PV - Poslovna očekivanja 2011 by NEstar

Nadan Vidošević, HGK Napokon smo svi svjesni da moramo mijenjati ekonomski model. Samo uz reforme imamo šanse započeti novi razvojni ciklus STR. 11

Damir Kuštrak, HUP Poduzetnicima nitko neće pomoći. U idućoj godini privatni sektor će sam sebe restrukturirati kad shvati da mu je to jedini izlaz STR. 13

3 6 5 9

Mato Topić, HOK Pad broja obrta više nije tako izražen kao 2009. U 2011. obrtnici će na raspolaganju imati raznovrsnije usluge STR.12 2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 20. prosinca 2010. Godina LVIII / Broj 3659. www.privredni.hr

privredni vjesnik

POSLOVNA OČEKIVANJA 2011.

Hrvatski gospodarstvenici rangirali su prioritete za izlazak iz krize: za oporavak su nam nužni smanjivanje državne administracije, rješavanje nelikvidnosti, strana ulaganja, manji porezi i doprinosi te jeftiniji poduzetnički krediti

UVOD

www.privredni.hr Broj 3659, 20. prosinca 2010.

Sljedeći broj Privrednog vjesnika izlazi 17. siječnja 2011.

DARKO BUKOVIĆ, GLAVNI UREDNIK PRIVREDNOG VJESNIKA

SADRŽAJ Analiza 4-9

Pacijent živ, dokazao otpornost, ali mu trebaju hitne investicijske injekcije

Prognoze za 2011. 11

Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore

Mato Topić, predsjednik Hrvatske obrtničke komore

Damir Kuštrak, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca

Poslovna očekivanja gospodarstvenika 15

Spider Grupa, Uniqa osiguranje

16-17 Orbico Grupa, Saponia, Vinarija Saints Hills, Tehnix, Elka kabeli, Optima Telekom 18-19 Trenton, Rudan, Munja, Atlantic Grupa, Pavletić, Ilirija Biograd 20-21 B.net Hrvatska, Hangar 7, Biliškov nekretnine, Uljanik - zajednički poslovi, TŽV Gredelj, Fumija, NCP Grupa 22-23 Tau On-line, Alarm automatika, Tehnohit, Brodotrogir, EOS-Matrix, Radović vina 24-25 Notebook centar Mikronis, Tankerska Plovidba Zadar, Posao.hr, Combis, HPB, tvrtka Vodice 26-27 Glazir, Stipić Grupa, DrvnI klaster, Wulf sport, UHY HB Ekonom, Podzemno skladište plina 28-29 Imperial, Euroherc, Sirane Batlan, Croatia zdravstveno osiguranje, Matošević vina, Đuro Đaković Stan 30-31 Marina Kaštela, Petrol Hrvatska, Profil Multimedija, Sajam Split, TTO Thermotechnika, TriGranit Hrvatska 32-33 Adriatic Luxury Hotels Dubrovnik, Vinarstvo i podrumarstvo Krauthaker, Institut za kvalitetu i razvoj ljudskih potencijala, Medikol, Bernarda, Vulkannova 34-35 Kaufmann Grupa, Paprenjak, Feravino, Medicinski centar Analiza, Tele2 Hrvatska, Imunološki zavod, WestGate 37

DIV Samobor, Mercator-H, Pevec

Cromaris, Hipersfera, Zebra

IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Budućnost se stvara ulaganjem u ono što još vrijedi – odmah!

dmaknimo se od stvarnosti bar na trenutak. Zamislimo ovakvu Hrvatsku. Svibanj 2011. Prve vijesti i najave u svim medijima gotovo su iste: prvi hrvatski električni automobil, nakon što je tvrtka Dok-ing potpisala partnerstvo sa snažnom njemačkom autogrupacijom, počeo se izrađivati u napuštenim pogonima tvornice u Slavoniji, a u prodaji bi se mogao naći već u drugom dijelu godine. Adris Grupa, u skladu sa svojom strategijom investiranja u energetski sektor, krenula je u

Vrijeme je za novu prepoznatljivost, za nove iskorake, samo ako smo spremni za odluke veliku investiciju gradnje elektroenergetskog objekta Plomin. Tvrtka Lura ulaganja, nakon što je lani investirala u start-up kompaniju PharmaS za generičke lijekove, ušla je na tržište voća i povrća pokrećući proizvodnju jabuka na više od 170 hektara. Konzum je otvorio prvih 20 benzinskih crpki uz svoje najveće maloprodajne punktove. Konzorcij banaka zatvorio je projekt izgradnje novih kapaciteta energetskog sektora. Klaster hrvatskih drvnih

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

proizvođača zajedničkim nastupom “pokorio” razvijena tržišta Europe. Čini li nam se to nemogućim? Ma, ne. Kad pogledate bolje, to su najave koje smo čuli već ove godine. No, kako smo ih percipirali? Znamo li što one znače? Zapravo, sve je to tako blizu i ostvarivo. Nužnost poticanja ulaganja u domaće tvrtke kojima se povećava produktivnost i tehnološki napredak, prostor je koji bi se snažno trebao otvoriti u godini pred nama. Nakon katarze koju smo morali proći, i zapravo odricanja od uvriježenih poslovnih modela i aktivnosti, poslovna 2011. je godina odluke. Ono što sami za sebe učinimo - učinili smo. Jer, kako kaže japanska poslovica, kad umireš od žeđi, kasno je kopati bunar. Upravo to: pustimo kuknjavu i žal za prošlim, možda boljim, ali svakako vremenima koja se vratiti neće! Nove su okolnosti, novi načini, stvaraju se novi odnosi. Ti odnosi u Hrvatskoj dobivaju drugu dimenziju i činjenicom da će to biti zadnja puna poslovna godina izvan EU-a (tako bar sada stvari stoje). Vrijeme je za novu prepoznatljivost, za nove iskorake, samo ako smo spremni za odluke. Prioritete promjena mijenja i mentalni sklop. Ugledni svjetski stručnjak za brendira-

nje Dan Herman nemalo puta ponovio je svojih pet javnih tajni za uspješno brendiranje, od kojih je prva - da je bitno biti različit. Druga tajna je, kaže, prestati pokušavati biti privlačan svim potrošačima jer biznis nije natjecanje u ljepoti. Treće pravilo dobrog brenda je njegovu prepoznatljivost i konkurentsku prednost izgraditi oko nečega što nije presudno za proizvod. Ako se gradi oko neke ključne prednosti, tu će prednost uskoro svi kopirati. Četvrta tajna je prepoznati psihološke i društvene potrebe potrošača a ne samo praktične, dok je peta tajna razmišljati kratkoročno i donositi odluke. Držim da je takva godina koja dolazi. Godina odluka. Pogledajmo. Tvrtke u Europi očekuju znatno bolju poslovnu 2011., pokazalo je istraživanje

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Eurochambresa, krovne udruge europskih poslovnih i industrijskih komora koja zastupa 20 milijuna tvrtki. Dok su očekivanja hrvatskih tvrtki znatno suzdržanija, Eurochambres za Hrvatsku najavljuje početak ekonomskog oporavka, dijelom iniciran ulaganjima države u energiju, promet, upravljanje vodama i turizam što će, skupa s jačim izvozom i povoljnim uplivom skorog članstva u EU-u, voditi ekonomskom rastu od oko 1,5 posto. Zaključimo. Nitko od nas nije pametan kao svi mi, kaže druga japanska poslovica. Ili, timskim radom se postižu bolji rezultati nego kad isti pojedinci rade bez koordinacije i dogovora. Sretna nam Godina odluka.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2011.

Privredni vjesnik Broj 3659, 20. prosinca 2010.

POSLOVNA OČEKIVANJA U 2011.

Pacijent živ, dokazao otpornost, ali mu trebaju hitne investicijske injekcije Hrvatski gospodarstvenici rangirali su prioritete za izlazak iz krize – prvi je znatno smanjivanje i pojednostavljivanje državne administracije, slijedi potreba rješavanja nelikvidnosti, privlačenje stranih investicija, smanjivanje poreza i doprinosa na radnu snagu te privlačniji poduzetnički krediti Darko Buković Vlado Smud

oslovne prognoze u vremenima u kojima živimo sve je teže napisati. Privredni vjesnik je i ove godine, slijedom višegodišnje tradicije, odlučio uz pomoć gospodarstvenika napraviti anamnezu pacijenta (gospodarstva) i njegovu malu rendgensku analizu te dati sud gospo-

darskog liječničkog konzilija. A on glasi da je pacijent živ, ne održavaju ga umjetno uređaji na životu, ali za dizanje iz neaktivnog položaja potrebne su mu dodatne hitne investicijske injekcije. Planovi i očekivanja za 2011. godinu su i po ovogodišnjim rezultatima istraživanja (ipak) optimistični, a poduzetnici smatraju da se izlazak iz krize može postići primjenom široke

fronte prioriteta koje treba otvoriti - odmah. Što se pak tiče ukupnog prihoda, on bi u odnosu na ovogodišnje rezultate trebao biti malo veći. To je procjena čak 61 posto gospodarstvenika sa 38.225 ukupno zaposlenih. Gotovo četvrtina tvrtki smatra da će imati rezultat približno jednak ovogodišnjem. No, kod neto dobiti očekuje se zadržavanje sadašnjih vrijednosti

ili blago smanjenje. Broj zaposlenih u 2011. godini, prema predviđanjima 39 posto tvrtki koje zapošljavaju 25.122 ljudi, trebao bi ostati u istim okvirima, dok njih 41 posto najavljuje malo smanjenje u odnosu na dosadašnjih 26.398 ljudi. Reprezentativan uzorak Na sudjelovanje u anketi ove godine odlučilo

se 437 kompanija koje u ukupnom prihodu hrvatskog gospodarstva sudjeluju sa 12,7 posto (više od 75 milijardi kuna ukupnog prihoda), a zapošljavaju 12,33 posto zaposlenih u poduzećima (više od 106.000). Sudionici ankete su, prema završnim izvješćima za poslovnu 2009. godinu, ostvarili 13 posto ukupne neto dobiti. U investicijama sudjeluju sa 10,8 posto, a u ka-

pitalu i rezervama sa 7,46 posto. Te tvrtke su tijekom 2009. godine ostvarile 13,21 posto uvoza i istovremeno 17,27 posto izvoza cjelokupnog gospodarstva. Podaci su obrađivani tako da su pojedinačni odgovori ponderirani razmjerno financijskoj snazi svake kompanije. Treba spomenuti da u analizu nisu uključeni odgovori kompanija koje su poslale ne-

www.privredni.hr Broj 3659, 20. prosinca 2010.

Kojom biste ocjenom od 1 do 5 ocijenili U 2011. ukupni gospodarski rast će u opće stanje gospodarstva u 2010. godini: odnosu na 2010. biti:

Učinke krize vaša tvrtka će u 2011. :

51,41

80,09

60.98

prosječna ocjena

1,99

29,06 21.80

14,68 10,67 1

8,89 2

popunjene ili tek djelomično popunjene upitnike (eventualno uz popratni kratki komentar). Većinom je tu bila riječ o manjim ili srednjim tvrtkama koje tek promišljaju planove za poslovanje u 2011. godini. Problem nelikvidnosti, zapošljavanja, pribavljanja poticaja i nemogućnost procjene poslovne budućnosti njihovih partnera iz kluba velikih kompanija definitivno im multiplicira broj nepoznanica koje bi trebali riješiti s ciljem definiranja vlastitog poslovnog puta i sudbine u 2011. godini. Prosječna ocjena 1,99 Dvojka. U odnosu na prošlogodišnju prosječnu ocjenu od 2,24 i pretprošlu ocjenu od 2,82 ovogodišnja ocjena gospodarstva predstavlja kontinuiranu promjenu na lošije. Pritom su trgovci, mali gospodarstvenici i građevinari bili najoštriji u ocjenjivanju gospodarstva ocjenama od 1,78 do 1,89. Jadranska Hrvatska, Zagreb, Sjeverozapadna Hrvatska i pripadnici grupe 400 najboljih rasporedili su svoje prosječne

0,28

0,07

0,12

puno veći

ocjene u rasponu od 1,96 do 1,99. Čistom dvojkom su gospodarstvo ocijenile srednje i velike kompanije kao i pripadnici prerađivačke industrije. Tvrtke iz uslužnih djelatnosti sudjelovale su u formiranju prosječne ocjene 2,10, dok su Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska dodijelile hrvatskom gospodarstvu za proteklu godinu najvišu prosječnu ocjenu 2,11. Većima veći, manjima manji rast U 2011. ukupni gospodarski rast u odnosu na 2010. bit će malo veći – tom ukupnom stavu mahom su pridonijele velike tvrtke jer su sa svojim odgovorima utjecale na konačan stav, dok je 167 onih koje predviđaju isti rast svojim ponderima postiglo 29,6 posto, a utjecaj ostalih još je manji. Stav o najvjerojatnije malom pozitivnom gospodarskom rastu zastupljen je i kod većine ostalih grupa (veliki 62,8 posto; Zagreb 66,46 posto; prerađivačka industrija 63,69 posto; trgovina 65,52 posto; usluge 53,05 posto; Jadranska Hrvatska 65,5 posto; Sjeverozapadna Hrvat-

Očekujete da će se uvjeti za investiranje i poslovanje u 2011.:

malo veći

približno jednak

ska 60,76 posto; 400 naj 61,96 posto). Mali i srednji poduzetnici te građevinari i tvrtke Središnje i Istočne (Panonske) Hrvatske su mišljenja da će gospodarski rast najvjerojatnije ostati isti, ali uz podjednaku mogućnost oscilacije i u pozitivnom i u negativnom smjeru. Krizu ćemo prevladati Na pitanje o prevladavanju krize odgovorilo je 409 od 437 kompanija. Najviše, njih 60,98 posto,

puno poboljšati

malo poboljšati

pokušati prevladati

Blago pogoršanje uvjeta poslovanja Uvjeti za investiranje i poslovanje ostat će isti prema stavu 413 kompanija sa 43.426 zaposlenih

teško prevladati

1.56 vrlo teško prevladati

suprot 15,8 posto malih tvrtki koje očekuju osjetno pogoršanje uvjeta za investiranje i poslovanje. Malo poboljšanje predviđa i 53,7 posto kompanija Središnje i Istočne Hrvatske. Najbrojnija, a i po postocima najuvjerenija je grupa koja ne očekuje promjenu uvjeta poslovanja u 2011. godini, a u nju spadaju: srednje velike kompanije i njihovih 70,7 posto; velike 85,1 posto; zagrebačke kompanije sa 89,2 posto;

Kompanije iz djelatnosti usluga sa 61,2 posto i pripadnice kluba 400 sa 61,9 posto tvrtki sudionica ankete čvrsto su uvjerene da će uspješno prebroditi krizu, a tek oko jedan posto ih očekuje poteškoće pri tome. I analiza očekivanja po regijama također

Vaša tvrtka će se u 2011. krizi oduprijeti :

232

437 ukupno

SREDNJI

SREDIŠNJA I ISTOČNA HRVATSKA

SJEVEROZAPADNA HRVATSKA (uključujući Zagreb)

114 JADRANSKA HRVATSKA

i njihovih 83,1 posto ponderiranih odgovora. Pri tome ih 5,4 posto očekuje malo poboljšanje, a 10,8 posto malo pogoršanje. Male kompanije većinom od 48,5 posto ne očekuju promjene, dok ih 26,9 posto misli kako će se uvjeti čak i malo poboljšati, na-

tvrtke kluba 400 sa 88,7 posto; prerađivačka industrija sa 88,9 posto; trgovina sa 89,1 posto; tvrtke Sjeverozapadne Hrvatske sa 87,5 posto; Jadranska Hrvatska sa 57,6 posto i građevinske tvrtke koje sa 55,5 posto stavova također očekuju podjed-

Negativan utjecaj krize na vašu tvrtku 2011. godine bit će : 62.15

47.50

19.45

25.27 10.82

puno pogoršati

6.80

4.03

0.54 malo pogoršati

uglavnom prevladati

najavljuje uspjeh u prevladavanju učinaka krize na njihovo poslovanje u 2011. godini, tek 15,8 posto kompanija s područja Jadranske Hrvatske očekuje da će njih i njihovih 2424 zaposlenika pri tome ipak pratiti određene poteškoće.

204

136 učinke krize u 2011. godini uglavnom će prevladati, što najavljuje i svojevrsnu sigurnost za njihovih 32.856 zaposlenih. Spremno i uspješno krizu će prevladati njih 9,12 posto, a 21,8 posto sa svojih 21.575 djelatnika pokušat će prevladati negativne

6.54

Podjela tvrtki teritorijalno MALI

VELIKI

10.78 ostati isti

spremno i uspješno savladati

Podjela tvrtki prema veličini

18.20 5.36

malo manji puno manji

učinke krize. Mali postotak od 1,56 posto predviđa da će učinke krize vrlo teško prevladati. Slična raspodjela je zastupljena u grupi u koju spadaju mali, srednji i veliki te Zagreb, kao i prerađivači i trgovci. Građevinari u 43,8 posto predviđaju poteškoće u savladavanju krize, a u 35,3 posto se nadaju uspješnom rezultatu. Njih 15,6 posto je uvjereno da ne bi trebali imati većih problema i da će krizu uglavnom prevladati.

83.14

0.18

9.12

4,73

povećanjem plasmana

promjenom proizvodnog programa

reorganizacijom poslovanja

smanjenjem troškova proizvodnje

smanjenjem troškova rada

vrlo velik

5.30 osjetan

prihvatljiv

malen

0.48 zanemariv

POSLOVNA OČEKIVANJA 2011.

Grana djelatnosti vaše tvrtke u 2011. kotirat će:

Privredni vjesnik Broj 3659, 20. prosinca 2010.

Očekujete da će se porezi i doprinosi u 2011. :

Likvidnost vaše tvrtke u 2011. godini bit će:

79.45

46.92

42.84

33.81 34.51 15.28

15.34 16.87 3.55

0.38 puno bolje

malo bolje

približno isto

nake uvjete za investiranje i poslovanje u 2011. godini. Naravno, stav o tome da se uvjeti neće bitno mijenjati treba promatrati kroz prizmu uvjeta u kojima je pojedina od navedenih grupa poslovala do sada. Pružatelji usluga nisu tako jedinstveni u procjenama jer ih 38,5 posto predviđa malo poboljšanje, a istovremeno 28,1 posto najavljuje pogoršanje, a podjednake uvjete poslovanja u 2011. godini očekuje 31,8 posto pružatelja usluga. Kombinacijom aktivnosti protiv krize Od 409 tvrtki koje su odgovorile na ovo pitanje i zapošljavaju 31.311 dje-

malo lošije

puno lošije

latnika većina od 47,5 posto krizi će se oduprijeti smanjenjem troškova proizvodnje. Reorganizaciju proizvodnje primijenit će 19,4 posto tvrtki sa svojih 24.468 zaposlenih, a povećanjem plasmana 18,2 posto (zapošljavaju 18.167 ljudi). Smanjenje troškova rada primijenit će 10,8 posto, a samo četiri posto kompanija spremno je na promjenu proizvodnog programa. Trgovačke tvrtke podijeljene su u stavu oko toga, pa će ih 34,3 posto reorganizirati poslovanje, a 34,8 posto naći izlaz u smanjenju troškova proizvodnje. Manji dio se opredijelio za povećanje plasmana (15,6 posto) i smanje-

0.72 znatno povećati

malo povećati

ostati isti

nje troškova proizvodnje (14,2 posto). Male tvrtke planiraju reorganizaciju poslovanja (39,6 posto) i povećanje plasmana (njih 22 posto). Srednje kom-

5.70

2.64

0.32

malo smanjiti

znatno smanjiti

ciju poslovanja (25,7 posto), povećanje plasmana (22,8 posto) i smanjenje troškova rada (17,1 posto). Velike kompanije s postotkom od 58,9 i čla-

Reprezentativnost “437” populacija vratili u % Broj subjekata Ukupni prihod Broj zaposlenih Uvoz Izvoz Investicije Kapital i rezerve

84410 590,08 milijardi kn 860478 111,75 milijardi kn 55,27 milijardi kn 49,90 milijardi kn 429,82 milijardi kn

panije su se opredijelile za kombiniranu strategiju koja uključuje smanjenje troškova proizvodnje (30,6 posto), reorganiza-

0,52 12,71 12,33 13,21 17,27 10,83 7,46

nice kluba 400 najvećih sa 55,9 posto najviše vjeruju u smanjenje troškova proizvodnje kao način najefikasnijeg otpora utje-

puno bolja

malo bolja

1.68 ostat će ista

caju krize na njihovo poslovanje. Kriza pritišće i dalje Unatoč tome većina grupa očekuje da će negativan utjecaj krize na njihove tvrtke u 2011. godini biti osjetan. Za tvrtke Središnje i Istočne (Panonske) Hrvatske te Jadranske Hrvatske, kao i tvrtke srednje veličine to je oko 48 posto. Sjeverozapadna Hrvatska, veliki, klub 400, industrija i tvrtke s područja Zagreba s oko 68 posto vjeruju u osjetan utjecaj krize u sljedećoj godini na svoje poslovanje. U uslužnoj djelatnosti očekuje se prihvatljiv (44,3 posto) do osjetan (38,5 posto) utjecaj kri-

malo lošija

puno lošija

ze. Građevinarstvo je u procjeni odgovora na ovo pitanje bilo najpesimističnije jer ih 40,6 posto očekuje vrlo velik te 36,4 posto osjetan pritisak krize na svoje poslovanje. Porezi i doprinosi bez promjena Neovisno o grupi kroz koju su tvrtke sudjelovale u definiranju očekivanih trendova s obzirom na poreze i doprinose u 2011. godini, stav je jedinstven. Od 293 tvrtke koje su odgovorile na ovo pitanje većina od 79,4 posto očekuje da će porezi i doprinosi u sljedećoj godini ostati isti. Evo kako su neke od grupa postotno podržale ovakav stav:

Izvozna očekivanja u porastu Predviđanja uvozno-izvoznih aktivnosti za 2011. su pozitivna jer bi izvoz trebao biti malo veći, prema očekivanju 79,3 posto kompanija, a jednake izvozne rezultate očekuje njih 13,4 posto. Shodno tome, pokrivenost uvoza izvozom trebala bi biti malo veća, kako očekuje 62,2 posto kompanija, dok ih 34,2 posto misli realizirati približno jednaku pokrivenost uvoza izvozom kao i ove godine. U skladu s ovim predviđanjima i prihod od izvoza trebao bi biti malo veći, što očekuje 81,2 posto kompanija. Oko 40 posto kompanija očekuje da će uvoz biti malo manji, 26,8 posto će uvoziti jednako kao i ove godine, a 30,4 posto očekuje mali porast. Male tvrtke očekuju uvozne aktivnosti u granicama dosadašnjih (50,6 posto) i mali porast izvoza (36 posto) te s tim u korelaciji i porast pokrivenosti

uvoza izvozom (72 posto) kao i adekvatan efekt u prihodu od izvoza (lagani porast najavljuje ih 34,2 posto). Velika poduzeća također predviđaju pozitivne uvoznoizvozne rezultate. Tako bi uvoz trebao oscilirati oko dosadašnjih vrijednosti (34,7 posto očekuje malo povećanje, 15,4 posto približno jednak uvoz, a 49,4 posto malo smanjenje uvoza), ali o izvozu je stav gotovo jedinstven. Oko 91 posto kompanija očekuje mali porast izvoza. Naravno da bi i pokrivenost uvoza izvozom trebala biti u skladu s tim, pa to i očekuje 74,6 posto njih. Prihod od izvoza će po stavu 94,5 posto tvrtki biti malo veći u 2011. godini. Nadamo se da će se ove procjene obistiniti. Prerađivačka industrija također u 2011. godini namjerava uvoziti malo manje (45,11 posto kompanija podržava

Vaša tvrtka je 2010. u odnosu na 2009. ostvarila: UVOZ IZVOZ 56.23

taj stav), povećanje izvoza najavljuje ih 84,7 posto, a s tim i povećanje pokrivenosti izvoza uvozom (66,3 posto), te bi na kraju i prihod od izvoza trebao biti malo veći (86,2 posto kompanija je takvog mišljenja). Sjeverozapadna Hrvatska također u manjoj mjeri planira smanjiti izvoz - predviđa to 48,9 posto kompanija, no povećati izvoz namjerava čak 87,2 posto tvrtki iz tog dijela države. Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska će u 2011. uvoz držati na dosadašnjoj razini, ali bi izvoz trebao biti malo (38,2 posto kompanija) do puno veći (24 posto kompanija najavljuje puno veći izvoz). Jadranska Hrvatska planira u 2011. godini malo povećati uvoz (68,5 posto) uz istovremeni porast izvoza kod 66,7 posto kompanija, što bi rezultiralo i porastom prihoda od izvoza u 64,2 posto kompanija. Sve u svemu - pozitivan uvozno-izvozni trend.

POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM 53.17

53.57

37.65

19.72 9.04

20.36

16.71

12.36

6.50

2.65 puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji puno manji

puno veći

malo veći

približno jednak

2.87

malo manji puno manji

5.42 puno veću

2.41 malo veću

približno jednaku

1.35

malo manju puno manju

www.privredni.hr Broj 3659, 20. prosinca 2010.

U 2011. u odnosu na 2010. planirate ostvariti: UKUPNI PRIHOD 61.04

23.57 7.18 puno veći

7.09 malo veći

približno jednak

1.11

malo manji puno manji

NETO DOBIT 35.74 30.44 25.88

4.70 puno veću

3.24 malo veću

približno jednaku

malo manju puno manju

BROJ ZAPOSLENIH 39.01 mali 74,1 posto, srednji 74 posto, veliki 83,7 posto, industrija 88,4 posto, građevinari 54,9 posto, usluge 81,7 posto,

400 najvećih 84,5 posto. Likvidnost - status quo Procjena likvidnosti za 2011. godinu ne razlikuje

Procjenu svojih uvozno-izvoznih rezultata u 2010. godini u odnosu na 2009. od 437 sudionika u anketi dalo je njih 299. Puni veći uvoz očekuje ostvariti oko devet posto kompanija, malo veći njih 12,4 posto, dok većina od 56,2 posto očekuje približno iste rezultate kao i u 2009. godini. Malo manji uvoz bi trebalo ostvariti njih 19,7 posto, a puno manji 2,6 posto. Među izvoznicima je pozitivnije očekivanje, pa ih 16,7 posto najavljuje puno veći ostvareni izvoz u 2010. u odnosu na 2009. godinu, a 53,6 posto malo veći. Jednak izvoz očekuje ostvariti 20,4 posto izvoznika, dok mali pad u izvozu najavljuje njih 6,5 posto. Puno manji izvoz će ostvariti samo 2,9 posto tvrtki. Na tragu ovih procjena je i procjena pokrivenosti uvoza izvozom koja bi za 2010. godinu trebala biti malo veća po stavu 53,2 posto kompanija.

PRIHOD OSTVAREN IZVOZOm 55.27

20.08

15.04

6.58 puno veći

malo veći

približno jednak

3.04

malo manji puno manji

se bitno od procjena koje su tvrtke dale za ovu godinu. Naime, od 410 tvrtki nepromijenjeno stanje očekuje njih 42,8 posto sa 38.651 zaposlenim, dok se puno boljem nada njih 34,5 posto sa 10.581 djelatnikom. Malo pogoršanje očekuje njih 15,3 posto koji zapošljavaju 11.849 ljudi. Valja napomenuti da se mnogo bolje očekivanje glede likvidnosti, koje se pojavljuje u nekoliko grupa (Zagreb, 400 naj, Sjeverozapadna Hrvatska, veliki, industrija), kod njih javlja zbog proporcionalnog ponderiranog utjecaja nekoliko velikih gospodarskih subjekata. Na primjer, u industriji su to dvije tvrtke koje očekuju puno bolju likvidnost sa 53,2 posto i zapošljavaju oko 10.000 ljudi. Građevinarima najgore Istraživanje pokazuje da je generalno očekivanje malo boljeg stanja u grani djelatnosti kojom se tvrtka bavi (46,92 posto sa 22.833 zaposlenih), dok 33,8 posto njih koji zapošljavaju 26.702 djelatnika očekuje približno istu ko-

tizaciju. Malo lošije stanje svoje grane predviđa njih 15,3 posto (imaju 13.751 zaposlenog). Puno lošije stanje najavljuje 3,5 posto tvrtki sa 2872 djelatnika. Prema pretežitoj djelatnosti kojom se pojedina kompanija bavi, trgovina sa 47 posto i 3631 zaposlenim očekuje isto stanje, a istovremeno ih 39 posto koji zapošljavaju 3455 ljudi najavljuje malo lošije kotiranje svoje grane. Industrija je optimističnija u svojim procjenama, pa najavljuje malo bolja vremena (63,4 posto, 16.365 zaposlenih). Uslužna djelatnost predviđa približno istu situaciju u 2011. godini (47,1 posto, 6938 zaposlenih) s približno jednakom mogućnošću malog poboljšanja (28,2 posto) ili malog pogoršanja (21,1 posto ponderiranih odgovora). Budućnost je doista najteže predvidjeti građevinarima koji su se podijelili u procjeni očekivane kotizacije svoje grane djelatnosti u 2011. godini. Trećina (34,78 posto) se nada da će biti malo bolje, dok istovremeno 29,1 posto misli suprotno - da će biti malo lošije. Približno

40.99

14.29 2.92 puno veći

2.79 malo veći

približno jednak

malo manji puno manji

UVOZ 39.96 30.42

26.86

1.42

1.33 puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji puno manji

IZVOZ 79.28

13.14 4.00 puno veći

2.94 malo veći

približno jednak

0.64

malo manji puno manji

POSLOVNA OČEKIVANJA 2011.

Procijenite koliko će vaša tvrtka ulagati 2011. u odnosu na 2010. godinu: U modernizaciju kapaciteta

72.24

Privredni vjesnik Broj 3659, 20. prosinca 2010.

