Poslovna očekivanja 2017 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK [posebno izdanje \ siječanj 2017.]

Poslovna očekivanja

403 tvrtke koje su sudjelovale u anketi pravi su barometar poslovne klime u nas 200 vlasnika i čelnika hrvatskih tvrtki piše o poslovnim očekivanjima

2017

www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik [broj 3963]

Optimizam gospodarstva uz poboljšanje uvjeta za rast i razvoj

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

UVODNIK GLAVNOG UREDNIKA

Odgovornost vlasnika je bitna za uspjeh! Poslovna 2017. zbog niza razloga mora biti godina katarze - gospodarstvo je svima izvor, bez njega se ne može razvijati ni država ni društvo, a istodobno su to gospodarstvo i napose vlasnici često marginalizirani u javnosti

ospodarska kriza, deficit proračuna, promjene Vlade i koncepata razvoja, pad pa u zadnje vrijeme duži rast BDP-a, prodaja državnih obveznica, javni dug… ovo je tek dio pojmova koji posljednih nekoliko godina dominiraju u hrvatskom medijskom, a samim time i javnom prostoru. Sinonim su oni za stanje u kojem se našlo hrvatsko gospodarstvo uvjetovano svjetskim problemima, ali i dugogodišnjim strukturalnim promašajima hrvatskih gospodarskih i političkih stratega. Svakodnevno našu pažnju zaokupljaju priče o nekadašnjim mastodontima koji su i nakon promjene političko-gospodarskog sustava ostali u vlasništvu države ili im je pak država značajni vlasnik. U krizi se traži (po tko zna koji put) restrukturiranje kako bi ti gospodarski subjekti postali operativniji, efikasniji i inovativniji. Istovremeno uz njih (ili možda u inat njima) u Hrvatskoj posluje na stotine malih i srednjih tvrtki, sada već i velikih, koje u svome radu primjenjuju sve ono najbolje što bi danas jedna tvrtka trebala imati. Oni su uspješni ali i društveno odgovorni, oni su inovativni ali i socijalno osjetljivi. Upravo oni su ti koji iz mjeseca u mjesec dokazuju kako se i u ovoj zemlji može biti poduzetan bez obzira na krizu. Oni su ti koji bude u čovjeku optimizam koji je itekako potreban, kako bi dobili inspiraciju da možda i sami krenu u poduzetničke vode. Gospodarstvo je svima izvor, bez njega se ne može razvijati ni država ni društvo, a istodobno su to gospodarstvo i napose vlasnici marginalizirani u javnosti. Odgovornost vlasnika je bitna za uspjeh. Moramo biti svjesni da su današnje okolnosti trajno stanje kojem trebamo prilagoditi navike, poslovanje, ponašanje. U okolnostima u kojima Europi ne ide nimalo sjajno, mi možemo učiniti za sebe dobro. Sve te vanjske silnice daju jasan signal kako su potrebne domaće odluke. I to odmah. Izvlačenje svijeta iz krize nas neće izvući iz krize, mi smo u EU, ali kako će nam biti u EU, ovisi isključivo o nama. Hrvatska treba Hrvatsku. Treba svoje poduzetnike. A nama je poduzetništvo

» Darko Buković, glavni urednik Privrednog vjesnika i gospodarstvo još uvijek podijeljeno na privatni i državni sektor – percepcijski. Još uvijek se često govori… znaš, radim kod privatnika, kao da je to najveće zlo. U Njemačkoj gotovo svi rade kod privatnika, pa su sretni. Mi moramo mijenjati sebe. Kako? Čitajući tekstove 200 vlasnika ili čelnika uprava hrvatskih poduzeća, ne mogu se oteti dojmu da je recept tu. U svim tim tekstovima kriju se brojne odluke, savjeti, prijedlozi... Jer mnogi od njih su se svemu lošem oko nas oduprli znanjem, radom, lucidnošću i poduzetnicima svojstvenom ludošću i tvrdoglavošću. A

U Hrvatskoj posluje na stotine malih i srednjih tvrtki, sada već i velikih, koje u radu primjenjuju sve ono najbolje tko su ti koji nas mogu izvući? S dužnim poštovanjem prema svima koje neću spomenuti, a misle da bez njih to neće ići, odgovor je jednostavan. I treba ga glasno reći – gospodarstvenici, dakle svi mali i veliki poduzetnici i obrtnici, OPG-ovci. I stoga je poruka jasna. Vrijeme je za gospodarstvo. Trajno. Ako smo spremni igrati i igramo lokalnu

ligu, dio i regionalnu ligu, a svi žele biti, ući i ostati u europskoj ligi, ne preskačući ni svjetska natjecanja, moramo se dobro pripremiti i igrati uvijek na razini najboljih. To je naš cilj, naša misija i naša stvarnost. Dugoročna strategija. Ne, ne govorim o sportu, govorim o gospodarstvu. I u gospodarstvu, kao i sportu, svakim se danom slažu ljestvice uspjeha neki prelaze u niži, a neki u viši rang natjecanja. Na visokoj razini kvalitete svi moramo “igrati” ako želimo, ako već ne pobijediti, a onda barem ne biti poraženi. Europska unija sa svojih 500 milijuna potrošača s jedne je strane (zapravo uvijek) dobra prilika, ali samo za tvrtke koje imaju prepoznatljiv i konkurentan proizvod. Rast na bogatom i razvijenom tržištu ostvaruje se idejom, kvalitetnim radom, onim nečim drugačijim, posebnijim, ali istodobno konkuretski dugotrajnijim. Na drugom kraju je otvaranje i pretvaranje hrvatskog tržišta u domaće EU tržište, što znači jaku konkurenciju u kojoj će samo najuspješniji opstati, a relativno velik broj nepripremljenih tvrtki jako stradati. Poslovni iskorak na tržište EU-a polazi od razvoja drugačijih modela komunikacije, izravnijeg i proaktivnijeg pristupa, što će samom dobrom proizvodu, ideji ili usluzi osigurati što veću dodanu vrijednost. Bez izravnog komuniciranja nema snažnijeg gospodarskog iskoraka. Hrvatska to zna jer shvaća kako izvoz mora postojati kao jedino mjerilo svake uspješnosti. Potvrđujući prepoznatljivost, komunicira se budućnost. Radeći puno s gospodarstvenicima, posebno iz manjih sredina, svjestan sam njihove vrijednosti. Za mene je lokalno - globalno. Ako jedan gospodarstvenik igra značajnu ulogu na nacionalnoj, pa i međunarodnoj pozornici, možete samo predmnijevati što on znači za lokalnu sredinu. Vrijeme koje živimo je vrijeme katarze – čišćenja od svega lošeg. Od drevnog grčkog izraza katharsis i danas je u modernom grčkom jeziku ostala u upotrebi ta riječ, sa značenjem čišćenje, purifikacija. I to je proces koji moramo u potpunosti proći da bismo iz njega izašli obnovljeni. ◀

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac,

Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr LEKTURA Sandra Baksa, Tatjana Novosel PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

MARKETING

Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Kerschoffset Zagreb www.privredni.hr

SADRŽAJ

Uvodni dio 15 Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore

16 Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore

17 Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca

Gospodarstvenici kažu... 19 Gordana Kovačević, Ericsson Nikola Tesla 20 Željko Smodlaka, predsjednik Uprave Henkel Adrie, Zagreb 20 Bernarda Cecelja, vlasnica i direktorica tvrtke Bernarda, Nedelišće 21 Hrvoje Išek, predsjednik Uprave Combisa, Zagreb 22 Boris Miloushev, predsjednik Uprave Heinekena Hrvatska, Karlovac 22 Goran Rameša, predsjednik Uprave BKS Bank, Rijeka 23 Marina Šunić, direktorica tvrtke Kamen Benkovac 23 Tonči Peović, direktor Zračne luke Brač 24 Domagoj Nobilo, direktor tvrtke Mediterra Natura, Zagreb 25 Ela Komlen, predsjednica Uprave tvrtke Milenij hoteli, Opatija 25 Mato Violić Matuško, vlasnik i direktor Matuško vina, Potomje (Pelješac) 26 Lukša Novak, direktor Zračne luke Split, Resnik 26 Dražen Pehar, direktor Asseco SEE Hrvatska, Zagreb 27 Marija Dekanić, direktorica Logoboxa, Zagreb 27 Darko Meštrović, direktor Plovputa, Split 28 Milan Vrdoljak, predsjednik Uprave tvrtke Ricardo, Osijek 28 Dražen Čurila, direktor Lunete, Ludbreg 29 Slavica Zadro, direktorica tvrtke Hennlich, Stupnički Obrež 29 Radwan Joukhadar, direktor tvrtke Medical Intertrade, Zagreb 30 Andrej Levenski, suosnivač i tehnički direktor Gamepiresa, Zagreb 30 Ivan Radnić, voditelj prodaje malih kućanskih aparata Electrolux, Zagreb 31 Tija Mlinac, upraviteljica Poljoprivredne zadruge Supetar 31 Ivan Pavlović, predsjednik Uprave Luke Ploče, Ploče 32 Ivica Zoković, vlasnik i direktor tvrtke Movran, Muć 32 Tomislav Bronzin, vlasnik Citusa, Zagreb 33 Nataša Trslić Štambak, Managing Director Graylinga za SEE regiju, Zagreb 33 Hrvoje Nevistić, voditelj Odjela za srednje i malo poduzetništvo Sberbanka, Zagreb 34 Krešimir Mlinarić, direktor Adacte, Zagreb 35 Miroslav Škoro, vinarija Campus 35 Elizabeta Planinić, vlasnica tvrtke Putuj bolje i obrta Čuvar sjećanja, Zagreb 36 Kamilo Antolović, direktor agencije K&K PROMOTION i predsjednik Direktorija OmnisGroupa 36 Marko Njavro, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare, Zagreb

37 Barbara Šimunović, direktorica Kabanice, Zagreb 37 Šime Svetina, predsjednik Udruge drvne i papirne industrije HUP-a 38 Dean Čebohin, direktor razvoja poslovanja za FlixBus CEE regiju, Zagreb 39 Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave Vipneta, Zagreb 39 Petar Lovrić, predsjednik Uprave Kadusa, Zagreb 40 Sanja Vuković Veić, direktorica tvrtke Sajam Split 40 Ivan Bračić, prokurist tvrtke PIP, Pisarovina 41 Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Spin Valisa, Požega 41 Tonči Škratulja, vlasnik i direktor tvrtke Felicita, Lastovo 42 Ivan Lozančić, glavni izvršni direktor Gauss Developmenta, Osijek 42 Dario Mamić, član Uprave tvrtke Tommy, Split 43 Damir Pernar, predsjednik Uprave Paške sirane, Pag 43 Stjepan Pezo, predsjednik Uprave Galeba, Omiš 44 Boro Vujović, direktor agencije za promet nekretninama Opereta, Zagreb 44 Matija Matijevac, direktor tvrtke Maidea, Zagreb 45 Goran Šutalo, direktor i vlasnik tvrtke Color emajl, Požega 45 Alen Varenina, direktor Karoline i član Uprave Kraša 46 Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska i BiH, Zagreb 47 Jasminka Biliškov, vlasnica tvrtke Biliškov nekretnine, Kaštel Stari 47 Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive, Zagreb

48 Zrinka Šesto, vlasnica tvrtke Danubium, Vukovar 48 Davor Pleško, vlasnik tvrtke Pleško, Zabok 49 Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe, Zagreb 49 Darinko Bago, predsjednik udruge Hrvatski izvoznici, Zagreb 50 Nenad Raca, direktor Aduro Idee, Zagreb 50 Josip Berket, vlasnik Marine Kaštela, Kaštel Gomilica 51 Sandra Mihelčić, direktorica Business Media Groupa, Zagreb 51 Zoran Salopek, predsjednik Udruženja hostelijera HGK 52 Mario Bekić, vlasnik Stolarije Bekić, Sesvete 52 Živko Dražin, direktor tvrtke Riba Dražin, Kaštel Kambelovac 53 Đuro Horvat, glavni direktor Effectusa - studija ﬁnancija i prava, Zagreb 54 Alojzije Jukić, predsjednik Uprave Compinga, Zagreb 54 Josip Markovac, generalni direktor Altrad Limexa, Donji Miholjac 55 Marko Čižmek, član Uprave tvrtke Valamar Riviera, Poreč 56 Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku 56 Loris Dessardo, direktor tvrtke Auro Domus, Kastav 57 Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko Banka, Zagreb 58 Marko Brnčić, direktor tvrtke S.T.P., Lučko 59 Helle M. Petersen, predsjednica Uprave Carlsberg Croatia, Koprivnica

59 Damir Novinić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost, Zagreb 60 Libor Weiser, predsjednik Uprave Fine’sa Grupe, Varaždin 60 Siniša Đuranović, stariji potpredsjednik i glavni pravni savjetnik Hrvatskog Telekoma, Zagreb 61 Anamarija Cicarelli, vlasnica i direktorica Interliga, Split 61 Denis Matijević, predsjednik Uprave AgroFructusa, Donji Miholjac 62 Tihana Dragičević, vlasnica tvrtke Elevate, Zagreb 62 Danijel Delač, član Uprave Interkapitala, Zagreb 63 Florin Hoinarescu, direktor Teamneta Hrvatska, Zagreb 64 Irena Jelić, vlasnica tvrtke Copywriting, Zagreb 64 Davor Špoljar, vlasnik tvrtke Špoljar Davor, Terezino Polje 65 Mladen Mustač, direktor tvrtke Mustač commerce, Virovitica 65 Saša Cvetojević, vlasnik tvrtke Insako, Zagreb 66 Željko Vrbos, APIS Cabuna 66 Denis Nemčević, predsjednik Uprave Spider Grupe, Pitomača 67 Aljoša Pavelin, predsjednik Uprave Viktora Lenca, Rijeka 67 Milan Božić, direktor tvrtke Ribnjačarstvo Poljana, Ribnjaci 68 Ivica Vuković, vlasnik tvrtke Krah, Vrgorac 68 Dalibor Fofonjka, direktor tvrtke Phoenix, Orahovica 68 Mario Bobanac, direktor Zanatpromet-trgovine, Virovitica 69 Mirna Marović, direktorica tvrtke VentureXchange Ltd., Zagreb

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

06 Analiza Poslovnih očekivanja 2017.

70 Davor Hauptmann, vlasnik tvrtke Kreiranje, Split 70 Tomislav Zvonimir Dujmović, direktor tvrtke Quantum, Zagreb 71 Antun Kovač, direktor Agroservisproizvodnje, Virovitica 71 Sebastijan Tomić, direktor tvrtke Bastijana, Jelsa 72 Željko Goja, predsjednik Uprave HSTEC-a, Zadar 73 Ivana Stavljenić, suosnivačica tvrtke Green&More, Zagreb 73 Damir Škaro, predsjednik AK Siget, Zagreb 74 Zrinka Bokulić, predsjednica Uprave tvrtke Aminess Hotels & Campsites, Novigrad 74 Luka Vrga, direktor prodaje Vinarije Feravino, Feričanci 75 Sanja Sabolić, voditeljica Hotela Kurija Janković, Lukač 76 Igor Krakić, vlasnik i direktor agencije Z.A.G.I., Zagreb 76 Sanjin Šolić, predsjednik Uprave Jadranka Grupe, Mali Lošinj 77 Sven Darrer, tvrtka Darrer, Zagreb 77 Marijan Pojatina, direktor tvrtke Olival, Zagreb 78 Tomislav Uroda, direktor iCata, Zagreb 78 Zrinko Kamber, predsjednik Uprave Medora Hotela, Podgora 79 Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke, Koprivnica 79 Goran Markulin, direktor CroMaRisa, Zadar 80 Darko Lopotar, regionalni direktor tvrtke Schneider Electric, Zagreb 80 Alma Harašić Bremec, voditeljica Akademije Saveza kuhara mediteranskih europskih zemalja, Split 81 Leda Bosnić, obrt Ekatrin Katrin, Varaždin 81 Darija Kuljić, voditeljica robne kuće Ikea Zagreb 82 Boris Žgomba, predsjednik Uprave tvrtke Uniline, Pula 83 Tea Markotić, voditeljica projekata tvrtke Tiko Pro, Zagreb 83 Goran Vrabec, direktor tvrtke Volim Ljuto, Igrišće 84 Dijana Ćuzela, predsjednica Uprave Luxury cosmeticsa, Rijeka 84 Hrvoje Takač, voditelj prodaje u tvrtki Herbas, Pitomača 85 Damir Zec, poslovni direktor IBM-a Hrvatska, Zagreb 86 Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera 87 Sonja Popović, direktorica SAP-a, Zagreb 87 Davor Karninčić, direktor i suvlasnik tvrtke Trenton, Muć 88 Florjan Vasle, direktor Terma Tuhelj 88 Vlatko Dimovski, reg. direktor I&F McCann Grupe za Adriatic regiju 89 Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze

90 Nikica Gabrić, osnivač i ravnatelj Specijalne bolnice Svjetlost, Zagreb 90 Marino Markežić, vlasnik Vinarije Kabola, Momjan 91 Jurica Veselić, komercijalni direktor tvrtke Sloga Podravska trgovina, Đurđevac 91 Milan Galić, direktor Expo Internationala i zastupnik Deutsche Messea 92 Jasna Ivanek, direktorica tvrtke Triko, Ilok 92 Damir Skender, predsjednik Uprave Saponije Osijek 93 Marija Milković, suvlasnica obrta Etno Mara, Zagreb 93 Ivo Bilić, predsjednik Uprave KentBanka, Zagreb 94 Joško Mikulić, predsjednik Uprave Viadukta, Zagreb 94 Mladen Škomrlj, vlasnik i direktor tvrtke Obstinatio, Split 95 Dajana Mrčela, članica Uprave Kandita, Osijek 96 Ivić Pašalić, vlasnik tvrtke Mundus Viridis, Zagreb 96 Katarina Viličić Nikšić, direktorica marketinške agencije Torrens, Zagreb 97 Goran Ražnjević, predsjednik Uprave Ilirije, Biograd 98 Zoran Miliša, predsjednik Uprave RWE Energije 98 Viktor Pavlinić, predsjednik Uprave Tele2 Hrvatska, Zagreb 99 Vedran Hirtz, direktor i osnivač Integraloga, Zagreb 100 Mislav Bezmalinović, predsjednik Uprave Sardine, Postira 100 Tomislav Medven, direktor MM mesne industrije, Krašić 101 Damir Bulić, predsjednik Uprave Kraša 101 Dijana Bojčeta Markoja, direktorica UMFO, Zagreb 102 Ana Babić, direktorica marketinga tvrtke Pršut Voštane, Trilj 103 Rujana Lukač, predstavnica za regiju Adria tvrtke HomeExchange.com 103 Damir Blažinić, direktor Metaplasta, Pitomača 104 Ante Parčina, vlasnik i direktor tvrtke Parchy Computers, Kaštel Stari 104 Nenad Nizić, vlasnik tvrtke Ecco Ing, Split 105 Ana Zajc, viša projektna savjetnica tvrtke CroNoMar, Šibenik 105 Ante Duvnjak, vlasnik i direktor tvrtke Vodice, Vodice 106 Ivan Gotovac, vlasnik Kamenoklesarskog obrta Ivan Gotovac, Kaštel Sućurac 106 Petar Zekan, predsjednik Uprave Orgula Grupe i Analize, Split 107 Cristian Serio, direktor tvrtke Canicula, Muć 107 Ivica Buble, vlasnik i direktor tvrtke Dalmatia Charter, Trogir 108 Željko Lukač, predsjednik Uprave Metroneta, Zagreb

Sadržaj 108 Vlade Prančić, direktor i vlasnik tvrtke Smjeli, Dugopolje 109 Sanja Dajak Matanović, vlasnica tvrtke Vimal, Zagreb 109 Daniel Smiljanić, vlasnik Pan Parketa, Čačinci 110 Gordan Lauc, direktor tvrtke Genos, Osijek 110 Željko Palković, direktor tvrtke Palković, Pitomača 111 Dragutin Drk, direktor Vindije, Varaždin 111 Martina Crljen, voditeljica vodenog parka Aquae Vivae, Krapinske Toplice 112 Roko Vuletić, predsjednik Uprave NCP-a, Šibenik 112 Alen Fabčić, vlasnik ugostiteljskog obrta Fabo, Križnica 113 Dorotea Effenberger, predsjednica Uprave tvrtke Tahograf, Sveta Nedelja 113 Antonio Zrilić, vlasnik tvrtke Logiko, Zagreb 114 Lovre Jakšić, suvlasnik i direktor Klesarske radionice Dražen Jakšić, Donji Humac 114 Mario Fraculj, direktor McCanna Zagreb 115 Maja Pokrovac, direktorica tvrtke Obnovljivi izvori energije Hrvatske, Zagreb 116 Marijan Mareković, vlasnik tvrtke Dam, Špišić Bukovica 116 Boris Močinić, vlasnik i direktor tvrtke Zdravi i vitki, Zagreb 117 Sanela Dropulić, vlasnica i direktorica Expert Producta, Zaprešić 117 Nikola Serdar, direktor i vlasnik tvrtke Nimco, Sveta Nedelja 118 Ivana Hatvalić, predsjednica Uprave tvrtke HTP Korčula 119 Branko Roglić, vlasnik i predsjednik Orbica, Osijek 119 Dubravka Šenjug, vlasnica i direktorica MDM d.o.o. Virovitica 120 Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastika, Solin

120 Stanko Marinković, vlasnik i direktor Ribarske kućice, Bol 121 Sabina Mikulić, suvlasnica Hotela Adriatic, Orebić 121 Igor Harmund, direktor tvrtke Harmund, Virovitica 122 Ljubo Puđa, vlasnik i direktor tvrtke Puđa, Čaporice 122 Pero Jakšić, Atelijer Jakšić, Donji Humac 123 Ivana Burazin, direktorica tvrtke Promo Event, Split 123 Neven Kovač i Damir Kaša, vlasnici Podruma Vineda, Vukosavljevica 124 Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave DIV Grupe, Samobor 124 Bernhard Wodl, generalni direktor Lufthansa Grupe za BiH, Crnu Goru, Hrvatsku, Sloveniju i Srbiju, Zagreb 125 Jako Andabak, predsjednik Uprave Sunce Koncerna, Zagreb 126 Trpimir Renić, predsjednik Uprave tvrtke Cemex Hrvatska 126 Teo Petričević, direktor tvrtke Capax, Šibenik 127 Ksenija Plantak, suvlasnica tvrtke Pustara Višnjica, Višnjica 128 Željko Brigljević, vlasnik i direktor tvrtke MakroEko, Zagreb 128 Strahimir Filipović, vlasnik i direktor tvrtke Mandarinko, Opuzen 130 Ivan Miloloža, predsjednik Uprave Munje 130 Vladimir Ivanović, predsjednik Uprave Ivanala, Šibenik 131 Joze Tomaš, direktor tvrtke Potestas, Split 131 Ilija Tokić, predsjednik Nadzornog odbora tvrtke Tokić, Sesvete 132 Vlado Krauthaker, vlasnik Vinogradarstva i podrumarstva Krauthaker, Kutjevo 132 Goran Đanić, vlasnik obrta Đanić - obrt za tradicionalnu proizvodnju, Podgorač 133 Igor Milas, predsjednik Uprave tvrtke Ribola, Kaštel Lukšić

Analitičari predviđaju... 135 Damir Novotny, ekonomski analitičar 136 Anto Bajo, Institut za javne ﬁnancije/ Ekonomski fakultet Zagreb 137 Ljubo Jurčić, ekonomski analitičar 138 Zvonimir Savić, direktor Sektora za ﬁnancijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK 139 Žarko Primorac, ekonomski analitičar

140 Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Société Générale-Splitske banke, Split 140 Guste Santini, ekonomski analitičar 142 Neven Vidaković, prodekan za razvoj, kvalitetu, stručnu i znanstvenu djelatnost Visokog učilišta Effectus 144 Anton Starčević, savjetnik predsjednika Uprave Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb

ANALIZA

BAROMETAR POSLOVNE KLIME ZA 2017.

OPTIMIZAM GOSPOD POBOLJŠANJE UVJET

ISTRAŽIVANJE OD 17 PITANJA

Sveobuhvatne ocjene Istraživanje koncipirano od 17 pitanja na način da se anketirani očituju o:

Gospodarstvu Republike Hrvatske u razdoblju 2016. u odnosu na prethodno razdoblje (2015.)

Rezultatima koje su ostvarili u 2016. u odnosu na 2015.

Procjenama šireg i užeg eksternog okruženja u 2017. u odnosu na 2016.

Preporukama odluka i aktivnosti na koje bi se Vlada i druge relevantne državne i gospodarske

institucije trebale fokusirati u 2017. u svrhu poboljšanja uvjeta za poslovanje

Prioritetnim područjima djelovanja i aktivnostima kojima planiraju osigurati konkurentnost i realizaciju planiranih ciljeva svojih poduzetničkih organizacija

Rezultatima koje planiraju ostvariti poslovanjem u 2017.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

ARSTVA UZ A ZA RAST I RAZVOJ Kako bismo pravilno djelovali, u duhu Darwinove, prema kojoj “ne preživljavaju ni najbolji niti najpametniji, nego oni koji su se sposobni mijenjati”, potrebno je, prije svega, konsenzusom definirati viziju Hrvatske kao društva u razdoblju do minimalno 2030., definirajući što želimo biti i strateški okvir kako to realizirati  Darko

Buković

  Nikola

akon dugo, dugo vremena stanje u hrvatskom gospodarstvu dobilo je, napokon, ocjenu dobar. Istina, riječ je o labavoj trojci, ali za razliku od zadnjih godina u kojima se provodilo istraživanje i kada se radilo o ocjeni čvrsti dovoljan, sadašnja se ocjena može poistovjetiti s trendom i laganim optimizmom koji vlada i prati stanje u gospodarstvu. U okviru prošlogodišnjeg istraživanja, koje sustavno i tradicionalno provodi Privredni vjesnik, očitovale su se 403 ključne osobe koje direktno ili indirektno (grupe, povezana društva) upravljaju poslovanjem više od 450 poslovnih subjekata. Identifikatori kojima se definiraju (djelatnost, veličina, lokacija, podrijetlo i struktura vlasništva) te posljednji dostupni ključni financijski podaci (broj zaposlenih, ukupan prihod, neto rezultat) iz javno objavljenih financijskih izvješća o poslovanju anketiranih za 2015. ukazuju na to da su istraživanjem ravnomjerno obuhvaćene strukturalne raznolikosti gospodarske populacije Lijepe naše te da se rezultati mogu uvažiti i iskoristiti u razne svrhe, pogotovu pri promišljanju o tome kako se organizirati za izazove bliže budućnosti. Tako 85,4 posto anketnih glasova dolazi iz realnog, a 14,6 posto iz financijskog sektora. Za razliku od strukture hrvatske gospodarske populacije u kojoj mikro i malo poduzetništvo čini 98,5 posto, a 1,5 posto velika i srednje velika poduzeća, u strukturi anketiranih udio velikih i srednje velikih je

Nikšić

Pregled kumulativnih ključnih pokazatelja respondenata

Kumulativno respondenti

zaposleni neto dobit (mlrd hrk) prihodi (mlrd hrk) imovina (mlrd hrk)

1458I 1314I

Odnos respondenata po veličini tvrtke

Struktura respondenata po regijama

403

srednje tvrtke

Zagreb

Centar

30,3%

ukupno

403

16,1%

Primorje+ Istra+Lika

13,5%

55,8% 2,24

2,43

12,8% Istok

13,9%

Jug

13,5%

Prosječna ocjena općeg stanja gospodarstva kroz godine:

2,09

13,9%

28,1%

878.584 18,14 689,65 1.091,19

U 2017. ukupni gospodarski rast će u odnosu na 2016. biti: 66,1%

2,64

2,16

2,64

25,5%

2,6%

5,1%

1,1%

0% 2

4,9% 9,3% 5,5% 5,2%

prosječna ocjena

35,8%

Relativno respondenti / ekonomija

znatno veći (42,1 posto). To povećava udio broja zaposlenih i ukupnih prihoda anketiranih u vrijednostima tih podataka na razini Republike Hrvatske, tako da na temelju vrijednosti tih podataka (43.000 zaposlenih, 38,2 milijarde kuna ukupnih prihoda) anketirani predstavljaju četiri posto ukupnog gospodarstva. S obzirom na vlasništvo, 10,6 posto tvrtki se nalazi u državnom ili pretežito državnom vlasništvu, a preostali u privatnom ili pretežito privatnom vlasništvu. S obzirom na podrijetlo kapitala, 15,6 posto poslovnih subjekata je u inozemnom ili većinskom inozemnom vlasništvu, dok je najveći dio njih u domaćem ili većinski domaćem vlasništvu. Od 21 županije, Grad Zagreb je najzastupljeniji i na njega se odnosi 30,3 posto ukupnog broja anketiranih. Broj anketiranih po županijama je proporcionalan intenzitetu gospodarskih aktivnosti mjerenom osnovnim financijskim podacima (broj registriranih poslovnih subjekata, ukupni prihodi i rezultati), a isto se potvrđuje i kada se županije pregrupiraju u regije u strukturi koja

velike tvrtke

58,0%

Sjever

Kojom biste ocjenom od 1 do 5 ocijenili opće stanje gospodarstva u 2016. godini:

42.743 1,69 38,23 56,96

ukupno

male tvrtke

Kumulativno ekonomija

Napomena: Bez odgovora 2,2% anketiranih

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

puno veći

2,6% malo veći

približno jednak

1,1%

malo manji puno manji

Napomena: Bez odgovora 2,2% anketiranih

ANALIZA

Učinke krize vaša tvrtka će u 2017.: SVE TVRTKE

33,6%

34,2%

21,9%

21,1%

2,9% spremno i uspješno prevladati

VELIKE TVRTKE

44,7%

40,5%

uglavnom prevladati

pokušati prevladati

1,1%

teško prevladati

spremno i uspješno prevladati

vrlo teško prevladati

SREDNJE TVRTKE

50,6%

uglavnom prevladati

pokušati prevladati

34,6%

35,2%

teško prevladati

vrlo teško prevladati

MALE TVRTKE

OPTIMIZAM ZA RAST VEĆI NEGO U 2016.

24,5% 29,9% 16,9% 4,4% spremno i uspješno prevladati

uglavnom prevladati

pokušati prevladati

1,3%

teško prevladati

vrlo teško prevladati

spremno i uspješno prevladati

se uobičajeno koristi pri raznim analitičkim projektima (regija koja obuhvaća Primorskogoransku, Ličko-senjsku i Istarsku županiju u ovoj se analizi naziva Prilika, nap.a.). U strukturi anketiranih po gospodarskim sektorima, u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti, najveći broj poduzeća, njih 37,6 posto dolazi iz prerađivačke industrije, iz sektora trgovine njih 16,8 posto, a 11,7 posto iz sektora graditeljstva. Unutar sektora prerađivačke industrije, 9,1 posto reprezentira proizvodnju metalnih i nemetalnih proizvoda, 5,1 posto drvnu industriju, a 3,6 posto prehrambenu industriju.

PROSJEČNA OCJENA  DOBAR 2,67 Kako smo već istaknuli, poduzetnici ocjenjuju stanje u gospodarstvu prosječnom ocjenom dobar. No, kao i u prethodnim anketama, poslovnu 2016. godinu ni jedan od anketiranih nije ocijenio ocjenom odličan. Zanimljivo je pogledati kako “dišu” poduzetnici u pojedinim područjima Hrvatske. Tako je, od svih hrvatskih područja, istok

Vaša tvrtka će se u 2017. krizi oduprijeti:

uglavnom prevladati

pokušati prevladati

teško prevladati

1,3% vrlo teško prevladati

Hrvatske dao najslabiju ocjenu koja, u prosjeku, iznosi 2,51, Zagreb ocjenjuje stanje sa 2,59, Jug te Istra, Lika i Primorje su sličnih ocjena (2,61, odnosno 2,62), dok su najveće ocjene stanju gospodarstva dali poduzetnici središnje i sjeverne Hrvatske - njihove ocjene su 2,75 i 2,80.

Nakon dugo, dugo vremena stanje u hrvatskom gospodarstvu dobilo je, napokon, ocjenu dobar

Odgovori anketiranih na pitanje koje se odnosilo na procjenu rasta gospodarstva u 2017. u odnosu na 2016. ukazuju na značajan optimizam. Čak 66,1 posto anketiranih izjasnilo se da očekuje malo veći rast, njih 2,6 posto puno veći rast, dok nešto više od četvrtine ili njih 25,5 posto očekuje da će se zadržati ista razina gospodarske aktivnosti. Vrlo je mali broj “negativaca” koji je uravnotežen s brojem velikih optimista. U industrijski intenzivnoj i izuzetno izvozno orijentiranoj regiji Sjever (Sjever je od 61,6 milijardi kuna ukupnih prihoda za 2015., 18,3 milijarde ili 29,7 posto ostvario od izvoza, a Međimurska županija čak 33,1 posto ili 400 milijuna kuna izvoza od ostvarenih 12,1 milijarde ukupnog prihoda) udio onih koji očekuju puno i malo veći rast dosegao je 80 posto. Unatoč nižoj ocjeni koju su dali gospodarstvu 2016., regija Jug je iskazala značajan optimizam pri promišljanju o 2017. Naime, njih 73 posto očekuje veći ili manji rast. Gospodarstvenici Istre, Primorja i Like pokazali su pak značajan oprez jer tek njih 51,4 posto očekuje malo veći rast, a ni jedan ne očekuje puno veći rast. Rezultati odgovora na ovo pitanje, kako su ih dali anketirani Juga i Istre, Like i Primorja, u skladu su s već uvriježenim očekivanjima gospodarstvenika s tih područja (“nekako ćemo”, odnosno “oprez, uvijek i prije svega”).

UVJETI ZA INVESTIRANJE ĆE SE POBOLJŠATI Rezultate odgovora na pitanje o uvjetima investiranja treba gledati i u ozračju ocjene o stanju u gospodarstvu koja je sve

Očekujete da će se porezi i doprinosi u 2017.:

Negativan utjecaj krize na Vašu tvrtku 2017. godine bit će:

9,6%

Pogledamo li ocjene temeljem kriterija veličine tvrtke, srednje velike tvrtke daju prosječno najnižu ocjenu gospodarstvu - 2,52, dok veliki smatraju da stanje zaslužuje ocjenu 2,62. Svojevrsno iznenađenje je i ocjena malih poduzetnika koji su se pokazali najoptimističnijima dajući ocjenu 2,70. To još jednom ukazuje na važnost i nužnost posvećivanja pune pozornosti i potrebe skrbi države u razvoju manjih i fleksibilnih gospodarskih subjekata, u unapređenju njihove internacionalne konkurentnosti i izvrsnosti te efektima koji se kroz takvu strategiju razvoja gospodarstva (individualni pristup malim brzorastućima, “što im treba osigurati i dati da budu veći i još bolji”) mogu osigurati na korist društva u cjelini. Ocjena gospodarstva u 2016. godini dvaju najzastupljenijih gospodarskih sektora u anketi - prerađivačka industrija i trgovina - je identična: 2,66.

58,4%

50,7%

5,9%

29,2% 3,8%

1,8%

19,0% 13,1%

1,4% 2,9%

povećanjem plasmana

promjenom proizvodnog programa

reorganizacismanjenjem jom poslovanja troškova proizvodnje

smanjenjem troškova rada

vrlo velik

osjetan

prihvatljiv

malen

Napomena: Bez odgovora 1,8% anketiranih

11,3% 4,7%

5,1%

zanemariv

znatno povećati

2,6% malo povećati

ostati isti

malo smanjiti

Napomena: Bez odgovora 1,1% anketiranih

znatno smanjiti

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017 optimističnija. Tako je opći stav tj. očekivanja od 47,4 do 62,7 posto - bez obzira na veličinu tvrtke, područje Hrvatske u kojem posluju te grani i djelatnosti - da će doći do malog poboljšanja uvjeta za investiranje i poslovanje u 2017. Na razini svih poduzetnika, podaci govore da njih 53,6 posto smatra da će doći do malog poboljšanja, 36,9 posto da će ostati isti, da će se malo pogoršati smatra 4,4 posto gospodarstva, a 3,3 posto je velikih optimista koji smatraju da će doći do znatnog poboljšanja. Veliki su poduzetnici, pritom, ocijenili u najmanjem postotku od svih promatranih skupina odgovora (47,4 posto) da će doći do malog poboljšanja, ali njih 42,1 posto smatra da neće biti nikakvih promjena. Za razliku od malih i srednjih od kojih nitko ne smatra da će doći do jakog pogoršanja, kod velikih njih 2,6 posto ostavlja i tu mogućnost u procjenama svog poslovanja. Mali crpe svoj optimizam promjena u očekivanjima da će stvarno do tih promjena i doći, pa njih 57,2 posto smatra da će se poboljšati uvjeti za investiranje i poslovanje. Poduzetnici sa sjedištem u Zagrebu su najoptimističniji: njih 62,7 posto očekuje da će doći do blagog poboljšanja uvjeta poslovanja i investiranja, dok nešto više od četvrtine zagrebačkog gospodarstva smatra da do promjena neće doći. Trgovina je tradicionalno optimističnija nego prerađivačka industrija. Poduzetnici iz trgovine, njih 58,7 posto, očekuje blago poboljšanje uvjeta poslovanja i investiranja, naspram 48,5 posto poduzetnika u prerađivačkoj industriji. No, dok nitko od poduzetnika iz trgovine ne očekuje ni puno pogoršanje niti puno poboljšanje, kod prerađivačke industrije je i 2,9 posto onih za koje bi 2017. godina mogla donijeti znatno poboljšanje uvjeta poslovanja.

Vaša tvrtka je u 2016. u odnosu na 2015. ostvarila...

19,7%

7,7%

puno veći

malo veći

približno jednak

4,7%

3,6%

malo manji

puno manji

Napomena: Bez odgovora 31,4% anketiranih

UVOZ

PRIHOD OSTVAREN IZVOZOM

32,1%

20,4%

6,2%

5,5%

puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji

3,3% puno manji

Napomena: Bez odgovora 33,2% anketiranih

POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM

38,3%

17,9% 10,9% 7,3% 1,5% puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji

4,4%

5,1%

puno manji

puno veću

Napomena: Bez odgovora 30,7% anketiranih

IZAZOVE U 2017. PODUZETNICI ĆE PREVLADATI Izazove koje donosi 2017. anketirani su u velikoj većini (62,4 posto) ocijenili nečim što će spremno i uspješno prevladati (21,9 posto) te uglavnom prevladati (40,5 posto). Dodamo li tomu i onu trećinu poduzetnika koji će sve učinke krize u 2017. pokušati prevladati, dolazimo do podatka da se 96 posto gospodarstva hvata u koštac s izazovima koje nosi poslovna godina. Zanimljiv je pogled na to pitanje iz pozicije veličine tvrtke. Tako više od polovine srednjih tvrtki smatra da će uglavnom prevladati krizu, a nekoliko postotaka je manji rezultat (16,9 posto) onih srednjih poduzetnika koji smatraju da će se krizi spremno i uspješno oduprijeti. Kod malih je gotovo ujednačen

IZVOZ

32,1%

» Kod malih tvrtki je najveći postotak onih koji smatraju da će teško prevladati učinke krize

malo veću

približno jednaku

3,6%

2,9%

malo manju

puno manju

Napomena: Bez odgovora 39,1% anketiranih

postotak onih kojima prevladavanje učinaka krize ostavlja prostora i da uglavnom prevladavaju, ali će pokušati prevladati. Kod malih je najveći postotak onih koji smatraju da će teško prevladati učinke krize - 4,4 posto, a od zanimljivih podataka izdvaja se onaj da su velike tvrtke jasno dale do znanja da kod njih nema onih koji će teško ili vrlo teško prevladati učinke krize. S tim povezano pitanje o tome koliko će negativan utjecaj kriza imati na poslovanje tvrtke, čak 58,4 posto smatra da će taj utjecaj za njihovu tvrtku biti prihvatljiv. Osjetno negativan utjecaj očekuje 19 posto tvrtki, a za ukupno 17,8 posto tvrtki negativan utjecaj krize bit će malen i zanemariv. Analiza po veličini potvrđuje prethodne postotke, pri čemu je kod velikih taj postotak prihvatljivosti daleko najveći (76,3 posto), a kod njih je dvoznamenkasti postotak (13,2 posto) i kod odgovora da će taj utjecaj biti osjetan. Osjetan negativan utjecaj očekuju i srednji kod kojih se taj postotak diže na više od petine odgovora (20,8 posto), a i kod malih se kreće iznad prosjeka i iznosi 19,5 posto.

Prerađivačka industrija smatra da će kod 17,5 posto tvrtki biti osjetnog negativnog utjecaja.

PROSTORA ZA PROMJENE UNUTAR TVRTKE JOŠ IMA Pozitivne priče i informacije iz lokalnog gospodarskog okruženja o rastu, koje se sve više događaju i promoviraju kroz razne medije i događanja, stvaraju i jačaju osjećaj optimizma. I to je dobro, a riječ je o pravom načinu medijskog djelovanja. I nužno, jer poduzetništvo (pogotovu malo) se zasniva, ponajprije, na intuiciji i hrabrosti te na nematerijalnom konceptu “ako zaista vjerujem u nešto, onda je izvjesnije da će se to i dogoditi”. Zato su mali, koji su značajno unaprijedili svoje poslovanje u nekoliko zadnjih godina, za mala i potencijalno fleksibilna gospodarstva, kao što je hrvatsko, izuzetno važni. Pogotovu u razdoblju kada velike poslovne subjekte i konglomerate, s naglaskom na one u državnom vlasništvu, tek očekuju velike promjene i, na prvom koraku, nužne bolne rezove (uvriježeni izraz koji se koristi u javnoj komunikaciji,

Vaša tvrtka je u 2016. u odnosu na 2015. ostvarila... UKUPNI PRIHOD

39,4%

NETO DOBIT

38,7%

BROJ ZAPOSLENIH

30,7%

29,2%

24,1% 15,3%

13,9% 7,3%

42,0%

6,9%

14,2% 6,9%

6,2%

5,8% 2,2%

puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji

Napomena: Bez odgovora 1,8% anketiranih

puno manji

puno veću

malo veću

približno jednaku

malo manju

Napomena: Bez odgovora 8,8% anketiranih

puno manju

puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji

puno manji

Napomena: Bez odgovora 6,6% anketiranih

ANALIZA

Planirate u 2017. u odnosu na 2016. ostvariti... UKUPNI PRIHOD

59,1%

NETO DOBIT

48,9%

33,2% 26,3%

6,6% puno veći

4,7% malo veći

približno jednak

malo manji puno manji

puno veću

Napomena: Bez odgovora 2,2% anketiranih

BROJ ZAPOSLENIH

5,8%

4,7%

1,1%

malo veću

približno jednaku

1,5%

malo manju puno manju

Napomena: Bez odgovora 5,8% anketiranih

51,1%

30,3%

IZVOZ

31,8%

32,5%

POREZNA DAVANJA NA RAD SE MORAJU SMANJITI 5,5%

7,3% 2,6% puno veći

2,6%

1,1% malo veći

približno jednak

malo manji puno manji

puno veći

Napomena: Bez odgovora 5,5% anketiranih

» Anketirani su dominantni poslovni koncept definirali kao povećanje plasmana

“reorganizacija - smanjenje troškova proizvodnje i rada”, ustvari postupci operativnog i financijskog restrukturiranja. Dobro, i ponekad neizbježno i potrebno, no riječ je o reaktivnom konceptu koji se bavi i djeluje na simptome a ne na uzroke. Upravo pozicioniranje koncepta “promjene proizvodnog programa” na posljednje mjesto u punoj mjeri iskazuje trenutačno stanje u hrvatskom gospodarstvu, a to je: upitna adekvatnost kompetencija menadžmenta, arogancija prema učenju i primjeni teorije i najboljih primjera drugih u praksi, nesposobnost inoviranja i upravljanja promjenama, dominacija materijalnoga nad nematerijalnim, nesvjesnost o sve većem broju nepredvidivih događaja i neprihvaćanje pravila kaosa kao aktualnog reda. Moderna ekonomija zahtijeva sve suprotno od toga, i važno je hoćemo li se, u kojoj mjeri i kojom brzinom, mijenjati i prilagođavati u tom pogledu.

malo veći

približno jednak

1,5%

malo manji puno manji

Napomena: Bez odgovora 28,5% anketiranih

a koji u biznisu znači operativno i financijsko restrukturiranje), ako uistinu želimo da društvu i gospodarstvu ti veliki sustavi, od strateškog nacionalnog značaja, donesu optimalnu korist na duge staze (strateško restrukturiranje), uravnoteženo za sve dionike. Anketirani su dominantni poslovni koncept, kojim će odgovoriti na prigode i prijetnje iz šireg i užeg okruženja u 2017., definirali kao povećanje plasmana. U prijevodu, riječ je o jačanju prodajnih aktivnosti na postojećim i novim tržištima. Logičan odabir, ponajprije kao odgovor na rast gospodarskih aktivnosti na nama tradicionalnim tržištima, što treba “orkestrirano” iskoristiti. A zasigurno je tu i mogućnost da se dio rasta prihoda ostvari na domaćem tržištu, imajući u vidu rast uvoza koji je u korelaciji s rastom prihoda od turizma i mogućnostima koje se mogu otvoriti ako država preuzme odgovornost za stvaranje uvjeta da se dio uvoza supstituira domaćom proizvodnjom. Uvijek postoji i mogućnost otvaranja novih izvoznih tržišta, no kako sada stvari stoje, tu će poduzetnici i dalje ostati zakinuti za bilo kakvu značajnu podršku države i njenih institucija te će

Likvidnost vaše tvrtke u 2017. godini bit će:

ovisiti o vlastitim sposobnostima i aktivnostima, djelujući individualno i kroz strateška ili projektna udruživanja. Kao sljedeća opcija za odgovor na izazove u 2017. navodi se miks

Odgovori anketiranih na upit o procjeni rasta gospodarstva u 2017., u odnosu na 2016., ukazuju na značajan optimizam

Grana djelatnosti Vaše tvrtke u 2017. godini bit će:

66,4%

Neupitno je i očekuje se da će implementirane porezne reforme utjecati na određeno smanjenje porezne presije (50,7 posto anketiranih očekuje manje smanjenje poreza i doprinosa u 2017. godini). Zanimljiv je i odgovor da 10,5 posto velikih tvrtki ostavlja prostora tomu da će se porezi i doprinosi malo povećati. Kod malih, njih 7,5 posto smatra da će doći do znatnog povećanja opterećenja podzetnika na rad.

LIKVIDNOST NAJMANJE ISTA, PA I MALO BOLJA Značajnije promjene gospodarstvenici ne očekuju na području likvidnosti (66,4 posto ne očekuje nikakve promjene, a 20,8 posto tek malo bolje stanje) te također na poziciji djelatnosti u kojoj su registrirani (66,8 posto ne očekuje nikakve promjene, a petina gospodarstva, 21,5 posto, tek manje poboljšanje). Gotovo tri četvrtine (72,7 posto) srednjih poduzetnika smatra da će im likvidnost ostati ista, ali i da će u 18,2 posto njih doći i do manjeg poboljšanja. Za čak 26,1 posto poduzetnika trgovine likvidnost će biti, prema očekivanjima, malo bolja, a i kod 23,7 posto velikih su procjene da će doći do malog poboljšanja likvidnosti.

IZVOZ BI TREBAO ZADRŽATI TREND RASTA U okviru ocjenjivanja gospodarstva s aspekta trgovinske razmjene s inozemstvom nije se očitovala čak trećina anketiranih, što potvrđuje da je robna razmjena s inozemstvom i djelovanje na inozemnom tržištu

Očekujete da će se uvjeti za investiranje i poslovanje u 2017.: 53,6%

66,8%

36,9%

21,5%

20,8% 5,8%

2,9% puno bolja

malo bolja

ostat će ista

Napomena: Bez odgovora 1,8% anketiranih

malo lošija

2,2%

puno lošija

puno bolje

7,3% malo bolje

približno isto

Napomena: Bez odgovora 1,5% anketiranih

malo lošije

0,7%

3,3%

puno lošije

puno poboljšati

4,4% malo poboljšati

ostati isti

malo pogoršati

Napomena: Bez odgovora 1,5% anketiranih

0,4% puno pogoršati

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

Grana djelatnosti Vaše tvrtke u 2017. godini bit će... 66,8%

68,0%

SVE TVRTKE

21,5%

18,4%

malo bolje

približno isto

malo lošije

0,7%

1,0%

puno lošije

puno bolje

Napomena: Bez odgovora 1,5% anketiranih

1,0% malo bolje

TRGOVINA

19,6% 9,7%

7,3%

2,2% puno bolje

73,9%

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

približno isto

malo lošije

puno lošije

4,3%

2,2%

malo lošije

puno lošije

0% puno bolje

malo bolje

približno isto

Napomena: Bez odgovora 1,9% anketiranih

65,8%

72,7%

VELIKE TVTRKE

64,2%

SREDNJE TVTRKE

26,3%

MALE TVTRKE

23,3% 15,6% 5,3%

0% puno bolje

0% malo bolje

približno isto

malo lošije

puno lošije

Napomena: Bez odgovora 2,6% anketiranih

7,8%

1,3% puno bolje

malo bolje

približno isto

malo lošije

1,3%

3,1%

puno lošije

puno bolje

Napomena: Bez odgovora 1,3% anketiranih

7,5% 0,6% malo bolje

približno isto

malo lošije

puno lošije

Napomena: Bez odgovora 1,3% anketiranih

Očekujete da će se uvjeti za investiranje i poslovanje u 2017. ... 53,6%

48,5%

SVE TVRTKE

45,6%

58,7%

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

TRGOVINA

36,9% 34,8%

4,4%

3,3% puno malo ostati isti poboljšati poboljšati

0,4%

malo puno pogoršati pogoršati

puno malo ostati isti poboljšati poboljšati

4,3% 0%

malo puno pogoršati pogoršati

49,4%

VELIKE TVTRKE

42,1%

1,0%

Napomena: Bez odgovora 1,9% anketiranih

Napomena: Bez odgovora 1,5% anketiranih

47,4%

2,9%

malo puno pogoršati pogoršati

Napomena: Bez odgovora 2,2% anketiranih

57,2%

SREDNJE TVTRKE

42,9%

puno malo ostati isti poboljšati poboljšati

MALE TVTRKE

32,7%

7,9% 2,6%

5,2%

2,6%

4,4%

3,1%

puno malo ostati isti poboljšati poboljšati

malo puno pogoršati pogoršati

puno malo ostati isti poboljšati poboljšati

malo puno pogoršati pogoršati

0% puno malo ostati isti poboljšati poboljšati

malo puno pogoršati pogoršati

Napomena: Bez odgovora 2,5% anketiranih

Planirate u 2017. u odnosu na 2016. ostvariti... UVOZ

44,9%

40,1%

puno veći

4,0% malo veći

PRIHOD OSTVAREN IZVOZOM

31,8% 28,5%

17,5%

18,2%

2,2%

POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM

1,5%

približno malo manji puno manji jednak

Napomena: Bez odgovora 29,2% anketiranih

puno veću

4,7%

1,5%

2,2%

0,4% malo veću

približno jednaku

malo manju

Napomena: Bez odgovora 35,8% anketiranih

puno manju

puno veći

malo veći

1,5%

približno malo manji puno manji jednak

Napomena: Bez odgovora 31,4% anketiranih

ANALIZA

Procijenite koliko će Vaša tvrtka ulagati tijekom 2017. u odnosu na 2016. godinu u...

36,1%

36,9%

MODERNIZACIJU KAPACITETA

malo više

približno jednako

5,8%

6,9%

malo manje

puno manje

puno više

malo više

približno jednako

4,0%

4,7%

malo manje

puno manje

puno više

Napomena: Bez odgovora 6,6% anketiranih

FONDOVIMA EU-a

59,1%

približno jednako

5,5%

malo manje

puno manje

KREDITIMA BANAKA

29,9%

36,9%

15,0% 10,6%

10,6%

malo više

5,8%

Napomena: Bez odgovora 15,0% anketiranih

12,8%

približno jednako

2,9%

2,6%

malo manje

puno manje

2,9% puno više

5,1%

3,6%

2,2% malo više

približno jednako

malo manje

6,2%

puno manje

puno više

malo više

približno jednako

malo manje

puno manje

Napomena: Bez odgovora 5,5% anketiranih

Napomena: Bez odgovora 47,1% anketiranih

Napomena: Bez odgovora 27,7% anketiranih

VLASTITIM SREDSTVIMA

FONDOVIMA EU-a

KREDITIMA BANAKA

58,4%

24,1%

35,8%

15,3% 23,7%

15,0%

9,1%

9,9%

6,2% 7,3% puno više

malo više

približno jednako

3,6%

1,8%

malo manje

puno manje

Napomena: Bez odgovora 5,1% anketiranih

5,8%

19,3%

Struktura ﬁnanciranja Vaše tvrtke u 2017. godini u odnosu na 2016. (plan)...

49,6%

19,3%

VLASTITIM SREDSTVIMA

puno više

ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

11,7%

Napomena: Bez odgovora 2,6% anketiranih

Efekt kombinacije povećanja plasmana roba i usluga i optimizacije poslovanja treba osigurati rast neto dobiti

OBRAZOVANJE I EDUKACIJU

27,0%

puno više

Vaša tvrtka je u 2016. godini ﬁnancirana u odnosu na 2015. godinu...

51,8%

još uvijek privilegija manjeg broja poduzetničkih organizacija. Valja naglasiti da kada su mali u pitanju, njihov nastup na ino tržištu značajno ovisi o sposobnosti i volji državnih institucija da organizirano i efikasno djeluju na području gospodarske diplomacije namijenjene njihovim potrebama i mogućnostima. Prema očitovanjima u anketi, izvoz bi u 2017. trebao zadržati trend rasta, a uvoz stagnirati, i time poboljšati vrijednost neto izvoza (razlika između vrijednosti prihoda od prodaje roba i usluga na ino tržištima i rashoda nabave roba i usluga iz uvoza). Efekt kombinacije povećanja plasmana roba i usluga i optimizacije poslovanja (restrukturiranja, bez povećanja broja zaposlenih) treba osigurati rast neto dobiti. Čak 53,6 posto anketiranih očekuje da se neto rezultat više ili manje poboljša, a 33,2 posto da ostane na razini 2016. Samo njih 7,3 posto očekuje lošiji neto rezultat nego što su ga ostvarili u 2016. Odabir “povećanja plasmana” i “restrukturiranja” kao prioritetnih koncepata za primjenu u 2017. upozorio je na određena ograničenja koja proizlaze iz reaktivnog mentalnog modela koji je dominantan u našem društvu i ekonomiji, a na žalost, snažno je potvrđen u očitovanjima o planiranim ulaganjima za 2017. i izvorima financiranja za njihovu

3,6%

1,5% puno više

malo više

približno jednako

malo manje

4,7%

puno manje

Napomena: Bez odgovora 43,8% anketiranih

realizaciju. U njima se skriva prava istina o aktualnoj niskoj razini tog potencijala hrvatskog gospodarstva i koliko su veliki izazovi na koje treba odgovoriti i poslova koje treba obaviti kako bi se mogli ravnopravnije i sigurnije uključiti u tokove i procese aktualne i buduće globalne ekonomije. Iz očitovanja razvidan je fokus na ulaganja u modernizaciju materijalnih kapaciteta (47,8 posto planira puno ili malo više povećati intenzitet ulaganja). To je dvostruko više u odnosu na povećanje (proaktivnih) ulaganja u istraživanje i razvoj (24,1 posto planira puno ili malo

Čak 50,7 posto anketiranih očekuje blago smanjenje poreza i doprinosa u 2017. godini

puno više

malo više

približno jednako

malo manje

puno manje

Napomena: Bez odgovora 31,0% anketiranih

više povećati intenzitet ulaganja) i znatno veće povećanje u odnosu na povećanje (jako proaktivnih) ulaganja u edukaciju (32,8 posto planira puno ili malo više povećati intenzitet ulaganja). Moderne ekonomije u okviru izvrsnih društvenih zajednica i principijelne primjene “triple helix koncepta” (otvorena i snažna suradnja između države, gospodarstva i znanosti), davno su prepoznale da svoju konkurentnost i održivost grade prvenstveno na zadovoljnim, motiviranim i kompetentnim ljudima, koji razumijevajući informacije iz okruženja i optimalno koristeći raspoložive materijalne resurse, djeluju u timovima, osposobljavaju se za što efikasnije i efektnije djelovanje u, do sada, nepoznatim situacijama i poslovnim područjima. Anketna očitovanja indiciraju to da se u hrvatskoj ekonomiji u 2017. još ne mogu očekivati značajnije akcije i promjene u tom pogledu.

FINANCIRANJE UOBIČAJENIM SREDSTVIMA Dodavši na prethodno navedeno razvijeni i opravdani strah od zaduživanja (neprimjereni poslovni modeli ino banaka bez adekvatne konkurencije domicilnih banaka) koji su anketirani izrazili kroz namjeru da za financiranje poslovanja koriste 31 posto puno ili

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

PREUZIMANJE I AKVIZICIJE

2,2% puno više

PREPORUKE O REFORMAMA 49,3%

5,8% malo više

5,8% približno jednako

malo manje

Prioriteti su već godinama nažalost isti

9,5%

puno manje

Napomena: Bez odgovora 27,4% anketiranih

OBVEZNICAMA I DIONICAMA

IZ DRUGIH IZVORA

30,3%

35,4%

13,1% 12,0%

0,7%

1,1%

puno više

malo više

0,4% približno jednako

malo manje

0,7% puno manje

puno više

3,3% malo više

2,6% približno jednako

malo manje

puno manje

Napomena: Bez odgovora 54,4% anketiranih

Napomena: Bez odgovora 46,0% anketiranih

OBVEZNICAMA I DIONICAMA

IZ DRUGIH IZVORA

32,1%

34,7%

12,0%

0,4%

puno više

malo više

10,6% 2,2%

0,7%

4,7% 1,1%

ri odabiru preporuka državi za prioritetne reforme koje treba provesti, nema većih iznenađenja. Smanjenje davanja na plaće (najviša ocjena prioriteta 3,5), optimizacija državne administracije kroz smanjenje broja izvršitelja i povećanje učinkovitosti (ocjena prioriteta 3,1) te rješavanje nelikvidnosti i naplate (ocjena prioriteta 3,0) kao posljedice strukturnih problema i odnosa prema gospodarstvu (društva, i s identičnom ili možebitno još i snažnijom negativnom refleksijom u gospodarstvu) su standardni zahtjevi poduzetnika. Privlačenje inozemnih investitora, pojeftinjenje poduzetničkih kredita i efikasnija provedba stečajnih postupaka ocijenjeni su ipak manje prioritetno. No odgovori pokazuju da su svih ovih šest prioriteta i dalje visoko na ljestvici prioriteta koji se prenose u 2017. Pogledamo li regionalnu raščlambu, uočavamo da je za poduzetnika s istoka Hrvatske jedini prioritet iznad tri (3,2) smanjenje poreza i doprinosa na radnu snagu. Zanimljivo je da je to prvi prioritet s kojim bi se Vlada snažnije trebala uhvatiti u rješavanje i kod velikih (3,8) kod kojih je i rješavanje nelikvidnosti vrlo visoko, s prioritetom 3,7. Kod zagrebačkih poduzetnika, osim davanja na plaće, jednak proritet imaju i rješavanje nelikvidnosti kao i znatno smanjenje državne administracije. Slično je i kod malih poduzetnika, kod kojih je prioritet privlačenja inozemnih investicija - razumljivo - na zadnjem mjestu. Prerađivačka industrija s ocjenom prioriteta 3,8 zapravo šalje poruku državi da hitno smanjuje poreze i doprinose na radnu snagu.

Prvi prioritet gospodarstvenika za izlazak iz krize u 2017. godini: ocjena (između 1 i 6)

približno jednako

malo manje

puno manje

Napomena: Bez odgovora 54,4% anketiranih

Prema očitovanjima u anketi, izvoz bi u 2017. trebao zadržati trend rasta, a uvoz stagnirati malo više vlastitih sredstava te da su anketirani (iz nedovoljne upućenosti, znanja, neinformiranosti, nezainteresiranosti,…) u velikoj mjeri bez ocjene ostavili mogućnosti financiranja iz EU fondova (bez ocjene 43,8 posto), dokapitalizacijom i izdavanjem vrijednosnih papira (bez ocjene 54,4 posto), korištenjem drugih izvora financiranja (46,7 posto), razvidno je postojanje snažnih ograničenja i smetnji za brži rast i razvoj hrvatskog gospodarstva. Treba djelovati. Kako bismo pravilno djelovali, u duhu Darwinove, prema kojoj “ne preživljavaju ni najbolji niti najpametniji,

puno više

malo više

približno jednako

malo manje

puno manje

Napomena: Bez odgovora 46,7% anketiranih

nego oni koji su se sposobni mijenjati”, potrebno je da se, prije svega, u prvom koraku konačno primimo najvažnijeg posla i konsenzusom definiramo viziju Hrvatske kao društva u razdoblju do minimalno 2030., definirajući što želimo biti i strateški okvir kako to realizirati. Taj posao treba odraditi razumijevajući i uvažavajući uravnotežene interese svih dionika našeg društva, kombinirajući informacije iz okruženja, razum i potencijale te naše temeljne vrijednosti. Tek nakon toga, a time smanjujući utjecaj političkih opcija, koje su u određenom vremenskom razdoblju na vlasti, na razumnu mjeru (samo u modalitetima operativne provedbe), moći ćemo pokrenuti i realizirati ključne promjene u društvu i osigurati njihovu adekvatnu refleksiju i primjenu u gospodarstvu, kroz strategije, reforme, planove i taktike, projekte,… Ekonomija i rezultati koji proizlaze iz gospodarskih aktivnosti u velikoj su mjeri samo refleksija društvenog, sociološkog i kulturološkog okruženja. Uvažavajući zakon spojenih posuda, teško je povjerovati da se mogu preskočiti ili zanemariti demografija, zdravlje, kultura, etika i obrazovanje ako želimo promjene na bolje i znatno kvalitetnije pokazatelje na području ekonomije. ◀

smanjivanje poreza i doprinosa na radnu snagu

3,5

znatno smanjivanje državne administracije

3,1

rješavanje nelikvidnosti

3,0

privlačenje inozemnih investicija

jeftiniji poduzetnički krediti

ograničenje trajanja sudskih postupaka kod stečaja

2,4

2,3

2,0

POSLOVNA OÄ&#x152;EKIVANJA

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#LUKA BURILOVIĆ, predsjednik Hrvatske gospodarske komore

Prvenstveno nam je potrebno ubrzanje gospodarskoga rasta Posebno raduje to što je nova Vlada u svojoj programskoj orijentaciji prepoznala važnost poduzetničkog sektora i u fokus aktivnosti stavila olakšanje njegova poslovanja, porezno rasterećenje i općenito unapređenje poslovne klime u zemlji

2016. godini nastavlja se pozitivan trend rasta gospodarske aktivnosti koji će prema našoj procjeni iznositi oko 2,5 posto. Slične tendencije kretanja očekujemo i u 2017. godini, čemu će svakako pridonijeti i predložene izmjene u poreznom sustavu, iako će puni efekti te reforme, zbog prve godine prilagodbe, doći do izražaja 2018. godine. Ohrabruje naime činjenica da je Vlada krenula s reformama, da je svojim programom i zacrtanim ciljevima dala do znanja da će ozbiljno i s punom odgovornošću rješavati mnogobrojne i dugogodišnje probleme našega gospodarstva i društva u cjelini. To budi određeni optimizam i nadu u bolju budućnost, što pridonosi povoljnijoj poslovnoj i općedruštvenoj atmosferi. No, svi koji su upoznati sa situacijom i tendencijama kretanja razvoja hrvatskoga gospodarstva svjesni su da se sadašnje stanje ne može promijeniti sutra, ali je bitno znati da se želi i može, i to u određenom roku. Pritom je neosporno da je politička volja bitan činitelj i najveća pokretačka snaga promjena i procesa. Iako će u 2016. godini biti ostvaren blagi gospodarski rast, on i dalje ostaje nedovoljno dinamičan da bi riješio strukturne probleme Hrvatske. Ipak, taj je rast veći od prvotnih očekivanja i istodobno je popraćen pozitivnijim kretanjima na tržištu rada, nastavkom rasta plaća te povećanjem izvoza, investicija i potrošnje. Takve su pozitivnije tendencije postignute pri djelovanju povoljnijih vanjskih i unutarnjih okolnosti, a osobito izuzetno uspješne turističke sezone, što ipak ne umanjuje njihov značaj. Posebno raduje to što je nova Vlada u svojoj programskoj orijentaciji prepoznala važnost poduzetničkog sektora i u fokus aktivnosti stavila olakšanje njegova poslovanja, porezno rasterećenje i općenito unapređenje poslovne klime u zemlji. Stoga smatram da početni rezultati gospodarskog oporavka podržani takvim konceptom djelovanja izvršne vlasti predstavljaju solidan temelj za optimistična poslovna očekivanja u 2017. godini.

MIJENJA SE PUTANJA DINAMIKE RASTA IZVOZA I UVOZA Robna razmjena Hrvatske s inozemstvom nastavit će rast i u idućoj godini. Međutim, mijenja se s putanja dinamike rasta izvoza i uvoza. Kod izvoza će se vjerojatno i dalje smanjivati istupanja Europskoj uniji, ali se s druefekt pristupanja ge strane bilježi sve veća orijentacija domaćih poduzetnika na inozemno tržište, što potiče rast izvoza, ali još uvijek nedovoljan za bitniji iskorak. Istodobno bi očekivani rast domaće potražnje trebao utjecati na daljnji rast vrijednosti uvoza. Stoga će se u idućoj godini vje-

U takvim okolnostima Hrvatska mora provesti strukturne reforme s kojima već kasni, pazeći pritom da mjerama kratkoročno što manje sputava gospodarski rast. Zadatak nije lagan, ali je ostvariv ukoliko pametno aktiviramo sve potencijale koje zemlja ima. Izuzetno je važan nastavak i produbljivanje provedbe strukturnih reformi, posebno onih koje djeluju na rashodnu stranu proračuna jer se fiskalni prostor za rasterećenje poduzetnika i stanovništva, uz ubrzanje gospodarskoga rasta, može pronaći jedino smanjenjem, racionalizacijom i restrukturiranjem proračunskih rashoda.

CENTAR ZA INDUSTRIJSKI RAZVOJ

rojatno nastaviti trend rasta robnoga deficita koji je prisutan već gotovo dvije godine. U kontekstu još uvijek niskih stopa gospodarskoga rasta očekujemo spori oporavak tržišta rada koje će i dalje biti pod pritiskom ekonomske emigracije, nepovoljnih demografskih značajki i strukturnih neusklađenosti ponude i potražnje za radom. Ipak, 2017. godina neće biti laka za gospodarstvo jer su i dalje prisutni visoki eksterni rizici, a na unutarnjem planu čeka nas nimalo laka provedba strukturnih reformi. Gospodarski rast u okruženju i zemljama vanjskotrgovinskim partnerima ostaje anemičan, svijet se suočava sa snažnim geopolitičkim tenzijama, nije riješena izbjeglička kriza, a posljedice Brexita nisu do kraja jasne i prijete daljnjim urušavanjem zajedništva u Europskoj uniji koja sve teže nalazi jedinstvene odgovore na gospodarske i političke izazove. Usto, sve je očitije djelovanje demografskih činitelja koji pred Europu, koja stari, nameću potrebu rješavanja problematike održivosti mirovinskih i zdravstvenih sustava te kreiranje natalitetnih i migracijskih politika koje će ublažiti starosnom strukturom ograničen potencijal rasta i razvoja.

» Svi koji su upoznati sa situacijom i tendencijama kretanja razvoja hrvatskoga gospodarstva svjesni su da se sadašnje stanje ne može promijeniti sutra, ali je bitno znati da se želi i može

U kontekstu niskih stopa gospodarskog rasta očekujemo spori oporavak tržišta rada koje će i dalje biti pod pritiskom ekonomske emigracije

Kako bismo u pogledu razvoja i pružanja odgovora na probleme koji muče gospodarstvo doprinijeli što kvalitetnije, Hrvatska gospodarska komora se u Strategiji razvoja Hrvatske gospodarske komore u razdoblju 2017.-2022. fokusirala na digitalizaciju i internacionalizaciju poslovanja, uvođenje dualnog obrazovanja, preuzimanje vođenja sudskog registra te neprekidnu promociju kupovine hrvatskih proizvoda uz županijske komore kao ključne lokalne potporne institucije. Dugoročan način razmišljanja vidljiv je i u poticanju našeg novog Centra za industrijski razvoj s ciljem sudjelovanja u provedbi industrijske, inovacijske i strategije pametne specijalizacije. Pred Hrvatskom gospodarskom komorom stoji izazov rješavanja brojnih problema baš kao i pred Hrvatskom u narednim godinama. Prvenstveno nam je potrebno ubrzanje gospodarskoga rasta kako bi se stvorio realan temelj za rješavanje niske zaposlenosti i visoke nezaposlenosti stanovništva, posebno mladih, problematike iseljavanja najvitalnijeg dijela stanovništva i općenito demografskih pitanja. Preduvjet za to jest osloboditi poduzetnički potencijal, stvoriti atraktivno poslovno okruženje i učinkovitiji porezni i administrativni sustav u službi poticanja poslovne aktivnosti. Uvjeren sam da će u 2017. godini poslovni subjekti osjetiti napredak u okruženju u kojem djeluju, što će rezultirati i povoljnijim poslovnim rezultatima. U konačnici, pametnom kombinacijom monetarne, fiskalne i strukturne politike prilagođene našim specifičnim okolnostima moguće je izaći iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, poboljšati položaj na ljestvici konkurentnosti, unaprijediti kreditni rejting zemlje i osigurati viši, stabilan i dugoročno održiv gospodarski rast. U tome nam visoka razina raspoloživih sredstava iz fondova EU-a svakako pruža priliku i dodatnu mogućnost da svoje ciljeve brže ◀ i učinkovitije ostvarimo.

POSLOVNA OČEKIVANJA

#DRAGUTIN RANOGAJEC, predsjednik Hrvatske obrtničke komore

Naš cilj je raditi i stvarati nove proizvode, usluge i radna mjesta Za 2016. može se reći da je jedna od boljih godina jer je u njoj izgubljeno manje od 360 obrta, dok ih je prethodnih godina nestajalo i do 3000. U ovom trenutku imamo 76.500 aktivnih obrta i, što je puno važnije, preko 1000 zaposlenih više u obrtničkim radionicama imali i u evidencijama ništa nije nedostajalo. Mi nismo administratori i ne moramo prisilno zapošljavati ljude da nam vode takve evidencije. Što se tiče iduće godine, bili smo uvjereni da će ugostiteljstvo i turizam imati značajan udio u daljnjem rastu gospodarstva. No sada smo u situaciji da zbog povećanja poreza na dodanu vrijednost u tom sektoru ne možemo s optimizmom gledati na budućnost. Vidjet ćemo što će budućnost donijeti. No ono što moram reći je da naši kolege i kolegice koji posluju na zahtjevnom europskom tržištu pokazuju kako su sposobni za rad na njemu i bilježe odlične rezultate što nas izuzetno veseli.

» Ono što očekujemo od Vlade je stvaranje zakonodavnog okvira koji nam neće smetati. Mogu kao primjer spomenuti evidenciju radnog vremena, prema kojoj obrtnik za svakog svog zaposlenika mora upisati 18 podataka u formulare. To je tipičan primjer prenormiranosti 16

rotekla 2016., nažalost, izgubljena je godina. Vlada je pala i izgubili smo godinu dana bez reformi koje bi olakšale poslovanje obrtnicima i poduzetnicima. Politička nestabilnost uvelike je utjecala na poslovno okruženje, ali i sretna okolnost je rast BDP-a od 2,8 posto pa to na neki način kompenzira negativnosti koje su se događale u politici. Za 2016. može se reći da je jedna od boljih godina jer je u njoj izgubljeno manje od 360 obrta, dok ih je prethodnih godina nestajalo i do 3000. U ovom trenutku imamo 76.500 aktivnih obrta i, što je puno važnije, preko 1000 zaposlenih više u obrtničkim radionicama. Godinu je obilježila i porezna reforma koja je za 13.000 ugostitelja, članova HOK-a, donijela velik problem na kraju poslovne godine. Riječ je o dizanju PDV-a za ugostiteljske usluge sa 13 na 25 posto, a to će prije ili kasnije rezultirati dizanjem cijena u ugostiteljskim objektima. Vjerujem da će dobar dio naših kolegica i kolega obrtnika zadržati pozitivnu nulu u poslovanju za prošlu godinu što bi bio napredak u odnosu na događanja prethodnih godina. U 2017. godini očekujemo da nova Vlada počne raditi svoj dio posla u stvaranju boljeg okružja za poslovanje, a da mi radimo ono što najbolje znamo - stvaranje i davanje tržištu novih proizvoda i usluga i da tako otvaramo nova radna mjesta što će svakako dovesti do poboljšanja standarda svih hrvatskih građana.

MI NISMO ADMINISTRATORI Ono što očekujemo od Vlade je stvaranje zakonodavnog okvira koji nam neće smetati. Mogu kao primjer spomenuti evidenciju radnog vremena, prema kojoj obrtnik za svakog svog zaposlenika mora upisati 18 podataka u formulare. To je tipičan primjer prenormiranosti. Mi očekujemo da će se takve stvari promijeniti, osobito za nas male s manje od 10 zaposlenih. Mislim da je dovoljno napisati podatke o dolasku i satnicama kao što smo nekada

VRATITI DIGNITET STRUKOVNOM OBRAZOVANJU Strukovnom obrazovanju treba vratiti dignitet i ujedno školovati mlade kadrove koji će biti spremni za tržište rada. HOK ima zaista dugogodišnje iskustvo u provedbi strukovnog obrazovanja za obrtnička zanimanja i na temelju tog dugogodišnjeg iskustva tvrdimo da dualni sustav kakav postoji u Njemačkoj i Austriji nikada nećemo moći uvesti u obrazovni sustav Republike Hrvatske, što možda i nije loše jer smatramo da svaka zemlja ima svoje specifičnosti. Od 1994. godine, otkada smo pokušali ponovno uvesti dualni sustav obrazova-

Dio naših očekivanja su i prekvalifikacije. Imamo 230.000 nezaposlenih, a tražimo uvoz radne snage, što je nonsens U 2017. od Vlade očekujemo izmjene i dopune, a nakon toga i dosljednu primjenu zakona o zabrani sprečavanja obavljanja neregistrirane djelatnosti. Te djelatnosti obrtnike guše, oduzimaju im poslove, stvaraju nepovoljno poslovno okruženje i sprečavaju ih da preuzimaju poslove i otvaraju nova radna mjesta. Da je zakon promijenjen, u ovom trenutku ne bi bilo problema s punjenjem državnog proračuna jer gotovo 28 posto BDP-a zauzima upravo dio neregistriranih djelatnosti. Dio naših očekivanja su i prekvalifikacije. Imamo 230.000 nezaposlenih, a tražimo uvoz radne snage, što je nonsens. Zato podržavamo projekt prekvalifikacija nezaposlenih osoba, kojim u sljedećoj godini može biti obuhvaćeno do 5000 osoba. Obrtnici u sljedećoj godini očekuju veći utjecaj na zakonske prijedloge i poštivanje procjene učinaka propisa kako bi se smanjila prenormiranost.

nja, konstantno smo nailazili na otpore, kako od strane institucija nadležnih za obrazovanje (Ministarstvo, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih), tako i od samih srednjih strukovnih škola. Zato smatramo da je sada pravo vrijeme da dogovorimo model strukovnog obrazovanja koji će osigurati potrebne kompetencije našim mladim ljudima. Pri tome smatram da je dualni sustav obrazovanja dobar, ali da on mora biti modificiran, odnosno prilagođen našim uvjetima. Naš cilj je raditi, stvarati nove proizvode i usluge i otvarati nova radna mjesta, a time pokrenuti gospodarstvo. Obrtnici su vrijedni članovi zajednice i u svojim nastojanjima očekuju podršku resornih ministarstava. Vjerujemo da ćemo s resornim Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta ostvariti partnerski odnos u rješavanju problema obrtništva i osmišljavanju novih poti◀ cajnih mjera za obrtništvo.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#GORDANA DERANJA, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca

Probleme treba rješavati, a ne okretati od njih glavu Bez strukturnih reformi nije moguće smanjenje rashoda ni povećanje učinkovitosti trošenja proračunskog novca. Porezna reforma ne može donijeti veća rasterećenja dok se ne započne i s drugim reformskim zahvatima

ad je riječ o 2016. možemo ustvrditi kako već drugu godinu gospodarstvo raste. Rast BDP-a iznad 2,5 posto nadmašuje gotovo sve prognoze. U turizmu smo opet ostvarili rekordne rezultate. Potrošnja raste. Proizvodnja raste. Planiraju se nove investicije. Dobili smo, čini se, i stabilnu Vladu. U 2017. ulazimo s poreznom reformom, a Vlada najavljuje još snažniji rast BDP-a od 3,2 posto. Kad to tako pobrojimo mogli bismo s puno optimizma gledati na 2017. I doista smo optimistični, ili preciznije rečeno - optimističniji smo nego što smo to bili prijašnjih godina jer je sve pomalo krenulo na bolje. Međutim, upravo ovo pomalo drži naš optimizam i sve nas koji dolazimo iz gospodarskog sektora na oprezu. Da, izašli smo iz recesije, i da, počeli smo rasti. Tome se zaista treba radovati. Međutim, 2017. donosi nam dosta izazova na koje će Vlada morati ponuditi prave odgovore.

PUNO TOGA TREBA NAPRAVITI I PROMIJENITI

» Godina 2017. će pokazati jesmo li konačno dobili reformsku ili još jednu vladu kontinuiteta nesklonu hrabrim potezima i bitnim promjenama

Ako želimo napredovati i maknuti se s ekonomskog dna Europske unije onda probleme treba rješavati, a ne i dalje od njih okretati glavu. Vlada je u mandat ušla s poreznom reformom što je pozitivan znak. Ali dobro znamo da jedna lasta ne čini proljeće, pa tako ni jedna reforma ne donosi bitne promjene. Da bi Hrvatska kao što to premijer Andrej Plenković najavljuje postala zemlja s boljom ulagačkom klimom i pozitivnim ozračjem za poslovanje treba još puno toga napraviti i promijeniti. Ono što je privatni sektor radio u vrijeme krize država mora raditi sada. Mora restrukturirati javni sektor. Privatni sektor je svoje teške zadaće uglavnom odradio i odrađuje ih i dalje. Zahvaljujući tome i zahvaljujući rastu drugih zemalja uspjeli smo nakon dugogodišnje silazne putanje ponovno krenuti prema gore. I 2017. bi na našim glavnim izvoznim tržištima trebala biti dobra, pa bi uz dobre poteze Vlade i rast konkurentnosti izvoznici mogli nastaviti solidno dobro poslovati. Međutim, i u Europi i u svijetu u 2017. pažljivo će se pratiti utjecaj nekih političkih događaja na tržišta i ekonomiju. I mi ćemo ih pratiti, posebice ono što će se događati u Italiji i Njemačkoj koje su naša važna izvozna tržišta. Visoko smo zadu-

Nadamo se da će 2017. donijeti administrativna rasterećenja i smanjivanje parafiskalnih nameta

žena zemlja i očekivani rast kamata koji bi se zbog spleta političkih okolnosti mogao početi događati ranije nego li se očekivalo može našu tek malo stabiliziranu poziciju ponovno uzdrmati. Zato s nestrpljenjem čekamo Vladine konkretne korake koji će voditi daljnjem rasterećenju gospodarstva i stvaranju okruženja koje potiče poduzetničku inicijativu i ulazak u investicije. Javnom sektoru su potrebne strukturne reformske mjere, bez njih nisu moguće osjetnije promjene na strani proračunskih rashoda – vidimo to i u najavama proračuna za 2017. Bez strukturnih reformi nije moguće smanjenje rashoda ni povećanje učinkovitosti trošenja proračunskog novca. Također, pretjerano birokratiziranje koje je uzelo maha od strane naših donositelja zakona ili prečeste izmjene propisa malim poduzetnicima značajno otežavaju poslovanje. Male tvrtke nemaju velike službe niti si ih mogu priuštiti, a da bi mogli ispunjavati sve administrativne zahtjeve s kojima ih se opterećuje ili pratiti sve zakonske izmjene koje se kod nas donose kao na traci. Porezna reforma ne može donijeti veća rasterećenja dok se ne započne i s drugim reform-

skim zahvatima. U takvim okolnostima ovakva je porezna reforma maksimum koji je moguće ponuditi gospodarstvu i građanima.

OČEKUJEMO PARTNERSKI ODNOS S VLADOM S Vladom očekujemo istinski partnerski odnos, da nas uvaži kao socijalnog partnera i uzme u obzir naše prijedloge i zahtjeve. Nadamo se da će 2017. donijeti administrativna rasterećenja i smanjivanje parafiskalnih nameta. Nadamo se također sređivanju stanja u zdravstvu i mirovinskom sustavu. Nadamo se da će nam 2017. donijeti obrazovnu reformu kao i početak reforme pravosuđa i javne uprave te lokalne samouprave. Nadamo se da ćemo dobiti konkretne mjere za rješavanje ozbiljnog problema nedostatka radne snage i da

ćemo nastaviti tek započeti proces prilagodbe radnog zakonodavstva realnim tržišnim uvjetima. U kampanji se svašta najavljivalo i izlazilo s jakim obećanjima pa su naša očekivanja s pravom velika. Sigurno je da ova Vlada s obzirom na pozitivne trendove ima bolju poziciju za prijeko potrebne promjene i zato ne bi smjela propustiti šansu da ih zaista provede. Upravo će 2017. pokazati jesmo li konačno dobili reformsku ili još jednu vladu kontinuiteta nesklonu hrabrim potezima i bitnim promjenama. Kvalitetna suradnja socijalnih partnera nužna je kako bi u procese donošenja bitnih promjena bili uključeni svi dionici te se na pravilan način uvažili zahtjevi svih interesnih strana, što je posljedično dobro za razvoj cijelog gospodarstva jer umanjuje rizik od čestih zakonodavnih promjena koje vode većoj nestabilnosti i time smanjuju konkurentnost. Neki od ključnih zahtjeva HUP-a kod izmjene Zakona o javnoj nabavi odnosili su se na uzimanje u obzir kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, umjesto dosadašnjeg kriterija najniže cijene, koji je financijski neefikasan i neodrživ. Kroz ove izmjene te kroz pravilnu primjenu i implementaciju samog zakona, koja je, naglašavamo, ključ uspjeha, moguće je ostvariti uštede i do nekoliko milijardi kuna te time i bolju efikasnost u trošenju javnih sredstava. Ove promjene će s jedne strane omogućiti ravnopravnije tržišno nadmetanje za poduzetnike, a za državu i javni ◀ sektor veću kvalitetu proizvoda i usluga.

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

KAŽITE NAM...

Kakva je za Vas bila poslovna 2016. godina?

Kakvi su Vam planovi i očekivanja od 2017. godine? Očekujete li rast zapošljavanja, uklanjanje barijera ulaganjima, povećanje izvoza?

Planirate li nove investicije, predstavljanja na drugim tržištima, eventualno spajanje ili organski rast...

Što bi država najprije trebala učiniti da pomogne gospodarstvu?

Što učiniti kako bi naši proizvodi/usluge ostali konkurentni?

Kakvu državu u gospodarskom smislu želimo imati 2020.?

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#GORDANA KOVAČEVIĆ, predsjednica kompanije Ericsson Nikola Tesla, Zagreb

Osnaženi smo i pripremljeni za nove poslovne izazove Kada je riječ o hrvatskome tržištu, iznimno smo ponosni na uspješan završetak implementacije Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra. Radi se o strateški važnom projektu na nacionalnoj razini

» Sve nas koji

Zadovoljni smo poreznom reformom jer će smanjiti porezni pritisak na gospodarstvo

se bavimo R&D aktivnostima zabrinjava podatak da Hrvatska ulaže u istraživanje i razvoj svega 0,8 posto svog BDP-a, a porezna olakšica za istraživačkorazvojne aktivnosti ukinuta je 2015. Na taj su način u veoma nepovoljan položaj dovedeni svi razvojnoistraživački centri u Hrvatskoj

oslovna 2016. bila je u gospodarskom smislu veoma zahtjevna i puna izazova, a za Ericsson Nikolu Teslu to će biti još jedna u nizu godina sa stabilnim poslovnim rezultatima. Pamtit ćemo je posebno po potpisivanju ugovora na izvoznim tržištima s četiri nova kupca u Moldaviji, Bjelorusiji, Armeniji i Kazahstanu. Sve to pokazuje da su kvaliteta i visoka dodana vrijednost koju naši stručnjaci isporučuju, ponajprije kroz razvojno-istraživačke i druge ekspertne aktivnosti, prepoznate širom svijeta kao i u korporaciji Ericsson. Kada je riječ o hrvatskome tržištu, iznimno smo ponosni na uspješan završetak implementacije Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra. Radi se o strateški važnom projektu na nacionalnoj razini koji sada, kada je u potpunosti implementiran, korisnicima osigurava puno bolji, brži i jednostavniji uvid u objedinjene podatke iz zemljišnih knjiga i katastra. Uz to, jako smo za-

dovoljni što smo visoku razinu informatizacije zdravstva u Hrvatskoj, ostvarenu kroz CEZIH, ove godine uspješno dodatno unaprijedili implementacijom središnjeg elektroničkog zdravstvenog zapisa, tzv. e-Kartona i uslugama m-Zdravstva u praćenju zdravstvenog stanja kroničnih pacijenata. Realizacijom svih ovih važnih projekta ostvarili smo odlične reference za kompaniju, ali i hrvatsko gospodarstvo i pokazali da se, usprkos zahtjevnom okruženju i teškoćama, znanjem i inovativnim pristupom svakom projektu mogu ostvariti kvalitetni rezultati.

DIGITALIZACIJA MIJENJA SVIJET Poslovnu suradnju s našim tradicionalnim partnerima kao što su Vipnet, HT, Crnogorski telekom, HT Mostar, BH Telekom, IPKO nastavili smo kvalitetno i tijekom 2016. Već je sasvim izvjesno da će 2017. u tehnološkome smislu biti u znaku novih tehnologija: 5G, IoT i Big Data. Brze promjene u ICT industriji neprekidno stvaraju nova tehnološka dostignuća koja nude korisnicima neograničene mogućnosti i nove poslovne prilike. Digitalna transformacija u punom je zamahu i sva-

svim izazovima. Tako su prihodi ICT sektora prošle godine premašili 30 milijardi kuna, od toga pet milijardi odnosi se na izvoz, uz rekordni rast sektora od sedam posto. Najave i prvi potezi novoizabrane Vlade ohrabruju, što ulijeva nadu da će ICT industrija uskoro biti prepoznata kao strateški važna industrijska grana koja je ujedno i generator željno očekivanog gospodarskog oporavka Hrvatske. Zadovoljni smo poreznom reformom koja je ovih dana prihvaćena u Saboru jer će smanjiti porezni pritisak na gospodarstvo i rasteretiti dohodak zaposlenika što će naknadu za ostvareni rad stručnjaka različikim danom sve se više ubrzava i zahvaća apsolutno sva područja ljudskog djelovanja, a digitalna transformacija društva postaje paradigma trećeg tisućljeća u koje smo zakoračili. Ujedno, koristim priliku naglasiti da s optimizmom gledamo na poslovnu 2017. godinu, a tvrtka Ericsson Nikola Tesla je osnažena i pripremljena za nove poslovne izazove. Procjene govore da će u sljedećih nekoliko godina inteligentne digitalne mreže povezati milijarde različitih uređaja u svijetu što će značajno utjecati na navike, potrebe i ponašanje suvremenog čovjeka u poslovnom i privatnom okruženju. ICT tehnologija ima ogroman potencijal za razvoj svih industrijskih grana, društvenih djelatnosti i unapređenje života te poticanje kreativnosti svakog pojedinca u društvu. Sama ICT industrija se razvija usprkos

S optimizmom gledamo na poslovnu 2017. godinu tih profila učiniti konkurentnijom, a poslovanje u Hrvatskoj prihvatljivijim za postojeće i nove poduzetnike. Nadam se da će Vlada nastaviti s realizacijom projekta informatizacije državne uprave, jer je to nužno kako ne bismo zaostajali za ostalim članicama EU-a koje intenzivno rade na ostvarivanju ciljeva Strategije Europa 2020., a to su pametan, održiv i uključiv rast.

NEDOSTATAK ICT STRUČNJAKA Sve nas koji se bavimo R&D aktivnostima zabrinjava podatak o tome da Hrvatska ulaže u istraživanje i razvoj svega 0,8 posto svog BDP-a, a porezna olakšica za istraživačko-razvojne aktivnosti, odnosno umanjenje stope poreza na dobit, ukinuta je 2015. Na taj su način u veoma nepovoljan položaj dovedeni svi razvojno-istraživački centri u Hrvatskoj, od malih, srednjih i velikih među kojima je najveći upravo razvojno-istraživački centar Ericssona Nikole Tesle u kojem radi više od 1200 stručnjaka na globalnim poslovima razvoja najsloženijih informacijsko-komunikacijskih proizvoda, rješenja i usluga visoke dodane vrijednosti. Jedna od najozbiljnijih tema, koja traži hitna rješenja u obrazovnom sustavu, svakako je o nedostatku ICT stručnjaka. U Hrvatskoj godišnje oko 1000 mladih ljudi završava školovanje iz STEM područja, što je duplo manje od potreba, a uz to smo suočeni i s velikim odljevom mozgova. Problem je još i veći ako se zna da adekvatnih kadrova nedostaje i u cijeloj Europskoj uniji gdje uz 21,5 milijuna nezaposlenih, poslodavci u ICT-u ne mogu pronaći potrebne ◀ stručnjake.

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#ŽELJKO SMODLAKA, predsjednik Uprave Henkel Adrie, Zagreb

Očekujemo rast kroz inovacije Rasterećenje s novom poreznom reformom trebalo bi se nastaviti i u godinama pred nama kako bi se oslobodio dio sredstava te usmjerio u nova radna mjesta i razvoj tržišta

esigurnost, izazovi i promjene, pojmovi su koji su na globalnoj i na lokalnoj razini obilježili 2016. godinu kako na političkom planu tako i na ekonomskom. Za očekivati je kako će i 2017. biti izazovna. Niz važnih političkih događaja i odluka na globalnoj razini svakako će utjecati na odnose među državama i među velikim svjetskim ekonomijama. Istovremeno, gledamo prve korake Vlade, koju smo dobili nakon gotovo godinu dana političke neizvjesnosti. Paket poreznih reformi, najavljen odmah na početku mandata, svakako bi trebao pridonijeti gospodarskom rastu te motivirati tvrtke na dodatna ulaganja na tržište. Rasterećenje najavljeno s novom poreznom reformom trebalo bi se nastaviti i u godinama pred nama kako bi se oslobodio dio sredstava te usmjerio u nova radna mjesta i razvoj tržišta. Uz to, mišljenja sam kako bi se svakako trebali smanjiti fiskalni i parafiskalni nameti. Dugogodišnja kriza u hrvatskom gospodarstvu ostavila je snažne posljedice, uključujući veliku nezaposlenost i pad kupovne

Henkel 2020+ znači pokretanje rasta, ubrzanje digitalizacije, povećanje prilagodljivosti i financiranje rasta

moći. Unatoč ovakvim izazovnim tržišnim uvjetima i snažnoj prisutnosti konkurencije, Henkel je i 2016. ostvario izuzetno dobre rezultate, ponajprije zahvaljujući inovativnim proizvodima te ponudi koja odgovora različitim potrebama i kupovnoj moći naših potrošača.

SNAŽNE ROBNE MARKE Niz snažnih robnih marki tvrtke Henkel li-

deri su u svojim segmentima poput Tafta na tržištu proizvoda za oblikovanje kose, krovne robne marke Palette na tržištu proizvoda za bojanje kose, Perwolla unutar kategorije deterdženata za specijalnu njegu odjeće te Brefa u kategoriji WC osvježivača. Svakako ćemo nastojati zadržati ovaj trend, budući da u 2017. očekujemo rast kroz inovacije te dio novih programa kao i organski rast postojećeg asortimana. Iako se čini kako je 2020. godina daleko, Henkel je na globalnoj razini već predstavio svoje strateške prioritete i financijske ambicije temeljem kojih će se tvrtka razvijati do 2020. godine te u razdoblju nakon toga koje je obuhvaćeno nazivom Henkel 2020+. Oslanjajući se na svoje snažne temelje, Henkel planira ostvariti stalan profitabilni rast usmjeravanjem na četiri strateška prioriteta uključujući pokretanje rasta, ubrzanje digitalizacije, povećanje prilagodljivosti i financiranje rasta. Vjerujem kako su ovo svakako neki od prioriteta koje bi i država trebala imati u vidu prilikom izrade svog dugogodišnjeg plana razvoja. ◀

#BERNARDA CECELJA, vlasnica i direktorica tvrtke Bernarda, Nedelišće

Ostvarili smo povećanje proizvodnje U idućoj godini očekujem da će nas još uvijek pratiti uzlazni trend. Kad je u pitanju plasiranje naših proizvoda, svakako izlazimo na nova tržišta

a 2016. godinu mogu reći kako je bila jako dobra, naročito zadnji kvartal, i to samo zato jer je nešto slabija kuna išla na ruku nama izvoznicima. Tvrtka Bernarda bavi se proizvodnjom visoko kvalitetnih kreveta, madraca, jastuka i pokrivača za hotele, pansione, apartmane i dom. Politika poduzeća temelji se na poticanju zdravlja, ekologije, održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja. Zato kontinu-

irano pratimo i u proizvodnju implementiramo najsuvremenija tehnološka rješenja da bi svojim kupcima mogli ponuditi samo najbolje – dobar san za zdrav život. Uvijek ističem da naša tvrtka izvozi više od 85 posto proizvodnje. Nas je izvoznike tečaj kune, da tako kažem, ubijao - značio je puno rada uz manji priljev novaca. No, kad se pogleda poslovanje tvrtke mogu reći kako smo zabilježili povećanje proizvodnje i to veće od 10 posto. Kakva će biti 2017. teško mi je reći, vidjet će se kako će se na poslovanje odraziti sve ove mjere koje se od strane države poduzimaju, vidjet ćemo što će biti s tečajem. No, problem koji bi se svakako trebalo početi rješavati je strukovno obrazovanje, nedostaje nam upravo onoga kadra koji je potreban u našem proizvodnom procesu poput tapetara, stolara ili krojača. U idućoj godini očekujem da će nas još uvijek pratiti uzlazni trend. Kad je u pitanju plasiranje naših proizvoda, svakako izlazimo na nova tržišta, a očekujemo i dobre rezultate u našem dijelu poslovanja koji se tiče turističke ponude. Naime, nakon što smo stjecali uspješno iskustvo u suradnji s najve-

ćim europskim hotelskim lancima, odlučili smo se i za ulaganja u turističko-hotelijersku djelatnost i to preko naše kćeri Bernarda-Nova. Naš turistički segment poslovanja bazira se na novoizgrađenim suvremenim apartmanima u Novalji na otoku Pagu, dvjema luksuznim vilama na otoku Krku te atraktivnim smještajnim objektom u centru Varaždinskih Toplica. Naravno, svi objekti opremaju se najkvalitetnijim krevetnim sustavima tvrtke Bernarda kako bi pod motom “dobar san za zdrav život” svojim gostima zajamčili potpun i nezaboravan odmor. ◀

Nas je izvoznike tečaj kune, da tako kažem, ubijao - značio je puno rada uz manji priljev novca

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#HRVOJE IŠEK, predsjednik Uprave Combisa, Zagreb

Jedino predvodnici inovacija mogu uspjeti u globaliziranom svijetu Uz naš high-tech mentalni sklop, all-in-one ponudu, poslovno usmjeren IT i telekomunikacijski portfelj te jedinstvenu prodaju u sinergiji s HT-om imamo razloga za nastavak optimizma i za još jaču ambiciju u 2017.

i u Combisu smo zadovoljni 2016. godinom. Školski rečeno, 2016. je uzevši sve u obzir zaslužila ocjenu vrlo dobar. Uz napomenu da je ipak 2016. bila bolja od prethodne 2015. No to ne znači da 2016. nije bila i izazovna. Jako puno stvari smo pokrenuli u i izvan kompanije. Izuzetno puno smo radili na razvoju novih rješenja, razvijanju top tehnologija i to je temelj našeg optimizma za budućnost.

JAČAMO POZICIJU NA INO TRŽIŠTIMA Globalizirani svijet gura poslovanje brzim koracima naprijed. Zato jedino predvodnici inovacija mogu uspjeti. Nama je fokus na tehnologijama za digitalnu transformaciju kompanija, kao što su Cloud i Big Data platforme, internet stvari, ali i moderna komunikacijska rješenja. To su rješenja oko kojih se “diže prašina”, izuzetno su potrebna, no potrebno je i podizanje svijesti o svim pogodnostima koje ta rješenja pružaju. Stoga i ulažemo toliko napora u edukaciju javnosti. Istaknuo bih da je kraj 2016. obilježilo jako važno priznanje Combisove ekspertize na inozemnoj razini. Naš ComCloud proglašen je najboljom cloud uslugom za vertikalna tržišta na razini Europe. Priznat ćete da se ne događa baš često da jedna hrvatska IT kompanija za jedan od svojih proizvoda dobije takvo priznanje na europskoj razini. Uz to, krajem studenoga i početkom prosinca smo sudjelovali na najvećem globalnom događanju posvećenom IT rješenjima za financijsku industriju. Trustech je događanje u Francuskoj koje okuplja više od 18.000 ljudi iz više od 130 zemalja svijeta. Takvim nagradama i nastupima jačamo poziciju na inozemnom tržištu, kredibilitet i prepoznatljivost, a sve to je neophodno i za jači iskorak na inozemnom tržištu. U 2017. priželjkujem ubrzavanje gospodarskog rasta, provođenje zacrtanih reformi i očitanje prvih rezultata. Što se tiče zapošljavanja, u našoj branši je prisutan kronični nedostatak potrebnog kadra. Nakon otvaranja Hrvatske tržištu EU-a mnoge su kolege potražile svoj poslovni uspjeh izvan granica Hrvatske. Stoga je rast zapošljavanja u ICT-u uvjetovan zapravo time koliko će fakulteti biti efikasni i koliko će kadra biti na tržištu. Svatko od nas u branši se nosi s tim nedostatkom stručnjaka na svoj način. Tako Combis podržava različita studentska natjecanja, projekte i druženja, različite prakse, stipendiranja, pružamo mogućnost da studenti u Combisu pronađu mentora za završne radove, a 2016. smo po prvi put organizirali i hackathon namijenjen studentima koji je polučio odličan uspjeh.

Osim toga, Combis jako puno sredstava ulaže u edukaciju ljudi, ali i zajednicu, cjelokupni ekosustav. Osmišljavamo projekte namijenjene poticanju kako naših zaposlenika, tako i mladih start-upa u razvijanju novih ideja, poput našeg NeoStartupa. To je poslovni model sličan start-upu, ali ima podršku znanja i internih resursa velike kompanije kao što je Combis. Model funkcionira kod nas, zanimljiv je mnogima i zahvaljujući njemu u 2016. smo razvili i donirali dvije aplikacije neprofitnim organizacijama. U pogledu najava države o uklanjanju barijera za ulaganja i poticanja izvozničkih aktivnosti, preostaje nam jedino da pričekamo i vidimo kakva će biti i realizacija. Uz naš high-tech mentalni sklop, all-in-one ponudu, poslovno usmjeren IT i telekomunikacijski portfelj te jedinstvenu prodaju u si-

nergiji s Hrvatskim Telekomom imamo razloga za nastavak optimizma i za još veću ambiciju u 2017.

JOŠ IMA MJESTA ZA NAŠE ŠIRENJE Godine 2017. želimo ići u smjeru novih investicija, širenja tržišta i rasta poslovanja. Zbog toga smo i tijekom 2016. intenzivno radili na definiranju dugoročnih ciljeva. Jedan od njih je jači iskorak u regiji jer nam je cilj da Combis postane najjači regionalni sistem integrator. Iako smo već prisutni u regiji, vjerujemo

» U 2017. želimo ići u smjeru novih investicija, širenja tržišta i rasta poslovanja

da ima još mjesta za naše širenje. Širenje želimo i izvan regije kao i još veću bazu korisnika kojima pristupamo u prodajnoj sinergiji s HT-om. Pomoći gospodarstvu, prema mojem mišljenju, znači omogućiti mu konkurentnost. Po uzoru na druge europske zemlje, poput Slovačke ili Poljske, da bi se IT sektoru podigla konkurentnost treba poticati sve što ima veze s inovativnošću. Moguće je primijeniti niz mjera, poput nižih izdvajanja za zaposlenike ili edukaciju. Iz prizme industrije u kojoj radim, kao društvo i država, važno je pomoći snažnijem uzletu IT branše, jer zadržavajući isti kurs, za nekoliko godina nećemo imati s kime raditi jer nema dovoljno educiranih IT-evaca, nećemo biti konkurentni ni na regionalnoj niti na europskoj razini jer druge države značajno potiču svoj IT. Ako generalno govorim, treba izmijeniti, odnosno podići poslovnu klimu i stvoriti mogućnosti za kvalitetna ulaganja. Naravno, istaknuo bih i važnost dosljednosti u planovima. To je vrlo često dio koji nam nedostaje. Kako bi hrvatski proizvodi/usluge ostali konkurentni, treba kreirati proizvode, rješenja i usluge kojima se stvara komparativna prednost i prepoznatljivost. Jedino se tako možemo snažnije pozicionirati na inozemnom tržištu. U gospodarskom smislu, 2020. godine želimo digitaliziranu i informatiziranu državu koja je maksimalno servis svim građanima. Volio bih te 2020. vidjeti da se informatika obavezno uči u školama od samoga starta. Želja mi je da do tada uspjeh zabilježe i druge gospodarske grane osim turizma jer potencijala definitivno imamo. ◀

Volio bih te 2020. vidjeti da se informatika obavezno uči u školama od samoga starta

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#BORIS MILOUSHEV, predsjednik Uprave Heinekena Hrvatska, Karlovac

Oporavak pivskog tržišta Koristeći domaće sirovine, koliko god je to moguće, želimo proizvoditi prirodne proizvode istovremeno vodeći brigu o okolišu i zajednici u kojoj poslujemo

odina 2016. bila je dobra za domaću pivsku industriju te se očekuje blagi rast ukupnoga tržišta. Heineken Hrvatska drži čvrsto drugo mjesto na hrvatskome tržištu piva. Svojim potrošačima stalno nastojimo osigurati novosti, pa smo tako i u 2016. radili na inovacijama – razvijali smo nova pakiranja, nove okuse i proizvode, te smo kroz organizaciju različitih aktivnosti dali dodatnu vrijednost našim događajima. Nadalje, u 2016. nastavili smo raditi na projektu nabave hrvatskoga ječma za naše Karlovačko pivo te smo počeli koristiti domaće mandarine za naš Karlovačko Leđero Natur Radler. Imali smo i vrlo uspješnu globalnu kampanju Moderate Drinkers Wanted (Pravi frajeri znaju mjeru) kojom smo poslali jasnu poruku o umjerenoj konzumaciji na drugačiji i kreativan način. Predstavili smo i novi okus Strongbowa, cidera broj jedan u svijetu, te specijalna piva Affligem i Brand IPA. Nedavno smo na hrvatsko tržište plasirali i jabukovaču Stari lisac. Drago nam je što hrvatski potrošači prihvaćaju inovacije i što su otvoreni za nove i drugačije vrste piva.

Pivska industrija je izrazito vezana uz ljetnu sezonu, a veliki utjecaj imaju vremenski uvjeti i turizam. Turizam je značajno rastao posljednjih nekoliko godina što je pomoglo hrvatskom gospodarstvu, ali i pivskoj industriji. Pivsko tržište se oporavlja i raste. Nadamo se da će se taj pozitivan trend nastaviti i u 2017. uz pomoć lijepog vremena i dobre poslovne strategije. S druge strane, Hrvatska ima visoke namete na pivo. Također je najav-

VISOKI NAMETI NA PIVO

ljeno da će se povećati PDV u ugostiteljstvu. Nadamo se da će rast osobnog dohotka, kao posljedica porezne reforme, ublažiti negativan učinak na konzumaciju piva. Heineken Hrvatska stalno ulaže: u tehnologiju, ljude i u svoje brendove. Planiramo i nove investicije u naš pogon u Karlovcu, primjerice u izgradnju novog skladišta. Ulažemo u razvoj i edukaciju naših zaposlenika. Istovremeno, radimo na privlačenju mladih talenata kroz našu Heineken akademiju, program u sklopu kojeg tražimo tzv. „talente“ koji su netom završili fakultet. Vezano uz proizvode, i u 2017. ćemo nastaviti raditi na

Koristeći domaće sirovine, koliko god je to moguće, želimo proizvoditi prirodne proizvode istovremeno vodeći brigu o okolišu i zajednici u kojoj poslujemo. Održivost je vrlo važna za nas – slijedimo strategiju pod nazivom Stvaramo bolji svijet koja obuhvaća šest područja, a to su: zaštita izvora pitke vode, smanjenje emisije CO2, održiva nabava, promicanje odgovorne konzumacije alkohola, promicanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu te suradnja s lokalnom zajednicom. Svake godine izvještavamo o našem napretku u području održivosti.

stvaranju noviteta za naše potrošače pritom prateći trendove, ali i stvarajući nove. Dodatno, nakon Heinekenove akvizicije Pivovarne Laško, sada imamo novi brend u našem portfelju – Laško, i očekujemo da će pozitivno utjecati na naše rezultate. Vlada bi trebala povećati napore u povećanju predvidljivosti nacionalnog regulatornog okvira i to je ključna komponenta za nove investicije u Hrvatskoj. Promjene u pravnom i poreznom sustavu trebaju biti pravovremeno najavljene uz provedene studije utjecaja za sve regulatorne promjene. U tome smislu, možemo djelomično pozdraviti najavljenu poreznu reformu, posebno dio koji se odnosi na smanjenje troškova rada i poreza na dohodak. Međutim, prema planu, PDV u ugostiteljstvu bi trebao biti veći, a vlasnici barova i restorana će imati mjesec dana za prilagodbu novim regulatornim uvjetima. Smatramo da bi Vlada trebala predložiti dodatne mjere i osigurati pomoć za ugostitelje posebno zbog činjenice da turizam čini oko 18 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

RAST OPTIMIZMA

» Možemo djelomično pozdraviti najavljenu poreznu reformu, posebno dio koji se odnosi na smanjenje troškova rada i poreza na dohodak

Potrošači u Hrvatskoj su otvoreni za inovacije i vole isprobavati specijalna i craft piva. Prepoznali smo da kroz inovacije možemo proširiti našu ciljanu publiku i nastojat ćemo i dalje svoje potrošače iznenađivati novim brendovima. Nakon godina recesije, koju je pratilo negativno raspoloženje javnosti, očekujemo rast gospodarskog i društvenog optimizma. U 2020. godini želimo Hrvatsku sa značajno više investicija, više dobro plaćenih poslova i konkurentnim gospodarstvom koje može osigurati rast životnog standarda dopuštajući svim članovima društva da doprinesu i da ◀ imaju korist od napretka.

#GORAN RAMEŠA, predsjednik Uprave BKS Bank, Rijeka

U planu daljnje širenje ponude

rošla 2016. bila je iznimno dobra godina za našu banku. Iako godina još nije zaključena, već u ovome trenutku možemo konstatirati kako su svi naši planovi ispunjeni. Kao i uvijek, već su prisutna očekivanja za novu godinu. Ono što planiramo jest daljnje širenje ponude i aktivnosti kojima ćemo utjecati na povećanje našeg tržišnog udjela. U godini pred nama, plan nam je otvoriti nove poslovnice u gradovi-

ma u kojima do sad nismo bili zastupljeni. Na taj ćemo način biti u mogućnosti nuditi naše usluge na većini hrvatskih područja. Kao najveći problem vidimo sporo i neučinkovito pravosuđe. Država bi također trebala ubrzati usklađivanje podataka između zemljišnjih knjiga i katastra. U dijelu koji se odnosi na poreze, pozdravljamo nedavne novosti i očekujemo kako ovdje neće doći do većih promjena. Visoka kvaliteta usluga za do-

bru cijenu je jedna od najvažnijih stvari u našem poslovanju. Uz to, cilj nam je biti što fleksibilnijima i učinkovitijima u svakodnevnom poslovanju. Do 2020.godine nadamo se stabilnoj ekonomiji, sve od zakonodavnog do političkog dijela. Također, nadamo se neprekidnom porastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) uz adekvatni kreditni rejting zemlje i to barem do razine na kojoj se preporuču◀ ju investicije u tu zemlju.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#MARINA ŠUNIĆ, direktorica tvrtke Kamen Benkovac

Ništa bez poticanja proizvodnje Imamo namjeru otvarati nova radna mjesta, ali ako se nastavi negativan trend iseljavanja i lošeg gospodarskog upravljanja u državi, pitanje je hoćemo li imati koga zaposliti

oslovna 2016. godina je za Kamen Benkovac svakako bila uspješna. Zabilježili smo porast prodaje u odnosu na prethodnu godinu. Uspjehu je uglavnom pridonijelo marketinško ulaganje u inozemne sajmove i direktna suradnja s inozemnim tvrtkama iz građevinskog sektora. Naši planovi su kao i uvijek, pa tako i za 2017. godinu, veliki no uvelike ovise o sveukupnoj ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj i zemljama okruženja. Svakako imamo namjeru otvarati nova radna mjesta i na tome konstantno radimo. Međutim, ako se nastavi dosadašnji negativan trend iseljavanja i lošeg gospodarskog upravljanja u državi, pitanje je hoćemo li imati koga zaposliti i kakav kadar ćemo imati na raspolaganju. Što se tiče države odnosno Vlade, ne očekujem značajnije uklanjanje barijera za ulaganja. Štoviše, očekujem upra-

vo suprotno, jer je iz dosadašnje prakse vidljivo da smo kao država zanimljivi isključivo za strane trgovačke lance pri čemu je zanemarena vlastita proizvodnja i ulaganje u vlastite resurse. Što se tiče Kamena Benkovac očekujemo povećanje izvoza, iz razloga što smo trenutno u završnim pregovorima s nekoliko velikih inozemnih tvrtki. Kamen Benkovac konstanto ulaže u tehnologiju za vađenje i preradu kamena, te s time planiramo nastaviti i kroz 2017. godinu. Trenutno dogovaramo zajednički nastup na specijaliziranim sajmovima u Japanu s klijentima s kojima surađujemo nekoliko godina. Zato vjerujemo da ćemo do kraja 2017. imati porast izvoza prema Japanu.

ZAPOSTAVLJENE SLAVONIJA I LIKA Država najprije treba pokrenuti vlastitu proizvodnju koja je predugo zanemarena u korist uvoznih proizvoda.

