e-pv 3612 by NEstar

Akcija za spas gospodarstva Prve aukcije utemeljene na Vladinim mjerama za oporavak gospodarstva počinju 16. veljače

Natječaj za brodogradilišta Brodograđevni stručnjaci smatraju da drugi natječaj za prodaju brodogradilišta treba odgoditi bar do rujna

Projekt Miklavlja Gradnja velikog logističkog centra u Općini Matulji bila bi značajan poticaj razvoju cijele Hrvatske

S MARKOVA TRGA STR. 9

TEMA TJEDNA STR. 4-5

AKTUALNO STR. 13

3 6 1 2 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 1. veljače 2010. Godina LVII / Broj 3612. www.privredni.hr

privredni vjesnik

TEKSTILCI U PROBLEMIMA / KAMPOVI UKORAK S EUROPOM / web bURZA / SUPERBRANDS / SVIJET FINANCIJA

PV ANALIZA: Eksploatacija mineralne sirovine

Muke po novom zakonu Gospodarstvenici tvrde da je Zakon o rudarstvu neprovediv i poguban za tvrtke

>>10-11

N EBAG S O P ILO PR info EEN

nosi rk Što do ope Netwo r u E e erpris

Ent

INTERVJU: MATE JUJNOVIĆ

Europski parlament

>>7

>>8

Mi koji punimo proračun u nepovoljnijem smo položaju, tvrdi vlasnik tvrtke Promet Makarska

Valjda posljednje izvješće o Hrvatskoj kao kandidatskoj zemlji ide na usvajanje u veljači

Novo u PV prodaji! NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA cijena

EKONOMIJA I POLITIKA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE cijena

drugo izdanje

NIKOLA TESLA

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

genij elektrotehnike

cijena p

cijena

aketa

162,00 kn

170,00 kn

185,00

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 396 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 274 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

KRIZA SE PRODUBLJUJE

JEZIK TIJELA

POGLED U ZVJEZDANO NEBO

189,00

166,00 kn

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIK

cijena

269,00 kn

299,00

180,00

cijena

nakladnik: KIGEN format: 210 x 210 mm opseg: 28 str.

NLP

uvod u osobni rast i razvoj

cijena

161,00 kn

189,00

170,00 kn

149,00

134,00 kn

149,00

134,00 kn

149,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 302 str.

nakladnik: KIGEN format: 147 x 210 mm opseg: 192 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

HRVATSKI DIZAJN SAD

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

RADNO VRIJEME

KRATKA POVIJEST BUDUĆNOSTI

KRIZA, A POSLIJE?

179,00

Croatian Design Now

cijena

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

134,00 kn kn

cijena

315,00 kn

351,00 kn

390,00

171,00 kn

190,00

144,00 kn

160,00

23 1 40,00

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

HRVATSKE POSEBNOSTI

EUROPSKI MENADŽMENT

MOGU LI VAS CITIRATI?

EU FONDOVI

350,00

Teorija i praksa identitetskih sustava

cijena

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji

STVARNA MOĆ U EU

Reforma postupka odbora

cijena

149,00 kn

117,00 kn

130,00

nakladnik: Privredni vjesnik format: 160 x 230 mm opseg: 288 str.

nakladnik: Synopsis format: 167 x 240 mm opseg: 474 str.

nakladnik: Novum format: 264 x 215 mm opseg: 98 str.

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆA

PLAĆE

2. izdanje

cijena

179,00 kn

199,00

314,00 kn

349,00

nakladnik: Novum format: 170 x 246 mm opseg: 136 str.

Knjige možete naručiti putem: privedn vvivjv srivedk k i n ri p

cijena

179,00 kn

199,00

cijena

108,00 kn

120,00

nakladnik: TIMpress format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU

FLEKSIGURNOST

81,00 kn

90,00 kn

nakladnik: TIMpress format: 120 x 200 mm opseg: 112 str.

cijena

629,00 kn

699,00

ETIČKA KLOPKA

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća

cijena

81,00 kn

90,00 kn

nakladnik: TIMpress format: 120 x 200 mm opseg: 136 str.

S komentarskim bilješkama

cijena

90,00 kn

100,00

nakladnik: TIMpress format: 120 x 200 mm opseg: 208 str.

Mato Karačić

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI ENGLESKO-NJEMAČKO-HRVATSKI NJEMAČKO-ENGLESKO-HRVATSKI

cijena

135,00 kn kn

nakladnik: TIMpress format: 165 x 235 mm opseg: 270 str.

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013.

nakladnik: Novum format: 210 x 297 mm opseg: 304 str.

Relevantan pristup za srednju i istočnu Europu

150,00

nakladnik: HUOJ format: 152 x 232 mm

Određivanje i isplata plaća

nakladnik: Novum format: 170 x 246 mm opseg: 240 str.

cijena

Priručnik za menadžere za odnose s medijima

cijena

144,00 kn

160,00

21176,00 kn

I PRVI I JEDINI U REGIJ m no jed u Tri rječnika EČI VIŠE OD 65.000 RIJ

• više od 65.000 hrvatskih, engleskih i njemačkih strukovnih pojmova iz bankarstva, financija, burzovnoga poslovanja, računovodstva, osiguranja i trgovačkog prava

1138 st

593,00 kn

659,00

• leksikonski dodatak s oko 1800 pojmova • 500 engleskih poslovnih fraza (slang, žargon) koje su većini manje poznate • 500 antonima • 300 kartica

UVOD

www.privredni.hr Broj 3612, 1. veljače 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Jadranka Kosor, predsjednica Vlade:

Tko je odgovoran za ordinarnu pljačku državnih zaliha? Vlada ne može isplatiti plaće radnicima Đakovštine jer bi to otvorilo Pandorinu kutiju, ali ću inzistirati na tome da se otkrije tko je odgovoran za ordinarnu pljačku državnih zaliha. Tražimo odgovornost za vođenje ovakvih sustava, pogotovo kad se dogodi ordinarna pljačka državnih zaliha.

Hannes Swoboda, parlamentarni izvjestitelj EU-a za Hrvatsku:

Realno je očekivati da će Hrvatska ove godine završiti pregovore Ulazak Hrvatske u Europsku uniju 1. siječnja 2012. godine samo je teoretski moguć jer je godina dana iznimno kratko vrijeme za ratifikaciju pristupnog ugovora i stoga je vjerojatnije da će Hrvatska u Uniju ući sredinom 2012. ili početkom 2013. godine. Realno je očekivati da će Hrvatska ove godine završiti pregovore, no pristupni ugovor mogao bi se potpisati tek krajem ove ili početkom sljedeće godine. To znači da bi za ratifikaciju tog ugovora u parlamentima zemalja članica ostalo manje od godine dana, što taj posao čini samo teoretski mogućim.

Barack Obama, predsjednik SAD-a:

Američki porezni obveznici neće biti taoci banaka Danas je financijski sustav jači nego prije godinu dana, ali još uvijek posluje po jednakim uvjetima kao prije izbijanja krize. Ta pravila dopuštaju tvrtkama da se ponašaju suprotno interesima svojih klijenata. Bankama se ne smije dopustiti da u svom poslovanju odu predaleko od osnovne namjene služenja svojim klijentima, što su one činile ulažući novac poreznih obveznika u hedge i druge rizične fondove. Nije dobro za ekonomiju da ovisi o nekoliko velikih novčarskih institucija koje mogu povući prema dolje cijelu ekonomiju. Nikad više američki porezni obveznici neće biti taoci banaka koje su “prevelike da bi propale”. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR:Ralf Blomberg, predsjednik Uprave Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore

Za bolje uvjete poslovanja potrebno je uložiti veliki napor Za suradnju njemačkih i hrvatskih poduzeća vrlo su zanimljiva područja energetika, zaštita okoliša, graditeljstvo te opremanje hotela i ugostiteljstva

redovnim istraživanjima koja se provode među članovima Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore te brojnim razgovorima s predstavnicima poduzeća, kao prednosti Hrvatske u usporedbi s drugim zemljama regije navedene su produktivnost zaposlenika i kvalificirana radna snaga, politička stabilnost, dobro razvijena javna infrastruktura te uloženi napor u reforme za pristup Europskoj uniji. Iz odgovora naših članova jasno je kako je za poboljšanje okvirnih uvjeta poslovanja u Hrvatskoj i dalje potrebno ulagati veliki napor. Najviše su kritizirani nedovoljna učinkovitost javne uprave i gospodarsko-politička nepredvidljivost te nedovoljno zalaganje u sprječavanju kriminala i korupcije. Prema brojnim upitima upućenim Komori, za suradnju njemačkih i hrvatskih poduzeća vrlo su zanimljiva područja energetike, zaštite okoliša, graditeljstva i opremanja hotela te ugostiteljstva. Na tim područjima njemački partneri igraju važnu i rado viđenu ulogu. Suradnja s njemačkim poduzećima,

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Fotografija: Christian - David Gadler

koja imaju iskustva na tim poljima i posjeduju reference diljem svijeta, može pomoći pri nalaženju učinkovitih i održivih rješenja. U Hrvatskoj se u određenim područjima, u kojima se vrlo uspješno i konkurentno stvaraju dodane vrijednosti i to na međunarodnoj razini, može potaknuti proi-

Zalagat ćemo se, zajedno s našim partnerima u Hrvatskoj i Njemačkoj, za ubrzavanje realizacije važnih investicijskih projekata zvodnja, a djelomično se to odnosi i na metaloprerađivačku industriju. U mnogim područjima njemački proizvodi i tehnologije su vrlo cijenjeni. Unatoč otežanim okolnostima, Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora u zadnjih 12 mjeseci zauzela se za svoje članove, ali i za ne-članove, nudeći niz raznih događanja i usluga te je time podržala i poticala njemačko-hrvatske gospodarske odnose.

Veliki interes je prošle godine vladao za pet vrlo važnih projekata, od kojih su projekti o obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti provedeni uz potporu njemačke vlade. Međutim, i na drugim područjima i u okviru raznih projekata Komora je uspješno poticala suradnju hrvatskih i njemačkih poduzetnika. Tako su djelatnici Komore, među ostalim, pratili zainteresirane hrvatske stručnjake iz mljekarske

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

industrije za vrijeme petodnevnog studijskog putovanja u Bavarsku i izaslanstvo poduzetnika iz Savezne pokrajine Baden-Württemberg koja je boravila u Zagrebu s ciljem ostvarenja suradnje s potencijalnim hrvatskim partnerima. Raznim događanjima, informativnim materijalima, projektima i uslugama Komora i dalje svojim članovima stoji na raspolaganju kao umrežena organizacija, zastupa njihove interese te će reagirati na promijenjene uvjete. Time potiče poslovanje i provedbu projekata te pomaže pri svladavanju prepreka, a usluge nudi i ne-članovima. I u budućnosti će se zajedno sa svojim partnerima u Hrvatskoj i Njemačkoj posebno zalagati za ubrzavanje realizacije važnih investicijskih projekata koji su već uznapredovali te koji bi mogli dugotrajno pozitivno utjecati na hrvatsko gospodarstvo. Za te projekte u ukupnoj vrijednosti od nekoliko milijardi eura Komora se zalaže u svakoj prilici. Ti projekti su za Hrvatsku posebno zanimljivi budući da mogu djelovati kao konjunkturni program koji je financiran izvana.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.o.o.

TEMA TJEDNA

( 0,5% BDP-a

otpada na državne potpore u običnim godinama

Privredni vjesnik Broj 3612, 1. veljače 2010.

( 93% svih potpora

u EU-u odlazi na problematične tvrtke ili grane

Briselski pogled na hrvatsku brodogradnju

Neumoljivi članak 87

Hrvatska mora ponoviti posao tako da rezultat prihvatljiv EK-u, odnosno praksi EU-a, definitivno skine škverove s državnih jasli te da iduće ulaganje, bez obzira kakav bio aranžman, osigura njihovu dugoročnu poslovnu održivost. A to neće proći bez neizbježnih bolnih rezova koji podrazumijevaju i gašenje i otkaze Lada Stipić Niseteo niseteo.lada@skynet.be

roblem s hrvatskim brodogradilištima kao najsporovoznijim dijelom prilagodbe zahtjevima članstva u Europskoj uniji je dvotračan. Prvi dio leži u ispunjavanju obveza - restrukturiranje brodogradilišta jedini je pravi element iz pregovaračkih okvira koji se, apliciran na hrvatsku praksu, pokazao kočnicom napretka u poglavlju Tržišno natjecanje. Ostale prepreke ovise isključivo o volji – ili mušicama – država članica. Blokadu jedinog poglavlja za koju je odgovorna samo i isključivo Hrvatska upotpunjuje činjenica da je obveza restrukturiranja preuzeta Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju te da njeno ispunjavanje kasni već debeli broj godina. Drugi je element priče taj da je članstvo u EU-u nespojivo sa sadašnjom praksom državnih potpora. Članak 87 Sporazuma izričito zabranjuje davanje pomoći tvrtkama i/

ili granama u problemima ako one time dobivaju neopravdanu prednost pred konkurentima. Sporazum je ovdje brutalan - ili ćeš opstati jer si sposoban za samostalno preživljavanje pa se restrukturiraj, ili te neće biti. U zahtjevima Europske komisije nema nikakve tajne, a još manje podloge pričama kako “EU želi uništiti hrvatsku brodogradnju(...) kako bi uklonio konkurenciju svojim brodogradilištima”. EU je svojedobno doslovce pomeo željezare, a potom su na red došla brodogradilišta koja su iz velikog restrukturiranja izašla manja i tanja, ali snažnija i sposobnija suvereno osvojivši vrh svjetskog tržišta. Sada sličnu kalvariju proživljava automobilska industrija. Igra mačke i miša Državne potpore su, u pravilu, igra mačke i miša država članica i Europske komisije kao “zaštitnice Sporazuma” (u ovom slučaju dosljedne primjene njegova članka 87). Na državne potpore u obič-

nim godinama otpada oko pola posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), neke ih zemlje uopće nemaju, neke su još iznad prosjeka, negdje se registrira nagli skok ako država kroz potpore modernizira sektore, primjerice energetiku. Ravnotežu stvorenu tijekom više godina sustavnog gospodarskog rasta poremetila je kriza, no državne su potpore tu dozvoljene jer zadovoljavaju kriterije, pomažu oporavku, restrukturiranju te se odobravaju samo jednom ali za kredibilne projekte. Upravo to su elementi koji su nedostajali prvom hrvatskom paketu za škverove. U trenutku iskrenosti bivši je potpredsjednik Vlade Damir Polančec priznao ono što je u EK-u bila javna tajna ali je nitko neće izgovoriti, a to je da je Hrvatska dala svoju prvu inačicu privatizacije (kao obrasca izabranog za restrukturiranje grane) samo stoga ne bi li odradila domaću zadaću i pokušala time umilostiviti tzv. Bruxelles. Nije išlo! Planovi se se poka-

zali neprovedivima i neutemeljenima u realnosti, posebice stoga što je u međuvremenu došlo do gospodarske krize koja je dodatno naglasila težinu problema. Ona je također podsjetila kako se restrukturiranje trebalo provesti mnogo ranije, a time

U EK-u su pažljivo secirali hrvatske prijedloge prema istim kriterijima po kojima pretresaju i ostale i bezbolnije, prije za brodogradnju negoli za vladajuću garnituru i izborne aranžmane. Kako ne bi bilo iluzije da je riječ o hrvatskom specijalitetu: restrukturiranje pojedinih grana politički je osjetljiv posao, no neumoljivog članka 87 Sporazuma ne tiču se ni revolucionarne zasluge poljskih škverova za Solidarnost i pad komunizma, kao ni doprinos splitskih škverana u Domovinskom ratu. Okrut-

no jest, bezdušno još više – ali to je gospodarski realitet unutarnjeg tržišta. Vrijednosti ne stvaraju zasluge nego kvalitetno poslovanje. Jednom i nikada više Kriteriji EK-a su sadržani u izjavi bivše povjerenice za tržišno natjecanje Neelie Kroes koja je kazala “trebamo manje ali bolje složene potpore”. Praksa je takva da 93 posto svih potpora u EU-u odlazi na problematične tvrtke ili grane te da se glavnina programa dogovara u hodu i kroji prema okolnostima. Hitnost se pokazala efikasnom u prvim rekacijama na bankarski krah kada su bankama odobrena golema sredstva u vidu državnih potpora. Opet uz kriterij “jednom i nikada više”! Iskustva EK-a ukazuju da se u više od polovine slučajeva odobravanja tih potpora radi o svojevrsnim “rubnim situacijama” gdje su države iskazale dosta kreativnosti kako bi aranžman neopravdan propisima EU-a umotale u celofan zakonitoga.

Politički pritisci i ucjene ostavljali su EK hladnim i za francusku autoindustriju i za istočnonjemačke željezare. Iz svega slijedi da su u EK-u pažljivo secirali hrvatske prijedloge na jednak način i prema istim kriterijima po kojima pretresaju i ostale, te da su nađene slabe točke. Hrvatska se žurila, posao nije učinjen kvalitetno (čemu je pridonijela gospodarska kriza), te se mora ponoviti na način da rezultat prihvatljiv EK-u, odnosno praksi EU-a, definitivno skine brodogradnju s državnih jasli kao i da iduće ulaganje bez obzira kakav bio aranžman, jer to EK ne zanima, osigura dugoročnu poslovnu održivost brodogradilišta. A to, prema dosadašnjim spoznajama, neće proći bez neizbježnih bolnih rezova koji podrazumijevaju gašenje i otkaze, priznao nam je sugovornik u EU-u zadužen izravno za obradu pitanja jadranskih škverova u Komisijinom ad hoc timu za vrednovanje hrvatskog koncepta restrukturiranja.

www.privredni.hr Broj 3612, 1. veljače 2010.

( više od 11mlrd kn promet od brodogradnje u lošoj godini

( oko1,9 mlrd kn

uplati se od toga u državni proračun

Brodograđevni stručnjaci: prekratak rok za početak drugog kruga

Odgoditi natječaj za prodaju brodogradilišta Stečaj bi značio likvidaciju brodogradilišta, ali bi imao i katastrofalne posljedice po državni proračun. U slučaju stečaja na naplatu bi došla sva izdana jamstva, kao i jamstva za ugovorene brodove Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

rodograđevni stručnjaci jedinstvenog su stajališta da drugi natječaj za prodaju brodogradilišta, koji Vlada planira raspisati polovinom veljače, treba odgoditi najmanje do rujna. Nisu im poznati uvjeti natječaja, ali smatraju da će on, ako se dobro ne pripremi, doživjeti sudbinu prvog, što bi ovaj put značilo stečaj brodogradilišta. Ne samo da bi stečaj značio likvidaciju brodogradilišta, on bi imao katastrofalne posljedice po državni proračun jer bi na naplatu došla sva dosad izdana jamstva, kao i jamstva za ugovorene brodove. “Sumnjam da danas postoji ozbiljan kupac koji bi po ovakvim uvjetima i bez ‘mračnih planova’ kupio bilo koje brodogradilište. Mogu se javiti mešetari i špekulanti koji bi prostor brodogradilišta nastojali privesti građevinskoj i turističkoj namjeni”, ističe Roko Markovina, predstojnik Katedre za brodogradnju na splitskom Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, napominjući kako bi uništenje hrvatske brodogradnje moglo izazvati velike socijalne nemire jer bi bez posla ostalo oko 45.000 radnika, a bez sredstava za život oko 200.000 stanovnika Hrvatske. “Brodogradnja na hrvatskim prostorima ima sto-

ljetnu tradiciju. Sada bi valjda trebalo dopustiti da to netko nestručan uništi”, upozorava on. Značaj i učinci brodogradnje Markovina kaže kako je brodogradnja jedina prava industrijska grana u Hrvatskoj pa mu stoga nije jasno kako se u javnosti stvorila slika da je ona težak balast državi. “U najlošijem slučaju brodogradnja uprihođuje oko četiri milijarde kuna u devizama. Kada se to pomnoži s multifikacijskim koeficijentom 2,9, koliki je njen učinak na ostatak gospodarstva, onda se od brodogradnje napravi prometa više od 11 milijardi kuna. Od toga se u državni prora-

Markovina kaže kako je brodogradnja jedina prava industrijska grana u Hrvatskoj i pita se kako se stvorilo mnijenje da je ona težak balast državi čun uplati oko 1,9 milijardi kuna. Kako subvencije za brodogradnju maksimalno iznose oko 1,6 milijardi kuna, lako možemo izračunati da je proračun zahvaljujući brodogradnji bogatiji za 300 milijuna kuna”, ističe on dodajući kako se znatno manje pozornosti posvećuje činjenici da je od ukupno 52 broda koji su na svjetskoj

razini bili proglašavani brodom godine njih 26 proizvedeno u hrvatskim brodogradilištima. “U svijetu nema primjera visokoprofitabilne brodogradnje. Sve brodograđevne države brodogradnju su proglasile strateškom granom i ne pada im na pamet uništavati je. Postoje primjeri sređene brodograđevne

politike koja sugerira da u doba konjunkture brodogradilišta subvencije ulažu u nove tehnologije i razvoj, a da u doba recesije subvencije služe za pokrivanje gubitaka jer ni recesije ne traju vječno, najviše četiri do pet godina”, pojašnjava Markovina. On smatra i da je Europska unija vrlo često pokri-

će hrvatskoj vladi za njenu vlastitu neučinkovitost te napominje kako subvencije postoje i u zemljama Europske unije. “I Italija je u sličnoj situaciji. Njena brodogradilišta dobivaju novac, ali ga pod izlikom da su to poslovne ili vojne tajne, ne prikazuju. Dobivaju novac i za istraživanja i za nove tehnologije”, otkriva on. Kada bi ga se pitalo za mišljenje, Markovina bi sugerirao Vladi da sada, u vrijeme recesije koja je zahvatila brodare, naruči gradnju 16 brodova u našim škverovima. “Gradnja bi se financirala tako što bi Vlada okupila banke i fondove, koji su do sada jako dobro zarađivali ‘preko naših leđa’, i zahtijevala da ulože dio novca u gradnju brodova. Isto tako, domaći brodari i brodograditelji morali bi znatno bolje surađivati, odnosno udružiti se. Strane brodovlasnike treba i operativno uključiti u gradnju broda, a ne da ih naručuju preko posrednika. Gradnjom 16 brodova brodogradilišta bi imala posao u iduće tri godine, kada bi konjunktura došla barem na nulu, a brodove bi tada mogli prodati po trostruko većoj cijeni nego sada”, smatra Mrakovina. Rješenja za brodogradnju Prema njegovu mišljenju ključ rješenja problema je u izdvajanju svih popratnih djelatnosti iz brodogradilišta, onih koja

ne spadaju u njihove “temeljne kompetencije” i znanja, te u privatizaciji tih sektora, a samo, “čisto” brodogradilište treba ostaviti u državnim rukama ili rukama radnika. Ako želi izbjeći socijalne nemire, Vlada mora dati jamstva za gradnju novih brodova jer u Hrvatskoj nema alternative brodogradnji. Dobar dio rješenja problema naših brodogradilišta leži i u gradnji sofisticiranijih vrsta brodova, te u potpunom nemiješanju politike u upravljanje brodogradilištima i ugovaranje gradnje brodova. Također, u rješavanju problema i odlučivanju važniju ulogu treba dati struci. “Smatram da je država bolji gospodar od bahatih tajkuna. Čudno je da kooperanti dobro žive, a da brodogradilišta propadaju. Nelogično je da prvi brod iz serije ima nekakvih 1500 izmjena, što je u granicama normale, a četvrti brod iz serije ima više od 4500 izmjena. To se događalo jer su kooperanti prodavatelji svoje radne snage, ili proizvoda, i oni ne vode računa ni o čem osim o svojoj dobiti, bez obzira na stanje brodogradilišta, makar uz pomoć nečasnih rabota, da ne kažem korupcije. Jedino rješenje je sasvim izmijeniti odnos kooperacije i brodogradilišta, i to na partnerskim osnovama. Neka svi snose podjednak rizik dobiti i gubitka”, zaključuje Markovina.

AKTUALNO

*vijesti Zagreb: Neto plaća 6270 kuna Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Zagrebu za studeni prošle godine iznosila je 6478 kuna, a umanjena za krizni porez manja je za 208 kuna ili za 3,2 posto, i iznosi 6270 kuna, pokazuju podaci Odjela za statistiku zagrebačkog Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. Prosječna zagrebačka neto plaća za studeni od 6478 kuna (bez posebnog poreza) bila je za 340 kuna ili za 5,5 posto posto veća nego za listopad, na što su utjecale isplate božićnica. HGK: Prihodi poduzetnika pali 9,1 posto

Zbog globalne krize hrvatsko je gospodarstvo u prvih devet mjeseci 2009. ostvarilo znatno lošije financijske rezultate poslovanja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pokazuju analize HGK-a pozivajući se na Finine podatke. To je vidljivo kroz pad broja zaposlenih radnika za jedan posto, pad ukupnih prihoda poduzetnika za 9,1 posto, ukupnih rashoda za 7,7 posto, smanjenje bruto dobiti za 30,1 posto i investicija za 15,4 posto, dok je rast zabilježen kod broja poduzetnika za 4,2 posto i prosječne mjesečne neto plaće za nominalnih 3,1 posto, napominju analitičari Centra za makroekonomske analize HGK-a u najnovijim Gospodarskim kretanjima. GfK: 90 posto građana promijenilo kupovne navike Shopping Monitor 2009./ 2010. koji je provela agencija GfK Hrvatska pokazuje da tek desetina hrvatskih potrošača nije promijenila svoje kupovne navike izbijanjem krize. Tako više od 60 posto potrošača pomnije prati razinu cijena, a njih oko 50 posto specijalne promocijske akcije.

