e-pv 3615 by NEstar

Konjunkturni test U hrvatskoj trgovini, građevinarstvu i uslužnom ma sektoru i dalje nema znakova optimizma ma

Teret od 27,1 milijardu kuna U strukturi nepodmirenih obveza i dalje dominiraju četiri djelatnosti na koje otpada oko 83 posto duga

Krediti spasa za poduzetnike Više od pola milijarde kuna ponuđeno na prvoj aukciji; najveći pojedinačni iznos: 80 milijuna

PV ANALIZA STR. 16-17

AKTUALNO STR. 6

S MARKOVA TRGA STR. 8-9

3 6 1 5 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 22. veljače 2010. Godina LVII / Broj 3615. www.privredni.hr

privredni vjesnik

TRENDOVI U MEDIJIMA / DUBROVNIK U KUALA LUMPURU / PREGOVORI S EU-om / HRWWWATSKA / SVIJET FINANCIJA TEMA TJEDNA: TRŽIŠTE RADA

BROJ NEZAPOSLENIH VRATIO HRVATSKU ČETIRI GODINE UNAZAD Najugroženije su žene i mladi do 30 godina života. Žene, naime, čine 55,6 posto nezaposlenih, lenih, a mladi gotovo trećinu >>4-5

INTERVJU: MILE KOŽUL

BRODOGRADNJA, DRUGI KRUG

S globalnim proizvodom ne možemo ostati na ovako malom tržištu, kaže vlasnik brenda X-nation

Brodogradilišta su sada u goroj situaciji nego u vrijeme raspisivanja prvog natječaja za prodaju

>> 12-13

>> 7

www.mocuvjeravanja.co

međunarodna konferencija o retorici i kulturi komuniciranja

18. i 19. ožujka 2010. hotel Antunović Želite bolje komunicirati, a ne znate kako? • Menadžer ste na rubu živčanog sloma? • Zanimaju Vas retorika, prodaja, biznis?

Bila bi prava šteta da ne dođete!!!

*Neka poslovne prilike dolaze k Vama.

*Pretplatite se na Privredni vjesnik.

privredni vjesnik

ÿlanstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori osiguralo je svakom poduzeþu u Hrvatskoj jedan primjerak Privrednog vjesnika i njegovih specijalnih izdanja. Vašem poduzeþu treba više od jednog primjerka? Nazovite +385 (0)1 5600 027 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 4923 168 ili e-mail pretplata@privredni.hr Godišnja pretplata za RH je 795,00, a polugodišnja 449,00 kn. Za naruĀenih 25 pretplata popust je 10%, dok je popust na 50 pretplata 20%.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3615, 22. veljače 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

IVICA MUDRINIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE T-HT-a:

Rezultati T-HT-a iznad očekivanja Mnogo smo ulagali u infrastrukturu tvrtke, a lani je uloženo čak 1,55 milijardi kuna. Ulagali smo u razvoj usluga, ali i u cijelo telekomunikacijsko tržište u Hrvatskoj. Rezultat tog ulaganja je prepoznatljivost na tržištu. No, marže su visoke jer je visoka i razina kapitalnih ulaganja u odnosu na naš bruto prihod. U 2009. na kapitalna ulaganja odlazilo je 18,2 posto ukupnog prihoda. To znači da su od svake kune bruto prihoda u razvoj infrastrukture i usluga odlazile 18,2 lipe, što je veliko ulaganje. No, upravo je telekomunikacijska industrija vrlo zahtjevna na području investicija.

JOHAN GRANLUND, INVENTA:

Tvrtke se žele oglašavati na webu, ali ne znaju kako Za razliku od vodećih europskih zemalja kao što su Engleska, Nizozemska, Švedska i Danska, gdje udio ulaganja u online oglašavanje iznosi više od 20 posto ukupnog proračuna za promociju u medijima, udio online oglašavanja u Hrvatskoj iznosi tek dva do tri posto. U zapadnoeuropskim zemljama oglašivači su već usmjerili svoje marketinške proračune tamo gdje se korisnici nalaze. U Hrvatskoj je taj razvoj usporen zbog nedostatka cjelovite potpore stručnjaka s područja društvenih mreža i digitalnih medija. Tvrtke u Hrvatskoj žele se oglašavati na internetu, ali ne znaju kako to učiniti. Tvrtka Inventa donosi promjene jer povezuje lokalne s međunarodnim stručnjacima u cjelovit koncept online komunikacije.

HANS VESTBERG, DIREKTOR ERICSSONA:

Ako želimo biti važni, moramo pomagati drugima Ako želimo imati važnu ulogu u svijetu, moramo ostalim tvrtkama pomoći u poslovanju, a ne biti samo tehnološka kompanija. Zato je Ericsson s aplikacijom Opera razvio rješenje za online trgovinu aplikacijama, usmjereniju prema operatorima nego prema korisnicima, koja već nudi 30.000 aplikacija kompatibilnih s najrazličitijim mobilnim telefonima na tržištu. U sljedećih pet godina očekujemo tri milijarde novih korisnika mobilnog širokopojasnog pristupa. Ericssonova je vizija pomoći stvaranju svijeta u kojem će se uređaji automatski povezivati na internet, a razne će se funkcije, pristupom internetu, automatski obavljati. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: JOŠKO NISKOTA, PREDSJEDNIK SKUPŠTINE HRVATSKOG SAVEZA ZADRUGA I PREDSJEDNIK ZADRUŽNOG SAVEZA DALMACIJE

Organizacija u kojoj se stvara kapital Zadrugarstvo je najpogodniji oblik udruživanja za pojedince koji znaju proizvoditi, a ne znaju obraditi tržište i plasirati svoje proizvode

adrugarstvo je priznati, koristan i uspješan svjetski i europski pokret koji i u Hrvatskoj ima 145 godina dugu tradiciju. Dalmacija je kolijevka našeg zadrugarstva, a smatra se kako je prvi oblik zadružnog udruživanja u svijetu nastao 1552. godine u bračkoj pustinji Blaca. U tom se bračkom samostanu, koji su osnovali glagoljaši bježeći od Turaka i gdje je gospodarsko udruživanje djelovalo prema pisanim pravilima, još uvijek, kao svjetski raritet, mogu vidjeti sačuvane kamene košnice iz toga doba. Ako se promatraju brojke, danas hrvatsko zadrugarstvo ima impresivne rezultate, no manje je impresivna kvaliteta zadružnog djelovanja. Naime, od 2000 registriranih zadruga, što je golema brojka, neke nikad nisu zaživjele, a dobar dio njih je poodavno prestao poslovati, iako još nije izbrisan iz Registra Trgovačkog suda. Uza sve nedaće, kroz dugu povijest zadrugarstva bilo je i mnogo kvalitetnih poteza, a jedan od njih je osnivanje krovne organizacije Hrvatskog saveza zadruga (HSZ), koja vodi Zadružni registar i koja bi trebala ima-

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić

ti registar aktivnih zadruga u Hrvatskoj. No iako je Zadružni savez Dalmacije među najaktivnijim članovima zadružnog pokreta, kao njegov čelnik službeno ne znam koliko ima osnovanih zadruga u regiji. Primjera radi, nitko me nije obavijestio, kao ni čelnike Hrvatskog saveza zadruga, da je nedavno osnovana jedna zadruga u Trogiru, što znači da je zadruge moguće osnivati i mimo naše krovne institucije. Uz to je dio zadruga nastao prerastanjem raznih udruga u zadruge koje i dan-danas djeluju izvan institucije HSZ-a. Najčešće je riječ o raznim zadrugama nastalim iz

Od 2000 registriranih zadruga neke nikada nisu zaživjele, a dobar dio njih je poodavno prestao poslovati udruga maslinara i uljara te iz braniteljskih udruga. Ohrabruje činjenica što se spektar zadružnog djelovanja proširio na braniteljsku populaciju tako da imamo čitav niz uspješnih braniteljskih zadruga. Zadrugarstvo je spe-

cijalni oblik udruživanja i ono nije društvo kapitala, nego organizacija u kojoj se stvara kapital. Ono je najpogodniji oblik udruživanja za pojedince koji znaju proizvoditi, a ne znaju obraditi tržište i plasirati svoje proizvode. Bilo bi također dobro da se, primjerice, vinogradari udruže u svoju zadrugu, maslinari u svoju, pčelari u svoju. I inače je svjetski trend da se zadruge povezuju i udružuju, čime nastaju zadružni grozdovi. U Europi se otišlo i korak dalje te postoji praksa međunarodnog povezivanja zadruga. Tako je talijanska zadruga udružena s litvanskom i danskom. Primjer odličnog povezivanja zadruga imamo u susjednoj Italiji. Poznato je da su trgovački lanac Ipercoop osno-

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr

LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

vale talijanske zadruge i činjenica je da su zadružni subjekti u svijetu opstali zahvaljujući svojoj povezanosti. Zato je za naše zadrugarstvo nužno povezivanje članica i po vertikalnoj i po horizontalnoj osnovi. Uočeno je da kod nas takvo povezivanje nedovoljno dobro funkcionira, pa su odgovorni čelnici zadružnih saveza zajedno sa stručnjacima odlučili pokrenuti proceduru izmjene postojećeg Zakona o zadrugarstvu iz 1995. godine te donošenje novog zakona. Cilj nam je učvrstiti hrvatski zadružni sustav na osnovnim zadružnim načelima poput demokracije, međusobne informiranosti zadrugara, solidarnosti, povjerenja, zajedničkog odlučivanja... Zakonom bi se zaštitila zadružna imovina koja po dosadašnjim aktima može biti predmet otuđenja. Pokazalo se da ona može biti zanimljiva mnogima. Omogućilo bi se lakše i jednostavnije registriranje zadruga, a minimalni broj članova koji se udružuje nužno je podignuti na optimalni broj. Isto tako, omogućilo bi se ulaganje kapitala u zadružno društvo čak i trgovačkim društvima.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić

AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.o.o.

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3615, 22. veljače 2010.

( najmanje 317.869 ( 14.076 ili 40,2% više broj nezaposlenih potkraj siječnja

nezaposlenih s diplomom, magisterijem ili doktoratom

TRŽIŠTE RADA

Broj nezaposlenih vratio četiri godine unazad Najugroženije su žene i mladi do 30 godina života. Žene, naime, čine 55,6 posto Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

roj nezaposlenih potkraj siječnja službeno je iznosio 309.562, no stvarni je broj veći barem za još 8307 ljudi (toliko ih je brisano iz evidencije zbog neredovitog javljanja i nepridržavanja drugih zakonskih odredbi), čime je ukupni broj nezaposlenih dosegao najmanje 317.869 osoba. Time je Hrvatska vraćena četiri godine unazad jer je zadnji put sličan broj neza-

Nezaposlenost po dobi 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i više

15.827 41.864 42.250 34.023 30.049 31.616 32.715 40.815 31.220 9.183

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

poslenih zabilježen 2006. godine (314.166). Istodobno, barem prema podacima koje je objavio Hrvatski zavod za zapošljavanje, situacija u gospodarstvu podsjeća na vrlo teško razdoblje potkraj devedesetih godina prošloga stoljeća. Bruto

bila 2,4 posto. Posljedično, dnevno više od 500 ljudi ostane bez posla, a najgore od svega je to što će se takav trend zadržati sve do početka turističke sezone. Tek tada se može očekivati povećano zapošljavanje, i to samo dok traje turistička sezona.

Gotovo trećina nezaposlenih nema nikakvo obrazovanje ili ima samo osnovnu školu

Raste broj otkaza visokoobrazovanima U strukturi nezaposlenih promijenilo se samo to što, za razliku od prethodnih godina, najbrže raste broj visokoobrazovanih nezaposlenih osoba. Naime, broj ljudi sa završenim fakultetom, magisterijem i doktoratom, u odnosu na kraj 2009., porastao je za 40,2 posto, na 14.076 osoba, a broj onih koji imaju višu školu, prvi stupanj fakulteta ili stručni studij – za 37,7 posto, na 11.329 osoba. Kako kažu u HZZ-u, n a j -

domaći proizvod (BDP) je, naime, u prvih devet mjeseci prošle godine pao za 6,2 posto, fizički obujam industrijske proizvodnje za 9,2 posto, obujam građevinskih radova za šest posto, turizam za 1,3 posto... Pali su i izvoz i uvoz, i to za 20,3 i 25,7 posto, a inflacija je

više se traže zanimanja poput zavarivača, programera CNC strojeva, konobara, kuhara, poslužitelja jela i pića, njegovateljica, montera cjevovoda, vatrogasaca, zaštitara imovine i objekata te onih koji se bave knjigovodstvom i financijskim upravljanjem. No, kako među nezaposlenima nema dovoljan broj onih koji imaju ta zanimanja, HZZ je lani po Programu poticanja zapošljavanja – obrazovanje za potrebe tržišta rada, za ta zanimanja bio primoran obrazovati 3025 osoba. Zavod sufinancira i obrazovanje radnika u cilju zadržavanja radnog mjesta (kada je potrebno dodatno znanje zbog modernizacije proizvodnje). Tim je programom lani bilo obuhvaćeno 1336 osoba. Trećim programom koji Zavod provodi u suradnji s jedinicama lokalne samouprave nastoji se u

Razina obrazovanja nezaposlenih Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola SSS-3.g., KV i VKV SSS-4.godine i gimnazija Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat Ukupno:

18.945 74.044 106.808 84.360 11.329 14.076 309.562

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

programe društveno korisnog rada uključiti dugotrajno nezaposlene osobe niže razine obrazovanja, a posebice one koji su više od tri godine u evidenciji nezapo nezaposlenih. U javnim radovima lani je zaposleno 1935 osoba. U Zavodu ističu kako će mjeraza ma zapošljavanja ove godine biti obuhvaće789 osobe, što je 25 no 7892 v nego lani, za posto više što će biti utrošeno oko mi 120 milijuna kuna. o S obzirom da su započele pripreme za turističku sezonu, trenutačno se najviše traže čista čistačice, prodavači, admi administrativni službenic radnici na probenici, izvodn liniji, ekonomizvodnoj služ ski službenici, kuhinjski radnici radnici bez zaradnici, nimanj skladišni radnimanja, po nici, pomoćni kuhari, trgovačk radnici... Zavod govački

nema problema s pronalaskom tih radnika jer je takvih najviše u evidenciji, a njihovo zapošljavanje, kažu, ovisi o njihovu radnom iskustvu te dodatnim znanjima i vještinama. Ako je suditi po statistici, dok se kriza nije tako jako osjećala (u 2008.), među visokoobrazovanim najbrže su se zapošljavali farmaceuti, knjižničari, profesori, liječnici, stomatolozi, građevinski inženjeri. Već tada su se najteže zapošljavali oni koji su završili filozofiju, novinarstvo, politologiju, komunikologiju, menadžment, tekstilnu tehnologiju, pravo, ekonomiju, veterinu, sociologiju... Najugroženije žene i mladi Najugroženija skupina nezaposlenih su žene i mladi. Naime, broj ne-

www.privredni.hr Broj 3615, 22. veljače 2010.

( više od 500 ljudi dnevno ostane bez posla

Hrvatsku nezaposlenih, a mladi gotovo trećinu Nezaposlenost po županijama Najveći apsolutni broj nezaposlenih osoba u siječnju imala je Splitsko-dalmatinska županija (38.663 ili 12,5 posto ukupnog broja) te Grad Zagreb (35.868 ili 11,6 posto) i Osječko-baranjska županija (33.426 ili 10,8 posto), a najmanji Ličko-senjska županija (3609 ili 1,2 posto). U odnosu na isti mjesec prethodne godine evidentirana je nezaposlenost povećana u svim županijama, a najviše u Krapinsko-zagorskoj (42,9 posto), Istarskoj (39,6 posto) i Zagrebačkoj županiji (39 posto). zaposlenih žena, u odnosu na siječanj prošle godine, porastao je za 10,1 posto, na 172.173, stoga one čine 55,6 posto nezaposlenih. Broj mladih (između 15 i 30 godina), koji su u siječnju tražili posao bio je 99.941. Jednako loša situacija je i s malo starijima. Naime, nezaposlenih u dobi između 30 i 40 godina ima gotovo 65.000, a jednako je i s onima između 40 i 50 godina. Onih pak koji imaju između 50 i 60 godina ima čak 72.035. Starijih od 60 godina na burzi je 9183. Gledano po stupnju obrazovanosti, najviše (106.808) ima onih koji su završili trogodišnju srednju školu, bivša razina KV ili VKV. Slijede oni koji imaju četverogodišnju srednju školu ili gimnaziju: njih je 84.360. Iznimno je velik broj (74.044) i onih koji imaju samo osnovnu školu te onih koji nisu završili ni osnovnu školu (18.945). Dakle, gotovo trećina nezaposlenih ili njih 92.989 uopće nema nikakvo obrazovanje ili ima samo osnovnu školu.

Najviše otkaza u trgovini, prerađivačkoj industriji, građevinarstvu... U siječnju je evidentirano 31.490 nezaposlenih osoba (23,7 posto više nego prethodnoga mjeseca, te 19,2 posto više nego u siječnju 2009.). Među novoprijavljenim osobama bilo je 3358 ili 10,7 posto onih koji prvi put traže zaposlenje te 28.132 ili 89,3 posto osoba s radnim iskustvom. Najviše je novoprijavljenih osoba pristiglo iz djelatnosti trgovine na veliko i malo (5125 ili 18,2 posto), prerađivačke industrije (4881 ili 17,4 posto), građevinarstva (4877 ili 17,3 posto) te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (3339 ili 11,9 posto). Kad je pak riječ o zapošljavanju prema ugovoru o radu, u siječnju je posao našlo samo 4760 osoba, što je 35,1 posto manje nego prethodnoga mjeseca, te 8,4 posto manje nego u siječnju 2009. Nova klasifikacija zanimanja Osim velikog broja nezaposlenih, hrvatsko tržište rada ima i velikih problema sa zastarjelom nacionalnom klasifikacijom zanimanja u kojoj primjerice nema mnogih informatičkih zanimanja, ali i s priznavanjem diploma onih koji se obrazuju po Boljonjskom procesu (prvostupnici - prve tri godine obrazovanja), kao i onih koji imaju višu školu po starom obrazovnom sustavu. Ta velika neusklađenost na svim razinama stvara problem i Državnom zavodu za statistiku koji ne može kvalitetno pratiti statistiku, ali i Zavodu za zapošljavanje koji je bio prisiljen osmisliti interni šifrarnik zanimanja. To bi se trebalo promijeniti sljedeće godine, jer kako nam je rekla ravnateljica Uprave za rad i tržište rada u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Inga Žic, uskoro će se započeti s izradom nove klasifikacije, koja će u cijelosti biti usklađena s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom (drukčija klasifikacija formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja), koji bi također trebao biti gotov do kraja ove godine.

NOVA EKIPA NA PANTOVČAKU

Josipović odabrao gospodarski tim

ovi hrvatski predsjednik Ivo Josipović proteklog je tjedna predstavio svoje savjetnike i gospodarski tim s kojim će pokušati pomoći Vladi u izlasku iz krize. Predstojnik ureda Ive Josipovića bit će Joško Klisović, pročelnica kabineta Danica Juričić Spasović, savjetnik za obranu bit će Zlatko Gareljić koji će s Višnjom Tafrom voditi taj resor, dok će vojni kabinet voditi general Krešimir Kašpar. Posao savjetnika za nacionalnu sigurnost obnašat će Saša Perković. Veleposlanik u Nizozemskoj Joško Paro bit će Josipovićev savjetnik za vanjsku politiku, Romana Vlahutin za regiju te

Mirjana Mladineo za Europsku uniju i multilateralu, dok će Siniša Tatalović biti savjetnik za unutarnju politiku. Boris Cota, stručnjak s velikim ugledom u međunarodnom gospodarstvu, bit će zadužen za gospodarska pitanja. Savjet za gospodarstvo činit će Damir Kuštrak, Emil Tedeschi, Zdenko Adrović, Ivica Mudrinić, Saša Pekeč, Veljko Ostojić, Gordana Kovačević, Milan Stoja-

nović, Katarina Ott, Željko Ivanković i Dragutin Drk. Glavni analitičar bit će Dejan Jović, dok je za povjerenika za selo i poljoprivredu Josipović izabrao Matu Mlinarića. Savjetnica za društvene djelatnosti bit će Zrinka Vrabec Mojzeš, a Ankica Marinović vodit će aktivnosti povezane s ljudskim pravima i civilnim društvom. Stjepan Bartulica bit će povjerenik za vjerske zajednice. Vanjski savjetnik koji će volonterski obavljati ulogu savjetnika za pitanje branitelja i ratnih veterana bit će Predrag Fred Matić. Osnovat će se i savjet za ratne veterane te odred za analitiku koji će voditi Drago Pilsel. (S.P.)

DRŽAVNA SLUŽBA

Veze krive za višak radnika otvaranjem dodatnih radnih pozicija. Na svakog nesposobnog djelatnika, ističu, potrebno je zaposliti još po jednog koji će obavljati zadatke, a za kasnije viškove nitko ne odgovara. Samo tri posto ispitanih smatra da je glavni razlog gomilanja djelatnika loš plan zapošljavanja, a preostalih šest posto složilo se s tvrdnjama da su glavni razlozi umiješanost politike, neodgovornost pojedinca, pogodovanje biračkom tijelu ili kombinacija nekoliko faktora. (D.Ž.) Višak zaposlenih u državnim tijelima rezultat je zapošljavanja preko veze, smatra više od tri četvrtine ispitanika u anketi koju je u veljači proveo portal MojPosao. Čak 78 posto od 550 ispitanih smatra da se u tim institucijama ljudi zapošljavaju isključivo na temelju veza, poznanstava i podobnosti, a ne prema stvarnim potrebama i stručnosti. Još je veći problem, ističe nekolicina, što zaposleni preko veze ne opravdavaju povjerenje. To za sobom povlači zapošljavanje novih djelatnika koji mogu i znaju obavljati radne zadatke, kako bi pokrivali neznanje ovih prvih, što vodi do stvaranja viškova i nepotrebnih troškova. Svaki osmi ispitanik vjeruje da je višak zaposlenih u državnim tijelima u prvom redu posljedica loše organizacije rada i raspodjele poslova. Znatan dio njih naveo je da u tom sektoru nema jasnog sustava odgovornosti ni mjerenja učinka, zbog čega se kašnjenja nadomještaju

Višak zaposlenih u velikim državnim poduzećima i državnim tijelima rezultat je isključivo:

6% 13% 78%

Zapošljavanja preko veze Loše organizacije rada Lošeg plana zapošljavanja Nečeg drugog Izvor: MojPosao.net

(

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3615, 22. veljače 2010.

( 5,12 mlrd kn

21,99 mlrd kn

duguje 26.997 pravnih osoba

dug 37.031 obrtnika

GALOPIRAJUĆA NELIKVIDNOST

Teret duga težak 27,1 milijardu kuna U strukturi nepodmirenih obveza i dalje dominiraju četiri djelatnosti na koje otpada oko 83 posto ukupnoga duga. Pri tome je udio trgovine 35,5 posto, prerađivačke industrije 22,6 posto, građevinarstva 13,8 posto, a poslovanja nekretninama, iznajmljivanja i poslovnih usluga 11,3 posto Vesna Antonić antonic@privredni.hr

elikvidnost i dalje galopira, a budimo iskreni, neke poboljšice, sudeći barem prema svakodnevici, nema na horizontu. Iako se uvijek postavlja pitanje gdje je ta granica ispod koje će se povući crta te hoće li (i može li) biti i gore, odgovor je, nažalost, potvrdan. Naime, kretanja duboko u crveno kada je riječ o solventnosti i likvidnosti realnog gospodarskog sektora, započela su još prije 18 mjeseci, nastavila se i tijekom lanjskoga prosinca, tako da je samo u godinu dana broj insolventnih pravnih osoba veći za trećinu, a iznos njihovih nepodmirenih naloga čak upola veći. U tom je razdoblju porastao, doduše nešto sporije od pravnih osoba, i broj insolventnih obrtnika i, dakako, njihovih nepodmirenih dugovanja koja su u tom razdoblju porasla za jednu četvrtinu. Bilo kako bilo, prema podacima Financijske agencije (Fina) objavljenima u najnovijim Gospodarskim kretanjima,

publikaciji Hrvatske gopodarske komore (HGK), potkraj lanjskoga prosinca neplaćene, a dospjele naloge za plaćanje u iznosu većem od 21,99 milijardi kuna imalo je 26.997 pravnih osoba. Kad je riječ o fizičkim osobama, njih 37.031 nije podmirilo 5,12 milijardi kuna duga. Tako su ukupno nepodmirene obveze pot-

Ovakva visokorastuća nelikvidnost nije zabilježena unatrag 10 godina kraj prošle godine dosegle 27,1 milijardu kuna, što će reći kako su u godinu dana one povećane za 46,6 posto ili, izraženo u kunama, za 8,6 milijardi kuna. Broj insolventnih pravnih osoba je u godinu i pol dana pove-

ćan za 25,4 posto, tako da ih je trenutačno registrirano 26.996, dok je u njima zaposleno 48.454 radnika što je povećanje od 50 posto. Broj insolventnih obrtnika je pak u tom razdoblju premašio brojku od 37.000 što je povećanje od 15,6 posto. Valja napomenuti kako te fizičke osobe zapošljavaju 24.526 radnika. Insolventni zapošljavaju 73.000 radnika Takva visokorastuća nelikvidnost realnog sektora gospodarstva nije zabilježena unatrag 10 godina, što se direktno odražava na smanjenje ukupne gospodarske aktivnosti i, dakako, tržište rada. U insolventnim gospodarskim subjektima zaposleno je oko 73.000 radnika što je za oko 38 posto više nego godinu dana ranije. Pod pretpostavkom da se ne-

Za poreze i doprinose duguje se 10,9 milijardi kuna

Lanjskoga prosinca nepodmirene obveze za poreze i doprinose pravnih osoba iznosile su 10,9 milijardi kuna, pri čemu je zabilježena nešto sporija dinamika rasta na godišnjoj razini (48,9 posto) u odnosu na ukupne nepodmirene obveze (52,6 posto), no njihov udio u strukturi ukupno neplaćenih obveza ostaje visok (49,6 posto).