Koje odluke po prioritetima treba donijeti za izlazak iz krize u 2011. godini ? 22.88 17.89

11.02

11.10

3.09 puno više

približno jednako

18.86

12.61

2.56 malo više

19.67

8.08

malo manje puno manje

U istraživanje i razvoj 85.97

jeftiniji poduzetnički krediti

0.49 puno više

7.24 malo više

4.96 približno jednako

1.34

malo manje puno manje

U obrazovanje i edukaciju 81.25

13.71 2.42

1.14 puno više

malo više

približno jednako

1.48

malo manje puno manje

U preuzimanja i akvizicije 75.42

16.17 2.46

0.22 puno više

malo više

približno jednako

5.72

malo manje puno manje

znatno smanjivanje državne administracije

istu situaciju u svojoj grani očekuje njih 19 posto, dok se istovremeno 17,1 posto priprema za puno lošiju kotizaciju građevinarstva u sljedećoj godini. Rezultati kao i lani Rezultati poslovanja za 2010. godinu u usporedbi sa 2009. kod 412 sudionika testa vjerojatno će biti u okvirima prošlogodišnjih, s tim da su mogući i manji odmaci i u pozitivnom i u negativnom smjeru. Ukupni prihod po procjeni 51,2 posto tvrtki koje zapošljavaju 24.819 ljudi trebao bi biti malo veći nego što je bio prošle godine, ali istovremeno njih 23,6 posto sa 20.509 djelatnika očekuje malo smanjenje. Dok 9,3 posto najavljuje isti rezultat, 10,7 posto će vjerojatno ostvariti puno manji ukupni prihod nego 2009. godine. Broj zaposlenih također će na kraju biti nešto manji jer

smanjivanje poreza i doprinosa na radnu snagu

uz 13,5 posto kompanija koje očekuju blagi porast zaposlenosti u odnosu na dosadašnjih 4960 zaposlenih i 21,3 posto koji namjeravaju ostati u okvirima bliskima onima koje već zapošljavaju (7835 zaposlenih), njih 54 posto najavljuje mali pad broja zaposlenih u odnosu na svojih 19.840 ljudi koje sada zapošljavaju. Male tvrtke sa 26,9 posto očekuju mali porast ukupnog prihoda, sa 17,2 posto prihod približno jednak prošlogodišnjem, sa 27,9 posto malo smanjenje i sa 24,8 posto osjetno smanjenje ukupnog prihoda za 2010. Neto dobit bi u 32,3 posto trebala ostati u granicama prošlogodišnje, kod 27,8 posto malo manja, a kod 29,1 posto puno manja. Čak 43,5 posto namjerava održati broj zaposlenih na prošlogodišnjoj razini, ali istovremeno njih 31,3 posto namjerava završiti poslovnu

rješavanje nelikvidnosti

ograničenje trajanja sudskih postupaka kod stečaja

godinu s malo manje ljudi. Velike tvrtke će poslovnu godinu završiti s blagim povećanjem ukupnog prihoda, kako tvrdi 65,1 posto kompanija koje zapošljavaju 19.375 ljudi, ali njih 17,8 posto sa 12.849 zaposlenih najavljuje i malo smanjenje. Neto dobit bi za 2010. godinu mogla biti približno jednaka prošlogodišnjoj u 60,9 posto kompanija, dok istovremeno njih 13,2 posto najavljuje mali porast, a 14,9 posto mali pad u odnosu na 2009. godinu. Konačan rezultat zaista je nepredvidljiv, može biti i malo pozitivniji i malo negativniji. Ulaganja u mirovanju Ulagačka atmosfera – čista bonaca! Ulagačka atmosfera u 2011. godini po procjenama 405 kompanija koje su odgovorile na ovo pitanje ne bi trebala biti nimalo burna. U modernizaciju kapaciteta

privlačenje inozemnih investicija

ulagat će se malo manje (72,2 posto kompanija), istraživanje i razvoj će biti financirano kao i ove godine (86 posto) kao i obrazovanje i edukacija (81,2 posto), a jedino kod preuzimanja i akvizicija, prema stavovima 75,4 posto tvrtki, predviđa se mali porast ulaganja. Sličan pristup i s podjednakim postotnim udjelima najavljuju i kompanije s područja industrijske proizvodnje, dok će građevinari puno manje ulagati u obrazovanje i edukaciju (34,2 posto kompanija) te u preuzimanja i akvizicije (51 posto). Trgovačka branša ima namjeru malo više ulagati u modernizaciju kapaciteta (82 posto) te u obrazovanje i edukaciju (86,5 posto), dok bi istraživanje i razvoj trebali biti financirani na ovogodišnjem nivou (72 posto kompanija namjerava održati te investicije na dosadaš-

Vaša tvrtka je 2010. u odnosu na 2009. ostvarila: UKUPNI PRIHOD

NETO DOBIT

BROJ ZAPOSLENIH

51.16

43.92

36.85 24.86 23.62 9.30

5.25 puno veći

15.83

16.70 9.29

10.67 3.90

2.67 malo veći

približno jednak

26.20

19.80

malo manji puno manji

puno veću

malo veću

približno jednaku

malo manju

puno manju

puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji puno manji

www.privredni.hr Broj 3659, 20. prosinca 2010.

Struktura financiranja 2010. (u odnosu na 2009.) VLASTITA SREDSTVA

malo manje 0,82%

puno manje 1,39%

Struktura financiranja 2011. (plan u odnosu na 2010.) VLASTITA SREDSTVA

puno više 9,19%

približno jednako

puno manje 0,53% malo manje 2,52%

malo više

46,13%

46,40%

FONDOVI EU-a

puno više malo više 0,21% 0,39% puno manje

približno jednako

9,20%

Financiranje u 2011. Vlastitim sredstvima se u 2010. financiralo 42,5 posto kompanija u približno

jednakom iznosu, a malo više su vlastita sredstva angažirana u 46,1 posto kompanija. Fondovi EU-a korišteni su u približno jednakom iznosu (89,9 posto), dok je kredite banaka malo više koristilo 49,7 posto kompanija. Vlastita sredstva u planu financiranja tvrtki za 2011. godinu bit će korištena malo više nego dosad, misli više od 48,4 posto poduzeća, a podjednako kao i ove godine će ih koristiti u 46,4 posto tvrtki. Fondovi EU-a, prema stavu 79 posto kompanija, bit će zastupljeni u većini subjekata u približno jednakom iznosu. Krediti banaka će se i dalje koristiti (31,7 posto tvrtki), ali s tendencijom smanjenja kod 30 posto kompanija. Obveznice i dionice malo više će koristiti 62,1 posto tvrtki. Drugi izvori bit će korišteni većinom kao i ove godine u 90,6 posto kompanija. Podjednaka struktura trabala bi biti u primjeni i kod kompanija iz kluba 400 najvećih, u industriji i građevinarstvu, dok će trgovci vlastita sredstva koristiti kao i 2010. godine u 61,4 posto svojih kompanija, fondove EU-a malo više (u 32,7 posto), puno manje će se financirati obveznicama i dionicama (53,5 posto). Oko 49 posto će ih koristiti druge izvore kao i ove godine, dok će njih oko 41 posto te izvore koristiti puno manje.

malo više

48,45%

približno jednako

42,47%

njem nivou). Preuzimanja i akvizicije će u 2011. godini trgovci održati na ovogodišnjem nivou (73 posto) ili će bitno smanjiti ulaganja u njih (26,3 posto). Tvrtke Sjeverozapadne Hrvatske će slijediti prethodni model, pa će porast investicija kod njih biti zabilježen jedino u preuzimanjima i akvizicijama. Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska će malo više ulagati u modernizaciju kapaciteta (44,9 posto), u istraživanje i razvoj (50,8 posto) kao i u obrazovanje i edukaciju (42,2 posto). Jadranska Hrvatska će u sferi ulaganja biti malo aktivnija, pa će tako u modernizaciju kapaciteta puno više ulagati njih 24,6 posto, malo više 23 posto kompanija, a 30,7 posto zadržat će istu razinu ulaganja kao i ove godine. Malo manje će ih ulagati 10,7 posto, a puno manje oko 11 posto ispitanih. Istraživanje i razvoj će malo više financijski potaknuti oko 46 posto kompanija Jadranske Hrvatske. Obrazovanje i edukacija će biti financirani jednako (42,2 posto) ili malo bolje (40 posto) nego ove godine, dok se u preuzimanja namjerava ulagati puno manje po stavovima 34 posto kompanija.

puno više 2,11%

89,91%

malo manje 0,29%

puno manje 5,57% malo manje 0,39%

puno više 3,06%

malo više 11,79%

približno jednako

79,18%

KREDITI BANAKA

puno više 3,49%

puno manje 14,24% malo manje 3,95%

puno manje 5,94%

malo više

49,70%

puno više 2,55%

malo više 13,39%

malo manje

31,74% 46,38%

28,62%

približno jednako

OBVEZNICE, DIONICE

puno više puno manje 10,45% malo manje 2,41% približno jednako

1,18

malo više

puno više 1,23%

malo više

0,33%

59,37%

62,11%

približno jednako

29,98%

26,59%

IZ DRUGIH IZVORA

puno manje 7,60% malo manje 3,82%

puno manje malo manje 6,34%

IZ DRUGIH IZVORA

puno više malo više 1,40% 1,68%

85,50%

približno jednako

puno više 0,58% malo više 1,60% puno manje 5,82% malo manje 1,42%

90,58%

približno jednako

i ć .. ži a. Bo oV it n st a Če etn sr + poklon Hp Basic Messenger case

+ poklon Hp Basic carrying case

POSLOVNA OČEKIVANJA 2011.

www.privredni.hr Broj 3659, 20. prosinca 2010.

( za čak 54%

smanjena bruto dobit poduzetnika u prvom polugodišu

( za 7,3%

istodobno smanjeni ukupni prihodi

NADAN VIDOŠEVIĆ, PREDSJEDNIK HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

Napokon smo svi postali svjesni da moramo mijenjati ekonomski model Ako ozbiljno pristupimo reformama, bez odlaganja realiziramo mjere iz Programa gospodarskog oporavka i postignemo društveni konsenzus oko strategije dugoročnog razvoja zemlje, onda imamo šanse da u idućoj godini započnemo novi razvojni ciklus

va godina protekla je u iščekivanju zaustavljanja recesijskih kretanja i početka izlaska iz krize, bez poduzimanja znatnijih reformi. Nagovještaj izlaska iz krize u razvijenim zemljama i posljedična kretanja u ostatku globalne ekonomije, uz relativno dobru turističku sezonu, rezultirali su blagim oporavkom izvozne potražnje i domaće potrošnje što budi nadu u oporavak našega gospodarstva u posljednjem ovogodišnjem kvartalu. Međutim, unatoč usporavanju gospodarskog pada i početnim znacima oporavka, ova će godina biti zabilježena kao godina izrazito teške gospodarske situacije i propuštenih prilika da se povuku značajniji potezi, odnosno provedu nužne strukturne reforme. Unatoč nastojanjima i poduzetim mjerama gospodar-

pni prihodi manji su za 7,3 posto, a ukupni rashodi za 5,2 posto.

stvo i dalje guši rastuća nelikvidnost, skupi i teško dostupni krediti, destimulirajući tečaj uz i dalje visoko porezno opterećenje. Usporeno inozemno zaduživanje Pad broja zaposlenih (u rujnu je bilo zaposleno 70.800 osoba manje nego

godinu dana ranije, a čak 151.000 osoba manje nego prije dvije godine), rast broja nezaposlenih (stopa registrirane nezaposlenosti u rujnu je iznosila 16,9 posto što je 2,1 postotni bod više nego godinu dana ranije), uz ubrzanje porasta broja umirovljenika (odnos zaposlenih i

umirovljenika pogoršan je na neodrživih 1:1,2 s lanjskih 1:1,3), ograničavaju mogućnosti dinamiziranja potrošnje i gospodarskog rasta u srednjem roku. Rezultati poslovanja su pogoršani tako da je u prvih šest mjeseci bruto dobit poduzetnika smanjena za čak 54 posto, uku-

Jačanje pozitivnih signala Ipak, i u takvim okolnostima zadržana je makroekonomska stabilnost, smanjen je deficit tekućeg računa platne bilance i usporeno je inozemno zaduživanje. U svemu tome pozitivno je da smo konačno postali svjesni potrebe promjene našeg razvojnog modela i preorijentacije gospodarstva s uvoznog i potrošački ovisnog na izvozno orijentirano. U idućoj godini treba očekivati jačanje pozitivnih signala zbog nastavka djelovanja inozemne potražnje te laganog oporavka domaće potrošnje. Rast će biti krhak i spor, ali će potaknuti optimističnije tonove koji su nužni za buduće dinamiziranje gospodarske aktivnosti. Stoga i iduću

godinu ocjenjujem izrazito teškom, jer očekivani rast BDP-a od oko 1,5 posto nikako nije dovoljan da stabilizira gospodarsku situaciju pri postojećim razinama proračunskog deficita i inozemnog duga. Međutim,

Očekivani rast BDP-a od oko 1,5 posto nikako nije dovoljan da stabilizira gospodarsku situaciju ako ozbiljno pristupimo reformama, bez odlaganja realiziramo mjere iz Programa gospodarskog oporavka i postignemo društveni konsenzus oko strategije dugoročnog razvoja zemlje, onda imamo šanse da u idućoj godini započnemo novi razvojni ciklus.

NAGRADA PRIVREDNOG VJESNIKA “GORAZD NIKIĆ”

Ekonomski analitičar 2010. prema izboru gospodarstvenika i čelnika hrvatskih tvrtki koji sudjeluju u konjunkturnim istraživanjima PV-a Pokrovitelji

Glavni sponzori

12 POSLOVNA OČEKIVANJA 2011.

Privredni vjesnik Broj 3659, 20. prosinca 2010.

Mato Topić, predsjednik Hrvatske obrtničke komore

Obrtnici će imati na raspolaganju raznovrsnije usluge HOK će i u 2011. u dijalogu s Vladom i resornim ministarstvima tražiti realizaciju raznih mjera za prevladavanje gospodarske krize jer smatramo da je to ispravan put za oporavak i razvoj obrtništva, ali i gospodarstva u cjelini

2010. godine nastavljen je negativni trend – više se obrta zatvara nego što se otvara, dakle, smanjuje se broj obrta, broj obrtnika, kao i broj zaposlenih u obrtništvu, ali taj pad više nije tako izražen kao u 2009. godini. Više od polovine obrta u uslužnim je sektorima - trgovini, ugostiteljstvu, graditeljstvu i prometu - a oni izrazito osjećaju posljedice gospodarske i financijske krize, no situacija nije bolja ni u proizvodnom sektoru. Trenutačno je aktivno oko 90.000 obrta, a krajem 2008. godine bilo je približno 97.000 obrta. Problem neplaćanja pokazao se nepremostivim za mnoge obrtnike. Ozbilj- danas je prešao 40.000, a nost situacije u obrtništvu njihove su nepodmirene u ovoj godini potvrđuju i obveze veće od šest milipodaci o broju insolven- jardi kuna. tnih fizičkih osoba odnosno o blokiranim računi- Rješenja na čekanju ma obrtnika. Trend je i po Prognoze za uvjete potom pitanju također izra- slovanja u sljedećoj godizito negativan i broj in- ni vrlo je teško davati jer brojke 230x105mm.pdf solventnihSplitska fizičkihimage osoba gospodarska kriza1još12/9/10 traje.

Podsjetit ću da je Hrvatska obrtnička komora (HOK) krajem 2008. godine, sluteći sve jaču krizu, predložila tridesetak antirecesijskih mjera, među kojima i mjere koje se odnose na obuzdavanje sive ekonomije. Od naših predloženih 12:57 PM mjera dio je u međuvre-

menu usvojen i proveden: drukčija regulativa za rad nedjeljom, izmjena propisa o zabrani pušenja u ugostiteljskim objektima, zadržani iznos proračunskih sredstava za programe potpore obrtništvu, te djelomično porezno rasterećenje ukidanjem kriznog

poreza i smanjenjem drugih javnih davanja u pojedinim gradovima i općinama. No ostalo je za riješiti pitanje neregistriranih djelatnosti, financijske nediscipline, kvalitetnijeg rješenja strukovnog obrazovanja za potrebe gospodarstva, smanjenje kamata na poduzetničke kredite i reprogramiranje postojećih kredita, veće porezno rasterećenje s ciljem omogućavanja razvoja i konačno rješavanje problema prodaje poslovnog prostora u državnom i vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Rješavanje tih problema svakako bi u velikoj mjeri dovelo do poboljšanja uvjeta poslovanja obrtnika, ali i cjelokupnog hrvatskog gospodarstva. Prilagodba novom tržištu Naglasak naših aktivnosti u sljedećoj godini bit će na strukovnom radu, na promociji obrtništva u zemlji i inozemstvu te pružanju

kvalitetnih savjetodavnih usluga. I dalje ćemo u dijalogu s hrvatskom vladom i resornim ministarstvima tražiti realizaciju naših mjera za prevladavanje gospodarske krize jer mislimo da je to ispravan put za oporavak i razvoj obrtništva, ali i gospodarstva u cjelini. S obzirom na usvojenu reformu komorskog sustava, orijentirat ćemo se na uvođenje raznovrsni-

Problem neplaćanja pokazao se nepremostivim za mnoge obrtnike jih usluga za naše članove, jačanje strukovnog obrazovanja te kvalitetnije i ažurnije informiranje. Ujedno ćemo, kao i do sada, pratiti postupak pregovora Hrvatske o pridruživanju Europskoj uniji u smislu prilagodbe obrtnika uvjetima poslovanja na jedinstvenom europskom tržištu.

www.privredni.hr Broj 3659, 20. prosinca 2010.

DaMIr KuštraK, preDsjeDnIK IzVršnog oDBora HrVatsKe uDruge posloDaVaca

poduzetnicima nitko neće pomoći u idućoj godini privatni sektor će sam sebe restrukturirati kad shvati da mu je to jedini izlaz i da se ni u koga ne može pouzdati, kaže Damir Kuštrak Igor Vukić vukic@privredni.hr

riprema investicija, njihovo poticanje i privlačenje jedno su od rijetkih slobodnih područja za djelovanje Vlade u izbornoj godini, smatra Damir Kuštrak, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca. Za Poslovna očekivanja Privrednog vjesnika Kuštrak se osvrnuo na ekonomske događaje u 2010. godini i ocijenio kretanja u idućoj godini. Potkraj 2009. godine više analitičara predviđalo je da će početak snažnijeg oporavka hrvatske ekonomije nastupiti sredinom ove godine. Zašto se ta predviđanja nisu ostvarila? - Zato što je na kratki rok doprinos rastu mogla dati osobna potrošnja, a ona se u tom dijelu godine znatno smanjila. Osobna potrošnja nije se oporavila do sredine godine uglavnom zato što su građani strahovali od budućnosti i mogućeg gubitka radnog mjesta. Snažan rast nezaposlenosti potkraj 2009. i početkom 2010. mnoge je uplašio, i ljudi su prirodno odgađali potrošnju, čekajući da vide kako će se stvari razvijati. Oni koji su imali višak dohotka usmjeravali su ga u štednju, što se vidi i po rastu depozita u bankama. Povjerenje potrošača bilo je poljuljano. Iako je tu riječ ponajprije o psihološkoj kategoriji, povjerenje potrošača uvijek izaziva opipljive efekte. Imali smo u isto vrijeme i sektorske probleme, primjerice, u graditeljstvu. Uz pad investicija, pojavila se i velika zaliha neprodanih stanova. Kupnju stanova usporio je i oprez u bankarskom sustavu koji je doveo do

pada kreditiranja. Povećala se premija rizika, odnosno, cijena kapitala. I tako se krug zatvorio, a nije bilo snažnog poticaja sa strane koji bi te stvari počeo mijenjati. Tu mislim prije svega na ekonomsku politiku Vlade. U prvom dijelu godine ipak smo imali pokušaj da se pomoću mjera Vlade u suradnji s HNBom oslobodi dodatna likvidnost iz banaka i usmjeri u realni sektor. Kako ocjenjujete te mjere i njihov rezultat? - Bila je to dobra ideja i nju vrijedi pohvaliti. Rezultati ipak nisu bili na visini. Kao da je s obje strane – i kod Vlade i kod banaka – bilo previše figa u džepu. Bankama je bilo glavno da podijele rizik i da ga zapravo preuzme država. A država time nije bila naročito oduševljena. Napravljen je kompromis zbog kojeg je manji iznos plasiran u privredu, i to onda nije ni previše utjecalo na cjelokupno stanje. Provedena je i mini porezna reforma kojom se nastojalo dio novca ostaviti potrošačima na raspolaganje. S kakvim efektima? - Riječ je o minimalnim poticajima, pa su takvi

Možda bi preciznije bilo reći da nisu sindikati toliko jaki koliko je Vlada slaba, pa ne može presjeći i provesti željene mjere i efekti. Kod nas se sve više govori o šok-terapiji, koju je u javni govor uveo prof. Ivo Bičanić. Nije bitno kako ćemo to zvati, ali mislim da dolazi vrije-

me da se neke stvari ipak bitnije mijenjaju. Takvim promjenama će se neki brzo prilagoditi i profitirati, drugi će izgubiti. Ali promjene su neminovne. No kako uopće provesti neke dublje promjene kad oni koji donose odluke relativno lako popuštaju pred protivljenjima suprotstavljenih društvenih skupina poput, primjerice, sindikata? - Vlada polaže puno nade u stvaranju konsenzusa, no njega će biti teško postići. Sindikalna snaga se preuveličava. Gotovo tri četvrtine radnika nisu članovi sindikata, a glavnina članova sindikata zaposlena je u javnim poduzećima i službama. Možda bi preciznije bilo reći da nisu sindikati toliko jaki koliko je Vlada slaba, pa ne može presjeći i provesti željene mjere. Mislim da bi smisao šok-terapije upravo bio da se svaka društvena skupina sta-

vi u okvir koji mu zaista i pripada. Sredinom godine došlo je do malog rasta izvoza zbog porasta potražnje u Europskoj uniji, odnosno, na tradicionalnim hrvatskim izvoznim tržištima. Koliko to može utjecati na stabilnost oporavka hrvatske ekonomije? - Utjecat će sigurno u jednom dijelu, ali neće biti glavni faktor. Mi naprosto nismo zemlja velikog izvoza pa ni rezultat ne može ovisiti samo o tome. Imali smo istodobno i velik pad uvoza, i to ne samo roba široke potrošnje, već i sirovina, opreme za proizvodnju i novih tehnologija, što je još jedna slabost koju dugoročno treba prevladati. To, uz ostalo, znači da se u Hrvatskoj ništa ne investira. Stoga je veoma važno potaknuti rast investicija. Mislim da su toga svjesni i u Vladi. U situaciji u kojoj se nalazimo i s pri-

bližavanjem izbora, njima je dosta sužen manevarski prostor. Zato im je u pripremi investicija i njihovoj provedbi ostao slobodan stanovit prostor za djelovanje. Za privlačenje stranih investicija moraju preuzeti odgovornost, i ne mogu se izvlačiti na neki otpor sa strane. U kojim sektorima očekujete najveće zanimanje za nove investicije? - U četiri sektora, koja su atraktivna za ulagače, a imaju i snažan posredan utjecaj na ekonomiju. Na prvom mjestu je to poljoprivreda i proizvodnja hrane. To nije pravi izvozni sektor, ali može bitno popraviti platnu i trgovinsku bilancu. Nije prihvatljivo da zemlja s takvim prirodnim resursima mora uvoziti hranu. Drugi sektor je turizam. Tu nema prave razvojne gradnje, a nema je zato što strategija nije jasna. Treći sektor može biti energetika. Poticaj u ovom

sektoru daje približavanje Europskoj uniji gdje trebamo ispuniti uvjete koji se odnose na postotak korištenja obnovljivih izvora. Imamo i značajan hidropotencijal koji nije iskorišten. Četvrti sektor nazovimo “transportnologističkim”. Ulaskom u EU snažno će se povećati prometni potencijal Hrvatske. I morske i riječne luke dobit će novo značenje. Na važnosti dobivaju energetski koridori, željezničke trase i mnogo toga. Nadam se da ćemo to u suradnji s inozemnim ulagačima znati iskoristiti. Morat će se brzo donijeti odluka što od toga treba financirati država, a što će biti prepušteno privatnom sektoru. No prije svega privatni poduzetnici moraju se okrenuti sebi i dobro procijeniti svoju snagu. Očekujem da će u 2011. privatni sektor sam sebe restrukturirati, shvatiti da mu je to jedini izlaz i da se ne može pouzdati ni u koga drugoga.

www.diners.com.hr

- 0 .1

24 6 24

Ako je Vaš izbor Diners Club Croatia Airlines kartica - čestitamo! Očekuje Vas 2500 Miles & More nagradnih milja dobrodošlice*, kao i dvostruke Miles & More nagradne milje** od 1. prosinca do 28. veljače 2011. Zatražite karticu do 31. prosinca 2010. bez upisnine i članarine za prvu godinu članstva. *Svim novim korisnicima koji po privatnoj i/ili poslovnoj kartici ostvare minimalno jednu kupnju koja donosi nagradnu milju. **Pravila i uvjete sudjelovanja u Nagradnom programu određuje Erste Card Club d.d.

51.5

0062

ako vaše putovanje nikada ne prestaje, vi

pripadate

www.privredni.hr Broj 3659, 20. prosinca 2010.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2011.

GOSPODARSTVENICIMA SMO POSTAVILI PITANJA:

NIKOLA NEMČEVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE SPIDER GRUPE

Oslonac na vlastite snage i povećanje dodane vrijednosti U sljedećoj godini planiramo rast prihoda od 15 posto, i to manje na domaćem tržištu, a više u izvozu

Vaša ocjena poslovne 2010.?

Kakvi su vaši planovi i očekivanja u idućoj godini od ekonomske politike, državnih mjera, porezne politike, politike zapošljavanja, likvidnosti...?

Koji su konkretniji planovi vaše tvrtke u 2011.?

Ovu poslovnu godinu za Spider Grupu ocjenjujem relativno uspješnom. Nećemo ostvariti planirani rast od 18 posto, ali ćemo ostvariti rast od oko osam posto. Bez obzira na krizu, barem prema našem iskustvu, prodaja čaja raste. Ove godine smo znatno smanjili zaduženost, investirali vlastita sredstva i povećali produktivnost, dobit, likvidnost i aktivnost. Mnogo energije uložili smo u nove kupce i izlazak na nova tržišta, poput Italije, Engleske, Izraela i Rusije, te smo neprekidno ulagali u povećanje kompetencija

djelatnika. Državne mjere za sada u našem poslovanju ne primjećujemo. S obzirom na proračun za 2011., nije za očekivati rasterećenje gospodarstva, nema najava značajnije stimulacije izvoza, osim kreditiranjem izvoza kroz HBOR, što smatram nedovoljnim. Ne najavljuje se promjena tečajne politike, a nema promjena ni u radnom zakonodavstvu, tako da ne očekujemo poboljšanje uvjeta u 2011. Ipak, u sljedećoj godini planiramo rast prihoda od poslovanja na razini od 15 posto, i to manje na domaćem tržištu, a više u izvozu u zemlje EU-a, Izrael, Rusiju i Kanadu. Najveći problem u izvozu je niska konkurentnost naših proizvoda i visoki troškovi proizvodnje u odnosu na naše glavne konkurente, primjerice Poljsku, Mađarsku, Bugarsku i Srbiju. Tu su i formalne i

neformalne carinske barijere te teško ostvarivanje zahtjeva zdravstvene ispravnosti ljekovitog bilja. U izvozu uspijevamo tako što dio sirovina uvozimo te kontinuirano povećavamo dodanu vrijednost našim proizvodima.

Najveći problem u izvozu je niska konkurentnost naših proizvoda i visoki troškovi U području proizvodnje u 2011. počinjemo s pripremom projekta ekološkog uzgoja ljekovitog bilja na vlastitim površinama. U području prerade ljekovitog bilja planiramo izgraditi moderni sustav dezinsekcije sirovine i gotove robe, a sredinom 2011. planiramo početi s novim opremanjem čajeva, što će biti novitet na tržištu.

SAŠA KRBAVAC, PREDSJEDNICA UPRAVE UNIQA OSIGURANJA

Plan je stabilno i profitabilno poslovanje Iduća je godina izborna te stoga ne vjerujemo da će na državnoj razini doći do strukturnih promjena

Evo što su odgovorili...

Znali smo da će ova poslovna godina biti teža i zahtjevnija od nimalo lake 2009. Bili smo pripremljeni na to i dosadašnjim rezultatima smo zadovoljni. Podaci za listopad govore da tržište osiguranja pada i u životnim i u neživotnim osiguranjima, dok Uniqa, unatoč teškim uvjetima poslovanja, ostvaruje rast u oba segmenta. I ove godine nastavili smo provoditi svoju poslovnu strategiju. Unatoč krizi, nastavili smo sa zapošljavanjem, otvaranjem novih prodajnih ureda, ulaganjem u edukaciju, informatiku i marketing. Kontinuirano radimo na

razvoju novih proizvoda, povećanju vlastite efikasnosti, a iznimno veliku pažnju pridajemo upravljanju rizicima. Ovu godinu zapamtit ćemo i po osvojenim nagradama. Za ostvarene rezultate u 2009. godini dodijeljena nam je Zlatna kuna, nagrada koju dodjeljuje HGK, a dobili smo i status Superbranda, čime se Uniqa osiguranje svrstalo među vodeće tržišne marke u Hrvatskoj. U idućoj godini očekujemo blagi oporavak gospodarstva uz rast BDP-a od 1,5 posto. Očekujemo i da će Hrvatska u prvoj polovini 2011. završiti pregovore s EU-om o punoprav-

nom članstvu. Međutim, 2011. je i izborna godina te stoga ne vjerujemo da će doći do provođenja strukturnih reformi, koje će morati pričekati 2012. godinu. U 2011. naš je plan stabilno i profitabilno poslovanje uz zadržavanje visoke razine adekvatnosti kapitala te uz nastavak trenda rasta bržeg od tržišta.

16 POSLOVNA OČEKIVANJA 2011.

Privredni vjesnik Broj 3659, 20. prosinca 2010.

