e-pv 3608 by NEstar

Gospodarstvenici o 2010. Opća je ocjena da će gospodarski rast u idućoj godini vjerojatno biti malo manji

Drago Tadić, Osijek-Koteks Iako će biti iznimno teška godina, u drugom dijelu 2010. očekujemo oporavak stanja u gospodarstvu

Kriza i djelatnosti U teškoj 2010. građevinari ne očekuju poboljšanje, a uslugaši se nadaju manjem pomaku

STR. 20-39

STR. 21

STR. 4-11

3 6 0 8 3 6 0 9

2009

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 14. prosinca 2009. Godina LVII / Broj 3608-3609. www.privredni.hr

privredni vjesnik

POSLOVNA OČEKIVANJA 2010.

NEIZVJESNO TEŠKA GODINA, PREDSTOJI BORBA ZA SVAKU FAKTURU Krizi se poduzeća odupiru reorganizacijom poslovanja, smanjenjem troškova proizvodnje, smanjenjem troškova rada te povećanjem plasmana odnosno kombinacijom tih opcija

MAKROEKONOMISTI VODEĆIH BANAKA

2010. bit će godina očekivanja pozitivnih signala i oporavka gospodarstva, a neće biti problema s financiranjem rastućeg deficita

>> 13-19

IZNIMAN UZORAK

U istraživanju PV-a sudjelovalo je gotovo 700 čelnika hrvatskih poduzeća

700

POSLOVNA OČEKIVANJA 2010.

Privredni vjesnik Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

Sretne blagdane i uspješnu novu 2010. godinu želi vam Privredni vjesnik

Sljedeći broj Privrednog vjesnika izlazi 18. siječnja 2010.

SADRŽAJ

RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA

Analiza

Izvjesna neizvjesnost

Neizvjesno teška borba; predstoji borba za svaku fakturu

Ako je godina pred nama upravo ta krizna i stagnacijska godina, mnoge će hrvatske kompanije smoći snage da je prebrode

Prognoze ekonomista 13

Alen Kovač, Erste&Steiermärkische banka

Hrvoje Stojić, Hypo-Alpe-Adria Bank

Marko Škreb, Privredna banka Zagreb

Anton Starčević, Raiffeisen Bank

Zdeslav Šantić, Société Generale-Splitska banka

Poslovna očekivanja gospodarstvenika 21-21 Eko Sever, Pana, Osijek-Koteks, Felis produkti, TPK Nova 23-23 Viro, Mesna industrija Vajda, Milla, Centar za poduzetništvo Zagreb, Etno Mara, Luka Vukovar, Glazir, Ugo Grupa 25-25 Potestas, Gušti, Vinogradarstvo i podrumarstvo Čamak, Vinogradarstvo i podrumarstvo Mihalj, Viševica-Komp, Eurovoće, Alma Media Interactive Adriatica, Ilirija Biograd 27-27 Erdutski vinogradi, NCP, Dental cenar Marušić, dm Hrvatska, Nexe Grupa 29-29 ALH, ĐĐ Kompenzatori, Akternet, Combis, Janaf, B.net 31

Kondin, Trenton, Adria Oil, Maistra

31-33 Orgula grupa, Ostrea, Zlatan otok, Wulf sport, Triglav osiguranje, GRAWE Hrvatska, Bek pušnice, Sajam Split 35

Matuško vina, Pliva, H-Therm, Karlovačka pivovara

35-37 Croatia osiguranje, Euroherc osiguranje, Allianz ZB, Atlantic Grupa, Tele2 Hrvatska, Salveo, Siemens 39

Valamar, Crodux plin, Eurco, Orbico

IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić

dok s jedne strane gotovo sve zemlje Jugoistočne Europe optimistično očekuju 2010. jer smatraju da bi nakon krize i recesije ona mogla označiti lagan gospodarski oporavak i nov investicijski ciklus, u Hrvatskoj se optimizmu baš ne vidi mnogo lica. Odnosno, vidi se više različitih lica, od iznimno turobnih, preko malodušnih do ipak onih s malo smiješka. Svjesnost da nas očekuju teške i bolne odluke, da će bauk neplaćanja, koji je premašio 19 milijardi kuna, ugroziti funkcioniranje gospodarstva te da će najmanje loše biti ako

Proračun neće dati oduška razvoju zbog štedljivosti i racionalizacije u pojedinim djelatnostima bude stagnacije koja će i tada dovesti do smanjenja prihoda i otpuštanja radnika, pred svakog poduzetnika postavlja pitanje: Kako dalje? Kao i uvijek – nekako. Iz pozicije poduzetnika 2010. će biti neizvjesna godina. Iako se često govorilo da je 2009. bila očekivano teška, godina pred nama je isto takva. Sigurno je da će biti teška, ali koliko - pitanje je na koje

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić

NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

OBLIKOVANJE: Mladen Grubišić

smo od poduzetnika htjeli doznati odgovor. Ne ulazeći u podatke o makroekonomskim pokazateljima, moram spomenuti kako i glavni makroekonomisti vodećih hrvatskih banaka smatraju da problema s financiranjem duga neće biti, da očekuju pozitivne promjene u ročnosti, odnosno da neće biti većih promjena u makroekonomskoj politici. S druge strane, proračun za 2010. neće dati oduška razvoju zbog štedljivosti i racionalizacije. Pritom sve poduzetnike prije svega zanima kako će se ponašati banke koje će potreba nagnati na racionalizaciju njihovih rizika. Dakle, realni sektoru, ako si sam ne osiguraš opstojnost... I još nešto, iako znam da će to podijeliti stavove. U 2010. ulazimo nakon godine u kojoj je deblokada pregovara s Europskom unijom odaslala pozitivan signal investitorima

koji im ulijeva veću sigurnost, pa bi priljev kapitala mogao rasti. I dok je to s jedne strane dobro, s druge je to i najveća opasnost za hrvatsko gospodarstvo. Ali šanse za (domaće) investicije postoje. Jedna od velikih šansi jesu stečajevi i ovrhe. Od toga ne treba bježati, nego na to gledati kao na poslovnu priliku. Jer zašto bi gotovo svi stečajevi morali završavati isto: zaustavljanjem rada i rasprodajom imovine. Vrlo su rijetki preustroji koji omogućuju nastavak djelatnosti i naplatu vjerovničkih potraživanja u duljem roku. Dakle, gotovih rješenja nema. Svojom vlastitom mudrošću i promućurnošću, pametnim, katkad konzervativnim planiranjem i povećanom pažnjom kad je riječ o naplati, uz otvaranja novih kanala i tržišta, poduzetnici će osigurati opstojnost. Ako je godina pred nama krizna i stagnacijska,

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

mnoge će hrvatske kompanije, uvjeren sam, smoći snage da je prebrode. Uostalom, što im drugo preostaje? Ako i ne bude rasta, to je privremeno stanje. Poduzetnici imaju viziju i strategiju poslovanja prilagođenu otežanim uvjetima u 2010. Vrijeme pred nama uložit će u donošenje ključnih odluka, kako organizacijskih tako i inovacijskih, koje će donositi novu vrijednost. Neke se odluke možda sada lakše – zbog ukupnog ozračja – mogu donositi, ali uvijek je zadnja opcija smanjenje broja zaposlenika. Zašto? Zato što je teško, posebice u pojedinim djelatnostima, naći kvalitetan, stručan kadar. Želim da nam 2010. bude godina za akciju. Da donese više poboljšanja nego što bi donijela rješenja kojih smo se morali odreći.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2010.

Privredni vjesnik Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

ANALIZA: ŠTO GOSPODARSTVENICI MISLE O OVOJ I NADOLAZEĆOJ GODINI

(NE)IZVJESNO TEŠKA GODINA, PREDSTOJI BORBA ZA SVAKU FAKTURU Krizi se poduzeća odupiru reorganizacijom poslovanja, smanjenjem troškova proizvodnje, smanjenjem troškova rada te povećanjem plasmana odnosno kombinacijom tih opcija Darko Buković, Vlado Smud

potrazi za ocjenom gospodarske godine koja je na završetku, ali i očekivanjima gospodarstvenika od 2010., Privredni vjesnik je i ove godine, kao i niz godina do sada, među vodećim tvrtkama proveo svoje tradicionalno istraživanje poslovnih očekivanja. Anketu je svojim sudjelovanjem “oživjelo” 556

kompanija koje ostvaruju više od 11,5 posto ukupnog prihoda gospodarstva (81,8 milijardi kuna), koje zapošljavaju 11,65 posto ukupno zaposlenih u poduzećima (107.728) i koje su, prema završnim izvješćima za poslovnu 2008., ostvarile 3,65 milijardi neto dobiti ili 10,52 posto ukupne neto dobiti hrvatskog gospodarstva. To su istodobno tvrtke koje u izvozu sudjeluju s više od 17,5 posto, a u uvozu s preko 12,8 posto. Odgovori svake kompani-

je koja se odazvala anketi ponderirani su razmjerno njenoj financijskoj snazi. Stanju u gospodarstvu ocjena 2,24 Stanje gospodarstva u 2009. godini ocjenjivalo se ocjenama od 1 do 5, a prosječna ocjena je 2,24, što je zamjetna promjena na lošije u usporedbi s prošlogodišnjom ocjenom od 2,82. Obrada odgovora pojedinih grupa pokazuje kako su mali poduzetnici, po-

Kojom biste ocjenom od 1 do 5 ocijenili opće stanje gospodarstva u 2009. godini: 67,94

prosječna ocjena

2,24 22,26 5,90 1

3,90

www.privredni.hr Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

U 2010. ukupni gospodarski rast će u odnosu na 2009. biti:

Očekujete da će se uvjeti za investiranje i poslovanje u 2010.:

37,01

34,60 31,16

22,76

25,78 17,89 14,45

0,08

0 puno veći

16,26

malo veći

duzetnici statističke regije Jadranska Hrvatska i građevinari bili najoštriji - gospodarstvu su dali čistu dvojku. Tvrtke srednje veličine ocijenile su gospodarstvo ocjenom 2,07, a trgovačke tvrtke sa 2,1. Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska dala je ocjenu 2,22, slično ocjenama uvozno-izvoznih tvrtki (2,26) i prerađivačke industrije (2,27). Podaci pokazuju da su najviše ocjene pristigle iz grupa koje obuhvaćaju najsnažnije tvrtke, bilo teritorijalno bilo po pretežitoj djelatnosti ili nekom drugom ključu grupiranja. Tako su tvrtke iz grupe 400 najvećih i velike tvrtke ocijenile gospodarstvo u 2009. godini ocjenom 2,32, dok su se pružatelji usluga složili oko prosječne ocjene 2,33, a tvrtke s područja Grada Zagreba dale su ocjenu 2,34. Najviša prosječna ocjena je 2,35 koju su dale tvrtke s područja Sjeverozapadne Hrvatske. Gospodarski rast – mali minus Opća je ocjena da će gospodarski rast u 2010. go-

ostati isti

malo manji

dini vjerojatno biti malo manji, što očekuje 37,01 posto tvrtki, dok njih 25,78 posto ne očekuje promjenu. Nasuprot 22,76 posto onih koji najavljuju mali porast stoji 14,45 posto tvrtki uvjerenih da će gospodarski rast biti mnogo manji. Konačni trend je vrlo teško procijeniti s obzirom da ponderi pokazuju pozitivnija očekivanja većih tvrtki, a negativnija manjih tvrtki. Indikativna je, ali i očekivana, najava smanjenja gospodarskog rasta iz grupe građevinskih tvrtki koje zapošljavaju oko 9600 radnika. Njih 33,88 posto očekuje mali, a 58,89 posto veliki pad gospodarskog rasta. Od trgovačkih tvrtki (na ovo pitanje odgovorila su 152 poduzeća koja zapošljavaju ukupno 13.800 radnika), njih 24,27 posto očekuje stagnaciju, 57,22 tek malo smanjenje, dok 13,64 posto najavljuje i mnogo manji gospodarski rast. Regionalno gledano, Sjeverozapadna Hrvatska i Jadranska Hrvatska očekuju gospodarski rast koji bi bio negdje između stagnacije i malog smanje-

puno manji

puno poboljšati

malo poboljšati

Podjela tvrtki prema veličini

Učinke krize, vaša tvrtka će u 2010.:

slenim. Vjerojatnost da će vrlo teško prevladati krizu najavljuje 2,14 posto tvrtki među kojima se prepoznaju većinom male. Najveći optimizam u prevladavanju učinaka krize izražavaju tvrtke koje se prema pretežitoj djelatnosti bave pružanjem usluga i to njih 56,25 posto sa 14.638 zaposlenih, dok je najveći postotak onih koji misle da će te učinke teško prevladati iz grupe građevinskih tvrtki, njih 24,64 posto sa 3005 zaposlenih. Pogoršanje uvjeta poslovanja Odgovor na ovo pitanje pokazuje zapravo stanje u gospodarstvu, jer su odgovori 552 tvrtke na pi-

164

214

556 ukupno

SREDNJI

Krizu ćemo prevladati Od 554 sudionika koji su odgovorili na pitanje o prevladavanju učinaka krize njih 40,64 posto sa 43.954 zaposlena očekuje da će u tome uglavnom i uspjeti, dok će 36,36 posto sa svojih 40.549 radnika pokušati prevladati učinke krize. “Spremno i uspješno” to će napraviti 11,27 posto sa 8969 djelatnika, dok teškoće u prevladavanju učinaka krize očekuje 9,59 posto tvrtki sa 11.951 zapo-

puno pogoršati

SREDIŠNJA I ISTOČNA HRVATSKA

SJEVEROZAPADNA HRVATSKA (uključujući 162 u Zagrebu)

330

147

nja, dok Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska očekuju blagi pomak prema plusu, gdje se s obzirom na ponder, u 38,08 posto stavova prepoznaju mahom velike tvrtke.

malo pogoršati

Podjela tvrtki teritorijalno MALI

VELIKI

ostati isti

178 JADRANSKA HRVATSKA

tanje vezano uz uvjete investiranja i poslovanja u 2010. dosta oprečni. Njih 34,60 posto sa 17.329 zaposlenih očekuje malo poboljšanje, a 17,89 posto sa 28.181 zaposlenim

Prerađivačka industrija najavljuje osjetno smanjenje broja zaposlenih ne očekuje bitnu promjenu. Istodobno, njih 16,26 posto sa 29.902 zaposlena najavljuje malo pogoršanje, a za razliku od njih 31,16 posto sa 31.922 djelatnika mišljenja su da će se uvjeti za investiranje i poslovanje u 2010. mnogo pogoršati. Uspoređu-

jući prema postocima, slična su razmišljanja u grupi 400 najvećih, zatim među velikima, te među tvrtkama Grada Zagreba i Sjeverozapadne Hrvatske, kao i među uvozno-izvozno orijentiranim tvrtkama. Pozitivna očekivanja u smislu malog poboljšanja izražava 69,43 posto tvrtki “uslugaša” sa 11.194 zaposlena. Istodobno 45,06 posto tvrtki iz prerađivačke industrije sa 18.642 zaposlena najavljuje malo pogoršanje, dok je stav 31,79 posto kompanija sa 9290 zaposlenih da će se uvjeti mnogo pogoršati. Građevinari, također, najavljuju teža vremena. Njih 37,33 posto sa 2104 zaposlena očekuje malo lošije uvje-

Vaša tvrtka će se u 2010. krizi oduprijeti:

40,64

33,33 36,36

31,21

18,86 13,70 11,27

9,59 2,90

2,14 spremno i uspješno savladati

uglavnom prevladati

pokušati prevladati

teško prevladati

vrlo teško prevladati

povećanjem plasmana

promjenom proizvodnog programa

reorganizacijom poslovanja

smanjenjem troškova proizvodnje

smanjenjem troškova rada

POSLOVNA OČEKIVANJA 2010.

Negativan utjecaj krize na vašu tvrtku 2010. godine bit će:

Privredni vjesnik Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

Plan vaše tvrtke za izlazak iz krize: 68,36

51,61

32,60

20,62

13,99

vrlo velik

osjetan

te, a 52,94 posto sa 7859 zaposlenih mnogo gore uvjete za investiranje i poslovanje. Spremnost odupiranju krizi ili što nam preostaje Pozitivno je da se najveći dio, 547 tvrtki koje su odgovorile na ovo pitanje, odlučio o načinu kako će se oduprijeti ili, bolje reći, odupirati krizi. Među njima većina od 33,33 posto koja zapošljava 52.677 djelatnika vidi izlaz u reorganizaciji poslovanja. Slijedi 31,21 posto tvrtki koje će izlaz za sebe i svojih 52.359 zaposlenih pokušati pronaći u smanjenju troškova proizvodnje. Smanjenjem troškova rada most preko krize odlučilo je sagraditi 18,86 posto tvrtki sa 35.568 zaposlenih, dok će sebe i svojih 15.968 djelatnika kroz krizu 13,70 posto tvrtki provesti povećanjem plasmana. Za promjenu proizvodnog programa odlučilo se 2,90 posto tvrtki sa 4537 zaposlenih. Postotne odnose vrlo slične navedenima iskazale su i posebno obrađene grupe: 400 najboljih, grupa koju sačinjavaju ostale

prihvatljiv

1,38

0,41

malen

zanemariv

tvrtke bez 400 najboljih, male tvrtke, srednje tvrtke, velike tvrtke, tvrtke s područja Sjeverozapadne Hrvatske, Jadranska Hr-

već se primjenjuje

Unatoč tomu što je odgovor na ovo pitanje često bila kombinacija ponuđenih opcija, treba napomenuti kako je većina tvrtki

Reprezentativnost “556” populacija vratili u % Broj subjekata Ukupni prihod Broj zaposlenih Dobit prije oporezivanja Uvoz Izvoz Investicije Kapital i rezerve

89656 709,83 milijarde kn 924612 34,75 milijardi kn 120,49 milijardi kn 93,37 milijardi kn 63,72 milijarde kn 429,85 milijardi kn

vatska i uvozno-izvozne tvrtke. Bitno drukčiji odabir iskazale su građevinske tvrtke koje će sa 52,83 posto izlaz potražiti u reorganizaciji poslovanja, a 27,75 posto u smanjenju troškova poslovanja, nakon čega zastupljenošću od 17,07 posto slijedi smanjenje troškova proizvodnje. Drukčiji odabir imaju i tvrtke u trgovačkoj branši. Njih 51,07 posto reorganizirat će poslovanje, troškove rada smanjit će ih 19,08 posto, a 16,83 posto će izlaz potražiti u smanjenju troškova djelatnosti.

0,62 11,53 11,65 10,52 12,89 17,53 10,55 7,96

za rješenje odabrala samo po jednu opciju. Najučestalija je reorganizacija poslovanja, koju slijedi smanjenje troškova djelatnosti, potom smanjenje troškova rada, dok je među kombinacijama najzastupljenija ona dviju opcija - smanjenje troškova djelatnosti i smanjenje troškova rada. Stabilni – nestabilni Je li kriza nagrizla temelje stabilnosti tvrtke ili je negativan utjecaj uspješno amortiziran tijekom 2009. godine? Kako tvrtke procjenjuju utjecaj krize na njihovo poslova-

Očekujete da će se porezi i doprinosi u 2010.:

je u izradi

nje u 2010. godini? Prema rezultatima analize, utjecaj će biti osjetan za 51,61 posto tvrtki i 53.056 njihovih zaposlenika, prihvatljiv za 32,60 posto tvrtki koje zapošljavaju 36.056 osoba, a vrlo velik za 13,99 tvrtki i 15.459 ljudi koji tamo rade. Slično je i kod 400 najboljih kompanija, kao i među malim, srednjim i velikim kompanijama, a također i u prerađivačkoj industriji, trgovačkoj branši i među tvrtkama iz uslužnih djelatnosti. Građevinari i u odgovorima na ovo pitanje deklariraju spoznaju da iduća poslovna godina nosi negativan utjecaj krize na njihovo poslovanje. Vrlo velik negativan utjecaj očekuje 31,81 posto građevinskih tvrtki, osjetan utjecaj predviđa njih 58,61 posto, dok samo 8,73 posto procjenjuje kako će utjecaj krize na njihovo poslovanje ostati u prihvatljivim okvirima. Planovi u primjeni Većina od 549 onih koji su odgovorili na ovo pitanje ima “plan za van” koji za izlazak iz kriznog razdoblja poslovanja već primjenjuje većina - 68,36

4,00

4,38

2,64

tek pripremamo

nećemo posebno definirati

neće biti potreban

posto tvrtki sa 59.750 zaposlenih, dok je on kod 20,62 posto tvrtki i njihovih 33.590 djelatnika tek u izradi. No, treba naglasiti da se u četiri posto poduzeća tek obavljaju pripreme, da njih 4,38 posto neće definirati neki poseban plan, a 2,64 posto tvrtki smatra da takav plan ni neće biti potreban. U te zadnje tri grupe riječ je o ponderiranoj težini od oko 11 posto, ali tu je riječ o ukupno 145 tvrtki koje zapošljavaju oko 13.650 ljudi.

Opća je ocjena da će gospodarski rast u 2010. godini vjerojatno biti malo manji Rezultati obrade tvrtki po grupama s obzirom na pretežitu djelatnost, veličinu ili teritorijalnu pripadnost pokazuju da se postoci za one koji provode svoje planove za izlazak iz krize kreću u rasponu od 65 do 75 posto, a planovi su u izradi u tvrtkama čiji se ponderirani udio kreće u rasponu od 15 do 30 posto.

Porezi i doprinosi bez promjena Na pitanju poreza i doprinosa tvrtke su preko iskazanih stavova manifestirale čvrsti konsenzus. Analiza je pokazala složnost u stavu da će opterećenje i u 2010. godini ostati isto. Takav stav ima 78,95 posto tvrtki sa 87.953 djelatnika. Onih koji misle da će se povećati porezi i doprinosi ima 13,41 posto, dok 5,62 posto vjeruje da će doći i do malog smanjenja. Znatno povećanje očekuje 1,03 posto sudionika ankete, dok 0,99 posto vjeruje u znatno smanjenje. Neovisno o grupi u okviru koje su tvrtke bile obrađene, odnosi glasova su vrlo slični navedenima. Ipak vrijedi naglasiti da su tvrtke s područja Grada Zagreba u najvišem postotku, 90,46 posto, uvjerene da se porezi i doprinosi neće mijenjati. Samo 5,40 posto očekuje malo povećanje, a 4,14 posto malo smanjenje poreznih opterećenja. Mogućnost znatne promjene ni u pozitivnom niti u negativnom smjeru nije podržala ni jedna tvrtka. Premda su i male tvrtke većinom pre-

Likvidnost vaše tvrtke u 2010. godini bit će: 40,26

78,95

32,11

14,30

12,74

13,41 5,62

1,03 znatno povećati

malo povećati

ostati isti

malo smanjiti

0,99

0,59

znatno smanjiti

puno bolja

malo bolja

ostat će ista

malo lošija

puno lošija

www.privredni.hr Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

Grana djelatnosti vaše tvrtke u 2010. godini kotirat će: 46,21

Planirate u 2010. u odnosu na 2009. ostvariti: ■

ukupni prihod 35,45

32,76

23,45

22,87 15,34

10,26 4,74 puno bolje

malo bolje

približno isto

malo lošije

puno veći

dvidjele stabilnost poreznih opterećenja u 2010. godini, njihovi postoci su sljedeći: 66,06 posto vjeruje u stabilnost, 15,36 posto očekuje malo povećanje, a 9,83 posto je onih koji smatraju da će doći do malog smanjenja poreznog tereta. Znatno povećanje najavljuje 7,24 posto, a znatno smanjenje samo 1,51 posto malih tvrtki. Manje pogoršanje likvidnosti Općenito, odgovori na pitanje o procjeni likvidnosti u sljedećoj godini pokazuju da će ona ostati ista kao i ove, ali da nije isključena i mogućnost malog pogoršanja. Od 552 tvrtke koje su odgovorile na ovo pitanje njih 40,26 posto je uvjereno da neće doći do promjena likvidnosti, 32,11 posto očekuje malo pogoršanje, a 14,30 posto kompanija malo poboljšanje. Mnogo lošije stanje likvidnosti predviđa 12,74 posto tvrtki, dok mnogo bolje stanje nagoviješta samo 0,59 posto odgovora. Malo pozitivniji stav u odnosu na ostale grupe izražavaju tvrtke s podru-

čja Grada Zagreba i pružatelji usluga. Oni sa 41,63 i 46,04 posto očekuju kako kod njih neće doći do promjene likvidnosti. Malo pogoršanje među njima očekuje 18,20 posto tvrtki u Zagrebu i 16,24 posto među uslugašima. Da će stanje biti mnogo lošije, pokazuju stajališta 14,47 posto zagrebačkih tvrtki i 5,15 posto pružatelja usluga. No, onih koji vjeruju u svoju likvidnost i očekuju malo poboljšanje situacije ima 26,21 posto u Zagrebu i 28,19 posto među pružateljima usluga. Među zagrebačkim tvrtkama je i 1,49 posto onih koji su uvjereni kako će stanje biti mnogo bolje, a u to je uvjereno i 4,37 posto tvrtki iz uslužnog sektora. Građevinari ponovno pokazuju da su svjesni situacije u kojoj se, nažalost, njihova djelatnost nalazi. Tako njih 31,67 posto očekuje mnogo lošiju, a 61,01 posto samo malo lošiju likvidnost. Samo 7,33 posto se nada kako do promjena neće doći. Ni jedna tvrtka koja je sudjelovala u anketi ne smatra da će iduće godine u njihovoj grani djelatnosti doći do ika-

