e-pv 3614 by NEstar

Ribarska kriza Iako je ribarstvo jedina poljoprivredna grana koja je podigla proizvodnju, ribari su na rubu propasti

Aukcije za likvidnost Krediti za obrtna sredstva na aukcijama će se odobravati uz kamatnu stopu od 5,12 do 5,72 posto

Imunološki zavod Traži se ponuđač s vizijom razvoja, koji jamči nastavak ukupne sadašnje proizvodnje

TEMA TJEDNA STR. 4-5

S MARKOVA TRGA STR. 8

AKTUALNO STR. 12

3 6 1 4 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 15. veljače 2010. Godina LVII / Broj 3614. www.privredni.hr

privredni vjesnik

PRIJEBOJ POTRAŽIVANJA / BRODARI I EU / INTELEKTIV / RAST NEZAPOSLENOSTI / TRADICIJSKA GRADNJA / VANJSKI DUG PV ANALIZA: SUDOVI I ETAŽIRANJE

U ZEMLJIŠNU KNJIGU I BEZ ETAŽNOG ELABORATA Upravitelji zgrada u roku od tri godine moraju pokrenuti sve postupke za upis zgrade >>10-11

N EBAG S O P RILO P N info EE onosi

work Što d rope Net e Eu rpris

Ente

INTERVJU: DAMIR GRBAVAC

ZA(M)PJEVAJMO JASNIJE!

>>6-7

>>25

Neodrživo je da 100 zaposlenih financira mirovine 73 umirovljenika, kaže predsjednik Uprave ROMF-a

Kabelski koncesionari traže od ZAMP-a da ih ne poistovjećuje s djelatnošću kabelske televizije

*Pretplatite se na Privredni vjesnik. ÿlanstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori osiguralo je svakom poduzeþu u Hrvatskoj jedan primjerak Privrednog vjesnika i njegovih specijalnih izdanja.

privredni vjesnik

Vašem poduzeþu treba više od jednog primjerka? Nazovite +385 (0)1 5600 027 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 4923 168 ili e-mail pretplata@privredni.hr Godišnja pretplata za RH je 795,00, a polugodišnja 449,00 kn. Za naruĀenih 25 pretplata popust je 10%, dok je popust na 50 pretplata 20%.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3614, 15. veljače 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

PAVE ŽUPAN-RUSKOVIĆ, KONZULTANTICA U TURIZMU:

Politika opet pobijedila struku Jako mi je žao što Sunčani Hvar nismo uspjeli prodati Termama Čatež - time smo sami sebi napravili veliku štetu. Ponuda Termi bila je idealna za Hvar jer je njihov program jamčio cjelogodišnje poslovanje, prvenstveno razvojem wellnessa. Hvar je odličan primjer kad politika pobijedi struku i napravi neprocjenjivu pogrešku.

SLOBODAN MIKAC, VARAŽDINSKI DOGRADONAČELNIK:

Otpor prema golfu bez argumenta Kada naš čovjek kosi travu, zalijeva je ili se po njoj šeće, za to ne treba pribaviti građevinsku dozvolu i niz drugih dokumenata. Međutim, ako radi sve to zajedno, kao što je slučaj kod golfskih terena, sve je to nužno. Već smo upozorili da to treba mijenjati i Vlada se zauzela za otvorenja većeg broja golf terena. No, malo se tko drži toga, a otpor raste bez valjanih argumenata.

IVAN VIDAKOVIĆ, DIREKTOR MICROSOFTA HRVATSKA:

IT tržište raste dvaput brže od BDP-a IT je uvijek omogućavao rast jer je pratio poslovanje tvrtki, ali i cjelokupnog gospodarstva. Zbog svoje specifične uloge i vrijednosti IT tržište uobičajeno je raslo dvaput brže nego BDP. Kada god privatni sektor vidi prostor za rast, a nadam se da će se to i dogoditi u 2010. godini, podržat ćemo ih.

JOHN SEDDON, BRITANSKI KONZULTANT:

Čime sve tjeramo postojeće kupce Vjerujem da sve tvrtke svugdje u svijetu imaju iste probleme: kako zadržati i privući kupce. Svakako, prvo moramo otkriti čime sve tjeramo postojeće kupce – lošom, sporom ili skupom uslugom, što treba spriječiti. Kad je riječ o privlačenju novih kupaca, poslovni ljudi mi kažu kako je to stvar marketinga. Međutim, iznenađuje kako često jako malo toga ima veze s onim što marketing radi. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

IVANA DRČEC, VLASNICA TVRTKE CYCLOPS

Trebaju li Hrvatskoj svjetski priznati i nagrađeni izumi? Cyclops je informatička tvrtka koja je samo ove godine dobila pet vrlo vrijednih međunarodnih priznanja za inovativnost, no u Hrvatskoj još uvijek teško dobiva neku od potpora. Sličnu sudbinu dijele i druge mlade i inovativne tvrtke

voju informatičku tvrtku Cyclops pokrenula sam 2005. godine iz svoje radne sobe u obiteljskom domu, uz dva jača servera kupljena vrlo nepovoljnim bankarskim kreditom. Cilj tvrtke bio je razvoj softverskih rješenja koja bi u cijelosti bila prilagođena svakom individualnom korisniku. Iako su i tada, kao i danas, na tržištu egzistirale mnogo veće tvrtke koje se bave razvojem aplikacija, inovativnost je bila jedna od temeljnih smjernica kretanja u borbu za tržište. A ta je borba bila mukotrpna, i traje dan-danas. Iz godine u godinu ipak sam uspijevala (uz pomoć svojih kolega koji su redom vrhunski stručnjaci) održavati minimalno 30-postotni rast prihoda. Naravno, surađujući isključivo s privatnim korisnicima jer nam je kao mladoj tvrtki koja se tek izgrađuje ulaz u državni sektor - koji je zapravo i najveći generator informatičkih poslova jednostavno bio nemoguć. Pritom ponajprije mislim na duge rokove plaćanja države, koji bi nas male sasvim sigurno uništili. Naša je tvrtka samo u ovoj godini osvojila pet vrlo vrijednih međunarodnih priznanja za inovativnost – od Moskve preko Tajva-

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić

na do Londona. Ove smo godine vlastitim sredstvima proširili poslovanje u novim uslužnim (infrastrukturnim) djelatnostima koje su usko vezane uz našu osnovnu djelatnost, a prije dva-tri tjedna vratili smo se sa sjevernoameričke turneje gdje smo s nekima od vodećih američkih kompanija pregovarali o primjeni naših konzultantskih usluga i softverskih rješenja u njihovoj industriji. Zadnja tri priznanja za inovativna rješenja stigla su nam iz Londona prije nepunih mjesec dana, i to od British Invention Societyja. Kad se sve zbroji, naših je pet godina rada bilo iznimno kreativno i pozitivno, ali u toj smo borbi bili i ostali potpuno sami. Ne samo da isključivo vlasti-

Apsurd: za neke državne institucije razvoj softvera nije djelatnost kvalificirana za potpore tim sredstvima razvijamo nove proizvode, otvaramo nova tržišta i, u krajnjoj liniji, promoviramo Hrvatsku kao državu inovativnih rješenja, nego se iz dana u dan borimo s naplatom potraživanja, “juri-

mo” svaki mjesec što prije platiti PDV i poreze da nam slučajno ne pošalju prijavu i ljubazno molimo korisnike da nam plate na vrijeme jer od toga živimo. A korisnici nam, uza svu dobru volju, ne mogu uvijek izaći u susret jer oni pak rade s državom, a zna se da ona ne plaća na vrijeme. Državne su institucije već odavno postale same sebi svrha, a kad im dođete s konkretnim prijedlogom, jednostavno nemaju vremena za vas. Ili vam, još jednostavnije, uredno jave da “niste zadovoljavajuće ispunili dokumentaciju”, što se nama redovito događa kad se prijavimo za potpore nekoj od državnih agencija. Primjera

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr

LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

radi, kada smo se nedavno vratili iz Kanade, dočekalo nas je nekoliko rješenja jedne državne agencije o odbijanju potpora. Kao razloge naveli su da nismo donijeli zadovoljavajuću dokumentaciju, ali i ono što smatram posebno apsurdnim – da naša tvrtka nije registrirana za djelatnost za koju je moguće dobiti potporu. Nije li onda prirodno pitati se koje su to djelatnosti koje mogu dobiti potporu i koje to tvrtke mogu zadovoljavati uvjete ako se naša ne svrstava među njih? Za kraj želim samo otvoreno podsjetiti djelatnike svih državnih i ostalih proračunskih institucija na jednu stvar: nemojte zaboraviti da, između svih ostalih pravnih subjekata koji funkcioniraju u ovoj državi, i mi punimo državni proračun iz kojega vi na kraju svakog mjeseca uredno dobivate svoje plaće. Za razliku od nas, koji se iz mjeseca u mjesec borimo za plaće jer nas ova država ne štiti ni od čega, a najmanje od nelikvidnosti. Svaka čast svima koji su toga svjesni i koji se zaista trude da nama “s druge strane” olakšaju poslovanje, a tu svakako, kao odlične primjere, želim istaknuti Razvojnu agenciju Zagreb i Savez inovatora Grada Zagreba.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić

AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.o.o.

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3614, 15.. veljače 2010.

( za 38%

INTELEKTIV

Nematerijalna imovina kao izvor profita

Hrvatski zakoni koji štite intelektualno vlasništvo cjeloviti su i usklađeni sa svjetskim sustavom, ali nema profitabilne upotrebe tog intelektualnog kapitala. Korak prema prevladavanju tog problema trebala bi biti prva hrvatska konferencija o intelektualnom vlasništvu Intelektiv koja će se 25. veljače održati u zagrebačkom hotelu Sheraton. Organizatori konferencije su Američka gospodarska

komora u Hrvatskoj i konzultantska tvrtka Vernexo, a moderator će biti dekan veleučilišta VERN Goran Radman. Intelektiv je namijenjen čelnim ljudima tvrtki svih veličina i profila, koji žele poboljšati komercijalizaciju svog intelektualnog vlasništva, ali i svima onima koji su na bilo koji način povezani s upravljanjem nematerijalnom imovinom. Među predavačima, prema najavama, bit će predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi, ravnatelj Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Željko Topić, predsjednik Hrvatskog društva za autorsko pravo Igor Gliha i ravnateljica Instituta Ruđer Bošković Danica Ramljak. (D.Ž.)

*vijesti U obnovljive izvore energije više od milijardu eura S obzirom na to da se u sektoru obnovljivih izvora energije u idućih 10 godina očekuje ulaganje od preko milijardu eura, uloga domaćih proizvođača bit će velika. No predviđeni udio obnovljive energije do kraja 2010. godine bit će znatno manji od plana, istaknuto je na prošlotjednom sastanku predstavnika Zajednice obnovljivih izvora energije HGK-a s državnom tajnicom za energetiku u MINGORP-u. Kao prepreke su istaknute složene procedure i manjak regulative zbog čega nije moguće prepoznati ulogu domaćeg proizvođača. Seminar o upravljanju imovinom Najnoviji svjetski trendovi u upravljanju imovinom te koristi od integriranog pristupa upravljanju imovinom bit će prezentirani na seminaru Upravljanje imovinom koji će se održati 23. veljače u hotelu Esplanade Zagreb. Organizira ga Hrvatsko društvo za održavanje i upravljanje tehničkim sustavima

i infrastrukturom uz pokroviteljstvo HGK-a. Seminar je namijenjen osobama koje upravljaju imovinom u državnoj i lokalnoj upravi, vlasnicima, projektantima, održavateljima, rukovoditeljima, tehnolozima... Hotelijeri suglasni sa zakonom o pušenju Zagrebački hotelijeri suglasno prihvaćaju Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda smatrajući kako je riječ o zakonskoj formi koja se više ne može mijenjati, a ionako će se morati poštivati u cijelosti očeki-

vanim ulaskom Hrvatske u EU 2012. godine. Ako žele da u njihove hotele i hotelske restorane dođu i gosti pušači, hotelijeri u svojim hotelima, istaknuli su prošli tjedan, za njih moraju pronaći ili izgraditi prostore s provedenim ventilacijskim sustavom.

srušena cijena tune u Japanu

RIBARSTVO I PRERADA RIBE

NA RUBU PR

Kriza je srušila cijene riba na svjetskom tržištu i dovela tu rastuću izv nju nije pratila izgradnja infrastrukture na obali. Naplata plasirane

riza na svjetskom tržištu opasno je pogodila ribare. Hrvatska tuna tražena na dalekoistočnom tržištu izgubila je više od trećine svoje donedavne vrijednosti, a mali tunj gotovo polovinu. U isto vrijeme hrvatski ribari obnovili su svoju flotu koja je sada na razini naših susjeda Talijana, no ta ulaganja nisu pratila ulaganja u obalnu infrastrukturu, pa većina ribara ima problema s plasmanom i čuvanjem ribe. Sol na njihove rane dodaju i kupci koji sve više produljuju vrijeme u kojem plaćaju preuzetu robu od ribara. Grana od nacionalnog interesa Miro Kučić, predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kaže kako je suvremeno hrvatsko gospo-

Uzgoj slatkovodne i morske ribe i ulov morske ribe

( u tonama)

2005.

2006.

2007.

2008.

Uzgoj slatkovodne konzumne ribe

4.335

5.113

4.395

4.458

Šaran

2.180

2.312

1.503

1.546

Pastrva

1.301

1.885

2.031

2.058

Uzgoj i ulov morske ribe i organizama - ukupno

44.111

52.037

51.819

60.187

Ulov plave ribe i uzgoj tuna

32.046

38.346

37.221

46.399

Ulov i uzgoj ostale ribe

7.623

8.357

8.893

9.331

Ulov glavonožaca i rakova

1.352

1.202

2.072

1.377

Ulov i uzgoj školjaka (kamenice, dagnje i ostali školjkaši)

3.090

4.132

3.633

3.080

Izvor: Statistički ljetopis 2007. DZ i priopćenja DZS-a

darstvo doživjelo tri velike krize - 1972. godine, te od 1992. do 1995. godine, dok je sadašnja kriza globalna i najteža. “Ribarstvo je od nacionalnog značenja ne samo zbog teritorija kojim gospodari, nego i zbog financijskih te kulturoloških razloga. Ta gospodarska grana na neki je način kažnjena iako već 20 godina ljudi koji u njoj rade, inače izraziti izvoznici, surađuju s resornim ministrima. U ovim teškim vremenima to je jedina

poljoprivredna grana koja je u svim segmentima podigla proizvodnju”, smatra Kučić. Ribari svoj ulov uglavnom isporučuju uzgajivačima tune i prerađivačima sitne plave ribe. Kriza na svjetskom tržištu srušila je cijenu tune u Japanu, na čije tržište uglavnom izvozimo, za 38 posto, dok je cijena malom tunju pala još i više - 42 posto. Kako bi uzgajivači tuna mogli poslovati s toliko nižom cijenom tune, moraju ruši-

ti cijene svojih ulaznih troškova, odnosno hrane, a to je kod njih mala plava riba koju kupuju od ribara. “Uzgajivači tune su već jednom spasili hrvatsko ribarstvo otkupom plave ribe za prehranu tune, no to se danas ne može ponoviti”, ističe Kučić, dodavši kako je upravo ta činjenica otežala položaj ribara koji sve teže otplaćuju kredite velikim dijelom uzete za gradnju brodova. Nije lako ni uzgajivači-

www.privredni.hr Broj B Br oj 3614, 15. veljače 2010.

(

KORAK PREMA OPORAVKU

% niža cijena malog tunja

Smanjene trošarine na brodove Nakon više mjeseci upozoravanja na posljedice koje zakon o trošarinama ima na malu brodogradnju, prihvaćeno je smanjenje posebnih poreza kroz izmjenu Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove. Te izmjene tražili su Udruženje male brodogradnje pri HGK-u, klasteri male brodogradnje i brodogradnje te Udruga nautičke proizvodnje. Izmjene tog zakona utjecat će na oporavak male brodogradnje iako je šteta koja je proizašla iz prvotnog zakonskog teksta teško nadoknadiva u sljedeće dvije godine, smatraju brodograditelji. “Mala brodogradnja gotovo je dovedena do kraha što recesijom, što zakonom o dodatnim nametima. Iako je prvotni zakon imao teške posljedice na malu brodogradnju, izmjene zakona, odnosno smanjenje posebnih poreza, dobra je osnova za oporavak te industrijske grane”, kaže predsjednik Udruženja male brodogradnje pri HGK-u i predsjednik Uprave Bimex Proma Boris Vuku-

OPASTI

U ovim teškim vremenima ribarstvo je jedina poljoprivredna grana koja je u svim segmentima podigla proizvodnju Kako su hrvatski ribari uglavnom izvoznici, politika tečaja ne ide im na ruku i ozbiljno im otežava poslovanje. Nove poteze Vlade treba po-

zdraviti, smatra Kučić, ali upozorava da je ribarima sve teže servisirati kreditne obveze. “Hrvatska vlada je izgradnjom i modernizacijom domaće ribarske flote povukla jedan od rijetko dobrih poteza u tom gospodarskom segmentu. Tako je flota dosegnula visoku razinu, ali istodobno nije sagrađena pripadajuća infrastruktura poput, primjerice, ribarskih luka odnosno istovarnih mjesta te hladnog lanca”, naglašava Kučić. Traži se moratorij za kredite Unatoč tomu što su poticaji u ribarstvu korišteni funkcionalno i transparentno, ribari su zabrinuti i zbog činjenice što je novac za treće i četvrto tromjesečje prošle godine isplaćen u iznosu od 60 posto. “Bez obzira na vrijednost izvoza, pozitivnu

vanjskotrgovinsku bilancu i porast proizvodnje ta je gospodarska grana dovedena do ruba propasti. Kada uđemo u EU, ako zemlja neće biti u stanju gospodariti svojim resursima, morat će ih prepustiti na gospodarenje susjedima. Proces ulaska i sam ulazak u Europsku uniju ne smije biti alibi za loše poteze, nego mora biti instrument podizanja gospodarstva”, zaključuje Kučić. Ribari na sastancima koje su zakazali za ovaj tjedan kod resornog ministra i premijerke očekuju od Vlade da im osigura moratorij od dvije godine na plaćanje kredita koje su dobili od Hrvatske banke za obnovu i razvitak, te da se usvoji nulta stopa za plaćanje koncesije. Također očekuju i da se monitoring njihova rada provodi jednom godišnje, a ne četiri puta kao do sada.

Udruženje se nada da će skorašnjim zakonskim izmjenama doći do potpunog ukidanja trošarina te ravnopravnosti tržišnog natjecanja između uvoznika i domaćih brodograditelja. U izmjenama zakona i prvotnom zakonu uvoznici su u povoljnijem položaju zbog obračuna trošarina koje plaćaju na neto uvoznu cijenu bez marže, a domaći brodograditelji na svoju prodajnu cijenu. Predlaže se i da vođenje evidencije o naplaćenim trošarinama obavlja Porezna upravu jer to, uza sva opterećenja, ne bi trebao biti posao proizvođača.

BRODARI I PREGOVORI S EUROPSKOM UNIJOM

Traži se odgoda kabotaže

oznu granu u probleme. Ribari su obnovili flotu, no ribe kod hrvatskih trgovaca i dalje je problem ma tune i prerađivačima ribe koji najveći dio svoje proizvodnje plasiraju velikim trgovačkim lancima koji plaćaju u roku od 120 do 150 dana, a često dio svojeg dugovanja kompenziraju u drugoj robi. “Koeficijent obrta kapitala kod uzgajivača tune je 0,5, a kod velikih trgovačkih lanaca 12 i te brojke dovoljno govore”, kaže Kučić.

šić.

Sekcija brodara Hrvatske obrtničke komore (HOK) smatra kako se u pregovorima s Europskom unijom treba zatražiti odgodno prijelazno razdoblje u trajanju od najmanje 10 godina za kabotažu (prijevoz putnika ili tereta između domaćih luka koji obavlja strani prijevoznik) kako bi se na taj način zaštitili interesi malih brodara. Razdoblje od 10 godina odgode kabotaže nužno je potrebno za obnovu hrvatske flote i pripremu za konkurenciju iz EU-a, smatraju brodari, a na što je HOK više puta ukazivao. “Starost flote hrvatskih brodara je u prosjeku 56 godina, dok je starost flote brodara nama susjednih država, poput Italije, oko pet godina. Istodobno troškovi goriva hrvatskim brodarima najviši su u regiji, kao i remont brodova u usporedbi sa susjednim državama”, kaže predsjednik Sekcije brodara HOK-a Valter Grubica.

U pregovorima s EU-om o pristupanju za poglavlje 14. Prometna politika hrvatski pregovarački tim od početka je zauzimao stajalište da se hrvatskim brodarima odobre prijelazna razdoblja: za javni obalni linijski putnički promet do 31. prosinca 2016. godine, a za povremeni prijevoz putnika čija je luka ukrcaja i iskrcaja u Hrvatskoj za povremena (kružna) putovanja u kabotaži, brodovima do 650 GT, do 31. prosinca 2014. Europska komisija je taj zahtjev odbila, no Pregovarački tim je i dalje ustrajan da se udovolji zahtjevu malih brodara. “Potrebno je hitno reagirati dok je još otvoreno poglavlje 14. Prometna politika, jer ne zaštitimo li hrvatske male brodare sada, ulaskom u EU bit će prekasno. Smatramo da su mali brodari sa svojim brodovima prepoznatljivi dio hrvatskog turizma te da kao takvi zaslužuju posebnu zaštitu”, ističe Grubica. Male brodare muči činjenica da u upravnim vijećima lučkih uprava ne sudjeluju profesionalni brodari i ribari. Isto tako smatraju da se male privatne brodare i ribare treba osloboditi plaćanja trošarina na naftne derivate jer s početnom cijenom goriva većom i do 60 posto od brodara iz EU-a, hrvatskim brodarima bit će nemoguće opstati na tržištu. Predlaže se izuzimanje od plaćanja naknade za financiranje gradnje i održavanja javnih cesta, koja se plaća po litri isporučenih i uvezenih naftnih derivata.

INTE

Privredni vjesnik Broj 3614, 15. veljače 2010.

( 0,75% stopa naknade

*vijesti Uspjeh Kapital Networka

za upravljanje mirovinskim fondovima u 2010.

DAMIR GRBAVAC, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISEN OBVEZNOG MIROVINSKOG FONDA Vijeće za elektroničke medije dalo je dozvolu za eksperimentalno emitiranje specijaliziranog TV kanala trgovačkom društvu Kapital Net za program Kapital Network o gospodarstvu i poduzetništvu u Hrvatskoj i regiji. Eksperimentalno emitiranje trajat će minimalno šest mjeseci, a najdulje do 31. prosinca. Šibeniku 5,3 milijuna eura za zbrinjavanje otpada Grčka tvrtka Ergasis Techniki S.A. gradit će novo komunalno odlagalište – regionalni centar za gospodarenje otpadom, te sanirati postojeće odlagalište na lokaciji Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji. Ugovor vrijedan više od 5,3 milijuna eura potpisan je proteklog tjedna u Zagrebu. Projekt će se s više od 3,6 milijuna eura financirati iz pretpristupnog fonda Ispa, a ostatak iz nacionalnih sredstava. Cilj projekta je suvremeni i ekološki prihvatljiv sustav gospodarenja otpadom na području Šibensko-kninske županije. Varaždin pomaže poduzetnicima Dvadeset općina i gradova Varaždinske županije subvencionirat će kamatne stope za tamošnje poduzetnike od jedan do dva posto. Priključili su se tako projektu Mikrokreditiranje u sklopu kojeg Varaždinska županija i MINGORP već subvencioniraju njihove kamate s po jedan posto. Najavljena je i dodatna pomoć gospodarstvenicima, odnosno kreditna linija s fondom od 50 milijuna kuna za razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Korisnici mogu biti mala i srednja trgovačka društva, obrti i zadruge u cijelosti u privatnom vlasništvu, a rok otplate je do 10 godina.

SUSTAV U KOJEM 100 ZA 73 UMIROVLJENIK Mi smo kao Udruženje mirovinskih fondova predložili da se u 2011. ili u prvoj godini kada stopa rasta jedan posto godišnje, sve dok ne dosegne potrebnih 10 posto Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

ovod za razgovor s predsjednikom Uprave Raiffeisen obveznog mirovinskog fonda Damirom Grbavcem, koji je i predsjednik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravateljskih društava pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, bila je najava nastavka mirovinske reforme. Državni tajnik za rad Krešimir Rožman nedavno je najavio nastavak mirovinske reforme. Gdje se s njom stalo i u kojem bi se smjeru ona trebala razvijati? - Reforma je kod nas započela potkraj devedesetih godina prošloga stoljeća i nastavila se 2002. kada su s radom počeli mirovinski fondovi. Sa stručnog i tehničkog aspekta uvođenje mirovinskih fondova je provedeno vrlo uspješno u usporedbi s drugim europskim zemljama koje su provodile istu vrstu reforme, ali to još uvijek ne jamči ostvarivanje osnovnog zadatka mirovinskih fondova, a to su zadovoljavajuća mirovinska primanja u budućnosti. U odnosu na osnovne ciljeve koje je reforma imala došlo je do zastoja u razvoju sustava, pa i do odstupanja od nekih osnovnih ciljeva reforme.