“Ova kriza nije samo rezultat globalne financijske krize, nego je rezultat mnogobrojnih poslovnih promašaja.” Branko Roglić, Orbico Grupa BRANKO ROGLIĆ, VLASNIK I DIREKTOR ORBICO GRUPE

DAMIR SKENDER, PREDSJEDNIK UPRAVE TVRTKE SAPONIA

na malom tržištu treba ponašati u ovim trusnim vremenima

I u 2011. učvršćivat ćemo pozicije naših proizvoda na postojećim tržištima te otvarati neka nova tržišta. Morat ćemo potražiti i dodatne uštede u poslovanju

Trebamo se uozbiljiti Za makroekonomski rast važno je povećanje zaposlenosti Racionalno poslovanje i štednja - tako se

Poslovna 2010. bila je, prema očekivanju, teška, ili, bolje rečeno, obilježena krizom. Ova kriza nije samo rezultat globalne financijske krize, nego je rezultat mnogobrojnih poslovnih promašaja, malog broja novih projekata, poduzetničke “klimave” klime, opće prezaduženosti,

Stanje se neće popraviti dok država ne uravnoteži realno gospodarstvo i javnu potrošnju, smanjujući administraciju i broj županija i općina nelikvidnosti, fiskalne i parafiskalne presije i investicija koje tek dugoročno daju efekt. Dobro su prošli oni poduzetnici koji nisu previše investirali, nego su racionalnim poslovanjem i štednjom održavali svoje tvrtke. Tako se na malom tržištu treba ponašati u ovim trusnim vremenima. Moram priznati da ne očekujem mnogo od nadolazeće 2011. godine. Usvojeni proračun koji prezaduženoj državi povećava dug, doživjet će najmanje jedan rebalans, jer je baziran na rastu društvenog proizvoda od 1,5 posto, a moje je mišljenje da će pad biti po-

novno između dva i tri posto. Brodogradnja je u poznatoj situaciji, a građevinarstvo teško plasira svoje proizvode. Stanje se neće popraviti dok država ne uravnoteži realno gospodarstvo i javnu potrošnju, smanjujući administraciju te broj županija i općina, kako bi na taj način smanjila veliki porezni pritisak. Zakon o radu trebao bi unijeti fleksibilizaciju u odnose poslodavac-radnik. Ne poštuje se notorna činjenica da je poslodavcu dobar radnik najpotrebniji te da će ga on štititi po svaku cijenu, a mogućnost otpuštanja neradnika potrebna je kako poslodavcu tako i vrijednim radnicima, koji su većina. Država će potaknuti razvoj investirajući četiri milijarde kuna u infrastrukturu, ali to vrlo sporo vraća uloženi novac. Srednje i malo poduzetništvo, nove ideje i novi projekti trebali bi omogućiti razvoj, rast, te nove brendove. Nisam siguran da je današnja administracija u stanju biti dobar servis u takvim okolnostima. Možda će ulazak u EU donijeti nove ideje i nove mogućnosti, ali će i konkurencija biti znatno veća. Uglavnom, trebamo se uozbiljiti. Grupa Orbico će nastaviti širenje na istok, kako bismo zaokružili regiju. Investirat ćemo u turizam i razvoj novih brendova. Smatram da je dalmatinska obala najveća komparativna prednost Hrvatske, pa ću znatan dio investicija usmjeriti upravo tamo. Prošle godine imali smo rast u hotelijerstvu i čarteru, zato ću tim pravcem nastaviti.

S vi smo svjedoci kompleksnosti gospodarske situacije u Hrvatskoj i okruženju, a to je, nažalost, realnost u kojoj funkcionira i naša tvrtka. Uzmemo li u obzir pad maloprodajnog prometa, povećanje broja nezaposlenih, znatno povećanje insolventnosti, značajan pad maloprodajnih cijena proizvoda naše kategorije, i to ne samo na hrvatskom nego i na većini tržišta na kojima smo prisutni s našim proizvodima, svako povećanje realizacije predstavlja dobar rezultat. Do kraja godine očekujemo financijski rast od oko četiri posto, a to je posljedica znatnih ulaganja u marketing, ozbiljnog pristupa svakom tržištu te fokusu na svima nama bitnim grupama proizvoda, kako bismo potrošače uvjerili u ispravnost odluke o kupnji naših proizvoda. Smatram da ovogodišnji rezultat potvrđuje da smo u tome dobrim dijelom i uspjeli.

Sigurno da sve mjere i događaji, primjerice ekonomska, porezna i politika zapošljavanja, stvaraju okruženje u kojemu mi gospodarstvenici funkcioniramo. Niti jedna tvrtka nije otok i ta se činjenica mora respekti-

Sve što se zbivalo u posljednje dvije godine sigurno je ostavilo traga na kupovnu moć stanovništva rati u donošenju strategije poslovanja. Vjerojatno će se u 2011. dio makroekonomskih pokazatelja početi kretati u pozitivnom smjeru, no ni u kom slučaju ne treba očekivati laganu godinu jer sve što se zbivalo u posljednje dvije godine sigurno je ostavilo traga na kupovnu moć stanovništva, te na njegove kupovne navike. Ono što je gospodarstvenicima bit-

no jest da država svojim mjerama samo postavi okvir koji će osigurati konkurentnost domaće proizvodnje na tržištu, a smatram da je sve ostalo na gospodarstvenicima, te da će zbroj pozitivnih pomaka svake pojedine tvrtke osigurati ukupni makroekonomski rast i povećanje zaposlenosti, koja je ključ rasta. Taj se proces ne odvija brzo, ali što prije moramo poduzeti mjere kako bi započeo i tek tada možemo očekivati značajniji makroekonomski rast u duljem razdoblju. Bez obzira na sve probleme koje sam dosada naveo, te činjenicu da se situacija u sljedećoj godini makroekonomski neće bitno popraviti, ipak za 2011. planiramo rast realizacije. Svjesni smo da to neće biti lako jer naši proizvodi imaju značajna tržišna učešća, a cijela kategorija u koju pripadamo vjerojatno niti sljedeće godine neće rasti. Respektiramo i konkurenciju

koja je prisutna na svim tržištima na kojima funkcioniramo, no svoj prostor za iduću godinu vidimo u daljnjem učvršćivanju pozicije naših proizvoda na postojećim tržištima te u potencijalnom otvaranju novih tržišta. Sve navedeno iziskivat će dodatna ulaganja u marketing, ali i traženje dodatnih ušteda u našem poslovanju kako bi rezultat poslovanja tvrtke u ovako teškim vremenima bio zadovoljavajuć. Iako svake godine radimo na sebi i svojoj kvaliteti i učinkovitosti, siguran sam da će to i sljedeća godina od nas očekivati - jer i to je jedan od bitnih faktora koji će utjecati na ostvarenje planova za 2011. godinu.

ERNEST TOLJ, PREDSJEDNIK UPRAVE EUROCABLE GRUPE I VLASNIK VINARIJE SAINTS HILLS

Usmjerit ćemo se primarno na izvoz U poslovanju Eurocable Grupe prva polovina 2010. godine bila je na razini 2009. U drugoj polovini godine zabilježili smo bolje rezultate u izvozu. Sveukupno smo zadovoljni poslovanjem, posebice u svjetlu činjenice da se sva tržišta još uvijek oporavljaju od gospodarske krize. Prve rezultate u poslovanju Saints Hills vinarije sagledat ćemo u sljedećem razdoblju budući da smo u 2010. godini na hrvatsko i međunarodno tržište

izašli tek s prvom komercijalnom berbom Nevine, kupaže malvazije i chardonnaya, te Dingača. U 2011. ćemo se svom snagom orijentirati na izvoz jer je u današnje vrijeme u poslovanju teško opstati usmjerenjem jedino na hrvatsko tržište, koliko god to usmjerenje bilo intenzivno. U tom smislu, ne očekujemo značajnije pomake u otklanjanju administrativnih barijera u Hrvatskoj. Treba imati na umu kako će sljedeća godina biti iz-

borna, što će utjecati na mnoge tržišne procese. Eurocable Grupa će u 2011. povećati kapacitet proizvodnje za 100 posto te zaposliti dodatnih stotinu djelatnika. Usmjerit ćemo se primarno na

izvoz, budući da u Hrvatskoj očekujemo daljnju stagnaciju gospodarskih aktivnosti. Nakon što smo ove godine uspješno predstavili Saints Hills vina na američkom tržištu, u sljedećoj godini ćemo ući na tržišta Kine i Rusije, zemlje u kojima postoji velik potencijal za originalna i kvalitetna vina, poput naših. Naravno, s vinima se nastavljamo profilirati te predstavljati i na hrvatskom tržištu, a krajem godine ćemo predstaviti nove berbe Nevine i Dingača.

www.privredni.hr Broj 3659, 20. prosinca 2010.

“Nisu krivi radnici ili službenici u poduzećima, nego poslovodstva i politika koja je neodgovorno trošila ono čega nemamo.” Đuro Horvat, predsjednik Uprave Tehnixa ĐURO HORVAT, PREDSJEDNIK UPRAVE TVRTKE TEHNIX

DARKO BELIĆ, DIREKTOR ELKA KABELA

Moramo razvijati industrijsku državu

U Hrvatskoj postoji veliki investicijski potencijal

Hrvatska je u krizi zbog dugotrajnog neznanja u vođenju gospodarske politike. Može nas pokrenuti funkcionalna znanost okrenuta proizvodnji i izvozu, ulaganje u proizvodnju, izvoz i supstituciju uvoza Pad investicija i gospodarske aktivnosti na svim razinama odrazio se i na kompaniju Tehnix kroz pad narudžbi i ugovora na domaćem tržištu. Propadanje tvrtki stvorilo je veći negativni učinak likvidnosti te naplate dugovanja za isporučenu robu, strojeve i opremu. Krizni porez dodatno je negativno utjecao na konkurentnost. No, mi smo napravili vrlo jasan plan prilagođavanja situaciji na nekoliko poslovnih pravaca: smanjili smo sve troškove koji nisu nužni, povećali kapacitet prodaje, posebice u izvozu, uložili u razvoj novih proizvoda i tehnologija, pojačali marketing na globalnom tržištu, motivirali ljude kroz obuku i selekciju kvalitete. Osim toga, zamije-

vođenju gospodarske politike. To je jedan od najvažnijih čimbenika krize u Hrvatskoj, koja se produbila svjetskom krizom. Neznanje, zaobilaženje istine, krivi potezi, rasipništvo bez rezultata, pljačka u svim javnim nili smo kratke financijske obveze dugoročnima te uložili u modernu tehnologiju strojne obrade. Sve to osiguralo nam je stabilno poslovanje u drugoj polovini ove godine. Povećali smo kapacitet proizvodnje za 20 posto uz iste troškove poslovanja te ulaganja u nova tržišta, primjerice Rumunjsku i Srbiju gdje se dobro prodaju naši proizvodi. Hrvatska politika i Vlada u dubokoj su krizi zbog dugotrajnog neznanja u

Kratke financijske obveze zamijenili smo dugoročnima te uložili u modernu tehnologiju strojne obrade sektorima, skupe usluge javnih poduzeća, neučinkovito vođenje države i njenih institucija doveli su do sloma gospodarstva. Nisu krivi radnici ili službenici u tim poduzećima, nego poslovodstva

i politika koja je krajnje neodgovorno trošila ono čega nemamo. Sve to ugrozilo je gospodarstvo koje bi zapravo trebalo biti u fokusu brige svake vlasti koja želi dobro sebi i narodu. No, može nas pokrenuti funkcionalna znanost okrenuta proizvodnji i izvozu, ulaganje u proizvodnju, izvoz i supstituciju uvoza, preustroj vlasti lokalne uprave i institucija države, restrukturiranje javnih poduzeća te ulazak u EU i suradnja sa susjednim zemljama. Potrebno je razvijati industrijsku Hrvatsku na temeljima tržišne ekonomije, ulagati u industrijske inovacije i nove proizvode. Treba ulagati u tri sektora industrije – prerađivačku, agro i turističku industriju.

MATIJA MARTIĆ, VLASNIK I PREDSJEDNIK UPRAVE OPTIMA TELEKOMA

Potrebna je nova vizija fiskalne politike Ostvarili smo zadane poslovne ciljeve i zadovoljni smo dosadašnjim rezultatima Optima Telekoma u 2010. godini. Ukupan broj korisnika Optima Telekoma popeo se na 280.000 te smo uvjerljivo najveći i najjači alternativni operator na domaćem tržištu telekomunikacija. Sličan trend rasta poslovanja očekujemo i u idućoj godini. U 2011. planiramo ostvariti rast tvrtke od 15 posto, a broj korisnika povećati na 300.000. Očekujemo da će u 2011. rasti zahtjevi korisnika za sve boljom i kompletnijom telekomunikacijskom uslugom. Optima Telekom će u 2011. dvostruko povećati ulaganja iz tekućeg po-

Telekomunikacijski sektor je jedna od rijetkih grana koje su i u nepovoljnim uvjetima sposobne za rast slovanja kako bi sagradio 270 kilometara novih optičkih vodova s ciljem povećanja kvalitete usluge i dostupnosti korisnici-

ma. Svojim potencijalom Optima trenutačno pokriva 44 posto tržišta, što je znatno više od ostalih alternativnih operatora, a cilj je postati dostupan na više od 50 posto potencijalnog tržišta. Time će se zaokružiti petogodišnji investicijski ciklus nakon čega se očekuje intenzivniji rast prihoda i broja korisnika. Telekomunikacijski sektor je jedna od rijetkih grana koje i u nepovoljnim gospodarskim uvjetima pokazuju sposobnost za rast. Tržište telekomunikacija je u 2010. doseglo vrijednost od 15 milijardi kuna. Međutim, liberalizacija tržišta još nije u potpunosti zaživjela i to koči brži razvoj trži-

šta. Pojedine telekomunikacijske kompanije i dalje uživaju pozamašnu tržišnu protekciju. Vjerujemo kako će se u duhu približavanja Hrvatske EU-u to promijeniti kako bi alternativni operatori napokon mogli igrati ravnopravnu tržišnu utakmicu. Ako Hrvatska planira ući u EU do 2013., trenutačna i buduća vlada morat će požuriti s gospodarskim reformama kako bi domaćim privrednicima olakšale poslovanje i time im omogućile brži rast. Naime, domaćoj ekonomiji potrebna je nova vizija fiskalne politike koja će rasteretiti poduzetnike i gospodarstvo usmjeriti prema značajnijem rastu i razvoju.

Zastoj u investicijskim aktivnostima domaćeg javnog sektora ove se godine odrazio u cijelom realnom sektoru, a posebno u kompanijama koje su oslonjene na investicije u energetici, cestogradnji, telekomunikacijama i željeznici. Strani ulagači obeshrabreni su nedostatkom pravne regulative pa se stvorila svojevrsna investicijska barijera. Tako nelikvidnost, kao najčešće apostrofiran problem, nije isključivi generator poteškoća u poslovanju, mnogo veći problem je manjak investicijske klime. U 2009. godini proveli smo snažne mjere smanjenja troškova poslovanja kao i optimiziranje asortimana. Ove godine maksimalno smo se fokusirali na otvaranje novih tržišta i certificiranje naših novih proizvoda na tim tržištima, budući da smo početkom godine u Zagrebu otvorili novi pogon za proizvodnju energetskih kabela srednjeg i visokog napona, jedinstven po tehnologiji i kapacitetima. Ove ćemo godine ostvariti proizvodnju od otprilike 14.500 tona, što je osam posto više nego lani. Prodaju u tekućoj godini obilježile su i niže prosječne prodajne cijene od planiranih, najviše zbog pritiska uvozne konkurencije. Godina 2011. neće donijeti brze i velike promjene u visini i strukturi investiranja, ponajprije zato što nema mnogo gotovih projekata sa svim potrebnim dozvolama, ali i zato što je izborna godina pa će javni interes biti usmjeren na politička, a tek potom na gospodarska pitanja.

U 2011. čeka nas i dalje oštra borba na domaćem i inozemnim tržištima, u planu je ugovaranje i realizacija nekoliko značajnih poslova, a radimo i na pripremi projekta re-

Otvorili smo novi pogon, a radimo i na pripremi izgradnje nove tvornice na području Zagrebačke županije alizacije izgradnje nove tvornice na području Zagrebačke županije. Ipak, sljedeću godinu ćemo u najvećoj mjeri iskoristiti za ulazak na nova tržišta. Bit ćemo aktivni i na svim domaćim projektima na kojima sinergijski djelujemo s ostalim domaćim proizvođačima energetske opreme i izvođačima (vjetroelektrane, projekti podmorskih kabela...). U Hrvatskoj postoji visok investicijski potencijal u sektoru, pa se ovom prigodom može pozvati zainteresirane potencijalne subjekte, prije svega Vladu i financijski sektor, da se uključe aktivno u finalizaciju potrebnih projekata i osmisle prihvatljive modele financiranja koji će polučiti brz gospodarski rast i omogućiti očuvanje radnih mjesta.

18 POSLOVNA OČEKIVANJA 2011.

Privredni vjesnik Broj 3659, 20. prosinca 2010.

“Ovo je bila još jedna izgubljena godina. Situacija se neće bitno promijeniti ma tko dobio izbore.” Ivan Miloloža, predsjednik Uprave Munje DAVOR KARNINČIĆ, SUVLASNIK I DIREKTOR TRENTONA

GRACIANO RUDAN, PREDSJEDNIK UPRAVE TVRTKE RUDAN

Vladine mjere ostale su u uredima U 2010. godini imali smo povećanje prodaje od petnaestak posto u odnosu na 2009. Međutim, gledajući ukupno poslovanje hrvatskih poduzeća, godina je bila jako loša, vrlo teška i protekla je u grčevitoj borbi za opstanak većine tvrtki, pokušaju zadržavanja radnih mjesta te stalnoj borbi s nelikvidnošću. Recesija u 2010. kod nas je specifična. Riječ je o samo našoj krizi, hrvatskoj, i ta kriza nije povezana sa svjetskom. Vlada nije prepoznala sve slabosti hrvatskog gospodarstva tako da, prema mom mišljenju, nije poduzela potrebne mjere za poboljšanje gospodarske klime. Kad je riječ o mje-

rama Vlade za gospodarski oporavak, čak ne bih govorio o oporavku, jer ti problemi su stalni, s obzirom na to da naše gospodarstvo ni prije svjetske krize nije bilo zdravo. Vladine mjere nisu donijele ništa novo. Ostale su u uredima, ministarstvima

U rješavanju glavnog problema gospodarstva, a to su visoke kamate, Vlada nije učinila ništa i agencijama. Uz to, u rješavanju glavnog problema našeg gospodarstva, a

to su velike kamate, Vlada nije napravila ništa. Jamčim da bi jedno jako i zdravo gospodarstvo poput njemačkog u roku od jedne godine ušlo u recesiju kada bi njihove tvrtke imale kamate na kredite kao naše. Smatram da iduće godine još nećemo ući u Europsku uniju, tako da se to neće odraziti na prilike u poslovanju. Ulaskom u Uniju za

našu tvrtku će se otvoriti tržište, nestat će kvote, carine, smanjit će se nelojalna konkurencija, ali će i konkurencija isto tako lakše ući na naše tržište. Međutim, mi mislimo da organizacijom proizvodnje možemo nadvladati tu konkurenciju. U 2011. godini planiramo tehnološki unaprijediti proizvodnju. Osim toga, povećat ćemo promet u prodaji proizvoda od meda kao i ljekovitih proizvoda na bazi meda. Također, namjeravamo početi s razvojem linije za kozmetiku na bazi meda i maslinovog ulja. Stoga nas čekaju daljnja poboljšanja poslovanja naše tvrtke.

IVAN MILOLOŽA, PREDSJEDNIK UPRAVE TVORNICE MUNJA

Još jedna izgubljena godina Toliko smo vremena protratili da nam više ne pomažu ni neka rješenja koja bi u drugom vremenu bila rutinska. Nema više koristi ni od devalvacije kune

Ovo je bila još jedna izgubljena godina za hrvatsku ekonomiju. Propušteno je vrijeme da se provedu reforme koje bi bile temelj za bar malo bolju poslovnu klimu, kad je okruženje ionako vrlo teško zbog globalne recesije. Najave iz Vlade da će se napokon nešto učiniti, odaslane početkom godine, nisu se potvrdile. U posljednjih 15 godina, sve su vlade prvo nastojale svidjeti se što širim slojevima stanovništva. Nije bilo važno koliko to košta i kamo će nas takva potrošnja odvesti. Pa čak nas ni kriza, kad je došla

do vrhunca, nije natjerala na racionalni zaokret. Ništa dobro od mjera ekonomske politike zato ne očekujem ni dogodine. Ulazimo u izbornu godinu kad su potezi i vlasti i opozicije uglavnom jednaki i svode se na nadmetanje u dodvoravanju biračkom tijelu. Situacija se neće bitno promijeniti ma tko dobio izbore. Toliko smo vremena protratili da nam više ne pomažu ni neka rješenja koja bi u drugom vremenu bila rutinska. Nema više koristi ni od devalvacije kune. Da se o tečaju vodilo računa na vrijeme, možda bi on bio poticajan za proizvođače. Sad kad smo ovisni o stranim deviznim kreditima, ne samo građani nego i dobar dio poduzeća, nemamo kud. Ako kuna otklizne, i tvrtke opterećene kreditima naći će se u škripcu. Zbog odgađanja

reformi gubimo i na rejtingu, tako da će i spašavanje naše ekonomije biti skuplje i neizvjesnije. Potezi kojima se nastojalo ublažiti ovu veliku krizu očito su bili nedorečeni i nedovoljno promišljeni. Priča o velikom rasterećenju svela se na smanjiva-

Banke će uvijek biti spremne dati novac tvrtkama kojima taj novac zapravo nije nužan nje dva-tri neporezna nameta, što je marginalna stvar. Mnogo se očekivalo od modela A, B, C... Pokazalo se da će banke uvijek biti spremne dati novac onim tvrtkama kojima taj novac zapravo nije nužan. Oni drugi ostali su na vjetrometini. I dalje imamo rigidno radno zakonodavstvo, a poduzetnici su

prepušteni sami sebi. Slijedi nam i novi energetski udar koji će nas učiniti još nekonkurentnijima. Slažem se s onima koji kažu da je jedan od izlaza u povećanom investiranju. No kako ići u ulaganja kad nisu ukinute glavne administrativne prepreke. Tek kad sustav uredimo kako spada, moći ćemo koristiti blagodat ulaganja i rezultatat koji ona donose. Ništa dobro za privrednike ne očekujem u idućoj godini. Bit će, naravno, nekog prostora koji će nam omogućiti da preživimo. No mi koji se bavimo biznisom zaslužili smo mnogo bolje i mogli bismo napraviti mnogo više kad nas ne bi sputavao okoštali institucionalni okvir. A oni koji su zaduženi da se o njemu brinu, ne znaju kako ga učiniti elastičnim i ponovno produktivnim.

Izlaz iz slijepe ulice je u promjeni svijesti Neprekidno unaprjeđujemo ponudu uvrštavajući nove proizvode i usluge te time širimo krug potencijalnih klijenata Promatrajući iz aspekta naše tvrtke, ovu poslovnu godinu ocijenio bih zadovoljavajućom. Pritom moramo priznati da smo mi jedno od rijetkih poduzeća kojima je kriza išla na ruku. Tvrtka Rudan bavi se uštedama energenata, prije svega vode, i to po ESCO modelu. Tek u vrijeme krize većina poduzeća počinje razmišljati o uštedama i tada nastupa naša tvrtka. Naravno, to ne znači da želimo da

Mi smo jedno od rijetkih poduzeća kojima je kriza išla na ruku - radi ušteda koje nameće kriza potraje, ali smo sigurni da će i nakon završetka recesije poduzeća imati drukčiji stav prema troškovima poslovanja pri čemu su energenti sve veća stavka. Osnove ekonomije nam govore da se povećanje dobiti stvara ili povećanjem prihoda ili smanjenjem troškova. Hrvatska se treba kretati u oba smjera. S jedne strane treba poticati privatne investicije, a s druge strane smanjivati troškove javnog sektora. Razvoj poduzetništva tu ima značajnu ulogu i potrebno je pod hitno smanjiti sve fiskalne i parafiskalne namete. Smatram da je vrijeme neoliberalne ekonomije nepovratno prošlo te da nastupa vrijeme kada država mora jasno odrediti svoje strateške ciljeve, a onda prepustiti poduzetnicima da se razvijaju u tom smjeru.

Naši planovi za 2011. vezani su uz proširenje u regiji, ali isto tako i na utvrđivanje vodeće pozicije u Hrvatskoj. Neprekidno unaprjeđujemo ponudu uvrštavajući nove proizvode i usluge te time širimo krug potencijalnih klijenata. Drugim riječima, ulaganje u intelektualni kapital je najisplativije ulaganje u današnje doba. Hrvatska se ne može uspoređivati sa zemljama poput Brazila, Rusije, Indije i Kine po cijenama proizvoda i radne snage, ali može u proizvodima s visokim udjelom dodatne vrijednosti i intelektualnog kapitala. Stoga se ne bih olako odrekao naših brodogradilišta jer sigurno imamo i tradiciju i kvalitetu koja može konkurirati na svjetskom tržištu. Potreban je samo novi pristup u menadžmentu tih poduzeća i budućnost je za njih osigurana. Ono što nas posebno veseli je promjena svijesti vodećih ljudi državnih i javnih poduzeća. Postoje odlični primjeri novih uprava Hrvatske elektroprivrede i HŽ Infrastrukture, a siguran sam da će takvih primjera biti sve više. Tek kada svi počnu tako razmišljati, stvorit će se preduvjeti za uspješan gospodarski oporavak i izlazak iz slijepe ulice u kojoj se sada nalazimo.

www.privredni.hr Broj 3659, 20. prosinca 2010.

“Neovisno o ulasku u Europsku uniju, posao se neće odraditi sam. Trebamo se svi otrgnuti od starih razmišljanja i zasukati rukave.”Vesna Pavletić, direktorica tvrtke Pavletić EMIL TEDESCHI, PREDSJEDNIK UPRAVE ATLANTIC GRUPE

Vlada mora stvoriti okružje za investiranje Bolnim rezovima još se nitko ozbiljno ne bavi. Nova zaduživanja države moguća su ali samo za razvoj. Mnogi potencijali države još nisu u gospodarskoj funkciji, a iskoristiti ih možemo i bez privatizacije Gospodarske prilike i trendovi kojima smo u Hrvatskoj svjedočili tijekom protekle godine ne ostavljaju mnogo prostora za optimizam u 2011. kad je riječ o kretanju makroekonomskih pokazatelja. Statistike govore o padu potrošnje, industrijske proizvodnje i zaposlenosti. Proračun za iduću godinu pokazuje realno planiranje prihoda, no rashodi su i dalje previsoki i nisu bitno mijenjani u odnosu na 2010. Ono što posebno zabrinjava je proračunski deficit i izostanak značajnije razvojne kom-

ponente u planiranju rashoda. Smatram da svako novo zaduživanje države može biti samo razvojno usmjereno. Nebrojeno se puta ističe kako su u Hrvatskoj nužni bolni rezovi, što je točno, ali se time nitko ozbiljno ne bavi. Važno je također osvijestiti da samo rezovi nisu dovoljni. Ako se smanji broj zaposlenih u javnoj upravi, ako se poduzeća koja sustavno nisu u stanju servisirati svoje obveze pošalju u stečaj, dodatni broj nezaposlenih može se riješiti jedino zapošljavanjem kroz nove

projekte i nove investicije. S obzirom na ograničene mogućnosti države, rast treba tražiti u stranim investicijama. Hrvatska ima dobre logističke i geografske pretpostavke, ali Vlada mora stvoriti atraktivno poslovno okruženje, klimu i infrastruk-

turu koja će privući velike investitore. Država raspolaže značajnim resursima koji nisu u gospodarskoj funkciji, a koje bi, i to ne primarno privatizacijom, morala angažirati kako bi stvorili dodanu vrijednost. Kad je riječ o Atlantic Grupi, očigledno je da ona svojim rezultatima iskače iz depresivnog gospodarskog okruženja. Naravno, utjecaj krize nije moguće sasvim izbjeći, pa su i naši investitori dosad navikli na znatnije stope rasta Atlantic Grupe, ali je činjenica da smo

u iznimno nepovoljnom gospodarskom okruženju i u 2010. uspjeli ostvariti

Važno je osvijestiti da samo rezovi nisu dovoljni rast. U ovoj godini Atlantic Grupa je akvizicijom Droge Kolinske postala jedna od vodećih kompanija u prehrambenoj industriji regije sa 640 milijuna eura konsolidiranog prihoda, od čega 20 posto ostvarujemo na području Zapadne i Sjeverne Euro-

pe te Rusije, no rast bismo i u 2011. godini ostvarili i bez akvizicije. Razlog su tome pravovremeno provedeni procesi restrukturiranja i pažljivo razvijena strategija poslovanja koja koristi prednosti našeg proizvodnog portfelja i razvijene distribucijske tehnologije, a koja podrazumijeva i fleksibilnost u promijenjenim uvjetima. Naravno, kao znatno proširena kompanija na području cijele regije očekujemo dodatno i sinergije koje proizlaze iz integracije Droge Kolinske u sustav Atlantic Grupe.

VESNA PAVLETIĆ, DIREKTORICA TVRTKE PAVLETIĆ

GORAN RAŽNJEVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ILIRIJA BIOGRAD

I najbolji poticaj može uništiti loša ideja

Nisu se ostvarili najcrnji scenariji

Ljudima koji žele raditi treba omogućiti što jednostavniji rad Mislim da ljudima koji žele raditi treba omogućiti rad u što kraćem roku, što jednostavniji i bez puno birokracije. Kad se govori o pristupu Hrvatske Europskoj uniji, treba ljudima osvijestiti činjenicu da se, neovisno o tome, Što se tiče poslovanja u ovoj godini, vrlo smo zadovoljni budući da ne samo da nismo otpuštali djelatnike zbog recesije, već smo, upravo suprotno, zaposlili novih 60 djelatnika. Osjetili smo krizu u jednom trenutku kad nam je pao promet, ali smo taj manjak nadoknadili pronalaženjem novog kanala prodaje. To nam je smanjilo dobit i povećalo troškove, ali uspjeli smo podmiriti sve obveze pa je ukupan dojam jako dobar. Nije bilo nikakvih smanjenja plaća, odlučili smo da tvrtka na sebe preuzme sav teret krize.

Veliku priliku vidimo u izvozu pa planiramo maksimalno iskoristiti započeti ekspanzivni izvoz i pojačati prisutnost u Europi, posao neće odraditi sam. Trebamo se svi otrgnuti od starih razmišljanja i zasukati rukave. Svaki poticaj države je dobrodošao, ali treba imati dobru ideju - bez toga ništa. A na državi je da to prepozna.

Plan za 2011. nam je proširiti liniju proizvoda Biocrystal® (prva podloga za spavanje s kristalima) koji je sjajno prihvaćen. Već smo krenuli u razvoj novih proizvodnih linija - Biocrystal Home, Biocrystal Professional te Biocrystal Beauty & Wellness. Na testiranju je i Biocrystal Canine, prva podloga za pse s kristalnom strukturom. U tijeku su i pregovori za sportsku liniju Biocrystal Sport s potpisom jednog poznatog sportaša. U Hrvatskoj uskoro započinjemo suradnju s tvornicom u Novoj Gradiški, što nas raduje zbog otvaranja novih radnih mjesta. Veliku priliku vidimo u izvozu pa planiramo maksimalno pojačati prisutnost u Europi, a pokažu li se dobri rezultati, i dalje. Trenutačno izvozimo u Ameriku, Njemačku, Austriju, Belgiju i Nizozemsku.