5,72

3,21

puno lošije

malo veći

kvih pozitivnih promjena vezanih uz likvidnost. Građevinarima najgore Istraživanje pokazuje da se stavovi pojedinih grupa uvelike poklapaju. Naime, svi očekuju pogoršanje gospodarskog položaja grane djelatnosti kojom se bave. U tome prednjače građevinari kojih 81,47 posto predviđa mnogo lošije stanje, a 14,41 posto očekuje samo malo pogoršanje. Tek 4,12 posto građevinara se nada da će položaj građevinarstva ostati isti. Nitko od građevinara ne očekuje poboljšanje položaja svoje grane djelatnosti. Pripadnici prerađivačke industrije sa 51,61 posto očekuju istu situaciju, a 15,47 posto očekuje malo bolje stanje. Malo lošije stanje očekuje 25,29 posto, a mnogo lošiju iduću godinu prerađivačkoj industriji predviđa njih 7,63 posto. Trgovina će, prema stavovima 15,99 posto od tvrtki koje su sudjelovale u anketi, u 2010. godini kotirati mnogo lošije. Malo lošiju poziciju očekuje 40,37 posto, dok njih 41,49 posto ne očekuje

Planirate u 2010. u odnosu na 2009. godinu ostvariti uvoz:

■

približno jednak

malo manji

puno manji

neto dobit 36,55 28,46

27,34

7,49 0,16 puno veću

■

malo veću

približno jednaku

malo manju

puno manju

broj zaposlenih 43,80 35,91

9,75

8,97 1,57 puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji

puno manji

Planirate u 2010. u odnosu na 2009. godinu ostvariti izvoz:

50,69

41,88

27,50 27,25 17,47 11,29

13,23 4,79

4,04 puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji

puno manji

1,86 puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji

puno manji

POSLOVNA OČEKIVANJA 2010.

www.privredni.hr Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

Struktura financiranja 2009. (u odnosu na 2008.) VLASTITA SREDSTVA

malo manje 12,71%

Struktura financiranja 2010. (u odnosu na 2009.) VLASTITA SREDSTVA

puno više 7,71%

puno manje 2,11%

malo više

puno više 4,07%

puno manje malo manje 2,07% 3,28%

34,01%

30,20% 47,27%

56,57%

približno jednako

FONDOVI EU-a

približno jednako

FONDOVI EU-a

puno više 0,41%

38,99%

malo manje 0,08%

puno više 0,57%

puno manje 14,01%

malo više

puno manje 21,44%

malo više

malo manje 0,06%

47,59% 37,78%

39,08%

približno jednako

KREDITI BANAKA

KREDITI BANAKA puno više 3,78%

puno manje 8,85%

puno više 4,27%

puno manje 6,41%

malo više

19,80%

malo manje 10,81%

malo više

20,11%

malo manje 14,02%

55,20%

56,75% približno jednako

OBVEZNICE, DIONICE puno više 0,27%

približno jednako

OBVEZNICE, DIONICE

puno manje

37,54%

33,90%

61,22% približno jednako

malo manje 0,97%

IZ DRUGIH IZVORA puno više 3,03%

64,95% približno jednako

malo manje 0,30%

IZ DRUGIH IZVORA puno manje 9,49%

malo više 5,04%

puno više 5,64%

malo više 12,30%

malo manje 3,77%

malo manje 2,06%

75,36% približno jednako

68,81%

2010. profitno malo bolja, zaposlenost i dalje u padu Planovi i predviđanja gospodarstvenika za 2010. godinu su ipak malo pozitivnija, barem kad je riječ o financijskim rezultatima. Naime, 3,21 posto tvrtki očekuje da će ostvariti mnogo veći ukupni prihod u 2010. godini. Malo veći prihod namjerava realizirati 35,45 posto, a približno jednak njih 32,76 posto. Malo smanjenje predviđa 22,87 posto, a 5,72 posto smatra da će im ukupni prihod u 2010. biti mnogo manji. Samo 0,16 posto će ostvariti mnogo veću neto dobit, dok 28,46 posto tvrtki vjeruje u malo povećanje dobiti u idućoj godini. Nastavak poslovanja bez bitnih promjena u dobiti za 2010. predviđa 27,34 posto kompanija, dok 36,55 posto smatra kako će kod njih doći do malog smanjenja. Mnogo manju neto dobit u 2010. godini planira ostvariti 7,39 posto sudionika ankete.

Analiza je pokazala da će i iduće godine porezno opterećenje ostati isto

puno više malo više 0,62% 0,23%

malo više 0%

puno manje

puno manje 14,50%

malo više

promjenu. Mali pomak na bolje najavljuje samo 2,15 trgovaca. Jedino uslugaši sa 15,98 posto očekuju malo poboljšanje, a njih 68,15 posto predviđa da će stanje u 2010. ostati nepromijenjeno. Malo lošiji položaj očekuje 10,64 posto, a mnogo lošije stanje predviđa samo 5,23 tvrtki pružatelja usluga.

približno jednako

Jedino će trend zapošljavanja i u sljedećoj godini, prema planovima gospodarstvenika, ostati približno isti. Tako samo 1,57 posto namjerava zaposliti mnogo veći broj ljudi, dok malo povećanje planira 8,97 posto tvrtki. Sličan broj djelatnika u 2010. godini predviđa njih 43,80 posto, ali zato 35,91 posto najavljuje malo, a 9,75 posto predviđa veliko smanjenje broja zaposlenih u svojim tvrtkama tijekom nadolazeće godine. Gledano po grupama, prevladava očekivanje približno istih ili malo boljih poslovnih rezultata 2010. godine u uspored-

bi sa 2009. Tako, primjerice, male tvrtke očekuju približno jednake poslovne rezultate, uključujući i broj zaposlenih. Istodobno, veliki, prerađivačka industrija i tvrtke s područja Grada Zagreba najavljuju porast ukupnog prihoda i neto dobiti, ali i osjetno smanjenje broja zaposlenih. Građevinari najavljuju još lošije poslovne rezultate u 2010. godini. Njih 31,72 posto imat će mnogo manji ukupni prihod, malo manji prihod ostvarit će njih 50,65 posto, približno isti rezultat očekuje samo 11,29 posto, dok 6,34 posto najavljuje i malo veći ukupni prihod. Neto dobit će biti mnogo manja u 23 posto tvrtki, malo manja u 54,71 posto, a približno jednaka u 19,50 posto tvrtki. Malo povećanje dobiti očekuje samo 2,79 posto građevinara. Mnogo manje zaposlenih predviđa čak 35,15 posto građevinskih tvrtki, dok malo smanjenje planira njih 50,26 posto. Istu zaposlenost namjerava održati samo 8,28 posto građevinara, a samo 6,31 posto planira i mali porast zapošljavanja. Turbulentna ulagačka atmosfera Analiza odgovora o ulaganjima u 2010. godini najavljuje određenu živost u toj sferi poslovnog života kompanija i to kako u povećanju, tako i u smanjenju ulaganja. Kad je riječ o modernizaciji kapaciteta, 39,04 posto kompanija će malo više investirati, ali je zato 37,25 posto najavilo mnogo manje ulaganje u modernizaciju. Približno istu razinu investiranja zadržat će 14,39 posto, a malo smanjenje provesti 8,40 posto kompanija. U istraživanje i razvoj 35,45 posto kompanija uložit će isto, 28 je posto onih koje će uložiti malo više, ali i 27,82 posto onih koje će uložiti malo manje. Najveći dio ulaganja u obrazovanje i edukaciju ostat će u 57,15 posto tvrtki u granicama iz 2009. godine, dok je 30,47 posto kompanija odlučilo odvojiti malo više, a 8,26 posto malo manje sredstava za tu namjenu. Za preuzimanja i akvizicije će 56 posto kompa-

10 POSLOVNA OČEKIVANJA 2010. Procijenite koliko će vaša tvrtka ulagati tijekom 2010. u odnosu na 2009. godinu: ■

u modernizaciju kapaciteta: 39,04

37,25

14,39 8,40 0,92 puno više

■

malo više

približno jednako

malo manje

puno manje

u istraživanje i razvoj: 35,45 28,00

27,82

Privredni vjesnik Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

nija odvojiti jednako koliko i ove godine, a 30,31 posto odlučilo se na veće smanjenje sredstava za tu namjenu. Malo više uložit će samo 10,22 posto kompanija. Takvu raspodjelu uglavnom slijede velike kompanije, tvrtke Sjeverozapadne Hrvatske i Grada Zagreba, prerađivačka industrija i izvoznici. Smanjenje ili održavanje približno iste razine investicija u 2010. godini namjeravaju provesti male i srednje kompanije te tvrtke Središnje i Istočne (Panonske) Hrvatske. Malo manje će ulagati tvrtke Jadranske Hrvatske, a mnogo manje građevinari i trgovačke kompanije. U uslužnom sektoru će 68,96 posto kompanija malo povećati ulaganja u modernizaciju kapaciteta, a njih 68,30 posto malo će više uložiti u istraživanje i razvoj. Obrazovanje

i edukacija bit će financirani na prošlogodišnjoj razini, kako tvrdi njih 87,83 posto. Preuzimanja i akvizicije u istom će iznosu financirati 66,19 posto uslužnih kompanija, dok će njih 28,51 posto odvojiti za tu namjenu malo više sredstava u 2010. godini. Financiranje bez većih promjena Plan strukture financiranja za 2010. godinu u visokom stupnju podudarnosti slijedi strukturu po kojoj su se tvrtke financirale i u 2009. godini. Vlastitim će se sredstvima približno jednako i iduće godine financirati 56,57 posto poduzetnika, dok će ta sredstva malo više angažirati njih 34,01 posto. Fondove Europske unije 37,78 posto kompanija koristit će kao i do sada, malo više će se njima poslužiti 47,59 posto, a mnogo manje će ih koristiti 14,01 posto

kompanija. Bankovni krediti bit će korišteni kod 55,20 posto, približno jednako kao i u 2009., dok će ta sredstva malo više koristiti 20,11 posto tvrtki, a mnogo više njima će se služiti 4,27 posto poduzetnika. Plan o malom smanjenju korištenja kredita banaka u 2010. godini provest će 14,02 posto kompanija, dok će veliko smanjenje provesti njih 6,41 posto. Obveznice i dionice kao izvor financiranja približno jednako koristit će u 64,95 posto, a mnogo manje u 33,90 posto kompanija. Drugi izvori financiranja u visokom postotku - od 68,81 posto - bit će korišteni približno jednako kao i ove godine. Među onima koji će više koristiti druge izvore financiranja 12,30 posto je onih kod kojih će to povećanje biti malo, a 5,64 posto je onih kod kojih će povećanje biti veliko. Malo manje će druge

Vaša tvrtka je 2009. u odnosu na 2008. ostvarila: 8,26

■ ukupni prihod

29,33

0,48 puno više

■

malo više

približno jednako

malo manje

21,80

puno manje

16,47

u obrazovanje i edukaciju: 4,33

57,15

puno veći

8,26 malo više

približno jednak

malo manji

puno manji

57,72

3,21

0,92 puno više

malo veći

■ neto dobit

30,47

■

28,08

približno jednako

malo manje

puno manje

u preuzimanja i akvizicije: 56,00

7,50

7,60

puno veći

malo veći

■ broj zaposlenih

11,16 približno jednak

16,02

malo manji

puno manji

42,09 36,74

30,31 9,96

10,22

puno više

1,65

3,14

0,34

puno veći

malo više

približno jednako

malo manje

9,56

puno manje

malo veći

približno jednak

malo manji

puno manji

www.privredni.hr Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009. izvore koristiti 3,77 posto kompanija, a mnogo manje njih 9,49 posto. Među grupama ističemo one koji imaju namjeru malo više koristiti fondove EU-a. To su tvrtke Sjeverozapadne Hrvatske (72,16 posto), one s područja Grada Zagreba (84,73 posto) i tvrtke pružatelji usluga (84,36 posto). Naglašavamo i građevinarstvo čijih će se 70,37 posto tvrtki mnogo manje služiti fondovima EU-a, njih 79,15 posto će se mnogo manje financirati obveznicama i dionicama, dok će njih 49,80 posto mnogo manje koristiti druge izvore. Slično planiraju i tvrtke iz trgovačke branše. One će mnogo manje koristiti EU fondove u 46,26 posto, a obveznice i dionice u financiranju mnogo će manje koristiti u 51,61 posto tvrtki. Za plan financiranja u 2010. godini također mo-

žemo primijetiti da će najzastupljenija biti kombinacija vlastitih sredstava i kredita banaka (159 kompanija), slijedi kombinacija svih izvora financiranja (139 kompanije), a na trećem je mjestu financiranje samo vlastitim sredstvima (114 kompanija). 2009. očekivano lošija Očekivanja sudionika ovogodišnjeg istraživanja s obzirom na rezultate poslovanja za 2009. u odnosu na 2008., a posebice kad je riječ o ukupnom prihodu, neto dobiti i broju djelatnika, jasna su i najavljuju smanjenje. Tvrtke u 28,08 posto očekuju mnogo manji ukupni prihod, dok ih 29,33 posto predviđa malo smanjenje. Udio onih koji predviđaju približno jednak prihod je 16,47 posto. Malo povećanje predviđa njih 21,80 posto, a veliko povećanje

ukupnog prihoda očekuje samo 4,33 posto tvrtki. Neto dobit bit će mnogo manja u 57,72 posto kompanija, a malo manja u njih 16,02 posto. Približno jednaku dobit ostvarit će samo 11,16 posto tvrtki, dok će mali porast ostvariti njih 7,60 posto. Gotovo isti udio, tj. 7,50

Odgovori o ulaganjima najavljuju određenu živost i to kako u povećanju, tako i u smanjenju ulaganja posto poduzeća očekuje ostvariti mnogo veću dobit u 2009. godini. Stav je 9,56 posto tvrtki da će ove godine imati mnogo manje zaposlenih nego 2008. godine kad su zapošljavali 9700 ljudi. Malo manje zaposlenih očekuje 36,74 posto tvr-

tki koje su prethodne godine zapošljavale 37.261 radnika, a približno jednak broj ljudi trebao bi raditi u 42,09 posto tvrtki koje su 2008. imale 42.681 djelatnika. Malo povećanje u odnosu na 10.096 zaposlenih u 2008. očekuje 9,96 posto tvrtki, dok mnogo veći broj zaposlenih od 1674 iz 2008. godine u 2009. godini očekuje 1,65 posto tvrtki. Financiranje u 2009. uglavnom kao i u 2008. Sudeći prema odgovorima na ovogodišnju anketu, kompanije su s visokim stupnjem podudarnosti slijedile plan financiranja za 2009. godinu, čiju strukturu su svojim odgovorima najavile u prošlogodišnjem istraživanju. Vlastitim sredstvima je 2009. godine u približno jednakom iznosu financirano 47,27 posto kompanija, u 30,20

posto kompanija taj se izvor koristio malo više, a u 12,71 posto malo manje. Na vlastita sredstva se mnogo više oslonilo 7,71 posto kompanija, a samo 2,11 posto mnogo je manje angažiralo vlastita sredstva. Fondovima EU-a približno jednako koristilo se 39,08 posto kompanija, dok je 38,99 posto taj izvor koristilo malo više nego u 2008. godini. Ovim fondovima se mnogo manje koristilo 21,44 posto kompanija. Kredite banaka približno jednako je koristilo 56,75 tvrtki. Ovaj izvor financiranja mnogo manje je koristilo 8,85 posto tvrtki, a malo manje njih 10,81 posto. Malo više su se kreditima banaka služili u 19,80 posto, a mnogo više u 3,78 posto kompanija. Financiranju iz obveznica i dionica 61,22 posto kompanija se priklonilo u približno istom iznosu kao i

prethodne godine, dok je 37,54 posto kompanija ovaj izvor koristilo mnogo manje. Financiranje iz drugih izvora približno jednako je koristilo 75,36 posto, dok je druge izvore financiranja mnogo manje koristilo 14,50 posto kompanija. Premda su kompanije često navodile financiranje iz više izvora, ipak se najčešće pojavljuje financiranje iz vlastitih izvora u kombinaciji s kreditima banaka, zatim po zastupljenosti slijedi financiranje iz svih ponuđenih izvora (od kojih je jedna opcija “iz drugih izvora”, pa to onda širi lepezu potencijalnih mogućnosti), dok je na trećem mjestu po zastupljenosti financiranje samo iz vlastitih sredstava. Te tri kombinacije pokrivaju izvor financiranja većine kompanija koje su odgovorile na ovo pitanje (423 kompanije od njih 554).

Izvoz je pao kod polovine tvrtki U procjenu uvoznoizvoznih rezultata za 2009. godinu svojim odgovorima su se uključile 352 tvrtke koje očekuju sljedeće rezultate. Rezultirajući uvoz u 2009. godini: 29,53 posto imat će mnogo manji uvoz, 31,66 posto malo manji, a 29,69 posto približno jednak onom u 2008. godini. Malo veći uvoz imat će 8,01 posto, a samo 1,10 posto predviđa ostvariti mnogo veći uvoz nego prethodne godine. Od tvrtki izvoznica ove će godine njih 35,56 posto ostvariti mnogo manji izvoz, 20,35 posto malo manji, a kod 23,73 posto ostvareni će izvoz biti približno jednak onom u 2008. godini. Malo povećanje izvoza očekuje njih 5,89 posto, a 14,48 posto očekuje ostvariti mnogo veći izvoz u 2009. godini. Mnogo veća pokrivenost uvoza izvozom očekuje se u 14,70 posto tvrtki, malo povećanje pokrivenosti očekuje njih 20,71 posto, a 39,54 posto bi, prema odgovorima, trebalo ostvariti približno jednaku pokrivenost uvo-

za izvozom. Malo smanjenje očekuje 18,64 posto, a veliko smanjenje pokrivenosti bit će u 6,42 posto tvrtki. Prihod ostvaren izvozom u 2009. godini otprilike će slijediti postotnu distribuciju izvoznih rezultata. Tako će 15,82 posto izvoznika ostvariti mnogo veći prihod od izvoza, za 7,67 posto taj će porast biti malo veći, a 19,21 posto očekuje ostvariti prihod približno jednak prethodnoj godini. Malo smanjenje prihoda od izvoza bit će ostvareno kod 22,85 posto izvoznika, dok će 34,44 posto imati mnogo manji prihod od izvoza. Vrijedi istaknuti odgovore pristigle od tvrtki s područja Sjeverozapadne Hrvatske. One najavljuju da će ih 24,08 posto imati mnogo manji, a 25,77 posto malo manji uvoz. Udio od 35,49 posto tvrtki imat će uvoz isti kao i 2008. godine, dok će on biti malo veći u 12,84 posto tvrtki. Mnogo veći uvoz najavljuje samo 1,83 posto poduzeća. Izvoz bi trebao biti u 26,56 posto tvrtki mnogo veći, a u 6,78 posto malo veći.

Približno iste rezultate u usporedbi sa 2008. godinom trebalo bi imati 40,26 posto tvrtki. Malo manji izvoz očekuje 9,30 posto, a mnogo manji 17,09 posto tvrtki s tog područja. Pokrivenost uvoza izvozom bit će u 21,22 posto mnogo veća, kod 23,97 posto malo veća i kod 44,55 posto tvrtki približno jednaka onoj ostvarenoj godinu ranije. Mali pad pokrivenosti predviđa 6,05 posto, a mnogo manju pokrivenost očekuje 4,21 posto tvrtki. Tvrtke Sjeverozapadne Hrvatske u 26,66 posto imat će mnogo veći prihod ostvaren izvozom. U 7,33 posto taj prihod će biti malo veći, a 28,08 posto će ostvariti približno jednak iznos prihoda ostvarenog izvozom. Malo smanjenje najavljuje 19,44 posto, a veliko 18,49 posto tvrtki. Pozitivan trend koji su pojedine grupe najavile u očekivanim poslovnim rezultatima za 2010. godinu ogleda se i u predviđanjima uvoznoizvoznih rezultata. Uvoz bi u 2010. godini trebao biti približno jednak, što je stav 50,69 posto kom-

panija, ili malo veći, što očekuje njih 27,25 posto. U izvozu se očekuje lagan, ali izrazitiji porast jer 17,47 posto kompanija planira ostvariti mnogo veći, njih 41,88 posto

malo veći, a 27,50 posto približno isti izvoz. Malo smanjenje izvoza trebalo bi ostvariti 11,29 posto kompanija, dok će osjetan pad zabilježiti samo njih 1,86 posto. Pokrivenost uvoza izvozom trebala

Vaša tvrtka je 2009. u odnosu na 2008. ostvarila izvoz: 35,56 23,73

20,35

14,48 5,89 puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji puno manji

Vaša tvrtka je 2009. u odnosu na 2008. ostvarila uvoz: 29,69

31,66

29,53

8,01 1,10 puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji puno manji

bi biti veća, a to se temelji na 10,23 posto kompanija koje očekuju mnogo veću pokrivenost, 32,73 posto onih koje će ostvariti malo veću i 48,78 posto približno jednaku pokrivenost uvoza izvozom. Još bolji bi trebao biti prihod ostvaren izvozom, gdje 18,68 posto tvrtki očekuje da on bude mnogo veći, 47,95 posto malo veći, a 19,06 posto očekuje približno jednak prihod od izvoza kao i 2009. godine. Mali pad prihoda od izvoza u 2010. godini očekuje 12,34 posto kompanija, dok će osjetniji pad zabilježiti samo 1,98 posto anketiranih. Predviđanja po grupama velikim su dijelom slična, ali svejedno vrijedi istaknuti odgovore s područja Središnje i Istočne (Panonske) Hrvatske, čijih 34,33 posto kompanija najavljuje mnogo veći izvoz u 2010. godini i prihod ostvaren od njega, kao i tvrtke iz prerađivačke industrije kojih 25,14 posto u sljedećoj godini najavljuje mnogo veći izvoz.

www.privredni.hr Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2010. 13

“Značajniji oporavak osobne potrošnje tijekom 2010. nije izgledan.” ALEN KOVAČ, MAKROEKONOMSKI ANALITIČAR ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANKA

Očekivanje pozitivnih signala i oporavka gospodarstva

Brzina oporavka ovisit će o brzini i održivosti oporavka regionalnih gospodarstava, odnosno glavnih trgovinskih partnera i oporavka potražnje za hrvatskim izvozom

ok je 2009. bila godina očekivane snažne kontrakcije ekonomske aktivnosti, 2010. bit će godina očekivanja pozitivnih signala i oporavka gospodarstva. Dok je izgledno kako je dno u terminima stopa rasta BDP-a dosegnuto u prvoj polovini godine, na pragu 2010. možemo zaključiti kako i nadalje znakovi oporavka ostaju slabi. Godina 2009. jasno je pokazala limitiranosti hrvatskog modela rasta i njegovu ovisnost o domaćoj potrošnji i snažnom kreditiranju. Pad izvoza uslijed globalne krize samo se dodatno nadovezao. Također, u kontekstu akumuliranih neravnoteža, odnosno akumuliranih deficita i vanjskog duga, pokazala se visoka osjetljivost ekonomije na eksterne šokove i rizik potencijalnog prestanka priljeva ka-

pitala. Isto tako treba zaključiti kako je u smislu monetarne regulative i kvalitete financijskog sustava Hrvatska spremno ušla u vrlo zahtjevnu godinu, a što je omogućilo HNB-u zavidan manevarski prostor kako bi stabilizirao pritiske te osigurao stabilnost financijskog sustava i stabilnost deviznog tečaja. Oprezniji pristup banaka Godina 2010. donosi povišenu neizvjesnost oko dinamike oporavka. Brzina oporavka ovisit će o brzini i održivosti oporavka regionalnih gospodarstava, odnosno glavnih trgovinskih partnera i oporavka potražnje za hrvatskim izvozom. S druge strane, oporavak će biti determiniran i novim investicijskim ciklusom korporativnog sektora, a što će korespondirati

s oporavkom sentimenta (velikim dijelom i pod utjecajem eksternih gospodarskih kretanja) te oporavkom dinamike kreditiranja poduzeća. U kontekstu kreditiranja izgledno je očekivati nastavak opreznijeg pristupa banaka sukladno gospodarskim okolnostima. S druge strane, vidljiva je stabilizacija kretanja ka-

Fokus će ostati na fiskalnoj politici, odnosno potrebi održavanja fiskalne discipline matnih stopa nakon perioda uzlaznog trenda, a što je posljedica olakšanog pristupa stranim izvorima financiranja te stabilizacije depozitnih kamatnih stopa na domaćem tržištu. Stoga, iako ne treba oče-

kivati pad kamatnih stopa na kredite u 2010. prije svega zbog porasta troškova rizika, stabilizacija kamatnih stopa imat će pozitivan efekt na razinu neizvjesnosti i spremnost ulagača na nove investicijske projekte. Značajniji oporavak osobne potrošnje tijekom 2010. nije izgledan. Porast nezaposlenosti Trendovi na tržištu rada ostat će nepovolj-

ni, odnosno doći će do porasta nezaposlenosti, dok će plaće u povoljnijem scenariju stagnirati. Ako tome dodamo stagnaciju potrošačkog kreditiranja, potencijal za iznenađenje na strani osobne potrošnje relativno je malen. U tom kontekstu, u 2010. u optimističnijem scenariju očekujemo stagnaciju BDP-a, dok realno rizici ostaju naglašeni na dolje. S druge strane, recesija će i dalje imati po-

zitivan efekt na deficit platne bilance, tako da će potrebe za svježim vanjskim financiranjem biti niže. To bi uz zadržavanje stabilnog eksternog okruženja i refinanciranja inozemnog duga trebalo osigurati stabilna tečajna kretanja. Očekivano, fokus će ostati na fiskalnoj politici, odnosno potrebi održavanja fiskalne discipline. Naravno, u kontekstu toga neminovno se pojavljuje i tematika reforme javnog sektora i obuzdavanja rashodne strane proračuna. Također, tijekom 2010. pregovori s EU-om trebali bi ući u završnu fazu te bi potencijalno trebao biti poznat i datum ulaska Hrvatske u EU pa stoga ne treba zanemariti ni pozitivan efekt tog događaja, barem u kontekstu stabilnosti i cijene stranog kapitala.

www.privredni.hr Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

( oko 2% u 2010.

procjena intenziteta pada BDP-a

POSLOVNA OČEKIVANJA 2010. 15

( 500 mil €

uzmanjkat će već u prvom kvartalu 2010.

