e-pv 3621 by NEstar

Klasteri: adut za izvoz U svijetu su klasteri jedan od ključnih alata za povećanje konkurentnosti. U Hrvatskoj ih je registrirano već oko 60

15 godina tvrtke Altpro Razvili su već 700 proizvoda i složenih uređaja za željeznice, a nedavno su osvojili i šesti kontinent

Homeopatija bez regulative Hrvatski praktičari traže da liječenje kod homeopata bar dijelom pokriva zdravstveni sustav

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 17

aktualno Str. 16

3 6 2 0 / 3 6 2 1 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 29. ožujka 2010. Godina LVII / Broj 3620/3621. www.privredni.hr

privredni vjesnik

kvaliteta je u modi / suradnja privatnog i javnog sektora / obnovljivi izvori energije / stil / svijet financija

PV Analiza: farmaceutska industrija

u svijetu prepoznati, kod kuće pod pritiskom

Iako godišnje ostvare promet od 4,7 milijardi kuna, domaći proizvođači lijekova bez državne zaštite neće opstati ni na svom tržištu >>14-15

N EBAG S O P ILO PR

fo n i N EE nosi

rk Što do ope Netwo r Eu prise Enter

intervju: Vlaho Kojaković

ljetno računanje vremena je trošak?

>> 12-13

>> 23

Ako banke ne preuzmu rizik, uskoro slijedi velika čistka na tržištu nekretnina, poručuje direktor TriGranita

Umjesto da štedi energiju, a time i novac, ljetno računanje vremena zapravo uzrokuje veću potrošnju, pokazuje američko istraživanje

Međunarodni kulinarski festival 2010. Svpetrvs Hoteli, Supetar, otok Brač 08.04-11.04.2010. Pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Vlade Republike Hrvatske Jadranke Kosor

Savez kuhara mediteranskih i europskih regija već petu godinu zaredom organizira manifestaciju „Biser mora“ koja svake godine okuplja sve veći broj kuhara iz zemlje i inozemstva kao i razne tvrtke, novinare, te sve one koji su značajni za razvoj hrvatske gastronomije.

Pokrovitelji: Turistička zajednica Županije splitsko - dalmatinske

Prvi dan Juniorsko natjecanje Svečano otvaranje Nacionalna gastro izložba hrvatskih restorana – „Hrvatski gastronomski dragulj“ Prezentacija makedonske kuhinnje

Organizator:

Suorganizatori:

Turistička zajednica grada Supetra

Grad Supetar

Drugi dan Međunarodnon kategorijsko natjecanja profesionalnih kuhara Okrugli stol - tema: Utjecaj lokalne gastronomije na hrvatsku turističku ponudu - moderator Robert Ripli, Gastronomadi Enološke radionice

Partner: UDRUŽENJE OBRTNIKA SPLIT

UDRUŽENJE OBRTNIKA SPLIT

Zlatni sponzor:

Treći dan Međunarodno natjecanja profesionalnih kuhara Biser mora 2010 Gastro večer Zlatka Galla Poseban program: Supetar – Riva - Kulinarski gastro Show Sagway Show kuhara, Milenijska fotografija 1000 bijelih kapa

Sponzori:

www.brand.hr Službeno vozilo festivala

Četvri dan GRAND PRIX „Biser mora 2010. - finale natjecanja Gastro tura - Gastronomskim putevima otoka Brača. Svečano proglašenje pobjednika www.dalmatinskikuhar.hr

Novi naslovi u PV prodaji! NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA cijena

EKONOMIJA I POLITIKA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE cijena

166,00 kn

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIK

NLP

NIKOLA TESLA

uvod u osobni rast i razvoj

genij elektrotehnike

drugo izdanje

cijena

269,00 kn

cijena

134,00 kn

170,00 kn

185,00

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 396 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 274 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

KRIZA SE PRODUBLJUJE

JEZIK TIJELA

POGLED U ZVJEZDANO NEBO

189,00

DOBA PROMJENA U ENERGETICI cijena

299,00

149,00

cijena

aketa

162,00 kn

180,00

cijena

189,00

170,00 kn

149,00

134,00 kn

149,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 302 str.

nakladnik: KIGEN format: 147 x 210 mm opseg: 192 str.

cijena p

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

161,00 kn

179,00

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

134,00 kn

nakladnik: KIGEN format: 210 x 210 mm opseg: 28 str.

Mato Karačić

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

privredni vjesnik

1138 st

Knjige možete naručiti putem: tel.: 01/5600 020, faks: 01/4846 656 e-mail: pvmultimedija@privredni.hr

593,00 kn

659,00

PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI ENGLESKO-NJEMAČKO-HRVATSKI NJEMAČKO-ENGLESKO-HRVATSKI

UVOD

www.privredni.hr Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

Sljedeći broj Privrednog vjesnika izlazi 12. travnja Davor Tomašković, predsjednik Uprave TDR-a:

Država gubi 500 milijuna kuna na crnom tržištu Vrijednost crnog tržišta cigareta godinama se procjenjivala na oko 10 posto ukupne potrošnje u Hrvatskoj, a danas je ta stopa 15 do 20 posto. Oko 80 milijuna kutija cigareta godišnje se unese u Hrvatsku, manjim dijelom ilegalno, a većim dijelom kroz pogranični promet. To je oko 450 do 500 milijuna kuna proračunskih prihoda, a po maloprodajnim cijenama je to oko milijardu kuna. U Hrvatskoj ove godine očekujemo pad ukupnog tržišta, a procjene se kreću između pet i osam posto.

Kristian Šustar, predsjednik Uprave Maistre:

Obustavljamo poslovne aktivnosti u Vrsaru Obustavljamo poslovne aktivnosti na zemljištu koje je predmet sudskog spora između Općine Vrsar i Maistre, a za koje Općina potražuje jednostrano definiranu i ekonomski neprihvatljivu naknadu. Maistrini objekti koji se nalaze na spornom zemljištu do daljnjega će biti zatvoreni i neće primati goste za Uskrsne blagdane. Izloženi smo nerazumijevanju, antipoduzetničkoj i gruboj politici ucjene Općine Vrsar koja nam je nametnula cijenu zemljišta od gotovo tri eura po četvornom metru. Tako visoku naknadu ne plaća ni jedna druga turistička kompanija. Spremni smo na pravičnu naknadu koju će odrediti država u sklopu cjelovitog rješenja za problematiku tzv. turističkog zemljišta. No, nismo spremni na ucjene i jednostrane namete koji onemogućuju poslovanje tvrtke i njenu dugoročnu održivost.

