e-pv 3617 by NEstar

Rast ukupnog izvoza Izvoz prerađivačke industrije bio je 24 posto veći nego u siječnju 2009. ponajviše zbog isporuka u brodogradnji

Mikrokreditiranje HBOR će i ove godine omogućiti kreditiranje malih tvrtki i obrta u rasponu od 50.000 do 250.000 kuna

Zlatna kuna Priznanje HGK-a već je 17. put dodijeljeno tvrtkama za uspjeh u radu i doprinos gospodarstvu

AKTUALNO STR. 8

AKTUALNO STR. 14-15

TEMA TJEDNA STR. 16-17

3 6 1 7 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 8. ožujka 2010. Godina LVII / Broj 3617. www.privredni.hr

privredni vjesnik

E U R O G L A S / P R E D S TA V L J A N J A / H R V AT S K A I R E G I J A / M E R I D I J A N I / H R W W W AT S K A / S V I J E T F I N A N C I J A

PLINOFIKACIJA HRVATSKE

NASTAVAK USPJEŠNOG PLETENJA MREŽE Plin bi Južnim tokom do Hrvatske mogao doći 2016. ili 2017., a sam transport donio bi više od 100 milijuna dolara >>4-7

INTERVJU: ŽELJKO TAFRA

MUZEJ PREKINUTIH VEZA TRAŽI SPONZORE

>> 13

>> 24

Crna Gora je dobro tržište za plasman hrvatskih proizvoda, tvrdi vlasnik Tažexa iz Zelenike i vodeći crnogorski uvoznik pića

Poduzetnicima se pruža prilika za nov i neobičan način promocije vlastitih proizvoda u kulturnom i emocionalnom kontekstu

IDC ERP Forum 2010 11. ožujka 2010, hotel The Regent Esplanade, Zagreb IDC Adriatics Vas poziva na IDC ERP Forum 2010 koji je zamišljen kao susret ponude i potražnje poslovnog softvera u regiji. Na Forumu ćemo predstaviti podatke o kretanju ukupnog IT i ERP tržišta u 2009. godini te ćemo se osvrnuti i na utjecaj svjetske krize na ERP tržište u Hrvatskoj. Pokušati ćemo organizirati i okrugli stol izlagača, na kojem bi se prodiskutirala kretanja i problemi u branši. Organiziranjem ovog Foruma, IDC Adriatics, kao svojevrsni nezavisni “treći stup”, pozicioniran između ponude i korisnika, želi toj potencijalnoj potražnji predstaviti trenutačnu ponudu na objektivan, transparentan i učinkovit način. Forum je namjenjen SMB sektoru: • članovima uprava i nadzornih odbora • direktorima poduzeća • voditeljima informatike • voditeljima poslovnih funkcija: marketing, CRM, eCommerce, financije, računovodstvo, kontroling, logistika, ljudski resursi.

Dođite, pridružite nam se i saznajte što je novo na području ERP rješenja u Hrvatskoj. Za predstavnike kompanija čija primarna djelatnost nje ICT prisustvovanje konferenciji je BESPLATNO. Predstavnici ICT kompanija za prisustvovanje konferenciji trebaju platiti kotizaciju u iznosu EUR 200. Partneri ovogodišnjeg ERP Foruma su: SAP, Adacta, Infodom, IBM, D.A.M., PIS, Spin, Istra Informatički Inženjering i Login. Prijaviti se možete putem sljedećeg linka: http://www.idc-adriatics.com/ERP Forum Za dodatna pitanja kontaktirajte: Ana Papež Sales and Conference Manager e: apapez@idc.com, t: +385 1 30 40 057

Hrvatska gospodarska komora i Europska poduzetnička mreža objavljuju poziv na sudjelovanje i prijavu radova za

EBFRES2010 EUROPSKI POSLOVNI FORUM O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE EUROPEAN BUSINESS FORUM ON RENEWABLE ENERGY SOURCES (EBFRES) Hotel “DONAT-FALKENSTEINER”, Zadar - Hrvatska 19. - 20. ožujak 2010. Organizator:

EBFRES

Detaljne informacije o konferenciji:

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA CROATIAN CHAMBER OF ECONOMY

EUROPSKA PODUZETNIČKA MREŽA ENTERPRISE EUROPE NETWORK

www.hgk.hr/ebfres

www.een.hr

web e-mail tel.

www.hgk.hr/ebfres kstih@hgk.hr 01/4606-758, 01/4606-701 www.constructafair.com

www.mocuvjeravanja.com

međunarodna konferencija o retorici i kulturi komuniciranja

18. i 19. ožujka 2010.•hotel Antunović, Zagreb

Saša Petar, Ivan Tasovac, Borislav Miljanović, Zijah Sokolović, Zdravko Zupančič, Mirela Španjol Marković, Saša Zalepugin, Renato Baretić, Vitomira Lončar, Stjepan Mesić…

Oni će biti tamo. A Vi?

UVOD

www.privredni.hr Broj 3617, 8. ožujka 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

JADRANKA KOSOR, PREDSJEDNICA VLADE:

Očekujemo prodaju oko 1000 stanova Krenuli smo sa zakonom koji omogućava relaksaciju svih onih koji se bave izgradnjom stanova. Unatoč različitim ocjenama, mi u Vladi smo sigurni da će to pokrenuti ciklus u kojem se, prije svega, prodaju stanovi koji su već gotovi i koji nemaju kupaca. Vjerujem kako će to dovesti i do sniženja cijene stanova te očekujemo prodaju oko 1000 stanova do kraja ove godine. To je ciklus koji onda pokreće novi, dakle, da svi oni koji se bave građevinarstvom mogu i dalje graditi.

PETAR ČOBANKOVIĆ, MINISTAR POLJOPRIVREDE:

Nisam ništa skrivao Sukladno zakonu, obveza ministra je da napravi plan isplate poticaja. Ja sam po svojoj obvezi, u skladu s proračunskim mogućnostima, brojem hektara i grla te po predviđenoj, projiciranoj količini mlijeka napravio takav pregled. To sam prezentirao na sastanku s predstavnicima udruga poljoprivrednih proizvođača. Nisam ništa radio tajno, nisam ništa skrivao, nego sam jednostavno izašao s raspoloživim sredstvima i obznanio kakve su mogućnosti Ministarstva vezano za isplatu poticaja. Moram kazati kako se ne može govoriti o dvije-tri milijarde kuna duga države.

ANDRIJA LOMPAR, MINISTAR POMORSTVA I PROMETA CRNE GORE:

Produljenje ne bi dalo bolje rezultate Nakon iskazivanja dobre volje od strane Crne Gore i produljenja roka od dva mjeseca, mi nismo dobili ono što je bilo predviđeno koncesijskim ugovorom. Smatrali smo da u situaciji kakva je sad, te uzimajući u obzir naše kontakte sa svim komercijalnim i multilateralnim financijskim institucijama, produljenje ne bi dalo bolje rezultate.

MARIJA ŠĆULAC DOMAC, FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST:

Uštede i do 700 milijuna kuna Za provedbu programa Dovesti svoju kuću u red Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao je više od 76 milijuna kuna do kraja 2012. Procjene pokazuju da će se provedbom niza mjera energetske učinkovitosti u javnom sektoru uštedjeti godišnje i do 700 milijuna kuna, odnosno do 3,5 milijardi kuna u petogodišnjem trajanju programa. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: BRANKO ŽIBRET, VODITELJ AKTIVNOSTI A.T. KEARNEYJA ZA UPRAVLJANJE INOVACIJAMA U REGIJI JIE

Čarobni štapić zove se uspješan menadžment U krizi se pokazalo da su globalni šampioni one kompanije koje su uspjele zadržati i implementirati na rast usmjerenu strategiju i to u uvjetima snažnih promjena u ekonomskom okruženju

riza kakvu smo proživljavali prošle godine, a proživljavamo je još i danas, pred nas uvijek postavlja pitanja postoji li industrijski sektor, tržište, država ili regija gdje su kompanije po definiciji pošteđene krize i njenog utjecaja i postoji li neki model ili receptura za uspjeh u razdoblju krize po kojoj se kompanije mogu ravnati. Odgovor na prvo pitanje je, jasno, “ne”, no dobra vijest je da je odgovor na drugo pitanje “da”. A.T. Kearney već dulji niz godina provodi istraživanje pod nazivom Globalni šampioni čiji je glavni cilj prepoznati one globalne igrače koji su u zadnjih pet godina imali natprosječan rast vrijednosti kapitala i natprosječan rast prihoda iz prodaje. Najboljih šest u 2009. godini predstavlja zanimljivo društvo na čijem čelu je Nintendo iz Japana. Iza njega su se svrstali Google i Apple iz SAD-a, Doosan i Hyundai iz Južne Koreje te GDF Suez iz Francuske. Nama najbliža kompanija je Pliva Teva koja je osvojila 20 mjesto. Kada pobliže sagledamo što je zajednič-

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić

ko uspjehu ovih kompanija, jasno se ističe kako to nisu veličina kompanije, industrijski sektor ili neke specijalne regije iz kojih dolaze šampioni. U krizi se pokazalo da su globalni šampioni one kompanije koje su uspjele zadržati i implementirati na rast usmjerenu strategiju i to u uvjetima snažnih promjena u ekonomskom okruženju. Dakle, pokazalo se kako postoje tri glavna elementa uspjeha - duboko razumijevanje tržišta

Uspješan menadžment predstavlja ključnu polugu, ne samo za proživljavanje krize, nego i za kapitalizaciju prilika koje kriza nosi i potreba kupaca, razmišljanje i planiranje izvan okvira trenutačnih potreba, te izrazito brza provedba usvojene strategije. Uz to, pokazalo se kako globalni šampioni iznadprosječno vode računa i o održivosti, pa je čak 40 posto od njih potpisalo UN Global Compact. Sve to su elementi uspješnog menadžmenta

koji ima dugoročnu viziju i brz je u implementaciji svojih ideja. Ova kriza je pokazala da je uspješan menadžment faktor koji predstavlja ključnu polugu, ne samo za proživljavanje krize, nego i za kapitalizaciju prilika koje kriza nosi. Kada smo u A.T. Kearneyju u jednom drugom istraživanju pitali direktore globalnih šampiona

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr

LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

gdje vide uzroke za svoj uspjeh, oni su naglasili kako je čak 97 posto uzroka za uspjeh interno. Na prvo mjesto su postavili svoje ljude, strategiju i interakciju s kupcima. Za razliku od njih, direktori preostalih kompanija (onih koje se nisu svrstale među šampione) vidjelo je čak 40 posto uzroka za svoj uspjeh ili neuspjeh u vanjskom okruženju. Podaci iz istraživanja daju nam jasnu recepturu za uspjeh, to jest kako restrukturirati kompanije u krizi. Na prvom mjestu je briga za kupca. Ključ uspjeha je razumijevanje potreba kupca (današnjih i budućih) te fokusiranje na kupca i tržište. Uz brigu za kupca, kompanije svakako moraju imati za cilj odlično poslovanje: imati najbolje ljude, postizati najbolje rezultate na globalnom planu u procesima rada i biznisa, te imati sposobnost brzog prilagođavanja. Svi ti elementi nemaju izravne veze s okruženjem iz kojeg dolazi potencijalni šampion. Najbitnija stvar je da svatko može biti šampion, no za takvo što potrebno je imati ambiciju i svakodnevno je živjeti.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić

AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.o.o.

TEMA TJEDNA

IVO JOSIPOVIĆ U BRUXELLESU

Reforme što prije Hrvatska se ne reformira radi članstva u EU-u nego zbog boljitka njenih građana, istaknuo je Josipović

Privredni vjesnik Broj 3617 36 , 8. ožujka 20 2010. 0.

( po 50%

udjeli Plinacra i Gazproma

SPORAZUM O PLINOVODU JUŽNI TOK

Velike mogu Stručnjaci poručuju Vladi da u pregovorima o Igor Vukić vukic@privredni.hr

lada Stipić Niseteo nisiteo.lada@skynet.be

snovna poruka koju je Ivo Josipović kao novoizabrani predsjednik Hrvatske donio sugovornicima u Bruxellesu bila je da se Hrvatska ne reformira radi članstva u EU-u nego zbog boljitka njenih građana. Predsjednik je istaknuo kako je napredak Hrvatske prepoznat, a uz ohrabrenje i poticanje za nastavak procesa pristupanja sugovornici u institucijama EU-a naveli su uobičajen, poznati popis preostalih poslova. Ponajprije se ističu reforme pravosudnog sustava i organa državne uprave kombinirane s borbom protiv korupcije, sve uz napomenu, naročito predsjednika Europske komisije (EK) Josea Manuela Barrosa, da će se dosezi Hrvatske vrjednovati prema konkretnim rezultatima a ne obećanjima. Brodogradnja se više

ne spominje kao specifična tema, ali je u kontekst preduvjeta vraćen povratak izbjeglica. EK ocjenjuje kad smo spremni Odnosi sa susjedima su također značajni pri čemu je rješavanje spora sa Slovenijom potpisivanjem arbitražnog sporazuma opisano “predloškom za

Pravna država mora isplatiti obećane poticaje, ona obećanja ispunjava ili ih ni ne daje, smatra Josipović regiju” – mada je predsjednik Hrvatske decidirano odbacio mogućnost da je riječ o novom preduvjetu za članstvo za zemlje JI Europe. Kao mogući dostižan cilj potvrđen je završetak pregovora u ovoj godini. Predsjednik EK-a dao je sebi neuobičajeno mno-

go vremena za obrazlaganje činjenice da problemi u Hrvatskoj, s naglaskom na restrukturiranju brodogradilišta i pobuni poljoprivrednika, nisu rezultat priprema za članstvo u Uniji nego višegodišnje potrebe za modernizacijom i prilagodbom sustava. Poruka dužnosnika EU-a je kratka: Hrvatska će u EU kada za to bude spremna. Transparentnost poticaja Predsjednik Josipović naglašava važnost reformi s porukom “krajnje je vrijeme da Hrvatska bude ustrojena za kompetitivan nastup na svjetskom tržištu”. Rekapitulirajući dva dana svog prvog inozemnog putovanja smatra da nema novih elemenata u preduvjetu suradnje s Haagom koja će biti skoro riješena, a kao prostor za bitne reforme izdvaja tržišno natjecanje. Traženja poljoprivrednika smatra “legitimnima” jer se radi o obećanjima - “pravna država mora isplatiti obećane poticaje, ona obećanja ispunjava ili ih ni ne daje”. Očekuje apsolutnu transparentnost poticaja, sve u svjetlu upozorenja da se oni ne isplaćuju uvijek za proizvedeno nego za površine, te će stoga “Vlada tu povući odlučne poteze”.

riključenje Hrvatske na plinovod Južni tok može pridonijeti sigurnosti opskrbe tim energentom i potaknuti razvoj tržišta plina, ali u pregovore s ruskom stranom mora se ući s velikim oprezom i znanjem, uz oslanjanje na iskustva iz prijašnjih pregovora, upozoravaju hrvatski stručnjaci za plinski sustav. Okvirni sporazum o ulasku Hrvatske u projekt Južni tok potpisali su prošlog tjedna u Moskvi premijerka Jadranka Kosor i njezin ruski kolega Vladimir Putin. Prema sporazumu, pristupit će se osnivanju zajedničkog poduzeća između hrvatske državne tvrtke Plinacro i ruskog plinskog monopolista Gazproma, u kojem će svaka tvrtka imati udjel od 50 posto. Stručnjaci upoznati s ranijim pregovorima, s kojima je razgovarao Privredni vjesnik, upozoravaju primjerice da je Gazprom svojedobno isporuku većih količina plina uvjetovao odustajanjem Hrvatske od dobavnog pravca koji iz Austrije preko Slovenije vodi do Hrvatske i kojim sada Hrvatska uvozi plin. Na to Hrvatska nikako ne bi smjela pristati, upozoravaju sugovornici, te mora očuvati raznolikost izvora plina, kao i dobavnih pravaca. Raznolikost izvora Raznolikost izvora odnosi se prije svega na potrebu ubrzanja gradnje LNG terminala na Krku. Bez

obzira na to što je ukapljeni prirodni plin iz takvih terminala skuplji nego plin iz plinovoda, ipak može predstavljati oslonac za bolju pregovaračku poziciju u katkad grubim energetskim pregovorima. Gazprom je tako, prema izvorima Privrednog vjesnika, Hrvatskoj prije nekoliko godina predložio

Plin bi Južnim bi tokom do Hrvatske mogao doći 2016. ili 2017., no sve ovisi o studiji izvodljivosti povećanje godišnje isporuke plina sa 1,2 milijarde prostornih metara, na 2,7 milijardi prostornih metara. Naizgled povoljna ponuda jer Hrvatskoj trebaju određene veće količine plina pa ih je već službeno i zatražila od Rusije.

No ponuda je sadržavala zamku: Hrvatska bi morala preuzeti sav plin, a ne bi ga mogla reeksportirati na treća tržišta. Ne preuzme li sve količine, morala bi plaćati penale. Zbog vrlo sličnog ugovora prije dva desetljeća nastao je dug Bosne i Hercegovine prema Gazpromu od stotinjak milijuna dolara, koji je godinama opterećivao ekonomske odnose BiH i Rusije. Potrebu diverzifikacije dobave plina ističe i Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-naftnom fakultetu. Prema njegovim riječima, u idućih pet do 10 godina u Hrvatskoj će znatno rasti potrošnja plina, dok će se smanjivati proizvodnja iz domaćih plinskih polja. Dekanić također savjetuje Vladi otvorenost prema ponudi za Južni tok, ali i ubrzanje aktivnosti na gradnji LNG terminala na otoku

Talijansko-ruska plinska veza do Srednje Europe

Prema osnovnoj ideji, plinovod Južni tok bi podvodnom cijevi ispod Crnog mora spojio Rusiju i Bugarsku, a zatim bi se račvao u dva pravca - na jug prema Grčkoj i potom prema jugu Italije, dok bi prema sjeverozapadu prešao preko Srbije, Mađarske i Slovenije, te završio u Italiji. Zamisao je razrađena 2006. u razgovorima između talijanske kompanije Eni i ruskog Gazproma, odnosno šefova vlada Berlusconija i Putina. Plinovodom Južni tok, kao i projektom Sjeverni tok (koji vodi od Rusije preko Baltičkog mora do Njemačke), htjelo se osigurati dovoljno plina sve zahtjevnijem tržištu Zapadne Europe te zaobići politički nestabilne zemlje poput Ukrajine. Gradnja Južnog toka procijenjena je na 20 milijardi dolara. Kasnije je objavljeno da će jedan krak Južnog toka iz Mađarske produžiti do Austrije, koja je i inače važno europsko plinsko čvorište. U novije vrijeme stižu informacije da bi se u taj talijansko-ruski projekt uključili i Francuzi. Tvrtka Electricite de France (EDF) bi tako dobila 20 posto udjela, koji bi joj od svoje polovine ustupio Eni. Sudjelovanje zemalja iz EU-a u Južnom toku ublažava primjedbe kritičara da se pristajanjem uz Južni tok zemlje svrstavaju u rusku zonu političkog utjecaja.

www.privredni.hr Broj 3617, 8. ožujka 2010.

3 plina 1,2 mlrd m ( kupuje godišnje Hrvatska od Rusije

( 37 lokalnih

distributera plina radi u Hrvatskoj

ćnosti, ali uz veliki oprez novom plinovodu ne zaboravi iskustva iz ranijih pregovora s ruskim prodavateljima plina

Krku jer je riječ o kompatibilnim projektima. Nema skrivenih uvjeta Boris Medvedev, gospodarski savjetnik u Veleposlanstvu Rusije u Zagrebu, kaže da ulazak Hrvatske u Južni tok ni na koji način nije uvjetovan odustajanjem Hrvatske od projekta LNG terminala. “Priče o tome potpuna su glupost. S ruske strane nema nikakve zapreke za gradnju LNG terminala”, kategorički tvrdi Medvedev. Prema njegovim riječima, plin iz terminala, kao skuplja varijanta od plina iz plinovoda, ionako je namijenjen razvijenijim tržištima Srednje i Zapadne Europe. Dugogodišnji ugovor o isporuci plina iz Rusije istječe u studenom ove godine, ali Boris Medvedev uvjerava da će bez obzira na sve pregovore Hrvatskoj i dalje biti sigurno isporučivana sadašnja količina od 1,2 milijarde prostornih metara plina. Rusija bi prodala više, no to onemogućava sadašnji kapacitet plinovoda preko Ukraji-

ne, objašnjava Medvedev. Hrvatska i Rusija zasad su ipak potpisale tek okvirni sporazum o projektu, tako da ima vremena za rasprave o detaljima. Mnogo će toga ovisiti o studiji izvodljivosti plinovoda Južni tok koja se najavljuje za kraj ove ili početak iduće godine. Prvi prostorni metri plina Južnim bi tokom do Hrvatske mogli doći oko 2016. ili 2017. godine. Studija će pokazati hoće li kroz Hrvatsku prolaziti magistralni plinovod, kojim bi se plin s istoka na zapad transportirao preko hrvatskog teritorija, ili će u Hrvatsku ulaziti jedan njegov krak, primjerice, iz Srbije, koja je daleko napredovala u pregovorima oko svojeg dijela trase. Prihod od transportnih tarifa Zagovornici jačanja napora da se izbori magistralni pravac, poput bivšeg direktora Ine Davora Šterna, ističu da bi u tom slučaju Hrvatska imala i prihod od transportnih tarifa. Ovisno o dužini trase i količinama plina,

transport bi preko Hrvatske godišnje vrijedio po nekim procjenama i više od stotinjak milijuna dolara. Kritičari kažu da bi Hrvatskoj pripala tek polovina svote, u skladu s omjerom vlasništva, a da bi neke druge štete mogle nadmašivati tu financijsku korist. Budući da je Slovenija ranije pristupila sporazumu o Južnom toku, očekuje se da će Hrvatska ipak na kraju dobiti samo krak, odnosno priključak na taj plinovod, i to vjerojatno iz pravca Srbije. Hrvatsko

Transport bi preko Hrvatske godišnje vrijedio i više od stotinjak milijuna dolara tržište je relativno malo prema mađarskom ili rumunjskom, a stručnjaci smatraju da bi magistralni vod ipak trebao ići bliže većini potrošača. Budu li pregovori spretno vođeni, hrvatski potrošači i poduzetnici mogu imati velike koristi od priključka

na Južni tok. Uz sigurnost opskrbe, veće količine plina omogućit će i razvitak plinskog tržišta, u skladu sa smjernicama Europske unije. Poduzetnicima bi se otvorile mogućnosti za veće zarade, potrošačima veća mogućnost izbora. U međunarodnim energetskim časopisima

nagađa se da Gazprom preko Južnog toka želi ne samo transportirati plin do zapadnoeuropskih država, nego da ga želi i izravno, kao distributer, prodavati potrošačima, kućanstvima i tvrtkama. “To bi željela svaka tvrtka koja posluje s plinom jer se tako postižu najbolje cijene”, kaže Boris Medvedev. No dodaje da je Europska unija već stavljala primjedbe na činjenicu da bi neka tvrtka bila i proizvođač i dobavljač i krajnji trgovac plinom, u strahu od monopolskog ponašanja. Poskupljenje plina je nužno Dosta će vremena trebati i da hrvatsko tržište plina zaživi punim plućima. No u posljednje vrijeme iz službenih se krugova sve glasnije čuje da treba napuštati politiku nereal-

no niskih cijena i navikavati potrošače na ulazak u EU i otvaranje energetskog tržišta. “Svoj razvoj ne možemo temeljiti na nerealno jeftinoj energiji”, izjavio je nedavno Ruđer Friganović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva. Država će nastojati nadzirati rast i amortizirati cjenovne udare, ali trend će svakako biti uzlazan. Više cijene mogu donijeti i više inozemnih investicija te posredno više posla za domaće tvrtke iz plinskog biznisa. U Hrvatskoj ima 37 lokalnih distributera plina, u neke su ulagali Talijani i Nijemci, za neke se već zanimao i sam veliki Gazprom, ali zasad nije bilo velikih akvizicija i spajanja. Okrupnjivanje malih distributera također bi pridonijelo njihovoj konkurentnosti, smatraju stručnjaci.

Nakon Bjelorusije, HGK vodi poduzetnike u Siriju Hrvatska gospodarska komora otvorit će predstavništvo u Kabulu, glavnom gradu Afganistana, a u lipnju slijedi otvaranje predstavništva u Moskvi koje bi, prema najavama, trebali zajedno otvoriti premijerka Jadranka Kosor i ruski šef Vlade Vladimir Putin. Radi poticanja novih izvoznih poslova HGK je ovoga tjedna organizirao posjet skupine od tridesetak poslovnih ljudi iz Hrvatske Bjelorusiji, a idućeg će tjedna skupina slične veličine, zajedno s ministrom gospodarstva Đurom Popijačem, posjetiti Siriju, doznajemo od Dunje Konjevod, potpredsjednice HGK-a za međunarodnu suradnju. “Interes za ta nova tržišta kod naših je poduzetnika sve veći, a dodatno ga je potaknula i recesija”, kaže Dunja Konjevod. Ekonomska suradnja nadovezuje se na razvoj političkih odnosa, kako s Rusijom, tako i sa Sirijom čiji je predsjednik Al Asad prošle godine posjetio Hrvatsku. Za vrijeme posjeta održat će se gospodarski fo-

rumi i susreti srodnih tvrtki. Najviše zanimanja za posjete pokazale su tvrtke iz sektora građevinarstva, farmaceutske industrije, IT industrije, proizvodnje hrane... Građevinski projekti u Afganistanu jedno su od područja u kojima bi hrvatske tvrtke mogle naći svoje mjesto, smatra predsjednik HGK-a Nadan Vidošević. “Hrvatske tvrtke mogle bi sudjelovati u projektima NATO saveza vezanim za infrastrukturne projekte u području operacije ISAF u Afganistanu, kao i projekte civilne namjene kao što su izgradnja i opremanje bolnica, škola, cesta, koje financiraju međunarodne organizacije, države donatori i afganistanske vlasti”, rekao je Vidošević. HGK je do sada otvorio predstavništva u Bruxellesu, Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, Beogradu, Prištini i Kotoru. Ona predstavljaju kvalitetan izvor informacija, usluga, kontakata i pružaju značajnu savjetodavnu pomoć hrvatskim tvrtkama na inozemnim tržištima, ističe Vidošević. (I.V.)

PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3617, 8. ožujka 2010.

( 210 mil €

uloženo u prvi ciklus plinofikacije

( 380 mil €

težak drugi razvojno-ulagački ciklus

PLINOFIKACIJA HRVATSKE

Nastavak uspješnog Budući da su razvoj distributivnoga sustava i plinofikacija krajnjih korisnika u domeni regionalne i lokalne usklađen, tj. ne prati dinamiku aktivnosti koje Plinacro provodi u skladu s Planom razvoja, izgradnje i mode Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

očetkom prošle godine plinski sukob između Rusije i Ukrajine unio je nemir u mnoga domaćinstva u Hrvatskoj, dok se pravo naličje zatvaranja ruskih plinskih ventila moglo vidjeti na sve

Završetkom interkonekcije s Mađarskom, nakon više od 30 godina, Hrvatska će steći drugi dobavni plinski pravac tanjim džepovima onih hrvatskih gospodarstvenika čija proizvodnja ovisi o tom energentu i koji su zbog nestašice plina pretrpjeli višemilijunsku štetu. Dugoj zimi unatoč, ove godine Hrvatska nije osjetila veće probleme u opskrbi prirodnim plinom, a razloga tomu, smatraju stručnjaci, ima nekoliko. Zbog krize se bilježi pad gospodarskih aktivnosti te tako i potrošnje plina, a zbog nedavnih izbora u Ukrajini opskrba europskih potrošača ruskim plinom bila je sigurnija nego lani. No kako ne bismo ovisili samo o jednoj interkonekciji, onoj preko Slovenije kroz Rogatec, Hrvatska, među ostalim, mora diverzificirati dobavne pravce plina kako bi nesmetano tekla industrijska proizvodnja te po-

trošači, kojih će biti sve više, ne bi osjetili nestašicu. Zbog toga ulaganja u velike plinske energetske projekte kao što su, uz nove dobavne pravce, i izgradnja LNG terminala te dodatnih skladišnih kapaciteta, ne bi smjela izostati jer će Hrvatska, uz povećanje potrošnje, u idućih 20 godina povećati uvoz, procjenjuje se, s dosadašnjih 40 na otprilike 80 posto potrebnih količina. Jerko Jelić Balta, predsjednik Uprave nacionalnog operatora plinskoga transportnog sustava Plinacra, kaže kako je, kad je riječ o povezivanju sa susjednim plinskim transportnim sustavima, najvažnija interkonekcija s Mađarskom, kapaciteta 6,5 milijardi prostornih metara godišnje, a koja je u izgradnji. “Završetkom tog projekta, nakon više od 30 godina postojeće i jedine interkonekcije sa Slovenijom, Hrvatska će dobiti drugi dobavni pravac prirodnog plina. Hrvatska dionica, od Slobodnice preko Donjeg Miholjca do mađarske granice, dugačka je oko 80 kilometara, a bit će završena do kraja 2010. godine te će, zajedno s mađarskom dionicom dugom 210 kilometara, biti puštena u rad početkom 2011. godine. Time će se omogućiti i uvoz dodatnih količina plina s najvećega trgovačkog središta plinom u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, austrijskog Baumgartena.

Karta plinofikacije Hrvatske

Tako će opskrbljivači hrvatskog tržišta moći kupiti plin iz drugih izvora, koji nisu pod izravnim utjecajem našega sadašnjeg uvoznog partnera –

ruskog Gazproma. Osim toga, u razvojnoj su fazi i druge interkonekcije. Ponajprije Jonsko-jadranski plinovod (Ionian Adriatic Pipeline – IAP) kojim bi

se plinovodni sustav Like i Dalmacije, nastavkom izgra izgradnje plinovoda južo Ploča i preko Crne no od Gore u Albaniji spojio na Gore, proj projekt Trans Adriatic P Pipeline (TAP), kojim j zamišljena dobaje v plina iz Kaspijske va i Bliskoistočne regije. ta bi se način plinofiNa taj cirala područja svih država na koje plinovod IAP ima utjecaja (Albanija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina te Hrvatska), a dio kapaciteta mogao bi se iskoristiti i za tranzit. Potpuna plinofikacija Istre S se razmatra kapacitet Sad od pet milijardi prostornih metara na godinu, od čega bi pola bilo namijenjeno tržištu naše regije, a pola bi se moglo koristiti za tranzit”, objašnjava prvi čovjek Plinacra.

Uz te projekte interkonekcija, nastavlja on, provode se i ostale razvojne aktivnosti od kojih su najvažniji projekti povezivanja sa Slovenijom i Italijom, prije svega u opsegu tranzita plina s budućeg LNG terminala na Krku. Također, radi se na projektima nekoliko mogućih interkonekcija s bosanskohercegovačkim plinskim transportnim sustavom, od kojih je strateški najvažnije povezivanje na pravcu Slavonski Brod–Bosanski Brod kao nastavku interkonekcije s Mađarskom. Aktualno je i povezivanje plinovodom Jesenice–Bihać, Ličke čime bi se omogućila plinofikacija Unsko-sanskog kantona Bosne i Hercegovine plinovodnim kapacitetom sustava Like i Dalmacije. “Uza sve nabrojeno, u razvojnoj je

www.privredni.hr Broj 3617, 8. ožujka 2010.

( do kraja 2011. godine

puštanje u rad magistralnog plinovoda Bosiljevo-Split

pletenja mreže samouprave, osnovni je problem to što taj dio aktivnosti često nije rnizacije plinskoga transportnog sustava u Hrvatskoj do 2011. godine

šen i pušten u rad do kraja 2011. godine”, ističe. Ovaj razvojno-ulagački ciklus obuhvaća i 73 kilometra dugačak magistralni plinovod Vodnjan–Umag, koji će omogućiti potpunu plinofikaciju Istre. “Izgrad-

Dodjela koncesija Budući da su razvoj distributivnoga plinskog sustava i plinofikacija krajnjih korisnika u domeni regionalne i lokalne samouprave, osnovni je problem to što taj dio aktivnosti često nije usklađen, tj. ne prati dinamiku aktivnosti koje Plinacro provodi u skladu s Planom razvoja. Bude li se takav trend

nja tog plinovoda, uključujući i četiri pripadajuće mjerno-redukcijske stanice, potpuno je završena te ovih dana očekujemo izdavanje uporabne dozvole”, napominje i dodaje kako 60 posto ulaganja u provedbu Plana razvoja,

nastavio, podcrtava Jerko Jelić Balta, doći će do neusklađenosti izgrađenoga magistralnog i nedostajućega distributivnog sustava te će posljedice toga trpjeti svi postojeći korisnici transportnih kapaciteta. “Primjerice, svima je

Splitsko-dalmatinske županije, ubrzati kako bi se, barem industriji i velikim potrošačima na području Splita, omogućila uporaba prirodnog plina krajem 2011. kad će i zadnji dio sustava biti pušten u rad”, zaključuje Jelić Balta.

Kupnjom tvrtke Podzemno skladište plina (PSP), Plinacro je realizirao praksu uobičajenu u mnogim europskim zemljama prema kojoj se energetske, infrastrukturne, tj. regulirane djelatnosti objedinjavaju unutar jedne tvrtke, koja je pritom u državnom vlasništvu. “Stjecanjem stopostotnoga poslovnog udjela u zasad jedinom hrvatskom skladištu plina, tvrtka Plinacro postala je i operator sustava skladišta plina, tj. od nacionalnog operatora transportnog sustava plinovoda prerasla u mješovitog operatora. Time je i Hrvatska, kao stopostotni vlasnik Plinacra, stekla potpuni nadzor nad plinskom infrastrukturom te su stvoreni nužni preduvjeti za daljnji razvoj djelatnosti skladištenja plina, a sve u cilju postizanja veće neovisnosti i pouzdanije opskrbe potrošača”, kaže predsjednik Uprave Plinacra Jerko Jelić Balta. Posao skladištenja plina organiziran je kroz Plinacrovu tvrtku-kćer - Podzemno skladište plina, koja je brzo i uspješno završila najavljene radove na rekonstrukciji podzemnih i nadzemnih postrojenja podzemnog skladišta plina Okoli, čime je kapacitet povlačenja plina iz skladišta povećan s dosadašnjih 240.000 prostornih metara na sat na vršnih 275.000 prostornih metara na sat. Međutim, rezultati analiza strukture i dinamike potrošnje plina u nas tijekom proteklih 10 godina nedvojbeno upućuju na potrebu izgradnje još jednoga, manjega podzemnog skladišta plina koje bi pokrivalo vršna opterećenja plinskog sustava. “Kao lokacija izabrano je Grubišno Polje gdje se nalazi otprije poznato ležište plina. PSP u svojim poslovnim planovima predviđa izgradnju novog skladišta u razdoblju od 2010. do 2013., a procijenjena vrijednost tog ulaganja iznosi 110 milijuna kuna. Time bi, uz neupitnu gospodarsku korist, Hrvatska stekla i veliku stratešku regionalnu prednost”, ističe Jelić Balta. fazi i nekoliko kapacitetom manjih, ali regionalno važnih te potencijalno izglednih projekata povezivanja s Bosnom i Hercegovinom te Slovenijom. U kontaktima smo i sa Srbijagasom, tvrtkom koja je, između ostaloga, i operator plinskoga transportnog sustava Srbije i s kojom smo, na obostrano zadovoljstvo, usuglasili mogući koridor interkonekcije Sotin–Bačko Novo Selo”, kaže čelnik Plinacra. Plinofikacija Hrvatske koja je započela 2002. godine, a prema njegovim riječima, uspješno se nastavlja i dalje. “Plan razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava u Hrvatskoj do 2011. godine podijeljen je u dva razvojno-ulagačka ciklusa, a Plinacro je njegov nositelj i

investitor. U prvi ciklus, od 2002. do 2006. godine, uloženo je 210 milijuna eura te je on uspješno završen. Trenutačno je u tijeku provedba drugoga razvojno-ulagačkog ciklusa, od 2007. do 2011. godine vrijednog 380 milijuna eura. Unatoč globalnoj financijskoj krizi, odobrenom revizijom investicije nisu reducirane u smislu smanjenja opsega izgradnje, nego smo racionalizirali terminske planove nekih projekata. To znači da će se, u skladu s Planom i odobrenom revizijom, u sklopu drugoga razvojno-ulagačkog ciklusa izgraditi interkonekcijski plinovod između Hrvatske i Mađarske. Također, u ovom je razdoblju planirana i izgradnja plinovodnog sustava Like i Dalmacije, od Bosiljeva do Splita. Trasa

tog magistralnog plinovoda podijeljena je na četiri dionice. Prva dionica od Podrebra do Josipdola je završena, a u tijeku je izgradnja drugog i trećeg dijela, od Josipdola do Gospića, odnosno od Gospića do Benkovca. Zatim slije-

izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava Hrvatske Plinacro financira iz vlastitih sredstava ostvarenih prihodom od tarife za transport plina, a ostatak je osiguran kreditom Europske investicijske banke koja je dosad odobrila dva kredita u visini od 90 i 190 milijuna eura. K tomu, Plinacro je ostvario i uspješnu suradnju s Europskom bankom za obnovu i razvoj koja je početkom 2009. godine odobrila kredit za kupnju podzemnog skladišta plina u Okolima.

poznato kako će izgradnja plinovodnog sustava Like i Dalmacije omogućiti tim dvjema regijama uporabu najpovoljnijeg i najprihvatljivijeg energenta te ublažiti ovisnost, prije svega Dalmacije, o nafti, loživom ulju i električnoj energiji. Također, dovođenje prirodnog plina, kao kvalitetnog i ekološki prihvatljivog energenta omogućit će novi zamah razvoju turizma, ali i gospodarstva tih regija. Na žalost, s iznimkom zadarskog područja gdje je dodijeljena koncesija i potpisan ugovor za distribuciju, u ostalim županijama razvoj i izgradnja distributivnih sustava kasni tako da najvjerojatnije korištenje plina neće biti moguće u trenutku kad magistralni sustav bude završen. Stoga se nadamo kako će se aktivnosti na dodjeli koncesije, tj. potpisivanju ugovora s odabranim ponuđačem za prvu fazu plinofikacije

Novo skladište u Grubišnom Polju

Izgradnja plinovodnog sustava Like i Dalmacije ublažit će ovisnost, prije svega Dalmacije, o nafti, loživom ulju i struji di i izgradnja četvrtog dijela od Benkovca do Dugopolja te će cjelokupni magistralni plinovod Bosiljevo−Split, uključujući pripadajuće regionalne i odvojne plinovode te sve predviđene mjerno-redukcijske stanice, biti zavr-

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3617, 8. ožujka 2010.

( 4,3 mlrd kn ( 6,9 mlrd kn

IZBOR NOVIH PROPISA VAŽNIH ZA GOSPODARSTVO, DONESENIH OD 20. SIJEČNJA DO 26. VELJAČE 2010. ZAKONI • Zakon o upravnim sporovima (NN 20/2010) • Zakon o jamstvenom fondu za gospodarski oporavak (NN 20/2010) • Zakon o izmjeni Zakona o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN 20/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbama (NN 20/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN 20/2010) • Zakon o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (NN 21/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stambenoj štednji (NN 21/2010) • Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove (NN 21/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 21/2010) • Zakon o prestanku važenja Zakona o privatizaciji Hrvatske elektroprivrede d.d. (NN 21/2010) • Zakon o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (NN 24/2010)

PROPISI VLADE RH • Uredba o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načina raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2010. godinu (NN 11/2010) • Uredba o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti (NN 14/2010) • Uredba o tarifi za utvrđivanje vrijednosti iznosa naknade za pružanje primarne i sekundarne pravne pomoći za 2010. godinu (NN 14/2010) • Zaključak o prihvaćanju Mjera za gospodarski oporavak i razvitak - modeli financiranja (NN 14/2010) • Uredba o uvjetima i po-

stupku ostvarivanja carinskih i poreznih olakšica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN 19/2010) • Uredba o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2010. godinu (NN 19/2010) PROPISI MINISTARSTVA RADA, GOSPODARSTVA I PODUZETNIŠTVA • Pravilnik o izmjenama Pravilnika o utvrđivanju cijena ukapljenog naftnog plina (NN 13/2010) • Pravilnik o uvjetima i postupku sudjelovanja Vlade RH u osnivanju fondova za gospodarsku suradnju (NN 21/2010) PROPISI MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA • Program praćenja kakvoće tekućih naftnih goriva za 2010. (NN 13/2010) • Pravilnik o izmjeni Pravilnika o uvjetima koje moraju ispunjavati zavodi za prostorno uređenje za obavljanje djelatnosti prostornog uređenja (NN 19/2010) PROPISI MINISTARSTVA MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE • Pravilnik o dozvolama i ovlaštenjima kontrolora zračnog prometa (NN 11/2010) • Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o načinu i uvjetima za obavljanje sigurnog tijeka željezničkog prometa (NN 14/2010) • Pravilnik o izmjeni Pravilnika o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu plovila unutarnje plovidbe (NN 20/2010) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uređajima i opremi za pogon motornih vozila plinom (NN 22/2010) PROPISI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA I SOC. SKRBI • Pravilnik o izmjenama Pravilnika o mjerilima za određivanje cijena lijekova na veliko i o načinu izvješćivanja o cijenama na veliko (NN 22/2010)

hrvatski izvoz u siječnju

siječanjski uvoz u Hrvatsku

ROBNA RAZMJENA HRVATSKE S INOZEMSTVOM U SIJEČNJU

Izvozna tržišta, iako još pospana, polako se bude Hrvatski izvoz u Europsku uniju u siječnju 25 posto veći nego godinu dana ranije Igor Vukić vukic@privredni.hr

sjećamo neke pozitivne pomake na inozemnim tržištima, ali još su slabi. Narudžbe su polako krenule u jesen prošle godine, optimističkih najava ima, ali treba pričekati razvoj događaja u ovoj godini. Potvrde li se najave, počet ćemo zapošljavati i nove radnike, rekao je za Privredni vjesnik Zoran Legac, vlasnik Feroimpexa, tvornice dijelova za automobile. Trendovi u tvornicama automobila u Njemačkoj ili Slovačkoj, dodaje, brzo se odražavaju i kod hrvatskih proizvođača autodijelova. Posla će biti bude li rastao i optimizam kupaca. Osjećaj vlasnika Feroimpexa da se tržišta pomalo bude iako su, reklo bi se, još malo pospana, potvrđuju i podaci Državnog zavoda za statistiku o robnoj razmjeni s inozemstvom u siječnju ove godine. Ukupan izvoz Republike Hrvatske u siječnju 2010. iznosio je 4,3 milijarde kuna, a bio je 13,5 posto veći nego

u siječnju 2008. godine. Uvoz je vrijedio 6,9 milijardi kuna (pad od 8,7 posto), što daje deficit od 2,6 milijardi kuna. Riječ je o pokrivenosti uvoza izvozom od 61,7 posto, što je rezultat kakav se već dugo ne pamti. Veći pad uvoza od izvoza bilježen je cijele prošle godine, no svejedno je pokrivenost uvoza izvozom samo u veljači dosegnula 59 posto, dok je za cijelu godinu prosječno bila 49,4 posto.

Izvoz prerađivačke industrije bio je 24 posto veći nego u siječnju prošle godine Izvoz prerađiv vačke industrije bio je 24 posto veći nego u siječnju prošle godine, a rezultat su dobbrim dijelom podigl gle isporuke u brodog dogradnji. Unutar prerađ prerađivačke industri-

je rastao je i izvoz prehrambenih proizvoda (sa 279 na 300 milijuna kuna, ili 7,1 posto), izvoz koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (na 365 milijuna ili gotovo 40 posto), kao i izvoz ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (125 milijuna kuna ili 10 posto). Rastao je i izvoz sirovog i prerađenog drveta, osim namještaja (ukupan obujam iznosio je 145 milijuna kuna). Rast ukupnog izvoza I analitičari HNB-a u posljednjem izdanju Biltena ukazuju na to da je nakon oštrog pada u prvom dijelu prošle godine došlo do rasta ukupnog izvoza. U posljednjem tromjesečju 2009. izvoz je bio veći 4,8 posto u odnosu na treće tromjesečje. S druge strane, velik pad izvoza u siječnju zabilježilo je ribarstvo, sa 293 milijuna kuna na samo 44 milijuna. Slabi su bili i izvozni rezultati proizvodnje računala te elektroničkih i optičkih proizvoda (pad sa 168

milijuna kuna na 98 milijuna). Na uvoznoj strani skok uvoza imaju duhanski proizvodi (160 posto) te sirova nafta i plin (43 posto). Rastao je i uvoz mesa i mesnih prerađevina (oko osam posto). I dalje traje pad uvoza automobila, odnosno cestovnih vozila. Uvoz auta prošlogodišnjeg, također kriznog siječnja bio je 550 milijuna kuna, a ovogodišnjeg samo 332 milijuna kuna. U siječnju je porastao ukupan hrvatski izvoz u Europsku uniju, sa 2,2 na 2,7 milijardi kuna, ili 25 posto. Pao je izvoz u Ceftu i druge europske zemlje, poput Rusije ili Turske. Iz tih dviju zemalja povećan je uvoz (Rusija plin, Turska tekstil) i produbljen vanjskotrgovinski deficit. Prema siječnju 2008. hrvatska je privreda poboljšala izvozni skor i sa SAD-om (sa 139 na 149 milijuna kuna), dok je uvoz iz te zemlje pao 29 posto, na 131 milijun kuna.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3617, 8. ožujka 2010.

( 2156 tvrtki i 1128 obrta u drvnom sektoru

SJEDNICA HRVATSKE VLADE

Stan kao jamstvo za trupce iz Hrvatskih šuma Vlada će i s bespovratnih 65 milijuna kuna pomoći vrlo ugroženom drvnom sektoru Igor Vukić vukic@privredni.hr

rvoprerađivačke tvrtke moći će od Hrvatskih šuma dobiti sirovinu ako se obvežu da će za dug jamčiti i nekretninama ili drugom imovinom u svojem posjedu. Vlada je prošli tjedan ovlastila Hrvatske šume da s tvrtkama sklope posebne sporazume u kojima bi naplata potraživanja bila osigurana zalogom na nekretninama poduzeća i njihovih vlasnika, i to fiducijom ili hipotekom. U obzir dolaze i bankarska jamstva, cesije i slični financijski mehanizmi. Odlukom se želi ublažiti vrlo teško stanje u drvoprerađivačkom sektoru, gdje vlada velika nelikvidnost i mnoge tvrtke ne mogu platiti već preuzetu sirovinu ili kupiti novu radi nastavka minimuma proizvodnje. Daš parket, dobiješ stan Sporazume će moći sklopiti tvrtke koje su u poteškoće došle zbog globalne krize, koje imaju primjeren bonitet, a mjera bi trebala važiti do stjecanja

uvjeta za sklapanje redovnih godišnjih ugovora za otkup sirovina. Ujedno će uskoro biti raspisan i natječaj za dodjelu bespovratnih 65 milijuna kuna za poticanje prerade drva i proizvodnje namještaja. Vlada time nastoji pomoći sektoru u kojem je 2156 poduzeća i 1128 obrta, s ukupno 25.130 zaposlenih. Drvni sektor sudjeluje sa sedam posto u ukupnoj robnoj razmjeni, a u 2009. godini pokrivenost uvoza izvozom bila mu je čak 115 posto. Oko 70 posto proizvodnje ide u izvoz. “Zbog krize i nelikvidnosti potraživanja Hrvatskih šuma prema drvoprerađivačima narasla su na 400 milijuna kuna. Ne pomognemo li, moglo bi doći do sloma cijelog

sektora”, rekao je ministar šumarstva Božidar Pankretić.

Drvni sektor sudjeluje sa sedam posto u ukupnoj robnoj razmjeni, a u 2009. godini pokrivenost uvoza izvozom bila mu je čak 115 posto Hrvatske šume imaju obvezu sječe 5,5 milijuna kubika drvne sirovine, a uz zalog imovine poduzetnika trebao bi se ubrzati obrtaj tog materijala. “Poduzećima se događa da za isporučeni parket umjesto novca dobiju stanove pa bi i njih mogla dati u zalog za sirovinu”,

Industrija u teškoj godini rasla 1,5 posto Premijerka Jadranka Kosor izrazila je zadovoljstvo podatkom da je u siječnju u odnosu na prosinac industrijska proizvodnja porasla pet posto. U odnosu na siječanj 2008., industrija je rasla 1,5 posto. “To su prvi znaci oporavka, a budemo li ustrajni, do kraja godine izaći ćemo iz krize”, rekla je premijerka. Prema DZS-u, u siječnju 2009., u odnosu na siječanj 2008., proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju rasla je za 25 posto, a netrajnih za 7,3 posto. Kapitalni proizvodi rasli su za 0,5 posto, dok je kod intermedijarnih proizvoda zabilježen pad od 3,7 posto.

dodao je ministar poljoprivrede Petar Čobanković. Aukcije za jamstveni fond Vlada je donijela i Uredbu s uputama za provođenje aukcija za jamstveni fond kojim će se, preko HBOR-a, pratiti poduzetnički investicijski projekti (tzv. model B). Prema uredbi, jamstvo za pojedinačni kredit može iznositi najviše 50 posto glavnice kredita, ali ne više od 60 milijuna kuna. Vlada može odlučiti o iznimkama, a kriteriji za jamstvene kvote bit će kreditna marža te postotak jamstva koji su poslovne banke spremne preuzeti na sebe. Hrvatske autoceste dobile su suglasnost za Plan građenja i održavanja autocesta za 2010. godinu. Predviđena su ulaganja u građenje i održavanje autocesta od ukupno 2,2 milijarde kuna i to za građenje 1,8 milijardi kuna, za izvanredno održavanje 217 milijuna kuna te redovno održavanje 134 milijuna kuna. Prema Planu, glavnina radova na izgradnji autocesta bit će na pravcima Split-Ploče i Zagreb-Sisak.

IZBOR NOVIH PROPISA VAŽNIH ZA GOSPODARSTVO, DONESENIH OD 20. SIJEČNJA DO 26. VELJAČE 2010. PROPISI MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA • Pravilnik o uvjetima višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji (NN 10/2010) • Pravilnik o izmjeni Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama (NN 11/2010) • Pravilnik o izmjeni Pravilnika o veterinarsko-medicinskim proizvodima (NN 14/2010) • Naputak o načinu provođenja mjera kontrole zdravlja životinja propisanih Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njhovom financiranju u 2010. godini (NN 14/2010) • Pravilnik o iskaznici poljoprivrednog inspektora za ekološku proizvodnju, stočarskog inspektora, vinarskog inspektora i inspektora za kakvoću hrane te znaku poljoprivredne inspekcije (NN 19/2010) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o označavanju sredstava za zaštitu bilja (NN 19/2010) • Pravilnik o potvrdi sukladnosti za izvoz proizvoda ribarstva (NN 20/2010) • Pravilnik o registraciji subjekata i odobravanju objekata u kojima posluju subjekti u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (NN 20/2010) • Pravilnik o jestivim uljima i mastima (NN 22/2010) • Pravilnik o ovlašćivanju panela za senzorsku analizu djevičanskih maslinovih ulja (NN 22/2010) • Pravilnik o sustavu savjetovanja poljoprivrednika vezano uz višestruku sukladnost (NN 22/2010) • Pravilnik o izgledu i načinu korištenja znaka oznake izvornosti, oznake tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN 23/2010) PROPISI MINISTARSTVA FINANCIJA • Pravilnik o odobrenju za pružanje usluga potro-

šačkog kreditiranja (NN 14/2010) • Pravilnik o obvezi informiranja potrošača i o dodatnim pretpostavkama za izračun efektivne kamatne stope (NN 14/2010) • Pravilnik o dopuni Pravilnika o obliku i sadržaju dodatnih podataka za statističke i druge potrebe (NN 20/2010) • Pravilnik o načinu izvješćivanja o obračunatom posebnom porezu na plovila odnosno zrakoplove proizvedene i isporučene u Republici Hrvatskoj (NN 26/2010) PROPISI MINISTARSTVA PRAVOSUĐA • Pravilnik o registru izmiritelja i standardima za akreditiranje institucija za mirenje i izmiritelja (NN 13/2010) • Pravilnik o izmjeni Pravilnika o obrascu zahtjeva za odobravanje korištenja besplatne pravne pomoći, obrascu uputnice i evidenciji izdanih uputnica (NN 13/2010) PROPISI HRVATSKE AGENCIJE ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA • Odluka o zajamčenom prinosu obveznih mirovinskih fondova za 2009. (NN 13/2010) • Pravilnik o financijskim izvještajima mirovinskih društava (NN 13/2010) • Pravilnik o financijskim izvještajima mirovinskih fondova (NN 13/2010) • Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja investicijskih društava (NN 20/2010) • Pravilnik o nadzornim izvještajima za pravne osobe ovlaštene za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti (NN 20/2010) • Pravilnik o uvjetima za stjecanje i provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara (NN 20/2010) • Odluka o najvišoj naknadi za pokrivanje troškova mirovinskog osiguravajućeg društva u 2010. godini iz doznaka obveznog mirovinskog fonda (NN 26/2010)

10 PREDSTAVLJAMO

(

više od

30 vrsta

kolača i torti u stalnoj ponudi

SLASTIČARNICA JAKŠIĆ, ZAGREB

Privredni vjesnik Broj 3617, 8. ožujka 2010.

