e-pv 3610 by NEstar

Zaštitarska djelatnost U godinu dana smanjen je broj tvrtki sa 110 na 76, ali je zato zaposlenih 400 više, sada ukupno 13.860

Nepodmirivanje raste Od 25,7 milijardi kuna nepodmirenih obveza, 20,7 milijardi kuna odnosi se na više od 26.000 tvrtki

Osiguravatelji u 2009. Lani je 27 hrvatskih osiguravatelja ostvarilo 2,7 posto manju bruto premiju nego u 2008.

pv analiza Str. 10-11

aktualno

svijet financija Str. 21

Str. 8

3 6 1 0 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 18. siječnja 2010. Godina LVII / Broj 3610. www.privredni.hr

privredni vjesnik

Skuplji plin / 10 mlrd kuna gospodarstvu / fondovi za poljoprivredu / predstavljanja / svijet financija

N EBAG S O P ILO PR info EEN

nosi rk Što do ope Netwo r u E e erpris

Ent

TEMA TJEDNA: Vanjskotrgovinska razmjena u 2009.

DEFICIT SMANJEN ZA 30 Posto, ali i IZVOZ Izvoz pao 21,8 posto, uvoz 26 posto, a pokrivenost uvoza izvozom povećana na 49,1 posto >>4-5 Intervju: Ivan Ergović, Nexe grupa

U 2010. se predviđa zaustavljanje pada aktivnosti, a u nekim segmentima i 10-postotni rast

>> 6-7

Domaća pamet

Besplatan računalni program Asterion tvrtke Monachus osigurava preuzimanje i organizaciju vremenskih prognoza

>> 25

Novi naslovi u PV prodaji! NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA cijena

EKONOMIJA I POLITIKA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE cijena

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIK

NIKOLA TESLA

uvod u osobni rast i razvoj

genij elektrotehnike

drugo izdanje

cijena

166,00 kn

NLP

269,00 kn

cijena

134,00 kn

170,00 kn

185,00

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 396 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 274 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

KRIZA SE PRODUBLJUJE

JEZIK TIJELA

POGLED U ZVJEZDANO NEBO

189,00

DOBA PROMJENA U ENERGETICI cijena

299,00

149,00

cijena

aketa

162,00 kn

180,00

cijena

170,00 kn

189,00

134,00 kn

149,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 302 str.

nakladnik: KIGEN format: 147 x 210 mm opseg: 192 str.

cijena p

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

161,00 kn

179,00

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

134,00 kn

nakladnik: KIGEN format: 210 x 210 mm opseg: 28 str.

Mato Karačić

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

privredni vjesnik

1138 st

593,00 kn

Knjige možete naručiti putem: tel.: 01/5600 020, faks: 01/4846 656 e-mail: pvmultimedija@privredni.hr

659,00

PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI ENGLESKO-NJEMAČKO-HRVATSKI NJEMAČKO-ENGLESKO-HRVATSKI

Hrvatska gospodarska komora i Europska poduzetnička mreža objavljuju poziv na sudjelovanje i prijavu radova za

EBFRES2010 EUROPSKI POSLOVNI FORUM O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE EUROPEAN BUSINESS FORUM ON RENEWABLE ENERGY SOURCES (EBFRES) Hotel “DONAT-FALKENSTEINER”, Zadar - Hrvatska 19. - 20. ožujak 2010.

Organizator:

EBFRES

Detaljne informacije o konferenciji:

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA CROATIAN CHAMBER OF ECONOMY

EUROPSKA PODUZETNIČKA MREŽA ENTERPRISE EUROPE NETWORK

www.hgk.hr/ebfres

www.een.hr

web e-mail tel.

www.hgk.hr/ebfres kstih@hgk.hr 01/4606-758, 01/4606-701 www.constructafair.com

UVOD

www.privredni.hr Broj 3610, 18. siječnja 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

RUĐER FRIGANOVIĆ, RAVNATELJ ZAKLADE IZVORNO HRVATSKO:

Izvrsnost se isplati Do danas je putem Zaklade Izvorno hrvatsko dodijeljeno više od 1,2 milijuna kuna za potporu projekata. Zaklada je podržala širok spektar aktivnosti, od tradicionalnih obrta kao što su bačvarstvo, svjećarstvo, izrada tradicionalnih suvenira, do dizajnerskih projekata u tekstilu i drugim materijalima, poljoprivrednih projekata u vinarstvu, smokvarstvu i peradarstvu, prehrambenoj industriji, informatici, automatizaciji i slično. Ovim putem želimo poručiti da se rad i izvrsnost isplate i da će prije ili kasnije biti prepoznati od šire zajednice, što za dobitnike sigurno ima barem jednaku težinu kao i činjenica da su nagrađeni konkretnim novčanim iznosom.

ANTON KOVAČEV, PREDSJEDNIK UPRAVE HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVITAK:

Nastojat ćemo da kamata gospodarstvenicima bude što niža Naše su kamate sada u rasponu između četiri i sedam posto. Nastojat ćemo da i dalje ostanu takve jer, na kraju krajeva, jedan od preduvjeta programa za pomoć gospodarstvenicima je i da kamata bude što niža. Uključenje države u jamstvenom dijelu i u kreditiranju omogućava da ta kamata bude što manja. Naši gospodarstvenici izlaze na vanjska tržišta i oni moraju otprilike imati uvjete kakve imaju i njihovi konkurenti na tim vanjskim tržištima. Ako ih nemaju, nisu konkurentni te jednostavno ne mogu povećati izvoz ni zadržati izvoznu poziciju koju imaju sada.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Društvena odgovornost nije fraza nego nužnost I u trenutačnim gospodarskim uvjetima svaka tvrtka treba pridonositi u okviru svojih mogućnosti

ruštveno odgovorno poslovanje danas je tema koja se vrlo često eksploatira. Sve bi tvrtke htjele da ih se promatra i doživljava kao društveno odgovorne, no pitanje je koliko je tko od nas uistinu zaslužio taj epitet. Mnogi angažiranost na području donacija i sponzorstava izravno povezuju sa stupnjem društvene odgovornosti. No, to je tek neznatan dio svega onoga što taj rašireni pojam obuhvaća. Neke tvrtke mogu primjerice, beskrajno mnogo ulagati u donacije i sponzorstva,

Krizni porez čini 2,2 posto proračuna Državni proračun mjesečno prihodi devet milijardi kuna, a doprinos kriznog poreza je 200 milijuna kuna, dakle 2,2 posto. Od tih 200 milijuna kuna, samo jedna trećina je u kategoriji tri posto, gdje se oporezuju ljudi s vrlo malim plaćama. Planirani prihod od kriznog poreza je dvije milijarde, a od poreza na dobit devet milijardi kuna. Pad potrošnje izravno utječe na prihod od poreza na dobit i kladio bih se da će pad poreza na dobit biti veći nego što je prihod od kriznog poreza.

a istodobno biti u neskladu sa zajednicom u kojoj djeluju. S druge strane, neke tvrtke svakodnevno vode računa o zadovoljstvu svojih zaposlenika, trude se poslovati pošteno i korektno prema svojim kupcima i klijentima, konkurenciji, ali nemaju praksu doniranja zajednici. Tko je sad tu zapravo društveno odgovorniji?

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Adriano Milovan, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Krešimir Sočković, Drago Živković

pvinfo

G(h)ost komentator: Leo Petrov, član Uprave Combisa

Mnogi angažiranost na području donacija i sponzorstva izravno povezuju sa stupnjem društvene odgovornosti

Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a:

Oblikovanje: Mladen Grubišić

Društvena se odgovornost vrlo teško može promatrati kroz samo jedan segment djelovanja neke tvrtke ili organizacije. To je vrlo zahtjevno i kompleksno područje koje obuhvaća velik broj različitih varijabli koje je potrebno promatrati i vrednovati. Stoga u Combisu polazimo od diskursa temeljenog na sustavnom razvijanju i unaprjeđivanju društveno odgovornih praksi. Znamo da se ništa ne postiže preko noći te da pozitivnim promjenama treba pristupati promišljeno, unutar svojih mogućnosti, ali i kontinuirano, nevezano uz trenutačne gospodarske prilike ili neprilike u kojima se nalazimo. Naime, ne postoji idealan trenutak za primjenu društveno odgovornog poslovanja jer održivi razvoj nije vlak u koji možemo uskakati i iskakati kako nas je volja. Upravo suprotno, društvena odgovornost kao preduvjet održivom razvoju danas je prioritet koji nipošto ne treba stavljati na čekanje. Stoga Combis promišlja strategiju ulaganja u društveno odgovorno poslovanje dugoročno, a izvorne postavke društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja snažno su usađene u naše temeljne vrijedno-

uzdan oslonac, izdvojili smo oko jedan posto dobiti iz prethodne godine. Radi što veće transparentnosti, definirali smo uvjete i kriterije prema kojima smo razmatrali svaku od 635 zaprimljenih molbi za donaciju i sponzorstvo. Navedeni primjeri mogu poslužiti i kao po-

Održivi razvoj nije vlak u koji možemo uskakati i iskakati kako nas je volja sti. Oduvijek smo isticali važnost svojih zaposlenika i sustavno radimo na unaprjeđivanju odnosa s korisnicima i partnerima, dobavljačima, javnošću, ali i sa zajednicom unutar koje djelujemo. Sukladno tome i u zadnje dvije godine poduzeli smo čitav niz koraka s ciljem dodatnog doprinosa društveno odgovornom poslovanju. Primjerice, iako je Combis tvrtka kojoj osnovna djelatnost nije proizvodnja nego ponuda usluga, što prema prirodi posla nije opasno po okoliš, Combis je i prošle godine poduzeo mjere za smanjenje utjecaja na okoliš. Za donacije i sponzorstva u 2009. godini, putem natječaja Po-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

Fotografija: Christian - David Gadler PV grafika: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

kazatelj kako za društveno odgovorno poslovanje ima prostora i u sadašnjim gospodarskim uvjetima, a naš je cilj svakako nastaviti s dobrim praksama i u dolazećem razdoblju, ma kakvo ono bilo. Iako smo svjesni kako nikada ne možemo niti smijemo biti u potpunosti zadovoljni postignutim, jer pitanje održivog razvoja uvijek otvara prostor i za dodatna poboljšanja, to nikako nije razlog da se obeshrabrimo i odustanemo. Dapače, nastojimo kontinuirano, u okviru svojih mogućnosti, pridonositi unaprjeđivanju društveno odgovornih praksi jer i najmanji pozitivni pomak i nadalje je - pozitivan pomak.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, ZG

TEMA TJEDNA

*vijesti Raspisan natječaj za Izvorno hrvatsko Hrvatska gospodarska komora, putem Zaklade Izvorno hrvatsko, i ove je godine raspisala natječaj za dodjelu sredstava kojima želi potaknuti kreativne timove i pojedince na proizvodnju novih kvalitetnih i prepoznatljivih hrvatskih proizvoda s ciljem povećanja proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta. Sredstva će se dodijeliti s ciljem poticanja istraživačkog rada i inovatorstva u proizvodnji novih kvalitetnih i prepo-

( sa 39 mlrd na 30 mlrd kn pao izvoz u EU tijekom 11 mjeseci 2009.

Robna razmjena s inozemstvom

Kriza popravila izv Vanjskotrgovinski deficit smanjen je u 2009. godini za 30 posto. Pokrivenost uvoza izvozom u više nego potkraj 2008. godine. No, riječ je o Pirovoj pobjedi Igor Vukić vukic@privredni.hr

znatljivih hrvatskih proizvoda te povećanja proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta, priopćeno je iz Službe za odnose s javnošću HGK-a. Prijave na natječaj mogu predati fizičke i pravne osobe registrirane u Hrvatskoj. Fond Zaklade za 2010. godinu iznosi 250.000 kuna, a ta će sredstva biti dodijeljena jednokratno. Produljen rok za povrat imovine u Srbiji Vlada Srbije još je jednom produljila rok za sporazumni povrat imovine poduzeća čije je sjedište na teritoriju bivših republika SFRJ. Rok je, naime, prema prethodnoj uredbi istekao s krajem prošle godine, a sada je produljen do 30. lipnja 2010. godine. Prethodnom verzijom uredbe znatno je promijenjen postupak povrata imovine, na način da u slučaju kada nema sporazuma, udjele u kapitalu poduzeća koje koristi imovinu određuje srbijanska Agencija za privatizaciju, prema procjeni kapitala u skladu s financijskim izvješćem za prethodnu godinu. Drugim riječima, umjesto svojih nekretnina hrvatska bi poduzeća u Srbiji mogla dobiti udjele u vlasništvu srbijanskih poduzeća koja od rata naovamo koriste te nekretnine.

Privredni vjesnik Broj 3610, 18. siječnja 2010.

ospodarska kriza donijela je Hrvatskoj barem jedan pozitivni rezultat. Njen vanjskotrgovinski deficit smanjen je u 2009. godini za 30 posto. Pokrivenost uvoza izvozom tijekom 11 mjeseci prošle godine iznosila je 49,1 posto, što je za tri postotna boda više nego potkraj 2008. godine. No, riječ je o Pirovoj pobjedi. Pozitivna kretanja uglavnom su rezultat kriznih vrhunaca iz 2009. koji su utjecali na slabljenje gospodarske aktivnosti i u Hrvatskoj i u zemljama s kojima se odvija glavnina privredne suradnje. Hrvatski izvoz je u tom razdoblju također znatno pao, oko 21,8 posto, ali ipak malo manje od uvoza koji je smanjen za oko 26 posto. Prema

U trećem tromjesečju je ukupan pad izvoza iznosio 30,7 posto, dok je bez brodova i nafte minus bio 20,1 posto podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupan hrvatski izvoz od siječnja do studenoga prošle godine bio je težak 50,6 milijardi kuna, dok je uvoz dosegao gotovo 103 milijarde kuna. Deficit vanjske trgovine, mjeren u domaćoj valuti, iznosio je 52,4 milijarde kuna. Iska-

zan u američkim dolarima, izvoz je u tom razdoblju iznosio 9,5 milijardi, a uvoz 19,4 milijarde dolara. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 9,8 milijardi dolara. Plodna veljača U eurima je izvoz vrijedio 6,9 milijardi, uvoz 14,01 milijardu, a deficit 7,1 milijardu eura. Vrijednost izvoza roba iz Hrvatske samo je u veljači premašila pet milijardi kuna, dok u 2008. godini nije bilo ni jednog mjeseca s izvozom manjim od pet milijardi. Pa ipak, u veljači 2009. zabilježena je najveća pokrivenost uvoza izvozom, 59,5 posto. Izvoz je tog mjeseca dosegao 5,4 milijarde kuna, a uvoz oko devet milijardi. Taj uvozni rezultat bio je za gotovo tri milijarde manji nego prethodne godine. Prema ocjeni Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore, na rezultatski pad izvoza najviše je utjecala smanjena vrijednost izvoza brodova i naftnih derivata te metalnih ruda, metalnog otpada i ostalih proizvoda od metala. Pad izvoza je blaži kad se iz ukupne mase izdvoji nafta i naftni derivati te brodovi, zbog metode knjiženja. Kako ističu analitičari Hrvatske narodne banke, u trećem tromjesečju ukupan pad izvoza iznosio je 30,7 posto, dok je bez brodova i nafte minus bio 20,1 posto. Pad je zabilježen u većini ostalih statističkih odsjeka, dok se među onima kod kojih je ostvaren porast izvoza

ističu žitarice i proizvodi od žitarica, a posebice izvoz pšenice i kukuruza koji je u 2008. godini bio ograničen izvoznim carinama. Pad izvoza prerađevina Tu su i riba i riblje prerađevine gdje je, među ostalim, porastao izvoz sušene i usoljene ribe u Italiju i Albaniju. Rastu izvoza šećera i proizvoda od šećera pridonijeli su bolji izvozni rezultati na tržištu Europske unije te Bosne i Hercegovine. Ukupno je izvoz hrane i živih životinja porastao za 9,7 posto, sa 4,4 milijarde na 4,9 milijardi kuna u prošloj godini. Podaci DZS-a pokazuju i da je ukupan izvoz prerađivačke industrije u 11 mjeseci prošle godine smanjen sa 58 milijardi

kuna na 45 milijardi kuna ili za 23 posto. Unutar tog razdjela još se relativno stabilno drži izvoz prehrambenih proizvoda koji je ukupno vrijedio 3,7 milijardi kuna. To je bilo četiri posto manje nego u istom razdoblju 2008. godine. Izvoz pića vrijedan oko 642 milijuna kuna smanjen je tri posto, dok je izvoz duhanskih proizvoda, težak 413 milijuna kuna, bio manji za 5,8 posto. Izmjene poreznih zakona koji se odnose na duhanske proizvode, a koji su doneseni zbog prilagodbe propisima Europske unije, potaknuli su povećanje uvoza duhanskih proizvoda. U toj kategoriji je u 11 lanjskih mjeseci uvezeno robe za 185 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju 2008. vrijednost tog uvoza bila 136 milijuna kuna. Ri-

ječ je o porastu uvoza od 35 posto. Petpostotni rast izvoza osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (sa 1,51 na 1,58 milijardi kuna) mogao bi biti potvrda izjava Matka Bolanče, predsjednika Uprave Plive, da je ta kompanija nakon orijentacije na generičke lijekove i ulaska u sastav multinacionalne kompanije Teve stabilizirala proizvodnju i znatno povećala izvoz. S druge strane je, međutim, rastao i uvoz u ovom odjeljku i to također za oko pet posto. Uvoz farmaceutskih proizvoda više je no dvostruko veći od izvoza. U 2009. on je porastao sa 3,6 na 3,8 milijardi kuna. Izvoz kemijskih proizvoda pretrpio je snažan pad od 25 posto ponajprije zbog prepolovljenog izvoza umjetnih gnoji-

www.privredni.hr Broj 3610, 18. siječnja 2010.

( 27,6% manje roba uvezeno iz EU-a

oznu bilancu 11 mjeseci prošle godine iznosila je 49,1 posto, što je za tri postotna boda koja je glavni vanjskotrgovinski partner, smanjen je 19,5 posto, sa 12,1 na 9,8 milijardi kuna. U Njemačku je izvezeno robe u vrijednosti od 5,6 milijardi kuna, dok je u 2008. taj izvoz iznosio 6,8 milijardi kuna. Riječ je o padu od 27,8 posto. Izvoz u Sloveniju skliznuo je sa 4,9 na 3,7 milijardi kuna, a u

Poslodavci upozoravaju

Prijeti nam deflacija, smanjimo poreze Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorila je na opasnost od deflacije koja bi mogla imati razoran učinak na ukupno ekonomsko stanje. Kako bi se izbjegla ta opasnost, nužno je, smatraju čelnici HUP-a, ukinuti krizni porez i vratiti stopu poreza na dodanu vrijednost (PDV) na 22 posto, kako bi se potaknula osobna potrošnja. Predsjednik HUP-a Damir Kuštrak istaknuo je kako je uvođenje kriznog poreza na plaće i mirovine imalo dramatičan negativan učinak na osobnu potrošnju, što pogađa najprije trgovce, a potom i proizvođače. Istodobno je, prema Kuštraku, utjecaj tog poreza na punjenje proračuna minimalan jer se u državnu blagajnu sada mjesečno slijeva oko devet milijardi kuna,

od čega je samo dvjestotinjak milijuna kuna prihod od kriznog poreza. Predsjednik Uprave Magme Goranko Fižulić ustvrdio je, pak, da osobna potrošnja čini 60 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pa njen oštar pad umanjuje i prihode državne blagajne. Iako smanjenje PDV-a za jedan postotni bod samo po sebi nema velikog utjecaja na cijene, Fižulić vjeruje da bi se time poslala psihološki važna poruka potrošačima. Da novca ima više nego što se troši, dokazuju, prema Fižuliću, i redovi ovih dana u Istri gdje se masovno kupuju novi televizori zbog prelaska na digitalno emitiranje. Postoji, međutim, strah od potrošnje koji se može razbiti, uvjeren je, smanjenjem PDV-a i kriznog poreza. (D.Ž.)

ski suficit (10,8 milijardi izvoza prema 5,02 milijarde kuna uvoza). Rast izvoza hrvatske tvrtke bilježe na području Azije: sa 3,2 milijarde kuna u 2008. izvoz je povećan na 3,4 milijarde kuna (6,7 posto). Deficit je tu međutim vrlo izrazit: unatoč smanjenju uvoza sa 17 milijardi kuna, koliko je on iznosio u 2008., iz Azije je lani uvezeno robe vriNovosti u dopunskom osiguranju Veliki pad zabilježen jedne 14,7 milijardi kuna. Ipak, pad uvoza iz EU-a u je kod uvoza postotku je bio i veći nego motornih vozila: u pad hrvatskog izvoza. Iz 2008. uvezeno ih je EU-a je stiglo 27,6 posto za 12 milijardi kuna, manje roba. Uvoz iz Italije bio je vrijedan 15,8 a lani za oko šest milijardi kuna, dok je u milijardi kuna istom razdoblju prethodne godine, iznosio 23,8 milijardi. Uvoz iz Njemačke Austriju sa 3,7 na 2,7 mi- pao je po nešto nižoj stopi lijardi kuna. Smanjio se i od 24,5 posto od ukupne izvoz u zemlje Cefte, pa za EU i iznosio je 14,02 je tako u BiH izvezeno milijarde kuna. I uvoz iz Kako bi se smanjile gužve će podnijeti pismeni začak 34 posto manje roba. Slovenije i Austrije je sni- nastale zbog produljenja htjev dva mjeseca ranije. Vrijednost izvoza spustila žen po sličnim stopama, polica dopunskog zdrav- Umirovljenicima se nudi se sa 9,9 na 6,5 milijardi od 23,8 i 23,1 posto. Sve stvenog osiguranja, šal- mogućnost da policu plakuna. Izvoz u Srbiju spu- to je utjecalo na smanjenje teri Hrvatskog zavoda za ćaju putem administrativstio se sa 3,4 na 2,6 mi- lanjskog vanjskotrgovin- zdravstveno osiguranje od ne zabrane, na što se ne lijardi kuna. Smanjio se skog manjka, no pokrive- prošle subote radnim da- plaća naknada. Strzirep međutim i uvoz iz zemalja nost uvoza izvozom i danom rade od sedam do 19 je najavio i komunikaciju Cefte, pa tu Hrvatska i dalje je na relativno niskim sati, a subotom do 13 sati. s građanima putem SMSOvo je, rekao je ravnatelj a i e-maila, te dodao da lje bilježi vanjskotrgovin- granama. HZZO-a Tihomir Strzirep je novi sustav rada donio Robna razmjena Hrvatske s inozemstvom u 2009. godini na tiskovnoj konferenci- uštede od gotovo 20 mili(u tisućama kuna) ji prošloga tjedna, zadnja juna kuna. Odgovarajući Izvoz Uvoz Pokrivenost godina gužvi na šalterima na pitanje novinara o duuvoza izvozom jer je uvedeno obnovljivo govanjima bolnica, kazao siječanj 3.798.593 7.655.905 49,7 osiguranje. Temeljem po- je da su ona potkraj studeveljača 5.391.377 9.083.679 59,5 nude koju građani mogu nog iznosila oko 1,6 miliožujak 4.836.452 10.746.079 45,0 poslati poštom, ubaciti u jardi kuna. travanj 4.774.767 9.913.366 48,2 za to predviđene kutije u Ravnatelj HZZO-a smasvibanj 4.733.351 9.436.531 50,3 lipanj 4.220.271 9.743.563 43,3 ispostavama HZZO-a ili tra da je takvo stanje čak i srpanj 4.802.266 9.635.968 49,9 domovima zdravlja, gra- prilično dobro, budući da kolovoz 3.742.692 7.866.845 47,6 đani će dobivati police i je dug u travnju 2008. gorujan 4.887.335 9.856.988 49,6 iskaznice na kojima neće dine iznosio 2,3 milijarde listopad 4.679.529 9.662.696 48,5 biti navedeno do kada vri- kuna, te je, dakle, do sada studeni 4.735.158 9.387.659 50,4 jedi osiguranje. Oni koji ipak smanjen za 700 miliukupno I.-XI. 50.601.791 102.989.278 49,1 Izvor: Državni zavod za statistiku ga žele prekinuti, morat juna kuna. (J.F.)