Dokle god Lika i Slavonija budu zanemarene, a istovremeno se uvozi voće i povrće, bojim se da nas ne očekuje gospodarski rast u skoroj budućnosti. Hvale vrijedno je da je Hrvatska prepoznata na turističkoj karti svijeta, no postaviti turizam kao primarnu djelatnost Hrvatske, smatram da nije rješenje jer trendovi se mijenjaju u svemu, pa tako

i u turizmu, stoga domaćim žargonom rečeno: staviti sva jaja u jednu košaru nije pametno. Kad bi se napokon počela poticati vlastita proizvodnja prehrambenih proizvoda te industrijski sektor, ne bi bilo potrebe za konstantnim povećavanjem nameta i poreza, koji umanjuju konkurentnost hrvatskog proizvoda. Na taj način bi se proizvodi dodane vrijednosti stvarali u Hrvatskoj. Lančano bi se otvarala nova radna mjesta, povećavala potrošnja, punio državni proračun, a bogatiji proračun znači veća ulaganja u industriju što opet dovodi do ulaganja i rasta gospodarstva. Bilo bi jednostavno iznijeti naše želje i nadanja za 2020. godinu koje su, vjerujem, svakom gospodarstveniku i državljaninu Republike Hrvatske uglavnom iste - ali u ovom trenutku ne živimo od želja već od mogućnosti, a mogućnosti su nam trenutno vrlo su◀ žene.

#TONČI PEOVIĆ, direktor Zračne luke Brač

Država ne smije glumiti poduzetnika Država ima samo tri opravdane aktivnosti: reguliranje, oporezivanje i trošenje

oslovna godina 2016. godina za Zračnu luku Brač bila je dobra, ali ne u ocjeni trenutnog stanja, koliko u procjeni očekivanja za buduće razdoblje. Promet putnika je porastao za 40 posto u odnosu na prošlogodišnje razdoblje s bitnim povećanjem broja domaćih putnika i otvaranjem dvije nove linije iz Italije. Osim toga, izrađen je i proveden plan srednjoročnih strateških aktivnosti kako bi se definirala opstojna budućnost naše tvrtke. Što se tiče očekivanja za 2017. godinu, tu smo optimisti, s obzirom na to da je Zračna luka Brač pri kraju investicijskog ciklusa produljenja piste aerodroma, koja nam omogućava prometovanje većih zrakoplova s dalekih destinacija. Na taj način se dostupnost i atraktivnost turističkog proizvoda otoka Brača znatno povećava. Ovakvo planirano povećanje prometa od 80 posto u odnosu na proteklu godinu, pratit će i povećanje zapošljavanja. Na žalost, državne vlasti nisu stvorile nikakve poticaje ili olakšice kojima bi Zračnoj luci Brač udovoljili čak ni u situaciji kad na svoja leđa pre-

Svakako da je stalno unapređenje i osluškivanje konkurencije nužnost u našem poslu, tako da je u okviru Strateškog planiranja definirano daljnje poboljšanje infrastrukture piste, ali i putničkog terminala. Pregovori s avioprijevoznicima su u tijeku te možemo najaviti pokretanje letova low cost prijevoznika, najkasnije u 2018. godini, prema Braču. Osim toga vode se pregovori s nekoliko europskih prijevoznika i turoperatora, za koje očekujemo da će barem dio njih započeti prometovanje u 2017. godini. uzima rizik edukacije novog zapošljavanja niti kod pretvaranja sezonskog u stalnog radnika. Postojeći programi napisani su na način da Zračna luka Brač ne zadovoljava nikakve uvjete za državne potpore u zapošljavanju.

BIROKRATI BLOKIRAJU Eminentni svjetski ekonomisti kažu da država ima samo tri opravdane aktivnosti: reguliranje, oporezivanje i trošenje. Kod nas se često država javlja i u četvrtoj ulozi i glumi poduzetnika čime

Još uvijek se državni aparat postavlja kao tijelo koje štiti državu od naroda

izravno ruši tržišnu fer utakmicu, jer se uloge regulatora ne može odreći. To je razlog ogromnih uspavanih resursa u vlasništvu države, koje bi privatni poduzetnici uz suglasnost države mogli dinamizirati na dobrobit poduzetnika, ali i države i poreznih obveznika. No još uvijek se državni aparat postavlja kao tijelo koje štiti državu od naroda. Unatoč drugačijoj ustavnoj definiciji koja jasno govori kome pripada i odakle izvire vlast. Stoga imamo blokade sustava u kojem rade poduzetnici, a koji su definirali birokrati iz državnih kancelarija bez da su napravili raščlambu štete koje tim blokadama čine sustavu. Pozitivan se rezultat jedino može postići moratorijem primjene nekih propisa na rok do izlaska iz krize, a s ciljem da zadržimo radno stanovništvo u Hrvatskoj zaposleno kod hrvatskih poslodavaca. Ako svakog poslodavca dočekamo blokadom ili ga tretiramo kao kriminalca, što je uobičajena praksa, neće imati tko zapošljavati radnike pa se pozitivan rezultat ne može očekivati. ◀

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#DOMAGOJ NOBILO, direktor tvrtke Mediterra Natura, Zagreb

Treba rasteretiti poduzetnike od fiskalnih i parafiskalnih nameta Iako su banke privatne institucije, država bi, ako bi to htjela (a zaštita poduzetnišva je i ustavna obveza države) mogla s bankama pregovarati i ponuditi svojevrsni fair deal kojim bi se cijena kreditiranja poduzetnika mogla spustiti na prihvatljivu razinu

oslovna 2016. godina, usudio bih se reći, bila je po ostvarenom prometu najbolja od osnivanja društva. Imali smo porast prometa više od 100 posto što možemo zahvaliti isključivo akvizicijama novih strateških i većih kupaca na inozemnim tržištima (SAD, Finska, Estonija). To nam je omogućilo investicije u nužna materijalna sredstva i opremu potrebnu za razvoj, koje smo pribavili u najvećem dijelu vlastitim kapitalom. Kontrola troškova i investiranje u isključivo poslovno opravdane resurse ostala je i dalje jedna od temeljnih politika društva, uz težnju na povećanje prometa i portfelja domaćih i inozemnih kupaca. Rast temeljimo najviše na izvozu što se nameće kao jedini prirodni kanal za pronalaženje novih kupaca i veći plasman roba, budući da je domaće tržište, s obzirom na kategoriju proizvoda koju mi zastupamo (vina i hrana), prezasićeno i teško je otvaranje novih prodajnih kanala koji već nisu obrađeni i koji bi imali veliku mogućnost apsorpcije roba. Što se tiče nove poslovne godine, očekujemo u skladu s našom poslovnom doktrinom konzervativnog, dugoročnog i stabilnog organskog rasta nešto veći rast prometa, ali svakako ne tako velik kao u 2016. Procjene o aktivaciji novih zaposlenika ovisit će o razvoju situacije na tržištu, a tako i za svaku novu investiciju tj. ovisit će isključivo o poslovnoj opravdanosti iste. Vezano za ulaganja domaćih poduzetnika, pa tako i naše tvrtke - ne vidim tu problem u samom “tehničkom” smislu ulaganja. Veći problem leži u nedostupnim i skupim financijskim sredstvima u odnosu na druge zemlje EU-a, primjerice Njemačku, što demotivira poduzetnike od daljnjih investicija ili ih stavlja u vrlo težak položaj kreditne zaduženosti i nelikvidnosti ukoliko se odluče uzeti tuđa sredstva, a nemaju vlastitih. Iako su banke privatne novčarske i kreditne institucije, mišljenja sam da bi država, ako bi to htjela, a zaštita poduzetnišva je i ustavna obveza dr-

nju i pravomoćnih odluka u višim stupnjevima postupaka, za nepoštivanje kojeg će sucima i drugim službenim osobama koje vode postupke biti propisane stroge sankcije, eliminirati nejasnoću, neusklađenost i kontradiktornosti u zakonima i podzakonskim aktima, natjerati državnu upravu da bude brža, učinkovitija i profesionalnija.

TEŠKA PRODAJA

NEŠTO VEĆI IZVOZ

» Vrlo je teško prodati bilo kome izvan tradicionalnih tržišta butelju hrvatskog vina jer je Hrvatska, suprotno populistički uvriježenom mišljenju, zapravo nepoznata vinska zemlja

Procjene o aktivaciji novih zaposlenika ovisit će o razvoju situacije na tržištu žave, mogla s bankama pregovarati u ime domaćih poduzetnika i ponuditi svojevrsni fair deal odnosno “društveni ugovor” kojim bi se win-win pristupom ukupna cijena kreditiranja i financiranja poduzetnika mogla spustiti na prihvatljivu razinu, a da banke istovremeno zadrže približno istu razinu dobiti.

Očekujemo, nadalje, nešto veći izvoz u 2017., ali opet temeljen na realnim procjenama o novim izvoznim prilikama, konzervativnom pristupu investicijama i troškovima i snažnom angažmanu na pridobivanje novih kupaca, prvenstveno u inozemstvu. Novi oblici internetskog poslovanja, web-shop prodaje, nižih cijena transporta i jeftinih modernih oblika e-komunikacije znatno utječu na smanjenje troškova poslovanja i postizanje istih učinaka prodaje kao što se radilo ranije uz tradicionalne skuplje metode. Investicije na novim tržištima, istraživanje i analiza inozemnih tržišta i kupaca, obilaženje novih potencijalnih kupaca i predstavljanje proizvoda na B2B eventima naše su tradicionalne metode koje smo i do sada koristili u prodaji. Koncentrirani marketing je vrlo bitan i zapravo neophodan u pronalaženju novih kupaca, pogotovo inozemnih. Bitno je također da se svaki takav poslovni poduhvat isplanira do najmanjih detalja i mogućih scenarija jer nas iskustvo uči da prilikom predstavljanja proizvoda inozemnim kupcima, domaći poduzetnik ima pravo na samo jednu priliku koja se mora što više iskoristiti, a “greške u koracima” svesti na najmanju moguću razinu. Mogućnost adaptacije i razumijevanja konkretnih prilika na inozemnom terenu, novog okruženja, lokalne poslovne kulture, prilagodbe poslovnim partnerima, dovoljnog proračuna za izvanredne i nepredviđene troškove uz snažni pritisak vremenske dimenzije i okvira unutar kojih se poslovni zadatak mora izvršiti, bit će izazovi na koje će domaći poduzetnik morati odgovoriti, a kvaliteta njegovog odgovora imat će izravan utjecaj na rezultate konkretnog poslovnog pothvata u inozemstvu. Rasteretiti poduzetnike fiskalnih i parafiskalnih nameta, pronaći legalne metode – usklađene s EU zakonodavstvom - izravne marketinške i materijalne pomoći domaćim izvoznicima, propisati vremensko ograničenje u vođenju sudskih i upravnih postupaka do donošenja konačnih odluka u prvom stup-

Problem je što naši proizvodi, barem u segmentu kojim se mi bavimo, uopće nisu konkurentni na svjetskim tržištima. Vrlo je teško prodati bilo kome, izvan tradicionalnih tržišta s velikom hrvatskom populacijom u BiH i Njemačkoj butelju hrvatskog vina jer je Hrvatska suprotno populistički uvriježenom mišljenju, zapravo nepoznata vinska zemlja u odnosu na ostale vinske velesile (Francuska, Italija, Španjolska, Portugal, Novi Zeland, Južna Afrika…). Ulaganje državnih institucija u marketing vina je skromno i pogrešno usmjereno jer favorizira vina u skupljem cjenovnom rangu koja je najteže prodati u početku, a temeljem prihvaćene marketinške vizije kako se Hrvatska mora brendirati isključivo kao zemlja vrhunskih skupih vina. Iskustvo nas uči, a tim putem su krenule i druge zemlje koje ranije nisu bile vinske velesile, a danas su to postale (Čile, Argentina…), da se brendiranje novih nepoznatih vina i ulazak na nova svjetska tržišta može napraviti jedino na način da se ponude prvo vina nižeg cjenovnog ranga, ali pristojne kvalitete te kad ih tržište prihvati, na njima se može graditi skuplji cjenovni rang sa vinima više kvalitete. Naravno, marže moraju biti relativno male i konkurentne, ali kad se pogleda količina izvezenih komada butelja, onda se nameće logičan zaključak da je bruto marža daleko zanimljivija od jednog kontejnera hrvatskih skupih vina godišnje koji je neki proizvođač, primjerice poslao u Japan. Naravno, gledajući s aspekta zaštite vina kao proizvoda od hrvatskog nacionalnog interesa, a ne sa partikularnog stajališta pojedinog proizvođača ili trgovca. Dobar uzor, ako ga tražimo, bile bi zapadne zemlje EU-a koje nastupaju kao servis svojim građanima i poduzetnicima, primjerice Estonija u kojoj se cjelokupno poslovanje poduzetnika, ali i javne usluge prema građanima obavljaju na jedinstvenoj e-platformi, za što je dovoljno imati ID karticu. Olakšano poslovanje lišeno birokratskih procedura, brzo i kvalitetno rješavanje zahtjeva poduzetnika i građana, jeftino poslovanje, izgrađivanje web servisa koji objedinjeno poduzetnicima na jednom mjestu nude informacije za jeftino financiranje, izvozne prilike, baze kupaca po tržištima, bili bi dobri ciljevi kojima bi svi zajed◀ no trebali težiti.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#ELA KOMLEN, predsjednica Uprave tvrtke Milenij hoteli, Opatija

Bez ulaganja nema razvoja Amadria Park je novi hrvatski brend hotela kojim ćemo se još snažnije pozicionirati na domaćem i stranim tržištima te još više naglasiti jedinstvenost naših hotela

» Od države očekujemo da nam skine jarmove raznih nerazumnih nameta

rotekla godina je za Milenij hotele bila dobra. Predstavili smo i novi projekt: najbolji hoteli poznatih brendova Milenij hotela iz Opatije i Solaris Resorta iz Šibenika od 2017. će poslovati pod imenom Amadria Park. Novi brend naglašava dugu tradiciju i obiteljske vrijednosti, a njegovo uvođenje je logičan slijed višegodišnjih ulaganja u hotelske kapacitete, uvođenja novih sadržaja i podizanja kvalitete usluge. Amadria Park je novi hrvatski brend hotela kojim ćemo se još snažnije pozicionirati na domaćem i stranim tržištima te još više naglasiti jedinstvenost naših hotela. Novi brend će se uvoditi postupno, a obuhvatit će hotele visoke kategorije sa četiri i pet zvjezdica: Milenij, Sv. Jakov, Royal, Grand hotel 4 opatijska cvijeta i Agava u Opatiji te Solarisove hotele Ivan, Jure i Andrija. Uz novi će brend biti povezani i dodatni sadržaji –

G t W ld R B h Cl b DalmatinD l ti Gastro World, Royall Beach Club, sko Etno selo, En Vogue Beach Club, Galija i Aquapark Dalmacija. Nazivi Solaris i Milenij koristit će se za ostale hotele i proizvode koji će tijekom sljedeće tri godine biti obnovljeni i integrirani u novi brend.

U 2016. godini smo očekivali razumniju ekonomsku strategiju nove Vlade, što je nažalost izostalo. Mjere nove porezne politike bit će demotivirajuće za sve koji se bave turizmom. Pogotovo u dijelu ugostiteljstva i takozvane vanpansionske potrošnje. Mi i dalje ulažemo i stvaramo nove sadržaje za naše goste, jer bez ulaganja nema razvoja. Od države očekujemo da nam omogući da smo konkurentni na europskom i svjetskom tržištu. To znači da nam skine jarmove raznih nerazumnih parafiskalnih i fiskalnih nameta. Ono na što treba značajno djelovati je dovesti broj svih državnih i javnih službi u proporciju s veličinom države. U zadnjih 25 godina proizvelo se raznih administracija i birokracija, agencija i ureda koji su sami sebi svrha, a što realno nadilazi mogućnosti financiranja ovako malog gospodarstva kao ◀ što je hrvatsko.

#MATO VIOLIĆ MATUŠKO, vlasnik i direktor Matuško vina, Potomje (Pelješac)

Želimo li biti zemlja šarlatana? Vrijeme je da država promijeni garnituru ljudi koji su unazadili poziciju hrvatskih vinara i propustili nas pozicionirati na inozemnom tržištu

rotekla godina bila je izuzetno dobra, ponajviše zahvaljujući turističkoj sezoni. Imali smo povećan broj posjeta našem podrumu, naši ugostiteljski objekti su odlično radili, a rasla je i prodaja vina. Kada tome pridodamo odličnu berbu na Pelješcu i u Iloku gdje smo prije nekoliko godina preuzeli jedan vinograd, mogu reći da se radi o vrlo uspješnoj godini. Na prestižnom ocjenjivanju Challenge International du Vin u Bordeauxu dobili smo dvije zlatne i jednu srebrnu medalju - po jednu za svaki od tri naša uzorka koja smo poslali

na ocjenjivanje. Zlatnu medalju dobio je naš Dingač Royal 2007. u cjenovno najvećoj kategoriji iznad 20 eura. Drugo zlato dobili smo za Dingač Reservu 2008., u cjenovnoj kategoriji od 12 do 20 eura. Naš Dingač iz 2011. dobio je srebrnu medalju. Radi se o najvećem međunarodnom ocjenjivanju vina koje se održava u Francuskoj već 39 godina, na kojem se ocjenjuje više od 5000 vina iz 38 zemalja. Ocjenjivanjem se dobiva potvrda o primjeni strogih tehničkih standarda u proizvodnji i visoke kvalitete vina. Ocjenjivanje je certificirano prema standardu ISO 9001. Znači, nakon što smo već odavno dobili potvrdu na tržištu, dobili smo je i na jednom od najvećih i najstrožih ocjenjivanja vina u svijetu. I na Sabatini smo postali Šampion plavca malog.

OPTIMISTIČNO NAPRIJED Od 2017. godine očekujemo dosta. U prvom redu još bolju turističku sezonu za koju smo pripremili niz novosti. U godinu ulazimo s novim dijelom podruma namijenjenog odležavanju bijelih vina, tako da sada imamo podrum površine veće od 2000 metara četvornih. Posljednjih godina dosta smo ula-

gali u liniju bijelih vina, koja nam je nedostajala u ponudi tako da u 2017. godini očekujemo potvrdu i u tom segmentu. Što se tiče crnih vina, tu smo prepoznati na tržištu tako da ćemo se truditi održavati poziciju i kvalitetu. Do ljeta na tržište izlazi i naše vino odležano u amfori, plavac mali koji će i nakon pretakanja odležavati u manjim amforama. Radi se o replici grčkih amfora kapaciteta između 19 i 24 litre. Zasadit ćemo i oko 5000 trsova pošipa. Što se tiče države, očekujem dono-

ska destinacija smo postali zahvaljujući turizmu te individualnim i kreativnim projektima pojedinih vinara koji su turiste upoznali s našim vinima i njihovom kvalitetom. Znači, očekujem konačno izvoznu ofenzivu. Mogu primijetiti da se o tome govori godinama i da su se poduzimale neke akcije, ali su rezultati nikakvi. Zato mislim da je vrijeme da država promijeni garnituru ljudi koji su unazadili poziciju hrvatskih vinara i propustili velike prigode koje smo imali da bi nas pozicionirali

Očekujem donošenje Zakona o vinu, pojednostavljenje propisa i načina stavljanja vina u promet šenje Zakona o vinu. Očekujem pojednostavljenje propisa i načina stavljanja vina u promet. Također, očekujem oslobađanje dijela parafiskalnih nameta te ukidanje birokratskih barijera. Hrvatsku 2020. godine vidim, odnosno priželjkujem kao vinsku zemlju. Vinar-

na inozemnom tržištu, a uživali su veliko povjerenje. Očito su mislili samo na sebe i svoje interese. Možda je vrijeme za kvalitetne i istinske marketinške i prodajne stručnjake. Ukoliko nastavimo kao i do sada, prepoznavat će nas ◀ kao zemlju šarlatana.

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#LUKŠA NOVAK, direktor Zračne luke Split, Resnik

Intrigantni rast zračnog prometa Strani operatori su već prisutni u Hrvatskoj kroz koncesiju Zračne luke Zagreb. Daljnji procesi ovise u prvom redu o strategiji vlasnika, a to su Vlada i jedinice lokalne samouprave

odina 2016. je za Zračnu luku Split bila izuzetno važna jer je prvi put u povijesti ostvarila promet veći od dva milijuna putnika. Ukupno ih se do kraja godine očekuje oko 2.290.000. Tako je i petu godinu za redom zadržan trend dvoznamenkastog rasta u broju putnika. Na rekordne pokazatelje u prvom redu utjecala je odlična turistička sezona. Veći rast putnika posebice je zabilježen iz Velike Britanije, 22 posto, Švedske 38 posto i Norveške 21 posto. Njemačka koja je tradicionalno najjače tržište za Zračnu luku Split zabilježila je rast od devet posto. Ugodno me iznenadilo i španjolsko tržište odakle se bilježi rast dolaska putnika od 12 posto. Porast broja dolazaka odrazio se i na financijske pokazatelje: prvi put godišnji nam je prihod veći od 300 milijuna kuna. Do kraja listopada smo uprihodili 304,6 milijuna. Ukupna dobit u svakom slučaju nadmašit će onu iz 2015. kad je iznosila 67,7 milijuna kuna. U 2016. započeli smo izgradnju novog terminala. Vrijednost te investicije je 450 milijuna kuna, a u to je uračunat otkup zemljišta, pripremna dokumentacija, sustav za prihvat i otpremu prtljage te izgradnja glavnih objekata. Investicija je u biti proširenje putničke zgrade na tri etaže. Riječ je o novih 35.000 četvornih metara što će povećati kapacitet terminala na 2500 putnika u vršnom satu. Trenutačno, naime, radimo u zgradi koja ima

na poboljšanja. Povećanje kapaciteta uzletno-sletne staze povezano je s izgradnjom dodatnih staza za vožnju.

PERSPEKTIVE MALIH LUKA

samo 13.000 četvornih metara. Novost je i izgradnja nove automatizirane sortirnice za prtljagu. Južno od javne ceste izgradit će se novo komercijalno parkiralište sa 900 mjesta i s autobusnim terminalom koji će pješačkim mostom preko državne ceste biti izravno povezan s putničkim terminalom. Ne treba posebno objašnjavati koliko će novi prostori značiti za kvalitetu usluge putnicima, ali i za povećanje nezrakoplovnih prihoda. Osim ove investicije, Zračna luka Split tijekom 2017. planira pripremiti rekonstrukciju uzletno-sletne staze i staza za vožnju. Pojačani promet zrakoplova traži obnovu manevarskih površina u određenim vremenskim ciklusima. Obično je to svakih 20 godina te se tada iskoristi trenutak i naprave određe-

Porast zračnog prometa u Hrvatskoj od oko sedam posto godišnje odnosno za oko 500.000 putnika, svakako potencira interes investitora-operatora za naše zračne luke, posebice za one obalne. Strani operatori, a mislim pritom na Aeroports de Paris Management, TAV Airports Holding su već prisutni u Hrvatskoj kroz koncesiju Zračne luke Zagreb. Daljnji procesi ovise u prvom redu o strategiji vlasnika, a to su Vlada i jedinice lokalne samouprave. Kad je riječ o perspektivi malih zračnih luka, stajalište je Europske komisije da zračne luke s manje od milijun putnika godišnje teško pokrivaju svoje operativne troškove. Podrška države zračnim lukama od posebnog interesa je moguća uz određena pravila. U prvom redu kroz pomoć za održavanje sigurnosnih standarda, sufinanciranje neprofitabilnih avio-linija, odnosno održavanje prometne povezanosti. Postoje i dobri primjeri ulaganja privatnih investitora u sklopu šire strategije poslovanja. Dobar primjer je Zračna luka Brač koja je bila pred zatvaranjem, a sada privatni investitor potiče daljnji razvoj radi povećanja konkurentnosti hotelskog poslovanja. ◀

Podrška države zračnim lukama od posebnog interesa je moguća uz određena pravila

#DRAŽEN PEHAR, direktor Asseco SEE Hrvatska, Zagreb

U osvajanju stranih tržišta

a Asseco SEE Hrvatska i poslovni i financijski rezultati su u 2016. jako dobri, čak i iznad planiranih, uz značajan rast prihoda i dobiti. Osvojili smo nove klijente u segmentu bankomata i POS-ova, kao i u segmentu rješenja Kontakt centra, a od novih proizvoda bih istaknuo RDS (Remote Digital Signature), odnosno rješenje Elektroničkog potpisa u oblaku, koje je u produkciji u jednoj od vodećih banaka i u pripremi za puštanje u produkciju u još dvije financijske institucije. Plan za 2017. je također ostvariti rast u većini segmenata, implementirati nova rješenja na području mobilnih plaćanja koja su u završnoj fazi razvoja i certifikacije te nastaviti s aktivnostima osvajanja inozemnih tržišta. Rast broja zaposlenih će ponajprije ovisiti o osvajanjima novih tržišta i novim projektima, kao i o eventualnim ulaganjima u razvoj novih proizvoda. Vjerujemo da će prodajne i marketinške aktivnosti na razini Asseco SEE

Grupe rezultirati i povećanjem prihoda od izvoza naših softverskih rješenja.

MOTIVIRAJUĆE OKRUŽJE Iako je to klišej, država bi trebala kreirati regulatorno okruženje koje motivira na ulaganja u razvoj i znanje, kreirati okruženje koje nagrađuje poduzetne, one koji su spremni riskirati svoj novac, rad i vrijeme kako bi stvorili nešto od čega ćemo u konačnici svi imati koristi. Ako je općeprihvaćeno mišljenje da su mladi, obrazovanje i zdravlje temelj budućnosti svakog društva, država bi trebala svojim aktivnostima pokazati da to mišljenje provodi u praksi, i to ne s fokusom na rok od četiri godine, nego provođenjem strateških planova s daleko dužim vremenom provedbe od mandata jedne, bilo koje vlade. Država definitivno treba nastaviti smanjivati oporezivanje rada i dobiti poduzeća jer se, kad je riječ o porezima, ne bismo trebali mjeriti s najrazvijenijim

europskim zemljama, nego sa zemljama iz okruženja koje su nam direktna konkurencija. Trebalo bi snažnije poticati ulaganja u istraživanja i razvoj, kao i omogućiti domaćim IT tvrtkama da steknu znanja i reference na velikim projektima državne uprave, kako bi potom znanja i rješenja mogli izvoziti. I naravno.

zaštititi domaću proizvodnju od nekvalitetnih i snažno subvencioniranih inozemnih proizvoda. Želimo državu s prosječnom plaćom daleko iznad EU prosjeka, s mirovinama od kojih se može pristojno živjeti, sa stopom nezaposlenosti koju imaju najrazvijenije države Europe, s rastom BDP-a većim od šest posto, bez budžetskog deficita i s niskom stopom zaduženosti. Ali da bi to sve jednog dana imali, iako vrlo teško u 2020. godini, moramo prije toga transformirati državni aparat tako da bude učinkovit, s optimalnom organizacijom i brojem zaposlenika, trebamo državu u kojoj propisi i birokracija nisu sami sebi svrha, u kojoj svaki zaposlenik javne uprave shvaća da je uspjeh svakog pojedinca i svake tvrtke uspjeh cijele države te da jedino tzv. realni sektor može generirati boljitak za sve. U konačnici, u 2020. bih želio imati državu u koju će se svi oni koji su iz nje otišli, početi u nju i vraćati. ◀

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#MARIJA DEKANIĆ, direktorica Logoboxa, Zagreb

U poslu ne treba trčati pred rudo Važno je osigurati i održavati stabilno poslovanje te povoljno poslovno okruženje, jer je to baza za napredak svakog poslovnog tima

oslovna 2016. godina za Logobox je bila puna izazova i velikih, pozitivnih pomaka. Svakako možemo biti zadovoljni jer smo svakim danom sve prepoznatljiviji kao ozbiljna mala tvrtka na hrvatskom tržištu agencija koje se bave digitalnim oglašavanjem i izradom promotivnih materijala. Uspjeli smo se izboriti za naše mjesto, za što je zaslužan predan i stručan tim mladih ljudi koji čine Logobox, a koji je tijekom 2016. rastao u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Mi samo možemo poželjeti da nam 2017. bude jednako uspješna kao i 2016. Svaki rast zapošljavanja uvijek ovisi o količini posla i zahtjevima klijenata tako da smo spremni na nove izazove u tome segmentu, ali mislim da u poslu ne treba trčati pred rudo. Važno je osigurati i održavati stabilno poslovanje te povoljno poslovno okruženje, jer je to baza za napredak svakog poslovnog tima. U našem poslovanju nezaobilazan faktor je i stalna edukacija svih zaposlenika, s obzirom na to da digitalni segmenti poslovanja napreduju iz dana u dan moramo pratiti trendove kako bismo mogli biti kvalitetni i uspješno se nositi s konkurencijom na tržištu. Organski rast je uvijek dobra opcija jer jamči zdrave i potencijalne temelje, za razli-

» Organski rast je uvijek dobra opcija jer jamči zdrave i potencijalne temelje, za razliku od raznih prečica kojima se kako u privatnom pa tako i poslovnom životu neki ljudi služe. Volimo se razvijati prirodnim putem, u skladu s našim potrebama i mogućnostima

ku od raznih prečica kojima se kako u privatnom pa tako i poslovnom životu neki ljudi služe. Volimo se razvijati prirodnim putem, u skladu s našim potrebama i mogućnostima. Ali isto tako, nismo od onih koji neće prepoznati i/ili iskoristiti val napretka i razvoja. Možemo reći da ćemo 2017. zasigurno iskoristiti prilike koje nam je otvorila 2016.

VAŽNA STALNA EDUKACIJA Država bi ponajprije trebala biti trajna potpora u svim segmentima razvoja poduzetništva i gospodarstva, jer bez stabilnog okvira koji postavlja država nijedna tvrtka ne može

ići naprijed, ne može rasti, poslovati pozitivno, a time ne može biti ni karika u razvoju i rastu ukupnoga gospodarstva. Naime, mnogima je najveća blokada bila stroga i zahtjevna državna birokracija koja barijerama i sporošću demotivira razvoj i rast poduzetništva i gospodarstva. To svakako teba promijeniti i učiniti državu partnerom, a ne protivnikom u poslovanju. Mislim da naši proizvodi jesu konkurentni i da se bez problema možemo nositi s konkurencijom, pitanje je samo kako da ostanu i dalje konkurentni i prepoznatljivi. Smatram da je ponajprije važna stalna edukacija, briga i ulaganje u zaposlenike uz, naravno, stalni predan i naporan rad. To je baza, posebice u privatnom sektoru. Sve ostalo je nadogradnja. I taj proces nikada ne prestaje. U gospodarskom smislu, 2020. želimo imati stabilnu, partnersku i prosperitetnu državu u više gospodarskih grana nego što je to sada slučaj. Da bismo to i realizirali ponajprije treba stabilna politika, stabilan porezni sustav, učinkovita državna uprava. Danas još uvijek ima mnogo manjkavosti u tim segmentima i svakako postoji ogroman prostor za napredak i za razvoj. Samo treba više volje, truda te povjerenja u znanje i sposobnosti koje nudi privatni sektor. ◀

#DARKO MEŠTROVIĆ, direktor Plovputa, Split

Izvoz je glavni zamašnjak razvoja

oslovna 2016. godina za Plovput je bila u skladu s očekivanjima. U potpunosti je realiziran godišnji plan poslovanja i investicijski program. Postignut je standard zaposlenika u skladu s Kolektivnim ugovorom, a dobit poslovanja prema očekivanjima vlasnika. Izuzetno zadovoljstvo je i priznanje koje nam je poslovna zajednica dodijelila za društveno odgovorno poslovanje u promicanju etičnosti, znanja i solidarnosti u hrvatskom društvu. Očekuje se realizacija godišnjeg plana za 2017. i nastavak trenda društveno odgovornog poslovanja uz predviđen rast prihoda za tri posto, a broj zaposlenih će, također, blago porasti. Ne očekuju se značajne barijere u provođenju investicijskog ciklusa, uz očekivani blagi rast prihoda od davanja usluga inozemnim kupcima za pet posto. A planirani investicijski ciklus Plovputa je značajan. Riječ je konkretno o izgradnji i modernizaciji objekata pomorske signalizacije i izgradnji operativne obale za novi radni brod te modernizaciji pomorske radijske službe. Radi se iskorak na angažiranju uslužnih kapaciteta u zemljama u okruženju, a rast se očekuje kroz proširenje djelatnosti na šire područje davanja usluga.

Od države najprije očekujem da se bolje organizira u funkciji servisa koji daje potporu gospodarstvenicima. Država bi trebala centralizirati informacijske i uslužne servise te logistiku, da se pojednostavni pristup informacijama potrebnim za nastup na stranim tržištima.

EKONOMSKI UČINKOVITA DRŽAVA Glavni zamašnjak razvoja je izvoz zbog čega treba strukturu ekonomije promijeniti u smjeru razvoja malog i srednjeg poduzetništva i

obrtništva uz aktivne mjere zapošljavanja, poticanje izobrazbe i samozapošljavanja uz fleksibilniji pristup tržištu radne snage. Da bi se povećala konkurentnost proizvoda i usluga potrebno je racionalnije organizirati poslovne sustave, odnosno njihovo upravljanje putem sustava nadzora koji moraju osiguravati realizaciju postavljenih ciljeva poslovnih subjekata. Isto tako, podignuti stupanj poslovnih vještina, voljnog i motivirajućeg angažmana zaposlenih u poslovnim sustavima. Investirati u znanje, društveno odgovorno poslovanje i solidarnost u društvu. Investirati u izvozni sektor gospodarstva kroz stabilnu poreznu politiku rasterećenja izvoznih poduzetnika i omogućavanja povoljnijeg kreditiranja izvoza. Do 2020. godine želimo ekonomski učinkovitu državu do razine prosjeka EU-a odnosno državu koja će se nastaviti uzlazno razvijati u društveno-ekonomskom smislu i dosegnuti nivo koji je daleko iznad prosjeka Europske unije. Želimo manju zaduženost prema inozemstvu, jeftiniju državnu administraciju, smanjenu stopu nezaposlenosti. Želimo doživjeti veću osobnu potrošnju građana i rast standarda. ◀

» Od države najprije očekujem da se bolje organizira

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#MILAN VRDOLJAK, predsjednik Uprave tvrtke Ricardo, Osijek

Još jedna zahtjevna i teška godina Volio bih da za nas poduzetnike, koji smo po prirodi optimisti, 2017. bude godina u kojoj ćemo osjetiti da se prilike bitnije popravljaju i da će biti ohrabrenja u novim iskoracima i investicijama

ožemo reći da će poslovna 2016. godina za Ricardo biti u okviru planiranog rasta prihoda i to zahvaljujući sustavnom radu na unapređenju tržišne pozicije i novim poslovnim ugovorima. Treba spomenuti da su gospodarska kriza i slobodno tržište radne snage doveli do odljeva radne snage iz Hrvatske. Kada je riječ o tržištu cestovnog prijevoza u 2017. očekuje se da će se napokon riješiti problemi koji prate ovaj sektor, a samim otklanjanjem barijera očekujemo značajniji rast, povećanje izvoza i zapošljavanja. Trenutačna situacija s nedostatkom profesionalnih vozača može nas dovesti do toga da budemo prisiljeni smanjivati prijevozne kapacitete te da time prepustimo dio tržišta stranim prijevoznicima, što je posve suprotno našim nastojanjima - da uzmemo dio tržišta na području EU-a.

NASTAVAK INVESTICIJA Posljednje godine u Ricardu obilježene su investicijama i zapošljavanjem te pozitivnim trendovima poslovanja na izvoznim tržištima. S investicijama u iznosu od pet milijuna eura nastavljamo i u 2017. godini, a prioritet su nam ulaganja u infrastrukturu. Uvijek smo otvoreni za eventualna razumna spajanja, a organski rast je jedan od naših strateških ciljeva. Za pomoć gospodarstvu, država bi ponajprije trebala promijeniti odnos prema poduzetništvu s ciljem spoznaje da je poduzetništvo ključ razvoja a ne potkradalo države. Također, potrebno je hitno naći kratkoročna i dugoročna rješenja za deficit radne snage. Vrijeme isprobavanja i dodatnih snimanja stanja je prošlo! Potrebno je krenuti i sa

bitnije popravljaju i da će biti ohrabrenja u novim iskoracima i investicijama te da će se na krilima oporavka dati vjetra u leđa pozitivnim trendovima i podići optimizam.

ZEMLJA INOVACIJA I ZNANJA

suštinskim reformama obrazovanja koje će biti u suglasju s potrebama tržišta. Treba nam stabilan i predvidljiv regulatorni okvir, stabilna javna politika, dodatno ukidanje parafiskalnih nameta i eliminacija sive ekonomije. Izazov je danas uspješno poslovati, a preživljavaju samo oni koji su spremni na stalne promjene. Česte administrativne promjene u šumi propisa i pravila dovode do nesigurnosti te stvaraju dodatne nepotrebne troškove gospodarstvu. Potrebna je direktna suradnja i bolji dijalog poslovnog sektora i državnih institucija. Neminovna je efikasnija i potpuno informatizirana javna administracija uslužno orijentirana prema poduzetnicima da nam olakša život i rad kako bismo bili što kvalitetniji i da stvaramo vrijednosti unutar države u kojoj živimo. Od političara očekujemo stručnost, razboritost, poduzetnost i brzinu djelovanja u promjeni sadašnjeg negativnog stanja. Volio bih da za nas poduzetnike, koji smo po prirodi optimisti, 2017. bude godina u kojoj ćemo osjetiti da se prilike za poslovanje

Potrebna je direktna suradnja i bolji dijalog poslovnog sektora i državnih institucija

Očekujemo da će i 2017. biti teška, puna izazova, no za izazove se neprekidno pripremamo i na tržište izlazimo s novim rješenjima i uslugama. Iako trenutačno naš trend rasta usporava nedostatak radne snage, profesionalnih vozača, u našem fokusu je i dalje širenje poslovanja, neprestano unapređenje kvalitete rada i poslovnih procesa. Svjesni smo da je konkurentnost, osim ulaganjima, potrebno potkrijepiti i planskom liberalizacijom radne snage, jer jedino na taj način možemo održati imidž poželjnog partnera i vodeće tvrtke cestovnog prijevoza. Do 2020. prvenstveno želimo imati državu koja će se maknuti sa začelja i zauzeti srednju poziciju na europskoj ljestvici. Hrvatska može biti zemlja inovacija i znanja, ali moramo imati konkretne strateške povezne vizije. Potrebno je unaprijediti poslovno okruženje, sustav obrazovanja uskladiti s tržištem rada, motivirati mlade i izvući ih iz kafića i šoping centara. Zašto naša poljoprivreda i, primjerice, turizam nisu bolje povezani? Naime, nema strategije da se Hrvatska promovira kao država zdravog života, zdrave hrane, a time izostaju i poticajne mjere i projekti koji bi podržavali aktivnosti kroz sve kanale djelovanja. Važno je pojednostaviti zakonske regulative čime se potiče opća kreativnost i pomoć poduzetništvu jer represivne mjere tome ne pridonose. Poduzetnici su prepušteni sami sebi i bore se samo za sebe čime ne ◀ postižemo dugoročni razvoj.

#DRAŽEN ČURILA, direktor Lunete, Ludbreg

Država mora biti brža i efikasnija Mora se odrediti jasan smjer u kojem želimo da gospodarstvo ide i učiniti sve da se to ostvari

oslovna 2016. godina je bila poprilično turbulentna tako da ćemo tek na samom kraju godine vidjeti krajnje rezultate. U 2017. godini planiramo daljnje povećanje proizvodnje uz otvaranje novih radnih mjesta, a kako velik dio proizvodnje izvozimo, trebao bi porasti i izvoz. Osnovni uvjet da bismo to postigli jest to da možemo koristiti fondove Europske unije koje za sada u Republici Hrvatskoj zaista malo koristimo. Država mora biti brža i efikasnija na svim razinama odlučivanja, dok državni službenici moraju preuzimati odgovornost u donošenju odluka. Mora se odrediti jasan smjer u ko-

jem želimo da gospodarstvo ide i učiniti sve da se to zaista i ostvari. Moramo zaštititi domaću proizvodnju boljom kontrolom kvalitete, kako domaćih tako i uvoznih proizvoda te promovirati kupcima da kupnjom domaćeg proizvoda direktno štite domaću proizvodnju i tako indirektno utječu na povećanje svog životnog standarda. U 2020. godini želimo imati prije svega uređenu državu gdje se znaju pravila igre, gdje pravosuđe funkcionira u punom obujmu i gdje će se poticati poduzetništvo mladih kako bi oni svojom kreativnošću pridonijeli razvitku gos◀ podarstva i društva u cjelini.

Želimo uređenu državu gdje se znaju pravila igre, gdje pravosuđe funkcionira...

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#SLAVICA ZADRO, direktorica tvrtke Hennlich, Stupnički Obrež

Bogatstvo organizacije su ljudi Tim Hennlich čine stručnjaci iz područja strojarstva i elektrotehnike. Oni su pokretač svega pozitivnog i zahvaljujući njima prihodi su nam u 2016. povećani za 25 posto

akon nekoliko uzastopnih godina otežanog poslovanja, prigušene depresije i nedostatka investicija, 2016. godina bila je izazovna, motivirana, optimistična, razvojna. Već u prvih šest mjeseci radna atmosfera je skočila na jedan nivo gdje se osjetilo kako je to raditi i za taj rad biti nagrađen. Stečena znanja, vještine, organiziranost tima od 20 ljudi konačno su našli put ostvarenju veće prodaje, većeg prometa i veće dobiti. Taj pozitivni trend nastavio se i u drugoj polovini 2016. Moglo se potvrditi ono što svaka razvijena tvrtka naglasi: bogatstvo svake organizacije njeni su ljudi. Njihova kreativnost, znanje, zanos, nadahnuće, timska orijentiranost pokretač su svega pozitivnog i naprednog. Oni daju snagu, grade novo, imaju viziju. Zahvaljujući njima, prihodi su nam u 2016. povećani za 25 posto u odnosu na 2015. Tim Hennlich čine stručnjaci iz područja strojarstva i elektrotehnike. Kontinuirano se stručno usavršavaju, tehnički su osposobljeni dati punu podršku brojnim kupcima iz raznih gra-

Nije zdravo doživljavati državu kao “otimača novca”

na industrije. Prodati neki proizvod sada je završni element dužeg procesa u koji je uključeno puno aktivnosti kao što su: upoznavanje kupaca kroz kontinuirane posjete, upoznavanje radnih uvjeta prije realizacije zadanog projekta, definiranje stvarnih potreba kupaca, savjetovanje i tehnička podrška kod izbora odgovarajućih proizvoda, testiranje kroz probni rad, praćenje rada i efikasnosti isporučenog rješenja pa je tako briga o kupcu postala imperativ.

upravljanja rizicima. Prepoznati sve rizike i raditi na njihovu otklanjanju - to se može smatrati umjetnošću. Samo učinkovito upravljanje rizicima može osigurati opstanak tvrtke.

DRŽAVA KAO PRIJATELJ

NOVE DJELATNOSTI Uz prodaju gotovih proizvoda, startane su i uslužne djelatnosti pa je tim u mogućnosti ponuditi i realizirati cjelokupne složenije sustave prema principu “ključ u ruke”. Uz montažu i servis zaokružena je ponuda, koja će imati za cilj jačati prepoznatljivost imena Hennlich na hrvatskome tržištu. U svijetu globalizacije, koja je zahvatila i naše malo tržište, pružanje cjelokupnog rješenja je nužna pretpostavka razvoja tvrtke. Kako smo svi svjesni da je hrvatsko tržište malo, a industrija slabašna, morali smo se odlučiti za jedino rješenje koje će imati budućnost, a to je kvaliteta. Suradnja je ostvarena s brojnim njemačkim proizvođačima koji su u svijetu prepoznatljivi po kvaliteti i dugotrajnosti proizvoda. Kupci se, unatoč nedostatku novca, odlučuju za kvalitetu jer prepoznaju dugoročne prednosti. Poznato je da je prosinac mjesec u kojem se analizira poslovanje i sagledavaju svi bitni čimbenici. Dobri rezultati ne smiju “uspavati” aktivnosti

deću godinu. Naši planovi uglavnom su optimistični, ali realni. Očekuje se pozitivno poslovanje u 2017. godini, s rastom većim od 20 posto. Prošireni su prodajni programi pa time nastaju nove prilike, novi izazovi, novi ciljevi. Aktivnosti na području montaže i servisa zaokružit će prodajnu cjelinu i omogućiti nova zapošljavanja.

Čemu propisi, zakoni, pravila koja izazivaju bunt, nezadovoljstvo, strah, nemir, strepnju? Kad će se izgraditi odnosi u kojima će svaki poduzetnik htjeti dragovoljno dati državi dio koji joj pripada bez osjećaja da ga država zakida, kažnjava, pljačka? U poslovanju Hennlicha također su postojali rizici. Neki od njih su: devizni tečajevi, gubitak kupaca, novi konkurenti, fluktuacija zaposlenih... U prosincu se prave i planovi za slje-

Pomoći sa strane u našem slučaju nikad nisu bile prisutne. Nikad nismo ni očekivali pomoć države, ali smo svakako mišljenja da bi država trebala izgraditi bolji okvir unutar kojeg bi poduzeća djelovala. Nije zdravo doživljavati državu kao “otimača novca”, kao neprijatelja, strepiti od zakona koji ne motiviraju, koji ne potiču na nove aktivnosti, koji započinju tekstom: “Ukoliko poduzetnik ne napravi to i to, bit će kažnjen novčanom kaznom u tom i tom iznosu!” Gdje je tu edukacija? Gdje je želja za biti potporom nekome tko se penje prema cilju od kojeg će svi imati koristi? Čemu propisi, zakoni, pravila koja izazivaju bunt, nezadovoljstvo, strah, nemir, strepnju? Kad će se izgraditi odnosi u kojima će svaki poduzetnik htjeti dragovoljno dati državi dio koji joj pripada bez osjećaja da ga država zakida, kažnjava, pljačka? Dio naše vizije odnosi se upravo na to – doživjeti državu kao prijatelja koji ti pomaže, daje potporu, savjetuje, brani, dijeli s tobom dobro i zlo. Možda 2017. bude drugačija i u tome ◀ pogledu.

#RADWAN JOUKHADAR, direktor tvrtke Medical Intertrade, Zagreb

Stalna broba s rokovima plaćanja Država bi trebala poštivati rokove plaćanja definirane Zakonom o financijskom poslovanju

a stajališta tvrtke Medical Intertrade, 2016. godina je bila još jedna izazovna godina u kojoj smo se morali boriti s dugačkim rokovima plaćanja koji karakteriziraju zdravstveni sustav. Bolnički sektor je proveo i drugi ciklus objedinjene javne nabave za nabavu lijekova i medicinskih proizvoda, a rokovi plaćanja su i dalje daleko duži od zakonski definiranih 60 dana te se mjere u godinama. HZZO i dalje uspješno provodi politiku kreiranja cijena sukladno Pravilniku o formiranju cijena, no rokovi plaćanja HZZO-a prema ljekarnama su ipak produljeni za 60 dana. S obzirom na konstantan pad cijena lijekova i ortopedskih pomagala borimo se za zadržavanje iste razine pri-

hoda. Iz tog razloga ne očekujem ni dodatno zapošljavanje već moramo dalje raditi na racionalizaciji poslovanja. Zbog situacije s otežanom naplatom i visokih kamatnih stopa ne planiramo nove investicije niti daljnje širenje poslovanja. Država bi trebala poštivati rokove plaćanja definirane Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. I dalje treba raditi na kvaliteti proizvoda i usluga. Moj životni moto je - kvaliteta garantira kvantitetu. Do kvalitete se dolazi stvaranjem poticajnog okruženja i ulaganjem u znanje zaposlenih. Svima nam je u interesu imati efikasnu javnu upravu i ◀ dobar ekonomski rejting države.

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#ANDREJ LEVENSKI, suosnivač i tehnički direktor Gamepiresa, Zagreb

Čini se da imamo rast od 100 posto u prihodima i broju zaposlenih Jedno je imati rast i preživjeti, ali drugo je biti konkurentan na svjetskom tržištu u borbi protiv puno povlaštenijih država i tvrtki jer - svijet je mjesto gdje mi plasiramo naše proizvode

znimno smo zadovoljni 2016. godinom. Naime, 2015. smo imali rast od 50 posto, a vidimo da bi rast u 2016. godini mogao biti i 100 posto u prihodima i broju zaposlenih. Očekujemo i daljnji rast minimalno jednakim tempom s obzirom na to da na tržište izbacujemo dva proizvoda od kojih je jedan u cijelosti novi projekt. Izvoz teško da možemo povećati s obzirom na to da već sada 99,99 posto prihoda ostvarujemo u inozemstvu. Kad je riječ o barijerama u svakodnevnom poslovanju, uvijek se nadamo da će situacija postati nešto bolja nego godinu prije. Jedno je imati rast i preživjeti, ali drugo je biti konkurentan na svjetskom tržištu u borbi protiv puno povlaštenijih država i tvrtki jer svijet je mjesto gdje mi plasiramo naše proizvode. Mi moramo impresionirati krajnjeg kupca, a to je iznimno teško posebice ako smo u nepovoljnijem položaju. Godine 2016. smo ostvarili suradnju s drugom poznatom tvrtkom za razvoj igara Cro-

PODUZETNIKE TREBA POTICATI

» Kako bi pomogla gospodarstvu, država ponajprije treba smanjiti birokraciju i porezna opterećenja

teamom s kojom radimo na zajedničkom projektu SCUM. To je primjer pozitivne suradnje između dviju domaćih tvrtki kako bismo jačali konkurentnost na globalnom tržištu. Za sada se držimo stabilnog organskog rasta jer je na taj način puno lakše postupno integrirati nove zaposlenike na postojeće projekte.

Kako bi pomogla gospodarstvu, država ponajprije treba smanjiti birokraciju i porezna opterećenja. Na taj način možemo biti konkurentniji u zapošljavanju i možda čak zapošljavati ljude koje bismo doveli da rade u našoj zemlji. S obzirom na nedostatak stručne radne snage koja je rezultat neodgovarajuće izobrazbe za razvoj igara, teško je ponuditi nekome profesionalcu izvan Hrvatske da dođe raditi kod nas. I opet ću spomenuti ogroman problem dvostrukog oporezivanja sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali to očito treba ponavljati sve dok se nešto ne poduzme. U gospodarskom smislu, 2020. godine želimo državu u kojoj je jednostavno poslovati kao bilo gdje u svijetu i koja će iskorijeniti gore spomenute probleme. Pokretanje tvrtke mora biti krajnje jednostavno i poduzetnike treba poticati i ohrabrivati na sve moguće načine jer oni su osovina stabilne i gospodarski uspješne države. ◀

#IVAN RADNIĆ, voditelj prodaje malih kućanskih aparata Electrolux, Zagreb

Želimo samo stabilnost U poduzetništvu je najvažnije imati čvrste činjenice na kojima možemo graditi dugoročne planove, stoga je destimulirajuće kada se oni stalno moraju mijenjati

onkretno u 2017. godini planiramo širenje i na ostale države u regiji, što nam predstavlja veliki izazov i priliku za daljnje jačanje poslovanja, a time, prirodno, i porast zapošljavanja. Budući da se Electrolux kontinuirano nastoji istaknuti inovacijama koje unapređuju naše proizvode u tehnološkom i tehničkom smislu, ni 2017. se neće razlikovati po tom pitanju. Novitet kod usisavača koji smo uveli jest prelazak na energy labelling part two. U praktičnom smislu to znači da će snaga motora usisavača morati biti ispod 900W, kako je propisano zakonom koji stupa na snagu 1. rujna 2017. godine. To će svakako biti velik izazov za naše inženjere, no ne sumnjamo u uspješnost izvedbe – Electrolux je prvi na tržište doveo supertihe usisavače naziva Zen, stoga je ovo samo još jedna stepeni-

ca u usavršavanju Electroluxovih proizvoda. Smatram da država može pomoći gospodarstvu i poduzetništvu samo ako sjedne zajedno s gospodarstvenicima i poduzetnicima u namjeri da prilagodi zakone u smjeru logičnih odrednica koje za cilj imaju olakšavanje poslovanja i u konačnici gospodarski napredak zemlje. Kontinuirano usavršavanje i briga za krajnje kupce ono je po čemu smo poznati, a u tom smjeru se i dalje nastavljamo kretati. Inovacije su, naravno, u fokusu svakog proizvođača tehnike, no moramo naglasiti da ne kreiramo nove značajke nauštrb kvalitete, što je izazov pri kratkom životnom ciklusu inovacija. Od države ne tražimo nikakve ustupke ni posebne uvjete, samo želimo stabilnost, kako zakonsku, tako i poreznu. U poduzetništvu je najvažnije imati čvrste činjenice na kojima

Od države ne tražimo ustupke ni posebne uvjete, samo želimo stabilnost, kako zakonsku, tako i poreznu

možemo graditi dugoročne planove, stoga je destimulirajuće kada se oni stalno moraju mijenjati zbog čestih promjena vlasti koje sa ◀ sobom donose reforme svih vrsta.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#TIJA MLINAC, upraviteljica Poljoprivredne zadruge Supetar

Mali proizvođači na obali i otocima nude kreativnost i kvalitetu Planiramo investiciju u izgradnju i opremanje proizvodnog pogona putem sredstava iz EU fondova, a to bi potaklo i zapošljavanja novih radnika. Imat ćemo dva nova proizvoda

oslovna 2016. godina bila je vrlo zahtjevna i dinamična za nas. Puno smo radili i nadamo se da će rezultati doći narednih godina. U 2016. godini krenuli smo s brendiranjem dva naša proizvoda, ekstra djevičanskog maslinovog ulja Broško i Bračkog varenika. Mogu reći da smo zadovoljni rezultatima. Nadamo se da će biti prepoznati na tržištu jer svojim imenom garantiramo kvalitetu, iako znamo da je to dugotrajniji put jer kvalitetu prati i cijena proizvoda. Jednostavno, mi u Hrvatskoj moramo jedanput povući crtu između kvalitete i kvantitete na našem tržištu. U 2017. očekujemo realizaciju brojnih poslovnih kontakata i prezentacija. Preduvjet za zapošljavanje je izgradnja proizvodnog pogona zadruge i u tijeku su pregovori s Gradom Supetrom oko pogodnog zemljišta u gospodarskoj zoni grada. Nadamo se da će biti raspoloživi natječaji Ministarstva poljoprivrede kako bismo mogli aplicirati za taj novi projekt. Planiramo investiciju u izgradnju i opremanje proizvodnog pogona putem sredstava iz EU fondova, a to bi potaklo i zapošljavanja novih radnika. Na tržište ćemo izbaciti dva nova

proizvoda koja bi trebala povećati prepoznatljivost zadruge i popuniti ciljane tržišne niše. O izvozu još ne razmišljamo jer mislimo da će naše tržište dobro reagirati na kvalitetu novih proizvoda kao i na ulaganje u dizajn proizvoda i ambalaže. Izlasku na druga tržišta posvetit ćemo se kad steknemo dovoljno iskustva na domaćem terenu. Izlazak na vanjsko tržište podrazumijeva povećanje proizvodnje za što u ovom trenutku još nismo spremni radi ograničenih mogućnosti proizvodnje na otoku.

POLJOPRIVREDNA POLITIKA

O izvozu još ne razmišljamo radi ograničenih mogućnosti proizvodnje na otoku

Država bi trebala poljoprivrednu politiku prilagoditi različitim podnebljima naše zemlje jer uvjeti za pristupanje natječajima koji uzimaju u obzir minimalnu površinu zemljišta u kulturi i vrijednost poljoprivrednih gospodarstava nisu ostvarivi na krškom području Hrvatske. Kod nas su uvjeti proizvodnje bitno drukčiji, a plodno zemljište ograničeno. Svakako treba podržati male proizvođače, jer tržištu ne treba samo kvantiteta nego i kreativnost i kvaliteta koju mogu ponuditi isključivo mali proizvođači, naročito na obali i na otocima. Regionalne samouprave bi uz ministarstva trebale poticati ulazak naših proizvoda u sustave kvalitete jer je to preveliki zalogaj za same proizvođače. Brendiranjem naših proizvoda i njihovim favoriziranjem nad uvoznim proizvodima postigli bismo to da naši ljudi i naši gosti u Hrvatskoj doista jedu i piju hrvatsko. U 2020. godini želim državu koja će biti partner poljoprivrednicima, poduzetnicima, obrtnicima i proizvođačima na njihovom putu prema poslovnom uspjehu. ◀

#IVAN PAVLOVIĆ, predsjednik Uprave Luke Ploče, Ploče

Očekujemo bolju poslovnu 2017. Cijeli naš sustav je prereguliran. Potrebno je smanjiti broj zakona i pojednostaviti Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama te ga učiniti pogodnijim za investicije

a nas poslovna 2016. i nije bila naročito dobra. Jedan od glavnih razloga smanjenja prometa roba bilo je loše funkcioniranje željeznice u zaleđu uslijed rekonstrukcije pruge preko Ivan planine u BiH. Radovi na željezničkoj pruzi su uzrokovali zaustavljanja vlakova gotovo pola vremena tjedno, a što je znatno utjecalo na ukupno ostvareni promet roba. Očekujemo da će 2017. poslovna godina biti bolja nego ova, a dobrim dijelom će ovisiti o funkcioniranju prometnog sustava, posebice željeznice, te o stanju gospodarstva u našem zaleđu koje opslužujemo. Postojeće investicije privodimo kraju. Tako je investicija nabave i ugradnje prekrcajne opreme (oko 40 milijuna

eura) na novi terminal rasutih tereta u Luci Ploče u završnoj fazi te očekujemo da će oprema biti instalirana i puštena u rad tijekom 2017. godine. Također, postoji valjana građevinska dozvola za energane na biomasu na području Luke Ploče, gdje još čekamo suglasnost regulatora. I ovdje je riječ o investiciji Luke Ploče i partnera u visini od oko 40 milijuna eura. Luka Ploče je dugoročno zainteresirana za kupnju neke manje luke, ali samo ako bismo ocijenili da time dobivamo mogućnost povećanja prometa roba.

SMANJITI OPTEREĆENJA Kad pitate što bi država najprije trebala učiniti da pomogne gospodarstvu, smatram kako je naš cijeli sustav pre-

reguliran te je potrebno smanjiti broj zakona te pojednostaviti Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama te ga učiniti pogodnijim za investicije i poduzetništvo. Kako bi naše usluge ostale konkurentne nužno je smanjiti opterećenje gospodarstva te sažeti obujam regulative i pritiska političara i javnog mnijenja na poduzetnike i poduzetništvo. Poduzetnici se moraju osjećati slobodno za bilo koji poduzetnički pothvat, a nažalost sada nije tako. Ako u 2020. ne postignemo konsenzus u društvu među uključenim dionicima (poduzetnici, sindikati...) neće doći do pomaka na bolje. Želimo u 2020. imati državu slobodnog poduzetništva s boljim Zakonom o radu. Želimo u 2020., kao i dugoročno, Hrvatsku kao zemlju pri-

vlačnu investitorima i mladima diljem svijeta za njihov nastavak školovanja i razvoj karijere. ◀

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#IVICA ZOKOVIĆ, vlasnik i direktor tvrtke Movran, Muć

Imamo predispozicije za veći rast Ove godine namjeravamo u širenje, a rast manji od 30 do 40 posto neće nas zadovoljiti

akon nekoliko godina pada prihoda, mogu reći da je 2016. pokazala znakove oporavka tržišta te da smo u tvrtki Movran zadovoljni rezultatima. Pri tome ne mislim toliko na prihode, koliko na to što smo ostvarili predispozicije za značajniji rast u idućim godinama. Zato u 2017. očekujemo istinski oporavak i dvoznamenkasti rast. Investirali smo u novi asortiman i nove programe. S obzirom na to da se bavimo veleprodajom jer nam maloprodaja s pet trgovina ima manji udio u poslovanju, obogatili smo svoj asortiman linijom hrane za kućne ljubimce. Pored toga ulazimo u segment proizvoda za poljoprivredu poput sjemenja, umjetnih gnojiva i razne sitne opreme. Naš dosadašnji asortiman bazirali smo na našim robnim markama u dijelu deterdženata, sredstava za čišćenje, sredstava za osobnu higijenu, a sada smo ga obogatili hranom za kućne ljubimce i sredstvima za poljoprivredu. Poslujemo s domaćim trgovačkim lancima koji su koncentrirani u Dalmaciji.

Od države očekujem PLANOVI VEZANI UZ REGIJU rasterećenje Ove 2017. godine, namjeravamo u širenje, a rast manji od 30 do 40 posto neće nas za- poduzetnika dovoljiti. Kad je riječ o maloprodaji ostat ćemo na istoj razini što se tiče trgovina mješovitom robom, ali planiramo otvaranje novih maloprodajnih objekata u dijelu trgovine poljoprivrednim proizvodima. Tu imamo čak i planove vezane uz regiju. Prvu takvu tr-

govinu otvorit ćemo u Muću, a potom bi slijedili Split i Kaštela. Stvorili smo određena partnerstva u regiji, tako da ćemo širiti maloprodajnu mrežu. Od države očekujem rasterećenje poduzetnika. Tu u prvom redu mislim na smanjenje parafiskalnih nameta i vjerujem da ova Vlada to ima i namjeru napraviti. Barem su tako govorili u vrijeme predizborne kampanje. Govorili su o rasterećenju gospodarstvenika, građana i povećanju životnog standarda, a valjda će dio tih obećanja i ispuniti. Hrvatske građane u 2020. godini želim susretati od Dubrovnika do Vukovara, a ne po njemačkim, irskim i skandinavskim gradovima. Nadam se da će se prepoznati veliki potencijali Hrvatske i da ćemo ga iskoristiti. Ključan je rast standarda naših građana. Volio bih da se djeca naših iseljenika vraćaju u Hrvatsku i da ovdje traže posao. Isto tako, očekujem rješenje velikog problema, a to je apsurd da nam nedostaje radnika dok istodobno zavodi za zapošljavanje u evidenciji ◀ imaju stotine tisuća nezaposlenih.

#TOMISLAV BRONZIN, vlasnik Citusa, Zagreb

Ne želimo proizvoditi najjeftinije Filozofija cijele tvrtke i naš model poslovanja bazira se isključivo na inovacijama. To je ta dodana vrijednost koja naše proizvode/usluge čini posebnima i konkurentnijima

a Citus je 2016. bila izuzetno zanimljiva i uspješna godina. Puno se radilo, bilo je bezbroj izazova, no uspješno smo ih sve prebrodili. Već u veljači 2016. u Bangkoku, na međunarodnoj izložbi inovacija i novih tehnologija IPITEX 2016, osvojili smo dvije izuzetno vrijedne medalje za naše rješenje C@N PersonRecog - Gender & Age Group Recognition Software: zlatnu medalju te specijalnu nagradu International Intellectual Property Network Forum (IIPNF). Prije toga smo, na međunarodnoj smotri inovacija INPEX 2016 u Pittsburghu, osvojili zlatnu medalju za inovaciju C@N PersonRecog – Gender & Age Group Recognition. A u listopadu 2016. smo osvojili London! Na međunarodnoj smotri inovacija British Invention Show (BIS) osvojili smo tri najviša priznanja za tu svoju inovaciju, i to glavnu nagradu, posebno priznaje i zlatnu medalju. Citus je pobjednik BIS-a i najuspješniji izlagač prošlogodišnjeg Britanskog sajma inovacija. I na međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2016 koja je održana u Za-

grebu u listopadu osvojili smo zlatnu BodyMeasures. A na Inovi isto održanoj 2016. u Zagrebu, osvojili smo zlatnu medalju i GrandPrix za inovaciju C@N PersonRecog.

ORGANSKI RAST U svaku godinu ulazimo optimistično. Izuzetno je teško i nezahvalno prognozirati kakva će biti 2017. jer je tržište ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu izuzetno dinamično. Primarni fokus nam je komercijalizacija naših rješenja no imamo i projekte/inovacije koji su u fazi istraživanja i razvoja. Planiramo nova zapošljavanja, a ona će primarno ovisiti o tome hoćemo li naći stručni kadar s potrebnim znanjima, vještinama i kompetencijama. Mišljenja smo da upravo IT industrija ima najveći potencijal za zapošljavanje, no traži visoko obrazovane, kreativne i fleksibilne zaposlenike. Zbog specifičnosti naših rješenja i usluga odavno poslujemo u cijelom svijetu, te stoga očekujemo i daljnje povećanje izvoza. U pripremi tj. u razvoju imamo nekoli-

ko projekata/inovacija i sukladno tome planiramo investicije. Iako poslujemo po cijelom svijetu, još uvijek postoje tržišta na kojima želimo povećati svoj udjel, pa ćemo u 2017. biti fokusirani upravo na ta tržišta. Zadovoljni smo činjenicom da iz godine u godinu bilježimo organski rast. Zainteresirani smo za strateško partnerstvo posebno u vertikalnim industrijama gdje naši proizvodi, usluge i rješenja nemaju konkurencije.

Uvelike bi nam pomoglo da se smanji cijela birokracija, da se pojednostavi i da bude brža te da nema stalnih izmjena zakona. Kao poduzetniku, događa mi se da se više bavim birokracijom i proučavanjem novih zakonskih akata, nadopuna, izmjena nego samim razvojem poslovanja tvrtke. Od izuzetne pomoći bi nam bila i gospodarska diplomacija koja bi nam otvarala vrata pojedinih tržišta tj. strateški važnih i poslovno unosnih tržišta. Inovativnost, inovativnost i inovativnost je jedino što naše proizvode/usluge čini konkurentnima u odnosu na ostale. Mi ne možemo niti želimo proizvoditi financijski najjeftinija rješenja. Filozofija cijele tvrtke i naš model poslovanja bazira se isključivo na inovacijama. To je ta dodana vrijednost koja naše proizvode/usluge čini posebnima, poželjnima i konkurentnijima u odnosu na druge proizvode/usluge. Osobno bilo bi mi izuzetno drago, ako ne prije, da barem 2020. Hrvatska bude zemlja blagostanja i to u punom ◀ smislu te riječi.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#NATAŠA TRSLIĆ ŠTAMBAK, Managing Director Graylinga za SEE regiju, Zagreb

Nadam se da će ova godina biti godina ozbiljnih reformi Administrativne prepreke i neujednačenost administrativne prakse uz neučinkovito pravosuđe ključni su uzroci loše poslovne klime u zemlji

vaka struka, pa tako i PR, osjeća promjene koje se zbivaju u gospodarstvu i nije imuna na tržišne oscilacije. Godina 2016. ostat će upamćena kao godina definitivnog izlaska iz recesije, što smo svakako osjetili i u PR sektoru. Neočekivani oporavak krenuo je u drugoj polovini 2015. Zašto neočekivani? Unatrag godinu i pol Europska komisija prognozirala je rast od skromnih 0,3 posto, a onda se dogodio bum u trećem kvartalu 2015. godine, kada je BDP porastao za gotovo tri posto, što je nezabilježeno od početka recesije. Pozitivni trendovi nastavili su se i u 2016. i sasvim je izgledno da će rast hrvatskoga gospodarstva biti veći od rasta gospodarstva na razini EU-a (Europska komisija predviđa da će europsko gospodarstvo rasti po stopi 1,6 posto). Pretpostavke za nastavak pozitivnih trendova u hrvatskom gospodarstvu postoje počev od rasta izvoza koji kontinuirano raste od ulaska Hrvatske u EU, preko pomaka u iskoristivosti EU fondova, do turizma koji iz godine u godinu ruši rekorde. Međutim, trebamo biti svjesni i problema koji su pred nama. Godine 2016. su prvi puta u novijoj hrvatskoj povijesti održani prijevremeni parlamentarni izbori, a koalicijska Vlada tek treba pokazati koliko je spremna na ozbiljne reforme. Od onoga što je do sada prezentirano javnosti treba istaknuti poreznu reformu. Iako

ta reforma sigurno nije najvažnija stvar koja čeka novu Vladu, treba naglasiti da je ovom reformom učinjen korak u smjeru rasterećenja rada i poslovanja o čemu se godinama govorilo kao nužnom. Godina 2016. je pokazala da se javne financije mogu kontrolirati i Hrvatska je prvi puta zabilježila gospodarski rast u uvjetima financijskog razduživanja.

VAŽAN JE DOLAZAK STRANIH KOMPANIJA O ostalim političkim potezima Vlade teško je u ovom trenutku govoriti, ali treba istaknuti da ohrabruju izjave ministrice Martine Dalić koja je najavila da će u narednih godinu dana poraditi na pojednostavljenju regula-

tive, uklanjanju administrativnih prepreka, pa sve do smanjenja parafiskalnih nameta. Upravo su administrativne prepreke i neujednačenost administrativne prakse u različitim dijelovima Hrvatske uz neučinkovito pravosuđe ključni uzroci loše poslovne klime u zemlji. Poboljšanje uvjeta poslovanja i uspinjanje na ljestvici Doing Businessa, kako je najavila ministrica Dalić, bio bi važan korak u pokretanju gospodarstva i privlačenju stranih investicija. Naime, ulazak stranih kompanija na domaće tržište je vrlo važan jer je to dugoročno izuzetno bitan proces kojim ne samo da se utječe na konkurentnost, već se i transferira znanje kako stručno tako i upravljačko, što je ogroman benefit, čemu svjedočimo i u Graylingu, gdje kroz internacionalnu mrežu i hrvatski stručnjaci imaju prilike stjecati nova znanja, usavršavati se i napredovati. Nadam se da će 2017. biti godina nastavka pozitivnih gospodarskih trendova, ali i godina ozbiljnih reformi. Hrvatska se mora čim prije početi prilagođavati europskim i svjetskim trendovima kako bi stvorila uvjete da se bolje koriste njezin prirodni položaj i solidna infrastruktura. Nova radna mjesta i gospodarski rast moraju biti u fokusu Vlade jer krajnje je vrijeme da se eliminiraju negativni učinci koje je na hrvatsko gospodarstvo učinila višegodiš◀ nja recesija.

Godina 2016. je pokazala da se javne financije mogu kontrolirati

#HRVOJE NEVISTIĆ, voditelj Odjela za srednje i malo poduzetništvo Sberbanka, Zagreb

Nastavak pada kamatnih stopa Rast BDP-a, rast osobne potrošnje i pad kamatnih stopa su jasni sni pokazatelji da bi mogao rasti interes za novim kreditima, odnosno investicijama

poslovnoj 2016. se oporavak vidio i osjetio kako po makroekonomskim brojkama poput rasta bruto domaćeg proizvoda i rasta osobne potrošnje tako i po ostalim pokazateljima. Takve trendove očekujemo i ubuduće jer ako pogledate od početka krize, tamo od 2008. godine pa sve do danas, ekonomske brojke su nam nikad bolje. To se naravno prelijeva i na naš sektor bankarstva, pa tijekom 2017. očekujemo nastavak pada kamatnih stopa. Kamate će definitivno padati ili u najgorem slučaju ostati na istoj razini. Rast BDPa, rast osobne potrošnje i pad kamatnih stopa su jasni pokazatelji da bi mogao rasti interes i gra-

đana i gospodarstva za novim kreditima, odnosno investicijama. Što se tiče države, od nje očekujemo daljnje pozitivne korake poput nedavno najavljene porezne reforme koju držim iznimno dobrim potezom. Naravno, tu reformu treba gledati u dva konteksta, u kontekstu onih kojima će ona pomoći i olakšati im život te onih koji novim mjerama neće dobiti ništa naročito. To je stara priča o socijalnoj pravdi koja je dosta nezahvalna jer je jako teško svima ugoditi. Ja smatram da smo u potpunosti spremni za provođenje promjena koje je ministarstvo financija najavilo, ali ostaje pitanje kako će se one implementirati u praksi. ◀

» Kamate mate će definitivno vno padati ili u najgorem rem slučaju čaju ostatii na istoj razini zini 33

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#KREŠIMIR MLINARIĆ, direktor Adacte, Zagreb

IT tržište rada je praktički u potpunosti globalizirano Planiramo nastavak našeg investicijskog ciklusa, pri čemu smo fokusirani na organski rast, ali ne isključujemo ni mogućnost akvizicija ako procijenimo da nam one mogu pomoći ili ubrzati realizaciju naših planova

2016. smo rasli i u visini prihoda i u broju zaposlenih te realizirali brojne nove projekte kao što su Prvo plinarsko društvo, Emmezeta, Salus, Porsche Slovenija, Bosna Bank International, Lactalis... Ocijenio bih 2016. pozitivnom jer smo osim ostvarenog rasta ponovno potvrdili svoju izvrsnost i kompetencije na brojnim područjima. Od ostvarenja zlatne Microsoftove kompetenciji za CRM i ulaska u prestižan Microsoft President’s Club, do dobivanja priznanja neovisne analitičke kuće Celent, koja je Adactino rješenje za osiguranje proglasila vodećim u EMEA regiji. Uz sve to smo razvili i nove produkte poput Adacta Business Clouda koje smo ponudili korisnicima.

POSVEĆENI SMO IZVRSNOSTI Očekujem da ćemo nastaviti rasti i u 2017. godini. Prije svega naglasak će biti na ostvarivanju novih suradnji i projekata. U tom kontekstu Adacta nastavlja s regionalizacijom svog poslovanja koja ima za cilj da korisnicima pruži što kvalitetniju uslugu maksimalnim korištenjem regionalno stečenog znanja i know-howa te korištenjem kompetencija našeg najboljeg kadra. Naravno, sve u želji da korisniku isporučimo projekte u što kraćim rokovima, uz što bolji ROI i niže troškove. Na osnovu upita i dosadašnjih aktivnosti u tom smjeru, vjerujem da će 2017. obilježiti i značajni nastup na inozemnim tržištima, posebice u Zapadnoj Europi. Dakle, planiramo nastaviti rasti, dogovarati nove projekte, pomagati klijentima da se digitalno transformiraju i tako podignu svoju konkurentnost i učinkovitost. Posvećeni smo izvrsnosti, a naši planovi za budućnost vezani su uz kreiranje novih proizvoda i rješenja u oblaku te izlazak na nova tržišta, s novim uslugama čiji je cilj poslovno i

Već danas se susrećemo sa značajnim problemom nedostatka kvalitetnog i kompetentnog ICT kadra 34

Čudim se kako država ne vidi interes da zadrži postojeće i privuče nove investicije u IT industriji procesno savjetovanje na području digitalne transformacije. Vezano uz te planove, planiramo nastavak našeg investicijskog ciklusa, pri čemu smo fokusirani na organski rast, ali ne isključujemo ni mogućnost akvizicija ako procijenimo da nam one mogu pomoći ili ubrzati realizaciju naših planova.

cije u jednu od najpropulzivnijih industrija u svijetu općenito, a samim time zadrži kvalitetne resurse u čije obrazovanje je investiran značajan novac. Ostaje dojam da se pri bilo kakvoj reformi ne uzimaju u obzir svi efekti koje neka mjera može proizvesti niti se promatraju efekti na srednji ili dugi rok. Također treba postaviti i pitanje nedovoljnog korištenja sredstava za financiranje ICT projekata iz EU fondova zbog nezainteresiranosti države da se intenzivnije posveti tom problemu. Uglavnom, mogućnosti je puno, ali za sada ne vidim da se nešto značajnije mijenja.

DRŽAVA NAM MOŽE PUNO POMOĆI Nas iz IT sektora zanima nekoliko područja koja direktno utječu na naše poslovanje i tu država može puno pomoći aktivnim sudjelovanjem i brzim izmjenama zakona koje bi trebalo što hitnije realizirati. Na prvom mjestu je svakako dugoročna strategija obrazovanja jer se već danas susrećemo sa značajnim problemom nedostatka kvalitetnog i kompetentnog ICT kadra na tržištu rada, a ovaj će problem progresivno nastaviti rasti ako se nešto ne napravi i to što brže po pitanju kvalitete obrazovanja. Tu mislim i na dugoročne promjene u obrazovanju koje bi trebala donijeti cjelovita kurikularna reforma školstva, s naglaskom na povećanje interesa za STEM predmetima. Ne treba zanemariti ni promjene koje je moguće realizirati u kraćem roku poput primjerice, prilagodbe fakultetskih kurikuluma potrebama tržišta rada, stavljanju naglaska na praksu i razmjenu studenata u suradnji s gospodarstvom... Drugi dio vezan je uz pitanje visokih stopa poreza i doprinosa na plaću, po čemu su naši ICT stručnjaci slabije konkurentni u odnosu na kolege iz zemalja u okruženju. Taj se problem djelomice pokušao riješiti novom poreznom reformom, ali nažalost smatram da to nije napravljeno u mjeri u kojoj je bilo potrebno. IT tržište rada je praktički u potpunosti globalizirano, već nekoliko godina svjedočimo velikom odljevu resursa u inozemstvo dok su istodobno oni traženi na domaćem tržištu. Čudim se kako država ne vidi interes da zadrži postojeće i privuče nove investi-

SMANJITI PREVISOKU CIJENU RADA

» Čekati na odgovor države više mjeseci je neprihvatljiv okvir za današnje poslovanje

Kako bi naši proizvodi i usluge ostali konkurentni, primarno treba smanjiti previsoku cijenu rada, podići kvalitativnu razinu obrazovanja kako bi mogli smanjiti enormna sredstva koje tvrtke ulažu u dodatno obrazovanje svojih kadrova, napraviti porezni okvir koji stimulira investiranje, ali i dodatno podići razinu efikasnosti u tvrtkama. Također treba pronaći način da se ubrza proces donošenja odluka, izmjene zakona i prilagodbe propisa aktivnim problemima na terenu. Čekati na odgovor države više mjeseci je neprihvatljiv okvir za današnje poslovanje. Potrebno je otvoriti konstruktivan i aktivan dijalog između politike-gospodarstva-struke-radnika... U gospodarskom smislu, 2020. želimo imati efikasnu, učinkovitu i digitalno transformiranu državu, koja će primjenom suvremenih tehnoloških rješenja ostvariti potrebnu agilnost i moći rješavati probleme gospodarstva u kratkim i brzim rokovima, sa ciljem povećanja produktivnosti gospodarstva i osiguranja rasta BDP-a, a pri tome proširiti e-usluge i servise prema svojim građanima s ciljem podizanja ukupne kvalitete života u Hrvatskoj za sve njene građane. ◀

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#MIROSLAV ŠKORO, vinarija Campus

Igre velikih preko leđa malih Činjenica je da financijski sektor i politika iz nekih samo njima poznatih razloga ne tretiraju jednako malog čovjeka i poduzetnika u usporedbi s velikim sustavom

ako sam u svoju nedavnu vinarsku investiciju ušao više iz hobija, sad se sve pretvorilo u ozbiljnu investiciju, ali još uvijek ne i u ozbiljan biznis jer za to treba imati i dohodovnu stranu koja je adekvatna troškovnoj. No, ja imam tu sreću da sam davno diverzificirao svoj portfelj tako da imam diskografsku kuću koja posluje sasvim pristojno, svojedobno sam nešto investirao u nekretninski biznis i suvlasnik sam u jednoj IT tvrtki što mi, uz moju koncertnu djelatnost, omogućava da osiguram dovoljno sredstava za otvaranje jedne nove tržišne niše, odnosno ove vinske priče. Nadam se da ću u nekom razumnom roku, u sljedećih pet-šest godina napraviti od toga stvarno ozbiljan biznis. Ona stara izreka da ne treba držati sva jaja u istoj košari se i kod mene pokazala točnom i to mi je omogućilo da novi poslovni projekt zapravo sam financiram i tako zaobiđem banke. Kupio sam 6500 trsova loze u starom vinogradu pokraj Kutjeva, a u 2016. ciljam na proizvodnju od 20.000 litara graševine. Trenutačno sam u fazi u kojoj smanjujem faktor izloženosti, odnosno zaduženosti svoje tvrtke prema vjerovnicima, a vjerovnik sam sam sebi. Sad imam zanimljivu situaciju da kad apliciram za određene fondove, dobijem ocjenu da imam prevelik faktor za-

samo rasti. Kad je riječ o državi, smatram da ona mora spoznati da se njeni interesi poklapaju s interesima malog i srednjeg poduzetništva koji su nositelji gospodarstva, ali kod nas je trenutačno situacija takva da se puno više pogoduje velikim igračima opraštanjem dugovanja i subvencijama.

NAS JE LAKŠE KAZNITI ZA NEPOŠTIVANJE PRAVILA

» Ono što me veseli jest činjenica da još nikome u svojim tvrtkama nisam dao otkaz

duženosti. Onda im moram objašnjavati da mi nije u interesu uništiti vlastitu tvrtku, ali mnogima u birokraciji je važnija forma od sadržaja pa nema puno onih koji su me spremni saslušati. Ono što me veseli jest činjenica da još nikome u svojim tvrtkama nisam dao otkaz, dapače, broj zaposlenih nam raste. U IT sektoru smo zaposlili 25 ljudi u zadnjih godinu dana, čak smo otvorili i jednu malu tvrtku u Vijetnamu. Što se tiče vinogradarstva, trenutačno pregovaramo s jednom vrhunskom enologinjom da se vrati iz inozemstva i počne raditi za nas. U 2017. očekujem nastavak pozitivnih trendova te da će posao

Problem je u tome što se sve igre velikih igrača i politike lome preko leđa malih poduzetnika zato što je nas lakše, neću reći uništiti, ali kazniti za nepoštivanje pravila jer smo mi pojedinci i maksimalno, u organizacijskom smislu, možemo zaposliti nekoliko ljudi. Nemamo dovoljno ni kapitala niti moći da bismo utjecali na kreiranje politika i u tome smislu smo marginalni. Velike kompanije koje zapošljavaju na tisuće ljudi vlade tretiraju kao socijalne partnere. Prema tome, činjenica je da financijski sektor i politika iz nekih samo njima poznatih razloga ne tretiraju jednako malog čovjeka i poduzetnika u usporedbi s velikim sustavom. Ja to razumijem, ali ne mogu reći da podržavam, dapače, mislim da bi trebalo biti obrnuto jer mali i srednji poduzetnici čine kralježnicu gospodar◀ stva.

#ELIZABETA PLANINIĆ, vlasnica tvrtke Putuj bolje i obrta Čuvar sjećanja, Zagreb

Fokus na onome što ima smisao U svoja dva biznisa imam veoma dobre pokazatelje. Za turističku agenciju razvijam novi poslovni model za putovanja, dok obrt planiramo širiti putem franšiznog poslovanja

» Najvažnije je da nas država rastereti davanja i da veća prava i poslodavcima, ne samo radnicima

ad govorim o poslovnoj 2016. godini moram istaknuti kako u svoja dva biznisa imam veoma dobre pokazatelje. Tako smo u turističkoj agenciji Putuj bolje ostvarili rast od 37 posto, a u drugom biznisu, točnije obrtu Čuvar sjećanja, koji je specijaliziran za održavanje grobova, rast od čak 50 posto. Kad je riječ o planovima i očekivanjima od 2017. moram reći kako očekujem smanjen obujam posla, a veći fokus na ono što ima svrhu i smisao. Rast u financijama za turističku agenciju mi nije imperativ. Znam da zvuči čudno, ali sve mora imati smisla, pa ako rast znači zaduživanje i plaćanje kamata, onda ne služi nikome. Stoga, razvijam novi poslovni model za putovanja koji će pridonijeti svrsi. Kada je riječ o Čuvaru sjećanja, planiramo se širiti i to putem franšiznog poslovanja te je skoro sve gotovo i spremno za plasiranje na

strana tržišta. Na pitanje što bi država najprije trebala učiniti da pomogne gospodarstvu, moram istaknuti da je najvažnije da nas rasterete davanja te daju veća prava i poslodavcima, ne samo radnicima. Također potrebno je i proaktivno nuđenje poticaja, više edukacija te osvješćivanja o učinku poduzetništva. S druge strane, kad govorimo o hrvatskim uslugama i proizvodima te o njihovoj konkurentnosti, smatram da naši proizvodi jesu konkurentni, ali skupi. A zašto su skupi? Zato jer imamo puno nameta. Ne kažem da trebamo biti jeftini, ali trebamo biti usklađeni u svjetskim razmjerima. Smatram da bi do 2020. godine država u gospodarskome smislu trebala biti oslobođena politike, proaktivna, odnosno da se više koriste tehnološki alati te da ne moramo sve osobno raditi i pritom još plaćati biljege. ◀

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#KAMILO ANTOLOVIĆ, direktor agencije K&K PROMOTION i predsjednik Direktorija OmnisGroupa

Uzdaj se u se i svoje kljuse Jasno je da se u cijeni proizvoda nalaze sve naše boljke i problemi iz čega je razvidno da se na taj način ne može konkurirati na ozbiljnim tržištima i na ozbiljan način

a poslovnu 2016. godinu može se reći da je bila prosječna, dakle ništa posebno. Iako su najave počekom godine bile obećavajuće, na kraju je to bila još jedna godina za brzi zaborav. Kad je riječ o planovima i očekivanjima od 2017., apsolutno ništa ne očekujem, barem što se tiče investicijskog, razvojnog ili drugog makroekonomskog stimulansa koji bi bio motivirajući za razvoj. Dakle, uzdaj se u se i svoje kljuse - stara je narodna. Kad je riječ o planovima naše tvrtke, sve opcije su otvorene, uključujući nastupe ili poslove na tržištu Europske unije. Pozitivne pomake smo imali 2016., pa je za očekivati njihov nasta-

lu, što je ohrabrujuće. A kad se postavi pitanje što bi država najprije trebala učiniti da pomogne gospodarstvu - u poslovnom ambijentu sve! To znači da ne treba učiniti apsolutno ništa!

PUNO I NA KRATKI ROK

vak i ove godine. Neki segmenti struke imaju ubrzani rast, pa se očekuje osnaživanje potražnje u pripadajućem dije-

Ozbiljno govoreći, država može učiniti puno već na kratki rok, od ukidanja administrativnih i besmislenih obveza, poput evidencija korištenja službenih auta, preko rasterećenja cijene rada (fiskalnih i parafiskalnih nameta - šuma, voda, zraka...), efikasnije zaštite (sudovanje). A na pitanje što učiniti kako bi naši proizvodi ili usluge ostali konkurentni, moram reći kako odgovor na njega zahtijeva akademsku raspravu,

dakle nekoliko dana elaboracije i diskusije, pa je ukratko to teško reći - iako je izvjesno da treba rasteretiti cijenu rada, a time i proizvoda. Naime, jasno je da se u cijeni proizvoda nalaze sve naše boljke i problemi iz čega je razvidno da se na taj način ne može konkurirati na ozbiljnim tržištima i na ozbiljan način. U gospodarskome smislu bilo bi lijepo kad bi do 2020. godine država prije svega postala efikasna, dakle jeftina i učinkovita. U tome smislu to znači državu koja je poduzetnički servis, a ne onu koja u poduzetniku vidi prevaranta. Dakako, puno je atributa koji bi iskazali željeno stanje države, ali bojim ◀ se da je to više popis želja.

#MARKO NJAVRO, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare, Zagreb

Uz ovakav tim i brendove, s pravom se možemo veseliti budućnosti Na tržištima Hrvatske, BiH i Slovenije planiramo daljnje investicije u naše brendove, ljude, opremu te proizvodne procese. A nastavit ćemo raditi i na inovacijama

lobalno smo u 2016. godini završili pripajanje Miller Coors kompanije u SAD-u, čime je Molson Coors postao treći najveći pivar na svijetu. To je akvizicija vrijedna 12 milijardi dolara i za nas, na globalnoj razini, mijenja igru u potpunosti. S druge strane, lokalno, na tržištima Hrvatske, BiH i Slovenije bilježimo vrlo dobre rezultate pa tako Zagrebačka pivovara nastavlja rasti i biti važan dio Molson Coorsa. A ako želimo pričati još detaljnije, Ožujsko kao brend nikada nije bio snažniji. Tijekom 2016. ostvario je zaista sjajne rezultate, uključujući brojne nagrade koje nam je struka dodijelila. Posebice izdvajam i činjenicu da je Zagrebačka pivovara 2016. prepoznata kao jedan od TOP 5 poslodavaca u Hrvatskoj. To me čini jako sretnim, jer kada imamo angažiran tim, dobru radnu atmosferu i jake brendove, mislim da se možemo s pravom veseliti budućnosti.

FOKUS NA HRVATSKOJ, BIH I SLOVENIJI U 2017. ćemo nastaviti raditi sve ono što su naši potrošači i kupci prepoznali kao dobro, nastavit ćemo ih oduševljavati kako bismo i dalje bili njihov prvi izbor. Dakle, nastavit ćemo ulagati u kvalitetu, u naše potrošače, u

naše brendove kako na domaćem tržištu tako i u BiH i Sloveniji. Na ta dva izvozna tržišta imamo još dosta prostora pa u tom dijelu poslovanja planiramo i zapošljavanja. U sklopu Molson Coors Europa Zagrebačka pivovara je zadužena za Hrvatsku, BiH i Sloveniju, to su naša tržišta i na njih smo fokusirani. O prodaji naših proizvoda na drugim tržištima ne razmišljamo jer taj dio posla pokrivaju naši kolege iz drugih Moslon Coors poslovnih jedinica. Dakle, na tržištima Hrvatske, BiH i Slovenije svakako planiramo daljnje investicije u naše brendove, ljude, opremu te proizvodne i komercijalne procese. A nastavit ćemo, dakako,

» Zapošljavanje i rast osobne potrošnje su ključ za održivi dugoročni rast gospodarstva

raditi i na inovacijama. Privlačenje stranih investicija, pokretanje kapitalnih projekata uz pomoć EU fondova, pojednostavljenje poslovne administracije, poticanje promjene demografskih trendova - mislim da je to nekoliko ključnih područja u kojima država može pomoći gospodarstvu da stvori nova radna mjesta. A zapošljavanje i rast osobne potrošnje su ključ za održivi dugoročni rast gospodarstva i nadamo se da će država jos više i kvalitetnije raditi u tom smjeru. Teško je generalizirati o tome što valja učiniti kako bi hrvatski proizvodi i usluge ostali konkurentni jer se oni znatno razlikuju od branše do branše, kao i potrošači koji ih koriste, odnosno njihove potrebe i motivacije. No ako govorimo o robi široke potrošnje, usudio bih se reći da je nužno konstantno preispitivanje svojih procesa i načina poslovanja, konstantno poboljšavanje svoje učinkovitosti, da koristimo najbolje prakse i na taj način u isto vrijeme povećavamo kvalitetu i smanjujemo svoje troškove, odnosno, u konačnosti, povećavamo konkurentnost. Smatram kako bi Hrvatska do 2020. u gospodarskom smislu trebala biti država u kojoj BDP raste više od tri posto, u kojoj se kreiraju nova radna mjesta, u kojoj se javni dug smanjuje, a mladi ostaju i kvalitetno se razvijaju. ◀

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#BARBARA ŠIMUNOVIĆ, direktorica Kabanice, Zagreb

Ključno je potaknuti konkurentnost Očekujem da državna administracija ne bude kočnica poduzetnicima, kako u 2017. tako i u narednim godinama, nego sluga gospodarstvu - dakle svakako na usluzi onima koji stvaraju nove i dodatne vrijednosti

vrtka Kabanica.hr je osnovana s ciljem dizajniranja i proizvodnje modne odjeće za kućne ljubimce. Poslovanje tvrtke se uvelike temelji na inovativnom i funkcionalnom dizajnu odjeće za kućne ljubimce te možemo primijetiti kako u zadnje vrijeme sve više raste svijest potrošača o kvaliteti proizvoda koji se kupuje. Godina 2016. je bila izrazito dinamična te ju je obilježilo jačanje svijesti kupca o kvaliteti proizvoda, kao i značajnije investicije na tome području što je rezultiralo i povećanjem prihoda. Ta je godina bila značajna i po tome da smo još preciznije usmjerili strategiju tvrtke i put kojim želimo ići u kratkom razdoblju.

SVIJEST O KVALITETI JAČA U 2017. planiramo dodatne investicije u kvalitetan dizajn i materijal, kako bismo zadržali inovativnost naših proizvoda, kako bi ga prepoznali i kupci na regionalnom tržištu, a što će zahtijevati i dodatne investicije u marketing. Smatramo kako je tržište zagušeno nekvalitetnim i lošim materijalima te jeftinim

» Smatram da ekonomska politika nije nešto što bi se trebalo mijenjati svake četiri godine

proizvodima koji su ga u kratkom vremenu preplavili. No, smatramo kako će u idućim godinama svijest kupaca o kvaliteti proizvoda jačati, tim više što je taj trend postao vidljiv već potkraj 2016. Mišljenja smo kako je ključno potaknuti konkurentnost hrvatskog proizvoda, te smanjiti količinu nekvalitetnog uvoza s kojom smo posljednjih godina suočeni, a to možemo ostvariti samo mjerama povećanja konkurentnosti tvrtki. Mjere konkurentnosti povećavaju se samo kvalitetnim i jasnim mjerama porezne i ekonomske politike. Smatram kako poduzetnici i građani dugo snose teret skupog državnog aparata, što dovodi do dva ključna problema hrvatske države: iseljavanja mladih i pametnih ljudi te premještanja kapitala u jeftinije države. Isto tako, dugi niz godina malo je poduzetništvo prepušteno snalažljivosti vlasnika. Stoga je vrlo izazovno pronaći jeftine načine financiranja kvalitetnih proizvoda koje u samim počecima svaka financijska institucija smatra rizičnim. Malo poduzetništvo uvelike ovisi o dostupnosti povoljnih investicijskih sredstava pa očekujem da će država osigurati financiranje kvalitetnih projekata putem svojih agencija i banaka (HAMAG, HBOR) kroz jasno definirane i transparentne mjere ocjenjivanja. Nadalje, za uspjeh malih tvrtki ključno je smanjenje brojnih davanja za državu i represivnog državnog aparata koji svakog poduzetnika promatra kao “izvanredni” prihod kroz penaliziranje ili kazne. Trebaju se definirati jasna pravila koja će svakom biti razumljiva, a ne da imamo dvostruka tumačenja svakog zakona ili pravilnika u državi. Očekujem da državna administracija ne bude kočnica poduzetnicima, kako u 2017. tako i u narednim godinama, nego sluga gos-

podarstvu - dakle svakako na usluzi onima koji stvaraju nove i dodatne vrijednosti.

NEMA VREMENA ZA ČEKANJE Od Vlade očekujemo da bude brža u realizaciji reformi, jer smatramo da Hrvatska nema vremena čekati još pet, šest godina na realizaciju predloženih mjera koja proizvodnju, inovacije i izvoz stavlja u prvi plan. Naša je želja u 2017. imati poslovne uvjete poput naših konkurenata u inozemstvu, koji stimuliraju rast i razvoj uz minimalni birokratsko-administrativni sustav.

Za uspjeh malih tvrtki ključno je smanjenje brojnih davanja Kabanica.hr u 2017. nastavlja ulagati u jačanje vlastitog brenda te kvalitetne proizvode koji će biti zanimljivi dizajnom i povrh svega funkcionalni, ali se iskreno nadamo i kako će država cijeli taj proces prepoznati i pomoći mu. Smatram da ekonomska politika nije nešto što bi se trebalo mijenjati svake četiri godine te dugoročno očekujemo da će se jasno definirati, a nakon toga i kontinuirano provoditi ekonomska i druge politike. Jer svaki poduzetnik želi stabilnost, a to jednogodišnje promjene politika ne donose ni poduzetnicima koji planiraju investicije, niti građanima u pogledu štednje ili potrošnje. Isto tako, nadam se da će država napokon postati partner gospodarstvenicima i poduzetnicima kroz donošenje i, što je najvažnije, ◀ provođenje mjera koje sam navela.

#ŠIME SVETINA, predsjednik Udruge drvne i papirne industrije HUP-a

Optimizam nam se topi

ptimizam s početka 2016. se topi. Pokazatelji industrijske proizvodnje, zaposlenosti, produktivnosti i izvoza za prvih devet mjeseci nisu zadovoljavajući. U djelatnosti Proizvodnja namještaja industrijska proizvodnja stagnira, a produktivnost i izvoz padaju. Kako je ovaj sektor velik neto izvoznik i značajno doprinosi trgovinskoj bilanci, pad

izvoza namještaja, kao proizvoda s najvećom dodanom vrijednosti, posebno brine. Očekujem da će u sljedećoj godini mjere industrijske politike omogućiti ovoj strateškoj industriji da svoje komparativne prednosti pretvori u konkurentske. Strategija razvoja sektora, koja je u procesu donošenja, dobra je osnova. Ona uključuje podršku izvoznicima i produktivnom

zapošljavanju, podršku u korištenju EU fondova i redefiniranje načina prodaje šumske sirovine od strane Hrvatskih šuma sukladno principu da država potiče rast dodane vrijednosti po jedinici sirovine. Vjerujem da neće doći do rasta troškova rada, obzirom na to da ti ozbiljno utječu na konkurentnost ove radno intenzivne djelatnosti. Tim više što za sada ne očekujem oz-

biljnije promjene u tečajnoj politici, koja je glavni uzrok niske cjenovne konkurentnosti ◀ neto izvoznika.

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#DEAN ČEBOHIN, direktor razvoja poslovanja za FlixBus CEE regiju, Zagreb

Do sada smo uspjeli sve što smo planirali - pa i više Želimo vjerovati da će Hrvatska smoći snage i kroz najavljene izmjene zakonskih propisa u svim segmentima poslovanja, kao i ukidanja administrativnih barijera, potaknuti još brži razvoj gospodarstva i poticanje investicija

aših prvih šest mjeseci u 2016. prošlo je i više nego zadovoljavajuće. Pokrenuli smo, među ostalim, mnogobrojne međunarodne linije te osim što smo Ljubljanu, Beč i München približili Zagrebu i po nekoliko puta dnevno, ističemo i novu, vrlo uspješnu liniju prema Budimpešti. S dvije dnevne linije, sedam dana u tjednu Zagreb je povezan s centrom Budimpešte, ali i zračnom lukom. Time smo putnicima omogućili odličnu vezu s mnogobrojnim low cost letovima prema ostatku svijeta. Mnogo je truda i upornosti uloženo u širenje mreže, a planiramo tako nastaviti i dalje. Sklopili smo ugovor s novim partnerom – Samoborčekom – te time zaključili petog partnera u 2016. godini. A novi partneri stižu početkom 2017. Plan za 2017. je završen i možemo reći da smo zaista ambiciozni po tom pitanju. Do sada smo uspjeli sve što smo planirali pa i više, te se nadamo da će nam i 2017. biti takva. Od početka poslovanja u Hrvatskoj, s dvoje zaposlenih narasli smo na 16 zaposlenih. Zapošljavat ćemo i u ovoj godini. Službeno je osnovana i hrvatska podružnica FlixBusa te s ponosom predstavljamo FlixBus CEE South sa sjedištem u Zagrebu. Uz planove za širenje mreže međunarodnih linija, nadamo se uspostavljanju zelene mreže i u linijama unutar Hrvatske. Također se nadamo da će se u tome smislu otkloniti pokoja barijera u zakonskoj regulativi u cestovnom prometu te osigurati jednaka mogućnost razvoja i poslovanja za sve.

ZAKONI NISU ISTI ZA SVE FlixBus radi na konstantnom ulaganju u softverski i mobilni razvoj jer na visokoj hi-tech

Do sada smo uspjeli sve što smo planirali, pa i više

pozadini zapravo i počiva poslovni model FlixBusa. Isto tako radimo konstantno na razvoju kvalitete naših partnera te ulažemo u korisničku službu i kontrolu prometa kako bi naši putnici zaista osjetili razliku u putovanju. U ovih nekoliko mjeseci, konkretno za Hrvatsku, razvili smo i mobilnu aplikaciju na hrvatskom jeziku, ali i zavidnu mrežu prodajnih partnera. U pripremi je i suradnja s velikim prodajnim partnerom u Hrvatskoj, a koji će uskoro biti dio FlixBus prodajne mreže čime će FlixBus karte biti još dostupnije. Za 2017. u planu je širenje FlixBus poslovnog modela na tržište Srbije i Bosne i Hercegovine te možemo reći da smo putpuno spremni za nove izazove. Zakoni nisu potpuno transparentni te nisu jednaki za sve. Dijelom su usklađeni s EU regulativom i stečevinom, ali čestim izmjenama ne postoji konzistencija na tržištu. Tržište nije potpuno otvoreno, a započeti poslovanje unutar Hrvatske je i prilično veliki izazov. Unatoč tome, FlixBus je ipak uspio ući na hrvatsko tržište poštujući sve zakone i državne namete te svoj razvoj gradi samostal-

no uz sudjelovanje i suradnju s nekoliko regionalnih autobusnih partnera čime podržava lokalno gospodarstvo te zatvara krug o međusobnoj podršci. Inače, u djelatnosti kojom se bavimo, dakle prijevozu putnika u cestovnom prometu, u Hrvatskoj svjedočimo vrlo restriktivnim zakonima i pravilima. Na prvi pogled je sve u skladu s EU regulativom i postulatima slobodnog tržišnog natjecanja, no u stvarnosti je riječ o zaštiti monopolističkog položaja i utjecaja, te znatno onemogućava razvoj novih poslovnih ideja i investicija. Hrvatska je valjda jedna od rijetkih zemalja EU-a, ako ne i jedina, u kojoj, primjerice, autobusni kolodvori imaju presudan utjecaj na razvoj autobusnog prijevoza putnika kroz zakonske i podzakonske propise, i to na onaj negativan način. Klasičan primjer izigravanja pozitivne zakonske regulative i zlouporabe monopolističkog položaja u cilju pogodovanja pojedinim dionicima na tržištu. No, želimo vjerovati da će Hrvatska smoći snage i kroz najavljene izmjene zakonskih propisa u svim segmentima poslovanja kao i ukidanja administrativnih barijera, potaknuti još brži razvoj gospodarstva i poticanje investicija u Republici Hrvatskoj kako na strani domaćih poduzetnika tako i kod zainteresiranih stranih investitora.

ŽELIMO TRANSPARENTNU DRŽAVU FlixBus konkretno svoju konkurentnost zasniva na doživljaju putovanja. Odnosno, FlixBus nije samo prijevoz od točke A do točke B već visoki standard usluge po prihvatljivoj cijeni. Osim besplatnog interneta, besplatne prtljage i korisničke službe dostupne 24/7 kroz razne komunikacijske kanale, naša se prednost očituje i u jednostavnosti kupovine karata putem aplikacije, registracije putnika putem QR koda, u dostupnosti asistenta na kolodvorima radi lakšeg snalaženja putnika prije putovanja, odnosno na uslugama koje putniku pojednostavljuju cijeli tijek putovanja. Fokus nam je na sigurnosti i održivost i što omogućuje i vozni park partnera ne stariji od tri godine. U gospodarskome smislu, 2020. želimo ponajprije transparentnu državu s jednakim mogućnostima za sve koji žele ući na hrvatsko tržište. Omogućiti potporu poslovanja, osobito poduzećima koja svojim ulaskom na tržište jačaju gospodarstvo i oživljavaju investicije te podržavaju mala i srednja regionalna poduzeća. Državi je potrebna pozitivna i poticajna konkurencija, a putnicima je potrebno ponuditi mogućnost izbora bez obzi◀ ra odakle putovali.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#JIŘÍ DVORJANČANSKÝ, predsjednik Uprave Vipneta, Zagreb

Nastavljamo investirati 90 posto od svakog eura koji zaradimo U srpnju smo dostigli brojku od 400.000 kućanstava u kojima je dostupna Vipnetova optička infrastruktura. U četiri smo grada počeli s implementacijom 4G+/LTE mreže

nalizirajući 2016. godinu, možemo reći da je promjena jedina stvar koju smo sa sigurnošću mogli predvidjeti. Diljem svijeta globalizacija i digitalizacija mijenjaju način na koji živimo, komuniciramo i radimo. Učinci ovih promjena su dalekosežni jer mijenjaju koncepte vrijednosti, doprinosa koji dajemo kroz rad, ali i ukupnu sliku društava u kojima živimo. Budući da smo kao telekom u samom središtu globalnih trendova digitalizacije, Vipnet također prolazi kroz transformaciju. Vrlo smo zadovoljni tim procesom i pozitivnim razvojem poslovnih rezultata za prvih devet mjeseci 2016. jer Vipnet raste u svim ključnim kategorijama u mobilnom i fiksnom segmentu. U poslovnom smislu, iako izazovna, 2016. je, smatram, bila vrlo uspješna jer je uspjeh popraćen za Vipnet vrlo važnim dostignućima. U srpnju smo dostigli brojku od 400.000 kućanstava u kojima je dostupna Vipnetova optička infrastruktura. Snažan rast ulaganja od 39,9 posto u prvih devet mjeseci vidljiv je u svim područjima u kojima je Vipnet prisutan s ponudom fiksnih usluga. Nastavljamo investirati 90 posto od svakog eura koji zaradimo, a kao rezultat takve politike nudimo veće brzine pristupa internetu i povoljnije cijene od konkurencije. Snažno razvijamo i mobilni segment i u četiri smo najveća grada počeli s implementacijom 4G+/LTE mreže s brzinama do 300Mbit/s. To Vipnet bez sumnje stavlja u poziciju vodećeg, najnapredni-

jeg i, prije svega, pouzdanog operatora kad je riječ o implementaciji mrežnih tehnologija nove generacije.

NAGLASAK NA ICT SEKTOR Kako bi društvo ove tehnologije moglo najbolje staviti u službu svih građana, ključno je imati snažno državno vodstvo i jasnu ekonomsku strategiju. Zbog toga smo u Vipnetu izuzetno zadovoljni što je Hrvatska kraj godine dočekala sa stabilnom Vladom koja u središte programa stavlja ekonomski razvoj te napredak u poretku Doing Businessa u istraživanju Svjetske banke. Podržavamo temeljitu reviziju i eventualno uklanjanje svih administrativnih i parafiskalnih prepreka koje će Hrvatsku već u 2017. učiniti istinski prijateljskom zemljom za investicije. Važno je razumjeti da su sve moderne i ino-

vativne usluge koje možemo podvesti pod zajednički nazivnik Digitalne paradigme ovisne o telekomunikacijama. Nerazvijenost telekom sektora ne može biti kompenzirana drugim sredstvima ili mjerama, a nerazvijeni telekom sektor posljedično sprečava sudjelovanje države i gospodarstva u novom, digitalnom svijetu. Razvoj telekom sektora zahtijeva stabilan, pravedan, stimulativan i predvidljiv regulatorni okvir, ali i zdravo telekom tržište. Lekcija koju smo naučili tijekom godina jest ta da jedino kroz zdravu konkurentnost tržišta možemo osigurati razvoj infrastrukture i usluga. To je posebno značajno na manjim tržištima kao što je Hrvatska. Iako još nismo blizu, vjerujem da s pravim pristupom i korištenjem EU fondova Hrvatska ipak ima dovoljno vremena za ispunjavanje ciljeva zadanih Digitalnom agendom 2020. Kako bismo pomogli ostvarenju tih ciljeva, predani smo nastavku digitalizacije i transformacije kompanije sa značajnim investicijama, snažnim fokusom na korisnike, ali i jačom prisutnošću u ICT segmentu. Kao jedna od najvećih kompanija u Hrvatskoj, podupiremo nastojanja Vlade da kao jedan od preduvjeta za poticanje ukupnog gospodarskog razvoja, kroz modernizaciju i digitalizaciju javne administracije, snažniji naglasak stavi na ICT sektor. Vipnet može i želi nastaviti djelovati kao pouzdan partner u procesu stvaranja hrvat◀ skog digitalnog društva.

Jedino kroz zdravu konkurentnost tržišta možemo osigurati razvoj infrastrukture i usluga

#PETAR LOVRIĆ, predsjednik Uprave Kadusa, Zagreb

Stravično je ovdje biti poduzetnik

ad govorimo općenito o 2016. godini mogu reći kako nas trenutni dobri rezultati koji se bilježe u gospodarstvu vesele, ali su prekrili santu leda koja je ispod toga i koja je stravična. Stravično je da u trenutku kad postanete poduzetnik postajete i činovnik koji samo treba ispunjavati razne obrasce. Drago nam je da Vlada kreće ka smanjivanju prenormiranosti, a prvi korak je uklanjanje poduzetničkih barijera, dok bi drugi korak trebalo biti donošenje “zakona o prekršajnim odredbama zakona” koji bi regulirao sulude represivne članke koji ne-

maju logike, a čine štetu poduzetnicima od više milijuna kuna. Od Vlade očekujem partnerski odnos s poduzetnicima, u dobroj vjeri i dobroj nadi. Isto tako, moram reći kako su demografski problemi u Hrvatskoj postali jako veliki, te se vide i u nedostatku radne snage. Još jedan veliki problem je neodgovorno društveno ponašanje prema strukovnom obrazovanju. Mi smo, kao društvo, politički degradirali ljude sa srednjom stručnom spremom, ismijavali smo majstore i strukovna i obrtnička zanimanja te za posljedicu sad imamo čitave generacije koje su izgubile potrebno

znanje... A moć Japana ili Njemačke počiva upravo na znanjima i vještinama. Za 2017. očekujem da će biti dobra, stvari su se bar na razini retorike popravile, poduzetnici nisu više lopovi, kriminalci i oni kojima treba dizati namete, a to ipak ohrabruje mlade ljude da neće biti društveno označeni kao loši ako krenu u poduzetničke vode. Hrvatska kao država s najviše privatnih resursa mora uspjeti, poduzetnički smo osuđeni da uspijemo, a pitanje je samo hoće li to biti trenutačni stanovnici Hrvatske ili neki drugi ljudi koji će se doseliti i od ◀ ovih resursa napraviti čudo.

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#SANJA VUKOVIĆ VEIĆ, direktorica tvrtke Sajam Split

Što prije rasteretiti poduzetnike Treba rasteretiti poduzetnike dijela poreza, osobito kod zapošljavanja, i raznih parafiskalnih nameta, ali i ozbiljno raditi na značajnom smanjenju proračunskih rashoda. Ukoliko do toga zaista i dođe, može se očekivati i oporavak drugih industrija, a ne samo turizma

aša poslovna 2016. godina, usprkos naznakama izlaska sajamske industrije iz gospodarske krize, bila je i dalje puna izazova, no završavamo je zadovoljniji nego prethodnih godina kada su nas, pored gospodarskih, pogađale i elementarne nepogode s velikim financijskim posljedicama. Nakon preskočene 2014. godine, lani i ove godine ponovno smo organizirali sajam SASO i slobodno možemo reći kako se i on sasvim sigurno, usprkos donekle neuvjetnom prostoru u Spaladium Areni, polako vraća na razinu na kojoj je bio ranijih godina. Također, uložili smo puno truda kako bismo postigli dobre rezultate sajma GAST koji je, prije svega, zbog razvoja turizma na splitskom području, bio bolji nego prethodnih godina. Dakako, kriza je i dalje prisutna, ali nas to još više motivira na sve inovativniji pristup i kreiranje novih poslovnih politika prema tvrtkama izlagačima i našim partnerima. Obogatili smo i prilagodili tržištu, osobito ovom rastućem turističkom, stručni program i prateća događanja te smo baš u tom segmentu postigli zapažene rezultate. Od 2017. godine očekujem da bude godina nastavka trendova i rasta pozitivnih gospodarskih pokazatelja, koje svi priželjkujemo. Hrvatska je dobila novu Vladu, a ona priliku da kroz najavljene reforme pokaže koliko joj je stalo do poduzetnika i poslodavaca koji su izloženi nemilosrdnom tržištu kako u Hrvatskoj i regiji tako i u cijeloj Europi čiji smo ravnopravni dio. Ako se to ostvari, možemo očekivati povećanje konkurentnosti, a to znači rast izvoza i veće zapošljavanje. Tu treba naglasiti da je za rast zapošljavanja važna i uloga države koja ga i dalje mora poticati raznim subvencijama i olakšicama poslodavcima kroz ukidanje i smanjivanje dijela nameta.