Mato Topić, predsjednik Hrvatske obrtničke komore:

Teret nose oni koji rade legalno Protekla dva mjeseca u ovoj godini, nažalost, ne daju nam nadu za optimizam, odjave obrta su svakodnevne i daleko premašuju broj novoprijavljenih. Posebno zabrinjavaju podaci o broju osoba koje rade u obrtništvu, a to su obrtnici, vlasnici obrta i ortaci te radnici. Opseg sive ekonomije zapravo se povećava i zatvaranjem obrta čiji vlasnici nastavljaju obavljanje djelatnosti, samo više nemaju obveza, pa se njihov teret prebacuje na one koji legalno rade. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

Stjepan Pezo, direktor Galeb dalmatinske trikotaže

Vratiti se korijenima prerađivačke industrije Prerađivačka industrija, da bi bila konkurentna, mora imati visok stupanj tehnološke opremljenosti, specijalističkih znanja i motiviranosti radnika

rvatska tekstilna industrija, naizgled jedna od onih o kojima se najviše govori i na kojoj se najviše radi kako bi joj se poboljšao status, stalno i sigurno ide u smjeru dugoročne neodrživosti. Uzroci toga su razni: monetarna, fiskalna i socijalna politika te parafiskalni nameti. To je dovelo do stanja u kojem potrošač u Hrvatskoj za svaku kunu direktnog materijala, neto troška rada i energije uplaćuje oko dvije kune u državni proračun. Nadalje, stvarne potrebe industrije nisu usklađene sa znanstveno-obrazovnim institucijama. Škola iz struke gotovo da i nema, a ako ih ima - nisu adekvatno raspoređene. Rad u industriji mnogima nije privlačan, a tu su i neznanje, loše navike i strah menadžmenta. Loše navike najviše se očituju kroz to da je tekstilna industrija već godinama “socijalni slučaj” i “neželjno dijete”, pa se stvara apatija i uvijek je netko drugi kriv za naše probleme. Uočljiv je i strah od hrvatske verzije demokracije (svatko pazi što će reći da se ne zamjeri nekome gore), novih stvari/projekata/metoda, kao i mladih sklonijih riziku. Problem je također u ne-

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Fotografija: Christian - David Gadler

konzistentnosti i neučinkovitosti... Primjerice, država donese strategiju (jedna od rijetkih sektorskih), ali se ne izradi operativni plan provedbe i sve ostane nedorečeno. Financijske institucije prema većini subjekata iz sektora odnose se kao prema “neželjenoj djeci” (politika: malo dam - malo ne dam, pa onda opet dam, ali malo skuplje...). Nadalje, službe koje bi morale brinuti o lojalnoj konkurenciji ne rade svoj posao kako treba (mnoštvo zdravstveno upitne odjeće i obuće, puno robe bez deklaracija i s krivotvorenim deklaracijama, puno proi-

Mnogo je zdravstveno upitne odjeće i obuće, robe bez i s krivotvorenim deklaracijama te proizvodnje u “garažama” i na crno zvodnje u “garažama” i na crno). Sve to dovelo je do apsurda: Hrvatska je postala društvo u kojem ne samo da se ne isplati ništa proizvoditi nego smo postali nesposobni živjeti u svojoj državi (postala

nam je preskupa). Izgubili smo ili umjetno održavamo na životu gotovo svu primarnu industriju u svim industrijskim sektorima. Sve predionice su nestale, sve su željezare u velikim problemima i gotovo je nemoguće očekivati njihov opstanak. Rast BDP-a gradio se gotovo isključivo na potrošnji (što javnoj, što osobnoj). Sada kada je ona stala, nova realna dodana vrijednost čini se kao potpuno apstraktan pojam. Svi na neki način traže potpore od države. Izgleda da nitko ne može funkcionirati ako mu država ne pomogne. Mnogi se pitaju jesmo li stigli do dna, jesmo li pali na najniže grane? Odgovor je da nismo! Ispod najnižih grana uvijek postoji korijenje. Mislim da je doš-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

lo vrijeme da se počnemo brinuti o korijenju dok još to možemo. Kad se posuše i najniže, najjače grane nekog stabla, to je gotovo sigurno znak da je biljka odumrla i da ni u korijenju nema više života. Možemo li se graditi kao društvo znanja, turizma i visokih tehnologija sa sedam posto visokoobrazovanih ljudi, s hotelima od pet zvjezdica koji se teško mogu usporediti s mediteranskom konkurencijom i s industrijom takvom da visoke tehnološke novitete uglavnom možemo prodavati kao intelektualno vlasništvo onih koji su iste zaštitili? Ja mislim da ne možemo. Ima li, međutim, tu šanse da se održi društvo i da bude javnog interesa u svemu tome? Naravno da ima, ali moramo se vratiti korijenima prerađivačke industrijske politike, a to je planiranje i investiranje u održive projekte. Da bi projekti bili održivi, treba promijeniti okruženje: odstraniti uzroke stanja društva s početka teksta, koliko god to bilo bolno za neke ili one kojih se najviše tiče. Prerađivačka industrija, da bi bila konkurentna, mora imati visok stupanj tehnološke opremljenosti, specijalističkih znanja i motiviranosti svih dionika.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.o.o.

TEMA TJEDNA

( oko 60 klastera

*vijesti

Lažni oglasi za posao Portal MojPosao upozorio je na oglase za posao u tiskanim i internetskim oglasima u kojima kandidati za kontakt trebaju zvati na broj koji počinje sa 060. Pozivi se u nekim slučajevima naplaćuju i više od osam kuna po minuti. MojPosao ističe da je po zakonu zabranjeno naplaćivati posloprimcima za posredovanje u zapošljavanju. Agencije koje posreduju moraju imati dozvolu nadležnog ministarstva. U nekim takvim oglasima spominje se MojPosao pa se agencija ograđuje od takvih oglasa i poziva posloprimce da ne nasjedaju na njih i da posao traže preko uobičajenih kanala. Propao natječaj za Imunološki zavod Komisija za provedbu dokapitalizacije Imunološkog zavoda priopćila je putem Zagrebačke burze da ni jedna od pet ponuda nije prihvatljiva. Na natječaj su se javili Allianz ZB za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, Allianz ZB za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom, Ivaccine, Novatech i Teuffel&Associates. Ponuđači, uz ostalo, nisu predstavili poslovnu viziju suradnje sa Zavodom, a nisu bili transparentni ni u vezi s izvorima i podrijetlom sredstava namijenjenih dokapitalizaciji. Komisija je predložila da Zavod kao tvrtka od strateškog značaja za zdravstveni sustav Hrvatske ostane u državnom vlasništvu te da se u što kraćem roku pronađu sredstva za dovršetak investicija i održavanje tekuće likvidnosti. Ministar Popijač govorio u WTO-u Ministar gospodarstva Đuro Popijač sudjelovao je prošli tjedan u Ženevi, u sjedištu Svjetske trgovinske organizacije (WTO),

na prvom Preglednom izvješću o trgovinskoj politici Republike Hrvatske. Popijač je govorio o ispunjavanju obveza Hrvatske prema WTO-u, mjerama Vlade za borbu protiv krize i kandidatskom postupku za EU. Trgovinska politika Hrvatske izazvala je velik interes pa su zaprimljena 152 pitanja iz 11 članica WTO-a, iz snažnih ekonomija kao što su Brazil, Kanada, Turska, Indija, EU, SAD, Meksiko, Argentina, Koreja, Hong Kong - Kina i Japan. Osnovana udruga vlasnika web stranica Hrvatska udruga vlasnika internetskih stranica (HUVIS) upisana je u registar udruga. Osnovana je s ciljem da okupi vlasnike stranica s područja Hrvatske i promovira prednosti interneta, poslovanje putem interneta te pruži savjete i pomoć vlasnicima internetskih stranica. HUVIS poziva sve zainteresirane tvrtke i pojedince da se uključe u rad udruge i tako pomognu u unaprjeđenju informacijske tehnologije u Hrvatskoj. Dodatne informacije mogu se pronaći na web stranici udruge.

Porast optimizma u gospodarstvu Visoka očekivanja od idućih šest mjeseci vratila su Hendal-Liderov indeks optimizma (HLIPO) u zonu gospodarskog rasta, gdje je posljednji put bio u studenome. No nepovoljno okruženje ne daje osnove za vjerovanje da će HLIPO u toj zoni dugo ostati. Indeks je u ožujku skočio na 79 postotnih bodova, što je 12,3 boda više nego u veljači. Nakon studenog 2009. nije se dugo zadržao na pozivnom teritoriju pa se može očekivati da će se taj trend ponoviti i ovog puta zbog ne baš povoljnih makroekonomskih pokazatelja, priopćeno je iz Hendala.