2 3000 m (

mogu istodobno izgraditi i opremiti

TEMAKS, ZAGREB

Graditelji sajamskih interijera Tisuće četvornih metara izložbenog prostora u Hrvatskoj i inozemstvu i ove će godine proći kroz ruke djelatnika Temaksa

Slatka tradicija koja se cijeni U poznatoj slastičarnici danas radi treća generacija Jakšićevih - posao su preuzeli unuci Sandra i Denis

avne 1936. godine Ivan Kovačić pokrenuo je slastičarski posao, otvorivši slastičarnicu u Zvonimirovoj ulici u Zagrebu. Njegov rođak Ivan Jakšić tamo se zaposlio kao šegrt, a kada je 1956. Kovačić otišao živjeti u Kanadu, Jakšić preuzima slastičarnicu. Od tada posluje pod današnjim nazivom – Slastičarnica Jakšić, koju dobro poznaju stari purgeri. Danas u slastičarnici radi treća generacija Jakšićevih nasljednika - nakon kćeri Biserke i Ljiljane, posao su preuzela njihova djeca Sandra i Denis. Iako je Jakšićev unuk Denis Loje završio srednju građevinsku školu, već je dvadesetak godina u slastičarstvu i kako sam kaže “dobro je ispekao taj zanat”. Zajedno sa sestričnom Sandrom prije osam godina preuzeo je Slastičarnicu Jakšić s namjerom daljnjeg njegovanja tradicionalnih kolača po kojima je ta slastičarnica i poznata u Zagrebu.

Na upit hoće li i njegova djeca jednoga dana nastaviti obiteljski posao, Loje je kazao kako to još uvijek nije poznato jer zasad imaju neke svoje zamisli. Tradicionalna receptura “Naša je slastičarnica poznata po kremšnitama, štrudlama, čajnim kolačićima i kolačima od kestena, a svi se kolači rade prema tradicionalnoj recepturi

Svi su kolači bez aditiva, praškova i ostalih kemijskih sastojaka

staroj 60 godina, ali su ipak modificirani i prilagođeni ukusu suvremenih klijenata. To znači da su biskviti nekada bili suši, a sada su sočniji. U ponudi imamo 30 vrsta kolača i nekoliko vrsta torta, a izrađujemo svadbene, rođendanske, dječje, ali i torte za

sve prigode”, rekao je Loje. Svi su kolači bez aditiva, praškova i ostalih kemijskih sastojaka. Izrađuju se sezonski što znači da se ne koristi smrznuto voće. Govoreći o važnosti kvalitete kolača, Loje je istaknuo kako su sve slastice napravljene od prirodnih sastojaka najviše kvalitete. S obzirom na to da je rad u Slastičarnici Jakšić obiteljski posao, trenutačno je zaposleno petero djelatnika među kojima su dvije majstorice slastičarke. Osim prodaje kolača, bave se cateringom i dostavom, a uglavnomimaju stalne klijente iz cijelog Zagreba te stoga smatraju da im velike slastičarnice kojima je važna prodana količina kolača nisu konkurencija. Najveći problem u poslovanju, prema Lojinim riječima, predstavlja rad na crno jer mnoge žene kod kuće peku kolače i potom ih prodaju oglašavajući se u raznim oglasnicima. (S.P.)

ajmovi i izložbe u Hannoveru, St. Petersburgu, Zagrebu, Parizu, Bologni, Bruxellesu, Frankfurtu, Splitu, tek su dio prošlogodišnjih poslova tvrtke Temaks čija je osnovna djelatnost projektiranje, izvođenje i opremanje sajamskih interijera i izložbi. Tisuće četvornih metara izložbenog prostora u Hrvatskoj i inozemstvu i ove će godine proći kroz ruke djelatnika zagrebačke tvrtke koja po sajmovima i izložbama posluje još od 1993. godine. “Čitavo vrijeme pratimo razvoj i trendove sajamske djelatnosti, neprestano ulažemo u razvoj vlastite opreme i tehnologije, pa smo prema kvaliteti obavljenih poslova u vrhu na hrvatskom tržištu”, kaže Slavko Paradi, direktor Temaksa, u kojem je 12 stalno zaposlenih, a po potrebi i obujmu poslova angažiraju još toliko ljudi. Spremni su tako, kaže Paradi, preuzeti istodobno grad-

nju i opremanje do 3000 četvornih metara površine. Raspolažu s oko 3000 četvornih metara konstrukcije, a preuzimaju i sve poslove sa stolarskom obradom štandova do 1000 četvornih metara istodobno. Imaju i vlastiti vozni park za prijevoz materijala i ljudi, te vlastiti skladišni prostor u Lukavcu površine oko 500 četvornih metara, kao i prateće objekte na istoj parceli. Paradi kaže kako su trenutačno u fazi ishođenja građevinske dozvole za poslovnu zgradu, pa će u ovoj godini cijeli tehnološki proces zaokružiti na jednom mjestu. Hodogram rada “Posao nam ide sljedećim tijekom: potencijalni izlagač prijavljuje prostor na sajmu u Hrvatskoj ili inozemstvu, a po potrebi i sami im pomažemo u odabiru lokacija. Preuzevši projektni zadatak od izlagača, izrađujemo idejni projekt koristeći računalne programe za

3D vizualizaciju prostora i usuglašavamo ga s naručiteljem. Definiranjem rješenja radimo konačnu ponudu, a nakon prihvaćanja ponude, izrađujemo izvedbene nacrte, grafike i slično. Pripremamo elemente, utovarujemo ih na kamione i

Temaksovci od 1993. uspješno posluju diljem Hrvatske i inozemstva

zajedno s izlošcima šaljemo na sajam. Monterska ekipa odlazi za kamionom, postavlja štand, poslije demontira i vraća sve u Hrvatsku ili po dogovoru”, objašnjava Branko Grižić, menadžer-projektant u Temaksu, dodajući da tako izlagačima olakšavaju nastup te im omogućuju da vlastito vrijeme maksimalno iskoriste za kvalitetnu pripremu nastupa na sajmu. (E.D.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3617, 8. ožujka 2010.

( 25%

porast prodaje i zaposlenih u recesiji

( 150 mil kn godišnji izvoz Dok-inga

ZAGREBAČKI DOK-ING U SVJETSKOM VRHU

Hrvatskim robotima protiv mina i požara Visokosofisticirane robotske strojeve za razminiranje najviše kupuje američka i druge vojske, ali i Ujedinjeni narodi, komercijalne tvrtke za razminiranje i rudarstvo, te neprofitne organizacije drška, servis i osiguranje dijelova. Leti se po potrebi i u Sudan, Južnu Ameriku...

Eleonora Dukovac dukovac@privredni.hr

trojevi za razminiranje zagrebačke grupe Dok-ing uspješno diljem svijeta čiste minska polja i globalno su priznati brend. Među kupcima njihovih daljinski upravljanih strojeva su vlade SAD-a, Rusije, Libije, Irske, Šri Lanke, Australije... Uglednoj

Robote za vatrogastvo već iščekuju u Los Angelesu, Grčkoj, Litvi, Čileu... se klijenteli nedavno priključilo i talijansko ministarstvo obrane s narudžbom vrijednom 900.000 eura. Dizajnom i proizvodnjom inovativnih, visokosofisticiranih robotskih strojeva za razminiranje i njihovih dijelova uspjeli su ući u svjetski vrh, a prepoznali su ih u preko 30 zemalja svijeta. U ovoj godini sa strojevima za razminiranje planiraju ući i na Kubu, u Vijetnam,

Stroj za razminiranje MV-4 u akciji

Sudan, Kolumbiju, Nikaragvu, Čile, Ukrajinu, Angolu. Računaju na porast prodaje za 20 posto u kojoj će biti i roboti za rudarstvo i protupožarne aktivnosti. Električni automobil U međuvremenu, zgotovili su prototip gradskog električnog automobila koji je predstavljen na autosalonu u Ženevi. Uz to se bave humanim razminiranjem, a na tim su

poslovima bili angažirani u Hrvatskoj, BiH i Srbiji. “Strojevi za razminiranje su core business na kojem se naša tvrtka razvila, no to je tržište nestabilno, ovisno o potrebama i mogućnostima pojedinih zemalja, projektima i mirovnim misijama, a to može značiti da posla ima svakih 10 godina. Kako je riječ o specifičnom tržištu bez klasične ponude i potražnje, dugoročno se ne može ži-

Banke na kočnici Prema riječima vlasnika, Dok-ing može i udvostručiti proizvodnju, ali je ona ograničena politikom poslovnih banaka koje se žele osigurati samo hipotekom nad nekretninom. No, kako im poslovi znatno premašuju vrijednost nekretnine na Žitnjaku, manjka im kapitala za repromaterijal koji bi otplaćivali sukcesivno. “Katastrofalno je da ugovori, primjerice onaj s vladom SAD-a, komercijalnim bankama u Hrvatskoj ne znače ništa. Za aktualni natječaj američke vojske vrijedan 158 milijuna dolara morat ćemo tako ponuditi dio vlasništva tvrtke kako bismo mogli financirati posao - HBOR-u, Vladi ili banci”, veli Majetić te ističe kako traže domaćeg ili stranog investitora spremnog uložiti u modernizaciju i proširenje proizvodnje, uz prihvatljive uvjete ulaska u vlasničku strukturu.

vjeti od jedne grupe proizvoda pa smo krenuli s proizvodnjom dozera za rudnike za koje nam je potencijalno tržište cijeli svijet. Trenutačno su već po rudnicima u Južnoj Africi i Australiji. Odlučili smo proizvesti i novu generaciju robotskih vatrogasnih vozila - hibridne strojeve koji mogu raditi u svim uvjetima i vrlo brzo reagiraju. Rado bi ih vidjela vatrogasna služba Los Angelesa, ali i potencijalni kupci u Grčkoj, Litvi i Čileu”, objašnjava Vjekoslav Majetić, vlasnik i direktor Dok-inga, dodajući kako svake godine lansiraju jedan prototip koji je ujedno i patent. Fokus na kvalitetu, ručni rad s najboljim komponentama na svjetskom tržištu vinuo ih je, naglašava Majetić, u svjetski vrh. Uz to i postprodajna po-

Više od 1000 dobavljača Dok-ing tako bilježi kontinutirani porast proizvodnje, prihoda i zaposlenih. U lanjskoj, recesijskoj godini broj zaposlenih i dohodak porasli su za 25 posto. U Hrvatskoj zapošljavaju oko 220 osoba, a za njih radi i više od 1000 dobavljača. Izvoze, kaže vlasnik Dok-inga, do 150 milijuna kuna godišnje. “Više od 90 posto proizvodnje izvozimo. Trenutačno nam je najveći kupac američka vojska kod koje je 40 strojeva za razminiranje. Općenito vojske, ali i Ujedinjeni narodi, komercijalne tvrtke za razminiranje i rudarstvo, te neprofitne organizacije. No, MORH je naš prvi kupac i najveća referenca koja nam je pomogla u iskoraku na strana tržišta i s njima surađujemo u razvoju programa za razminiranje”, ističe Mladen Jovanović, voditelj projekata u Dok-ingu, dodajući kako je, primjerice, manji stroj za razminiranje MV-4 prodan i švedskoj, irskoj i grčkoj vojsci, njime se razminira po Iraku, Azerbajdžanu, Afganistanu... Ove su im godine posebno aktualna tržišta Amerike, Australije, Italije, Libije i Rusije u segmentu strojeva za razminiranje, a u planu im je ući i u program agencije Namsa, NATO-ve agencije za nabavu.

*humano poslovanje BASF pomaže djeci u Ladimirevcima Kompanija BASF Croatia donirala je proizvode za opremanje i uređenje kuhinja SOS Dječjem selu Ladimirevci. U ime BASF-a donaciju je uručio Martin Androšević, prodajni predstavnik agro odjela BASF-a za Slavoniju. Gastro Grupa donirala Caritasu Gastro Grupa je Hrvatskom Caritasu pomogla sa 150.000 kuna. Tu donaciju Caritas će raspodijeliti za pet socijalno najugroženijih obitelji u pet hrvatskih regija. Humanitarna akcija Dar od srca pokrenuta je povodom petog rođendana Gastro Grupe koji je obilježen u prosincu 2009. Terry Fox Run: prikupljeno pola milijuna kuna Organizatori humanitarne akcije Terry Fox Run – MPG agencija, Veleposlanstvo Kanade, Hrvatska liga protiv raka, Zagrebački holding i hotel The Regent Esplanade objavili su da je u akciji prikupljeno čak 500.000 kuna. Donacija je uručena Zavodu za molekularnu medicinu Instituta Ruđer Bošković za una-

prjeđenje liječenja raka dojke i jajnika u žena kod kojih postoji nasljedna sklonost. Siemens za vukovarske invalide Tvrtka Siemens donirala je Centru za zapošljavanje osoba s invaliditetom Grada Vukovara iznos od 20.000 kuna. Donacija je dio globalnog programa o društveno odgovornom ponašanju Siemens Caring Hands. Centar je osnovan 2008. s ciljem potpune integracije osoba s invaliditetom u zajednicu, što ponajviše ovisi o zapošljivosti te populacije.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3617, 8. ožujka 2010.

( do 220 mil kn

( 40% manji poticaji

iznos kojeg se država odriče od zakupa

razlog su prosvjeda poljoprivrednika

POTPORE ZA POLJOPRIVREDU

Za prošlu godinu 82 posto obećanog Ministar je seljacima obećao dodatnih 500 kuna u repromaterijalu po hektaru, kao i oslobađanje plaćanja zakupa državnog zemljišta, isplatu naknada za skladištenje pšenice i potpore kapitalnim ulaganjima no izašli u susret zahtjevima seljaka te ćemo u granicama mogućeg udovoljiti dijelu njihovih zahtjeva, rekao je ministar Čobanković. “Sada nije trenutak za avanture. Premijerka i mi moramo osigurati izvršavanje prora-

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rošloga petka u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja seljaci koji su krenuli u prosvjede zbog 40-postotnog smanjenja potpora dobili su novu poboljšanu ponudu ministra Petra Čobankovića. Poljoprivredni proizvođači uz potpore u novcu u iznosu od 60 posto obećanog dobivaju i isplatu dijela poticaja u repromaterijalu u protuvrijednosti od 500 kuna po hektaru, što je oko 22 posto ukupnog iznosa potpora. Seljacima koji imaju državnu zemlju u zakupu obećao je oslobađanje od plaćanja zakupa za 2010. godinu što ukupno vrijedi između 210 i 220 milijuna kuna te prolongiranje ot-

plate otkupa zemljišta za godinu dana. Najavljene su također izmjene Pravilnika o visinama naknada za zakup i prodaju zemljišta, koje bi trebalo smanjiti i tako prilagoditi padu cijena na tržištu, kao i izdavanje odluka za investicijske potpore kapitalnim ula-

ganjima do kraja srpnja 2010. svim korisnicima, što će, prema najavama, većina banaka prihvatiti kao jamstvo za rješavanje financijskih problema. U Ministarstvu očekuju i pojedinačno rješavanje reprograma kredita poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj banci za obno-

vu i razvitak, a ovih dana kreće i obračun isplata naknade za skladištenje pšenice u iznosu od 10 lipa za kilogram pšenice na čuvanju u silosima. Nije trenutak za avanture Vlada i Ministarstvo su nakon analiza maksimal-

Za sve proizvode koji se budu priznavali kao repromaterijal nužno je da dobavljač potpiše ugovor s Ministarstvom čuna jer je on osnova za gospodarsku sigurnost i njegovim rušenjem ušli bismo u neplanirani deficit i približili se situaciji koja muči Grčku, a u posljednje vrijeme i Špa-

njolsku i Portugal”, kaže Čobanković. Ministar je dodao kako ova posljednja odluka ne otvara nikakav prostor za pregovaranje te je dodao kako treba preživjeti ove dvije godine do ulaska u Europsku uniju i pristupanja zajedničkim fondovima. Repromaterijal koji je na raspolaganju seljacima ne uključuje gorivo za poljoprivredne strojeve, a za sve proizvode koji se budu priznavali nužno je da dobavljač potpiše ugovor s Ministarstvom o uvjetima po kojima će priznavati vaučere što ih izdaje Ministarstvo. Većina predstavnika seljačkih udruga na sastanku je pozdravila ministrove odluke, no predstavnici seljaka koji prosvjeduju nisu najavili da će se prosvjedi ovim dogovorom i završiti.

DRŽAVNI PRORAČUN U VELJAČI

Mirovine pojele poreze Za mirovine je ukupno izdvojeno 5,8 milijardi kuna, od čega je 3,1 milijarda prikupljena doprinosima, a 2,7 milijardi transferirano iz proračuna Drago Živković zivkovic@privredni.hr

roračunski prihodi u prva dva mjeseca ove godine iznosili su 16,08 milijardi kuna što znači da su u odnosu na siječanj i veljaču protekle godine manji za 87,2 milijuna kuna ili za 0,5 posto. Kad je riječ o rashodima, oni su potkraj veljače iznosili 19,7 milijardi kuna što je na godišnjoj razini povećanje od 1,2 milijarde kuna ili 6,4 posto. U Ministarstvu financija napominju da je dio prihoda iz siječnja uplaćen u državnu blagajnu 1. ožujka jer je obveza uplate poreza na dobit i poreza na dodanu

vrijednost (PDV) zadnji dan u mjesecu, a u veljači je to, kao i u siječnju, bila nedjelja. Da to nije mala razlika, potvrđuje podatak da je 1. ožujka samo po osnovi PDV-a uplaćeno oko 300 milijuna kuna. Kada bi se taj iznos pribrojio, državna blagajna bila bi u blagom suficitu u usporedbi s prošlom godinom. Doprinosi u minusu Porast rashoda od 1,2 milijarde kuna najvećim se dijelom odnosi na mirovine i zdravstvo, za koje je država u prva dva mjeseca izdvojila devet milijardi kuna. Kako su prihodi od doprinosa smanjeni za 417 milijuna kuna, tako se povećao udjel

poreznih prihoda u financiranju tih dviju stavki. Za mirovine je ukupno izdvojeno 5,8 milijardi kuna, od čega je 3,1 milijarda prikupljena doprinosima, a 2,7 milijardi transferirano iz proračuna.

Posebni porezi državi su donijeli 410 milijuna kuna, a PDV je podbacio za gotovo 200 milijuna Doprinosima za zdravstveno osiguranje prikupljeno je 2,8 milijardi kuna, pa je država morala posegnuti u proračun po još 373 milijuna kako bi pokrila

ukupne troškove od 3,2 milijarde. Posebni porezi uvedeni prošlog ljeta u prva su dva mjeseca državi donijeli 410 milijuna kuna, čime je više nego nadoknađen pad prihoda od ostalih poreza, pa je po osnovi svih poreza država u plusu za oko 23 milijuna kuna. Najviše je, očekivano, podbacio PDV, za gotovo 200 milijuna, a potom prihodi od trošarina, koji su manji za 83 milijuna. U Ministarstvu financija naglašavaju kako je nemoguće projicirati dosadašnji pad doprinosa na ci-

jel u godinu s obzirom n a veliko sezonsko zapošljavanje u Hrvatskoj. Zbog toga još nema govora o mogućem rebalansu proračuna iako ga nitko ne isključuje. Na porast rashoda sigurno će utjecati izdavanje jamstva Brodogradilištu 3. maj, kao i ustupci poljoprivrednicima, koji bi državu mogli stajati između 250 i 300 milijuna kuna.

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3617, 8. ožujka 2010.

( oko 12 mil €

godišnjeg prometa ima Tažex

( oko 1 mil €

ulaže u izgradnju trgovačkog centra u Budvi

ŽELJKO TAFRA, VLASNIK I DIREKTOR TVRTKE TAŽEX IZ ZELENIKE - BOKA KOTORSKA, CRNA GORA

Crna Gora - dobro tržište za plasman hrvatskih proizvoda U Crnoj Gori vlada mišljenje kako su hrvatski proizvodi kvalitetniji od drugih, slično kao i njemački na razini Europe. Osim toga, ovo je tržište, a posebice crnogorsko primorje, vrlo slično hrvatskom Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

a Željkom Tafrom, vlasnikom tvrtke Tažex iz Zelenike, vodećim crnogorskim uvoznikom pića u državama nastalim raspadom Jugoslavije, vlasnikom desetak supermarketa, organizatorom vinskog festivala u Igalu, razgovarali smo o planovima njegove tvrtke, o poziciji hrvatskih robnih marki koje zastupa te perspektivi naših proizvoda na tom tržištu. Tažex ima poslovno-tehničku suradnju s Biotehničkim institutom u Podgorici u čijoj se vinariji proizvodi čuveni crnogorski Vranac i rakija Loza. Tafra se osvr-

Tažex surađuje s Biotehničkim institutom u Podgorici u čijoj se vinariji proizvodi čuveni crnogorski Vranac i rakija Loza nuo i na poduzetničku klimu u Crnoj Gori te govorio o razvoju turizma. Tažex je tvrtka koja ima oko 12 milijuna eura godišnjeg prometa te više od 100 zaposlenika. Zašto uvozite vina iz zemalja koje su bile u sastavu bivše države? - Riječ je o robnim markama kojih se kupci sjećaju, pa ih ne treba posebno promovirati. Iako im je znatno poboljšana kva-

liteta, kupcima su poznate. Na taj način nastojimo stvoriti kompletnu ponudu vina cijele ove regije. Mislim da smo na pravom putu i da smo po tome jedinstveni u ovoj regiji budući da nitko nema tako raznovrsnu ponudu. Možda griješim, ali mislim da kompletna prodaja, primjerice, srbijanskih i bosanskohercegovačkih vina u Sloveniji može stati u prtljažnik osobnog automobila. Kod nas se prodaju, s više ili manje uspjeha, vina proizvođača iz svih država. Uz to, zastupnici smo najpoznatijih svjetskih pjenušaca, nekoliko robnih marki čaša, ugostiteljskog pribora, opreme za ugostiteljstvo... Osim vinara koga još zastupate iz Hrvatske? - Najprije sam počeo zastupati Marasku iz Zadra, a zastupam i tvrtke Pivac i Jambo u segmentu smrznutih proizvoda, postirsku Sardinu, Trenton i Nirs Split. Poslujemo i s tvrtkama koje su u Agrokorovom vlasništvu. Kako su prihvaćeni hrvatski proizvodi? - Odlično, budući da se kod nas uvriježilo mišljenje kako su hrvatski proizvodi kvalitetniji od drugih, slično kao i njemački na razini Europe. Osim toga, ovo je tržište, a posebice crnogorsko primorje, vrlo slično hrvatskom. Na crnogorskom tržištu prisutni su mnogi hrvatski proizvodi, pogotovo dugogodišnje robne marke.

kvalitete remonta te prihvatljive cijene usluge u Bijelu na remont dolazi sve više brodova iz Hrvatske.