Ilirija će se osloniti isključivo na vlastite rezerve u funkciji očuvanja dugoročne poslovne stabilnosti Kao i u posljednjih nekoliko godina, i 2010. godinu obilježavaju posljedice ne samo gospodarske već, nažalost, sveukupne društvene krize koja je obuhvatila sve slojeve društva i države, a kao rezultat toga nastao je poremećaj svih vrijednosti i odnosa u društvu. Unatoč neizvjesnosti, koja je posebno pogodila uslužni sektor i turizam, Ilirija je u prvih 10 mjeseci ostvarila približno iste poslovne rezultate u usporedbi s istim razdobljem lani, što u ovim okolnostima smatram uspjehom, posebno zato što je ipak riječ o turističkom sektoru. Za 2010. godinu mogu slobodno reći da je godina u kojoj se nisu ostvarili najcrnji scenariji, ali će se zasigurno dogoditi kao posljedica nečinjenja i nedonošenja dugoročnih i sustavnih mjera ne samo

na razini gospodarske politike već i svih mjera i odluka bitnih za relativno normalno funkcioniranje društvenih i gospodarskih sfera u našoj državi. Nažalost, ne vidim dovoljno odlučnosti i hrabrosti za donošenje teških, ali nužnih mjera koje bi tvrtkama, poduzetnicima i investitorima olakšale poslovanje. Stoga za 2011. godinu nemam velika očekivanja jer eventualne mjere ionako bi došle prekasno, a njihovi učinci ne bi donijeli željeni efekt. Stoga će se Ilirija kao i u 2010. godini osloniti isključivo na vlasti-

te rezerve i mogućnosti, a samim time će nam poslovne odluke biti u funkciji očuvanja dugoročne poslovne stabilnosti. U nadolazećoj godini uložit će se znatna sredstva u pripremu turističke sezone 2011. posebno u nautičkom i kamping sektoru s ciljem podizanja kvalitete i unaprjeđenja cjelokupne usluge u skladu s

Ne vidim dovoljno odlučnosti za donošenje teških mjera

visokim standardima naše ponude. Pored toga veći dio investicija odnosit će se na infrastrukturno uređenje i održavanje svih objekata kao i web marketing i promociju naše ponude putem društvenih mreža.

20 POSLOVNA OČEKIVANJA 2011.

Privredni vjesnik Broj 3659, 20. prosinca 2010.

“Svi oni unutar privatnog sektora koji su se oslonili na vlastite snage, preživjeli su i očito je da su izgrađeni na žilavim temeljima.” Ivana Vukelić, Hangar 7 ADRIAN JEŽINA, PREDSJEDNIK UPRAVE B.NETA HRVATSKA

IVANA VUKELIĆ, DIREKTORICA HANGARA 7

Pred nama je godina stagnacije Glava je još u pijesku Operatori će primarno raditi na tome da zadrže trenutačnu kvalitetu usluge te će, korak po korak, ulagati u nove tehnologije

U slučaju B.neta, poslovna 2010. bila je iznimno uspješna. Financijsku godinu završili smo 30. rujna s ukupnim EBIT-om od 14,67 milijuna kuna te ostvarenom dobiti čime smo postali prvi hrvatski “alternativni” telekom operator s pozitivnim poslovanjem. Takvi rezultati posljedica su zdravog rasta i promišljenog poslovanja te ponude usluga koja je u kriznim vremenima posebno odgovarala hrvatskim građanima i tvrtkama. Od hrvatskog gospodarstva u sljedećoj godini ne možemo očekivati mnogo zbog jednostavne činjenice da se radi o izbornoj godini u kojoj vlada neće

ići u nužne velike strukturne zahvate. To znači da nas očekuje godina stagnacije u kojoj neće biti značajnijih ulaganja i ekonomskog rasta, a samim tim niti značajnijeg pada nezaposlenosti. U telekomunikacijskoj industriji primjetan je trend pada prosječne zarade po korisniku, što je posebno izraženo u mobilnoj industriji, a takvo ozračje definitivno nije inspirativno za velika ulaganja. Smatramo stoga da će ope-

Primjetan je trend pada prosječne zarade po korisniku, a to nije inspirativno za ulaganja ratori primarno raditi na tome da zadrže trenutačnu kvalitetu usluge te će ulagati u nove tehnologije onoliko koliko je potrebno za pokrivanje važnih područja i prirodnog rasta korisnika.

U 2011. godini B.net ponovno planira rasti u sva tri segmenta, a uz nedavno preuzimanje satelitske platforme Total TV svoje usluge vezane uz televiziju sada ćemo moći nuditi uz nacionalnu pokrivenost. Očekujemo daljnji nastavak rasta broja korisnika brzog interneta i fiksne telefonije jer sve više naših korisnika kabelske televizije uviđa prednosti korištenja dual play i triple play usluga. Možemo reći da je naša hibridna, optičko-koaksijalna mreža posve spremna za nove izazove i skoru nadogradnju brzim tehnologijama, ali riječ je o razdoblju od sljedećih nekoliko godina. U 2011. uvest ćemo novosti, poput videa na zahtjev i povezanih usluga, a ponudu sve češće kombiniramo i s online aspektom nudeći korisnicima podršku i pomoć putem društvenih mreža. Osim toga uskoro ćemo predstaviti i nove web stranice.

Treba nam hibridno vodstvo i bijela, složena svjetlost u vođenju države, a ne podjela na plave, crvene, žute i crne Očito je da će se 2010. godinu pamtiti po malo čemu dobrom. Država je u segmentu servisa poduzetnicima zatajila gurajući glavu u pijesak pred krizom i problemima. Mjere koje su poduzete uglavnom su kozmetičke

Vladine mjere su kozmetičke, država je u servisu poduzetnicima zatajila i dolaze sa zakašnjenjem. Svi oni unutar privatnog sektora koji su se oslonili na vlastite snage, preživjeli su i očito je da su izgrađeni na žilavim temeljima. No, čini se da je takvih malo. S obzirom na našu veličinu i pristup radu, na vrijeme smo konsolidirali poslovanje i rigoroznim smanjenjem troškova uspjeli ostvariti blagi rast od pet posto. Iako to zvuči dobro, treba imati u

JASMINKA BILIŠKOV, DIREKTORICA BILIŠKOV NEKRETNINA

Priželjkujem pokretanje investicija

vidu sve što nismo uspjeli realizirati. Ipak, zadržavamo optimizam i nadu da će nam 2011. donijeti poboljšanje. Nažalost, pokazalo se da je ekonomska politika u Hrvatskoj prije svega jadna i jeftina politika koja ekonomiju doživljava kao temu za prepucavanje s neistomišljenicima. Vlada je i dalje u svom svijetu negiranja, a mi bismo htjeli da u 2011. godini učine pomak naprijed. Državne mjere moraju rezultirati povećanjem konkurentnosti, proizvodni i industrijski sektor treba maksimalno rasteretiti i konačno odraditi bolne rezove. Nažalost, ne vjerujemo previše u to jer dok ne dođe do

promjene u glavama koje čine političku sferu, napretka neće biti. Nama treba hibridno vodstvo i bijela, složena svjetlost u vođenju države, a ne podjela na plave, crvene, žute, crne koji vuku svaki na svoju stranu. Bez toga sve mjere, strategije, putevi izlaska iz krize i kreiranja zdrave ekonomije ostaju mrtvo slovo na papiru. Dio planova koje nismo uspjeli ostvariti sigurno ćemo prebaciti za 2011. U prvom kvartalu bit ćemo oprezniji i poslovati u strogom režimu štednje, a nakon toga, ako klima bude povoljnija, bit ćemo agresivniji. Cilj nam je ostvariti rast od 10 posto, što predstavlja zlatnu sredinu između očekivanja i mogućnosti. Proizvodi u izdavaštvu i visokoj tehnologiji koji su u završnoj fazi postaju dostupni našim klijentima početkom 2011. i vjerujemo da će nam omogućiti potrebnu konkurentnost.

HRVOJE MARKULINČIĆ, DIREKTOR ULJANIK ZAJEDNIČKIH POSLOVA

Planiramo raditi na jačem marketingu, daljnjem usavršavanju kadra i udruživanju, kako bismo stali ukorak s jakom konkurencijom na tržištu

Zadržati poziciju u surovoj utakmici

Prolaskom prvog vala ekonomske krize, tržište se na neki način konsolidiralo i strah je pomalo nestajao. Samim time se pokrenulo i tržište. Iz tog razloga je u ovoj godini zabilježen blagi porast prometa nekretninama u odnosu na prošlu godinu, koja je bila iznimno loša poslovna godina. Svi mi na neki način priželjkujemo da se ovakva ekonomska situacija, odnosno negativni trend u gospodarstvu napokon

Za sva društva Uljanik Grupe poslovna godina na izmaku bila je očekivano teška, zahtjevna i prepuna izazova. Budući da smo isključivo orijentirani na izvoz, u najmanju ruku očekujemo realniji tečaj kune kako ona ne bi kontinuirano umanjivala konkurentnost naših, prema svim drugim parametrima, konkurentnih proizvoda. Takvo konkurentno gospodarstvo trebala bi pratiti brža i učinkovitija administracija.

preokrene, da krenemo uzlaznom putanjom prema gospodarskom oporavku. To će se dogoditi tek reguliranjem porezne politike, uklanjanjem barijera ulaganjima i jasnom orijentacijom države na one gospodarske grane koje nam jamče brži ekonomski oporavak, a samim time i smanjivanje nezaposlenosti, povećanje izvoza, pokretanje gospodarstva i izlazak iz ekonomske krize.

Kako su djelatnosti moje tvrtke trgovina i usluge, zapravo, servis našim klijentima, mi smo u nezavidnoj situaciji jer uvelike ovisimo o ekonomskim kretanjima tržišta.

Stoga u sljedećoj godini očekujem i priželjkujem pokretanje investicija i oživljavanje tržišta, a time i povećanje obujma posla za moju tvrtku. Biliškov nekretnine planiraju raditi na jačem marketingu, daljnjem stručnom usavršavanju kadra, kao i udruživanju, te pratiti sve vodeće sajmove nekretnina u Europi kako bismo stali ukorak s jakom konkurencijom na tržištu u našem sektoru.

Planovi za sljedeću godinu usmjereni su na zadržavanje pozicije u surovoj tržišnoj utakmici što je u postojećim okvirima iznimno zahtjevan, ali ostvariv poslovni cilj.

www.privredni.hr Broj 3659, 20. prosinca 2010.

“Bilo je važnije poznavati nekoga tko ima utjecaja u politici kako bi se osigurali poslovi, umjesto da konkurencija izbrusi najbolje ponude.” Slobodan Ljubičić, tvrtka Fumija IVAN TOLIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE TŽV GREDELJA

SLOBODAN LJUBIČIĆ, SUVLASNIK TVRTKE FUMIJA

Veliki poslovi mogu se dobiti samo uz pomoć diplomacije

Najvažnije je izabrati dugoročno održivu nišu

Otvorenjem novih proizvodnih pogona povećali smo konkurentnost, što znači i nove ugovore i nove poslove Godinu 2010. možemo ocijeniti uspješnom, u prvom redu zbog otvorenja novih proizvodnih pogona čime smo potpuno tehnološki modernizirali tvornicu, povećali kapacitete proizvodnje i produktivnost rada. To povećava konkurentnost, što znači i nove ugovore i nove poslove, uz što se naravno veže povećanje dobiti. Istodobno smo smanjili i troškove, ponajprije zato što smo do sada radili na dvije lokacije,

Tržište u našoj branši se povećava, željeznica sve više dobiva prednost i u tome vidimo svoju šansu za povećanje poslova od čega smo na onoj od 120.000 četvornih metara u centru Zagreba imali velike troškove komunalnih i ostalih naknada. Preseljenjem na jednu lokaciju više nema dupliranja pojedinih službi, a smanjit će se troškovi transporta koji su postojali zbog dvije lokacije. Iako je preseljenje djelomično utjecalo na obujam proizvodnje, a time i na poslovni rezultat u 2010. godini, ono je bilo nužno. Naime, njime smo stvorili sve uvjete za uspješno poslovanje u budućnosti i pozicioniranje TŽV Gredelja kao lidera u projektiranju, proizvodnji i modernizaciji svih vrsta tračničkih vozila u ovom dijelu Europe i šire. Tržište u našoj branši se povećava, sve više

zemalja kreće u izgradnju nove ili modernizaciju postojeće željeznice, otvaraju se novi koridori i željeznica sve više dobiva prednost pred cestovnim i zračnim prometom. Mi tu vidimo svoju šansu i očekujemo povećanje poslova za Gredelj. Smatramo da smo lideri u projektiranju, proizvodnji i popravku željezničkih vozila u ovom dijelu Europe. Udio stranih tvrtki u ukupnim narudžbama je oko 25 posto. Sve smo prisutniji na stranim tržištima i sva su nam interesantna. Trenutačno poslujemo u BiH, Srbiji, Kosovu, Crnoj Gori, Makedoniji, Sloveniji, Italiji, Mađarskoj, Češkoj, Bugarskoj... Sve smo prisutniji i na tržištima Istoka i tu očekujemo veće poslove (Malezija, Irak, Iran, Libija, Sirija, Tajland...) U tome nam je potrebna i veća pomoć države u obliku gospodarske diplomacije. Na primjer, ulaganja u modernizaciju željeznica u Maleziji, Egiptu, Siriji ili Libiji vrijedna su po 10 milijardi dolara, a općepoznato je da se samo uz snažnu ulogu državne diplomacije mogu dobiti tako veliki poslovi. Dobrodošlo je aktivnije sudjelovanje u pomoći svim našim izvoznicima u otvaranju novih tržišta.

U 2010. godini došlo je do otrežnjenja hrvatskog gospodarstva od hrvatske dnevne politike, što je bila bitna slabost svih ovih godina U odnosu na očekivani odgovor o kriznoj 2010. godini, bilo bi dobro istaknuti da je 2010. za hrvatsko gospodarstvo u osnovi povijesna prekretnica. Naime, upravo u 2010. došlo je do otrežnjenja hrvatskog gospodarstva od hrvatske dnevne politike. Bitna odluka i bitna slabost našeg gospodarstva svih ovih godina bila je njegova impliciranost političkim sadržajem. Veliki državni projekti su rađeni po klijentelističkom modelu tako da pojedine tvrtke po netržišnim kriterijima razvijaju svoje poslovanje. Bilo je važnije poznavati nekoga tko ima utjecaja u politici kako bi se osigurali poslovi umjesto da konkurencija izbrusi najbolje ponude. S druge strane, politika je iz potrebe vladanja često

puta oportunistički i permisivno tretirala sindikalne zahtjeve koji su praktički gurali poslovanja u još veće dubioze (primjerice, u hrvatskim škverovima). Stoga držim da je tekuća poslovna godina iznimno krizna, ali i katarzična te da će pomoći rješavanju stvari. Uvjeren sam da do većeg boljitka u 2011. godini neće doći. Sve pomoćne aktivnosti iz domene ekonomske politike, porezne politike, državnih mjera i slično ne mogu same po sebi pokrenuti gospodarski razvoj. Bitno je da gospodarstvenici, emancipirani od potrebe da svoje poslove rješavaju uglavnom računajući na neku političku simbiozu, izađu na realno tržište, a to znači svjetsko. Da biste funkcionirali na svjet-

skom tržištu, morate moći ispuniti sveopće i specifične uvjete te, što je najvažnije, izabrati nišu koja će biti dugoročno održiva. Za takve odluke ne treba kalkulirati. Tu je svakako potrebna pomoć vrhunskih stranih konzultanata koji po naravi svog glo-

Bitno je da gospodarstvenici izađu na realno tržište, a to znači svjetsko balnog iskustva mogu pomoći u odabiru kvalitetne i održive niše. Naša tvrtka koja je orijentirana na poslove s nekretninama na jadranskoj obali, točnije izgradnju pojedinih budućih turi-

stičkih projekata, očekuje liberalizaciju postojećih administrativno-birokratskih uvjeta, kako bi projekti imali bolju dinamiku. Nakon što je demistificirana priča o demokratizaciji luksuza, tražimo našu održivu nišu isključivo u domeni bogatije klijentele s jedne strane i internacionalizaciji ljudske infrastrukture s druge strane. Vjerujemo da je Hrvatska uistinu najbolji akvatorij na svijetu i to trebamo tržišno implementirati.

GORAN PRGIN, VLASNIK I PREDSJEDNIK NCP GRUPE, ŠIBENIK

Očekujemo mirniju godinu Imamo spremne projekte čijom bi realizacijom, uz sadašnjih 320, zaposlili dodatnih 50 djelatnika Već prošle godine smo znali da će 2010. godina biti lošija u odnosu na 2009. Zbog loše postavljenih kriterija, nismo dobili sredstva iz modela A i B Vladine pomoći tvrtkama u poteškoćama što je rezultiralo nelikvidnošću, grčevitom borbom za održavanje zaposlenosti i nastojanjima da se zadrži što veći broj djelatnika. Zahvaljujući većem obujmu posla u drugoj polovini godine uspjeli smo održati plan koji je 35 posto manji od realizacije u odnosu na 2008. godinu, te 15 posto manji u odnosu na 2009. godinu. Uz velike napore, na vrijeme smo završili kompletan remont megajahte za grčkog brodovlasni-

Država bi trebala omogućiti obročnu isplatu obveza, jer to je najmanje što može učiniti ka, novogradnju za NP Brijuni, katamarane za norveško tržište i poslove na više od 130 brodova. Nadalje, uspjeli smo s bankama dogovoriti re-

programe kredita te očekujemo da će i država omogućiti obročnu isplatu obveza jer je to najmanje što može učiniti da bi pomogla poduzetnicima u ovom trenutku. To s pravom očekujemo jer smo mi proizvodna izvozno orijentirana tvrtka. NCP izvozi više od 65 posto proizvoda i usluga. Zapošljavamo preko 320 djelatnika kojima redovito isplaćujemo plaće. Ukoliko netko prepozna naš potencijal i ako se ostvari sve navedeno, očekujemo mirniju 2011. godinu. Prema najavama očekujemo i 10 do 15-postotni rast prihoda u odnosu na 2010. godinu te povećan udio izvoza. Od države očekujemo da nam omo-

gući izravnu pomoć kako bismo lakše izašli iz krize, nastavili s ulaganjem u nove projekte i krenuli sa zapošljavanjem novih djelatnika. Imamo spremne projekte čijom bi realizacijom zaposlili dodatnih 50 djelatnika. Konkretni planovi su nam nastavak proizvodnje katamarana za norveško tržište i ugovaranje novih poslova na području jahti i megajahti te proširenje naših usluga. Što se tiče konkurentnosti, već je ova godina pokazala da smo konkurenti svim europskim brodogradilištima i to ne cjenovno, jer mi nismo najjeftiniji, već kvalitetom usluga i rokovima završetka ugovorenih poslova.

22 POSLOVNA OČEKIVANJA 2011.

Privredni vjesnik Broj 3659, 20. prosinca 2010.

“Razvoj novih proizvoda znatno smanjuje realizaciju, ali ujedno stvara dobru podlogu za poslovanje u idućem razdoblju.” Mladen Balić, vlasnik Tehnohita IGOR ŽONJA, PREDSJEDNIK UPRAVE TAU ON-LINE

BORIS POPOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ALARM AUTOMATIKE

Okrenuli smo se regionalnoj suradnji

Smatram da će 2011. biti još teža

Predlažem drastično smanjenje troškova u javnom sektoru, te davanje poticaja investicijama

Prošla poslovna godina za Tau on-line završila je u skladu s očekivanjima. U pojedinim područjima značajno smo izmijenili strategiju, što je u vrlo kratkom roku donijelo pozitivne rezultate. Kako poslujemo na nekoliko različitih tržišta i sva su imala pad, zadovoljni smo što smo na svima zadržali ili povećali tržišni udio, a na nekima smo ima-

Banke bi trebale pokušati osigurati više sredstava za poduzetništvo, pa i uz preuzimanje određenih rizika li i apsolutni rast. Planovi za novu poslovnu godinu su na razini poslovanja prošle, odnosno planiramo blagi rast. Kako smo dio međunarodne korporacije Daily Mail & General Trust, kojoj poslovna godina završava 30. rujna, prva dva mjeseca nove poslovne godine su već iza nas i možemo reći da smo zadovoljni ostvarenim. S obzirom na situaciju u Hrvatskoj, okrenuli smo se regionalnoj suradnji što je donijelo dobre rezultate. Od konkretnih projekata izdvojio bih regionalni Virtualni dan karijera i znanja, održan početkom listopa-

da, koji smo organizirali u suradnji s partnerima iz Srbije i BiH. Naravno, nećemo zanemariti ni razvoj usluga za domaće tržište i cijelu godinu planiramo izlaziti s novim rješenjima. Što se uvjeta poslovanja i situacije u Hrvatskoj tiče, s obzirom na dosadašnje ponašanje Vlade i izbore koji se najavljuju tek za kraj 2011., nije realno očekivati brže promjene u ekonomskoj politici iako bi bile poželjne. Država bi svakako trebala rasteretiti realni sektor gospodarstva, te bi trebalo prestati s praksom kupovine glasova kroz nedjelovanje, odnosno loše djelovanje u javnom sektoru. Što se provođenje reformi više odgađa, to će izlazak iz krize biti bolniji i dugotrajniji. Predlažem drastično smanjenje troškova u javnom sektoru, te davanje poticaja investicijama. Pritom, ako se analizom utvrdi da je potrebno, treba i otpustiti višak zaposlenih u javnom sektoru, a te ljude zbrinuti, školovati i učiniti sve da se ponovno vrate na tržište rada. Daljnje zaduživanje države i lokalne uprave trebalo bi biti minimalno, osim u slučajevima gdje bi sredstva bila izravno ili neizravno usmjerena u investicije. Također, banke, koje su sada sklone kreditirati državu jer tako sigurno i povoljno ostvaruju povrat, trebale bi pokušati osigurati više sredstava za poduzetništvo, pa i uz preuzimanje određenih rizika. Država treba stvarati okvire i poticati, ali poduzetnici su ti koji trebaju nositi razvoj društva.

Kao izvoznici jesmo stimulirani, no veća podrška bi nam dobro došla za bolji plasman proizvoda i usluga u zemlje regije Predviđajući razmjere globalne i trajanje nacionalne gospodarske krize, još krajem 2009. godine smo započeli, a tijekom cijele 2010. provodili ozbiljno unutarnje restrukturiranje i organizirali se na način koji potiče maksimalnu financijsku disciplinu. Unatoč tome, a uz to i smanjivanju troško-

Konkurencija na nacionalnom tržištu bit će još oštrija i za nju se već nekoliko godina pripremamo va i neulaženju u poslove za koje nismo mogli dobiti adekvatna jamstva, bilo je teško poslovanje zadržati na razini prijašnjih godina. Važno je da pri tome nitko nije bio otpu-

šten, nego smo i zaposlili nekoliko novih kvalitetnih ljudi. Ne vidim da se poduzelo nešto što bi ozbiljno potaknulo gospodarski rast, a što bi već sljedeće godine moglo olakšati poslovanje pa stoga smatram da će 2011. biti još teža. Čak i kada država poduzme ozbiljne mjere za povećanje gospodarskog rasta, posebno na poticanju investicijskih ciklusa koji će angažirati domaće građevinarstvo, te drastično smanji javnu potrošnju, bit će potrebno nekoliko godina da pozitivne učinke osjete tvrtke veličine Alarm automatike. No, mi smo tvrtka rođena i odrasla u tržišnim uvjetima. Rizike poslovanja smo disperzirali na tri profitna centra od kojih čak dva posluju regional-

no. To nam omogućava da dobra iskustva stečena na jednom prenesemo na drugo tržište. Kao izvoznici jesmo stimulirani, no veća podrška bi nam dobro došla za bolji plasman proizvoda i usluga u zemlje regije. Na tržištu Europske unije već poslujemo pa je nedvojbeno da će nam pristupanje olakšati rad u zemljama EU-a. S druge strane, konkurencija na nacionalnom tržištu bit će još oštrija i za nju se već nekoliko godina ozbiljno pripremamo. U 2011. godini krećemo s boljom unutarnjom organizacijom koja nam omogućava da i domaćem i regionalnom tržištu pristupimo na način primjeren potrebama. Kao alat konkurentske prednosti vidimo vlastitim snaga-

ma razvijen softver ABSistemDCi®. Riječ je o softveru koji omogućava potpunu integraciju svih sustava tehničke zaštite u jedinstveno nadzorno i upravljačko sučelje, i koji je interesantan mnogim korisnicima. Ako u Hrvatskoj rast BDP-a bude 1,5 posto, iduće godine planiramo organski rast veći od 20 posto u zemlji, a u regiji veći i od 50 posto - nešto organski, nešto kroz akvizicije, a nešto i kroz spajanja s tvrtkama u regiji.

MLADEN BALIĆ, VLASNIK TEHNOHITA

S novim proizvodima prema oporavku Kroz poslovnu 2010. godinu prošli smo prema unaprijed definiranom planu. Budući da smo još u 2009. godini prilično točno predvidjeli obujam i strukturu narudžbi, kao i svoje mogućnosti, nismo imali poteškoća u 2010. godini. Stoga će i financijski rezultati biti u malom postotku bolji. Ipak, izvozni rezultati će nam biti nešto slabiji nego 2009. godine jer smo pripremali veliki broj novih proizvoda i uzoraka. Uz ostalo, na ovogodišnjem sajmu namještaja Ambienta na Zagrebačkom velesajmu izložili smo novu liniju uredskog namještaja izrađenu od slavonskog oraha i kaljenog stakla, proizvedenu u suradnji s dizajnerom Krunoslavom Kovačem. Na Ambijenti

zatvoriti ranije započeti ciklus investicija tako da očekujem nekoliko pozitivnih pomaka. Zbog završetka razvojne faze, na kraju koje ćemo u znatnoj mjeri povećati svoj kapacitet, u sljedećoj godini planiramo izaći i na je namještaj dobio brončanu plaketu i diplomu Mobil optimum za inovativnost, a zanimanje su već pokazali kupci iz niza zemalja. Razvoj novih proizvoda znatno smanjuje realizaciju, ali ujedno stvara dobru podlogu za poslovanje u idućem razdoblju. U ovoj godini smo također imali i investicije u nove alate i opremu, ali i one su bile nastavak već prije definiranog plana razvoja. U 2011. godini planiramo

Mi smo mala tvrtka koja više ovisi o snalažljivosti svog vodstva nego o tržišnim prilikama neka nova izvozna tržišta. Drvna branša još je prošle godine među prvima osjetila krizu, posebice proizvođači koji su pretežno izvozno orijentirani. U ovoj godini se govori o blagom oporavku, ali zasad je teško raspolagati

preciznim informacijama. Naša tvrtka ipak bilježi konstantan rast od osnivanja, bez obzira na krizu, no mi smo mala tvrtka koja više ovisi o snalažljivosti svog vodstva nego o tržišnim prilikama. Mjere državne politike koje najviše utječu na naše poslovanje, kao uostalom i na poslovanje tvrtki u gotovo svim zemljama, su tečajna politika, potpore za ulaganja te potpore za izvoz. Mi smo i u ovoj godini zaposlili jednog novog radnika, a početkom sljedeće bit će zaposlen još jedan. To, naravno, nije puno u apsolutnom iznosu, ali ako jedna mala tvrtka koja ima 12 radnika zaposli dva nova, ona je povećala broj zaposlenih za više od 15 posto.

www.privredni.hr Broj 3659, 20. prosinca 2010.

“Svaki privrednik zna koliko je truda i mudrosti potrebno uložiti da bi se ostvario rezultat, a od vladajućih struktura takvo se djelovanje ne može ni naslutiti.” Barbara Cerinski, direktorica Eos-Matrixa MATEO TRAMONTANA, PREDSJEDNIK UPRAVE BRODOTROGIRA

Naučimo iz svojih makroekonomskih grešaka U idućoj godini određivat će se strateški pravci. Jedan od razvojnih ciljeva je reindustrijalizacija i zapošljavanje, jer su svi svjesni da se jako gospodarstvo treba temeljiti i na jakom realnom sektoru koji ima kupce za svoje proizvode na svjetskom tržištu Unatrag nekoliko godina svjesni smo da je brodogradnja jedan od prioritetnih problema u gospodarstvu. Ranije se optimizam temeljio na činjenici da su se strateške odluke mogle donositi u uvjetima konjunkture, a samim time i na činjenici da su izvori sredstava za financiranje restrukturiranja i promjena bili dostupni. Međutim, 2008. na 2009. postali smo svjesni činjenice da je sve lošije

nego što smo mogli i zamisliti i postavljalo se pitanje koliko će recesija ići daleko i duboko. Godina koja se približava kraju je godina zaustavljanja negativnih trendova u Hrvatskoj i razvoja svijesti kroz učenje na makroekonomskim greškama iz prošlosti. Stvorena je kritična masa u društvu koja je svjesna potrebe pokretanja proizvodnje, ponajprije za izvoz. U idućoj godini

određivat će se strateški pravci. Jedan od razvojnih ciljeva je reindustrijalizacija i zapošljavanje, jer su svi svjesni da se jako gospodarstvo treba temeljiti i na jakom realnom sektoru koji ima kupce za svoje proizvode na svjetskom tržištu. Da bi se ostvario pozitivan pomak, trebamo doseći konkurentnost svjetskog tržišta, a do toga se može doći samo poticajnom makroekonomskom

BARBARA CERINSKI, DIREKTORICA EOS-MATRIXA

politikom usmjerenom na proizvodnju za izvoz i nužno, u sadašnjim uvjetima, novim ulaganjima svježeg novca. Uz sve postojeće proble-

me potrebno je provesti i uspješnu privatizaciju brodogradnje u relativno kratkom roku, te uz pomoć strateškog partnera provoditi restrukturiranje. Bez uspješne privatizacije nije moguće izgraditi tržišno konkurentno produktivno poduzeće i gospodarstvo, no privatizacija bez istodobnog i efikasnog djelovanja pravne države ne može ostvariti željeni cilj. Sve te izazove moguće je pre-

vladati uz optimizam koji se budi na temelju činjenica da je tržište EU-a i svjetsko tržište ili izašlo iz krize ili je na putu izlaska. Činjenica je da nemamo previše izbora. Potreban je dugoročan i ustrajan rad koji će se temeljiti na analitičkom uvidu u novu industrijsku politiku u EU-u, na praćenju trendova na svjetskom tržištu i na regulatornim aktivnostima hrvatske vlade.

