e-pv 3619 by NEstar

Brodogradnja Pravo rješenje za spas nekoć moćne industrije: poništiti natječaj i prihvatiti se posla

Zaposlenost u porastu Unatoč golemoj brojci od 317.625 nezaposlenih u veljači, dašak optimizma ipak na vidiku?

Nespremna poljoprivreda Prosvjedi seljaka potvrdili su nužnost reforme, ali i to da se poticaji uglavnom svode tek na kupovanje mira

TEMA TJEDNA STR. 4-5

S MARKOVA TRGA STR. 6

AKTUALNO STR. 12

3 6 1 9 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 22. ožujka 2010. Godina LVII / Broj 3619. www.privredni.hr

privredni vjesnik

KLASTER GROZD PLAVAC MALI / PREDSTAVLJANJA / MARCO POLO PONOVNO U KINI / HRVATSKA I REGIJA / SVIJET FINANCIJA

UTAK K O g HN edno

Privr prilog novim n a b Pose jesnika o ama j v ologi tehn

PV ANALIZA: VINARSTVO

DESET VELIKIH VLADA VINSKOM SCENOM Trećina vina na domaćem tržištu još je iz uvoza, no zato hrvatski mali vinari polako osvajaju svijet >>10-11

INTERVJU: IVICA MATOŠEVIĆ

HRVATI I SLOVENCI KAO DOBRI PARTNERI

>> 8-9

>> 14

Imamo dobra vina za sve svjetske stolove, stoga vlast mora stati iza tog proizvoda, a ne biti indiferentna kao do sad

Ranije političke razmirice nisu narušile dobru atmosferu poslovnog susreta u Brdu kod Kranja

Novo u PV prodaji! POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA cijena

135,00 kn

150,00

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV cijena

VODIª ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

VODIª ZA RAZUMIJEVANJE KU¨NOG BUDŽETA I RAªUNOVODSTVA

cijena

90,00 kn

100,00

VODIª ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA cijena

90,00 kn

100,00

90,00 kn

100,00

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

ªOVJEK I OKOLIŠ

JEZIK TIJELA

POGLED U ZVJEZDANO NEBO

cijena

107,00 kn

179,00 kn

199,00

134,00 kn

149,00

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 147 x 210 mm opseg: 192 str.

119,00

HRVATSKI DIZAJN SAD Croatian Design Now

cijena

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠ¨U

134,00 kn

RADNO VRIJEME

KRATKA POVIJEST BUDU¨NOSTI

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

315,00 kn

390,00

351,00 kn

190,00

171,00 kn

160,00

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

NLP

KRIZA, A POSLIJE?

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA

EKONOMIJA I POLITIKA PROIZVODNJE ELEKTRIªNE ENERGIJE

350,00

uvod u osobni rast i razvoj

cijena

144,00 kn

cijena

134,00 kn

21176,00 kn

23 1 40,00

170,00 kn

189,00

185,00

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 396 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 274 str.

149,00

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUªNIK drugo izdanje

cijena

269,00 kn

299,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

161,00 kn

189,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 302 str.

cijena

81,00 kn

TROJEZIªNI RJEªNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

nakladnik: TIMpress format: 120 x 200 mm opseg: 136 str.

PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rjeÊnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEªI

1138 st

593,00 kn

Teorija i praksa Synopsis

306,00kn

HRVATSKE POSEBNOSTI Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

EUROPSKO LOBIRANJE Novum

149,00kn 314,00kn

ODNOSI S JAVNOŠ¨U Teorija i praksa Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

Menadžerski pristup Synopsis

306,00kn 171,00kn

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis KREATIVNOST U ODNOSIMA S JAVNOŠ¨U HUOJ

117,00kn

PRIRUªNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠ¨U HUOJ

KOMUNIKACIJSKI PLAN

117,00kn

HUOJ

117,00kn

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

HUOJ

PRIRUªNIK ZA POLITIªKE KAMPANJE HUOJ

117,00kn

EUROPSKI MENADŽMENT

Europsko poduzeÈe u globalnoj ekonomiji Synopsis

144,00kn

STVARNA MO¨ U EU Reforma postupka odbora Novum

179,00kn

MOGU LI VAS CITIRATI?

PriruÊnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

117,00kn

EU FONDOVI

VodiÊ kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

629,00kn

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJE¨A Novum

314,00kn

PLA¨E

OdreÒivanje i isplata plaÈa TIMpress

108,00kn

NOVI PRAKTIªNI VODIª KROZ EU LABIRINT 2. izdanje Novum

179,00kn

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU S komentarskim bilješkama TIMpress

90,00kn

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU

81,00kn

TIMpress

FLEKSIGURNOST

Relevantan pristup za srednju i istoÊnu Europu

genij elektrotehnike

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAªKI

659,00

90,00 kn

NIKOLA TESLA

privredni vjesnik

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeÈa

170,00 kn

ETIªKA KLOPKA

cijena

Mato KaraÊiÈ

Knjige možete naruÊiti putem: t: 01/5600 020 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

KRIZA SE PRODUBLJUJE

cijena

179,00

166,00 kn

ODNOSI S JAVNOŠ¨U

135,00kn

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

TIMpress

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

U graÒanskim, trgovaÊkim i radnim sporovima

MIRENJE TIMpress

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije

na pake

162,00 kn

180,00

nakladnik: KIGEN

ISPLATI LI SE FLEKSIBILNOST

Hrvatsko tržište rada TIMpress

108,00kn 180,00kn

UVOD

www.privredni.hr Broj 3619, 22. ožujka 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

IVAN ŠUKER, POTPREDSJEDNIK VLADE I MINISTAR FINANCIJA:

Proračun je dinamična stvar i uvijek su prva tri mjeseca prihodi manji nego u ostatku godine. Situacija nije sjajna, ali mi sve držimo pod kontrolom. Ministarstvo financija prati situaciju i kada procjeni da je rebalans potreban, predložit će ga premijerki Jadranki Kosor. Odgađanje rebalansa nije guranje glave u pijesak. Kompletna rashodovna strana proračuna je na reviziji, no još nije vrijeme da govorimo koji nam bolni rezovi slijede. Situacija je takva da trebamo razgovarati sa socijalnim partnerima jer će ove godine biti naprosto nemoguće naći sredstva za isplatu božićnica i regresa. Osim ovoga, razgovarat će se i o povlaštenim mirovinama.

ĐURO POPIJAČ, MINISTAR GOSPODARSTVA:

Kraj rasta nezaposlenosti Više nema razloga koji su doveli do snažnog rasta nezaposlenosti na početku ove godine. Tržište rada i dalje bilježi negativan trend jer se još uvijek više ljudi prijavljuje na HZZ nego odjavljuje, ali ohrabruje podatak da je u veljači bio 50 posto veći ulazak ljudi s HZZ-a u svijet rada - 7500 ih je odjavljeno sa Zavoda, što je za 2500 više nego u siječnju. U ovom trenutku tvrtke privode kraju korištenje mehanizma otpuštanja radnika za smanjenje troškova poslovanja, tržište se oporavlja za naše izvozne kompanije, a ono što Vlada čini za oporavak gospodarstva trebalo bi, uz povećanje potrošnje, donijeti konačni preokret.

ANA KNEŽEVIĆ, PREDSJEDNICA SSSH-a:

Moguć generalni štrajk nakon Uskrsa Industrijski sindikati unutar Saveza samostalnih sindikata Hrvatske započeli su konzultacije o organizaciji generalnog štrajka koji bi se mogao održati poslije Uskrsa. Generalni štrajk bio bi prethodnica već najavljenom velikom prvosvibanjskom sindikalnom prosvjedu. Radna mjesta i dalje se zatvaraju, cijene rastu, a dok druge zemlje stimuliraju proizvodnju i potrošnju, u Hrvatskoj se čini obratno. Izostanak stimuliranja proizvodnje i potrošnje i uvođenje kriznog poreza glavni su uzroci oštrog rasta nezaposlenosti. Upozoravali smo da će krizni porez smanjiti kupovnu moć i promet u trgovini na malo, a to se i dogodilo. Rezultat je gubitak radnih mjesta s daljnjom tendencijom povećanja nezaposlenosti.

GLAVNI UREDNIK: Darko Buković

Domaća biotehnologija može se spasiti Odluku o dokapitalizaciji treba donijeti što prije jer bi se ulaskom u EU mogla ugasiti i ova sada jedina domaća biotehnološka proizvodnja

munološki zavod (IZ) ima dugu i svijetlu tradiciju, baš kao i zdravstvena zaštita u Hrvatskoj. Osnovan 1893. godine, tijekom 20. stoljeća bio je u samom vrhu proizvodnje imunoloških lijekova (cjepiva) i lijekova iz ljudske plazme. U njemu su djelovala tri referalna centra Svjetske zdravstvene organizacije te je bio nastavna baza pri educiranju kadrova za kontrolu i proizvodnju cjepiva za veliki dio svijeta. Izostanak epidemija koje su se pojavljivale u zemljama u tranziciji kao i razvijenim državama Zapadne Europe (primjerice difterija sredinom devedesetih, ospice 1995. u SAD-u), možemo zahvaliti kvaliteti proizvoda IZ-a. Zavod nije proizvođač generika, nego posjeduje vlastite početne sojeve iz kojih se proizvode cjepiva. Imunološki zavod može osigurati neovisnost o uvozu važnih proizvoda te razvoj biotehnologije u zemlji. Riječ je o visokokvalitetnim i sigurnim biološkim proizvodima, za čiju se proizvodnju zapošljavaju visokokvalificirani djelatnici. Bitno je također to što se više od 80 posto

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić

proizvodnje može izvoziti. Medicinsku važnost višestruko smo potvrdili suzbijanjem zaraznih bolesti u Hrvatskoj. Neke od njih već se godinama više ne pojavljuju. Lijekovi iz ljudske plazme nemaju zabilježen ni jedan prijenos virusa na pacijenta. Važnost u gospodarskom smislu u situaciji u kojoj se nalazi svijet, pa tako i Hrvatska, još je veća. Kako se zadnjih 15 godina u poboljšanje uvjeta proizvodnje i nabavu nove opreme nije ulagalo koliko bi trebalo, situacija u IZ-u postala je vrlo

Imunološki zavod može osigurati neovisnost o uvozu važnih proizvoda te razvoj biotehnologije u zemlji teška ili, bolje rečeno, neodrživa. Proizvodnja je podložna specijalnim propisima za dobru proizvođačku praksu (DPP) koje je Hrvatska preuzela od Europe i s njima se potpuno uskladila. Na sadašnjoj lokaciji IZ ne može zadovoljiti sve po-

stavljene zahtjeve te je zbog toga izgubio licenciju Svjetske zdravstvene organizacije. Time su mu se zatvorila vrata izvoza, jednog od najvažnijih izvora financiranja same djelatnosti jer IZ ne dobiva novčana sredstva iz proračuna nego se financira iz prodaje svojih proizvoda i time puni proračun. Zadnjih desetak godina, a u posljednjih pet vrlo intenzivno, radi se na pripremi dokumentacije i planu preseljenja IZ-a izvan Zagreba. U tu svrhu je izrađena i Studija isplativosti projekta koja je potvrdila opravdanost takvog raz-

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr

LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: TATJANA SINDIK-MILOŠEVIĆ, DIREKTORICA IMUNOLOŠKOG ZAVODA

Neće biti božićnica ni regresa

IMPRESUM

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

mišljanja. Država je kao 73-postotni vlasnik vrlo zainteresirana da se održi jedina domaća biotehnološka proizvodnja i sačuvaju radna mjesta. Tako je Vlada u ožujku prošle godine donijela odluku o sanaciji Zavoda dokapitalizacijom, kojom bi se povećao temeljni kapital. Time bi se osiguralo preseljenje i usklađivanje s propisima Europske unije, te omogućilo dobivanje povoljnih investicijskih kredita. Medijski napisi i istupi pojedinaca koji blate Zavod iznoseći neistine zbunjuju vlasnika koji mora donositi teške odluke i time se agonija produljuje. Takve negativne kampanje koje se pojave uvijek kada treba napraviti nekakav iskorak u smislu restrukturiranja ili dokapitalizacije jasno ukazuju na to da se Zavod želi uništiti jer je opće poznato da na sadašnjoj lokaciji ne može opstati. Uporno opstruiranje projekata najjasniji je pokazatelj koliko vrijede ljudi, znanje i proizvodi IZ-a. Odluku o dokapitalizaciji treba donijeti što prije jer bi se ulaskom u EU mogla ugasiti i ova sada jedina domaća biotehnološka proizvodnja.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić

AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.o.o.

TEMA TJEDN

Privredni vjesnik Broj 3619, 22. ožujka 2010.

“

*vijesti Manje od 40 dana za kredite modela A

HBOR je s poslovnim bankama sklopio ugovore o poslovnoj suradnji nakon prve aukcije za kreditnu pomoć tvrtkama po modelu A pa očekujemo da će nam banke poslati popise projekata i tvrtki koje žele kreditirati iz dobivenih kvota, najavila je rukovoditeljica Direkcije izvoza u Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj Ivanka MaričkovićPutrić. “Banke će, nakon što im HBOR odobri kredite za financiranje obrtnih sredstava poduzetnicima, morati brzo reagirati jer im je rok za plasiranje kredita 45 dana od aukcije”, naglasila je. Govoreći na seminaru Kako doći do financijskih sredstava uz nove mjere Vlade RH za gospodarski oporavak i razvitak koji je za poduzetnike organizirao HGK, dodala je kako 500 milijuna kuna koje će im se plasirati za financiranje obrtnih sredstava mora bitno utjecati na poboljšanje likvidnosti u hrvatskom gospodarstvu. Raspisan natječaj za potpore drvnoj industriji

Prošloga petka raspisan je natječaj za nepovratne potpore namijenjene drvnoj industriji, vrijedan 65 milijuna kuna. U Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva očekuju kako će se, uz novi natječaj za potpore, drvnoj industriji pomoći i kroz razgovore s javnim poduzećima, ponajprije s HEPom. Struja je samo prošle godine poskupjela tvrtkama za 30 posto, što im

je znatno povećalo ulazne troškove, kažu u Ministarstvu. Za male poduzetnike 326 milijuna kuna Operativni plan poticanja maloga gospodarstva za 2010. godinu te programi kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva HBOR-a u ovoj godini iznosit će 326 milijuna kuna za potpore malim i srednjim poduzetnicima te za druge aktivnosti, a iznos koji će dobiti gospodarstvenici bit će na razini prošle godine, oko

Gradeći za sebe, u brod je moguće ugraditi maksimum domaćih proizvoda što može potaknuti proizvodnju opreme koju smo do sada morali uvoziti.

PRIJEDLOG ZA OPORAVAK DOMAĆE BRODOGRADNJE

Poništiti natječaj i pri Bilo bi najbolje da država, a ne samo domaći brodari, gradi brodo tipove brodova. Ponajprije bulkere i tankere, opremljene po međ konjunkture, na tržištu lakše pronaći kupca, tvrdi brodarski struč Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

200 milijuna kuna. Potpore se mogu dobiti za programe Konkurentnost i inovacije te projekte Gazele, Poduzetništvo žena, Poduzetništvo mladih, početnika i osoba s invaliditetom, Poduzetništvo u kulturi, Klasteri, Zadružno poduzetništvo, Poduzetnička infrastruktura, Poduzetničke potporne institucije i Obrazovanje za poduzetništvo. Stanogradnja prepolovljena Vrijednost novih narudžbi građevinskih radova u četvrtom je tromjesečju 2009. bila za čak 50,3 posto manja u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Potkraj prosinca 2009. građevinska poduzeća imala su 6170 stanova u gradnji, čak 52 posto manje nego u istom razdoblju 2008. Kad se gleda cijela prošla godina u usporedbi sa 2008., vrijednost novih narudžbi građevinskih radova pala je za 13,6 posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Vrijednost izvedenih radova s vlastitim radnicima u četvrtom tromjesečju 2009. manja je za 23,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2008. U cijeloj prošloj godini vrijednost obavljenih radova bila je za 10,4 posto manja nego u cijeloj 2008. godini.

”

Ante Roje, vlasnik tvrtke Kate Trade iz Splita

rvi natječaj za privatizaciju hrvatskih brodogradilišta prošao je bez konačnog rješenja osnovnih problema. Za šest brodogradilišta stigle su samo dvije ponude. Jednu je, za kupnju Brodotrogira, predala tvrtka More Trogir koja je planirala kompletnu prenamjenu prostora Brodotrogira. Druga ponuda stigla je od tvrtke Adria Mar za Brodogradilište specijalnih objekata, a obje su odbijene. Ante Roje, vlasnik tvrtke Kate Trade iz Splita i dobar poznavatelj brodograđevnih prilika, smatra kako se i dalje ne može očekivati uspjeh nekog budućeg natječaja. Prema njegovom riječima, katastrofalna situacija u hrvatskoj brodogradnji nije od jučer, ona traje već desetljećima, a situacija na svjetskom tržištu trenutačno je iznimno nepovoljna. “Još za vrijeme bivše države problemi izvozne privrede, pa tako i brodogradnje, rješavali su se državnim subvencijama, izvoznim stimulacijama, kroz koje se potpomagalo preživljavanje izvoznika u međunarodnoj konkurenciji. Spominjem to samo da se predoči duljina trajanja nepovoljnih okolnosti”, ističe Roje. Prema nekim procjenama, dugovi brodogradnje prelaze 12 milijardi kuna, od čega je osam milijardi kuna kredita pokriveno državnim jamstvima. A tu su još četi-

ri milijarde obveza prema dobavljačima i radnicima te za sudske sporove, koji prema nekim izvorima iznose čak osam milijardi. Značaj brodogradnje “Stoga se s pravom postavlja pitanje - tko od ovih vrtoglavih promjena u cijenama brodova i brodarskih usluga ima koristi? Samo naručitelji novogradnji, ‘tržišni igrači’ ili kako ih na zapadu zovu – asset players. Što od tih kretanja cijena ima brodogradilište koje gradi te brodove? Ništa!”, ističe Roje.

Krajnje je vrijeme da se organizira često spominjani klaster pomorstva “U razdoblju krize, uz niske cijene problem predstavlja i to što se ni onim najefikasnijima ne pokrivaju troškovi proizvodnje. Uz to je i osiguranje financiranja veliki problem. U razdoblju tržišnog uzleta, pak, posebno kada se konjunktura približava vrhuncu, kada bi brodograditelji trebali biti najsretniji jer postižu najviše cijene, problem je to što nakon dostizanja vrhunca slijedi nagli pad. Na taj način visoka postignuta cijena često donese samo prvi avans, a zatim slijede problemi – ponovno pregovaranje, odnosno reduciranje cijene, odgađanje isporuke, problemi financiranja... Dakle, što se brodograditelja tiče, teško će oni na zelenu granu”, kaže Roje.

Ali Hrvatska i dalje ne može u svijetu, osim broda, prodati ni jedan proizvod po svjetskim cijenama. Hrvatska nema tehnički savršeniji proizvod od broda, nema proizvodnju koja uz sebe može vezati više prateće industrije negoli je to slučaj kod brodogradnje, tvrdi Roje. Problem brodogradnje je u akumuliranim gubicima i dugovima. Problem je i to što su oni nagomilani neposredno po isteku nezapamćene konjunkture. Posljednja konjunktura je bila posebna i po duljini trajanja od pet godina i po dostignutim visinama cijena prijevoza i brodova, i novogradnji, ali još i više rabljenih brodova, onih u eksploataciji, spremnih odmah po preuzimanju donositi visok prihod novom vlasniku. Moguće rješenje “Kako je nemoguće prodati brodogradilišta s nagomilanim gubicima, natječaj

za prodaju brodogradilišta treba poništiti i prihvatiti se posla”, ističe Roje. Prema njegovu mišljenju, u ovakvoj situaciji na tržištu najbolje je da država, a ne samo domaći brodari, gradi brodove za sebe - i to one jednostavnije i jeftinije tipove brodova. Ponajprije bulkere i tankere, opremljene po međunarodnim standardima koji će, nastupom konjunkture, na tržištu lakše pronaći kupca. “Da bismo postigli najracionalnije uvjete,

Hrvatska ne može u svijetu, osim broda, prodati ni jedan proizvod po svjetskim cijenama nužno je ujediniti tri naša najveća brodogradilišta i organizirati ih s jedinstvenim menadžmentom i svim pratećim službama. Financiranje bi se, barem u početku, moglo organi-

www.privredni.hr B j3 Broj 36 3619 61 19 9, 22 2 22. 2. ožujka ž jk 2010. 2010

BRODOGRADILIŠTA NA PRIJELOMNICI

hvatiti se posla ve za sebe - i to one jednostavnije i jeftinije unarodnim standardima koji će, nastupom njak Ante Roje

zirati kroz HBOR i jednu novu instituciju. Nekada je postojala institucija sa sličnom svrhom”, napominje Roje. Ističe kako je krajnje vrijeme da se organizira i proteklih godina često spominjani klaster pomorstva. Njegovi članovi bi, uz brodogradilišta i brodarske tvrtke, bile sve organizacije čija je djelatnost vezana uz more. Uključuje u to i luke te znanstvene institucije, ali posebice kooperante, proizvođače opreme i sve

koji od broda žive i kroz brod prodaju svoje proizvode koji najčešće, ili jedino na taj način, i izlaze na svjetsko tržište. Prednosti državnih narudžbi Prednosti državne narudžbe brodova su višestruke. “Gradeći za sebe, u brod je moguće ugraditi maksimum domaćih proizvoda što može potaknuti proizvodnju opreme koju smo do sada morali uvoziti. Na rukovodeća mjesta ovaj

Izbjegavanje posredničkih komisija Među prednostima gradnje brodova po narudžbi države bilo bi i izbjegavanje plaćanje posredničkih komisija koje uzmu najmanje pet posto vrijednosti broda. Također, uz državu kao naručitelja nema potrebe izdavanja državnih jamstava za eventualni povrat uplaćenih avansa. Uz brodogradnju se može razviti prateća industrija i osnovati nova za izradu materijala i opreme, koju je do sada bilo nužno uvoziti jer naručitelj određuje koja će se oprema i od kojeg proizvođača ugraditi u brod. Kroz klaster bi pak bilo moguće svu crnu metalurgiju i sofisticiranu opremu, koja se ne može proizvesti u Hrvatskoj, naručivati u daleko većim količinama kroz jedinstvenu nabavnu službu i na taj način postizati bitno niže cijene i ugovarati značajne količinske rabate.

put doista trebamo dovesti dokazane stručnjake, spremne svojim znanjem, iskustvom i entuzijazmom uhvatiti se u koštac s problemima te osigurati da se država, vlasnik, prometne u tržišnog igrača”, kaže Roje. Ako se brodu tijekom same gradnje ne pronađe kupac, gotov brod može se dati na upravljanje domaćim brodarima i menadžerima jer čak i u razdoblju depresije brod može ostvarivati dovoljno za pokriće troškova iskorištavanja. Rastom tržišta ostvarivat će se i određena dobit kojom će se otplaćivati investicija. “Domaći menadžeri brod će zapošljavati i održavati, ukrcavati domaću posadu, mladi će se na domaćim brodovima osposobljavati za pomorska zvanja i, nastupom konjunkture, odnosno trenutka kada će vlasnik utvrditi da mu prodaja omogućuje povrat uloženog s kamatama i ostalim troškovima, lakše će pronaći posao na tržištu radne snage, a na novom domaćem brodu koji će uslijediti naći će se radna mjesta u razdoblju nove krize”, pojašnjava Roje. Kad je riječ o ugovorima o iskorištavanju broda, oni prema Rojinu mišljenju trebaju sadržavati odredbu koja će omogućiti prodaju broda u bilo kojem trenutku kada to vlasnik, dakle Vlada odluči. “Problem vraćanja uloženog, dio koji neće biti pokrivan iz poslovanja, rješavao bi se prodajom broda kada se ostvare za to povoljni tržišni uvjeti”, zaključuje Roje.