Privredni vjesnik Broj 3612, 1. veljače 2010.

Pawel Samecki, povjerenik EU-a za regionalnu politiku

Projekte za novac iz EU-a pripremati već sada Novac iz kohezijskih fondova bit će na raspolaganju za dvije godine, a njegov prijem zahtijeva mnogo stručnog posla Jeste li već razmotrili neke konkretne projekte, primjerice u željeznici? Koliki bi novac Hrvatska tu mogla povući? - Nismo razgovarali o pojedinim poslovima. O projektima morate odlučiti sami, a potom ih kandidirati. Ako govorimo o velikim infrastrukturnim projektima, oni mogu dosegnuti iznose koji se

Igor Vukić vukic@privredni.hr

rvatska će nakon ulaska u Europsku uniju od 2012. do 2014. godine imati priliku iz europskih fondova povući oko 2,2 milijarde eura. Stupanj korištenja tog novca ovisit će o sposobnosti državne uprave za prijem i upravljanje tim sredstvima te o kvaliteti projekata. Inspekciju priprema u tom sektoru prošli je tjedan u Zagrebu obavio Pawel Samecki, povjerenik EU-a za regionalnu politiku, razgovarajući s premijerkom Jadrankom Kosor, članovima Vlade i saborskim zastupnicima. “Sve razine vlasti moraju dobro pripremiti teren kako bi novac iz EU-a dao poticaj cijelom gospodarstvu”, izjavio je Samec-

ki. Prioritet u EU-ovom financiranju imaju prometna infrastruktura (željeznica, unutarnji plovni putevi, luke na paneuropskim koridorima), zaštita okoliša te projekti poticanja konkurentnosti u malom i srednjem poduzetništvu. O čemu ste razgovarali s hrvatskim dužnosnicima? - Razmotrili smo kako ubrzati pripreme za projekte koji će konkurira-

ti za europsko financiranje. Iako će se novac početi koristiti za dvije godine, u odabir projekata, planiranje i izradu dokumentacije trebalo bi krenuti što prije. Gotovo već sada. Kod velikih infrastrukturnih projekata, osim nacrta i tehničke dokumentacije potrebno je napraviti i velike studije izvodljivosti, studije utjecaja na okoliš i druge predradnje, koje uzimaju mnogo vremena.

Zabrinjavaju nas slabe financijske mogućnosti regionalne uprave u Hrvatskoj, kaže Samecki mjere stotinama milijuna eura. Što su na ovom području slabe točke Hrvatske? - Kao što znate, u financiranju projekata moraju su-

djelovati i zemlje primateljice europskog novca. Zabrinjavaju nas, primjerice, slabe financijske mogućnosti regionalne uprave u Hrvatskoj. S vašim smo dužnosnicima raspravljali o mogućnosti da se novac za tu svrhu izdvoji iz državnog proračuna. Mislim da smo naišli na razumijevanje tog problema. Za upravljanje tim fondovima uprava treba dosta obrazovanih službenika, a zbog krize Hrvatska ne može povećavati javnu upravu. Kako riješiti taj problem? - Ispravljanje nejednakosti u razvoju pomoću kohezijskih fondova veoma je važno za svaku novu članicu EU-a. Stoga u tom sektoru treba i dodatno zapošljavati, ako je to nužno za kvalitetni prijem i nadzor novca koji dolazi iz EU-a.

SUPERBRANDS HRVATSKA

Gotovo 200 prepoznatljivih i uspješnih Drugu godinu zaredom Superbrands je dodijeljen Privrednom vjesniku

otovo 200 domaćih i stranih brendova u Hrvatskoj nosi titulu Superbrands za 2009. godinu, a ugledno međunarodno priznanje zaradili su temeljem prosudbe Stručnog vijeća koje čine marketinški, poslovni i akademski stručnjaci te predstavnici medija, ali i prema odabiru više od 23.000 potrošača. Privredni vjesnik je i u 2009. godini proglašen Superbrandom čiju titulu nosi i za 2008. godinu. Među ostalim, dobitnici te prestižne oznake su i Agro-

kor, Antena Zagreb, Badel 1862, Croatia Records, Dukat, Zagrebačke pekarne Klara, Lider, Narodni radio, Mimara, Muzej za umjetnost i obrt, PIK Vrbovec... “Arbitri su ocijenili oko 900 brendova na osnovi dobro poznatih kriterija kvalitete - pouzdanosti, različitosti i emocionalnog naboja - što sve predstavlja ključ uspjeha u stabilnom ekonomskom okružju”, naglasio je Borut Zemljič, direktor regije Adriatic Superbrandsa, na svečanoj

dodjeli priznanja protekle srijede u Zagrebu kojom je zaokružen treći izbor superbrendova u Hrvatskoj. U Superbrandsu ističu kako su se prilikom izbora fokusirali na proizvode i kompanije koje djeluju nacionalno i internacionalno te dodaju kako je u ovoj sezoni glasačko tijelo bilo više naklonjeno glazbi. Za 2010. godinu uvode i glasovanje za Business Superbrands, marke koje plasiraju svoje proizvode i usluge drugim kompanijama. (E.D.)

Priznanje za Privredni vjesnik primio je Milan Vukelić, pomoćnik direktora

Elektronska publikacija Ovosezonski izbor Superbrandsa u Hrvatskoj iznjedrio je prvu elektronsku publikaciju sa 67 dobitnika koji su se aktivno uključili u projekt. Branding studije daju uvid u srž tržišne marke, uz osvrt na početke, tržište na kojem djeluje, rast i prepoznatljivost.

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3612, 1. veljače 2010.

( više od 15 mil ¤

( za oko 20%

teške nove investicije

manji broj putnika autobusima

Mate Jujnović, vlasnik tvrtke Promet Makarska

Mi koji punimo proračun u nepovoljnijem smo položaju Autobuserima je problem to što država proračunskim sredstvima financira nerentabilan željeznički prijevoz. Osim toga, plaće u HŽ-u su tolike da ih mi privatnici ne možemo pratiti. Normalno bi bilo da onaj koji zarađuje ima veći prosjek plaća od onoga koga se potpomaže Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

ate Jujnović se, nakon 30 godina života i rada na Novom Zelandu, 1995. godine vratio u Hrvatsku. S poslovanjem je nastavio i po povratku u domovinu te je preuzeo tvrtku Promet Makarska s makarskim kolodvorom, potom vrgorački Jadrantrans, sinjski Autoprijevoz s autobusnim kolodvorom te 59 posto dionica splitskog autobusnog kolodvora. S njim smo razgovarali o problemima s kojim se susreće u poslu te novim planovima.

Unatoč krizi i nizu otegotnih okolnosti, poslujemo s dobiti Kako posluje Promet Makarska? - Tvrtku sam preuzeo 1995. kad je imala 50 zaposlenih i 24 stara autobusa u voznom parku. Danas, tvrtke čiji sam vlasnik zapošljavaju 250 radnika, a u voznom parku je 95 modernih autobusa. U vlasništvu imamo i tri autobusna kolodvora u Splitu, Makarskoj i Sinju, potom tri stanice za tehnički pregled, a odnedavna Promet Makarska ima i ovlašteni servis kineskih autobusa King Long. U poslovanju sam sklon širenju i investiranju dobiti u razvoj, stoga mi nije jasno zašto me zbog toga sindikat ponekad proziva.

Zašto ste se odlučili na kupnju kineskih autobusa? - Zato što su oni povoljniji od europskih, a ne zaostaju u kvaliteti. Cijena im nije povoljnija zbog lošije kvalitete nego zbog jeftinije radne snage. Izrađen u Europi, takav bi autobus stajao 270.000 eura, a uvezeni iz Kine ni 170.000 eura. Kineski proizvođač Xiamen King Long je do sada proizveo i izvezao više od 100.000 autobusa na većinu svjetskih tržišta. Propusnicu za Europu, koju izdaje VCA, ta je tvrtka dobila 2005. godine čime joj je omogućena homologacija i uvoz u Europu. Promet Makarska je kupio tri modela King Long autobusa - turistički autobus, turistički midibus i gradski niskopodni autobus. Kakva je situacija s prometom putnika? - Naša tvrtka prevozi više od polovine putnika koji putuju sa splitskog i makarskog područja u Zagreb i obratno. Stanje s prijevozom putnika je sve teže te procjenjujem da se, zbog utjecaja krize ali i sve teže financijske situacije građana, broj putnika smanjio za dvadesetak posto. Autobuserima je problem i to što država proračunskim sredstvima financira nerentabilan željeznički prijevoz što nas, koji punimo proračun, stavlja u nepovoljniji položaj. Osim toga, plaće u Hrvatskim željeznicama su tolike da ih mi privatnici ne možemo

pratiti. Normalno bi bilo da onaj koji zarađuje ima veći prosjek plaća od onoga koga se potpomaže. No unatoč krizi i nizu otegotnih okolnosti, poslujemo s dobiti. Jeste li zadovoljni načinom na koji država raspisuje natječaj za dodjelu koncesija ? - Moram reći da se pri raspisivanju natječaja za do-

Ne protivim se dolasku investitora iz inozemstva, pod uvjetom da se ne radi o špekulantima. I novac koji sam ja uložio zarađen je vani djelu koncesija na nekim linijama ne vodi računa o kvaliteti prijevoznika nego o nižoj cijeni usluge. Smatram da se sigurnost i udobnost putnika te kvaliteta autobusa moraju ozbiljno uzimati u obzir pri dodjeli posla. Cijena je također važna, ali troš-

kovi održavanja su veliki, a ono pridonosi sigurnosti putnika i jamči ozbiljnost tvrtke. Stoga bi se moralo voditi računa i o kvaliteti održavanja. Ako netko štedi na održavanju, može dovesti putnike u opasnost, tako da mala razlika u cijeni može biti i pogubna za sigurnost putnika. Planirate li preuzimanje nekih konkurentnih tvrtki koje su u dosta teškoj situaciji? - Za sada ne planiram neko značajnije preuzimanje jer i danas svoje tvrtke u Hrvatskoj potpomažem novcem koji dobivam od najmanje devet poslovnih zgrada na Novom Zelandu. Stoga se ne protivim dolasku investitora iz inozemstva, pod uvjetom da se ne radi o špekulantima. I novac koji sam ja uložio zarađen je vani. Planirate li investirati u razvoj tvrtke? - Pred našom tvrtkom je niz investicija vrijednih više od 15 milijuna eura.

Planiramo preseljenje Autobusnog kolodvora Makarska, što podrazumijeva izgradnju novog na drugoj lokaciji. U Sinju rekonstruiramo postojeći kolodvor sa svim pratećim ugostiteljskim objektima. U tijeku je izgradnja

strane, neću dopustiti ni da me netko u ime viših ciljeva prevari. Grad Split i ja smo partneri i tako bismo se trebali ponašati. Treći partner je Hrvatski fond za privatizaciju. Svjestan sam činjenice da je za napredak poduzetnika bitan i napredak njegova grada. Stoga mu je nužan dobar odnos s gradom, poput onoga kakav ja imam s Makarskom. Tu se ne radi o financijskoj pomoći nego o podršci projektima i nesmetanju u poslovanju. Kakva je kvaliteta radne snage u Hrvatskoj? - Nemam nikakvih problema s mlađim radnicima. Probleme ponekad imam s onim starijima koji u bivšim tvrtkama nisu navikli raditi u interesu tvrtke.

Nismo u povlaštenom položaju Stavlja li vlasništvo triju autobusnih kolodvora Vašu prijevozničku tvrtku u povlašten položaj prema drugim prijevoznicima? - Ne, jer je putnik taj koji kupnjom karte na šalteru odlučuje o izboru prijevoznika. On će putovati i koristiti usluge kompanije čijom je uslugom zadovoljan, upravo zato što je putnik taj koji uslugu plaća, a od njegovog novca prijevoznici žive. novih tehničkih stanica u Sinju i Makarskoj. Znači, mi ne stagniramo nego stalno ulažemo. Što je sa splitskim autobusnim kolodvorom čije se preseljenje spominje? - Mene, kao većinskog vlasnika nitko glede toga nije kontaktirao. Ako Grad Split planira preseliti kolodvor na drugu lokaciju, ne namjeravam ga opstruirati. S druge

Doduše, u mojim tvrtkama postoje i stariji radnici kojima bih bez ikakvih problema povjerio svoju privatnu imovinu. Uvijek sam spreman isplatiti otpremninu onim radnicima starije životne dobi koji ne žele raditi. S interesom novih i mladih ljudi za rad u mojoj tvrtki nemam problema, ali kao čovjek nisam sklon takvim rezovima da bih nekoga na silu otpustio.

S MARKOVA TRGA

( najranije sredinom 2012.

IZBOR IZ NOVIH PROPISA DONESENIH OD 1. PROSINCA 2009. DO 18. SIJEČNJA 2010. PROPISI MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA • Pravilnik o izmjeni Pravilnika o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (NN 147/09) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 156/09) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o gospodarenju ambalažom i ambalažnim otpadom (NN 156/09) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 156/09) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o gospodarenju otpadnim gumama (NN 156/09) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o gospodarenju otpadnim uljima (NN 156/09) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o akvakulturi (NN 156/09) PROPISI MINISTARSTVA MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE • Pravilnik o ispitivanju vozila (NN 152/09) • Naredba o mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa za obvezna osiguranja člana posade broda u međunarodnoj plovidbi za 2010. (NN 5/2010) • Pravilnik o dopuni Pravilnika o plovidbi na unutarnjim vodama (NN 8/2010) PROPISI MINISTARSTVA FINANCIJA • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (NN 146/09) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (NN 146/09) • Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (NN 149/09) • Pravilnik o postupku prijeboja tražbine po osnovi prava na povrat isplaćene naknade plaće i prava na naknadu plaće s obvezom po osnovi duga za doprinose (NN 147/09)

• Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obliku i sadržaju prijave poreza na promet nekretnina (NN 148/09) • Pravilnik o izmjenama Pravilnika o načinu vođenja evidencija i izdavanja potvrda o primitku članarina i dobrovoljnih priloga (donacija) (NN 148/09) • Pravilnik o izmjenama Pravilnika o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini i načinu plaćanja paušalnog poreza (NN 148/09) • Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2010. godini (NN 157/09) • Pravilnik o trošarinama (NN 1/2010) • Pravilnik o izmjeni Pravilnika o preuzimanju, prikupljanju i čuvanju privremeno uvezenih ili oduzetih stranih prijevoznih sredstava pod carinskim nadzorom te njihovoj prodaji (NN 3/2010) • Naredba o izmjeni i dopuni Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba (NN 9/2010) PROPISI MINISTARSTVA REG. RAZVOJA, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA • Popis ovlaštenih laboratorija za ispitivanje vode (NN 147/09) PROPISI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA I SOC. SKRBI • Pravilnik o mjerilima za određivanje cijena lijekova na veliko i načinu izvješćivanja o cjenama na veliko (NN 155/09) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku i načinu davanja odobrenja za stavljanje gotovog lijeka u promet (NN 155/09) • Pravilnik o mjerilima za stavljanje lijekova na osnovnu i dopunsku listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (NN 155/09)

Privredni vjesnik Broj 3612, 1. veljače 2010.

očekuje se primitak Hrvatske u članstvo EU-a

Europski parlament o Hrvatskoj

Valjda posljednje izvješće Serge Brammertz je i dalje nezadovoljan razvojem istrage o topničkim dnevnicima. A nitko ni ne spominje nestale dokumente misije EU-a Lada Stipić Niseteo niseteo.lada@skynet.be

ajviše medijske pažnje u tehnički nevažnoj a politički neobvezujućoj redovnoj rezoluciji Europskog parlamenta o Hrvatskoj već po tradiciji izazivaju “propali amandmani”. Ovoga je puta to bio pokušaj dviju parlamentarki da se za buduće članice iz regije radi štednje koristi jedan jezik. No, svaka članica ima pravo na svoj jezik, a parlamentarke nisu pokrenule pro-

Vajgl je uzalud inzistirao da se istakne primarna odgovornost Hrvatske za odugovlačenje pregovora ceduru za izmjenu Sporazuma, temeljnog akta EU-a koji bi to dozvolio. Rasprava o Rezoluciji o Hrvatskoj na Vanjskopolitičkom odboru EP-a ipak je ukazala na raspoloženje za nastavak proširenja. Ova godina kao godina završetka pregovora preživjela je sve intervencije jer je “polovina 2010.” iz originalnog teksta Rezolucije odoljela inicijativi talijansko-slovenskog dvojca Pino Arlacchi/Ivo Vajgl da se zamijeni s “uskoro” - pa koliko trajalo da trajalo. Potvrđeno je kašnjenje u pravosuđu – sada se već kao najraniji termin otvaranja poglavlja spominje ovogodišnji travanj, a Serge Brammertz, zajedno s usamljenom Nizozemskom, i dalje je nezadovoljan razvojem istrage o topničkim dnevnicima.

Hannes Swoboda, izvjestitelj za Hrvatsku

Ovdje nitko, ama baš nitko, ne spominje drugi dio iste priče: dokumenti promatračke misije EU-a od 4. do 14. kolovoza 1995. izjavom glavnog tajnika Vijeća EU-a Pierrea de Boisseaua definitivno su proglašeni nestalima. Oni su potvrđivali ono što se na terenu nije događalo, a prema optužnici jest. Zadnji trzaji blokade U veljači bi se skinula slovenska blokada s dva poglavlja, no na trećem blokada ostaje, iako okrštena “zadržanim rezervama”. Parlamentarna je Rezolucija tražila otvaranje “svih poglavlja” što je agilni Ivo Vajgl pokušao zamijeniti s “daljnjim poglavljima”. Vajgl je inzistirao i da se istakne primarna odgovornost Hrvatske za odugovlačenje pregovora, no ostatak se nije složio jer bi to jednostavno bilo pretjerano i netočno. Parlamentarci su u Rezoluciju pokušavali unijeti, neki uspješno, sve fine detalje poštivanja prava manjina, povratka izbjeglica, nasilja nad homoseksualcima... Parlament se u pravilu brine o ljudskim

pravima više nego o gospodarstvu, njemu se sviđa podržati radnu skupinu koja bi pogurala topničke dnevnike, on osuđuje bijeg Branimira Glavaša odnosno “visokog hrvatskog dužnosnika” u BiH (jedina Vajglova intervencija koja je prošla), hvali i potiče borbu protiv korupcije, pogotovu one vrhova. Neznatno se ističe ekonomski oporavak... no nitko od svih odličnih poznavatelja stanja u Hrvatskoj – što podrazmijeva i zaista glasnog i često nekritičkog zagovornika poput Bernda Posselta – nije se sjetio u Rezoluciju ubaciti zahtjev za potporu istrazi slučaja Hypo banke u Hrvatskoj! Posselt je bavarski demokršćanin, a za dobar dio skandala pritisaka na prvog čovjeka HNB-a preko bivšeg premijera odgovoran je baš Posseltov bivši stranački šef Edmund Stoiber. Sličnih je pritisaka bilo više, neke su zemlje lobiranjem svojih tvrtki uspjele u dokumente Europske komisije dodati i upozorenje kako se tvrtkama iz EU-a otežava ili ne dopušta ulazak u Hrvatsku, no

kada se došlo do razornog djelovanja spoja politike i lošeg poslovanja u slučaju Hypo, parlamentarci su naprasno doživjeli amneziju. Uskoro datum Izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda izrekao je nekoliko mudrih opaski. Rok zaključenja pregovora se izgleda ponovno pomiče, realno ih je završiti do kraja godine, kaže Austrijanac. Načinjanje šeste godine trajanja procesa otvorenog 3. listopada 2005. značilo bi potpisivanje pristupnog sporazuma najranije u prosincu ili početkom iduće godine. Utješno je da je kraj pregovora trenutak kad se određuje datum ulaska u EU. Prijedlog sporazuma tek se čisti od prvih najnerealnijih traženja. Slijedi duga ratifikacija i članstvo Hrvatske najranije sredinom 2012. Optimistični parlamentarci računaju da im je ovo posljednja Rezolucija o Hrvatskoj kao kandidatskoj zemlji. Tako osmišljenu Rezoluciju Vanjskopolitički odbor EP-a upućuje na usvajanje u veljači.

www.privredni.hr Broj 3612, 1. veljače 2010.

( 3 mlrd kn

dobit će se smanjenjem obvezne pričuve

( 2 mlrd kn

država ulaže u jamstveni fond

SJEDNICA HRVATSKE VLADE

Prve aukcije za poduzetničke kredite 16. veljače Projekti su namijenjeni svim poduzetnicima sa sjedištem u Hrvatskoj, s ciljem smanjenja nelikvidnosti, očuvanja radnih mjesta i otvaranja novih, te poticanja rasta proizvodnje, istaknula je predsjednica Vlade Vesna Antonić antonic@privredni.hr

Odgođen osnutak agencije za poljoprivredno zemljište

ko sve bude išlo po planu, a mora, prve aukcije utemeljene na Vladinim mjerama za oporavak i razvitak gospodarstva možemo očekivati već 16. veljače. Stoga pozivam sve banke i poduzetnike koji smatraju da ispunjavaju kriterije da započnu s pripremom projekata kako bi ta prva aukcija prošla uspješno. Nema čekanja, odgađanja ili oklijevanja, istaknula je premijerka Jadranka Kosor na prošlotjednoj sjednici Vlade na kojoj su prihvaćeni modeli financiranja mjera za gospodarski oporavak i razvitak te zakon o jamstvenom fondu. “Projekti su namijenjeni svim poduzetnicima sa sjedištem u Republici Hrvatskoj bez obzira bili oni mali, veliki ili srednji, a sve s ciljem smanjenja nelikvidnosti, očuvanja radnih mjesta i otvaranja novih, te poticanja rasta proizvodnje”, podcrtala je predsjednica Vlade. Dva modela financiranja Podsjetimo, mjere za gospodarski oporavak i razvitak sadrže zapravo dva modela financiranja. Prema jednom modelu, kako je pojašnjeno, Hrvatska narodna banka trebala bi smanjiti stopu obvezne pričuve za jedan posto, čime bi se poslovnim bankama oslobodile tri milijarde kuna. Od toga bi banke dvije milijarde kuna usmjerile prema Hrvatskoj banci za obnovu i

Izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu osnutak agencije za poljoprivredno zemljište odgođen je do 1. srpnja. Ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković pojasnio je kako agencija nije ustrojena u zadanom roku jer je antirecesijskim mjerama bilo zabranjeno novo zapošljavanje u državnoj upravi. Kako ne bi došlo do zastoja u prometu privatnim poljoprivrednim zemljištem, njime će se raspolagati sukladno općim propisima. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Božidar Pankretić odbacio je, pak, medijska nagađanja o tomu kako u Vladi postoje nesuglasice o potrebi osnivanja agencije jer, kako je kazao, “u Vladi svi žele da ona profunkcionira što prije zbog njene važnosti za okrupnjavanje zemljišta”. razvitak (HBOR) u obliku kredita, dok bi milijarda kuna ostala bankama. HBOR će poduzetničke kredite financirati sa 30, a banke sa 70 posto. Krediti u okviru ovoga modela namijenjeni su financiranju obrtnih sredstava kako bi se ostvarila zadovoljavajuća razina likvidnosti u poslovanju poduzetnika. “Time dobivamo kreditni potencijal od četiri milijarde kuna”, kazala je predsjednica Vlade. Drugi je model jamstveni fond u kojem država na sebe preuzima pokriće dijela rizika novih

kreditnih plasmana čime se želi pomoći poduzetnicima da dođu do povoljnijih bankovnih kredita. “Visina jamstvenog fonda bit će dvije milijarde kuna pa će se poduzetnicima moći plasirati novih najmanje četiri milijarde kuna”, kazala je Jadranka Kosor. Taj je novac namijenjen ponajprije poduzetnicima za njihove investicijske projekte, te dijelom i za financiranje obrtnih sredstava i reprogram kredita. Prema zakonskom prijedlogu jamstvo za pojedinačni kredit može iznositi najviše 50

posto glavnice kredita, ali ne više od 60 milijuna kuna. Za te programe neće moći aplicirati poduzetnici koji duguju državi te tvrtke koje su bile u teškoćama prije 1. srpnja 2008. godine. Udvostručiti plasmane “Poslovne banke imaju visoka kreditna sredstva koja ne žele plasirati zbog rizičnosti, dok gospodarstvenici zbog krize oprezno pristupaju svakom novom poslovnom projektu. Prema iskustvima poslovnih banaka

i HBOR-a, ali i susjeda koji imaju sličan model, najveći problem hrvatskih poduzetnika su obrtna sredstva do kojih teško dolaze i zato smo uz model A koji predviđa dodjelu sredstava za obrtna sredstva odredili da se i po modelu B mogu osigurati obrtna sredstva, uz poticaje za investicije. Ako osiguramo obrtna sredstva, osigurat ćemo inicijalnu kapslu za pokretanje gospodarstva. Ako su lani plasmani bili do 3,5 posto, ove ih godine želimo barem udvostručiti”, istaknuo je potpredsjednik

Rok za natječaje: do 15. veljače Do 15. veljače raspisat će se natječaji za privatizaciju po posebnim uvjetima, za jednu kunu, većinskih udjela u četiri hrvatska brodogradilišta: 1.177.01 dionica Brodotrogira, što čini 95,24 posto ukupnog temeljnog kapitala, potom za 893.150 dionica ili 99,54 posto temeljnog kapitala Brodogradilišta Kraljevica, potom za 1.051.038 dionica ili za 83,32 posto riječkoga 3. maja, te za 8.073.568 dionica, što je 99,78 posto temeljnog kapitala Brodograđevne industrije Split. Brodosplitu je, pak, preporučeno da do 15. veljače raspiše natječaj za prodaju jednog, ali stopostotnog udjela u društvu Brodosplit - Brodogradilište specijalnih objekata, po nominalnoj cijeni od 18.160.100 kuna.