Dulje radno vrijeme ispostava HZZO-a

va. Umjesto 1,4 milijarde kuna izvezeno je gnojiva za oko 780 milijuna. A to je, uz manji izvoz “plastičnih tvari u primarnim oblicima”, smanjilo ukupni izvozni rezultat u tom odjeljku sa 6,3 na 4,8 milijardi kuna. Vrijednost izvoza brodova smanjena je sa 8,4 milijarde na 4,5 milijardi, ali je smanjen i uvoz brodova: riječ je o uvozu brodova na doradu, objašnjavaju u HGK-u. Veliki pad zabilježen je kod uvoza motornih vozila. Umjesto automobila i drugih cestovnih vozila vrijednih 12 milijardi kuna, koliko je uvezeno 2008., u prošloj godini uvezeno je vozila tek za oko šest milijardi kuna. Ukupni je pad samo malo manji od 50 posto. Manje vozila, pad potrošnje i ukupno slabljenje gospodarske aktivnosti do-

vele su i do manje potrošnje, odnosno uvoza sirove nafte i derivata, te metala. Analitičari HNB-a dodaju i kako se nastavlja pad uvoza kapitalnih dobara (strojeva i transportnih uređaja). U trećem tromjesečju taj je uvoz bio manji za četvrtinu u odnosu na 2008. godinu. Među odsjecima u kojima je povećan uvoz ističu se meso i mesne prerađevine. Primjerice, veći je uvoz zamrznutog svinjskog mesa iz Čilea i Nizozemske. Sporiji tempo Oko 60 posto robne razmjene Hrvatska ostvaruje sa zemljama Europske unije, a tu su zabilježeni i najveći izvozni i uvozni padovi. Izvoz u EU pao je u 11 mjeseci sa 39 milijardi na 30 milijardi kuna. Izvoz u Italiju,

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3610, 18. siječnja 2010.

Energenti

I cijene plina za gospodarstvo na tržištu Ministarstvo gospodarstva posredovat će između dobavljača i potrošača te ublažavati cjenovne udare, dok će se o cijenama pregovarati svaka tri mjeseca

oramo se naviknuti na to da je plin burzovna roba i da mu cijenu treba određivati tržište. Tim je riječima novi državni tajnik za industriju Ruđer Friganović prošli tjedan najavio novi smjer Vladine politike prema energentima. Prijelaz prema jačem djelovanju tržišta bit će postupan, dodao je Friganović, a Ministarstvo gospodarstva bit će posrednik između dobav-

ljača i potrošača kako bi se spriječili veći cjenovni udari. Ideja je protekloga tjedna odmah provedena i u praksi. Ina, odnosno njena tvrtka Prirodni plin, poslala je nove osnovne cijene plina za poduzeća od 1,81 lipe po prostornom metru. S PDV-om i drugim stavkama krajnja cijena za poduzetnike porasla bi za 30 posto. Predstavnici Ministarstva gospodarstva isko-

ristili su ovlast utjecanja na tržištu plina i sa zainteresiranim stranama postigli dogovor da osnovna cijena plina bude 1,71 lipu. “Vidimo da nitko nije potpuno zadovoljan postignutim rješenjem, što nam govori da smo na dobrom putu”, ocijenio je Friganović. O cijenama će se ubuduće pregovarati svaka tri mjeseca. Krajnja cijena plina za poduzetnike u iduća tri mjeseca iznosit će od 2,7 do tri

kune po prostornom metru, ovisno o distributeru, a riječ je o porastu od oko 20 posto. Za poduzetnike lipu skuplje Nove cijene odnose se na 13 posto ukupne potrošnje u Hrvatskoj, odnosno na one pravne osobe koje plin plaćaju virmanima. Riječ je o različitim poduzetnicima, od odvjetničkih ureda preko restorana do industrijskih proizvođača. Osnovna cijena plina za njih bit će, dakle, samo lipu veća od one za plin koji ide kućanstvima, s time da kod poduzetnika nema subvencija koje će Vlada davati siromašnijim domaćinstvima. Prema riječima Vladimira Ivkovića, predsjednika Udruge distributera plina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u Hrvatskoj nema razloga da cijena plina za poduzetnike bude znatno veća od one za stanovništvo. Dodaje, međutim, kako postoje različita rješenja u pojedinim distributivnim područjima. Neke lokalne vlasti u suradnji s distributerima (kojima su uglavnom ujedno i vlasnici) određuju niže cijene za poduzetnike kako bi ih poticali, dok su drugi više orijentirani stanovništvu. Jedinstveno rješenje ne postoji ni u Europskoj uniji, kaže Ivković. Prošlotjedni dogovor ne odnosi se na velike potrošače poput Petrokemije, HEP-a i drugih koji izravno od Ine kupuju plin. No i za njih su se već ranije dogovarale formule o postupnom kretanju prema tržišnim razinama. “Moramo postati svjesni činjenice da svoj razvoj ne možemo temeljiti na nerealno niskoj cijeni energije”, zaključio je Friganović. (I.V.)

( 29 tvrtki

okuplja Nexe Grupa

Ivan Ergović, predsjednik Upra

Najtež e

Naš plan za 2010. u segmentima poslovnih p iz 2009. godine, dok u nekim segmentima po Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

exe Grupa iz Našica jedan je od vodećih proizvođača građevinskog materijala u regiji. Čini je poslovni sustav od 29 tvrtki u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Srbiji, uključujući proizvodne odjele u Keniji, Pakistanu i Ugandi. Ivan Ergović, predsjednik Uprave Nexe Grupe, kaže kako je zbog krize poslovanje kompanije otežano na svim tržištima. Kako ocjenjujete poslovanje na domaćem tržištu? - Osjećamo utjecaj krize, ali ne jednako u svim segmentima poslovanja. Najveći problemi pojavili su se u prodaji cigle, kamenih agregata te drvnog programa. K tomu, veliko opterećenje su i potraživanja za isporučenu robu. A u Srbiji, Bosni i Hercegovini... - Kada bismo uspoređivali, poslovanje u Bosni i Hercegovini je najteže. Tamo je pad tržišta najveći, nema infrastrukturnih projekata, što posebice osjećamo u izostanku projekata u kojima je mogla sudjelovati naša članica GP Put Sarajevo koja se bavi niskogradnjom. Srbija, pak, ima bolju perspektivu za borbu s krizom i smatramo kako će ona brže izaći iz krize. Imamo dobru perspektivu za jačanje poslovanja u obje zemlje. Kontinuiranim ulaganjima u modernizaciju kapacite-

ta i razvoj novih proizvoda stvorili smo dobre pretpostavke za jačanje naših tržišnih udjela. U poslovnim projekcijama za srednjoročno razdoblje planiramo širenje mreže betonara. U Srbiji očekujemo porast plasmana kamena i agregata zbog gradnje Koridora 10, pa tu vidimo mogućnost za porast prodaje kamena iz Jelen Dola. U toj tvornici vapna i kamenih agregata u tijeku je i investicija u hidratizaciju, sustav za otprašivanje i postrojenje za mljevenje, sijanje i skladištenje vapna. Investicija je vrijedna gotovo 12 milijuna eura. Kapacitet peći bit će 350 tona negašenog vapna na dan, što je oko 125.000 tona godišnje. Tom investicijom Jelen Dol će postati lider u proizvodnji vapna, kako

Cijena zakupa za zemljište koje nam služi za eksploataciju šljunka iznosi 30 kuna po četvornom metru, a tržišna cijena tog istog zemljišta je manja od pet kuna po metru po tehnologiji tako i po kapacitetu. Hoćete li ulagati u još koji dio svijeta? - U Rusiji radimo na projektu izgradnje cementare. U tijeku su istražne radnje za dobivanje novog eksploatacijskog polja, koje provodimo s ru-

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3610, 18. siječnja 2010.

( 12 mil €

okuplja Nexe Grupa

( oko 200 mil kn investirali u Vinkovcima

a ve Nexe Grupe

e je RADITI U BiH

prihoda predviđa zaustavljanje pada aktivnosti koje smo imali lani, kroz zadržavanje razine realizacije oslovanja očekujemo rast od pet do 10 posto, kaže Ergović na naših proizvoda na tom tržištu, a kroz tu tvrtku ojačat ćemo aktivnosti i u Bugarskoj i Ukrajini.

skim partnerom. Kroz nekih godinu dana imat ćemo jasniju sliku o tome u kojem će se smjeru razvijati taj projekt. Planirate li rast na domaćem tržištu? - Naš plan za 2010. u segmentima poslovnih prihoda predviđa zaustavljanje pada aktivnosti koje smo imali lani, kroz zadržavanje razine realizacije iz 2009. godine, dok u nekim segmentima poslovanja očekujemo rast od pet do 10 posto, ovisno o strukturi proizvoda. Ima li u Hrvatskoj potrebe za klasterizacijom tvrtki koje proizvode građevinski materijal? - Otvoreni smo za razmatranje svih mogućno-

sti koje mogu unaprijediti poslovanje. No naša organizacija, koja obuhvaća 29 tvrtki većinom iz segmenta proizvodnje građevinskih materijala, niskogradnje i visokogradnje, već kao takva daje određene pozitivne sinergijske učinke i kroz tržišni nastup, centralizirano ugovaranje određenih roba ili usluga, razmjenu znanja... Dakle, manje i srednje tvrtke, kojima su takva udruživanja i namijenjena, velik dio prednosti koje bi dobile u klasteru na neki način dobiju i kroz Nexe Grupu. Što očekujete od ulaska u Europsku uniju? - Nexe Grupa već je sada prisutna na tržištima Europske unije, a i investi-

cije koje provodimo idu u smjeru proizvoda konkurentnog na tom tržištu. Primjerice, prije nekoliko mjeseci u rad smo pustili novu tvornicu za proizvodnju crijepa velikog formata u Dilju u Vinkovcima. Investicija je vrijedna nešto manje od 200 milijuna kuna. Novi crjepovi velikog formata nazvani su Oktavijan i Cezar, te kvalitetom i dizajnom predstavljaju jedinstvenu kombinaciju za krov. Glavna odlika tog crijepa je njegova veličina, što pridonosi manjem utrošku materijala, bržoj gradnji i većoj isplativosti. Takav proizvod naći će kupce i u Sloveniji, Austriji, Mađarskoj… Osnovali smo i tvrtku u Rumunjskoj s ciljem poboljšanja plasma-

Lani je donesen Zakon o rudarstvu, usklađen sa Zakonom o koncesijama. Struka kaže kako je gospodarstvenicima koji eksploatiraju mineralne sirovine poslovanje sada još teže nego prije... - Ima dosta primjedbi na Zakon o rudarstvu. Prije svega, ostavljen je vrlo kratak rok od šest mjeseci u kojem koncesionari moraju riješiti imovinsko pravne odnose. Taj rok za mnoge poduzetnike nije ostvariv, a sankcija je oduzimanje koncesije. Osim nesređenih stanja u gruntovnicama, još veći problem su državna tijela koja riješavaju te predmete. Središnji državni ured za raspolaganje državnom imovinom, koji rješava većinu tih predmeta, pretrpan je, a povjerenstvo Vlade, koje konačno odlučuje, nije se sastalo već nekoliko mjeseci. Problem su i visoke naknade za za-

kup zemljišta u državnom vlasništvu koje se daje u koncesiju. Primjerice, cijena zakupa za zemljište koje nam služi za eksploataciju šljunka i opekarske gline iznosi 30 kuna po četvornom metru, a tržišna cijena tog istog zemljišta manja je od pet kuna po četvornom metru. Ni procedura oko raspisivanja natječaja za koncesiju nije jasna. Zakonom je propisano da u trenutku kada podnosite zahtjev morate imati dokaz o riješenim imovinsko pravnim odnosima. Postavlja se pitanje čemu onda natječaj za koncesiju kada takav dokaz može dostaviti samo jedan ponuđač. Ne može istodobno više pravnih subjekata biti vlasnikom iste parcele, ili imati zaključen ugovor o služnosti za isto zemljište. Dakle, samo ponuđač koji ima riješene imovinsko pravne odnose može se javiti na natječaj za koncesiju. A takav može biti samo jedan. Stoga ponavljam, čemu onda natječaj?

PRIHODI MANJI Možete li nam dati najvažnije brojke o poslovanju tijekom 2009. godine (prihodi, rashodi, broj zaposlenih)? - U prvih devet mjeseci 2009. godine ostvaren je ukupan prihod od 1,13 milijardi kuna, što je za 17,7 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. Rezultat politike optimizacije troškova je smanjenje ukupnih rashoda za devet posto kojom je smanjen broj zaposlenika za 381 u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Ostvarena je neto dobit u iznosu od 20,66 milijuna kuna, što je za 86,4 posto manje u odnosu na prošlogodišnji rezultat za isto razdoblje. Do kraja 2009. godine ostvarili smo 1,4 milijarde kuna poslovnih prihoda, što je za 16 posto manje u odnosu na 2008. godinu. Inače, Nexe grupa trenutačno ima 3797 zaposlenika.

*vijesti HAKOM smanjio naknade za operatore Temeljem javne rasprave i odluke Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM), potkraj prošle godine prihvaćen je novi Pravilnik o plaćanju naknada za obavljanje poslova HAKOM-a. Pravilnik određuje visinu te način plaćanja naknada za rad HAKOM-a tijekom 2010. godine, te broj mjera koje će olakšati poslovanje hrvatskog tržišta elektroničkih komunikacija u otežanim ekonomskim uvjetima. HAKOM će tako novim pravilnikom omogućiti konkurentnije poslovanje za telekom operatore, smanjujući vlastite naknade iz bruto godišnjeg prihoda operatora za oko 10 posto. Novim pravilnikom definiran je i niži proračun HAKOM-a u usporedbi sa 2009. godinom, unatoč zapošljavanju novih stručnjaka radi proširenja nadležnosti HAKOM-a. TV prijamnik u gotovo svakom kućanstvu GfK Croatia provela je lanjskog prosinca istraživanje o trajnim dobrima u kućanstvima u Hrvatskoj na

uzorku od 1000 stanovnika starijih od 15 godina. Istraživanje je pokazalo daljni napredak u opremljenosti trajnim proizvodima, ali i to da gotovo svako domaćinstvo ima telefon, televizor u boji, hladnjak i perilicu rublja. Drugim riječima, pokrivenost kućanstava telefonom je 99 posto, fiksnu kućnu liniju ima ukupno oko 90 posto kućanstava. Posjedovanje mobitela se stabiliziralo na razini od oko 89 posto kućanstava u kojima postoji barem jedan takav uređaj. TV prijamnik prisutan je u 99 posto kućanstava, satelitskom antenom opremljeno je 31 posto kućanstava, a više od 16 posto kabelskom televizijom. Stroj za pranje rublja nalazi se u gotovo svim kućanstvima (98 posto), sušilica za rublje sporo penetrira i ima je tek nešto više od 10 posto kućanstava, a stroj za pranje posuđa ima približno 28 posto kućanstava.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3610, 18. siječnja 2010.

( gotovo 40%

rast nepodmirenih obveza na godišnjoj razini

*vijesti

( za 7,3 mlrd kn

povećani nepodmireni nalozi u 365 dana

Nelikvidnost i dalje guši gospodarstvo

Pad indeksa potrošačkih cijena Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosincu 2009. u odnosu na studeni 2009. u prosjeku su niže za 0,6 posto; u odnosu na prosinac 2008., dakle na godišnjoj razini, više su za 1,9 posto, a u godišnjem prosjeku više su za 2,4 posto. Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u prosincu 2009. u odnosu na studeni 2009. na pad indeksa potrošačkih cijena najviše su utjecale cijene odjeće i obuće koje su niže za 7,2 posto (sezonska sniženja), cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja koje su niže za 0,8 posto, cijene prometa koje su niže za 0,6 posto (pad cijena automobila i goriva) i cijene komunikacija koje su u prosjeku niže za 0,1 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.

HŽ želi žurno okončati sve istrage izvanrednih događaja Na prošlotjednom sastanku članova Uprave HŽ Holdinga, predsjednik Uprave Zoran Popovac potpisao je zaključak u kojem su istaknute neke kratkoročne mjere. Prema tim mjerama, u roku od sedam dana uprave i direktori svih povezanih društava u matici i ovisnim društvima Upravi HŽ Holdinga moraju dostaviti plan posebnih mjera dodatne kontrole sigurnosti prometa. K tome, moraju dostaviti prijedlog mjera za podizanje radne i tehnološke discipline te pojačani nadzor održavanja mobilnih i stabilnih kapaciteta. Upravitelj infrastrukture i povjerenstva za očevid i istragu izvanrednih događaja moraju žurno okončati sve istrage težih izvanrednih događaja, priopćeno je iz Korporativnih komunikacija HŽ-a. Također, društva u HŽ Holdingu dužna su nastaviti s planom pojačane modernizacije mobilnih kapaciteta te do 20. siječnja 2010. izraditi program nabave novih mobilnih kapaciteta u sljedećih pet godina.

Redizajniran portal EduCentar Portal na kojem se mogu pronaći obavijesti o tečajevima i raznim edukativnim programima EduCentar.net dobio je novo lice, ali i dodatni sadržaj. Portal je upotpunio ponudu uvrštenjem edukativnih ustanova iz svih područja edukacije. Dostupni su i programi prilagođeni djeci predškolskog uzrasta, ali i programi vezani uz osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje te ponude visokoškolskih ustanova.

Magma postala distributer Tomyja Magma je zajedno s Turbo limač trgovinama od ovog mjeseca postala distributer Tomyja, svjetski poznatog proizvođača opreme za bebe, igračaka i društvenih igara za djecu, za cijelu regiju koja uključuje Hrvatsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Makedoniju te Kosovo. Brend Tomy već je osam desetljeća sinonim kvalitetnih proizvoda za djecu i time se odlično uklapa u asortiman Turbo limač trgovina, navodi se u priopćenju voditeljice za odnose s javnošću Magme Nikoline Bradić Belobrajdić.

Nepodmirene obveze 25,7 milijardi kuna Potkraj studenoga pravne osobe su imale nepodmirene naloge za plaćanje u iznosu većem od 20,7 milijardi kuna, dok su fizičke dugovale za svoje prispjele obveze više od pet milijardi kuna Vesna Antonić antonic@privredni.hr

potkraj lanjskog studenoga broj nelikvidnih i insolventnih pravnih i fizičkih osoba te njihovih nepodmirenih naloga nastavio je rasti. U tom je mjesecu, naime, 26.196 inosolventnih pravnih osoba u kojima je bilo zaposleno 45.735 radnika imalo nepodmirene naloge za plaćanje u iznosu većem od 20,7 milijardi kuna, dok je 36.941 fizička osoba (obrtnici) sa 24.269 zaposlenih dugovalo za svoje prispjele obveze više od pet milijardi kuna. Tako su potkraj studenoga prošle godine pravne i fizičke osobe ukupno dugovale 25,7 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini rast od gotovo 40 posto, a to znači da su u 365 dana nepodmireni nalozi povećani za 7,3 milijarde kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina) objavljeni u najnovijem broju publikacije Hrvatske gospodarske komore (HGK) Gospodarska kretanja. Analitičari Centra za ma-

kroekonomske analize HGK-a također upozoravaju da je i kod jednih i kod drugih subjekata ukupno zaposleno oko 70.000 radnika, s time da se u zadnjih mjesec dana bilježi smanjenje broja zaposlenih za 4400, što pretpostavlja stečajeve, odnosno otpuštanje radnika.

ma u razdoblju od studenoga 2008. do studenoga 2009. povećao za 10.250. Povećao se i broj insolventnih obrtnika, pa je tako u godinu dana njihov broj porastao za 4853 ili za 15,3 posto. Povećan im je i dug, i to za 23,9 posto ili za nešto više od 970,5 milijuna kuna, kao i broj zaposlenih - za 4303.

U zadnjih mjesec dana broj zaposlenih smanjen je za 4400, što pretpostavlja stečajeve, odnosno otpuštanje radnika

Dugova sve više

Prema mišljenju analitičara HGK-a, dinamika rasta broja pravnih osoba i njihovih nepodmirenih obveza bila je znatno brža nego kod fizičkih osoba (obrtnika). Naime, broj blokiranih pravnih osoba porastao je u godinu dana za 31,5 posto ili za 6281, dok im je dug povećan za 44,3 posto ili za više od 6,37 milijardi kuna. Valja napomenuti i da se broj zaposlenih u tim subjekti-

Od ukupnog broja, oko 69 posto pravnih osoba je insolventno dulje od godinu dana pa je i najveći dio ukupnih obveza, 75,3 posto, nepodmireno dulje od godinu dana. Da je nelikvidnost sve veći problem u hrvatskom gospodarstvu govore i podaci o nepodmirenim obvezama do 60 dana koje zadnjih nekoliko mjeseci rastu po stopama višim od 22 posto, tako da su u godinu dana one povećane za 56,7 posto. Osim toga, upozoravaju analitičari Centra za makroekonomske analize HGK-a, u studenome prošle godine započeo je i rastući trend (17,2 posto) nepodmirenih naloga u roku plaća-

nja od 61 do 180 dana, tako da su na godišnjoj razini te obveze povećane za oko 57 posto. Nastavljen je i trend rasta nepodmirenih obveza po osnovi poreza i doprinosa (5,4 posto) koje dosežu polovinu ukupno nepodmirenih naloga (10,3 milijarde kuna), a u odnosu na studeni 2008. godine veće su za oko 39 posto. Prema strukturi ukupno nepodmirenih obveza u neplaćanju svojih obveza i dalje dominiraju četiri djelatnosti - trgovina, prerađivačka industrija, građevinarstvo i poslovanje nekretninama - na koje otpada 83,5 posto svih obveza, s time da se blago smanjio udio trgovine i poslovanje nekretninama, a povećao udio prerađivačke industrije i građevinarstva. Na prerađivačku industriju odnosi se tako oko 28 posto nepodmirenih obveza do 60 dana i oko 30 posto obveza od 181 do 360 dana. Istodobno na trgovinu otpada oko 30 posto nepodmirenih obveza u razdoblju od 61 do 180 dana i gotovo 40 posto dulje od 360 dana.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3610, 18. siječnja 2010.

( veća od 4 mlrd kn

( oko 1 mlrd €

trenutačna likvidnost hrvatskih banaka

u državnom jamstvenom fondu

Sjednica hrvatske vlade

Gospodarstvu financijska injekcija od 10 milijardi kuna Država će se aktivno uključiti u poticanje kreditiranja poduzetništva s ciljem povećanja likvidnosti i jačanja poslovnog sektora što će dovesti do porasta gospodarskih aktivnosti, a time i do gospodarskog rasta, istaknula je premijerka Jadranka Kosor, ističući kako počinje borba za svako radno mjesto svojim projektima, dok bi država preko jamstvenog fonda, koji će raspolagati s oko milijardu eura, preuzimala 25 do 50 posto rizika. Oba modela trebala bi pridonijeti i smanjenju kamatnih stopa.

Vesna Antonić antonic@privredni.hr

demo u odlučnu borbu za svako radno mjesto i potporu svakom gospodarskom subjektu koji ima šansu preživjeti. Mjerama za gospodarski razvitak i oporavak Vlada namjerava stvoriti sve preduvjete za prevladavanje utjecaja globalne krize na hrvatsko gospodarstvo te za omogućavanje dugoročno održivog gospodarskog rasta. Država će se aktivno uključiti u potica-

Projekti će biti zaštićeni i od poslovnih i od političkih kišobrana, obećao je potpredsjednik Vlade Šuker nje kreditiranja poduzetništva s ciljem povećanja likvidnosti i jačanja poslovnog sektora što će dovesti do porasta gospodarskih aktivnosti, a time i do gospodarskog rasta. Ovi koraci okvir su za poslove koje ćemo, vjerujem, uspješno završiti u

Usklađenost s EU-om Mjere su u potpunosti usklađene s regulativom EU-a i odnosile bi se samo na poduzeća koja do 30. srpnja 2008., dakle do početka globalne gospodarske krize, nisu bila u teškoćama, napomenuo je Šuker. Osim toga, država ovoj godini, a većinu pokrenuti potkraj ovoga ili početkom idućeg mjeseca, naglasila je, među ostalim, premijerka Jadranka Kosor na prošlotjednoj sjednici Vlade na kojoj su usvojene dvije odluke koje bi trebale potaknuti gospodarski oporavak. Dva modela i manje kamate O čemu je zapravo riječ? Radi se o dva modela aktivnog sudjelovanja države u pomoći tvrtkama, koji se temelje na zajedničkoj suradnji Vlade,

Hrvatske narodne banke (HNB), Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) te poslovnih banaka. Naime, kako je kazao potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker, Vlada je prošle godine stvorila preduvjete da se država može povoljno zadužiti u inozemstvu kako bi financirala svoje tekuće obveze pa je likvidnost hrvatskih banaka trenutačno veća od četiri milijarde kuna, a HNB je spreman osloboditi dio pričuve, odnosno oko 10 milijardi kuna.

HUP: Pozdravljamo mjere iako su kap u moru Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Damir Kuštrak pozdravio je mjere Vlade, ali ih je ocijenio kao kap u moru onoga što bi trebalo napraviti. HUP nije sudjelovao u donošenju Vladinih mjera, ali ih smatra dobrodošlim potezom proaktivne politike iako se o stvarnim učincima može razgovarati tek kad se budu znali točni kriteriji primjene mjera. Neslužbeno najavljene kamatne stope od sedam posto na nove kredite Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Kuštrak je ocijenio izrazito visokom, barem tri puta višom od one za slične projekte u eurozoni. Baš zato što se u Hrvatskoj plaćaju tako visoke kamate, gospodarstvu je potrebno dodatno rasterećenje, ako već ne može na trošku kapitala, onda na porezima i doprinosima, istaknuo je Kuštrak.