Opcije zadnjeg koraka Osim stečaja, kojem neće izbjeći neki škverovi, Vlada spominje mogućnost preživljavanja zdravih dijelova brodogradilišnih pogona kao i njihovu prenamjenu Lada Stipić – Niseteo niseteo.lada@skynet.be

oglavlje tržišnog natjecanja zadnje je od 33 koje je ostalo za obradu Europskoj komisiji (EK): od četiri mjerila za otvaranje upitnik će još kratko vrijeme visjeti nad jednim - sudbinom brodogradilišta. Države članice uglavnom su spremne dati zeleno svjetlo tom poglavlju, a namjere hrvatske strane obrazložilo im je pismo ministra gospodarstva Đure Popijača kojim objašnjava moguće opcije i scenarije u slučaju da i drugi krug privatizacije škverova prođe kao prvi, bez rezultata. Glavni pregovarač EK-a Dirk Lange pojasnio je kako je pismo, u dogovoru s hrvatskom vladom, proslijeđeno prijestolnicama te da je procedura u tijeku. Priprema za neizbježno Zbog potencijalnih kupaca i osjetljivosti problema sadržaj je poslovna tajna, tako da je predstavnik EK-a dozvolio samo napomenu kako je jedna od opcija navedenih u pismu stečaj nekih brodogradilišta. Zapravo, pismo – temeljem onoga što su nam prepričali u odjelu za Hrvatsku u EK-u – ne nudi ništa posebno novoga ni nepoznatoga. Njegovo se

curenje prije smatra pripremom javnosti na neizbježno! Stečaj se kao opcija spominjao i već za prvoga kruga privatizacije – za nju se hrvatska vlada opredijelila kao za najprihvatljiviji vid restrukturiranja. EK (ili Bruxelles, kako se voli govoriti) je zatražio poštivanje obveza preuzetih SSP-om, a to

Stečaj se kao opcija spominjao već za prvoga kruga privatizacije brodogradilišta je restrukturiranje škverova pri čemu EU uopće ne zanima na koji će se način trajno i nepovratno riješiti problem teške ovisnosti jedne industrijske grane o državnim potporama. Tema ozdravljenja industrije do mjere da posluje neovisno o proračunskom novcu nije nepoznata Uniji. Muku s brodogradilištima mučile su i druge članice, od starih (Francuska, Španjolska), preko Njemačke koja je nakon reunifikacije morala rasplesti čvor u Istočnoj Njemačkoj, do novih članica, poglavito Poljske kojoj nije pomogla ni kuknjava da su baltički škverovi, osuđeni na redukciju, modernizaciju ili čak zatvaranje na udaru ekonomije bez

obzira na nemjerljive im zasluge za demokratizaciju zemlje kao kolijevke Solidarnosti. Olakšan put Riješeno pitanje vlasništva nad pomorskim dobrom i smanjenje razine nužnih ulaganja novih vlasnika olakšali su put prema privatizaciji koja se odigrava u uvjetima prvih naznaka oporavka od duboke gospodarske krize, ali i u vremenima kada je proizvod škverova netražena roba. Otpisane će troškove platiti hrvatski porezni obveznici (procjenjuje se između 12,5 i 13 milijardi kuna), ali to bi trebalo biti zadnje iz proračuna. Osim stečaja kao krajnje mjere, kojoj očito neće izbjeći neka brodogradilišta, hrvatska vlada spominje mogućnost preživljavanja zdravih dijelova brodogradilišnih pogona kao i njihovu prenamjenu. Najavljeno je i konačno ozbiljno pretresanje uloge kooperanata koji, za razliku od brodogradilišta, posluju s dobitkom. Izvjesno je jedno: izgubit će se radna mjesta, utopiti u onih 317.000 nezaposlenih i sve će biti daleko bolnije nego da je cijeli proces startao u vrijeme kada je to tražila ekonomija a sprječavala politika, dok je trajala konjunktura.

S MARKOVA TRGA

( 174.957

MEĐUVLADINA KONFERENCIJA 16. TRAVNJA

Otvara se poglavlje Tržišno natjecanje? akon što je za nekoliko dana odgođen početak iduće međuvladine konferencije – novi je datum 16. travnja – ozbiljno su porasli izgledi da se na njoj otvori i poglavlje Tržišno natjecanje, možda čak i Pravosuđe, što je manje moguće zbog kompliciranosti cijelog paketa i inzistiranja Europske unije na konkretnim rezultatima antikorupcijske borbe.

Prema očekivanjima Europske komisije, do kraja španjolskog predsjedanja, odnosno zadnjeg dana lipnja, otvorila bi se sva pregovaračka poglavlja - znači Pravosuđe i temeljna prava, Tržišno natjecanje te Vanjska, sigurnosna i obrambena politika, zadnje poglavlje koje je blokirala Slovenija. Zatvorilo bi se devet

poglavlja - Sloboda kretanja roba (četiri mjerila za zatvaranje još mora potvrditi Vijeće EU-a), Javne nabave, polovina Poljoprivrede odnosno Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, Ribarstvo, Prometna politika, Porezi, Pravda, sloboda i sigurnost kao polovina pravosudnog paketa, Okoliš te Financijski nadzor, za koji je EK već potvrdio da je Hrvatska ispunila pet mjerila za zatvaranje. Za finale do kraja godine bi tako ostali Sloboda kretanja roba, Sloboda kretanja kapitala, Tržišno natjecanje (koje će, po svemu sudeći, sadržavati i mjerilo za zatvaranje vezano uz finalizaciju restrukturiranja škverova), Poljoprivreda i ruralni razvitak, ostavljeni za samo finale procesa, skupa s Pravosuđem i temeljnim pravima, Regionalnom politikom i koordinacijom strukturnih instrumenata te Financijskim i proračunskim odredbama. (L.S.N.)

OBITELJSKE TVRTKE

Temelj svjetske ekonomije Hrvatskoj još nema službene definicije obiteljskih tvrtki premda su one temelj ekonomije u razvijenim zemljama, kazala je Slavica Singer, predsjednica Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva, na Konferenciji o obiteljskim tvrtkama koju je prošli tjedan organizirao tjednik Lider. Obiteljske tvrtke u gospodarstvu europskih zemalja čine oko 60 posto svih poduzeća i zapošljavaju do 50 posto svih zaposlenih. Upravo zato Europska je komisija nedavno napravila pregled problematike koja se odnosi na funkcioniranje tih tvrtki,

koje ne moraju uvijek biti samo male i srednje. Dokaz tomu su velike svjetske tvrtke poput Wal Marta, Forda, Bennetona... Govoreći o regulatornim okvirima u razvijenim zemljama, Slavica Singer je preporučila da obiteljske tvrtke naprave ekspertnu grupu koja bi u okviru Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) mogla potaknuti javni dijalog i rješavanje postojećih problema. Konferencija je organizirana s ciljem promocije pozitivne uloge obiteljskih kompanija, uvjeta za njihovu uspješnost i održivost, razmjene međunarodnih iskustava... (J.F.)

Privredni Pr P riivvrreedni riv dni vj dn vvjesnik essni nik Broj B Br oj 36 3619 619 19, 22. 22. o 22 ož ožujka žuj ujka ka 2 2010. 01 0 10 0..

nezaposlenih žena

ZAPOSLENOST U PORASTU

U VELJAČI 317.625 NEZAPOSLENIH Posao su u proteklih godinu dana izgubile 54.804 osobe. Ukupan broj osoba koje su ostale bez posla približava se brojci iz 2003. godine Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

rema podacima objavljenim u mjesečnom biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, zaposlenost je u veljači, u odnosu na siječanj, pala za 1,4 posto, tako da je krajem veljače od ukupno 1.746.202 aktivna stanovnika, bilo zaposleno 1.436.640 osoba. Broj nezaposlenih je pak, u odnosu na siječanj, porastao za 8063, a u odnosu na isti mjesec prošle godine - za čak 54.804 osobe. Potkraj veljače u Hrvatskoj je bilo 317.625 nezaposlenih. Ako se tomu pridoda i 3748 ljudi koji su iz evidencije brisani jer se nisu redovito javljali u Zavod, dolazimo do brojke od 321.373 nezaposlena, što je nešto malo manje nego 2003. godine, kada je bilo 329.799 nezaposlenih. Povećano zapošljavanje Brojke o novom zapošljavanju pružaju nadu da bi se barem privremeno, najviše zbog turističke sezone i radova u poljoprivredi, mogao zaustaviti trend rasta nezaposlenosti. Naime, u veljači je zaposlena 7891 osoba, što je u odnosu na veljaču prošle godine povećanje za 6,9 posto, a u odnosu na siječanj - za čak 52,7 posto. Najviše ih se zaposlilo u Gradu Zagrebu (983), potom u Splitsko-dalmatinskoj županiji (907), Osječkobaranjskoj (746), Primorsko-goranskoj (542) i Zagrebačkoj županiji (472).

Međutim, nisu svi zaposleni prema ugovoru o radu. Naime, 316 osoba radi po ugovoru o djelu ili nekoj drugoj vrsti ugovora, što znači da je to za-

U veljači je zaposlena 7891 osoba, što je u odnosu na siječanj povećanje za čak 52,7 posto pošljavanje na vrlo kratak rok. Tom broju treba pridodati i 1840 osoba koje su putem Zavoda posao našle na privremenom radu u Njemačkoj. U tu je zemlju otputovalo 1156 žena i 684 muškarca, koji će najmanje šest, a najviše devet mjeseci raditi u poljoprivredi, ugostiteljstvu i/ili rekreativno-zabavnim djelatnostima. Na udaru najbolje obrazovani U veljači je samo 27,9 posto (88.594) nezaposlenih

primalo naknadu, što znači da je 229.031 osoba bez ikakve naknade za vrijeme nezaposlenosti. Riječ je uglavnom o osobama koje su radile manje od devet mjeseci u posljednje dvije godine (devet mjeseci je uvjet za stjecanje prava na naknadu), osobama koje uopće nemaju radnog staža ili su dugotrajno nezaposlene. Kad je riječ o razini obrazovanja, nezaposlenost najviše raste među najobrazovanijima. Među oni-

ma koji imaju završen fakultet, akademiju, magisterij i doktorat nezaposlenost je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, porasla za čak 37,9 posto. Odmah iza njih su ljudi koji imaju završen prvi stupanj fakulteta, stručni studij i višu školu (36,9 posto). Promatrano prema dobi i spolu, ugrožene su baš sve dobne skupine, a najviše žene kojih je u evidenciji čak 174.957, što je u odnosu na veljaču prošle godine - povećanje od 9,1 posto.

www.privredni.hr Broj 3619, 22. ožujka 2010.

SJEDNICA VLADE

HRVATSKA U 2010.

Protiv korupcije do istrebljenja

Blagi rast BDP-a, ali uporna nezaposlenost

Među 145 mjera protiv korupcije najviše će dodatnog novca, čak 25 milijuna kuna, zahtijevati razvoj elektroničkih usluga prilagođenih potrebama građana i poslovnih subjekata

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

orba protiv korupcije bit će borba do istrebljenja, u koju idemo bez straha, punim jedrima, poručila je predsjednica Vlade Jadranka Kosor, predstavljajući ministrima revidirani Akcijski plan suzbijanja korupcije na redovitoj sjednici Vlade. U toj borbi ne smije ponestati ni snage, ni volje, ali niti novca, prisegnula je premijerka, uz prigovor

Dokumentacija za most kod Svilaja, vrijedan oko 300 milijuna kuna, bit će završena do listopada političkim suparnicima da se ne mogu načelno boriti protiv korupcije, a onda stati na svoj plot i štititi vlastito dvorište. Revidirani Akcijski plan, prema riječima ministra pravosuđa Ivana Šimonovića, donosi neke dodatne mjere i uključuje dodatne institucije, a neke mjere se brišu jer su u međuvreme-

nu ostvarene. Među 145 mjera najviše će dodatnog novca, čak 25 milijuna kuna do 2012. godine, zahtijevati razvoj elektroničkih usluga prilagođenih potrebama građana i poslovnih subjekata, dok će 21,9 milijuna kuna biti uloženo u uvođenje e-Spisa u 60 odabranih sudova. Slavoniji zemlja i most Dvije odluke Vlade bi trebale pripomoći razvoju gospodarstva na istoku Hrvatske: prva je darovanje 214.000 četvornih metara državnog zemljišta, procijenjene vrijednosti oko 88 milijuna kuna, Gradu Osijeku za izgradnju industrijske zone Nemetin, u kojoj je 86 posto površine rezervirano za proizvodne djelatnosti. Ministar gospodarstva Đuro Popijač vjeruje da će se osječka industrijska zona pridružiti najuspješnijima u Hrvatskoj, među koje ministar ubraja Dugopolje, Bjelovar i Varaždin, te zone u Međimurju i oko Zagreba. Druga odluka koja bi trebala razveseliti Slavonce jest sklapanje sporazuma s Bosnom i Hercegovinom o grad-

Posebni porez i dalje za 344.000 građana Prijedlozima izmjena dvaju zakona Vlada je formalizirala najavljenu odluku o ukidanju niže stope posebnog poreza od dva posto za plaće i mirovine između 3000 i 6000 kuna. Time će posebnog poreza od 1. srpnja (odnosno 1. rujna za samostalne djelatnosti) biti oslobođeno dodatnih 720.000 radnika i 190.000 umirovljenika. Porez po stopi od četiri posto i dalje će, vjerojatno do kraja godine, plaćati 310.000 radnika i 34.000 umirovljenika. Od njegova uvođenja 1. kolovoza 2009. do 17. ožujka 2010. država je posebnim porezom prikupila oko 1,7 milijardi kuna. nji mosta preko Save kod Svilaja, najvažnijeg objekta na koridoru Vc. Prema riječima ministra Božidara Kalmete, dokumentacija za most dugačak 660 metara i vrijedan oko 300 milijuna kuna bit će završena do listopada, nakon čega će biti raspisan međunarodni natječaj za izvođače radova. Rok za završetak radova je 24 mjeseca. Nautičarima paušali Obje zemlje nadaju se da će bar dio novca za izgradnju izvući iz europskih fondova i razvojnih banaka, što su pokušali potaknuti i premijeri Hrvatske i Mađarske nedavnim pismom predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu. Boljem

bog Vladinih antirecesijskih mjera Hrvatska će na kraju 2010. zabilježiti vrlo blagi rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), rekao je prošloga tjedna premijerkin savjetnik Željko Lovrinčević na okruglom stolu časopisa Banka i Poslovnog dnevnika. Bez tih mjera zabilježio bi se blagi pad BDP, ustvrdio je Lovrinčević, dodavši kako će negativni trendovi zaposlenosti trajati nešto dulje od očekivanja. Stabilniji rast zaposlenosti trebao bi nastupiti u proljeće 2011. U toj bi godini BDP trebao rasti od dva do 2,5 posto. Vlada će rast poticati i uključivanjem inozemnih investitora u energetski sektor, posebno u izvore obnovljive energije. No radi privlačenja stranih kompanija i rentabilnosti ulaganja, morat će porasti cijene energenata, dodao je Lovrinčević.

iskorištavanju europskih fondova trebalo bi pridonijeti i osnivanje partnerskih vijeća triju statističkih regija, savjetodavnih tijela od 25 članova koje će imenovati ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić. Vlada je donijela i uredbu o novim iznosima boravišnih pristojbi za vlasnike ili korisnike plovila na Jadranu (nautičare). Pristojbe će se plaćati paušalno, ovisno o dužini plovila i trajanju boravka, u lučkim kapetanijama, koje će izdavati račun i vinjetu. Iznos varira od 150 kuna za osam dana za plovilo dužine od pet do devet metara, do 1700 kuna za plovila duža od 20 metara koja borave na moru do jedne godine.

Čedo Maletić, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, potvrdio je kako je započeo trend spuštanja kamatnih stopa. Vladine mjere oslonac su za plasiranje novca kojeg banke imaju dovoljno, ali je raspoloživih projekata bilo malo ili su bili suviše rizični. Velimir Šonje iz Arhivanalitike ustvrdio je da je u Hrvatskoj na djelu državni kapitalizam u kojem država sve više guši privatni sektor. Ubrzana privatizacija bila bi jedan od načina njegova jačanja, rekao je Šonje. Saborski zastupnik SDPa Slavko Linić ocijenio je, pak, kako Rijeci ne trebaju dva brodogradilišta udaljena 10 kilometara te da bi trebalo objediniti i ona u Splitu. S privatiziranjem pratećih djelatnosti gubitak tako okrupnjenih škverova mogao bi se svesti na desetak posto, što bi bilo u skladu s europskim pravilima za subvencije. (I.V.)

OTKAZANI PROSVJEDI U SPLITU

Dogovor s radnicima postignut eliki radnički prosvjedi koji su u Splitu bili najavljeni za četvrtak, 18. ožujka, nisu održani jer su predstavnici dijela tvrtki koje su u problemima i njihovih sindikata s ministrima Božidarom Kalmetom i Petrom Čobankovićem te predsjednikom HFPa Vedranom Duvnjakom uspjeli postići dogovor o rješavnju nagomilanih problema. Dogovoreni su konkretni zadaci i mjere koje trebaju primijeniti Uprava Kaštelanskih staklenika, Mils mljekara Split, stečajni upravitelj Vinogradara Vis te Uprava Dalmacija vina Split. Adriachem mora imenovati direktora i upravu pa će HFP na idućoj sjednici raspisati natječaj za privatizaciju po posebnim uvjetima. Natječaj će biti

raspisan i za Imotu i Trimot iz Imotskog, dok će ministri obaviti razgovor s Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja zbog jednoipolgodišnjeg čekanja suglasnosti na plan i postupak rekonstruiranja tvrtke Vodoprivreda Imotski. Splitsko-dalmatinska županija vodeća je u Hrvatskoj po broju nezaposlenih koji se popeo na gotovo 40.000. Ako se nešto žurno ne napravi, taj bi se broj mogao uvećati za još desetak tisuća. (J.V.)

TERVJU

Privredni vjesnik Broj 3619, 22. ožujka 2010.

“

Ako idućih godina ništa ne trećina prijeći u ´ilegalu´

( 2 mil l

vina proizvode članovi Klastera

KLASTER GR G GROZD OZ PLAVAC MALI

IVICA MATOŠEVIĆ, VLASNIK TVRTKE MATOŠEVIĆ VINA

Novi život stare hrvatske vinske sorte

Ne prepozna

Klaster djeluje i na razvoju kakvoće vina Plavac mali kao hrvatskog brenda koji zaslužuje svjetsku slavu

Imamo dobrih vina za sve svjetske stolove. Stoga indiferentna. Uz to, pogrešno je vani gurati vina

Eleonora Dukovac dukavac@privredni.hr

lavac mali nezaobilazna je tema svakog spomena najboljih hrvatskih vina. Ljubitelji i poznavatelji plavca malog, okupljeni u Klasteru Grozd plavac mali, nizom aktivnosti i u suradnji s gospodarstvenicima, znanstvenim i državnim institucijama podupiru širenje te autohtone hrvatske sorte vinove loze i promiču njene vrijednosti. Utemeljen u Zagrebu, prije dvije i pol godine, Klaster sa 23 članice djeluje i na razvoju kakvoće vina te sorte, kao hrvatskog brenda koji, slažu se stručnjaci, zaslužuje svjetsku slavu. “Želimo povećati proizvodnju grožđa i vina te sorte, te podići i standardizirati njegovu kvalitetu. U suradnji sa znanstvenicima planiramo

unaprijediti tehnologije proizvodnje i prerade grožđa plavca malog, ali organizirati i proizvodnju drugih proizvoda od grožđa (likera, rakija, desertnih vina...) s naglaskom na eko proizvodnji”, kaže Velimir Bohač, klaster menadžer, ističući kako članovi Klastera proizvode više od dva milijuna litara vina godišnje od čega je tridesetak posto vrhunske kvalitete. Izravno u vinogradarstvu ostvaruju ukupan prihod od 62 milijuna kuna, a članice

sveukupno 310 milijuna kuna. Vinogradari i vinari Klastera raspolažu sa 450 hektara vinograda. Klaster objedinjuje 840 zaposlenih među kojima 150 u vinogradarstvu, a raspoloživi podrumski kapacite-

ča, Miličića i Antunovića s Pelješca već izvozi 10 do 15 posto svoje proizvodnje, a najveći postotak izvoza ostvaruju bačvari. Prednost Klastera, napominje naš sugovornik, među osta-

Gospodarski najvažnija crna sorta Plavac mali smatra se gospodarski najvažnijom crnom sortom vinove loze u Hrvatskoj, a i najpoznatija je hrvatska crna sorta u inozemstvu. Procjenjuje se kako se danas u Dalmaciji uzgaja na oko 6000 hektara i godišnje se posadi oko 300.000 novih sadnica. Za butelju od sedam decilitara potrebno je obraditi dva do tri kilograma grožđa. ti premašuju šest milijuna litara. Širenje na nova tržišta Bohač kaže i kako je individualni godišnji izvoz vinara oko 175.000 litara vina, a Grozd priprema zajednički izvoz u Srbiju i Afganistan. Šest vinara poput Plenkovića i Tomića s Hvara, te Skaramu-

lim je zajednička nabava, marketing, nastupi na sajmovima, istraživanja tržišta, ali i stručno usavršavanje, pri čemu uporište imaju u zagrebačkom Agronomskom fakultetu koji je također u Klaste-

Klaster u vinogradarstvu ostvaruje prihod od 62 milijuna kuna ru. Među ciljevima im je organizirati rasadništvo i proizvodnju cjepova te autohtone sorte. Pripremaju se i za uvođenje HACCP sustava, kao i projekte iskorištavanja nusprodukata vinifikacije, primjerice otpadnog materijala u procesu proizvodnje ulja iz sjemenki grožđa. “Želimo dobiti prirodan ekstrakt dobrih antioksidacijskih i antimikrobnih svojstava koji se može koristiti u procesu proizvodnje sigurne hrane”, ističe Bohač.