HRVOJE STOJIĆ, DIREKTOR EKONOMSKIH ISTRAŽIVANJA U HYPO ALPE-ADRIA-BANKU

Teško je očekivati smanjenje kamata S obzirom na to da će se banke srednjoročno orijentirati na relativno veći značaj domaćih izvora u ukupnim izvorima financiranja uz istodobno razduživanje tvrtki prema inozemstvu, cijena novca bi još neko vrijeme mogla ostati povišena

ored same procjene intenziteta pada BDP-a u 2010. od oko dva posto, uslijed daljnje prilagodbe domaće potražnje još važnije su brojne neizvjesnosti te downside rizici u pozadini takvih očekivanja. Naime, radi se o razmjerima prilagodbe tržišta rada, koje je u proteklom dugoročnom razdoblju uglavnom ojačalo u sektorima koji su se relativno najviše zaduživali (građevina, trgovina) ili pak stasali na energičnoj podršci države (opet građevina). Nadalje, intenzitet razduživanja u privatnom sektoru, i to sve više tvrtki, ponajviše će odrediti razinu likvidnosti u gospodar-

stvu te daljnji pad investicija. Razmjeri neizbježne fiskalne prilagodbe također su sve bitnija kočnica

Već tijekom prvog kvartala 2010. Ministarstvo financija mora opet na financijska tržišta po najmanje 500 milijuna eura ekonomija koje su oduvijek vodile procikličku fiskalnu politiku pa tako i danas. Spomenimo, napokon, i moguće pozitivne implikacije na cijenu financiranja države te ukupnog gospodarstva, kao i

dostupnost kapitala ubrzamo li pregovore s EUom te odnosne strukturne reforme. Uporna retorika HNB-a Druga strana medalje svega ovdje spomenutog su i značajno smanjeni eksterni rizici uslijed više no prepolovljenog deficita platne bilance, te po toj osnovi relativno nižih potreba za dužničkim financiranjem. Potonja situacija u kombinaciji s obuzdanom inflacijom, nemogućnosti fiskusa da u dogledno vrijeme bude ekspanzivan te stagnantnim kapitalnim, odnosno trgovinskim tijekovima, načelno otvara mogućnost

da dodatno popuste “monetarne” uzde… posebno dođe li do poteškoća u održavanju devizne likvidnosti zemlje. U tom smislu neizvjesnost raste već tijekom prvog kvartala 2010. kad Ministarstvo financija mora opet na financijska tržišta po najmanje 500 milijuna eura, a ponuda istočnoeuropskog duga u tom kratkom periodu slična je cijeloj ovogodišnjoj (50-60 milijardi dolara). To još uvijek ne znači da će bez zaokreta u ukupnoj ekonomskoj politici (smanjenju uloge države u gospodarstvu) monetarne vlasti i popustiti. Stoga ne iznenađuje uporna retorika HNB-a o daljnjem balansiranju izme-

đu obuzdavanja eksternih neravnoteža te omogućavanja kreditne aktivnosti, uz uvjet stabilnosti tečaja. Prudencijalni karakter monetarne politike u mnogome će ostati zadržan, odnosno čak pojačan, primjerice dodatnim izdvajanjima pri plasiranju veće vrijednosti nehedžiranog zajma u odnosu na vrijednost nekretnine. Očekivanja slabljenja kune Glede implikacija ekonomskih politika na tečaj i kamatne stope, već spomenuto smanjenje platnobilančnog dužničkog gapa, zaduživanje (kvazi)države u inozemstvu te HNB-ovo upravljanje likvidnosti sustava glavni su argumenti u pogledu stabilnosti kune i u 2010. Očekivanja da bi kuna u prosjeku mogla ipak malo oslabjeti temelje se na neizbježnom trendu razduživanja tvrtki prema inozemstvu, problemima u refinanciranju domaćih tvrtki (što skraćuje pozicije banaka te ih potiče na kupnju deviza), “normalizaciji” apetita za ri-

zikom te moguće malo “mekšoj” monetarnoj politici. S obzirom na to da bi i u 2010. država u svjetlu objektivnih fiskalnih rizika mogla apsorbirati najveći dio domaćeg kreditnog potencijala banaka te averziju prema riziku zbog rasta rizičnih plasmana i rezerevacija teško je očekivati generalno, a kamoli bitno smanjenjenje kamatnih stopa. Moguće korekcije “na dolje” po pojednim vrstama plasmana moguće su u smislu restrukturiranja kreditnog portfelja u cilju smanjenja rizika te iz konkurentskih razloga. Štoviše, s obzirom na to da će se banke srednjoročno orijentirati na relativno veći značaj domaćih izvora u ukupnim izvorima financiranja (po zastoju u priljevu inozemnog kapitala) uz istodobno razduživanje tvrtki prema inozemstvu, cijena novca bi još neko vrijeme mogla ostati povišena oko trenutačnih razina. *Mišljenja iznesena u članku nisu nužno stavovi Hypo Alpe-Adria-Banka

16 POSLOVNA OČEKIVANJA 2010.

Privredni vjesnik Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

“Ni za banke 2010. neće biti lagana godina. Očekuje ih smanjenje profitabilnosti.” MARKO ŠKREB, GLAVNI EKONOMIST PRIVREDNE BANKE ZAGREB

Još jedna godina propuštenih prilika U 2010. stopa rasta BDP-a mogla bi biti oko nule, a kao posljedicu takvih kretanja očekujemo nastavak rasta nezaposlenosti

a se ova publikacija distribuira korisnicima preko Twittera, odgovor na pitanje što nas očekuje u 2010. godini izgledao bi ovako: Stagnacija proizvodnje, rastuća nezaposlenost i visoki fiskalni teret. Za banke povećanje loših plasmana, smanjenje profita i kamatnih stopa. Već po ovom mikroblogu vidi se da nas ne čeka neki posebno optimističan scenarij. Uza sve rizike i neizvjesnosti koje predviđanja redovno nose, naše je mišljenje da bi u 2010. stopa rasta BDP-a mogla biti oko nule. Pri tome valja naglasiti: prvo, nulti rast znači da ćemo

ponovno stvoriti manji kolač jer je BDP u ovoj godini pao oko šest posto realno, a to znači manje za raspodjelu i u 2010. u odnosu na 2008. Drugo, moguće je da final-

Problem hrvatskih javnih financija nije visina deficita, nego visoka razina fiskalnih rashoda na brojka (kada bude objavljena, za oko tri godine) donese i pozitivan rast, no naše je mišljenje da će on, ako ga i bude, biti vrlo nizak. A moguće je da rast BDP-a u 2010. bude i negativan, brojne su neizvje-

ZAJEDNIČKA EMISIJA PRIVREDNOG VJESNIKA I MEDIA SERVISA

snosti prisutne. Treće, visoki rast ne očekujemo ni u iduće, barem, dvije godine. Dakle, tek u 2013. bi BDP mogao doći na razinu BDP-a iz 2008. godine. O gubicima potencijalnog rasta u tom razdoblju da i ne govorimo. Ni proračun ne ulijeva optimizam Kao posljedicu takvih kretanja očekujemo nastavak rasta nezaposlenosti, koji uvijek s vremenskim odmakom slijedi pad BDP-a, dakle nastavak trendova iz 2009. godine. Promjene tog trenda ne očekujemo prije drugog dijela 2010. godine. Nažalost, ni proračunske brojke za 2010. godinu ne ulijevaju dodatni optimizam. Kao što smo napisali u našim tjednim Analizama, najlakše ga je ocrtati kao već viđeno, dakle praktički ponovljenu 2009. godinu. A ipak smo očekivali više, radikalniji zaokret k strukturnim reformama. To ovaj prijedlog ne odražava, naprotiv, prihvaća status quo. S takvim će

poreznim opterećenjem i bez ozbiljnijih zaokreta u strukturnoj politici teško doći do dinamičnog rasta gospodarstva i u srednjem roku. Smanjenje profitabilnosti banaka Ponovimo da problem hrvatskih javnih financija nije visina deficita (koji će prema službenim statistikama u 2010. godini biti tek nešto iznad dva posto BDP-a, a prema procjenama i širem obuhvatu blizu pet posto), nego visoka razina fiskalnih rashoda, koji ne pokazuju tendenciju smanjenja. O tome je često i opsežno pisano, no valja uporno ponavljati.

Visoka razina rashoda kočit će brži rast u srednjem roku, a zbog toga će i nezaposlenost biti viša nego što bi mogla biti. A stečena prava u srednjem će roku postati neodrživa i na sadašnjim razinama. Drugim riječima, preskupa smo država sa suviše prava. Ni za banke 2010. neće biti lagana godina. Očekuje ih smanjenje profitabilnosti, ponajprije zbog daljnjeg rasta nenaplativih ili djelomično naplativih plasmana. To će biti posebice izraženo u prvoj polovini godine. Naime, dio plasmana koje su banke reprogramirale i time kupile malo vremena si-

gurno će se u idućoj godini pokazati kao loš. No, valja reći da stabilnost sustava neće biti ugrožena jer su banke visokokapitalizirane i većina sustava već sada zadovoljava vrlo stroge, nove kapitalske zahtjeve za 2010. godinu. Za razliku od nekih analitičara, mi očekujemo vrlo lagani pad i pasivnih i aktivnih kamatnih stopa. Cijenu novca određuje niz često međusobno kontradiktornih silnica. No, niska potražnja uz trend pada cijene izvora novca s vremenskim će odmakom utjecati na pad prosjeka kamatnih stopa. Pri tome su vjerojatne promjene relativnih cijena, tj. kamatne stope na neke proizvode mogu i rasti, no prosječni trend će ići k njihovom nominalnom smanjenju. Sumarno, za 2010. godinu ne vidimo nikakav krizni scenarij, nego još jednu godinu propuštenih prilika da se krene prema višem, održivom potencijalnom rastu u Hrvatskoj. Šteta, no to je izgleda naša realnost.

Vaš gospodarski tjednik - i na radio valovima! NARODNI RADIO

PETAK 14.30 SATI

RADIO POSTAJA NOVSKA PONEDJELJAK 16.00 SATI RADIO GIARDINI UTORAK 17.45 SATI RADIO LABIN RADIO 047

UTORAK 17.45 SATI SRIJEDA 17.45 SATI

RADIO SISAK

SRIJEDA 18:15 SATI

RADIO AKTIV RADIO ČAKOVEC RADIO BIOKOVO

SRIJEDA 17.40 SATI SRIJEDA 17.40 SATI ČETVRTAK 18.00 SATI

POSLOVNA OČEKIVANJA 2010. 17

www.privredni.hr Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

(

do 5%

očekivano smanjenje prodaje u trgovini

( 14,5 do 15,5%

doseći d ći ćće prosječna stopa t nezaposlenosti

ANTON STARČEVIĆ, GLAVNI EKONOMIST RAIFFEISENBANKA AUSTRIA

Niz rebalansa državnog proračuna Očekujemo dostizanje ukupnog deficita proračuna od tri do 3,5 posto, no smatramo da u 2010. neće biti problema s financiranjem rastućeg deficita jer je likvidnost na domaćem i na stranim financijskim tržištima visoka

akon što je 2009. godina započela s izvjesnim padom ekonomske aktivnosti i s neizvjesnom dubinom pada, tijekom godine smo spoznali razmjere utjecaja krize na domaću proizvodnju i potrošnju te na ukupni pad ekonomske aktivnosti. Srednji dio godine obilježila je stabilizacija, kako na vanjskim

Očekivana stopa rasta BDP-a nalazi se u rasponu od -2 posto do +1 posto, s tim da su rizici ostvarivanja veći na negativnoj strani tako i na domaćem tržištu, stoga najave za sljedeću godinu počivaju na čvršćim temeljima nego što je to bio slučaj prethodne godine. Očuvana je stabil-

nost financijskog sektora, a nema naznaka novih poremećaja na svjetskim financijskim tržištima, što nama, ovisnima o priljevu inozemnog kapitala, pruža sigurnije okružje za zaustavljanje pada ekonomske aktivnosti. Prosječna stopa nezaposlenosti do 15,5 posto Očekivana stopa rasta BDP-a za 2010. godinu nalazi se u rasponu od -2 posto do +1 posto, s tim da

su rizici ostvarivanja veći na negativnoj nego na pozitivnoj strani. Osnovni rizik nalazimo u kretanju cijena u razmjeni s inozemstvom. Naime, u ovoj godini smo zbog svjetske recesije ostvarili manje izdatke za uvoz roba, ponajprije energije čije su cijene na robnim burzama pale u prvom tromjesečju nakon rekordnih razina u 2008. godini. Predviđeni globalni oporavak u 2010. godini rezultirat će porastom potražnje za energi-

jom i sirovinama, što će nam donijeti veći deficit platne bilance i porast pritiska za liberalizacijom cijena energije te komunalnih usluga. Zbog tog procesa predviđamo i vraćanje blagog pritiska na rast cijena, ali bez značajnijeg oporavka potražnje za kreditiranjem potrošnje i investicija ukupni indeks promjene potrošačkih cijena na godišnjoj razini ne bi trebao premašiti 3,5 posto. Potražnja za kreditima stanovništva neće se u sljedećoj godini povećati jer će izostati povećanje stambenih i drugih namjenskih dugoročnih kredita. Suočeni s trendom smanjenja cijena nekretnina s jedne, te strahom od gubitka redovitih primanja s druge strane, građani izbjegavaju dugoročno zaduživanje i kupovinu trajnih potrošnih dobara. Rast nezaposlenosti zbog zatvaranja

poduzeća koja ne mogu financijski izdržati dulje razdoblje smanjenja realizacije nastavit će se tijekom cijele godine, što će se odraziti na smanjenje prodaje u trgovini na malo od tri do pet posto. Prosječna stopa nezaposlenosti nastavit će se povećavati i mogla bi doseći razinu od 14,5 do 15,5 posto, ovisno o spremnosti javnog sektora na racionalizaciju broja zaposlenih. Kupnja u inozemstvu Smanjenju prodaje u trgovini na malo pogoduje i povećani porez na dodatnu vrijednost koji snižava konkurentnost domaće trgovine u odnosu na ponudu kod susjednih tržišta te će se značajan dio kupovne moći hrvatskih građana nastaviti realizirati izvan granica odnosno bez ostvarivanja priljeva od neizravnih poreza u naš proračun.

Planirani proračun za 2010. godinu neće se ostvariti na strani prihoda, te očekujemo niz rebalansa tijekom godine, ali i dostizanje ukupnog deficita proračuna od tri do 3,5 posto. Smatramo da u 2010. godini neće biti problema s financiranjem rastućeg deficita jer je likvidnost na domaćem i na stranim financijskim tržištima visoka. Prema kraju godine bi zbog povlačenja likvidnosti iz sustava od strane središnjih banaka vodećih svjetskih ekonomija moglo nastupiti smanjenje ponude kapitala na vanjskim tržištima, ali predviđamo da će država izlazak na međunarodno tržište duga realizirati u prvom dijelu godine, dok bi u drugom dijelu trebala značajnije koristiti financiranje na domaćem tržištu. Alternativni scenarij smanjivanja rashoda ne držimo realnom opcijom.

www.privredni.hr Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2010. 19

“Ako izostanu promjene, cijela novoostvarena vrijednost morat će biti

preusmjeravana u otplatu inozemnih dugova umjesto prema rastu standarda.”

ZDESLAV ŠANTIĆ, GLAVNI EKONOMIST SOCIETE GENERALE - SPLITSKE BANKE

Nastavak kontrakcije gospodarstva

U idućoj godini i dalje glavni izazov ostaje stvaranje preduvjeta za dugoročno održiv gospodarski rast, ponajprije kroz promjene u dosadašnjoj fiskalnoj i strukturnoj politici

akon ove, po gospodarstvo iznimno teške 2009. godine, ni iduća godina ne donosi mnogo razloga za optimizam. Tako je u 2010. moguće očekivati daljnju kontrakciju domaćeg gospodarstva, a stabilizacija nije izgledna prije druge polovine godine. Pad BDP-a bit će ponajviše posljedica pada osobne potrošnje uslijed smanjenja razine zaposlenosti te realnog pada neto plaća. Rast poreznog opterećenja u 2009. godini također će nastaviti pridonositi manjoj potrošnji kućanstava u idućem razdoblju. Trenutačne visoke cijene inozemnog zaduživanja, niska iskorištenost kapaciteta u industriji te potreba da se smanje deficiti u proračunima središnje i lokalne države rezultirat će i manjim kapitalnim ulaganjima. Nažalost, hrvatsko gospodarstvo nije izvozno orijentirano te neće profitirati od fiskalnih stimulansa implementiranih u zemljama eurozone poput nekih drugih gospodarstava u regiji.

ran pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji i to kroz proces konvergencije razine cijena, ponajprije u segmentu usluga i energenata.

Zadnja kretanja u domaćem gospodarstvu potvrdila su činjenicu da osobna potrošnja i državne investicije u cestogradnju ne mogu više biti generator rasta. Promjene kao nužnost Stoga, za iduću godinu i dalje glavni izazov ostaje stvaranje preduvjeta za

U drugoj polovini 2010. moguće je očekivati određenu stabilizaciju na domaćem tržištu rada dugoročno održiv gospodarski rast ponajprije kroz promjene u dosadašnjoj fiskalnoj i strukturnoj politici. Ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da se u posljednjih godinu i pol dana značajno povećao inozemni dug, ali i troškovi njegovog servisiranja. Stoga je u nadolazećem razdoblju nužno kroz reforme omogućiti brži go-

spodarski rast, jer nas uz zadržavanje dosadašnjeg modela rasta nakon oporavka očekuje stagnacija gospodarstva. Ako izostanu navedene promjene, cijela novoostvarena vrijednost u domaćem gospodarstvu morat će biti preusmjeravana u otplatu inozemnih dugova umjesto prema rastu standarda građana. U 2009. godini inflatorni pritisci bili su dominantno pod utjecajem opadajuće domaće potražnje, što je rezultiralo najslabijim rastom potrošačkih cijena u zadnjih pet godina. Iako se očekuje zadržavanje navedenih utjecaja i tijekom 2010., izgledno je

da bi rast cijena u promatranoj godini ipak mogao biti nešto izraženiji. Naime, oporavak globalnog gospodarstva te ekspanzivna monetarna politika u najrazvijenijim zemljama mogli bi dovesti do rasta cijena nafte i ostalih sirovina na svjetskim tržištima. Nadalje, izgledno je i poskupljenje određenih komunalnih usluga, koje su i dalje ispod tržišnih razina. Takva odluka bit će potpomognuta pogoršanjem financijskih rezultata tvrtki u državnom vlasništvu te problema u proračunima jedinica lokalne samouprave. U dugom roku rast cijena će ponajviše biti determini-

Pad profitabilnosti Nažalost, utjecaj recesije u domaćem gospodarstvu na standard građana mogao bi biti najizraženiji upravo na početku 2010. godine, kada se može očekivati da nezaposlenost dosegne i najveću razinu u zadnjih gotovo pet godina. S obzirom na to da je rast nezaposlenosti nastupio s određenim vremenskim odmakom, ponovni rast zaposlenosti nije moguće očekivati prije 2011. godine. Ipak, u drugoj polovini iduće godine moguće je očekivati određenu stabilizaciju na domaćem tržištu rada. U ovakvim okolnostima javlja se potreba da kreatori gospodarske politike implementiraju mjere kojima bi se spriječio odlazak novonezaposlenih osoba iz radne snage te omogućila brža prilagodba nezaposlenih

osoba potrebama tržišta rada u budućnosti. Daljnje pogoršanje makroekonomskog okruženja odrazit će se i na poslovanje domaćih tvrtki. U idućoj godini moguće je očekivati nastavak pada poslovnih prihoda te profitabilnosti. Tvrtke koje u prethodnim godinama nisu vodile razumnu poslovnu politiku, poput primjerice preinvestiranja, slabog upravljanja novčanim tijekom te nedovoljno sposobnog menadžementa, suočit će se s dodatnim poteškoćama i u 2010. godini. Ipak, povoljnija kretanja moguće je očekivati u drugoj polovini iduće godine, i to ponaprije kod izvozno orijentiranih sektora odnosno poduzeća. U uvjetima brojnih problema u domaćem gospodarstvu, tvrtke će morati naći načina kako povećati svoju efikasnost, poboljšati upravljanje, pronaći nova tržišta te se pripremiti za poslovanje i veliku konkurenciju na jedinstvenom tržištu Europske unije.

20 POSLOVNA OČEKIVANJA 2010.

“Trećinu radnih mjesta morali smo zatvoriti.”

GOSPODARSTVENICIMA SMO POSTAVILI PITANJA:

Vaša ocjena poslovne Vaš 2009.?

Kakvi su vaš vaši planovi i oč očekivanja u idu iduććoj godini od ekonomske politike, dr držžavnih mjera, porezne politike, politike zapoššljavanja, likvidnosti... zapo

Ante Miloš

“Od države ne očekujem ništa. Posebice nakon što smo umjesto potpora dobili vaučere za umjetno gnojivo koje mi, eko proizvođači - ne smijemo koristiti.”

Mario Sever

DRAGO TADIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE OSIJEK-KOTEKSA

Nadam se da 2010. neće biti gora od ove godine

Opstat će samo najbolje građevinske tvrtke

Kad je riječ o proizvodnji i prodaji, ova je godina najbolja u našoj povijesti. Unatoč svim teškoćama na tržištu, prema financijskim pokazateljima 2009. bit će nam poslovno najbolja godina do sada. Imali smo znatno ulaganje u povećanje plasteničkih nasada, a otvorili smo i novu prodavaonicu u zatvorenom dijelu zagrebačke tržnice Dolac. Iskreno se nadam da nam sljedeća godina neće biti gora od ove. Na tržištu svih poljoprivrednih proizvoda, pa tako i naših ekoloških, došlo je do velikih pore-

mećaja zbog kašnjenja i smanjivanja poticaja i subvencija ili njihove neisplate. Stanje se prilično zamrsilo i nadam se da nagodinu neće biti toliko problema. Od države iskreno ne očekujem ništa. Posebice nakon činjenice da smo umjesto potpora dobili pomoć u vaučerima za umjetno gnojivo koje mi, eko proizvođači - u našoj proizvodnji ne smijemo upotrebljavati. Naravno da smo Ministarstvu vratili vaučere, no s takvim odnosom prema eko proizvodnji moramo se osjećati glupo. Unatoč najavama, nismo dobili nikakvo povećanje potpora u odnosu na konvencionalne proizvođače. S obzirom na znatno smanjenje proračuna kojim može raspolagati ministar poljoprivrede, ne znamo tko će dobiti manju pomoć, tko veću, a tko nikakvu. Ove je godi-

ne u proceduru ušao novi zakon o novčanim potporama u kojem je planirano podizanje eko proizvođača na višu razinu. No, ne vjerujem da će se to uskoro ostvariti. I do sada se mnogo toga govorilo i obećavalo, a ostalo je samo na papiru. Očekujemo da će se s poboljšanjem situacije u državi poboljšati i financijska situacija na lokalnim razinama. Lokalne potpore su ove godine bile smanjene jer je bilo manje novca, no za razliku od državne razine, ono što je obećano proizvođačima je isplaćeno. U 2010. očekujemo dovršenje započetih ulaganja u unaprjeđenje proizvodnje. No kako ulaganja financiramo uglavnom iz vlastitih sredstava, mnogo će toga ovisiti o financijskoj slici, pa se bojim da će druge investicije čekati bolja vremena.

NIKOLINA BABIĆ, DIREKTORICA TVRTKE PANA

Ekonomska politika mora se mijenjati Treba poticati domaću proizvodnju, što do sada nije bilo pravilo. Bez domaće proizvodnje i rasta BDP-a nema razvoja države Ovu poslovnu godinu ocjenjujem vrlo teškom pogotovu za nas izvoznike koji smo prvi u državi osjetili svjetsku krizu i najavljivali probleme već u drugoj polovini 2008. godine. Ekonomska politika

Planiramo se što više usmjeriti na inozemno tržište

Evo što su odgovorili...

www.privredni.hr Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

MARIO SEVER, VLASNIK EKO SEVERA

Koji su konkretniji planovi vaš vaše tvrtke u 2010.?

Privredni vjesnik Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

u idućoj godini mora se mijenjati u odnosu na ranije godine. Treba poticati domaću proizvodnju, što do sada nije bilo pravilo.

Bez domaće proizvodnje i rasta bruto domaćeg proizvoda nema razvoja i jačanja države. Mi smo bogata zemlja s prirodnim resursima, pa stoga drvnu industriju vidim kao jednu od vodećih gospodarskih grana u Republici Hrvatskoj, a koja je usmjerena na inozemna tržišta i koja jedina ima pozitivnu platnu bilancu. Kad je riječ o našoj branši, Udruženje drvne industrije predalo je plan mjera kako spasiti te unaprijediti drvnu industriju. To se dakako odnosi na razne državne mjere, ali ponaj-

prije na to kako nadoknaditi izvoznicima gubitak uzrokovan jakim tečajem kune. Pana u 2010. planira vratiti opseg proizvodnje koji smo imali potkraj 2008. godine, te se što više usmjeriti na inozemno tržiše gdje se polako osjeća oporavak.