NEPODMIRENE OBVEZE, bazni indeksi, VII 2008.=100 180 170 160 150 140 130 120 110 XI

XII

2009. Izvor: HGK

povoljna kretanja u području nelikvidnosti nastave u duljem razdoblju, i ta su radna mjesta ugrožena, smatraju analitičari Centra za makroekonomske analize HGK-a. Kad je riječ o pravnim osobama, njihova su dugovanja u mjesec dana, u odnosu na prošlogodišnji studeni, povećana za više od 1,24 milijarde kuna. Na godišnjoj razini taj je dug povećan za više od 7,58 milijardi kuna. U razdoblju od studenoga do prosinca protekle godine broj insolventnih pravnih osoba povećan je za 801, a od kraja prosinca 2008. do kraja prosinca 2009. za 6647. Potkraj prošle godine u njima je bilo zaposleno 48.454 radnika što je za

III

VII

VIII

XII

Nepodmirene obveze za poreze Ukupno nepodmirene obveze Nepodmirene obveze za doprinose

2719 radnika više nego u studenome, a čak 16.100 više nego godinu dana ranije. Najnepovoljnije kod prerađivača Kod obrtnika je od lanjskog studenoga do prosinca iznos nepodmirenih obveza porastao za 90,43 milijuna kuna, dok je na godišnjoj razini taj iznos premašio milijardu kuna. Broj zaposlenih kod njih je na mjesečnoj razini povećan za 257 radnika, a na godišnjoj za 4020 osoba. U strukturi nepodmirenih obveza po djelatnostima stanje je i dalje nepromijenjeno tako da i dalje dominiraju četiri djelatnosti na koje otpada oko 83 posto

ukupnoga duga. Pri tome je udio trgovine smanjen za 2,1 strukturni bod, na 35,5 posto. Ostale tri djelatnosti bilježe rast, tako da udio prerađivačke industrije sada iznosi 22,6 posto, građevinarstva 13,8 posto, a poslovanja nekretninama, iznajmljivanja i poslovnih usluga 11,3 posto. U pogledu neplaćanja obveza situacija je najnepovoljnija u prerađivačkoj industriji koju slijedi trgovina. Naime, oko 44 posto ukupno nepodmirenih obveza do 60 dana odnosi se na prerađivačku industriju, kao i najveći dio ili 28 posto nepodmirenih obveza u roku od 181 do 360 dana.

www.privredni.hr Broj 3615, 22. veljače 2010.

( oko 7 mlrd kn

( još 2 mlrd kn

jamstava manjka, smatraju stručnjaci

vrijednost dosad izdanih jamstava

BRODOGRADNJA, DRUGI KRUG

Sreća ne može biti strategija Kad je riječ o likvidnosti i obvezama prema dobavljačima, brodogradilišta su u goroj situaciji nego u vrijeme raspisivanja prvog natječaja, što je potencijalna opasnost za uspjeh ovog natječaja Vlada može riješiti izdavanjem novih jamstava u vrijednosti oko dva milijuna kuna. Trenutačno je vrijednost izdanih jamstava oko sedam milijardi kuna.

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

otencijalni kupci hrvatskih brodogradilišta ponude za kupnju većinskih paketa dionica u hrvatskim brodogradilištima mogu dostaviti do 19. travnja. Po posebnim uvjetima Vlada Republike Hrvatske prodaje većinske udjele u Brodotrogiru, Brodogradilištu Kraljevica, Brodograđevnoj industriji Split te u Brodogradilištu 3. maj iz Rijeke. Ta se brodogradilišta prodaju za jednu kunu. Stopostotni udjel u Brodosplit-Brodogradilištu specijalnih objekata prodaje se po početnoj cijeni od 18,16 milijuna, a 59,3-postotni udjel u pulskom Uljaniku po početnoj cijeni od 397,5 milijuna kuna. Blagi oporavak? Prvi natječaj za privatizaciju šest hrvatskih brodogradilišta, prema mišljenju dobro upućenih u stanje hrvatske brodogradnje, nije uspio iz nekoliko razloga. Prvi je loša situacija na svjetskom tržištu kad je riječ o narudžbama brodova. Drugi razlog su neriješeni imovinsko pravni odnosi na prostoru na kojem su smještena brodogradilišta. Treći je razlog bio iznimno visok vlastiti doprinos od 40 posto, a četvrti su obveze brodogradilišta prema dobavljačima i problemi s likvidnošću. Na situaciju na svjetskom tržištu nemoguće je utjecati mada postoje neke naznake blagog oporavka. No na sve ostalo moglo se utjecati. Prije raspisiva-

Kako izbjeći katastrofu?

U slučaju da ovaj natječaj ne uspije, a pokrene se stečajni postupak brodogradilišta, to je opasno i po državni proračun jer bi u slučaju stečaja na naplatu došla izdana jamstva, kao i jamstva za ugovorene poslove. Jedino je rješenje, prema mišljenju upućenih, donošenje uredbe kojom bi se omogućio stečaj s preustrojem brodogradilišta, slično nekadašnjoj uredbi o sanaciji brodogradilišta. Samo bi se tako moglo dovesti vjerovnike, a to su u ovom slučaju banke, za pregovarački stol. nja drugog natječaja postignut je dogovor o imovinsko pravnim odnosima premda nije potpisan sporazum, tako da će država dati naknadu brodogradilištima za rješavanje imovinsko pravnih odnosa. To znači da će onaj koji bude kupovao brodogradilišta znati što kupuje. Kada su riješeni imovinsko pravni odnosi, manji su troškovi restrukturiranja, a samim time znatno je manji i obvezujući udjel od 40 posto vlastitog kapitala novog vlasnika u troškovima restrukturiranja. Poznato je da je poduzetnicima u poteškoća-

ma moguće pomoći jednom u 10 godina, ali tako da se izradi program restrukturiranja koji potom usvaja Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Država osigurava 60, a poduzetnik 40 posto sredstava. Bitno je da taj udjel poduzetnik neće uplatiti u državni proračun, nego u razvoj, modernizaciju i restrukturiranje brodogradilišta te programe zbrinjavanja i prekvalifikacije. Znači, četiri naša brodogradilišta prodaju se za jednu kunu, ali pod uvjetom da poduzetnik unese 40 posto od ukupne vrijednosti troškova restruk-

turiranja. Vlada može u svakom trenutku zaustaviti privatizaciju brodogradilišta. To su pozitivni pomaci napravljeni između dva natječaja. Otegotne okolnosti Međutim, ima i otegotnih okolnosti koje mogu nepovoljno utjecati na rezultate natječaja. Potencijalna opasnost za uspjeh natječaja je to što su, kad je riječ o likvidnosti i obvezama prema dobavljačima, brodogradilišta u goroj situaciji nego u vrijeme raspisivanja prvog natječaja. To je svakako najveći problem naših brodogradilišta. Vlada RH nije ništa učinila kako bi poboljšala položaj brodogradilišta i između ova dva natječaja u njima popravila stanje. “Tvrdim da je stanje znatno gore, svjedoci smo i toga da u 3. maju nisu isplaćene plaće radnicima, a slična bi situacija uskoro mogla biti i u Brodosplitu te

Brodotrogiru”, istaknuo je Ivica Veža, predsjednik Brodograđevnog klastera Splitsko-dalmatinske županije. Dijelovi tih brodogradilišta polako ostaju bez posla jer Vlada nije izdala jamstva za gradnju novih brodova. “Nije mi jasan motiv neizdavanja jamstava jer je, primjerice, Nadzorni odbor Brodosplita u koje-

Zbog stanja na tržištu nove je poslove teško ugovoriti, a kad bi se i ugovorio brod, nastao bi problem s izdavanjem jamstava mu sam član donio odluku o izdavanju jamstva za gradnju novih brodova”, ističe Veža. Problem lošije situacije u našim brodogradilištima, prema mišljenju brodograđevnih stručnjaka,

Ima li interesa za kupnju U ovom se trenutku s pravom postavlja pitanje postoje li zainteresirani kupci za hrvatska brodogradilišta. S obzirom na to da je natječajnu dokumentaciju otkupilo niz ozbiljnih potencijalnih investitora, iz brodograđevnih se krugova na to pitanje dobiva potvrdan odgovor. No, ti investitori nisu dali ponudu zbog nepovoljnih uvjeta u prvom privatizacijskom krugu, nadajući se, s pravom, da će uvjeti u drugom krugu biti povoljniji, a pogotovo u slučaju stečaja brodogradilišta. Problem je to što je u nekim slučajevima Vlada loše ispregovarala uvjete i termine prodaje s Europskom komisijom. Zato Veža smiješnim smatra izjave čelnika Vlade o tome kako sreća može biti ključna u prodaji brodogradilišta. “Sreća ne može biti strategija”, kratko zaključuje. Ipak, u brodograđevnim krugovima smatraju da je moguć uspjeh prodaje brodogradilišta, ali bi Vlada morala riješiti problem likvidnosti brodogradilišta. Bilo kako bilo, uprave brodogradilišta opterećene su pisanjem raznih vrsta analiza koje šalju u Vladu. U sadašnjoj je situaciji vrlo teško ugovoriti nove poslove zbog stanja na tržištu, a ukoliko bi se i ugovorio brod, nastao bi problem s izdavanjem jamstava.

S MARKOVA TRGA

( do 60 mil kn

*vijesti Intelektiv 25. veljače u Zagrebu Intelektiv, prva hrvatska konferencija o intelektualnom vlasništvu, održat će se 25. veljače u zagrebačkom hotelu Sheraton. Konferencija je namijenjena čelnicima tvrtki koji žele poboljšati komercijalizaciju svog intelektualnog vlasništva, ali i svima koji su povezani s upravljanjem nematerijalnom imovinom. Organizatori Intelektiva su Američka gospodarska komora u Hrvatskoj i konzultantska tvrtka Vernexo, a moderator će biti dekan veleučilišta VERN Goran Radman. Žene pokretači promjena Konferencija pod nazivom Žene pokretači promjena održat će se 3. ožujka u zagrebačkom hotelu Four Points by Sheraton Panorama Zagreb u organizaciji tvrtki Filaks i Incremedia te pod pokroviteljstvom Gordane Sobol, predsjednice Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora. Na toj će konferenciji kao predavači, među ostalim, biti ugledni stručnjaci s područja menadžmenta, poslovne komunikacije, osobnog razvoja, marketinga i prodaje. Izabrana NajTajnica 2009.

U organizaciji časopisa Tajnica.hr proteklog je tjedna održana Druga nacionalna konferencija tajnica, voditelja ureda i administrativnih djelatnika na kojoj su uručene nagrade najboljim hrvatskim tajnicama za proteklu godinu. Stručni partner tog izbora, tvrtka Tajni kupac, pomogao je u izboru najboljih tajnica, a NajTajnicom 2009. proglašena je Spomenka Vodopija Laketa, tajnica Ustanove za zdravstvenu njegu Ćorluka.

Privredni vjesnik Broj 3615, 22. veljače 2010.

najviši iznos jamstva za pojedinačni kredit

POKRETANJE ZAHRĐALOG KOTAČA: ODRŽANA PRVA AUKCIJA U SKLADU S VLADINIM MJE

KREDIT I DO 80 MILI U modelu A (program kreditiranja obrtnih sredstava) u kojem Hrvatska banka z a poslovne banke sa 60 posto, poduzetnicima bi se moglo podijeliti kredita u vi Vesna Antonić antonic@privredni.hr

pak se (po)kreće! Napokon! Doduše prvi korak nije označio ni udarac u gong niti pucanj topa s Lotrščaka, nego klik miša. Nije bilo nikoga ni s čekićem u ruci koji bi nakon legendarnih riječi - prvi put, drugi put, treći put - usliknuo “prodano!” lupivši po stalku. Bilo je tiho, mirno, dakako nervozno jer ipak je prvi put. Riječju, počele su aukcije koje bi trebale pokrenuti zahrđali kotač hrvatskoga gospodarstva, a time su se započele ostvarivati i dugoočekivane Vladine mjere za gospodarski oporavak i razvitak kroz poticanje kreditne aktivnosti uz aktivno sudjelovanje države u financiranju održivih poslovnih projekata gospodarskih subjekata. U petak je ta aukcija održana za program kreditiranja obrtnih sredstava (model A) u kojem Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) sudjeluje sa 40 posto, a poslovne banke sa 60 posto. HBOR je na njoj ponudio 200 milijuna kuna, a pristiglo je 16 ponuda u ukupnom iznosu od 357.650.000 kuna. Inače, najveći iznos kredita namijenjenog financiranju obrtnih sredstva, uključujući i podmirenje obveze prema dobavljačima, financijskim institucijama, državi te drugim vjerovnicima jest 80 milijuna kuna. Oni će se odobravati na rok otplate od tri godine, uključujući i jednogodišnji poček uz otplatu u jednakim tromjesečnim ra-

tama. Valja napomenuti i da se do 20 posto kredita može iskoristiti i za pokrivanje dospjelih nepodmirenih obveza te obveza koje dospijevaju u tekućoj godini prema bankama. To je ograničenje uvedeno, saznajemo u Ministarstvu financija, kako bi se izbjeglo da banke iskoriste pomoć države za naplatu svojih rizičnih plasmana te ih tako prebace na leđa države. Kamata kao odlučujući faktor Visina kamata još je pod znakom pitanja. Naime, poznato je da će HBOR za svojih 40 posto sredstava naplaćivati kamatu od 3,8 posto, dok će kamatne stope banaka biti poznate tek nakon što one predaju svoje ponude za aukciju. Treba naglasiti da na aukcijama, koje će se provoditi najmanje jednom mjesečno, mogu sudjelovati isključivo banke koje su HBOR-u odobrile kreditna sredstva za provedbu ovoga programa, odnosno sudjelovale u sindiciranom kreditu. Na aukcijama se banke nadmeću za kreditne kvote.

HBOR je na prvoj aukciji ponudio 200 milijuna kuna, a pristiglo je 16 ponuda u ukupnom iznosu od 357.650.000 kuna Koje su od njih u tome uspjele znat će se tri dana nakon provedene aukcije, a to će ponajviše ovisiti o tome po kojoj su ka-

matnoj stopi one ponudile svoja sredstva. Prevedeno - što niža kamata, to veća šansa. S obzirom na to da će HBOR naplaćivati za svoj 40-postotni udio kamatu od 3,8 posto, ukupna bi kamata mogla iznositi 5,72 posto ako banke primjerice zatraže kamatnu stopu od sedam posto. Prema hodogramu, HBOR ima na raspolaganju tri radna dana od održavanja aukcije da izabere najbolje ponude i izvijesti banke o rezultatima aukcije. U roku od 10 dana HBOR i banke koje su dobile određeni dio kvote na aukciji sklapaju ugovor o poslovnoj suradnji, dok u roku od 45 dana od auk-

cije banka kojoj je dodijeljena kreditna kvota mora HBOR-u dostaviti prijedloge kreditnih plasmana. Treba podsjetiti da je Hrvatska narodna banka smanjila stopu obvezne pričuve sa 14 na 13 posto čime je oslobođena dodatna likvidnost bankarskog sustava. Dio tih otpuštenih sredstava u iznosu od dvije milijarde kuna usmjeren je HBOR-u u obliku klupskoga kredita, što znači da bi se u ovom modelu A moglo podijeliti kredita u visini od pet milijardi kuna. Napomenimo i da korisnici kredita mogu biti svi poduzetnici koji imaju potencijala za održivi razvoj,

posebice oni koji se bave proizvodnom djelatnošću i pružanjem usluga povezanih s proizvodnim sektorom. Također to mogu biti i trgovačka društva, obrtnici i druge pravne osobe koje su registrirane i obavljaju poslovnu djelatnost u Republici Hrvatskoj, neovisno o tomu jesu li mali, srednji ili veliki poduzetnici. Korisnici kredita ne mogu biti oni poduzetnici koji su bili u teškoćama na dan 30. lipnja 2008. te oni koji nemaju reguliran dug prema državi. Jamstveni fond od dvije milijarde kuna Prva aukcija za model B - financiranje održivih

www.privredni.hr Broj 3615, 22. veljače 2010.

( od 25 do 50 % maksimalno jamstvo po kreditu

RAMA ZA GOSPODARSKI OPORAVAK I RAZVITAK

JUNA KUNA

a obnovu i razvitak sudjeluje sa 40 posto, sini od pet milijardi kuna gospodarskih projekata putem jamstvenog fonda - mogla bi uslijediti desetak dana nakon aukcije za model A. Država će u tom fondu imati dvije milijarde kuna, koje će se koristiti za izdavanje jamstava za pojedinačne kredite u visini od 25 do 50 posto glavnice kredita. Jamstvo za pojedinačni kredit može iznositi najviše do 60 milijuna kuna,

što znači da bi se najveći iznosi tih kredita mogli kretati u rasponu od 120 do 240 milijuna kuna. U Ministarstvu financija procjenjuju kako bi na taj način kreditni potencijal mogao u ovome modelu biti težak pet do šest milijardi kuna. Kriteriji za odabir najboljih ponuda na aukciji za dodjelu jamstvenih kvota su opet visina kamatne marže

Kriteriji za model A

Kriteriji za model B

Prilikom razmatranja prihvatljivosti pojedinog kredita pravne osobe koje vode poslovne knjige u skladu sa Zakonom o računovodstvu moraju imati ispunjene sljedeće kriterije: • koeficijent zaduženosti (ukupne obveze / aktiva) <=0,9 • pokazatelj tekuće likvidnosti (kratkotrajna imovina / kratkoročne obveze) >=0,8 • neto dobit na dan 31. prosinca 2007. ili 31. prosinca 2008. godine >=0 Obrtnici i druge pravne osobe koje ne vode poslovne knjige sukladno Zakonu o računovodstvu: • dohodak na dan 31. prosinca 2007. godine >=0 Za poduzetnike koji se kreditiraju uz jamstvo za investicijske ulaganja trebaju biti zadovoljeni i sljedeći kriteriji: • neto sadašnja vrijednost (NSV) projekta >0 • pokazatelj pokrića duga (zbroj kumulativa neto primitaka u financijskom toku i anuiteta kredita u odnosu na anuitet kredita) je minimalno 1,2:1 • osjetljivost projekta na likvidnost i rentabilnost prihvatljivim se smatra onaj projekt koji ispunjava prethodna dva kriterija i uz pad prihoda ili rast materijalnih rashoda u visini pet posto ili više

te postotak rizika koji je banka spremna preuzeti. Za razliku od prvog modela, ovaj je model prije svega namijenjen financiranju novih investicija, za što bi trebalo utrošiti najmanje 70 posto odobrenoga kredita, dok se ostatak može koristiti za reprogram kredita, obrtna sredstva i reguliranje duga državi. Hodogram za model B te tko može a tko ne biti korisnik kredita, identičan je onome za model A. Valja napomenuti da će se krediti po ovome modelu odobravati uz valutnu klauzulu te na rok otplate od tri do 10 godina. Samo dobri projekti Podsjetimo, Vlada je svoje mjere donijela kako bi se stvorili uvjeti za dugoročno održiv gospodarski rast te očuvala postojeća i stvorila nova radna mjesta, povećale investicije, osigurala zadovoljavajuća razina likvidnosti hrvatskoga gospodarstva, povećala proizvodnja i održao stabilan makroekonomski okvir. Premijerka Jadranka Kosor nekoliko je puta kategorički ustvrdila, pa tako i protekloga tjedna u Iloku, kako će se cijeli ovaj posao “raditi bez ikakva političkog utjecaja. Kredite i poticaje na aukcijama neće dobiti nitko zato što poznaje mene, nego zato što ima dobar projekt s kojim ima šanse zadržati radna mjesta i eventualno otvarati nova”. Također je višekratno pozvala gospodarstvenike da ne čekaju te da se što prije jave svojim bankama s projektima. Jesu li je čuli?

( 2,8 mil kn

državu će stajati krađa žita u Đakovštini

SJEDNICA VLADE

Seljacima pšenica, državi nada u namirenje

Još 117 milijuna kuna Vlada je odlučila podijeliti državnim službenicima i namještenicima kao drugi dio božićnice, u iznosu od 625 kuna Drago Živković zivkovic@privredni.hr

rađa državnih robnih zaliha uskladištenih u Đakovštini državu će koštati najmanje 2,8 milijuna kuna i 18.000 tona ekvivalenta pšenice. Toliko će, naime, Vlada povući iz postojećih robnih zaliha kako bi nadoknadila štetu više od 2300 seljaka koji su svoju pšenicu, ali i kukuruz, ječam, soju i suncokret uskladištili u silosima Đakovštine. Seljaci će se zauzvrat morati odreći svojih potraživanja u stečaju Đakovštine, a država će kroz taj stečaj pokušati naplatiti pšenicu prenesenu seljacima, ali i gotovo 2000 tona pšenice i 1000 tona kukuruza iz robnih zaliha, koje je bivša uprava također rasprodala. U robnim zalihama nakon svega će ostati oko 13,6 tona pšenice, a ako to ne bude dovoljno, Ministarstvo gospodarstva kupit će dodatne količine na domaćem tržištu na ko-

jem je sada oko 200.000 tona pšenice viška. Ministri poljoprivrede i gospodarstva Petar Čobanković i Đuro Popijač izrazili su na sjednici Vlade uvjerenje da će država kroz stečaj Đakovštine namiriti sva svoja potraživanja. Od sindikata se očekuje doprinos Još 117 milijuna kuna Vlada je odlučila podijeliti državnim službenicima i namještenicima kao drugi dio božićnice. Iznos od

ze u ovoj, kako predviđa premijerka, teškoj godini. Hrvatska je od deblokade pregovora s Europskom unijom u rujnu 2004. otvorila i zatvorila više pregovaračkih poglavlja nego u četiri godine prije toga, pohvalila se premijerka Jadranka Kosor. Trenutačno je 30 poglavlja otvoreno, 17 ih je već i zatvoreno, a u petak su otvorena dva nova poglavlja, o ribarstvu i o zaštiti okoliša. Ubrzane su i pripreme za što bolje iskorištavanje planiranih

Smijenjeni Vojković i Mihanović

Višetjedne najave smjene u vrhu Croatia osiguranja potvrđene su nakon zatvorenog dijela sjednice Vlade. Nadzornom odboru Vlada je predložila razrješenje predsjednika Uprave Hrvoja Vojkovića i člana Uprave Damira Mihanovića. Za novog predsjednika Uprave predložen je Zdravko Zrinušić, dosadašnji zamjenik predsjednika Uprave Štedbanke. Prema tom prijedlogu, članica Uprave Croatia osiguranja ostaje Silvana Ivančić. 625 kuna dobit će 185.000 službenika i namještenika, a njihove je sindikate premijerka Jadranka Kosor pozvala na pregovore o tome kako će dati svoj doprinos izlasku iz kri-

3,5 milijardi eura iz fondova EU-a, što bi trebalo koordinirati novo Vladino povjerenstvo, na čijem su čelu potpredsjednici Vlade Ivan Šuker i Božidar Pankretić.

10 PREDSTAVLJAMO

( 2 godine

Privredni vjesnik j Broj 3615, 22. veljače 2010.

