e-pv 3616 by NEstar

Državni proračun Proračunski prihodi u siječnju iznosili su 7,7 milijardi kuna, a rashodi čak 9,6

Poduzetnicima pola milijarde Na prvoj aukciji HBOR-a prihvaćene su ponude šest banaka. Prosječna stopa kamate iznosit će 5,05 posto

Rizični kapital Ulagački novac uskoro će se moći tražiti i u poludržavnim fondovima za gospodarsku suradnju

TEMA TJEDNA STR. 4-5

S MARKOVA TRGA STR. 8-9

AKTUALNO STR. 12

3 6 1 6 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 1. ožujka 2010. Godina LVII / Broj 3616. www.privredni.hr

privredni vjesnik

ULAGAČI IZ EGIPTA / HRVATSKA KVALITETA I IZVORNO HRVATSKO / PREDSTAVLJANJA / HRWWWATSKA / SVIJET FINANCIJA

PATENTI, NORME I STANDARDI

INTELEKTUALNI KAPITAL U PROCJEPU IZMEĐU ZAKONA I TEHNOLOGIJE Kako unovčiti ideju i “neopipljivu imovinu” hrvatskih tvrtki učiniti profitabilnom? >>10-11

BAN E S PO ILOG PR info EEN nosi

Što do ope Netwo r se Eu terpri

INTERVJU: IVAN KOPRIĆ

ŠOK ZA POLJOPRIVREDNIKE

Hrvatskoj upravi dao bih dvojku, kaže profesor Pravnog fakulteta i dekan Društvenog veleučilišta u Zagrebu

Za isplatu poticaja država ima samo 2,19 milijardi kuna, umjesto planiranih 3,2 milijarde. A ni to neće platiti na vrijeme...

>> 6-7

>> 5

IDC ERP Forum 2010 11. ožujka 2010, hotel The Regent Esplanade, Zagreb IDC Adriatics Vas poziva na IDC ERP Forum 2010 koji je zamišljen kao susret ponude i potražnje poslovnog softvera u regiji. Na Forumu ćemo predstaviti podatke o kretanju ukupnog IT i ERP tržišta u 2009. godini te ćemo se osvrnuti i na utjecaj svjetske krize na ERP tržište u Hrvatskoj. Pokušati ćemo organizirati i okrugli stol izlagača, na kojem bi se prodiskutirala kretanja i problemi u branši. Organiziranjem ovog Foruma, IDC Adriatics, kao svojevrsni nezavisni “treći stup”, pozicioniran između ponude i korisnika, želi toj potencijalnoj potražnji predstaviti trenutačnu ponudu na objektivan, transparentan i učinkovit način. Forum je namjenjen SMB sektoru: • članovima uprava i nadzornih odbora • direktorima poduzeća • voditeljima informatike • voditeljima poslovnih funkcija: marketing, CRM, eCommerce, financije, računovodstvo, kontroling, logistika, ljudski resursi.

Dođite, pridružite nam se i saznajte što je novo na području ERP rješenja u Hrvatskoj. Za predstavnike kompanija čija primarna djelatnost nje ICT prisustvovanje konferenciji je BESPLATNO. Predstavnici ICT kompanija za prisustvovanje konferenciji trebaju platiti kotizaciju u iznosu EUR 200. Partneri ovogodišnjeg ERP Foruma su: SAP, Adacta, Infodom, IBM, D.A.M., PIS, Spin, Istra Informatički Inženjering i Login. Prijaviti se možete putem sljedećeg linka: http://www.idc-adriatics.com/ERP Forum Za dodatna pitanja kontaktirajte: Ana Papež Sales and Conference Manager e: apapez@idc.com, t: +385 1 30 40 057

www.mocuvjeravanja.com

međunarodna konferencija o retorici i kulturi komuniciranja

18. i 19. ožujka 2010.•hotel Antunović, Zagreb

Saša Petar, Ivan Tasovac, Borislav Miljanović, Zijah Sokolović, Zdravko Zupančič, Mirela Španjol Marković, Saša Zalepugin, Renato Baretić, Vitomira Lončar, Stjepan Mesić…

Oni će biti tamo. A Vi?

UVOD

www.privredni.hr Broj 3616, 1. ožujka 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

EMIL TEDESCHI, PREDSJEDNIK UPRAVE ATLANTIC GRUPE:

G(H)OST KOMENTATOR: SANDRA MIHELČIĆ, VLASNICA BUSINESS MEDIA GROUPA, NAJBOLJI MLADI MENADŽER - CROMA 2009.

Razborito upravljanje rizicima

Muke po malom poduzetniku

Ponosni smo na činjenicu da je Atlantic Grupa uspjela ostvariti dvoznamenkasti rast u vrijeme realnog pada gospodarstva od gotovo šest posto, smanjene osobne potrošnje od oko osam posto te smanjenog raspoloživog dohotka stanovništva. Ovakav rast zahvaljujemo nizu proizvodnih iskoraka, sklapanju niza partnerstava te širenju kanala distribucije. Očekujemo kako će makroekonomsko okruženje u 2010. biti još izazovnije za realni sektor, te će razborito upravljanje rizicima uz daljnje poticanje inovativnosti biti imperativ u prevladavanju nepovoljne gospodarske situacije.

RUĐER FRIGANOVIĆ, DRŽAVNI TAJNIK U MINISTARSTVU GOSPODARSTVA:

Proizvođači osiguravaju standard Proizvođački sektor najviše je pogođen krizom koja ima globalni karakter. Međutim, upravo nam proizvođačka odnosno prerađivačka industrija može osigurati europski životni standard. To željeno blagostanje nisu u stanju ostvariti isključivo turizam i poljoprivreda. Uz pomoć znanja i kreativnosti valja plasirati konkurentne proizvode na globalno tržište, što će nam osigurati ekonomski i društveni razvoj.

ZVONKO PECIKOZIĆ, PREDSJEDNIK CEHA GRADITELJSTVA HOK-a:

Obrtnici bez zaštite od neplatiša Iako je kriza u jednakoj mjeri pogodila i mala i velika poduzeća i obrte, u javnim natječajima te pri davanju potpora i subvencija u većoj se mjeri pomaže onim subjektima koji imaju veću moć, a to su mahom velika poduzeća. Tako se dodatno kod manjih obrtnika graditelja generira nelikvidnost pa i poslovno uspješni obrtnici dolaze u položaj dužnika. Stoga je potrebno osigurati mehanizme zaštite obrtnika od rizika neplaćanja te uvesti disciplinu, uz maksimalne rokove plaćanja od 30 dana. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković

Mali ne obrću milijune, ne zapošljavaju stotine, ne izvoze puno, u redoslijedu plaćanja su zadnji, no često, kad se podvuče računovodstvena crta, vidi se da su itekako uspješni

to jamči poslovni uspjeh - veliki početni kapital, odlična ideja, dobar tim, veze i poznanstva, volja za rad, strast, vizija ili biti u pravo vrijeme na pravom mjestu? Pitanja su to koja muče svakog poduzetnika na početku poduzetničkog pothvata. U današnjem turbulentnom poduzetničkom svijetu, i ako ste k tome mali poduzetnik, svi rade sve. Vlasnik male tvrtke vodi marketing i prodajni tim jer često nema direktora marketinga, vodi brigu o naplati, dužan je motivirati zaposlenike i organizirati posao, u svakodnevnom je kontaktu s kupcima, pregovara s dobavljačima, brine o kvaliteti svojih proizvoda i usluga, surađuje s knjigovodstvenim servisom jer nema vlastitog knjigovođu, vodi brigu da je web stranica ažurirana. Kada se na kraju radnog vremena zatvore vrata tvrtke, mali poduzetnik nosi svoje računalo kući i nastavlja do dugo u noć odgovarati na e-poštu te pisati prodajne ponude i dopise kako bi svojim zaposlenicima na vrijeme osigurao plaću i skupio novac da državi plati porez. Razmišlja o tome

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić

kako doći do svog novca jer se zakopao u opću nelikvidnost, “kemija” razne cesije, kompenzira robu jer se ne može naplatiti i razmišlja što će s njom. Prepoznajete li se u ovoj priči? Smatrate li da može biti i gore? Opstanak malog poduzetnika ovisi isključivo o njegovoj kreativnosti, upornosti i sposobnosti. Što se događa ako mali poduzetnik ne plati porez na vrijeme? Hoće li biti na udarnim vijestima i u suzama moliti državu za pomoć? Neće. Hoće li se svaki dan pojavlji-

Ako ste mali poduzetnik, pogriješiti možete samo jednom vati u medijima i govoriti o svojim poslovnim uspjesima? Neće. Hoće li banke vjerovati u njegove poduzetničke projekte ako im pokuca na vrata? Neće. Hoće li dobiti veliki posao na javnom natječaju? Niti to neće. Zar to nije žalosno i demotivirajuće za male i srednje poduzetnike, one koji čine 99,4 posto svih registriranih poduzetnika,

64,7 posto ukupno zaposlenih, 44 posto udjela u bruto domaćem proizvodu i 40,5 posto udjela u ukupnom izvozu (podaci iz 2008.), pokretače koji svojim idejama i vizijom stvaraju nove vrijednosti, a žive i rade u sjeni. Mali nisu zanimljivi, oni ne obrću milijune, ne zapošljavaju stotine, ne izvoze puno, ne proizvode značajno, u redoslijedu plaćanja su zadnji, no često, kad se podvuče računovodstvena crta, vidi se da su itekako uspješni, da su njihovi rezultati izvanredni, rade s pozitivom, zapošljavaju, isplaćuju plaću i poreze na vrijeme, osvajaju nagrade (često puta više inozemne

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr

LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

nego domaće), inoviraju, grade, nemaju afera. Čiste savjesti spavaju i jedino im je na pameti kako ostati i opstati. Ako ste mali poduzetnik, pogriješiti možete samo jednom, a nakon toga s vama više nitko ne želi raditi. Hrvatska je malo tržište na kojem svi znaju sve o svakome, dobre vijesti brzo se šire, loše još brže. Ženama se pogreške u poduzetništvu ne opraštaju tako brzo i lako kao muškarcima. Žene su sklonije kompromisima, bolje razumiju probleme zaposlenih, imaju bolju intuiciju za donošenje nestrukturiranih odluka, a osim toga mogu istodobno obavljati više različitih aktivnosti, što muškarcima ide teže. Problem malog poduzetnika, koji je k tome i mlad i ženskoga spola, u tome je da vam nitko ne vjeruje. Banke vam neće dati kredit, kupci ne vjeruju da ćete isporučiti proizvod ili uslugu, ne možete si priuštiti zapošljavanje, i što vam drugo preostaje nego da vlastitim radom dokažete kako možete opstati, pri čemu je strah najveći motivator - posebice u vrijeme gospodarske krize.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić

AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.o.o.

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3616, 1. ožujka 2010.

( 11 mlrd kn duga

( 7,7 mlrd kn

otpada na poduzeća s 0 zaposlenih

proračunski prihodi u siječnju

MINISTAR ŠUKER OBJAVIO PODUZETNICIMA

DRŽAVNI PRORAČUN U SIJEČNJU

S obročnom otplatom poreznog duga može se u javnu nabavu

Da nije bilo p i zdravstvom,

Svaki zahtjev za povrat PDV-a veći od 50.000 kuna izazvat će porezni nadzor radi prevencije poreznih utaja

vrtka koja je s poreznom upravom dogovorila obročnu otplatu poreznog duga može se javiti na javni natječaj i dobiti posao. Takvo tumačenje donijela je Porezna uprava Ministarstva financija i poslala ga Uredu za javnu nabavu. Objavio je to ministar financija Ivan Šuker na prošlotjednom radnom ručku s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca. Objasnio je da dogovor o obročnoj otplati poreznog duga podrazumijeva da su utvrđeni mehanizmi za osiguravanje vraćanja duga i da takve tvrtke ne bi smjele biti diskvalificirane u postupcima javne nabave. Ministar je poduzetnicima potvrdio da će u svako poduzeće koje zatraži povrat PDV-a veći od 50.000 kuna biti poslana porezna inspekcija da istraži opravdanost zahtje-

Ako porezni nadzor traje dulje od mjesec dana, možete se javiti u moj kabinet da vidimo u čemu je stvar, rekao je Šuker va. Obrazložio je to brojnim pokušajima poreznih prijevara preko povezanih poduzeća. “Ako porezni nadzor traje dulje od mjesec dana, možete se javiti u moj kabinet da vidi-

mo u čemu je stvar. Možda je vaša tvrtka napravila sve po zakonu, ali moguće je da su ‘muljali’ vaši poslovni partneri”, rekao je Šuker. Čemu stečaj tvrki bez imovine Najavio je i pooštrenje Ovršnog zakona radi bolje zaštite vjerovnika. Predložio je da se organizira sastanak poduzetnika s ministrom pravosuđa i predsjednikom Visokog trgovačkog suda kako bi se razmotrio Stečajni zakon i njegova primjena.

Na primjedbu poslodavaca da pokretanje stečajeva često nije rješenje jer tužena poduzeća nemaju imovinu, Šuker je odgovorio da zbog niske razine poslovne etike poduzetnici moraju bolje provjeravati s kim stupaju u poslovne odnose. Potkrijepio je to i podacima o nelikvidnosti: polovina neplaćenih računa vrijednih 22 milijarde kuna otpada na poduzeća koja nemaju ni jednog zaposlenog. Sljedećih 30 posto (oko šest milijardi kuna) duguju poduzeća od jednog do pet zaposlenih. Prema Šukerovim riječima, državna poduzeća za ceste trebala bi uskoro brže plaćati svoje račune jer im Ina počinje podmirivati dug iz prošlih godina. Vidi se to i prema podacima o rastu budžetskih prihoda od trošarina na gorivo koje je Ina također počela redovitije uplaćivati. (I.V.)

TURIZAM PRIVLAČI INVESTITORE

Egipćani bi ulagali u hrvatske hotele

urizam, posebice medicinski, zatim farmaceutika i energetika neki su od sektora s velikim potencijalom za suradnju hrvatskih i egipatskih poduzeća, rečeno je na Hrvatsko-egipatskom poslovnom forumu, održanom prošlog tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Za tridesetak egipatskih poslovnih ljudi, koje je predvodio Moustafa Moussa, predsjednik Trgovačke komore Kaira, održana je prezentacija hrvatskog gospodarstva,

a predstavnici hrvatskih tvrtki mogli su razgovarati s potencijalnim egipatskim partnerima iz srodnih sektora. U gostujućoj delegaciji su, primjerice, bili predstavnici Orascom Telecoma, koji bi dobre prihode iz telekomunikacija uložili u osnivanje banke. Kompanije Arafa i Sakkara žele investirati u hotele, dok su ljudi iz banke Naeem tražili kontakte s predstavnicima investicijskih fondova. “Hrvatske i egipatske tvrtke trebale bi se fokusirati na nekoliko sektora i tu pro-

dubiti partnerske odnose”, ocijenila je državna tajnica Tamara Obradović-Mazal. Jedan od takvih sektora mogao bi biti promet, istaknuo je Sani Ljubunčić iz APIU-a, zbog geografske pozicije Hrvatske i njenog skorog članstva u EU-u. Moustafa Moussa potvrdio je zanimanje za logističke potencijale luka u Rijeci i Ploča, no usluge bi cijenama morale biti konkurentne potrebama egipatskih poduzetnika. Prema riječima Dunje Konjevod, potpredsjedni-

ce HGK-a, Egipat je jedna od rijetkih zemalja s kojima Hrvatska ima pozitivan saldo robne razmjene. U 2009. razmjena je ukupno iznosila 110 milijuna dolara, od čega je 97 milijuna dolara bila vrijednost hrvatskog izvoza. (I.V.)

U Ministarstvu financija naglašavaju kako ustvrditi kako su proračunski prihodi praktič Vesna Antonić antonic@privredni.hr

roračunski prihodi u siječnju ove godine iznosili su 7,7 milijardi kuna što znači da su u odnosu na siječanj protekle godine manji za 282,27 milijuna kuna ili za 3,6 posto. Kad je riječ o rashodima, oni su pak iznosili 9,6 milijardi kuna što je na godišnjoj razini povećanje od 798,6 milijuna kuna ili 9,1 posto, doznajemo u Ministarstvu financija. Pritom valja napomenuti i da je dio prihoda iz siječnja uplaćen u državnu blagajnu 1. veljače jer je obveza uplate poreza na dobit i poreza na dodanu vrijednost (PDV) zadnji dan u mjesecu, a u siječnju je to bila nedjelja. Stoga se može ustvrditi kako su proračunski prihodi praktično na razini lanjskoga siječnja, ističu u Ministarstvu financija, podcrtavajući da bi država bila u suficitu da nije bilo problema s mirovinama i zdravstvom. Naime, kako doznajemo, u siječnju ove godine za mirovine je izdvojeno ukupno 2,9 milijardi kuna, od čega je od doprinosa za mirovinsko osiguranje prikupljeno 1,5 milijardi, dok je iz proračuna dodatno osigurano potrebnih 1,4 milijarde. Kad je o zdravstvu riječ, za njega je u prvom ovogodišnjem mjesecu izdvojeno 1,6 milijardi kuna, s time da je od doprinosa za zdravstveno osiguranje prikupljeno 1,4 milijarde kuna, dok je

iz proračuna dodatno osigurano 168 milijuna kuna. Toliko kritizirani krizni porez čije se ukinuće nastoji izboriti po svaku cijenu, državnoj je kasi donio oko 204 milijuna

Proračunski prihodi manji su za 282,27 milijuna, a rashodi veći za 798,6 milijuna kuna kuna, od poreza na dodanu vrijednost uprihodilo se između 120 i 130 milijuna, dok se od trošarina na mobilnu telefoniju slilo 30 milijuna kuna. U Ministarstvu financija naglašavaju kako su sve obveze plaćene na vrijeme te da su državne financije pod kontrolom.

www.privredni.hr Broj 3616, 1. ožujka 2010.

(

KRIZA U AGRARU

mlrd kn

Poticaji 40 posto manji

proračunski rashodi

roblema s mirovinama bili bismo u suficitu

su sve obveze plaćene na vrijeme, državne financije pod kontrolom te da se može no na razini lanjskoga siječnja Materijalni rashodi iznosili su 601,1 milijun kuna što je na godišnjoj razini povećanje od 12,5 milijuna kuna, ponajviše zbog predsjedničkih izbora.

Također protekloga tjedna je plaćeno i 500 milijuna eura euroobveznica, a u tijeku su i pregovori o kunskim obvezama koje na naplatu stižu u ožujku te su uvjereni da će se i to uspješno riješiti. Na upit razmišljaju li o mogućem smanjenju proračunskih rashoda, u Ministarstvu kažu kako je za sada sve ovo održivo, no da će se vidjeti što će se događati tijekom godine te će se ponašati u skladu s time. Od poreza tri milijuna kuna manje Inače, potkraj siječnja država je od poreznih prihoda uprihodila 4,14 milijardi kuna što je na godišnjoj razini oko 0,1 posto ili tri milijuna manje. Tako je PDV u državni prora-

čun potkraj siječnja donio 2,377 milijardi kuna što je 3,5 posto više nego prije godinu dana. Od poreza na dobit uprihodilo se 547,23 milijuna kuna što je 57,34 milijuna kuna manje, na dohodak 166,04 milijuna kuna što je na godišnjoj razini smanjenje od 12,46 milijuna kuna, a trošarine su pridonijele državnoj blagajni sa 640,31 milijunom kuna što je 200,59 milijuna kuna manje nego prije godinu dana. Ostali prihodi od poreza iznosili su 204,77 milijuna kuna. Doprinosi su, pak, dosegli 3,065 milijardi kuna što je 267,64 milijuna ili osam posto manje, ali ne samo zbog rasta nezaposlenosti, nego i stoga što zaposleni u javnim službama imaju šest posto

nižu osnovicu za plaće nego lanjskoga siječnja. Kad je riječ o rashodima, oni su za zaposlene bili 1,8 milijardi kuna, što je 53,9 milijuna kuna manje nego lanjskoga siječnja, a razlog tomu valja potražiti u nižoj osnovici za plaće. Naknade građanima i kućanstvima iznosile su 5,1 milijardu kuna, što je 16,4 milijuna kuna manje nego godinu dana ranije. Pritom je za mirovine izdvojeno 122,3 milijuna kuna više, za zdravstvo 206,5 milijuna kuna manje, a za trajna prava 4,9 milijuna kuna manje nego u siječnju 2009. godine. Više proračunskih kuna izdvojeno je i za porodiljne naknade (24,4 milijuna) i naknade za nezaposlene (59,9 milijuna kuna).

Povećane subvencije Financijski rashodi dosegli su 454,9 milijuna kuna što je 169,8 milijuna kuna više nego prije godinu dana, i to zbog kamata. Subvencije su u siječnju iznosile 410,2 milijuna kuna, što je na godišnjoj razini povećanje od 105,5 milijuna kuna, a na to su utjecale isplate poticaja za članove dobrovoljnih mirovinskih fondova (59,8 milijuna kuna više), subvencije poljoprivredi (70,8 milijuna kuna više) te HŽ-u (10 milijuna kuna manje). Visok rast u odnosu na siječanj prošle godine imale su pomoći dane u inozemstvu i unutar opće države koje su iznosile 578,2 milijuna kuna što je na godišnjoj razini 293,2 milijuna kuna više. Na taj su rast utjecale isplate za fond za decentralizirane funkcije (195,2 milijuna kuna) i predsjednički izbori s izdacima lokalnim jedinicama za izborna povjerenstva i odbore (75,2 milijuna kuna). Ostali rashodi u siječnju su dosegli iznos od 494,9 milijuna kuna što je 266,7 milijuna kuna više, od čega je na poticanje stambene štednje utrošeno 206,1 milijun kuna, a na stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi 45,3 milijuna kuna.

U proračunu milijarda kuna manje za poljoprivrednike; oni najavili prosvjede Eleonora Dukovac dukovac@privredni.hr

udući da u proračunu nema dovoljno novca za isplatu svih predviđenih izravnih plaćanja u poljoprivredi, svi poljoprivrednici osim proizvođača mlijeka ostaju uskraćeni za 40 posto državnih poticaja za lanjsku proizvodnju koji su im trebali biti isplaćeni ove godine. Tom je najavom ministar poljoprivrede Petar Čobanković šokirao predstavnike 34 poljoprivredne udruge okupljene prošloga utorka u Zagrebu. Ministar je istaknuo kako za isplatu izravnih poticaja u 2010. godini

Za isplatu izravnih poticaja u 2010. godini na raspolaganju je 2,19 milijardi kuna poljoprivrednici na raspolaganju imaju 2,19 milijardi kuna, umjesto planiranih 3,2 milijarde, zbog čega se moraju uklopiti u taj dio proračuna te je najpoštenije linearno srezati potpore svima u poljoprivredi. Čobanković je objasnio kako mljekarima ostaju poticaji zbog iznimno teške situacije u mljekarstvu te izrazito niske otkupne cijene i na europskim burzama. No, i mljekari su najavili prosvjede traktorima pred Ministarstvom, uz ostale farmere koji upozoravaju da apsolutno ne mogu

prihvatiti smanjenje poticaja za 2009. i 2010. godinu jer su tako na čistom gubitku. Nakon maratonskog sastanka ministra s predstavnicima mljekara, dogovoreno je da će zajednički podržati zaštitnu cijenu mlijeka na bazi 2,40 kune po litri do kraja lipnja ove godine, što je privremeno umirilo proizvođače i prerađivače mlijeka. Predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača Brazda Mato Brloščić prethodno je isticao kako bi se drukčije borili za otkupne cijene svojih proizvoda da su znali ranije kako mogu računati tek na 60 posto poticaja. Uz smanjenje poticaja, manjak novca u državnom proračunu za agrar odrazit će se i na dinamiku njegove isplate. Ministar je najavio kako će pokušati ubrzati dinamiku i u četiri mjeseca ove godine isplatiti 1,5 milijardi kuna davanja poljoprivrednicima, za proljetnu sjetvu, mlijeko i godišnja plaćanja za stočarsku proizvodnju. Istaknuo je pritom kako je svjestan problema koje poljoprivrednici imaju s plasmanom, prodajom i naplatom proizvoda te otplatom kredita. Iz resornog ministarstva najavljeno je i kako se investicijske potpore za kapitalna ulaganja ne bi trebale smanjivati, te da kreće isplata 150 milijuna kuna na temelju zahtjeva iz 2008. godine.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3616, 1. ožujka 2010.

( 228 proizvoda

(30%

ima pravo uporabe znaka Hrvatska kvaliteta

višak radnih mjesta u javnoj upravi

IZVORNO I KVALITETNO

IVAN KOPRIĆ, PROFESOR PRAVNOG FAKULTETA I D

Novi nositelji oznaka hrvatske kvalitete

DA IMA POLITIČK UPRAVE MOGLA

Dodijeljeno je novih 25 znakova Hrvatska kvaliteta i pet znakova Izvorno hrvatsko Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

a temelju odluke Savjeta projekta vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda Hrvatske gospodarske komore dodijeljeno je 25 novih znakova Hrvatska kvaliteta i pet znakova Izvorno hrvatsko. Prava korištenja tih znakova do sada su dodijeljena proizvodima iz gotovo svih proizvodnih područja, od prehrambene do informatičke industrije, a projekt je pridonio poboljšanju njihovog imidža kod domaćih potrošača. Znak Hrvatska kvaliteta nose hrvatski proizvodi koji svojim

Znak Hrvatska kvaliteta nose hrvatski proizvodi koji zadovoljavaju visoke svjetske kriterije

odlikama (sastav, dizajn, ekološki kriteriji) zadovoljavaju visoke svjetske kriterije. Znak Izvorno hrvatsko nose autohtoni hrvatski proizvodi – on je rezultat hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacija i invencija. Pravo uporabe znaka Hrvatska kvaliteta do sada ima 228 proizvoda, a znaka Izvorno hrvatsko 108 proizvoda.