Nakon raspisivanja natječaja zainteresirani će imati na raspolaganju 60 dana za podnošenje svojih ponuda. Prema riječima ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Đure Popijača, menadžement Brodogradilišta Uljanik iskazao je interes za sudjelovanje u javnom pozivu te kupnju tog brodogradilišta. “Ovih će se dana razjasniti i dogovoriti eventualni interes Uljanikova menadžmenta te utvrditi odgovara li njihova ponuda kriterijima natječaja, kakav je interes Vlade te provjeriti kondicije s Europskom komisijom”, istaknuo je Popijač. To ni u kojem slučaju neće ugroziti predviđeni rok za raspisivanje natječaja do 15. veljače jer bi Vlada ovoga tjedna trebala odlučiti o privatizaciji pulskog škvera.

Vlade i ministar financija Ivan Šuker, domećući kako je riječ o prvom projektu koji zajedno rade Vlada, središnja banka i poslovne banke. Osvrćući se na kamate, Šuker je kazao kako su u tijeku završni pregovori o njihovoj visini te izrazio nadu da će “prevladati razum o jednoj prihvatljivoj stopi za naše poduzetnike jer ne možemo govoriti da želimo potaknuti izvoz, a ne osigurati poduzetnicima bar približne uvjete kreditiranja kakve imaju njihovi konkurenti na svjetskom i europskom tržištu”. Poručio je i kako kredite neće moći dobiti oni koji se bave točenjem pića, kockanjem i kladioničarstvom. Premijerka je ponovila da će mehanizam dobivanja potpora biti zaštićen od bilo kakvog političkog utjecaja te da nitko od političara neće moći nazvati banku i zatražiti da kredit usmjeri poznaniku ili prijatelju, a provođenje tog principa nadzirat će se svakodnevno.

10 PV ANALIZA

( i po 10-ak mil €

Privredni vjesnik Broj 3612, 1. veljače 2010.

trošak istraživanja prije javljanja na natječaj

( 670 eksploatacijskih polja odobreno potkraj siječnja

Kako riješiti administrativne zavrzlame pri eksploataciji mineralne sirovine

Usko okno nov Struka je podijeljena oko novog zakona o rudarstvu. Jedna strana smatra kako je potrebno hit tvrtke, a druga tvrdi da on jamči jednaki pristup i uvjete pri iskorištavanju mineralnih sirovina za Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ukladno prilagodbi hrvatskog zakonodavstva pravnoj stečevini Europske unije, lanjskoga je lipnja donesen novi zakon o rudarstvu kojeg sada u velikoj mjeri određuje i Zakon o koncesijama izglasan potkraj prošle godine. Struka ističe kako novi zakon, premda je riješio neke stare probleme na koje su gospodarski subjekti nailazili u eksploataciji mineralne sirovine, otvara vrata mnogim novim nedoumicama i administrativnim barijerama. Gordan Šredl, direktor Gospodarsko interesnog udruženja za proizvodnju, preradu i promet mineralnih sirovina u Hrvatskoj (GIU PROMINS) koje okuplja pedesetak tvrtki, u razgovoru za Privredni vjesnik istaknuo je neke od prepreka na koje su nailazili gospodarstvenici u eksplo-

ataciji mineralnih sirovina, kao i neke nove koje su tek pred njima. Naime, prema starom zakonu, gospodarski subjekti koji su htjeli dobiti koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina trebali su ići na dva javna natječaja - za istraživanje i za dodjelu eksploatacij-

Velike tvrtke nerijetko su započinjale kopanje sukladno ishođenom odobrenju za eksploatacijsko polje, što je često isticano kao nelegalna eksploatacija skog polja te, osim toga, i na javnu raspravu za ishođenje lokacijske dozvole. Tako bi dobivali eksploatacijsko polje, ali bez koncesije dok ne riješe imovinsko-pravne odnose. “Kako bi gospodarstvenik

Broj eksploatacijskih polja Tehničko-građevni kamen

266

Arhitektonsko-građevni kamen

120

Građevni pijesak i šljunak

Ugljikovodici (nafta, kondenzat, prirodni plinovi)

Ciglarska glina

Karbonatna sirovina za industrijsku preradu

Boksit

Keramičke i vatrostalne gline, milovka, tuf

Kremeni pijesak

Gips

Barit, bentonitna glina, kreda, morska sol, kvarcit

Sirovina za proizvodnju cementa

Geotermalna voda

Silikatna sirovina za industrijsku preradu

Kreda UKUPNO Izvor: Mingorp

1 670

riješio imovinsko-pravne odnose, dobio lokacijsku dozvolu i koncesiju za početak eksploatiranja šljunka, pijeska ili, primjerice, tehničkog kamena, trebao je ići u Središnji državni ured za imovinu ili Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. I tu je nastajao administrativni problem jer je potrebne papire za početak kopanja čekao vrlo dugo. Čekajući administraciju da odradi svoje, velike tvrtke, koje zapošljavaju i do 500 osoba, nerijetko su započinjale kopanje sukladno ishođenom odobrenju za eksploatacijsko polje, a to je u medijima često isticano kao nelegalna eksploatacija, što je pogrešan stav”, pojašnjava on. Stoga je u ovom slučaju važno naglasiti kako zapravo posto-

je tri vrste eksploatacije. “Prva je ona koju izvode legalni proizvođači mineralnih sirovina, znači tvrtke koje imaju sve potrebne dokumente za eksploataciju. Drugu izvode nelegalni gospodarski subjekti koji nisu dobili sve dozvole u razumnom roku, ali su ipak odlučili eksploatirati mineralne sirovine jer znaju kako će dobiti sve potrebne papire, samo je pitanje kada. Na kraju, postoje ilegalni kopači ili, bolje rečeno, kradljivci sirovina koje treba loviti policija, kao i ostale lopove, a ne rudarska inspekcija”, kaže Šredl. One stop shop Nadalje, taj inženjer geologije kaže kako je uoči promjene Zakona struka zagovarala upravo rješavanje te nelegalnosti. Što-

više, naglašavala je kako valja napraviti zakon koji je jednostavan, jasan i transparentan jer, prema prošlom zakonu, kada bi gospodarstvenik krenuo u proceduru dobivanja potrebnih dokumenata, morao je obići mnoštvo institucija, uprava, odjela, županijskih ureda te nekoliko ministarstava. “Zbog te rascjepkanosti vrtio se u krug, a naša želja bila je stvaranje one stop shopa gdje bi gospodarstvenik na jednom mjestu dobio sve dokumente”, podcrtava Šredl. Predlagalo se, među ostalim, da se Odjel za rudarstvo pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva osnaži i postane Uprava za rudarstvo, što se sada i dogodilo. K tomu, Radna skupina za izradu tog lipanjskog zakona o ru-

darstvu koja je osnovana 2008. godine i čiji je Šredl član, predlagala je da se koncesija prebaci na početak procedure ishođenja potrebnih dozvola za eksploataciju, te da se na taj način gospodarstvenik zaštiti od mogućnosti da postane nelegalan. “Htjeli smo obrnuti proces u odnosu na ono što je bilo do tada. Htjeli smo da eksploatacijsko polje bude osnova, a sve ostalo tehnička pitanja. Tako bi gospodarstvenik dobio koncesiju te se ne bi mučio s papirologijom, nego bi mu se, ako tijekom eksploatiranja nepravilno posluje, ona naknadno oduzela”, ističe. Međutim, uoči izglasavanja novog zakona dogodio se kopernikanski obrat jer Radna skupina nije uspjela odraditi svoj

www.privredni.hr Broj 3612, 1. veljače 2010.

( od toga 266

u nadležnosti Ministarstva gospodarstva

( a 404 polja

u nadležnosti ureda državne uprave

og zakona no ići u izmjene i dopune jer je on neprovediv i poguban za sve rudarske gospodarske subjekte

posao. Točnije, netko drugi je to odradio umjesto nje i stoga ona nije odgovorna za aktualni Zakon o rudarstvu. “Četvrtu, završnu verziju zakona Sabor je prihvatio doslovce preko noći. Štoviše, ne znamo ni kako je ona uopće došla u Sabor niti tko ju je radio”, napominje Šredl i dodaje kako će, osim spomenutih dvoj-

bi koje nisu ispravljene u novom zakonu jer radna skupina nije sudjelovala u izradi njegova nacrta, biti još prepreka za gospodarstvenike koji žele eksploatirati mineralne sirovine. U novom zakonu, među ostalim, stoji i to da gospodarstvenik mora sam napraviti istraživanje za što mora dobiti odobrenje, uložiti velik novac, riješiti lokacijsku dozvolu. “Osim toga, mora ići na javni natječaj za dodjelu koncesije na koji se sada može javiti više tvrtki, što je još jedan problem. Naime, onaj tko radi istraživanje, mora uložiti, primjerice, nekoliko desetaka milijuna eura, a nema nikakvih jamstava da će koncesiju i dobiti. Zakon ne predviđa pravo prednosti, što je velika mana, i ne daje nikakvu sigurnost onome tko radi tu istragu”, kaže on. Tu su i prijelazne i završne odredbe koje će stvarati probleme tvrtkama koje sada eksploatiraju. “Velik je problem što se ni mi unutar radne skupine nismo našli i prokomentirali i usuglasili članak po članak kako bismo otklonili sve nedo-

umice, stoga je potrebno hitno ići u izmjene i dopune Zakona o rudarstvu jer je on ovakav neprovediv i poguban za tvrtke”, apelira naš sugovornik. Naknada za eksploataciju U Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva potvrđuju kako se u slučaju novog zakona o rudarstvu stvorila percepcija da struka nije uopće ili je vrlo malo sudjelovala kod prijedloga tog zakona koji je ugledao svjetlo dana u Saboru. Prijedlog zakona o rudarstvu, stoji u odgovorima Ministarstva, trebalo je uskladiti s nizom sektorskih zakona (Zakon o koncesijama, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o prostornom uređenju i gradnji), kao i s drugim propisima i podzakonskim aktima, što nije bilo jednostavno. U tome je Uprava za rudarstvo, uz raspoložive kapacitete iz same Uprave te Ministarstva, imala pomoć i podršku eminentnih pravnih stručnjaka, tvrde. Dodaju kako u odnosu na stari, novi zakon o

rudarstvu donosi nekoliko bitnih novosti. Kroz primjenu načela iz Zakona o koncesijama sada se kroz javni natječaj jamči veća transparentnost i veća jamstva tržišnog natjecanja. Također, jamči se zabrana diskriminacije, jednaka mogućnost pristupa i uvjeta pri iskorištavanju mineralnih sirovina za sve

Minimalna godišnja naknada za eksploataciju mineralnih sirovina može biti i veća od početnog iznosa u sklopljenom koncesijskom ugovoru

rudarske gospodarske subjekte uz poštivanje pravila procedure kroz javni natječaj te tako i ostvarivanju prava na rudarsku koncesiju. “Značajna no-

vina jest i u tome da se eksploatacijsko polje određuje temeljem lokacijske dozvole, što do sada nije bio slučaj. Na važnijem mjestu u novom zakonu je i zaštita okoliša. Naime, propisana je obveza koncesionara da ministarstvu nadležnom za rudarstvo u svrhu osiguranja troškova sanacije rudarskim radovima otkopanih prostora preda odgovarajuće instrumente plaćanja u visini troškova sanacije utvrđenih provjerenim rudarskim projektom. Smatramo kako je i pravna zaštita u postupku davanja koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina, kao i prestanka koncesija po Zakonu o koncesijama, pravno uređena kvalitetnije nego što je to bilo prije jer je sada predviđena i mogućnost jednostranog raskida ugovora zbog neplaćanja koncesijske naknade”, napominju u Ministarstvu. Među ostalim novost je i to, nastavljaju, da se prema novom zakonu o rudarstvu predviđa propisivanje minimalne godišnje novčane naknade za eksploataciju mineral-

nih sirovina, a koju uredbom utvrđuje vlada, što je također razlika u odnosu na prijašnji zakon jer sada naknada može biti i veća od tog početnog iznosa u sklopljenom koncesijskom ugovoru. U odnosu na stari zakon, propisane su strože kaznene odredbe prema kojima su, uz vrlo visoke novčane kazne (od 100.000 do 500.000 kuna), određene i zaštitne mjere oduzimanja predmeta koji su bili namijenjeni za počinjenje prekršaja bez obzira na to jesu li u vlasništvu počinitelja, kao i mjere oduzimanja protupravne imovinske koristi ostvarene prekršajem. “Mišljenja smo kako novi zakon o rudarstvu stavlja naglasak na veću zaštitu prava Hrvatske kao nositelja vlasništva nad rudnim blagom, na jasna prava i obveze koncesionara te zaštitu tih prava i obveza. Sigurni smo kako je mnogo razloga da se poštuje novi zakon te drugi zakoni i podzakonski akti koji se primjenjuju na rudarsku gospodarsku djelatnost”, zaključuju u Ministarstvu.

Nove uredbe povećale naknade

I HUP za hitnu izmjenu Zakona o rudarstvu

Vlada je potkraj prošle godine donijela dva nova dokumenta - Uredbu o novčanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina te Uredbu o novčanoj naknadi za istraživanje mineralnih sirovina. Prema riječima Gordana Šredla, nove naknade su nekoliko puta veće u odnosu na one iz prijašnjih uredbi. “Razlozi za povećanje su svakako punjenje državnog proračuna i, usudio bih se reći, nerazumijevanje rudarske problematike. Mi smo predlagali sukcesivno podizanje naknada kao i za naftu i plin kako bi se proizvođači prilagodili. To će se negativno odraziti na poslovanje, proizvođači će najvjerojatnije racionalizirati radna mjesta i povećati cijene građevinskog materijala, što će otvoriti vrata uvozu. Ostat će i manje novca za razvoj, a neki će prestati proizvoditi”, smatra Šredl.

I u Hrvatskoj udruzi poslodavaca poručuju kako je potrebno hitno izmijeniti Zakon o rudarstvu te uvesti postupno povećanje novčanih naknada kako bi se izbjegao novi udar na recesijom uzdrmano gospodarstvo. Također, smatraju kako valja uvesti vertikalnu koordinaciju implementiranja Zakona o rudarstvu u tijelima državne, regionalne i lokalne uprave i samouprave ne bi li se izbjegla moguća dvojbena tumačenja pojedinih članaka. U HUP-u su nezadovoljni time što se zakoni donose bez konzultacija s gospodarstvenicima. Na nedavno održanoj tiskovnoj konferenciji HUP-a posvećenoj upravo Zakonu u rudarstvu Žarko Horvat, jedan od čelnika HUP-Udruge industrije nemetala, građevinskog materijala i rudarstva, naglasio je da su do sada stalno dobivali gotova rješenja koja su - neodrživa. Kako će i ova godina za ovu gospodarsku granu biti teška, napomenuo je Horvat, zatvaranje ili ukidanje neprofitabilnog dijela poslovanja nekima će možda biti jedino rješenje.

12 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3612, 1. veljače 2010.

( 50

( 30 godina

Kaplast, Kupljensko

Rasadnik Žižek, Sveta Marija

zaposlenih u Kaplastu

iskustva u rasadničarstvu

Elastično s plastikom Najveći dio proizvodnje čini povratna ambalaža za pivo i sokove. U zadnje tri godine tvrtka je za svoju ambalažu dobila dvije nagrade Cropak

a tržištu plastične ambalaže vlada oštra konkurencija koju je u protekloj godini dodatno pooštrila recesija. Opstaju samo najbolji i najelastičniji, a i oni su prisiljeni na uštede i reorganizaciju. Među najbrže rastućim proizvođačima ambalaže u Hrvatskoj zadnjih godina bio je i Kaplast iz Kupljenskog kod Vojnića, nasljednik negdašnjeg pogona plastične proizvodnje u sastavu Tvornice Ivo Marinković, a potom karlovačke Jugoturbine. Pogon je 1992. godine postao prvo privatizirano poduzeće u Karlovcu, pod imenom Kaplast. Nakon Domovinskog rata Kaplast osniva tvrtku kćer i u Kupljenskom kod Vojnića, s kojom se prije tri godine potpuno spaja. Najveći dio proizvodnje Kaplasta i oko 90 posto prihoda čini povratna ambalaža za pivo i sokove, posebno sanduci i nosiljke. U zadnjih godinu dana recesija im je, kaže direktor i većinski vlasnik

tvrtke Želimir Feitl, prepolovila narudžbe, a ništa se bolje ne očekuje ni ove

Kaplast posluje na području posebne državne skrbi gdje je nezaposlenost visoka i svako radno mjesto puno znači godine. Značajno smanjenje prihoda bilježe na sva tri tržišta na kojima posluju, u Hrvatskoj, Srbiji i BiH. Borba s krizom Kaplast je tako, kao i mnoge druge tvrtke, bio prisiljen na kresanje troškova, što je uključivalo smanjenje plaća djelatnika, slanje viška zaposlenih na čekanje, ali nažalost i otpuštanje 12 od ukupno 62 radnika. Iako to ne zvuči kao velik broj, zapravo jest, jer Kaplast posluje na području posebne državne skrbi gdje je nezaposlenost visoka i svako radno mjesto mnogo znači.

Uz otpuštanja, Kaplast je na krizu reagirao i smanjenjem investicija, iako se od ulaganja ne može posve odustati, pa je u manje investicije ipak lani otišlo oko milijun eura, kaže Feitl. Dobra strana je još uvijek razmjerno visok stupanj naplate budući da Kaplast posluje uglavnom s pouzdanim i financijski jakim partnerima, a potraživanja koja ne uspiju naplatiti pretvaraju u cesije. Ipak, krizu likvidnosti Kaplast je osjetio, i to najviše kroz produljenje rokova naplate. U zadnje tri godine Kaplast je dobio dvije nagrade Cropak za svoju ambalažu: 2007. za najbolju izvedbu tehničke ambalaže nove split-box nosiljke Jamnice, a prošle godine za tankostijenu ambalažu za sladoled Frikoma. Dizajn ambalaže u Kaplastu prepuštaju vlastitim snagama, a njihovi dizajneri nisu poznati široj publici. No, sudeći po nagradama, trebali bi biti. (D.Ž.)

Kad se voće sadi s osmijehom

Posebno su ponosni na svoju proizvodnju sadnica cijepljenih oraha koje rod daju već nakon dvije do tri godine. U toj su proizvodnji vodeći u Hrvatskoj

situaciji kada se u našu zemlju uvozi sve i svašta, lijepo je čuti da ima proizvođača koji uporno razvijaju vlastitu proizvodnju i pritom cijene svojih proizvoda ne podižu već godinama. Tako je, eto, u Rasadniku Žižek iz Svete Marije u Međimurskoj županiji. Naime, kako nam je kazao vlasnik i direktor tog rasadnika Ivan Žižek koji se rasadničarstvom bavi već 30 godina, njihova se konkurentnost temelji na primjeni najboljih tehnologija i postupaka, a cijene nisu povećavali punih 10 godina. Žižek je diplomirao na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a sada je na poslijediplomskom studiju u Mariboru. Sve svoje znanje, obiteljsku tradiciju i ljubav prema struci usmjerio je na proizvodnju voćnih sadnica i loznih cjepova. Posebno je ponosan na proizvodnju

sadnica cijepljenih oraha koje rod daju već nakon dvije do tri godine nakon sadnje. Po toj su proizvodnji, kaže, vodeći u Hrvatskoj, a osim njega te sadnice proizvode još možda dva-tri proizvođača. No oni uz vlastitu proizvodnju dosta toga i uvoze, dok Žižek razvija vlastitu proizvodnju i uopće ne razmišlja o uvozu nego samo o izvozu. Od loznih cjepova proizvode široki asortiman crnih i bijelih vinskih sorti, te sorte stolnoga grožđa. Uz sadnice i besplatan savjet “Svojim smo kupcima stalno na raspolaganju i sa stručnim savjetima”, ističe Žižek. Dodaje kako mu je veoma važno zadovoljstvo kupaca pa posebnu pažnju posvećuje kvaliteti proizvoda, razvoju sustava kvalitete te ispunjavanju rokova isporuke. “Kupci nam dolaze iz

svih krajeva Hrvatske jer su prepoznali naš način rada i kvalitetu”, naglašava naš sugovornik. Naravno, i ta tvrtka osjeća teret krize kao i svi drugi, ali ipak dosta uredno

Osim zadovoljstva kupaca Žižeku je vrlo važna i motiviranost radnika uspijevaju naplatiti svoja potraživanja jer su, kako je rekao vlasnik tog rasadnika, zadnjih godina postali oprezni, pa paze s kime surađuju. Osim zadovoljnih kupaca, vrlo mu je važno i zadovoljstvo te motiviranost radnika. A to postiže sigurnim radnih mjestima, neprestanim poboljšavanjem radnih uvjeta te poštenim nagrađivanjem dobrog i kvalitetnog rada. (J.F.)

AKTUALNO 13

www.privredni.hr Broj 3612, 1. veljače 2010.

( na 250 ha zemljišta ( 500 mil kom. napravilo bi se intermodalno čvorište

godišnji svjetski promet kontejnera

Logistički projekt Miklavlja

TEKSTILNA INDUSTRIJA

Novi logistički centar u Rijeku bi skrenuo rijeku kontejnera

Nužne bespovratne potpore

Županijska komora Rijeka zatražila je ubrzanje logističkih projekata čije bi oživotvorenje donijelo poslovnu korist i široj riječkoj regiji Igor Vukić vukic@privredni.hr

zničke pruge od Matičnog terminala do Miklavlje i Škrljeva za unutarnji prijevoz kontejnera.

radnja velikog logističkog centra Miklavlja u Općini Matulji bila bi značajan poticaj privrednom razvoju ne samo riječke regije nego i cijele Hrvatske pa čak i bližih europskih regija, kaže Ivan Miloš, profesor s riječkog Veleučilišta i koautor studije o projektu Miklavlja. Prema toj ideji, na 250 hektara zemljišta u Općini Matulji napravilo bi se suvremeno intermodalno čvorište u kojem se teret iz transportnih kontejnera ne bi samo carinio i pretovarao, nego bi se ondje i proizvodilo. Od dopremljenih dijelova mogli bi se sastavljati gotovi proizvodi, primjerice automobili i namještaj, te otpremati prema Srednjoj i Zapadnoj Europi. Bilo bi mjesta za hotelske i druge sadržaje. Prema Miloševom istraživanju, do 2020. godine snažno će rasti godišnji svjetski promet kontejnera i sa sadašnjih 500 milijuna dostići milijardu prevezenih kontejnera. S obzirom na to da se u trokutu između Bliskog istoka, Dalekog istoka i Europske unije odvija dvije trećine svjetske potrošnje i da se prema Hrvatskoj kreće šest međunarodnih prometnih pravaca, može se procijeniti da bi uz odgovarajuće infrastrukturne zahvate promet riječke luke i regije sa sadašnjih 170.000 TEU jedinica mogao narasti do 2025. godine na čak 4,5 milijuna TEU jedinica.

Nizinska pruga Na cijeli projekt nadovezuje se i izgradnja nizinske pruge Rijeka-ZagrebBotovo, jer se promet zbog ekonomičnosti i ekoloških razloga treba seliti na suvremenu željezničku mrežu. Trebalo bi i redefinirati riječko željezničko ranžirno čvorište, pozvati Europsku uniju na strateško partnerstvo gradnje pruge Trst-Kopar-RijekaPrema prosječnom standardu, za promet jedne TEU jedinice potrebno je 1,8 četvornih metara prostora, a kapaciteti riječke luke nisu dovoljni za toliko povećanje prometa. Logistički centri poput Miklavlje mogli bi biti odgovor na takve zahtjeve. Stoga je i Županijska komora Rijeke nedavno ponovno podržala taj projekt. Na sjednici Gospodarskog vijeća predsjednik riječke Komore Vinko Mičetić ocijenio je da provedba projekta predugo traje i da svaka poslovna godina u kojoj se ne aktivira taj potencijal svima znači izgubljenu dobit. Kapitalni projekt “Primorsko-goranska županija bi u realno-proizvodnom sektoru i djelatnostima po kojima ostvaruje komparativne prednosti, zbog iznimne geoprometne pozicije, trebala znatno više davati hrvatskom gospodarstvu. To će i činiti ako se projekt

Miklavlja ostvari što skorije”, rekao je Mičetić. Riječka Komora svrstala je Miklavlju u kapitalne projekte i pozvala sve uključene da osiguraju potporu. Brže odluke traže se od tijela lokalne, regionalne, ali i državne uprave. Riječka je luka zbog geoprometne pozicije u povoljnijem položaju od sjevernoeuropskih luka, istaknuo je Ivan Miloš. No potrebno je stvoriti dodatne uvjete, od kojih su neki u fazi realizacije. Primjerice, gradnja matičnog terminala u Zagrebačkom pristaništu, za što se mogu iskoristiti sredstva Svjetske banke ponuđena u okvirima projekta Rijeka Gateway 1 i 2. Uz logistički centar Miklavlja trebalo bi urediti i logistički centar Škrljevo te rezervirati prostor za izgradnju novog kontejnerskog terminala na otoku Krku, u Omišlju, pokraj Janafa. Morao bi se rezervirati prostor za trase dvokolosječne želje-

Miloš procjenjuje da bi takva infrastruktura mogla otvoriti tisuće novih radnih mjesta Oštarije, žurno izgraditi cestovno čvorište D-403... Posla je mnogo, ali projektne studije pokazuju da se na dulji rok sva ta ulaganja mogu i te kako isplatiti. Ivan Miloš podsjeća da je sličan projekt u zemljama Beneluksa povezivanjem luka Amsterdama, Rotterdama i Antwerpena svojedobno stvorio “svjetsko prometno logističko čudo”, koje je otvorilo više od 150.000 radnih mjesta. I luke Rijeka, Kopar i Trst mogle bi kroz razvoj projekata više surađivati nego konkurirati. Miloš procjenjuje da bi takva infrastruktura mogla također otvoriti tisuće novih radnih mjesta i hrvatski BDP, bez ovisnosti o dotoku stranog kapitala, podići u relativno kratkom roku za 1,5 do dva posto.