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Ivicom Matoševićem, vlasnikom tvrtke Matošević vina i predsjednikom Vinistre, razgovarali smo o najznačajnijim problemima hrvatskih vinara te o mogućim daljnjim pravcima djelovanja kako bi u svijetu Hrvatska postala zemlja poznata po vinu, što unatoč kvaliteti naših vina - nije. Osjeti li se u vašoj tvrtki pad prodaje? - Pad kupovne moći srednjeg sloja odrazio se na pad prodaje vina što je utjecalo i na moju tvrtku. Kako bi se što bezbolnije izvukli iz takve situacije vinari moraju dio svojih proizvoda pokušati plasirati vani. Zadnjih nekoliko godina uz tržište europskih zemalja obrađivao sam i američko tržište. Efekti za sada nisu previše vidljivi, ali smo započeli s procesom od kojega dosta očekujemo. Osim što je SAD veliko tržište, značajno je i po porastu kulture pijenja vina. Bez obzira na to što postoji velika prigoda za plasman pjenušaca, desertnih i aperitivnih vina na svjetskom tržištu, prepoznatljivost moje tvrtke

moguće je ostvariti ponajprije preko malvazije. Tu sortu, zajedno sa svojim istarskim kolegama, prezentiramo na raznim tržištima. Jesu li naša vina poznata u svijetu? - Unatoč tomu što imamo vina odlične kvalitete, hrvatski vinari nisu prepoznati u svijetu. Ne prepoznaju nas kao vinsku zemlju. Turisti koji nas posjećuju znaju da proizvodimo odlična vina, no oni koji nisu ljetovali kod nas to ne znaju. Stoga nas čeka veliki posao kako bi Hrvatsku pozicionirali kao zemlju odličnih vina. Što je uzrok krize i kako iz nje izići? - Okidač krize je potegnut kada je bivši premijer mjesec dana nakon krize na Wall Streetu donio odluku da se zabrani kupnja poklona u javnim tvrtkama. Naravno da to nije uzrok, no od tada naši vinari osjećaju krizu. S tim se poklopilo i još nekoliko nesretnih okolnosti, poput zabrane pušenja i pada kupovne moći koje su pridonijele produbljivanju krize koja je i danas evidentna, a sigurno je i da neće brzo proći. Gospodarska kriza je posljedica neodgovorne državne potrošnje koja je trajala šest

Nužna potpora države Je li vas pogodilo nedavno ukidanje poticaja za kapitalna ulaganja i sadnju? - Sigurno je da bi moje kolege i ja željeli dobiti svaku moguću kunu za ulaganje u proizvodnju, no danas je mnogo važnije prodati ovo dobroga vina što smo napravili. Definitivno nam treba podrška države kao partnera u pozicioniranju vani. To su procesi koji traju, no tada bismo lako našli novac za povećanje proizvodnje.

zadnjih godina. Kada bih ja u svojoj tvrtki ili u obitelji šest godina za redom trošio 15 posto više no što zarađujem, brzo bih propao. Gledajući iz perspektive vinara na politiku Ministarstva poljoprivrede, moram reći da se ono pri-

Ni lipa nije uložena u brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje je svega bavi smirivanjem socijalnih tenzija. Činjenica je da se jednom mora stati na kraj takvoj praksi jer je ovo trenutak kada je potrebno, više nego ikada, ulagati u razvoj ključnih proizvoda kojima Hrvatska može biti konkurentna na svjetskom tržištu, koja imaju dodanu vrijednost, a među tim proizvodima je i naše vino, kojim se i puni proračun. Mnogo se investiralo u poticanje kapitalnih ulaganja i sadnju vinograda gdje su napravljeni pomaci, što je dobro, ali se s druge strane ni lipa nije uložila u brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje. Rezultat takve nerazmjerne i nepromišljene politike poticaja jest to da danas imamo pune podrume vina, što može dovesti do toga da se uruši kvaliteta vina tako što bi se dio vinara opredijelio za proizvodnju prosječnih vina. Mislite li da bi mogla nastupiti kriza punih bačava? - Ona je već nastupila. Zato su naši vodeći vinari zadnjih godinu dana

www.privredni.hr Broj 3619, 22. ožujka 2010.

napravimo, izgledno je da će trećina vinara propasti, a

ju nas kao vinsku zemlju vlast mora stati iza tog proizvoda i ponositi se njime, a ne kao do sada biti potpuno vrijedna dva eura jer se time devalvira imidž cijele države Potreba brendiranja Hrvatske kao vinske zemlje

foto: Milivoj Mijošek

mo biti zadovoljni. Ulazak poznatih svjetskih vina je stalan, bez obzira na to što svaka država na neki način štiti svoje proizvođače. Ključ za opstanak naših vinara je izlazak na inozemno tržište uz zadržavanje svoje poziciju na domaćem tržištu promovirajući autohtone sorte. Za očuvanje utjecaja na domaćem tržištu nužne su razne promotivne, edukacijske i marketinške akcije poput Vinistre i sličnih.

dinamizirali svoje aktivnosti s ciljem proboja na inozemno tržište analizirajući modele kako su to radili drugi. Sada imamo jasnu sliku o tome kako su radili oni koji su uspjeli i kako mi to trebamo napraviti. Već imamo ljude koji znaju što treba učiniti, kao i model financiranja naših aktivnosti. No iskreno sumnjam da vlast ima snage to provesti jer se, uglavnom, bavi socijalom i zaokupljena je izlaskom traktora na ulice. Da me se krivo ne shvati, ža-

lostan sam što propuštamo poentirati u onim segmentima proizvodnje gdje možemo biti jaki, a jedan od njih je i vinarstvo. Koji su najizraženiji problemi privatnih malih i srednjih vinarija? - Izražen je problem nelikvidnosti tako da dosta kolega mora drastično spuštati cijene. U takvim vremenima često profitiraju trgovci špekulanti, no to može biti opasno za proizvođače koji moraju

jako paziti kako i s kime poslovati. Pogotovu je teška situacija kod malih neafirmiranih, a kvalitetnih proizvođača zbog nepovoljnih uvjeta za pozicioniranje. Velike vinske kuće su realnost i umnogome jače od malih, no ipak se kvaliteta ponajprije vezuje uz malog dinamičnog vinara. Koliko trend porasta uvoza vina može ugroziti naše vinare? - Naš izvoz pokriva petinu uvoza, čime ne može-

Smatrate li da je jedno od mogućih rješenja udruživanje vinara? - Na tome se ozbiljno radi i za nekoliko mjeseci javnosti će biti predstavljeni modeli udruživanja. Jako smo blizu trenutku formiranja krovne udruge. Imamo Vinistru koja okuplja 106 proizvođača, zatim udrugu kutjevačkih, međimurskih, plješevičkih vinara, dalmatinske udruge... Siguran sam da je nakon različitih pokušaja sazrelo vrijeme da se vinarska reprezentacija okupi te da se jasnije postavimo prema državnim institucijama u traženju podrške za naše projekte. Kakva je suradnja s drugim institucijama i ministarstvima? - Stalno lobiramo. Hrvatska je poznata kao turistička destinacija, pa smo se mi vinari koji smo prirodno upućeni na turizam pokušali u promociji osloniti na turističku priču, pogotovu što su u Ministarstvu odlučili promovirati Hrvatsku kao lifestyle destinaciju. Dogovori u Ministarstvu turizma su

Kakvu će poruku poslati predstojeća Vinistra? - Vinistra je među desetak svjetskih manifestacija čiji je pokrovitelj Svjetska organizacija za vino. Postigli smo to da ocjenjivanje vina na Vinistri ne zaostaje za onim u Parizu, Bordeauxu ili Bruxellesu. Ove godine ćemo poslati jasnu poruku o potrebi brendiranja Hrvatske kao vinske zemlje. U tom smislu bit će organizirani i okrugli stolovi, stručni skupovi i radionice, bez obzira na šarolik program Vinistre čija je osnovna misija podizanje kulture vina i stola. obećavali, no nakon toga nije bilo odgovora na mailove i pozive. Onda nakon pet mjeseci u medijima čitamo da će brending vina raditi Ceh ugostitelja za neke milijunske iznose te je normalno da se vinari osjećaju prevareni. S druge strane imamo zaokret u Hrvatskoj gospodarskoj komori koja je,

Treba ulagati u razvoj ključnih proizvoda kojima Hrvatska može biti konkurentna na svjetskom tržištu, a među njima je i vino nakon brojnih neuglednih promocija, odlično odradila posljednjih nekoliko akcija dovođenja velikih svjetskih imena novinara i opinion makera u Hrvatsku te dostojanstvene prezentacije vani, i to je za pohvalu. Nadam se da će od 800 novinara, koliko ih ove godine dovodi Turistička zajednica u Hrvatsku, barem dio posjetiti naše podrume. Što ako ne nađete zajednički jezik? - Ako u idućih nekoliko godina ništa ne napravimo, izgledno je da će trećina vinara propasti, da će trećina preći u ‘ilegalu’ i

točiti vina u rinfuzi. Od toga nitko neće imati koristi, a vratit ćemo se na razinu od prije petnaestak godina. To bi bila tragedija, posebno u trenutku kad se nakon posljednjih odličnih rezultata na najznačajnijoj svjetskoj smotri dekantera Hrvatska najavljivala kao novi trend. Ponavljam, imamo dobrih vina za sve svjetske stolove. Stoga vlast mora stati iza tog proizvoda i ponositi se njime, a ne kao do sada biti potpuno indiferentna. Je li potrebno izabrati najbolja vina iz svih regija za nastup na svjetskom tržištu? - Svaka regija ima svoj potencijal. Zato je na inozemnom tržištu potrebno nastupiti s najboljim vinima. Kada uspiju najbolji, onda za njima na tržište dolaze korektna vina velikih proizvođača koji imaju potrebne količine da mogu biti značajni izvoznici. Pogrešno je vani gurati vina vrijednosti dva eura jer se time devalvira imidž cijele države. Mi smo premala zemlja da bismo uspjeli s prosječnim proizvodima. Kome mi možemo konkurirati u srednjem cjenovnom razredu? Hrvatska je premala da bi radila prosječne stvari.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3619, 22. ožujka 2010.

( 762 proizvođača

( 2379

registrirana sredinom 2008. u Hrvatskoj

zaštićenih vrsta vina

VINARSTVO

DESET VELIKIH PROIZVODI Više od polovine domaće proizvodnje ostvare mali vinari, koji su primjerice 2008. po količinama nadm Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ije tajna da Hrvatska ima velike potencijale za razvoj vinarstva - žitelji ovih prostora znaju to od pamtivijeka. No ti preduvjeti nisu još osigurali značajnije mjesto Hrvatske na vinskoj karti svijeta. Iako su mnoga ovdašnja vina hit među vinskim znalcima, hrvatski vinari kažu kako su potencijali smanjeni godinama lošeg gospodarenja, pri čemu se ponajprije misli na nesređene zemljišne knjige, nedovoljnu rasadničku djelatnost u ponudi kvalitetnih i autohtonih sorti, visoku starost nasada vinove loze i nepostojanje hrvatske strategije razvoja vinogradarstva, pokazuje Hendalovo istraživanje Dinamika industrije vina 2009. U odnosu na 2007. potrošnja vina u 2008. godini smanjila se u svijetu za oko dva milijuna hektoli-

tara. To se obrazlaže utjecajem svjetske ekonomske krize, ali i nastavkom već prije započetog trenda pada konzumacije vina u najvećim proizvođačkim i potrošačkim zemljama - Francuskoj, Italiji, Španjolskoj. Procjena svjetske potrošnje vina u 2008. kretala se između 240 i 260 milijuna hektolitara. Male površine i mala proizvodnja Prema podacima Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, sredinom 2008. godine u Hrvatskoj su bila registrirana 762 proizvođača koji proizvode 2379 zaštićenih vrsta vina, što je znatno povećanje u odnosu na 2004. godinu kada je bilo 445 proizvođača s ukupno 1192 zaštićena vina. Struktura proizvođača prema veličini površine vinograda pokazuje izrazito usitnjene posjede, većinom ispod jednog hektara. Na taj način je i proizvodnja, kao glav-

ni izvor formiranja ponude vina u Hrvatskoj, usitnjena i fragmentirana. Ukupna industrijska proizvodnja vina u razdoblju od 2005. do 2008. godine bilježi prosječni godišnji porast od 6,2 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2008. godini industrij-

Pojedinačno najveći porast tržišnog udjela u razdoblju od 2004. do 2008. bilježe Istravinoexport, Agrolaguna, Kutjevački podrumi i Badel ska proizvodnja je iznosila 513.588 hektolitara. Naturalna proizvodnja vina podrazumijeva proizvodnju na obiteljskim gospodarstvima te kod poslovnih subjekata koji nemaju vinarije industrijskog karaktera. Naturalna proizvodnja vina u Hrvatskoj u razdoblju od 2005. do 2008. bilježi pad, no u 2008. godini proizvodnja u poljoprivrednim gospodarstvima iznosila je 653.722 hektolitra - više nego što je proizvedeno u industrijskoj proizvodnji. No, mali proizvođači ne plasiraju sve svoje količine na tržište - vino se u Hrvata, kao što je poznato, često proizvodi uglavnom za osobne potrebe. Vodeći proizvođači industrijskih vina u Hrvatskoj su Istravino eksport, Badel 1862, Agrolaguna, Vinoplod vinarija, Kutjevački podrumi, Iločki podrumi, Dalmacijavino, Erdutski vinogradi, Mladina, Đakovačka vina

i Belje. Oni su 2004. godine imali 53,2 posto tržišnog udjela. U 2008. godini udjel im je porastao na 58,3 posto ukupne industrijske proizvodnje vina. Pojedinačno najveći porast tržišnog udjela u razdoblju od 2004. do 2008. bilježe Istravinoex-

la industrijske proizvodnje vina. Izvoz: manje ali skuplje Uvezene količine vina u 2008. godini iznosile su 143.680 hektolitara. U istoj godini porastao je uvoz stolnog vina, dakle niže cjenovne klase, ali i

Distribucija vinograda po veličini < 1 ha (12.364 proizvođača)

> 50 ha

1-10 ha

(25 proizvođača)

10-50 ha

(2047 proizvođača)

(43 proizvođača) Izvor: Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo

port, Agrolaguna, Kutjevački podrumi i Badel. Koncern Agrokor okrupnjavanjem svoje proizvodnje akvizicijom novih vinarija u 2008. godini ima nešto više od četvrtine tržišnog udje-

specijalnih vina koja sada čine sve značajniju količinu u ukupnom uvozu. Treba uzeti u obzir implikacije Sporazuma između Republike Hrvatske i Svjetske trgovinske organizacije, te Sporazu-

ma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom budući da je njihov rezultat smanjivanje uvoznih carina, odnosno preduvjeti za povećanje uvoza i konkurencije na tržištu vina u Hrvatskoj. Glavnina uvezenog vina došla je iz Hrvatskoj susjednih zemalja. Na prvom mjestu je Makedonija, na drugom Bosna i Hercegovina, a na trećem Slovenija. Ako su se očekivanja, temeljena na ranijim trendovima, obistinila, već ove godine je trećina vina na tržištu iz uvoza. U razdoblju od 2005. do 2008. hrvatski izvoz količinski bilježi lagani pad. Hrvatski izvoznici vina u 2008. godini izvezli su 28.564 hektolitra vina što je lagano smanjenje u odnosu na prethodne godine. No ako iste podatke promatramo u vrijednosnim iznosima, vidimo da se vrijednost izvoza u američkim dolarima povećala tijekom tog razdoblja

www.privredni.hr Broj 3619, 22. ožujka 2010.

(

513.588 hl

(

industrijska proizvodnja vina u 2008.

653.722 hl vina s obiteljskih gospodarstava 2008.

VEĆINU HRVATSKIH VINA ašili industrijske proizvođače. Međutim, njihova se vina često potroše i prije no što dospiju do tržišta

Podaci ukazuju na bolju promociju hrvatskih kvalitetnih i vrhunskih vina koja su uspjela naći svoje mjesto na ino tržištu za čak 23 posto. Ti podaci ukazuju na bolju promociju hrvatskih kvalitetnih i vrhunskih vina koja su uspjela pronaći svoje mjesto na ino tržištu, ali i na pad prodaje manje kvalitetnog vina.Od izvoznih tržišta najperspektivnija su tržište Europske unije, regionalno tržište i tržišta s ograničenom vlastitom proizvodnjom. Bosna i Hercegovina i Njemačka su dva glavna izvozna tržišta za hrvatsko vino. Doda li se količini evidentirane prodaje vina na hrvatskom tržištu (628.564 hektolitra) dio koji na tržište plasiraju naturalni proizvođači, u 2008. godini

ukupan promet vina iznosio je 904.408 hektolitara. Ključni čimbenici uspjeha Osiguravanje prepoznatljive kvalitete hrvatskog vina jedan je od ključnih čimbenika uspjeha u ovoj industriji, slažu se vinari. To podrazumijeva definiranje viših standarda kvalitete, odnosno podizanje kvalitete u svim fazama procesa. Važna je i cjenovna konkurentnost,

posebice u segmentu stolnih vina. U tom segmentu na hrvatskom tržištu sve veća prijetnja postaju jeftinija uvozna vina. Hrvatskim vinarima treba pomoći i brendiranje Hrvatske kao zemlje očuvane prirode i bogate tradicije u proizvodnji vina te brendiranje pojedinih autohtonih sorti vina. Prema Hendalovom istraživanju, više od polovine konzumenata vina u 2008. godi-

ni nije se moglo sjetiti koji im je najbolji proizvođač vina, što ukazuje na nisku lojalnost određenom proizvođaču i brendu vina kod šire populacije te na lagani prodor inozemne ponude. Podaci vezani uz konzumaciju vina prema podrijetlu ukazuju na lojalnost hrvatskim vinima, kao i na lojalnost regiji iz koje je poteklo vino, i to kod stanovnika sjeverne Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Stanovnici Hrvatske vino najčešće kupuju u trgovačkim lancima, ali ne pronalazimo niti jednog proizvođača koji bi se u percepciji hrvatskog konzumenta značajnije izdvajao kao najbolji ili onaj čija vina najčešće kupuju. Pri tome na odabir vina za konzumaciju najviše utječu organoleptičke karakteristike proizvoda i prethodno osobno iskustvo s proizvodom, dok na odabir proizvođača najveći utjecaj imaju cijena i dostupnost proizvoda. Regionalne razlike u konzumaciji vina ukazuju na ispodprosječnu konzumaciju vina u Slavoniji te iznadprosječnu u Istri, Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru.

Konzumacija vina - pregled rezultata po demografiji Konzumacija vina - pregled prema regiji (Baza: svi ispitanici, N=1014) 100 % 80

41,4

56,9

63,2

69,1

43,1

36,8

30,9

Zagreb (N=255)

Sjeverna Hrvatska (N=182)

Slavonija (N=181)

59,1

58,9

40 20

58,6 40,9

41,1

Izvor: Hendal

Lika, Kordun Istra, Hrvatsko i Banija primorje i Gorski (N=88) kotar (N=111)

Regija

Dalmacija (N=197)

Studija Dinamika industrije vina 2009 Dinamika industrije vina 2009. drugo je izdanje Hendalove studije hrvatskog tržišta vina. Ona je nastala kao rezultat terenskih istraživanja i intervjua s ključnim osobama i ekspertima u industriji vina u Hrvatskoj. “Da bi se kvalitetno sagledala situacija u hrvatskoj vinarskoj industriji, u studiji su analizirani svjetski trendovi u ovoj industriji i njihov utjecaj na Hrvatsku. Studija daje odgovor na pitanje o potencijalu same industrije te kako osigurati održivi razvoj vinarstva gradeći zdravu podlogu za dugoročnu konkurentsku prednost”, kaže direktorica Hendala Nevenka Hendrih. Na temelju prikupljenih informacija, koristeći strateške alate, navedeni su ključni zaključci i smjernice koje će sudionicima na tržištu vina koristiti u svakodnevnom radu, dodala je Nevenka Hendrih. Drugo izdanje ove studije potaknuto je upitima i proizvođača i uvoznika, i tako se prvi put na tržištu vina u Hrvatskoj pojavio integralni pristup analizi vinarske industrije. Opisuje se globalno tržište, iznosi analiza tržišta vina u Hrvatskoj te strateška analiza vinarske industrije u Hrvatskoj. “U studiji je korišten i Porterov model, GE matrica atraktivnosti industrije kao i SWOT analiza, a zainteresirani mogu nabaviti i samo pojedine dijelove studije, ovisno o njihovim potrebama”, zaključuje Nevenka Hendrih.

Hrvatski vinari na ProWein 2010 Hrvatski vinari predstavili su se na sajmu vina u Düsseldorfu prošlog vikenda u organizaciji Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo te Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Svoju pronudu predstavile su vinarije Kutjevo, Feravino, Agrokor vina, Krauthaker, Badel 1862, PZ Vrbnik, Dubrovački podrumi, Jurjević vina, Vinarija Zdjelarević, Suha punta, Katunar vinarija, Korta Katarina, Zlatan otok, Veralda, Blato 1902, Dalmacijavino, PZ Gospoja, Izvori života, Udruga Vinistra, Vina Matošević, potom Roxanich, Trapan vina, Vinogradarstvo, vinarstvo i trgovina Arman, Benvenuti vina, Cattunar, Degrassi, Udruga Kutjevački vinari, Adžić i Galić te distributer Divine. ProWein je vodeći međunarodni sajam vina i jakih alkoholnih pića na kojem se tradicionalno susreću posjetitelji i vodeći svjetski proizvođači i distributeri, a izlagači predstavljaju kompletno svjetsko tržište u šest izlagačkih paviljona.

12 AKTUALNO *vijesti Mogućnosti poslovanja u Iraku za hrvatske tvrtke Seminar Mogućnosti poslovanja u Iraku za hrvatske tvrtke u organizaciji Hrvatske gospodarske komore održan je 19. ožujka u HGK-u. Seminar je organiziran kako bi se hrvatskim gospodarstvenicima i svim zainteresiranima pružile informacije o iračkom gospodarskom okružju te o tome na koji način Irak može postati tržište za izvoz hrvatskih proizvoda i usluga. Plaće u državnim poduzećima više za 40 posto Iako je privatni sektor profitabilniji od javnog, prosječne plaće u javnim poduzećima čak su 38,3 posto više od onih kod privatnih poduzetnika, pokazuju podaci Financijske agencije. Prosječne mjesečne plaće kod privatnika u prvih devet mjeseci prošle godine iznosile su 4251 kunu, a u državnim poduzećima 5878 kuna. U prvih devet mjeseci bruto dobit 750 javnih poduzeća iznosila je samo 1,12 posto ukupnih prihoda, dok je u 85.453 privatne tvrtke taj udio dosegnuo 5,6 posto. Novi terminal na Plesu čeka na Vladu Nastavlja se priprema za početak gradnje novog putničkog terminala u Zračnoj luci Zagreb, no čeka se dozvola Vlade za daljnje korake, kaže direktor Zračne luke Zagreb Tonči Peović. Najavljivanu gradnju novog putničkog terminala iskomplicirala je odluka o njegovom premještanju na drugo, djelomice privatno zemljište. Novo zemljište ima oko 46 hektara u privatnom vlasništvu, a otkup bi koštao preskupih 50 milijuna eura. Osim toga, problem je nastao i oko prvobitnih previsokih procjena koštanja gradnje od oko 360 milijuna eura, kaže Peović.

Privredni vjesnik Broj 3619, 22. ožujka 2010.