( 50 zaposlenihh

Logiko prisutan na tržištu

u Hrvatskoj

LOGIKO, ZAGREB

LUSH, ZAGREB

Aktivisti financirani sapunima

Učenje i novi uvjeti izlaska iz krize Tvrtka, među inim, nudi savjete o tome kako optimizirati zalihe i za to je razvijen poseban program “Smanjenje zaliha u šest koraka”

Na svakom su proizvodu navedeni svi sastojci, dan kada je napravljen, rok trajanja, pa čak i sličica osobe koja ga je napravila

Hrvatskoj u doba recesije većini tvrtki ulaganje u znanje nije prva pomisao ni prioritet na ljestvici ulaganja. “S druge pak strane, ta je kriza postala svojevrsno čistilište koje će na kraju pokazati tko će opstati, a to će biti oni koji razmišljaju i ulažu u ljude i njihovo znanje”, tvrdi Antonio Zrilić, osnivač i glavni konzultant zagrebačke tvrtke Logiko. Kriza je natjerala tvrtke na razmišljanje i racionalnu potrošnju, a među glavnim pokretačima troškova u nekom poduzeću su i odjeli nabave i logistike. Tvrtka Logiko osnovana je 2007. i prva

Možemo pomoći i onima koji žele smanjiti troškove, tvrdi Zrilić je savjetodavna i edukacijska kuća specijalizirana za logistiku i nabavu. Trenutačno zapošljava dva djelatnika te četiri stalna i pet povremenih suradnika. Govoreći o uslugama koje pruža Logiko, Zrilić

je kazao kako su to organizacija i optimiranje skladišnog poslovanja i zaliha, savjetovanje poduzeća koja žele investirati u informatičke ili automatizirane sustave u skladištu i logistici te uspostava kontrolinga i sustava mjerenja u skladištu. Jedna od specijalnosti tvrtke Logiko savjetovanje je tvrtki kako optimizirati zalihe i za to je razvijen poseban program pod nazivom Smanjenje zaliha u šest koraka. “Taj je cjelovit program nastao na osnovi konzultantskog i trenerskog rada s klijentima. Za njega je razvijena posebna softverska aplikacija, a ona može biti samostalna ili potpuno integrirana u ERP programe koji su pomoćno sredstvo u tvrtkinom poslovnom planiranju. To je, primjerice, Navision program. Možemo pomoći i onima koji žele smanjiti troškove, ali ne žele ulagati u velike i skupe sustave. Isto tako, savjetujemo i ljude koji žele investirati u nešto što im zaista treba te im omogućiti da to nabave po najboljoj cijeni”, rekao je Zrilić. Zabluda ljudi da dovoljno znaju o svim se-

gmentima u svom poduzeću najveći je izazov s kojim se susreću u Logiku. Drugi problem je to što ljudi najviše štede na svom obrazovanju i stjecanju novih znanja. S druge pak strane, postoje tvrtke čiji djelatnici priznaju da o logistici ne znaju dovoljno i o tome žele što više saznati od profesionalaca koji se time bave jer će iz krize izaći samo oni koji su spremni na učenje i promjene. WMS jednostavan za korištenje Tvrtka Logiko ove i 2011. godine planira povećati broj stalno zaposlenih budući da su pokrenuli i nove projekte. Jedan od njih je razvitak vlastitog sustava za upravljanje skladištem - Warehouse Management System - namijenjen manjim i srednjim tvrtkama. Sustav će biti jednostavan za korištenje, a temeljit će se na novim tehnologijama i funkcionalnostima koje se mogu mjeriti sa sličnim velikim sustavima. U kasnijoj fazi taj će se proizvod nuditi i izvan granica Hrvatske, rekao je Zrilić. (S.P.)

vježa ručno rađena preparativna i toaletna kozmetika Lush na hrvatskom tržištu prisutna je već 14 godina. Dio je svjetske obitelji Lush Fresh Handmade Cosmetics, rasprostranjene u 46 država svijeta. Lush u Hrvatskoj

asortimana, nalazi u Samoboru. “Brend Lush pionir je ‘zelene’ kozmetike u svjetskim razmjerima, a kao takvi poznati smo i u Hrvatskoj. Budući da sve više tvrtki na tržištu ističe ekološki predznak, mi smo otišli korak

Nove kupce najčešće privuče miris eteričnih ulja, zanimljiv izgled proizvoda i način izlaganja

trenutačno ima četiri prodajna mjesta, tri u Zagrebu te jedno u Rijeci, a tvrtka je i vlasnik licencije za slovensko i bosanskohercegovačko tržište. Toni Ćaleta, brend menadžer za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu te Sloveniju, kaže kako su na tržištu prirodne kozmetike u Hrvatskoj njihovi proizvodi zasigurno najsvježiji jer se Lush manufaktura, u kojoj proizvode oko 70 posto

dalje i već dulje vrijeme osmišljavamo i aktivno sudjelujemo u kampanjama za zaštitu okoliša i životinja, ali i ljudskih prava. U Engleskoj smo zbog svoje angažiranosti dobili i nadimak - Aktivistička organizacija koja se financira sapunima”, kaže on i dodaje kako, zajedno s manufakturom, Lush u Hrvatskoj ima oko 50 zaposlenih. Proizvod s licem Ćaleta napominje kako se kod nas pod prirodnom kozmetikom doista može

pronaći svašta. “Mi smo po tom pitanju transparentni. Na svakom su našem proizvodu navedeni svi sastojci, dan kada je napravljen, rok trajanja, a na proizvod čak lijepimo sličicu osobe koja ga je napravila”, dodaje. Nove kupce u Lushevu prodavaonicu najčešće privuče miris eteričnih ulja, zanimljiv izgled proizvoda i način izlaganja. Slične tvrtke na tržištu Lush ne smatra prijetnjom ili konkurencijom. “Izrazito smo zadovoljni pozicijom koju imamo na tržištu. Posljednjih godina pojavile su se tvrtke koje prodaju kvalitetnu kozmetiku, od kojih neke imaju respektabilnu tradiciju, no ne smatramo ih konkurencijom. Naime, na tržištu opstaju tvrtke koje se razlikuju u ponudi i usluzi, a tu smo sigurno jedinstveni”, kaže Ćaleta. Među budućim je poslovnim aktivnostima i ulazak na maloprodajno tržište Srbije gdje Lush namjerava distribuirati oko 70 posto asortimana proizvedenog u Hrvatskoj. (B.O.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3615, 22. veljače 2010.

NATJEČAJ ZA FINANCIRANJE IZ FONDOVA RIZIČNOG KAPITALA

DEVET HRABRIH IDEJA TRAŽI SRODNE ULAGAČKE DUŠE Finalisti natječaja ovog tjedna predstavit će se javnosti i potencijalnim ulagačima, a za realizaciju svojih poslovnih ideja potrebno im je oko 223 milijuna eura Igor Vukić vukic@privredni.hr

novativna vjetroturbina, projekt za istraživanje stratosfere koji će zamijeniti satelite i avione ili tvrtka koja nudi analizu gena u prevenciji bolesti, neki su od finalista natječaja VentureXchange za projekte koji će dobiti priliku da budu financirani venture i private equity kapitalom. Na natječaj je pristiglo 25 projekata, a izabrano je devet finalista: tvrke Oie Semeljci, Dok-ing, Turbina IPD, Geneplanet, GIS Cloud, Hipersfera, Lifegenetics, Mobilisis i Placeberry. Zajedno bi za svoje projekte htjeli privući ukupno 223 milijuna eura, a investitorima i javnosti predstavit će se ovog tjedna u Zagrebu, na dvodnevnoj konferenciji koju organiziraju Hrvatska Private Equity i Venture Capital Asocijacija (HVCA)

i Infoarena grupa, pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske. Projekte je izabrao stručni žiri u kojem su bili predstavnici fondova Nexus i Qaestus, mreže poslovnih anđela, institucija kao što su Bicro, Ruđer inovacije i APIU, poslovni konzultanti... Što više kontakata “Vrlo smo zadovoljni jer su uglavnom pristigli projekti s upotrebom visokih tehnologija. Voditelji i članovi timova u projektima su visokoobrazovani stručnjaci. Većina ih uz izrazito zanimljive prijedloge i već razrađene projekte istraživanja i razvoja ima i snažan poduzetnički duh”, kaže Mirna Marović, predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije i predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. Većina pristiglih projekta su start-upovi, odnosno

ska ima najviše neiskorištenog potencijala u tzv. mid-market segmentu financiranja, gdje ulaganja iznose od pet do 15 milijuna eura. Private i venture ulagači bi u Hrvatskoj s više od 50 milijuna eura možda mogli financirati do dva prava projekta. S obzirom na svoj BDP, Hrvatska bi mogla privući godišnje od 250 do 300 milijuna eura iz fondova rizičnog kapitala.

poduzeća u početnim fazama razvoja. Zanimljivi projekti stigli su i u kategorijama medija i telekomunikacija, u sektoru profitabilnih čistih tehnologija te pro-

Zanimljivi projekti stigli su u kategorijama medija i telekomunikacija, u sektoru profitabilnih čistih tehnologija te proširenju poslovanja širenju poslovanja. No u dvije natječajne kategorije – za financiranje preuzimanja i za restrukturiranje poduzeća, nije stigla ni jedna prijava. Osim predstavljanja na konferenciji VentureXchange, finalisti će se investitorima približavati i preko internetske stranice, slanjem publikacija, CD-a i

umrežavanjem sa sličnim konferencijama koje će se održati u Pragu i Londonu. “Želimo osigurati što veći broj kontakata s potencijalnim ulagačima i nadamo se da će dobar dio finalista uspjeti ostvariti financiranje svojih projekata”, kaže Mirna Marović. Prema njezinu mišljenju, Hrvat-

Pomoć u razvoju ”Do sada su banke bile gotovo isključivi izvor financiranja za poduzetnike, no banke ne mogu preuzeti određene rizike koje može private equity i venture kapital”, ističe Mirna Marović. Ti fondovi ulažu u temeljni kapital poduzeća čime ulaze u vlasničku strukturu. Osim financiranja donose i know-how: operativno znanje i iskustvo u sektoru, podršku u pronalaženju drugih i budućih

izvora financiranja, poboljšanu kontrolu budžeta i financija te bolje upravljanje u odnosima s bankarima, dobavljačima i klijentima. Odnos između poduzeća u koje se ulaže i venture kapital fonda u načelu je partnerski, a venture kapital fond može znatno pridonijeti da poduzeće ostvari visoki dvoznamenkasti rast. Zasad su hrvatska ulaganja u tom sektoru mala u odnosu na BDP, oko 0,2 posto. Ima prostora da se približimo prosjeku EU-a od 0,7 posto, ili da se pridružimo zemljama poput Mađarske gdje je razina ulaganja fondova rizičnog kapitala dosegnula 1,8 posto BDP-a. “Efekti su očiti, ta ulaganja su važni pokretači ekonomskog razvoja, pridonose otvaranju radnih mjesta, povećanom ulaganju u istraživanje i razvoj te povećanju izvoznih kapaciteta”, zaključuje Mirna Marović.

Finalisti natječaja VentureXchange Proizvodnja biogoriva, Oie Semeljci

Tvrtka iz Slavonije osnovana 2008. godine. Traži ulagače za izgradnju postrojenja za proizvodnju biogoriva. Postrojenje može koristiti više vrsta biološkog otpada, a povrat uloženih sredstava, prema analizama, uslijedio bi nakon nešto više od četiri godine.

energije pomoću vjetra. Turbine je moguće koristiti u rezidencijalnim dijelovima i u industrijskim područjima. Prototip se već koristi na nekoliko lokacija, a žele se širiti na regionalno i globalno tržište. Istraživanje stratosfere, Hypersphere

Već poznati hrvatski inovator daljinski upravljanih naprava i robota koji se koriste u razminiranju, gašenju požara, rudarstvu. Traže ulagače u tržišno pozicioniranje svog Fireroba, testiranog robota za gašenje vatre na daljinsko upravljanje. Novi koncept vjetrogeneratora, Turbina IPD

Istraživanje gena, Lifegenetics

Turbina IPD iz Kotor Varoši razvila je novi koncept u proizvodnji električne

Slovenski Genelitik je start-up u biotehnologiji koji razvija personalizirane

zualizirati te analizirati svoje podatke na geografskoj karti, bez instalacije, a korištenje je moguće u roku od nekoliko minuta, bilo gdje u svijetu. Nadzor flota vozila, Mobilisis

Analiza gena, Geneplanet

Tvrtka razvija “autonomnu stratosfersku platformu koja će zamijeniti satelite i avione u primanju i razmjeni podataka”. Platforma predstavlja “oko na nebu” koje kontinuirano nadgleda određeno geografsko područje. Tim ima 15 znanstvenika i 10 vanjskih suradnika i želi kreirati budućnost aeronautike.

Protupožarni robot, Dok-ing

usluge pod brendom LifeGenetics. Za korisnike će izrađivati optimalni nutricionistički izbor i predlagati životni stil, u svrhu sprječavanja mogućih bolesti ili bržeg i efikasnijeg liječenja. Također slovenska tvrtka, nudi genetsku analizu po povoljnim cijenama. Analiza, tvrdi se, otkriva rizike od genetskih poremećaja i nasljednih bolesti, prepoznaje posebne sklonosti i talente, prevenira opasne reakcije na lijekove i daje preporuke za zdravu prehranu. Zemljopisna web aplikacija, GIS Cloud

GIS Cloud je web portal baziran na inovativnom cloudcomputingu, a predstavlja aplikaciju za izradu karata i obradu geografskih podataka. Korisnici mogu vi-

Zagrebačka tvrtka razvija sustav za GPRS prijenos podataka, nadzor na daljinsko upravljanje, nadzor vozila. Zapošljava 12 stručnjaka, ima klijente iz cijele Europe i tehnička rješenja koja prate najviše standarde tržišta. Pomoć u izboru ljetovanja, Placeberry

Placeberry.com je internetska tražilica na kojoj korisnici, budući turisti, opišu kakav odmor ili putovanje žele, a Placeberry im dubinskim pretraživanjem baza podataka daje optimalnu preporuku i isplanira odmor.

12 AKTUALNO

(

Privredni vjesnik Broj 3615, 22. veljače 2010.

( 72 trgovine

godine otvoren restoran Dubrovnik

KOMADIĆ HRVATSKE U MALEZIJI

trenutačno ima X-nation

MILE KOŽUL, DIREKTOR I VLASNIK TVRTKE MIN, VLA

Svake godin 20 novih trg S globalnim proizvodom, prihvatljivog odnosa cijene i kvalitete, poslovanje biti franšizirano, a trenutačno je 25 posto u franšizi

Kinezi hrle na janjetinu ispod peke T

Eleonora Dukovac dukovac@privredni.hr

Temeljni je koncept bio i ostao tradicionalni način kuhanja u Hrvatskoj, što uključuje i ručno rađenu domaću tjesteninu i kruh iz vlastite krušne peći Drago Živković zivkovic@privredni.hr

eseci kineskih restorana u Hrvatskoj potvrda su da dalekoistočna kuhinja ima svojih ljubitelja i u našim krajevima. Manje je poznato da i kuhinja s ovih prostora nalazi svoje mjesto na Istoku, makar je broj restorana, naravno, mnogo manji. Restoran Dubrovnik u Kuala Lumpuru nije samo jedini hrvatski restoran u Maleziji, nego, koliko zna voditeljica restorana Dina Đumić, i jedini u cijeloj Jugoistočnoj Aziji. Riječ je o obiteljskom restoranu u kojem je glavni kuhar Dinin otac Zoran Đumić. Obitelj Đumić živi u Maleziji 12 godina, a restoran su otvorili u travnju 2008. godine. Na početku je, kaže Dina Đumić, bilo dosta teško, ali uz pomoć medija za restoran se pročulo, pa je posao dobro krenuo. Temeljni je koncept restorana bio i ostao tradicionalni način kuhanja u Hrvatskoj, bez kompromisa oko kvalitete hrane i

pića. To uključuje i ručno rađenu domaću tjesteninu i kruh koji se peče svakodnevno u vlastitoj krušnoj peći. Isti je koncept primijenjen i pri uređenju restorana koji izgleda kao komadić Hrvatske u dalekoj Maleziji. Imaju i ajngemahtes Na jelovniku restorana Dubrovnik nalazi se niz tipičnih hrvatskih jela

Đumić, janjetina i piletina ispod peke. Osim jela u ponudi je i nekoliko hrvatskih vina (Ivan Dolac, Plavac Mali), a uskoro stižu još neka. Od hrvatskih rakija gostima se nude viljamovka, šljivovica, travarica i medovača, dok su apstinentima na raspolaganju cedevita, te čajevi i kava iz Hrvatske. Kako je ono što se naziva hrvatskom kuhinjom

U ponudi pića je nekoliko hrvatskih vina i rakija, ali i cedevita iz raznih regija, i to pod izvornim nazivima. Tako među predjelima nalazimo štrukle, palačinke i ajngemahtes (po cijeni od oko 25 kuna), među glavnim jelima ćevape s đuvečom (58 kuna), samoborske kotlete (75 kuna) i janjetinu ispod peke (80 kuna), a među slasticama pitu od jabuka (za 26 kuna). Gosti restorana većinom su lokalni, velik je broj Kineza, a najpopularnije jela su, otkriva Dina

zapravo mješavina nekoliko različitih kulinarskih tradicija, teško je uspostaviti jasan identitet u konkurenciji mnogo poznatijih sličnih kuhinja, poput francuske ili talijanske. Naša su jela u Jugoistočnoj Aziji potpuno nepoznata, pa u restoranu Dubrovnik i nakon gotovo dvije godine Zoran i Dina Đumić moraju gostima i novinarima objašnjavati što je zapravo hrvatska kuhinja.

ekstilni brend Xnation odavna je izašao iz “zone X”, područja totalne nepoznanice. Unatoč krizi, poplavi znanih i neznanih robnih marki, škarta naspram kvalitete, jedan od glasovitijih hrvatskih brendova uspijeva opstati, sve jače se profilirati, a kreće i u osvajanje kupaca diljem Europe. U pozadini stoji ne toliko razvikano ime tvrtke MIN u kojoj se naveliko pripremaju za izlazak na globalno tržište. Mile Kožul, direktor i vlasnik obiteljske tvrtke MIN, najavljuje kako će, nakon ulaska Hrvatske u EU, svake godine otvarati po 20 franšiziranih X-nation trgovina diljem Europe.

Zašto se odlučujete na takav poslovni potez? - S globalnim proizvodom, prihvatljivog odnosa cijene i kvalitete, ne možemo ostati na ovako malom tržištu. Ili moraš biti velik - ili se povući. Priklonili smo se franšiznom konceptu poslovanja jer je vrlo efikasan. Kroz 10 godina cjelokupno će nam poslovanje biti franšizirano, a trenutačno je 25 posto u franšizi. Od naše 72 trgovine, 22 su pod franšiznim ugovorom u Hrvatskoj. U BiH smo ostali na jednom dućanu jer je tržište trenutačno skromno. Da biste preživjeli na global-

nom tržištu, morate se globalno i ponašati i poslovati jer inače nemate šanse preživjeti. Čekamo brisanje granica jer je komplicirano otvarati tvrtke po državama, a nakon toga će biti relativno jednostavno poslovati bilo u Grazu ili Križevcima. Na koji je način organizirana proizvodnja u MIN-u? - Svijet se podijelio u specijalizaciji rada i točno se zna gdje je i što najbolje kupiti, a gdje šiti. Italija je, primjerice, apsolutni lider u modnim tkaninama, Pakistan i Turska prednjače u pamučnim tkaninama, a Kina u pletenini. Tako modne tkanine, primjerice, kupimo u Italiji i na šivanje pošalje-

U Hrvatskoj 10 tvornica radi za nas i pola konfekcije realizira se u našoj zemlji mo u Kinu, Bosnu ili Pakistan. Naj-trendi odjeću za koju treba kratak rok isporuke šijemo u Hrvatskoj i Bosni. U Hrvatskoj 10 tvornica radi za nas i pola konfekcije realizira se u našoj zemlji. Basic stvari, za koje proizvodnja traje i po dva mjeseca, šaljemo na Daleki istok. Ne postoji više tržište jedne države – tržište je svjetsko.

Kakvom vidite svoju trenutačnu poziciju na tržištu? - MIN ima 220 zaposlenih i još desetak kooperanata od kojih svaki minimalno zapošljava 30 ljudi koji za nas šiju 10 mjeseci u godini. Na globalnom tržištu još ih je desetak koji zapošljavaju mnogo više ljudi. Uspjeli smo postati poželjan partner dobavljačima i kooperantima, proizvodimo jeftinije i veće količine, a bolja nam je pregovaračka pozicija. Pogodili smo odnos kvalitete i cijene u odnosu na konkurenciju. Pa i bolji smo od našeg konkurenta - Zare - koja posluje u

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3615, 22. veljače 2010.

( od toga 22

( robe za 100 mil kn

već jesu pod franšiznim ugovorom

prodaju godišnje u maloprodaji

SNIK BRENDA X-NATION

e otvarat ćemo po ovina u Europi ne možemo ostati na ovako malom tržištu. Ili moraš biti velik - ili se povući. Kroz 10 godina cjelokupno će nam ga u 72 dućana u Hrvatskoj i, prema našim procjenama, imamo 10 posto udjela na tržištu za dotičnu ciljnu skupinu.

podržavajućem okružju. No, mi nemamo pravo na grešku jer nemamo komercijalni status. Kako je izgledao razvojni put tvrtke? - Od samih početaka 1991. godine organiziramo proizvodnju tekstilnih roba, uglavnom sirovina, prediva i tkanine, u Hrvatskoj i Sloveniji. Kupili bismo vunu, pamuk i drugo, napravili predivo, pretvorili u tkaninu i prodavali u Italiju, Njemačku, Austriju, Francusku, Švedsku... Trajalo je to dok su postojale klasične tekstilne industrije u Hrvatskoj i Sloveniji koje su nestale 1996./97.

godine. Uporedo je počeo i slobodan uvoz znatno jeftinijih tkanina i prediva iz Indije, Kine i Egipta. Zapadna Europa već tada se orijentirala na Daleki istok i nije bilo ograničenja u kvotama... Morali smo dalje. Kako nam je kći tekstilni dizajner, stvorili smo uvjete da nešto napravi. Stvoren je brend Xnation, bez razloga zašto se baš tako zove. Definirana je tema, filozofija brenda, ciljna skupina koja je tada bila najmanje saturirana: mlade žene od 15 do 35 godina. Tema je sportska elegancija, trendi i klasična. Brend je lansiran 1998. godine, prodajemo

Kako trenutačno funkcionirate? - Funkcioniramo prema svjetskom modelu - uskoj specijalizaciji, a u našem slučaju to je brend X-nation i sve što on podrazumijeva. Kako bi se dobilo na produktivnosti i brzini, u svjetskoj podjeli rada postoji specijalizacija, primjerice, za kapute, košulje... Padom Berlinskog zida, radno-tekstilna industrija napustila je Europu. Danas u Njemačkoj nemate više gdje sašiti bluzu. Preostale tvornice u Hrvatskoj šiju samo komercijalne uzorke za prezentacije. U tvrtki imamo šest dizajnerica koje putuju svijetom i prate trendove trenutačno za sezonu proljeće/ljeto 2011. godine. Potom trendove apliciraju na zadanu temu brenda X-nation koji predstavlja sportsku eleganciju. Kad sve poslože u glavi - nacrtaju model. Potom četiri konstruktorice izrade krojni arak za bazni proizvod, a krojačica nulti model. Nakon prezentacije za primjerice 20 poslovođa naših trgovina od Dubrovnika do Osijeka, određuju se cijene i količine... Što vam je donijela protekla poslovna godina? - Promet je bio 10 posto manji u odnosu na 2008.

godinu, što i nije tako loše. U krizi su se kupci skupljih brendova odlučili za nas, poradili smo i na strukturi kolekcije, a i uz informatizaciju poslovanja i još neke poslovne poteze, uspjeli smo dobrim dijelom neutralizirati početni udar krize. Primjećujemo da su kupci prestrašeni, pa im ni sniženja nisu atraktivna. Kako komentirate projekcije Eurotexa koje govore i o smanjenju utjecaja globalizacije u perspektivi, povratku pogona u Europu... - To je gatanje! Događa se princip spojenih posuda. Sada nešto u Europi šijete po cijeni 100, a u Kini za 30, no i ondje je svake godine sve skuplje. Velik je pritisak na kineske kapacitete koji se moraju rezervirati znatno unaprijed, što je problematično. U načelu, Istok postaje sve skuplji, a u Europi vam više nema tko šivati. Zapadna Europa uopće više nema svoje konfekcije - osim na razini uzoraka, uopće više nema tekstilne industrije. Prema mojoj procjeni, Amerika i Europa su se ‘zeznule’ u cijeloj priči, pa danas prodaju zapravo 30 do 40 posto jeftiniju robu nego prije 10 godina. S jedne strane ste, primjerice, zaradili na niskoj cijeni rada u Kini, no kod kuće morate rušiti cijenu jer nemate kupaca, pala je kupovna moć

upravo zbog krize i velike nezaposlenosti. U europskoj tekstilnoj industriji u zadnjih je 10 godina nekoliko stotina tisuća ljudi ostalo bez posla! Kako će se pogoni vratiti u Europu kad nestaje obrazovani kadar? U Italiji više nema tekstilnih škola. U

Danas u Njemačkoj nemate više gdje sašiti bluzu. Preostale tvornice u Hrvatskoj šiju samo komercijalne uzorke za prezentacije Pratu, glasovitom talijanskom tekstilnom gradu, od 150.000 stanovnika 30.000 je Kineza koji rade u tekstilnoj industriji. Da hoćete u Bavarskoj organizirati proizvodnju ne biste mogli skupiti ni 300 kvalificiranih radnika!

U kojem bi segmentu domaće tekstilne tvrtke mogle pronaći perspektivu? - U tekstilnoj se branši svijet podijelio na organizatore i proizvođače s brendom. U tako velikoj ponudi no name ne može više funkcionirati niti opstati. Više ne možete prodati robu bez imena! Imperativna je podjela rada, uska specijalizacija i jak brend. Kao ni tekstilne industrije drugih država Europe, ni hrvatska se industrija nije pozicionirala kao dobar dobavljač, odnosno u ponudi usluga šivanja za jake brendove. Država se trudi koliko može, ali sve je to na socijalnoj razini. Trebala bi ulagati u one koji će od kune napraviti kunu i deset, a ne u one koji nemaju ni za plaće. Nekoliko tvrtki u nas opstaje jer su se uspjele profilirati tehnološki i kadrovski i za velike brendove obavljaju doradne poslove.

Od 100 milijuna kuna zarade sedam ode na plaće, a 30 na poreze Kakvom vidite budućnost hrvatske tekstilne industrije? - Ne bih htio biti zloguki prorok... U dogledno vrijeme ne vidim perspektivu. Nismo konkurentni, skupi smo svugdje. Naš je radnik jako skup, jer skupa je država, porezi previsoki. U maloprodaji, primjerice, prodamo godišnje 100 milijuna kuna vrijedne robe - sedam milijuna ode na neto plaće, a 25 do 30 na poreze i razna davanja državi. Država nije stvorila pozitivno okruženje za poduzetništvo i oskudijeva kompetentnim ljudima. Kako globalno nema lijepih tema u javnosti, nedostaje pozitivnog ozračja, ljudi ostaju bez posla, ne kupuju, urušava se proizvodnja... Od 2004. do 2008. godine imali smo značajnu dobit, lani skromnu, a ove godine ne očekujemo dobit.

14 AKTUALNO TRENDOVI NA TRŽIŠTU ENERGIJE IZ DRVA

Biomasa je nacionalno bogatstvo

Utvrditi trendove ali i odgovornost za provođenje postojećih i donošenje novih zakonskih okvira kako bi se u konačnici povećalo iskorištavanje šumske i drvne biomase bio je cilj drugog međunarodnog seminara Trendovi na tržištu energije iz drva u Hrvatskoj održanog u Zagrebu. Zdravko Žuža, predsjednik Odbora za drvnu biomasu Udruženja drvnoprerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, ocijenio je da je biomasa nacionalno bogatstvo te kako va-

lja inzistirati da se zaštiti i utvrde kriteriji za njenu prodaju. Inače, Hrvatska broji desetak proizvođača peleta, no gotovo sve proizvedene količine se izvoze. Razlog tomu je činjenica da Hrvatska još nije pronašla model za sufinanciranje kupnje peletnih kotlova, a i društvo je zasad slabo upoznato s prednostima upotrebe peleta. Naime, pelet je ekološki prihvatljivo gorivo jer se pri sagorijevanju u atmosferu otpušta samo onoliko ugljičnog dioksida koliko ga je drvo primilo tijekom života u procesu fotosinteze, što znači da upotreba peleta ne narušava prirodnu ravnotežu okoliša. Pelet ima i svoje ekonomske prednosti - cijene su se proteklih godina stabilizirale pa se uz pomoć niže cijene peleta ubrzava i povrat cijele investicije. (B.O.)