Taj bi se novac u suradnji s HBOR-om, dodao je, plasirao hrvatskom gospodarstvu po povoljnim uvjetima. Prema prvom modelu, dvije trećine oslobođenih sredstava banke bi usmjerile prema HBOR-u, dok bi preostalom trećinom novčarske kuće raspolagale samostalno. Krediti bi se dobivali putem aukcija, a u tim bi kreditima HBOR sudjelovao sa 30 posto, a poslovne banke sa 70 posto. “Želimo što prije ta sredstva usmjeriti prema gospodarstvu”, rekao je Šuker ističući kako za 15 dana treba biti razrađen i model i kriteriji za učešće HBOR-a. Drugi je model jamstveni fond za djelomično pokriće rizika novih plasmana banaka, a namijenjen je razvojnim projektima. HBOR bi jednom do dva puta mjesečno održavao aukcije, na koje bi se javljale poslovne banke sa

“Projekti će biti zaštićeni i od poslovnih i od političkih kišobrana. Politika ne može niti smije odlučivati kome će ići kredit, a od poslovnih banaka tražimo da kroz te modele ne rješavaju neke svoje rizične plasmane”, podcrtao je Šuker. “Oslobađanjem dodatnih likvidnih sredstava stvara se dodatni instrumentarij za izlazak iz krize i gospodarski oporavak. Time se rješava dostupnost novca i likvidnost, a rizike država preuzima na sebe”, re-

Nema privatizacije HEP-a Vlada je donijela zakon kojim je prestao vrijediti Zakon o privatizaciji Hrvatske elektroprivrede (HEP). Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač pojasnio je da taj zakon, donesen 2002., nije proveden jer privatizacija HEP-a do danas nije pokrenuta. “Ocijenjeno je da nije opravdano pokretanje privatizacije u razdoblju gospodarske krize i recesije kada je posebno naglašena uloga države u održavanju energetskog sustava stabilnim, kako u smislu opskrbe, tako i u smislu izbjegavanja cjenovnih udara te zbog obveza restrukturiranja koje proizlazi iz novih direktiva EU-a”, dodao je Popijač. Podsjetio je i kako je donesena Strategija energetskog razvoja koja potiče dolazak novih sudionika na energetsko tržište. će u suradnji s privatnim kapitalom osnovati i fondove za gospodarsku suradnju koji će ulagati u vlasničku strukturu poduzeća. U tim bi fondovima država na svaku kunu privatnog kapitala (investicijskih i fondova rizičnog kapitala) dala svoju kunu, a najviše do milijardu kuna. Fondovi bi u tvrtkama ostajali do pet godina nakon čega bi se povlačili iz vlasničke strukture.

kao je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač, istaknuvši da su takvi fondovi poznati u svijetu već četrdesetak godina. Ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta ocijenio je pak da je riječ o “uistinu izravnoj pomoći države gospodarstvu, i to u godini koja neće biti laka”.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3610, 18. siječnja 2010.

( 65,3 mil kn

( 3156 kn

prosječna plaća zaštitara

bruto dobit cijele zaštitarske djelatnosti

Zaštitari na nizbrdici

Niska cijena rada razvoj struke Sve ukazuje na potrebu snažnijeg nastupa cijele grupacije u postizanju bolje cijene rada, posebice s obzirom na činjenicu da je kvaliteta pružanja zaštitarskih usluga u zadnjih desetak godina značajno povećana Drago Živković, zivkovic@privredni.hr

ecesija je zaštitarsku djelatnost zahvatila već u 2008., a lani se negativan trend nastavio. Prema podacima Financijske agencije (Fina), koje je objedinilo Udruženje istražnih i zaštitnih djelatnosti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), zaštitarskom se djelatnošću u 2008. godini bavilo

Unatoč laganom padu broja zaposlenih, Sokol Marić i dalje zapošljava otprilike svakog četvrtog zaštitara u Hrvatskoj 110 pravnih osoba koje su zapošljavale 13.461 radnika. Broj pravnih osoba prošle je godine smanjen za 34, ali je zato broj zaposlenih povećan za oko 400. Stalni trend većih godišnjih stopa porasta ukupnih prihoda naglo je zaustavljen u 2008., kada je taj rast iznosio 3,7 posto, u usporedbi sa 20,4 posto u 2007. godini. To je upola manje od prosječnog rasta cijelog gospodar-

stva koji je preklani iznosio 8,3 posto. Istodobno su rashodi u zaštitarskoj i istražnoj djelatnosti rasli po stopi od 4,7 posto, što je rezultiralo padom bruto dobiti od 13,7 posto, tri puta više nego u cijeloj privredi. Takav trend realno je očekivati i u sljedećoj, pa i u 2011. godini, predviđa predsjednik Udruženja Damir Funčić, direktor riječke tvrtke Protect. Dobra strana grupacije je značajno manja zaduženost od prosjeka cijelog gospodarstva: ukupne obveze čine 39 posto ukupnog prihoda, dok je za cijelu privredu prosjek 81,6 posto. Ipak, zaduživanje se u grupaciji ubrzava: od 2005. godine ono je raslo po stopi od 16,4 posto, dok se u cijeloj privredi povećavalo za prosječno 12,4 posto. Iako je zaštitarska i istražna djelatnost i dalje razmjerno usitnjena, primjetni su i neki trendovi okrupnjavanja. Uz činjenicu da se broj pravnih osoba u djelatnosti smanjio, povećan je udjel 20 najvećih tvrtki u ukupnom prihodu (77,4 posto), bruto dobiti (58,8 posto) i broju zaposlenih (82,6 posto). Ukupni prihodi djelatnosti u 2008. bili su nešto manji od 1,5 milijardi kuna, a bruto do-

bit je iznosila 65,3 milijuna. Kada se gledaju pojedinačne tvrtke, najbrži rast u pretprošloj godini bilježe Klemm Sigurnost i Bilić-Erić, te Sokol Marić, već godinama uvjerljivo najveća zaštitarska tvrtka. Bilić-Erić i Klemm su i 2007. imali snažan rast, pa je Klemm u dvije godine utrostručio, a BilićErić udvostručio prihode. Sokol Marić je u istom

razdoblju svoj udjel na tržištu povećao na 22 posto, što ga čini dvostruko većim od tvrtke Sinaco, njegovog najbližeg konkurenta. Sinaco iznimka Sinaco je, međutim, iznimka u gotovo svim aspektima poslovanja, s obzirom da je riječ o tvrtki kćeri Ine, koja zapošljava uglavnom vatrogasce i ima značajno veće

prosječne plaće od ostalih poduzeća. Stoga je u 2008. Sinaco iskazao i najveći gubitak od 8,2 milijuna kuna, kao jedan od samo dva gubitaša među 20 najvećih tvrtki, uz pulski Sigurnost-Boljun, koji dvije godine zaredom bilježi gubitak, istina, minimalan. Najveću dobit prije oporezivanja, očekivano, 2008. imao je Sokol Marić, koji s oko 27 milijuna kuna ostvaruje više

od 40 posto ukupne dobiti cijele grupacije. U Sokolu su očito uspjeli povećati produktivnost s obzirom da im je broj zaposlenih smanjen, a prihodi i dobit povećani. Najveći rast dobiti od 330 posto, iako u razmjerno malom apsolutnom iznosu, u 2008. zabilježio je varaždinski Arsenal-Ivezić, a slijedi Klemm Sigurnost, koji je u zadnje dvije godi-

www.privredni.hr Broj 3610, 18. siječnja 2010.

( 15% manje prekršaja zabilježeno u 10 mjeseci 2009.

ugrožava posto ukupnih prihoda. Prosječna neto plaća zaštitara u 2008. bila je 3156 kuna, što znači da je za prosjekom plaće u gospodarstvu (4543 kune) zaostajao 30,5 posto, odnosno 39 posto za prosjekom cijeloga gospodarstva, koji je u 2008. iznosio 5178 kuna. Cijela privreda ostvaruje čak sedam puta veći ukupan prihod po zaposlenome, te 6,5 puta veću bruto dobit od prosjeka zaštitarske i istražne djelatnosti. Sve to ukazuje na potrebu snažnijeg nastupa cijele grupacije u postizanju bolje cijene rada, posebno s obzirom na činjenicu da je kvaliteta pružanja zaštitarskih usluga u zadnjih desetak godina značajno povećana. Potvrđuju to i podaci MUP-a, prema kojima je u prvih 10 mjeseci prošle godine ne svoju dobit usedmerostručio. Najveći rast broja zaposlenih preklani je imao Bilić-Erić koji je narastao za 50 posto, a od 2006. se više nego udvostručio na gotovo 400 zaposlenih. Klemm Sigurnost zaposlio je 36 posto ljudi više, pa je potkraj 2008. imao 249 zaposlenih, što je četiri puta više nego 2006. Unatoč laganom padu broja zaposlenih, Sokol

Marić i dalje zapošljava otprilike svakog četvrtog zaštitara u Hrvatskoj. Sinaco je iznimka i kada se gleda ukupan prihod po broju zaposlenih temeljem sati rada: sa 304.390 kuna po zaposlenome nadmašuje sve ostale za najmanje dvostruko, a Sokol Marić i za trostruko. Najveći porast prihoda po zaposlenome (za 11,7 posto) među 20 najvećih tvrtki lani je imao riječ-

ki Protect, a najveći pad zagrebački Bond 777, od gotovo 14 posto. Sedam puta manji prihod Zaštitarska i istražna djelatnost i dalje je niskoakumulativna i radno intenzivna, što potvrđuje podatak prema kojemu zapošljava 1,44 posto ukupnog broja prosječno zaposlenih u privredi, a ostvaruje samo 0,21

Iako je zaštitarska i istražna djelatnost i dalje razmjerno usitnjena, primjetni su i neki trendovi okrupnjavanja zabilježeno 15 posto manje prekršaja po Zakonu o privatnoj zaštiti nego prethodne godine, a rada zaštitara bez licencije gotovo da više i nema.

uskoro izmjene zakona

Čuvari i s osnovnom školom Zaštitarsku i istražnu djelatnost očekuju i skore izmjene Zakona o privatnoj zaštiti čija je aktualna verzija iz 2003. godine. Prema najavama voditelja zaštitarskog dijela Inspektorata MUP-a Bojana Boseka, izmjene će otvoriti mogućnost zapošljavanja na poslovima čuvara i osoba koje nisu završile srednju školu, ali uz uvjet da u četiri godine nakon zapošljavanja maturiraju. Takvo rješenje nije previše usrećilo dio zaštitarskih tvrtki koje smatraju da bi čuvari bez srednje škole trebali dobivati trajne, a ne privremene licencije jer će im inače tvrtke nakon isteka četverogodišnjeg roka davati otkaz, a onda ih kasnije ponovno zapošljavati na privremenu licenciju. Odgovorne osobe u zaštitarskim će tvrtkama vjerojatno morati biti barem na mjestu članova uprave, najavio je Bosek, a rasprava se još vodi o točnim ovlastima koje će imati zaštitari. Damir Funčić otvoreno se zalaže za oduzimanje oružja svim zaštitarima, kao i za zabranu zvučnih alarma. Velika rasprava među zaštitarima vodi se i o proceduri postupanja zaštitara u slučaju aktiviranja alarma u štićenom objektu. Ključno je pitanje trebaju li zaštitari u tom slučaju intervenirati i tako djelomice raditi policijski posao ili samo osigurati mjesto događaja i čekati policiju.

dobra suradnja s policijom

Rekordno mali broj razbojništava Velikim uspjehom u suradnji policije i zaštitara u MUP-u smatraju provedbu Zakona o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima. U šest godina od donošenja tog zakona Hrvatska je postala europski kuriozitet po niskoj stopi razbojništava, tvrdi Bojan Bosek iz MUP-a. Banke, pošte, mjenjačnice i ostale novčarske institucije tada su zakonom obvezane na uvođenje protuprovalnog i protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom, te videonadzora s mogućnošću snimanja. Rezultat je bio drastičan pad broja razbojništava u novčarskim institucijama na jednoznamenkaste brojke godišnje. Da MUP prilično strogo provodi taj zakon, potvrđuju i podaci o većem broju evidentiranih prekršaja lani nego u 2008. godini.

12 AKTUALNO *vijesti Nema opasnosti od deflacije Ne postoji realna opasnost od deflacije, naprotiv - u 2010. nas očekuje rast inflacije, zajednički je stav vodećih hrvatskih analitičara koji na svom portalu prenosi časopis Banka. Naime, čelnici Hrvatske udruge poslodavaca upozorili su prošloga tjedna kako zbog pada potrošnje i rasta nezaposlenosti prijeti deflacija te su sugerirali Vladi da hitno ukine tzv. krizni porez i smanji stopu PDV-a. No, podaci o prosinačkoj inflaciji koja bilježi blagi porast od 1,9 posto na godišnjoj razini u suprotnosti su s HUP-ovim tvrdnjama. “Ne postoji realna opasnost od deflacije, naprotiv u 2010. nas očekuje rast inflacije”, istaknula je direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga Zrinka Živković Matijević. “Normalno je da su trgovci snizili cijene s obzirom na pad prihoda i potražnje, također moguće je i da nastave sa snižavanjem cijena, no u drugom dijelu godine ipak se predviđa oporavak tržišta, a to znači da će tada rasti i potražnja pa time i inflacija”, istaknula je. Žene teže pogođene krizom Udio žena među registriranim nezaposlenima porastao je od 2000. sa 52,7 posto na 62,2 posto u 2008., objavio je Državni zavod za statistiku. I kada su formalno zaposlene, žene su slabije plaćene - u prosjeku oko 11 posto manje od muškaraca, podatak je za 2007. U zemljama EU27 žene su u prosjeku imale 15 posto nižu plaću od muškaraca. Međutim, tamo se od 2002. bilježi blago smanjivanje tih razlika, dok za Hrvatsku, naprotiv, podaci ukazuju na blagi porast.

Privredni vjesnik Broj 3610, 18. siječnja 2010.

( do 900.000 €

može dobiti korisnik mjere 101 IPARD-a

( 50% investicije pokriva mjera 103 IPARD-a

Hrvatska i pretpristupni fondovi EU-a

Milijarda kuna za poljoprivredu i selo U programu IPARD koji zamjenjuje dosadašnji pretpristupni SAPARD osigurano je oko milijardu kuna za tri programa s kojima hrvatski poljoprivrednici mogu doseći europske standarde Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

iše od milijarde kuna stoji Hrvatskoj na raspolaganju u programu IPARD Europske unije u ovoj godini. Nedostaju samo dobri programi i prijavitelji koji bi svoje projekte sufinancirali novcem iz tog pretpristupnog programa koji od ove godine zamjenjuje SAPARD. Ministarstvo poljoprivrede objavilo je prvi krug natječaja, otvoren do 4. ožujka, kojim se omogućava ulaganje u poljoprivredna gospodarstva, ribarstvo i ruralnu infrastrukturu. Natječajem u mjeri 101 Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restukturiranja i dostizanja EU standarda moguće je tražiti pomoć za ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju ili opremanje staklenika i plastenika za uzgoj povrća i voća ili objekata za sušenje i skladištenje žitarica i uljarica. Isto se može zatražiti i za staje, skladišta stočne hrane, gnojnice, opremu za uzgoj krava i svinja te sustave grijanja i hlađenja u stočarskoj proizvodnji. Korisnici tog programa su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik u potpunom privatnom vlasništvu ili, pak, do 25-postotnom vlasništvu države ili jedinica lokalne samouprave. Minimalna ukupna vrijednost ulaganja u ovoj mjeri je 13.500 eura, oko 100.000

kuna, a jedan korisnik za vrijeme čitavog trajanja IPARD programa može dobiti maksimalnu pomoć od 900.000 eura, odnosno nešto manje od 6,6 milijuna kuna. Jedina iznimka u maksimalnom ulaganju je u projekte u proizvodnji jaja koji mogu iznositi ukupno dva milijuna eura, odnosno 14,6 milijuna kuna. Sufinancira se do 75 posto ukupne vrijednosti prihvatljivog ulaganja. Pomoć u obnovi objekata U mjeri 103 IPARD-a Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dosezanja EU standarda obrti i podu-

Do 4. ožujka traje prvi krug natječaja kojim se omogućava ulaganje u poljoprivredna gospodarstva, ribarstvo i ruralnu infrastrukturu zeća u privatnom ili pak do 25-postotnom vlasništvu države ili lokalne samouprave mogu tražiti sredstva za rekonstrukciju ili opremanje postojećih objekata za poslovanje s mlijekom, kupnju vozila, opremanje klaonica i centara za nusproizvode životinjskog podrijetla. Ta su sredstva namijenjena i izgradnji,

rekonstrukciji i opremanju objekata za preradu ribe, rakova i živih školjkaša, potom opremanju vinarija i kupnji laboratorijske opreme za analizu maslinova ulja te preradu komine masline u kompost. Minimalno ulaganje u ovoj mjeri iznosi 33.800 eura ili oko 250.000 kuna, a maksimalna ukupna vrijednost ulaganja po pojedinom korisniku unutar okvira IPARD-a je ograničena na tri milijuna eura ili oko 22,9 milijuna kuna. Iznimka je ulaganje u maslinarstvo koje ne može premašiti pola milijuna eura ili nešto manje od 3,7 milijuna kuna. Potpora može iznositi do 50 posto ukupne vrijednosti investicije i dozvoljeno je maksimalno pet ulaganja

po korisniku. Svako novo ulaganje moguće je tek nakon završetka i plaćanja prethodnog ulaganja. Nešto i za općine i gradove Mjera 301 IPARD-a Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture namijenjena je lokalnoj samoupravi, i to općinama i gradovima koji imaju do 10.000 stanovnika. Projekti se sufinanciraju do punog iznosa u čemu država pomaže s četvrtinom sredstava, dok sredstva Europske unije iznose tri četvrtine ulaganja. Korisnici ove mjere mogu predložiti projekte izgradnje i rekonstrukcije kanalizacije, sustava pročišćavanja otpadnih voda, lokalnih cesta, toplana i protupožarnih cesta.

enterprise europe

info

Broj 7, 18. siječnja 2010.

Tehnološki park Varaždin

Centar kreativne industrije Buka U prostorijama bivše vojne pekarnice u studenom prošle godine otvoren je Centar kreativne industrije Buka. Riječ je o prostorima za 12 varaždinskih udruga, obrtnika i umjetnika koji će se tu moći baviti kreativnim radom i razvijati talente mladih. Buka (Burza kreativnih aktivnosti) je na inicijativu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Ministarstva unutarnjih poslova pokrenuta kao dio projekta Sigurnost u zajednici u ožujku 2007. godine. Nakon provedenog istraživanja javnog mnijenja o stanju sigurnosti u Gradu Varaždinu, koje je pokazalo da mladima u gradu nedostaje prostor za kreativno provođenje slobodnog vremena, četiri glavna projektna partnera – UNDP, PU Varaždinska, Grad Varaždin i Razvojna agencija Sjever započeli su suradnju traženjem povoljne lokacije. Ukupna vrijednost projekta je 544.000 kuna, od kojih je 200.000 donirao UNDP, 244.000 Grad Varaždin, a 100.000 Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Buka je prvi projekt prenamjene vojnih objekata u lokalnim zajednicama u društveno korisne prostore.

Centar transfera znanja i tehnologije Projekt Tehnološki park Varaždin pokrenut je 2003. godine na inicijativu Varaždinske županije, Grada Varaždina, Hrvatske gospodarske komore, Visoke elektrotehničke škole (sadašnje Veleučilište u Varaždinu) i Elektrostrojarske škole Varaždin. Projekt je osmišljen kao jedinstvo svih sudionika, inicijatora i nositelja projekta. Budući da u tom trenutku nitko nije htio uložiti konkretna sredstva u projekt, okupljen je tim koji je bio spreman raditi na volonterskoj osnovi. Prva faza projekta bila je osnivanje Impulsnog centra pri Elektrostrojarskoj školi Varaždin, a u drugoj je fazi pri Visokoj elektrotehničkoj školi dogovoreno osnivanje Tehnološkog parka Varaždin. Grad Varaždin, koji je osnivač i vlasnik Veleučilišta u Varaždinu, dodijelio je Tehnološkom parku zgradu površine 1300 četvornih metara. Zgrada je bila u prilično lošem stanju; useljiva no neprimjerena za velik broj malih tvrtki jer je projektirana za tekstilnu industriju. U 2007. godini Grad Varaždin i Vladina agencija BICRO putem programa TEHCRO osigurali su sredstva za obnovu i rekonstrukciju zgrade koja je dovršena u travnju 2009., te je stara zgrada Vartimpeksa pretvorena u moderno zdanje od 3300 četvornih metara poslovnih prostora.

Do sada je pokrenut inkubacijski proces za više od 40 tvrtki koje zapošljavaju preko 200 uglavnom visokoobrazovanih stručnjaka, a ukupno je u tvrtkama inkubiranim u Tehnološkom parku Varaždin stvoreno više od 350 novih radnih mjesta. U 2009. tvrtke - stanari Parka - dobile su četiri nagrade na raznim prestižnim natječajima za inovativne proizvode. Od 2008. godine Park je regionalni partner Europske poduzetničke mreže za komponentu B, odnosno za transfer znanja i tehnologije iz akademske zajednice u gospodarstvo, te pokriva pet županija na području Sjeverozapadne Hrvatske. Lani je Microsoftov Međunarodni institut za softversku ekonomiju, inovacije i poduzetništvo u Varaždinu osnovao svoj treći centar, prvi izvan engleskog govor-

nog područja, i to baš u prostorima Tehnološkog parka Varaždin, kako bi u suradnji s Parkom i lokalnom zajednicom pridonio rastu gospodarstva temeljenom na softverskoj industriji. Sve je to bio razlog da Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva na 13. savjetovanju u Šibeniku u kategoriji Najbolji poduzetnički inkubatori i tehnološki parkovi nagradu dodijeli baš Tehnološkom parku Varaždin. Također, na svečanoj akademiji u povodu Dana Grada Varaždina dodijeljena mu je i Plaketa Grada Varaždina. Od kraja prošle godine Park je proširen na dodatni poslovni prostor i dodijeljeno mu je vođenje i razvoj projekta Buka – Burze kreativnih aktivnosti.

enterprise europe Projekt Bio-net

Mreža znanja za hranu i biotehnologiju Cilj projekta je dati potporu istraživačima te malim i srednjim poduzećima u području hrane, poljoprivrede, ribarstva i biotehnologije u sklopu Sedmog okvirnog programa EU-a Temeljni instrument Europske unije za poticanje istraživanja i tehnološkog razvoja te povećanje konkurentnosti u svijetu je Sedmi okvirni program (FP7), program Europske zajednice za istraživanje i tehnološki razvoj. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta zaključilo je 2007. godine Sporazum o pristupanju u punopravno članstvo Sedmog okvirnog programa koji traje do 2013. Time je Republika Hrvatska stekla status tzv. pridružene zemlje kandidatkinje te ravnopravno sudjeluje u svim aktivnostima tog programa. Projekt Bio-net jedan je od projekata prijavljenih i financiranih u sklopu Sedmog okvirnog programa, u kojem Hrvatski institut za tehnologiju (HIT) sudjeluje kao partner. HIT djeluje kao ured u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za provedbu Programa u Hrvatskoj i pomaže znanstvenicima i istraživačima, fakultetima, istraživačkim institutima, malim i srednjim poduzećima i ostalim ustanovama zainteresiranima za sudjelovanje u Sedmom okvirnom programu. Projekt Bio-net je mreža nacionalnih kontakt osoba u području hrane, poljoprivrede, ribarstva i biotehnologija. Projekt traje četiri godine, započeo je u rujnu 2008., a završava u kolovozu 2012.

Potraga za partnerima Projekt Bio-net na svojim web stranicama pruža i uslugu traženja partnera za prijavu projekata u sklopu Sedmog okvirnog programa EU-a. Na web stranici http:// www.ncp-bio.net/ nalazi se usluga traženja partnera (Partner Search Facility) koja nudi različite mogućnosti istraživačima, malim i srednjim poduzećima te ostalim ustanovama zainteresiranima za sudjelovanje u Sedmom okvirnom programu i za prijavu projekata. Zainteresirani za sudjelovanje kao partneri ili sudionici određene teme ispunjavaju Expression of Interest, odnosno iskaz interesa, a ako imaju projektnu ideju, žele biti koordinator ili traže partnere za prijavu projekta, ispunjavaju Partner Search, odnosno traženje partnera. Pomoću pretraživača projektnih partnera (Find Your Project Partners) moguće je pronaći sudionike u projektima. Dodatne informacije o projektu i pomoć u traženju partnera moguće je dobiti na lana.zutelija@hit.hr.