Kakva je sada gospodarska situacija u Crnoj Gori? Osjeti li se kriza? - Mi prolazimo kroz svoju unutarnju krizu. Kod nas nema velikih sustava koji su isprepleteni i koji ovise o svjetskom gospodarstvu. Naš osnovni problem je nelikvidnost, odnosno neplaćanje robe dobavljačima. Smatram

da je to moguće brzo riješiti, ako se želi. Što je s privatizacijom? - Privatizacija je pri samom kraju jer je privatizirano preko 80 posto tvrtki. Za privatizaciju ostaje još nekoliko značajnijih tvrtki kao što je Institut Simo Milošević iz Igala za koji je bio zainteresiran Zepter

Prodamo na tisuće boca hrvatskih vina Imate li podatke o tome koliko se hrvatskih vina proda na crnogorskom području? - Sami ste svjedoci koliko je dobar odaziv hrvatskih vinara na Festivalu vina. Teško mi je reći koliko se hrvatskih vina proda u Crnoj Gori jer ima više distributera. Možda mogu nešto preciznije reći koliko hrvatskih vina proda Tažex. Primjerice, prodamo više od 20.000 boca Pošipa Čare, dok Matuška prodamo oko 8000. Dobro prodajemo i vina kuće Zdjelarević, Kozlović, Matošević, Degrassi, Polesina, Kabola, Arman, Tomić, Agrokorovih vina te niz peljeških i hvarskih vinara.

ali je odustao, zatim Plantaže 13. jul, najveće plantaže vinove loze na jednom mjestu u Europi, te Remontno brodogradilište Bijela, a u tijeku je natječaj za Luku Bar. Kako su za preuzimanje Plantaža 13. jul bile zainteresirane hrvatske tvrtke, možda vam je zanimljivo da je vlada Republike Crne Gore prošle godine zaustavila njihovu privatizaciju na godinu dana. Ta odluka istječe u prvoj polovini 2010. godine, pa ćemo vidjeti kakva će biti nova odluka. U kakvom je stanju brodogradilište u Bijeloj? - Brodogradilište je remontnog tipa i ono posluje dobro tako da ima oko tridesetak velikih brodova na remontu. Zbog

Što se točno događa s crnogorskim turizmom? U kojoj je fazi obnova objekata? Gdje se ulagalo? - Do sada se najviše uložilo na Budvanskoj rivijeri. Tamo je kvaliteta smještaja i usluge podignuta na visoku razinu, pa iz tog razloga dolaze i bogatiji gosti. Zato i moja tvrtka ulaže oko milijun eura u izgradnju trgovačkog centra u Budvi. U Boki Kotorskoj mnogo očekujemo od najvećeg nautičkog projekta Porto Montenegro u Tivtu. Moja tvrtka je također započela jedan nautički projekt u Zelenici. Riječ je o izgradnji marine sa 150 vezova uz poslovni i zabavni centar površine 1200 metara četvornih te apartmanski hotel za nautičare. Projekt je u fazi dobivanja dozvola, a vrijedan je šest miljuna eura. Realizacija projekta trebala bi označiti prekretnicu crnogorskog turizma, posebice onog u Boki Kotorskoj. Iako se dosta ulagalo, smatram kako crnogorski turizam još nije dostigao rezultate iz devedesetih godina. Razlog je manjak postelja jer su neki hoteli u vrlo lošem stanju. Posebice su u teškom stanju smještajni kapaciteti u naseljima oko Bokokotorskog zaljeva budući da se nije ulagalo u njihovo održavanje.

14 AKTUALNO ODRŽAN GAST

Pet posto više izlagača

Privredni vjesnik Broj 3617, 8. ožujka 2010.

( više od 13.300 projekata lani podržao HBOR

MIKROKREDITIRANJE

I mali kredit je veliki Gornja granica mikrokredita HBOR-a za osnovna sredstva je 30.000 eura, a za traj mikrokreditom. Da i manji iznos može dati zamah poslovanju svjedoči obrtnik Ilija Na ovogodišnjem, 15. međunarodnom sajmu GAST u Splitu, okupila su se 1273 izlagača iz 15 zemalja. “GAST je u gospodarstvenim krugovima prepoznat kao mjesto pripreme za dolazeću turističku sezonu, a velikim uspjehom smatramo upravo činjenicu kako smo ove godine u doba recesije i pada gospodarskih aktivnosti povećali broj izlagača u odnosu na prošlu godinu za pet posto”, istaknula je Sanja Vuković, direktorica tvrtke Sajam Split. Ove godine se na zanimljiv način predstavlja i sajam namještaja Furnitura koji pored izlagačkog dijela nudi čitav niz događanja, stručnih skupova i

izložbi koje su interesantne kako za hotelijere, arhitekte i projektante, tako i za široku publiku koja se želi informirati o ponudi domaće drvne industrije. Bogati stučni program obuhvaća natjecanja i ocjenjivanja kvalitete proizvoda te niz humanitarnih akcija, a posebna pozornost je dana nizu gospodarsko-stručnih konferencija. Sajam GAST vodeći je gastronomski i vrlo važan turistički događaj u Hrvatskoj. Obuhvaća niz specijaliziranih sajmova poput sajma prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme, kave, namještaja (Furnitura), vina (Dionizijana) te sajma za turizam (Saturn). (J.V.)

POTICAJIMA IZ KRIZE

Zagrebačka županija: nezaposlenost od 40 posto S rastom nezaposlenosti od gotovo 40 posto u prvih devet mjeseci prošle godine, Zagrebačka je županija među najpogođenijima krizom. Broj aktivnih obrta u istom je razdoblju smanjen za gotovo 800, a ukupni prihodi poduzetnika pali su za oko 20 posto. Protiv takvog se negativnog trenda Zagrebačka županija bori nizom programa poticaja, jamstava, kreditnih linija i bespovratnih potpora. Ukupni kreditni potencijal ove je godine 165 milijuna kuna, jamstva se daju za kredite do 50.000 eura, dok se bespovratne potpore odobravaju u pet

različitih programa, do maksimalnog iznosa od 250.000 kuna. Novost su i subvencije turističkim agencijama za svakoga gosta kojega dovedu na područje Zagrebačke županije, a do kraja godine bit će gotova i dokumentacija za županijsku poduzetničku zonu na 100 hektara. (D.Ž.)

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ikrokreditiranje je kao koncept poznato barem od 18. stoljeća, a slične ideje provlače se i kroz Marshallov plan obnove Europe nakon Drugog svjetskog rata. U novije vrijeme najveće zasluge za promicanje mikrokreditiranja nesumnjivo pripadaju bangladeškom profesoru ekonomskih znanosti i nobelovcu za mir Muhammadu Yunusu, koji je nakon masovne gladi u svojoj zemlji 1976. godine osnovao Grameen banku, specijaliziranu za kredite od tek nekoliko desetaka dolara. U Europskoj uniji mikrokreditima se smatraju zajmovi do iznosa od 25.000 eura, a prosjek je 7700 eura. Mikrokreditiranjem se u pravilu bave nebankarske institucije jer su takvi zajmovi namijenjeni poduzetnicima koji od banaka teško mogu dobiti novac. U Hrvatskoj bi za takvo financiranje najprikladnije bile kreditne unije, koje su zamijenile nekadašnje štedno-kreditne zadruge. No, u praksi to gotovo uopće ne funkcionira, pa se mikrokreditiranjem ponajviše bavi Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), uz posredovanje uglavnom manjih poslovnih banaka. Bolje nego u Europi Prema podacima koje je na prošlotjednom savjetovanju o mikrofinanciranju iznio predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev, do kraja 2009. godine HBOR je podržao više od 13.300 projekata ma-

Kamatna stopa od 2,16 posto čini mikrokredite HBOR-a vjerojatno najpovoljnijima na tržištu lih i srednjih poduzetnika s ukupnim iznosom od gotovo 22 milijarde kuna. HBOR će i u ovoj godini omogućiti kreditiranje malih tvrtki i obrta u rasponu od 50.000 do 250.000 kuna, a u pregovorima su s njemačkom razvojnom bankom KfW za novu kreditnu liniju namijenjenu mikrokreditiranju u iznosu od 20 milijuna eura. Gornja granica mikrokredita HBOR-a za osnovna sredstva je 30.000 eura, a za trajna obrtna sredstva čak 125.000 eura, što je

daleko iznad iznosa koji se u EU-u smatra mikrokreditom. Kamatna stopa je EURIBOR plus 1,5 posto godišnje, što trenutačno iznosi 2,16 posto, a to mikrokredite HBOR-a čini vjerojatno najpovoljnijima na tržištu. U zadnjih pet godina, prema riječima voditeljice Direkcije malog i srednjeg poduzetništva HBOR-a Jadranke Mršić Hebrang, podržano je oko 2000 projekata mikropoduzetnika. Za početnike su organizirani i edukacijski seminari, nakon kojih, kaže Jadranka Mršić Hebrang, 18 posto mikropoduzetnika odustaje od pokretanja posla. U HBOR-ov program mikrokreditiranja uključeno je šest poslovnih banaka. Među njima je i Centar banka, čija članica

Uprave Gordana Amančić kaže da su u 2008. godini s HBOR-om ugovorili 15 milijuna kuna mikrokredita, od čega su u istoj godini plasirali oko 75 posto, a ostatak u 2009. U dva tjedna do kredita Centar banka ima 37 klijenata u programu mikrokreditiranja, a 71 posto njihovih mikrokredita dosad je plasirano u investicije, ostalo u obrtna sredstva. Iskustva Centar banke s mikrokreditima su pozitivna jer rizik nije nužno vezan uz veličinu klijenta, već ponajprije uz njegovu kreditnu sposobnost. Najveći problem klijentima Centar banke je opsežna dokumentacija koju traži Hrvatska narodna banka kao regulator. Postupak

www.privredni.hr Broj 3617, 8. ožujka 2010.

( oko 22 mlrd kn

( 7700 €

HBOR lani uložio u mikrokreditiranje

prosječan iznos mikrokredita u EU-u

*vijesti

korak za poduzetnika na obrtna sredstva čak 125.000 eura, što je daleko više od iznosa koji se u Europskoj uniji smatra Kožulj, koji je kreditom od 30.000 eura lani kupio stroj, te njime već zaradio dovoljno da kupi drugi sljednici ukinutih štednokreditnih zadruga.

odobravanja mikrokredita traje od jedan do dva tjedna, a brzina ovisi i o tome je li klijent već poslovao s bankom. Među onima koji su realizirali mikrokredit HBOR-a preko Centar banke je i tiskarski obrt ARIA-F, koji zapošljava sedam radnika i radi za velike tvrtke poput Podravke, Atlantica ili Fran-

cka. Vlasnik obrta Ilija Kožulj kaže da je s kreditom od 30.000 eura u ožujku 2009. kupio novi stroj, a do rujna je na njemu već zaradio dovoljno da može kupiti drugi stroj bez kredita. Mikrokrediti su posebno važni, prema Kožuljevu iskustvu, u vrijeme otežane likvidnosti jer dobavljači sve če-

šće traže isplatu odmah, pa mu je potrebna financijska injekcija za održavanje proizvodnje. Pritom je za Kožulja bitno i trajanje postupka odobravanja kredita jer se događa da mali poduzetnik izgubi posao prije nego dobije kredit. Ključni igrači na tržištu mikrokredita trebale bi biti kreditne unije, kao

Muke po zakonu U tome ih, međutim, sprječava Zakon o kreditnim unijama, donesen krajem 2006. godine. U trenutku donošenja Zakona, na tržištu su poslovale 104 štedno-kreditne zadruge, a tijekom preoblikovanja od njih je nastala samo jedna štedna banka i 30 kreditnih unija. Sve ostale štedno-kreditne zadruge jednostavno su nestale. U međuvremenu su osnovane još tri kreditne unije, ali je šest u likvidaciji, a jedna u stečaju, pa ih je trenutačno aktivno 26 ili točno četiri puta manje nego prije donošenja Zakona. Kako to izgleda u praksi, zorno pokazuje primjer Kreditne unije Noa, osnovane 1996. godine u Osijeku. Noa je zajednički projekt skupine građana Osijeka i američke vladine agencije za međunarodni razvoj USAID. Osnivački kapital USAID-a bio je tri milijuna dolara, a od 1996. Noa je u 10 godina malim poduzetnicima u Osijeku i okolici plasirala više od 3000 kredita u ukupnom iznosu

od oko 20 milijuna dolara. Onda je došao Zakon o kreditnim unijama, koji ih je, tvrdi član Uprave Tomislav Flegar, posve unazadio. Noa se pokušala preregistrirati u štednu banku, no u tome nisu uspjeli zbog premalog portfelja i previsokih troškova poslovanja u novom obliku. Silom prilika registrirali su se kao kreditna unija, što znači, prema Flegarovim riječima, da su pali s konja na magarca. Kao kreditna unija mogu poslovati samo u domaćoj va-

HBOR će i ove godine omogućiti kreditiranje malih tvrtki i obrta u rasponu od 50.000 do 250.000 kuna luti pa su izgubili strane partnere, morali im vratiti milijun dolara i smanjiti temeljni kapital. Uz to, kako štednja u kreditnim unijama nije osigurana kao u bankama, štediše ih izbjegavaju, pa mogu samo vrtjeti temeljni kapital, zbog čega im je kreditni potencijal smanjen za 25 posto.

Inicijativa ne bi trebala biti na HNB-u Kreditne unije, kao i poslovne banke, nadzire Hrvatska narodna banka, ali u to ulaže otprilike 0,01 posto svog vremena i resursa, priznaje glavni savjetnik za Direkciju u HNB-u Ivica Miletić. To je donekle i logično, s obzirom na to da sve kreditne unije zajedno imaju 537 milijuna kuna kapitala, a sve banke zajedno gotovo 390 milijardi, što znači da kreditne unije čine tek 0,15 posto financijskog tržišta. Miletić također vidi mnoštvo problema u provedbi Zakona o kreditnim unijama, zbog čega u Ministarstvu financija pripremaju njegove izmjene. Međutim,

prema Miletićevim informacijama, te će izmjene donijeti nova pravila i troškove, što bi moglo potpuno zagušiti kreditne unije. Čak i uz postojeću regulativu, pesimističan je Miletić, kreditne unije teško mogu opstati. U prošloj godini je 10 kreditnih unija ostvarilo gubitak od gotovo 10 milijuna kuna, dok su sve ostale zabilježile ukupnu dobit od oko pet milijuna, pa je cijeli sustav u minusu od 4,6 milijuna. No, čak i one koje pozitivno posluju imaju tako malu dobit da bi ih u stečaj mogao poslati već jedan ili dva nenaplativa kredita, a broj takvih kredita raste u vri-

jeme recesije. HNB je svjestan, ističe Miletić, da postoji potreba za razvojem mikrofinancijskih institucija, ali inicijativa treba doći od onih kojima takve institucije trebaju prema zakonodavcu. No, prema iskustvu kreditnih unija, Ministarstvo financija, kao predlagač zakona, zapravo je posve nezainteresirano za razvoj mikrokreditiranja pa zasad sve ostaje na HBOR-u.

Zajednički seminar HGK-a i HBOR-a Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak organizira seminar Kako doći do financijskih sredstava uz nove mjere Vlade za gospodarski oporavak i razvitak. S obzirom na veliki interes poduzetnika za ovu temu, seminari će biti organizirani na razini više hrvatskih gradova i županija. Prvi u nizu održat će se u Zagrebu, 15. ožujka u Hypo centru, a mogu se prijaviti sve hrvatske tvrtke zainteresirane za sudjelovanje na tom seminaru. Dodatne informacije mogu se dobiti u HGK-Centru za poslovne informacije na e-mail: poslovne-informacije@hgk. hr, telefon 01/ 4606 708, faks 01/ 4606 782. Dalekovod gradi vjetroelektranu

Dalekovod je potpisao ugovor o projektnom financiranju sa Societe Generale-Splitskom bankom za projekt vjetroelektrane u blizini Gračaca vrijedan više od 16,2 milijuna eura. U tom projektu Dalekovod sudjeluje kao investitor i izvođač elektroradova. Nepopularne mjere prihvaća 35 posto ispitanika Portal MojPosao je na uzorku od 605 ispitanika proveo anketu o tome koliko su ispitanici spremni prihvatiti nepopularne odluke Vlade, primjerice otpuštanje viškova u javnim službama ili smanjivanje plaća, ako bi takve mjere osigurale opstojnost socijalnog sustava. Rezultati ankete su pokazali kako bi tek 35 posto ispitanika prihvatilo provedbu svih nepopularnih mjera.

16 TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3617, 8. ožujka 2010.

( oko1,5 mil kn potpora ( 25

PREDSJEDNICA VLADE S PREDSTAVNICIMA HUP-a

Zajednički do rješenja

do sad dodijelila Zaklada Izvorno hrvatsko

za p

ZLATNA KUNA 2010.

U GODINI ISTINE C Predsjednica Vlade Jadranka Kosor održala je protekloga tjedna u Banskim dvorima radni sastanak s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Na sastanku se razgovaralo o mjerama koje Vlada poduzima za pomoć u oporavku gospodarstva, a koje su predstavnici HUP-a ocijenili korakom u pravom smjeru. Predloženo je da se u skorije vrijeme utvrde i druge kratkoročne i dugoročne mjere koje bi pridonijele povećanju industrijske proizvodnje, smanjenju nezaposlenosti, rastu BDP-a, povećanju potrošnje i drugim aktivnostima za brži gospodarski rast. Zaključeno je i da će HUP imenovati svog predstavnika u Po-

vjerenstvo za korištenje fondova Europske unije. Premijerka je istaknula je kako će sve mjere za gospodarski oporavak biti i temom rasprava na Gospodarsko-socijalnom vijeću jer se jedino “istinskim dijalogom i konsenzusom svih socijalnih partnera mogu postići učinci u provedbi tih mjera”. Na sastanku je zaključeno da će predstavnici Vlade i HUP-a surađivati u predlaganju i donošenju mjera za brži gospodarski oporavak i provedbu strategije dugoročnog gospodarskog razvitka Hrvatske. Već ovoga tjedna predsjednica Vlade i čelništvo HUP-a razgovarat će o konkretnom načinu rješavanja problema u pojedinim dijelovima hrvatskog gospodarstva. (V.A.)

DRŽAVNI PRORAČUN

Rebalansa će biti, pitanje je samo kada Zdravko Marić, državni tajnik u Ministarstvu financija, protekloga je tjedna neizravno potvrdio kako će rebalansa proračuna biti ističući kako će se “ići s rebalansom kada proračun više ne bude mogao ispunjavati svoje obveze”. Za ravnateljicu Instituta za javne financije (IJF) Katarinu Ott nema dvojbi o tomu da će rebalansa biti kao i ranijih godina. “Pitanje prevelikih rashoda ne može riješiti Ministarstvo financija ili Porezna uprava bez konsenzusa u Vladi, konsenzusa s građanima i raznim interesnim skupinama. Ako se žele besplatni udžbenici, ako građani ne pristaju na plaćanje participacija za zdravstvo, ako studenti žele bespla-

tan studij a službenici rast plaća i dodataka bez obzira na negativan rast gospodarstva, jasno je da će rebalansa biti. No, to ne može riješiti Ministarstvo financija, a upravo 2010. i 2011. bit će ključne godine za rješavanje tih pitanja”, ocijenila je Katarina Ott. “Glavni uzroci rebalansa su zdravstvo, mirovinsko osiguranje i izvanproračunski fondovi. Za buduće analize preporuka je svima da detaljnije promatraju pojedine segmente države, poput zdravstva, školstva i okoliša. Tada bi bolje detektirali razloge rebalansa i izbjegli paušalne ocjene”, smatra stručnjak za javne financije Anto Bajo, analitičar IJF-a. (V.A.)

Kriza jest, ali joj se ne smijemo prepustiti, već osloboditi ljude st Drago Živković zivkovic@privredni.hr

vremenu pada dohotka i rasta nezaposlenosti, splasnulog optimizma i nabujalog straha, posebno mjesto imaju oni koji uspijevaju zadržati pozitivan duh - još ako je temeljen na stvarnim uspjesima. Takvih je prošle godine bilo manje nego ikada u ovom desetljeću, a većina njih se prošloga tjedna okupila u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, na dodjeli nagrada Zlatna kuna Hrvatske gospodarske komore (HGK). Ova kriza nije financijska kriza jer bi je inače neka tiskara novca u svijetu riješila vrlo lako, smatra predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević. Ovo je duboka strukturna kriza, što je za male zemlje poseban izazov, a za Hrvatsku još više jer se događa u kontekstu našeg skorog ulaska u Europsku uniju. Što bi bilo da je bilo U tu novu Europu, prema Vidoševiću, treba ući bez iluzija, s jasno definiranim nacionalnim interesima. Dosadašnju ekonom-

sku politiku predsjednik HGK-a naziva protunarodnom jer je uništila naše izvozno gospodarstvo. “Da je tečaj kune 1:15, bi li brodogradilišta bila baš ta najgora hrvatska poduzeća, kako o njima govorimo, i s prijezirom čekamo dan kad ćemo ih nekome prodati i zatvoriti?’’, upitao se čelnik HGK. Takva Hrvatska, prema Vidoševićevu mišljenju, nema budućnost, nego Hrvatska koja će biti drukčije vođena i svoj geoekonomski položaj ponuditi cijelom svijetu. Temeljnim zlom Vido-

Plaćanje vlastitih dugova svačija je obveza i dužnost, poručuje Vidošević šević smatra neplaćanje, stoga poziva sve poduzetnike da u svakoj prilici govore kako je plaćanje vlastitih dugova svačija obveza i dužnost. Vlada je svjesna svih teškoća i spremna na prijedloge iz gospodarstva, poručio je potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić. Pred nama je godina pune istine i još mnogih bolnih reformi, a za to je potreban opći konsenzus, najavljuje Pankretić. Tra-

čak nade vidi u usporavanju pada BDP-a na 4,4 posto u zadnjem tromjesečju, a vjeruje i u skori preokret negativnog trenda rasta nezaposlenosti. Kriza, kriza, nije lav Pankretić se pohvalio i uspjehom prve aukcije kredita za likvidnost, za razliku od Slovenije, gdje na sličnoj aukciji nije bilo gotovo nijednoga ponuđača. Stoga gradimo optimizam jer crne misli ne pomažu, poručuje potpredsjednik Vlade. Na istom je tragu i predsjednik Sabora Luka Bebić koji se retorički pita imamo li dovoljno sposobnosti, ali i samopoštovanja. Kriza jest, ali joj se ne smijemo prepustiti, Bebićevo je mišljenje, nego moramo osloboditi straha ljude koji ne zapošljavaju nove radnike bojeći se da će biti predmet posebnih istraživanja. Suprotno tom osjećaju bezidejnosti i straha Bebić zaziva stvaranje drukčije atmosfere u državi koja ne samo da progoni kriminal, nego i dozvoljava kreativnim ljudima da stvaraju. Samo tako, uvjeren je, Hrvatska može iskoristiti svoj iznimno povoljan geopolitički položaj.

Za Izvorno hrvatsko dosad 1,5 milijuna kuna Priznanje Zlatna kuna dodjeljuje se za uspješnost u poslovanju i doprinos hrvatskom gospodarstvu u cjelini. Prve nagrade (Zlatna, Srebrna i Brončana kuna) dodijeljene su još 1993. godine. Skice kipa Zlatne kune izradio je arhitekt Željko Kovačić, a sam kip djelo je istaknutog hrvatskog kipara Želimira Janeša. S dodjelom nagrada Zlatna kuna usko je povezan i projekt Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko. Ove su godine te vrlo cijenjene znakove dobile još 23 tvrtke, odnosno 35 njihovih pro-

izvoda i linija proizvoda. Sredstva prikupljena provedbom tih dvaju projekata usmjeravaju se u Zakladu Izvorno hrvatsko, koja je ove godine dodijelila 250.000 kuna za razvoj nove proizvodnje. Ukupno je iz zaklade dosad dodijeljeno gotovo 1,5 milijuna kuna za potporu raznim projektima, od tradicionalnih obrta kao što su bačvarstvo ili svjećarstvo, preko izrade tradicionalnih suvenira, vinarstva, smokvarstva i peradarstva, do projekata u informatici i automatizaciji.

Nadan Vidošević, predsjednik HGK

Dobitnici Zlatne kune

VELIKE TVRTKE

Končar-Energetski transformatori, Zag Nominirani: • Đuro Đaković-Termoenergetska postrojenja, Slavonski Brod

• Ericsson Nikola Tesla, Zagreb • Jadran-Galenski laboratorij, Rijeka • Vindija, Varaždin

SREDNJE TVRTKE Geofoto, Zagreb Nominirani:

www.privredni.hr Broj 3617, 8. ožujka 2010.

( 35 novih proizvoda

50.000 kn

proizvodnju u 2010.

dobilo oznaku Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko 2010.

CRNE MISLI NE POMAŽU

traha. Samo tako Hrvatska može iskoristiti svoj iznimno povoljan geopolitički položaj Dobitnici novčanih potpora Zaklade Izvorno hrvatsko

Zvonko Biljecki, direktor Geofota

U Argentini smo osnovali prvu hrvatsku tvrtku radi projekta geoinformacijskog sustava u pokrajini Mendoza. Bili smo među najskupljima, ali smo imali tehnički najbolju ponudu i najbolje stručnjake, uglavnom Hrvate. Često imamo kompleks male zemlje iako smo jednako dobri, a u mnogo stvari i bolji. Moramo biti svjesni svojih mogućnosti i riješiti se tog kompleksa.

Ivan Milčić, direktor Končar-Energetskih transformatora

Proizvod smo razvili do svjetske kvalitete i izvozimo ga u više od 80 zemalja, gdje ostvarujemo više od 97 posto godišnjih prihoda. Investirali smo oko 200 milijuna kuna u modernizaciju tehnologije i povećanje proizvodnih kapaciteta. To nam je omogućilo u zadnjih pet godina udvostručenje broja zaposlenih, a u zadnjih 10 godina desetorostruko povećanje prihoda. Ministri Pankretić, Kalmeta i Čobanković Saša Krbavac, predsjednica Uprave Uniqa osiguranja

Već i samu nominaciju za Zlatnu kunu shvatili smo kao veliku čast i priznanje, a time što smo je osvojili oduševljeni smo, pogotovo zato što nam je ovo prva nominacija. Uspješnu tvrtku čine uspješni ljudi koji u njoj rade i uspješni partneri. Naši zaposlenici su u prošloj, iznimno zahtjevnoj godini, u znatno otežanim uvjetima poslovanja uspjeli svojim dodatnim angažmanom i željom za uspjehom pokazati da se i u najtežim vremenima mogu pisati uspješne priče.

Alen Magdić, Nexus

Božo Prka, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb pre

• DIV, Samobor greb • Hartmann papirna ambalaža, Koprivnica • Systec Automatizacija, Labin • Vargon, Kukuljanovo

MALE TVRTKE Nexus, Cerna Nominirani: • Energocontrol, Zagreb • Inelteh, Rijeka • Slavonija Slad, Nova Gradiška • TTO Thermotechnik, Dražice

BANKE Privredna banka Zagreb

Nominirani: • Erste&Steiermärkische Bank ank • Hypo Alpe-Adria-Bank • Raiffeisenbank Austria • Société Générale-Splitska banka

OSIGURAVATELJSKA DRUŠTVA Uniqa osiguranje

Nominirani: • Allianz Zagreb

• Croatia Croa osiguranje • Grawe Hrvatska Hrva • Merkur osiguranje nje

ZA ŽIVOTNO DJELO Romano Božac, profesor Agronomskog kog fakulteta u Zagrebu

ZA INOVACIJU Branimir Ružojčić, osnivač i vlasnik tvrtke TEMA Vjekoslav Majetić, osnivač i vlasnik tvrtke Dok-ing

B Banke na hrvatskom tržištu dobro obavljaju svoju ulogu posrednika između štednje i investicija. Nije naša primarna uloga da kreditiramo sve projekte u Hrvatskoj nego da filtriramo projekte i financiramo samo one koji imaju utrživost. Zato banke moraju biti profitabilne jer bez profita ne mogu obavljati svoje društvene zadaće. Jedna od najvećih zadaća je izgrađivati privatni sektor budući da samo on jamči održivost i dugoročni razvoj. Bez ekonomske efikasnosti nema socijalne pravednosti.