IVICA RADOVIĆ, VLASNIK RADOVIĆ VINA, OREBIĆ

Potraje li izborni zanos, Nema kvalitetnog vina bez pozitivne promjene tek u 2012. najbolje sirovine

U 2010. godini gospodarska je kriza pokazala svoje pravo lice i dotaknula sve pore privrednog sektora, kao i građanstva. Nažalost, obećanja Vlade za ovu godinu - potpora tvrtkama koje se nađu u teškoćama, očuvanje svakoga radnog mjesta i otvaranje novih, odnosno potpora malom i srednjem poduzetništvu – nisu dobila očekivani zamah i nisu bitno utjecala na opću sliku. U idućoj godini ne očekujem osjetne pozitivne promjene. Do danas su trebale biti pokrenute mjere i projekti koji bi svoj efekt trebali pokazati u 2011. godini, no to se, nažalost, nije dogodilo. Vladajuće strukture fokusirat će se na nadolazeće izbore, dok će realizacija gos-

podarskih programa i projekata i sljedeće godine ostati sa strane. Potraje li izborni zanos predugo, možemo se veseliti ako do mjerljivih pozitivnih promjena dođe u drugoj polovini 2012. godine, a sve prije toga razdoblja bilo bi ravno čudu. Svaki uspješni privrednik koji je ostvario svoje ciljeve i ciljeve svoje kompanije jako dobro zna koliko je truda, vremena, znanja i mudrosti potrebno uložiti da bi se rezultat ostvario, a vjerujem kako će se mnogi sa mnom složiti da se od

Unatoč očekivanom rastu baze klijenata, ne očekujemo značajne pozitivne promjene u rokovima plaćanja vladajućih struktura takvo djelovanje, koje je nužno za izlazak iz duboke krize, ne može ni naslutiti. Kroz svakodnevne kontakte sa zaduženim stanovništvom svjedoči-

mo rastu nezaposlenosti i smanjenju platne sposobnosti. Unatoč očekivanom rastu baze klijenata, posebno u B2B segmentu, ne očekujemo značajne pozitivne promjene u rokovima plaćanja, s obzirom na vidno smanjenje platne sposobnosti malih i srednjih poduzetnika i na povećani trend pokretanja stečajnih postupaka i likvidacija tvrtki. Također, sljedeća poslovna godina bitno ovisi i o tečaju kune, koji u ovom trenutku svakako utječe na likvidnost privrednika i njihovu mogućnost plaćanja dospjelih dugovanja. U takvim okolnostima za očekivati je da će mnogi gospodarstvenici zatražiti profesionalnu pomoć u naplati potraživanja, tako da će EOS u nadolazećoj godini nastaviti s otvaranjem novih radnih mjesta svih profila zaposlenika. Na taj ćemo način barem malo pridonijeti pozitivnim promjenama kojima se nadamo i koje želimo svim poduzetnicima u 2011. godini.

Možda ne bih mogao ocijeniti koliko je prošla godina bila bolja ili lošija s aspekta prodaje jer sam zbog izrazito loše naplativosti potraživanja na dubrovačkom području, koje je moje domicilno područje, obustavio op-

Nelogično je da se vinarije ne mogu graditi unutar vinograda, kako je to praksa u mnogim vinarskim zemljama skrbu dijela dosadašnjih partnera. Mogu samo reći da je godina bila obilježena neuspješnom naplatom potraživanja do kojih, bojim se, neću ni doći. Da nije bilo ovakve situacije, vjerojatno ne bih imao nikakav pad u odnosu na 2009. godinu. No, prema mojim procjenama i onome što zaključujem iz razgovora s kolegama, došlo je do određenog poremećaja na tržištu. Smatram da će ubuduće visoku kva-

litetu vina moći ostvariti samo oni koji mogu nadzirati svoje nasade i vinograde. Iako nisam enolog, mogu s ponosom istaknuti da sam uzoran vinogradar koji uvijek osigura najbolju sirovinu, a ona je nužan uvjet za postizanje vrhunskih rezultata u podrumu. Bez obzira na to što postoje i drukčija mišljenja, ja sam zadovoljan suradnjom s Konzumom i mogu reći da sam zahvaljujući tom trgovačkom lancu održao likvidnost. Od države očekujem da ne ponovi pogrešku koju je napravila početkom listopada raspisivanjem vrlo čudnog natječaja oko subvencioniranja otkupa grožđa, koji je trajao osam dana i to, zamislite, u trenutku kada je berba u punom intenzitetu i kada nije poznato koliko se grožđa može otkupiti. Ne očekujem previše od države iduće godine jer je riječ o izbornoj godini kada se izvode samo kozmetičke promjene. Podržavam proces udruživanja vinara te očekujem da

se to smisleno i kvalitetno provede. Isto tako, očekujem angažman države u smjeru smanjenja crnog tržišta jer se donekle i osjeća angažman države u tom smislu. Podržavam zahtjeve ugostitelja da ih se porezno rastereti. U idućoj godini namjeravam investirati u novu miniliniju, a odavno planirana gradnja nove vinarije čeka bolja vremena. U tome nas sputavaju prostorni planovi koji od nas zahtijevaju gradnju vinarija u industrijskim zonama. Donositelji regulative morali bi voditi računa o specifičnostima jer je nelogično da se vinarije ne mogu graditi unutar vinograda, kako je to praksa u mnogim vinarskim zemljama.

24 POSLOVNA OČEKIVANJA 2011.

Privredni vjesnik Broj 3659, 20. prosinca 2010.

“Frustrirajuće je da zakon dozvoljava nekome da osnuje tvrtku, uđe u velike dugove, zatvori tu tvrtku i bez posljedica otvori drugu.” Gordana Puhelek, Notebook Centar Micronis GORDANA PUHELEK, DIREKTORICA NOTEBOOK CENTRA MIKRONIS

Potrebno je rasteretiti tvrtke Nadamo se konkretnim promjenama u društvu koje bi pomogle oporavku i razvoju ekonomije te time pridonijele boljem poslovanju Iznimno smo zadovoljni što ćemo, bez obzira na zahtjevne poslovne prilike, poslovnu 2010. godinu završiti uspješno, s oko 10 posto boljim rezultatima u odnosu na prošlu. Što se tiče 2011. godine, prema trenutačnim pokazateljima u našem gospodarstvu, očekujemo slične poslovne rezultate kao i u ovoj godini. Ipak, nadamo se

konkretnim promjenama u društvu koje bi pomogle oporavku i razvoju ekonomije te time pridonijele boljem poslovanju. Potrebne su promjene u javnom sektoru, ali i u obrazovanju. Tvrtke su opterećene brojnim nametima i potrebno je rasteretiti ih kako bi mogle više ulagati u sebe i svoj razvoj te im ujedno ostaviti dostupnima povoljne

izvore financiranja. Pitanje likvidnosti nas sve muči, kultura neplaćanja je općeprisutna i njoj tre-

ba stati na kraj. Isto tako, frustrirajuće je da zakon dozvoljava nekome da osnuje tvrtku, uđe u velike dugove, zatim zatvori tu tvrtku te bez ikakvih posljedica i odgovornosti otvori drugu. S obzirom na to da krajem ove godine ulazimo u projekt otvaranja HP brand store trgovine u Arena centru, prve HP trgovine u Hrvatskoj, a u

idućem razdoblju namjeravamo otvoriti još jednu trgovinu, i dalje ćemo se fokusirati na prijenosna računala i dodatnu opremu kao na naš temeljni proizvod po kojem smo kupcima prepoznatljivi. Konkurentnost na tržištu održavat ćemo i dalje stručnom i kvalitetnom uslugom. Tu ponajprije mislim na naše educirane i pristupačne djelatnike,

no i na cjelovitu uslugu održavanja i servisiranja računala koju korisnicima pružamo u suradnji s našom sestrinskom tvrtkom Zel-Cos koja se bavi izgradnjom i održavanjem IT sustava. Kvalitetni kadrovi i stručna usluga temelj su našeg poslovanja na kojem ćemo nastaviti graditi poslovanje i u godinama koje su pred nama.

IVE MUSTAĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE TANKERSKE PLOVIDBE ZADAR

SAŠA JURKOVIĆ, DIREKTOR PORTALA POSAO.HR

Ništa se neće promijeniti: mi smo već odavno u Europi

U 2011. - novi projekti i za posloprimce i za poslodavce

Zbog recesije se poslovanje tijekom godine odvijalo u otežanim uvjetima. Upravljanje u uvjetima krize podrazumijeva primjenu korektivnih mjera i rezanje troškova gdje god je to moguće kako bi se sačuvala likvidnost i mogućnost servisiranja tekućih potreba tvrtke. No, unatoč krizi, umjesto planiranog gubitka, godinu ćemo ipak zaključiti pozitivnim rezultatom, što smatram uspjehom. U ovoj godini imali smo primopredaju četiriju novih brodova za prijevoz suhih tereta, po dva iz Kine i Južne Koreje, ukupne nosivosti od oko 144.700 tona. Na taj način smo pomladili flotu i učinili je konkurentnijom. Što se tiče pristupa Europskoj uniji, mogu reći da nam se ništa u poslovanju neće promijeniti. Mi smo

već odavno u Europi jer smo u svoj ustroj već ugradili svjetske standarde koji su slični ili jednaki onima koji se primjenjuju i na brodovima brodara iz Europske unije. Naše zakonodavstvo je s Pomorskim zakonikom usuglašeno sa zakonima EU-a, što znači da smo izjednačeni i imamo iste uvjete poslovanja. Naši dugoročni planovi odnose se na jačanje i modernizaciju flote te druge aktivnosti koje su defini-

Naši dugoročni planovi odnose se na jačanje i modernizaciju flote, kako bi ona zadovoljila sve zahtjeve globalnog tržišta rane još u doba konjunkture. Unatoč krizi, koja će na globalnom pomorskom tržištu, prema našem mišljenju, potrajati sve do kraja 2012. godine, planovi se uspješno ostvaruju. U 2011. godini očekujemo isporuku dvaju novih product carriera od po 52.000 tona nosivosti iz Rijeke, a

još imamo u narudžbi dva slična tankera koji će nam stići iz Južne Koreje. Time se za sada zatvara ciklus ugovorenih novogradnji i ostvaruje naš cilj izgradnje mlade i suvremene flote koja će zadovoljiti sve zahtjeve globalnog tržišta.S velikim interesom očekujemo odgovor Vlade na prijedlog brodogradilišta Uljanik i Brodosplit za izgradnju dvaju tankera tipa Aframax za našu tvrtku, što bi bilo izvrsno rješenje za sve zainteresirane, a pogotovo za brodograditelje, budući da znamo u kakvoj su danas situaciji. Temeljni posao naše tvrtke je prijevoz tekućih i suhih tereta svim morima svijeta. Uspješno radimo za najveće svjetske kompanije-unajmitelje i cilj nam je stalno ulagati i na pomorskom tržištu zadržati visoku poziciju koju danas imamo. Poslovi izvan naše osnovne djelatnosti su remont brodova gdje smo s brodogradilištem Uljanik većinski vlasnici u Viktoru Lencu, a namjeravamo izgraditi i rekreacijsko-zdravstveni centar u Ninu.

Teško je poticati zapošljavanje kada ne postoje dugoročni planovi gospodarske politike koji trebaju stvoriti nova radna mjesta Ova je godina bila teška, no srećom bolja od prošle i može se reći da je poslovanje portala bilo uspješnije, posebice sada pred kraj godine. Kriza je značajno usporila tržište rada pa se tako smanjila i količina ponuđenih radnih mjesta, otkazi su pridonijeli povećanju ponude radne snage, a ta razlika osjetila se i na posao.hr. Manjak slobodnih radnih mjesta za sobom povlači manje oglasa od kojih posao.hr zarađuje, a pridodamo li tome činjenicu da su se s dolaskom krize rezali marketinški budžeti, može se istaknuti i smanjenje oglašavanja – tako da nas je kriza pogodila na dvije fronte. No, u ovu smo godinu krenuli ciljano prema akvizicijama novih klijenata, predstavljanjem novih usluga i paketa usluga prilagođenih situaciji na tržištu i potrebama klijenata čija su poslovanja jednako pogođena krizom. Iznimno nam je drago što smo jedna od tvrtki koja je, unatoč realnim

očekivanjima pada poslovanja, uspjela unaprijediti i poboljšati poslovanje. To će biti velika prednost u razdoblju nakon stabilizacije tržišta. Opće je mišljenje da je politički vrh naše države usmjeren na vlastitu održivost, a ne na dobrobit građana. HZZ je donio mjere kojima potpomaže prvo zapošljavanje mladih osoba bez radnog staža, dugotrajno nezaposlene osobe, osobe iznad 50 godina i slično, no teško je poticati zapošljavanje kada ne postoje dugoročni strateški planovi gospodarske politike na državnoj razini koji svojom realizacijom trebaju stvoriti nova radna mjesta. Država bi se svakako trebala usmjeriti na proizvodnju

i izvoz te tako generirati nova radna mjesta, a tada ni zapošljavanje ne bi bilo problem. Također, treba dobro razmisliti o rashodima države koji su preveliki. Posao.hr u 2011. planira započeti nove projekte koji će pomoći i posloprimcima da budu konkurentniji na tržištu rada, ali i poslodavcima da u najkraćem periodu pronađu najkvalitetnije i najsposobnije zaposlenike. Također, planiraju se nastaviti i uspješni projekti kao što su Siguran start, Zapošljavanje u turizmu, regionalna konferencija HR summit i izbor za HR menadžera godine. Naglasak će se staviti na što bolje umrežavanje HR zajednice, te na edukaciju posloprimaca i njihovu konkurentnost na tržištu rada. Novi modeli oglašavanja, iskoristivost socijalnih mreža za pronalazak posla i novi veliki klijenti koji dolaze u Hrvatsku, samo su neki od planova za iduću godinu.

www.privredni.hr Broj 3659, 20. prosinca 2010.

“Najviše je podbacilo graditeljstvo, što je naša osnovna djelatnost. Da sve ne bi bilo tako tužno, pomogla nam je dobra maslinarska godina.” Ante Duvnjak, tvrtka Vodice IVAN GABRIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE COMBISA

ČEDO MALETIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE HPB-a

Očekuje nas godina Lagani uzlet na valu novih investicija bi u 2011. mogla započeti gospodarski oporavak. Čak i minimalne stope rasta stagnacije ICT tržišta Hrvatska BDP-a od jedan do dva posto trebale bi potaknuti veću potražnju za kreditima Odgađanje ulaska u šire reforme samo spušta početnu točku još niže te samim time čini izlazak iz krize još udaljenijim Ovo je prva godina koju možemo od prvog do zadnjeg dana okarakterizirati kao godinu negativnih trendova i suočavanja s posljedicama kolapsa gospodarskog sustava. Svi smo očekivali kako će nas kraj godine ponovno vratiti na staze pa makar i minimalnog rasta, ali očito je kako smo daleko od toga. U takvim uvjetima moramo se zadovoljiti s poslovanjem koje je po prihodima slično prošlogodišnjem. No, s vedrije strane ovi rezultati pokazuju kako je Combis sačuvao tržišnu žilavost te ostaje snažno fokusiran i jak na otvorenom tržištu. Sve što vidim oko sebe govori da će 2011. biti još izazovnija. Odgađanje ulaska u šire reforme samo spušta početnu toč-

Ono što Combisu zasigurno ide u prilog je novi prostor integracije koji nam je otvoren unutar HT grupe ku još niže te samim time čini izlazak iz krize, kao i naznake prvih pozitivnih pomaka, još udaljenijima. Nadalje, ne očekujem povećanje izvoza. Smatram kako će porezna politika u najboljem slučaju ostati jednako restriktivna te u tom smislu očekujem povećanje nezaposlenosti i daljnje smanjenje vanjskih ulaganja u Hrvatsku. Naime, mišljenja sam kako nas očekuje ponovni val smanjenja investicija u IT infrastrukturu. S druge strane, segment

ICT usluga ipak će doživjeti nešto manji pritisak, no zacijelo će i tu cjenovna konkurentnost dovesti do nepovoljnijih krajnjih rezultata. Stoga mogu reći kako vjerujem da nas, u najmanju ruku, očekuje godina stagnacije ICT tržišta, što, nažalost, ne isključuje teške dane za tržišno slabije tvrtke. Combis će, unatoč mnogim izazovima, inzistirati na ambicioznom pristupu tako da se iskreno nadam kako ćemo povećati poslovanje. To bi ujedno značilo da ćemo povećati i tržišni udio budući da će brojne slabije ICT tvrtke ostaviti prostor za rast uspješnijima. Combisov glavni cilj u 2011. godini svakako je zadržati razvijene kompetencije i stečene tržišne pozicije. Ne treba zaboraviti da ICT segment ostaje bitna poluga provođenja reformi te alat za bolju kontrolu troškova i lakše upravljanje poslovnim subjektima. Ono što Combisu zasigurno ide u prilog je novi prostor integracije telekomunikacijskih i ICT rješenja koji nam dodatno otvara naša strateška pozicija unutar HT grupe. U tom smislu treba očekivati tehnološke novitete. Zaključno, Combis će u 2011. ostati bitan čimbenik u regionalnom ICT poslovanju te poslovno jaka i stabilna tvrtka.

Unatoč izrazito zahtjevnom okruženju u kojem se našlo hrvatsko gospodarstvo i unatoč nespornom padu standarda građana, Hrvatska poštanska banka može biti zadovoljna 2010. godinom. Početak godine bio je obilježen tek započetim naporima banke da zatečeno stanje iz 2009. dovede u željene okvire i na onu polaznu točku iz koje se moglo, s povjerenjem u vlastite snage, krenuti u pozitivnom smjeru. Očekujemo da će 2011. donijeti bolje uvjete u makrookruženju, stabilniju i poticajniju klimu kako bismo i na mikrorazini mogli ostvariti poslovne ciljeve. Cilj bi trebao biti da čitavo okruženje - gospodarsko, financijsko pa i pozitivno raspoloženje stanovništva - zajedno stvori uvjete koji će voditi prema nacionalnom gos-

podarskom oživljavanju. Hrvatska bi, na valu novih investicija i novih modela ulaganja, u 2011. godini mogla započeti gospodarski oporavak, no stope rasta BDP-a vjerojatno neće prelaziti minimalnih jedan do dva posto. Ipak, i takav bi rast trebao potaknuti veću potražnju za kreditima, naročito u drugom dijelu godine. Kamatne stope, i aktivne i pasivne, nastavit će već započeti trend blagog pada. HPB će sam kraj 2010. dočekati s ostvarenom dokapitalizacijom u visini od 450 milijuna kuna tako da

možemo reći kako u 2011. godinu ulazimo s vrlo dobrim polaznim osnovama. Povećanjem kapitala banke stvorene su pretpostavke za snažnije pokretanje novog kreditnog ciklusa, s kreditnim potencijalom koji premašuje četiri milijarde kuna. HPB planira tijekom 2011. ostvariti rast bruto kredita od preko 10 posto, i to iz dva ključna sektora: gospodarstva kojemu je banka tradicionalno najviše okrenuta, ali i sektora stanovništva, kojem sada plasiramo sve znatniji iznos sredstava, a tu planiramo i daljnji porast, posebno zbog naših vrlo povoljnih uvjeta kreditiranja, kao i štednje. Smatramo važnim istaknuti kako su naši klijenti i tijekom teških godina koje su iza nas iskazali iznimno veliko povjerenje i lojalnost banci, što nam daje poticaj za još hrabrije

poslovne planove u nadolazećim godinama. Naši neposredni ciljevi i zadaci u 2011. godini odnosit će se na poboljšanje pristupačnosti i kvalitete usluge postojećim, ali i novim klijentima. Usmjerili smo se prema poveća-

HPB planira tijekom 2011. ostvariti rast bruto kredita od preko 10 posto nju prodajnih distributivnih kanala kroz otvaranje novih poslovnica, širenje bankomatske mreže te eventualno franšizne ugovore. Naša je zadaća u skladu s prikupljenim i analiziranim podacima kreirati odgovarajuću uslugu i proizvod, a takvo ponašanje treba postati naša ključna prednost i konstanta u poslovanju.

ANTE DUVNJAK, VLASNIK I DIREKTOR TVRTKE VODICE

Spasila nas maslina U poslovnoj 2010. godini, koja je bila izrazito teška, uspjeli smo održati pozitivno poslovanje unatoč tome što nam dio kapaciteta uljare nije bio iskorišten, a graditeljski dio nije bio angažiran. Najviše je podbacilo upravo graditeljstvo, što je naša osnovna djelatnost. Pogotovo je podbačaj bio izražen u izgradnji objekata. U tom je dijelu nastavljen trend smanjene potražnje, što je za posljedicu imalo smanjenje cijena na razinu dampinga. Jasno je da se na taj način nisu mogli pokriti ni osnovni troškovi, tako da o zaradi ne možemo govoriti. U trgovini građevinskim materijalom imali smo

promet negdje na razini 2009. godine, čime možemo biti zadovoljni. Ono što zabrinjava je činjenica da je taj pad u odnosu na 2008. godinu iznosio oko 40 posto. Da sve ne bi bilo tako tužno, pomogla nam je dobra maslinarska godina. Nai-

Nadamo se nešto većim narudžbama u graditeljskom sektoru, koji uvelike ovisi o državi me, urod maslina ove godine je oko 80 posto veći od uroda 2009. godine. Zbog toga smo više nego

zadovoljni, jer smo u ovoj kampanji prerade maslina preradili više od 1400 tona i proizveli 210.000 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja, što je 80 posto više nego prethodne godine. S obzirom na veliki broj kišnih dana u rujnu, listopadu i studenom, maslinari su osim bogatim urodom zadovoljni i randmanom, koji se kretao

od 14 do 17 posto. Sve to je bilo praćeno odličnom kvalitetom dobivenog ulja ekstra djevičanske kvalitete. U 2011. godini očekujemo, ili se barem nadamo, nešto većim narudžbama u graditeljskom sektoru. To je ono što očekujemo od države jer graditeljska aktivnost u velikoj mjeri ovisi o aktivnostima na državnoj razini, poput javnih i velikih infrastrukturnih projekata. S obzirom na trenutačnu situaciju i na krizu u našoj tvrtki, ne očekujemo bitno povećanje prihoda. Stoga ćemo biti zadovoljni ako 2011. godina bude na razini ove poslovne godine.

26 POSLOVNA OČEKIVANJA 2011.

Privredni vjesnik Broj 3659, 20. prosinca 2010.

“Nažalost, nismo dosegnuli dno krize i 2011. će biti godina istine za mnoge hrvatske tvrtke, prije svega proizvođače.” Marijan Kavran, drektor Drvnog klastera ZDENKA KOVAČEVIĆ BALEN, IZVRŠNA DIREKTORICA GLAZIRA

Planiramo otvaranje novih radnih mjesta S obzirom na to da preko 35 posto proizvoda izvozimo i plasiramo u inozemstvo, u približavanju i pristupanju Hrvatske Europskoj uniji vidimo nove prilike za razvoj našeg poslovanja Glazir je i u 2010. godini zadržao svoju poziciju u Hrvatskoj i široj regiji u proizvodnji kvalitetnih sirovina za pekarstvo pa mogu reći da smo zadovoljni s godinom na isteku. Kako smo krajem 2009. godine otvorili novi poslovno-proizvodni pogon uz pomoć sredstava iz SAPARD programa, 2010. bila je za nas godina selidbe i konsolidacije. Trenutačno smo u procesu niza pregovora čiju realizaciju očekujemo početkom sljedeće godine, a koji će nam otvoriti nova

tržišta. S obzirom na to da preko 35 posto naših proizvoda izvozimo i plasira-

Velika prednost su i razni pretpristupni fondovi mo u inozemstvo, u približavanju i pristupanju Hrvatske Europskoj uniji vidimo nove prilike za razvoj našeg poslovanja. Velika prednost su i razni pretpristupni fondovi kroz koje možemo osigurati dio potrebnih sred-

stava za daljnja ulaganja, kao što je to bio slučaj sa SAPARD programom 2009. godine. Očekujemo skoro raspisivanje natječaja za korisnike IPARD programa za koji se planiramo prijaviti, a vjerujemo i kako ćemo uz podršku države i prilagođavanje naših agrarnih politika onima koje primjenjuje Europska unija naše poslovanje i izvoznu politiku učiniti još konkurentnijima. U 2011. godini planiramo nastaviti s ulaganjima u novu opremu za proi-

zvodnju voćnih fila, punila i marmelada te pojačati marketinške aktivnosti i prisutnost na inozemnim stručnim sajmovima kako bismo se upoznali i prezentirali se novim i potencijalnim kupcima. Kao što sam spomenula, usko-

ro se očekuje raspisivanje natječaja za korisnike IPARD programa na koji se namjeravamo prijaviti kako bismo čim prije osigurali sredstva koja su nam potrebna za uvođenje nove proizvodne linije. S novom proizvodnom linijom te povećanim proizvodnim kapacitetima i novom opremom podići ćemo razinu kvalitete postojećih, uvesti neke nove proizvode, ali i posebna pakiranja. Naime, kilogramska pakiranja koja smo uveli kako bismo olakšali primjenu

naših proizvoda naišla su na odličan odaziv kod naših kupaca jer su novost na tržištu pa ćemo i ubuduće nastojati prilagoditi ponudu zahtjevima krajnjih korisnika. Uz to, planiramo i otvaranje novih radnih mjesta, jer su stručni zaposlenici osnova svakog uspješnog poslovanja. Vjerujemo da će nam takva poslovna politika povećati konkurentnost na stranim tržištima i olakšati ulazak na tržišta na kojima još nismo prisutni te pomoći u očuvanju pozitivnog trenda.

SVEN MÜLLER, ČLAN UPRAVE STIPIĆ GRUPE

MARIJAN KAVRAN, DIREKTOR DRVNOG KLASTERA

Očekujemo uklanjanje barijera

Ovu godinu treba zaboraviti

Planiramo u 2011. godini stabilizirati prihode Stipić grupe na razini od 600 milijuna kuna iz ove godine

Učinak mjera za prevladavanje krize je vidljiv, ali je kod proizvođača imao osjećaj zakašnjelog djelovanja

brendova koje zastupamo. Prihodi tvrtke bit će na razini planiranih, a mnogo je uloženo i u akviziciju za 2011. godinu. Za budućnost tvrtke i orijentaciju prema modernom poslovanju najvažniji je ovogodišnji Osim borbe s likvidnošću i naplatom otvorenih potraživanja od investitora koji su uslijed recesije i pada potrošnje zapali u teškoće, 2010. je za nas bila godina kontinuiteta i stabilnog napretka. Završili smo gradnju velikog City Center one (CCO) u Splitu, započeli vlastiti stambeni projekt u Harambašićevoj, započeli gradnju CCO-a na zagrebačkom Žitnjaku te realizirali veliki broj manjih projekata. Naš Stipić Interart, koji se bavi uređenjem i opremanjem interijera, zabilježio je rast prometa za 30 posto, a povećali smo i broj svjetskih

Porezi i doprinosi za nekretninske projekte čine 22 posto cijene proizvoda uspješan razvoj odjela developmenta i akvizicija projekata Ban Centar i Centar Bundek. Nedavno smo preuzeli i suvlasništvo nad bivšom tvornicom Nada Dimić u Zagrebu te su pripreme za razvoj tog projekta također započele. Naša očekivanja za sljedeću godinu idu u smjeru uklanjanja barijera ulaganjima i to ne samo

deklarativno, već sasvim konkretnim mjerama smanjenja poreza i doprinosa za nekretninske projekte koji čine 22 posto cijene proizvoda (16 posto PDV, četiri posto komunalni te dva posto vodni doprinos) i koji nisu prisutni, barem ne u toj mjeri, na tržištima susjednih zemalja. U idućoj godini ćemo u prvom redu poraditi na likvidnosti i financijskoj stabilnosti te daljnjem razvoju projekata u Zagrebu i Splitu. Planiramo stabilizirati prihode Stipić Grupe na razini od 600 milijuna kuna iz ove godine. U iduće dvije godine nastavit ćemo i u operativnom graditeljstvu nesmanjenim kapacitetima, svih 250 zaposlenih ćemo zadržati. Od politike očekujemo smanjenje utjecaja na sveopće gospodarstvo, nastavak privatizacije i znatno smanjenje troška državnih službi.

Iduća godina neće biti lakša ili bolja od ove na izmaku jer, za razliku od drugih zrelijih gospodarstava koja su ulovila priključak za izlazak iz krize, Hrvatsku to tek očekuje. Nažalost, nismo dosegnuli dno krize i 2011. će biti godina istine i konačnih odluka za mnoge hrvatske tvrtke, prije svega proizvođače. Rast drvne industrije u 2011. i u dobrom dijelu 2012. bit će skroman i nedovoljan da bi se pokuša-

Drvna industrija predlaže dodatne fiskalne poticaje za izravno otvaranje novih radnih mjesta lo nadoknaditi 8500 radnih mjesta izgubljenih za vrijeme dvogodišnje gospodarske krize. Mnoge tvrtke su u protekle dvije godine servisirale samo

nužne rashode primjerene krizi, a cijeli segment razvoja, poslovne nadgradnje i dijela usluga bio je zanemaren i često financijski marginaliziran. Učinak poduzetih mjera za prevladavanje krize u ovoj je godini bio vidljiv, ali je kod proizvođača proizveo osjećaj zakašnjelog djelovanja. Drvna industrija predlaže dodatne fiskalne poticaje orijentirane na izravno otvaranje novih radnih mjesta i poticanje proizvodnih kapaciteta s održivim programima i izvoznim usmjerenjima. Kako prerada drva izvozi više od 60 posto proizvodnje, dočekat će je i bespoštedna borba na stranim tržištima jer konkurentnost raste sa svakom krizom. To znači da drvnu industriju čeka veliki posao konsolidacije i stalnog jačanja konkurentnosti. Godinu 2010. trebamo zaboraviti jer smo u njoj po-

kušali popravljati propale poslove iz katastrofalne 2009. koja je preradu drva gotovo desetkovala. Ovu godinu većina drvoprerađivača želi čim prije zaboraviti jer, osim malo nade izazvane oporavkom Njemačke i nekih drugih tržišta izvan EU-a, nije bilo dobrih i razvojno utemeljenih trendova. I dalje se u 2010. produbljivala agonija naših proizvođača na domaćem tržištu gdje je u prodaji namještaja skoro 70 posto proizvoda iz uvoza. Tamo gdje bi država mogla pomoći, poput zelene i društveno odgovorne javne nabave, ti procesi izostaju.

www.privredni.hr Broj 3659, 20. prosinca 2010.