BIROKRATSKE BARIJERE U 2017. godinu ulazimo s višegodišnjim iskustvom uspješno realiziranih projekata koji su kroz godine postali naši prepoznatljivi brendovi, a istodobno i lideri u sajamskoj industriji ovog dijela Europe. To su međunarodni sajmovi GAST i SASO, kao i naš novi projekt - Međunarodni sajam GAST Pro. Te sajmove i ove godine prilagodit ćemo tržišnim uvjetima i obogatiti ih nizom novih sajamskih projekata, poput sajma sladoleda i slastica ili sajma kamena. Pratit će ih niz stručnih konferenci-

kao postojeće barijere inozemnim i domaćim ulaganjima. Treba rasteretiti poduzetnike dijela poreza, osobito kod zapošljavanja, i raznih parafiskalnih nameta, ali i ozbiljno raditi na značajnom smanjenju proračunskih rashoda kroz, primjerice, reformu regionalne i lokalne uprave i samouprave. Ukoliko do toga zaista i dođe, može se očekivati i oporavak drugih industrija, a ne samo turizma. Tek tada imamo šansu pokretanja gospodarskog zamašnjaka i daljnjeg razvitka cjelokupnog gospodarstva, kao i konačnog pozicioniranja Hrvatske kao vodeće gospodarske zemlje ovog dijela Europe.

USPJELI SMO OPSTATI

Postali smo pravi virtuozi u preživljavanju u iznimno teškim uvjetima poslovanja ja i događanja, jer smatramo da su razmjena iskustva i stjecanje novih znanja ključ razvoja svakoga poduzetnika. Također, naši sajmovi bit će, kao i do sada, nezaobilazno mjesto važnih susreta gospodarstvenika s donositeljima odluka iz izvršne i zakonodavne vlasti, a namjeravamo nastaviti i pružati visoko kvalitetnu logističku potporu eventima na području Dalmacije. Država bi najprije trebala intervenirati u području krute, spore i komplicirane birokracije

Već niz godina, od kada je počela gospodarska kriza, prilagođavamo svoje poslovanje novonastalim, nemilosrdnim uvjetima. Pokušavamo naći nove tržišne niše i ponuditi nove usluge svojim poslovnim partnerima i posjetiteljima i, slobodno mogu reći - postali smo pravi virtuozi u preživljavanju u iznimno teškim uvjetima poslovanja. U vrijeme kada su se mnogi sajmovi u svijetu nepovratno gasili, mi se nismo dali i uspjeli smo opstati. To je do sada bilo najvažnije, a razvoj novih konkurentnih proizvoda i daljnja prilagodba naša su trajna misija i zadaća za vrijeme koje dolazi. Treba biti veliki optimist pa reći kako za tri godine očekujemo da se naši sajmovi SASO i GAST vrate u gabarite koje su imali prije gospodarske krize. Ali, tada bi nam već trebao i prikladan sajamski izložbeni prostor, pa se nadamo da će to, do 2020. godine, uspjeti riješiti novoustrojeno Ministarstvo državne imovine i ustupiti nam uređeno područje nekadašnje vojarne na Dračevcu. To je i projekt od značaja za Grad Split koji bi ga pozicionirao kao sajamski grad s važnim mjestom na sajamskoj ◀ karti Europe.

#IVAN BRAČIĆ, prokurist tvrtke PIP, Pisarovina

Nije dobro ni pčelarima ni nama

odina 2016. za našu pčelarsku tvrtku PIP bila je mrvicu bolja nego 2015., a tada samo imali jako veliki rast, tako da mogu bi zadovoljan time što smo uspjeli ostvariti istu razinu poslovanja pa i biti bolji za pola postotnog boda. Razlog takvim poslovanjima su zapreke kako objektivne tako i subjektivne prirode. Naime, nije potrebno kriviti samo druge jer nekad smo to mi, a nekad su to vanjski utjecaji, samo što smo obično više frustrirani kad su posrijedi neki vanjski faktori. U našem poslu često nas

koče ti vanjski faktori na koje ne možemo utjecati. Posljednjih nekoliko godina imali smo veoma loše vrijeme za našu “tvornicu pod vedrim nebom” jer pčele nisu u tom primarnom segmentu imale optimalne ili priželjkivane uvjete za proizvodnju. A kad je loše pčelarima, loše je i pčelarskim tvrtkama - mi dijelimo njihovu sudbinu i obrnuto. Ali, ono što nam vremenske prilike uzmu kompenziramo inovativnošću i izlaskom na tržište s novim proizvodima koji imaju veću razinu dodane vrijednosti. U 2017. smatramo da ćemo mo-

rati više i kreativnije raditi da bi opstali, jer na tržištu ima svega. I u našem poslovanju često se nađemo u dilemi treba li pokretati inovativni projekt te stvarati proizvod kojeg trenutačno nema na tržištu i za kojim, prema tome, nema ni potražnje, pa smo sami prisiljeni stvarati tu potražnju... Ili ćemo na tržište plasirati konvencionalne proizvode te s njima pokušati biti konkurentniji i s nižom cijenom pristupačniji. Stoga, na kraju samo mogu reći kako nas u PIP-u zanima isključivo visoka razina kvalite◀ te.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#ZDRAVKO JELČIĆ, predsjednik Uprave Spin Valisa, Požega

Završavamo investicijski ciklus od 15 milijuna eura Uložili smo značajna sredstva u razvoj i time opteretili svoje tekuće poslovanje, ali smo uvjereni da će te investicije dati svoje efekte u godinama koje dolaze

ko gledamo po ostvarenim efektima i dobiti, 2016. godina bit će za nas nešto lošija nego prethodna jer smo ušli u značajne investicije. Naime, u protekle dvije godine investirali smo 15 milijuna eura. Po mome mišljenju, strateški cilj neke tvrtke nije uvijek samo povećanje dobiti, nego i njezin rast i razvoj. Uložili smo značajna sredstva u razvoj i time opteretili svoje tekuće poslovanje, ali smo isto tako uvjereni da će te investicije dati svoje efekte u godinama koje dolaze. Kad je riječ o našoj komunikaciji s Vladom, pokušavamo joj reći kako je u ovom trenutku u Hrvatskoj ostalo svega 206.000 radnih mjesta u prerađivačkoj industriji. Isto tako ako pogledamo makroekonomske projekcije rasta planirane idućih nekoliko godina, vidimo da ćemo i 2020. imati značajno veći trend povećanja uvoza u odnosu na izvoz, što onda pak znači da će u i strukturi BDP-a rasti negativna stavka udjela neto

izvoza, a to nije dobro. Dakle, mi ne prihvaćamo i teško se mirimo s tim da je planiran sporiji rast izvoza od uvoza. Naš je potencijal u prerađivačkoj pa tako i u drvnoj industriji velik, imamo znanje i imamo izvozni proizvod, ali isto tako teško možemo sami. Uz ovaj tečaj kune i sve naše

Teško se mirimo s tim da je planiran sporiji rast izvoza od uvoza

poslovno okružje teško se možemo nositi s konkurencijom i jednostavno tu tražimo potporu Vlade jer smatramo da je vrijedno da se zadrže radna mjesta, da se održi proizvodnja. Osobno držim da je vrlo opasno graditi našu gospodarsku stabilnost na uslugama. Naime, sad u strukturi BDP-a imamo dvadesetak posto udjela usluga, odnosno turizma, što u jednu ruku i nije dobro. Naime, puno je bolje da je taj udjel manji, a da je veći udjel industrije. Ne zaboravite da je udjel prerađivačke industrije u strukturi BDP-a oko 15 posto. To je vrlo opasno te se može dogoditi da se smirivanjem situacije na kriznim područjima turizam opet vrati tamo, i to bi se moglo veoma loše odraziti za nas. Vlada mora graditi dugoročnu strategiju na industriji, prije svega, prerađivačkoj. Sve zemlje Europske unije a i globalno, sve zemlje koje su svoje razvojne politike bazirale na prerađivačkoj industriji, stabilne su ◀ i imaju dobar trend rasta gospodarstva.

#TONČI ŠKRATULJA, vlasnik i direktor tvrtke Felicita, Lastovo

Država treba iskorijeniti sivo tržište Sivo tržište nam je konkurencija u ugostiteljskim objektima, i to konkurencija s kojom se ne možemo nositi. Njima nije problem biti jeftiniji jer nemaju nikakvih davanja

Z » U našem moru je sve manje i manje ribe tako da u 2017. možemo očekivati manji ulov

ahvaljujući dobroj turističkoj sezoni imali smo uspješnu poslovnu godinu. Turizam je ključan za poslovanje i opstanak tvrtki poput moje. Međutim, u našemu moru je sve manje i manje ribe tako da u 2017. godini možemo očekivati manji ulov. Pogotovo možemo očekivati manji ulov škampa, grdobine, mola… Dakle, svaki dan je u našem moru sve manje ribe i sve je sitnija. Nažalost, to je dijelom posljedica toga što uzgajališta koriste sitnu ribu za hranu, a dijelom je tako zbog izlova i prirodnih procesa. Manje je svih vrsta ribe i plodova mora, osim kozica. Kozica je jako puno, tako da cvjeta posao njihova mariniranja. Nažalost, veliki dio se obavlja na crno u garažama. Zato će prerada ribe stagnirati - osim mariniranja kozica - ali je problem što ih je teško plasirati u inozemstvo. Tržište traži veće komade ribe pa taman bili neukusniji i to je tako. A većih komada je sve manje. Pokrenuli smo plasman na inozemno trži-

šte tako da očekujemo donekle bolje rezultate u 2017. godini. Uspjeli smo otvoriti poljsko tržište i tamo plasiramo krakove hobotnice. I kozice smo pokušali tamo plasirati, ali ne ide ni na jedan način. Mislio sam da bi mogla ići očišćena, ali ni to ne ide. Dakle, održavamo stabilno poslovanje ponajviše zahvaljujući radu i angažmanu. Isto tako, očekivano dobra turistička sezona 2017. trebala bi polučiti određene rezultate. Doduše, zabrinut sam zbog stanja ribljeg fonda i ukoliko se tu nešto ne poduzme, u narednim godinama doći će do većih problema. Problema će očito biti sve više i više. Doduše, plave ribe ima dovoljno. Zadnjih godina situacija s tunom nije loša, a i potrošači je sve više cijene. Država bi trebala uložiti napor da eliminira sivo tržište. Tako bi najviše napravila za tvrtke poput Felicite, a mislim da bi i sama imala korist. Znam da je to teško napraviti, ali kada bi ga smanjila za polovinu, puno bi

napravila. Sivo tržište nam je konkurencija u ugostiteljskim objektima, i to konkurencija s kojom se ne možemo nositi. Njima nije problem biti jeftiniji jer nemaju nikakvih davanja. Osim toga država bi trebala podupirati prerađivače na sve načine jer stvaramo doda◀ nu vrijednost.

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#IVAN LOZANČIĆ, glavni izvršni direktor Gauss Developmenta, Osijek

Nitko se nije obogatio preko noći štedeći na zaposlenicima Naš sektor karakterizira fluktuacija ljudi i odljev mozgova u inozemstvo. Davanja državi su velika te nas uvelike ograničavaju u poboljšanju uvjeta za naše zaposlenike

Treba raditi na stvaranju okruženja u kojem poduzetnici mogu razvijati investicije

oslovna 2016. za nas je bila iznimno uspješna godina koju smo obilježili uspješnim suradnjama i projektima na domaćem i stranim tržištima te porastom broja članova našeg tima. Kao rezultat timskog rada i truda u protekle četiri godine dobili smo i priznanje od Deloittea kao najbolje plasirana hrvatska tvrtka u kategoriji 50 najbrže rastućih tvrtki u srednjoj Europi. Nagrada je produkt timskog rada naših stručnjaka i suradnje s klijentima koji kontinuirano postižu iznimne rezultate. Dodatna potvrda toga su i nagrade za izvrsnost u web prodaji koje su dobili 2016. te povećanje prodaje. Sigurni smo da ćemo nastaviti kontinuitet uspješnih suradnji s klijentima i osvajanja novih tržišta. Planiramo nastaviti s edukacijom zaposlenika i radom na razvoju novih projekata. U 2017. fokusirat ćemo se i na dodatni razvoj naše edukacijske jedinice Gauss Academy gdje planiramo educirati sve polaznike koji žele steći nova znanja iz područja razvoja web rješenja, web trgovina na Magento eCommerce platformi, razvoja računalnih igara i mobilnih aplikacija za Android i iOS platforme. Smatram kako treba raditi na stvaranju okruženja u kojem poduzetnici mogu razvijati investicije, omogućiti nova zapošljavanja, privući strana ulaganja te ostvariti bržu i efikasnu realizaciju projekata. Kako bismo pridonijeli poboljšanju poslovnog i investicijskog ozračja, imamo u planu i otvaranje akceleratora za razvoj inovativnih/ disruptivnih rješenja za koja vidimo da postoji potreba. Postoje izvrsne ideje kod pojedinaca koje se ne realiziraju jer nedostaje mentor-

noći štedeći na plaćama zaposlenika, to bar u našem sektoru tako ne funkcionira. Svi bismo rado ponudili još bolje uvjete zaposlenicima i povećali budžete za istraživanje i razvoj kada bismo mogli. Nadamo se da će država ubuduće imati sluha za zahtjeve IT tvrtki, s obzirom na to da je to industrija koja napreduje i nudi perspektivu mladim ljudima. Rasterećenja u vidu troška doprinosa na plaće te poticaji za dobre poslovne rezultate bi nam puno pomogli.

ODLIČNI TEMELJI ZA RAZVOJ stva i vođenja razvoja proizvoda. Operativni kapaciteti u vidu prostora i infrastrukture su tu manje važan dio. Bitniji je ljudski faktor i mentorski duh koji će mladim poduzetnicima osigurati čvrste temelje razvoja ideja. Uvijek smo otvoreni za različite tipove suradnji i partnerstva jer je to jedini način da svi zajedno ostvarimo rast i opstanemo u ovom perspektivnom, ali poprilično nepovoljnom području poslovanja u Hrvatskoj. Naš sektor karakterizira često spominjana fluktuacija ljudi i odljev mozgova u inozemstvo gdje postoje povoljniji uvjeti razvoja ovog tipa industrije. Davanja državi su velika te nas uvelike ograničavaju u poboljšanju uvjeta za naše zaposlenike. Opstanak i održivost veće tvrtke koja je (još uvijek) projektno orijentirana i obavlja usluge za klijente bez većeg prihoda od vlastitih proizvoda znači puno posla, odricanja i planiranja. Nijedan poslodavac se nije obogatio preko

Kako bi ostali konkurentni na tržištu, potrebno je razlikovati se od drugih i razumjeti posao i potrebe klijenta. U današnje vrijeme kada IT sektor bilježi porast tvrtki koje izlaze na tržište, bitna je konkurentska prednost, kvalitetan stručan kadar, inovativna tehnologija i kvalitetan odnos. Upravo iz toga razloga je potrebno kontinuirano usavršavanje i razvoj stručnog kadra, praćenje tržišnih trendova i promjena na tržištu kako bi se zadržale postojeće i sklopile nove suradnje. U gospodarskome smislu, u 2020. želim državu prosperiteta i blagostanja za sve naše građane. Način realizacije navedenog je već izazov pred nama. Potrebno je ostvariti profitabilan i kontinuiran rast BDP-a, razvoj ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji te porast zaposlenosti. Kada pogledam 75 mladih stručnjaka koji rade u tvrtki Gauss Development, njihov razvoj, želju za radom i napredovanjem te dugoročne odnose koje ostvaruju s klijentima, vjerujem da imamo odlične temelje i platfor◀ mu za razvoj naše vizije u 2020. godini.

#DARIO MAMIĆ, član Uprave tvrtke Tommy, Split

Gospodarstvo nam ovisi o turizmu

a tvrtku Tommy poslovna godina bit će obilježena rastom prihoda i povećanjem tržišnog udjela u sektoru maloprodaje. Rast prihoda bio bi i veći da nije bilo deflatornih kretanja i općeg pada razine cijena, posebno u segmentu prehrambenih proizvoda. Pogotovo je to došlo do izražaja u prvoj polovini 2016. godine. U 2016. realizirali smo razvojne projekte i proširili prodajnu mrežu, te smo realizirali i neke druge projekte usmjerene na bolje strateško povezivanje s hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima, kao i s dobavljačima iz domaće

prerađivačke industrije. U 2017. godini očekuje nas daljnji razvoj, baziran na novim investicijama u obujmu koji bude tržišno prihvatljiv i realan. Naravno, sve to uz zadržavanje financijske stabilnosti i konsolidaciju poslovanja s ciljem poboljšanja poslovne učinkovitosti. Hrvatsko gospodarstvo će i u narednoj godini značajno ovisiti o prihodu od turizma, jer ukoliko budu ostvareni planovi i prognoze o još jednoj uspješnoj sezoni, to će zasigurno imati i pozitivan efekt na makroekonomska kretanja i pokazatelje.

Stabilnija politička situacija također je uvjet za bolju investicijsku klimu i rast gospodarstva, a svakako treba uvažiti i moguće efekte najavljene porezne reforme. Ekonomska politika treba definirati strateške ciljeve i strateške gospodarske grane i djelatnosti, u kojima postoje resursi i u kojima možemo biti konkurentni, ili po cijeni ili po kvaliteti, te osigurati gospodarskim subjektima, realnom sektoru prije svega, poslovanje u okruženju koje će biti pravno sigurno i debirokratizirano, uz porezni sustav koji ne ◀ koči razvoj već ga potiče.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#DAMIR PERNAR, predsjednik Uprave Paške sirane, Pag

Dosta očekujemo od izvoza Paška sirana je prošle godine svečano obilježila 70 godina svoga rada te je započela isporuku prvih količina sira na tržište Indonezije i Singapura

odinu 2016. završili smo kako je planirano. Protekla je u skladu s našim očekivanjima. U 2016. smo zadržali proizvodnju i prodaju na razini 2015. Finacijski rezultati su zadovoljavajući i sukladni planovima. Imali smo u poslovnome smislu predvidivu godinu što je za poduzetnike jako važno. Paška sirana je prošle godine svečano obilježila 70 godina svoga rada te je započela isporuku prvih količina sira na tržište Indonezije i Singapura. Započela je izvoz svog najpoznatijeg Paškog sira i Mediteranskog sira. Izvoz nam u ovome trenutku čini 20 posto prodaje. Svoje proizvode plasiramo na čak četiri kontinenta. Naši sirevi nalaze se u Americi, Novom Zelandu, Europi te u Aziji i to najprije na Bliskom istoku, a odnedavno i na Dalekom istoku. S obzirom na to da

nam značajno ovisiti o turističkoj sezoni i izvozu.

ZAPOŠLJAVAT ĆEMO

turistička sezona u Hrvatskoj ima svoja ograničenja, prije svega zbog kratke sezone, a i samo naše tržište je ograničeno, dosta smo se angažirali kako bismo probili nova tržišta i povećali izvoz. U narednim godinama, dakle, poslovanje će

U 2017. godini očekujemo lagano povećanje prodaje jer dosta truda ulažemo u izvoz pa se nadamo otvaranju još nekih tržišta. Imamo u planu i neka ulaganja, a još ne znamo točno kojom dinamikom ćemo ulagati. Naše investicije i realizacija naših projekata ovisit će o natječajima vezanim uz EU fondove. Ono što sa sigurnošću mogu reći je da će investicija i ulaganja sigurno biti. Samim time bit će i novih zapošljavanja. Ukoliko bude potrebno, a to nam je u planovima, uvećat ćemo i proizvodni kapacitet. Zadovoljni smo kako se razvija situacija što se tiče izvoza u SAD i Švedsku, a pripremamo izvoz u Irsku. U SAD-u plasiramo Paški sir, a to tržište smo probili s Dalma-

tincem koji se po količinama izravnao s Paškim sirem. Jako nam se dobro razvija posao na švedskom tržištu. Rastu nam lagano i tržišta Francuske, Austrije, Slovenije, Velike Britanije i Njemačke. Ono što svakako očekujem od Vlade je da se potrudi smanjiti namete poduzetnicima te da smanji PDV na hranu. To bi trebalo napraviti kako bismo mogli biti konkurentniji i izjednačeni u uvjetima poslovanja s ostalim europskim proizvođačima. Kakva će biti Hrvatska 2020. godine, u ovome trenutku ne znam. Znam da svi normalni građani i poduzetnici očekuju da Hrvatska bude sređena zemlja u kojoj svi mi imamo jednake i poticajne uvjete poslovanja. Naravno da je to jednostavno reći, ali mislim da, kada bi bilo volje, ◀ to ne bi bilo teško ni napraviti.

#STJEPAN PEZO, predsjednik Uprave Galeba, Omiš

Država bi mogla i trebala pomoći Država bi trebala smanjiti socijalna davanja iz proračuna, smanjiti prava zaposlenih u javnom sektoru i time dvostruko potaknuti gospodarstvo

rotekla 2016. je za Galeb bila dobra i za nas bolja od 2015. godine. Imali smo pozitivna kretanja u svim bitnim pokazateljima kao i u svim poslovnim područjima. Poslovni prihodi će biti veći za nešto više od 10 posto. Također nam se popravlja i profitabilnost ukupnog poslovanja. Ovo je ujedno bila i godina stabilizacije na tržištu maloprodaje. Dakle, nije bilo novih značajnijih otvaranja maloprodajnih jedinica. Uz to, godina je bila intenzivna u smislu investicija gdje smo ukupno uložili više od 10 milijuna kuna. Ovu 2017. godinu vidimo još boljom od 2016. Naime, planiramo i rast prihoda, i rast zaposlenosti, i rast plaća, i rast dobiti. Planiramo povećanje izvoza, što gotovih proizvoda, što poluproizvoda i pletiva. Planiramo daljnja ulaganja u modernizaciju i automatizaciju poslovanja s naglaskom na proizvodne procese. Također planiramo ulagati u daljnje širenje maloprodajne mreže u Hrvatskoj, Sloveniji i BiH te u podizanje kvalitete i razine usluge u kampu. Ukupna ulaganja planiramo na razini šest i sedam milijuna kuna. U Hrvatskoj dobrim dijelom stvari ovise o državi, odnosno hoće li, koliko te na koji način uvesti kompenzacijske mjere za anuliranje negativnog utjecaja rasta minimalne plaće. Tu smo kao industrija dali konkretne prijedloge horizontalnih mjera. Nadamo se da će biti usvojene uporedo s donošenjem uredbe o mi-

NEPOPULARNE MJERE

» Ukupna ulaganja planiramo na razini šest i sedam milijuna kuna

nimalnoj plaći za 2017. godinu. Država bi generalno trebala i mogla gospodarstvu pomoći na razne načine. Primjerice, veliki problemi gospodarstva leže u neatraktivnosti radnih mjesta. Naime, slična radna mjesta u nama susjednim ili bližim zemljama EU-a kao što su Austrija i Njemačka imaju značajno veća primanja. To je tržišna konkurencija i tu država može malo napraviti. Možda ipak može uvesti obvezu plaćanja troškova školovanja u slučaju da se ode iz zemlje prije nego osoba odradi kvotni broj godina. S druge strane, socijalna davanja i prevelika atraktivnost radnih mjesta u javnom sektoru čine privatni sektor, pogotovo proizvodna radna mjesta, a posebno ona normirana, potpuno neatraktivnima.

Dakle, država bi trebala smanjiti socijalna davanja iz proračuna, smanjiti prava zaposlenih u javnom sektoru i time dvostruko potaknuti gospodarstvo. Dakle, smanjuje se javna potrošnja, tako da se otvara prostor za nova rasterećenja gospodarstva od fiskalnih i parafiskalnih nameta i povećava atraktivnost radnih mjesta u industriji. Sve to posljedično dovodi do smanjenja nezaposlenosti, novih neto plaća i fiskalnih davanja koja uplaćuju gospodarstvenici. Time dolazi do nove potražnje i pokreće se spirala u pozitivnom smjeru. Pozitivne razlike u državnom proračunu zatim treba ulagati u dva smjera. Prvi je plansko klizanje tečaja prema 1/9 ili 1/10, a drugi je prilagodba obrazovnog sustava tržištu. Na ovaj način do 2020. možemo smanjiti nezaposlenost ispod 10 posto te povećati udio radno aktivnog stanovništva do razine prosjeka EU-a, učiniti državu privlačnom za ulaganje te konačno osigurati pretpostavke za ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske kao i za pozitivne demografske trendove. Ovo su dosta nepopularne mjere, ali su nužne za brz oporavak i hvatanje koraka s ostatkom EU-a. Isto tako, prva godina mandata Vlade je jedina u kojoj se ovakve mjere isplati donositi u smislu političkih poena, odnosno ostavljanja ◀ adekvatnog roka da se efekti vide.

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#BORO VUJOVIĆ, direktor agencije za promet nekretninama Opereta, Zagreb

Čeka nas zanimljiva godina Optimist sam te očekujem da će 2017. biti bolja jer već se vide pozitivni pomaci

» U našoj agenciji planiramo zapošljavati nove ljude

ad bih trebao ocijeniti kakva je bila poslovna 2016., najjednostavnije bih mogao reći: dobra, bolja od godine ranije. Optimist sam te očekujem da će 2017. biti još bolja jer već se vide pozitivni pomaci. U našoj agenciji Opereta planiramo zapošljavati nove ljude te zbog širenja posla planiramo i uzeti veći poslovni prostor. Također planiramo i širenje poslovanja na Dalmaciju i Istru te izlazak na strana tržišta. Kad pogledamo što bi hrvatskom poduzetniku trebala osigurati država, to je prije svega stabilna porezna politika. U 2017. godini očekuju nas izmjene kad je u pitanju porez na promet nekretnina čija se stopa spušta s pet na četiri posto. Isto tako ukida se oslobađanje od plaćanja tog poreza ako je osoba koja kupuje svoju prvu nekretninu rješavala svoje stam-

beno pitanje. Također, država planira mlađima od 45 godina omogućiti pomoć u plaćanju polovine rate stambenog kredita u prve četiri godine, uz produženje od dodatne dvije godine za svaku prinovu u obitelji. Neki su mediji već i prenijeli kako je propisani minimum vremena za otplatu 15 godina pa računica pokazuje da bi za stan vrijedan 80.000 eura, sa standardnom kamatom od 4,5 posto i mjesečnom ratom od 4590 kuna, država svaki mjesec plaćala pola rate, odnosno 2295 kuna. U četiri godine tako bi iz državnog proračuna dobili 110.160 kuna. Još polovina ovog iznosa bila bi za svaku prinovu u obitelji. Naravno, tu je i porez na nekretnine koji bi trebao zamijeniti komunalnu naknadu. Sve u svemu, očekujemo da će na tržištu trgovanja nekretninama ◀ biti jedna zanimljiva i zahtjevna godina.

#MATIJA MATIJEVAC, direktor tvrtke Maidea, Zagreb

Pasivnost u poduzetničkom svijetu više nije dopuštena Kako bi pomogla gospodarstvu, država treba omogućiti lakši doseg potrebnih informacija o poslovanju te osigurati svojevrsne check-liste za poduzetnike

odina 2016. je za nas bila izuzetno uspješna. Najveći napredak ostvarili smo u jačanju partnerske suradnje s novim prodajnim kanalima te samim time širenju dostupnosti naših proizvoda na međunarodnu razinu, naročito područje Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva. Iako je u Hrvatskoj naš najpoznatiji proizvod ServiceApp, 2016. smo zabilježili i porast interesa za druga rješenja iz našeg poslovnog portfelja. Postavljanjem dobrih temelja u 2016. osigurali smo platformu za daljnji rast tvrtke, rast zapošljavanja te razvoj novih proizvoda i usluga u portfelju naših specijaliziranih proizvoda i usluga. Većinu novih prihoda u 2017. očekujemo iz izvoza, što nas posebno motivira. Zapošljavanjem novih stručnjaka nastavit ćemo razvijati naše proizvode, a postojećim korisnicima i dalje osiguravati kvalitetnu podršku. Novim uslugama koje smo razvili te novim prodajnim kanalima plan je napraviti ekspanziju na tržištima EU-a, primarno u Njemačkoj i Austriji, uz nastavak prezentacije naših proizvoda na područja UK-a i Švicarske. Na inozemna tržišta izlazimo s novom prilago-

ali u prilagođenom formatu, te je upravo to rezultat nove prodajne strategije u 2017. godini. Kako bi pomogla gospodarstvu, država treba omogućiti lakši doseg potrebnih informacija o poslovanju te osigurati svojevrsne check-liste za poduzetnike, s jednostavnim online alatima za praćenje uspješnosti sukladnosti određenih normi, procedura ili zakona. Naime, velik broj radnih sati poduzetnika odlazi na zadovoljavanje zakonskih uvjeta poslovanja. Inspektori i kontrolori trebali bi biti partneri po-

Inspektori i kontrolori trebali bi biti partneri poduzetnicima i voditi ih ka sukladnosti đenom verzijom našeg sustava gdje pristupamo tisućama manjih tvrtki koje do sada nisu direktno bile zainteresirane za naše proizvode. U razgovoru s korisnicima zajednički smo zaključili da imaju potrebe za našim rješenjima,

duzetnicima te zajednički voditi tvrtke prema sukladnosti i uspješnom poslovanju u budućnosti. Osim toga, postoji velika potreba za otvaranjem dodatnih poduzetničkih inkubatora, a kako bi država potaknu-

la ljude s idejama da jednostavno krenu i pokušaju tu svoju ideju realizirati.

EVANGELIZACIJA PODRUČJA RADA Kako bi hrvatski proizvodi i usluge ostali konkurentni, primarno je potrebno posjedovati posebnu dozu žara i zainteresiranosti za područje u kojem taj proizvod ili usluga obitava. To se postiže isključivo kontinuiranom edukacijom, proučavanjem trendova ili stvaranjem novih, uključenosti u zajednicu i daljnjom evangelizacijom područja kojim se određeni poduzetnik bavi. Pasivnost u današnjem poduzetničkom svijetu više nije dopuštena. Država ponajprije treba biti partner poduzetnicima te poticati svakog tko pokušava donositi vrijednosti i pozitivne promjene. Trenutna je situacija da se poduzetnike i menadžere koji upravljaju tvrtkama uporno prezentira kao nekoga tko je kriv za situaciju u društvu i koga treba kazniti. Samim time stvara se pogrešna slika u javnosti te se često događa situacija da se naše tvrtke probijaju na tržištima EU-a dok istovremeno na domaćem tržištu ostaju zanema◀ rene.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#GORAN ŠUTALO, direktor i vlasnik tvrtke Color emajl, Požega

Pružiti mladima znanje za rad Obrazovni sustav trebao bi mladima omogućiti osposobljavanje za rad na tržištu bez potrebe dodatnog stjecanja teoretskih znanja i praktičnih vještina nakon zapošljavanja

rotekla 2016. godina, za Color Grupu je bila uspješna godina. Sve naše tvrtke imaju blagi porast prihoda i dobiti. Kada je o planovima riječ, prije svega želimo predstaviti naše nove proizvode na sajmu ISH u Frankfurtu i time očekujemo i povećanje izvoza u 2017. godini. Nadalje, očekujemo tehnološki napredak jer ulažemo u nove tehnologije koje su se ove godine pojavile na tržištu. Time, posljedično, ne očekujem da će se dogoditi znatnije povećanje broja radnika. U ovoj godini će se većina novih investicija odnositi na razvoj novih linija proizvoda (vrtni kamini i roštilji, kuhinjski štednjaci i termoizolirani inox dimovodi s dvije stijenke). Prvi modeli iz svake od linija proizvoda bit će izloženi upravo na sajmu ISH u Frankfurtu. Također planiramo investirati u nove prodajne kanale (web trgovina, izložbeni saloni) koji će omogućiti približavanje krajnjim kupcima i povećanje bruto marže. Kada je riječ o odnosu države i poduzetnika, država bi ponajprije treba-

la osigurati kvalitetan obrazovni sustav koji će mladim ljudima omogućiti osposobljavanje za samostalan rad na tržištu bez potrebe dodatnog stjecanja potrebnih teoretskih znanja i praktičnih vještina nakon zapošljavanja. Nadalje, nužan je stabilan porezni sustav u kojemu će sve promjene biti najav-

ljene dvije godine prije donošenja zakona, a zakoni doneseni najmanje godinu dana prije stupanja na snagu. Država treba osigurati jednako postupanje po poreznim propisima bez obzira na ispostavu koja ih provodi i davanje obvezujućih mišljenja u roku od 15 dana nakon primitka zahtjeva.

U ovoj godini većina će se novih investicija odnositi na razvoj novih linija proizvoda

UJEDNAČITI PRIMJENU ZAKONA Uz porezni, nužan je i stabilan pravni sustav koji će omogućiti donošenje pravomoćnih presuda u razumnom roku uz ujednačenu primjenu svih zakona koji su na snazi. Također, treba uskladiti evidencije u zemljišnim i katastarskim knjigama sa stvarnim stanjem na terenu. Potrebno je pojednostaviti, ubrzati i pojeftiniti izdavanje građevinskih dozvola i uporabnih dozvola te uskladiti fiskalne i parafiskalne namete, kao i cijene komunalnih usluga i energije s tržištima na koja najviše izvozimo. Kako bi naši proizvodi ostali (ili postali) konkurentni, nužno je onemogu-

ćiti nelojalnu konkurenciju na tržištu od strane neregistrirane djelatnosti i uvoza proizvoda najniže kvalitete i cijene, a naročito u vremenskim intervalima kada je najveća ponuda domaćih sezonskih proizvoda (poljoprivreda, sezonska prerađivačka industrija, itd). I na kraju, na pitanje kakvu državu u gospodarskom smislu očekujem 2020. godine, kratko i jasno kažem: poticajnu ◀ i efikasnu!

#ALEN VARENINA, direktor Karoline i član Uprave Kraša

Država treba destimulirati uvoz Dužnost je države da nas zaštiti od nekvalitetne, jeftine robe koja zapravo predstavlja višak na matičnome tržištu te se kao takva prelijeva na naše tržište lagodili koliko je to već moguće, nastavili smo svojim zacrtanim putem. Od 2017. ne očekujem ništa novo u odnosu na 2016. godinu. Porezna reforma bi trebala dovesti do porasta potrošnje što bi trebalo voditi rastu većine kategorija u prehrambenoj industriji te je to jedini pozitivni impuls koji možemo očekivati. Sve drugo trebalo bi biti vrlo slično ovoj godini.

ukladno očekivanjima, 2016. je bila relativno uspješna za Karolinu. Nastavljen je trend pozitivnog poslovanja koji traje već čitav niz godina bez obzira na zahtjevno okruženje u bliskoj prošlosti. Sve poteškoće na tržištu ostale su slične kao u godinama do sad (rast uvoza, pojačana konkurencija na polici, pritisak na sniženje cijena...), a budući da smo im se pri-

NASTAVAK INVESTICIJA

trebala destimulirati uvoz kako bi očekivani rast potrošnje bio usmjeren na domaću proizvodnju. Sigurnost hrane je u posljednje vrijeme u fokusu javnosti a jesenski događaji na tržištu prehrane dokazuju kako je usmjerenje konzumacije na domaću robu ispravno i iz tog aspekta. Nacionalna svijest u smislu preferiranja domaće proizvodnje još uvijek nije na željenim razinama, ali se kreće u pravome smjeru. Konkurentnost naših proizvoda uvi-

U ovoj godini planiramo nastavak investicijskog ciklusa koji traje već pet godina u nizu u kojem su investicije prešle iznos od osam milijuna eura. Kontinuirano ulaganje u proširenje kapaciteta, poboljšanje infrastrukture i pristup novim tržištima konstanta je koja obilježava naše poslovanje u proteklom razdoblju i s čim nastavljamo i u sljedećoj godini. Nikakva spajanja ili akvizicije u ovome trenutku nisu u našim kratkoročnim planovima. Kako bi pomogla gospodarstvu, država bi iz perspektive industrije, nužno

Porezna reforma bi trebala dovesti do porasta potrošnje

jek ima dvije strane. S jedne, nužno je da svatko od nas radi na svojoj konkurentnosti te iz dana u dan poboljšava poslovne procese sukladno najboljim primjerima u svakoj industriji. S druge strane, dužnost je države da nas zaštiti od nekvalitetne, jeftine robe koja ne zadovoljava zdravstvene i kvalitativne standarde i koja zapravo predstavlja višak na matičnome tržištu te se kao takva prelijeva na naše tržište. Dopusti li država dugoročno odvijanje ovakvoga procesa, domaća industrija neće uspjeti sama dobiti tu tržišnu bitku. Dugoročno, do 2020. godine želimo naravno da naše gospodarstvo bude jače nego danas. Iskreno se nadam kako je vrijeme masovnoga propadanja i gašenja tvornica daleko iza nas i kako smo spremni za fer tržišnu utakmicu sa svima kako na našem tako i na stranim tržištima. Rast BDP-a sugerira oporavak tržišta i ukoliko se zadrže sadašnji trendovi u tome smislu, vjerujem da su uspješnije ◀ godine ispred nas.

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#IVAN VIDAKOVIĆ, direktor Microsoﬅa Hrvatska i BiH, Zagreb

Moramo težiti proizvodima i uslugama visoke dodane vrijednosti Potrebne su nam povezane reforme: ako idemo u fiskalnu reformu moramo je vezati i s monetarnom, raditi na industrijskoj strategiji bez paralelne transformacije obrazovanja je čista iluzija, razmatrati zdravstvenu reformu bez ključnog oslonca na IT također

odina 2016. je bila izuzetno interesantna i ispunjavajuća te mi je teško izdvojiti samo nekoliko događanja. Svi naši napori tijekom proteklih nekoliko godina, putem kojih smo poticali digitalnu transformaciju hrvatskog gospodarstva, javnog sektora, ali i hrvatskog društva u cjelini, sada dobivaju svoje čvrste konture. Partnerska zajednica, koja broji više od 1000 članova, ubrzano adaptira vještine iz područja koja pokrivaju globalni megatrendovi i danas, primjerice, već imamo 280 partnera koji prodaju cloud usluge. To pokazuje da su Microsoftovi partneri već sad spremni za globalne izazove.

iluzija, razmatrati zdravstvenu reformu bez ključnog oslonca na IT također. Vjerujem da je realno očekivati da će sadašnja Vlada nastaviti aktivnosti s ciljem smanjenja troškova poslovanja, pojednostavljenja procedura, procesa i povećanja transparentnosti te poticanja investicija u Hrvatskoj. Lijepo je rasti nakon šest uzastopnih godina recesije, ali s obzirom na naše kredite i dugove, rast od tri posto ne smije biti aspiracija.

KVALITETNO FUNKCIONIRANJE PRAVOSUĐA

DIGITALNA TRANSFORMACIJA Ako bih morao izabrati samo jedno područje našeg angažmana onda bi to bilo područje digitalne transformacije. Naime, danas smo kod naših korisnika prepoznati kao tim i kao tvrtka koja ima sposobnost i reference pomoći korisnicima u njihovim poslovnim (čitaj digitalnim) transformacijama. Nije lako razgovarati o transformacijama poslovnih modela i iniciranjem potrebnih promjena, a mi upravo to radimo na dnevnoj bazi. Razni su pristupi u tom procesu bilo da se radi o transformaciji i optimizaciji poslovnih procesa, osposobljavanju i osnaživanju zaposlenika, transformaciji proizvoda i usluga do zaista kreiranja novih i inovativnih poslovnih modela. Ako znamo da danas (po istraživanju PwC-a) 86 posto predsjed-

» Jačanje gospodarstva, kroz razvoj ciljanih strateških industrijskih grana morao bi biti glavni prioritet Hrvatske

nika uprava velikih globalnih kompanija vidi digitalnu transformaciju kao ključ uspjeha u budućnosti onda znate da smo i mi, s našim fokusom u Hrvatskoj, na pravom putu. Upravo zato me izuzetno ponosnim čini nagrada udruženja HUP-Croma za Managera godine 2016. uz koju je išlo i strukovno priznanje za osobni doprinos razvoju ICT industrije i digitalnu transformaciju hrvatskoga gospodarstva. S obzirom na naš, i moj osobni, veliki fokus na obrazovanje od interesantnijih projekata tu sigurno spada i izgradnja Wi-Fi mreže za 50 škola širom Hrvatske koju je u potpunosti financirao Microsoft, a radi se o financijski zaista velikom ulaganju. Također i kontinuirani rad na povećanju zanimanja hrvatskih učenika za programiranje, robotiku i STEM zanimanja općenito. Trenutačni trend rasta gospodarstva je vrlo ohrabrujući, no potrebno je uzeti u obzir gglobalne izazove koji mogu utjecati na naše sstope rasta u budućnosti. Jačanje gospodarsstva, kroz razvoj ciljanih strateških industrijsskih grana, bi morao biti prioritet Hrvatske ttj. Vlade i ne postoji nijedan razlog da u 2017. n ne napravimo snažan iskorak u tome smjerru. Zasad smo još uvijek previše orijentirani n na turizam i to samo par mjeseci u godini, i vvećinom na jugu Hrvatske. To sigurno predsstavlja veliki rizik jer je dovoljna jedna kišna ggodina da optimizam splasne. Turizam je neššto što nam je dano geografskim položajem i može se reći da živimo od “položajne rentte”. Moramo težiti kreiranju proizvoda i uslugga visoke dodane vrijednosti (u turizmu takkođer). Reforme koje smo poduzimali u zadnjih n nekoliko desetljeća su najčešće donosile ssamo kozmetičke promjene i najčešće su bile p parcijalne. Nama su potrebne reforme koje su međussobno povezane, primjerice, ako idemo u fisskalnu reformu moramo je vezati i s monettarnom, raditi na industrijskoj strategiji bez p paralelne transformacije obrazovanja je čista

U obrazovanju ne smije cilj biti umrežavanje i tehnološko opremanje 60 posto škola do 2022. godine. Pa mi ne znamo koja će zanimanja postojati 2020., a učenici bi do tad još uvijek trebali koristiti papir i olovku!? Također je potrebno veliko pospremanje hrvatskoga obrazovnog sustava. Broj učenika kontinuirano opada, a kapacitet visokog obrazovanja nam je već godinama veći od ukupne produkcije srednjoškolaca. Za podizanje sustava vrijednosti u društvu, ali isto tako i podizanje nacionalne konkurentnosti, kroz privlačenje investicija i otvaranje novih radnih mjesta, potrebno je kvalitetno funkcioniranje pravosuđa. Danas u Hrvatskoj vidim mnoge pozitivne primjere digitalne transformacije svih poslovnih kategorija (od malog i srednjeg poduzetništva do najvećih tvrtki), a isto tako i institucija u javnom sektoru. Međutim, s obzirom na situaciju i na naše mjesto u bilo ko-

Potrebno je veliko pospremanje hrvatskog obrazovnog sustava joj mjerljivoj kategoriji konkurentnosti i razvijenosti (Svjetski ekonomski forum, IMD lista konkurentnosti, DESI indeks…) naša želja i kapacitet za provođenje promjena su definitivno premali i neaspirativni. S druge strane, i unatoč svemu, postoji toliko izvrsnih primjera hrvatskih uspješnih tvrtki da je to upravo nevjerojatno! Vjerujem da nakon duljeg vremena konačno imamo posložene preduvjete za uspjeh, a dobro i loše u svemu tome je da ćemo najviše ◀ ovisiti o sebi.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#JASMINKA BILIŠKOV, vlasnica tvrtke Biliškov nekretnine, Kaštel Stari

Nastavak pozitivnog trenda u poslovanju s nekretninama Namete i poreze treba smanjiti. Kada polovinu prihoda dajete, a da ni sami niste sigurni zašto i kome dajete, to svakako nije stimulirajuće za gospodarstvo

ržište nekretnina je u 2016. godini bilo stabilno, slično kao i posljednje dvije godine kada je donekle započeo oporavak. Zabilježen je blagi rast kupoprodaja. Veseli me činjenica da kvalitetni novi projekti pomalo izlaze na tržište, iako još uvijek presporo, jer tržište bilježi deficit kvalitetnih novih stambenih projekata na dobrim lokacijama. Potražnja za takvim nekretninama je sve veća, a ponuda je vrlo ograničena. I strani kupci se polako ali sigurno vraćaju na naše tržište, iako su vrlo oprezni i izbirljivi. Hrvatski građani i dalje kupuju uglavnom nekretnine kojima rješavaju vlastito stambeno pitanje. Važne su i izmjene Zakona o porezu na promet nekretnina koji stupa na snagu početkom 2017. godine, a kojim se ukida nulta stopa poreza kod kupnje prve nekretnine, dok će se porez na promet nekretnina smanjiti s pet na četiri posto. Zato možemo svjedočiti nekim novim trendovima i možemo reći da se kra-

jem 2016. godine promijenila struktura kupaca. Naravno, kupci kalkuliraju, tako da su oni koji kupuju prvu nekretninu požurili u svojim odlukama kako bi kupoprodaju obavili prije stupanja na snagu novog zakona te ipak dobili oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina. S druge strane, kupci koji ne ulaze u kategoriju kupnje prve nekretnine, čekaju s kupnjom da bi ipak imali jedan posto manji iznos poreza. U 2017. godini očekujemo nastavak pozitivnog trenda u poslovanju s nekretninama. Očekujemo stabilno tržište s mogućim blagim porastom cijena i kupoprodaja. Zbog povećanog obujma posla u ovoj godini, planiramo zapošljavati nove agente za posredovanje u kupoprodaji nekretnina. Također, planiramo sudjelovati na sajmu nekretnina u Moskvi u travnju 2017., kao i na sajmu investicija u Münchenu u listopadu 2017. Što se tiče države i pitanja o tome što bi trebala učiniti kako bi pomogla gospodarstvu,

Veseli me činjenica da kvalitetni novi projekti pomalo izlaze na tržište smatramo da odgovor leži u smanjenju ili ukidanju mnogobrojnih nameta, poreza, prireza i zareza... Kada polovinu prihoda dajete a da ni sami niste sigurni zašto i kome dajete, to svakako nije stimulirajuće za gospodarstvo. Dakle, kako bi naše usluge ostale konkurentne, potrebno je smanjiti namete i poreze. ◀

#MIHAEL FURJAN, predsjednik Uprave Plive, Zagreb

Jedan smo od generatora daljnjeg gospodarskog oporavka Da bi farmaceutska industrija mogla značajno pridonijeti pozitivnijoj ekonomskoj situaciji, kao imperativ se nameće uvođenje reda u plaćanja u zdravstvenom sustavu

protekloj godini Pliva je, sukladno planu, pokrenula proizvodnju u novom pogonu višenamjenske sinteze vrijednom pola milijarde kuna. S ulaganjima većim od milijardu kuna u napredna postrojenja i opremu u proteklih nekoliko godina Pliva i Teva jedan su od najvećih investitora u Hrvatskoj. Upravo je kontinuirano investiranje omogućilo novi rast, ali i dodatni prostor za izvoz na nova tržišta. Otvorenjem pogona u Savskom Marofu nastavljen je pozitivan trend daljnjeg razvoja kompanije posebice u kontekstu novih zapošljavanja. Samo je lani Pliva zaposlila 150 novih kolega od čega je njih više od 60 posto mlađe od 30 godina, a u narednom razdoblju, uz očekivani nastavak rasta proizvodnje, u planu je i plasiranje 15 novih proizvoda na tržište. U posljednje dvije godine Pliva je investirala i više od milijardu kuna u istraživanje i razvoj što prema posljednjim brojkama čini petinu ukupnih ulaganja

» Od nove Vlade u R&D u Hrvatskoj. Upravo zbog toga očekujemo od Vlade da u narednom razdoblju stavi veći fokus na važnost poreznih poticaja za R&D, koji su u protekle dvije godine izostali, kako bi se umanjio rizik smanjenih ulaganja u budućnosti, ali i premještanja istraživačkih

očekujemo da u narednom razdoblju stavi veći fokus na važnost poreznih poticaja za R&D

procesa u neke poticajnije zemlje. Kao nositelj jedne od strateških industrija za gospodarski razvoj Hrvatske, Pliva pozdravlja najavljeno uvođenje novih poreznih razreda i dugoročno priželjkuje puno efikasniju državnu administraciju. Smanjenje poreznih opterećenja u konačnici će značiti i veći neto iznos plaća te će pomoći u zadržavanju kvalitetnih stručnjaka u Hrvatskoj. Farmaceutska industrija jedna je od rijetkih grana koja može značajno pridonijeti pozitivnijoj ekonomskoj situaciji u zemlji, a da bi se to i ostvarilo kao imperativ se nameće uvođenje reda u plaćanja u zdravstvenom sustavu, odnosno konačno svođenje vremena naplate u zakonske okvire. Vjerujemo kako će Pliva i u 2017. biti jedan od generatora gospodarskog oporavka Hrvatske jer Teva je u Plivinim zaposlenicima prepoznala veliki potencijal i upravo je predani rad svih kolega zaslužan za privlačenje tako ◀ uspješnih projekata.

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#ZRINKA ŠESTO, vlasnica tvrtke Danubium, Vukovar

Država mora početi afirmativno pričati o poduzetnicima Moramo svi raditi na tome da se i kontinentalni turizam podigne na jednu višu razinu i da ne ostane samo mrtvo slovo na papiru, čemu smo do sada na žalost svjedočili

ako smo uveli novi turistički proizvod, zadovoljni smo rezultatima koje smo ostvarili u 2016. jer smo zabilježili značajno povećanje prihoda, međutim to je još uvijek neusporedivo s tzv. morskim turizmom i moramo svi raditi na tome da se i kontinentalni turizam podigne na jednu višu razinu i da ne ostane samo mrtvo slovo na papiru, čemu smo do sada, na žalost, svjedočili. Najveća očekivanja u idućoj godini usmjerena su na uklanjanje administrativnih barijera. Želimo da se konačno relaksira zakonodavstvo kako bi poduzetnici u Hrvatskoj postali konkurentni kolegama iz EU-a. Visoki porezi, razni bespotrebni parafiskalni nameti, plaćanja raznih članarina... To je stvar političke volje i ukoliko se po tom pitanju ne naprave drastične promjene, nažalost mi mali poduzetnici (iako ne volim taj izraz) ćemo i dalje biti u nepovoljnom položaju. Primjer: mi plaćamo pet kuna takse Lučkoj upravi po putniku - i to u Vukovaru koji kao mjesto vapi za projektima, zapošljavanjem, i koji je područje od posebne države skrbi -

dok na nekim drugim destinacijama, primjerice na Plitvicama gdje broj gostiju godišnje premašuje milijun, jer to je razvijena turistička destinacija, taksa iznosi jednu kunu. Predstavljanje na novim tržištima nam je uvijek cilj, radimo na tome i ono što nas posebno veseli je organski rast koji bilježimo. Kao mala tvrtka nismo u mogućnosti posjećivati velike turističke sajmove, no, intenzivno koristimo nove tehnologije (društvene medije), i tu vidimo veliku mogućnost za naš marketinški iskorak. Naravno, mogućnost spajanja je uvijek prisutna i već smo u nekim razgovorima za isto.

Potrebni su nam drastični rezovi, a prvo treba početi s onima u glavi

MOTIVIRATI MLADE Država bi više trebala afirmativno pričati o poduzetništvu jer nekako imamo osjećaj da su u Hrvatskoj svi poduzetnici loši, da smo svi u istom košu, što naravno nije tako. Treba gledati rezultate rada i motivirati mlade ljude da se bave poduzetništvom, a ne ih već u startu “ubijati” bespotrebnim administrativnim preprekama, ako želimo da se promijeni opća slika po kojoj je u Hrvatskoj najbolje raditi u javnoj upravi, po mogućnosti do mirovine, i ne razmi-

šljati ni o čemu. Trebaju nam nove vrijednosti koje mogu stvoriti samo poduzetnici. Lokalna uprava mora se okrenuti svojim vrijednostima, pomoći svojim gospodarskim subjektima na način da budu izvrsna logistika, da lakše i jednostavnije traže tržište i kao takvi budu predstavljeni višoj državnoj razini. Moramo, kako bi se reklo, sami upecati svoju ribu, a ne tražiti da nam je donesu. Da bi naši proizvodi ostali konkurentni potrebno je relaksirati zakonodavstvo i ne ostati samo na jednoj reformi. Potrebni su nam drastični rezovi, a prvo treba početi s onima u glavi. Nova znanja, nove tehnologije, brza mogućnost prilagodbe na novo uz prepoznavanje onoga što će biti sutra, dakle znanje koje moramo početi usvajati i koristiti za približavanje tržištu i za predviđanje tržišta. S obzirom na to da dolazimo iz prostora koji ima drugačiji imidž od ostalih, potrebno je puno više davanja i ulaganja lokalne uprave prema poduzetništvu kako bi se počeo mi◀ jenjati imidž našega kraja.

#DAVOR PLEŠKO, vlasnik tvrtke Pleško, Zabok

Oporavak je očit, rast ujednačen Mislim da nikad nećemo iscrpiti sve ono što država može napraviti za gospodarstvo, obrtništvo i nekakav normalan život i rad

» Kapital mora pojeﬅiniti kako bi naši poduzetnici lakše dolazili do novca za svoje projekte i investicije

rošla godina je za nas bila relativno dobra. Mi smo specifični jer smo krizu “probavili” već 2009. godine, a 2010. se počeli oporavljati i od tada imamo ujednačen rast. Rekao bih da se tržište stabiliziralo i oporavak je očit. Uostalom, to vidimo i na državnoj razini gdje nam raste BDP. Nadam se da će se takvi trendovi nastaviti i ove godine jer i u Europi lagano popuštaju mjere štednje i fiskalna disciplina pa i tu očekujem dodatno jačanje tržišta. Sudeći po svim tim pokazateljima i 2017. bi mogla biti dobra poslovna godina. Naravno, u svemu tome može puno pomoći i država - uklanjanjem barijera u pogledu raznoraznih propisa i ostalih stvari koje nas muče. Zapravo, mislim da nikad nećemo iscrpiti sve ono što država može napraviti za gospodarstvo, obrtništvo i nekakav normalan život i rad. Kad je riječ o konkurentno-

sti naših proizvoda, teško je dati općenit odgovor, ali i tu bi pomogle neke sveobuhvatne mjere poput smanjenja poreznih davanja i davanja na plaće, a možemo i optmizirati brojne parafiskalne troškove. Mislim da se već počelo lagano raditi na tome, ali valja priznati kako za to sve treba i vremena. Nemoguće je takve mjere provesti u šest mjeseci ili godinu dana, no ja se nadam da će se ubuduće ti troškovi države svesti na minimum jer bismo time automatski rasli kao konkurentno gospodarstvo na vanjskim tržištima. Prije svega tu bih izdvojio cijenu kapitala koji je kod nas dosta skuplji nego u drugim zemljama Europske unije. Kapital mora pojeftiniti kako bi naši poduzetnici lakše dolazili do novca za svoje projekte. Do 2020. želio bih vidjeti jeftinu, brzu, ekspeditivnu državu koja daje maksimalnu podršku gos◀ podarstvenicima i obrtnicima.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#EMIL TEDESCHI, predsjednik Uprave Atlantic Grupe, Zagreb

Bez strategije nema fokusa, a bez fokusa ne može biti ni rezultata Imajući u vidu da je udio poduzeća u kojima je država vlasnik oko 60 posto, dočim je njihov doprinos BDP-u tek oko jedan posto, jasno je da su nužne mjere racionalizacije

akon, u mnogome, a primarno politički, nestabilne 2016. godine, u 2017. ulazimo s očekivanjima više razine stabilnosti, ponajprije na političkom i regulatornom planu, kako bi se učinak osjetio i u gospodarskome sektoru. Nakon 25 godina hrvatske samostalnosti, strategija je kategorija koju još uvijek krunimo na praznom prijestolju, a bez strategije nema fokusa, bez fokusa nema rezultata. S postojećim razinama bruto domaćeg proizvoda, a osobito doprinosa najvećeg poslodavca - države - BDP-u (imajući u vidu da je udio poduzeća u kojima je država vlasnik ili suvlasnik u Hrvatskoj oko 60 posto, dočim je njihov doprinos BDP-u tek oko jedan posto), jasno je da su nužne mjere racionalizacije. To ne znači jedino reviziju broja i učinkovitosti zaposlenih u javnom sektoru, kako se to obično gleda, nego, još važnije, i modalitete aktiviranja nedovoljno i neadekvatno korištenih ili potpuno neiskorištenih državnih resursa, kako bi oni počeli pridonositi rastu gospodarstva. Izazovi i prilike koje nas čekaju u 2017. zapravo su lice i naličje iste medalje. Izazov u definiranju strateških smjerova razvoja hrvatskoga gospodarstva prilika je da se gospodarstvo pokrene, da se fokusirano ulaže u područja koja imaju najveći potencijal ili su osobito važna za državu i njeno

» Država treba ponovno otkriti svoju osnovnu svrhu, a ona se sastoji u tome da kvalitetno regulira, da stvara okvir za razvoj i LJUDI SU NAJVAŽNIJI RESURS Mandat Vlade u 2017. prilika je da se okrene- rast

stanovništvo, za naše pozicioniranje u širem kontekstu neposrednog okruženja, Europske unije i globalno. Izazov u rasterećenju državne skrbi za djelatnosti i poduzeća koja nisu od posebnog državnog interesa, za što nema dovoljno kapaciteta i kvalifikacija, prilika je da se oslobodi prostor za nove investicije i razvoj tih područja. Izazov u pripremi uvjeta za aktiviranje nekretnina i zemljišta u državnom vlasništvu prilika je da ono što je u mnogim slučajevima više od 20 godina trošak, postane izvor značajnih prihoda.

mo mogućnostima te da unaprijedimo ekonomski život zemlje i svakodnevni život njenih građana, i tu priliku ne treba propustiti. Država treba ponovno otkriti svoju osnovnu svrhu, a ona se sastoji u tome da kvalitetno regulira, da stvara okvir za razvoj i rast. Jednako kao što tamo gdje se država može pohvaliti dobrom regulacijom, što nije rijetkost, mora voditi računa o tome da se pravila provode i da se provode beziznimno i konzistentno, jednako prema svima, a da se svaki prekršaj i evazija beziznimno i konzistentno sankcionira. Stabilnost zakonodavnog okvira kao prizme kroz koju nas gledaju investitori ne može se precijeniti. Stabilnost porezne politike, koja ne može biti kratkoročno sredstvo za gašenje požara, također. Politike koje Vlada najavljuje daju naslutiti volju da se izazovi preokrenu u prilike. Bilo bi dobro vidjeti da iz tih politika proizađu konkretne mjere kojima će se ubrzano krenuti u smjeru rasta. Od svih ulaganja koja su pred nama, ponovno bih, kao mnogo puta dosad, istaknuo ulaganje u ljude, najvažniji resurs kojim jedna zemlja raspolaže, primarno kroz kvalitetan sustav obrazovanja, te razvoj upravljanja kao discipline na svim razinama i u svim područjima, komercijalnim i javnima jed◀ nako.

#DARINKO BAGO, predsjednik udruge Hrvatski izvoznici, Zagreb

Ojačati pristup kapitalu Slobodno možemo reći da novca ima i previše, međutim uvjeti koje je potrebno zadovoljiti kako bi se došlo do tog novca tako su teški da mnogi odustaju od projekata

va godina je bila dosta turbulentna za Republiku Hrvatsku i sve nas koji smo u hrvatskome gospodarstvu. Ona je zapravo pokazala jednu snažnu političku nestabilnost. Imali smo gotovo dvoje izbore, odnosno dvije su se Vlade formi-

Ova Vlada donosi jednu zavidnu dozu stabilnosti

rale tijekom godine. Rezultat toga je da naša pozicija u svijetu i kao proizvođača i u financijskom smislu nije bila onakva kakvu bismo željeli. Ova Vlada koju vode Hrvatska demokratska zajednica i gospodin Andrej Plenković donosi zavidnu dozu stabilnosti što je ohrabrujuće. Imajući u vidu pozitivne efekte koje je već godina usprkos toj nestabilnosti donijela, ali i prije svega dominantno zahvaljujući događanjima u svijetu, ukazuje kako bi sljedeća godina za Hrvatsku, ukoliko ne dođe do nekih snažnijih poremećaja mogla biti vrlo uspješna. Prije svega za nas izvoznike trebalo bi ojačati pristup kapitalu u ovoj novoj go-

dini. Danas slobodno možemo reći da novca ima i previše, međutim uvjeti koje

je potrebno zadovoljiti kako bi se došlo do tog novca tako su komplicirani i teški da mnogi odustaju od projekata koje su zacrtali. Isto tako je vrlo važno da novac bude dostupan i našim kupcima u inozemstvu. Tu bismo trebali očekivati i pomoć Vlade. Mi izvoznici smo već u tom smislu razgovarali s potpredsjednicom Vlade i ministricom gospodarstva, poduzetništva i obrta Martinom Dalić. Odgovoreno je da se u bliskoj budućnosti napravi šira rasprava između ljudi koji su zainteresirani za to kako i na koji način povećati dostupnost povoljnog kapitala za sve sudionike u izvoznim po◀ slovima.

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#NENAD RACA, direktor Aduro Idee, Zagreb

Ulagati u tehnologije i znanje Najveća pomoć države bila bi rasterećenje davanja na plaće

oslovna 2016. godina bila je vrlo uspješna i prema našim očekivanim planovima rasta i širenja poslovanja. Tijekom 2016. godine investirali smo u nove proizvode i usluge koji će biti ponuđeni na tržištu tijekom 2017. godine. U 2017. godini očekujemo povećanje poslovanja na stranim tržištima te dalj-

nji rast zapošljavanja. U planu su daljnje investicije i širenje na strana tržišta, u prvom redu izlazak na tržišta susjednih zemalja. Najveća pomoć koju država može učiniti je rasterećenje davanja na plaće zaposlenika. Kako bi hrvatski proizvodi i usluge ostali konkurentni valja kontinuirano ulagati u nove tehnologije i zna-

nje. Jer se znanjem i novim proizvodima možemo nametnuti i ponuditi nove stvari i na stranim tržištima. Želja je do 2020. godine imati državu koja potiče zapošljavanje i tvrtke koje razvijaju poslovanje bazirano na novim tehnologijama; državu koja pomaže tehnološkim tvrtkama da investiraju i rastu ◀ na tržištu.

#JOSIP BERKET, vlasnik Marine Kaštela, Kaštel Gomilica

Važno je stabilizirati regulativu i ne upropastiti ovo što imamo Budemo li gradili marine u otočnim uvalama, možemo upropastiti nautički turizam jer su sačuvane prirodne uvale glavni motiv dolaska nautičara

vrtka Marina Kaštela je 2016. godine imala dobru sezonu, u skladu s našim predviđanjima i planovima. Do svibnja 2017. Marina Kaštela bit će bogatija za jedriličarski klub i zatvoreni bazen. Investicija u Poslovni centar s bazenom vrijedna je 25 milijuna kuna dok je ona u Jedriličarski centar s pripadajućom infrastrukturom vrijedna 20 milijuna kuna. Marina Kaštela je vlasnik zemljišta od 35.000 četvornih metara s halama i trafostanicom na području bivšeg Adriachema koji je udaljen oko 500 metra od marine. Upravo je u tijeku preuređenje starih hala, gdje se uređuje zona za servis i popravak brodova. Radovi su tijeku, a planirana vrijednost investicije je četiri milijuna kuna. Nakon dovršetka ovih investicija, kreće izgradnja servisnog dijela marine vrijedna 35 milijuna kuna. Glavni projekt je u izradi. Predaju dokumentacije za građevinsku dozvolu očekujemo do kraja 2016., izdavanje dozvole u prvoj polovini 2017., a početak izgradnje pred ljeto 2017. Završetak izgradnje servisne baze s novim travel liftom kapaciteta 200 tona očekuje se na jesen 2018. godine.

VEZOVA MALO ILI NE U narednih nekoliko godina, izvan koncesijskog područja, kreće izgradnja hotela sa četiri zvjezdice i hostela. Hotel kapaciteta do 180 kreveta gradit će se na lokaciji sadašnje upravne zgrade. Idejni projekt bi se izradio do kraja 2017., glavni projekt do kraja 2018., a izgradnja hotela počela bi 2019. godine. Procijenjena vrijednost investicije u hotel iznosi 40 milijuna kuna. Izgradnja hostela planirana je za sredinu 2019. godine, a vrijednost investicije je pet milijuna kuna. Hostel će biti profiliran kao je-

tički turizam jer su sačuvane prirodne uvale glavni motiv dolaska nautičara. Marine treba graditi u urbanim mjestima poput Vela Luke, Komiže, Visa, Hvara, Starog Grada, Korčule… Uvale treba koncesionirati i napraviti plutače, odnosno bove. To je sigurniji način vezivanja brodova od sidrenja, a na taj način se ograničava i broj brodova u pojedinoj vali. Sidrenje je nesigurno i otvara mogućnost prevelikog broja nautičara na jednom mjestu.

POMORSKO DOBRO

Do svibnja 2017. Marina Kaštela bit će bogatija za jedriličarski klub i zatvoreni bazen

driličarski. Što se tiče stalne polemike oko broja vezova, odnosno, ima li ih u Hrvatskoj premalo ili previše, pa da treba na različite načine promatrati vezove na kopnu i vezove na otocima... Otoci su razlog zašto postoji nautički turizam. Zato se u isto vrijeme ne može imati dovoljno vezova i na kopnu i na otocima. Recimo, mi u marini imamo oko 500 vezova od kojih je ostalim danima, osim petkom i subotom, oko 350 praznih, jer su nautičari isplovili prema otocima. Tako je i u gotovo svim marinama. Točno je da imamo manjak vezova na otocima u ljetnim mjesecima jer su nautičari isplovili iz marina na kopnu prema otocima. Već sada se možete uvjeriti da u zimskim mjesecima imamo oko 30 posto praznih vezova u marinama, dok u marinama na otocima gotovo da nema brodova na zimskom vezu, osim brodova domicilnog stanovništva. Manjak vezova na otocima u ljetnim mjesecima može se nadomjestiti postavljanjem bova u uvalama. Ukoliko budemo gradili marine u otočnim uvalama, možemo upropastiti nau-

Da bi se uvelo reda i planski vodilo upravljanje nautičkim turizmom, potrebno je jasno regulirati status i upravljanje pomorskim dobrom koji je prema mom mišljenju najvredniji resurs u Hrvatskoj. Dugoročnom strategijom upravljanja pomorskim dobrom neophodno je otočanima osigurati razvoj tako da imaju najveću korist od nautičkog turizma. Ovako su priče o nedostatku vezova pogrešne. Reguliranje upravljanja nad pomorskim dobrom toliko je zahtjevno da ga ne može voditi komisija od nekoliko članova. Treba mu dati veću važnost kako bi se strateški radilo na razvoju otoka. Moje je mišljenje da upravljanje pomorskim dobrom mora biti na neki način centralizirano. To je puno bolje nego da njime upravlja svaka općina. Uspješnu nautičku sezonu možemo zhavaliti tome što svi žele doći kod nas, jer smo idealna destinacija za čarter, a ne zbog toga što smo pametni ili što smo nešto posebno napravili. Važno je samo da ne upropastimo ovo što imamo. To je ono što priželjkujem 2020. Naravno, uz stabiliziranje regulative, jer stalno mijenjanje propisa ometa razvojne planove poduzet◀ nika.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#SANDRA MIHELČIĆ, direktorica Business Media Groupa, Zagreb

Više poslovnog optimizma i ispunjenih obećanja Imamo bezbroj mladih, obrazovanih, talentiranih pojedinaca koje po svaku cijenu treba zadržati i ponuditi im sve, da u konačnici svoj porez plaćaju u Hrvatskoj

ržavu treba na neki način voditi poput tvrtke - troškove držati pod kontrolom i stalno ih revidirati, povećati proizvodnju i izvoz, naplaćivati poreze tj. stvarati prihode iz svih mogućih izvora, zapošljavati i dobro platiti najbolje, a ne najpodobnije menadžere na čelu državnih tvrtki i institucija, stimulirati poduzetnike na otvaranje novih radnih mjesta i maksimalno im olakšati poslovanje, angažirati se na uspostavljanju kulture međusobnog plaćanja i poticati pokretanje novih tvrtki i obrta, dovoditi strane investitore da iskoriste potencijale naše zemlje kojih ima bezbroj. Uz novu, mladu i ambicioznu Vladu smatram da je to itekako moguće i imam velika očekivanja od obećanih nam reformi koje moraju dovesti do rasta gospodarstva i povećanja optimizma, ne samo kod poduzetnika već i kod građana. Očekujem obećani rast BDP-a od tri posto te pad javnoga duga uz otvaranje mnoštva novih tvrtki. Kako to napraviti, vjerujem da znaju oni koje su građani odabrali, a ako vidimo da rezultata nema - ponovno na izbore; Hrvatska više nema vremena za obećanja i čekanje. Tako se vodi tvrtka, na takav način treba se voditi i država: brzo i učinkovito, malo priče, puno rada! Kao najveći problem hrvatskoga gospodarstva i dalje vidim nezaposlenost i iseljavanje mladih u inozemstvo u potrazi za poslom, jer Hrvatska ima najvišu stopu nezaposlenosti u odnosu na zemlje srednje i istočne Europe. To je gorući problem na kojem se po meni

treba raditi prioritetno, mladima ponuditi da ostanu u Hrvatskoj i pokrenu vlastite tvrtke ili domaću proizvodnju, poticati ih na samozapošljavanje uz mnoštvo poreznih olakšica i poticaja, dati im na korištenje gradske prostore koji stoje prazni i slično. Imamo bezbroj mladih, obrazovanih, talentiranih pojedinaca koje pod svaku cijenu treba zadržati i ponuditi im sve, da u konačnici svoj porez plaćaju u Hrvatskoj. Jedino tako država može rasti.

ŽENE U GOSPODARSTVU Osvrnula bih se na udio žena u gospodarstvu i politici. Žena je tu definitivno premalo, na prste dvije ruke mogu se nabrojati one koje se nalaze na top menadžerskim pozicijama, a u politici ih je još i manje. Mlada žena ne može se posvetiti karijeri jer se od nje očekuje da istovremeno odgaja dijete i brine o obi-

telji. Ženu se često stavlja pred zid te mora odlučiti hoće li karijeru ili obitelj, dok se muškarca to nikad ne pita. Smatram kako bi uvođenje kvota bilo dobro rješenje i dobar poticaj za žene da se još više angažiraju u gospodarstvu i politici, uz dodatne mjere da im se maksimalno olakša briga oko djece i obitelji. Po meni dobro rješenje bilo bi da se ženama poduzetnicama/ menadžericama da prioritet kod upisa djece u vrtić, da im se subvencionira trošak održavanja kućanstva i dadilja, omogući fleksibilno radno vrijeme i slično. Prema istraživanju časopisa Poslovni savjetnik žene su za isto radno mjesto i do 26 posto slabije plaćene u odnosu na muškarce. Od ove Vlade, putem reformi, očekujem da se to znatno promijeni. S obzirom na to da dolazim iz medijske djelatnosti (poduzetnica sam u medijima već gotovo 15 godina), očekujem i porast aktivnosti u medijskoj branši, konkretnije tiskanim medijima, veću i produktivniju suradnju između čitatelja, oglašivača i donositelja reformi. I u idućoj godini, medijska grupacija koju vodim pisat će afirmativno o gospodarstvu i poduzetništvu s ciljem njegova poticanja i otvaranja novih radnih mjesta, uz mnoštvo konferencija i događanja za poslovne ljude i udruge. Planiramo stabilno poslovanje bez većih turbulencija i rast poslovanja od barem tri posto, na koliko je prognoziran i rast BDP-a. Planiramo i dalje poslovati korektno te podmirivati naše obveze na vrijeme jer vlastiti primjer kako se uspješno radi ◀ je najbolji primjer.

» Tako se vodi tvrtka, na takav način treba se voditi i država: brzo i učinkovito, malo priče, puno rada!

#ZORAN SALOPEK, predsjednik Udruženja hostelijera HGK

Ulaganje i samo ulaganje Kako bi ostali konkurentni na tržištu nema nam druge nego investirati

» Nadamo se daljnjem nastavku ukidanja administrativnih barijera i parafiskalnih nameta

a nas hostelijere je poslovna 2016. godina bila izuzetno izazovna zbog povećanog broja hostela koji su se otvorili. Nažalost, broj posjetitelja nije rastao u dovoljnom postotku da popuni dodatnu ponudu hostela, tako da je dosta hostela u međuvremenu i zatvoreno. Za 2017. imamo ista očekivanja kao za 2016. jer je osjetno povećana konkurencija u segmentu niskobudžetnog smještaja i općenito apartmanskog smještaja pa očekujemo daljnje “čišćenje” tržišta od neprofesionalnog dijela ponude. Kada govorimo o državi, nadamo se dalj-

njem nastavku ukidanja administrativnih barijera i parafiskalnih nameta. Također, kao gospodarstvenicima bi nam od iznimne pomoći bilo daljnje smanjivanje poreza i generalno olakšavanje te pojednostavljenje poslovanja. Oporavak gospodarstva svakako je donio dašak optimizma među građane, ali i nas poduzetnike. Kako bismo ostali konkurentni na tržištu nema nam druge nego investirati. Da parafraziram onu poznatu izreku iz građevinskog sektora - tri najvažnije stvari kako bismo (p)ostali kompetitivni su: ulaganja, ◀ ulaganja i ulaganja.

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#MARIO BEKIĆ, vlasnik Stolarije Bekić, Sesvete

Neka država prestane odmagati Nadam se da će u idućih nekoliko godina državni aparat poraditi na tome da cjelokupna birokracija bude na usluzi građanima, da bude njihov servis jer od nas i žive

rošlu poslovnu godinu možemo gledati kroz prvih šest mjeseci koji su bili dosta dobri i drugu polovinu kada je potražnja malo usporila, ali sve u svemu ocijenio bih je pozitivnom jer je bila bolja u odnosu na 2015. S obzirom na to da smo mi zbog proizvodnje sobnih vrata najviše orijentirani na građevinarstvo, mislim da će do pravog oporavka i rasta doći tek kad se građevinski sektor vrati tamo gdje je bio prije krize, ako se uopće vrati na tu razinu. Od 2017. očekujem puno, najviše zbog velikog zamaha turizma kojem ide sve bolje. Nadam se da će u tom sektoru doći do nove gradnje ili barem obnove postojećih objekata i tu vidim šansu za nas kao tvrtku da plasiramo svoje proizvode.

Poreznoj upravi da mi potvrde kako nemam nikakvih poreznih dugovanja. Došlo je do nekih tehničkih problema i iako nemam nikavih dugovanja nisu mi mogli izdati potvrdu zbog čega mi je propala prijava i šansa da dobijem sredstva, unatoč tome što sam imao dobro napisan projekt. Tako sam propustio taj veliki sajam koji mi je mogao biti dobra promocija i odskočna daska u branši. Imamo jako specifičan proizvod koji moramo

» Mislim da će do pravog oporavka i rasta doći tek kad se građevinski sektor vrati tamo gdje je bio prije krize

NETKO MORA STATI IZA NAS Država bi mogla puno pomoći poduzetnicima ili barem prestati odmagati. Navest ću samo jedan osobni primjer za to. Naime, nedavno sam aplicirao za nepovratna sredstva koja sam namjeravao utrošiti na prezentaciju svoje tvrtke na sajmu u Španjolskoj, a u sklopu prijave sam morao poslati online obrazac

oglašavati ciljanoj publici, a to je vrlo teško s ograničenim sredstvima. Zato je nedopustivo da ne odemo na takav sajam koji se održava samo jednom godišnje jer godina dana čekanja kod nas malih poduzetnika može značiti razliku između preživljavanja i zatvaranja tvrtke. Osim toga, zato što smo mali, ne možemo sami nastupati na vanjskim tržištima jer nam je to jednostavno preskupo. Netko mora stati iza nas i dati nam potporu u kakvom god obliku. Ponavljam, mi imamo kvalitetan proizvod, znamo i možemo raditi, ali ipak treba probiti puno barijera da bi na europsko ili prekooceansko tržište izašli kao samostalan igrač. Nadam se da će u idućih nekoliko godina državni aparat poraditi na tome da cjelokupna birokracija bude na usluzi građanima, da bude njihov servis jer u krajnju ruku od nas i žive. Želim da posluju transparentnije, da činovnici koji rade u tim službama znaju svoj posao, a ne da nas preusmjeravaju i prebacuju lopticu na nekog drugog. Također, smatram da je naša država i dosta skupa, tu bi se svakako mogao ◀ napraviti pomak na bolje.

#ŽIVKO DRAŽIN, direktor tvrtke Riba Dražin, Kaštel Kambelovac

Poticati mlade da otvaraju tvrtke Jedinstveni delikatesni proizvodi malih i mikro tvrtki trebaju biti dio poklona državnika i biti izloženi na štandovima Hrvatske turističke zajednice

oslovna 2016. godina za nas je bila bolja nego prethodna godina, tako da smo zadovoljni poslovanjem u protekloj godini. Otvorili smo nekoliko novih tržišta poput Slovenije i Austrije, a pogotovo smo zadovoljni i imamo velika očekivanja od trgovačkog lanca Tommy s kojim smo dogovorili suradnju krajem 2016. Tommy je očito pratio naš razvoj i rad, te su nas pozvali na suradnju. Radi se o domaćem trgovačkom lancu koji je odlično pozicioniran u Dalmaciji tako da od iduće turističke sezone očekujemo još veće rezultate nego do sada. Doduše, imam osjećaj da što više radimo i rastemo, imamo manje slobodnog novca. Inače, i prihodi u 2016. bili su nam veći nego godinu prije. Posljedica je to odlične turističke sezone, sve bolje prepoznatljivosti naših proizvoda, proboja na inozemna tržišta te naše aktivnosti na svim većim sajmovima i gastro manifestacijama. Naša strategija da smo nastupali i nastupamo na svim kvali-

tetno organiziranim gastro manifestacijama daje rezultate. Žao nam je što recimo nismo uspjeli dobiti prodajno mjesto na splitskoj rivi za vrijeme blagdana Svetog Duje. Rekli su nam da se ne mogu prodavati prehrambeni proizvodi. To je šteta jer je tada grad pun turista, a nemaju gdje probati slanu srdelu. Od 2017. godine imamo velika očeki-

Imam osjećaj da što više radimo i rastemo, imamo manje slobodnog novca

vanja. Ona su vezana uz očekivano bolju sezonu i od prodaje kroz trgovački lanac Tommy. Trenutačno smo na policama dvadesetak većih objekata, a u turističkoj sezoni naši proizvodi bit će i u manjim objektima ovog lanca u turističkim mjestima.

TREBA NAM PODRŠKA Ukoliko sve bude išlo prema planu, morali bismo u narednim godinama investirati u izgradnju novog proizvodnog pogona u nekoj poslovnoj zoni. Postojeći pogon smješten u Kaštel Kambelovcu još ćemo nadograditi, ali će sve to biti premalo za naše potrebe. U narednim godinama uvodimo i nove proizvode na bazi ribe i plodova mora. Država bi mogla puno više napraviti za male proizvođače delikatesnih proizvoda. Jedinstveni delikatesni proizvodi malih i mikro tvrtki trebaju biti dio poklona državnika, moraju biti izloženi na štandovima Hrvatske turističke zajednice… Tu se naravno možemo do-

govoriti da i mi participiramo. Male proizvođače delikatesnih proizvoda, treba osloboditi niza nameta kojima smo opterećeni jer nama treba podrška. Hrvatsku za nekoliko godina vidim kao državu u kojoj će mladi ljudi ostajati. Potrebno je mlade ljude poticati da otvaraju male proizvodne tvrtke. Od ◀ toga bi koristi mogli imati svi.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#ĐURO HORVAT, glavni direktor Eﬀectusa - studija financija i prava, Zagreb

Hrvatska treba biti zemlja blagostanja i sretnih ljudi Preduvjet za kvalitetnu provedbu ukupnih promjena je akumulacija znanja i investiranje u ljudski kapital jer je to ključna determinanta tehnološkog progresa, značajnog ekonomskog rasta, razvoja inovativne ekonomije koja osigurava povećanje standarda

rvatsko gospodarstvo u 2016. godini bilježi oporavak i očekuje se nastavak pozitivnog trenda koji bi u konačnici trebao osigurati kvalitetniju budućnost, jer Hrvatska za to ima realne preduvjete. Efikasnost odnosno produktivnost je još uvijek preniska zbog nedovoljne tehnološke modernizacije te izostanka strukturalnog redizajniranja poduzeća koje bi omogućilo učinkovito poslovanje u suvremenoj ekonomiji. Svakako treba naglasiti da je i dalje ostalo puno neiskorištenih mogućnosti i da supstitucija uvoza s povećanjem izvoza nije potaknula značajniji rast proizvodnje. Ostvareni pozitivni makroekonomski pokazatelji još uvijek nisu dovoljna garancija budućeg dugotrajnijeg i “snažnijeg” rasta BDP-a jer to nije moguće bez jačanja konkurentnosti, još većeg porasta potrošnje te pokretanja investicijskog ciklusa. U 2017. očekujem nastavak pozitivnih trendova koji će se temeljiti na još zdravijim i realnijim pretpostavkama, te jači rast privatnih investicija i kapitalnih ulaganja javnog sektora u infrastrukturu koji bi se ujedno morao restrukturirati, odnosno racionalizirati. Najbitniji preduvjet za kvalitetnu provedbu ukupnih promjena je akumulacija znanja i investiranje u ljudski kapital jer je to ključna determinanta tehnološkog progresa, značajnog ekonomskog rasta, razvoja inovativne ekonomije koja osigurava povećanje životnog standarda. Poticanje izgradnje sustava utemeljenog na znanstvenoj izvrsnosti i internacionalizaciji naša je prilika za povećanje izvoza pri čemu se moraju povećavati ulaganja i istraživanje pa razvoj privatnog i javnog sektora te ustrojiti transparentan i poticajan regulatorni okvir.

UPRAVLJATI SVOJIM RASTOM U današnje vrijeme brzih promjena, fleksibilnost, inovativnost, strateška fokusiranost i strateške alijanse samo su neke značajke važne za poslovnu uspješnost. To znači da država treba stvarati povoljnu poslovnu i ulagačku klimu te regulirati mehanizme financiranja start-up tvrtki u segmentu visokih tehnologija ponajprije uz pomoć fondova rizičnog kapitala jer su ključni za suvremeni ekonomski razvoj. To podrazumijeva harmonizaciju, ekonomskih politika, prvenstveno monetarne, fiskalne i industrijske politike, jer je njihova uloga ključan čimbenik za makroekonomsku stabilnost i prosperitet svake zemlje. Dakle, treba biti spremna i sposobna upravljati svojim rastom i razvojem odnosno kontinuirano pokazivati i dokaziva-

» Naša misija je postići da studenti žele usvajati što više znanja, da su kritični pa stoga postavljaju pitanja i traže odgovore, da su predani usvajanju vještina i kompetencija koje će ih učiniti konkurentnima i pobjednicima u tržišnom nadmetanju

ti svoju dugoročnu fokusiranost na održivi razvoj. Uspješnost prilagodbe globalizacijskim procesima i mijenama sredine u kojoj pojedinci, poduzeća i nacionalne ekonomije djeluju u značajnoj mjeri ovisi o vrednovanju znanja kao krucijalnog i strateškog ekonomskog resursa. Na načelima izvrsnosti, Effectus želi biti vodeća ustanova u području financija i prava na nacionalnoj i regionalnoj razini te osigurati tržištu rada najkompetentnije stručnjake za ostvarivanje vrhunskih rezul-

tata zasnovanih na najnovijim znanstvenim, stručnim i etičkim načelima. Svoj razvojni put Effectus nastavlja organskim rastom i razvijanjem međunarodne suradnje s partnerskim visokoobrazovnim ustanovama u svijetu. Konkurentnost i njeno postizanje pokušat ću objasniti kroz Effectus studij financija i prava. Jedna od strateških smjernica Effectusa je kontinuirano ispitivanje potreba tržišta rada. Ostvarivanje snažne suradnje s vodećim financijskim institucijama i relevantnim strukturama u kojima je zastupljena pravna struka u Republici Hrvatskoj, s ciljem unapređenja i podizanja kvalitete nastavnih programa Effectusa omogućuje nam da studijske programe neprestano vrednujemo i dopunjujemo novim spoznajama i rezultatima suvremenih istraživanja.

BOLJI PRIJENOS ZNANJA Traženi su stručnjaci koji posjeduju interdisciplinarna znanja i spremni su na usvajanje novih vještina. Pritom nastojimo biti inovativni u izvedbi i aktualni u nastavnim sadržajima. Naša misija je postići da studenti žele usvajati što više znanja, da su kritični pa sto-

Jedna od strateških smjernica Effectusa je kontinuirano ispitivanje potreba tržišta rada ga postavljaju pitanja i traže odgovore, da su predani usvajanju vještina i kompetencija koje će ih učiniti konkurentnima i pobjednicima u tržišnom nadmetanju. Želimo unaprijediti način prijenosa znanja koristeći push-pull mehanizam čime će se povećati praktična primjenjivost stečenog znanja te omogućiti izravna primjena stečenih znanja i vještina u svakodnevnom gospodarskom životu. U 2020. želimo, digitaliziranu, transparentnu, motiviranu i uslužnu državnu administraciju na svim razinama koja će biti u stanju uspješno povećati razinu konkurentnosti hrvatskog gospodarstva te osigurati blagostanje za što veći broj svojih građana. To će omogućiti povećanje konkurentnosti svih regija/područja, smanjenje društvene i gospodarske razvojne nejednakosti među različitim područjima, uspostavu okvira za koordinirane teritorijalne inicijative koje imaju za cilj unaprijediti gospodarski i društveni razvoj cjelokupnog teritorija Hrvatske. Hrvatska bi trebala biti zemlja blagostanja, socijalne pravde, jednakih šansi, poduzet◀ ničke kulture, znanja i sretnih ljudi.

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#ALOJZIJE JUKIĆ, predsjednik Uprave Compinga, Zagreb

Razmatramo ulazak u nove tržišne segmente i širenje ponude Godine 2020. ponajprije trebamo uređenu državu transparentnih procedura i postupanja, s jasnom strategijom i definiranim područjima gospodarskog rasta

oslovna 2016. za nas je svakako uspješna godina, odnosno godina rasta unatoč turbulentnim, prije svega političkim događanjima, kao što su kriza vlasti i uspostava nove Vlade. Međutim vidljiv je opći uspjeh i rast gospodarstva čemu je doprinos svakako dao i IT sektor. Comping je kao vodeća hrvatska ICT tvrtka značajno sudjelovao u tom rastu tako da slobodno možemo reći kako je 2016. za nas godina rasta, i u prihodima i u ostvarenome profitu.

AMBICIOZNI PLANOVI U 2017. Za 2017. ponovno si postavljamo ambiciozne planove i imamo izazovna očekivanja; očekujemo još jednu godinu u kojoj ćemo nastaviti rasti, imamo plan novih zapošljavanja koji se već realizira tj. natječaji za radna mjesta u različitim segmentima našeg poslovanja već su otvoreni. Isto tako razmatramo iskorak, odnosno ulazak u nove tržišne segmente sa širenjem ponude na domaćem tržištu, a očekujemo i dobar dio prihoda u 2017. realizirati kroz izvoz, odnosno na inozemnom tržištu. Kontinuirano razmatramo i druge opcije rasta, poput preuzimanja odre-

» Nema konkurentnosti na tržištu bez kontinuiranog usvajanja novih znanja i primjene tih znanja u praksi

U 2017. imamo ambiciozne planove i očekivanja

đenih zanimljivih tvrtki, pa nije isključeno da tijekom 2017. godine realiziramo i te mogućnosti.

PRIVLAČENJE NOVIH INVESTICIJA Prije svega treba vidjeti kako će se realizirati aktualna porezna reforma koja je sveobuhvatna te između ostalog adresira i svima nama važna pitanja kao što su troškovi zaposlenika, porezne olakšice te smanjenje poreza na dobit. Prostor za dodatna poboljšanja u odnosu između države i gospodarstva vidimo u daljnjem pojednostavljenju i ukidanju određenih parafiskalnih nameta te generalnom pojednostavljenju procedura kako ne bismo morali ponavljati određene procese

više puta u različitim institucijama. Automatizacija tj. digitalizacija po tom pitanju značajno bi pomogla i transparentnosti postupaka i ubrzanju gospodarstva. Nema konkurentnosti na tržištu bez kontinuiranog usvajanja novih znanja i primjene tih znanja u praksi, no jednako je važno kontinuirano promišljati i kreativno razvijati svoje poslovanje, a ne samo pratiti trendove. Ovo se odnosi na cjelokupni proces poslovanja: od razvoja proizvoda na novim tehnologijama, preko implementacije novih znanja u prezentaciju tih proizvoda do odnosa s krajnjim korisnicima. Konkurentnost je nužno povezana i s obostranošću benefita, a da bi do toga došlo, naši korisnici moraju jasno vidjeti koje koristi od novih tehnologija imaju te kako njih naš proizvod može učiniti konkurentnima te samim time zainteresiranima za nove tehnologije. Godine 2020. ponajprije trebamo uređenu državu transparentnih procedura i postupanja, s jasnom strategijom i definiranim područjima gospodarskog rasta. Trebamo državu s kvalitetno izbalansiranim omjerom uloženog i dobivenog, s mudro odabranim pravcima ulaganja, s jasnim i otvorenim procesima za privlačenje novih investicija u Hrvatsku te - s naše IT pozicije iznimno važno - želimo državu u kojoj će cjelovita digitalna agenda biti neizostavan dio strate◀ gije razvoja.

#JOSIP MARKOVAC, generalni direktor Altrad Limexa, Donji Miholjac

Apsurd: u Slavoniji je 25 posto nezaposlenih, a nema radnika Želimo imati državu koja će biti partner gospodarstvu i više biti usmjerena na domaću proizvodnju i povećanje konkurentnosti domaćih izvoznika

Država bi prije svega trebala shvatiti kako ne treba biti represivni aparat već aktivni suport gospodarstvu 54

ltrad Limex, najveći europski proizvođač mješalica i kolica, zaključno sa 31. kolovozom 2016. uspješno je završio još jednu poslovnu godinu (rujan 2015. – kolovoz 2016.) u kojoj su ostvareni prihodi u vrijednosti preko 110 milijuna kuna, odnosno tri posto više u odnosu na godinu prije. Istovremeno, EBIT (9,8 milijuna kuna) je povećan sa šest na devet posto što je financijski najbolji rezultat u pro-

teklih šest godina. Povećana dobit je rezultat kontinuirane optimizacije troškova, smanjenja vrijednosti zaliha te povećanja produktivnosti kako u samoj proizvodnji tako i u ostalim procesima unutar tvrtke, čime smo uspjeli zadržati konkurentsku prednost. S financijskog aspekta 2016. godina je bitna jer smo inozemnom vlasniku u potpunosti isplatili dugogodišnji kredit te ćemo godinu završiti bez kredita i s osiguranim

vlastitim sredstvima neophodnim za poslovanje u 2017. godini. Prihodi su velikom većinom (91 posto) ostvareni prodajom na inozemnim tržištima, odnosno u 26 država među kojima po veličini izdvajamo Rumunjsku, Francusku, Njemačku, Italiju, Ukrajinu, Bugarsku te zemlje regije predvođene Bosnom i Hercegovinom te Srbijom. Unatoč financijski uspješnom rezultatu, godinu možemo okarakterizirati kao

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#MARKO ČIŽMEK, član Uprave tvrtke Valamar Riviera, Poreč

Većina turističkih tvrtki u Hrvatskoj intenzivno investira Istarski poluotok je u ovome trenutku preplavljen bagerima, dizalicama i radnicima. Samo moja kompanija će u novoj godini investirati preko 870 milijuna kuna

Leopardova koža u dijelu vlasničke strukture nad zemljištem ne može nam omogućiti smisleni razvoj

aista, 2016. godinu možemo s veseljem ispratiti i kada bi svaka bila takva, mislim da hrvatskom turizmu pa čak i hrvatskoj ekonomiji ne bi bilo kraja. Domaća politička previranja na nas nisu niti malo utjecala i sretan sam što mogu reći da je Valamar Riviera internacionalna kompanija skoro po svemu, od dioničarske strukture, do strukture gostiju koji su u 95 posto slučajeva stranci. Izloženi smo gospodarskim kretanjima na našim emitivnim tržištima Njemačke, Austrije, Slovenije, Italije, Nizozemske i drugih. U Hrvatskoj smo izloženi u našim nekretninama, portfelju hotela i kampova. Tu i za 2017. vidimo izazove jer Zakon o turističkom zemljištu koji je donesen još 2010. godine, s primjenom od 2011. nije nikada zaživio. Siguran sam da Vlada tu ima što reći. Najave novog ministra bile su jasne, da se to rješava u hitnom postupku. Nadam se da će ova godina donijeti primjenu tog zakona što će u praksi značiti jasnog titulara koncesijskog vlasništva nad turističkim zemljištem. I državni proračun će imati koristi od toga zakona. Mi pola koncesijske naknade sada plaćamo, a druga polovina predviđenih iznosa ostaje u našim bilancama u vidu rezervacija. U jednom trenutku velika svota sredstava će se odliti namjenski u državni proračun za poticanje turizma. Taj fond bi taj novac posredno trebao vratiti u turizam koji ga i financira. Ne vidim da se netko protivi tome jer dobi-

vamo informacije kako svi žele da se to riješi, a čini se da nedostaje političke volje. S druge strane, moguće je da nam nedostaje stručnjaka koji bi riješili taj, rekao bih, gordijski čvor. Ova situacija za turizam nije dobra jer polako zaostajemo što se tiče investicija u kampove. Leopardova koža u dijelu vlasničke strukture nad zemljištem nije nešto što nam može omogućiti smisleni razvoj.

SURADNJA S VELIKIM IGRAČIMA Ako promatramo danas iz perspektive tržišta kapitala 2017. godina je izuzetno dobra. Većina turističkih tvrtki u Hrvatskoj intenzivno investira. Istarski poluotok je u ovom trenutku preplavljen bagerima, dizalicama i radnicima. Samo moja tvrtka će u 2017. investirati više od 870 milijuna kuna. Te investicije postoje zato što postoji potražnja za kvalitetnim smještajem i tu Hrvatska ima puno toga za is-

Domaća politička previranja na nas nisu niti malo utjecala poručiti u narednih nekoliko godina. S druge strane, primjećujemo da se model suradnje s velikim stranim operaterima primjenjuje duž cijele Hrvatske obale. Iz medija doznajemo kako ima puno novih projekata u kojima domaće turističke kompanije surađuju s velikim

izrazito kompleksnu i nepredvidljivu. I dalje smo svjedoci otežanih uvjeta poslovanja, prije svega uzrokovanih krizom u Ukrajini i Rusiji.

što sele biznis bliže Europi. Hrvatska tu stoji jako dobro ne samo zbog dobre prometne povezanosti nego i zbog sigurnosnih prilika. To nije floskula nego nešto što osjetimo kroz upite partnera za otvaranjem nekih novih po◀ glavlja suradnje.

države, smanjiti državni aparat te uspostaviti partnerski odnos s gospodarstvom.

MANJAK RADNIKA

ZABRINJAVAJUĆE CIJENE ŽELJEZA Što se planova i očekivanja od 2017. godine tiče, nažalost, unatoč pozitivnim pomacima moramo konstatirati da se građevinski sektor u istočnoj Europi još uvijek nije oporavio te temeljem takvih spoznaja predviđamo da će i u 2017. godini poslovne aktivnosti biti na istoj razni. Što se tiče same dobiti, predviđamo da će dobit poduzeća biti nešto manja nego ove godine uslijed drastičnog povećanja cijena željeza na svjetskom tržištu. Svjesni da bez razvoja ne možemo držati korak naprijed, postavili smo ciljeve za naredne tri godine u kojima bi se trebao razviti novi proizvodni asortiman s kojim bismo znatnije povećali prodaju te broj zaposlenih. Vezano uz investicije, protekle godine smo uložili preko tri milijuna kuna u povećanje proizvodnih kapaciteta, dok smo za aktualnu poslovnu godinu osigurali investicije u

svjetskim igračima. Razlog tome je što su ti veliki igrači izgubili dobar dio prihoda na tržištima, koja su privremeno u knock-downu, Turske, Tunisa i Egipta. Ljudi u tim velikim agencijama žele nadomjestiti te prihode tako

istom iznosu za gradnju logističko-distribucijskog centra. Ovim investicijama treba dodati i 2,7 milijuna kuna koje svake godine plaćamo banci za otplatu tvornice (do 2020. godine). Država bi prije svega trebala shvatiti kako ne treba biti represivni aparat već aktivni suport gospodarstvu u prepoznavanju i ostvarivanju zajedničkih ciljeva, u potpunosti promijeniti sustav obrazovanja od vrtića do fakulteta, odrediti strategiju i cilj uređenja

Kao vlastiti ogroman problem moramo naglasiti nedostatak kvalificirane radne snage. Paradoks je da u regiji s preko 25 posto nezaposlenih nema više metaloprerađivačkih radnika. Suvišno je govoriti o proširenju i novim ulaganjima ukoliko ne postoji tržište radne snage. Kako bi naši proizvodi ostali konkurentni, nužno je omogućiti gospodarstvu povoljnije izvore financiranja, obrazovanje prilagoditi potrebama realnog sektora, smanjiti poreze, prireze i doprinose, smanjiti nelikvidnost okruženja... Dugoročno, do 2020. godine želimo imati državu koja će imati jasno određenu strategiju u pogledu smjera u kojem ide, koja će biti suport i partner gospodarstvu, koja će smanjiti utjecaj uvozničkog lobija, a više biti usmjerena na domaću proizvodnju i povećanje konkurentnosti domaćih izvoznika, i koja će imati sustav obrazovanja prilagođen ◀ stvarnim potrebama.

Suvišno je govoriti o proširenju i novim ulaganjima ako nema tržišta radne snage 55

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#VEDRANA JELUŠIĆ KAŠIĆ, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku

2016. - izuzetno uspješna godina Radi se na projektima na sektorima proizvodnje kao i nizu projekata u turističkom sektoru koji će pridonijeti jačanju konkuretnosti hrvatskog gospodarstva

odina 2016. bila je izuzetno uspješna kako za hrvatsko gospodarstvo tako i za Europsku banku za obnovu i razvitak. Financirali smo nekoliko projekata u privatnom sektoru poput širenja Orbica u Poljsku, unapređenje i vođenje inovativnih procesa kod Aluflexpacka, podržali smo i financijsko restrukturiranje Podravke i Atlantic Grupe kako bi im se osigurali povoljni izvori financiranja. Isto tako radili smo na unapređenju operativnog i financijskog poslovanja Hrvatskih autocesta kojima smo omogućili donatorska sredstva za izradu studije te 200 milijuna eura za refinanciranje postojećih kredita uz značajno dulji rok od 15 godina uz povoljnu kamatu uz državno jamstvo koje je nekoliko puta niže od kamate koju su imali. Također, velik dio naših aktivnosti se upravo odnosi na institucionalni dijalog i tu radimo na poboljšanju poslov-

Omogućili smo i tehnička sredstva za zakon o pokrivenim obveznicama. Ako se taj zakon uvede to će značiti i stvaranje novog instrumenta na tržištu kapitala.

osigurano je više od 500 studentskih praksi. Trideset poslovnih žena se dragovoljno javilo da budu mentori poduzetnicama. Za 2017. godinu u pripremi je već

U pripremi je već nekoliko projekata među kojima je jedan od važnih strateških projekata za Hrvatsku nog okruženja pri čemu smo se u 2016. fokusirali na razvoj tržišta kapitala. Radili smo na razvoju različitih platformi poput razvoja platforme za mala i srednja poduzeća i platforme za financiranje start-upova poput Funderbeama koji dolazi iz Estonije. Tamo smo jedan od investitora preko fonda u koji smo ulagali naša sredstva.

Uskoro ćemo izaći s rezultatima inicijative za mlade u koju smo krenuli zajedno s Hrvatskom udrugom poslodavaca. Upravo zbog toga što je u Hrvatskoj izuzetno visoka nezaposlenost mladih, oko 30 posto, i zbog potrebe usklađenja tržišta rada s obrazovanjem u projekt se uključilo 120 privatnih tvrtki, 20 obrazovnih institucija i

nekoliko projekata među kojima je jedan od važnih strateških projekata za Republiku Hrvatsku. Riječ je o projektu Hrvatske elektroprivrede koji ćemo podržati u prvoj polovini 2017. Radi se na projektima na sektorima proizvodnje kao i nizu projekata u turističkom sektoru koji će pridonijeti jačanju konkuretnosti hrvatskoga gospodarstva. ◀

#LORIS DESSARDO, direktor tvrtke Auro Domus, Kastav

Cilj nam je uvoz pokriti izvozom Naš poslovni model se temelji na tome da lomljeno zlato i srebro građana izvozimo u EU gdje se prerađuje u visokokvalitetni plemeniti metal koji onda vraćamo na tržište

rošla 2016. godina je bila relativno dobra. Kažem relativno jer smo ostvarili bolje rezultate nego 2014. i 2015. i iako očekujemo konsolidirani rast prihoda od

primjenjujemo i u Hrvatskoj, za gradove u kojima nemamo poslovnica i na kojima nam je teško doći do kvalitetnih lokacija, a istom strategijom se namjeravamo širiti i na području Europske

Kao država nemamo ni jedan službeni zlatnik koji možemo prodavati bez PDV-a i to nas čini nekonkurentnima preko 10 posto, smatram da to može i puno bolje. Naime, mi smo s rezervom krenuli u 2016., planove smo radili vrlo konzervativno i na kraju ih ostvarili, no da smo hrabrije i bolje planirali ostvarili bismo puno više. Poučeni tom lekcijom u 2017. ulazimo ambicioznije, planiramo širenje kroz franšizu koju smo završili u prošloj godini sa slovenskom tvrtkom kao partnerom i krećemo sa slovenskog tržišta dalje. Isti taj model

unije. Naš poslovni model se temelji na tome da lomljeno zlato i srebro građana izvozimo u EU gdje se u certificiranim kovnicama prerađuje u visokokvalitetni plemeniti metal koji onda vraćamo na tržište. Cilj nam je kompletan uvoz pokriti izvozom, izbalansirati tu bilancu.

NAKNADNA REGULATIVA Kad pričamo o državi, problem koji vidim u njenom djelovanju najbolje se

oslikava kroz aktualnu temu oko novih taksi prijevoznika koji ulaze na tržište. Mislim da nema potrebe da institucije tu nekog stavljaju na giljotinu i kažnjavaju zakonima koji se donose naknadno. Država bi te nove igrače i modele trebala uzeti kao primjer i prilagoditi regulativu njima jer ne možete kažnjavati nešto što nije eksplicitno zabranjeno. Dakle, potrebno je prvo pametno regulirati, a onda tek razmišljati o sank-

cioniranju prekršitelja tih pravila. Uzalud vam sve subvencije i poticaji kad na ovom primjeru vidimo da jednu novu nišu koja može stvoriti na tisuće radnih mjesta idete kažnjavati besmislenim kaznama temeljenim na zastarjelim zakonima koji ne vode naprijed. Kao tvrtka uopće ne koristimo državne subvencije, osim poticaja za zapošljavanje mladih. Nama treba samo stabilna regulativa, konkretno za rad s investicijskim zlatom, nisu na vrijeme doneseni pravilnici i zakoni pa jednostavno ne možete ući u neke nove poslovne niše jer se ne zna pravni okvir. Smatram da bi na tom problemu trebalo puno više poraditi. Primjerice, kao država nemamo ni jedan službeni zlatnik koji možemo prodavati bez PDV-a i to nas čini nekonkurentnima. Tu moramo naći načina da rastemo i budemo brži u odgovorima na tržišne izazove. Umjesto direktnih poticaja bilo bi nam bolje da ta sredstva ulažemo u modernizaciju institucija koje onda indirektno mogu pomoći ◀ poduzetništvu.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#MARIO ŽIŽEK, predsjednik Uprave Addiko Banka, Zagreb

Trebamo zasukati rukave i ne pasti u zamku nerealnih očekivanja Primarni zadatak države je kreirati poticajno poslovno okruženje koje bi trebalo pozitivno utjecati na hrvatski rejting, a samim time i želju za ulaganjima. To se pogotovo odnosi na strana ulaganja gdje trebamo biti veći investicijski magnet

odina 2016. bila je prekretnica u našem poslovanju i prilika da kvalitetno predstavimo i pozicioniramo banku koja je počela poslovati pod novim Addiko brendom. I u tome smo uspjeli. S novim vlasnicima, novom poslovnom strategijom i novim menadžerskim timom proveli smo potrebnu reorganizaciju, identificirali dijelove svog poslovanja koje moramo popraviti te smo se time odmah pozabavili.

POBOLJŠANJE POSLOVANJA Ipak, najvažnijim iskorakom smatramo promjenu u svome pristupu koji je danas puno više usmjeren na tržište, usmjeren na matično bankarsko poslovanje i osjetno klijentocentričniji. U svemu što radimo danas smo koncentriraniji na ono što je klijentima bitno i učinkovito te da im isporučujemo ono što u konačnici trebaju i što žele, a to je jasna, jednostavna, izravna bankarska usluga. Takav pristup rezultirao je značajnim poboljšanjem našeg poslovanja - plasmani građanstvu kontinuirano rastu (dapače udvostručili smo ih), a plasmani korporativnom sektoru su u svim mjesecima bolji nego godinu ranije. Zadržali smo i depozite unatoč smanjenju cijene, osjetno smanjili rezervacije, bitno ubrzali procedure, te kontinuirano razvijamo moderne digitalne usluge i proizvode. Klijenti to vide i cijene te u nama prepoznaju banku s kojom žele poslovati. U 2016., zahvaljujući rastu izvoza i turizma koji su povukli i domaću potražnju, očekujemo rast od nekih 2,7 posto. S očekivanim rastom od 2,8 posto imamo razloga za optimizam i u 2017., a što bi značilo da će nakon šest godina recesije BDP rasti treću godinu

Ponajprije smo fokusirani na naše klijente, i stoga će naše investicije primarno biti usmjerene na dodatno poboljšanje naše usluge

zaredom i to na krilima široko rasprostranjenih “drivera” od rasta izvoza pa do rasta domaće potražnje. Očekivani rast zapošljavanja je uvijek dobra vijest, a u kontekstu izvoza Hrvatska također popravlja svoj tržišni miks te više izvozi u zemlje poput Njemačke ili Austrije, što je nadoknadilo pad izvoza u zemlje Cefte. Ponajprije smo fokusirani na naše klijente, i stoga će naše investicije primarno biti usmjerene na dodatno poboljšanje naše usluge. Procesnom izvrsnošću, bržom i kvalitetnijom uslugom u poslovnicama, fokusiranijim portfeljem konkurentnih proizvoda i usluga te daljnjim razvojem digitalnih platformi klijentima ćemo se truditi osigurati najbolju bankarsku uslugu i dodanu vrijednost. Primarni zadatak države je kreirati poticajno poslovno okruženje koje bi trebalo pozitivno utjecati na hrvatski rejting, a samim time i želju za ulaganjima. To se pogotovo odnosi na strana ulaganja gdje trebamo biti veći investicijski magnet. Za državu je ključna stabilizacija javnog duga te neodgodivo provođenje potrebnih strukturnih reformi u poslovnoj, investicijskoj, poreznoj i sferi tržišta rada. U 2017. postoji realna mogućnost da temeljem poboljšanja makroekonomskih trendova svjedočimo nastavku pozitivnih trendova i pojačanim financiranjem zdrave ekonomije, a pogotovo malog i srednjeg poduzetništva koje u Addiko Banku vidimo kao ključne pokretače rasta te je stoga SME iznimno važan dio naše poslovne strategije.

» Malo i srednje poduzetništvo u Addiko Banku vidimo kao ključne pokretače rasta

đu 138 gospodarstva svijeta, što baš i nije nešto za pohvaliti se, već naprotiv za zasukati rukave. Svaka čast pojedinim poduzetnicima koji su postali konkurentni natjecatelji na međunarodnom tržištu, ali ukupno gledajući Hrvatska još uvijek treba izgraditi svoj poduzetnički mindset i u tom pogledu se moramo reprogramirati i ubaciti u višu brzinu. Govoriti o rastu BDP-a od pet posto, skoku od dvadesetak mjesta po pitanju konkurentnosti, drastičnom smanjenju javnog duga... bilo bi utopijski. I tu ne smijemo pasti u zamku velikih obećanja i nerealnih očekivanja. Osobno bih radije volio vidjeti da bilježimo stalan i sustavan napredak, jer to bi bio i jasan signal ulagačima da je hrvatsko gospodarstvo potentno, a naše tržište dobra prilika za nova ulaganja. Figurativno rečeno, biram da smo stalno među top 30 u maratonu, nego jedne godine u top 10 u sprintu, a onda par godina da nas nema nigdje na vidiku. U tom pogledu ključno je postaviti jasne gospodarske ciljeve i smjernice, uspostaviti mehanizme koji će pomoći njihovom ostvarenju, poput primjerice boljeg korištenja EU fondova, te stvoriti okruženje i uvjete koji bi omogućili razvoj gospodarstva i privatnog poduzetništva. Stara poslovica kaže da budućnost pripada onima koji se za nju pripremaju danas i zato nemamo vremena za gubljenje, jer napredak nije moguće riješiti jednim velikim potezom, nego kontinuite◀ tom malih, ali bitnih inicijativa.

POSTAVITI JASNE GOSPODARSKE CILJEVE Postoji univerzalan koncept - raditi na sebi. Prvi korak u tom pogledu jest uspoređivati se s boljima i učiti od njih, a hrvatsko gospodarstvo i tvrtke su prisiljene investirati kako bi bile konkurentne na zajedničkom tržištu. Prema ovogodišnjem Izvješću o konkurentnosti Hrvatska se nalazi na 74. mjestu izme-

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#MARKO BRNČIĆ, direktor tvrtke S.T.P., Lučko

Država mora prestati s gomilanjem birokracije i formalizma Danas je u Hrvatskoj uspjeh ostati u njoj, preživjeti i smisliti posao ljudima, kao i novac za plaće i pošteno poplaćati sve obaveze prema državi, i tko to uspije po defaultu je uspješan poduzetnik

2016. smo nastavili provjerenim smjerom kojim smo išli sve ove godine do sad, ne oslanjajući se ni na koga i ne očekujući ni od koga da riješi naše probleme. Svake godine iz naše tvrtke izađe nekoliko noviteta, pa je ta tradicija unatoč nikad goroj godini nastavljena. Kad kažem godina nikad gora, poglavito mislim na sredstva koja je Fond trebao osigurati našim komitentima za nabavu komunalne opreme, što se nije dogodilo. Cijeloj je nezgodnoj situaciji kumovala osjetna politička nestabilnost što je stajalo života sve one tvrtke koje osim prodaje komunalne opreme nisu imale drugih aktivnosti. Kao što sam već spomenuo, S.T.P. je 2016. premijerno prikazao tri noviteta, od toga smo imali i jednu svjetsku premijeru kao i proizvod koji smo izbacili povodom 25 godina prisustva na našem tržištu. Kronološki smo predstavili: Prvu mobilnu pretovarnu stanicu koja bi trebala mnogostruko olakšati pretovar sirovina na lokacijama na kojima se sva potrebna dokumentacija za fiksne pretovarne stanice čeka godinama, a otpad ne može čekati. Također smo predstavili i Prvi samoutovarni preskontejner namijenjen sakupljanju sirovina iz zvonastih kontejnera ili polupodzemnih MOLOK sustava. U spomen osnivaču koji je prije 25 godina pokrenuo tvrtku i usmjerio je u pravcu postavljanja temelja održivom gospodarenju otpadom, napravili smo repliku kamionske nadogradnje koju je on vizionarski zamislio prije četvrt stoljeća i proveo u djelo te utabao put svima ostalim koji su se danas isprofilirali u vodeće tvrtke waste managementa u Hrvatskoj.