18 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj 3617, 8. ožujka 2010.

( 415 mil € ( 1,9 mlrd €

EUROPE 2020 - STRATEGIJA ILI LISTA ŽELJA?

EK predlaže novu gospodarsku strategiju

plasirano lani u Hrvatsku

uloženo do 2009.

EIB U HRVATSKOJ

Europska komisija predstavila je prošlog tjedna svoj prijedlog nove europske gospodarske strategije za nadolazeće desetogodišnje razdoblje pod nazivom Europe 2020. Ta bi strategija trebala zamijeniti Lisabonsku strategiju koja je slabo implementirala mehanizme te imala previše ciljeva. Jose Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije, u Bruxellesu je rekao kako je kriza “izložila temeljne slabosti i neodržive trendove koje više ne možemo zanemarivati” te kako rastući deficit Europi može ugroziti budućnost. Europska komisija među ciljeve je postavila zahtjev da do 2020. bude zaposleno 75 posto stanovništva u dobi između 20 i 64 godine, da tri BDP-a Europske unije bude ulože-

no u istraživanje i razvoj te da ekološki ciljevi, posebice smanjenje emisije štetnih plinova ugljičnog dioksida za 20 posto u odnosu na 1990. godinu, budu uspješno provedeni. U prijedlogu stoji i kako bi najmanje 40 posto mladih trebalo imati diplomu, a 20 milijuna ljudi trebalo biti u manjoj opasnosti od siromaštva no što je to sada. Analitičari su suglasni u ocjeni kako će za uspjeh strategije ključna biti politička volja zemalja članica i sposobnost Komisije da osigura implementaciju strategije. U tom smislu Komisija predlaže da zemlje članice potkraj svake godine Komisiji podnose izvješća o svom napretku u postizanju zadanih ciljeva, zajedno s fiskalnim izvješćima na koja ih obvezuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. (B.O.)

*vijesti Grčka proračunska kriza kao ratno stanje Premijer Grčke Georgios Papandreou usporedio je proračunsku krizu svoje zemlje s “ratnim stanjem”. U govoru poslanicima iz svoje Socijalističke stranke (PASOK), Papandreou je rekao da Grčkoj prijeti bankrot ako ne poduzme radikalne mjere s ciljem smanjivanja dugova, javlja portal Seebiz. Analitičari ocjenjuju da je grčki premijer poručio svojim sunarodnjacima da se spreme za još jedan udarac na svoja primanja. Slovačka tuži Gazprom Slovačka plinska kompanija Slovenski plinarenski priemisel (SPP) podnijela je tužbu protiv Gazproma Međunarodnom arbitražnom sudu u Parizu, zahtijevajući od ruskog koncerna da nadoknadi

gubitke pretrpljene prilikom tranzitne krize početkom 2009. Slovačka je jedina zemlja koja je zatražila da Gazprom nadomjesti gubitke nastale zbog sukoba Rusije i Ukrajine oko tranzita plina. Kreće novi krizni val Jürgen Pfister, glavni ekonomist i voditelj odjela za istraživanja BayernLB-a, upozorio je kako financijska kriza još nije gotova, a drugi val otpisa tek je počeo. Otpisi najvećih igrača popustit će u drugoj polovini 2010., ali će se nastaviti i u 2011. godini.

Krediti kao i lani Razvojna banka EU-a u gospodarskoj se krizi preusmjerila na aktivnosti od kojih se očekuju brzi rezultati i oporavak

Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

uropska investicijska banka (EIB) plasirala je lani u Hrvatsku 415 milijuna eura, unatoč krizi ili dijelom zbog nje. Iznos koji je dvostruko nadmašio onaj u 2008. godini uglavnom je usmjeren na podupiranje malog i srednjeg poduzetništva sa 330 milijuna eura. Do sada su se aktivnosti razvojne

Glavnina sredstava i dalje će ići na malo i srednje poduzetništvo banke EU-a najviše koncentrirale na razvoj i modernizaciju infrastrukture, da bi se u gospodarskoj krizi EIB preusmjerio na aktivnosti od kojih se očekuju brzi rezultati i oporavak - na malo i srednje poduzetništvo te potporu restrukturiranju krizom ugroženih industrija, većinom automobilskih. Strategija EIBa u kriznim je vremenima jednaka za prostore EU-a i Uniji-

nih partnerskih zemalja, pogotovo kandidata gdje su investicije u pravilu skrojene tako da podupiru i ubrzavaju koheziju i integraciju u zajednicu. Prema riječima Mathiasa Kollatz-Ahnena, potpredsjednika EIB-a zaduženog i za Hrvatsku, razvojna banka EU-a planira ove godine Hrvatskoj na raspolaganje staviti kreditne iznose jednake prošlogodišnjima – ili čak nešto više. Glavnina sredstava i dalje će ići na malo i srednje poduzetništvo, a raspodjeljivat će se putem pet domaćih banaka, tradicionalnih, višegodišnjih suradnica EIB-a. Za

sada u finalnoj fazi odobravanja kredita, uobičajeno striktnoj u praksi razvojne banke EU-a, nema novih projekata i kreditnih paketa osim onoga za trgovinski centar u Splitu te učešća EIB-a u fondu za obnovu energetske infrastrukture u regiji JI Europe. Kao i za prostor EU-a, i za kandidatske zemlje vrijede iste strategije gospodarskog oporavka temeljene na poticanju malog i srednjeg poduzetništva. Za tu se svrhu EIB priključio skupini nekoliko svjetskih financijskih institucija i Europske komisije u zajedničkom fondu za pomoć problematičnim ekonomijama kandidatskih zemalja. Samo se ritam promijenio Kriza je neke planove usporila, ali ne i odbacila – lani je objavljeno da je u pripremi zamašan plan modernizacije sustava hrvatskih željeznica

sa središnjim projektom, suvremenom prugom od Rijeke preko Zagreba do mađarske granice. EIB je najavljivao kako je spreman dugoročno investirati oko milijardu eura, čak i više. Projekt ide dalje, no nema izgleda da će realizacija početi u kriznim vremenima. Od 2001. do 2009. godine EIB je u Hrvatsku plasirao 1,9 milijardi eura, glavnina je išla na velike infrastrukturne zahvate u cestogradnji i plinofikaciji. Karakteristično za kredite razvojne banke EU-a jest da ih korisnici dobivaju uz uvjete jednake onima u EU-u, a to su u prvom redu niske kamatne stope kombinirane s dugačkim rokovima odgode početka vraćanja kredita. Zauzvrat, naravno, korisnici moraju ponuditi kredibilne projekte koji potom prolaze izrazito striktnu proceduru provjere u službama EIB-a. EIB naročito cijeni suradnju s vlastima u zemljama koje koriste kreditna sredstva te inzistira isključivo na strogim pravilima procedure.

Mathias Kollatz-Ahnen, potpredsjednik EIB-a zadužen i za Hrvatsku

www.privredni.hr vredni.hr hrr Broj 3617 17, 8. o ožujka žžu ujjkka 20 ujk 2 2010. 010. 10 1 0.

100. broj (

PV Internationala izlazi ovoga tjedna

(

više od 2000 pretplatnika u Europi i svijetu

BRISELSKI POGLED NA PRVIH STOTINU BROJEVA NAŠEG e-IZDANJA

PV International: dragocjena kockica europskog informativnog mozaika Jeste li znali da Privredni vjesnik možete preporučiti i svojim stranim partnerima? Svaki broj PV-a, sažet i preveden na engleski, dostupan je besplatno svim čitateljima u svijetu Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

akon dvije godine redovnog stizanja u pretince elektronske pošte na brojnim briselskim adresama potrebe i interes filtrirali su primatelje PV Internationala u krug koji je zainteresiran za informacije koje će pročitati, proučiti i nerijetko zadržati. Već je oko 50. broja PV International postao prepoznatljiv brend u Europskoj komisiji, pa su tako njegovi operativci (koji će obaviti 99 posto posla u procesu pristupanja Hrvatske) ne jednom spomenuli kako im je PV International pomogao u slaganju slike kao izvor korisnih informacija. Na promociji PV Internationala u Bruxellesu iznenađenje je izazvao CD s nultim brojem. U Europskoj investicijskoj banci, primjerice, dočekali su te

Već je oko 50. broja PV International postao prepoznatljiv brend CD-e s komplimentima – a posljedica je da su i danas na listi pretplatnika. PV International služi im kao dodatna, neutralna in-

formacija o potencijalnim korisnicima njihovih kredita, pri čemu je svaka, pa i najmanja novost dobrodošla kockica za stvaranje

konačne odluke. Podaci iz PV Internationala korišteni su u izradi izvješća za Hrvatsku Europskog parlamenta kao jedan od

mnogih izvora informacija o stanju u zemlji. Cijenjeni su i intervjui koje objavljuje, a koji su, čini se, posebno dragi diplomatskim

predstavništvima u Zagrebu i koji počesto vode izravnom kontaktu između određenog veleposlanstva i intevjuirane osobe.

DARKO BUKOVIĆ, GLAVNI UREDNIK PRIVREDNOG VJESNIKA I NEWSLETTERA PV INTERNATIONAL

POHVALE STIŽU SA SVIH MERIDIJANA Danas se PV International dostavlja na više od 2000 adresa elektronskim putem, i to besplatno

eđunarodno izdanje Privrednog vjesnika, PV International čijih prvih 100 brojeva upravo obilježavamo, nastalo je prije više od dvije godine kao svojevrsna reakcija. Zapravo, kao izraz svjesnosti da u vrijeme pretpristupnih pregovora Hrvatske i EU-a, europskim partnerima doista nedostaju relevantne i stalne informacije o hrvatskom gospodarstvu. Još je poraznija u tom trenutku bila činjenica da

je na vrlo posjećenim internetskim portalima koji pokrivaju gospodarske vijesti s područja Jugoistočne Europe informacije o Hrvatskoj plasirala - tvrtka iz Beograda. Smatrali smo to nedopustivim. Pokrenuli smo PV International, tjedno izdanje na engleskom jeziku koje, pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija a potom Hrvatske gospodarske komore, od tad svakog ponedjeljka donosi skra-

ćene članke tjednog izdanja Privrednog vjesnika, zanimljive međunarodnoj javnosti, potkrijepljene objektivnim brojkama i analizama. Naš je trud prepoznat, pa se danas PV International besplatno dostavlja na više od 2000 adresa elektronskim putem. Pohvale sa svih meridijana stižu i na račun jezične kvalitete našeg izdanja, što u najvećoj mjeri zahvaljujemo članu svog tima, Britancu Rayu Fletcheru.

Upravo stalnost objektivnih i vrlo informativnih tekstova o stanju gospodarstva razlog je stalnog širenja baze čitatelja. Čestitajući još jednom cijelom PV timu, koristim priliku da pozovem sve zainteresirane da sebe, ili svoje strane partnere, uključe u krug čitatelja PV Internationala, koji će besplatno primati mailom ako se - jednostavnim klikom miša - za to prijave na našem portalu www.privredni.hr.

20 MERIDIJANI

( 2012. osiguravatelji

*vijesti U SAD-u ukinuto manje radnih mjesta od očekivanog Američki su poslodavci u veljači ukinuli 36.000 radnih mjesta što je manje od očekivanog, te je stopa nezaposlenosti u najjačem svjetskom gospodarstvu ostala na razini od 9,7 posto, javlja portal Seebiz. Američko ministarstvo rada prošli tjedan je priopćilo da je u prosincu i siječnju bilo otpušteno 35.000 radnika manje od prvih projekcija. Analitičari koje je anketirao Reuters očekivali su da će u prošlom mjesecu SAD izgubiti između 50.000 i 70.000 radnih mjesta, te da će stopa nezaposlenosti porasti na 9,8 posto. Gazprom namjerava promijeniti sustav izvoza plina Ruska novinska agencija RIA Novosti prošli tjedan je objavila kako Gazprom namjerava uvesti promjene u sustavu izvoza plina. Ova ruska energetska kompanija, naime, planira iz prodajnog lanca izostaviti nepotrebne posrednike u prodaji tog energenta. Kompanija Gazprom također smatra kako rad nekih njenih tvrtki kćeri nije dovoljno transparentan. Kineske provincije sve bogatije

će istražiti nove kvantitativne rizik-kapital potrebe

ERNST & YOUNG: EUROPSKI OSIGURAVATELJI U 2010.

GODINA POTRAGE Čekajući oporavak svjetske ekonomije osiguravatelji moraju obnavljati kapital, preispitivati upravljanja rizikom, integrirati propise koji se mijenjaju te agresivno koristiti prilike za rast Vesna Antonić antonic@privredni.hr

ako su mnogi europski osiguravatelji prebrodili financijsku krizu bolje od svojih kolega bankara, mnogi od njih su uzdrmani investicijskim gubicima i ograničenjima kapitala, za koje se očekuje da će predstavljati dodatni izazov u 2010., ističe Ernst & Youngov globalni centar za osiguranje u Pregledu europskog osiguranja za 2010. godinu. Prema njegovu mišljenju, u iščekivanju oporavka svjetske ekonomije osiguravatelji moraju raditi na obnavljanju kapitala, preispitivanju upravljanja rizikom, integraciji propisa koji se mijenjaju te agresivno koristiti prilike za rast.

Spajanja i preuzimanja u ovoj bi godini trebala ponovno oživjeti

Sve je više kineskih provincija koje su bogatije od nekih članica Grupe 20 najrazvijenijih zemalja svijeta i gospodarstava u usponu, ističe se u tzv. Plavoj knjizi kineske Akademije društvenih znanosti o konkurentnosti kineskih regija. Akademija je prvi put uspoređivala ukupan BDP u kineskim regijama sa 18 članica G20, isključujući Kinu i EU, kao i BDP po stanovniku, objavio je list China Daily, a prenosi portal Seebiz.

Privredni vjesnik Priv Broj 3617 Br B roj 3 617, 8. ožujka 2010.

Kad je riječ o obnavljanju kapitala i ponovnom ocjenjivanju temeljnog poslovanja, valja napomenuti kako su osiguravatelji na nedavne investicijske gubitke reagirali tako što su se koncentrirali na obnavljanje, nadopunjavanje i čuvanje kapitala. Mnogi, koji su pretrpjeli pad prodaje i rast odštetnih zahtjeva, prihvatili su strategiju “povratka osnovama” te napustili manje profitabilne poslove. U potrazi za novim kapitalom oni moraju istražiti koje su uloge

ri inzistirat će na većoj transparentnosti financija osiguravatelja. Uporaba Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja (MSFI), embedded value i market-consistent embedded value računovodstvenih sustava omogućuju različita vrjednovanja sredstava i prikazivanja profitabilnosti.

reosiguranja i alternativa kao što su vlastita društva za osiguranje i sekuritizacija. Također trebaju učinkovito raspodijeliti kapital među proizvodima i poslovnim jedinicama. Prilagodba Solvencyju II Osim toga, modeli poduzetničkog upravljanja rizikom (Enterprise Risk Management - ERM) potrebni su za prepoznavanje i upravljanje cjelokupnim rizikom koji snosi osiguravatelj. Nije suvišno napomenuti da su oni koji poboljšaju svoje procese upravljanja rizikom u boljoj poziciji za privlačenje kapitala te imaju veću potporu vlasnika udjela. Europski su osiguravatelji prestigli konkurente iz drugih regija, dijelom zbog povezanosti između pojačanog upravljanja rizikom i upravljanja kapitalom koja se nalazi u okviru Solvencyja II koji se mora uvesti do 2012. godine. Obuhvaćajući mnogo više od zahtjeva za kapitalom, Solvency II označava temeljnu obvezu povezivanja upravljanja, kontrole rizika i širih upravljanja rizikom u integrirani okvir. To znači da će 2012. osiguravatelji istražiti nove kvantitativne rizik-kapital potrebe u skladu sa Solvencyjem II – u okviru prikladne infrastrukture za upravljanje rizikom, s pravilnim internim procesima i kontrolama na svim razinama. Gubljenje ugleda i povjerenja korisnika zbog globalne krize osiguravatelji i njihovi distributeri

trebaju prevladati tako što će u središte pozornosti staviti proizvode i procese, vratiti povjerenje korisnika te obnoviti financijsku transparentnost. S obzirom na to da je osiguranje nematerijalni proizvod, korisnici očekuju jasne police (mnogi se ugovori smatraju prekompliciranima) i jednostavne procese pri rješavanju šteta. U vrijeme kada korisnici sve više ocjenjuju i proizvode drugih osigu-

ravatelja, transparentnost cijena dobiva na značenju, dok je način na koji se postupa s korisnicima pri rješavanju šteta ključan za dobru komunikaciju između osiguravatelja i korisnika. Osiguravatelji moraju poboljšati i procese usuglašavanja te uskladiti nadzor sa sve zamršenijim propisima europskog osiguranja. Zbog financijske krize korisnici, rejting agencije i regulato-

Širenje na nova tržišta No jačanje kapitala u 2010. osiguravateljima može otežati činjenica da neke rejting agencije sumnjaju u kvalitetu informacija isporučenih MSFI-jem. A kako se osiguravatelji budu udaljavali od rascjepkanih, zaštićenih tržišta prema integriranima, pojavit će se i nova pitanja o usklađenosti. No, nastanak novih paneuropskih regulatornih tijela, koja uvode nove zahtjeve o usklađenosti za osiguravatelje, donose sve veću složenost u regulatornoj okolini. Spajanja i preuzimanja kroz koja su se osiguravatelji uglavnom širili, u ovoj bi godini trebala ponovno oživjeti. Ako euro ostane jak, preuzimanja bi im mogla biti još primamljivija. Konsolidacija bi se na prepunom europskom tržištu osiguranja mogla nastaviti i tijekom ove godine. Europski osiguravatelji, koji imaju ograničene mogućnosti rasta u svojim zemljama ili na tržištima u regiji na koja se teže ulazi, aktivno će tražiti nove prilike na tržištima u razvoju poput Istočne Europe i Azije.

www.privredni.hr Broj 3617, 8. ožujka 2010.

(

mil € Realova prava na TV prijenos

NOGOMET

Recesija, što je to? Ukupni prihodi 20 vodećih nogometnih klubova u sezoni 2008./09. sada premašuju 3,9 milijardi eura

eć petu godinu za redom Real Madrid je vodeći na Deloitteovoj Listi nogometnih klubova s najvećim prihodom. Osim toga, Real je i prvi klub u povijesti koji je u jednoj financijskoj godini ostvario prihod od 400 milijuna eura. Barcelona je na ovogodišnjoj listi zauzela drugo mjesto, “izguravši” s te pozicije Manchester United. Engleski prvak sada je treći na listi 20 najvećih nogometnih klubova, temeljenoj na prihodima u sezoni 2008./2009., kojom se utvrđuju financijske performanse klubova. Ukupni prihodi 20 vodećih nogometnih klubova u sezoni 2008./09. su nastavili rasti, te sada premašuju 3,9 milijardi eura. Vodeći klubovi na ljestvici pokazali su se relativno otpornima prema recesiji. Iako se rast prihoda Top 20 klubova usporio u usporedbi s prethodnim sezonama, većina je klubova ipak u prošloj sezoni zabilježila porast prihoda. Na čelu dva španjolska kluba “Povećanje prihoda Real Madrida ostvareno je unatoč razočaravajućoj sezoni, kako na lokalnoj razini, tako i u cijeloj Europi. Realu su najveće povećanje prihoda donijela pra-

va na televizijski prijenos koja sada vrijede 161 milijun eura, što premašuje ukupni prihod klubova od 11. do 20. mjesta na ljestvici”, pojasnio je Dan Jones, partner u Deloitteovom Odjelu za sportsku industriju.

Real je prvi u povijesti u jednoj financijskoj godini ostvario prihod od 400 milijuna eura Uspjeh Barcelone, koja je osvojila nacionalni kup i prvenstvo te Ligu prvaka, pridonio je povećanju prihoda tog kluba za 57 milijuna eura u odnosu na prošlu sezonu. To je povećanje pri-

Lista nogometnih klubova s najvećim prihodom prihodi u sezoni 2008./09. Pozicija (prošlogodišnja pozicija)

Klub

1 (1)

Real Madrid

401,4

2 (3)

FC Barcelona

365,9

3 (2)

Manchester United

327,0

4 (4)

Bayern Munich

289,5

5 (6)

Arsenal

263,0

6 (5)

Chelsea

242,3

7 (8)

Liverpool

217,0

Izvor: Deloitte

Prihod (mil. €)

donijelo i tomu da ljestvicu nogometnih klubova s najvećim prihodom predvode dva španjolska kluba. Manchester United pao je na treće mjesto budući da je, kao i ostali engleski klubovi, bio pogođen padom vrijednosti funte u odnosu na euro. Arsenal je opet među pet vodećih klubova na ljestvici, gdje je zahvaljujući porastu prihoda od sedam posto preuzeo mjesto od svog londonskog rivala Chelsea. Osim njih, na Deloitteovoj se listi nalazi još pet engleskih klubova: Liverpool, Tottenham Hotspur, Manchester City i Newcastle United. Svi klubovi s ovogodišnje Top 20 ljestvice dolaze iz Lige petice, pri čemu je Njemačka zastupljena s pet klubova, Italija s četiri, a Francuska i Španjolska sa po dva kluba. Između 10. i 11. kluba na ljestvici razlika u prihodima iznosi oko 50 milijuna eura. No, neki klubovi izvan Top 10 liste mogli bi smanjiti taj jaz kvalificiranjem za Ligu prvaka i povećanjem prihoda putem izgradnje novih stadiona. (V.A.)

POGLED U SVIJET

Dolazak na svoje dr. Uroš Dujšin

deja da se centar svjetske ekonomske moći seli na istok nije nova, a postala je još aktualnija otkako je globalna financijska kriza teško pogodila bogate zapadne zemlje. Azijske zemlje znatno su se brže oporavile od recesije nego Zapad, azijske financijske pozicije daleko su solidnije od onih zapadnih - u 2009. Kina je potisnula Njemačku s mjesta najvećeg svjetskog izvoznika, upozorava Economist. Sada se već čini vjerojatnim da će Kina za samo 10 godina postati najveće svjetsko gospodarstvo. Skeptici pitaju: koliko je doista ojačala Azija?

U 20 proteklih stoljeća na Aziju je tijekom njih 18 otpadala polovina svjetske proizvodnje Nakon 1995. realni bruto domaći proizvod Azije rastao je dvaput brže nego u SAD-u i Zapadnoj Europi. Prema procjeni agencije Morgan Stanley, ove će godine privreda Azije rasti po stopi od sedam posto, američka tek tri posto, a zapadnoeuropska 1,2 posto. Ipak, upozoravaju skeptici, ukupni udio Azije u nominalnom BDP-u svijeta pao je nakon 1995. sa 29 posto na lanjskih 27 posto, djelomično zahvaljujući deprecijaciji azijskih valuta. U 2009. ukupni je BDP Azije bio nešto veći od američkog i nešto manji od zapadnoeuropskog, što znači da Zapad

još uvijek proizvodi dvaput više od Azije. Ni udio azijskih zemalja u svjetskom izvozu nije se bitno povećao: u 1995. iznosio je 28, a lani 31 posto. Tri najveće svjetske privrede su u Aziji Ipak, uspon azijskih zemalja nije puka tlapnja. Podaci o njihovom BDP-u mjerenom tržišnim tečajevima podcjenuju njegovu realnu vrijednost zbog deprecijacije tamošnjih valuta, a k tome su cijene mnogih proizvoda koji se koriste samo na domaćem tržištu, kao stanarine i osobne usluge, znatno niže u zemljama s nižim dohocima. Mjeri li se BDP na temelju pariteta kupovnih moći, ispada da je azijski udio u globalnoj privredi rastao znatno brže – od 18 posto u 1980. na 27 posto u 1995. i 34 posto u 2009. – pa je sasvim vjerojatno da će azijski BDP za četiri godine nadmašiti onaj Amerike i Europe. Tri od četiri najveće svjetske privrede – Kina, Japan i Indija nalaze se u Aziji, a na Aziju otpada polovina ukupnog rasta BDP-a u svijetu u posljednjem desetljeću. A prema procjeni agencije Economist Intelligence Unita, na Aziju otpada oko jedne trećine globalnog prometa trgovine na malo, što je znatno više

od službenih podataka, 35 posto prodaje automobila i 40 posto svih mobitela. Na području investicija na Aziju je u 2009. otpadalo 40 posto, tj. jednako toliko koliko u SAD-u i Europi zajedno. Azijske su tvrtke pokrenule osam od 10 najvećih IPO-a, a u Kini i Hong Kongu je u 2009. tim putem prikupljeno dvaput više kapitala nego u Americi. Povećanje ekonomske moći Napokon, ekonomska moć azijskih zemalja sigurno će se povećavati i u sljedećim godinama. Stope rasta u bogatim zapadnim zemljama bit će u idućem desetljeću skromne zbog potrebe razduživanja golemih dugova zapadnih kućanstava i otplate državnih dugova. Privredni rast u azijskim zemljama vjerojatno će ostati dinamičan, a snažan rast trebao bi dovesti i do aprecijacije azijskih valuta čime bi se samo povećala veličina njihovih privreda izražena u dolarima. Economist procjenjuje da bi u 2020. u Aziji, umjesto sadašnjih 20 do 25 posto, mogla biti proizvedena čak polovina proizvodnje velikih multinacionalnih tvrtki sa Zapada. Hoće li uskoro i multinacionalne kompanije premještati svoja sjedišta u Aziju? Tu kao da se obistinjuje poznata izreka Winstona Churchilla: “Što više možemo gledati u prošlost, to dalje možemo sagledati budućnost”. Doista, u 20 proteklih stoljeća na Aziju je tijekom njih 18 otpadala polovina svjetske proizvodnje. Ono što su imperijalni osvajači sa Zapada poremetili u posljednjih 200 godina sada kao da opet dolazi na svoje.