Stanje u hrvatskoj tekstilnoj industriji iznimno je teško i potrebne su određene državne mjere u obliku bespovratnih potpora ili nekih drugih načina subvencija ili kreditiranja kako bi se ta gospodarska grana izvukla iz gospodarske krize, zaključili su članovi Vijeća Udruženja tekstilne i odjevne industrije Hrvatske gospodarske komore (HGK). Ni stanje u tekstilnoj industriji u europskim državama nije sjajno na što upućuju svi posljednji statistički podaci o padu proizvodnje, izvoza te broja

narudžbi tekstilnih proizvoda, rekla je poslovna tajnica Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK Mirjana Gambiroža-Jukić. Na sjednici je bilo riječi o tri nova modela koje predlaže hrvatska vlada za pomoć ukupnom gospodarstvu te na koji se način u te programe mogu uključiti i tekstilne tvrtke. Sufinanciranje razdoblja tzv. međusezone u kojima neki proizvodni pogoni ne rade, sufinanciranje potrebe za obrtnim kapitalom, zadržavanje poticaja tehnološkog razvoja i usavršavanja kroz Zakon o državnim potporama te raspisivanje pozivnih natječaja kojima će se pozvati tvrtke na restrukturiranje, neki su od prijedloga članova Udruženja koje će u obliku zaključaka uputiti Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. (S.P.)

*vijesti Žito ušlo u zakup Đakovštine Potpisivanjem ugovora osječka tvrtka Žito ušla je u zakup Đakovštine koja je u stečaju. U ime posrnule đakovačke mlinsko-pekarske industrije ugovor je s vlasnikom i direktorom Žita Markom Pipunićem potpisao stečajni upravitelj Đakovštine Perica Mitrović. Pipunić je najavio ostanak 400 radnika do završetka stečajnog postupka, a to je najmanje godinu dana. Uz zadržavanje radnika, zakupac je najavio nastavak proizvodnje i dopremu sirovina u prazne silose. Pivovarna Laško prodaje Jadransku pivovaru Glavni direktor Jadranske pivovare Nenad Buljan najavio je kako je većinski vlasnik te tvornice,

slovenska Pivovarna Laško, odlučila prodati Jadransku pivovaru, a ako se u tomu ne uspije, uslijedit će gašenje njenog poslovanja. Većinski vlasnik na takav se postupak odlučio jer dugoročno ne vidi mogućnost opstanka poslovanja Jadranske pivovare. U slučaju gašenja, ustvrdio je Buljan, svi bi zaposlenici dobili otpremnine onako kako je regulirano zakonom i kolektivnim ugovorom. Jadranska je pivovara 2009. godine ostvarila gubitak od oko 42 milijuna kuna.

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Gotovo prepolovljen hrvatski izvoz u BiH Hrvatska je u prošloj godini zadržala status najvećeg vanjskotrgovinskog partnera Bosne i Hercegovine iako je njen izvoz u BiH bio manji za 34,7 posto te je iznosio 1,8 milijardi konvertibilnih maraka, oko 900 milijuna eura. Istodobno, isporuke iz BiH u Hrvatsku iznosile su 944 milijuna KM, što je pad od 18,4 posto. Prema vrijednosti trgovinske razmjene Njemačka je drugi, a Srbija treći vanjskotrgovinski partner. Ukupno je BiH prošle godine izvezla roba za 5,5 milijardi KM, što je pad od 17,6 posto, a uvezla za 12,3 milijarde uz pad od 24,2 posto. Trgovinski deficit je iznosio 6,8 milijardi KM i bio je za 28,8 posto manji nego u 2008. godini. Novi energetski div Elektroprivreda BiH okončala je reviziju idejnog i investicijskog projekta za izgradnju moćnog sedmog bloka TE Tuzla snage 450 megavatsati koji će proizvoditi više od 3000 gigavatsati električne energije. Vrijednost ulaganja u najveću tvornicu struje u BiH iznosi 900 milijuna eura i najveća je pojedinačna poratna investicija u toj zemlji. Turkish Ziraat Bank Bosnia u Zagrebu i Dubrovniku Turkish Ziraat Bank Bosnia, članica istoimene grupacije majke banke u Turskoj, koja je u stopostotnom vlasništvu dr-

žave, ostvarila je prošle godine bruto dobit od milijun konvertibilnih maraka, dok je grupacija u Turskoj ostvarila neto dobit od 1,4 milijarde eura. U ovoj godini istražuje se opravdanost ulaska u Banju Luku, a u planu je otvaranje podružnica u Cazinu, Velikoj Kladuši i Sanskom Mostu. U Turkish Ziraat Banku Bosnia izjavljuju da su u završnoj fazi i pripreme za otvaranje podružnica u Zagrebu i Dubrovniku.

( 73.000

radnika ostalo lani bez posla

Privredni vjesnik Broj 3612, 1. veljače 2010.

( oko milijardu KM težak državni proračun za 2010.

POSLOVNA OČEKIVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI

Ovo će biti još teža godina Procjenjuje se da je lani BDP smanjen za 3,5 posto, industrijska proizvodnja 3,3 posto, izvoz 17,6 posto, ulaganja iz inozemstva su prepolovljena, a i doznake iz dijaspore su znatno manje cije te socijalna davanja. Za poticaje gospodarstvu ostavljen je sitniš. I tako skrojeni proračuni kojim se smanjuju primanja svih proračunskih korisnika, osim vlasti s kojom MMF još nije zadovoljan, posebice Federacijom BiH, izazvat će teške socijalne nemire. Obustavama rada prijete službenici u upravi na svim razinama, potom policija, zdravstveni radnici, prosvjetari, umirovljenici...

Zdravko Latal latal@privredni.hr

osna i Hercegovina u gustoj je magli političkih nesuglasica i ekonomskih nedaća koje se, kako se približavaju opći izbori u listopadu, usložnjavaju i podsjećaju na vremena s kraja 1991. i početka 1992. godine. Rata topovima zasigurno neće biti, ali je rat drugim političkim sredstvima sve intenzivniji, kao i zabrinjavajuć rast ekonomske kataklizme. Prošla godina je bila loša, najlošija do sada. Prema podacima sindikata, oko 73.000 radnika ostalo je bez posla - u Federaciji BiH oko 46.000, a u Republici Srpskoj 27.000. Aktualna vlast opovrgava te podatke tvrdeći kako je upola manji broj ljudi dobio otkaz. Ako su u pravu, i to je katastrofalno, posebice za one kojima je ugrožena egzistencija. Šok terapija MMF-a Procjenjuje se da je bruto domaći proizvod (BDP) prošle godine bio manji za 3,5 posto, industrijska proizvodnja za 3,3 posto (u Federaciji BiH za 11,6 posto), izvoz je smanjen za 17,6 posto, dok su inozemna ulaganja manja za 40 posto, a i doznake iz dijaspore su znatno smanjene jer ni tamo ne cvjetaju ruže. A za te crne brojke nije kriva samo globalna i lokalna kriza.

Politika važnija od ekonomije Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH, ocijenio je apsurdnim to što štrajkovima prijete korisnici proračuna, a ne oni koji stvaraju novu vrijednost i pune proračun. Ova godina će biti tešViše od recesije, za lanjske minuse zaslužni su političari. Ako vlasti na svim razinama ne ispune lani dogovorenu šok terapiju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za korištenje stand-by aranžmana vrijednog 1,2 milijarde eura, ne samo da ništa neće biti od te kreditne infuzije, nego ni od 300 do 370 milijuna povoljnih IDA kredita Svjetske banke. Kraj godine protekao je u mukotrpnim kresanjima proračuna za 2009. godinu i usvajanju onog za 2010. godinu. S novim troškovnim brojkama nitko nije zadovoljan.

Državni proračun za ovu godinu malo je veći od milijardu konvertibilnih maraka (KM) ili oko 500 milijuna eura. Entitetski proračuni su veći od državnog, što najbolje ilustrira činjenicu da je BiH pastorka sve moćnijih entiteta. Republika Srpska planirala je da joj ovogodišnji proračun bude na razini lanjskog - 1,6 milijardi KM, dok je parlament FBiH usvojio prijedlog proračuna težak 1,7 milijardi KM što je za 385 milijuna KM manje nego u 2009. U sva tri slučaja najviše sredstava, više od dvije trećine, progutat će plaće nagomilane i neefikasne administra-

Više od dvije trećine proračunskih sredstava progutat će plaće administracije te socijalna davanja. Za poticaje gospodarstvu ostavljen je sitniš ka, a prvi znaci oporavka mogu se očekivati, u najboljem slučaju, iduće godine. Ključni problem jest taj što se ekonomija nije uspjela nametnuti u zemlji kao glavna priča. Politika može biti aktualna, ali ne i glavna, smatra Kozarić.

Na Regionalnom ekonomskom forumu za Jugoistočnu Europu zaključeno je kako je u svim zemljama, osim BiH, došlo do pozitivnih pomaka kad je riječ o uvjetima za privređivanje i rast nacionalnih ekonomija. Za takvo stanje u BiH kriva je politika, među ostalim, i zbog minimiziranja značaja države na račun entiteta. Štete od podjela izazvanih Daytonskim sporazumom za BiH su, prema mišljenju Borisa Tihog, veće od ratnih razaranja. Oporavak i brži ekonomski rast može se očekivati samo kao harmonizirani napor na provedbi makroekonomskih reformi i unaprjeđenju poslovne klime i globalnog oporavka, a posebice u EU-u. Samo nove investicije mogu spasiti BiH, stajalište je direktora Ekonomskog instituta Sarajevo Ante Domazeta. Šef Ureda EBRD-a za BiH Giulio Moreno izlaz iz krize vidi u značajnim investicijama, posebice u energetski sektor, što će ta institucija snažno podržati. Moreno također smatra kako BiH u ovoj godini može očekivati blagi rast BDP-a od 0,5 posto. Najviše pesimizma može se naći u studiji Svjetske banke koja je potvrdila da je ekonomska kriza teško pogodila zemlju, da je vrijeme oporavka neizvjesno te da će se veliki broj stanovnika, zbog prezaduženosti, naći na granici siromaštva.

www.privredni.hr Broj 3612, 1. veljače 2010.

Tvrdi se da će kriza, kako je došla, a došla je iz inozemstva, jednostavno i proći. Ništa netočnije od toga, tvrde ekonomski prosvjetitelji

SLOVENSKA PROZIVKA NOVČARSKIH KUĆA

Sjede li bankarske kvočke na novčanom paperju?

*vijesti Mercator: strah od Delte i Agrokora Uprava Mercatora predstavila se prošli tjedan desetorici mogućih reflektanata za kupnju 36 posto udjela u najvećem slovenskom trgovačkom lancu. Radi se o portfelju osam slovenskih banaka koje su stekle “neželjeno” vlasništvo vis major – realizacijom instrumenata osiguranja razmijenjenih

Borut Pahor pita slovenske bankare zašto ne daju novac gospodarstvu, a oni, pak, odgovaraju da nemaju kome dati – gospodarstvo nema dobrih projekata! Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

išemjesečni rat u kojem su slovenski gospodarstvenici s čelnicima banaka razmijenili poprilično verbalnog streljiva, ne prestaje ni sada, u 2010. godini, nakon što je vlada prepravljanjem jamstvene sheme pokušala smiriti napetosti. Gospodarstvenici gnjevno optužuju banke da sjede na novcu, točnije – na mnogo novca, ali ga ne daju tvrtkama koje bez kreditnog pojasa za spašavanje ne mogu opstati u teškim kriznim vremenima. Jesu li banke doista takve “kvočke” koje ljubomorno sjede na pozamašnom kreditnom potencijalu i koje ratoborno tjeraju od sebe svakog kreditnog namjernika? Tko će koga nadmudriti Gospodarstvenicima u takvoj njihovoj srdžbi proteklog vikenda, na Trećoj konferenciji Socijalnih demokrata, pridružio se i Borut Pahor. Predsjednik vladajuće stranke gotovo je optužio domaće banke da opstruiraju kreditiranje. “Neshvatljivo je da kreditnu aktivnost održavaju strane komercijalne banke, dok se u isto vrijeme domaće drže krajnje rezervirano”, rekao je Pahor najavljujući stranačkim aktivistima kako će se ubrzo sastati s vodstvima domaćih banaka te da će ih tom prigodom priupitati za razloge neshvatljive suzdržanosti u dava-

nju kredita poduzećima Dakako, “neshvatljiva suzdržanost” ima svoje razloge i povode. Tvrdnja koju se učestalo ponavlja u Sloveniji - banke su se u prošlosti opekle pa sada “pušu i na kiselo mlijeko” - pokriva samo dio te zabrinjavajuće monetarne pojave. Jamstvena shema protukrizna mjera kakva se sada priprema i u Hrvatskoj pod radnim naslovom “fond za pomoć gospodarstvu” - krenula je u Sloveniji mnogo ranije, ali prilično traljavo. Naime, sličnu mjeru Angela Merkel aktivirala je u Njemačkoj u samo dva tjedna. U Sloveni-

To što banke ne kreditiraju, jer nemaju što kreditirati, znak je da se Slovenija presporo prilagođava promjenama ji, pak, postupak je trajao mjesecima. Na izglasanu odluku Državnog zbora drugi dom slovenskog parlamenta stavio je veto pa se o izglasanom moralo još jedanput glasati. U toj igri tko će koga nadmudriti, nije se previše pazilo na validnost konkretnih zakonskih rješenja. Propusti zakonodavca pokazali su se već na prvim aukcijama na kojima su banke licitirale premale iznose, a i to što se izlicitiralo samo je djelo-

mice došlo do poduzeća. Razlog tomu bio je jednostavan: poduzeća razvrstana u manje rizične skupine (A i B) lako su i bez jamstvene sheme dolazila do kredita. Sporna je bila najrizičnija skupina C kojoj je jamstvena shema prilagođena tek nedavno. Banke optužene da sjede na hrpama novca tek u novije vrijeme progovaraju kroz zube da to na čemu sjede nije baš – financijsko paperje. Banke formalno ispunjavaju kriterije adekvatnosti kapitala, ali se oni temelje na sada “neobnovljivim” financijskim izvorima. U današnjim uvjetima, naime, ne može se obnavljati odgovarajuće financijske instrumente na svjetskom tržištu, pa su se nad dvije najveće slovenske banke – Ljubljansku i Mariborsku – nadvili oblaci do-

kapitalizacije. NKBM je, uostalom, već dokapitaliziran, dok NLB čeka rasplet, jer se “prevarena” belgijska banka (KBC) s blokiranim trećinskim vlasništvom ne da uvlačiti u nove duele sa slovenskim nacionalnim interesima. Ukratko, banke moraju itekako paziti kako će zadržati potrebnu kapitalsku adekvatnost, ali i na to kako će izroniti potrebne rezervacije za sva iznenađenja koja ih još čekaju. Opasno iščekivanje Kada se banke grublje povuklo za jezik, rekle su i ono što gospodarstvenici baš ne vole slušati. Opravdavajući se da kreditiranje zapravo čini smisao bankarskog posla, slovenske su banke ustvrdile kako ponekad nemaju što kreditirati, odnosno

da u gospodarstvu nema dovoljno dobrih projekata. To, pak, da u Sloveniji nema dovoljno dobrih projekata može biti simptomom neke opasnije bolesti. Nekoliko poznatih ekonomista pokušava razdramiti Sloveniju pokazujući da se krizu ovdje doživljava suviše pojednostavljeno. Tvrdi se da će kriza, kako je došla, a došla je iz inozemstva, jednostavno i proći. Kad svjetska ekonomija kroči na put oporavka, sve će biti kao što je bilo prije. Ništa netočnije od toga, tvrde ekonomski prosvjetitelji. Opasno je čekati da prođe kriza i da se sve vrati kako je nekad bilo. To jednostavno nije moguće. Kriza ništa ne ostavlja kako je bilo. Ona mijenja cijeli gospodarski pejzaž. Pitanje je samo umijeća tko će se i kako brzo prilagođavati novom stanju. To što banke ne kreditiraju, jer nemaju što kreditirati (nema dovoljno dobrih projekata), znak je da se Slovenija presporo prilagođava promjenama. Ako je to barem približno točna dijagnoza stanja u Sloveniji koja je već apsolvirala godinu dana staža antirecesijske politike, kako će se događaji razvijati, primjerice u Hrvatskoj, koja tek ulazi u malu školu antirecesije, s neusporedivo većim teretom duga, s velikim nerazmjerom izvoza i uvoza, sa svim vrijednosnim iščašenjima što ih je donio život na dug i u sprezi s korupcijom i kriminalom?

s više gospodarstvenika poznatih po neuspjelim tajkunskim preuzimanjima. Slovenska javnost budno prati tko su reflektanti za kupnju trećine Mercatora - posebno se pazi je li među njima srbijanska Delta i hrvatski Agrokor. Iako je službeno već objašnjeno da ta dva ulagača nisu među zainteresiranima, zagovornici “nacionalnih interesa” strahuju da su možda svoje preuzimateljske ambicije zakamuflirali u neki od globalnih fondova čiji su predstavnici prošli tjedan sjedili u Mercatoru. SŽ u potrazi za savjetnikom Istekao je rok za međunarodni natječaj kojim slovensko ministarstvo prometa traži kompetentnog savjetnika s valjanim referencama koji bi preuzeo poslove savjetovanja u sanaciji i reorganizaciji Slovenskih željeznica. Među uvjete natječaja uvršten je i onaj kojim se traži da je ponuđač u posljednjih 10 godina uspješno proveo najmanje dva projekta na području reorganizacije željezničkog sustava u Europi. Naručitelj očekuje: projekt brzog preobrata u poslovanju; prihvatljivo rješenje za višak zaposlenih; prosudbu o potrebnim investicijama i općenito o strategiji te preoblikovanje sustava u strukturu s većom financijskom preglednošću. U isto vrijeme tri vodeća člana uprave SŽ-a razgovarala su u Njemačkoj s generalnim direktorom Deutsche Bahna.

16 STIL *vijesti HUP protiv zakona o turističkom zemljištu Nakon hotelijera iz Hrvatske udruge poslodavaca u turizmu koji su se negativno očitovali o zakonu o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, proteklog tjedna oglasila se i Hrvatska udruga poslodavaca. Naime, oni smatraju kako je nacrt tog zakona protuustavan, ekonomski upitan i neusklađen s pravnom stečevinom EU-a. S obzirom na stratešku važnost turizma za Hrvatsku, u HUP-u kažu kako bi taj zakon trebao biti primjereniji i kvalitetniji te stoga predlažu njegovo treće čitanje u kojem će se ostvariti šira rasprava sa stručnjacima koji će pomoći u izradi kvalitetnijeg i održivog zakona. Turizam uz vode tema ovogodišnjeg EDEN-a Glavni ured Hrvatske turističke zajednice zajedno s Ministarstvom turizma i sustavom turističkih zajednica i ove godine provodi izbor hrvatskog

predstavnika za Europsku destinaciju izvrsnosti (EDEN). Tema ovogodišnjeg natječaja je Turizam uz vode, a od 19 kandidatura pristiglih za hrvatski natječaj, u razmatranje za pobjednika izabrano je 10 odredišta. To su Općina Raša - rijeka Raša, Karlovac - grad na četiri rijeke, Otočac i Gacka dolina, Fužine - jezero Bajer i Lepenica, Hrvatska Kostajnica - rijeka Una, dolina rijeke Cetine, otok Krapanj - Jadransko more, Ilok - rijeka Dunav, Općina Kolan - otok Pag i Nin - obala Jadranskog mora. Ta će područja tijekom veljače obići povjerenstvo Ministarstva turizma i HTZ-a te izabrati pet kandidata koji će ući u uži izbor za hrvatskog predstavnika EDEN-a.

Privredni vjesnik Broj 3612, 1. veljače 2010.

( 103 hrvatska kampa ( 19 od njih predstavljena u ADAC-ovu vodiču za 2010.

ima oznaku povećanja kvalitete ponude

Kamping ponovno u trendu

Park Umag i Zaton u elitnom europskom društvu U novom ADAC-ovom vodiču Hrvatska se i dalje predstavlja kao kvalitetna kamp destinacija koja redovito investira u poboljšanje ponude kampova Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ezbrižno ljetovanje, bez suvišnih “krpica”, kuhanja i večernjih izlazaka uz beskrajno uživanje u prirodi uglavnom se veže uz odmor u kampovima. U Hrvatskoj su kampovi sve popularniji, pa je tako protekle godine zabilježeno više kampista nego ikada ranije. Prema podacima Kamping udruge Hrvatske (KUH) u 11 mjeseci 2009. u našim kampovima registrirano je 14,2 milijuna noćenja ili 3,33 posto više nego preklani. Pritom su najbrojniji i najveći zaljubljenici u takav oblik odmora bili Nijemci koji su ostvarili 4,42 milijuna noćenja, 4,48 posto više nego 2008. Kako bi privukli što više inozemnih kampista u hrvatske kampove, ove se godine hrvatska turistička, a posebice kamping ponuda, među ostalima, prezentira na sajmovima Vakantiebeurs u nizozemskom Utrechtu i CMT u njemačkom Stuttgartu. No, osim što posjećuju sajmove kako bi se podrobnije upoznali s kamping po-

nudom pojedinih zemalja, strani se kampisti za mjesto odmora odlučuju i čitajući vodiče za kampove, primjerice nizozemski ANWB i njemački ADACov Camping Caravaning Führer. Za te vodiče mnogi kažu da su prava “Biblija za kampiste” jer su u njima navedena sva važna kamping tržišta te ocjene kampova obrađenih na tim tržištima. U ADAC-ovu vodiču za 2010. godinu, Hrvatska se i dalje predstavlja kao kvalitetna kamp destinacija koja redovito investira u poboljšanje ponude kampova. Predstavljena su 103 hrvatska kampa od čega 19 ima simbol kojim se označava povećanje kvalitete ponude u odnosu na prethodnu godinu.

“Inspekto ri ADACa posebice naglašavaju ljepotu prirode u našoj zemlji te kvalitetu sanitarija u kampovima u Istri i Sjevernoj Dalmaciji. Uz to, ističe se i sve veći broj kvalitetnih, opremljenih parcela u našim kampovima”, rekao je direktor KUH-a Adriano Palman. No, unatoč tomu hrvatski su kampovi općenito još uvijek na niskoj razini prosječne ocjene ispod 2,5 zvjezdice. Gledajući po regijama, istarski kampovi imaju nešto viši prosjek ocjena (3,26 zvjezdica) od hrvatskog prosjeka. Palman posebno ističe kako je ADAC pohvalio

Prosječna ocjena hrvatskih kampova u ADAC-ovom vodiču i trend Opis Broj objavljenih kampova Prosječna ocjena Hrvatske

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

Index 10/09.

101

102

103

100

2,13

2,27

2,25

2,37

2,39

2,45

102,5

hrvatsku kamping ponudu za provođenje slobodnog vremena u kampovima, rekavši da vodič u tom aspektu smješta Hrvatsku gotovo na sam vrh u Europi. No, s druge se, pak, strane skreće pozornost na često preglasnu glazbu koja ometa mnoge goste do duboko u noć. U vodiču su navedeni i kampovi koje je ADAC-ova inspekcija u prethodnoj sezoni ocijenila kampovima koji su ostvarili “izniman rezultat”, značajno poboljšali kvalitetu i ostavili dobar dojam. U Europi samo 80 “superkampova” Takvi su kampovi označeni žutom pločom, a to su Zaton u Zadru, Kanegra, Stella Maris, Park Umag i Finida u Umagu, Lanterna i Solaris u Poreču, Poljana na Malom Lošinju, Vira na Hvaru te Nevio u Orebiću. Park Umag i Zaton i ove godine gostima mogu pokazati prestižnu crvenu ploču koja označava tzv. superkamp. Ta se oznaka daje kampu koji je u prethod-

noj sezoni ostvario odličan rezultat. Prema ocjeni ADAC-a, tu je oznaku u ovoj godini dobilo samo 80 kampova u Europi. Za to najviše priznanje koje jedan kamp prema ADAC-ovim kriterijima može ostvariti odlučujuće je vrednovanje prema sistemu profila kampa za sanitarije: ocjenjuje se kamp mjesto, ugosti-

Inspektori ADAC-a naglašavaju ljepotu prirode u našoj zemlji te kvalitetu sanitarija u kampovima u Istri i Sjevernoj Dalmaciji teljsko-trgovačka ponuda, ponuda za slobodno vrijeme te programi animacije. Palman navodi kako postoje i kampovi koji u svakom od tih pet područja imaju natprosječnu ponudu. Oni pripadaju prvacima modernog kamping turizma. No, kako bi neki kampovi ušli u to elitno društvo vodećih europskih kampova, moraju u svakom od navedenih pet područja postići najmanje četiri od pet mogućih zvjezdica.