“Lani sam izazvao zgražanje kad sam rekao da oporavak očekujem tek 2013. Sad mi se već i ta prognoza čini konzervativnom.” Boris Šušković, Wulf Sport BORIS ŠUŠKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE WULF SPORTA

HELENA BUDIŠA, DIREKTORICA UHY HB EKONOMA

Ne očekujem pozitivne pomake

Samo se izmišljaju novi nameti

Danas je prodati nešto užasno teško, a bolji rezultat postiže se samo u vrijeme sniženja

Očekujemo dodatno širenje na tržištu poslovnog savjetovanja i revizija projekata iz EU fondova

Nedavno je moja majka naišla na djevojku koja je molila novac za hranu. Moja majka burno reagira u tim slučajevima sumnjajući - često opravdano - da osoba zapravo prosi za alkohol, cigarete ili slično. Na ponudu da joj kupi kruha, djevojka je rekla “da, molim”. Otišle su do pekare i djevojka je u sekundi pojela dva punjena peciva, kao da nikad nije jela. To je naša stvarnost. Sve smo siromašniji i sve je više ljudi na egzistencijalnom minimumu. Proporcionalno, smanjili su se i udjeli ostalih viših imovinskih kategorija, a sve je više ljudi u nižim kategorijama. I to se snažno odražava na potrošnju, time i na naše poslovanje. Danas je prodati nešto užasno teško, a bolji rezultat postiže se samo u vrijeme sniženja. I u tako teškoj godini rezultat naše tvrtke bit će bolji nego u 2009., ali samo zahvaljujući daljnjem rezanju troškova, što ćemo morati nastaviti i dogodine. Prihodi u maloprodaji su na kraju srpnja bili čak 12 posto ispod rezultata u 2009., a s nešto

Poslovna 2010. godina u našem je sektoru revizija i financijskih usluga bila poprilično turbulentna. Karakterizira je raslojavanje tržišta korištenjem dampinških cijena pojedinih tvrtki koje svoj loš i nekvalitetan rad prikrivaju drastičnim snižavanjem cijena. Tome su posebno pogodovali i javni natječaji kojima nije bitna kvaliteta nego samo najniža cijena iza koje nije uopće bitno što će se dobiti. Naša 2010. godina je bila godina ulaganja u stručnu edukaciju osoblja na svim razinama. Ove godine smo bili i organizatori Europske konferencije UHY International, te smo u Split doveli oko 70 svjetskih financijskih stručnjaka iz 28 zemalja. Nadamo se da ćemo tako biti spremni za zahtjevnije poslovno okruženje kada uđemo u EU. Nažalost, kao i većina ostalih stručnjaka, svjesna sam da su radikalni zaokreti i rezovi nužni, međutim, isto tako sam svjesna da se to u ovoj, predizbornoj godini neće dogoditi. Zato nemam pozitivna očekivanja, iako bih iskreno voljela kada bi se to po-

lji, ovisi to i o nama, a i o kretanjima u Europi, ali to očito nije zamašnjak koji može trajati više od nekoliko mjeseci. A godina ih ima 12. Sve ostalo je vrlo slabo, što se očituje i po tome da nam obala u potrošnji daje dobar rezultat, boljom jeseni taj se deficit do kraja listopada smanjio na šest posto. Očekujemo da će tako ostati do kraja godine, iako sve još dosta ovisi o blagdanskoj potrošnji, za koju su svakim danom očekivanja sve manje optimistična. Prošle sam godine na upit jedne novinarke izazvao zgražanje kada sam rekao da oporavak očekujem u proljeće 2013. Sada mi se već i ta prognoza čini konzervativnom. Prije bih rekao da poslovanje treba prilagoditi, kako je to jedan moj kolega prozvao, trajnom stanju. Ne očekujem nikakve pozitivne pomake jer ne vidim temelj za takvo što. Ako i dalje nastavimo s kupovanjem vremena i biračkog tijela koje ne razumije ekonomiju, piše nam se, dapače, još gore. Možda nam čak rezultat turizma bude i malo bo-

Prije bih rekao da poslovanje treba prilagoditi trajnom stanju krize pogotovo u postsezoni, a Zagreb, gdje ima mnogo manje dodatne zarade, bitno pada u potrošnji. Otvaranje novog dućana u Zagrebu (Cvjetni) i premještanja dvaju izvan Zagreba u trgovačke centre nije nešto što bih nazvao planom širenja. Dapače, morat ćemo i dalje raditi na smanjenju troškova i prilagodbi prodajne linije tržišnim uvjetima. To podrazumijeva proširenja prodajne linije u segment cjenovno prihvatljivog ranga nauštrb prodaje skupljih trendovskih proizvoda. Poseban naglasak bit će na artiklima koji nude dugotrajnu kvalitetu.

kazalo krivim. Hrvatsko gospodarstvo je zagušeno raznim parafiksalnim nametima, birokracijom i stenje pod strašno visokim poreznim opterećenjima. Što se tiče poticanja poduzetništva, na svim razinama državnih službi nailazimo na brojne prepreke i nerazumijevanja, a istodobno pričamo o “poticaju”. Poduzetnici rade, zapošljavaju, investiraju, riskiraju, a zauzvrat dobivaju samo packe od državnih službi. Samo se izmišljaju novi nameti, porezi, kazne kojima se prijeti...

Sva sreća da još ima uspješnih ljudi koji imaju pozitivan stav Sva sreća da još uvijek ima uspješnih ljudi koji imaju pozitivan stav i koji imaju volje i strpljenja da sve te prepreke preskoče i realiziraju svoje projekte. Cijelo društvo se treba promijeniti kako bi se ostvarilo pozitivno ozračje s pozitivnom poduzetničkom klimom. Nadam se da će skorašnji završetak pregovora s EUom donijeti pozitivne pomake u stranim investira-

njima u Hrvatsku, te da će određivanjem datuma ulaska Hrvatske u EU doći do značajnog povećanja stranih investicija. Što se tiče moje tvrtke, očekujemo dodatno širenje na tržištu poslovnog savjetovanja i revizija projekata iz EU fondova, kojih je sve više, ali u Dalmaciji ipak nedovoljno u odnosu na razvojne potencijale. Cilj je da svojim znanjem, iskustvom i kvalitetom pridonesemo konkurentnosti hrvatskih tvrtki, naših klijenata, poboljšanju poduzetničke klime i investicija. Unatoč svemu u 2011. godini očekujemo rast budući da potreba za pravim poslovnim i poreznim savjetnicima te vrsnim financijskim stručnjacima ne jenjava kada nastupi kriza, već štoviše, taj sektor bilježi značajan porast.

DRAGICA KRPAN, DIREKTORICA PODZEMNOG SKLADIŠTA PLINA

Poboljšanja u pravnom sustavu - pozitivan signal investitorima Poslovna 2010. godina bila je vrlo izazovna za cijelo hrvatsko gospodarstvo, kako zbog posljedica ekonomske krize, tako i zbog prilagodbe i transformacije cijelog hrvatskog društva i politike na putu u punopravno članstvo u Europskoj uniji. U takvim složenim uvjetima poslovanja tvrtka Podzemno skladište plina (PSP) ostvarila je vrlo dobre poslovne rezultate te smo u

godinu i pol dana rada dokazali kako tvrtke u državnom vlasništvu mogu poslovati uspješno. Tijekom 2010. godine bili smo usmjereni na provedbu četverogodišnjeg plana razvoja koji prije svega predviđa modernizaciju i dogradnju postojećeg podzemnog skladišta plina u Okolima do 2012., a do 2014. godine i izgradnju novog, vršnog skladišta plina u Grubiš-

nom Polju. Plan razvoja nakon 2015. godine pred-

Hoćemo li znati iskoristiti ulazak u EU, ovisi o nama samima viđa i izgradnju novog, sezonskog skladišta plina u Slavoniji, na lokaciji Beničanci, čime bi Hrvatska osigurala suverenost

u redovitoj opskrbi domaćeg tržišta prirodnim plinom. Ulazak u EU Hrvatskoj će omogućiti uvjete za

ostvarenje gospodarskog napretka, no hoćemo li to znati iskoristiti, ovisi o nama samima. Za očekivati je da će se približavanjem trenutka ulaska u EU dogoditi i poboljšanja u pravnom sustavu Hrvatske, što će biti pozitivan signal investitorima. Tijekom 2011. godine bit ćemo fokusirani na ostvarenje plana razvoja poslovanja, koji predviđa nastavak rekonstrukcije i

dogradnje sustava Pogona PSP-a Okoli, čime bi se izlazni kapacitet skladišta povećao od 10.000 do 30.000 prostornih metara na sat, odnosno na maksimalnih 280.000 prostornih metara na sat. Također, u idućem razdoblju nastojat ćemo intenzivno ispuniti sve obveze kako bismo od Vlade u 2011. godini dobili koncesiju za izgradnju skladišta u Grubišnom Polju.

28 POSLOVNA OČEKIVANJA 2011.

Privredni vjesnik Broj 3659, 20. prosinca 2010.

“Naši ekonomski propovjednici baš i nisu u prvim redovima tržišne utakmice.” Damir Zorić, predsjednik Uprave Euroherca Vlado Miš, predsjednik Uprave turističke tvrtke Imperial

Hotelijerstvo je ipak u fazi stagnacije Planovi Imperiala u 2011. su ipak optimistični: četiri posto više fizičkih i šest posto više financijskih učinaka, a to planiramo ostvariti boljim izvansezonskim poslovanjem Ovogodišnja turistička sezona nije bila neuspješna, ali ni posebice uspješna. Ako je cilj bio da rezultati budu na razini 2009. koja je za nas bila najuspješnija do sada, onda možemo biti više nego zadovoljni. Posebi-

Sezona se skraćuje, popunjenost kapaciteta pada, a struktura gostiju se sporo mijenja ce imajući u vidu produbljenje recesijskog ozračja te podbačaj od 14 posto u noćenjima u prvom polugodištu ove godine, što je kasnije bilo teško nadoknaditi. Pozitivni učinci izraženi su najviše u fi-

nancijskom segmentu, što je najvažnije, i to kroz veću ostvarenu prosječnu cijenu i dobit. No, dio dobiti mogle bi “pojesti” negativne tečajne razlike, što je ove godine, s obzirom na tečaj, vrlo neizvjesno i problem za sve hotelijere. Za turističku 2011. postoje samo dvije olakšavajuće okolnosti, a to je povoljniji raspored vjerskih blagdana zbog čega možemo očekivati bolju predsezonu, te činjenica da je Hrvatska sve popularnija turistička destinacija. Činjenica je i da se turistička sezona skraćuje, popunjenost kapaciteta pada, a struktura gostiju se, bez obzira na ulaganja i unaprjeđenje turističkog proizvoda, sporo mijenja.

To znači da je zapravo hrvatski turizam, posebice hotelijerstvo, ipak u fazi stagnacije. Planovi Imperiala u 2011. godini su s obzirom na nastavak recesijskog ozračja ipak optimistični. Predviđamo četiri posto više fizičkih i šest posto više financijskih učinaka, a to planiramo ostvariti uglavnom boljim izvansezonskim poslovanjem. Naravno da se planira i dobit u poslovanju. Kao i veći-

na hotelijera, u segmentu kapitalnih ulaganja predviđamo manji obujam aktivnosti u odnosu na nekoliko zadnjih godina. Planiramo uložiti 16 milijuna kuna u više manjih projekata, s ciljem povećanja kvalitete usluge i stvaranja novih prihoda. S obzirom na to da će sezona biti marketinški zahtjevnija, predviđeno je i veće ulaganje u promociju. U sljedećih pet godina namjeravamo uložiti još najmanje 20 milijuna eura u nastavak obnove postojećih te izgradnju novih objekata. Većinu objekata tzv. core businessa planiramo repozicionirati na standard od četiri zvjezdice, a za hotele Imperial i Carolinu to smo već realizirali.

Ivan Jukić, vlasnik i direktor sirane Batlan

Proizvodnju osloboditi PDV-a

Kako je godina bila globalno teška i kako je naša kriza dijelom posljedica globalne, a dijelom naše situacije, mogu reći da su se u slučaju proizvođača hrane i kvalitetnih prehrambenih proizvoda obje krize prelomile preko naših leđa. Osnovni problem malih proizvođača je krivo postavljena porezna politika. Proizvođače opterećuje činjenica da PDV moraju platiti u roku od 30 dana od isporuke robe. Mi imamo dug proizvodni ciklus prerade mlijeka u sir i zrenja sira

prije izlaska na tržište. U tom razdoblju tvrtka ima vrlo velike troškove. Kada nakon toga isporučite robu, imate problem jer nijedan domaći trgovački lanac ne plaća prije isteka 60 dana od isporuke robe, a najčešće taj rok bude i 180 dana, kada vam ponude nekakve kompenzacije. U tom razdoblju proizvođač je već dva puta platio PDV, a nije ništa naplatio. S druge strane, trgovački lanac odmah dobije novac, a PDV je već platio krajnji kupac. Nažalost, moram reći da su strani lanci puno uredniji po tom pitanju i da uredno plaćaju u dogovorenom roku od 45 dana. Jedini problem je to što oni uzimaju relativno male količine robe. Stoga mislim da je država s namjerom punjenja proračuna nepravedno opteretila

proizvođače koji su gotovo najveće žrtve krize, ali i takve politike. Iz tog razloga mogu odgovorno reći da bih sigurno propao kada bih se oslanjao samo na proizvodnju sira. Kada se moja tvrtka ne bi bavila građevin-

Sigurno bih propao kad bih se oslanjao samo na proizvodnju sira, iako su naši proizvodi kvalitetni skom djelatnošću, bio bih dužan na sve strane iako su naši proizvodi visokokvalitetni, zaštićeni i imamo sve certifikate. Zato sam svoje proizvode povukao iz većine domaćih trgovačkih lanaca i prodajem ih na sajmovima i

poznatim kupcima. To je, jasno, utjecalo na smanjenje proizvodnih kapaciteta. U idućoj godini preporučam državi da proizvodnju oslobodi PDV-a koji ionako plaća krajnji kupac. Usuđujem se reći da bih napustio proizvodnju sira kada ne bi bilo HGK-a koji nas okuplja na sajmovima i koji nam omogućuje prodaju naših proizvoda. Njihovim pozivima se odazivamo redovito jer imamo direktnu korist od toga. Inače smo u pregovorima s jednim inozemnim strateškim partnerom koji je zainteresiran za proizvodnju eko hrane. Batlan je do sada investirao oko pet milijuna kuna u siranu i prateće objekte, što vlastitih sredstava što kredita, a dio novca smo povukli iz pretpristupnih fondova.

Damir Zorić, predsjednik Uprave Euroherca

Daj Bože teškoga, pravog posla Ova je godina za Hrvatsku bila godina suočenja s istinom. Bilo bi dobro da smo svi zajedno tu gorku istinu spoznali i koju godinu prije, ali bolje ikad nego nikad. Nadam se da s tom temeljnom pretpostavkom za zaokret nismo bespovratno zakasnili. Od hrvatske ekonomske politike ne očekujem puno, ta politika je nejasna i najčešće zbunjujuća.

Prva i temeljna poticajna mjera države za iduću godinu trebala bi biti svođenje državne uprave u realni okvir Deseci ekonomista propovijedaju, savjetuju i predlažu, no nažalost kredibilitet mnogih u javnosti nije baš naročit. Skloniji sam poslušati one ljude koji su svojim poslovnim poduhvatima na tržištu nešto stvorili, koji stvorenim vrijednostima upravljaju tako da čuvaju tržišnu konkurentnost i radna mjesta. Naši ekonomski propovjednici baš i nisu u prvim redovima tržišne utakmice. Prva i temeljna poticajna mjera države za iduću godinu trebala bi biti svođenje državne uprave u realni okvir tako da se viškovi jednostavno otklone. To je važno ne samo zbog štednje nego zato što glomazna uprava šteti produktivnosti. Naravno, taj višak ljudi treba rješavati nizom socijalnih mjera, ali viškove odlučno treba ukloniti iz radnoga procesa. Bilo bi nužno, međutim, da država zakonski omogući fleksibilniju politiku zaposlenosti jer je to jedna od nužnih

mjera za održanje konkurentnosti tvrtki. Ako su viškovima zaposlenih tvrtkama vezane ruke, onda u krizi viškovi jedu supstancu i uništavaju buduće generatore novoga razvoja i zapošljavanja. Umjesto da bude liberalan, naš je sustav u tom pogledu veoma rigidan. Obrnuto od toga, sustav je veoma liberalan a trebalo bi ga učiniti maksimalno rigidnim u politici osnivanja tvrtki bez čistih računa iz prošlih vremena. Sada je jednostavno moguće stvoriti dugove na jednoj strani i prebaciti poslovanje na drugu, na jednoj strani držati obveze a bježati u nove tvrtke. To je izvor nelikvidnosti, prijevara, korupcije, zakrčenosti i neučinkovitosti pravosuđa. Euroherc će hrabro ući u 2011. godinu. Rast neće biti velik jer su desetkovani i generatori velikih stopa rasta u osiguranju, posebice u obveznim osiguranjima kojima se mi pretežno bavimo. Nije na vidiku oporavak leasinga i kreditne prodaje novih vozila, a kamoli njihov rast. Bedasto je govoriti da očekujem tešku poslovnu godinu – kao da ima laganih! Svaki posao, ako se radi na stvarnim tržišnim temeljima, nije jednostavan ni lagan nego zapravo težak. Sve što lagano dođe, još lakše ode. Stoga, iduću i još mnogo idućih godina - daj Bože teškoga, pravoga posla. I zdravlja, naravno.

www.privredni.hr Broj 3659, 20. prosinca 2010.

“Pretpostavljam da će mjere države biti usmjerene na gašenje tinjajuće vatre iza koje stalno ostaje ponešto dima...” Ivan Bogović, direktor Đuro Đaković Stana Vesna Dulibić, predsjednica Uprave Croatia zdravstvenog osiguranja

Porezne olakšice potaknule bi razvoj industrije osiguranja Ako se predviđanja ostvare, porast gospodarstva i zapošljavanja potaknut će interes za dobrovoljno zdravstveno osiguranje U poslovnoj godini koju je obilježila recesija Croatia zdravstveno osiguranje ostvarilo je uspješne poslovne rezultate, kojima su prethodile jasna strategija Društva, definirani razvojni planovi i sposobnost prilagođavanja proizvoda potrebama tržišta. Posebno su došli do izražaja postulati kvalitetnog korporativnog upravljanja, za koje je društvo dobilo certifikat Sustav upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2008. Osim navedenog, Društvo je ove godine usmjerilo svoju aktivnost na proširenje suradnih zdravstvenih ustanova, a posebice je zadovoljno s rezultatima novootvorenog vlastitog prostora Poliklinike Croatia zdravstveno osiguranje u Koprivnici.

Sljedeće godine očekujemo gospodarski rast i završetak pregovora za pristupanje Europskoj uniji. Ako se ta predviđanja ostvare, s porastom gospodarstva, a time i porastom zapošljavanja, potaknut će se još veći interes i tvrtki i pojedinaca za dobrovoljno zdravstveno osiguranje.

Planiramo širiti vlastite polikliničke sadržaje, povećati broj ugovornih ustanova i uvoditi nove kanale prodaje U idućoj godini očekujemo ponovno uvođenje poreznih olakšica za određene vrste osiguranja koje bi dale dodatni poticaj razvoju industrije osiguranja.

Ivica Matošević, vlasnik Matošević vina

Premali smo za prosječne stvari Da sam premijer, sigurno bih zaigrao na vino kao dobitnu kartu Za Matošević vina ovo je bila naporna godina s mnogo rada na trži-

Hrvatska nikad nije imala tako dobrih vina kao posljednjih godina, i mi danas imamo realnu šansu krenuti u svijet Očekujemo da će 2011. godina biti još uspješnija od ove, u kojoj smo ostvarili rezultate s kojima smo, s obzirom na okolnosti koje utječu na njih, zadovoljni. Društvo planira i u idućoj godini širiti vlastite polikliničke sadržaje, povećavati broj ugovornih zdravstvenih ustanova, raditi na usavršavanju postojećih i uvoditi nove kanale prodaje, a posebice nadopunjavati novim sadržajima programe dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja za osiguranike svih uzrasta.

štu. Vina su dobra, s odličnim kritikama, i u tom smislu sam zadovoljan. Gledajući ovogodišnju berbu u Hrvatskoj, vrijeme nas baš i nije mazilo, pa konstatiram da će prosječna kvaliteta hrvatskih vina pasti i posljedice će biti vidljive idućih godina. Što se tiče poslovnih rezultata branše, mislim da smo u opasnoj crvenoj zoni, s padom potražnje i zasićenjem domaćeg tržišta, te problemima teškog pozicioniranja na vanjskoj sceni. Istodobno, Hrvatska nikad nije imala

tako dobrih vina kao posljednjih godina, i mi danas imamo realnu šansu krenuti u svijet! Da sam u ovom trenutku premijer, sigurno bih zaigrao na vino kao jednu od dobitnih karti koje Hrvatskoj mogu donijeti novu vrijednost. Iz tog razloga država u prvoj polovini 2011. mora podržati i pomoći agenciju za marketing hrvatskih vina, čime se otvara sigurnosni ventil za nastavak naše branše. Riječ je o malom novcu, a pozitivni efekti su brojni. Svaki je dan presudan i ne smijemo više čekati. Agencija će, usuđujem se reći, donijeti nužan porast i kulture stola u Hrvata, te razvoj scene drugih finih proizvoda gdje smo jaki, poput maslinovog ulja. Moramo biti jasni i reći kako smo premala zemlja da bismo radili prosječne stvari. Ili ćemo raditi dobra vina i ići s njima van, ili ćemo na tankom domaćem tržištu radi pre-

življavanja skliznuti prema najlošijem proizvodu u rinfuzi i tako degradirati sve ono što smo postigli posljednjih godina. U 2011. inzistirat ću na vrhunskoj kvaliteti, što znači najviše pažnje posvetiti tehnološkom procesu koji će nam osigurati vrhunska vina. Nećemo bitno povećati proizvodnju, a nastavit ćemo usmjeravati plasman prema vanjskim tržištima, na reprezentativna mjesta, s ciljem dugoročnog pozicioniranja. Više pažnje ću posvetiti i konačnim kupcima kroz aktivnosti popularizacije, a ako uspijem, okrenut ću se i direktnoj prodaji kroz vinski turizam.

lično ako na razini države uspijemo postići i ovogodišnji trend. Dolazi vrijeme pristupa EU-u, na što će biti usmjerena sva energija, a i strani ulagači će čekati da postanemo članica Unije. To bi se, vjerujem, trebalo dogoditi početkom 2013., kada će nam se otvoriti veliko tržište na kojemu se treba nositi s drukčijim proizvodnim procesima, nižom cijenom, zadovoljavanjem europskih normi, drukčijom tržišnom utakmicom... Nakon toga, mislim da ćemo ugledati svjetlo dana te će hrvatska proizvodnja i kvalite-

ta našeg proizvoda doći do izražaja. Očekuje nas ulaganje u veću kvalitetu usluga i proizvoda, proširenje spektra usluga, brendiranje cjelokupne ponude hotela, i to tako da kao autohtona, domaća usluga bude prepoznata na tržištu. Nastojat ćemo proizvesti što više vlastitih proizvoda koje ćemo plasirati kroz usluge. Isto tako ćemo održati i učvrstiti suradnju s postojećim partnerima. Nadamo se da će gosti prepoznati kvalitetu koju nudimo, a koja je bez konkurencije u našem gradu.

Ivan Bogović, suvlasnik i direktor Đuro Đaković Stana

Domaća proizvodnja je na koljenima Nastojat ćemo proizvesti što više vlastitih proizvoda koje ćemo plasirati kroz usluge Ulaganjem u novi proizvod koji nadopunjava cjelokupno hotelsko poslovanje, usmjeravanjem svih resursa u kvalitetu rada i postizanje visoke kvalitete proizvoda, uz zadržavanje postojećih cijena i veće ulaganje u radni proces, ostvarili smo rast od 20 posto u odnosu na 2009. godinu. Sam početak godine bio je nezahvalan zbog smanjenja troškova državnog proračuna i pada ulaganja stranih kompanija u nove projekte i edukaciju. Nije se baš naziralo svjetlo na kraju tunela, što je bio samo trend nastavka

2009. godine. Stoga smo u samom početku odmah krenuli s ulaganjima na domaćem tržištu i na taj način pokušali i ostvarili veći rast.

Kod nas se nedovoljno ulaže u proizvodnju i slabo se obrađuje inozemno tržište Nadamo se da ćemo iduće godine zadržati ovogodišnje rezultate. Procjene temeljimo na činjenici da imamo obrađeno i dogovoreno točno određe-

no tržište. Iduća godina nije obećavajuća jer je izborna, i sigurno se neće dogoditi veća ulaganja stranih ulagača niti pokretanje novih projekata države. Smatram da je domaća proizvodnja na koljenima i da će nastaviti padati zato što se slabo otvaraju nova tržišta izvan države. Domaće tržište je prezasićeno i nelikvidno. Kod nas se nedovoljno ulaže u proizvodnju, slabo se potiče izvoz i nedovoljno se obrađuje inozemno tržište. Pretpostavljam da će mjere države biti usmjerene u gašenje tinjajuće vatre iza

koje stalno ostaje ponešto dima koji ćemo kasnije teško sanirati. Pola godine će sve biti usmjereno na izbore i formiranje vlasti, pa se nećemo dovoljno baviti gospodarskom politikom. A i kada se formira vlast, trebat će neko vrijeme da profunkcionira, što znači da će biti od-

30 POSLOVNA OČEKIVANJA 2011.

Privredni vjesnik Broj 3659, 20. prosinca 2010.

“Imperativ je, kako u godini na izmaku, tako i u godini koja dolazi, rasti i investirati.” Ignac Rupar, Petrol Hrvatska Marija Bojić, direktorica Marine Kaštela

Ignac Rupar, predsjednik Uprave Petrola Hrvatska

Krećemo u novi investicijski ciklus

Izazove čekamo spremni

Može se reći da je 2010. bila godina globalne krize koja je svoje lice jasno pokazala u Hrvatskoj. Međutim, što se tiče poslovanja Marine Kaštela, riječ je o najboljoj godini. Držim da ti rezultati nisu došli slučajno nego da su rezultat ispravnog poslovnog planiranja i pogođenog koncepta prilikom gradnje naše marine. Marina Kaštela je jedna od novijih hrvatskih marina i među rijetkim je marinama koje imaju strogo odvojen dio za vlasnike plovila od dijela za čarteraše. Možemo bez ikakvih problema koordinirati prihvat i servisirati 160.000 gostiju godišnje. Iako je subotom smjena gostiju, u Marini Kaštela nema tolike gužve kao, recimo, u obližnoj Zračnoj luci Resnik. Imamo veliki broj parking

Država mora pokazati mnogo više brige za sidrišta na otocima, jer su uvale naša prednost mjesta, a gatu se može pristupiti bez ikakvih problema. Imamo i 60 tuševa i lagan pristup aerodromu. Usuđujem se reći da je nepoznanica tko je zaslužan za dobar promet Zračne luke i Marine. Može biti da je promet Marine uvjetovan prometom Zračne luke, a možda je i obratno. Mi smo, inače, najveći porast doživjeli sa skandinavskog i britanskog tržišta odakle gosti dolaze zrakoplovima. Usporedbe radi, čitavo splitsko područje posjetilo je oko 150.000 gostiju sa svih kruzera, a samo Marinu Kaštela 160.000. Vlada je vrlo dobro riješila podvođenje pod hrvatsku zastavu, tako da sve

Petrol je trenutačno drugi naftni trgovac u Hrvatskoj i tu poziciju želimo učvrstiti Bez sumnje, iza hrvatskog gospodarstva je teška godina. Nova zaduživanja države, povećanje broja nezaposlenih te veća porezna davanja, uz smanjenje potrošnje, svakako su stvorili nove uvjete poslovanja. I dok su im

tvrtke koje posluju u nautičkom sektoru imaju iste uvjete, iskorijenjen je crni čarter i uveden kompjuterski nadzor ukrcaja. Još bi trebalo regulirati dugoročni razvoj turizma na način da nema dampinga. Danas smo u situaciji da se više isplati biti čarter menadžer nego vlasnik čarter tvrtke. Država mora pokazati mnogo više brige za sidrišta na otocima i to na način da se marine na otocima mogu graditi samo u gradovima, a ne kako bi netko želio - u divljim uvalama. Sačuvane uvale su prednost našeg turizma i u njima mogu biti samo privezišta s bovama, uključujući i uslugu organiziranog odvoza otpada. Umjesto svih parafiskalnih i fiskalnih nameta na čarter tvrtke, trebalo bi uvesti licenciranje takvih tvrtki. Naravno da bi se te licencije plaćale, ali bi one trebale biti nužan uvjet za bavljenje ovim poslom. Kada Marina Kaštela dobije sve dozvole, a to bi trebalo biti uskoro, dovršit ćemo investicijski ciklus. Planiramo investirati oko 11 milijuna eura u izgradnju hotela, raznih ugostiteljskih objekata i tri bazena. Dodatno bismo zaposlili oko 70 radnika. Bude li sve u redu, investiciju bismo dovršili uoči sezone 2012. godine. Investirali bismo u gradnju trafostanice, što je nužno za sigurniji prihvat megajahti za što imamo sve druge uvjete i infrastrukturu.

Neki 2011. gledaju s nadom, a drugi sa strepnjom. Petrol spada u onu prvu kategoriju se neke tvrtke uspjele prilagoditi, druge su zatvorile svoja vrata. U takvim uvjetima, neki nadolazeću 2011. gledaju s nadom, a drugi sa strepnjom. Zadovoljstvo mi je ustanoviti kako Petrol Hrvatska spada u ovu prvu kategoriju kompanija. Imperativ je, kako u godini na izmaku, tako i u godini koja

dolazi, rasti i investirati. U Hrvatskoj smo ojačali svoj položaj u sektoru plina jer smo uspjeli kupiti dvije važne hrvatske tvrtke za skladištenje i distribuciju plina. Akvizicija drniškog Jadranplina i osječkog Butana početak je našeg puta prema poziciji relevantnog igrača na području maloprodaje i veleprodaje ukapljenog naftnog plina. Unatoč specifičnoj situaciji u kojoj se nalazi cijelo gospodarstvo, zadovoljni smo postignutim u ovoj godini, pogotovo zato što smo premašili planove. Petrol je trenutačno drugi naftni trgovac na području Hrvatske i to je pozicija koju želimo zadržati i učvrstiti. Naši ciljevi na hrvatskom tržištu su povećanje broja benzinskih postaja, opskrba Hrvatske najkvalitetnijim pogonskim gorivima i trgovačkom robom te naf-

tom i plinom iz luka na Jadranu, dugoročni najmovi skladišnih kapaciteta duž obale, neovisnost izvora nabave uz najbolje uvjete poslovanja, povećanje projekata na području energetike i pružanje najkvalitetnije usluge. Očito je da će sljedeća godina biti ključna za pozicioniranje na hrvatskom tržištu. Očekuje se da će uvjeti poslovanja biti još uvijek zaoštreni, prije svega zbog relativno niskog rasta gospodarske aktivnosti, oslabljene financijske discipline na tržištu te manje kupovne moći

potrošača. Na našu granu poslovanja snažno utječu i globalna gospodarska kretanja, prije svega kretanje cijena na naftnom tržištu i tečaja američkog dolara. Na hrvatskom tržištu Petrol posluje u oštroj konkurenciji, a nemali utjecaj ima i država. Trošarine na naftne derivate čine jedan od dva najznačajnija trošarinska prihoda u Hrvatskoj. Svako povećanje trošarina, poput onoga u kolovozu ove godine, posljedično ima utjecaja i na cijene naših naftnih derivata. Na naše poslovanje u 2011. svakako će utjecati i ove godine donesen strateški poslovni plan za razdoblje do 2014., koji predviđa ulaganja od ukupno 428 milijuna eura na svim tržištima na kojima Petrol djeluje. Čeka nas izazovna godina, no mi te izazove čekamo spremni.