» Trebalo bi smoći snage i uvesti veću kontrolu uvoza, koja je pokazala sve svoje slabosti

Trebamo se riješiti nasljeđa koje kao da govori da smo mi tu radi države, a ne ona radi nas Država mora prestati s nepotrebnim gomilanjem birokracije i formalizma te da se ljude prestane gledati isključivo kao porezne obveznike i da se počne uvažavati obitelj, slobodno vrijeme, rekreacija i sve ono što je danas na posljednjoj stepenici ljestvice ljudskog dostojanstva i vrednota. Ovdje kao da nitko ne razumije da je sretan radnik (i produktivan radnik) onaj koji je zadovoljan poslom koji radi i adekvatno stimuliran za isti. Valjalo bi se potruditi oko stereotipa “K vragu, sutra je ponedjeljak!”

i pretvoriti ga u dan pun izazova koji ljude za vrijeme radnog vremena puni elanom i željom da se ostvari neka nova vrijednost, obori neki rekord ili ponudi rješenje nekog do jučer nerazrješivog problema. Lokalno se trudimo posao usmjeriti upravo u tom smjeru, kako bi ljudi uživali u poslu kojeg rade i kako bi se na povratku s posla znali suprotstaviti deprimirajućem stanju u prometu tako da su pozitivni i puni entuzijazma, pa kad se i vrate svojim kućama imaju još dovoljno energije za one kojima je ona najpotrebnija.

PRIMJER FINSKE Dosta radimo s Fincima koji su ljestvicu današnjih mainstream vrijednosti preokrenuli naglavačke. Rezultati su sjajni, od edukacije u najranijoj fazi djetinjstva, preko fakulteta i konačnih radnih mjesta i atmosfere koja na njima vlada. Koliko kaskamo za Europom možda najbolje svjedoči fenomen Adventa s čijom se proslavom krenulo unatrag godinu ili dvije iako smo iz “komunističkog režima” formalno izašli 1991.?! Bojim se da nije problem toliko u ljudima koliko u tromom sustavu koji je nespreman prihvatiti bilo kakve promjene, a još manje brzo na njih reagirati. Trebamo se riješiti nasljeđa koje kao da govori da smo mi tu radi države, a ne ona radi nas. Danas je u Hrvatskoj uspjeh ostati u njoj, preživjeti i smisliti posao ljudima, kao i novac za plaće i pošteno poplaćati sve obaveze prema državi, i tko to uspije po defaultu je uspješan poduzetnik. Upravo zbog toga velik postotak ljudi i uspije vani jer je poduzetnička klima kudikamo bolja. Na muci se poznaju junaci i mi smo uvjerenja kako treba ostati i upregnuti sva svoja znanja i sposobnosti kako bi se razvio i plasirao neki novi proizvod ili neka nova vrijednost. Naravno da entuzijazam, moral i elan nije uvijek jednostavno održati na visini, ali upravo interes s drugih tržišta dokazuje

kako vrijediš i kako radiš dobar posao te da lokalnoj zajednici treba dati vremena. Država može pomoći gospodarstvu na mnogo načina. U prijašnjim sam istupima težište stavljao na javnu nabavu. Najnovije informacije vezane uz istu govore kako se nešto počelo mijenjati, no što će se i kako izmijeniti ostaje nam vidjeti. Vjerujem da će se dogoditi slično kao i s poreznom reformom i da se baš i neće proslaviti, ali nadajmo se da je to samo jedna od izmjena u nizu. Trebalo bi smoći snage i uvesti veću kontrolu uvoza, koja je pokazala sve svoje slabosti na nedavnim aferama vezanim uz hranu. Mora se poraditi i na vrednovanju domaćeg proizvoda kao i poticanju razvoja istog. Ako sam sebe ne cijeniš, ni drugi neće. U nedavnom razgovoru s jednim Fincem koji nije mogao skriti oduševljenje bogatstvom naše kulturne baštine koja se mjeri u tisućama godina, ostao sam šokiran njegom izjavom: “Vi ste imali i vodovod i kanalizaciju prije tisuću godina, a mi smo prije 100 tek izašli iz šume!?”, te nije ni trebao naglasiti “...gle, gdje smo sad mi, a gdje vi!?”. Naše proizvode prvo treba zaštititi i ne uništavati domaću proizvodnju prekomjernim uvozom. Kvaliteta je temelj na kojem mi moramo graditi našu budućnost, a ona nikako ne smije biti najjeftinija! Imamo potencijala, znanja i sve prirodne predispozicije da zemlju rangiramo vrlo visoko po kvaliteti gastronomskih proizvoda, turističkih destinacija i očuvanih prirodnih ljepota.

BLIZU JE 2020. Koliko god izgledalo daleko, 2020. je za samo tri godine. Bojim se da je to premalo vremena da bi se uočile bilo kakve vidljive razlike u odnosu na ovo što imamo danas, no ako uspijemo ostati na ovoj razini, to će biti velik uspjeh. Trebalo bi se pozabaviti kolektivnim nezadovoljstvom i pokušati ga usmjeriti u nešto pozitivno. Bojim se da nam današnja tehnologija više odmaže nego pomaže u tome. Trebalo bi jačati srednji sloj i postupno smanjivati ekstreme u graničnim razlikama. Poraditi na sprečavanju korupcije, ali ne samo deklarativno, kao i na objektivnosti i nepristranosti sudstva. Postupno ukidati besmislena višekratna oporezivanja, izgraditi neophodnu infrastrukturu za smanjenje prometnog opterećenja u gradovima i oko njih kao i podizati svijest o zaštiti prirode i upotrebi alternativnih izvora energije te poticati samoodrživost. Najkraće rečeno, stvari treba pojednostaviti, okrenuti se prirodi i pokušati živjeti u skladu s njenim zakoni◀ ma.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#HELLE M. PETERSEN, predsjednica Uprave Carlsberg Croatia, Koprivnica

Nastavit će se okrupnjavanje Hrvatsku kao državu dosta muče problemi emigracije i polarizacije stanovništva na stare i mlade, sjever i jug, bogate krajeve i siromašne. To predstavlja veliki izazov i za nas kao kompaniju jer nam otežava privlačenje kvalitetne radne snage

Domaći zaposlenici ne gledaju na svoj posao samo kroz plaću, već su zainteresirani i za osobni razvoj, odnosno razvoj karijere. Veseli me što su mladi Hrvati spremni učiti, tu im mi kao tvrtka možemo dati priliku i ponuditi da internom edukacijom postanu menadžeri budućnosti

ospodarski rast i prodajni rezultati iz prošle godine jasno pokazuju da se diskontni segment smanjuje i da su konzumenti spremni platiti više za premium proizvode. Carlsberg Hrvatska i u 2017. donosi nove i uzbudljive stvari kupcima, nadamo se da ćemo uspjeti iskoristiti spomenuti rast premium segmenta i tako podići maržu. Hrvatsko tržište je specifično i moramo ga gledati kroz dva aspekta: domaće klijente i turiste. Turisti su puno zahtjevniji nego prije deset godina i treba im pružiti novu uslugu da ih se osvoji. Ja sam dugo radila na azijskom tržištu pa znam iz prve ruke da gosti iz tih krajeva imaju dobru platežnu moć i zainteresirani su za puno više od pukog kupanja i sunčanja. Uzmimo primjer Koreanaca o kojima domaći poduzetnici vrlo malo znaju, a njihovi turisti srednje klase na svojim putovanjima imaju budžete koji se u prosjeku kreću oko 100 tisuća kuna. Iz iskustva znam da takvi gosti žele nove doživljaje i ne žale potrošiti novac na njih. Osobno me raduje rast broja turista u Hrvatskoj, ali mislim da smo preinertni u proučavanju njihovih navika. Treba ih navesti da više troše u Hrvatskoj, a ne na drugim tržištima na koja putuju, a za to je neophodna kvalitetna ponuda, naročito gastronom-

ska jer oni ne žale potrošiti novac na dobro spojenu hranu i piće. Hrvatsku kao državu dosta muče problemi emigracije i polarizacije stanovništva na stare i mlade, sjever i jug, bogate krajeve i siromašne. To predstavlja veliki izazov i za nas kao kompaniju jer nam otežava privlačenje kvalitetne radne snage. Ipak, treba napomenuti da domaći zaposlenici ne gledaju na svoj posao samo kroz plaću, već su zainteresirani i za osobni razvoj, odnosno razvoj karijere. Veseli me što su mladi Hrvati spremni učiti, tu im mi kao tvrtka možemo dati priliku i ponuditi im da internom edukacijom i napredovanjem postanu menadžeri budućnosti.

PIVO U TERETANE Što se tiče budućih trendova, mogu reći da će se nastaviti okrupnjavanje na globalnoj i lokalnoj razini. Taj proces se neće zaustaviti sve dok su god marže ovako niske. Veliki brendovi traže svoje prilike i već vidimo da polako akvizicijama ulaze u segment craft piva. Konsolidacija će se definitvno nastaviti, a etablirani igrači na europskom i hrvatskom tržištu moraju paziti na nove, ambiciozne kompanije iz Azije koje bi se mogle zainteresirati za otimanje dijela tržišnog kolača na vanjskim tržištima, iako im je domaći potencijal još uvijek zadovoljavajući.

Još jedan od trendova koji prevladava gobalno, a sve više i lokalno jest briga o zdravlju. Vidimo iz prve ruke da po Zagrebu niču brojne teretane. Smatram da tu i pivovare mogu igrati važnu ulogu i preuzeti dio tržišta popularnih sportskih napitaka. Moramo imati na umu da se pivo radi isključivo od prirodnih sastojaka i ako se reducira alkohol, može poslužiti za nadoknađivanje elektrolita poslije sporstkih aktivnosti, baš poput sportskih izotoničnih pića. Stoga, držim kako će se značajno povećati konzumacija piva s manjim udjelom alkohola, a također će se razvijati i tržište piva s niskim ◀ udjelom ugljikohidrata.

#DAMIR NOVINIĆ, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost, Zagreb

Realizira se sve više projekata Da investicija nema - to danas više ne stoji. Danas se možemo baviti pitanjima kakve nam investicije trebaju i ima li ih dovoljno u određenim segmentima gospodarstva

ako se čini da s investicijama u 2016. nismo stajali baš briljantno, primjećuje se promjena trendova. One su rasle za šest posto, i kada pogledamo usporedbu trećeg kvartala 2016. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, mislim da možemo reći da ono što smo prije nekoliko godina često slušali, a to je da investicija nema, danas više ne stoji. Danas se možemo baviti pitanjima kakve nam investicije trebaju i ima li ih dovoljno u određenim segmentima gospodarstva, no povjerenje inozemnih investitora i ponude investitora koje su već prisutne u Hrvatskoj mislim da su dovoljno zna-

čajne da možemo reći da je trend pozitivan. Očekujem da će 2017. biti godina koja će biti značajno bolja nego godina prije, a tome će značajno pridonijeti politička stabilnost koju nismo imali u 2016., a što je za posljedicu imalo odgodu nekih projekata koji su bili u visokim fazama pripremljenosti i koji su se već mogli realizirati. Kad je riječ o Agenciji za investicije i konkurentnost, mi pratimo investicije velikih investitora i pravnih osoba i ono što već znamo jest to da postoje najave velikih investicija u turističkome sektoru. One su čak veće nego što su to

bile do sada, a vidimo i velike projekte i to značajno veće nego prije. Nekoliko je projekata vrijedno i 100 milijuna eura, pa čak i više, tako da možemo govoriti o izuzetno značajnim kapitalnim investicijama. I u drugim sektorima vidimo da dolazi do novih investicija i preuzimanja, poput onih u drvnoj industriji. U 2016. fokus je bio na preuzimanjima u duhanskoj industriji pa zamjećujemo nastavak jednog stalnog stabilnog rasta. Ne bih volio govoriti o valovima i previše podizati očekivanja, ali ono što Agencija vidi i prati jest stalni napredak i porast kako interesa tako i projekata koji kreću u realizaciju. ◀

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#LIBOR WEISER, predsjednik Uprave Fine’sa Grupe, Varaždin

Planiramo rast i nova zapošljavanja Uz upravljanje vlastitim društvima, u 2016. godini smo značajan naglasak stavili i na područje management consultinga

oslovna 2016. godina je bila u skladu s očekivanjima, u gotovo svim poslovnim segmentima su ostvarene planirane aktivnosti i planirani prihodi. Uz upravljanje vlastitim društvima: ribarstvo, obućarstvo, nekretnine, faktoring, eko-energija, mediji, i financiranjem proje-

kata u 2016. smo značajan naglasak stavili na područje management consultinga, u kojemu je jedan od segmenata i ishođenje sredstava iz EU-a i nacionalnih izvora. Na tom području smo realizirali akviziciju društva Kaja Consulting, te je time Fine’sa Grupa postala vodeća consulting kompanija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te jedna od vodećih u ovom segmentu poslovanja u Hrvatskoj. U 2017. očekujemo rast i planiramo nova zapošljavanja u nekoliko naših kompanija. Većinom ćemo zapošljavati mlade izravno s fakulteta te ih kao i do sada interno obrazovati za naše potrebe. Veći naglasak ćemo staviti na management consulting za male i srednje kompanije, ishođenje EU sredstava za te kompanije, te financijsko praćenje projekata koje ocijenimo perspektivnima. Također, u 2017. nam je u planu nekoliko novih investicija. U ribarstvu planiramo iskorak s vlastitim brendom na tržišta Srednje Europe, prvenstveno s marini-

Planiramo i snažniji zaokret prema turizmu

ranim i slanim inćunom, te s paletom ribljih proizvoda iz premium segmenta. Planiramo i snažniji zaokret prema turizmu, pokrenuli smo aktivnosti izgradnje i opremanja luke nautičkog turizma, odnosno marine, za koju smo zemljište uz more već osigurali. U turizmu razmatramo i investicije u kampove te ostale smještajne kapacitete. Ukoliko se bitnije ne promijeni okruženje u kojem poslujemo, prema mome mišljenju, dugoročno mogu ostati globalno konkurentni samo specifični proizvodi malih i srednjevelikih serija, izvanserijski proizvodi i/ili proizvodi znatne dodane vrijednosti. Što se tiče države, trebala bi pojednostaviti zakonodavni okvir, reducirati broj zakona i podzakonskih akata, te osigurati provođenje postojećih zakona. Želimo imati efikasnu državu s učinkovitim pravosuđem, državu sa stabilnim zakonima i podzakonskim aktima. Državu u kojoj će se poštivati propisi, te cije◀ niti znanje i rad.

#SINIŠA ĐURANOVIĆ, stariji potpredsjednik i glavni pravni savjetnik Hrvatskog Telekoma, Zagreb

Puno je učinjeno, ali još je i puno posla pred nama U Hrvatskoj mora početi ubrzana digitalizacija - svaka telefonska linija trebala bi postati broadband linija, a brzi internet mora biti dostupan svima i uvijek. Naše će investicije i u 2017. biti usmjerene na daljnju izgradnju infrastrukture

» Za umirovljenike smo kreirali posebno prilagođene pakete bazirane na brzom internetu, jer su nam podaci pokazali da je svaka treća osoba koja prvi put počinje koristiti internet starija od 60 godina. 60

elekomunikacijsko tržište u 2016. godini obilježile su velike investicije u izgradnju telekom infrastrukture. Investicije predvodi Hrvatski Telekom, koji je u posljednjih pet godina uložio 5,7 milijardi kuna. S investicijskim ciklusom nastavljamo i u 2017. Hrvatski Telekom je svojim investicijama dao najznačajniji doprinos dostizanju visokih standarda u mobilnoj mreži, a u posljednje tri godine intenzivno ulažemo i u fiksnu mrežu. U segmentu mobilne mreže, Hrvatska je prema brzinama i stupnju pokrivenosti 4G mrežom, danas među tehnološki najnaprednijim zemljama. Puno je učinjeno, ali još je i puno posla pred nama. U Hrvatskoj mora početi ubrzana digitalizacija - svaka telefonska linija trebala bi postati broadband linija, a brzi internet mora biti dostupan svima i uvijek. Naše će investicije i u 2017. godini biti usmjerene na daljnju

izgradnju infrastrukture koja je temelj ubrzane digitalizacije. Osim u investicije, fokus HT-a u 2017. usmjeren je na kreiranje inovativnih ponuda za korisnike, u potpunosti prilagođenih njihovim potrebama. Godine 2016. lansirali smo niz proizvoda i usluga, prilagođenih svakom segmentu korisnika. Mlade je oduševila usluga Stream on, koja omogućava gledanje filmova i serija u bilo koje vrijeme, na svim ekranima. S druge strane, za umirovljenike smo kreirali posebno prilagođene pakete bazirane na brzom internetu, jer su nam podaci pokazali da je svaka treća osoba koja prvi put počinje koristiti internet starija od 60 godina. Također 2016. tržištu smo ponudili i jedinstveni koncept usluga Magenta 1, koji bilježi sjajne rezultate, a za 2017. pripremamo još niz unapređenja. Naše korisnike u 2017. očekuje i nova TV

platforma koja će na hrvatsko tržište dovesti televiziju budućnosti, a pripremamo i niz novih usluga. Proizvodi koje pripremamo donose inovativne koncepte na hrvatsko telekomunikacijsko tržište i uvjereni smo, oduševit ◀ će naše korisnike.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#ANAMARIJA CICARELLI, vlasnica i direktorica Interliga, Split

Poticati poduzetnike početnike Poduzetnicima početnicima bi trebalo ukinuti sve namete i porezne obveze dok ne ojačaju te im pružati podršku u poslovanju kroz poduzetničke centre i inkubatore

oslovna 2016. za nas osobno je bila fantastična u svakom pogledu. Porast turizma i rekordni pokazatelji su se pozitivno odrazili i na našu tvrtku. Kako su mnoge tvrtke, posebno u Dalmaciji, vezane za turizam koji doživljava rast, tako je čitavo gospodarstvo u pozitivnom ozračju. Nažalost bilo je vrlo malo provedenih, a najavljenih natječaja iz Fonda za ruralni razvoj i Ministarstva poduzetništva. Pri tome konkretno mislim na e-Impuls. Da su najavljeni natječaji bili provedeni, situacija bi bila još bolja. Porezna reforma koja nas očekuje neće pozitivno djelovati na naše poslovanje. Neke mjere će zaustaviti razvoj poduzetništva, posebno kod poduzetnika početnika. Primjerice, najavljenu minimalnu plaću višu od 5000 kuna za direktore tvrtki teško će podnijeti novoosnovane tvrtke i poduzetnici početnici. Njihovo poslovanje država treba na sve načine poticati. Poduzetnicima početnicima bi trebalo ukinuti sve namete i pore-

» Porezna reforma koja nas očekuje neće pozitivno djelovati na naše poslovanje

zne obveze dok ne ojačaju. Također, potrebno im je pružati podršku u poslovanju kroz poduzetničke centre i inkubatore kojih nedostaje, a ako ih i ima vrlo malo njih pruža konkretnu pomoć.

SIVO TRŽIŠTE BI MOGLO OPET OŽIVJETI Smanjenje PDV-a koje smo očekivali ne da

se nije dogodilo, nego se ugostiteljima PDV još i povećao. Zato mislim da tako najavljene promjene mogu pozitivno utjecati na razvoj sivog tržišta koje bi moglo opet oživjeti. S obzirom na to da se nije išlo u pravcu smanjenja poreza i sličnih obveza, očekujem uvođenje raznih poticaja i povlastica za poduzetnike kako bi opstali i unaprijedili svoje poslovanje. Očekujem i povećanje broja poduzetničkih institucija koje će pružati konkretnu pomoć poduzetnicima - edukacije, savjetovanja, poslovni prostor kroz inkubatore... Očekujem povećanje broja natječaja kojima će poduzetnici moći dobiti bespovratna sredstva, posebno kategorije kao što su početnici, mladi, žene, branitelji, osobe iznad 50 godina... Na temelju projekcije za 2017. očekujem povećanje broja zaposlenih i povećanje prihoda. Kako širimo poslovanje prema početnom poslovnom planu, očekujemo zaista dobre rezultate i minimalo povećanje od 20 posto u 2017. Ako se otvore natječaji koje smo očekivali, ti će rezultati biti još i bolji. ◀

#DENIS MATIJEVIĆ, predsjednik Uprave AgroFructusa, Donji Miholjac

Uvjereni smo u nastavak pozitivnih trendova Vlada mora pomoći gospodarstvenicima da budu konkurentni i to tako da reorganizira državnu upravu koja će biti potpora, a ne uteg gospodarstvu

oslovna 2016. godina, bila je puna izazova koji su na kraju uspješno svladani, tako da 2016. mogu ocijeniti uspješnom. Uvjereni smo da će se pozitivan trend i u 2017. nastaviti, a samim time otvoriti prilike za nove investicije i nova zapošljavanja. Svake godine imamo organski rast koji se kreće u rasponu od pet do 10 posto, a isto tako i investicije koje čine dva do pet posto ukupnih prihoda, te iste rezultate planiramo ostvariti i u 2017. Kad je riječ o akvizicijama i spajanjima, njih za sada nemamo u planu u 2017. godini. Vlada mora pomoći gospodarstvenicima da budu konkurentni i to tako da reorganizira državnu upravu koja će biti potpora, a ne uteg gospodarstvu. Treba educirati svoje djelatnike tako da njih dvoje nemaju tri različita mišljenja o istom pitanju. Također treba omogućiti poduzetnicima lakši pristup financiranju. Vi možete dobiti velik posao, ali ne možete ga realizirati ako vas ne prati razvojna banka. I svakako bi trebalo prestati s učesta-

lim izmjenama propisa i zakona. Dobar početak je predložena porezna reforma jer imamo najviše poreze u Europi.

BOLJA POSLOVNA KLIMA Bili smo svjedoci niza afera oko mesa, mlijeka, voća i povrća i mislimo da kupci tek sada dobivaju pravu sliku o tome što je jeftin proizvod i koja mu je kakvoća. Naši su proizvodi vrhunske kvalitete, no da bi bili konkurentni inozemnom proizvodu jednake ili slične kvalitete, potrebna je i bolja poslovna klima. Kreatori politika na temelju naših prirodnih resursa, ljudskoga kapitala i potencijala moraju definirati što Hrvatska može i treba proizvoditi i tek tada možemo govoriti o konkurentnosti. U 2020. očekujemo državu koja je prijatelj gospodarstvu. Digitaliziranu, bez nepotrebnih administrativnih prepreka. Učinkovitu pri provođenju pravila. Socijalno osviještenu državu koja građanima omogućuje primarnu kvalitetu života. Akademski naprednu dr-

žavu koja će pratiti trendove i potrebe tvrtki te proizvoditi vodeće stručnjake u svome području. Državu usmjerenu na jasno definirane strateške razvojne grane. Očekujemo da bi u tome slučaju BDP rastao pet i više posto godišnje, što bi rezultiralo stabilnim sustavom i reflektiralo se na sve, od zapošljava◀ nja do konkurentne proizvodnje.

Možete dobiti velik posao, ali ne možete ga realizirati ako vas ne prati razvojna banka 61

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#TIHANA DRAGIČEVIĆ, vlasnica tvrtke Elevate, Zagreb

Država mi je kao starija sestra Ako ja imam više, ima i moja sestra više. Ako ja nemam, nema ni ona. Moj računovođa i vjerni savjetnik, pobornik je te ideje i uvijek navija da platim što veći porez na dobit

rvatska potiče razvoj poduzetništva. Država se kao starija sestra veseli uspjesima moje kompanije, Elevate. E sad, svi vi koji imate iskustva s braćom i sestrama znate da je to dvosjekli mač. Nikad ne znam radi li se o pravoj bratskoj ljubavi ili samo o nečemu gdje joj se pruža prilika da se okoristi situacijom. Ali hajde, ako ja imam više, ima i moja sestra više. Ako ja nemam, nema ni ona. Moj računovođa i vjerni savjetnik, pobornik je te ideje i uvijek navija da platim što veći porez na dobit. Ja se svaki put iznova preznojim.

OFORMLJEN TRENERSKI TIM Prosinac je vrijeme kada obično imam previše posla. S obzirom na to da se bavimo razvojem ljudskih potencijala kroz treninge i coaching te udubljujemo u teme kao što su leadership, razvoj timova, organizacija, motivacija, inovativnost, osobni razvoj, prodaja, odlučili smo pametne stvari koje učimo klijente i koje učimo od klijenata primijeniti i na svoj posao. Prosinac smo strateški ostavili bez treninga, bilježeći samo rad u uredu i planiranje. Jer smo znali da će biti dovoljno poziva u zadnji čas da popuni cijeli mjesec coachinzima, treninzima i gostovanjima. Tako je i bilo. Sada napokon imamo uravnoteženi mjesec. Zadovoljstvo klijenata je moja hrana. I kruh. U 2016. oformila sam trenerski tim, certificirala se za održavanje leadership treninga Situacijsko vodstvo, certificirala se za održavanje testiranja DISC i Jungovsku tipologiju ličnosti. Radila sam sa multinacionalkama, SME-ovima, udrugama, start-upima i fizičkim osobama. Ostvarila par prekrasnih su-

li specijalizirani coaching trening. Polaznici Škole trenera bi htjeli da takvo znanje nije limitirano na Zagreb. S obzirom na to da znam da je povratna informacija blago, prihvaćam je prihvatiti. I iskombinirati je s mojim željama. One su prilično jasne: proširiti kulturu coachinga, razvoja i škole trenera po Republici Hrvatskoj i izvan nje.

U POTRAZI ZA ASISTENTICOM

radnji, privela kraju par nešto manje krasnih suradnji. Sudjelovala na konferencijama, događanjima, pisala za portale, časopise. Prijavila sam se na dva natječaja koja potiču poduzetništvo. Od većih treninga odradila dva Coaching treninga u Nizozemskoj i Školu trenera u Hrvatskoj (da, coaching i trening su dvije različite stvari). Kada se osvrnem i pogledam 2016. godinu, prva stvar na koju se fokusiram i prema kojoj se ravnam su komentari klijenata i polaznika. Klijenti koji imaju iskustvo coachinga bi htjeli više mog individualnog vremena, individualni pristup, više mindfulnessa. Klijenti koji me unajme da treniram njihove zaposlenike bi htjeli jednaku kvalitetu u puno manje vremena, cikluse treninga za svoje leadere i to izvan ureda (moram malo dublje istražiti što su točno pod time mislili, jer sam ih sklona onda odvesti u planinarsku kuću na Velebit na jedan pravi trening iskustvenog učenja). Internacionalni klijenti, kojima uglavnom držim Coaching trening u trajanju od sedam dana bi htje-

U cikluse leadership treninga uključit ću putovanja, prirodu i više popratnih individualnih coachinga

Tako da ću u 2017. u cikluse leadership treninga koje budem osmišljavala, uključiti putovanja, prirodu i više popratnih individualnih coachinga. Za klijente fizičke osobe, organizirat ću mini radionice coachinga (ne mora svaki trening imati 25 polaznika, ljudi traže intimniju atmosferu, ljudi će dobiti intimniju atmosferu). Više mindfulnessa, meditacije, osobnog razvoja, holističkog i sistemskog pristupa. Napravit ću proputovanje Škole trenera po gradovima Lijepe naše. I tu očekujem promoć starije sestre s početka priče. Jer koliko god ona pokušala to izbjeći, ipak ima više iskustva od mene, a i džeparca. A internacionalni klijenti? Oni će dobiti svoj specijalizirani coaching trening i to za ciljnu skupinu profesora i djelatnika u školstvu. To su ljudi koji obrazuju druge ljude, naše nove generacije. Ne bi li njima bilo najvrednije ovakvo znanje? Ne bi li nama bilo u interesu da oni to znanje dobiju kako bi nove generacije bile što zadovoljnije i uspješnije? Veselim se 2017. i molim svoju stariju sestru da mi nađe neku dobru asistenticu, tako da se prestanem ponekad pokušavati klonirati. Poduzetnici s malim timovima znaju o ◀ čemu pričam.

#DANIJEL DELAČ, član Uprave Interkapitala, Zagreb

Velik posao na razvoju tržišta Svi preduvjeti za neki daljnji rast su tu i 2017. očekujemo s optimizmom

odina 2016. iako je bila politički iznimno turbulentna u našem poslovanju kao i u cjelokupnom gospodarstvu bila je pozitivna jer je pokazala znakove rasta i značajnog oporavka. Tu smo godinu zaključili s ponovnim primanjem nagrade Zagrebačke burze za člana godine. Ova je nagrada potvrdila ispravnost naše strategije konstantne promocije domaćeg tržišta kapitala, te kvalitetu naše usluge. Godina 2016. je donijela znakove optimizma na domaćem tržištu, ali pred svima nama je

i dalje velik posao na razvoju tržišta. Trudit ćemo se i dalje biti predvodnici razvoja, ali smo sigurni da će nam se pridružiti i ostatak zajednice. Svi preduvjeti za neki daljnji rast su tu i sa zadovoljstvom očekujemo 2017. koju dočekujemo s optimizmom za vrijeme koje je pred nama. Imamo novu Vladu, pozitivni su trendovi u ekonomiji i sve to bi trebalo pozitivno utjecati i na događanja na Burzi. Pred nama je dosta investicija osobito u tehničkom području. Zagrebačka burza je preuzela Ljubljansku burzu i

očekuje nas proces integracije tih dvaju tržišta. Pred nama je i onaj glavni zadatak - edukacija javnosti. Naše je društvo još uvijek prilično neupućeno kad je riječ o onome što se na Burzi događa i što se na njoj može postići. Interkapital je optimističan i očekuje nastavak pozitivnih trendova koji su počeli ◀ u 2016. godini.

Pred nama je i onaj glavni zadatak - edukacija javnosti

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#FLORIN HOINARESCU, direktor Teamneta Hrvatska, Zagreb

EU fondovi mogu biti motor gospodarskog rasta Optimistični smo glede budućnosti Hrvatske u ekonomskom smislu. Uvjereni smo da će IT sektor rasti brže nego drugi sektori, jer Hrvatska ima iznimno obrazovane stručnjake

a nas je 2016. bila godina konsolidacije. Bili smo usredotočeni na UAV tehnologije (tehnologije bespilotnih letjelica) finalizirajući naša ulaganja te pokrenuvši poslovanje u našoj proizvodnji i odjelu R&D-a za robotiku koji predstavlja najnapredniji centar u Jugoistočnoj Europi u ovome području. Također smo nastavili razvijati nagrađivano rješenje Krizno upravljanje i rješenje za prepoznavanje lica. Iako je 2016. bila teška godina u svim regijama u kojima poslujemo, nastavili smo ekspanziju otvaranjem novog ureda u Švicarskoj. Naš razvoj ide u pozitivnom smjeru, s povećanjem od 70 posto prihoda na međunarodnoj razini. U 2017. ćemo nastaviti koristiti naše vlastite

» Vjerujemo kako je inovacija ključni faktor koji održava konkurentnost

stručnjake s lokalnog tržišta, bilo u smislu samostalnog djelovanja ili u suradnji s našim lokalnim partnerima. Također smo svjesni kako je ključni faktor za stvaranje vrijednosti za naše korisnike prijenos znanja i tehnologije, stoga ćemo se usredotočiti na širenje našeg tima s lokalnim stručnjacima koji će osigurati nesmetan transfer znanja i tehnologije za njih. Potom planiramo usko surađivati s našim korisnicima kako bi razumjeli njihove potrebe. U tom smislu, namjera nam je pružiti našim postojećim i potencijalnim korisnicima mogućnost korištenja naših proizvoda besplatno na ograničeno vremensko razdoblje kako bi bolje razumjeli na koje načine mogu riješiti svoje potencijalne probleme korištenjem napredne tehnologije.

2017. BEZ PROMJENA Iz naše perspektive, u 2017. ne očekujemo značajnije promjene, kada govorimo o ulaganjima. Međutim, drago nam je vidjeti kako su neke zemlje iz naše regije sve bliže zaključku

Teamnet će se i dalje fokusirati na javnu sigurnost, UAV (bespilotne letjelice) i robotiku

kako treba poticati tehnološki sektor s različitim poticajima te se nadamo kako će i Hrvatska slijediti taj trend. Teamnetov rast će nastaviti pratiti rezultate Grupe iz 2016. s konsolidiranim prometom većim od 110 milijuna eura. Očekujemo i postotak od našeg prometa u aktivnostima istraživanja i razvoja, kako bismo osigurali nastavak razvoja svog proizvodnog portfelja te učvrstili razvoj postojećih. Teamnet će se i dalje fokusirati na javnu sigurnost (s naglaskom na upravljanje krizom i hitnim slučajevima te uslugu prepoznavanja lica koja je u velikom porastu potražnje u cijeloj regiji), UAV i robotiku, pametne gradove, zdravlje, katastar i ostale industrije. U 2017. pokrenut ćemo poslovanje u zemljama Arapskih Emirata i otvorit ćemo svoj prvi ured u Dubaiju. Taj će ured služiti kao središte za zemlje GCC-a, a u budućnosti će biti polazna točka za širenje Grupe u Africi i jugoistočnoj Aziji. Vlada bi trebala biti svjesna potencijala i potreba realnog sektora i ubrzati korištenje strukturnih fondova. Kao što je i potvrđeno u drugim zemljama, strukturni fondovi mogu biti pravi motor za gospodarski rast, barem u IT sektoru. Vlada treba i mora uključivati IT sektor, kako bi se stvorili potrebni alati i sustavi za učinkovito upravljanje europskim fondovima. Dodatno pojednostavljenje postupaka i promjena za uporabu programa će dodatno povećati brzinu apsorpcije sredstava što je uglavnom odgovornost Vlade. Jedna od naših najvažnijih prednosti je da je Teamnet posljednjih 10 godina bio uključen u veće projekte istraživanja i razvoja na europskoj razini u mnogim područjima kao što je javna sigurnost s naglaskom na upravljanje kriznim i hitnim situacijama. Dakle, već smo integrirali aplikacije kao što su eCall i NEXES (IP-bazirane komunikacijske tehnologije i interoperabilnost unutar Next Generation hitne službe). Teamnet je među prvim proizvođačima i integratorima takvih IT sustava koji su prilagođeni u najkraćem vremenu pa sve do najnovijih sigurnosnih prijetnji

sadašnjeg geopolitičkog konteksta (ilegalnih imigranata, kaznene evidencije, terorističke prijetnje). Vjerujemo kako je inovacija ključni faktor koji održava konkurentnost, i zato ulažemo svake godine 10 posto od našeg prihoda upravo u istraživanje i razvoj. Budući da smo započeli našu međunarodnu ekspanziju, bili smo uključeni u velik broj projekata u različitim zemljama i regijama. Integrirali smo svu našu stručnost u proizvode prikupljajući iskustva rada u brojnim zemljama, a svako takvo iskustvo pridonosi razvoju većeg broja vrijednih proizvoda. Također znamo da se najbolji rezultati mogu postići s lokalnim talentima. Ne samo da smo stvorili nova radna mjesta, već smo izlaganjem naših kolega izazovima međunarodnog okruženja i najnaprednijim tehnologijama te razvojnim R&D projektima, pridonijeli razvoju IT sektora u zemljama u kojima poslujemo.

IT SEKTOR ĆE RASTI BRŽE Hrvatska je prepoznala važnost članstva u Europskoj uniji i prednosti koje se mogu koristiti posebno kroz fondove. Iskorištavanjem potencijala strukturnih fondova, stvarajući učinkovit okvir za njihovo pristupanje i korištenje, oživjet će neki tradicionalni sektori poput turizma, a može potaknuti i druge sektore, poput IT-a. Istovremeno, Vlada će razmotriti preporuke Europske komisije za poboljšanje makroekonomskih pokazatelja: nezaposlenost je i dalje visoka, a javni dug još uvijek premašuje 60 posto BDP-a. Opet, bolje korištenje strukturnih fondova može biti ključ uspjeha. Optimistični smo glede budućnosti Hrvatske u ekonomskom smislu. Iako trenutačne prognoze procjenjuju stalnu, ali relativno malu stopu rasta u Hrvatskoj do 2018., uvjereni smo da će IT sektor rasti bržim tempom nego drugi sektori, jer Hrvatska ima vrlo dobar potencijal u tom području i iznimno obrazovane stručnjake. Ulagali smo u Hrvatsku i to ćemo nastaviti jer želimo pridonijeti tom rastu dajući hrvatskom IT okruženju naše ◀ znanje i stručnost.

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#IRENA JELIĆ, vlasnica tvrtke Copywriting, Zagreb

Očekujemo daljnju borbu i nastavak teške tržišne utakmice Što se izvoza tiče, svoje smo usluge uspješno plasirali u više zemalja zahvaljujući zajedničkom nastupu s nekoliko domaćih tvrtki

oslovnu godinu smo završili stabilno, prema očekivanjima. Za to je zaslužan samo i isključivo naš rad te kvaliteta koju, usprkos krizi koja još uvijek vlada, klijenti prepoznaju. Najvećim uspjehom smatramo zadržavanje starih klijenata te nekoliko realiziranih suradnji sa sasvim novim partnerima. U 2017. očekujemo daljnju borbu i nastavak teške tržišne utakmice. Vjerujemo da će se nastaviti trend minimalnog rasta zapošljavanja te ulaganja jednakih onima iz prošlih godina. Što se izvoza tiče, svoje smo usluge uspješno plasirali u više zemalja zahvaljujući zajedničkom nastupu s nekoliko domaćih tvrtki te planiramo

ranje inovativnih proizvoda te da na potpuno novi način pristupimo klijentima i njihovim potrebama. Mislim da će 2017. pokazati da je to jedini pravi put za opstanak. U godini koja dolazi očekujem daljnji, ali laganiji rast digitalnih platformi te stabilizaciju na mnogim područjima. Sigurno je da ćemo kao društvo

trebala napraviti puno toga da pomogne gospodarstvu, no bojim se da će sve zapeti već na prvom koraku. Ideja je puno, no one će, nažalost, vrlo vjerojatno nestati u bespućima administracije poput svih prijašnjih. Nama nisu potrebna nikakva genijalna rješenja, nego najosnovnije stvari poput transparentnosti, no to nikome

Kriza nas je potaknula na inovativni pristup klijentima nastaviti razvijati svoje poslovanje i u tom smjeru. Kao što je i bilo za pretpostaviti, kriza nas je potaknula na stva-

osjetiti velike promjene zbog nadolazeće porezne reforme. Kao što to svi već i znaju, država bi

ne odgovara pa do toga neće ni doći ni ove godine niti 2020. Tko preživi do ◀ tada, pričat će.

#DAVOR ŠPOLJAR, vlasnik tvrtke Špoljar Davor, Terezino Polje

Želimo državu u kojoj možemo normalno živjeti Država bi trebala ubrzati administraciju i izdavanje dozvola, olabaviti inspekcijski nadzor proizvoda iz Hrvatske, a pojačati nadzor nad inozemnim proizvodima

oslovna 2016. za nas je bila godina u kojoj smo povećali kooperaciju za oko 15 posto. Bavimo se proizvodnjom bučinih sjemenki, u vlastitom uzgoju putem OPG-a, a s kooperantima poslujemo putem svoje tvrtke. Na našem obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu godišnje proizvedemo oko 15 tona bučinih koštica, a još 150 tona isporuče nam naša 92 kooperanta. Dio koštica preradimo sami (oko 2500 litara godišnje), no većina koštica izvozi se u Austriju gdje se prerađuje u bučino ulje koje se prodaje u 36 zemalja svijeta. Prinosi su nam lani bili nešto bolji nego u 2015. U samoj poljoprivrednoj proizvodnji susreli smo se s nekim neočekivanim izazovima koji nam u svakom slučaju moraju biti dobra škola za nadolazeće godine. Kako smo se prije nekog vremena upustili i u proizvodnju kamilice, na-

damo se kako ćemo i taj svoj proizvod u 2017. uspješno plasirati u izvoz. Zapošljavanje će biti sezonsko, ali na kraju godine 2017. očekujemo da ćemo zaposliti dva, tri stalna djelatnika. Što se tiče barijera ulaganjima, najveću barijeru za nas predstavlja raspoloživost financijskih sredstava: naime, banke traže preveliki kolateral koji je jako teško zadovoljiti. Kad pitate o izvoznim planovima, izvoz planiramo povećati za oko 50 posto, i time bismo zadržali svoj sadašnji trend od gotovo 100 posto izvoza.

NOVE INVESTICIJE I nove investicije su u planu, prije svega u mehanizaciju i osnovnu opremu za proizvodnju tj. doradu sirovine. Prema planu bi se trebale odviti do travnja 2017. Poseban plan predstavljanja na inozemnom tržištu nemamo jer nam je koncepcija proizvodnje i proizvoda takva da ne traži posebno ulaganje

u predstavljanje, budući da kupce možemo pronaći i bez takvih napora i ulaganja. Da pomogne gospodarstvu, država bi trebala ubrzati administraciju, ubrzati izdavanje raznoraznih dozvola, olabaviti inspekcijski nadzor prema proizvodima iz Hrvatske, a pojačati nadzor nad inozemnim proizvodima.

Uz to, pojačano raditi na omogućavanju sredstava iz EU fondova za pokretanje poslova, a posebno ih usmjeravati ka zdravim subjektima. Kako bi naši proizvodi doista bili konkurentni, država treba omogućiti poduzetnicima bespovratna sredstva, smanjiti porezna opterećenja i poticati zapošljavanje. A kakvu državu u gospodarskom smislu želimo imati 2020.? Državu u kojoj možemo normalno živjeti od svojeg poduzetničkog rada bez opasnosti od učestalog mijenjanja propisa koji nepovoljno utječu na poduzetnički klimu i unose dozu neizvjesnosti u vezi ◀ svakog potencijalnog ulaganja.

Proizvodimo i izvozimo bučine koštice koje se u Austriji prerađuju, a ulje prodaje u 36 zemalja svijeta

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#MLADEN MUSTAČ, direktor tvrtke Mustač commerce, Virovitica

Isti uvjeti za sve proizvođače Domaći, 100 posto prirodni artikl, koji proizvodimo još od 1956. godine, sve teže nalazi put do krajnjeg kupca zahvaljujući nelojalnoj konkurenciji stranih proizvođača

odina 2016. bila nam je iznimno zahtjevna u smislu ponovnog uključenja naših proizvoda na tržište Republike Hrvatske te plasmana istih kroz trgovačke lance kao manje i veće poslovne trgovačke subjekte. Domaći, 100 posto prirodni artikl (alkoholni, jabučni, vinski ocat) koji proizvodimo još od 1956. godine sve teže nalazi put do krajnjeg kupca zahvaljujući nelojalnoj konkurenciji stranih proizvođača čiji proizvodi na tržište pristižu bez i minimalne kvalitativne kontrole. U 2017. godini planiramo agresivniji izlaz na dio tržišta na kojemu nismo trenutno prisutni, ali isto tako i izlazak na tržište EU-a. Obzirom na kvalitetu proizvoda te sto posto hrvatsko, prirodno podrijetlo, smatram da, uz pravilan nastup, imamo izgledne šanse konkurirati drugim proizvođačima iz ove branše. Izlazak na druga tržišta ovisit će, među ostalim, i o nastojanju Vlade da svojim instrumentima omogući olakšanje proizvodnim djelatnostima različitim poreznim olakšicama koje su resorna ministarstva i najavila, ili direktno kroz ulaganje i investiranje, ili kroz olakšice u troškovima rada i zaposlenih. Kada pitate što bi država najprije trebala učiniti da pomogne gospodarstvu, apsolutno bih u prvi plan stavio zadatak ove Vlade

da domaće proizvođače stavi barem u isti rang kao i inozemne, odnosno uvoznike proizvoda iz drugih zemalja EU-a, ali i pogotovo onih izvan Europske unije. Nadu ulijeva i nekoliko poteza ministarstva poljoprivrede što se ocrtava i u uključenju kontrole uvoznih proizvoda (vino, jaja, meso i mesne prerađevine), a što u zadnjim godinama nije bio slučaj.

DRŽAVA OSIGURAVA PREDUVJETE Kad je o konkurentnosti riječ, smatram da svaki proizvođač, individualno, mora ispoštovati sve norme i zakonske okvire kako bi nje-

» Planiramo agresivniji izlaz na dio tržišta na kojemu nismo trenutno prisutni

gov proizvod bio kvalitativno što prihvatljiviji, ali i zdravstveno ispravan. Konkurentnost proizvoda je time uvjetovana, ali i utjecajem države na način da proizvođačima osigura preduvjete kako bi današnji imputi (oni koji su vezani uz državu, poput poreza i ostalih nameta na plaće te raznih doprinosa) bili manji i tako olakšali i smanjili opterećenje na proizvod. Ponovit ću, potezi koje ministar poljoprivrede povlači ovih dana (prosinac 2016.) ulijevaju nadu nama iz proizvodnje da ćemo konačno biti u ravnopravnijem položaju u odnosu na uvozne proizvode kojima se, nerijetko, progledavalo “kroz prste”. Tim potezima dobivamo mi, proizvođači ali i krajnji kupac kroz nižu cijenu kvalitetnog proizvoda. Kakvu državu u gospodarskom smislu želimo imati 2020.? Kad spojimo sve što sam spomenuo, onda je odgovor kratak: očekujem državu u kojoj će gospodarskim subjektima, pogotovu u proizvodnom sektoru, biti omogućeni podjednaki uvjeti pojavljivanja na domaćem, ali i tržištu EU-a, kako bi ravnopravno mogli konkurirati u sve zahtjevnijoj utakmici, u kojoj neće biti privilegiranih nego će biti omogućene iste šanse svim sudionicima globalnog tržišta. U takvim uvjetima neće izostati i značajniji tržišni udio naših proizvo◀ da, pogotovu na tržištu Hrvatske.

#SAŠA CVETOJEVIĆ, vlasnik tvrtke Insako, Zagreb

Problem: strah od birokracije Ne vjerujem da postoji neka osoba koja može pročitati i obraditi 30.000 propisa, a još manje pravilno ih primijeniti u svom poslovanju

rotekla 2016. godina je, to je svima očito, bila ona godina u kojoj je došlo do promjene trenda. Stvari su u njoj krenule na bolje. Tako je bilo i u poslu kojim se ja bavim. U 2017. očekujem ono što očekuje zapravo i većina poslodavaca, a to je nešto što možemo nazvati malim poboljšanjem. I sam sam se u anketama o poslovanju u idućoj godini izjasnio upravo tako. Smatram da će nam iduća godina donijeti promjene, no one neće biti kolosalne i velike nego ipak samo nastavak trendova koji su započeti u godini prije. Moja su očekivanja rast od dva do tri posto ukupnog gospodarstva, no unutar kompanije želimo rasti po stopi od 5 do 6 posto i u tom nam se okviru i kreću procjene. U poslovnome svijetu se ne bojimo rizika poslovanja. Porezni nameti i opterećenja koji mnogi ističu kao problem za većinu poslodavaca nisu najveći izazov i najveći problem.

Glavni problem je nešto što možemo nazvati strahom od birokracije. Poslodavci su često u strahu da neće moći ostvariti svoje poslovne planove zbog toga što neće moći na vrijeme ishoditi određenu dokumentaciju, a to je posljedica birokratskih zapreka koje je zapravo vrlo lako riješiti. Ono što je po meni glavna stvar da bi se cijeli poslovni kotač brže okretao je pojednostavljenje procesa i nešto što je sada već postalo floskula, a to je smanjenje barijera. Kod nas postoji, pokazuju analize, 30.000 zakona i podzakonskih akata koji reguliraju poslovanje. Ne vjerujem da postoji neka osoba koja može pročitati i obraditi 30.000 propisa, a još manje pravilno ih primijeniti u svom poslovanju. Poslovna zajednica od države želi smanjenje svih stvari koje čine poslovni poduhvat nesigurnim. Svaki poslovni poduhvat je po svojoj naravi nešto što nije sigurno da će se ostvariti, no ako povrh toga ima puno regulatornih prepreka koje se poduzetniku stav-

ljaju na put, to nikako nije dobro. Kada se takve stvari ne bi događale, sigurno bi poslovni zamah bio veći i brži i mogli bismo očekivati znatnije stope rasta gospodarstva kao i ostvarenje mnogih poslovnih projekata koji za sada ◀ stoje u ladicama.

Smatram da će nam iduća godina donijeti promjene, no one neće biti kolosalne 65

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#ŽELJKO VRBOS, APIS Cabuna

Nemamo previše očekivanja Da bi se održala planirana proizvodnja i likvidnost, trebalo je puno više rada i energije

#DENIS NEMČEVIĆ, predsjednik Uprave Spider Grupe, Pitomača

Planiramo intenzivan rast Prema planu poslovanja za 2017., očekujemo još veći rast svih parametara vezanih uz proizvodnju, a naravno i rast broja zaposlenih stili dostupne izvore financiranja te programe sufinanciranja. U narednom razdoblju je realno očekivati nove izvore financiranja, obzirom na činjenicu da je jedan od strateških ciljeva jačanje međunarodne konkurentnosti. Rast na tržištima, posebno međunarodnom, moguće je realizirati uz dobro osmišljen i konkurentan nastup s partnerskim kompanijama, stoga ćemo i dalje razvijati poslovanje u smjeru ekspanzije na međunarodnom tržištu u suradnji s partnerima.

Rast zapošljavanja ne očekujemo - bar ne u realnom sektoru

rošla godina bila je vrlo teška u gospodarskom smislu. Da bi se održala planirana proizvodnja i likvidnost, trebalo je puno više rada i energije. Kad je riječ o planovima i očekivanjima, kod nas se stvari vrlo teško mijenjaju pa tako nemamo previše očekivanja od 2017. Rast zapošljavanja ne očekujemo - bar ne u realnom sektoru - dok će u državnim i javnim službama država sigurno povećati broj zaposlenih. Barijere ulaganjima vrlo će se teško ukloniti zbog nepotrebne glomazne administracije, a sve će to za implikaciju imati i vrlo neznatno povećanje izvoza. Ne planiramo nove investicije zbog nedostatka sredstava, a osvajanje novih tržišta povezano je s povećanjem proizvodnje koje će vjerojatno i izostati i 2017. Kako bi pomogla gospodarstvu, država bi trebala radikalno smanjiti državni i javni administrativni aparat, osigurati dotok

jeftinih sredstava za kreditiranje gospodarstva, učinkovitije rješavati problem neplaćanja i osigurati stabilnost zakonske regulative. Kako bi hrvatski proizvodi bili konkurentni, potrebno je smanjiti troškove proizvodnje u smislu ukidanja parafiskalnih nameta, omogućiti gospodarstvu jeftinije energente kao i pogonsko gorivo te rasteretiti gospodarstvo liberalnijim poreznim obvezama. Nadam se da bismo tako do 2020. mogli imati poduzetničku klimu kao u Austriji, značajno razvijeniju poljoprivredu i državni i javni aparat reduciran za 50 posto. ◀

KAKVU DRŽAVU ŽELIMO

poslovnom aspektu, možemo zaključiti da je 2016. za Spider Grupu Pitomača obilježena intenzivnim rastom poslovanja. Svakako valja istaknuti rast izvoza, te bilježimo unatrag tri godine konstantan rast po prosječnoj stopi od 20 posto u izvozu. Taj rezultat je izravno vezan uz činjenicu da je ostvaren rast prodaje na međunarodnome tržištu. Također valja istaknuti da je u 2016. završen investicijski ciklus od gotovo 15 milijuna kuna, koristeći programe sufinanciranja – strukturne fondove te programe Ministarstava gospodarstva i Ministarstva poduzetništva i obrta. Izgradili smo nove proizvodno-skladišne objekte te modernizirali proizvodnju gotovih proizvoda nabavkom novih modernih strojeva. Programi sufinanciranja su bili ključni kako bismo mogli ostvariti planirani rast poslovanja, a rezultati koje smo ostvarili to potvrđuju. U 2017. planiramo intenzivan rast te jače širenje na međunarodnome tržištu. Planiramo novi investicijski ciklus u povećanju kapaciteta proizvodnje, a time se i povećava broj zaposlenih. Prema planu poslovanja za 2017., očekujemo još veći rast svih parametara vezanih uz proizvodnju – povećanje EKO uzgoja sirovina na vlastitim površinama i kooperativne proizvodnje, rast prerade i proizvodnje gotovih proizvoda, a naravno i rast broja zaposlenih – kako bi bilo moguće realizirati planirane ciljeve.

STABILNA OSNOVA Definirana strategija poslovanja ima ključne smjernice u širenju poslovanja i to na način da rast mora pratiti i stabilna osnova kompanije. Spider Grupa Pitomača, od osnutka matične tvrtke Jan-spider d.o.o. te sa povezanim društvima, posluje preko 25 godina te nas konstantno obilježava rast poslovanja. Tvrtka je hrvatska obiteljska kompanija koju vodi druga generacija u obitelji. Kako bi bilo moguće održati konstantu rasta, potreban je investicijski kapital, te smo do sada vrlo uspješno kori-

Poduzetnicima i tvrtkama država treba omogućiti stabilnost, odnosno osigurati pravne propise te poreznu politiku koja će biti prilagođena rastu gospodarstva Hrvatske i omogućiti tvrtkama i poduzetnicima da generiraju rast i jačaju konkurentnost na domaćem i stranim tržištima. Gospodarstvenici su generatori rasta gospodarstva te izravno utječu na makroekonomske čimbenike koji pokazuju općenito gospodarstvo države – stoga je ključno omo-

Unatrag tri godine bilježimo konstantan rast po prosječnoj stopi od 20 posto u izvozu gućiti efikasne ekonomske i pravne mjere za gospodarstvo u cijelosti kako bi njihov fokus bio usmjeren na rast i razvoj poslovanja. To je glavna zadaća koju država mora osigurati inače neće biti rasta zapošljavanja i jačanja bruto domaćeg proizvoda. Kako bismo bili konkurentni, a kažem to prema vlastitom iskustvu, ključno je razvijati tehnologiju proizvodnje i razvijati proizvode za potrebe kupaca i potrošača. Naravno, to je moguće uz kvalitetno i stabilno poslovanje tvrtke u cijelosti – no valja istaknuti da je potrebno mudro koristiti dostupne izvore sufinanciranja koji su namijenjeni tome da potaknu i omoguće razvoj te budu osnovica za generiranje novih dodatnih vrijednosti. Kakvu državu u gospodarskom smislu želimo imati 2020.? Stabilnu i gospodarski jaku, sa stopom nezaposlenosti ispod sedam posto, vodeću gospodarsku državu regije. Da bi to bilo moguće potrebno je dosljedno rasteretiti gospodarske subjekte kroz poreznu politiku i po◀ taknuti investiranje u tvrtkama.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#ALJOŠA PAVELIN, predsjednik Uprave Viktora Lenca, Rijeka

Proizvodnja je jedini stvaratelj prave, opipljive vrijednosti Proizvoditi nije lako i izazovi su veliki, ali razvoj globalne situacije pokazuje što se događa u zemljama koje zapostave vlastite proizvodne grane

odina 2016. je potvrdila najave da će biti vrlo teška i izazovna. Recesija brodarskog tržišta i jaka konkurencija su uzrokovale pad prihoda i profitabilnosti u segmentu remontnih brodogradilišta. Dodatno, Viktor Lenac u 2016. nije imao ni jedan projekt preinake što je dodatno utjecalo na rezultat poslovanja. No, unatoč izazovnom okruženju i ostvarenom značajnom gubitku u prvoj polovini godine, uspjeli smo izvući pozitivan rezultat na kraju godine i time je naš cilj za 2016. ostvaren. Zadržali smo kontinuitet pozitivnih rezultata i to je ključno za budućnost brodogradilišta. Usudio bih se reći da je ovo što smo uspjeli napraviti u drugoj polovini 2016. pravi mali pothvat.

OČEKUJEMO ZNAČAJNIJI RAST PRIHODA I DOBITI Premda se u 2017. ne očekuje vidljiviji oporavak brodarskog tržišta ni popuštanje pritiska konkurencije, Viktor Lenac očekuje vrlo dobru godinu, odnosno značajniji rast prihoda i dobiti. Dobivanjem projekta preinake američkog ratnog broda USS Mt. Whitney te pojačavanjem globalne aktivnosti u smislu instalacija sustava za pročišćavanje balastnih voda (Ballast Water Treatment System, BWTS) otvara se prostor za po-

ono što ja vidim kao strateško ulaganje bit će vezano uz stručne i upravljačke edukacije za naše ljude te analizu i redizajn proizvodnih procesa u cilju boljeg upravljanja ukupnim procesom proizvodnje, odnosno troškovima. Tu postoji jako velik prostor za poboljšanja

ne politike, stoga ne bih htio ponavljati. Istaknuo bih samo da ključni izazov nije definiranje nečega, nego njegova operativna implementacija te sustavno praćenje i upravljanje, a na tome redovito padamo. Administrativno-fiskalno rasterećenje

Zadržali smo kontinuitet pozitivnih rezultata što je ključno za našu budućnost slovni rezultat koji bi se mogao približiti rekordnoj 2015. Uz te posebne projekte i standardnu godišnju razinu projekata remonta, očekujemo pojačanu i stabilnu zaposlenost kapaciteta. S obzirom na to da su naši klijenti uglavnom strani brodari, više od 90 posto prihoda bit će ostvareno kroz izvoz. U pogledu investicija, dobra godina će nam omogućiti da određeni dio sredstava investiramo u nužnu obnovu naše tehnološke infrastrukture. Ulaganja će, osim podizanja sigurnosti na radu kao temeljne odrednice našeg poslovanja, ići i u smjeru uvođenja naprednih tehnologija čime namjeravamo podići učinkovitost poslovnih procesa i, posljedično, produktivnost. Međutim,

jer moramo biti još kvalitetniji, još pouzdaniji i još brži da bismo mogli konkurirati na sve zahtjevnijem globalnom tržištu.

NEĆE BITI REVOLUCIONARNIH PROMJENA Već su gospodarstvenici jako puno izrekli o tome što bi država trebala napraviti u smislu stvaranja poticajnog gospodarskog okvira počev od puno jasnijeg definiranja/komuniciranja nacionalnih interesa i strateških ciljeva, stvaranja kvalitetnog operativnog programa razvoja strateških gospodarskih grana i tome odgovarajuće prilagodbe sustava obrazovanja te vođenja stabilne fiskal-

gospodarstva je svakako ključni pojam, a proizvodnja je jedini stvaratelj prave, opipljive vrijednosti i jamac stabilnog gospodarstva. Nažalost, proizvodnja je godinama sustavno devastirana u smislu njene vrijednosti i uloge u društvu te je današnje stanje ukupnog gospodarstva izravna posljedica takvog odnosa države prema proizvodnim granama. Naravno da proizvoditi nije lako i da su izazovi veliki, ali razvoj globalne situacije zorno pokazuje što se događa zemljama koje zapostave vlastite proizvodne grane. Jasno je da se revolucionarne promjene neće dogoditi u 2017. pa gospodarstvenicima preostaje samo nastaviti pronalaziti nove modele za uspješ◀ no poslovanje.

#MILAN BOŽIĆ, direktor tvrtke Ribnjačarstvo Poljana, Ribnjaci

Fondovima do novih investicija Dio raspoloživih sredstava Fonda za ribarstvo i pomorstvo smo već koristili, a sada se otvaraju mogućnosti za nova koja ćemo prvenstveno koristiti za nove investicije

ao i godina ranije, i protekla 2016., za Ribnjačarstvo Poljana bila je dobra. Bilježimo laganu stopu rasta, a ono što je najvažnije, količina prodane ribe se kreće oko 750 tona. Što se tiče očekivanja za 2017. godinu, planovi se kreću oko tih brojki uz uvijek očekivanu mogućnost promjena od nekoliko postotaka gore ili dolje. S obzirom na karakter naše proizvodnje, nikada ne možemo tvrditi egzaktne brojke budući da puno ovisi o klimi, o količinama vode i hrane. Mi smo klasična “tvornica na otvorenom”. U bilo kojem segmentu stočarstva, pa tako i ribarstva, najveći dio je pod vedrim nebom. S naše strane, u smislu onoga na što mi neposredno možemo utjecati – to smo obavili i

prilično dobro smo se pripremili za ovu godinu. Kupili smo potrebnu hranu, osigurani su prostori, genetika i mrijest. U tom smislu smo se solidno pripremili. K tome, poseban plus za bi trebao biti i korištenje sredstava EU fondova. Upravo u kontekstu otvaranja fondova, otvarat će se mogućnosti za investicije. Fond za ribarstvo i pomorstvo ima izdašna sredstva. Dio raspoloživih sredstava smo već koristili, a sada se otvaraju mogućnosti za nova sredstva koja ćemo prije svega koristiti za nove investicije. Najvažnije je da država bude brža u rješavanju naših prijedloga, posebice administrativnih pitanja. Događanja u gospodarskom životu su realna i brza, odluke treba donositi brzo,

bez odugovlačenja, jer svako odugovlačenje ◀ šteti proizvodnji i razvoju.

» Događanja u gospodarskom životu su realna i brza, odluke treba donositi brzo, bez odugovlačenja 67

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#IVICA VUKOVIĆ, vlasnik tvrtke Krah, Vrgorac

Ne protežirati uvozne proizvode Svi ministri u Vladi trebaju krenuti putem ministra Tolušića i “iskorijeniti salmonelu” iz svih stranih patvorenih proizvoda koji su preplavili hrvatsko tržište

» Proizvodnjom za domaće tržište moramo vratiti vjeru da znamo i možemo proizvoditi

o ukupnom prihodu 2016. godina je za Krah bila slabija od 2015., dok je izvoz bio na razini prethodnih godina. Nažalost zbog izbora, pada Vlade pa ponovnih izbora nije bilo investicija u Republici Hrvatskoj, a o tome da su veliki projekti na spavanju, dovoljno govori podatak da je najveće gradilište u Hrvatskoj gradnja Čiovskog mosta na kojem radi 120 radnika. U 2017. započinjemo s proizvodnjom u novoizgrađenoj tvornici u Zagvozdu uz 100-postotno povećanje kapaciteta u proizvodnji PE 100 cijevi za kanalizaciju. Primjenom novog Zakona o javnoj nabavi i prestankom pogodovanja strancima očekujemo rast na domaćem tržištu. Očekujemo povećanje broja radnika za petnaestak novozaposlenih. Upravo završavamo investiciju u izgradnju nove tvornice u Zagvozdu s povećanjem kapaciteta u proizvodnji cijevi. U Zagvozdu je izgrađena nova proizvodna hala površine 3150 metara četvornih. Uređen je čitav kompleks površine 25.000 metara četvornih sku-

pa sa skladišnim prostorom. Rekonstruirana je i postojeća zgrada u koju je smješten pogon površine 1500 metara četvornih, u kojem će se proizvoditi alati za izradu kanalizacijskih cijevi koje je tvrtka Krah, kao jedina iz Hrvatske, proizvodila u izdvojenom pogonu smještenom u malom zabiokovskom selu Rašćanima. Tu će biti i uredski prostori te zajedničke prostorije. Nakon ovoga ne planiramo nikakve nove

#DALIBOR FOFONJKA, direktor tvrtke Phoenix, Orahovica

Isti zakoni neka vrijede za sve

odina 2016. za nas je bila prosječna, u granicama očekivanoga, sa 20 posto manje prometa nego 2015. Očekujemo da će 2017. biti bolja od 2016., u rangu sa 2015. Čak mislimo da će biti bolja od 2015. koja je bila rekordna godina. Znači, očekujemo porast u odnosu na 2016. od 30 posto. Također, očekujemo rast zaposlenih

i povećanje izvoza. Što se tiče investicijskog okruženja, očekujemo da će biti loše kao i prijašnjih godina. U planu nam je gradnja još jedne nove proizvodne hale u vrijednosti od 1.000.000 eura, proboj na tržište Irana i Bliskog istoka. Planirano je osnivanje manjeg IT poduzeća kao podrška novim projektima. Što bi država najprije trebala učiniti da pomogne gospodarstvu? Smanjiti i fleksibilizirati administraciju. Birokracija je svrha samo sebi i treba je prepoloviti. Ukinuti kolektivne ugovore i uvesti ravnopravne uvjete i prava za sve radnike, da za sve vrijedi isti zakon. I smanjiti porez na dobit na 10 posto. A što učiniti kako bi naši proizvodi/ usluge ostali konkurentni? Smanjiti porez na dobit na 10 posto. U gospodarskome smislu, 2020. želimo imati profesionalnu, jeftinu, povoljnu državu, i da je administracija bez ◀ utjecaja politike.

investicije. Želimo povećanje prodaje na domaćem tržištu. Ta očekivanja su realna jer je uvoz plastičnih cijevi jako velik. To bi trebalo povećati naš ukupni prihod za 30 posto.

ZARAĐIVATI, A NE SANJATI ODLAZAK Država i institucije države trebaju smanjiti korupciju. Trebaju kontrolirati i pravilno provoditi javnu nabavu koja godišnje iznosi oko 45 milijardi kuna. To je velika rezerva za čitavo hrvatsko gospodarstvo. Proizvodnjom za domaće tržište moramo vratiti vjeru da znamo i možemo proizvoditi. Država ne smije protežirati uvozne proizvode. Svi ministri u Vladi trebaju krenuti putem ministra Tolušića i “iskorijeniti salmonelu” iz svih stranih patvorenih proizvoda koji su preplavili hrvatsko tržište. U 2020. očekujem poštenu, pravednu, proizvodno orijentiranu državu gdje će svatko raditi svoj posao i biti pošteno plaćen za svoj rad. Tako da svatko u Hrvatskoj može normalno živjeti od svoga rada, a ne sanjati od◀ lazak na rad u zemlje EU-a.

#MARIO BOBANAC, direktor Zanatpromet-trgovine, Virovitica

U nadmetanju s velikim lancima

2016. zabilježili smo rast prometa, a kako bismo ga unaprijedili, prebacili smo dio prodaje, iz našeg tradicionalnog prostora, i to građevnog materijala, u Poduzetničku zonu I. S obzirom na to da na novoj lokaciji imamo atraktivan prostor, koji omogućuje pristup teretnim motornim vozilima iz dva pravca, očekujemo porast prometa. Iako su veliki lanci otvorili specijalizirane objekte s asortimanom kojim se mi bavimo u neposrednoj blizini, smatramo da ćemo fleksibilnošću biti konkurentni. Na tržištu se osjeti potrošački optimizam, smatramo da će i to doprinijeti povećanju potražnje za proizvodima koje imamo u svojem asortimanu, kao i najavljene promjene porezne politike, koje bi trebale povećati kupovnu moć. U 2017. do-

vršit ćemo ulaganja započeta u 2016. i nastaviti ulaganje u proširenje prodajnih mjesta u našoj bližoj okolici. U 2020. očekujemo stabilno okružje, porast standarda i dobru kupovnu moć naših kupaca, te porast investicija u graditeljstvu, što će povećati i ◀ naše prihode.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#MIRNA MAROVIĆ, direktorica tvrtke VentureXchange Ltd., Zagreb

Moramo smanjiti razinu javnoga duga u BDP-u što je veliki izazov Naš gospodarski rast ne počiva na zdravim osnovama, provedenim strukturnim reformama, na tehnološkom napretku ili reindustrijalizaciji

ozitivna vijest je da je Hrvatska ostvarila visoku stopu rasta BDP-a, a najzaslužnija za rast gospodarstva je dobra turistička sezona. Trend oporavka ohrabruje, no nije dovoljan, jer ako stavimo trenutni gospodarski rast u kontekst u kojem je naše gospodarstvo od 2008. do 2015. godine realiziralo realni pad od 11 posto, trebat će s ovim stopama rasta još nekoliko godina da dosegnemo razinu BDP-a iz 2008. Konkretnije - do 2020. Dodatno, od 2008. do 2015. stopa zaposlenosti smanjena je za 12,7 posto, industrijska proizvodnja za 14,6 posto, a radovi u građevinarstvu za 47,1 posto. Usprkos većem optimizmu, razloga za zabrinutost i dalje ima. Naš gospodarski rast ne počiva na zdravim osnovama, provedenim strukturnim reformama, na tehnološkome napretku ili reindustrijalizaciji. Ne proizlazi iz ulaganja u nove tehnologije i preobrazbi gospodarstva da je u manjoj mjeri ovisno o turizmu čiji prihodi predstavljaju 18 do 20 posto BDP-a. A turizam je sezonalan, i bilo koja kriza, primjerice novi migrantski val, može se značajno odraziti na prihode. Hrvatska je malo otvoreno gospodarstvo integirano u EU, i sve što se događa u okruženju odrazit će se i u Hrvatskoj. Samim time moramo biti svjesni određenih rizika u 2017. od kojih moramo istaknuti nekoliko. Tu su kao prvo politički rizici u samoj Europi, regiji i krizi na Bliskom istoku i drugdje. Vrlo važno za Hrvatsku je i kako će regirati vodeće središnje banke, FED i ECB, jer pobjeda Trumpa može značiti da će se dizanje kamatnih stopa dogoditi brže nego što se očekivalo, odnosno moguć je zaokret u trenutnoj ekspanzivnoj monetarnoj politici. Rast koji imamo trenutno u EU-u generiran je na rekordno niskim kamatnim stopama kojima se potiču potrošnja i investicije. Hrvatska mora refinancirati značajan dio javnoga duga u 2017. Konkretno 27 miIijardi kuna. Osim toga, Hrvatska je zemlja u neinvesticijskome rangu s negativnim izgledima i plaća značajnu premiju rizika. Stoga, kraj ekspanzivne monetarne politike u svijetu, uz očekivano više kamatne stope, može Hrvatsku baciti u teškoće. Iako je obećavajuće da postoje najave tzv. regulatorne giljotine kojom će se ukloniti barijere ulaganjima, tek treba vidjeti kojom briznom i u kojoj mjeri

» Moramo napraviti zaokret u cjelokupnome gospodarstvu, a naročito je bitno da krenemo s reindustrijalizacijom. Ako uspoređujemo Hrvatsku s ostalim zemljama Središnje i Istočne Europe, Hrvatska u suštini ne proizvodi dovoljno proizvoda koje drugi kupuju.

će se tome pristupiti. Na žalost, trenutno se Hrvatska ne može pohvaliti da je prijateljska zemlja za ulagače, i strane i domaće. U privlačenju investicija zaostajemo za zemljama regije. Primjerice, u privačenju private equity i venture capital fondova (privatni i investicijski kapital), Hrvatska godišnje privlači u prosjeku 25 miljuna eura ili 0,05 posto BDP-a. A taj bi iznos mogao biti dvostruko ili višestruko veći, jer zemlje regije u prosjeku privuku oko 0,15 posto BDP-a takvih ulaganja godišnje, dok je europski prosjek 0,35 posto BDP-a. U Hrvatskoj postoji velik neiskorišteni potencijal takvoga financiranja, a velik je broj i start-up tvrtki koje većinom svoje financiranje ostvaruju tako da sjedište presele na razvijeno tršište (Velika Britanija, SAD, ali čak i Bugarska) gdje je takvo financiranje lakše ostvariti.

ZAPOŠLJAVAT ĆEMO Na razini vlastitoga poslovanja, planiramo možda zaposliti nove mlade i ambiciozne ljude u svrhu širenja poslovanja, naročito u sferi rada na projektima koje namjeravamo započeti. Prva i osnovna zadaća Vlade je smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u. To je jedan od velikih izazova, a Hrvatska to mora učiniti ne samo radi toga što je u Postupku prekomjernog deficita, nego zato što su javne financije postale neodržive, a trenutno su i jedan od najvećih razloga zašto Hrvatska ima kreditni rejting dvije razine ispod investicijskog razreda s negativnim izgledom. Stoga, država plaća veliku premiju na zaduživanje, a posljedično kamatne stope su visoke za sve njene građane i poduzetnike. Druga važna stvar koju Vlada treba provesti je restrukturiranje javnog sektora – ponaprije državnih poduzeća koja predstavljaju značajan dio hr-

vatskoga gospodarstva, a njihova konkuretnost i efikasnost je ispod tržišne razine. Vlada bi se trebala fokusirati na smanjivanje administrativnih barijera i općenito poboljšanje poslovnog okruženja kroz pružanje pravne i porezne sigurnosti. Porezna reforma je prvi korak u dobrom smjeru, a izuzetno je važno da sve reforme prati stabilnost, transparentnost i jednostavnost. Hrvatski i strani poduzetnici i ulagači ne mogu djelovati bez stabilnog i predvidljivog poreznog i pravnog okvira, koji je do sada u stalnim i prečestim promjenama. Potrebna je i temeljna promjena u sustavu obrazovanja, jer ne podignemo li razinu obrazovanja

da stojimo najlošije već sve više i zaostajemo. Moramo napraviti zaokret u cjelokupnome gospodarstvu, a naročito je bitno da krenemo sa reindustrijalizacijom (metalopređivačka, farmaceutska, informacijske tehnologije, obnovljivi izvori energije). Ako uspoređujemo Hrvatsku s ostalim zemljama Središnje i Istočne Europe (EU10), Hrvatska u suštini ne proizvodi dovoljno proizvoda koje drugi kupuju. Udio robnog izvoza Hrvatske u BDP-u je 27 posto, dok kod Češke i Slovačke prelazi 85 posto BDP-a, a za sve EU10 zemlje premašuje 70 posto BDP-a. Potrebne su promjene u sustavu znanosti i obrazovanja, a za to je potrebna uska povezanost svih – lokalnih jedinica, znanstvene zajednice, financijskog sektora i poduzetnika. Nadalje, potrebno je iskoristiti naše adute u smislu razvoja povezanih proizvoda. Iako nam je turizam razvijen, nismo uspjeli razviti u većoj mjeri i cijeli niz povezanih proizvoda (npr. poljoprivreda s dodanom vrijednošću). Uvjerena sam da za to imamo i resurse i ljude, a takve sveobuhvatne promjene dale bi perspektivu mladim ljudima i na taj način bi ih se zadržalo u Hrvatskoj. Europska unija je još 2014. donijela smjernice i ciljeve razvoja za 2020, što

U privlačenju investicija zaostajemo za zemljama regije usklađenu s tržištem rada, ne možemo se fokusirati na proizvodnju proizvoda dodane vrijednosti. Za državnu administraciju je također važno da poboljšamo iskoristivost raspoloživih EU strukturnih fondova. Trenutno smo se pomaknuli od statusa neto uplatiteljice koji smo imali u prvim godinama članstva (2013., 2014. i 2015.), ali daleko smo od efikasnog korištenja sredstava namijenjenih Hrvatskoj.

NUŽAN ZAOKRET Pozicije Hrvatske na međunarodnim ljestvicama konkuretnosti su porazne i svake godina sve je lošije. U Izvještaju o globalnoj konkurentnosti (The Global Competitiveness Report) Svjetskog ekonomskog foruma, Hrvatska je 74. od 138. zemalja, a naročito je porazna činjenica da među usporedivim zemljama (EU28, EU10) ne samo

su zemlje članice potvrdile nacionalnim ciljevima. Za razvoj našega gospodarstva najvažnije bi bilo da se postignu neki od tih ciljeva, a izdvajam dva koja smatram najvažnijima: veća ulaganja u istraživanja i razvoj, te reforma tržišta rada koja bi trebala povećati stopu zaposlenosti. Ulaganje u istraživanje i razvoj u postotku BDP-a trenutno je na skromnih 0,7 posto BDP-a, s čime smo na samome začelju EU-a. Treba naglasiti da sredstva za takva ulaganja možemo povući iz ESI fondova te EU programa. Nadalje, trebali bismo težiti većem povezivanju centara znanja i inovacije i gospodarstva, te graditi na primjerima takve uspješne suradnje koju već ostvaruje FER i STEP-RI. Znanstvena istraživanja pokazuju da zemlje koje ulažu u istraživanja i razvoj privlače značajno veća sredstva za ven◀ ture capital ulaganja.

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#DAVOR HAUPTMANN, vlasnik tvrtke Kreiranje, Split

Ima puno prostora za suradnju Kao projektant volio bih vidjeti puno više zelene gradnje i energetski učinkovito obnovljenih objekata, kao i korištenja obnovljivih izvora energije

rotekla godina bila je puna izazova, ali ujedno i novih mogućnosti. Nastavili smo uzlazni trend ulaganja u objekte za turizam domaćih i stranih investitora. Tu ponajprije mislim na rezidencijalne vile - kuće za odmor na otocima i priobalju. Mogu reći da je ipak dosta klijenata koji su se pripremali za energetsku obnovu objekata ostalo razočarano, jer se nisu objavili očekivani natječaji za energetsku obnovu obiteljskih kuća. Isto tako, natječaji za energetsku obnovu višestambenih zgrada su raspisani tek najesen 2016., tako da će se dosta planiranih projekata realizirati tek u 2017. Nadam se da će se u 2017. konačno revidirati Zakon o javnoj nabavi. Uistinu, neodgovorno je da se projektantski poslovi odabiru po najjeftnijoj ponudi, a istovremeno se traži profesionalnost, odgovornost i iskustvo. U 2017. očekujemo uspješnu realizaciju i završetak projekata koji su u tijeku. Vjerujem kako ćemo i ove godine uspješno raditi na projektnoj dokumentaciji koja je vezana uz sredstva iz fondova EU-a, u svim segmentima, od proizvodnje, prodaje, turizma, razvoja i infrastrukture. Naše poslovanje širit ćemo i u marketinškom smjeru te na takav način investitorima omogućiti bolju podršku u planiranju investicije. Uveli smo i uslugu savjetovanja pri kupoprodaji nekretnina, gdje kupce nekretnina informiramo o tzv. potencijalu nekretnine, a prema njihovim afinitetima, odnosno savjetujemo ih je li navedenu nekretninu isplativo kupiti, što je sa istom moguće postići i uklapa li se to u njihov investicijski plan.

kojem roku njegova nekretnina ispuniti poslovna očekivanja i svrhu.

ULAGATI U SIGURNO

Mislim da na području tržišta nekretnina ima puno prostora za kvalitetniju suradnju projektantskih ureda s agencijama za promet nekretnina i to u prvom redu u smislu kupnje nekretnine za ciljanog klijenta i prema klijentovim osobnim preferencijama, odnosno svrsi s kojom se nekretnina stječe, bilo da su u pitanju stanovi/kuće za privatnu ili poslovnu upotrebu. Na taj način bi budući kupac već pri kupnji nekretnine imao relevantne informacije o troškovima koji ga očekuju i poboljšanjima koja je moguće učiniti u smislu energetski učinkovite obnove kako bi se smanjili režijski troškovi. Isto tako, izradom predinvesticijskog plana, imao bi precizan uvid može li, hoće li i u

» S povećanjem broja turista, gradi se mnoštvo apartmana koji se pune turistima samo tijekom ljetnih mjeseci, a nemamo nijedan tzv. zeleni hotel. Takve projekte bi država trebala poticati

Država bi trebala stvarati bolju poduzetničku klimu

Država bi trebala olakšati poslovanje poduzetnicima stvaranjem bolje poduzetničke klime, a to u prvom redu znači osloboditi ih nepotrebnih nameta i poticati izvoz. Također, treba ulagati u grane koje provjereno donose novac. To se ponajviše odnosi na turizam koji se, prema splitskom primjeru, odvija stihijski i neplanski. S povećanjem broja turista, gradi se mnoštvo apartmana koji se pune turistima samo tijekom ljetnih mjeseci, a nemamo nijedan tzv. zeleni hotel. Takve projekte bi država trebala poticati jer se radi o objektima koji su energetski učinkoviti, recikliraju, iskorištavanju obnovljive izvore energije, manje su štetni za okoliš i pogodni su za razvoj zdravstvenog turizma gdje Hrvatska ne koristi niti desetinu svojih mogućnosti jer je riječ o grani koja omogućava produžetak turističke sezone na cijelu godinu i povećanje konkurentnosti. Svoje usluge moramo stalno prilagođavati situaciji na tržištu. Istina je da se posljednjih nekoliko godina sve vrti oko turizma, što je dobro jer potencijali nisu ni izbliza zadovoljeni. U tom smislu mislimo nastaviti i u 2017. Želimo imati državu koja će omogućiti svim svojim gospodarskim granama kvalitetan i stalan rast i razvoj. Kao projektant volio bih vidjeti puno više zelene gradnje, energetski učinkovito obnovljenih objekata i korište◀ nja obnovljivih izvora energije.

#TOMISLAV ZVONIMIR DUJMOVIĆ, direktor tvrtke Quantum, Zagreb

Očekujemo rast zapošljavanja Radovalo bi nas uklanjanje barijera ulaganjima, jer bez njih nema povećanja izvoza

oslovna 2016. godina je za nas bila godina restrukturiranja, konsolidacije i promišljanja o novim poslovnim izazovima. Naši planovi za 2017. su usmjereni na otvaranje novih tržišta u EU zoni. Očekujemo rast zapošljavanja, ali isključivo ovisno o rezultatima poslovanja na novim tržištima. Radovalo bi nas uklanjanje barijera ulaganjima, jer smatram da bez istih dugoročno nema povećanja izvoza. Planiramo predstavljanja na novim tržištima te investicije povezane s tim. Mogućnost spajanja ostavljamo za ozbiljne prijedloge, a već

dulje vrijeme rastemo isključivo organski i partnerski se udružujemo u zajedničkom nastupu na novim tržištima. Država bi definitivno trebala imati više sluha za gospodarstvo kako kroz dijalog s poslodavcima tako i uzimajući u obzir mjere koje su se pokazale u drugim zemljama kao dobra praksa. Izmišljanje “tople vode” se pokazalo kao loše za hrvatsko gospodarstvo koje stagnira već godinama. Ukratko, poboljšanje i pojednostavljenje pravnog sustava, smanjenje birokracije, digitalizacija državnog aparata, te izrada kvalitetnog okvira državne strategije. Da

bi naši proizvodi i usluge bili konkuretni, potrebno je imati konkurentne uvjete. Većina naših proizvoda i usluga je opterećena teretom visokih nameta te stoga na tržištima možemo konkurirati isključivo visokom kvalitetom. Ako se danas povuku kvalitetni potezi i napravi kvalitetna strategija gospodarstva i odnosa države s gospodarstvom, smatram da možemo 2020. očekivati kvalitetan rast gospodarstva temeljen na dugoročnoj viziji. Isti rast gospodarstva je nužan za kvalitetan život svih ◀ državljana te društva u cjelini.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#ANTUN KOVAČ, direktor Agroservis-proizvodnje, Virovitica

Ukloniti tržišno neodržive tvrtke Hitno treba izmijeniti način izobrazbe te uvesti dualno obrazovanje kako bi se učenici po završetku školovanja mogli odmah uključiti u poslovni proces

poslovnoj 2016. afirmirala se izvozna orijentacija naše tvrtke, značajno je intenziviran broj kontakata sa stranim kupcima, a naročit interes iskazan je na ruskom tržištu gdje je s tamošnjim partnerom potpisan financijski značajan ugovor i ostvareni su prvi plasmani, koji su urodili i upitima za proširenje izvoznog asortimana. Također je zadržana poslovna aktivnost sa zemljama u okruženju. Osim toga, na domaćem tržištu uočeni smo i od krupnijih sustava, za razliku od dosadašnje usmjerenosti samo individualnim kupcima, te smo u pregovorima za značajniji plasman strojeva za potrebe njihove proizvodnje u sljedećoj godini. Inače, samostalno proizvodimo poljomehanizaciju i elemente plastenika, dok komunalnu opremu radimo u kooperaciji. U 2016. godini proširili smo asortiman proizvoda s kojima smo cjenovno konkurentniji u usporedbi s ostalim proizvođačima, osobito onima iz EU-a. U 2017. godini u planu nam je zapošljavanje nove radne snage, naročito tražimo inženjere strojarstva, ali ih trenutno nedostaje na tržištu rada (gdje među nezaposlenima dominira NKV radna snaga). Očekujemo znatno povećanje izvoza – do sada je izvezen samo dio asortimana za koji su strani kupci zainteresirani. U kontinuitetu smo investicija u opremu za obradu metala što ćemo nastaviti u 2017. nabavom osnovnih sredstava – strojeva za obradu metala.

Da pomogne gospodarstvu država bi trebala profunkcionirati kao pravna država, ukloniti nelojalnu konkurenciju i nelikvidnost

ŠTO DRŽAVA TREBA UČINITI Da pomogne gospodarstvu država bi trebala profunkcionirati kao pravna država, ukloniti nelojalnu konkurenciju, ukloniti nelikvidnost. Tvrtke koje su tržišno neodržive treba ukloniti – konkuriraju svim tvrtkama, a ne pokrivaju obveze i ne razvijaju dohodovnu proizvodnju. Država treba voditi razumnu poreznu politiku, prilagoditi politiku tečaja potrebama izvoza, ukinuti parafiskalne namete. Samo jedan primjer: propisali su obavezno zapošljavanje osoba s invaliditetom, ali kada želim zaposliti osobu s invaliditetom za npr. crtača tehničke dokumentacije, onda se ispostavi da uopće nema osobe s takvim znanjem. Smatram da obavezno i hitno treba izmijeniti način izobrazbe te uvesti dualno obrazovanje kako bi se učenici po završetku školovanja mogli odmah uključiti u proizvodni i poslovni

proces kao npr. u Austriji. S druge strane, izuzetno dobrom se pokazala mjera Stručnog osposobljavanja radnika. Vlada u okviru svojih mogućnosti treba donijeti pravnu regulativu kojom bi se regulirali odnosi na tržištu, tako da svaki pravni subjekt bude izvor poreznih prihoda za državu umjesto da je dio njih samo nelojalna konkurencija ozbiljnim tvrtkama. Zatim, inspekcijske službe valja ustrojiti tako da stvarno budu servis poduzetnicima, odnosno da kroz nadzor pomažu poduzetnicima u poštivanju propisa, sa senzibilitetom u ocjenjivanju težine propusta, a tek nakon toga da djeluju represivno, odnosno da razlikuju gdje postoji namjera kršenja propisa u odnosu na poduzetnike koji iskreno žele provoditi propise. Zbog strahovite širine pravne regulative te pored obaveza organizacije i realizacije proizvodnje propusti se neminovno događaju. U socijalnoj politici, pak, u okviru mogućeg, prednost bi trebalo dati programima stvaranja novih radnih mjesta nad pukim zbrinjavanjem socijale. Trebalo bi također ispitati i napraviti metodologiju da se decidirano utvrdi koliki je broj zaista nezaposlenih u ukupnom broju, jer su naša iskustva po tom pitanju loša. Što se planova vezanih uz vlastito poslovanje tiče, ove godine unutar tvrtke očekujemo uvesti najnovije tehnologije u proizvodnju, a postojeće zaposlene regenerirati mladim i educiranijim djelatnicima. Razvoj tvrtke ćemo bazirati na asortimanu novih proizvoda pri◀ hvatljivijih tržištu.

#SEBASTIJAN TOMIĆ, direktor tvrtke Bastijana, Jelsa

Raste interes za vinski turizam Planiramo povećati ekološke nasade vinove loze. Međutim, naš cilj nije primarno povećanje proizvodnje, već podizanje kvalitete naših proizvoda i usluga

oslovna 2016. godina je za tvrtku Bastijana bila vrlo uspješna. Zbog kontinuiranog porasta broja posjetitelja i povećanog interesa stranih gostiju za vinskim turizmom, bilježimo porast direktne prodaje na kućnom pragu, što nam je ujedno i odličan marketing. U 2017. planiramo povećati ekološke nasade vinove loze te dodatno razviti vinski turizam. Namjeravamo povećati i broj zaposlenika. Zasad izvozimo oko pet posto naše proizvodnje, vjerujemo da će se ta brojka u budućnosti neznatno povećati. Sve više ulažemo u nova znanja i tehnologije, posebno se oslanjajući na korištenje sredstava iz EU fondova. Tako i za 2017. planiramo razne investicije putem povlače-

nja sredstava iz EU fonodva (sadnja novih ekoloških nasada, ulaganje u tehnologiju i

proizvodnju). Međutim, naš cilj nije primarno povećanje proizvodnje, već podizanje kvalitete naših proizvoda i usluga. Što se tiče države, da bi ona pomogla gospodarstvu, mora najprije stvoriti pozitivno investicijsko ozračje. Mora stabilizirati poreznu politiku te olakšati nastupe domaćih vinara na ciljanim stranim tržištima. Prije svega mislim na švicarsko, njemačko, te tržište SAD-a. Da bi naši proizvodi i usluge ostali konkurentni potrebno je konstantno ulagati u nova znanja i tehnologije. Kako bismo 2020. imali u gospodarskome smislu uspješnu državu, trebali bismo težiti ka stvaranju stabilne i prosperitetne države s naglaskom na rast gospodarstva i ◀ turizma.

» Sve više ulažemo u nova znanja i tehnologije 71

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#ŽELJKO GOJA, predsjednik Uprave HSTEC-a, Zadar

Želimo stvarati pametne proizvode nove generacije Naš tim stručnjaka je u 2016. razvio i niz novih proizvoda i usluga. Posebno je značajan razvoj strojeva za automatiziranu montažu automobilskih dijelova, razvoj novih inteligentnih pogonskih sustava za obradne strojeve i niza novih robotskih aplikacija

» Učinak barijere koja je stvorena rastom svih troškova poslovanja kroz posljednjih dvadesetak godina, uz uvijek gotovo “stabilnu” kunu, više skoro i nije moguće popraviti. Rezultat je deindustrijalizacija i neisplativost proizvodnje u Hrvatskoj

akon vrlo uspješne 2015. u kojoj smo imali oko 30 posto rasta prometa i u 2016. HSTEC nastavlja s rastom prometa. Naš tim vrhunskih stručnjaka strojarske i elektrotehničke struke postigao je u ovoj godini niz zapaženih rezultata i razvio niz novih proizvoda i usluga. Posebno je značajan razvoj strojeva za automatiziranu montažu automobilskih dijelova, razvoj novih inteligentnih pogonskih sustava za obradne strojeve i razvoj niza novih robotskih aplikacija. HSTEC i dalje nastavlja orijentaciju na izvoz i na individualiziranu proizvodnju uz ponudu usluga razvoja, projektiranja, proračuna, optimizacije i servisa. Rast naših usluga dovodi do potrebe za novim prostorom pa smo započeli s gradnjom nove proizvodne hale koju planiramo završiti u prvoj polovini 2017. Ovom investicijom čiju realizaciju smo započeli u 2016. proširit ćemo ukupne proizvodne kapacitete kroz izgradnju novog proizvodno-poslovnog prostora, uz rekonstrukciju postojećeg objekta i uz nabavu nove moderne opreme. Naša orijentacija izvozu i partnerstva s najboljim domaćim tvrtkama uz viziju inovativnosti osigurat će nam rast i u 2017. Nova hala je za nas prva značajna investicija u proširenje prostora, a kroz ulaganja u ljude, opremu, tehnologije i znanje, što kontinuirano provodimo, još planiramo provesti i nove tehnički zahtjevne projekte. Projekt proširenja će povećati našu konkurentnost na domaćem i stranom tržištu i omogućiti stvaranje novih radnih mjesta u sektoru proizvodnje visokobrzinskih elektromotora, ali i u drugim našim djelatnostima, posebno u proširenju kapaciteta servisa i modernizacije visokobrzinskih pogonskih vretena CNC strojeva.

sterećenja rada i pojednostavljenja propisa. Država treba osigurati poslovne uvjete koje imaju naši partneri u inozemstvu. Naši partneri imaju puno učinkovitiju stimulaciju rasta i razvoja proizvodnje uz minimalan birokratsko-administrativni sustav. Pored toga naša očekivanja su vezana za postepeno postizanje realnog i konkurentnog tečaja kune, za koji, kao izvoznici, mislimo da je nerealan. Važna je i digitalizacija društva uz brži razvoj širokopojasnog interneta kako bi se mogli uključiti kao tvrtka i kao okruženje u sve procese koje od nas zahtijevaju projekti razvoja nove generacije proizvoda za Industriju 4.0. Planiramo daljnje unapređenje tvrtke s težnjom za vodećom pozicijom na globalnom i regionalnom tržištu u područjima pogonske tehnike i robotske automatizacije. Za to planiramo nova zapošljavanja uz vlastita investiranja u obuku jer nedostaje kvalitetnog kadra iz područja specijalista za CNC obrade. Potpora za nove investicije u razvoj će nam biti u 2017. i projekti iz EU fondova na koje mislimo aplicirati samostalno i s našim kolegama iz akademske zajednice s kojima i dosad njegujemo dobru suradnju. Po našemu mišljenju, nakon ulaska u EU ne postoje neke posebne općenite barijere izvo-

Konkurentni možemo ostati u okvirima razvoja proizvoda za Industrije 4.0 ili četvrtu industrijsku (r)evoluciju. Uvođenjem novih digitalnih tehnologija, virtualnih procesa simulacija, unapređenjem digitalnog sustava i novog razvoja želimo stvarati “pametne” proizvode nove generacije iz naše niše pogonskih i robotskih sustava. Planiramo optimizirati procese rada i razvoja kako bi naše proizvode nove generacije mogli integrirati u pametne strojeve i učiniti

U varijanti stabilnog i mirnog globalnog rasta Hrvatska je načelno osuđena na uspjeh zu. Učinak barijere koja je stvorena rastom svih troškova poslovanja kroz posljednjih dvadesetak godina, uz uvijek gotovo “stabilnu” kunu više skoro i nije moguće popraviti. Rezultat je deindustrijalizacija i neisplativost proizvodnje u Hrvatskoj. Nama je nepostojanje razvijenog proizvodnog okruženja ozbiljna poteškoća i barijera intenzivnijeg rasta. HSTEC planira u 2017. investirati, razvijati i organizirati djelatnost servisa glavnih vretena CNC strojeva najpoznatijih svjetskih proizvođača. Tu ćemo se posebno posvetiti tržištu Hrvatske i regije. Kao rezultat našeg višegodišnjeg iskustva, dokazane kvalitete i vrhunske opreme HSTEC će proširiti ponudu ispitivanja, optimizacija, servisiranja i popravaka ovih glavnih vretena.

PAMETNI STROJEVI Od države očekujemo da pored porezne reforme čije efekte će najbolje pokazati praksa, u 2017. godini pokrene i provedbu drugih strukturnih reformi koje će dovesti do efikasnije javne uprave i pravosuđa, daljnjeg ra-

BLISKA I NEPRONIČNA BUDUĆNOST

ih upotrebljivim u pametnim tvornicama budućnosti. Samo takvim načinom razvoja proizvoda sigurni smo da ćemo dugo u budućnosti ostati poželjni i konkurentni na tržištu. Kako će Hrvatska izgledati gospodarstveno 2020. vrlo je teško je predvidjeti, iako nije riječ o nekoj dalekoj budućnosti. Budućnost jako ovisi o provedbi naših strategija, digitalizaciji društva i ulaganjima u školovanje i razvoj s jedne strane, ali i o tijeku niza globalnih svjetskih procesa. U varijanti stabilnog i mirnog globalnog rasta Hrvatska je kao mala zemlja s puno resursa načelno dugoročno osuđena na uspjeh, ali brzina postizanja uspjeha ovisi o ispravnoj strategiji, vraćanju kulta rada i stvaranja te brzini provedbe važnih strukturnih reformi. Hoćemo li imati poželjnu, inovativnu, stvaralačku, produktivnu i gospodarski radno (a ne uvozno) orijentiranu državu ovisi u najvećoj mjeri o nama. U HSTEC-u činimo sve da 2020. budemo i dalje inovativno, partnerima poželjno i uspješno poduzeće sa zadovoljnim radni◀ cima.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#IVANA STAVLJENIĆ, suosnivačica tvrtke Green&More, Zagreb

Izuzetno pozitivna 2016. godina U 2017. očekujemo rast plasmana na domaćem i inozemnom tržištu, a samim time pojavit će se i potreba za dodatnim zapošljavanjem u proizvodnji

odina 2016. za nas je bila izuzetno pozitivna. Ostvarili smo rast prihoda u iznosu od 25 posto s već postojećim prirodnim eko dodacima prehrani te kroz inovativnu liniju proizvoda, ekološke hrane u kategoriji raw fooda, plasirane na domaće tržište u zadnjem kvartalu ove godine. U 2017. planiramo nova proširenja s postojećim linijama proizvoda kao i kreiranje nove linije ekološke hrane, uz zakup novih parcela za ekološki uzgoj sirovina za potrebe naših proizvoda. Planiramo proširenje plasmana na tržišta naše regije, kao i na nova tržišta EU-a za koja su pregovori u tijeku. Kroz proširenje linije proizvoda, ne-

minovno su planirane i nove investicije u proizvodne procese, istraživanje i razvoj, kao i postrojenja i proizvodni pogon, sirovine, marketing. U tijeku su i pripreme za izlaganje na vodećem sajmu ekološke hrane u Londonu, Natural & Organic Products Europe, na kojem već imamo dogovorene termine zainteresiranih distributera i vodećih trgovaca u toj regiji. Vjerujemo da brend Green&More RAW ima veliki potencijal s obzirom na to da je riječ o inovativnim proizvodima koji su u kratkom vremenu osvojili domaće tržište, a u finalnoj fazi pregovora su i nova inozemna tržišta.

U 2017. očekujemo rast plasmana na domaćem i inozemnom tržištu, a samim time pojavit će se i po-

treba za dodatnim zapošljavanjem u proizvodnji. Država bi trebala dati porezne olakšice za reinvestiranu dobit. Time bi se potaknulo na nova ulaganja i potrošnju, a to bi istovremeno malim poduzetnicima kao što sam ja puno pomoglo u poslovanju zbog naših investicija u proizvodnju u smislu novih pogona i strojeva. U današnje doba konkurentan se može biti samo ako si neprekidno u tijeku s tržištem, novitetima, prateći mogućnosti i potencijale. Naši proizvodi mogu biti konkurentni, ako smo fleksibilni na promjene uz maksimalno ulaganje postojećih resursa i potencijala, konstantno ulaganje u zna◀ nje, kvalitetu i inovativnost.

#DAMIR ŠKARO, predsjednik AK Siget, Zagreb

Ulagati u proizvodnu industriju Jako sam zadovoljan poslovnim rezultatima i porastom broja tehničkih pregleda, polica osiguranja i napretkom naše najveće auto-škole u Hrvatskoj zam očekuje nas i rast zapošljavanja. Osim jedrilice i katamarana s kojima smo odškrinuli vrata na području turizma, uskoro nas očekuje i otvorenje novog auto-kampa. Vjerujemo da će za novi auto-kamp vladati veliki interes u inozemstvu - Njemačkoj, Nizozemskoj i Austriji gdje i jest najveći broj ljubitelja auto-kampova i kampiranja.

oslovna 2016. bila je najbolja u zadnjih 20 godina. Jako sam zadovoljan poslovnim rezultatima i porastom broja tehničkih pregleda, polica osiguranja i napretkom naše najveće auto-škole u Hrvatskoj. Zadnjih 12 godina, otkad sam predsjednik, bilježimo kontinuirani rast, a to očekujemo i u sljedećoj godini. Planiramo proširenje stanice za tehnički pregled jer sadašnji kapaciteti više nisu dovoljni. Isto tako moderniziramo auto-školu kako bi naši polaznici imali mogućnost interaktivnog učenja i kako bi dobili najsuvremeniju računalnu opremu za rad. S proširenjem kapaciteta, te usmjeravanjem viška prihoda nad rashodima u turi-

Država bi prvo trebala jačati industriju iz koje bi se sve moglo dalje razvijati, iz koje bi se generirao novac za daljnji razvoj i ulaganja u domaće gospodarstvo

li sa salmonelom, nisu za upotrebu u EUu, ali putem velikih trgovačkih lanaca dođu u Hrvatsku. Niskim cijenama nekvalitetne robe ubijamo našu industriju i našu poljoprivredu i obrtnike koji ne mogu biti konkurentni. Nažalost zbog teške materijalne situacije naši ljudi često odabiru jeftinije, što nije nažalost i kvalitetnije.

ULAGANJA U PROIZVODNJU

ŠTETE OD POLITIČKOG NEPOTIZMA

O tome što bi država najprije trebala učiniti da pomogne gospodarstvu, smatram da treba dopustiti ulaganja u prozvodnu industriju. Uz potpuno razumijevanje države koja mora održavati prevelik hladni pogon državnih službenika, vojske, policije, zdravstva, socijalnih službi, i obrazovanja mišljenja sam da bi u jednom prijelaznom razdoblju prvo trebalo jačati industriju iz koje bi se sve moglo dalje razvijati, iz koje bi se generirao novac za daljnji razvoj i ulaganja u domaće gospodarstvo. Na taj bi se način zapošljavali ljudi, otvarala nova radna mjesta, a država bi dobivala dovoljno novaca iz velikih prireza - količinski bi ih dobivala više, pa bi se tu otvorila mogućnost za smanjenje postotka poreza i prireza. Trebalo bi pojačati kontrole uvoznih proizvoda koji često, što smo nedavno vidje-

Svi vidimo da političke stranke kad dođu na vlast nepotistički kadroviraju svoje ljude po ministarstvima, a ne po stručnosti. Nakon što im završi mandat nitko ne povlači svoje ljude nazad, već oni često ostaju, a nove stranke dolaze i dovode nove ljude tako da se akumuliraju samo ljudi, no nažalost ne po kvaliteti kako bismo dobili nova znanja i iskustva nego po političkoj podobnosti, tako da se uglavnom akumuliraju ljudi bez stručnih znanja i iskustva. Nadam se da će se u toj tranziciji do stvaranja moderne europske države Hrvatska othrvati ovim problemima i da će prevladati stručnost i znanje jer će jedino tako naša zemlja prosperirati. Nažalost naši ministri nisu nikad bili gospodarstvenici i nisu vodili nikakve tvrtke, nisu bili na tržištu i nisu brinuli o plaćama i državnim doprinosima te nisu nikad doživjeli realnost funkcioni◀ ranja na tržištu.

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#ZRINKA BOKULIĆ, predsjednica Uprave tvrtke Aminess Hotels & Campsites, Novigrad

Nastavak pozitivnog poslovanja

#LUKA VRGA, direktor prodaje Vinarije Feravino, Feričanci

Brendirati Hrvatsku kao vinsku zemlju Feravino je do sada izvozilo u 10 zemalja, a u 2017. sa sigurnošću možemo tvrditi da ćemo izvoziti u 15 jer već imamo ugovorene izvozne poslove godini sa sigurnošću možemo tvrditi da ćemo izvoziti u 15 zemalja jer već imamo ugovorene izvozne poslove većeg obujma. Što se tiče zapošljavanja, ne planiramo nova. Radimo složno, sa stručnim i kreativnim mladim timom, koji je otvoren za suradnju i nove prodajne izazove. Investicije se najviše odnose na podrum i vinograde, te se planira proširivanje turističke ponude i kapaciteta vezanih uz turizam. Feravino je osvajanjem brojnih nagrada za kvalitetu na relevantnim međunarodnim ocjenjivanjima vina ostvarilo odličan preduvjet za prepoznavanje Hrvatske i Slavonije kao vinske, vrlo interesantne i neobične turističke destinacije.

» Država bi prije svega trebala smanjiti namete

va godina ostvarila je sva naša očekivanja i potvrdila da smo usprkos svim izazovima poslovnu politiku i razvoj tvrtke postavili u pravome smjeru. Tako je Laguna Novigrad svoju prvu poslovnu godinu pod krovnim brendom – Aminess, ostvarila rast prihoda i zaposlenosti te dodatno podigla razinu zadovoljstva gostiju. U 2017. očekujemo nastavak pozitivnog trenda, u našim planovima stoji povećanje zaposlenosti, nastavak investicija i razvoj novih proizvoda i usluga. Ipak, iduće godine očekujemo samo blagi porast prihoda iz inozemstva usprkos velikoj potražnji. Naime, zbog brojnih prepreka nismo u mogućnosti tržištu ponuditi nove kapacitete, ali i dalje se nadamo skorom rješenju pitanja turističkog zemljišta kao ključnom preduvjetu za novi investicijski zamah u domaćem hotelijerstvu. Neprekidna ulaganja u turizmu su, usprkos sporom povratu uloženog, neizbježna ukoliko želite ostati konkurentni. Stoga Aminess u svom petogodišnjem investicijskom planu predviđa ulaganja u nove kapacitete što će donijeti rast prihoda i novih radnih mjesta.

Država bi prije svega trebala smanjiti namete, ubrzati tj. pojednostavniti rad državnih i lokalnih administrativnih tijela i njihovih procedura te unaprijediti partnerski odnos prema gospodarstvenicima i poduzetničkim inicijativama. Treba raditi na dizajnu i kvaliteti usluga, proaktivnom pristupu tržištu, novim prodajnim kanalima te inovativnim konceptima prema novim i brzorastućim segmentima potrošača. U 2020. želimo imati stabilan okvir poslovanja, brzi i agilni administrativni aparat koji će poslovati ukorak s gospodarstvom te što manje lutanja i brzopoteznih promjena zakonodavnog okvira neovisno o političkoj ◀ opciji.

Država bi trebala raditi veću kontrolu i analizu uvozne robe

rodaja vina bila je uspješna s povećanjem prodaje i tržišnog udjela na domaćem tržištu. Također, tijekom 2016. bilježimo rast izvoza. U suradnji s Udruženjem vinarstva i potporama iz Vinske omotnice 2014.-2018. nastupili smo na mnogim specijaliziranim vinskim sajmovima u bližem inozemstvu te zemljama trećega svijeta. S obzirom na to da smo vinarija koja djeluje u sastavu tvrtke Osilovac, dao bih kratak osvrt na berbu 2016. o kojoj nam uvelike i ovise planovi u poslovnoj 2017. Vinogradarska godina bila je izuzetno zahtjevna i dinamična. Ranije kretanje uvjetovano blagom zimom te pojavom kasnog proljetnog mraza usporilo je vegetaciju. Dijelove nasada pogodila je tuča. Sve su to situacije koje su zahtijevale pojačan angažman u vinogradarstvu. Prosječne ljetne temperature pomogle su stabilizaciji vegetacije, te je vinova loza dosegla stupanj razvoja primjeren periodu godine. Berba je krenula u očekivanom redovnom terminu i protekla je bez zastoja. Grožđe je razvilo harmonične i poželjne elemente za vrhunska vina. Godina je bila puna vremenskih i temperaturnih izazova koje smo stručno savladali. Mlada vina već u ranoj fazi pokazuju da će bi primjerenija sortnim obilježjima, s karakteristikama na kakve smo navikli kod ranijih berbi. Odnos mirisa i okusa je vrlo uravnotežen, vina će biti elegantnija, svježija i voćnija. Nadalje očekujemo proširenje asortimana s novim proizvodima te rast prodaje u Hrvatskoj kao i na zahtjevnim inozemnim tržištima. Feravino je do sada izvozilo u 10 zemalja, a u 2017.

ZAŠTITA GRAŠEVINE Država bi trebala raditi veću kontrolu i analizu uvozne robe po pitanju kvalitete i zaštite graševine kao sorte. Isto tako bi se trebalo više raditi na edukaciji i osvješćivanju potrošača te upoznavanju s hrvatskim autohtonim sortama. Što se tiče izvoza trebala bi se napraviti izvozna strategija, a država bi trebala stati iza hrvatskih vinara u vidu promocije i ulaganja kako bismo što više bili prisutni na sajmovima i izvoznim tržištima. Navedeno imaju i druge vinske zemlje poput Francuske, Italije, Španjolske, Portugala, Austrije, Čilea, Australije, Novog Zelanda, SAD-a… Trebamo raditi na konkurentnosti proizvodnje i kvalitete, isto tako veća ulaganja u brendiranje hrvatske kao vinske zemlje i brendiranje hrvatskih autohtonih sorti poput graševine, frankovke, malvazije, plavca, pošipa i ostalih. Želimo bolju i uspješniju godinu! Ako gledamo iz kuta prodaje - viši standard kako bi kvalitetna vina, s idealnim omjerom cijene i kvalitete, pronašla put do većeg broja educiranih i vinski osviještenih konzumenata, koji uživaju i cijene, ◀ ponajprije, hrvatski proizvod.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#SANJA SABOLIĆ, voditeljica Hotela Kurija Janković, Lukač

Smatramo da smo vrijedni “skretanja s autoputa” U oblikovanju naše turističke ponude vodi nas optimizam. Očekujemo da će se naši planovi povećanja broja dolazaka i noćenja ostvariti, a nadamo se da će naš hotel postati pogonski pokretač kontinentalnog turizma Virovitičko-podravske županije

odina 2016. bila je prva godina našega poslovanja, a možemo ju opisati kao godinu ulaganja, planiranja, istraživanja, analiziranja i kreiranja vlastitog brenda hotela. Budući da smo mali hotel, naglasak je stavljen na rad i zalaganje svakog pojedinca. Podizanje svijesti o važnosti individualnog i timskog rada jedna je od primarnih zadaća svakog poslovnog sustava. Uz primarnu zadaću postavljanja poslovnih procesa, nastojali smo paralelno razvijati prepoznatljivost destinacije. Hrvatska slovi kao “zemlja 1000 otoka”, no malo je poznato da smo i zemlja koja ima preko 1300 dvoraca i kurija. Hotel Kurija Janković u Kapela Dvoru, koji je obnovljen sredstvima Europske unije i Virovitičko-podravske županije u sklopu projekta Drava4Enjoy, zasigurno je jedan od najljepših malih hotela u kontinentalnom dijelu Hrvatske, idealan za odmor, posebno bicikliste, ali idealan i za poslovne konferencijske sastanke. Blizina rijeke Drave, mogućnost lova i ribolova, daju mu posebnu draž. U sklopu navedenih projekata označeno je preko 600 kilometara biciklističkih staza, postavljene su info table s kartama kako bi biciklisti imali na raspolaganju pregled biciklističkih staza Virovitičkopodravske županije s informacijama o turističkim atrakcijama na rutama, a izrađena je i GPS aplikacija koja je dostupna svima. Kurija Janković sagrađena je tijekom 19. stoljeća u duhu smirenog historicizma i predstavlja jednu od najelegantnijih plemićkih ladanjskih kuća na području Virovitičkopodravske županije. Hotel se nalazi na mjestu susreta Slavonije i Podravine u okruženju UNESCO-vog prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, raspolaže s 18 komfornih dvokrevetnih soba, a gostima su na raspolaganju caffe bar, restoran, soba za sastanke, konferencijska dvorana i suvenirnica. Temelji poslovanja su postavljeni, a cilj koji smo si postavili je umrežavanje s ostalim turističko-ugostiteljskim akterima Virovitičkopodravske županije. Popunjenost hotela možemo postići samo cjelovitom turističkom ponudom, a razvijanje zaokružene turističke priče našega kraja jedan nam je od najvećih izazova.

Smatramo da smo vrijedni “skretanja s autoputa” na putovanjima do mora jer uz predivan hotel nudimo i jedinstvene lokalitete u našem okruženju. Te dvije ponude (morska i kontinentalna) trebaju biti komplementarne i nadopunjavati se, a potencijalnom gostu moraju biti konkretno predstavljene.