Unatoč svim problemima zadovoljni smo ostvarenim rezultatima. Očekujemo ostvarenje prihoda iznad 1,5 milijardi kuna Poslovnu 2009. ocjenjujemo prolaznom ocjenom. U njoj je cjelokupno gospodarstvo, pa tako i građevinski sektor, poslovalo u dva podosta različita razdoblja. U prvom dijelu godine poslovanje se odvijalo bez prevelikih teškoća, bez značajnijih obustava projekata, odnosno nije se u potpunosti osjetio utjecaj globalne ekonomske krize. U drugom dijelu godine sve se više osjeća pritisak krize koja se odrazila na projekte svih veličina, bilo da su već bili u fazi izvođenja ili su trebali otpočeti. Sa stajališta društva Osijek-Koteks, unatoč svim problemima zadovoljni smo ostvarenim rezultatima. Očekujemo ostvarenje prihoda iznad 1,5 milijardi kuna. Bez obzi-

ra na globalne poteškoće u likvidnosti pravodobno smo izvršavali obveze prema svim kooperantima, dobavljačima i kreditorima te osigurali isplatu svih plaća zaposlenicima društva. Značajan događaj za Osijek-Koteks u 2009. je početak proizvodnje u kamenolomima i tvornicama bivše tvrtke KamenIngrad u stečaju, kroz novoosnovanu tvrtku kćer Velički Kamen Velika. Tijekom 2009. Osijek-Koteks je kroz stečajnu masu

kupio imovinu posrnule tvrtke i otpočeo proizvodnju u sklopu vlastite grupacije. Tijekom 2009. u sustav Osijek-Koteks Grupe uključen je i kamenolom Busišta dva u blizini Zadra. U prvom dijelu 2010. godine ne očekujemo značajnije poboljšanje stanja u gospodarstvu s obzirom da se u Hrvatskoj pozitivne reakcije, koje ovih dana u svjetskom gospodarstvu nagovješćuju završetak globalne ekonomske krize, naziru tek u drugom dijelu 2010. Sukladno tome, popravak stanja u gospodarstvu trebao bi uslijediti u drugom dijelu godine. No ipak, očekujemo iznimno tešku poslovnu godinu za cjelokupno gospodarstvo pa tako i za građevinski se-

ktor u kojem će moći opstati samo najkvalitetnije tvrtke. Unatoč proračunskom deficitu koji je najavljen za sljedeću godinu ne očekujemo dodatno porezno opterećenje jer bi svako dodatno opterećenje u ko-

Značajan događaj za Osijek-Koteks u 2009. bio je početak proizvodnje u kamenolomima i tvornicama bivše tvrtke KamenIngrad načnici rezultiralo katastrofom za gospodarstvo, a tako i za standard građana. U ovakvim teškim uvjetima poslovanja dr-

žava bi za poticaj razvoja gospodarstva trebala davati olakšice svim gospodarstvenicima i drugim subjektima, a ne povećavati namete. Tvrtka Osijek-Koteks sa svojom operativom i znanjem koje posjeduje u građevinskoj branši može izvesti i najkompliciranije građevinske projekte u niskogradnji i visokogradnji. Stoga nastavak razvoja društva u smislu osnovnog proizvoda vidimo u daljnjem usavršavanju postojećih znanja i podizanju efektivnosti rada i unutarnje organiziranosti tvrtke na najvišu razinu. Tvrtka ima svoj strateški plan razvoja koji bi se vjerojatno odvijao u sličnom smjeru bez obzira na problematiku globalne krize koja je usporila ili obusta-

vila neke od nama atraktivnih projekata u Hrvatskoj. Strateškim planom društva Osijek-Koteks u 2010. godini predviđeno je značajnije širenje na tržišta u regiji, naročito u Bosni i Hercegovini gdje se očekuje građevinski boom u narednim godinama. Od tržišta u regiji društvo je već otpočelo izvođenje građevinskih radova u Srbiji i Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj očekujemo zadržavanje tržišne pozicije pri čemu je OsijekKoteks jedna od najjačih građevinskih tvrtki u državi. Osim izlazaka na tržišta u regiji već smo počeli aktivno pregovarati o izvođenju projekata u Libiji, Ukrajini, Rumunjskoj, Kazahstanu i Turkmenistanu.

ANTE MILOŠ, PREDSJEDNIK UPRAVE FELIS PRODUKTI

STIPE SKORIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE TPK NOVE

Nastavak agonije i u idućoj godini

Iduća godina teško će se preživjeti

Nikako ne mogu biti zadovoljan jer su nam prihodi upola manji nego u 2008. Ovi poslovni rezultati doveli su nas nakon lanjskih dobrih rezultata na razinu iz 2003. Za ovu godinu mogu reći da je bila vrlo loša. Kako smo 2009. zbog konjunkture imali investicije od 20 milijuna kuna, za proširenje kapaciteta, modernizaciju i zamjenu strojeva, nikako ne mogu biti zadovoljan jer su nam prihodi upola manji nego u 2008. Ti su nas rezultati doveli, nakon rekordno dobrih lanjskih rezultata, na razinu na kojoj smo bili još 2003. Do prošle godine prosječno smo rasli po oko 20 posto godišnje, no ova godina srezala nam je i zaposlenost pa smo morali trećinu radnih mjesta zatvoriti. U 2010. očekujem nastavak agonije, iako ima naznaka za optimizam. Kako je najavljeno, ali još nije potpisano, tvrtke koje se bave izradom vagona po-

put TŽV Gredelja i Specijalnih vozila Đure Đakovića očekuju nove narudžbe za oko 200 vagona kojima će spasiti tu industriju. Kako smo niz godina radili na remontu i opremanju vagona, nadamo se sudjelovanju u tim poslovima.

Nas oko 300 ovisi o hrvatskim brodogradilištima U 2010. ne očekujem mnogo od države. Gotovo svi govore o poreznom rasterećenju koje bi trebalo olakšati poziciju proizvođača u nas. Poznato je da imamo skupu državu, koja se financira na takav način. Ne očekujem znatne promjene na bolje, ali se nadam kako se stanje neće pogoršati. Upra-

vo na takvim razinama su nam i planovi za iduću godinu. Stoga očekujemo kako će 2010. po prihodima biti na razini ove. No ipak očekujem da Vlada, a posebice novi ministar gospodarstva veću pozornost posveti primarnom sektoru. Upravo industrija odnosno proizvodnja treba i hoće pokrenuti sekundarni i tercijarni sektor gospodarstva. Mi proizvođači trebamo raditi na povećanju konkurentnosti i u tome

očekujemo pomoć države. Tvrtkama poput naše brodogradnja je prvi partner. Nas oko 300 ovisi o hrvatskim brodogradilištima. Ako do rješavanja stanja u brodogradnji, odnosno privatizacije ne bude, doći će do domino efekta u tvrtkama koje rade kao dobavljači. Hrvatska brodogradnja ima dobar proizvod koji treba konkurentno ojačati. U našim brodogradilištima nema konfekcije nego se rade tipski poslovi. Ako država nema snage i alata za upravljanje, privatizacija je potrebna, ali ne kao prodaja obiteljskog srebra da se smanje izdaci proračuna za subvencije, ili skupljanje novca za pokrivanje deficita. Moramo se potruditi biti bolji gospodari.

Koliko god se golemim činile dubioze brodogradilišta, one se daju kvalitetno riješiti Godina 2010. bit će jedna od najtežih godina od Domovinskog rata do danas. U sektoru metaloprerađivačke industrije u kojem djeluje TPK Nova i u Udruženju proizvođača brodske opreme, od kojih veći dio radi i živi samo od brodogradnje, ne naziru se pomaci na bolje. Štoviše, ugovori koji su potpisani ranijih godina privode se kraju, a novih poslova gotovo i nema. Bit će umijeće održati na životu najveći dio dobavljača brodske opreme koje, uz nedostatak novog posla, muči i problem nelikvidnosti. S nestrpljenjem čekamo drugi krug privatizacije i nadamo se rješenju pozicije u kojoj su se našla brodogra-

dilišta, a samim time i mi proizvođači opreme. Koliko god se golemim činile dubioze brodogradilišta, one se daju kvalitetno riješiti i tako omogućiti opstanak te naše najvažnije izvozne grane, a samim time i opstanak gotovo 40.000 radnih mjesta s kooperacijom i proizvođačima opreme. Uz znanje koje imamo, potrebna je i politička volja, a ne samo povremeno gašenje vatre.

20 POSLOVNA OČEKIVANJA 2010.

“Trećinu radnih mjesta morali smo zatvoriti.”

GOSPODARSTVENICIMA SMO POSTAVILI PITANJA:

Vaša ocjena poslovne Vaš 2009.?

Kakvi su vaš vaši planovi i oč očekivanja u idu iduććoj godini od ekonomske politike, dr držžavnih mjera, porezne politike, politike zapoššljavanja, likvidnosti... zapo

Ante Miloš

“Od države ne očekujem ništa. Posebice nakon što smo umjesto potpora dobili vaučere za umjetno gnojivo koje mi, eko proizvođači - ne smijemo koristiti.”

Mario Sever

DRAGO TADIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE OSIJEK-KOTEKSA

Nadam se da 2010. neće biti gora od ove godine

Opstat će samo najbolje građevinske tvrtke

NIKOLINA BABIĆ, DIREKTORICA TVRTKE PANA

Planiramo se što više usmjeriti na inozemno tržište

Evo što su odgovorili...

www.privredni.hr Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

MARIO SEVER, VLASNIK EKO SEVERA

Koji su konkretniji planovi vaš vaše tvrtke u 2010.?

Privredni vjesnik Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

u idućoj godini mora se mijenjati u odnosu na ranije godine. Treba poticati domaću proizvodnju, što do sada nije bilo pravilo.

ANTE MILOŠ, PREDSJEDNIK UPRAVE FELIS PRODUKTI

STIPE SKORIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE TPK NOVE

Nastavak agonije i u idućoj godini

Iduća godina teško će se preživjeti

22 POSLOVNA OČEKIVANJA 2010.

Privredni vjesnik Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

“Ako želimo da se Hrvatska izvuče iz krize,

potrebno je skresati uvoz i poticati izvoznike.” Željko Zadro

ŽELJKO ZADRO, PREDSJEDNIK UPRAVE VIRA

VLADIMIR MESARIĆ, DIREKTOR MESNE INDUSTRIJE VAJDA

Unatoč krizi moguće je dobro poslovati

Nećemo se prepustiti defetizmu

Hrvatska industrija šećera jedina je industrijska grana koja svoje kooperante financira u potpunosti, što im omogućava da unaprijed planiraju svoje prihode i rashode

Za očekivati je pokoji kozmetički zahvat, nažalost ne u korist onih koji stvaraju novu vrijednost i pretpostavke za razvoj nego za gašenje nezadovoljstva raznih skupina

Iznimno sam zadovoljan našim poslovanjem s obzirom na ekonomsku krizu i na eksploziju cijene šećera na svjetskoj burzi. Viro je i ove godine nastavio s ulaganjima u povećanje kapaciteta i optimizaciju utroška energije, smanjenje emisije CO2, te edukacijom zaposlenika. Nedavno smo dovršili i proces akvizicije županjske Sladorane te tako ojačali svoju poziciju na hrvatskom i regionalnom tržištu. Do sada je u Viro i Sladoranu uloženo više od 50 milijuna kuna, a sve kako bi se zadovoljili europski standardi kvalitete šećera. S dosadašnjim ulaganjima u Sladoranu omogućili smo povećanje proizvodnje šećera na 1000 tona dnevno. Viro proizvodi gotovo 70 posto šećera u

Hrvatskoj. Općenito govoreći, uz napore zaposlenika i kooperanata došli smo do europskog prosjeka proizvodnje od osam tona šećera po hektaru. Ako želimo da se Hrvatska izvuče iz ove krize i da opstane na zahtjevnom europskom tržištu, potrebno je skresati uvoz i poticati izvoznike. Tek u drugoj polovici 2010. mogle bi se vidjeti neke naznake ponovnog pozitivnog trenda. U skladu s

Viro proizvodi gotovo 70 posto šećera u Hrvatskoj time, rast će prodaja, broj zaposlenih, kao i daljnje širenje hrvatske šećerne industrije u regiji. Akvizicijom Sladorane tržišni udio Vira u Hrvatskoj bitno se ne mijenja, uzimajući u obzir da je Viro i do sada bio lider na domaćem tržištu. No, iznimno je bitno to što se ojačava naša pozicija kao izvoznika jer će Viro i Sladorana preraditi više od 1,1 milijuna tona repe i proizvesti

više od 140.000 tona šećera. Prema svojim razvojnim planovima do 2011., Viro ima veliki potencijal za kampanju u trajanju od devet mjeseci s ukupnom proizvodnjom od 300.000 tona, a to je dvostruko više od onog što očekujemo od ovogodišnje kampanje. Hrvatska industrija šećera jedina je industrijska grana koja svoje kooperante financira u potpunosti, što znači da im se unaprijed osiguravaju sjeme, zaštitna sredstva i gnojivo. To kooperantima omogućava da unaprijed planiraju svoje prihode i rashode. Dakle, osim izvozne kvote, još je važnije koliko smo konkurentni u samoj proizvodnji šećera. Za poslovanje Vira svakako je bitna sigurnost i likvidnost plaćanja. Tako šećer prodajemo samo uz avansno plaćanje ili čvrsta osiguranja. Tvrtke s kojima surađujemo su domicilne u Njemačkoj, Velikoj Britaniji te ako se kriza produbi smanjit ćemo prodaju kako bismo izbjegli nenaplativa potraživanja.

ZVONKO HLADNIK, DIREKTOR TVRTKE MILLA

Ne očekujem značajne promjene Povećali smo i izvoz te dogovorili više novih poslova

Ova je poslovna godina bila vrlo teška za većinu tvrtki. No, za našu tvrtku, koja se bavi proizvodnjom kozmetike, bila

je dobra jer smo ostvarili rast od oko 30 posto. Povećali smo i izvoz te dogovorili više novih poslova s većim kupcima kod nas i u inozemstvu. Kad je riječ o tomu što očekujem od ekonomske politike u sljedećoj godini, mogu samo reći da ne očekujem nikakve značajne promjene. Planiramo povećanje prihoda za najmanje 30 posto te po-

većanje izvoza i to za najmanje 50 posto. Planiramo i zapošljavanje novih radnika te razvoj najmanje dvadesetak novih proizvoda. Voljeli bismo napustiti postojeći neadekvatni prostor koji iznajmljujemo i graditi svoj poslovni prostor. No, to ne možemo bez kredita, pa će gradnja ovisiti o tome hoćemo li dobiti kredit.

U odnosu na prethodnu godinu, poslovna 2009. godina bila je mnogo teža, kompleksnija i neizvjesnija, a skromniji konačni rezultat posljedica je, prije svega, ukupnog stanja u svjetskom gospodarstvu i državi. Tomu treba pridodati i utjecaje nesređenosti u hrvatskom agraru, izostanak djelatnih pravnih instumenata u zaštiti sudionika u proizvodnji koji u potpunosti regularno posluju od onih koji ne poštuju pravni okvir, kao i diktate različitih monopolista u državi, od onih u energetskom sektoru, do javnih institucija i drugih subjekata koji svojim postupanjem, cijenama roba i usluga ne pridonose ublažavanju krize. U Hrvatskoj ekonomskoj politici već više od 50 godina postoji nekoliko kroničnih nedostataka: trošimo više nego što zarađujemo, ne poštujemo svo-

ju proizvodnju i proizvod, ne podupiremo dobre i perspektivne, a umjesto funkcioniranja pravne infrastrukture na cijelom području države - funkcionira tzv. lobistički princip. Slijedom toga, dominira tzv. dužnički lobi nad vjerovni-

Pokušat ćemo održati proizvodnju na razini 2009. godine, uz redukciju investiranja čkim, uvozni nad proizvodnim i izvozničkim, neproizvodni nad proizvodnim. Teško je očekivati da će “politika” u vrijeme krize biti pripravna mijenjati dugogodišnje klišee i mehanizme jer o tome nema ni političkog niti općeg konsenzusa. Za očekivati je pokoji kozmetički zahvat, no ne u korist onih koji

stvaraju novu vrijednost i pretpostavke za razvoj nego za gašenje nezadovoljstva raznih skupina. U takvom makroekonomskom i općem ambijentu naša tvrtka, kao i dosada, maksimalno će se osloniti na sebe i svoje potencijale, s pokušajem održavanja proizvodnje na razini iz 2009., uz redukciju investiranja. Taj će zadatak biti teško ostvariv, no iako nema mjesta optimizmu, sigurno je da se nećemo prepustiti općoj defetističkoj klimi, već naprotiv, učinit ćemo sve da stratešku proizvodnju i položaj na tržištu održimo.

ŽELJKO KOVAČ, DIREKTOR CENTRA ZA PODUZETNIŠTVO ZAGREB

Povezat ćemo sve koji žele ulagati u Hrvatsku Usluge poslovnog savjetovanja počinju se sve intenzivnije koristiti, a interes poduzetnika za naše programe to svakako potvrđuje. Očekujem kako će 2010. još više tvrtki iz segmenta malog i srednjeg poduzetništva aktivnije prihvatiti podršku poslovnog savjetovanja kao ključ vlastitog razvoja. Uspjeh naše tvrtke u velikoj se mjeri veže uz uspjeh poslovanja ostalih gospodarstvenika. S obzirom na provedenu analizu, ne možemo očekivati neki spektakular-

ni rast rezultata u sljedećoj godini. No, imamo najave novih projekata, posebice na području izrade projekata za programe EU-a. Temeljem upita koje smo već primili, planiramo proširiti poslovanje i na susjedne države. Stoga predviđamo

ukupan porast poslovanja od 10 do 15 posto, što je u ovo doba krize veoma dobro. Vrijeme stagnacije iskoristit ćemo za dodatno obrazovanje savjetnika kako bismo i kroz taj vid jačanja ljudskih kapaciteta povećali konkurentnost. Početkom 2010. pokrenut ćemo projekt povezivanja domaćih i inozemnih gospodarstvenika koji žele investirati u Hrvatsku. Vjerujemo kako je sada trenutak za takve akcije jer je većini poslovnih subjekata potreban novi, svježi kapital.

www.privredni.hr Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

“Nažalost, ovog su puta oni koji su ulagali u podizanje kvalitete prošli lošije od onih koji to nisu činili.” Branimir Jurišić

VESNA MILKOVIĆ, VLASNICA BUTIKA ETNO MARA

TOMISLAV MIHALJEVIĆ, DIREKTOR LUKE VUKOVAR

Pomozi si sam, pa će ti i država pomoći

Najveći krizni val je za nama

U hrvatskoj modi želimo biti ono što je folklorni ansambl Lado u etno plesu

Iako se početkom ove godine situacija činila depresivnom, rezultati poslovanja 2009. godine bolji su od očekivanja. Nakon prvotnog šoka, odnosno neugodne najave recesije, krenuli smo s radom na novim proizvodima. Proširili smo proizvo-

dnju na izradu vjenčanica i svečanih haljina, a tijekom jeseni na tržište smo izašli s novim proizvodom - kolekcijom etno kaputa. Upravo zbog tih poteza doskočili smo krizi, pa s rezultatima moram biti zadovoljna. U idućoj godini očekujem težu situaciju nego što je bila u ovoj godini. Pri tome moram priznati da ne očekujem neku veliku pomoć od države. Najbolje je da se držimo one stare: pomozi si sam, pa će ti i država pomoći. U 2010. ići ćemo oprezno s ulaganjima, a nikako ne

smijemo odustati od planiranih iskoraka na nova tržišta. Svakako ćemo se truditi i dalje biti kvalitetni i dizajnerski novi, atraktivni i inovativni. U hrvatskoj modi želimo biti ono što je folklorni ansambl Lado u etno plesu. Želja nam je biti promotor hrvatske kulture. A taj dodatni iskorak napravit ćemo daljnjom suradnjom s većim tvrtkama koje se bave proizvodnjom različitih proizvoda u nešto većim serijama. U 2010. godini planiramo povećati broj proizvoda i približiti ih još većem broju kupaca.

ZDENKA KOVAČEVIĆ BALEN, IZVRŠNA DIREKTORICA GLAZIRA

Povećanje konkurentnosti Od države očekujemo pomoć u ostvarivanju novih olakšica te podršku u prilagođavanju agrarnim politikama EU-a Za Glazir, koji proizvodi voćne i kakao-krem proizvode za pekarstvo, poslovna 2009. bila je vrlo uspješna. Najvažnije postignuće jest otvorenje novog proizvodno-poslovnog pogona u Oborovskim Novakima koji nam je temelj za daljnja ulaganja i proširenja. U njegovu izgradnju investirali smo 25 milijuna kuna, od čega smo gotovo 10 milijuna kuna pokrili kroz SAPARD program. Time smo postali i prva tvrtka iz 4. kruga tog natječaja koja je uspješno realizirala projekt uz osigurana sredstva. Tom smo investicijom stvorili preduvjete za daljnji razvoj u tehnološkom smislu, dok je dio osiguranih sredstava uložen u unaprjeđenje tehnologije, što smatramo nužnim za održivi rast i razvoj koje smo postavili za cilj. U približavanju i skora-

šnjem ulasku Hrvatske u Europsku uniju prije svega vidimo nove prilike za razvoj našeg poslovanja. U skladu s tim očekujemo od države pomoć u ostvarivanju novih olakšica te podršku u prilagođava-

U približavanju Hrvatske EU-u vidimo nove prilike za razvoj našeg poslovanja nju agrarnim politikama koje primjenjuje Europska unija. Mi smo veliki izvoznik na europska tržišta, a vjerujemo kako ćemo uz podršku države našu izvoznu politiku učiniti još uspješnijom. Temeljni plan za 2010. godinu svakako je povrat dijela investicije i ulaganja u novi pogon. Sukladno tome planiramo i

Novi ciklus investicija započet ćemo sukladno potrebama gospodarstva i novog rasta prometa u Luci Vukovar Za Luku Vukovar poslovna 2009. bila je vrlo teška kad je riječ o prometu roba, tako da očekujemo pad fizičkog prometa roba od oko 70 posto u odnosu na 2008. Prvi put u novijoj povijesti tvrtke poslovna godina će sigurno biti završena s gubitkom. Uzroci pada prometa su prije svega gospodarska kriza koja je uzrokovala pad potražnje za mnogim robama kojima se prometovalo preko luke u Vukovaru, ali i pad investicija u gospodarskom okružju. Promet koji Luka Vukovar ostvaruje velikim dijelom ovisi i o poslovanju gospodarskih subjekata u BiH s kojima se uobičajeno ostvarivalo oko 80 posto prometa. Naime, zadnjih se godina većina teške industrije koja se u svojim putovima logističke opskrbe oslanjala dobrim dijelom i na Luku Vukovar privatizirala i postala sastavni dio velikih korporacija koje su preuzele na sebe nabavu sirovina i energenata te su se umnogome promi-

jenili i pravci opskrbe tih tvornica. Uglavnom zbog korporacijskih strategija opskrbe, danas se one većim dijelom opskrbljuju iz prekomorskih, a manje iz nama zanimljivijih podunavskih zemalja. Unatoč problematičnoj godini zadržali smo likvidnost i sve zaposlene.

U 2010. obustavit ćemo značajnije investicije Na temelju informacija s tržišta, očekivanja za 2010. su mnogo optimističnija. Vjerujemo da je najveći val krize već za nama. U Vukovaru se očekuje završetak talijanske investicije u tvornicu kompozitnog mineralnog gnojiva koja će imati kapacitet proizvodnje od oko 250.000 tona, a očekuje se da će koristiti i usluge vukovarske luke. Također, postoje najave za povratak određenih tereta u luku iduće godine te pokretanje novih. Od ekonomske politike oče-

kujemo da će na makrorazini donijeti stabilnost i time stvoriti ozračje pogodno za investitore koji bi trebali dati novi zamah posrnulom gospodarstvu. U sljedećem koraku i luke bi logično morale osjetiti taj novi zamah. U 2010. godini obustavit ćemo značajnije investicije te se usredotočiti na tekuće održavanje. U razdoblju od 2005. do 2008. godine uložili smo približno 3,2 milijuna eura vlastitih sredstava, bez i jedne kune kredita, u infrastrukturu i novu strojnu opremu te time došli na razinu visoke opremljenosti. Novi ciklus investicija započet ćemo sukladno potrebama gospodarstva nakon stabilizacije sustava i novog rasta prometa u Luci Vukovar.

BRANIMIR JURIŠIĆ, DIREKTOR UGO GRUPE

nova ulaganja u tehnologiju i opremu te proširenje proizvodnog asortimana. Tu ponajprije mislimo na slani program koji je također namijenjen pekarskoj industriji. Neprestano ulaganje u tehnologiju i zaposlenike čini temelj našeg poslovanja, a svaka daljnja investicija usmjerena je na povećanje naše produktivnosti i poboljšanje kvalitete proizvoda, čime ćemo povećati konkurentnost i na domaćem i na stranom tržištu. Naravno, planiramo i nastavak širenja na područja i zemlje u kojima još nismo prisutni.