22 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3617, 8. ožujka 2010.

( 57.500 posjetitelja ( 441.000 noćenja na sajmu turizma u Beogradu

*vijesti BiH: kontramjere necarinskim blokadama Parlament BiH usvojio je nekoliko zakona i mjera kojima će se olakšati izvoz, zaštititi domaća proizvodnja i istodobno otežati uvoz roba proizvođača iz zemalja u regiji, napose iz Hrvatske i Srbije, koje necarinskim mjerama otežavaju izvoz iz BiH. Novim zakonom značajno su umanjene ca-

ostvarili gosti iz Srbije u Hrvatskoj prošle godine

ODJECI BEOGRADSKOG SAJMA TURIZMA

POVRATAK HRVATSKE U VELIKOM STILU Na temelju zanimanja i konkretnih dogovora na Beogradskom sajmu turizma ove se godine može očekivati dvoznamenkasto povećanje broja srbijanskih turista u Hrvatskoj, smatra Ante Jurišić to vrijeme svi beogradski hoteli i restorani bili puni. Snaga Sajma turizma se ne mjeri samim brojem posjetitelja i brojem izlagača, kojih je ove godine bilo čak 850, nego i zbivanjima održanima u Beogradu tijekom tih dana, dodao je on.

Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

rine za uvoz repromaterijala namijenjenih proizvodnji za izvoz. Tvornice duhana u BiH prema novim su propisima obvezne u proizvodnji cigareta koristiti najmanje 50 posto domaće sirovine, kao što je slučaj u regiji, čime će se znatno podržati proizvodnja duhana. Donesena je i odluka da se uvozne robe ne mogu cariniti dok se ne dobiju analize ispravnosti domaćih laboratorija, što zapravo predstavlja kontramjeru usmjerenu na zemlje regije koje od ranije primjenjuju istu mjeru za proizvode iz BiH. Pahor u Sarajevu Premijer Slovenije Borut Pahor s nekoliko je ministara i 132 privrednika, većinom iz područja građevinarstva i financija, boravio u Sarajevu kako bi potaknuo gospodarsku suradnju dviju zemalja, koja je već neko vrijeme na nizbrdici. Lani, u odnosu na 2008. godinu, slovenski je izvoz u BiH bio za petinu manji, a u siječnju je taj pad iznosio 24,3 posto. Pahor i gospodarstvenici na poslovnom su forumu razgovarali uglavnom o učešću slovenskog kapitala i tvrtki u realizaciji velikih infrastrukturnih objekata iz područja energetike i prometa, te o zajedničkim istupima na trećim tržištima s naglaskom na arapski svijet.

a Međunarodni sajam turizma koji je održan od 24. do 28. veljače u Beogradu kriza je, čini se, utjecala u pozitivnom smislu - povećan je broj i posjetitelja i izlagača, a novost je to što se zbog manje potražnje na globalnom turističkom tržištu borba vodi za svakoga gosta, a bliže destinacije su sve zanimljivije. To pokazuje i primjer Hrvatske koja je nakon duljeg vremena u Beogradu nastupila u najreprezentativnijem sastavu, na

Sudeći prema ponudi na Sajmu, sve mediteranske zemlje uzdaju se u dolazak gostiju iz Srbije čelu s ministrom turizma, te s prezentacijom i pratećim programom kojim je zasjenila glavnog takmaca iz regije Sajmu - Sloveniju. Iako je bila zemlja partner, Slovenija je imala samo jedan event izvan Sajma, na brodu Bibis na Dunavu, i to u organizaciji Adria Airwaysa (koji je 1. ožujka obnovio letove na liniji Beograd-Ljubljana-Beograd), a ne Turističke organizacije. Takva koncepcija bila je iznenađenje jer Slovenija u posljednjih 10 godina nije štedjela (a na drugim poljima ne štedi ni sada) kad je u pitanju tr-

žište Srbije. Zbog toga je nastup, štand i prezentacija Hrvatske još više došla do izražaja. “Svi hrvatski izlagači iznenađeni su golemim zanimanjem posjetitelja Beogradskog sajma turizma za našu ponudu. Ono je nadmašilo sva naša očekivanja”, kazao je voditelj štanda Ante Jurišić, direktor Turističke zajednice Općine Baška Voda. Prema njegovu mišljenju, na temelju zanimanja i konkretnih dogovora može se očekivati dvoznamenkasto povećanje broja srbijanskih turista u Hrvatskoj ove godine. Ne broje se baš svi Prošle je godine 90.000 gostiju iz Srbije ostvarilo 441.000 noćenja, što je za 14,5 posto više nego 2008. godine, ali je taj broj sigurno veći

jer nisu registrirani oni koji su boravili kod rođaka ili prijatelja, smatra Jurišić. Prema kontaktima koje je ostvario, on procjenjuje da će najviše koristi od Beogradskog sajma imati Istra, kao i do sada, potom Kvarner koji se posebno predstavio na Kalemegdanskoj terasi tijekom večeri za pamćenje, ali dodaje da je dobro prošla i Večer Hrvatske u Hyattu, te predstavljanje Zagreba kao turističke destinacije. Većem broju gostiju iz Srbije znatno će pridonijeti i uspješan završetak pregovora o obnavljanju nekoliko zrakoplovnih linija između Beograda i hrvatskih gradova, ponajprije na Jadranu. To svakako vrijedi i za ugovore potpisane s nekoliko srbijanskih turoperatora koji će koristiti pomoć za za-

jedničko oglašavanje hrvatske turističke ponude u Srbiji u ukupnom iznosu od 150.000 eura, smatra Jurišić. On je istaknuo kako je za potencijalne goste iz Srbije sve manje eksplicitno, ali uvijek negdje u zraku prisutno pitanje - “je li sigurno?”. Zbog toga je, prema njegovoj ocjeni, sloganu kojim se Hrvatska predstavila u Beogradu “Tako lepa, tako blizu”, trebalo dodati i - “tako sigurna”. Organizator Beogradskog sajma turizma Nikola Andrić rekao je kako je netom završeni Sajam posjetilo 57.500 ljudi, što je za 11 posto više nego prošle godine. On je ocijenio podjednako važnom i činjenicu što je ta manifestacija bila i iznimna prilika za promociju Beograda kao turističke destinacije, jer su u

Bitka za svakog gosta Andrić smatra kako povećanje broja posjetitelja govori da se turistima iz Srbije ponovno bude apetiti za putovanja te da je ukidanje viza za europske zemlje od 1. siječnja ove godine povratilo poljuljano samopouzdanje koje, na žalost, nije u korelaciji s platežnim sposobnostima. Unatoč tome srbijanski su turisti u nedoumici gdje ljetovati ove godine, a sudeći prema ponudi na Sajmu, sve mediteranske zemlje uzdaju se u dolazak gostiju iz Srbije. Već po tradiciji gosta iz Srbije očekuju crnogorski turistički radnici, koji će po svoj prilici zbog zahlađenja odnosa dviju zemalja ostati kratkih rukava, što je pokazala i (ne)zainteresiranost za crnogorski štand na Sajmu. Na njega računaju i vlasnici apartmana u sjevernoj Grčkoj, hotelijeri u Turskoj, Egiptu, Tunisu, Bugarskoj i Španjolskoj, a od ove godine i Hrvatskoj, kaže Andrić. On ističe kako je Grčka tradicionalno najomiljenija ljetna destinacija turista iz Srbije, ali da su i druge ponude sve više u igri.

www.privredni.hr Broj 3617, 8. ožujka 2010.

( 3000 € po m

tražio Vegrad za stanove na Celovškim dvorima

( 4000 do 6000 €

plaća se m2 na obali iako gradnja stoji 2500 €

PRENAPUHAN NEKRETNINSKI BALON

*vijesti

San zvan jeftiniji stan Slovenskim građevinarima u krizi i cijelom tržištu nekretnina upućena nedvojbena poruka: ne zovite državu u pomoć – snizite cijene! Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

upci u Sloveniji prerano su povjerovali da bi visoke cijene stanova mogle baš sada krenuti na niže razine, bliže stvarnoj kupovnoj moći, i to u stambenim naseljima što ih gradi Vegrad, treća po veličini građevinska tvrtka koja se u posljednje vrijeme našla u velikim likvidnosnim poteškoćama. Vegradu sa sjedištem u Velenju, a najvećim poslovima u Ljubljani, slovenske banke blokirale su svih 10 transakcijskih računa. Svi koji maštaju o useljenju u vlastiti stan ili o preseljenju u veći ponadali su se da će Vegrad sada sniziti cijene neprodanih stanova. Na lokaciji Celovški dvori u Ljubljani Vegrad dovršava stambeno naselje sa 833 stana od kojih 242 još nisu prodana. Ljubljanski župan Zoran Janković, koji je za potrebe gradske stambene politike kupio pozamašan dio tamošnjih stanova, savjetovao je svojoj prijateljici Hildi Tovšak, direktorici i jednoj od ve-

nadobudnim poduzetnicima koji nemaju nikakve predispozicije za bavljenje stanogradnjom. Imaju samo njuh za prepoznavanje staništa dobre zarade, pa nek’ traje dok traje.

ćih vlasnica Vegrada, ono što očekuje i većina potencijalnih kupaca: Snizi cijene, prodaj stanove i tvrtka može nastaviti život bez trenja s radnicima koji svako malo šalju štrajkaške poruke da neće raditi bez plaće i plaćenih prekovremenih sati. Neuspješne konklave Nadzorni odbor Vegrada prošloga se tjedna zatvorio u cjenovničke konklave. Nakon višesatnog vijećanja uprava i nadzornici šturo su obavijestili javnost da će stanovima na lokaciji Celovški dvori sniziti cijenu koja sada iznosi oko 3000

Investitori ne bi mogli prkositi zakonima ponude i potražnje da ih u tome ne podržavaju banke eura, ali da ih ne mogu prodavati po cijeni nižoj od 2400 eura po četvornom metru. Janković je spominjao 2000 eura kao realan domet poželjnih sniženja, a potencijali kupci već su počeli raditi kalkulacije sa 1800

eura za kvadrat stambenog prostora. Vegrad, dakle, ne da kvadrat ispod 2400 eura i to na ne baš najboljoj lokaciji, s mnogo stanova na malo prostora. Ne popušta ni konkurencija. U bloku R5, Zupančičeva jama, za četvorni metar stana traži se 3200 eura, u Njegoševom kvartu – 4200, a na prestižnoj lokaciji ispod Ljubljanskoga grada čak 6000 eura. Razvaljivači prenapuhanih cijena uporno stavljaju na stol dokumente

s nezgodnim dokazima. Ovih dana tako je razotkriven ugovor iz kojega je vidljivo da su izvođači stambenog bloka Livade na obali kraj Izole pristali obaviti gradnju, instalacijske i obrtničke radove, sve zajedno za 668 eura po kvadratu. Gašpar Mišič prodaje na slovenskoj obali stanove po cijeni od 4000 do 6000 eura. Priznao je da ga kvadrat stoji oko 2500 eura. Očito da se mnogi žele omastiti prostornom rentom. To polazi za rukom i onim

Banke mute vodu Zašto ne padaju cijene za koje mnogi drže da su prenapuhane i dugoročno neodržive? Ovdje se smatra da investitori ne bi mogli prkositi zakonima ponude i potražnje da ih u tome ne podržavaju banke. Izloženost domaćih banaka prema građevinarstvu gotovo je dramatična. Na klackalici je 1,5 milijardi eura toliko su banke posredovale novca građevinarstvu koje je u međuvremenu zagazilo u duboku krizu. Banke se zacijelo ježe od pomisli da bi morale utjerivati svoja potraživanja ovršnim postupcima nad založnim kvadratima stambenog prostora kojemu je u međuvremenu osjetno pala vrijednost. Sačuvaj nas Bože jeftinog stambenog kvadrata, mrmljaju banke sebi u bradu, namigujući građevinarima i ostalim ulagačima da ne paničare: pa valjda ćemo se nekako izvući iz krize potražnje.

Pričekati s kupnjom stana

Povratak u zabit balkanske nezaposlenosti

Nikakva prenemaganja aktera na tržištu nekretnina nisu impresionirala Mateja Lahovnika. Ministar gospodarstva poručio je svima da država neće intervenirati u krizu građevinarstva. “Uvođenje bilo kakvih subvencija u sadašnjim okolnostima imalo bi učinak dodatnog upuhivanja zraka u inače prenapuhan balon nekretnina”, ističe on. Ekonomist Bogomir Kovač također smatra da cijene stanova mogu realno biti i do 40 posto niže nego što su bile na vrhuncu ciklusa. Igor Masten, jedan od prodornijih mlađih ekonomista, savjetuje kupcima da pričekaju s kupnjom stana, tvrdeći da je i 2000 eura po kvadratu još uvijek prenapuhano. On upozorava da će trgovci nekretninama dokazivati kako se cijene ne mogu dalje smanjivati. Za Mastena to su opasne zablude. “Čekanje da se dogodi neko čudo koje bi učinilo održivim sadašnje (pre)visoke cijene, moglo bi nas gurnuti u položaj iz kojeg zaista neće biti izlaza”, poručuje Masten.

Vegrad kao tvrtka koju su megalomanski planovi zaista financijski ugruvali, pokušava se izvući iz gliba rasprodajom imovine za koju smatra da im nije nužna za obavljanje redovite djelatnosti. Zasad prodaju suvišne automobile i dio građevinskog zemljišta, ali ne prodaju stanove u kojima su zaleđeni golemi iznosi. Vegradov trust mozgova odlučio je prodati i hotel za samce. Ne treba im više jer će do ljeta oko 700 radnika s etiketom “ausšusa” dobiti kartu za povratak u zabit balkanske nezaposlenosti. Vegrad ima ukupno 1700 radnika, od toga ih je 1200 iz južnih republika bivše državne zajednice, a 700 njih, uglavnom s privremenom radnom dozvolom, vraća se u zavičaj. Vegrad će se izreducirati na veličinu koju diktira kriza. Na račun “fleksibilnosti” bosanskih građevinaraca, njihova tvrtka pokušat će se održati u sedlu prenapuhanih cijena.

Slovenske izvoznike brine pad srpskog dinara Slovenske tvrtke počinju zbrajati štetu od deprecijacije srbijanskog dinara koji je u kratkom razdoblju od Nove godine pao za četiri posto (na povijesno najnižu razinu: 99,6 dinara za euro). U 2009. godini srbijanski dinar deprecirao je 13 posto i to je bio ključni razlog što je Droga Kolinska na tamošnjem tržištu izgubila 16 milijuna eura prihoda. I Mercator priznaje da zbog tečajnih razlika gubi 80 milijuna eura prihoda. Perutnina Ptuj pokušava ublažiti štetu tako da što više robe kupuje na srbijanskom tržištu. Na žalost, sve se ne može tamo kupiti – oprema i neke druge komponente poslovanja isključivo su vezane na uvoz, pa Perutnina neposredno ispašta posljedice tečajnih razlika, potvrdio je Roman Glaser, predsjednik uprave Perutnine. Slovenci i dalje u strahu od Agrokora U Sloveniji ne prestaju zbijati obrambene redove protiv Agrokora koji

se nedavno javio s najboljom ponudom za dionice Mercatora što ih je dala na prodaju skupina domaćih banaka. Dvije najveće banke, obje u državnom vlasništvu, NLB i NKBM, u međuvremenu su preventivno iskočile iz zajedničke prodaje. Posljednjih dana uporno se ponavlja kako Mercatoru ne treba strateški partner, odnosno da njegove dionice valja raspršiti među fondove.

24 STIL

Privredni vjesnik Broj 3617, 8. ožujka 2010.

( u 15 država

TURISTIČKA SURADNJA HRVATSKE I KINE

Nagodinu predstavništvo HTZ-a u Šangaju Turisti iz Kine koji imaju valjanu schengensku vizu za kratkotrajni boravak u europskim zemljama od 1. travnja do 31. listopada ove godine neće trebati vizu za ulazak u Hrvatsku. To vrijedi ako putuju u skupnom i organiziranom obliku, a u našu zemlju dolaze u turistički posjet. Kinezi pritom trebaju imati valjano putno zdravstveno osiguranje i doći iz jedne od zemalja schengenskog područja. Isti takav vizni režim vrijedi i za turiste iz Indije, Jordana, Katara, Kuvajta, Omana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kazahstana, Rusije i Ukrajine. Hrvatsku je prošle godine posjetilo 7600 kineskih turista, 19 posto više nego 2008. Oni su ostvarili 15.600 noćenja ili 30 posto više. Kina predstavlja veliki izazov za hrvatski turizam jer je to stabilno tržište koje ostvaruje neprekidan gospodarski rast, rekao je ministar turizma Damir Bajs dodajući kako se procjenjuje da oko 15 posto ili 200 milijuna Kineza putuje u njima susjedne zemlje, dok oko pet posto ili 65 milijuna putuje u daleke destinacije. Pritom je napomenuo kako se predviđa da će do 2020. godine 100 milijuna Kineza putovati u inozemstvo, a do 2017. godine Kina postati glavno svjetsko emitivno odredište. Kako bi uspostavili još bolju gospodarsku i turističku suradnju, ove će godine Hrvatska nastupiti na dva turistička sajma - u travnju u Pekingu te u svibnju u Šangaju. Iduće će se godine u Šangaju otvoriti predstavništvo Hrvatske turističke zajednice. Na odmor je lani putovalo 50 milijuna Kineza, a u posljednjih nekoliko godina ta se brojka na godišnjoj razini povećala za 10 posto. Procjenjuje se kako će kineska turistička putovanja i u dolazećim godinama rasti za 10 posto na godišnjoj razini, rekao je kineski veleposlanik u Hrvatskoj Lianqi Wu. (S.P.)

*vijesti Istarske kulturne rute U Poslovnom klubu Hrvatske gospodarske komore protekli su tjedan predstavljena dva kulturno-turistička projekta pod nazivom Parenzana-put zdravlja i prijateljstva i Fortifikacijski prstenovi grada Pule i okolice. Projekt Parenzana pokrenut je s ciljem obnove trase nekadašnje uskotračne pruge koja je išla od Trsta preko slovenskog priobalja, Grožnjana, Livada, Motovuna i Vižinade do Poreča. Trasa je bila duga 123 kilometara, a danas se koristi kao biciklističko-pješačka staza na kojoj je 11 mostova, osam tunela, šest vijadukata te nekadašnja željeznička stanica. Projekt Fortifikacijski prstenovi uključuje obnovu vojnih građevina i sta-

rih fortifikacijskih mreža putova glavnih utvrda u turističke svrhe. Nacionalni dan kulturnog turizma u Varaždinu Hrvatska turistička zajednica u suradnji s turističkim zajednicama Varaždina i Varaždinske županije te lokalnim turističkim zajednicama organizira treći Nacionalni dan kulturnog turizma 26. svibnja u Varaždinu. Cilj z te manifestacije je razmamjena znanja i informavacija unutar sektora, stvaranje pozitivne klime na nacionalnoj i regionalnojj razini koja podržava razvoj kulturno-turističkih proizvoda te podizanje razine svijesti stanovništva o važnosti očuvanja kulturne baštine.

gostovala izložba

MUZEJ PREKINUTIH VEZA

Otkačeni muzej mami turiste u Zagreb Mnogi svjetski mediji objavljivali su tekstove o Muzeju ističući kako je ta putujuća izložba jedan od najboljih izvoznih hrvatskih kulturnih proizvoda Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

to učiniti sa stvarima koje ste zajedno kupovali i koje su vas vezale jedno uz drugo u danima najveće ljubavi? Ostaviti ih na nekom skrovitom mjestu u kutu ormara ili baciti u smeće kako vas više ne bi podsjećale na njega ili nju? Upravo su se to zapitali i zagrebački umjetnici Olinka Vištica i Dražen Grubišić nakon prekida svoje višegodišnje ljubavne veze. Kako poneke ljubavi ipak nisu tako tužne da ih se više ne želimo sjećati, tako su i njih dvoje poželjeli “sjećanje” na svoju ljubav pohraniti na jednom mjestu. Razmišljajući o mnogim ljudima koji su prekinuli ljubavnu vezu, pomislili su kako bi bilo lijepo drage, stare predmete koji podsjećaju na sretne dane i u sebi još uvijek sadrže pozitivnu energiju, predstaviti na jednom mjestu te na taj način omogućiti ljudima lakše “ozdravljenje” od ljubavnog neuspjeha. Tako je nastao Muzej prekinutih veza - umjetnički koncept koji, polazeći od pretpostavke da predograme meti posjeduju holograme j i emocija, sjećanja

svojim postavom želi kreirati prostor “sigurnosne memorije” ili “zaštićenog sjećanja” za očuvanje materijalne i nematerijalne emotivne baštine prekinutih veza. Ujedno je to i kulturno-turistički projekt koji zasigurno može privući pažnju domaćih i stranih turista. Izvozni kulturni proizvod “Zbirka eksponata nastala je, a raste i dalje zahvaljujući prije svega neprekidnim donacijama ljudi iz cijeloga svijeta koji su prekinuli ljubavnu vezu. S obzirom na to da se veze prekidaju svakodnevno, to omogućuje da se muzejski postav neprekidno obnavlja”, rekao je Grubišić dodajući kako se sve o obnovi postava može saznati na web portalu www.brokenships.com. Tu se mogu dobiti i informacije o doniranju predmeta. Govoreći o ostalim načinima prikupljanja eksponata, Grubišić je kazao kako se i tijekom međunarodnih i domaćih gostovanja s lokalnim partnerima prije izložbe inicira sakupljanje eksponata. Nazložbe oni kon završene izložbe se pohranju-

ju i izlažu u Zagrebu. Zasad se u Muzeju prekinutih veza nalazi više od šest stotina raznih predmeta koji podsjećaju na

Među 600 eksponata nalaze se ljubavna pisma iz Drugog svjetskog rata, ključevi automobila, plišane igračke, tanjuri, šalica za kavu, vrtni patuljak, pa čak i sjekira prošle ljubavne veze, pa se tamo mogu naći, primjerice, ljubavna pisma iz Drugog svjetskog rata, ključevi automobila, plišane igračke, tanjuri, šalica za kavu, vrtni patuljak, pa čak i sjekira. Sponzori, javite se Projekt Muzeja prekinutih veza svoj je razvojni put započeo 2006. kada je bio uvršten u selekciju 40. Zagrebačkog salona primijenjene umjetnosti i dizajna oteci, u zagrebačkoj Gliptoteci, a dosad je gostovao u

15 država. Mnogi svjetski mediji objavljivali su tekstove o Muzeju prekinutih veza ističući kako je ta putujuća izložba postala jedan od najboljih izvoznih hrvatskih kulturnih proizvoda. Stoga su autori poželjeli napraviti stalan postav Muzeja prekinutih veza kao jedinstvene kulturno-turističke atrakcije, a za lokaciju su odabrali palaču Kulmer u zagrebačkoj Ulici svetog Ćirila i Metoda. “Želja nam je da Muzej postane jedinstvena kulturno-turistička atrakcija koja će pridonijeti turističkoj promociji Zagreba i Hrvatske. No, problem je u prikupljanju financijskih sredstava za formiranje takvog postava, pa stoga pozivamo sve potencijalne sponzore koji bi mogli pomoći da Muzej prekinutih veza što prije otvori svoja vrata”, rekla je Olinka Vištica dodajući kako će ta (još uvijek) putujuća izložba u travnju gostovati u Lisabonu, a nakon toga slijedi turneja u šest amer američkih nadskih gradova te poi kanadskih stav u M Madridu. dr

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3617, 8. ožujka 2010.