*vijesti Održan hrvatskošrilanski forum Na poslovnom forumu tvrtki iz Hrvatske i Šri Lanke održanom proteklog tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori sudjelovalo je 10 šrilanskih tvrtki iz prehrambene i tekstilne industrije (zaštitna i pletena odjeća te dodaci), IT sektora, proizvodnje kabela i žica, kemijske industrije te proizvodnje kućnih potrepština i igračaka. Gospodarsko izaslanstvo Šri Lanke u Hrvatskoj je boravilo u dvodnevnom posjetu u organizaciji Sri Lanka Export Development Boarda i Veleposlanstva Šri Lanke u Hrvatskoj sa sjedištem u Beču. Održani su i individualni poslovni razgovori predstavnika šrilanskih i 15 hrvatskih tvrtki, najviše s temom informatike te proizvodnje ribljih proizvoda i ljekovitog bilja. Vino godine: Ivan Dolac Barrique 2006. Vino Ivan Dolac Barrique 2006. Vinarije Svirče osvojilo je titulu Vino go-

dine po izboru korisnika American Express kartice na Gloria Glam Wine Partyju održanom proteklog tjedna u zagrebačkom hotelu Westin. Ivan Dolac Barrique jedno je od najboljih hrvatskih vrhunskih crvenih vina. Dobiveno je od probranog grožđa autohtone dalmatinske sorte plavac mali. Nakon vrenja klasičnom metodom to je vino odležalo određeno vrijeme u malim hrastovim bačvama, te nakon punjenja u boci još godinu dana. APIS IT na kongresu o katastru Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama, APIS IT, sudjelovala je na Četvrtom hrvatskom kongresu o katastru. Taj kongres koji se, u organizaciji Hrvatskog geodetskog društva održava svake četvrte godine, prikazao je najnovija domaća i svjetska znanstvena i stručna dostignuća iz područja katastra, geodezije i geoinformatike.

Privredni vjesnik Broj 3615, 22. veljače 2010.

( 800 zakloništa

za slučaj havarije na moru odredio HHI

HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT - JEDNA OD NAJUGLEDNIJIH HRVATSKIH

Pouzdana i uno istraživanja mor Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

rvatski hidrografski institut (HHI) u inozemstvu je jedna od najuglednijih naših institucija. U njemu je stalno zaposleno 80 radnika među kojima je sedam doktora znanosti, šest magistara te deseci inženjera. “Međunarodni ugled u ovoj djelatnosti može se steći samo ako je država dala svoj doprinos sigurnosti plovidbe pod njenim suverenitetom. To je pak moguće samo ako joj je institucija poput naše dala točne podatke iza kojih država u svakom trenutku

Zahvaljujući Institutu, Hrvatska se uvrstila među desetak nacija u svijetu koje su svoje more “pokrile” elektroničkim kartama. Uz to što nude sigurnost plovidbe, takve karte imaju i komercijalni potencijal

HHI dio svojih prihoda, kao rijetko koji samostalan državni zavod, osigurava vlastitim sredstvima može stati. Točne podatke ne bi bilo moguće dobiti kada bi taj posao obavljale privatne tvrtke koje do podataka dođu na svoj način, odnosno u skladu s tržišnim načelima”, istaknuo je Zvonko Gržetić, ravnatelj Hrvatskog hidrografskog instituta. Činjenica je da na Jadranu osim Hrvatskog hidrografskog instituta nije moguće pronaći instituciju koja je dio međunarodne hidrografske i pomorske organizacije, koja ima svjetsku reputaciju te

koja je uložila toliko znanja i skupila toliko iskustva. Takav je status HHI stekao objavom znanstveno-istraživačkih, razvojnih i stručnih radova vezanih uz sigurnost plovidbe

Jadranom, izvođenjem hidrografsko-geodetske izmjere Jadrana, marinske geodezije, projektiranjem i izradom pomorskih karata i nautičkih publikacija, te oceanološkim i

istraživanjima podmorja.

geologije

Jadran u fokusu Nastupima na stručnim skupovima skrenuli smo pozornost na Jadran koji

U planu i nova akademija Kako bi u HHI-ju zadržali znanstvenike, očuvali reputaciju te se razvijali i napredovali, odlučili su djelovati u brojnim područjima, uključujući i obrazovanje. “Nedostatak stručnjaka određenog profila nije moguće nadomjestiti direktno sa sveučilišta, nego ih je potrebno obučiti na cijelom setu tečajeva. Stoga planiramo organizirati akademiju sličnu nekadašnjoj Međunarodnoj pomorskoj akademiji, koju bismo samostalno financirali i koja ne bi bila konkurencija postojećim obrazovnim institucijama. S tim ciljem smo prije par godina Vladi dostavili nekoliko studija i analiza, kako bismo dobili dozvolu odnosno dopusnicu za rad. Planiramo se proširiti na cijelo područje Mediterana”, ističe Gržetić.

www.privredni.hr Broj 3615, 22. veljače 2010.

( među 80 zaposlenih

SKROMNIJI PROMET MOREM U 2009.

HHI ima 7 doktora znanosti, 6 magistara te desetke inženjera

INSTITUCIJA U SVIJETU

sna a i podmorja Svijet dolazi na Brač Hrvatski hidrografski institut je suorganizator Svjetske konferencije o održivom razvoju otoka koja će se održati u travnju 2010. na Braču. “Naš je cilj takvim skupom predstaviti Vladi smjer u kojem bi mogla razvijati naše otoke. Bit će zanimljivo čuti mišljenja onih koji su uništili svoje resurse, kao i onih koji njima uopće nisu gospodarili”, kaže ravnatelj HHIja Zvonko Gržetić. samostalan državni zavod - osiguravamo vlastitim sredstvima zarađenim na prostoru Mediterana”, ističe Gržetić. Hidrografski institut prihode ostvaruje u području istraživanja mora i podmorja. To je složen posao čiji rezultat osigurava preciznu navigaciju na moru. Intenzivno se radi i na istraživanju fizike mora i podmorja. Rezultat rada HHI-ja je izrada cijele serije karata i publikacija koje primjenu mogu naći i u nautičkom te drugim oblicima turizma.

visoko kotira u istraživanjima mora i podmorja”, ističe Gržetić. Riječ je o poslu koji traži vrlo sofisticiran instrumentarij koji pak podrazumijeva uvođenje skupe metodologije rada. “Stoga nema smisla raditi samo za potrebe države jer postoje i područja u kojima su taj instrumentarij i metodologija komercijalno iskoristivi. Osim za sigurnost plovidbe, podaci se mogu iskoristiti i za bilo koju gospodarsku granu vezanu uz more, podmorje

i obalu”, napominje ravnatelj HHI-ja. Stoga država ima dvije mogućnosti: može dozvoliti ulazak moćne inozemne tvrtke koja će obavljati taj posao ili pak sama osnovati instituciju koja će to obavljati po cijenama nižim od tržišnih. “Budući da država ne može osigurati dovoljno sredstava, mi smo pronašli treći put. Kako smo mi stručno-znanstvena institucija i svoje znanje možemo primijeniti u gospodarstvu, dio svojih prihoda - kao rijetko koji

Izrada strateških dokumenata Zahvaljujući Institutu, Hrvatska se uvrstila među desetak nacija u svijetu koje su svoje more “pokrile” elektroničkim kartama, koje također imaju komercijalni potencijal. Hidrografski institut može biti podrška Vladi, i to tako da njegov rad bude podloga gospodarskim područjima poput nautike i nautičkog turizma, iskorištavanju mora i podmorja te za davanje koncesija. Za Vladu su već odradili niz projekata koji su omogućili razvoj gospo-

darstva na moru i podmorju, uključujući čak i političke projekte prihvatljive za državu i lokalno stanovništvo. Jedan od takvih je Strategija razvoja nautičkog turizma. “Kako bismo dobili kvalitetan dokument, krenuli smo sa snimkom postojećeg stanja te analizom planiranog povećanja broja vezova. Potom smo uz pomoć stručnjaka iz područja prostornog planiranja zaključili koliko je vezova moguće izgraditi, a da ne dođe do devastacije obalnog pojasa”, kaže on. Slične metode korištene su i pri određivanju mjesta zakloništa za brodove koji dožive nesreću na moru. “Bili smo svjesni da bi formalna odluka ministra izazvala negativne reakcije. Kako se u trenutku pomorske nesreće odluka o zakloništu mora brzo donijeti, naši su stručnjaci odredili oko 800 mjesta pogodnih za zaklonište, ovisno o vrsti broda i nesreće. Smatramo da smo možda najkvalitetnije u svijetu riješili taj problem”, kaže Gržetić. A na sličan se način, i na zadovoljstvo otočnih načelnika, pristupilo izradi projekta o gospodarenju otocima.

U četiri godine promet čak i prepolovljen Stalni rast u javnom obalnom linijskom prometu na Jadranu lani je zaustavljen. Nakon niza godina rasta skromniji rezultati ostvareni su na brodskim, brzobrodskim i trajektnim linijama. Upravo obrađeni podaci Agencije za obalni linijski pomorski promet pokazuju da je prošle godine prevezeno 11.576.795 putnika ili 2,6 posto manje nego godinu ranije, te 2.852.823 vozila, što je 2,1 posto manje u odnosu na 2008. Ipak, taj je promet tek neznatno manji od postignuća u rekordnim godinama. I u 2009. najprometnije trajektne linije bile su SplitSupetar gdje je prevezeno 1.545.633 putnika i 331.511 vozila, zatim Zadar-Preko sa 1.615.439 putnika i 260.970 vozila, te linija Jablanac-Mišnjak na kojoj je ostvaren promet od 1.093.628 putnika i 348.448 vozila. Na sve tri linije promet je

bio za nekoliko postotaka manji nego u 2008. Veći pad trajektnoga prometa zabilježen je na splitskome području, posebice na linijama Stari GradSplit, Ubli-Vela LukaHvar-Split i Vis-Split, kao i na trajektnoj liniji Prizna-Žigljen. Najveći pad prometa bilježi trajektna linija Rijeka-Split-HvarKorčula-Dubrovnik gdje je i putnika i vozila bilo gotovo 17 posto manje nego u 2008. To je samo nastavak trenda pada prometa na najdužoj liniji na Jadranu, na kojoj je u posljednje četiri godine broj prevezenih putnika i vozila – prepolovljen. I na državnim brzobrodskim linijama putnika je bilo 4,1 posto manje nego 2008. (J.V.)

HRVATSKI OTOČNI PROIZVOD U NÜRNBERGU

Ekološki proizvod u svijetu se sve više cijeni

Projekt Hrvatski otočni proizvod predstavljen je na najvećem svjetskom sajmu ekoloških proizvoda BioFach 2010 u Nürnbergu, gdje je publika imala priliku upoznati i jedan od poznatih otočnih proizvoda, vrhunsko vino Ivan Dolac iz eko uzgoja Poljoprivredne zadruge Svirče sa Hvara. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je početkom 2007. pokrenulo projekt vizualnog označavanja otočnih proizvoda kako bi se potaknula njihova proizvodnja. Projekt je prepoznat i izvan granica Hrvatske, zbog čega je i pozvan na BioFach. Na tom se sajmu predstavljaju države,

regije i udruženja, a namijenjen je stručnoj javnosti. Jedan od važnijih efekata sajma je i turistička promocija ekološki zanimljivih odredišta. Vrijednost međunarodnog tržišta ekoloških proizvoda svake se godine poveća za pet milijardi američkih dolara, te je već premašila iznos od 40 milijardi dolara. U svijetu je trenutačno više od 30 milijuna hektara obradivih površina za ekološki uzgoj, a Europa je kao regija na drugom mjestu. Oznaku kvalitete Hrvatski otočni proizvod do sada je dobilo 46 proizvođača, od kojih tri eko proizvođača za 97 proizvoda i proizvodnih linija sa 13 otoka. Riječ je o prehrambenim, kozmetičkim i odjevnim proizvodima te suvenirima. (J.V.)

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3615, 22. veljače 2010.

KONJUNKTURNI TEST - IV. TROMJESEČJE 2009.

Pesimizam u svim sektorim osim u prerađivačkoj indu

U hrvatskoj trgovini, građevinarstvu i uslužnom sektoru još uvijek nema optimističnih očekivanja. U isto vrijeme, povoljno r nastavlja na razini europskog gospodarstva, o čemu govori i rast pokazatelja konjunkturne klime u svim djelatnostima osim dr. Mirjana Čižmešija Ekonomski fakultet Zagreb

konjunkturnom testu Privrednog vjesnika za četvrto tromjesečje 2009. godine sudjelovale su 472 tvrtke i to 204 iz područja prerađivačke industrije, 58 iz građevinarstva, 106 iz trgovine i 104 iz uslužnog sektora. Uzorkom je obuhvaćeno 11,75 posto svih zaposlenih i 12,04 posto ukupnog prihoda u Hrvatskoj u navedenim sektorima. I dalje je najveća stopa odgovora u prerađivačkoj industriji (34 posto), a najniža u uslužnom sektoru (14 posto). Osim u prerađivačkoj industriji, pesimizam je prisutan u svim sektorima nacionalnog gospodarstva: trgovini, građevinarstvu i uslužnom sektoru. Prema posljednjim objavljenim rezultatima istovrsnih konjunkturnih istraživanja na razini EU27 i europodručja za siječanj 2010. godine (http:// ec.europa.eu/economy_finance/), na razini europskog gospodarstva i dalje se nastavlja povoljno razdoblje. Svi pokazatelji

iz anketnog upitnika koja nisu direktno uključena u PKI. Tako je 23 posto anketiranih izjavilo kako im je potražnja smanjena u odnosu na prethodno tromjesečje, dok je takvih u prethodnom istraživanju bilo 45 posto. Gotovo ista situacija je u ocjeni narudžbi u odnosu na prethodno tromjesečje. Optimizam se očituje i u ocjeni narudžbi iz inozemstva, u stanju zaliha najvažnijih sirovina i poluproizvoda kao i u ocjeni konkurentskog položaja. Više od polovine ih nema problema s likvidnošću, a manje od 10 posto ih očekuje smanjenje proizvodnje u sljedećem tromjesečju. U tablici 1. su dane vrijednosti i promjene PKIja u četvrtom tromjesečju 2009. u odnosu na treće tromjesečje iste godine po odjeljcima prerađivačke industrije prema NKD-u 2007. Izračunati pokazatelji konjunkturne klime nemaju uklonjen utjecaj sezone zbog nedovoljnog broja opažanja potrebnog za primjenu metoda desezoniranja. Dok je prema rezultatima prethodnog konjunktur-

konjunkturne klime (osim onoga u sektoru građevinarstva) su porasli. Neki od njih bilježe i desetomjesečno uzastopno povećanje. Prerađivačka industrija – i dalje optimizam Iako su u trećem tromjesečju bili prilično oprezni, gospodarstvenici u prerađivačkoj industriji u četvrtom tromjesečju prošle godine ponovno su optimistični. PKI je porastao za 8,34 boda i sada iznosi -1,75. Njegov rast u posljednja tri tromjesečja, koji je prekinulo višegodišnje smanjenje, najavljuje da će prerađivačku industriju u prvoj

Prerađivačku industriju očekuje zaustavljanje nepovoljnih trendova i mogući lagani oporavak do ljeta polovini ove godine obilježiti razdoblje zaustavljanja nepovoljnih trendova i mogući lagani oporavak do ljeta. Taj zaključak potvrđuju i odgovori na pitanja

u ovom tromjesečju u proizvodnji odjeće i u proizvodnji električne opreme.

nog testa bilo znatno više odjeljaka u kojima je PKI porastao, u zadnjem tromjesečju 2009. godine više je onih u kojima se pokazatelj smanjio. U proizvodnji papira i kemijskoj industriji smanjenje pokazatelja je vrlo veliko (75, odnosno 46 bodova). Intenzivni porast PKI-ja zabilježen je i

Nestao optimizam uslužnog sektora Pokazatelj konjunkturne klime u uslužnom sektoru (PKU) koji mjeri ocjene i očekivanja gospodarstvenika, nakon prethodna dva

uzastopna porasta, u četvrtom tromjesečju se smanjio za gotovo 20 bodova i sada iznosi -17,37. Prema posljednjim rezultatima, a promatrano po pojedinim odjeljcima uslužnog sektora, smanjenje pokazatelja bilježi se u četiri sektora (u analizu nisu uključeni sektori s manje od pet

Pokazatelji konjunkture

PKI > Prerađivačka industrija

PKG > Građevinarstvo

PKI

40 30

PKT > T

PKG

20 10

-20

40 30 20

-10 -40

-20 -30

PKI

2005. II III

2006. II III

2007. II III

2008. II III

2009. II III

-60

19,95 13,05 13,77 14,85 27,62 32,38 30,64 32,18 34,94 30,82 22,81 21,97 23,98 23,11 11,7 -5,55 -28,01 -10,22 -10,1 -1,75

2005. II III

2006. II III

PKG 11,50 -14,68 -1,98 16,33 18,42 15,94

2007. II III

2008. II III

2009. II III

5,34 5,95 -14,66 16,55 4,19 21,8 36,78 33,96 27,58 15,82 -51,20 -15,15 -37,00 -43,79

PKT

200 II

33,05 41,78

www.privredni.hr Broj 3615, 22. veljače 2010.

ma striji

razdoblje i dalje se m građevinarstva

anketiranih): uklanjanje otpadnih voda i smeća (O90), računalne i srodne djelatnosti (K72), ostale poslovne djelatnosti (K74) i ostale uslužne djelatnosti (O93). PKU je najviše porastao u rekreacijskim, kulturnim i sportskim djelatnostima (O92) za gotovo 33 boda. Porast i dalje bilježi sektor

zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (N85), transport (I60) i putničke agencije s pratećim djelatnostima (I63). Ako se uvaže prediktivna svojstva PKU-a i pri tome vodi računa o neuklonjenom utjecaju sezone jer se konjunkturni testovi provode tek pet tromjesečja, za očekivati je zadržavanje postignute razine gospodarske aktivnosti u uslužnom sektoru na razini one postignute krajem prošle godine. Promatrano po pojedinim pitanjima, uočeno je da se značajno povećao relativni udio gospodarstvenika koji ocjenjuju da se njihovo poslovanje u proteklih tri mjeseca pogoršalo i kojima se smanjila potražnja za njihovim uslugama. Također je porastao i relativni broj onih koji očekuju smanjenje potražnje u sljedećem tromjesečju. U skladu s trenutačno zabilježenim rekordno velikim brojem nezaposlenih, gospodarstvenici (njih više od 50 posto) su izjavili da se njihova ukupna zaposlenost u prethodna tri mjeseca značajno smanjila. Isto tako, više od polovine njih očekuje smanjenje broja zaposlenih u iduća tri mjeseca. Zanimljivo je istaknuti da je značajno porastao broj onih koji očekuju smanjenje cijena svojih usluga u idućem tromjesečju (36 posto), dok je takvih u prethodnom istraživanju bilo oko 10 posto. Unatoč svemu, najveći dio njih (60 posto anketiranih) ipak očekuje zadržavanje postojeće razine poslovanja u sljedećih šest mjeseci. U uslužnom sektoru na razini europskog gospodarstva također je krajem prošle i početkom ove go-

Trgovina na malo

05. III

2006. II III

2007. II III

PKT

2008. II III

2009. II III

38,02 31,34 43,26 35,18 36,93 38,33 26,53 30,09 54,03 39,65 51,33 0,25 28,76 52,51 21,99 43,89 20,33 0,54

dine zabilježeno nepovoljno kretanje. U posljednja tri mjeseca PKG se kontinuirano smanjuje nakon višemjesečnog rasta. Dok su rezultati konjunkturnih testova u prerađivačkoj industriji povoljni, anketirani menadžeri u građevinarstvu, uslužnom sektoru i u trgovini na malo korigiraju svoja optimistična očekivanja iz prethodnog polugodišta. Građevinarstvo – nastavak nepovoljnih kretanja Pokazatelj konjunkturne klime u građevinarstvu bilježi ponovno smanjenje, i to za sedam bodova. Najava je to nastavka slabljenja ove gospodarske aktivnosti koje je bilo prisutno tijekom gotovo cijele 2009. godine. Indeks fizičkog obujma građevinskih radova se (prema podacima DZSa) kontinuirano smanjivao od ožujka 2009. godine. Takvo kretanje ispravno je najavljeno smanjenjem PKG-a u četiri uzastopna tromjesečja počevši od drugog tromjesečja 2008. godine, pa je za očekivati da će se nepovoljno razdoblje nastaviti i do sredine ove godine. Čak 95 posto anketiranih izjavilo je kako je u četvrtom tromjesečju gradilo manje nego u prethodnom. Isto toliko ih je imalo značajnih poteškoća u poslovanju, a 60 posto ih očekuje manji obujam građenja u sljedećem tromjesečju. Narudžbe uglavnom ocjenjuju preniskima, 77 posto ih ima višak zaposlenih, a gotovo trećina ih ima problema s likvidnosti. Prema rezultatima konjunkturnih istraživanja za EU koje objavljuje Europska komisija, jedino se pokazatelj konjunkture u građevinarstvu EU-a i europodručja smanjuje već dva mjeseca zaredom, dok svi ostali pokazatelji rastu ili se zadržavaju na prošlomjesečnoj razini. Trgovina na malo – i dalje nestabilno PKT se smanjio za gotovo 20 bodova i sada iznosi 0,54. To je drugo uzastopno vrlo intenzivno smanjenje pokazatelja koje najavljuje nastavak nepovoljnih kretanja u trgovinskoj dje-

Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) Zbog smanjenja pokazatelja konjunkturne klime u trgovini i građevinarstvu, indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) se također smanjio. Optimizam gospodarstvenika u prerađivačkoj industriji nije bio dovoljno snažan da s porastom PKI-ja barem zadrži ESI na prethodnoj razini. Nakon smanjenja u trećem tromjesečju za nešto manje od devet indeksnih bodova, u četvrtom tromjesečju smanjio se za tri indeksna boda i sada iznosi 80. Ako se uvaže njegova prediktivna svojstva, valja i dalje očekivati (do ljeta ove godine) nepovoljno i vrlo nesigurno razdoblje za cjelokupno hrvatsko naci-

onalno gospodarstvo. Prema rezultatima konjunkturnih istraživanja Europske komisije za siječanj ove godine, ESI na razini EU27 bilježi svoje deseto uzastopno povećanje. Pri tome se najvećim porastom ESI-ja ističu Italija, Velika Britanija i Nizozemska, a najmanje intenzivan rast imale su Poljska, Njemačka, Francuska i Španjolska. (http://ec.europa.eu/economy_finance). Kontinuirani rast ESI-ja na europskoj razini rezultat je rasta pokazatelja konjunkture u svim sektorima osim u građevinarstvu kao i najava razdoblja oživljavanja europskog gospodarstva.

ESI i stope rasta BDP-a 130 120 110 100 90 80 70 I

ESI

2005. II III

2006. II III

2007. II III

2008. II III

2009. II III

111,29 103,90 105,84 105,08 115,23 119,26 116,63 116,96 112,57 116,68 117,4 116,3 122,6 104,83 105,52 101,99 69,39 91,19 82,46 79,61

ESI, Is O pokazatelju ESI, njegovom izračunavanju i tumačenju detaljnije u PV/3371 - 1.11.2004. i PV/3384 - 31.1.2005.

Tablica 1. ODJELJCI NKD-a 2007 (PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA)

PKI

PROMJENA, BODOVI

C17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira

-28,80

-74,2

C20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

-34,63

-46,1

C16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta

-22,30

-28,0

C10 Proizvodnja prehrabmenih proizvoda

4,31

-23,4

C18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa

-27,76

-23,0

C22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

-10,27

-20,3

C15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda

-10,54

-19,9

C31 Proizvodnja namještaja

-21,77

-5,5

-9,52

-2,8

C28 Proizvodnja strojeva i uređaja C30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava

-27,25

6,3

C25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme

-11,12

8,9

C13 Proizvodnja tekstila

-9,93

25,3

C14 Proizvodnja odjeće

-12,29

31,1

C27 proizvodnja električne opreme

8,85

38,2

C23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

-0,81

63,4

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

-1,75

-8,35

Tablica 2. SEKTOR USLUGA

PKU

PROMJENA, BODOVI

O90 Uklanjanje otpadnih voda, smeća i dr.

-38,00

-69,33

K72 Računalne i srodne djelatnosti

-34,93

-54,50

K74 Ostale poslovne djelatnosti

-21,10

-11,67

O93 Ostale uslužne djelatnosti

-21,00

-5,27

H55 Hoteli i restorani

12,03

6,90

I63 Putničke agencije i prateće djelatnosti

-18,60

12,27

N85 Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

70,40

14,53

I60 Transport

19,70

21,80

O92 Rekreacijske, kulturne i sportske djelatnosti

-9,60

32,70

-17,37

-19,53

SEKTOR USLUGA

latnosti Hrvatske do ljeta 2010. Gotovo 90 posto anketiranih je izjavilo kako im je promet u odnosu na treće tromjesečje 2009. bio manji (bez obzira na blagdansko razdoblje). Unatoč svemu, više od trećine is-

pitanika nema problema s likvidnošću, a 64 posto ih ipak očekuje porast prometa u sljedećem tromjesečju. Nepovoljno razdoblje očekuje se i u sektoru trgovine na veliko i trgovine motornim vozilima. Na razini EU-a PKT se i da-

lje povećava. Nakon što je dosegao svoj minimum krajem 2008. i početkom 2009. godine, uz manja odstupanja, kontinuirano raste. U siječnju 2010. dosegao je razinu prosjeka za dvadesetogodišnje razdoblje (od 1990. do 2010.).