Kratke vijestivijesti Kratke

Zaštita djece na internetu

Tehnološki park Varaždin i Centar za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek osnovali su podružnicu Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Varaždin s ciljem pokretanja projekata na temu zaštite djece na internetu na području Grada Varaždina. Pokretanjem projekta Sigurniji internet u školama Varaždin, uz Osijek, postaje drugi grad u Hrvatskoj sa 100 posto

sigurnim internetom u školama. Istraživanja provedena u Osijeku pokazala su da se broj kontakata između djece i pedofila povećava za 40 do 60 posto godišnje, što govori o velikoj potrebi za provedbom projekata na tu temu i iznimnoj koristi sigurnosnih servera uvedenih u škole. Projektom vrijednim više od 70.000 kuna svaka osnovna škola dobiva server za sprječavanja izlaza na određene chat stranice, filtriranje sadržaja i bilježenje statistike o posjećenosti stranica. Cilj drugog projekta koji pokreće udruga CNZD pod nazivom Web detektivi je zaštita djece od svih vrsta zlostavljanja, prevencija i obrazovanje kako bi se spriječilo zlostavljanje djece i za zlouporabu djece preko interneta senzibili-

zirala javnost. U sklopu projekta provest će se obuka na računalima za djecu koja će dobiti certifikat Web detektivi i aktivno sudjelovati u edukaciji svojih vršnjaka na prijavljivanju nepoćudnih sadržaja na internetu. Svi takvi sadržaji prijavljivat će se udruzi CNZD koja će dalje poduzimati potrebne mjere i radnje. Varaždin je prvi grad u Hrvatskoj u kojem će se provesti taj projekt. Tera na Robotic Areni 2009 Tim Tehnologijsko-razvojnog centra u Osijeku sudjelovao je na jednom od najvećih turnira robotike u Europi – Robotic Arena 2009. Turnir je bio održan 28. studenog 2009. u poljskom Wroclawu. Tim Tere drugi je put sudjelovao na toj

godine. U projektu sudjeluju partneri iz svih zemalja članica Europske unije te pridruženih zemalja (Hrvatska, Turska, Srbija, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija, Island, Norveška, Švicarska, Izrael). Riječ je o ukupno 54 partnera, ali 23 imaju aktivnu ulogu. Glavni cilj projekta Bio-net je umrežavanje te jačanje suradnje nacionalnih kontakt osoba u području hrane, poljoprivrede, ribarstva i biotehnologije, a uključuje i akvakulturu, šumarstvo, veterinu, biljne znanosti i ostala pridružena područja znanosti.

manifestaciji koju organizira studentska interesna grupa KoNaR s Tehničkog sveučilišta u Wroclawu. Na lanjskoj Robotic Areni sudjelovalo je dvostruko više robota nego prijašnjih godina – čak 227, raspoređenih po klasama sumo, minisumo, line follower i freestyle. U takvoj konkurenciji tim Tehnologijsko-razvojnog centra ostvario je odličan rezultat i s robotom Technologica dospio u finale natjecanja u minisumo klasi, zaključivši natjecanje na četvrtom mjestu. Terina robotska sekcija nastavlja s radom na pripremi i izradi robota jer im predstoji natjecanje u Beču u ožujku ove godine. Sve one koji su im voljni pomoći pozivaju da im se priključe i uvide kako znanost može biti zabavna.

www.een.hr

18. siječnja 2010.

2 3

Europska poduzetnička mreža u 2010.

Pune ruke posla Prema planovima aktivnosti EEN će u ovoj godini organizirati niz susreta na kojima će, osim informiranja i treninga, poduzetnici moći naći nove poslovne partnere U ovoj godini Europsku poduzetničku mrežu očekuje mnogo posla. S partnerima iz Mreže ove će godine sudjelovati na projektu Plus Energy House European Network kojim se treba zadovoljiti kriterij energetske učinkovitosti u izgradnji građevinskih objekata prema standardima Europske unije. Kroz taj će projekt hrvatski stručnjaci i poduzetnici saznati od svojih kolega u EU-u kakve nas prilagodbe čekaju u području građevinarstva idućih godina. Kako najavljuje koordinatorica EEN-a Vesna Torbarina, u veljači se objavljuje novi natječaj EEN-a, odnosno „konzultacije“, te se zajedno s partnerima priprema novi radni program i projektni prijedlog. „U tijeku je izrada nove publikacije Programi zajednice koja će biti predstavljena na Info danu u veljači, a planira se i prijevod letka i brošure za program Marco Polo II. S prijevodom web stranice EEN-a na engleski jezik već smo ozbiljno odmaknuli i očekujemo kako će se u kratkom roku taj posao i dovršiti“, napominje koordinatorica EEN-a.

Okvirni kalendar događanja u 2010. godini 26. siječnja

Sastanak EEN konzorcija i dogovor o zajedničkim aktivnostima u 2010. godini

veljača

Info dan o programima Zajednice (CIP, FP7, Marco Polo II, Program za cjeloživotno učenje i Media)

radnji sa Sektorom za industriju) travanj

Info dan za program CIPEko inovacije

5 - 6. svibnja

9 - 10. ožujka regionalni trening u Novom Sadu (sudjeluju svi EEN konzorciji iz regije)

Drugi hrvatsko-mađarski forum industrije zaštite okoliša (uzvratni posjet u Budimpešti)

svibanj

SME week (organizacija niza seminara)

1. ožujka

Info dan za program Marco Polo II (za prijevoznike)

9 - 12. rujna

3. - 7. ožujka

Brokerage event u Splitu, sajam GAST (turizam i ugostiteljstvo)

Brokerage event u Mađarskoj, Pečuh (suorganizacija EEN-a Mađarska i EEN-a Hrvatska - poslovni razgovori u okviru konferencije komora s područja negdašnjeg teritorija Austro-Ugarske Monarhije)

23 - 26. ožujka uključivanje u organizaciju Info dana o programu CIPInteligentna energija (u su-

Planira se i razmjena djelatnika U ovoj godini planirano je i ostvarenje projekta razmjene djelatnika u EEN mreži (staff exchange) što je predviđe-

no našim projektom, a veći naglasak bit će i na promoviranju poslovnih susreta (brokerage events) koje organizira hrvatska Mreža kao i EEN partneri. U

suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva u pet hrvatskih regija promovirat će se program CIP i njegove mogućnosti za poslovnu zajednicu, a EEN Hrvatska će tijekom svibnja ili lipnja s partnerima organizirati međunarodnu konferenciju u okviru koje će biti i brokerage event za poduzetnike sudionike konferencije. Kao i do sada, svakog mjeseca pripremit će se elektronski newsletter, a jednom u dva mjeseca sastajat će se predstavnici konzorcija koji čine Europsku poduzetničku mrežu u Hrvatskoj. „Radit ćemo i dalje na promociji BCD i TSS baza podataka kako bi preko baze poslovne suradnje hrvatski poduzetnici lakše našli poslovne partnere na inozemnom tržištu. Vjerujem da ćemo u našim svakodnevnim poslovima, koji uključuju kontakte s tvrtkama i odgovaranja na upite iz Hrvatske i Europske unije, učiniti korak naprijed za podizanje konkurentnosti našeg gospodarstva i jačanje pozicije hrvatskih tvrtki na tržištu Europske unije“, zaključila je Vesna Torbarina.

Studija o hrvatskom inovacijskom potencijalu

Jesmo li spremni za novitete? BICRO je u okviru projekta FIDIBE pokrenuo izradu studije koja bi pokazala kolika je spremnost Hrvatske za nove proizvode i usluge. Cilj projekta je razviti inovativnost i znanja kroz iskustva dobrih praksi u drugim zemljama U sklopu suradnje u projektu FIDIBE (Development of Innovative Business Parks to Foster Innovation and Entrepreneurship) namijenjenom razvoju inovativnih poslovnih parkova na području Jugoistočne Europe, Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO pokrenuo je izradu studije koja pokazuje spremnost Hrvatske na stvaranje novih i inovativnih proizvoda i usluga. Osnovni cilj projekta FIDIBE jest povećanje inovativnog potencijala i konkurentnosti u regiji, razvoj i podrška inovacijama i inovativnim malim i srednjim poduzećima koja djeluju unutar regije, te promocija poduzetništva i razvoj gospodarstva koje se ponajprije temelji na znanju. Projekt će se provesti u razdoblju od tri godine, a osnovne aktivnosti

uključuju odabir najbolje prakse u vođenju inovacijskih parkova u regiji, kreiranje jedinstvenog priručnika za pokretanje inovacijskih parkova, razmjenu iskustava i organizaciju specijalističkog učenja, odabir poduzeća-stanara inovacijskog parka te pripremu studije izvodljivosti za pokretanje inovacijskih parkova u svakoj od regija prema odabranoj najboljoj praksi. Analiza inovacijskog potencijala svih regija koje sudjeluju u projektu prva je faza u izvođenju projekta, a rezultati studije će tijekom siječnja 2010. godine u cijelosti biti predstavljeni javnosti. Osigurano 2,8 milijuna eura Sudjelovanjem u tom projektu Hrvatska će se približiti nužnim pretpostavkama za razvoj najvažnijih potencijala naše konkurentske prednosti - inovacije i znanja. Uz osiguravanje infrastrukturnih

pretpostavki, u vidu lokacije i adekvatnih poslovnih i specijaliziranih prostora te nužne poslovne podrške za razvoj poslovanja inovativnim poduzetnicima, projekt će prenositi dosadašnja saznanja, iskustva i najbolje prakse iz drugih zemalja kako bi se one što kvalitetnije i učinkovitije primijenile i u našem poslovnom prostoru”, kaže direktor Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske BICRO Dalibor Marijanović. U projektu sudjeluje devet partnera iz sedam zemalja (Grčke, Italije, Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Hrvatske), u kojima svaki predstavlja ključnu instituciju za područje inovacija i razvoj poslovnih parkova u svojoj regiji. Financiranje je osigurano iz strukturnih fondova Europske unije u sklopu Transnacionalnog programa Jugoistočne Europe iz kojih će se za potrebe projekta izdvojiti ukupno 2,8 milijuna eura.

enterprise europe

Kako iskoristiti novac iz SAPARD-a

Europski prsti u hrvatskoj marmeladi Iz programa SAPARD Glaziru je osigurano gotovo 10 milijuna kuna uloženih u ukupno 25 milijuna kuna vrijedan projekt izgradnje poslovno-proizvodnog pogona Boris Odorčić odorcic@privredni.hr Europska unija kroz program SAPARD (Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development) hrvatskim poduzetnicima osigurava financijska sredstva za projekte iz područja poljoprivrede i ruralnog razvitka. Među tvrtkama koje su se javile na natječaj i uspjele dobiti sredstva jest i Glazir, čija je osnovna djelatnost proizvodnja voćnih fila, punila, marmelada te kakao-krem proizvoda za potrebe pekarske industrije. Iz programa SAPARD toj je tvrtki osigurano gotovo 10 milijuna kuna uloženih u ukupno 25 milijuna kuna vrijedan projekt izgradnje poslovno-proizvodnog pogona u Novakima Oborovskim u okolici Zagreba. Valja naglasiti kako je ta tvrtka prva iz Četvrtog kruga natječaja koja je uz osigurana sredstva uspješno i realizirala projekt. Strogo definirana pravila Zdenka Kovačević Balen, izvršna direktorica Glazira, ističe kako su pravila za pot-

pore iz SAPARD-a strogo definirana te da ih treba poštivati. „Ne postoji nešto što treba istaknuti u prijavi kako bi zahtjev bio odobren – on jednostavno mora sadržavati sve potrebno i specificirano. U našem slučaju, pak, velik problem predstavljao je vremenski rok. S obzirom na to da smo bili u Četvrtom krugu natječaja korisnika projekta, vrijeme koje smo imali za realizaciju projekta bilo je uistinu kratko. Nismo smjeli započeti s gradnjom pogona, pa čak ni s pripremom zemljišta, dok nismo dobili odgovor od SAPARD-ove agencije o prihvaćanju našeg zahtjeva. Nismo smjeli obaviti ni uplatu prema nekom dobavljaču kako bismo napravili rezervaciju“, pojašnjava ona. Dodaje kako su odobrenje dobili u svibnju, a do 30. rujna morali su imati uporabnu dozvolu, što se u konačnici prolongiralo do 30. listopada 2009. godine. Zdenka Kovačević Balen ističe kako joj je poznat slučaj tvrtke koja je čekajući odgovor od SAPARD-ove agencije samostalno krenula u investiciju. Međutim, prekasno je dobila potvrdu o prihvaćanju projekta, krenula je u ulaganje, što je protivno pravilima, pa toj tvrtki potom nije preostalo ništa drugo nego zahvaliti SAPARD-ovoj agenciji. Osim novih

poslovnih prostora i pogona, tom investicijom stvoreni su i preduvjeti za daljnji tehnološki razvoj tvrtke. „Dio osiguranih sredstava uložen je u unaprjeđenje proizvodne tehnologije čime se omogućava povećanje produktivnosti i kvalitete proizvoda te tako i konkurentnost na domaćem i inozemnom tržištu. Osim toga,

Pravila za potpore iz SAPARD-a strogo su definirana i moramo ih poštivati. Prijava mora sadržavati sve potrebno i specifirano, a vrlo je važno i poštovati sve zadane rokove ovim smo projektom obuhvatili i unaprjeđenje skladišnog prostora koje će nam uvelike olakšati rad“, naglašava ona. Suradnja i s konkurencijom Odnos s državnim institucijama i bankama, tvrdi, uvijek može biti bolji. Subvencije i potpore tvrtkama mogu

olakšati poslovanje, baš kao i banke koje nerijetko, s druge strane, poslovnim subjektima nude nepovoljne kredite s visokim kamatama te im tako ne izlaze u susret. Na sreću, Glaziru se to nije dogodilo jer ih je kroz projekt izgradnje novog proizvodno-poslovnog pogona pratila Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). „U protivnom bismo imali velikih poteškoća s visokim kamatama komercijalnih banaka i općenito realizacijom projekta“, napominje Zdenka Kovačević Balen. Inače, Glazirovi proizvodi prisutni su na europskim i svjetskim sajmovima čime ta tvrtka nastoji uvijek biti u korak s novitetima. Konkurencije ima mnogo i svakodnevno se pojavljuje nova. U pravilu je lojalna, kaže ona, a s nekim konkurentskim tvrtkama čak i poslovno surađuju. Među budućim aktivnostima ističe nova ulaganja, i to ponajprije u tehnologiju i opremu. Planira se i proširenje asortimana na slani program namijenjen pekarskoj industriji. K tomu, prodaju žele proširiti na ona područja i države u kojima na policama prodavaonica još uvijek nema Glazirovih proizvoda.

www.een.hr

18. siječnja 2010.

4 5

Elektronsko plaćanje

Rezervne milijarde Prijelazom na elektronsko plaćanje moguće su uštede na državnim razinama do 0,8 posto BDP-a: na godišnjoj razini to je ušteda koja može dosegnuti do 3,4 milijarde eura Lada Stipić – Niseteo niseteo.lada@skynet.be

ovakvih vrsta isplata prepreka su prekograničnim transferima. Konačno, mnogi potencijalni korisnici još nisu sigurni je li sustav zaštićen od mogućeg upada i zloporaba. Prema posljednjim objavljenim podacima iz 2006. godine, broj transakcija bez upotrebe novca u 16 zemalja EU-a dosegnuo je 72 milijarde, procesuirajući 1,3 posto BDP-a.

Tvrtke, javna uprava i potrošači na razne vrste isplata u 2006. su godini dali 2,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ili 158 milijardi eura. U slučaju masovnog ili čak potpunog prelaska na elektronsko plaćanje može biti ušteđeno 0,2 posto BDP-a, što znači da prijelaz s papirnatih uplatnica pristiglih poštom na slanje i plaćanje računa elektronskim putem oslobađa iznose koji se procjenjuju od 0,4 do 3,4 milijarde eura godišnje. Maksimalna ušteda je 0,8 posto BDP-a. To su podaci Europske komisije iskorišteni za ilustraciju važnosti interneta pri slanju i plaćanju računa. Elektronsko slanje računa (e-invoicing) je, prema definiciji EK-a, elektronski transfer informacija o plaćanjima i računima putem interneta ili drugih sredstava elektronske komunikacije između tvrtki, javnog sektora i potrošača uključenih u komercijalne transakcije. Brojke su i okosnica ideje o brzom zaživljavanju sustava elektronskog plaćanja diljem Europske unije – SEPA – najavljujući drastične izmjene u vidovima i praksama plaćanja u dolazećim godinama. Brojne koristi Elektronske su naplate prihvatile već mnoge tvrtke iako je upotreba ograni-

Brzorastući servisi za isplate Elektronsko plaćanje osvaja teren; prema Capgemini World Payments Reportu na koji se poziva EK, godišnji je porast 9,5 posto, odnosno 68-postotni rast u razdoblju od šest godina. Zahvaljujući racionalizaciji procesa cijene plaćanja elektronskim putem smanjit će se za petinu, a troškovi operacija do 2012. bi se godine morali sniziti za 40 posto.

čena državnim teritorijima, a time i različitim praksama i formularima. Unutarnje tržište EU-a na tom se planu nije dovoljno povezalo. Koristi elektronskog plaćanja su brojne, a primarno je to da novac brže kola jer je iz sustava izbačeno slanje poštom. Time se smanjuju ili posve eliminiraju troškovi od tiskanja do slanja računa, procesuiranje uplatnica je brže i, naravno, povoljnije te, konačno, arhiviranje podataka je jednostavnije i jeftinije. Za sada se glavnim preprekama intenziv-

Koristi elektronskog plaćanja su brojne, a primarno je da novac brže kola nijem korištenju sustava e-isplata smatraju šarenilo standarda i širok raspon formata uplatnica koji kompliciraju transfer novca. Nadalje, raznolikost nacionalnih pravila i zakona koji pokrivaju legalnost

Koliki je potencijal elektronskog plaćanja pokazuje procjena da se danas između 80 i 90 posto uplatnica tiska i dobiva na papiru, a takva uplatnica s poštarinom stoji između 1,13 i 1,65 eura. Elektronsko plaćanje te troškove može reducirati na raspon od 0,28 do 0,47 eura, ili za 70 do 74 posto. Iz toga slijedi da šestogodišnja ušteda prijelazom s papira i kuverti na emailove iznosi diljem EU-a nekih 12 milijardi eura. Od prijelaza na e-plaćanje više koristi u pravilu vuče strana koja potražuje. Servisi za isplate su stoga postali brzorastuća industrija – koja ovog trenutka zahtijeva i značajne investicije.

Revizija Incotermsa 2000

Nova pravila za međunarodnu trgovinu Bez poznavanja Incotermsa, službenih pravila Međunarodne trgovačke komore za tumačenje trgovinskih termina, odvijanje međunarodne trgovine bilo bi gotovo nemoguće. Razlike u trgovinskoj praksi, tumačenjima i običajima u različitim zemljama u međunarodnoj trgovini koje su često dovodile do nesporazuma, sporova i parnica, što sve predstavlja gubitak vremena i novca, ukazale su na potrebu definiranja i tumačenja termina koji se najčešće upotrebljavaju u međunarodnoj trgovini. Zbog toga je Međunarodna trgovačka komora (ICC) u Parizu 1936. godine izdala prvu verziju međunarodnih pravila za tumačenje trgovinskih termina, pod nazivom Incoterms. Tako se izbjegla mo-

gućnost različitog tumačenja u različitim zemljama, a njihovu autentičnost priznali su i svi svjetski sudovi i drugi upravni organi te se njihovim uključivanjem u ugovore o prodaji znatno smanjila mogućnost nesporazuma koji bi mogli dovesti do pravnih komplikacija. Komisija za carine i pravila trgovanja ICC-a trenutačno izrađuje novo revidirano izdanje Incotermsa koje bi trebalo stupiti na snagu 2011. godine. Najznačajnija promjena je u broju klauzula kojih će biti manje, ali će one biti jasnije i preciznije, obuhvatit će se termini vezani uz dokumente osiguranja te elektronički transport dokumenata. Naglasak je na user-friendly pristupu, što znači da korisnici mogu brzo i jednostavno odlučiti koji paritet koristiti u pojedinoj situaciji te spoznati posljedi-

ce korištenja svakog pojedinog pariteta. Članovi Hrvatskog nacionalnog odbora Međunarodne trgovačke komore već su imali prilike vidjeti prijedlog promjena i komentirati ih. Po objavi novih revidiranih Incotermsa, a koja se očekuje u lipnju ove godine, ICC Hrvatska izdat će dvojezičnu (englesko-hrvatsku) publikaciju Incoterms 2010 te održati nekoliko seminara na tu temu. Hrvatski nacionalni odbor Međunarodne trgovačke komore osnovan je 2003. godine kako bi i hrvatska poduzeća, obrtnici, odvjetnički uredi, fizičke osobe i drugi učlanjenjem u ICC Hrvatska mogli uživali sljedeće prednosti: jačanje veza i partnerstava s članicama ICC-a iz cijelog svijeta, korištenje informacija i usluga ICC-a, oblikovanje stava ICC-a po svim poslovnim pitanjima

kroz sudjelovanje u radu komisija ICC-a, ostvarivanje popusta na kupnju publikacija ICC-a, popusta kod sudjelovanja na seminarima u organizaciji ICC-a Hrvatska... ICC Hrvatska organizira razne seminare i konferencije na kojima renomirani svjetski stručnjaci iz pojedinih područja informiraju polaznike o novousvojenim pravilima za međunarodno poslovanje, trendovima u poslovanju i sl. Hrvatska gospodarska komora jedan je od suosnivača ICC-a Hrvatska te nacionalnom odboru pruža svu potrebnu logistiku za djelovanje. Na internet stranici ICC-a Hrvatska (www2.hgk.hr/icc) mogu se pronaći detaljnije informacije o Međunarodnoj trgovačkoj komori, aktivnostima koje ICC Hrvatska trenutačno provodi te mogućnostima učlanjivanja.

enterprise europe

EUEU NATJEČAJI NATJEČAJI

Pregled aktualnih EU natječaja koji su otvoreni s ciljem nabave robe, pružanja usluga i obavljanja radova u okviru EU programa u kojima može sudjelovati Republika Hrvatska. Natječaji su ponajprije namijenjeni tvrtkama koje žele poslovati u Hrvatskoj i ostalim zemljama korisnicama EU programa. Detaljnije informacije o natječajima i potrebnoj dokumentaciji potražite na www.safu.hr.

Dijelovi za željeznicu Chemins de fer fédéraux suisses CFF division voyageurs, Bern, Švicarska, traži nabavu dijelova za lokomotive i tramvaje te sustave za kontrolu prometa na željeznicama. Natječaj je otvoren do 20. veljače, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Chemins de fer fédéraux suisses CFF division voyageurs, Wylerstrasse 123/125, Attn: M. Marcel Auer, 3000 Berne 65, Švicarska, ili na e-mail adresu marcel.auer@sbb.ch. Više podataka o nadmetanju na www. simap.ch/shabforms/servlet/web/ DocumentSearch?NOTICE_NR=438463

tječaj je otvoren do 18. veljače, a prijave na norveškom jeziku predaju se na e-mail adresu stig.arve.nordby@tromso.kommune.no. Više podataka o nadmetanju na www.doffin.no/search/Search_AuthProfile.aspx?ID=AA6309. Namještaj za laboratorije Rikiskaup, Reykjavik, Island, traži nabavu namještaja za laboratorije Islandskog sveučilišta. Natječaj je otvoren do 25. veljače, a prijave na islandskom ili engleskom jeziku predaju se na Rikiskaup, Attn: Sveinsdottir, 105 Reykjavik, Island ili e-mail adresu utbod@rikiskaup.is. Više podataka o nadmetanju na www.rikiskaup.is.

Instalacija grijača Energetika Ljubljana, Ljubljana, Slovenija, traži uslugu instalacije grijača vode. Natječaj je otvoren do 31. ožujka, a prijave na slovenskom jeziku predaju se na Javno podjetje Energetika Ljubljana, Verovškova 62, Attn: Srečko Trunkelj, SI1000 Ljubljana, Slovenija ili e-mail: srecko.trunkelj@energetika-lj.si. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Niskopodni autobusi Stadtverkehr Rosenheim GmbH, Rosenheim, Njemačka, traži nabavu niskopodnih autobusa. Natječaj je otvoren do 7. ožujka, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Geschaeftsleitung@ Kroiss-Bus.de. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi i na www.KroissBus.de. Izgradnja toplinske mreže AFK Geothermie GmbH, Aschheim, Njemačka, traži uslugu izgradnje toplinske mreže. Natječaj je otvoren do 2. veljače, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na AFK Geothermie GmbH, Ismaninger Str 1, Attn: Hrn. Glashauser, 85609 Aschheim ili e-mail adresu bau@afk-geothermie.de. Više podataka o nadmetanju na www.afk-geothermie.de.