Marina Depolo, direktorica tvrtke Mardešić, kaže kako su prve oznake Hrvatska kvaliteta dobili za skušu i sardinu u konzervi. “Naši proizvodi i sirovine su vrhunske kvalitete i ovom markicom

dajemo do znanja svojim kupcima kako dobivaju proizvod iznimne kvalitete”, zaključuje Marina Depolo.

Vlado Križek, vlasnik Zlatarni Križek, kaže kako projektom zaštite hrvatske baštine u nakitu žele izaći na strana tržišta, a pri tome će im upravo pomoći oznaka Izvorno hrvatsko. “Sada idemo korak dalje i uz zaštitu autohtonog nakita primorskih krajeva krećemo prema hrvatskoj unutrašnjosti. U suradnji s nekoliko muzeja i uz potporu institucija, uskoro ćemo od nestajanja zaštititi i slavonski tradicijski nakit”, ističe Križek.

Svi su pozvani kreirati erijom od tri radionice u dvorani vijećnice Splitsko-dalmatinske županije, uz sudjelovanje predstavnika pojedinih gradova i općina, otvorena je druga faza izrade strateškog plana brendiranja Splitsko-dalmatinske županije. Projekt operativno provode i usklađuju Agencija za razvoj Splitsko-dalmatinske županije (Rera) i tvrtka McCann Erickson, u suradnji s tvrtkama i agencijama iz Županije. “Željeli smo u proces brendiranja županije uključiti ugledne ljude različitih profila s našeg područja kako

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

BRENDIRANJE SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

U javnoj upravi u prosjeku je oko 30 posto radnih popunjena. Treba napraviti temeljitu reviziju i raci

bi izložili svoja promišljanja o oznakama prepoznatljivosti. U proces brendiranja mogu se uključiti i svi žitelji kako bi i oni dali svoj prinos u identificiranju naših županijskih oznaka. Na taj način, strategija brendiranja bit će rezultat struke, medija, znanosti i žitelja. Vjerujem kako će nakon završetka procesa brendiranja naša županija dobiti razvijen, prepoznatljiv i afirmiran identitet ne samo na nacionalnoj, nego i na međunarodnoj razini”, kazao je direktor Agencije za razvoj Srećko Radnić. (J.V.)

rvatska javna uprava često je noćna mora za građane i poduzetnike, ali i za mnoge službenike koji u njoj rade. O njenoj reformi mnogi govore, ali jedan od rijetkih koji izlazi s jasnim i realnim prijedlozima je profesor Pravnog fakulteta i dekan Društvenog veleučilišta u Zagrebu Ivan Koprić. Reforma javne uprave često se svodi na pitanje broja zaposlenih. Što su po vama ključne postavke te reforme? - Slažem se da se reforma prečesto svodi na pitanje broja zaposlenih, a u zadnje vrijeme i na broj je-

dinica lokalne samouprave. I jedno i drugo su teme o kojima treba razgovarati, ali možda ne na način na koja se sad postavljaju. Uvijek postoji niz dubljih uzroka i niz rješenja. Ja bih počeo s organizacijskim mjerama. Organizacija naše javne uprave je kompleksna, kao i svugdje, ali je i u velikim promjenama. Trebalo bi napraviti usklađenu akciju da se racionalizira organizacijska struktura, a odmah potom i sasvim novi platni sustav, kako bi službenici konačno dobili pristojnu plaću. Mi smo u velikom projektu funkcionalnog pregleda završenom krajem 2008. procijenili da je u prosjeku oko 30 posto radnih mjesta viška. To ne znači da je

Poticati suradnju općina Često se u javnosti govori da imamo preveliki broj općina i gradova. No, u usporedbi sa Slovenijom ili Austrijom, to se ne čini tako. - U Europi ima vrlo različitih sustava. Lokalne jedinice trenutačno su najveće u Velikoj Britaniji, a najmanje u Francuskoj. Obje su zemlje velike, a odabrale su različite modele lokalne samouprave. U Francuskoj prosječna općina ima tek malo iznad 1000 stanovnika, a u Britaniji oko 120.000 stanovnika. U Britaniji su ljudi puno nezadovoljniji lokalnom samoupravom jer im je predaleko. Mislim da su optimalne lokalne jedinice između 20.000 i 30.000 stanovnika jer tada nisu predaleko od stanovnika, a ipak mogu imati gospodarsku snagu i kapacitete financiranja. Kod nas je vidljivo da su minimalne potrebe stanovnika današnjih općina zadovoljene, pa su te male jedinice postigle svoju svrhu i sad bi trebalo početi razmišljati o lokalnom razvoju kao glavnoj orijentaciji. Za to su potrebne ili veće lokalne jedinice ili mehanizmi suradnje. I to možda ne baš uvijek na principu dobrovoljnosti, nego ili poticane suradnje ili, u nekim pitanjima, obvezne suradnje. U Njemačkoj, primjerice, ne može svaka mala općina imati svoju administraciju, nego se moraju osnovati zajednički uredi, čime se smanjuje i politički utjecaj.

30 posto službenika viška jer neka radna mjesta nisu ni popunjena. Imamo, primjerice, jedno ministarstvo u kojem je popunjenost radnih mjesta samo 55 posto. Trebalo bi napraviti temeljitu revizi-

Po nekim elementima nismo jako loši u usporedbi s drugima, a po nekima jesmo. Kada bih morao procijeniti na ljestvici od 1 do 5, dao bih dvojku ju radnih mjesta i nakon toga u tu novu strukturu rasporediti više-manje ljude koji su već tu, koji su spremni stalno učiti te ih pristojno platiti. Znači li to da bi 30 posto zaposlenih trebalo preraspodijeliti? - Ne, nego ukinuti 30 posto radnih mjesta, od kojih je jedan dio predviđen samo formalno, a zaposlenih preraspodijeliti vjerojatno oko 20 posto. Rezultat bi bila efikasnija i jeftinija javna uprava. Mogle bi se ostvariti uštede, a jedan bi se dio ljudi mogao rasporediti u tijela koja moramo silom prilika osnivati zbog prilagodbe Europskoj uniji. Drugim riječima, ako ne provedemo reformu, moglo bi nam se dogoditi daljnje bujanje državne uprave?

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3616, 1. ožujka 2010.

( 20.000-30.000 stanovnika optimalna veličina lokalnih jedinica

EKAN DRUŠTVENOG VELEUČILIŠTA U ZAGREBU

E VOLJE, REFORMA JAVNE BI SE PROVESTI U GODINU DANA mjesta viška. To ne znači da je 30 posto službenika viška jer neka radna mjesta nisu onalizaciju organizacijske strukture - To i jest poriv. Ako imate neefikasnu upravu, a imate posao koji morate obaviti, što ćete drugo nego osnovati još jedno novo tijelo ili zaposliti nove ljude? Mnogo puta sam čuo kako se ministri žale da se u moru osoblja koje imaju, u slučaju kad nešto treba brzo i stručno obaviti uz znanje stranih jezika, mogu osloniti na tek nekoliko ljudi. Tu se vide propusti u obrazovnoj pripremljenosti službenika. Njih bi trebalo masovnije dodatno educirati.

Hrvatskoj jako nedostaje jest magisterij javne uprave, a na njegovom formiranju upravo radimo. Mislim da bi u okviru Sveučilišta u Zagrebu trebalo što brže osnovati kvalitetni sveučilišni ili međufakultetski studij koji bi osigurao nužnu multidisciplinarnost. Nastavnici koji bi takav studij mogli izvoditi postoje, samo bi ih trebalo okupiti. Jako kasnimo, mislim da je davno trebalo započeti s takvim studijem. Nažalost, Visoka upravna škola je ukinuta krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća, a već je tada imala vrlo kvalitetan program.

Pretpostavimo li da za to postoji čvrsta politička volja, u kojem roku bi reforma javne uprave bila izvediva? - Kad bi postojala vrlo čvrsta politička volja, sve bi se moglo pripremiti i provesti možda i za godinu dana. Kažete, kad bi postojala politička volja. Znači li to da je sada nema? - Teško mi je o tome suditi, osim zaobilaznim putem. Mi smo rezultate projekta, kako je bilo i ugovoreno, dostavili Vladi krajem 2008. godine. Do danas se na Vladi o tome nije odlučivalo, niti je projekt prezentiran Vladi. No, čini mi se da se neke od mjera koje smo predložili ipak provode. Koliko je za reformu javne uprave važna edukacija? Treba li na tom polju nešto promijeniti? - Kad je o edukaciji riječ, u javnoj upravi jesu po-

Gdje je naša javna uprava u usporedbi s okolnim zemljama, posebno tranzicijskima? - Svatko ima neki svoj put jer su okolnosti različite. Po nekim elementima nismo jako loši, a po nekima jesmo. Kad bih morao procijeniti na ljestvici od 1 do 5, hrvatskoj bih upra-

trebne različite struke, inženjeri, ekonomisti, pravnici ili medicinari. Ali, na mnogim ključnim pozicijama trebali bi biti zaposleni ljudi s općeupravnim obrazovanjem. U Hrvatskoj takvog studija na nacionalnoj razini zasad nemamo. Ovdje na Društvenom veleučilištu, koje će se uskoro, nadam

se, preoblikovati u Visoku školu za javnu upravu, na studiju javne uprave, obrazujemo prvostupnike javne uprave. Oni su osposobljeni za mnoštvo poslova srednje složenosti i rutinskih poslova, poput vođenja upravnih postupaka, rada u lokalnim jedinicama, tajnika ustanova i sličnih. Ono što

Na ključnim pozicijama trebali bi biti zaposleni ljudi s općeupravnim obrazovanjem. U Hrvatskoj takav studij na nacionalnoj razini nemamo vi dao dvojku. Ako se usporedimo sa Slovenijom, onda vidimo da su oni racionalizirali organizacijsku strukturu uprave, no

Privatizirati komunalna poduzeća Kako gledate na ulogu privatnog sektora u javnoj upravi, kroz projekte javno privatnog partnerstva? - Prostor za privatnu inicijativu postoji već sada, posebno u zdravstvu i obrazovanju. Moram priznati da sam imao zazor prema tim oblicima privatne inicijative, ali sad mi se čini da su ti oblici dobri ako ih znamo dobro iskoristiti. Valja ih prvo razdvojiti od javnog sektora, da ne dođe do sukoba interesa. Dobro je da se osigura javna zdravstvena usluga svima pod relativno socijalnim uvjetima. S druge strane, ne vidim zašto bi se trebalo protiviti privatnoj inicijativi. Ako neki privatnik može nabaviti uređaj koji je za državnu bolnicu preskup, od toga svi mogu imati koristi. U nekim sektorima bi iz drugih razloga bilo dobro provesti privatizaciju, primjerice u komunalnim djelatnostima, jer su sada komunalna poduzeća neka vrsta političkog plijena. Na lokalnoj razini akteri se ne bore za vlast da bi bili gradonačelnici, nego da bi mogli gospodariti komunalnim poduzećima i njihovim resursima. To je svakako neligitiman izvor moći i tu bi trebalo privatizirati sve što se može. po broju lokalnih jedinica smo tu negdje, s obzirom na veličinu zemalja. Oni imaju problema s osnivanjem jedinica drugoga stupnja, što im ne uspijeva. U upravnom su obrazovanju barem deset koraka ispred nas, ali mi smo u modernizaciji upravnog postupanja malo ispred njih. Generalno gledajući, slovenska javna uprava je malo urednija od naše, oni bi zaslužili trojku. Kada gledamo šarenilo rješenja po Europi, koji biste model javne uprave izdvojili kao uzor kojemu trebamo težiti? - Dobre su državne uprave u skandinavskim zemljama. Dobrima ih čini i drukčiji tip nacionalne kulture, a to mi teško možemo postići. Tamo postoji navika poštivanja reda i pravila, a drukčije su i organizacijske varijante. Ta-

kva javna uprava sigurno puno košta, jer traži zapošljavanje velikog broja ljudi. U Švedskoj samo lokalna samouprava zapošljava oko milijun službenika. Sve naše lokalne jedinice, čak i ako bismo pribrojili radnike u komunalnim poduzećima, zapošljavaju oko 70.000 ljudi. To je golem nerazmjer koji pokazuje koliko je tamo država snažno decentralizirana, ali i jako socijalna. Možda ne trebamo težiti toj mjeri decentralizacije, ali bismo nesumnjivo jako profitirali kad bismo se pridržavali njihovih standarda organizacije i funkcioniranja uprave. Što se ide južnije, tu su pojave sličnije našima. Mi zapravo ne odskačemo od okruženja, naša uprava se može usporediti s tim južnoeuropskim modelima gdje ima više razbarušenosti, a manje reda i discipline.

S MARKOVA TRGA

Privredni vjesnik Broj 3616, 1. ožujka 2010.

ANTON KOVAČEV, PREDSJEDNIK UPRAVE HBOR-a

U gospodarstvu postoje odlični projekti Visina kamata bila je jedan od osnovnih razloga smanjenja kreditne aktivnosti Vesna Antonić antonic@privredni.hr

natoč kratkom vremenu za provedbu ovog projekta, u HBOR-u smo izuzetno zadovoljni postignutim rezultatima na prvoj aukciji. Ovime je još jednom dokazana visoka profesionalnost i dugogodišnje iskustvo HBOR-a i njegovih stručnjaka pri provođenju tako zahtjevnih projekata. Svi sudionici projekta, HNB, Vlada i HBOR, udružili su snage kako bi pomogli hr-

HBOR je do sada podržao više od 26.000 projekata s iznosom od 49 milijardi kuna vatskim gospodarstvenicima koji se zbog krize nalaze u teškoj situaciji, a posebno raduje činjenica velikog iskazanog interesa poslovnih banaka i ponuda vrlo povoljnih kamatnih stopa, rekao nam je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev, dodajući kako je dobar pokazatelj i veliki interes samih gospodarstvenika što ukazuje na postojanje odličnih projekata u hrvatskom gospodarstvu

za čiju je provedbu presudna ponuda sredstava s tako povoljnim kamatama. “HBOR je na aukciji ponudio 200 milijuna kuna, a pristiglo je 16 ponuda u iznosu od 357 milijuna kuna. Marže koje su ponudile poslovne banke, a njihova visina je bila osnovni kriterij odabira, vrlo su povoljne te se ponderirana kamatna stopa za korisnike kredita kreće od 4,93 do 5,11 posto, a upravo to je bio i osnovni cilj ove prve mjere za gospodarski oporavak i razvitak – snažnije pokrenuti kreditnu aktivnost poslovnih banaka prema hrvatskom gospodarstvu”, napominje on. “Visina kamatnih stopa poslovnih banaka i nemogućnost davanja dostatnih sredstava za osiguranje povrata kredita od strane poduzetnika bili su jedan od osnovnih razloga smanjenja kreditne aktivnosti. Često su nam se javljali poduzetnici koji

su spominjali dvoznamenkaste kamate što su im nudile poslovne banke. Osim toga, strah od pada narudžbi, nemogućnosti plasmana i naplate, kao posljedica gospodarske i financijske krize, također je utjecao na odgađanje novih investicija. No, uvođenjem HBORovog Programa kreditiranja obrtnih sredstva (model A) kroz koji preuzimamo 40 posto rizika, te uvođenjem Jamstvenog programa (model B), za koji očekujemo prvu aukciju polovinom ožujka, utječe se na smanjenje kamata poslovnih banaka. Vjerujem kako će sve ove poduzete mjere utjecati na oporavak hrvatskog gospodarstva”, naglašava Kovačev. “Važno je istaknuti kako će HBOR i uz ove nove modele nastaviti s provedbom svojih postojećih programa kroz koje smo tijekom 17 godina poslovanja podržali više od 26.000 projekata s iznosom od 49 milijardi kuna kredita, od čega više od trećine otpada na direktne plasmane. Tijekom 2008. i 2009. godine HBOR je hrvatskom gospodarstvu plasirao oko 13 milijardi kuna i podržao više od 2000 projekata, a plan nam je da i u ovoj vrlo zahtjevnoj poslovnoj godini nastavimo s tako snažnom potporom”, zaključuje predsjednik Uprave HBOR-a.

PRVA AUKCIJA HBOR-a: PROŠLO ŠEST BANAKA

POLA MILIJARDE K OD OKO PET POS Ovo su prvi rezultati Vladinih mjera za snaženje gospodarstva, Vesna Antonić antonic@privredni.hr

visine ponuđene kamatne stope.

Druga aukcija za desetak dana ”Ova prva aukcija prošla je vrlo uspješno i time smo vrlo zadovoljni. U Vladi smo naporno i uporno radili zadnjih nekoliko

a prvoj aukciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za Program kreditiranja obrtnih sredstava prihvaćene su ponude šest poslovnih banaka, dok će krajnji korisnici kredita plaćati kamatu po prosječnoj stopi od 5,05 posto. Naime, na toj je aukciji HBOR ponudio 200 milijuna kuna, a pristigle su ponude čak 16 banaka u iznosu od 357 milijuna kuna. Zeleno svjetlo dobilo je njih šest (HPB, PBZ, Splitska, Hypo, RBA i Vaba) koje su ponudile niže kamatne stope što je (ne jednom istaknuto) bio najvažniji kriterij za dobivanje kvote. Tako će se u konačnici na odobrene kredite plaćati kamata u rasponu od 4,93 do 5,11 posto, odnosno u prosjeku od 5,05 posto. Valja napomenuti da su na aukciji sudjelovale i druge banke, primjerice Zagrebačka i Erste&Steiermärkische, ali njihove ponude nisu prihvaćene upravo zbog

Izvješće s 1. aukcije za program kreditiranja obrtnih sredstava Naziv banke

Zatražena kvota kredita (HRK)

SOCIETE GENERALE - SPLITSKA BANKA d.d. HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d. HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d. PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. VABA D.D. BANKA VARAŽDIN UKUPNO

25.000.000,00 40.000.000,00 20.000.000,00 40.000.000,00 76.000.000,00 4.000.000,00 205.000.000,00

Odobrena kvota kredita HBOR-a (HRK) 25.000.000,00 40.000.000,00 20.000.000,00 40.000.000,00 71.250.000,00 3.750.000,00 200.000.000,00

Dodjela prvih kredita može krenuti za dvadesetak dana, pod uvjetom da poduzetnici imaju gotove projekte, ustvrdio je ministar Šuker mjeseci na relizaciji ovih mjera jer smo trebali stvoriti prostor kako bi se one mogle provoditi. A ovo su prvi rezultati prvih Vladinih mjera za snaženje gospodarstva, očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta te izlazak iz krize. Do kraja ove godine sve te mjere moraju moći dati rezultata”, istaknula je premijerka Jadranka Kosor, ponovno naglaša-

vajući kako “nikakav politički utjecaj ne dolazi u obzir jer bi cijeli projekt propao”. Predsjednica Vlade pozvala je gospodarstvenike da se jave poslovnim bankama rekavši kako “onaj tko ima kvalitetan projekt može dobiti kredit”. Premijerka Kosor najavila je i održavanje druge aukcije za kreditiranje obrtnih sredstava za desetak dana, dok bi se prva aukcija po Vladinu modelu B za kreditiranje iz jamstvenog fonda mogla održati sredinom ožujka. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker ustvrdio je pak kako dodjela prvih kredita može krenuti za dvadesetak dana, pod uvjetom da poduzetnici imaju gotove projekte. A što misle dobitnici ove prve aukcije? U Privrednoj banci Zagreb kratko su kazali kako podržavaju Vladine mjere koje mogu pridonijeti oporavku i gospodarskom razvitku Republike Hrvatske. Napomenuli su kako će i dalje sudjelovati na aukcijama HBORa. Zadovoljan je i Raif-

Erste: Vodit ćemo se tržišnim kriterijima

Marža poslovne banke 3,20% 3,40% 3,40% 3,40% 3,50% 3,50%

Kamatna stopa poslovne banke, marža + 2,48% 5,68% 5,88% 5,88% 5,88% 5,98% 5,98%

HBOR je održao aukciju 19.2.2010. godine na koju je pristiglo 16 ponuda u ukupnom iznosu od 357,15 milijuna kuna. Osim ovih banaka, na aukciji su sudjelovale još i BKS Bank d.d., Centar banka d.d., Erste & Steiermaerkische bank d.d., Istarska kreditna banka Umag d.d., Jadranska banka d.d., Međimurska banka d.d., Podravska banka d.d., Samoborska banka d.d., Slatinska banka d.d. i Zagrebačka banka d.d.

Ponderirana kamatna stopa za krajnjeg korisnika 4,93% 5,05% 5,05% 5,05% 5,11% 5,11%

Izvor: HBOR

Sukladno tržišnim kretanjima u pogledu kamata, ocjeni boniteta klijenata i analizi tržišne isplativnosti projekata, na aukciji smo ponudili kamatu za koju smo smatrali da odgovara tim kriterijima te održava ravnotežu s općenitom razinom kretanja kamata za sve one klijente i projekte koji ne sudjeluju na aukciji, pojašnjavaju u Ersteu. I za iduće aukcije pri određivanju kamate će se, kažu, voditi tržišnim kriterijima. Uz to će ponovno analizirati sve potrebne parametre te, sukladno tome, donijeti odgovarajuću odluku u pogledu kamatnih stopa.

www.privredni.hr Broj 3616, 1. ožujka 2010.

SJEDNICA VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

Malima i srednjima 326 milijuna kuna Male tvrtke i u prošloj su godini bile najuspješniji dio ekonomije iako im je bruto dobit smanjena Igor Vukić vukic@privredni.hr

UNA UZ KAMATU TO

očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta te izlazak iz krize feisenbank Austria jer su dobili kvotu od 40 milijuna kuna, koliko su i tražili. U Hypo Alpe-AdriaBanku pojašnjavaju kako su se s obzirom na limitirane rokove, inicijalno fokusirali na postojeće klijente s kojima već imaju dobar poslovni od-

nos, a koji zadovoljavaju kriterije Ministarstva financija. “Nakon aukcije na kojoj nam je odobrena tražena kvota, očekujemo da će nas kontaktirati i novi klijenti koji će preko naše banke htjeti aplicirati za program kreditiranja obrtnih sredstava po modelu A. Predložit ćemo financiranje svih onih projekata za koje ocijenimo da su perspektivni, s tim da su nam osobito interesantni projekti povezani s

proizvodnim djelatnostima te projekti sa značajnom izvoznom komponentom”, ističu u Hypu. Među dobitnicima i Vaba Među bankama koje su dobile zeleno svjetlo je i jedna, uvjetno rečeno, mala banka - varaždinska Vaba. Predsjednik njene Uprave Igor Čičak rekao nam je kako su na aukciji zatražili kvotu od četiri milijuna kuna za koju smo ponudili maržu u iznosu od 3,5 posto, od čega im je odobreno 3,75 milijuna kuna što smatraju velikim uspjehom. “Ponosni smo što smo svojom ponudom uspjeli svojim klijentima osigurati novčana sredstva po povoljnijim i konkurentnim uvjetima”, naglašava Čičak. Splitska banka je, od svih banaka koje su sudjelovale na aukciji, ponudila najnižu kamatu, 5,68 posto, tako da će ponderirana kamatna stopa za krajnjeg korisnika biti 4,93 posto. To istodobno znači da je ta banka jedina koja će moći ponuditi kredite u suradnji s HBOR-om

s kamatom ispod pet posto. Sada će, kažu, pristupiti klijentima za koje pretpostavljaju da su zainteresirani i da se mogu kvalificirati za program, a s obzirom na ograničenu kvotu vodit će se računa da pristup programu bude omogućen i malim poduzetnicima. Pierre Boursot, predsjednik Uprave Splitske banke ustvrdio je, pak, kako je ta banka kamatom nižom od pet posto željela pridonijeti oživljavanju i rastu hrvatskog gospodarstva. “Prijedlog za kreditne plasmane koje će HPB uputiti HBOR-u, nakon sklapanja ugovora o poslovnoj suradnji, obuhvaćat će petnaestak tvrtki. S obzirom na vrlo kratak rok za pripremu prve aukcije, HPB će odobrenim sredstvima ponajprije financirati svoje postojeće klijente, dok u sljedećim aukcijama namjerava kandidirati potencijalne nove klijente koji su zainteresirani za programe i udovoljavaju njihovim uvjetima”, kazao je Čedo Maletić, predsjednik Uprave HPB-a.