18 EUROGLAS

( 30 otvorenih ( uz 17

*vijesti Barrosovo pismo o klimatskim promjenama Posao koji već obavljamo na rješavanju pitanja klimatskih promjena može djelovati kao snažna poluga u tome da nam se pridruže i drugi – ali to mora biti doživljeno kao istinski kolektivni pristup, stoji u pismu predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa koje je prošli tjedan poslao šefovima država i vlada članica EU-a. U pismu ih je, među ostalim, izvijestio o koracima koje EK treba poduzeti u vezi s klimatskim promjenama, a glavni cilj mora biti približavanje svih partnera ambicijama EU-a kao i angažman u pravcu multilateralnog sporazuma. Sofiju napuštaju građevinari Sofiju je zbog ekonomske krize napustilo 23.000 radnika, a prema tvrdnjama sindikata u glavnom gradu Bugarske svakog dana bez posla ostaje 700 radnika, javlja portal Banka. Čitava vojska građevinara vratila se u gradove Pernik i Botevgrad, nakon što su radovi zamrznuti, a tvrtke počele s otpuštanjima i smanjenjem plaća. Osim građevinara, iz Sofije odlaze i mali trgovci. Uži London najbogatiji

Izvješće Eurostata pokazuje kako je najbogatija regija u EU-u područje užeg Londona. To područje, naime, ima četiri puta veći BDP po stanovniku od prosjeka EU-a te je sedam puta bogatije od najsiromašnije bugarske regije Severozapaden u kojoj živi oko milijun stanovnika. Bugarska, Mađarska, Rumunjska i Poljska nalaze se među najsiromašnijim EU područjima, dok su najbogatije regije u Danskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj te Velikoj Britaniji.

Privredni vjesnik Broj 3615, 22. veljače 2010.

pregovaračkih poglavlja

privremeno zatvorenih poglavlja

NEOČEKIVANI REKORD PO BRZINI

KONAČNO PUŠTENI RIBARSTVO I OKOLIŠ Okoliš je u prošlom krugu proširenja bio među najtežim, ako ne i najteže poglavlje. Do zatvaranja će se doći nakon pregovora o prijelaznim razdobljima Lada Stipić - Niseteo niseteo.lada@skynet.be

maratonskim hrvatskim pregovorima (četiri i pol godine od starta!), opetrećenim svim vrstama problema i zastoja, moguć je izgleda jedan pozitivan, neočekivan rekord po brzini – netom otvoreno pregovaračko poglavlje Okoliš dade se, prema procjeni pregovarača Nikole Ružinskog, zatvoriti “u ovom polugodištu” jer se “polagano spremamo za zatvaranje”. Okoliš je u prošlom krugu proširenja bio među najtežim, ako ne i najteže poglavlje. Zatvaranje će se dogoditi nakon pregovora o prijelaznim razdobljima. Riječ je o mijenama kakve muče čak i stare države članice do mjere da poneki slučaj nakon prijave Europske komisije znade završiti i pred Europskim sudom zbog nepoštivanja zakona EU-a. Promjene se odnose na velike investicije u tretman otpadnih voda, obradu otpada ili razrješavanje industrijskog zagađenja, a ulaganja se dugoročno mjere milijardama

eura. Sva su dosadašnja proširenja, pogotovo zadnje, završavala pregovore o okolišu uz dugačka prijelazna razdoblja na

Čim je politika maknuta s pregovaračkih poglavlja, tehnički, stručni dio kreće glatko i bez zastoja koja mora računati i Hrvatska. Naime, u pregovaračkom je procesu do sada dobivala otprilike isto što je odobravano i drugim kandidatima. Za Okoliš su dana četiri mjerila za zatvaranje, odnose se na usvajanje zakona prilagođenih acquisu uz “zamjetan napredak usvajanjem provedbenih zakona”. Hrvatska mora pružiti dovoljno kredibilnih potvrda i dokaza da će do trenutka ulaska u zajednicu biti potpuno spremna provoditi zakone EU-a. Naravno, nije izbjegnuto ni obvezno mjerilo administrativnih kapaciteta na svim razinama, uključivši inspekcije i koordinaciju, sve uz praktičnu potvrdu da je sustav

usklađen i spreman za EU. Unija je naglasila da će posebnu pažnju posvetiti administrativnim kapacitetima i provedbi zakona. Ribarstvo na 13. mjestu Ribarstvo je dugom slovenskom blokadom opravdalo zlosretnost broja 13 (ono je 13. među 35 poglavlja). EU je odredio tri mjerila za zatvaranje, podijeljena na podmjerila, primjerice u administrativnim kapacitetima traži se poboljšanje nadzora i inspekcija koje uključuje i satelitski monitoring ribarica, bolje upravljanje flotom i registriranje ulova. Do zatvaranja poglavlja Hrvatska se mora u cijelosti poravnati s acquisom, dakle unijeti sve promjene po kojima se domaći zakoni neće razlikovati od europskih. Hrvatska se treba institucionalno pripremiti za korištenje Europskog ribolovnog fonda kako bi i domaći ribari uživali potpore iz EU proračuna. Zagreb namjerava zatražiti neka izuzeća kroz prijelazna razdoblja, a pregovorima želi sačuvati i tradicionalne ribo-

lovne alate kao dio šire mediteranske tradicije. Pregovori o traženim izuzećima organizirat će se u dolazećim mjesecima. Za razliku od nekih drugih poglavlja gdje je Hrvatska puno tražila a dobila točno onoliko izuzetaka koliko je odobreno i ostalima, ovdje je lista želja kratka i konkretna. Zahtjevi su dobro argumentirani, pregovarački tim Europske komisije upoznat je s njima te se ne očekuju nikakva velika, pogotovo ne neugodna iznenađenja. Bez zastoja Čim je politika maknuta s pregovaračkih poglavlja, tehnički, stručni dio kreće glatko i bez zastoja. Naravno, nisu isključene poteškoće pri zatvaranju vrate li se domaća politička natezanja na teren pregovora pa Ribarstvo ponovno može doći na tanak led. Tada bi se strogo tehnički proces pregovora vratio tamo gdje mu nije mjesto, na poligon politike i politikantstva. Za glavnog pregovarača dosezanje 30 otvorenih poglavlja uz 17 privremeno zatvorenih,

pogotovo zato što su ova zadnja dva bila dugo blokirana, “otklanja sumnje u uspješnost procesa”. U danu otvaranja dvaju poglavlja španjolsko je predsjedništvo nadišlo poslovičnu južnjačku neekspeditivnost poslavši promptno Zagrebu pisani poziv za predaju pregovaračkih stajališta za poglavlje Pravosuđa i temeljnih prava. Hrvatska su stajališta spremna. Jedina stajališta koja još nisu u potpunosti definirana su ona za Tržišno natjecanje, no nakon što je privatizacija škverova ušla u drugi, ozbiljniji krug i to će se relativno brzo učiniti. Vladimir Drobnjak računa da će u španjolskoj polovini godine sva poglavlja konačno biti otvorena, uključujući još uvijek blokiranu Vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku. “Dobrosusjedski su odnosi potvrđeni potpisivanjem arbitražnog sporazuma, Hrvatska je ispunila sve što je trebala”, kaže glavni pregovarač. Ovo se poglavlje objektivno može zatvoriti odmah po otvaranju.

www.privredni.hr privreedni. dn d ni hr Broj 3615 5, 22 2 22. 2. vve 2. veljače e 2010.

Poglavlje 23. je komplicirano stoga što umnogome ovisi o umjetničkom dojmu PRISTUPNI PREGOVORI MOGLI BI BITI GOTOVI DO KRAJA GODINE

Zeleno svjetlo za Pravosuđe i ljudska prava Klub zemalja koje su smatrale da Zagreb nije posve zadovoljio Sergea Brammertza polagano se osipao kako je napredovala istraga te je nekidan zadnja utvrda principijelnosti, Nizozemska, priznala da su preduvjeti kompletirani i da poglavlje može krenuti Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

ristupni bi pregovori mogli biti zaključeni do kraja godine, ovisno o količini posla obavljenog u Hrvatskoj, stav je povjerenika za proširenje. Štefan Fuele je ušao na skliski teren procesa koji svi hvale kao europski uspjeh, a nitko ga ne želi nastaviti ili prema njemu gaji velike rezerve, naročito nakon iskustava s Bugarskom i Rumunjskom. Izvjesno je: u Europsku uniju će ući samo potpuno spremne zemlje. Na Međuvladinoj pristu-

Hrvatska, čini se, neće biti počašćena uvredljivim monitoringom dosega koji je primijenjen na nespremne Bugarsku i Rumunjsku pnoj konferenciji zeleno su svjetlo dobila poglavlja Ribarstvo i Okoliš – neprijeporno slovenska zasluga jer su uklonjene tamošnje rezerve prema tim poglavljima, te je Ljubljani ostalo tražiti ono što smatra da joj po članstvu u EU-u pripada u još zadržanom poglavlju Vanjska, sigurnosna i obrambena politika. Javna je tajna da Sloveniju i dalje žulja aplikacija međunarodnog prava mora znana kao ZERP.

Druga je opcija utjecaja na brzinu procesa – i na unutarnjopolitička natezanja krhke Pahorove koalicije i nabrijane oporbe - pri zatvaranju poglavlja. Ako je suditi po nepogrešivom indikatoru slovenskog službenog stava prema procesu u susjedstvu, interesu slovenskih briselskih dopisnika za “hrvaške” pregovore, Ljubljana je ubacila u ler puštajući ga da se odvija vlastitom brzinom. Onu EU agenciju sa sjedištem u Ljubljani ipak je valjalo zaraditi... Antikorupcijska borba najbitnija Dan prije Međuvladine konferencije Vijeće EU-a je propustilo poglavlje Pravosuđe i ljudska prava. Poglavlje je i priča i svijet za sebe. Europska komisija ga je spremila

za otvaranje prije gotovo godinu i pol dana, zastavila ga je – službeno – manjkava suradnja Zagreba s Haagom po pitanju tzv. topničkih dnevnika. Klub zemalja koje su smatrale da Zagreb nije posve zadovoljio Sergea Brammertza polagano se osipao kako je napredovala istraga te je nekidan zadnja utvrda principijelnosti, Nizozemska, priznala da su preduvjeti kompletirani i da poglavlje može krenuti. Bit će spremno za međuvladinu konferenciju, na rasporedu navodno 12. travnja. Glavni razlog zašto je EU otezao s otvaranjem ipak je antikorupcijska borba. Serija intervencija pravosudnih organa i istraga, donedavno nedodirljivih, dramatično su izmijenili percepciju situacije u Hrvatskoj. Poglavlje 23.

je komplicirano stoga što umnogome ovisi o umjetničkom dojmu – tu nema previše acquisa s kojim se kandidatska zemlja valja poravnavati, ali su svi elementi funkcionirajuće pravne države s konkrentim rezultatima. Poglavlja Pravosuđe i temeljna prava nije bilo u prošlom krugu proširenja, ono je derivirano iz negdašnjeg poglavlja unutarnjih poslova s naglašenijom komponentom antikorupcije i pravne države, što je uzmanjkalo nekim novim, pogotovo najnovijim članicama. Zlobnici tvrde da bi pri pretresanju stanja na testu podobnosti za Uniju na Pravosuđu i temeljnim pravima pale i neke članice EU-a, uključivši i osnivačice. Na dan kada je pravosuđe propušteno na daljnju obradu,

na naslovnicama glavnih dnevnika u Italiji, Portugalu i Španjolskoj kočila se ista riječ - korupcija... Pojačanje u pregovaračkom timu Povjerenik Štefan Fuele i glavni pregovarač EK-a s Hrvatskom Dirk Lange nedavno su potvrdili da je u završnoj obradi poglavlje Tržišno natjecanje ili, bliže praksi, restrukturiranje brodogradilišta kao jedino preostalo nezadovoljeno mjerilo. Na neuspjeli prvi pokušaj privatizacije ionako se išlo samo da se ide, pa što bude – EK nije zagrizao u ješku, tražio je konkretne podatke, dobio ih je – informacije o terenima i vlasništvu, o iznosima državnih potpora, udjelu države u vlasništvu škverova. EK će ovih dana paket službeno usvojiti, potom ga proslijedi-

ti Vijeću EU-a i državama članicama te će Unija izaći s pregovaračkim stajalištima – njih će popratiti hrvatska – te će i ovo poglavlje na red za otvaranje doći u travnju. Travanj bi trebao dati novi veliki iskorak u procesu jer se računa na zatvaranje izvjesnog broja poglavlja. Hrvatski diplomati u Bruxellesu tvrde da je dinamika u skladu s planiranom. Budući da proces čine ljudi, hrvatski su pregovori dobili pojačanje u vidu Andreja Plenkovića. Nakon četiri godine u Parizu, vjerojatno najbolji poznavatelj EU-a u hrvatskoj državnoj upravi vraća se na teren svoje specijalizacije. Plenkovićevi su kapaciteti veliki, on je u kritičnim trenucima pregovora kadar presjeći dvojbe, žilavo pregovarati, tražiti ustupke ili, jednostavno, dići glas i prigovarati s argumentima, što baš nije bila odlika predstavnika Hrvatske. Radna skupina za izradu pristupnog sporazuma strpljivo slaže hrpetine pasusa za ovaj dokument. Široj će javnosti najinteresantniji biti politički dio sa željama i uvjetima koji još nije dodirnut - to dolazi tek na kraju. Izgleda da, s obzirom na striktnost mjerila, Hrvatska neće biti počašćena uvredljivim monitoringom dosega koji je primijenjen na nespremne Bugarsku i Rumunjsku. U sporazum se unose brojni detalji, naoko trivijalnosti, poput odredbi o ekološkim oznakama na frižiderima na hrvatskom jeziku...

20 MERIDIJANI

( 100% ispitanih novinara

*vijesti TDR gradi tvornicu u Iranu Jedan od vodećih hrvatskih i regionalnih proizvođača cigareta tvrtka TDR koja posluje u sastavu Adris grupe započinje gradnju tvornice u Iranu te širi poslovanje na tržište Jugozapadne Azije. Tvornica koja bi s radom trebala početi do kraja 2011. izgradit će se u Sariju, glavnom gradu pokrajine Mazandaran. TDR više od 50 posto prodaje ostvaruje na inozemnim tržištima, a nova investicija u Iranu vrijedna je 30 milijuna eura. Elma Kurtalj u Abu Dhabiju Inženjerska tvrtka Elma Kurtalj sudjelovala je na konferenciji RealTech Middle East 2010, održanoj početkom veljače u Abu Dhabiju. Konferencija je okupila stručnjake iz područja sustava i tehnologije za upravljanje nekretninama u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Tema konferencije bila je REboot.10 - Pretvaranje izazova u mogućnosti!, a raspravljalo se o inovativnim postignućima iz područja tehnologije i automatizacije. Sudjelovanje na RealTechu pridonijelo je lakšem izlasku Elme Kurtalj na svjetsko tržište suvremenih i inovativnih sustava upravljanja te nadzora poslovnih i stambenih objekata. Bruketa&Žinić u Sarajevu U sklopu Sarajevske zime, od 19. veljače do 5. ožujka u Sarajevu će se održati izložba reklamne agencije Bruketa&Žinić pod nazivom Reklame i dizajn. Jedna od najnagrađivanijih reklamnih agencija u regiji, Bruketa&Žinić, prvi put će tako predstaviti svoj rad u Bosni i Hercegovini. Među dvjestotinjak projekata sarajevskoj publici predstavit će se i njihova tzv. nevidljiva kuharica koju prije upotrebe treba ispeći, potom knjiga koja svijetli u mraku te internet stranica za udomljavanje neželjenih božićnih poklona.

Privredni vjesnik Broj 3615, 22. veljače 2010.

ustvrdilo je da koristi upravo Google

NOVI MEDIJI

NOVINARI VJERUJU DRUŠTVENIM MREŽAMA Društveni mediji su, poput interneta prije desetak godina, postali etablirani izvor informacija za novinare i medije svih profila. Mada se još uvijek čuju kritike zbog nedovoljne pouzdanosti informacija koje nalazimo na internetu, čini se da na kraju uvijek prevlada pragmatičnost Robert Gelo

nformacije kao osnovni repromaterijal svakoga novinara tražena su i vrijedna roba, a brz i učinkovit pristup velikim količinama informacija sasvim sigurno pridonose tržišnom uspjehu novina, radija, televizije... Društvene mre-

Tražilice su također vrlo važan alat za istraživanje informacija, a tržišni lider Google najpopularniji je alat među novinarima že danas su se nametnule kao izvor informacija koji ne donosi nužno kvalitetu, ali zato s kvantitetom nema nikakvih problema. Još veći ugled od društvenih mreža uživaju blogovi koje u pripremi svog posla koristi pretežna većina novinara i urednika. Sveučilište George Washington iz SAD-a nedavno je objavilo rezultate studije o utjecaju društvenih medija na novinare i urednike u toj zemlji. Kao što se moglo i očekivati, znanstvenici s Georgea Washingtona utvrdili su da pretežna većina novinara i urednika danas ovisi o uporabi društvenih mreža dok priprema svoje teme. Najveći dio ispitanika, njih 40 posto, ustvrdilo je da su društvene mreže donekle važan

izvor informacija u njihovom poslovanju. Bez društvenih mreža ne može se raditi Društvene mreže ne koriste jednako svi tipovi novinara pa se tako većina onih koji pišu za web siteove, njih 69 posto, oslanja Jesu li društvene mreže važne za novinare • važne 15% • donekle važne 40% • niti važne niti nevažne 16% • donekle nevažne 16% • važne 12%

na društvene mreže, dok njih 48 posto koji rade za magazine čine isto. Blogovi se pokazuju kao najpouzdaniji izvor jer ih u pripremi svojih tekstova i priloga koristi čak 89 posto novinara, no nisu popularniji od korporativnih web siteova u koje se poNajpopularnije tražilice Google 100% Wikipedia 61% Firefox 31% Yahoo 26% MSN/Bing 15% Ask 7% Pretraživači blogova, npr. Technorati 5% • Siteovi za recenzije i forumi 4% • Ostalo 10% • • • • • • •

Izvor: Cision, George Washington University, 2010.

uzdaju gotovo svi, čak 96 posto novinara. Facebook i LinkedIn mreže su koje najpouzdanijima smatraju novinari koji rade za magazine (njih 75 posto) i web siteove (72 posto), dok manje povjerenje vlada među novinarima koji rade za dnevne novine (58 posto). Tradicionalni mediji najpouzdaniji U odnosu na tradicionalne medije društvene mreže smatraju se manje pouzdanim izvorom informacija. Čak 84 posto ispitanika ustvrdilo je da su one manje pouzdane od tradicionalnih medija. Otprilike polovina ispitanika smatra da je jedan od najvećih problema to što se podaci na društvenim mrežama ne provjeravaju.

Postoci novinara koji se kod pripreme tekstova, intervjua i sličnih sadržaja oslanjaju na profesionalne PR-ovce manji su od onih kod društvenih mreža. Naime, 44 posto anketiranih urednika i novinara pomoć u istraživanju činjenica prepušta PR-ovcima, a njih tek 17 posto pouzdaje se u PR-ovce u prikupljanju informacija koje određuju kontekst i pozadinu tema na kojima rade. Tražilice su također vrlo važan alat za istraživanje informacija, a tržišni lider Google najpopularniji je alat među novinarima. Apsolutno svi ispitanici, njih 100 posto, ustvrdilo je da koristi upravo Google koji je daleko iza sebe, na 61 posto, ostavio drugoplasiranu Wikipediju.

www.privredni.hr Broj 3615, 22. veljače 2010.

( više od 90% TV-programa Recidiv POGLED U SVIJET

konzumira se i dalje putem klasičnog emitiranja

TRENDOVI U MEDIJIMA U 2010.

Ne naplaćujte, nadajte se

Novine ne bi trebale naplaćivati online sadržaje, ržaje nego se nadati povratku oglašivača, smatraju u Deloitteu. Prema njihovu istraživanju tradicionalni se mediji, ustvari, i dalje dobro drže

ovinski izdavači ne trebaju uvoditi plaćanje svojih sadržaja na internetu, nego se trebaju fokusirati na zadržavanje čitatelja i pretplatnika tiskanih izdanja te se nadati opo-

Udjel online oglašavanja u Hrvatskoj iznosi oko tri posto (10,2 milijuna eura godišnje) ravku marketinških prihoda tih izdanja. Ocjenjuju to analitičari konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte u publikaciji Trendovi u medijima u 2010. Povratak oglašivača, navodi se u istraživanju, imat će 10 puta veći ekonomski utjecaj od uvođenja pretplate na online sadržaj. Iako je teško predvidjeti tempo povratka oglašivačkih prihoda nakon recesije, iz istraživanja, koje su u Zagrebu predstavili Deloitteovi konzultanti Dejan Ljuština i Mislav Slade-Šilović, proizlazi da se tradicionalni mediji, unatoč tehnološkim novitetima, i dalje dobro drže. Televizija se i dalje gleda prema TV-programima kakve nalazimo na zadnjim stranicama novina zbog jednostavnosti

korištenja i inercije gledatelja i slušatelja. I slušanje radija još će dugo ostati popularnije od korištenja interneta i “emisija na zahtjev”. U brojkama to znači da će i u 2010. više od 90 posto TV-programa i više od 80 posto audiosadržaja potrošači konzumirati putem klasičnog emitiranja na televiziji ili radiju, a ne putem interneta ili usluga koje im omogućuju da sami utječu na raspored emitiranja. U Hrvatskoj će zato i dalje

• • •

•

• •

Klasično gledanje televizije: 20 do 30 sati tjedno “Emisije na zahtjev”: 90 minuta tjedno Oglašavanje na TV-u u svijetu: 180 milijardi dolara Online oglašavanje: 63 milijarde dolara (10 posto ukupnog kolača) Online oglašavanje u Hrvatskoj: 10 milijuna eura (3 posto ukupnog kolača) Prodaja e-čitača u svijetu: 5 milijuna komada Prodaja e-knjiga: 100 milijuna

50 posto oglasnih prihoda dobiti televizije. Novac iz drugih izvora Online mediji vrlo teško generiraju prihode za održivi poslovni model. Ni video web stranice (poput YouTubea), ne uspijevaju se financirati pomoću oglašavanja, kao ni drugi mediji koji ovise samo o online oglašavanju. Iako je online oglašavanje u krizi palo nešto

Dr. U Uroš Dujšin

ani su to bile banke, ove su godine to države. Ekonomsk nomska kriza za koju se činilo da je potkraj 2009. popus popustila, sada je opet u punom zamahu otkako se pojav pojavila prijetnja državnih m moratorija, upozorava Economist. Ec Europski se čelnic čelnici naprežu kako bi otklonil klonili najveći financijski slom u jedanaestogodišnjoj ppovijesti eura. Ako se G čk slomi, bit će to tek Grčka prva članica Unije koju bi mogle slijediti i druge. Na tržištima dionica zabrinuti

gase krizne izvore likvidnosti, dok se otkup dugoročnih vrijednosnih papira bliži kraju. Sve je to pogodilo cijene realne imovine. Kotacije na burzama naglo padaju, pale su i cijene sirovina, a povećala se i nestabilnost. Globalni indeks cijena dionica MSCI pao je u odnosu na svoj maksimum 14. siječnja za 10 posto. Optimizam glede brzog oporavka zamijenio je pesimizam zbog mogućnosti recidiva krize u slučaju da vlade budu prisiljene prerano ukinuti monetarne i fiskalne poticaje.

manje od oglašavanja u tradicionalnim medijima, ocjene o njegovoj budućnosti su dvojake. S jedne strane ima predviđanja da će se oglašavanje kontinuirano seliti na internet, no stručnjaci Deloittea komentiraju da te ocjene nisu sasvim nepristrane. S druge strane postoje predviđanja da će se rast udjela online oglašavanja postignut u proteklih pet godina usporiti, zaustaviti se ili da će se čak i smanjivati. Stručnjaci Deloi-

Trendovi u brojkama •

krize?

ttea prenose kako i optimistična predviđanja kažu da će do 15 posto ukupnog oglasnog “kolača” online oglašavanje doći tek na kraju 2011. godine. U Hrvatskoj je taj udjel oko tri posto, odnosno 10,2 milijuna eura, pa bi i rast mogao biti nešto brži (predviđa se po stopi od 17 posto godišnje). No online biznis, isplativ i za medije i za oglašivače, još će dugo biti rezerviran samo za pojedine niše. (I. V.)

su zbog toga što Španjolska, Irska i Portugal ne mogu otplatiti svoje dugove, što ih prisiljava da povećavaju poreze i smanje državne izdatke iako su zarobljene recesijom. Nevolje u Europi dale su investitorima povoda za zabrinutost, ali to nije jedini razlog tomu. Ono što ih brine su promjene u ekonomskoj politici. Pesimizam umjesto optimizma Prošlog je mjeseca kineska vlada počela ograničavati svoje izdatke kako bi izbjegla ubrzanje inflacije i skok cijena realne imovine. Indijska je središnja banka povećala obveznu rezervu za banke, dok su brazilski fiskalni poticaji u opadanju. Središnje banke velikih i bogatih zemalja postupno

Koliko su ta strahovanja opravdana odredit će tri faktora. Prvi je snaga oporavka - tj. je li on održiv ili još ovisi o državnim poticajima. Drugi je veličina problema državnog duga - tj. je li Grčka tek iznimka ili investitori gube povjerenje u druge visokozadužene vlade. Treći je - koliko su svjetski središnji bankari i ministri financija sposobni koncipirati i provesti povlačenje poticajnih mjera. K tome je slika globalnog rasta sve diferenciranija. Velike polurazvijene privrede su u najboljoj formi, zahvaljujući rastu domaće potražnje i malim slobodnim kapacitetima. Indija i Brazil su već prevladali pad privredne aktivnosti. Zbog razmjera ekspanzije državnih kredita kineska je privreda izložena rizi-

ku iznenadnog obrata u politici. Drukčije je stanje u bogatim zemljama gdje je još malo znakova rasta privatne potražnje. Vlade mogu smiriti situaciju Najnoviji podaci o naglom rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 5,7 posto u Sjedinjenim Američkim Državama su varljivi. Naime, do njega je došlo jer su poduzeća popunjavala zalihe. Broj nezaposlenih još uvijek raste, cijene dionica padaju, tržište nekretninama je nestabilno, a zaduženost kućanstava se smanjuje. Zbog znatnog viška kapaciteta ne može se očekivati ni rast proizvodnih investicija. U Europi i Japanu stanje je još gore. Unatoč oporavku izvoza, Japan je i opet u deflaciji, dok je u eurozoni oporavak posustao i prije grčke krize. Domaća potražnja stagnira čak i u zemljama poput Njemačke čija kućanstva nemaju velikih dugova koje treba otplatiti. Velike polurazvijene zemlje koje su, čini se, prevladale krizu, sada bi

Znatan dio sadašnje nervoze potječe od rizika skopčanih s ekonomskom politikom mogle postupno ukidati poticaje. No bogate zemlje koje su usred krize to očito ne mogu. Stoga znatan dio sadašnje nervoze potječe od rizika skopčanih s ekonomskom politikom. Vlade bi umnogome pridonijele smirivanju situacije kada bi jasno pokazale kamo vode svoje zemlje. No misleći na daljnju budućnost, vlade svih zemalja morale bi poduzeti mjere za povećanje produktivnosti, poticanje investicija i poticati konkurenciju.