Više rada za manje novca Treba nam zajednički strateški nastup na ino tržištu

Ova je godina za sve koji rade u turizmu, pa tako i za Ugo Grupu, bila veoma stresna, teška i upozoravajuća. Bila je to i godina iz koje svi trebamo izvući pouke i u skladu s tim pripremiti se

za 2010. Naime, mnogo se uložilo u pripremi za 2009., ali su zbog nastale krize izostali očekivani učinci. Nažalost, ovog su puta oni koji su ulagali u podizanje kvalitete prošli lošije od onih koji to nisu činili. Kakva su predviđanja za 2010.? Nezahvalno je prognozirati jer je turizam fleksibilna djelatnost koja brzo reagira na negativne pojave, posebice s ekonomskog aspekta. U to smo se najbolje uvjerili i na primjerima iz ove godine. Sigurno je,

međutim, da nas očekuje još jedna teška poslovna godina, s neizvjesnim ishodom. Zato nam je danas više nego ikad potrebno zajednički strateški nastupiti na inozemnom tržištu, a treba nam i mnogo veća briga države za probleme turističkog sektora. Posebice zato što se zbog sporijeg oporavka hrvatskog gospodarsva ne mogu očekivati poboljšanja s domaćeg tržišta. Očekuje nas, u svakom slučaju, mnogo više rada za mnogo manje novca.

24 POSLOVNA OČEKIVANJA 2010.

Privredni vjesnik Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

“Neočekivane odluke, razne izmjene i dopune donose se preko noći tako da danas više ništa nije sigurno...” Robert Čamak

JOZE TOMAŠ, DIREKTOR TVRTKE POTESTAS

STANKO MARINKOVIĆ, VLASNIK KONOBE GUŠTI

Spuštanje cijena nije S oprezom u iduću godinu Prema svemu sudeći, morat ćemo se prilagoditi gostima manje platežne moći dobar potez Bit Zakona o radu mora biti da štiti radnika, dok je kod nas još uvijek njegova najbitnija zadaća da štiti “neradnika”

Poslovna 2009. bila je uistinu neizvjesna. Početak godine je označila euforija oko Svjetskog rukometnog prvenstva, no mi u Hotelu Park, najstarijem i “najgradskijem” hotelu u Splitu, nismo ostvarili očekivanja jer su izostali najavljeni navijači. Zenit krize bio je početkom proljeća i Uskrsa; tad smo zabilježili lagani pad popunjenosti u odnosu na prethodnu godinu, dok se najveći pad osjetio na cateringu, domjencima

Zakon o PDV-u je destimulativan za turističku djelatnost, koju opterećuju i parafiskalni nameti i općenito kroz Odjel hrane i pića. Taj je segment u poslovanju Hotela Park iznimno važan i iznosi gotovo 45 posto našeg poslovanja. Sezonu 2009. u Hrvatskoj okarakterizirao je last minute buking, pa ni Hotel Park nije bio iznimka - gosti su u posljednjem trenutku tražili smještaj, te je nekolicina hotelijera u Splitu posegla za drastičnim i paničnim smanjenjem cijena, što se nažalost moralo odraziti na cijelu destinaciju. Uvjeren sam da su to bili loši potezi i nisu polučili rezultat koji se od njih očekivao, nego se samo još opteretilo ionako teško poslovanje u ovoj grani.

Koristim priliku kako bih apelirao na hotelijere: panično spuštanje cijena nikako nije dobar potez, već samo mjera kojom ćete u budućnosti još više oslabiti i svoju poziciju i poziciju direktne konkurencije na tržištu. Unatoč svemu, Hotel Park godinu će završiti s dobiti. Naravno, u nešto manjem iznosu. Od iduće godine očekujem mnogo. Zakon o radu je jedna od kategorija koju treba prilagoditi i bitno promijeniti; njegova bit mora biti ta da štiti radnika, dok je kod nas još uvijek njegova najbitnija zadaća da štiti “neradnika”. Svaki poslodavac koji razmišlja o dobrobiti svoje tvrtke zna kako su vrijedni i marljivi ljudi nositelji prosperiteta tvrtke, te njima sigurno nije potreban takav zakon o radu. Nadalje, Zakon o PDV-u je destimulativan za turističku djelatnost, te različita stopa PDV-a otežava poslovanje te ionako slabo profitabilne grane, stoga podržavam jednaku sniženu stopu PDV-a kao što je u konkurentskim zemljama. Razni parafiskalni nameti opterećuju likvidnost poslovanja, pa se postavlja pitanje gdje je kraj takvim i sličnim nametima. Što prije je potrebno donijeti zakon o turističkom zemljištu jer su pojedine kolege hotelijeri dovedeni u situaciju da im se svaka investicija dovodi u pitanje. Tu je i zakon o pušenju koji je nedefiniran, uveden, vraćen pa odgođen. Svi ti problemi opterećuju sektor hotelijerstva te postavljaju pitanja o opravdanosti investiranja u ovaj sektor koji ima značajan udjel, od oko 18 posto, u BDP-u Hrvatske.

Unatoč krizi, proteklu bih godinu - s pozicije ugostitelja - ocijenio prosječnom. Mogu reći da sam se pribojavao ishoda turističke sezone, no ova

je godina bila lošija tek za nekih 10 posto, što je bilo na granici održivosti. Gosti su manje posjećivali restorane, te češće birali jednostavnija, jeftinija jela. Turisti su više ulazili u samoposluživanja nego u restorane, čak i u Bolu koji je ovogodišnji šampion turizma. I kolege s kojima sam razgovarao imali su slične poslovne rezultate. Uz to, trpjeli smo posljedice i zbog tzv. zakona o pušenju.

U idućoj godini opstat će ugostitelji koji se budu prilagodili situaciji, a prema svemu sudeći morat ćemo se prilagoditi gostima manje platežne moći. U nekim destinacijama ugostitelji će morati sniziti cijene, a ovogodišnje cijene mogu zadržati ugostitelji iz Poreča, Opatije, Dubrovnika, Bola, Hvara... U idućoj godini možda će više nego ikada biti potrebno napraviti kategorizaciju ugostiteljskih objeka-

ta. Od države očekujemo rasterećenje poslovanja ugostiteljstva, ali ugostitelji moraju biti svjesni da do toga neće doći ako mi sami ne izvršimo pritisak. U 2010. ne planiramo nikakva ulaganja, a vrlo je izgledno da ćemo malo smanjiti broj sezonskih radnika. A na jelovnik ćemo uvrstiti jela namijenjena gostima slabije kupovne moći. U svakom slučaju, u iduću godinu valja ući s oprezom.

ROBERT ČAMAK, VLASNIK I DIREKTOR TVRTKE VINOGRADARSTVO I PODRUMARSTVO ČAMAK

Ne usuđujemo se ulagati Od mojeg početka bavljenja vinarstvom ovo je prva godina smanjenja potrošnje, a samim time i proizvodnje. Ipak smo uspjeli ostvariti slične financijske rezultate kao i u 2008., ponajviše zahvaljujući većoj aktivnosti na tržištu što je iziskivalo mnogo više rada, stalni obilazak poslovnih partnera, prilagodbu novim uvjetima, uz mnogo dodatnih napora na terenu. Sve je to izazvalo i porast troškova koje nismo prethodno isplanirali.

Mogu reći da naša država, a samim time i moja tvrtka, nema jasnih planova za 2010. Razlog tomu je potpuno nejasna ekonomska politika, pa ćemo

ganja. Neočekivane odluke, razne izmjene i dopune donose se preko noći

Naplata potraživanja je rakrana našeg društva kraj ove godine zapamtiti po iznenadnom ukidanju poticaja za sadnju vinograda, a postali su upitni i poticaji za kapitalna ula-

tako da danas više ništa nije sigurno i nitko ne može ništa pouzdano očekivati od Vladine politike. I porezna politika nam ni-

kako ne ide u prilog, pogotovu zbog povećanja nameta na bocu. Najveći problem u poslovanju je naplata potraživanja - to je rak-rana našeg društva. Zbog svega toga u 2010. ne usuđujemo se ulagati. Zaustavit ćemo planirano proširenje postojećih kapaciteta. Iako smo pripremili površine za sadnju novih vinograda i atraktivno zemljište za gradnju novog vinskog podruma, sve planove odgađamo za sretnija vremena.

BRANKO MIHALJ, VINOGRADARSTVO I PODRUMARSTVO MIHALJ

Malo smo tržište za vrhunske proizvode Naši planovi za 2010. vezani su za izlazak vrhunske graševine koja nosi oznaku Zlatna kutjevačka kvaliteta na svjetsko tržište - i to putem interneta

Vinogradarstvo i podrumarstvo Mihalj svoju poslovnu filozofiju temelji na proizvodima vrhunske

kvalitete, koji su samim time namijenjeni potrošačima veće platežne moći. Kako je takvih malo, a na njih ciljaju brojni proizvođači, u našoj tvrtki imamo određenih problema s plasmanom proizvoda - u prvom redu zbog krize koja je poremetila odnose na tržištu. Pored toga, tržište vina u Hrvatskoj još nije u potpunosti prepoznalo vrhunska vina kontinental-

ne Hrvatske. No, ovim se poslom bavimo iz ljubavi, a eventualne financijske nedostatke i probleme nadoknađujemo osobnim sredstvima. U idućoj godini od Vlade očekujemo da mnogo više pozornosti posveti proizvođačima vrhunskih proizvoda koji se mogu plasirati i preko turističkih predstavništava i drugih institucija koje se bave

promidžbom Hrvatske. Bojim se da je u ovom trenutku iluzorno očekivati porezna rasterećenja, iako smatram, naravno, da bi trebalo voditi više računa o proizvođačima. Naši planovi za 2010. godinu vezani su za izlazak vrhunske graševine koja nosi oznaku Zlatna kutjevačka kvaliteta na svjetsko tržište - i to putem interneta.

www.privredni.hr Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

“U 2010.

očekujemo daljnje pogoršanje uvjeta poslovanja, a na pomoć države ne možemo se osloniti.” Goran Ražnjević

ZDRAVKO ŽUŽA, VIŠEVICA-KOMP

ŽELJKO JURKIN, DIREKTOR EUROVOĆA, ORAHOVICA

Povećavamo izvoz nakon teške godine

Oslonac na vlastite rezerve

Od države ne očekujemo izravnu financijsku pomoć, no mnogo bi nam pomogli i razni oblici rasterećenja za lakši razvoj

Poslovna 2009. bila nam je iznimno teška. S obzirom na zahtjevnu situaciju na svim tržištima i otežanu likvidnost, uspjeh nam je već to što ćemo poslovne rezultate svesti na razinu iz 2008. Ipak, za drvnu industriju stižu pozitivne naznake za 2010., tržišta se bude, pojačan je interes za robama. Za našu tvrtku najperspektivnije su Austrija, Njemačka, Slovenija i Turska, a interesantna su nam i tržišta Jugoistočne Europe gdje se otvaraju veliki in-

frastrukturni poslovi. U 2010. očekujemo realan rast od tri do pet posto, s time da će se izvoz još povećavati - procjenjujemo za 10 do 20 posto u odnosu na 2009. Od države ne očekujemo izravnu financijsku pomoć domaćoj drvnoj industriji, no mnogo bi nam pomogli razni oblici ra-

Opremu vrijednu milijun eura nismo još ni montirali, a već moramo podmiriti PDV sterećenja. Država bi, primjerice, trebala kontrolirati rast cijena energenata koji su proizvođačimaizvoznicima, uz sirovinu, najvažniji. U protekle dvije godine plaćamo 32

posto višu cijenu za struju. Bilo bi poželjno prolongirati i rokove plaćanja PDV-a za kapitalne investicije. Opremu vrijednu milijun eura nismo još ni montirali, a već moramo podmiriti PDV. Umjesto toga, PDV bi se trebao plaćati tek kad proizvodna linija proradi. Država bi putem HBORa trebala osigurati reprogram kredita za drvnu industriju jer je uglavnom riječ o izvoznoj branši. Trebao bi se promijeniti i negativni predznak koji u javnosti ima domaća drvna industrija, zbog čega su banke nepovjerljive prema tom biznisu. Tim više što je drvna industrija rijetka izvozna grana u kojoj je udio strane komponente tek pet posto, a sve ostalo je hrvatsko.

Država je svu pozornost usmjerila velikima - većinom potrošačima državnog novca, koji to uglavnom zloporabe Zahvaljujući konjukturnoj kreditnoj politici banaka u 2008., simptomi recesije bili su skoro neprimjetni u prvoj polovini godine, što je rezultiralo kvalitetnom kampanjom proizvodnje 2009. I u potrošnji proizvoda iz naše branše (pasterizirano voće i povrće) zabilježen je lagani porast u odnosu na prvu polovinu 2008. Problemi su nastali u drugoj polovini kolovoza. Restriktivna politika poslovnih banaka, nemogućnost pristupu i plasmanu kredita HBOR-a, uz pad prodaje, otežale su likvidnost. Morali smo se oslanjati na vlastite rezerve, svesti ulaganja na razinu reprodukcije, zaustavljen je razvoj, a tržišne ambicije sputane. U 2010. slijedit ćemo svoju strategiju razvoja iz 2005. koja predviđa razvoj i modernizaciju pasteriziranog programa, povećanje

Ulaganja smo morali svesti tek na razinu reprodukcije proizvodnje i distribucije svježeg voća i povrća, te iskorak u proizvodnji smrznutog. Ograničava nas samo hipotekarni potencijal onemogućujući kvalitetan tehnološki iskorak. S tridesetak milijuna kuna adekvatnog kreditnog aranžmana pokrenuli bismo i osigurali egzistenciju za više od 1000 ljudi. Hrvatska je potpisnica EU Povelje o

malom i srednjem poduzetništvu, pa svaka promjena u okružju nalaže državi da uoči njeno reflektiranje na malo i srednje poduzetništvo i adekvatnim mjerama održava njegovu prilagodbu novim okolnostima. Načelo Povelje je “prvo misli na male”. No, iako je Hrvatska potpisnica Povelje, a malo i srednje poduzetništvo čini 99,4 posto tvrtki, država je svu pozornost usmjerila velikima – većinom potrošačima državnog novca, koji to uglavnom zloporabe. Vlada mora prepoznati grane, proizvode i subjekte s budućnošću na europskom i svjetskom tržištu. Projekti koji angažiraju domaće resurse, stvaraju konkurentan proizvod s tržišnom perspektivom i ne stvaraju dubioze, trebaju biti paradigma hrvatskog traženja egzistencije na tržištu EU-a.

BRANKA PADOVAN UROV, DIREKTORICA ALMA MEDIA INTERACTIVE ADRIATICA

GORAN RAŽNJEVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ILIRIJE BIOGRAD

Država mora poticati razvoj internetske infrastrukture

Državne mjere dolaze uglavnom prekasno

Ovo vrijeme koristimo za inovativnost i dodatni razvoj naših proizvoda i usluga

U idućoj godini dodatno ćemo ulagati u marketing i nove kanale prodaje te u promociju putem društvenih mreža

Naš portal www.City24.hr specijalizirani je internetski portal za oglašavanje nekretnina, a kriza je izrazito pogodila upravo taj segment poslovanja. Situaciji na tržištu prilagodili smo se troškovnom politikom, reorganizacijom i jasno zacrtanim ciljevima. Tijekom 2009., a tako ćemo nastaviti i u 2010., bili smo maksimalno usmjereni našim klijentima, poboljšavajući kvalitetu usluga kako bismo im pomogli u poslovanju. Ovo vrijeme koristimo za inovativnost i dodatni razvoj naših pro-

Osnovno obilježje 2009. bila je neizvjesnost i nepredvidljivost u kojoj se odvijalo poslovanje. Govoreći s aspekta turističke tvrtke, poslovanje nam se temeljilo na nastojanju da se dosegnu poslovni rezultati iz godine ranije. U teškoj godini koja je iza nas opstale su one tvrtke koje su reorganizirale poslovanje, prilagodivši ga trenutačnim uvjetima poslovanja. U 2010. očekujemo daljnje pogoršanje uvjeta poslovanja, a na pomoć države ne možemo se osloniti jer te mjere uglavnom dolaze prekasno i najčešće

izvoda i usluga. No, bez obzira na smanjene aktivnosti na tržištu nekretnina, interes za njih i dalje postoji. Ljudi žele biti informirani, zanima ih ponuda nekretnina, kretanje cijena i slično. U tom smislu bilježimo stabilan broj korisnika. Krucijalni iskorak prema

jačoj upotrebi internetskih tehnologija ne možemo očekivati dok država ne počne poticati razvoj internetske infrastrukture i dok sa svojim institucijama ozbiljno ne uđe u online poslovanje. To bi značilo modernizirati administraciju i omogućiti građanima online uslugu. Čini se da se tržišni uvjeti neće promijeniti na bolje u kratkom roku. No kako su naznake oporavka vidljive kod velikih ekonomskih sila očekujemo da će se ta pojava prenijeti i na naše tržište u idućih 12 mjeseci.

ne pridonose ublažavanju posljedica krize. Ilirija će svoje poslovanje i u nadolazećoj poslovnoj godini temeljiti na dugoročnom očuvanju poslovne stabilnosti, uvođenju totalnog budžetiranja, smanjenju troškova rada te značajnom smanjenju ulaganja oslanjajući se isključivo na vlastite mogućnosti i rezerve. Unatoč svemu mišljenja sam da nadolazeću turističku sezonu moramo dočekati spremni, pružajući vrhunsku uslugu i u otežanim uvjetima poslovanja. U 2010. minimalno ćemo investirati u podiza-

nje kvalitete naše usluge i sadržaja, bez čega ne možemo biti konkurentni ni na domaćem niti na međunarodnom tržištu. Investicije će se uglavnom odnositi na infrastrukturno uređenje i održavanje naših objekata u skladu s našim visokim standardima.

26 POSLOVNA OČEKIVANJA 2010.

Privredni vjesnik Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

BORIS LOVRETIĆ, DIREKTOR ERDUTSKIH VINOGRADA

GORAN PRGIN, VLASNIK I PREDSJEDNIK UPRAVE NAUTIC CENTRA PRGIN

Poskupljuje proizvodnja vina

Unatoč krizi - nastavak investicija

Očekujemo da će se gospodarska kriza, povećanje poreza i doprinosa u narednoj godini negativno odraziti na našu tvrtku. U isto vrijeme su, stupanjem na snagu Zakona i Pravilnika o izravnim plaćanjima u poljoprivredi, kao i Pravilnika o kapitalnim

ulaganjima, znatno smanjena financijska sredstva potpore u poljoprivredi. Sve to znatno će poskupjeti proizvodnju vina, pa postaje upitna konkurentnost cijene naših vina u odnosu na jeftina uvozna vina na hrvatskom tržištu.

U očekivanju nastavka negativnih trendova u prvoj polovini 2010. godine reorganizirali smo Nautički centar Prgin - Remontno brodogradilište Split te uz blago smanjenje radne snage 2010. dočekujemo spremni. Zadovoljni smo što smo u ovoj godi-

ni, istina, uz poteškoće, uspijevali vraćati kredite, i to ne samo kamate nego i smanjivati glavnicu. Nastavljamo s planiranim investicijama. Prema trenutačnim najavama, unatoč krizi, mislim da bi 2010. mogla biti barem jednaka 2009. godini.

HRVOJE MARUŠIĆ, VLASNIK DENTAL CENTRA MARUŠIĆ I PREDSJEDNIK HUP-a DALMACIJE

Dosta je pogrešnih poteza “Financijski stručnjaci” nikako da shvate da rade potpuno krivo

OGLAS

Ovu godinu je karakteriziralo povećanje državne nelikvidnosti, golemi dug države prema dobavljačima, i to uglavnom privatnim poduzetnicima i, što je najgore, vrlo loša ekonomska klima te - po stoti put rečeno - nedostatak vizije i strategije za razvoj hrvatskog gospodarstva. Kao “šećer na kraju” godine potpuno

Hrvatski građani imaju na bankama točno onoliko ušteđevine koliko iznosi i vanjski dug Hrvatske neučinkovit novi Zakon o trošarinama na plovila koji uništava malu brodogradnju, zdravu industrijsku granu za koju je vezano tisuće radnih mjesta, te nepotrebno povećavanje PDV-a i uvođenje kriznog poreza, tzv. harača. “Financijski stručnjaci” nikako da shvate da rade potpuno krivo jer se samo smanjivanjem poreznih davanja stimulira potrošnja, što u konačnici rezultira mnogo boljim punjenjem proračuna. Žalosno je da nitko od odgovornih ne može vidjeti da hrvatski građani imaju na bankama točno onoliko ušteđevine koliko iznosi i vanjski dug Hrvatske. Dakle, novac je tu, ali ga Vlada nije u stanju uz stimulativne mjere, “upumpati” u novčane to-

kove hrvatskog gospodarstva. Kao čelni čovjek Hrvatske udruge poslodavaca Dalmacije očekujem da Vlada poradi na ovoj problematici iz 2009. godine, a naznake toga vide se kroz dovođenje novog čovjeka na čelno mjesto Ministarstva gospodarstva. Nadam se da će novi ministar dobiti “prostor djelovanja”u kojem će moći riješiti probleme kako nalažu zakoni tržišta, a ne politika, jer se pokazalo da je politika loš gospodar na svim razinama. U 2010. očekujem da se Vlada stavi u službu gospodarstva i poduzetnika jer su poduzetnici jedini koji pune proračun. Vladi mora biti jasno da u suradnji s poduzetnicima na svim razinama može omogućiti razvoj svih gospodarskih grana po regijama te pametnom politikom novac koji postoji u bankama, ali i izvan banaka, “upumpati” u gospodarske tokove i razvoj, te na taj način bez većih stranih zaduživanja države gospodarstvo napokon izvesti najprije iz moralne krize beznađa, a onda i gospodarske krize.

www.privredni.hr Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

MIRKO MRAKUŽIĆ, DIREKTOR DM-a HRVATSKA

IVAN ERGOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE NEXE GRUPE

Ekspanzija u svakom smislu

Iznimno teška godina

Planovi dm-a temelje se na otvaranju novih prodavaonica, dodatnog distributivnog centra, zapošljavanju novih djelatnika...

Očekujemo kako će ekonomska politika Vlade biti usmjerena u pravcu poboljšanja likvidnosti gospodarstva

U prošloj poslovnoj godini dm je ostvario značajan porast prometa od 17,4 posto. Možemo ponosno reći da smo zadržali dugogodišnju poziciju lidera na hrvatskom tržištu drogerija. Investirajući 50 milijuna kuna, dm Hrvatska ove je godine, između ostalog, otvorio 13 novih prodavaonica i renovirao sedam postojećih, a trenutačno ih imamo ukupno 117. Istodobno je otvoreno 219 novih radnih mjesta, prosječna neto plaća u prodavaonicama iznosi 7326 kuna, a dm-ovi zaposlenici dobivaju 14 plaća godišnje. Prema podacima AC Nielsena, dm u Hrvatskoj izrazito raste, tako da trenutačno imamo gotovo 25 posto udjela u drogerijskoj robi. Toliki udjel na tr-

Godina 2009. bila je iznimno teška i izazovna za naš sektor. U 2009. se u punom intenzitetu osjetio utjecaj globalne krize na poslovanje. Izostali su veliki građevinski i infrastrukturni projekti, eskalirao je problem nelikvidnosti, što smo osjetili i kroz pad prodaje naših proizvoda i smanjen obujam građevinskih projekata u članicama Grupe koje se bave građevinarstvom. Sukladno tome, procjenjujemo kako ćemo do kraja ove godine ostvariti 1,332 milijarde kuna poslovnih prihoda, što je za 15 posto manje u odnosu na 2008. godinu. S obzirom na veliki problem u vidu otežane naplate potraživanja, očekujemo kako će ekonomska politika Vlade biti usmjerena u pravcu poboljšanja

žištu dm nema ni na domicilnim tržištima poput Njemačke i Austrije.

Investirajući 50 milijuna kuna, dm Hrvatska ove je godine, između ostalog, otvorio 13 novih prodavaonica U sljedećoj poslovnoj godini namjera nam je i dalje ostati lider u području drogerije i istom dinami-

kom širiti poslovanje. Planovi dm-a temelje se prije svega na otvaranju novih prodavaonica, dodatnog distributivnog centra, zapošljavanju novih djelatnika i podršci u susjednim zemljama. Dogodit će se i kvalitativna i kvantitativna ekspanzija – proširivat ćemo postojeće lokacije, otvoriti i dvadesetak novih prodavaonica, nudit ćemo više artikala, koncentrirati se na biološki uzgojenu hranu, kozmetiku i bio sredstva za čišćenje. I sljedeće ćemo godine, kao i do sada, postavljati nove standarde. Nažalost, bude li kriza još gora, logično je da ćemo to osjetiti. No ne bojimo se i vjerujemo da ćemo zajedno s našim kupcima pronaći način kako je najbezbolnije prebroditi.

efekte ovogodišnjih finaliziranih investicijskih ulaganja, pa posljedično tome i pozitivnih efekata u prodaji, koji se ponajprije odnose na segment termo bloka, crijepa velikog formata i proizvodnje betona. likvidnosti našeg sektora, odnosno ukupnog hrvatskog gospodarstva. Naš plan za 2010. u segmentima poslovnih prihoda predviđa zaustavljanje pada aktivnosti koje smo imali u ovoj godini, kroz zadržavanje razine realizacije iz ove godine, dok u nekim segmentima poslovanja očekujemo i rast od pet do 10 posto ovisno o strukturi proizvoda. Naime, plan se u svom prodajnom dijelu oslanja i na buduće, očekivane

Naš plan za 2010. predviđa zaustavljanje pada aktivnosti koje smo imali u 2009., kroz zadržavanje razine realizacije iz ove godine Isto tako, nastavit ćemo s aktivnostima kontrole i smanjenja troškova poslovanja, a posebnu pozornost i dalje ćemo usmjeravati na novčani tok.