Kojih konkretno? - Pa recimo od stimuliranja duljeg radnog vijeka jer je prosječni radni vijek naših sadašnjih umirovljenika neodrživo nizak, kao i postotak onih koji rade u odnosu na ukupno stanovništvo radno aktivne dobi. U prosjeku živimo dulje što je, s jedne strane, veliko dostignuće u razvoju, ali je i veliki problem izgraditi održivi mirovinski sustav koji podrazumijeva i adekvatan životni standard umirovljenika. Naime, Bismarckov sustav generacijske

solidarnosti je idealan, ali neodrživ u postojećim demografskim i ekonomskim uvjetima. Taj se sustav mora mijenjati, njegove reforme su europski i svjetski proces koji nije karakterističan samo za Hrvatsku. Jesmo li u tom procesu zaostali? - Možda bi bolje bilo reći da smo zastali jer smo, s druge strane, vrlo uspješno razvili institucije i mehanizme koji predstavljaju dio odgovora na ta pitanja. Međutim, neke

Otkloniti diskriminaciju umirovljenika iz drugog stupa Svojedobno smo bili pod velikim pritiskom jer su prve umirovljenice, riječ je zasad samo o ženama zbog kraćeg mirovinskog staža, kojima je mirovina računata na temelju uplata u drugi stup, dobile male ukupne mirovine. Dobile su manje od onih koji su ostali u prvom stupu, a pripadaju generaciji koja je mogla birati. Do toga je došlo zato što naši članovi, zbog zakonskih ograničenja koje bi trebalo otkloniti, nemaju pravo na dodatak na mirovinu što ga inače imaju oni novi umirovljenici koji su se opredijelili samo za prvi stup. Drugi je razlog kratak rok štednje u drugom stupu te relativno mlada dob novih umirovljenica. Također, izračun mirovine iz prvog stupa za razdoblje kada su bile i u drugom stupu ide po formuli koja je nepovoljnija nego za one koji imaju samo prvi stup. Stoga predlažemo načelo da jedna kuna doprinosa u prvi stup nosi jednako kuna mirovine u prvom stupu za one koji jesu i koji nisu i u drugom stupu. Taj je prijedlog dio našeg prijedloga reforme mirovinskog sustava iz ožujka 2009. koji smo poslali na sve relevantne adrese.

društvene okolnosti i naše specifičnosti znatno su utjecale na težinu situacije u nas. Primjerice, za vrijeme agresije na Hrvatsku, a potom i u razdoblju tranzicije, znatno je povećan broj nezaposlenih i umirovljenika, a smanjen je radni vijek zbog ranih umirovljenja. Rezultat toga je da danas 100 zaposlenih financira mirovine 73 umirovljenika, što je naprosto neodrživo na dulje vrijeme. Dakle, svakako treba ići na produljenje radnog vijeka. Već godinama tražite i veća izdvajanja za drugi mirovinski stup. - Izdvajanje od pet posto zaista je nedostatno. To je bilo primjereno u startu mirovinske reforme jer se moralo računati i na tranzicijski trošak reforme. Zato se planiralo da se ta izdvajanja postupno povećavaju do 10 posto. Međutim, u međuvremenu je došla i gospodarska kriza tijekom koje je, objektivno, bilo jako teško planirati dodatna izdvajanja. Činjenica je da su s tom stopom izdvajanja i cijelim izračunom mirovina članovi mirovinskih fondova, dakle budući umirovljenici, u dosta teškom položaju. Budući umirovljenici samo pet posto svojih bruto plaća izdvajaju za ono što sigurno mogu smatrati izvorom za svoju buduću mirovinu, a 15 posto odlazi za solidarnost. Među-

tim, za tih 15 posto nitko im ne može jamčiti da će kad oni dođu u dob umirovljenja imati zadovo-

Može se očekivati da će mirovinski fondovi u nekom budućem vremenu ulagati i u burzovne robe, hedge fondove te intenzivnije u nekretnine ljavajuću mirovinu iz prvog stupa, najviše zbog demografskih problema i procesa koji su u tijeku. Upravo stoga postoji potreba da se stopa za drugi stup poveća. Pretpostavljam da ste dali nekakav konkretan prijedlog. - Mi smo kao Udruženje mirovinskih fondova predložili da se u 2011. ili u prvoj godini kada stopa rasta bruto domaćeg proizvoda bude veća od dva posto krene s postupnim povećanjem izdvajanja od po jedan posto godišnje, sve dok ne dosegne potrebnih 10 posto. Najavljena je i potreba smanjenja administrativnih troškova za drugi i treći mirovinski stup. Možete li pojasniti o kojim je troškovima konkretno riječ? - U drugom mirovinskom stupu već se nekoliko godina relativno smanjuju

www.privredni.hr Broj 3614, 15. veljače 2010.

( 8,7%

prinosi obveznih fondova u 2009.

( samo 5% bruto plaća

izdvaja se za ono što se može smatrati izvorom buduće mirovine

*vijesti

ZAPOSLENIH RADI A JE NEODRŽIV bruto domaćeg proizvoda bude veća od dva posto krene s postupnim povećanjem izdvajanja od po povijest mirovinskih fondova, taj je pad kod nas teže odjeknuo. Prognoze u pravilu ne dajemo niti to smijemo, ali u uvjetima izrazito velike krize i dosta problematičnih trendova u makroekonomiji i stopi rasta koja će kod nas očito biti oko nule, očekujemo ipak relativno solidno poslovanje. Podsjećam također da poslovanje mirovinskih fondova treba promatrati kroz dulje razdoblje, a ne na mjesečnoj razini pa ni u jednoj godini.

troškovi. Naime, maksimalna zakonska stopa naknade za upravljanje mirovinskim fondovima je 1,2 posto godišnje, koliko je u startu i bila. Odlukom Hanfe ta je godišnja stopa za 2010. godinu 0,75 posto. Znači, s rastom imovine otvarao se prostor za relativno smanjenje tog najvećeg troška. Godina 2008. bila je vrlo teška za fondove. Kakva je bila prošla i što se može očekivati u ovoj godini, s obzirom na teš-

ko stanje u gospodarstvu? - Prošla je godina bila izrazito teška u realnoj ekonomiji, ali kad je riječ o tržištu kapitala i poslovanju mirovinskih fondova, to je bila jedna sasvim solidna godina. Obvezni su fondovi ostvarili prinose od 8,7 posto, čime je dobar dio negativnih prinosa iz 2008. nadoknađen. Imovina je nastavila rasti intezivnijim tempom i mirovinski fondovi su, unatoč problemima u 2008., od početka rada

ostvarili prinose od oko pet posto. To znači da smo zapravo ispunili i premašili inicijalne ciljeve kojima su se predviđali realni prinosi od oko dva posto. Naši su prinosi u 2008. bili bolji ili manje negativni od onih u svijetu. Primjerice, prosječni negativni prinosi u zemljama OECD-a, u kojima se inače nalazi najveći dio imovine mirovinskih fondova u svijetu, bili su 22 posto, a naši su bili u minusu oko 12,5 posto. No, kako mi imamo kratku

Predlagali ste portfelje različitih rizika. Jeste li to definirali i kada bi se s tim moglo započeti? - To je jedan uistinu veliki projekt i veliki posao na kojem će se, do njegove pune realizacije, raditi pet godina. Osnove smo definirali i prezentirali ih i Hanfi. Suglasili smo se da ćemo i dalje raditi na tom projektu. U ovom trenutku mogu reći kako se planira uvođenje po tri portfelja na osnovi razli-

Planira se uvođenje po tri portfelja na osnovi različitih osjetljivosti na rizike različitih dobnih skupina čitih osjetljivosti na rizike različitih dobnih skupina. Primjerice, za mlađe je ljude primjerenije da budu u rizičnijem portfelju od kojeg se očekuje da

ostvaruje veće prinose, a ljudi koji su pred mirovinom da budu u konzervativnijem portfelju. Naime, ovi drugi zaista mogu imati problema ako se dogodi jedna ili dvije loše godine, pa onda njihova sredstva u takvim trenucima treba primjereno zaštititi kroz konzervativnija pravila ulaganja. Zakonodavna procedura mogla bi potrajati do kraja godine, a s primjenom bi se počelo postupno jer je potreban niz prilagodbi. Očito je da postoji još dosta prostora za unaprjeđenje sadašnjeg sustava mirovinskih fondova. - Svakako. Sve navedeno, kao i potreba povećanja stopa doprinosa, samo su neki od elemenata. Kada govorimo o liberalizaciji ulaganja, neke odredbe iz izmjena Zakona iz 2007. koje vode značajnoj liberalizaciji primjenjivat će se tek nakon ulaska u Europsku uniju, a neke i nakon uvođenja eura. Ono što nam u ovom trenutku zaista nedostaje jest mogućnost zaštite od kamatnih rizika. Očekujemo da će cijeli sustav limita ulaganja postupno ići prema pravilima razumne osobe, što je i standard EU-a. U okviru toga, može se očekivati da će mirovinski fondovi u nekom budućem vremenu ulagati i u burzovne robe, hedge fondove te intenzivnije u nekretnine, iako to nikad neće biti dominantni oblici ulaganja.

Druga tranša Podravkinih komercijalnih zapisa Podravka je prošloga tjedna završila izdanje druge tranše komercijalnih zapisa ukupnog nominalnog iznosa od 130 milijuna kuna, s prinosom 9,15 posto, cijenom izdanja 91,638 posto, dospijećem od 364 dana, te uz dealera RBA banku. U kompaniji ističu kako je i druga tranša izazvala velik interes institucionalnih investitora, ponajprije investicijskih fondova te osiguravateljskih društava, a pristigle su ponude višestruko premašile iznos izdanja. Sredstva su korištena za refinanciranje prve tranše izdane lani u veljači. Ukupna vrijednost Programa izdanja komercijalnih zapisa Podravke iznosi 350 milijuna kuna. EBRD u suvlasništvu Geofota

Geofoto Grupa potpisala je prošli tjedan u Zagrebu ugovor s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) o ulaganju vrijednom četiri milijuna eura, čime je EBRD postao vlasnik manjinskog udjela u Geofoto Grupi. Dobivena sredstva EBRD-a Geofoto Grupa će iskoristiti za implementaciju investicijskog plana u 2010. i 2011. godini. Kroz udio u Geofotu EBRD će biti uključen u donošenje značajnijih strateških odluka. Savjetnik Geofota u pregovorima s EBRD-om je InterCapital, vodeća nezavisna hrvatska investicijska grupacija, s kojom Geofoto nastavlja suradnju u pripremi tvrtke za inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO), planiranu za 2012. godinu.

S MARKOVA TRGA

Privredni vjesnik Broj 3614, 15. veljače 2010.

( oko 3 mlrd kn

oslobodio HNB iz granične pričuve

( 2 mlrd kn

banke prenijele HBOR-u

VLADINE MJERE ZA POMOĆ GOSPODARSTVU

KREĆU AUKCIJE ZA PET MILIJARDI KUNA Kamatne stope kredita za obrtna sredstva mogle bi se kretati od 5,12 do 5,72 posto, najavio je ministar Šuker. Krediti će se odobravati na rok od tri godine

rvi dio Vladinih mjera za pomoć gospodarstvu hrvatskim bi poduzetnicima mogao donijeti kredite u ukupnoj visini od pet milijardi kuna. Ovaj bi tjedan trebala biti održana prva aukcija za kredite za obrtna sredstva, odnosno za održavanje likvidnosti, prema tzv. modelu A. Prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra financija Ivana Šukera, cijena kredita za poduzetnike trebala bi se kretati između 5,12 i 5,72

Kreditna sredstva dodjeljivat će se u omjeru od 40 posto sredstava HBOR-a i 60 posto novca poslovnih banaka posto. Točan iznos kamatne stope dat će aukcije na kojima će se raspoložive kvote kredita dodjeljivati bankama koje ponude nižu efektivnu kamatnu stopu za poduzetnike. Novac za te kredite osigurala je Hrvatska narodna banka oslobađajući poslovnim bankama sredstva granične pričuve (oko tri milijarde kuna). Dvije milijarde kuna potom su banke sindiciranim kreditom prenijele HBOR-u (uz kamatu od tri posto). Kreditna sredstva dodjeljivat će se u omjeru od 40 posto sredstava HBOR-a i 60 posto novca poslovnih banaka te se tako došlo do potencijala od pet milijardi kuna. Krediti će se odo-

bravati na rok od tri godine, a cijena kredita za poduzetnike formirat će se kao ponderirani prosjek HBOR-ove kamate od 3,8 posto i bankarske ponude na aukciji. Ponuda i za obrtnike Budu li dvije ili više banaka predale ponudu s istim uvjetima, kvote kredita dijelit će se između banaka, proporcionalno iznosima njihovih ponuda. “Pozivam i banke i poduzetnike da žurno počnu pripremati projekte kako bi sredstva s prve aukcije bila u potpunosti iskorištena”, kazala je predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Za te se kredite poslovnim bankama mogu prijaviti poduzeća svih veličina, kao i obrtnici. Ministar Šuker najavio je da će prvi krediti dodijeljeni na aukcijama poduzetnicima stići znatno prije no što se to neslužbeno najavljivalo u medijima. Budu li zahtjevi za kredite dobro pripremljeni, prvi krediti mogli bi se početi koristiti već 15 ili 20 dana

odobrenih kredita, njihovim kamatnim stopama, rokovima otplate, instrumentima osiguranja i ostalim elementima.

poslije prve aukcije. Pravilnik o dodjeli kredita inače propisuje da će izvješća o završenim aukcijama biti objavljena na internetskim stranicama HBOR-a. Ta će banka u roku od 15 dana od aukcije morati zaključi-

ti okvirni ugovor s bankama, a one će u roku od 30 dana HBOR-u dostavljati popis kredita koji će biti kreditirani iz okvirnog ugovora. S obzirom na potražnju poduzetnika za obrtnim sredstvima i značenju koje Vlada daje

ovim mjerama za ublažavanje posljedica krize, očekuje se da će rokovi za operativnu provedbu biti maksimalno skraćeni. HBOR također ima obvezu kvartalno obavještavati Ministarstvo financija o iznosu i broju

Uskoro provedba jamstvenih shema

Banke traže dobre projekte

Na sjednici Vlade prošli tjedan najavljena je operativna provedba i ostalih mjera iz programa pomoći gospodarstvu. Nakon prvih aukcija kredita za likvidnost slijedit će aukcije na kojima će se banke nadmetati za jamstvene kvote (tzv. model B). Banke će po tom modelu dobivati jamstva u skladu s postotkom rizika koji su spremne preuzeti u pojedinom poslu. Ministar gospodarstva Đuro Popijač dovršio je i pravilnik o radu Fonda za gospodarsku suradnju. Nakon njegove objave u Narodnim novinama slijedit će javni poziv poduzetnicima za zajedničke projekte po modelu fondova rizičnih kapitala. Država će za tu svrhu u pet godina izdvojiti oko milijardu kuna.

Uspjeh Vladinih gospodarskih mjera ovisit će o mogućnosti poduzeća da osiguraju dobre projekte te o očekivanjima vezanim za visinu kamatne stope, ocjenjuju u Erste banci i poručuju da će u dogovoru sa svakim klijentom nastojati odabrati najbolji modalitet financiranja. U Raiffeisen banci očekuju da će kamatne stope iz kredita HBOR-a biti niže od komercijalnih kamatnih stopa. Kamatne stope banke na plasmane djelomično osigurane državnim jamstvom ovisit će pak o nepokrivenom dijelu rizika i bonitetu klijenta, kažu u RBA. Privredna banka nije htjela komentirati nove kreditne modele.

Zasad sedam banaka U prvom sindiciranom kreditu, kojim je skupljeno tri milijarde kuna, sudjelovalo je sedam najvećih banaka. Ministar Šuker pozvao je i ostale banke da se priključe, jer ako ne budu prethodno sudjelovale u kreditiranju HBOR-a, neće moći sudjelovati ni u aukcijama. Ministar je pozvao i poduzetnike da prijave svoje projekte i potrebe za obrtnim sredstvima te da preko svojih poslovnih banaka pristupe aukcijama. Najavio je i da će uskoro biti pripremljen sličan kreditni program, namijenjen posebno građevinskom sektoru, snažno pogođenom recesijom i prestankom dotoka kredita potrebnih za nastavak investicija. Sprema se i program za poduzeća koja su dulje vrijeme u teškoćama. To bi mogao biti pozitivan odgovor na prijedlog Željezare Sisak i HGK-a da se iznimno dodjeljuju krediti i tvrtkama koje su imale gubitke i prije službenog početka krize 30. lipnja 2008., ali su u međuvremenu ušle u novi investicijski ciklus i kreću se prema pozitivnim razinama poslovanja. Oko 20 posto kredita, potvrđeno je, moći će se iskoristiti za podmirenje dospjelih obveza i prema državi (PV)

www.privredni.hr Broj 3614, 15. veljače 2010.

SJEDNICA VLADE

*vijesti

Prijeboj potraživanja udica za kupce Brodogradilišta se odriču oko osam milijardi kuna potraživanja za pomorsko dobro, a zauzvrat će država platiti između 12,5 i 13 milijardi kuna kreditnih jamstava Drago Živković zivkovic@privredni.hr

atječaj za drugi krug privatizacije brodogradilišta bit će objavljen 15. veljače, a najvažnija promjena u njemu je prijeboj potraživanja za pomorsko dobro i jamstava za kredite. Brodogradilišta se tako odriču oko osam milijardi kuna potraživanja za pomorsko dobro koje im je država oduzela, a zauzvrat će država platiti između 12,5 i 13 milijardi kuna kreditnih jamstava koja će dospjeti u idućih nekoliko godina. Točan iznos jamstava nije moguće odrediti, pojasnio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker, zato što će ovisiti o kretanju kamata na kredite koji su dani brodogradilištima, a za njih jamči država. Poznato je, međutim, da samo ove godine na naplatu dolazi 4,5 milijardi kuna. Ipak, da se išlo u stečaj brodogradilišta, ukupni trošak bio bi dvije do tri milijarde kuna veći, što znači da će hrvatski porezni obveznici, prema Šukerovoj računici, proći nešto manje loše, naravno ako brodogradilišta budu prodana u drugom krugu. Ostali obvezni uvjeti u natječaju, rekao je mini-

Da se išlo u stečaj brodogradilišta, ukupni trošak, tvrdi Šuker, bio bi dvije do tri milijarde kuna veći

star gospodarstva Đuro Popijač, bit će uglavnom jednaki, uz neka dodatna pojašnjenja i preciznije formulacije usuglašene s Bruxellesom. To uključuje jasnije prikazana očekivanja od programa restrukturiranja brodogradilišta,

Pomoć seljacima Đakovštine Iz silosa Đakovštine ukupno je otuđeno oko 26.000 tona žita u vrijednosti od oko 22 milijuna kuna, otkrio je ministar poljoprivrede Petar Čobanković. Đakovština državi duguje više od 50 milijuna kuna, što znači da nema nikakvih izgleda da se iz proračuna isplate plaće radnicima, poručila je premijerka Kosor. Najavila je da će Vlada na sljedećoj sjednici donijeti odluku o kriterijima pomoći poljoprivrednicima koji su ostali bez žita zbog malverzacija u Đakovštini. Riječ je o oko 1600 poljoprivrednika koji su ukupno uskladištili oko 10.000 tona žita. Kosor očekuje i da zakupac Đakovštine, osječka tvrtka Žito, preuzme dio potraživanja, a Čobanković se nada da će se državi u pomoći oštećenim seljacima pridružiti i lokalna samouprava.

kao i detaljnije navođenje za koje je svrhe namijenjen obvezni doprinos investitora. Premijerka Jadranka Kosor izrazila je uvjerenje da će drugi krug privatizacije brodogradilišta biti uspješan, te je pozvala sve ozbiljne kupce da se jave na natječaj. Zaštitari uhićuju Vlada je prihvatila i izmjene i dopune Zakona o privatnoj zaštiti, kojima se čuvarima i zaštitarima daje ovlast privremenog oduzimanja slobode, do dolaska policije, osobama za koje procijene da mogu dati važne obavijesti. Tvrtke koje žele zaštititi svoju imovinu morat će angažirati zaštitare ili osnovati vlastitu čuvar-

sku službu. Čuvari više neće morati imati završenu srednju školu, već samo nižu stručnu spremu, dok je za zaštitare propisana najmanje trogodišnja srednja škola. Pravo zaštitara na nošenje vatrenog oružja prošireno je na zaštitu objekata kritične infrastrukture i kulturnih dobara. Na intervenciju po aktiviranju alarma više neće morati izlaziti dva naoružana zaštitara nego samo jedan, a dojavni centri morat će se nalaziti najviše 50 kilometara od mjesta gdje se nalazi interventni zaštitar. Zaštitarima koji budu kršili novi zakon ostaju iste kazne, ali je znatno povećan broj prekršaja za koje se te kazne mogu izreći.

Koliko kuna vrijedi pomorsko dobro? Uljanik

1.037.077.256

3. maj

3.219.435.997

Brodosplit

2.690.460.438

Brodotrogir

634.346.554

Kraljevica

368.660.434

Brodosplit-specijalni objekti Ukupno Izvor: Vlada RH

83.468.987 8.033.449.666

AZTN provodi projekt CRO Compete

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) tijekom iduće dvije godine na području Hrvatske provest će projekt CRO Compete - jačanje politika tržišnog natjecanja i državnih potpora. Riječ je o projektu Ipa 2007 vrijednom 840.000 eura kojem je glavni cilj jačanje kapaciteta za uspješno provođenje politika tržišnog natjecanja i državnih potpora te poboljšanje informiranosti lokalnih vlasti, poslovne zajednice i studentske populacije o politikama zaštite tržišnog natjecanja i nadzora državnih potpora. Područje zaštite tržišnog natjecanja jedno je od prioritetnih područja Vlade u nastavku pregovora o pristupanju Hrvatske EU-u. Karlovačkoj vodoopskrbi 34 milijuna eura U obnovu i izgradnju vodoopskrbnog sustava Grada Karlovca i njegova sustava upravljanja otpadnim vodama bit će uloženo 16,9 milijuna eura. Više od 10,5 milijuna eura tvrtka Vodovod i kanalizacija povukla je iz pretpristupnog programa Ispa, a ostatak će se financirati iz državnog proračuna i kreditom EBRD-a. Prošlog je tjedna potpisan ugovor s izvođačem radova, austrijskom tvrtkom Strabag Ag. Više rakije za osobne potrebe Ministarstvo poljoprivrede predložilo je izmjenu zakona o trošarinama u dijelu koji ograničava proizvodnju žestokih alkoholnih pića za osobne potrebe. Kako se doznaje iz Ministarstva, iz kontakata sa seljacima zaključeno je da je ograničenje od 20 litara čistoga alkohola po kućanstvu, što je prosječno oko 50 litara rakije, prenisko. Stoga će se Ministarstvu financija, koje je izradilo zakon o trošarinama, predloži-

ti da se ograničenje povisi na barem 80 litara rakije. Hrvatska - destinacija dobre hrane i vina Za ukupnu promociju hrvatske turističke ponude u ovoj je godini namijenjeno 30 milijuna eura od čega će se za promociju gastronomske ponude utrošiti od četiri do pet milijuna eura, najavljeno je na konferenciji za novinare u Ministarstvu turizma. Uz to, Ministarstvo i Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a počinju izradu pravilnika kojim će se definirati što je hrvatska enogastronomska ponuda. Dalekovodu unosan posao u Norveškoj

Posao vrijedan oko 12 milijuna eura dodijeljen je Dalekovodu na međunarodnom natječaju. Hrvatska će tvrtka graditi dalekovod od 420 kilovolti Sauda-Liastolen u Norveškoj, odnosno isporučiti kompletnu opremu i izvesti radove na izgradnji novih 30 kilometara te visokonaponske građevine. Radovi počinju sredinom ožujka, a završetak je planiran u lipnju 2011. godine. Gradit će se i uz pomoć helikoptera, što je uobičajena praksa u gradnji dalekovoda u Norveškoj. Nacionalni eko certifikati u kampovima U organizaciji Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a u suradnji s Kamping udrugom Hrvatske (KUH) i Institutom za turizam, u Rovinju je proteklog tjedna održana radionica o uvođenju nacionalnog eko certifikata pod nazivom Prijatelj okoliša za kampove. Nacionalni eko certifikat za kampove priprema je za buduće certificiranje oznake Eco flower, službene ekološke oznake u Europskoj uniji.