Zagrebačka banka: Aktivno sudjelovanje u kreditiranju gospodarstva I dalje ćemo aktivno sudjelovati u kreditiranju gospodarstva za njegov oporavak i razvitak, kako samostalno tako i u suradnji s Vladom i HBOR-om, i to kroz oba predviđena modela, rekli su nam u Zagrebačkoj banci. Ističu kako je na aukciji Banka prijavila više od 100 milijuna kuna, dok je predložena kamatna stopa koja je u odnosu na odobreni raspon diskretno veća za ukupno 0,3 postotna

boda te odražava konkretnu strukturu i element rizika klijenata uključenih u prijavljenu kvotu. “No, neovisno o ishodu prve aukcije, Zagrebačka banka servisirat će sve svoje klijente koji su bili na listi za ove kredite u okvirima svog visokog standarda poslovanja s klijentima u svim aspektima međusobnog poslovnog odnosa”, naglašavaju u Zagrebačkoj banci.

ali i srednji poduzetnici mogu se u 2010. godini natjecati za 326 milijuna bespovratnih potpora, prema Operativnom planu poticanja malog i srednjeg poduzetništva koji je Vlada usvojila prošli tjedan. Za desetak dana Ministarstvo gospodarstva raspisat će i javni poziv potencijalnim korisnicima. Za poticanje konkurentnosti raspodijelit će se 108,4 milijuna kuna, a za izgradnju poduzetničkih zona 80 milijuna. Sa 55,5 milijuna kuna subvencionirat će se poduzetnički krediti, 38 milijuna kuna rezervirano je za EU projekte, a šest milijuna kuna bit će utrošeno na obrazovne projekte. Obrtnici se mogu natjecati za 18,7 milijuna kuna, ponajviše za progra-

Obrtnici se mogu natjecati za 18,7 milijuna kuna me obrazovanja za poduzetništvo (osam milijuna kuna) te razvoj umjetničkih i tradicionalnih obrta (pet milijuna kuna). Ministar gospodarstva Đuro Popijač napomenuo je da su bespovratna sredstva prilagođena kriznim gospodarskim uvjetima, pri čemu je prioritet stavljen na poticanje inovacija, novih tehnologija i modernizaciju uz očuvanje radnih mjesta. Premijerka Jadranka Kosor pohvalila je osobito izdvajanje novca za poticanje poduzetništva žena i invalidnih osoba. Mali stvaraju najviše Mali poduzetnici i prošle su godine bili ukupno najuspješniji dio hrvat-

Nema stambenih potpora za skuplje kvadrate

Vlada će posuditi od 100 do 300 eura po četvornom metru kupcima prvog stana, s počekom od 20 godina, kako bi se potaknula prodaja novoizgrađenih stanova. Vlada je od HGK-a dobila podatke da je na tržištu sada 2315 novih stanova, ukupne površine 144.000 četvornih metara. Za maksimalnu cijenu od 1600 eura po kvadratu bez PDV-a posudba će biti 100 eura, dok će kupac stana s kvadratom vrijednim 1000 eura dobiti 300 eura po četvornom metru. Kupac će pozajmicu vratiti nakon 20 godina, uvećanu za dva posto godišnje kamate. Za provedbu programa zadužen je APN, a Vlada će za pozajmice ove godine osigurati oko 100 milijuna kuna. Trebalo bi pronaći kupce za oko 1000 stanova. ske ekonomije, iako im je bruto dobit smanjena za 28 posto. U prvih devet mjeseci dobit im je bila 10,1 milijardu kuna, što je 46,1 posto ukupno ostvarene dobiti hrvatske privrede. Srednje veliki poduzetnici u devet su mjeseci 2009. ostvarili 3,1 milijardu kuna dobiti, što je 14,3 posto ukupne dobiti domaćih poduzeća. Lani je u projektima Ministarstva gospodarstva dodijeljeno 4246 potpora teških 222,6 milijuna kuna. Tvrtke koje su dobile potpore imale su 2009. šest posto manji prihod nego 2008., ali su smanjeni i rashodi. Grupacija koja je bila u plusu povećala je dobit za sedam posto, dok su gubitaši povećali gubitak za 11 posto. U tom je razdoblju i 1917 njihovih radnika dobilo otkaz što, prema mišljenju Vlade, upućuje na potrebu uvođenja posebnih poticajnih mjera u ovoj godini. Dodatno

će se analizirati i razlozi gubitaka te odrediti koje skupine zaslužuju prvenstvo. Vlada je u Operativnom planu najavila i da će razmotriti mogućnost dodjele većeg iznosa potpora manjem broju poduzetnika. Reforma sustava poticaja Smanjivanje vrsta državnih subvencija najavljeno je i u poljoprivredi. Usvojen je okvir za reformu sustava poljoprivrednih potpora u razdoblju od 2010. do 2013. godine, usuglašen s EU-om. Negdašnjih čak 270 vrsta potpora prošle je godine smanjeno na 39. Reformski okvir koji treba biti pretvoren u zakon predviđa pak samo osam vrsta potpora. No na sjednici Vlade čulo se da će ozbiljni poljoprivredni proizvođači i dalje moći računati na znatna sredstva kojima treba pridodati i novac iz pretpristupnih fondova.

10 PV ANALIZA

(

Privredni vjesnik Broj 3616, 1. ožujka 2010.

( ili 650 kn

kn cijena patenta u Hrvatskoj

ako se zahtjev podnosi u elektroničkom obliku

INTELEKTUALNI KAPITAL

Jaz između zakona i Poduzetnici vide sve veći raskorak između zakonodavstva i razvoja tehnologije, a rezultat je neizbježan porast piratstva. Drago Živković zivkovic@privredni.hr

uvjetima globaliziranog gospodarstva za zemlje poput Hrvatske, koje svoj razvoj ne mogu temeljiti na jeftinoj radnoj snazi ili masovnoj proizvodnji, raste važnost intelektualnog kapitala. Pred naletom golemih količina jeftine robe s Dalekog istoka konkurirati možemo samo tehnološkim znanjem i inovacijama, ali njih treba zaštititi da bi ih se moglo u potpunosti kapitalizirati. Prema nekim procjenama, više od 75 posto tržišne vrijednosti najvećih svjetskih kompanija čini intelektualni kapital. Globalni prihodi od patenata do 2015. godine mogli bi narasti na 500 milijardi američkih dolara, što je pet

puta više nego 2000. godine. Intelektualni kapital, kako kaže Željko Topić, ravnatelj Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (DZIV), zapravo je neopipljiva imovina poduzetnika, a uključuje ljudski i strukturalni kapital. Ljudski kapital uključuje sva znanja i vještine

Sustav sam po sebi ne reagira na kršenje intelektualnih prava jer je tu riječ o privatnim pravima zaposlenih, a strukturalni sve one nematerijalne faktore koji ostaju u tvrtki kad zaposlenici odu kući. To su patenti, norme, standardi - ukratko, intelektualno vlasništvo. Ono se pak sa-

Zahtjevi za stjecanje industrijskog vlasništva 1.1.1992.31.12.2009.

1.1.2010.20.1.2010.

1.1.1992.20.1.2010.

18.221 20.966 39.187

66 26 92

18.287 20.992 39.279

6.268 8.689 14.957

9 1 10

6.277 8.690 14.967

3.368 921 4.289 58.433

7 1 8 110

3.375 922 4.297 58.543

ŽIGOVI Domaći Strani Ukupno PATENTI Domaći Strani Ukupno INDUSTRIJSKI DIZAJN Domaći Strani Ukupno UKUPNO

Izvor: DZIV

Industrijsko vlasništvo na snazi u Hrvatskoj Domaći

Strani

Ukupno

9.987

14.647

24.634

Patenti

305

1.648

Konsenzualni patenti

322

356

1.017

422

1.439

Žigovi

104.759

Prema Madridskom ugovoru

Industrijski dizajn Prema Haškom sporazumu UKUPNO

1.953

2.262 135.443 Izvor: DZIV

stoji od industrijskog vlasništva (poput žiga ili dizajna) i autorskih i srodnih prava. Zakon od 1884. Prvi zakon koji je u Hrvatskoj regulirao autorska prava donesen je još 1884. godine. Od tada do danas, tvrdi Topić, hrvatska je regulativa, sa svojih osam zakona, potpuno uklopljena u svjetski sustav zaštite intelektualnog vlasništva. Nedostaju, međutim, profitabilna upotreba intelektualnog vlasništva i sofisticiranije metode upravljanja njime. Iz perspektive zakonodavca, pa i Topića kao državnog dužnosnika zaduženog za provedbu zakona o intelektualnom vlasništvu, pitanje profitabilne upotrebe treba ponajprije postavljati poduzetnicima i inovatorima. No, njihova su iskustva drukčija, posebno u području informacijskotelekomunikacijske (IT) industrije čiji razvoj u velikoj mjeri ovisi upravo o intelektualnom radu. Tako Stanislav Prusac, vlasnik tvrtke Polar, smatra da postoji niz načina komercijalizacije softvera, koji ne moraju nužno uključivati zaštitu intelektualnog vlasništva. Prusac vidi sve veći raskorak između zakonodavstva i razvoja tehnologije, a rezultat je neizbježan porast piratstva. Još lošije mišljenje o stanju zakonodavstva ima Radoslav Dejanović iz tvrtke Operacijski sustavi. Prema njegovu mišljenju, hrvatski su zakoni manjkavi u mnogim aspektima informatičkog doba, ne samo kad je riječ o zaštiti in-

telektualnog vlasništva nego i druge regulacije IT industrije i “digitalnog života” građana. Postojeći zakoni na vrlo neprikladan način tretiraju nove medije, a to je posljedica, prema Dejanoviću, nerazumijevanja promjena u informatici i društvu. Zbog toga je i zaštita intelektualnih prava prilično površno regulirana, pa Dejanović smatra da su sadašnjim zakonom zadovoljni samo članovi ZAMP-a. Stvarati ili štititi Iako se Topić načelno slaže s primjedbom da zakoni kasne za tehnologijom, ipak vjeruje da nikakvi novi poslovni modeli u digitalnom dobu ne bi funkcionirali bez zaštite intelektualnog vlasništva. Ta zaštita uključuje i određene troškove jer su-

stav sam po sebi ne reagira na kršenje intelektualnih prava budući da je tu riječ o privatnim pravima. Uz to, zaštita prava u svjetskim je okvirima postavljena teritorijalno, pa je moguć i sukob različitih pravnih rješenja. Dobar primjer je upravo softver, koji se u Europi štiti kao autorsko djelo, a u SAD-u se patentira. Američko rješenje ni Topić niti Dejanović ne smatraju dobrim jer kada bismo, kako kaže Dejanović, zaista sitničavo inzistirali na apsolutnom poštivanju intelektualnog vlasništva za softverske patente, mogli bismo zaključiti kako je cijela IT industrija puna kriminalaca i otkriti, ulazeći dublje u sve proizvode, kako baš svi na neki način “kradu” tuđa rješenja. Prusac zato vjeruje, i to svoje vjero-

vanje temelji na osobnom iskustvu, da se malim tvrtkama u IT industriji ne isplati zaštita prava na globalnom tržištu. Više se zaradi, Pruščeva je logika, stalnim stvaranjem novog softvera nego njegovom zaštitom od kopiranja. Primjer miša S druge strane, Topić vjeruje kako bi bila ludost ne upotrijebiti pravna sredstva ako su autorska prava povrijeđena. Poduzetnik može, naravno, procijeniti da mu se zaštita ne isplati, ali Topić to smatra poslovnom odlukom na koju pravni sustav nema utjecaja. Kao dodatni argument u prilog zaštiti prava Topić navodi i razmjerno nisku cijenu patenta koji kod nas stoji 1350 kuna, odnosno 650 kada se zahtjev podnosi u elektro-

www.privredni.hr Broj 3616, 1. ožujka 2010.

( 500 mlrd USD

rast globalnih prihoda od patenata do 2015.

( oko 75% vrijednosti svjetskih kompanija čini intelektualni kapital

MOZGALO - NOVA INTERNETSKA DRUŠTVENA MREŽA

tehnologije Postojeći zakoni neprikladni su zbog nerazumijevanja promjena računala masovno ušla u urede i stanove, miš se pokazao kao jedan od najkorisnijih izuma, ali Engelbart od toga nije imao velike koristi jer su njegova zaštićena prava istekla.

ničkom obliku. Patenti za Europsku uniju ili Sjedinjene Države mnogo su skuplji i trošak doseže desetke tisuća eura. U tom

Topić vjeruje kako je ludost ne upotrijebiti pravna sredstva ako su autorska prava povrijeđena je pitanju Dejanović bliži Topiću nego Pruscu: apsolutno je vrijedno, smatra, zaštititi svako rješenje koje se čini vrijedno zaštite, bez obzira na predviđeni životni vijek. Navodi pritom primjer računalnog miša koji je izumljen prije više od 40 godina, a izumitelj Douglas Engelbart nije predvidio njegovu širu uporabu. No, znatno kasnije, kada su

Dolazi open source Uz takve primjere neiskorištenih patenata, u povijesti IT industrije nalazimo i niz primjera industrijske špijunaže. Najpoznatija je metoda tzv. obratnog inženjerstva (reverse engineering), odnosno proučavanje funkcionalnosti nekog softvera ili hardvera kako bi se ona zatim replicirala u konkurentskom proizvodu. U slučaju složenijih proizvoda, takva metoda jeftinija je od osmišljavanja proizvoda ispočetka. Tijekom godina niz tehnologija koje su se pojavile kod jedne kompanije tako bi se ubrzo našle i kod druge. Najzad, u posljednje vrijeme, navodi De-

janović, i neki primjerci slobodnog softvera (open source) uključili su se u utrku, pa je tako KDE 4, jedno od grafičkih sučelja za Linux, gotovo kopija sučelja Windows Viste, odnosno Windowsa 7. On ne misli da će slobodni softver nadomjestiti postojeći sustav intelektualnih prava jer on zapravo uživa ista prava kao i komercijalni. Jedina razlika je u načinu licenciranja: autor slobodnog softvera može zadržati svoj uradak kao zatvoreni, komercijalni paket, ili ga otvoriti i dati drugima apsolutnu slobodu korištenja, prerade i dorade. Budućnost će svakako vidjeti rast slobodnog softvera i slobodnog hardvera u IT industriji, no on nikad neće zamijeniti zatvorene opcije, predviđa Dejanović. Očekuje kohabitaciju, posljedica koje će biti veća raznovrsnost i kvaliteta IT rješenja na tržištu. .

Hrvatska mora umrežiti svoj kreativni mozak Mozgalo će omogućiti i povezivanje gospodarskih subjekata i znanstvenika S obzirom na to da je posebnost hrvatske znanstvene stvarnosti - raseljenost kreativnih i inovativnih umova po cijelom svijetu, prošlotjednim predstavljanjem nove internetske društvene mreže Mozgalo stvorena je platforma na kojoj će znanstvenici, inovativni studenti te ostala kreativna javnost moći razmjenjivati svoje ideje, radove, mišljenja i stavove. Mozgalo će također omogućiti i povezivanje gospodarskih subjekata i znanstvenika čime će im u vrijeme gospodarske nestabilnosti pomoći u razmjeni infomacija i pronalaženju

Sustavno poticanje inovativnosti već se pokazalo ispravnim putem prema konkurentnosti na Nikolić, predsjednica Udruge MRAK - Mreže za razvoj i kreativnost, koja stoji iza tog projekta. Promjenom načina distribuiranja i potražnje informacija, odnosno stvaranjem takve društvene mreže na internetu, uvelike će se olakšati upravljanje i širenje institucional-

nog znanja. Jedan od inicijatora te internetske mreže prirodoznanstvenika je i poznati hrvatski znanstvenik Davor Pavuna, profesor fizike na Ecole Polytechnique Federale de Lausanne. On je istaknuo kako Hrvatska svoj “ljudski kreativni mozak” naprosto mora umrežiti. Slavko Krajcar, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, kazao je kako se sustavno poticanje inovativnosti pokazalo ispravnim putem prema konkurentnosti. Napomenuo je i kako je dio toga i obuhvat mladih snaga, njihove prirodne kreativnosti i nesputanosti. (B.O.)

Pliva: ulaganja sve veća

Kinezi i bezobzirna krađa Velike i etablirane kompanije u IT industriji na zaštitu industrijskih prava gledaju drukčije nego male. Japanski Fujitsu, koji je u 75 godina postojanja zaštitio više od 34.000 patenata, u istraživanje i razvoj ulaže godišnje oko 2,6 milijardi dolara. Budući da iza razvoja nekog IT rješenja stoji mnogo uloženog rada, kapitala i vremena, iz perspektive Fujitsua zaštita autorskih prava je nužnost, ističe direktor Fujitsua za Hrvatsku Tomas Pukljak. Naravno u realnim okolnostima, svjestan je Pukljak, ponekad to nije jednostavno ostvariti jer uz uobičajenu borbu s konkurentskim proizvodima, postoji

prikladnih rješenja, naglasila je tijekom predstavljanja projekta Iva-

i paralelna utrka u vremenskim i pravnim okvirima. U vremenu izrazito brzog razvoja i želje za što bržim probojem na tržišta uz što manja ulaganja, u Fujitsuu su svjedoci, kaže Pukljak, sve češćeg kršenja autorskih prava i patenata. Upravo je IT vrlo pogodno tlo za neke koji smatraju da krađa intelektualnog vlasništva nije previše nemoralan čin, pogotovo ako je potpomognuta nedorečenom zakonskom regulativom ili njenim neprovođenjem. Pukljak smatra da nam je svima najzorniji primjer Kine i njenog eksplozivnog razvoja koji vrlo često uključuje upravo bezobzirnu krađu intelektualnog vlasništva. To seže tako daleko, svjedoči Pukljak, da predstavnici nekih kineskih kompanija na pitanje koliko planiraju uložiti u razvoj i istraživanje, otvoreno odgovaraju da za time nemaju potrebe dok god to radi netko drugi.

Plivina tradicija istraživanja i razvoja duga je 70 godina i oduvijek je bila važan segment poslovanja i snažna okosnica suradnje sa znanstveno-obrazovnim institucijama. Vrhunac znanstveno-istraživačkog rada u Plivi bilo je otkriće Sumameda (azitromicina), inovativnog lijeka zahvaljujući kojemu je Hrvatska jedna od deset zemalja u svijetu koja se može pohvaliti da je izmislila potpuno novi lijek. Ulaganja u intelektualni kapital, kažu u Plivi, iz godine u godinu su sve veća, a to je trend i u svjetskoj farmaceutskoj industriji. Iako Pliva danas nema patent na novu supstancu (poput azitromicina), postoje patenti u segmentu istraživanja i razvoja te proizvodnje generičkih lijekova poput patenata na polimorfe (kristalne forme), na formulacije ili nove procese. Hrvatski zakon o patentima, prema ocjeni Plive, u potpunosti prati trendove Europske unije.

12 AKTUALNO *vijesti Pad BDP-a 4,4 posto Bruto domaći proizvod u četvrtom tromjesečju prošle godine realno je manji za 4,4 posto u odnosu na isto tromjesečje 2008., objavio je Državni zavod za statistiku. To je već četvrto tromjesečje zaredom da se BDP smanjuje, no ovaj put manje od očekivanja. U cijeloj 2009. BDP je realno manji za 5,8 posto u odnosu na 2008. godinu. Izvoz raste, uvoz pada Ukupan izvoz u siječnju, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosio je 4,3 milijarde kuna, što je 13,16 posto više nego u istom mjesecu 2009. Uvoz je dosegnuo 6,98 milijardi kuna, a to je za 8,3 posto manje. Vanjskotrgovinski deficit je 2,67 milijardi kuna, što je oko 30 posto manje nego u siječnju 2009. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 61,7 posto, a u siječnju prošle godine 50 posto. Prosječna plaća manja za 23 kune Prosječna mjesečna neto plaća za prosinac prošle godine iznosila je 5362 kune, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Na mjesečnoj razini to je nominalni pad od 23 kune ili 0,4 posto, a na godišnjoj 48 kuna ili 0,9 posto. Prosječna bruto plaća za lanjski prosinac iznosila je 7783 kune, što je mjesečni pad od 25 kuna, a godišnji od 85 kuna.

Aktiva HNB-a premašila 76 milijardi kuna Ukupna aktiva Hrvatske narodne banke nastavila je rasti, pa je potkraj siječnja dosegnula 76,03 milijarde kuna. Inozemna je aktiva iznosila 76,01 milijardu kuna, što je za 18,8 posto više nego godinu prije. Potraživanja HNB-a od banaka ostala su 13,5 milijuna kuna, dok su potraživanja od središnje države porasla za pola milijuna kuna.

Privredni vjesnik Broj 3616, 1. ožujka 2010.

( min. 8% godišnje ( 20% ukupne dobiti očekivana stopa povrata ulagačima

iznosi naknada društvu za upravljanje

FONDOVI ZA GOSPODARSKU SURADNJU

Prilika za novu generaciju hrvatskih poduzetnika Novac za nove ve projekte p j trebalo bi biti lakše naći, no traže se i p poduzetnici s više inicijative i manje anjjee sstraha traha od rizika Igor Vukić vukic@privredni.hr

oduzetnici s promajektima koji imaju potencijal, ali anje još nemaju razumijevanje bankara, uskoro će ulati u gački novac moći tražiti ima poludržavnim fondovima ju. za gospodarsku suradnju. Riječ je o jednoj od pomjera za poticanje gospoovidarskog rasta, o fondovitala ma tzv. rizičnog kapitala vati koje će zajedno osnivati ači, Vlada i privatni ulagači, vačs podjednakim osnivačućih kim udjelima. U idućih era10 godina Vlada namjerana i va uložiti milijardu kuna s privatnicima stvoriti investicijski temelj od dvielije milijarde kuna. “Želiište mo stvoriti održivo tržište rizičnog kapitala, koje će potaknuti inovativne poduzetnike, pridonijeti rastu i otvaranju novih radnih mjesta”, istaknula je premijerka Jadranka Kosor, najavljujući nove fondove na prošlotjednoj konferenciji Private equity u Jugoistočnoj Europi, održanoj u Zagrebu. Javni poziv Ministarstvo gospodarstva objavilo je javni poziv za sudjelovanje u osnivanju fondova za gospodarsku suradnju, u kojima udjel privatnih ulagača mora biti najmanje 75 milijuna kuna. Na drugoj strani, najveći ulog Vlade u pojedini fond može biti 300 milijuna kuna, kako bi se potaknulo osnivanje nekoliko fondova. Poziv će vrijediti do kraja godine, a fondovi će se osni-

vati na desetogodišnji rok. Hanfa će odabrati društva za upravljanje fondovima.

Nakon što je prikupljanje novca gotovo stalo 2008. i 2009., interes stranih institucionalnih ulagača ponovno raste Ulagačke odluke potvrđivat će povjerenički odbori, i to tročetvrtinskom većinom glasova ulagača. Naknada društvu za upravljanje iznosit će 20 posto ukupne dobiti, a stopa povrata ulagačima trebala bi biti najmanje osam posto godišnje.

“Bez potpore države teško je razviti tržište rizičnih fondova i ovaj potez Vlade sigurno je značajan korak u tom smjeru”, ocijenila je Mirna Marović, predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije (HVCA), udruženja hrvatskih rizičnih fondova. Prema njezinim riječima, bit će vrlo važno privući inozemne ulagače, a s obzirom na potrebnu visinu uloga, to ne bi trebao biti neizvediv zadatak. I predstavnici stranih fondova optimistični su kad je riječ o prikupljanju kapitala za ulaganje u ovoj regiji. “Iako je prikupljanje novca gotovo u potpunosti stalo 2008. i 2009. godine, interes stra-

nih institucionalnih ulagača ponovno raste”, rekao je Matjaž Schroll iz grupe Templeton. Izraelski model Vladin model u osnovnim je crtama sličan vrlo uspješnom izraelskom modelu pod imenom Yozma, koji je od 1993. godine potaknuo razvoj tisuća malih tvrtki. Fondovi rizičnog kapitala sada u njih ulažu oko tri milijarde dolara godišnje. Jigal Erlih, jedan od osnivača Yozme, ocijenio je kako država mora fondovima osigurati najveću moguću autonomiju u odlučivanju. Važna je i fleksibilnost odlučivanja sa što manje birokratskih zapreka. S druge strane, hrvatski poduzetnici moraju

biti otvoreniji za suradnju s ulagačima koji uzimaju i udjel u kapitalu poduzeća, smatra Emil Tedeschi, predsjednik Atlantica. U poslovnoj kulturi kod nas prevladava germanski utjecaj pa se po novac ide bankama, a one se ne osvrću na male tvrtke i početnike. Ni poduzetnici nisu baš skloni rizicima, dodaje Tedeschi. Poslovni se neuspjeh smatra osobnom katastrofom i poduzetnik se više ne vraća na poslovnu scenu, dok se u anglosaksonskoj kulturi i stečaj uglavnom smatra novom prilikom. Fondovi za gospodarsku suradnju mogli bi tako pružiti priliku i za stasanje nove generacije hrvatskih poduzetnika.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3616, 1. ožujka 2010.

( 12.000

( 20 godina

g grmova lavande na plantaži

OPG ĆORIĆ, PETRINJA

tradicije u liječenju pretilosti

ZDRAVI I VITKI, ZAGREB, PULA

Lavanda nije pašteta

Od osobnog problema do obiteljskog zanimanja U svibnju se otvaraju vrata prvim gostima u restoranu na farmi, u sklopu kojeg će se moći kupiti razni proizvodi te kušati posebni specijaliteti s lavandom

Poslovna priča Ljiljane Močinić počinje prije 20 godina kada je nakon višegodišnje borbe sa suvišnim kilogramima konačno uspjela riješiti svoj problem

rije 20 godina pretilost se uglavnom doživljavala kao estetski problem. Nutricionistica Ljiljana Močinić, magistra farmacije, iz osobnog je iskustva znala koliko pretilost smanjuje samopouzdanje i kvalitetu življenja. Sama je sebi htjela pomoći – i uspjela. Nakon toga počela je pomagati ljudima s problemom suvišnih kilograma te nakon godinu dana napustila rukovodeće mjesto u veledrogeriji i potpuno se posvetila uslugama u salonu u kojem su u početku jedino pomoćno osoblje bili njezino dvoje djece – Sanja i Boris. Ljiljana Močinić je već desetak godina u mirovini, a na principima koje je ona objedinila u svome radu, Sanja Močinić u Puli vodi obrt Zdravi i vitki, dok sin Boris vodi istoimenu tvrtku čiji je segment Studio za njegu tijela Močinić najpoznatiji po tretmanu za mršavljenje. Nutricionizam razmatra spoj hrane i čovje-

avanda je nekoć bila sinonim za miris iz ormara koji tjera moljce. Danas se koristi i u kozmetičkoj te sve više u prehrambenoj industriji. Danijel Ćorić, voditelj poslovanja obiteljsko-poljoprivrednog gospodarstva (OPG) Ćorić iz Petrinje koje se bavi ekološkom proizvodnjom i prodajom proizvoda od lavande pod bren-

šteno nego da donese prihod”, kaže Ćorić. Izbor je pao na lavandu jer je oko nje potrebno manje posla i manja površina za održivu proizvodnju od, što je pokazao jedan poslovni plan, voćnjaka i vinograda. Međutim, manje posla ne znači “ništa posla“ kao što mnogi misle jer, ističe on, potrebna je odgovarajuća briga glede zaštite od korova, što je najveći problem u eko proizvodnji.