22 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3615, 22. veljače 2010.

SALDIRANJE GOSPODARSKIH REZULTATA U BOSNI I HERCEGOVINI

BH Telecom najjači po profitu Lani su najveći suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni ostvarile elektroprivrede, a najveći deficit naftni sektor Zdravko Latal latal@privredni.hr

voz u Bosnu i Hercegovinu lani je iznosio je 12,3 milijarde konvertibilnih maraka (KM), što je za 24,2 posto manje nego u 2008. Izvoz je pak sa 5,5 milijardi KM pokrio oko 45 posto uvoza i bio za 17,6 posto manji nego preklani. I uz pokretanje Rafinerije u Bosanskom Brodu, najveći deficit, veći od milijardu KM, ostvaren je upravo kod uvoza nafte i naftnih derivata. Najveći suficit bilježi izvoz struje - 345,1 milijun KM. U kontekstu vanjskotrgovinske razmjene pozornost zaslužuje Elektroprivreda BiH koja je lani ostvarila rekordni profit od 72,2 milijuna KM zahvaljujući

rekordnom neto izvozu struje od 117,7 milijuna KM. Elektroprivreda HZ Herceg Bosne lani je, prema riječima njenog generalnog direktora Matana Žarića, ostvarila prihod od 305 milijuna KM što je osam posto više od plana, dok se dobit procjenjuje na 20 milijuna KM. Rekorder po neto izvozu bila je grupacija Prevent BiH sa 280 milijuna KM. Bilo je tvrtki koje su imale i veći izvoz, kao Aluminij iz Mostara, ali im je velik bio i uvoz sirovina i energenata. Farmaceutska kuća Bosnalijek ostvarila je profit od devet milijuna KM, što je rast od 11 posto, i izvoz nešto veći od 40 milijuna KM. BH Telecom je po ostvarenom profitu od 160 milijuna KM bez konkurencije lider u BiH

sanski Brod i Rafinerije ulja Modriča, zahvaljujući čemu je BiH od uvoznika naftnih derivata postala izvoznik. Rafinerija bi ove godine trebala preraditi 3600 tona sirove nafte. Potkraj prošle godine rafinerija u Bosanskom Brodu izgradila je i pustila u pogon ponton za pretakanje goriva na Savi i time nakon 20 godina obnovila riječni transport i, sa 1,5 milijuna pretplatnika mobilne te 545.000 pretplatnika fiksne telefonije, uz 100.000 korisnika interneta, prvi među tri telekoma. U ovoj godini EP BiH planira iz vlastitih sredstava uložiti 250 milijuna eura u revitalizaciju velikih blokova u TE Tuzla i TE Kakanj, kao i u

izgradnju HE Vranduk i više mini hidroelektrana na Neretvici te prvih vjetroelektrana. I Elektroprivreda RS-a planira izgradnju četiriju hidroelektrana na Drini. Uspjeh Borca Za ekonomiju zemlje posebno je važan bio početak rada Rafinerije Bo-

Dobit 20 banaka u Federaciji BiH smanjena je za 65 posto naftnih derivata. Investicija je stajala 850.000 eura i sada se baržama do luke Konstanca izvozi gorivo.

U vrijeme kad u regiji konfekcijama prijete stečaji, tekstilna je tvrtka Borac iz Travnika nakon promocije odijela nazvanog Obama ponovno ušla u sferu uspješnog poslovanja. No, u zemlji je daleko veći broj tvrtki koje se bore za opstanak. Da je stanje daleko od normalnog najbolje pokazuje lošije poslovanje banaka. Prema podacima Agencije za bankarstvo Federacije BiH, u devet mjeseci 2009. banke su ostvarile dobit od 22,5 milijuna KM, što je u odnosu na isto razdoblje lani manje za 65 posto. Osam banaka je imalo gubitak od 35,8 milijuna KM, 12 banaka ostvarilo je dobit od 58,4 milijuna KM, dok su kreditni plasmani smanjeni su za 496 milijuna KM, na 9,94 milijarde KM.

I UZ CEFTU NIKAKO DO HRVATSKOG TRŽIŠTA

Hrvatska - Srbija 10:1 u izvozu duhana Srbijanskim je distributerima veoma teško ući u bilo koji od velikih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, tvrdi Srđan Lazović, direktor za korporativne i regulatorne poslove BAT-a za istočni Balkan Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

anjskotrgovinski deficit Srbije s Hrvatskom u cigaretama je u odnosu 10 naprama jedan. Deset kutija iz Hrvatske se uveze u Srbiju, a jedna ode iz Srbije u Hrvatsku. To nema ekonomske logike, smatra direktor za korporativne i regulatorne poslove BAT-a za područje istočnog Balkana Srđan Lazović. Jer, kaže, proizvodne kapacitete u Srbiji imaju tri vodeće duhanske multinacionalne kompanije, British American Tobacco (BAT), Philip Morris i Japan Tobacco, plus lokalni proizvođač, Monus. A na drugoj strani je samo jedan proizvođač. U Hrvatskoj je riješen problem različitih

trošarina, ali diskriminacija i dalje postoji u području distribucije proizvoda, tvrdi on ističući kako je srbijanskim distributerima veoma teško ući u bilo koji veliki trgovački lanac u Hrvatskoj. Kako poslujete u Cefti? - BAT je prošle godine izvezao između 80 i 100 tona proizvoda u Crnu Goru i to je jedino regionalno tržište bez barijera. I Makedonija ima problema s implementacijom Cefte jer su i dalje carine visoke za pojedine proizvode. Kad je riječ o BiH, njihova regulativa je sada usklađena s europskom. Na Kosovu imamo problem dvostrukog oporezivanja i tamo šaljemo cigarete iz drugih naših tvornica u Europi. U Al-

baniji, zbog osjetljivosti potrošača glede sourcinga, prema odluci BAT-a uvozi se također iz EU-a. Tko vam može pomoći u ukidanju barijera? - Vlada Srbije može biti agilnija i u okviru insti-

tucija Cefte inzistirati na ukidanju svih oblika diskriminacije na tržištima zemalja Cefte. Tajništvo Cefte nadležno je za sporove povezane s neimplementacijom Sporazuma. Srbija je preuzela predsjedanje Ceftom u 2010. i nadamo se da će tijekom tog razdoblja ovo biti jedan od prioriteta vlade Srbije: da se omogući fer tretman srbijanskim proizvođačima cigareta na tržištima u regiji Cefte. Sigurno da tri najveće multinacionalne kompanije i jedna doma-

ća nisu kupovale tvornice i gradile kapacitete samo zbog srbijanskog nego zbog cijelog regionalnog tržišta. Podsjetit ću vas da između osam i 10 posto proračuna Srbije dolazi iz duhanskog biznisa. Jesu li u agendi i trošarine? - Kada su BAT i Philip Morris ušli u Srbiju 2003. privatizacijom tvornica duhana u Nišu i Vranju, tadašnji regulatorni okvir podrazumijevao je zaštitu u području trošarina do

Šesta godina bez profita Financijski je 2009. za BAT bila loša - to je šesta godina za redom nakon privatizacije da BAT nije ostvario profit u Srbiji. Izostanku profita, kaže Lazović, pridonijeli su više eksterni razlozi. BAT je od privatizacije 2003. do 2009. u Srbiju uložio 115 milijuna eura.

010 U međuvremenu se 2010. dogodila Cefta, čija je Srbija potpisnica, te je promijenjen i zakon o trošarinama koji je onemogućio bilo kakvu zaštitu srbijanskih duhanskih kompanija već od 1. siječnja 2008. Od tada su kompanije iz drugih zemalja Cefte - dakle iz Hrvatske, Makedonije, BiH - dobile uvjete identične onima koje mi kao domaći proizvođači imamo na srbijanskom tržištu. No, problem je to što mogućnost koju su strane kompanije dobile na srbijanskom tržištu ne vrijedi za nas na tržištima tih zemalja. Umjesto toga se pokušava blokadama u sferi distribucije, trošarina ili oporezivanja onemogućiti veći izvoz srbijanskih proizvoda na tržište Cefte.

www.privredni.hr Broj 3615, 22. veljače 2010.

( 36,2% dionica Mercatora prodaju banke

( 195 €

za dionicu nudio Todorić

PORUKA IZ LJUBLJANE

Agrokor – no pasaran! Slovenska politika opsjednuta je pitanjem – tko ne smije dobiti Mercator Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

*vijesti BiH: EBRD - od 150 do 200 milijuna eura Guilio Moreno, šef Ureda EBRD-a u Bosni i Hercegovini, najavio je da će u ovoj godini ta financijska institucija u BiH plasirati, kao i lani, od 150 do 200 milijuna eura. Najveći dio kredita bit će usmjeren u infrastrukturne projekte. Od veljače 2007. godine do sada EBRD je u BiH investirao u 32 projekta oko 600 milijuna eura. Počela prodaja Grand hotela Adriatic

ačelna Ljubljana koja tako rado i vrlo često spočitava nenačelnost Hrvatskoj, ovih dana dala je načelno znati Agrokoru kako nema što tražiti u njenom Mercatoru. Osam banaka oglasilo je prodaju 36,2 posto zaplijenjenih dionica “najboljeg susjeda”, kako sebe potrošačkoj javnosti obično predstavlja najveći maloprodajni lanac u Sloveniji. Banke su te dionice, uz diskretni blagoslov politike, zaplijenile Bošku Šrotu, detroniziranom tajkunu koji je prošlih godina iz Laškog vodio impozantne preuzimateljske operacije u okviru završne koncentracije kapitala. Činio je to sve do trenutka dok svjetski financijski poremećaji nisu nemilosrdno srušili njegov vlasnički imperij. Banke su Šrotu zaplijenile dionice Mercatora i sada ih žele što bolje prodati. Novac im treba za hitno sniženje razine problematičnih potraživanja.

Agrokor nudi više nego drugi, može ponuditi još i više, ali sve je uzalud Nova Ljubljanska banka završila je prošlu godinu, navodno, sa 82 milijuna eura gubitka, a i drugim bankama više ne cvjetaju ruže. Nabrušena javnost Agrokor se javio s neobvezujućom ponudom, najboljom između svih osam prispjelih. Čak 195

Tko jači - tko kvači? Tko ne smije dobiti Mercator, a ne tko je poželjan u vlasničkoj strukturi “najboljeg susjeda”, bila je ključna dvojba početne natječajne faze za prodaju 36,2 posto dionica. Novine su se raspisale, a elektronski mediji raspričali o Agrokoru i tome kako je u prosincu izdao za 400 milijuna eura šestogodišnjih obveznica uz čak 10-postotnu kamatnu stopu. Potkraj rujna, podsjećaju slovenski mediji, Agrokor je imao 1,14 milijardi eura financijskog duga, od čega polovinu kratkoročnog. Todorić je između 2006. i 2008. godine isplatio 21 milijun eura dividende. Mercator je lani dioničarima podijelio 17 milijuna eura dividendi. Podsjeća se da skupina Mercator ima 2,5 milijardi eura sredstava, 805 milijuna eura kapitala, 21.500 zaposlenih i 640 milijuna eura tržišne kapitalizacije. U prospektu prilikom izdavanja posljednjih obveznica Agrokor je priznao da će se u idućem razdoblju upuštati samo u mala oportunitetna preuzimanja. Spada li Mercator u takva mala preuzimanja, pitaju se slovenski analitičari Agrokorovih ambicija. eura za dionicu, koliko navodno nudi Ivica Todorić, podiglo je na noge polovinu Slovenije. Tvrdi se da polovina agitira za Todorića, a druga polovina da ne radi ništa posebno nego samo traži razloge protiv ponude iz Zagreba. Todorić u Mercatoru? Ma što vam pada na pamet! Ne dolazi u obzir. To je nemoguće. Agrokor – no pasaran! Iskreno govoreći, Agrokor nema nikakve šanse da prođe u Ljubljani sa svojom ponudom. Nudi više nego drugi, može ponuditi još i više, ali sve

je uzalud. Javnost je tako nabrušena i tu nema dalje razgovora. Još dok se nije znalo tko se javio s neobvezujućim ponudama, Slovenija se pekla na vatri dvojbe – nije li među potencijalnim kupcima Todorićev Agrokor ili Miškovićeva Delta. Umjesto “tko se javio?”, hučalo je zloslutno pitanje – da nije Delta ili Agrokor?! Boris Dežulović, redoviti kolumnist ljubljanskog Dnevnika, u svom sarkastičkom opisu cijele psihoze koju je taj slučaj pokrenuo u Sloveniji i Hrvatskoj, našao je

doista slikovitu prispodobu za ledeni strah u Sloveniji. “Kao da umjesto Agrokorovih odvjetnika u Sloveniju nadiru tenkovi Veljka Kadijevića”! Dežulović lucidno razlaže “kako smo postali kreteni”, zapravo razobličuje mitove o Mercatoru kao ponosu Dežele, odnosno o Agrokoru kao stupu Domovine. Gorak okus Neke činjenice ipak ostavljaju gorak okus. Slovenskih je ulaganja u Hrvatskoj za milijardu eura – hrvatskih u Sloveniji 15 puta manje. Sada se nakon svega toga Agrokorovu ponudu doživljava kao elementarnu nepogodu pred kojom se slovenski nacionalni interes brani po svaku cijenu. Dvije banke – NLB i s njome povezana Ban-

ka Celje – već su objavile da odustaju od prodaje svog udjela. Božo Jašovič, novi predsjednik Uprave NLB-a, jednostavno je rekao kako prispjele ponude nisu takve “da bismo njima bili oduševljeni”. Šest preostalih banaka koje svoje udjele prodaju u paketu posredstvom savjetničke tvrtke Arkas, nisu se još odredile prema iskazanim ponudama, ali će i one, zacijelo, poslušati glas naroda, a taj glas kaže: treba zaustaviti vlak s prodajom! Zašto? Stoga što bi financijski oronuli partner iz Zagreba – tvrde protivnici Agrokorove ponude – jednostavno svoje sisaljke namjestio na novčane tijekove Mercatora, što može biti veoma opasno za vodećeg slovenskog trgovca. Todoriću, ništa od kupnje.

Nađene kolateralne žrtve na slovenskoj strani Analitičari su prebrojili sva društva unutar koncerna Agrokor i na osnovi njihove strukture izvukli zaključke tko bi u Sloveniji tim spajanjem najviše izgubio. To su prije svega slovenska mesno-prerađivačka industrija i industrija pića, zatim isporučitelji voća i povrća, proizvođači sladoleda, zamrznute hrane, ulja i margarina. Ponuda roba iz Agrokorovih proizvodnih pogona potisnula bi s Mercatorovih polica ponajviše roba Ljubljanskih mlekarni, Žita, Perutnine Ptuj, Panvite, Tvornice ulja Gea.

Do 6. ožujka potencijalni kupci opatijskog Grand hotela Adriatic mogu dobiti financijski informacijski memorandum, priopćila je tvrtka Istrabenz Turizam koja uz taj hotel, prodaje i obnovljeni hotel Kempinski Palace u Portorožu. Prodaja se obavlja na zahtjev banaka u okviru sređivanja financijskog stanja u Istrabenzu. Za opatijski hotel tražilo se kupca i prije nego što se počelo sređivati stanje u Istrabenzu. Vodstvo Istrabenz Turizma pokušalo je tada prodati Adriatic za 20 milijuna eura. Kupac bi bio obvezan preuzeti i njegove financijske obveze. Svake godine 1600 službenika manje Mitja Gaspari, ključni operativac u izradi strategije za izlazak Slovenije iz krize, uspio je nametnuti kruti redoslijed reformskih poteza: najprije će se smanjiti potrošnu stranu proračuna, a zatim takvoj smanjenoj potrošnji prilagoditi porezne stope. U tri godine slovenska vlada srezat će javne izdatke za 1,2 milijarde eura. To će se postići zahvatom u plaće javnog sektora, smanjenjem zaposlenosti (najmanje 1600 javnih službenika manje svake godine) te poboljšanjem procesa i pojednostavljivanjem postupaka.

24 STIL *vijesti Europski FIS kup na Platku Tradicionalna muška slalomska utrka Adriatic slalom održat će se 7. ožujka na skijalištu Platak. Ta je utrka ove godine prvi put uvrštena i u kalendar europskog FIS kupa, a zbog povoljnog termina očekuje se da će nastupiti stotinjak slalomaša iz dvadesetak europskih država. Uvrštenjem u kalendar europskih natjecanja, Platak se svrstao uz bok vodećih europskih skijališta, što će dodatno pridonijeti njegovoj promociji. LRH organizira roadshow Opatijska turistička tvrtka Liburnia Riviera Hoteli polovinom veljače održala je samostalnu prezentaciju svoje turističke ponude u Ljubljani i Zagrebu, a u planu je održavanje roadshowa u ožujku u Varaždinu. Takvom prezentacijom, na kojoj se predstavljaju turističke promotivne akcije želi se ostvariti izravan kontakt s individualnim gostima s ciljem pojačane promocije i poticanja interesa za rezervaciju turističkih aranžmana, napominju u LRH-u. Pripreme za Ninsku šokolijadu

Turistička zajednica Grada Nina započela je s aktivnostima vezanim uz Osmu ninsku šokolijadu koja će se održati 18. srpnja. Prva takva manifestacija održana je 2003. godine, na njoj je sudjelovalo 10 natjecatelja, a svake se godine broj natjecatelja povećavao. Ninska šokolijada temelji se na jedinstvenom gastronomskom proizvodu, šokolu, koji se tradicionalno proizvodi na sjeverozapadnom dijelu zadarske regije, a zahvaljujući njegovoj uspješnoj promociji recepturu su preuzeli i stanovnici ostalih hrvatskih područja.

Privredni vjesnik Broj 3615, 22. veljače 2010.

( 125 godina

zdravstvenog turizma na Malom Lošinju

( više od 2600 sunčanih sati godišnje

125 GODINA ZDRAVSTVENOG TURIZMA

PO DOBRO ZDRAVLJE NA MALI LOŠINJ - OTOK VITALNOSTI Svojom destinacijom želimo upravljati na drukčiji način od ostalih turističkih odredišta, pa stoga razvijamo zimski oblik turizma, ističe lošinjski gradonačelnik Gari Capelli Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

edan od hrvatskih turističkih prvaka, a prošlogodišnji dobitnik nagrade Zlatni cvijet Europe - Grad Mali Lošinj - ove godine obilježava 125 godina zdravstvenog turizma. Tim je povodom tamošnja turistička zajednica objavila novi promidžbeni materijal u kojem su sažeti konkretni podaci na kojima se temelji zdravstveni turizam tog otoka. Naime, prema bioklimatološkoj analizi u posljednjih 30 godina, otok Mali Lošinj ima više od 2600 sunčanih sati godišnje što ga svrstava u najsunčanija mjesta u Hrvatskoj. Još 1892. godine Veli i Mali Lošinj proglašeni su klimatskim lječilištima čime je na otoku započela turistička djelatnost. Brojne vile i hoteli sagrađeni u doba Austro-Ugarske služili su u poslijeratnim godinama razvoju turizma, a danas u Malom Lošinju

postoje novi hoteli, kampovi te brojni apartmani i sobe u privatnom smještaju, ali i obnovljene aristrokratske vile. Aromaterapija na otvorenom “U turističkim objektima u Malom Lošinju nalazi se 21.900 kreveta, a nakon 20 godina lani je ostvareno nešto više od dva milijuna noćenja, što je četiri posto više nego 2008. Više od 80 posto turista ponovno se vraća na otok gdje prosječno boravi osam dana. Posebno su nam zanimljivi domaći gosti kojima prilagođavamo turističke programe jer želimo postati cjelogodišnja turistička destinacija”, rekla je direktorica Turističke zajednice Malog Lošinja Đurđica Šimičić. Iako je Mali Lošinj otok na kojem se ponajviše boravi radi unaprjeđenja kvalitete života i smanjenja stresa, to je turističko odredište zanimljivo i zbog bogate sportske i gastronomske ponude. “Mje-

renjem čistoće zraka 2007. i 2008. godine ustanovljeno je da je zrak u Malom

Još 1892. godine Veli i Mali Lošinj proglašeni su klimatskim lječilištima Lošinju prve kvalitete i izvrsne čistoće, a upravo ti činitelji uz biljni pokrov, šetnice, staze i morski peloid omogućavaju turistima doživljaj aromaterapije na otvorenom. Naime, dok udišu morski aerosol i eterična ulja iz biljaka, napušta ih stres i oni pune baterije”, kaže doktorica Nina Bašić-Marković. Kako bi još više privukla turiste, Turistička zajednica Malog Lošinja u suradnji s Miomirisnim otočnim vrtom i ove godine nastavlja s razvojem projekta Miomirisi i okusi Lošinja. Govoreći o tom projektu, Đurđica Šimičić je istaknula kako se takva “miomirisna mreža” širi u

svim formama, od cvjetnih aranžmana, potpurija, likera, sokova, kolača, miomirisnih dekoracija do gastro ponude u kojima se na razne načine koristi oko 1200 vrsta bilja od čega je većina autohtono otočno bilje. Ožujak u ružmarinu Tim ljekovitim, začinskim biljkama posvećeni su pojedini mjeseci u godini, pa će tako primjerice ožujak biti u znaku ružmarina, eukaliptusa i lovora, travanj je rezerviran za šparoge, lošinjski luk i boražinu, dok će svibanj biti u znaku kadulje, koromača i koprive.

“Mali Lošinj krenuo je pravim putem brendiranja, a svoj brend gradi upravo na sinonimu kako je to otok vitalnosti. Svojom destinacijom želimo upravljati na drukčiji način od ostalih turističkih odredišta, pa stoga razvijamo zimski oblik turizma. No, to ne znači da smo zapostavili ljetni. Naprotiv. Prije dvije godine izrađen je novi prostorni plan Malog Lošinja koji, unatoč novim turističkim projektima, štiti ekologiju tog područja”, istaknuo je gradonačelnik Malog Lošinja Gari Capelli te najavio skoru izradu akcijskog plana održivog razvoja Lošinja.

Pomorski velikani kao turistički brend Turistička zajednica Malog Lošinja osmislila je turističko-edukativni projekt pod nazivom Lošinjskim jedrima oko svijeta koji turistima na zanimljiv i jedinstven način predstavlja dugu pomorsku i brodograditeljsku povijest Malog i Velog Lošinja. Riječ je o projektu koji će u turističke svrhe valorizirati bogatu povijest lošinjskih mornara koji su kao vrsni pomorci oplovili svijet. Neki od njih su Petar Budinich i Petar Petrina koji su živjeli u 18. stoljeću te pomorac Simeon Budinich koji je živio na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3615, 22. veljače 2010.