VIDLJIVI I PREPOZNATLJIVI

nutno je nedovoljno predstavljena. Prirodne ljepote, domaća kuhinja, kulturna baština, tradicionalni obrti i zanati zaslužili su biti vidljivi i dostupni domaćim i stranim turistima. U 2017. očekujemo najveći pomak upravo na tome području. Trendovi u turizmu se stalno mijenjaju i traže od nas prilagodbu u realnom vremenu. Moderni gost je istraživač, a mi mu želimo dati prostor u kojem će sve svoje potrebe moći ostvariti. Nastavit ćemo povezivanje s domaćim ugostiteljima jer želimo zajednički doprinijeti razvoju destinacije. Kontinentalni turizam često obilježava razjedinjenost davatelja usluga, a za pružanje cjelokupnog doživljaja jedne destinacije takvo umrežavanje je nužno. Cilj nam je postati prepoznatljiva destinacija za domaće turiste, ali i predstaviti se novim tržištima srednje i zapadne Europe.

Jačanje naše marketinške strategije jedan je od prioriteta. Nastojimo biti vidljivi i prepoznatljivi u današnjim modernim medijima. Aktivnosti usmjeravamo na društvene mreže (Instagram, Facebook), web stranicu, lifestyle medije. Našu internetsku stranicu želimo držati živom i pretvoriti je u stalan izvor informacija. Pokretanjem bloga želimo naše goste potpuno uvući u doživljaj kontinentalne ponude virovitičko-podravskoga kraja, a korištenjem ključnih riječi postati vidljiviji na internetskim tražilicama. Koncentracija će biti na svim modernim alatima kojima se današnji gost služi kako bismo ostavili jasnu i dostupnu sliku naše ponude. Kako bi kontinentalni turizam bio konkurentan potrebna je cjelokupna državna strategija i vizija u kojem smjeru ga želimo razvijati. Imamo sve preduvjete da kao zemlja razvijemo cjelogodišnji turizam i odmaknemo se od etikete isključivo morske destinacije. Pomaci su na tom području vidljivi, ali se na njima treba konstantno raditi. Nadamo se da će iduće razdoblje biti razdoblje promjena i spremnosti svih aktera na zajednički rad na ◀ tom području.

» Moderni gost je istraživač, a mi mu želimo dati prostor u kojem će sve svoje potrebe moći ostvariti

Hrvatska slovi kao “zemlja 1000 otoka”, no malo je poznato da smo i zemlja koja ima preko 1300 dvoraca i kurija

SKRIVENA BLAGA KONTINENTA U oblikovanju naše turističke ponude vodi nas optimizam. Očekujemo da će se naši planovi povećanja broja dolazaka i noćenja ostvariti, a nadamo se da će naš hotel postati pogonski pokretač kontinentalnog turizma Virovitičko-podravske županije. Kontinentalna Hrvatska ima uistinu bogatu ponudu koja treba naći svoje mjesto na tržištu, a tre-

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#IGOR KRAKIĆ, vlasnik i direktor agencije Z.A.G.I., Zagreb

Država nam je maćeha, a ne majka Želi li pomoći gospodarstvu, država prije svega treba smanjiti poreze, nepotrebna financijska opterećenja i olakšati poslovanje malim i srednjim poduzetnicima

oslovna 2016. godina za našu agenciju bila je jako dobra. Bavim se organiziranjem događanja i team building programa za tvrtke i kompanije i uočio sam porast interesa, što je vjerujem uvjetovano izlaskom Hrvatske iz recesije. Osim u Hrvatskoj djelujemo i u Srbiji, a u planu nam je širenje i na Bosnu i Hercegovinu tijekom godine. Rast zapošljavanja sljedeći nam je logičan korak i vjerujem da ćemo povećati broj djelatnika i u matičnoj tvrtki - agenciji Zagi u Zagrebu, no budući da se povećava posao zapošljavat ćemo i u Srbiji te u Bosni i Hercegovini. Smatram da je organski rast najzdraviji rast i tako zapravo rastemo već deset godina i tim smjerom nastavljamo i dalje. Nove investicije su neizostavne želite li kvalitetno širiti poslovanje, pa će se naša ulaganja uglavnom usmjeriti prema nabavci nove opreme i sudjelovanju na domaćim i stranim enter-

» Smatram da

tainment sajmovima. Želi li pomoći gospodarstvu, država prije svega treba smanjiti poreze, nepotrebna financijska opterećenja i olakšati poslovanje malim i srednjim poduzetnicima kako bi se mogli brže razvijati. Trebalo bi ih se što više zaštititi da nema

je organski rast najzdraviji rast i tako zapravo rastemo već deset godina i tim smjerom nastavljamo i dalje

“dumping” cijena stranih proizvoda, da se našim proizvođačima da što više prostora na domaćem tržištu i da su što veća ulaganja države u održivost gospodarstava jer strane kompanije i proizvodi koji su na našem tržištu ne mogu biti u jednakoj poziciji jer su naši proizvodi skupi - imamo skupe kredite, a država je nažalost maćeha, a ne majka našim gospodarstvenicima. Jedan od pokazatelja je i nedavni slučaj salmonele. Ovo je problem države koja dovoljno ne ulaže u domaće gospodarstvo, ne štiti ga i ne pomaže da se dobro pozicionira na domaćem i stranom tržištu. Nadam se da nećemo biti nova Grčka, već da slijedimo dobre primjere zemalja u tranziciji koje su napravile ogroman iskorak kao, primjerice, Poljska. Isto tako se nadam da će do tada naša država nizom korisnih i djelotvornih mjera raditi na poticanju našeg gos◀ podarstva.

#SANJIN ŠOLIĆ, predsjednik Uprave Jadranka Grupe, Mali Lošinj

Uz ove barijere nema ulaganja Država bi trebala biti partner koji sluša gospodarstvo, razumije i otvara vrata, a ne raditi na tome kako otežati i učiniti kompliciranijim investiranje i poslovanje

a kraju 2016., ispred Uprave Jadranka Grupe mogu reći da sam zadovoljan jer smo u protekloj sezoni ostvarili odlične rezultate i dodatno se pozicionirali na tržištu kao elitna, eko i spa & health turistička destinacija. Konkretno, to znači da smo ostvarili 15 posto veće prihode nego 2015., dok u noćenjima bilježimo očekivani rast od jedan posto, s obzirom na to da u 2016. nismo mijenjali dosadašnje kapacitete za smještaj gostiju u hotelima i kampovima. Naime, ulaganja tijekom investicijskoga ciklusa koji je započeo 2007. rezultirala su značajnim iskorakom u smislu dodatnog pozicioniranja cijeloga otoka Lošinja te je podignuta kategorizacija hotela na četiri i pet zvjezdica.

OČEKUJEMO RAST ZAPOŠLJAVANJA Tako su u luksuznoj uvali Čikat kategorije pet zvjezdica do sada rekonstruirani Hotel Bellevue, luksuzna Vila Hortensia

i Boutique Hotel Alhambra. U istom razdoblju, samo prije objekata u uvali Čikat, nadograđen je i rekonstruiran Vitality Hotel Punta kategorije četiri zvjezdice u Velom Lošinju te su obnovljeni hoteli Aurora kategorije četiri zvjezdice i Family Hotel Vespera, također kategorije četiri zvjezdice, a u kampu Čikat je izgrađen aquapark, prvi takav na otocima. Svakako očekujemo rast zapošljavanja, jer se u 2016. kao jedan od najvećih problema pojavio upravo nedostatak kvalitetnih kadrova u hotelijerstvu. Zbog toga smo nedavno bili na terenu, u Slavoniji i Baranji, gdje smo razgovarali s ljudima koji žele raditi i koji ispunjavaju osnovne uvjete za rad u našim hotelima. Potraga za novim kvalitetnim ljudima je stalni izazov i s takvom praksom ćemo nastaviti, iako ona nije dovoljna. Država tu mora promijeniti pristup, jer se mi danas suočavamo s problemom da nitko ne želi upisati školu za ugostitelje, dok hotelijeri doslovno tijekom cijele godine traže kvalitetnog radnika.

Hotelijeri cijele godine traže kvalitetnog radnika 76

žetak turističke sezone. Primorsko-goranska županija je donijela odluku o ulasku u proceduru izmjene Županijskog prostornog plana te nam sada još preostaju strateške procjene od kojih je ključna studija utjecaja zahvata na okoliš. Idealno bi bilo da zajedno s dozvolama sve bude gotovo kroz tri godine.

PODIĆI LJESTVICU U TURIZMU

Kad je riječ o uklanjanju barijera, to je naša stalna molba i problem s kojim se svakodnevno suočavamo, jer bez toga neće biti novih ulaganja, novog razvoja, novih radnih mjesta… Jadranka Grupa u sljedećem razdoblju na prvom mjestu planira ulaganje u proširenje i uređenje Zračne luke Mali Lošinj kako bi na otok mogli slijetati putnički avioni, a što će omogućiti lakšu dostupnost otocima Lošinju i Cresu kao ponajprije avio destinacijama. Sljedeći ključni projekt je realizacija Eco golf resorta na Punta Križi, koji predstavlja dodanu vrijednost i sadržaj te omogućava, ono što je najbitnije, produ-

Država bi trebala biti partner koji sluša gospodarstvo, razumije i otvara vrata, a ne raditi na tome kako otežati i učiniti kompliciranijim investiranje i poslovanje. Kada govorimo o turizmu, prije svega moramo podići ljestvicu kada govorimo o usluzi i pristupu gostu, potom unaprijediti ponudu i maknuti se od toga da nudimo samo more i sunce, jer su turisti sve izbirljiviji i sve zahtjevniji, a samim time i produžiti sezonu koja, nažalost, još uvijek traje od travnja do listopada. Mi koji radimo u realnom sektoru ponajviše želimo državu koja razumije i podupire gospodarstvo te koja radi na uklanjanju barijera, a ne stvaranju novih. To će značiti da ćemo imati birokraciju koja je na usluzi gospodarstvu, a ne ◀ onu koja koči gospodarstvo.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#SVEN DARRER, tvrtka Darrer, Zagreb

#MARIJAN POJATINA, direktor tvrtke Olival, Zagreb

Otvaramo turistički informativni centar Pozitivna godina 2016. U dvije godine postojanja Hello Croatia brenda, izdano je 27 turističkih vodiča koji se distribuiraju po Hrvatskoj i susjednim državama

Država u kojoj bismo željeli živjeti i raditi jest država koja bi brinula za svoje stanovnike

rend Hello Croatia koji se temelji na turističkoj ponudi Hrvatske, točnije izradi besplatnih turističkih vodiča i mapa sa zabavno-informativnim sadržajem i prezentacijom turističke ponude započeo je 2016. u punom rastu. U veljači smo izdali specijalno izdanje Hello Zagreb vodiča s tematikom “luksuzni shopping u Zagrebu”. Nakon toga je uslijedilo klasično izdanje turističkog vodiča Hello Zagreb 4th edition. Kako bi što kreativnije prezentirali turističku ponudu grada Zagreba odlučili smo objaviti dodatno izdanje pod nazivom Hello Zagreb: 72 hours in Zagreb. S nadolazećom ljetnom sezonom stupili smo u partnerstvo s kartičarskom kompanijom VISA točnije njihovom marketinškom agencijom TBWA. Zahvaljujući uspješnoj poslovnoj suradnji, bili smo u mogućnosti napraviti vodiče za probrane hrvatske gradove. Potkraj lipnja 2016. izdali smo 10 novih vodiča što je ujedno činilo 25 izdanja vodiča koji su izašli iz uredništva Hello Croatia, odnosno tvrtke Darrer. Poslovnu godinu smo završili plasiranjem specijalnog izdanja, Advent in Zagreb 2016. Sveukupno u dvije godine postojanja Hello Croatia brenda, izdano je 27 turističkih vodiča koji se distribuiraju u velikoj nakladi diljem Hrvatske kao i gradovima susjednih država.

Vođeni idejom da poboljšamo i obogatimo način prezentacije turističke ponude grada Zagreba, a i u konačnici ostalih gradova Hrvatske, otvaramo turistički informativni centar Hello Zagreb powered by Hello Croatia. Zagreb će biti prva stanica za ostvarivanje ideje koju je Hello Croatia tim zamislio te s vremenom krenuti u realizaciju otvaranja centara u još nekim hrvatskim gradovima. Hello Zagreb info centar će biti moderan, praktičan i funkcionalan prostor koji će domaćim i stranim posjetiteljima pružati iz prve ruke sve bitne informacije vezane za grad Zagreb. Uz sugestije i savjete osoblja, posjetitelji će moći personalizirati vlasitite turističke aranžmane i iskustiti Zagreb na najbolji način prema svojim preferencijama. Samim otvaranjem Hello Zagreb info centra, potražnja za novim zaposlenicima je potrebna kao i ideja otvaranja info centara s istom tematikom u ostalim većim hrvatskim gradovima. Ulaganjem u budući centar, proširenjem i poboljšanjem ponude unutar centra kao i dodatnih pogodnosti koje će biti unutar centra, smatramo da će stvaranje budućih poslovnih odnosa biti mnogo lakše i vjerujemo da će s tim istim ulaganjem određene barijere novim poslovnim pothvatima biti uklonjene.

KLJUČ JE U INOVATIVNOSTI Država bi prije svega trebala smanjiti opterećenja na male i srednje poduzetnike, odnosno smanjiti porez i prirez porezu na dohodak, te porez na dobit. Također bi trebala povećati novčane poticaje za male i srednje poduzetnike kako bi potaknula inovacije i rast hrvatskih tvrtki na nacionalnom, ali i međunarodnom tržištu. Ključ postanka, i ostanka konkurentnog proizvoda na tržištu jest neprekidno osluškivanje i prilagodba tržištu, te inovacija. S turističkim kartama ćemo pratiti trendove na tržištu, te ih sukladno tome kreirati, a ponudu u informativnom centru ćemo prilagođavati potrebama naših korisnika te zadovoljenju njihovih želja kroz raznovrsnu ponudu te novostima na tržištu. Država u kojoj bismo željeli živjeti i raditi, te ostavljati utjecaj na gospodarskoj razini, jest država koja bi brinula za svoje stanovnike. To konkretno znači povećanje ukupne proizvodnje, sukladno tome povećanje izvoza, odnosno smanjenje uvoza, zatim porast nacionalnog dohotka, porast produktivnosti, porast zaposlenosti te poveća◀ nje poticaja za zapošljavanje.

odina 2016. za tvrtku Olival bila je iznimno pozitivna. Osim ostvarenog rasta prihoda u iznosu od 19 posto u odnosu na 2015., povećali smo i udio izvoza u ukupnom prihodu. Imali smo pojačane izvoze u već prisutnim zemljama naše regije, a otvorili smo i tržište Slovačke. Također, ponosni smo na finalizaciju novog proizvodnog pogona, čiju smo izgradnju započeli u ožujku 2016, godine. Uz useljenje u novi pogon, planiramo rast prihoda od minimalno 15 posto, kao i daljnje proširenje plasmana na domaćem i inozemnim tržištima. Također, planiramo izlagati na vodećem sajmu prirodne kozmetike u Europi, Vivaness u Nurnbergu. Vjerujemo da ćemo se tim nastupom još više približiti novim tržištima i kupcima te prezentirati kva-

litetu brenda Olival uz ostala vodeća imena prirodne kozmetike. Napravili smo planove i korake za nove plasmane u 2017., kao i za nekoliko godina unaprijed. Osim završetka investicije u izgradnju novog proizvodnog pogona vrijednu 10 milijuna kuna, u 2017. planiramo i dodatni razvoj i investicije u dvije nove proizvodne linije. Također su u tijeku pregovori za pozicioniranje Olivala na novim tržištima unutar EU-a, kao i proširenje plasmana naših proizvoda na postojeća tržišta. Očekivani prodor na nova inozemna tržišta, kao i proširenje asortimana neminovno sa sobom nosi i potrebu za novim djelatnicima, tako da očekujemo i trend rasta u zapošljavanju od 10 posto. Mislimo da bi država trebala zadržati porezne olakšice za reinvestiranu dobit. Ova olakšica potaknula bi privrednike na nove investicije i potrošnju uz izuzetnu korist i pomoć u poslovanju malim poduzetnicima koji svake godine puno investiraju u nove strojeve i pogone u svrhu jačanja plasmana i konkurentnosti. Hrvatske tvrtke mogu biti konkurentne na domaćem, ali i europskom i svjetskom tržištu jedino s novim i inovativnim proizvodima, neprekidnim ulaganjem u zna◀ nje, kvalitetu i dizajn.

» Hrvatske tvrtke mogu biti konkurentne jedino s novim i inovativnim proizvodima

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#TOMISLAV URODA, direktor iCata, Zagreb

Država treba biti nevidljiva Mislim da naša država još uvijek luta oko toga što bi trebalo napraviti. Sva mudrost države jest: pronađite one koji žele i spremni su nešto razvijati i onda ih pogurajte

oslovno gledajući 2016. godina bila je izrazito intenzivna i zahtjevna, ali vrlo uspješna što se u konačnici odrazilo na poslovanje tvrtke. U lipnju smo uspjeli isporučiti tCat-750, tender brod za Grand Circle Cruise Line sa sjedištem u Bostonu. U listopadu smo potpisali ugovor s Nacionalnim parkom Mljet za gradnju triju električnih brodova što je za nas veliko priznanje dosad uloženom razvoju. Malo smo se i ekipirali, pa nas je sad troje zaposlenih uz više stalnih vanjskih suradnika, pa smo, osim ovih, uspjeli realizirati i više manjih projekta. Sve u svemu, iza nas je uspješna godina. Planovi su nam uvijek veliki, pa tako i za 2017. Svakako planiramo daljnja zapošljavanja i razvoj poslovanja, no vodeći se načelima održivog razvoja, te će planove morati pratiti i prihodi tvrtke. U 2017. se želimo dalje ekipirati s projektnim kapacitetima kako bismo kroz godinu ili dvije otvorili i vlastiti proizvodni pogon. Te će naše planove morati pratiti i povećanje izvoza, jer jedino u tom segmentu vidimo mogućnost daljnjeg širenja poslovanja i ulaganja. Sve prihode reinvestiramo u daljnje

poslovanje, bilo razvojem novih projekata, bilo zapošljavanjem ili tehnološkim osuvremenjivanjem. Doduše, do sada dosta skromno, no kako se prihodi budu povećavali tako će investiranje i dalje rasti. Rast tvrtke će biti ili organski kao i do sada, što je vrlo dug i spor put koji možemo u potpunosti kontrolirati ili će taj rast biti kroz spajanja, ali po za nas prihvatljivim uvjetima. Prije koju godinu bili smo spremni dati dosta velike ustupke mogućim partnerima, a sada već detaljnije razmatramo moguća partnerstva. Planiramo se predstaviti na tržištu Europe sa čime smo već započeli, a taj ćemo posao intenzivirati tijekom 2017. Proizvodi će postati konkurentni ako im dopustite da stignu na tržište dovoljno brzo, ako se prilagođavaju tržištu

osluškujući njegove potrebe i nisu opterećeni nepotrebnim troškovima. Imate ideju, kvalitetan tim i poslovni plan, treba vam uvjetni kredit koji ćete vratiti ako realizirate projekt, a ako ne uspije-

Planiramo daljnja zapošljavanja i razvoj poslovanja, no vodeći se načelima održivog razvoja, te će planove morati pratiti i prihodi

te onda se dobivena sredstava kategoriziraju kao bespovratna - to je model po kojem se većina sredstava iz EU-a treba plasirati. Kada se dijele bespovratna sredstva ne pridonosi se konkurentnosti proizvoda ako on ne može preživjeti bez subvencija. A kad subvencije nestanu, vi prestajete biti konkurentni, proizvod umire, a tvrtka pati. Mislim da naša država još uvijek luta oko toga što bi trebalo napraviti. Najjednostavniji primjer toga vezan je uz naše iskustvo iz Velike Britanije. Prije godinu dana u Londonu smo imali predstavljanje projekta na Bloomberg pitchu, i reakcija je bila takva da su nas po povratku u Hrvatsku zvali iz Velike Britanije i tražili da otvorimo tvrtku u Londonu, što će nam biti potpuno besplatno i to će za nas odraditi ljudi iz njihovog Ministarstva vanjskih poslova. Tu je sva mudrost države: pronađite one koji žele i spremni su nešto razvijati i onda ih pogurajte. Država treba biti nevidljiva. To znači da se u medijima priča o gospodarskom napretku, a ne o političarima. To je država kakvu mi vidimo 2020., samo je pitanje koja je to ◀ država.

#ZRINKO KAMBER, predsjednik Uprave Medora Hotela, Podgora

Očekujemo daljnji rast poslovanja Za 2017. smo konsolidirali svoju ekipu, a imamo velik broj mladih i vještih ljudi koji žele biti dio našeg tima kao stalni zaposlenici ili kao sezonci

» Želimo baš u pokazateljima poslovanja biti jedni od vodećih

adovoljni smo ovogodišnjom poslovnom godinom i sezonom. U početku smo imali određene izazove koji su nastali zbog kašnjenja otvaranja našeg novoobnovljenog hotela, međutim, kada smo uhvatili ritam, ostvarili smo sve planirane rezultate i na to smo posebno ponosni.

Što se tiče samog povećanja prometa, prihoda i ostvarenja većeg broja noćenja, moram reći da smo imali povećanje noćenja od 10 posto u odnosu na prošlu godinu. Turistički prihodi za devet mjeseci 2016. rasli su 40 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. Isto tako, zauzetost kapaciteta za vrijeme otvorenosti hotela bila je veća od 73 posto što procjenjujemo, za prvu godinu poslovanja s novim hotelom, jako solidnim rezultatom. Naravno da postoji prostor za napredak. U tom smislu smo se pripremili za 2017. i to na konsolidacijsku godinu u kojoj ćemo odraditi cijelu sezonu sa svim našim kapacitetima i očekujemo daljnji rast. Za 2017. smo konsolidirali svoju ekipu, a imamo veliki broj mladih i vještih ljudi koji žele biti dio našeg tima kao stalni zaposlenici ili kao sezonci, i u njihovu edukaciju ćemo posebno ulagati. To se obavlja internim treninzima gdje imamo mentore, istaknute u svom poslu i koji će sasvim sigurno pridonijeti da kvaliteta naše usluge i doživljaja u Me-

dori bude još jača i veća. Medora je mala hotelska tvrtka, ali će se razvijati. U sljedeće dvije do tri godine želimo i dalje investirati u naše objekte i sve ih obnoviti. I to sve na način da bude u skladu s najsuvremenijim turističkim trendovima. Želimo baš u pokazateljima poslovanja biti jedni od vodećih, i bez obzira što to možda zvuči pretenciozno za ovako malu tvrtku, ali sam sasvim siguran da svi u svom malom okruženju moramo napraviti najviše što možemo kako bi hrvatski turizam došao na svoje mjesto u okviru svjetskog turizma. U očekivanju novih mjera Vlade u smislu porezne politike gdje smo smatrali kako će se smanjiti stopa PDV-a za turizam na međustopu od 13 posto, to je na neki način bilo i najavljeno, sasvim sigurno nas ne veseli što ta stopa nije smanjena. Za ugostiteljstvo je podignuta gotovo dvostruko i to će dovesti do usporavanja nekih procesa, ali treba učiniti sve da naši ◀ poslovni rezultati ne budu ugroženi.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#ZVONIMIR MRŠIĆ, predsjednik Uprave Podravke, Koprivnica

Proizvodnja hrane trebala bi biti strateška industrija Od renoviranih i inoviranih proizvoda ostvarili smo oko 12 posto ukupnih prihoda, a u narednom razdoblju očekujemo širenje poslovanja izvan domaćeg tržišta gdje trenutno ostvarujemo nešto više od 30 posto ukupne prodaje

posljednje vrijeme sve je više poremećaja na domaćem tržištu zbog kvalitete proizvoda koji nam dolaze sa stranih tržišta, i niskim cijenama snažno konkuriraju domaćim proizvodima. Kupci su neodlučni, a naš je posao da ih educiramo i pomognemo im u odabiru proizvoda za konzumaciju. Naši proizvodi, siguran sam, jesu kvalitetni, kreirani uz pomoć visoke kvalitete sirovina koje ulaze u proizvodnju i strogih pozitivnih pripisa u svim fazama proizvodnje. Upravo stoga smatram da bi proizvodnja hrane trebala biti strateška industrija u Hrvatskoj. Važan element u pronalaženju položaja na tržištu je ulaganje u vlastito istraživanje i razvoj. Na tome temeljimo rast dugi niz godina. Ministarstvo znanosti je i u 2016. potvrdilo da se Istraživanje i razvoj Podravke našlo na popisu znanstvenoistraživačkih pravnih osoba. To nas predstavlja kao poželjnog industrijskog partnera s jakim stručnim kadrom što je važno na projektima finacniranim izvanjskim izvorima. Mi smo, vodeći računa o potrošačima, slijedili preporuke Svjetske zdravstvene organizacije o smanjenju prekomjernog unosa soli, šećera i

masti te smo donijeli strateški dokument Nutritivna strategija 2014.-2024. U protekle dvije godine njegovom provedbom smanjili smo udio soli u cijelom asortimanu za 5 do 15 posto, od 2017. smo uklonili sve trans masti, a udio šećera u proizvodima za djecu ćemo smanjiti na manje od 10 posto ukupnog energetskoga unosa.

DIJELIMO OPTIMIZAM Od renoviranih i inoviranih proizvoda ostvarili smo oko 12 posto ukupnih prihoda, a u narednom razdoblju očekujemo širenje poslovanja izvan domaćeg tržišta gdje trenutno ostvarujemo nešto više od 30 posto ukupne prodaje. Podravka je kompanija koja djeluje na 24 tržišta i tamo imamo svoja predstavništva, a izvozimo na njih više od 60. Dijelimo hrvatski optimizam koji se dogodio u protekloj godini, no najviše ovisimo o vlastitoj konkurentnosti na svim tim tržištima. Ono što je značajno u 2016. je to da smo iznadprosječno rasli i u prihodima i u profitabilnosti jer smo konsolidirali akviziciju koju smo napravili u godini prije i nastavili smo s rastom izvoza i povećanjem prihoda na internacionalnim tržištima.

Ono što je nama izuzetno važno je da budemo konkurentni tamo gdje poslujemo i očekujemo i u 2017. iznadprosječni rast kompanije i u globalnim razmjerima. To ćemo ostvariti ponajprije rastom na internacionalnom tržištu. Nadam se da će se ovaj optimizam koji osjećamo u Hrvatskoj pretočiti i na Adria regiju kako bismo mogli nastaviti s rastom kompanije i na tome području. U svakom slučaju naša strategija je da iznadprosječno rastemo u izvozu jer nam je cilj da Podravka uskoro postane najveća multinacionalna ◀ kompanija sa sjedištem u Hrvatskoj.

Podravka ima svoja predstavništva na 24 tržišta, a izvozimo na njih više od 60

#GORAN MARKULIN, direktor CroMaRisa, Zadar

Isplatile se višegodišnje investicije Država posljednjih godina dobro podržava razvoj ribarstva i akvakulture što je dobro

rotekla 2016. je u poslovnome smislu bila uspješna. Kao i u kontekstu svih prethodnih godina, ostvaren je daljnji rast. Sukladno našim strateškim planovima, proizvodnja je dosegnula 7.000 tona, a cilj nam je doći na 10.000 tona čim prije. Čak 95 posto naše proizvodnje čine orada i brancin, te kornatska hama. Naš tržišni udio na europskom tržištu se povećava i time smo zadovoljni. Uostalom, 70 posto naše proizvodnje završi u izvozu. U 2017. očekujemo daljnji rast, kao i povećanje tržišnog udjela. U okviru Adris Grupe posljednjih je sedam,

osam godina u Cromaris investirano više od 500 milijuna kuna. Upravo te investicije su i omogućile naš razvoj u smislu onoga što se sada i događa. Ove godine očekujemo nastavak investicija u rast i modernizaciju proizvodnje. Prema nama dostupnim informacijama, Cromaris je danas među najmodernijim proizvođačima orade i brancina u svijetu. Prema našem mišljenju, država posljednjih godina dobro podržava razvoj ribarstva i akvakulture. Ono što je dobro jest da Uprava za ribarstvo sluša konkretne zahtjeve i prijedloge sektora i nastoje to s nama realizirati. U buduć-

nosti je potrebno poraditi na pojednostavljenju dobivanja koncesija za uzgoj. Druga stvar su fiskalna opterećenja na svježu ribu koja su bitno veća nego što je to slučaj u zemljama u okruženju. Smanjenjem takvih opterećenja, mogle bi se dobiti konkurentnije cijene za potrošače na hrvatskom tržištu. Činjenica je kako su naše proizvođačke cijene jednake kako za domaće tako i za inozemno tržište. Međutim, potrošnja ribe u Hrvatskoj po glavi stanovnika je među najnižima u Europi. Sa svoje strane ćemo nastojati pomoći povećanju potrošnje ribe, a vjerujem kako će se i država u tome pridružiti. ◀

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#DARKO LOPOTAR, regionalni direktor tvrtke Schneider Electric, Zagreb

Treba nam učinkovita, digitalna država koja potiče inovacije Zahvaljujući najnovijim tehnologijama koje donosimo, vjerujemo da ćemo i nadalje biti konkurentni i uspješni na inozemnim tržištima. Potrebno je omogućiti povoljnije kreditiranje poslovnih subjekata jer na ino tržištima nismo konkurentni u natječajima arch Leaderboard Reportu. Posljednjih je godina zamjetan povećani interes za pametnim rješenjima na području pametnih gradova i infrastrukturnih mreža, poput vodoopskrbe, energetike, komunalnih rješenja ili e-mobilnosti. Potrebe za razvojem ili nadogradnjom postojećih sustava otvaraju nam nova poslovna područja i nove projekte te su naša ulaganja i planovi usmjereni ka predstavljanjima rješenja vezanih za pametne gradove i pametne mreže.

NISMO KONKURENTNI U NATJEČAJIMA

G » Potrebno je omogućiti povoljnije kreditiranje poslovnih subjekata

odina 2016. nam je donijela niz nagrada i priznanja. Institut Ethisphere® dodijelio nam je visoku poziciju među najetičnijim kompanijama u svijetu, zahvaljujući primjeni etičkih načela u poslovanju, usklađivanju s propisima te društvenoj odgovornosti. Uvršteni smo u Top 50 tvrtki koje mijenjaju svijet prema Fortune magazinu, četvrta smo ekološki najosvještenija kompanija u svijetu prema Corporate Knightsu te smo skočili na 10. poziciju u Newsweekovom Global Green Rankingu zahvaljujući aktivnom sudjelovanju u globalnom klimatskom sporazumu COP21. Vodeći smo proizvođač sustava za upravljanje enegijom u zgradama (BEMS), već drugu godinu za redom prema Navigant Rese-

Industry 4.0 revolucija povezana s očekivanim spajanjem velikog broja uređaja na internetske mreže, IoT (Internet of Things), doprinijet će razvoju novih poslovnih modela i prilika, ali i rastu potražnje za novim kompetencijama, stručnom osposobljavanju i profiliranju kadrova. Uskoro ćemo lansirati na tržište proizvode vezane za softvere i cloud rješenja, poput Masterpact MTZ - prvi uređaj koji omogućava nadzor, zaštitu i upravljanje električnim instalacijama, s mogućnošću spajanja na cloud servere, a time i pregled potrošnje i stanje energetske mreže u svakom trenutku. Uskoro dolaze i nove verzije smart aplikacija za nadzor toplinskih mreža, Termis 7.0, vodovodnih mreža Aquis 7.0., SCADA softverska aplikacija za nadzor, upravljanje i obradu podataka u industrijskim sustavima, SmartStuxure, Historian

Data Management i Power Monitoring Expert PME. U petnaestak godina prisutnosti u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, uspostavili smo odlične kontakte s nizom kompanija koje izvoze svoje proizvode u sve krajeve svijeta. Zahvaljujući najnovijim tehnologijama koje kontinuirano donosimo, vjerujemo da ćemo i nadalje biti konkurentni i uspješni na inozemnim tržištima. Potrebno je omogućiti povoljnije kreditiranje poslovnih subjekata jer na vanjskim tržištima nismo konkurentni u natječajima. S druge strane, korištenje EU fondova treba usmjeriti na uvođenje novih tehnologija i IoT-a (pametni gradovi) ili uvođenje pametnih infrastruktura. To je 3-I formula: treba stvoriti inovativna okruženja koja će privući inovativne tvrtke i otvoriti prilike za nova radna mjesta - inovativne kadrove.

DIGITALNA DRŽAVA Naši su proizvodi usklađeni s najnovijim međunarodnim standardima vezanim za zelenu proizvodnju, napredne tehnologije, internetske komunikacije s fokusom na cyber sigurnost, te logističku izvrsnost. A što želimo u 2020.? Državu koja je atraktivan i privlačan poslodavac mladim, talentiranim kadrovima. Treba nam moderna, učinkovita i digitalna država koja će poticati inovacije i ulaganja te stvarati nove vri◀ jednosti i jačati produktivnost.

#ALMA HARAŠIĆ BREMEC, voditeljica Akademije Saveza kuhara mediteranskih europskih zemalja, Split

Država treba puno toga napraviti

rotekla 2016. bila je puna novih izazova i započetih srednjoročnih projekata s puno pozitivnih predznaka. Planirali smo rast, ali nas je na kraju ipak malo i iznenadio u pozitivnome smislu. Bilo bi dobro napraviti analizu jesmo li nešto previdjeli u planiranju ili se odstupanje dogodilo jednostavno zbog ukupnih pozitivnih promjena na koje sami nismo mogli utjecati. U 2017. očekujemo nastavak ciklusa započetih u 2016. kroz uključivanje većeg broja članova, djelatnika i partnera, kao i kroz proširenje tržišta na kojima nastupamo. Dio porasta se odnosi i

na razvoj novih proizvoda koji zahvaćaju nove tržišne segmente. Nove investicije u 2017. bit će minimalne. Važno nam je zatvoriti dvogodišnji ciklus koji smo započeli u 2016., a nova ulaganja provesti isključivo iz vlastitih sredstava, što nam se pokazalo kao uspješan model. Prvo osiguranje svih preduvjeta i sredstava, a potom investicija - kao kruna koja može dati novi poslovni zahvat - što i naši partneri prepoznaju i lakše se odlučuju na suradnju s nama. Država bi trebala puno toga napraviti. Zvuči kao predložak brojno puta izgovoren, ali da ponovimo: očekujemo uklanjanje administrativnih barije-

ra, pojednostavljenje zakonskog okvira, suradnju i savjetovanje umjesto kažnjavanja poduzetnika, ubrzavanje kvalitetnog rješavanja pravnih sporova… U narednim godinama nastojat ćemo podizati kvalitetu naše usluge i razvijati uvijek nove proizvode i usluge. Hrvatsku 2020. godine vidim kao idealnu i razvojnu državu. Državu koja prepoznaje i potiče ulaganja, nove projekte, zapošljavanje, prepoznatljivu na međunarodnom terenu po sigurnim uvjetima poslovanja. A mijenjanje zakona i poreza - uz najavu od najmanje dvije godine - idealno tri godine unaprijed - jer toliko unaprijed svi ugovaramo i planiramo. ◀

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#LEDA BOSNIĆ, obrt Ekatrin Katrin, Varaždin

Poduzetništvo treba postati “cool” Planiramo predstavljanje u inozemstvu, proširenje suradnje s drugim, srodnim domaćim brendovima, a proširujemo asortiman i ponudu usluga u području dizajna i promocije

udući da nam je 2016. bila druga godina poslovanja, možemo je usporediti sa 2015., koja je bila nešto bolja u financijskome smislu. No, relativno smo zadovoljni poslovanjem u 2016. Primjerice, uspostavili smo suradnju s domaćim brendom kojemu pružamo usluge dizajna. Zapošljavanje nam trenutačno nije u planu jer smo obiteljska tvrtka i trudimo se iskoristiti sve naše snage i resurse, no radimo na izvozu i širenju prodaje u druge hrvatske gradove. Svakako planiramo predstavljanje u inozemstvu, kao i proširenje suradnje s drugim, srodnim domaćim brendovima. Također, proširujemo asortiman i ponudu usluga u području dizajna i promocije. Pozdravljamo najavu Vlade da paušalnim

obrtima povisi prag za ulazak u sustav PDVa, no smanjenje davanja (doprinosa i poreza) bilo bi još bolja odluka. U Hrvatskoj treba poraditi na izgradnji imidža, nekog zajedničkog identiteta hrvatskih proizvoda, kako bismo svi zajedno bili prepoznatljivi na vanjskom tržištu. Naravno, ne smijemo zaostajati kvalitetom, a smatramo da su naše cijene pristupačne, što nas zaista čini konkurentnima u inozemstvu. Treba nam država koja ne samo da potiče, nego i nagrađuje poduzetništvo. Netko bi pomislio da su poduzetnici kažnjeni pravilima i davanjima, tako da bismo voljeli da naša država stvori poticajnu atmosferu u kojoj će biti vrlo privlačno postati poduzetnik. Poduzet◀ ništvo treba postati “cool” u Hrvatskoj.

Treba poraditi na izgradnji imidža, nekog zajedničkog identiteta hrvatskih proizvoda

#DARIJA KULJIĆ, voditeljica robne kuće Ikea Zagreb

Imamo i katalog za biznis kupce Nama je posebno značajno što smo u 2016. ostvarili suradnju s Udrugom Kamensko, podupirući socijalno poduzetništvo i osiguravajući našim kupcima vrhunsku uslugu

našoj drugoj poslovnoj godini (1. rujan 2015. - 31. kolovoz 2016.) premašili smo vlastiti plan i s porastom prometa od šest posto u odnosu na prethodnu godinu, ostvarili 567,7 milijuna kuna prometa. U istom smo razdoblju prodali 3300 kuhinja, te time zasjeli na peto mjesto po broju prodanih kuhinja između svih 340 robnih kuća Ikea u svijetu. Nama je posebno značajno što smo u 2016. ostvarili suradnju s Udrugom Kamensko, podupirući aktivno socijalno poduzetništvo, a osiguravajući našim kupcima vrhunsku uslugu šivanja. Suradnjom s Udrugom osigurali smo dvije plaće za članice Udruge koje kod nas u robnoj kući pružaju usluge šivanja, te imaju i određene povlastice kao i naši zaposlenici kao što su besplatni prijevoz i subvencionirani obrok. U sljedećih 12 mjeseci planiramo dvije značajne investicije. Prva je dostavni centar u Splitu, gdje će kupci moći preuzeti svoje internetske narudžbe. Druga velika investicija IKEA Grupe u Hrvatskoj je projekt Designer Outlet Croatia. Ovaj fashion outlet bit će smješten pokraj robne kuće Ikea Zagreb, početak izgradnje planiran je za 2017., a otvorenje očekujemo 2018. U prvoj fazi projekta, Designer Outlet Croatia imat će 15.000 četvornih metara u 90 lokala prosječne površine 170 četvornih metara koje zakupci mogu spajati za potrebe većih dućana. Po završetku prve faze projekta očekujemo otvaranje više od 400 novih radnih mjesta.

Premašili smo vlastiti plan i s porastom prometa od šest posto u odnosu na prethodnu godinu, ostvarili 567,7 milijuna kuna prometa. U istom smo razdoblju prodali 3300 kuhinja, te time zasjeli na peto mjesto po broju prodanih kuhinja između svih 340 robnih kuća Ikea u svijetu

Godina iza nas svakako je bila uspješna, ostvarili smo izvrsne prodajne rezultate, ali i otvorili online kanal prodaje kako bismo hrvatskim kupcima bili još dostupniji.

živost. Tako se kod nas mogu kupiti isključivo LED žarulje koje troše i do 85 posto manje energije, a traju i po 20 godina. U robnoj kući Ikea Zagreb koristimo geotermalne pumpe i PV panele, pa 89,5 posto energije koju utrošimo dolazi iz obnovljivih izvora energije. U 2017. radit ćemo s našim kupcima na edukaciji o važnosti i načinima održivijeg življenja kroz projekt Male promjene, velike uštede. I u 2017. nastavit ćemo razvijati projekte u područjima održivosti, inkluzije, rodne ravnopravnosti i socijalnog poduzetništva. Tako očekujemo i proširivanje suradnje s Udrugom Kamensko vjerojatno kroz ograničenu kolekciju koja bi se prodavala u našoj robnoj kući. Ikea će nastaviti investirati u razvoj hrvatskog gospodarstva, i nadamo se ◀ tako pridonijeti pozitivnim pomacima.

INTERNETSKA PRODAJA U 2017. fokusirat ćemo razvoj internetske prodaje na smanjenje cijena dostave i poboljšanje kvalitete ukupnog korisničkog iskustva. Novosti u 2017. su i plaćanje gotovinom prilikom dostave te online planiranje kuhinja, putem aplikacije Skype. Godine 2016. izradili smo prvi katalog samo za biznis kupce i ponudili im nekoliko rješenja za različite budžete, poput opremanja apartmana za turističku djelatnost, a s obzirom na pozitivan odjek pripremamo tiskanje novih brošura. Jedan od temelja našeg poslovanja je odr-

Planiramo dvije investicije: dostavni centar u Splitu, te projekt Designer Outlet Croatia 81

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#BORIS ŽGOMBA, predsjednik Uprave tvrtke Uniline, Pula

Treba riješiti problem nezaposlenosti stručnoga kadra Turistička ponuda treba se više usmjeriti na konkretne regionalne destinacije, na određene niše turističkih proizvoda te ono najvažnije - produljenje pred i posezone

ao i svaka do sada, turistička 2016. je zbog svojih specifičnosti i događaja bila izazovna, ali na samome kraju, možemo reći, i iznimno uspješna poslovna godina, pa usudio bih se reći i najuspješnija turistička godina do sada. Sukladno očekivanjima, poslovnu godinu završavamo s jednim lijepim rezultatom koji je za 15 posto veći u odnosu na rezultat 2015. Gledajući ukupno poslovanje, ostvarili smo više dolazaka i noćenja u odnosu na prošlu godinu, što se naravno, pozitivno odrazilo na konačni financijski rezultat. Jedan od naših planova, ali i očekivanja od 2017., svakako je da bude bolja i uspješnija od 2016. U Unilineu smo uvijek težili rastu i razvoju, stoga smo za 2017. postavili ambiciozne, ali realne ciljeve u koje vjerujemo da ćemo ih i ostvariti. Zajedno s cijelim timom djelatnika, pratimo zbivanja na tržištu i sukladno tome postavljamo ciljeve i programe koje uspješno ispunjavamo. S obzirom na planirani rast po-

Uniline je svoju prodajnu mrežu proširio i na druge europske zemlje, ali i tržišta Azije te južne Amerike

» Ono što slovanja, jačanje i širenje tržišne pozicije to svakako zahtijeva povećanje tima. Da bi se turistički sektor nastavio razvijati, očekujem da će se smanjiti birokracija kako bi se povećala učinkovitost i potaknuo rast, da će se riješiti pitanje posebnog postupka oporezivanja, Zakon o pružanju usluga u turizmu te uređenje ostalih zakona o turizmu kako bi se turistički sektor doveo u ravnopravni položaj s ostalim subjektima na tržištu. Za nas, u ovome trenutku, najvažnija investicija koju planiramo realizirati u 2017. svakako je izgradnja nove poslovne zgrade gdje ćemo na jednome mjestu okupiti cijeli pulski tim. S obzirom na kontinuitet rasta i razvoj kompanije tijekom godina poslovanja, trenutna poslovna zgrada nam je postala pretijesna pa pulski tim radi na dvije lokacije.

INFORMATIČKA PLATFORMA Druga, najvažnija investicija s kojom smo krenuli u realizaciju već ove godine, a planiramo je završiti tijekom 2017. je velik i va-

očekujem ne do 2020. nego već sljedeće godine, je rješenje problema nezaposlenosti općenito, ali i rješavanje problema nezaposlenosti mladog, stručnog kadra koji sve više iseljava u inozemstvo

žan iskorak u pogledu nove informatičke platforme kojom ćemo objediniti sve usluge koje pružamo te povećati učinkovitost i kvalitetu rada. Ostali, ali svakako ne manje važni planovi su daljnje jačanje destinacijskog menadžmenta kroz suradnju sa sustavom turističkih zajednica i Ministarstvom turizma, akvizicije hotelskih objekata u menadžment ili vlasništvo te širenje i jačanje poslovanja u regiji s ciljem učvršćivanja vodeće kompanije u Hrvatskoj, ali i zauzimanje vodeće destinacijske menadžment kompanije u regiji. Tijekom dvadeset godina poslovanja, kompanija Uniline je svoju prodajnu mrežu, osim tradicionalnih europskih tržišta, proširila i na druge europske zemlje, ali i tržišta Azije te južne Amerike. Posljednjih godina fokus stavljamo na tržište SAD-a i Kanade te Australije što za nas predstavlja veliki izazov u poslovanju. Svakako, na osvojenim tržištima želimo još više učvrstiti svoju poziciji, a na novoosnovanim tržištima planiramo nastupiti s većim marketinškim aktivnostima kako bi zauzeli željenu poziciju i tržišni udio. Što se tiče našeg sektora potrebno je regulirati zakonodavstvo, fiskalne zakone, Zakon o radu, Zakon o pružanju usluga u turizmu. Također, svakako je neophodno nastaviti suradnju s javnim sektorom - Ministarstvom turizma, Hrvatskom turističkom zajednicom kroz udruženo oglašavanje, potaknuti ulaganje privatnog gospodarstva. Država mora poraditi na svemu navedenom kako bi potaknula hrvatsko gospodarstvo. Generalno gledajući, smatram kako je turistička ponuda Hrvatske zadovoljavajuća i to temeljim na činjenici da iz godine u godinu bilježimo poraste u noćenjima i dolascima. Ipak, mišljenja sam da bi se u sljedećim godinama turistička ponuda trebala više usmjeriti na konkretne regionalne destinacije, na određene niše turističkih proizvoda, primjerice aktivni, zdravstveni i eno-gastro turizam te svakako ono najvažnije, a to je produljenje pred i posezone kvalitetnim eventima i sadržajima.

NOSITELJI RASTA Cilj je svakako nastaviti s gospodarskim rastom. Ponajprije, potrebno je definirati ključne sektore koji će biti nositelji rasta, a zatim usmjeriti sve resurse na razvijanje tih sektora. Svakako da je od najvećih ciljeva našeg gospodarstva povećanje izvoza, a time smanjenje uvoza, jer Hrvatska ima kvalitetne proizvode da bi ih izvozila na strana tržišta gdje oni postaju nekonkurentni. Ono što očekujem ne do 2020. nego već sljedeće godine, je rješenje problema nezaposlenosti općenito, ali i rješavanje problema nezaposlenosti mladog, stručnoga kadra koji sve više iseljava ◀ u inozemstvo.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#TEA MARKOTIĆ, voditeljica projekata tvrtke Tiko Pro, Zagreb

Godina učenja, noviteta i izazova Nastavit ćemo sa zapošljavanjem marljivih i vedrih osoba kakve su uvijek dobrodošle

odina 2016. je definitivno bila godina učenja, noviteta i izazova. U našoj djelatnosti (u sektoru EU fondova) bilo je jako vruće cijele godine, ne samo u ljeto. Puno izmjena natječaja, objava novih, zanimljivih poticaja za poduzetnike, puno novih uspješnih projekta, a i lekcije kod nekolicine neuspješnih. Sve u svemu, 2016. ćemo zapamtiti kao uspješnu godinu koja nam je omogućila ne samo poslovni nego i osobni rast. U 2017. ćemo nastaviti sa zapošljavanjem marljivih i vedrih osoba kakve su uvijek dobrodošle u našem timu suradnika. Puno energije i pažnje ćemo pridavati usavršavanju zaposlenih. Isto tako planiramo nastavljati aktivnosti prodora na novo, austrijsko tržište. Fokus će biti na internacionalizaciji poduzeća, što znači da u okviru programa Horizon 2020 očekujemo još veći postotak stranih klijenata. Važno je da imamo prihode disperzirane na slovensko, hrvatsko i austrijsko tržište što predstavlja važan

temelj za rast u 2017. Isto tako planiramo veća zapošljavanja u Hrvatskoj jer će se pravi i veliki nacionalni natječaji za dobivanje bespovratnih sredstava tek početi otvarati. S obzirom na to da smo poduzeće koje se bavi uslugama, za nas investicije predstavljaju novi zaposleni i otvaranje novih tržišta. U ovome trenutku još ne razmišljamo o spajanju, ali ćemo biti jako sretni ako pronađemo partnera i na austrijskom tržištu. Zasad još uvijek rastemo organski. Država bi svakako trebala rasteretiti gospodarstvo od administrativnih i birokratskih barijera. Smatramo da smo u 2016. već doživjeli manji pomak prema liberalizaciji gospodarstva, ali to je tek početak. Kao poduzetnici smo prvi puta svjedočili pojednostavljenju procedura u pripremi prijava za dobivanje bespovratnih sredstava i s velikom radošću očekujemo pozitivne promjene koje će nam donijeti 2017. Država bi uz to morala biti otvorenija u komunikaciji s gos-

podarstvom. Jako teško je dobiti bilo kakve informacije na ministarstvu, a dobra suradnja je jako, jako rijetka. I ubuduće ćemo se truditi da naš kupac, klijent, naručitelj, ostane u centru našeg poslovanja. To znači da ćemo ga slušati (a i čuti) te da ćemo naše usluge još više individualizirati prema potrebama klijenata. No, ne smijemo zaboraviti ni na zadovoljstvo zaposlenih koje je

ključni element svake usluge, pa tako i naše. I dalje ćemo poticati zaposlene da ostanu znatiželjni, kreativni i stručni. Što se tiče hrvatskih proizvoda i usluga, konkurentnost možemo, generalno gledano, osigurati tako da država smanjuje stopu poreza na dobit i time pomaže uspješnim poduzećima. Uz to, bilo bi jako dobro da na tržištu postoje i povlastice za istraživačke aktivnosti. Želimo državu koja potiče inovacije, istraživanja, proizvodnju, poduzetnički, ali i javni sektor. Državu koja prepoznaje potencijal u poduzetništvu i potiče ga bespovratnim sredstvima, organizacijom događaja s ciljem povezivanja poduzetnika i javnih tijela te potporama za samozapošljavanje. Hrvatska je objavila Strategiju pametne specijalizacije, temeljni dokument rasta inovativnog gospodarstva. Nadamo se da će se uz sudjelovanje države i gospodarstva postići definirani ciljevi i da će naši proizvodi postati vodeći na glo◀ balnom tržištu.

#GORAN VRABEC, direktor tvrtke Volim Ljuto, Igrišće

Kvaliteta prije kvantitete Nije problem u tome da su hrvatski proizvodi skupi nego u tome da ljudi nemaju novca. Trebali bismo se koncentrirati na proizvodnju visokokvalitetnih proizvoda

obzirom na to da smo startup tvrtka i ostvarujemo konstantni rast moram priznati da 2016. nije bila loša. Ostvarili smo 100-postotni rast s obzirom na godinu ranije tako da ne mogu biti nezadovoljan. U 2017. očekujem daljnji rast i zapošljavanje još nekoliko ljudi tako da se nadam da će nas u timu biti desetak. Ne mogu reći da očekujem uklanjanje barijera ulaganjima jer se to nije dogodilo u proteklih 10 godina tako da se neće dogoditi ni sada jer to nije proces koji se događa preko noći. Rast izvoza je svakako jedna od stvari koja nam je pri vrhu popisa za realizaciju u 2017. Nove investicije već imamo isplanirane, a nadamo se da će dio njih biti realiziran i preko EU fondova ako će natječaji biti na vrijeme i smisleno napravljeni. Od investicija planiramo proširenje i poboljšanje proizvodnog pogona te pokretanje vlastitih maloprodajnih trgovina. Nisam ekonomist pa neću govoriti o generalnim stvarima nego ću napisati nekoliko stvari koje bi mogle pomoći malim poduzetnicima kao što smo mi.

Porezno rasterećenje djelomično se i događa kroz smanjenje poreza na dobit od 2017. i povećanje neoporezivog dijela plaće, no cijena rada je i dalje skupa i teško je zaposliti ljude. Manji porez na hranu je definitivno jedan od poteza koji bi pomogao povećanju potrošnje kvalitetnih domaćih proizvoda jer nije da ih ljude ne žele kupovati nego jednostavno nemaju mogućnosti i zato se hranimo jeftinom i nekvalitetnom hranom. Trebalo bi napraviti reviziju inspektorata tako da sve inspekcijske službe budu

ponajprije savjetodavne. Zamislite situaciju gdje inspekcija dolazi, vi ih pozdravite, popričate s njima, oni pogledaju sve što trebaju i napišu vam popis stvari koje ne valjaju i daju realni rok da to popravite bez pisanja kazne i zatvaranja proizvodnje/prodaje zbog manjih grešaka. Svaka čast inspekcijama koje rade na takav način, svakako ih ima i trebaju služiti za primjer drugima. Također bi trebalo povećati razinu znanja u državnim ustanovama. Tijekom godina sam osobno imao doticaj s puno ljudi koji rade u državnim ustanovama i moram priznati da sam u 80 posto slučajeva bio jako razočaran pruženom uslugom i količinom (ne)znanja pojedinih službenika. Ljudi obično nahvale državnog službenika koji im pomogne, ali ja to ne želim raditi jer im je to posao za koji primaju plaću koja djelomično dolazi i od mene kao poduzetnika i fizičke osobe. Ako u privatnom sektoru imate zaposlenika koji ne zna ili ne želi raditi svoj posao takve stvari se brzo i efikasno rješavaju. Nužno je optimizirati državni aparat. Uz nove tehnologije i pametno razmi-

šljanje broj zaposlenih u državnim ustanovama mogao bi se smanjiti barem za trećinu što bi automatski smanjilo troškove. Puno ljudi bi izgubilo posao, ali bi se dugoročnim smanjenjem troškova državnog aparata našla sredstva koja bi se mogla uložiti negdje drugdje i tako dugoročno otvoriti nova radna mjesta gdje će ti ljudi nešto stvarati, a ne samo biti na teret poreznim obveznicima jer moraju raditi poslove koji bi mogli biti automatizirani. Teško je pričati o konkurentnosti kad na policama trgovina možete kupiti piletinu za 12 kuna dok je proizvodna cijena te iste piletine u Hrvatskoj viša od toga. Nije problem u tome da su hrvatski proizvodi skupi, nego u tome da ljudi nemaju novca. Hrvatska je mala zemlja i trebamo se koncentrirati na proizvodnju visokokvalitetnih proizvoda. Teško da možemo biti konkurentni u proizvodnji pšenice kad su parcele u Mađarskoj veće od cijele Slavonije. Ali zašto ne bismo proizvodili kvalitetne proizvode za koje ne treba milijun hektara zemlje i to izvozili? Kvaliteta prije kvantitete je rje◀ šenje.

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#DIJANA ĆUZELA, predsjednica Uprave Luxury cosmeticsa, Rijeka

Planiramo rast još veći od lanjskog Naravno, zaposlit ćemo nove djelatnike i usmjeriti se na nova tržišta u Europskoj uniji i izvan nje. Širenje tržišta i plasiranje novoga brenda ne ide bez novih investicija

oslovna 2016. godina, prema pokazateljima za prvih 10 mjeseci, završit će sa 70 posto većim prihodima nego 2015., što će premašiti planove koje smo si zadali za 2016. Zaposlili smo nove djelatnike i proširili tržište. Za 2017. u planu nam je veći rast od prošlogodišnjeg, proširujemo Cleopatra brend, tako da ćemo osim šećernih pasti započeti i s proizvodnjom voskova za depilaciju. Naravno, zaposlit ćemo nove djelatnike i usmjeriti se na nova tržišta u EU-u i izvan EU-a. Širenje tržišta i plasiranje

novoga brenda ne ide bez novih investicija. Već u 2016. smo sve povećane prihode usmjerili na razvoj i marketing Diviana Cosmetics Web Shopa te pripremu proizvodnje Cleopatra voskova. Da pomogne gospodarstvu, država bi najprije trebala pokrenuti kapitalne investicije. Takve investicije bi zaposlile na tisuće ljudi. Pokrenula bi se osobna potrošnja građana. Povećana osobna potrošnja punila bi i državni proračun kroz porezni sustav što bi dovelo do rasta gospodarstva. S druge strane, da bi naši proizvodi ostali konkurentni, mo-

ramo se modernizirati, automatizirati, digitalizirati i prilagoditi današnjemu tržištu i vremenu. Prvi korak je veće i brže povlačenje sredstava iz EU fondova koja su namijenjena podizanju konkurentnosti i ulaganju u IT. Hoće li nam država 2020. biti bolja ili lošija u gospodarskome smislu od onih dosadašnjih godina, ovisi o tome koliko će nam Vlada u 2017. krenuti s hrabrim potezima u rješavanju gospodarskih problema. Naravno, ovisi i o tome hoće li se, i kako, uhvatiti u koštac s neučin◀ kovitom i tromom birokracijom.

#HRVOJE TAKAČ, voditelj prodaje u tvrtki Herbas, Pitomača

Uz naše strojeve raste produktivnost Planiramo izgradnju nove proizvodne hale, prezentacijskog prostora, skladišta kao i nabavu novih strojeva te modernizaciju proizvodnog procesa

vrtka Herbas bavi se proizvodnjom poljoprivrednih strojeva i procesne opreme za industriju, preradu duhana, preradu ljekovitog bilja, prehrambenu industriju, cementare i kamenolome. Svojim tehnološkim rješenjima uspjeli smo povećati produktivnost u pogonima naših kupaca. Važan dio našeg vrlo raznovrsnog proizvodnog programa zauzimaju strojevi za proizvodnju bundevinog ulja kao i kombajn za bundeve tip-HKV. Upravo u programu za preradu bundevinog ulja ostvarujemo sve više projekata, ponajprije zahvaljujući otvorenom tržištu EU-a, a značajan tehnološki iskorak postigli smo i u programu prerade kamilice. Prema svim sadašnjim pokazateljima, u poslovnoj 2016. ostvarili smo pet do 10 posto više prihoda nego 2015. Više od polovine prihoda, oko 55 posto, ostvarili smo isporukom dobara u zemlje EU-a, dok je izvoz izvan država Unije činio oko 10 posto ukupnog prihoda. Takvi pokazatelji daju nam pravo nadati se kako ćemo i u 2017. ostvariti rast izvoza u kumulativu, ali i više domaćih narudžbi.

NASTUPI NA SAJMOVIMA Isporuke dobara u EU i izvan njega ponajprije su vezane uz opremu za obradu ljekovitog bilja i opreme za obradu duhana, dok je na domaćem tržištu većina narudžbi vezana uz sustave za sušenje ljekovitog bilja, branje i sušenje bundevinih koštica te proizvodnju bundevinog ulja. Većinu prodaje i prezentacija ostvarujemo

Projekti proizvodne hale su pri završetku i trenutno smo u dogovoru s općinom oko izbora najbolje lokacije unutar postojeće poslovne zone, pri čemu moramo priznati da nam općina maksimalno izlazi u susret i daje bezrezervnu podršku.

ŠTO DRŽAVA MOŽE

» Želimo imati proizvodno orijentiranu državu gdje će se glavna ponuda Hrvatske bazirati na tržištu usluga i proizvoda koji su već zaživjeli na domaćem tržištu

kroz kontakte naših vanjskih partnera kao i putem interneta pa stoga smatramo da je unapređenjem načina prodaje moguće proširiti prostor za prodaju naših proizvoda. Radi toga planiramo i nastupe na sajmovima u inozemstvu iz domene poljoprivredne opreme i ljekovitog bilja. U tome bi značajno dobrodošla pomoć EU fondova, kao i pomoć HGK-a. Ukupan rast vrijednosti proizvodnje 2017. procjenjujemo na 10 do 20 posto zbog čega planiramo otvoriti nova radna mjesta u proizvodnji na metalo-prerađivačkim zanimanjima kao i barem jedno radno mjesto u razvoju novih proizvoda profila inženjera strojarstva. Obzirom na ograničenost postojećih proizvodnih kapaciteta, planiramo izgradnju nove proizvodne hale, prezentacijskog prostora, skladišta kao i nabavu novih strojeva te modernizaciju proizvodnog procesa kroz uvođenje novih tehnologija.

Država bi u svrhu ostvarenja pomoći proizvodnim poduzećima trebala smanjiti porezna opterećenja na plaće radnika, kao i smanjiti porez na dobit i PDV i olakšati poslovanje u smislu izdavanja raznih dozvola, tj. poboljšati funkcioniranje javnih službi. Kroz poticanje proizvodnje i porezno rasterećenje proizvodnih poduzeća moguće je olakšati nastup naših poduzeća na EU i svjetskom tržištu. Liberalizacijom tržišta i smanjenjem direktnog uplitanja države u poduzetništvo, poreznim rasterećenjem proizvodnih poduzeća i obrta u početnim godinama poslovanja kao i smanjenjem postojećih poreza na plaće radnika kao i PDV-a, uređenjem kreditnih linija za poticanje proizvodnje moguće je povoljno utjecati na tržište, proizvodnju i konkurentnost hrvatskih poduzeća i obrta. Također je potrebno olakšati izdavanje službenih dokumenata i akata kao i pojeftiniti državnu upravu. Želimo imati proizvodno orijentiranu državu gdje će se glavna ponuda Hrvatske bazirati na tržištu usluga i proizvoda koji su već zaživjeli na domaćem tržištu. Želimo, naravno, i ostvarenje gospodarskog rasta kroz pozitivne promjene zakona i primjenu mjera za rastere◀ ćenje proizvodnih i uslužnih djelatnosti.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#DAMIR ZEC, poslovni direktor IBM-a Hrvatska, Zagreb

Informacije postaju novi iznimno važan resurs za sve Kompetitivna prednost danas se naravno stječe proizvodom koji imate, ali kako maksimalno monetizirati taj proizvod i kako napraviti proizvod koji ima svog kupca, kako biti najbolji, itd. u najvećem dijelu ovisi o tome kako upravljate informacijama

ožujku 2016. po prvi put smo u Hrvatskoj imali IBM Corporate Service Corps misiju. Tijekom ukupno mjesec dana, 12 IBM-ovih zaposlenika iz devet zemalja (Australija, Brazil, Kanada, Kina, Indija, Japan, Meksiko, Sjedinjene Američke Države, Filipini) boravilo je u Zagrebu te su surađivali s četiri organizacije (The Impact Hub, Agencija za ulaganje i konkurentnost, Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet, Institut za razvoj poduzetništva i europske projekte) pomažući im u osmišljavanju poslovnih strategija i modela za poboljšanje vlastitoga poslovnog okruženja. Također, IBM-ovi zaposlenici surađivali su s organizacijama na aktivnostima usmjerenim na promicanje i jačanje uloge informacijskih tehnologija u društvu te su ih savjetovali kako provedbom ključnih projekata privući investicije. Upravo je cilj ove pro bono inicijative bio pomoći Hrvatskoj u dodatnom osnaživanju gospodarskih kapaciteta i povećavanju konkurentnosti u različitim područjima društvenog i poslovnog života, počevši od obrazovanja i znanosti do razvoja poduzetništva. Također, u srpnju 2016. IBM je najavio otvaranje IBM Client Innovation Centra u Hrvatskoj koji će pružati usluge IBM-ovim korisnicima na globalnoj razini, znači mi ćemo iz Hrvatske pružati podršku našim korisnicima širom svijeta. Isto tako, u Centru će se primjenjivati napredne tehnologije i alati uključujući i IBM Watson Analytics kapacitete, koje će korisnici iz različitih industrijskih grana poput maloprodaje, financija i proizvodnje, moći ko-

Ključna riječ kompanije današnjice jest agile ristiti. IBM Client Innovation Center otvorit će nova radna mjesta te će surađivati s fakultetima u Hrvatskoj na programima mentorstva i profesionalnog usavršavanja talenata s tehničkih škola i fakulteta, još u fazi studiranja.

USPJEŠNA GODINA Godina 2016. za IBM Hrvatsku bila je iznimno uspješna i zanimljiva. U brojnim industrijskim granama poput financijskoga sektora, telekomunikacija, energetike, države, proizvodnje i malog i srednjeg poduzetništva, odradili smo velik broj značajnih projekata u području poslovanja u oblaku, analitike, sigurnosti, društvenih mreža, mobilnih tehnologija, a posebno smo ponosni da smo

đanima i kompanijama bit će jednako visoka. Individualne (personalizirane) ponude bit će ključ u privlačenju korisnika i povećanju marketinškog udjela. Ključna riječ kompanije današnjice jest agile - sposobnost brze prilagodbe i još bržeg odgovora na promjene u ponašanju korisnika, a samim time i tržišta.

NAPREDNIJI SE OKREĆU KOGNITIVNIM RJEŠENJIMA

s prvim korisnicima započeli projekte podržane kognitivnim rješenjima baziranim na IBM Watsonu. Kroz međusobnu suradnju mogu se otkriti stvarni prostori za rast. Jedan od razloga zašto je i IBM otvorio Centar je i doprinos ekonomskom razvoju i dodanom jačanju pozitivnih trendova. Godina 2017. je godina u kojoj ćemo potvrditi sposobnost prilagodbe globalnim trendovima kao i, vjerujem, nastavak rasta u ključnim industrijama. Eksplozija podataka s kojom smo suočeni i u budućnosti nastavit će obilježavati naš svakodnevni i poslovni život. 90 posto podataka na svijetu stvoreno je samo u posljednje dvije godine, dok je 80 posto tih podataka nestrukturirano. Svi znamo koliki izazov i priliku to stavlja pred sve nas. Korisna informacija je vlasništvo i biznisa, a ne samo informatike kako je ponekad uvriježeno razmišljanje. Korisna informacija stvara stvarnu prednost nad konkurencijom i daje nam mogućnost poboljšanja, usavršavanja i ubrzanog razvoja. Također, gledajući razvoj društva i industrije i tijekom iduće godine vidljivi će biti sljedeći trendovi. Naime, u velikom broju industrija IT neće više biti samo podrška već ključna tehnološka odrednica koja stvara razliku i daje kompetitivnu prednost na tržištu. Zatim, vidljiv je značajan porast zahtjeva od strane C-razine (izvršni menadžment) korisnika prema tehnološkim inovacijama, neovisno od industrije o kojoj se radi, retail, zdravstvo, bankarstvo, telekomunikacije, država... K tomu, trend otvaranja novih start-up kompanija u Hrvatskoj rast će s fokusom na globalno tržište, a što postaje i svakodnevica tradicionalnih tvrtki koje su do sada poslovale u lokalnim ili regionalnim okvirima. Pojava novih profesija (radnih mjesta) uvjetovat će i neophodnu prilagodbu sustava edukacije, ali kroz cjeloživotno obrazovanje. Zahtjevi krajnjih korisnika, njihovo iskustvo i spremnost direktnog angažmana oblikovat će tržišne nastupe kompanija. Također, i očekivanja i prema državnim uslugama prema gra-

Informacije postaju novi iznimno važan resurs u državi, kompanijama, udrugama, pojedincima... Kompetitivna prednost danas se naravno stječe proizvodom koji imate, ali kako maksimalno monetizirati taj proizvod i kako napraviti proizvod koji ima svog kupca, kako biti najbolji, itd. u najvećem dijelu ovisi o tome kako upravljate informacijama. No, danas više nije dovoljno samo analizirati, neophodno je, a posebice u nekim industrijama, predviđati događaje, trendove, ponašanja kupaca, približiti se očekivanju tržišta. Danas su najnaprednije kompanije i države svijeta shvatile da im je uz to potrebno više i okreću se korištenju kognitivnih rješenja. Uspješne zemlje Europe uspjele su u određenoj mjeri (većoj ili manjoj) postići da ekosustav u svim svojim dijelovima funkcionira minimalno - dovoljno dobro da bi omogućio strateško pozicioniranje i stabilan rast ne samo jednog segmenta ili jedne industrije. Edukacija, gospodarstvo, privatno poduzetništvo, država, mladi, zapošljavanje... ključni su sastojci recepta za uspješnu zemlju - Hrvat◀ sku.

Trend otvaranja novih start-up kompanija u Hrvatskoj rast će s fokusom na globalno tržište

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#MARIJAN KAVRAN, direktor Hrvatskog drvnog klastera

Europska orijentacija Vlade ide u prilog našem sektoru Hrvatski drvni klaster je član europskih strukovnih asocijacija čijem radu daje značajan doprinos. Voljeli bismo slično sudjelovati u aktivnostima ministarstva i Hrvatskih šuma

ad je riječ o očekivanjima, drvni sektor je poprilično optimističan, zbog dobrih rezultata, ali i zbog razumijevanja koje pokazuje Vlada prema nama. Razumijemo da sada slijedi proces objedinjavanja mnogih politika i da polako završava kadrovsko osvježavanje na razinama ministarstva. Nadamo se da aktivnosti povezane sa sektorom koji se bazira na šumi, a koje se provode u Ministarstvu poljoprivrede, neće biti odgađane zbog drugih poljoprivrednih prioriteta, nego da će se agilni ministar Tolušić pozabaviti našim temama. Hrvatski drvni klaster je član europskih strukovnih asocijacija čijem radu daje značajan doprinos. Voljeli bismo slično sudjelovati u aktivnostima ministarstva i Hrvatskih šuma, kako bi se buduće aktivnosti usmjerile u interesu održivosti, rasta i boljitka sektora te kako bi na šumi baziran sektor uistinu bio nacionalno važan, kao što je to sada jako dobro izraženo u programu Vlade. Činjenica da je 48 posto teritorija pod šumom i da drvna industrija čini 10 posto ukupnog hrvatskog izvoza sugerira da bismo trebali imati posebnu upravu i da cijeli sektor bude podržan od strane posebnih administrativnih struktura. Nama je važno da u državnim tijelima u svim ministarstvima povezanim s ovim sektorom budu osobe koje poznaju i razumiju sektor i koje mogu zastupati interes sektora na najbolji način, kako u Hrvatskoj tako i na EU razini. Bili smo na nekoliko sastanaka ekspertnih grupa na razini EU-a, odnosno u DG Growthu gdje će po pitanju drvne industrije biti pozivani predstavnici Ministarstva gospodarstva. Voljeli bismo da se sve to, sve politi-

Industrija bazirana na šumi ostvaruje čak 10,5 posto hrvatskog izvoza ke povezane s drvnom industrijom, na razini Vlade i dalje koordiniraju i sinkroniziraju.

POPRILIČAN KAOS U HRVATSKIM ŠUMAMA U našoj glavnoj sektorskoj tvrtki Hrvatskim šumama vlada popriličan kaos; onaj upravljački, jer je predsjednik Uprave Pavelić zatražio od Ministarstva razrješenje, Uprava je i dalje stidljiva i pod pritiskom javnosti zbog afere

» HAZU je

Bonusi, a na terenu vlada popriličan kaos oko glavnoga posla - upravljanja šumama i ispunjenja planova. Ugovori za 2017. su u pripremi. Sektor očekuje imenovanje nove uprave i stabilizaciju stanja. S novim ministrom i novom Upravom Hrvatskih šuma mogu se stvarati dogovori i platforme. Operativno gledajući, imamo nekoliko hitnih situacija koje traže brza rješenja. Već imamo gotov prijedlog Zakona koji je bivši ministar Jakovina 2013. zakočio u Vladi i Saboru i koji treba riješiti dugoročna pitanja povezana sa sirovinom i uporabom drva, s promocijom gradnje drvom i uporabom drvnog peleta u zemlji, kao i pitanja većeg učešća i u javnoj nabavi. Radila se zadnjih mjeseci i sektorska strategija koju treba svakako dopuniti, te ključno ustrojiti registar pilana kojim bi se ograničilo bujanje novih kapaciteta i nekontrolirani dolazak novih i nepoznatih subjekata u sektor. Sve to će biti dobra poruka sektoru i javnosti, posebno onoj na ruralnim područjima koja očekuje veće koristi od prerade drva te posebno od šumarstva koje vapi za decentralizacijom, ali do sada nitko nije smogao snage za takve reforme.

KOLIKO VRIJEDE ŠUME Već se više godina, a posebno posljednjih mjeseci vodi dinamična rasprava na aktualnu temu smrekovog potkornjaka koji nemilosrdno uništava hrvatske šume. Ovaj sekundarni nametnik napada stabla oštećena uslijed posljedica klimatskih promjena, ili u ovom slučaju ledoloma koji je uništio mnoga stabla na području Gorskog kotara. Te klimatske promjene dovele su do prilično lošeg stanja goranskih šuma, te je njihova kondicija poprilično loša. Na području grada Čabra imamo slučajeva da je i polovina šume napadnuta tim nametnikom. Radi se o katastrofalnoj pojavi koja prijeti uništenjem trećine goranskih šuma u kojima je sada zaliha preko 30 milijuna prostornih metara. Hrvatski drvni klaster nastoji mobilizirati hrvatsku javnost da se o ovom problemu govori kao o prioritetu. Na dosad održanim okruglim stolovima zaklju-

procijenio vrijednost šume (2,6 milijuna hektara šuma i šumskog zemljišta) na 6,9 milijardi američkih dolara. Hrvatski drvni klaster pozdravlja nastojanje HAZU-a da se popišu sva državna bogatstva, no zabrinuti smo zbog podcjenjivanja potencijala i vrijednosti hrvatskih šuma, koja je prema našem mišljenju višestruko veća od ove procjene

čeno je da nitko nije kriv za nastalu situaciju, iako se prijetnja može nazvati ekološkom, ekonomskom i socijalnom katastrofom. Hrvatski drvni klaster se oglasio oko inventure vrijednosti hrvatskih resursa koju je predstavila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. HAZU je procijenio vrijednost šume (2,6 milijuna hektara šuma i šumskog zemljišta) na 6,9 milijardi američkih dolara. Hrvatski drvni klaster pozdravlja nastojanje HAZU-a da se popišu sva državna bogatstva, no zabrinuti smo zbog podcjenjivanja potencijala i vrijednosti hrvatskih šuma, koja je prema našem mišljenju višestruko veća od ove procjene. Smatramo da navedeno stajalište HAZU-a o vrijednosti šuma nije usklađeno s tržišnim prilikama u Hrvatskoj i EU-u, te da može imati posljedično štetni utjecaj na daljnje politike Vlade kao i na interes ulagača te da može dugoročno derogirati i umanjiti značaj i položaj na šumi bazirane industrije, koja uz druge navedene pozitivne karakteristike ostvaruje čak 10,5 posto hrvatskog izvoza. Navedena vrijednost od 6,9 milijardi dolara ne odgovara činjeničnom stanju, jer se statična vrijednost hrvatskih šuma i šumskog zemljišta u stručnim krugovima procjenjuje na preko 21 milijardu eura (8000 eura/ha x 2,6 milijuna hektara ili 0,80 eura po četvornome metru), dok se njihova dinamična vrijednost, koja uključuje puno važnije i vrednije općekorisne funkcije šuma (bioraznolikost, proizvodnju kisika, ponor ugljika, zaštitu od erozije, revitalizaciju ruralnih područja, turistički potencijal, itd.) povećava za dodatnih pet do sedam puta, odnosno na vrijednosti ◀ veće od 100 milijardi eura.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#SONJA POPOVIĆ, direktorica SAP-a, Zagreb

#DAVOR KARNINČIĆ, direktor i suvlasnik tvrtke Trenton, Muć

Rast će uvjetovati i razmahati digitalna Uočeni su problemi transformacija Oni koji se na vrijeme uključe i prihvate promjene koje donosi digitalna transformacija, moći će iskoristiti sve pogodnosti 4. industrijske revolucije

a nas je poslovna 2016. bila izuzetno dobra. Ostvarili smo rast kakav se i očekuje od tržišnog lidera poslovnog softvera. Uspješno smo dovršili velik i inovativan projekt Abrakadabra.com, Agrokorovu platformu za online trgovinu koju pokreće SAP Hybris Commerce. Također, niz novih korisnika, kao što su Orbico, Franck, Pevec i Omco, prepoznao je kvalitetu i inovativnost usluga koje nudimo te su se odlučili uvesti SAP-ova rješenja za digitalizaciju svojih poslovanja. Godinu 2017. dočekujemo s opreznim, ali nepobitnim optimizmom. Bez obzira na to hoće li se ostvariti najoptimističnije prognoze o oporavku hrvatskog gospodarstva, praćenog naglim rastom, ili one opreznije, koje predviđaju polagan nastavak sadašnjeg rasta, jedno je sigurno – rast će uvjetovati, potaknuti i razmahati digitalna transformacija. Oni koji se na vrijeme uključe i prihvate promjene koje donosi

Godinu 2017. dočekujemo s opreznim, ali nepobitnim optimizmom digitalna transformacija, moći će iskoristiti sve pogodnosti koje donosi 4. industrijska revolucija. Sukladno tome, ICT sektor – koji ionako raste brže – mogao bi dodatno osnažiti taj rast. Zbog svega navedenoga, u SAP-u u 2017. očekujemo nastavak rasta i pozitivnih rezultata. Strategija akvizicije dio je SAP-ovog DNK. Globalno, SAP dodatno ojačava svoju ulogu investitora u razvoj novih tvrtki, za što je namijenjena milijarda američkih dolara za ulaganje u start-upove i tvrtke u ranim fazama razvoja. Europska komisija je u najnovijem izvješću znatno povisila procjenu rasta hrvatskoga gospodarstva sa 1,8 posto na 2,6 posto, što je posljedica rasta potrošnje, snažnog investicijskog rasta i rekordne turističke sezone. Kako bi se nastavio gospodarski rast, smatram da je nužno dovesti u red javne financije, povećati javne investicije, između ostalog, većim povlačenjem sredstava iz fondova EU-a, nastaviti sa strukturnim reformama i provesti poreznu reformu koja se još razmatra, što bi imalo pozitivan učinak na investicije i potrošnju.

NOVE TEHNOLOGIJE UBRZAVAJU RAZVOJ Čini se da smo dobili Vladu koja, sudeći po najavama, shvaća u kojoj mjeri nove tehnologije mogu ubrzati razvoj Hrvatske u skladu s razvijenijim ekonomijama te kako digitalna transformacija može pridonijeti većoj konkurentnosti našega gospodarstva. Već smo toliko puta čuli da bi informacijsko-komunikacijska tehnologija trebala biti motor gospodarskoga rasta. Čini se da je konačno stigao trenutak u kojem će ona postati stvarnost. SAP, kao globalni predvodnik na tržištu poslovnih aplikacija, ne samo da je spreman na taj trenutak, nego i nudi cijeli niz alata za digitalnu transformaciju, od kompletnih paketa za digitalizaciju različitih aspekata poslovanja do specijaliziranih alata kao što je SAP Digital Boardroom, koji rukovodećem osoblju omogućuje ad hoc analize i poslovnu inteligenciju u realnome vremenu. Poslujemo u industriji koja zahtijeva stalno uvođenje novih i inovativnih proizvoda. Promjene na tržištima su izuzetno brze te ih je potrebno na vrijeme prepoznati. SAP, kao tehnološki lider koji predvodi trendove u ICT industriji, nudi proizvode i usluge koji su prilagođeni vremenu u kojem živimo i koji će omogućiti korisnicima da u potpunosti iskoriste prednosti koje donosi 4. industrijska revolucija. Iz aspekta industrije iz koje dolazim spomenula bih digitalnu ekonomiju i transformaciju koje značajno utječu na interakciju između potrošača i brendova. Želja je da digitalna ekonomija do 2020. ima jednak utjecaj na transformaciju i interakcije između realnog sektora, građana i javnih institucija, pružajući građanima i realnom sektoru pristup javnim uslugama putem (svih) digitalnih kanala – što će sigurno ◀ pozitivno utjecati i na gospodarstvo.

oslovna 2016. bila je bolja nego 2015., pri čemu je tvrtka ostvarila planiranu dobit u poslovanju. Očekujem da će 2017. biti bolja nego 2016. Očekivanja su mi optimistična jer mi se čini da sadašnja Vlada donosi mjere koje će olakšati poslovanje i otvoriti tržište. Rast zapošljavanja bi trebao biti posljedica rasta prometa, odnosno ukupnoga poboljšanja poslovne klime. Što se tiče investiranja, mi ćemo u u investicijama biti oprezni. Realizirat ćemo samo investicije odnosno ulagat ćemo samo u ono što je neophodno potrebno za rad i poslovanje Trentona. Veliko ulaganje, vrijedno 2,5 milijuna eura, dovršili smo prije tri i pol godine, kada je izgrađen i opremljen novi pogon u Muću. Amortizacija iz tog ulaganja opteretila nam je poslovanje 2015., a malo se to proteglo i u 2016., zbog čega je odgođeno novo ulaganje. Pozdravljam činjenicu da je Vlada na početku svoga rada uočila probleme. Pogotovo je važno to što su se odlučili na donošenje Zakona o poštenoj trgovačkoj praksi, povećanju neoporezovanog dijela plaće, smanjenju parafiskalnih nameta. Veseli me što u Vladi imaju namjeru omogućiti povoljnije kreditne aranžmane nego do sada. Vratio bih se na Zakon o poštenoj trgovačkoj praksi čime bi naši proizvođači odmah postali konkurentni. Tim bi se zakonskim tekstom regulirali odnosi između proizvođača i trgovačkih kuća i to na neutralan i pošten način. Regulira između ostalog i rokove plaćanja, marže, konkurenciju… Očekujem da se kod postupaka javne nabave zakonskim mjerama, sličnima onima koje se provode u Austriji, podrže domaći proizvođači. U 2020. očekujem PDV smanjen na stopu

Očekujem da se kod postupaka javne nabave zakonskim mjerama podrže domaći proizvođači

od 22 posto. Očekujem da se PDV na osnovne namirnice postavi na stopu između osam i deset posto. Nadalje, za kamatnu stopu očekujem da ne prelazi 3,5 posto dok stopa i zatezne kamate budu sedam posto. Ukoliko država, odnosno Vlada postigne samo to, podići će se znatno standard stanovništva, a čime će se podići njihova kupovna moć i potaknuti potrošnja. To će imati pozitivne učinke na sve. ◀

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#FLORJAN VASLE, direktor Terma Tuhelj

Moramo stvarati doživljaje Upravo zbog velikog potencijala koji turizam ima, potrebne su reforme u zakonodavstvu turističkog sektora, što će u konačnici rezultirati i privlačenjem novih investicija

» Planiramo porast prihoda za sedam posto, a sukladno tome povećat će se i potreba za novim zaposlenicima

cijeloj 2016. bilježimo iznimno dobre rezultate u odnosu na prošlu godinu, ali i u odnosu na planirano. Možemo reći da Terme Tuhelj ove godine doživljavaju potpunu ekspanziju na tržištu o čemu svjedoče jako dobri rezultati koji ukazuju da će ova godina biti najbolja u povijesti poduzeća. Kroz godine poslovanja pozicionirali smo se kao tvrtka koja mnogo ulaže u razvoj i unapređenje svojih usluga, ali i edukaciju svojih zaposlenika. Upravo iz toga razloga, u 2017. planiramo porast prihoda za sedam posto, a sukladno tome povećat će se i potreba za novim zaposlenicima. Shodno postavljenom srednjoročnom planu, u 2017. investirat ćemo u izgradnju novih vodenih atrakcija na najpopularnijim kontinentalnim bazenima čime ćemo revitalizirati i poboljšati ponudu kupališnog turizma na ovom području. S druge pak strane, također ćemo investirati u razvoj i poboljšanje ponude Bazena na izvoru s ciljem povećanja popularnosti “prirodnog wellnessa”, odnosno korištenja prirodnih bogatstva u svakodnevnom životu (termalnog blata i termalne vode).

ZAJEDNO JAČI Veći udio stranih gostiju u odnosu na domaće, uvelike pokazuje da se naš trud na stranim tržištima svakako isplatio tako da ćemo u sljedećoj godini svakako povećati aktivnosti na stranim tržištima s ciljem stvaranja još većeg razmjera stranih gostiju u odnosu na domaće u ukupnoj strukturi. Tu ponajprije

vo zbog velikog potencijala koje turizam sam po sebi ima, potrebne su reforme u zakonodavstvu turističkog sektora, što će u konačnici rezultirati i privlačenjem novih investicija u turizmu i povećanja broja zaposlenika. Manji porezi, manja birokracija, veći angažman države i Hrvatske turističke zajednice u promociji turizma na stranim tržištima, potpore ministarstava i Hrvatske turističke zajednice za razvoj i unapređenje kvalitete usluga te sve ono što nam može pomoći kako bismo podigli turizam na još jednu višu razinu.

GOST TRAŽI PRIČU mislimo na tržišta Slovenije, Njemačke, Austrije, Italije te Bosne i Hercegovine, ali i na udaljena tržišta kao što su zemlje Beneluxa, skandinavske zemlje i zemlje Bliskog istoka. Moramo naglasiti da nam u prezentaciji uvelike pomaže naša matična tvrtka Terme Olimia koja je već davno probila okove inozemnih tržišta te priznajemo da smo zajedničkim nastupom na tržištu, jači, inovativniji i drugačiji u odnosu na našu konkurenciju. Turizam je jedna od najvažnijih grana gospodarstva u Hrvatskoj koja ne samo da privlači velik broj stranih gostiju koji dolaskom u zemlju rade najbolji marketing i povećavaju ukupan prihod države nego je i grana koja je izrazito zanimljiva i investitorima. Hrvatska ima savršene predispozicije za još veći razvoj turizma upravo zbog svojih prirodnih i kulturnih ljepota, ali i posebnih doživljaja koje gost može doživjeti samo u Hrvatskoj. Upra-

Potrebno je stvarati doživljaje koje Hrvatska, a naročito kontinentalni dio ima na pretek i u tome nam država i turističke institucije moraju biti produžena ruka. Svi zajedno moramo stvarati Hrvatsku punu života - kako glasi i sam slogan Hrvatske turističke zajednice - i to kroz posebne doživljaje i emocije. Moderan gost traži više od sunca, mora, kupanja i osnovnih usluga… treba stvarati priču koja će mu uvijek ostavljati prostora da se vrati, da istraži više te da sa sobom povede i svoje prijatelje. Toga se, u Termama Tuhelj, uvelike držimo te smo svakako postali destinacija za zabavu, odmor i relaksaciju, ali i unapređenje stila života, uvijek ostavljajući prostora za doživljaj više i za neku novu dozu pozitivne energije zbog koje nam se gosti i vraćaju. Svakako želimo državu koja će svojim zakonima i reformama pružiti pomoć razvoju gospodarstva, a naročito razvoju turističkoga ◀ sektora.

#VLATKO DIMOVSKI, regionalni direktor I&F McCann Grupe za Adriatic regiju

Nastavak ulaganja u razvoj Prateći globalne trendove kreativne industrije, koji su u stalnom porastu, očekuje se proporcionalni porast i u našoj regiji. Dio naše mreže odnedavno je i nordijska regija

» Tržište kreativnih usluga nikad nije bilo dinamičnije

2017. očekujemo nastavak rasta i otvaranja novih tržišnih niša. Prateći globalne trendove cijele kreativne industrije, koji su u stalnom porastu, očekuje se proporcionalni porast i u našoj regiji. Primjera radi, kreativne agencije na tržištu SAD-a prethodne godine ostvarile su porast prihoda od 6,5 posto, prije svega zahvaljujući ekspanziji segmenta digitalnih komunikacija. Tržište kreativnih usluga nikada nije bilo dinamičnije, a zahvaljujući stalnim tehnološkim promjenama, našu industriju također očekuju nove mogućnosti, ali i izazovi. Konkretno u Hrvatskoj, na tom putu u planu nam je širenje. U svakom biznisu morate stalno ulagati ako želite biti u korak s tržištem i odgovoriti njegovim izazovima. U kreativnoj industriji ovaj

izazov je multipliciran s obzirom na to da njeni tržišni trendovi i zahtjevi spadaju među najintenzivnije. Upravo zato, i u 2017. nastavljamo ulagati u razvoj – lokalno, kroz investiranje u ljude, nove usluge i programe, a regionalno kroz dalje umrežavanje i integiranje na nivou Adriatic regije i, dodatno, na nivou nordijske regije (Švedska, Danska, Finska i Norveška), koja je od nedavno također dio I&F McCann Grupe. Tako rasprostranjena mreža, koja pokriva tržište veće od 50 milijuna stanovnika, daje nam prednost kako u pogledu operacija i podrške regionalno prisutnim kompanijama tako i u pogledu baze znanja, različitih alata nužnih u našoj industriji, i mogućnosti zajedničkog istupanja prema trećim tržištima ◀ i kompanijama s globalnim footprintom.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#IVANA GAŽIĆ, predsjednica Uprave Zagrebačke burze

Bila je to godina za pamćenje U jednome trenutku Zagrebačka burza bila je među 10 vodećih burzi u svijetu po rastu vrijednosti indeksa, prema analizama Financial Timesa i Bloomberga. Živosti na tržištu je u manjoj, ali nama značajnoj mjeri, pridonijelo i uvrštenje dionica Zagrebačke burze

rošlu godinu ćemo pamtiti kao vrlo intenzivnu jer smo u nju ušli kao vlasnici Ljubljanske burze, koju smo akvirirali na samom kraju 2015. Prva polovina bila je obilježena niskim prometima, dok za drugu možemo reći da je bila svojevrsni oporavak, i u smislu vrijednosti indeksa, i u smislu prometa. U jednome trenutku Zagrebačka burza bila je među 10 vodećih burzi u svijetu po rastu vrijednosti indeksa, prema analizama Financial Timesa i Bloomberga. Živosti na tržištu je u manjoj, ali nama značajnoj mjeri, pridonijelo i uvrštenje dionica Zagrebačke burze. Pokrenuli smo i druge vrlo značajne projekte. Zajedno s partnerima iz Estonije osnovali smo društvo Funderbeam South-East Europe sa sjedištem u Zagrebu. Funderbeam je crowdfunding platforma za start-up kompanije na kojoj ulagatelji odmah nakon inicijalne faze ulaganja mogu trgovati svojim

udjelima kao da je riječ o tvrtkama izlistanima na burzi, a zahvaljujući inovativnom sustavu temeljenom na bitcoin tehnologiji. Funderbeam SEE želi omogućiti mladim kompanijama u ranim fazama njihovoga rada pristup potrebnom kapitalu kroz skupno financiranje. Želimo da start-upi nastave raditi u okruženju u kojem su nastali i tako budu glavni pokretač ekonomije u desetljećima koja dolaze, a u skladu s težnjom Zagrebačke burze da bude institucija koja zaokružuje čitav životni ciklus kompanije, od ideje do potencijalnog uvrštenja na uređeno burzovno tržište. Očekujemo da bismo uskoro mogli imati i prvu funding kampanju putem Funderbeam SEE-a.

OPERATIVAN I SEE LINK SEE Link, projekt koji smo 2014. pokrenuli s Bugarskom, Makedonskom i Zagrebačkom burzom s ciljem stvaranja regionalne infrastrukture za trgovanje vrijednosnim papirima, ove je godine postao operativan te su razvijena i dva indeksa s čijim se računanjem započelo u travnju. Godinu ćemo zaključiti s ukupno pet aktivnih tržišta u SEE Link mreži, putem koje se mogu razmjenjivati nalozi za više od 500 vrijednosnica čija je tržiš-

Zajedno s partnerima iz Estonije osnovali smo društvo Funderbeam South-East Europe sa sjedištem u Zagrebu. Funderbeam je crowdfunding platforma za start-up kompanije na kojoj ulagatelji odmah nakon inicijalne faze ulaganja mogu trgovati svojim udjelima kao da je riječ o tvrtkama izlistanima na burzi

na kapitalizacija gotovo 40 milijardi dolara. Još je nekoliko regionalnih tržišta iskazalo svoj interes za pridruživanjem, a još tri tržišta su u fazi pripreme za aktivno uključivanje u sustav. Zajedno s EBRD-om pokrenuli smo projekt razvoja regionalnog tržišta kapitala namijenjenog malim i srednjim poduzećima, koji većim dijelom financijski podupire EBRD. Mala i srednja poduzeća čine gotovo 99 posto poslovnih subjekata u Europskoj uniji, a na tržištima u razvoju upravo su ona najvažniji element gospodarskog rasta i razvoja. Istovremeno, otežan im je pristup kapitalu putem bankarskog kreditiranja zbog visokih zahtjeva takvih oblika financiranja. Proces razvoja tržišta za mala i srednja poduzeća snažno podupire i Europska unija kroz svoju regulativu (Markets in Financial Instruments Directive 2 - MiFID2, stupa na snagu početkom 2017.), kojom će multilateralne trgovinske platforme, kao što je CE Enter Zagrebačke burze, biti mjesta namijenjena malim i srednjim poduzećima kako bi im se tim putem omogućio lakši pristup kapitalu potrebnom za rast i razvoj. Uz to, Akademija Zagrebačke burze obilježila je šestu godinu svoga rada, a do danas je kroz razne programe Akademije educirano više od 5400 pojedinaca. Samo ove godine imali smo više od 1000 pojedinaca na raznim oblicima edukacije.

OČEKUJEMO VRLO AKTIVNU GODINU Što se tiče 2017., očekujemo vrlo aktivnu godinu na tržištu kapitala, nadamo se da će se realizirati i neki privatizacijski projekti o kojima se već dugo govori u javnosti. Gospodarski indikatori ukazuju na oporavak i nadamo se nastavku tog trenda, a ako se uspostavi politički stabilna situacija, vjerujemo da će 2017. biti obilježena pozitivnim pred-

znacima. Intenzivno ćemo se posvetiti našim start-up i SME projektima te SEE Link projektu regionalne trgovinske integracije. Ti su projekti, uz još neke koje razvijamo, trenutačno u fokusu našeg djelovanja. Uz to, nastavit ćemo raditi na daljnjoj edukaciji svih koji su posredno i neposredno vezani uz tržište kapitala, ali i opće javnosti, jer bez adekvatne razine znanja nije moguće donijeti odgovarajuće investicijske odluke niti ostvariti zadovoljavajuću razinu financijske pismenosti, koja je danas dio opće pismenosti. Nedavno istraživanje o financijskoj pismenosti u Hrvatskoj dalo je prilično poražavajuće rezultate, a najlošije su stajali mladi, oni do 19 godina. Od države očekujemo političku stabilnost, zakonodavni kontinuitet i izbjegavanje prevelikih regulatornih turbulencija, osobito poreznih, kao i uklanjanje birokratskih barijera. Privatizacija kompanija koje su dijelom u državnom vlasništvu putem burze također je nešto što je nužno potrebno kao najtransparentniji i najefikasniji privatizacijski model. Uz poticaj razvoju tržišta kapitala, takav model donosi prijeko potrebnu transparentnost i unapređenje korporativnog upravljanja u kompanijama, jer upravo je to ono na što investitori, osobito strani, obraćaju najviše pozornosti. Time možemo podići konkurentnost i vrijednost domaćih kompanija, i u konačnici čitavog gospodarstva. Nije zanemariv niti utjecaj tih procesa na financijsko opismenjavanje jer građanima pruža investicijski alat koji im daje mogućnost aktivnog sudjelovanja na tržištu kapitala, a time i aktivnog pristupa upravljanju vlastitim financijama. Želimo državu koja potiče i pozdravlja inovativne ideje i čini sve da im omogući rast i razvoj, državu koja je predvodnik razvojnih trendova u regiji i pravi partner gospodarskim subjektima. ◀

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#NIKICA GABRIĆ, osnivač i ravnatelj Specijalne bolnice Svjetlost, Zagreb

Razvoj novih klinika ići će i organskim rastom i kroz akvizicije Država bi maksimalno trebala srezati birokratske procedure, smanjiti besmislenu papirologiju i skratiti vrijeme potrebno za ishodovanje dozvola koje koče nove investicije

odina 2016. za Kliniku Svjetlost je izuzetno dobra. U Hrvatskoj smo uspjeli ostvariti rast prihoda od čak 18 posto u odnosu na lani. Rashode nismo povećali, osim izdataka za plaće. Bilježimo rast broja domaćih, a posebno i inozemnih pacijenata koji sve više prepoznaju našu kvalitetu koja je ove godine nagrađena i s dva važna međunarodna priznanja – u Cannesu smo proglašeni najboljom regionalnom bolnicom, a u Berlinu primamo međunarodnu nagradu za kvalitetu. I na drugim tržištima u regiji na kojima smo prisutni imamo razloge za zadovoljstvo postignutim rezultatima. I u 2017. očekujemo daljnji rast prihoda na domaćem i na inozemnim tržištima. Pružamo usluge koje u Hrvatskoj i okruženju još uvijek nemaju pravu konkurenciju, ali posebno se veselimo otvaranju novih tržišta i utakmici s onima čije su cijene usluga značajno više. Nadam se da će što više

naših poduzetnika koristiti mogućnosti jednostavnijeg izvoza i lakšeg pristupa kupcima dobre platežne moći. Planiramo i nove investicije u inozemstvu. Prije svega na tržištima na

kojima smo već prisutni, u Crnoj Gori, Makedoniji te otvaranje našeg centra u Sloveniji. Razvoj novih klinika ići će i organskim rastom i kroz akvizicije postojećih. Nastavljamo i ulaganje u edukaciju naših djelatnika i novu tehnologiju i povećanje kvalitete usluge u našim centrima. Pozdravljam izmjenu poreznog zakona koja je omogućila rasterećenje plaća i veći dohodak visokoobrazovanog kadra koji stvara višak vrijednosti. Jedino na taj način možemo zaustaviti odljev mozgova, a ne rijekom suza za onima koji su već otišli u potrazi za boljim uvjetima. Država bi maksimalno trebala srezati birokratske procedure, smanjiti besmislenu papirologiju i skratiti vrijeme potrebno za ishodovanje dozvola

Država mora početi više ulagati u znanje i poticati najbolje

koje koče nove investicije. Netko konačno mora shvatiti da država treba biti u funkciji poduzetništva jer je ono jedino u stanju zapošljavati i biti pokretač razvoja. Svako blokiranje privatne inicijative vodi nas prema dnu. Naši proizvodi i usluge itekako mogu biti dobri, konkurentni i jeftiniji u odnosu na europsku i svjetsku konkurenciju. Svjetlost je dobar primjer. Država mora početi više ulagati u znanje i poticati najbolje, a ne baviti se zadovoljavanjem populističkih zahtjeva onih koji se ne mogu prilagoditi promjenjivim uvjetima u društvu. Moramo poticati izvrsnost, ulagati u znanje i tehnologiju, to je jedini način da zaposlimo mlade i da se iseljavanje zaustavi. Promjenom trendova, možemo postati zemlja poželjna za život i rad. Naša želja je debirokratizirana država s učinkovitijom i manjom javnom upravom u funkciji građana i poduzetnika, s većom mogućnošću podu◀ zetničkog kreditiranja.

#MARINO MARKEŽIĆ, vlasnik Vinarije Kabola, Momjan

Uložit ćemo u očuvanje okoliša Fokusirani smo na unapređenje poslovanja i promocije na tržištima na kojima smo prisutni duži niz godina, a riječ je o tržištima više od 15 zemalja

ogu sa zadovoljstvom reći da je 2016. godina bila uspješna, jer smo uspjeli napraviti kvalitetno vino, a razlog je to što smo imali dobru berbu i 2015. i 2016. godine. Financijski je bila teška i izazovna jer su se u ovoj poslovnoj godini reflektirali rezultati loše berbe 2014., koja je pogodila nas vinare. Podsjetimo, 2014. je jedna od najlošijih godina što se tiče berbe, tako da će se posljedice dugo osjećati. U 2017. planiramo malo povećanje proizvodnje. Imat ćemo investicije u smjeru očuvanja okoliša. Planiramo zapošljavanje nekoliko novih radnika. Uglavnom, osim toga i uobičajenih poslova vezanih za vinogradarstvo i vinarstvo, očekuje nas pojačana aktivnost i daljnji rad na vanjskim tržištima i nastojanje da povećamo izvoz. Naravno da uvijek planiramo nove investi-

cije, a ovaj put su one najviše usmjerene prema očuvanju okoliša i modernizaciji, kako bismo mogli biti konkurentniji na svjetskom tržištu. Predstavljanje na novim tržištima nam je trenutno u drugom planu. Fokusira-

» Priželjkujem uređeniju i sigurnu Hrvatsku

ni smo na unapređenje poslovanja i promocije na tržištima na kojima smo prisutni duži niz godina, a riječ je o tržištima više od 15 zemalja. Naši proizvodi prepoznati su na tržištu kao kvalitetni, imamo svoje vjerne klijente u B2B poslovanju te vjerne potrošače koji vole naša vina. Podrška oko brendiranja i promocije kakvu Austrija daje svojim proizvođačima vina dobar je model koji unapređuje poslovanje i pomaže malim proizvođačima poput nas. Mišljenja sam da i Hrvatska treba preslikati taj model. Za nekoliko godina priželjkujem uređeniju i sigurnu Hrvatsku, s puno kvalitetnih domaćih proizvoda, s manjim uvozom te većim izvozom. Hrvatsku 2020. godine želim vidjeti kao državu u kojoj svi imaju priliku dobro ◀ živjeti.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#JURICA VESELIĆ, komercijalni direktor tvrtke Sloga Podravska trgovina, Đurđevac

Investiranje u maloprodajnu mrežu Konkurentnost domaćih proizvoda trebala bi se zaštititi smanjenjem PDV-a na proizvode domaćeg podrijetla čime bi se omogućio bolji plasman na hrvatsko tržište

oslovna 2016. za društvo Sloga Podravska trgovina može se ocijeniti kao godina stabilizacije poslovanja u nepovoljnim uvjetima Koprivničkokriževačke županije, gdje je 20 posto manje zaposlenih u odnosu na 2008., a pri čemu su investicije, modernizacija poslovanja i optimizacija poslovnih procesa te diferenciranje od standardnog pristupa kupcima imperativ. Tako smo uveli novi otvoreni loyalty program vrijednosti imena Hatch!, te smo implementirali najnoviji ISO 9001 standard za područje poslovne izvrsnosti u poslovanju trgovačke industrije. Planovi i očekivanja od 2017. nam se sastoje od daljnjeg širenja poslovanja s fokusom na profitabilne sektore poslovanja uz optimizaciju širine i dubine asortimana. Očekujemo porast zapošljavanja od tri do pet posto. Pozdravljamo svako uklanjanje barijera ulaganjima, što bi uvelike olakšalo i ubrzalo oporavak gospodarstva. Uz očekivani organski rast nakon provedenog operativnog restrukturiranja poslovanja, planiramo daljnje investiranje u maloprodajnu mrežu, dio kroz otvaranje novih maloprodajnih mjesta, te dio kroz obnovu postojećih lokacija. Konstantno smo u potrazi za tržišnim nišama te otvaramo nove kategorije proizvoda kako bismo generirali rast prihoda.

sa na plaće novozaposlenih radnika te stabilnost poreznog sustava uvelike bi olakšali proces evaluacije isplativosti ulaganja te pla◀ niranja investiranja.

PARTNERSTVO S PROIZVOĐAČIMA

» Planovi i Daljnje investicije također planiramo kroz unapređenje CRM sustava te investiranje u povećanje profitabilnosti prodajnih mjesta. Smatram da je za gospodarski oporavak i rast ključno smanjiti parafiskalne namete, uz povećanje fleksibilnosti radnog zakonodavstva, kao i smanjenje državnog aparata uz deregulaciju birokratskih prepreka poslovanja. Aktiviranje većeg broja zaposlenih rezultiralo bi povećanjem osobne potrošnje te bi se taj efekt prelio na proizvođačku i trgovačku djelatnost, a također i pozitivno utjecao na povećanje BDP-a. Uklanjanje barijera za ulaganja, potpora investitorima u obliku oslobođenja komunalne nakade te doprino-

očekivanja od 2017. nam se sastoje od daljnjeg širenja poslovanja

Konkurentnost domaćih proizvoda trebala bi se zaštititi smanjenjem PDV-a na proizvode domaćeg podrijetla čime bi se omogućio bolji plasman na hrvatsko tržište, ponajprije kroz maloprodajnu mrežu, te aktiviranje potrošnje kroz turistički sektor koji bilježi kontinuirani rast. Bitan čimbenik je i okrupnjavanje zemljišta kako bi se povećala efikasnost i efektivnost prilikom obrade. Sloga podravska trgovina potiče lokalne proizvođače s provjerenom kvalitetom te ekološkim pristupom na partnerski odnos. Gospodarska Hrvatska 2020. trebala bi bilježiti kontinuirani stabilni gospodarski rast, uz poboljšanje vanjsko-trgovinske bilance, ponajviše poticanjem izvoza. Na poticanje izvoza treba se koncentrirati u onim granama u kojima postoji konkurentska prednost. Poželjno bi bilo graditi privredu na mnoštvu obrtnika, malih i srednjih poduzeća, koji su generatori zaposlenosti. Pozitivan primjer ogleda se u rastućem IT sektoru, koji bi trebalo maksimalno podržati.

#MILAN GALIĆ, direktor Expo Internationala i zastupnik Deutsche Messea

Godina bolja od prethodnih Tvrtke zanimaju organizirani nastupi na novim tržištima. Trenutačno pregovaramo o nastupu hrvatskih parketara na sajmu Domotex China Asiafloor u Shangaju

Već imamo prijave 10 tvrtki za Domotex uz potporu HGK i Ministarstva poljoprivrede

odina 2016. je prošla u skladu s očekivanjima, relativno dobro. Unatoč činjenici da smo imali dvoje izbore u roku godinu dana. Naime, moj

sajamski posao u jednom dijelu ovisi i o potporama i poticajima koje ministarstva daju tvrtkama za unapređenje izvoznih aktivnosti. S obzirom na to da smo potkraj 2015. imali tehničku vladu, sve aktivnosti i planovi su tada svedeni na tehnički minimum. Unatoč tome, realizirali smo vrlo veliki nastup hrvatskih parketara na sajmu Domotex, na kojem naši parketari izlažu već 16 godina uzastopno. Hrvatske energetske i tvrtke iz metalne industrije nastupile su uz potporu HGK-a i na ovogodišnjem CeBIT-u te na najvećem industrijskom sajmu na svijetu Hannover Messe (Energy i Industrial Supply). Za 2017. već imamo prijave 10 tvrtki za Domotex uz potporu HGK-a i Ministarstva poljoprivrede. Nadam se da ćemo ostvariti i nastup na CeBIT-u uz potporu Ministarstva

gospodarstva, poduzetništva i obrta jer tvrtke i udruženja IT tvrtki jesu zainteresirani, ali za ozbiljniji i prepoznatljivi nastup kakav ima većina nacionalnih štandova na CeBIT-u potrebna je značajnija potpora države. Tvrtke zanimaju i organizirani nastupi na nekim novim tržištima. Trenutačno pregovaramo o nastupu hrvatskih parketara na sajmu Domotex China Asiafloor u Shangaju. Isto tako zanima ih bogato i dinamično tursko tržište. Očekujem da će 2017. godina biti još bolja od prethodnih, jer vlada optimizam među gospodarstvenicima s kojima sam u kontaktu, većinom su to izvoznici. A optimizam ulijeva i nova vlast, posebice u području gospodarstva, jer dolaze iz realnog sektora, i čini mi se da razumiju potrebe gospodarstveni◀ ka...

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#JASNA IVANEK, direktorica tvrtke Triko, Ilok

Država treba podržati tekstilce Uz kombinaciju niza državnih potpora i garancija poput ove koju smo dobili putem HAMAG-a, i hrvatski radnici mogu imati europski, a ne samo hrvatski minimalac

» Prekretnica je nastupila kada smo shvatili kako znamo i možemo proizvesti najbolje proizvode koje možemo izvesti bilo gdje u svijetu

oslovanje u 2016. godini bila nam je svojevrsna prekretnica iako je poznato kako je poslovanje u tekstilnoj branši izuzetno teško. Naime, uvidjeli smo kako sav taj lohn posao na kome smo u potpunosti temeljili svoje poslovanje, neće i ne može opstati. Jednostavno, naši poslovni partneri uvijek imaju alternativu gdje će naći jeftinije tr-

žište. Jasno je kako smo mi njima u određenoj fazi bili samo jeftina radna snaga. Prekretnica je nastupila kada smo shvatili kako znamo i možemo proizvesti najbolje pulovere i najbolje proizvode koje možemo izvesti bilo gdje u svijetu. Jednostavno zato što smo tijekom dvadesetak godina našeg poslovanja za brojne svjetski poznate modne kuće pokazali kako znamo proizvesti dobar proizvod. Onda smo, kroz ulaganje od desetak milijuna kuna, krenuli u završnu fazu kako bi do kraja protekle godine zaokružili kompletan proizvodni ciklus. Sada imamo proizvod koji možemo isplesti, sašiti, oprati, ispeglati, spakirati i prodati na svjetskom i domaćem tržištu. Razvojem i ulaganjima smo došli u situaciju da će naš rad konačno biti dostojno plaćen. U svemu smo imali dobru potporu Ministarstva gospodarstva i HAMAG-a budući da smo dobili državnu potporu, garanciju i subvenciju kamate. Prvi smo koji smo na deset milijuna kuna dobili osam milijuna garancije kroz pletačke strojeve. Time smo bez vlastitog učešća

uspjeli dobiti bankovni kredit. Na taj smo način uspjeli zaokružiti vlastitu proizvodnju i doći do situacije u kojoj vlastiti proizvod izvozimo.

PREPOZNAVANJE DRŽAVE U ovoj 2017. očekujemo iskorak koji smo započeli uz plasman na domaće i, ponajprije, europsko tržište. Država bi prije svega trebala prepoznati tvrtke koje žele, hoće i mogu. To su tvrtke koje u potpunosti daju svoj rad, svoje nekretnine, svoj kapital i trud u proizvod koji proizvode. Time pokazuju da im je stalo do posla koji rade, ali i do ljudi koji u tom poslu sudjeluju. Znači da ljudi ostaju u Hrvatskoj, ovdje rade, zarađuju i troše, a ne da idu van. Ne možemo biti zadovoljni time da radnici dobivaju minimalnu plaću kakva je sada u Hrvatskoj nego da imamo barem minimalne plaće kakve su sada u Europskoj uniji. Uz kombinaciju niza državnih potpora i garancija poput ove koju smo dobili putem HAMAG-a, takvi ciljevi se mogu ostvariti ◀ i u Hrvatskoj.

#DAMIR SKENDER, predsjednik Uprave Saponije Osijek

Bez optimizma nema ni potrošnje Cilj nam treba biti pozitivna slika cijele Hrvatske, jer koliko je snažna percepcija Hrvatske u svijetu, toliko je jači i rejting svakog pojedinog proizvođača

aponia je i proteklu poslovnu godinu završila u skladu s definiranim planovima što je posebno bitno ako se uzme u obzir da je tržište robe široke potrošnje, unatoč rastu, i dalje pod utjecajem ekonomske krize u smislu velikog udjela kupovine na akciji odnosno pritiska na cijene. Takva tržišna kretanja nepovoljno se odražavaju na vrijednosni volumen prodaje, a najviše to osjete upravo proizvođači. Saponia je unatoč nepovoljnim tržišnim kretanjima ostvarivala rast prihoda kroz sve godine krize sa prosječnom stopom rasta od šest posto. Na taj smo način učvrstili značaj Saponije kao jednog od vodećih proizvođača deterdženata i sredstava za čišćenje, a vodeću poziciju u Hrvatskoj, uz omekšivače Ornel, potvrdili su ove godine i deterdženti za pranje rublja, odnosno Faks helizim kao naš najznačajniji brend. Rast proizvodnje također potvrđuje pozitivna kretanja u Saponiji. Ovu godinu ćemo završiti sa 106.000 tona proizvede-

nih proizvoda što je tri posto više nego 2015. Pozitivan indeks još je značajniji s obzirom na to da je na našem najznačajnijem programu – deterdžentima, došlo do daljnje kompaktizacije što utječe na količinski volumen prodaje. Jedan od prioriteta razvojnih i marketinških službi je realizacija novih projekata. Cilj nam je inoviranim i novim proizvodima učvrstiti imidž Saponije kao moderne kompanije te i za sljedeću godinu planiramo nekoliko projekata posebno u segmentu deterdženata. Uz to su vezane investicije u tehničko-tehnološke procese za što planiramo izdvojiti 15 milijuna kuna. Upravo je kontinuirana investicijska aktivnost omogućila Saponiji konkurentnost na zahtjevnom domaćem tržištu, ali i u izvozu. Koliko je za Saponiju bitna prisutnost na stranim tržištima govori i podatak da na njima ostvarujemo 50 posto prihoda, fokusirajući se uglavnom na zemlje u Adria regiji. Za ovu godinu planiramo još agresiv-

niji nastup i ostvarivanje još boljih tržišnih pozicija i udjela.