PREGOVORI S EU-OM: POGLAVLJE POLJOPRIVREDE ZATVORIT ĆE SE MEĐU ZADNJIMA

Nespremna poljoprivreda Prosvjedi seljaka potvrdili su nužnost reforme te da su poticaji više sredstvo dstvo kupnje socijalnog mira nego način poticanja proizvodnje hrane i ruralnog razvoja Lada Stipić Niseteo niseteo.lada@skynet.be

Hrvatska i njeni seljaci nespremni su za Europsku uniju. Glavni pregovarač Europske komisije Dirk Lange prije nekoliko dana je članovima zajedničkog izlaslanstva Europskoga parlamenta i Hrvatskog sabora objasnio da Hrvatskoj još manjka “pouzdan sustav upravljanja i nadzora trošenja” proračunskog novca. Hrvatska strana to zna, ali se, za sada, nije otišlo dalje od obećanja da će reforme biti. Famozni, još neizgrađeni “administrativni kapaciteti” kombinirani s reformom najvidljiviji su u poljoprivredi. Zadnji prosvjedi hrvatskih seljaka potvrdili su nužnost reforme, ali i to da su poticaji više sredstvo kupovanja socijalnog mira nego na-

Poljoprivreda je za Hrvatsku ozbiljniji problem od brodogradnje i pravosuđa čin poticanja proizvodnje hrane i ruralnog razvoja. Stoga se očekuje da će se poglavlje poljoprivrede u najboljem slučaju zatvoriti do kraja godine, dakle među zadnjima. Zatvaranje, naime, dolazi u obzir tek kada se EU uvjeri da je proces prilagodbe na pravome putu, da je nepovratan te da će sve bitno biti uhodano do dana ulaska Hrvatske u EU.

Iskustva u EU-u potvrdila su da članice, pa i one s najduljim stažem, imaju problema s trošenjem sredstava za zajedničku poljoprivrednu politiku tako da Grčka – s najvećim brojem traktora na 1000 stanovnika, uglavnom financiranih proračunskim novcem Zajednice – mora vratiti 132 milijuna eura, većinom zbog neregularnosti kod uzgajivača pamuka. Slijedi je Poljska s obvezom povrata 92 milijuna eura nakon što su kontrole otkrile da je subvencionirano ono što nije trebalo, ponajviše neadekvatna zemljišta. Tu je i Španjolska sa 47 milijuna eura nakon

što se pokazalo da subvencije za proizvodnju voća i povrća sadrže prenaglašen (odnosno preplaćen) utjecaj ambalaže na okoliš. Ukupno je neprimjereno potrošeno 346,5 milijuna eura koji moraju biti vraćeni proračunu EU-a. Gdje su agencije za isplatu? Poljoprivreda je za Hrvatsku ozbiljniji problem od trenutačno najeksponiranijih kočnica procesa, brodogradnje i pravosuđa, stoga što zahtijeva bolne rezove i dramatične promjene koje su se već trebale dogoditi. Politika i politički interesi uskratili su reformu sektora i

otežali prilagodbu poljoprivrede uvjetima u Uniji. EU je, pak, sa svoje strane već donio financijske okvire prve dvije godine članstva Hrvatske u Uniji prema kojima poljoprivrednici mogu računati na subvencije ravne onima njihovih kolega u drugim, primarno novim i najnovijim članicama. Riječ je o 48 milijuna eura za direktne isplate u 2012. godini te 48,5 milijuna eura u 2013. Može se računati također i na 201,6 milijuna eura za ruralni razvoj te godinu dana kasnije na još 281,5 milijuna eura. Taj će novac Hrvatska imati na raspolaganju, a ona ga za sada ne zna i ne može potrošiti. Do dana ulaska u EU trebale bi proraditi agencije za isplatu. Iz EK-a je višekratno naglašavano kako ulaska u EU nema bez tog elementa, posebice nakon lošeg iskustva s nekim novodošlima (Poljskom, Bugarskom i Rumunjskom). Sustav isplata je jednostavan, samo traži transparentnost i jasnoću procedure, dakle ono čega danas nema. Agencije provjeravaju jesu li sve isplate u skladu s pravilima EU-a, u suprotnom novac se vraća. One djeluju u skladu sa striktnim propisima, a kada agencija dobije akreditaciju, dakle potvrdu da je u potpunosti spremna za zadatak, država je mora kontrolirati i o rezultatima nadzora izvješćivati EK. K tome, od 2007. godine praksa je da prvi čovjek agencije potpisuje izjavu potvrđuju-

ći kako su svi podaci točni. U praksi, svaka isplata prije realizacije prolazi administrativne provjere. Posao je ubrzan i olakšan kompjutorizacijom tako da se 90 posto svih troškova obrađuje kroz sustav upravljanja i nadzora (IACS) s bazom podataka, sustavom identifikacije poljoprivrednika, parcela i domaćih životinja. Reforma na čekanju Prema Europskom nadzornom sudu, sustav je efikasan u sprječavanju nezakonitosti i neregularnosti njegove primjene te upravo stoga EK inzistira na njegovoj pravodobnoj izgradnji i djelovanju. Reforma sektora u Hrvatskoj čeka. Neke mjere su odložene, primjerice ulazak svih poljoprivrednih gospodarstava u sustav PDV-a. Osim toga, poljoprivreda uz 18 milijardi kuna investiranih u poticaje prozvodi manje nego prije pet godina, dok je proizvod za petinu skuplji. Tržište konzumira uvezene proizvode, dok je deficit u poljoprivredi premašio 600 milijuna eura. Do idealnog godišnjeg prihoda od oko 150.000 eura uz stotinjak sati tjednog rada obitelji poljoprivrednika velik je put koji za poljoprivrednika u Hrvatskoj započinje sa 2000 do 4000 eura prihoda. Uz to, poljoprivrednik u EU-u plaća kamatu na kredit ne veću od 4,5 posto (dio subvencionira država, uglavnom dva posto), dok seljak u Hrvatskoj plaća kamatu od osam posto naviše.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3619, 22. ožujka 2010.

( do 1500 eura

( 35 parketara

troše kineski turisti dnevno

od 50 zaposlenih u Parketima Sabljo

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA GOSPOJA, VRBNIK

PARKETI SABLJO, BJELOVAR

Vodeća tvrtka u regiji za polaganje parketa U šest godina od osnivanja, tvrtka je broj zaposlenih povećala 10 puta, a uspjela je i na stranim tržištima

Nakon Europe i SAD-a, vinima osvojili i Kinu Uskoro kreće prva pošiljka kvalitetnih hrvatskih vina na tržište kineske provincije Guanxi Zhuang

ada smo prije dvanaestak godina počeli izvoziti vino u zemlje Europske unije i SAD-a, htjeli smo provjeriti možemo li uopće na tom golemom tržištu konkurirati s našim vinima. Potražnja se od tada iz godine u go-

nove tehnologije u proizvodnju vina, ali je zadržao tradicionalan uzgoj vinove loze na površini od 10 hektara. Kako mu ta proizvodnja nije dovoljna, grožđe otkupljuje i od drugih uzgajivača na otoku. Osim poznate Žlahtine, proizvodi i mi-

Kineski poslovni partneri naše su proizvode prvi put vidjeli na sajmu vina u Londonu, ističe Toljanić dinu samo pojačava, a nedavno smo sklopili i ugovor za izvoz vina u kinesku provinciju Guanxi Zhuang, u kojoj živi oko 300 milijuna ljudi”, kazao je direktor Poljoprivredne zadruge Gospoja Franjo Toljanić iz Vrbnika na otoku Krku. Obiteljska zadruga svoj rad temelji na dugoj tradiciji bavljenja turizmom te uzgoju grožđa i proizvodnji vina, točnije Vrbničke žlahtine Toljanić. Naš je sugovornik 2005. uveo

sno vino te manje količine različitih vrsta rakija i likera. Dio toga prodaje i u vlastitom restoranu, u kojem dominira tradicionalna otočka kuhinja. Velike mogućnosti obostrane suradnje “Kineski poslovni partneri naše su proizvode prvi put vidjeli na sajmu vina u Londonu koji je održan 2005. godine. Nedavno smo, na njihov poziv, posjetili tu provinciju. Ostao sam zaista ugodno iznena-

đen svime što sam vidio i doživio. Naime, u toj se provinciji u kojoj se intenzivno razvija turizam, do prije pet godina uopće nije moglo kupiti vino, a i danas, u više od pola restorana, vrlo je teško pronaći bijelo vino. Tržište je zaista golemo, a traže se atraktivniji i skupi proizvodi”, naglasio je Toljanić. Dodao je kako je to tržište zanimljivo i zbog mogućeg dolaska kineskih turista na naše područje. Naime, kako je istaknuo, Kinezi sve više turistički putuju po Europi, a istraživanja pokazuju i da su zaista dobri potrošači. Samo za hranu i piće spremni su na putovanju dnevno izdvojiti i do 1500 eura. Osim Toljanića, svoja će vina u tu provinciju izvoziti i Zlatan Plenković te Mirjana Zelenika iz Iloka. No, to nije kraj, ističe Toljanić. Naime, kineski partneri uskoro stižu u Hrvatsku, a hrvatski će proizvođači otvoriti zajedničko predstavništvo u Kini, tako da postoje brojne mogućnosti suradnje i za druge hrvatske tvrtke. (J.F.)

vrtka Parketi Sabljo osnovana je 2003. godine, a od osnutka stalno bilježi rast proizvodnje, prodaje i prihoda. Tvrtku je osnovala Ružica Sabljo, a vodi je sa suprugom Ivanom. “Posao smo započeli s pet radnika, a temeljna djelatnost bila nam je postavljanje parketa i završni radovi u građevinarstvu. Već godinu kasnije, zbog povećanja posla, zaposlili smo 10 novih parketara. Potkraj 2004. proširili smo djelatnost na

Za strana tržišta proizvode unikatne intarzije koje se primjenjuju u podu i namještaju proizvodnju bordura i intarzija, a 2005. osnovali smo i vlastiti proizvodni pogon u kojem zapošljavamo sedam stolara. Tu smo pokrenuli i poseban projekt proizvodnje intarzija izrađenih iz masiva te

posebno dizajniranog namještaja, stolarije i stolova, a sve prema narudžbama kupaca”, istaknula je Ružica Sabljo. Nakon toga otvorili su vlastita zastupstva u Sloveniji, Švedskoj, Njemačkoj i Austriji. Za strana tržišta proizvode unikatne intarzije koje se primjenjuju u podu i namještaju, dizajniraju i izrađuju posebne unikatne kutijice za nakit, okvire za slike, suvenire i privjeske. Izrađuju sve predmete iz masiva s mogućnošću redizajna i izmjene po želji kupca. Nakon samo tri godine od osnivanja, prerasli su u vodeću tvrtku u regiji za polaganje parketa i montažu podnih obloga sa strukturom. Danas zapošljavaju 35 parketara, devet stolara te šest radnika u administraciji i komercijali. Dio sirovine primorani uvoziti Sirovinu za proizvodnju i preradu nabavljaju na domaćem i inozemnom tržištu. “S obzirom da se radi o vrlo strogim kri-

terijima proizvodnje i kvalitete proizvoda, nije nam uvijek lako doći do sirovine pa smo je primorani tražiti i na stranom tržištu. A riječ je o sirovini koje bi na našem tržištu trebalo biti u izobilju, a nema je. Riječ je o kvalitetnoj suhoj dasci hrasta, oraha, trešnje, javora i masline”, naglasila je naša sugovornica. Dodaje kako u Hrvatskoj uglavnom posluju s građevinskim tvrtkama s području Bjelovara, Zagreba, Zagrebačke i Primorsko-goranske županije te na jugu Hrvatske. Prije tri godine započeli su kapitalni projekt izgradnje proizvodnog pogona u poslovnoj zoni Istok u Bjelovaru. Pogon je izgrađen na površini od 1800 četvornih metara, a u njemu su izložbeno-prodajni salon i uredi, restoran, maloprodaja, skladišta i proizvodnja. Sada su u mogućnosti, zaključuje Ružica Sabljo, izvoditi visokokvalitetne radove i na većim objektima, i to u vrlo korektnim rokovima. (J.F.)

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3619, 22. ožujka 2010.

( 148 tvrtki

*vijesti U recesijskoj godini rasli prihodi nautičkih luka

iz Slov Slovenije sudjelovalo na forumu u

( 70 tvrtki iiz Hrvatske

HRVATSKO-SLOVENSKI POSLOVNI FORUM U BRDU KOD KRANJA

Hrvatskih 98 nautičkih luka prošle je godine ostvarilo 543,3 milijuna kuna prihoda, 11,1 posto više nego godinu ranije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Najveći dio prometa - 74 posto ili 405,6 milijuna kuna, ostvaren je od iznajmljivanja vezova, što je u odnosu na 2008. porast od 11,5 posto. Od stalnog veza ostvareno je 322 milijuna kuna ili 14,2 posto više, dok je prihod od iznajmljivanja vezova plovilima u tranzitu iznosio 83,6 milijuna kuna ili 2,3 posto više. Na stalnom vezu krajem 2009. bilo je ukupno 14.801 plovilo. Skladišta u Zagrebu najskuplja u regiji Prosječna godišnja renta skladišnog prostora u Zagrebu viša je i iznad 50 posto od zakupnina u većini zemalja Srednje i Istočne Europe, pokazuju podaci ureda za nekretnine King Sturge. Prosječni godišnji iznos zakupnine novih, velikih skladišnih prostora u Zagrebu je 75 eura po kvadratu, dok je u Beogradu i Bratislavi 48 eura, u Varšavi i Budimpešti 42 eura, u Pragu 57 eura, u Bukureštu 51 euro, a u Sofiji 60 eura. Zadruge protiv krize U svijetu zadruge osiguravaju više od 100 milijuna radnih mjesta, 20 posto više nego multinacionalne kompanije, rekla je predsjednica Uprave Hrvatskog saveza zadruga Vedrana Stecca na međunarodnoj konferenciji Zadrugarstvo - izazov u krizi. Na konferenciji, na kojoj je bilo riječi i o prilagodbi hrvatskog zadružnog zakonodavstva europskom, istaknuto je da zadruge moraju surađivati kako bi mogle konkurirati na globalnom tržištu.

MEĐUSOBNIM POVJERENJEM I DO TREĆIH TRŽIŠTA Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a, pozvala je slovenske i hrvatske poduzetnike da zajednički nastupe u regionalnim energetskim projektima, da se udruženi prijave za europske fondove ili da prema trećima umreže ponude jadranskih luka Igor Vukić vukic@privredni.hr

rijateljska atmosfera koja je vladala na nedavnom susretu slovenskih i hrvatskih poduzetnika u Brdu kod Kranja potaknula je prisutne da se prisjete koristi koju bi mogao donijeti zajednički nastup na trećim tržištima. Predsjednici država Ivo Josipović i Danilo Türk uočili su da ranije političke razmirice pomalo blijede, da Hrvatska ide prema punopravnom članstvu u EU-u te da raste međusobno povjerenje, u biznisu često važno kao i povoljna kreditna linija. Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore, taj je element iskoristila kako bi pozvala slovenske i hrvatske poduzetnike da zajednički nastupe u regionalnim energetskim projektima, u sektoru kemijske i drugih industrija, da se udruženi prijave za europske fondove ili da prema trećima umreže ponude jadranskih luka. Dobro raspoloženje među poduzetnicima Petar Franulović, zamjenik direktora brodogradilišta Montmontaža-Greben iz Vele Luke, odmah je iskazao zanimanje za taj prijedlog. “Nekad smo upravo tako radili, i to vrlo dobro. U suradnji sa slovenskim tvrtkama, primjerice Intradeom, nudili smo naše čamce i brze brodove od Afrike do Azije. Ali zbog pretvorbe i promjena na tržištu nema više

ni tih slovenskih tvrtki kao ni mnogih naših iz metalske struke”, kaže Franulović. Ako je prošlih godina među slovenskim i hrvatskim poduzetnicima – osim poslovne konkurentske borbe – i bilo nekih nesuglasica, na susretu u Kongresnom centru Brda kod Kranja one se nisu primjećivale. U predvorju su bili posluženi sendviči i kava te, možda iz opreza, samo bezalkoholni napici. “Pa vidite da je atmosfera odlična”, rekao je s osmijehom Matjaž Kaštrun iz Afaktora, promatrajući skupine poduzetnika kako uz sve jači žamor razmjenjuju informacije. Iz Slovenije se prijavilo čak 148 poduzeća, iz Hrvatske ih je bilo 70. Za stolovima s ispisanim imenima tvrtki već se pregovaralo i o ponekom konkretnom poslu, slanju uzoraka i sličnim početnim kontaktima. Afaktor je, inače, tvrtka za faktoring u vlasništvu Abanke, treće po veličini u Sloveniji. Naplata potraživanja, kažu njeni predstavnici, usporena je i u Sloveniji, a Afaktor bi rado proširio poslovanje i u Hrvatsku. Posebice zato što su u procesu prila-

godbe EU-u harmonizirani i mnogi propisi u financijskoj industriji. S hrvatske strane u širenju dobrog raspoloženja prednjačili su naftaš Tomislav Antunović i vlasnik Orbica Branko Roglić. Oni odavna imaju

Ako je prošlih godina i bilo nekih nesuglasica, na susretu u Kongresnom centru Brda kod Kranja one se nisu primjećivale tvrtke u obje zemlje i posao im dobro ide. Štoviše, Roglić kaže da su mu uz njemačke i američke biznismene, najveći uzor u poslu bili baš slovenski poduzetnici. “Zajedno možemo mnogo jer se možemo razumjeti, živimo jedni kraj drugih i dijelimo sličnu povijest”, kaže Roglić. Pad od 26 posto u prošlogodišnjoj robnoj razmjeni pripisuje isključivo svjetskoj krizi: “To nema veze s politikom!”. U Sloveniji Roglić ostvaruje oko 10 posto pri-

hoda, odnosno, 82 milijuna eura od 790 milijuna eura koliko je prihod cijele grupe Orbico. Dodaje da nije imao problema u poslovanju ni kad je nedavno kupio dvije slovenske kompanije, Emona trgovinu i Mediko farmaciju. S posljednjom će i krenuti u BiH, na treće tržište. Novi pogledi na posao Sandra Stankovič iz poduzeća Mega-M slovenskim biznismenima može osigurati da im se preko lokalne veze u Hrvatskoj javi slovenski glas operatera, pa vjerojatno i obratno. Mega-M je jedna od slovenskih malih telefonskih tvrtki koje nastoje inovativnim rješenjima nagristi veliki tržišni udjel bivšeg monopolista. U hr-

vatskoj Vindiji se pak nadaju da će ulazak u EU pomoći povećanju njihove prodaje na slovenskom tržištu. Saša Vojnović, savjetnik direktora Vindije za trgovinu, kaže da su davno otvorili tvrtku u Sloveniji preko koje prodaju robu trgovačkim lancima. Neformalna međusobna zaštita slovenskih tvrtki znala se i te kako osjetiti. Kriza je, međutim, promijenila mnoge poglede na biznis, pa bi i suradnja slovenskih i hrvatskih tvrtki, kako je to uočio Samo Hribar Milič, predsjednik Gospodarske zbornice Slovenije, mogla i jednima i drugima pomoći u bržem prevladavanju recesije i liječenju njenih negativnih posljedica.

Pomaže izvoz, ali i dobra reklama Slovenska poduzeća su dobrim dijelom orijentirana na izvoz pa su pretrpjela velike udarce padom izvoznih tržišta u EU-u. Tek odnedavno rastu inozemne narudžbe, ali kako kaže Janja Božič Marolt, direktorica Mediane, tvrtke za istraživanje tržišta, optimizam poduzetnika i dalje je “ispod nule”. No, da ne vrijedi očajavati pokazuju i njihova istraživanja: sve tvrtke koje su u krizi pojačano ulagale u reklame, imale su nakon toga i rast prihoda. Tako se i vlastitom odlukom, smatraju u Mediani, može pridonijeti tempu oporavka.

STIL 15

www.privredni.hr Broj 3619, 22. ožujka 2010.

( 10 članova

*vijesti

zasad ima udruga Putevima Marka Pola

PUTEVIMA MARKA POLA

U slavu glasovitog moreplovca Na domaćem tržištu postoje proizvodi koji nose Polovo ime, primjerice vino te tamna čokolada koja sadrži neke začine koje je on donio u Europu nju prema ostalim državama inzistira na hrvatskom identitetu Marka Pola. Zanimljivo je i, kako kaže jedan od najpoznatijih markopologa današnjice J. A. Gilman, da je ime Marka Pola jedno od tri-četiri svjetska imena za koje zna gotovo svaki čovjek na svijetu”, kaže Jasna Vukas. Na domaćem tržištu postoji nekoliko proizvoda koji nose ime Marka Pola, primjerice tamna čokolada koja se proizvodi u Splitu, a sadrži neke od začina koje je on sa svojih putovanja donio u Europu. Tu je i vino pošip Marko Polo iz Čare s otoka Korčule.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ječno pitanje glasi: je li Marko Polo rođen na Korčuli ili u Veneciji? Jedno je sigurno, a to je da se rodio u tadašnjoj Mletačkoj Republici. Na Korčuli postoji njegova kuća koju posjećuju brojni domaći i strani turisti. No, lik i djelo Marka Pola još uvijek nije promovirano u dovoljnoj mjeri iako zasigurno može postati hrvatski brend. Na tom tragu, u travnju 2009. godine u Zagrebu je osnovana međunarodna udruga Putevima Marka Pola. Povod za osnivanje te udruge bile su Olimpijske igre u Pekingu u čijim je popratnim događanjima Hrvatska predstavljena kao domovina Marka Pola. Protokolarni dar predstavnika Hrvatskog olimpijskog odbora kineskim kolegama bila je tzv. putovnica Marka Pola koja predstavlja repliku zlatne ploče što ju je Kublajkan darovao Marku Polu pri povratku u domovinu. Na njoj je na mongolskom jeziku pisalo: “Snago vječnog neba! Moćno ime kanovo budi sveto! Tko mu ne ukaže poštovanje, neka bude pogubljen!” Ta tatarska pločica bila je zapravo preteča putovnice i kreditne kartice, a ocu i sinu Nikoli i Marku Polu omogućavala je nesmetan prolaz kroz gradove i države, rekla je Jasna Vukas, predsjednica međunarodne udruge Putevima Marka Pola. Želeći popularizirati taj povijesni kuriozi-

tet, članovi udruge izradili su repliku Kublaj-kanove pločice koja, položena u kožnati uvez uz tekst na nekoliko jezika, čini hrvatski suvenir - “putovnicu” Marka Pola. A interes za život Marka Pola kao i svega onoga što nam je ostavio u nasljeđe nakon povratka s dugog putovanja kroz Kinu i druge azijske zemlje, danas je sve veći. Ime Marka Pola poznato u svijetu Govoreći o ciljevima Udruge, Jasna Vukas je istaknula kako je to prije svega promocija lika i djela Marka Pola, njegove zasluge za zbližavanje dviju civilizacija - istočne i zapadne, Polov utjecaj na mnoga geografska otkrića, širenje spoznaja o utjecaju tada novih proizvoda koje je donio na

Markopolog J. A. Gilman tvrdi da je ime Marka Pola jedno od tri-četiri za koje zna gotovo svaki čovjek na svijetu Stari kontinent, primjerice raznih začina, svile, tjestenine, baruta, porculana, papirnatog novca... Udruga ima 10 članova koji svojim znanjem i stručnošću mogu pridonijeti njenom razvoju u kulturnom, gospodarskom i turističkom smislu, kao i povezivanju sa sličnim udrugama jer je ime Marko Polo poznato diljem svijeta. “Projekt Marko Polo trebalo bi podignuti na nacionalnu razinu. Dovoljno povijesnih činjenica ide nam na ruku, a tako i intencija Kine da u otvara-

Tematski put Udruga Putevima Marka Pola osmislila je kulturno-turistički projekt o promoviranju Marka Pola te prijedlog projekta poslala na natječaj u sklopu programa Tematski putevi Ministarstva turizma. U sklopu tog projekta organiziralo bi se uplovljavanje jedrenjaka u hrvatske luke, koje su i u srednjem vijeku na neki način bile povezane, te bi se tako upriličio “povratak” Marka Pola. Predstavljajući detalje tog projekta, Jasna Vukas je naglasila kako bi to trebala biti cjelodnevna manifestacija s nizom popratnih događanja. Iako bi taj projekt trebao postati izniman turistički događaj, Jasna Vukas kaže kako unatoč raznim dopisima koje je slala ministarstvima turizma i kulture te Hrvatskoj gospodarskoj komori, od njih nije dobila nikakav odgovor.