10 PV ANALIZA

(

Privredni vjesnik P Broj 3614, 15 15. veljače 2010.

između 8 i 12 kuna po m2 prosječna cijena etažnog elaborata

SUCI POBIJEDILI VJEŠTAKE

U ZEMLJIŠNU KNJIGU I BEZ ETAŽNOG ELABO Potrebno je maksimalno pojednostaviti postupak i jasno reći koji se dokumenti traže u postupku po u zemljišnu knjigu jer sudovi sada u praksi traže različite dokumente Drago Živković zivkovic@privredni.hr

rodajom stanova u društvenom vlasništvu prije 17 godina Hrvatska je riješila jedan problem, ali stvorila drugi, s čijim se rješavanjem još bori. Bivši stanari postali su, naime, vlasnici stanova, a time, sukladno Zakonu o vlasništvu iz 1997. godine, i suvlasnici zgrada za koje u pravilu nije bilo provedeno usklađivanje stvarnog stanja sa stanjem u zemljišnim knjigama. Zato su vlasnici stanova u otkupu privremeno upisivani u posebnu Knjigu položenih ugovora, koja je trebala biti povezana s Glavnom zemljišnom knjigom. Iako je postupak povezivanja propisan Zemljišnoknjižnim poslovnikom još prije 12 godina, za barem 80

posto stanova izgrađenih do 1997. godine još nije proveden, jer je poslovnik polazio od ideje da se povezuje samo ono što je evidentirano u knjizi položenih ugovora, a tako se ne dobiva nekretnina sa svim atributima

Mnoge zgrade izgrađene su na zemljištu koje se u katastru vodi kao oranica ili livada, a ima i zgrada koje su izgrađene na nekoliko parcela nužnima za pravnu sigurnost. Kako se u socijalizmu nije pridavala posebna pažnja privatnom vlasništvu, pa tako ni zemljišnim knjigama, mnoge zgrade izgrađene su na zemljištu koje se u katastru vodi

Prosjek traženih cijena nekretnina u prodaji siječanj 2010. ZAGREB stambeni prostor stanovi kuće poslovni prostor uredi lokali poslovne zgrade OBALA stambeni prostor stanovi kuće poslovni prostor turistički objekti Izvor: www.burza-nekretnina.com

kao oranica ili livada. Ima zgrada koje su izgrađene na nekoliko parcela, ili su manjim dijelom na drugoj parceli, a ima i onih koje u građevinskoj dokumentaciji imaju primjerice, četiri kata, a u stvarnosti pet. Tomu treba pridodati

prosječna cijena EUR/m²

raspon cijena EUR/m²

1972 1809

899 - 5000 602 - 8000

1900 2381 1368

1300 - 3809 722 - 8663 618 - 2474

1953 1867 1670 2710

848 - 6500 872 - 10000 555 - 9148 1600 - 8382

i sve one bivše stanare, a sadašnje suvlasnike, koji su svoje stanove proširili na hodnike, tavane ili spremišta. Suprotna stajališta Ključni preduvjet za upis stana u zemljišnu knjigu tako je postala izrada plana posebnih dijelova, popularno zvanog etažni elaborat, koji u pravilu izrađuju ovlašteni građevinski inženjeri, geodeti ili arhitekti. To, naravno, košta, u prosjeku između osam i 12 kuna po četvornom metru, a s obzirom da se otkupom stana vlasništvo stjecalo samim upisom u Knjigu položenih ugovora, nije bilo motiva za etažiranje, pa se to masovno nije ni činilo. Ukupni je rezultat nepovjerenje u zemljišne knji-

ge, što je jedna od češćih primjedbi koja se Hrvatskoj postavlja i u procesu prilagodbe Europskoj uniji. Država se s tim problemom bori već više od desetljeća pokušavajući pomiriti suprotna stajališta zemljišnoknjižnih sudova i građevinskih vještaka. Vještaci, naime, žele da država nekako natjera vlasnike da stanove etažiraju i ne zanimaju ih pravne komplikacije, dok suci žele što manje komplikacija, pa i uz cijenu nepreciznosti građevinskih podataka. Pobjedu su, čini se, odnijeli suci - sudeći prema neslužbenim informacijama o tijeku izrade pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora, koji bi trebao precizirati odredbe zemljišnoknjižnog poslovnika. Najavljeni pravilnik, koji bi trebao biti uskoro završen, precizirat će novu obvezu upravitelja zgrada, uvedenu zadnjim izmjenama Zakona o vlasništvu, krajem prošle godine. Upravitelji su tada obvezani na pokretanje svih potrebnih postupaka u svrhu upisa zgrade na građevinskoj čestici i svih njenih posebnih dijelova u zemljišnim knjigama u roku od tri godine. Jednaki omjeri Novim pravilnikom bit će detaljno propisani postupci, ali i – što je još važnije – obvezna dokumentacija

potrebna za upis stanova u zemljišne knjige. Među obveznom dokumentacijom neće biti etažni elaborat, potvrdila nam je sudska vještakinja graditeljstva Melita Bestvina koja sudjeluje u izradi pravilnika. To znači da u

postupku upisa neće moći biti upisani točni omjeri suvlasništva zgrade, nego će se upisivati jednaki omjeri, osim ako je drukčije određeno međuvlasničkim ugovorom. U vrijeme kad su stanovi otkupljeni, nitko nije

www.privredni.hr Broj 3614, 15. veljače 2010.

( 1,1 mlrrd kuna

UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA

Dodatna obveza, a naplata neizvjesna

godišnji prihodi upravitelja nekretnina

RATA vezivanja i upisa stanova Indeks traženih cijena nekretnina, siječanj 2010. Kategorija

Promjena

Prosječna cijena (€/m2) 01.2010.

12.2009.

01.2009.

mjesečna

godišnja

Stanovi Zagreb

1868

1893

1994

-2,80%

-6,30%

Kuće Zagreb i okolica

1272

1291

1316

-1,50%

-3,40%

Vikendice i apartmani more

1954

1964

2055

-0,50%

-4,90%

Stanovi more

2095

2109

2281

-0,60%

-8,10%

Kuće more

1575

1552

1577

1,50%

-0,10%

Izvor: CentarNekretnina.net

Kontrecu, treba maksimalno pojednostaviti postupak i jasno reći koji se dokumenti traže u postupku povezivanja i upisa stanova u zemljišnu knjigu jer sudovi sada u praksi traže različite dokumente. Pravilnikom se hoće izbjeći sve komplikacije koje nastaju etažnim elaboratima i uključiti u postupak upravitelje zgrada jer oni mogu biti partneri sudovima.

tražio etažni elaborat, stoga nema govora da bi se sada vlasnike tjeralo na dodatni trošak, smatra sudac Županijskog suda u Varaždinu Damir Kontrec koji također sudjeluje u izradi pravilnika. Novi pravilnik, prema

Vještaci pomoć upraviteljima Kontrec, ipak, priznaje, da i takvo rješenje može stvoriti komplikacije o obvezama suvlasnika: ako svi imaju jednake dijelove, onda bi trebali plaćati jednaku pričuvu, bez obzira na površinu stanova. Ne vjeruje, međutim, da upravitelji zgrada imaju interesa otvarati tu Pandorinu kutiju, jer im ukupni iznos naplaćene pričuve ostaje jednak, bez obzira na omjere, ali ostaje pitanje hoće li to stvarati nove sporove među suvlasnicima. Kako pravilnik ne predviđa obvezu izrade

etažnog elaborata, to će se svakako negativno odraziti na planirane prihode sudskih vještaka, ali ne samo njih, upozorava Melita Bestvina. U situaciji kada je gotovo zaustavljeno projektiranje, gradnja, nadzor, kao i promet ne-

Dio upravitelja će i dalje angažirati vještake jer jednostavno ne stignu i ne znaju veći dio novih zaduženja prema Zakonu o vlasništvu kretninama, smanjenje prihoda vještaka smanjit će i porezne prihode države. Ipak, za vještake nije sve izgubljeno, vjeruje Melita Bestvina, jer su i u dosadašnjim postupcima, kad međuvlasničkim ugovorom nisu bili određeni suvlasnički omjeri, upravitelji pozivali vještake za njihovo utvrđivanje, poglavito radi rješavanja troškova održavanja zgrade. S obzirom na to da bi upravitelji trebali znatan

dio svog vremena trošiti na sređivanje i prikupljanje svih brojnih priloga za upis nekretnine, Melita Bestvina smatra kako će u cilju racionalnog i efikasnog rješavanja tih pitanja morati angažirati vještake građevinske i geodetske struke. Posebno to vrijedi zbog predloženog članka 8. pravilnika, koji predviđa da se na raspravu pred zemljišnoknjižnim sudom pozovu i druge osobe koje svojim stručnim znanjem mogu pomoći sudu u donošenju odluke. Iz kontakata s dijelom upravitelja vještakinja Bestvina je, kaže, doznala da će mnogi i dalje angažirati vještake jer jednostavno ne stignu i ne znaju veći dio novih zaduženja koje im je postavljen zadnjim izmjenama Zakona o vlasništvu. Tako bi vještaci mogli od upravitelja naplatiti barem dio prihoda koji će izgubiti ukidanjem obveze izrade etažnog elaborata. Hoće li taj dio upravitelji, kako se nadaju, naplatiti od suvlasnika zgrada, ovisi i o ugovorima koje su s njima sklopili.

Upravljanjem nekretninama u Hrvatskoj se, prema podacima Hrvatske gospodarske komore za 2008. godinu, bave 293 pravne osobe, što ne uključuje obrte gdje je također značajan broj upravitelja. U djelatnosti je zaposleno oko 1400 ljudi, a ukupni prihodi su oko 1,1 milijardu kuna godišnje. Najveća je tvrtka uvjerljivo Gradsko stambenokomunalno gospodarstvo (GSKG), podružnica Zagrebačkog holdinga, koja upravlja s oko 168.000 stanova i poslovnih prostora. Uvođenje nove zakonske obveze pokretanja postupka upisa u zemljišne knjige u iduće tri godine, očekivano, nije izazvalo oduševljenje među upraviteljima. Ipak, u GSKG-u ne očekuju kako će ih dodatna obveza financijski opteretiti jer smatraju da troškove postupka upisa snose suvlasnici nekretnine, ali će svakako organizacijski utjecati na njihovo poslovanje. Direktorica Sektora pravnih i općih poslova GSKG-a Renata Blažević ističe kako se ne pribojavaju mogućih odštetnih zahtjeva suvlasnika zgrada za koje ne budu

pokrenuli postupak upisa jer odgovornost upravitelja prestaje ako mu suvlasnici onemogućavaju ispunjavanje zakonske obveze. Predsjednica Udruge upravitelja Brankica Dejanović kaže kako se sada upraviteljima nameće dodatna obveza koju oni ne mogu naplatiti, drugim riječima, da će morati bez naknade uređivati tuđe odnose, što bi trebao biti posao odvjetnika. Upravitelji su preuzeli upravljanje zgrada u stanju u kojem su ih zatekli i sa suvlasničkim ugovorima koji često nisu pravno kvalitetno postavljeni, budući da se u vrijeme kad su sklapani nije znalo kako će taj sustav funkcionirati. Mnogi upravitelji tako nemaju ni cjelovitu dokumentaciju za provedbu etažiranja, upozorava Brankica Dejanović.

TRŽIŠTE U KRIZI

Neprodani stanovi uteg oko vrata Objava Vladinih mjera pomoći gospodarstvu, vrijednih više od 10 milijardi kuna, oživjela je i nadu u neki oblik sektorskih programa potpore, što je od velike važnosti za graditeljstvo i tržište nekretnina. Iako o detaljima nitko ne želi nagađati, graditelji se nadaju povoljnijim kreditima i nekom obliku sustavne stambene politike države, ali i oživljavanju cestogradnje koja je bila motor razvoja proteklih godina. Sustavna stambena politika mogla bi oživjeti tržište sta-

nova na kojemu se, prema rezultatima ankete koju je proveo Sektor za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Hrvatske gospodarske komore, nalazi najmanje 2315 neprodanih stanova ukupne vrijednosti 316 milijuna eura. Kako je u anketi HGK-a sudjelovalo 57 od 2218 ispitanih tvrtki, ovaj je podatak očito tek dio ukupnog stanja, ali i takav pokazuje subinu krize u graditeljstvu, djelatnosti koja izravno zapošljava 150.000 ljudi, a neizravno još 50.000.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3614, 15. veljače 2010.

( 50 milijuna kuna ( od 1973. gubitak zbog nepotrošenog cjepiva

Zavod posluje s problemima

USKORO ODLUKA O PRODAJI IMUNOLOŠKOG ZAVODA

JURKOVIĆ: U OBZIR DOLAZE PONUĐAČI KOJI JAMČE NASTAVAK PROIZVODNJE Neizvjesnu sudbinu Zavoda dodatno otežava fijasko s cjepivom protiv svinjske gripe koji mu je progutao pola ukupnog godišnjeg prihoda Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

ržavni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Dražen Jurković demantirao je napise da je Ministarstvo zdravstva odustalo od spašavanja Imunološkog zavoda te nam otkrio kako će se sastanak s dva ozbiljna ponuđača za dokapitalizaciju Zavoda održati ovoga tjedna, točnije 18. veljače. Riječ je, podsjetimo, o natječaju koji je raspisan još u kolovozu prošle godine, a na koji se, kaže Jurković, javilo pet ponuđača među kojima su tri bila ozbiljna. Sastanak s jednim od njih održan je 1. veljače, a druga dva su tražila odgodu

do 18. veljače. Budući da natječajna procedura nije završena, Jurković nije mogao otkriti imena ponuđača, no kazao je kako među njima nema svjetski poznatih tvrtki ni velikih farmaceutskih kuća. Riječ je, naime, o dvije domaće tvrtke te jednoj koja je djelomično u stranom vlasništvu. Nije mogao reći ni koja je to tvrtka, kako se nagađalo, ponudila 20 milijuna eura za dokapitalizaciju. Oprez zbog zemljišta “Moramo biti vrlo oprezni u procjeni ponuda jer je Imunološki zavod vlasnik više tisuća metara trenutačno možda najaktraktivnijeg zemljišta u Zagrebu, tako da iz budućeg ugovora mo-

doznali iz izvora bliskih Ministarstvu, predstavlja oko polovine svih godišnjih prihoda Zavoda. Neiskorišteno cjepivo proizvođaču se ne može vratiti, a ne može se ni prodati jer ima rok trajanja pa je nejasno kako se šteta može sanirati.

Hrvatska uvozi cjepiva za više od milijun eura, a Zavod se pokušava spasiti još od 1999. godine ramo isključiti bilo kakvu mogućnost da se netko dokopa tog vrijednog zemljišta. U obzir dolaze samo oni ponuđači

koji imaju jasnu viziju razvoja i koji mogu jamčiti daljnju proizvodnju svega onog što Zavod proizvodi”, kazao je, među ostalim, Jurković te dao naslutiti kako bi se moglo naći i rješenje za gubitak od oko 50 milijuna kuna, koji se Zavodu dogodio zbog naručenog a neiskorištenog cjepiva za svinjsku gripu. Taj gubitak, kako smo neslužbeno

Davni početak kraja U svakom slučaju, to je dodatno otežalo neizvjesnu sudbinu Zavoda, koji je najstariji proizvođač imunobioloških lijekova u ovom dijelom Europe, a čiji je pad počeo još 1973. godine kada je ondašnjim međurepubličkim dogovorom proizvodnja cjepiva protiv polimijelitisa prebačena u Imunološki zavod u Beogradu. Trinaest godina kasnije za-

tvorena je i proizvodnja cjepiva protiv gripe i poliomijelitisa i sklopljen štetan ugovor s indijskim institutom Serum Institute of India LTD., kojim je omogućena proizvodnja cjepiva protiv ospica na temelju matičnog soja i postojeće tehnologije razvijene u Zagrebu. Taj štetan ugovor produljen je i 1993. na daljnjih 10 godina. Od tada Hrvatska uvozi cjepiva u vrijednosti od više milijuna eura, a Zavod se pokušava spasiti još od 1999. godine, kada su bili napravljeni prvi planovi za proširenje proizvodnih pogona. Hoće li se u tom naumu uspjeti, vidjet će se ovaj tjedan. U suprotnom, Zavodu prijeti stečaj i gašenje proizvodnje.

DOLAZI ARKOD

Za novi sustav poticaja dodatnih 140 službenika U ARKOD će se morati upisati svaki poljoprivrednik koji želi ostvariti pravo na poticaje Drago Živković zivkovic@privredni.hr

novoosnovanoj Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju bit će u idućih godinu dana zaposleno još 140 osoba, najavio je ministar Petar Čobanković. Iako je Vlada načelno zabranila novo zapošljavanje u državnoj upravi, ministar ističe da je u ovom slučaju ono dopušteno jer je dio procesa prilagodbe Europskoj uniji. U novoj agenciji, koja bi trebala nadzirati plaćanje poticaja, ra-

dit će ukupno 510 ljudi jer je tako dogovoreno na konzultacijama u Bruxellesu, pojasnio je Čobanković. Iz Ministarstva poljoprivrede i srodnih tijela u Agenciju je premješteno 140 ljudi, dok ih je još 230 premješteno iz lokalnih ureda državne uprave. Čobanković tvrdi da su tim premještanjima maksimalno iskoristili postojeće kadrovske kapacitete pa su morali raspisati natječaj za 67 novih službenika. Još jedan natječaj za oko 50 službenika raspisat će u kolovozu, a treći će biti u siječnju iduće godine.

Novi sustav plaćanja poticaja po obrađenoj površini temeljit će se na sustavu ARKOD, u koji je uloženo 120 milijuna kuna, a njegovo godišnje održavanje stajat će 30 milijuna. Riječ je o bazi podataka temeljenoj na digitalnim ortofoto kartama (snimkama zemljišta iz zraka), u koju će se morati upisati svaki poljoprivrednik koji želi ostvariti pravo na poticaje. Upis do kraja godine Iako je ARKOD pokrenut još prije dvije godine, tijekom 2009. potpuno su umreženi svi uredi po žu-

panijama, od Državne geodetske uprave preuzeto je 40 posto ortofoto karata, a preostalih 60 posto bit će snimljeno do kraja drugog tromjesečja ove godine. Upis u ARKOD počeo je u srpnju 2009. i trajat će sve do kraja ove godine. Poljoprivrednici se radi upisa moraju najaviti u regionalnim uredima Agencije za plaćanja, koji se nalaze u svakoj županiji. Dobit će termin za posjet, a sa sobom moraju ponijeti iskaznicu poljoprivrednog gospodarstva, osobnu iskaznicu i posjedovni list za katastarske čestice koje kori-

ste. Uz pomoć službenika Agencije poljoprivrednici će na ortofoto kartama identificirati sve parcele koje obrađuju, ne samo

one čiji su vlasnici nego i one koje su dobili u zakup ili na korištenje. Ako dva poljoprivrednika tvrde da obrađuju isto zemljište, bit će pozvani u ured Agencije, a ako se ne dogovore, inspekcija će izići na teren i utvrditi stvarno stanje. Sadašnji Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, čiji je ARKOD nastavak, sadrži podatke o 185.000 poljoprivrednih gospodarstava, a prema nekim procjenama izvan Upisnika nalazi se više od 50.000 gospodarstva. Na njih se sada cilja ARKOD-om.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr ww ww. w.p prrivredni.hr Broj B Br ro ojj 3 36 3614 614 14, 15 1 15. 5. veljač veljače 2010.

( 85% hrastova drveta

a od oko 30% ( porast

u ukupnom asortimanu namještaja

HRASTICO, PITOMAČA

u prodaji turističkih aranžmana putem weba

UNILINE, PULA

Turoperator postaje DMC kompanija

Dizajnirani hrast donosi veliki rast U tri godine razvijen je program suvremenog namještaja U prošloj je godini Uniline ostvario bruto prihod od od 250 modela, a polovina proizvodnje plasira se u 151,3 milijuna kuna, što predstavlja lagani porast u inozemstvo odnosu na 2008. godinu

omaće drvo plus suvremeni dizajn mogla bi biti dobitna tržišna kombinacija, godinama govore teoretičari hrvatske drvne industrije. Tvrtka Hrastico iz Pitomače te je riječi na svoj način pretvorila u djelo. Prije samo tri godine krenuli su s programom namještaja od masivnog domaćeg drva, pri čemu hrast prevladava sa 85 posto. Dogurali su do 250 standardnih proizvoda, među ostalim, kreveta i komoda, većih i manjih stolova, ormara-ladičara, toaletnih stolića, noćnih ormarića, polica za knjige... Poseban dio programa namijenili su opremanju vinoteka, vinskih podruma i restorana. Gotovi proizvodi odlikuju se jednostavnim linijama i visokom kvalitetom obrade tako da primjenu mogu naći i u moderno dizajniranim stambenim prostorima. Svi su modeli rađeni od punog drva i deklariraju se kao potpuni masivni proizvod, no lako se mogu kombinira-

ti sa srodnim materijalima i dezenima. Čak polovina proizvodnog programa kupce pronalazi u inozemstvu.

Nove poslove donijelo im je i sudjelovanje na sajmovima kao što su Viroexpo u Virovitici, Ambijenta na Zagrebačkom

Nove poslove donijelo im je i sudjelovanje na sajmovima “Naša velika prednost je fleksibilnost kod obrade ponuda. Za razliku od velikih sustava, naručitelji posao dogovaraju s vlasnikom ili direktorom koji vrlo dobro zna trenutačne proizvodne mogućnosti i može brzo ponuditi sve tražene odgovore”, kaže Mladen Balić, vlasnik Hrastica, 37-godišnji inženjer drvne industrije. Možda i nova zapošljavanja Zbog svega toga posao im je osiguran i za nekoliko mjeseci unaprijed. Hrastico zapošljava 11 radnika, a unatoč teškom stanju u drvnoj industriji, ove bi godine mogao i povećati produktivnost i zaposliti nove ljude.

velesajmu i Gast u Splitu. Kao izvoznici koji redovito podmiruju obveze prema državi natjecali su se za poticaje Ministarstva šumarstva i Ministarstva gospodarstva. Bespovratna sredstva već su koristili u razvoju novih proizvoda, a u planu im je gradnja veće proizvodne hale, instaliranje novih strojeva i kotlovnice na biootpad. Rade na unaprjeđenju organizacije poslovanja, uvođenju ISO standarda... “U imenu Hrastico sadržana je i filozofija naše tvrtke: tu su riječi ‘hrast’ i ‘rast’, zatim ‘co’ što znači suradnja, kao i ‘Hr’, kao oznaka za Hrvatsku”, zaključuje Balić. (I.V.)

vrtka Uniline osnovana je 1997. godine, sjedište joj je u Puli, a poslovnice ima duž cijele jadranske obale te u Zagrebu. Iako je osnovana kao incoming turoperator, danas ta tvrtka obuhvaća širok spektar djelatnosti u turizmu. No i dalje joj je osnovna djelatnost posredovanje u rezervaciji smještaja te pružanje usluga na terenu. U protekle tri godine bavi se i rent a carom te će ove godine imati vlastitu flotu od 500 automobila. Uniline zapošljava 100 stručnih i motiviranih osoba, a ta se brojka u sezoni penje i do 200, rekla je članica Uprave i direktorica Sektora turizma Sandra Gobin. U prošloj je godini Uniline ostvario bruto prihod od 151,3 milijuna kuna, što predstavlja lagani porast u odnosu na 2008. Prodaja turističkih aranžmana putem Unilineovih web stranica, koje su prije svega namijenjene individualnim turistima, lani je zabilježila porast od gotovo 30 posto. “U sklopu tvrtke djeluje i odjel desti-

nation market koji se najvećim dijelom bavi pružanjem usluga japanskim turistima te manjim dijelom turistima iz Tajlanda i Kine. Taj je odjel protekle godine ostvario porast prihoda od 16 posto, a s obzirom na to da je Hrvatska zanimljiva gostima s Dalekog istoka, u ovoj godini očekujemo daljnji rast prihoda s tih tržišta”, istaknula je Sandra Gobin. Zanimljivi Kinezi, Indijci i Japanci Trenutačni pokazatelji bukinga za ovu godinu bolji su nego lani u isto doba, no Sandra Gobin kaže kako je prerano za konkretne procjene. U Unilineu smatraju da ova godina neće biti ništa lakša od prethodne pa stoga pažljivo planiraju troškove te još agresivnije kreću u obradu tržišta i povećanje broja poslovnih partnera, s naglaskom na dalekoistočna tržišta Kine, Indije i Japana. Jedna od najvažnijih strateških odrednica tvrtke Uniline jest njihovo profiliranje u DMC kompaniju (destinacijski me-

nadžment), što podrazumijeva blisku suradnju s lokalnom turističkom zajednicom u kreiranju prepoznatljivosti destinacije. Jedan od takvih programa je i zajednički projekt s Turističkom zajednicom Istarske županije u kreiranju posebnih programa bike i gastro tura po Istri. “Iznimno nam je važan dobar odnos sa svim partnerima jer je on nužan u kreiranju kvalitetnog pro-

Uniline zapošljava 100 stručnih osoba, a ta se brojka u sezoni penje i do 200 zvoda za tržišta i goste koji su sve zahtjevniji. Pritom poseban naglasak stavljamo na privatni smještaj za kojim bilježimo sve veću potražnju”, rekla je Sandra Gobin. U ovoj je godini u Unilineu već zaposleno 10 novih djelatnika, a u sljedećem razdoblju planira se zapošljavanje gotovo 100 sezonskih radnika diljem Hrvatske. (S.P.)

14 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vvjesnik Broj B Br roj o 3614, 15. veljače 2010.