( 52% žena i 48% muškaraca

*vijesti

kupuje online

KLIKOM DO PROIZVODA I USLUGE

DOBAR VJETAR E-POSLOVANJA VEĆ PUŠE Za usporavanje razvoja e-trgovine najčešći su krivci strah od zloporabe podataka o kupcu i kartici, nepoznavanje sigurnosnih protokola te neinformiranost o načinu i prednostima internet kupnje put Amazona i e-baya, ali rijetko ili nikad na domaćim adresama. Jedan od razloga krije se i u činjenici da je najveći dio internetskih trgovina, na žalost, još uvijek samo produženi kanal prodaje većim tvrtkama koje ih koriste kao reklamni katalog.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

remda se e-trgovina u svijetu uspješno razvija već dvadesetak godina, mnogi računalni korisnici još uvijek zaziru od kupnje putem interneta. Robert Ravenšćak, predsjednik Odbora za razvoj i promociju e-trgovine pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kaže kako je naše tržište još daleko od prosjeka i navika online poslovanja u razvijenom dijelu svijeta, ali tu istodobno leži i golem potencijal za rast. Tomu pridonosi i snažno širenje širokopojasnog pristupa internetu i sve veći postotak informatički pismenog stanovništva. Međutim, kako bi taj potencijal pokazao svu

Robert Ravenšćak

ma internet kupnje”, navodi Ravenšćak. Građani koji kupuju online to čine uglavnom putem stranih internet prodavaonica po-

Birokracija čak i na webu Istodobno, većina manjih internet trgovina nema ni ljudskih niti financijskih kapaciteta koji bi omogućili dobivanje ali i zadržavanje zadovoljnog web kupca. “Ako se kupac ohrabri i odluči za kupnju

Ako je kupac kod prve kupnje putem interneta iznevjeren, teško će se odlučiti na drugu svoju snagu, valja riješiti neke prepreke i probleme na koje je moguće gledati iz perspektive web kupca, web trgovina te pravnih propisa i zakona što u međusobnom ispreplitanju dovodi do usporavanja razvoja e-trgovine u nas. “Iz pozicije kupca, za usporavanje razvoja e-trgovine najčešći su krivci strah od zloporabe podataka o kupcu i kartici, nepoznavanje sigurnosnih protokola te neinformiranost o načinu i prednosti-

Najviše online kupaca u velikim gradovima O profilu online korisnika ali i kupca može se govoriti i na temelju istraživanja Allianz Directa i Gemiusa. Istraživanje je pokazalo, ističe Robert Ravenšćak, kako 52 posto žena i 48 posto muškaraca kupuje online. Najveći postotak tih kupaca je u dobi između 15 i 44 godine, a njih 42 posto su visokoobrazovani, dok je 38 posto sa završenom četverogodišnjom školom. Najveći postotak online kupaca, njih 37 posto, živi u velikim gradovima (između 100.000 i milijun stanovnika). Mjesečna primanja 32 posto onih koji kupuju online kreću se između 3500 i 6000 kuna, dok je onih čija mjesečna primanja prelaze 6000 kuna 29 posto. Zanimljivo je kako čak 61 posto onih koji kupuju online koriste internet nekoliko puta dnevno, dok ga njih 74 posto koristi dulje od pet godina.

na internetu, jako je važno da se on kupujući osjeća sigurno, tj. da mu internet trgovina na svakom koraku ulijeva povjerenje. Uz to, u dostavi kupljene robe ili usluge izrazito je važna brzina i ažurnost. Ako je kupac kod prve kupnje iznevjeren, teško će se odlučiti na drugu”, pojašnjava Ravenšćak. K tomu, iz per-

spektive države, niz birokratskih procedura, pravnih propisa i normi ne olakšava poslovanje internet trgovina te otežava proces pokretanja e-trgovine u Hrvatskoj. Posljednje istraživanje Eurostata, prema kojem Hrvati kupuju gotovo četiri puta manje nego Europljani, možda je najbolji pokazatelj trenutačnog stanja i smjera u kojem se kreće naša zemlja. “Iako među građanima Hrvatske još uvijek vlada suzdržnost prema kupnji, a koju obrazlažu strahom od zloporabe kartica, vjerujem da će se to vrlo brzo promijeniti. Jedan od razloga za nadu je poda-

tak iz tog istog istraživanja koji pokazuje da čak 73 posto mladih građana između 16 i 24 godine koristi internet svaki ili gotovo svaki dan, što je jednako prosjeku Europske unije”, kaže on, ističući kako u Hrvatskoj stasaju generacije odrasle uz internet, koje nemaju predrasude prema on-

line kupnji i educiraju se o sigurnosti na internetu. Certificiranje web trgovina Inače, Odbor za razvoj i promociju e-trgovine pri HGK-u pokrenuo je proces certificiranja web trgovina u Hrvatskoj. Veliki interes za certificiranjem pokazuje kako su hrvatski web trgovci počeli sve ozbiljnije shvaćati segment e-trgovine i važnost online kanala u budućnosti. Stoga, možemo očekivati i sve brži razvoj tog segmenta jer dobar vjetar e-poslovanja u Hrvatskoj već puše, zaključuje Ravenšćak.

Storm nositelj ISO 20000 standarda Storm Computers prva je certificirana IT tvrtka u Hrvatskoj i regiji koja je postala nositelj norme ISO 20000 standarda. On korisnicima i poslovnim partnerima osigurava poslovanje usklađeno s međunarodno priznatim praksama isporuke IT usluga. Standard ISO 20000 namijenjen je ponajprije tvrtkama koje pružaju usluge iz područja informacijske tehnologije, a osigurava sustav usmjeren na kvalitetu usluge nasuprot sustavu usmjerenom na kvalitetu organizacijske strukture. Novi predsjednik Uprave Tele2 Hrvatska Julian Ogrin imenovan je novim predsjednikom Uprave Tele2 Hrvatska. Na toj funkciji nasljeđuje privremenog predsjednika Viveka Sharmu koji se vraća na mjesto financijskog direktora Tele2 Hrvatska, navodi se u priopćenju te tvrtke. Ogrin u grupaciju Tele2 dolazi s pozicije glavnog komercijalnog direktora irskog mobilnog operatora Meteor Mobile Communications. Iskon proširio ponudu Iskon je proširio svoju ponudu paketa pod nazivom HR.Duo koji su dostupni u cijeloj Hrvatskoj. Ovisno o potrebama, korisnici mogu izabrati između tri nova paketa: Smart, Surf i Unlimited. Sva tri paketa uključuju neograničen pristup internetu - flat internet, a međusobno se razlikuju po brzini i mogućnostima telefoniranja koje su uključene u pakete, priopćeno je iz Iskona. Korisnici paketa HR.Duo trebaju imati već postojeću telefonsku liniju kod TComa pa će, uz Iskonov mjesečni račun za korištenje paketa HR.Duo, dobivati dodatni račun od T-Coma kao naknadu za telefonsku liniju.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3615, 22. veljače 2010.

NOVE KNJIGE: SVJETSKI NOVAC - PREDNOSTI I IZAZOVI FOREX TRŽIŠTA

Nema izgovora, KNJIGOMETAR nikad Pripremila: Vesna Antonić

DANILO BROZOVIĆ BALKANSKA RUTA V.B.Z.

Oblicima i učincima djelovanja “zločinačkih organizacija” - koje su iz crnih kronika poodavno stigle na naslovnice novina ili na udarna mjesta elektroničkih medija - tematski se pozabavio i dio hrvatske suvremene proze, ali ponajčešće sporadično i parcijalno. Ovaj Brozovićev roman jedan je od rijetkih koji tu tematiku tretira široko i iznutra, gotovo insajderski, locirajući zbivanja na područja više država, negdašnjih republika jugoslavenske federacije.

ELMAR GRUBER PARAPSIHOLOŠKI RATOVI AGM

Istraživanja paranormalnih pojava godinama su se odbacivala kao produkti osobenjaštva i prijevara. Ali sada postoji telepatski eksperiment koji čak i skeptike tjera da se počešu po glavi. U središtu Gruberove pozornosti su tajni obavještajni i vojni programi SAD-a, SSSR-a i Kine koji su se bavili razvijanjem uporabe potencijala uma u “obrambene” svrhe. Ovo je prva knjiga o toj intrigantnoj temi objavljena na hrvatskom jeziku, ali i mnogo više od toga.

MIRJANA KRIZMANIĆ ŽIVOT S RAZLIČITIMA PROFIL

Knjiga se bavi pitanjima normalnosti i različitosti, nijekanjem trajnih posljedica invaliditeta, pozitivnom diskriminacijom, stereotipima i predrasudama... Koristeći iskustva iz vlastitog života autorica poručuje kako oko nas postoje drukčiji svjetovi, bića i ljudi, a ipak svi sastavljeni od istih djelića tvari, sa svojim obilježjima i pravom na postojanje. Kad bismo sebe prepoznali kao djelić tog složenog svijeta, možda bismo s više snošljivosti gledali na ljude oko sebe.

SIMON REYNOLDS ENERGETSKI BLJESAK NAKLADA LJEVAK

U ovom dopunjenom i proširenom izdanju Reynolds nije promijenio osnovni tekst knjige iz 1998. (koja se bavila bazičnim žanrovima techna i housea), nego je dodao nova poglavlja koja pokrivaju uspon trancea, 2step garage eksploziju, retro-elektro povratak osamdesetih te krizu i konsolidaciju plesne kulture i pojavu nedefiniranih žanrova, kao što su mikro-house, breakcore, grime i dubstep. U ovo izdanje - prvo na hrvatskom jeziku - dodano je poglavlje o DJ-iranju i remiksiranju.

RIK KUIPER&TONIE MUDDE NE GLEDAJTE U LIJEPE ŽENE ZNANJE

Žene mogu dramatično utjecati na muškarce. Riječ je o poremećaju koji je nalik ponašanju ovisnika o heroinu. Otkako su to saznala, ova dva urednika muškog časopisa Quest, osim što okreću glave čim čuju ženski glas, krenula su u potragu za neobičnim znanstvenim istraživanjima ove teme u svakodnevnom životu. Knjiga sadrži stotinjak njihovih znanstveno utemeljenih savjeta za mlade i stare, muškarce i žene, znanstveno nadarene i potpune neznalice.

Ni jedno drugo tržište, osim deviznoga, ne može se pohvaliti povećanjem opsega trgovanja od 71 posto u samo tri godine

ijekom posljednjih nekoliko godina valute su postale jedan od najpopularnijih proizvoda kojima se trguje. Ni jedno drugo tržište ne može se pohvaliti povećanjem opsega trgovanja od 71 posto u razdoblju od samo tri godine. Temeljem istraživanja deviznog tržišta koje je provela Banka za međunarodna poravnanja objavljenog 2007. godine, dnevni opseg trgovanja dosegao je rekordnih 3,2 trilijuna američkih dolara što je za 1,9 trilijuna više nego u 2004. godini. Procjenjuje se da je ta brojka oko 20 puta veća od dnevnog opsega trgovanja na Njujorškoj i Nasdaq burzi zajedno. A devizno tržište je opći naziv institucija iz cijeloga svijeta koje se bave razmjenom, odnosno trgovanjem valutama. Devizno tržište (Foreign Exchange) se često naziva forex ili FX tr-

Knjiga je namijenjena i stručnjacima i široj javnosti za dnevno korištenje, ali i kao podsjetnik na izazove forex tržišta žište. Ono je OTC tržište (over-the-counter market) što znači da ne postoji središnja burza ili klirinška kuća gdje se ispunjavaju nalozi za trgovanje. Trgovci koji trguju devizama i stvaratelji tržišta (market makers) diljem svijeta povezani su u svakom trenutku telefonom, računalom ili faksom, čineći na taj način jedno kohezivno tržište. Tako u uvodu knjige Svjetski novac - Prednosti i izazovi

Forex tržišta (nakladnik Expletus gratia) pišu njeni autori Emira Čustović i Robert Vrgoč. Od informacije do strategije Knjiga je namijenjena i stručnjacima i široj javnosti za dnevno korištenje, ali i kao podsjetnik na prednosti i izazove forex tržišta. Podijeljena je na sedam poglavlja koja daju osnovne informacije o FX tržištu, načinu njegova funkcioniranja te najznačajnijim povijesnim događanjima. Autori su posebnu pozornost posvetili analitičkim alatima koji se koriste pri investiranju. Naime, poznavanje fundamentalne i tehničke analize financijskih tržišta nužan je preduvjet za ostvarivanje dugoročne uspješnosti trgovanja. Također je prijeko potrebno kreirati vlastitu strategiju i definirati pravila kojih ćemo se držati pri trgovanju. Stoga je važno biti upoznat sa strategijama koje koriste veliki institucionalni investitori, ali i s brojnim strategijama trgovanja koje svakom inve-

stitoru mogu biti koristan orijentir pri stvaranju vlastite trgovačke strategije. Na kraju knjiga donosi i 10 najvažnijih pravila kojih se treba pridržavati kod trgovanja s financijskim instrumentima. Pri svemu tome valja imati na umu i pravilo po kojem profesionalni trgovci žive - “Nema izgovora, nikada”! (V.A.) O autorima

Emira Čustović trenutačno je predsjednica Uprave društva Expletus gratia. Obnašala je brojne menadžerske dužnosti u vodećim tvrtkama. U Hrvatskoj je pokrenula poslovanje jedne međunarodne brokerske kuće, a ima i višegodišnje iskustvo u trgovanju na deviznom tržištu. Robert Vrgoč također ima višegodišnje iskustvo u poslovanju na financijskim tržištima. U društvu Expletus gratia član je Uprave zadužen za pružanje usluga financijskog savjetovanja i edukacija.

www.privredni.hr Broj 3615, 22. veljače 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Maslinovo ulje

Prodaju se oranice, kuće i industrijska nekretnina Tri oranice prodaju se u istom stečajnom postupku pri Trgovačkom sudu u Sisku, F. Hefelea bb, soba 116/I na dražbi 24. veljače u 11 sati. Oranica površine 1388 četvornih metara, u naselju Rajić, Novska, procijenjene je vrijednosti 3.123,65 kuna. Nešto manja oranica u istom selu, veličine 694 četvorna metra, procijenjena je na 21.811,50 kuna.

Treća oranica, površine 3312 četvornih metara, koja se nalazi u Starom Selu, Sisak, procijenjene je vrijednosti 7.453,05 kuna. Na tom ročištu za dražbu nekretnine se ne mogu prodati za nižu cijenu od početne, a kupac stječe nekretninu slobodnu od svih tereta i zabilježbi. Nekretnina se kupuje prema načelu “viđeno-kupljeno”. Kupac je dužan platiti kupovninu u roku od 30 dana od dana dosude. Nekretnina se može razgledati u prethodnom dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 01/4647 218 ili 01/4747 219. Dražbi može pristupiti samo kupac koji najkasnije dva dana prije dražbe uplati osiguranje u iznosu od 10 posto od početne cijene nekretnine. Osiguranje

se uplaćuje na račun Trgovačkog suda u Sisku broj 2390001-1300000314, poziv na broj 41-7-09 s naznakom “osiguranje za dražbu Armirač Rajić”. Dokaz o uplati svaki ponuđač dužan je predočiti stečajnom sucu prije početka dražbe. Industrijska nekretnina, površine 16.749 četvornih metara koja se nalazi u naselju Donji Proložac, Proložac, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 5,13 milijuna kuna, prodaje se na dražbi 4. ožujka u 9.30 sati. U naravi predstavlja zgradupogon, površine 1760 četvornih metara, i zemljište-industrijski krug, površine 14.989 četvornih metara. Dražba će se održati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 92/II. (ulična zgrada). Nekretnina se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti nekretnine umanjene za 30 posto. Nekretnina se može razgledati do dana dražbe uz prethodnu najavu stečajnoj upraviteljici na telefon 01/6152 555. Jamčevina iznosi pet posto procijenjene vrijednosti, a uplaćuje se na depozitni račun Suda broj 23900011300000460, pozivom na broj 05 St-88/2004 najkasnije do 1. ožujka. Poslovni prostor, ukupne površine 2502 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 250.000 kuna, nalazi se u naselju Vrhovine u Ličko-senjskoj županiji. Prodaje se na usmenoj javnoj dražbi 25. veljače u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja broj 1/III, soba 340. Početna cijena iznosi 250.000 kuna. Nekret-

nina se može razgledati uz prethodnu najavu na telefon 098/387 098 kod stečajnog upravitelja. Pravo sudjelovanja na dražbi imaju sve fizičke i pravne osobe koje najkasnije sedam dana prije održavanja dražbe uplate jamčevinu u iznosu od 50.000 kuna na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Karlovcu, broj 2390001-1300000816 s pozivom na broj St-9/09. Kuća, ukupne površine 705 četvornih metara, procijenjene vrijednosti milijun kuna, nalazi se u Vukotinovićevoj ulici 24 u Vrbovcu, a prodaje se na javnoj dražbi na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 93/II. Imovina se može razgledati uz najavu stečajnom upravitelju na broj telefona 098/311 312. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine, a uplaćuje se na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu, račun broj 23900011300000460 s pozivom na broj 05 97/09. Stambeno-poslovni prostor, ukupne površine 13.826 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 18,5 milijuna kuna, nalazi se u Ulici A. Reljkovića 2 u Daruvaru, a prodaje se na usmenoj javnoj dražbi 1. ožujka u 10 sati na Trgovačkom sudu u Bjelovaru, Šetalište dr. Ivše Lebovića 38, soba broj 4. Razgledavanje nekretnine može se obaviti uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 098/342 558. Jamčevina iznosi dva milijuna kuna, a treba je uplatiti do 25. veljače na račun Suda broj 23900011300000630 s pozivom na broj 05 540-16-09.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Radonić iz Šibenika bavi se proizvodnjom ekstra djevičanskog maslinovog ulja iznimne kvaltitete. Godišnje dobiju preko 3000 litara maslinovog ulja. Nude svoje proizvode. Kontakt: Ante Krečak, antekrecak@yahoo.com. Inovativne društvene igre

Društvene i edukativne igre, T.W.B., V. Brezovec, Hrvatska, www.twb.hr. Tvrtka proizvodi društvene i edukativne igre, većim dijelom vlastite inovacije, zaštićene pri DZIV-u u Zagrebu. Kontakt: Brnić Josip, +385 01 2787 501, 098 415 904. Najam ili prodaja poslovnog prostora i zemljišta

Hera, Kneževi Vinogradi. Tvrtka je vlasnik nekretnine u Belom Manastiru, središtu Baranje. Prostor se sastoji od upravne zgrade, poslovnog prostora i skladišta, ukupne površine oko 4000 četvornih metara. Pored nekretnine nalazi se i neiskorištena parcela u vlasništvu Grada Belog Manastira, površine 2500 četvornih metara, te proizvodna jedinica Baranjka u vlasništvu Belje d.d. (Agrokor). Nekretnina je smještena u industrijskoj zoni Belog Manastira, na glavnoj cesti koja vodi za Beremend-Pečuh, Mađarska. Blizu lokacije prolazit će i trasa budućeg autoputa 5c, Budimpešta-Osijek-Ploče. S obzirom na to da je prostor dosta velik (a nalazi se u blizini i mađarske i srpske granice), pogodan je za bilo kakvu djelatnost, od manjeg trgovačkog centra do proizvodnog prostora, hale... Kontakt: Lajoš Šoja, lajos.soja@ os.t-com.hr, +385 31 730153, +385 99 5079427. Gradnja vodovoda

Vodacom, Tivat, Crna Gora, www.vodacom.co.me. Tvrtka raspisuje natječaj za izbor izvođača radova za izgradnju priključnog cjevovoda na regionalni sustav vodoopskrbe u Općini Bar i rehabilitaciju obalnog kolektora. Natječaj provode JP Vodovod i kanalizacija Bar i Vodacom

po proceduri Njemačke razvojne banke (KfW). Kontakt: Boris Vuković, +382 32 672779, vodacom@t-com.me Bojana Gobović, +382 32 672779, bojana. gobovic@vodacom.co.me. Savjetodavne usluge

doingbusiness.pl, Poznan, Poljska. www.doingbusiness.pl. Tvrtka se bavi uvođenjem stranih ulagača na poljsko tržište te im osigurava sve usluge vezane uz poslovanje tvrtke, kao što su pravne, knjigovodstvene i marketinške usluge te savjetovanje pri konkretnim ulaganjima. Kontakt: Dominik Formanowicz, Forman.office@doingbusiness.pl, +48 61 8515052, +48 664315232. Voda

Bijela voda, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, www.bijelavoda.webs.com. Tvrtka ima novu, modernu punionicu vode u potpuno ekološkom okruženju, bez ikakvih zagađenja u krugu od 100 kilometara oko tvornice. Izvorska voda i kemijski i bakteriološki potpuno je ispravna za korištenje. Nude: 0,25 litara, boce od stakla (pc) 0,26 eura; 0,5 litarski pet (pc) 0,26 eura; 1,5 litarski pet (pc) 0,31 eura; 5,0 litarski pet (pc) 0,46 eura; 18,9 litara, galon (ambalaža i komentar, pc) 1,97 eura. Punionica je udaljena 62 kilometra od Sarajeva, na nadmorskoj visini od 1200 metara. Posjeduje certifikate HACCAP, ISO 9001.2004 i radi u skladu s europskim standardima. Kontakt: Haris Peki, sobhodas@yahoo.com. Equity ulaganje

Davila Capital, Osijek, www.davila. com.hr. Equity tvrtka ulaže u tvrtke koje se bave maloprodajom, nekretninama, tehnologijom, marketingom i e-poslovanjem. Razvijaju i upravljaju s nekoliko koncepata i preuzimaju poslovanja ili nude financiranje tvrtkama. Potražuju nove investicije u SAD-u, Hrvatskoj, Njemačkoj, Italiji, Belgiji i Japanu. Kontakt: Valerija Bašić, business@ davila.com.hr, 0800/200306, +385 98 19282268.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Olovne plombe i žica za plombiranje

dostave ponuda je 26. veljače.

Ministarstvo financija nabavlja 8100 kilograma olovnih plombi i 1600 kilograma žice za plombiranje. Rok dostave ponuda je 29. ožujka.

Polo majice

Hrvatska pošta nabavlja polo majice kratkih rukava. Rok dostave ponuda je 4. ožujka. Grbovi

Atletska oprema

Udruga Svjetski atletski kup Split nabavlja atletsku opremu. Rok dostave ponuda je 17. ožujka.

MORH nabavlja grbove obalne straže. Rok dostave ponuda je 4. ožujka.

Drvene palete

REGIJA Informatička oprema

Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu nabavlja 2200 drvenih paleta. Rok

Državna agencija za istrage i zaštitu Sarajevo nabavlja 80 stolnih raču-

nala, pet prijenosnih računala, tri mrežna printera i mrežnu opremu. Rok dostave ponuda je 16. ožujka. Kolibe za pse

Kosovska policija nabavlja 10 koliba za pse. Rok dostave ponuda je 10. ožujka.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3615, 22. veljače 2010.

MINISTARSTVO FINANCIJA

ŠUKER: STRAH SMANJIO POTROŠNJU U onom trenutku kada se budu nazirali bilo kakvi uvjeti poboljšanja, kaže potpredsjednik Vlade i ministar financija, sigurno ćemo ukinuti jednu, ako ne i obje stope kriznog poreza Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

e mogu poreći da je uvođenje kriznog poreza jedna od najtežih mjera koje smo mi u Vladi donijeli, istaknuo je protekloga tjedna potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker nakon potpisivanja Ugovora o financijskoj suradnji između Hrvatske i Njemačke za financiranje projekta vodoopskrbe i zbrinjavanja otpadnih voda u Hrvatskoj. “U trenutku kada se budu nazirali bilo kakvi uvjeti poboljšanja, sigurno ćemo ukinuti jednu, ako ne i obje stope kriznog poreza”, naglasio je

Šuker, ocijenivši kako su hrvatski građani u ovom trenutku smanjili potrošnju zbog straha što će biti sutra, ponajprije zbog nesigurnih radnih mjesta i neizvjesnih plaća. Stoga, ističe on, sasvim je normalno da se koja ušteđena kuna želi sačuvati za neka buduća vremena. Komentirajući špekulacije o rebalansu proračuna, naglasio je kako za tim u ovom trenutku nema potrebe. “Nitko ne kaže da nema problema. Ali ne znam što se u Hrvatskoj toliko promijenilo da je potreban rebalans proračuna”, rekao je ministar financija, naglasivši kako je stanje u javnim financijama dobro. Problema u isplati plaća, mi-

rovina, dječjih doplataka te socijalnih davanja nije bilo u siječnju, a te obve-

ne energije, Šuker je kazao kako Vlada o tome još nije razgovarala s Hrvat-

ričan Šuker. Inače, Ugovor o financijskoj suradnji potpisali su ministar

U ovom trenutku nema potrebe za rebalansom proračuna, ističe Šuker

ze iz državnog proračuna bit će podmirene i u veljači, dometnuo je potpredsjednik Vlade. Licitiranje o cijeni struje Osvrćući se na najave poskupljenja cijene električ-

skom elektroprivredom (HEP), dok “pojedinci iz HEP-a već nekoliko mjeseci licitiraju u vezi s time”. “Zna se koja je procedura za povećanje cijene i kad HEP uputi zahtjev Vladi, donijet ćemo odluku”, bio je katego-

Šuker i veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Hrvatskoj Bernd Fischer, a temeljem njega njemačka vlada odobrava hrvatskoj vladi povoljan zajam u sklopu javne suradnje na području razvitka, do iznosa od 18 milijuna eura, sa sniženom kamatnom stopom, a u svrhu financiranja treće faze projekta vodoopskr-

be i zbrinjavanja otpadnih voda u nas. Konkretni uvjeti zajma bit će utvrđeni pojedinačnim ugovorom o zajmu, a predviđeno je da će ga na osnovi ovog okvirnog ugovora sklopiti Hrvatska banka za obnovu i razvitak s njemačkom razvojnom bankom KfW iz Frankfurta. Prve dvije faze projekta financirane su ranije odobrenim zajmovima iz sredstava Pakta o stabilnosti i njemačkih proračunskih sredstava. Zajam koji se tim ugovorom stavlja na raspolaganje Hrvatskoj pridonijet će postizanju europskih standarda u javnoj vodoopskrbi i odvodnji te pročišćavanju otpadnih voda, što je i jedan od hrvatskih strateških prioriteta.

www.privredni.hr Broj 3615, 22. veljače 2010.