Turoperatori dovode 2,25 milijuna turista u Hrvatsku Prema modelu udruženog oglašavanja i javno-privatnog partnerstva u vrijednosti 17 milijuna eura, procjenjuje se da će domaći i inozemni turoperatori ove godine u Hrvatsku dovesti 2,25 milijuna turista. Pritom se od turoperatora očekuje ulaganje i njihovih vlastitih sredstava u promociju hrvatske turističke ponude, rekao je ministar turizma Damir Bajs. Prema pojedinim modelima udruženog oglašavanja, turoperatorima se avansno isplaćuju sredstva u iznosu od 50 posto, dok se ostatak isplaćuje nakon što dovedu goste u Hrvatsku. Među brojnim stranim turoperatorima koji su ove godine dobili ta sredstva nalaze se Thomson iz Velike Britanije, Gruber Reisen iz Austrije, ID Riva Tours iz Njemačke, Kompas Italija te Vitkovice Tours iz Češke. Sredstva za udruženo oglašavanje prvi put su dobile agencije iz Bugarske, Srbije, Irske, Makedonije, Norveške i Ukrajine. Destinacijski menadžment u praksi Udruga hrvatskih putničkih agencija u suradnji i uz potporu Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice do kraja ožujka organizirat će seriju jednodnevnih seminara na temu Destinacijski menadžment u praksi - suradnjom do novih proizvoda. Prvi ciklus seminara namijenjen je prije svega direktorima turističkih zajednica i receptivnih turističkih agencija s ciljem jačanja suradnje u području razvoja novih turističkih proizvoda. Hrvatsko hotelijerstvo i turizam Drugi međunarodni simpozij Hrvatsko hotelijer-

stvo i turizam na temu Povećanje dodane vrijednosti - uloga javnog i privatnog sektora održat će se 24. ožujka u Valamar Lacroma Resortu u Dubrovniku. Ovogodišnji simpozij organiziraju Hrvatsko-austrijska trgovinska komora, grupa investitora Austrian Hotel Investors in Croatia i Hrvatska udruga poslodavaca-Udruga ugostiteljstva i turizma, a pokrovitelj je Ministarstvo turizma. Cilj tog skupa je pridonijeti razmjeni austrijskih i hrvatskih iskustava u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, posebice hotelijerstva, te ukazati na važnost te industrije za cjelokupni hrvatski gospodarski razvoj. Predstavljeni finalisti izbora za Eden

U prostorijama Javne uprave Nacionalnog parka Sjeverni Velebit protekli je tjedan predstavljeno pet odredišta koja su ušla u uži izbor za ovogodišnju Europsku destinaciju izvrsnosti (Eden). Ovogodišnja tema Edena je Turizam uz vode, a hrvatski finalisti su Karlovac, Fužine, Krapanj, Ilok i Nin. Program kreativne destinacije Turistička zajednica Malog Lošinja izradila je program kreativne destinacije - razvoja turizma koji se temelji na održivom razvoju, a ujedno je dinamičan, kreativan, usmjeren na potrebe stanovnika i gostiju arhipelaga. U uspješnom destinacijskom menadžmentu važan dio aktivnosti provodi se upravo na edukativnom programima, primjerice učenju stranih jezika, uređenju interijera u privatnom smještaju te vođenju kulturnih tura, kažu u lošinjskoj Turističkoj zajednici. U planu je edukacija za e-marketing, somelijere, kreativnu kuhinju, psihologiju i analizu zadovoljstva gostiju.

16 HRVATSKA & REGIJA *vijesti

Susret zagrebačkih i banjolučkih poduzetnika U okviru posjeta gospodarskog izaslanstva Područne privredne komore Banja Luka HGK-Komori Zagreb održana je poslovna konferencija i individualni razgovori gospodarstvenika s područja dviju komora. Cilj susreta bio je nastaviti i proširiti suradnju gospodarstvenika s područja Banje Luke i Zagreba. Na individualnim razgovorima predstavili su se Orion 3, tvrtka koja se bavi proizvodnjom mesnih i suhomesnatih proizvoda, proizvođač sira Zemljoradnička zadruga Livač iz Aleksandrovca, Banjolučki velesajam, tekstilne tvrtke Sana Linea i Sana Elvis, proizvođač građevne stolarije KMK, tvrtka Bis Astra koja proizvodi tjesteninu i aluminijsku stolariju, proizvođač obuće KLM, Elite Motel Dragana, Hotel Ideja te Područna privredna komora Banja Luka.

Milijun eura Središnjoj banci BiH U cilju potpore bržem primjenjivanju europskog standarda u području središnjeg bankarskog sustava koji bi BiH omogućio ulazak u EU, u Sarajevu je potpisan tripartitni sporazum o tehničkoj suradnji između Europske središnje banke (ECB), Europske unije i Središnje banke BiH (CB BiH) u iznosu od milijun eura. Potpisivanjem protokola i dodjelom ovih sredstava označit ćemo početak realizacije tehničke pomoći čiji je cilj podrška CB-a BiH u njenim naporima da provede standarde središnjeg bankarstva EU-a za ulazak u EU, izjavio je guverner CB-a BiH Kemal Kozarić. U okviru te podrške stručnjaci ECB-a i sedam središnjih banaka eurozone pomoći će CB-u BiH da unaprijedi područja koja su od iznimnog značaja za put u EU, kao što su statistika, ekonomske analize i istraživanja, financijska stabilnost, usklađivanje legislative s EU-om, koordinacija integracija s EU-om...

Nove skakaonice na Igmanu

Olimpijske ski-skakaonice na Igmanu teško devastirane u ratu, prema mišljenju stručnjaka za ove objekte iz Austrije, ne bi bilo rentabilno obnoviti, nego na istom mjestu izgraditi nove dvije skakaonice. U Sarajevu je u nazočnosti uprave ZOI-84. i predstavnika vlasti, stručnjak austrijske tvrtke Hofrichter-Ritter, arhitekt Gernot Ritter predstavio je idejno rješenje novih skakaonica od kojih bi veća bila 120-metarska. Nove skakaonice bi odgovarale strogim zahtjevima FIS-a za velika međunarodna natjecanja i za razliku od ranijih izgradila bi se i posebna platforma kojom bi vozila s natjecateljima dolazila na startno mjesto. U sklopu skakaonice izgradio bi se restoran i objekti namijenjeni unaprjeđenju zimske, ali i ljetne turističke sezone. Partner u realizaciji ovog projekta, koji se procjenjuje na oko osam milijuna eura, pored ZOI-84. i austrijske tvrtke, bila bi i agencija Peerton iz Slovenije. Menadžment ZOI-84. i inozemni stručnjaci vjeruju kako bi se za realizaciju te investicije mogla povući nepovratna sredstva EU-a. No prvi korak ipak će biti dobivanje suglasnosti od projektanta olimpijskih skakaonica Janeza Gorišeka te nadležnih institucija.

Privredni vjesnik Broj 3619, 22. ožujka 2010.

( više od 200 km/h brzina novih vlakova

ŽELJEZNIČARSKI USTANAK U BIH

Superbrzi vlakovi za superspore pruge Željezničari u Federaciji BiH zbog neisplaćenih plaća blokiraju promet na cjelokupnoj mreži pruga ugrozivši time i rad velikih kompanija kao što su željezare, koksare i rudnici Zdravko Latal latal@privredni.hr

sarajevski depo stigla je iz Španjolske prva od devet garnitura brzog nagibnog vlaka talgo (ima iste vozne karakteristike kao talijanski pendolino) i to upravo u vrijeme kad su zaposlenici Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine zbog četiriju neisplaćenih plaća i neuplaćenih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje stupili u štrajk i blokirali željeznički promet. Prvi su željezničari Čapljine blokirali “južnu prugu”, a zatim se virus nezadovoljstva prenio na gotovo sve zaposlene, ponajprije strojovođe. Željeznički promet je blokiran, čime je ugrožena proizvodnja i plasman gotovih proizvoda velikih kompanija koje su ovisne o željeznici u zeničkoj, tuzlanskoj, sarajevskoj i mostarskoj regiji. Nije to prvi put da strojovođe i ostalo željezničko osoblje blokira promet i proizvodi milijunske gubitke i sebi i tvrtkama što zapošljavaju na tisuće radnika, a koji će također ostati bez zarada. Željezničari za taj kolaps sigurno nisu krivi, a ni odgovorni. Oni samo zahtijevaju svoje zarađene plaće. A da su ih zaradili, najbolje dokazuju podaci da je samo dan prije obustave rada utovar roba bio povećan 10 posto u odnosu na početak ožujka. Prijam tereta s drugih pruga bio je veći za 22 posto, a prevezeno je više od 27.000 tona tereta ili 37 posto iznad planiranih

dnevnih količina. Kad su se pojavili prvi znaci optimizma u gospodarstvu BiH jer kriza polako popušta i uočava se blagi rast proizvodnje, dogodilo se ono što se moglo očekivati, ali se vjerovalo da će željezničari i dalje raditi za lijepa obećanja. Logično, postavlja se pitanje tko je odgovoran za kolaps koji prijeti gospodarstvu zemlje. Tko je kriv za to što je u Španjolskoj uz najugodniji mogući kredit kupljeno devet garnitura nagibnih vlakova koji razvijaju brzine i iznad 200 kilometara na sat? Te jurilice sad stoje u depou i ne mogu na probnu vo-

Ugovor o nabavi tih vlakova vrijedan je 67,5 milijuna eura žnju najsporijim prugama u regiji kojima se prometuje od 60 do 80 kilometara na sat, što zbog blokada, a što zbog neplaćenog PDV-a. Druga garnitura u BiH treba stići potkraj ove, a preostalih sedam u idućoj godini. Svaka od garnitura ima šest vagona drugog i tri vagona prvog razreda. Tko je kriv? Ugovor o nabavi tih vlakova vrijedan 67,5 mili-

juna eura sklopljen je sa španjolskim Fondom za razvoj u srpnju 2005. godine, s rokom otplate od 15 godina, grace periodom 10,5 godina i kamatnom stopom 1,25 posto. U depou je, umjesto u prometu, i moderni niskopodni elektromotorni prvijenac Končara koji je Željeznice FBiH stajao više od pet milijuna eura. Tko je kriv? Proizlazi da su za sadašnje stanje krivi svi - upravni odbor i menadžment Željeznica FBiH, koji će zasigurno biti sankcioniran. Kriva je vlada FBiH koja na ime ionako malih subvencija ove godine nije isplatila ni marku, za što zasigurno neće biti sankcionirana, ali i velike kompanije koje Željeznicama FBiH duguju milijune konvertibilnih maraka za obavljeni rad. Kombinat GIKIL iz Lukavca duguje željezničarima 6,7 milijuna KM, Željeznice RS-a 2,5 milijuna KM, Rudnik Mostar 1,5 milijuna KM... ukupno više od 10 milijuna maraka. Vlada FBiH je na ime subvencija obvezna izdvojiti iz proračuna 22 milijuna KM, daleko manje nego što to čine vlade u susjednim državama. Da su svi, ako ne u potpunosti (zbog teškoća s likvidnošću), a ono dobrim dijelom izmirili obveze, željezničari bi imali svoje zarade, a teretni vlakovi s koksom, željeznom i drugim rudama - ili brzi talgo - bili bi sada u prometu. Dok ovo pišemo, neizvjesno je do kada će trajati željeznički kolaps u BiH.

www.privredni.hr Broj 3619, 22. ožujka 2010.

GRČKI SINDROM TRESE SLOVENIJU

*vijesti Slovenske nekretnine sve bliže – oporezivanju Novi ministar za okoliš Roko Žarnić zahtijeva od proračunskog ministra dodatnih 2,5 milijuna eura za “kolaudaciju” popisa nepokretne imovine u Sloveniji. Nakon što je Geodetska uprava na terenu popisala sve slovenske nekretnine, sada slijedi završna faza postupka na pripremanju imovine za oporezivanje. Ministarstvo okoliša šalje svakom vlasniku popis njegove imovine sa svim popratnim podacima radi provjere. Nakon što se ovjereni popisi vrate ministarstvu, uslijedit će izrada završnog registra na osnovi kojeg će Porezna uprava razrezati novi namet – porez na

GRIJESI PROŠLOSTI NA NAPLATI

Slovenija ima izlaznu strategiju – hoće li krhka vlada imati snage operativno provesti konceptualno dobro postavljene mjere? Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

ko je bliže Grčkoj – Hrvatska ili Slovenija? Kako sada stvari stoje, barem prema učestalosti i žestini kojom se uspoređuje vlastito stanje s bankrotiranom Grčkom, izgleda da je jug Balkana mnogo bliži podalpskim susjedima nego Hrvatskoj čiji južni krak njene geografske kifle zapljuskuju valovi istog onog mora koje treska i o nesretne grčke obale. Unatoč tomu Hrvatska se osjeća miljama daleko od Grčke. Slovenija, pak, doživljava Grčku kao nekoga tko joj iz neposredne blizine diše za vrat. Može li se Grčka dogoditi nama? Opsjednutost tim pitanjem u Sloveniji je tako velika da se uz poslovično neuzrujavanje hrvatske politike može doista steći pogrešan dojam da je udaljenija Slovenija ipak bliža epicentru trenutačno najvećeg gospodarskog potresa na europskom tlu. Ekonomisti na mukama Prošloga tjedna četiri uvažena slovenska profesora ekonomije bila su na velikim mukama. Žurnali-

stička inkvizicija nije ih baš razapinjala na kotač, ali se poslužila svim načinima civiliziranog ispitivanja ne bi li iznudila njihovo razjašnjenje najveće slovenske strepnje –

Brzopotezne i odlučne mjere ne može provoditi slaba i učestalo promjenljiva vlada može li se Grčka - dogoditi i nama. Slovenija, dakle, strahuje od Grčke. Hrvatska, pak, živi u predstavama u kojima se grčki sindromi komešaju negdje u planinskim visovima Madagaskara. Nije teško nazrijeti tko je kome blizak, a tko bliži. Treba samo zaviriti u knjige javnog duga države. Grčka ima duga koji vrijedi 125 posto njenog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Hrvatska je u dužničke kanale istresla vrijednost cjelogodišnjeg BDP-a. Slovenija će 2010. najvjerojatnije završiti s dugom u visini 40 posto BDP-a. Ostavimo sada priču tko je kome bliže. Zavirimo u razloge slovenske uspaničenosti zbog

upada u položaj koji se s grčkim ne može uspoređivati, a koji je ipak mnogo komotniji od hrvatske zbilje. Slovenija ima duga koji je u usporedbi s hrvatskim “blaga kamilica”. Međutim, Slovence je šokirao vrtoglavi rast njihovog duga. U 2008. konsolidirani dug države bio je na razini 22,5 posto BDPa, lani je eskalirao na 34,3, a u 2010. godini zahvatit će 40 posto BDP-a. Vlada premijera Boruta Pahora pripremila je izlaznu strategiju s oko 140 raznih mjera. Ciljani je scenarij zaustavljanje rasta

duga u sljedeće tri godine na 42 posto BDP-a. Profesori Mojmir Mrak, Bogomir Kovač, Igor Masten i Rasto Ovin, uvjeravaju slovensku javnost da se Grčka ne bi trebala dogoditi. Neželjeni razvoj događaja može se spriječiti, ali za to neće biti dovoljne načelne izlazne strategije kakve promovira koalicijska vlast. Grčka gripa bit će opasnija od svinjske ne poduzmu li se odlučne mjere i to odmah, još ove godine. Hitno treba radikalno zauzdati troškove i investicije koje u ovom trenutku nisu nužne i nemaju potreban mul-

Ceh rastrošne države vješa se na troškove rada

Bojan Starman, sanator koji je u Sloveniji podigao iz pepela nekoliko tvrtki od kojih su svi digli ruke (sada uspješno vraća životu Muru), rekao je da se boji prevelikih mudrovanja. Na temelju dugogodišnjeg sanacijskog iskustva Starman nudi bolan, ali i jedino moguć recept. Njegova je izlazna strategija vrlo jednostavna: za četvrtinu treba smanjiti državnu potrošnju kao i javnu upravu. Zatim, bilo bi pametno ukinuti birokratske ustanove koje same sebi zagorčavaju život te smanjiti poreze i doprinose. Sve ove godine, upozoravaStarman, teret tranzicije i rasipničke države stalno se vješa na troškove rada. Sada se treba izvlačiti iz gliba. U srednjoročnom razdoblju valja preurediti ključne sustave mirovinski i zdravstveni. Uz sve to Starman bi posebno pazio kako se dijele zajmovi i pomoći. Ima smisla pomagati samo proširenje proizvodnje, a ne i pokrivati gubitke. “To samo zamagljuje položaj poduzeća”, poručuje on.

tiplikatorski učinak. Bogomir Kovač tvrdi da su proračunska politika i izlazna strategija na svoj način invalidni dokumenti. Nužno ih je stoga nadograditi čvrstim provedbenim platformama. Upravljački deficiti tvore same temelje slovenske fiskalne politike, jednako tako i politike povlačenja europskih sredstava kao važne sastavnice razvojnih promjena. Vlada kao slaba karika Slovenski ekonomisti također upozoravaju da je aktualna vlada slaba karika u cijelom obračunu s krizom. Brzopotezne i odlučne mjere, naime, ne može provoditi slaba i učestalo promjenljiva vlada. Pahor je još nedavno odbijao svaki prijedlog unutar kojeg se zagovaralo rekonstrukciju vlade. U međuvremenu afere i neke nepredvidljive okolnosti odnijele su iz vlade već četiri ministra. Još neke sprema se posjesti na stolac za parlamentarno rešetanje iz interpelacijskih oruđa. Ukratko, sa slabom vladom teško je voditi pametnu i strogo anticikličku politiku – važan je grčki poučak za slovenske prilike.

imovinu. Prihodima od tog poreza smanjit će se teret doprinosa za socijalne fondove. S naknadama pred Ustavni sud Presuda kojom je Vrhovni sud Slovenije obvezao ugostitelje da imaju plaćati naknadu za korištenje glazbenih autorskih prava prema godišnjem prometu lokala, podigla je na noge tamošnju Obrtničku komoru. Njeni članovi nikako ne mogu pristati na takvu sudsku odluku jer će naknade izračunate prema prometu premašiti iznos članarine Obrtničkoj komori. Rukovodstvo Komore počelo je konzultacije s pravnim stručnjacima o mogućem pokretanju ustavne tužbe. Da bi apsurd bio veći, ugostitelji učlanjeni u veliku komoru – Privrednu komoru Slovenije – uopće ne moraju plaćati naknadu za korištenje glazbenih uradaka u svojim lokalima kao što to moraju njihovi kolege učlanjeni u Obrtničku komoru.

Privredni vjesnik Broj 3619, 22. ožujka 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Auto dijelovi

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR PETAR GUDELJ DUŠA TILU V.B.Z.

Mitsko-epskom koncepcijom pjesništva, tehnologijama koje poetički štošta duguju usmenoj narodnoj književnosti i pučkom izričaju, posve nesvodiv i nepridruživ temeljnim kolosijecima novijega hrvatskoga pjesništva, ovaj pjesnik zemlje i krša, mita i povijesti, zatočen između vila i hajduka, između vukova i legendi, pjesnik čudesnih arhetipova i animističko-arhajskoga viđenja, evidentira iskonske energije prirode i ljudskoga svijeta, sve u potrazi za iskonom samoga jezika.

AJAHN BRAHM KRAVA KOJA JE PLAKALA I DRUGE BUDISTIČKE PRIČE O SREĆI NAKLADA LJEVAK

Kao budistički redovnik Ajahn Brahm sakupio je mnoge britke, duhovite i mudre priče. S polazištem u tradicionalnoj budističkoj filozofiji, priče su pisane kao šaljive parabole kako bi čitatelja uputile u dublje preispitivanje tema poput obzirnosti, patnje, opraštanja, nade, mudrosti i bezuvjetne ljubavi. Dosjetljive i duhovite, otkrivaju važnost suosjećanja u životu običnih ljudi i bezvremenu mudrost Budinih učenja.

GABRIELA KUBY NOVA IDEOLOGIJA SEKSUALNOSTI VERBUM

Pod utjecajem nove ideologije seksualnosti (gender ili rodna ideologija) naglašava se da je svako spolno usmjerenje (heteroseksualno, homoseksualno, lezbijsko, biseksualno i transseksualno) isključivo pitanje izbora te da ga kao takvo društvo mora prihvatiti i zajamčiti mu sva prava. Budući da je i u Hrvatskoj rasprava o toj temi već dobrano započela na različitim društvenim i kulturnim razinama, ova je knjiga prijeko potrebno sredstvo za razumijevanje svijeta u kojemu živimo.

SARA MAITLAND KNJIGA TIŠINE PLANETOPIJA

Sara Maitland u svojim se kasnim četrdesetima zatekla sama u životu na selu i na vlastito iznenađenje - zaljubila u tišinu. U ovoj knjizi opisuje kako se upustila u istraživanje te nove ljubavi. Zaranja duboko u bogatu kulturnu povijest tišine, istražujući koje značenje ima u mitu i bajci, koliko je važna u zapadnim i istočnim religijskim tradicijama, njenu upotrebu u psihoanalizi i umjetničkom izražavanju i sve veći strah koji suvremeno društvo osjeća prema tišini.

JOHN DOUILLARD SAVRŠENO ZDRAVLJE ZA DJECU I ODRASLE DVOSTRUKA DUGA

Knjiga otkriva ono što bi svaki roditelj trebao znati o načinima proaktivnog ophođenja s vlastitom djecom, i to dok su zdrava, s ciljem sprječavanja različitih bolesti. Primjenjujući znanstveno dokazana ajurvedska načela, možete postići više od tretiranja simptoma; možete proniknuti do uzroka dječje pretilosti, ADD-a, astme, alergija... Douillard predstavlja svoju zbirku prirodnih lijekova te popise za kupnju namirnica i praktične zdravstvene savjete.