Krunoslav Krunić, direktor Profil Multimedije

Izdavaštvo je važan nacionalni proizvod Nadamo se da će naše knjižare u perspektivi biti percipirane kao kulturni centri sa svim sadržajima Unatoč krizi, Profil je ove godine povećao prodaju svojih knjiga. Porasla je i ukupna prodaja u Profilovim knjižarama, dok se online prodaja u usporedbi s prošlom godinom utrostručila. Tako je na ovogodišnjem Interliberu zabilježen veliki rast i prodano 35.000 knjiga, dok je jedan od najprodavanijih naslova ove godine - Tkanje života - prodan u 70.000 komada. Ove godine otvorena je i knjižara u Rijeci i nedavno u Arena Centru koji je postao dom multimedijalnoj knjižari na 600 četvornih metara i s više od 50.000 naslova. Industrija knjiga ima golemi utje-

caj na kulturu pojedinca, ali i cjelokupnog naroda. Stoga, sistematičan i kontinuiran razvoj svih segmenata za ozbiljnog izdavača predstavlja mnogo više od poslovne strategije. Profil svoje poslovanje usmjerava upravo prema

Na Interliberu je prodano 35.000 knjiga, a Tkanje života prodano je u 70.000 primjeraka tim načelima. Kada prepoznamo hrvatsko izdavaštvo kao itekako važan nacionalni proizvod, kao što to čine i ostale europ-

ske zemlje, bit ćemo na najboljem putu prema razvoju vlastite konkurentnosti na europskoj sceni. Također, neupitan je utjecaj naših književnika na percepciju hrvatske kulture izvan državnih granica, a ulaganje u domaće književne zvijezde i u one koje tek dolaze je ulaganje u hrvatsku prepoznatljivost na europskoj sceni. Nadamo se da će naše knjižare u perspektivi biti percipirane kao kulturni centri sa svim sadržajima. S obzirom na recesiju i na situaciju u drugim poslovnim branšama, ovom poslovnom godinom smo zadovoljni. Vjerujemo da će se stanje na tržištu po-

boljšati, no mi nismo mijenjali strategiju razvoja, već smo je prilagodili trenutačnoj situaciji. Hrvatsko nakladništvo i izdavaštvo sasvim sigurno imaju potencijal jer kvalitetna knjiga uvijek ima publiku. To dokazuje i podatak da je broj tiskanih knjiga u posljednjih nekoliko godina u laganom porastu.

www.privredni.hr Broj 3659, 20. prosinca 2010.

“Svima je jasno da rast BDP-a zasnovan na potrošnji nije dugoročno održiv, već su to samo investicije s budućom dodanom vrijednošću.” Juraj Sinanović, financijski direktor Trigranita Hrvatska Sanja Vuković-Vejić, direktorica Sajma Split

Želimo i dalje pružati kvalitetnu logističku potporu Pokazalo se da, unatoč krizi koja je još prisutna, tvrtke izlaze na tržište i bore se za svoje udjele na njemu Kako smo i očekivali, 2010. godina bila je puna izazova. Sajmovati ili ne, pitanje je koje su postavile brojne tvrtke tijekom ove poslovne godine. Sasvim razumljivo, jer smo svi svjedoci turbulentne godine, smanjenih investicija i likvidnosti, ukratko s nepovoljnom klimom za bilo kakve poduzetničke pothvate. Iznenađenje u tom moru nepovoljnih gospodarskih utjecaja bio je svakako sajam GAST. S ponosom ističemo kako smo ove godine unatoč svjetskoj recesiji uspjeli ostvariti izvrstan poslovni

rezultat, te zabilježiti rast sajma od pet posto. Sajam SASO zabilježio je korekcije od osam posto. Smanjen interes za izlaganje na sajmu pokazale su tvrtke iz građevinske mehanizacije, što je bilo i za očekivati zbog situacije u graditeljstvu. Ipak, povećan interes za sajam SASO pokazali su obrtnici, i to za 10 posto, što je znak da su krenuli u intenzivniju potragu za novim poslovima. Zabilježili smo i porast skupnih izlaganja hrvatskih i inozemnih tvrtki, kao i pojačan interes za organi-

zirane poslovne sastanke u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komoromŽupanijskom komorom Split. Godinu zaključuje-

Kod politike zapošljavanja svakako treba motivirati radnike i za prekvalifikacije mo s optimizmom jer smo uspjeli prevladati sve izazove ove teške godine. Istraživanja svjetskog udruženja sajmova (UFI) za cijeli svijet, pokazuju

kako 80 posto sajmova u Europi još osjeća utjecaj svjetske ekonomske krize. Oporavak bilježe jedino Azija i Pacifik, gdje su uglavnom proizvodne ekonomije. Europske sajmove bolja vremena očekuju tek potkraj 2011. godine. Smatram da je kod nas u Hrvatskoj i dalje najveći problem likvidnost. U 2011. očekujem više poticaja za poduzetnike jer oni su ti koji zapošljavaju. Kod politike zapošljavanja svakako treba motivirati radnike i za prekvalifikacije. Svjedoci smo

kako se tržište rada svakodnevno mijenja, stoga treba biti fleksibilan i spreman na promjene. U 2011. idemo s prokušanim, uspješnim projektima, sajmovima SASO i GAST. Prema sadašnjim pokazateljima, prijave i interes izlagača za sljedeći sajam na istoj su razini kao i prošle godine u ovo vrijeme. Pokazalo se da, unatoč krizi koja je još prisutna, tvrtke izlaze na tržište i bore se za svoje udjele na njemu. Pojedine tvrtke već su sklopile višegodišnje ugovore o sajamskom predstavljanju,

a Sajam Split nudi popuste za rane prijave i plaćanje. U 2011. želimo i dalje pružati visokokvalitetnu logističku potporu eventima na području Dalmacije, gdje svim organizatorima i dalje nudimo znanje i iskustvo, ali i kompletnu potrebnu opremu.

Radislav Drljević, predsjednik Uprave TTO ThermotechnikA

Juraj Sinanović, financijski direktor TriGranita Hrvatska

Represivni pristup inspekcije zamijeniti edukativnim

Radnici trebaju shvatiti da je svatko zamjenjiv

dini. Razlog tome je gotovo potpuni nedostatak novih investicija. Stanje je dodatno otežano katastrofalnim padom morala plaćanja usluga i dobara u Hrvatskoj. Poticajne državne mjere, svakako poželjne, čeNakon naznaka kraja recesijske 2009. godine, bilo je za očekivati da će se u većim europskim zemljama tržište u 2010. godini polako i oprezno početi oporavljati te će investicije u građevinskom sektoru, za koji su proizvodi TTO Thermotechnika izravno vezani, rasti. Iznenađenje je bilo kada smo ustanovili da su nakon recesijskih mjeseci siječnja i veljače skoro sva europska tržišta, s iznimkom španjolskog, pokazala trend uspona koji se nastavio sve do sada. Nažalost, europski uspon zaobišao je hrvatsko tržište te je nakon za nas relativno blagog pada u prošloj, pad kulminirao u ovoj go-

Stanje je dodatno otežano katastrofalnim padom morala plaćanja sto promašuju namjeru ako se svedu na bagatelne iznose, primjerice 20.000 kuna, koji služe jedino da se zadovolji forma. Prednost bih dao državnim mjerama kojima bi se izmijenio odnos prema gospodarstvu na način da se represivni pristup inspekcijskih organa dopuni edukativnim pristupom, što znači da se nenamjerni propusti ne sankcioniraju radi punjenja državne blagajne, već da se gos-

podarstveniku pomogne u savladavanju šume propisa za koje nije educiran, a ne može zaposliti stručnog savjetnika. Nadam se da će ulazak Hrvatske u Europsku uniju riješiti taj problem, kao što će u našoj tvrtki ugasiti odjel vanjske trgovine te ćemo time postati konkurentniji, a protok robe i usluga bitno ubrzati. S obzirom na specifičnost naše tvrtke, politika zapošljavanja je u izravnoj ovisnosti o stupnju automatizacije. Bitnije nam je da zadržimo kvalitetu okruženja u kojem rade naši radnici, nego njihov broj. Kako smo u ovoj godini nadoknadili pad prometa iz 2009. godine i dostigli razinu iz uspješne 2008. godine, cilj nam je zadržati taj trend i u 2011. Taj cilj je realističan jer se naš novi proizvod - stanica za pripremu tople vode - u tekućoj godini potvrdio na tržištu pa sada ostaje rad na nadogradnji i marketingu.

Vjerujem da ni 2011. godina neće biti ništa bolja jer nije uhvaćen zamah u 2010. godini da bi se rast BDP-a kapitalizirao sljedeće godine. Jedina šansa su nam akceleratori BDPa koji dolaze po inerciji, prije svega turizam i Prema mojem mišljenju, 2010. je godina “izgubljene šanse” s obzirom na to da su nakon svjetske krize i recesije započeli ponovni investicijski ciklusi u svijetu s lako dostupnim, povoljnim kapitalom. To se, nažalost, nije dogodilo i u Hrvatskoj, pa je stoga Hrvatska na samom začelju tranzicijskih zemalja po rastu BDP-a i investicija. No, bez obzira na krizu, postoji jedan kroničan problem Hrvatske, a to je da je ona svojevrsni “talac” lokalnih i parlamentarnih izbora koji se izmjenjuju svake dvije godine te u određenoj mjeri paraliziraju i ono malo investicija koje su na vidiku.

Financijske institucije će biti sve selektivnije, samo najkvalitetniji će dobiti novac eventualno strukturni fondovi Europske unije. Svima je jasno da rast BDP-a zasnovan na potrošnji nije dugoročno održiv, već su to samo investicije s budućom dodatnom vrijednošću. Što se tiče TriGranita u Hrvatskoj, mi ćemo nastojati nastaviti s pripremom novih investicija u kvalitetne projekte jer smo izgradnjom Arena Centra dokazali da se možemo nositi s teškim vre-

menima te da u jeku krize možemo ishoditi financiranje od 150 milijuna eura. Nastavak investicija u vidu kongresnog centra i poslovnih tornjeva logičan je slijed zaokruživanja sadržaja na jugozapadnom ulazu u Zagreb. Financijske institucije će biti sve selektivnije, te će samo oni najkvalitetniji moći osigurati novac. Ali i takvi će projekti biti ranjivi s obzirom na to da se smanjenjem potrošnje stanovništva smanjuju i efekti tih investicija. Rješenje nije jednoznačno već treba biti sinkronizirano nekoliko ključnih generatora rasta BDP-a: država treba stvoriti uvjete za ulaganje, radnici trebaju shvatiti da je konkurentnost tolika da je svatko zamjenjiv, a tvrtke trebaju optimizirati poslovanje i staviti naglasak na stvaranje dodatnih vrijednosti. Kad se ti procesi simultano počnu odvijati, vjerujem da će doći bolje vrijeme za Hrvatsku.

32 POSLOVNA OČEKIVANJA 2011.

Privredni vjesnik Broj 3659, 20. prosinca 2010.

“Optimističan sam zbog borbe protiv korupcije te spoznaje većeg broja poslodavaca da bez ulaganja u kvalitetne ljude nemaju dugoročnu perspektivu.” Boris Blažinić, Institut za kvalitetu i razvoj ljudskih potencijala Goran Štrok, predsjednik Uprave Adriatic Luxury Hotels Dubrovnik

U 2011. očekujemo još bolje rezultate Pozdravljamo najavljene mjere koje se odnose na povećana ulaganja u udruženo oglašavanje na inozemnim tržištima, kao i daljnju liberalizaciju viznog režima i jačanje turističkog prometa u predsezoni i posezoni Na izmaku je teška godina za hrvatsko gospodarstvo koje se još nije oporavilo od svjetske financijske krize. No činjenica je da je ova turistička sezona ipak bila bolja od prethodne u kojoj je Hrvatska ostvarila šest posto više turističkih noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ostvareni su relativno dobri rezultati i zato što su se hotelijeri maksimalno potrudili i prilagodili novim trendovima na tržištu. U grupaciji Adriatic Luxury Hotels (ALH) možemo biti zadovoljni ovogodišnjim rezultatima. Svi naši hoteli s pet zvjezdica na dubrovačkom području zabilježili su porast prihoda od

10 posto i jednaki porast u broju noćenja u odnosu na 2009. Najbolji rezultat bilježi Hotel Excelsior koji sa sadašnjim stanjem i prognozom do kraja godine ostvaruje 15 posto veće prihode. Važ-

Da nije bilo vulkanske krize u prvom dijelu sezone, rezultati bi sigurno bili bolji no je spomenuti i Villu Agave koja se vrlo brzo pozicionirala na tržištu i ove godine poslovala s više od 90 dana zauzetosti, uz ostvarenu prosječnu cijenu od 5500 eura po noćenju.

Ovogodišnji uspjeh rezultat je obnove i repozicioniranja hotela, posebno Excelsiora i Bellevuea, restrukturiranja centralne prodaje, te ciljanih marketinških i PR aktivnosti. Da nije bilo vulkanske krize koja je poremetila prvi dio sezone, osobito u kongresnom segmentu, rezultati bi sigurno bili bolji, kako za hotele ALH tako i za Dubrovnik. Ovogodišnji rezultati daju nam optimizam i za sljedeću godinu kad se očekuje i značajniji oporavak naših emitivnih tržišta. Vrijeme krize je neminovno i vrijeme preispitivanja poslovanja i prilika za reorganizaciju, što ponajprije očekujemo od vodećih državnih institucija u tu-

rizmu. Pozdravljamo najavljene mjere Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice koje se odnose na povećana ulaganja u udruženo oglašavanje na inozemnim tržištima, kao i daljnju liberalizaciju viznog režima i jačanje turističkog prometa u predsezoni i posezoni. Očekujemo i snažniju zajedničku aktivnost svih subjekata u turizmu, uz dijalog i konkretno djelovanje. Jedna od važnijih uloga hotelijera jest kontinuirano ulaganje u kvalitetu svojih proizvoda i usluga, predstavljanje i promocija hotela i destinacije na strateškim tržištima, konkurentne cijene, ulaganje u kulturne sadržaje

Vlado Krauthaker, vlasnik i direktor Vinarstva i podrumarstva Krauthaker

i slično. Grupacija Adriatic Luxury Hotels trudi se iskočiti iz hrvatskoga turističkoga prosjeka i u tome smo dosad bili vrlo uspješni, u prilog čemu najbolje govore ostvareni rezultati i brojne nagrade. Iako će se još zasigurno osjećati posljedice globalne financijske krize u sljedećim godina, mi u ALH-u smo optimistični i u sljedećoj godini očekujemo još bolje rezultate. Konkretni planovi grupacije Adriatic Luxury Hotels za 2011. godinu su generalno usmjereni na restrukturiranje kompanije. ALH već dulje traži strateškog partnera s kojim bismo radili na restrukturiranju i realizaciji razvojnih planova

koji su, između ostalog, usmjereni i na širenje u regiji. Upravo su u tijeku razgovori s nekoliko vodećih svjetskih investitora koji su prepoznali vrijednost i potencijal ALH-a. Širenje grupacije ALH na tržišta regije važno je i za hrvatski turizam jer je ona u proteklih 15 godina stvorila menadžment kompaniju koja je bazirana na hrvatskom znanju.

Boris Blažinić, ravnatelj Instituta za kvalitetu i razvoj ljudskih potencijala

Vinarima će nakon ulaska u EU biti još teže Ulaganje u ljudski Očekujemo i smanjenje poreznih davanja, a pogotovo se nadamo da će doći do smanjenja PDV-a na ugostiteljske usluge kapital je nužno

Godinu koja je na izmaku možemo ocijeniti vrlo složenom i teškom. Proizvodnju su obilježili visoki troškovi u pogonu, a imali smo i manji urod grožđa po hektaru. Godina je bila karakteristična i po daljnjem padu prodaje vina, pogotovo u prva tri mjeseca kada je tržište gotovo mirovalo. Posljedica je bilo snižavanje cijena, a samim tim i financijski pad. Drugim riječima, prodavalo se manje vina

po nižim cijenama. Mislim da su sve vinske kuće u 2010. bile u težoj situaciji nego godinu prije. U našoj tvrtki procjenjujemo da će 2011. biti globalno još teža. Ne planiramo nikakva ulaganja, već ćemo samo pokušati održavati dosegnutu razinu poslovanja. Smatram da će nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji hrvatskim vinarima biti još teže zato što je europsko tržište prepuno vina. Državne mjere poticanja izvoza vina za sada su tek u fazi obećanja. Nadamo se boljoj organiziranosti u samom vinarskom sektoru, a pogotovo u nastupu na inozemnim tržištima. Samo izvozom možemo rasteretiti domaće tržište. Očekujem i uspjeh u

brendiranju Hrvatske kao vinske zemlje jer nas u dosta slučajeva ne prepoznaju kao vinsku zemlju. Stoga je nužna suradnja nekoliko ministarstava, turističke zajednice i HGK-a, kako bi se vino prepoznalo kao izvozni

Očekujem i uspjeh u brendiranju Hrvatske kao vinske zemlje artikl i jedan od naših turističkih proizvoda. Očekujemo i smanjenje poreznih davanja i trošarina, a pogotovo se nadamo da će doći do smanjenja stope PDV-a na ugostiteljske usluge. Ako u idućoj godini budemo pokušali oz-

biljnije izvoziti, očekuje nas usklađivanje cijena i kvalitete u odnosu na svjetska vina. Mislim da će se zbog hiperprodukcije vina u svijetu i dalje snižavati cijene. Mi smo imali jednu investiciju koja doduše nije imala utjecaja na otežavanje poslovanja jer nam prva rata kredita dolazi 2013. godine, kada se ipak nadamo da će biti bolje. Riječ je o izgradnji nove vinarije koja bi nam trebala osigurati dovoljne količine vina za ozbiljniji izvoz. Asortiman vina iz te vinarije nazvali smo Paralela, a uskoro izlaze na tržište u cjenovnom razredu od tri do pet eura. Linija naših vrhunskih vina ostaje u starom pogonu.

Svima je već dobro poznato da i ovu poslovnu godinu završavamo u ozračju duboke recesije. Poslovna stagnacija osjeti se i na području razvoja ljudskog kapitala. Smatram da su važna tri faktora za izlazak iz krize. Prvi je da Vlada konačno odredi jasnu viziju gospodarskog razvitka ili, drugim riječima, da transparentno objavi u kojem pravcu se Hrvatska treba razvijati i zašto. Drugi i treći faktor su međusobno usko povezani i samo njihov ravnomjeran razvoj i balans može osigurati gospodarski prosperitet. To je razvoj stabilnog i funkcionalnog sustava s jedne strane i ulaganje u ljudski kapital s druge. Što se tiče projekcije razvoja

ljudskog kapitala za 2011. godinu, optimističan sam zbog dobrih primjera iz prakse koji govore da se u ljudski kapital i dalje ulaže. Optimističan sam zbog pokrenute borbe protiv korupcije te spoznaje većeg broja poslodavaca da bez kvalitetnih ljudi i ulaganja u njihov razvoj nemaju dugoročnu perspektivu. Mislim da ćemo o prvim pozitivnim pomacima moći govoriti tek krajem 2011. godine.

www.privredni.hr Broj 3659, 20. prosinca 2010.

“Ako nešto ne funkcionira, ne znači da to treba odmah ‘ugasiti’, nego je cilj to staviti u pravu funkciju.” Rajko Vukelić, predsjednik Uprave tvrtke Vulkan-Nova Boris Sruk, potpredsjednik Uprave Medikola

Malim i srednjim tvrtkama nužne su financijske injekcije Trenutačna situacija i krizom zahvaćeno hrvatsko gospodarstvo pokazuju znakove oporavka. Investicije se povećavaju, cijene financiranja nakon rasta počinju padati, proizvodni pogoni se obnavljaju, a proizvodnja se pokreće. U vremenima koja dolaze moramo biti oprezni u upravljanju državnim financijama kako bismo mogli računati na nova sredstva koja će biti ponuđena na svjetskom financijskom tržištu, od institucionalnih banaka/ investitora pa sve do alternativnih izvora financiranja. O pravom početku globalnog oporavka, pa tako i gospodarskog oporavka u Hrvatskoj, možemo govoriti u prvoj polovini 2011.

U fazama krize rasli su i unaprjeđivali svoje poslovanje oni koji su ulagali u razvoj i inovirali proizvode Da bi se kriza donekle svela na razinu gdje je možemo kontrolirati, nužno je dati financijske injekcije malom i srednjem gospodarstvu i to raznim programima i subvencioniranim kamatama te omogućiti lakšu dostupnost kreditnih linija, čime bi se potaknuo rast poduzeća, omogućio nastavak proizvodnje, a samim time i povećanje zaposlenosti. Oslanjajući se na turističku sezonu, kao generatora rasta, nismo riješili probleme, nego samo trenutačno “ugasili vatru”. U fazama krize, koje su se i prije događale u svjetskim gospodarstvima, ra-

sli su i unaprjeđivali svoje poslovanje oni koji su ulagali u razvoj, inovirali proizvode i na taj način dodavali vrijednost samom poduzeću/gospodarstvu. Ono što je ključno za gospodarski oporavak koji provodi i Vlada je fokus na domaću proizvodnju, izvozna orijentacija te ulaganje u one subjekte koji donose dodanu vrijednost cijelom društvu. Kad se ozbiljno pozabavimo tim segmentima i kad budemo imali konkretne odgovore na to kako stimulirati rast poduzeća te kad se država još više orijentira na gospodarstvo, posebice na mala i srednja poduzeća, možemo računati da će se gospodarski rast promijeniti iz minusa u plus. Smatram da kvaliteta pružene usluge ili proizvoda, uz educiran i stručan kadar, u bilo kojoj grani industrije, mora sadržavati paket dodatne vrijednosti. U grani pružanja zdravstvene usluge, Medikol planira pridonijeti još kvalitetnijoj i stručnijoj edukaciji korisnika medicinskih usluga i to tako da na jednom mjestu dobiju sve što im je potrebno za prevenciju nastanka bolesti. Povećana svijest građana o brizi za zdravlje misija je Medikola. Dijagnostika, proizvodnja radiofarmaceutika i rehabilitacija bolesnika – sinergijom Medikol stvara temelje za tešku poslovnu 2011. godinu.

Bernarda Cecelja, vlasnica tvrtke Bernarda

Certificirani proizvodi imaju budućnost, posebice iz vlastite proizvodnje Ulaskom u Europsku uniju moramo promijeniti stav o radu. Trebamo mnogo raditi i biti sistematični, imati ciljeve koji se moraju ostvarivati Ova poslovna godina bila je poprilično teška. Proizvodnja u našoj tvrtki pala je za 25 posto u odnosu na proteklu godinu. No, bez obzira na tako teško stanje, tvrtka Bernarda zaposlila je 16 djelatnika, otvorila još jednu tvornicu za konfekcioniranje spužve te uplovila i u turističke vode. Kako bismo se izvukli iz krize, ponešto moramo i mijenjati, primjerice okrenuti se prema izvozu, ali i dati potporu domaćoj proizvodnji čime bi se automatski smanjio uvoz. Time bi se povećala zaposlenost, a proizvodnja krenula u pozitivnom smjeru. Investicije i strana ulaganja imaju sigurno veliku

važnost jer i tu dolazi do zapošljavanja i proizvodnje. Ulaskom u Europsku uniju moramo promijeniti stav o radu. Trebamo mnogo raditi i biti sistematični, imati ciljeve koji se moraju ostvarivati. Vjerujem da i politika

Jedino smanjenje mnogih fiskalnih nameta, rješavanje nelikvidnosti i traženje odgovornosti za rad mogu pridonijeti izlasku iz krize prepoznaje zadaću svih nas jer jedino smanjenje mnogih fiskalnih name-

ta, uspostavljanje pravnog sustava, rješavanje nelikvidnosti i traženje odgovornosti za rad može pridonijeti izlasku iz krize. Već 12 godina, koliko postoji tvrtka Bernarda, 70 posto proizvodnje radimo za izvoz, i to podjednako u zapadne i istočne zemlje. Angažirajući marketinšku agenciju za područje Srbije, pokušavamo polako osvajati i

to područje. Uz sudjelovanje na okruglom stolu na sajmu u Beogradu, te uz pomoć Hrvatske gospodarske komore i Gospodarske komore Srbije, prišli smo jednoj sasvim novoj koncepciji reklamiranja. Drugim riječima, uključili smo znanost i struku, koje smo implementirali u naše proizvode i tako poručili srbijanskom tržištu da postojimo te pokazali što sve nudi naša tvrtka. Želimo im poručiti da smo kvalitetni te da certificirani proizvodi imaju budućnost, posebice kada izlaze iz vlastite proizvodnje. Prema tome, planovi za 2011. godinu su optimistični premda za sve treba mnogo rada i znanja.

Rajko Vukelić, predsjednik Uprave tvrtke Vulkan-nova

Važan je opstanak hrvatske brodogradnje Realizacija planova u 2011. ovisit će isključivo o ugovaranju novih poslova. U Srbiji ćemo otvoriti novu tvrtku koja će se baviti plasmanom dizalica na tom području Ova poslovna godina za našu tvrtku završit će u planiranim okvirima, što smatramo iznimno zadovoljavajućim s obzirom na recesijsko razdoblje. K tome, u svim segmentima tvrtke ima-

Pripremamo obnovu segmenta AKZ zaštite u proizvodnom procesu, kao i završetak stanice za palubnu opremu li smo punu zaposlenost. Za nadolazeću 2011. godinu držim da će biti mnogo teža od ove godine, a to će se posebice

osjetiti u prvom polugodištu te će stoga biti pravo umijeće preživjeti. To je rezultat stanja u domaćoj brodogradnji, kao i negativnog trenda ugovaranja brodova u Europskoj uniji. Naša je tvrtka tehnološki i proizvodno koncipirana tako da njen proizvod svoju funkciju, kao oprema, ima isključivo na brodu. Za opstanak i popunu proizvodnih kapaciteta nužno je rješenje statusa domaćih brodogradilišta u što kraćem roku. Svako odlaganje rješenja donosi mnogo problema svima koji su vezani uz tu proizvodnu djelatnost. Ako nešto ne funkcionira, ne znači da to treba odmah “uga-

siti”, nego je cilj to staviti u pravu funkciju. Unatoč tome, u tvrtki Vulkan-nova za sljedeću godinu imamo dosta planova čija će realizacija ovisiti isključivo o ugovaranju novih poslova. Prije svega se to odnosi na domaće navoze budući da se ne očekuje neki pozitivni pomak u Europi. Završili smo s dokumentacijom za otvaranje tvrtke u Srbiji koja će se ba-

viti plasmanom dizalica na tom području. Osim toga, pripremamo obnovu segmenta AKZ zaštite u proizvodnom procesu, kao i završetak instaliranja ispitne stanice za palubnu opremu. Nadam se da će zaživjeti i ideja o otvaranju odjela za izobrazbu zavarivača. Budući da je 80 posto naše proizvodnje vezano uz brod i brodogradnju, a ne možemo konkurirati azijskim proizvođačima iz svima poznatih razloga, realizaciju naših planova i opstanak te vrste proizvoda vidimo isključivo u rješenju statusa domaće brodogradnje, i to vjerujući u jedino ispravno, a to je njen opstanak.

34 POSLOVNA OČEKIVANJA 2011.

Privredni vjesnik Broj 3659, 20. prosinca 2010.

“Očekujem da se gospodarstvenicima omogući prodor na tržište EU-a - umjesto da se energija troši na protekcionizam domaćih tvrtki.” Marin Bosotina, Medicinski centar Analiza Sven Vorih, direktor svih tvrtki Kaufmann Grupe

Sanja Opačak, direktorica Paprenjaka

Raditi na kulturi rada Mali smo ali zdravi i ambiciozni Otkako je došla recesija, nismo se htjeli poistovjetiti s kriterijima lokalne sredine; Dovršetkom trećeg City Centra investicije naše Grupe dosegnut će 450 milijuna eura osluškivali smo što čine najbolji kada je kriza

Završetkom izgradnje i otvorenjem trećeg trgovačkog centra pod brendom City Center one, investicije naše Kaufmann Grupe u Hrvatskoj iznosit će više od 450 milijuna eura. Kaufmann Grupu taj iznos stavlja u vodeću skupinu investitora u Hrvatskoj, na što sam posebno ponosan. Osim što te investicije zapošljavaju više od 10.000 građana u sektoru trgovine i facility managmenta te direktno

u segmentu graditeljstva, plaćanjem doprinosa i komunalija uvelike pridonosimo i punjenju državnog i lokalnih proračuna. Sa svakim od tri centra na tržište smo doveli brendove zbog kojih su hrvatski građani putovali u susjedne zemlje i tamo ostavljali novac. Uz strane brendove, u našim centrima uspješno posluju i kvalitetne domaće marke. U 2011. nastavit ćemo širenje poslovanja, uspješnu suradnju s partnerima, razvoj kvalitetne ponude i društveno odgovorno poslovanje. Smatram da je u Hrvatskoj potrebno popraviti kulturu rada te unaprijediti njegovu kvalitetu u skladu s očekivanjima poslodavca i posloprimca.

U zadnjih pet godina našeg poslovanja, s prosincem sve počinje, a ne završava - to je mjesec početka realizacije planova za iduću godinu. Otkako je došla recesija i na “naš otok”, a to je bilo 2008. kada smo ima-

Uz povoljan kredit, razvit ćemo svoj manufakturni proizvod u industrijski li pad prometa za sedam posto, odlučili smo postaviti poslovanje ovako: mi smo mala tvrtka, desetoro nas radi na proizvodu koji se zove Paprenjak... On je naša egzistencija i naš plan za budućnost. Mali

smo dio poslovne Hrvatske, ali zato zdrav i ambiciozan! Nismo se htjeli poistovjetiti s kriterijima lokalne sredine; osluškivali smo što čine najbolji kada je kriza. Poslovna godina 2010. tako je rezultirala zadržavanjem prometa na razini prošlogodišnjeg, odlučili smo se na širenje svog suvenirskog programa na koncept proizvoda koji je namijenjen za maloprodaju, osmislili novu tehnologiju za razvoj takvog proizvoda, a financijski menadžment donio je strategiju financiranja ove faze našeg poslovanja. Odlučili smo se razvojem suvremenih tehnologija razviti manufakturni proizvod u industrijski, i zadužiti se po najpovolj-

nijim uvjetima kod banke, ali samo do mjere koja ostavlja pozitivan novčani tok. Do tog iznosa ušli smo u razvoj. Odlučili smo se na korištenje kredita HBOR-a. Proizvodnju smo preselili iz Centra male privrede Savica Šanci u novi poduzetnički centar i kupili 5000 četvornih metara zemljišta u Poduzetničkoj zoni Pisarovina koja, moram napomenuti, ima jako dobru lokalnu upravu, a to je od

velike važnosti za razvoj privatnog poduzetništva. Prve poslovne rezultate od novog projekta očekujemo polovinom iduće godine i tada ulazimo u drugu fazu poslovanja: izgradnju poslovnog objekta iz vlastitih sredstava i kredita. Ove sam godine dobila i osobno priznanje i poslovnu satisfakciju izborom za ambasadoricu ženskog poduzetništva u Hrvatskoj. Od 2011. ne očekujemo ništa. Već smo je cijelu isplanirali i samo ćemo raditi da bismo te ciljeve dostigli. Ono što bismo molili da nam donesu Djed Mraz i Sveti Nikola je: puno zdravlja i sreće nama, našoj djeci i svima oko nas. Sretna vam Nova 2011. godina!