ANALIZE: REALNA OPASNOST SREDNJOROČNE GOSPODARSKE STAGNACIJE

ISPLATA U SVIBNJU

Dividenda T-HT-a veća od neto dobiti

(Su)mrak osobne potrošnje

Dioničarima T-Hrvatskog Telekoma bit će u svibnju isplaćena dividenda od 34,05 kuna po dionici, što za paket od 69 dionica, kupljen tijekom javne ponude, iznosi 2349,45 kuna, najavio je predsjednik Uprave T-HT-a Ivica Mudrinić. T-HT je u prošloj godini ostvario dobit od 2,023 milijarde kuna, što je za 12,4 posto manje nego u 2008. godini. Ukupni iznos dividende od oko 2,8 milijardi kuna veći je od neto dobi-

Trgovina na malo će i tijekom 2010. nastaviti padati, posebice u prvom dijelu godine i to po stopi od oko tri posto, smatra Ivana Jović, analitičarka PBZ-a

rgovina na malo je tijekom 2009. godine nominalno smanjena za čak 14,1 posto, a realno 15,3 posto, te se u nominalnom iznosu vratila na 2005. godinu, a u realnom na 2002. godinu. Ukupno promatrajući, trgovina na malo u padu je već sedam (realno) odnosno pet (nominalno) kvartala. S obzirom na to da je lani trgovina motornim vozilima zabilježila pad od gotovo 60 posto, isključivanjem te trgovačke struke iz indeksa ukupnog prometa u trgovini na malo stope pada u 2009. smanjuju se na 4,5 posto nominalno, odnosno 5,7 posto realno.

lanjskom kvartalu prvi put u zadnje četiri godine došlo i do nominalnog smanjenja potrošnje hrane te pića i duhana za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2008. Realno smanjenje taj agregat bilježi već gotovo sedam kvartala, osim u posljednjem pretprošle godine, a što je posljedica 9,2 odnosno 3,3-postotnog prosječnog porasta cijena tih proizvoda tijekom

Dodatni pritisci Gleda li se kretanje takve korigirane trgovine na malo po tromjesečjima, očit je trend ubrzanja pada, posebice u drugoj polovini protekle godine. Takvo kretanje moglo bi se protumačiti činjenicom da su kućanstva, nakon odustajanja od većih investicija poput kupnje automobila, polovinom protekle godine skresala i ostale kupnje. Također, ono se poklapa s povećanjem stope PDV-a, uvođenjem poreza solidarnosti te početkom negativnih kretanja na tržištu rada. Valja napomenuti da je u posljednjem

2008. i 2009. Indeksi očekivanja potrošača, sukladno s intenziviranjem negativnih kretanja na tržištu rada i dalje su na povijesno niskim razinama, a trenutačno ne vidimo pozitivne vijesti koje bi ih mogle znatnije popraviti s obzirom na to da ne očekujemo kako će se Ministarstvo financija olako odreći prihoda ostvarenih kriznim porezom, pojašnjava Ivana Jović, analitičarka PBZ-a. Dodatni pritisci na realne dohotke mogu se iščitati i iz najava poskupljenja struje. Stoga, čini se, do daljnjega neće doći

Trgovina na malo je tijekom 2009. nominalno smanjena za čak 14,1, a realno 15,3 posto

do značajnijeg oporavka osobne potrošnje, a analitičarka PBZ-a očekuje kako će trgovina na malo i tijekom ove godine nastaviti padati, posebice u prvom dijelu godine i to po stopi od oko tri posto. Sukladno kretanjima zabilježenim u trgovini na malo ostvarivao se i PDV. Veći dio protekle godine, s iznimkom kolovoza i rujna (efekt turizma) te studenog (efekt povećanja stope), PDV je bilježio pad u odnosu na 2008., tako da je u 11 lanjskih mjeseci uprihodovano 11,1 posto ili 4,2 milijarde kuna manje nego u istom razdoblju 2008. Uz to, krah tržišta automobila i ostalih prijevoznih sredstava smanjio je proračunske prihode od trošarina na te proizvode za 717 milijuna kuna. Budući da daljnji pad trgovine na malo, uključujući i prodaju prijevoznih sredstava, očekujemo i u ovoj godini, smatramo da će proračunski prihodi po ovim osnovama opet biti manji od planiranih, dodaje Ivana Jović. Vožnja pod ručnom S obzirom na značaj koji osobna potrošnja ima u ukupnom gospodarskom rastu, s pravom se postavlja pitanje može li ukidanje poreza solidarnosti

pokrenuti osobnu potrošnju s mrtve točke? Vjerojatno da, kaže ona, ističući kako smatra da je trenutačna ručna kočnica osobne potrošnje podignuta ponajprije zbog rasta nezaposlenosti. A da se pazi na svaku kunu, vidljivo je i iz kretanja kreditne aktivnosti. Naime, potkraj 2009. krediti za kupnju automobila pali su za 19 posto, po kreditnim karticama za 9,2 posto, a ostali krediti stanovništvu za 3,6 posto. Visoka razina zaduženosti kućanstava, potom činjenica da se više ne može očekivati dvoznamenkasti rast kreditiranja potrošnje te sve negativne posljedice koje sa sobom nosi vraćanje na “stare” razine potrošnje (rast deficita platne bilance i inozemnog duga) upućuju na to da Hrvatska svakako treba promjenu modela rasta. U kratkom roku zasigurno do takve promjene neće doći, ali prvi pozitivni korak je osnivanje jamstvenog fonda za investicijske projekte iako su provedba i plodovi takvih projekata daleko ispred nas. Realna je opasnost srednjoročne gospodarske stagnacije pred nama, pitanje je samo u kojoj smo mjeri to spremni priznati i što mislimo poduzeti, zaključuje Ivana Jović. (V.A.)

ti, što je Mudrinić objasnio odlukom da se uz prošlogodišnju dobit isplati i dio zadržane dobiti iz ranijeg razdoblja. Vlasnici dioni-

ca T-HT-a tako će za prošlu godinu ostvariti prinos od 14 posto. Zbroj dosad isplaćenih dividendi je 94,6 kuna po dionici, što daje prinos od 35 posto. Ukupni prihodi T-HT-a u prošloj godini bili su 8,517 milijardi kuna, što je 3,1 posto manje nego u 2008. godini. To je ipak manji pad prihoda od smanjenja BDP-a koji se procjenjuje na pet posto. T-Mobile povećao je broj pretplatnika za 6,3 posto, na 2,86 milijuna, ali su mu se prihodi smanjili za pet posto, ponajviše zbog posebnog poreza na usluge mobilne telefonije. T-Comu su snažno porasli prihodi od interneta, za 27,7 posto, broj pretplatnika ADSL-a povećan je za 17,4 posto, na gotovo 555.000, a broj pretplatnika IP televizije (Max TV) za 74,1 posto, na gotovo 236.000. (D.Ž.)

*vijesti Novi stambeni kredit BKS Banke BKS Banka u svojoj ponudi ima novi stambeni kredit pod nazivom Premalen stan?. Taj je kredit s kamatnom stopom od 6,5 posto godišnje namijenjen klijentima-fizičkim osobama koje žele adaptirati ili renovirati postojeći stan ili kuću. Stambeni kredit odobrava se u eurima uz deviznu klauzulu, s tim da se korisnicima omogućava kombiniranje instrumenata osiguranja prema njihovim mogućnostima. Iznos kredita je od 5000 do 200.000 eura, uz rok otplate do 25 godina i akcijsku naknadu od 1,5 posto od iznosa kredita. Dobit Kraš Grupacije 39,7 milijuna kuna Kraš Grupacija lani je zabilježila neto dobit u visini od 39,7 milijuna kuna što je čak 156,8 posto više nego 2008. kada je ta tvrtka ostvarila dobit od 15,4 milijuna kuna, podaci su iz financijskog izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Zarada po dionici u prošloj je godini

iznosila 30,19 kuna. Ukupni lanjski prihodi te tvrtke iznosili su 1,07 milijardi kuna ili dva posto manje u odnosu na 2008. Na domaćem tržištu ostvareni su prihodi od prodaje u visini od 600 milijuna kuna, dok su prihodi od prodaje u inozemstvu iznosili 424 milijuna kuna. Povećan gubitak Dalmacijavina Splitska tvrtka Dalmacijavino, za koju je nedavno Hrvatski fond za privatizaciju donio odluku o ponovnom pokušaju privatizacije, u 2009. povećala je neto gubitak sa 109,5 na 111,9 milijuna kuna, podaci su iz financijskog izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihodi Dalmacijavina lani su iznosili 74,3 milijuna kuna što je 9,7 posto manje u odnosu na prihod od 82,3 milijuna kuna ostvaren godinu ranije. Tvrtkini prihodi od prodaje lani su bili 6,8 posto manji i iznosili su 70,8 milijuna kuna. S druge pak strane ukupni rashodi smanjeni su na 186,2 milijuna kuna.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3615, 22. veljače 2010.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Visoka likvidnost na tržištu novca Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

ovčano tržište i dalje je zasićeno značajnim viškovima likvidnosti. Kratkoročna kamatna stopa kreće se oko 0,5 posto godišnje što je oko razine kamatne stope koju središnja banka plaća depozitnim institucijama na prekonoćni depozit. Iako ponuda novca svakodnevno nadmašuje potražnju, dio prijavljene potražnje ostaje nepodmiren zbog iznimno niske kamatne stope uz koju dio sudionika nije spreman plasirati svoje viškove likvidnosti. Kao i do sada, depozitne institucije svoje viškove

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

500

1,2

400

1,0 300

0,8

200

0,6 0,4

100

0,2

15.02.2010.

16.02.2010.

17.02.2010.

na kraju dana plasiraju u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,5 posto. Protekli je utorak održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, a upisivani su samo trezorski zapisi s rokom dospijeća od 364 dana, kao i u

18.02.2010.

19.02.2010.

ponedjeljak

tjednu ranije. Od planiranih 200 milijuna kuna upisano je 353 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 3,5 posto. Za trezorske zapise izražene u eurima također je pokazan veliki interes. Na planirani iznos izdanja od 20 milijuna eura odaziv je bio dvostruko viši.

utorak

Ostvareni iznos emisije bio je 31,5 milijuna eura s rokom dospijeća od 364 dana uz kamatnu stopu od 3,39 posto. U Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) protekli je petak održana prva aukcija za kreditne kvote poslovnim ban-

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

valuta

euru porasla za 0,27 posto, a prema švicarskom franku za 0,18 posto. Srednji tečaj eura na tečajnici Hrvat-

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

4,814911

CAD

kanadski dolar

5,138009

JPY

japanski jen (100)

5,881783

CHF

švicarski franak

4,974269

GBP

britanska funta

8,307835

USD

američki dolar

5,399877

EUR

euro

7,289294

Izvor: HNB

sio 4,974269 kuna. Na vrijednosti je dobio američki dolar, i to 0,68 posto. Srednji tečaj dolara potkraj proteklog tjedna iznosio je 5,399877 kuna.

ske narodne banke potkraj proteklog tjedna iznosio je 7,289294 kune. Švicarski franak u petak je izno-

EUR

primjena od 20. veljače 2010. 15.2.

7.32

USD

5.40

CHF

4.99

MIREX - tjedni 148

5.36

4.97

146

7.29

5.34

4.96

144

7.28

5.32

4.95

142

16.2.

17.2.

18.2.

19.2

5.30 15.2.

16.2.

17.2.

18.2.

19.2

glo jačanje američkog dolara, ali i pad cijena sirovina i dionica na svjetskim tržištima. Ulagači na svjetskim financijskim tržištima za2500

Dow Jones

NASDAQ 2400

5480

10400

2300

5320

10200

2200

5160

10000

2100

5000

9800

2000 15.02. 16.02. 17.02. 18.02. 19.02.

15.02. 16.02. 17.02. 18.02. 19.02. 11100

6200

DAX

NIKKEI 225 10800

4500

6000

4000

5800

10500

3500

5600

10200

3000

5400

9900

2500

5200 15.02. 16.02. 17.02. 18.02. 19.02.

MIREX - mjesečni

7.30

10600

CAC40

Indeks prosječnog prinosa obveznih mirovinskih fondova Mirex protekli je tjedan porastao 0,3 posto u odnosu na tjedan ranije. Vrijednost Mirexa potkraj prošlog tjedna iznosila je 147,0421, a tjedan ranije 146,5914 bodova.

4.98

7.27

10800

5000

Rast Mirexa za 0,3 posto

5.38

5640

15.02. 16.02. 17.02. 18.02. 19.02.

kama kroz klupski kredit u kojem sudjeluje sedam vodećih hrvatskih banaka iako HBOR na aukciji očekuje i druge banke. Kreditni potencijal prve aukcije iznosio je 500 milijuna kuna, od čega su 200 milijuna kuna sredstva HBOR-a. Kada će

142 19.01.

naplaćuje ostalim bankama za izvanredne kredite. Diskontna stopa povećana je za 0,25 postotnih bodova, na 0,75 posto. Taj je potez FED-a izazvao na-

FTSE 100

petak

7.31

9600 15.02. 16.02. 17.02. 18.02. 19.02.

15.02. 16.02. 17.02. 18.02. 19.02.

29.01.

09.02.

16.02.

15.2.

16.2.

17.2.

18.2.

4.94 15.2.

16.2.

17.2.

18.2.

19.2

Pad cijena nafte i dionica na svjetskom tržištu

5800

četvrtak

148

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Prvi put nakon tri godine Američka središnja banka (FED) potkraj proteklog tjedna neočekivano je povećala diskontnu stopu, kamatu koju ta banka

srijeda

MIROVINSKI FONDOVI

Kuna ojačala prema euru 0,27 posto Vrijednost kune proteklog je tjedna porasla u odnosu na euro i švicarski franak. Tako je kuna prema

15.02.’10. - 19.02.’10.

08.02.’10. - 12.02.’10.

1,4

poduzetnici dobiti kredit ovisi o bankama koje u tom razdoblju mogu pojedinačne kreditne plasmane dostavljati na odobrenje HBOR-u. Ako prijedlog kredita zadovoljava sve HBOR-ove uvjete, ugovor se može zaključiti i prije isteka roka od 45 dana. U ovom tjednu ne očekujemo bitne promjene u kretanjima na novčanom tržištu. Likvidnost sustava i dalje će ostati vrlo visoka te će i kamatna stopa ostati niska. Samo bi značajniji rast potražnje mogao utjecati na promjenu pokazatelja, što u bliskoj budućnosti ne očekujemo.

brinuli su se zbog tog poteza i shvatili ga kao dio FED-ove strategije povlačenja izvanrednih mjera kako bi se, među ostalim, poboljšala likvidnost financijskog tržišta. Cijene sirove nafte potkraj proteklog tjedna pale su na oko 80 dolara za barel, ali se očekuje kako bi ipak mogle porasti do 95 dolara po barelu. Analitičari smatraju kako je unatoč porastu cijena dionica europsko tržište i dalje nestabilno te se ove godine očekuje sporija stopa rasta gospodarstva od slabašnih jedan posto.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN XX.XX.2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni MF AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindik. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3615, 22. veljače 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 139,289 milijuna kuna

Dionica Ine jedini gubitnik Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi protekloga tjedna iznosio je 124,604 milijuna kuna, a oba dionička indeksa zaTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Zagrebačka banka d.d. Institut građevinarstva Hrvatske d.d. Dalekovod d.d. Atlantska plovidba d.d. Ina d.d. ingra d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Ericsson Nikola Tesla d.d. Luka Ploče d.d.

bilježila su porast vrijednosti. Indeks Crobex porastao je za 1,80 posto te je njegova posljednja vrijednost iznosila 2.183,72 boda, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.159,77 bodova što je porast od

tjedna promjena 2,16% 0,38% 8,27% 0,58% 1,09% -0,13% 0,96% 3,49% 1,06% 4,23%

zadnja cijena 308,50 261,00 3.194,00 348,00 1.009,04 1.841,00 40,08 282,00 1.430,00 1.635,27

promet 64.323.243,55 10.530.199,89 9.179.890,79 5.620.948,22 4.791.803,20 3.282.129,06 2.456.754,09 2.365.285,91 1.773.753,08 1.508.742,73

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 124.604.059,50 kn

dva posto. Samo jedna dionica među 10 najtrgovanijih imala je pad vrijednosti. Najviše se i proteklog tjedna trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno čak 64,323 mi10 dionica s najvećim rastom cijene Koestlin d.d. Elektropromet d.d. Atlas d.d. Vupik d.d. Imperial d.d. Varteks d.d. FIMA Proprius d.d. Đuro Đaković Holding d.d. Zvečevo d.d. Kreditna banka Zagreb d.d.

lijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla za 2,16 posto te je trgovanje završila na 308,50 kuna. Dobitnik tjedna među najtrgovanijim izdanjima je

tjedna promjena 47,03% 24,75% 17,09% 16,42% 11,80% 11,67% 11,38% 11,11% 10,43% 10,00%

zadnja cijena 397,00 49,90 24,53 78,00 180,00 33,49 27,99 40,00 127,00 165,00

promet 50.495,15 44.910,00 8.462,85 58.032,00 31.679,04 32.238,24 2.799,00 1.056.097,17 31.764,50 1.650,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

s porastom od 2,95 posto. Jedini gubitnik u ovoj grupi je fond Fima Maximum kojemu je vrijednost smanjena za 0,30 posto, dok su VB High Equity i Alternative A1 tjedan završili bez promjene. Kod mješovitih fondova najuspješniji je bio HI-

Balanced koji je porastao za 1,30 posto te ST Aggressive s porastom od 1,28 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova imao je ICF Balanced kojemu je vrijednost smanjena za 1,20 posto, a slijedi ga HPB Dynamic s padom od 1,19 posto. Se-

dam od 10 obvezničkih fondova ostvarilo je rast vrijednosti, a najuspješniji je bio HI-Conservative s porastom od 0,30 posto, dok je kod novčanih fondova najveći porast ostvario PBZ Dollar fond kojemu je vrijednost uvećana za 0,16 posto. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 11. do 18. veljače 2010. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity Select Europe HI-growth ZB trend Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity FIMA West ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija FIMA Maximum NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa OTP Europa Plus Ilirika BRIC

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn kn kn

120,1000 139,2900 103,4000 9,8683 131,3813 152,3900 188,4303 67,8765 105,9909 115,0684 8,1973 146,0928 81,3186 51,6784 60,2600 5,9887 72,1164 105,1002

0,88 0,60 -0,01 1,30 -1,20 0,27 0,10 1,28 -0,66 -0,08 0,70 0,39 0,11 -1,19 0,63 1,15 -0,09 0,18

€ € € € € € € kn € €

153,0800 12,9970 134,5080 10,8518 163,9600 122,7200 122,8600 151,0900 120,0462 123,4528

0,07 0,23 0,13 0,30 0,10 -0,02 0,26 0,13 -0,18 -0,11

kn kn € € kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn € kn €

129,5800 159,8515 137,0860 122,1600 137,2651 140,6600 135,4089 134,5500 135,6473 131,7369 122,3500 128,5368 119,9318 117,0300 113,9517 11,0113 105,4143 10,3830 101,2001 102,1800

0,08 0,04 0,04 0,10 0,08 0,06 0,03 0,04 0,03 0,05 0,16 0,07 0,10 0,08 0,05 0,07 0,04 0,07 -0,17 0,14

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS kn kn € € € € € kn € € kn kn € kn € kn kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn € € kn kn kn € kn kn kn kn kn € €

15,6575 51,2439 10,6317 8,4047 123,6700 96,0000 99,6600 87,7525 168,4383 67,6700 85,9000 91,6411 94,9900 95,0465 13,2757 96,2800 64,3559 41,8314 23,0349 26,8761 70,8800 53,7997 61,6300 5954,1200 83,7534 68,9747 34,1100 51,0925 6,2767 56,2400 78,6318 57,0749 400,1914 331,7581 89,1292 86,7200 276,1109 73,8200 117,8864 119,9745 103,6299 97,0285

1,04 0,46 1,43 1,90 1,88 2,59 2,56 1,20 0,49 0,48 0,16 0,22 0,81 0,37 0,26 0,23 0,79 1,73 -0,30 2,13 1,78 2,95 1,73 0,62 2,02 0,24 0,47 0,00 1,29 1,53 0,53 1,56 0,51 1,81 1,27 0,00 1,39 0,72 3,73 0,32 1,37 2,21

kn € kn € € kn

11,8176 68,5732 42,3514 10,6249 10,6084 101,2568

1,32 1,16 1,41 1,22 1,16 1,42

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS KD Prvi izbor HPB Titan OTP indeksni AC G Balanced EM AC G Dynamic EM VB CROBEX10

zadnja vrijednost 2.183,72 1.159,77 98,04

dionica IGH koja je porasla za 8,27 posto te je tjedan završila na 3194 kune uz promet od 9,179 mili10 dionica s najvećim padom cijene Zagrebačke pekarne Klara d.d. Imunološki zavod d.d. Jadranska banka d.d. Montmontaža d.d. Hrvatska poštanska banka d.d. Lavčević d.d. Tvornica olovaka Zagreb d.d. Laguna Novigrad d.d. Belišće d.d. Belje d.d.

tjedna promjena +1,80% +2,00% +0,20%

juna kuna. Jedini gubitnik među najtrgovanijima je dionica Ine koja je pala za 0,13 posto na 1841 kunu.

tjedna promjena -57,60% -13,18% -7,58% -6,66% -5,30% -5,02% -4,73% -4,46% -4,37% -4,28%

zadnja cijena 106,00 191,01 2.295,01 14.000,50 1.610,00 265,00 423,00 10,50 460,00 89,00

promet 1.060,00 38.200,70 9.186,02 14.000,50 8.050,00 1.325,00 4.546,49 577,62 262.823,91 261.694,81

*vijesti

Fondovi ostvarili porast vrijednosti udjela Iza nas je odličan tjedan za fondove te je, od ukupno 96 otvorenih investicijskih fondova, njih čak 83 ostvarilo porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond bio je Aureus US Equity koji je porastao za 3,73 posto, a slijedi ga Ilirika Azijski tigar

index Crobex Crobex10 Crobis

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced HPB Dynamic InterInvest Balanced C-Premium Agram Trust Allianz Portfolio

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond Select Eurobond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Select Novčani Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond InterInvest Cash VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Dobit Croatia osiguranja 97 milijuna kuna Tvrtka Croatia osiguranje prošle je godine ostvarila bruto dobit u visini od 97 milijuna kuna, što je 41,7 posto više nego 2008. Ta je tvrtka tijekom 2009. godine zauzela prvu poziciju na tržištu životnih osiguranja s ostvarenom premijom od 356,4 milijuna kuna. U neživotnim osiguranjima ostvarena je ukupna premija u visini od 2,67 milijardi kuna. Ukupni prihodi Croatia osiguranja lani su iznosili 3,23 milijarde kuna, a ukupni rashodi 3,15 milijardi kuna. Tijekom cijele prošle godine ta je tvrtka poslovala s visokim koeficijentom likvidnosti koji je na zadnji dan 2009. iznosio 6,8 posto. Croatia osiguranje je u 2009. godini za likvidirane štete klijentima isplatila 2,07 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 0,1 posto. UniCredit Private Banking najbolji u privatnom bankarstvu UniCredit Private Banking koja posluje i u Hrvatskoj najbolja je banka po cjelokupnim ponuđenim uslugama u segmentu privatnog bankarstva u Italiji te Srednjoj i Istočnoj Europi. Ujedno je ta banka 33 puta bila prva u raznim savjetodavnim kategorijama. To je ocjena stručnjaka iz 256 banaka uključenih u jedno od najutjecajnijih istraživanja

tržišta privatnog bankarstva, koje svake godine naručuje engleski časopis Euromoney. UniCredit Private Banking prvi je i u mnogim pojedinačnim kategorijama, primjerice u opsegu savjetodavnih usluga, upravljanju dioničkim portfeljem i ulaganju u nekretnine. ACI ostvario 172,5 milijuna kuna prihoda

Hrvatska nautička tvrtka ACI u 2009. godini ostvarila je ukupni prihod u iznosu od 172,5 milijuna kuna što je pet posto više nego 2008. Ta je tvrtka lani ostvarila pozitivan bruto financijski rezultat u iznosu od 22,9 milijuna kuna, što je za 8,7 milijuna kuna ili 62 posto više nego 2008. godine te za 11,4 milijuna kuna ili dvostruko više od plana. Ta dobit obuhvaća dobitak od poslovnih aktivnosti koji iznosi 20,7 milijuna kuna i dobitak od financijskih aktivnosti u iznosu od 2,2 milijuna kuna. Po odbitku poreza na dobit koji za 2009. godinu iznosi 5,3 milijuna kuna, ostvarena neto dobit Društva za 2009. godinu iznosi 17,6 milijuna kuna, što je za 59 posto više od 2008. godine te za 91 posto više od neto dobiti planirane za 2009. godinu.

objavljuju natječaj čaj za d dodjelu nagrade

ZA NAJBOLJE PROJEKTE HRVATSKIH POSLOVNIH SAVJETNIKA U 2009. GODINI S CILJEM PROMOVIRANJA IZVRSNOSTI U POSLOVNOM SAVJETOVANJU Nagrada Primus dodjeljuje se za najuspješnije poslovne projekte profesionalnim poslovnim savjetnicima (fizičkim osobama) koji su vodili projekt, te koji su ujedno i članovi hrvatskih stručnih i profesionalnih udruga iz područja njihovog djelovanja. PRIMUS nagrada će se dodjeljivati u 5 regularnih kategorija i 1 posebna nagrada.

Kandidati se na natječaj mogu prijaviti putem natječajne dokumentacije koja se može preuzeti na web stranici www.poslovnisavjetnik.com i na webu Udruge poslovnih savjetnika www.upsamc.org.

NAGRAĐENE KATEGORIJE SU:

Na navedenim web

1. Management i savjetovanje

stranicama možete pronaći

2. Ljudski potencijali, edukacija i trening

više informacija o ovoj

3. Informacijske tehnologije

nagradi. Rok za prijavu je do

4. Strateško planiranje i organizacijski razvoj

5.4.2010. Prijavnice sa svom

5. Marketing

potrebnom dokumentacijom

6. Nagrada za poseban doprinos poslovnom

možete poslati pismenim

savjetovanju u RH

putem na adresu: Udruga poslovnih savjetnika,

Nagrada se dodjeljuje u obliku posebnog priznanjaplakete i statue jednoj osobi u svakoj od nagrađenih kategorija. O nagradi odlučuje žiri od sedamnaest članova. Žiriranje će se obaviti sukladno propisanom Pravilniku. Žiri se sastoji od uglednih profesionalaca koji su svojim iskustvom i znanjem zaslužili biti članom žirija ove ugledne nagrade, o čemu odlučuje povjerenstvo Primusa. Svečanost dodjeljivanja nagrada će se održati u zagrebačkom hotelu Westin, dvorana Panorama, 27. 5. 2010. u sklopu 2. Dana poslovne edukacije.

POVJERENSTVO PRIMUS-a

mr. sc. Anton Florijan Barišić, CMC, MCSE, EEA mr. Sandra Mihelčić, dipl. oec. Ivana Bandović Ožegović, dipl. soc. radnica Igor Milinović, dipl. oec.

Amruševa 8, 10000 Zagreb, 10 000 Zagreb s naznakom „za natječaj za dodjelu nagrade Primus“, ili elektroničkom poštom na ups@upsamc.org. Samo potpune prijave sa svim potrebnim dokumentima bit će proslijeđene stručnom žiriju. Dodatne informacije možete dobiti na broju telefona 01/4921 742.