Beyzat Auto, Konya, Turska, www.beyzatauto.com. Tvrtka je vodeći izvoznik i proizvođač rezervnih dijelova za motorna vozila u Tuskoj. Posjeduje ISO te proizvodnjom upravlja prema QACS sustavu kvalitete. Beyzati Auto Co. nudi svojim kupcima najkvalitetnije dijelove po razumnim cijenama. Tvrtka traži trgovačke partnere, distributere, veletrgovce, uvoznike. Kontakt: Haluk Ozdemir, haluk@beyzatauto.com, +90 3322391999, +90 5057805551. Modni dodaci s kristalima

Riccioni LLC, St. Petersburg, Rusija, www.elisir.ru. Tvrtka je ruski proizvođač modnih dodataka od kože sa Swarovski kristalima. Riccioni traži dugogodišnju suradnju s tvrtkama koje žele predstaviti i uvesti brend Elisir na hrvatsko tržište. Kontakt: Victoria Dubitska, export@ elisir.ru, +7 812 5995130 Prodaja tvornice opruga

Fenor-Nino, Nova Rača - Bjelovar. Prodaje se tvornica opruga sa svim strojevima za izradu opruga hladnim i toplim postupkom (može i za druge svrhe) s profilom materijala od 0,16 do 60 milimetara, instalirana električna snaga 630 kilovata, vlastita trafostanica, zemni plin, šest hala od 6300 četvornih metara, tri nadstrešnice od 645 četvornih metara, upravna zgrada, kuhinja, radnički restoran 1110 i zemljište 41.522 četvorna metra. Kontakt: Nino Kuzmanović, +385 98 790476, fenor-nino@bj.t-com.hr IT usluge

Softwise, Čakovec, www.softwise.hr. Tvrtka nudi usluge: izrada internet i desktop aplikacija, web stranica te razvoj softvera prema potrebama naručitelja. Djelatnost tvrtke obuhvaća i prodaju računalne opreme i programskih proizvoda, uvođenje i održavanje opreme i informacijskih sustava, obradu i pri-

jenos podataka javnim informacijskim mrežama, integraciju različite računalne i informatičke opreme te edukaciju korisnika. Kontakt: Drago Bratko, dbratko@softwise.hr, +385 40 390997. Otkup mjernih instrumenata

Test Equipment Connection Corporation, Lake Mary, Sjedinjene Američke Države, www.testequipmentconnection.com. Tvrtka otkupljuje elektroničku opremu za mjerenje i testiranje koja se više ne koristi, i to od sljedećih proizvođača: Agilent, Hewlett Packard, Tektronix, Anritsu, Rohde & Schwarz, Marconi, JDSU, Aeroflex, Advantest... Tvrtka otkupljuje analizatore spektra, analizatore mreže, bežične monitore, osciloskope, signalne generatore... Kontakt: Ashlan Clover, business4@testequipmentconnection. org. +1 407 804 1299. ATV motocikli

Schuurman BV, Oss, Nizozemska, www. schuurmanbv.nl. Tvrtka se bavi distribucijom ATV motocikala najboljih svjetskih proizvođača, kao i distribucijom WARN proizvoda (za ATV, 4x4, industriju...). Schuurman BV traži pouzdane partnere u Hrvatskoj za distribuciju svojih proizvoda. Kontakt: Job Hoevenaars, jhoevenaars@ schuurmanbv.nl, +31 412693577. Rashladni uređaji

Frigomeccanica Industriale, Calcinato, Italija, www.frimec.it. Tvrtka je proizvođač industrijskih rashladnih uređaja i opreme za industrijsko hlađenje. Svi proizvodi su ekološki (nizak faktor ukupnog zagrijavanja). Tvrtka želi povećati svoje prisustvo na hrvatskom tržištu te traži nove zastupnike i distributere. Kontakt: Paolo Ferraresem, frimec@frimec.it, +39 030 9989711. Popravak i proizvodnja naočala

Očna optika Mirna, Zagreb. Tvrtka se bavi proizvodnjom i popravkom naočala za veleprodajne i maloprodajne kupce. Kontakt: Jadranka Filković, optika@net.amis.hr, +385 1 5618454, +385 98 409318.

IZBOR IZ NADMETANJA Kape i beretke Ministarstvo financija Zagreb nabavlja 234 beretke i 701 kapu. Rok dostave ponuda je 31. ožujka. Kodirane sigurnosne plombe HEP Zagreb nabavlja 600.000 komada kodiranih sigurnosnih plombi. Rok dostave ponuda je 2. travnja. Sjedalice za tribine Javna ustanova Pula Sport nabavlja 9234 sjedalice za tribine Gradskog stadio-

na. Rok dostave ponuda je 7. travnja. Sredstva za prinudno zaustavljanje vozila MUP Zagreb nabavlja 157 komada sredstava za prinudno zaustavljanje vozila. Rok dostave ponuda je 7. travnja.

Naočale za noćno gledanje te tiskanje brošura MUP Zagreb nabavlja 15 naočala za noćno promatranje. Rok dostave ponuda je 31. ožujka. Traži i uslugu tiskanja 500.000 komada brošura. Ponude se primaju do 1. travnja.

Plinske kuglaste slavine i regulatori tlaka plina Brod-plin nabavlja 1200 plinskih kuglastih slavina i 610 regulatora tlaka plina. Rok dostave ponuda je 26. ožujka.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

www.privredni.hr Broj 3619, 22. ožujka 2010.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Milijunske nekretnine traže nove vlasnike Industrijska nekretnina u Blatu na Korčuli površine 8610 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 17,2 milijuna kuna, sastoji se od nekretnina površine 2688 m2 i zemljišta površine 5922 m2 u Ulici 69/1. Dražba za ovu nekretninu održat će se na Općinskom sudu u Korčuli 29. ožujka u 10 sati. Nekretnina se ne može prodati za manje od polovine procijenjene vrijednosti, a jamčevina za sudjelovanje na dražbi u iznosu od 1.708.797,80 kuna uplaćuje se na račun Suda broj 2390001-1300000187. Poslovne zgrade i industrijsko dvorište u Varaždinu, površine 40.820 m2, procijenjene vrijednosti 22,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja restoran, upravnu zgradu, briketirnicu, lakirnicu, proizvodni pogon, tri skladišne zgrade, dvorište s nadstrešnicom, pašnjak te industrijsko dvorište. Dražba će se održati 30. ožujka na Trgovačkom sudu u Varaždinu, u sobi 226/II. u 14 sati. Početna cijena je 22.357.652,30 kuna. Nekretnine se mogu razgledati uz prethodnu najavu stečajnoj upraviteljici Mariji Holetić na broj telefona 042/350 883. Na dražbi mogu sudjelovati samo pravne i fizičke osobe koje su uplatile jamčevinu i originalni dokaz o tome dostavile na sudski spis pozivom na broj St-81/08 najkasnije dva dana prije ročišta. Jamčevina u iznosu 10 posto od početne cijene uplaćuje se na žiro-račun Suda broj 23900011300002754 s naznakom “jamčevina”. Osiguranje nisu dužni položiti razlučni vjerovnici.

Poljoprivredne i poslovne zgrade te zemljište u Krapanu u Općini Raša u Istri, površine 61.581 m2, procijenjene vrijednosti 23,1 milijun kuna. Nekretnine obuhvaćaju svlačionicu i kupaonicu, proizvodnu halu, nasip, šumu, parkiralište, cestu, usjek, spremište i stražarnicu, pašnjak, rezervoar plina, zgradu pretakanja i zgradu rasplinjača, potom zgrade menze, konstrutorskog biroa, elektronske obrade podataka, tehnologije, skladišta i sačmarnice te skladište boja. Dražba za ovu nekretninu održat će se na Općinskom sudu u Labinu u sobi 3/I., 12. travnja u 12.30 sati. Ne može se prodati za cijenu nižu od trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine i potrebno ju je uplatiti na račun Suda broj 23900011300002297, poziv na broj 05 19-01755-06 i predočiti sudu prije dražbe. Kuća, dvorište i livada u Opatiji površine 1221 če-

tvorni metar, procijenjene vrijednosti 4,7 milijuna kuna. Nekretnina se nalazi u katastarskoj općini Puži. Dražba za ovu nekretninu održat će se na Općinskom sudu u Opatiji 29. ožujka u 11 sati. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od trećine vrijednosti, odnosno za manje od 1.557.631,60

kuna. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine, a treba je uplatiti na račun Suda broj 23900011300001251, model 00, poziv na broj 1-377-07. Poslovni prostor u Daruvaru površine 1971 m2, procijenjene vrijednosti 5,1 milijun kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovnu zgradu broj 3, izložbeno-prodajni salon, skladište i dvorište u Domobranskoj ulici u Daruvaru. Dražba za ovu nekretninu održat će se 31. ožujka u 9.30 sati na Općinskom sudu u Daruvaru. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine i ne može se prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Kuća u Mlinarskoj ulici 54 u Zagrebu, procijenjene vrijednosti 3,2 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću i pripadajuće dvorište. Dražba će se održati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu u sobi 204/II., 7. travnja u 9 sati. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje od 10 posto procijenjene vrijednosti. Osiguranje se uplaćuje na račun depozita kod HPBa, Općinski građanski sud u Zagrebu: 23900011300003265, pozivom na broj 05-116-829-98, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja dužan predočiti sucu prije no što sudac pristupi javnoj dražbi. Nekretnina se ne može prodati za manje od pola procijenjene vrijednosti, odnosno ne za manje od 1.621.945 kuna.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Plinski boom dr. Uroš Dujšin

azmišljanja o energetici, ističe Economistov uvodničar, sliče na stari vic Woodyja Allena o dvije gospoje u restoranu. “Hrana je očajna”, kaže jedna. “Da, a k tome su i porcije male”, odgovara druga. I sadašnja razmišljanja o fosilnim gorivima su slična: opasna su, njihova proizvodnja i prijevoz često su otežani, vidljive posljedice njihovog korištenja još su gore, a i nema ih dovoljno. No sadašnji boom u otkrivanju i proizvodnji “nekonvencionalnog” plina kao da donosi dobre vijesti u svakom pogledu. Tri konvencionalna oblika fosilnih goriva – nafta, ugljen i plin – razlikuju se kako po načinu na koji ih nalazimo u prirodi, tako i po načinu njihovog korištenja. Nalazišta nafte relativno su malobrojna, no njen energetski sadržaj, mogućnost eksploatacije i lakoća u korištenju (kao goriva za motore s unutrašnjim sagorijevanjem) čini je naročito pogodnom za pogon prometnih sredstava. Nalazišta ugljena daleko su brojnija, on se ne može crpiti poput nafte nego drobiti i spaljivati radi dobivanja energije za široku potrošnju. Plin, koji se nalazi i eksploatira otprilike na istim mjestima kao i nafta te se lako transportira cjevovodima, obično se ne smatra gorivom za prometna sredstva. Veći broj izvora On popunjava segment energetskog tržišta između onog nafte i onog ugljena: njime Europljani zagrijavaju svoje stanove, a u mnogim razvijenim zemljama dijelom služi i za proizvodnju struje. Sada je, međutim, nova tehnologija bušenja,

razvijena u SAD-u, omogućila da se plin eksploatira iz više tipova stijenja kao i tzv. zgusnutih naslaga pijeska i ležišta ugljena – što znači iz daleko većeg broja izvora. Druge inovacije, poput proizvodnje tekućeg plina iz podmorskih nalazišta te njegov prijevoz brodovima do odredišta, kao i tehnologije koje omogućuju eksploataciju prirodnog plina zamrznutog u trajno zamrznutim područjima, također povećavaju mogućnosti nove proizvodnje. Sve u svemu, taj prijelaz na obil-

Prijelaz na obilnije, različitije i raširenije rezerve čini plin sličnijim ugljenu nego nafti nije, različitije i raširenije rezerve čini plin sličnijim ugljenu, a manje sličnim nafti. Za razliku od nafte, ugljen je teško podvrgnuti embargu pa ga i promjene u uvjetima proizvodnje čine manje efikasnim političkim oružjem. U Europi, gdje su Rusi koristili prekide opskrbe radi pritiska na Ukrajinu, otkrića plina u njenom istočnom dijelu mogu dovesti do korisne diverzifikacije izvora opskrbe. I za zemlje u kojima nema nalazišta veći broj proi-

zvođača i veći kapaciteti za prijevoz tekućeg plina – stvoreni u vrijeme kada nitko nije mogao predvidjeti da će Amerika moći podmiriti vlastite potrebe za plinom – čine plin manje rizičnom robom. Na tom otvorenijem tržištu konvencionalni će proizvođači plina biti oštećeni, posebice kada se kretanje cijena plina počne odvajati od cijena nafte. Promjena potražnje Na srednji rok bi moralo doći do promjena i na strani potražnje. Obilnija i raznolikija ponuda

olakšat će proizvođačima struje da prijeđu s loženja ugljenom na plin. S obzirom na to da pri sagorijevanju ugljena nastaje triput više ugljičnog dioksida nego kod plina, koristi za čuvanje okoliša su očite. No, ova era plinskog obilja nosi i opasnosti: prva je da će nove tehnologije koristiti kemijska sredstva čiji bi učinci mogli postati štetni. Druga je da obilje plina neće ugroziti samo termoelektrane na ugljen, nego i razvijanje novih, obnovljivih izvora energije. Obrat u proizvodnji plina očit je primjer kako inovacije okreću ranije pretpostavke naglavce i otvaraju nove šanse. Inovacije bi trebale otvarati prostor za nove prodore, a ne gušiti poticaje za njih.

20 SVIJET FINANCIJA

( 0,5%

manja neživotna osiguranja

Privredni vjesnik Broj 3619, 22. ožujka 2010.

( za 3%

pala životna osiguranja

HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE

Zaračunata premija 1,630 milijardi kuna U skupini neživotnih osiguranja zaračunata je bruto premija od 1,278 milijardi, a u životnim osiguranjima 351 milijun kuna Vesna Antonić antonic@privredni.hr

rema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za prva dva mjeseca 2010. godine, 27 društava za osiguranje zaračunala su bruto premiju od 1,630 milijardi kuna, što je jedan posto manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Neživotna osiguranja U skupini neživotnih osiguranja zaračunata je bruto

premija od 1,278 milijardi kuna što je na godišnjoj razini 0,5 posto manje te čini 78,46 posto ukupne premije (dok je u istom razdoblju prošle godine činila 78,02 posto ukupno zaračunate premije). Kod obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti premija je iznosila 392 milijuna kuna, što je 2,2 posto manje u odnosu na prethodno razdoblje. U godini dana zabilježen je i pad u broju ugovorenih osiguranja za

9041 ili 3,6 posto manje, što je rezultiralo povećanjem prosječne premije sa 1580,36 kuna na 1603,45

Bruto premija je na godišnjoj razini manja za jedan posto kuna. Pad premije u skupini neživotnih osiguranja bilježe osiguranje od nezgode (smanjenje za

6,5 posto), potom osiguranje cestovnih vozila – kasko (smanjenje za 14,2 posto), osiguranje tračnih vozila – kasko (smanjenje od 24,9 posto), ostala osiguranja imovine (smanjenje od 14,2 posto) te putno osiguranje (smanjenje od 11,4 posto). Životna osiguranja Kad je riječ o skupini životnih osiguranja, ona bilježi pad od tri posto s bruto premijom od 351 milijuna kuna, a u uku-

pnoj premiji sudjeluje sa 21,54 posto (dok je u prva dva mjeseca 2009. godine činila 21,98 posto ukupne zaračunate premije). Prema strukturi, najveći udio ima klasično životno osiguranje s padom premije za 1,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje te iznosi 305 milijuna kuna. Potom slijede rentno osiguranje sa zaračunatom premijom od 1,356 milijuna kuna ili 1,3 posto manje, dopunska (dodatna) osiguranja

uz životno osiguranje sa zaračunatom premijom od 23,262 milijuna kuna što je 7,4 posto manje, osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja uz premiju od 1,271 milijun kuna ili 6,9 post manje, dok su na posljednjem mjestu životna ili rentna osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik sa zaračunatom premijom od 20,288 milijuna kuna ili 12,4 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2009. godine.

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

Inflacija u veljači 0,7 posto Inflatorni pritisci dodatno su ublaženi padom potrošnje i općenito slabijom potražnjom, kako na razini kućanstava tako i na razini korporativnog sektora

rema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistku, u veljači je ponovno usporen trend rasta potrošačkih cijena, kako na godišnjoj tako i na mjesečnoj razini. Tako je stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u veljači iznosila 0,7 posto u usporedbi s istim mjesecom 2009., što je posljednji put zabilježeno u kolovozu 2002. godine. Na manju stopu inflacije učinak je zasigurno imalo bazno razdoblje s obzirom na to da je u veljači prošle godine stopa inflacije iznosila 4,2 posto. Međutim, inflatorni pritisci dodatno su ublaženi padom potrošnje

i općenito slabijom potražnjom, kako na razini kućanstava tako i na razini korporativnog sektora, a što je posljedica nepovoljnih kretanja u realnom sektoru i na tržištu rada, ističu analitičari RBA. Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, pad je zabilježen samo u kategorijama odjeće i obuće (3,4 posto), prehrane i bezalkoholnih pića (3,3 posto) te komunikacija (0,1 posto). S obzirom na to da kategorija prehrana i bezalkoholna pića ima najveći udio u potrošačkoj košarici (nešto više od 31 posto), upravo je pad cijena u toj kategori-

ji najviše pridonio slabljenju inflatornih pritisaka. Niže cijene u kategoriji prehrane i bezalko-

Očekuje se da će najavljeno poskupljenje struje utjecati na jačanje inflatornih pritisaka holnih pića i dalje su posljedica nastojanja trgovaca da potaknu potrošnju brojnim akcijama smanjenja cijena prehrambenih proizvoda i preuzimanja troška povećanog fiskalnog nameta. Najveći rast cijena ostvaren je u kategoriji alkoholna pića i

duhan (8,4 posto) te promet (4,3 posto). Povratak cijena na staro Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u usporedbi sa siječnjem prosječno su porasle 0,2 posto. Na porast su najviše utjecale cijene odjeće i obuće, koje su porasle 1,8 posto. Takva kretanja sezonskog su karaktera te označavaju zapravo povratak cijena na razine prije sniženja. Inflatorni pritisci na mjesečnoj su razini ublaženi padom cijena prometa 0,5 posto i komunikacija 0,2 posto. Zbog smanjenja osobne potrošnje uzrokovanog smanje-

njem raspoloživog dohotka stanovništva, povećanje stope PDV-a i uvođenje trošarina još nisu uzrokovali snažniji rast inflatornih pritisaka. Naime, porezna opterećenja nisu se prevalila na krajnjeg potrošača budući da ionako smanjena potražnja stvara pritiske u smjeru pada cijena. U idućem razdoblju, smatraju analitičari RBA, očekuje se da će najavljeni rast cijena struje utjecati na intenziviranje inflatornih pritisaka. U suprotnom smjeru zasigurno će djelovati nastavak niske domaće potražnje koja je određena kretanjima na tržištu rada. (V.A.)

www.privredni.hr Broj 3619, 22. ožujka 2010.

( 2,9 mlrd kn ( 7,6 mlrd kn imovina dioničkih fondova

imovina novčanih fondova

IMOVINA FONDOVA U VELJAČI

*vijesti

Uskoro novi čelni ljudi Burze Na sjednici Nadzornog odbora Zagrebačke burze članovi Uprave Roberto Motušić i Melita Marčeta podnijeli su ostavku NO-u, te je dogovoren sporazumni raskid radnog odnosa. Roberto Motušić nastavit će karijeru izvan Zagrebačke burze, a Melita Marčeta će ostati raditi na Burzi. Postojeća uprava nastavit će s radom do predaje dužnosti novoj upravi. U nastavku sjednice Nadzorni je odbor jednoglasno donio odluku o imenovanju nove predsjednice i člana Uprave Burze. Zahtjev za suglasnost imenovanja bit će proslijeđen Hanfi sukladno zakonskim propisima. Zbog zaštite privatnosti svih kandidata do suglasnosti Hanfe neće biti objavljivana imena novih članova Uprave Burze.

U Crobex10 uključena Podravka

I dalje uzlazno Prema Hanfinim podacima fondovska je imovina potkraj veljače iznosila 13,132 milijarde kuna što je na mjesečnoj razini rast od 6,87 posto Marko Repecki www.hrportfolio.com

veljači je nastavljen porast ukupne imovine otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, te je time nastavljen njihov sedmomjesečni uzlazni trend. Prema Hanfinim podacima, fondovska je imovina potkraj veljače iznosila 13,132 milijarde kuna što je na mjesečnoj razini rast od 6,87 posto ili 884 milijuna kuna. Za nastavak pozitivnog trenda zaslužni su novčani i obveznički fondovi, dok su dionički i mješoviti fondovi u veljači zabilježili blagi pad imovine pod upravljanjem. Imovina dioničkih fondova pala je za 0,64 posto, na 2,963 milijarde kuna. Najveći apsolutni rast ostvario je fond PBZ I-Stock kojem je imovina porasla za 9,582 milijuna kuna što je porast od 4,76 posto. Slijedi ga ZB trend, čiji je rast iznosio 5,372 milijuna odnosno 4,28 posto. Najveći apsolutni pad bilježi PBZ Equity (-13,5

milijuna), dok je najveći relativni pad od -37,59 posto zabilježio MP-Bric HR (-6,749 milijuna). Najveći dionički fond je još uvijek ZB Aktiv koji raspolaže sa 540 milijuna, a slijedi ga PBZ Equity sa 450,3 milijuna kuna.

Među društvima za upravljanje najveći tržišni udio i dalje drži ZB Invest Mješovitim fondovima imovina je pala za 0,99 posto što je za 19,356 milijuna kuna manje u odnosu na siječanj te ona iznosi 1,938 milijardi kuna. Najveći apsolutni porast imovine u toj grupi fondova ostvario je Agram Trust kojem je imovina uvećana za 589.000 kuna što je porast od 7,67 posto te sada raspolaže sa 8,267 milijuna kuna. Drugo mjesto je zauzeo AC Global Balanced Emerging Markets s rastom od 214.000 ili za 1,81 posto. Pad imovine je zabilježen kod 13 mješovitih fondova. Za više od četiri milijuna kuna smanjila se imovina fon-

dovima Erste Balanced i PBZ Global. Valja napomenuti da Erste Balanced bilježi i najveći relativni pad od 4,25 posto. Najveći mješoviti fondovi i dalje su ZB global (758,6 milijuna) i Raiffeisen Balanced (336,4 milijuna). Imovina obvezničkih fondova napokon je prešla iznos od 600 milijuna kuna te je potkraj veljače iznosila 624,595 milijuna, što je na mjesečnoj razini rast od 4,81 posto ili 28,658 milijuna kuna. Tom je rastu, uostalom kao i u siječnju, najviše pridonio fond Raiffeisen Bonds koji je porastao za čak 29 milijuna kuna (16,14 posto) te je razdoblje završio s imovinom od 207 milijuna kuna, a i dalje je najveći obveznički fond. Četiri obveznička fonda zabilježila su pad imovine, a najviše za 3,6 milijuna kuna HPB Obveznički, što je pad od 7,77 posto. Novčani fondovi najviše rastu I u veljači su najveći apsolutni i relativni rast imovine ostvarili novčani fondovi čija je ukupna

imovina dosegla 7,605 milijardi kuna. U mjesec dana ona je porasla za 854 milijuna kuna ili za 12,65 posto. Pad imovine zabilježilo je šest novčanih fondova, a najviše, 75 milijuna kuna, Erste EuroMoney. Najveći rast od 235 odnosno 225 milijuna bilježe PBZ Novčani i ZB plus. Najveći novčani fond je još ZB plus koji upravlja sa 2,803 milijarde kuna imovine, a slijedi ga PBZ Novčani sa 1,225 milijardi kuna. Promatrano po društvima za upravljanje, najveći tržišni udio i dalje drži ZB Invest koji je u veljači pod upravljanjem imao 4,614 milijardi kuna što je 35,14 posto tržišta (-0,62 posto). Na drugom je mjestu PBZ Invest sa 2,496 milijardi kuna uz tržišni udjel od 19,01 posto (+0,49 posto), a treći je, s udjelom od 15,94 posto, Raiffeisen Invest čija imovina pod upravljanjem iznosi 2,092 milijarde kuna. S više od milijardu kuna upravlja još Erste Invest. Ukupni tržišni udio četiriju vodećih društava za upravljanje iznosi 81,07 posto.