Fotokopirni uređaji Tromsø kommune, Tromsø, Norveška, traži nabavu fotokopirnih uređaja. Na-

POSLOVNE PONUDE IZ EU-aIZ EU-a POSLOVNE PONUDE

Na našoj internetskoj stranici www. een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Uz to možete i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu ispunjavanjem obrasca koji se nalazi na našoj internet stranici. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na een@hgk.hr kako bismo vam mogli dostaviti puni profil tražene tvrtke. Budući da se ponude objavljuju pod šiframa, potrebno je upisati broj šifre ponude za koju ste zainteresirani, te poslati upit. KONZERVIRANA TUNA Talijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju konzervirane tune u prirodnom i biljnom ulju traži tvrtke specijalizirane za pružanje posredničkih usluga (agent, predstavnik i distributer). (20100108026) UREDSKI MATERIJAL Bosanska tvrtka specijalizirana za distribuciju uredskog materijala (posebno boje/toneri za printere) nudi usluge trgovačkog posrednika i distribuciju. (20091208033)

PROIZVODI ZA ČIŠĆENJE Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju industrijskih i automobilskih proizvoda za čišćenje traži partnere te nudi usluge trgovačkog posrednika. (20100111027)

ČAJEVI Srbijanski proizvođač čaja traži distributere na stranim tržištima. (20091208027)

ALATI Austrijska tvrtka koja se bavi proizvodnjom specijalnih alata za automobilsku industriju, strojeve, tehničke konstrukcije za aeronautiku i navigaciju traži distributere i nudi usluge distribucije. (20100107014)

MLIJEČNI PROIZVODI Srbijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju mliječnih proizvoda traži partnere za zajedničko ulaganje (joint venture). Traži i distributere za svoje proizvode na stranim tržištima. (20091208016)

POVRĆE Estonska tvrtka koja uzgaja, proizvodi, prerađuje i prodaje povrće i proizvode od povrća (stopostotni prirodni sok, kaše...) traži trgovinske posrednike. Tvrtka također traži recipročnu proizvodnju i podugovaranje. U obzir dolaze i zajedničko ulaganje ili potencijalna prodaja tvrtke. (20100106025)

IT Irska tvrtka specijalizirana za razvoj softvera za menadžment poslovanja u raznim sektorima traži distributere za svoj proizvod. (20091119009)

OBRADA ČELIKA Mađarska tvrtka specijalizirana u području obrade čelika nudi se kao podizvođač te traži distributere diljem Europe. (20100107016)

NAMJEŠTAJ Mađarski proizvođač namještaja po narudžbi nudi usluge podugovaratelja tvrtkama diljem Europe. Tvrtka je zainteresirana i za formiranje joint venturea sa stranim partnerima. (20100106039).

STROJEVI Mađarska tvrtka koja proizvodi i distribuira opremu za prehrambenu industriju, dizajnira, proizvodi i stavlja u funkciju strojeve izrađene od nehrđajućeg čelika, strojeve za obradu mesa, peradi... nudi podugovaranje. (20100105023)

Upravljanje bazama podataka Royal Mail Group Limited, London, Engleska, traži uslugu upravljanja bazama podataka, intelektualnim pravima i upravljanja informacijama. Natječaj je otvoren do 8. veljače, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Royal Mail Group Limited, Group Procurement, Royal Mail, 35-50 Rathbone Place, Contact: Group Procurement, Attn: Avtar Laanda, London W1T 1HQ, United Kingdom ili e-mail adresu avtar.laanda@royalmail.com. Više podataka o nadmetanju na http://www.royalmailgroup.com/portal/rmg/jump1?catId=2 3200531&mediaId=23300561. Inženjerske usluge Eles, Ljubljana, Slovenija, traži inženjerske usluge. Natječaj je otvoren do 15. veljače, a prijave na slovenskom jeziku predaju se na Eles d.o.o., Ljubljana, Hajdrihova ulica 2, Contact: Boštjan Barl, SI1000 Ljubljana, ili e-mail adresu bostjan. barl@eles.si. Više podataka o nadmetanju na www.eles.si. Ovi i neki drugi natječaji mogu se naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije http://ted. europa.eu.

RUKAVICE Srbijanski proizvođač rukavica traži partnera za zajedničko ulaganje u Srbiji i stranim tvrtkama te nudi svoje usluge kao podizvođač. (20091209021) SANITARNI/ORTOPEDSKI PROIZVODI Talijanska tvrtka koja se bavi sanitarnim i ortopedskim proizvodima traži trgovinske posrednike u inozemstvu. (20091201036) ALUMINIJ Najveći skandinavski veletrgovac aluminija nudi trgovačko posredništvo i stoga traži podugovaratelja ekstrudiranog aluminija na našim prostorima. Tvrtka bi trebala imati veliki kapacitet (200-400 zaposlenika). (20091201039) VRTNI NAMJEŠTAJ Bosanska tvrtka specijalizirana za proiz vodnju vrtnog namještaja, jastuka, spužvi, autopokrivala, stolnjaka, posteljine, postolja od cementa za suncobrane i drugih stvari za vrt nudi i potražuje recipročnu proizvodnju. (20091207030)

www.een.hr

18. siječnja 2010.

6 7

Brokerage eventi

Mjesto poduzetničkih susreta Na većini sajmova, izložbi i konferencija organiziraju se međunarodni sastanci za mala i srednja poduzeća. Na jednom mjestu i relativno brzo poduzetnici mogu ostvariti izravnu komunikaciju s institucijama i tvrtkama s kojima žele surađivati Jedna od aktivnosti Europske poduzetničke mreže jest i organizacija brokerage evenata. Brokerage event je organizirani niz međunarodnih sastanaka na jednom mjestu za mala i srednja poduzeća iz cijele Europe. U pravilu, takvi su međunarodni sastanci organizirani u okviru sajmova, izložbi i konferencija, iako mogu biti organizirani i kao samostalan događaj. U sklopu nekog drugog događanja koje ugošćuje međunarodne sastanke, brokerage event može imati dodanu vrijednost za tvrtke u obliku besplatnog ulaza na sajam, uključivanja u katalog sajma i prilike za organizaciju dodatnih sastanaka s ostalim tvrtkama koje sudjeluju na sajmu.

Posebnost takvih događanja je u tome što tvrtke koje se prijave mogu tražiti potencijalne poslovne partnere koji odgovaraju upravo potrebama njihovog poslovanja. Time se skraćuje vrijeme traženja poslovnih suradnika pa tvrtke mogu relativno brzo izravno ostvariti kontakt i kvalitetnu poslovnu komunikaciju s onim kompanijama i institucijama koje su im poslovno privlačne i s kojima mogu ostvariti konkretnu poslovnu korist. Najvažniji element svih međunarodnih razgovora je katalog tehnologijskih profila. Taj se dokument koristi u organiziranju sastanaka i, osim u tiskanom obliku, dostupan je i na internetu što omogućuje fleksibilnost u njegovom stvaranju omogućujući nove unose profila i brze promjene u dokumentu. Tvrtke na takvim sastancima mogu sudjelovati individualno ili ih može predstaviti Enterprise Europe Network. Predstavnici EEN-a razgovaraju sa zainteresiranim tvrtkama, pomažu kod registracije za događanje i organizaciju boravka. Pojedinačni razgovori traju oko pola sata i najveći broj susreta je oko šest u jednom danu. Na većini takvih događanja odvije se najmanje 150 organiziranih sastanaka između pedesetak tvrtki.

Međunarodni susret inovativnih ICT tvrtki Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO i Tehnološki park Varaždin u okviru Europske poduzetničke mreže Hrvatske organizirali su međunarodni sastanak razvojnih institucija u informacijsko-komunikacijskom sektoru. Cilj susreta bio je omogućiti domaćim tehnološki inovativnim tvrtkama i akademskoj zajednici izlazak na međunarodno tržište te uspostavu partnerstava sa srodnim institucijama. Na susretu u prostoru Tehnološkog parka Varaždin potkraj lanjskog listopada govorilo se o e-poslovanju i elektroničkim modulima, internetu te ispitivanju

i obradi digitalnih oblika. Na susretu su sudjelovale 53 tvrtke iz sedam zemalja s više od 90 sudionika. Održano je 10 unaprijed dogovorenih službenih sastanaka tvrtki, a 26 susreta ukupno. Suorganizatori događanja bili su Steinbeis-Europa-Zentrum iz Njemačke, ITD Hungary - Agencija za investicije i razvoj trgovine, te Regionalna gospodarska komora Pécs – Baranya iz Mađarske, slovenski Znanstveno-istraživački centar u Kopru, Sveučilište Primorska, srbijansko Sveučilište u Novom Sadu, Tehnološki park Mostar i Direkcija za razvoj malih poduzetnika iz Crne Gore.

Beogradski susret tvrtki iz prehrambene industrije U Beogradu je potkraj studenog održan Osmi međunarodni sajam poduzetništva Biznis baza, u sklopu kojeg je organiziran brokerage event za tvrtke s područja prehrambene industrije. Organizator događanja bila je Europska poduzetnička mreža Srbije u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom Hrvatske. Na brokerage eventu sudjelovalo je 30 tvrtki iz Njemačke, Crne Gore i Grčke, 18 tvrtki iz Srbije, te osam hrvatskih – Databak, Geus, Krajani, Mariolina, PIK Rije-

ka, Quarnero, Ribarska zadruga Oštriga i Superius. Na Sajmu su održana 53 bilateralna sastanka između zainteresiranih tvrtki. Boris Dujmović, direktor tvrtke Mariolina s otoka Krka, kaže kako su na poslovnim razgovorima u Beogradu uspostavili vrijedne kontakte s dvije srbijanske i jednom grčkom tvrtkom. “Upravo događaji poput ovog, koji organiziraju naše institucije HGK i EEN, otvaraju nam nova tržišta i nove mogućnosti za razvoj poslovnih ideja“, zaključio je Dujmović.

Kratke vijestivijesti Kratke Potpisan ugovor o financiranju projekta Karnozin

uvođenju i testiranju analitičke i senzorske metode za kvantitativno određivanje koncentracije karnozina u pilećem mesu, ispitivanju utjecaja hibrida i spola pilića na koncentraciju karnozina te ispitivanju utjecaja sastava obroka na obogaćivanje pilećeg mesa karnozinom. Inovativne tehnologije u turizmu i energetici

U Hrvatskom institutu za tehnologiju potpisan je ugovor o financiranju tehnologijskog istraživačko-razvojnog projekta u sklopu programa TEST. Projekt pod nazivom Karnozin – funkcionalni sastojak mesa peradi financirat će se u dvije faze tijekom dvije godine u ukupnom iznosu od 1,4 milijuna kuna. Potpisnici ugovora o financiranju projekta su Hrvatski institut za tehnologiju, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te Tehnologijsko-razvojni centar Tera iz Osijeka. Tijekom provedbe projekta radit će se na

Regionalna razvojna agencija Međimurje (Redea) i Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO u suradnji s njemačkim partnerom INI-Novation GmbH organizirali su konferenciju o mogućnostima

suradnje Hrvatske i Njemačke temeljenu na inovacijama te transferu znanja i tehnologija. Konferencija je održana u prosincu prošle godine u Svetom Martinu u Međimurju, a fokus joj je bio na inovativnim ICT rješenjima iz Njemačke i Hrvatske koja mogu biti temelj za širenje suradnje na obostranu korist. Konferencija se posebno bavila tehnološkim rješenjima za turizam i logistiku, kao i onima koja se odnose na obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. Predstavljena je tehnologija koja smanjuje potrošnju goriva u automobilima, energetski učinkovita električna ulična rasvjeta te tehnologija za efikasno i tržišno isplativ sustav iskorištenja sunčeve energije. U području turizma, uz španjolski primjer poduzeća Vilau koje nudi kompletna rješenja za turističke proizvode primjenom ICT-a, predstavljena su i dva hrvatska primjera softvera – iTur aplikacijski softver za destinacijski menadžment poduzeća iTurus sum te Geanium Software za smješta-

nje sadržaja u kontekst vremena i mjesta na vizualno privlačan način poduzeća KING ICT. Publici je približena i uloga tehnologije u povećanju kvalitete života, posebice kad je riječ o zdravstvenoj skrbi starijih osoba. Reiner Wichert s Fraunhofer instituta iz Darmstadta u Njemačkoj predstavio je Ambient Assisted Living koncepte te inovativne tehnologije budućnosti i njihove moguće primjene. U okviru teme Mogućnosti za financiranje suradnje u području inovacija i transfera tehnologija prezentaciju pod naslovom BICRO programi za financiranje tehnološki inovativnih projekata održala je direktorica TEHCRO programa Ivana Nagy. Konferencija je bila namijenjena poduzećima, znanstvenicima, istraživačima, inovatorima, predstavnicima lokalne i regionalne uprave, udruženjima gospodarstvenika, turističkim zajednicama i agencijama, predstavnicima muzeja i kulturnih organizacija, ali je bila otvorena i svim zainteresiranima za teme te konferencije.

enterprise europe

18. siječnja 2010.

EEN Makedonija

Lakše do poslovnih partnera Konzorcij čine četiri institucije koje makedonskim tvrtkama pomažu u međunarodnoj poslovnoj suradnji, inovacijama, prijenosu znanja i tehnologija te uključivanju u projekte istraživanja i razvoja

Članovi EEN-a Makedonija www.een.mk Univerzitet Sv. Kiril i Metodij – Skopje (UKIM) - koordinator projekta Krste Misirkov BB, 1000 Skopje Kontakt: tel. + 389 2 3293 204 www.ukim.edu.mk Fondacija za menadžment i industrijsko istraživanje (MIR) Risto Ravanovski 15A, 1000 Skopje Kontakt: tel. + 389 2 3077 008 www.mir.org.mk Agencija za podršku poduzetništva u Republici Makedoniji (APPRM) Nikola Vapcarov 7, 1000 Skopje Kontakt : tel. + 389 2 3120 132 www.apprm.gov.mk Privredna komora Republike Makedonije (SKM) Dimitrie Čupovski 13, 1000 Skopje Kontakt: tel. + 389 2 3244 023 www.mchamber.org.mk Makedonski konzorcij Europske poduzetničke mreže čine četiri partnera, skopski Univerzitet Sveti Kiril i Metodij, Fondacija za menadžment i industrijsko istraživanje, Agencija za podršku poduzetništvu u Republici Makedoniji te Privredna komora Republike Makedonije. U međunarodnoj poslovnoj suradnji makedonskim tvrtkama pomažu Univerzitet, Agencija za podršku poduzetništvu i Privredna komora. Kod inovacija, prijenosa znanja i tehnologija pomažu im Univerzitet, Fondacija za menadžment i Agencija za podršku poduzetništvu, a kod uključivanja u projekte istraživanja i razvoja Europske unije Univerzitet i Agencija za podršku poduzetništvu. Na projektu Europske podu-

zetničke mreže radi 18 ljudi – znanstvenika prirodoslovnih i društvenih znanosti te osoba s iskustvom u poduzetništvu, istraživanjima i savjetovanju. U najvećem dijelu svoga rada EEN Makedonija pruža usluge i prenosi informacije o poslovanju u Europskoj uniji, pronalazi rješenja za potrebe tvrtki te izrađuje profile svojih korisnika i objavljuje ih na internetu. EEN Makedonija pomaže malim i srednjim tvrtkama u pronalaženju partnera, posebice u području inovacija i ekspertize, te ih obučava o zaštiti prava na intelektualno vlasništvo. Makedonskim tvrtkama nude se i informacije o međunarodnim natječajima na kojima mogu sudjelovati i domaće kompanije. U potrazi za informacijama Makedonske tvrtke od Poduzetničke

Poziv na suradnju OPREMA Makedonski proizvođač opreme od zavarenih cijevi od nehrđajućeg čelika za industriju hrane i pića te industriju prerade duhana i nestandardizirane opreme, kao što su reaktori, spremnici i miješalice, traži poslovnog partnera za poboljšanje proizvodnje, dobavljača sirovina i materijala te aktivne distributere za prodaju svojih proizvoda.

mreže najviše traže informacije o poslovnoj suradnji te susrete s poduzetnicima s kojima je moguća suradnja, a velik je interes i za informacije o zajedničkim ulaganjima te suradnji u proizvodnji. Traže pomoć i pri sudjelovanju u europskim

EEN Makedonija u budućnosti želi naglasak svog rada staviti na izravne kontakte s kompanijama projektima, za plasman tehnoloških inovacija te financijsku pomoć po povoljnim uvjetima. Makedonske kompanije su najviše zainteresirane za plasman svojih poljoprivrednih proizvoda na hrvatsko tržište te za suradnju s hrvatskim

tvrtkama u području turizma. Tvrtke u Makedoniji najviše nejasnoća u poslovanju s Europskom unijom imaju u pitanjima vezanima za carinske barijere i neusuglašenost standarda, a mnoge od njih imaju i problem konkurentnosti zbog premalih kapaciteta za veći izvoz svojih proizvoda, kaže koordinator EEN-a Makedonija, profesor sa skopskog Univerziteta Sv. Kiril i Metodij Viktor Stojmanovski. „Naše kompanije uglavnom surađuju sa zemljama bivše Jugoslavije te susjedima Grčkom, Turskom i Bugarskom. Makedonski konzorcij redovito koristi alate koji su stvoreni unutar Europske mreže, a nudimo individualne usluge kod stvaranja poslovnih kontakata. U budućnosti želimo staviti naglasak na izravne kontakte s kompanijama“, zaključuje Stojmanovski.

Robna razmjena Hrvatske i Makedonije zemlji, u potrazi je za dugoročnim partnerima za poboljšanje tehnoloških kapaciteta, distribucije i prodaje. Tvrtka također nudi recipročnu proizvodnju.

NAMJEŠTAJ Makedonska tvrtka specijalizirana u proizvodnji furnirnih krpa i svih vrsta namještaja, osim tapeciranog, u potrazi je za dugoročnim partnerima već aktivnim u preradi drva suvremenim tehBILJNA ULJA I MASTI nologijama. Traži se i iskusan distributer Makedonski proizvođač rafiniranih bilj- koji bi distribuirao proizvode na svom nih ulja i masti, najstarija takva tvrtka u lokalnom tržištu.

Zadnjih godina robna razmjena između Hrvatske i Makedonije bilježila je značajne stope rasta koje su se kretale u rasponu od tri do čak više od 40 posto. Od 2004. godine izvoz u Makedoniju je udvostručen sa 74 milijuna dolara na 143,1 milijun, dok je uvoz porastao sa 116,6 milijuna na 278,8 milijuna. Taj veliki rast usporen je tijekom prošle godine kada je u prvih šest mjeseci uvezeno 28,5 posto manje robe nego u istom razdoblju 2008., a izvezeno 27,2 posto manje robe. U Makedoniju hrvatske tvrtke najviše izvoze električne transformatore,

statičke pretvarače, staklenu robu, čokoladu i lijekove, dok iz Makedonije najviše uvozimo proizvode od željeza i čelika, te vino i prehrambene proizvode. Hrvatska je od 1993. godine do kraja prvog tromjesečja prošle godine, prema podacima HNB-a, uložila 66 milijuna eura u Makedoniju i po vrijednostima ulaganja ta zemlja je Hrvatskoj na devetom mjestu. Samo u 2008. godini uloženo je 39,4 milijuna eura, što je bila trećina ukupnih ulaganja Hrvatske u inozemstvo u toj godini.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3610, 18. siječnja 2010.

( do 130 mil kn

( 9 vrsta

godišnji promet ogradnih sustava

trokut sendviča

Montana plus, Zagreb

Betafence Hrvatska, Zagreb

Sve za ogradu na jednom mjestu

Zdrav putni obrok U pripremi sendviča koriste se najkvalitetnije domaće sirovine, a pakiraju se bez konzervansa, u posebnoj kombinaciji atmosfere koja im čuva svježinu

Korisnici usluga Betafencea uglavnom su građevinske tvrtke, ali i investitori

a popularizaciju sendviča, odnosno obroka koji se sastoji od jedne ili dviju kriški kruha između kojih se umeću različite namirnice, zaslužan je engleski aristokrat iz 18. stoljeća John Montagu, četvrti grof od Sandwicha. On je, naime, tijekom kartanja često govorio batleru da mu donese nešto za prigristi. Stoga je jednom takvom prigodom njegov poslužitelj odlučio staviti komad mesa između dvije kriške kruha te odnijeti grofu kojemu se takav obrok svidio jer je istodobno mogao kartati i jesti te pritom ne uprljati karte. I tako je, prema legendi, nastao sendvič, a među takvim putnim obrocima u Hrvatskoj danas su zasigurno najpopularniji oni robne marke Montana plus. Špiro Vučičić, direktor Montane plus, kaže kako je tvrtka osnovana 1998. godine te da je ona zapravo prvi hrvatski proizvođač konfekcioniranih sendviča i jedini proizvođač sendviča s produljenom svježinom bez kon-

zervansa. U tvrtki je zaposleno 50 radnika i dio je sustava Atlantic Grupe, gdje u divizijskoj organizaciji posluje u okviru divizije Zdravlje i njega. “U ponudi Montane plus postoji nekoliko kategorija sendviča s pojedinačnim asortimanima. Montana trokut sendviči produljene svježine najpoznatiji su u asortimanu i imaju najdulju tradiciju na tržištu, te su jedini sendviči takve vrste u Hrvatskoj, ali i regiji. Uz devet vrsta Montana trokut sendviča, veliki uspjeh kod potrošača ostvaruju i Montana classic sendviči u šest okusa, koji od samog lansiranja prije dvije godine ostvaruju impozantne stope rasta. Tu je i Montana mini classic sendvič, namijenjen prodaji u vending aparatima”, rekao nam je Vučičić. I slatki program “Za desetu obljetnicu Montana asortiman se širi i na slatki program - dvije vrste Montana kolača/ muffina (čokolada s višnjama i jabuka), te dvije vrste Montana pita, od

višnje i od jabuke”, ističe Vučičić. Prema njegovim riječima, u pripremi sendviča koriste se najkvalitetnije domaće sirovine, a pakiraju se bez konzervansa, u posebnoj kombinaciji atmosfere koja im čuva svježinu više od 10 dana. Također, valja naglasiti kako je Montana plus svoje proizvodne procese uskladila s normama HACCP-a (Hazard Analysis and Critical Control Points - Analiza opasnosti i kritične kontrolne točke) te ISO standardima. U bu-

Montana trokut sendviči produljene svježine su jedini sendviči takve vrste u Hrvatskoj, ali i regiji dućnosti se planira daljnji razvoj slatkog asortimana te širenje brenda Montana na tržišta u regiji, na kojima još ne postoji konfekcionirani sendvič ovog tipa, zaključuje Vučičić. (B.O.)

etafence Hrvatska je tvrtka u većinskom vlasništvu belgijske kompanije Betafence, vodećeg europskog proizvođača i distributera gotovih ogradnih sustava. Direktor Betafencea Hrvatska Mario Ergović kaže kako je ta tvrtka, osnovana 2008. godine, usko specijalizirana za ugradnju i distribuciju Betafence ogradnih sustava koji se koriste za ograđivanje obiteljskih kuća, škola, tvornica, skladišta, vrtića, sportskih objekata, igrališta... Korisnici njihovih usluga, kaže, uglavnom su građevinske tvrtke, ali i investitori koji sve češće izravno kontaktiraju tvrtku jer žele da im upravo Betafence Hrvatska postavi ogradu. Kruna svih dosadašnjih aktivnosti te tvrtke koja trenutačno zapošljava pet osoba je lani otvoren Centar za ograde. “Ideja za otvaranje takvog centra rodila se ubrzo nakon pokretanja poduzeća u Hrvatskoj. Centar za ograde zamišljen je kao mjesto na ko-

jem se može vidjeti kako izgleda postavljena ograda, gdje se mogu dobiti stručni savjeti nužni za postavljanje ograde, izraditi tehnički crteži koje je

Betafence ogradni sustavi koriste se za ograđivanje obiteljskih kuća, škola, tvornica, skladišta, vrtića, sportskih objekata te igrališta moguće koristiti kod projektiranja i, naravno, kupiti ograda. Sličan koncept imaju poduzeća koja se bave prodajom kuhinja po mjeri. Zanimljivo je da je Hrvatska prva država s takvim konceptom prodaje i za sada možemo potvrditi da je otvaranje Centra pun pogodak. Trenutačno su pred otvaranjem centri za ograde u Pragu i Madridu, a u Hrvatskoj je u planu otvaranje još jednog u Istri”, pojašnjava Ergović. Prema njegovim procjenama, godišnji promet

gotovih ogradnih sustava u Hrvatskoj kreće se između 110 i 130 milijuna kuna. Međutim, tvrdi, nemoguće je procijeniti kolika je vrijednost onog dijela tržišta koje se odnosi na obiteljske kuće gdje trenutačno vlada “uradi sam” pristup. Malonogometni tereni Mišljenja je kako će se upravo vlasnici tih kuća sve više okretati jednostavnijim, dugotrajnijim i, na kraju, povoljnijim rješenjima. A ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i prihvaćanjem sigurnosnih normi koje jasno definiraju postavljanje ograda oko javnih objekata, očekuje rast tog tržišta i do 50 posto. Tvrtka priprema i plan prema kojem će vlasnici ograda moći svoju staru ogradu zamijeniti novom, uz nadoknadu koja će se obračunavati po kilogramu stare ograde. Također, gradovima u Hrvatskoj planiraju ponuditi besplatne malonogometne terene čija će se ograda koristiti i kao prostor za oglašavanje. (B.O.)