( 70% manje turista ( 50% manje posjetilo Kupres ove zime

*vijesti

Laško diže ruke od Jadranske pivovare Direktor Jadranske pivovare Nenad Buljan dobio je nalog svog Nadzornog odbora da u samo nekoliko mjeseci pronađe strateškog kupca jer Pivovarna Laško kao vlasnik splitske tvrtke ne želi pokrivati gubitke nastale zbog premalog opsega proizvodnje. Laško je ušlo u vlasništvo 2000. godine, pretprošle godine prestalo se u Splitu proizvoditi pivo Zlatorog, a samo s pivom Kaltenberg nema budućnosti za još preostalih 65 radnika. Ako ne uspije naći kupca ili iznajmiti pogon, Laško će u Splitu obustaviti proizvodnju. U tom slučaju zaposlenici će dobiti zakonom određene otpremnine, za što je Pivovarna Laško spremna izdvojiti sedam milijuna kuna.

U Sloveniji sve veća kašnjenja s podmirenjem poreznog duga Porezna uprava Slovenije pripremila je izvješće o poreznim dugovima većim od 4000 eura za drugo polugodište 2009. godine. Drugo izvješće o dugovanjima također je depersonalizirano kao i prvo – bez imena dužnika, ali zato donosi zanimljivu analizu ročnosti poreznog duga. Prvi nalazi, naime, pokazuju da se s naplatom čak 60 posto poreznog duga u Sloveniji kasni i do godinu dana.

Novi val tužbi oštećenih štediša LB-a? Odvjetnički ured Jadek-Pensa, zastupnik hrvatskih državljana Andre i Alana Perića u postupku pred Ustavnim sudom u Ljubljani - u kojem je poništena zakonska odredba o zamrzavanju sudskih postupaka za povrat štednje hrvatskim štedišama Ljubljanske banke - ne smatra vjerojatnim da će štediše iz bivše Jugoslavije sada nahrupiti na slovenske sudove novim tužbama. To bi se moglo dogoditi, smatraju, samo u slučaju da netko od štediša u sporu uspije sa svojom tužbom. U trenutku “zamrzavanja” postupaka vodilo se pred nadležnim sudovima 110 sporova, a bila su u tijeku i tri izvršna postupka protiv LB-a i NLB-a.

HE na Neretvi prebacile plan Zahvaljujući povoljnim hidrološkim uvjetima i pogonskoj spremnosti, tri hidroelektrane na Neretvi iz sustava Elektroprivrede BiH - HE Jablanica, HE Grabovica i HE Salakovac - prebacile su proizvodni plan za siječanj u prosjeku za 69 posto, točnije Jablanica za 47, Grabovica za 73 i Salakovac za 104 posto. I hidroelektrane na Trebišnici u sustavu Elektroprivrede RS-a u siječnju su ostvarile mjesečni plan proizvodnje od 207 posto.

Poljoprivrednicima samo 55 milijuna KM poticaja Udruženje poljoprivrednih proizvođača Federacije BiH najavilo je prosvjede zbog odluke vlade FBiH da u ovogodišnjem proračunu izdvoji samo 55 milijuna konvertibilnih maraka za poticaje. Poljoprivrednici su poručili vladi kako se nije držala dogovora da se iz proračuna najmanje šest posto sredstava izdvoji za poticaje, što bi iznosilo oko 100 milijuna KM.

turista i na Jahorini

BOSNA I HERCEGOVINA: PROPAST ZIMSKOG TURIZMA

Snijeg uranio pa zakasnio Zimska sezona od polovine prosinca do početka veljače podbacila je za 50 posto, a u 11 mjeseci prošle godine broj noćenja bio je manji za 9,3 posto Zdravko Latal latal@privredni.hr

imska sezona u Bosni i Hercegovini je katastrofalno loša. Istina, tek je veljača, ali što se napravi od kraja prosinca do sredine veljače to se i napravi, jer je upravo u to vrijeme vrhunac skijaške sezone koja je, prema ocjenama turističkih djelatnika, lošija od lanjske za 50 pa i 70 posto. Glavni, ali ne i jedini krivac je vrijeme. Snijeg je prvo uranio, već potkraj studenog bilo ga je dovoljno za skijanje,

Skijaški centri prizivaju državu da ih spasi, a državi, ako ne udobrovolji MMF, prijete socijalni nemiri ali kad ga je najviše trebalo, nije ga bilo. Jugo ga je brzo otopio. U špici sezone, u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana, kad su cijene tradicionalno najviše a kapaciteti uglavnom rasprodani, snijega nije bilo, ali ni sunca. Zbog takvih vremenskih neprilika zimski su centri ostali poluprazni sve do potkraj siječnja. Snijeg je zatim pao i bilo ga je više nego što treba, ali kasno, u vrijeme kad su završeni školski praznici. No snijeg nije jedini krivac za lošu sezonu i goleme gubitke. Zimski centri i turizam u

cijelosti, koji u državnim projekcijama slovi kao strateška djelatnost, prepušten je sam sebi bez podrške vlasti – na svim razinama. Turistički djelatnici stalno zovu u pomoć državu, ali državi i njenim entitetima prijete socijalni nemiri ako ne ispune oštre kriterije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za dobivanje druge tranše stand-by aranžmana od oko 200 milijuna konvertibilnih maraka. Olimpijski centar Bjelašnica-Igman nabavio je u Austriji topove za umjetni snijeg, pripremio rezervoare vode, ali nije dobio obećana sredstva od Sarajevske županije za kupnju, pa su topovi ostali zaključani u skladištima. Jahorina nije imala novca za topove, iako su oni potrebni i europskim zimskim centrima na višim

nadmorskim visinama. Centar na Kupresu nabavio je topove, ali toplo vrijeme onemogućilo je njihovo korištenje. Europske vize otele srbijanske turiste Jahorinu zimi uglavnom posjećuju turisti iz Srbije, koji su inače i najbrojniji gosti u BiH, ali su oni ove godine, zahvaljujući Europskoj uniji koja im je omogućila putovanja bez viza, većinom otišli u Sloveniju i Austriju, gdje je opet, igrom prirode, snijega bilo dosta. Tako je zimus Jahorina imala 50 posto slabiju posjećenost, i to u vrijeme praznika kad se tradicionalno preko veze tražila soba više. Kupres, omiljeno skijalište Splićana, prema riječima predsjednika Turističke zajednice Kupresa Joze

Ivića, imao je 70 posto slabiju posjećenost. Nešto malo bolje prošli su centri na Bjelašnici i Igmanu, zatim Vlašiću, a lošije Nacionalni park prirode Blidnje. U Vanjskotrgovinskoj komori BiH, uz vremenske razloge i nedostatak topova za umjetni snijeg te nezainteresiranost vlasti na svim razinama da podrže zimske centre, razloge loše sezone vide i u posljedicama recesije. Zavod za statistiku BiH potvrđuje negativne trendove. Lani, tijekom 11 mjeseci u BiH je ostvareno 1,1 milijun noćenja, što je 9,3 posto manje nego u isto vrijeme 2008. godine. Od toga inozemni gosti ostvarili su 634.400 noćenja uz pad od 6,6 posto. Najveći broj inozemnih gostiju stigao je iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.

www.privredni.hr Broj 3614, 15. veljače 2010.

(

sa 5,7 na 1,6%

snizit će se javnofinancijski manjak

SLOVENSKO PISMO BRUXELLESU

VODIČ BRZOG RAZDUŽIVANJA Od sedam dijelova Programa stabilnosti samo dva nešto daju – u pet ostalih tematskih cjelina prava idu na šišanje moguće da vlada, tako vezanih ruku, dodatno smanji masu plaća u javnom sektoru, što je inače važna računska karika u Programu stabilnosti”, pita Masten.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

e li slovenska vlada onaj učenik iz prve klupe koji stalno diže ruku ne bi li učvrstio imidž marljivog i pametnog, u svakom slučaju boljeg nego što su drugi oko njega? Sveznalica iz prve klupe, naime, ovih dana diči se da među prvima šalje u Bruxelles domaću zadaću na temu javnofinancijskih manjkova nad kojima se drugi itekako još preznojavaju. Nakon kriznog slijetanja preko bankine maastrichtskih mjerila doista mnoge zemlje unutar Europske unije crtaju sanacijske projekte uz pomoć kojih namjeravaju svoje javne financije dovesti u okvire što ih diktira zajednička monetarna politika. Ništa od zajedništva ako će u njemu pojedine članice stršati s otrovnim bodljama proračunskih manjkova i prevelike zaduženosti. Slovenska vlada zapakirala je Program stabilnosti zajedno s odgovarajućim mjerama za koje tvrdi da će biti iznimno ljekovite. S njima će Slovenija za samo tri go-

dine toliko disciplinirati svoje javne financije da će onaj profanirani raskorak između državnih prihoda i rashoda smanjiti na vrijednost 1,6 posto bruto domaćeg proizvoda! To je znatno više od manjka tolerantnog za EU (tri posto BDP-a). U takvu najavu dobrog učenika nisu spremni bezuvjetno povjerovati ljudi s nešto više makroekonomskih znanja

Pet kriza, a ne – jedna Slovenija nije u krizi samo zbog svjetske financijske krize - žrtva je pet kriza i pravi stabilizacijski program može biti samo onaj koji se istodobno obračunava sa svima njima, tvrdi samostalni strateški savjetnik Boštjan Ložar. Koje to krize tresu Sloveniju? Ložar odgovara: kriza nerestrukturiranog gospodarstva, kriza neuravnoteženog proračuna, globalna kriza, kriza vizija i kriza nerealnih očekivanja građana. Slovensko gospodarstvo, smatra Ložar, spada u prošlo stoljeće - dodana vrijednost nije dovoljna ni za plaću na razini minimalnih troškova života. Politika dijeljenja umjesto strasti stvaranja urušila je proračun. Slovensko gospodarstvo kao izvozno usmjereno posebno ispašta posljedice svjetske krize. Vlada nema vizije, a i građani očekuju previše, što i ne čudi ako se zna kako su dugo političke elite jodlale priču o uspjehu.

Slovenija u tri godine namjerava raskorak između državnih prihoda i rashoda smanjiti na 1,6 posto BDP-a i političkog iskustva. Slovenski program stabilnosti čine brojne mjere razvrstane u sedam posebnih cjelina. Pet ih se temelji na restrikcijama, a samo dvije ne uzimaju nego nešto daju. Vlada će rasteretiti porezne obveznike s najnižim dohocima, istodobno će zadržati visoku razinu investiranja zahvaljujući prije svega sredstvima EU-a. Sve ostale mjere guraju postojeća prava pod škare za šišanje. Vlada najavljuje sniziti masu plaća u javnom sektoru; smanjiti izdatke za tekuću potrošnju države; racionalizirati sustav socijalnih transfera; povećati osnovicu za obračun doprinosa koji se slijevaju u zdravstvenu blagajnu te nasta-

viti s reformom mirovinskog osiguranja, pri čemu “reforma” na tom području znači stavljanje hladnih obloga na očekivanja ljudi treće životne dobi. Štednja samo pobožna želja Svojevrsno pismo namjere što ga slovenska vlada šalje u Bruxelles potkrijepljeno je odgovarajućim kvantifikacijama, primjerice da će se sektor države pokriti 2013. godine sa samo 44,2 posto BDP-a. Time će se javnofinancijski manjak sniziti s današnjih 5,7 na 1,6 posto! Ekonomist Bogomir Kovač ne vjeruje u takav kopernikanski obrat. Stope rasta i na njima izračunati prihodi izrazito su optimistički. Na žalost, mjere koje će krojiti rashodovnu stranu krajnje su neizvjesne. I prijašnje vlade najavljivale su da će smanjiti rashode, štedjeti i racionalno trošiti, podsjeća Igor Masten, profesor s Ekonomskog fakulteta u Lju-

bljani. Sve takve najave, međutim, završile su kao wishful thinking. Što je novo i drukčije da ovaj put također hrabre mjere neće završiti na razini pustih želja, pita se Masten podsjećajući i na neke očite izvedbene nepodudarnosti. Vlada je sa sindikatima svojedobno ispregovarala sniženje plaća u javnom sektoru. Za uzvrat morala se obvezati da ove i sljedeće godine neće otpuštati ljude iz tog sektora. “Neka mi sada netko kaže kako je

Prostor za popuštanje Bogomir Kovač pokušao je naći objašnjenje za neumjereni optimizam vlade. Kovač misli da ministarski zbor samo taktizira – da postavlja visok sanacijski prag (1,6 posto javnofinancijskog manjka) znajući da za dosezanje takvog cilja treba još grčevito pregovarati. A gdje se pregovara, mora se i popuštati. Od programiranog manjka (1,6 posto) do tri posto koliko tolerira EU, svojevrsni je manevarski prostor za neizbježne pregovore koji tek slijede. To nije dobro, tvrdi on. Tako se ne postupa u uvjetima kriznog menadžmenta. Pravilan je pristup da se postave krajnji realni graničnici i zatim ustraje na njima bez popuštanja. Kriza je prevelika da bi se itko smio poigravati rješenjima. Nedvojbeno je da neće biti ravnodušnih kada se u praksi sretnu Program stabilnosti, optimizam vlade i očekivanja javnosti.

U pripremi popis strateških poduzeća Braneći vladu od kritika da nema viziju o strateškim uporišnim točkama gospodarskog sustava, ministar financija Franc Križanič obznanio je da njegov resor već ima pripremljen popis strateških poduzeća. To je zasad manja skupina poduzeća važna za životni standard, te stoga ona moraju imati centar i poslovne funkcije u Sloveniji. Zasad su takve tvrtke Nova Ljubljanska banka i Zavarovalnica Triglav. Druga skupina strateški važnih poduzeća odredit će se uskoro, a obuhvatit će veći dio energetike te štajerski financijski stup što ga čine Nova kreditna banka Maribor i Zavarovalnica Maribor. Križanič je rekao da će se na strateškom popisu također naći Petrol i Krka. Strateška atribucija, inače, znači i to da poduzeće nije na prodaju strancima.

16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3614, 15. veljače 2010.

( 50.650 ha

*vijesti Valamar Sanfioru priznanje za usluge Češki turoperator Vitkovice tours dodijelio je priznanje za prvoklasne usluge u 2009. godini hotelu Valamar Sanfior u vlasništvu tvrtke Rabac koja posluje unutar turističke grupacije Valamar. Ta priznanja najboljim hotelima rezultat su procjene gostiju i spomenutog turoperatora, a u konkurenciji za 18 nagrada bilo je ukupno 220 hotela iz Hrvatske i Crne Gore. Hotelu Valamar Sanfior to je drugo takvo priznanje češkog turoperatora jer je prvo dobio 2006. godine. Suradnja Sogaza i Bluesun hotels&resorts Tvrtka Sunce Koncern potpisala je ugovor o suradnji sa Sogazom, jednom od najvećih osiguravateljskih kuća iz Rusije. Suradnja podrazumijeva smještaj i organizaciju boravka za Sogazove osiguranike u hotelima iz sastava Bluesun hotels&resorts, u sklopu programa kojim taj ruski osiguravatelj svojim korisnicima osigurava boravak u izabranim odredištima u Europi i svijetu. Ponuda uključuje program wellnessa i medicinskog wellnessa.

Maistra pomaže Kosinju i Fažani Istarska Maistra odlučila je pomoći stanovnicima poplavljenog područja Kosinjske doline u Lici te im je donirala krevete, podnice, madrace, stolove i stolce. Osim toga, donacijom potrebne opreme poslovodstvo Maistre odlučilo je pomoći i Vatrogasnoj zajednici Istarske županije u organizaciji Međunarodnog kampa vatrogasne mladeži u Fažani.

površina Lonjskog i Mokrog polja

( prije 20 godina

to je područje postalo park prirode

NOVO LICE LONJSKOG POLJA

TRADICIJSKE KUĆE U SLUŽBI TURIZMA Prostorni plan donijet će Parku prirode i drvene pristane za turističke brodove, eko kamp te uređenu biciklističku i pješačku stazu Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

utujući od Zagrereku ba prema Sisku azi ili Kutini dolazi gi se do područja Lonjskog oMokrog polja koje se proke teže uz lijevu obalu rijeke uSave. To je područje ukukpne površine 50.650 hektara prije 20 godina pro-glašeno Parkom prirodee

Prostorni plan je prihvatila Vlada, a sada se čeka odluka Sabora koji se teritorijalno većim dijelom nalazi na području Sisačko-moslavačke županije i uključuje dijelove gradova Siska, Kutine i Novske te općina Popovače, Jasenovca, Lipovljana i Velike Ludine. Manjim dijelom nalazi se na području Brodsko-posavske županije uključujući dijelove općina Stare Gradiške i Okučana. Kako bi se gospodarski valoriziralo to područje, Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, i za Lonjsko polje, kao i za neka druga hrvatska područja, obvezno je donošenje prostornog plana. “Zavod za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva kao nositelj izrade tog plana samu je izradu povjerio Zavodu za prostorno uređenje Sisačko-moslavačke županije. Plan smo izradi-

li u suradnji s relevantnim institucijama i jedinicama lokalne samouprave te zainteresiranim udrugama, a nakon ponovljene javne rasprave u njega smo uvrstili neke izmjene”, rekao nam je Zdenko Sešo, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Sisačko-moslavačke županije. Plan je nedavno prihvaćen na sjednici hrvatske vlade i upućen Saboru na usvajanje. Obnova povijesnih čardaka Uvažavajući prirodne, kulturno-povijesne vrijednosti te zaštitu prirode i okoliša Parka prirode Lonjsko polje, to je područje tematski podijeljeno na nekoliko dijelova, među kojima se ističe Jasenovac. Dio tog naselja, sukladno potrebama Ministarstva obrane, predviđen je za zonu poseb-

ne namjene. Osim obnove i unaprjeđenja prometne infrastrukture i telekomunikacija, vodoopskrbe i energetike, područje Lonjskog polja nastojat će se i dodatno turistički valorizirati. U planu je izgradnja turističkih objekata i sadržaja, posebice tradicijskih drvenih kuća. Izgradit će se i drveni pristani u naseljima na obali Save te skelni prijelazi Suvoj-Bobovac i Kratečko-Selište Sunjsko. Planira se i izgradnja eko kampa. “Za sada su dva naselja, Osekovo i Krapje, navedena kao mjesta na kojima bi se mogao smjestiti eko kamp, ali još nije definirano tko će biti investitor izgradnje. U planu je i izgradnja tzv. promatračnica po uzoru na povijesne čardake. U razgovoru smo s predstavnicima Hrvatskih voda o mogućnostima fi

Među sedam oglednih primjera Park prirode Lonjsko polje ustvari je zaštićena močvara, ramsarsko močvarno područje i važno stanište za ptice te jedno od najznačajnijih zaštićenih područja u Europi. Međunarodna unija za zaštitu prirode taj je park prirode uvrstila među sedam oglednih primjera koji predstavljaju najbolje planiranje zaštite prirode u ruralnim područjima Srednje i Istočne Europe. To je i “mješovito” područje zaštićene prirodne i kulturne baštine na kojem zajedno žive ljudi i ugrožene vrste biljaka i životinja. Lonjsko polje iznimno je ruralno područje u kojem dominiraju mala naselja uz rijeku Savu. No, očuvana priroda i kulturne vrijednosti tog prostora kao i tradicionalni način življenja predstavljaju važno rekreativno i turističko područje Zagreba, Siska, Karlovca, Kutine, ali i šire regije. ranciranja krune savskog nasipa koja će se koristiti kao biciklistička i pješačka staza kroz Park”, ističe Goran Gugić, ravnatelj Parka prirode Lonjsko polje. Govoreći o tomu kako je eko kamp namijenjen ponajprije putnicima-namjernicima koji obilaze područje Lonjskog

polja automobilom ili motorom, Sešo je naglasio kako takav kamp, uza svu potrebnu infrastrukturu poput ostalih kampova, mora zadovoljavati i određene ekološke kriterije. U planu prostornog razvitka Lonjskog polja je i obnova ratom devastiranog hotela u Jasenovcu ili izgradnja novog hotela.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3614, 15. veljače 2010.

j ( 0,05 kn mjesečno

*vijesti Prihodi SAP-a smanjeni dva posto Vodeći svjetski proizvođač poslovnog softvera SAP u Hrvatskoj je lani ostvario 63 milijuna kuna ukupnih prihoda, dva posto manje nego u 2008. Pritom su prihodi od softvera i održavanja 2009. pali za 23 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok su prihodi od konzaltinga i edukacije utrostručeni. Teškoj gospodarskoj situaciji unatoč, SAP je 2009. godine ostvario više od 80 posto predviđenih planova.

plaćalo se po kanalu i pretplatniku 2009.

NAKNADE U KAKOFONIJI

Za(m)pjevajmo jasnije Boljim kriterijima za određivanje i s umjerenim te realnim cijenama, smatraju neki kabelski koncesionari, postigla bi se veća razina naplaćenosti autorskih naknada Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

oncesionari kabelske televizije u nas ističu kako Hrvatsko društvo skladatelja - Zaštita autorskih muzičkih prava (HDS ZAMP) negira njihovu djelatnost - kabelsku distribuciju - za koju imaju dozvolu od nadležnih tijela. Naime, HDS ZAMP ih ubraja u tvrtke koje manipuliraju radio i TV signalom te produciraju vlastiti program, tj. obavljaju re-transmisiju na koju se mora plaćati autorska naknada, a u tu kategoriju, tvrde kabelski koncesionari, oni ne spadaju. Stanislav Magić, direktor tvrtke Magic Telekom, kaže kako kabelska televizija proizvodi program kao i svaka druga televizijska kuća koristeći pri tome autorska djela i nije sporno da je stoga obveznik plaćanja naknade prema zakonu. “S druge strane, djelatnost kabelskih kon-

cesionara je samo tehnička usluga distribucije programa te nikako ne može biti poistovjećena s djelatnošću kabelske televizije. Kabelska distribucija koju mi, kabelski koncesionari, činimo, po tehničkoj definiciji istovjetna je svakom zajedničkom antenskom sustavu u bilo kojoj stambenoj zgradi, a za to postoji i dokaz - nalaz sudskog vještaka za telekomunikacije”, pojašnjava Magić. Osim sporne osnove za naplatu autorskih naknada, mali kabelski koncesionari ističu i nesuglasice u visini naplate. “Nama, malim koncesionarima, distributerima sadržaja, ponuđeni su ugovori kao i velikima. Prema našim spoznajama, veliki su plaćali oko jedan posto od prihoda, dok se od nas malih traži 20 do čak 60 posto od prihoda. Ne treba posebno naglašavati kako to zapravo znači zatvaranje tvrtki”, kaže Magić. Dodaje kako se često čuje da oni koji

kritiziraju rad HDS ZAMP-a žele naštetiti vlasnicima prava - autorima. “Stvar je upravo suprotna jer bi se s boljim kriterijima za određivanje naknade i s umjerenim i realnim cijenama postigla veća razina naplaćenosti tih istih naknada. Nikako ne želim negirati pravo da se autorima naknada naplaćuje, ali prema transparentnim odredbama”, podcrtava on. Svima isti ugovori Također, i u B.netu govore kako je nesporno da svi autori raznih djela imaju pravo na naknadu svojih autorskih i drugih prava na temelju tih djela. “Osim činjenice kako je naknada koju HDS ZAMP ima pravo naplaćivati po trenutačnoj zakonskoj regulativi previsoka, javnost i sve one koji plaćaju naknadu za autorska prava trebao bi transparentno obavještavati o tome kako se koriste prikupljena sredstva, kojim su izvođačima i iz-

davačkim kućama u zemlji te naročito inozemstvu isplaćene naknade i u kojim iznosima. Uvjereni smo kako bi cijeli sustav plaćanja naknade za autorska prava bio bolji i operatorima prihvatljiviji kada bi HDS ZAMP ma-

U HDS ZAMP-u tvrde kako nije točno da veliki koncesionari plaćaju jedan posto od prihoda, a mali između 20 i 60 posto nje novca i energije trošio na angažiranje odvjetnika i pravnika, a više na postizanje vlastite transparentnosti poslovanja”, smatraju u B.netu. Naprotiv, Marina Ferić Jančić iz službe za Odnose s javnošću i međunarodne odnose HDS ZAMP-a, naglašava kako djelatnost kabelskih koncesionara

nije poistovjećena s djelatnošću kabelske televizije. Također, kaže kako nije točno da veliki plaćaju jedan posto od prihoda, a mali između 20 i 60 posto prihoda. “Svima su ponuđeni jednaki ugovori za razdoblje od 2003. do 2009. godine, koji su usuglašeni u dvogodišnjim pregovorima s kabelskim operatorima. Ugovorna ponuda naknade za glazbena prava u 2009. godini iznosila je mjesečno otprilike 0,05 kuna po kanalu i pretplatniku. Od ove godine HDS ZAMP je donio novu tarifu prema kojoj se obračun naknade više ne temelji na broju kanala već na prihodu (naknada iznosi četiri posto od prihoda ostvarenog kabelskom distribucijom) i svim koncesionarima su ponuđeni isti ugovori. To je ne samo u interesu kabelskih operatora nego i u skladu sa svjetskom i europskom praksom i preporukama Europske komisije”, zaključuje ona.