Komisija za indeks provela je reviziju specijaliziranog indeksa Zagrebačke burze Crobex10, iz kojeg je isključena dionica Jadroplova, a uključena dionica Podravke. Revizija je provedena na osnovi podataka o trgovanju u razdoblju od rujna do ožujka. Promjena sastava Crobexa10 dogodit će se nakon završetka trgovine 26. ožujka. U indeksu Crobex10 od 29. ožujka ove godine bit će dionice Adris Grupe (povlaštena), Atlantske plovidbe, Dalekovoda, Ericsson Nikole Tesle, HT-a, IGH, Ine, Ingre, Končar-Elektroindustrije i Podravke. U Crobex10 uključeno je 10 dionica iz sastava indeksa Crobex s najvećom free-float tržišnom kapitalizacijom i prometom.

Manji prihodi i veća dobit obit V ob Vira ira ir a Virovitička industrija šećera Vi Viro ro u 2009. je je go godi godidi-di unaa uk un kup upno oga ni ostvarila 579,36 milijuna kuna ukupnoga anje neg an go prihoda, što je čak 29 posto m manje nego dobit tvrt tke u prethodnoj godini, dok je do tvrtke iznosila 3,5 milijuna kuna ili 1,2 miliju-stom razna kuna (49 posto) više nego iistom bjašnjava doblju 2008. Uprava tvrtke objašnjava 2 kako je lani realizacija šećeraa bila 222 hodnnu posto manja u odnosu na prethodnu loo godinu zbog toga što nije došlo do porasta cijene šećera na tržištu.

Medika: u 2009. veći prihodi i dobit Grupa Medika ostvarila je u 2009. neto dobit od 16,85 milijuna kuna, od čega je Medika d.d. ostvarila 15,48 milijuna kuna. Ukupan prihod Grupe lani je iznosio 2,55 milijardi kuna, što je porast u odnosu na 2008. kada je iznosio 1,94 milijarde kuna. U 2009. je Medika d.d. ostvarila ukupan prihod u iznosu od 1,99 milijardi kuna, što je porast u odnosu na godinu ranije kada je prihod iznosio 1,87 milijardi kuna.

T-HT: za dividende 2,788 milijardi kuna Glavna skupština dioničara T-HT-a održat će se 21. travnja u kongresnoj dvorani Hypo Expo XXI Centra u Zagrebu. U pozivu za Glavnu skupštinu navodi se da će Skupština odlučivati o upotrebi 3,5 milijardi kuna dobiti. Od toga bi se, a prema prijedlogu Uprave i NO-a, 2,788 milijardi kuna iskoristilo za isplatu dividendi od 34,05 kuna po dionici, dok bi se preostalih 759,9 milijuna kuna usmjerilo u zadržanu dobit. Isplata dividende bit će 17. svibnja.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3619, 22. ožujka 2010.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Potražnja i dalje iznad ponude Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

800

15.3. - 19.3.’10.

8.3.’ - 12.3.’10.

1,4

600 1,0 400 0,6 200

retanja na novčanom tržištu u ovome razdoblju ne razlikuju se bitno od prethodnog. Potražnja za novcem i dalje je iznad ponude. Ipak, ovakav odnos ponude i potražnje novca gotovo nimalo ne utječe na kretanje kamatne stope koja je i dalje iznimno povoljna, neznatno iznad kamatne stope na

0,2

15.3.2010.

16.3.2010.

17.3.2010.

18.3.2010.

19.3.2010.

ponedjeljak

skih zapisa u kunama bio je izrazito velik. Na planirani iznos aukcije od 550 milijuna kuna pristiglo je 1645 milijuna kuna ponude. Ostvareni iznos emisije bio je 821 milijun kuna i to na rok dospijeća od 91 dan upisano je 70 milijuna kuna, uz kamatnu stopu

četku mjeseca budući da je dio likvidnosti tijekom ožujka usmjeren u ostale instrumente financijskog tržišta. Prošlog utorka je održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u kunama i eurima. Zanimanje sudionika za upisivanje trezor-

prekonoćni depozit u središnjoj banci. Zbog vrlo dobre likvidnosti, dio sudionika svakodnevno deponira dnevne viškove u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,5 posto. Ipak, ti iznosi su znatno umjereniji nego na po-

utorak

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

srijeda

četvrtak

petak

od dva posto, na 182 dana upisano je 150 milijuna kuna uz kamatnu stopu od tri posto i na 364 dana 601 milijun kuna uz kamatnu stopu od 3,5 posto. Prinosi su ostali nepromijenjeni na sve rokove dospijeća. Za upis trezorskih zapisa u eurima pokazan

je nešto manji interes od planiranog iznosa izdanja. Od planiranih 20 milijuna eura izdanja, pristiglo je 14,3 milijuna eura ponude koja je u cijelosti prihvaćena. Tako je ostvareni iznos emisije bio 14,3 milijuna eura, uz kamatnu stopu od 3,34 posto. Visoka likvidnost sustava zasigurno će se zadržati i u idućem razdoblju. Unatoč činjenici što je novo razdoblje održavanja obvezne pričuve na početku, zbog čega je odnos ponude i potražnje novca promijenjen, visina kamatne stope nije se značajnije mijenjala. Stoga je realno i idućih dana očekivati slične pokazatelje.

MIROVINSKI FONDOVI

Dolar i franak rastu, euro u malom padu

Mirex nastavlja rasti

Euro je u proteklom tjednu, prema srednjoj tečajnici Hrvatske narodne banke, lagano kliznuo na dolje za jednu lipu u

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog petka je dosegla razinu od 148,7574 boda što je za 0,4903 boda više nego tjedan radnije. Mirex je od početka ove godine porastao za 4,4895 bodova.

valuta

odnosu na kunu. Prema američkom dolaru kuna je izgubila znatnije na vrijednosti, pa je krajem prošlog tjedna kuna vri-

Srednji tečaj za devize australski dolar

4,919280

AUD CAD

kanadski dolar

5,254427

JPY

japanski jen

5,909465

CHF

švicarski franak

5,062723

GBP

britanska funta

8,101601

USD

američki dolar

5,348131

EUR

euro

7,257414

Izvor: HNB

jedila 5,35 kuna što je za pet lipa više nego tjedan ranije. I švicarskom franku porasla je vrijednost u tjednu za sedam lipa, te je

EUR

7.28

USD

ponovno prešao ggranicu ranicu od pet kuna. Krajem tjedna vrijedio je 5,06 kuna. 5.35

CHF

5.08

5.33

5.06

7.26

5.31

5.04

148

7.25

5.29

5.02

146

7.24

5.27

5.00

144

7.23 16.3.

17.3.

18.3.

19.3.

5.25 15.3.

16.3.

17.3.

18.3.

19.3.

4.98 15.3.

16.3.

17.3.

18.3.

19.3.

Lagani rast na svim tržištima tu koji su ojačali uvjerenje kako se najjača svjetska ekonomija oporavlja. Rast su predvodili korporacija 11000

FTSE 100

Sony i Honda čiji rezultati prodaje su mnogo bolji od očekivanih. Europske dionice rasle su prateći po2500

Dow Jones

NASDAQ

5640

10800

2400

5480

10600

2300

5320

10400

2200

5160

10200

2100

5000

10000 15.3.

16.3.

17.3.

18.3.

19.3.

5000

2000 15.3.

16.3.

17.3.

18.3.

19.3.

15.3.

DAX 6200

11100

4000

6000

10800

3500

5800

10500

3000

5600

10200

5400 15.3.

16.3.

17.3.

18.3.

19.3.

17.3.

18.3.

19.3.

17.3.

18.3.

19.3.

NIKKEI 225

4500

2500

16.3.

11400

6400

CAC40

150

7.27

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

5800

MIREX - tjedni

150

144 19.2.

primjena od 20. ožujka 2010. 15.3.

Rast indeksa Nikkei u prošlom tjednu osigurali su podaci o zapošljavanju na američkom kontinen-

MIREX - mjesečni

9900 15.3.

16.3.

17.3.

18.3.

19.3.

15.3.

16.3.

datke o poslovanju Lloyds Banking Grupe koja bi mogla završiti u plusu ove godine. Najveći svjetski proizvođač mineralnih gnojiva Yara International također je počeo znatno rasti nakon što su banka UBS i Deutsche Banka preporučile kupnju te dionice. Na američkom tržištu bilo je manje promjena. Veliki pad zabilježio je proizvođač dlanovnika Palm nakon procjena kako će njihova prodaja znatno pasti zbog popularnijih dlanovnika koje pokreće Googleov operativni sustav Android.

2.3.

10.3.

18.3.

15.3.

16.3.

17.3.

18.3.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 18. ožujka 2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zat. dobr. mir. fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mir.fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobr. mir.fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

148,4883 153,0640 141,8314 151,0285 148,7574

156,0325 179,8021 116,4729 128,7496 124,3243 148,7108 166,9208 163,1934 174,4719 126,6032 101,8842 111,8541 146,0255 105,0801 114,0112 152,8212 135,5040 102,7002 119,3912 109,3762 112,4086

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3619, 22. ožujka 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 353,309 milijuna kuna

Kraš pet posto u plusu bex pao je za 0,90 posto, te je njegova posljednja vrijednost 2.151,66 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.153,65 bodova što je porast od 0,71 posto. Četiri dionice od 10 najtrgovanijih imale su po-

Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi prošlog tjedna iznosio je 99,828 milijuna kuna što je pad od 12,692 posto. Indeks CroTop 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Dalekovod d.d. Atlantska plovidba d.d. Institut građevinarstva Hrvatske d.d. Adris d.d.(povlaštena) Kraš d.d. Ina d.d. Belišće d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Ingra d.d.

-0,63% 2,57% -2,97% 0,70% -0,52% 4,92% -0,39% 2,12% -1,53% -1,11%

zadnja cijena 317,00 359,00 980,00 2.508,50 285,50 385,00 1.793,00 579,00 1.482,00 39,06

promet 33.393.367,46 8.492.030,88 4.629.473,08 4.084.623,02 3.601.462,08 2.994.556,49 2.978.937,78 2.823.646,68 2.532.694,67 1.800.951,17

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 99.828.023,29 kn kn

rast vrijednosti. Najviše se i proteklog tjedna trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 33,393 milijuna kuna prometa, a cijena joj je pala za 0,63 posto, te je trgovanje završila na 10 dionica s najvećim rastom cijene

317 kuna. Dobitnik tjedna među najtrgovanijim izdanjima je dionica Kraša koja je porasla za 4,92 posto, te je tjedan završila na 385 kuna uz promet od 2,994

tjedna promjena

TLM tvornica lakih metala d.d. Slobodna Dalmacija d.d. Vupik d.d. Jadrankamen d.d. Chromos agro d.d. Solaris d.d. Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Jadranka d.d. Finvest Corp d.d. Zvečevo d.d.

40,00% 38,26% 22,62% 20,47% 12,99% 10,56% 9,89% 9,09% 8,80% 7,40%

zadnja cijena 42,00 64,98 111,03 100,00 400,00 199,00 11,00 420,00 136,00 119,33

promet 1.050,00 779,76 52.536,73 23.001,00 84.000,00 41.024,84 92.646,70 8.400,00 2.992,00 7.275,09

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 2.151,66 1.153,65 97,14

milijuna kuna. Najveći gubitnik među najtrgovanijima je dionica Atlantske plovidbe koja je pala za 10 dionica s najvećim padom cijene Hrvatski duhani d.d. Puljanka d.d. Saponia d.d. Atlas d.d. Transadria d.d. Croatia osiguranje d.d. TOZ d.d. PIK Vinkovci d.d. Hoteli Omišalj d.d. Vjesnik d.d.

tjedna promjena -0,90% -0,71% +0,29%

2,97 posto, te je trgovanje završila na 980 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti 4,629 milijuna kuna.

tjedna promjena -42,03% -29,13% -18,28% -18,26% -17,89% -12,14% -11,35% -11,26% -11,00% -10,60%

zadnja cijena 40,00 60,06 130,75 20,05 2.299,00 4.920,01 375,00 260,00 7,12 26,82

promet 740,00 22.751,66 5.491,50 6.663,20 290.353,86 4.920,01 13.125,00 2.600,00 1.557,02 10.126,38

*vijesti

Odličan tjedan za fondove Još jedan odličan tjedan je iza nas u kojem je 76 od ukupno 95 fondova ostvarilo porast vrijednosti udjela. Dobre rezultate imali su najuspješniji dionički fondovi, te je fond AC Rusija porastao za 2,18 posto, dok je na drugom mjestu FIMA Equity s porastom od 1,63

posto. Najveći pad u ovoj grupi imao je fond Aureus US Equity koji je pao za 1,26 posto, a slijedi ga CZenit s padom od 1,18 posto. Najuspješ-

niji mješoviti fond protekloga tjedna je Erste Balanced koji je porastao za 1,05 posto, dok je na drugom mjestu PBZ Global s porastom od 0,99 posto. Najveći pad zabilježio je Aureus Balanced kojem je vrijednost smanjena za 1,64 posto, a iza njega je OTP uravnoteženi s

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn kn € € € € € kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn kn € kn € kn kn € € kn kn kn € kn kn kn kn kn € €

15.8744 51.8310 10.8027 8.5476 127.8600 100.5700 104.0200 87.4886 170.2972 67.9300 86.7200 91.0210 95.1100 96.1944 96.9200 65.1438 44.3809 27.9979 72.9500 55.9008 62.9500 5906.0100 85.8856 69.7289 33.2800 50.1295 6.4304 58.4600 83.3973 57.6747 407.1272 347.9419 90.9331 86.4500 288.6198 74.8600 121.3650 123.5495 104.7324 100.8954

1,30 0,27 1,27 0,62 0,13 0,89 1,22 1,63 0,59 1,45 1,34 0,19 1,13 -0,10 -0,36 0,69 2,18 -1,10 0,40 0,45 0,32 -0,06 0,21 0,41 0,42 -0,52 0,76 0,24 -0,84 -1,18 1,12 -0,72 1,35 0,17 1,30 1,18 -1,26 1,30 -0,52 0,09

kn € kn € € kn kn

12.1593 67.95 42.1217 10.7807 10.7644 102.0241 9.9822

-0,04 -0,88 0,95 0,6 0,61 1,05 -0,07

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS KD Prvi izbor HPB Titan OTP indeksni AC G Balanced EM AC G Dynamic EM VB CROBEX10 KD Energija

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

padom od 1,53 posto. Svih 10 obvezničkih fondova imalo je porast vrijednosti, a najviše je porastao ICF Fixed Income kojem je vrijednost uvećana za 0,46 posto. Kod novčanih fondova najviše je porastao Erste Euro-Money kojem je vrijednost porasla za 0,11 posto. (M.R.) od 11. do 18. ožujka 2010. godine

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity Select Europe HI-growth ZB trend Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa OTP Europa Plus Ilirika BRIC

HBOR čeka još dvije banke

Naziv(fond) Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced HPB Dynamic InterInvest Balanced C-Premium Agram Trust Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn kn kn €

121.2100 140.7100 104.0400 9.9654 130.8742 155.5400 189.1090 69.0136 105.4809 112.6862 8.3044 147.6097 80.0986 50.8367 59.8800 6.0094 71.4613 108.0742 100.9600

*Tjedna promjena [%] 1,05 0,18 0,99 0,37 0,36 0,78 0,44 0,40 -0,09 -1,53 0,46 0,86 -1,64 0,08 -0,15 -0,56 0,30 0,30 0,13

€ € € € € € € kn € €

155.5900 13.0217 135.8042 11.0347 167.1100 125.7200 124.9100 152.3100 121.6659 124.5473

0,23 0,09 0,46 0,30 0,25 0,26 0,44 0,14 0,26 0,15

kn kn € € kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

129.9400 160.1066 137.5909 122.7900 137.9322 141.0900 135.5462 134.9000 136.0786 132.0710 122.8500 129.0397 120.1057 114.1926 11.0577 105.9324 10.4206 100.8559 102.6400

0,07 0,04 0,07 0,08 0,04 0,06 0,02 0,06 0,05 0,07 0,10 0,10 0,03 0,06 0,09 0,07 0,06 0,00 0,11

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond Select Eurobond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Select Novčani Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Hrvatska banka za obnovu i razvitak potpisala je ugovore o poslovnoj suradnji sa svih šest poslovnih banaka koje su prošle na prvoj aukciji za dodjelu kvota kredita HBOR-a za provedbu Programa kreditiranja obrtnih sredstava koja je održana 19. veljače 2010. godine. Do danas je u HBOR-u zaprimljeno 47 kreditnih zahtjeva u iznosu od oko 94 milijuna kuna. Od šest poslovnih banaka, koje su prošle na aukciji, zahtjeve su za sada dostavile njih četiri. Zaba zadržava lanjsku dobit Nadzorni odbor Zagrebačke banke predlaže da se cjelokupna ostvarena dobit za 2009. u iznosu od 1,2 milijarde kuna rasporedi u zadržanu dobit. Odluka o korištenju dobiti trebala bi biti donesena na Glavnoj skupštini 26. travnja. U pozivu na Glavnu skupštinu stoji i odluka o sudjelovanju radnika u lanjskoj dobiti. Prema prijedlogu, radnicima Banke odobrava se sudjelovanje u dobiti za 2009. u iznosu od 37,5 milijuna kuna. Članovima

NO-a isplatila bi se i godišnja naknada od 566.800 kuna, i po 1000 kuna za sudjelovanje na svakoj sjednici Odbora. PBZ: trećina dobiti za dividende U pozivu na Glavnu skupštinu dioničara Privredna banka Zagreb predlaže da se iz dobiti Banke u 2009., koja iznosi 926,58 milijuna kuna, za isplatu dividende izdvoji 323,2 milijuna kuna. Dividenda bi trebala biti isplaćena najkasnije u roku od 30 dana. Ostatak lanjske dobiti od 603,4 milijuna kuna bit će raspoređen u zadržanu dobit. U zadržanu dobit usmjeravaju se i rezerve za opće bankovne rizike u iznosu od 366,8 milijuna kuna tako da će zadržana

György Surany dobit banke iznositi ukupno 5,8 milijardi kuna. Dioničari bi trebali potvrditi i odluku da se naknada u bruto iznosu 1,075 milijuna kuna isplati predsjedniku NO PBZ-a Györgyju Surányiju za rad obavljen lani.

TEHNOKUTAK poseban prilog Privrednog vjesnika o novim tehnologijama • 22. ožujka 2010.

KORIŠTENJE INTERNETA U STALNOM PORASTU

Malo se kupuje, a puno pretražuje Od 1000 građana, 66 posto posjeduje računalo. Pritom klasično stolno računalo ima oko 50 posto kućanstava, a laptop/ notebook njih oko 20 posto Korištenje interneta u Hrvatskoj kontinuirano raste. Trenutačno, gotovo polovina građana starijih od 15 godina koristi internet koji im je postao sastavni dio života. Prema istraživanju GfK-Centra za istraživanje tržišta o informatičkoj pismenosti Omnibus koje je provedeno u prosincu prošle godine osobnom anketom u kućanstvima na uzorku od 1000 građana, 66 posto ili otprilike 951.000 kućanstava u Hrvatskoj posjeduje računalo. Klasično stolno računalo danas ima oko 50 posto kućanstava, a laptop/notebook oko 20 posto. Najviše priključaka imaju kućanstva u Zagrebu s okolicom. Za spajanje na internet najviše (40 posto) se koristi DSL/ADSL/

VDSL kabelska veza, dok se na mrežu svih mreža bežično spaja 29 posto kućanstava. Od polovine ispitanih korisnika, njih 47 posto internetu pristupa od kuće, a 16 posto na poslu. Kao internetski poslužitelj sa 72 posto dominira T-Com. Zatim, slijede Optima/Optinet te B-net, svaki sa po šest posto, te Iskon internet i CARnet, svaki sa po pet posto. Na ostale poslužitelje otpada oko sedam posto tržišta. Korisnici interneta u istraživanju ističu kako su tijekom zadnjih lanjskih šest mjeseci internet najviše koristili za pretraživanje (79 posto), informiranje o dnevnim događajima (77 posto) te slanje ili primanje

elektronske pošte (75 posto). Zanimljivo jee tikako je polovina ispitanika internet koristila i za društvene mreže, a 40 posto njih zaa apretraživanje oglasa. Glazbu ili radio sluša-

Internet se najviše koristi za pretraživanje i informiranje o dnevnim m događajima lo o, lo je njih 36 posto, devet posto je kupovalo, dok je samo četiri posto anketiranih korivsnika pratilo financijska burzovna i fondovska kretanja preko interneta. (B.O.)

12345678

TEHNOKUTAK Privredni vjesnik, broj 3619, 22. ožujka 2010.

SANG HEUNG SHIN, PREDSJEDNIK I GLAVNI IZVRŠNI DIREKTOR ELECTRONICS EUROPE

GAJBAPIVE.COM

Portal koji osvježava, zabavlja i daruje Zagrebačka tvrtka Huber tržišne komunikacije sredinom siječnja pokrenula je portal gajbapive.com na kojem pivoljupci i ostali internetski korisnici svakodnevno mogu saznati zanimljivosti iz svijeta pivarske industrije i sporta. Igor Kern, supervizor iz te tvrtke, kaže kako portal čitatelje informira o vrstama i tehničkim karakteristikama piva dostupnim na hrvatskom tržištu te ih upoznaje s domaćim i stranim pivarima. Gajbapive.com ne objavljuje sponzorirane članke i, prema Kernovim riječima, radi jasnu razliku između sadržaja i oglašavanja. Projekt je krenuo kada je okupljeno dovoljno kvalitetnih suradnika da se takav portal može postaviti i održavati. Nakon dva mjeseca online rada zadovoljni su svojom pozicijom i posjećenošću. “Izravne konkurencije nemamo, postoji još nekoliko stranica koje se bave pivom, ali svaka na svoj način, te se ne preklapaju s našim konceptom”, naglašava Kern. Projekt na-

i sva europsk Samsung Electronics u Hrvatskoj bilježi kontinuirani rast i uspjeh raznih poslovnih jedinica. Tvrtka ima vrlo snažan brend imidž, a prepoznatljivost među hrvatskim potrošačima izrazito je visoka. Na tomu želimo temeljiti razvoj svih proizvodnih skupina i ove godine

mjeravaju razvijati isključivo vlastitim sredstvima, a cilj je izgraditi i uspješno održavati ugodno virtualno okupljalište ljudi koji vole pivo. “Tu je svakako i izrada pivske karte, odnosno tražilice lokala i restorana u kojima pivo serviraju na ispravan način - od odabira čaše, primjerene temperature do solidnog izbora vrsta”, zaključuje Kern.