Velike nade se polažu u Lavandeto, prvi hrvatski keks s lavandom

Gulaš s lavandom Osnovni proizvodi od lavande su suhi cvijet i ulje, dok je sekundarnih proizvoda s dodanom vrijednošću mnogo - sapuni, bočice eteričnog ulja, mirisne vrećice, jastuci, aromaterapijski proizvodi, mirisne soli, kreme, aromatizirani kolači, keksi... Asortiman OPG-a

dom Lavander, kaže kako njihova plantaža sada ima 12.000 grmova lavande, sorte budrovke, posađene na dva hektara zemljišta. Podignuta je 2004. na ekološki čistom zemljištu, niz godina zapuštenom i neobrađivanom. “Početak je bio težak, kao i svaki drugi, motiviran željom da zemljište u obiteljskom vlasništvu ne stoji zapu-

Ćorić čine upravo ti proizvodi s dodanom vrijednošću. Tu im u zadnje vrijeme konkurira mnogo novih malih uzgajivača koji svoj proizvod daju u bescjenje. “Tko jednom kupi lavandu, neće je kupiti idućih godinu dana. Ta roba treba imati i svoju cijenu, a ne da se prodaje ‘kao pašteta’”, naglašava. Osim toga, poslovanje im je usmjereno i na seoski turizam. “Trenutačno je naša velika nada Lavandeto, prvi hrvatski keks s lavandom koji je spreman za tržište. U svibnju ćemo otvoriti vrata prvim gostima u restoranu na farmi, u sklopu kojeg će se moći kupiti naši razni proizvodi te kušati posebni specijaliteti s lavandom, poput džema, keksa, gulaša, salata, aromatiziranih pića i vina”, zaključuje Ćorić. (B.O.)

ka, odnosno vezu između hrane i zdravlja i bolesti, kaže gospođa Močinić ističući kako je hrana koju jedemo dobra, ali su vrlo važne i prehrambene navike kao i užitak u hrani. Uživanje u hrani nije ni grijeh ni sramota, već pridonosi zdravlju i dugovječnosti, posebice ako je i odabir hrane dobar. Ljudskom organizmu nije primjereno ništa kemijsko, ništa anorgansko, napominje. Mijenjajmo prehrambene navike Cijela filozofija je u promjenama prehrambenih navika, odnosno kontroli konzumiranih namirnica. Nije potrebno lišavati se bilo kojih delicija, ali ih trebamo konzumirati umjereno. Spoj kvalitetnog okrjepljujućeg čaja s probranom kombinacijom namirnica jest put do zdrave vitkosti, napominje direktor tvrtke Boris Močinić. Kod ljekovitog bilja postoje, kaže, dva problema. Jedan je kvaliteta jer ona može

veoma varirati, a drugi je osiguravanje zaliha budući da je većina bilja dostupna samo jednom godišnje. Taj problem rješavaju suradnjom s tvrtkom Suban koja već dulje od 15 godina osigurava prvoklasno bilje svih 12 mjeseci.

Uživanje u hrani nije ni grijeh ni sramota, već pridonosi zdravlju i dugovječnosti, posebice ako je i odabir hrane dobar Tvrtka Zdravi i vitki nudi dvije vrste vrlo efikasnih tretmana protiv suvišnih kilograma i celulita. Prvi tretman već ima tradiciju dulju od 20 godina, a sastoji se od aurikolopunkture (ušne akupunkture), ljekovitog biljnog čaja i individualnih uputa o prehrani. Izvrsna nadopuna tom tretmanu su tretmani aparatima s efektom kavitacije. (PV)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti BiH: Još dva kredita za razvoj i poduzetništvo Dragan Vrankić, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, potpisao je s Marcom Mantovanellijem, voditeljem Ureda Svjetske banke u Sarajevu, ugovor o kreditu od 70 milijuna dolara namijenjen Projektu potpore malim i srednjim poduzećima. U Sarajevu su Vijeće ministara BiH, vlada FBiH i JP Elektroprivreda Herceg-Bosne potpisali ugovor o kreditu s Njemačkom razvojnom bankom za Aziju i Istočnu Europu od 72 milijuna eura, namijenjen izgradnji vjetroelektrane Mesihovina kod Tomislavgrada čije se puštanje u rad očekuje 2013. godine. Dobit banaka manja za 70 posto Upravni odbor Udruženja banaka BiH utvrdio je da se uslijed svjetske ekonomske krize prošle godine kreditna aktivnost banaka smanjila za oko tri posto što je utjecalo na smanjenje njihove profitabilnosti. Dobit bankarskog sektora, prema preliminarnim podacima, lani je iznosila oko 25 milijuna KM, čak 70 posto manje nego 2008. godine. Pad industrijske proizvodnje Nakon što je prošle godine u Republici Srpskoj, zahvaljujući puštanju u rad rafinerija u Bosanskom Brodu i Modriči, industrijska proizvodnja porasla za 19 posto, u siječnju je u odnosu na prosinac pala za 13,7 posto, dok je u odnosu na pro-

sječnu mjesečnu proizvodnju u 2009. pala za 8,9 posto. U Federaciji BiH u siječnju je registriran pad industrijske proizvodnje u odnosu na lanjsku prosječnu mjesečnu proizvodnju za 9,3 posto, a u odnosu na prosinac za 11,8 posto.

Privredni vjesnik Broj 3616, 1. ožujka 2010.

( 3,1 mlrd €

zaduženost građanstva krajem 2009.

SVAKODNEVNI PROTESTI RADNIKA U BiH

ZAPADNI BALKAN U 2020. Vijeće za regionalnu suradnju, europske i euroatlantske integracije Jugoistočne Europe (SEECP) u povodu obilježavanja druge obljetnice osnutka održalo je u Sarajevu dvodnevni skup posvećen analizi stanja zemalja zapadnog Balkana s posebnim naglaskom na prevladavanju posljedica globalne ekonomske krize i razvijanju konkurentnih gospodarstava. Otvarajući skup uglednih stručnjaka iz regije ali i Europe, glavni tajnik Vijeća Hido Biščević iznio je mišljenje da u drugoj polovini ove godine zemlje zapadnog Balkana mogu očekivati indikatore blagog oporavka, a prve optimistične vijesti tek u 2011. godini. Konferencija, koja nije prošla u optimističnom tonu, održana je u glavnom gradu BiH upravo u vrijeme kad zemlju potresa dosad najveća politička i gospodarska kriza.

POPLAVA ŠTRAJKOVA Sindikati obaju entiteta u Bosni i Hercegovini najavili su opće štrajkove u ožujku, a Federaciji BiH prijeti zatvaranje velikih tvornica kao što je Krivaja 1884 Zdravko Latal latal@privredni.hr

ema dana kad netko u Bosni i Hercegovini nije u štrajku. Tristotinjak otpuštenih radnika Granita iz Konjica danima u znak prosvjeda po nekoliko sati blokira magistralnu cestu Sarajevo-Mostar. Savez sindikata BiH, koji djeluje samo na teritoriju Federacije BiH i koji je upravo na Izbornoj skupštini dobio novog predsjednika Ismeta Bajramovića, nakon štrajka upozorenja najavio je za ožujak opći štrajk svih zaposlenika uz obrazloženje da vlada FBiH i poslodavci krše zakone o radničkim pravima. Opći štrajk u ožujku najavila je i Ranka Mišić, predsjednica Sindikata Republike Srpske, iz istih razloga. Kolaps i kaos prijete Bosni i Hercegovini ako vlada FBiH do početka ožujka ne ispuni bolne uvjete MMF-a za dobivanje stand-by aranžmana u području socijalnih davanja, a posebice kad su u pitanju ratni veterani i in-

validi. Ako parlament ne usvoji vladine restriktivne mjere, kaos, štrajkovi i blokade prometnica prijete zemlji, jer će sva primanja, plaće, mirovine i invalidnine biti smanjene za najmanje 30 posto. A ako restrikcije i prođu, nezadovoljni opet prijete štrajkovima. Zemlji koja grca u siromaštvu prijeti još veća bijeda. Zaduženost stanovništva je i prije izbijanja globalne ekonomske krize bila iznimno velika, 30 posto dohotka 59 posto zaposlenih išlo je za podmirenje dugova, a preostali zaposleni imali su zabrane na plaće od oko 20 posto. Zaduženost građanstva krajem prošle godine dostigla je brojku od 3,1 milijarde eura. Izvješće o siromaštvu U izvješću Svjetske banke o siromaštvu u BiH ocijenjeno je da će ove godine biti nastavljen rast stope siromaštva za dva posto, što zbog očekivanog pada dohotka za četiri posto, što zbog prezaduženosti. Marco Mantovanelli, šef Ureda Svjetske banke za BiH,

ustvrdio je kako je zemlja i u proteklim godinama imala visoku stopu siromaštva i nezaposlenosti, koja je pod utjecajem svjetske krize zabilježila radikalan rast. Zaduženost zemlje i stanovništva raste, a svi drugi gospodarski parametri su u padu proizvodnja, zaposlenost i dohodak. Kako banke

Svjetska banka procjenjuje da će u ovoj godini zbog pada dohotka od četiri posto stopa siromaštva porasti za dva posto stalno povećavaju kamatne stope, tako raste zaduženost stanovništva i gospodarstva, a sve je veći broj pravnih i fizičkih osoba koje nisu u mogućnosti podmirivati dugovanja bankama. Lani je u BiH oko 63.000 radnika dobilo otkaz. Samo u siječnju u Republici Srpskoj bez posla je ostalo 2500 radnika, a ukupan broj ne-

zaposlenih popeo se na 147.000. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u studenom je bilo registrirano 687.000 ljudi u radnom odnosu i oko 506.000 nezaposlenih. Stečaj zbog pogreške vlada Na to da se sumorne prognoze ostvaruju, ukazuju i događanja iz siječnja i veljače. Većinski vlasnik jednog od najvećih drvnih kombinata u bivšoj državi, Krivaje 1884 iz Zavidovića, 1. veljače je prekinuo proizvodnju i 1900 radnika je ostalo bez posla, a grad Zavidovići počeo umirati. Razlozi gašenja proizvodnje u Krivaji su nesvakidašnji jer je, uza sve nedaće, ova tvrtka lani uspješno poslovala. Prilikom privatizacije kompanije, koja je godinama bila u stečaju i nije radila, novi vlasnik Ferimpeks je s vladama Federacije i Zeničko-dobojske županije dogovorio da svim radnicima koji podrže privatizaciju, a bilo ih je nešto manje od 1900, u 14 mjeseci isplati 19 pla-

ća s doprinosima i regulira dosad neuplaćeni mirovinski staž. Poslodavac je ispunio obavezu. Dvije vlade nisu. Nisu preuzele brigu o 172 radnika koji nisu željeli u novu tvrtku. Uz to, vlade nisu natjerale šumska gospodarstva, čiji su vlasnici, da Krivaji lani isporuči oko 120.000 kubika drvne mase, nego 75.000, što je bilo nedostatno za rentabilno poslovanje i ispunjavanje ugovora prema kupcima. Vlade ni jednu od obveza nisu ispunile, pa sudovi nisu registrirali novu tvrtku. Uspješna privatizacija dovedena je u pitanje. Karakteristični su motivi koji su nagnali radnike građevinskog kombinata Hidrogradnja iz Sarajeva da stupe u opći štrajk. Oko 1200 radnika štrajkom želi iskazati protest vlastima jer vrijedne poslove na izgradnji autocesta daju inozemnim, a ne domaćim kompanijama koje i u inozemstvu lakše dobivaju poslove. Naime, Hidrogradnja je u Libiji ove godine dobila posao vrijedan 42 milijuna eura.

www.privredni.hr Broj 3616, 1. ožujka 2010.

PREUSTROJ SLOVENSKE GOSPODARSKE DIPLOMACIJE

Prvo posao, onda politika Sve dobro u slovenskom izvozu događa se uglavnom unutar radijusa od 1000 kilometara. Doseći udaljenija tržišta nova je velika zadaća gospodarske diplomacije na red i predstavništva u Šangaju, Düsseldorfu, Milanu i Sao Paulu.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

lovenska atletika, tu odmah preko granice u Brežicama, ima nadaleko znanog bacača Primoža Kozmosa koji je u Pekingu bacio kladivo dalje od svih konkurenata – sve do zlatne olimpijske medalje. Slovensko gospodarstvo izrazito je izvozno usmjereno, ali svoje robe ne baca tako daleko kao Kozmos kladivo. Sve vrijedno za slovenski izvoz događa se u radijusu unutar 1000 kilometara. Slovenske robe uglavnom dosežu tržište Europske unije i područje bivše Jugoslavije. Inače, vrijedi zabilježiti da je zlatne 2008. godine slovenskog izvoza bilo gotovo za 20 milijardi eura. Ostvarilo ga je 8500 izvoznika, a većinu, čak 90 posto tog izvoznog korpusa čine srednja, mala i izrazito mala poduzeća. Velika poduzeća, a takvih je u izvoznoj družini samo pet posto, zaslužna su za 63 posto ukupnog izvoza. Recesijska granata U te lijepe brojke iz kojih su tamošnji političari dugo preli priču o slovenskom uspjehu, grunula je 2009. godine recesijska granata. Pobila je 22,3 posto slovenskog izvoza! Dakako, neočekivani udar na izvoz danas ispašta cijela Slovenija. No, ta ista Slovenija nije ostala skamenjena izvoznim padom što je udario snagom elementarne nepogode. Brzo se pribrala. U rezidencijalnu osamu dvora na Brdu pri Kranju početkom godine pozvani su iz svijeta svi slovenski veleposlanici i njihovi ekonomski savjetnici na ratno izvozno savjetovanje. Svim onim pojedincima koji su do tada frktali no-

Uvod u zamašnije promjene Organizacijsko sređivanje gospodarske diplomacije samo je uvod u druge zamašnije promjene. Sve je zapravo usredotočeno na pitanje kako popraviti “izbačaj” slovenskoga gospodarstva, da njegove izvozne robe konačno polete daleko izvan sadašnjeg izvoznog radijusa. Mreža predstavništava širit će se tako da politički interesi ustuknu pred interesima gospodarstva. Nova moguća tržišta vide se prije svega u BRIK državama (Brazil, Rusija, Indija i Kina), zatim u Sjevernoj Africi, a posebno u onim arapskim držasom na sve depeše o pojačanoj gospodarskoj promociji Slovenije, rečeno je da će pakirati kovčege i vratiti se doma. U dvorcu pod Storžičem nije se govorilo samo o uvođenju discipline u gospodarsku diplomaciju. Mnogo je važnije što se na tom sa-

vjetodavnom skupu najavilo temeljito pospremanje unutar izvozne infrastrukture, ali i mnoge druge mjere. Slovenija se zaplela u svojevrsni organizacijski paradoks. Razvijala je istodobno tri sustava ekonomskog predstavljanja u svijetu. Ekonomska predstav-

ništva djelovala su unutar diplomatske službe. Drugi lanac predstavljanja organizirala je Gospodarska zbornica Slovenije (GZS). Njoj se, pak, dogodio u međuvremenu svojevrsni karambol - zakonski joj je ukinuta privilegija obveznog članstva. Tako je GZS ostao

POUČNO ŠTIVO IZ TOKIJA Miran Skender, gospodarstvenik na dužnosti slovenskog veleposlanika u Tokiju, ne može se načuditi ravnodušnosti kojom se njegova zemlja odnosi prema mogućnostima što ih nudi taj dio svijeta. “Ne shvaćam kako ćemo restrukturirati naše gospodarstvo, oplemeniti ga novim proizvodima i tehnologijama s većom dodanom vrijednošću, propuštajući brojne mogućnosti što ih pruža Japan”, pita se Skender, odlučan u nakani da promijeni politiku dosadašnjeg jalova djelovanja. On je već postavio neke standarde koje će morati slijediti i drugi slovenski veleposlanici. U jesen 2008. napravljena je Strategija gospodarske suradnje s Japanom. U međuvremenu Skender je objavio na internetu desetak brojeva Gospodarskih vijesti iz Japana s obradom tema u kojima on vidi priliku za slovenske tvrtke. Japan je riznica novih proizvoda i tehnologija poveza-

nih sa zaštitom okoliša, učinkovitim korištenjem energije te smanjenjem emisija štetnih plinova. “Naša je prilika u zajedničkoj komercijalizaciji takvih inovacija i proizvoda”, naglašava Skender, navodeći točke na kojima Slovenija može postati važan relej za Srednju i Jugoistočnu Europu. Već je povezao nekoliko slovenskih i japanskih poduzeća, primjerice Gorenje i Panasonic, Kolektor i Mitsubishi Electric, Litostroj Steel - Toshiba, Rudis - Mitsubishi, Cimos - IHI... Uz zajedničke nastupe na trećim tržištima slovenski veleposlanik vidi i velike mogućnosti za japanska ulaganja u Sloveniji, na području robotike i elektronike. Eto veleposlanika koji se kreativno narugao onom obliku međudržavnog političkog turizma koji obično završava “dubokoumnim” porukama - kako ekonomski odnosi ne prate dobre političke veze!

bez prihoda, a time i bez mogućnosti da dalje širi mrežu u svijetu. Nakon što se shvatilo da se takvom detronizacijom komore na neobvezno članstvo zapravo zabio čavao u vlastito koljeno, osnovana je Javna agencija za poduzetništvo i strane investicije (JAPTI) unutar ministarstva gospodarstva, sa zadaćom da nastavi širiti mrežu predstavništava u svijetu. Tako se dogodio unikum – Slovenija je valjda jedina zemlja u svijetu s tri vrste gospodarskih predstavništava. Sada su se ministarstva gospodarstva te vanjskih poslova dogovorila da će objediniti poslove servisiranja slovenskog gospodarstva u inozemstvu. Predstavništva JAPTI-ja prelaze iz ministarstva gospodarstva na skrb vanjskih poslova. Već su pripremljeni sporazumi o preuzimanju sredstava i prelasku ljudi iz predstavništava u Bukureštu i Istanbulu, a ubrzo će doći

Politički interesi morat će ustuknuti pred gospodarskima

vama u čijem podzemlju neće tako brzo presušiti fosilna bogatstva. U diplomatsko-konzularnoj mreži sada djeluje 21 diplomat za gospodarske poslove. Bit će još više ekonomskih savjetnika za koje je rečeno da će se regrutirati iz gospodarstva te da na novom mjestu neće biti opterećeni sporednim poslovima. “Ili ćemo izvoziti, ili nas neće biti”, poruka je kojom su diplomati otpraćeni iz Brda pri Kranju na svoja radna mjesta. I još im je rečeno da će se uspjeh svakog diplomatskog predstavništva mjeriti onime što je učinilo za slovenski izvoz i za privlačenje stranih ulagača. Samo uspostava kontakata neće biti dovoljna za prolaznu ocjenu.

16 STIL

Privredni vjesnik Brojj 3616, 1. ožujka j 2010.

( 143.704 dolazaka ostvarili japanski gosti lani u Hrvatskoj

HOTELIJERSTVO

KAKVI SU JAPANCI TURISTI?

Podizanje kvalitete kao nužnost Ovogodišnja turistička sezona bit će teška i neizvjesna, pa je stoga važno što prije započeti pripremu za njen početak te stvoriti uvjete za podizanje kvalitete u hotelijerstvu budući da je to jedan od najvažnijih segmenata hrvatskog turizma, rekao je ministar turizma Damir Bajs na prošlotjednoj konferenciji za novinare nakon sastanka s ministrom financija Ivanom Šukerom i predstavnicima hotelijera. U hotelijerski sektor lani je uloženo 4,5 milijardi kuna, ali se predviđa da će ove godine te investicije pasti za čak do 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Govoreći o previsokim

komunalnim naknadama i doprinosima s kojima su suočeni naši hotelijeri, Šuker je istaknuo kako će se to morati rješavati na razini lokalne uprave i samouprave. Naglasio je i kako je s ministrom turizma razgovarao o stopi PDV-a za turizam, ali o detaljima nije htio govoriti. No, ove se godine ipak ne može očekivati snižavanje stope PDV-a za turističku djelatnost. Osim toga, napomenuo je i kako hotelijeri mogu konkurirati u programu kreditiranja hrvatske vlade, za što će se u modelu A za obrtna sredstva izdvojiti 30 posto kreditnih sredstava, a u programu B za investicije 70 posto kreditnih sredstava. (S. P.)

Nagrada za kutjevačku Graševinu de Gotho U sklopu 17. međunarodnog sajma vinogradarstva, vinarstva i voćarstva Slavin Orahovica najbolje ocijenjeno vino je Graševina de Gotho berbe 2008., tvrtke Kutjevo. Na ocjenjivanje je bilo prijavljeno

Japancima je važno da se na destinaciji osjećaju sigurno, bitna im je čistoća ulica, dobra hrana te vrhunski smještaj, posebice u hotelima s četiri i pet zvjezdica Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

*vijesti Uniline dao franšizu Europcaru Predstavnici Unilinea, jednog od vodećih incoming turoperatora u Hrvatskoj, potpisali su ugovor o franšizi s jednom od vodećih europskih rent a car kompanija - tvrtkom Europcar. Tim ugovorom klijenti Europcara diljem svijeta mogu rezervirati automobil u Hrvatskoj i obratno. Europcar će tako biti prisutan u svim hrvatskim zračnim lukama i u većim gradovima, a u floti Unilinea bit će više od 500 raznih automobila. Cilj je da u sljedeće tri godine Europcar postane vodeći rent a car brend na hrvatskom tržištu.

Lijepo ponašanje i vječni osmijeh

100 uzoraka vina iz kontinentalne Hrvatske i Mađarske. Tvrtka Kutjevo na tom sajmu već niz godina neprekidno osvaja šampionske nagrade, posebice u kategoriji ledenih vina. Podravkini restorani među 100 vodećih

Pivnica Kraluš i Podravska klet, u vlasništvu Podravke, ponovno su uvršteni među 100 vodećih hrvatskih restorana. Od 1996. Pivnica Kraluš devet je puta bila nominirana među stotinjak najboljih restorana, a Podravska klet 13 puta. Uvrštenjem među 100 vodećih restorana Podravkino ugostiteljstvo bit će predstavljeno u vodiču kroz vrh hrvatske gastronomije pod nazivom Sto vodećih hrvatskih restorana.

apan je deseta zemlja u svijetu po broju stanovnika ili, preciznije, zemlja koja ima 127 milijuna žitelja i iz koje nam svake godine dolazi sve više turista. Prema statističkim podacima, oko 140.000 Japanaca svake godine posjeti našu zemlju, a predviđanja su da će se ta brojka i povećati. Japanci, poznati po lijepom ponašanju, manirama i vječnom osmijehu, uglavnom su zadovoljni Hrvatskom kao turističkim odredištem, njenim prirodnim ljepotama te povijesnim i kulturnim znamenitostima, no ipak imaju određene zamjerke na naš turizam. Tako nam prigovaraju zbog nedovolj-

ne ljubaznosti, netočnosti, premalog broja vodiča na japanskom jeziku (Japanci uglavnom ne govore engleski jezik), premale površine soba u hotelima s pet zvjezdica te nedovoljnog poznavanja japanskog mentaliteta.

Japanaci najviše posjećuju Hrvatsku u svibnju, lipnju i listopadu Kako bi privukla što više turista iz zemlje izlazećeg sunca, Hrvatska turistička zajednica (HTZ) potkraj prošle godine organizirala je studijsko putovanje za predstavnike Japanske udruge turističkih agencija (Jata), i to u neka nova, ali i neka dobro poznata hrvatska tu-

ristička odredišta. Japanci su tako posjetili Samobor, Lepoglavu, Trakošćan, Varaždin, Opatiju, Lovran, Umag, Poreč, Motovun, Rovinj, Brijune, Pulu i Zagreb. “Prije osam godina nastala je suradnja HTZ-a i Jate, a Japan je jedna od rijetkih zemalja koja svojim stanovnicima promovira inozemne destinacije”, rekao je direktor Glavnog ureda HTZa Niko Bulić. Japanski su gosti bili iznimno zadovoljni tim studijskim putovanjem, a Satoshi Shizabaki, predsjednik Jate, naglasio je kako će vjerojatno već od ove godine Japanci početi posjećivati i te destinacije. “Japancima je važno da se u nekoj turističkoj zemlji osjećaju sigurno, bitna im je čistoća ulica, dobra gastronomska

ponuda te vrhunski smještaj, posebice u hotelima s četiri i pet zvjezdica”, rekao je Shizabaki. Japanski su gosti tijekom protekle godine u Hrvatskoj ostvarili 143.704 dolazaka, a predviđa se da će se u 2010. ta brojka popeti na više od 172.000 turističkih dolazaka. Svibanj, lipanj i listopad “udarni” su mjeseci kada u našu zemlju dolazi najviše Japanaca, a od svih turista koji dolaze u Hrvatsku, oni se prema brojnosti nalaze na 13. mjestu. Inače, u Tokiju će se 2. ožujka održati Hrvatski turistički dan i druga obljetnica predstavništva HTZ-a u Japanu. Toga će se dana organizirati prezentacije, poslovne radionice i svečana večera za sve hrvatske i japanske partnere.