ZELENA REVOLUCIJA

Europa je vodeća u svijetu u ekološkim, zelenim tehnologijama. Inovativni proizvodi i nove usluge nude najbolje prilike za komercijalni uspjeh u globaliziranom svijetu Urbanizacija i održivi razvoj

radovi danas troše velike količine prirodnih resursa kako bi osigurali opskrbu energijom i vodom. Gradovi isto tako proizvode značajne količine emisija štetnih za okoliš, a moraju pružiti i logistiku i infrastrukturu potrebnu za ispunjavanje zahtjeva svojih stanovnika za mobilnošću. Siemens nudi inovativna rješenja koja gradovima pomažu da danas ispune izazove sutrašnjice. Široki raspon Siemensovih proizvoda, rješenja i usluga daje odgovore na urbane izazove u područjima prijevoza, zgrada, rasvjete, opskrbe energijom,

zdravstva, vode, otpada te sigurnosti i zaštite. Ni jedna druga kompanija u svijetu nema tako razvijen tehnološki portfelj za gradove. Siemens proizvodima i rješenjima iz najvećeg ekološkog portfelja u svijetu daje velik doprinos boljoj ekološkoj održivosti u gradovima. Pametna rješenja za klimatski prihvatljivu tehnologiju gradnje Zgrade su zaslužne za oko 40 posto potrošnje energije u Europi. Stoga je Europska komisija pokrenula program GreenBuilding, čiji je cilj popraviti energetsku učinkovitost i korištenje obnovljive energije u nestambenim zgradama. Siemens podržava pro-

gram GreenBuilding te nudi integrirana rješenja od kojih se očekuje da smanje potrošnju energije u zgradama za 20 posto do 2011. godine. Ključni projekti GreenBuildinga iz Siemensa uključuju Siemens City u Beču, Siemens centar u Pekingu, novi Regionalni centar u Šangaju i UniCreditovu središnjicu u Milanu. Ugovaranje projekata prema učinku: uštede u potrošnji energije isplaćuju ulaganje Pametna tehnologija i rješenja koja se primjenjuju na zgrade mogu uštedjeti mnogo novca. Uštede na troškovima energije od 20 do 30 posto u prosjeku mogu se postići optimi-

zacijom omotača zgrade, rasvjete, sustava grijanja i hlađenja, distribucije vode i energije te mnogih drugih područja. Siemens je ugovorio projekte energetske učinkovitosti prema učinku na oko 6500 građevinskih objekata u cijelom svijetu uz zajamčene uštede od milijarde eura te smanjene emisije CO2 od 2,4 milijuna tona. Siemens je lider u energetski učinkovitim zgradama u SAD-u i Europi. Tehnologije vode Preko pitke vode, industrijske vode, otpadne vode do prijenosa vode, Siemens ima odgovor za obradu vode, automatizaciju postrojenja, električne sustave, tehnologiju

gradnje te nužne usluge, od financiranja, nacrta i projektiranja, puštanja u pogon, održavanja do hitne potpore modernizaciji. Sa svojim potpunim rasponom proizvoda, rješenja i usluga, Siemens je broj 1 na svjetskom tržištu za obradu i pročišćavanje vode. Informatika za održivost Siemens IT Solutions and Services je svojim konceptom informatike za održivost IT for Sustainability stvorio snažan pristup koji omogućava kompanijama i organizacijama da kontinuirano povećavaju svoju dodanu vrijednost i u ekonomskom i u ekološkom smislu. IT for Sustainability je holistički

Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemensa

Korporacija Siemens je najveći pružatelj zelenih infrastrukturnih rješenja u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. U fiskalnoj 2009. Siemens je na globalnoj razini ostvario 23 milijarde eura prihoda od svojih proizvoda i rješenja iz portfelja za okoliš. Takva zelena snaga ne dolazi slučajno. U Siemensu više od 32.000 ljudi radi u istraživanju i razvoju, a više od 14.000 patenata Siemens već posjeduje u području zaštite okoliša. pristup i predstavlja više od same “zelene informatike”. Portfelj ne uključuje samo usluge vezane uz informatičke infrastrukture, već nudi i rješenja za upravljanje proizvodnjom energije i prometom, te na taj način značajno smanjuje utjecaj na resurse i na okoliš.

PV PROMO

ZAŠTITA KLIME POKREĆE GOSPODARSTVO

28 POSLOVNA OČEKIVANJA 2010.

Privredni vjesnik Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

“Osnovni je problem što se i dalje naše gospodarstvo temelji na uvozu i inozemnom zaduživanju, a kao takvo ne može imati perspektivu. ” Goran Štrok

GORAN ŠTROK, PREDSJEDNIK UPRAVE ADRIATIC LUXURY HOTELS

IVICA MARIĆ, DIREKTOR KOMPENZATORA

Godinu su obilježili novi prodajni trendovi

Uspijevamo sve sami

Stanje hrvatskog gospodarstva samo je djelomično ili manjim dijelom posljedica utjecaja globalne krize

Od države ne tražimo ništa osim jasne poruke i gospodarske orijentacije

Općenito govoreći, godinu su obilježili novi prodajni trendovi, prije svega last minute buking u svim segmentima te značajan porast online bukinga, koji je samo na razini hotela grupacije Adriatic Luxury Hotels od lipnja do rujna zabilježio porast od 70 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ti će se trendovi nastaviti i u sljedećim godinima, budući da je svjetska kriza donijela i potpuno nova pravila u navikama putovanja i

potrošnji gostiju. Grupacija ALH ostvarila je relativno dobre rezultate budući da smo strategiju prodaje prilagodili uvjetima na tržištu. Ovu će poslovnu godinu ALH završiti s osam posto manjim prihodima, ali i s tri posto višom bruto operativnom dobiti, što je bolje od predviđanja početkom godine. Hoteli Excelsior i Bellevue ostvarili su čak izvrsne rezultate u usporedbi s ostalim hotelima s pet zvjezdica u Hrvatskoj i Europi. Smatram da je stanje hrvatskog gospodarstva samo djelomično ili manjim dijelom posljedica utjecaja globalne krize. Osnovni je problem što se i dalje naše gospodarstvo temelji na uvozu i inozemnom zaduživanju, a kao takvo ne

može imati perspektivu. Ako doista želimo oporavak, trebalo bi hitno donijeti cijeli paket mjera koje će potaknuti rast, nove investicije te promijeniti trend pada proizvodnje i

Iskustva koja smo mi prošli s Hotelom Bellevue i korupcijskom aferom “Pet zvjezdica” nisu ohrabrujuća za nove investitore prometa. Hrvatska još uvijek nema pogodno tlo za privlačenje stranih investitora, a iskustva koja smo mi prošli s Hotelom Bellevue i korupcijskom aferom “Pet zvjezdica” te gubitak od pet milijuna eura koji je ostvaren u tom razdoblju nije ohrabrujuć za nove investitore. Ako se negativni trendovi nastave, bez obzira na nova zaduženja u inozemstvu hrvatsko gospodarstvo čeka teška i neizvjesna zima, te daljnji pad zaposlenosti povezan s rastom nelikvidnosti. Nova strategija i nova vizija gospodarstva kojom se mora poticati

proizvodnja, smanjiti potrošnja i zaduživanje, te odlučno zaustaviti korupcija mogućnosti su izlaska Hrvatske iz krize. Čak i ako banke opet započnu s intezivnijim kreditiranjem, bez pravog “menadžmenta” gospodarstva, donošenjem hitnih master planova razvoja i strategija, teško je očekivati brzi oporavak. U uvjetima krize koja će se u smanjenom obujmu nastaviti i nagodinu, grupacija ALH očekuje bolje rezultate u odnosu na ovu godinu, i to povećanje prihoda za 10,5 posto uz još veći rast profita. Nastavit ćemo s daljnjim repozicioniranjem naših hotela na emitivnim tržištima. Ove smo godine potpisali desetak novih ugovora s luksuznim touroperatorima. Čim nastupe pozitivni trendovi na svjetskom financijskom tržištu, nastavljamo i s planiranim investicijama poput obnove Hotela Kompas (trenutačno jedini hotel u grupaciji s tri zvjezdice), kao i s investicijama u nove vile na dubrovačkom području. Riječ je o projektima koji su trenutačno u fazi mirovanja zbog globalne ekonomske krize.

S obzirom na to da smo izvoznici, poslovna 2009. bila nam je iznimno teška i krizu smo osjetili među prvima, još u kolovozu 2008. Ipak, uspjeli smo finalizirati više od 80 posto projekata, bez avansa i uz dugove domaćih poslovnih subjekata, pogotovu brodogradnje. Najgori mjeseci bili su nam lipanj, srpanj i kolovoz kad smo radnicima morali sniziti plaće za 10, a upravi za 25 posto. I to smo prebrodili. Cilj je bio zadržati zaposlenost i kapacitet proizvodnje, što smo uspjeli i godinu ćemo završiti u plusu. Dodatna otegotna okolnost nam je bila što su zapadnoeuropska tržišta, pogotovo njemačko, britansko i francusko, u krizi postala još zatvorenija, uz naputak nacionalnih ekonomija da se prednost daje njihovim domaćim proizvođačima. U Hrvatskoj se, pak, pro-

pagira kupnja hrvatskih proizvoda, ali u praksi se domaćim proizvođačima ne daje prednost. Činjenica što smo tvrtka u stopostotnom hrvatskom vlasništvu u inozemstvu nam je otegotna okolnost jer smo “stranci”, iza nas ne stoji globalna korporacija te smo u pregovorima u startu u lošijoj poziciji. Ne žalimo se, uspijevamo sve sami prebroditi, svjesni da smo prepušteni sami sebi. Malo nas ipak smeta što smo uvoznička zemlja. Od države ne tražimo ništa osim jasne poruke i gospodarske orijentacije: je li joj prioritet trgovina ili proizvodnja,

Za razliku od drugih država, kod nas se u praksi domaćim proizvođačima ne daje prednost uvoz ili izvoz? U 2010. cilj nam je stvoriti imidž vodećih europskih proizvođača kompenzatora specijalne primjene i pojačavamo obim iznimno zahtjevne proizvodnje u koju se tek nekoliko proizvođača na svijetu upušta.

NADA FINDERLE, IZVRŠNA DIREKTORICA AKTERNETA

Ulaganja u promociju u recesiji su isplativija Osjetno su smanjeni marketinški proračuni i izražene su promjene u konzumiranju medija. Kao agencija specijalizirana za internetski marketing ponudit ćemo više konkretnih aktivnosti i alata koji pomažu u ostvarenju poslovnih rezultata Poslovnu 2009. godinu prije svega karakterizira kriza, pad prometa i razočaranja na burzama, te potrebe za prilagodbe i promjenama u razmišljanju čelnih ljudi kako u politici, tako i u gospodarstvu. U segmentu marketinških aktivnosti osjetno su smanjeni marketinški proračuni, izražene su promjene u konzumiranju medija

te planiranju aktivnosti oglašivača. Kao veliki optimist silno želim vjerovati da će 2010. godina biti u znaku završetka krize, manje stresnih informacija s burzi te ekonomskog oporavka. Želim istaknuti kako istraživanja pokazuju da su ulaganja u promociju u fazi recesije isplativija negoli inače, a tvrtke koje se fokusiraju na

zadovoljstvo i zadržavanje kupaca uspješnije su od poduzeća koja se fokusiraju na rezanje troškova. Često nas teška situacija prisiljava da izađemo iz zone komfora te pronađemo i kreiramo nove vrijednosti, pa se nadam da će poboljšanja biti već u 2010. Kao agencija specijalizirana za internetski marketing u sljedećoj godini

Često nas teška situacija prisiljava da pronađemo i kreiramo nove vrijednosti ponudit ćemo više konkretnih aktivnosti i alata koji pomažu u ostvarenju poslovnih rezultata. Svo-

jim klijentima nastojimo za manje budžete ponuditi nove i isplativije mar-

ketinške alate i aktivnosti, kao što su E-ngine, odnosno newsletter marketing te BCL kampanje kroz koje objedinjujemo brending, komunikaciju i generiranje leadsa. U cilju upoznavanja tržišta s prednostima i novim mogućnostima internetskog marketinga radimo i online, odnosno internet konzalting.

www.privredni.hr Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

“Priključivanje EU-u jedini je put za Hrvatsku i iznimno je važno da u nju uđemo spremni.” Adrian Ježina

IVAN GABRIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE COMBISA

ANTE MARKOV, PREDSJEDNIK UPRAVE JANAFA

Ne vjerujemo u nagli oporavak gospodarstva

Nastavljamo s ulaganjima

Idealan scenarij bio bi da kriza “natjera” poslovne subjekte na pametnija ulaganja, kako u ICT tako i u ostala područja

Od 2010. više nećemo imati otplate po kreditima uzetim za izgradnju naftovoda

Nadalje, smatramo kako je veći dio poslovne 2009. protekao pod znakom optimizacije i konsolidacije. Naime, možemo potvrditi kako smo u Combisu u zadnjih godinu i pol dana jako puno radili na optimizaciji internih poslovnih procesa te smo Promatrajući 2009. godinu koju su, nažalost, obilježile samo dvije riječi - kriza i recesija, jasno je kako smo svi morali raditi napornije no ikada kako bismo zadržali svoje tržišne pozicije te se nastavili razvijati maksimalnim mogućim ritmom u odnosu na okolinu u kojoj poslujemo. Combis je, primjerice, nastojao i u ovoj izazovnoj godini ostati pouzdan strateški partner svojim korisnicima, što smo kao primarni cilj tvrtke isticali cijele godine. Iza svega postignutog u 2009. godini zapravo se krije golem trud i mnogo uloženog vremena, pa iako odnosi prihoda i ulaganja ove godine nisu proporcionalni, čvrsto vjerujemo kako ćemo i ovu poslovnu godinu uspješno privesti kraju.

Vjerujem kako bi eventualni preustroj tržišta mogao rezultirati pozitivnim ishodom razdoblje tržišnih oscilacija maksimalno iskoristili kako bismo se čim više fokusirali na učinkovitost vlastitog poslovnog modela. Ne vjerujemo u nagli oporavak hrvatskog gospodarstva budući da je trenutačna situacija vrlo složena. Ona je, naime, dobar pokazatelj kako stvari ni prije krize nisu funkcionirale baš najbolje. Stoga bi idealan scenarij bio da kriza „natjera“ poslovne subjekte na pametnija ulaganja, kako

u ICT tako i u ostala područja. Zaključno, kriza bi trebala iskristalizirati situaciju na tržištu te će lokalni i globalni ponuđači zauzeti ono mjesto za koje imaju kompetencije, što često u recentnoj prošlosti nije bio slučaj. Na koncu, vjerujem kako bi eventualni preustroj tržišta mogao rezultirati više pozitivnim nego negativnim ishodom. Nedvojbeno je kako će i 2010. biti vrlo izazovna i kako nas vjerojatno očekuje daljnje smanjenje investicija u ICT. No, na tu činjenicu ne gledamo isključivo kao na negativan pokazatelj. Bitno je da su sva ulaganja u tehnologiju svrhovita i poslovno opravdana, što na koncu i omogućuje punu iskoristivost te daljnja ulaganja u poslovnu informatiku kao kreatora dodane vrijednosti. Osim toga, ICT je segment koji i u bremenitim vremenima ostaje bitan alat za unaprjeđenje kontrole troškova te

lakše upravljanje poslovanjem. Stoga vjerujemo kako će hrvatsko gospodarstvo nastaviti s investicijama u ICT, naravno, unutar mogućih okvira. S tim u vezi, možemo potvrditi kako ćemo nastaviti razvijati napredna rješenja i usluge te ćemo i u 2010. godinu zakoračiti s punim potencijalom znanja, iskustva, ali i inovativnosti. Budući da smo jedan od jačih hrvatskih sistem integratora, naša je zadaća ne samo pratiti nego i kreirati trendove te smo svjesni kako jedino tako možemo dati svoj doprinos razvoju i unaprjeđenju hrvatske konkurentnosti.

Osvrćući se na poslovanje u ovoj godini, mogu samo izraziti zadovoljstvo ostvarenim rezultatima. U 2009. Janaf je nastavio s investicijskim ciklusom u vidu ulaganja u modernizaciju naftovoda, izgradnju novih spremničkih kapaciteta, kao i kupnju već postojećih te radova na omogućavanju reverzibilnog transporta. U prvih devet mjeseci 2009. Janaf bilježi rast u transportu i skladištenju nafte i naftnih derivata te samim time i povećanje u prihodima, i to za 35 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Što se tiče planova za iduću godinu, mogu samo najaviti kako u Janafu nastavljamo s našim investicijama koje su u skladu s razvojnim planovima. Investicije se odnose na nastavak izgradnje novih spremnika na našim terminalima, modernizaciju sustava naftovoda, dovršetak reverzibilnog pravca na dionici SisakOmišalj, te početak radova na projektu izgradnje pomorskog prijelaza naftovoda otok Krk-kopno.

Nećemo imati problema s likvidnošću Kao i do sada, većinu vlastitih sredstava planiramo koristiti za spomenute investicije. Isto tako smatram kako nećemo imati problema s likvidnošću budući da Janaf vrijednost ukupne imovine pokriva uglavnom iz vlastitih sredstava, tj. koeficijent zaduženosti iznosi 0,08, a od iduće, 2010. godine više nećemo imati otplate po dugoročnim refinanciranim kreditima uzetim za izgradnju naftovoda. Također, vjerujem kako će u 2010. prihodi od transporta, kao i skladištenja, ostati na razini ove godine, ako ne i nešto veći.

ADRIAN JEŽINA, DIREKTOR B.NETA

Dobri rezultati nam pobuđuju optimizam B.net će razmotriti nove usluge vezane uz broadband, mobilnu i satelitsku tehnologiju, a kao veliki potencijal vidimo i 3D televizore koji su već dostupni u malim pretprodukcijskim količinama Temeljem ovogodišnjih rezultata te rezultata ostvarenih u listopadu i studenom nove fiskalne godine, imamo razloga biti optimistični u pogledu daljnjeg rasta B.neta. Iako ne sumnjamo kako će B.net i dalje biti vodeći alternativni operator, smatramo kako će alternativni operatori dugoročno i dalje teško biti u mogućno-

sti igrati značajniju ulogu od trenutačne uz ovako jakog glavnog igrača na tržištu, te ne do kraja riješenu telekomunikacijsku regulativu. Očekujemo kako će općenita situacija u hrvatskom gospodarstvu sljedeće godine u nekim segmentima biti još i teža jer je to ipak druga godina krize pa su tvrtke sve zaduženije, a

likvidnost i kapaciteti tržišta smanjeni. Nadamo se kako će Vlada smanjiti subvencije i administrativne troškove te da će se deficit koristiti za povećanje radnih mjesta, a ne za pokrivanje tekućeg deficita. Iskreno se nadamo da će se dogoditi i rasterećenje poreznog sustava, i to ne samo u pogledu kriznog

poreza nego i ostalih poreznih davanja, što bi povećalo konkurentnost kako hrvatskog zaposlenika tako i samog proizvoda. Priključivanje EU-u jedini je put za Hrvatsku i iznimno je važno da u nju uđemo spremni. Gotovo smo sigurni kako ćemo najprije uvesti dodatne usluge poput snimanja

televizijskog programa i emitiranja s vremenskim pomakom. Dugoročno gledano B.net će razmotriti nove usluge vezane uz broadband, mobilnu i satelitsku tehnologiju, a u daljoj budućnosti kao veliki tehnološki potencijal vidimo i 3D televizore koji su zasad dostupni u malim pretprodukcijskim količinama.

www.privredni.hr Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2010. 31

“Praktično je nemoguće doći do sredstava kojima bi se stimulirala proizvodnja.” Lada Karninčić

STIPAN BILIĆ, DIREKTOR KONDINA

KRISTIJAN ŠUSTAR, PREDSJEDNIK UPRAVE MAISTRE

Konditori se bore za preživljavanje Ako država nastavi smanjivati konkurentnost konditorskoj industriji, doći će u pitanje položaj te industrije na tržištu

Za konditorsku je industriju ova poslovna godina, prema rezultatima za devet mjeseci, bila iznimno teška. Ona je povećala fizički opseg izvoza za 5,7 posto pa je unatoč smanjenju domaće prodaje ostvaren rast fizičkog

opsega proizvodnje od 0,3 posto. Iako su konditori povećali fizički opseg proizvodnje, jasno je da se to odražava na pad prihoda jer da bi se ostvario izvoz, smanjene su izvozne cijene za 12,4 posto. Zbog pada uvoznih cijena nije moguće pad prihoda u izvozu nadoknaditi povećanjem cijena na domaćem tržištu. Unatoč tomu, ova je industrija primjer koji treba podržati i koji drugima može biti putokaz dobrog poslovanja, ali uz velika odricanja. Konditorska industrija ni-

kada nije dobila nikakvu pogodnost od državnih mjera i ekonomske politike. No, mjere državne politike donose se na štetu konditorske, ali i prehrambene industrije. Konditori ne traže i ne očekuju nikakvu pomoć države, ali očekuju mjere kojima država neće štetiti toj industriji jer je ona uspješna i u kriznim uvjetima. Ako država nastavi svojim mjerama smanjivati konkurentnost konditorima, doći će u pitanje položaj te industrije na domaćem i ino tržištu.

Uz postojeći odnos države ta se industrija bori za preživljavanje i ne ostaje joj veliki prostor za razvoj. Ipak, ova će industrija ulagati u jačanje brendova na domaćem i izvoznom tržištu, jer je borba za brendove borba za opstanak te industrije. Očekujemo od države rješenje problema i mogućnost nabave poljoprivrednih sirovina po svjetskim cijenama te da država tu industriju jednako i ravnopravno tretira kao i domaću poljoprivredu.

LADA KARNINČIĆ, ČLANICA UPRAVE TRENTONA

Olakšajte nam kreditiranje Banke odbijaju jamstva HAMAG-a, što znači da odbijaju jamstva države Ove smo godine kupili tvrtku Dalmed te je time ova godina za Trenton bila iznimno uspješna. U 2010. planiramo završiti novi pogon što će značiti proširenje kapaciteta i asortimana uz smanjenje troškova proizvodnje. Namjeravamo dobiti i sredstva IPARD-a za opremanje pogona prerade ribe. Čeka nas i rad

na daljnjem oživljavanju Dalmeda. Mislim da će sljedeća godina biti financijski teža jer se ne rješava pitanje nelikvidnosti. EU je donio propise o obveznom plaćanju u roku od 60 dana za privatne tvrtke, a za državne od 30 dana. I kod nas je potrebno donijeti slične mjere jer će loše tvrtke i dalje uništa-

vati one stabilne. Potrebno je i promijeniti način naplate PDV-a. Praktično je nemoguće doći do sredstava kojima bi se stimulirala proizvodnja. HBOR tu čini što može, no nezgodno je što se krediti manji od osam milijuna kuna plasiraju preko banaka. Banke odbijaju jamstva HAMAG-a, što znači da

odbijaju jamstva države i Vlada to mora promijeniti.

Jačanje marketinških aktivnosti U globalnim okvirima 2010. još je neizvjesna

S obzirom na okolnosti uzrokovane ekonomskom krizom, ovogodi-

Velik je nerazmjer između onoga što turizam donosi i onoga što se u njega ulaže šnje rezultate poslovanja ocjenjujemo uspješnima. U godini u kojoj je većina konkurenata u regiji, a i na globalnoj razini, doživjela pad fizičkih ili financijskih pokazatelja poslovanja (ili oboje), Maistra je uspjela zadržati stabilnost obiju veličina uz rast prosječne cijene u odnosu na 2008. U globalnim okvirima 2010. još je neizvjesna, no u 2011. se mogu očekivati znakovi oporavka.

U Hrvatskoj postoji veliki nerazmjer na svim razinama između onoga što turizam donosi i onoga što se u njega ulaže, a to je jedan od glavnih razloga niske razine profitabilnosti sektora. Hrvatski turizam već dulje vrijeme stagnira što je recesija samo dodatno potencirala. Niska profitabilnost demotivira investitore te je smanjenje fiskalnih nameta ključno za privlačenje investitora u Hrvatsku. Našem turizmu nedostaje dubinska analiza i strateški plan koji će ga diferencirati od mediteranske konkurencije te zamijeniti ad hoc akcije. U 2010. ciljevi su repozicioniranje destinacije, razvoj kadrova, širenje baze partnera koji se bave luksuznim turizmom, promjena strukture unutar kanala te omogućavanje što većeg broja kvalitetnih događanja unutar turističke destinacije. Naši će potezi biti koncentrirani na prilagođavanje i intenziviranje marketinških i prodajnih aktivnosti s ciljem unaprjeđenja kvalitete i isticanja naših kompetitivnih prednosti.

IGOR LUČIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ADRIA OILA

Namjeravamo raditi još više i još jače Teško je ocijeniti što očekujemo u ova turbulentna i recesijom pogođena vremena koja su obilježena velikim problemima likvidnosti Poslovnu 2009. godinu možemo, bez obzira na situaciju na tržištu, ocijeniti kao relativno uspješnu. Prije svega, jer smo unatoč velikoj krizi na tržištu uspjeli ostvariti naš zadani plan i otvoriti još jednu benzinsku postaju nama od iznimne važnosti. Riječ je o benzinskoj postaji Vrata Like smještenoj na ulazu u Otočac, a na va-

žnom koridoru i turističkoj ruti na putu za najljepše turističke destinacije, Plitvička jezera i Nacionalni park Sjeverni Velebit. Iako je kraj godine blizu, radimo intenzivno i nadamo se kako ćemo do kraja godine ispuniti i ostale planove, u prvom redu planove prodaje. Kad je riječ o ekonomskoj i poreznoj politi-

U svom poslovanju spremni smo na prilagođavanje pravilima Europske unije ci, vrlo je teško ocijeniti što očekujemo u ova turbulentna i recesijom pogođena vremena koja su obilježena velikim pro-

blemima likvidnosti na tržištu. U svom poslovanju spremni smo na prilagođavanje pravilima Europske unije, a što se tiče politike zapošljavanja u našoj tvrtki, ona se odvija postupno i sukladno razvoju svih ostalih planova: proširenju poslovanja i otvaranju novih benzinskih postaja. Naši su planovi bazirani na proši-

renju aktivnosti, drugim riječima, svakako namjeravamo raditi još više i jače nego do sada. Cilj nam je ostvarivati količinske planove koje smo postavili za 2010. godinu, pritom dosljedno pratiti i stalno podizati kvalitetu svog rada, ponude i same usluge. Činjenica je da su sve to nužni faktori koji ujedno stvaraju

preduvjet za uspješno poslovanje svake, pa i naše tvrtke.