( 4 osobe

UDRUŽENJE ZA TELEKOMUNIKACIJE HGK

ICT kao ključni generator razvoja

radile na rječniku pola godine

GOVORI HRVATSKI DA TE ČITAV WEB RAZUMIJE Megabajt je namijenjen učenicima, studentima i posebice poslovnim korisnicima s početnim i srednjim stupnjem informatičkog obrazovanja Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ako bi današnji računalni korisnici brzo te na što jednostavniji način došli do odgovora na najučestalija informatička pitanja, krajem prošle godine na internetskoj adresi www.megabajt.org predstavljen je besplatni informatički rječnik na hrvatskom jeziku pod nazivom Megabajt. U njegovoj bazi objašnjeno je više od 1500 najčešćih pojmova među kojima su uobičajeni tehnički izrazi kakve susrećemo pri radu s računalnim tehnologijama, pojmovi koji se koriste prilikom opisivanja odlika računalnih sklopova kao i izrazi iz suvremenog računalnog žargona. K tomu, sadržaj ovog rječnika dodatno je obogaćen i osnovnim pojmovima iz suvremene mobilne komunikacije. Projekt je pokrenula NetAkademija Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, a rječnik je namijenjen učenicima, studentima i posebice poslovnim korisnicima s početnim i srednjim stupnjem informatičkog predznanja koji se bave pisanjem i kojima je znanje informatičkih pojmova potrebno u svakodnevnom radu. Što je što Toni Petrović, autor i voditelj projekta, kaže kako ovaj internetski informatički rječnik na jednostavan način objašnjava osnovne računalne i IT pojmove kao što su hardver, softver, LAN, domena, IP adresa... “Ideja

je došla iz vlastite potrebe. Naime, kao savjetnik za odnose s javnošću vrlo često sam pisao tekstove i medijske obja-

Korisnici Megabajta najčešće pokušavaju doznati što su to firewall, freeware, ethernet, DNS i domena ve za informatičke tvrtke zbog čega mi je trebao brzi podsjetnik ili jednostavno pojašnjenje nekog IT pojma. Kako sam tada intenzivno surađivao s NetAkademijom Tehničkog veleučilišta, opisao sam im ideju i predložio da sponzoriraju projekt”, objašnjava Petrović dodavši kako je razvoj projekta trajao oko pola godine te je na njemu radilo četvoro ljudi. S obzirom na to kako je ovaj projekt na početku svoga razvoja te nije bilo nikakvih ulaganja u ogla-

a prošlotjednoj skupštini strukovnog Udruženja za telekomunikacije Hrvatske gospodarske komore Petar Čavlović većinom glasova izabran je za predsjednika tog udruženja. Istu je dužnost obnašao i u proteklom četverogodišnjem mandatu. Tijekom sjednice Čavlović je govorio o radu Udruženja te razvoju telekomunikacijskog sektora od 2005. do 2009. godine. Kako je istaknuo, to je razdoblje uspješno završeno, a ova je djelatnost doživjela afirmaciju. No još uvijek nisu iskorišteni infrastrukturni potencijali te se očekuje i kvalitetniji dijalog u tom području. Nova pitanja za rješavanje su ispred nas, naglasio je, a pogotovo ona koja se odnose na poseban porez i autorska prava. Dodao je kako je ICT tržište među ključnim generatorima razvoja, a važno će biti i iskustvo u regionalnom širenju, kao i moguća liberalizacija

ONLINE INFORMATIČKI RJEČNIK

šavanje, Petrović kaže da je zadovoljan posjećenošću stranice. Ističe kako korisnici, što je vidljivo i na naslovnoj stranici u tag cloudu, najčešće pokušavaju otkriti što je firewall, freeware, ethernet, DNS te domena. Dodaje kako nešto slično postoji i u drugim zemljama, ali takvi rječnici su uglavnom dio većih web odredišta koji se bave nekom određenom temom. “Posebnost Megabajta je u tome što je on samo rječnik i nema nikakvu drugu funkciju”, podcrtava Petrović. Budućnost na mreži Smatra kako je budućnost rječnika i enciklopedija upravo na internetu. “Internetski rječnici, ako su dobro napravljeni, imaju veliku prednost nad tiskanim izdanjima, a to je pretraživanje. Mogućnost pretraživanja, brzina, uvid u najčešće tražene pojmove i skok na povezane pojmove, nešto je što ti-

skani rječnici neće nikada imati.” Valja naglasiti kako je jedan od preduvjeta za snažniji razvoj ovog, ali i sličnih online projekata, određeni stupanj informatičke pismenosti građana. Petrović ističe da ako se informatička pismenost mjeri brojem ECDL-a građana (međunarodna potvrda informatičke pismenosti), onda Hrvatska nije na zadnjem mjestu u odnosu na zemlje u regiji. “Bosna i Hercegovina, Makedonija i Srbija su daleko iza Hrvatske, no u usporedbi sa zemljama Europske unije, sasvim sigurno zaostajemo po informatičkoj pismenosti”, kaže Petrović. U ovom trenutku, otkriva on, započinju s detaljnijom obradom najtraženijih pojmova u ovom informatičkom rječniku. Također, pokušat će ostvariti suradnju i s drugim web stranicama kojima bi korištenje rječnika moglo biti korisno.

telekomunikacijskog tržišta u regiji. Državni tajnik u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka Dražen Breglec naglasio je kako resorno ministarstvo daje podršku IT sektoru, koji predstavlja između pet i 5,5 posto BDP-a. Taj je sektor nositelj i do 40 posto gospodarskog rasta u Europi, a to želimo postići i u Hrvatskoj, istaknuo je. No, potrebno je bolje definirati uvjete za ulaganje te dati priliku ovom sektoru kako bi pridonio ukupnom gospodarstvu. Direktorica Sektora za promet i veze HGKa Ljubica Herceg naglasila je kako je hrvatsko telekomunikacijsko tržište vrijedno 15 milijardi kuna. (B.O.)

*vijesti Integra Group i Numara Software partneri Integra Group je sklopila partnerski ugovor s američkim proizvođačem programske opreme Numara Software koji nudi tehnologije i rješenja s područja upravljanja IT uslugama i IT resursima. Proizvodi u sklopu segmenta za podršku IT uslugama uključuju rješenja Footprints i Track-it!. Banke opterećene nefleksibilnošću

U sklopu prošlotjednog događanja IBM Banking Day – Pametniji novac za pametniji planet, IBM je predstavio rezultate globalnog istraživanja bankarske industrije “Spre-

mne, usredotočene i orne za borbu. Kako se banke mogu pripremiti za bitku koja slijedi”. Studija Instituta za poslovnu vrijednost IBM-a otkriva da više od 75 posto bankara i državnih službenika vjeruje da je nemoguće vratiti se na staro. U doba kada je povjerenje u banke na najnižoj razini u povijesti, veliki broj banaka još se oslanja na izvore prihoda koji više ne postoje, ima strukturu troškova neodrživu u doba nižih prinosa i opterećene su pretjeranom operacijskom složenošću i nefleksibilnošću. Nova Microsoft kompetencija za Storm Tvrtka Storm Computers stekla je novu Microsoft kompetenciju – Server Platform Competency koja zbog visoke automatizacije infrastrukture i aplikacija omogućuje bolju podršku poslovanju.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3617, 8. ožujka 2010.

NOVE KNJIGE

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR ANĐELKO MILARDOVIĆ ZAPADNI BALKON PAN LIBER

Politička filozofija zapadnog balkona (EU), i šire Europe, pokazuje konstantu bijega od odgovornosti. Kako je riječ o konstanti, onda govorimo o europskoj praksi odnošenja prema ostatku svijeta. Još je Ferdinand Braudel davno izrekao onu znakovitu misao o poljima jedinstva i nejedinstva Europe. Ne radi se ovdje o napadaju euroskepticizma, nego o isticanju misli koja pokazuje bit europske političke filozofije spram ostatka svijeta, poglavito tzv. zapadnog Balkana.

VLATKO JADREŠIĆ JANUSOVO LICE TURIZMA PLEJADA

Knjiga je koncipirana kao znanstvena sinteza koja kroz selektivno-održivu koncepciju nudi na teorijsko-empirijskom planu nova, bolja i dugovječnija rješenja na tragu stalnih metamorfoza, preusmjeravanja i inovacija. Ova je knjiga isto tako i zanimljiva rasprava i sučeljavanje o poticajnom biću turizma i društva. A da bi se uspjelo u tim nakanama, trebalo je svestrano podvrgnuti analizi i kritici koncepciju koja već dugo vlada u u turističkoj teoriji i praksi u svijetu i Hrvatskoj.

LESLEY DOWNER POSLJEDNJA KONKUBINA OCEANMORE

Godina je 1861. Odrastajući u brdima Japana, Sachi se oduvijek osjećala drukčijom. Kad joj je bilo samo 11 godina princeza je odvede u žensku palaču u veličanstvenom gradu Edu... Smještena u jedno od najburnijih razdoblja japanske povijesti, Sachina je priča mješavina pustolovine i romanse. Od bezvremenske ljepote ženske palače u Edu do krvavih bitaka izvan njenih zidina, knjiga je epsko evociranje zemlje usred prevrata i potrage mlade žene za vlastitim identitetom.

PENNEY PEIRCE FREKVENCIJA PLANETOPIJA

Znanost poučava da se oslanjamo na ono što možemo vidjeti i doživjeti pa često ne opažamo da se naš duh, misli, emocije i tijelo sastoje od energije. Sve vibrira. Zapravo, svatko od nas posjeduje osobnu vibraciju koja svijetu govori tko smo te pomaže oblikovati našu stvarnost. Penney Peirce pokazuje kako možete osjetiti svoju osobnu vibraciju i mijenjajući energiju svjesno preobraziti svoj život.

SANDI KRSTINIĆ NEURONUTRICIONIZAM VEBLE COMMERCE

Zašto smo ljuti, a zašto tjeskobni, kako upravljati svojim i tuđim osjećajima, neka su od pitanja na koja Krstinić nudi odgovore. Koja bi hrana mogla biti odgovorna za nastanak koje emocije? Zašto crveno meso može poticati agresiju, a mlijeko umiruje, iako je riječ o proteinskim namirnicama? Kako kaže sam autor, uz ove spoznaje iznosi se sinteza četiriju znanosti za četiri načina prehrane najpogodnije za svaku od četiri emocije koje čine život jedinstvenim.

Svladavanje budžetskih zavrzlama Nevelika (po broju stranica), ali informacijama nabijena knjižica pomaže građanima da upoznaju svoja prava i mogućnosti u nadzoru proračuna, ali i dužnosti prema državi

ržavni proračun i stanje državne blagajne, rebalans tek što nije, deficit nas guši... vrište naslovnice, bruje obični građani, a o političarima da se i ne govori. Tako se lako može steći dojam kako svi imaju tu tematiku u malome prstu isto kao i nogomet, posebice kad je riječ o reprezentaciji. A je li baš tako? Budimo iskreni - nije. Naime, rezultati jedne ankete provedene u županijskim skupštinama i gradskim vijećima pokazali su kako čak 43 posto vijeć-

Vodič je besplatan, a izdan je na hrvatskom i engleskom jeziku nika ne razumije u potpunosti proračun svoje lokalne jedinice. Također, malo je onih među nama koji doma u tekicu na jednu stranu stave svoje mjesečne prihode, a na drugu rashode, pa se pokriju koliko im ta računica dopušta. Isto kao i država. A da bi upravo obični građani, ali i oni koji to nisu, lakše svladali proračunske zavrzlame, bilo bi dobro da im uvijek pri ruci bude Proračunski vodič za građane (nakladnici Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert). Nevelika (po broju stranica), ali informacijama nabijena knjižica pomaže građanima da upoznaju svoja prava i mogućnosti u nadzoru proračuna, ali i dužnosti prema državi. Što je to proračun? Potiče ih se da aktivno sudjeluju u proračunskom procesu, komuniciraju s vlastima, zahtijevaju objavu proračunskih informacija kao i javne rasprave prije donošenja

ključnih proračunskih odluka. Iz Vodiča se saznaje što je to uopće proračun, a što rebalans, što su izvanproračunski fondovi i kako se financiraju njihovi, kakvih sve proračuna ima i čemu služe. Sastoji se od tri dijela, s time da prvi nudi osnovna objašnjenja o državnom proračunu, u drugom se navode glavni sudionici proračunskoga procesa, osnovne faze od pripreme proračuna preko usvaja-

nja do njegova izvršenja, dok se u trećem potiče građane da iskoriste stečena znanja u nadzoru i poboljšanju proračuna. Vodič završava pojmovnikom i popisom korisnih web stranica. Valja napomenuti da je Vodič besplatan, izdan je na hrvatskom i engleskom jeziku, a cjelokupni sadržaj dostupan je na web stranici Instituta za javne financije www.ijf.hr i i Zaklade Friedrich Ebert www.fes. hr. (V.A.)

O nakladnicima Institut za javne financije, osnovan 1970. godine, javna je ustanova koja se bavi istraživanjem ekonomskih tema važnih za gospodarski rast i razvoj, tranziciju k tržišnom gospodarstvu i udovoljavanje europskim integracijskim zahtjevima. Zaklada Friedrich Ebert osnovana je 1925. kao političko naslijeđe prvoga demokratski izabranog predsjednika Njemačke Friedricha Eberta. Danas djeluje u više od stotinu zemalja gdje u suradnji s lokalnim partnerima teži unaprjeđivanju političkoga i društvenoga obrazovanja te osposobljavanju pojedinaca iz svih područja života u duhu demokracije, solidarnosti i pluralizma, potom stipendiranju darovite mladeži te poticanju međunarodnog razumijevanja i suradnje.

www.privredni.hr Broj 3617, 8. ožujka 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Aditivi za hranu

Prodaju se stanovi, kuće, skladišta... Zgrada i dvorište ukupne površine 5564 četvorna metra u Svetom Križu Začretje, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti dva milijuna kuna. Dražba se održava 9. ožujka u 8.30 sati na Općinskom sudu u Zaboku, soba 12. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Kuća, dvorište i oranica ukupne površine 2262 četvorna metra u Ulici kralja Zvonimira 270 u Čepinu, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 511.000 kuna. Dražba se održava 9. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10, soba 2. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 51.000 kuna, a treba se dati na blagajni Općinskog suda ili na račun Suda broj 23900011300000419, s naznakom: jamčevina u predmetu broj I OVR-268/07, poziv na broj odobrenja 05 060268-2007. Stambeno-poslovna zgrada, dvorište i parkiralište ukupne površine 1381 četvornog metra u Margečanu, Ivanec, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 1.396.491,60 kuna. Dražba se održava 10. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba 145. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine, a potreb-

no ju je uplatiti na broj 2390001-1300000154, poziv na broj 05 1917809. Stan ukupne površine 79 četvornih metara u Ulici Antuna Kosića Rika 9 u Rijeci, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 868.010 kuna. Dražba se održava 10. ožujka u 10 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Žrtava fašizma 7, soba 18/

III. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine, a uplaćuje se na račun Suda broj 2390001-1300002256, poziv na broj 05-2181-06. Kuća i dvorište ukupne površine 1554 četvorna metra u Đurđevcu, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 411.260 kuna. Dražba se održava 11. ožujka u 10 sati u uredu javne bilježnice Ankice Šimčić na Trgu Svetog Jurja 1 u Đurđevcu. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Stan ukupne površine 73 četvorna metra u Dubrovačkoj 2 u Rijeci, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti

768.915 kuna. Dražba se održava 11. ožujka u 11 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Žrtava fašizma 7, soba 5/III. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. U nekretnini stanuje ovršenica. Jamčevina iznosi 76.890 kuna, a potrebno ju je uplatiti na račun Suda broj 23900011300002256, poziv na broj 3438-07. Kuća, zgrada i dvor ukupne površine 736 četvornih metara u Sredicama Gornjim, Kapela, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 700.000 kuna. Dražba se održava 12. ožujka u 9.15 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, soba 9. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine. Industrijski objekt sa skladištima, trafostanicom i dvorištem ukupne površine 18.119 četvornih metara u Murskom Središću, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti 11,592.513,82 kune. Ročište za prodaju usmenom javnom dražbom održat će se 15. ožujka u 8.30 sati u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, B. Radića 2, soba 222/II. Jamčevina iznosi pet posto utvrđene vrijednosti nekretnina i pokretnina, a uplaćuje se na račun stečajnog dužnika broj 23300031100422588, otvoren kod Splitske banke. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091/2010 001.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

MIO Group - Gokhan Ercan, Istanbul, Turska, www.kimyamio.com. Tvrtka izvoznik aditiva za hranu nudi sljedeće proizvode (HS code = 21021031): instant suhi kvasac, pekarski kvasac i poboljšivač za kruh (125 g, 450 g, 500 g, 10 kg; vakuumirano pakiranje). Kontakt: info@groupmio.com, +90 542 2638876. Ekološki proizvodi

Endovital Anton Fabjan, Videm - Dobrepolje, Slovenija, www.endovital. com. Tvrtka proizvodi med oplemenjen cvjetnim prahom (450 g), sirup od cikle (250 ml), dječji sirup od cikle (200 ml), macerat od smrekinih vršaka u medu (125 ml), med u saću oplemenjen sokom od cikle (min 350 g). Kontakt: Vesna Fabjan Bremec, bremec@gmail.com, +386 1 7861901, +386 41 254987.

ni su za suradnju s hrvatskim uvoznicima/distributerima rasvjetnih tijela. Kontakt: Katarzyna Barczykowska, k.barczykowska@govena.pl, +48 56 6196673, +48 604 458558. Šećer

G8 International FZE, Sharjah, Ujedinjeni Arapski Emirati, www.geight.net. Tvrtka nudi bijeli rafinirani šećer 45 Icumsa iz Brazila. Pakiranje od 50 kg u novim PP/PE vrećama. Kontakt: N.J. Raval, mktg@geight.net, +971 65572977, +971 504629630. IT usluge

Hel-Gaz, Skarzysko-Kamienna, Poljska, www.helgaz.pl. Tvrtka proizvodi razne podžbukne aluminijske, čelične i plastične profile tipa W6/W10, D60, D30, J. Tvrtka poziva zainteresirane hrvatske tvrtke i distributere iz građevinske branše na trgovinsku suradnju. Kontakt: Mariusz Binkowski, mariusz.binkowski@ helgaz.pl, +48 41 2513797, +48 666 044090.

Damco Solutions Inc., Sunrise, Florida, Sjedinjene Američke Države, www. damcogroup.com. Tvrtka ima veliko iskustvo u pružanju visokokvalitetnih i jeftinih usluga obrade podataka. Stručne usluge Damcosa uključuju: a) Digitalizaciju dokumenata i podataka (proces pretvaranja fizičkih dokumenata u digitalni format), b) Skupljanje i unos podataka, pretvaranje formata podataka, usluge prevođenja, c) Rješenja i usluge za menadžment elektronskih dokumenata (skeniranje, indeksiranje i e-katalozi, softver za document management), d) Usluge prije tiskanja (istraživanje i razvoj sadržaja, probno čitanje, uređivanje i oblikovanje - eliminacija tipografskih grešaka, određivanje formata), e) e-publishing (stvaranje e-knjiga, e-časopisa i e-brošura, konverzija starih publikacija u e-knjige, e-arhive u LIT, PDF ili SGML/XML/HTML formatima). Damco posjeduje ISO 9001:2000 i posluje u skladu s BS7799 sigurnosnim standardima i Aktom o zaštiti podataka iz 1998. godine. Kontakt: Sajith Pisharody, sajithp@damcogroup.com, +1 954 9030551.

Rasvjetna tijela

Izrada web stranica

Govena Lighting, Torun, Poljska, www. govena.com. Tvrtka se bavi proizvodnjom zatamnjenih kompaktnih fluorescentnih žarulja, elektroničkih transformatora, prigušivača rasvjete, kontrolnih ploča i drugih proizvoda. Zainteresira-

Littera, Pula, www.maxyshops.com. Tvrtka izrađuje kvalitetne web stranice. Radi i pripremu za izradu jumbo plakata, bannera, letaka, brošura, kataloga, vizit kartica... Kontakt: Josip Bolković, littera@citaj.com, +385 98 331325.

Hidraulični i pneumatski upravljački ventili

Orval Hydraulic, Konya, Turska, www. orval.com.tr. Tvrtka je proizvođač hidrauličnih i pneumatskih upravljačkih ventila za usmjeravanje i dodatne opreme. Tvrtka traži kupce, zastupnike i distributere za svoje proizvode. Kontakt: Ismail Alkan, bilgi@orval.com.tr, +90 332 3452929. Suradnja

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Službeni psi

MUP Zagreb nabavlja službene pse. Prijave za testiranje pasa su od 1. ožujka do 28. svibnja. Ljetne košulje i cipele

Hrvatska pošta u dva nadmetanja nabavlja 11.929 ljetnih košulja i 2547 pari ljetnih cipela. Rok dostave ponuda je 17. ožujka.

ra. Rok dostave ponuda je 15. ožujka.

dostave ponuda je 22. ožujka.

Najam pokretnih WC kabina

Plastenici i junice

Samostalna služba za izgradnju i održavanje graničnih prijelaza treba najam i održavanje pokretnih WC kabina na graničnim prijelazima. Rok dostave ponuda je 22. ožujka.

Fond za povratak BiH nabavlja 21 plastenik i 34 steone junice za potrebe povratka na područje BiH. Rok dostave ponuda je 30. ožujka.

Autobusne nadstrešnice

REGIJA Izolatori

Grad Samobor nabavlja sedam autobusnih nadstrešnica s ugradnjom za područje Grada Samobo-

Elektroprijenos BiH Sarajevo nabavlja 15 provodnih izolatora za energetske transformatore. Rok

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

28 SVIJET FINANCIJA *vijesti Magma izdaje dva milijuna novih dionica

Sredinom prošlog tjedna održana je 59. sjednica Nadzornog odbora Magme na kojoj se raspravljalo o izvješću Uprave o stanju Društva. Podržan je prijedlog Uprave o sazivanju izvanredne glavne skupštine dioničara 19. travnja te prijedlog Uprave da Glavna skupština donese odluku o povećanju kapitala Magme javnom ponudom bez prethodne objave prospekta, izdavanjem dva milijuna novih dionica po jediničnoj cijeni od 57 kuna uz isključenje prava prvenstva. Dnevni red Glavne skupštine s uvjetima ponude bit će objavljen u Narodnim novinama, a nakon toga i na službenim stranicama Magme i Zagrebačke burze u zakonom propisanim rokovima. Pogodnosti iz HPBStambene štedionice U želji da štedišama ponudi još povoljnije uvjete međufinanciranja, HPBStambena štedionica do 30. lipnja omogućuje realizaciju kredita za međufinanciranje na temelju Mini štednje bez obveznog ušteđenog iznosa na računu stambene štednje. Kredit je štedišama dostupan istodobno sa sklapanjem ugovora o stambenoj štednji, bez obveznog iznosa depozita na računu stambene štednje, priopćeno je iz HPB-a. Osim toga, HPB-Stambena štedionica štedišama nudi konkurentne fiksne kamatne stope na kredite iz svoje ponude. Kamatna stopa na kredit za međufinanciranje iznosi 5,99 posto, dok kamatna stopa na redovni stambeni kredit putem Mini štednje iznosi tri posto. Nagrada za izvrsnost PBZ Cardu Kartična organizacija PBZ Card osvojila je nagradu za izvrsnost u uslužnoj djelatnosti Best in Customer Service Award za

Privredni vjesnik Broj 3617, 8. ožujka 2010.

BANKARI UPOZORAVAJU 2009. Tu, na našem tržištu novu inicijativu razvila je agencija za marketinški menadžment i savjetovanje u uslužnoj djelatnost Vita komunikacije. Za tu nagradu mogu se natjecati sve tvrtke čija se glavna uprava ili podružnica nalazi u Hrvatskoj, a ocjenjuju se u pet kategorija: vodstvo i kreativnost, kultura uslužnosti, pozicioniranje usluga, upravljanje odnosima s klijentima i stjecanje ponovnog povjerenja klijenata. Ugovor PBZ-a i Cardif osiguranja Cardif osiguranje i Privredna banka Zagreb prošli su tjedan potpisali ugovor kojim su započeli zajedničku suradnju na uvođenju programa osiguranja sposobnosti vraćanja gotovinskih kredita, priopćeno je iz PBZ-a. To osiguranje pripada grupi neživotnih osiguranja, a namijenjeno je klijentima PBZ-a, budućim korisnicima nenamjenskih gotovinskih kredita koji se žele osigurati od rizika nemogućnosti otplate kredita u slučaju duljeg bolovanja, gubitka posla (otkaza) te smrti uslijed bolesti ili nesretnog slučaja. Rast kartičnog poslovanja HPB-a

Broj izdanih kartica Hrvatske poštanske banke na kraju protekle godine premašio je brojku od 500.000, pri čemu je broj kartica poslovnih subjekata samo u protekloj godini povećan za čak 27 posto. Trend rasta nastavljen je i ove godine, a do iznimnog povećanja došlo je u korištenju usluga HPB internet bankarstva i HPB SMS usluge. Uz povećanje broja izdanih kartica za više od pet posto, tijekom 2009. povećan je i ukupan broj transakcija karticama banke pri čemu je ostvareno više od 12,6 milijuna transakcija, priopćeno je iz HPB-a.

Fiskalnom konsolidacijom zaustaviti galop javnog duga Analitičari HAAB-a u ovoj godini predviđaju pad hrvatskog BDP-a za oko 2,5 posto, rastuću nezaposlenost, slabu potrošnju i kreditnu aktivnost te manjak investicija Eleonora Dukovac dukovac@privredni.hr

astuća nezaposlenost, slaba potrošnja i kreditna aktivnost uz manjak investicija obilježit će u 2010. godini hrvatsko gospodarstvo koje će kaskati s oporavkom u odnosu na regiju, predviđaju analitičari Hypo AlpeAdria-Banka (HAAB). Njihova makroekonomska analiza predstavljena prošloga tjedna pokazuje kako bi hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) ove godine mogao pasti za oko 2,5 posto te da je teško očekivati njegov rast iznad dva posto ako izostanu strukturne reforme, jačanje produktivnosti te rasterećenje cijena rada u srednjem roku. Prognoziraju kako bi rast vanjskoga duga mogao premašiti 100 posto BDP-a temeljem zaduživanja države zbog zakašnjele fiskalne prilagodbe, viših troškova (re)financiranja te pada BDP-a. Manjak u državnom proračunu ove će godine biti veći nego lani, iznosit

će oko šest posto BDP-a, odnosno više od 17 milijardi kuna. Među razlozima su i podbačaj u ekonomskom rastu, odnosno manji prihodi, te očekivano aktiviranje državnih jamstava brodogradnji od 1,4 posto BDP-a (oko četiri milijarde kuna), kratkoročni troškovi strukturnih reformi, ali i dospjela nenaplaćena potraživanja.

Manjak u državnom proračunu iznosit će oko šest posto BDP-a ili više od 17 milijardi kuna “Danas, kad bruto financiranje države premašuje 16 posto BDP-a, a očekivana cijena (re)financiranja će u srednjem roku premašiti potencijalnu stopu rasta BDP-a, nužna je temeljita fiskalna konsolidacija kako bi se zaustavio galop javnog duga iznad 60 posto BDP-a, pri čemu se znatno narušava povjerenje investitora. Nužna je politička spremnost za hitne dalekosežne reforme

u državnoj upravi, daljnja reforma mirovinskog, zdravstvenog kao i sustava socijalnih transfera i subvencija, reduciranje luksuznih infrastrukturnih projekata te bolja kontrola državnih poduzeća i kvazi-fiskalnih tijela. Bitan je i srednjoročni plan financiranja kako bi se otklonila neizvjesnost te u konačnici smanjili troškovi (re)financiranja države”, upozorava Hrvoje Stojić, šef Odjela ekonomskih istraživanja HAAB-a. Inflacija ostaje niska Prema makroekonomskoj analizi, robni će se deficit i u 2010. godini zadržati osjetno ispod 20 posto, dok će nestabilan oporavak inozemne potražnje te, u najboljem slučaju, nepromijenjena zarada od turizma prouzročiti znatan pad doprinosa neto izvoza. Procjene pokazuju kako bi hrvatski robni izvoz mogao dodatno pasti za oko pet posto uslijed narušene konkurentnosti, usporenog oporavka glavnih hrvatskih trgovinskih

partnera te rastućeg protekcionizma. Prema istom izvoru, inflacija će u ovoj godini ostati niska, pod utjecajem slabe domaće potražnje i kupovne moći zbog nezaposlenosti, sporadične devalvacije cijene rada te slabijeg kreditiranja stanovništva, ali i zbog stabilnog tečaja. Analitičari HAAB-a smatraju kako će ključnu ulogu u obuzdavanju domaće inflacije igrati strukturne reforme usmjerene prema sektorskim neefikasnostima, jačanju konkurentnosti te poboljšanju i većoj funkcionalnosti transportne i logističke infrastrukture. Jürgen Pfister, glavni ekonomist njemačkog Bayerische Landesbanka, vlasnika Hypa, predstavio je globalne perspektive koje govore kako će se u ovoj godini sporo oporavljati i razvijene ekonomije Europske unije i SAD, naglasivši kako financijska kriza još nije završila. Smatra se kako će se tek 2012. godine doseći razine iz 2008. godine kad je kriza i počela.

www.privredni.hr Broj 3617, 8. ožujka 2010.