Prosječna ocjena hrvatskih kampova po regijama i elementima ocjenjivanja u 2010. Regije

2008.

2009.

2010.

Index 10/09.

Istarska županija

3,13

3,18

3,26

102,5

2,36

2,34

2,19

93,6 107,7

Ocjena sanitarija

1,75

1,98

2,04

2,18

2,2

2,29

104,1

Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija

Ocjena kamp mjesta

1,96

2,14

2,19

2,34

2,47

2,59

104,9

Zadarska županija

2,16

2,21

2,38

102,1

Šibensko-kninska županija

2,48

2,6

2,53

97,3

Splitsko-dalmatinska županija

1,57

1,6

1,65

103,1

Dubrovačko-neretvanska županija

1,53

1,7

1,48

87,1

Hrvatska

2,37

2,39

2,45

102,5

Ocjena gastronomije i opskrbe

3,06

3,14

2,91

2,97

2,9

2,96

Ocjena plaže i sporta

1,94

2,1

2,09

2,23

2,25

2,3

102,2

Ocjena animacije

1,96

2,01

2,13

2,11

99,1

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3612, 1. veljače 2010.

( 14 zaposlenih u Web burzi

Trendovi u tehnologiji u 2010.

Stižu tablet računala

Informacijska mreža ide dalje

Online dizajnom protiv glavobolje Web burza je agencija specijalizirana za analizu i planiranje online projekata, izradu informacijske arhitekture, oblikovanje korisničkih sučelja te izradu web stranica Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ijetke su tvrtke u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, koje su prepoznale potencijal weba još početkom devedesetih godina prošloga stoljeća kada se računalna informacijska mreža tek pojavila. Među nekoliko tvrtki u Hrvatskoj koje su vjerovale u mogućnosti

O online podršci valja razmišljati kod samog osmišljavanja, primjerice promotivne kampanje, a ne nakon što je stvar gotova weba, posebice kao novog medija za komunikaciju, je i zagrebačka Web burza, osnovana 1995. godine. Vanja Bertalan, direktor Web burze, kaže kako se 14 zaposlenika u toj agenciji bavi projektiranjem i razvojem online rješenja. “Specijalizirani smo za analizu i planiranje online projekata, izradu informacijske arhitekture, oblikovanje korisničkih sučelja te izradu web stranica prema smjernicama web standarda. Uz to izrađujemo online aplikacije oko vlastitog sustava za upravljanje sadrža-

jem core.web, razvijamo društvene mreže, bavimo se optimizacijom sadržaja i programskog koda za web tražilice te edukacijom i savjetovanjem”, objašnjava on. Tijekom godina poslovanja profilirali su se kao tvrtka koja najbolje rezultate daje na složenim projektima, zahtjevnima u smislu funkcionalnosti, informacijske arhitekture i sadržaja. Bertalan ističe kako postoji nekoliko jednostavnih, a ključnih stvari koje svima mogu pomoći u procesu stvaranja web stranice i web komuniciranja općenito. “Važno je, naime, vrlo precizno odrediti što se želi postići, tko su stvarni korisnici, osmisliti kako će se vrjednovati rezultati i to konstantno imati na umu u svim sljedećim fazama projekta. Često se kod

izrade preskaču koraci i odmah kreće na dizajn i ‘učinke’, što daje slabe rezultate, troši vrijeme i novac”, kaže Bertalan. Prema njegovim riječima, važno je online komunikaciju ne doživljavati kao fakultativnu aktivnost nego je ugraditi u redovne poslovne procese. Online prisutnost ne smije biti odvojena od offline aktivnosti, one se svakako trebaju ispreplitati i nadograđivati. To znači razmišljati o online podršci kod samog osmišljavanja, primjerice promotivne kampanje, a ne nakon što je stvar gotova. Igricom do profila Od istaknutijih projekata, prvi čovjek Web burze ističe portal www.ordinacija. hr koji su producirali i koji je nedavno osvojio prestižnu nagradu (www.wfest. org) za najbolji regionalni online magazin. “Ta nam je nagrada jako draga jer potvrđuje

uspješnu suradnju s klijentom i kvalitetu proizvoda koji smo zajednički stvorili. Tog priznanja sasvim sigurno ne bi bilo da klijent ne proizvodi kvalitetan sadržaj, ali ga vjerojatno ne bi bilo ni da je taj sadržaj prezentiran slabo, na nepristupačan način te da čitatelja zaboli glava dok se ne snađe na stranici”, naglašava Bertalan. Izdvaja i www. coolinarka.com - kulinarski i lifestyle portal, www.ezadar.hr - najveći hrvatski regionalni portal, te www.podravka.hr - korporativnu stranicu Podravke. Uskoro, pak, s radom kreće i www.mojarijeka. hr – multimedijalna web stranica Grada Rijeke. Nedavo su napravili i www.vegeta.hu - mađarski site Vegete s interaktivnom flash igrom u kojoj korisnici navode što imaju u hladnjaku nakon čega dobivaju prijedloge recepata koje mogu pripremiti. “Nakon nekoliko takvih pretraživanja korisnicima odredimo njihov kuharski profil, primjerice mesoljubac, gourmet, pasta lover... Svi profili imaju svoje predstavnike, simpatične zabavne crtane likove”, pojašnjava Bertalan, napominjući kako u budućnosti planiraju pojačati suradnju s međunarodnim klijentima te razviti neke vlastite proizvode.

Proboj tablet računala, koja imaju karakteristike prijenosnog računala i smartphonea, mogao bi obilježiti tehnološko tržište u 2010. godini. Smatra se kako će ta prijenosna računala s pristupom internetu ponuditi dobru ravnotežu oblika i funkcije, te da će se u idućih godinu dana prodati deseci milijuna tih uređaja, ističe se u istraživanju konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte Trendovi u tehnologiji u 2010. Poslovne odluke o kupnji tehnološke opreme i uređaja ove bi se godine mogle više temeljiti na pojedinačnim zahtjevima zaposlenika negoli odlukama koje donose klasični IT odjeli. Ozbiljniju bi ulogu mogli dobi-

ti tzv. tanki klijenti, odnosno računala i programi koji se uvelike oslanjaju na drugo, jače računalo (poslužitelja). Već ove godine oko milijun korisnika prijeći će na tanki klijent, dok će na pojedine poslužitelje biti priključeni deseci tisuća korisnika. Prema predviđanjima, u idućih pet godina čak 10 posto računala u tvrtkama mogli bi biti upravo tanki klijenti koji smanjuju i troškove IT podrške i održavanja. Uspon tablet računala mogao bi sputati daljnji rast relativno novog tržišta ečitača. Naime, svakih milijun prodanih tablet računala moglo bi značiti i odgovarajući pad prodaje e-čitača. Tablet računala imaju određene prednosti pred smartphoneima, koji su premali za gledanje videosadržaja ili kvalitetno surfanje internetom, ali i pred laptopima i netbookovima, koji su teži i skuplji. (B.O.)

*vijesti Održana druga webdvanula.radionica Druga webdvanula.radionica održana je prošli tjedan u organizaciji tvrtke Briefing. Davor Runje, suosnivač i direktor tvrtke drap.hr, prve tvrtke u Hrvatskoj specijalizirane za izradu aplikacija i igara na Facebooku, govorio je o iskustvima korištenja aplikacija na toj društvenoj mreži. Statistike, primjerice, pokazuju kako je Kraševa čokoladica Životinjsko carstvo u mjesec dana nakon pokretanja aplikacije na Facebooku zabilježila porast prodaje od 35 posto, i to bez pomoći marketinških kampanja na drugim medijima. Najviše patenata dolazi iz IBM-a IBM je tijekom 2009. godine registrirao 4914 patenata u Patentnom uredu Sjedinjenih Američkih Država i tako je već sedamnaestu godinu zaredom na vrhu popisa najinovativnijih tvrtki na svijetu. IBM će ponuditi klijentima vlastita znanja o

vještinama inoviranja te softver za upravljanje patentima. Uz pomoć navedene aplikacije tvrtke će moći bolje upravljati svojim intelektualnim vlasništvom i tako ostvariti strateški rast utemeljen na inovacijama, priopćeno je iz tvrtke Grayling. Novi sustav nadzora na tržištu Tvrtka Storm Computers upotpunila je svoju ponudu za nadzor i upravljanje informatičkim mrežama novim cjelovitim sustavom Orion NMS tvrtke Solarwinds. Taj sustav pruža širok spektar softverskih rješenja za složena mrežna okruženja koja danas postoje u gotovo svim poslovnim organizacijama, priopćeno je iz agencije Spona. Nova Orion NMS rješenja jedinstvena su na domaćem tržištu jer omogućavaju visok stupanj integriranosti svih nadzornih i upravljačkih funkcija te time omogućuju brže i učinkovitije provođenje poslovnih procesa.

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3612, 1. veljače 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Aluminij

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR DENNIS G. SEVERANCE, JACQUE PASSINO IT u primjeni MATE

Svake se godine gomila novca rasipa na loše zamišljene ili izvedene planove uvođenja informacijske tehnologije u poslovnu praksu. Ova knjiga nudi rukovoditeljima osnovne smjernice i efikasan model za donošenje ispravnih odluka pri razmatranju provedbi takvih poslovnih projekata. Autori predstavljaju okvir organizacijske promjene koji probleme promjene stavlja u kontekst kako bi se njima učinkovito pozabavilo te u glavnim crtama prikazuju isprobani model koji se može prilagoditi različitim situacijama.

JOHN P. KOTTER Smisao hitnosti LIDER PRESS

U ovoj knjizi Kotter nam jasno pokazuje kako nam nedostaje osjećaj za hitnost koji je potreban gotovo svim organizacijama. O čemu se radi? Riječ je o prepoznatljivom stajalištu i osjećaju koji ljude navodi na to da iskoriste prilike i izbjegnu opasnost, da već danas postignu nešto važno te da neprestance odbacuju nevažne aktivnosti kako bi radili brže i učinkovitije - već sada. Ali prepoznavanje kako nešto napraviti u pravo vrijeme najteži je korak u tom procesu bez kojega će se i najbolje inicijative ubrzo ugasiti.

LYDIE SALVAYRE Portret pisca kao domaće životinje SYSPRINT

Riječ je o zajedljivom, ciničnom i inteligentnom, humorom nabijenom romanu o spisateljici koja je prodala dušu ne đavlu, već kralju hamburgera, najbogatijem čovjeku na planetu. Pristavši pisati njegovo “evanđelje” u zamjenu za život u izobilju, otvorila je Pandorinu kutiju umjetničkih dvojbi i bolnih uvida u duh našega vremena. Autorica najradije uprizoruje obiteljske i profesionalne konflikte, koje karikira i dovodi do apsurda. U njezinu promatranju ljudskog ludila prepliću se satira, groteska, patetika i moralizam.

CAROL GRACE ANDERSON Ustrajte i ne posustanite KATARINA ZRINSKI

Život je ispunjen izazovima. Oni mogu povući na dno ili se možete s njima uhvatiti u koštac te pronaći novu snagu, mudrost i moć. Ova knjiga potiče da nešto učinite upravo sada kako biste popravili svoje stavove i odnose, uživali u svojem poslu, preuzeli odgovornost, našli ravnotežu i bili sretniji i uspješniji no ikad. Koraci koje ćete poduzeti ne moraju biti složeni ni teški, ali ih morate napraviti. Uostalom svako putovanje započinje prvim korakom, pa zašto ne napraviti i onaj koji vodi sreći?

DEEPAK CHOPRA Iscijelite tijelo, oživite dušu DVOSTRUKA DUGA

Je li tijelo samo stroj čiji se dijelovi s vremenom troše i kvare poput ostalih strojeva? Moderna znanost nam nameće takvo mehaničko razmišljanje o tijelu. No ako obolite, tijelo vam neće biti samo pokvareni stroj. Vaš je život pun značenja i nade, emocija i želja, ljubavi i patnje. Strojevi pak ne doživljavaju ljubav, istinu, ljepotu, osjećaje i misli koje doživljavaju ljudi, a kojima je ishodište duša koja je izvor života. Sve što ona čini odražava se i na tijelo. Jer ne možete imati tijelo bez duše...

Zhangjiagang Yitai Aluminium Manufacture, Zhangjiagang, Kina. Tvrtka proizvodi oko 200 vrsta proizvoda od aluminija: ljestve, radne platforme, radne klupice, skele, košare, kutije... Tvrtka izvozi u Europu, Sjevernu i Južnu Ameriku, Aziju i Južnu Afriku. Zhangjiagang Yitai Aluminium traži uvoznike za svoje proizvode. Kontakt: Jeffrey Xu, orientcorp@163. com, +86 512 58919732, +86 138 62205170. Financijske usluge

Miedzynarodowe centrum finansowe, Varšava, Poljska. Tvrtka nudi usluge u dobivanju financijskih i operativnih sredstava. Organiziraju financiranje gospodarskih djelatnosti, građevinskih projekata, kupnju tvrtki i nekretnina, uključujući radni kapital, investicijske kredite, konsolidacijske, dugoročne hipotekarne kredite, refinanciranje kredita i investicijskih fondova. Usluge koje nudi tvrtka realiziraju vrhunski stručnjaci s višegodišnjim iskustvom u stjecanju financijskih sredstava te stručnjaci za dobivanje potpore iz fondova EU-a. Centar za financijsko savjetovanje i ulaganje nudi u Poljskoj mogućnost ulaganja u nekretnine s tzv. brzom stopom povrata. Organiziraju različite vr-

ste ulaganja za strane tvrtke - kupnju zemljišta za ulaganje, formalno-pravnu pripremu, arhitektonske projekte, izbor uglednog izvođača/izvršitelja za poslovna ulaganja ili druge građevinske usluge i usluge remonta.Kontakt: inwestycje@orsa.pl, +48 22 6160669, +48 509 454230. Računalni programi za različite djelatnosti

Mikrostil, Varaždin, www.mikrostil.hr. Tvrtka nudi gotova programska rješenja za tvrtke i obrte različitih djelatnosti: maloprodaja, veleprodaja, ugostiteljstvo, usluge, transporti, servis, proizvodnja, frizerski i kozmetički saloni, fitness, wellness, videoteke, turističke agencije, financijsko knjigovodstvo. Kontakt: Miroslav Mikić, info@mikrostil.hr, +385 98 574959, +385 99 5749595. Kozmetika

Poslovni prostor u Radoboju

Inkret-inženjering, Radoboj. Tvrtka iznajmljuje višenamjenski poslovni prostor u centru Radoboja, Krapina. Poslovni prostor nalazi se na prometnom pravcu koji povezuje Krapinu sa susjednom Varaždinskom županijom te ima dobru prometnu povezanost sa Zagrebom (blizina autoceste MaceljZagreb). Poslovni prostor (hala) ima 600 m² iskoristive površine u prizemlju, pogodnih za razne namjene. Idealno za skladište različitih namjena, proizvodnju, trgovinu i ostala područja djelatnosti. Objekt sadrži i potpuno uređene poslovne prostore pogodne za urede sa zasebnim ulazima. Ima osigurano vlastito ograđeno parkiralište veličine 2500 m². Prostor je 90 posto dovršen. Kontakt: Dragutin Inkret, inkret. inzenjering@kr.t-com.hr, +385 98 250910.

Delia Cosmetics, Rzgow, Poljska, www.delia.pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom kozmetike. Njihova bogata ponuda sadrži kozmetiku za njegu kose, lica, tijela, i druge proizvode koji se prodaju u 30 europskih zemalja, Aziji i Sjevernoj Americi. Zainteresirani su za suradnju s hrvatskim distributerima kozmetike. Kontakt: Anna Zielinska, anna.zielinska@ delia.pl, +48 42 2254468.

Trgovanje s Južnoafričkom Republikom

Rok dostave ponuda je 4. veljače.

Nadstrešnice

Ncat Trading, Lionhill, Južnoafrička Republika. Tvrtka traži mogućnosti za uspostavljanje tržišta u Južnoj Africi u ime inozemnih (hrvatskih) tvrtki. Traži i tržište za lokalne južnoafričke tvrtke na području Hrvatske. Kontakt: Justeen L Manthando, ncattrading@gmail.com, +27 11 7937071, +27 82 9339212.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Plovila

MUP Zagreb nabavlja 27 plovila. Rok dostave ponuda je 8. ožujka. Pertinax ploče

Lovrinac, Split, nabavlja 1300 pertinax ploča. Rok dostave ponuda je 5. veljače. Plutajući parkovi za uzgoj školjkaša

Maribić, Ston, nabavlja osam plutajućih parkova za uzgoj školjkaša. Rok dostave ponuda je 19. veljače. Bačve

Maziva Zagreb nabavljaju 15.000 limenih bačvi.

Kontejneri

Čistoća, Split, nabavlja 400 vruće cinčanih kontejnera. Rok dostave ponuda je 16. veljače. Obrasci, vrećice i pasice

Fina Zagreb nabavlja interne obrasce, vrećice i pasice. Rok dostave ponuda je 4. ožujka.

Grad Banja Luka nabavlja nadstrešnice za autobusna stajališta. Rok dostave ponuda je 5. veljače. Poboljšivač mikrobiološke razgradnje

JP Vodovod i kanalizacija, Podgorica, nabavlja 2920 kilograma poboljšivača mikrobiološke razgradnje. Rok dostave ponuda je 17. veljače.

Regija Javne telefonske govornice

BH Telecom, Sarajevo, nabavlja multimedijalne javne telefonske govornice. Rok za dostavu ponuda je 22. veljače.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

www.privredni.hr Broj 3612, 1. veljače 2010.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Gospodarski objekti i poslovni prostori na dražbi Pumpna stanica, deponij za oštećena vozila, porta i ekonomsko dvorište u Osijeku, površine 30.020 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 40 milijuna kuna. Nekretnina se nalazi u Ulici sv. Leopolda Mandića bb. Dražba za ovu nekretninu održat će se 15. veljače u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, u sobi 40/2. Dodatne obavijesti o nekretninama mogu se dobiti od stečajnog upravitelja na 091/5372 757. Nekretnina se prodaje prema načelu “viđeno-kupljeno”, a jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi pet posto prodajne cijene i uplaćuje se na žiro-račun Trgovačkog suda u Osijeku broj: 2390001-1300000200 s pozivom na broj 05-0516963-09 u Hrvatskoj poštanskoj banci. Stambeno-poslovni prostor bez zemljišta u Splitu, površine 740 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 15,3 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja stambenoposlovni objekt koji se sastoji od podruma, prizemlja, drugog kata i pot-

krovlja. Dražba za ovu nekretninu održat će se na Općinskom sudu u Splitu 10. veljače u 11.30 sati u sobi 51/II. Nekretnina se ne može prodati za manje od polovine procijenjene vrijednosti, a jamčevina u iznosu od 1.529.000

kuna mora se položiti na račun Suda broj 23900011300000195 šifra 88, poziv na broj 05 01-125804, najkasnije do 5. veljače 2010., te dostaviti dokaz o uplati do tog dana na uvid uređujućem sucu. Nekretnina se može razgledati 1. i 2. veljače od 9 do 12 sati. Poslovni prostori u Osijeku, površine 252 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 5,5 milijuna kuna. Nekretnine se nalaze na Trgu Ante Starčevića 4. Dražba za ove nekretnine održat će se 8. veljače na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10, Ovršni odjel, soba 1, u 10 sati. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi za nekretninu iz poduloška 18960 - 490.000 kuna, za nekretninu iz poduloška 18961 - 67.000 kuna. Daje se na blagajni Općinskog suda u Osijeku ili uplaćuje na račun Suda broj 2390001-1300000419, poziv na broj 05 1402649/2009, s naznakom “jamčevina u predmetu Ovr-2649/2009”. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Zgrada u Medulinu, površine 956 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 4,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja trokatnu zgradu sa 10 apartmana, okućnicom i garažom u Medulinu, u Ulici Munte 61. Dražba za ovu nekretninu održat će se na Općinskom sudu u Puli 4. ožujka u 14.30 sati u sobi broj 22. Razgledavanje nekretnine bit će 17. veljače od 13 do 13.30 sati; najava istog dana od 8 do 9 sati na telefon 052/377

600; prethodno je potrebno uplatiti 150 kuna na žiro-račun Općinskog suda u Puli. Jamčevina za sudjelovanje na dražbi je pet posto utvrđene vrijednosti nekretnine koju je potrebno uplatiti na račun Suda broj 23900011300002176, pozivom na broj 2-4627-06 i predočiti Sudu prije dražbe. Nekretnina se ne može prodati za manje od trećine procijenjene vrijednosti. Građevinsko zemljište u Sumartinu na otoku Braču, površine 2047 četvornih metara i procijenjene vrijednosti četiri milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja građevinsko zemljište u predjelu Strana u Sumartinu. Dražba za ovu nekretninu održat će se na Općinskom sudu u Supetru, Hrvatskih velikana 6, soba 27/II., 3. ožujka u 10 sati. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevinu za sudjelovanje u dražbi od 40.000 kuna potrebno je uplatiti na račun Suda broj 2390001-1300002465, poziv: 102-554-05. Potvrdu o uplati dostaviti prije početka dražbe. Zgrada u Breziku u Vi ro v i t i č k o - p o d r a v skoj županiji, površine 62.602 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 2,5 milijuna kuna. Zgrada se nalazi u Breziku, Općina Nova Bukovica, u Ulici Brezik 4. Dražba za ovu nekretninu održat će se 23. veljače na Općinskom sudu u Slatini, u 9 sati. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 247.862 kune.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Uloga države sve veća dr. Uroš Dujšin

naga i moć države su u porastu, pa raste nezadovoljstvo – upozorava Economist. U Sjedinjenim Američkim Državama ljudi se boje da će zbog Obamine “bujice potrošnje”, a posebice zbog još nedonesenog zakona o zdravstvenom osiguranju, proračunski deficit eksplodirati. U Velikoj Britaniji, gdje su izbori obično natjecanja u trošenju, ove će se godine svesti na to gdje smanjiti izdatke. Čak i u područjima koja su inherentno sklona državnoj intervenciji kao što su Skandinavija i Južna Europa počinju rasprave o veličini i efikasnosti države. Takva rasprava očekuje i nas.

va već drži polovinu privrede. Državnu potrošnju povećat će i demografija. Zbog starenja stanovništva trošit će se sve više na zdravstvenu zaštitu i mirovine. Ako se ne srežu, ti će izdaci porasti u Americi sa sadašnjih devet posto na čitavu četvrtinu BDP-a.

Reafirmacija državnog kapitalizma

Jačanje uloge države Neposredni razlog jačanja uloge države je financijska kriza. Vlade su potrošile trilijune kako bi spasile banke i zaustavile krizu. U nekim zemljama one sada imaju važnu ulogu u financijskom sektoru, a zahvaljujući sanacijama, poticajima i recesiji, udio državnih izdataka u bruto domaćem proizvodu (BDP) naglo je porastao. No utjecaj države je rastao i prije krize posebice u Velikoj Britaniji i SAD-u u kojima je devedesetih godina prošlog stoljeća oglašen “kraj moćne države”. George Bush je povećao državnu potrošnju više no bilo koji predsjednik nakon Lyndona Johnsona. Britanska laburistička vlada, na početku štedljiva, naglo je postala rastrošna: udio državne potrošnje u BDP-u porastao je sa 37 posto u 2000. na sadašnjih 52 posto. Taj je rast bio manje dramatičan u kontinentalnoj Europi, no u većini tamošnjih zemalja drža-

o njihovoj provedbi. Čak je i globalizacija, umjesto da smanji državnu intervenciju, dovela do njenog porasta. Rastuća nesigurnost birača iz srednjih slojeva povećala je potražnju za socijalnom sigurnošću. Suočeni s globalnim tržišnim promašajima, kao primjerice klimatskim promjenama, birači traže protumjere vlasti.

Nije toliko važno koliko država troši nego kako troši. Sustavi u kojima država plaća, a privatni sektor radi obično su efikasni Porast državnih izdataka nije jedina manifestacija rasta moći države. On se ogleda i u porastu regulacije. Tu je i rastuća džungla propisa neželjenih supranacionalnih organizacija poput Europske unije i sve većeg broja organizacija koje se bave zdravstvom ili sigurnošću. No i birači traže “više države”: poziva se na rat protiv terorizma i droge. George Bush je svake godine dodavao 1000 stranica saveznih propisa, pa Amerika sada ima 250.000 ljudi koji brinu

A pojava novih ekonomskih sila, primjerice Kine, reafirmirala je ideje državnog kapitalizma: među najvećim svjetskim tvrtkama sve je više onih u državnom vlasništvu, a među najvećim investitorima sve je više državnih fondova. Može li se državni utjecaj smanjiti? Za sada je to opasno s obzirom na stanje svjetskog gospodarstva. Državni su poticaji još uvijek potrebni za prevladavanje nove krize. K tome, izjednačavanje “manje” s “boljom” državom nije uvijek ispravno. Kako pokazuju strahote na Haitiju, država je potrebna kako bi zemlja uopće mogla funkcionirati. Bilo je korisno i to što su političari počeli spašavati banke te time odvratili katastrofu. No, nije toliko važno koliko država troši nego kako troši. Sustavi u kojima država plaća, a privatni sektor radi obično su efikasni. Škole su u Skandinaviji skupe, ali su daleko efikasnije nego one anglosaske. Francusko zdravstvo, čije troškove većinom snosi država a usluge pružaju privatne bolnice, među najboljim je na svijetu. Lijepo reče Barack Obama: “Nije važno je li država velika ili mala, nego kako funkcionira”. To je, čini se, prikladna poruka i našoj vladi.