JOŠ BRŽI RAST BDPa Jedan od preduvjeta uspješnog nastupa na tržištima je pravovremena i pravilna reakcija na političko-ekonomsku situaciju. Saponia je upravo takvom poslovnom politikom ostvarila rast, ali vjerujemo da bi, u narednom razdoblju, mogli

očekivati i pozitivna kretanja na makroekonomskom planu koja bi proizvođačima potaknula izvoznu aktivnost. Vjerujemo da će se ostvariti i planirani gospodarski rast u 2017. jer bi to zasigurno utjecalo i na našu stabilnost i sigurnost u planiranju poslovnih poteza. Bez daljnjeg rasta optimizma u društvu ne možemo očekivati bitnije pomake u potrošnji, koja je za nas ne samo generator rasta već i input za sve ključne poslovne aktivnosti. U narednom razdoblju očekujemo daljnje jačanje hrvatske ekonomije koja će profilirati Hrvatsku kao zemlju mogućnosti i prilika. Stabilnost i snaga trebaju se ogledati kroz realizaciju programa Vlade, kroz još brži rast BDP-a. Cilj nam treba biti pozitivna slika cijele Hrvatske jer koliko je snažna percepcija Hrvatske u svijetu toliko je jači i rejting svakog pojedinog proizvođača, što nas stavlja u bolju pregovaračku poziciju i na području nabave i pri nastupu na ◀ novim tržištima.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#MARIJA MILKOVIĆ, suvlasnica obrta Etno Mara, Zagreb

Hrvatska baština za cijeli svijet Naše proizvode vidjela je publika od Zagreba, Sinja i Splita, preko Bruxellesa, Berna i Züricha, pa sve do druge strane oceana - Chicaga, New Yorka i Pittsburgha

va godina za nas je bila izazovna i burna te obilježena putovanjima po inozemstvu gdje smo uspješno predstavili našu ponudu - kreativni i jedinstveni urbani etno dizajn odjeće i modnih dodataka. Naše proizvode vidjela je publika od Zagreba, Sinja, Splita, Dubrovnika pa preko Bruxellesa, švicarskog Berna i Züricha pa sve do druge strane oceana - Chicaga, New Yorka i Pittsburgha. Interes za našim proizvodima bio je velik, a posebice nas je iznenadila ocjena stručnjaka prema kojoj još u modnom izričaju nije na tako autentičan način primijenjena hrvatska baština, a da su istovremeno komadi bili primjenjivi za različite, gotovo svakodnevne prigode. Vjerujem kako će te pozitivne vibracije koje smo osjetili na tim događanjima i prezentacijama uskoro biti materijalizirane kroz poslovnu suradnju i plasman naše visokokvalitetne robe

promociju naših proizvoda bio je susret Predsjednice Kolinde Grabar Kitarović s britanskom kraljicom Elizabetom II. Naša je Predsjednica tom prigodom nosila i promovirala naš hrvvatski dizajn - crno bijeli kostim s motivom paške čipke.

DOMAĆI LAN, SLAVONSKE TKALJE

na ta tržišta. S druge strane, suočavamo se kao i svaki drugi hrvatski poduzetnik s problemima koji su vezani uz naše zakone koji često otežavaju poslovanje na različite načine, bilo da je riječ o iskorištavanju prilika za proširenje posla, ili o primjeni Zakona o radu, primjerice. Jedan od najuspješnijih trenutaka za

Ove godine smo i nakon dugo godina pripreme uspjeli napraviti kolekciju temeljenu na dizajnu stotinu godina starih lanenih, ručno tkanih materijala. Riječ je o 100-postotnom hrvatskom izvornom proizvodu jer su ga iz lokalnih materijala tkale naše slavonske

tkalje. S tim modelima napravili smo i fotografsko snimanje u stogodišnjem prostoru Hrvatskog državnog arhiva, a odjeću je nosila plesačica nacionalnog foklornog ansambla Lado. U ovoj godini očekujemo da će s popravkom standarda svih hrvatskih građana istim tempom rasti i naša prodaja s kojom smo unatoč hrvatskom standardu zadovoljni i već sada. Iduću godinu nastavit ćemo s promocijom naših proizvoda diljem svijeta i željeli bismo prijeći u novi, veći prostor u kojemu bismo mogli napraviti interaktivnu prezentaciju proizvodnje naše odjeće i modnih doda◀ taka.

Prilikom posjeta britanskoj kraljici Predsjednica je nosila i promovirala naš dizajn

#IVO BILIĆ, predsjednik Uprave KentBanka, Zagreb

Želimo reforme bez odlaganja U prvih devet mjeseci 2016. ostvarili smo rast aktive od 48 posto uz rast plasmana od 32 posto, što nas čini najbrže rastućom bankom u Hrvatskoj

odina 2016. je bila godina za pamćenje. U prvih devet mjeseci 2016. ostvarili smo rast aktive od 48 posto na preko dvije milijarde kuna uz rast plasmana od 32 posto, što nas čini najbrže rastućom bankom u Hrvatskoj. Sve to rezultiralo je s dobiti u iznosu od 6,8 milijuna kuna. Uz navedeno, 2016. smo otvorili i nove poslovnice. Vrlo je uspješan i projekt prikupljanja depozita u Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj, na kojem radimo s našim inozemnim partnerima. KentBank je danas moderna, univerzalna banka fokusirana na poslovanje s građanima te malim i srednjim poduzetnicima kojima na raspolaganju stoji 15 poslovnica diljem Hrvatske. Banka broji 200 zaposlenih i oko 25.000 klijenata. Na to smo vrlo ponosni. Naš vlasnik, Süzer Grupa, čvrsto stoji iza Banke te je inicirao proces jačanja kapitala. Godina 2017. bit će teška, državu čekaju velike obveze prema vjerovnicima, najveće u jednoj godini do sada. Hrvatska mora bez odlaganja rješavati svoje nužne reformske izazove, posebno u oblasti rashoda. Na-

štu. Fokus u 2017. bit će na daljnjem uvođenju novih proizvoda i usluga, prije svega iz domene e-bankarstva i mobilnog bankarstva te novi kreditni proizvodi za građane.

OBNOVE PROČELJA

» Banka se do sada razvijala isključivo organskim rastom, no i druge opcije su otvorene

pokon imamo stabilnu Vladu, te u 2017. ulazimo s optimističnom brojkom rasta BDP-a od tri posto. Stoga je, uz implementaciju spomenutih reformi, sazrelo vrijeme za povećana strana ulaganja i povećanje izvoza. Rast zapošljavanja bit će logična posljedica pozitivnih trendova u gospodarstvu. Banka se do sada razvijala isključivo organskim rastom i tako će ostati i dalje, no i druge opcije su otvorene. Cilj KentBanka je učvrstiti i potvrditi svoju poziciju na hrvatskome trži-

Poseban je naglasak na kreditiranju obnova pročelja i u tim projektima vrlo uspješno surađujemo s nadležnim institucijama u raznim gradovima diljem Hrvatske. Važna tema u idućem razdoblju je trade finance odnosno financijska i bankarska potpora uvozno-izvoznim poduzećima u Hrvatskoj, ali i izvan nje. Dvije su ključne stvari koje bi država trebala učiniti kako bi pomogla gospodarstvu: smanjenje birokracije i rasterećenje gospodarstva smanjenjem određenih opterećenja i parafiskalnih nameta. U gospodarskome smislu, 2020. želimo imati državu u službi građana i gospodarstva. Vlada i državne institucije moraju biti podrška gospodarstvu, pustiti gospodarstvo da radi, poticati njegovu inovativnost i kreativnost. Odnosno, tu vrijedi deviza: ako ne možeš po◀ moći, ne odmaži!

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#JOŠKO MIKULIĆ, predsjednik Uprave Viadukta, Zagreb

Zračna luka Franjo Tuđman povijesni je projekt za Viadukt Mi poslodavci očekujemo od države i da poveća kvote uvoza stranih radnika kako bismo u potpunosti mogli iskoristiti investicijski zamah koji se naslućuje i koji će dodatno istaknuti kroničan problem nedostatka radne snage

odina 2016. za Viadukt je bila uobičajeno izazovna, s okončanjem velikih projekata i ugovaranjem značajnih novih poslova. Zajedno s našim sugrađanima s nestrpljenjem očekujemo skoro otvaranje Zračne luke Franjo Tuđman, povijesnog projekta za Viadukt u kojem smo sudjelovali ne samo kao projektant i izvođač složenih i opsežnih infrastrukturnih radova, nego i kao jedina hrvatska tvrtka koja je koncesionar u sklopu međunarodnog konzorcija. Nakon uspješno izvedenih radova na zagrebačkoj zračnoj luci, očekuju nas radovi i na rekonstrukciji te dogradnji putničkog terminala Zračne luke Split, kao i nastavak radova na izgradnji lučkog pozadinskog skladišta Škrljevo te u lukama u Pločama i Veloj Luci. Dovršili smo i pročistač otpadnih voda u Metkoviću, a ugovorili smo i značajan posao na izvođenju radova na vjetroelektrani Krš Pađene. Ti su projekti nastavak naše poslovne politike u kojoj smo, nakon što smo niz godina sudjelovali u izgradnji hrvatske cestovne infrastrukture, usmjerili naš fokus na projekte u zračnim i morskim lukama, ekologiji i energetici, koji našu tvrtku vode prema dugoročnoj financijskoj stabilnosti. Uz to, nastavljamo radove na velikim prometnicama u Hrvatskoj, poput brze ceste Popovec-Marija Bistrica-Zabok sa spojem na Breznički Hum, riječke obilaznice ili obilaznice kod Zaprešića. Svi ti ugovoreni poslovi zahtijevaju povećanje

broja radnika, a u našoj se branši već neko vrijeme osjeća potreba za dodatnom radnom snagom i traži se velik broj građevinskih radnika svih profila. Nedavno provedena anketa među članicama Hrvatske gospodarske komore pokazala je da će u 2017. u trima sektorima - graditeljstvu, turizmu i brodogradnji - nedostajati oko 12.000 radnika. To je razlog zbog kojeg mi poslodavci očekujemo od države i da poveća kvote uvoza stranih radnika kako bismo u potpunosti mogli iskoristiti investicijski zamah koji se naslućuje i koji će dodatno istaknuti kroničan problem nedostatka radne snage.

NASTAVAK ŠIRENJA POSLOVANJA NA INO TRŽIŠTIMA U naše ćemo djelatnike nastaviti ulagati te

ćemo i dalje pružati prilike mladim naraštajima da kroz sustave prakse i stipendija izgrade ljubav prema ovoj vrijednoj profesiji i pronađu motivaciju za ostanak i rad u Hrvatskoj. Svima nam je zajednički cilj stvoriti uvjete za kvalitetan život, pri čemu će se talenti prepoznavati, a rad i trud cijeniti i vrednovati. Ta nam je misao vodilja utkana i u svakodnevno poslovanje, u kojem nastojimo neprestano unapređivati kvalitetu proizvoda i usluga kako bismo i dalje bili konkurentni na tržištu. Svjesni smo da nije dovoljno to što kroz primjenu i razvoj najnovijih metoda građenja i najmodernijih materijala već prednjačimo pred konkurencijom, već nastavljamo s dodatnim aktivnostima kojima utiremo put prema izvrsnosti. Stoga su u našem fokusu daljnje certifikacije u okviru sustava kvalitete, praćenje i upravljanje rizicima u našem poslovanju te educiranje i obučavanje djelatnika. U 2017. i dalje ćemo naglasak stavljati na širenje poslovanja na inozemnim tržištima te daljnji razvoj vlastite tehnologije, znanja, ljudi i opreme, jer samo na taj način možemo zadržati poziciju u vrhu. Od Vlade očekujemo proaktivnost u nužnim reformama i provedbi mjera koje će potaknuti gospodarski rast, privući ulagački kapital i potaknuti izvoz, a vjerujemo da ćemo i dalje imati podršku u izlasku na strana tržišta ◀ i jačanju pozicije u inozemstvu.

U naše ćemo djelatnike nastaviti ulagati te ćemo i dalje pružati prilike mladim naraštajima

#MLADEN ŠKOMRLJ, vlasnik i direktor tvrtke Obstinatio, Split

Osnovni problem ekonomije je skup, g Stanje u graditeljstvu se na neki način stabiliziralo, izgleda da se tržište nekretnina budi i, iako nema kapitalnih infrastrukturnih projekata, stanje je malo bolje nego prije

oslovna godina 2016. za moju tvrtku je bila uspješnija od 2015., najviše zbog toga što smo u uslugu uvrstili više novih proizvoda pa smo sinergijom ostvarili bolji učinak te zbog toga poslovali stabilnije nego godinu dana prije. Stanje u graditeljstvu se na neki način stabiliziralo, izgleda da se tržište nekretnina budi i, iako nema kapitalnih infrastrukturnih projekata, stanje je malo bolje nego prije godinu dana. Nadam se da će poslovanje naše tvrtke

u 2017. ostati stabilno i da će cijene usluga ostati na istoj razini, ako se već ne mogu povećati. Ne planiramo nova zapošljavanja. Smatram da će biti uspjeh ako zadržim dosadašnji broj zaposlenih s obzirom na to da trenutno koristim program sufinanciranja stručnog osposobljavanja koji mi u velikoj mjeri smanjuje troškove radne snage. Također me ne interesira spajanje s drugim tvrtkama, smatram da je najbolje raditi sam, tako nema mogućnosti za prebacivanje odgovornosti ili bilo kakav nesporazum.

Ne planiram nove investicije, ali se nadam suradnji sa stranim partnerima. Što se tiče hrvatskoga gospodarstva i uvjeta poslovanja, tu niti sada ne vidim posebne promjene. Osnovni problem ekonomije u Hrvatskoj je skup, glomazan i neučinkovit državni aparat. Isto tako način poslovanja tvrtki u državnom vlasništvu i tvrtki u privatnom vlasništvu - a pod tvrtkama u privatnom vlasništvu prvenstveno mislim na mala i srednja poduzeća koja nemaju posebnu, političku zaštitu od nedorečenih zakona i propisa - dijametralno je

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#DAJANA MRČELA, članica Uprave Kandita, Osijek

Iza nas je godina rasta unatoč pritisku na cjenovnu politiku Daljnji rast BDP-a, poticanje izvoza i porezna reforma trebali bi se pozitivno odraziti na opći optimizam u društvu i osigurati svima kvalitetniji život

odina koja je iza nas, kao i više prethodnih godina, bila je za Kandit puna izazova, ali i kvalitetnih pomaka. Očekivanja i planove koje smo si početkom godine postavili čak su i premašeni te smo 2016. završili s rastom prihoda od 10 posto dok je proizvodnja završila sa 12 posto više proizvedenih proizvoda. Obzirom na tržišna kretanja, koja ni ove godine nisu išla na ruku proizvođačima, smatramo da je realizirani rast rezultat naše poslovne politike i jasno definiranog pravca razvoja. Fokusirali smo se na što kvalitetnije pozicioniranje na hrvatskome tržištu uz daljnje proaktivno djelovanje na izvoznim tržištima koja u prihodima Kandita sudjeluju s preko 40 posto. Ostvareni su brojni razvojni projekti i na tržište smo lansirali više novih proizvoda u kategorijama čokolada, bombona i bombonijera. Pozitivni odjek s tržišta odrazio se na rast prodaje, posebno u kategoriji čokolada koja ima najveći udio u portfelju Kandita. Unatoč porastu osobne potrošnje, Kandit se i ove godine suočavao s pritiskom na cjenovnu politiku i upravo u tome segmentu očekujemo promjene u 2017. Smanjenje udjela akcijskih prodaja i kvalitetnije cjenovno pozicioniranje pozitivno bi se odrazilo na ukupni rezultat kompanije. To više jer smo, s druge strane, pod pritiskom rasta cijena inputa. Međutim, svjesni smo da se moramo osloniti na svoju poslov-

» Cilj nam je daljnji rast volumena prodaje na hrvatskome tržištu, na nu strategiju, i kao i do sada, planirati i reašto će jednim lizirati daljnji rast prodaje i profitabilnosti. dijelom utjecati INVESTICIJSKI CIKLUS i reforme u Kandit je kompanija sa stogodišnjom tradicijom, ali s modernom proizvodnjom čime gospodarstvu se otvorio dodatni prostor za još jaču konkurentnost naših proizvoda na vrlo zahtjevnom tržištu. Investiranjem u novu proizvodnju nije završen proces financijskih

Pozitivni odjek s tržišta odrazio se na rast prodaje, posebno u kategoriji čokolada

ulaganja. Naprotiv, ulaganja su intenzivirana te je ukupna vrijednost investicija koje su realizirane za prvih 10 mjeseci prošle godine iznosila 13,3 milijuna kuna, a u okviru ovog investicijskog ciklusa preostaje još realizirati novih približno 11 milijuna kuna. Povećanjem kapaciteta proizvodnje i daljnjom automatizacijom osigurat ćemo ove godine kvalitetnije odgovaranje na rastuće potrebe prodaje i osigurati veću fleksibilnost u planiranju proizvodnje. Podloga za zacrtani rast proizvodnih kapaciteta su razvojno-marketinški projekti koje planiramo za 2017. Cilj nam je daljnji rast volumena prodaje na hrvatskome tržištu, na što će jednim dijelom utjecati i reforme u gospodarstvu. Daljnji rast BDP-a, poticanje izvoza i porezna reforma, trebali bi se pozitivno odraziti na opći optimizam u društvu i osigurati svima kvalitetniji život. Potrošači će se sve više orijentirati na proizvode višeg kvalitativnog nivoa i na povećanu potrošnju, a tu je prostor za nas kroz ponudu brendova vrhunske kvalitete. Hrvatska je zemlja brojnih mogućnosti, samo ju treba učiniti atraktivnijom za život. Očekujemo da će pozitivan smjer kojim se krećemo donijeti rezultate jer ćemo, u takvom okruženju, lakše i kvalitetnije raditi te ostvarivati rast i razvoj. U Kanditu očekivanja idu u tome smjeru i vjerujemo da je opitimizam s kojim smo ušli ◀ u 2017. opravdan.

lomazan i neučinkovit državni aparat suprotan. Pojednostavljeno rečeno prvi su komotni, a drugi štede. Drastično smanjenje broja službenika u državnim tvrtkama i institucijama, moglo bi pokrenuti gospodarstvo, kao i smanjenje poreza, čime će se omogućiti otvaranje radnih mjesta u proizvodnji. Očekujem od aktualne Vlade da kratkoročno ustroji efikasniji i jeftiniji državni aparat na svim razinama te da provede poreznu reformu, ali ne ovakvu kakva se planira. Treba maksimalno rasteretiti gospodarstvo i građanstvo, nepotrebnih i često besmislenih nameta. Smanjenjem poreza povećat će se prihodi i dobit poduzetnika, ali i plaće njihovih zaposlenika, što je u biti usko povezano i ko-

risno za društvo u cjelini. Istodobno, i proizvodi ne bi trebali poskupljivati tako da

bi mogli biti konkurentni na stranim tržištima, posebno u zemljama EU-a s kojima dijelimo tržište, no imamo male koristi od toga jer su nam proizvodi skupi, a stručnjaci jeftini pa odlaze na rad u inozemstvo i tamo plaćaju porez na dohodak, a ne u Hrvatskoj. Šteta je dvostruka. Godina 2020. je preblizu tako da će biti isto ili slično kao do sada: ekonomija bez proizvodnje, veliki porezi, vrlo loš odnos broja zaposlenih i onih u mirovini kao i broja zaposlenih u državnom i privatnom sektoru... Ja bih želio imati državu u kojoj će turisti trošiti hrvatske proizvode i u kojoj će proizvodnja biti fokusirana na izvoz i turizam jer je to jedini put oporavka, barem na krat◀ ke staze.

Ne planiramo nova zapošljavanja. Bit će uspjeh ako zadržim dosadašnji broj zaposlenih

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#IVIĆ PAŠALIĆ, vlasnik tvrtke Mundus Viridis, Zagreb

I dalje nema opuštanja

#KATARINA VILIČIĆ NIKŠIĆ, direktorica marketinške agencije Torrens, Zagreb

Od države tražimo samo stabilnost Ovo je godina ekspanzije jer nam otvara nove mogućnosti posebno u osiguravanju kontinuiranih prihoda, ali i povećanju izvoza kroz autorske projekte

rošla poslovna godina je bila profitabilna, iako je bila dosta zahtjevna i izazovna. Bilo je dosta dinamike i promjene na tržištu onoga od čega mi živimo, a to je prodaja masivnih lijepljenih ploča, peleta i bukove građe. Dakle, mi smo dominantno u bukvi. Godina je bila obilježena smanjenjem potražnje i cijena pa je trebalo puno napora da se amortiziraju takvi trendovi te u toj tržišnoj utakmici opstane s dobrim performansama tvrtke. Zadržali smo zaposlenost, otvorili neka nova tržišta te smo i dalje izrazito fokusirani na praćenje situacije u branši. Tako da bih rekao da će, uz velike napore, godina proći dobro.

» Očekujemo vrlo jasna i afirmativna pravila igre od strane Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih šuma u smislu rješenja o nabavi sirovine

Kad je riječ o drvnoj industriji, u 2017. nema opuštanja, vodi se neprestana borba za opstanak i širenje. Očekujemo vrlo jasna i afirmativna pravila igre od strane Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih šuma u smislu rješenja o nabavi sirovine. Također očekujemo odgovarajuće potpore države za drvo-prerađivački sektor. Nažalost, očito ne možemo očekivati neka dodatna porezna rasterećenja, ne samo naše industrije nego svih industrija, što pokazuje da državna politika očito još nije spremna za rezanje svojih troškova. Poduzetnici bi to itekako osjetili, a ovako nam preostaje unutarnje restrukturiranje, pametno iskorištavanje rezervi te borba na tržištu za nove kupce i bolje ci◀ jene.

odinu 2016. ostavljamo s manjim prihodima, ali značajno većim ulaganjima u poslovanja za koja očekujemo kapitalizaciju u sljedeće dvije godine. Kako smo specijalizirana boutique agencija za integrirane komunikacije, strateški smo se usmjerili na razvoj proizvoda koji će nam dodatno osnažiti diferencijaciju na tržištu. Ovaj intezivan reorganizacijski rizik i prenamjena internih resursa prema razvoju vlastitih proizvoda svojevrsna su provjera zrelosti tvrtke. Pritom smo ostali vjerni svojim poslovnim postavkama te nismo spuštali vlastite kriterije i standard, niti smo podlegli destruktivnom trendu - odraditi sa što manje truda. Ova 2017. je godina ekspanzije jer nam otvara nove mogućnosti posebno u dijelu osiguravanja kontinuiranih prihoda kojoj teži svaka zrelija tvrtka, ali i povećanju izvoza kroz autorske projekte i specijalizirane proizvode koji nedostaju marketinško-komunikacijskoj industriji. Nemamo plan daljnih zapošljavanja jer želimo zadržati poziciju po kojoj smo strukturirali tvrtku. Dakle, manji, kvalitetan i predan tim stalnih zaposlenika uz angažman vanjskih usko specijaliziranih stručnjaka s kojima možemo zadržati svježinu, inovativnost, odgovornost i motiviranost. Ono što kao poduzetnici očekujemo od države može se opisati u samo jednoj riječi: stabilnost. Stabilnost zakona koji bi kreirali okruženje u kojem se može kvalitetno i dugoročno planirati. Smanjenje birokracije i administracije koja opterećuje poslovne procese. Smanjenje poreza na nagrađivanje zaposlenika. Od države, naravno očekujemo i da vodi računa o političkoj stabilnosti zemlje koja stvara ozračje pogodno za ulaganja.

RAZMIŠLJATI DUGOROČNO Moramo se fokusirati na realne kompetitivne prednosti naših proizvoda, na ono što ih razlikuje od postojećih proizvoda na tržištu, kreiranje nišnih proizvoda i usluga. Danas je u dinamičnoj marketinško-komunikacijskoj industriji potrebno razmišljati dugoročno kroz inovatorsku prizmu jer jedino time možemo osigurati stabilnost

i opstojnost tvrtke. Odavno smo se odmakli od zlatnog doba velikih budžeta i bitno je da agencije shvate da trebaju donositi novine svojim klijentima uz osiguranje visoke razine pružene usluge. Većina agencija iz industrije pružaju iste ili slične usluge, malo se njih diferencira. Danas, više nego ikada prije, apsolutno je nužno prihvatiti činjenicu da morate djelovati i izgledati drugačije. Upravo smo zato iskoristili 2016. godinu da kreiramo značajnu razliku od brojne konkurencije, jer jedino time izlazimo iz petlje kontinuiranih nadmetanja što značajno afektira cjenovnu politiku kroz snižavanje cijena, što nije samo posljedičan toksičan element za agenciju, nego i za poslovanje klijenta koji to u prvom trenutku ne može prepoznati, jer se povede za nižom cijenom. Snižavanjem cijena ne utječemo samo na optimizaciju troškova. To može biti element s kojim povremeno manevriramo, ali nikad ne smije prerasti u sredstvo s kojim poslujemo jer će dugoročno kobno djelovati na opstojnost tvrtke. Ona stara narodna “nisam dovoljno bogat da kupujem jeftine stvari” ima poslovnu dubinu. Želimo imati državu koja je stabilna i atraktivna za ulaganja, s jasnim stavovima i strategijom razvoja koja nas može pomaknuti na šahovskoj svjetskoj ploči u relevantnog sugovornika. Nužno je izgraditi jedinstven identitet koji nam može osigurati budućnost, jer nas disperzija i nejasni stavovi vode prema degradaciji u svakom smislu, ◀ ne samo gospodarstvenom.

Želimo imati državu koja je stabilna i atraktivna za ulaganja, s jasnim stavovima i strategijom razvoja koja nas može pomaknuti na šahovskoj svjetskoj ploči u relevantnog sugovornika

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#GORAN RAŽNJEVIĆ, predsjednik Uprave Ilirije, Biograd

Čekamo Zakon o pomorskom dobru Za nas u Iliriji ovo je dobra poslovna godina govoreći sa stajališta ostvarenih poslovnih rezultata na razini cijeloga Društva koji su daleko najbolji do sada

oslovna 2016. godina bila je uspješna za hrvatske turističke kompanije i hrvatski turizam općenito. Je li to isključivo našom zaslugom ili je posljedica vanjskih faktora (npr. stanja sigurnosti u nama najkonkurentnijim zemljama i tržištima), pokazat će booking, najave i stanje prodaje za sljedeću turističku sezonu. Za nas u Iliriji bila je to dobra poslovna godina govoreći sa stajališta ostvarenih poslovnih rezultata na razini cijeloga Društva koji su daleko najbolji do sada, posebno s aspekta unapređenja

Gospodarstvenici i država trebaju biti partneri ako želimo biti konkurentno društvo ključnih parametara profitabilnosti, uz neznatan rast ukupnih i poslovnih prihoda kao i operativnih pokazatelja poslovanja. Te financijske pokazatelje poslovanja pratio je i rast fizičkih pokazatelja koji su na razini planiranih i očekivanih, s posebnim naglaskom na rast ključnih operativnih pokazatelja poslovanja sektora hotelijerstva i nautike. Uz to, dostignut je i visoki rast svih ključnih pokazatelja ostvarenja na tržištu kapitala. Razlog tome zasigurno su iskazani dobri poslovni rezultati, ali i činjenica da investicijska javnost prepoznaje potencijale kompanije, posebice nakon uvrštenja dionica na Službeno tržište Zagrebačke burze.

RAZOČARANI SMO ODNOSOM PREMA TURIZMU U 2017. očekujemo, kao i zasigurno sve turističke kompanije, donošenje Zakona o pomorskom dobru i Zakona o turističkom zemljištu koji će poticati i zaštititi ulaganja u hrvatskom turizmu što su sve vlade u posljednjih dvadesetak godina obećale no gotovo ništa nije poduzeto. Nadamo se i da neće ponovno doći do povećanja stope PDV-a, ali s obzirom na učestale promjene porezne stope mislim da nas malo toga u hrvatskom turizmu još može iznenaditi. Stoga, nova će poslovna godina za hrvatski turizam i turističke kompanije biti izrazito izazovna s obzirom na povećanja stope PDV-a na pojedine usluge u ugostiteljstvu i turizmu sa 13 na 25 posto, i to u zadnjem tromjesečju poslovne 2016., kada su proračuni za 2017. usvojeni, a investicije već isplani-

rane. Ono što je jedino sigurno u ovom trenutku jest da ćemo kao zemlja (turistička destinacija) biti još manje konkurentni nego što smo bili. Dok naši konkurenti čine sve da turizam i turističku potrošnju potaknu i rasterete davanja, u Hrvatskoj se godinama i sustavno događa upravo suprotno. U svaku poslovnu godinu ulazimo s promijenjenim poreznim stopama, davanjima i nametima na što smo se, nažalost, već i navikli. Stoga i ova promjena porezne stope ne predstavlja nam toliko iznenađenje koliko razočarenje ukupnim odnosom prema turizmu kao gospodarskoj grani. Turizam ima sve potencijale da bude poluga razvoja i rasta hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini, koja može puno toga akumulirati i potaknuti u gospodarstvu. No, zbog pravne nesigurnosti i činjenice da sami ne znamo što želimo od hrvatskog turizma (želimo li konkurentan, cjelogodišnji i održiv turizam ili želimo i dalje biti destinacija “sunca i mora”), svi potencijali koje nam turizam nudi u vidu gospodarskih i financijskih efekata na ostale gospodarske grane ostaju i dalje neiskorišteni.

INVESTICIJE I ODBIJANJE INVESTICIJA Govoreći isključivo s aspekta nas kao kompanije, u 2017. očekujemo postizanje rezultata iz 2016., fizičkih i i financijskih, a u pojedinim segmentima poslovanja očekujemo daljnji iskorak, posebice u destinacijskom menadžmentu kroz destinacijsku menadžment kompaniju Ilirija Travel, posebno značajnu u dijelu jačanja turističkog prometa u pred i posezoni,

razvoju turizma doživljaja i posebnih interesa. U novu poslovnu godinu ulazimo sa značajnim investicijskim ulaganjima u svim sektorima kompanije, posebno u nautičkom sektoru što se ogleda kroz završetak druge faze rekonstrukcije Marine Kornati, u hotelijerstvu kroz ulaganje u zajedničke i vanjske sadržaje, smještajne jedinice, a u kampingu kroz nabavu novih mobilnih kućica, te kroz daljnje ulaganje u aktivnosti na unapređenju ostalih proizvoda i usluga kompanije. Investitore snažno odbijaju propisi koji se mijenjaju iz dan u dan; malobrojne kompanije su spremne ulagati u zemlju pravne nesigurnosti i neusklađenosti. Mi poslodavci, posebno u turizmu, već dugi niz godina predlažemo niz mjera kojima bi se poboljšale poduzetnička i investicijska klima, što bi Hrvatsku učinilo konkurentnijom, barem u turističkoj industriji. U zemlji u kojoj se govori o proračunu prije i nakon turističke sezone i u kojoj turizam čini 18,1 posto BDP-a, a gdje se porezne stope na usluge u turizmu i ugostiteljstvu mijenjaju iz godine u godinu jako je teško govoriti o mjerama koje bi država trebala poduzeti jer se događa paradoks – umjesto da država rastereti poduzetnike i potiče daljnja ulaganja, ona “pili granu na kojoj sjedi” ne razmišljajući dugoročno o posljedicama pojedinih odluka. Kad prestanemo govoriti o uspjehu turističke sezone promatranom isključivo kroz prizmu fizičkih rezultata poslovanja (dolazaka i noćenja) i ostvarene turističke potrošnje - jer je turizam puno više od nekoliko statističkih parametara - dakle, tek kad budemo promatrali uspjeh turizma kao gospodarske grane znat ćemo njegov stvarni efekt na hrvatsko gospodarstvo. Država bi trebala biti ta koja će svojim mjerama i odlukama stvoriti uvjete da se turizam afirmira, jer on zasigurno ima snagu, sposobnost, znanje i, dakako, volju da bude poluga razvoja hrvatskog gospodarstva ne 120 ni 150 dana već 365 dana u godini. Gledajući sa stajališta poslodavca, odnosno kompanije, bez ulaganja u kvalitetu proizvoda, usluga, sadržaja i zaposlenike kao nositelje poslovnog procesa na svim razinama, bez cjeloživotnog obrazovanja i učenja, uz nužnu fleksibilnost i kreativnost u radnom procesu, nema kvalitetnog ni konkurentnog proizvoda i usluge, pa samim time ni konkurentne kompanije, tržišta niti zemlje. S druge strane, ako želimo biti prepoznati kao konkurentna država potrebno je značajnije pokrenuti gospodarske

aktivnosti na nacionalnoj razini, provođenjem strukturnih, sustavnih i nužnih reformi kao pretpostavki za jačanje gospodarskih aktivnosti. Mjere koje budu usvojene moraju biti provedene i implementirane, moraju biti sustavne i realne, ali također i država mora biti svjesna da, kad je riječ o gospodarstvu koje je samo po sebi dinamično, a promjene su brze i učestale, takva mora biti i njena sposobnost da reagira - pravodobno i efikasno. Gospodarstvenici i država trebaju biti partneri ako želimo biti konkurentno društvo.

SVE SE ZNA Već dugi niz godina hrvatski poslodavci kontinuirano, sustavno, jasno i glasno govore, predlažu i nude dijalog svim zainteresiranim i odgovornim tijelima izvršne i zakonodavne vlasti, profesionalnim i strukovnim udruženjima, civilnom sektoru, o mjerama koje je potrebno poduzeti kako bi se značajnije pokrenuo rast hrvatskog gospodarstva i oporavak cjelokupnog društva. U zadnjih dvadesetak godina ni hrvatsko gospodarstvo, niti društvo u cjelini nisu prošli kroz potrebne sustavne i strukturne reforme što je, ako govorimo isključivo s gospodarskog aspekta, u globalnim uvjetima poslovanja hrvatskih kompanija neodrživo i zato je naše gospodarstvo među najnekonkurentnijima. U 2020. želimo imati državu koja će gospodarstvenike doživljavati i perci-

Ono što je jedino sigurno jest da ćemo kao turistička destinacija biti još manje konkurentni pirati kao partnere koji ne žele pomak isključivo za sebe već za državu i društvo u cjelini. Želimo državu odlučnu, hrabru i ujedinjenu u provedbi nužnih reformi koje će zaista pridonijeti gospodarskom rastu, rastu zaposlenosti i životnog standarda. Želimo i obrazovni sustav koji će odgovarati na potrebe gospodarskog sustava 21. stoljeća, više fleksibilnosti u radnom zakonodavstvu, pravnu stabilnost, efikasniji državni aparat, puno više odlučnosti, zajedništva i ozbiljnosti u svim sferama ◀ hrvatskoga društva.

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#ZORAN MILIŠA, predsjednik Uprave RWE Energije

Planiramo nastaviti rast i razvoj te po Država je tu da osigura poštenu tržišnu utakmicu, da poduzetnike ne opterećuje raznim nametima koji guše, ni da im iznenadnim promjenama zakona mijenja uvjete poslovanja

» Imamo više od 110.000 korisnika, odnosno osam posto udjela na hrvatskom tržištu električne energije

a RWE je poslovna 2016. bila veoma uspješna, ali i ispunjena brojnim izazovima. Nakon tri i pol godine poslovanja na hrvatskome tržištu električne energije imamo više od 110.000 korisnika, odnosno oko osam posto udjela na tržištu. Godine 2016. počela je i tržišna utakmica u opskrbi kućanstava plinom, jer je početkom rujna RWE Plin počeo s opskrbom i u tome segmentu, čime su građani dobili mogućnost da sami biraju od koga će kupovati plin što je za Hrvatsku povijesni događaj. Očekujemo da će hrvatsko gospodar-

stvo i 2017. rasti, što će građanima omogućiti veću zaposlenost te povećanje životnog standarda. Možemo biti ponosni što je i naša tvrtka dala značajan obol rastu gospodarstva i što će to nastaviti činiti i u narednom razdoblju. I 2017. planiramo nastaviti rast i razvoj te posljedično i nova zapošljavanja. Neke konkretne barijere će 2017. biti uklonjene. Za nas je iznimno važno što praksa izdavanja odvojenih računa za mrežarinu i energiju početkom 2017. odlazi u povijest te ćemo konačno izdavati jedinstveni račun za struju.

#VIKTOR PAVLINIĆ, predsjednik Uprave Tele2 Hrvatska, Zagreb

Nastavljamo s investicijama Stabilnost i predvidljivost zakonodavno-regulatornog okvira je ne samo preduvjet, nego i higijenski faktor za svakog investitora

odinu 2016. obilježilo je pokretanje najmodernije 4G mreže u Hrvatskoj, koja je prema istraživanju P3, postigla svoj cilj. Naime, ovo istraživanje je pokazalo da Tele2 trenutačno nudi najbolju podatkovnu mrežu u Hrvatskoj, s pokrivenošću 4G signalom većom od 90 posto. Osim toga, 2016. obilježio je i uspjeh i entuzijazam svih naših zaposlenika koji su značajno podigli kvalitetu naših usluga te tako pomogli ostvarenju zadanih poslovnih ciljeva. I sama je Grupacija Tele2 prepoznala kvalitetu naših stručnjaka, tako da je u planu i dodatno zapošljavanje u određenim strukovnim područjima unutar kojih će naši djelatnici raditi na projektima na razini cijele Grupacije. Tele2 je veliki investicijski ciklus pokrenuo još 2015. s naglaskom na potpunu modernizaciju postojećih usluga, ali i uvođenje najmodernijih novih tehnologija na području mobilnih telekomunikacija. Rezultat tih investicija je najmodernija mobilna mreža s najvećom 4G pokrivenošću te najboljim rezultatom na testu kvalitete. S investicijama ne prestajemo, nego intenzivno radimo i pripremamo se za sljedeći tehnološki skok, odnosno mobilne mreže pete generacije tzv. 5G. Što se planova za rast tiče, oni se temelje isključivo na organskom rastu u sferi mobilne telekomunikacije uz partnerske suradnje sa srodnim industrijama. Aktivnosti i mjere koje Vlada za sada poduzima ohrabruju i predstavljaju korak u dobrom smjeru. Tu prije svega mislim na predstavljenu poreznu reformu iz koje bih,

umjesto izdvajanja pojedinačnih odredbi, radije stavio naglasak i pozdravio inzistiranje na cjelovitosti. Nažalost, u prošlosti smo prečesto svjedočili situacijama u kojima bi jedna izdvojena reakcija ili intervencija u državnom proračunu kreirala potrebu za protumjerom, kako bi se osigurala održivost državnog proračuna, a žrtva takve politike

Tele2 u trenutačno nudi najbolju podatkovnu mrežu u Hrvatskoj, s pokrivenošću 4G signalom većom od 90 posto

bi često bilo gospodarstvo u vidu iznenadnih i nenadanih novih ili dodatnih poreza ili nameta. To je, jasno, negativno djelovalo na investicijsku klimu i to posebice stranih investitora. Takvu praksu definitivno treba napustiti jer stabilnost i predvidljivost zakonodavno-regulatornog okvira je ne samo preduvjet nego higijenski faktor za svakog investitora. Zbog toga veseli svojevrsni zaokret koji se nazire na početku mandata Vlade koja inzistira na širem sagledavanju problema u gospodarstvu.

Uz već spomenute mjere koje Vlada poduzima, smatram izuzetno bitnim uložiti dodatne napore u uklanjanju barijera i nameta gospodarstvu koji izravno negativno utječu na konkurentnost tržišta. Jedan od takvih primjera su naknade za radio-frekvencijski spektar u mobilnoj telefoniji koji je Vlada 2014. godine utrostručila te tako grubo narušila tržišno natjecanje na telekomunikacijskom tržištu favorizirajući operatore koji značajni dio svojih prihoda i dobiti ostvaruju i od fiksne telefonije, a nauštrb operatora koji posluju isključivo u području mobilne telefonije, kao primjerice Tele2. Konkretno, od Vlade očekujemo da poduzme dodatni napor te nađe rješenje koje neće sputavati, nego poticati konkurentnost i pravedno tržišno natjecanje. U gospodarskome smislu, 2020. želimo imati efikasnu, digitaliziranu državu, s jasnim, transparentnim, predvidljivim i, nadasve. jednostavnim zakonodavno-regulatornim okvirom. Očekujem i efikasniju državnu administraciju kojoj će takav okvir omogućiti da kompanijama, poduzetnicima i građanima primarno bude savjetnik i partner u pronalaženju povoljnijih poslovnih prilika, a tek sekundarno svojevrsni kontrolor. Također, vidim obrazovni sustav koji potiče kreativnost i inovativnost s naglaskom na zanimanja koja donose dodanu vrijednost, a u skladu s dugoročnom gospodarskom strategijom razvoja društva koja omogućava radnicima i poslodavcima koji žive i rade u Hrvatskoj konkurentnost na ◀ globalnom tržištu.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

sljedično i nova zapošljavanja Država bi trebala voditi računa o potrebama poduzetnika tako da im osigura poštenu tržišnu utakmicu, da poduzetnike ne opterećuje raznim nametima koji guše poslovanje, ni da im iznenadnim promjenama zakona olako mijenja uvjete poslovanja. Primjer na tržištu električne energije su, navodne, promjene zakonodavstva o poticanju proizvodnje iz obnovljivih izvora koje će, ako se ostvare, izuzetno otežati poslovanje i ugroziti opstanak tržišnih opskrbljivača električnom energijom u Hrvatskoj. To bi imalo izrazito štetne posljedice po tržište, a rezultiralo bi povećanjem cijene struje za krajnje korisnike. Kvaliteti i transparentnosti utakmi-

ce na tržištu električne energije pridonijet će i razdvajanje HEP ODSa na dvije zasebne tvrtke od kojih će se jedna baviti opskrbom u kategoriji univerzalne usluge, a druga pružanjem usluga distribucije svim opskrbljivačima po jednakim kriterijima, a na dobrobit krajnjih korisnika u Hrvatskoj. Riječ je o velikom koraku naprijed u procesu potpune liberalizacije tržišta.

Svakako se nadamo da će Vlada imati mudrosti i smoći snage te provesti kvalitetne reforme koje će rasteretiti gospodarstvo. Poduzetnici će sami pronaći način da osmisle i plasiraju konkurentne proizvode koji će proći na tržištu kako domaćem tako i stranom, ako država osigura stabilno i poticajno okruženje bez besmislenih i nepotrebnih barijera koje još uvijek opte-

Očekujemo da ćemo živjeti i raditi u zemlji u kojoj se isplati poslovati i ulagati

rećuju naše poslovanje i gospodarski napredak općenito. Definitivno, 2020. želimo imati državu koja ide naprijed i u kojoj se osjeća duh optimizma, dakle državu koja je razriješila ključne dileme vezane za smjer u kojem želi ići, državu koja ima viziju razvoja, koja je definirala zakonodavni i regulatorni okvir na način da potiče investiranje, zapošljavanje i razvoj novih proizvoda. Očekujemo da ćemo živjeti i raditi u zemlji u kojoj se isplati poslovati, ulagati i zapošljavati nove ljude, u kojoj će se poticati razvoj malog i srednjeg poduzetništva, a što će posljedično dovesti i do rasta životnog standarda ◀ svih građana.

#VEDRAN HIRTZ, direktor i osnivač Integraloga, Zagreb

Zna li država da smo u 21. stoljeću Država treba zaboraviti stare koncepte, oni su već pokazali svoj efekt. I dalje raditi na isti način, a očekivati drugačiji efekt - nije baš promišljeno, slažete li se?

oslovna 2016. bila je zahtjevna i interesantna – ali takva je zapravo svaka godina od osnivanja Integraloga do danas. Ono što je bitno jest to da smo ostvarili sve što je bilo planirano glede razvoja, strategije i rasta. Ostvarili smo i uspješno prošli i kroz nekoliko neplaniranih a nužnih projekata, vezanih uz organizaciju i operativno poslovanje, koji su resursima i financijama bili zahtjevni, ali su unatoč tome, dodatnim angažmanom i posvećenošću cijelog Integralog tima izuzetno uspješno svladani. Ukratko, rastemo šestu godinu za redom, a to je dobar pokazatelj da su sve mjere i planovi dobro odmjereni. Plan za 2017. je ponajprije jači regionalni razvoj. Integralog posluje na tržištu Bosne i Hercegovine više od dvije godine, a za 2017. plan je otvaranje podružnica na slovenskom i srpskom tržištu s kojima uspješno poslujemo već i sada, ali regionalna prisutnost donijet će sigurno još bolje rezultate. Uvjereni smo kako i na tim tržištima možemo ponuditi naše specifične principe poslovanja, te time zadovoljiti tržišne potrebe za ovom vrstom logistike. Planiramo daljnje zapošljavanje, a što se tiče uklanjanja barijera ulaganjima imamo svoj stav vezano za to - a taj je da ništa ne očekujemo, nego radimo i borimo se da u zadanim društveno-političko-gospodarskim okvirima postignemo maksimum, te radom i planiranjem zaobiđemo ili nadiđemo zadane okolnosti, jer uvijek u životu postoje neke barijere. Povećanje izvoza kod uslužnih djelatnosti svake godine pomalo raste uz činjenicu da je Hrvatska već neko vrijeme u

EU, tako da ćemo i dalje nastojati pružati usluge i stranim klijentima. Planiramo rast kroz rast naših klijenata kojima naša odlična usluga pomaže da se posvete svome poslu, rezultat čega je njihov, a time i naš rast. Svake godine kontinuirano ulažemo u sve poslovne resurse, tehnička rješenja, IT rješenja pogotovo, kao i u do-

radu i optimizaciju operativnih procesa, tako da ćemo s time i dalje nastaviti u godinama koje slijede.

DATI SVOJ MAKSIMUM Smatram da su sve vrste medija preplavljene raznim stavovima i izjavama što bi država ili netko drugi trebao učiniti da bude lakše raditi, pa ću pokušati dati malo drugačiji odgovor. Svaki pojedinac treba angažirano i vrijedno raditi i dati svoj maksimum svaki dan. A država bi, sa svim svojim institucijama

i segmentima, trebala isto tako raditi i samo raditi. Raditi pametno, ne gubiti vrijeme na nebitne stvari, nego se fokusirati na ono što donosi napredak svakog pojedinca ponaosob. Prije svega, država bi trebala konačno zaključiti da smo u 21. stoljeću, te primijeniti sve što je moderno i u skladu s vremenom i situacijom u kojoj se nalazimo, a stare koncepte promišljanja i djelovanja zaboraviti što prije. Stari koncepti pokazali su svoj efekt. I dalje raditi na isti način, a očekivati drugačiji efekt – nije baš promišljeno, slažete li se? Kako bi naši proizvodi i usluge ostali konkurentni, valja ulagati u izvrsnost. Kao kupci roba ili usluga, već smo pomalo razmaženi. Želimo i očekujemo vrhunsku uslugu, robu, najbolju vrijednost za novac. Isto tako kada osobno radimo i proizvodimo robe ili usluge koje netko drugi od nas kupuje, nužno moramo brinuti o tome da naš klijent dobije i više nego što je platio kako bi bio zadovoljan i kako bi nam se ponovno vratio kao kupac. Kvaliteta i zadovoljstvo nemaju konkurencije. S poduzetničke pozicije gledano, kada bi za četiri godine naša država bila za 10 posto profitabilnija, to bi bio izuzetan uspjeh. Godine 2016. bili smo svjedoci rasta u turizmu, koji pozitivno djeluje na proračun općenito. Ako bi se odgovorno gospodarilo novcem, smanjilo ili zadržalo troškove na istoj razini, a te povećane prihode usmjeravalo u povrat zaduženja i u grane gospodarstva koje će dodatno potaknuti rast BDP-a, bilo bi to zadovoljavajuće i svakako bi bilo lijepo konačno biti svjedokom novih trendova u našoj ◀ Hrvatskoj.

Na BiH tržištu Integralog posluje više od dvije godine, a sada planiramo otvoriti podružnice i na slovenskom i srpskom tržištu

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#MISLAV BEZMALINOVIĆ, predsjednik Uprave Sardine, Postira

Potreban nam je novi zakon o radu Država bi trebala poraditi na promjeni tečaja kune, a u slučaju da to iz nekih razloga ne može, trebala bi nešto konkretno napraviti po pitanju poticanja izvoza

oslovna 2016. godina je bila odlična. U ovom trenutku ne znamo bilancu jer nije gotova, a usporedbe radi 2015. smo imali prihod od oko 190 milijuna kuna te oko 22 milijuna kuna dobiti. Znamo da će 2016. biti dobra. Imat ćemo prihode na razini prethodne godine. Najveća smo tvrtka kad je riječ o hrvatskom ribarstvu i trenutačno imamo 318 zaposlenika. Imali smo i najveću investiciju na otocima vrijednu 30 milijuna eura. Godina 2016. bila je treća godina nakon našeg preseljenja i možemo reći da smo tijekom 2016. potpuno dovršili investiciju jer smo pustili u rad najmoderniji sustav za pročišćavanje otpadnih voda. Ugradili smo potpuno novu i najsuvremeniju tehnologiju. Sardina posluje u Postirama na Braču koje je turističko mjesto. Morali smo investirati u taj sustav da ne bismo ometali razvoj turizma. Investirali smo oko 1,5 milijuna eura. Investirali smo i pustili u rad i stroj s novom tehnologijom za proizvodnju ribljeg ulja i brašna. Ta investicija vrijedna je 1,4 milijuna eura. Na ruku nam ide što završava kriza u našoj regiji koja nam je domicilno tržište. Sardini je upravo tržište regije i najvažnije tržište. Tu smo napravili ustupak domaćim potrošačima tako što smo zadržali razinu premium kvalitete kako za svoj vla-

stiti brend tako i za robne marke. Proizvodimo 90 posto robnih marki za trgovačke lance u okruženju na čelu s Agrokorom. Pazimo da taj proizvod bude izuzetno kvalitetan i to potrošači prepoznaju. Robna marka Adria mare, koju radimo za Agrokor, slične je kvalitete kao i naš vlastiti brend u kategoriji premium proizvoda. Sardini je Agrokor partner više od 20 godina, tako da tu suradnju mogu ocijeniti izuzetnom. U okviru suradnje stavili smo naglasak na kvalitetu.

PLANIRAMO PREDSTAVLJANJE NA KINESKOM TRŽIŠTU

» Kako bismo sačuvali riblji fond moramo slušati ono što nam kažu znanstvenici

Očekivanja za 2017. su slična kao i za 2016. Očekujemo rast zapošljavanja, uklanjanje barijera ulaganjima i povećanje izvoza. Nove investicije ne planiramo. Planiramo predstavljanje na kineskom tržištu, dok eventualno spajanje ili preuzimanje ne planiramo. Država bi trebala poraditi na promjeni tečaja kune, a u slučaju da to iz nekih razloga ne može, trebala bi nešto konkretno napraviti po pitanju poticanja izvoza. Da bi naši proizvodi i usluge postali konkurentni trebalo bi donijeti novi zakon o radu koji bi omogućio lakše zapošljavanje dobrih i lakše otpuštanje loših radnika. U 2020. želimo imati državu u kojoj će se

drastično promijeniti omjer onih koji rade u odnosu na one koji ne rade i dobivaju bilo koji vid primanja iz državnog proračuna. Ako želimo dugoročno gospodariti morem i ostati u ovom poslu moramo poštivati odluke. Sardini je, s tolikim ulaganjima, itekako u interesu poštivati pravila igre. Ove smo godine imali lovostaj dva puta po mjesec dana, a dio mora u kojem je sitnija riba zatvoren je za ribolov u najvećem dijelu godine. Kako bismo sačuvali riblji fond moramo slušati ono što nam kažu znanstvenici. Što stručnjaci odluče to treba poštivati i pro◀ blema neće biti.

#TOMISLAV MEDVEN, direktor MM mesne industrije, Krašić

Rad je sve veći izazov Na tržište dolazi puno robe koja se prodaje ispod realnih cijena i takvoj dampinškoj prodaji nemoguće je konkurirati. To nam naveliko ugrožava posao

oslovnu godinu zaključili smo s plaketom Zlatna kuna koju smo dobili od Hrvatske gospodarske komore-Komore Zagreb za najbolju srednje veliku tvrtku u Zagrebačkoj županiji. To dovoljno govori o tome kakva nam je bila 2016. godina. Na toj nagradi samo mogu zahvaliti svojoj obitelji koja mi je bila stalna podrška svih ovih godina zajedničkog rada kao i svim našim radnicima koji su svojim radom osigurali taj rast. Godina 2016. bila je dobra i zabilježit ćemo rast od oko 10 posto. U prodaji i prihodima taj rast će biti na toj razini, no u količini prodaje proizvoda rast je veći - čak petnaestak posto. No događa nam se situacija da su prihodi sve tanji, a zarada sve manja u našem poslovanju. Bojim se hoćemo li mi i cjelokupna mesna industrija u Hrvatskoj moći uopće opstati. Na tržište dolazi puno robe koja se prodaje ispod realnih cijena i takvoj dampinškoj prodaji nemoguće je konkurirati. To nam naveliko ugrožava posao pa nam je svakodnevni rad sve veći izazov.

100

» Bio bih najsretniji da mogu meso za naše potrebe pronaći na Javnost je posljednjih mjeseci preplavljena domaćem pričama o salmoneli u jajima i mesu, no to zapravo nisu nove priče. Salmonele ima u cijelom tržištu svijetu i to nije nešto novo. Ono na čemu trebamo raditi je sustavna i temeljita kontrola kako bi se takve stvari smanjile na najmanju moguću mjeru. Treba raditi na povećanju razine higijene

i unutarnjim kontrolama unutar tvrtke kao što to mi radimo već niz godina. Imamo svoje unutarnje, ali i vanjske kontrole koje rade na tome da se osigura visoka razina zdravstvene ispravnosti. S druge strane, domaća proizvodnja mesa je nedovoljna za potrebe tržišta. To je činjenica koje treba biti svjestan. Osobno bih bio najsretniji da mogu meso za naše potrebe pronaći na domaćem tržištu, no zbog događanja u proteklim desetljećima to je postalo nemoguće. Moramo promovirati domaću proizvodnju, i sam to podupirem svim srcem, no moramo biti svjesni da mesa nema dovoljno. Prošle godine kroz našu klaonicu je prošlo 60.000 svinja i 10.000 goveda, što pokazuje da želimo raditi s domaćim proizvođačima mesa. Moramo biti realni i razmišljati o potrebama opstanka naše tvrtke i potreba tržišta. Očekujem od državnih institucija da učine sve kako bi domaći proizvođači mesa i prerađivači opstali na tržištu i osigurali moguć◀ nost da budemo dovoljno konkurentni.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#DAMIR BULIĆ, predsjednik Uprave Kraša

Ni trenutka predaha Interes mlađih generacija je kratkog vijeka, a konkurencija nikada nije bila tolika. Potrebno je kontinuirano unapređivati asortiman kako bi se izborio položaj na tržištu. S druge strane, takvi uvjeti su od nas izvukli ono najbolje

oslovna 2016. je prije svega bila izazovna. Tržište konditorskih proizvoda je vrlo dinamične prirode te ne dopušta ni trenutak predaha. Interes mlađih generacija je kratkog vijeka, a konkurencija nikada nije bila tolika. Potrebno je kontinuirano unapređivati asortiman kako bi se izborio položaj na tržištu. S druge strane, takvi uvjeti su od nas izvukli ono najbolje te smo kvalitetno odgovorili na sve prepreke. Očekivanja u 2017. su umjereno optimistična te su planovi doneseni u skladu s tim. Iz naše perspektive, povećanje izvoza je nešto što

bolje. Kad je riječ o planovima, nastavljamo sa zacrtanom strategijom fokusa na izvozna tržišta, no uz konsolidiranje baznog, domaćeg tržišta. U tu svrhu se planira realizacija nekoliko investicija s ciljem poboljšanja kvalitete proizvoda, ali i učinkovitosti proizvodnih procesa. Sve opcije rasta koje donose dugoročnu dobrobit Krašu i našim radnicima su uvijek u razmatranju. Država bi trebala osigurati pravni okvir koji bi jamčio stvarnu, a ne često samo deklarativnu zaštitu subjekata u gospodarstvu.

PRISTUP FINANCIRANJU

Očekivanja u 2017. su umjereno optimistična je nužnost i ne smije se uopće razmišljati o bilo kojem drugom smjeru, a jačanje ljudskih potencijala novim radnicima konkretnih znanja i vještina je nužnost za zadržavanje konkurentnosti. Što se tiče barijera ulaganjima, riječ je o spletu subjektivnih i objektivnih okolnosti koje nisu nužno rezultat gospodarskih prilika ili službene politike, no iz razgovora s našim partnerima i kontaktima, vidljivo je da se stvari pomiču na

Jeftinije financiranje je isto jedno od važnijih pitanja jer se hrvatska poduzeća vrlo često natječu s međunarodnom konkurencijom koja ima pristup vrlo jeftinim sredstvima što našim gospodarstvenicima već u početku umanjuje konkurentnost. Naravno, ključna je i uloga državnih tijela i institucija koje bi još aktivnije trebale nastupati kao servis gospodarstvu. Što učiniti kako bi naši proizvodi/usluge ostali konkurentni? Bitan preduvjet je znanje i ulaganje u njih jer je to jedini put koji vodi inovativnosti. Bez inovativnosti poduzeća iz zemalja poput Hrvatske ne mogu opstati. No istovremeno je velik problem naći radnike s potrebnim znanjem i vještinama. Naravno, postoji i niz monetarnih i fiskalnih mjera koje imaju utjecaj na konkurentnost, no njihove implikacije sežu dalje od samog gospodarstva. Hrvatska treba biti zemlja jasno definirane vizije i misije s identificiranim gospodarskim strateškim odrednicama. Ne smiju se i dalje samo voditi rasprave o onom što je važno za razvoj Hrvatske i mijenjati mišljenja na mjesečnoj bazi. Ako definiramo što je važno za državu i podredimo tome sve aktivnosti, 2020. Hrvatska bi trebala biti gospodarski stabilna zemlja u koju će se ljudi useljavati, a ne iseljavati se iz nje. U suprotnom bi nas daljnje lutanje moglo gurnuti na margine europskog gospodarstva. ◀

Ako definiramo što je važno za državu i podredimo tome sve aktivnosti, 2020. Hrvatska bi trebala biti gospodarski stabilna zemlja u koju će se ljudi useljavati, a ne iseljavati se iz nje

#DIJANA BOJČETA MARKOJA, direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), Zagreb

Nastavak uzlaznog trenda

a mirovinske fondove 2016. je bila još jedna godina u nizu s dobrim prinosima. Četiri obvezna mirovinska fonda u zadnjih 12 mjeseci ostvarila su prinos od 6,16 posto u, najbrojnijoj po članovima, B kategoriji. U dinamičnoj kategoriji A ostvaren je prinos od 9,08 posto, dok u kategoriji C taj prinos iznosi 8,35 posto, podaci su Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Ono što izuzetno raduje je činjenica da su odlični prinosi mirovinske fondove smjestili na sam vrh ljestvice europskih fondova, odmah iza Nizozemske i Danske po ostvarenim realnim prinosima. To piše u istraživanju koje provodi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) - Global Pension Statistics (GPS). U 2017. očekujemo normalizaciju režima kamatnih stopa koje će provesti središnje banke, počevši s američkim Fedom, a zatim i ostalim središnjim bankama u razvijenim zemljama. Ova promjena ponajprije je potaknuta očekivanim povećanjem inflacije, koja će doći kroz više cijene nafte, a i zbog postizanja pune zaposlenosti u najrazvijenijim zemljama. Zbog političkih promjena u SAD-u i Velikoj Britaniji i očekivanih izbora u glavnim članicama EU-a, na tržištima u 2017. očekujemo veću volatilnost. Hrvatsko gospodarstvo dalje će jačati uz pretpostavku

Razvoj domaćeg tržišta kapitala i dalje mora ostati prioritet

kreditne ekspanzije i rasta gospodarstva glavnih hrvatskih trgovinskih partnera. Na hrvatskim tržištima za očekivati je daljnje jačanje kune i nastavak započetog uzlaznog trenda. Ako gledamo investicijske prilike kroz hrvatsko tržište kapitala, možemo reći da postoji određeni nedostatak izbora financijskih instrumenata. Razvoj domaćeg tržišta kapitala i dalje mora ostati prioritet jer je iznimno važno za hrvatsko gospodarstvo. Bilo bi dobro kada bi rast imovine mirovinskih fondova pratila nova primarna izdanja dionica kvalitetnih domaćih ◀ kompanija.

101

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#ANA BABIĆ, direktorica marketinga tvrtke Pršut Voštane, Trilj

Pršut se traži i na azijskom tržištu Izniman je feedback koji smo dobili na sajmu Food Expo Hong Kong. Pokazalo se da postoji velik prostor za plasiranje dalmatinskih suhomesnatih proizvoda. Hong Kong je ogromno tržište, ali ima i vlastita pravila poslovanja koja zahtijevaju veliku pripremu

vi smo svjesni trenutačne gospodarske situacije u Hrvatskoj te poduzetničke klime. Sukladno tome tijekom 2016. imali smo problema kao i ostali poduzetnici u Hrvatskoj. S druge strane, ako govorimo o poslovnoj 2016. s aspekta pozicioniranja naših proizvoda na tržištu, postignutoj kvaliteti naših proizvoda kao i zaštiti Dalmatinskog pršuta na EU razini, riječ je o iznimno uspješnoj godini. Naime, etablirali smo se kao jedan od vodećih proizvođača suhomesnatih proizvoda u Hrvatskoj, nalazimo se u svim trgovačkim lancima, a ulaganjem u tehnologiju kvalitetu smo doveli na zavidnu razinu te su nas kupci, kao takve, prepoznali.

ostalim proizvodima u istoj kategoriji, ako se vodimo trendovima na međunarodnom tržištu. Distinkcija od drugih proizvoda je jasna te potvrđena ponajprije zaštitom zemljopisnog podrijetla koju slijedi tradicija, autohtonost, prirodni proizvod bez ikakvih nitrata. Na kulturološkoj razini Dalmatinski pršut je udarni proizvod. Ako smo svjesni njegovih vrijednosti, neupitna je potreba njegovog čuvanja i promocije kako na hrvatskom tržištu tako i na svjetskom. Ono što nam je primarno, unatoč konstantnim ulaganjima u tehnologiju, jest zadržati tradiciju u svim segmentima proizvodnje kako bi na domaće i inozemno tržište plasirali autohtoni dalmatinski proizvod.

GASTRO KANAL  PROSTOR ZA NAPREDOVANJE

ISKORAK NA INO TRŽIŠTA

Prostor koji nam je otvoren za napredovanje na hrvatskome tržištu je gastro kanal. Naime, u gastro segmentu većinom smo prisutni putem veletrgovačkih lanaca, a u manjem dijelu vlastitim kanalima. Prema tome, mogućnosti za napredovanje te bolje pozicioniranje naših proizvoda u HoReCa segmentu su očite. Jedan od ključnih trenutaka prošle godine dogodio se u veljači kada je zaštita Dalmatinskog pršuta zaštićenom oznakom zemljopisnoga podrijetla dobila potvrdu na EU razini. Proizvodi sa

Uz održavanje pozicije na hrvatskom tržištu, ulaganjem u tehnologiju i marketing, jedan od glavnih ciljeva u 2017. nam je ozbiljni iskorak na inozemno tržište. Iako smo već prisutni na EU tržištu, između ostalog na slovenskom tržištu smo ulistani u pojedine trgovačke lance, 2016. je protekla u konstantnim naporima za stvaranje povoljne klime, ulaganje u strana tržišta, prezentacijama, sudjelovanjima na sajmovima kako bi što bolje pripremili teren i ostvarili značajan napredak te povećanje izvo-

Proizvodi sa zaštićenim oznakama nose vrijednost koja uključuje i vrijednosti kulture, tradicije i običaja zaštićenim oznakama nose u sebi dodanu vrijednost koja uključuje vrijednosti kulture, tradicije i običaja. Certificiranjem Dalmatinskog pršuta s marketinške strane stvorena je priča koja prateći zadnje prehrambene trendove - zanemarujući u ovome trenutku nedostatak novca za educiranje kupaca na tržištu EU-a - osigurava prednost pred ostalim proizvodima u istoj kategoriji. Izvješće s posljednjeg svjetski poznatog sajma hrane Anuga govori kako kvaliteta ima veliku ulogu kod potrošača koji su sve više usmjereni kako na okus i kvalitetu tako i podrijetlo hrane. Otuda i okrenutost regionalnim specijalitetima. Organska hrana, fer trgovina proizvodima i regionalni specijaliteti, u koje uključujemo i Dalmatinski pršut, privlače sve više interesa. Dalmatinski pršut, dio je povijesne baštine (enološke, kulinarske i uzgajivačke) i kao takav ima prednost pred

102

za. Sukladno tome na sajmu Food Expo Hong Kong u kolovozu 2016. tvrtka Pršut Voštane prvi puta je predstavila Dalmatinski pršut na azijskome tržištu, a sudjelovat ćemo i na sajmu Food Festival Hong Kong. Izniman je feedback koji smo dobili za naše proizvode i pokazalo se da na azijskome tržištu postoji velik prostor za plasiranje dalmatinskih suhomesnatih proizvoda, te je interes kupaca i distributera obećavajući. Hong Kong je ogromno tržište s velikim potencijalom, no isto tako sa sobom donosi vlastita pravila poslovanja koja odskaču od EU tržišta i zahtijevaju veliku pripremu kako bi mu se kvalitetno pristupilo i ostvario eventualni poslovni uspjeh. Međutim, ako govorimo o cjelokupnom azijskome tržištu, nažalost još uvijek postoje zakonske regulative koje onemogućuju izvoz suhomesnatih proizvoda. Zbog toga je i pokrenuta inicijativa bilateralnih sporazuma između Hrvatske i pojedinih azijskih zemalja. Iskreno se nadam brzom rješavanju ovoga problema što bi uvelike olakšalo hrvatskim proizvođačima plasman pro-

iizvoda na strana tržišta koja imaju očit iinteres za takvom vrstom robe. Istovrem meno radimo na projektima proširenja n naših pogona i planiramo rast zapošljavvanja, što naravno uvelike ovisi o našem p prometu tj. prihodu. Planovi su još u začecima i u ovome trenutku je nerealno ggovoriti o točnim brojkama. Jedan od najvećih problema pršutarske proizvodnje su svakako obrtna sredstva. Drugim riječima, dug proces p proizvodnje,automatski uvjetuje i dugo rrazdoblje povrata novca. Ako znamo da p proces proizvodnje pršuta traje i do 18 m mjeseci, čemu treba dodati vrijeme distribucije i naplate, dolazimo do razdoblja od dvije godine. Država bi trebala pomoći u osiguravanju obrtnog kapitala, rasteretiti proizvođače, smanjiti nepotrebnu birokraciju. Svakako mislim da bi komunikacija između pojedinih ministarstava i samih proizvođača trebala biti bolja, kako bi proizvođači na vrijeme dobili točne informacije. Treba se usmjeriti na pokretanje bilateralnih sporazuma između Hrvatske i pojedinih zemalja poput SAD-a kako bi se proizvođači autohtonih suhomesnatih proizvoda lakše plasirali na inozemna tržišta. Naime upiti za našim proizvodima su konstantni, no nažalost politika i ne postojanje bilateralnih sporazuma onemogućuje njihov izvoz.

BOLJA REGULACIJA TRŽIŠTA Također, na hrvatskom tržištu se javljaju lažno deklarirani pršuti ili nedeklarirani prema zakonskim regulativama. Naime, pršutom se može nazivati samo ono što je sušeno s kosti, dok se ostali proizvodi - poput matonele, koji postižu manju cijenu na tržištu - zbog načina proizvodnje moraju deklarirati kao suha šunka. Naziv dalmatinskog, istarskog, drniškog ili krčkog pršuta mogu nositi samo oni pršuti koji su prošli proces strogo propisane certifikacije. Iako je u posljednje vrijeme vidljiv napredak vezan uz ovaj problem, mislim da bi inspekcije trebale bolje regulirati tržište i ne ostavljati prostor takvim supstitutima na tržištu. Trebamo nastaviti s provedbom naših ciljeva, što znači zadržati poziciju na hrvatskome tržištu, kao i stalnu razinu visoke kvalitete proizvoda, konstantno ulagati u tehnologiju i marketing, te raditi na povećanju izvoza. Država može pridonijeti poboljšanju konkurentnosti tvrtki uklanjanjem prepreka bržem razvoju i stvaranjem poticajnog poslovnog okruženja. Želimo državu koja će poboljšati poduzetničku klimu i uvjete za rast slobodnog poduzetništva, dati bolju podršku tvrtkama, te pomoći pri rješa◀ vanju navedenih problema.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#RUJANA LUKAČ, predstavnica za regiju Adria tvrtke HomeExchange.com

Upiti su premašili našu ponudu HomeExchange je odličan primjer sharing-ekonomije koja je u svijetu sve popularnija, a prihvaćanje trenda zamjene prepoznaje sve više i više vlasnika nekretnina i u Hrvatskoj

Hrvatskoj treba čim više dobrih priča, od doživljaja do proizvoda

a HomeExchange.com 2016. je bila najbolja godina dosad. Završavamo je s rekordnim kvartalom i dvoznamenkastim porastom u usporedbi s prošlom godinom. U 2017. očekujemo nove rekorde s novostima u transformaciji poslovanja. Uz očekivan rast broja ponuda nekretnina bit će novih mogućnosti za naše članove, a cijelo vrijeme paralelno radimo na tome da zamjena postane dostupnija i jednostavnija prosječnom putniku kako na globalnoj razini tako i u Hrvatskoj. Pored globalnih tržišta, od kojih su nam najvažniji SAD, a u Europi tržišta Španjolske i Francuske s najvećim brojem članova, HomeExchange će uložiti dodatna sredstva za Hrvatsku i zemlje regije koje imaju veliki potencijal rasta. HomeExchange je odličan primjer sharing-ekonomije koja u svijetu postaje sve popularnija, a prihvaćanje trenda zamjene prepoznaje sve više i više vlasnika nekretnina i u Hrvatskoj. O zamjeni i ovakvom konceptu odmora u cijeloj Hrvatskoj intenzivno će se raditi na edukaciji o svim benefitima ako i kada vlasnici nekretnina odluče svoju nekretninu ponuditi u zamjenu. Individualnom i grupnom pristupu osobno se kao predstavnica za Hrvatsku i zemlje regije posebno veselim. Izazov je velik, ali krećemo od pojedinaca jer rezultate već imamo, a tempo

ćemo ubrzati. Od zamjene koristi imaju ne samo vlasnici nekretnina koji će svoj sljedeći odmor provesti besplatno već i lokalne zajednice jer novac koji odlazi na smještaj potrošit će se na lokalne sadržaje što je svakako zanimljivo svakoj turističkoj jedinici i svemu onome što ima u ponudi.

PRODULJUJEMO SEZONU Članovi HomeExchange.com portala godišnje uštede tisuće kuna na smještaju, a taj novac potroše na druge sadržaje u mjestu gdje borave i to i u onim mjesecima kada nije top sezona, dakle pune sadržaje koji bi bili prazni. S ozbirom na to da je zamjena moguća cijele godine i da se ne događa samo u ljetnim mjesecima, home exchange je zaista primjer kako se može povećati broj turista u predsezoni i posezoni, a znamo koliko je to problem jer nisu svi smještajni kapaciteti puni kao za ljetnih mjeseci. U svijetu je u više od 160 zemalja u ponudi za zamjenu 65.000 nekretnina na portalu HomeExchange.com. Hrvatska je popularna destinacija, to sada svi znaju, a ne samo mi, pa shodno tome upiti za boravak u Hrvatskoj i mogućnostima zamjene su premašili našu ponudu nekretnina. Vjerujem da ćemo povećati broj nekretnina koje nudimo, pa će Hrvati otvoriti vrata svoga doma za destinacije snova.

Hrvatskoje nedostaje prilika i potpora za dobre ideje. Njihovo prihvaćanje u društvu traje predugo, a papirologija je poprilično nemotivirajuća za dobar start. Podržavam sve mlade koji ostaju u Hrvatskoj i ustraju na svojoj ideji pa da iz svojih start-up ideja kreću u sretniju budućnost držeći se ipak ovih prostora. Hrvatskoj treba čim više dobrih priča od doživljaja do proizvoda. Prosječnost već odavno ne zadovoljava. Čestitam i svakoj ženi poduzetnici na hrabrosti, volji i želji koja ju vodi k ostvarivanju planova i ciljeva u novoj godini. Vjerujem da u sljedećih par godina pametnih inovacija u Hrvatskoj neće ne◀ dostajati.

#DAMIR BLAŽINIĆ, direktor Meta-plasta, Pitomača

Iza nas je jedna od lošijih godina Projekti koje smo dogovorili nisu bili realizirani i to uglavnom zbog tromosti institucija

oslovna 2016. bila je jedna od lošijih godina u našem poslovanju. Projekti koje smo dogovorili nisu bili realizirani i to uglavnom zbog tromosti državnih institucija. Kad su u pitanju planovi i očekivanja za 2017., nadamo se kako ćemo uspjeti realizirati projekte koji su dogovoreni još u 2015. Ako bi se ta realizacija dogodila, javila bi se i potreba za povećanjem zapošljavanja, a sukladno tim pozitivnim kretanjima nadamo se da bi moglo doći i do rasta prihoda. Očekujemo i brže rješavanje provedenih natječaja, s obzirom na dugo vremensko razdoblje njegove realizacije iz sektora poljoprivrede, mjere 4.1 i 4.2. Isto tako u 2017. godini planiramo proširenje poslovnog prostora, te nabavku novih strojeva potrebnih za poboljšanje proizvodnje. U planu nam je i širenje poslovanja na druga tržišta uglavnom u regiji, tj. interesantno tržište nam je tržište Bosne i Hercegovine te tržište Republike Srbije, ali i

ostala tržišta zemalja bivše države. Na pitanje što bi država najprije trebala učiniti da pomogne gospodarstvu, smatram da je odgovor jednostavan: omogućiti ljudima da normalno rade. Pojednostaviti i ubrzati procedure, uskladiti zakonsku regulati-

vu, jer nam se događa da istovremeno imamo više zakona u primjeni koji su u suprotnosti jedan s drugim. Također, problem je needuciranost ljudi u javnoj upravi. Stoga se i događa da na postavljeno im pitanje odgovor čekamo vrlo dugo ili ga uopće ne dobijemo. Smatram da bi država trebala poticati domaću proizvodnju, smanjivati parafiskalne namete, zatim provoditi transparentniju poreznu politiku te dodatno liberalizirati tržište rada. Bilo bi dobro kad bi se država odlučila na povezivanje naše županije brzom cestom u smjeru Zagreba, te na poboljšanje komunikacijske mreže. Trenutačno je Virovitičkopodravska županija prometno vrlo izolirana te u 2017. očekujemo rješavanje tog problema. Bilo bi jako lijepo kad bi u gospodarskom smislu 2020. imali državu u kojoj će se rad isplatiti, te koja će cijeniti vlastitu proizvodnju i napore ljudi koji pokušavaju raditi ◀ i djelovati u njoj.

» Očekujemo i brže rješavanje provedenih natječaja 103

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#ANTE PARČINA, vlasnik i direktor tvrtke Parchy Computers, Kaštel Stari

Država mora smanjiti troškove Vlada treba privatizirati sve državne tvrtke jer su one izvor korupcije i problema. Novac dobiven privatizacijom ne bi se trebao trošiti, nego deponirati ili reinvestirati dobno i povoljno poslovno okruženje. Pri tome mislim najviše na pozitivan rast bruto domaćeg proizvoda i na sve ono što on donosi, a to je rast kupovne moći i standarda građana. Kad je riječ o očekivanjima za 2017., u našoj tvrtki očekujemo pozitivan rast prodaje dobara i usluga te rast kupovne moći stanovništva. Pogotovo pri tome mislim na okruženje koje se razvija zbog priljeva novca iz turizma te dostupnosti jeftinog novca gospodarstvu. U 2017. planiramo investiciju u novo prodajno mjesto, no realizacija planova i investicija ovisit će o mogućnosti dobivanja kredita.

» Od države očekujem da manje uzima sebi, odnosno da prestane dodatno opterećivati građane i gospodarstvo

rotekla, poslovna 2016. godina za moju tvrtku Parchy Computers bila je jako uspješna. Zahvaljujući novom asortimanu proizvoda ostvarili smo rast prometa od gotovo 40 posto. Ulaganje u klimatizaciju, odnosno u postavljanje klima uređaja, izrada web portala te web marketing novosti su u našoj ponudi. Dio uspješne priče je isto-

DRŽAVA MORA MANJE UZIMATI SEBI Od države očekujem da manje uzima sebi, odnosno da prestane dodatno opterećivati građane i gospodarstvo. Mora smanjiti svoje troškove te više novca ostavljati građanima koji rade, zapošljavaju i stvaraju nove vrijednosti. Vlada treba privatizirati sve državne tvrtke jer su one izvor korupcije i problema, nerada... Novac do-

biven privatizacijom tvrtki ne bi se trebao trošiti, nego deponirati ili reinvestirati u nova radna mjesta, beskamatne kredite za poduzetnike te programe koji će rezultirati novom dodanom vrijednošću. Uglavnom, u narednom razdoblju očekujem i priželjkujem manje porezno opterećenje te manju, efikasniju i učinkovitiju administraciju. Očekujem, jednostavno, da država troši onoliko koliko zarađuje te da u situaciji kada joj nestane novca dodatno ne optereti poduzetnike i građane. Konkurentnost proizvoda i usluga dolazi gotovo isključivo iz privatnog sektora. Sve gore navedeno učinilo bi Republiku Hrvatsku stjegonošom razvoja u Istočnoj Europi, a tako i u cijeloj Europi. Hrvatska geo pozicija, mora, planine, vode, izvrsna lokacija te hrvatski rad i upornost recept je uspjeha. Zato ne znam kako će Hrvatska izgledati 2020., ali svi želimo da je uspješna poput Švicarske, Kanade, Australije, SAD-a, Njemačke... Naravno puno manja i ne ◀ toliko jaka, ali takvih izgleda.

#NENAD NIZIĆ, vlasnik tvrtke Ecco Ing, Split

Konzultirati i struku i ministarstvo Mislim da smo pokazali da smo se u turizmu visoko pozicionirali na svjetskome tržištu. Upravo zbog toga ne smijemo donositi porezne zakone bez sudjelovanja struke

udući da se bavimo pružanjem turističkih usluga, odnosno hotelijerstvom, naša poslovna 2016. godina bila je jako uspješna i u nekim smo segmentima ostvarili zavidne rezultate. Zadovoljni smo što smo ostvarili, odnosno dosegnuli standard da nam je prihod po sobi na razini najpoznatijih svjetskih hotela. U 2017. planiramo da se naš novi objekt Residence by Vestibul pozicionira na skandinavskome tržištu koje smo otvorili 2016. i u samom početku ostvarili zacrtani plan. Uglavnom, očekujemo daljnji rast hrvatskoga turizma i učvršćivanje pozicije Hrvatske kao poželjne destinacije na svjetskome tržištu. Kao i svaki poslovni uspjeh, tako i naš, daje nam za pravo da razmišljamo

o proširenju kapaciteta Hotela Vestibul. U tome pravcu smo već negdje na 50 posto realizacije naše zamisli, budući da imamo potražnju veću od ponude naših kapaciteta. Bez obzira na hrvatsku poreznu politiku koja nam ne ide na ruku, naše investicije se ne mogu zaustaviti. Doduše, za realizaciju naše investicije u proširenje kapaciteta Hotela Vestibul Palace potrebno nam je razumijevanje kako Grada Splita tako i Zavoda za zaštitu spomenika kulture, budući da je Hotel Vestibul zaštićeno kulturno dobro. Od države, odnosno Vlade očekujem određeni zaokret. Država bi morala biti servis gospodarstvu jer ono puni državni proračun. Primjerice, mi iz turističkog i ugostiteljskog sektora vidimo na primjeru porezne politike, kad

Kad je riječ o Hrvatskoj 2020., želim da postanemo regionalni lider u gospodarstvu 104

rezne zakone bez sudjelovanja struke. Sve moramo zajedno raspraviti jer ćemo bez sinergije javne uprave s gospodarstvom izgubiti i pozicije i konkurentnost.

ZA HRVATSKOM JE SVIJET POLUDIO

govorimo o turizmu, da to nije tako. Iznenadno Vlada i Sabor donose zakone bez konzultacija sa zainteresiranima, odnosno sa strukom. Meni nije prirodno da se u konzultacije ne uključuje ni Ministarstvo turizma niti struka. Stoga, u tome kontekstu, smatram da nam Ministarstvo turizma i nije potrebno. Kad govorimo o konkurentnosti, mislim da smo pokazali da smo se u turizmu visoko pozicionirali na svjetskome tržištu. Upravo zbog toga i zbog kontinuiteta ne smijemo donositi po-

Hrvatska je mala država i kao takva je destinacija za kojom je svijet doslovno poludio u pozitivnome smislu. Postali smo svima interesantni. Hrvatska prirodna i kulturna bogatstva te klima i gastronomija su naše komparativne prednosti. Zato moramo iskoristiti tu Bogom danu prednost i, kad je riječ o gospodarstvu, pozicionirati se kao vodeća država u regiji. Kad je riječ o Hrvatskoj 2020., želim da postanemo regionalni lider u gospodarstvu. Ako to ne ostvarimo, znat ćemo krivce. Zato Hrvatsku uspoređujem s Nogometnim klubom Barcelona u kojem igraju najbolji svjetski igrači. Normalno je da smo, ako imamo dobrog trenera, prvaci, ali ispadnemo li iz lige - za to ◀ nisu krivi igrači nego trener.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#ANA ZAJC, viša projektna savjetnica tvrtke CroNoMar, Šibenik

Uvjeti poslovanja moraju biti stabilni Prema mome mišljenju, ali i prema mišljenju mojih kolega, država bi ponajprije trebala donijeti zakone koji će vrijediti duži niz godina i koji će podržavati poduzetništvo

čekujemo da će 2016. godina za CroNoMar završiti s više od 120 milijuna kuna indirektne izvozne vrijednosti. Svi ti prihodi ostvareni su kroz projekte koji se provode u Hrvatskoj posredstvom naše tvrtke CroNoMar. Oni uključuju gradnju brodova, inženjering u brodogradnji, internacionalizaciju poslovanja hrvatskih tvrtki, te plasman maritimne opreme proizvedene u Hrvatskoj na tržišta diljem svijeta. Planovi i očekivanja za 2017. uključuju povećanje broja ugovora te povećanje broja hrvatskih partnera s kojima surađujemo na projektima usmjerenima prema izvozu. Svi naši projekti imaju za cilj kako povećanje broja zaposlenih tako i zadržavanje postojećih radnih mjesta. S obzirom na to da su svi projekti koji se provode u Hrvatskoj posredstvom CroNoMara usmjereni izvozu, povećanje broja ugovora uvjetovat će i povećanje izvoza. Kad je riječ o uklanjanju barijera ulaganjima stranih investitora, najveći problem na koji potencijalni investitori iz Norveške, s

kojima najviše surađujemo, ukazuju jest cjelokupna nepredvidljivost uvjeta poslovanja. Kod nas je osnovni problem što nema dugoročnih strategija ni jamstava da se uvjeti poslovanja neće mijenjati.

KONTINUIRANO PRATITI TRENDOVE Povećanjem broja projekata povećat će se i investicije CroNoMara. S obzirom na to da

se brodovi proizvedeni u Hrvatskoj prodaju diljem svijeta, upravo su oni najbolji primjer predstavljanja kvalitete hrvatskog proizvoda na drugim tržištima. Prema mome mišljenju, ali i prema mišljenju mojih kolega, država bi ponajprije trebala donijeti zakone koji će vrijediti duži niz godina i koji će podržavati poduzetništvo. Također, država treba olakšati poslovanje poduzetnika, bilo da je riječ o jednostavnijim procedurama ili ubrzavanju dobivanja odgovora, dozvola ili nečeg trećeg. Kako bi hrvatski proizvodi postali konkurentni, potrebno je kontinuirano pratiti trendove ponude i potražnje na svjetskim tržištima uz jamstva kvalitete i isporuke na vrijeme. Za nekoliko godina Hrvatsku vidim, odnosno priželjkujem kao državu koja će poticati proizvodnju i poduzetništvo te ih uskladiti s ostalim granama gospodarstva kao što je primjerice turizam, u cilju ostvarivanja stabilnog ekonomskog rasta koji bi posljedično omogućio i povećanje standarda sta◀ novništva.

Osnovni je problem to što nema dugoročnih strategija ni jamstava da se uvjeti poslovanja neće mijenjati

#ANTE DUVNJAK, vlasnik i direktor tvrtke Vodice, Vodice

Optimizam nam je neophodan Država mora zaustaviti odljev stručnih kadrova. Mora zaustaviti odlaske kako mladih, još neiskusnih radnika pred kojima je budućnost, tako i onih s proizvodnim iskustvom

ogu reći da je, gledajući iz perspektive moje tvrtke Vodice, koja se bavi prodajom građevinskog materijala te ima u vlasništvu uljaru Centar maslinova ulja Sveti Ivan, poslovna 2016. godina konačno donijela svjetla, vedrine i optimizma. Vidljivo su povećane narudžbe u graditeljstvu, što rezultira prometom većim 30 do 40 posto. I masline su konačno iznadprosječno rodile, pa je to nakon dviju izuzetno loših sezona pravo zadovoljstvo. Podsjetimo, 2014. je bila toliko loša za maslinarstvo da nam se nije isplatilo otvaranje i pokretanje rada uljare. Često sam govorio i isticao da tu 2014. godinu treba zabilježiti i dobro analizirati kako bi stručnjaci mogli generacijama predavati o fenomenu te maslinarske godine... Koja se, nadam se, više nikad neće ponoviti. Pretprošla godina je bila isto tako loša po urodu, ali je kvaliteta ulja bila odlična. A 2016. godine sam konačno imao razloga biti zadovoljan i urodom maslina i kvalitetom maslinovog ulja.

MALE UVOZNE KVOTE ZA RADNIKE Očekivanja od 2017. su pozitivna te očekujemo veće korištenje postojećih kapaciteta, a mogli bi i zaposliti pet do šest novih radnika. Problem je, na žalost, što na tržištu nema raspoloživih građevinskih djelatnika. Većina njih je otišla u Njemačku ili neke druge europske zemlje, a uvozne kvote su male tako da ne zadovoljavaju potrebe za radnicima u građevinarstvu.

» Problem je što na tržištu nema raspoloživih građevinskih djelatnika

Država mora zaustaviti odljev stručnih kadrova. Mora zaustaviti odlaske kako mladih, još neiskusnih radnika pred kojima bi trebala biti budućnost i koji bi u budućnosti trebali biti nositelji razvoja tako i onih radnika s proizvodnim iskustvom. U tome dijelu moraju se napraviti određene mjere i programi jer je za to krajnje vrijeme. Smatram da se rasterećenje ukupnog gospodarstva od raznih nameta može postići ukupnim rastom gospodarstva koji je, čini se, počeo te proširenjem baze koja se može postići ili porastom stranih investicija ili povećanjem realnoga sektora. Ovako se samo vrtimo u krug i opterećujemo realni sektor. Naš je ključni problem taj što se strani investitori boje investirati kod nas i očekujem da će se to promijeniti u narednim godinama. Birokracija je toliko nabujala da se više nitko ne može snaći u nadležnosti različitih institucija. Kad je riječ o Vladi i njenim mjerama u dosadašnjemu razdoblju, donekle mi ulijevaju optimizam, a optimizam nam je ne◀ ophodan.

105

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#IVAN GOTOVAC, vlasnik Kamenoklesarskog obrta Ivan Gotovac, Kaštel Sućurac

Kamenoklesari ovise o graditeljstvu Država bi trebala zaštititi sirovinu, možda čak i zabraniti izvoz kamena. U tom slučaju svi bi se okrenuli proizvodnji gotovih proizvoda i to je ono što očekujem od Vlade

odina 2016., bila je relativno dobra. Bolje reći, bila je standardna poslovna godina. Nije bilo nekavih velikih narudžbi, ali se radilo dosta manjih turističkih objekata, ponajprije apartmana te nešto obiteljskih kuća i vikendica. Tako da je sve to rezultiralo rastom broja narudžbi u odnosu na 2015. i krizne godine. Morate uvijek imati na umu da naš kamenoklesarski posao umnogome ovisi o stanju graditeljskog sektora. Kad je graditeljstvo u usponu i mi imamo posla, a kada graditeljstvo stagnira, onda se to odrazi na naše poslovanje. Bilo je nešto investicija tako da smo i mi imali posla. Doduše, nisu to bile velike investicije nego se radilo o investicijama uglavnom vezanim uz manje turističke objekte. Još uvijek nismo dobili poslove kad je riječ o značajnijim investicijama u velike objekte. Ukratko mogu reći da su se 2016. malo osjetili pozitivni pomaci. Najviše smo radili pročelja, interijere, a novost je oblaganje prostora oko bazena. Dosta se bazena gradilo 2016. pa je to nekakva novina u odnosu na ranije godine. Što se tiče 2017., smatram da će ona biti slična 2016. Ne očekujem puno veću

mo te poslove, može pozitivno odraziti na naše poslovanje. Što se tiče javnih spomenika, tu je teško dobiti posao. Tu su neophodna razna lobiranja, a ako je raspisan javni natječaj onda morate uložiti oko 10.000 kuna za izradu modela iako niste sigurni da ćete dobiti posao.

ZAUSTAVITI IZVOZ KAMENA U BLOKOVIMA Hrvatska je jako bogata bijelim kamenom koji se, zbog velike potražnje, uveliko eksploatira. Nama koji obrađujemo

Da se izvozi gotov proizvod, u našoj bi djelatnosti radilo još 10.000 do 15.000 djelatnika dinamiku ni veći opseg poslova jer je krug investitora dosta sužen, a oni koji su namjeravali ulagati već ulažu. Ipak, u svemu se tome moram ograditi jer nas jedan veći posao može dosta uzdignuti. Naime, javili smo se na neke natječaje za uređenje riva, tako da se to, ako dobije-

kamen nedostaje sirovine jer je teško doći do nje. Razlog tomu jest taj što se iz Hrvatske kamen izvozi u blokovima i tu bi država trebala poduzeti nešto da se to zaustavi. Kad bismo izvozili gotov proizvod, onda bi u našoj djelatnosti radilo još naj-

manje 10.000 do 15.000 djelatnika. To bi puno značilo za sve, a država bi imala direktnu korist od toga. Dalmacija je u svijetu poznata upravo po bijelom kamenu koji je, kažem, najtraženiji proizvod u svijetu. Inače, obradom kamena se samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji bavi 120 obrtnika te 70 trgovačkih društava. Svi u Hrvatskoj trebali bi se ugledati na tvrtku Kamen Pazin, koja 70 posto gotovih proizvoda izvozi u čak 14 zemalja, a iako se radi o velikoj tvrtki ona izvozi gotove proizvode. Država bi trebala zaštititi sirovinu, možda čak i zabraniti izvoz kamena. U tom slučaju svi bi se okrenuli proizvodnji gotovih proizvoda i to je ono što, između ostalog, očekujem od Vlade. Zato bi i strukovna udruženja u našoj djelatnosti trebala birati na čelo ljude koji izrađuju gotove proizvode. Osim toga, vidljivo je da u svakoj djelatnosti pa i u našoj nedostaje radnika. I tu se naravno mora dosta toga, konačno, napraviti. Od države isto tako očekujem da, po uzoru na Italiju, različito oporezuje djelatnost vađenja i proizvodnje kamena. Također smatram da bi trebalo uvesti ◀ reda u eksploataciju kamena.

#PETAR ZEKAN, predsjednik Uprave Orgula Grupe i Analize, Split

Poduzetništvu treba potpora Od države očekujemo rasterećenje od nameta, stvaranje efikasnije infrastrukture i jednostavnije povlačenje sredstava iz EU fondova te ulaganje u znanje i tehnologiju

» Očekujemo daljnji rast prihoda i zapošljavanja te nastavak jačanja vještina i znanja naših zaposlenika 106

oslovna 2016. je bila godina rasta u svim segmentima te smo ostvarili povećanje prihoda. Orgula, tvrtka koja se bavi proizvodnjom i distribucijom maslinovog ulja imala je rast 15 posto, dok je Analiza, tvrtka koja se bavi izvođenjem svih vrsta instalacija u graditeljstvu imala rast 100 posto. Obje tvrtke imale su povećanje zaposlenosti i dobiti. Fokus nam je ponajprije bio na domaćem tržištu, s ciljem uspostavljanja efikasne i konkurentske organizacije. Planovi za 2017. se baziraju na trenutačnom pozitivnom trendu te na širenju poslovanja izvan Hrvatske. Tako u Orguli planiramo izvoz u Sloveniju, Srbiju, BiH, Slovačku... Očekujemo daljnji rast prihoda i zapošljavanja te nastavak jačanja vještina i znanja naših zaposlenika kako bi podigli naše konkurentske prednosti. Povećanje učinkovitosti kontrolom poslovnih procesa i upravljanjem troškova pridonijet će daljnjem povećanju efikasnosti tvrtke neophodne za izlazak na regi-

onalno tržište. Građevinska djelatnost je rasla tijekom 2016. godine, te se trend nastavlja u 2017. Poseban fokus je na investicijama u turizmu, gdje bilježimo značajan rast projekata.

NEDOSTATAK RADNE SNAGE Osnovni izazov u ovome segmentu je osiguranje potrebne radne snage jer nam nedostaju inženjeri, električari, vodoinstalateri, monteri grijanja i ventilacije. Sva su ta zanimanja postala deficitarna na tržištu. Za 2017. planiramo investiciju u razvoj vlastite poljoprivredne proizvodnje - podizanje maslinika - za koju bi koristili fondove za ruralni razvoj. Ova investicija bi nam trebala osigurati dugoročnu stabilnost za nabavu osnovne sirovine za poslovanje, a to je maslinovo ulje. U tom smislu od države očekujemo da podupre razvoj gospodarstva i poduzetništva, ponajviše kroz rasterećenje od fiskalnih i parafiskalnih nameta, stvaranje efikasnije infrastrukture i jednostavnije procedure za povlače-

nje sredstava iz EU fondova, ulaganje u znanje i tehnologiju, smanjenje barijera za privlačenje investicija, te osiguranje rasta zaposlenosti. Do 2020. bi trebali imati kontinuirani rast BDP-a, efikasno sudstvo, nisku stopu nezaposlenosti, smanjenu javnu potrošnju i javni dug ◀ te razvijeno poduzetničko okruženje.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#CRISTIAN SERIO, direktor tvrtke Canicula, Muć

Ovo je zemlja velikih mogućnosti Ja sam se prije šest godina preselio iz Italije i mogu reći da sam se dobro snašao u Hrvatskoj, no mislim da bi se trebalo poraditi na smanjenju birokratskih barijera

DOSTA PLANOVA VEZANIH UZ IZVOZ

to se tiče poslovne 2016. godine mogu reći da je ona ispunila naša očekivanja te da sam zadovoljan dosadašnjim rezultatima. Potkraj ožujka 2016. otvorili smo novoizgrađeni pogon za preradu ribe u radnoj zoni Prisike u Općini Muć. Investicija u novi pogon iznosila je 32 milijuna kuna. Oko 10 milijuna kuna osigurano je sredstvima fonda Europske unije IPARD Mjera 103, dok je 22 milijuna kuna kredit HBOR-a. Pogon je površine gotovo 2000 četvornih metara i smješten je na parceli površine gotovo 7000 četvornih metara. Potkraj ljeta smo dobili povrat sredstava koja smo plasirali u zatvaranje kreditne linije.

SLANE INĆUNE NAJVIŠE PLASIRAMO U ITALIJU U Hrvatskoj poslujemo gotovo šest godina i od otvaranja novog pogona očekujemo dobre rezultate. Naš je plan dosegnuti promet od oko 35 milijuna kuna. Kapacitet nam je prerada 50 tona ribe dnevno. Planiramo postati vodeći proizvođač slanih inćuna u Hrvatskoj. Canicula će u pogonu u najvećoj mjeri proizvoditi slane inćune koje najviše plasiramo u Italiju. Naime, slani inćun Canicula u velikim posudama plasiramo u talijanski pogon naše obiteljske tvrtke Pesceazzurro, gdje se on prepakirava i plasira u velike talijanske trgovačke lance. Tržište je osigurano jer tvrtka moje obitelji radi robnu marku za najveće talijan-

ske trgovačke lance. Dio asortimana pakiramo pod vlastitom robnom markom u posebno dizajnirane staklenke te ga plasiramo na hrvatsko tržište i tržišta još nekoliko zemalja. Osim slanog inćuna, konzerviramo slane srdele i marinirane kozice. Imamo tri kamiona prilagođena prijevozu svježe ribe. Od ranije pak imamo dvije plivarice, a sada smo kupili još jednu. Inače lovimo i prerađujemo srdele i inćune, a u novom pogonu smo započeli s konzerviranjem kozica. Ugovorili smo suradnju s dvjema kočama koje love kozice u blizini Palagruže. Započeli smo i s prodajom po ugostiteljskim objektima i mogu reći da smo zadovoljni. U 2017. u tom dijelu nas očekuje rad na pozicioniranju na tržištu.

Ribe u Jadranu ima dovoljno i što je najvažnije riječ je o vrlo kvalitetnoj ribi. Doduše riblji fond je dosta oslabio tako da Europska komisija određuje lovostaj na ulov ribe što se pokazalo dobrim potezom jer u vrijeme kada je dozvoljen ribolov imamo više ribe i veće su. U vrijeme lovostaja na inćune, ako to bude potrebno, planiramo osigurati sirovinu iz Španjolske. Ipak, riba iz Jadranskog mora je vrlo kvalitetna, a u pogonu je već dva sata nakon što je ulovljena. No, i ova iz Španjolske je vrlo zadovoljavajuća. Dosta izvozimo u Italiju, nešto i u Španjolsku, a započeli smo s izvozom u Srbiju i Crnu Goru tako da izvozimo više od 60 posto naše proizvodnje. Cilj nam je da sve manje izvozimo u velikim pakiranjima, tako da sve veći udjel dobivaju staklenke pogotovo na domaćem tržištu. Podnijeli smo zahtjev za dobivanje izvoznog broja za Rusiju što je jako zanimljivo tržište, a planiramo proboj na kinesko i japansko tržište. Uglavnom, imamo dosta planova vezanih uz izvoz. Ja sam se prije šest godina preselio iz Italije i mogu reći da sam se dobro snašao u Hrvatskoj, no mislim da bi se trebalo poraditi na smanjenju birokratskih barijera. Hrvatska ima velike mogućnosti, samo to ponekad domaći ljudi ne vide ◀ ili ne priznaju.

Planiramo postati vodeći proizvođač slanih inćuna u Hrvatskoj

#IVICA BUBLE, vlasnik i direktor tvrtke Dalmatia Charter, Trogir

Niskim se porezima potiče rad Od Vlade očekujem da više sluša poduzetnike, da ih rastereti poreznih davanja i mnogobrojnih nameta, pojednostavi proceduru i evidencije za zapošljavanje radnika

rotekla 2016. godina je bila uspješna za nautički sektor. Bila je dobra i za tvrtke koje se bave pružanjem usluga najma plovila. Za moju tvrtku Dalmatia Charter bila je bolja od prethodne za desetak posto. Aplikacija MySea, čiji smo promotori za rezervaciju vezova, do kraja sezone skupila je više od 75 partnera u Hrvatskoj koji nude vez. Vlasnici, korisnici vezova su zaista bili jako profesionalni, a klijenti prezadovoljni. Gotovo da nismo imali ni jedan problem i sve je besprijekorno funkcioniralo. Već sada vidimo da za 2017. godinu imamo blago povećanje bookinga u čarteru u odnosu na isti prodajni period u prošlome razdoblju. Ne plani-

ramo neka velika zapošljavanja. Dosadašnje iskustvo ukazuje na to da je jako jako teško naći radnika koji zna, a posebno i da hoće raditi.

Nemamo nekih zakonskih problema koji bi nam sprečavali rast. Zato i očekujem rast jer je čarter u Hrvatskoj u konačnici dosta dobro izreguliran.

REFORMA PRAVOSUĐA KAO NUŽNOST Već smo uložili u kupnju novog broda, odnosno jedrilice, dok smo jedan stariji brod iz naše flote odlučili prodati. Dakle, investiramo u obnovu, odnosno podmlađivanje flote. Od Vlade očekujem da puno više sluša poduzetnike i razumije njihove probleme, da ih rastereti poreznih davanja i mnogobrojnih različitih nameta, pojednostavi proceduru i evidencije za zapošljavanje radnika. Očekujem i da neka područja, kao što je primje-

rice Vukovar, oslobodi plaćanja poreza idućih sedam do 10 godina. Očekujem porezne stimulacije poduzetnika, ovisno o sektorima. Primjerice, zašto se otočkim poduzetnicima izvan sezone ne bi ukinula davanja na plaće? Time bi se potaknulo produljenje turističke sezone, stimulirao rad, a i država bi kroz PDV zaradila više. Priželjkujem državu jednostavnih zakona i jednostavnih poreza. Svi moramo biti svjesni da se niskim porezima potiče rad i smanjuje siva zona. Stalne promjene poreza i uvjeta poslovanja ne ulijevaju sigurnost. Potrebna je i nužna reforma pravosuđa jer je neučinkovitost, da ne kažem grublju ri◀ ječ, pravosuđa nevjerojatna.

107

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#ŽELJKO LUKAČ, predsjednik Uprave Metroneta, Zagreb

Kočenje alternativnih operatora Naš problem jest taj što na domaćem tržištu imamo monopoliste i već godinama nemamo nikakvu podršku od naših regulatora i državnih struktura po tom pitanju

» Ušli smo u partnerstvo s Vipom i smatram da je to odlična stvar za hrvatsko tržište

ad je riječ o poslovanju Metroneta, 2016. godina je bila dobra. Ostvarili smo rast unatoč dosta teškoj situaciji na tržištu. Nedavno smo ušli u partnerstvo s Vipom i smatram da je to spajanje odlična stvar za ljude u Metronetu i odlična stvar za hrvatsko tržište jer će se dodatno iskoristiti mogućnosti i kvaliteta koju smo izgradili unutar Metroneta, u suradnji s jednim većim i jačim strateškim partnerom. Vjerujem da će, kada se finalizira ova transakcija s Vipom, odnosno kada dobijemo zeleno svjetlo Agencije za zaštitu tržiš-

nog natjecanja, 2017. godina biti još i bolja. Naš problem jest taj što na domaćem tržištu imamo monopoliste i već godinama nemamo nikakvu podršku od naših regulatora i državnih struktura po tom pitanju. Mogli smo puno više i puno bolje napraviti na tržištu, no sve se radilo samo kako bi se zakočili i usporili alternativni operatori. Pritom mislim na inertnost i odluke koje su regulatori donosili. Nadam se da će Vip svojom snagom uspjeti iskoristiti i ojačati ono što smo mi do sada izgradili te se kvalitetno pozicioni◀ rati na tržištu.

#VLADE PRANČIĆ, direktor i vlasnik tvrtke Smjeli, Dugopolje

Očekujemo otvorenje agrobanke Kako je proizvodnja pršuta iznimno dugotrajna i traje od godinu do godinu i pol, država bi nas trebala poticati dodatnim olakšicama, primjerice manjim PDV-om na hranu

oslovna 2016. godina bila je uistinu odlična. Naši proizvodi vezani su uz turističku sezonu koja je prošla izvrsno. Tako smo u 2016. povećali prodaju proizvoda za 15 posto u odnosu na godinu ranije, dok je prodaja porasla za oko 20 posto i u trgovini koju imamo u Zagrebu. Naš Dalmatinski pršut je i u 2016. osvojio najvažnije nagrade pa je tako proglašen šampionom na Danima hrvatskog pršuta na Krku i na Sajmu pršuta u Drnišu, a osvojio je zlatne plakete na sajmovima u Tinjanu i Sinju u kategoriji certificiranog pršuta. U veljači 2016. napokon je Dalmatinski pršut dobio zaštitu zemljopisnog podrijetla i na EU razini. To je bila kruna napornog rada udruge Dalmatinski pršut čiji smo članovi. Dobivanjem te oznake proizvođači Dalmatinskog pršuta dobili su proizvod s dodanom vrijednošću, a potrošači i kupci proizvod visoke kvalitete te su se osigurali uvjeti da se patvorine i lažno deklarirani Dalmatinski pršuti mogu ukloniti s tržišta. U planu je zapošljavanje visokokvalificiranog radnika koji će voditi računa o marketinškom i distributivnom dijelu poslovanja. Također, planiramo zaposliti pripravnika prehrambenotehnološkog smjera, te povećati proizvodnju za 10 posto. Nadamo se da će i turistička sezona u 2017. biti jednako uspješna kao i 2016. jer o tome, najviše, ovisi naš plasman. Kad je riječ o izvozu, trenutačno na njega otpada samo pet posto naše proizvodnje jer proizvođači hrvatskog pršuta ne mogu pokriti ni potrebe domaćeg tržišta. Naime, hrvatskom tržištu danas je potrebno 3200 tona gotovog suhog pršuta što je ekvivalent za 900.000 komada svježe obrađenog svinjskog buta s kostima. Nažalost, do-

108

maća pršutarska proizvodnja uspijeva podmiriti pedesetak posto tih potreba, dok se ostatak podmiruje uvozom iz zemalja u okruženju. Kada govorimo o pršutu, perspektiva je velika kako na domaćem tako i na stranom tržištu. Od nadležnih institucija, kao i do sada, očekujemo podršku u smislu prezentacije na inozemnim tržištima, ponajprije na specijaliziranim sajmovima kao što je Anuga u Kölnu i Grüne Woche u Berlinu. Kao članovi udruge Dalmatinski pršut i klastera Hrvatskog pršuta,

koji objedinjuju interese svih članova, očekujemo i podršku našem izlasku na strana i tzv. treća tržišta - američko, kinesko, južnokorejsko… Riječ je o tržištima velikog potencijala i očekujemo izradu dokumentacije i protokola na bazi bilateralnih sporazuma. Izlazak na ova tržišta zahtijeva veliku pripremu kako bi im se kvalitetno pristupilo i ostvario eventualni poslovni uspjeh. Primjerice, ako govorimo o cjelokupnom azijskom tržištu, nažalost još uvijek postoje za-

konske regulative koje onemogućuju izvoz suhomesnatih proizvoda. Zbog toga je i došlo do inicijative pokretanja bilateralnih sporazuma Hrvatske i pojedinih azijskih zemalja. Iskreno se nadamo brzom rješenju ovog problema što bi hrvatskim proizvođačima znatno olakšalo plasman proizvoda na strana tržišta koja imaju očiti interes za takvom vrstom robe.

OČEKUJEMO DRŽAVU U KOJOJ SE ISPLATI ULAGATI Očekujemo rasterećenje od fiskalnih i parafiskalnih nameta, a kako je proizvodnja pršuta iznimno dugotrajna i traje od godinu do godinu i pol, država bi nas trebala poticati dodatnim olakšicama, primjerice manjim PDVom na hranu. Također, očekujemo i otvorenje agrobanke koja bi povoljnijim kamatama pratila proizvođače pršuta u smislu obrtnih sredstava, povoljnijih sredstava s niskim kamatama po sličnom principu kao što to imaju Talijani, Španjolci i Portugalci. Također, dobivanjem EU oznake zaštićenog zemljopisnog podrijetla stekli su se uvjeti da se Dalmatinski pršut odvoji od krivotvorina te na taj način kupci dobiju dodanu vrijednost u smislu ujednačene i vrhunske kvalitete. Očekujemo državu u kojoj se isplati ulagati, u kojoj se poštuje nacionalni proizvod i u kojoj će se investitori zadržati i investirati. Očekujemo širenje postojećih pršutarskih pogona i podizanje novih, a ako bismo ispunili ove uvjete mogli bismo nacionalnu proizvodnju povećati za dvije godine na 500.000 komada, a u sljedećih pet godina na minimalno milijun komada, jer trenutačno osiguravamo potrebu za zahtjevima trećine domaćega tržišta. Tek nakon toga ◀ možemo pričati o ozbiljnijem izvozu.

» Proizvođači hrvatskog pršuta ne mogu pokriti ni potrebe domaćeg tržišta

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#SANJA DAJAK MATANOVIĆ, vlasnica tvrtke Vimal, Zagreb

#DANIEL SMILJANIĆ, vlasnik Pan Parketa, Čačinci

Godina 2016. nam je Nije bilo donijela napredak dovoljno sirovine Cilj nam je ponuditi edukaciju, psihološku podršku, ali i mjesto na kojem se može nabaviti sve kako bi se započeo put prema zdravom načinu života

akon više godina poslovanja u sektoru pružanja usluga (kao mali poslodavac sa 15 do 20 zaposlenih) 2016. godina nam je kao plod stabilizacije tržišta te laganog rasta ukupnog poslovanja donijela napredak. Taj je napredak u našoj dosadašnjoj branši vidljiv u povećanju pruženih usluga kako prema mikro i malim poduzetnicima tako i prema većim korisnicima te javnim tvrtkama i ustanovama i tvrtkama u pretežito državnom vlasništvu. U planovima za 2017. godinu osobno se okrećemo novom projektu.