14 HRVATSKA & REGIJA Privatizacija u BOSNI i HERCEGOVINI

*vijesti NLB se mora dokapitalizirati Španjolska banka Santander zanima se za kupnju 30,6 posto udjela što ga u Novoj Ljubljanskoj banci ima banka KBC, partnerica iz Belgije, koja se odlučila povući iz vodeće slovenske banke nakon što je shvatila da joj tamošnja politika neće dopustiti stjecanje većinskog udjela. Uz vlasnička previranja NLB pritišću i drugi problemi koje se kani riješiti dokapitalizacijom u visini od 250 milijuna eura. Najprije se tvrdilo da je dokapitalizacija nužna zbog daljnjeg prodora NLB-a u tržišta Jugoistočne Europe. Franc Križanič, ministar financija, opravdavao je

Privredni vjesnik Broj 3610, 18. siječnja 2010.

većao na 96.672 – ta je nezaposlenost ravna onoj iz 1992. kada je počela kriza u zapošljavanju i onoj iz 2004. godine kada je kriza počela jenjavati. Trenutačna nezaposlenost bila bi još veća da vlada nije aktivirala mjere u obliku skraćenog radnog tjedna i čekanja na posao, kojima se pogubno širenje nezaposlenosti uspjelo donekle usporiti. ”Končarevac” na ispitivanju u Sarajevu U depou Željeznica Federacije BiH u Rajlovcu kod Sarajeva na ispitivanju je prvi primjerak elektromotornog niskopodnog vlaka proizvedenog u zagrebačkom Končaru. U izradi vla-

Prodati ili ne prodati, pitanje je sad Podijeljena su mišljenja vlasti i stručnjaka o tomu treba li u vrijeme recesije prodavati nacionalne vrijednosti, među koje se ubraja i Energoinvest Zdravko Latal latal@privredni.hr

dokapitalizaciju financiranjem investicijskih poslova u Libiji. Prava istina ipak je izbila na vidjelo. NLB formalno ima kapitalsku adekvatnost u okviru zakonski propisanih 10 posto. Na žalost, adekvatnost je postignuta izdavanjem kapitalskih instrumenata (podređeni, hibridni i inovativni instrumenti) koji se trenutačno prodaju uz velike popuste, a novi se praktično ne izdaju. Ne oživi li tržište, NLB mora u tri godine otplatiti 700 milijuna eura tih instrumenata. Kako se zamjenski kapital ne može naći na tržištu, potražit će se dokapitalizacijskim mehanizmima od države. Belgijska banka KBC rekla je da u dokapitalizaciji neće sudjelovati. Sve više slovenskih radnika bez posla U prosincu je u Sloveniji bez posla ostalo novih 1226 ljudi. Ukupan broj nezaposlenih tako se po-

ka sudjelovale su i tvrtke iz BiH, a cijena mu je 5,3 milijuna eura. Četverodijelni vlak ima 176 sjedaćih i 229 stajaćih mjesta, a maksimalna brzina mu je 160 kilometara na sat. Nakon probnih vožnji vlak će biti pušten u promet na domaćim linijama. U veljači Željeznice FBiH očekuju prvu od devet garnitura brzih nagibnih vlakova španjolske proizvodnje tipa talgo, koji dostižu brzine do 220 kilometara na sat, a prometovat će isključivo na međunarodnim linijama. BiH: Ino ulaganja manja za 40 posto U devet mjeseci 2009. u BiH je, prema podacima Agencije za promociju inozemnih ulaganja BiH, investirano 420 milijuna eura, što je za 40 posto manje nego u isto vrijeme 2008. godine. Prema visini stranih ulaganja u regiji, BiH se nalazi iza Srbije, Hrvatske, Crne Gore, a ispred Albanije i Makedonije.

vije informacije i dva stajališta o privatizaciji tvrtki u većinskom državnom vlasništvu, kao što je sarajevski Energoinvest, negdašnji gospodarski div i jedan od najvećih izvoznika u bivšoj državi s godišnjim izvozom vrijednim 800 milijuna dolara, plijene pažnju javnosti i stručnjaka. Mišljenja su podijeljena, ali prevladavaju tvrdnje kako nije vrijeme da se za mali novac prodaju nacionalne vrijednosti. Pogotovu stoga što bi se taj novac utrošio za pokrivanje proračunskih rupa, a ne u novu proizvodnu vrijednost. Informacija o prodaji 67 posto državnog vlasništva u Energoinvestu

stigla je nakon što je vlada Federacije nedavno usvojila plan i program rada Agencije za privatizaciju FBiH te plan prodaje državnog vlasništva u devet kompanija. Prema tom će se planu iduće godine započeti s privatizacijom onih tvrtki koje ne ostvaruju značajniju dobit ili posluju s gubitkom. Plan privatizacije Planom je predviđena ponovna privatizacija 88 posto državnog vlasništva mostarskog Aluminija jer proces privatizacije još nije okončan, zatim 67 posto Fabrike duhana Mostar za koju je raskinut ugovor s prethodnim inozemnim kupcem, 67 posto Energoinvesta, 19,25 posto Bosnalijeka čiji će državni kapital najvjerojatnije biti ponuđen na burzama, 51

NAJUSPJEŠNIJA POSLIJERATNA GODINA Protekla je godina, i pored utjecaja krize na smanjenje investicija u svijetu, za Energoinvest bila najuspješnija od okončanja rata. Zahvaljujući obavljenim poslovima na inozemnim tržištima u vrijednosti od 207,2 milijuna konvertibilnih maraka, u matičnoj tvrtki ostvaren je profit od 7,5 milijuna KM. Sa 23 tvrtke kćeri u svijetu, od kojih je 50 posto u većinskom vlasništvu Energoinvesta, ukupan profit iznosio je 10 milijuna KM, priopćio je na tradicionalnoj novogodišnjoj konferenciji za novinare generalni direktor Džemail Vlahovljak, koji je ponovno istaknuo kako nije vrijeme za privatizaciju 67 posto državnog kapitala te tvrtke.

posto Remontnog zavoda Travnik, potom 65,8 posto UNIS-a, 67 posto GP Hidrogradnje, 67 posto KTK Visoko, 66,56 posto Šipad Export-Importa te još nekih poduzeća. Najviše dvojbi izazvala je namjera vlade FBiH da proda Energoinvest. Prema informacijama sarajevskih medija, već je određena i cijena kapitala. Ispod 130 milijuna konvertibilnih maraka (KM) nitko neće postati vlasnik negdašnjeg giganta, ali i sad uspješne kompanije. Kupac će morati zadržati i sve radnike. Ekonomski stručnjaci gotovo su jednoglasni u mišljenju da Energoinvest ne bi trebalo prodavati. Džemail Vlahovljak, prvi čovjek kompanije, istaknuo je kako se država i Bošnjaci olako odriču najvećih nacionalnih vrijednosti, a kao primjer brzopletosti naveo je prodaju cementara u vrijeme obnove zemlje. Novi ugovori “Prodaja Energoinvesta bit će veoma složen proces jer mi imamo 22 kompanije, među kojima je Elektrooprema, velika tvrtka u Meksiku, zatim inženjering u Maleziji, imamo mnogo imovine i milijunskih potraživanja”, upozorio je Vlahovljak. Energoinvest

je i u vrijeme recesije poslovao pozitivno te dobivao nove poslove. Prošlu će godinu tvrtka, kaže Vlahovljak, završiti s novim ugovorenim poslovima, što ulijeva optimizam za uspješno poslovanje i u 2010. godini. Tako je lani u u Libiji je dobiven posao vrijedan 160 milijuna eura na izgradnji dalekovoda različitih napona. Potpisivanjem ugovora od osam milijuna dolara u Kongu tvrtka se vratila na tržište Srednje Afrike. Petrolinvest, tvrtka u većinskom Energoinvestovom vlasništvu, dobila je posao na realizaciji projekata naftne industrije Samatraku vrijedan od 30 milijuna eura. U Srbiji je okončan posao u TE Obrenovac težak 33 milijuna eura, a uskoro će se znati i rezultati natječaja za sličan posao na TE Kosovo B. Pritisak stručnjaka na vladu FBiH da se izuzme Energoinvest iz “paketa” za privatizaciju je toliko jak da se zatražilo i od Valentina Inzka, visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH i specijalnog predstavnika EU-a, da zaustavi prodaju Energoinvesta. Najava privatizacije te tvrtke potaknula je i nagađanja da je riječ o još jednoj pljački.

www.privredni.hr Broj 3610, 18. siječnja 2010.

RAČUNSKI SUD NADZIRE I – SUDI

Kraj karijere u kantama za smeće Slovenski Računski sud zapečatio je karijeru Karla Erjavca, ministra okoliša, koji se, inače, već nalazi na prangeru kao bivši ministar obrane zbog sumnjivih poslova s finskom Patrijom. Tko je sljedeći? Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

danima opuštenog življenja na razmeđi dviju godina, slovenskom ministru okoliša Karlu Erjavcu nije bilo dano prepustiti se blagdanskim bezbrižnostima. Afere su ga stegle s više strana. No, kakve li ironije: s ministarskog stolca neće ga oboriti “najtransparentniji posao s finskom Patrijom” (nabava skupih oklopnjaka na osam kotača) ni problematična prodaja državnog udjela u poduzeću Energetika Projekt. “Veliki Karlo” koji je koaliciju uvećao s osam zastupnika umirovljeničke stranke stradat će na krajnje profani način – na kantama za smeće. Izbjegavanje obveza Računski sud, inačica državne revizije, koji u Sloveniji nadzire zakonitu i svrsishodnu uporabu proračunskog novca, otkrio je da resor nadležan za zaštitu okoliša ne ispunjava, inače notornu, zakonsku obvezu o odvojenom prikupljanju otpada, što je važno za njegovo kasnije recikliranje. Uvijek iskrsnu neki razlozi zbog kojih se u Sloveniji prešutno prelazilo preko jasne i svrsishodne zakonske obveze. Odvojeno skupljanje smeća stalno se odgađa, ali se ne odgađa i uporaba proračunskog novca dodijeljenog za ispunjavanje dobre ekološke namjere. Računski sud u Sloveniji nije, kao Državna revizija u Hrvatskoj, tigar od papira. Računski sud računa, ali i sudi. Tako je taj sud naredio ministru Karlu Erjavcu osam mjera za

Računski sud je otkrio da resor nadležan za zaštitu okoliša ne ispunjava zakonsku obvezu o odvojenom prikupljanju otpada dovođenje u sklad zakonske obveze s novcem poreznih obveznika koji se proračunskim tehnikama izdvaja za tu svrhu. Ministarstvo okoliša, međutim, provelo je šest mjera. Dvije je preskočilo. To je bilo dovoljno Računskom sudu za zaključak da je Erjavec grubo kršio obvezu dobrog poslovanja te da ga stoga treba smijeniti. Pre-

mijer ne može samo tako primiti na znanje pismo sa zaključcima Računskog suda. Mora ga proslijediti parlamentu. Opće je uvjerenje da će zastupnici razriješiti ministra okoliša. Uostalom, njegov mogući nasljednik već je pristao da ga se ubaci u proceduru imenovanja. Karijera ministra Karla Erjavca će, najvjerojatnije, završiti na kantama za smeće, što ne znači da će se zbog toga zaboraviti njegov udjel u zamućivanju “najtransparentnijeg posla” s naoružavanjem slovenske vojske. Podsjetimo, Erjavec je bio u prethodnom mandatu, u vladi Janeza Janše, ministar obrane koji je formalno

Tko plaća besplatne novine Tijekom predblagdanskog razdoblja slovensko istraživačko novinarstvo potrošilo je mnogo crnila ne bi li razmrsilo tajne o financiranju besplatnih novina koje su prije zadnjih izbora trebale Janši utrti put do još jednog mandata. Janša nije uspio i besplatne novine što ih je slovenska pošta dostavljala svakom domaćinstvu prestale su izlaziti odmah nakon izbornog debakla.

odobrio kupnju problematičnih oklopnjaka, za veći iznos od očekivanog, a s manje nadogradnji. Dio oklopnjaka, naime, ugovoren je bez ikakvog naoružanja i druge važne opreme. Oružarski posao, kao što se zna, popraćen je s nekoliko desetaka milijuna eura korupcijskog novca koji je prije više godina ponikao u finskim izvoznim poslovima. Tim novcem sada se bave policije i tužilaštva triju zemalja. Patria trese Sloveniju Nepobitno je utvrđeno da se dio novca, koji je nestao u Finskoj, pojavio u Austriji. Posrednici u poslu (Riedl i Wolf, te celjski slikar Cekuta s dobrim političkim vezama) dobili su provizije finskog isporučitelja vojne opreme. Kamo su ga i kome proslijedili – pojedincima ili političkim strankama – tek treba razotkriti. Gdje je u Sloveniji ponikao novac za podmazivanje oružarskog posla

zbog čega su iz vrha finske Patrije već nestali visoki direktori, pitanje je koje će još dugo tresti državu

na sunčanoj strani Alpa. Na margini toga pitanja slovenski novinari potežu zanimljive usporedbe s aktualnim događajima u Hrvatskoj, pronalazeći zanimljive sličnosti. I Hrvatska i Slovenija željele su izaći iz bivše državne tvorevine. Pri izlasku obje su se zapetljale u problematične poslove s oružjem. Uočava se da su u istom razdoblju dva premijera, Sanader u Hrvatskoj i Janša u Sloveniji, zabrazdili u poludemokratske politike. Sanaderu je došao račun . Tko, međutim, dobiva sličan račun za sličnu politiku u Sloveniji? Čini se da račun stiže Karlu Erjavcu na stol. I on je, naime, bio mali autokrat u maloj, ali za obje koalicije važnoj umirovljeničkoj stranci. No, sve sluti da priča ne završava s njime.

SANADEROV MAČ NAD JANŠINOM GLAVOM Otpor autokratskim metodama u Sloveniji neće se primiriti najvjerojatnijim prevođenjem ministra Erjavca u zastupničke klupe Državnog zbora. Sve češće se spominje i Janeza Janšu na čiji bi stol također trebali stići neki računi. On je, naime, zaprijetio - događanjem naroda! Aktualnoj vladi koja se, kaže Janša, ne snalazi u kriznim vremenima presudit će narod na ulici, možda već u proljeće. Takvu prijetnju doživljava se u Sloveniji kao poziv na rušenje Boruta Pahora. Janša, uostalom, slovi kao čovjek koji se održava na vrhu držeći Sloveniju stalno u stanju svojevrsnog izvanrednog stanja. Nije stoga neobično da oponenti stalno pretražuju po Janšinoj političkoj prtljazi gdje pronalaze razne zanimljive pojedinosti. Primjerice, Janši se predbacuje da u vrijeme dok je u slovenskom gospodarstvu teklo med i mlijeko ništa nije stavio na stranu da se nađe za lakše svladavanje krize. Janšu se nadalje podsjeća i na Piranski zaljev, odnosno na dosad još neraščišćenu priču o naručenim incidentima koji su trebali profanirati Antuna Ropa i njegovu vladu. Je li incidente naručivao Janša i je li mu s druge strane Piranskog zaljeva u tome sekundirao Ivo Sanader, kao što tvrdi napadnuti bivši premijer Rop, pokazat će vrijeme. “Mač iz Sanaderove priče više visi nad glavom Janeza Janše nego nad glavom njegovog nekadašnjeg ministra obrane”, tvrdnje su iz komentara što ih slovenska glasila u izdašnijoj količini objavljuju u postblagdanskim danima.

16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3610, 18. siječnja 2010.

( više od 440.000 ¤

vrijedan projekt Bogatstvo ruralnog prostora

*vijesti Počeli nastupi na turističkim sajmovima Hrvatska turistička zajednica početkom siječnja ove godine započela je promidžbu hrvatskog turizma na sajmovima u svijetu. U ovom se mjesecu planira prezentacija hrvatskog turizma na 21 sajmu, a tijekom godine planira se nastup na ukupno 76 turističkih sajmova. U veljači slijede poslovne radionice (B2B) na inozemnim tržištima za predstavnike turističkog gospodarstva. Potkraj veljače Hrvatska će biti zemlja partner na specijaliziranom kamping sajmu u Essenu, a prvi put će se HTZ predstaviti i na sajmu turizma u Beogradu. Druga obljetnica HTZ-a u Japanu Japansko predstavništvo Hrvatske turističke zajednice 2. ožujka obilježava svoju drugu godišnjicu poslovanja te će se tom prigodom održati Hrvatski turistički dan koji će se sastojati od prezentacije, poslovne radionice i svečane večere za hrvatske i japanske partnere. Hrvatska je drugu godinu za redom jedna od najpopularnijih inozemnih destinacija u Japanu te stoga i u ovoj godini japanskom tržištu treba pokazati koliko nam je značajno, istaknuo je voditelj predstavništva HTZ-a u Japanu Eduard Tripković Katayama. Riječki karneval Budi to što jesi! Ovogodišnji tradicionalni Riječki karneval održava se od 17. siječnja do 17. veljače u organizaciji Turističke zajednice grada Rijeke, a pod sloganom Budi to što jesi! U sklopu karnevala održat će se izbor kraljice karnevala, 3. Croatia Carnival Snowboard Session, 19. maškarani autorally Pariz-Bakar, 14. dječja karnevalska povorka te 27. međunarodna karnevalska povorka.

( 85%

sufinancira Europska unija

Tradicija medičarstva i voskarstva

Licitari i svijeće u promociji turizma Kako bi se potaknuli tradicionalni zanati te uključila kulturna baština u turističku ponudu Hrvatske i Slovenije pokrenut je projekt pod nazivom Put medičarstva i licitarstva između Krškog i Zagreba od hrvatskih i slovenskih proizvoda, dok će se na tri jezika (hrvatskom, slovenskom i engleskom) tiskati katalog i brošura.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ako je u javnosti uvriježeno mišljenje kako su medičarski (licitarski) i svjećarski (voskarski) obrt tradicionalni hrvatski obrti, njihova je pradomovina ipak u istočnoalpskim zemljama. Na hrvatske medičare utjecali su posebice majstori tog zanata iz Austrije i Slovenije. Još su od davnina ljudi poznavali pčele i koristili se medom, saćem i voskom u prehrani i liječenju. Nešto od toga koristili su za izrađivanje posebnih vrsta tijesta od kojih su pak nastajali licitarski proizvodi: srčeka, konjići, ukrasna jaja... Prvi pisani dokumenti u kojima su se spominjala imena svjećara u Hrvatskoj potječu iz 14. stoljeća, a medičara iz 17. stoljeća. U 19. i prvoj polovini 20. stoljeća u našoj je zemlji djelovalo mnogo licitara i svjećara, no potom je interes za te obrte počeo naglo slabjeti. Trenutačno na hrvatskom području, od Karlovca preko Varaždina do Osijeka,

Krško ponosno na svoje licitare

djeluje samo tridesetak medičara i svjećara, rekla je Iris Biškupić Bašić, kustosica zagrebačkog Etnografskog muzeja, dodavši kako oni svoje proizvode izrađuju, obrađuju i ukrašavaju ručno. Hrvatsko-slovenski suveniri od licitara Zbog očuvanja hrvatske i slovenske kulture i tradicije, Zagrebačka županija i njena Regionalna razvojna agencija te Regionalna razvojna agencija Posavje i Općina Krško pokrenule su projekt pod nazivom

Bogatstvo ruralnog prostora u zajedničkoj turističkoj ponudi. Radni naziv tog projekta je i Put medičarstva i licitarstva između Krškog i Zagreba. Projekt je vrijedan nešto više od 440.000 eura, od čega Europska unija sufinancira 85 posto sredstava. Slovenski partneri sudjeluju sa 325.700 eura, a hrvatski sa 114.529 eura. “Cilj tog projekta koji će trajati 30 mjeseci jest promoviranje i poticanje razvoja nove i nadogradnja postojeće ponude tradicionalnih zanatskih i nekih

Ekonomija srca u proizvodnji licitara Ručna izrada licitara i svijeća lijep je i težak posao i prava je umjetnost preživjeti baveći se tim obrtom. Ulaže se mnogo truda i vremena, što nikakav novac ne može adekvatno naplatiti, rekao nam je Josip Ranogajec, suprug vlasnice Medičarsko-voskarskog obrta Blažeković dodavši kako nije u pitanju tzv. zdravorazumska ekonomija nego ekonomija srca. Hrvatska obrtnička komora prošle je godine Obrtu Blažeković dodijelila status umjetničkog i obrta s tradicijom, a takvih obrta trenutačno u Hrvatskoj ima oko 50. Licitarski proizvodi lani su bili predloženi za UNESCO-vu listu nematerijalne baštine, ali nisu prošli, pa će ih naše Ministarstvo kulture ponovno kandidirati ove godine.

U pripremi je osmišljavanje pet zajedničkih, hrvatskih i slovenskih, tradicionalnih medičarskolicitarskih suvenira prerađenih poljoprivrednih proizvoda te očuvanje i uključivanje kulturne baštine u turističku ponudu na zajedničkom prekograničnom prostoru. Za vrijeme trajanja tog projekta rukotvorci iz Zagrebačke županije i Posavja sudjelovat će na mnogim tematskim i animacijskim radionicama te individualnim savjetovanjima”, rekao je Zlatko Herček, direktor Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije. Dodao je kako će se osmisliti i izraditi pet zajedničkih tradicionalnih medičarsko-licitarskih suvenira sastavljenih

Govoreći o prekograničnoj suradnji, predstavnica Općine Krško Alenka Černelič-Krošelj istaknula je kako su ponosni na činjenicu da medičarstvo i svjećarstvo u Krškom datira još od 1956. godine, naglasivši kako je jedan od ciljeva tog projekta preuređenje Valvasorjevog kompleksa u Krškom u multimedijalni prostor u kojem će se prezentirati izrađene rukotvorine. Suradnja Zagrebačke županije s regijom Posavje započela je još 2002. godine na pokretanju i realizaciji još nekih projekata, primjerice osnivanjem turističke zone po Sutli i Žumberku. Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Zagrebačke županije Krunoslav Pilko naglasio je kako je ta županija za realizaciju projekata iz fondova Europske unije do sada povukla oko četiri milijuna eura. Pilko je najavio je i kako će se početkom veljače u Zaprešiću održati sastanak na kojem će biti predstavnici Zagrebačke županije i regije Posavje, a razgovarat će se o proširenju suradnje na još nekim prekograničnim turističkim i gospodarskim projektima.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3610, 18. siječnja 2010.

( više od 2000 osoba trenutačno koristi Asterion

*vijesti Combisu nagrada za najboljeg Oracle partnera

NOVI SOFTVER DOMAĆE PAMETI

Program koji peca vremensku prognozu Asterion je ponajprije namijenjen preuzimanju i organizaciji vremenskih prognoza, a registriranim korisnicima omogućava i jednostavan pregled mjesečevih, sunčanih te morskih mijena Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

jubav prema ribolovu, osim ukusnog i zdravog obroka, može rezultirati i razvojem korisnog računalnog softvera. Naime, Marko Frntić, vlasnik Monachus razvojne grupe, tvrtke koja se bavi razvojem softvera, odlučio je taj hobi prije nekoliko godina okruniti i izradom računalnog programa Asterion koji je ponajprije namijenjen preuzimanju i organizaciji vremenskih prognoza. K tomu, taj besplatni program registriranim korisnicima omogućava i jednostavan pregled mjesečevih, sunčanih te morskih mijena. “Budući da se bavim ribolovom i svaki slobodni trenutak nastojim provesti na moru, trebao mi je program pomoću kojeg bih

lakše mogao pregledavati vremenske prognoze te uz njih upisati kada i gdje sam bio, što sam ulovio”, prisjeća se Frntić koji je osmislio, napisao i izradio Asterion. Ističe kako je teško točno odrediti koliko je

je program besplatan, a nema nikakvih sponzora”, kaže Frntić, napominjući kako ga, unatoč tomu, trenutačno koristi više od 2000 osoba, većinom lovaca, ribolovaca, nautičara i planinara, a broj korisnika još raste.

Jednostavan i pregledan

Asterion se trenutačno prilagođava operativnim sustavima Windows Vista i novoj “sedmici” na kojoj se zna “smrznuti” razvoj programa trajao jer se radilo u više navrata. “Isprva vrlo užurbano, dok su ideje bile svježe, a kasnije sve manje i manje. Nažalost, danas je razvoj Asteriona gotovo stao jer

skih prognoza, napominje on, podaci se na Asterionu skladište tako da je moguće provjeriti i pohranjene informacije. “Uza sve to, program omogućuje dodavanje bilješki, te se tako može voditi i dnevnik”, kaže Frntić.