Novo poslovno rješenje iz Combisa i Microsofta Combis je prošli tjedan u suradnji s Microsoftom Hrvatska predstavio poslovno rješenje Microsoft Dynamics koje omogućuje učinkovitije upravljanje poslovnim aktivnostima. Po karakteristikama ono spada u ERP sustav (Enterprise Resource Planning) namijenjen povezanom planiranju, upravljanju i provođenju svih aktivnosti neke organizacije, od strateške do operativne razine. Većina želi prijenosno računalo Istraživanje analitičke kuće IDC Adriatics pokazalo je kako ove godine u Hrvatskoj čak 46 posto anketiranih osoba starijih od 15 godina ne namjerava kupiti novo računalo. Samo 23 posto kućnih korisnika izjasnilo se za kupnju novog osobnog računala, pri čemu ih se čak 76 posto odlučilo za nabavu prijenosnog računala. Najpoželjniji brend za koji se odlučilo 31 posto ispitanika koji ove godine namjeravaju kupiti računalo je Hewlett-Packard. Slijede Acer koji će kupiti 22 posto ispitanika, zatim Toshiba i Asus sa 18 posto te Lenovo sa 13 posto.

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3614, 15. veljače 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR STEPHEN DENNING TAJNI JEZIK LIDERSTVA Lider press

U knjizi se objašnjavaju razlozi neuspjeha tradicionalnog pristupa i otkrivaju skriveni uzorci koje koriste učinkoviti lideri u poticanju promjene. Otkriva se i kako svatko može potaknuti održiv entuzijazam u ostvarivanju cilja, čak i u neprijateljski raspoloženom okružju. Kroz koncept “narativne inteligencije” - sposobnosti razumijevanja, djelovanja i brzog reagiranja u svijetu interaktivnih odnosa - autor objašnjava zašto je to ključ najvažnijeg zadatka liderstva.

Nekretnine u Španjolskoj

Spiralni zamrzivač

Luaterra S.L., Ponteverda, Španjolska. Tvrtka se bavi poslovanjem nekretninama i nudi svoje usluge svima zainteresiranima za kupnju nekretnina u Španjolskoj. Kontakt: Francisco Luna, paco-luna@ telefonica.net, +34 627 306236.

Eco-Industrie, Cheseaux, Švicarska. Tvrtka prodaje spiralni zamrzivač. Kontakt: Eric Piatti, eco.industrie.piatti@ hispeed.ch, +41 21 7312706, +41 79 4127111. Tehnička zaštita

Zaštitna obuća

Protektor, Lubin, Poljska, www.protektorsa.pl. Tvrtka je vodeći proizvođač vojne obuće u Poljskoj, a već 64 godine proizvodi vojnu, specijalnu i radnu obuću od prirodne kože. Od 1999. godine posjeduje certifikat kvalitete ISO 9001. Tvrtka je zainteresirana za trgovinsku suradnju s hrvatskim distributerima vojne, specijalne i zaštitne obuće. Kontakt: export@protektorsa.pl, +48 81 5322231-7.

Alarm Centar, Zagreb, www.alarmcentar. hr. Tvrtka nudi tehničku zaštitu objekata sigurnosnim sustavima: alarmnim sustavima za stanove, kuće, poslovne prostore, skladišta, proizvodne pogone... te video nadzornim sustavima s mogućnošću pregledavanja putem interneta. Nudimo gotova rješenja i rješenja prema specifičnim potrebama klijenta po načelu “ključ

Strojevi za prehrambenu industriju

NAJLJEPŠA LJUBAVNA PISMA SLAVNIH MUŠKARACA Planetopija Što je ono najljepše što možete pokloniti voljenoj osobi? Reći joj da je volite. Iako ponekad škrti na riječima, muškarci znaju biti itekako nježni i romantični. To su na najljepši način pokazali slavni muškarci u svojim prekrasnim pismima - Beethoven, Mozart, Mark Twain, Gustave Flaubert, Oscar Wilde, John Keats... Pisma pokazuju kako se muškarci nisu mnogo promijenili u posljednjih 2000 godina te se u njima prepliću i strast i ljubomora, i nada i čežnja...

NATALIJA PRINCI-DUHOVIĆ OSMI GRIJEH - POSLUH Profil

Navodeći poznate primjere iz bajki koje su stoljećima oblikovale kolektivnu svijest, epizode iz povijesti i šokantne psihološke i medicinske eksperimente, autorica nam zorno približava svu stravu slijepe poslušnosti i njenih posljedica. S druge strane, podsjećajući na sudbine i poruke ljudi koji su svojim primjerima osvjetljavali razvojni put čovječanstva, upozorava koliko je individualnost i svijest o sebi presudna za dobrobit pojedinca i zajednice.

JOHN HENRY NEWMAN RAZMATRANJA O MUCI KRISTOVOJ Verbum

Poznati kršćanski duhovni pisac približava nam otajstvo Kristove muke kao središte svih čovjekovih nada i pitanja. Prodorni uvidi u nadahnutim razmatranjima otvaraju put na kojem je moguće ubrati plodove otkupljenja dozrele za ljude na drvu Križa. Kako bi čovjeka učinio svjesnim njegove stvarne veličine i konačnoga poziva, autor zdravim realizmom prikazuje svu ozbiljnost grijeha te upućuje pogled na spasenje ostvareno Kristovom žrtvom.

TATJANA DIVJAK MALE IDEJE ZA SRETNIJI ŽIVOT Naklada Ljevak

Svatko od nas susreće se s bezbroj životnih situacija od kojih mnoge percipira problematičnima. Tada je dobro čuti pravu riječ u pravo vrijeme. Izbor je vaš: možete pročitati knjigu i osjetiti nadahnuće, prepustiti se svojoj intuiciji i naći odgovor kao motivaciju za taj problem ili pak potražiti specifičan odgovor za specifično pitanje. Uvodni dio svake ideje predočava problem, a završava prijedlogom, “idejom za rješenje toga problema” - koji inspirira, a ponekad zamjenjuje i prijatelja.

Dys-Pak, Ciecierzyn, Poljska, www. dys-pak.pl. Tvrtka konstruira i proizvodi strojeve za prehrambenu industriju. Njihov najvažniji proizvod je Asepta 5000, koja služi za aseptično pakiranje tekućih i polutekućih proizvoda u sustavu bagin-box, i to sokova, pasti te koncentrata od voća i povrća. U njihovoj bogatoj ponudi su i uređaji za proizvodnju kartonskih kutija, stanice za punjenje vreća big-bag, strojevi za konfekcioniranje (primjerice šećera), kontrolne vage... Zanima ih suradnja s hrvatskim tvrtkama koje su zainteresirane za neposrednu kupnju ili posredništvo u prodaji. Kontakt: Renata Horbaczewska, info@ dys-pak.pl, +48 81 7561267,+48 508 004630.

u ruke”. Tvrtka nudi i specijalne sustave perimetarske zaštite visokorizičnih objekata ili postrojenja. Kontakt: Tomislav Šimac, tomislav@alarmcentar.hr, +385 1 3646095, +385 98 702909. Drvo i proizvodi od drva

Tersa, Osijek, www.tersa.hr. Tvrtka nudi proizvode od drva: elemente drvene ambalaže, drvenu ambalažu, palete po narudžbi, građevinsku stolariju, drvnu galanteriju, nadstrešnice, drva za ogrjev i stolarske okrajke. Kontakt: Vlado Šakić, tersa@os.t-com.hr, +385 31 355900.

Konzervirana i smrznuta hrana

Prijevoz robe

ZPOW Ziebice, Ziebice, Poljska, www. zpowziebice.com.pl. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju raznih vrsta konzerviranog i smrznutog povrća te mješavina. Posjeduju certifikat ISO:2002 i HACCAP. Zainteresirani su za suradnju s hrvatskim distributerima voća i povrća te supermarketima. Kontakt: Jowita Skora, skora@zpowziebice.com.pl, +48 74 8190991.

Makella, Velika Gorica, www.makella. hr. Tvrtka se bavi organizacijom cestovnog, zračnog, pomorskog i željezničkog transporta. Ima vozni park od šest vozila specijaliziranih za razne vrste usluga u transportu: transport na temperaturnom režimu, transport opasnog tereta i izvangabaritnih pošiljki. Kontakt: Đuro Mak, info@makella.hr, +385 1 6222427, +385 98 500550.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Tuševi

Grad Biograd na Moru nabavlja 20 tuševa na kovanice za potrebe javnih plaža Biograda na Moru. Rok dostave ponuda je 19. veljače. Master plan razvoja turizma

Dubrovačko-neretvanska županija treba izradu glavnog plana razvoja turizma. Rok dostave ponuda je 5. ožujka.

odjeću. Rok dostave ponuda je 9. ožujka. Plinomjeri

Humplin za distribuciju plina nabavlja 510 plinomjera s mjehom. Rok dostave ponuda je 19. veljače. REGIJA Reparirani toneri

Lutrija BiH nabavlja 5000 repariranih tonera. Rok dostave ponuda je 8. ožujka.

Motoristička odjeća

Sirene za uzbunjivanje

Hrvatska pošta nabavlja motorističku zaštitnu

Općina Bosanski Petrovac nabavlja sirene za

uzbunjivanje. Rok dostave ponuda je 19. veljače. Metalne arhivske police

BH Telecom, Sarajevo, nabavlja metalne police za arhivu. Rok dostave ponuda je 9. ožujka.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

www.privredni.hr Broj 3614, 15. veljače 2010.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Kupce čekaju kuće, oranice, gospodarski objekti... Industrijska nekretnina u Blatu na Korčuli, površine 8610 četvornih metara, procijenjene vrijednosti više od 17 milijuna kuna. Prodaje se na dražbi zakazanoj 22. veljače na Općinskom sudu u Korčuli, s početkom u 9 sati. Ne može se prodati za cijenu nižu od tri četvrtine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine, 1,7 milijuna kuna, a uplaćuje se na račun Suda broj 23900011300000187. Kuća u Senju, površine 493 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,43 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću, cisternu, dvorište i garažu. Ročište je zakazano za 18. veljače u 13.30 sati u Stalnoj službi u Senju Općinskog suda u Crikvenici. Nekretnina je u cijelosti u vlasništvu ovršenika i ne može se prodati za cijenu nižu od dvije trećine utvrđene vrijednosti. Osiguranje od 15.000 kuna uplaćuje se na račun Općinskog suda u Crikvenici broj 23900011300001026, poziv na broj 044-8-09. Oranica u naselju Lovrečan, Općina Zlatar Bistrica, površine 6269 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 75.000 kuna. Dražba će biti održana 22. veljače na Općinskom sudu u Zlataru, sudnica 2, s početkom u 8.30 sati. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosti 10 posto utvrđene vrijednosti. Kuća, dvor i oranica u Kapincima, Općina Sopje, površine 2400 četvornih metara, procijenjene

vrijednosti 164.133 kune. Dražba je zakazana za 22. veljače s početkom u 9 sati na Općinskom sudu u Slatini. Nekretnina se ne prodaje po cijeni nižoj od trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 16.431 kunu. Rashladna i ventilacijska oprema, procijenjene vrijednosti 100.000 kuna, prodavat će se 3. ožujka na dražbi u Glini, Žrtava Domovinskog rata 71, s početkom u 11 sati. Pokretnina se neće prodavati za cijenu nižu od trećine procijenjene vrijednosti. Ekonomsko dvorište u Šodolovcima, naselje Petrova Slatina, površine 21.789 četvornih metara, procijenjene vrijednosti više od 1,9 milijuna kuna. Nekretnina obuhvaća dvije oranice, četiri gospodarske zgrade i dvor. Dražba će biti održana 18. veljače na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10, Ovršni odjel, s početkom u 10 sati. Ne može se prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina u iznosu od 195.000 kuna treba se dati na blagajni Općinskog suda u Osijeku ili uplatiti na račun Suda broj 23900011300000419, poziv na broj odobrenja 05 1402681-2009, s naznakom “jamčevina u predmetu br.Ovr-2681/09”. Kuća u Čazmi, procijenjene vrijednosti 253.270 kuna, prodaje se na dražbi 18. veljače u 11 sati u Stalnoj službi u Čazmi Općinskog suda u Ivanić Gradu. Nekretnina u naravi predstavlja oranicu, livadu, kuću, dvije zgrade, dvor i voćnjak, ukupne površine 13.023 če-

tvorna metra. Ne može se prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto nekretnine. Stan u Karlovcu, površine 101 četvornog metra, procijenjene vrijednosti 661.141 kunu. Četverosobni stan je u Vrazovoj ulici 42H i nudit će se na dražbi 22. veljače na Općinskom sudu u Karlovcu, soba 129/I. s početkom u 8 sati. Razgledavanje će biti omogućeno 19. veljače u 9 sati, a nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od trećine procijenjene vrijednosti. Kuća u Gaju, Općina Vrbovec, procijenjene vrijednosti 330.232 kune, prodavat će se 23. veljače na Općinskom sudu u Vrbovcu, soba 15, s početkom u 8.30 sati. Nekretnina u naravi predstavlja pašnjake, oranice, šumu, kuću, zgradu i dvorište, ukupne površine 60.739 četvornih metara. Ne može se prodati za cijenu ispod trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 33.000 kuna. Razgledavanje je omogućeno 22. veljače od 13.30 do 14 sati u pratnji sudskog izvršitelja. Kuća, dvor i gospodarska zgrada u Lipiku, procijenjene vrijednosti 4,65 milijuna kuna. Dražba će se održati 22. veljače s početkom u 12 sati na Općinskom sudu Daruvar. Nekretnina je na ukupnoj površini od 2341 četvornog metra i u suvlasništvu je ovršenika u 13/14 dijela. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine koja se neće prodavati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Grčka kriza i euro dr. Uroš Dujšin

ije ovo prvi put da su Grci dužni k’o Grčka. No novina sadašnje grčke krize je u tome što je danas Grčka članica eurozone zbog čega su se pojavila strahovanja kako bi se mogla obistiniti neka ružna proročanstva još iz doba uvođenja eura. Tada se, naime, ukazivalo na to kako bi se neke rastrošne zemlje (primjerice Italija) mogle prekomjerno zadužiti i prevaliti troškove povećanih kamata ili čak financijske sanacije na štedljive zemlje (poput Njemačke). Sada, 11 godina nakon uvođenja eura kada Grčka klizi u provaliju, ta su strahovanja postala “urgentna politička pitanja” (Economist). To tim više što u institucionalnom okviru Europske monetarne unije ne postoje adekvatni zaštitni mehanizmi protiv rasipnika. Averzija prema spašavanju Nastojanje da se rasipništvo spriječi putem famoznog Pakta o stabilnosti i rastu dosad nije urodilo plodom. Isto vrijedi i za prijetnje sankcijama u obliku globa za prijestupnike, kao i za zabranu financijske sanacije iz zajedničke blagajne. No u proteklih su nekoliko mjeseci prinosi na grčke obveznice naglo odskočili od onih za njemačke papire jer su se vjerovnici s pravom počeli pitati kakvi su planovi predviđeni za spašavanje zemalja eurozone u nevolji. Što se tu može učiniti? Averzija prema spašavanju posrnulih u eurozoni je razumljiva, pa čak i ispravna: mogućnost dobivanja takve pomoći samo bi ohrabrivalo raspikuće, koji bi tako teret svojih grijeha prebacili na druge. Pri tome je Grčka naročito veliki grješnik s proračunskim deficitom od 12 po-

sto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i visokim vanjskim dugom. Iako su neke od sadašnjih teškoća nastale uslijed globalne krize, većina njih je domaćeg podrijetla. Očite manipulacije s nacionalnim računima radi prikrivanja državnog duga definitivno su pokopale povjerenje u vladu, kako na financijskom tržištu tako i kod drugih članica eurozone. Očitim strukturnim slabostima grčke privrede nitko nije poklanjao pažnju, a k tome

Grčka je veliki grješnik s proračunskim deficitom od 12 posto BDP-a i visokim vanjskim dugom je zemlja više od jednog desetljeća živjela daleko iznad svojih mogućnosti. Zbog toga je sada nužan radikalni zaokret prema štednji. Nova socijalistička vlada Georgea Papandreoua je doduše obećala da će proračunski deficit skresati na tri posto do 2012., no malo je vjerojatno da će to biti provedivo zbog snažnih otpora javnosti. Štetan kaotični moratorij No jedan kaotični moratorij bio bi štetan gotovo svima. Financijerima i vladama drugih zemalja jasno je da bi Grčku mogli slijediti i drugi: Portugal,

Irska, Španjolska i Italija, treći po redu najveći svjetski dužnik. Otuda i motiv drugih europskih zemalja da ipak pomognu. Unija bi mogla odobriti dodatnu pomoć iz strukturnih fondova; Europska investicijska banka također bi mogla uskočiti; možda bi se mogao ukalupiti i nekakav zajam Unije, ali nikako u režiji Europske središnje banke kojoj je, prema Maastrichtskom ugovoru, zabranjeno sanirati financije zemalja članica.

No da pomoć ne bi i opet odložila reforme u obliku drastičnih rezova u proračunu kao ni strukturne reforme, nju bi trebalo vezati uz stroge uvjete i naći instituciju koja bi nadgledala provedbu. Tu se sama po sebi nameće kandidatura Međunarodnog monetarnog fonda. To bi, međutim, prema mišljenju mnogih u Grčkoj i Europi bilo poniženje, kako za Grčku tako i za euro. K tome su i u strahu od nametanja preoštrih uvjeta. U načelu bi Europska komisija mogla pratiti ispunjavanje uvjeta i nametnuti uvjete. No kako je Grčka članica EU-a i eurozone, malo je vjerojatno da bi bilo koji europski čelnik mogao uvjeriti financijere kako će biti dovoljno čvrst pred političkim pritiscima i socijalnim nemirima. Uostalom, već su i Mađarska, Latvija i Rumunjska pod paskom MMF-a, pa zašto ne i Grčka?

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3614, 15. veljače 2010.

FONDOVSKA INDUSTRIJA

Trend se nastavlja Od ukupno 96 aktivnih otvorenih fondova, u siječnju ih je u plusu završilo 67, a prinosi im se kreću u rasponu od 9,72 do -6,73 posto 45, u listopadu 56), većina manje od tri posto. Za više od dva posto u minus je otišlo 11 fondova, a sedam više od četiri posto. Među 10 najuspješnijih su dionički i dva mješovita fonda, a predvodi ih OTP indeksni. Među prvih 20 se, uz dioničke, uvrstilo još šest mješovitih fondova.

Iztok Likar www.hrportfolio.com

vogodišnji siječanj je za fondove završio bolje nego u zadnja tri mjeseca 2009. Naime, nastavljen je trend od kraja prošle godine koji ukazuje na to da sve više fondova bilježi pozitivne mjesečne rezultate. Od ukupno 96

Investiranje u regiju pun pogodak Među najboljima od 66 dioničkih i mješovitih fondova su oni koji najviše investiraju u regiji, odnosno na domaćoj burzi, dok gotovo svi fondovi orijentirani na svjetska tržišta bilježe negativ-

Prinosi fondova u zadnjih 12 mjeseci kreću se u rasponu od 54,34 do -39,13 posto aktivnih otvorenih fondova, u siječnju ih je u plusu završilo 67 (u prosincu 59, u studenom 50, a u listopadu 39). Među onima koji su završili u crvenom prevladavaju dionički koji nisu orijentirani na regiju, te nekoliko mješovitih. Novčani i obve-

znički su svi ostvarili pozitivne rezultate. Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex u siječnju je porastao za 9,95 posto, dok je Crobex10 porastao za 10,84 posto, a obveznički Crobis 1,49 posto. Siječanj je već četvrti mjesec za redom u kojem fondovi

ostvaruju velike raspone u svojim rezultatima, pa se njihove mjesečne promjene kreću od 9,72 do -6,73 posto. Čak 31 fond porastao je za više od jedan posto, dok ih je 18 ostvarilo prinos veći tri posto. Palo je ukupno 39 fondova (u prosincu 36, u studenom

ne rezultate. Najveće prinose u grupi dioničkih fondova imali su OTP indeksni (9,72 posto), Raiffeisen hrvatske dionice (8,08 posto) i Erste Adriatic Equity (6,04 posto). Kod mješovitih je najveći rast ostvario Erste Balanced s mjesečnim prinosom od 5,35 posto, a slijede ga sa 4,11 odnosno 3,96 posto Raiffeisen Balanced i ICF balanced. Kod mješovitih i dioničkih fondova najveći pad od 4,30 odnosno 6,73 posto zabilježili su HPB Dynamic i Ilirika Bric. Svih 10 obvezničkih fondova je poraslo, a bilježili su prinose u ras-

ponu od 0,11 do 1,94 posto. Čak četiri obveznička fonda porasla su više od jedan posto. I novčani su fondovi tijekom siječnja porasli ostvarivši prinose od 0,09 do 0,73 posto. Najuspješniji su bili HPB Novčani (0,73 posto) i ST Cash (0,61 posto). Rast veći od 0,30 posto zabilježilo je 12 od ukupno 20 novčanih fondova. Prinosi fondova u zadnjih 12 mjeseci kreću se u rasponu od 54,34 do -39,13 posto, s time da su pozitivne rezultate ostvarila 84 fonda. Tako je za više od 10 posto porastao 41 fond, a njih 15 za više od 20 posto.

Kategorija

*najbolji rezultati prosinac 2009.

dionički

OTP indeksni

+9,72

PBZ I-Stock

+54,34

mješoviti

Erste Balanced

+5,35

OTP uravnoteženi

+26,10

obveznički

Erste Bond

+1,94

Raiffeisen Bonds

+15,97

* za razdoblje od 31.12.09. do 29.01.10.

**Najbolji rezultati u zadnjih 12 mjeseci

** za razdoblje od 29.01.09. do 29.01.10.

Izvor: www.hrportfolio.com

DUN&BRADSTREET

Vanjski dug - sve veći problem D&B predviđa da je hrvatski dug u 2009. dosegao 58,8 milijardi USD-a unatoč kreditno restriktivnoj politici

izdanju Dun& Bradstreetove mjesečne publikacije International Risk and Payment Review za tekući mjesec, Republika Hrvatska je i dalje zadržala svoj rejting DB3d, što je svrstava u zemlje s blagim rizikom poslovanja, prenosi bonitetna kuća Bonline. Rejting se nije promijenio ni jednoj državi. Kad je riječ o regiji, tu i dalje najviši rejting ima Slovenija (DB2c), a slijede Mađarska (DB3d), Albanija (DB4a), Makedonija (DB4b), Srbija (DB5a) i BiH (DB6a).

Prema D&B-jevim podacima, 24,5 posto plaćanja hrvatskih tvrtki stranim poduzećima kasnilo je više od 30 dana od ugovorenih rokova. U dogovorenom roku obavljeno je

Hrvatska je zadržala svoj rejting DB3d, što je svrstava u zemlje s blagim rizikom poslovanja 64,2 posto plaćanja, dok je 9,9 posto plaćeno sa 60 ili više dana zakašnjenja od ugovorenog roka. Više od 120 dana kasni 2,7 posto plaćanja.

Dolazak MMF-a produljio bi recesiju Uslijed kreditne krize, pritiska na tečaj i dugih

okolnosti, D&B predviđa kako će plaćanje stranim poduzećima i u daljnjem razdoblju ostati

izazov za hrvatske tvrtke. Stoga D&B i nadalje preporuča inozemnim investitorima da poslovanje s hrvatskim poduzećima osiguraju akreditivom. D&B ističe kako veliki vanjski dug pojačava izloženost vanjskim šokovima koje smo već iskusili u oporavku ekonomije posljednjih godina. Prema podacima Hrvatske narodne banke, vanjski je dug narastao na 55,9 milijardi dolara, što je za 15,1 posto više nego u 2007. godini. D&B predviđa da je dug u protekloj godini dose-

gao 58,8 milijardi dolara unatoč kreditno restriktivnoj politici. Predviđa se također da će se Vlada u kratkom vremenu morati suočiti s velikim deficitom. Ako se Vlada odluči na posudbu novca od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), morat će biti pod stand-by aranžmanom. No, dolazak MMF-a značio bi još veći fiskalni udar na državu te bi produljio recesiju. Alternativa je ponovno zaduživanje na internacionalnim financijskim tržištima, naglašavaju u D&B-ju. (V.A.)

www.privredni.hr Broj 3614, 15. veljače 2010.