32 POSLOVNA OČEKIVANJA 2010.

Privredni vjesnik Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

“Ovu godinu pamtit ćemo po iznimnoj kvaliteti crnog grožđa.” Zlatan Plenković

DOBROMIR MIMICA, DIREKTOR ORGULA GRUPE

NEVEN BADURINA, DIREKTOR OSTREE

Turistička sezona donijet će preokret

Povećanjem kapaciteta doskočiti povećanju marži

Prva polovina 2010. bit će najteža do sad, ali s turističkom sezonom očekujemo početak pozitivne ekonomske situacije

Iduće godine planiramo investirati pet milijuna eura u izgradnju još jednog pogona za preradu ribe

privredna zadruga Orgula, BiM Trading te novoosnovana distribucijska tvrtka Okatac čiji su vlasnici Žitoproizvod i Orgula Grupa. I u 2009. imali smo po-

Nakon višegodišnjih ulaganja u razvoj vlastitih proizvoda poput Orgulamaslinog ulja i Levanatvina te ustrajnosti na podizanju njihove kvalitete, u ovoj godini imamo rast prodaje iznad svih naših očekivanja. Zbog straha od recesije donijeli smo nekoliko odluka radi smanjenja troškova i jačanja pozicija na tržištu. Jedna od ključnih odluka bila je osnivanje Orgula Grupe čije su članice postale poljo-

U planu nam je širenje na slovensko tržište rast prerade maslina u našoj uljari u Marušićima. Taj porast smo očekivali jer smo se već dokazali na tom području, a rodili su i novi nasadi maslina. U prvoj polovini 2010. predviđamo jako težak posao za Vladu - ekonomska situacija bit će najteža od završetka rata. Ipak, s početkom turističke sezone očekujemo početak je-

dne sasvim nove pozitivne ekonomske situacije. U 2010.i očekujemo daljnji rast prodaje Orgulamaslinovih ulja i Levanat-vina. U planu nam je širenje na slovensko tržište zahvaljujući našem partneru Žitoproizvodu. U idućoj godini planiramo ulazak novih članica u Orgula Grupu. To će omogućiti proširenje radi asortimana proizvoda koji tržištu nudimo pod robnom markom Orgula i Levanat. Riječ je o Braniteljskoj zadruzi Dalmacijamed koja proizvodi proizvode na bazi meda te tvrtki Kuća sretnog čovjeka koja proizvodi vrhunski višnjak te vino Ruža omiška. I nadalje očekujemo porast prerade ploda maslina u našoj uljari u Marušićima.

U 2009. Ostrea je imala porast prometa za nekih 20 posto u odnosu na 2008. No, rast prometa nije pratio i porast dobiti. I u ovoj godini uvjerili smo se kako na europskom tržištu, na koje plasiramo gotovo cjelokupnu proizvodnju, vlada potražnja za našim proizvodima. Izostanak povećanja dobiti razmjernog porastu prometa možemo pripisati trendu stalnog povećanja trgovačkih marži na europskom tržištu. U 2009. godini izvezli smo 3500 tona slanih inćuna, tako da smo se uvjerili kako nema krize potrošnje slane ribe na europskom tržištu. Mi smo orijentirani isključivo na to tržište, tako da ne dijelimo u cijelosti sudbinu domaćih tvrtki koje

Nema krize potrošnje slane ribe na EU tržištu su opterećene problemima karakterističnim za hrvatsko tržište. Naravno da bi nam dobro došla jača orijentacija Vlade prema izvoznicima i stimulacija izvoza. Ulaskom Hrvatske u EU nama će se značajno olakšati poslovanje. Imat

ćemo niz olakšica poput carinskog rasterećenja, a što je najvažnije, nećemo imati nikakvih problema s dokazivanjem podrijetla robe. Upravo to nam je sada najveći problem u poslovanju. Iduće godine namjeravamo povećati proizvodnju upravo zato što opet može doći do porasta trgovačkih marži. To je jedini način kako možemo opstati i funkcionirati. Da bismo povećali proizvodne kapacitete, iduće godine planiramo investirati pet milijuna eura u izgradnju još jednog pogona za preradu ribe. Pogon će se prostirati na 4000 četvornih metara, a izgradit ćemo ga odmah do našeg glavnog poslovnog pogona u poslovnoj zoni Stankovci.

ZLATAN PLENKOVIĆ, VLASNIK I DIREKTOR TVRTKE ZLATAN OTOK

BORIS ŠUŠKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE WULF SPORTA

Bez novih projekata

Pogrešan tajming nekih zakona

Ono što smo prije naplaćivali u roku od mjesec dana, sada naplaćujemo u roku od tri mjeseca

Vjerujem da nas čeka jako teška godina s daljnjim padom kupovne moći

Ovu godinu pamtit ćemo po iznimnoj kvaliteti crnog grožđa. Kriza se ove godine osjetila ponajviše u kategoriji skupih vina. Tako su tvrtke koje su kupovale skuplja vina za poklon odlučile kupovati jeftinija ili su odustale od kupnje. Doduše, proizvodnja moje tvrtke još je manja od potražnje za našim proizvodima, tako da nas kriza nije ozbiljnije pogodila u dijelu prodaje i plasmana. Posljedice krize osjećamo u produljenim rokovima plaćanja - ono što smo prije naplaćivali u roku od mjesec dana, sada naplaćujemo u roku od tri mjeseca. Mislim da je potreban zaokret u politici

Osnovno obilježje u poslovanju Wulf sporta tijekom 2009. jest konstantan pad potrošnje. Iako su za to dosta zaslužne i vremenske prilike, što je vrlo važno u našem poslovanju, jednako nam je odmogla i zakonska regulativa, koja je imala potpuno pogrešan tajming, od zabrane rada nedjeljom, do odluke o kupnji udžbenika. Tome treba dodati i veliki pad BDPa, lošiju turističku godinu i promijenjeno ponašanje banaka u financiranju poslovanja. Sve to zbrojeno daje ocjenu: teško za poslovanje. Najbolji prodajni rezultati zabilježeni su tijekom sniženja.

prema izvozu. Nije mi jasno zašto se podupire sadnja vinograda, a ne izvoz vina. Za vinare je propisano da izvoze 30 posto proizvodnje kako bi dobili kredit HBOR-a, no to nije poticaj jer kredit nije potreban svakome, a izvoziti 30 posto proizvodnje tri godine za redom mogu samo rijetki. Koliko znam, ukinuti su svi poticaji za poljopri-

vredu i ne zna se što će biti ubuduće. Ipak, očekujem da će se poticati sadnja kvalitetnih sorti, a ne bilo kakva sadnja koja se do sada poticala po hektaru. S ovakvom poreznom politikom, ali i politikom koja destimulira potrošnju, bojim se da će mnoge tvrtke zapasti u teške probleme te da će mnogo ljudi ostati bez posla. S obzirom na to da smo dobili dosta upita za izvoz naših vina, nastojat ćemo obnoviti plasman na tržišta koja smo zanemarili. U 2010. nastavit ćemo sa zacrtanim programom, ali neće biti novih ulaganja ni zapošljavanja.

Iako se govori o bottoming upu, ne vidim uporište takvog stava u svakodnevnici Hrvatske. Dapače, povećava se nezaposlenost, zaustavljaju se investicije, sve više tvrtki se zatvara. Vjerujem da nas čeka jako teška godina s daljnjim padom kupovne moći i mijenjanjem potrošačkih navika na kupnju temeljenu na niskim cijenama. Za nas to znači i daljnju racionalizaciju i optimizaciju poslovanja, nipošto širenje ili daljnje zapošljavanje. Glavni cilj poslovanja Wulf sporta u 2010. i dalje je optimizacija poslovanja. Moramo postati još konkurentniji uvoznim diskonterskim dućanima,

a pri tome i dalje cool i privlačan brend dućan. To nije lak zadatak, ali će nam u ostvarenju uvelike pomoći do sada izgrađen imidž, ponajprije ShoeBeDoa, te udruživanje s ostalim lokalnim igračima. U drugoj polovini godine predviđeno je i otvaranje nekih novih dućana, a razrađujemo i daljnje širenje vlastite robne marke.

www.privredni.hr Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

“Prostora za razvoj dimljenih ribljih proizvoda ima, jer su potrošači zasićeni suhomesnatim proizvodima.” Dražen Žuža

KREŠIMIR JELIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE TRIGLAV OSIGURANJA

IGOR PURETA, PREDSJEDNIK UPRAVE GRAWE HRVATSKA

Rast veći od rasta tržišta

Novi porezi opteretili su ionako teško poslovanje

Iduće ćemo godine ponuditi dodatne usluge na postojeće osiguravateljske proizvode koji će biti dio šire i obuhvatnije ponude U ovoj poslovnoj godini ostvarili smo zadane poslovne planove, a u razdoblju od siječnja do listopada realizirali smo ukupan rast premije od 4,32 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Sukladno tome, porastao

Još prostora za rast i taj ćemo potencijal nastojati prezentirati našim klijentima je i tržišni udio. U devet mjeseci ove godine Triglav osiguranje ostvarilo je 342 milijuna kuna premije. Očekujemo da ćemo u ovoj godini ostvariti oko 400 milijuna kuna bruto zaračunate premije, što našim klijentima dokazuje da smo pouzdan poslovni par-

tner. Triglav osiguranje dio je Grupe Triglav koja je najveća osiguravateljska grupacija u Jugoistočnoj Europi i koja drži oko 15 posto tržišta regije. Našu ponudu karakteriziraju procesi i tehnologije već prilagođene europskim standardima. S obzirom na to da je prosječni iznos premije po stanovniku u Hrvatskoj u 2008. iznosio 360 eura, a u Europi 2100 eura, jasno je da ima još prostora za rast i taj ćemo potencijal nastojati prezentirati našim klijentima. U 2010. očekujemo rast Triglav osiguranja veći od rasta tržišta jer smo u ovoj godini, bez obzira na krizu, uložili dosta u projekt reinženjeringa poslovnih procesa, edukaciju djelatnika na svim organizacijskim razinama, kao i promjenu IT sustava za neživo-

tna osiguranja. Tijekom sljedeće godine nastavljamo raditi na postojećim proizvodima tako što ćemo tržištu ponuditi dodatne usluge na postojeće osiguravateljske proizvode. Ti će proizvodi biti dio šire i obuhvatnije ponude koja znači najbolje osiguravateljsko rješenje i individualni pristup svakom klijentu. Osim što pratimo objektivne potrebe klijenta, ono što nas posebice razlikuje od ostalih osiguravateljskih društava jest brzina i kvaliteta kod rješavanja raznih vrsta šteta.

Kamate bi trebalo smanjiti i pojačati investicije koje mogu održati potrošnju ili stvarati nova radna mjesta Svjetska recesija, ali još više naša vlastita gospodarska kriza, ostavila je traga na svima nama, pa je 2009. prva godina u kojoj nije bilo rasta tržišta osiguranja. Gospodarska kriza utječe i na cije-

Ipak, GRAWE vrlo dobro stoji, što možemo zahvaliti svome pažljivom upravljanju rizicima lu financijsku industriju jer kad pogledamo banke, leasing društva, fondove, dionice i burzu, uočavamo iste negativne trendove. Za to su ponekad krive, nes(p)retnosti samih poduzeća, ali i zakonodavca koji je industriju opteretio

novim nametima. Zadnje tromjesečje bit će još lošije, pa osiguravatelji računaju da će godinu završiti s minusom od četiri do pet posto na životnim osiguranjima i minimalnim padom industrije od dva posto. Ipak, GRAWE vrlo dobro stoji, što možemo zahvaliti tome što smo uvijek, čak i u vremenima kada nema krize, vrlo pažljivo upravljali rizicima, a to se pokazalo dobitnom kombinacijom i u ovim uvjetima.

Očekujemo da Vlada napravi proračun u kojem će se svim poduzećima kojima je to potrebno pomoći u prilagodbi. Potrebno je pomoći nezaposlenima u pronalaženju posla. Kamate bi trebalo smanjiti i pojačati investicije koje mogu održati ukupnu potrošnju stanovništva i tvrtki ili stvarati nova radna mjesta. Početkom 2009. uvedeni su novi porezi u osiguranju što je dodatni teret za osiguravatelje u ovoj ionako već teškoj situaciji. Cilj zakonodavca je bio osigurati dodatne prihode, no kada bismo funkcionirali na ozbiljan način, on ne bi uvodio dodatne pristojbe i namete koji sigurno umanjuju pozitivnost poslovanja na vrlo netransparentan način.

DRAŽEN ŽUŽA, DIREKTOR BEK PUŠNICA

SANJA VUKOVIĆ, DIREKTORICA TVRTKE SAJAM SPLIT

Borba za likvidnost

Vrijeme za jačanje brendova

Mi nemamo ni olakšice niti državne poticaje. Nama je ulazak u EU važan zbog nabave sirovine i rada na velikom tržištu

Godinu zaključujemo s optimizmom jer smo uspjeli prevladati sve izazove

Za moju tvrtku, koja se bavi proizvodnjom sušene i dimljene morske ribe i plodova mora, 2009. obilježena je borbom za održavanje likvidnosti. Držali smo se pravila koja u ovoj recesijskoj godini vrijede za sve tvrtke – morali smo širiti tržište, a to širenje financirati iz obrtnih sredstava, izbjegavajući nepovoljno zaduživanje. U takvoj situaciji uspjeli smo ostvariti rast i pritom smo pozorno pazili na troškove. Bek pušnice nemaju nikakve olakšice ni državne poticaje. Ulazak u EU nam je bitan jer ćemo sirovinu, odnosno one vrste koje su nam deficitarne, moći nabaviti bez proble-

Godina iza nas bila je bila puna izazova. Premda se u sajamskoj industriji već 2008. najavljivao pad, početak 2009. bio je vrlo uspješan. Sajam GAST 2009 je prvi gospodarski događaj u Hrvatskoj koji je zabilježio rast, a to je unijelo optimizam u gospodarske krugove. Premda su brojni sajmovi u regiji otkazani, a u Hrvatskoj jedva održani, sajam SASO 2009 je ipak zabilježio rast, i grupnih i inozemnih izložbi. Godinu, dakle, zaključujemo s optimizmom jer smo uspjeli prevladati sve izazove. Realno je očekivati da ova kriza ostavi posljedice i na našem sektoru. Tvrtke

ma i direktno, te ćemo bez zapreka moći poslovati na jednom velikom tržištu. Nadam se također da će se u 2010. povećati i interes za ponudu naših proizvoda, a kojih nije bilo u većini restorana i hotela. U ovom trenutku nudimo 25 vrsta dimljene ribe i morskih plodova. Iduće godine namjeravamo uz povećanje kapaciteta proširiti i asortiman, tako

da ćemo uvesti dimljenu škarpinu, jegulju, lubin... To je novost na tržištu, kao što je i naša tvrtka novost na tržištu, jer je u Hrvatskoj malo pogona za dimljenje ribe, pogotovo morske, te plodova mora. Prostora za razvoj dimljenih ribljih proizvoda ima, jer su potrošači zasićeni suhomesnatim proizvodima. Svjedoci smo da kvaliteta pršuta oscilira i nerijetko možete naići na pršut upitne kvalitete. Iduće godine planiramo osigurati najbolju moguću sirovinsku bazu, a sukladno mogućnostima i povećati broj zaposlenika. Znamo da to neće biti lako - godina će biti teška.

su se već do sada prilagodile kako su najbolje mogle. Najveći problem je onaj likvidnosti. Politika zapošljavanja svakako se treba bazirati na poticajima za poduzetnike, ali i mogućnostima prekvalifikacije radnika kako bi se popunila deficitarna zanimanja. U budućnosti, vjerujem, sve će se više ulagati u stvaranje prepoznatljivih

brendova. U 2010. idemo i dalje s dva prepoznatljiva brenda, SASO i GAST. Prema sadašnjim pokazateljima, prijave i interes izlagača na istoj su razini kao i lani. Ipak, postali smo još konkurentniji, nudimo kvalitetnije i kompletnije usluge, a uveli smo i jednu novu – štand po načelu “ključ u ruke”. Sajam Split nudi popuste za rane prijave i plaćanje, što je znatno povoljnije za poduzetnike. Novost koju pripremamo za 2010. godinu svakako je i logistička potpora eventima na području Dalmacije, gdje svim organizatorima možemo ponuditi svoje znanje i iskustvo, ali i kompletnu potrebnu opremu.

*Neka poslovne prilike dolaze k Vama.

privredni vjesnik

pv+ pv

pvinternational pv international

Privredni vjesnik

PV International

PV POVEĆALO

PV+

Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik

Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika

Tjedna radijska emisija o gospodarstvenim kretanjima

Biblioteka Privrednog vjesnika

First Croatian Business and Financial Weekly

English edition of the Croatian Business and Financial Weekly

Weekly economic radio broadcast

Privredni vjesnik Library

www.privredni.hr Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2010. 35

“Ovakva situacija s nelikvidnošću velikog broja tvrtki na tržištu neće se moći dugo održati.” Hrvoje Beraković

MATO VIOLIĆ-MATUŠKO, MATUŠKO VINA

MATKO BOLANČA, PREDSJEDNIK UPRAVE PLIVE

Nećemo obustaviti planirane investicije

Bojim se da će nas negativnosti pratiti i iduće godine

I na drugim tržištima je likvidnost izražen problem, a najviše takvih problema imamo na tržištu regije

I dalje radimo na novim proizvodima, pa iduće godine očekujemo 10 do 20 novih proizvoda

U trenutačnoj gospodarskoj situaciji iluzorno je očekivati nekakvu konkretnu pomoć od države jer ona ne može riješiti ni svoje osnovne probleme, a to je, među ostalim, i uravnoteženje proračuna. Prema mojoj procjeni, u Što se tiče prodaje, prošla godina je za moju tvrtku bila solidna. Prodaja vina je, istina, nešto manja, ali smo uspjeli ostvariti planirano, i to zahvaljujući povećanju kvalitete proizvoda. Ono što je negativno i što je obilježilo prošlu poslovnu godinu su znatno veći problemi s likvidnošću. Kako smo predvidjeli takvu situaciju, odlučili smo je riješiti okretanjem prema izvozu.

Iluzorno je očekivati pomoć od države kad ona ne može riješiti ni svoje osnovne probleme 2010. godini bit će još većih problema s likvidnošću, i tu bi država trebala poduzeti neke mjere. Promet vina bi trebao ostati na ovogodišnjoj razini, a proizvođači bi morali pa-

žljivije odabirati kupce. Što se tiče tvrtke Matuško vina, zacrtani plan podizanja nasada nastavljamo i u idućoj godini. Nećemo zaustaviti ni planirane investicije koje se odnose na proširenje postojećeg podruma. Planiramo investirati oko 1,5 milijuna kuna iz vlastitih sredstava. To je naša poslovna politika jer smo i u dosadašnjem poslovanju izbjegavali podizanje kredita, a investirali samo onoliko koliko nam je to poslovanje omogućavalo. Otpuštanja nisam planirao, naprotiv - pokušavamo se izboriti za još nekoliko kvalitetnih radnika. Problem kvalitetne radne snage jedan je od većih problema na Pelješcu.

Izvoz čini 90 posto prodaje Plive, s tendencijom rasta, a na domaćem tržištu održavamo svoj tržišni udjel. Plivina proizvodnja kreće se oko tri milijarde tableta, a plan je u kratkoročnom razdoblju dostići pet do šest milijardi, što znači 10 posto Teva Grupe i dvostruko veću proizvodnju nego što je ukupna potrošnja u Hrvatskoj. U kontinuiranom razvoju imamo četrdesetak molekula, ne samo za hrvatsko tržište nego za cijeli svijet. I dalje radimo na novim proizvodima, predano je 15 novih registracija, pa iduće godine očekujemo 10 do 20 novih proizvoda. Pliva ne planira velika re-

strukturiranja iako su uvijek moguće manje prilagodbe. Iako se stanje popravlja, rokovi naplate su od ljekarni prema Plivi nešto ispod 200 dana, a od veledrogerija oko 260 dana, dok je kod bolnica taj rok u prosjeku 550 dana. Pliva svojim dobavljačima, kojih imamo više od 1000, plaća na vrijeme, što znači da preko milijardu kuna “usisavamo” s lokalnog tržišta i šaljemo u izvoz. Država bi ubuduće takve dobavljače trebala tretirati kao izvoznike, tako da im stimulira istraživanje i razvoj, da što više mogu izvoziti preko nas. Mislim da je to jedini pravi put prema kvalitetnijoj ekonomiji. S druge

strane, očekujemo racionalniju i efikasniju državnu upravu. Očekujemo prve vjetrove realnosti u državnom proračunu, ali ostaju upitnici za 2010. kad je riječ o plaćanjima, prodaji i prikupljanju PDV-a, kao i pitanje hoće li biti rebalansa već nakon prvog kvartala. Gledajući sve te parametre, bojim se da će nas negativnosti pratiti i sljedeće godine.

HRVOJE BERAKOVIĆ, VLASNIK H-THERMA

MONIQUE PETERS, PREDSJEDNICA UPRAVE KARLOVAČKE PIVOVARE

Kako se zaštititi od neplatiša?

Pouzdajemo se u rast baze potrošača

Ne postoji efikasan sustav kojim bi se otklonila mogućnost da se neplatiša izvlači od svojih obveza Godina na izmaku bila je nešto teža od prethodne. Kako je moja tvrtka relativno mala, jako je ovisna o stalnom dotoku prihoda. Stoga smo u 2009. odložili veće investicije u širenje poslovanja i fokus okrenuli poslovima koji su jamčili brzu naplatu odrađenog. I kod kolega koji se bave istim poslom - instalacijama plina, vode te sustava grijanja i hlađenja - primijetio sam stagnaciju, a neki su i smanjivali obujam poslovanja, što je rezultiralo otpuštanjem radnika. Ja se za sada nisam našao u takvoj situaciji isključivo zbog odabira kvalitetnih investitora. Upravo problem likvidnosti pojedinaca u građevinskom poslu, odnosno činjenica da se pojedini

investitori ne drže ugovorenih obveza, stvara probleme svima. Na žalost, ne postoji efikasan sustav kojim bi se otklonila mogućnost da se neplatiša izvlači od svojih obveza isprikom kako ni on sam nije uspio naplatiti svoje poslove. Takvim se pričama u krug nelikvidnosti

U ovoj godini odložili smo veće investicije i fokus okrenuli poslovima koji su jamčili brzu naplatu odrađenog uvodi veliki broj igrača, a nema kontrolora koji bi zajamčio poštenu igru na tržištu. U 2010. ući ćemo s još većim oprezom. I dalje ćemo

paziti u odabiru partnera i poslova, no vjerujem da ćemo povećati obujam poslovanja i zaposliti nove djelatnike. Ovakva situacija s nelikvidnošću velikog broja tvrtki na tržištu neće se moći dugo održati. Za mnoge će, bojim se, izlaz biti ključ u bravu, za druge stečajevi. Upravo ova kriza bit će filtar koji će pokazati tko je spreman za pravu i poštenu tržišnu utakmicu, a tko je želio samo brzu zaradu.

Nastavit ćemo jačati poziciju na tržištu tako što ćemo i dalje osiguravati kvalitetne brendove S obzirom na turbulentne ekonomske okolnosti, 2009. godina bila je izazovna, a Karlovačka pivovara odabrala je proaktivan pristup kako bismo osigurali održivost poslovanja. Fokusirani smo na praćenje stvarnih i potencijalnih učinaka recesije te nastojimo predvidjeti i adekvatno odgovoriti na neprestane promjene na tržištu. Vezano uz naše rezultate za 2009. godinu, zadovoljni smo jer smo unatoč padu ukupnog pivskog tržišta ojačali svoju snažnu poziciju broj dva, a tržišni udio u devet mjeseci povećali na 25,5 posto, što je rast od 23,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Potvrdili smo i svoju poziciju najvećeg hr-

vatskog izvoznika piva s udjelom od otprilike 50 posto. Izvozimo u Australiju, Austriju, BiH, Njemačku, SAD, Sloveniju, Švedsku i Švicarsku, a uspjeh na izvoznom tržištu potvrđuje i Zlatna medalja koju je Karlovačko pivo osvojilo na međunarodnom natjecanju u listopadu u Švedskoj. Kad je riječ o odlukama Vlade, za pivarsku industriju važan je novi zakon o

trošarinama koji će stupiti na snagu u siječnju 2010. S obzirom na to da pravilnici u okviru toga zakona nisu do kraja definirani, ne možemo sa sigurnošću reći kakav će utjecaj novi zakon imati na naše poslovanje. Očekujemo nastavak ekonomske krize u većem dijelu 2010., ali vidimo da baza naših potrošača raste i to nam daje samopouzdanje. Nastavit ćemo jačati poziciju na tržištu tako što ćemo i dalje našim potrošačima osiguravati kvalitetne pivske brendove. Provodit ćemo i snažne aktivnosti i programe kao što je Karlovačko Live, aktivnosti vezane uz Heinekenovo sponzorstvo UEFA Lige prvaka i slično.