Prognoze se, uglavnom, preuzimaju izravno s interneta (od Državnog hidrometeorološkog zavoda) te ih se organizira po datumima. Osim jednostavnog pregleda vremen-

Asterion je namijenjen isključivo za područje Hrvatske, a nekoliko sličnih programa postoji i u svijetu. “Asterion sam po sebi nije neka velika novotarija, postoje programi koji služe upravo tome - preuzimanju prognoza s interneta. Posebnost Asteriona je način na koji on to radi te jednostavno i pregledno objedinjavanje podataka o mjesecu, suncu, plimi, oseki i prognoze”, tvrdi on. Novih budućih aktivnosti, kaže Frntić, nema mnogo jer progra-

mu je, nažalost, uistinu potreban novi vjetar u jedra, tj. sponzori. “Na web stranicama ponudili smo čak i mogućnost stavljanja bannera ili reklama potencijalnih sponzora. Međutim, kako nam marketing očito nije jača strana, na tome je i ostalo”, ističe Frntić. Unatoč tomu, na programu se radi i dalje. Tako se on trenutačno prilagođava operativnim sustavima Windows Vista i novoj “sedmici” na kojoj se Asterion zna “smrznuti”. Frntić najavljuje izradu programa kojim bi se Asterion mogao koristiti i preko mobilnih uređaja te izradu profila na postojećoj stranici tog sofvera. Prema zamisli, korisnici bi mogli odabrati profile pod raznim nazivima, primjerice ribolovac, planinar ili nautičar, te bi Asterion ponudio upravo njima zanimljive prognoze.

Combisu je krajem prošle godine dodijeljena nagrada za najboljeg partnera u području Oracle tehnologija u Hrvatskoj. Nagrada je priznanje za poslovna postignuća Combisa tijekom godine dana u području Oracle tehnologija, od kojih su posebno zastupljene Oracle baze podataka, BI (Business Intelligence) tehnologije i ECM (Enterprise Content Management) tehnologija za upravljanje sadržajem. Combis je prvi u Hrvatskoj i regiji osigurao Oracle Certified Advantage Partner (CAP) status za BI aplikacije nove generacije koje uključuju i Hyperion aplikacije za upravljanje poslovnim učinkom, što predstavlja najviši stupanj partnerstva tvrtke Oracle na svjetskoj razini. HP dovršio sustav u Ministarstvu obrane BiH

Hewlett-Packard Enterprise Services krajem prošle godine dovršio je razvoj i implementaciju sustava za rad i zapovjedništvo za Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine, poznat kao BiHOCS, koji će podupirati vojnu organizaciju i upravljati prioritetima civilne intervencije. Novi sustav omogućit će koordinaciju tijekom operacija podrške u hitnim slučajevima i mirovnim operacijama kroz identifikaciju, praćenje i upravljanje vojnim resursima. Novi operacijski centar za upravljanje i zapovjedništvo financira State Department.

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3610, 18. siječnja 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Riblje brašno

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR ROBERT J. CALVIN KAKO STVORITI USPJEŠNU PRODAJU Masmedia

Prodaja povećava prihod i dobit, ali i skriva mnoge prepreke. Prodajno osoblje pritom nije ništa bolje od svog menadžmenta. Ova knjiga govori o strategijama, taktikama, metodologijama, teorijama i praksama menadžera prodaje po kojima se razlikuju vrhunski od osrednjih menadžera. Temeljena je na 40 godina autorovog radnog iskustva: od djelatnika u prodaji, menadžera prodaje, dopredsjednika zaduženog za prodaju, generalnog direktora, vlasnika društva, konzultanta do profesora marketinga.

JACQUES ATTALI KRIZA, A POSLIJE? Meandar media

Reliable Industries, Karachi, Pakistan. Tvrtka je proizvođač ribljeg brašna. Riblje brašno se koristi i u proizvodnji hrane za životinje i perad. Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: Charania, reliable_ind@hotmail.com, +92 21 2623601. Kirurški instrumenti

Skillbro Instruments Co, Saikot, Pakistan www. skillbroinst.com. Tvrtka je pakistanski proizvođač kirurških instrumenata i opreme. Asortiman proizvoda uključuje škare, pincete, opremu za dijagnostiku, otoskopiju i laringoskopiju, instrumente za kirurgiju kostiju, ginekološke instrumente, ka-

U ovoj knjizi Jacques Attali ispisuje kratku povijest sadašnjosti secirajući razloge koji su doveli do prve globalne financijske krize, načine na koji se ona manifestira, kao i moguće perspektive za budućnost. Ovo britko štivo koje u jednome dahu čitaju čak i oni koji još nikada nisu čuli za subprimes kredite, CDO-e i CDS-ove, RMBS-ove, hedge fondove, LBO-e ili Chimericu, razotkriva sve dijabolične suptilnosti financijskoga sustava koji je nedavno implodirao, potpomognut informatikom i euforijom investitora.

GORAN VIŠIĆ GRAD OD BETONA Vlastita naklada

Živimo u sredini u kojoj i sitni kriminalci mogu počiniti velika zlodjela, a velike igre u malom još su strašnije i morbidnije, jer osvajaju sve. U maloj zemlji kriminal razara i membrane društva. Sve puca, zbilja se ‘’izlijeva’’ na sve strane. Autor nas čitavo vrijeme umješno vodi kroz radnju, od provale u stanu do otkrića trgovine ljudskim organima, od čudnih prijetnji do akcijskog horora, od ljubavnog razočaranja do ružičastog happyenda, od policijskih klišeja do misterioznih rebusa.

CLIVE STAPLES LEWIS KRŠĆANSTVO NIJE ILUZIJA Verbum

Najpopularniji uvod u kršćansku vjeru ikada napisan je Mere Christianity, odnosno Kršćanstvo nije iluzija, obraćenika C. S. Lewisa. Nadilazeći granice koje dijele razne kršćanske denominacije, on pronalazi zajednički temelj na kojemu svi koji imaju kršćansku vjeru mogu zajedno stajati, dokazujući da “u središtu svake zajednice postoji nešto ili Netko tko unatoč svim razlikama u vjerovanju i temperamentu, unatoč sjećanju na uzajamne progone, govori istim glasom”.

Harriet Castor prema Lewisu Carrollu ALISA U ZEMLJI ČUDESA Planetopija

Svi znamo priču o znatiželjnoj djevojčici Alisi koja je naglavačke propala kroz zečju rupu i upala u svijet koji je sve samo ne običan - čudnovati likovi i još čudnovatiji događaji spopadaju vas doslovce sa svake stranice ove knjige. Gledajte kako Alisa pred vama raste i smanjuje se, trči u predizbornoj utrci, posjećuje Bijelog Zeca, pije čaj s Ludim Klobučarom, razgovara s nepostojanom Cerigradskom mačkom te doživljava mnoge (ne)zgode sve dok joj se na glavu ne obruši snop igraćih karata.

tetere, sonde, sisaljke, retraktore... Kontakt: Zafar Iqbal, skillbro@brain. net.pk, +92 21 2623601, +92 300 6107965. Posredovanje

Target-Rt, Skopje, Makedonija, www.ajvar.com. mk. Tvrtka posreduje pri pronalaženju građevinskih radnika iz Makedonije. Kontakt: Tomislav Rilkov, tomislavrilkov@ yahoo.co.uk, +389 2 2770561, +389 75 235309.

Injekcijsko brizgani proizvodi

Chinatopmolders Co. Ltd, Shenzhen, Kina, www. topmolders.com. Tvrtka nudi: dizajniranje i proizvodnju kalupa te sve usluge povezane s kalupima za injekcijsko brizganje. Tvrtka nudi visokokvalitetne proizvode po konkurentskim cijenama. Kontakt: Robin, robin@ topmolders.com, +86 755 29863892.

Težina: 12 kg. Napon: AC230V/50 HZ. Snaga: 300 W. Certifikati: CE, RoHS. Kontakt: Adam Guo, sales@sanyou-sh. com, +86 21 65087317. Suradnja u obradi metala

Baterije

BLS Battery Industries Limited, Shenzhen, Kina, www.blsbattery. com. Tvrtka je proizvođač VRLA baterija. Tvrtka može proizvesti spiralne baterije u serijama. Proizvodi su od 2V, 2,5 AH do 12V, 75 AH. S više od sedam godina iskustva, BLS je jedan od najvećih proizvođača SLA baterija u Kini. Tvrtka proizvodi serije baterija 2V, 4V, 6V, 8V,10V, 12V, 24V. Kapaciteti baterija su od 0,1 AH do 3000 AH. Proizvodi BLS-a udovoljavaju IEC i JIS standardu te kineskom GB standardu. Posjeduju certifikate: CE, FCC, ROSH i UL. Kontakt: Jason Chen, jason@blsbattery.com, +86 755 61183737, +86 138 02554918. Automatske preše za glačanje

Shanghai Sanyou Co.,Ltd., Shangai, Kina, www. sanyou-sh.com. Tvrtka nudi automatske preše za glačanje hlača. Dimenzije: 970x450x340 mm.

IBS, Ivanec, www. ibs-ivanec.hr. Tvrtka traži kooperante na području strojarstva. Nudimo obradu svih vrsta strojnih dijelova od metala na klasičnim i CNC strojevima. Kontakt: Ivan Banek, ibs@ibs-ivanec.hr, +385 42 500750, +385 98 379819. Izvoz proizvoda iz Poljske

Bewex, Varšava, Poljska, www.bewex.com.pl. Tvrtka se bavi isključivo izvozom proizvoda poljskoga podrijetla. Proizvodi su uglavnom iz metalne (građevinsko-konstrukcijski elementi, namještaj za radionice, razni tipovi kontejnera, alati...), staklarske (vaze, svijećnjaci, bokali...) i prehrambene industrije (svinjsko i goveđe meso, slatkiši). Kontakt: Adam Pawlik, adam@bewex.com.pl, +48 22 8773992.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Sadnice

Grad Vrgorac nabavlja deklarirane sadnice vinove loze. Rok dostave ponuda je 27. siječnja. Izgradnja spomen-doma

Udruga hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata Vukovar gradi Spomen-dom hrvatskih branitelja. Rok dostave ponuda je 9. veljače.

2010. godinu. Rok dostave ponuda je 3. veljače. Vodomjeri

Istarski vodovod, Buzet nabavlja vodomjere za 2010. godinu. Rok dostave ponuda je 25. siječnja. Regija Turistički vlak

Općina Grad u Sloveniji nabavlja turistički vlak. Rok dostave ponuda je 15. veljače.

Radna odjeća i obuća

Hrvatski centar za razminiranje Sisak nabavlja radnu odjeću i obuću za

Plovila

Vlada Distrikta Brčko nabavlja čamce s kabi-

nom za potrebe Kapetanije Brčko Distrikta BiH. Rok dostave ponuda je 4. veljače. Parkirni sustav

Međunarodni aerodrom Sarajevo nabavlja parkirni sustav baziran na ethernetu. Rok za dostavu ponuda je 3. veljače.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

www.privredni.hr Broj 3610, 18. siječnja 2010.

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Pogled u svijet

Prodaju se kuće, oranice... Kuća ukupne površine 585 četvornih metara u Frankopanskoj 1d, Nuštar, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 297.866,87 kuna. Dražba se održava 20. siječnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Vinkovcima, Trg B. J. Šokčevića 7, soba 16/I. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od tri četvrtine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Kuća i dvorište ukupne površine 705 četvornih metara u Vukotinovićevoj 24, Vrbovec, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 1.547.846,96 kuna. Dražba se održava 19. siječnja u 11 sati na Trgovačkom

sudu u Zagrebu, soba 93/ II. Sve poreze i pristojbe u vezi s prodajom snosi kupac. Jamčevina u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine uplaćuje se na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu, račun broj 23900011300000460, poziv na broj 05 97/09. Moguće razgledavanje, ali uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj 098/311 312. Stan ukupne površine 192 četvorna metra u Rogoznici, Šibenskokninska županija, procijenjene vrijednosti 452.075 kuna. Dražba se održava 21. siječnja u 10 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, Stjepana Radića 81, soba 9. Nekretnina

se ne može prodati za cijenu nižu od tri četvrtine procijenjene vrijednosti. Kupac je dužan platiti porez i pristojbe, kao i druge obveze sukladno pozitivnim pravnim propisima. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije dražbe položile osiguranje u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine na račun Suda 23900011300001202 Hrvatske poštanske banke, depozitna sredstva Općinskog suda u Šibeniku, poziv na broj 05 51-1778-087. Od polaganja osiguranja oslobođen je ovrhovoditelj. Nekretnina se može pogledati prema zahtjevu kupca, svakim radnim danom od 13 do 16 sati, soba 9 Općinskog suda u Šibeniku.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr) SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-44/08 U Splitu, 4. svibnja 2009.g.

PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od Borivoja Mitrića, kao predsjednika vijeća, te Dine Boban i Borisa Kulušića, kao članova vijeća, povodom prijave VANJE SAMAC, koju zastupa punomoćnik Sutjeska Paić, odvjetnica u Splitu, protiv prijavljenih 1. WONDER - TRADE d.o.o. - u stečaju, Split, koje zastupa stečajni upravitelj Josip Hrga, i 2. O.T. Co Ltd, Z., kojeg zastupa punomoćnik S.V., odvjetnik u Z., radi povrede pravila morala, na sjednici vijeća održanoj dana 4. svibnja 2009.g.,

p r e s u d i o je Prijavljeni: WONDER - TRADE d.o.o. - u stečaju, Split ODGOVORAN JE što nije postupao pažnjom dobrog stručnjaka u postupku rješavanja reklamacija i otklanjanja prijavljenih kvarova u jamstvenom roku na osobnom računalu, čime je postupio protivno pravilima morala (dobrim poslovnim običajima), pa mu se temeljem čl. 36 st. 2. toč. 3 Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori („Narodne novine“ broj 66/06, 114/06, 129/07 i 8/08) izriče mjera JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE.

Prijavljeni: O.T. Co Ltd, Z. oslobađa se odgovornosti da je počinio povredu pravila morala (dobrih poslovnih običaja) Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

Najezda hibridnih tvrtki dr. Uroš Dujšin

riza glamurozne državno-privatne tvrtke Dubai World stavila je pred promatrače teški zadatak definiranja njenog statusa. Od svih najpogodnijim se čini termin “hibridna tvrtka” u kojoj postoje često složene i nejasne veze između države i privatnog kapitala. To nisu ni klasične nacionalizirane kompanije čiji je zadatak upravljati određenim privrednim sektorom niti klasična privatna poduzeća koja opstaju već prema vlastitim sposobnostima. Te tvrtke zaslužuju posebnu pažnju jer smo u zadnje vrijeme svjedoci njihove najezde diljem svijeta. U modi hibridne tvrtke Brisanja razlika između državnog i privatnog sektora ima i među bogatim zemljama. Posebnu sklonost prema tvrtkama u djelomičnom državnom vlasništvu imaju Francuzi. Amerikanci su osnovali poduzeća Fannie Mae i Freddie Mac za financiranje stambene izgradnje, a najnovija financijska kriza natjerala je vlade širom svijeta da ubacuju kapital u privatna poduzeća kako bi ih spasi-

le od propasti. No takve su hibridne tvrtke u velikoj modi u nizu zemalja u razvoju. U tome posebice prednjače Kina i Rusija: tisuće kineskih poduzeća ima složene veze sa središnjim ili lokalnim vlastima. U Rusiji djeluje velik broj “državnih tvrtki” koja se bave time da za bagatelu kupuju aktivu privatnog sektora. Vlada je također tijesno povezana s mnogim vodećim tvrtkama, pri čemu je nemoguće ustanoviti gdje tu prestaje država, a počinje privatni sektor. Hibridne tvrtke su česte i u energetici. Svih 13 najvećih naftnih kompanija u svijetu kontrolira vlade, pri čemu posluju po čitavom svijetu. Malezijski Petronas i kineski CNPC, indijski ONGC i brazilski Petrobras su re-

Prosperitet zemalja ASEAN-a ovisi o vanjskoj trgovini, na koju prosječno otpada gotovo 70 posto njihovog bruto domaćeg proizvoda gistrirane kao dionička društva djelomice u državnom vlasništvu. Pristalice takvih organizacija tvrde da te tvrtke, poput umiljatog janjeta, dvije majke sisaju. S jedne strane uživaju sigurnost državnog okrilja, a s druge strane djeluju smiono kako priliči privatnim poduzećima. Mogu koristiti svoje globalne veze da bi osigurale vlastitoj zemlji potrebne prirodne izvo-

re, a k tome mogu pribavljati novac po povoljnijim uvjetima zbog implicitnog državnog jamstva. Mogu koristiti svoje političke veze za osiguranje prednosti pred slabijim konkurentima, a sigurni su im i najunosniji poslovi u vlastitoj zemlji. Opasna politizacija Kritičari opet smatraju da su u tim tvrtkama prisutni nedostaci obaju svjetova kojima pripadaju. Hibridne su tvrtke uvijek politizirane i zapošljavaju politički podobne kadrove. To znači da ih katkad razdiru i borbe za prevlast: u Rusiji su poslovne odluke u takvim tvrtkama jednako toliko uvjetovane trvenjima među pojedinim frakcijama u Kremlju koliko i strateškim obzirima. Taj problem nije prisutan samo u polurazvijenim zemljama - prije no što su propale, Fannie Mae i Freddie Mac bile su sveprisutni moćnici u Washingtonu, zaštićeni obilnim prilozima političarima koji su ih trebali nadzirati. Ta politizacija postaje posebice opasna kada se takve tvrtke počnu širiti u inozemstvu. Hibridne tvrtke često izazivaju asocijacije na imperijalizam. Mnogi se prisjećaju famozne Istočnoindijske kompanije. Treba se prisjetiti i histerije u Americi kada je Dubai World htio kupiti nekoliko američkih luka ili kada je kineski CNOC htio kupiti naftnu kompaniju Unocal. Političari se prave kao da razumiju o čemu se radi, pa tako Kinezi tvrde da su njihove hibridne tvrtke tek faza u prerastanju u čiste kapitalističke organizacije. Većina zapadnih vlada tvrdi da želi što prije prodati svoje udjele u spašenim poduzećima - živi bili pa vidjeli!

20 OGLASI

Privredni vjesnik Broj 3610, 18. siječnja 2010.

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI

Broj: G-I-134/07 Zagreb, 19. ožujka 2008.

Broj: P-I-96/08 Zagreb, 20. travnja 2009.

PRESUDA

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od Sonje Marketić Pašić, kao predsjednika vijeća te Paule Babić-Matetić i Jasne Pongrac, kao članova vijeća, odlučujući po prijavi prijaviteljice Eleonore Lerotić iz Zagreba, Zrinjevac 1, zastupanoj po punomoćnici Dijani Juriša, odvjetnici iz Zagreb, Krajiška 17, protiv prijavljenog GRAĐEVINARSTVO I PROMET d.o.o., Španovićeva 17, Zagreb, zbog povrede pravila morala, na glavnoj raspravi održanoj 19. ožujka 2008. godine u prisutnosti prijaviteljice i punomoćnice, a u odsutnosti uredno pozvanog prijavljenog

Suda časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od Zdenke Bačić, kao predsjednika vijeća, te Marije Duljković i Dubravke Vidović Pehnec, kao članova vijeća odlučujući po prijavi prijavitelja Marina Marinovića iz Zagreba, Slunjska 18, protiv prijavljenog T-MOBILE Hrvatska d.o.o., Ulica grada Vukovara 23, Zagreb, zbog povrede pravila morala, na glavnoj raspravi održanoj 20. travnja 2009. godine u prisutnosti prijavitelja, a odsutnosti prijavljenog

presudio je Prijavljeni:’’GRAĐEVINARSTVO I PROMET ‘’ d.o.o., Španovićeva 17, Zagreb ODGOVORAN JE što nije ispunio ugovorne obveze za adaptaciju kuće u Crikvenici i prihvatio učestale reklamacije naručiteljice glede kvalitete i kvantitete građevinskih i ostalih radova te otklonio nedostatke u izvođenju radova, odnosno radove nije obavio u skladu s pravilima struke, čime je počinio povredu iz čl. 5 Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori pa mu se temeljem čl. 36. st. 2 t. 3 Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera

presudio je Prijavljeni:’’ T-MOBILE Hrvatska d.o.o.’’ Ulica grada Vukovara 23, Zagreb ODGOVORAN J E što prilikom potpisivanja zahtjeva prijavitelja s dobivanjem tarifnog paketa Mobilni internet 3GB/2672994 i 200/2672959 nije istoga upoznao s prihvaćanjem Općih uvjeta poslovanja Tmobilea niti mu iste neposredno uručio, čime je počinio povredu iz čl. 5 Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (‘’Narodne Novine’’ br. 66/06., 114/06. 129/07. i 8/08.), pa mu se temeljem čl. 36. t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, a nakon pravomoćnosti ove presude.

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, a nakon pravomoćnosti ove presude.

Obrazlo ženje izostavljeno kao nepotrebno.

Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno. Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK-u je dana 16. listopada 2009. godine donijelo presudu broj PŽ-II-19/09 kojom se žalba odbija.

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI

Broj PŽ-II-18/09 Zagreb, 16. listopada 2009.

Broj: P-I-28/09 Split, 25. kolovoza 2009.

PRESUDA

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kao drugostupanjski sud u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Branke Stilinović Petrović kao predsjednice vijeća te mr. sc. Zorislava Kaleba, Draženke Deladio, Stjepana Dragičevića i mr. sc. Zorana Vujovića kao članova vijeća, uz sudjelovanje tajnika Suda časti Zdravke Kezele-Kokorić kao zapisničara, u predmetu podnositelja prijave Petra Galića iz Požege, Ul. Pavla Radića 161, protiv prijavljenog HT-HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d. iz Zagreba, Savska c. 32, zbog povrede pravila morala i dobrih poslovnih običaja, odlučujući o žalbi podnositelja prijave i prijavljenog protiv prvostupanjske presude Suda časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori od 22. svibnja 2009. broj P-I-34/08, nakon održane sjednice vijeća, dana 16. listopada 2009.

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od Borivoja Mitrića, kao predsjednika vijeća, te Dine Boban i Borisa Kulušića, kao članova vijeća, odlučujući po prijavi prijaviteljice Nevenke Delić-Bašić iz Donjeg Muća, protiv prijavljenog DOMA & NUTJAK d.o.o. Stobreč, zbog povrede pravila morala, dana 25. kolovoza 2009. godine

presudio je

što nije ispunio obveze preuzete ugovorom o kupoprodaji namještaja koji je dana 25. travnja 2008. godine sklopio s prijaviteljicom, na način da nije isporučio namještaj u ugovorenom roku, što je postupajući po reklamaciji prijaviteljice suprotno zahtjevima sadržanim u reklamacijama ponovno isporučio namještaj s materijalnim nedostacima dana 23. kolovoza 2008.g. i dana 14. veljače 2009.g., te što usprkos tome nije prihvatio zahtjev prijaviteljice za raskid ugovora i povrat uplaćenog novca, čime je postupio suprotno odredbama čl. 410 Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 53/05 i 41/08) i čl. 5. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 79/07) što se smatra povredom morala (dobrih poslovnih običaja), pa mu se temeljem čl. 35 st. 1 t 2 i čl. 36 st. 1 t. 2 Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori („Narodne novine“ br. 66/2006., 114/2006. ispravak, 129/2007. i 8/08. - ispravak) izriče mjera

Odbija se žalba prijavljenog HT-HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d. kao neosnovana i prihvaća se žalba prijavitelja Petra Galića te se preinačuje presuda Suda časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori broj P-I-34/08 od 22. svibnja 2009. u odnosu na izrečenu mjeru i prijavljenom HTHRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d. iz Zagreba, Savska c. 32., te se temeljem čl. 36 st. 1 t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (NN, br. 66/06, 129/07 i 8/08ispravak) izriče JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE. O b r a z l o ž e nj e izostavljeno kao nepotrebno.

presudio je Prijavljeni: DOMA & NUTJAK d.o.o. Stobreč, Put Vrbovnika bb ODGOVORAN JE

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE. O b r a z l o ž e nj e izostavljeno kao nepotrebno.

SVIJET FINANCIJA 21

www.privredni.hr Broj 3610, 18. siječnja 2010.