ANALIZE PBZ-a

SURADNJA HBOR-a I CEB-a

Zaposlenost se i dalje strmoglavljuje

Malom i srednjem poduzetništvu 50 milijuna eura

Naše procjene o kretanju prosječne, registrirane stope nezaposlenosti ukazuju zasad na rast do razine od oko 16 posto, a na početku godine i više od 17 posto, što nas prema broju nezaposlenih otprilike vraća na 2006. godinu, kaže Ana Lokin

rend pada zaposlenosti nastavljen je i lanjskoga prosinca, i to nešto snažnijim tempom pa je na mjesečnoj razini ukupan broj zaposlenih pao za visokih jedan posto. Iako je pad zaposlenosti u prosincu uobičajen, na godišnjoj razini broj zaposlenih bio je niži za golemih 5,6 posto. U prosjeku je lani broj zaposlenih bio niži za 3,2 posto, u usporedbi sa 2008., odnosno za 49.000 ljudi, aktivno stanovništvo smanjeno je za 1,3 posto ili za 22.600 te je prosječan broj nezaposlenih porastao za nešto više od 11 posto ili za 26.400 osoba. Prosječna stopa nezaposlenosti povećana je na 14,9 posto, što je rast za 1,5 postotni bod u odnosu na 2008. godinu i blizu je razine iz 2007. godine (15,1 posto) za koju Ana Lokin, analitičarka PBZ-a očekuje da će biti premašena u ovoj godini. Kretanja na tržištu rada odvijaju se s određenim vremenskim pomakom u odnosu na trendove u poslovnim sektorima, čemu pogoduje krutost i nefleksibilnost samog tržišta rada. Stoga su potrebna najmanje jedan do

dva kvartala kako bi se pad, a tako i rast gospodarske aktivnosti odrazio na tržište rada, pojašnjava ona. Primjerice, 2007. je bila godina rekordnih stopa rasta BDP-a, dok je zaposlenost bila najviša od travnja do studenoga 2008. iako je razdoblje

U prerađivačkoj industriji izgubljeno je 17.000 radnih mjesta, u trgovini 6000, a u građevini 5000 usporavanja gospodarske aktivnosti započelo prije toga, posebice u zadnjem kvartalu pretprošle godine. Slijedom toga, kako u zadnjem tromjesečju 2009. nije došlo do preokreta trendova u realnom sektoru, očekujemo da će se pad zaposlenosti nastaviti u 2010., a što je u skladu s našim očekivanjima da ćemo i ove godine zabilježiti negativnu stopu gospodarskog rasta, kaže Ana Lokin. Kako je 17.000 radnih mjesta, što je oko polovine ukupnoga broja, izgubljen u prerađivačkoj industriji, a slijede trgovina (6000) i građevi-

na (5000) što su grane vezane ponajviše uz domaću osobnu potrošnju i investicije za koje su izvori presahnuli, rast a potom i ponovno kreiranje radnih mjesta bi u prvo vrijeme mogli potaknuti povećani izvoz i(li) investicije privatnog korporativnog sektora, koje ovise o dostupnosti izvora financiranja. Poboljšanje tek u trećem ili četvrtom kvartalu S obzirom na trenutačnu nesklonost banaka prema riziku neovisno je li riječ o građanima ili poduzećima te na činjenicu da program kreditiranja prema Vladinim mjerama za gospodarski oporavak i razvitak još nije započet i ne zna se koliko će tvrtki biti zainteresirano za Model A ili B, teško je procijeniti koliko će se sredstava plasirati temeljem toga i koji će biti učinci na gospodarstvo. Ako i pretpostavimo da će mjere pridonijeti oporavku te da će se izvoz postupno oporaviti, budući da se očekuje da će eurozona u ovoj godini zabilježiti pozitivan rast BDP-a te da bi takav preokret mogao dovesti do ranijeg ukidanja kri-

znog poreza, pozitivan zaokret na tržištu rada može se očekivati tek u trećem ili četvrtom kvartalu, kaže analitičarka PBZ-a. No, dodaje, postoje i rizici da on bude odgođen ako pad gospodarske aktivnosti u 2010. bude jači nego što se zasad očekuje, zatim da dođe u prvo vrijeme do rasta bez rasta zaposlenosti, kao i u slučaju da se trenutačni optimizam pokaže neopravdanim pa globalno gospodarstvo nakon uzleta ponovo utone u krizu (kad se ukinu mjere ekspanzivnih fiskalnih i monetarnih politika, ako se ne ukinu pravodobno...). “Naše procjene stoga o kretanju prosječne, registrirane stope nezaposlenosti ukazuju zasad na rast do razine od oko 16 posto, a na početku godine i više od 17 posto. To nas prema broju nezaposlenih otprilike vraća na 2006. pa stoga treba napomenuti da će uz niske stope rasta koje vidimo u srednjem roku, tržištu rada biti potrebne godine da se vrati na razinu najniže stope nezaposlenosti, one koju smo ostvarili sredinom 2008. godine”, zaključuje Ana Lokin. (V. A.)

roteklog su tjedna u sjedištu Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), i Imre Tarafas, viceguverner CEB-a, potpisali Okvirni ugovor o kreditu u iznosu od 50 milijuna eura. Odobrena sredstva koristit će se za financiranje novih ulaganja malog i srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj te pridonijeti jačanju njihove konkurentnosti i poticanju stvaranja novih i očuvanja postojećih radnih mjesta, priopćeno je iz HBOR-a. Malo i srednje poduzetništvo ima važnu ulogu u gospodarskom rastu Republike Hrvatske, a HBOR kroz svoje kreditne programe namijenjene tom dijelu gospodarstva omogućava njihovo srednjoročno i dugoročno fi-

nanciranje uz povoljne kamatne stope. Uz svoje aktivno sudjelovanje u provedbi Vladinih mjera za gospodarski oporavak i razvitak, HBOR nastavlja i sa svojim redovitim programima financiranja gospodarstva te je ovim ugovorom osigurao i dodatna sredstva za potporu malim i srednjim poduzetnicima. Potpisivanjem tog ugovora o kreditu dodatno je potvrđena dugogodišnja uspješna suradnja HBOR-a i CEB-a koja je započela 2001. godine, a nastavljena je potpisivanjem Okvirnog ugovora i u 2008. godini. CEB je provedbu ugovora iz 2008. godine, kojim je HBOR također pribavio 50 milijuna eura za potrebe malog i srednjeg poduzetništva, a kojima je financirano 77 projekata, ocijenio vrlo uspješnom. (V.A.)

*vijesti Zagrebačka banka: jeftiniji krediti

Zagrebačka banka od 15. veljače uvodi dodatnu povoljniju ponudu stambenih kredita, a od 1. svibnja najavljuju i smanjenje kamata na postojeće stambene kredite. Za novu ponudu stambenih kredita kamatna stopa će biti niža za 0,25 postotnih bodova i iznosit će 6,75 posto kod kredita za mlade, odnosno 7,25 posto za standardni stambeni kredit. Kad je riječ o klijentima Banke s redovitim primanjima na tekućem računu, njima će se kamatna stopa na postojeće stambene kredite smanjiti za 0,25 postotnih bodova.

SKDD: dionice teške 232,8 milijardi kuna Za 3,8 posto porasla je tržišna vrijednost 993 dionice hrvatskih tvrtki uvrštenih u Depozitorij Središnjeg klirinško depozitarnog društva tijekom siječnja, u odnosu na lanjski prosinac. Statistike SKDD-a pokazale su kako je 232,8 milijardi kuna iznosila tržišna vrijednost dionica, što je bilo za 8,6 milijardi kuna više nego koncem prosinca 2009. godine. Ujedno je u siječnju povećana tržišna vrijednost obveznica uvrštenih u Depozitorij, a smanjena tržišna vrijednost komercijalnih zapisa. S koncem siječnja tržišna vrijednost svih 1156 vrijednosnih papira depozitorija SKDD-a dosegnula je 291,9 milijardi kuna.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3614, 15. veljače 2010.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Stagnirala potražnja kratkoročnih pozajmica Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

ako je u ovome tjednu bila smjena razdoblja održavanja obvezne pričuve, na novčanom tržištu nije značajnije promijenjen odnos ponude i potražnje novca. Novo razdoblje održavanja obvezne pričuve bit će opuštenije zbog primjene odluke središnje banke o smanjenju stope obvezne pričuve sa 14 na 13 posto. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama nije rasla, dok je ponuda značajno ojačala nakon otpuštanja obvezne pričuve. Visina kamatne stope ostala je nepromijenjena, te se i dalje kre-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

1000 800

1,2 600 400 0,8 200 0

0,4

8.2.2010.

9.2.2010.

10.2.2010.

će oko 0,5 posto godišnje, odnosno oko razine kamatne stope na prekonoćni depozit u središnjoj banci. Unatoč obilnoj ponudi novca dio potražnje ostaje nepodmiren zbog izrazito niske kamatne stope uz koju dio sudio-

11.2.2010.

12.2.2010.

ponedjeljak

nika nije spreman plasirati svoje viškove likvidnosti. Novčano tržište i dalje je zasićeno viškovima likvidnosti te depozitne institucije već na početku razdoblja održavanja obvezne pričuve usmjeravaju dio sredsta-

utorak

va u središnju banku kao prekonoćni depozit. Prošloga je utorka održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija za koju je ponovno pokazan veliki interes. Ovoga puta upisivali su se samo trezorski zapisi

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

valuta

australski dolar

CAD

EUR

7.33

4,749593

kanadski dolar

USD

znula i u odnosu na vrijednost švicarskog franka, za 0,23 posto. Franak je tjedan završio s vrijednošću od 4,99 kuna. 5.44

CHF

5.00

7.32

5.40

4.99

7.31

5.36

4.98

7.30

5.32

4.97

7.29

5.28

4.96

7.28

5.24

4.95

5,110406

JPY

japanski jen (100)

6,012588

CHF

švicarski franak

4,995306

GBP

britanska funta

8,427315

USD

američki dolar

5,402364

EUR

euro

7,319123

Izvor: HNB

lar od proteklog ponedjeljka do petka bio jači 1,1 posto da bi u petak prema srednjem tečaju iznosio 5,4 kune. Kuna je blago skli-

u odnosu na kunu, euro je ojačao tek za 0,06 posto. U usporedbi s domaćom valutom američki je do-

Srednji tečaj za devize

AUD

9.2.

10.2.

11.2.

12.2.

8.2.

9.2.

10.2.

11.2.

12.2.

8.2.

9.2.

10.2.

11.2.

12.2.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Grčka grca - ulagači suzdržani ničio je porast burzovnih indeksa tijekom tjedna. Ulagači ipak strahuju od širenja dužničke krize iz Grčke, Portugala i Španjolske po cijeloj 16-čla10800

5800

FTSE 100

noj eurozoni, pa analitičari ne očekuju oporavak tržišta dok se problemi tih zemalja ne riješe. Na najvažnijim europskim tržištima rudarski 2500

Dow Jones

NASDAQ

5640

10600

2400

5480

10400

2300

5320

10200

2200

5160

10000

2100

5000

9800 8.2.

9.2.

10.2.

11.2.

12.2.

5000

2000 8.2.

9.2.

10.2.

11.2.

12.2.

8.2.

DAX

4000

5800

10500

3500

5600

10200

3000

5400

9900

2500

5200 10.2.

11.2.

12.2.

11.2.

12.2.

NIKKEI 225

6000

9.2.

10.2.

10800

4500

8.2.

9.2.

11100

6200

CAC40

četvrtak

petak

s rokom dospijeća od 364 dana. Prinosi na trezorske zapise u kunama kao i na zapise u eurima pali su u odnosu na prinose postignute na prethodnoj aukciji. Od planiranih 200 milijuna kuna upisano je 248 milijuna kuna po kamat-

Mirex blago pao Obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex proteklog je tjedna zastala s rastom i blago izgubila na vrijednosti - 0,35 posto u odnosu na tjedan ranije. U petak je vrijednost Mirexa bila blizu 146,6 bodova. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

148

146

144

142

primjena od 12. veljače 2010. 8.2.

Najava pomoći EU-a i MMF-a Grčkoj ojačala je potkraj tjedna europske indekse, no nedostatak informacija o načinu kako će im pomoći ogra-

srijeda

MIROVINSKI FONDOVI

Kuna u laganom padu Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, vrijednost eura prošloga je tjedna neznatno promijenjena

8.2.’10. - 12.2.’09.

1.2.’10. - 5.2.’09.

1,6

noj stopi od 3,49 posto. Za trezorske zapise izražene u eurima također je pokazan veliki interes. Na planirani iznos izdanja od 20 milijuna eura odaziv je bio četiri puta viši budući da su pristigle ponude u iznosu od 82,002 milijuna eura. Unatoč tome, upisano je 28,803 milijuna eura s rokom dospijeća od 364 dana uz kamatnu stopu od 3,5 posto. Ni u idućem razdoblju ne očekujemo bitnu promjenu kretanja na novčanom tržištu. Visoka ponuda novca i vrlo povoljna kratkoročna kamatna stopa pogodovat će sudionicima koji će u dnevnom trgovanju težiti uzimanju pozajmica.

9600 8.2.

9.2.

10.2.

11.2.

12.2.

8.2.

9.2.

10.2.

11.2.

12.2.

sektor predvodio je rast potaknut u petak, a rastu su pridonijeli i pozitivni poslovni rezultati kompanija poput njemačkog proizvođača čelika ThyssenKruppa i talijanske naftne kompanije Eni. Najveći dobitnici na Wall Streetu bili su također u sektorima rudarstva i energetike, a potaknut je rast cijene nafte i kovina na svjetskim tržištima. Ulagače su i preko Atlantika ohrabrile najave spasa Grčke, ali nakon najave FED-a o povlačenju stimulativnih monetarnih i kreditnih mjera, dionice su počele padati.

142 12.1.

22.1.

2.2.

11.2.

8.2.

9.2.

10.2.

11.2.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 11.2.2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) 1.1. AZ obvezni mirovinski fond 1.2. Erste Plavi obvezni mirovinski fond 1.3. PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond 1.4. Raiffeisen obvezni mirovinski fond 1.5. Mirex (*) 2. Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi 2.1. AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond 2.2. AZ profit dobrovoljni mirovinski fond 2.3. Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond 2.4. Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond 2.5. Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond 2.6. Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi 2.7. AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 2.8. AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 2.9. AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 2.10. AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 2.11. Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 2.13. Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 2.14. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 2.15. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 2.16. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 2.17. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 2.18. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar 2.19. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske 2.20. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 2.21. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile 2.22. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

147,1268 150,0611 139,5109 148,2697 146,5914

154,1832 176,4815 115,4671 126,1844 122,4605 146,6153 163,6585 160,0858 171,4516 124,2058 100,8991 107,4959 142,2635 104,1027 111,9541 148,5769 132,8281 101,7735 117,0586 107,0597 109,7545

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3614, 15. veljače 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 138,312 milijuna kuna

Dobitnik tjedna - dionica Tehnike dionička indeksa također su zabilježila pad vrijednosti. Indeks Crobex pao je za 0,25 posto te je njegova zadnja vrijednost 2145,03 boda, dok je Crobex 10 tjedan završio na 1137,06 bodova što je pad od 0,30

Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi protekloga tjedna iznosio je 114,925 milijuna kuna što je pad od 10,61 posto, a oba Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Institut građevinarstva Hrvatske d.d. Dalekovod d.d. Atlantska plovidba d.d. Ingra d.d. Ina d.d. Tehnika d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Atlantic grupa d.d. Viadukt d.d.

0,11% 8,14% 0,00% 1,02% -0,15% -1,95% 8,77% -1,59% -1,37% 8,52%

zadnja cijena 301,99 2.950,00 346,00 998,12 39,70 1.843,31 1.762,09 272,50 720,00 347,90

promet 41.661.136,87 16.578.056,75 7.307.522,97 6.010.964,81 4.681.540,99 4.422.093,14 3.725.664,67 2.526.251,32 2.341.455,50 1.679.455,98

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 114.925.625,70 kn

posto. Četirima od 10 najtrgovanijih dionica pala je vrijednost. Najviše se i proteklog tjedna trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvaren 41,661 milijun kuna prometa, a cijena joj je porasla 10 dionica s najvećim rastom cijene

za 0,11 posto te je trgovanje završila na 301,99 kuna. Dobitnik tjedna među najtrgovanijim izdanjima je dionica Tehnike koja je porasla za 8,77 posto te je tjedan

tjedna promjena

Đakovština d.d. Jadran d.d. Puljanka d.d. Elektropromet d.d. Vis d.d. Zvečevo d.d. Breza d.d. (ZIF) Chromos agro d.d. VABA d.d. Sunčani Hvar d.d.

98,59% 90,39% 40,00% 31,15% 30,39% 14,95% 13,64% 13,21% 13,00% 11,83%

zadnja cijena 16,90 40,00 70,00 40,00 29,99 115,01 25,00 300,00 67,81 32,99

promet 312.046,34 1.080,00 700,00 50.000,00 1.349,55 313.406,70 52.149,90 89.996,00 12.686,97 205.584,46

Vrijednosti udjela porasle u 51 fondu sla mu je za 3,93 posto, a slijedi ga NFD Bric s porastom od 3,82 posto. Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je fond NFD Nova Europa kojemu je vrijednost pala za 2,68 posto, a iza njega je AC Rusija s padom od 2,32 posto. Šest

mješovitih fondova zabilježilo je porast vrijednosti. Najveći porast ostvario je fond ICF Balanced kojemu je vrijednost uvećana za 2,42 posto, a slijedi ga ZB Global s porastom od 1,45 posto. Najveći pad među mješovitim fondovi-

ma imao je fond Erste Balanced. Vrijednost mu je smanjena za 1,68 posto, a slijedi ga Raiffeisen Balanced s padom od 1,04 posto. Najuspješniji obveznički fond bio je PBZ Bond fond, a novčani PBZ Dollar fond. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

od 4. do 12. veljače 2010. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn kn € € € € € kn € € kn kn € kn € kn kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn € € kn kn kn € kn kn kn kn kn € €

15,4956 51,0070 10,4824 8,2476 121,3900 93,5800 97,1700 86,7140 167,6134 67,3500 85,7600 91,4413 94,2300 94,6996 13,2410 96,0600 63,8524 41,1187 23,1049 26,3152 69,6400 52,2562 60,5800 5917,3900 82,0984 68,8065 33,9500 51,0949 6,1968 55,3900 78,2156 56,1978 398,1497 325,8746 88,0145 86,7200 272,3229 73,2900 113,6517 119,5953 102,2342 94,9328

-1,74 -0,06 -1,19 -0,78 0,83 0,03 0,07 -1,00 -1,14 -0,65 -0,66 -1,09 -1,79 -0,08 -0,14 1,31 -1,86 -2,32 0,09 3,82 -0,37 2,54 0,70 -1,01 0,59 -0,26 -0,35 -0,70 -1,52 1,11 2,52 -0,04 0,38 2,79 -0,94 -1,60 0,61 -1,54 3,93 -2,68 0,93 1,21

kn € kn € € kn

11,66 67,78 41,76 10,5 10,49 99,84

0,21 0,91 -1,76 -0,04 0 -1,88

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity Select Europe HI-growth ZB trend Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity FIMA West ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija FIMA Maximum NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa OTP Europa Plus Ilirika BRIC

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn kn kn

119,0500 138,4600 103,4100 9,7412 132,9725 151,9800 188,2495 67,0198 106,6922 115,1627 8,1400 145,5206 81,2286 52,2997 59,8800 5,9207 72,1845 104,9064

-1,68 1,45 -0,16 -0,28 2,42 -1,04 -0,33 -0,47 -0,74 0,28 0,12 -0,96 0,41 -0,07 1,27 -0,59 -0,42 -0,37

€ € € € € € € kn € €

152,9700 12,9672 134,3278 10,8198 163,7900 122,7500 122,5400 150,8900 120,2607 123,5865

-0,08 0,02 0,15 -0,02 -0,06 0,37 0,17 0,18 0,26 -0,18

kn kn € € kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn € kn €

129,4800 159,7913 137,0261 122,0400 137,1577 140,5800 135,3685 134,4900 135,6091 131,6664 122,1500 128,4441 119,8101 116,9400 113,8935 11,0031 105,3687 10,3761 101,3692 102,0400

0,07 0,06 0,06 0,09 0,19 0,09 0,03 0,06 0,06 0,08 0,25 0,09 0,14 0,09 0,08 0,08 0,06 0,07 0,06 0,10

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS KD Prvi izbor HPB Titan OTP indeksni AC G Balanced EM AC G Dynamic EM VB CROBEX10

zadnja vrijednost

tjedna promjena

2.145,03 1.137,06 97,84

-0,25% -0,30% -0,08%

završila na 1762,09 kuna uz promet od 3,725 milijuna kuna. Najviše je pala dionica Ine, za 1,95 posto, 10 dionica s najvećim padom cijene Vupik d.d. Lucidus d.d. Kreditna banka Zagreb d.d. FIMA Proprius d.d. Hoteli Makarska d.d. Jadrankamen d.d. Istraturist d.d. Adris grupa d.d.(redovna) Žitnjak d.d. Koka d.d.

te je trgovanje završila na 1843,31 kuni, a njome je trgovano u vrijednosti 4,422 milijuna kuna.

tjedna promjena -80,29% -31,03% -28,23% -25,87% -16,06% -11,18% -10,79% -9,84% -8,54% +17,38%

zadnja cijena 67,00 20,69 150,00 25,13 92,00 79,98 355,00 311,06 112,50 235,00 kn

promet 31.650,00 3.475,92 168.450,00 217.466,47 58.880,00 5.998,50 120.372,07 124.208,00 8.414,61 49.150 kn

*vijesti

INVESTICIJSKI FONDOVI

Od ukupno 96 trenutačno aktivnih fondova proteklog je tjedna 51 fond ostvario porast vrijednosti udjela. Među 18 dioničkih fondova s porastom vrijednosti najuspješniji je bio fond Aureus US Equity. Vrijednost udjela pora-

index Crobex Crobex10 Crobis

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced HPB Dynamic InterInvest Balanced C-Premium Agram Trust Allianz Portfolio

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond Select Eurobond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Select Novčani Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond InterInvest Cash VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

HPB: 300 milijuna kuna za stambene kredite Hrvatska poštanska banka priopćila je protekloga tjedna kako je za stambene kredite u ovoj godini osigurala 300 milijuna kuna, te da će ovoga tjedna predstaviti paletu konkurentnih kredita namijenjenih građanima i poduzetnicima kroz svoju novu reklamnu kampanju Domaći krediti za sve. Iz Banke je također priopćeno kako će se HPB aktivno uključiti u Vladin program za gospodarski oporavak i razvitak u sklopu kojeg će poduzetnicima odobravati sredstva za prevladavanje poteškoća uzrokovanih globalnom krizom. Operativna dobit HP-a 169 milijuna kuna Ukupan prihod Hrvatske pošte lani je iznosio oko 1,7 milijardi kuna, dok je operativna dobit dosegnula 169 milijuna kuna, prema nekonsolidiranom izvješću kompanije. Unatoč gospodarskoj krizi, uspjeli su povećati ukupne prihode za gotovo devet posto, poštanski su prihodi porasli za čak 17 posto, dok su rashodi smanjeni za četiri posto. Iako su pozitivno poslovali, ukupni rezultati bit će pod utjecajem rezultata Hrvatske poštanske banke u kojoj Hrvatske pošte imaju gotovo 41 posto udjela. HPB je prema preliminarnim podacima HNB-a prošle godine ostvario re-

kordan gubitak od 446,6 milijuna kuna. Erste banka na Facebooku Erste banka prva je od banaka na hrvatskom tržištu otvorila svoj profil na Facebooku. Posjetitelji mogu pročitati i komentirati novosti vezane uz Banku, postaviti pitanje ili se jednostavno zabaviti uz zanimljiv sadržaj koji će redovito ažurirati. Nakon početnog razdoblja prilagodbe toj društvenoj mreži, najavljuju širenje i na druge mreže sličnoga profila. Iz Banke su protekloga tjedna priopćili kako je njihov profil na Facebooku rezultat praćenja novih trendova i primjene suvremenih tehnologija u poslovanju. Poduzetnicima krediti HBOR-a za obrtna sredstva Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je HBOR-ov Program kreditiranja obrtnih sredstava namijenjen poduzetnicima radi osiguranja lakšeg pristupa kapitalu. Sredstva kredita osiguravaju poslovna banka i HBOR u omjeru 60:40. Dio kredita iz sredstava HBOR-a odobrava se korisniku uz nominalnu kamatnu stopu od četiri posto. Uvjet je da ukupan iznos svih dodijeljenih potpora koje koriste poduzetnici temeljem svih programa potpora ne prelazi 500.000 eura u razdoblju od 1. siječnja 2008. do 31. prosinca 2010.

Novo u PV prodaji! POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA cijena

135,00 kn

150,00

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV cijena

VODIª ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

VODIª ZA RAZUMIJEVANJE KU¨NOG BUDŽETA I RAªUNOVODSTVA

cijena

90,00 kn

100,00

VODIª ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA cijena

90,00 kn

100,00

90,00 kn

100,00

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

ªOVJEK I OKOLIŠ

JEZIK TIJELA

POGLED U ZVJEZDANO NEBO

cijena

107,00 kn

199,00

179,00 kn

149,00

134,00 kn

149,00

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 147 x 210 mm opseg: 192 str.

119,00

HRVATSKI DIZAJN SAD Croatian Design Now

cijena

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠ¨U

134,00 kn

RADNO VRIJEME

KRATKA POVIJEST BUDU¨NOSTI

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

315,00 kn

390,00

351,00 kn

190,00

171,00 kn

160,00

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

NLP

KRIZA, A POSLIJE?