“Otvaranje” srca prema drugoj osobi Japanci svoje poštovanje prema drugoj osobi iskazuju blagim naklonom pod kutom od 15 stupnjeva. Ako se odaje poštovanje nekoj značajnoj osobi, tada se taj naklon izvodi pod kutom od 30 stupnjeva. Ako se pak Japanac ispričava, tada se duboko naklanja pod kutom od 45 stupnjeva. Muškarci pritom drže ruke uz tijelo, a žene imaju skupljene ruke ispod trbuha. “Osim odavanja

poštovanja, naklonom se druga osoba i pozdravlja. To je u našoj tradiciji jer vjerujemo da se tako otvara naše srce prema drugoj osobi. Stoga, Japanci očekuju da ih i ljudi iz ostalih zemalja na taj način pozdravljaju”, istaknuo je Yoshinori Yama, koordinator za stručno obrazovanje u Jati.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3616, 1. ožujka 2010.

(

61 zemlji

djeluje Samsung Electronics

( 165.000 ljudi

*vijesti

zapošljava diljem svijeta

SAMSUNG ELECTRONICS OSTVARIO REKORDAN PRIHOD

Kućna zabava “na treću” Osim Full HD 3D televizora i naočala, u prodaji će se uskoro naći i 3D Blue-ray reproduktori, 3D kućna kina te ostali sadržaji koji omogućuju gledanje programa i filmova u tri dimenzije Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ospodarskoj krizi unatoč, korejski proizvođač elektronike i bijele tehnike Samsung Electronics prošle je godine ostvario rekordan prihod od gotovo 118 milijardi američkih dolara, dok je operativna dobit kompanije iznosila oko 9,4 milijarde dolara. Na drugom Samsung European Forumu koji se održavao od 22. do 26. veljače u Beču, predsjednik i glavni izvršni direktor kompanije Samsung

Electronics Europe SangHeung Shin rekao je da je Europa njihovo najveće prodajno tržište te kako ove godine očekuje nastavak prodajnog uspjeha na Starom kontinentu. Predstavljajući nove proizvode, on je istaknuo Full HD LED 3D televizore koji će se na tržištu pojaviti u ožujku. Oni kao pozadinsko osvjetljenje koriste LED diode, a prikazuju trodimenzionalnu sliku koju gledatelj može vidjeti pomoću odgovarajućih naočala. Osim tih uređaja, među kojima se ističu serije LED 7, LED 8 i LED

glavnom austrijskom gradu predstavio je nove mobilne telefone i e-čitače. Među mobitelima istaknuo je Samsung Wave koji je prvi mobilni uređaj na novoj platformi Samsung bada, i koji ima Super AMOLED zaslon koji osigurava svjetliju i jasniju površinu bez odraza. Sukladno očekivanjima, ponuda te kompani9 te serije 3D naočala, u prodaji će se uskoro naći i 3D Blue-ray reproduktori, 3D kućna kina i ostali sadržaji koji omogućuju gledanje televizijskog programa i filmova u tri dimenzije.

Među uređajima za kućanstvo posebno su zanimljivi hladnjaci s LCD zaslonom i Navibot - robot čistač

Robot s navigacijom Pammi Mudhar, direktor prodaje i marketinga u tvrtki Samsung Electronics Europe, u

je koja u 61 zemlji diljem svijeta zapošljava oko 165.000 ljudi, obogaćena je i s nekoliko novih fotoaparata te kamera.

Valja naglasiti kako važnu ulogu u strateškom razvoju Samsunga u Europi ima i bijela tehnika. To potvrđuje i činjenica da je prošle godine taj proizvođač otvorio novi proizvodni pogon bijele tehnike u Poljskoj. Među uređajima za kućanstvo posebno su zanimljivi hladnjaci s LCD zaslonom na kojem, primjerice, članovi obitelji mogu ostavljati poruke jedni drugima, te nove mikrovalne pećnice, klima-uređaji i Navibot - robot čistač s navigacijskim sustavom i kamerom. Inače, Samsung tijekom i nakon razvoja novih proizvoda posebnu pozornost posvećuje energetskoj učinkovitosti, ekologiji i zdravlju, a u green management ulaže milijarde američkih dolara.

PRODAJA PC-ja

DALJNJI PAD TRŽIŠTA Gledajući čitavu 2009. godinu, isporuka osobnih računala smanjena je za 25 posto u odnosu na godinu ranije

Hrvatskoj je u zadnjem lanjskom tromjesečju isporučeno 82.799 osobnih računala ili 22 posto manje nego u istom razdoblju 2008. godine, pokazuju rezultati kvartalnog istraživanja tvrtke IDC Adriatics. Gledajući čitavu 2009. godinu, isporuka osobnih računala smanjena je za 25 posto u odnosu na 2008. godinu, na nešto više od 256.000 isporučenih jedinica. Kriza je tako u zadnjem prošlogodišnjem kvartalu najviše pogodila segmente

stolnih računala i x86 poslužitelja, u kojima se najviše osjetio nedostatak većih projekata u državnom

Hewlett-Packard je učvrstio vodeće mjesto po broju isporučenih računala; slijede Acer te Lenovo i korporativnom sektoru. Zbog pojačanog interesa, i to posebice za cjenovno povoljnije prijenosnike u sezoni blagdanske kup-

nje, segment prijenosnih računala zabilježio je tek blagi pad, te tako povećao svoj udio u cjelokupnom PC tržištu. Istraživanje te svjetske market intelligence i konzalting tvrtke u industriji informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija pokazuje kako je Hewlett-Packard od početka listopada do kraja 2009. učvrstio svoje vodeće mjesto po broju isporučenih osobnih računala na hrvatskom tržištu. Na drugom mjestu je Acer, dok je treće mjesto pripalo Lenovu.

Osim Hrvatske, IDC Adriatics istražio je tržišta Slovenije i Srbije. U Sloveniji je 2009. isporučeno nešto više od 191.000 osobnih računala što je 15 posto manje nego u prethodnoj godini. U Srbiji je, pak, lani isporučeno je oko 332.000 osobnih računala ili 20 posto manje nego 2008. godine. Karlo Pernek, analitičar u tvrtki IDC Adriatics, kaže kako u Hrvatskoj i u ovoj godini očekuje daljnji pad tržišta, naravno ne tako in-

tenzivan kao u godini prije. “Pad će manje zahvatiti segment prijenosnih računala koja će tako povećavati svoj udio na tržištu osobnih računala. Naglasak će u svim segmentima i dalje biti na jeftinijim modelima. Što se tiče buđenje tržišta, sumnjamo da će se ikakvi znakovi oporavka pokazati prije početka 2011. godine. Sve, naravno, ovisi o trendovima u gospodarstvu, sveopćoj kupovnoj moći i optimizmu”, zaključuje Pernek. (B.O.)

Pad prihoda Vipneta Vipnet je u 2009. uprihodio 476,9 milijuna eura što je za 46,7 milijuna eura ili 8,9 posto manje nego godinu prije. Na lanjske prihode utjecala je manja potrošnja korisnika, kao i dodatne marketinške pogodnosti, roaming regulacija te nove cijene terminacije poziva u mobilnu mrežu. Unatoč izazovnom gospodarskom okruženju, Vipnet je lani za 4,7 posto povećao bazu korisnika, na 2,6 milijuna, te tržišni udjel na 42,6 posto prema broju SIM kartica, izvijestila je prošli tjedan Telekom Austria Grupa u Beču, čiji je član i hrvatski mobilni operator. HP netbook osjetljiv na dodir Tvrtka Hewlett-Packard proširila je portfelj prijenosnih proizvoda novim netbook računalom Mini 5102 koji, osim standardne, ima i izvedbu sa zaslonom osjetljivim na dodir. Netbook dolazi s najnovijim procesorom Intel Atom N450, višestrukim mogućnostima povezivanja (uključujući i širokopojasni internet), te 10,1-inčnim LED zaslonom. Korisnici mogu birati između baterije s četiri ćelije, što računalo čini lak lakšim, ili sa šest ćelija, čim se produljuje vijek čime tra trajanja baterije. Osnovni m model već je dostupan na hr hrvatskom tržištu, a mode s osjetljivim zaslonom del do dolazi u svibnju. No Epsonovi Novi po poslovni pisači Tvrtka Epson, svjetski proizvođač naprednih tehnoloških rješenja za ispis, predstavila je dva nova modela poslovnih tintnih pisača - Epson B-310N i B-510DN. Novi modeli osiguravaju visokokvalitetan ispis u boji uz niže troškove po stranici ispisa od prosječnog laserskog pisača u boji, zahvaljujući pojedinačnim spremnicima za tintu visoke zapremnine. Prednost mu je i učinkovito korištenje energije, LCD zaslon te mogućnost Ethernet i USB povezivanja.

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3616, 1. ožujka 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Vesna Antonić

KNJIGOMETAR DANIEL PENNAC IZ MAGAREĆE KLUPE SYSPRINT

Pennac nas je ovoga puta iznenadio ispovjednom pričom o svojim školskim danima, točnije kalvariji svojeg obrazovanja. Francuska književna zvijezda otkriva se kao osnovac-brodolomnik kojemu je trebala godina dana da svlada slovo a. Traumatičan osjećaj nedoraslosti zadatku čudom se premeće u ljubav prema prenošenju znanja - 25-godišnju karijeru nastavnika koji nas uči da je znanje tjelesan doživljaj te da je nužno uroniti u jezik ako želimo njime ovladati.

STEPHEN KING GOLE KOSTI ZAGREBAČKA NAKLADA

Kasnoljetni izlet na jezero s kobnim posljedicama. Plaža bez mora. Drevno indijsko prokletstvo. Baka prema kojoj bi svaki vuk bio dječja igra. Sve to i još mnogo više pronaći ćete i u ovoj zbirci pripovjedaka, inače obveznoj literaturi za svakog Kingova ljubitelja. Knjiga sadrži 22 priče koje sežu od samih početaka njegove karijere pa sve do onih nedavnih, dajući nam na taj način uvid u rast i razvoj jednog od najvećih horror majstora današnjice.

MARCELO FOIS ADVOKAT EDICIJE BOŽIČEVIĆ

Riječ je o pravom policijskom romanu u kojem se pripovijeda o čuvenom sardinijskom advokatu imenom Bustianu, koji u očima svojeg tvorca postaje inkarnacija jedne uzvišene ideje - Pravde. Stoga središnji lik Foisova romana postaje ratnik i heroj na borbenom polju gdje se bespoštedno odvija ljudska ali i metafizička drama. U prvi plan ovog kratkog romana pripovjedač je stavio sredozemni uzorak - isušenu zemlju, tvrde i bučne ljude, mirise raslinja i mora.

VADIM ZELAND TRANSURFING 5 PLANETOPIJA

U petom nastavku serije o transurfingu Vadim Zeland govori o principima i metodama upravljanja stvarnošću te o dvostranom ogledalu i zrcalnoj tehnici. Kako izaći iz zrcalnog kruga i prestati juriti za odrazom? Što učiniti ako ste nezadovoljni težinom i izgledom? Nemate dovoljno energije, a životni je zanos nestao? Transurfing vam može pomoći da odgovorite na sva ova pitanja. Prihvatite da ne postoje čuda, već samo snaga vaših misli kojima oblikujete svoju stvarnost.

KEN BLANCHARD, SHELDON BOWLES VELIKA LOVA KATARINA ZRINSKI

Autori otkrivaju tajne zarađivanja velikog novca kako za vas tako i za vašu tvrtku. Kroz niz koraka koje je lako slijediti i učinkovite strategije oni pokazuju kako svatko može stvoriti trajno bogatstvo. Usredotočujući se na koncepte poput posvećenosti, intenziteta, namjene pa i zabave, autori su izradili potpuno novu paradigmu za neograničen uspjeh. Puna praktičnih savjeta ova je knjiga obvezna lektira za sve one koji traže bogatstvo.

Hostese i promotori

Plastični proizvodi

Weltrusky, Zagreb, www.weltrusky.hr. Tvrtka nudi uslugu organiziranja promotivnih aktivnosti te edukaciju hostesa i promotora za sajmove, press konferencije, kongrese ili sportske događaje. Kontakt: Elizabeta Penovska, info@weltrusky.hr, +385 98 1787915, +385 1 3884564.

VM-Plast, Sveta Nedelja. Tvrtka se bavi proizvodnjom plastičnih proizvoda za široku potrošnju i specifičnih proizvoda za ostale velike kupce tehnologijom brizganja, puhanja i ekstrudiranja. Kontakt: Mladen Javor, vmplast04@inet.hr, +385 91 3404963. Rudača i minerali

Partnerstvo

Laboratories Gilbert, Herouville Saint Clair, Francuska, www. g r o u p e b a t t e u r. fr. Tvrtka s dugim iskustvom u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, koja opskrbljuje ljekarne i drogerije u Francuskoj s OTC lijekovima, higijenskim proizvodima i medicinskim uređajima, traži pouzdane poslovne partnere u Hrvatskoj za distribuciju svojih proizvoda. Kontakt: Elisabeth Boris, belisabeth@ groupebatteur.fr, +33 2 31471612.

Medovic y CIA, Santiago, Čile, www. medovic.cl. Tvrtka nudi minerale iz čileanskih rudnika - koncentrat bakra 15 posto UP - željezna rudača 63 posto UP rudača olova 60 posto - mangan 42 posto - zlato (u ingotima 1 kg, 2 kg, 12,5 kg). Kontakt: Ivo Medovic, ivo.medovic@ medovic.cl, +56 2 4211111. Poslovno savjetovanje u Indiji

WealthTree Partners, Mumbai, Indija, www.wealthtree.in. Tvrtka pruža one stop shop uslugu svim inozemnim tvrtkama koje žele osnovati svoj ured u Indiji ili naći distributere za svoje proizvode i usluge. Kontakt: ujval@wealthtree. in, +91 22 65239090, +91 99201 79996 Distribucija metalurških proizvoda

Trgovinsko zastupstvo

Enesco ltd - Ventex, Ljubljana, Slovenija, www.enesco.co.uk. Dizajnerskoproizvodno-distribucijska tvrtka koja ima darovni program, za tržište Hrvatske (a po dogovoru i za BiH) traži veletrgovca/distributera za plasman robe u maloprodaji. Kontakt: Janko Todori, ventex@siol.net, +386 1 4253385, +386 41 295352. Medicinska oprema

Kentamed, Plovdiv, Bugarska, www. kentamed.com. Tvrtka proizvođač elektrokirurške opreme /elektrokoagulatora/, dodatne opreme za zubarsku, medicinsku i veterinarsku upotrebu, želi se proširiti na inozemna tržišta te traži uvoznike, trgovce i pouzdane distributere za svoje proizvode na hrvatskom tržištu. Kontakt: Miroslav Tashkov, kentamed@evrocom.net, +359 32 622934, +359 896 890470.

K-4 Mostostal Sebastian Krychniak, Brzeziny, Poljska, www.k-4m.com.pl. Tvrtka je specijalizirana za uvoz i distribuciju metalurških proizvoda iz Indije, Litve, Latvije, Rusije, Ukrajine, Bjelorusije, Kine i Turske. Distribuiraju čelik iz poljskih željezara, a bave se i proizvodnjom čeličnih konstrukcija i cisterna, popravcima i obnovom čeličnih dijelova. U ponudi imaju kontejnere, silose od gipsa i cementa, cisterne, čelične dijelove za strojeve, čelične konstrukcije za hale i druge objekte, jarbole za vjetrenjače. Imaju servisni centar i pretovarnu luku u Chelmu, 20 kilometara od poljskoukrajinske granice, gdje nude pretovar sa širokotračnih vagona na uskotračne i obratno. K-4 Mostostal je zainteresiran za suradnju s tvrtkama iz područja dostave čelika, izvođenja i montiranja čeličnih konstrukcija, silosa... Kontakt: Aneta Jedrasik, import@k-4.com.pl, +48 46 8741087, +48 502 754431.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Sigurnosne naljepnice

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nabavlja sigurnosne naljepnice. Rok dostave ponuda je 29. ožujka.

vozila. Rok dostave ponuda je 4. ožujka. Hrana za pse

Sanitat Dubrovnik nabavlja 35.100 kilograma hrane za pse. Rok dostave ponuda je 16. ožujka.

Kanalizacijske sisaljke

Ponikve Krk nabavljaju 10 kanalizacijskih sisaljki. Rok dostave ponuda je 8. ožujka. Elektroviličar i dizalica za vozila

Vodovod Pula u dva nadmetanja nabavlja ručni elektroviličar i dizalicu za

lja 80 bolesničkih kreveta s opremom. Rok dostave ponuda je 9. ožujka.

Aerodromska sjedala

Zračna luka Dubrovnik nabavlja 18 klupa s četiri sjedala i 44 klupe s tri sjedala. Rok dostave ponuda je 8. ožujka. Bolesnički kreveti

Dom za starije i nemoćne osobe Vinkovci nabav-

Ukrcajne propusnice i privjesci za prtljagu

Zračna luka Split nabavlja 750.000 ukrcajnih propusnica i 400.000 privjesaka za prtljagu. Rok dostave ponuda je 9. ožujka.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

www.privredni.hr Broj 3616, 1. ožujka 2010.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Vilinska priča Tri izmuzišta za jednu o euru

benzinsku postaju Cjelokupna imovina Sloga obuće d.o.o. iz Koprivnice, zgrade i zemljišta na ukupnoj površini od 34.201 četvornog metra, procijenjene vrijednosti 83.222.398 kuna. Kupnjom imovine koja uključuje i udjele u trgovačkom društvu, kupac preuzima ugovore o radu svih 337 radnika. Imovina se prodaje skupno po početnoj cijeni od 46.812.599 kuna, a ponude ispod tog iznosa neće se uzimati u razmatranje. Jamčevina je pet posto i uplaćuje na račun Trgovačkog suda u Bjelovaru. Razgledavanje uz prethodnu najavu stečajnom upravitelju na broj 098/343 167. Pisane ponude podnose se do 9. ožujka, a otvaranje ponuda održat će se u Trgovačkom sudu u Bjelovaru 11. ožujka u 9 sati. O izboru najpovoljnije ponude ponuđači će biti obaviješteni u roku od sedam dana. Izmuzište tipa DX/CE, u funkcionalnom stanju, procijenjene vrijednosti 665.189 kuna. Jamčevina je 10 posto, plaća se na žiro-račun Trgovačkog suda u Osijeku, a dokaz o tome predočava se stečajnom sucu prije dražbe. Usmena javna dražba održava se 2. ožujka u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, soba broj 6 u prizemlju. Dodatne informacije na broju 091/5372 757. Montažno regalno skladište, demontirano, procijenjene vrijednosti 100.000 kuna, u Glini, Sisačko-moslavačka županija. Ne može se prodati za manje od trećine proci-

jenjene vrijednosti. Dražba se održava 3. ožujka u 11 sati u Glini, Žrtava domovinskog rata 71. Ozonator, star šest godina, procijenjene vrijednosti 82.000 kuna, etiketirka i linija za punjenje, stara pet godina, vrijednosti 100.000 kuna te perač i punjač boca, vrijednosti 121.000 kuna, sve u Pićnu, Istarska županija. Jamčevina je 10 posto, plaća se na račun Općinskog suda u Labinu i predočava sudu prije dražbe. Ne može se prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Razgledavanje je 3. ožujka od 10 do 11 sati, a dražba 4. ožujka u 9.30 sati na Općinskom sudu u Labinu, soba 11. Oprema i inventar mesnice i ribarnice, procijenjene vrijednosti 100.690 kuna, na tržnici u Ivanić Gradu, Zagrebačka županija. Rok

za dostavu ponuda je 5. ožujka. Razgledavanje u dogovoru sa stečajnom upraviteljicom. Informacije na broju 091/3654 104. Citroen Berlingo 1,1, godina proizvodnje

2001., procijenjene vrijednosti 8294 kune, bez PDV-a, u Koprivnici. Jamčevina je 10 posto, plaća se na žiro-račun Termodoma d.o.o. u stečaju, a dokaz o tome predočava se prije dražbe stečajnom upravitelju. Pokretnina se ne može prodati ispod početne cijene. Usmena javna dražba održat će se 5. ožujka u 12 sati u uredu odvjetnika Damira Barišića, Basaričekova 27, Koprivnica. Dodatne informacije na broju 098/407 337. Farma za tov junadi, silos, dvorište i oranica, ukupne površine 9567 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 4.396.320 kuna, u selu Ivanovci Gorjanski kod Đakova. Jamčevina je 10 posto, plaća se na žiroračun Trgovačkog suda u Osijeku, a dokaz o tome predočava se stečajnom sucu prije dražbe. Dražba se održava 2. ožujka u 10 sati na Trgovačkom sud u Osijeku, soba broj 6 u prizemlju. Pogon od 1760 četvornih metara i zemljište od 14.989 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 5.131.661 kuna, u Donjem Prološcu, Splitsko-dalmatinska županija. Jamčevina je pet posto, plaća se na račun Suda. Nekretnina se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti umanjene za 30 posto. Razgledavanje do dana dražbe uz prethodnu najavu stečajnoj upraviteljici na broj 01/6152 555. Dražba se održava 4. ožujka u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 92/II kat.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

dr. Uroš Dujšin

prvih 11 godina svojega postojanja euro se učvrstio i opravdavao nade optimista. No sada, kada su financijeri krenuli u napad na Grčku, najslabiju članicu eurozone, čini se da su euroskeptici bili u pravu. I sada optimisti govore kako čuju dobre vijesti: na summitu 11. veljače nacionalni čelnici su se založili za “odlučnu i koordiniranu akciju” za očuvanje eura. Francuzi su bili oduševljeni kada je njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila kako je Uniji potrebna “europska ekonomska vlada”. Tijesna ekonomska koordinacija bila je oduvijek ono što je Francuska očekivala od eurozone, istaknuli su francuski dužnosnici. Slijedi li nova etapa u europskoj integraciji? Malo o pomoći, mnogo o mjerama U stvarnosti europski su čelnici rekli malo o tome kako dostaviti pomoć, ali su mnogo govorili o potrebi da Grci proizvedu paket oštrih mjera štednje i dostavljaju mjesečna izvješća o stanju svojih financija, upozorava Economist. To je zasluga njemačke kancelarke koja znade koliko se njeni birači protive spašavanju rasipnika. No eurooptimisti ističu kako će nadzor nad grčkim financijama postati dosad neviđeni zahvat u fiskalnu suverenost neke zemlje članice. S druge strane, pomoć Grcima bi stvorila presedan u obliku fiskalnih transfera radi očuvanja monetarne unije. To bi značilo da je grčka kriza izazvala još jedan skok u pravcu europske integracije. Pesimisti, opet, posebice oni u Velikoj Britaniji, predviđaju kako bi ova kriza mogla dovesti do raspada

eurozone. U Sjedinjenim Američkim Državama je nobelovac Paul Krugman iznio gledište da je pojava eura preuranjena i da je za funkcioniranje eurozone stupanj europske političke integracije trebao biti viši, kako bi europske države počele funkcionirati poput američkih saveznih država. No i optimisti i pesimisti čine istu pogrešku, upozorava Economist. Stvarni nedostatak jedinstvene europske valute jest u tomu što su zemlje, koje su bile glavne promotorice ideje o euru,

litike, pred sitničarenjem o fiskalnim deficitima. No barem su se njemački i francuski izvoznici složili u tome da je jedinstvena valuta dobrodošlo sredstvo za uklanjanje valutnog rizika zbog nenadanih devalvacija.

Nedostatak europske valute jest u tomu što su zemlje promotorice ideje o euru - imale u vidu različite ciljeve

Jednokratna epizoda Francuska i Njemačka još se uvijek ne slažu. Neodređeno priopćenje sa summita igralo je na to da će se financijeri povući od špekulacije protiv eura, iako nije jasno rečeno kako Unija misli pomoći Grčkoj. To je vilinska priča o nastajanju nekakve fiskalne unije koja će dijeliti novac po Uniji kako bi smanjila razlike u razvijenosti. No njemačke su težnje za političkom unijom znatno oslabljene. Kada njemački političari govore o harmoniza-

imale u vidu različite ciljeve. Nijemci su se bili spremni odreći marke u zamjenu za napredak prema političkoj uniji i stvaranje europske središnje banke koja bi funkcionirala strogo poput Bundesbanka. No tadašnji francuski predsjednik Mitterrand želio je “europsku ekonomsku vladu” u kojoj bi tehnokrati središnje banke imali protutežu u tijelu čiji bi članovi bili izabrani političari koji bi dali prioritet privrednom rastu i zaposlenosti kao cilju ekonomske po-

ciji u eurozoni, tada misle na nametanje fiskalne discipline svim članicama. Francuski političari, opet, žele više intervencije, pri čemu harmonizacijom smatraju ukidanje instrumenata pojedinih članica kao što su niži porezi ili liberalnije radno zakonodavstvo koje ugrožava francusku politiku. Stoga će pomoć Grčkoj biti jednokratna epizoda koju će političari prodati biračima kao priču o izvanrednoj mjeri u krizi koju su izazvali špekulanti anglosaskog tipa.

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni Privre rreed dn n vjesnik Broj 3616 16 1 6, 1. o ožujka žžu ujk jka 2010.

( 13%

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

rast kamatnih prihoda u 2009.

BANKE U 2009.