Mladen Perak, direktor Feravina

Marin Bosotina, Medicinski centar Analiza

Zaoštrava se konkurencija

Taktika napada umjesto obrane

Od države očekujemo rad na još jačem promoviranju Hrvatske kao proizvođača kvalitetnih i vrhunskih vina

Prodor na druga tržišta je nužan. Nije problem plaćati poreze ako imaš veći prihod - a to je moguće samo na osnovi većeg tržišta

U 2010. Feravino je napravilo brojne pomake na svim poljima poslovanja. Osim ulaganja u proizvod i brend, obnovljen je stari podrum, napravljena degustacijska sala, te reprezentativan objekt u vinogradima na lokaciji Goveđa glava. Rezultati su došli relativno brzo, te će Feravino u 2010. imati veću prodaju vina u odnosu na godi-

Došlo je vrijeme da domaći poduzetnici shvate kako je Hrvatska malo tržište te da se poslov-

U 2011. nastavljamo s plasiranjem novih proizvoda nu prije. Međutim, recesija se odrazila na ukupnu financijsku situaciju i cijene vina koje su padale.

Na području opće ekonomske politike i stanja u Hrvatskoj u 2011. očekujemo i dalje izrazito tešku godinu, nastavak recesije i daljnji pad kupovne moći. Od države očekujemo rad na još jačem promoviranju Hrvatske kao proizvođača kvalitetnih i vrhunskih vina. Većina proizvođača, posebice manjih, nema sredstva koja su potrebna da bi se to postiglo. Sufinancira-

nje sajamskih nastupa i drugih marketinških aktivnosti svakako je dobrodošla pomoć države, ali prepoznatljivost Hrvatske kao vinarske zemlje ključ je uspjeha na međunarodnom tržištu svih hrvatskih proizvođača vina. Ulaskom u EU očekujemo i dodatnu konkurenciju, posebice u segmentu maloprodaje, te zaoštravanje ionako velike konkurencije. U 2011. Feravino nastavlja s plasiranjem novih proizvoda, a mnogo očekujemo i od nove linije Miraz. Riječ je o vrhunskim vinima koja će se proizvoditi u manjim količinama i biti namijenjena zahtjevnijoj klijenteli.

Ne vidim zapreku da žitelji EU-a zdravstvenu uslugu potraže i u Hrvatskoj ni uspjesi ne mogu graditi na jednom prostoru i u protekcionističkom okruženju. Poslovna 2010. je bila najuspješnija od osnutka za polikliniku Analiza. Proširili smo djelatnosti naše ustanove na još tri laboratorija, na kompletnu radiološku djelatnost, otvorili i opremili dvije

operacijske dvorane i 12 specijalističkih ordinacija u novom objektu Medicinskog centra Analiza u Dugopolju. Od države u 2011. očekujem da još više zagovara otvoreno tržište koje će se regulirati pametnim potezima Vlade. Očekujem da se poduzetnici i ulagači rasterete od administrativnih prepreka te da se hrvatskim gospodarstvenicima omogući prodor na tržište EU-a - umjesto kontraproduktivnog trošenja energije na protekcionizam domaćih tvrtki. Znači, potrebna nam je taktika napada umjesto obrambenog pristupa. Prodor na druga tržišta nam je nužan jer nije problem plaćati postojeće po-

reze ako imaš veći prihod - a to je moguće samo na osnovi većeg tržišta. Naša je djelatnost pružanje zdravstvenih usluga. Potrebe za takvim uslugama nemaju teritorijalna ograničenja. I ne vidim zapreku da žitelji EU-a tu uslugu potraže i u Hrvatskoj. Umjesto da nam liječnici i sestre odu na rad u EU, pružimo stranim gostima punu uslugu dok borave kod nas.

www.privredni.hr Broj 3659, 20. prosinca 2010.

“Ipak smo optimistični zbog najavljenog povećanja zaposlenosti, raspoloživog dohotka i lakšeg pristupa kreditima.” Stjepan Iveljić, direktor WestGatea Julian Ogrin, predsjednik Uprave Tele2 Hrvatska

Darko Dvornik, direktor Imunološkog zavoda

Među rijetkim smo tvrtkama u Hrvatskoj koje su ostvarile rast prihoda i korisnika

Imunološki zavod kao jedini proizvođač biotehnoloških proizvoda u Hrvatskoj već dugi niz godina suočava se s poteškoćama u izvozu i proizvodnji, primarno zbog nedostajućih ulaganja u proizvodne pogone za bakterijska i virusna cjepiva te za proizvodnju krvnih derivata. U zadnjih

Potražnja za cjepivima stalno je u porastu Visokokvalitetna U 2011. fokusirat ćemo se na proizvode koji imaju perspektivu i profitabilnost na svjetskom tržištu te započeti izgradnju novih pogona na našem zemljištu u Brezju mreža za budućnost

Za Tele2 je 2010. godina bila izrazito uspješna. Korisnici u Hrvatskoj prepoznali su kvalitetu proizvoda i usluga koje pruža Tele2, a to je, u kombinaciji s našim cijenama koje su najpovoljnije, rezultiralo snažnim rastom broja korisnika i uspješnim poslovnim rezultatima. Među rijetkim smo tvrtkama u Hrvatskoj koje su ostvarile rast prihoda i broja korisnika. Naime, Tele2 je u drugom kvartalu ostvario pozitivan EBITDA, a rezultat je još važniji jer je postignut u okvirima vjerojatno najtežeg gospodarskog okruženja s kojim se susrela naša generacija. Dva su glavna razloga ovako iznimnog uspjeha. Ponajprije, imali smo snažan rast broja korisnika u drugoj polovini ove godine te snažan rast prihoda. Naše istraživanje je pokazalo da Hrvati traže dobru cijenu, ali istodobno žele biti zadovoljni kvalitetom usluge. Udio postojećih korisnika također se povećao jer smo nastavili osluškivati i zadovoljavati njihove potrebe. K tomu, smanjili smo operativne troškove budući da smo implementirali različite programe smanjenja troškova marketinga i privlačenja novih korisnika, ali smo smanjili i troškove nacionalnog roaminga. U 2011. godini očekujemo nastavak rasta svih

ključnih pokazatelja. Tele2 će i dalje osluškivati želje i potrebe korisnika te nastaviti prilagođavati ponudu njihovim potrebama. Tele2 je oduvijek gledao na Hrvatsku kao na dugoročnu investiciju, što smo dokazali s više od tri milijarde kuna izravnih ulaganja i dvije milijarde kuna dodatnih neizravnih ulaganja u maloprodajni lanac i distribuciju. Nastavljamo i s ulaganjima u razvoj mrežne infrastrukture koja će korisnicima ponuditi najbolje podatkovno iskustvo s najboljom cijenom. Prvi korak prema tome najavili smo prilikom obilježavanja pete obljetnice poslovanja u Hrvatskoj. Naime, sljedećih tjedana krećemo s nadogradnjom vlastite mreže na 21 Mbps, a nadogradnja će obuhvatiti šest hrvatskih gradova: Zagreb, Split, Rijeku,

Ove godine smanjili smo operativne troškove ali i troškove roaminga Osijek, Pulu i Zadar. Cilj nam je 2011. godine imati najbolju UMTS pokrivenost u Hrvatskoj i pružiti našim korisnicima najbolje iskustvo u korištenju bežičnog širokopojasnog interneta. Naš je stav kako je upravo visokokvalitetna mreža temelj za usluge budućnosti pa Tele2 ulaže znatne napore kako bi svojim korisnicima pružio brze, kvalitetne i dostupne usluge na najmodernijoj podatkovnoj mreži u Hrvatskoj.

S novim pogonima i certfikatom Svjetske zdravstvene organizacije mogli bismo izvoziti 99 posto naših cjepiva desetak godina propuštene su mnoge šanse za modernizaciju pogona. Imunološki zavod postoji 117

godina i izvozili smo u više od 80 zemalja svijeta jer su naši proizvodi zbog vrhunske kvalitete vrlo cijenjeni u svijetu. Naša je tvrtka proizvodnog karaktera i s ulaganjem u nove pogone i dobivanjem certfikata Svjetske zdravstvene organizacije bili bismo u mogućnosti izvoziti 99 posto naših cjepiva. Potražnja za cjepivima stalno raste. Otvaraju se zemlje poput Kine, Indije, Malezije i zemlje Bliskog istoka, s enormnom potražnjom za našim cjepivima. Od kraja svibnja ove godine, od kada sam preuzeo dužnost direktora Imunološkog, radimo na programu restrukturiranja i financijske stabilizacije. Cilj nam je do kraja ove godine završiti

s pripremom dokumenata restrukturiranja i strategije razvoja kako bismo se mogli fokusirati na profitabilne segmente i razviti proizvodnju za kojom postoji potražnja na svjetskim tržištima. U tom smislu za daljni razvoj tvrtke postoje dva puta: jedan je da vlastitim snagama uz pomoć većinskog vlasnika izgradimo nove pogone na našem zemljištu u Brezju, a drugi da to napravimo sa strateškim partnerom koji bi uz kapital osigurao i plasman naših proizvoda. Vremena su teška, ali i izazovna, i smatram da je ovo ključno vrijeme kada Imunološkom zavodu moramo, zajedno sa zaposlenicima i svim sudionicima u razvoju tvrt-

ke, omogućiti stabilan rast, novo zapošljavanje i izvoz hrvatskih proizvoda koji su već desetljećima na visokoj cijeni u svijetu. Naše proizvode iz krvnih derivata koriste uglavnom domaće bolnice, a u tridesetgodišnjoj primjeni krvnih derivata proizvedenih kod nas od domaće krvi nema zabilježenog prijenosa virusnih bolesti čime jamčimo kvalitetu i visoki zdravstveni standard naših građana.

Stjepan Iveljić, direktor WestGatea

Vjerujemo u oporavak potrošnje Pozicioniranje našeg trgovačkog centra na periferiji pokazalo se kao prednost koja nam je osigurala dolazak velikog broja stranih turista te obitelji na putu za more ili s odmora Od otvorenja prije godinu dana WestGate bilježi jako dobre rezultate. Početak godine pokazao se kao veliki izazov za čitavu branšu koja je bila pogođena krizom, zabranom pušenja, odlukom o neradnoj nedjelji, povećanjem PDV-a i uvođenjem kriznog poreza, koji su oslabili kupovnu moć građana. No, sredinom ožujka krenulo je poboljšanje. Od tada do danas kontinuirano bilježimo porast u posjećenosti centra i prodaji, te smo čak i tijekom ljeta uspjeli održati dobro poslovanje. Pozicioniranje centra na periferiji grada pokazalo se kao prednost koja nam je osigurala dolazak velikog broja stranih turista te obitelji na putu za more ili

zultate: 50-postotno povećanje prodaje u odnosu na proljeće te kontinuirano povećanje broja posjetitelja. Vjerujem da će godina koja dolazi predstavljati izazov za čitavu industriju, no ipak smo optimistični zbog najavu povratku s odmora. Kao i svi drugi centri u Hrvatskoj, i mi u WestGateu morali smo se suočiti s novom tržišnom situacijom uvjetovanom financijskom krizom. Prihvatili smo izazov te sve svoje napore fokusirali na ispunjavanje onog što kupci žele: velik i kvalitetan izbor te dobru vrijednost za novac. Godinu dana nakon otvorenja, Shopping City WestGate pokazuje impresivne re-

Prihvatili smo izazov i svoje napore fokusirali na ispunjavanje onog što kupci žele ljenog povećanja zaposlenosti, raspoloživog dohotka i lakšeg pristupa kreditima. S obzirom na to da se polako ukidaju i financijske barijere koje su smanjivale potrošnju, u što ubrajam i ukidanje

više stope kriznog poreza, očekujem da će se ljudi do kraja godine lakše odlučivati na kupnju. Shopping centri će i dalje morati biti vrlo inovativni i usmjereni prema ispunjavanju potreba kupaca. Mi vjerujemo da smo to upravo postigli u 2010. godini što dokazuju i ostvareni rezultati. Naše rješenje je stalno ulaganje u proširenje ponude te namjeravamo i ubuduće kupce privlačiti novim sadržajima te posebnim tjednim i mjesečnim akcijama. Uvjereni smo da će se s vremenom potrošnja vratiti na razinu od prije krize – i planiramo dugoročno. Važno nam je pristupanje EU-u, koje će WestGate učiniti još atraktivnijim za slovensko tržište.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2011.

www.privredni.hr Broj 3659, 20. prosinca 2010.

“Kupci su nam se vratili u relativno kratkom roku. Pokazalo se što u praksi znači kad teoretičari govore o ‘snazi brenda’.” Darko Šket, stečajni upravitelj Peveca Darko Pappo, član Uprave DIV-a Samobor

Imamo realan plan za Brodosplit Hrvatsko tržište pokazalo je do maksimuma svoju nestabilnost, naročito u dijelu nelikvidnosti, koja je izazvala vrlo teške posljedice Nakon 2009. godine, koja će ostati zabilježena po rekordnim ekonomskim padovima, pokazalo se da se trajanje krize ne može predvidjeti i da to ovisi o nizu međusobno ovisnih faktora. Slijedila je ova godina koja je pokazala tko je i na vrijeme povukao dobre poteze i problem pretvorio u izazov. Hrvatsko tržište pokazalo je do maksimuma svoju nestabilnost, naročito u dijelu nelikvidnosti koja je izazvala vrlo teške posljedice za mnoga poduzeća, čak do stečaja. Kod onih koji se još uvijek kako-tako nose s tim problemom utjecala je na smanjenje prihoda zbog potrebe za kratkoročnim zaduženjima s ve-

ćim kamatama. Time se i jamstveni kapital, koji bi u redovnim uvjetima trebao služiti za investicijske projekte, vezao za tekuću likvidnost. Tvornica vijaka DIV svoju je orijentaciju u 2010. pojačala u smjeru izvoza, tako da su nam izvozni pokazatelji do 100 posto bolji nego 2009., i 20 posto bolji nego 2008. Izvoz smatramo preduvjetom svakog našeg dalj-

njeg razvoja i napretka te smo prema njemu trajno strateški orijentirani. U ovom trenutku izvozna ograničenja su samo u našim raspoloživim kapacitetima, koje ćemo u potpunosti riješiti puštanjem u rad nove tvornice u Kninu. Tijekom 2010. godine smo najviše zbog rasta izvoza povećali broj radnika za 15 posto u odnosu na kraj 2009., po čemu smo sigurno među rijetkima u Hrvatskoj. Ova je godina na domaćem tržištu bila vrlo teška, naročito sam početak. Svi su naši veliki kupci smanjili aktivnosti, a otežana naplata potraživanja samo je još usporila procese na domaćem tržištu. Naše poslovne potencija-

le dodatno smo na domaćem tržištu usmjerili i na raspoložive javne natječaje, gdje smo u većini slučajeva ponudili najbolje uvjete i mogli pratiti zahtjeve takvih kupaca. Hrvatsko gospodarstvo u

DIV je do sada uspješno proveo dvije privatizacije u kojima je potpuno restrukturirao poduzeća u stečaju 2010. godini obilježio je i proces privatizacije brodogradilišta u koji se DIV uključio kao ponuđač za ono najveće, Brodosplit. U skladu s pravilima Eu-

ropske komisije izradili smo i program restrukturiranja Brodosplita na dugoročnim, potpuno tržišnim načelima. Kako je DIV do sada uspješno proveo dvije privatizacije (TVIK Knin i MIN Svrljig u Srbiji), u kojima smo od poduzeća u stečaju ili pred njim proveli potpuno restrukturiranje, ispunili obveze i izgradili sustav proizvodnje koji uspješno plasira svoje proizvode na izvozna tržišta, smatramo da i s Brodosplitom imamo velike šanse provesti planirano. Smatramo da se u 2010. uvjeti poslovanja u Hrvatskoj moraju urediti u dijelu opće nelikvidnosti, tako da država bude regulator i neposredno zainte-

resirana strana za pravovremena plaćanja, jer je u poziciji postavljati pravila. Država kroz unutarnje instrumente treba provesti i strategiju poticanja investicija u privatnom sektoru. Zbog birokratskih zapreka mnogi investitori traže druge zemlje gdje će puno brže i jeftinije provesti svoje planove. Svi poticaji, za izgradnju ili proširenje proizvodnih pogona bez obzira na oblik i izvor samo će donijeti korist i zato su dobrodošli. Proizvodnjom se stvara dodana vrijednost i kreira proizvod koji će svojom konkurentnošću naći svoje mjesto i na izvoznim tržištima te omogućiti novo zapošljavanje.

Hrvoje Štorga, predsjednik Uprave Mercatora-H

Darko Šket, stečajni upravitelj Peveca

Možemo očekivati blagi rast

Pravi primjer snage brenda

Niska razina gospodarskih aktivnosti, pad osobne potrošnje i restrukturiranje većine hrvatskih kompanija obilježili su i recesijsku 2010. godinu. Put prema oporavku hrvatskoga gospodarstva uključuje intenzivnije mjere poticanja konkurentnosti, ulagačke klime, snažniju podršku realnom sektoru i rastu potrošnje. U 2011. godini možemo očekivati blage stope rasta, među ostalim uzrokovane pozitivnim pomacima u okruženju kao i najavama završetka pristupnih pregovora za Europsku uniju, no oporavak gospodarstva bit će dugotrajan. Kada govorimo o sektoru trgovine, retaileri će nastaviti sa strategijom niskih cijena zbog racionalnih obilježja kupovine i povećane štednje građana posebno u prvoj polovini iduće godine. Ozbiljniji potrošački zamah

Nas su ove godine pogodila dva teška problema. Jedan je pauza u poslovanju zbog otvaranja stečajnog postupka, a drugi je opći pad prometa u trgovini. Pevecovi centri nisu radili od listopada 2009. do svibnja 2010. godine i to bi za svaki trgovački lanac bio gotovo fatalan udarac. Pa ipak, nakon ponovnog otvaranja 11 naših centara, kupci su se vratili u relativno kratkom roku. Pokazalo se što u praksi znači kad

mogao bi uslijediti provedbom stabilizacijskih mjera, a rastu potrošnje pridonijelo bi smanjenje PDV-a i neporeznih davanja. Mercator-H nastavit će s mjerama osiguranja bržeg i stabilnijeg ra-

Mercator će nastaviti s podrškom razvoju domaće proizvodnje i dobavljača sta kompanije kroz veću fleksibilnost sustava, širenje maloprodajne mreže i diverzifikaciju prodajnih formata. Upravo je na tržište lansiran Getro market, format kvartovske trgovine čija cjenovna politika obuhvaća i do 50 posto niže cijene. Mercator će nastaviti s podrškom razvoju domaće proizvodnje i lokalnih

dobavljača kojima pruža mogućnost plasmana proizvoda na policama svojih trgovina u Hrvatskoj, pa i na ostalim tržištima Jugoistočne Europe. Strategija Mercator Grupe na svim tržištima regije jest razvoj dvaju prodajnih formata, tzv. value i economy, s kojima obuhvaća dvije najveće ciljne skupine potrošača. Akvizicija Getroa u 2010. godini kompaniji je stoga pružila mogućnost daljnjeg prilagođavanja asortimana i formata trgovine prema zahtjevima pojedinačnih mikrolokacija što će biti u fokusu društva u 2011. godini.

Ponovo smo zaposlili 827 radnika i oni redovito dobivaju plaće teoretičari govore o “snazi brenda”. Ponovo smo zaposlili 827 radnika, i oni redovito dobivaju plaće. S goto-

vo 300 dobavljača uspjeli smo postići dogovor da nam i dalje daju svoju robu i da njome punimo trgovine. Iako je glavnina njihova potraživanja još ostala nepodmirena, oni nam na taj način također ukazuju povjerenje. Redovito podmirujemo tekuća potraživanja. Ove smo godine ostvarili prihod od 300 milijuna kuna i na godišnjoj ćemo razini iskazati i određenu tekuću dobit. Pomalo je i za nas bilo neočekivano što su se unatoč vrlo negativnom publicitetu, kupci vratili u naše trgovine. Sada nas očekuje dodatni težak posao. Dobavljače, državu i banke želimo motivirati da pristanu na stečajni plan koji bi osigurao dugoročni opstanak tvrtke. Od 1,7 milijardi kuna ukupnog duga, na banke otpada oko 870 milijuna kuna. Nadam se da će svi vjerovnici po-

držati naša nastojanja da im se potraživanja isplate u duljem roku, preko redovitog poslovanja. Naš je prijedlog da u novom društvu Pevec dobavljači i država dobiju vlasničke udjele, a da banke reprogramiraju potraživanja i otpišu dio kamata. Vjerujem da nitko neće biti za likvidaciju tvrtke. Nastavi li se trend našeg poslovanja, u idućoj godini ostvarit ćemo od 700 do 750 milijuna kuna prihoda i godišnju dobit od 35 milijuna kuna. Otvoreni smo za daljnje pregovore i vjerujemo u bolja vremena.

38 POSLOVNA OČEKIVANJA 2011.

Privredni vjesnik Broj 3659, 20. prosinca 2010.

“I dalje ćemo raditi na onom što smatramo ključnim za male poduzetnike, a to je - edukacija, edukacija, edukacija.” Antun Bubić, tvrtka Zebra Goran Markulin, direktor Cromarisa

Robert Grilc, član Uprave Hipersfere

Očekujemo podršku U biznisu premalo koristimo znanost za velike investicijske projekte Hrvatska mora izboriti dozvolu izvoza školjki u EU, što danas nije moguće Kad je riječ o našem poslovanju, generalna ocjena ove poslovne godine bila bi: pad potražnje na domaćem i inozemnom tržištu te općenito veći pad kod roba koje imaju višu cijenu, u što spadaju i naši proizvodi. Za sam Cromaris, 2010. je godina restrukturiranja i pripreme strategije razvoja za idućih pet godina. U našem sektoru - proizvodnji zdrave hrane, konkretno proizvoda na bazi brancina i orade - u 2011. godini očekujemo podjednako pogodne uvjete poslovanja kakve imaju naši konkurenti u Italiji, Francuskoj ili Grčkoj.

Krećemo i s novim proizvodima , od kojih izdvajam novu vrstu bijele ribe kornatsku hamu Tako, primjerice, očekujemo ukidanje carine na riblju hranu koja se uopće ne proizvodi u Hrvatskoj, nego je svi moramo uvoziti, a na to plaćamo carinu. Očekujemo mogućnost korištenja fondova EU-a i Hrvatske, za investicijske projekte kakve imaju naši konkurenti, a koje većim dijelom ne financiraju same tvrtke, nego to čini Europska unija ili njihova država. Očekujemo i dalje pritisak za ukidanje izvozne carine za ribu koju plaćamo nakon iskorištenja izvozne kvote prema Europskoj uniji, odnosno, ako to nije moguće, barem povećanje izvozne

kvote. Također smatramo da Hrvatska mora izboriti dozvolu izvoza školjki u Europsku uniju, što danas nije moguće. Konačno, očekujemo podršku i lokalne i nacionalne vlasti za velike investicijske projekte kojima namjeravamo povećati zaposlenost, i to maksimalno u funkciji izvoza. U 2011. godini planiramo rast veći od 30 posto, ponajviše u izvozu. Naše glavno tržište je Italija i tamo ćemo provesti određene organizacijske promjene. Također krećemo i s novim proizvodima od kojih izdvajam novu vrstu bijele ribe – kornatsku hamu. Riječ je o autohtonoj bijeloj ribi izvrsnog okusa koje je nekad u našem moru bilo u izobilju, dok je danas vrlo rijetka. Iduće godine očekujemo i početak rada sustava automatskog hranjenja u tri od naša četiri uzgajališta, čime ćemo maksimalno modernizirati uzgoj te tako podići kontrolu kvalitete našeg proizvoda i efikasnosti proizvodnje. Generalno, 2011. je još jedna godina u kojoj očekujemo značajne pomake u realizaciji naše vizije, a to je da budemo jedna od najuspješnijih kompanija u industriji brancina i orade na Mediteranu, a to znači i na svjetskoj razini.

Godina 2010. se za projekt Hipersfera može ocijeniti polovično uspješnom. Tehnološki napredak projekta je postignut, ispunjeni su svi zadani ciljevi, ali je izostalo nužno financiranje nastavka istraživanja. Hrvatskom gospodarstvu nedostaje kultura ulaganja u visokotehnološke projekte s ciljem stvaranja pozitivne klime i preduvjeta za dugoročni gospodarski napredak. Primijenjena znanost je alat u postizanju konkurentnosti na globalnom tržištu. Taj potencijal u Hrvatskoj ne koristimo iako su ovdje troškovi istraživanja i razvoja gotovo upola niži od zemalja EU-a, prvenstveno zbog niskih troškova visokoobrazovanih ljudskih potencijala. Takvoj slici (ne)razvoja RH nikako ne pridonose ni globalna gospodarska kretanja. Cijena kapitala je visoka, a ulagački konzervatizam je porastao, kako u domaćem tako i u inozemnom financijskom sektoru. Investitori se ponašaju prema poznatom uzorku, trendovski, i uglavnom investirajući u poznate investicije kako bi diverzificirali

rizik poslovanja. Domicilni investitori se često vode primjerima uspješnih projekata u svijetu. Inovacije su u tom smislu marginalizirane, osim u slučaju web, smart phone ili softverskih aplikacija, gdje je rizik mini-

Investitori se ponašaju prema poznatom uzorku, trendovski, kako bi diverzificirali rizik maliziran, a stopa povrata uloženih sredstava ima srednju komercijalnu vrijednost. Fondovi visokog rizika u inozemstvu postupno se odmiču od konzervativnog pristupa investiranja te ponovno zauzimaju pozicije koje su imali prije globalnih recesijskih utjecaja. Naravno, rezultat takvih promjena i kretanja je izlazak globalne ekonomije iz recesije i potraga za ulagačkim prilikama, ali još uvijek uz povećan oprez. Nastala situacija i ulagačka klima utjecala je i na planove Hipersfere. S obzirom na profil projekta

te političku i gospodarsku nestabilnost i nekonkurentnost Hrvatske, otežan je proces prikupljanja financijskih sredstava za nastavak projekta. Nepovjerenje i birokratske barijere sputavaju strane investicije u Hrvatsku pa tako otežavaju i nastavak projekta, odnosno oporavak hrvatskoga gospodarstva. Treba naglasiti da su investicije koje potiču stvaranje dodane ili nove vrijednosti one koje posjeduju istinsku vrijednost, za razliku od investicija koje polučuju kratkoročne efekte i nemaju za rezultat stvaranje dodane vrijednosti. Hrvatska je mala zemlja, malog tržišta, koja mora pronaći svoje proizvodne i uslužne niše, umjesto pokušaja konkuriranja u segmentima mass marketa pojedinih industrija. Stoga je potrebno izraditi kvalitetnu dugoročnu strategiju, urediti fiskalnu politiku i porezne olakšice, komunicirati s gospodarstvom i provesti nužne strukturne promjene. To će vratiti povjerenje investitora, otvoriti kvalitetna radna mjesta i unaprijediti gospodarstvo i živote građana.

BICRO, agencija za poticanje inovacija, svjetlo je u tunelu domaćeg gospodarstva. Suradnja s njom može se opisati vrlo dobrom. Prostor za napredak uvijek postoji, čega je svjesna i Uprava BICRO-a. Organizacijska struktura i kapaciteti, povećanje efikasnosti i solventnost, u slučaju BICRO-a nužni su za kvalitetno funkcioniranje organizacije koja je u funkciji akceleratora gospodarstva. Nažalost, njihovi apsorpcijski kapaciteti nisu dostatni za praćenje daljnjeg razvoja, ali aktivno sudjeluju u promicanju projekta Hipersfera. Hipersfera se nalazi u fazi prikupljanja sredstava, ostvaruje kontakte s međunarodnim institucionalnim, gospodarskim i akademskim subjektima, s vjerom u plodonosniju i uspješniju 2011. godinu.

antun Bubić, vlasnik i direktor tvrtke Zebra

Edukacija i samo edukacija Zahvalni smo na ovoj godini poslovanja jer ćemo nagodinu biti još bolji i konkurentniji Za nas je 2010. bila godina osnivanja poduzeća, ispitivanja tržišta i pokretanja proizvodnje Ziptrak zastora. Početak nije bio lak i iziskivao je mnogo ulaganja, truda i učenja. Međutim, i da su ekonomska vremena drukčija i bolja, ipak bismo prolazili kroz sličan iskustveni proces, proces sazrijevanja i rasta. Zahvalni smo na ovoj godini poslovanja jer ćemo nagodinu

biti još bolji i konkurentniji na tržištu. Tvrtka Zebra se ne oslanja na Vladin ekonomski program niti na njene po-

ticajne mjere jer zasad ne posjedujemo dovoljno informacija o takvoj vrsti pomoći malim tvrtkama, ni vještina za ostvarivanje eventualnih poticaja. Osobno smatram da mladi, mali i srednji poduzetnici, obrtnici i svi koji su voljni pokrenuti vlastiti biznis ne dobivaju prilike za stjecanje vještina poslovanja kroz seminare, tečajeve, radionice i slično... Takav poticaj treba i

želi tvrtka Zebra. Među konkretnim planovima naše tvrtke nekoliko je ciljeva: Ziptrak zastore učiniti prepoznatljivim i jedinstvenim proizvodom u Hrvatskoj i regiji te proširiti proizvodni pogon i otvoriti još dva radna mjesta. I, naravno, raditi dalje na onom što smatramo ključnim za male poduzetnike, a to je - edukacija, edukacija, edukacija...

OPERATOR SUSTAVA SKLADIŠTA PLINA

PSP vodi, održava i razvija siguran, pouzdan i učinkovit sustav skladišta plina U hrvatskome plinskom sustavu podzemno skladište plina omogućava: • uravnoteženje odnosa dobave i potrošnje plina tijekom godine (sezonsko i dnevno) • optimalnu proizvodnju plina iz domaćih plinskih polja • najpovoljniju kupnju plina (jednaku satnu dinamiku dobave tijekom cijele godine) • preuzimanje svih ugovorenih uvoznih i domaćih količina plina • ispunjavanje ugovorenih obveza prema potrošačima • skladištenje plina za treću stranu • raspolaganje uskladištenim količinama plina kao strateškom rezervom energije. Savska cesta 88a_10000 Zagreb_tel.: +385 1 6301 600_faks: +385 1 6301 779_ web: www.psp.hr_e-mail: psp@psp.hr