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA

EKONOMIJA I POLITIKA PROIZVODNJE ELEKTRIªNE ENERGIJE

350,00

uvod u osobni rast i razvoj

cijena

144,00 kn

cijena

134,00 kn

21176,00 kn

23 1 40,00

170,00 kn

189,00

185,00

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 396 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 274 str.

149,00

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUªNIK drugo izdanje

cijena

269,00 kn

299,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

161,00 kn

189,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 302 str.

cijena

81,00 kn

TROJEZIªNI RJEªNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

nakladnik: TIMpress format: 120 x 200 mm opseg: 136 str.

PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rjeÊnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEªI

1138 st

593,00 kn

Teorija i praksa Synopsis

306,00kn

HRVATSKE POSEBNOSTI Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

EUROPSKO LOBIRANJE Novum

149,00kn 314,00kn

ODNOSI S JAVNOŠ¨U Teorija i praksa Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

Menadžerski pristup Synopsis

306,00kn 171,00kn

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis KREATIVNOST U ODNOSIMA S JAVNOŠ¨U HUOJ

117,00kn

PRIRUªNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠ¨U HUOJ

KOMUNIKACIJSKI PLAN

117,00kn

HUOJ

117,00kn

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

HUOJ

PRIRUªNIK ZA POLITIªKE KAMPANJE HUOJ

117,00kn

EUROPSKI MENADŽMENT

Europsko poduzeÈe u globalnoj ekonomiji Synopsis

144,00kn

STVARNA MO¨ U EU Reforma postupka odbora Novum

179,00kn

MOGU LI VAS CITIRATI? PriruÊnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

117,00kn

EU FONDOVI

VodiÊ kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

629,00kn

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJE¨A Novum

314,00kn

PLA¨E

OdreÒivanje i isplata plaÈa TIMpress

108,00kn

NOVI PRAKTIªNI VODIª KROZ EU LABIRINT 2. izdanje Novum

179,00kn

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU S komentarskim bilješkama TIMpress

90,00kn

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU

81,00kn

TIMpress

FLEKSIGURNOST

Relevantan pristup za srednju i istoÊnu Europu

genij elektrotehnike

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAªKI

659,00

90,00 kn

NIKOLA TESLA

privredni vjesnik

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeÈa

170,00 kn

ETIªKA KLOPKA

cijena

Mato KaraÊiÈ

Knjige možete naruÊiti putem: t: 01/5600 020 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

KRIZA SE PRODUBLJUJE

cijena

179,00

166,00 kn

ODNOSI S JAVNOŠ¨U

135,00kn

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

TIMpress

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

U graÒanskim, trgovaÊkim i radnim sporovima

MIRENJE TIMpress

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije

na pake

162,00 kn

180,00

nakladnik: KIGEN

ISPLATI LI SE FLEKSIBILNOST

Hrvatsko tržište rada TIMpress

108,00kn 180,00kn

enterprise europe

info

Broj 9, 15. veljače 2010.

REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA PORIN

Porinov poduzetnički inkubator Poduzetnički inkubator za proizvodne djelatnosti PIP Rujevica nalazi se na adresi Lužine 1-4 u Rijeci, a raspolaže sa 18 poslovnih, radioničkih prostora veličine od 71,5 do 774 četvorna metra. Prednost za ulazak u PIP Rujevicu imaju poduzetnici početnici sa sjedištem na području PGŽ-a, poduzetnici s proizvodnom djelatnosti ili uslužnom koja se nadovezuje na proizvodnju, postojeći poduzetnici koji prvi put ulaze u proces proizvodnje te žene poduzetnice. Radionički prostor je u prvoj godini besplatan, u drugoj se plaća1,38 eura po četvornom metru i potom svake godine raste, sve do pete godine kada iznosi 2,70 eura po četvornom metru. Zakup skladišnog prostora je 0,77 eura po četvornom metru za sve godine inkubacije. U inkubatoru trenutačno posluje 13 poduzetnika s proizvodnim te uslužnim djelatnostima koje su usko vezane uz proizvodnju.

PROJEKTIMA do gospodarskog razvoja Agenciji je cilj stvoriti što veći broj novih poduzetnika, razvijati postojeće poduzetnike te kreirati novo zapošljavanje uz poticaj novih investicija u regiji Regionalna razvojna agencija Porin je institucija nastala iz potrebe za osmišljavanjem i provedbom projekata koji potiču regionalni gospodarski razvoj. Integriranjem rada regionalnih gospodarskih subjekata te lokalnih i regionalnih institucija, promicanjem regionalnih potencijala, kao i privlačenjem stranih i domaćih ulaganja, on potiče razvoj poduzetništva, primjenu modernih tehnologija i zapošljavanje uz rast kvalitete života u Primorsko-goranskoj županiji. Provedbom projekata Agencija želi stvoriti što veći broj novih poduzetnika, razviti postojeće poduzetnike te kreirati nova radna mjesta kroz poticanje novih investicija u regiji. Osnivači agencije su Primorsko-goranska županija, koja je vlasnik 69 posto temeljnog kapitala, Grad Rijeka koji je uložio 30 posto temeljnog uloga, dok najmanji udio u vlasništvu - jedan posto - ima Privredna banka Zagreb. Regionalna razvojna agencija Porin proizašla je iz istoimenog poduzetničkog inkubatora koji je osnovan 1996. godine. Porin je vrlo brzo nadrastao aktivnosti poduzetničkog inkubatora i proširio djelokrug poslovanja prema poduzetnicima izvan inkubatora, domaćim i me-

Regionalna razvojna agencija Porin Milutina Barača 19, Hrvatska, 51000 Rijeka T +385 (0) 51 634 330 F +385 (0) 51 634 340 E rraporin@porin.hr W www.porin.hr Direktorica: Doris Sošić

njeg poduzetništva. Logična stepenica u razvoju je prerastanje u Regionalnu razvojnu agenciju (RRA) Porin u kolovozu 2004. godine.

đunarodnim institucijama postavši uz inkubator i poduzetnički centar. Potvrda uspješnog rada nagrada je za najbolji poduzetnički inkubator pod nazivom Nova dimenzija koju im je dodijelilo 2003. godine Ministarstvo obrta, malog i sred-

Regionalna razvojna agencija Porin pruža razne informacije vezane uz poduzetništvo (započinjanje poduzetničkog pothvata, pokretanje ekološke djelatnosti, pronalaženje izvora financiranja, upravljanje ljudskim resursima...). Informacije se osim u prostorijama RRA Porin mogu dobiti i na info točkama - uredima koje je osnovala RRA Porin u suradnji sa šest jedinica lokalne samouprave, u sklopu projekta Regina, zahvaljujući sredstvima EU-a iz programa CARDS. Info točke nalaze se u Klani, Novom Vinodolskom, Crikvenici, Vrbovskom i Rabu.

enterprise europe PREPORUKE EUROCHAMBRESA ŠPANJOLSKOM PREDSJEDNIŠTVU EUa

Jačanje EUROPSKE KONKURENTNOSTI u svijetu Eurochambres je španjolskom predsjedništvu Europskom unijom proporučio kako se odnositi prema tržištu, proširenju, strategiji globalne Europe, uvjetima za rast i klimatskim promjenama Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr Europske gospodarske komore okupljene u mrežu Eurochambres španjolskom predsjedništvu Europske unije uputile su svoja mišljenja o tome kako pristupiti problemima pred kojima se nalazi Europa u sljedećem razdoblju. Europske komore tijekom zadnje tri godine pratile su provedbu implementacije Direktive usluga (Service Directive). Transpozicija je trebala biti dovršena do prosinca 2009., s time da bi se u 2010. godini napravila međusobna procjena provedbe Direktive među zemljama članicama. Iz povratnih informacija koje dobiva od svojih komora članica jasno je da proces implementacije Direktive jako kasni u mnogim državama članicama, posebice njeni operativni elementi. Eurochambres preporučuje španjolskom predsjedništvu usku suradnju s Europskom komisijom te primjenu pritiska na nacionalne vlade kako bi se osiguralo implementiranje svih odredbi Direktive bez odgađanja. Prednosti za male i srednje tvrtke Španjolsko predsjedništvo bi, prema Eurochambresu, trebalo energično slijediti dogovor postignut u Vijeću o jednom

od zakonodavnih prijedloga sadržanom u SBA-u (Small Business Act) - European Private Company Statutu - koji bi, kao što je zamislio EK, trebao ponuditi značajne prednosti za mala i srednja poduzeća koja trguju ili namjeravaju trgovati unutar EU-a. Unatoč političkom proboju poboljšanog patentnog sustava postignutom u vrijeme švedskog predsjedanja EU-om, ostalo je još mnoštvo pitanja koja se moraju riješiti do konačnog paketa patenta Zajednice (Community Patent) koji će zadovoljiti sva očekivanja poslovnog svijeta. Eurochambres poziva španjolsko predsjedništvo da pronađe aranžman koji će drastično smanjiti troškove patenta za inovativne tvrtke. Eurochambres smatra da bi Predsjedništvo trebalo nastaviti zamah glede tijeka pregovora o pristupanju EU-u te nastaviti suradnju s državama kandidatkinjama i potencijalnim državama kandidatkinjama u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Također, Mreža europskih komora smatra da Predsjedništvo treba nastojati promovirati konsenzus postignut u WTO-u vezano uz multilateralne trgovinske pregovore, s ciljem sklapanja Doha Rounda 2010. godine. Španjolska treba iskoristiti prednosti svojeg povlaštenog partnerstva s Latinskom Amerikom kako bi se

zaključili sporazumi o slobodnoj trgovini sa zemljama Andskog lanca (Kolumbija, Ekvador, Peru, Bolivija i Čile) te za nastavak pregovora do zaključenja Sporazuma o pridruživanju sa Srednjom Amerikom i Mercosurom (zajedničko tržište Južne Amerike). Eurochambres poziva Španjolsku - kao domaćina sljedećeg summita EU-LAC (summit Europske unije i Latinske Amerike i Kariba) - da bude pozitivan primjer te da se pobrine da taj susret sljedećeg svibnja bude usmjeren na definira-

Preporuka španjolskom predsjedništvu: uska suradnja s EK-om kako bi se bez odgađanja implementirale sve odredbe Direktive usluga nje budućih aktivnosti. Mreža europskih komora podržava stvaranje Mediteranske unije kao unije koja će se baviti konkretnim inicijativama koje se odnose na stvarne potrebe poslovne zajednice, posebice malih i srednjih poduzeća, a traži i snažnu predanost španjolskog predsjedništva kako bi se osigurao napredak te inicijative u budućnosti. Projektom Invest Med Eurochambres i njegovi partneri iz konzorcija MedAlliance uspješno jačaju

veze i poslovne podrške organizacija u Europi i Latinske Amerike te rade na razvoju ulaganja na Mediteranu. Poticanje troškovne učinkovitosti Prijedlog EK-a pod nazivom Strategija EU 2020 trebao bi oblikovati strukturne reforme u idućih 10 godina i postaviti djelotvorne mehanizme upravljanja koji će osigurati održivi rast i konkurentnost Europe, smatraju u Eurochambresu. Ti mehanizmi trebali bi biti dobro dizajnirani kako bi poticali i osiguravali troškovnu učinkovitost. Nužno je izvući pouku iz aktualne strategije za rast i zapošljavanje koju je znatno oslabio nedostatak angažmana javnih institucija kao i drugih dionika ključnih za njenu provedbu. Predsjedništvo bi trebalo, smatra Eurochambres, razmatrati zaključke donesene u Kopenhagenu u vezi s klimatskim promjenama i postići EU dogovor. On mora osigurati poduzimanje globalnih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova bez slabljenja europske konkurentnosti, izbjegavajući curenje ugljika, te mora osigurati punu kompatibilnost s principima međunarodne trgovine. Povećanje energetske efikasnosti, posebice u malim i srednjim poduzećima, jedan je od ciljeva EU-a do 2020., što se može postići brzim i troškovno učinkovitim mjerama.

15. veljače 2010.

www.een.hr

2 3

DRAŽEN ŽGALJIĆ, RAVNATELJ HRVATSKE UDRUGE ZA PROMICANJE MEĐUOBALNOG PROMETNOG POVEZIVANJA, KOORDINATOR PROJEKTA MARCO POLO U HRVATSKOJ

Program za EKOLOŠKI promet Glavni cilj programa Marco Polo jest smanjiti opterećenje cestovnoga prometa i njegov negativni učinak na okoliš usmjeravanjem prometa s cesta na priobalnu plovidbu, željeznicu i unutarnju plovidbu Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr Europska unija pokrenula je program Marco Polo želeći smanjiti opterećenje cestovnoga prometa na okoliš jer kamioni i automobili u prometu najštetnije na njega djeluju. Rješenje leži u preusmjeravanju prometa s cesta na priobalnu plovidbu, željeznicu i unutarnju plovidbu. Koordinator tog projekta u Hrvatskoj je Dražen Žgaljić, ravnatelj Hrvatske udruge za promicanje međuobalnog prometnog povezivanja. Kako program Marco Polo pomaže rasterećivanju cestovnog prometa? - Program bespovratnim sredstvima, do maksimalno 35 posto ukupnih troškova, sufinancira konkretne prijevozne servise koji se odvijaju na području Europe. Dakle, sredstva dobivaju svi čimbenici uključeni u prijevoznički servis bez obzira je li riječ o konzorciju ili samo o jednoj tvrtki. Program jednom godišnje objavljuje natječaj za prikupljanje projektnih prijedloga te, nakon evaluacije, najuspješnije sufinancira. Kako izgleda jedan tipični projekt Marco Polo? - Marco Polo II. je podijeljen na pet grana, odnosno sufinancira pet različitih područja ili tema projekta: aktivnosti izmjene modaliteta transporta, katalizatorske aktivnosti, morske autoceste, aktivnosti izbjegavanja cestovnog preopterećenja i zajedničke obrazovne aktivnosti. Projekti koji se kandidiraju na natječaj moraju biti uključeni u jedno od tih područja. Primjerice, prijevoz koji se danas od Hrvatske do Rumunjske odvija kamionima cestovnim putem treba prebaciti na željeznicu, i to bi bio jedan od tipičnih projekata izmjene modaliteta transporta. Program u tom slučaju sufinancira do 35 posto ukupnih troškova prijevoza (organizacija, terminal, vozarina, ljudi...) te krajnjem korisniku može smanjiti cijenu prijevoza za 35 posto. Dakle, taj je servis cjenovno konkurentniji i sigurno će privući velik dio ostalog tereta na tom pravcu. Kakva su iskustva Hrvatske u tom programu? - Hrvatska je od prošle godine korisnik programa, te do sada imamo iskustva samo jednog natječaja. Iznenađujuće, prošle je godine prijavljen tek jedan projekt s hrvatskim partnerom i, nažalost, nije prošao prag financiranja.

Što je uzrok tako slabe zainteresiranosti pa tako i slabih rezultata Hrvatske u programu? Je li prijava za projekt prezahtjevna? - Ne, prijava nije zahtjevna, dapače, mnogo je jednostavnija od onih koje su potrebne za ostale programe zajednice. Teško je reći koji je uzrok. Vjerojatno

Program bespovratnim sredstvima, do 35 posto ukupnih troškova, sufinancira prijevozne servise u Europi je potrebno neko vrijeme da se poduzetnici bolje upoznaju s mogućnostima i prednostima financiranja putem Marca Pola te pokušaju i zaista se uvjere kako dokumentacija nije zahtjevna. Državne potpore su u Europi ukinute i sve je prebačeno na EU fondove. Kako se taj proces upravo odvija i u Hrvatskoj, valja vjerovati da ćemo na sljedećim natječajima imati sve više prijava.

Interes za program namjeravate potaknuti promotivnim aktivnostima u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Kako će to izgledati? - Upravo je 10. veljače u Bruxellesu predstavljen ovogodišnji natječaj i njegove karakteristike. Natječaj traje do mjeseca svibnja i kako bismo na vrijeme sve zainteresirane čimbenike informirali o tom programu, ali i potaknuli njegovo korištenje, 1. ožujka organizirat će se Info dan Marco Polo II. u HGK-u u Zagrebu s početkom u 10 sati. Poziv je upućen svim sudionicima transporta u Hrvatskoj, cestovnim prijevoznicima, agentima, špediterima, lukama, brodarima... Što će sve sudionici moći saznati na Info danu? - Taj će događaj svakom zainteresiranom dati odgovore na sva pitanja vezana za program Marco Polo. Objasnit ćemo zašto je nužno što prije uključiti se u program, te detaljno sve o programu i pripremi projektne dokumentacije – koji su

dokumenti potrebni, kako ih sastaviti i kome se obratiti za pomoć. Kako bi informacija bila potpuna, osigurali smo i sudjelovanje Michele Cariglie iz Italije koja će nam iz vlastitog iskustva reći male, ali vrijedne “trikove” koji donose dodatne bodove pri ocjenjivanju projekta. Gdje zainteresirani mogu saznati više o programu? - Sve informacije nalaze se na internet stranicama Hrvatske udruge za promicanje međuobalnog prometnog povezivanja (www.shortsea.hr) i Europske poduzetničke mreže (www.een.hr). Također, tiskana je publikacija o svim programima Zajednice, letak o Marco Polu te posebna brošura sa sažecima petnaestak uspješnih Marco Polo projekata. Hrvatska udruga za promicanje međuobalnog prometnog povezivanja je istodobno i koordinator programa te će osigurati svaku pomoć, bilo da se radi o informaciji ili o konkretnoj izradi projektne dokumentacije, pa joj se svi zainteresirani mogu obratiti.

enterprise europe

EU SUSTAINABLE ENERGY WEEK 2010.

Četvrti energetski tjedan U razdoblju od 22. do 26. ožujka održava se četvrto izdanje EU energetskog tjedna pod nazivom EU Sustainable Energy Week 2010.

Predavanje o CIP financijskim instrumentima Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva organiziraju 3. ožujka predavanje Financijski instrumenti unutar programa CIP. Predavač će biti Gunnar B. Mai iz Europskog investicijskog fonda, koji će predstaviti taj program i mogućnosti prijave. Uz njega, sudjelovat će i predstavnik neke od financijskih institucija intermedijara, koji će govoriti o svojim iskustvima prijave i sudjelovanja u programu. Predavanje je namijenjeno financijskim institucijama (banke, venture capital fon-

dovi) koje bi se mogle prijaviti na taj natječaj, inače otvoren cijele godine. Natječajem se, pojednostavljeno, pod određenim uvjetima daje novac financijskim institucijama koje taj novac plasiraju u mala i srednja poduzeća. Zasad nema informacija da se neka hrvatska institucija javila na taj natječaj. Zainteresirane financijske institucije uskoro će moći naći detaljnije informacije o događanju na stranicama Europske poduzetničke mreže Hrvatske www.een. hr. Kontakt osoba u Europskoj poduzetničkoj mreži za ovo događanje je Iva Jandriček (ijandricek@hgk.hr).

Energetski tjedan glavni je godišnji događaj Kampanje za energetski održivu Europu koja ima svrhu pridonijeti energetskim političkim ciljevima Europske unije u području obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, čistijeg transporta i alternativnih goriva te je referentna točka za pitanja održive energije u Europi. Energetski tjedan održava se u organizaciji Europske komisije – Opće uprave za energiju i transport, Europske agencije za konkurentnost i inovacije, europskih institucija koje su glavni akteri u području energetike te privatnih tvrtki. Do sada je u organizaciji više od 100 događanja u Bruxellesu i diljem Europe, a očekuje ih se puno više. Registracija za događanja u Energetskom tjednu je otvorena, a svatko tko se želi prijaviti treba posjetiti internet stranicu Energetskog tjedna te se registrirati za konferenciju, radionice ili ostala događanja.

Mnoštvo događanja, radionica, umrežavanja i sastanaka s više od 3000 sudionika bit će organizirano u Bruxellesu u razdoblju od 23. do 25. ožujka 2010. godine. Osim u Bruxellesu, diljem Europe, pa i kod nas u Hrvatskoj, održat će se energetski dani u sklopu kojih se na lokalnoj razini organiziraju različita događanja. Njihov je cilj povećanje energetske učinkovitosti te poticanje šire uporabe obnovljivih izvora energije. Informacije i popis svih događanja po zemljama te registraciju za pojedina događanja možete dobiti na internet stranicama energetskog tjedna www. eusew.eu.

EU program u području neformalnog učenja

Mladi djelu Mladinana djelu

Cilj Programa je poticanje osjećaja europskog građanstva, solidarnosti i tolerancije među mladim Europljanima. Za sudjelovanje Hrvatske u njemu osigurano je 3,2 milijuna kuna Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

đanima Republike Hrvatske financinosti dostupne građanima raju se iz europskih fondova.

Agencija za mobilnost i programe Europske unije objavila je poziv na natječaj za sudjelovanje u programu Mladi na djelu za 2010. godinu na svojim mrežnim stranicama.

Taj program Europske komisije usmjeren je na sve mlade osobe od 13 do 30 godina i organizacije mladih u području neformalnog i informalnog obrazovanja. Pokriva razdoblje od 2007. do 2013. godine, a za njegovu je provedbu predviđen ukupan proračun od 885 milijuna eura na europskoj razini.

Taj je program namijenjen udrugama mladih i za mlade, javnim tijelima te neformalnim skupinama mladih, a nudi razne mogućnosti - razmjene i inicijative mladih, provedbu konkretnih projekata povezanih s demokratskim procesima i procesima donošenja odluka, volontiranje, studijske posjete, stažiranja u području neformalnog obrazovanja, umrežavanja i ostvarivanja partnerstava s organizacijama izvan Hrvatske te organizaciju različitih seminara i osposobljavanja. Te aktiv-

Nadopuna formalnom obrazovanju Cilj Programa je poticanje osjećaja europskog građanstva, solidarnosti i tolerancije među mladim Europljanima te uključivanje mladih u stvaranje budućnosti Europske unije. Program predstavlja ključni instrument za neformalno i informalno učenje (učenje kroz svakodnevne aktivnosti, učenje uz rad, samostalno uče-

nje, učenje kroz druženje, čitanje, volontiranje...) mladih s europskom dimenzijom. Aktivnosti neformalnog i informalnog učenja iz programa Mladi na djelu nadopuna su formalnom obrazovanju i sustavu osposobljavanja. Sveukupna sredstva namijenjena projektima iz Hrvatske u 2010. godini iznose 3.186.760,60 kuna te će se putem javnog natječaja dodjeljivati prema uvjetima natječaja. Svi zainteresirani za provedbu tih aktivnosti u Hrvatskoj, bez obzira radilo se o udruzi, neformalnoj skupini mladih ili pak o lokalnom ili regionalnom javnom tijelu, mogu prijaviti projekt direktno Agenciji za mobilnost i programe Europske unije za projekte koje bi organizirali u Republici Hrvatskoj (www.mobilnost.hr).