DVOZNAMENKA Inflacija u siječnju 1,1 posto PROFITA Analitičari RBA u idućem razdoblju očekuju da će najavljeno poskupljenje struje utjecati na intenziviranje inflatornih pritisaka

rema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u siječnju je ponovno usporen trend rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini. Tako je stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u siječnju iznosila 1,1 posto u usporedbi s istim mjesecom 2009. Gledano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, kategorija alkoholnih pića i duhana zabilježila je najviši godišnji rast cijena, 8,5 posto, ponajprije zbog rasta cijene duhana od 11,9 posto, a slijedi kategorija stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, 5,2 posto. U potonjoj kategoriji treba istaknuti rast cijena plina od 18,7 posto i tekućih goriva od 19,2 posto u odnosu na siječanj 2009. Samo su odjeća i obuća te prehrana i bezalkoholna pića zabilježili pad na godišnoj razini, i to 4,8, odnosno 2,6 posto. Slijede poskupljenja “Zbog smanjenja osobne potrošnje uzrokovanog smanjenjem raspoloživog dohotka stanovništva, povećanje stope PDV-a i uvođenje trošarina još nije uzrokovalo snažniji rast inflatornih pritisaka. Naime, porezna opterećenja nisu se prevalila na krajnjeg potrošača budući da ionako smanjena potražnja stvara pritiske u smjeru pada cijena”, ističu analitičari RBA koji u

idućem razdoblju očekuju da će najavljeno poskupljenje struje utjecati na intenziviranje inflatornih pritisaka. Naime, pojašnjavaju, izravan utjecaj povećanja cijena električne energije osjetit će se u razmjerno snažnom porastu troškova za stanovanje i komunalnih usluga koje u košarici potrošačkih cijena sudjeluju s oko 15 posto. Nadalje, moguće je očekivati poskupljenje drugih dobara i usluga za osobnu potrošnju kao reakciju na povećane ulazne troškove. No, napominju kako je najavljeno poskupljenje očekivano s obzi-

Kategorija alkoholnih pića i duhana zabilježila je najviši godišnji rast cijena, 8,5 posto rom na to da je sirovina za proizvodnju električne energije u Hrvatskoj u velikoj mjeri plin čije je poskupljenje utjecalo i na posljednju odluku o povećanju cijene energije. Uz to, administrativno određene cijene (poput električne energije) u Hrvatskoj moraju se u procesu približavanja Europskoj uniji prilagoditi tržišnim uvjetima što predstavlja neminovan rast cijena budući da je cijena energije u Hrvatskoj znatno niža u usporedbi s prosjekom EU-a. (V.A.)

Unatoč povećanim kamatnim troškovima kontrola ostalih troškova poslovanja i rast rastom neto prihoda prije rezerviranja za 13 posto, što ipak nije bilo dovoljno

kupna dobit banaka nakon poreza lani je smanjena za 25 posto u odnosu na 2008., i to isključivo zbog povećanih troškova rezerviranja za identificirane gubitke koji su gotovo učetverostručeni. Naime, unatoč povećanim kamatnim troškovima kontrola ostalih troškova poslovanja i rast prihoda po svim osnovama rezultirali su rastom neto prihoda prije rezerviranja za 13 posto na godišnjoj razini, što je ipak bilo nedovoljno da bitnije ublaži pad profita u uvjetima višestrukog rasta troškova rezerviranja. Slijedom toga, bruto dobit većine banaka, gledajući pojedinačno, je u padu, dok je sedam bana-

ka završilo godinu s gubitkom. Iznimke su bile četiri manje banke te od većih Société GénéraleSplitska banka koja bilježi rast dobiti prije oporezivanja od 14 posto.

Ukupna dobit banaka nakon poreza lani je smanjena za 25 posto u odnosu na 2008. Ipak, treba primijetiti da je ukupnu dobit banaka znatno srušila Hrvatska poštanska banka te ako se isključi njenih gotovo 500 milijuna kuna troškova rezerviranja u 2009., dobit banaka bila je niža za oko 18 posto.

Kamatni prihodi lani su porasli za nešto manje od pet posto, što je solidno ako se ima u vidu prošlogodišnja niska stopa rasta kredita od samo tri posto (bruto, nekonsolidirano). Najveći rast ostvarili su kamatni prihodi od kredita središnjoj državi (+58

posto), dok su prihodi od kredita (nadoknadivih) stanovništvu porasli za pet, a poduzećima za sedam posto. Slab rast kamatnih prihoda Prema izvješćima dostavljenim Zagrebačkoj burzi, od tri najveće domaće

www.privredni.hr Broj 3616, 1. ožujka 2010.

( 3% godišnje stopa rasta kredita

ERICSSON NIKOLA TESLA

Neto dobit manja za 37 posto Ova će godina biti u znaku prilagodbe poslovnim modelima i zahtjevima kupaca te orijentacije na izvrsnost i inovativnost

STI PAD

eto dobit Ericsson Nikole Tesle prošle se godine umanjila za 37,15 posto u odnosu na 2008. godinu i iznosila je 128,4 milijuna kuna. Prihodi od prodaje koji su dosegnuli 1,4 milijarde kuna, pali su, pak, za 22 posto, što u kompaniji objašnjavaju značajnim smanjenjem ili odgađanjem investicija operatora, ponajprije na izvoznim tržištima. Za 21 posto pale su tako i knjižene narudžbe dosegnuvši blizu 1,4 milijarde kuna. “Pozitivno je to što smo unatoč otežanim uvjetima poslovanja učvrstili tržišnu poziciju, nismo izgubili niti jedan strateški ugovor, zadržali smo financijsku stabilnost i profitabilno poslovanje, ali i sačuvali radna mje-

sta. Zadržali smo i mjesto velikog hrvatskog izvoznika s ukupno 66 posto prodaje ostvarene u inozemstvu, a s obzirom na strukturu izvoza, kompanija je i dalje najveći izvoznik znanja. Snažan fokus na novčana sredstva također je donio dobre re-

dionici biti isplaćeno dividenda od 120 kuna: 20 kuna redovne i 100 kuna izvanredne dividende.

Prihodi od prodaje koji su dosegnuli 1,4 milijardu kuna, pali su za 22 posto zultate. Nastavili smo marketinško-prodajne aktivnosti na svim tržištima te ulagali u razvojne projekte”, kazala je Gordana Kovačević, predsjednica Uprave ENT-a, prezentirajući protekli tjedan poslovne rezultate kompanije za 2009. godinu. Najavljeno je i kako će po

Smanjeni troškovi U prošloj je godini bruto marža umanjena za 3,4 postotna boda i iznosila je 13,3 posto, što je objašnjeno promjenama u proizvodnom asortimanu, investicijama u razvojne projekte i troškovima restrukturiranja. ENT je lani implementi-

rao programe optimizacije i povećanja troškovne učinkovitosti na svim razinama te tako smanjio troškove. Prodajni i administrativni troškovi poslovanja smanjeni su za 15,4 posto i iznosili su 109,9 milijuna kuna. Smanjene su i ukupne obveze, na 352,2 milijuna kuna, a ukupni rashodi za 19,09 posto - na 1,35 milijardi kuna. Ukupna izloženost kompanije koja uključuje dane zajmove i potraživanja od kupaca lani je dosegnula 808,5 milijuna kuna, 12,3 posto manje u odnosu na 2008. Uprava je najavila kako će 2010. godina biti u znaku stalne prilagodbe poslovnim modelima i zahtjevima kupaca, orijentacije na izvrsnost i inovativnost uz odgovorno upravljanje. (E.D.)

ADRIATICA.NET

Usmjerenje na brend

t prihoda po svim osnovama rezultirali su banke, najviši rast kamatnih prihoda od plasmana stanovništva u 2009. godini ostvarila je Erste banka (+11 posto). Slab rast kamatnih prihoda nije uspio poništiti učinak visokog rasta kamatnih troškova od 13 posto zbog rasta pasivnih kamata, te su stoga neto kamatni prihodi smanjeni za četiri posto. Analizirajući kretanje kamatnih troškova prema izvorima, vidljivo je kako je borba za štediše rezultirala visokim rastom troškova na sredstva posuđena od stanovništva. Tako su na ukupne depozite stanovništva banke obračunale 26 posto viši iznos kamata u 2009. godini, što je isključivo posljedica porasta troškova kamata na oročene depozite stanovništva. Gleda-

jući neto kamatne prihode triju najvećih banaka, najuspješnija je bila Erste banka kod koje su oni povećani za 3,6 posto, dok su kod PBZ-a i Zagrebačke banke u padu. Kontrola operativnih troškova bila je jedan od prioriteta banaka u protekloj godini budući da su oni zabilježili tek neznatan rast od nominalnih 0,3 posto na godišnjoj razini, odnosno ostvarili su realan pad. Potonje je rezultat rezanja troškova zaposlenika za tri posto što je, vjerojatno, ostvareno smanjenjem broja zaposlenih, s obzirom na to da je u tri najveće banke broj zaposlenih potkraj 2009. bio niži za oko tri posto u odnosu na kraj 2008. godine. (V.A./ PBZ)

Očekuje se i drugi krug dokapitalizacije čime će se omogućiti financiranje razvojnih projekata primjerice turoperatorskog poslovanja

avršen je prvi krug dokapitalizacije turističke grupacije adriatica.net u ukupnom iznosu od 29 milijuna eura, od čega je 24 milijuna eura svježeg kapitala, dok se pet milijuna eura odnosi na pretvaranje pretraživanja i unosa nekretnina Croatia osiguranja. U novoj vlasničkoj strukturi sudjeluje osam tvrtki iz privatnog sektora te jedna iz državnog vlasništva. Koncern Agrokor najveći je dioničar sa 20,27 posto koji je uložio šest milijuna eura svježeg kapitala. Potom slijede AWT, Croatia osiguranje i Slobodna Dalmacija sa po 16,9 posto, HUP Zagreb sa 10,13 posto te tvrtke Jolly i Saponia svaka sa po 8,45 posto udjela u vlasništvu. Dosadašnji suvlasnici adriatice. neta - tvrtke EPH i Empo-

zacije pri čemu se očekuje ulazak još nekih tvrtki u vlasničku strukturu turističkog konzorcija.

rion zadržale su po jedan posto vlasničkog udjela. “Jedan od ciljeva koncerna je razvoj turoperatorstva, što adriaticu.net neće pretvoriti u nacionalnog turoperatora nego u vodeću tvrtku prodaje hrvatskih turističkih proizvoda te Hrvatske kao turističkog odredišta. Buduće poslovanje i dalje će se usmjeriti na brend adriatica.net te na četiri organizacijske jedinice - turističku agenciju Kompas iz Ljubljane, Atlas iz

Dubrovnika, Jolly Travel iz Beograda te Kompas International za me-

U vlasničkoj strukturi sudjeluje osam privatnih tvrtki i jedna državna đunarodnu mrežu”, rekao je predsjednik Uprave adriatice.neta Boris Teški, ističući kako se očekuje i drugi krug dokapitali-

Svatko ima svoj interes Time će se omogućiti financiranje razvojnih projekata adriatice.neta kao što je primjerice razvitak turoperatorskog poslovanja, naglasio je Teški. Iako turizam nije njihov core business, od sada će i taj sektor imati visoko mjesto u njihovom poslovanju. Još uvijek nisu gotova izvješća o poslovanju adriatice.neta u prošloj godini, no Teški je kazao kako se procjenjuje da je ta tvrtka lani ostvarila 260 milijuna eura prihoda. Ove se godine očekuje rast prihoda od 10 posto ili oko 275 milijuna eura u odnosu na 2009. godinu. (S.P.)

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3616, 1. ožujka 2010.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Nezapamćeno niske kamate Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

onuda novca na novčanom tržištu i dalje višestruko nadmašuje potražnju, a dio prijavljene potražnje ostaje nepodmiren zbog niske kamatne stope koju potencijalni kreditori nisu spremni svaki put prihvatiti. Stoga se značajni viškovi likvidnosti depozitnih institucija na kraju dana usmjeravaju u prekonoćni depozit u središnju banku uz kamatnu stopu od 0,5 posto. Prosječna kamatna stopa na Tržištu novca bilježi nezapamćeno niske razine, pa tako prosječna stopa za mjesec veljaču iznosi 0,9 posto.

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

500 400

1 300 200 0,5 100 0

25.2.2010.

26.2.2010.

27.2.2010.

Ministarstvo financija ovaj tjedan nije održalo aukciju trezorskih zapisa zbog čega, nakon tri tjedna uzastopnog održavanja aukcija, u zadnjem tjednu veljače nije bilo mogućnosti dio likvidnosti usmjeriti u ovaj instrument.

28.2.2010.

29.2.2010.

ponedjeljak

U Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak održana je prva aukcija za kreditne kvote poslovnim bankama kroz klupski kredit za program kreditiranja obrtnih sredstava. Na prvu su aukciju pristigle ponude 16 banaka u ukupnom

utorak

iznosu 357,15 milijuna kuna, a kriterij za prihvaćanje ponuda bila je kamatna stopa koju banke nude za svoj 60-postotni udio u kreditu i kod svih prihvaćenih ponuda kamata je bila niža od šest posto. U okviru ove ponu-

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

valuta

ričkom dolaru, za 1,07 posto, potom prema euru za 0,25 posto, dok je vrijednost švicarskog franka vrlo blago smanjena, za 0,02 posto. Britanska

blago ojačala u odnosu prema svim trima najvažnijim stranim valutama: najviše prema ame-

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

4,76132

CAD

kanadski dolar

5,055302

JPY

japanski jen (100)

5,985458

CHF

švicarski franak

4,968249

GBP

britanska funta

8,151739

USD

američki dolar

5,342054

EUR

euro

7,270536

Izvor: HNB

EUR

primjena od 27. veljače 2010. 22.2.

7.32

23.2.

24.2.

25.2.

USD

je funta nastavila otklizavati u odnosu prema svim važnijim valutama, pa se tako za jednu funtu sada dobiva tek oko 1,12 eura. 5.40

CHF

stvo u četvrtom tromjesečju prošle godine raslo po visokoj stopi od 5,9 posto, koju relativizira podatak da je rast najvećim dijelom rezultat gomila10800

FTSE 100

MIREX - tjedni

150

148

7.30

5.36

4.98

148

146

7.29

5.34

4.97

146

144

7.28

5.32

4.96

7.27

5.30

4.95

26.2.

22.2.

23.2.

24.2.

25.2.

26.2.

nja zaliha nakon velike rasprodaje početkom prošle godine. Potrošači su, međutim, i dalje vrlo oprezni, nezaposlenost se popela blizu 10 posto, a 2500

NASDAQ 2400

5480

10400

2300

5320

10200

2200

5160

10000

2100

5000

9800 25.2.

26.2.

5000

2000 22.2.

23.2.

24.2.

25.2.

26.2.

CAC40

22.2.

DAX

4000

5800

10500

3500

5600

10200

3000

5400

9900

2500

5200 24.2.

25.2.

26.2.

25.2.

26.2.

24.2.

25.2.

26.2.

NIKKEI 225

6000

23.2.

24.2.

10800

4500

22.2.

23.2.

11100

6200

9600 22.2.

23.2.

24.2.

25.2.

26.2.

Što je dobio početkom prošlog tjedna, Mirex je do kraja izgubio, pa i malo više. Ukupni je tjedni rezultat pad prinosa obveznih mirovinskih fondova, ali minimalno, tek za dvadesetinu postotka, na 146,9555. MIREX - mjesečni

Dow Jones

24.2.

Gore-dolje, pa u minus

4.99

10600

23.2.

de kamatna stopa za krajnje korisnike kreće se od 4,93 posto do 5,11 posto, a odobrene kvote kredita od 3,57 milijuna kuna do 71,25 milijuna kuna. Vlada i HBOR smatraju da dodjela prvih kredita može krenuti za dvadese-

5.38

5640

22.2.

petak

7.31

22.2.

23.2.

24.2.

25.2.

26.2.

Ratna odšteta slamka spasa za Grčku

5800

četvrtak

5.00

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Oscilacije na svjetskim burzama prošloga tjedna posljedica su proturječnih informacija. Na pozitivnoj strani našla se objava da je američko gospodar-

srijeda

tak dana, ako poduzetnici imaju gotove projekte. U idućem razdoblju ne očekujemo promjenu pokazatelja. Visoka likvidnost sustava zasigurno će potrajati, kao i visoka ponuda novca uz nisku kamatnu stopu. Eventualnu promjenu odnosa ponude i potražnje novca možemo očekivati tek za dva tjedna kada započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve.

MIROVINSKI FONDOVI

Kuna jača, euro stabilan Dobar za kunu, loš za funtu – sažetak je prošloga tjedna na tečajnicama. Hrvatska je valuta

22.2.’10. - 26.2.’09.

15.2.’10. - 19.2.’09.

1,5

22.2.

23.2.

cijene nekretnina opet padaju, što baca sjenu na naoko ružičastu perspektivu američkoga gospodarstva. Europsko se tržište vrijednosnica i dalje vrti u krug oko vruće kaše nabujalog deficita grčke države, koji je od prosinca srušio vrijednost eura prema dolaru za 10 posto, a prosječnu cijenu grčkih dionica za 20 posto. Koliko je Grčka u očajnoj financijskoj situaciji pokazuje i to što su se odjednom dosjetili da im Njemačka nije isplatila cijelu odštetu za okupaciju tijekom Drugog svjetskog rata. Njemačka to, naravno, opovrgava.

144

142 26.1.

4.2.

15.2.

25.2.

22.2.

23.2.

24.2.

25.2.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN25.2.2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobr. mirov. fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

147.3210 150.6768 139.9471 148.7077 146.9555

154.3578 176.7063 115.5000 126.6367 122.5157 146.6722 163.9207 160.2908 171.4769 124.2576 101.0180 107.6879 142.9507 104.1977 111.9670 149.1417 133.2481 101.8375 117.4120 107.5544 110.6637

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3616, 1. ožujka 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 136,460 milijuna kuna

Dobitnik tjedna Belišće, gubitnik IGH sto. Indeks Crobex pao je za 2,09 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 2.138,12 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.137,52 boda, što je pad od 1,92 posto. Samo dvije dionice među

Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi protekloga tjedna iznosio je 80,555 milijuna kuna, što je pad od 35,35 poTop 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Institut građevinarstva Hrvatske d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Ina d.d. Tehnika d.d. Belišće d.d. Atlantska plovidba d.d. Dalekovod d.d. Končar elektroindustrija d.d. ingra d.d.

-0,81% -8,27% 0,77% -1,30% -4,00% 13,90% -1,40% -2,87% -3,31% -3,94%

zadnja cijena 305,99 2.930,00 1.441,00 1.817,00 1.776,00 523,94 994,88 338,00 468,00 38,50

promet 19.538.047,28 13.424.764,91 3.870.499,88 3.617.010,43 3.360.362,16 3.177.511,99 2.961.996,83 2.788.812,92 2.361.089,43 2.234.488,30

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 80.555.026,40 kn

10 najtrgovanijih imale su porast vrijednosti. Najviše se i proteklog tjedna trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija, ostvareno je 19,538 milijuna kuna prometa, a cijena joj je pala za 0,81 po10 dionica s najvećim rastom cijene Vupik d.d. SN Holding d.d. Hoteli Omišalj d.d. Jadran d.d. Puljanka d.d. Imunološki zavod d.d. Arenaturist d.d. Chromos agro d.d. Slavonski zatvoreni investic. fond d.d. Hoteli Makarska d.d.

sto te je trgovanje završila na 305,99 kuna. Dobitnik tjedna je dionica Belišća koja je porasla za 13,90 posto te je tjedan završila na 523,94 kune, uz

tjedna promjena 158,97% 42,18% 32,45% 25,05% 21,07% 20,41% 19,58% 16,67% 14,93% 14,12%

zadnja cijena 202,00 100,95 8,00 50,02 84,75 230,00 59,90 350,01 34,48 105,00

promet 172.189,35 1.333.369,43 120,00 1.000,40 9.068,25 2.300,00 37.374,50 101.035,11 71.527,63 11.370,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

je uvećana za 1,68 posto, a slijedi ga KD Victoria s porastom od 0,53 posto. Najveći pad zabilježio je fond KD Nova Europa kojem je vrijednost smanjena za 2,91 posto, a slijedi ga NFD Nova Europa s padom od 2,62 posto. Kod mješovi-

tih fondova pozitivne rezultate imali su samo fondovi Raiffeisen balanced (+0,1 posto) i Aureus Balanced (+0,01 posto), dok je najveći pad zabilježio fond ST Aggressive kojem je vrijednost smanjena za 1,39 posto, a iza nje-

ga je HI-balanced s padom od 0,91 posto. Svi obveznički fondovi ostvarili su porast: najuspješniji je Erste Bond koji je porastao za 0,29 posto, dok je kod novčanih najveći porast od 0,12 posto imao fond Erste Euro-Money. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 18. do 25. veljače 2010. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity Select Europe HI-growth ZB trend Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity FIMA West ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija FIMA Maximum NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa OTP Europa Plus Ilirika BRIC

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn kn kn

119,5000 138,7200 102,7100 9,7786 130,9644 152,5500 188,3962 66,9345 105,8776 114,0574 8,1707 144,9305 81,3275 51,3931 60,1800 5,9435 71,9327 104,6214

-0,50 -0,41 -0,67 -0,91 -0,32 0,10 -0,02 -1,39 -0,11 -0,88 -0,32 -0,80 0,01 -0,55 -0,13 -0,75 -0,25 -0,46

€ € € € € € € kn € €

153,4900 13,0261 134,7539 10,8760 164,4200 122,8100 123,2200 151,1600 120,3353 123,7143

0,27 0,22 0,18 0,22 0,28 0,07 0,29 0,05 0,24 0,21

kn kn € € kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

129,6600 159,9101 137,1541 122,2600 137,3681 140,7500 135,4487 134,6200 135,6910 131,8180 122,4800 128,6440 119,9939 114,0067 11,0208 105,4612 10,3899 101,0848 102,3000

0,06 0,04 0,05 0,08 0,08 0,06 0,03 0,05 0,03 0,06 0,11 0,08 0,05 0,05 0,09 0,04 0,07 -0,11 0,12

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS kn kn € € € € € kn € € kn kn € kn € kn kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn € € kn kn kn € kn kn kn kn kn € €

15,7402 51,2388 10,6052 8,2698 123,6300 94,6000 97,9300 87,2261 167,7936 67,0800 85,5600 91,5604 94,3500 94,8108 13,2983 96,1300 63,0695 40,9198 22,9709 26,7996 70,7400 53,1345 60,5900 5922,0700 82,2885 68,9599 33,8300 50,5916 6,0941 55,5700 79,9491 56,4871 399,8812 328,9774 88,1267 86,9900 273,3872 73,6800 118,3226 116,8352 102,4539 96,2161

0,53 -0,01 -0,25 -1,61 -0,03 -1,46 -1,74 -0,60 -0,38 -0,87 -0,40 -0,09 -0,67 -0,25 0,17 -0,16 -2,00 -2,18 -0,28 -0,28 -0,20 -1,24 -1,69 -0,54 -1,75 -0,02 -0,82 -0,98 -2,91 -1,19 1,68 -1,03 -0,08 -0,84 -1,12 0,31 -0,99 -0,19 0,37 -2,62 -1,13 -0,84

kn € kn € € kn

11,6582 67,6729 41,7924 10,5605 10,5507 100,3857

-1,35 -1,31 -1,32 -0,61 -0,54 -0,86

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS KD Prvi izbor HPB Titan OTP indeksni AC G Balanced EM AC G Dynamic EM VB CROBEX10

zadnja vrijednost 2.138,12 1.137,52 97,98

promet od 3,177 milijuna kuna. Najveći gubitnik je dionica Instituta IGH koja je pala za 8,27 posto te je

tjedna promjena -2,09% -1,92% -0,06%

trgovanje završila na 2930 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 13,424 milijuna kuna.

10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena

RIZ-odašiljači d.d. Borik d.d. Vjesnik d.d. Koestlin d.d. Nava banka d.d. TEP d.d. Lantea Grupa d.d. HG Spot d.d. Croatia osiguranje d.d. Excelsa nekretnine d.d.

-60,00% -33,31% -30,00% -24,31% -20,00% -19,17% -16,57% -12,77% -11,67% -11,45%

zadnja cijena 100,00 70,00 28,00 300,50 80,00 25,09 10,02 41,00 5.300,00 20,50

promet 21.500,00 1.190,00 2.800,00 15.025,00 57.260,00 476,71 521,04 261.240,69 18.800,00 106.139,50

*vijesti

Negativan tjedan, uz rijetke iznimke Proteklog su tjedna prevladavali negativni rezultati te je od ukupno 95 fondova njih 60 zabilježilo pad vrijednosti udjela. Među pet dioničkih fondova s porastom vrijednosti najuspješniji je bio fond Platinum Blue Chip čija vrijednost

index Crobex Crobex10 Crobis

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced HPB Dynamic InterInvest Balanced C-Premium Agram Trust Allianz Portfolio

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond Select Eurobond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Select Novčani Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Croatia zdravstveno: premija veća 9,6 posto Croatia zdravstveno osiguranje u 2009. godini ostvarilo je bruto dobit u iznosu od 5,7 milijuna kuna što je za 39 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Bruto zaračunata premija porasla je za 9,5 posto, na 97 milijuna kuna. Rast dobiti i premija u Croatia zdravstvenom osiguranju tumače kao rezultat unaprjeđenja programa dodatnog zdravstvenog osiguranja i uvođenja novih kanala prodaje putem interneta. Nova TV prepolovila gubitak Hrvatska nacionalna privatna televizija Nova TV ostvarila je u 2009. godini prihod od 49,14 milijuna dolara, što je godišnji pad od oko 10 posto. Operativni gubitak smanjen je sa 11,61 na 5,25 milijuna dolara. Vlasnik Nove TV, korporacija Central European Media Enterprises (CME), zabilježila je pad prihoda od 30 posto. Osim u Hrvatskoj, CME bilježi gubitke u Bugarskoj i Ukrajini, dok su u Češkoj ostvarili dobit od gotovo 100 milijuna dolara. RBA: akcijski krediti u kunama Raiffeisen banka će do 30. lipnja odobravati nove akcijske stambene kredite u kunama, uz niže kamate i povoljnije uvjete. Uz to, od 1. ožujka RBA odobra-

va i nenamjenske kredite u kunama po povoljnijim uvjetima. Kamatna stopa na RBA Flexi stambene kredite u kunama iznosi 6,75 posto (efektivna 7,07 posto), dok su kamate za nenamjenske kredite u kunama od 9,95 posto do 10,95 posto. RBA također produljuje do 30. lipnja akciju Prostor za preokret, gdje je nova kamatna stopa za kupnju stanova 5,95 posto (efektivna 6,22 posto). Atlantic povećao dobit za 24 posto

Atlantic Grupa je 2009. godinu zaključila s neto dobiti u iznosu od 97,3 milijuna kuna, što je 24 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni prihod bio je 2,2 milijarde kuna, što je 10,1 posto više, dok je dobit iz poslovanja porasla 18,9 posto i iznosi 153,8 milijuna kuna. U ukupnoj prodaji kompanije hrvatsko tržište sudjeluje sa 60 posto, a međunarodna tržišta sa 40 posto. Njemačka je ostala najveće inozemno tržište, a najveći je rast prodaje, uz slovensko tržište koje je raslo 138 posto, ostvaren u Srbiji sa 32 posto.