Privredni vjesnik Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

registrirano u Hrvatskoj

KLASTERI NA HRVATSKI NAČIN

Adut za izvoz i međun Eleonora Dukovac dukavac@privredni.hr

ovezivanje i primjena novih tehnologija nužni su za opstanak na globalnom tržištu. Upravo to je strategija klastera, zbog čega su u svjetskim gospodarstvima posljednjih godina oni postali jedan od ključnih alata za povećanje konkurentnosti. Razvojem novih, inovativnih proizvoda klasteri omogućuju brzu prilagodljivost promjenama. Kako joj je primarni cilj implementacija novih tehnologija i inovacija, klasterizacija je na nacionalnim i transnacionalnim gospodarskim razinama postala i jedna od najznačajnijih poluga za prevladavanje gospodarske krize.

Klasteri će se iskoristiti za poboljšanje učinka malog i srednjeg poduzetništva te nadopunjavanje inicijativa “od dna prema gore” I Hrvatska svojom klasterskom politikom nastoji ojačati regionalne prednosti, a time i konkurentnost i inovacije. S obzirom na kratku tradiciju, u nas je taj proces još u povojima iako je trenutačno registrirano već šezdesetak klastera različitih grana i razvojnih faza. Među ostalim, preporučuje im se sektorsko i multisektorsko umrežavanje radi opstanka i nakon ulaska u Europsku uniju gdje su klasteri važan sastavni dio gospodarske politike. Svakako se preporučuje i uključivanje akademske

zajednice u njihov rad. Problemi isti kao i u Europi “Hrvatske klastere muče isti problemi kao i europske – samoodrživost. Iako među brojnim pokrenutim klasterskim inicijativama ima i nerealnih, na hrvatskoj gospodarskoj sceni djeluju i uspješni klasteri, posebno u ICT, drvnoj i prehrambenoj industriji. Iako ne slijede europski trend poticanja inovativnosti, hrvatski klasteri imaju perspektivu. Bitan je zajednički interes koji je presudan za postojanje i održivost klastera”, kaže Zoran Barišić, tajnik Zajednice klastera pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, jedan od autora Strategije razvoja klastera do 2013. godine koja bi s pripadajućim akcijskim planom trebala biti objavljena u travnju. Barišić podsjeća kako su razlozi zašto se tvrtke udružuju različiti; u EU-u im je zajednički nazivnik kreiranje novih proizvoda i usluga uz sudjelovanje znanstvene zajednice. “Kada se prijevoznici, primjerice, udruže radi jeftinijeg repromaterijala, nafte i sličnog, to je legitiman, ali ne i sofisticiran interes. Neki se udružuju i radi zadovoljenja potreba određenog tržišta, na primjer ako je ono veliko poput kineskog”, kaže Barišić. Većina klastera u Hrvatskoj registrirana je kao trgovačko društvo iako su mogući i drugi organizacijski oblici, poput gospodarsko-interesnog udruženja, udruge, pa čak i zadruge. Barišić upozorava kako ni jedan aktualni zakon ne prepoznaje definiciju klastera zbog čega dolazi i do problema kod registracije. “Dosadašnja iskustva postojećih hrvatskih kla-

Iako ima skromnu klastersku tradi ojačati regionalne prednosti, a tim stera pokazala su da male i srednje tvrtke prije svega pokazuju zanimanje za usluge marketinga, promocije, izvoza, obrazovanja i stručnog usavršavanja. Zainteresirani su i za primijenjeno istraživanje i razvoj, zajedničko korištenje usluga kao što su ispitni laboratoriji, informiranje o javnim nabavama, zajedničke nabave, kooperacijski pojekti te rješavanje kadrovskih pitanja”, objašnjava Zdenka Mesić, načelnica Odjela za razvoj klastera i zadruga Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP), dodajući kako su postojeći klasteri u Hrvatskoj u pravilu maleni pa Ministarstvo potiče unaprjeđenje suradnje i umrežavanje postojećih klastera u zemlji, kao i izgradnju internacionalne mreže klaste-

ra. Tako je 2008. godine oformljena Mreža drvnih klastera Jugoistočne Europe (Slovenija, Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija), a na inicijativu Bio Q klastera iz Osijeka iste godine i mreža klastera ekološke i tradicijske proizvodnje i ruralnog turizma Jugoistočne Europe. Lakše se opstaje zajedno Vanja Jurić, direktor Centra proizvodnog strojarstva i alatničarstva, kaže kako hrvatsko alatničarstvo ima golem potencijal u državi, regiji pa i svijetu. Shvativši da će zajedno lakše opstati nego pojedinačno, tridesetak članica metaloprerađivačkih i elektrotehničkih djelatnosti uz podršku lokalne i akademske zajednice ujedini-

www.privredni.hr Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

( 5 godina

država potiče klasterizaciju

( 17,4 mil kn

dodijeljeno do 2008. za 47 klastera

arodnu konkurentnost

ciju, politikom razvoja klastera Hrvatska nastoji e i konkurentnost i inovacije lo se u taj klaster kako bi poboljšali konkurentnost i pripremili se za nove tržišne iskorake. “Za malo i tranzicijsko gospodarstvo poput hrvatskoga prednosti klasterizacije ponajprije su u jačanju konkurentnosti poduzeća i regija, poboljšanju strukture gospodarskih aktivnosti (nove tehnologije, restrukturiranje poduzeća...), ali i u razumijevanju vlastitoga gospodarstva. Kao izvozni alat klasteri će se iskoristiti za poboljšanje učinka malog i srednjeg poduzetništva te nadopunjavanje inicijativa ‘od dna prema gore’ koje su do sada pokrenute. Pomoći će i u razvoju aktivnosti koje bi trebale povećati sposobnost malog i srednjeg poduzetništva da postigne međunarodnu konkurentnost i poboljša svoj izvo-

zni rezultat”, kaže Zdenka Mesić i dodaje kako MINGORP od 2005. godine potiče klasterizaciju projektom Klasteri udruživanjem do uspjeha. Do 2008. godine sufinancirali su, napominje, s go-

U Ministarstvu ističu kako kontroliraju korištenje namjenskih sredstava tovo 17,4 milijuna kuna 47 inicijativa za uspostavu razvoja klastera. U Ministarstvu ističu kako kontroliraju korištenje namjenskih sredstava pa je korisnik dužan u roku od šest mjeseci po primitku sredstava do-

staviti Ministarstvu preslike računa i dokaza o plaćanju. Inače, institucionalna potpora klasterizaciji Republike Hrvatske umjereno je razvijena te je osim MINGORP-a podupiru i regionalne razvojne agencije, potom HGK, HUP, HOK... Do sada je stvaranje klastera dobilo podršku u drvnoj industriji, proizvodnji kože i obuće, tiskarstvu, graditeljstvu, ICT-u, turizmu i ugostiteljstvu, brodogradnji, proizvodnji medicinske opreme, proizvodnji komunalne opreme, prehrambenoj te metalurškoj industriji. Razlike u praksi “Za usporedbu: u Francuskoj postoji 71 klaster, a u nas šezdesetak. Tako je dijelom i zato što su se u Hrvatskoj klasteri osni-