36 POSLOVNA OČEKIVANJA 2010.

Privredni vjesnik Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

“Bojim se da sve probleme koji su isplivali nismo iskoristili kao priliku za investiranje u buduće godine.” Damir Zorić

HRVOJE VOJKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE CROATIA OSIGURANJA

Ne očekuje nas mirna godina Hrvatski građani su se ponovno okrenuli konzervativnijim oblicima ulaganja. Tu vidimo svoju šansu

Ova poslovna godina bila nam je bolja nego što smo očekivali. Croatia osiguranje je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarilo neto dobit od 77,3 milijuna kuna, što je za 44,1 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Bruto dobit je iznosila 96,6 milijuna kuna i za 36,2 posto je veća nego u istom razdoblju 2008., a u odnosu na plan viša je za 34,7 posto. Naši rezultati su bolji od očekivanih, još su značajniji jer su ostvareni u godini kulminacije recesije i financijske krize u Hrvatskoj. Pad tržišnog udjela je neznatan - manje od jedan posto. Do kraja godine ne očekujemo veća iznenađenja, a rezultat će, vjerujem, biti i bolji od trenutačnog. Croatia osiguranje ostvarilo je najveću bruto dobit od javnih poduzeća. Iako je osiguravateljska industrija mnogo dulje od ostalih segmenata gospodarstva odolijevala krizi, posljedice se osjećaju. Mi nismo “usamljeni otok” i dijelimo sudbinu gospodarstva Hrvatske. To znači da će na naše poslovne rezultate izravno utjecati oporavak i izlazak iz recesije cijele države. Poznato je da rast BDP-a izravno utječe i na rast prihoda od prodaje životnih i neživotnih osiguranja. Kako osiguravatelji preuzimaju rizike iz realnog sektora koji je u recesiji, činjenica je da s krizom

potražnja za osiguranjem opada, a kapacitet prodaje slabi. Kako smo mi i institucionalni investitori koji kupuju financijske instrumente na tržištu kapitala u Hrvatskoj, kriza neminovno utječe i na naše smanjenje stope rasta imovine raspoložive za investiranje i na pad prihoda od ulaganja. To znači da će i pozitivne promjene na tržištu kapitala iduće godine izravno utjecati na efikasnost investicija hrvatskih osiguravatelja. Smanjenje nelikvidnosti u ukupnom gospodarstvu

Od javnih poduzeća CO je ostvario najveću bruto dobit zemlje također će pozitivno utjecati i na poslovanje osiguravatelja. Ne očekuje nas mirna godina iako sam optimist. Učinit ćemo sve da i u idućoj godini unatoč krizi nastavimo s dobrim poslovanjem učvršćujući svoju tržišnu poziciju. Iako se u tekućoj kao i idućoj godini očekuje stagnacija industrije osiguranja, kao i kompletnog gospodarstva, naš je plan i cilj i dalje rasti te ostvariti pozitivne rezultate. Hrvatski građani, navikli na krize, nakon gubitaka s investicijskim fondovima i dionicama, ponovno su se okrenuli konzervativnijim oblicima ulaganja i tu vidimo svoju šansu.

DAMIR ZORIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE EUROHERC OSIGURANJA

Bit će teško, ali nemamo straha Očekujem da prestanemo bacati proračunski novac, i da jednom netko kaže kako ne možemo imati tolike stotine općina, gradova i županija Govori se da ova godina nije godina za kojom bi trebalo žaliti. Meni će međutim biti žao ne zapamtimo li je jer iz nje možemo mnogo toga naučiti i otrijezniti se. Nažalost, čini mi se da nismo iskoristili tu priliku. Mislim ponajprije na državnu i lokalnu politiku. Bojim se da sve probleme koji su isplivali nismo iskoristili kao priliku za investiranje u buduće godine. Stoga ovu godinu ocjenjujem tek kao uvertiru za iduću. Finale tek treba doživjeti. Možda 2011. Pripadam onim generacijama koje su živjele u uvjerenju da je jedan od najvećih problema Hrvatske to što nismo imali državu. Sada je imamo, ali je gorko spoznati da je upravo ta, naša država, jedan od uzročnika problema. A morala bi biti predvodnik u stvaranju stabilnog okružja za poslovanje. Osiguravateljima su

u 2009. uvedeni novi nameti, doprinos turističkoj zajednici te sedam posto funkcionalne premije AO u korist HZZO-a s obrazloženjem kako se radi o naknadama za regresne štete. Odluka je donesena bez ikakvih utemelje-

Naša je tvrtka nastala u krizi, naučila se nositi s krizom i krizama i to je naša snaga nih računica. Da se išlo u raspravu, prijedlog ne bi prošao jer bi se vidjelo da je neosnovan. Kao i svaki građanin, i ja bih volio da država otpočne s poticajima izvoza i da prestane sa subvencijama uvoznika gubitaša poput brodogradilišta. Očekujem da će se urediti poticaji u poljoprivredi, ali tako da se subvencionira proizvedeno te da poti-

caje dobije proizvođač. Očekujem da prestanemo bacati proračunski novac na školske udžbenike koji se koriste samo jednu godinu. Očekujem poticanje mobilnosti radne snage, a ne njenog dovlačenja u Zagreb ili odljeva u inozemstvo. Ali to znači da socijalnu gradnju ne treba poticati u Zagrebu nego u manjim sredinama gdje će se ta mladost time i održati. Očekujem da jednom netko kaže da ne možemo imati stotine općina, gradova i županija. Treba nam sedam do osam županija s Gradom Zagrebom kao posebnom cjelinom te oko 150

do 200 gradova i općina. Očekujem da će konačno otpočeti decentralizacija Hrvatske. Neko od ministarstava može biti u Rijeci ili Splitu, Zadru ili Osijeku. Deseci državnih ureda i agencija mogu biti smješteni u mjestima kao što su Karlovac ili Sisak, Slavonski Brod ili Vinkovci. Neki od nacionalnih saveza, makar onaj za pikado, mogao bi se smjestiti u Čakovcu ili Varaždinu. Treba prekinuti usisavanje Hrvatske u Zagreb. Naša je tvrtka nastala u krizi, naučila se nositi s krizom i krizama i to je naša snaga. Bit će teško, ali se ne bojimo. Posloženi smo tako da možemo izdržati svaki krizni udar. S problemima se ne nosi samo uprava društva, nego svaki naš zaposlenik svakodnevno sudjeluje u tržišnoj utakmici, osmišljava i trudi se naći najbolji potez.

DINKO NOVOSELEC, PREDSJEDNIK UPRAVE ALLIANZ ZB-a

Iznenađujuće uspješna 2009. Nadamo se da će buduća godina biti obilježena novim reformskim zamahom, da ćemo vidjeti duboke strukturne promjene

Ova je godina za AZ mirovinski fond kao i, vjerujem, za cjelokupnu industriju mirovinskih fondova iznenađujuće uspješna. AZ obvezni mirovinski fond u 11 mjeseci ove godine imao je prinos viši od sedam posto, čime smo vratili gotovo sve gubitke ostvarene tijekom krizne 2008. Time se naš

ukupni prinos od početka rada 2002. godine približio brojci od pet posto. Uzevši u obzir da je iza nas jedna od najvećih kriza na tržištima kapitala u povijesti, to su odlični rezultati. Ono što je u dobrim rezultatima iznenađujuće jest činjenica da su ostvareni u godini koja je obilježena snažnim padom BDP-a, visokim fiskalnim deficitom i izostankom strukturnih reformi te političkim nestabilnostima. Moglo bi se reći da je ova godina godina oporavka po inerciji, jer pozitivni događaji na tržištima kapitala, pa time i naš visoki prinos,

nisu posljedica promišljenih gospodarskih poteza ni strukturnih reformi, nego snažnog pada tržišta u prethodnoj godini. Nadamo se da će iduća godina biti obilježena novim reformskim zamahom, da ćemo vidjeti duboke stru-

Dosadašnje najave fiskalne ali i ostalih politika za iduću godinu ne čine nas optimistima kturne promjene s ciljem smanjenja javne potrošnje te da će u sklopu toga biti

povećana i stopa izdvajanja za drugi mirovinski stup. Čvrsto smo uvjereni kako jedino smanjenje državnih prihoda, rashoda i budžetskog deficita može vratiti Hrvatsku na pravi put gospodarskog razvoja. Dosadašnje najave fiskalne ali i ostalih politika za iduću godinu ne čine nas optimistima. Mi više ne vidimo nastavak oporavka po inerciji i ne vidimo novo gorivo za gospodarski rast. Pripremamo se za još jednu tešku godinu. I u njoj će nam primarni cilj biti isti kao i do sada - sigurnost ulaganja imovine naših članova.

www.privredni.hr Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

“Treba postaviti kompetentne ljude na adekvatne pozicije i

riješiti se političkog uplitanja u poslovanje javnih poduzeća.” Emil Tedeschi

EMIL TEDESCHI, PREDSJEDNIK UPRAVE ATLANTIC GRUPE

JOHAN GRANLUND, PREDSJEDNIK UPRAVE TELE2 HRVATSKA

Moramo se riješiti poslovnog diletantizma i korupcije

Početak pozitivnog poslovanja

Pred hrvatskim gospodarstvom je još jedna teška godina jer strukturne reforme još nisu započele

Atlantic Grupa je i u teškim makroekonomskim uvjetima u protekloj godini ostvarila rast poslovanja, uz očuvanu financijsku stabilnost. U devet mjeseci ostvarili smo 1,7 milijardi kuna ukupnih prihoda, što je 10,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Dobit iz poslovanja povećana je za 16,8 posto, na 128,6 milijuna kuna. Pred hrvatskim gospodar-

stvom je još jedna teška godina jer strukturne reforme još nisu započele. Iako postoji svijest o nužnim rezovima kako bi se smanjio teret kojega nose i gospodarstvo i građani, konkretne reformske korake tek treba poduzeti. Potrebno je smanjiti javni sektor i sredstva koja on koristi, reformirati lokalnu samoupravu, reorganizirati državne tvrtke, promijeniti kriterije za dodjelu javnih potpora. Treba postaviti kompetentne ljude na adekvatne pozicije, riješiti se političkog uplitanja u poslovanje javnih poduzeća, poslovnog diletantizma i korupcije. Pozdravljam napore u suzbijanju i sankcioniranju korupcije i gospodarskog

kriminala koji pokazuju rezultate. No, prijedlog proračuna za 2010. ne daje razloga za vjeru u brzi gospodarski oporavak. Na svojoj rashodovnoj strani on podržava život iznad mogućnosti. Izostala je racionalizacija troškova, pojačane mjere štednje i preusmjeravanje sredstava u razvojne projekte. Ono što najviše ulijeva nadu u oporavak su, u manjoj mjeri, unutrašnji pomaci, a više oporavak vanjskih tržišta, prije svega Europe i SAD-a, gdje se oslobađa kapital koji će doći i nama. To treba iskoristiti i kanalizirati sredstva u novu proizvodnju i izvozne napore, ponajprije u regiju.

U 2010. godini očekujemo daljnji nastavak rasta svih ključnih pokazatelja Za Tele2 je 2009. godina bila uspješna. Korisnici u Hrvatskoj prepoznali su kvalitetu proizvoda i usluga koje pružamo, a to je, u kombinaciji s našim povoljnim cijenama, rezulti-

Do eksplozivnog širenja usluge dolazi tek kad ona postane dostupna, a upravo to smo mi učinili spustivši cijene za trećinu ralo snažnim rastom broja korisnika i uspješnim poslovnim rezultatima. Tele2 je prvi mobilni operator koji je u vrijeme gospodarske krize ponudio koncept jamstva uštede na glasovne i usluge mo-

bilnog interneta. Osim u razvoj visokokvalitetnih proizvoda i usluga, neprestano ulažemo u razvoj vlastite mreže. Rezultat tih ulaganja potvrdila je Studija FER-a koja je pokazala da Tele2 nudi najbrži mobilni internet u Hrvatskoj te da ima najbržu 3G mrežu. Naime, mi smo među prvim mobilnim operatorima u svijetu koji je u transmisijski dio mreže uveo IP tehnologiju, što nam je omogućilo najbrži mobilni internet u Hrvatskoj. U 2010. očekujemo nastavak rasta svih ključnih pokazatelja, a u drugoj polovini iduće godine očekujemo početak pozitivnog poslovanja. Sve analize tržišta pokazuju kako je upravo širokopojasni internet segment koji će najviše rasti, a po-

sebice se to odnosi na mobilni pristup internetu. Najprodavanija vrsta računala, naime, postali su prijenosnici, a oni svoj puni smisao imaju tek kad ih se može iskoristiti za pristup internetu s bilo kojeg mjesta u bilo koje vrijeme. S druge strane, do eksplozivnog širenja neke usluge dolazi tek kad uz potrebu i tehničke pretpostavke ona postane i cjenovno dostupna, a upravo je to učinio Tele2 spustivši cijene za trećinu.

MIRNA RADOŠEVIĆ, DIREKTORICA TVRTKE SALVEO

MLADEN FOGEC, PREDSJEDNIK UPRAVE SIEMENSA

Ostajemo optimisti

Iduća godina mogla bi biti prijelomna

Nadam se stabilnosti tečaja, boljoj likvidnosti i polaganom oporavku gospodarstva Unatoč globalnoj ekonomskoj krizi koja je zahvatila i Hrvatsku, uspjeli smo 2009. završiti u skladu s planiranim ciljevima. Tržište bezreceptnih lijekova i proizvoda, srećom, nije bilo direktno pogođeno krizom tako da smo uspješno završili poslovnu godinu. Potkraj prošle godine tržištu smo predstavili novi inovativni oblik sirupa protiv kašlja – Prospan Liquid koji su korisnici odlično prihvatili. On je dodatno potvrdio i učvrstio vodeću poziciju Prospana u kategoriji sirupa protiv kašlja s ukupnom prodajom od 12 milijuna kuna, što ga svrstava u top 15 najprodavanijih lijekova bez recepta u Hrvatskoj. Naš asortiman proizvoda također smo proširili s Ty-

rosurom, prvim i jedinim lokalnim antibiotikom koji

Ni u vrijeme krize nismo zanemarili donacije u zdravstvu se izdaje bez liječničkog recepta. Iznimno nam je važno da ni u vrijeme ekonomske krize kao društveno odgovorna tvrtka nismo zanemarili donacije u zdravstvu. Zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj donirali smo više od 160.000 kuna te preko 1000 Prospan sirupa i 600 Nisita sprejeva za nos. Nadam se stabilnosti tečaja, boljoj likvidnosti i polaganom oporavku hrvatskog gospodarstva, ali nažalost ne očekujem ve-

like promjene u hrvatskoj ekonomiji. Salveo planira rast prihoda u 2010. od 14 posto. Fokusirat ćemo se na proizvode koji donose dobit, pojačati ulaganja u njih te raditi na unaprjeđenju kvalitete prodaje. To se ponajprije odnosi na naše najprodavanije proizvode. Planiramo povećati paletu proizvoda u tržišnim segmentima koji rastu te sukladno tome ojačati i tim suradnika. Ostajemo optimisti i u 2010. godini.

Smatram da je najveći uspjeh to što smo uspjeli osigurati svim radnicima istu razinu primanja kao i prethodne godine Poslovna 2009. bila je teška i ostvareni rezultati u Siemensu u skladu su s očekivanjima. Smatram da je najveći uspjeh to što smo u teškim gospodarskim uvjetima uspjeli osigurati svim radnicima istu razinu primanja kao i prethodne godine, te da je udio smanjenja broja radnika u našoj kompaniji gotovo zanemariv. Kriza je prolazna i smatramo da će se približavanjem Hrvatske EU-u stvarati nove poslovne mogućnosti. Stoga sam i mišljenja da su pouzdanost, raspoloživost, kompetentnost i odanost ljudskih resursa u kompaniji nezamjenjivi. Zadovoljni smo pokretanjem projekata vezanih uz obnovljive izvore ener-

gije na hrvatskom tržištu koji su započeli upravo 2009., što u potpunosti prati strategiju korporacije Siemens AG kao vodećeg dobavljača održivih “zelenih” rješenja. Naime, Siemens AG u idućim godinama očekuje masovna ulaganja u infrastrukturu u velikim svjetskim gradovima, a najveći dio sredstava ulagat će se u ekološki prihvatljiva rješenja. Vjerujemo da

će se neki od tih projekata i strategija realizirati i u Hrvatskoj tijekom poslovne 2010. Premda je nepredvidiv izlazak iz hrvatske ekonomske krize, 2010. bi mogla biti prijelomna. Tu mislim na okončanje pretpristupnih pregovora za ulazak Hrvatske u EU, a s time je povezana veća dostupnost sredstava iz EU fondova i rast poslovnih prilika. U tim novim okolnostima doći će do potrebe za apsolutnom transparentnošću u sustavu javne nabave i slobodne tržišne utakmice na razini EU tržišta. Upravo tu Siemens kao svjetski lider u primjeni compliancea vidi svoje šanse i konkurentsku prednost.

*Neka poslovne prilike dolaze k Vama.

*Pretplatite se na Privredni vjesnik.

privredni vjesnik

Članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori osiguralo je svakom poduzeću u Hrvatskoj jedan primjerak Privrednog vjesnika i njegovih specijalnih izdanja. Vašem poduzeću treba više od jednog primjerka? Nazovite +385 (0)1 5600 027 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 4923 168 ili e-mail pretplata@privredni.hr Godišnja pretplata za RH je 795,00, a polugodišnja 449,00 kn. Za naručenih 25 pretplata popust je 10%, dok je popust na 50 pretplata 20%.

www.privredni.hr Broj 3608/3609, 14. prosinca 2009.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2010. 39

“U idućoj godini nužna je borba protiv sive ekonomije i jači obračun s kriminalom.” Branko Roglić

PETER FUCHS, PREDSJEDNIK UPRAVE VALAMARA

BRANKO RADOŠEVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE CRODUX PLINA

Upravljačko znanje je naša najjača karika

Aktivirajmo energetske potencijale

Dosadašnje mjere u turizmu zakašnjele su i nedovoljne

Energetski sektor može pokrenuti gospodarske tokove

imaju dvije mane – zakašnjele su i nedovoljne. U Valamaru smo zadovoljni ovogodišnjim rezultatima, bili su u okviru naših očekivanja, a od iduće godine očekujemo bar ponavljanje takvih rezultata. Nakon ovogodišnjeg otvoTeško je procijeniti daljnje razmjere i trajanje globalne krize, no naša emitivna tržišta polako se oporavljaju, a najavljene su i subvencije za dolaske gostiju zrakoplovom. Kad je riječ o državnim mjerama, očekujem da se turističkom sektoru osigura veća konkurentnost smanjivanjem fiskalnih i parafiskalnih davanja te uvođenjem nižeg PDV-a, kao što su to učinile i neke druge europske zemlje. Dosadašnje i novonajavljene mjere, premda su u osnovi pozitivne,

Naglasak ćemo staviti na razvoj novih alata za poboljšanje prodaje i veću učinkovitost marketinških kampanja renja Valamar Lacroma Resorta, najvećeg kongresnog i spa hotela u Dubrovniku, nastavljamo ulagati u MICE segment, novi strateški razvojni pravac naše grupacije. Nastavljamo i s ulaganjima u podizanje kvalitete i u

naše zaposlenike. Naglasak ćemo staviti na razvoj novih alata za poboljšanje prodaje i veću učinkovitost marketinških kampanja. Naša najveća investicija bit će potpuna obnova hotela Neptun u Poreču i njegovo brendiranje. Nedavnim potpisivanjem prvog upravljačkog ugovora s paškim hotelom Luna okrenuli smo novu stranicu u poslovanju usmjeravanjem naših resursa u ono što je naša “najjača karika” – upravljačka znanja. U pregovorima smo s još nekoliko hotelskih kompanija o preuzimanju poslovanja u njihovim objektima, a s nekoliko tvrtki pregovaramo o preuzimanju poslova nabave. To je dio razvojne strategije Valamara kao vodeće menadžment kompanije u hrvatskom turizmu.

ŽELJKO MARIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE EURCA

Poslovna 2009. bila je puna iznenađenja. Hrvatska politika na krizu je reagirala na najlošiji mogući način – niječući je dugo vremena, a posljedica je najlošija gospodarska godina od postanka hrvatske države. Neke negativne

Očekujem da država konačno shvati da zdrave prihode može ostvariti ponajprije iz sektora proizvodnje posljedice su trajne, neke šanse su zauvijek izgubljene. Očekujem da država konačno shvati da zdrave prihode može ostvariti ponajprije iz sektora proizvodnje i da hitno zapo-

čne strukturne reforme. Smatram da energetski sektor može pokrenuti i usmjeriti gospodarske tokove upravo prema proizvodnji i stvaranju dodatne vrijednosti. Hrvatska u sektoru energetike ima velike resurse i šanse, a i velike komparativne prednosti - samo ih treba aktivirati i dozvoliti da se taj sektor razvije. Crodux plin je novi energetski subjekt na tržištu energije i u 2009. je imao najveća privatna ulaganja u energetske objekte. Izgrađen je terminal

za ukapljeni naftni plin (UNP), najveći i najmoderniji terminal takve vrste u Jugoistočnoj Europi, koji omogućuje Crodux plinu djelatnost trgovanja UNP-om na tržištu Hrvatske i regije. Planovi tvrtke su ambiciozni. Želimo sudjelovati na hrvatskom tržištu plina u uvjetima otvorenog i slobodnog tržišta energijom te postati važan energetski subjekt. To namjeravamo postići primjenom u Tifonu već provjerene strategije koja sadrži sljedeće elemente: postojana kvaliteta plina te prvorazredna usluga uz prihvatljive cijene. Vizija nam je postati važan energetski subjekt i na regionalnom tržištu, a dugoročni opstanak vidimo u pronalaženju alternativnih izvora dobave plina, kao i u proširenju kapaciteta.

BRANKO ROGLIĆ, VLASNIK I DIREKTOR TVRTKE ORBICO

Trebamo novi ekonomski model Iduće godine kriza će kulminirati Iduću godinu vjerojatno će obilježiti pad poslovnih aktivnosti na domaćem tržištu

Nužno je značajnije restrukturiranje državnog aparata s osnovnim ciljem smanjenja javne potrošnje

U poslovnom smislu 2009. je bila vrlo teška, ali za našu tvrtku bila je uspješna jer smo ostvarili ukupne prihode na razini očekivanja. Mjere koje smo poduzeli početkom godine omogućile su nam da uspješno svladamo sve probleme. U godini koja je na izmaku veliki dio svojih napora morali smo ulagati u naplatu potraživanja i iznalaženje novih modela za zatvaranje dugovanja prema dobavljačima. Istodobno, uočljiv je pad novih projekata na tržištu što daje nagovještaj budućih problema zbog smanjenog opsega posla tijekom iduće godine. Ako je 2009. obilježila fi-

Iduća 2010. godina bit će godina u kojoj će kriza kulminirati. Kako bi se koliko-toliko ublažile posljedice, nužno je značajnije restrukturiranje državnog aparata s osnovnim ciljem smanjenja javne potrošnje. Osim državnog

nancijska kriza i nelikvidnost, onda će 2010. go-

dinu vjerojatno obilježiti pad poslovnih aktivnosti na domaćem tržištu i snažniji iskorak prema izvoznim poslovima. U hrvatskom gospodarstvu država još uvijek ima dominantnu ulogu i središnja je poluga koja mora pronaći način pokretanja gospodarstva. Vlada mora

naći novi ekonomski model koji se više neće zasnivati samo na potrošnji, nego na proizvodnji i izvozu. Bez značajnijih rezova u strukturu potrošnje državnog proračuna ozbiljniji pomaci u gospodarstvu neće biti mogući. Iduće godine sigurno nas čeka pad poslovne aktivnosti, povećanje nezaposlenosti i daljnje zaoštravanje nelikvidnosti. U 2010. godini Eurco očekuje izlazak na izvozna tržišta i otvaranje novih poslova u segmentu zaštite okoliša. Planiramo zadržati postojeći opseg poslovanja ili eventualno imati pad prihoda do 10 posto uz zadržavanje postojeće razine zaposlenosti.

Treba pokušati porezno rasteretiti tvrtke aparata, nužno je restrukturiranje državnih i javnih poduzeća jer će iduće godine likvidnost biti još ugroženija. U idućoj godini nužna je borba protiv sive ekonomije i jači obračun s kriminalom. Poreznu politiku treba pri-

lagoditi ovoj situaciji i pokušati rasteretiti tvrtke po načelu “veća kriza, manji porez”. Kada bi se i provele ove mjere, i dalje ne bih bio optimist. U 2010. godini očekujem stečajeve mnogih tvrtki i daljnji gubitak radnih mjesta. U ovoj godini, točnije prije nekoliko tjedana, preuzeli smo Medicopharmaciju. Njene tvrtke namjeravamo integrirati u postojeće tvrtke članice Orbico grupacije, točnije u naše tvrtke koje posluju u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji. Od 1. siječnja iduće godine Orbico poslovno ulazi u Albaniju gdje osnivamo novu tvrtku, Orbicos. U Albaniju, kao i na tržišta zemalja u kojima smo do

sada osnivali tvrtke, ulazimo s kozmetikom, a potom ćemo uvoditi ostale svoje robne marke. U vremenu krize nastojat ćemo racionalizirati poslovanje i povećati konkurentnost. Planiramo lagani rast prometa u rasponu od tri do pet posto. Taj rast možemo ostvariti jedino osvajanjem novih tržišta i uvođenjem novih robnih marki na postojeća.