Hrvatska gospodarska komora i Europska poduzetnička mreža objavljuju poziv na sudjelovanje i prijavu radova za

EBFRES2010 EUROPSKI POSLOVNI FORUM O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE EUROPEAN BUSINESS FORUM ON RENEWABLE ENERGY SOURCES (EBFRES) Hotel “DONAT-FALKENSTEINER”, Zadar - Hrvatska 19. - 20. ožujak 2010.

Organizator:

EBFRES

Detaljne informacije o konferenciji:

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA CROATIAN CHAMBER OF ECONOMY

EUROPSKA PODUZETNIČKA MREŽA ENTERPRISE EUROPE NETWORK

www.hgk.hr/ebfres

www.een.hr

web e-mail tel.

www.hgk.hr/ebfres kstih@hgk.hr 01/4606-758, 01/4606-701 www.constructafair.com

enterprise europe

info

Broj 10, 1. ožujka 2010.

VEČER IDEATORA 2010.

Natječaj za nagradu Ideator i Ideator rješenje Društvo inovatora Sigma otvorilo je prvi nacionalni javni natječaj za dodjelu Godišnje nagrade Ideator i nagrade Ideator rješenje - jedinstvenih nacionalnih nagrada u sustavu objedinjenog razvoja i aktivnog podupiranja kreativnosti, znanosti, inventivnosti i poslovanja. Godišnje nagrade Ideator dodjeljuju se istaknutim fizičkim i pravnim osobama u kategorijama obrazovanja, energetike, energetske efikasnosti, zaštite okoliša, turizma, poljoprivrede, prehrambene industrije, društvene odgovornosti i održivog razvoja. Godišnje nagrade Ideator rješenje dodjeljuju se istaknutim fizičkim i pravnim osobama u kategorijama mjera i postupaka za ublažavanje gospodarske krize, suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, proizvodno jačanje gospodarstva Republike Hrvatske, učinkovito korištenje pretpristupnih fondova Europske unije, te mjera i postupaka za smanjenje troškova lokalne uprave. Nagrade se dodjeljuju na temelju jednoglasne odluke najmanje 20 istaknutih predstavnika državnih i gradskih institucija, tvrtki, saveza, udruga i predstavnika akademske zajednice. Natječajna dokumentacija može se preuzeti na službenim web stranicama www.drustvo-sigma.org.

Kreativnost Kreativnost, znanost, inventivnost iposlovanje poslovanje

Društvo inovatora Sigma dodijelilo je 30 povelja pojedincima i pravnim osobama koje su svojim radom protekle godine znatno pridonijele razvoju projekata i programa za mlade Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr U organizaciji Društva inovatora Sigma i uz potporu Gradske skupštine Grada Zagreba i Udruge inovatora Hrvatske održana je Večer ideatora 2010. Tom prigodom predstavljen je projekt Ideatori i otvoren javni natječaj za dodjelu Godišnje nagrade Ideator i nagrade Ideator rješenje. U okviru programa društvene odgovornosti Društva inovatora Sigma dodijeljeno je i 30 povelja pojedincima i pravnim osobama za istaknuto kreativno, znanstveno, inovativno i poslovno stvaralaštvo. Nagrade su dobile državne i gradske institucije te neprofitne i profitne pravne osobe koje su u prošloj godini svojim radom i djelovanjem znatno pridonijele razvoju projekata i programa za mlade. Povelju su dobili i Vlada Republike Hrvatske, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, CocaCola HBC Hrvatska, kao i Europska poduzetnička mreža. Više od 120 nagrada Temeljne djelatnosti Društva inovatora Sigma su razvoj i promica-

nje inventivnog rada, inovacijskog sustava, znanstvenih i studijskih istraživanja i projekata, projektno-poslovnih planova, intelektualnog vlasništva te razvoj i promicanje menadžerskog i poduzetničkog stvaralaštva mladih, kao i svih hrvatskih građana. Na temelju programa Europske unije i Vlade Republike Hrvatske, Društvo je pokrenuto i radi podupiranja nacionalnog inovacijskog sustava uz tri strateška dugoročna cilja prilagođena inovacijskom i znanstvenom stvaralaštvu mladih - a to su suradnja između znanosti i industrije, oživljavanje industrijskog istraživanja i razvoja, te poticanje komercijalizacije istraživačkih rezultata. Društvo je od svojeg osnutka 2008. godine dobilo više od 120 nagrada. Među najvrjednijima su

nagrada Ministarstva obrazovanja, istraživanja i mladih pri vladi Rumunjske Republike, dvije nagrade Eureka na Innova Energyju, zlatno i brončano odličje na Nürnberškom sajmu inovacija Iena 2008. i Iena 2009., zlatno, srebrno i brončano odličje na Britanskom sajmu inovacija BIS 2007. i BIS 2008., DAAAM International 2008. Svjetske znanstvene konferencije, nagrada Arca 2008., zlatna i srebrna plaketa Arca 2009., nagrada Agro arca 2009., prva nagrada u kategoriji Kreativni i inovativni edukacijski program u sklopu Dana kreativnosti i inovativnosti 2009. što ju je dodijelila udruga MRAK - Mreža za razvoj i kreativnost, te nagrada Ifia cup 2009. (International Federation of Inventors’ Associations)...

enterprise europe PROGRAM MARCO POLO

HRVATSKOŠVEDSKI SUSRETI

Jeftin MNOGO PROSTORA

za napredak Tijekom posjeta švedske ministrice trgovine održan je seminar o poslovanju na europskom i globalnom tržištu. To je bila prilika i za intenziviranje razgovora između hrvatskih i švedskih poslovnih partnera Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr Od svih skandinavskih zemalja Hrvatska ima najrazvijenije gospodarske odnose sa Švedskom, što je vidljivo iz pokazatelja robne razmjene, broja švedskih turista te iznosa švedskih investicija u Hrvatsku. Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Švedske u zadnjih desetak godina u stalnom je porastu, pri čemu uvoz švedskih proizvoda iz godine u godinu bilježi lagani uzlaz, dok vrijednosti hrvatskog izvoza (posebice u zadnje četiri godine) osciliraju, ponajprije zbog povremenog izvoza brodova. Taj rast prekinut je u 2009. godini utjecajem globalne ekonomske krize. Preliminarni podaci o robnoj razmjeni između Hrvatske i Švedske za 2009. godinu pokazuju da je hrvatski izvoz iznosio 45,5 milijuna američkih dolara, što predstavlja pad od 35 posto u odnosu na godinu dana ranije. Iz Švedske smo u 2009. uvezli robe u vrijednosti 195,6 milijuna američkih dolara, što je smanjenje od čak 40 posto u odnosu na 2008. godinu, no Hrvatska još uvijek bilježi deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni u iznosu od 150 milijuna, dok pokrivenost uvoza izvozom iznosi samo 24 posto. Hrvatski izvoznici Hrvatske tvrtke u Švedsku najviše izvoze električne transformatore, statičke pretvarače, kotlove za proizvodnju pare, pokućstvo, portland cement, aluminatni cement, cement troske te odjeću za muškarce. Iz Švedske se najviše uvoze električni aparati za žičnu telefoniju i telegrafiju, osobni automobili, lijekovi, zamrznuta riba i naftna ulja. Prostora za produbljenje gospodarske suradnje Hrvatske i Švedske ima mnogo, a najveće su mogućnosti u sektorima energeti-

ke, brodogradnje, vojne industrije, zaštite okoliša, turizma (zdravstveni turizam), prehrambene industrije (ekološki proizvodi) i drvoprerađivačke industrije. Vezano uz područje brodogradnje, postoji mogućnost daljnje izrade brodova u hrvatskim brodogradilištima za švedske naručitelje, mogućnost ugradnje najmodernije švedske tehnologije pri izgradnji

Ewa Björling , švedska ministrica trgovine

brodova, kao i sudjelovanje švedskih tvrtki u privatizaciji hrvatskih brodogradilišta. Kad je riječ o drvoprerađivačkoj industriji, Hrvatska gospodarska komora pokušava pomoći proizvođačima hrvatske drvne industrije u plasmanu njihovih proizvoda u prodajni centar Ikea čije je otvaranje u Zagrebu u planu za 2011. godinu. Raditi globalno U sklopu posjeta švedske ministrice trgovine Ewe Björling Hrvatskoj u HGK-u je prošlog tjedna održan seminar Poslovanje na europskom i globalnom tržištu na kojem je sudjelovalo pedesetak predstavnika hrvatskih tvrtki, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstava vanjskih poslova i europskih integracija, gospodarskih

institucija te predstavnici veleposlanstava više zemalja u Hrvatskoj. Švedska ministrica trgovine naglasila je kako je jedinstveno tržište, odnosno tržište bez zapreka slobodnom kretanju robe, ljudi, usluga i kapitala, srž današnje Europske unije i jedno od njenih najvećih postignuća. “Jedinstveno tržište pomoglo je u povećanju konkurentnosti, smanjivanju cijena, većem izboru za potrošače i privlačenju investitora. Hrvatska treba raspravljati i o toj temi kao buduća članica EU-a”, istaknula je Ewa Björling. Na seminaru su održani i odvojeni okrugli stolovi na kojima se raspravljalo o unutarnjem tržištu EU-a te trgovinskoj politici u sklopu poslovanja na svjetskom tržištu. O pitanjima poslovanja hrvatskih tvrtki na jedinstvenom tržištu EU-a nakon pridruživanja Hrvatske, odnosno nakon potpunog ukidanja zapreka slobodnom kretanju robe, ljudi, usluga i kapitala, govorili su Magnus Rydén, ravnatelj Uprave za proširenje EU-a i Jugoistočnu Europu, te Ewa Wendberg, su-

Najveće mogućnosti suradnje su u energetici, brodogradnji, prehrambenoj i drvoprerađivačkoj industriji... radnica u Upravi za unutarnje tržište. Na okruglom stolu o trgovinskoj politici i poslovanju na globalnom svjetskom tržištu govorio je Teppo Tauriainen, ravnatelj Uprave za međunarodnu trgovinsku politiku. Okrugli su stolovi bili prilika predstavnicima hrvatskih poduzeća i institucija da sudjeluju u otvorenoj raspravi o poslovanju hrvatskih tvrtki na jedinstvenom tržištu EU-a nakon pridruživanja te globalnom svjetskom tržištu.

Cilj programa jest ekološki unaprijediti 700.000 kamiona godišnje između Par Kristina Cappucci kcappucci@hgk.hr Učinkovit promet temelj je europskoga gospodarstva. Brzu i jeftinu isporuku od tvornice do potrošača u cijeloj Europi uzimamo zdravo za gotovo. Cestovni je promet često prvi izbor, no više prometovanja cestama znači češće gužve, više zagađenja i povećane troškove. Marco Polo, program Europske unije, izravno rješava takve poteškoće. Pomaže smanjiti prometna zagušenja na pretrpanim cestama Europe i promiče ekološke načine prijevoza. Strategija tog programa je jednostavna – prenijeti što je moguće više teretnoga prometa s cesta na druge vrste putova. Dok su ceste preopterećene, kapaciteti željeznica, morskih i drugih plovnih putova često su nedovoljno iskorišteni, a uz to i manje zagađuju. Subvencija Marco Polo može biti odlučujući čimbenik između pokretanja projekta izmjene modaliteta transporta ili odustajanja od njega. Cilj programa Marco Polo je ekološki unaprijediti

Kada je riječ o cestovnom prometu, najčišće je ono putovanje koje se nije ni dogodilo europski teretni promet tako da se ceste godišnje rastereti za 20 milijardi tonskih kilometara tereta, što je jednako prometovanju više od 700.000 kamiona godišnje između Pariza i Berlina. Time će se ostvariti značajne ekološke, društvene i gospodarske koristi. Iako su željeznica, međuobalno prometno povezivanje i unutarnji plovni putovi ekološki prihvatljivija alternativa, a i komercijalno su konkurentni kamionima, u mnogim je projektima prepoznato da je ipak potrebno ponuditi dobre argumente za prelazak na ekološku opciju. Teško je promijeniti mentalitet među prijevoznicima koji smatraju da je najbolje nastaviti po starome. Neki špediteri, naviknuti na cestovni promet, boje se da bi promjena predstavljala nepotreban rizik. Dinamički marketing, kvalitetna usluga i pomna briga o kupcima pokazali su se u projektima Marco Polo kao ključni alati.

1. ožujka 2010.

www.een.hr

2 3

ije, brže i čistije europski teretni promet tako da se ceste godišnje rasterete za 20 milijardi tonskih kilometara tereta, što je jednako prometovanju više od iza i Berlina kretanjem svojih projekata preuzimaju industrijski rizik. Iako program Marco Polo omogućuje financiranje samo u početnom razdoblju, kažu da pomaže na dva načina. Prvo, za svoj projekt dobivaju oznaku odobrenja EU-a i poboljšavaju svoju ekološku vjerodostojnost, a kao drugo – bez subvencije Marco Polo mnogi od opisanih projekata ne bi ni započeli, ili bi ih se moralo u određenom omjeru smanjiti. Marco Polo je program namijenjen ispunjavanju potreba korisnika. Ako u vašem poduzeću postoji projekt u kojem se prijevoz tereta prebacuje s cesta na željeznicu, rute za međuobalno prometno povezivanje ili unutarnje plovne putove, možda možete dobiti subvenciju Marco Polo. U nekim slučajevima dobit ćete puni iznos subvencije samo ako ispunite cilj koji ste si zadali vezano za količinu tereta koji će se, umjesto cestovnim, prevoziti ekološki povoljnijim prijevozom. Ne morate po svaku cijenu izbjegavati cestovni prijevoz. Prihvatljivi su i projekti intermodalnog prijevoza u kojima se kombiniraju cestovni, željeznički i prijevoz plovnim putovima. Važan je koncept prijevoza kao usluge “od vrata do vrata”. Feeder prijevoz i završni prijevoz mogu se obaviti na cestama, no putovanje cestama trebalo bi biti što kraće.

Sudionici u programu navode da su inovativnost i mašta pridonijele uspješnosti njihovih projekata. Neki su koristili inovativne tehnologije kako bi ostvarili konkurentnu prednost ili podigli kvalitetu usluge. Među njima su zajednički informatički sustav upravljanja, GPS sustav za praćenje i pronalaženje tereta i novodizajnirani kontejneri za olakšani intermodalni prijevoz. Neki od njih iskorištavaju velike europske infrastrukturne projekte, poput tunela i mosta Oeresund između Danske i Švedske, kako bi ponudili uslugu međunarodnog prijevoza i dostave “od vrata do vrata”. Neki su sebi u korist preokrenuli nedjeljnu zabranu prometovanja kamionima u nekoliko zemalja EU-a i vikendom ponudili špediterske usluge putem željeznice ili mora. Kao što spremno priznaju neki sudionici, po-

Financiranje i hrvatskih prijevoznika Subvencijama se financijski podržava projekt izmjene modaliteta transporta u ključnoj početnoj fazi, prije nego što dosegne razinu isplativosti. Subvencije pokrivaju razdoblje od dvije do pet godina. Projekti bi po završetku financiranja iz programa Marco Polo na tržištu trebali biti samostalno održivi. Do sada je subvencije iskoristilo više od 400 poduzeća. Početkom svake godine objavljuje se poziv na podnošenje prijedloga potencijalnih podnositelja na internetskoj stranici programa (http:// ec.europa.eu/marcopolo). Na poticaj svojih korisnika Marco Polo je pojednostavnio postupak i snizio prag za

dobivanje subvencije. Povećan je iznos financiranja u važnim segmentima; dok je dosad sufinanciranje iznosilo jedan euro za 500 prebačenih tonskih kilometara s ceste na druge oblike prometnica, ove godine sufinanciranje je udvostručeno. EU sufinancira maksimalno 35 posto prihvatljivih troškova, što znači 35 posto nižu cijenu troškova prijevoza i automatski veću konkurentnost tvrtke na tržištu. Do 2013. godine u subvencijama je raspoloživo 60 milijuna eura. Novost je i da od ove godine hrvatski prijevoznici mogu samostalno sudjelovati u natječaju odnosno prijaviti svoje projektne prijedloge.

Osim projekata izmjene modaliteta transporta, Marco Polo financira projekte koji nude dodatne usluge uključujući sustave upravljanja, integriranu kontrolu tereta ili zajedničke IT platforme koje olakšavaju povezivanje partnera i modaliteta. Projekti edukacije o intermodalnom transportu i logistici također su prihvatljivi. Kada je riječ o cestovnom prometu, najčišće je ono putovanje koje se nije ni dogodilo. Zbog toga Marco Polo promiče izbjegavanje cestovnog preopterećenja subvencioniranjem cestovnih prijevoznika i proizvođača koji osmisle nove prakse (poput izbjegavanja prijevoza bez tereta ili učinkovitijeg pakiranja) kojima se smanjuje potreba za cestovnim prometom. Informativni dan za hrvatske tvrtke na temu programa Zajednice Marco Polo održat će se 1. ožujka u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu.

enterprise europe KLASTERI U EUROPI

ŠARENILO s jednakim

Samo u pet europskih zemalja ne postoje nacionalni programi klastera. U tridesetak europskih zemalja ukupno postoji 69 takvih nacionalnih

Lada Stipić - Niseteo niseteo.lada@skynet.be U samo pet od 31 europske zemlje ne postoje nacionalni programi razvoja klastera, a riječ je isključivo o saveznim državama gdje programi klasterizacije prate decentraliziranost države te su oni prepušteni regijama. U Europi, u tih tridesetak zemalja, radi se na 69 nacionalnih programa, s tim da se u osam država broj nacionalnih programa kreće od tri do osam. Finska je za rad na klasterima angažirala čak osam nacionalnih agencija, one uključuju i nacional-

nu akademiju i fond za inovacije, čime se objašnjava činjenica da je Finska već godinama na samom svjetskom vrhu po inovativnosti. Samo tri od sveukupno 75 agencija koje pokrivaju problematiku klastera širom Europe bave se samo i isključivo njima. Posao razvoja klastera pretpostavlja koordinaciju i mnogo ruku u igri. To su neki od zanimljivih podataka iz opsežne studije o klasterima u Europi, izrađene u Norveškoj u Oxford Research AS i uz financiranje Europske komisije, sve sa svrhom izrade karte klastera na Starome kontinentu. EK godinama vodi poseban monitoring klastera – koji pokriva članice

BICRO ulaže 900.000 kuna u sigurnost plovila Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO, Vladina agencija za provedbu programa potpore tehnologijskom razvoju, potpisao je novi ugovor u okviru programa poticanja istraživanja i razvoja – IRCRO, kojim se financijski pomaže malim i srednjim poduzećima koja žele investirati u istraživanje i razvoj kroz poslovnu suradnju sa znanstvenim ustanovama. Tvrtki Tehnoalarm, koja se bavi razvojem i proizvodnjom inovativnih sustava zaštite, odobreno je financiranje projekta u visini od 900.000 kuna što čini preko trećine ukupnih troškova njihova projekta istraživanja i razvoja.

Pomoć poduzeću u realizaciji projekta osigurat će Sveučilište u Rijeci, Odjel za informatiku. Cilj projekta je razvoj sustava koji ne samo da omogućava zaštitu i lociranje plovila u marini tj. efikasnije praćenje popunjenosti marine i kontrolu položaja plovila, nego se sustav naknadno može nadopuniti elementima koji detektiraju i na mjesto intervencije dojavljuju potencijalno opasna stanja na plovilu, primjerice požar, prodor vode, povišenu koncentraciju štetnih i eksplozivnih plinova te provalu.

europskog ekonomskog prostora, kandidatkinju Tursku, ali još ne i Hrvatsku. Bez obzira na kojoj se adresi nalazili, zvali ih grozdom (u Sloveniji i Luksemburgu), pole de competitivite ili pole de excellence (u Francuskoj) ili klasterima u većini ostalih zemalja, te ne ulazeći u šarenilo nacionalnih praksi i tradicija, klasteri potvrđuju trosmjernu korist: tvrtke okupljenje u klasteru efikasnije su i brže reagiraju na promjene, a tako okupljene lakše dostižu visoku razinu inovacija koja je motor zajedničkog napretka. Treći je element priče o popularnosti mogućnost bržeg starta novih tvrtki te niži gubici u sluča-

ju problema, pri čemu zaposlenici ukinute tvrtke lako nađu posao i angažman u sličnima. Zanimljivo je da se golema većina europskih klastera razvila bez bilo kakve pomoći specijalno osmišljene politike. Klasteri se ne stvaraju političkim dekretom, deklaracijom ili vizijom, njih spajaju regije, njihove potrebe i ambicije. Francuzi, istina, vole u šali kazati da su klasteri, pogotovo tamošnji masivni konglomerati specijalizirani za maritimnu industriju, savršeno legalan odgovor nedozvoljenim monopolima, “u širem smislu” - objasnit će jednom prilikom u Marseillesu pred-

TVRTKA PET MINUTA POKRENULA CENTAR ZA OSIGURANJE KVA

Kontrola KVAL Zagrebačka tvrtka Pet minuta, poznata po svojim društvenim mrežama poput Ptičice i Zrikke, pokrenula je u Osijeku Centar za osiguranje kvalitete softvera. Taj centar, jedan od rijetkih u Hrvatskoj specijaliziran za tu vrstu IT djelatnosti, bavi se osiguranjem kvalitete softvera za projekte iz vlastite kuće, za naručitelje kao što su Vipnet i Microsoft, ali nastupa i na svjetskom tržištu nudeći usluge osiguranja kvalitete softvera velikim softverskim kućama poput tvrtke Real Networks. U zadnjih devet mjeseci, koliko tvrtka djeluje u Osijeku, njeni djelatnici testiraju softverske proizvode koje svakodnevno koriste deseci tisuća ljudi od

Velike Britanije preko Njemačke do Italije i Grčke u čak petnaestak europskih zemalja. ”Najveći projekt na kojem radimo je Vodafone Music. On se sastoji od cijelog spektra glazbenih usluga, a za Vodafonove mobilne operatore razvija ga Real Networks, jedna od vodećih tvrtki u svijetu u području videa i glazbe na internetu”, kaže Davor Banović, voditelj Odjela osiguranja kvalitete. “Također osiguravamo i kvalitetu vlastitih proizvoda od kojih je najveći ShoutEm, platforma za kreiranje lakih društvenih mreža sa svim naprednim funkcijama kakve nude servisi poput Twittera ili Foursquarea”, dodaje on.

1. ožujka 2010.

www.een.hr

4 5

m ciljem

h programa. Finska se klasterima bavi u čak osam nacionalnih agencija

stavnik regionalnog klastera brodogradnje. U francuskoj praksi, osim podupiranja sličnih, vidljiv je baš taj element “zaštite svojih”, a francuska je praksa prije pravilo negoli iznimka. Uvriježen je obrazac da planove razvoja klastera crtaju vlade država, ali samo kao smjernice, okvir ili ideju – na kostur će meso dodavati regije i skupine tvrtki, pri čemu centralne vlade pomažu sada već konkretnim izdvojenim sredstvima i osnivanjem agencija za potporu i koordinaciju. U velikoj većini zemalja politika razvoja klastera na nacionalnoj i regionalnoj razini – kao deklaracija o planovima za budućnost – radi se tek zadnjih 10 godina, posebno u no-

vim članicama EU-a koje su tek otkrile privlačnost i korisnost koncepta upotrebljavajući ga kao sredstvo za opstanak na unutarnjem tržištu. U trećini zemalja klasteri se smatraju prioritetom, u ostalima, ugrubo podijeljeno na trećine, oni su ili manje značajni ili gotovo nevažni. Klasteri su bitni u sklopu nacionalnih politika inovacija i istraživanja, manje ih se spominje u nacionalnim politikama za razvoj malog i srednjeg poduzetništva ili regija. Polovina europskih programa razvoja klastera bavi se poduzetništvom i industrijom ili znanošću i tehnologijom, a jedan od četiri odnosi se na regije. U Europi bez granica ali s ograničenjima koje stvaraju nevidljive državne međe, gotovo polovina klastera ostvaruje neku vrstu prekogranične aktivnosti mada je zabilježeno da samo rijetki idu na striktno definirane programe prekograničnog poslovanja. Primjer ovog zadnjeg je klaster Biovalley u trokutu Švicarske, Njemačke i Francuske sa središtem u Baselu. Iako su mahom locirani i usmjereni na regije, klasteri su prisutniji u nacionalnim nego u regionalnim programima. Od 31 zemlje 10 ih ni nema regionalne programe za klastere iako je dominirajući ele-

ment u svim regionalnim programima baš regionalni razvoj biznisa nedjeljiv od koncepta klasterizacije. U devet od 31 zemlje, pogotovo među skandinavskim gdje je to pravilo, razvojem politike klastera bavi se ili jedna osoba ili organizacija. U Zapadnoj Europi klasterima su posvećena najmanje po dva ministarstva koordinirajući aktivnosti, u polovini zemalja najveći je teret na ministarstvima industrije, potom financija ili gospodarstva, a nisu rijetki ni slučajevi da su uključena ministarstva znanosti. U ekonomijama koje tek nastaju glavna su ministarstva gospodarstva ili financija, nasuprot zrelim, starim ekonomijama gdje je veća odgovornost na “tematskim” institucijama poput ministarstava znanosti koja i na ovaj način potiču inovativnost. U Finskoj, primjerice, tri ministarstva odgovaraju za klastere – trgovine i industrije, obrazovanja te unutarnjih poslova. U Italiji poslove vodi ogranak ministarstva ekonomskog razvoja, Instutut promocije industrije, a u Njemačkoj je zadatak prepušten odjelima triju saveznih ministarstava - za gospodarstvo, za obrazovanje i israživanje te za promet, izgradnju i urbanizam.