15. veljače 2010.

www.een.hr

4 5

EU FINANCIJSKI REGULATOR

TROSTRUKE kočnice protiv trostrukog nadzora Trostruki nadzor sigurnosti financijskog sustava, koji treba spriječiti ponavljanje slučaja propasti banaka, u praksi omogućava svakoj zemlji članici osporavanje njihovih odluka, i to na tri razine Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be Nakon što se urušila američka investicijska banka Lehman Brothers, članice Europske unije s različlitim su intenzitetom entuzijazma odlučile unijeti više nadzora u sustav i taj nadzor podići na razinu zajednice 27 država. Finale pokušaja počeo je odlukom Ecofina, Vijeća ministara financija i gospodarstava, o osnivanju triju nadzornih tijela, triju “pasa čuvara” financijskog sustava, kako su opisani. Budući da se dogovaralo na skliskom terenu parcijalnih nacionalnih a negdje i korporativnih interesa te pomirivalo različite poslovne kulture i prakse, iskovan je kompromis koji je zadovoljio “i London i Pariz”, a ideja o nadzoru je razvodnjena do mjere da će države članice moći dovesti u pitanje odluku bilo kojeg od tri čuvara (European Banking Authority, European Insurance and Occupational Pensions Authority i European Securities and Markets Authority). Kompliciran mehanizam Politički je kompromis ustanovio kompliciran mehanizam prema kojem se dnevna kontrola financijskih institucija ostav-

lja domaćim regulatorima, a tri nova, europska, zadužena su za arbitriranje u sporovima, koordinaciju akcija i unaprjeđivanje kompletne strukture kvalitetnijeg, efikasnijeg nadzora banaka te tržišta osiguranja i vrijednosnih papira. Nakon petosatnog pregovaračkog natezanja Ecofin je postigao dogovor kojim se državama članicama EU-a osigurava opcija

Europski parlament već je dao do znanja kako nije zadovoljan Ecofinovim kompromisom trostrukih kočnica. U financijskoj krizi države se mogu žaliti Europskom sudu ne slože li se s odlukom triju nadzornih institucija, što su Britanci, najveći protivnici koordiniranog nadzora poslovanja financijskog sektora promptno proglasili “opcijom veta”. Nezadovoljne države prije toga mogu odaslati pritužbe Vijeću ministara (Ecofinu) sa zahtjevom o suspenziji odluke nadzornog tijela. Zahtjev treba biti argumentiran i prolazi natpolovičnom većinom trenutačno 14 članica, a s ulaskom Hrvatske u EU tražit će se16 glasova. Europska je komisija predlagala ozbiljniju kvalificiranu većinu, no

to je otpalo te se svaka odluka budućeg regulatora, ne bude li po volji države na koju se odnosi, odbacuje sa 14 glasova. Obična a ne kvalificirana većina znači korištenje zakulisne trgovine, lobiranja kod partnerskih država i onog tipičnog unutar-EU-ropskog vraćanja usluge za uslugu. U slučaju da je članica i dalje nezadovoljna, ostaje joj postavljanje pitanja na dnevni red liderskog summita EU-a. Europska je komisija izgubila bitku u dijelu odlučivanja o tome na kojoj je instituciji EU-a zadatak alarmiranja u slučaju pojave krize. Odgovornost za uzbunjivanje pada na Vijeće, osnaženo stupanjem na snagu Lisabonskog sporazuma. Kompromis o kompromisu Uvertira u odluku Ecofina došla je u vidu susjedskog podbadanja “tko je što jamio” u raspodjeli portfelja u Europskoj komisiji – ulje na vatru dolio je francuski predsjednik primjedbom da se njegova zemlja izborila za značajnog povjerenika za unutarnje tržište preveslavši Veliku Britaniju, što je na Otoku, uglavnom iz razloga pripreme za predizbornu kampanju, dočekano na noževe. Stoga su britanski predstavnici svojoj javnosti morali po svaku cijenu prodati priču kako će “obraniti londonski City” od

bilo kakvih pokušaja zadiranja u suverenitet države. Tabloidni pristup ozbiljnoj temi razvio se do neslućenih granica i u njemu je malo tko čuo zdravorazumske izjave londonskih bankara koji kažu kako će u Londonu ostati radi poreznog sustava, a ne bježati zbog eventualnog europskog zadiranja u nadzor rada. O količini spina najbolje govore dvije posve oprečne izjave ministara; britanski je Alistair Darling ustvrdio kako je izborena opcija veta budući da “primarna odgovornost za regulaciju i dalje ostaje na nacionalnim regulatorima te se ništa nije promijenilo”, dok je njegova francuska kolegica Christine Lagard taj isti komprimis opisala kao “ulazak u proces stvaranja pravog regulatora u EU-u”. Zanimljivo je da je Europski parlament, koji će u usvajanju novog okvira nadzora imati završnu riječ, već dao do znanja kako nije zadovoljan Ecofinovim kompromisom. “Ministri financija krenuli su u pogrešnom pravcu”, ističu službena priopćenja koja su oko jednakog stava okupila ideološki oprečne parlamentarne skupine narodnjaka, liberala i zelenih. Procjenjuje se da će kompromis o komprimisu, sada kovan između Parlamenta i Vijeća, biti dostignut do sredine iduće godine.

enterprise europe

EU EU NATJEČAJI NATJEČAJI

Pregled aktualnih EU natječaja kojima se traži nabava robe, pružanje usluga i obavljanje radova u okviru EU programa u kojima može sudjelovati Republika Hrvatska. Natječaji su ponajprije namijenjeni tvrtkama koje žele poslovati u Hrvatskoj i ostalim zemljama korisnicama EU programa. Detaljnije informacije o natječajima i potrebnoj dokumentaciji potražite na www.safu.hr. Dijelovi za željeznicu Chemins de fer fédéraux suisses CFF division voyageurs, Bern, Švicarska, traži nabavu dijelova za lokomotive i tramvaje te sustave za kontrolu prometa na željeznicama. Natječaj je otvoren do 20. veljače, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Chemins de fer fédéraux suisses CFF division voyageurs, Wylerstrasse 123/125, Attn: M. Marcel Auer, 3000 Berne 65, Švicarska, ili na email adresu marcel.auer@sbb.ch. Više podataka o nadmetanju na www. simap. ch/shabforms/servlet/web/Document Search?NOTICE_NR=438463. Fotokopirni uređaji Tromsø kommune, Tromsø, Norveška, traži nabavu fotokopirnih uređaja. Natječaj je otvoren do 18. veljače, a prija-

ve na norveškom jeziku predaju se na e-mail adresu stig.arve.nordby@tromso. kommune.no. Više podataka o nadmetanju na www.doffin.no/search/Search_ AuthProfile.aspx?ID=AA6309.

Namještaj za laboratorije Rikiskaup, Reykjavik, Island, traži nabavu namještaja za laboratorije Islandskog

sveučilišta. Natječaj je otvoren do 25. veljače, a prijave na islandskom ili engleskom jeziku predaju se na Rikiskaup, Attn: Sveinsdottir, 105 Reykjavik, Island, ili e-mail adresu utbod@rikiskaup.is. Više podataka o nadmetanju na www. rikiskaup.is. Obnova cesta Europska banka za obnovu i razvoj raspisuje natječaj za izvođače na obnovi cesta u Bosni i Hercegovini. Natječaj je otvoren do 22. ožujka, a prijave se predaju na Mr. Ljubo Pravdic, direktor JP Direkcija cesta Federacije Bosne i Hercegovine, Terezija 54, 71000 Sarajevo,

Bosna i Hercegovina, e-mail: fdc_proj@ bih.net.ba. Više podataka o natječaju može se dobiti na istoj adresi.

-Bus.de. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi te na adresi www.Kroiss-Bus. de.

Elektroničke informacijske ploče Stadtwerke München, München, Njemačka, traži nabavu elektroničkih informacijskih ploča. Prijave na njemačkom jeziku predaju se do 22. veljače, na Stadtwerke München GmbH, Emmy-Noether-Straße 2, Contact: Einkauf, Zi. B 3.08, Attn: Fr. Falk, 80992 München, Deutschland. Više podataka o nadmetanju moguće je dobiti na istoj adresi.

Osiguranje od požara TETs Maritsa iztok 2, Kovačevo, Bugarska, traži uslugu osiguranja od požara. Natječaj je otvoren do 22. veljače, a prijave na bugarskom jeziku predaju se na TETs Maritsa iztok 2 EAD, Obl. St. Zagora, Contact: Sotir Sotirov-FSO, Diyan Dimitrov-TO, Attn: Glaven schetovoditel, Targovski otdel, 6265 Kovachevo, Bulgaria, ili na e-mail: d.dimitrov@tpp2.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Instalacija grijača Energetika Ljubljana, Ljubljana, Slovenija, traži uslugu instalacije grijača vode. Natječaj je otvoren do 31. ožujka, a prijave na slovenskom jeziku predaju se na Javno podjetje Energetika Ljubljana, Verovškova 62, Attn: Srečko Trunkelj, SI1000 Ljubljana, Slovenija, ili na e-mail: srecko.trunkelj@energetika-lj.si. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Niskopodni autobusi Stadtverkehr Rosenheim GmbH, Rosenheim, Njemačka, traži nabavu niskopodnih autobusa. Natječaj je otvoren do 7. ožujka, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Geschaeftsleitung@Kroiss

Uklanjanje azbesta SNCF - direction des achats, Lyon, Francuska, traži uslugu uklanjanja azbesta. Natječaj je otvoren do 26. veljače, a prijave na francuskom jeziku predaju se na NCF - direction des achats, 29 rue Waldeck-Rousseau, Contact: A-DDSN-RH/ CO-REV-recyclage et valorisation, Attn: Patrice Longis, 69476 Lyon Cedex 06, France, ili na e-mail: patrice.longis@ sncf.fr. Više podataka o nadmetanju na www.sncf.fr Ovi i drugi natječaji mogu se naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije http://ted.europa.eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-aIZ EU-a POSLOVNE PONUEDE Na našoj internetskoj stranici www. een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Uz to možete i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu ispunjavanjem obrasca koji se nalazi na našoj internet stranici. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na een@ hgk.hr kako bismo vam mogli dostaviti puni profil tražene tvrtke. Budući da se ponude objavljuju pod šiframa, potrebno je upisati broj šifre ponude za koju ste zainteresirani, te poslati upit. ELEKTRONSKE VAGE, SKENERI Srbijanska tvrtka za proizvodnju elektronskih vaga, fiskalnih brojača, POS sustava i bar-kod skenera, traži distributere za svoje proizvode na tržištu Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. (20091208036) OBRADA DRVA Poljska tvrtka specijalizirana za obradu drva, uključujući proizvodnju drvenih proizvoda i usluge na drvenariji, zainteresirana je za potpisivanje ugovora o suradnji i htjela bi postati podugovaratelj za inozemne tvrtke. Tvrtka također traži

trgovačke posrednike za prodaju svojih proizvoda u inozemstvu. Poželjni su zastupnici i distributeri s utvrđenim distribucijskim mrežama. (20090901015)

PALETE Turska tvrtka za proizvodnju drvenih paleta traži uvoznike za svoje proizvode. (20090624003) METAL Rumunjska tvrtka specijalizirana za proizvodnju metalnih proizvoda traži trgovinske posrednike i partnere za podugovaranje. (20100201036)

zi je za distributerima (uređaja i kozmetičkih proizvoda) u različitim zemljama. (20100111033)

POLJOPRIVREDNI STROJEVI Talijanska tvrtka specijalizirana za dizajniranje i proizvodnju strojeva za poljoprivredno-prehrambeni sektor traži distributere i nudi ugovore za proizvodnju, istraživanje i razvoj te sporazume o licenciranju. (20091027011) BOJE I PREMAZI Vodeći španjolski proizvođač boja, premaza, punila, alata i svih materijala koji se odnose na industriju boja i premaza, traži partnere za komercijalnu suradnju (distributere, uvoznike i trgovce na veliko). (20090929019)

TEKSTIL Rumunjska tvrtka, vodeća u proizvodnji visokokvalitetnih proizvoda sve vrste odjeće (osim donjeg rublja), u potrazi je za recipročnom proizvodnjom i nudi podugovaranje potencijalnom partneru. Tvrtka također nudi analize i testove tekstila u skladu s međunarodnim normama i standardima (čvrstoća vlakna, klizanje šava, habanje, trajnost boje pod utjecajem vode, morske vode, znojenja, trljanja, vrućeg prešanja, umjetnog svjetla, pranja, gustoće). (20100126048)

UMJETNO GNOJIVO Talijanska tvrtka koja djeluje u području poljoprivrede želi predstaviti tržištu svoj inovativni proizvod - umjetno gnojivo s produljenim otpuštanjem. Tvrtka je u potrazi za trgovačkim posrednicima te je otvorena i za recipročnu proizvodnju i outsourcing ugovore. (20090826024)

KOZMETIKA Francuska tvrtka, stručnjak za kozmetičke proizvode za profesionalce, u potra-

STROJEVI Češka tvrtka specijalizirana za proizvodnju alata za prešanje, strojeva za prera-

du papira, drvoprerađivačku industriju te za prešanje metalnih komponenti, traži trgovačke posrednike i nudi podugovaranje. (20091006010)

ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA Tvrtka iz Srbije, specijalizirana za istraživanje tržišta i medija, nudi svoje usluge stranim tvrtkama koje planiraju započeti poslovanje u Srbiji i trebaju informacije o srbijanskom tržištu, navikama potrošača, medijskim mogućnostima u Srbiji... Tvrtka je zainteresirana za zajedničko ulaganje (joint venture) s potencijalnim stranim partnerima te također nudi svoje usluge kao lokalni distributer TV programa. (20100122036) RECIKLIRANJE Mađarska tvrtka specijalizirana u području recikliranja plastičnog otpada traži trgovačke posrednike i tvrtke iz susjednih zemalja koje bi kupile njihov otpad za recikliranje. (20100122023) TKANINE Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju gotovih tkanih materijala i pletiva (uključujući samt) i proizvodnju obojene pređe u potrazi je za distributerima i zajedničkom proizvodnjom. (20100121034)

15. veljače 2010.

www.een.hr

6 7

Najave poslovnih susreta Veljača 17. veljače - BioFach 2010, Nürnberg (Njemačka) - Organska hrana i fair trade proizvodi 21. veljače - B2B Lounge Fish International 2010, Bremen (Njemačka) - Riba i plodovi mora 23. veljače - MicroMountains Innovation Forum, Villingen-Schwenningen (Njemačka) - Forum mikrotehnologije Ožujak 1. ožujka - Marco Polo info dan, Zagreb 2. ožujka - Future Match 2010, Hannover (Njemačka) - Informacijska i komunikacijska tehnologija 3. ožujka - Seminar CIP EIP za Financijske instrumente, Zagreb - Enex 2010, Kielce (Poljska) - Međunarodni poslovni razgovori na temu obnovljivih izvora energije 4. ožujka - Successful R&D in Europe Networking Event 2010, Düsseldorf (Njemačka) - ICT sektor, energija i nanotehnologije, proizvodne tehnologije - Inovativna radionica Nove tehnologije pakiranja i poslovni susreti Prehrambena tehnologija i tehnologija pakiranja hrane na međunarodnom sajmu Salima, Brno (Češka Republika) 5. ožujka - Tourism@Gast, Split - Međunarodni poslovni razgovori na temu turizma - ExpoEnergy 2010, Wels (Austrija), najveći sajam u Europi na temu uštede energije 9.-10. ožujka - Sastanak Nadzornog odbora za EEN, Bruxelles

19.-20. ožujka - EBFRES Konferencija na temu obnovljivih izvora energije, Zadar 25. ožujka - Value for Food, Foggia (Italija) - Poljoprivredno-prehrambeni sektor - Brokerage event MEGRA na temu graditeljstva, Maribor, Slovenija Travanj 9. travnja - Tourism 2010, Kielce (Poljska)- Međunarodni poslovni razgovori na temu turizma 13. travnja - Expo Energy, Sofia (Bugarska) - Poslovni susreti na temu transfera tehnologije u sektoru energetike Svibanj 3. svibnja - Pro’Energy 2010, (Derbi International Conference), Perpignan (Francuska) - Tehnološki poslovni susreti na temu obnovljive energije i ekološke gradnje 5.-6. svibnja - Hrvatsko-mađarski forum zaštite okoliša, Budimpešta 6. svibnja - B2B@BalticFuture 2010, Rostock (Njemačka) - Sajam brodogradnje, energije vjetra, pomorske tehnologije i industrije 11. svibnja - Autostrada-Polska, Kielce (Poljska) - Poslovni susreti na temu cestogradnje, prometnog inženjeringa i cestovne sigurnosti 25. svibnja-1. lipnja - SME Week Lipanj 6. lipnja - 8th Health&Food Days, La Rochelle (Francuska) - Poslovni susreti na temu prehrambene industrije

Bavite se prevozništvom, agent ste, špediter ili veliki proizvođač?

POSTANITE KONKURENTNIJI UZ POMOĆ EU SREDSTAVA Prebacite vožnju tereta s ceste na željeznicu, priobalnu plovidbu ili unutarnju plovidbu - predajte projekt u okviru programa Marco Polo, a Europska unija nadoknadit će vam 35% troškova.

Sve saznajte na info danu 01. ožujka 2010. u 10 sati Hrvatska gospodarska komora, Rooseveltov trg 2, Zagreb

Više informacija o događanju i prijavi na www.een.hr

Ideatorska večer 2010. godine

Kreativnost, znanost, inventivnost Kreativnost, znanost, inventivnost i poslovanje poslovanje najednom jednom mjestu mjestu Krešimir Sočković U organizaciji Društva inovatora Sigma i uz potporu Gradske skupštine Grada Zagreba i Udruge inovatora Hrvatske te partnerstvo Hrvatske gospodarske komore-Enterprise Europe Network, Hrvatskog instituta za tehnologiju HIT, Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske BICRO, Veleučilišta VERN, Coca-Cole HBC Hrvatska, Studija MNC, M2 Euro Grupe, Promovisa i Udruge inovatora Hrvatske, u petak, 19. veljače, u Starogradskoj vijećnici Skupštine Grada Zagreba, Sv. Ćirila i Metoda 5, s početkom u 18 sati održat će se Ideatorska večer 2010. godine pod nazivom Kreativnost, znanost, inventivnost i poslovanje na jednom mjestu. U sklopu večeri, HGK-EEN i partnerske institucije primit će Povelju za istaknuti doprinos razvoju tog projekta. Naziv Ideator je oznaka objedinjenog kreativnog, znanstvenog, inventivnog i poslovnog stvaralaštva. Projekt Idea-

tor osmišljen je kao najveći nacionalni projekt objedinjenog razvoja i aktivnog podupiranja kreativnosti, znanosti, inventivnosti i poslovanja u području razvoja obrazovanja, energetike, energetske efikasnosti, zaštite okoliša, turizma, poljoprivrede, prehrambene industrije, društvene odgovornosti i održivog razvoja u Republici Hrvatskoj. I godišnje nagrade Dobitnicima nagrade Ideator, uz pomoć stručnjaka i privrednika, bit će omogućeno da svoje ideje razviju do komercijalne faze na lokalnoj ili nacionalno-međunarodnoj razini. Osim nagrade raspisat će se i natječaj za dodjelu godišnje nagrade koja će se odnositi na samo pet ključnih kategorija za 2010. godinu: 1. Mjere i postupci za ublažavanje gospodarske krize, 2. Mjere i postupci za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, 3. Mjere i postupci za proizvodno jačanje gospodarstva Republike Hrvatske, 4. Mjere i postupci za učinkovito korištenje pretpristupnih fondova Europske unije i 5. Mjere

i postupci za smanjenje troškova lokalne uprave. Godišnja nagrada Ideator predstavlja prvu nagradu za objedinjeno stvaralaštvo u području razvoja obrazovanja, energetike, energetske efikasnosti, zaštite okoliša, turizma, poljoprivrede, prehrambene industrije, društvene odgovornosti i održivog razvoja. Javni natječaj bit će podijeljen u dvije kategorije i u devet potkategorija za svaku kategoriju. Natječaj će biti otvoren ukupno osam mjeseci i omogućit će uvid u stanje za daljnji razvoj obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva te gospodarstva Republike Hrvatske u cjelini. Uz prisustvo i partnersku suradnju brojnih predstavnika obrta, malih i srednjih poduzeća, velikih privatnih i državnih poduzeća, udruga, sveučilišnih profesora, gradskih i državnih institucija, cilj projekta je povezati kreativnost, znanost, studije, inovacije i poslovanje u jedinstvenu cjelinu na razini cijele zemlje.

enterprise europe

15. veljače 2010.

EEN BUGARSKA

Prva pomoć u traženju PARTNERA i TEHNOLOGIJE Bugarska poduzetnička mreža tamošnjim tvrtkama najviše pomaže u izlasku na međunarodno i zajedničko europsko tržište. Najveći interes bugarske tvrtke imaju za transfer tehnologija, a s hrvatskim tvrtkama žele surađivati

Članovi konzorcija: Applied Research and Communications Fund - koordinator konzorcija 5, Alexander Zhendov, 1113 Sofia arc@online.bg; angel.milev@online.bg; daniela.tchonkova@online.bg, www. arcfund.net Bulgarian Industrial Association - Union Of Bulgarian Business 16 -20 Alabin, 1000 Sofia branimir@bia-bg.com, www.bia-bg.com Centre for Innovations of The Bulgarian Academy of Sciences 10, Acad. G. Bonchev, 1113 Sofia stoynov@bas.bg ; v_stanchev@bas.bg www.bas.bg/ci/

Enterprise Europe Network u Bugarskoj pruža usluge malim i srednjim tvrtkama, istraživačkim organizacijama, komorama i udruženjima poduzetnika te klasterima, no otvoreni su i prema pojedincima inovatorima, poduzetnicima, nevladinim organizacijama i posredničkim organizacijama koje pomažu malim i srednjim poduzetnicima te državnim institucijama. EEN Bugarska nudi svojim korisnicima integrirane poslovne informacije i savjetovanje malim i srednjim tvrtkama u području integracije poslovanja na europskom tržištu. Isto tako, informira ih o natječajima i nabavama kao i certificiranju roba, carinskim zahtjevima i procedurama sudjelovanja u nabavama i natječajima, eko kriterijima za robe, CE markicama i pitanjama trenutačnih politika, kao i prihvaćanju novih politika namijenjenih malim i srednjim poduzećima u području prekogranične i međunarodne suradnje.

”Dajemo podršku malim i srednjim poduzećima u pronalaženju partnera iz javnog i privatnog sektora, te pomažemo pri transferu tehnologija i inovacija, kao i pri komercijalizaciji rezultata istraživanja i razvoja”, ističe koordinator bugarske poduzetničke mreže Angel Milev. ”Spajanjem poduzeća sa svih strana Europe transferiramo inovativne proizvode i procese, pomažemo u pronalaženju partnera u tehnologiji i poslovanju i radimo na osnivanju visokotehnoloških joint venturea”, dodaje Milev. Interes za širenje poslovanja Kao i druge poduzetničke mreže i u suradnji s njima bugarski EEN organizira i promociju inicijativa, politika, programa i procedura kojima se dobiva financijska pomoć, a istodobno savjetuje u pripremi projektnih zahtjeva za strukturne fondove Europske unije kao i glede Sedmog okvirnog programa, Nacionalnog inova-

Robna razmjena Hrvatske i Bugarske

Hrvatska je u 2008. godini uvezla robe iz Bugarske u vrijednosti 176 milijuna američkih dolara. U isto vrijeme hrvatske tvrtke izvezle su u tu zemlju robe u vrijednosti 81 milijuna dolara. Iz Bugarske najviše uvozimo naftu i njene prerađevine, poljoprivredne strojeve i

električne transformatore, a izvozimo kemijske i prehrambene proizvode. Prema procjenama stručnjaka, velike potencijale tvrtke iz dvije države imaju u suradnji na području turizma, energetike, kemijske i petrokemijske industrije, metaloprerađivačke industrije, elektroindustrije i farmaceutske industrije, posebice u proizvodnji lijekova i preparata za humanu i veterinarsku medicinu, te preparata za zaštitu bilja. Suradnja je moguća i u graditeljstvu, posebice niskogradnji, prehrambeno-poljoprivrednom sektoru te investiranjima u slobodne zone u Hrvatskoj i Bugarskoj.

cijskog fonda i drugih izvora financiranja. ”Većina naših klijenata zainteresirana je za širenje svog biznisa u inozemstvo, pronalaženje partnera za tehnologijsku suradnju ili generalno izlazak na međunarodno tržište. Upravo zato vrlo su zainteresirani za lokalne i EU programe i fondove, za tehnologiju i poslovnu suradnju”, naglašava Milev. Bugarske tvrtke aktivne su na susretima gospodarstvenika koje organizira Mreža u Bugarskoj i inozemstvu, ponajprije u Italiji, Njemačkoj i Grčkoj, a ujedno s tvrtkama iz tih država ponajviše i surađuju. ”Bugarske tvrtke najviše poteškoća imaju u prilagođavanju standardima i regulativama koje vrijede na stranim tržištima, a jednako im je teško pronaći poduzetne partnere. Najveći potencijal za suradnju s hrvatskim tvrtkama trenutačno je u ICT sektoru, ekološkim tehnologijama, proizvodnji hrane i pića te mehatronici”, zaključuje Milev.

Poziv na suradnju

Association Business Information and Consulting Centre – Sandanski 1, Bulgaria, P.O.B. 50, 2800 Sandanski sandanski@barda.info; BG806@eic. ec.europa.eu www.bicc-sandanski.org Business Support Centre for Small and Medium Enterprises – Ruse 14, Kresna, P.O.B. 203, 7000 Ruse bsc@elits.rousse.bg, www.bsc.ruse.bg Chamber of Commerce and Industry – Dobrich 3, Bulgaria. P.O. B. 182, 9300 Dobrich cci@dobrich.net; tgicheva@cci.dobrich.net www.cci.dobrich.net Yambol Chamber of Commerce and Industry 1, Rakovski Str., 8600 Yambol ycci@bsbg.net, www.yambiz.com Chamber of Commerce and Industry Stara Zagora 66, G.S.Rakovski Str., 6000 Stara Zagora office@chambersz.com; ksokolova@ chambersz.com www.chambersz.com Chamber of Commerce and Industry Vratsa 24, Hristo Botev, 3000 Vratsa cci-vr@bitex.com; philipova@bitex.com www.cci-vratsa.org

20091117017 Bugarska tvrtka specijalizirana u međunarodnoj trgovini strojeva, opreme i sirovina traži komercijalnog dobavljača polistirena opće namjene pogodnog za XPS pakiranje hrane i s maksimalnim indeksom topljenja 3 gr./10 min.

Plovdiv Chamber of Commerce and Industry 7, Samara, 4003 Plovdiv eic@pcci.bg, www.pcci.bg

20090120034 Vodeća bugarska agencija za telemarketing nudi svoje usluge marketinga, pomocije i uslugu call centra. Tvrtka želi raditi kao posrednik i otvorena je za recipročne marketinške i promocijske aktivnosti.

Bulgarian Chamber of Commerce and Industry 9, Iskar, 1058 Sofia eic@bcci.bg www.bcci.bg

Gis-Transfercenter Foundation Acad. G. Bonchev, Bl.4, 1113 Sofia kostadinov@gis-tc.org; tihomir@gis-tc.org www.gis-tc.org

Arc Consulting Eood 5, Alexander Zhendov, 1113 Sofia ruslan.stefanov@online.bg