vali samo kako bi crpili financije iz Ministarstva - sustav potpora u početku je bio šupljikav i otvoren pa je postojao čitav niz onih koji zapravo nisu ni imali namjeru razvijati klaster, no dobra vjera se nije mogla procijeniti. Kako pratimo što se događa u Europi, kriteriji se nadograđuju tako da danas postoji viša razina selekcije. Ipak, kriteriji su liberalizirani jer ih inače nitko ni ne bi ispunio”, kaže Barišić i ističe kako ne postoji univerzalno pravilo i definicija što bi predstavljalo izvrsnost i koji bi bili kriteriji za to. On napominje kako dobra praksa u Švedskoj ne mora biti ista i u Mađarskoj, no uz dulju tradiciju klastera u EU-u i metodom pogrešaka i pokušaja postignuta je viša razina. ”Ne postoji ni univerzalna definicija klastera. Klasteri su počeli najprije kao ‘nakupine’ oko velikih međunarodnih tvrtki, kao servisi koji su upotpunjavali proizvodni proces pojedinih tvrtki. Europska komisija je tek 2008. godine donijela generalnu definiciju klastera kao grupe tvrtki, regionalno povezanih gospodarskih subjekata i institucija koje raspolažu odgovarajućim kompetencijama: stručnošću, razinom usluge, resursima, dobavljačima, vještinama”, ističe Barišić. On smatra kako će transparentan i učinkovit sustav financijske i institucionalne potpore, uz značajnije uključivanje znanstvene zajednice te uz Strategiju i akcijski plan, klasterima dati realnu šansu za bolju konkurentnost ne samo na domaćem nego i europskom i svjetskom tržištu.

Poticaji MINGORP-a pet milijuna kuna Za provedbu projekta Klasteri - udruživanjem do uspjeha za 2010. MINGORP je osigurao pet milijuna kuna, a javni poziv za uključivanje u projekt upravo je u tijeku. U Ministarstvu ističu kako je ovogodišnji proračun prilagođen kriznim gospodarskim uvjetima, a prioritet stavljen na poticanje konkurentnosti i inovacija, novih tehnologija, jačanje tržišne pozicije gospodarskih subjekata, modernizaciju i očuvanje radnih mjesta, kao i na mjere za održanje i oporavak maloga gospodarstva. Projektom se općenito potiče udruživanje u gospodarsko-interesna udruženja ili druge ugovorne oblike klastera s ciljem višeg stupnja finalizacije zajedničkog proizvoda, te potiču već formirani klasteri. Gastro Grupa - najuspješniji klaster Klasteri su se u Hrvatskoj počeli formirati 2005. godine, a među prvima je bila Gastro Grupa koja danas okuplja 30 članica s područja cijele Hrvatske, izvozi u zemlje bivše Jugoslavije, a lani je proglašena najuspješnijim klasterom u našoj zemlji. U Ministarstvu gospodarstva klastere dijele na one koji izvoze gotove proizvode: Eurocijev, Megaflex-cijevni sustavi, ACH GIU za razvoj, Klaster Alatnica; na one koji izvoze intelektualne usluge: Grafički klaster BIOS, Klaster znanja i razvoja, Klaster za razvoj e-države, ICT CRO, ICT tvrtki Slavonije i Baranje; te na one koji izvoze hranu: BIO Q klaster ekološke proizvodnje, Klaster istarskih maslina. Riba, parketi i mali brodovi i od državnog interesa Poticaj za osnivanje klastera može doći iz poslovnog sektora: malog i srednjeg poduzetništva, po principu bottom up. Poticaj dolazi i od države po principu top-down. U MINGORP-u podsjećaju kako je odlukom Vlade uspostavljeno šest klastera po principu top-down zbog boljeg umrežavanja i suradnje malog i srednjeg poduzetništva te njihove suradnje s drugim gospodarskim subjektima u sektorima visoke dodane vrijednosti. “Novi pristup usmjeren je na sektore visokog rasta s izvoznim potencijalom i predviđeno je šest izvozno orijentiranih klastera koji će koristiti pristup top-down u sljedećim sektorima u kojima Hrvatska ima komparativnu prednost: Klaster Mala brodogradnja za izvoz u zemlje EU-a i Rusiju; Klaster In-Parketi za izvoz u EU, Rusiju, zemlje Arapskog zaljeva; Klaster Marikultura za izvoz tune u Japan, a bijele ribe u Italiju. Kako bi se osigurao uspjeh novog pristupa, metodologija topdown za stvaranje klastera mora biti u skladu s resursima nacionalnog gospodarstva”, kaže Zdenka Mesić napominjući kako je svaki klaster poseban te da se model jednog klastera ne može preslikati na drugi. U travnju predstavljanje Strategije Temeljni je cilj Strategije razvoja klastera do 2013. godine omogućiti učinkovito i obuhvatnije korištenje fondova EU-a namijenjenih razvoju klastera i jačanju kapaciteta malih i srednjih poduzeća za suradnju i inovacije. Finalna verzija Strategije s pripadajućim akcijskim planom trebala bi biti predstavljena u travnju. Akcijski plan, među ostalim, govori o mapiranju klastera, praćenju i ocjenjivanju, suradnji s klasterskom politikom Europske unije, jačanju kapaciteta klastera, klasterskih organizacija i poduzeća, potpori inovacijama, suradnji s akademskom zajednicom, istraživanju i razvoju...

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

Simpozij menadžera kvalitete

Upravljanje kvalitetom poboljšava konkurentnost Za Hrvatsku je posebice značajno planirati i ostvarivati gospodarski rast i razvoj na principima održivosti

roizvodne tvrtke prema istraživanjima ostvaruju bolje izvozne rezultate ako se u svom radu oslanjaju na sustav upravljanja kvalitetom, istaknuo je Miroslav Drljača,

u Sv. Martinu na Muri. Simpozij je okupio autore iz sedam zemalja, BiH, Crne Gore, Rusije, SAD-a, Slovenije, Srbije i Hrvatske. Prema Drljačinim riječima, ohrabru-

Na globalnoj ljestvici konkurentnosti pozicija Hrvatske je sve lošija

predsjednik Hrvatskog društva menadžera kvalitete (HDMK), na prošlotjednom 11. međunarodnom simpoziju Kvaliteta, konkurentnost i održivost, održanom

je što sustav upravljanja kvalitetom sve više uvode organizacije u zdravstvu, obrazovanju, javnoj upravi i srodnim djelatnostima. Autori i sudionici simpozija najviše interesa pokazali su za tematska područja Kvaliteta i konkurentnost, Procesno upravljanje okolišem, Kvaliteta u obrazovanju, Kvaliteta u zdravstvu i turizmu te Procesno i pro-

jektno upravljanje u teoriji i praksi, a prvi put je obrađeno i područje Mediji i kvaliteta. U procesu približavanja Europskoj uniji u raznim je sektorima provedeno niz reformi radi prilagodbe europskim standardima. Poslovanje na konkurentskom tržištu Iz godine u godinu raste broj organizacija s potvrđenim sustavom upravljanja sukladno zahtjevima međunarodnih normi ISO 9001, ISO 14001 i drugih u Hrvatskoj. Unatoč tim rezultatima, na globalnoj ljestvici konkurentnosti pozicija Hrvatske posljednjih je godina sve lošija. Ova činjenica zahtijeva ozbiljna istraživanja uzroka takvom trendu. Tim prije što ulazak u EU podrazumijeva poslovanje na tržištu

ProWein 2010

konkurencije. Stupanj konkurentnosti organizacija i gospodarstva u cjelini stoga je od osobitog značaja za budućnost Hrvatske, a posebice je značajno planirati i ostvarivati gospodarski rast i razvoj na principima održivosti. Na simpoziju je sudjelovao značajan broj

mladih znanstvenika sa svih hrvatskih sveučilišta i velikog broja veleučilišta. Na ovom projektu započelo se s okupljanjem znanstvene elite iz područja sustava upravljanja, koju čine istaknuti znanstvenici iz zemlje i inozemstva, a projekt prati i zbornik radova u kojem je objavljeno 35

znanstvenih i stručnih radova, publiciranih i na CD-u. Simpozij je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Međimurske županije, HGKa, Hrvatske akreditacijske agencije, Hrvatskog zavoda za norme, uz podršku i drugih institucija i sponzora. (I.V.)