SURADNJA S OPGovima Potaknuti činjenicom o sve većem porastu bolesti izazvanih nepravilnom prehranom, smanjenim kretanjem i izloženosti stresu, a s obzirom na vlastito iskustvo i višegodišnju edukaciju iz područja prehrane, treninga i coachinga odlučili smo ponuditi na tržištu jedinstven projekt. Na jednom mjestu objedinit ćemo trgovinu funkcionalnom hranom te domaćim i svježim namirnicama, kao i savjetovalište unutar kojega bi klijenti mogli dobiti specifičnu i potpuno individualnu edukaciju o prehrani i treningu, ali i coaching i mentoring uslugu koju smatramo vrlo bitnom, a do sada gotovo potpuno izostavljenom iz većine procesa rješavanja suvišnih kilograma i drugih zdravstvenih problema izazvanih lošim životnim navikama. U trgovini će biti dostupne namirnice domaćeg i stranog podrijetla koje su dio funkcionalne i zdrave prehrane, superfood namirnice, biljni preparati, dodaci prehrani, kozmetički preparati, čajevi, začini, brašna, sjemenke, orašidi, žitarice, ali i dio mesnog i mliječnog asortimana. Osobito smo ponosni na suradnju s domaćim OPG-ovima čije ćemo voće i povrće i ostale proizvode također

imati na svojim policama. Budući i sami imamo OPG na Pelješcu proizvodit ćemo i domaće marmelade, kruh i peciva, vina i vinske likere te prodavati potpuno ekološke namirnice proizvedene na zemlji koja nikada nije tretirana nijednom vrstom kemije. Unutar savjetovališta pripremili smo brojne radionice iz područja funkcionalne prehrane na kojima ćemo ugostiti razne stručnjake, nutricioniste, proizvođače i općenito predavače relevantne u ovom području. Budući smo osobno godinama pristalice zdravog načina života, htjeli smo objediniti sve što i sami koristimo u svakodnevnom životu a pokazalo se izvrsnim, te smo ostvarili suradnju s drugim tvrtkama iz područja zdravlja, potom fitness centrima, sportskim trenerima, liječnicima... Budući da je hrana oduvijek usko vezivana uz emocije i da su promjene u prehrambenim navikama ponekad zaista teške i ne uspijevamo ih prebroditi bez velikih fizičkih i psihičkih kriza i odustajanja, kao educirani coach, ali i netko s osobnim iskustvom transformacije, odlučila sam osobitu pažnju posvetiti upravo tom dijelu.

oslovna 2016. je bila solidna, imamo blagi rast, doduše nešto manji od planiranog. Naravno, kao branša, pa tako i kao tvrtka, puno ovisimo o sirovini koje nismo imali dovoljno. Da smo je imali, moglo je biti još i bolje. Imamo jednu veliku investiciju od milijun eura u čiju realizaciju krećemo u siječnju. Ona bi nam trebala udvostručiti kapacitet, pa opet moramo voditi brigu o tome da imamo dovoljno sirovine za tu novu proizvodnju. Otvorili smo nova tržišta, jedno od glavnih tržišta nam je sad Kina gdje puno izvozimo i gdje se puno robe traži, ali nažalost trenutačno ne možemo ispuniti sva njihova očekivanja što se količina tiče. Potražnja je puno veća nego što trenutačno možemo popratiti, nažalost, ali nadam se da će se i to uskoro promijeniti i da će u 2017. ipak biti malo lak-

REGULIRATI TRŽIŠTE HRANE I sama sam prije pet godina izgubila gotovo 50 kilograma te prošla taj put vlastite promjene uz puno uspona i padova, a znanje koje sam stekla odlučila sam podijeliti sa svojim klijentima kroz coaching i mentoriranje kako bi im pomogla da svoj put promjene prođu na lakši i manje stresan način uz adekvatnu profesionalnu podršku. Cilj nam je na jednom mjestu ponuditi potpunu edukaciju, psihološku podršku ali i mjesto na kojem se može nabaviti sve potrebno kako bi se započeo put prema zdravom načinu života ili jednostavno nastavili održavati već postojeće zdrave navike. U ostvarenju tog cilja uvelike bi nam pomoglo kad bi država uložila više sredstava, vremena i truda u promicanje svijesti o važnosti zdrave prehrane i povećanja kretanja u svrhu prevencije tjelesne težine i smanjenja obolijevanja od bolesti koje nastaju kao posljedica nezdravog načina života. Također bi bilo korisno kada bi regulacija tržišta hrane bila konkretnija i bolje kontrolirana, te kada bi se više mjesta ustupilo domaćim proizvodima malih proizvođača naspram uvoza nekvalitetne i zdravstveno neispravne hrane distribuirane većinom putem velikih trgovačkih lanaca. ◀

Pomoglo bi nam kad bi država uložila više sredstava, vremena i truda u promicanje svijesti o važnosti zdrave prehrane i povećanja kretanja

še. Kakva će biti 2017. ovisit će prije svega o sirovini, no mislim da možemo biti optimistični jer imamo veliku novu kolekciju proizvoda za ovu sezonu, a nastupamo i na dva sajma, u Hannoveru i Münchenu. Ta su dva sajma najveća u ovom dijelu svijeta pa sam uvjeren da ćemo preko njih otvoriti nove prilike i opet imati isti problem kao i u 2016. godini - veću potražnju nego što naši kapaciteti mogu zadovoljiti. Država nam može puno pomoći, vjerujem u ovo Ministarstvo i vjerujem novome ministru koji je otpočetka mandata krenuo aktivno, ne samo u našem sektoru, već i u kompletnoj poljoprivredi. Smatram da će se on, čim uhvati vremena, pozabaviti našom problematikom te sam uvjeren da ćemo od 1. ožujka, kad se promijeni Uprava Hrvatskih šuma, imati dovoljno sirovine. Mi kao država zaista imamo sirovine sasvim dovoljno za ljude koji rade finalne proizvode i novim ugovorima će se taj problem riješiti. Država tu može jako puno pomoći u iduće četiri go◀ dine.

» Uvjeren sam da ćemo od 1. ožujka, kad se promijeni Uprava Hrvatskih šuma, imati dovoljno sirovine

109

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#GORDAN LAUC, direktor tvrtke Genos, Osijek

Još ćemo osnivati spin-out tvrtke Postali smo dio Znanstvenog centra izvrsnosti, a završili smo i pripreme za globalno lansiranje GlycanAge testa. Taj test je najbolji biomarker biološke dobi, koji pobuđuje velik interes na globalnom tržištu, a Genos je vlasnik svih patentnih prava

ijekom 2016. godine uključili smo se u nekoliko novih velikih međunarodnih istraživačkih konzorcija. Službeno smo postali dio Znanstvenog centra izvrsnosti u personaliziranoj brizi za zdravlje, a završili smo i pripreme za globalno lansiranje GlycanAge testa koji je nastao kao rezultat brojnih istraživanja provedenih u Genosu. GlycanAge test je najbolji biomarker biološke dobi, koji pobuđuje velik interes na globalnom tržištu, a Genos je vlasnik svih patentnih prava na globalnoj razini. U 2017. očekujemo da ćemo kroz sredstva iz strukturnih fondova omogućiti značajna dodatna ulaganja u istraživanje i razvoj. Do sada je Genos svoja istraživanja uglavnom financirao sredstvima iz FP7 i H2020 programa Europske unije, gdje smo se ravnopravno natjecali sa svim drugim tvrtkama i istraživačkim institucijama iz cijele Europe. U strukturnim je fondovima natjecanje ipak samo unutar Hrvatske, te jako ozbiljno računamo na ta sredstva. Pred potpisivanjem ugovora smo za IRI projekt u suradnji s PMF-om, FBF-om i Sveučilištem u Rijeci, a član smo i triju prijedloga za Centre kompetencija od čega također imamo velika očekivanja kako u pogledu novog zapošljavanja, tako i u stvaranju preduvjeta za daljnji rast. Genos je već sada dostigao maksimalnu veličinu koja je operativna uz naš sustav upravljanja, te ne planiramo bitno više rasti. No ono što ćemo nastaviti je osnivanje tzv. spin-out tvrtki koje će preuzeti neke od perspektivnih tržišnih niša. U 2015. smo u partnerstvu s Medilabom i Specijalnom bolnicom Sveta Katarina osnovali Genos DNA

» Na žalost, hrvatska ekonomska politika previše se oslanja na turizam

laboratorij koji je preuzeo segment DNA analiza. Spin-out tvrtke stvarat će vlastite vrijednosti kroz partnerstva, prihvaćanje rizičnog kapitala ili organski rast, ovisno o ciljnim tržištima i procijenjenim potrebama, kao i dinamici rasta. Država bi trebala osigurati stabilno okružje poduzetnicima kroz zdravu poslovnu autonomiju i uvjete poslovanja s kvalitetnim mehanizmima zaštite državnih interesa. Pored toga, bitno je osigurati i stratešku podršku za istraživanje i razvoj, primjerice, prije dvije godine je istekao program potpore istraživanju i razvoju kroz porezne olakšice, a do danas nije uveden novi.

PRIMJERI TAJLANDA ILI VIJETNAMA Hrvatska definitivno nije jeftina zemlja i svoju konkurentnost ne možemo graditi na jeftinom radu. Štoviše, cijenu rada moramo u sljedećim godinama znatno povećati, jer će nam u suprotnom najbolji stručnjaci jedno-

stavno otići u neke druge zemlje Europske unije. Stoga, svoju konkurentnost možemo temeljiti jedino na visoko kvalificiranoj radnoj snazi, visokoj radnoj etici te inovativnim proizvodima i uslugama. To uopće nije jednostavno i zahtijeva duboke i dobro razrađene reforme u sustavu školovanja i cjeloživotnog obrazovanja. Također, iznimno je važno osigurati konkurentne uvjete poslovanja u visokotehnološkom sektoru. Danas je ovaj sektor preopterećen raznim oblicima poreznih i neporeznih davanja. Novi porezni razredi malo će olakšati stvar, no u usporedbama se često zaboravljaju doprinosi, te da se i po novom sustavu prihodi iznad ispodprosječne europske plaće u Hrvatskoj opterećuju sa 75 posto davanja, što nas čini iznimno nekonkurentnima. Na žalost, hrvatska ekonomska politika previše se oslanja na turizam. Ako i zanemarimo element rizika koji nas u roku od nekoliko mjeseci može vratiti na razine turističkog prihoda iz devedesetih, previše često zaboravljamo da turizam jako malo pridonosi razvoju društva, što se najbolje vidi na primjeru zemalja poput Tajlanda ili Vijetnama. Hrvatska je tu u nešto boljem položaju jer je velik dio turističkih kapaciteta u malim obiteljskim objektima, no s trendom izgradnje luksuznih hotela, udio prihoda koji će ostajati u Hrvatskoj će biti sve manji i manji. Dakle mi imamo samo jednu opciju: razviti konkurentno gospodarstvo utemeljeno na znanju. U suprotnom će se Hrvatska polako, ali sigurno pretvarati u lijepu zemlju u kojoj će bogati stranci imati svoje ljetnikovce i hotele u kojima će za minimalnu plaću ra◀ diti (legalni ili ilegani) imigranti.

#ŽELJKO PALKOVIĆ, direktor tvrtke Palković, Pitomača

Ove godine rast i nove investicije

kupni poslovni rast naše tvrtke koja se pretežito bavi proizvodnjom namještaja, ali i građevinarstvom, u 2016. bio je malo veći u odnosu na prijašnju godinu. U 2017. očekujemo rast zapošljavanja i planiramo nove investicije. Među najhitnijim problemima koje bi država trebala riješiti da pomogne gospodarstvu je rješavanje nelikvidnosti, smanjenje poreza i doprinosa, smanjenje državne administracije.

110

Kako bi naši proizvodi postali konkurentni, smatramo da je nužno smanjiti poreze, odnosno rasteretiti poduzetnike poreznom politikom. Do godine 2020. želimo imati dr-

žavu s izuzetnim gospodarskim napretkom. Državu iz koje se neće iseljavati školovani kadar koji smo mi svi financirali, državu u kojoj će biti ◀ smanjen državni aparat.

Među najhitnijim problemima je rješavanje nelikvidnosti, smanjenje poreza i doprinosa te državne administracije

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#DRAGUTIN DRK, direktor Vindije, Varaždin

U 2017. Vindija planira izgradnju nove farme purana za Vindon Nadamo se da će Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom ispuniti svoju svrhu – zaštititi domaće proizvođače i omogućiti opstanak hrvatskog sela

a poslovni sustav Vindija 2016. bila je istovremeno i godina prilika i izazova, ali kada se sve uzme u obzir, možemo biti zadovoljni. Poseban naglasak stavili smo na zdrave prehrambene odabire, potičući ih kroz razvoj proizvoda sa smanjenim udjelom soli i obogaćenih aktivnim kulturama. Strateški orijentirana na izvoz, Vindija od 2016. godine plasira proizvode i na tržišta Kanade i Rusije, a naša linija gotovih i polugotovih proizvoda ostvaruje sve bolje rezultate na stranim tržištima, osobito u HoReCa sektoru. Poslovni rezultati tek se zbrajaju, no neće biti značajnijih odstupanja u odnosu na očekivanja. Upravo se uspostavlja novi zakonski okvir za sve odnose u lancu opskrbe hranom. O tome kako će se ti odnosi u konačnici urediti, ovisit će poslovne strategije, pa tako i daljnji investicijski planovi domaćih prerađivača hrane. U 2017. Vindija planira izgradnju nove farme purana za Vindon, u okolici Slavonskog Broda, a novosti planiramo i u razvoju proizvoda – posve novih, kao i dodatnih inačica postojećih. Na domaćem tržištu, očekujemo

ti opstanak hrvatskoga sela. To je ujedno i jedini način da u budućnosti u preradi hrane imamo pristup kvalitetnoj domaćoj sirovini koja je preduvjet za vrhunske finalne proizvode.

da će se kupci sve više okretati namirnicama provjerenog podrijetla te davati prednost domaćim proizvodima, gdje se Vindija ističe kao prvi izbor potrošača koji cijene svježe, kvalitetne i višestruko provjeravane proizvode. Značajan izvozni potencijal vidimo u zemljama s velikom potražnjom za halal i kosher asortimanom, a s kojim ćemo nastaviti jačati suradnju i s domaćim turizmom.

DRŽAVA STVARA UVJETE

NEDOVOLJNO ISKORIŠTENO EU TRŽIŠTE Hrvatska zasad nije dovoljno iskoristila otvaranje europskog tržišta kako bi povećala izvoz i smanjila uvoz prehrambenih proizvoda pa napore treba usmjeriti u rast domaće proizvodnje. U mljekarskome sektoru potrebni su ozbiljni zaokreti, jer svjedočimo stalnom padu otkupnih cijena, prevelikom uvozu u odnosu na mogućnosti domaćih proizvođača te damping cijenama u trgovačkim centrima. Pozdravljamo okretanje strožoj kontroli i transparentnoj komunikaciji s tržištem, što u fokus stavlja proizvođače koji inzistiraju na sljedivosti, sigurnosti i kva-

liteti hrane. Vindija je svjesno odabrala taj put i danas s ponosom možemo reći da u vlastitom laboratoriju obavljamo više od 100.000 kontrola godišnje te da se za svaki komad mesa zna gdje je i kako uzgojen, kako je tretiran u proizvodnome procesu i kakav mora dospjeti na police trgovina. Nadamo se da će Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom u konačnici ispuniti svoju svrhu – zaštititi domaće proizvođače i prerađivače hrane te omogući-

Domaće prehrambene tvrtke kroz ulaganja u proizvodne sustave, kontrolu, tehnološke inovacije i razvoj proizvoda mogu biti konkurentne u odnosu na strane proizvođače. To je teži put, ali vjerujemo, i dugoročno najisplativiji. Kako bismo 2020. potrebe za hranom u što većoj mjeri mogli zadovoljiti domaćom proizvodnjom, u narednim godinama treba raditi na jačanju i zaštiti domaćih proizvođača. Snažna domaća industrija otvara prilike građanima za rad i zaradu, jer praktički svaki vlasnik seoskog imanja mogao bi biti dobavljač nekom proizvođaču, ne samo u prehrambenom sektoru. Državna politika se, u skladu s praksom drugih članica EU-a, treba zalagati za što bolje uvjete plasmana hrvatskih proizvoda na europ◀ skom tržištu.

#MARTINA CRLJEN, voditeljica vodenog parka Aquae Vivae, Krapinske Toplice

Rasterećenje je postalo nužnost Boravak u hotelu se oporezuje sa 13 posto, a u objektu kupališta stopom od 25 posto

oslovna 2016. za vodeni park Aquae Vivae bila je uspješna godina. Ostvarili smo 20 posto više posjeta i jednako toliko više prihoda u odnosu na 2015. Od kada smo dobili priznanje Hrvatske turističke zajednice na Danima turizma u Bolu na Braču kao Atrakcija godine, i to u kategoriji rekreacija i zabava, zaista svakodnevno bilježimo sve veći broj posjetitelja čak i onih s novih tržišta. U 2017. godini očekujemo još veći rast broja posjetitelja i prihoda. Planiramo i porast broja zaposlenika, a već sada intenzivno radimo na proširenju naše ponude od veljače 2017. u smislu širenja sadržaja vodenog parka. Ulažemo u nova tržišta i očekujemo znatno povećanje broja posjetitelja iz Italije i Austrije. Razmišljajući o tome što bi država najprije trebala učiniti da pomogne gospodarstvu, smatram da bi ona trebala strukturno djelovati na rasterećenje gospodarstva kroz ukidanje parafiskalnih nameta koje nije uzrokovalo gospodarstvo, odnosno grana gospodarstva u kojem

djeluje pojedini poslovni subjekt. To treba napraviti na način da poduzetnici plaćaju one namete čije resurse koriste, primjerice, ako netko na svome zemljištu napravi retencije (kišne vrtove) i ne ispušta vodu u javne vodotoke posljedično tome ne mora plaćati naknadu za uređenje slivnih voda. Takav primjer nalazimo u Njemačkoj.

ŽELIMO DRŽAVU BEZ DEFICITA Kako bismo ostali konkurentni možemo njegovati kvalitetu i raditi na energetskoj učinkovitosti, a država može pomoći funkcionalnim oporezivanjem na način da usluga dnevnog boravka u toplicama bude izjednačena s uslugom dnevnog boravka u hotelu, jer je jedno i drugo turistička usluga. Trenutačno je stanje takvo da se boravak u hotelu oporezuje stopom od 13 posto, a isti dnevni boravak u objektu kupališta sa stopom od 25 posto. Tu država treba intervenirati kako bi naši proizvodi bili konkurentni na tržištu. U 2020. želimo imati državu samo s nužnim parafiskalnim nametima. Želimo državu bez deficita s proračunom gdje su prihodi veći ili jednaki rashodima, s poreznim opterećenjem rada i poduzetnika u europskome prosjeku. Želimo državu u kojoj će bruto domaći proizvod (BDP) i životni strandard građana biti barem blizu sredine standarda Eu◀ ropske unije.

Kako bismo ostali konkurentni možemo njegovati kvalitetu i raditi na energetskoj učinkovitosti 111

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#ROKO VULETIĆ, predsjednik Uprave NCP-a, Šibenik

Financirati izvozne aktivnosti Država bi umjesto čekanja velikih greenfield investicija, trebala uvesti jamstvene mehanizme za izvozne poslove, čime bi se omogućio novi val zapošljavanja

2016. smo poslovali otprilike isto kao i u 2015. Zadržali smo razinu posla s norveškim partnerima, ostvarili smo značajan rast u segmentu megajahti, a pad poslovanja imali smo samo s državom jer smo gotovo čitavu godinu, zbog političke nestabilnosti, imali tehnički proračun što se odrazilo i na smanjen obujam servisiranja vojnih brodova. Kad je riječ o novogradnjama, kapaciteti su nam više-manje popunjeni do sredine 2017. godine, tako da ne dvojim da će i 2017. biti barem jednako uspješna kao i 2016. Osim ugovora s Norveškom, u finalnim smo pregovorima za gradnju nekoliko putničkih brodova za naručitelja iz Ujedinjenog Kraljevstva. No, generalno ne vjerujem u značajan rast izvoza i zapošljavanje, jer bi to podrazumijevalo ozbiljan investicijski ciklus kojeg neće biti sve dok traje restriktivna politika banaka prema proizvodnim tvrtkama. Iako zbog klauzula o tajnosti ne mogu još javno govoriti, poznato je da je Dogus Grupa iskazala interes za ulazak u našu vlasničku strukturu te je proveden due diligence. Osobno smatram da bi ulazak u vlasničku strukturu Dogus Grupe, koja se u svim svo-

tu, pa bi strateškom suradnjom s njima NCP imao iznimne benefite i mogućnost organskog rasta upravo u segmentu megajahti.

UGOVORENI POSAO NIJE DOVOLJNO ČVRSTO JAMSTVO Kao glavni problem u daljnjem razvoju poslovanja proizvodnih i izvozno orijentiranih poduzeća u Hrvatskoj, smatram izostanak mogućnosti atraktivnog financiranja izvoznih aktivnosti. Naime, iako svakodnevno dobivamo

Ne vjerujem u značajan rast izvoza i zapošljavanje, jer bi to podrazumijevalo ozbiljan investicijski ciklus jim akvizicijama dosad pokazala kao jedan od najozbiljnijih investitora u Republici Hrvatskoj i koji svakom projektu donosi dodanu vrijednost, bio izvanredna vijest za NCP. Potencijalnu akviziciju treba promatrati u svjetlu činjenice da je Dogus nedavno preuzeo španjolski MB92 iz Barcelone, najveće remontno brodogradilište na svije-

upite za nove projekte, uglavnom u segmentu radnih brodova, te često ulazimo i u najuži krug na temelju odnosa ponuđene cijene i kvalitete, u trenutku kada se traži financiranje ugovorenog posla hrvatske banke ne žele financirati proizvodnju bez nečega što oni zovu “čvrsta jamstva”. Ugovoreni posao ne smatra se dovoljno čvrstim jamstvom.

Situacija u HBOR-u, koji figurira kao izvozna banka nije ništa drugačija, jer je njihova politika rizika slična, a ponekad i restriktivnija nego u komercijalnim bankama. Smatram da bi država umjesto čekanja velikih greenfield investicija, koje bi navodno trebale zaposliti tisuće ljudi a nikako da se dogode, trebala uvesti jamstvene mehanizme za izvozne poslove, čime bi se omogućio novi val zapošljavanja kod postojećih poslovnih subjekata koji imaju uhodane poslove i potreban im je samo poticaj za daljnji rast. Za nekoliko godina Hrvatsku bih volio vidjeti kao jeftiniju državu koja će kvalitetno i efikasno, na korist građana i poduzeća, obavljati svoju temeljnu ulogu - obranu, pravnu sigurnost, zdravstvo i obrazovanje te u kojoj će privatne tvrtke poslove dobivati na temelju kompetencija i visoke konkurentnosti. S obzirom na to da je za održivost naših javnih financija i mirovinskog sustava nužno da u privatnom sektoru radi 100.000 ljudi više nego danas, volio bih da već 2020. imamo Hrvatsku u koju će htjeti dolaziti raditi i živjeti mladi stručnjaci iz drugih država EU-a, umjesto situacije koju imamo danas s iseljavanjem na◀ ših građana.

#ALEN FABČIĆ, vlasnik ugostiteljskog obrta Fabo (restoran Dravska iža), Križnica

Dajte nam most ili barem skelu S obzirom na jedinstvenost područja u kojem se nalazimo, želimo da se realizira i prometna povezanost s Mađarskom s kojom prekodravsko područje Križnica graniči

oslovna 2016. godina za nas je bila, može se reći, bolja od prethodne. Naš restoran Dravska iža poznat je po pripremi ribljih specijaliteta, a u

Turisti iz Zagreba više vremena potroše na dolazak i odlazak nego na sami boravak u našoj destinaciji 112

ovoj godini namjeravamo zadržati i povećati kvalitetu ponude domaćih jela i pića te primarno sinergijskim djelovanjem objediniti turističku ponudu Virovitičko-podravske županije. Time ćemo povećati broj dolazaka turista i pridonijeti brendiranju svoje županije kako bi se povećala iskoristivost postojećih kapaciteta. Kada pitate što bi država najprije trebala učiniti da pomogne gospodarstvu, s obzirom na to da smo mikrolocirani u Križnici, u “enklavi” prekodravskog područja, mislim da bi trebalo iz sredstava EU fondova i resornog Ministarstva prometa izgraditi novi most ili modernu skelu da se promet može nesmetano odvijati. S obzirom na jedinstvenost područja u kojem se nalazimo, želimo da se u budućnosti izrealizira i prometna povezanost s Mađarskom s kojom prekodravsko područje Križnica graniči.

Da bi naši proizvodi i usluge postali konkurentni, trebalo bi adekvatnim aranžmanima za različite turističke grupe (škole, fakulteti i stručna putovanja) osnažiti potražnju određenih segmenata u kontinentalnom turizmu. Do 2020. voljeli bismo imati državu s rastom proizvodnje, broja zaposlenih, a time i kupovne moći građana. Očekujemo da će se konačno napraviti suvremena brza cestovna prometnica od Gradeca preko Bjelovara do Virovitice što će omogućiti potencijalnim korisnicima naših usluga siguran dolazak na našu destinaciju te omogućiti veću potražnju za jednodnevnim aranžmanima. Do sada se događalo da u jednodnevnim aranžmanima turisti iz, primjerice, Zagreba potroše više vremena za transfer u dolasku i odlasku nego na sami boravak u ◀ našoj destinaciji.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#DOROTEA EFFENBERGER, predsjednica Uprave tvrtke Tahograf, Sveta Nedelja

Za ovu godinu u planu je rast Naša strategija je povećati udio na tržištu regije zadržavajući pritom vodeću poziciju na domaćem tržištu, i to zahvaljujući kvaliteti inovativnih proizvoda i usluga

za nas je vrlo dinamična godina: ostvarili smo održivi rast kao posljedicu kvalitetnog planiranja i realizacije ugovorenih projekata, dovršili smo proces certificiranja prema ISO normama 9001:2015 te 14001:2015, povećali kapacitete stalnim ulaganjem u podizanje tehničko-tehnološke razine poslovanja. Planovi za 2017. nam se temelje na unutarnjem rastu i rastu na vanjskim tržištima obzirom na pozitivne trendove u gospodarstvu regije. Očekujemo da će naša dosadašnja ulaganja stvoriti preduvjete za povećanje obujma poslovanja i time osiguranje konkurentne usluge. Ciljamo na proširenje portfelja proizvoda i usluga novim inovativnim rješenjima, s obzirom na to da smo dugoročno utemeljeni na principima učeće organizacije koja spremno odgovara i osluškuje potrebe korisnika. Naša strategija je povećati udio na tržištu regije zadržavajući vodeću poziciju na domaćem tržištu zahvaljujući kvaliteti inovativnih proizvoda i usluga. Organski rast očekujemo kao posljedicu jačanja konkurentnosti. Na taj način bit ćemo u mogućno-

izvanrednu kvalitetu u najkraćem mogućem vremenu - naša je misija.

ŠTO DRŽAVA MOŽE UČINITI

Ciljamo na proširenje portfelja proizvoda i sti ostvariti zadane ciljeve: osigurati povećanje prihoda kroz povećanje volumena prodaje, usluga optimizirati troškove kroz unapređivanje organizacije na svim razinama, kreirati kolektivni duh pripadanja tvrtki pri tome inzistirajući na visokoj razini odgovornosti svih članova tima. Osigurati pozitivno okruženje poslovanja kao preduvjet zadovoljstva korisnika i djelatnika. Zadovoljiti zahtjeve kupca kroz

Država bi trebala odgovorno i sustavno provesti strukturne reforme, osigurati pozitivno poslovno okruženje kako za domaće gospodarstvo tako i za privlačenje stranih i domaćih investitora. Osigurati zakonodavni okvir, gospodarski održive porezne politike, daljnje smanjenje parafiskalnih nameta, definirati strategiju razvoja gospodarstva, učinkovit javni sektor, sustavno raditi na stvaranju poticajne poslovne klime i pozitivne percepcije poduzetništva promovirajući pozitivne primjere. Jednako je važno stvoriti pozitivnu percepciju važnosti cjeloživotnog ulaganja u znanja, vještine i kompetencije jer ljudi su temelj razvoja svakog društva, a posljedično i konkurentnosti. Ubuduće želimo državu s vrijednim i kompetentnim stanovnicima gdje su rad, znanje i kompetencije temelj društva čiji stanovnici nemaju želju otići, već razvijati karijere u vlastitoj ◀ domovini.

#ANTONIO ZRILIĆ, vlasnik tvrtke Logiko, Zagreb

Poduzetnici prepušteni sami sebi Tijekom 2015. poduzetnici su molili “samo nam nemojte pomagati” - misleći na Vladu. I izgleda da su nam molitve bile uslišane: političari su se pola 2016. bavili sami sobom

lade su se kroz cijelo vrijeme trajanja recesije trudile “pomoći” gospodarstvu, a iz nekog razloga je sa svakim novim potezom bilo još gore. Tijekom cijele 2015. godine svi poduzetnici su u sebi molili “samo nam nemojte pomagati” - misleći na Vladu. I izgleda da su nam molitve bile uslišane jer su se političari pola 2015. i 2016. godine bavili sobom, a poduzetnici su bili prepušteni sami sebi. Već 2015. godine su se nazirale naznake pomicanja poslovnog ozračja na bolje. Ne znam kako to opisati – jednostavno sam imao osjećaj da se nešto događa. Kako Logiko pomaže kompanijama da bolje koriste kapital i povećaju profitabilnost i likvidnost, potražnje za našim uslugama je bilo i u vrijeme recesije. Međutim, u 2016. je došlo do eksplozije u projektima koje smo radili. Nekoliko je razloga za dobru 2016. godinu. Kako je recesija trajala dosta dugo, preživjele kompanije su se prilagodile situaciji i naučile poslovati u uvjetima oskudice i slabe potražnje. Pomoć koju smo pružali klijentima može se podije-

liha i tu je trebalo dosta ekspertize i discipline da se zalihe i potraživanja od kupaca dovedu pod kontrolu. Druga skupina kompanija kojima smo pomagali su bile kompanije koje su poučene negativnim iskustvom, kroz recesiju vodile defanzivnu politiku. To znači da su i zalihe i kupci držani na jako kratkoj uzici, što ih je onemogućilo u povećanju tržišnog udjela kada je potražnja počela rasti. U ovom slučaju je bilo potrebno kontrolirano povećati razinu usluge kroz asortiman i zalihe te istovremeno smanjiti troškove. liti u tri segmenta. Najviše smo klijentima pomagali u konsolidiranju likvidnosti i oslobađanju cash-flowa, jer on je krvotok svakog poslovanja. Vizionarske kompanije su tijekom recesije iskoristile priliku za ekspanziju, ali ih je to koštalo povećanja kreditnih linija koje sada dolaze na naplatu. Da bi se krediti vraćali treba racionalizirati poslovanje i iskoristiti unutarnje rezerve likvidnosti. Ekspanzionistička politika je dovela do viška za-

STIGLA BOLJA VREMENA Sljedeći generator poslovanja je infrastruktura i korištenje imovine tako da ona bude u funkciji strategije poduzeća. Mnogi su projekti ulaganja u infrastrukturu i opremu bili na čekanju dok ne dođu neka bolja vremena. E, sada su stigla bolja vremena i krenula je izgradnja novih kapaciteta u proizvodnji i logistici koji će omogućiti ekspanziju i zadovoljavanje potražnje. Konačno mogu priznati da su se navike i u samom ula-

ganju promijenile i da se savjet u vezi korištenja nove imovine traži prije nego se ona instalira. To je pravo osvježenje u odnosu na predrecesijsko doba kada su poduzetnici prvo izgradili građevinu, a onda je išli optimizirati. Sada većina projekata nisu samo hardverski (građevina, strojevi, regali i oprema) nego i softverski – s tim da ovdje mislim “softver” u širem smislu (ekspertiza i knowhow, a ne samo računalni softver). Na osnovu tog iskustva mogu procijeniti da će se srednjoročno nastaviti ovaj trend kontrolirane ekspanzije, jer sve više poduzetnika osjeća povećanje potražnje. Isto tako mislim da će, barem u prvo vrijeme, biti opreza i da će poduzetnici, koji su prošli i preživjeli recesiju, više koristiti vanjski know-how da ne bi ponovo radili iste greške. U skoroj budućnosti će se trci pridružiti novi igrači koji nisu iskusili one gladne godine. Oni će biti hrabriji i manje oprezni, ali to je već jedna sasvim druga priča i mislim da bi trebali uživati u 2017. koja će biti prosperitetna, uspješna i puno, puno ◀ mudrija…

113

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#LOVRE JAKŠIĆ, suvlasnik i direktor Klesarske radionice Dražen Jakšić, Donji Humac

Ostat ćemo bez bračkog kamena! Kada se gradio Muzej suvremene umjetnosti, onda je njemački umjetnik za 300.000 eura izradio tobogan u Muzeju, a to su mogli puno povoljnije napraviti naši umjetnici

aša tvrtka, koja ima umjetnički atelje, galeriju i kamenoklesarsku radionicu a zapošljava 10 radnika i posluje neprekidno 120 godina, u svojem poslu koristi isključivo brački bijeli kamen. Nas četvero umjetnika iz naše obitelji koja je vlasnik Klesarske radionice Dražen Jakšić izlagali smo svuda po svijetu. Moja sestra Dina završila je Umjetničku akademiju, smjer likovna umjetnost u Rimu, doktorirala je u Zagrebu, a predaje na splitskoj Umjetničkoj akademiji i vodi našu galeriju u Splitu. Roditelji su također umjetnici, a ja sam završio Umjetničku akademiju u Zagrebu, smjer kiparstvo. Tradicija obrade kamena u našoj obitelji je izuzetno duga. Naši preci bili su jedni od najpoznatijih kamenoklesara, a od generacije naših roditelja smo se počeli baviti i umjetnošću, pogotovo sestra i ja, s time da ja vodim i klesarsku radionicu.

ZALIHE DRASTIČNO PALE Zadnjih godina, vjerojatno kao posljedica krize, smanjen je opseg poslova, a vile se ne grade onakvim intezitom kao u vrijeme gospodarskog rasta. U 2017. godini trebali bi opremiti ra-

dionicu novim strojevima koji su nam potrebni za lakšu i bolju obradu bračkog kamena, dok krajnju obradu radimo ručno. Najveći problem nam je to što su se zalihe bračkog kamena drastično smanjile, no o tome nitko ne govori javno niti se što poduzima. U zadnjih 30 godina izvadilo se toliko kamena tako da se pribojavamo da ne ostanemo bez njega. Svi su shvatili vrijednost našeg kamena i u tome ne griješe, jer nigdje u svijetu nema tako bijelog kamena. Za razliku od recimo granita koji više nije atraktivan i zanimljiv, brački kamen je sve traženiji. Dolaze razni strani investitori i odvoze kamene blokove. Samo u Donjem Humcu imamo tri veće kamenoklesarske radionice i čak četiri kamenoloma, a da ne nabrajam ostala mjesta poput Selca i Pučišća. Imamo odlične majstore, imamo umjetnike koji rade u kamenu, a imamo u Europi jedinstvenu Kamenoklesarsku školu u Pučišćima. Sve imamo što nam je potrebno, samo moramo zaustaviti izvoz sirovine. Vrijednost bračkog kamena nije u samom kamenu nego i u onima koji znaju raditi s njime i znaju ga obrađivati. Imamo sve potrebne licence za grad-

nju, obradu i restauraciju. Imamo licencu i za praktičnu obuku učenika te se kod nas u radionici održava praktična nastava. Osamdeset posto obrađenog kamena, odnosno skluptura ili predmeta izrađenih od bračkog kamena izvozimo, ali smo poznati i u Hrvatskoj.

DOSTA JE IZGRADNJE APARTMANA Od države očekujemo da poštuje hrvatske umjetnike. Primjerice, kada se gradio Muzej suvremene umjetnosti njemački je umjetnik za 300.000 eura izradio tobogan u Muzeju, a to su mogli puno po-

voljnije napraviti naši umjetnici. Osim toga, našim je političarima važniji kilometar asfalta, nego postaviti jedan spomenik. Država bi trebala omogućiti da se umjetnost kao posao više poštuje. Nas se političari sjete kada su nekakva okupljanja i kada žele nešto dobiti od nas. Primjerice, traže da u nekim prigodama pokažemo svoje uratke, a onda nas zaborave. Ništa se ne može napraviti bez ljudi, a ljudima moramo pokazati što imamo. Osim toga, treba dobro znati da nije isto napraviti izložbu u inozemstvu i u Hrvatskoj. Nije isto napraviti izložbu slika ili skluptura. Transport i osiguranje skluptura je preskupo tako da ih umjetnici ne mogu sami financirati. Mislim da je dosta izgradnje apartmana i da turistima treba ponuditi nešto novo. Hrvatsku za nekoliko godina vidim kao državu u kojoj se poštuje rad i kreativnost. Mene zabrinjava da ljudi s Brača iseljavaju kao i iz Slavonije. Nešto treba napraviti da se to promijeni. Naše malo mjesto Donji Humac ima 170 stanovnika, a samo u obradi kamena zaposleno je 60 ljudi. Znači, i u takvom teškom poslu ljudi vide perspektivu. Otoke treba poticati da bi na njima ljudi ostali živjeti. ◀

#MARIO FRACULJ, direktor McCanna Zagreb

Oporavak investicija u oglašavanje Porezna reforma neće sama po sebi riješiti slabu investicijsku klimu i strukturne probleme našega gospodarstva

oslovna 2016. bila je dinamična i izazovna, a kao sudionike industrije tržišnog komuniciranja veseli nas nastavak trenda oporavka investicija u oglašavanje koji nagovještava bolje dane za sve aktere. I dio naših poslovnih partnera povećao je svoja marketinška ulaganja i počeo u još većoj mjeri koristiti našu komunikacijsku ekspertizu i kreativne potencijale. Bili smo vrlo aktivni što je vidljivo po brojnim kampanjama koje smo realizirali tijekom 2016. godine. Kao najznačajnije projekte svakako bih izdvojio veliku kampanju Magenta 1 za Hrvatski Telekom, te humanitarnu akciju Superseniori kojom smo, u suradnji sa zakladom Zajednički put, senzibilizirali javnost o problemu integracije starijih osoba u društvo. Od stručnih priznanja najponosniji smo na kontinuirani uspjeh na

114

Effieju - najprestižnijem natjecanju koje prepoznaje i nagrađuje učinkovitost u tržišnim komunikacijama. Moram reći kako pozdravljam najavljeno porezno rasterećenje, posebice dohotka, no porezna reforma neće sama

po sebi riješiti slabu investicijsku klimu i strukturne probleme našeg gospodarstva, ona je samo jedna u nizu potrebnih mjera gospodarske politike za jačanje konkurentnosti. Smatram da je važno zaustaviti iseljavanje mladih i napraviti prilagodbu obrazovnog sustava jer postoji značajan nesklad između potreba tržišta i gospodarstva s jedne i ishoda formalnog obrazovanja s druge strane. Kao posljedicu imamo sve veći udjel visokoobrazovanih među nezaposlenima. Nadalje, potrebno je privući investicije u izvozno orijentirane djelatnosti što će omogućiti novo zapošljavanje i potaknuti rast. Od velike je važnosti i znatno povećati stupanj iskorištenja fondova Europske unije. Potrebno je detektirati potrebe na izvoznim tržištima i pronaći u čemu država ima konkurentsku prednost te, potom, prilagoditi obrazovnu

strukturu i uložiti u proizvodne niše koje će ojačati izvoz kao generator rasta. Preduvjeti za uspinjanje na ljestvici globalne konkurentnosti svakako su i smanjenje administrativnog i parafiskalnog opterećenja, uklanjanje regulatornih prepreka i snižavanje cijene rada. Želja mi je da u 2020. godini živimo u državi u kojoj su zaustavljeni negativni demografski trendovi, gospodarstvo raste dvostruko većom stopom od prosjeka Europske unije, a BDP je premašio predrecesijsku vrijednost. Kreditni rejting ponovno je na investicijskoj razini, efikasno povlačimo sredstva iz fondova Europske unije, a zahvaljujući razvoju novih proizvoda gospodarstvo nam je više diverzificirano i ne ovisimo toliko o turizmu koji je podložan rizičnim utjecajima kao što su prirodne nepogode i geo◀ politička nestabilnost.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#MAJA POKROVAC, direktorica tvrtke Obnovljivi izvori energije Hrvatske, Zagreb

Obnovimo Hrvatsku domaćom proizvodnjom iz obnovljivih izvora S razvojem proizvodnje domaće energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitom kogeneracijom možemo umanjiti ovisnost o uvozu na manje od 10 posto do 2020.

rvatska uvozi 30 posto električne energije. S razvojem proizvodnje domaće energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitom kogeneracijom možemo umanjiti ovisnost o uvozu na manje od 10 posto do 2020. te tako povećati energetsku neovisnost i sigurnost. Čak 11,7 posto ukupne potrošnje električne energije koja će u 2017. biti isporučena iz proizvodnih postrojenja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj čini supstituciju uvoza u istom iznosu i direktno pozitivno utječe na rast gospodarstva. Odlučnost Vlade da nastavi taj smjer pridonijela bi povećanju nacionalnog BDP-a i smanjenju državnog deficita do 2020. godine za barem 0,8 posto. Udruženje obnovljivih izvora energije Hrvatske predstavlja 25 posto ukupne HEP-ove proizvodnje električne energije u Hrvatskoj i okuplja više od 65 posto instalirane snage proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora. To su i jedini projekti iz obnovljivih izvora energije koje imamo i koje u zadnjih 20 godina u Hrvatskoj nosi isključivo privatni sektor. Primarni cilj našeg Udruženja je potaknuti općedruštveni dogovor o tome da budućnost Hrvatske može i mora biti u obnovljivim izvorima energije kako Hrvatska ne bi ponovila greške koje je učinila u ostalim sektorima - ugušila proizvodnju iz domaćih resursa. Zalagat ćemo se za transparentno prikazivanje uloge i utjecaja svih obnovljivih izvora energije na građane.

STRATEŠKE SMJERNICE U 2017. godini očekujemo pokretanje novih poslovnih modela koji su ogroman potencijal za uvođenje inovacija, sinergiju industrije i energetike, poduzetnika i građana. Projekti obnovljivih izvora energije pružaju mogućnost kvalitetnijih financijskih partnerstva i regionalnog razvoja kroz ulaganja građana i poduzetnika direktno u projekte korištenjem grupnog financiranja, modela koji je pokrenuo energetsku tranziciju Njemačke i Danske i drugim EU članicama. Kroz konkretne inicijative i aktivnosti djelovat ćemo da postanemo kvalitetan i konstruktivan partner izvršnoj vlasti. U novoj strategiji energetskog razvoja treba se okrenuti ka cjelovitom korištenju svih resursa obnovljivih izvora energije kojima Hrvatska raspolaže. Drvna industrija mora dobiti poticaj da svu svoju neiskoristivu biomasu uporabi u energetske potrebe kroz pelete ili direktno visokoučinkovitom kogeneracijom. Bioplinska postrojenja se moraju uklopiti u opću strategiju razvoja poljoprivredne proizvodnje i pridonijeti globalnom smanjenju i

zbrinjavanju poljoprivrednog otpada, a naročito preradi gnojovke koja nastaje kao otpad u stočarskoj proizvodnji. Daljnji razvoj vjetroelektrana koje mogu u kratkom roku i uz nizak trošak zamijeniti veliku količinu fosilnih goriva i dotrajalih termoelektrana, moguć je u kombinaciji s izgradnjom regulacijskih bioplinskih elektrana na brodske motore i reverzibilnim-crpnim hidroelektranama. Udruženje predlaže projekt mikro solara za 100.000 poduzetnika, privatnih iznajmljivača, obrtnika i ugroženih obitelji u Hrvatskoj u sljedeće četiri godine jer od 2016., prvi puta u Hrvatskoj, imamo novi zakonodavni okvir koji je uveo proizvodnju na mjestu potrošnje. Za realizaciju takvih modela nužno je razviti nove modele financiranja mikro postrojenja na obnovljive izvore energije.

energije, a žele i moraju prijeći na obnovljive izvore energije. Korištenjem povoljnog geografskog položaja Hrvatska može i mora napraviti iskorak u smjeru gradnje regulacijskih crpnih hidroelektrana koje će omogućiti daljnje integriranje obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav. Korištenjem postojećih akumulacija (Jasenice, Peruča i Ričice) na ekonomski opravdan način trebalo bi izgraditi nove objekte koji su u energetskoj, ali i u funkciji osiguravanja vode za navodnjavanje... Izgradnjom ovih elektrana direktno utječemo na razvoj građevinske, strojo i elektroindustrije koja nam je u izumiranju.

NOVI MODEL PODUZETNIČKIH ZONA Novi model energetsko-poduzetničke zone bi se temeljio na potrošnji električne energije iz obnovljivih izvora energije na mjestu proizvodnje: proizvođači električne energije smješteni u ovoj zoni bi osiguravali električnu energiju industriji u istoj energetsko-poduzetničkoj zoni. Modeli solarizacije u ovakvim zonama bi uključivali i mogućnost ESCO modela u partnerstvu sa svim tvrtkama koje u toj zoni imaju svoje poslovne objekte. Takve poduzetničke zone bi kombinirale obnovljive izvore energije isključivo s regulacijskom elektranom na bioplin kako bi industrija koristila i toplinsku energiju za svoje poduzetničke ak◀ tivnosti.

» Predlažemo da u Hrvatskoj krenemo razvijati decentraliziranu proizvodnju električne energije

FZOEU KAO PARTNER Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) će u budućnosti biti potreban za izgradnju energetskog poduzetništva u Hrvatskoj kroz sufinanciranje koje predviđa novi zakonodavni okvir. FZOEU može biti partner i podržati iniciranje i razvoj energetskog poduzetništva kao primjerice, suosnivač novog equity fonda za energetsko poduzetništvo i obnovljive izvore energije. Tu se mogu uključiti i međunarodne financijske institucije kao što su Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj te sami poduzetnici po IPO načelu (javni upis dionica) u novi fond koji bi omogućio godišnji razvoj do 200 MW obnovljivih izvora energije. FZOEU može također imati aktivnu ulogu kroz javno-privatno partnerstvo i u izgradnji primjerice, regulacijskih bioplinskih elektrana u Dalmaciji. Predlažemo da u Hrvatskoj krenemo razvijati decentraliziranu proizvodnju električne energije kroz pet, šest bioplinskih elektrana na brodske motore koji omogućavaju veću integraciju vjetra i solara u elektroenergetski sustav. Ovo je poslovni model koji Hrvatska može ponuditi i kao izvozni proizvod u zemljama koje imaju pretežito klasične izvore

115

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#MARIJAN MAREKOVIĆ, vlasnik tvrtke Dam, Špišić Bukovica

Treba nam suvremena prometnica Čak 95 posto proizvodnje, a to je uglavnom kamilica, izvozimo. Nastupi na sajmovima omogućili su nam stvaranje novih poslovnih veza, čemu zahvaljujemo današnju poziciju

» Suvremena prometnica VrbovecBjelovarVirovitica skratila bi vrijeme transfera naših proizvoda kupcima

roteklu poslovnu godinu ocjenjujemo nekom zlatnom sredinom. Proizvodimo različite vrste ljekovitog bilja, a najviše kamilicu. Naša kamilica zaista je izuzetno kvalitetna, a drago nam je što je tom našem proizvodu nedavno dodijeljeno pravo uporabe znaka HGK-a Hrvatska kvaliteta. Naša tvrtka uspješno posluje na stranim tržištima, te je 95 posto naše proizvodnje i namijenjeno izvozu. U ovoj godini očekujemo i povećanje izvoza i širenje proizvodnog asortimana. Planiramo predstavljanje na sajmovima i izložbama u zemlji i inozemstvu u organizaciji HGK-a i HGK-Županijske komore Virovitica, kao i prijašnjih godina, na kojima uspostavljamo kontakte s potencijalnim poslovnim partnerima te se upoznajemo s novim tehnologijama, tako da neposredno dolazimo do novih spoznaja i dragocjenih informacija. Nastu-

pi na sajmovima omogućili su nam stvaranje novih poslovnih odnosa i veza s partnerima, čemu zahvaljujemo današnju poziciju i tržišni uspjeh. Kad je riječ o našoj djelatnosti, država bi najprije mogla pomoći time da počne poticati proizvodnju ljekovitog bilja. Kako bi naši proizvodi ostali konkurentni, potrebno je omogućiti poduzetnicima kreditne linije, uz uvjete kakve imaju poduzetnici u razvijenim zemljama EU-a, uz smanjenje poreznih opterećenja te poticanje zapošljavanja i natalitetne politike. Kad je riječ o dugoročnim očekivanjima, do 2020. očekujemo Hrvatsku uređenu poput zapadnoeuropskih država. U lokalnom kontekstu, očekujemo da se do tada izgradi suvremena cestovna prometnica Vrbovec-Bjelovar-Virovitica, kako bismo sigurnije prometovali i skratili vrijeme transfera naših proizvoda kupcima. ◀

#BORIS MOČINIĆ, vlasnik i direktor tvrtke Zdravi i vitki, Zagreb

Ako si preusko specijaliziran, brzo potrošiš mogućnost napredovanja Nalazim se u kategoriji mikropoduzetnika koji se bave uslugama i očekujem potrebu za dodatnim zapošljavanjem u drugom kvartalu

akon predugog niza godina koje su bile obilježene negativnim trendovima ili stagnacijom (a stagnacija u današnjem svijetu objektivno predstavlja nazadovanje), početkom 2016. smo konačno počeli osjećati “vjetrove promjene” u pozitivnome smislu. Smanjena je volatilnost, a to znatno olakšava planiranje aktivnosti. Bavimo se segmentom usluga gdje tehnologija i tehnike stalno napreduju, a to iziskuje kontinuirano obnavljanje opreme i redovito odlaženje na inozemne edukacije. Ove godine očekujem rast pozitivnih trendova kao i osjetno poboljšavanje uvjeta poslovanja. Nalazim se u kategoriji mikropoduzetnika koji se bave uslugama i očekujem potrebu za dodatnim zapošljavanjem u drugom kvartalu 2017., a ako rast bude skromniji, onda bolju iskorištenost kapaciteta u odnosu na 2016. Koncem 2016. sam imao veće investicije u tehnološku obnovu i trenutačno imamo sve preduvjete za vrhunske usluge u segmentu kojim se bavimo. Ako bismo se odlučili za proširivanje na nove segmente, to bi zahtijevalo i novu opremu. Specijalizacija je neophodna ako želiš vrhunske rezultate, a opet smo relativno mala zemlja i malo tržište pa ako si preusko speci-

116

jaliziran prebrzo potrošiš mogućnost napredovanja.

SMANJITI POREZE I NAMETE Kad je riječ o tome kako država može pomoći poduzetnicima, odgovor je jasan: smanjiti poreze i parafiskalne namete. To je osnovni preduvjet kako bi poslovanje u Hrvatskoj postalo profitabilnije. Ako Hrvatska postane zanimljivija za ulaganje, doći će do povećanja zaposlenosti, a to će onda povećati bazu iz koje se servisiraju sve ostale potrebe.

Turizam kao naša najlukrativnija grana ima velike mogućnosti za dalje poboljšavanje usluge i produžavanje sezone, i to bi onda i većem broju ljudi moglo postati cjelogodišnje zaposlenje. U drugim gospodarskim granama moramo tražiti niše u koje se možemo dobro uklopiti. Primjerice, nije realno natjecati se s Kinom ili Korejom u proizvodnji velikih jednostavnih brodova, ali zato možemo svoje mjesto naći u specijaliziranim plovilima koja iziskuju puno znanja u projektiranju i izvedbi. U poljoprivredi treba težiti visokodohodovnim kulturama i organskom uzgoju. Imamo i vrsne dizajnere i uz njihovu pomoć bi tekstilna ili drvna industriju trebala stvarati dodanu vrijednost. Nadam se kako će ova vlada uspjeti zadržati pozitivne trendove i dodatno ih pospješiti. Do sada smo bili među najneuspješnijim EU zemljama, a objektivno imamo toliko komparativnih prednosti da nam nije mjesto na začelju nego, uz malo sreće i puno pravih poteza, u sredini. Ne tako daleku 2020. vidim kao godinu optimizma u kojoj će se ponovno početi vraćati iseljeni Hrvati, i to u broju puno većem od onih koji odlaze, a znanstvenici će pisati empirijski provjerene radove na primjeru Hrvatske o pri◀ mjenjivosti Lafferove krivulje.

» Objektivno imamo toliko komparativnih prednosti da nam nije mjesto na začelju EU-a

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#SANELA DROPULIĆ, vlasnica i direktorica Expert Producta, Zaprešić

Više pozornosti malim i srednjima Expert Product je prva hrvatska tvrtka usmjerena pružanju outsourcing usluga za uspješan početak i upravljanje poduzetništvom na hrvatskom i inozemnom tržištu

rotekla godina bila je za poduzetničke aktivnosti moga tima i mene iznimno uspješna. Naime, povećali smo obujam poslovnih aktivnosti za gotovo 30 posto. Zbog povećanja potražnje za pojedinim uslugama koje pružamo, otvorila sam i novu tvrtku Expert Product. Expert Product je prva hrvatska tvrtka usmjerena pružanju outsourcing usluga za uspješan početak i upravljanje poduzetništvom na hrvatskom i inozemnom tržištu. Okuplja brojne stručnjake za marketing, odnose s javnošću, digitalno komuniciranje, web i grafički dizajn, EU projekte, edukacije u poduzetništvu, računovodstvo, pravno-savjetodavnu pomoć i ostala područja nastojeći svakoj tvrtki ili obrtu olakšati poslovanje u realnom sektoru. Naše usluge koriste i inozemni klijenti koji investiraju ili žele poslovati na hrvatskom tržištu, a radi lakšeg snalaženja u hrvatskim poslovnim prilikama. Posao se širi unutar i izvan hrvatskih granica. Imajući na umu da su nam se neka kratkoročna i srednjoročna planiranja počela pretakati u uspješno ostvarene projekte - nastavljamo tako i u 2017. i očekujemo uspjeh. Očekujemo i konačnu stabilizaciju nekih projekata koji su ovisili o državnoj vlasti. Naime, 2016. godina nam je bila nemirna u provedbi dijela aktivnosti zbog promjene vlasti i zastoja u donošenju od-

poslovna partnerstva, ali za poslovanje u regiji Jugoistočne Europe.

SMANJITI REPRESIJU INSPEKCIJA

luka pojedinih ministara ili Vlade. No u 2017. se nadamo da je to stvar prošlosti. Projekti i poduzetničke aktivnosti koje vodim nisu planirani u pravcu zapošljavanja kako ga uobičajeno poznajem na našem tržištu rada nego u cijelosti potrebne radne aktivnosti angažiram kroz outsource sustav. To je ujedno i budućnost radnih odnosa za struke koje ne traže stalni angažman radne snage. Drago mi je da smo već dvije godine usmjereni upravo na tu vrstu radnih odnosa, gdje postižemo veliku kvalitetu radne snage i učinka, a smanjujemo trošak rada. Novih investicija će biti - uglavnom u edukacije i tržišne komunikacije. Računamo i na neka

Želimo birokraciju koja shvaća i djeluje znajući da je poduzetnici hrane

Što bi država najprije trebala učiniti da pomogne gospodarstvu? Smatram da bi neservilnu državnu birokraciju trebalo učiniti uslužnijom prema poduzetništvu, da bi trebalo smanjiti represiju inspekcija, poticati suradnički odnos poduzetnika s inspekcijama, a ne samo kažnjavati. Trebalo bi dokinuti nesuglasje zakona, pobijanje jednog zakona drugim, njihovu neprovedivost u stvarnosti kao i brojne nelogičnosti koje koče poduzetništvo. Treba i smanjiti porezna davanja te ukinuti parafiskalne namete gdje god se to može. Treba i više subvencionirati izvoznike i zaštititi domaću proizvodnju. Potrebno je kvalitetnije lobirati za domaće gospodarstvo i smanjiti obujam zakona kojim se regulira poduzetnička aktivnost, posebice glede administracije. Potrebno je više pozornosti posvetiti malim i srednjim poduzetnicima (tu se možemo ugledati na primjer Bavarske). I da, ukinite već jednom pečate, tj. krenite s primjenom propisa koji je već donesen! Godine 2020. bismo tako mogli imati državu koja doista jest u službi poduzetništva, s učinkovitom birokracijom koja shvaća i djeluje znajući da je podu◀ zetnici hrane, te se tako i ponaša.

#NIKOLA SERDAR, direktor i vlasnik tvrtke Nimco, Sveta Nedelja

Stvaramo svjetske brendove Sve što radimo, radimo u cilju da se Nimco pozicionira kao originalni svjetski proizvođač, nastao u kombinaciji globalnih trendova i naših domaćih specifičnosti

odina 2016. je kod nas protekla u izgradnji i selidbi na novu lokaciju. U pogon koji je smješten u Svetoj Nedelji, u blizini Samobora, Nimco je investirao oko 30 milijuna kuna, uglavnom vlastitih sredstava, dok je manje od četvrtine investicije pokriveno kreditom banke. Naime, proizvodnja jakih alkoholnih pića nažalost nema mogućnost povlačiti sredstva iz EU fondova. Tako je sada u Nimcu sve objedinjeno: Uprava, proizvodni pogon, skladišni prostor… Na zemljišnom kompleksu površine 8000 četvornih metara na kojem je smješten objekt, zasađena je pokazna plantaža voćaka. Proizvodni kapacitet novog pogona u jednoj smjeni je dva milijuna litara godišnje. Kapacitet tankova i prerade te infrastrukture je do 10 milijuna boca godišnje. Do sada smo u Sesvetskom pogonu proizvodili godišnje oko

1,1 milijun litara jakih alkoholnih pića. Vjerujem da smo stvorili sve potrebne pretpostavke za značajan rast u 2017. Očekujemo, dakako, i rast zapošljavanja te uklanjanje barijera ulaganjima, a namjeravamo i značajno povećati naš izvoz. Što se tiče investicija u tehnologiju i novi pogon to smo zaokružili, ali ćemo svakako investirati u razvoj novih tržišta i bolje pozicioniranje na postojećim tržištima. U 2017. i godinama koje slijede planiramo značajan organski rast. Da bi naši proizvodi bili konkurentni moramo tržištu ponuditi jedinstvene proizvode i usluge. Unutar našeg kompleksa imat ćemo internacionalnu barmensku akademiju, koja neće biti ograničena isključivo našim proizvodima. Predavači će biti iz više europskih zemalja, a polaznici i iz okolnih zemalja. Polaznici akademije kod nas će dobiti najkvalitetnije obrazovanje i podršku, a mi ćemo s barme-

nima dobiti novu partnersku dimenziju. Primjerice, poznato je da je za ukrcaj na turistički brod ili kruzer poželjna kvalitetna barmenska licenca, a mi vjerujemo da ćemo našom akademijom dati novu kvalitetu hrvatskom turizmu. Sve što radimo, radimo u cilju da se

Nimco pozicionira kao originalni svjetski proizvođač, nastao u kombinaciji 33-godišnjeg iskustva, globalnih trendova te naših domaćih specifičnosti. Ne koristimo standardne boce nego ih sami dizajniramo. Između nas i ostalih proizvođača jakih alkoholnih pića razlika je u tome što smo mi većinu naših brendova stvorili od početka, a najbolji primjer je Dalmatino i Julischka. Pokazali smo da smo u stvaranju novih brendova nekoliko koraka ispred drugih što najbolje pokazuje naš najnoviji premium asortiman. Druga stvar koja nas izdvaja je to što stvaramo internacionalne brendove. Od države očekujem da stvori okvire za regularno tržišno natjecanje. Što se tiče Hrvatske 2020., priželjkujem da bude država-partner gospodarstvenicima te da investira u mlade i nadarene ljude i njihove start-up projekte iz kojih će niknuti novi kvalitetni i perspektivni projekti. ◀

117

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#IVANA HATVALIĆ, predsjednica Uprave tvrtke HTP Korčula

Turizam je dugoročno ulaganje Osjetili smo kao i svi u turističkome sektoru nedostatak i nemogućnost pronalaska kvalitetne radne snage i smatramo kako je to problem koji će se nastaviti i još više osjetiti u sezonama koje su pred nama

» Hrvatska može i mora turizam smatrati jednim od glavnih fokusa i pokretača ekonomije, a pritom ne zanemarujući, već potičući diverzifikaciju ukupne hrvatske ekonomije

ezona 2016. počela je ranim Uskrsom, što ponekad zna biti teško premostiti s glavninom sezone, što se prošle godine i dogodilo, te smo imali nešto niži rezultat u predsezoni, da bismo zatim značajan rast u odnosu na 2015. zabilježili u srpnju, kolovozu, rujnu i posebno listopadu koji je bio 19 posto uspješniji od listopada 2015. Osjetili smo, kao i svi u turističkome sektoru, nedostatak i nemogućnost pronalaska kvalitetne radne snage i smatramo kako je to problem koji će se nastaviti i još više osjetiti u sezonama koje su pred nama. Bilježimo značajan rast gostiju s tržišta Velike Britanije, veći od 100 posto, te nas raduje vidjeti da gosti ponovno prepoznaju Korčulu kao smještajno visokokategoriziranu kulturnu i odmorišnu destinaciju. Za sezonu 2017. planirali smo i već krenuli u obnovu Turističkog naselja Bon Repos koji će pod novim nazivom Port 9 Resort dočekati svoje prve goste u lipnju 2017. godine, a nakon čega će 90 posto našeg smještajnog kapaciteta biti kategorizirano s četiri zvjezdice. Očekujemo kako će se u 2017. nastaviti pozitivni trendovi pozicioniranja Hrvatske kao sigurne destinacije. S obzirom na to da su prethodne dvije godine pokazale i na državnoj razini rekordan rast gotovo svih važnijih pokazatelja u turizmu, vjerujemo kako će se takav trend nastaviti i dalje.

RAST ULAGANJA Kada pogledamo podatke, vidljivo je kako su ukupni smještajni kapaciteti u Republici Hrvatskoj u 2015. porasli za 5,3 posto, odnosno za 51.898 postelja. Ako se pogleda još dalje, onda je vidljivo kako je od 2010. taj broj veći za 13,1 posto, odnosno za 119.361 postelja. Dakle, 43,5 posto od ukupnog rasta u zadnjih pet godina generirano je upravo 2015. S takvim kontinuiranim rastom ulaganja u turi-

zam, svakako je logično očekivati i rast broja zaposlenih u turističkoj djelatnosti, a s time i povećanje izvoza. Nažalost, već prošle godine osjetili smo dio problematike nedostatka radnika u turističkoj djelatnosti, te smatramo kako će u narednim godinama to predstavljati jedan od osnovnih problema pružanja kvalitetnog turističkog proizvoda i kvalitetne turističke usluge. Svakako ćemo se posvetiti edukaciji i osposobljavanju radnika sa samog otoka Korčule, kako bismo stvorili kvalitetnu bazu i omogućili mladim ljudima, s jedne strane, sigurnost pri zapošljavanju, a s druge, izvrsnost u obavljanju traženih poslova. Naša misija i vizija jest pretvoriti Korčulu u destinaciju koja može stati rame uz rame s najvećim turističkim destinacijama u Hrvatskoj i Europi, te je neophodno iz godine u godinu investirati kako u same smještajne

MOŽEMO BOLJE S obzirom na to da se Hrvatska već godinama spominje kao poželjna destinacija po cijelome svijetu, očito je da se kod nas nude dobri proizvodi i usluge. Ipak, jedna od stavki na kojoj bi Hrvatska kao turistička djelatnost mogla još prosperirati svakako je podizanje prosječnog broja noćenja koji sada iznosi 5,2 dana. Premda je, prema podacima Eurostata, upravo to prosjek broja turističkih noćenja za cijelu Europsku uniju, potrebno je napomenuti kako vrijeme koje rezident neke zemlje Europske unije provede izvan svoje države kao turist veći i iznosi 8,7 dana. Po tome vi-

Najbitnija uloga države je da odredi pravila igre i prati drže li se svi tih pravila kapacitete tako i u razvoj Korčule kao destinacije u cjelini sa svim njenim kulturnim, gastronomskim, enološkim i inim sadržajima. S takvim ciljem ćemo predstaviti odmorišni Resort-Port 9. Nastavit ćemo i s još jačom promocijom na tržištima Velike Britanije, Francuske, Njemačke, te na tržištu Skandinavije. Trenutačno ne razmišljamo o spajanjima ili nekom drugom obliku poslovnog povezivanja s kojom od hotelskih kuća na Jadranu, a organski rast je prioritet i cilj našeg poslovanja, jer smatramo kako na samoj destinaciji nisu ni približno ostvareni njeni puni potencijali. U sportskome žargonu rečeno, država je sudac i najbitnija uloga države je da odredi pravila igre i prati drže li se svi tih istih pravila. Dakle, država je ta koja formira zakonski okvir s ograničenjima, kapacitetima i uvjetima koji trebaju stvoriti pozitivno i konkurentno tržište. Nažalost, kod nas se i dalje osjeti određena bojazan investitora kako domaćih

118

tako i inozemnih, oko odlučivanja o dugoročnim ulaganjima u Hrvatsku. A turizam je upravo to – dugoročno ulaganje koje u pravilu od nas traži velike iznose ulaganja i maksimalnu posvećenost. Zbog čestih promjena zakonskih i podzakonskih akata Hrvatska i dalje predstavlja određen rizik za investitora u smislu dobivanja građevinskih dozvola, kao i zbog političke i pravne nesigurnosti te komplicirane birokracije. Podsjetimo, Republika Hrvatska je na Doing Business ljestvici za 2016., s prosjekom od 127 dana, bila na 126. mjestu od 189 zemalja kad se radi o izdavanju građevinskih dozvola, a gledano prema brzini pokretanja poslovanja na istoj ljestvici našla se na 99. mjestu. To su glavne stavke s kojima se trenutačna, i ne samo ona, nego i svaka druga Vlada treba suočiti i koje je potrebno olakšati, ubrzati i pojednostaviti.

dimo da Hrvatska ima prostora za podizanje razine vlastitog prosjeka broja noćenja turista. Tu svakako treba spomenuti goste s tržišta koji najduže borave izvan svoje zemlje, a to su Velika Britanija (10,8 dana), Poljska (10,1 dan), Nizozemska (9,5 dana) i Njemačka (8,8 dana). To podrazumijeva velik i sveobuhvatan projekt kojim bi se ponajprije pokušao produžiti boravak turista nuđenjem aktivnog odmora (biciklizam, planinarenje, popratni sportski sadržaji...), a koji se već pokazao vrlo dobrim i uspješnim (u slučaju Slovenije, Austrije, Švicarske...). Isto tako, potrebno je i pojačati turizam u kopnenom dijelu Hrvatske koji svakako ima potencijala za rast i razvoj. U turističkome smislu gledano, Hrvatska može i mora turizam smatrati jednim od glavnih fokusa i pokretača ekonomije, a pritom ne zanemarujući, već potičući diverzifikaciju ukupne hrvatske ekonomije, odnosno ◀ pripadajućih industrija i djelatnosti.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#BRANKO ROGLIĆ, vlasnik i predsjednik Orbica, Osijek

Stidljiv nam je ovo neki napredak Proizvoditi proizvode bez sirovine, bez jeftine energije, vrhunske tehnologije, bez vrhunskih radnika i menadžera je unaprijed izgubljena bitka

oslovna 2016. godina za Orbico je bila izuzetno uspješna. Nakon uspješne 2015., kada smo s prihodom od 127 milijardi eura zauzeli poziciju najvećeg europskog distributera, u 2016. ćemo, što organskim rastom što akvizicijama, doseći prihod od 1,7 do 1,8 milijardi eura. Taj će prihod Orbico učvrstiti na mjestu najvećeg europskog distributera i omogućiti još brži rast kako organski tako i akvizicijama, posebice u Ukrajini, Poljskoj i Rumunjskoj. Pored rekordnog prometa, u 2016. smo ostvarili značajna dostignuća u IT sektoru, iskoristili mnoge sinergije, smanjili troškove, te postavili novu organizaciju poslovanja. Značajno je dostignuće i dolazak nekoliko vrhunskih menadžera iz multinacionalnih kompanija, što će nam donijeti nova iskustva na europskom tržištu.

PONAJPRIJE ORGANSKI RAST Pored akvizicija u Poljskoj (Navo, Distribev, Optima) imali smo i investicije u Hrvatskoj. Financirali smo proizvodnju suhomesnatih proizvoda kod obitelji Novosel u Gatu, proizvodnju meda u Hrvatskoj Kostajnici i proizvodnju kozjeg mlijeka i sira u Zagvozdu. U turističkom sektoru, tvrtki Orvas u Splitu smo čarter flotu povećali za dva broda i završavamo dvije vile koje će započeti s radom iduće sezone. Planirani promet Orbica u 2017. godini je dvije milijarde eura, a ostvarit ćemo ga pretežno organskim rastom, dok će akvizicije ostati u drugom planu. Tu ćemo godinu iskoristiti i za konsolidaciju našeg poslovanja u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj, stvaranje novih sinergija te daljnji razvoj klastera i smanjenje troškova. Planiramo se dodatno angažirati na izvozu domaćih proizvođača kanalima Orbica u 18 zemalja u kojima poslujemo. Već smo postigli određene rezultate i na poli-

ce diljem Europe postavili hrvatska vina (Ilok), riblje konzerve (Sardina), pamučne proizvode Lole Ribara... Od porezne reforme očekivao sam mnogo i mislim da je postignut određeni napredak, ali sve je to u sferi stidljivog. Naime, situacija u zemlji zahtijeva hitnu uspostavu ravnoteže između realne ekonomije i javne potrošnje, što iziskuje značajne strukturne reforme i naročito smanjenje porezne presije na gospodarstvo. Brine me povrat stope od 25 posto na ugostiteljstvo koje je u 2016. imalo rekordan rast. Koliko će ovo djelovati na konkurentnost ugostiteljskog sektora i kakva će biti reakcija tržišta, to ćemo vidjeti koncem naredne sezone. Nakon porezne reforme slijedit će i druge, pa ćemo onda procijeniti jesu li barijere ulaganjima doista uklonjene.

U POTRAZI ZA IZVOZNIM IDEJAMA U 2017. ćemo rasti pretežno organski, ali u poslu se nikada ne zna hoće li neka tvrtka posrnuti i postati plijen, ako investicija nije velika. Kako bi pomogla gospodarstvu, država mora smanjiti poreze, srediti administraciju i restrukturirati državna i javna poduzeća, uspostaviti odnose između školstva i gospodarstva, racionalizirati zdravstvo, te popraviti svoj rejting kako bi snizila cijenu kapitala. Ne znam koliko vremena je za to potrebno, ali to treba učiniti što prije. Da bi naši proizvodi bili konkurentni, oni se moraju bazirati na komparativnim prednostima koje imamo. Proizvoditi proizvode bez sirovina, bez jeftine energije, bez vrhunske tehnologije, bez vrhunskih radnika i menadžera je unaprijed izgubljena bitka. Komparativne prednosti naše obale su: brodarstvo, brodogradnja (manjih objekata), ribarstvo, školjkarstvo, servisi, IT i softver, hoteli i restorani, plaže, glazbena industrija, čarteri... Tu je Slavonija sa svojom prehrambenom i drvnom industrijom, ali ne prodajom trupaca nego uvozom dobrih dizajnera. Tu trebamo tražiti ideje za plasman proizvoda u Europu. U 2020. želim državu koja redovito plaća svoje račune, koja programira školstvo prema potrebama gospodarstva, koja ima zdravstvo usklađeno s mogućnostima, koja ima malu, ali učinkovitu administraciju i koja permanentno smanjuje poreznu presiju. Tada će država funkcionirati bez proračunskog deficita, tada će gospodarstvo rasti i zapošljavati nove radnike, službenike i menadžere, te koristiti sve ostale blagodati svo◀ ga članstva u Europskoj uniji.

Situacija u zemlji zahtijeva hitnu uspostavu ravnoteže između realne ekonomije i javne potrošnje

#DUBRAVKA ŠENJUG, vlasnica i direktorica MDM d.o.o. Virovitica

Naziru se pozitivni pomaci

oslovna 2016. protekla je s naznakama poboljšanja, ali još uvijek nestabilnog. Naziru se i očekuju daljnji pozitivni pomaci u 2017. Naše je poslovanje vezano uz graditeljstvo, te se nadamo investicijama u nove objekte i obnovu postojećih kako u poslovnom tako i u stambenom sektoru. Uzlazni trend u toj djelatnosti bi i nama, kao i svim ostalima u tome lancu, donio bolje rezultate. S današnjeg stajališta prerano je govoriti o porastu zaposlenosti u našem poduzeću. Nove investicije ne planiramo, jer su nam postojeći kapaciteti relativno novo izgrađeni i dostatni za povećanje prodaje u nekoliko idućih rastućih godina. Ono što nam treba da bismo mogli uspješno konkurirati stranim trgovačkim lancima su krediti za obrtna sredstva uz kamatne sto-

pe kakve su dostupne u njihovim matičnim zemljama, jer se sada ne možemo ravnopravno nositi s njima. Od države očekujemo poticajne mjere za rast investicija u poljoprivredu, industriju, turizam i stanogradnju, ukidanje brojnih administrativnih barijera, smanjenje i ukidanje različitih poreznih davanja, brže i efikasnije rješavanje gospodarskih pravnih sporova, istinsku zaštitu vjerovnika, veću podršku državnih institucija gospodarstvu, djelovanje inspekcijskih službi na prevenirajući način, umjesto represivnog. U 2020. želimo državu sa stabilnim gospodarstvom, transparentnim djelovanjem, te dobro i brzo prometno povezanu, državu u kojoj se djeca rađaju (više nego što starih napušta ovaj svijet), državu koja obrazuje mlade za poslove koji su društvu potrebni, koja cijeni njihovo znanje i sposobnost, koja osigurava posao svim mladima, koja se brine o njihovoj djeci kroz vrtiće, škole i odgojno-obrazovne ustanove dok oni rade, koja ne zaboravlja, niti ◀ marginalizira iskusne i starije.

Od države očekujemo poticajne mjere za rast investicija

119

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#MARINKO DOŠEN, predsjednik Uprave AD Plastika, Solin

Poboljšati investicijski rejting Promjene politike tečaja i povećanje izvozne konkurentnosti kroz smanjenje troškova rada konkretnim mjerama, sigurno će biti jedan od zamašnjaka za oporavak

» Otvaranje novih tržišta dio je naše poslovne strategije

adnje dvije godine bile su vrlo uspješne za AD Plastik Grupu. U 2015. prvi put smo ostvarili prihode veće od milijardu kuna, a u 2016. naši prihodi su gotovo na razini onih prethodne godine. U prvih devet mjeseci 2016. ostvarili smo prihode od 736 milijuna kuna. AD Plastik je stopostotni izvoznik i visina tečaja eura značajno utječe na visinu naših prihoda, no unatoč nepovoljnom kretanju tečaja naši rezultati su u skladu s planiranim. Naša troškovna efikasnost kontinuirano se poboljšava, EBITDA i EBITDA marža kontinuirano rastu, a jedan od ključnih ciljeva u 2016. bila je upravo optimizacija poslovne efikasnosti. U 2017. očekujemo daljnji organski rast prihoda na tržištu Europske unije, dok na ruskom tržištu očekujemo prihode na razini 2016. Rast zapošljavanja planiran je u skladu s rastom proizvodnje i ulaganja u istraživanje i razvoj novih proizvoda. U 2017. godini planirana je i realizacija novih poslova s Fiatom i Volkswagenom. Novi poslovi potvrđuju kvalitetu našeg poslovanja i dokazuju kako smo postavili dobre temelje za daljnji razvoj i rast. Planiramo dodatna ulaganja u proizvodne procese na postojećim tehnologijama brizganja i bojanja te se nadamo kako ćemo ih realizirati uz potporu sredstava iz

ga podržavamo sve mjere Vlade koje će osigurati daljnji rast industrijske proizvodnje, poticanje investicija u proizvodnju i povećanje izvoza. To mora biti sastavni dio dugoročne industrijske strategije. Promjene politike tečaja i povećanje izvozne konkurentnosti kroz smanjenje troškova rada konkretnim mjerama, sigurno će biti jedan od zamašnjaka za oporavak gospodarstva.

FORMULA ZA KONKURENTNOST

EU fondova. Otvaranje novih tržišta dio je naše poslovne strategije, tako da je izlazak na nova tržišta s ciljem povećanja prihoda u segmentima na kojima i danas poslujemo uvijek u fokusu našeg interesa. Izuzetno nam je zanimljivo tržište Mađarske, Slovačke ili Češke te razmatramo potencijalne akvizicije, ali o konkretnim dogovorima je prerano govoriti. Čini nam se kako najavljeni potezi Vlade idu u dobrom smjeru. Podržavamo smanjenje poreznog opterećenja kroz izmjene i dopune zakona o porezu na dohodak te porezu na dobit. Potrebno je poboljšati investicijski rejting i sto-

Da bi naši proizvodi i usluge ostali konkurentni formula je zapravo vrlo jednostavna - moramo se troškovno te poslovnom efikasnošću pozicionirati tamo gdje su pozicionirane jake europske i svjetske kompanije. Bilo koji drugi put dugoročno je neodrživ. Velik je popis želja za budućnost, ali prije svega trebamo se osvrnuti oko sebe i pogledati primjere i pozitivna iskustva zemalja u okruženju. Dovođenje autoindustrije u Hrvatsku jedan je od mogućih smjerova industrijske strategije. Značajan gospodarski uzlet bio bi izjednačavanje hrvatskog BDP-a s europskim prosjekom. To bi zaista značilo pripadnost Europskoj uniji. Hrvatska treba postati zanimljiva i primamljiva poslovna destinacija, a ne samo zanimljivo ◀ mjesto za odmor.

#STANKO MARINKOVIĆ, vlasnik i direktor Ribarske kućice, Bol

Moramo najprije početi razgovarati Evo, primjerice, porezna reforma i napet odnos između Vlade i ugostitelja - i to je rezultat nedostatka komunikacije. Da se sjelo i razgovaralo našlo bi se rješenje

to se tiče godine 2016., odnosno turističke sezone, mogu reći da je to najstresnija godina od kada se bavim ugostiteljstvom. Problem radne snage toliko je eskalirao da smo imali slučajeve da nas napuste iskusni radnici, i to u kolovozu, zbog odlaska na rad u inozemstvo. To je rezultiralo time da smo supruga i ja, koji vodimo poslove našeg restorana i ugostiteljskog objekta, morali uskakati i raditi u kuhinji i konobariti. Znači, godina je bila nevjerojatno stresna. Takva situacija s radnom snagom onemogućila nas je da se posvetimo gostima jer dio njih želi da ih pozdravi vlasnik, da s njima popriča i da im se posveti. Zato bih volio da se takva situacija ne ponovi. Što se tiče rada restorana i ugostiteljskog objekta, imali smo lošiji prihod u početku sezone, da bi se to od sredine kolovoza pa do kraja sezone popravilo. Ne mogu reći da porast dolazaka turista nije utjecao na povećanje prihoda, ali se ne mogu oteti dojmu da to nije onako kako je nekada bilo. Jako su se promijenile navike gostiju i oni postaju sve zahtjevniji.

120

Traže puno i traže pozornost. Upravo iz tog razloga nam treba kvalitetna radna snaga. Da bismo to imali, morao sam proći čitavu Sloveniju i Hrvatsku kako bismo se u početku ekipirali. A onda kada je najteže i kad je najveća gužva, radnik vam dobije ponudu za rad u inozemstvu i napusti posao. To je jako stresno, jer ga u tome trenutku nikako ne možete nadomjestiti.

Da bi imali kvalitetan turistički proizvod, nužna je i neophodna suradnja i osmišljavanje projekata. Mislim da suradnja javnog i privatnog sektora nije zadovoljavajuća. Nema komunikacije ni između poduzetnika i turističkih zajednica na lokalnoj, a kamoli na državnoj razini. A ta suradnja nam je neophodna da bi u sredinama poput Bola imali nekakve manifestacije koje bi privukle turiste. Što se tiče regulative, i tu je neophodna suradnja i razgovor. Evo, primjerice, porezna reforma i napet odnos između Vlade i ugostitelja - i to je rezultat upravo nedostatka komunikacije. Da se sjelo i razgovaralo bilo bi manje konflikata i nesuglasica te bi se našlo rješenje. Ovako smo svjedoci nategnutih odnosa koji nikome ne koriste. Zato, da bi nam bilo bolje i sada, ali i u narednom razdoblju, i da bismo mogli riješiti niz problema, moramo najprije sjesti i razgovarati. Potom se dogovarati, a tek nakon toga ćemo moći rješavati problem po problem. A tih pro◀ blema se nagomilalo.

» Situacija s radnom snagom onemogućila nas je da se posvetimo gostima

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#SABINA MIKULIĆ, suvlasnica Hotela Adriatic, Orebić

Znam kakvu državu želim za unuke jer je za djecu možda kasno Hranu uvozimo, vlasnici banaka i telekoma su stranci, stranim koncesionarima dajemo kapitalne objekte. Od naših turista veću korist imaju druge zemlje nego domaćini Hrvati

oslovna 2016. je bila financijski bolja od 2015., ali to ne znači da sam kao poduzetnica zadovoljna. Kažu: nije u šoldima sve. I s time se u potpunosti slažem. Nije dovoljno zaraditi novac, a kad ste ga zaradili pitate se kako ste ga zaradili i gdje s njim. Zaraditi novac u turizmu sve je teže bez obzira na sve veći broj gostiju. Gosti su sve zahtjevniji, a uvjeti sve lošiji, od problema s radnom snagom, raznih nameta, te cjelokupnog tretmana malih poduzetnika. Kao nagradu za uspješnu sezonu dobili smo vijest o povećanju PDV-a u ugostiteljstvu. U vlasništvu moje obitelji su tri a la carte restorana u sklopu dva turistička objekta. Prije osam godina ukinuli smo uslugu pansiona i razvili tri dobra a la carte restorana. Uložen je ogroman trud, a financijski rezultati su zavidni. Dok je u nama sličnim objektima prihod od smještaja 60 do 70 posto, kod nas je to obrnuto. Pri tome smo dobili zadovoljnije goste i veći profit. A što sad? Da se vratimo na pansionsku uslugu?

Moja očekivanja za 2017. su u skladu s uvjetima poslovanja pa nemamo namjeru ulagati, osim tekućeg održavanja, iz razloga što dodatnim ulaganjima nećemo dostići financijske rezultate iz 2016. Porezna reforma je dobar vjetar u leđa velikim turističkim tvrtkama.

KAKO RADI DRŽAVA

Godinama očekujemo osmišljavanje novih ekonomskih vrijednosti, a izloženi smo preraspodjeli postojećih i to na štetu onih koji te vrijednosti stvaraju.

Hranu uvozimo, inventar za ugostiteljstvo uvozimo, vlasnici banaka i telekomunikacijskih kompanija su stranci, stranim koncesionarima dajemo kapitalne objekte, primerice luku Gruž i ACI. Dakle, glavni prihod od turizma našoj državi je PDV. Znači, od većeg broja noćenja i dolazaka turista veću korist imaju druge zemlje od domaćina Hrvata.

Zaraditi novac u turizmu sve je teže bez obzira na veći broj gostiju. Uvjeti su sve lošiji

Sa sigurnošću mogu reći da rast u turizmu koji Hrvatska bilježi već 10 godina nije turizam kakav nama treba. Nama se turizam iz godine u godinu “događa” zbog situacije u okruženju, ne kao rezultat naše brige za tu granu gospodarstva. U trenutku kad se naši objekti budu opremali hrvatskim namještajem, kad budemo u restoranima služili hrvatske namirnice, kad telekomunikacijske usluge budemo plaćali hrvatskim kompanijama, kad naši gosti budu dolazili hrvatskim čarterima, tek tada će biti vrijeme za poreznu reformu koja će popraviti i demografsku sliku Hrvatske. Na pitanje kakvu državu u gospodarskom smislu želimo imati 2020., teško je odgovoriti ne zato što ne znam kakvu državu želim nego što znam da je premalo vremena da se sve posloži. Realno mogu reći kakvu državu želim za moje unuke, jer je, izgleda, za djecu možda prekasno. Znam samo da u tom cilju moramo početi raditi danas. Sutra je ◀ možda kasno i za unuke.

#IGOR HARMUND, direktor tvrtke Harmund, Virovitica

Poticati izvoz jer smo malo tržište Poduzimam intenzivne aktivnosti u cilju potražnje bonitetnih poslovnih partnera, te u 2017. godini očekujem plasman putem turističkih kapaciteta i trgovačkih lanaca

oslovna 2016. godina za nas je bila dobra. Tvrtka Harmund već je u prethodnom razdoblju podigla vlastitih osam hektara voćnjaka gdje su zasađene kruške viljamovke, šljive, marelice, višnje, aronija, maline, kupine, ribizl, ogrozd, borovnica, orah, šipak. U 2016. svi nasadi su poče-

Moja destilerija je trenutačno među najmodernijima, tako da u 2017. planiram tek manja ulaganja

li davati pun urod, tako da od vlastitih sirovina radimo likere te rakije od šljive i viljamovke. Uložio sam u proizvodni proces, odnosno u najmoderniju destileriju njemačkog proizvođača Müllera. Započeo sam s flaširanjem u prepoznatljivoj ambalaži i izradio etikete, a započeo sam i plasman, s obzirom na kapacitet od 15.000 litara. Za ovu godinu planiram povećanje izvoza. Poduzimam intenzivne aktivnosti u cilju potražnje bonitetnih poslovnih partnera, te u 2017. godini očekujem plasman putem turističkih kapaciteta i trgovačkih lanaca, a imam i kontakte u cilju izvoza ovih izuzetnih proizvoda. Moja destilerija je trenutačno među najmodernijima, tako da u 2017. planiram tek manja ulaganja, kako bi tehnološki proces bio još optimalniji. Da pomogne gospodarstvu:, država bi prvo trebala uvjeriti banke da nam daju manje kamate. I poticati izvoz, jer je naše tržište premalo. Povećanjem plasmana kroz izvoz, možemo povećati proizvodnju, a onda i zapošljavanje.

Da bismo bili konkurentni, moramo investirati. Zadržati postojeću kvalitetu i još je povećavati, uz respektiranje svih normi (mi imamo HACCP). Država bi, ako je moguće, trebala optimizirati potrošnju iz proračuna, smanjiti nepotrebna davanja, i nikako ne uvoditi dodatna opterećenja. Želimo da barem do 2020. doživimo da poslovanje u Hrvatskoj bude transparentno i u stabilnim uvjetima, kao u svim ostalim uređenim zemljama. U skoroj budućnosti očekujem ravnomjeran regionalni razvoj i rast standarda svih građana, te veći plasman naših proizvoda u zemlji i inozemstvu. Očekujem da se u skoroj budućnosti do Virovitičko-podravske županije izgradi brza, suvremena cestovna prometnica, čime će se povećati i naša konkurentnost na tržištu. To će povećati sigurnost prometa i smanjiti gubitak vremena koji sada imamo na postojećim prometnicama, gdje se prometuje brzinama od ◀ oko 50 kilometara na sat.

121

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#LJUBO PUĐA, vlasnik i direktor tvrtke Puđa, Čaporice

Nema jakih gradova bez jakih sela Država mora srediti tržište mlijeka i poticati mlade obitelji da se bave proizvodnjom mlijeka. Farmerima treba pomoći raznim programima da mogu živjeti od svog rada

odina 2016. bila je odlična kad je riječ o plasmanu svih vrsta sireva iz naše sirane u Čaporicama. To ponajviše možemo zahvaliti odličnoj turističkoj sezoni za koju smo se kvalitetno pripremili. Kad je riječ o kvaliteti i količinama, uspjeli smo zadovoljiti sve potrebe naših ključnih dobavljača, ali i osigurati i dosta sirovine, te smo na tržište plasirali oko 250 tona sira. Naša mljekara koja je smještena u Livnu, pak, plasirala je oko 400 tona sira. Znači, naše obiteljske sirane proizvode na trima lokacijama: u Livnu, Čaporicama kraj Trilja i na Pagu. Imali smo uspješnu prodaju, no što se tiče naplate potraživanja, tu su i dalje dugogodišnji, standardni problemi. Što se tiče inozemnih tržišta, osim u zemlje regije, plasiramo svoje proizvode u Švicarsku, Švedsku, Njemačku, Austriju... Otvorili smo i nova tržišta zahvaljujući nastupima na sajmu u Abu Dhabiju. Izvozimo i u Tursku. U narednim godinama nastojat ćemo zadržati kvalitetu, a ako turističke sezone koje nadolaze budu na razini protekle, neće biti problema s plasmanom.

teškoj situaciji. Što se nas tiče, mi im na razne načine pomažemo, a mlijeko otkupljujemo i po 20 posto višoj cijeni. Sirana Puđa je među rijetkim siranama koja otkupljuje isključivo domaće mlijeko i zato je, u ovako teškoj situaciji, pred nama izazov povećanja sirovinske baze jer o njoj ovisi i naša proizvodnja. Uglavnom, dosta energije uložit ćemo u proširenje mreže kooperanata, a u takvoj situaciji treba održati kvalitetu.

DRŽAVA MORA POMOĆI No, i dalje ostaje borba za osiguranje dovoljne količine sirovinske baze. Tu Hrvatska ima veliki problem jer male farme nestaju, a naša sirana ne uvozi mlijeko nego ga otkupljujemo od domaćih proizvođača i mogu reći da su oni u vrlo

Država mora konačno srediti tržište mlijeka i na sve načine poticati mlade obitelji da se bave proizvodnjom mlijeka. Farmerima pak treba pomoći raznim programima da mogu kvalitetno živjeti od svog rada, jer bez njih nema prerađivačke industrije. Pored toga nužno je srediti tržište tako da se selektira i pro-

Kada bi se provjerilo sve što se uvozi i domaćim bi proizvođačima sira bilo lakše

vjeri što se sve uvozi. Kada bi se provjerilo sve što se uvozi onda bi i domaćim proizvođačima sira bilo puno lakše na tržištu. Kako bi osigurali dovoljno kvalitetnog mlijeka na Pagu, jer smo vlasnici bivše Sirane Sabalić, namjeravamo izgraditi farmu paških ovaca. Isto tako, uskoro ćemo se učlaniti u Udrugu proizvođača Paškog sira te pomoći u razvitku zajedničkih projekata. Naravno da je jedan od najvažnijih i zaštita Paškog sira. Ako se nastave dobri turistički trendovi, Hrvatsku za nekoliko godina vidim kao zemlju u kojoj se dobar dio građana okreće proizvodnji. Bez jakog sela nema ni jakih gradova. Vjerujem da će naši kooperanti uspjeti prevladati sve probleme i da će se razvijati, pa time i nama osigurati sirovinsku bazu za veću proizvodnju. Očekujem da će se proizvodnja podići na višu razinu. Trenutačno je situacija jako teška i nastojimo pomoći proizvođačima mlijeka. No, mi smo premali da bismo im mogli značajnije pomoći. Tu je nužna malo konkretnija akcija i to može napraviti država kada bi se ozbiljno počela ba◀ viti tim problemima.

#PERO JAKŠIĆ, Atelijer Jakšić, Donji Humac

Smislenija politika prema otocima Otoci su tek korak ispred Dalmatinske zagore, a oba su ta područja zapuštena i zanemarena

» Hrvatsku bih u narednim godinama volio vidjeti kao zemlju s puno više optimizma 122

rotekla godina bila je za razliku od godine prije odlična. Naime, 2015. je bila katastrofalna jer smo imali puno manje narudžbi umjetnina izrađenih od bračkog kamena. Sve do kraja 2016. imali smo dosta narudžbi, a i početkom 2017. morali smo odraditi određeni dio njih. Najvažnije na što želim ukazati jest da od 1991. od kada sam se vratio nakon završetka studija u Parizu i rada u francuskim galerijama, živim od izrade skluptura u bračkom kamenu. Diplomirao sam kiparstvo na francuskoj Državnoj umjetničkoj akademiji u Parizu, École Nationale Supérieure des Beaux-Arts i imao sam niz ponuda da ostanem raditi u Francuskoj, ali sam se odlučio vratiti i ovdje živjeti od svog rada. Kroz ovo vrijeme shvatio sam da izvan svog posla moramo učiniti puno više. Treba dovesti ljude u malo mjesto poput Donjeg Humca na Braču gdje u bračkom kamenu svoje radove oblikuje čak šest akademski obrazovanih umjetnika. Naravno, da je to moguće uz povezivanje s turizmom. Nas šestero umjetnika iz dviju obitelji Jakšić, iz malog bračkog mjesta koje ima 170 stanovnika, u partnerstvu s

Pivovarom Daruvar od početka sezone 2017. namjeravamo otvoriti za Brač, a možda i cijelu Hrvatsku, jedinstvenu Galeriju pivnicu. Bit će smještena u prostorijama Hrvatskog doma u Donjem Humcu. Taj je prostor u vlasništvu Općine Nerežišća, a bude li išlo sve po planu ta će općina dobiti novi sadržaj.

OGRANIČITI IZVOZ BLOKOVA Što se tiče 2017., u njoj očekujem više dolazaka posjetitelja i turista, a od države ili nekih turističkih institucija očekujem osmišljavanje turističkih proizvoda kako bi sve više posjetitelja Brača, ali i ostalih turističkih destinacija vidjelo što se od bračkog kamena može napraviti. Mi umjetnici iz Donjeg Humca uistinu imamo što pokazati. Ako budemo imali kvalitetne posjetitelje, imat ćemo i uspješnu godinu, a što bude više nas umjetnika i što bude veća ponuda naših radova - svima će biti bolje. Na Braču je potrebno ograničiti ili možda čak zabraniti izvoz kamenih blokova bračkog kamena, a poticati razvoj kamenoklesarskih radionica i umjetničkih ateljea. Ukratko, potrebno je poticati sve one koji proizvode finalni proizvod. Ne bih že-

lio da se dogodi ono što se dogodilo proizvođačima na bazi granita. Njih je bila prava invazija, pogotovo kad je riječ o izradi nadgrobnih spomenika, ali su nestali. Hrvatsku bih u narednim godinama volio vidjeti kao zemlju s puno više optimizma koji nam danas nedostaje. Volio bih vidjeti smisleniju politiku prema otocima. Oni su danas tek korak ispred Dalmatinske zagore, a oba su ta ◀ područja zapuštena i zanemarena.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#IVANA BURAZIN, direktorica tvrtke Promo Event, Split

Država mora misliti dugoročno Bilo bi idealno kada bismo imali središnji državni ured koji bi imao obvezu u roku 48 sati odgovoriti na pitanje poduzetnika o poslovanju u inozemstvu i zakonskim okvirima

akon višegodišnje stagnacije, posljednjih godina osjeća se kako domaće tvrtke ponovno ulažu u marketing i promociju. Riječ je o znatno manjim iznosima u odnosu na razdoblje prije krize, no oni su u stabilnom rastu te vjerujemo da će u narednim godinama taj rast biti i značajniji. Ipak, suzdržanost pri ulaganju u promociju i marketing među domaćim tvrtkama se itekako još uvijek osjeća stoga se glavnina porasta naših prihoda odnosi na klijente iz inozemstva. Promo Event je agencija specijalizirana za organizaciju korporativnih događanja i na većini projekata usko surađuje s agencijom Promo Plan za marketing i odnose s javnošću.

Bilo bi poželjno provesti kvalitetnu reformu školstva kako bismo tržištu rada osigurali kvalitetne kadrove

U 2016. su obje naše tvrtke zabilježile relevantan porast prometa U 2017. planiramo više energije i sredstava uložiti u promociju naših tvrtki inozemnim klijentima kako bi se udio prihoda iz inozemstva dodatno povećao. Stoga osim oglašavanja, planiramo posjetiti ciljane radionice i kongrese koji se održavaju u inozemstvu. Također, poradit ćemo i na našoj prepoznatljivosti na domaćem tržištu jer sve veći broj tvrtki sa sjedištem u Zagrebu uočava bolju učinkovitost oglašavanja i promocije na području Dalmacije ako koriste ekspertizu lokalne agencije te ostvaruju i značajne uštede ako koriste usluge provjerenih lokalnih dobavljača. S obzirom na već ugovorene poslove, sigurno ćemo tijekom 2017. godine imati i potrebu za dodatnim kadrovima.

POTREBNO JE JAKO PUNO RADITI Država treba prestati razmišljati kratkoročno i donositi ad hoc zakone i reforme. Na poslovima organizacije događanja za strane korporacije, klijenti minimalno godinu dana ranije planiraju svoje troškove za iduću godinu tako da procjena troška za nekoliko stotina gostiju eventa u Hrvatskoj, nakon promjene stope PDV-a koja se implementira u roku mjesec dana, nas dovodi u situaciju da premašujemo

definirani proračun dok je datum održavanja eventa još uvijek poprilično daleko. Također, kako se ne bavimo pretjerano raširenom djelatnošću u pojedinim situacijama imamo potrebu za brzom informacijom o poslovanju i oporezivanju s inozemstvom no, tu je informaciju napismeno gotovo nemoguće dobiti. Bilo bi idealno kada bismo imali središnji državni ured koji bi imao obvezu u roku 48 sati odgovoriti na pitanje poduzetnika o poslovanju negdje u inozemstvu i zakonskim okvirima. Prije svega je potrebno jako puno raditi, a potom bi bilo poželjno provesti kvalitetnu reformu školstva kako bismo tržištu rada osigurali kvalitetne kadrove za zanimanja budućnosti. Današnje tržište pod utjecajem modernih tehnologija doživljava u svim svojim segmentima iznimno brze promjene kojima je potrebno i prilagođavati se u što kraćem roku. Bez kvalitetnih kadrova to će biti sve teže. Također, vjerujem da bi i značajnije poticanje izvoza donijelo dobre rezultate hrvatskome gospodarstvu. Dakle, 2020. želimo imati državu kojoj su u fokusu znanje, stručnost i profesionalnost, u kojoj se cijeni i potiče rad i edukacija, koja strateški promišlja i planira svoj dugoročni razvoj i u kojoj se promjene uvode nakon temeljite analize varijabli kroz ekonometrijske modele s ciljem adekvatnog planiranja i usmjeravanja gos◀ podarskog razvoja.

#NEVEN KOVAČ I DAMIR KAŠA, vlasnici Podruma Vineda, Vukosavljevica

Imamo kvalitetu, ali ne i cijenu Riješiti problem cijene - to nije problem samo tvrtke i iskoristivosti u jedinici vremena, već širi problem, čiji su važan dio porezi, prirezi, modernizacija, dugoročno ulaganje…

oslovna 2016. za nas je bila na razini 2015. Podrum Vineda obiteljski je vinski podrum smješten u malom mjestu Vukosavljevica podno bilogorskih obronaka. Osnovali smo ga prije 11 godina, iz ljubavi i želje za stvaranjem novih vrijednosti. Proizvodimo kvalitetna i vrhunska vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom od grožđa ubranog s poznatih bilogorskih obronaka Aršanja i Klainog brda. Još 2008. zasadili smo prve ozbiljnije površine domaćom autohtonom sortom graševina, a naša graševina sada je kategorizirana kao vrhunsko vino. Na svojoj vinskoj karti imamo nekoliko crnih i bijelih vina od graševine u kvalitetnim i vrhunskim kategorijama (chardonnay, cabernet sauvignon, frankovka), od suhog do poluslatkog, za svačiji ukus. Vukosavljevačka graševina i vinogradi ne smiju biti zaboravljeni i želja nam je da i dalje iz ovih područja dolazi prepoznatljiva kva-

liteta vina od grožđa kasnih i izbornih berbi. Sve smo više prisutni na sajmovima i izložbama, naša vina su zapažena i često se kući vraćamo s nagradama. U 2017. godini voljeli bismo ostvariti povećanje izvoza. Uglavnom, planova uvijek ima, a

realizacija će ovisiti o sredstvima. Svakako se namjeravamo predstaviti na novim tržištima. Kako bi pomogla gospodarstvu, država bi trebala smanjiti poreze, ponuditi povoljne i brze kredite, i pobrinuti se da njezin aparat bude na usluzi poduzetnicima koji stvaraju nove i dodatne vrijednosti, kako bi i oni mogli biti brži u realizaciji svega što doprinosi boljem gospodarstvu. Naši proizvodi, primjerice, imaju kvalitetu, ali cijenom nisu konkurentni. Međutim, riješiti problem cijene - to nije problem samo tvrtke i iskoristivosti u jedinici vremena, već širi problem, čiji su važan dio već spomenuti porezi, prirezi, modernizacija, dugoročno ulaganje… Za svoju tvrtku priželjkujemo rast prodaje, širenje ponude i dolazak novih klijenata, a do 2020. godine vjerujemo da će naše ukupno gospodarstvo biti snažnije i konačno konku◀ rentno.

Priželjkujemo rast prodaje, širenje ponude i dolazak novih klijenata

123

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#TOMISLAV DEBELJAK, predsjednik Uprave DIV Grupe, Samobor

Odmah početi s reformama Imam dojam da ako Vlada na vrijeme, a to je odmah, čvrsto i odrješito započne s reformama, onda imamo šanse. Ako odmah započne, na kraju mandata vidjet će se pozitivni učinci

»Nije istina da političari ne znaju što treba napraviti, ali je problem to što neke stvari nemaju hrabrosti napraviti

kupni promet čitave DIV Grupe u 2016. godini premašit će 200 milijuna eura, dok će Brodosplit uprihoditi nešto više od 100 milijuna eura. Godinu završavamo pozitivno, unatoč daljnjem utjecaju na poslovanje iz razdoblja prije preuzimanja ili utjecaja neispunjenja obveza države iz Ugovora o prodaji i prijenosu dionica što nam donekle optere-

ćuje poslovanje. Da nije tog utjecaja, dobit Brodosplita bi bila desetak milijuna eura, a ovako planiramo da će iznositi oko 30 milijuna kuna. DIV Grupa u 2017. godini koja je i završna godina restrukturiranja Brodosplita, planira implementaciju najmodernijeg softvera vezanog uz brodogradnju. Moramo provesti i završne korake u procesu restrukturira-

#BERNHARD WODL, generalni direktor Luﬅhansa Grupe za BiH, Crnu Goru, Hrvatsku, Sloveniju i Srbiju, Zagreb

Nadamo se novim ulaganjima u turizam i zračne luke Svjesni smo dodatne potražnje kojoj je potrebno udovoljiti i reagirat ćemo sukladno tim potrebama poput, primjerice, linija iz Beča za Zadar koju će preuzeti Eurowings

ao Lufthansa Grupa sa svojim zrakoplovnim kompanijama – Lufthansom, Eurowingsom, Austrian, SWISS i Brussels Airlinesom – imali smo do 156 tjednih letova tijekom ljeta iz Hrvatske do naših čvorišta u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj i Belgiji. Tijekom 2016. godine bili smo suočeni s velikom potražnjom za turističkim destinacijama u Hrvatskoj te smo imali priliku sudjelovati u rastu putničkih dolazaka. Uveli smo tijekom ljeta dodatnu uslugu iz Zagreba za Frankfurt koju su naši klijenti jako dobro prihvatili. Taj je let omogućio vrlo dobre veze s američkim destinacijama i europskim vezama uz rastuću potražnju za direktnim letovima s kojom smo bili suočeni na toj relaciji. S lokalnog stajališta vrlo sam zadovoljan rezultatima ostvarenima u 2016. Trenutačno radimo na rasporedu za ljeto 2017. iako su neke veze već objavljene. Svjesni smo dodatne potražnje kojoj je potrebno udovoljiti i reagirat ćemo sukladno tim potrebama poput, primjerice, linija iz Beča za Zadar koju će preuzeti Eurowings. Važan je cilj ne samo povezivanje destinacija dolaznog turizma već i povezivanje svijeta za

naše klijente u Hrvatskoj pružanjem većeg broja letova i boljih destinacija primjerice, u SAD-u i Kanadi.

OBNOVA ZRAKOPLOVNE FLOTE Trenutačno ulažemo u obnovu naše zrakoplovne flote, pa tako tvrtka SWISS izbacuje novi zrakoplov Bombardier C Series te zamjenjuje Airbus A340 većim Boeingom 777. Lufthansa će od 2017. godine uvesti zrakoplove Airbus A350. Austrian u flotu uvodi

Uvest ćemo širokopojasni bežični internet na europskim letovima 124

zrakoplove Embraer kojima se može putovati također na letovima Beč - Zagreb. No, ne ulažemo samo u nove zrakoplove nego su tu i također i nove destinacije - dodatni letovi za Los Angeles tvrtkom Austrian, za San Diego i Cancun tvrtkom SWISS ili nekoliko novih destinacija u Europi s Lufthansom kao što su gradovi Santiago de Compostela, Shannon ili Bordeaux. Nadamo se dodatnim ulaganjima u turističku industriju i infrastrukturu zračnih luka i pokušat ćemo uvjeriti nekoliko država da svi dodatni porezi na zrakoplovne karte predstavljaju daljnje opterećenje za naše financije. Kako bismo ostali konkurentni, Lufthansa i Austrian Airlines planiraju uvesti širokopojasni bežični internet u zrakoplove tijekom svojih letova Europom. Lufthansa će predstaviti svoju novu ponudu u suradnji s tvrtkama Inmarsat i Deutsche Telekom. Digitalizacija je jedno od najvažnijih područja djelovanja za razvoj novih oblika komunikacije s našim putnicima na individualiziraniji način. Kad je riječ o tome kakvu državu u gospodarskome smislu želimo imati 2020., nemam komentara jer smo mi komercijalna zrakoplovna tvrtka, ali nismo u poziciji da predviđamo kretanja gospodarstva neke zemlje. Općenito i u budućnosti očekujem rast na tržištima većine zemalja u Srednjoj i Istočnoj Europi. ◀

Općenito i u budućnosti očekujem rast na tržištima većine zemalja u Srednjoj i Istočnoj Europi

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

nja. U našim planovima predviđamo da bi 2017. godinu trebali završiti sa 100 milijuna kuna dobiti. Godine 2016. obveze iz prošlosti opterećivale su nas sa 60 milijuna kuna, a 2017. godine one bi trebale iznositi 15 milijuna kuna, tako da bi promatrano u cijelosti 2017. trebala biti jako dobra godina. U prvom kvartalu 2017. očekuju nas brojna ugovaranja većih brodova što će se pozitivno odraziti na duže razdoblje. U Brodosplit smo u zadnje tri godine uložili sigurno 100 milijuna kuna, što je više nego što je uloženo od 2005. godine do našeg preuzimanja, a u budućem razdoblju namjeravamo nastaviti s ulaganjima. Mogu reći da sam prije nekoliko godina bio uvjeren da će Hrvatska bankrotirati, ponajviše zbog zaduženosti. Da se nije dogodilo to da se krediti mogu dobivati jeftinije i da se država može povoljnije zaduživati, možda bi do toga i došlo. Kad bi pali na koljena onda bi se, vjerojatno, neke stvari morale promijeniti, a tu prije svega mislim na birokraciju.

DANAS NIJE TEŠKO NAĆI POSAO U REALNOM SEKTORU Danas imam dojam da ako Vlada na vrijeme, a to je odmah čvrsto i odrješito, započne s reformama onda imamo šanse. Naime, njen je mandat četiri godine, a ako odmah započne s reformama na kraju mandata vidjet će se njihovi pozitivni učinci, što je vrlo važno za političare. Bilo kako bilo, u svakom slučaju nužno je žurno riješiti neučinkovitost državne administracije. Na ruku im treba ići činjenica da danas i nije baš tako teško pronaći posao u realnom sektoru tako da je rezove moguće napraviti u državnoj upravi, a da oni ne budu bolni. Također, država mora trošiti onoliko koliko ima prihoda te se mora prestati zaduživati i servisirati svoje dugove. Isto kao i poduzetnici. Hrvatsku 2020. godine vidim, ako se dobro krene s reformama, bolje reći sanjam, kao sređenu državu. Želim na licima ljudi vidjeti optimizam kojeg danas nema. Optimizam se ne može vratiti čarobnim štapićem, nego se moraju napraviti pomaci po-

čevši od politike, preko poslodavaca, do sindikata, radnika... Ako se nešto pomakne, možemo postati pozitivnija zemlja. Optimizam je u najgorem trenutku Domovinskog rata bio veći nego danas. Moramo imati bolje vijesti. Nije istina da političari ne znaju što treba napraviti, ali je problem to što neke ◀ stvari nemaju hrabrosti napraviti.

#JAKO ANDABAK, predsjednik Uprave Sunce Koncerna, Zagreb

Nedovoljno investicija u smještajne kapacitete, pogotovo hotelske U narednom razdoblju od države očekujem smislenu strategiju oko rješavanja radne snage te osiguranja podrške investitorima kako bi turizam dobio nove kvalitetne kapacitete i podigao kvalitetu usluge

mali smo jako uspješnu turističku sezonu i to ne samo naši hoteli nego cijela Hrvatska. Ono što svakako ohrabruje jest povratak velikih touroperatora na naše tržište čime su ponovno pokazali interes za Hrvatsku koja je u određenom razdoblju izgubila neka vrlo vrlo ozbiljna tržišta. S obzirom na to da su nastali problemi u nekim mediteranskim državama, pojavio se interes za Hrvatsku. Uglavnom, veliki touroperatori shvatili su da je Hrvatska u njihovim očima bila pomalo zanemarena i oni su najviše pridonijeli uspješnoj sezoni. U ovom trenutku Bluesun Hoteli su u velikom investicijskom ciklusu. Kroz različite projekte investiramo oko 200 milijuna kuna na Jadranu. U tijeku su i investicije u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Te investicije dovršavamo u 2016. godini ili najkasnije do početka turističke sezone 2017. Dakle, u tijeku je investicija u Hotel Jadran u Tučepima koji će biti kategoriziran sa pet zvjezdica i njime će upravljati TUI. U Tučepima također investiramo i u Hotel Neptun kojim će se poboljšati ponuda te Hotel Algu u kojem ćemo od prostorija Uprave dobiti 28 novih soba. Zatim investiramo u Hotel Alan u Starigrad Paklenici gdje je ugovoren posao s britanskim touroperatorom Neilsonom koji nam jamči određen promet u tom hotelu. Alan će postati njihov club-hotel. Kreće i obnova Hotela Berulia u Brelima

» Kroz različite projekte investiramo oko 200 milijuna kuna na Jadranu

koja bi trebala biti gotova do početka iduće sezone. Berulia će imati četiri plus zvjezdice i nove 44 sobe te oko 2600 četvornih metara novog prostora uključujući bazen te razne sadržaje poput restorana, lokala…, a tim hotelom će upravljati Sentido Thomasa Cooka. Investirat ćemo u hotel za radnike u Zadvarju i Bolu, kao i investicije vezane uz gradnju nove vinarije, podizanje kvalitete usluga Bizovačkih Toplica, uz proširenje piste i modernizaciju Zračne luke Brač…

VELIK POTENCIJAL ZDRAVSTVENOG TURIZMA Što se tiče turističke sezone 2017. očekujem da će biti bolja od protekle, što znači da bi trebala biti rekordna. Odmah po za-

vršetku ovih investicija, započet ćemo s realizacijom investicije vrijedne oko 32 do 35 milijuna eura, a riječ je o gradnji Hotela Dioklecijan, a potom bi započeli s obnovom Hotela Park. Procjenjujem da bi ga stavili u funkciju za sezonu 2019. godine. U Hrvatskoj, nažalost, još nije dovoljno investirano u kvalitetne smještajne kapacitete, pogotovo hotelske. Ti kapaciteti nam nedostaju kako bi zadovoljili želje touroperatora, ali i individualnih gostiju. Sada je možda zadnja prigoda da pokrenemo investicijski ciklus. U narednom razdoblju od države očekujem smislenu strategiju oko rješavanja radne snage te osiguranja podrške investitorima kako bi turizam dobio nove kvalitetne kapacitete i podigao kvalitetu usluge. Očekujem i niz projekata poput CRO kartice koji su vezani uz razvoj kontinentalnog turizma. Hrvatska ima veliki potencijal za razvoj zdravstvenog turizma, a da bi se on iskoristio nužne su investicije. Prije svega trebaju nam investicije da bi imali dovoljno kapaciteta zdravstvenog turizma kako bi mogli izaći barem na europsko tržište. Moramo zainteresirati i naše građane za takav oblik turizma. Što se tiče očekivanja od javnog sektora, oni su otprije poznati i poduzetnici na to stalno upozoravaju. Tako da u tom dijelu ◀ treba nešto napraviti.