( 2,144 mlrd kn ( 22,78% klasično životno osiguranje

udjel u ukupnoj premiji

Osiguravatelji u 2009. godini

Ostvarena premija od 9,411 milijardi kuna U neživotnim osiguranjima zaračunata bruto premija manja je 2,9 posto u odnosu na 2008., dok je skupina životnih osiguranja zabilježila pad od dva posto Vesna Antonić antonic@privredni.hr

prošloj je godini, prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), 27 hrvatskih osiguravateljskih kuća zaračunalo bruto premiju u visini od 9,411 milijardi kuna, što je 2,7 posto manje u odnosu na 2008. godinu. U neživotnim osiguranjima zaračunata bru-

U neživotnim osiguranjima zaračunata bruto premija dosegla je iznos od 6,922 milijarde, a u životnima 2,489 milijardi kuna to premija dosegla je iznos od 6,922 milijarde kuna (2,9 posto manje u odnosu na 2008.), što čini 73,55 posto ukupne premije (73,73 posto u 2008.). Najzastupljenija vrsta u ovoj skupini osiguranja jest osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila gdje je zaračunata bruto premija od 2,922 milijarde kuna. Bruto premija zaračunata u toj vrsti osiguranja lani je ostala na istoj razini kao i godinu dana ranije s udjelom od 42,21 posto u premiji neživotnih osiguranja i 31,05 posto u ukupnoj zaračunatoj premiji. Kod obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, pak, premija je dosegla 2,886 milijardi kuna, isto

kao i preklani. Valja napomenuti da je broj ugovorenih osiguranja smanjen za 38.307 ili 1,9 posto, što je rezultiralo povećanjem prosječne premije sa 1453 na 1483 kune. Premija i minusu Pad premije u skupini neživotnih osiguranja bilježe i osiguranje od nezgode (0,1 posto), potom zdravstveno osiguranje (3,6 posto), osiguranje cestovnih vozila – kasko (13 posto), osiguranje plovila (2,3 posto) te osiguranje robe u prijevozu (22,7 posto). U minusu su i ostala osiguranja imovine (1,2 posto)

kao i osiguranje od odgovornosti za upotrebu zračnih letjelica (16,3 posto) te ostala osiguranja od odgovornosti (tri posto). Najveći pad, pak, zabilježili su osiguranje kredita (35,6 posto) te osiguranje jamstava (40,9 posto). No, negdje je premija i u uzlaznoj putanji. Tako je prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje ona porasla kod osiguranja tračnih vozila (91,1 posto), zatim kod osiguranja zračnih letjelica (18,2 posto), osiguranja od požara i elementarnih šteta (3,6 posto) te osiguranja od odgovornosti za upotrebu plovila (za 6,3 posto). U plusu je i putno osiguranje (6,5 posto), dok je najzanimljiviji porast zabilježen kod osiguranja raznih financijskih gubitaka (14,7 posto). Životna osiguranja Skupina životnih osiguranja lani je zabilježila pad od dva posto uz zaračunatu bruto premiju od 2,489 milijardi kuna te u ukupnoj premiji sudjeluje sa 26,45 posto (26,27 posto u 2008.), dok su u broju ta

osiguranja ostala na istoj razini kao i godinu dana ranije. Gledano prema strukturi, najveći udio ima klasično životno osiguranje s premijom od 2,144 milijarde kuna (isto kao i preklani). To osiguranje u skupini neživotnih osiguranja ima udio od 86,14 posto, a u ukupnoj premiji 22,78 posto. Rentno osiguranje lani je zabilježilo zaračunatu premiju od 7,910 milijuna kuna, što je sedam posto manje nego godinu dana ranije. Kod dopunskih (dodatnih) osiguranja uz životno osiguranje zaračunata premija je 1,5 posto viša nego u 2008. te iznosi 163,997 milijuna kuna. Osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja tijekom protekle godine zabilježila su premiju od 10,180 milijuna kuna, što je smanjenje od dva posto u odnosu na prethodnu godinu. Životna ili rentna osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik u 2009. su ostvarila zaračunatu premiju od 163,182 milijuna kuna, što je na godišnjoj razini smanjenje od 27,1 posto.

Kretanja u broju i iznosu likvidiranih šteta • Zdravstveno osiguranje: povećanje od 53,5 posto u broju i 10,3 posto u iznosu likvidiranih šteta; isplaćeno 199,780 milijuna kuna • Osiguranje plovila: povećanje od 20,7 posto u broju i 61 posto u iznosu likvidiranih šteta; isplaćeno ukupno 173,991 milijun kuna • Osiguranje od odgovornosti za upotrebu zračnih letjelica: povećanje od 233,3 posto u broju i 3207,6 posto u iznosu likvidiranih šteta; isplaćeno ukupno 1,706 milijuna kuna

• Osiguranje kredita: povećanje od 28,6 posto u broju i 69,1 posto u iznosu likvidiranih šteta; isplaćeno ukupno 109,651 milijun kuna • Osiguranja raznih financijskih gubitaka: povećanje od 14,3 posto u broju i 21,5 posto u iznosu likvidiranih šteta; isplaćeno ukupno 19,145 milijuna kuna • Putno osiguranje: povećanje od 8,7 posto u broju i 37,8 posto u iznosu likvidiranih šteta; isplaćeno ukupno 11,134 milijuna kuna

*vijesti Hrvatskoj kredit od 200 milijuna eura

Šuker: Zajam je priznanje Vladi Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker i voditelj Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Andras Horvai potpisali su protekloga tjedna Ugovor o zajmu za razvojnu politiku u fiskalnom, socijalnom i financijskom sektoru Hrvatske u iznosu od 200 milijuna eura (u protuvrijednosti od 297 milijuna USD) kojemu je cilj priznanje i pomoć naporima Vlade za ublažavanje utjecaja globalne gospodarske krize. “Taj je zajam priznanje i nagrada Vladi za sve što je učinila ranije, jer ni jedna zemlja nije dobila kredit s takvim uvjetima, a da nije imala stand-by aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom. Danas dobiti takav kredit mnogim drugim državama može biti samo san”, naglasio je Šuker na konferenciji za novinare. Horvai je pak ocijenio kako će ova godina “biti veoma važna godina u kojoj će trebati mudro postupati kako bi se uspostavili uvjeti za daljnje reforme javnog sektora, poboljšanje investicijske klime, smanjenje javne potrošnje i smanjenje nezaposlenosti”. Zajam je prihod proračuna, a sigurno će poslužiti i za financiranje obveza koje stižu na naplatu, kazao je Šuker, podsjetivši kako tijekom siječnja i veljače dospijevaju dvije velike tranše. Prema njegovim riječima, tri osnovne namjene ovoga zajma Svjetske banke su jačanje i upravljanje javnim financijama, što podrazumijeva i jačanje sustava javne nabave, potom jačanje sustava socijalne skrbi te jačanje učinkovitosti financijskog sektora. Hrvatskoj će sredstva tog zajma biti na raspolaganju nakon što ugovor potvrdi Sabor. (V.A.) Dokapitalizacija HPB-a U skladu s najavama i planovima o postupnom povećanju i jačanju kapitalne osnove Hrvatske poštanske banke, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško potkraj prošle godine uložili su u HPB 100 milijuna kuna dopunskog kapitala u vidu hibridnih depozita. To ulaganje osigurava razinu kapitala koja je potrebna za iskazivanje svih potrebnih rezervacija u skladu s rizičnim profilom Banke te stvara pretpostavke za miran i stabilan ulazak u 2010. godinu. Nexus Alpha uložio u Aqua Maritime Fond rizičnog kapitala Nexus Alpha je potkraj 2009. dokapitalizacijom uložio u društvo Aqua Maritime koje posluje u segmentu dizajniranja i ponude asortimana proizvoda namijenjenih turističkoj

potrošnji, priopćio je taj fond. Osnovna ideja Aqua koncepta je ponuditi turistima kvalitetne predmete hrvatskog prepoznatljivog dizajna, kao odmak od klasičnih suvenira. Dokapitalizacija će omogućiti brže širenje poslovanja, djelomice na hrvatskom tržištu, ali dominantno “izvozom poslovnog koncepta” na turistički atraktivna tržišta Mediterana ali i Velike Britanije. Počeo s radom fond Ilirika BRIC.HR Ilirika Investments je pokrenula novi dionički otvoreni investicijski fond Ilirika BRIC. Fond će ulagati na azijska i južnoamerička tržišta kapitala, odnosno u dionice izdavatelja iz Kine, Indije, Brazila i Rusije. “U Ilirici smatramo da su azijska tržišta kapitala, prvenstveno Kina i Indija, i tržišta proizvođača sirovina, ona tržišta koja će u narednim godinama donijeti najveće prinose našim ulagateljima”, istaknuo je predsjednik Uprave Ilirika investmentsa Ivan Ivin.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3610, 18. siječnja 2010.

Tržište novca Zagreb

Obilna likvidnost bankarskog sustava Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

znimno dobra likvidnost sustava koja je obilježila posljednje tromjesečje prošle godine zadržala se i u ovome razdoblju. Početkom prošloga tjedna obilni dnevni viškovi likvidnosti deponirani su u središnju banku uz kamatnu stopu od 0,5 posto godišnje. Takve okolnosti zadržale su se do prošle srijede kada je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve. Iako je iznos deponiranih sredstava u središnju banku smanjen, i dalje je značajan. Premda je uobičajeno da je na počet-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

500

11.01.’10. - 15.01.’09.

4.01.’10. - 8.01.’09.

400 2

300 200

100 0

11.01.2010.

12.01.2010.

13.01.2010.

ku razdoblja održavanja odnos ponude i potražnje nepovoljniji, u uvjetima tako visoke likvidnosti bankarskog sustava nema gotovo nikakve promjene, što se posebice pokazuje u kamatnoj stopi na kratkoročne pozajmice koja je

14.01.2010.

15.01.2010.

i dalje na najnižoj razini. Kamatna stopa na prekonoćne pozajmice neznatno je porasla, dok se stope na dulje rokove dospijeća nisu mijenjale. Ministarstvo financija nije u utorak održalo aukciju trezorskih zapi-

ponedjeljak

utorak

sa te sudionici nisu imali mogućnost dio kratkoročnih viškova usmjeriti u te kratkoročne vrijednosnice. Zbog iznimno dobre likvidnosti ni središnja banka nije objavila održavanje obratne repo aukcije. Neobjavljivanje aukci-

srijeda

četvrtak

petak

je nije utjecalo na kretanja na novčanom tržištu. Zadnja aukcija održana je 14. listopada 2009. godine, a pauza od tri mjeseca najdulja je u zadnjih pet godina, koliko središnja banka provodi operacije na otvorenom tržištu. To je

istodobno i iznimno važan pokazatelj obilne likvidnosti bankarskog sustava. Ni u idućem razdoblju nije realno očekivati promjenu kretanja na novčanom tržištu koje je, zbog velike neravnoteže ponude i potražnje novca, tromo. Najavljene mjere Vlade za gospodarski oporavak i razvitak te aktivno uključivanje države u poticanje kreditiranja poduzetništva u suradnji sa središnjom bankom i bankarskim sektorom, snažno će se odraziti na kretanja na novčanom tržištu. Iako je, zbog vrlo dobre likvidnosti, razložno i dalje očekivati povoljne kamatne stope, brže kolanje novca pridonijet će boljoj uravnoteženosti ponude i potražnje te živosti trgovanja sudionika.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna oslabjela u odnosu na dolar, euro i franak

Mirex u porastu

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke euro je prošlog tjedna ojačao u odnosu na kunu za 0,2 po-

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex prošlog je petka dosegnula razinu od 145,9169 bodova. Uspoređujući tako njegovu vrijednost s početkom godine, točnije, 4. siječnjem, primjećuje se rast od 1,1 posto. To je nastavak trenda rasta vrijednosti Mirexa koji je započeo otprilike prije mjesec dana.

valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

4,684611

CAD

kanadski dolar

4,931853

JPY

japanski jen (100)

5,583137

CHF

švicarski franak

4,934524

GBP

britanska funta

8,245233

USD

američki dolar

5,065174

EUR

euro

7,288786

Izvor: HNB

stvom plaćanja ojačao za 1,1 posto. Vrijednost švicarskog franka u istom je razdoblju tek neznatno

sto. U razdoblju od proteklog ponedjeljka do petka i američki je dolar u usporedbi s domaćim sredEUR

primjena od 15. siječnja 2010. 11.1.

7.31

USD

5.08

13.1.

14.1.

CHF

4.96

7.30

5.06

4.95

7.29

5.04

4.94

7.28

5.02

7.27

5.00

7.26 12.1.

promijenjena - toj je valuti u odnosu na kunu povećana vrijednost za blagih 0,09 posto.

15.1

4.98 11.1.

12.1.

13.1.

14.1.

15.1

11.1.

12.1.

13.1.

14.1.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

146

148

4.93

144

146

4.92

142

144

4.90

140

15.1

Pad vrijednosti vodećih burzovnih indeksa

5800 5640

FTSE 100

va razmatra uvođenje novog poreza na financijske usluge. Povjerenje među europskim ulagačima, pak, prošlog ponedjeljka nakratko su ulili podaci o 11200 11000

Dow Jones

snažnom kineskom izvozu i uvozu koji mogu biti pokazatelj buđenja svjetskog gospodarstva. Kako se tjedan bližio kraju, većini promatranih indeksa 2500 2400

5480

10800

2300

5320

10600

2200

5160

10400

2100

5000

10200 11.01. 12.01. 13.01. 14.01. 15.01.

5000 4500

CAC40

6200

DAX

11.01. 12.01. 13.01. 14.01. 15.01. 11400 11100

6000

3500

5800

10500

3000

5600

10200

5400 11.01. 12.01. 13.01. 14.01. 15.01.

NIKKEI 225

10800

4000

2500

NASDAQ

2000 11.01. 12.01. 13.01. 14.01. 15.01.

6400

9900 11.01. 12.01. 13.01. 14.01. 15.01.

23.12.

6.1.

14.1.

11.1.

12.1.

13.1.

14.1.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 14.01.2009.

Međunarodno tržište kapitala

Nepovjerenje među ulagače na američkom tržištu kapitala početkom prošlog tjedna unijela je vijest kako vlada Sjedinjenih Američkih Drža-

142 15.12.

11.01. 12.01. 13.01. 14.01. 15.01.

svjetskih burzi prošli tjedan ipak je umanjena vrijednost. Tako je vrijednost američkog Dow Jonesa od prošlog ponedjeljka do petka pala za 0,5 posto. Pad vrijednosti zabilježili su frankfurtski DAX, koji je pao za gotovo 2,7 posto, kao i tehnološki indeks Nasdaq čija je vrijednost umanjena za 0,7 posto. Indeks Pariške burze CAC40 prošli radni tjedan završio je slabiji za 2,2 posto, a indeks Londonske burze FTSE za 1,3 posto. S druge strane indeks Tokijske burze Nikkei prošloga tjedna porastao je za 1,7 posto.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni MF AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindik. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

146.1469 149.8583 139.1011 147.6444 145.9169

152.3249 175.0489 114.3319 126.1815 121.6870 145.6045 162.3011 158.8060 170.1024 123.4345 99.9721 107.4197 141.3146 103.2301 111.7414 147.8268 132.0647 100.9147 116.1664 106.1548 108.0836

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3610, 18. siječnja 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 203,440 milijuna kuna

Značajan skok vrijednosti indeksa a oba dionička indeksa imala su značajan skok vrijednosti. Indeks Crobex porastao je za 4,02 posto te je njegova zadnja vrijednost bila 2.158,21 bod, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.135,39

Marko Repecki www.hrportfolio.com

edovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi protekloga tjedna iznosio je 123,456 milijuna kuna, Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Ingra d.d. Atlantska plovidba d.d. Dalekovod d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Ina d.d. Podravka d.d. Institut građevinarstva Hrvatske d.d. Petrokemija d.d. Končar EI d.d.

+3,68% +7,16% +3,20% +6,17% +2,65% +2,01% +8,75% +2,39% +2,24% +5,55%

zadnja cijena 295,50 kn 43,40 kn 1.050,00 kn 352,50 kn 271,00 kn 1.780,00 kn 348,00 kn 2.830,00 kn 143,14 kn 469,70 kn

promet 36.959.111,33 kn 12.206.698,18 kn 10.783.528,93 kn 5.984.607,62 kn 5.070.239,11 kn 4.991.482,02 kn 4.827.246,89 kn 3.846.721,47 kn 3.209.714,92 kn 2.811.396,80 kn

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 123.456.713,68 kn

bodova, što je porast od 3,49 posto. Porasle su vrijednosti svih 10 najtrgovanijih dionica. Najviše se i proteklog tjedna trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 36,959 miliju10 dionica s najvećim rastom cijene TEP d.d. Zlatni rat ugostiteljstvo i turizam d.d. BC institut d.d. Tehnika d.d. VABA d.d. ZIF FIMA Proprius d.d. Pismorad d.d. Plava laguna d.d. Hoteli Croatia d.d. Koka d.d.

na kuna prometa, a cijena joj je porasla za 3,68 posto te je trgovanje završila na 295,50 kuna. Najveći dobitnik među 10 najtrgovanijih je dionica Podravke

tjedna promjena +76,41% +29,02% +22,44% +20,93% +19,73% +19,61% +18,18% +18,13% +17,49% +17,38%

zadnja cijena 45,99 kn 38,90 kn 300,00 kn 1.820,00 kn 73,00 kn 33,49 kn 390,00 kn 1.425,50 kn 117,49 kn 235,00 kn

promet 14.801 kn 20.656 kn 195.300 kn 1.675.129 kn 51.786 kn 29.398 kn 15.600 kn 117.207 kn 2.467 kn 49.150 kn

INVESTICIJSKI FONDOVI

posto. Najveći pad u toj grupi zabilježio je MP Bric HR čija vrijednost udjela je smanjena za 2,89 posto, dok je iza njega Ilirika Azijski tigar s padom od 2,55 posto. Aureus US Equity tjedan je završio bez promjene. Kod posebnih fondova porasli su OTP indeksni (3,41 posto)

s porastom od dva posto. Najveći pad među mješovitim fondovima bilježi HPB Dynamic kojemu je vrijednost smanjena za 1,29 posto, a slijedi ga Interinvest Balanced s padom od 1,19 posto. Svi obveznički fondovi imali su porast vrijednosti, dok je kod novčanih samo Platinum Cash pao za 0,11 posto. (M.R.)

i KD Prvi izbor (0,38 posto), a najveći pad u ovoj grupi imao je AC GDEM čija vrijednost udjela je smanjena za 0,19 posto. Dobre rezultate imali su i mješoviti fondovi kod kojih je najuspješniji bio Erste Balanced s rastom od 2,70 posto, a slijedi Raiffeisen Balanced

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 7. do 14. siječnja 2010. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity Select Europe HI-growth ZB trend Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity FIMA West ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija FIMA Maximum NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa OTP Europa Plus Ilirika BRIC

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn kn kn

121,1800 140,2200 102,4500 9,9654 132,7278 151,9000 192,1822 71,7810 107,2881 117,8134 8,2750 147,7597 81,1973 53,7265 60,0100 6,0346 71,8516 105,3181

2,70 0,62 1,08 0,67 1,64 2,00 0,62 0,15 0,72 1,69 -0,21 1,35 0,80 -1,29 -1,19 0,46 1,94 0,15

€ € € € € € € kn € €

153,0400 12,9491 134,4490 10,7961 162,9400 120,6900 120,8700 148,5500 119,8340 123,3836

0,24 0,41 0,29 0,27 0,47 0,11 0,54 0,08 0,25 0,51

kn kn € € kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn € kn €

129,0800 159,3051 136,6626 121,5800 136,7047 139,8000 135,1878 134,0200 135,3151 130,8082 121,6100 127,8776 119,3328 116,6700 113,5215 10,9660 105,0921 10,3397 100,9921 101,6600

0,09 0,08 0,05 0,09 0,10 0,10 0,05 0,08 0,02 0,05 0,07 0,35 0,08 0,03 0,07 0,08 0,08 0,09 -0,11 0,08

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS kn kn € € € € € kn € € kn kn € kn € kn kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn € € kn kn kn € kn kn kn kn kn € €

15,6316 53,6407 10,5970 8,5828 123,7400 98,9700 103,5100 91,0889 170,8716 67,9800 85,8600 91,7904 96,4200 97,2530 13,2939 97,8600 65,6949 42,5905 24,0006 27,1194 72,1200 54,1416 62,2300 5948,6200 84,3832 71,4406 34,9400 51,4158 6,4966 57,1900 79,3702 58,5486 392,5595 339,1451 91,2585 88,0600 288,0385 73,5200 113,4211 124,4417 109,2612 100,1684

1,85 0,22 2,14 1,05 -0,09 0,52 0,35 -0,30 1,85 2,66 2,63 1,04 3,72 -1,03 0,01 -0,61 1,25 2,45 0,38 -1,85 0,52 -2,55 -0,10 1,52 0,58 -0,60 1,87 1,94 1,30 -0,88 -2,39 0,11 -1,44 -2,89 2,74 2,50 -1,06 3,10 0,00 0,08 -1,37 0,11

kn € kn € €

11,62 70,73 41,65 10,38 10,36

0,38 -0,16 3,41 -0,18 -0,19

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS KD Prvi izbor HPB Titan OTP indeksni AC G Balanced EM AC G Dynamic EM

zadnja vrijednost 2.158,21 1.135,39 96,90

koja je porasla za 8,75 posto, te je njena cijena u zadnjem trgovanju bila 348 kuna. Solidan porast ima10 dionica s najvećim padom cijene Jadran d.d. Jadran tvornica čarapa d.d. Tekstilpromet d.d. Badel 1862 d.d. Croatia osiguranje d.d. (povlaštena) Centar banka d.d. Žitnjak proizvodnja i promet robom d.d. Laguna Novigrad d.d. Zvečevo d.d. Transadria d.d.

tjedna promjena +4,02% +3,49% +1,06%

le su i dionice Ingre (7,16 posto), Dalekovoda (6,17 posto), te Končar EI (5,55 posto).

tjedna promjena -57,98% -52,38% -18,13% -15,83% -8,33% -6,96% -6,54% -6,21% -6,05% -5,47%

zadnja cijena 21,01 kn 90,00 kn 614,00 kn 116,99 kn 5.500,00 kn 241,90 kn 121,50 kn 11,94 kn 93,01 kn 2.939,91 kn

promet 2.920,39 kn 810,00 kn 13.498,00 kn 219.418,73 kn 27.500,00 kn 483,80 kn 7.863,24 kn 15.417,80 kn 15.688,69 kn 117.637,74 kn

*vijesti

Većina fondova u tjednom plusu Pozitivni rezultati fondova nastavili su se i protekloga tjedna, te su 73 fonda od njih ukupno 96 zabilježila porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond bio je Erste Adriatic Equity koji je porastao za 3,72 posto, a iza njega je Raiffeisen HR dionice s porastom od 3,1

index Crobex Crobex10 Crobis

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced HPB Dynamic InterInvest Balanced C-Premium Agram Trust Allianz Portfolio

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond Select Eurobond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Select Novčani Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond InterInvest Cash VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

HPB proširio ponudu kredita

Hrvatska poštanska banka proširila je ponudu kredita za građane pa je, među ostalim, ponudila i namjenski kredit za zatvaranje postojećih obveza. Taj se kredit odobrava u kunama uz valutnu klauzulu vezanu uz euro. Klijenti Banke mogu zatražiti kredit u iznosu od 1500 do 50.000 eura, pri čemu se do 10 posto njegova iznosa može realizirati u gotovini, bez dokumentiranja namjene. Rok otplate je, ovisno o iznosu, od 12 do 180 mjeseci, uz mogućnost počeka od tri mjeseca. Redovna kamatna stopa na kredit iznosi 10,99 posto (EKS od 12,08 posto). Hospitalija trgovina refinancirala obveznice Hospitalija trgovina je uspješno dogovorila s investitorima dugoročno refinanciranje obveznice dospjele 5. listopada 2009. godine. Dugoročno refinanciranje je ostvareno kroz izdanje tranše komercijalnih zapisa 23. prosinca 2009. u iznosu od 7,715 milijuna eura s dospijećem 23. ožujka, što je istodobno i datum izdanja sedmogo-

dišnjih obveznica kojima će se refinancirati taj komercijalni zapis. Ovaj potez omogućava nastavak uspješnog poslovanja tvrtke koja je u kriznoj 2009. godini ostvarila najbolju profitabilnost u svojoj povijesti. Naime, Hospitalija trgovina je prošlu godinu preliminarno završila sa 91 milijunom kuna prihoda i 10,7 milijuna kuna operativne dobiti. Sunčani Hvar: Za studeni - 40 posto plaće Uprava i Nadzorni odbor tvrtke Sunčani Hvar izvijestili su protekloga tjedna kako je “zbog trenutačnih financijskih poteškoća tvrtke dovedena u pitanje redovita i cjelovita isplata plaća zaposlenicima” te su najavili isplatu 40 posto plaće za studeni. “Uprava je u dijalogu s predstavnicima Sindikata i Radničkog vijeća donijela odluku o isplati 40 posto plaće zaposlenicima za studeni 2009., uz zadržavanje nužne razine operativnoga kapitala”, navodi se u obavijesti Sunčanog Hvara objavljenoj na Zagrebačkoj burzi.