Tko želi poticaje iz EU-a

U ARKOD upisano 20.000 poljoprivrednika

Velik interes za hrvatska vina

organizaciji Hrvatske gospodarske komore i u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, 28 izlagača predstavilo je više od 150 vrsta vina na Međunarodnom sajmu vina i jakih alkoholnih pića ProWein 2010 u Düsseldorfu u Njemačkoj. “Ovaj sajam od iznimne je važnosti za hrvatsko vinarstvo jer je to prilika da se hrvatska vina predstave inozemnoj publici. Nada-

mo se da će se nastupom na ovako važnom sajmu povećati izvoz hrvatskih vina na strana tržišta, a posebice u Njemačku, u koju inače izvozimo 28 posto od ukupnog izvoza vina. Njemačka je nakon BiH drugo izvozno tržište hrvatskih vina”, rekla je Milica Rakuša Martulaš, direktorica Sektora za trgovinu HGK-a. Izvozni trendovi hrvatskih vina posljednjih godina pomiču se prema višoj kategoriji i kvalite-

ti, pa je ProWein, vodeći međunarodni sajam vina i jakih alkoholnih pića, bio prilika za ostvarivanje poslovnih kontakata i povećanja izvoza. Ta sajamska manifestacija predvodnik je u različitim trendovima i proizvodima, a tema ovogodišnjeg sajma bila je vino u biznisu. Ove godine na sajmu je nastupilo 3300 izlagača iz 50 zemalja, a posjetilo ga je oko 35.000 isključivo poslovnih posjetitelja. (K.S.)

proteklih mjesec dana u ARKOD, novi sustav koji evidentira stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, upisano je 20.000 hrvatskih poljoprivrednika. Upis najbolje ide u Požeško-slavonskoj županiji gdje je upisano gotovo 60 posto svih poljoprivrednih gospodarstava, te Karlovačkoj (47 posto) i Ličko-senjskoj županiji (43 posto). ARKOD je nadogradnja na postojeći Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Intenzivniji upis u ARKOD rezultat je pojačanih napora Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te partnerskih or-

ganizacija - Hrvatske poljoprivredne agencije i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu u provođenju informativne kampanje po županijama. Podsjetimo, upis u ARKOD je besplatan, a obavlja ga oko 550 djelatnika spomenutih institucija. U provedbu novog sustava nedavno su se uključile još tri županije: Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka i Osječko-baranjska, te se sada ARKOD provodi u 14 županija. Uključivanje preostalih županija, pa i Zagrebačke koja ima najveći broj poljoprivrednih gospodarstava (više od 15.000), očekuje se ti-

jekom travnja ove godine. Uvođenje ARKOD-a pretpostavka je za zatvaranje 11. pregovaračkog poglavlja Poljoprivreda i ruralni razvitak, a primjena novog sustava započet će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Omogućit će poljoprivrednicima lakši i jednostavniji način podnošenja zahtjeva za EU poticaje te transparentnije korištenje državnih poticaja. Kako bismo u tom trenutku bili spremni preuzeti značajan novac namijenjen daljnjem razvoju domaće poljoprivrede, nužno je da se poljoprivrednici upišu u ARKOD jer sadašnji sustav poticaja tada više neće vrijediti. (J.V.)

www.privredni.hr Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

2. simpozij o hrvatskom hotelijerstvu i turizmu

Mreža za razvoj i kreativnost (MRAK)

Važno je biti prvi

Nagrade za kreativnost i inovativnost

Nužno je osnivanje jedne institucije u kojoj će biti predstavnici privatnog i javnog sektora koja će biti osposobljena za komercijalne poslove Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

udionici 2. simpozija o hrvatskom hotelijerstvu i turizmu jedinstvenog su mišljenja kako je za značajniji razvoj hrvatskog turizma i produljenje sezone nužna intenzivnija suradnja javnog i privatnog sektora. Stoga se nametnulo pitanje jesu li se ta dva aktera o kojima ponajviše i ovisi razvoj hrvatskog turizma spremna i dogovoriti. Veljko Ostojić, član Vijeća Hrvatske turističke zajednice i predsjednik Uprave Riviere Poreč, smatra da je, unatoč stalnim razgovorima, ključno tko će prvi povući potez i inicirati učinkovitu suradnju, a samim tim preuzeti odgovornost. “Potrebno je uspostaviti

Za desetak dana raspisat će se natječaj za izradu strategije hrvatskog turizma partnerski odnos javnog i privatnog sektora kako bismo ostvarili osnovni cilj, a to je da postanemo najkvalitetnija turistička destinacija na Mediteranu”, ističe Ostojić. Prema njegovu mišljenju, taj prvi korak treba napraviti javni sektor, odnosno politika, i to tako da uputi ponudu svim zainteresiranima kako bi se definirala strategija za budućnost. “Ako u pojedinim sredinama javni sektor iz bilo kojih razloga to ne želi učiniti, onda to mora napraviti privatni sektor”, dodaje on. Trenutačno se komunikacija javnog i privatnog sektora ostvaruje samo u sustavu turističkih zajednica, u čijim vijećima sjede njihovi predstavnici. “No turistič-

ke se zajednice uglavnom bave komunikacijom i promocijom te ne obavljaju komercijalne poslove”, ističe Ostojić koji stoga smatra nužnim osnivanje jedne institucije u kojoj će biti predstavnici privatnog i javnog sektora, a koja će biti osposobljena za komercijalne poslove. Vlasnik propada hotel ostaje Važnosti suradnje javnog i privatnog sektora postali su svjesni i hotelijeri, pogotovo zato što se, prema riječima Miroslava Dragičevića, direktora Horwath Consultinga, u hotelskom sektoru očekuje lagani porast broja dolazaka i rezervacija, ali ne i promjena cijena. U takvoj situaciji još se nitko ne odlučuje na

prodaju hotela i bit će zanimljivo vidjeti što će se događati sljedećih 12 mjeseci. Dragičević, pomalo ironično, ističe kako je dobra okolnost to što će u slučaju bankrota hotelske tvrtke propasti njen vlasnik, a hotelska kuća može nastaviti raditi jer je može preuzeti drugi vlasnik. “U Hrvatskoj je došlo do paradoksalne situacije - onaj tko je ulagao u podizanje kvalitete i kvalitetnu obnovu hotela u problemima je i prezadužen, a onaj tko je na hotelu samo sanirao nužno, ili je pak vlasnik kampa, u boljoj je situaciji i ima mnogo manje poteškoća”, napominje Dragičević. Danas je problem to što država nema novca za investiranje u infrastrukturu, kao i to da privatni

Gradnja kongresnih centara Izgradnja četiriju velikih kongresnih centara planira se u Dubrovniku, Splitu, Opatiji i Zagrebu. Iako kongresni centri nisu sami po sebi profitabilni, oni mnogo znače za pojedini grad. “U Beču, koji je najbolja MICE destinacija u Europi, gubitke kongresnog centra sanira gradska uprava”, istaknuo je Vladimir Preveden, direktor Roland Bergera. Kongresni gost u Beču potroši 415, a u Zagrebu 93 eura dnevno. Dubrovnik se nalazi na 140. mjestu u svijetu kao poželjna kongresna destinacija, a Zagreb na 180. mjestu u Europi. Kongresni turizam u Austriji čini 12 posto ukupnih noćenja, dok u Hrvatskoj čini oko jedan posto.