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3612, 1. veljače 2010.

ANALIZE PBZ-a

Ove godine pad BDP-a od 1,2 posto I prva dva tromjesečja ove godine nastavit će bilježiti negativne stope rasta. Tek bi druga polovina godine mogla donijeti stagnaciju odnosno vrlo blage pozitivne pomake

nalitičarka PBZ-a Ivana Jović procjenjuje, na temelju kretanja bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prva tri tromjesečja 2009. te prema visokofrekventnimpokazateljima u listopadu i studenom, da je prošla godina završila s padom BDP-a od šest posto na godišnjoj razini. “A s obzirom na to da se nastavak negativnih trendova u trgovini na malo i industrijskoj proizvodnji te građevinarstvu očekuje i u prvoj polovini 2010., dok su mjere državne intervencije još nejasne ponajprije s aspekta provedbe, a time i vremenskog djelovanja, očekujemo kako će i prva dva tromjesečja ove godine nastaviti bilježi-

ti negativne stope rasta”, kaže ona. Rizici se ne smiju zanemariti Dodaje kako bi tek druga polovina godine mogla donijeti stagnaciju odnosno vrlo blage pozitivne pomake. Ivana Jović također podcrtava kako se trenutačno procjenjuje da će i ova 2010. godina rezultirati daljnjim padom BDP-a, i to za 1,2 posto realno u odnosu na 2009. Trenutačno ni kretanja određenih ekonomskih pokazatelja niti očekivanja potrošača, odnosno poduzetnika, ne ulijevaju preveliki optimizam. No pri tome se ne smiju zanemariti ni pozitivni niti negativni rizici koji u dolazećem razdoblju mogu utjecati na promjenu na-

Osnovni makroekonomski pokazatelji (zaključno s podacima do 1.15.2010.) 2009. o

2010. p

-6,0

-1,2

-3,6

1,6

2,4

2,8

BDP, realno (godišnja stopa promjene, %) BDP, nominalno (godišnja stopa promjene, %) Inflacija (godišnji prosjek, %) Izvor: PBZ

ših očekivanja, napominje analitičarka PBZ-a. Pojašnjava kako se pozitiv-

ni rizici, čiji utjecaj može umanjiti očekivanu stopu pada BDP-a ili u naj-

boljem scenariju dovesti do blagog rasta tijekom 2010., ponajprije odnose na snažniji od očekivanog oporavak zemalja Europske unije, što može pozitivno djelovati na naš izvoz, odnosno turizam. Također adekvatno provođenje reformi, odnosno dovršetak pregovora o pristupanju EUu, može povećati interes inozemnih ulagača za Hrvatsku. Ne smije se zaboraviti ni činjenicu da i vrlo mali pomaci u reformskom smjeru i efikasna antikorupcijska kampanja mogu utjecati na poboljšanje očekivanja i potrošača i poduzetnika, a samim time povećati njihovu sklonost potrošnji, odnosno investiranju. “Naravno, do pozitivnog pomaka može dove-

sti i brza i efikasna implementacija Vladinih mjera

Adekvatno provođenje reformi, odnosno dovršetak pregovora o pristupanju EU-u, može povećati interes inozemnih ulagača za Hrvatsku za pomoć gospodarstvu ili ukidanje poreza solidarnosti prije kraja 2010. godine. Međutim, razvoj situacije u obrnutom smjeru predstavlja niz negativnih rizika koji stopu pada BDP-a mogu dodatno povećati”, zaključuje Ivana Jović, analitičarka PBZ-a. (V.A.)

RBAnalize

Gospodarski oporavak tek u drugoj polovini godine Realan pad gospodarstva za cijelu 2009. mogao bi dosegnuti šest posto, a prosječna stopa inflacije 2,4 posto

reće tromjesečje 2009. istodobno je i treće uzastopno tromjesečje u kojem je hrvatsko gospodarstvo ostvarilo pad na godišnjoj razini. Tako je realni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosio 5,7 posto, što je ipak blago usporavanje trenda. Za razliku od prva dva tromjesečja, u trećem je kvartalu na kretanje BDP-a negativan utjecaj imalo i smanjenje potrošnje države (prvi put nakon četvrtog tromjesečja 2003.), dok je za ostale komponente zabilježen slabiji pad nego u prvoj polovini godine (dijelom i zbog baznog učinka). Podaci iz realnog sektora te tržišta rada upućuju na nastavak nepovoljnih kreta-

nja, pa bi realan pad gospodarstva za cijelu godinu mogao dosegnuti šest posto, smatraju analitičari RBA. U prvoj polovini 2010. gospodarska će aktivnost

BDP, godišnje stope rasta, realno % 9 7 5 3 1 -1

U prvoj polovini 2010. gospodarska će aktivnost i dalje padati i dalje padati s obzirom na to da se tek očekuje vrhunac negativnih kretanja na tržištu rada, a inozemna potražnja sama, bez snažnih promjena u domaćem realnom sektoru, nije dovoljna da podupre oporavak industrije i pokrene investicijski ciklus. Pozitivan utjecaj koji je do

-3 -5 -7

III. IV. I. II. III. 2006. 2007. Izvor: DZS, Raffeisen istraživanja

IV.

sada donosilo smanjenje deficita u robnoj razmjeni polako će se topiti kako se stope promjene uvoza i izvoza budu izjednačavale, a rastuće cijene sirovina i energije stvarale pritisak u smjeru povećanja manjka robne razmjene. Početak oporavka predviđamo najranije u drugoj

II.

III. 2008.

IV.

II. III. 2009.

polovini iduće godine, s obzirom na uspješnost turističke sezone, ukidanje kriznog poreza, bazni učinak i rastuću inozemnu potražnju, ističu oni. Nastavak jačanja inflatornih pritisaka Nakon što je u trećem tromjesečju prošle godi-

ne stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena imala silazni trend (uglavnom zbog visoke prošlogodišnje baze), u četvrtom su se tromjesečju inflatorni pritisci blago intenzivirali. Osim baznog učinka, rastu cijena najviše je pridonio rast cijena energenata. Zbog smanjenja osobne potrošnje, uzrokovanog smanjenjem raspoloživog dohotka stanovništva, povećanje stope PDVa i uvođenje trošarina nisu se prevalili na krajnjeg potrošača jer ionako smanjena potražnja stvara pritiske u smjeru pada cijena. Za cijelu 2009. godinu prosječna stopa inflacije trebala bi iznositi 2,4 posto. U sljede-

ćem razdoblju možemo očekivati nastavak jačanja inflatornih pritisaka s obzirom na poskupljenje plina koje će zatim utjecati i na kretanje cijena drugih proizvoda, ponajprije na poskupljenje električne energije. Cijene energenata i dalje su ispod realnih tržišnih cijena pa će se tijekom iduće dvije godine, u postupku pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, uskladiti administrativno utvrđene cijene, zaključuju analitičari RBA. (V.A.)

www.privredni.hr Broj 3612, 1. veljače 2010.

Triglav životna osiguranja

Kako izabrati odgovarajuću policu životnog osiguranja? Izbor osiguranja ovisi o mnogo čimbenika. No, sigurno je da svatko može pronaći optimalan model koji u potpunosti odgovara njegovim željama i potrebama

PV PROMO

zbor osiguranja ovisi o poslu kojim se bavite, stilu života, o financijskim mogućnostima i potrebama. Prije svega ovisi o tome tko je sve usko povezan s vama i ovisan o vama – obitelj, partner, djeca. Važni su i planovi koje vežete uz osiguranje dok ono traje i cilj koji želite postići njegovom isplatom. Ispravno odabran osigurani iznos doživljenjem osiguranja predstavljat će značajnu ušteđevinu; osigurani iznos za slučaj smrti i invaliditeta u najtežim slučajevima barem će djelomice zamijeniti gubitak prihoda od nekoliko mjeseci ili godina, pojasnila nam je Danijela Husinec, direktorica Sektora životnih osiguranja u Triglav osiguranju d.d. Kakva se polica preporučuje mladom zaposlenom čovjeku u tridesetim godinama? - U prvom redu mješovito ili investicijsko životno osiguranje. Mlad čovjek koji razmišlja o podizanju stambenog kredita suočava se s brigom hoće li time opteretiti svoje bližnje ako mu se što dogodi. Za takve slučajeve preporučamo riziko životno osiguranje s padajućim osiguranim iznosom – hipotekarnog osiguranja. Hipotekarno osiguranje nema štedne komponente. Sklapa se uz podizanje stambenog kredita odnosno hipotekarnog kredita, na razdoblje od pet do 30 godina, i plaća se samo za dvije trećine trajanja osiguranja. Ta polica stoji manje od standardnog riziko životnog osiguranja, i to zato što osigurani iznos pada kako protječe trajanje osiguranja.

telji kako bi sačuvale postojeći životni standard, za otplatu kredita, pokriće troškova održavanja nekretnine, zaštitu djece i njihovo kvalitetno obrazovanje, dodatnu mirovinu partneru... Ugovorom o riziko životnom osiguranju može biti osigurana samo jedna osoba. Valja istaknuti da je ovdje riječ o malim premijama, ali visokim osiguranim svotama.

Danijela Husinec, direktorica Sektora životnih osiguranja u Triglav osiguranju d.d

Ako uzmemo za primjer mušku osobu staru 30 godina, osigurani iznos 50.000 eura i trajanje osiguranja 25 godina, za jednokratne uplate iznosi premija bitno se razlikuju, ovisno o vrsti životnog osiguranja. Dok ćemo kod police mješovitog životnog osiguranja za to morati izdvojiti oko 30.000 eura, kod hipotekarnog osiguranja izdvojit ćemo oko 4300 eura. Za žensku osobu situacija je još povoljnija jer će ona za hipotekarno osiguranje izdvojiti oko 3100 eura. Riječ je o znatno nižem iznosu budući da hipotekarno osiguranje nema štednu komponentu jer osigurani iznos s vremenom pada. Koja je polica dobra za ljude s višim primanjima? - Jednokratno mješovito životno osiguranje ili jed-

nokratno investicijsko životno osiguranje koje je rizičnije, budući da se ulaže u investicijske fondove, pri čemu je osim veće zarade moguć i gubitak. Te dvije vrste ujedinjuju štednju i osiguranje, s tim da je financijski najpovoljnije za osiguranika iskoristiti mogućnost jednokratne uplate osiguranja koja za osiguranika donosi dodatne pogodnosti. Ta mogućnost posebno je pogodna za one osiguranike koji žele više uštedjeti, ne žele štedjeti u depozitima banaka, te žele osim ulaganja biti i životno osigurani. Bitno je naglasiti da za jednokratne uplate mješovitog životnog osiguranja nema procjene zdravstvenog rizika osiguranika. Obje vrste osiguranja predstavljaju osnovu za poreznu olakšicu na ulaganja.

Postoje li posebne police ili aranžmani za obiteljske ljude? - Mješovito životno osiguranje, investicijsko životno osiguranje te osiguranje kritičnih bolesti, koja su ujedno štednja i osiguranje, gdje jednim ugovorom o osiguranju mogu biti osigurane dvije osobe (supružnici, partneri), a korisnici osiguranja mogu biti primjerice njihova djeca. Također je ovdje zanimljivo i riziko životno osiguranje za slučaj smrti. Kod ove vrste osiguranja bitno je naglasiti da ono nema štednu komponentu te je bez isplate pri isteku osiguranja. Ovo osiguranje je namijenjeno prije svega zaštiti članova obitelji te može biti izvor za pokriće troškova koji nastanu u slučaju smrti osigurane osobe, za nadomjestak isplate osobnog dohotka, za pomoć obi-

Na koji se način osiguravaju djeca i kakve police postoje za njih? - Djeca do navršene 14. godine zakonski se ne smiju osiguravati, ali roditelji, bake i djedovi, tete i stričevi... mogu djeci osigurati ostvarenje njihovih snova, slobodniji izbor zanimanja, završetak školovanja uplatom stipendijskog osiguranja. To je kombinacija životnog osiguranja i štednje istodobno. Namjera stipendijskog osiguranja je da štednjom do ugovorenog dana ili za dogovoreni vremenski period djetetu osiguramo isplaćivanje stipendije, a da smo pri tome u periodu plaćanja premije osiguranja životno osigurani. U slučaju da osigurana osoba u periodu plaćanja premije umre, Triglav osiguranje isplaćuje stipendiju djetetu, bez obveze nastavka plaćanja premije. Koje se police preporučaju ljudima s nižim primanjima koji ipak žele neki oblik štednje za budućnost? - Mješovito životno osiguranje, investicijsko životno osiguranje te osiguranje kritičnih bolesti su osiguranje i štednja s mogućnošću mjesečnih uplata već od 20 eura.

Podružnica Čakovec Žrtava fašizma 1 40000 Čakovec tel.: 040 391 111 faks: 040 391 100 cakovec@triglavosiguranje.hr Podružnica Varaždin Alojzija Stepinca 7 42000 Varaždin Tel: 042 211 833 faks: 042 211 933 varazdin@triglavosiguranje.hr Podružnica Koprivnica Tarašćice 20 48000 Koprivnica tel.: 048 250 500 faks: 048 250 505 koprivnica@triglavosiguranje.hr Podružnica Osijek Trg Lava Mirskog 3 31000 Osijek Tel.: 031 251 230 faks: 031 251 233 osijek@triglav-osiguranje.hr Podružnica Pula Trierska 4, 52100 Pula tel.: 052 526 400 faks: 052 211 752 pula@triglav-osiguranje.hr Podružnica Rijeka Erazma Barčića 3 51000 Rijeka tel.: 051 358 333 faks: 051 336 935 rijeka@triglav-osiguranje.hr Podružnica Split Lička 4, 21000 Split Tel.: 021 314 333 faks: 021 314 336 split@triglav-osiguranje.hr Zastupstvo Zadar Obala kneza Branimira 9 23000 Zadar Tel: 023 244 177, faks: 023 244 179 zadar@triglav-osiguranje.hr Podružnica Zagreb Antuna Heinza 4 10000 Zagreb tel.: 01 5632 777 faks: 01 5632 799 zagreb@triglav-osiguranje.hr

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3612, 1. veljače 2010.

Tržište novca Zagreb

Dobra likvidnost i kratkoročni viškovi Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

u ovome su razdoblju iznimno dobra likvidnost sudionika i preobilna ponuda kratkoročnih viškova novca osnovna obilježja organiziranog trgovanja na Tržištu novca Zagreb. Ponuda novca bila je trostruko viša od prijavljene potražnje, te je prosječna tjedna kamatna stopa i dalje na vrlo niskoj razini, neznatno iznad 0,5 posto godišnje. Potražnja za novcem redovito je glavni pokretač aktivnosti na novčanom tržištu i što je veći pritisak potražnje, to je i obujam trgovanja bolji. Rast potražnje pobolj-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

500

25-29.1.’10.

18-22.1.’10.

400 0,75

300 200

0,50

100 0

25.1.2010.

26.1.2010.

27.1.2010.

šava i strukturu trgovanja sudionika u kojoj su zastupljeni i različiti rokovi dospijeća pozajmica. U okolnostima koje traju gotovo četiri mjeseca, potražnja za novcem je višestruko ispod raspoložive ponude, te je i novčano tržište tromo. Potencijal-

28.1.2010.

0,25

29.1.2010.

ni korisnici nikada se nisu povoljnije zaduživali, osobito kad su u pitanju prekonoćne pozajmice. Zasićenost novčanog tržišta viškovima kratkoročne likvidnosti potvrđuje i podatak o značajnim viškovima koji se kao prekonoćni depozit na kraju

ponedjeljak

utorak

dana pospremaju u središnju banku uz kamatnu stopu od 0,5 posto godišnje. Ipak, bilo bi mnogo bolje za ukupan financijski sustav da se kratkoročni viškovi tijekom dana efikasnije rasporede po drugim instrumentima, a samo u krajnjem

Hrvatsko devizno tržište

valuta AUD CAD

osjetnije prema američkom dolaru. Potkraj protekloga tjedna, prema srednjem tečaju Hrvatske narod-

Srednji tečaj za devize australski dolar kanadski dolar

li tjedan zaključio sa 4,99 kuna što je, pak, za četiri lipe više nego tjedan ranije. Dolar je u tjednu porastao za 10 lipa i zaključno je vrijedio 5,24 kune.

ne banke, euro je vrijedio 7,31 kunu što je za dvije lipe više nego tjedan ranije. Švicarski franak je proš-

EUR

7.33

4,682483

USD

5.24

CHF

5.00

7.32

5.22

4.98

7.31

5.20

4.96

7.30

5.18

4.94

7.29

5.16

4.92

7.28

4.14

4.90

4,925643

JPY

japanski jen (100)

5,805892

CHF

švicarski franak

4,985753

GBP

britanska funta

8,453476

USD

američki dolar

5,236361

EUR

euro

7,313102

Izvor: HNB

primjena od 30. siječnja 2010. 25.1.

26.1.

27.1.

28.1.

29.1

25.1.

26.1.

27.1.

28.1.

29.1

25.1.

26.1.

27.1.

28.1.

29.1

Grčki dug i daljnji rast nezaposlenosti sprječavaju rast na burzama

5800 5640

FTSE 100

značajan negativan utjecaj na svjetska tržišta. No nakon cjelotjednog pada, potkraj tjedna europske dionice su, ipak, zabilježile rast. 11000 10800

Dow Jones

Njemu su pomogle procjene o rastu prodaje BMWovih vozila, što je povuklo rast i ostalih autokompanija. Cijelo japansko trži2500 2400

5480

10600

2300

5320

10400

2200

5160

10200

2100

5000

10000 25.01. 26.01. 27.01. 28.01. 29.01.

5000 4500

CAC40

6200

DAX

25.01. 26.01. 27.01. 28.01. 29.01. 11400 11100

6000

3500

5800

10500

3000

5600

10200

5400 25.01. 26.01. 27.01. 28.01. 29.01.

NIKKEI 225

10800

4000

2500

NASDAQ

2000 25.01. 26.01. 27.01. 28.01. 29.01.

6400

petak

slučaju kao dnevni višak. Ni pojedine faze razdoblja održavanja obvezne pričuve nemaju utjecaja na odnos ponude i potražnje novca u okolnostima ovako obilne likvidnosti, što najbolje pokazuje kamatna stopa koja je stabilno na najnižoj razini ti-

Nastavak laganog rasta Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex prošlog je petka dosegla razinu od 146,6879 bodova što je za 0,1176 bodova više nego tjedan ranije. Trend laganog rasta uz vrlo male padove traje već dulje od mjesec dana. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

146

148

144

146

142

144

140

Međunarodno tržište kapitala

Grčki dug, odnosno nemogućnost financiranja nacionalnog deficita, kao i daljnji rast nezaposlenosti u Njemačkoj mogli bi imati

četvrtak

Mirovinski fondovi

Kuna nastavila gubiti na vrijednosti Kuna je tijekom prošloga tjedna lagano gubila na vrijednosti prema euru i švicarskom franku, a nešto

srijeda

jekom cijeloga razdoblja. U siječnju nije održana ni jedna aukcija Trezorskih zapisa Ministarstva financija, te nije bilo mogućnosti barem dio viškova likvidnosti usmjeriti u ove vrijednosnice i ublažiti neravnotežu ponude i potražnje novca. Ni u ovom tjednu okolnosti se neće značajnije promijeniti jer nema nikakvih naznaka o značajnijem neutraliziranju kratkoročne likvidnosti. Unatoč tome, očekujemo da će novčano tržište u veljači biti dinamičnije zbog najavljenih aktivnosti vezanih uz financijsku podršku gospodarstvu koje će u određenoj mjeri potaknuti kolanje novca u sustavu i djelovati na uspostavljanje ravnoteže kratkoročnog tržišta.

9900 25.01. 26.01. 27.01. 28.01. 29.01.

25.01. 26.01. 27.01. 28.01. 29.01.

šte uključujući i proizvođače automobila i dalje muči snažan jen pa je tamošnje tržište u silaznom trendu. Na američkom tržištu je također potkraj tjedna promijenjen silazni trend i zabilježen blagi rast. Investitori u SAD-u očekuju izvješća koja bi mogla pokazati kako američka ekonomija raste najbrže u zadnje četiri godine. Na kraju tjedna dobitnici su bili tvrtka koja se bavi internet prodajom Amazon.com, softverska kompanija Microsoft i proizvođač igračaka Mattel, koji su ostvarili prihode bolje od procjena.

142 29.12.

08.12.

18.1.

28.1.

25.1.

26.1.

27.1.

28.1.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 28.1.2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni MF AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindik. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

146,6879 150,5759 139,9622 148,6234 146,6676

153,5183 175,9040 114,9643 127,2085 122,2389 146,7683 163,0944 159,5357 170,8716 123,7724 100,4471 107,5307 142,3011 103,7127 111,8036 148,3713 132,9423 101,3983 117,0506 106,9354 109,0953

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

*Neka poslovne prilike dolaze k Vama.

*Pretplatite se na Privredni vjesnik.

privredni vjesnik

Članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori osiguralo je svakom poduzeću u Hrvatskoj jedan primjerak Privrednog vjesnika i njegovih specijalnih izdanja. Vašem poduzeću treba više od jednog primjerka? Nazovite +385 (0)1 5600 027 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 4923 168 ili e-mail pretplata@privredni.hr Godišnja pretplata za RH je 795,00, a polugodišnja 449,00 kn. Za naručenih 25 pretplata popust je 10%, dok je popust na 50 pretplata 20%.

Vaš gospodarski tjednik i na radiovalovima!

ZAJEDNIČKA EMISIJA PRIVREDNOG VJESNIKA I MEDIA SERVISA

NARODNI RADIO

PETAK 14.30 SATI

RADIO LABIN

UTORAK 17.45 SATI

RADIO AKTIV

SRIJEDA 17.40 SATI

RADIO POSTAJA NOVSKA

PONEDJELJAK 16.00 SATI

RADIO 047

SRIJEDA 17.45 SATI

RADIO ČAKOVEC

SRIJEDA 17.40 SATI

RADIO GIARDINI

UTORAK 17.45 SATI

RADIO SISAK

SRIJEDA 18:15 SATI

RADIO BIOKOVO

ČETVRTAK 18.00 SATI

enterprise europe

info

Broj 8, 1. veljače 2010.

Ured za transfer tehnologije

Pomoć u razmjeni znanja Europski poslovni forum o obnovljivim izvorima energije Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom organizira Europski poslovni forum o obnovljivim izvorima energije. U isto vrijeme kada i sajam CONSTRUCTAFAIR 2010 u Zadru, konferencija se organizira potaknuta snažnim razvitkom primjene obnovljivih izvora energije, a sukladno energetskoj politici Hrvatske i Europske unije te zahtjevima za povećanjima udjela obnovljive energije u energetskim bilancama. U okvirima sajma održat će se podsajam pod nazivom Ecoenergy koji će poseban naglasak staviti upravo na temu obnovljive energije i zaštite okoliša. Forum će omogućiti uvid u trenutačni status područja obnovljivih izvora energije vezano uz aktualnu energetsku politiku, poslovne, gospodarske i financijske aspekte. Zaključci konferencije izvodit će se kroz interdisciplinarnu raspravu tijekom planiranih sjednica i okruglih stolova, uz sudjelovanje europskih meritornih institucija i govornika. Zbornik radova s interaktivnim DVD-ROM-om u kojem će se naći radovi prezentirani na konferenciji poslužit će kao priručnik svim zainteresiranim strukturama za ovo područje.

Prepoznavanje inovativnosti ključno je za gospodarstvo i nužno za jačanje ekonomije. Inovacija je potreban poticaj razvoja i rasta kroz dodanu vrijednost Male i srednje tvrtke su pod sve većim pritiskom kako bi povećale i održale svoju kompetitivnost, pogotovu u trenutku kad počnu poslovati na međunarodnom tržištu. Inovacije, bilo da je riječ o novim proizvodima, procesima ili uslugama, povećavaju konkurentnost tvrtki. Međutim, male i srednje tvrtke, bez obzira na sektor, nailaze na mnoge zajedničke prepreke u procesu pretvaranja ino-

vativne ideje u poslovni uspjeh. Stoga Ured za transfer tehnologije (UTT) pruža oslonac malim i srednjim poduzetnicima na području Dalmacije kao jedan od partnera u najznačajnijoj europskoj potpornoj strukturi Europske poduzetničke mreže (EEN), u kojoj je najvećim dijelom zadužen za komponentu inovacija i transnacionalnog transfera tehnologije. UTT djeluje u okviru Odjela za fiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, ali usluge pruža svim sastavnicama Sveučilišta te malim i srednjim poduzećima.