DRŽAVNE POTPORE

*vijesti

Odozdola prema gore U Hrvatskoj, jednako kao i u Europskoj uniji, mjere za olakšavanje gospodarske krize dovest će u 2009. i 2010. godini do ponovnog rasta državnih potpora. Za očekivati je da će one pridonijeti rastu (ili barem usporavanju pada) BDP-a i zapošljavanja te, ulaganja rizičnog kapitala do godišnjeg iznosa od 2,5 milijuna eura po malom i srednjem poduzetniku po godini.

Vesna Antonić antonic@privredni.hr

rema nalazima Godišnjeg izvješća o državnim potporama za 2008. godinu koje je izradila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, o kojem je Sabor raspravljao 24. veljače ove godine, na području državnih potpora konačno dobre vijesti: ukupne potpore opadaju. No mjere za izlazak iz gospodarske i financijske krize koje se primjenjuju u Europskoj uniji, a od siječnja 2010. i u Hrvatskoj, promijenit će trendove državnih potpora. U sljedećem razdoblju može se očekivati njihov ponovni rast koji će, nadajmo se, biti popraćen i gospodarskim rastom, ističe Marina Kesner-Škreb, analitičarka Instituta za javne financije (IJF) u svojem osvrtu Obrat trenda državnih potpora u Hrvatskoj i EU. Od vrhunca dostignutog 2007. godine kada se na podupiranje ukupnog gospodarstva potrošilo 10,7 milijardi kuna državnog novca, 2008. za tu se namjenu izdvojilo oko dvije milijarde kuna manje - 8,8 milijardi. Pad se ponajprije odnosi na potpore industriji i uslugama koje su se u toj godini smanjile za 30 posto. Podupiranje poljoprivrede nakon 2005. kontinuirano se povećavalo, te se s razine od oko dvije milijarde kuna u razdoblju do 2005. povećalo na 3,5 milijardi u 2008. godini. Preokret u 2008. Oko dvije trećine hrvatskih državnih potpora industriji i uslugama odnosi se na posebne sektore kod kojih dolazi i do najvećih lomova, pojašnjava analitičarka IJF-a. Tako su potpore proizvodnji čelika posve nestale jer su 2007. privati-

zirane željezare u Splitu i Sisku. Potpore brodogradnji pale su za 73 posto. Razlog tomu valja tražiti ponajprije u padu državnih jamstava za sanaciju brodogradilišta: 2007. dodijeljeno je 1,5 milijardi kuna, a 2008. samo 79 milijuna kuna jamstava. No mogući neuspjeh privatizaci-

U 2008. za potpore se izdvojilo oko 8,8 milijardi kuna, što je dvije milijarde manje nego godinu dana ranije je brodogradilišta tijekom 2010. i posljedično aktiviranje jamstava koja dosižu ukupan iznos od oko 10 milijardi kuna može u budućnosti tu silaznu putanju potpora brodogradnji preokrenuti u golemi rast. Pale su i potpore za sanaciju i restrukturiranje poduzeća, i to za 94 posto. Te je potpore ponajprije dodjeljivao Hrvatski fond za privatizaciju u obliku pozajmica i otpisa danih kredita kojih u 2008. gotovo da nije ni bilo. No zato su one 2007. iznosile 845 milijuna kuna od čega se više od 80 posto odnosilo na otpis duga šibenskom TLM-u. Hrvatska je 2007. uz udio potpora od 1,9 posto bruto domaćeg proizvo-

da (BDP) relativno mnogo više sredstava dodjeljivala svojim poduzećima nego što je to činila Europska unija u kojoj se za to izdvojilo oko 0,4 posto BDP-a. No u 2008. godini došlo je do preokreta: potpore u Hrvatskoj naglo su počele padati, a u EU-u naglo rasti. Naime, te je godine pod utjecajem krize u Europi započelo značajnije korištenje državnih potpora kao jedne od mjera pomoći tvrtkama. Stoga su državne potpore u EU15 tijekom 2008. godine porasle na 2,2 posto BDP-a, a u EU12 na 0,8 posto i rezultat su pomoći koja je pružena financijskom sektoru u krizi. Potkraj 2008. EU započinje borbu s krizom u realnom sektoru. Europska komisija je sredinom prosinca 2008. usvojila Privremeni okvir Zajednice za mjere državnih potpora

kojima se podupire pristup financiranju u trenutačnoj financijskoj i gospodarskoj krizi te je EU na temelju tog dokumenta realnom sektoru u krizi do kraja listopada 2009. odobrio 3632 milijarde eura pomoći. Ocjenjuje se kako će to dovesti do daljnjeg rasta državnih potpora u EU-u tijekom 2009. i 2010., te da će njihov udio u BDP-u znatno premašiti 2,2 posto koliko je iznosio 2008. godine u EU15. No, EK strogo kontrolira te potpore, tako da se one mogu dodijeliti samo tvrtkama koje nisu bile u teškoćama 31. srpnja 2008. (znači prije krize) nego nakon toga. Te mjere, koje su privremene i vrijede do kraja ove godine, uključuju bespovratna gotovinska sredstva (pola milijuna eura po poduzetniku), državna jamstva za kredite uz sniženu premiju, subvencionirane kredi-

Lakše nošenje tereta Hrvatska je preuzela Privremeni okvir u svibnju 2009. godine. Mjere za gospodarski oporavak i razvitak koje je Vlada donijela u siječnju 2010. temelje se na mjerama iz Privremenog okvira, tako da Vladine mjere sadržavaju iste elemente kao i mjere EU-a: uključuju državna jamstva i subvencionirane kredite; odnose se na poduzeća koja su se našla u teškoćama nakon 1. srpnja 2008.; poduzeća u teškoćama definiraju se prema propisima o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje koje primjenjuje i EU; ukupne potpore ne mogu prelaziti iznos od 500.000 eura po poduzetniku; primjenjuju se do kraja 2010. godine. U Hrvatskoj, jednako kao i u EU-u, mjere za olakšavanje gospodarske krize dovest će u 2009. i 2010. godini do ponovnog rasta državnih potpora. Za očekivati je da će one također pridonijeti rastu (ili barem usporavanju pada) BDP-a i zapošljavanja, čime bi snošenje posljedica njihovog tereta u budućnosti trebalo biti lakše, zaključuje Marina-Kesner Škreb.

Državne potpore posebnim sektorima u Hrvatskoj 2007. (mil. kuna)

2008. (mil. kuna)

2008./2007. stopa promjene

Proizvodnja čelika

196,3

0,0

-100,0

Promet

1407,1

1452,7

3,2

Brodogradnja

2173,5

594,7

-72,6

Turizam

178,4

162,9

-8,7

Radiotelevizijsko emitiranje

1010,6

1100,0

8,8

Ostali sektori

40,4

134,7

233,4

Sanacija i restrukturiranje

845,6

53,4

-93,7

Ukupno posebni sektori

5852,0

3498,4

-40,2

Izvor: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, Godišnje izvješće o državnim potporama za 2008.

Novi Raiffeisen investicijski fond Raiffeisen Prestige, novi otvoreni investicijski fond s javnom ponudom pod upravljanjem Raiffeisen Investa, započinje s radom ovaj ponedjeljak. Povodom početka rada na sva ulaganja u Raiffeisen Prestige do 30. lipnja neće se obračunavati ulazna naknada, a nakon tog datuma ona će iznositi jedan posto, priopćeno je iz RBA. Fond je namijenjen fizičkim i pravnim osobama kojima odgovara njegov investicijski cilj, koji ulažu dugoročno, koji žele svakodobnu unovčivost uloga te koji su s ciljem ostvarivanja visokog prinosa spremni prihvatiti veći rizik ulaganja. Minimalni početni ulog je 70.000 kuna, dok svako sljedeće jednokratno ulaganje iznosi najmanje 2000 kuna. Milijunske uštede na vodi Branimir Jerneić, predsjednik Uprave HŽ-Infrastrukture, i Graciano Rudan, direktor tvrtke Rudan, prošli su tjedan sklopili ugovor o sanaciji, održavanju i nadzoru vodovodne mreže i instalacija po modelu ESCO (Energy Service Company) na zagrebač-

kom Glavnom i Ranžirnom kolodvoru te Kolodvoru Rijeka. Ostvarenjem tog ugovora HŽ-Infrastruktura uštedjet će znatan novac te dobiti vodovodnu infrastrukturu saniranu bez ulaganja vlastitih sredstava. Očekuje se da će godišnja ušteda samo na računima za vodu iznositi oko 4,2 milijuna kuna, priopćeno je iz HŽ-a.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3617, 8. ožujka 2010.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Veliki interes za upis kunskih zapisa Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

u mil. kn

a novčanom tržištu i dalje vlada utjecaj visoke likvidnosti sustava. Ponuda novca svakodnevno nadmašuje potražnju te kao i dosada dio prijavljene potražnje ostaje nepodmiren zbog niske kamatne stope. Dnevni viškovi novca depozitnih institucija usmjeravaju se u prekonoćni depozit središnje banke uz kamatnu stopu od 0,5 posto. Novčano tržište je živnulo kada je Vlada odlučila izdati na domaćem tržištu desetgodišnje obveznice u iznosu od 3,5 milijardi

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

500

1.3.-5.3.2010.

22.2.-26.2.2010.

1,4

400 1,0 300 200 0,6 100 0

0,2

1.3.2010.

2.3.2010.

3.3.2010.

4.3.2010.

5.3.2010.

ponedjeljak

sti, a dio će se iskoristiti za promjenu strukture duga, odnosno zamjenu kratkoročnog zaduženja dugoročnim. Ministarstvo financija prošli je tjedan održalo aukciju trezorskih zapisa za sve rokove dospijeća. Ponovno je pokazan veliki inte-

iznosima izdanja, prema izjavama Ministarstva financija, novo izdanje ne znači povećanje zaduženja jer će se koristiti za reprogram tri milijarde kuna obveznica iz 2005. godine kojima je kamatna stopa bila također 6,75 posto, ali su kraće ročno-

kuna i 350 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti na 10 godina. Kamatna stopa za kunske obveznice je 6,75 posto godišnje, a za obveznice u eurima u kunskoj protuvrijednosti 6,50 posto godišnje. Unatoč činjenici kako se radi o velikim

utorak

srijeda

četvrtak

petak

res za upis kunskih zapisa, dok je za upis zapisa u eurima pokazan nešto manji interes. Od planiranog izdanja od 160 milijuna kuna ostvareni iznos emisije bio je 465 milijuna kuna. Na rok dospijeća od 91 dan upisano je 100 milijuna kuna uz kamat-

nu stopu od 2,25 posto, na 182 dana upisano je 125 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 3,3 posto i na 364 dana 240 milijuna kuna uz kamatnu stopu od 3,5 posto. Kod trezorskih zapisa izraženih u eurima od planiranog izdanja od 20 milijuna eura ostvareni iznos emisije bio je 30,8 milijuna eura na rok od 364 dana po kamatnoj stopi od 3,35 posto. Unatoč svim navedenim događanjima, na novčanom tržištu nije bitno promijenjen odnos ponude i potražnje novca. Kako je likvidnost sustava iznimno dobra, realno je očekivati da će sudionici i dalje trgovati uz nisku kamatnu stopu.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Kuna ojačala u odnosu na euro i franak

Blagi rast Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro ojačala za 0,13 valuta

posto. Također, u razdoblju od proteklog ponedjeljka do petka vrijednost domaćeg platnog sredstva je EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

7.29

4,831745

kanadski dolar

USD

kune je u odnosu na američki dolar u navedenom razdoblju smanjena za 0,05 posto. 5.38

CHF

4.99

7.28

5.36

4.98

7.27

5.34

4.97

7.26

5.32

4.96

7.25

5.30

4.95

7.24

4.28

4.94

5,184674

JPY

japanski jen (100)

5,989612

CHF

švicarski franak

4,968823

GBP

britanska funta

8,042038

USD

američki dolar

5,347946

EUR

euro

7,268394

Izvor: HNB

u usporedbi sa švicarskim frankom povećana za neznatnih 0,09 posto. S druge, pak, strane, vrijednost

3.3.

4.3.

5.3.

6.3.

2.3.

3.3.

4.3.

5.3.

6.3.

2.3.

3.3.

4.3.

5.3.

6.3.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Rast vrijednosti vodećih burzovnih indeksa šenja za grčke probleme, vrijednosti dionica dodatno su pogurale i informacije o mogućim preuzimanjima nekih kompanija. U Japanu, pak, drugi mjesec 11000

5800

FTSE 100

zaredom zabilježen je pad nezaposlenosti. Kraj tjedna promatrani burzovni indeksi dočekali su u plusu. Tako je vrijednost američkog Dow 2500

Dow Jones

NASDAQ

5640

10800

2400

5480

10600

2300

5320

10400

2200

5160

10200

2100

5000

10000 1.3.

2.3.

3.3.

4.3.

5.3.

5000

2000 1.3.

2.3.

3.3.

4.3.

5.3.

1.3.

DAX 6200

11100

4000

6000

10800

3500

5800

10500

3000

5600

10200

5400 1.3.

2.3.

3.3.

4.3.

5.3.

3.3.

4.3.

5.3.

3.3.

4.3.

5.3.

NIKKEI 225

4500

2500

2.3.

11400

6400

CAC40

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

148

146

144

142

primjena od 6. ožujka 2010. 2.3.

Vodeći burzovni indeksi na Wall Streetu početkom prošloga tjedna dosegnuli su najviše razine u zadnjih mjesec dana. Osim optimističnih najava rje-

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex prošlog je petka dosegnula razinu od 147,059 bodova. U usporedbi s njegovom vrijednošću pretprošlog petka primjećuje se rast na tjednoj razini od blagih 0,06 posto.

9900 1.3.

2.3.

3.3.

4.3.

5.3.

1.3.

2.3.

Jonesa od prošlog ponedjeljka do petka narasla za 1,2 posto. Rast vrijednosti zabilježili su frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju ojačao za 2,7 posto, kao i tehnološki indeks Nasdaq čija je vrijednost uvećana za 1,9 posto. K tome, indeks Pariške burze CAC40 prošli radni tjedan završio je snažniji za 3,4 posto, kao i indeks Londonske burze FTSE čija je vrijednost od prošlog ponedjeljka uvećana za 3,5 posto. Također, indeks Tokijske burze Nikkei prošloga je petka u odnosu na ponedjeljak porastao za 1,9 posto.

142 5.2.

15.2.

25.2.

4.3.

1.3.

2.3.

3.3.

4.3.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 4.3.2010 Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni MF AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindik. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

147.1458 150.8637 140.0839 149.1163 147.0590

154.3866 177.2251 115.1571 126.4439 122.5986 146.5109 164.3581 160.6951 171.9115 124.6713 100.7145 107.6975 143.1082 103.8983 112.0491 149.5939 133.3375 101.3707 117.3556 107.5153 109.7163

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3617, 8. ožujka 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 555,250 milijuna kuna

Dobitnik tjedna - dionica Janafa Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi protekloga tjedna iznosio je 99,661 milijun kuna što je porast od 23,72 posto. InTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Institut građevinarstva Hrvatske d.d. Atlantska plovidba d.d. Dalekovod d.d. Ina d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Istraturist d.d. Adris d.d.(povlaštena) Jadranski naftovod d.d. Tehnika d.d.

deks Crobex ostao je nepromijenjen na tjednoj razini te je njegova posljednja vrijednost 2.138,03 boda, dok je Crobex 10 tjedan završio na 1.140,69 bodova što je porast od 0,28 posto. Pet dionica od 10 najtrgovanijih

tjedna promjena 1,50% -13,31% 1,73% 1,48% -0,11% 2,95% -3,85% 0,00% 3,33% -10,46%

zadnja cijena 310,59 2.540,00 1.012,05 343,00 1.815,00 1.483,52 360,00 274,00 3.099,90 1.590,27

promet 26.613.484,33 13.664.987,61 8.834.229,65 4.996.005,07 3.965.237,99 3.958.995,12 3.766.713,15 2.418.360,82 2.229.915,53 1.955.872,16

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 99.661.927,52 kn

imalo je porast vrijednosti. Najviše se i proteklog tjedna trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 26,613 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla za 1,50 posto te je trgovanje završi10 dionica s najvećim rastom cijene

la na 310,59 kuna. Dobitnik tjedna među najtrgovanijim izdanjima je dionica Jadranskog naftovoda koja je porasla za 3,33 posto te je tjedan završila na 3099,9 kuna uz promet od 2,2 mi-

tjedna promjena

Bilokalnik d.d. Chromos agro d.d. Hrvatska poštanska banka d.d. Koestlin d.d. Lošinjska plovidba d.d. Optima telekom d.d. Jadroplov d.d. Arenaturist d.d. Vjesnik d.d. HG Spot d.d.

45,60% 25,71% 19,21% 16,46% 13,06% 11,18% 7,52% 7,20% 7,14% 6,10%

zadnja cijena 149,97 440,00 1.800,00 349,95 164,50 40,18 177,40 64,21 30,00 43,50

promet 98.848,42 50.480,00 1.800,00 10.954,95 106.210,57 585.417,74 1.397.014,29 12.649,37 8.246,80 265.231,70

INVESTICIJSKI FONDOVI

dvije trećine fondova zabilježilo porast vrijednosti udjela. Snažan porast imali su najuspješniji dionički fondovi te je fond AC Rusija porastao za čak 4,25 posto, dok je na drugom mjestu Ilirika Azijski tigar s porastom od 3,51 posto. Najveći pad u ovoj grupi imao je fond KD Victoria koji je pao za 1,70 po-

sto, a slijedi ga Alternative A1 s padom od 1,6 posto. Najuspješniji mješoviti fond protekloga tjedna je ST Aggressive koji je porastao za 2,02 posto, dok je na drugom mjestu Ilirika JIE Balanced s porastom od 0,68 posto. Najveći pad zabilježio je Agram Trust kojem je vrijednost smanjena za

1,08 posto, a iza njega je Aureus Balanced s padom od 0,64 posto. Četiri od 10 obvezničkih fondova imala su porast vrijednosti, a najviše je porastao PBZ Bond fond kojem je vrijednost uvećana za 0,39 posto, dok je kod novčanih fondova najviše porastao Erste Euro-Money za 0,12 posto. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

od 25.2. do 4.3.2010. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn kn € € € € € kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn kn € kn € kn kn € € kn kn kn € kn kn kn kn kn € €

15,4732 51,7354 10,5792 8,3826 125,8900 97,4600 101,3500 86,2133 168,5603 66,4300 84,9500 91,5797 93,5300 94,0563 96,5500 63,7953 42,6587 27,5050 71,1900 54,9985 61,9300 5883,7700 84,1763 69,2378 33,4600 50,2784 6,2749 56,9700 81,9425 57,3894 399,0767 339,4223 88,4405 85,6000 278,8573 72,8100 119,6201 119,3364 104,1605 99,0587

-1,70 0,97 -0,25 1,36 1,83 3,02 3,49 -1,16 0,46 -0,97 -0,71 0,02 -0,87 -0,80 0,44 1,15 4,25 2,63 0,64 3,51 2,21 -0,65 2,29 0,40 -1,09 -0,62 2,97 2,52 2,49 1,60 -0,20 3,17 0,36 -1,60 2,00 -1,18 1,10 2,14 1,67 2,95

kn € kn € € kn kn

11,9517 68,3619 41,4469 10,6355 10,616 99,8505 9,9949

2,52 1,02 -0,83 0,71 0,62 -0,53 N/A

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity Select Europe HI-growth ZB trend Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa OTP Europa Plus Ilirika BRIC

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn kn kn

118,9800 139,2300 102,4800 9,8312 130,5926 152,1100 188,7612 68,2891 106,0176 114,5652 8,1796 145,9137 80,8081 51,2317 60,1800 5,9751 71,1528 104,9141

-0,44 0,37 -0,22 0,54 -0,28 -0,29 0,19 2,02 0,13 0,45 0,11 0,68 -0,64 -0,31 0,00 0,53 -1,08 0,28

€ € € € € € € kn € €

153,8100 13,0016 134,6830 10,8915 164,2900 123,2900 123,1600 150,5700 120,4517 123,7047

0,21 -0,19 -0,05 0,14 -0,08 0,39 -0,05 -0,39 0,10 -0,01

kn kn € € kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

129,7400 159,9599 137,2230 122,3800 137,4565 140,8200 135,4848 134,6800 135,7307 131,8857 122,6200 128,7418 120,0293 114,0560 11,0285 105,5147 10,3966 100,9253 102,4200

0,06 0,03 0,05 0,10 0,06 0,05 0,03 0,04 0,03 0,05 0,11 0,08 0,03 0,04 0,07 0,05 0,06 -0,16 0,12

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS KD Prvi izbor HPB Titan OTP indeksni AC G Balanced EM AC G Dynamic EM VB CROBEX10 KD Energija

zadnja vrijednost 2.138,03 1.140,69 96,96

lijuna kuna. Najveći gubitnik među najtrgovanijima je dionica IGH koja je pala za 13,31 posto te je trgova10 dionica s najvećim padom cijene Hoteli Podgora d.d. Vupik d.d. Vis d.d. Montmontaža d.d. Pismorad d.d. VABA d.d.banka Varaždin Institut građevinarstva Hrvatske d.d. Magma d.d. Slavonski ZIF d.d. Saponia d.d.

tjedna promjena 0,00% +0,28% -1,04%

nje završila na 2540 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 13,664 milijuna kuna.

tjedna promjena -32,29% -28,22% -22,57% -16,07% -14,91% -13,89% -13,31% -12,89% -12,88% -11,12%

zadnja cijena 22,00 145,00 23,23 11.750,00 323,33 62,00 2.540,00 50,00 30,04 160,00

promet 2.366,00 153.955,85 2.323,00 35.250,00 16.166,50 24.757,54 13.664.987,61 2.462,40 21.239,50 2.400,00

*vijesti

Rast vrijednosti dvije trećine fondova Od prošlotjednih novosti na fondovskom tržištu možemo izdvojiti početak rada novog sektorskog fonda KD Energija kojim upravlja društvo KD Investments iz Zagreba, specijaliziranog za ulaganja u kompanije vezane uz energetski sektor. Kad je riječ o rezultatima fondova, proteklog je tjedna

index Crobex Crobex10 Crobis

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced HPB Dynamic InterInvest Balanced C-Premium Agram Trust Allianz Portfolio

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond Select Eurobond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Select Novčani Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cashw Platinum Cash Erste Euro-Money

Harrold: Smanjiti neka proračunska opterećenja Novi direktor Svjetske banke za Središnju Europu i Baltičke zemlje Peter Harrold tijekom prošlotjednog posjeta Hrvatskoj rekao je kako je Hrvatska bila dosta pogođena krizom, što je dovelo i do pada gospodarstva. Naglasio je kako Hrvatska treba riješiti mnogo zadaća - smanjiti nezaposlenost, racionalizirati i bolje usmjeriti socijalne naknade, smanjiti proračunska opterećenja koja uzrokuju neka velika javna poduzeća te provesti reformu pravosuđa, što bi pridonijelo boljoj investicijskoj klimi. DZS: manje odobrenja za građenje Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2009. godini izdano je 11.736 odobrenja za građenje, što je 4,4 posto manje nego prethodne godine. Za izdana odobrenja za građenje u 2009. godini predviđena je vrijednost radova u iznosu nešto većem od 32,2 milijarde kuna, što je za 22,2 posto manje nego 2008. godine. Prema izdanim odobrenjima za građenje u 2009. godini, predviđeno je građenje 17.018 stanova, što je 30,8 posto manje nego 2008. godine. Novi krediti PBZ-a Privredna banka Zagreb početkom ovog tjedna u svoju ponudu uvrštava novu generaciju stambenih kredita uz posebno povolj-

ne uvjete za mlade (do 40 godina), s akcijskom fiksnom kamatnom stopom od 6,50 posto godišnje za prvu godinu otplate za kredite ugovorene do 1. lipnja, priopćeno je iz PBZ-a. Kamatna stopa za preostali rok otplate za mlade iznosi 6,60 posto godišnje, promjenjivo. Za redovne su klijente također u ponudi novi povoljniji uvjeti uz akcijsku kamatnu stopu od 6,50 posto godišnje, fiksno, za prvu godinu otplate kredita. Kamatna stopa za preostali rok otplate iznosi 6,85 posto godišnje, promjenjivo. U online oglašavanje utrošeno16 milijuna kuna Oglašavanje na internetu u Hrvatskoj čini mali dio ukupnog marketinškog kolača o čemu svjedoči istraživanje IAB-a (Interactive Advertising Bureau) koji je Hrvatsku prošle godine prvi puta uvrstio u svoja istraživanja. Prema rezultatima, u online oglašavanje u Hrvatskoj je 2009. godine utrošeno 16 milijuna eura od čega su najveći dio stvorili mali oglasnici, oko 7,7 milijuna eura. Slijede banneri s udjelom od 5,2 milijuna eura, a samo tri milijuna eura čine oglašivači na pretraživačima, priopćeno je iz specijalizirane poslovne tražilice WLW.