sektor nema za investicije u podizanje kvalitete. Podbacio javni sektor “Za nov, ozbiljan početak potrebno je pričekati pet do šest godina. U tom razdoblju moramo riješiti sve dvojbe u turizmu, restrukturirati turistički sektor te još više uložiti u marketing i promidžbu na međunarodnom tržištu”, ističe Dragičević i dodaje kako se ove godine može riješiti problem turističkog zemljišta te etažiranja kako bi se minimizirao rizik investitora. Goran Štrok, predsjednik Uprave grupacije Jadranski luksuzni hoteli, smatra kako je kod nas podbacio javni sektor. Kao dokaz lošeg destinacijskog menadžmenta Štrok ističe Dubrovnik koji je, kaže, zadnjih godina nestao sa stranica vodećih svjetskih časopisa. “Stoga je nužno da svi sjednemo i dogovorimo se u kojem će se smjeru razvijati dubrovački turizam. Volio bih da mi netko u Gradu kaže gdje vidi Dubrovnik za 10 ili 15 godina”, ističe Štrok. Prema riječima državnog tajnika za turizam Ive Muje za desetak dana raspisat će se natječaj za izradu strategije hrvatskog turizma.

Mreža za razvoj i kreativnost (MRAK) i ove će godine dodijeliti nagrade za kreativnost i inovativnost u poslovnom i društvenom djelovanju. Od 19. do 23. travnja organizirat će se Dani kreativnosti i inovativnosti, a dodjela nagrada održat će se 21. travnja na dan Svjetskog dana kreativnosti i inovativnosti. Organiziranjem ove akcije udruga Mrak želi potaknuti i ubrzati razvoj koji će biti održiv i u kojem će se promicati društvene odgovornosti. Naglasak je na svrsishodnijem upravljanju kreativnom inteligencijom, kako u poslovnom i u sektoru javne uprave, tako i na ukupnoj građanskoj razini. Na Danima kreativnosti

održat će se serija stručnih predavanja, a osnovne su ovogodišnje tematske kategorije održivi razvoj, energetika i ekologija, edukacija, društvo znanja i kultura, gospodarstvo i poslovanje te autorska prava. Na svečanom dijelu manifestacije uz okrugli stol s nazivom Kreativnost u edukacijskim sustavima ili učimo li misliti u školi, održat će se i dodjela nagrada nominiranim menadžerima i tvrtkama. Prošle godine nagrade su osvojili Labinprogres za dizajn traktora, Kulturna udruga Glumci u Zagvozdu te Ivana Žiljak za grafički dizajn. Dan kreativnosti i inovativnosti 2010. godine održava se pod pokroviteljstvom i u suradnji s Američkom gospodarskom komorom, Hrvatskom gospodarskom komorom, Ministarstvom gospodarstva i Nacionalnim vijećem za konkurentnost. (I.V.)

*vijesti Natječaj za nagradu Hrvoje Požar Hrvatsko energetsko društvo Hrvoje Požar raspisalo je natječaj za istoimenu nagradu koja se dodjeljuje stručnim i znanstvenim radnicima za izvanredne doprinose na području energetike. Društvo će dodijeliti i pet stipendija studentima energetskog usmjerenja. Nagrade Hrvoje Požar dodjeljuju se za stručni i znanstveni doprinos razvitku energetike te za inovacije, projekte racionalnog gospodarenja energijom, unaprjeđenje kvalitete okoliša i popularizaciju energetike. Natječaj je otvoren od 1. do 30. travnja. Vlada dala jamstvo za kredit Uljaniku Vlada je prošli tjedan odobrila državno jamstvo u vrijednosti od 50 milijuna eura za dugoročni kredit brodogradilišta Uljanik. Jamstvo je dano Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak ili drugim

poslovnim bankama u zemlji ili inozemstvu. Ono vrijedi za izravno dugoročno zaduženje na rok od pet do sedam godina, ovisno o uvjetima na financijskom tržištu u trenutku sklapanja kredita. Osječka pivovara ponovno radi Od prekida štrajka Osječka pivovara ubrzano isporučuje robu kupcima i distributerima. Ukupno je prošli tjedan isporučeno 5000 hektolitara, priopćeno je iz Osječke pivovare. Predsjednik Uprave Osječke pivovare Ivan Komak izjavio je da će se razgovori sa sindikatom nastaviti dogovorenim tijekom uz održavanje kontinuiteta proizvodnje.

S MARKOVA TRGA

*vijesti Ostavke u Nadzornom odboru Petrokemije Predsjednik Nadzornog odbora Petrokemije Željko Nenadić i član NO-a Srećko Selanec dali su prošli tjedan ostavke na funkcije i članstvo u Nadzornom odboru. Ostavke su obrazložene osobnim razlozima. Nadzorni odbor kutinske tvrtke na ovotjednoj sjednici razmotrit će izvješće revizora i revidirana financijska izvješća za 2009. godinu. Izvješće će biti dostavljeno Zagrebačkoj burzi 31. ožujka. Šuker razgovarao s Vandorenom Ministar financija Ivan Šuker i veleposlanik europske unije Paul Vandoren razgovarali su o reformi hrvatskog financijskog sektora i pripremi Hrvatske za Unijine kohezijske fondove, priopćeno je iz Veleposlanstva EU-a u Zagrebu. Na sastanku je istaknuto da Hrvatska već priprema ciljeve i programe buduće kohezijske politike usko surađujući s Komisijom. Sredstva će biti namijenjena pomoći Hrvatskoj u modernizaciji ekonomije, otvaranju novih radnih mjesta, kao i u unaprjeđenju funkcioniranja nacionalne i lokalne uprave. Vukoja najbolji dizajner automobila Rad Zdenka Vukoje, samoukog dizajnera iz Lipika, proglašen je najboljim na konferenciji o dizajnu Auto(r), održanoj prošli tjedan u Muzeju suvremene umjetnosti. Vukoja je osvojio petodnevni put u Pariz za dvoje Citroënom DS3, posjet Citroënovom studiju za dizajn i muzeju te vožnju Spačekom po Parizu. Konferencija je okupila mnoge domaće i strane dizejnere, od Maartena de Bruijna, dizajnera Spykera, do Marka Lukovića, pobjednika Peugeotovog natječaja za dizajn.

