poslovanju, utječu na uspješnost poslovanja pojedine tvrtke koja može zapasti u
Korištenjem faktoringa klijent, odnosno prodavatelj potraživanja, može kvalitetno upravljati sredstvima jer ima stalan izvor gotovine značajne financijske poteškoće. Na taj način i ona sama neće biti u mogućnosti podmiriti vlastite obveze, bonitet i kreditna sposobnost će joj oslabjeti, a poslovni partneri izgubiti povjerenje. Upravo za takav problem nabolje je rješenje financiranje putem faktoringa. Domaći regresni faktoring najzastupljeniji U Hrvatskoj usluge faktoringa podjednako koriste velike tvrtke kao i tvrtke male i srednje veličine. Isto tako ne postoji dominantni sektor gospodarstva koji bi se više isticao u korištenju faktoringa u odnosu na njegov udio u ukupnom gospodarstvu – sukladno tome sektor trgovine bi bio najzastupljeniji. Razlog posezanja za faktoringom leži u činjenici što otežana likvidnost u gospodarstvu utječe na sve poslovne subjekte. Njihovi zahtjevi za korištenjem usluge faktoringa proizlaze upravo iz potrebe ubrzavanja toka novca, a da pritom ne trebaju mijenjati uobičajene dogovorene valute plaćanja sa svojim kupcima. Faktoring kuće se ne specijaliziraju za praćenje određe-
nih sektora već se vode time da disperziraju rizik svojih plasmana šireći svoj portfelj na različite sektore optimizirajući svoj portfelj sukladno bonitetu pojedinih sudionika u transakcijama. Najzastupljeniji proizvod na tržištu faktoringa u Hrvatskoj je domaći regresni faktoring, u kojem dobavljač jamči pružatelju usluga faktoringa za obvezu kupca. Razvoj novih proizvoda jedan je od ključnih faktora Tržište faktoringa u Hrvatskoj sve je veće, a trenutačno je registrirano 17 faktoring društava. Prema podacima Hanfe za prvi kvartal 2015. godine, faktoring društva u Hrvatskoj otkupila su potraživanja u ukupnom iznosu od 4,2 milijardi kuna te je dosegnuta izloženost od 6,2 milijardi kuna. Istovremeno izloženost bankarskog sektora s osnovama poslova faktoringa je iznosila 1,5 milijardi kuna. Također, procjena je da su faktoring društva u 2014. godini otkupila potraživanja u ukupnom iznosu od oko 18,8 milijardi kuna. Zakonom o faktoringu, donesenom 2014. godine, uspostavljen je pravni okvir za obavljanje poslova faktoringa te olakšan nadzor i supervizija nad faktoring društvima. Zakonom se uređuju ugovori o faktoringu, prava i obveze subjekata u poslovima faktoringa, uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada faktoring društva te način i uvjeti za prekogranično
obavljanje djelatnosti i izvještavanje faktoring društva. Također se definira sustav upravljanja rizicima i postupak obavljanja nadzora. S obzirom na uvođenje Zakona o faktoringu, koji između ostalog definira minimalan iznos kapitala, uvjete licenciranja uprave faktoring društava te nadzorni odbor za očekivati je da će se tržište faktoringa konsolidirati u smislu broja društava koji nude faktoring proizvode i usluge. Tekućom godinom će dominirati usklađivanje poslovanja sa zakonom i pripadajućim mu pravilnicima koje će donijeti Hanfa, dok će buduće poslovanje prvenstveno ovisiti o makroekonomskom okruženju. U tom smislu, razvoj novih proizvoda te unapređivanje postojećih bit će jedni od ključnih faktora koji će te utjecati na buduću ulogu faktoring društava. S povećanom likvidnošću tvrtke će
Tržište faktoringa u Hrvatskoj sve je veće, a trenutačno je registrirano 17 faktoring društava promijeniti motiv ugovaranja faktoringa, a to je ubrzanje proizvodnog procesa, osiguranje konkurentnosti, kontinuiteta te rasta poslovanje. Nadamo se da ćemo takav razvoj situacije vidjeti već u 2016. godini.
Potvrđena kvaliteta u novom formatu.
Tjednik za one koji odlučuju.
Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.
Svaki tjedan! retplatite se na tiskano izdanje P Privrednog vjesnika. Nazovite +385 (0)1 5600 001 ili pošaljite e-mail na pretplata@privredni.hr
PRIVREDNI VJESNIK