Ured je osmišljen kao mjesto susreta Sveučilišta i gospodarstva kako bi svojim aktivnostima znatno povećao komercijalizaciju intelektualnog vlasništva. Osnovan je u okviru projekta TEMPUS Stimulating Croatia’s Entrepreneurial Activities and Technology Transfer in Education - CREATE, a službeno je otvoren u svibnju 2007. Projekt je za cilj imao stvaranje sveučilišnog sustava potpore poduzetničkim aktivnostima i transferu tehnologije, posebno u području primijenjenih prirodnih znanosti. Informacija je presudna CREATE se provodio u suradnji sa Sveučilištima u Zagrebu i Rijeci te Hrvatskom udrugom poslodavaca i Nacionalnom zakladom za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, te partnerima iz Europske unije. Kao dio EEN-a Hrvatske, kojim je postao ujesen 2008., UTT svoje usluge u području transfera znanja i tehnologije nudi ne samo sveučilištima i institutima, nego i tvrtkama na području cijele Dalmacije, s ciljem povećanja njihove inovativnosti i konkurentnosti. Pruža podršku istraživačima i

inovatorima u svim fazama implementacije tehnologije, od ideje do komercijalizacije intelektualnog vlasništva. U aktivnostima usmjerenim prema istraživačima usko surađuje s Uredom za znanstveno-tehnologijski razvitak Sveučilišta u Splitu. Kako je informacija presudna, a informiranje jedan od najvažnijih zadataka Ureda, UTT redovito održava radionice za malo i srednje poduzetništvo, na kojima se identificiraju najčešće prepreke u procesu inoviranja i pronalaze rješenja koja mogu pomoći u njihovom svladavanju. Sudionici radionica također se upoznaju s uslugama Ureda, kao dijela Europske poduzetničke mreže, koje nudi bez naknade u cilju jačanja konkurentnosti malih i srednjih poduzeća. UTT pomaže i u izradi ponuda i potražnji tehnologija, koje zatim unosi u EEN bazu tehnologija i aktivno promovira. Na taj se način tvrtkama i istraživačima pomaže pronaći europske partnere za, primjerice, razvoj inovativnih proizvoda i usluga ili komercijalizaciju njihovih tehnologija. Informacije i najave novih radionica dostupne su na stranici Ureda www.utt.hr.

enterprise europe Istraživanje

Što bliže EU-u, to manje optimizma Hrvati su najveći pesimisti u regiji, pokazuje istraživanje Gallup Europe. Hrvati su najmanje zadovoljni i životnim standardom, a ujedno najlošije ocjenjuju rad svoje vlade. Da je referendum za EU sutra, samo bi 39 posto ispitanih glasalo “za” Hrvatski građani najveći su pesimisti, najmanje vjeruju svojoj vladi, a da je sutra referendum za ulazak u Europsku uniju, samo 39 posto građana glasalo bi “za”, pokazuju rezultati istraživanja javnog mnijenja o stavovima i percepciji građana Hrvatske o pitanjima vezanim za pridruživanje Europskoj uniji Gallup Europe. Istraživanje je provedeno u suradnji s Europskim fondom za Balkan u rujnu 2009. na uzorku od 1000 ispitanika po zemlji, a objavljeno je u ovogodišnjem regionalnom istraživanju Gallup Balkan Monitor. Na pitanje “mislite li da se općenito stanje u vašoj zemlji kreće u dobrom ili lošem smjeru”, čak 84 posto ispitanika iz Hrvatske odgovorilo je “u lošem”, čime u pesimizmu predvode u regiji (BiH – 77 posto, Srbija – 72 posto, Makedonija – 61 posto, Crna Gora – 47 posto, Albanija – 42 posto, Kosovo – 42 posto). U padu je i zadovoljstvo životnim standardom pa je tako njime nezadovoljno 57 posto ispitanika u odnosu na 49 posto nezadovoljnih 2008., te 41 posto 2006. godine.

tek osam posto, što je najmanji postotak u regiji (BiH – 15 posto, Srbija – 18 posto, Makedonija – 20 posto, Albanija – 52 posto). Slobodno putovanje - najveća prednost EU-a

Na pitanje “kako vaša vlada obavlja svoj posao – izvrsno, dobro, osrednje ili loše” čak 65 posto ispitanika iz Hrvatske odgovorilo je “loše”, čime Hrvatska po pitanju nezadovoljstva radom vlade ponovno prednjači u regiji. Za odgovor “loše” odlučilo se 60 posto stanovnika Bosne i Hercegovine, 44 posto građana Srbije, dok

su svojom vladom najzadovoljniji Crnogorci, kojih se samo 16 posto odlučilo dati najlošiju ocjenu. Građani Hrvatske misle kako je korupcija u njihovoj zemlji raširena i u gospodarstvu i u vladi, no osobno ih se s korupcijom u posljednjih godinu dana susrelo

Prema istraživanju, samo 26 posto ispitanika na priključivanje Hrvatske Europskoj uniji gleda pozitivno, 38 posto ni pozitivno ni negativno (isto kao i 2008.), a njih 26 posto o pridruživanju misli negativno. Hrvati su posebno osjetljivi na prodaju nekretnina strancima pa tako njih 59 posto smatra da bi trebalo pojačati restrikcije za strance koji kupuju nekretnine u Hrvatskoj, a samo osam posto smatra da država nije dovoljno otvorena prema strancima. Osjetljivi su i na granični spor sa Slovenijom pa čak 92 posto smatra da Hrvatska ne bi trebala pristupiti Europskoj uniji ukoliko to znači gubitak morskog teritorija. Isto tako zabrinjava i rezultat po kojem bi, da je referendum za pristupanje Europskoj uniji sutra, samo 39 posto ispitanika glasalo “za”, 43 posto bi bilo “protiv”, dok bi ostali bili neodlučni.

kreativnost Poduzetništvo + kreativnost = nagrada Poduzetništvo Najbolji video u poduzetništvu

Europska komisija raspisala je natječaj za videouradak u trajanju od jedne do dvije minute o poduzetništvu. Nagrade su od 1111 do 3333 eura Poduzetništvo se može interpretirati različito - kao način ostvarivanja dobiti, kao pretvaranje ideje u stvarnost..., ali poduzetništvo isto tako može potaknuti na umjetničko stvaralaštvo. Kako? Ako ste kreativni te imate iskustva u realiziranju svojih poslovnih ideja, tj. bavite se poduzetništvom, evo prilike da to pokažete i drugima. Europska komisija (EK) raspisala je nagradni natječaj u kojem poduzetnicima pruža priliku da snime kratki video o tome što znači poduzetništvo, što bi moglo potaknuti ljude da postanu poduzetnici, te što bi moglo ukloniti stare predrasude i ponuditi nove vizije poduzetništva. Kao je-

dan od glavnih promotora poduzetništva, Komisija je to natjecanje zamislila kao način da se poduzetništvo približi mladim i novim budućim poduzetnicima, kakvih Europa još nema dovoljno. Sudionici trebaju osmisliti video u trajanju najmanje jedne, a najviše dvije minute, te obuhvatiti jednu od sljedećih triju tema: Poduzetništvo – drukčiji način života, Poduzetništvo – izazovi i nagrade te Poduzetništvo – put u budućnost. Kao svako natjecanje, tako i ovo dodjeljuje nagrade najboljima. Pobjednički video iz svake od tih triju kategorija dobiva 3333 eura, drugo mjesto 2222 eura, a treće 1111 eura. Iznosima od po 555 eura nagradit će se i pet posebnih po-

bjednika - osoba mlađih od 25 godina. Pobjednici će biti pozvani na Drugi europski tjedan malog i srednjeg poduzetništva u Bruxellesu 25. svibnja ove godine. Pobjednički videoradovi također će se promovirati na internetskoj stranici Europske komisije. S obzirom na to da je natjecanje međunarodno, važno je video snimiti na svima razumljivom jeziku (engleski). Također se moraju poštivati pravila minimalne tehničke kvalitete (digitalni format) kako bi se video mogao emitirati. Rok za prijavu je 9. travnja 2010. godine, a više podataka o natjecanju može se naći na web stranici http://ec.europa.eu/enterprise/policies/ entrepreneurship/video-award.

www.een.hr

1. veljače 2010.

2 3

CIP program

Izravna i neizravna pomoć za razvoj poduzeća Okvirni program za konkurentnost i inovacije Europske unije (CIP) želi potaknuti konkurentnost europskih poduzeća. Program se provodi od 2007. do 2013. godine, a europskim tvrtkama na raspolaganju su 3,62 milijarde eura Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr Okvirni program Europske unije Competitiveness and Innovation Programme (CIP) izravno i neizravno pomaže razvoju malih i srednjih poduzeća. Njegov je cilj potaknuti konkurentnost europskih tvrtki, a u razdoblju od 2007. do 2013. godine za njegovu provedbu osigurano je 3,62 milijarde eura. O tom programu razgovaramo s Ivom Jandriček, koordinatoricom CIP programa u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Od čega se sastoji CIP program? - CIP obuhvaća tri operacionalna programa: Program za poduzetništvo i inovacije (EIP), Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT PSP) i Inteligentna energija Europe (IEE). CIP spada u programe Zajednice, što znači da zemlje nečlanice, pa tako i Hrvatska, moraju plaćati članarinu kako bi hrvatski subjekti mogli sudjelovati u natječajima iz tih programa. Sto-

Održat ćemo informativne dane na kojima će biti predstavljena sva tri potprograma CIP-a, kao i mogućnosti sudjelovanja u njima ga smo u HGK – Europskoj poduzetničkoj mreži odlučili što više promovirati taj program, i to u suradnji s nadležnom institucijom za dva od tri potprograma CIP-a, odnosno s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva. Cilj promocije je veći broj projekata kojim bi se u što većoj mjeri “vratio” iznos uplaćene članarine. Kakav je plan te promocije? - U dogovorima smo s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva o seriji info dana o programu CIP. Na nekoliko lokacija u Hrvatskoj, vjerojatno u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Puli, Varaždinu i Čakovcu, održat ćemo informativne dane na kojima će biti predstavljena sva tri stupa, odnosno potprograma CIP-a, kao i mogućnosti koje tvrtke i institucije imaju za sudjelovanje u njima.

Koji bi programi u CIP-u mogli biti zanimljivi hrvatskim poduzećima? - U prvom potprogramu CIP–EIP zanimljivi su natječaji Financijski instrumenti te Eko inovacije, a u njima Hrvatska nije postigla zadovoljavajuće rezultate. Natječaj Financijski instrumenti otvoren je cijele godine. Namijenjen je financijskim institucijama – intermedijarima koji kroz program mogu po određenim uvjetima dobiti povoljnija sredstva i dalje ih plasirati u povoljnija sredstva za tvrtke. Program se provodi preko Europskog investicijskog fonda. S obzirom na to da još ne postoji takva institucija u Hrvatskoj, odlučili smo također organizirati i jedan seminar o tom natječaju na koji bismo pozvali financijske institucije (banke, garancijske agencije, venture capital fondove). Seminar je planiran za kraj veljače i

početak ožujka. Drugi zanimljiv natječaj, Eko inovacije, kao što je primjerice smanjenje otpada, ponovna uporaba otpada, ušteda energije i slično. Taj natječaj bit će objavljen u travnju, kada Hrvatska gospodarska komora planira, kao i prošle godine, organizirati i info dan. U kolikoj su mjeri hrvatske tvrtke sudjelovale u tim programima? - Natječaj za Eko inovacije koji će se objaviti u travnju, bit će treći po redu natječaj za taj program. U prvom natječaju, za 2008. godinu, bilo je sedam prijava iz Hrvatske, međutim ni jedna nije izabrana za financiranje. Iako je Hrvatska gospodarska komora prošle godine promovirala program putem info dana i publikacija, za 2009. godinu pristiglo je 10 prijava iz Hrvatske. Nadamo

se da će neki od njih biti financirani, ali nismo zadovoljni i voljeli bismo da ove godine bude više prijava. Radi ilustracije, od 614 sudionika iz 32 zemlje u 202 prijave koliko je pristiglo prošle godine, najviše je bilo sudionika iz Italije (133) i Španjolske (128), a od zemalja nečlanica iz Turske (29). Srbija, Albanija i Island sudjelovale su prvi put i to sa 14, tri, odnosno jednim sudionikom. Pa opet, ako uzmemo u obzir da zemlje poput Litve i Slovačke (uz Lihtenštajn, Makedoniju i Crnu Goru) nisu imale ni jednog sudionika, rezultate Hrvatske možemo smatrati relativno dobrima. Iz programa CIP-EIP financira se i mreža Enterprise Europe Network (EEN), čiji dio je i Europska poduzetnička mreža Hrvatske. HGK je koordinator hrvatske mreže, a nastavlja svoje aktivnosti informiranja gospodarstva o EU-u i uspostavljanja međunarodne poslovne suradnje. Partnere čine Poslovni-inovacijski centar BICRO, koji ima ulogu inovacijsko-relejnog centra, Hrvatski institut za tehnologije, zadužen za promicanje sudjelovanja u Sedmom okvirnom programu EU-a (FP7), te ostali regionalni partneri: županijske komore Osijek, Split, Rijeka i Varaždin, Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku, Regionalna razvojna agencija PORIN iz Rijeke, Ured za transfer tehnologije u Splitu te Tehnološki park Varaždin. EEN se temelji na konceptu “nema pogrešnih vrata”, gdje se svakom poduzetniku koji se obrati jednom od partnera u Mreži ili jednom od centara Mreže u Osijeku, Splitu, Rijeci, Varaždinu i Zagrebu, otvara i pristup svim ostalim partnerima u i izvan Hrvatske. EEN okuplja gotovo 600 organizacija u Europi i izvan europskog kontinenta s oko 4000 djelatnika koji svoje aktivnosti provode u 44 europske zemlje sa 4000 lokalnih događanja u promociji predstavlja najširu mrežu u Europi koja pruža stručnost i usluge za razvoj poslovanja. Gdje se mogu pronaći podrobniji podaci o ovom programu? - Informacije o CIP-u, kao i ostalim programima Zajednice u Hrvatskoj, moći će se pronaći u novom izdanju naše publikacije Programi Zajednice u Hrvatskoj koja ovih dana izlazi iz tiska. Informacije o tome kako mogu dobiti tu besplatnu publikaciju poduzetnici će pronaći na našoj internet stranici www.een.hr.

enterprise europe Iskustva u kriznim vremenima

Nedobrodošao Kurzarbeit Države članice EU-a različitim mjerama pokušavaju sačuvati radna mjesta. Nijemci to rade skraćenim radnim vremenom. No, učinkovitost te mjere na duge staze je upitna pore erodira kompetitivnost njemačkoga gospodarstva. Brojke kazuju kako je od početka krize do danas produktivnost u Njemačkoj opala za šest posto, a cijena rada porasla gotovo osam posto. Zemlje s kojima se uspoređuje njemačko gospodarstvo – SAD i Velika Britanija – u krizi su bez pardona srezale broj zaposlenih. Stoga dugoročno, smatra analitičar DB Researcha, politika inzistiranja na aplikaciji Kurzarbeit kao lijeku protiv krize, kombinacijom pada produktivnosti i rasta cijene rada, pogoršat će kompetitivnost njemačke industrije. Kratkoročno podupiranje skraćenog radnog vremena može dati efekta, no produljenje te mjere na način na koji to predlaže nadležno ministarstvo bit će, u srednjoročju, kon-

Mjera kratkoročne potpore ni u kojem slučaju ne smije postati zamjenom za ozbiljne strukturne reforme Lada Stipić – Niseteo niseteo.lada@skynet.be U vremenima u kojima se stopa nezaposlenosti u EU27 približava psihološkoj granici od 10 posto s izgledima preskakanja dvoznamenkastog postotka, države članice pokušavaju serijom različitih mjera sačuvati radnu snagu i spasiti tržište rada, a time i socijalni mir. Nezaposlenost je žilavija od gospodarske krize - čak i kada je oporavak otpočeo i gotovo sve zemlje iza sebe ostavile razdoblje recesije, broj nezaposlenih nastavio je rasti. Prema prognozama taj će se trend nastaviti, s izgledima usporavanja i zaustavljanja tek u jesenskim mjesecima. Kako bi se sačuvala radna mjesta, u Njemačkoj koriste sustav Kurzarbeit - skraćeno radno vrijeme - koji bi trebao poštedjeti tržište rada od prevelikih udara čuvanjem radnih mjesta u razdoblju krize. U analizi DB Researcha stavlja se upitnik na duljinu trajanja mjere koja jest ekonomski i socijalno korisna jer “konzervira” radna mjesta za bolje dane ne izbacujući sposobnu radnu snagu s posla, ali koja dugoročno erodira kompetitivnost njemačkog gospodarstva. U normalnim vremenima, ističe analitičar DB Researcha Sebastian Kubsch, skraćeno radno vrijeme subvencionira se tijekom šest mjeseci te je standardan

dio u sustavu poticaja. U “nenormalnim” vremenima snažne krize i postkriznom razdoblju politika je produljila uobičajen rok Kurzarbeita - ako je tvrtka aplicirala za tu potporu Savezne agencije za zapošljavanje (BA) do kraja protekle godine, shema skraćenog radnog vremena može u toj tvrtki potrajati čak do 24 mjeseca. To znači da će radnici na subvencioniranom režimu skraćenog rad-

nog vremena biti do potkraj 2011. godine. Čuvanje radne snage do 2012. Prema prijedlogu novih mjera, razdoblje čuvanja radne snage od osipanja produljilo bi se do kraja 2012. godine – ili vremena kad se računa da će kriza biti tek ružna uspomena. Teza DB Researcha jest da dugoročnije osiguranje ove vrste pot-

traproduktivno. Mjera također donosi potencijalnu opasnost blokade nužnih prilagodbi tržišta rada. Iz svega ovoga slijedi zaključak da mjera kratkoročne potpore mora ostati ono što jest u naravi, kratkoročna, a ne stalan instrument na tržištu rada, pa analitičar DB Researcha smatra dugoročniji Kurzarbeit lažnim poticajem koji ni u kojem slučaju ne smije postati zamjenom za ozbiljne strukturne reforme.

Brusilice se doka Brusilice se dokazale up Uspješan test inovacije

Probno korištenje inovativnih brusilica tvrtke Banko dokazale su se u Brodosplitovom brodogradilištu. Do Inovativne domaće pneumatske brusilice tvrtke Banko potvrdile su se u dvomjesečnom testiranju u brodogradilištu splitskog Brodosplita. Predstavljanjem rezultata probnoga korištenja brusilica, domaćem proizvodu koji je razvijan uz financijsku i logističku potporu Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske - BICRO u stvarnim proizvodnim uvjetima procijenjena je kvaliteta i konkurentnost u odnosu na mnogo poznatije svjetske brendove istovrsnih alata. ”Drago nam je što smo mogli biti poligon za testiranje jednog domaćeg pro-

izvoda koji se kvalitetom može mjeriti sa svjetskom konkurencijom”, rekao je Matko Balić, direktor proizvodnje u Brodosplitu. “Bez visokoindustrijskih uvjeta domaći proizvođač zapravo nema mogućnosti ni podvrgnuti svoj proizvod ispitivanju kakvo je potrebno za procjenu kvalitete, a s druge strane, takav se proizvod u nekoj fazi može plasirati u tako velike sustave i na taj način postići afirmaciju na tržištu. Brodosplit time ispunjava svoju svrhu koja je često nepravedno u drugome planu, a to je biti zamašnjak za mnoštvo manjih proizvodnih tvrtki koje u Brodosplitu imaju pouzdanog partnera u razvoju i even-

tualnom plasmanu proizvoda”, dodao je Balić. ”U pogonima Brodosplita alati se, zbog prirode posla, doista troše do maksimuma pa mislim da nije bilo boljega mjesta za testiranje krajnjih granica izdržljivosti za brusilice”, ocijenio je Nikola Mikačić, voditelj Odjela investicija Brodosplita. “Na njima su radili naši najvještiji i najstručniji djelatnici koji su odmah mogli procijeniti eventualne probleme, a alate smo koristili u tehnološki zahtjevnijim etapama rada, poput brušenja prokromskih cijevi i malih dijelova. Na temelju toga, naša je procjena da su

www.een.hr

1. veljače 2010.

4 5

Kako spriječiti prijevare u poslovanju

Čitati sitna slova, a avansirati samo provjerenim partnerima Mnoga mala i srednja poduzeća prevarile su u poslovanju tvrtke iz EU-a koje su, najčešće, i osnovane upravo s tim ciljem. Provjerom boniteta novih poslovnih partnera moguće je izbjeći takve prijevare Sve su češći slučajevi hrvatskih tvrtki, uglavnom malih i srednjih, koje su prevarene u poslovanju s inozemnim partnerima. Naime, nemali broj inozemnih tvrtki osniva se isključivo s namjerom da nekoga prevari! Nakon postignutog cilja - primitka isporučene robe ili podmirenja plaćanja - takvim se tvrtkama gubi svaki trag ili se otvaraju stečajni postupci.

provjere njen pravni status prije sklapanja ugovora i početka poslovne suradnje. To mogu napraviti i narudžbom bonitetnih izvješća u Centru za poslovne informacije HGK-a (boniteti@hgk.hr), a u ugovore koji se sklapaju obvezno bi trebali uvrstiti arbitražnu klauzulu, po mogućnosti, o nadležnosti suda u Hrvatskoj.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) stoga upozorava hrvatske tvrtke koje već posluju na inozemnim tržištima, kao i tvrtke koje to namjeravaju, da se prije ulaska u poslovne aranžmane sa stranim partnerima dobro informiraju o solventnosti tvrtke s kojom žele poslovati te da

U zadnje vrijeme učestale su prijevare kineskih tvrtki. Do prijevara dolazi prilikom uspostavljanja kontakata putem interneta, a najčešće na inicijativu kineskih tvrtki. Kada se radilo o uvozu roba iz NR Kine, hrvatske su tvrtke avansno plaćale čak i putem neke od tvrtki za organizaciju pri-

Doznake za putovanje

azale praksi u praksi

omaći proizvod razvijan je uz potporu BICRO-a Bankove brusilice kvalitetna alternativa postojećim alatima”, pojasnio je on. Proboj na inozemna tržišta Probno korištenje brusilica će se, nakon Brodosplita, nastaviti i u svim ostalim hrvatskim brodogradilištima, najavio je Aljoša Bošković, direktor poduzeća Banko. “U ovoj godini očekujemo i početak proboja na inozemna tržišta. Potkraj veljače na velikom međunarodnom sajmu alata u Kölnu organiziramo predstavljanje Banko brusilica. Za njemačko tržište već imamo distributera, a očekujemo da će se, nakon Sajma i zahvaljujući referencama dobivenima ovdje, po-

javiti i drugi zainteresirani partneri za europska tržišta. Tijekom godine uz praćenje Hrvatske banke za obnovu i razvitak planiramo povećati proizvodne kapacitete budući da očekujemo daljnju potražnju za našim proizvodima”, istaknuo je Bošković. Dalibor Marijanović, direktor Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske BICRO, naglasio je kako je projekt pneumatske brusilice jedan od pozitivnih primjera suradnje znanstvenog i privatnog sektora gdje je BICRO financirao projekt tvrtke Banko sa 7,6 milijuna kuna, dok je dodatnih 3,6 milijuna uložio u izradu prototipa tehnički naprednije verzije alata.

jenosa gotovog novca. Nakon primitka novca kinesko poduzeće bi nestalo i nije bilo moguće s njim kontaktirati do tada raspoloživim načinima komuniciranja (emailom, telefonom i faksom). U slučajevima kada su kineske tvrtke bile zainteresirane za uvoz hrvatskih roba u NR Kinu, a u pravilu se radilo o većim koli-

Takve tvrtke je teško sankcionirati s obzirom na to da, nakon prijevare, one nestaju, zatvaraju se računi, a kontakt-podaci više ne važe činama što je mamac za naše poslovne ljude, pozivali su predstavnike hrvatskih tvrtki da dođu u Kinu radi sklapanja ugovora. Nakon definiranja detalja putovanja, kineske tvrtke su tražile doznaku određenog novčanog iznosa (1000 do 2000 USD) koji je navodno bio potreban radi troškova sklapanja ugovora. Naravno, nakon primitka novca kineska bi tvrtka - nestala. Nažalost, takve prijevare i tvrtke teško je sankcionirati s obzirom na to da, nakon počinjene prijevare, tvrtke nestaju, računi u bankama se zatvaraju, a kontakt-podaci više ne važe, pa je gotovo nemoguće ući im u trag. Posljedica - nepovratno izgubljen novac. Oprezne moraju biti i hrvatske tvrtke koje posluju ili namjeravaju poslovati na tržištu Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske zbog sve većeg broja prevarenih hrvatskih poduzeća i na tom tržištu. Na internetskim stranicama britanskog registra poduzeća www.

companieshouse.gov.uk zainteresirani mogu besplatno provjeriti sve registrirane britanske tvrtke. Hrvatske tvrtke se moraju što bolje informirati o važećim britanskim zakonskim odredbama za sklapanje ugovora te o pravima vjerovnika u stečaju. Zbog toga bi bilo dobro da svako plaćanje po ugovornoj obvezi prema britanskom poduzeću hrvatske tvrtke obavljaju uz maksimalne instrumente osiguranja i zaštite. Narudžbom u adresar Mnoge tvrtke se tuže i na negativna iskustva s nekim inozemnim poduzećima koja su im uputila obrasce za uvrštenje u svoje međunarodne poslovne adresare, kao što su primjerice španjolska tvrtka European City Guide iz Valencije, švicarska tvrtka Intercable Verlag iz Hünenberga, Euco Data iz Ženeve te Novachannel iz Luzerna. Obrasci su ispisani na engleskom jeziku i dostavljaju se, uglavnom, putem pošte ili e-maila. Za uvrštenje u adresar od hrvatske tvrtke se, uz podatke, traži ovjera potpisom i pečatom, no na dnu obrasca sitnim je slovima navedeno kako je usluga objavljivanja oglasa naplativa, odnosno da je riječ o narudžbi - ugovoru kojim stranka naručuje objavljivanje svojih podataka na internetu ili CD izdanju adresara i to za razdoblje od nekoliko godina unaprijed po cijeni od oko 1000 eura godišnje. Oblik i sadržaj obrasca očito je osmišljen da svjesno navede na obmanu tvrtke koje ga potpisuju ne sluteći da je riječ o naplativoj usluzi. Te ugovore je vrlo teško ili gotovo nemoguće retroaktivno otkazati, stoga je dobro u cijelosti pažljivo proučiti svaki dokument prije njegova potpisivanja i ovjere.