Privredni vjesnik Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

Pregovori Hrvatske i Europske unije

Pola godine za reforme

U Bruxellesu ističu kako zaključenje pregovora “posebno ovisi o ispunjavanju potrebnih političkih, ekonomskih, zakonodavnih i administrativnih reformi” Lada Stipić – Niseteo niseteo.lada@skynet.be

opis političkih kriterija koje Hrvatska treba zadovoljiti do završetka pregovaračkog procesa bitno je dulji od liste ekonomskih. Na Šestoj sjednici Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje Europska unija je hrvatskoj strani izložila svoje viđenje nesporno finalne faze pregovaračkog procesa. Uglavnom su izrečene poznate stvari – uz neki manje poznat detalj. Pozicije EU-a u usuglašenom dokumentu mogu se gledati kao svojevrsna minianaliza napretka na polovini puta između prošlogodišnje i ovogodišnje koja bi mogla biti i posljednja jer bi čitav proces mogao doći do finala do kraja godine. Rezerve postoje, zaključenje pregovora “posebno ovisi o ispunjavanju potrebnih političkih, ekonomskih, zakonodavnih i administrativnih reformi”, što je zajedno s ispunjenim mjerilima bitno za cilj završetka pregovora rekordno dugih

pet godina i poneki mjesec. Gdje su reforme? Hrvatska je u proces ušla kao funkcionirajuća tržišna ekonomija, no ta činjenica nije previše impresionirala EU koji očito više pažnje posvećuje političkom dijelu uvjeta kao i administrativnoj prilagodbi zahtjevima članstva. Ponavlja se stara konstatacija da će se Hrvatska moći uspješno nositi s tržišnim uvjetima “u srednjoročju”, ali pod uvjetom provedbe sveobuhvatnih reformi. Zemlji manjka vizija srednjoročne strateške orijentacije. U okružju globalne gospodarske krize Hrvatska vodi odgovarajuću makroekonomsku politiku, mudra je monetarna politika dala svoj doprinos stabilnosti – za razliku od vođenja proračuna koji će zahtijevati ozbiljniji rebalans. Osnovno je za čitav ovaj blok strukturno reformiranje koje bi osiguralo održivost javnih financija, “uključujući srednjoročnu”. EU nalaz je – istina obzirno – dijagnosticirao hrvatske probleme na način da bi ga

potpisala većina građana, pogotovu gospodarstvenici. EU upozorava kako privatni sektor i dalje trpi zbog neefikasnosti javne uprave i pravosuđa čime se zatvara krug u kojem je početak i kraj svih reformi, jednako kao i preduvjet uspješnog zaljučenja priprema za EU, baš efi-

Bolje okruženje za biznis dogodit će se “kroz efikasan administrativni i pravosudni sustav kao i zakonski okvir” kasna javna uprava i reformirano pravosuđe. To sadrže sve izjave, poruke i upozorenja što ih EU upućuje Zagrebu. Bolje okruženje za biznis dogodit će se, ističe usuglašen stav 27 članica EU-a, “kroz efikasan administrativni i pravosudni sustav kao i zakonski okvir”. Sve te elemente Zagreb bi morao složiti u uvjerljivi paket do kraja godine čime bi se zatvorilo najteže od poglavlja,

Pravosuđe. Poglavlje Porezi spremno je za zatvaranje u travnju, na idućoj Međuvladinoj konferenciji, zajedno sa Slobodom kretanja roba. U Slobodi kretanja roba nađeno je da će trebati poraditi na provedbi acquisa – što je problem i članicama. No, plan zaključenja pregovora do kraja godine mogao bi ostati tek pusta želja u nizu odlaganja, i to zbog potencijalne opasnosti – osim neizvjesnog Pravosuđa i temeljnih prava – a to je poglavlje Poljoprivrede i ruralnog razvitka. Agencija za isplatu potpora poljoprivrednicima, integrirani sustav upravljanja i nadzora kao i sustav identifikacije poljoprivrednog zemljišta još nisu spremni. Prepreka su također manjkavi apsorpcijski kapaciteti – s iznimkom pretpristupnog programa za ruralni razvoj – budući da još nema naznaka da će se prijelaz s državnih potpora na sustav EU-a obaviti glatko i do trenutka ulaska u Uniju. Ovo poglavlje neće biti zatvoreno sve dok se Europska komisija, koja pregovara u ime 27 članica EU-

a, ne uvjeri da je učinjeno dovoljno posla koji će jamčiti stopostotnu spremnost Hrvatske za isplatu potpora EU-a od prvog dana članstva u Zajednici. Slovenske igre traju Igre oko zadnjeg poglavlja koje blokira Slovenija se nastavljaju. Povjerenik za proširenje Štefan Füle hvali unos Hrvatske u dobrosusjedstvo, dok se u isto vrijeme, zajedno s pljeskom slovenskom Ustavnom sudu koji je arbitražni sporazum Zagreba i Ljubljane proglasio kompatibilnim s Ustavom, od ministra vanjskih poslova Slovenije čuje kako njegova zemlja i dalje zadržava rezerve za poglavlje Vanjske, sigurnosne i obrambene politike te ono nije sigurno za otvaranje u travnju. Nije isključeno da je posrijedi jedna od onih apsurdnih diplomatskih igrica namijenjenih uskom krugu. EU će požuriti pripremiti teren za poglavlje Tržišno natjecanje kako bi ono bilo spremno za travanj, a nakon raščišćavanja situacije s restrukturiranjem brodogradilišta.

www.privredni.hr Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

( 84,5 mil kn

Vlada želi biti partner obrtnicima

Više sastanaka - više rješenja?

uloženo ove godine u promociju turizma

Sjednica Vlade Republike Hrvatske

Borba za domaćeg gosta i veću turističku potrošnju Strana tržišta su već snažnije marketinški obrađena, a slijedi promocija i na domaćem tržištu, najavio je ministar turizma Damir Bajs deći prema ohrabrujućim podacima o rezervacijama koji su se čuli i na nedavnom turističkom sajmu u Berlinu, te akcije daju rezultate. Bajs je podsjetio da je pojačani marketing započeo još u rujnu prošle godine i da se zato i očekuju primjereni rezultati.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

oste imamo, ali se moramo potruditi da od njih dobijemo više, rekao je ministar turizma Damir Bajs predstavljajući članovima Vlade program za pripremu ovogodišnje turističke sezone. Ministar je aludirao na podatak da je prošla godina bila uspješna po broju dolazaka i noćenja turista, no na kraju su ostvareni slabiji financijski rezultati.

Zanimanje za Hrvatsku raste u zemljama kao što su Kina i Rusija, za čije su turiste sezonski ukinute vize

lje usluga poticat će se da prilagode cijene stvarnoj kvaliteti ponude i kretanju potražnje na tržištu. “Sezona ni po čemu neće biti laka. Bit će to opet godina last minute ponuda”, ocijenio je Bajs.

”U hotelima i turističkim naseljima ostvaren je solidan promet, ali su gosti manje trošili u izvanpansionskoj ponudi, restoranima i trgovinama, a i manje su kupovali suvenira”, istaknuo je Bajs. Ove će se godine pojačano nastojati animirati domaće goste, koji su i po broju noćenja podbacili prošle sezone. Uz snažnije reklamiranje, davate-

Razvoj seoskog turizma U sklopu pripremnih aktivnosti nastavit će se s programima razvoja seoskog turizma kroz kreditni program subvencioniranja kamata, sufinanciranja projekata koji su dobili sredstva iz fondova EU-a i drugih međunarodnih fondova. I dalje će se provoditi programi poput Poticaja za uspjeh, radi po-

većanja broja malih hotela i drugih smještajnih objekata s najmanje tri zvjezdice. Subvencionirat će se obrazovanje kadrova za rad u turističkim objektima, povezivati domaću proizvodnju hrane radi opskrbe turističkih središta, i slično. Ministarstvo turizma je za ovu sezonu preko Hrvatske turističke zajednice u promociju turizma uložilo 84,5 milijuna kuna. Za udružene tržišne aktivnosti kroz devet modela (primjerice, udruženo oglašavanje s domaćim i stranim turoperatorima, subvenicioniranje prijevoza i drugo), uložena su još 52 milijuna kuna. Su-

Ukidanje viza pomaže Stara tržišta poput njemačkog temeljito su obrađena, a zanimanje za Hrvatsku raste u zemljama za čije su turiste sezonski ukinute vize (Kina, Rusija...). Dobri rezultati očekuju se i od novih tržišta kao što su Srbija ili Ukrajina. Prognoze Svjetske turističke organizacije na globalnoj razini predviđaju oporavak turizma od jedan do tri posto, dok se za tržište Europe prognozira blagi rast od jedan posto. ”Nastojat ćemo da udjel inozemnih dolazaka u Hrvatsku i dalje bude iznad dva posto u ukupnom broju europskih inozemnih dolazaka, kao što smo postigli 2009. godine. Neće biti lako jer ne miruje ni konkurencija. Italija, Španjolska ili Grčka neće dopustiti da treću godinu zaredom bilježe minuse”, rekao je Bajs.