125

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#TRPIMIR RENIĆ, predsjednik Uprave tvrtke Cemex Hrvatska

Glavno pitanje je konkurentnost Premda se bilježi lagani oporavak domaćeg gospodarstva, prilike za građevinsku industriju još su uvijek jako daleko od prilika kakve su vladale prije krize

odina iza nas je bila obilježena očekivanjem promjene vlasnika. Naime, naš vlasnik Cemex još je 2015. najavio prodaju poslovanja u Hrvatskoj, uključujući i imovinu u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji, njemačkoj grupaciji HeidelbergCement, no proces preuzimanja još nije završen. Premda se bilježi lagani oporavak domaćeg gospodarstva, prilike za građevinsku industriju još su uvijek jako daleko od prilika kakve su vladale prije krize, u vrijeme velikih infrastrukturnih projekata i snažne stambene gradnje. Pad našeg tržišta zadnjih smo godina nastojali nadoknaditi povećanim izvozom u zemlje Mediterana, što nam je omogućilo da prebrodimo krizna vremena. No prilike na tržištima na koja već dulje izvozimo, najviše Sjeverne Afrike, ratnim su i političkim nestabilnostima prilično pogoršane. Imamo novu Vladu koja je obećala reforme, bilježimo i gospodarski oporavak. Da bi se on zaista kapitalizirao, smatramo da je potrebno staviti konkurentnost u središte reformi i učiniti sve što je potrebno da ona jača. Što se nas tiče, stal-

mo govoriti. Kad je riječ o očekivanjima od države, za sada su administrativne reforme u svim segmentima spore, koče nova ulaganja, onemogućavaju neometan rad svima na tržištu, obeshrabruju izvoz i razvojne projekte. Porezna opterećenja i brojna druga davanja također nas čine slabije konkurentnima, nesklonima rizicima, a time i inovacijama te napret-

Osim već reformi, smanjenja poreznih opterećenja i poticanja proizvodnje, bilo bi važno uključiti poduzetnike u postupak administrativnih reformi, jer samo oni koji se svakodnevno bore za opstanak na tržištu znaju na koje praktične prepreke nailaze svakodnevno. Općenito, nedostaje konkretnog dijaloga između politike, odnosno zakonodavstva i gos-

I država mora učiniti svoje da potakne rast no razmatramo mogućnosti koje nam mogu osigurati efikasnije poslovanje, uz poštivanje svih standarda industrije i zaštite okoliša. Pitanje održivosti shvaćamo vrlo ozbiljno i naporno radimo da bismo stvorili pretpostavke za razvoj. No i država mora učiniti svoje da potakne rast.

ZAKONI SE NE PROVODE S obzirom na to da od novog vlasnika očekujemo skoro preuzimanje, o nekim konkretnim planovima sada ne može-

ku. Država, dakle, mora raditi na pravnoj sigurnosti, koja je trenutačno upitna, jer se brojni zakoni ne provode, a pravosuđe je podložno vanjskim pritiscima. Moramo moći proizvoditi i stvoriti prostor za proizvodnju ako želimo dugoročno održivo gospodarstvo. Konačno, država treba i poticajnim mjerama omogućiti hrvatskim poduzetnicima da se ravnopravno natječu s drugima na europskom tržištu. Nadamo se da će nova Vlada iskoristiti taj prostor za pozitivne promjene.

podarstva, te se nadamo da će se to u dogledno vrijeme ipak promijeniti. Hrvatska jest malo tržište, ali ima svojih prednosti, što sve više stranih ulagača prepoznaje. No kako bismo osigurali pravu ulagačku klimu, moramo osigurati fleksibilan i otvoren sustav koji će privući i zadržati kapital. Želimo imati zemlju koja će poduzetnicima omogućiti zdravi pravni okvir, efikasniju javnu administraciju te manje porezno i parafiskalno opte◀ rećenje.

#TEO PETRIČEVIĆ, direktor tvrtke Capax, Šibenik

Isključiti partikularne interese

jerimo li uspješnost ostvarenim prihodima i dobiti, može se reći da je 2016. za Capax bila najuspješnija poslovna godina do sada. Dosadašnji rast prihoda oko sedam do 10 posto godišnje dodatno je rastao i očekujemo da će u konačnici iznositi nešto više od 15 posto. Dijelom je to rezultat određenih organizacijskih usklađivanja, dobro provedenih analiza proteklih razdoblja poslovanja, ali prije svega rezultat je to prilika na tržištu, u prvom redu na ovom našem, na području Mediterana. Ipak, najvažnija vrijednost prema kojoj mjerimo našu uspješnost je zadovoljstvo naših klijenata, kao i zadovoljstvo naših partnera, dobavljača i kooperanata. Svakako želimo zadržati rast prihoda na razini dosadašnjih godina, mada to neće biti lako. Trenutačno nam je prioritet izgradnja i opremanje novog poslovnog prostora, i to je pretpostavka za nova zapošljavanja. Osim specijalističkim alatima, novi prostor planiramo opremiti i jednom učionicom i praktikumom te pružiti mogućnost izvođenja kvalitetnije praktične nastave učenicima srednjih tehničkih i strukovnih škola. Namjera nam je na taj način doći do najkvalitetnijeg mladog kadra, zaposliti ga i dalje obrazovati ili stipendirati. Istinski potencijal tvrtke su njeni zaposlenici. Svaki naš djelatnik prolazi specijalistička školovanja u inozemnim

126

tvornicama i pogonima vezana uz usvajanja novih tehnologija i razvoj sustava brodskih pogona i opreme.

IZVOZNO ORIJENTIRANI

Svaki naš djelatnik prolazi specijalistička školovanja u inozemnim tvornicama

Capax je danas čvrsto pozicioniran na mediteranskom tržištu, a imamo upite i s drugih tržišta. Tvrtka je od samog osnivanja izvozno orijentirana i više od 80 posto prihoda ostvaruje iz inozemstva. Napominjemo da je najveći dio prihoda ostvaren radom u inozemstvu tako da se ne bi stekao pogrešan dojam o nekakvom “yacht boomu” u hrvatskim marinama ili brodogradilištima. Ovo potonje svakako nam je

želja jer je lakše raditi kod kuće nego u Italiji ili Francuskoj. Ipak, da bi Hrvatska bila prepoznata kao poželjna destinacija u poslovanju s jahtama, odnosno mjesto gdje bi vlasnici mogli vezati svoje jahte ili megajahte kroz cijelu godinu, potrebno je uložiti još jako puno napora. Hrvatska obala i otoci u ljetnim mjesecima mamac su za sve tipove nautičara pa tako i za one s najvećim jahtama, ali te jahte ili bar dio njih trebalo bi nastojati zadržati u hrvatskim marinama. Točno je da nemamo mnogo kapaciteta za plovila te veličine, ali i to što imamo zjapi nam prazno. Hrvatska ima bogatu brodograđevnu i brodoservisersku tradiciju, ima dovoljno pojedinaca koji, okupljeni i zajedno, mogu sastaviti sadržajnu platformu za izradu kvalitetne strategije razvoja ove djelatnosti u Hrvatskoj. Važno je pri tome isključiti bilo čije partikularne interese, pogodovanja i “vezana ulaganja”, jer je upravo to posljednjih desetljeća donijelo najviše problema i značajno usporilo razvoj ozbiljnog yacht businessa u Hrvatskoj. Što se tiče Hrvatske 2020. godine, očekujem da je efikasnija u svakom smislu, više naklonjenu malom i srednjem poduzetništvu. Želim državu koja predstečajnim nagodbama ne ubija male kako bi kratkotrajno pomogla nešto veći◀ ma.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#KSENIJA PLANTAK, suvlasnica tvrtke Pustara Višnjica, Višnjica

Najveću odgovornost za stvaranje pozitivne klime snosi država Tijekom godina propadanja gospodarstva stvorio se osjećaj da se može živjeti bez rada jer smo ga obezvrijedili, pa sad dio mladih nema želju raditi. Država mora osigurati da svatko tko radi može od toga živjeti. Treba isprovocirati i podržati poduzetničke ideje

ustara Višnjica i PZ Ergela Višnjica dvije su tvrtke iste vlasničke strukture, osnovane 2006., s ciljem obnove gospodarske baštine ruralnog područja Slavonije. “Pusta”- riječ mađarskog porijekla znači u stvarnosti naziv za prostrano veleposjedničko imanje na kojem žive bezemljaši, baveći se stočarstvom i ratarstvom. Pustara Višnjica stara je više od 200 godina i bila je u posjedu uglednih hrvatskih plemićkih obitelji Pejačević i Drašković. Za vrijeme bivše države Višnjica je uspješna radna jedinica IPK-a Osijek. Nakon Domovinskog rata prošla je nekoliko pretvorbenih i stečajnih ciklusa, potpuno devastirana, bez okolnih poljoprivrednih površina, racjepkanog središnjeg dijela imanja, kupljena je na javnoj dražbi sa željom očuvanja tadašnje ergele, razvoja ruralnog turizma na temeljima tradicije i popularizacije uzgoja novih poljoprivrednih kultura iz kategorije funkcionalne hrane umjesto vrlo ekološki štetnog uzgoja duhana. Danas je Višnjica jedini primjer očuvane tradicije kompleksnog sadržaja života na pustarama u Hrvatskoj, iako je takvih velikih gospodarskih imanja tijekom 18., 19. i početkom 20. stoljeća bilo na stotine u Slavoniji i Baranji. Imanje je 2011. dobilo prestižnu nagradu Europske komisije EDEN kao Europska destinacija izvrsnosti, upravo u kategoriji obnove ruralne baštine s turističkim sadržajem, u manje razvijenim regijama. Kroz proteklih 10 godina postojanja susretali smo se s mnogim izazovima i teškoćama; među njima bili su kupovina potpuno devastiranog imanja u stečaju i bez zemlje, nepovoljna kreditna zaduženja u švicarskom franku, promjena tečaja, povećanje kamata, troškovi konverzije kredita iz franka u euro, nedostatak poljoprivrednih površina i nepovoljni trendovi proizvodnje u agraru.

POČETAK POVJERENJA Iako je bila teška, 2016. godina ulijeva optimizam u oporavak. Počelo je korištenje sredstava iz Europskog fonda ruralnog razvoja, kao i drugih strukturnih fondova, koji uz puno napora i vlastitog rada otvaraju vrata snažnijem razvoju i novim ulaganjima gospodarskih subjekata u poljoprivredi. Povjerenje ulijeva i snažni start nove Vlade u pogledu najavljenih reformi. Nisu svi potezi (PDV u turizmu i poljoprivredi) i za sve djelatnosti najbolje izbalansirani, ali se iskreno nadamo da

nji nove su djelatnosti na PZ Ergeli Višnjica, isplativije i perspektivnije od dosadašnjeg uzgoja konja i jelena lopatara.

NELOGIČNOSTI U PRAKSI

će biti konačno pametno osmišljeni poticaji čvršćeg povezivanja zeleno-plave Hrvatske na svim razinama i u svim djelatnostima. Obalnom, priobalnom i turizmu u metropoli momentalno dobro ide, ali ne samo našom zaslugom. Upravo zato se ne smijemo ponašati kao pijani bogataši nego mudro ulagati u vagone koje ta lokomotiva vuče. Jedan od odličnih projekata Ministarstva turizma Upoznaj Hrvatsku motivirao je sve bitne čimbenike na kreiranje ponude i širenje vidljivosti bogatstva cijele Hratske. Nažalost, trajao je samo jednu godinu. Imanje Višnjica trenutačno realizira dva vrijedna projekta iz Mjere 4. Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014-2020, po čijem će se završetku otvoriti nekoliko novih radnih mjesta, znatno povećati prihodi, te stvoriti uvjeti za izvoz proizvoda. Izgradnja moderne farme za tov junadi, uzgoj vlastitog podmlatka kroz sistem krava-tele te zbrinjavanje stajskog otpada i njegova upotreba u vlastitoj ekološkoj proizvod-

Čvrsto opredjeljenje vlasnika je da u narednom periodu koristi sve moguće izvore sredstava za ulaganje i u ruralni turizam. Planirani projekti - povećanje smještajnih kapaciteta, uređenje cijelog imanja, kreiranje dodatnih sadržaja u edukativnom i aktivnom konjičkom i ciklo-turizmu - u završnoj su fazi izrade dokumenata. Višnjica se zbog svojih sadržaja, veličine i uređenosti imanja želi afirmirati i kao destinacija za svadbene svečanosti u prirodi, u polju žita ili suncokreta. Posebna nam je želja tradicijska vjenčanja ponuditi iseljenoj Hrvatskoj. Da bi se to realiziralo, država mora smanjiti namete, porezne i brojne druge. Evo samo jednog primjera: izlazak matičara iz 12 kilometara udaljenog matičnog ureda do Višnjice košta 6500 kuna. Za isti taj posao u matičnom uredu platit ćete par stotina kuna. Dakle, mladenci ili mi kao organizatori, kilometar puta plaćamo 150 kuna, dok se prema propisima države kilometar puta obračunava - dvije kune. Također je neophodno donošenje jednostavnijih i u praksi provjerenih zakonskih propisa koji se onda neće stalno mijenjati. Dosadašnje nepromišljeno povećanje administriranja pod izlikom zahtjeva EU-a pokazalo se po onoj narodnoj da smo veći katolici od pape.

I MEDIJI IMAJU ULOGU Zadnjih godina mijenja se svijest ljudi o potrebi cjeloživotnog učenja i to tre-

ba poticati. Još važnije od toga je razvijati radne navike kod mnogih zaposlenih i nezaposlenih. Tijekom niza godina propadanja gospodarstva stvorio se osjećaj da se može živjeti bez rada jer smo ga obezvrijedili, pa sad dio mladih nema nikakvu želju raditi. Država mora osigurati da svatko tko radi može od tog rada živjeti. Najveću odgovornost za stvaranje pozitivne poduzetničke klime snosi država, ali tu mnogo mogu pomoći mediji i obrazovni sustav. Sve nas gospodarstvenike nadahnjuje i motivira kad na udarnim terminima dnevnika ili naslovnim stranicama novina vidimo pozitivne primjere uspjeha mladih inovatora, pobjednika na svjetskih olimpijadama znanja, žilavih i upornih poduzetnika ili vrijednih vlasnika OPG-a. U nadolazećim godinama svakako želimo manju administraciju, jeftiniji i dostupniji kapital, pojednostavljenje dokumentacije i procedura, svekoliku pomoć kod korištenja sredstava fondova EU-a, te više sluha vladajućih za sugestije i vapaje realnog sektora. Ogromne gospodarske mogućnosti stoje kao mrtvi kapital u državnoj imovini koja propada i izvan je svake gospodarske aktivnosti; nekadašnji vojni objekti, zakorovljeno i šikarom obraslo zemljište, prazni gospodarski objekti. Treba isprovocirati i podržati poduzetničke ideje, te pojednostaviti dodjelu dugogodišnje koncesije ili prodaju takvih dobara. Hrvatska jednostavno mora dati sve od sebe da iskoristi maksimum preostalog prava korištenja europskog novca u razdoblju do 2020. Ova Vlada mora biti svjesna da se takva ◀ prilika više neće ponoviti.

Nadamo se da će biti konačno osmišljeni poticaji čvršćeg povezivanja zeleno-plave Hrvatske 127

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#ŽELJKO BRIGLJEVIĆ, vlasnik i direktor tvrtke MakroEko, Zagreb

Još će se jedna mala vojska odabranih prikopčati na proračun Nisam imao nikakvih stresova jer nisam bio nikom dužan, nisam morao predavati obrazac PDV-a jer ga nije bilo, nisam morao tražiti nove klijente jer su postojeći bankrotirali... Moj je uspjeh jednak Oscaru, olimpijskom zlatu ili Nobelovoj nagradi

oslovna 2016. godina bila je za mene osobno jedna od najboljih godina. Nisam imao nikakvih stresova jer nisam bio nikom dužan, nisam morao predavati obrazac PDV-a jer ga nije bilo, nisam morao tražiti nove klijente jer su postojeći bankrotirali ili smanjili naručivanja, ili ih je netko s boljom cijenom kratkotrajno ili trajno preuzeo. Protekle godine nisam bio ni na jednom novom sudskom ročištu jer me nije tužio neki djelatnik kojeg smo se jedva riješili jer su prekršaji bili nesnošljivi. Naime, još se ugrijavam za buduće izazove. Moj je uspjeh jednak Oscaru, olimpijskom zlatu ili Nobelovoj nagradi… Prodao sam vlastitu tvrtku Makromikro, što priželjkuje 90 posto hrvatskih poduzetnika. Naravno, osnovao sam i drugu tvrtku jer moram nešto raditi. Zato su planovi za 2017. godinu vezani uz to da nešto počnem raditi što će me veseliti i u čemu ću moći zaraditi barem za normalan život. Svjestan sam da to nije jednostavno. Siguran sam da će rasta zapošljavanja biti. Vidimo da u je novoj Vladi otvoreno još jed-

no ministarstvo, tako da će se jedna mala vojska odabranih prikopčati na proračun. Neće se zatvarati općinski, županijski ni bilo koji drugi uredi… I na svakog, koji ode u mirovinu, doći će novi. Što se tiče zapošljavanja u sektoru koji puni proračun, mogu reći da je on žilav i tu će se otvarati nove tvrtke, nova radna mjesta. Samo je pitanje bankrotira li ih više ili ih se

više otvara, tako da je taj sektor poput otkucaja srca: malo dolje, malo gore. Nisam optimističan što se tiče stvarnog uklanjanja barijera ulaganjima. Teško se mogu sjetiti da je uklonjena ijedna stvarna barijera ulaganjima, ali je zato bilo puno deklarativnih uklanjanja. Dojma sam da kod nas ulažu samo oni koji su povezali lokalni monopolistički položaj i osigurali se s moćnicima da ih sustav ne devastira. Primjerice, riboprerađivači su prinuđeni ulagati u Hrvatskoj jer BiH i Srbija nemaju more, a u Italiji i Španjolskoj je moratorij na izlov ribe. Dakle, u takvim slučajevima, koji su pokriveni privremenim monopolističko opravdanim razlozima, ima ulaganja. No sve barijere su ostale i postavljaju se nove.

TRŽIŠTE KAO PUČKA KUHINJA Da, očekujem povećanje izvoza jer je to jedino svjetlo u tunelu. Samo tamo ima dugoročnog tržišnog smisla… Domaće je tržište k’o pučka kuhinja, posloženo i možda netko na kraju reda ne dobije praznu juhu s laborato-

Teško se mogu sjetiti da je uklonjena ijedna stvarna barijera ulaganjima. Sve barijere su ostale i postavljaju se nove

#STRAHIMIR FILIPOVIĆ, vlasnik i direktor tvrtke Mandarinko, Opuzen

Nitko nije iz javnog poduzeća ili državne uprave otišao u inozemstvo Naučili smo kako tehnička Vlada ograničenih ovlasti nije toliko loša za državu, naprotiv. Mnogi statistički podaci ekonomske dobrobiti su se popravili jer nije bilo ovlaštenih za zaduživanje i populističku potrošnju

oslovna 2016. godina obilježena je tehničkom Vladom. Osjetili smo stoga aktivniju ulogu HGK i drugih udruženja u stvaranju i održavanju poslovnih veza i novih prilika. Naučili smo kako tehnička Vlada ograničenih ovlasti nije toliko loša za državu, naprotiv. Mnogi statistički podaci ekonomske dobrobiti su se popravili jer nije bilo ovlaštenih za zaduživanje i populističku potrošnju. Razduživanje u bankama se nastavilo, pa se popravila i opća potrošnja, ali ne i investicije. Zalaganjem naših ljudi, ali i zbog ratnih okolnosti

128

na istoku Mediterana, ovo je bila rekordna turistička godina. Uz to je i godina obilježena velikim odljevom radno sposobnih u druge zemlje u potrazi za boljim poslom i životnim prilikama. U takvim makroekonomskim okolnostima naša tvrtka iskoristila je neke prilike. U očekivanju obilnog uroda mandarine proširili smo skladišne i preradbene kapacitete. Mogućnost oslobađanja od poreza na dobit zbog povećanja temeljnog kapitala ulaganjem u vlastite trajne resurse pomogla nam je da na opremanje uložimo 200.000 eura.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

» Država bi već puno učinila “da nam više ne pomaže”

rijskim uzorkom tijesta i malo starog kruha. Ostali su se navikli i preživljavaju do prirodne smrti njihove tvrtke. Svaki gospodarstvenik, ako ne ulaže dugoročno, propada. Ulagati ima smisla jedino ako je vezano za druga tržišta ili ako ste u posebnoj poziciji da ima smisla i za domaće tr-

žište: povećanje turističkih kapaciteta, povećanje kreveta u klinici za plastičnu kirurgiju i slično. Međutim, da netko širi kapacitete za plasman na domaće tržište a da se bavi bilo kakvom proizvodnjom gdje ima novostvorene vrijednosti, to bi me baš veselilo i želio bih to vidjeti. Sigurno ima koji endemski pri-

- je pronalazak djelatnika koji motivacijom i kompetencijama dobro odgovaraju našoj organizaciji i poslovima koje svakodnevno obavljamo. Riječ je o izazovu pronalaska baš svakog radnika, bez obzira na složenost poslova. Ovdje iščitavamo veliki utjecaj odljeva radne snage u zemlje višeg standarda i viših plaća. Jeste li primijetili da je netko napustio radno mjesto unutar javnih poduzeća ili državne uprave, pa otišao iz Hrvatske?! Nisam ni ja...

PRAVA I OBVEZE Testirali smo zapadna tržišta perspektivnim voćem iz Hrvatske. U nadolazećim godinama očekujemo koristi od ovogodišnjih probnih isporuka. Izašli smo iz petogodišnjeg razdoblja konsolidacije tvrtke. Presloženi u proizvodnom i prodajnom segmentu povećali smo prihode za 40 posto, a rashode za 30 posto. Trajno smo zaposlili nove djelatnike povećavši troškove rada za 40 posto. U novom poslovnom uzletu najveći izazov 2016. godine - a to očekujemo i 2017.

Nažalost, tijekom 2016. godine još je postala izraženija razlika između prava i obveza javnog i privatnog sektora, na štetu privatnog sektora. Ta razlika je vrlo izražena kod radnika, ali i privatnih poduzetnika i njihovog kapitala. Komunalno društvo krši zakon i paušalno nam naplaćuje zbrinjavanje otpada po površini prostora, a ne po zapremini ili masi otpada koje odvozi. Sretni smo i da ga odveze. Koliko imaju zaposlenih u administraciji, teško da bi bez popularnih sezonaca za javne radove stigli održavati red. A onda ostane malo tko zainteresiran doi-

Razočarava što su političari počeli od sebe, povećavši saborskim zastupnicima porezno rasterećenje

mjer, ali je to rijetko. Država bi već puno učinila “da nam više ne pomaže”. Nije smislila ništa pametno a da je dugoročno dobro. Sve je gašenje vatre benzinom. Svi političari i stratezi sada na isti način pomažu gospodarstvenicima. Sve je to rad s figom u džepu. Mi nemamo hi tech proizvoda osim jednostavnih, a usluge koje prodajemo vani su produkt borbe malih tvrtki. Vegeta, Sumamed, Cedevita i Jana neće povećati cijenu ni puniti proračun više od očekivanog. Kako turizam smatramo izvozom, onda je rješenje povećati cijene i PDV i razumjeti da je sve veća potražnja, a ponuda je ograničena. Očito nova Vlada vidi šansu u “oderi” turizmu… Tako da će ugostitelji derati turiste, poreznjaci ugostitelje, a vojske besmislenih službenika budžet. Želimo bajku 2020. godine, no realnost će biti drugačija. Ono što će biti, izgleda ovako: obala će postati najbogatiji dio zemlje s bogatim obiteljima gdje mladi nemaju nož pod grlom da bježe van. Tamo će se prodati najviše novih auta, kuhinja, kupaonica i razvijat će se turbobrza gradnja. Radit će se tri-četiri mjeseca pa će se čekati sljedeća sezona, a mladi će ili održavati život u mjestu i jedini putovati u inozemstvo ili živjeti u većim gradovima te tamo nešto kao raditi. Rast će Zadar, Rijeka, Split, Pula, Zagreb, dok će se ostali gradovi smanjivati. Kontinentalni dio Hrvatske vidim s praznim kućama i samo ponekom kućom nastanjenom starcima i samoodrživim obiteljima. U Slavoniji nikad kraja golgoti. Zagreb će se povećavati i u njemu će bolnice biti najproizvodnija gospodarska grana. Doduše, proizvodit će i gubitke. U narednom razdoblju vidim totalno izumrli Gorski kotar i Liku. Domicilna Hrvatska će nestajati, a upravljanje će preuzeti di◀ jaspora.

sta za rad kod privatnika u sezoni, jer su potencijalnim sezoncima javni radovi prilika za odličan dohodak uz poslovičnu “marljivost” radnika javnog sektora. Jedan naš publicist, čudeći se takvoj praksi, rekao je da u Hrvatskoj oni koji kasne na posao susreću one koji ranije odlaze s posla; ali ne kod privatnika i ne kod stranih poslodavaca. Nakon izvanrednih parlamentarnih izbora, sastavljena je ova Vlada opterećena velikim, ali podijeljenim, očekivanjima javnog i privatnog sektora. Razočaravajuće je to što su političari, kao što to obično biva, počeli od sebe, povećavši saborskim zastupnicima porezno rasterećenje. Ubrzano se popunjava raspored vodećih ljudi. Priželjkujemo postavljanje sposobnih. Nadamo se i mi pomoći od resornog ministarstva. Poljoprivredni sektor ima slojevitu problematiku. Neretvanski ministar poljoprivrede nije učinio baš ništa za našu proizvodnju. Nadamo se pozitivnijem učinku novog ministra poljoprivrede, koji je iskusan političar mlađe generacije. Ako uspostavi prijateljske odnose s EU povjerenikom Hoganom, mogli bi i nama svanuti bolji dani. Mira na istoku Mediterana nema na vidiku, pa optimistično trljamo ruke zbog dobrih očekivanja od turizma u 2017. godini. Nepouzdanost prognoziranja poljoprivrednih uspjeha stavlja nas u neizvjesnu poziciju. Tko uspije, okitit će se samohvalom, a ◀ tko ne uspije, okrivljavat će druge.

Neretvanski ministar poljoprivrede nije učinio baš ništa za našu proizvodnju. Nadamo se pozitivnijem učinku novog ministra 129

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#IVAN MILOLOŽA, predsjednik Uprave Munje

Smanjiti trošak države i što više potencirati domaću proizvodnju

» Sudski procesi do pravomoćnosti moraju završiti u tri godine

oslovna 2016. godina nama je bila ista kao i 2015., uz određenu naznaku bolje likvidnosti. U 2017. godini očekujemo povećanje poslovanja, naročito u izvozu, jer smo otvorili nova tržišta na Srednjem istoku, što će donijeti i rast zapošljavanja. Kad je riječ o barijerama poslovanju u Hrvatskoj, administrativne barijere su osnovni problem i ne očekujemo njihovo skoro rješenje. Na pitanje o našim planovima za ovu godinu, odnosno o planiranim ulaganjima, mogu reći da planiramo investicije sa svojim ino partnerima iz Kine.

Što bi država najprije trebala učiniti da pomogne gospodarstvu? Smatram da je to reforma pravosuđa i smanjenje dugotrajnosti postupaka, odnosno donošenje zakonskog roka u kojem isti moraju završiti, posebno donošenje drugostupanjske presude. Sudski procesi do pravomoćnosti moraju završiti u tri godine. Također, država bi trebala smanjiti administraciju, poreze i doprinose i omogućiti jeftinije poduzetničke kredite kroz HBOR. Kako bi naši proizvodi/usluge ostali konkurentni, nužno je smanjiti trošak države, potencirati domaću proizvodnju i naći način da joj se pomogne. ◀

#VLADIMIR IVANOVIĆ, predsjednik Uprave Ivanala, Šibenik

Od nikoga ništa ne očekujemo

ako još uvijek nije završila, poslovna 2016. je do sada bila poprilično uspješna za Ivanal. Nastavili smo s rastom iz proteklih godina i dosegnuli zavidne proizvodne rezultate. Naime, povećali smo proizvodnju za oko 100 tona, ali i broj do sada isporučenih komada za oko 900.000. Razlog tom povećanju treba tražiti u činjenici da nam se poprilično promijenila struktura proizvoda s poslovima koje smo ugovorili u 2015. godini, a koji se serijski isporučuju kupcima u 2016. Očekujem da ćemo do kraja 2016. dodatno poboljšati rezultate te da ćemo završiti godinu s pozitivnim financijskim rezultatom. U 2016. smo pridobili i neke nove kupce, ugovorili niz novih projekata za autoindustriju, ali i za neke druge djelatnosti kao što su telekom industrija i power tools industrija. Povećali smo broj zaposlenih tako da trenutačno zapošljavamo rekordnih 146 radnika što je desetak više nego u istom razdoblju prethodne godine.

KUPCI PREPOZNAJU NAŠ TRUD Naporno i predano smo radili tijekom cijele 2016. kao što smo to činili i svih prethodnih godina. Uzdamo se u sebe i u prednosti koje imamo počevši od kva-

lificirane radne snage, visoko postavljenih internih standarda o kvaliteti... što naši kupci prepoznaju. Tijekom 2015. i 2016. ugovorili smo niz novih projekata s novim i postojećim kupcima koji će se realizirati u potpunosti kroz 2017. i godinama koje slijede jer su svi ugovori potpisani na rok od pet i više godina. Od kada smo preuzeli Ivanal, radimo na svim frontama koje će pridonijeti rastu tvrtke u svim segmentima, od povećanja dodane vrijednosti proizvoda koje radimo do poboljšanja uvjeta naših zaposlenika, a u 2017. godini očekujem rast broja zaposlenih i povećanje izvoza za koji očekujem da će biti oko 10 posto viši u odnosu na 2016. Kao i svaka

Kao i svaka druga proizvodnja, tako i naša iziskuje konstantna ulaganja 130

druga proizvodnja, tako i naša iziskuje konstantna ulaganja koja ovise o našim godišnjim planovima, a pri tome imamo veliku potporu naše poslovne banke Erste&Steiermärkische Bank koja nas u svemu tome i prati. Napominjem da je pozitivan rezultat koji ćemo ostvariti u 2016., a nadajmo se i u 2017., isključivo plod našeg rada i truda te da nam Vlada nije pomogla ni mrvicu sa svojim mjerama za gospodarstvo. Sve što smo postigli, postigli smo sami zahvaljujući radu naših djelatnika i nitko nam nije pomogao. Niti od koga nešto očekujemo. Ivanal smo zatekli 2003. godine, pri preuzimanju od TLM-a, u katastrofalnom stanju. Od derutne infrastrukture: ruševnih građevina koje su na silu prilagođene potrebama proizvodnje tlačnog lijeva, preko opreme koja je u prosjeku bila stara od 18 do 25 godina i slabo održavana, pa sve do radnika koji su imali samo osnovnu školu, neki ni nju, uz podršku samo nekoliko strojarskih inženjera. Tijekom ovih godina uhvatili smo se u koštac sa svim problemima i većinu smo doveli u, za nas, neke prihvatljive okvire što ne znači da smo zadovoljni. Dapače, imamo još poprilično toga za poboljšati te je dobra stvar da smo svjesni svih naših slabih točaka na kojima svakodnevno radimo.

JAČI SMO I MOĆNIJI NEGO IKADA Prvenstveno do 2020. godine očekujem da će Ivanal napraviti veliki iskorak prema proizvodnji odljevaka s većom doda-

nom vrijednosti: strojna obrada, praškasto bojenje i neki drugi oblici površinske zaštite odljevaka, robotizacija uz povećanje efikasnosti proizvodnje, implementacija ISO TS 16949 standarda i pridobivanje novih kupaca iz autoindustrije te širenje kapaciteta uz nove investicije u nove tehnologije. Dio tih mjera se već primjenjuje, no bit će potrebno neko vrijeme da se sve u potpunosti realizira i da se vidi stvarna korist truda koji smo do sada uložili. Imamo puno ideja i vremena, financijskih resursa manje, no trenutačni nam je prioritet proizvodnja za naše kupce, pa će ovo pričekati neka bolja vremena. Kad pogledam u prošlost, te 2003. godine bilo nas je oko 86 zaposlenih i imali smo samo jednog kupca uz proizvodnju nekih 1000 tona odljevaka. Danas, 13 godina poslije, ima nas gotovo 150 radnika uz dvostruko veću proizvodnju. U cijelosti smo promijenili strojni park, investiramo svake godine te radimo iskorak kako u tehnološkom tako i u dijelu ljudskih resursa gdje zapošljavamo mlade snage. Mogu s ponosom reći da su naši planovi u velikoj većini realizirani, osim u godinama globalne krize 2009. i 2010., ali to jednostavno nismo mogli predvidjeti. Dobro je da smo se oporavili i da smo trenutno jači i moćniji nego što smo ikada bili. Duboko sam uvjeren da ćemo i dalje imati uspjeha u provođenju naših planova, tako da ću Vam, kad ćete me pitati ova ili slična pitanja 2021. godine, moći reći da smo sve planirano i realizi◀ rali.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#JOZE TOMAŠ, direktor tvrtke Potestas, Split

Važno je znati pravila igre Od Vlade očekujem da svakako razmisli o korigiranju stope PDV-a na ugostiteljske usluge, o smanjenju parafiskalnih nameta, TV pretplate, naknade ZAMP-u...

a tvrtku Potestas poslovna 2016. je uistinu bila dobra godina. Doduše, naše poslovanje se baziralo na cjelogodišnjem poslovanju s obzirom na to da smo u 2015. imali veliku investiciju tako da smo u drugoj polovini te godine imali radove. Stoga je za nas nezahvalno uspoređivati 2016. sa 2015. No kao turistički djelatnik, koji je duboko uključen u turistički sektor Splita, Dalmacije i države, mogu reći da je zahvaljujući imidžu sigurnosti Hrvatska prepoznata kao dobra destinacija. Sve to nam ne daje za pravo da se uljuljkamo, nego naprotiv - da budemo i najproduktivniji i najkreativniji u usluzi koju dajemo gostima. Naravno da je trend povećanja broja noćenja i turističkih dolazaka pratio i dobar prihod. Sve je to zajedno pridonijelo polaganom izlasku iz krize. U ovu godinu ulazimo sa strepnjom zbog stope PDV-a koja se sa 13 podiže na 25 posto. Taj dio porezne reforme zasigurno ne ulijeva nadu. Naime, svaki ozbiljan hotelijer je na tržište već izišao u kolovozu 2016. s cijenama za 2017. za smještaj, hranu i piće. Smanjena dobit temeljem većeg PDV-a će svakako rezultirati smanjenjem inteziteta ulaganja u turistički sektor. No, povećanje te porezne stope posebice će utjecati na usluge hrane i pića. Pored proble-

Od Vlade očekujem da svakako razmisli o poreznoj reformi i korigiranju stope PDV-a na ugostiteljske usluge, o smanjenju parafiskalnih nameta, TV pretplate, naknade ZAMP-u... Uz to, očekujem da Vlada olakša proceduru pri povlačenju sredstava iz EU fondova.

NOV NAČIN RAZMIŠLJANJA

» Smatram da se odmah mora započeti s edukacijiom zaposlenika i riješiti probleme oko zapošljavanja radne snage

ma zapošljavanja i nedostatka radne snage koji je jedan od gorućih problema hrvatskog turizma, problem s PDV-om sigurno je velika barijera uspješnijim sezonama. S obzirom na to da smo u 2015. imali velika ulaganja, trenutačno ne namjeravamo investirati već ćemo se koncentrirati na vraćanje ulaganja. U ovome trenutku doista se ne suočavamo s nekim problemima koji će u narednim godinama biti još i veći ako se ne poduzmu određeni koraci. No, smatram da se odmah mora započeti s edukacijom zaposlenika i riješiti probleme oko zapošljavanja radne snage.

Svaki ozbiljan gospodarstvenik započinje radni dan s mišlju kako unaprijediti svoj proizvod, a taj radni dan traje i po 16 sati. Najprije moramo promijeniti način razmišljanja po kojem će se nešto samo od sebe dogoditi i prestati zatvarati oči pred problemima. Kako bismo unaprijedili poslovanje potrebna je stalna edukacija, stalna inovacija, stalno usavršavanje…To je jedini način da bismo bili konkurentni. Hrvatsku za nekoliko godina vidim kao zemlju uređenog sustava, jednostavnog gospodarenja, s konstantom u poreznom i pravnom smislu. Važno je znati kakva su pravila kako bismo se po njima znali ravnati. U gospodarskom smislu vrlo je teško kada se mijenjaju pravila igre. To daje nesigurnost tako da svaka studija pada u vodu. U svakom slučaju želimo imati otvoreno društvo u kojem se u školstvu potiče kreativnost te u kojem je razvijeno ◀ tržište radne snage.

#ILIJA TOKIĆ, predsjednik Nadzornog odbora tvrtke Tokić, Sesvete

Zaustaviti iseljavanje mladih Primarni cilj je u potpunosti oporaviti gospodarstvo, efikasno upravljati državnom imovinom, otvarati se stranim investitorima i sprečavati sivu ekonomiju

odina 2016. je bila jako uspješna. Ostvarili smo sve zacrtane planove organizacijske, operativne i prodajne, na domaćem i na inozemnom tržištu. Otvorili smo nekoliko novih poslovnica zajedno s našim ovlaštenim partnerima, preselili u novi logističko-distributivni centar u Sesvetama, uveli nove brendove, posložili procese, predstavili novi koncept poslovnica, pojačali podršku kupcima, otvorili pozivni centar … Tvrtka Tokić je stvorena i razvijana kroz 26 godina kontinuiranoga rada i ulaganja. Uvijek optimistično gledamo na budućnost te planiramo nove investicije, širenja i poboljšanja u poslovanju koja će dovesti do planiranih stopa rasta kao i do sada. Tijekom 2016. zaposlili smo 57 novih djelatnika u Tokiću. Za izvoz imamo poseban dugoročni plan. Zadovoljni smo ostvarenim rezultatima u 2016. i 2015., ali smo svjesni koliki je taj potencijal te smo fokusirani na tržišta EU-a s naglaskom na zemlje u okruženju kao što su Slovenija, Italija, Austrija…

sprečavati sivu ekonomiju i ostvariti što brži ekonomski oporavak.

VRATITI KVALITETNE LJUDE

Podupirem porezne reforme i poteze nove Vlade. Dojam je da Hrvatsku vode u bolje sutra. Nadam se da će se svi ti potezi brzo osjetiti te da ćemo spriječiti iseljavanje mladih iz Hrvatske. Primarni cilj je u potpunosti oporaviti gospodarstvo, efikasno upravljati državnom imovinom, otvarati se stranim investitorima,

Hrvatska ima ogromne potencijale u prirodnim resursima koje nismo dovoljno svijetu prezentirali, a kamoli iskoristili. U njima je najveće bogatstvo. Uz odličan turizam, koji još ima puno prostora za napredak, nužno je pokrenuti poljoprivredu, stočarstvo, ali i industriju, uložiti u edukaciju mladih i pronatalitetnu politiku. U 2020. želimo imati europsku Hrvatsku, posloženu, konkurentnu na svim svjetskim tržištima, manje zaduženu i, sportskim žargonom rečeno, spremnu za velike utakmice u domovini i inozemstvu. Hrvatskoj nedostaje kvalitetnih ljudi u svim područjima. Brojni Hrvati uspješno rade i najsloženije poslove za tvrtke u stranom vlasništvu diljem svijeta. Zato moramo pokušati objediniti sva ta znanja i iskustva, te privući kvalitetne ljude na povratak u domo◀ vinu i rad za dobrobit svih.

» Hrvatska ima ogromne potencijale u prirodnim resursima koje nismo dovoljno svijetu prezentirali, a kamoli iskoristili 131

GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#VLADO KRAUTHAKER, vlasnik Vinogradarstva i podrumarstva Krauthaker, Kutjevo

Sve se trebamo osloboditi grča U čitavoj poljoprivredi očekujem da se konačno zaokrene kotač u drugom smjeru. Država bi trebala pokrenuti mehanizme i strateški planirati podizanje konkurentnosti

» Zadovoljan

inogradarska godina bila je vrlo složena i zahtjevna. Radilo se o dosta vlažnoj i toploj godini na kutjevačkome području. Bilo je teško pratiti ekološku proizvodnju jer sve to iziskuje dodatan napor budući da ekološki proizvođači rade zaštitu s puno blažim sredstvima. Imali smo šteta u vegetaciji na listu. U svibnju je, kao nikada do sada, bilo mrazeva, a bilo je i nekoliko naleta tuče. Sve je to rezultiralo manjim urodom grožđa. Posljedica tih klimatski i vinogradarski teških uvjeta čak nismo bili svjesni sve do same berbe. Dobit ćemo određenu naknadu i od osiguravajućih društava. Mrazevi i niske temperature napravile su velike štete na kutjevačkim vinogradima. Neki naši kooperanti imaju štetu i

sam produljenjem turističke sezone. Nikada ugostitelji u posezoni nisu naručivali toliko vina kao prošle godine

do 80 posto. U mojim vinogradima šteta je u prosjeku oko 25 posto. Ove ćemo godine na tržište izbaciti 480.000 litara vina. Usporedbe radi, prošle godine smo imali 650.000 litara. To je značajna oscilacija koju ćemo dijelom nadoknaditi iz zaliha, ali i njih nemamo baš puno. U svakom slučaju naši ključni kupci i dugogodišnji partneri neće ništa osjetiti. Ono čime sam jako zadovoljan je značajno produljenje turističke sezone. Nikada ugostitelji u posezoni nisu naručivali toliko vina kao prošle godine. Da nema turističke sezone svi mi bismo bili u problemima. Još kada bi se razvio zimski i kontinentalni turizam, svima bi nam bilo puno lakše. U narednim godinama više ćemo se fokusirati na reorganizaciju izvoznih tržišta. Trenutačno izvozimo u 18 zemalja, a smatram da je to preveliki broj. Pri tome, naravno i nadalje namjeravamo povećavati izvoz i količinski i finacijski, ali ćemo svakako smanjiti broj zemalja u koje izvozimo. U narednim godinama puno očekujemo od proizvodnje biodinamičkih vina i od činjenice da smo potpuno prešli na ekološku proizvodnju. U tom dijelu namjeravamo povećavati udjel i sve više se posvetiti proizvodnji zdravijih vina. U tom smislu smo dio znanstvenih projekata. U 2017. očekujem donošenje novog Zakona o vinu u koji će biti ugrađena nacionalna mar-

kica iz koje će se financirati marketing hrvatskih vina i njihova promocija. Ta markica bi nas pomirila i ujedinila. Zakon o vinu bi trebao skrenuti pozornost na regionalne oznake izvornosti.

POMACI SE VEĆ DOGAĐAJU Što se tiče narednih godina, mišljenja sam da će ipak biti bolje i da se već pomalo događaju određeni pomaci nabolje. U tome razdoblju bi se i država i poduzetnici trebali osloboditi grča u kojem su bili zadnjih sedam-osam godina. Nadam se da će se više staviti naglasak na izvoz koji nam je nužan da bi vinarski sektor bolje funkcionirao. Međutim, u čitavoj poljoprivredi očekujem da se konačno zaokrene kotač u drugom smjeru. Država bi trebala pokrenuti mehanizme i strateški planirati kako bi omogućila malim i srednjim gospodarstvima podizanje konkurentnosti. Mislim da je to moguće i da ne treba prevelik napor za to učiniti. Mala i srednja gospodarstva koja proizvode hranu mogu se približiti cijenom svojih proizvoda uvoznim proizvodima. To ne smatram teškim zadatkom jer je to prema mojem mišljenju stvar volje i pametnog strateškog planiranja. Tako bi se smanjio uvoz. Isto tako, trebalo bi se malim i srednjim tvrtkama omogućiti da na pravedniji način dođu do zemljišta koje im je neophodno za razvoj. Postoji zemlja, samo ◀ podjela nije pravedno organizirana.

#GORAN ĐANIĆ, vlasnik obrta Đanić - obrt za tradicionalnu proizvodnju, Podgorač

Treba uvesti zakon o plaćanju Država bi trebala osigurati plaćanja, a ne kao do sada - nenaplata, pod sloganom “obavezno plati državi, a ti ako ne naplatiš, nikome ništa”

» Planiramo nastupe na sajmovima u Berlinu i Parizu 132

ogu reći da smo zadovoljni 2016. godinom. Dogodio se manji pad izvoza, ali je bila veća prodaja na domaćem tržištu, što je rezultiralo ukupnim rastom proizvodnje i prodaje za otprilike osam posto. Smatram kako je to dobar pokazatelj s obzirom na sadašnju gospodarsku situaciju u zemlji i šire. U 2017. sigurno očekujemo rast prodaje i proizvodnje, što za sobom povlači i nova zapošljavanja, a to bi trebalo imati pozitivne pomake. Sve bi to trebalo rezultirati i novim, potrebnim investicijama koje bi omogućile veću proizvodnju, a time i nova zapošljavanja. Konkretno, od investicija očekujemo izgradnju novog pogona za proizvodnju, punjenje i preradu voćnih rakija i likera uz nominaciju prema EU fondovima. Također, u ovoj godini planiramo nastupe i predstavljanja naših proizvoda na specijaliziranim

sajmovima, ponajprije u Berlinu i Parizu. Država bi trebala kroz porezni sustav osigurati sigurna plaćanja, a ne kao do sada nenaplata, pod sloganom “obavezno plati državi, a ti ako ne naplatiš nikome ništa”. Treba uvesti zakon o plaćanju. Kada je riječ o povećanju konkurentnosti naših proizvoda, prije svega smatram kako konkurentnost, između ostalog, treba rješavati smanjenjem različitih obveza i davanja. U svemu se kunemo u Europu i primjenu europskih načela. Istovremeno, po birokraciji smo na vrhu Balkana. Zaista bih volio kada bismo 2020. imali uređenu i europsku državu gdje se poštuju mali poduzetnici koji bi trebali biti partneri državi, a ne utezi. Nadalje, državu u kojoj će plaćanje faktura biti normalna stvar, a ne kao do sada, jer ćemo tek tada biti gospodarski uređena država. Prevarantima i krimi-

nalcima u gospodarstvu, te članovima njihovih obitelji treba oduzimati imovinu i tek bi tada država cvala, svi bi radili, neki više, neki manje, ovisno o sposobnostima i mogućno◀ stima.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#IGOR MILAS, predsjednik Uprave tvrtke Ribola, Kaštel Lukšić

Bez mladih ljudi nema budućnosti Željeli bismo da je poslovanje jednostavnije, zakonski propisi motivirajući, porezna šuma raskrčena, fiskalni i parafiskalni nameti niži u onom segmentu gdje su zaista besmisleni i bespotrebni, a javna administracija benevolentna

a naše društvo Ribola, poslovna 2016. godina je bila u znaku nastavka ekspanzije i zapravo nastavka kontinuiteta višegodišnjega rasta u svim pokazateljima: broju prodajnih lokacija i geografske pokrivenosti, zaposlenih, prometa, profitabilnosti, a po svemu sudeći i po broju zadovoljnih kupaca. Konkretno, ako govorimo o brojevima, očekivani rast za 2016. je osam posto, a već sada brojimo 560 zaposlenih. Godinu 2015. smo završili s trgovinama na 67 lokacija, a 2016. na 72 lokacije. Posebno smo ponosni na otvaranje dva naša prodajna centra u Kaštelima i to na lokacijama koje su do sada bile donekle zapostavljene, zbog čega smo sigurni da će se kvaliteta stanovništva u tim dijelovima Kaštela povećati. Tijekom 2017. nastavit ćemo sa započetim investicijama, ali već imamo u pripremi i potpuno nove projekte. Svakako da ne gledamo pozitivno na buduća kretanja na tržištu i u osobnoj potrošnji, ne bismo toliko niti ulagali u razvoj prodajne mreže. U 2017. očekujemo i veće stope rasta našeg društva nego u 2016. Naime, svakom investitoru su poznate barijere koje spominjete u pitanju i mi smo na njih nailazili. Upravo zbog toga se i otvaranje naša dva centra dogodilo krajem godine kad nismo ni mogli osjetiti veće stope rasta prometa u 2016. na temelju njih. Željeli bismo da je poslovanje jednostavnije, zakonski propisi motivirajući, porezna šuma raskrčena, fiskalni i parafiskalni nameti niži u onom segmentu gdje su zaista besmisleni i bespotrebni, a javna administracija benevolentna. Od svake nove nacionalne vlasti postoje određena očekivanja, ali svi smo poučeni iskustvom i znamo da ta očekivanja treba držati na niskim razinama.

INVESTICIJSKI PROJEKTI Razvoj se događa u stvarnom poslovanju svaki dan i u visokoj ovisnosti o gospodarskim kretanjima drugih zemalja. Stope rasta BDP-a ohrabruju i vraćaju optimizam i poduzetnicima i građanima. Sklon sam vjerovati u veliki utjecaj poduzetničkog optimizma na rast gospodarstva. Vjerujem da će se zadržati ove stope rasta, kao i potrošnja te da će se povećavati izvoz, kao i dosad, uglavnom temeljen na turizmu. Kad je riječ o 2017. godini, već imamo u tijeku pet investicijskih projekata kojima širimo tržište unutar svoje djelatnosti. Ne ulazimo u neke druge djelatnosti jer smatramo da dobro radimo to što radimo te da za sada nema potrebe diverzificirati djelatnost. Što se tiče samog tržišta, u ovoj fazi razvoja smo fokusirani samo na hrvatsku obalu i tu smještamo svoje investicije. Akvizicije i spajanja nam nisu nepoznanica, ali u 2017. godini nam se ne čine izglednima. Porezna reforma je jedan od dobrih primjera kako treba sveobuhvatno sagledati problem i pristupiti njegovom rješavanju. Iako nikada neće zadovoljiti sve obveznike, moram istaknuti da je sam način donošenja kvalitetan. U bu-

dućnosti očekujem da će se i dalje raditi na poreznom rasterećenju. Ono što je hitno, a efekti sagledivi tek dugoročno, jest pitanje iseljavanja. Država bi morala upregnuti sve svoje snage u to da pronađe način kako zadržati mlade ljude u Hrvatskoj. Bez njih nema budućnosti i zato nema ništa važnije od toga. Preglomazni javni sektor jest problem, ali ne vidim kako bi ga se moglo riješiti u kratkom vremenu bez negativnih posljedica na privatni sektor. Kako bi privatni sektor mogao apsorbirati odjednom veliki broj nezaposlenih koji su došli iz javnog sektora? Taj dio treba rješavati postupno. Ipak, država bi trebala kontinuirano raditi na pojednostavljenju zakonskih i administrativnih procedura. Istaknuo bih i potrebu prilagodbe obrazovnog sustava zahtjevima tržišta rada kao jedan od trajnih ciljeva za čije je ostvarenje zadužena država.

SKUPLJI INPUTI Uvijek i prije sveg˝a treba osluškivati potrebe i želje kupaca. To je ono što vas održava. Ono što vas čini liderom jest anticipiranje budućih potreba i plasiranje toga na tržištu. U našoj djelatnosti je uvijek važna lokacija, odnos kvalitete i cijene, jednostavnost kupnje, čistoća prostora, ljubaznost djelatnika. U tom smislu, nastojimo uvijek pronaći lokacije koje će kupcima biti pristupačne, osigurati širok asortiman i povoljne cijene, opremati prostor suvremenom i lijepom opremom te educirati djelatnike o ophođenju

s kupcima. Želio bih istaknuti da kroz naše trgovine plasiramo proizvode mnogih hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, lokalnih pekarnica i malih proizvođača. Vjerujemo da kupci prepoznaju naša nastojanja da plasiranjem proizvoda lokalnih proizvođača potičemo njihovu proizvodnju, a i njima osiguravamo jednostavnost kupnje domaćih proizvoda. Ako govorimo generalno o hrvatskim proizvodima, ovisno, od industrije do industrije, ima jako mnogo problema. Poznato je da su naši inputi skuplji, proizvodnje male i da ćemo teško doći u situaciju da možemo konkurirati cijenom, izuzev u par djelatnosti. U nekim industrijama mislim da ne bi smjeli odustajati od onoga što nas razlikuje od drugih. Ako već ne možemo postići efekt obujma kao veliki strani proizvođači, moramo isticati kvalitetu inputa u proizvodu, kvalitetu procesa i u konačnici i fleksibilnost koju male proizvodnje omogućuju. U tom slučaju, marketinško pozicioniranje odradi veliki dio posla, a čini mi se da se Hrvatska još uvijek uči marketinškim aktivnostima.

Država bi morala upregnuti sve svoje snage u to da pronađe način kako zadržati mlade ljude u Hrvatskoj. Bez njih nema budućnosti i zato nema ništa ZLATNI ČETVEROKUT važnije od toga Ako ćemo pisati o željama, onda možemo spo-

menuti i makroekonomski zlatni četverokut: stabilan i zdrav gospodarski rast, stabilne cijene, niska nezaposlenost i, naravno, veći izvoz od uvoza. Do 2020. neće se ovo ostvariti, ali željeli bismo da su stope rasta kontinuirane te da se temelje i na rastu proizvodnje i usluga, da nam pada nezaposlenost, a raste izvoz. Dodat ću još da želimo državu u kojoj su ljudi i poduzetnici zadovoljni, da im životni standard raste, a da su mladi poduzetnici optimistični u vezi moguć◀ nosti ostvarenja svojih ideja i inicijativa.

Sklon sam vjerovati u veliki utjecaj poduzetničkog optimizma na rast gospodarstva

133

ANALITIČARI PREDVIĐAJU...

...A ZNALCE SMO PITALI...

Vaša ocjena poslovne 2016. i stanja u gospodarstvu?

Kakva su Vam očekivanja od 2017. godine? Očekujete li rast zapošljavanja, uklanjanje barijera ulaganjima, povećanje izvoza?

Kako gledate na investicije, predstavljanja na drugim tržištima, eventualne mogućnosti spajanja ili organski rast pojedinih tvrtki...? Što bi država najprije trebala učiniti da pomogne gospodarstvu? Koje mjere zakonodavne, izvršne, monetarne i fiskalne vlasti bi, prema Vašem mišljenju, bile nužne za ublažavanje posljedica krize?

Što učiniti kako bi naši proizvodi/usluge ostali konkurentni?

Kakvu državu u gospodarskom smislu želimo imati, primjerice, 2020.?

134

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#DAMIR NOVOTNY, ekonomski analitičar

Za povratak BDP-a na razinu iz 2008. trebat će i sedam godina Bez dubokih promjena u strukturi proračunskih rashoda, nastavka privatizacije kronično neučinkovitih državnih poduzeća i otvaranja punog prostora za investicije i akumuliranje kapitala u privatnom sektoru, ubrzavanje dinamike hrvatskog gospodarstva do razine usporedivih europskih zemalja neće biti moguće

rvatska ekonomija će, prema očekivanjima, 2016. godine u odnosu na prethodnu narasti oko 2,7 posto. Glavne sastavnice ekonomskoga rasta u 2016. su oporavak domaće potrošnje i rast ukupne inozemne potražnje za domaćim robama i uslugama. Kućanstva su se, umorna od dugogodišnje krize te ohrabrena padom potrošačkih cijena, posebice cijena energenata, odlučila povećati svoju svakodnevnu potrošnju. Oporavak velikih europskih ekonomija stvorio je pretpostavke za povećanje prodaje hrvatskih malih i srednjih poduzeća, pravih heroja konačnog izlaska hrvatskog gospodarstva iz krize, na međunarodnim tržištima. Dobra turistička sezona je također značajno pridonijela rastu bruto domaćeg proizvoda. Po svemu ovome sudeći, hrvatsko je gospodarstvo, nakon šest mukotrpnih godina, konačno izašlo iz depresije i izbjeglo opasnost dugoročne stagnacije.

OPTIMISTIČNA OČEKIVANJA VLADE Ubrzavanje ekonomskih aktivnosti je, na prvi pogled, ohrabrujuće posebno u kontekstu činjenice snažnijeg rasta inozemne potražnje. Struktura kreiranja novostvorene vrijednosti je danas povoljnija nego u godinama prije 2009., dakle godine u kojoj je jednokratan pad BDP-a podsjetimo, iznosio 7,4 posto. Vladina očekivanja rasta u 2017. godini, koja su ugrađena u planiranje proračunskih prihoda i rashoda središnje države, vrlo su optimistična. Vlada, naime, planira rast BDP-a u visini od 3,2 posto. Ipak, moramo se zapitati jesu li ova očekivanja Vladinog sektora održiva? Rast u 2017. mogao bi se doista kretati između 2,7 i tri posto. Međutim, za povratak na razinu BDP-a iz 2008. hrvatskom gospodarstvu će, po ovakvim stopama, trebati pet do sedam godina. Gospodarstvo EU-a će istodobno, najvjerojatnije, nastaviti s novim ciklusom rasta po stopama od dva do 2,5 posto. Gospodarstva Hrvatskoj usporedivih zemalja Srednje i Istočne Europe rast će brže od prosjeka EU-a te tako smanjivati jaz prema razvijenim europskim zemljama. Ekonomski rast u Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj će se kretati po stopama višim od 3,5 posto. Ekonomska dinamika u Baltičkim i vrlo razvijenim nordijskim zemljama će biti vrlo snažna. Grčka bi mogla iznenaditi. U takvom se okruženju očekivani pozitivni trendovi u hrvatskom gospodarstvu moraju relativizirati, osobito ako su poznati svi rizici koji u srednjem roku mogu bitno ograničiti rast BDP-a

NISKA RAZINA KAMATNIH STOPA NIJE ODRŽIVA Ako se ostvare očekivanja Vlade o rastu proračunskih prihoda i smanjenju primarnih proračunskih manjkova, rast javnog duga će se vjerojatno zaustaviti. No dosegnuta razina javnog duga od oko 85 posto BDP-a proizvodi nesagledive rizike i postaje ozbiljna prepreka ubrzanom ekonomskom rastu, odnosno povećavanju blagostanja u narednim godinama. Sadašnja niska razina kamatnih stopa nije održiva, tako da će se ovaj rizik u budućnosti samo povećavati ako se Vlada ne odluči prodajom svoje (financijske) imovine značajnije sniziti svoje dugove. i stvaranje novih radnih mjesta. Vlada je čini se odustala od, kod stručne javnosti očekivanih, radikalnijih strukturnih promjena. Izvori stvaranja velikih manjkova u socijalnom sektoru nisu otklonjeni. Javno zdravstveno osiguranje jednostavno nije, na postojećoj razini zdravstvenih doprinosa i kruga obveznika plaćanja doprinosa, u mogućnosti prikupiti dovoljno prihoda za pokrivanje svih rashoda zdravstvenog sustava te ispuniti očekivanja osiguranika u pogledu kvalitete zdravstvenih usluga. Razliku od nekoliko milijardi kuna između prikupljenih prihoda i stvarnih rashoda zdravstvenog sustava potrebno je pokrivati iz državnog proračuna. Mirovinski sustav također stvara visoke manjkove, prije svega zbog neodrživog odnosa između umirovljenika i zaposlenih građana - obveznika doprinosa, najnepovoljnijem u EU-u. Mirovinski sustav opterećuju i visoki rashodi temeljem posebnih propisa. Bez strukturnih reformi,

» Dosegnuta razina javnog duga od oko 85 posto BDP-a proizvodi nesagledive rizike

Rast u 2017. godini mogao bi se doista kretati između 2,7 i tri posto mirovinski sustav nije dugoročno održiv. Optimistično planiran rast proračunskih prihoda u 2017. godini ponovo je ohrabrio proračunske korisnike iz svih sektora. Zahtjevi za povećavanjem rashoda dolaze sa svih strana, ponajviše sindikata zaposlenika u državnom sektoru koji postavljaju vrlo skupe zahtjeve za povećavanjem plaća i povratom “duga”. O produktivnosti javnih službi naravno nitko ne govori.

Porezna reforma će imati pozitivan utjecaj na povećanje slobodnih dohodaka kućanstava. Hoće li povećane dohotke kućanstava iskoristiti za investicije i povećavanje potrošnje, te tako pozitivno utjecati na ukupnu domaću potražnju, ili će ubrzati razduživanje kod banaka, tek ćemo vidjeti. Potrošnja kućanstava, odnosno domaća agregatna potražnja, neće, dakle, moći u 2017. godini i godinama koje slijede u srednjem roku, osigurati dovoljan doprinos rastu BDP-a. Bez dubokih promjena u strukturi proračunskih rashoda, nastavka privatizacije kronično neučinkovitih državnih poduzeća i otvaranja punog prostora za investicije i akumuliranje kapitala u privatnom sektoru, ubrzavanje dinamike hrvatskog gospodarstva do razine usporedivih europskih zemalja neće biti moguće. ◀

135

ANALITIČARI PREDVIĐAJU...

#ANTO BAJO, Institut za javne financije/Ekonomski fakultet Zagreb

Želio bih malu, jednostavnu i učinkovitu državu

oslovna 2016. godina bila je obilježena postojanjem tehničke Vlade s ograničenim ovlastima za kreiranje novih javnih rashoda. To čak i nije bilo loše. Naprotiv, takav razvoj događaja je utjecao na smanjenje državne potrošnje što je u kombinaciji s prethodnom poreznom reformom iz 2015. (kojom se povećao osobni odbitak) te povoljnim kretanjima u gospodarstvima naših glavnih vanjsko-trgovinskih partnera doveo do rasta potrošnje i BDP-a od 2,5 posto te rekordnog smanjenja deficita proračuna opće države ispod kriterija iz Maastrichta. U 2017. očekujem izlazak Hrvatske iz Procedure prekomjernog proračunskog deficita što znači proračunski deficit manji od tri posto BDP-a s dugoročnom tendencijom održavanja te razine. Ako se zadrže trendovi, očekujem rast BDP-a u 2017. kao i prošle godine i to zahvaljujući prihodima od turizma i zapošljavanja koje će on u većoj mjeri generirati. Nadam se da će Vlada osim provedbe porezne reforme političku pozornost usmjeriti na reforme ključnih strateških javnih poduzeća, posebice iz područja prometa – cesta i željeznica.

POTREBNE SU NAM STRATEGIJE

MALA DRŽAVA  MANJA POREZNA PRESIJA Na pitanje što bi država najprije trebala učiniti da pomogne gospodarstvu smatram da treba osigurati političku i pravnu stabilnost. Treba nam stabilna Vlada, stabilan tečaj, nastavak restrukturiranja javnih trgovačkih društava, privatizacija društava u kojima ima manjinske udjele te i daljnje smanjivanje neporeznog tereta (primjerice, ukinuti članarinu turističkim zajednicama, a boravišnu pristojbu tretirati kao porez te uključiti u prihod državnog i proračuna gradova i općina). Umjesto države koja je previše upletena u gospodarske tijekove bilo bi odlično da imamo manju državu s razvijenom regulatornom funkcijom na tržištu i državu revnu u otklanjanju administrativnih barijera u poslovanju trgovačkih društava. Na isti način kao što to rade i uspješna poduzeća tako i državne institucije moraju biti brže, inovativnije te kvalitetnije pružati javne usluge. Osobno bih želio malu, jednostavnu i učinkovitu državu. Malog potrošača, s jednostavnijim administrativnim procedurama i bržim rješavanjem pravnih sporova. Mala država (manja državna potrošnja) stvara manju poreznu presiju na građane i trgovačka društva što je ujedno i najveća pomoć za jedne i za druge. ◀

136

tagniranje hrvatskog gospodarstva je počelo nakon prvog kvartala 2007. a u krizu, tj. negativne stope rasta ušlo je u prvom kvartalu 2008. godine. Izlazak iz recesije počeo je u zadnjem kvartalu 2014. kad je stopa rasta bila 0,2 posto. Pozitivna stopa rasta zadržala se cijelu 2015., tako da je iznosila 1,4 posto. Trend pozitivnih stopa se nastavio i u 2016. tako da sada očekujem stopu rasta od oko 2,7 posto. Hrvatska je izišla iz recesije (dva kvartala za redom pozitivne stope rasta), ali nije izišla iz krize. Sada se nalazi na razini 2005., ili oko 10 posto ispod 2008. Grupa zemalja u koje prema sličnosti MMF-a grupira i Hrvatsku, europske zemlje u razvoju s tržištima u nastajanju (od Poljske do Turske), imale su prosječan rast u odnosu na 2008. godinu, oko 18 posto. Dakle, Hrvatska se nalazi 28 posto ispod tog prosjeka. Hrvatska kriza je skoro u cijelosti rezultat vlastite politike, a vrlo malim dijelom svjetske krize. Kod izlaska iz recesije stvar je obrnuta. U najvećoj mjeri to je rezultat vanjskih okolnosti, dok je najmanji doprinos politike Vlade. Stopa rasta koju očekujemo u 2016. od oko 2,7 posto je rezultat vanjskih okolnosti. Riječ je o povećanju potražnje na europskom tržištu, što je dovelo do povećanja hrvatskog izvoza, potom o smanjenju uvoza proteklih godina, zbog pada standarda hrvatskih građana, povećanju osobne potrošnje, što je većim dijelom rezultat povećanja priljeva od turizma zbog rasta turizma u Europi (i svijetu) i prelijevanje tog turizma i u Hrvatsku, zatim smanjenja cijena nafte, nepoduzimanja nikakvih radikalnih ekonomskih mjera Vlade u protekle tri, četiri godine, i napokon niskoj bazi, odnosno velikom padu bruto domaćeg proizvoda u proteklim godinama.

U 2017. očekujem izlazak Hrvatske iz Procedure prekomjernog proračunskog deficita

Opasno je ako Vlada misli da je to rezultat hrvatske politike i da ništa ne treba mijenjati ni poduzimati. Hrvatsko gospodarstvo je počelo funkcionirati kao međuovisnost između vanjskih okolnosti i strukture hrvatskog gospodarstva i društva, postojećih raspoloživih proizvodnih resursa (zemlje, sirovina, energije, infrastrukture i kapaciteta) i poduzetničkog duha hrvatskih ljudi. U postojećem stupnju otvorenosti Hrvatske i razini globalizacije svjetske ekonomije, gdje veliki broj zemalja ima razrađene strategije rasta i pove-

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#LJUBO JURČIĆ, ekonomski analitičar

Hrvatska je izišla iz recesije, ali nije izišla iz krize Rast zapošljavanja i izvoza (kao i BDP) dolazi iz industrijske strategije i politike, politike ravnomjernog regionalnog razvoja s kojima se usklađuje fiskalna i monetarna politika. S obzirom na to da taj pristup još nije na djelu, hrvatsko gospodarstvo, pa tako i namjera o povećanju zapošljavanja i izvoza bit će do daljnjeg prepuštena “nevidljivoj ruci”, tj spletu vanjskih okolnosti ćanja konkurentnosti vlastitog gospodarstva, postojeći hrvatski gospodarski rast nije dugoročno održiv bez takvih strategija. Hrvatska može ostvarivati “prirodnu” stopu rasta od oko dva do 2,5 posto u uvjetima stabilnog rasta europskog i svjetskog gospodarstva, stabilnog rasta svjetske trgovine. No, ta stopa rasta ne rješava ni jedan hrvatski ekonomski ili socijalni problem. Zbog relativno visokog javnog i vanjskog duga ona nije dovoljna ni za plaćanje kamata bez daljnjeg zaduživanja ili bez dodatnog smanjenja standarda hrvatskih građana. Za zadržavanje standarda bez povećanja zaduženosti, Hr-

Hrvatska kriza je skoro u cijelosti rezultat vlastite politike, a vrlo malim dijelom svjetske krize vatska treba dostići stope rasta veće od četiri posto, a za približavanju razini EU-a treba postići stope rasta više od šest posto. Za takve stope rasta, odnosno za dvostruko veću proizvodnju od današnje, postoje objektivni uvjeti (materijal, sirovine, energija, infrastruktura, kapaciteti, tržišta, dobavljivost tehnologije, obrazovanje, iskustvo i broj ljudi). Jedino što nedostaje je sustavna i stručna hrvatska ekonomska politika, utemeljena na znanosti, usklađena s hrvatskim specifičnostima te europskim i svjetskim standardima. Budući da je nova Vlada startala kratko prije 2017. godine, osim proračuna, teško da će donijeti druge mjere aktivne ekonomske politike, koje bi značajnije utjecale na makroekonomski rezultat Hrvatske u 2017. U najvećoj mjeri to će biti rezultat inercije iz prethodnih godina i vanjskih okolnosti. Procjene govore da će europski (i svjetski) turizam u 2017. nastaviti rasti po stopama između tri i pet posto i taj bi se rast trebao preliti i u Hrvatsku. Stvorili su se uvjeti i za rast kredita stanovništvu. Poreznom reformom trebao bi se povećati raspoloživi dohodak građanima. Na temelju ovakvih procje-

na, očekuje se rast osobne potrošnje. Ona je najznačajnija lokomotiva proizvodnje jer čini oko 60 posto BDP-a. Rast izvoza se usporio već u 2016. u odnosu na prethodne godine. Osim toga očekuje se i usporavanje europskog i svjetskog uvoza. Uz to, robni uvoz Hrvatske je oko 50 posto veći od izvoza. Očekujući da će rast uvoza biti nešto veći od izvoza, to će negativno utjecati na rast hrvatskog BDP-a. Rast investicija ako bude značajniji (veći od 10 posto) imat će mali vidljiv pozitivan efekt, dok efekt rasta javne potrošnje na BDP neće biti značajan. Rast zapošljavanja i izvoza (kao i BDP) dolazi iz industrijske strategije i politike, politike ravnomjernog regionalnog razvoja s kojima se usklađuje fiskalna i monetarna politika. Na temelju tako postavljenih politika treba izgraditi sustav, mjere, procedure i kontroling njihovih efikasnosti. S obzirom na to da taj pristup još nije na djelu, hrvatsko gospodarstvo, pa tako i namjera o povećanju zapošljavanja i izvoza bit će do daljnjeg prepuštena “nevidljivoj ruci”, tj spletu vanjskih okolnosti.

CIJENA JE KRALJ NA TRŽIŠTU Uzimajući sve u obzir i uz nepromijenjene uvjete i okruženje iz 2016., može se očekivati u 2017. približno ista, prirodna, stopa rasta oko 2,5 posto. Uz neizmijenjene vanjske okolnosti, ona može varirati malo na više ili na manje, ovisno o vremenskim uvjetima. Uz povoljne vremenske uvjete, poljoprivredna i turistička žetva mogu biti veće i to će povećati stopu rasta. U obrnutoj situaciji nepovoljnih vremenskih uvjeta stopa će biti manja. Ukratko, hrvatsko gospodarstvo će i u 2017. biti izvan kontrole i utjecaja Vlade tj. politike. Na pogoršanje vremenskih uvjeta ili situacije u okruženju u kojem se nalazi hrvatsko gos-

» Za zadržavanje standarda bez povećanja zaduženosti, Hrvatska treba dostići stope rasta veće od četiri posto

podarstvo, Vlada nema ni sustav niti politike kojima bi mogla reagirati i umanjiti štetne posljedice tih pogoršanja. Konkurentnost postojećih proizvoda i razvoj novih proizvoda je određena konkurentnošću, odnosno sposobnošću na jednoj strani poduzeća, a na drugoj strani države u cjelini. Struktura poduzeća mora biti usklađena sa strukturom ekonomskih sustava države i obrnuto. Ako te dvije strukture nisu usklađene, gospodarstvo se vrti u “začaranom krugu” padajuće konkurentnosti. To je slučaj hrvatskog gospodarstva. Ekonomska politika (prije svega, industrijska politika) stvara uvjete za povećanje konkurentnosti postojećih proizvoda, za razvoj novih proizvoda i za razvoj novih djelatnosti. To se većim dijelom odnosi na “fizičke” (nefinancijske) elemente konkurentnosti: tehnologija, utrošak materijala, rada, energije, infrastruktura.. Financijski, odnosno, cjenovni (ekonomski) elementi konkurentnosti određeni su fiskalnom i monetarnom politikom. Kod cjenovne konkurentnosti najvažnije su “relativne cijene”. Cijena je kralj na tržištu. Ako cjenovni mehanizam ne funkcionira ne funkcionira ni tržište. Fiskalna politika (porezi, subvencije) i monetarna (kamate i tečaj) su ključne u uspostavljanju relativnih cijena (cijena materijala, energije, rada/cijena proizvoda, uvozne/ izvozne cijene...). Relativne cijene dominan-

Hrvatsko gospodarstvo će i u 2017. biti izvan kontrole i utjecaja Vlade tj. politike tno utječu na povećavanje domaće proizvodnje, postizanje pune zaposlenosti i ravnotežu u poslovanju s inozemstvom. Ako u 2017. Vlada napravi konzistentnu ekonomsku politiku (industrijsku, regionalnu, fiskalnu i monetarnu), koja će rezultirati ravnotežnim relativnim cijenama, onda će Hrvatska 2020. biti najbrže rastuće gospodarstvo u Europi. Ako ne, onda ćemo i dalje ostati u “začaranom krugu” niskog dohotka i svim posljedicama koje iz toga proizlaze. ◀

137

ANALITIČARI PREDVIĐAJU...

#ZVONIMIR SAVIĆ, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK

Rastom konkurentnosti do rasta BDP-a Kako bi rast bio održiv, Hrvatskoj treba proaktivna gospodarska politika koja će pojačati konkurentnost Hrvatske te time utjecati da se iz stanja statičnog gospodarstva postupno počnu bilježiti pozitivni pomaci na ljestvicama konkurentnosti

akon šest godina recesije, Hrvatska je u 2015. godini zaustavila negativan trend i uspjela zabilježiti sasvim blagi, ali ipak rast bruto domaćeg proizvoda od 1,5 posto. Pozitivna kretanja prenijela su se i u 2016. godinu, za koju se očekuje nešto brži gospodarski rast, od oko 2,6 posto. Međutim, tako niske stope gospodarskog rasta nisu dovoljne da bi se Hrvatska brzo vratila na razine iznad pretkrizne 2008. i sustigla dinamiku nama usporedivih država Središnje i Istočne Europe. Stoga se očekuje da bi 2016. Hrvatska uz Sloveniju bila jedina država Središnje i Istočne Europe u kojoj bi BDP još uvijek bio ispod razine iz pretkrizne 2008.

HRVATSKA GUBI PRIKLJUČAK Godine recesije utjecale su i na udaljavanje razvijenosti Hrvatske u odnosu na prosjek Europske unije. Naime, nakon što je u 2008. Hrvatska bila na 63 posto, u 2015. pala je na 58 posto prosjeka razvijenosti EU-a. Pri tome valja naglasiti da je Hrvatska samo neznatno razvijenija od Rumunjske (57 posto prosjeka razvijenosti EU-a), koju 2016. očekuju više stope gospodarskoga rasta od Hrvatske, uslijed čega Rumunjska vjerojatno po razvijenosti sustiže, možda i prestiže Hrvatsku. Time bi Hrvatska postala druga najnerazvijenija država u EU-u nakon Bugarske (koja je 2015. godine bila na 46 posto prosjeka razvijenosti EU-

Hrvatska ima izrazito malen izvoz roba u odnosu na veličinu gospodarstva a). Ako bi se Hrvatska usporedila s prosjekom 10 država Središnje i Istočne Europe (Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija), još 2008. godine Hrvatska je bila oko dva posto nerazvijenija od prosjeka tih država, dok je 2015. pala na -17 posto. Takvo stanje u kojem Hrvatska nije u proteklim godinama uspjela stabilizirati svoje gospodarstvo te gubi priključak s us-

138

» Godine recesije utjecale su i na udaljavanje razvijenosti Hrvatske u odnosu na prosjek Europske unije

poredivim državama, može se pripisati nekonkurentnosti. Naime, u odnosu na prosjek država Srednje i Istočne Europe, po čak 11 od ukupno 12 stupova konkurentnosti (koje prati Svjetski ekonomski forum putem Indeksa globalne konkurentnosti) Hrvatska zaostaje u odnosu na prosječnu poziciju u tim državama (jedino u području pokazatelja infrastrukture Hrvatska stoji neznatno bolje). Takva situacija u pokazateljima konkurentnosti prisutna posljednjih nekoliko godina može se objasniti lošom strukturom hrvatskoga gospodarstva, pri čemu se kreatori ekonomske politike nisu prilagodili tržišnim kretanjima da bi se situacija osjetnije promijenila. Dodatno, struktura gospodarstva nije adekvatna, odnosno nije dovoljno prilagođena tržištu i inozemnoj potražnji. Pri tome je bitno naglasiti da Hrvatska ima izrazito malen izvoz roba u odnosu na veličinu gospodarstva, što je u nekim državama temelj za gospodarski rast. Primjerice, udio robnog izvoza Hrvatske u BDP-u je oko 27 posto, dok sve ostale države Istočne i Središnje Europe imaju veći udio. Ističu se Slovačka i Češka, čiji je udio robnog izvoza u BDP-u veći od 85 posto što ih svrstava među prve tri države EU-a po tome pokazatelju.

JAČANJE IZVOZA KAO NUŽNOST Stoga je nužno da kreatori ekonomske politike potiču i potpomažu hrvatski izvoz kako bi se dodatno potaknuo i ukupan hrvatski gospodarski rast. Jačanje izvoza povezano je i s privlačenjem proizvodnih investicija, potiče uklanjanje barijera za ulaganja, potiče jači angažman države u razvoju gospodarske diplomacije, a u konačnici pridonosi rastu i razvoju tržišta rada te poticajno djeluje na obrazovni sustav prilagođavajući ga potrebama tržišta. Koliko je bitno

poboljšati situaciju na tržištu rada, govori i činjenica da se Hrvatska nalazi među pet najlošije rangiranih zemalja EU-a gledajući brojne pokazatelje tržišta rada: stopu nezaposlenosti, stopu zaposlenosti, udio dugotrajno i vrlo dugotrajno nezaposlenih u aktivnom stanovništvu, stopu nezaposlenosti mladih, stopu aktivnosti stanovništva te prosječno trajanje duljine radnog vijeka zaposlenih. Ako bismo gledali malo dugoročnije i pitali se kakvo gospodarsko stanje želimo imati 2020., minimalni cilj koji bi trebao biti je nastavak gospodarskog rasta barem po stopama koje bi omogućile da se i prije te godine hrvatski BDP vrati na razine iz pretkrizne 2008. Naime, po sadašnjim očekivanim stopama gospodarskog rasta od oko 2,5 do tri posto, tek 2020. hrvatsko gospodarstvo, odnosno BDP, bi se vratilo na razinu iz 2008. Međutim, takva situacija nije ohrabrujuća te se postavlja pitanje što se može učiniti da rastemo brže te da taj rast bude održiv.

INTENZIVNIJE KORIŠTENJE EU FONDOVA Kako bi rast bio održiv, Hrvatskoj treba proaktivna gospodarska politika koja će pojačati konkurentnost Hrvatske te time utjecati da se iz stanja statičnog gospodarstva postupno počnu bilježiti pozitivni pomaci na ljestvicama konkurentnosti. Tako bi se Hrvatska približila prosječnim razinama konkurentnosti država Srednje i Istočne Europe, privukla investicije, potaknula izvoz, a time utjecala i na poticanje gospodarskog rasta. To bi utjecalo na zaustavljanje i daljnjeg pada relativne razvijenosti Hrvatske u odnosu na države EU28 i povratak Hrvatske iznad razvojne pozicije koju je držala u pretkriznoj 2008. Jedan od načina kako se to može postići je i intenzivnije korištenje EU fondova. Naime, samo iz sredstava Regionalne (kohezijske) politike EU-a Hrvatskoj je za razdoblje 2014.-2020. godine na raspolaganju oko 8,6 milijardi eura iz proračuna EU-a za sufinanciranje razvojnih projekata. Korištenje punog potencijala sredstava fondova Kohezijske politike EU-a, Hrvatskoj bi moglo uvećati rast BDP-a za dva do tri postotna boda. To je izniman potencijal čije uspješno korištenje treba postati prioritet za ubrzavanje gospodarskog rasta, posebice iz razloga što je Hrvatska od 2008. do 2016. godine izgubila gotovo devet posto svojeg BDP-a. ◀

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

#ŽARKO PRIMORAC, ekonomski analitičar

Jedna od izazovnijih godina za Hrvatsku Osnovno je pitanje jesmo li spremni na ozbiljnije reforme za poboljšanje poslovne klime, pouzdanost sudstva i pravnog sustava u cjelini, poboljšanje i stabilnost poreznog sustava, smanjenje državne potrošnje, poboljšanje efikasnosti državne administracije...

konomski gledano, 2017. godina bit će jedna od izazovnijih godina za Hrvatsku za što postoji više razloga. Dio njih dolazi iz šireg okruženja i izazova koje emitira međunarodna situacija, a drugi dio, svakako važniji, je naše interne prirode. Najprije nekoliko riječi o međunarodnim okolnostima koje će određivati svjetsku i europsku ekonomsku scenu te, svakako, utjecati na Hrvatsku. Naprije ću spomenuti izbor novog američkog predsjednika koji je još uvijek velika nepoznanica. Pored bučnih najava tijekom predizborne kampanje, još se ne mogu prepoznati njegovi stvarni potezi na međunarodnom planu. Istina, najavio je da će prekinuti razgovore o trgovinskom ugovoru između SAD-a i Europske unije što će svakako nepovoljno utjecati na daljnji razvoj svjetske trgovine, a time i na stopu rasta domaćeg proizvoda s obje strane Atlantika. Brexit je nova činjenica koja je također nepovoljna za daljnji razvoj Europske unije. Istina, ekonomsko “razdvajanje” Velike Britanije i europske zajednice neće ići ni lako niti brzo, ali će se, ipak, negativno odraziti ne samo na ekonomsko stanje nego i na daljnji politički razvoj europske integracije.

HRVATSKI BDP MEĐU NAJNIŽIMA U EU Bliski istok će i dalje isijavati velike probleme. Ne vidi se nikakvih znakova da će se brzo naći rješenje za rat u Siriji i druga otvorena pitanja na tom području. Nadalje, neizvjesno je ponašanje Turske i njeni odnosi s EU-om, a ni Sjeverna Afrika ne pokazuje znakove smirivanja. Te činjenice će utjecati na bujanje imigrantskog vala prema Europi i time izazivati daljnje pritiske na europske zemlje. K tome treba dodati da ni sam EU nema definirane i jasne politike ni velike suglasnosti među svojim članicama o imigrantskoj politici. Sve to nepovoljno će utjecati na ekonomske tijekove i stopu rasta domaćeg proizvoda u Europi, ali i svijetu. Zato su već neke međunarodne institucije počele reducirati rani-

je predviđene stope rasta bruto domaćeg proizvoda i ekonomskog razvoja uopće. Naravno da se ta zbivanja odražavaju i na Hrvatsku, premda je značaj i utjecaj naše zemlje na njih minoran i zanemariv. Ali, ako Hrvatska ne može utjecati na ta globalna kretanja, ona će se svakako nepovoljno odražavati na našu ekonomsku stvarnost u 2017. godini. Uz to, ekonomska kretanja u zemlji, i pored izvjesnog poboljšanja u zadnjih godinu i pol dana, daleko su od zadovoljavaju-

ćih. Očekivana stopa rasta BDP-a Hrvatske u 2017. godini od oko dva do 2,5 posto je i dalje među najnižima u EU-u. Tako ćemo i dalje biti među posljednjim zemljama na toj ljestvici. Naši doskorašnji susjedi na dnu europske ljestvice - Bugarska, a naročito Rumunjska - ostvaruju dinamičnije stope rasta tako da je Hrvatska ostala praktično na samom začelju po tim mjerenjima. Nema velikih izgleda da će se situacija promijeniti u 2017. godini, posebno imajući u vidu velike obveze koje nam dospijevaju za otplatu javnog duga. Osim toga, zadnjih se godina nagomilao veliki broj različitih problema i obveza koje će otežavati pokretanje ekonomskog stroja. U tom kontekstu posebno treba spomenuti dospijeće oko 27 milijardi kuna obveza po javnom dugu. Od pozitivnih znakova treba svakako spomenuti formiranje nove vlade koja je sastav-

ljena od stručnijih ljudi u odnosu na prethodne. Ipak, ni to ne jamči uspješan rad i brze rezultate jer se jednostavno novi tim treba “uštimati”, i početi jedinstveno djelovati. Osim toga, primjećuje se i da ciljevi dvaju glavnih partnera u Vladi nisu uvijek istovjetni što značajno može ugroziti efikasnost djelovanja Vlade, ali i njenu stabilnost. Čini se da dosta nesporazuma ima oko upravljanja javnim poduzećima, a to je jedno od krucijalnih pitanja za pokretanje ekonomskog rasta i razvoja.

» Ekonomska

kretanja u zemlji, i pored izvjesnog poboljšanja, VELIKI IZAZOVI PRED VLADOM Ipak, nije sve beznadno. Hrvatska ima zna- daleko su od čajnih neiskorištenih potencijala, posebno u zadovoljavajućih nekim sektorima. Uz to, nije ni izbliza iskoristila sve mogućnosti - financijske i druge koje joj pruža članstvo u EU-u. No, osnovno je pitanje jesmo li spremni na ozbiljnije reforme za poboljšanje poslovne klime, pouzdanost sudstva i pravnog sustava u cjelini, poboljšanje i stabilnost poreznog sustava, smanjenje državne potrošnje, poboljšanje efikasnosti državne administracije... Do sada su to bile osnovne zapreke bržem i dinamičnijem rastu naše ekonomije. Sve dosadašnje vlade su donosile svoje programe na početku mandata koji, u pravilu, nisu bili koordinirani ni realno definirani,

Hrvatska ima značajnih neiskorištenih potencijala, posebno u nekim sektorima pa su ubrzo nakon preuzimanja mandata i napuštani. A ekonomski tijekovi su tekli spontano, pa i zadnja poboljšanja - pozitivna stopa rasta BDP-a - nije rezultat neke razumne razvojne politike nego prije svega promijenjenih okolnosti na europskom tržištu. Nadam se da ova Vlada ima kapaciteta da se uhvati u koštac s velikim izazovima ekonomske prirode koji nam dolaze iz okruženja, ali i s brojnim, do sada zanemarivanim, domaćim problemima i neravnotežama. Barem se nadamo. A i to je nešto. ◀

139

ANALITIČARI PREDVIĐAJU...

#ZDESLAV ŠANTIĆ, glavni ekonomist Société Générale-Splitske banke, Split

Daljnje ubrzavanje gospodarstva uz Ubrzani rast bit će i posljedica reforme poreznog sustava, koja bi u kratkom roku trebala mogla donijeti blagi rast potrošačkih cijena. Očekuje se daljnje smanjenje razine nezapos migracijskih trendova

odinu 2016. prije svega su obilježili nastavak pozitivnih gospodarskih trendova iz 2015. te politička nestabilnost. Povoljno međunarodno okruženje, koje je prije svega određeno povijesno niskim razinama kamatnih stopa te nastavkom oporavka gospodarstava EU-a, značajno je pridonijelo dinamiziranju domaće

Uz trenutačno pozitivnije ekonomske pokazatelje te uz smirivanje političke situacije, očekujemo i pozitivnu reakciju rejting agencija gospodarske djelatnosti. Također, niske razine cijene energenata te posljedično deflacija, povoljno su se odrazili na diskrecijski dohodak kućanstava te potaknuli snažan rast osobne potrošnje. Turizam se ponovno pokazao kao najvažniji sektor u procesu gos-

podarskog oporavka, sa snažnim utjecajem i na ostale domaće sektore poput prerađivačke industrije, građevinarstva i transporta. Dinamičnija gospodarska aktivnost rezultirala je nastavkom pozitivnih trendova na domaćem tržištu rada. Također, zabilježeni su i povoljniji trendovi na bankovnom tržištu, ponajprije kroz pojačanu potražnju privatnog sektora za kreditima te postupno poboljšanje kvalitete kreditnog portfelja. S druge strane, nestabilna politička situacija očekivano je rezultirala izostankom reformskih aktivnosti, kao i povećanom percepcijom rizika kod kreditnih agencija i međunarodnih financijskih tržišta. Iako je takva situacija u kratkom roku pozitivno djelovala na trendove u javnim financijama, uslijed nemogućnosti realizacije značajnijih kapitalnih ulaganja te povećanja tekućih rashoda, izgubljeno je dragocjeno vrijeme za provođenje reformi koje su trebale omogućiti dugotrajniju fiskalnu konsolidaciju te povećanje potencijalnog rasta BDP-a.

GLAVNI IZAZOV: REFINANCIRANJE JAVNOG DUGA U 2017. očekujemo daljnje ubrzavanje gospodarske aktivnosti, uz očekivani rast BDPa od oko tri posto. Ubrzani rast bit će i po-

sljedica reforme poreznog sustava, koja bi u kratkom roku trebala rezultirati povećanjem domaće potrošnje. Također, nakon tri godine deflacije, ova godina bi mogla donijeti blagi rast potrošačkih cijena (blago iznad jedan posto u prosjeku). Očekuje se daljnje smanjenje razine nezaposlenosti koja će i dalje, nažalost, u određenoj mjeri biti posljedica negativnih demografskih i migracijskih trendova. Uz trenutačno pozitivnije ekonomske pokazatelje te uz smirivanje političke situacije, očekujemo i pozitivnu reakciju rejting agencija kroz popravljanje kreditnog izgleda/ rejtinga. Najveći izazov za domaće ekonomske vlasti bit će refinanciranje javnoga duga, pogotovo u svjetlu podizanja kamatnih stopa u SAD-u te smanjenju nekonvencionalnih monetarnih poticaja u eurozoni. Kad je riječ o tome što bi država najprije trebala učiniti da pomogne gospodarstvu, smatram da je najvažnije ne ponoviti pogreške iz povijesti. Trenutno razdoblje relativno dinamične gospodarske aktivnosti uz povijesno niske kamatne stope na međunarodnim financijskim tržištima lako mogu djelovati demotivirajuće u provođenju nužnih reformi. Naime, za razliku od prošlih parlamentarnih izbora, u ovogodišnjoj predizbornoj kampanji malo se pričalo o reformama. Također, prijedlog proračuna za 2017. uka-

#GUSTE SANTINI, ekonomski analitičar

Stopa rasta u 2016. godini nam se U Hrvatskoj je trenutačno prisutan trend da se svi kunu i zagovaraju nastavak reformi, a osobno ne očekujem neke velike reforme u godini odnosno u godinama koje su pred nama

2016. godini u Hrvatskoj su ostvarene gospodarske stope rasta, no važno je napomenuti da se to dogodilo jer se i okruženje, odnosno svijet promijenio. Hrvatska je od početka krize, odnosno od 2008., stalno imala problema, tako da smo do 2009. bilježili pad, a sve ove godine kretali smo se oko nule pa do -2,2 posto bruto domaćeg proizvoda. Osobno smatram da se Hrvatskoj “dogodio” gospodarski rast, te da to nije bio rezultat neke svjesne politike ili nekog određenja Vlade. Naime, bilježile su se najniže cijene nafte i sirovina, došlo je do dinamiziranja gospodarskih aktivnosti u Europskoj uniji, a ona je

140

Hrvatskoj najvažniji vanjskotrgovinski partner. Također, bila je to jako dobra godina za turizam. Naime, tragedije koje su se dogodile na Bliskom istoku dovele su do toga da tko god je htio ići na Mediteran, došao je u Hrvatsku. Iako turizam bilježi izvrsne rezultate, oni na žalost nisu rezultati velikih ulaganja ili strategija, tako da mogu reći da se nama sve to skupa - dogodilo.

IZVOZ BI TREBAO BITI PRIORITET S druge strane, trebale bi nas zabrinjavati brojke koje pokazuju da turizam čini 18 posto hrvatskoga BDP-a, što znači da nismo na-

» Kad je riječ o poreznoj reformi, smatram da je ona po smjeru dobra, ali po intenzitetu nedovoljna

POSLOVNA OČEKIVANJA 2017

rast BDP-a od tri posto rezultirati povećanjem domaće potrošnje. Također, nakon tri godine deflacije, 2017. bi lenosti koja će i dalje, nažalost, u određenoj mjeri biti posljedica negativnih demografskih i

zuje kako je i sposobnost kontrole rashoda proračuna pokleknula pod političkim pritiscima. Ponovno baziranje gospodarskog rasta na poticanju domaće potrošnje te investicija u građevinarstvu bi u sadašnjim okolnostima bilo iznimno lako, ali i potpuno pogrešno rješenje. Istovremeno, bez suštinske promjene gospodarske politike Hrvatska ostaje izuzetno osjetljiva na eventualne promjene u globalnom okruženju.

standarda, pogotovo jer će administrativni rast cijene električne energije negativno utjecati na njihovu cjenovnu konkurentnost u 2017.

ULAGANJA SU KLJUČNA

POVEĆATI UČINKOVITOST ADMINISTRACIJE U kratkom roku gospodarske vlasti bi se trebale usmjeriti na poboljšanje poslovne klime, kao preduvjeta intenziviranju kapitalnih ulaganja privatnog sektora te jačanju malog i srednjeg poduzetništva. Također, veliki potencijal za gospodarski napredak krije se i u restrukturiranju javnog sektora u širem smislu, odnosno povećanju efikasnosti državne administracije te restrukturiranju i privatizaciji poduzeća u državnom vlasništvu. U dužem roku najznačajniji izazov predstavljat će utjecaj negativnih demografskih trendova na potencijal gospodarskoga rasta i održivost javnih financija. Samim tim, očekujemo da reforma sustava obrazovanja i tržišta rada barem djelomično ublaži problem opadajuće radne snage. Istovremeno, dubinske promjene u sustavima zdravstvene zaštite i mirovinskog osiguranja su nužne ukoliko se želi osigurati fiskalna, ali i ukupna makroekonomska stabilnost. Ula-

skom Hrvatske u EU, sve se značajniji broj domaćih poduzetnika orijentira na strana tržišta. Istovremeno, nestale su i određene barijere koje su do ulaska u EU štitile domaće proizvođače na domaćem tržištu. Stoga, bez obzira radi li se o izvoznicima ili ne, svi poduzetnici morat će ulagati u povećanje svoje konkurentnosti kao preduvjetu očuvanja svojih tržišnih pozicija. Za razliku od prošlog desetljeća kada su tvrtke dominantno realizirale ulaganja u nekretninske projekte, nadamo se kako će se većina investicija realizirati kroz nabavku strojeva i opreme, što dugoročno povećava produktivnost. Također, ne smijemo zaboraviti da će domaći poduzetnici u nadolazećem razdoblju morati uložiti značajna sredstva u povećanje energetske efikasnosti i ispunjenje ekoloških

Čak i u turizmu, djelatnosti gdje imamo snažno izražene komparativne prednosti, ključna su ulaganja u podizanje kvalitete usluge i širenje ponude ukoliko se želi zadržati trend rasta. U bankarskoj industriji fokus će biti na očuvanju razine prihoda od poslovanja u uvjetima niskih, pa čak i negativnih kamatnih stopa, kao i prilagodbe tehničkim inovacijama te promjenama preferencija klijenata koje idu u smjeru digitalnog bankarstva. U gospodarskome smislu do 2020. godine nadamo se zemlji gdje će biti prisutna pravna i porezna sigurnost. Navedeno podrazumijeva postizanje konsenzusa najvažnijih političkih opcija o strateški najznačajnijim pitanjima, poput ulaska Hrvatske u eurozonu, reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava te privatizaciji. Također, nadamo se završetku procesa tranzicije u gospodarskom smislu, odnosno smanjenju uloge države na ukupna gospodarska kretanja, što bi dovelo do efikasnijeg korištenja resursa i bržeg gospodarskoga rasta. Navedeno je ključno ukoliko želimo Hrvatsku maknuti s “gospodarske periferije” EU-a s obzirom na to da se trenutno nalazimo na začelju zemalja EU-a po nekim od najvažnijih ekonomskih pokazatelja (poput stupnja gospodarskog razvoja, stope zaposlenosti, kvalitete obrazovanja…). ◀

dogodila kad se netko toliko kune onda je izvjesno da od toga neće biti išta. Osim porezne reforme, pravili ništa, već samo koristimo ono što nam je sam dragi Bog dao - jadransku obalu i toplo ljeto bez kiše. Da zaključim, 2016. po rezultatima je dobra međutim, nismo ni krivi niti dužni za stopu rasta, ona nam se dogodila. Za godinu 2017., ako je mjerimo prema prijedlogu proračuna, onda je očito da nam predstoji dinamiziranje gospodarskog rasta te poboljšanje nekih karakteristika rastućeg gospodarstva. No, ako pogledamo proračun smatram da smo se, po njemu, odlučili za smanjenje suficita na tekućem računu platne bilance što je, po meni, zabrinjavajuće. Malim i otvorenim zemljama poput Hrvatske, najvažnija podloga za cijelu ekonomsku politiku je platna bilanca. Prema tome, Hrvatskoj bi prioritet trebala biti izvozna

orijentacija gospodarstva, odnosno rast izvoza jer to povećava zaposlenost. A stabilizacija ili smanjenje tih aktivnosti u tom dijelu nije dobro. Trebalo bi i dalje raditi na dinamiziranju izvozne orijentacije, jer smatram da nije dobro da se ona dovodi u pitanje.

NISMO SPREMNI NA OZBILJNIJE DINAMIZIRANJE GOSPODARSTVA U Hrvatskoj je trenutačno prisutan trend da se svi kunu i zagovaraju nastavak reformi, a kad se netko toliko kune onda je izvjesno da od toga neće biti išta. Osim porezne reforme, osobno ne očekujem neke velike reforme u godini odnosno u godinama koje su pred nama. Kad je riječ o poreznoj reformi, smatram da je ona po smjeru dobra, ali po intenzitetu nedo-

voljna. U prijedlozima koje sam u svojoj poreznoj reformi ponudio sadržani su puno drastičniji potezi. U Hrvatskoj svi očekuju da će rast gospodarske aktivnosti zapravo omogućiti da se ne dira na rashodovnu stranu proračuna i to je ono što je zabrinjavajuće. Da se žele riješiti nagomilani problemi onda bi se krenulo u rješavanje problema kao što su dugovi iz prošlosti, a jedan od primjera je svakako zdravstvo gdje smo na samom rubu održivosti. Isto tako, u Hrvatskoj se iz vida gubi podatak da su ukupne bruto investicije vrlo niske i onda se postavlja pitanje održivosti i očekivanja gospodarskog rasta. I na kraju mi nismo spremni na ozbiljnije dinamiziranje gospodarstva jer su investicije na najnižoj razini, ova porezna reforma nije dovoljno usmjerena upravo na rast investicija. ◀

141

ANALITIČARI PREDVIĐAJU...

#NEVEN VIDAKOVIĆ, prodekan za razvoj, kvalitetu, stručnu i znanstvenu djelatnost Visokog učilišta Eﬀectus

Potrebna je fiskalna konsolidacija i nova monetarna strategija Jasna kombinacija fiskalne politike koja pomaže ekonomiji i monetarno-kreditne politike koja potiče investiranje i otvaranje novih radnih mjesta je ono što treba Hrvatskoj

konomsko razdoblje u koje smo ušli u 2016. bit će posebno interesantno. Fed je počeo dizati kamatne stope i nastavit će ih dizati u 2017. godini. Rezultat toga će biti smanjenje cijena dobara i jačanje dolara. S druge strane, ECB nastavlja sa spuštanjem kamatnih stopa što će smanjiti kamatni prihod banaka i dodatno destabilizirati bankarski sustav u EU-u. Sve to Hrvatska promatra u samo naizgled ekonomski povoljnoj situaciji. Godina 2016. je pokazala da je moguće ne imati vladu, a imati ekonomski oporavak. Ekonomska ekspanzija zemalja u koje izvozimo, zajedno s povećanom turističkom potražnjom zbog nestabilnosti u Turskoj, uzrokovali su ekonomski rast i povećanje fiskalnih prihoda. Porezna reforma je pokušaj da se počne provoditi jasna fiskalna politika. Do sada je ekonomija služila da napuni proračun, sada fiskalna politika služi da potakne ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Porezna reforma će imati određene pozitivne efekte na ekonomiju, ali za kreiranje stanja u kojem se javni dug smanjuje trebat će više vremena. Jasna kombinacija fiskalne politike koja pomaže ekonomiji i monetarno-kreditne politike koja potiče investiranje i otvaranje novih radnih mjesta je ono što treba Hrvatskoj. Pitanje koje ostaje jest: kakva će biti interakcija ekonomskih politika u 2017., posebno kada se uzme u obzir dosadašnja pasivnost monetarne politike.

DVA VELIKA PROBLEMA MONETARNE POLITIKE U 2017. monetarna će politika u Hrvatskoj morati prihvatiti kontrolu nad količinom kuna u ekonomiji i orijentirati se na potrebe za kunama realne privrede. Naime, postoje dva velika problema monetarne politike u Hrvatskoj. Prvi problem jest taj da HNB ne razlikuje stabilnost tečaja od količine novca u ekonomiji. Monetarna politika u Hrvatskoj se provodi na način da HNB reagira promjenom novca na promjenu vrijednosti tečaja. To rezultira promjenom količine novca u ekonomiji, bez obzira na to je li ta promjena novca potrebna ili nije hrvatskoj ekonomiji. Kada novac ulazi u Hrvatsku (do sada uglavnom preko rasta vanjskoga duga) HNB kupuje devize i povećava količinu kuna. Kada novac izlazi iz Hrvatske (vraćanje duga ili isplata dividendi) HNB prodaje svoje devize i na taj način smanjuje količinu kuna u ekonomiji i izaziva nelikvidnost privrede. Kako HNB nikada nije razvio transakcijske mehanizme da istovremeno održi stabilnost tečaja i stabilnost količine novca u ekonomiji, svaka pro-

142

mjena tečaja znači i udar na likvidnost realne ekonomije. Pri tome HNB nije svjestan da visoka likvidnost banaka nije rezultat ekspanzivne monetarne politike nego je prije svega rezultat nekreditiranja privrede. Ukupna kunska komponenta M4 se od 2009. povećala za samo 11 posto što nikako nije ekspanzivna monetarna politika. Osim toga visoka likvidnost banaka samo znači da banke zadržavaju novac i ne plasiraju ga realnoj ekonomiji. Za sada odgovor na pitanje kako pokrenuti kreditiranje nisu u stanju dati ni HNB niti ECB. Odgovor je jednostavan i leži u regulatornom okviru fokusiranom na aktivu banaka i njihovu kreditnu politiku, a ne na količinu kapitala banaka.

IZLOŽENOST TALIJANSKOM BANKARSTVU Drugi problem jest taj da se HNB mora suočiti s pitanjem kako osigurati stabilnost financijskoga sustava Hrvatske kada rastu kamatne stope i kada talijanske banke koje drže više od 40 posto hrvatskoga bankarskoga sustava postaju sve nestabilnije. HNB kao Hrvatska narodna banka je dužan stabilizirati naš bankarski sustav i ne dozvoliti da se hrvatski depoziti iskoriste za sanaciju talijanskih banaka putem tzv. bail-in mehanizma. Nestabilnost talijanskoga financijskoga sustava, zajedno s podizanjem kamatnih stopa u SAD-u kreirat će i značajan pritisak na potrebe za refinanciranjem duga Hrvatske. Jasno je da će trebati očekivati veću kamatnu stopu na zaduživanje, kao što će i trebati očekivati strože uvjete zaduživanja. Jedna od mogućnosti koja može pomoći fiskalnoj politici jest i izlazak iz deflacije. Povećanje inflacije do tri posto godišnje podiglo bi porezne prihode i olakšalo fiskalni pritisak na Vladu, ali to je moguće samo uz promjenu

transakcijskih mehanizama koje koristi središnja banka. Problem deflacije će se pokazati kao ključni problem u 2017. Do sada je deflacija predstavljana kao pozitivna pojava, ali to je posljedica zanemarivanja šire uloge deflacije u ekonomiji. Deflacija nije samo pad cijena, nego je pojava koja negativno utječe na kreiranje dodane vrijednosti, smanjuje potražnju za kreditima jer su krediti realno skuplji i zbog preference likvidnost kreira dugoročnu nelikvidnost ekonomije. Upravo je glavno pitanje u 2017. godini hoće li se HNB pridružiti fiskalnoj politici i početi aktivno sudjelovati u ekonomskoj politici Hrvatske ili će deflacijski problem hrvatske ekonomije (visoku likvidnost banaka) i dalje nastavljati isticati kao svoj najveći uspjeh? ◀

» Problem deflacije će se pokazati kao ključni problem u 2017.

HNB ne razlikuje stabilnost tečaja od količine novca u ekonomiji

119

ANALITIČARI PREDVIĐAJU...

#ANTON STARČEVIĆ, savjetnik predsjednika Uprave Raiﬀeisenbank Austria d.d., Zagreb

Ostat će približno jednaki uvjeti na tržištima u okruženju Kako bi iz faze privremenog rasta iniciranog povoljnim vanjskim čimbenicima mogli prijeći u fazu održivog rasta, potrebna je provedba mjera za otklanjanje strukturnih slabosti i jačanje konkurentnosti domaće proizvodnje

otpomognuto povoljnim kretanjima u okruženju domaće gospodarstvo u 2016. ostvaruje rast iznad prosjeka Europske unije, što bi bilo zadovoljavajuće da ostvarena stopa rasta nije niža od prosjeka usporedivih zemalja tzv. Nove Europe. Pozitivni utjecaj na učinak gospodarstva ostvaruje se na uvjetima razmjene s inozemstvom, gdje su snižene uvozne cijene energije i sirovina. Deflatorni pritisci na strani ponude, potaknuti kretanjem cijena uvoznih roba, omogućavaju realno povećanje potrošnje bez dodatnih nominalnih utrošaka. S druge strane, zbog sigurnosnih ograničenja na konkurentskim tržištima povećane su izvozne cijene usluga vezane uz aktivnosti u turizmu. Domaćim potrošačima i poduzetnicima pogoduju i kretanja na financijskim tržištima. Ekspanzivne mjere Europske središnje banke rezultiraju povećanjem ponude kapitala i smanjenjem cijena financiranja. Za relativno visoko zadužen sektor poduzeća i umjereno zadužen sektor stanovništva takva kretanja snižavaju trošak servisiranja duga. Dakle, stekli su se potrebni uvjeti za ostvarivanje viših stopa rasta, ali zbog strukturnih slabosti domaćeg gospodarstva ne uspijevamo u dovoljnoj mjeri iskoristiti povoljne vanjske poticaje kako bi parirali konkurentima iz zemalja Nove Europe.

» Država treba poduzetnicima kako bi uspostavila funkcionalan i stabilan okvir za poslovanje usklađen s EU standardima

pom rasta uvoza. Bez investicija u modernije kapacitete, pojednostavljenje procesa ulaganja, te troškovnog rasterećenja proizvodnje ne možemo očekivati nastavak rasta izvoza. U 2017. bi se trebali zadržati približno jednaki uvjeti na tržištima u okruženju. To znači da nam kretanja na vanjskim tržištima poklanjaju još jednu godinu rasta kako bi lakše proveli fiskalnu konsolidaciju i otklonili strukturne slabosti. U 2017. godini očekujemo političku stabilnost, te donošenje i provedbu mjera za napredak u konkurentnosti. Uz jačanje okvira za sigurnost poduzetnika i poboljšanje opće poslovne klime tijekom godine bi agencije mogle podići kreditni rejting hrvatske države što bi olakšalo refinanciranje nakon dospijeća dugova u sektoru države i poduzeća. No, poboljšanje rejtinga nije dovoljno za rast zaposlenosti i izvoza. Nužne su strukturne mjere iz područja mikroekonomskih politika, a nova Vlada tek treba dokazati odluč-

POBOLJŠANJE REJTINGA NIJE DOVOLJNO Kako bi iz faze privremenog rasta iniciranog povoljnim vanjskim čimbenicima mogli prijeći u fazu održivog rasta, potrebna je provedba mjera za otklanjanje strukturnih slabosti i jačanje konkurentnosti domaće proizvodnje. Pozitivan utjecaj s vanjskih tržišta roba i usluga usporava pa se u 2016. stopa rasta izvoza ujednačila s ostvarenom sto-

144

nost u sukobljavanju s parcijalnim interesima onih društvenih grupa koje uživaju privilegirani položaj u rashodima proračuna ili grade prosperitet na ograničavanju tržišta. Investicijska aktivnost počela se oporavljati nakon što je tijekom recesije prepolovljena u odnosu na predrecesijsko razdoblje. Sniženje cijena energije, sirovina i kapitala smanjilo je troškove poslovanja i omogućilo poduzetnicima povećanje unutarnjih izvora za financiranje investicija. Za razliku od rasta ostvarenog u prošlom ciklusu, financiranje investicija znatno se manje oslanja na dužnički kapital. Održanje razine samofinanciranja ovisi o zadržavanju sniženih cijena materijalnih i financijskih inputa, što nije izgledno u dužem roku. Stoga opstojnost modela financiranja ovisi o efikasnosti investicija, odnosno o porastu produktivnosti kojim bi se trebao kompenzirati izgledni rast troškova inputa i održati razinu investicijske aktivnosti.

POTICANJE NA UDRUŽIVANJE S obzirom na veličinu lokalnog tržišta, pritisak na rast produktivnosti trebao bi poticati poduzetnike na udruživanje i ostvariva-

U 2017. očekujemo političku stabilnost, te donošenje i provedbu mjera za napredak u konkurentnosti nje sinergijskih učinaka. Dok prevladavaju poticajni tržišni uvjeti koji povećavaju dodanu vrijednost na račun sniženih troškova poslovanja, poduzetnici će preferirati širenje organskim rastom. No, čim dosegnu granice lokalnog tržišta i okrenu se prema širenju na unutrašnjem europskom tržištu, povećat će se poticaji za objedinjavanje aktivnosti sa drugim poduzetnicima. U razdoblju nefunkcionalne vlade nije se mijenjao okvir za poslovanje, a izloženost poduzetnika utjecaju politike bila je značajno smanjena. Rezultati pokazuju da se bez uplitanja države u gospodarstvo može ostvariti rast poslovnih aktivnosti. Proizlazi da država treba poduzetnicima kako bi uspostavila funkcionalan i stabilan okvir za poslovanje usklađen s europskim standardima. Kreativan doprinos državne administracije potreban je za uklanjanje specifičnosti u lokalnim propisima koji odstupaju od EU direktiva i kompliciraju poslovanje na lokalnom tržištu, te za pojednostavljenje regulacije i ubrzanje postupaka koje poduzetnici vode kod izvršne i sudske vlasti. Drugim riječima, poduzetnici trebaju državu koja će za nižu cijenu od konkurencije pružiti istu ili bolju uslugu nego države na konkurentskim tržištima. Uz pojednostavljenje administrativnih postupaka poduzetnici očekuju usklađeno djelovanje politika kako bi se maksimalizirali pozitivni učinci na gospodarstvo. Do 2020. država bi trebala usvojiti digitalne oblike komunikacije s poduzetnicima i građanima te proaktivno djelovati na povećanju konkurentnosti domaćih poduzetnika. ◀

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

Provjereni partner gospodarstva!

PRIVREDNI VJESNIK Tu smo zbog vas i vašeg posla Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

SVAKI TJEDAN PRED VAMA! GODIŠNJA PRETPLATA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

PRIVREDNI VJESNIK

Ostavite svoj trag Odluke koje donosite danas ostavljaju traga i na vaĹĄoj buduÄ&#x2021;nosti. Pametnim ulaganjem osigurajte dodatnu mirovinu. Uplatom u dobrovoljni mirovinski fond do kraja godine ostvarite pravo na 15% drĹžavnog poticaja, a maksimalno 750 kuna za 2017. godinu.

Besplatni info telefon 0800 00 99 www.dmf.azfond.hr

TAV I T E S V O

T RA