enterprise europe

EU EU NATJEČAJI NATJEČAJI Pregled aktualnih EU natječaja kojima se traži nabava robe, pružanje usluga i obavljanje radova u okviru EU programa u kojima može sudjelovati Republika Hrvatska. Natječaji su ponajprije namijenjeni tvrtkama koje žele poslovati u Hrvatskoj i ostalim zemljama korisnicama EU programa. Detaljnije informacije o natječajima i potrebnoj dokumentaciji potražite na www.safu.hr. Dijelovi za željeznicu Chemins de fer fédéraux suisses CFF division voyageurs, Bern, Švicarska, traži nabavu dijelova za lokomotive i tramvaje te sustave za kontrolu prometa na željeznicama. Natječaj je otvoren do 20. veljače, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Chemins de fer fédéraux suisses CFF division voyageurs, Wylerstrasse 123/125, Attn: M. Marcel Auer, 3000 Berne 65, Švicarska, ili na e-mail adresu marcel.auer@sbb.ch. Više podataka o nadmetanju na www. simap.ch/ shabforms/servlet/web/Document Search?NOTICE_NR=438463. Fotokopirni uređaji Tromsø kommune, Tromsø, Norveška, traži nabavu fotokopirnih uređaja. Natječaj je otvoren do 18. veljače, a prijave na norveškom jeziku predaju se na

e-mail adresu stig.arve.nordby@tromso. kommune.no. Više podataka o nadmetanju na www.doffin.no/search/Search_ AuthProfile.aspx?ID=AA6309. Namještaj za laboratorije Rikiskaup, Reykjavik, Island, traži nabavu namještaja za laboratorije Islandskog sveučilišta. Natječaj je otvoren do 25. veljače, a prijave na islandskom ili engleskom jeziku predaju se na Rikiskaup, Attn: Sveinsdottir, 105 Reykjavik, Island, ili e-mail adresu utbod@rikiskaup.is. Više podataka o nadmetanju na www. rikiskaup.is. Instalacija grijača Energetika Ljubljana, Ljubljana, Slovenija, traži uslugu instalacije grijača vode. Natječaj je otvoren do 31. ožujka, a prijave na slovenskom jeziku predaju se na Javno podjetje Energetika Ljubljana, Verovškova 62, Attn: Srečko Trunkelj, SI1000 Ljubljana, Slovenija, ili na e-mail: srecko.trunkelj@energetika-lj.si. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Niskopodni autobusi Stadtverkehr Rosenheim GmbH, Rosenheim, Njemačka, traži nabavu niskopodnih autobusa. Natječaj je otvoren do 7. ožujka, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Geschaeftsleitung@Kroiss-

Bus.de. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi te na adresi www.Kroiss-Bus. de. Inženjerske usluge Eles, Ljubljana, Slovenija, traži inženjerske usluge. Natječaj je otvoren do 15. veljače, a prijave na slovenskom jeziku predaju se na Eles d.o.o., Ljubljana, Hajdrihova ulica 2, Contact: Boštjan Barl, SI1000 Ljubljana, ili e-mail adresu bostjan. barl@eles.si. Više podataka o nadmetanju na www.eles.si. Arhitektonske, konstrukcijske i inženjerske usluge

Techdata AG, Basel, Švicarska, traži inženjerske, arhitektonske, konstrukcijske i inspekcijske usluge. Natječaj je otvoren do 9. veljače, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Techdata AG, Blauensteinerstrasse 5, Attn: Daniel Klöti, Basel, Suisse, e-mail: basel@techdata. net. Više podataka o nadmetanju na http://www.simap.ch/shabforms/

ser vlet/web/DocumentSearch? NOTICE_NR=440975. Osiguranje od požara TETs Maritsa iztok 2, Kovačevo, Bugarska, traži uslugu osiguranja od požara. Natječaj je otvoren do 22. veljače, a prijave na bugarskom jeziku predaju se na TETs Maritsa iztok 2” EAD, Obl. St. Zagora, Contact: Sotir Sotirov-FSO, Diyan Dimitrov-TO, Attn: Glaven schetovoditel, Targovski otdel, 6265 Kovachevo, Bulgaria, ili na e-mail: d.dimitrov@tpp2.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Uklanjanje azbesta SNCF - direction des achats, Lyon, Francuska, traži uslugu uklanjanja azbesta. Natječaj je otvoren do 26. veljače, a prijave na francuskom jeziku predaju se na NCF - direction des achats, 29 rue Waldeck-Rousseau, Contact: A-DDSN-RH/ CO-REV-recyclage et valorisation, Attn: Patrice Longis, 69476 Lyon Cedex 06, France, ili na e-mail: patrice.longis@ sncf.fr. Više podataka o nadmetanju na www.sncf.fr Ovi i drugi natječaji mogu se naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije http://ted.europa.eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-aIZ EU-a POSLOVNE PONUEDE

Na našoj internetskoj stranici www. een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Uz to možete i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu ispunjavanjem obrasca koji se nalazi na našoj internet stranici. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na een@ hgk.hr kako bismo vam mogli dostaviti puni profil tražene tvrtke. Budući da se ponude objavljuju pod šiframa, potrebno je upisati broj šifre ponude za koju ste zainteresirani, te poslati upit. Podno grijanje (20091217006) Izraelska tvrtka specijalizirana za najnaprednije sustave podnog grijanja traži trgovačke posrednike (agente, zastupnike, distributere). Tvrtka je također otvorena za mogućnost zajedničkog ulaganja (joint venture) s odgovarajućim europskim partnerom. Softver za online obrazovanje (20090901016) Rumunjsko-francuska tvrtka koja pruža obuku putem online obrazovnih programa i softvera traži agente, zastupnike i distributere.

Obrada drva (20090901015) Poljska tvrtka specijalizirana za obradu drva, proizvodnju drvenih proizvoda i pružanje usluga vezanih za obradu drva, nudi podugovaranje zainteresiranim partnerima, te traži trgovačke posrednike za prodaju proizvoda u inozemstvu. Traže se zastupnici i distributeri razvijenih distribucijskih kanala.

Dizala (20090813004) Njemačko-kosovska tvrtka koja proizvodi dizala i dijelove za dizala nudi i potražuje podugovaranje. Online prodaja (20090805031) Francuska tvrtka za online prodaju nudi usluge distribucije i promoviranja za inovativne i sigurne proizvode namijenjene djeci.

Meso (20090630091) Crnogorska tvrtka specijalizirana u proizvodnji mesa, traži distributere. Koža i proizvodi od kože (20090629084) Mađarski proizvođač kožnih potrepština i kožnog pribora poput torbi, sedla i pojaseva, traži distributere i prodavače svojih proizvoda, te nudi podugovaranje u proizvodnji proizvoda od kože. Automobili (20090626022) Njemačka tvrtka za prodaju i distribuciju rezervnih dijelova za automobile traži poslovne partnere za prodaju novih i korištenih autodijelova.

Pročišćivači zraka (20090710023) Rumunjska tvrtka specijalizirana za razvijanje pročišćivača zraka razvila je novi sustav pročišćavanja koji se koristi i za zaštitu okoliša. Tvrtka traži partnera za zajedničko ulaganje, franšizu i distribuciju.

Kozmetika (20091130037) Britanski dobavljač prirodne i kozmetike na bazi minerala traži trgovačke posrednike (distributere) radi predstavljanja svog brenda na europskim tržištima. Zainteresirani su i za druge vidove suradnje poput zajedničkog ulaganja, franšiznog partnerstva i podugovaranja.

Elektronika (20090630171) Mađarski proizvođač elektronskih proizvoda i uređaja nudi trgovačko-posredničke usluge (distribuciju, zastupanje), te traži partnere za podugovaranje. Tvrtku zanima i uzajamna proizvodnja.

Špediter (20091022010) Vodeća špediterska tvrtka iz Irske, koja je do sada surađivala s britanskim i irskim tvrtkama, nudi svoje usluge potencijalnim poslovnim partnerima u zemljama Istočne Europe.

Žitarice (20090730034) Talijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju i dostavljanje polugotovih proizvoda baziranih na žitaricama (zobi, sladnoj pšenici, kukuruzu...), povrću i derivatima, mekinjama, pahuljicama, zrnastim proizvodima, proizvodima bez glutena, topljivom brašnu, vlaknima i bezvodnim kremama, traži trgovačke posrednike (distributere i zastupnike) te je otvorena i za uzajamnu proizvodnju. Sportska oprema (20090703035) Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju sportske opreme za sportove poput košarke, nogometa, rukometa, odbojke, badmintona te gimnastičke sportove, traži tvrtke/partnere za veleprodaju i distribuciju svojih proizvoda. Zaštita okoliša i pročišćavanje vode (20090623009) Tvrtka iz Njemačke specijalizirana u sektoru zaštite okoliša razvila je uređaj za pročišćavanje i dezinfekciju zagađene vode i podzemnih voda. Tvrtka traži partnere za distribuciju i promociju svojih proizvoda. Zainteresirani su i za prodaju udjela u tvrtki te traže partnere za zajedničko ulaganje.

www.een.hr

1. veljače 2010.

6 7

Turistički brokerage event

Skorašnji poslovni susreti u Europi

Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Split u suradnji s Uredom za transfer tehnologije organizira gospodarske susrete pod nazivom Tourism@GAST koji će se održati 5. ožujka u sklopu međunarodnog sajma GAST u Splitu.

Veljača

Taj je sajam ključno mjesto susreta brojnih proizvođača i trgovaca iz djelatnosti prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme. Prepoznat je u poslovnim krugovima kao mjesto ugovaranja logistike za turističku sezonu. Sajam bilježi godišnji trend rasta od oko 35 posto, što je u sajamskoj industriji Hrvatske prava rijetkost. Tijekom Sajma organiziraju se gospodarski susreti tvrtki turističkih i gastronomskih interesa (hrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme). Na tom gospodarskom susretu moguće je kontaktirati s tvrtkama koje se bave turizmom, primjerice turoperatorima i agencijama, hotelima, motelima i kampovima, ali i onima koje se bave zdravstvenim te wellness, seoskim, eko i aktivnim turizmom, zatim s tvrtkama koje se bave prometom, osiguravateljskim i financijskim institucijama, investitorima u turizam te tvrtkama koje se bave ugostiteljstvom, gastronomijom i internet turizmom.

Na Tourism@GAST-u moguće je ostvariti i izravan kontakt s potencijalnim partnerima tijekom unaprijed dogovorenih individualnih susreta, saznati novosti i trendove u turizmu i gastro industriji, unaprijediti kontakte s postojećim partnerima i ostvariti kontakte za razvoj komercijalnih i tehnoloških partnerstava. Sudjelovanje na ovom susretu je besplatno, a svaki sudionik na poklon dobiva i besplatnu ulaznicu za cjelokupnu sajamsku manifestaciju na dan događaja. Prijavnice na ovaj brokerage event mogu se dobiti preko sljedećih kontakata: Nataša Bušić, tel.: +385 21 321 143, fax: +385 21 346 956, nbusic@hgk.hr Leandra Vranješ Markić, Nikola Balić, tel.: +385 21 302 438, fax: +385 21 302 438, een@utt.hr

2. veljače - Learntec Meetingpoint 2010, Karlsruhe (Njemačka) - Međunarodni sajam i kongres o strukovnom obrazovanju, cjeloživotnom učenju i IT sektoru 3. veljače - Fruit Logistica 2010, Berlin (Njemačka) - Trgovina svježim voćem i povrćem 3. veljače - Sabine fair, Reims (Francuska) Poslovni susreti na temu održivog graditeljstva te inovacija u građevinskoj industriji 3. veljače - Fruit Logistica 2010, Berlin (Njemačka) - Poslovni susreti na temu trgovine svježim proizvodima 5. veljače - Envietech 2010 Business Lounge, Beč (Austrija) - Tehnologija zaštite okoliša 10. veljače - Ceramica Innova: II Technology Business Brokerage Event, Valencija (Španjolska) - Međunarodni sajam keramike, kupaonske i kuhinjske opreme 17. veljače - BioFach 2010, Nürnberg (Njemačka) - Organska hrana i fair trade proizvodi 21. veljače - B2B Lounge Fish International 2010, Bremen (Njemačka) - Riba i plodovi mora 23. veljače - MicroMountains Innovation Forum, Villingen-Schwenningen (Njemačka) Forum mikrotehnologije

Ožujak

2. ožujka - Future Match 2010, Hannover (Njemačka) - Informacijska i komunikacijska tehnologija 3. ožujka - Enex 2010, Kielce (Poljska) - Međunarodni poslovni razgovori na temu obnovljivih izvora energije 4. ožujka - Successful R&D in Europe Networking Event 2010, Düsseldorf (Njemač-

ka) - ICT sektor, energija i nanotehnologije, proizvodne tehnologije 4. ožujka - Inovativna radionica “Nove tehnologije pakiranja” i poslovni susreti “Prehrambena tehnologija i tehnologija pakiranja hrane” na međunarodnom sajmu Salima, Brno (Češka Republika) 5. ožujka - ExpoEnergy 2010, Wels (Austrija) - Najveći sajam u Europi na temu uštede energije 25. ožujka - Value for Food, Foggia (Italija) Poljoprivredno-prehrambeni sektor

Travanj

9. travnja - Tourism 2010, Kielce (Poljska) Međunarodni poslovni razgovori na temu turizma 13. travnja - Expo Energy, Sofia (Bugarska) Poslovni susreti na temu transfera tehnologije u sektoru energetike

Svibanj

3. svibnja - Pro’Energy 2010, (Derbi International Conference), Perpignan (Francuska) Tehnološki poslovni susreti na temu obnovljive energije i ekološke gradnje 6. svibnja - B2B@BalticFuture 2010, Rostock (Njemačka) - Sajam brodogradnje, energije vjetra, pomorske tehnologije i industrije 11. svibnja - Autostrada-Polska, Kielce (Poljska) - Poslovni susreti na temu cestogradnje, prometnog inženjeringa i cestovne sigurnosti Lipanj 6. lipnja - 8th Health & Food Days, La Rochelle (Francuska) - Poslovni susreti na temu prehrambene industrije

Natječaj za Europsku mrežu ambasadorica ženskog poduzetništva

Intelektiv - konferencija o intelektualnom vlasništvu

U okviru Programa za poduzetništvo i inovacije (EIP), koji čini prvu komponentu Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (CIP), objavljen je poziv na dostavu projektnih prijedloga za Europsku mrežu ambasadorica ženskog poduzetništva.

Poslovno-inovacijski centar Hrvatske - BICRO, partner u Europskoj poduzetničkoj mreži Hrvatske, pokrovitelj je Konferencije o intelektualnom vlasništvu koja se održava 25. veljače u Zagrebu.

Natječajem se želi proširiti Europska mreža ambasadorica ženskog poduzetništva na preostale zemlje uključene u CIP program, koje ne sudjeluju u toj mreži. Cilj natječaja je promovirati žensko poduzetništvo. Namijenjen je isključivo organizacijama koje djeluju u području poticanja, promicanja i/ili podupiranja poduzetništva, s ciljem uspostavljanja Mreže koja bi okupljala uspješne poduzetnice diljem Europe koje djeluju na lokalnoj i nacionalnoj razini, odnosno poticala žene da prepoznaju poduzetništvo kao jednu od poželjnih karijera.

Prijavitelji na ovaj poziv trebaju: identificirati ambasadorice; odrediti ciljne skupine (potencijalne buduće poduzetnice) svake zemlje sudionice; odrediti vrste promotivnih aktivnosti u kojima bi ambasadorice sudjelovale. Indikativni iznos na raspolaganju za ovaj poziv na natječaj je 545.000 eura. Postotak sufinanciranja iz proračuna Programa za poduzetništvo i inovacije je do 50 posto ukupnih prihvatljivih troškova projekta. Prosječan iznos financiranja je oko 50.000 eura po projektu. Procijenjeni indikativni broj nacionalnih projekata koji će se financirati je 10, s prosječno 10 ambasadorica ženskog poduzetništva po Mreži. Rok za prijavu je 12. ožujka 2010. godine. Tekst natječaja dostupan je na ENT/CIP/09/E/N08S003 - European Network of Female Entrepreneurship Ambassadors. Institucija nadležna za Program za poduzetništvo i inovacije EIP u Republici Hrvatskoj je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a kontakt osoba je Snježana Ivić Pavlovski (snjezana.ivic-pavlovski@ mingorp.hr).

Organizatori konferencije su tvrtka Vernexo i Američka gospodarska komora u Hrvatskoj. Konferencija o intelektualnom vlasništvu - Intelektiv - je jednodnevna poslovna konferencija koja se sastoji od kratkih 20-minutnih izlaganja stručnjaka, menadžera i poduzetnika koji će predstaviti svoja iskustva u upravljanju intelektualnim kapitalom. Tema Konferencije jest komercijalizacija, upravljanje i zaštita intelektualnog vlasništva. Cilj Konferencije je dati pregled prednosti i dobrih praksi upravljanja nematerijalnom imovinom unutar tvrtke, kao i komercijalizacije i zaštite intelektualnog vlasništva, a u ovakvom formatu prvi put se održava u Hrvatskoj. Sudionici će moći čuti koji su lokalni praktični pozitivni primjeri i izazovi komercijalizacije intelektualnog kapitala, naučiti kako poboljšati upravljanje i procjenu nema-

terijalne imovine tvrtke, primijeniti iskustva u svojoj kompaniji i upoznati relevantne stručnjake i poduzetnike. U drugom dijelu Intelektiva održat će se vrlo zanimljiva panel-rasprava o intelektualnom kapitalu, ekonomiji znanja, inovacijama i konkurentnosti u kojoj će sudjelovati predstavnici kompanija različitih poslovnih profila što je, uz predavanja, prilika za interaktivno postavljanje pitanja. Više informacija i prijava sudjelovanja na: www.intelektiv.com

enterprise europe

1. veljače 2010.

EEN Slovenija www.een.si

Traže se poslovni partneri Članovi konzorcija Institut Jožef Stefan Pisarna za prenos tehnologije; www.ijs.si Center za interdisciplinarne in multidisciplinarne raziskave in študije Univerze v Mariboru (CIMRS); www.cimrs.si Gospodarska zbornica Slovenije (GZS); www.gzs.si Obrtno-podjetniška zbornica Slovenije (OZS); www.ozs.si Mariborska razvojna agencija (MRA), p. o.; www.mra.si Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče Koper, Center za sodelovanje z gospodarstvom (UP ZRS); www.zrs.upr.si

Poziv na suradnju 20090604053 Slovenska tvrtka nudi posebne usluge galvano tehnike, te traži zastupnike koji bi zastupali i prodavali njihove proizvode ili usluge u svojoj zemlji. Recipročna proizvodnja kao oblik suradnje također dolazi u obzir. 20090605004 Slovenska tvrtka s tradicijom u oblikovanju alata i perforiranju metala nudi podugovaranje i eksternaliziranje aktivnosti (outsourcing). 20090605010 Slovenska tvrtka s inovativnim rješenjima, bogatim iskustvom, specijalizirana u korištenju CNC tehnologije (za obradu materijala – čeličnih traka i žica – u opruge), traži distributere i zastupnike za svoje proizvode te nudi podugovaranje. 20090616031 Slovenska tvrtka koja se bavi preradom i oblikovanjem metala, kao i izradom proizvoda od mjedi, čelika i aluminija, nudi podugovaranje. 20090703046 Slovenska tvrtka s modernom opremom i uređajima za šivanje po mjeri traži partnere za uzajamnu proizvodnju.

Slovensku poduzetničku mrežu čini šest članica konzorcija - tri znanstvene institucije, dvije komore i razvojna agencija. Slovenske tvrtke od poduzetničke mreže najviše traže pomoć u pronalaženju poslovnih partnera Slovenski konzorcij Europske poduzetničke mreže čini šest partnera: Institut Jožef Stefan, Pisarna za prenos tehnologije (Ured za prijenos tehnologija), Center za interdisciplinarne in multidisciplinarne raziskave in študije Univerze v Mariboru (Centar za interdisciplinarna i multidisciplinarna istraživanja i studije Sveučilišta u Mariboru), Gospodarska zbornica Slovenije (Gospodarska komora Slovenije), Obrtno-podjetniška zbornica Slovenije (Komora za obrt i poduzetništvo Slovenije), Mariborska razvojna agencija, Univerza na Primorskem, Znanstveno- raziskovalno središče Koper, Center za sodelovanje z gospodarstvom (Primorsko sveučilište - Znanstvenoistraživački centar Kopar - Centar za suradnju s gospodarstvom). U konzorciju pomoć kod međunarodne poslovne suradnje (modul A) nude Gospodarska i Obrtničko poduzetnička komora, Mariborska razvojna agencija i Znanstveno-istraživački centar Primorskoga sveučilišta. Pomoć kod inovacija, prijenosa znanja i tehnologija (modul B) nude Institut Jožef Stefan, Primorsko i Mariborsko sveučilište i Gospodarska komora, a kod uključivanja u projekte Europske unije pomažu sve institucije konzorcija osim Mariborskog sveučilišta. Na projektu Europske poduzetničke mreže u Sloveniji radi približno 35 ljudi s područja prirodoslovnih i društvenih znanosti te s poduzetničkim i istraživačkim iskustvima kao i iskustvima na području savjetovanja. Partneri su aktivni posebice u regijama u kojima im se nalaze sjedišta: Institut Jožef Stefan, Gospodarska zbornica Slovenije i Obrtno-podjetniška zbornica Slovenije u središtu Slovenije, Gorenjska i Dolenjska, Univerza (UP ZRS) u Primorskoj, a Center za interdisciplinarne in multidisciplinarne raziskave in študije Univerze v Mariboru i Mariborska razvojna agencija u Štajerskoj i Prekmurju. Razne vrste pomoći Aktivnosti slovenskog konzorcija sadržajno su razdijeljene na pomoć kod međunarodne poslovne suradnje, pomoć kod inovacija, prijenosa znanja i tehnologi-

ja te pomoć pri uključivanju u projekte EU-a. Većina aktivnosti usmjerena je na individualnu pomoć te organizaciju događaja kao što su misije, poslovni susreti, radionice, seminari i konferencije. Većina stranaka od konzorcija traži pomoć u pronalaženju partnera za poslovnu i/ ili tehnološku suradnju. Često pitaju o mogućnosti nepovratnog financiranja iz projekata EU-a, a velik je i broj specifičnih pitanja koja variraju od tvrtke do tvrtke. S hrvatskim tvrtkama slovenska poduzeća žele surađivati u gotovo svim sektorima. Najveći broj tvrtki koje traže partnere bavi se informacijskom tehnologijom, elektronikom, plastikom, metalnom i drvnom industrijom, a najviše surađuju s tvrtkama u Austriji, Italiji, Njemačkoj, Hrvatskoj i Srbiji.

Matchmaking eventi ”Slovenske tvrtke uglavnom imaju problema s pronalaženjem prikladnih poslovnih partnera, a javljaju nam se i s pitanjima koja su vezana za nacionalno i europsko zakonodavstvo i postupke. Slovenski konzorcij redovito koristi alate koji su stvoreni unutar europske mreže, a vrlo aktivno pristupio je suorganizaciji sudjelovanja na matchmaking eventima, čiji broj se u protekle dvije godine udvostručio”, kaže Marjeta Trobec iz Instituta Jožef Stefan, koordinatorica slovenskog EEN-a. “Nudimo i individualne usluge kod formiranja poslovnih kontakata, a u budućnosti bismo željeli više osnažiti organiziranje posjeta tvrtki potencijalnim poslovnim partnerima”, zaključuje ona.

Gospodarska suradnja Hrvatske i Slovenije Slovenija je u zadnjih desetak godina uvijek među prva četiri gospodarska partnera Hrvatske. Ukupna robna razmjena je od 2003. godine porasla sa 1,56 milijardi dolara na 2,8 milijardi u 2008. godini. U tom razdoblju hrvatski je izvoz porastao sa 511 milijuna na 1,17 milijardi dolara, no cijelo to vrijeme postoji vanjskotrgovinski deficit koji je varirao od 500 do 614 milijuna dolara. U razdoblju od 1993. do 2008. godine Slovenija je izravno investirala u Hrvatsku 852,6 milijuna eura, a u 2008. slovenske su tvrtke uložile 97,8 milijuna eura. Hrvatska je od 1993. do 2008. u Sloveniju uložila 66,5 milijuna eura, a samo u 2008. godini 2,8 milijuna. Slovenci su i vrlo česti gosti u ljetnoj sezoni. Po noćenjima zauzimaju drugo mjesto i ostvaruju ukupno 11,5 posto ukupnog broja noćenja. U sljedećem srednjoročnom razdoblju veliki potencijal u gospodarskoj suradnji dviju država trebala bi imati integracija riječke i koparske, te talijanske luke Trst u jedan zajednički logistički holding. Na taj način bi se olakšala robna razmjena, osigurao rast prihoda i rasteretila opterećenost drugih europskih luka.