U financiranju jednog od pet klastera sudjeluju i sredstva iz proračuna EU-a kroz strukturne fondove. Ovo će biti izazov hrvatskim planerima skupa s članstvom zemlje u EU-u. Glavni izvor financiranja ipak su nacionalni proračuni, dok biznisi osiguravaju prosječno tek osam posto novca. Klasterski se programi mahom fokusiraju na nacionalno. Ne programiraju se na određeno vrijeme, jedan od četiri programa usmjeren je na regije, a nešto više od polovine tiče se poduzetništva i industrijske politike ili znanosti i tehnologije. Od 69 nacionalnih programa 31 se koncentrirao na razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Glavna odlika većine programa razvoja klastera je naglasak na istraživanju i razvoju. Pravilo je da pojedinačni klasteri ili čak skupine sličnih apliciraju za potporu iz proračuna. U Austriji, Španjolskoj i Danskoj značajnija je politika razvoja klastera na regionalnoj negoli nacionalnoj razini. Opaženo je da zemlje koje sustavno ističu značaj razvoja klastera na nacionalnoj razini pridaju jednako važnu ulogu regionalnoj.

ALITETE SOFTVERA

ITETE računalnih programa Mnogo prostora za rast ShoutEm je najnoviji proizvod iz radionice Pet minuta, a o njegovoj globalnoj popularnosti govori i činjenica da u svijetu postoji više od 10.000 mreža baziranih na ShoutEmu, a nedavno je ugledni svjetski časopis PCWorld taj projekt proglasio jednim od pet novih Web 2.0 projekata na koje treba obratiti pozornost u 2010. godini. Odjel osiguranja kvalitete u Pet minuta zadužen je za otkrivanje grešaka na tim globalnim servisima mnogo prije nego što one postanu teret korisnika budući da su greške koje korisnici sami pronađu i dalje najskuplje. Međutim, njihova je najodgovornija zadaća procijeniti koje je odlike nekog softvera moguće unaprijediti kako

bi ga korisnici što kvalitetnije koristili. Budući da je osiguranje kvalitete softvera jedna od manje razvijenih IT djelatnosti u Hrvatskoj te ima mnogo prosto-

Taj je centar jedan od rijetkih u Hrvatskoj specijaliziran za tu vrstu IT djelatnosti ra za rast, u Pet minuta očekuju nove poslove za svjetske i domaće proizvođače i naručitelje softvera, posebno u području društvenih mreža, geolokacijskih servisa te servisa za strujanje videa i glazbe.

enterprise europe

EU EU NATJEČAJI NATJEČAJI Pregled aktualnih EU natječaja kojima se traži nabava robe, pružanje usluga i obavljanje radova u okviru EU programa u kojima može sudjelovati Republika Hrvatska. Natječaji su ponajprije namijenjeni tvrtkama koje žele poslovati u Hrvatskoj i ostalim zemljama korisnicama EU programa. Detaljnije informacije o natječajima i potrebnoj dokumentaciji potražite na www.safu.hr.

OBNOVA CESTA Europska banka za obnovu i razvoj raspisuje natječaj za izvođače na obnovi cesta u Bosni i Hercegovini. Natječaj je otvoren do 22. ožujka, a prijave se predaju na Mr. Ljubo Pravdic, direktor JP Direkcija cesta Federacije Bosne i Hercegovine, Terezija 54, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, e-mail: fdc_proj@ bih.net.ba. Više podataka o natječaju može se dobiti na istoj adresi. INSTALACIJA GRIJAČA Energetika Ljubljana, Ljubljana, Slovenija, traži uslugu instalacije grijača vode. Natječaj je otvoren do 31. ožujka, a prijave na slovenskom jeziku predaju se na Javno podjetje Energetika Ljubljana, Verovškova 62, Attn: Srečko Trunkelj, SI-1000 Ljubljana, Slovenija, ili na e-mail: srecko.trunkelj@energetika-lj.si. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. NISKOPODNI AUTOBUSI Stadtverkehr Rosenheim GmbH, Rosenheim, Njemačka, traži nabavu niskopodnih autobusa. Natječaj je otvoren do 7. ožujka, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Geschaeftsleitung@Kroiss-Bus.de.

Više podataka o nadmetanju na istoj adresi te na adresi www.Kroiss-Bus.de.

e-mail:innkaup@lv.is. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

IZGRADNJA Lokalna uprava Strumica, Makedonija, traži uslugu izgradnje multifunkcijske zgrade. Natječaj je otvoren do 17. ožujka, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Municipality of Strumica, Sando Masev 1, Strumica 2400, Macedonia, Attn: Kiril Partalov, 2400 Strumica, FRY Macedonia. e-mail:sekretar@ strumica.gov.mk. Više podataka o natječaju na http:// strumica.gov.mk.

RADIODIJAGNOSTIČKI UREĐAJI Helse Bergen HF, Bergen, Norveška, traži nabavu radiodijagnostičkih uređaja za Sogn og Fjordane, Hordaland, Rogaland. Natječaj je otvoren do 9. travnja, a prijave na danskom, norveškom ili švedskom predaju se na Helse Bergen HF, Postboks 1, Attn: Ståle Bjørgo, 5021 Bergen, Norway. Više podataka o nadmetanju na http://www. doffin.no/search/Search_AuthProfile.aspx?ID=AA8255.

IZGRADNJA Commune municipale de Bienne représentée par la direction des travaux publics, Bienne, Švicarska, traži uslugu izgradnje infrastrukture. Natječaj je otvoren do 24. ožujka, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Département des infrastructures, génie civil, rue Centrale 49, 2502 Bienne, Suisse. e-mail: geniecivil@biel -bienne.ch. Više podataka o nadmetanju na www.biel -bienn.ch. USLUGE TELEFONIJE I PRIJENOSA PODATAKA Landsvirkjun, Reykjavik, Island, traži usluge telefonije i prijenosa podataka. Natječaj je otvoren do 7. travnja, a prijave na islandskom jeziku predaju se na Landsvirkjun, Haaleitisbraut 68, Contact: Purchasing department, Attn: Mr. Petur Petursson, 103 Reykjavik, Iceland,

OPREMANJE ZGRADE Gemeinde Balzers, Balzers, Liechtenstein, traži uslugu opremanja zgrade i ugradnje drvenih elemenata. Natječaj je otvoren do 12. ožujka, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Gemeinde Balzers, Fürstenstrasse 50, Gemeindebauverwaltung, Attn: Hasler Harald, 9496 Balzers, Liechtenstein. Više podataka o natječaju na www.balzers.li. GENERATORI PARE Vattenfall Europe Generation AG, Cottbus, Njemačka, traži nabavu generatora pare. Natječaj je otvoren do 25. ožujka, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Vattenfall Europe Business Services GmbH, Vom-Stein-Straße 39, R-AC, Attn: Frau Walther, 03050 Cottbus, Deutschland, email:Anne.Walther@Vattenfall. de. Više podataka o natječaju na frank.wutzler@vattenfall.de.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-aIZ EU-a POSLOVNE PONUEDE Na našoj internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Uz to možete i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu ispunjavanjem obrasca koji se nalazi na našoj internet stranici. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na een@hgk.hr kako bismo vam mogli dostaviti puni profil tražene tvrtke. Budući da se ponude objavljuju pod šiframa, potrebno je upisati broj šifre ponude za koju ste zainteresirani, te poslati upit. ELEKTRONIČKA OPREMA (20100112008) Srbijanska tvrtka, proizvođač transformatora, izolatora i ostale elektroničke opreme, traži distributera ili agenta na europskom tržištu i nudi svoje usluge kao podizvođač. MOBILNA TEHNOLOGIJA (20100111034) Slovenska tvrtka, usmjerena na najnovije mobilne tehnologije i njihove mogućnosti upotrebe u poslovne svrhe, nudi i potražuje usluge trgovinskih posrednika, zajedničko ulaganje, spajanje ili razmjenu dionica, prodaju / pripajanje kompletne tvrtke ili jednog dijela i aktivnosti podugovaranja / outsourcinga. BOJENJE I PROIZVODNJA TKANINA (20100112005) Turska tvrtka, specijalizirana za bojenje različitih vrsta tkanine (likra, poliester, viskoza i mikrotkanine) i proizvodnju “pametnih tkanina”, tj. onih koje pogoduju osjetljivoj koži i štite od insekata, traži trgovačke posrednike zainteresirane za velike količine proizvoda. Zainteresirani

su za ponude dobavljača i druge vidove suradnje s distributerima, trgovačkim posrednicima, zastupnicima, te zajedničku proizvodnju i ulaganje. Nude i usluge dobavljača za dobro poznate brendove i tvrtke.

KNJIŽARA / IZDAVAŠTVO (20100202026) Makedonska izdavačka kuća s pet knjižara i 20.000 naslova, koja prodaje knjige najvećih britanskih, američkih i njemačkih izdavača te objavljuje najprodavanije engleske naslove na makedonskom jeziku, zainteresirana je za prodaju kompletne tvrtke ili njenog dijela. ALATI ZA REZANJE (20100108045) Poljska tvrtka specijalizirana u proizvodnji visokokvalitetnih alata za rezanje traži distributere i podugovaratelje. Također se nude kao prodavači robe svog potencijalnog poslovnog partnera i podugovaratelji. ČELIČNI SPREMNICI (20100205025) Poljska tvrtka specijalizirana u proizvodnji čeličnih spremnika i kontejnera za različite svrhe i zavarenih čeličnih konstrukcija (od običnog čelika otpornog na kiseline) traži poslovne partnere. Tvrtka se nudi kao podizvođač. TRANSPORT I LOGISTIKA (20100204023) Mađarska tvrtka specijalizirana za carinsko zastupanje nudi svoje usluge transporta i logistike klijentima svih profila. DRVO (20100201048) Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju drvenog pribora (kućišta, vrata, ploča) zainteresirana je za suradnju s agentima i distributerima aktivnima na europ-

skom tržištu. Osim toga, nudi podugovarateljske usluge tvrtkama aktivnima u drvnoj industriji.

SLATKIŠI (20100202051) Turski proizvođač slatkiša (bombona i čokolade) traži trgovačke posrednike za distribuiranje i promoviranje svojih proizvoda u inozemstvu, te nudi outsourcing (eksternaliziranje aktivnosti). ELEKTROINSTALACIJA (20100203052) Rumunjska tvrtka specijalizirana za elektroinstalacijske radove nudi podugovaranje / outsourcing aktivnosti i zainteresirana je za usluge trgovačkih posrednika (traži distributere i zastupnike). PRERADA VOĆA I POVRĆA (20100129037) Moderna tvrtka za preradu voća i povrća iz Srbije traži distributere i poslovne partnere koji žele ulagati u tvrtku u svrhu povećanja proizvodnje. VRTNI I DVORIŠNI PROIZVODI (20100129039) Britanska tvrtka specijalizirana za projektiranje vrtova te uređenje okoliša vrtnim i dvorišnim proizvodima želi djelovati kao agent/zastupnik za strane tvrtke sličnog profila (proizvođači vrtnog namještaja i proizvoda) i njihove proizvode u Velikoj Britaniji. PLASTIČNI HIGIJENSKI PROIZVODI (20100201003) Turska tvrtka za proizvodnju visokokvalitetnih higijenskih proizvoda od plastike (plastične posude i spremnici za prehrambene i kemijske proizvode) traži trgovačke posrednike za distribuciju svojih proizvoda.

1. ožujka 2010.

www.een.hr Najave poslovnih susreta U Hrvatskoj Ožujak 1. ožujka - Marco Polo info dan, Zagreb 3. ožujka - Seminar CIP EIP za financijske instrumente, Zagreb 4. ožujka – Konferencija o EU fondovima, Westin, Zagreb 5. ožujka - Tourism@Gast, Split - Međunarodni poslovni razgovori na temu turizma 19.-20. ožujka - EBFRES Konferencija na temu obnovljivih izvora energije, Zadar Travanj 15.-16. travnja – Konferencija o klasterima, Opatija 20. travnja – Info dan CIP Eko inovacije Svibanj 25. svibnja-1. lipnja - SME Week Lipanj 6. lipnja - 8th Health&Food Days, La Rochelle (Francuska) - Poslovni susreti na temu prehrambene industrije U Europi Ožujak 2. ožujka - Future Match 2010, Hannover (Njemačka) - Informacijska i komunikacijska tehnologija 4. ožujka - Successful R&D in Europe Networking Event 2010, Düsseldorf (Njemačka) - ICT sektor, energija i nanotehnologije, proizvodne tehnologije - Inovativna radionica Nove tehnologije pa-

kiranja i poslovni susreti, Prehrambena tehnologija i tehnologija pakiranja hrane na međunarodnom sajmu Salima, Brno (Češka Republika) 5. ožujka - ExpoEnergy 2010, Wels (Austrija), najveći sajam u Europi na temu uštede energije 9.-10. ožujka - Sastanak Nadzornog odbora za EEN, Bruxelles 25. ožujka - Value for Food, Foggia (Italija) - Poljoprivredno-prehrambeni sektor 25. ožujka - Brokerage event Megra na temu graditeljstva, Maribor, Slovenija Travanj 9. travnja - Tourism 2010, Kielce (Poljska) Poslovni razgovori na temu turizma 13. travnja - Expo Energy, Sofia (Bugarska) - Poslovni susreti na temu transfera tehnologije u sektoru energetike Svibanj 3. svibnja - Pro’Energy 2010, (Derbi International Conference), Perpignan (Francuska) - Tehnološki poslovni susreti na temu obnovljive energije i ekološke gradnje 5.-6. svibnja - Hrvatsko-mađarski forum zaštite okoliša, Budimpešta 6. svibnja - B2B@BalticFuture 2010, Rostock (Njemačka) - Sajam brodogradnje, energije vjetra, pomorske tehnologije i industrije 11. svibnja - Autostrada-Polska, Kielce (Poljska) - Poslovni susreti na temu cestogradnje, prometnog inženjeringa i cestovne sigurnosti

Objavljen Javni poziv za projekte ulaganja u znanost i inovacije Uprava za znanost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta objavljuje Javni poziv za dostavu projektnih nacrta od kojih će odabrani, uz tehničku pomoć, biti razrađeni u potpuno pripremljene projektne prijedloge prihvatljive za financiranje u okviru Operativnog programa za regionalnu konkurentnost, Prioriteta 2, Mjere 2.2, Operacije 2.2.1 Fond za ulaganje u znanost i inovacije – Science and Innovation Investment Fund.

6 7

EU natječaj - Arhitektura i dizajn, realizacija u eko i agromaterijalima Dvije europske regije, Picardie u Francuskoj i Thüringen u Njemačkoj, obje aktivne u proizvodnji i procesuiranju obnovljivih resursa, pozivaju na sudjelovanje u natječaju kojem je cilj smanjenje utjecaja na okoliš. Za sudjelovanje je potrebno prezentirati originalnu i izvedivu ideju u arhitekturi i dizajnu koja se bazira na inovativnom korištenju eko materijala. Ceremonija dodjele bogatih nagrada iz ukupnog fonda vrijednog 80.000 eura održat će se na prestižnoj lokaciji u regiji Picardie, sjeverno od Pariza. Natječaj je namijenjen profesionalcima u struci, ali i studentima. Sve informacije, materijali i registracija dostupni su na stranicama ADREAM (http:// adream.picardie.fr/). Prva faza natječaja zatvara se 18. travnja, druga traje do 24. svibnja, a dodjela nagrada je u lipnju ove godine. Prva nagrada je 10.000 eura i proizvodnja prototipa, kao i zajam za industrijsku proizvodnju u vrijednosti do 30.000 eura.

Posjet hrvatskih gospodarstvenika Bratislavi

Ministarstvo će s korisnicima zaključiti ugovor o provedbi tehničke pomoći kojim će se regulirati prava i obveze korisnika i stručnjaka. Prije potpisivanja ugovora Ministarstvo zadržava pravo obaviti terenski posjet korisniku, kako bi se na licu mjesta provjerile informacije navedene u prijavi. Tehnička pomoć sufinancirana je sredstvima Europske unije i ne jamči da će projektni prijedlog biti odabran za financiranje u okviru grant sheme. Pružanje tehničke pomoći je na engleskom jeziku. Sve informacije dostupne su i na stranicama Ministarstva http: //public.mzos.hr/Default.aspx? art=9797&sec=1933. Sva dodatna pitanja mogu se uputiti Upravi za znanost, na e-mail: renato. vrebac@mzos.hr. Prijave s naznakom “Za javni poziv - Science and Innovation Investment Fund: Tehnička pomoć za provedbu grant sheme - ne otvarati prije sastanka Povjerenstva za odabir” šalju se na adresu: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Uprava za znanost, Donje Svetice 38, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Hrvatska gospodarska komora - Komora Zagreb na poziv Bratislavske regionalne gospodarske komore u drugoj polovini svibnja organizira posjet hrvatskih gospodarstvenika Bratislavi i susret sa slovačkim gospodarstvenicima s ciljem intenziviranja poslovnih odnosa sa slovačkim tvrtkama. Ako ste zainteresirani za sudjelovanje, molimo da na web stranici Komore Zagreb www.zg.hgk.hr popunite prijavni obrazac s detaljnim opisom svog

poslovnog interesa i pošaljete ga najkasnije do 10. ožujka. Troškove smještaja i boravka u Slovačkoj snosit će svaki sudionik pojedinačno, a u slučaju većeg interesa postoji mogućnost organiziranja prijevoza posebnim autobusom. Točan termin posjeta utvrdit će se naknadno. Za dodatne informacije možete se obratiti voditeljici Odsjeka za međunarodne odnose Davorki Car na telefon: 01/4606 800, telefaks: 01/4606 803 ili e-mail: dcar@hgk.hr.

enterprise europe

1. ožujka 2010.

EEN AUSTRIJA

Partnerstvo za PODUZETNIKE Članice konzorcija www.een.at Wirtschaftskammer Österreich Wiedner Hauptstrasse 63 A-1040 Wien Österreichische Forschungsförderungsgesellschaft Sensengasse 1 A-1090 Wien Wiener Wirtschaftsförderungsfonds Rathausplatz 2 A-1010 Wien Wirtschaftskammer Oberösterreich Mozartstrasse 20 A-4020 Linz CATT Innovation Management Gmbh Hafenstraße 47-51 A-4020 Linz Wirtschaftskammer Salzburg Julius-Raab-Platz 1 A-5027 Salzburg Internationalisierungscenter Steiermark Gmbh Koerblergasse 117 A-8010 Graz Steirische Wirtschaftsförderungsgesellschaft M.B.H Nikolaiplatz 2 A-8010 Graz Wirtschaftskammer Kärnten Europaplatz 1 A-9020 Klagenfurt Wirtschaftskammer Tirol Meinhardstr. 14 A-6020 Innsbruck Büro Für Europäische Programme Technikerstrasse 21A A-6020 Innsbruck Wirtschaftskammer Vorarlberg Wichnergasse 9 A-6800 Feldkirch WISTO - Wirtschafts-Standort Vorarlberg GmbH Stadtstrasse 33 A-6850 Dornbirn

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

nima koji su namijenjeni njihovom boljem poslovanju”, dodaje Kögler.

Austrijska Europska poduzetnička mreža sastoji se od 13 partnera koji pokrivaju cijelo područje Austrije. Njihov konzorcij nudi široki raspon usluga u cijeloj državi, a na projektu te mreže radi tridesetak stručnjaka. Mreža osigurava usluge u sva tri modula, a projekt pokazuje ravnotežu aktivnosti među modulima.

Austrijski dio Europske poduzetničke mreže omogućava malim i srednjim poduzećima da njihova istraživanja i inovacije pronađu put na tržište. Isto tako pomažu austrijskim tvrtkama u europskoj tehnologijskoj suradnji. Uz to, stvaraju usluge kako bi osigurali stalnu edukaciju u uvođenju inovacija. Austrijske tvrtke od konzorcija najčešće traže informacije i savjete o programima koji su financirani iz fondova Europske unije. Traže i savjete o CE označavanju proizvoda i sigurnosnim direktivama, a veliki broj upita vezan je za barijere u trgovini i uslugama među

Kako kaže koordinator austrijskog EENa Heinz Kögler iz Wirtschaftskammera Österreich (Austrijske gospodarske komore), jedinstvena mreža koja je povezala EIC i IRC mreže napravljena je kako bi od toga koristi imali njeni klijenti, ali istodobno i kako bi se povećala sinergija među CIP partnerima kroz pružanje integriranih usluga. ”Mi radimo na principu da nema krivih vrata. To je postignuto tako da smo kreirali jedinstvenu mrežu u kojoj se nalaze institucije koje nude poslovne i inovacijske usluge u Austriji. Većina vodećih javnih partnera u tim područjima dio su zajedničkog projekta Europske poduzetničke mreže”, kaže Kögler. Austrijska mreža je većinom sastavljena od gospodarskih komora i javnih tehnologijskih centara. Regionalna raspoređenost projektnih partnera pruža usluge na području cijele države, kroz regionalne razine. Isto tako, svi partneri se koncentriraju na europsku dimenziju projekta Europske poduzetničke mreže i većina njih ima dugogodišnje partnere iz drugih dijelova Europe. Stoga konzorcij nudi i dodanu vrijednost u usporedbi s drugim davateljima poslovnih usluga i izbjegava pružati usluge na različitim lokacijama. Usluga po mjeri klijenta ”Klijentima nudimo uslugu po njihovoj mjeri u informiranju i pomoći u europskoj legislativi, pristupu financiranju, izlasku na međunarodno tržište i poslovnoj suradnji s partnerima u Europi. Istodobno savjetujemo austrijska mala i srednja poduzeća o novim regulativama i zako-

Mreža je većinom sastavljena od gospodarskih komora i javnih tehnologijskih centara zemljama članicama Europske unije. Preko Europske poduzetničke mreže tvrtke traže i partnere za svoje poslovanje te tehnologijske profile potencijalnih poslovnih partnera. Austrijske tvrtke s hrvatskima

najviše surađuju na području transporta, izgradnje infrastrukture, energije, tehnologija zaštite okoliša, voda i kanalizacijskih sustava, zdravstvene tehnologije i proizvoda široke potrošnje.

”Najveće probleme u poslovanju austrijskim tvrtkama predstavljaju jezične i kulturne barijere, pravna nesigurnost u pojedinim državama kao i financijska pitanja. Upravo u tome EEN Austrija pomaže tvrtkama pribavljajući podatke o pojedinim tržištima, surađujući s konzorcijima u zemljama za koje su austrijske tvrtke zainteresirane te s austrijskim trgovinskim uredima u inozemstvu”, zaključuje Kögler.

Poslovna suradnja Još neke od ponuda austrijskih tvrtki moguće je pronaći na web stranici www. advantageaustria.org/hr

SOLARNA ENERGIJA (20091222005) Austrijska tvrtka aktivna na području solarne toplinske energije traži partnera za prodaju u Europi.

ZAŠTITA OKOLIŠA (20090813033) Austrijska inženjerska tvrtka smještena u Beču – koja djeluje u inozemstvu kao inženjerska grupa za zaštitu okoliša - traži tehničke i komercijalne predstavnike (po mogućnosti slobodne profesije). Tvrtka je također zainteresirana za uspostavljanje zajedničkog ulaganja (joint venture).

ŽICE (20080930019) Vodeća austrijska inženjerska tvrtka za proizvodnju žica traži dobavljače u području izgradnje strojeva za posebne namjene. Nadalje, tvrtka traži proizvođače plastičnih kutija (PP) od 15001000 mm. Također traže tvrtke koje se bave preradom čelika i titana.

ALATI (20100107014) Austrijska tvrtka koja se bavi proizvodnjom specijalnih alata za automobilsku industriju, strojeve, tehničke konstrukcije za aeronautiku i za navigaciju traži distributere i nudi usluge distribucije.

VJETROELEKTRANE (20090504011) Austrijska inženjerska tvrtka za postrojenja obnovljivih izvora energije u potrazi je za partnerima za suradnju ili distribuciju za vjetroelektrane i postrojenja za bioplin u Hrvatskoj.