TURNIR U LOS ANGELESU

Službene igre za World Cyber Games Virtualni svjetski igrački festival World Cyber Games (WCG) objavio je popis sedam službenih igara za dolazeći turnir WCG 2010, čije se finale održava u Los Angelesu ove jeseni. Prema istraživanju organizatora, najzanimljivije igre koje se trenutačno nalaze na tržištu za osobna računala i koje će se igrati na ovome turniru su Warcraft 3: The Frozen Throne, Counter-Strike, TrackMania Nations Forever te Carom 3D. Za Xbox 360, pak, to su Guitar Hero 5, Tekken 6 i Forza Motorsport 3. Osim ovih sedam igara, WCG će uskoro objaviti još nekoliko dodatnih.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U sastavu korejske Samsung Grupe nalaze se tri multinacionalne tvrtke: Samsung Electronics,

Jeste li zadovoljni pozicijom koju Samsung zauzima u Hrvatskoj? - Hrvatska nam je, kao i ostala europska tržišta, izrazito značajna. Riječ je o zemlji u kojoj bilježimo

dodir te smo značajno povećali prodaju u odnosu na 2008. godinu. Također držimo prvo mjesto na području LCD televizora te smo u zadnjem kvartalu 2009. godine dosegli tržišni udio od

kontinuirani rast i uspjeh raznih poslovnih jedinica. Samsung ima vrlo snažan brend imidž u Hrvatskoj te je prepoznatljivost među potrošačima izrazito visoka. Na tome želimo temeljiti razvoj svih proizvodnih skupina u 2010. godini. Za nas je 2009. godina u Hrvatskoj bila izrazito uspješna: držimo prvu poziciju na području mobilnih telefona sa zaslonom osjetljivim na

34 posto. Također je vidljiv značajan rast na području Blu-raya. Naš tržišni udio u tom segmentu u 2009. godini iznosio je 47 posto.

u više od 20 europskih zemalja Samsung ima urede i postrojenja Samsung Heavy Industries te Samsung Engineering&Construction. Sang Heung Shin, predsjednik i glavni izvršni direktor kompanije Samsung Electronics Europe, ističe kako je Europa za njih vodeća regija te kako će nastaviti pratiti prilike i mogućnosti za rast tržišnih udjela u svim linijama proizvoda. Ulažete li u Hrvatsku ili to tek namjeravate? - Trenutačno, ali ni u bliskoj budućnosti, ne namjeravamo dodatno ulagati u Hrvatsku. Svakako uviđamo velike mogućnosti za Samsung na području Središnje i Istočne Europe te ćemo nastaviti pratiti tržište za buduće prilike.

Gospodarskoj krizi unatoč, prošle godine ostvarili ste rekordni prihod u Europi. Kako ste u tome uspjeli? - Da, ostvarili smo rekordne prihode - prodajom gotovih proizvoda dosegli smo 20

Privredni vjesnik, broj 3619, 22. ožujka 2010.

TEHNOKUTAK

KOMPANIJE SAMSUNG

12345678 NOVA PONUDA ZA VIP KORISNIKE

kao a tržišta,

Povoljniji pozivi, internet promet i mobilni uređaji OSIM NA TARIFE, VIP NUDI POPUSTE NA MOBITELE I PRIJENOSNA RAČUNALA

milijardi američkih dolara, što je povećanje od pet posto. U usporedbi s prethodnim godinama naša pozicija je sve bolja, u vrlo dobroj smo situaciji, a sjajnom poslovanju u 2009. godini u prvom je redu pridonio značajan uspjeh na tržištu LED televizora i mobilnih telefona. Kako ocjenjujete poslovanje u Europi? - Europa je vrlo važno tržište za Samsung. Danas imamo urede i postrojenja u više od 20 europskih ze-

malja, uključujući i regionalne središnjice u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Mađarskoj i Slovačkoj, te zapošljavamo oko 10.000 ljudi. Imamo dva centra za dizajn (u Velikoj Britaniji i Italiji), dva centra za istraživanje i razvoj (u Velikoj Britaniji i Poljskoj) te četiri proizvodna pogona - jedan u Mađarskoj, dva u Slovačkoj te nedavno preuzeti proizvodni pogon Ami-

ca za perilice rublja i hladnjake u Poljskoj. Iz našeg posljednjeg Godišnjeg izvješća, koje se odnosilo na 2008. godinu, vidljivo je da smo uložili 6,5 bilijuna korejskih wona u istraživanje i razvoj diljem svijeta. Što planirate s tvornicom u Poljskoj? - Preuzimanje proizvodnog pogona Amica za perilice rublja i hladnjake u Poljskoj značajan je korak prema Samsungovom cilju da postane tržišni lider u Europi na području bijele teh-

nike. Tim preuzimanjem Samsung planira započeti proizvodnju hladnjaka

oko 10.000 ljudi zapošljavaju u Europi (trenutačno je Samsung na području side-by-side hladnjaka na prvom mjestu po tržišnom udjelu u 16 eu-

ropskih zemalja). Također, Samsung će proizvoditi perilice rublja s bubnjem veće zapremine, što je ujedno i prvi proizvod u Poljskoj.

ti odnos s operatorom-klijentom, pružati proizvode razvijene (ili dizajnirane) u suradnji s njima i tako im omogućiti da poboljšaju

U kojim segmentima poslovanja u Europi očekujete rast? - Ove godine očekujemo rast u sva četiri poslovna segmenta. Primjerice, u segmentu mobilnih telefona zauzimamo prvo mjesto kad je riječ o mobitelima sa zaslonom osjetljivim na dodir. Kako bismo nastavili rast i ostali profitabilni, nužno je povećati prisutnost na tržištu pametnih telefona – to će generirati veći rast, prihode i mogućnosti dobiti. Na Mobile World Congressu u Barceloni predstavili smo Wave, naš novi pametni telefon te ujedno prvi telefon na našoj platformi Bada. Očekujemo značajan uspjeh tog proizvoda koji će od travnja biti dostupan u više od 50 zemalja.

6,5 bilijuna

U Europi držite 25 posto tržišnog udjela mobitela, jeste li zadovoljni tom pozicijom? - Naravno da nam je želja nastaviti s rastom te nam je cilj tijekom 2010. godine ostvariti barem 30 posto tržišnog udjela na području mobilnih telefona u Europi. Povećat ćemo fokus na pametne telefone nudeći nove proizvode, sadržaje i aplikacije. Ojačat ćemo naše odnose s mobilnim operatorima te surađivati s njima kako bismo zadovoljili potrebe korisnika mobilnih telefona. Samsung će na obostranu korist kontinuirano unaprjeđiva-

korejskih wona uložili 2008. u istraživanje i razvoj diljem svijeta

svoj prosječni prihod po korisniku (ARPU – Average Revenue per User). U isto vrijeme Samsung će osluškivati potrebe krajnjih korisnika kako bi održao svoju snažnu poziciju na otvorenom tržištu. Što očekujete od 3D LED Full HD televizora u Europi i svijetu? - To je novo područje na kojem očekujemo uspjeh poput onog na LED tržištu koje je Samsung stvorio i koje predvodi. Bit ćemo prvi na europskom tržištu s tom tehnologijom budući da su naši proizvodi u prodaji od ožujka. U sjajnoj smo poziciji za uspjeh jer imamo izvrsnu tehnologiju i izvrsne naočale. Oba ta segmenta izrazito su važna za potpuno 3D iskustvo pa smo u oba dosta i uložili. Štoviše, dulje od dvije godine radimo na razvoju te tehnologije. Naše je iskustvo na tom području prilično bogato budući da smo prije dvije godine predstavili rješenje za 3D plazme te je to jedan od razloga zašto možemo vrlo brzo isporučiti i ovu tehnologiju na tržište.

Svi Vip korisnici koji do 30. travnja aktiviraju novi pretplatnički ugovor mogu uštedjeti 50 posto na pozivima i internetu sljedećih godinu dana. Naime, novom ponudom Vip je osigurao 50 posto nižu mjesečnu naknadu za tarife Vip mobilnog interneta kao i za odabrane govorne tarife, pri čemu korisnici tijekom 12 mjeseci zadržavaju sve minute, kune ili megabajte uključene u mjesečnu naknadu. Nova ponuda iz Vipa posebno je prilagođena malim i srednjim poduzetnicima kojima je u teškoj gospodarskoj situaciji u interesu uštedjeti u svakom segmentu poslovanja u kojem je to moguće. Vip im omogućuje da odaberu tarifu koja najviše odgovara njihovim potrebama i godinu dana plaćaju upola manje troškove za razgovore ili internet promet. Pogodnosti Vip promocije mogu koristiti novi Vip poslovni korisnici koji potpišu pretplatnički ugovor na 24 mjeseca. Osim popusta na tarife, Vip je u svojoj posebnoj ponudi također pripremio i atraktivne mobilne telefone i prijenosna računala po 50 posto nižim cijenama. U ponudi su Acer Aspire One u crvenoj i crnoj boji po cijeni od samo 199 kuna uz tarifu Vip mobilni internet 12GB. Tu su i atraktivni mobilni telefoni LG BL 20 po cijeni od 199 kuna ili Sony Ericsson C510 za 149 kuna uz tarifu Komplet 100. Svi uređaji po promotivnim cijenama u ponudi su do 31. ožujka ili do isteka zaliha.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić i Andrea Marić Urednik priloga: Boris Odorčić Lektura: Sandra Baksa i Nina Lolić Voditeljica marketinga: Dea Olup Grafika: Tihomir Turčinović

TEHNOKUTAK Privredni vjesnik, broj 3619, 22. ožujka 2010.

12345678 Jednostavno do kopije osobne iskaznice Canon PC-D440 idealan je digitalni fotokopirni uređaj za male urede i privatne korisnike kojima omogućava dodatnu uštedu energije, vremena i troškova. Vrlo brzo kopira i ispisuje do 22 stranice u minuti te ima jednostavno korisničko sučelje. Posebno je zanimljiva opcija obostranog kopiranja osobne iskaznice.

Zabava, komunikacija, ali i rad Tvrtka Hewlett-Packard (HP) predstavila je novitete u ponudi Pavilion dv7 serije prijenosnih računala. Model dv7 Entertainment savršen je partner za zabavu, komunikaciju i rad. Zahvaljujući 17,3-inčnom zaslonu ovo iznimno elegantno prijenosno računalo korisnicima donosi vrhunsko iskustvo pregledavanja sadržaja. Standardno dolazi s operativnim sustavom MS Windows 7 Home Premium.

Pazi, lopta! Bez obzira na to što hrvatska nogometna reprezentacija ne odlazi na Svjetsko nogometno prvenstvo u Južnoafričku Republiku, ljubiteljima najvažnije sporedne stvari Panasonic donosi pravu poslasticu - Full HD 3D VIERA plazma televizore serije VT20 veličine 127 i 165 centimetara. Uz navedene modele, dolaze i dva para Panasonic 3D specijalnih naočala koje omogućavaju gledanje televizijskog programa u tri dimenzije.

Čišćenje bez muke Novi Samsung NaviBot robot-usisavač desna je ruka u svakom domaćinstvu. Jer, gotovo da i nema kutka u stanu ili kući koji četke s obje strane ovog uređaja ne mogu dohvatiti. Ima ugrađenu kameru i mnoštvo senzora te ne može pasti niz stepenice, uplesti se u kablove, a kada mu je baterija prazna, sam pronađe put do punjača.

Zeleni mobiteli su “in” Sony Ericsson je najavio prinovu u obitelji GreenHeart mobitela poslovni model Aspen. Premda je namijenjen svim korisnicima, odlično pristaje onima koji grade ekološki osviješteni imidž. Naime, mobiteli unutar GreenHeart portfelja smanjuju negativan utjecaj na okoliš jer, među ostalim, imaju energetski učinkovite zaslone i izrađeni su od reciklirane plastike.

Budućnost (ni)je papirnata Elektronski čitač knjiga Kindle našao je svoje mjesto pod suncem. Naime, postao je najprodavaniji proizvod u povijesti Amazona i zauzima najviše udjela na rastućem tržištu čitača e-knjiga. U izlogu Amazon Kindle trenutačno je moguće izabrati više od 450.000 naslova.

TEHNOKUTAK Privredni vjesnik, broj 3619, 22. ožujka 2010.

12345678 TELEKOM TRŽIŠTE

Moguć jednog

još

Nova rješnja za posebne poreze koje plaćaju telekom operatori, stavljanje IPTV-a ravnopravno uz bok digitalnoj, satelitskoj i kabelskoj televiziji te aktivnija uloga regulatora neka su od pitanja na koja uskoro valja odgovoriti Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Hrvatsko telekomunikacijsko tržište već je nekoliko godina liberalizirano. Taj proces omogućio je da se na domaću telekomunikacijsku pozornicu uspne nekolicina fiksnih i mobilnih operatora. Petar Čavlović, predsjednik Udruženja za telekomunikacije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, naglasio je nekoliko činjenica koje su prethodile i pratile liberalizaciju telekom sektora u nas. Prije svega, liberalizacija hrvatskoga telekomunikacijskoga tržišta trebala je započeti 1. siječnja 2003. godine, no monopol Hrvatskih telekomunikacija (danas T-Hr-

đusobnom povezivanju s T-HT-om, do tada jedinim operatorom u fiksnoj telefoniji, uspostavljaju pravne

Liberalizacija hrvatskoga telekomunikacijskoga tržišta, kaže Čavlović, još nema dinamiku koju je trebala postići vatski Telekom) produljen je do početka 2005. godine u fiksnoj telefoniji. Premda je Zakon o telekomunikacijama iz ljeta 2003. godine donio potreban okvir, tek je godinu i pol dana kasnije osnovana Hrvatska agencija za telekomunikacije (HAT), dok je potkraj 2004. godine prvi put izdana koncesija za javnu govornu uslugu u fiksnoj telefoniji Optimi a potom i H1 Telekomu. Stoga se može reći kako tek 2005. počinje proces liberalizacije. “Novi operatori, potpisujući ugovor o me-

i regulatorne pretpostavke poslovanja. Pogreške u startu Prve usluge koje pružaju su usluge predodabira operatora tijekom kojeg pojedini operator omogućuje komunikaciju svojim korisnicima putem infrastrukture THT-a i djelomično putem vlastite infrastrukture. Početkom 2006. godine započinju ostvarivati mogućnosti pružanja usluga kroz raspetljavanje lokalne petlje te je realizirana prva takva petlja odnosno kolokacija novog operatora

u jesen iste godine. Proces se nastavlja donošenjem novog Zakona o elektroničkim komunikacijama u srpnju 2008. godine”, kaže Čavlović. Međutim, u konačnici liberalizacija nema onu dinamiku koju je trebala imati jer nije imala pravilan slijed. Pogrešno joj se pristupilo jer umjesto da regulator kao sljedeća usluga novih operatora omogući veleprodaju temeljenu na obvezama T-HT-a, preuranjeno je započeto s raspetljavanjem lokalne petlje do “famoznog” neuspješnog projekta WiMAX, ističe Čavlović. Uz nekoliko važnih povijesnih činjenica razvoja telekom tržišta u nas, nekoliko je važnih pitanja na koje ovaj sektor u skorije

vrijeme mora pokušati pronaći odgovore. Ponajprije, to je raspoloživost i iskorištenost postojeće bakrene infrastrukture. “Smatram kako njen potencijal nije u potpunosti iskorišten i kako će još neko vrijeme biti dostatna za pružanje visokokvalitetnih telekom usluga”, kaže Čavlović dodajući kako će se uskoro uvesti pravila korištenja bakrene infrastrukture po veleprodajnim uvjetima kojima će regulator, Hrvatska agencija za poštu i elek-

Petar Čavlović, predsjednik Udruženja za telekomunikacije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori

troničke komunikacije (HAKOM) propisati obveze T-HT-a pod kojima mora omogućiti svima veleprodaju svojih proizvoda i usluga.

Nadalje, bitno je definirati odnos ulagača, prije svega T-HT-a, u izgradnju mreža nove generacije, optičke mreže, te međusobni odnos T-HT-a i ostalih operatora. Ako se taj odnos ne uredi pravodobno, ishod je povratak monopola T-HT-a i neizvjesnost poslovanja ostalih,

Privredni vjesnik, broj 3619, 22. ožujka 2010.

Realne cijene u skladu s kvalitetom

TEHNOKUTAK

12345678

I NEKRETNINA MOŽE MIRNIJE SPAVATI

Hrvatsko telekomunikacijsko tržište, ističu u Vipnetu, u zreloj je razvojnoj fazi i predstavlja jednu od najnaprednijih industrija u nas. Uz širok spektar usluga, tehnologija i visoku razinu kvalitete, korisnicima odgovara na gotovo sve njihove komunikacijske potrebe. Međutim, u članicama Europske unije telekomunikacije su tretirane kao temelj gospodarskog rasta, za razliku od Hrvatske gdje su opterećene dodatnim nametima kojima se kratkoročno pune nedostaci u proračunu, kažu u Vipnetu. Od nekih budućih kretanja u ovom sektoru Vipnet očekuje rast korištenja interneta, kako bežičnog tako i fiksnog, te veći broj uređaja koji će međusobno komunicirati bežičnim tehnologijama. Cijene u sektoru smatra realnima i u skladu s kvalitetom ponuđenih proizvoda i usluga. Nakon što Hrvatska postane članica EU-a, Vipnet ne očekuje drastične izmjene u cjenovnom sustavu te, s obzirom na jaku konkurentnost i zasićenost hrvatskog telekom tržišta, ni dolazak novog operatora.

prije svega, novih operatora. “HAKOM je donio pravila i mora ustrajati na održivosti tržišne utakmice”, ističe Čavlović. Treba iznaći i nova rješenja za poseb-

U budućnosti, domaće telekom tržište neće bilježiti veliki rast, kao što je to bilo nekoliko proteklih godina ne poreze koje plaćaju telekom operatori, internetsku televiziju (IPTV) staviti ravnopravno uz bok digitalnoj, satelitskoj i kabelskoj televiziji, a od regulatora Čavlović očekuje aktivniju ulogu u ravnopravnoj afirmaciji svih ovih platformi. Ograničavajući regulatorni okvir Raščlanjujući segmente sektora, Čavlović potvrđuje kako najveći potencijal ima pristup širokopojasnom internetu (broadband). “Hrvatska je daleko od željene penetracije pristupa širokopojasnom internetu koji će postati iznimno važan. No vjerujem da će kotač zamašnjak broadbanda u Hrvatskoj biti projekt uvođenja e-sadržaja u redovitu nastavu u hrvatskim školama, pri čemu će se osigurati širokopojasni pristup svim učenicima viših razreda osnovne škole te učenici-

ma srednjih škola. Prošle jeseni taj je projekt započelo Udruženje za telekomunikacije”, dodaje on. U budućnosti, domaće telekom tržište neće bilježiti veliki rast, kao što je to bilo nekoliko proteklih godina, već će prevladavati stabilnost i korištenje te konkurencija novih proizvoda i usluga, smatra Čavlović. Kako je ovaj biznis jedan od zamašnjaka gospodarstva, treba ga promatrati u sklopu šireg tržišta informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT). “Novi telekom operatori veliki su potrošači ICT tehnologija. Puno ulažu u programska rješenja te stoga neću pogriješiti tvrdeći kako se u toj gospodarskoj grani, uključujući i hardverska te softverska rješenja, u Hrvatskoj potroši i više od 40 milijardi kuna godišnje“, otkriva Čavlović. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju telekom tržištu donijet će nekoliko promjena. Zakonodavni okvir će se očekivano poboljšavati jer je postojeći regulatorni okvir u nekim segmentima ograničavajuć za ovu djelatnost. Moguć je ulazak i jakog međunarodnog operatora na domaće tržište. “Prema jednom scenariju, uz HT, koji je u vlasništvu Deutsche Telekoma, te Vipneta, koji je u rukama Telekom Austria Grupe, na domaćem tržištu može se pojaviti još jedan veliki igrač što prethodno može biti popraćeno i konsolidacijom nekih telekom operatora u nas”, zaključuje Čavlović.

Sigurniji dom uz T-HT zahvaljujući ovoj usluzi korisnik može provjeriti je li u kući sve u redu Usluga Siguran dom idealno je rješenje za korisnike koji u svakom trenutku žele biti povezani sa svojim domom i biti sigurni da je kod kuće sve u redu. Naime, u slučaju bilo kakvih izvanrednih situacija (primjerice otvaranja vrata ili prozora te pokreta u prostoriji), usluga Siguran dom korisnika obavještava i omogućuje mu

da provjeri što se događa. Pristup informacijama moguć je putem internetskog portala preko računala ili mobilnog uređaja. Instalacija i korištenje usluge vrlo je jednostavno – korisnik putem modema spaja opremu

na MAXadsl liniju i povezuje je sa svojim osobnim portalom. Za razmještanje senzora po domu nije potrebna upotreba alata, dodatnih kabela, kao ni stručno znanje jer se svi senzori montiraju pomoću samoljepljivih traka, a napajaju se baterijom. Za korištenje usluge Siguran dom potrebno je računalo, MAXadsl pristup internetu, WLAN router, mobilni uređaj za SMS dojavne poruke te paket opreme Sigurnog doma. Korisnici mogu odabrati između dva paketa - Osnovnog ili Plus paketa. Osnovni paket opreme uključuje centralnu jedinicu, senzor pokreta, senzor za vrata ili prozor te privjesak koji omogućava upravljanje cijelim sustavom, dok Plus paket opreme, uz gore navedeno, uključuje i kameru. Također, korisnicima je na raspolaganju dodatna oprema koju mogu i naknadno kupiti (senzor pokreta, senzor za vrata ili prozor, privjesak, kamera, svjetiljka i tipka).

HUO predstavio internetski servis Hrvatski ured za osiguranje (HUO) i društva za osiguranje razvili su internetski servis koji se implementira u suradnji s Centrom za vozila Hrvatske i Ministarstvom unutarnjih poslova. Ovaj servis omogućava izdavanje i tiskanje Potvrde o sklopljenom obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti koja olakšava sklapanje ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti putem interneta te produljenje prometne dozvole (registracija), priopćeno je iz agencije IM&C.

Osobe zainteresirane za sklapanje ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti mogu posjetiti internetske stranice društava za osiguranje koja nude ovu mogućnost, čiji se popis nalazi na web adresi www.huo.hr.