Besplatna prva godina studija

Bianca Matković u gospodarsku diplomaciju

Prva godina studija bit će besplatna za sve studente, a plaćanje studija na višim godinama ovisit će o postignutom uspjehu, odlučila je Vlada. Novi model uvodi se od jeseni za sve koji prvi put upisuju prvu godinu na sveučilištima te stručnim studijima na visokim učilištima. Trošak školarina od 129 milijuna kuna podmirit će se iz državnog proračuna. “Za studente koji budu vrijedni i davali ‘godinu za godinom’, cijeli će studij praktično biti besplatan. Tom odlukom ulažemo u budućnost Hrvatske”, rekla je predsjednica Vlade Jadranka Kosor.

Bianca Matković razriješena je dužnosti ministrice bez portfelja i u dogovoru s premijerkom Jadrankom Kosor prelazi na mjesto državne tajnice u Ministarstvu gospodarstva. Bit će zadužena za gospodarsku diplomaciju. Državnim tajnikom za europske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova imenovan je Andrej Plenković, a Branimir Horaček je na osobni zahtjev razriješen dužnosti ravnatelja Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva.

Nelikvidnost, siva ekonomija, visoki porezi, neadekvatno financiranje obrtništva te neriješen otkup poslovnih prostora neki su od glavnih problema s kojima su suočeni hrvatski obrtnici. Nakon prvih znakova globalne krize, obrtništvo je bilo obilježeno iznimno negativnim trendovima, pa je u 2009. broj zaposlenih u obrtima smanjen za više od 26.000, a u ovoj godini bez posla je ostalo još 9000 radnika, rekao je predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Mato Topić na okruglom stolu o poslovanju obrtnika u doba gospodarske i financijske krize. Naglasio je kako broj insolventnih fizičkih osoba stalno raste, pa ih je sada više od 37.000, a njihove nepodmirene obveze prelaze pet milijardi kuna. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor tom je prigodom istaknula kako Vla-

da želi biti partner obrtnicima te kako se “njihovi problemi trebaju rješavati, a ne ostajati u nečijim ladicama”. Istaknula je kako Vlada godinama potiče malo gospodarstvo, te da se unatoč svim problemima sredstva potpore ni ove godine nisu smanjivala. Na javne pozive, među ostalima, mogu se javiti i obrtnici, a primjera radi, država je lani za obrtnike izdvojila 1500 potpora u iznosu od 23 milijuna kuna. Premijerka Kosor izrazila je želju da se za mjesec dana ponovno nađe s predstavnicima HOK-a, a nakon toga da se ti susreti odvijaju svaka tri mjeseca. I ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač pozvao je obrtnike na suradnju u rješavanju temeljnih problema s kojima su suočeni. (S.P.)

*vijesti Program održivosti željezničkog sektora Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izradit će Program održivosti i konkurentnosti željezničkog sektora. Prošli tjedan Vlada je dala suglasnost da se za taj projekt iz državnog proračuna za 2011. godinu izdvoji pet milijuna kuna. Hrvatska očekuje ulaganja u željezničku infrastrukturu iz pretpristupnih fondova EU-a, ali nema dovoljno projekata, izjavio je ministar prometa Božidar Kalmeta nakon prošlotjedne sjednice GSV-a na kojoj se raspravljalo o nastavku procesa restrukturiranja i modernizacije HŽ-a. Hrvatska po mobitelima 15. na svijetu Prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma, Hrvatska se po ICT konkurentnosti nalazi na

51. mjestu među 133 zemlje. U odnosu na 2009. pala je za dva mjesta, no po broju pretplatnika mobitela Hrvatska je na visokoj 15. poziciji, a po broju računala na dobroj 31. Poboljšala je raspoloživost javnih usluga online (registracija vozila, porezi, dozvole, nabave) sa 82. na 40. poziciju. Pokvarila se ocjena troškova fiksnog i mobilnog telefona. Najkonkurentnija ICT zemlja na svijetu ove je godine Švedska koja je napredovala s prošlogodišnje druge pozicije, a prate je Singapur i Danska.

10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

( do 60.000 boca

( 3,5 god

godišnja proizvodnja

Poljoprivredna zadruga Potomje, OREBIĆ

postoji Nebeski dar

NEBESKI DAR, Sesvete

Kristali u službi čovjeka Kristali iz Afrike, Madagaskara i Amerike, knjige, mirisni štapići i ayurvedski sapuni namijenjeni su poboljšanju kvalitete života

Jačati mala gospodarstva Radović stalno podiže nove nasade pod vinovom lozom, ali smatra lošim to što je većina poticaja za podizanje trajnih nasada plasirana u velike sustave

oznati pelješki financijski stručnjak Ivica Radović obiteljsku tradiciju proizvodnje vina počeo je komercijalizirati 1997. godine kada je osnovana Poljoprivredna zadruga Potomje. Zadrugu je osnovalo sedam zadrugara, a osnovna joj je djelatnost prerada i plasman vina pod robnom markom Vina Radović. PZ Potomje ima četvero zaposlenih, a na tržište plasira četiri vrste vina - Dingač, Postup, Plavac i Rukatac. Do otvaranja samostalnog knjigovodstvenog servisa i početka ozbiljne proizvodnje vina Ivica Radović bio je dugi niz godina zaposlen kao financijski direktor HTP-a Orebić, a bio je i upravitelj poznate zadruge PZ Dingač. U svojem vlasništvu Radović ima nešto više od dva hektara vinograda zasađenih na najboljim pelješkim položajima Dingač i Postup. Ukupna proizvodnja kreće se između 50.000 i 60.000 boca, ovisno o urodu, a od toga je više od 20.000 boca vrhunskih vina Postup i Dingač. Prije neko-

liko godina Radović je na tržište izbacio i ograničene količine Dingača reserve, koje se može nabaviti samo u nekoliko vrhunskih restorana i vinoteka. “Vino pretežno plasiramo na hrvatsko tržište. Nemamo potrebu za izla-

PZ pretežno plasira vina na hrvatsko tržište zak na strana tržišta, osim gotovo zanemarivog plasmana našeg Dingača u nekoliko susjednih zemalja”, ističe Radović te dodaje kako unatoč zanemarivom izvozu njegova vina nisu nepoznata u svijetu. Naime, uvrštena su u vinske karte svih dubrovačkih luksuznih hotela, kao i hotela s pet zvjezdica širom Hrvatske. Proširenje podruma “Kad je riječ o natjecanjima i ocjenjivanjima vina, smatram da nam takva vrsta promocije nije potrebna, ne zato što ne vjerujemo komisijama za ocjenjivanje, nego zato što i bez toga imamo prepoznatljiv proizvod koji do-

lazi čak i do uskog kruga vrlo izbirljivih vinoljubaca”, smatra on. Iako nije vrijeme za kapitalne investicije, Radović planira izgradnju, točnije proširenje podruma jer je postojeći od 1600 četvornih metara postao tijesan pa u njemu ne može primiti veće turističke skupine. Trenutačno ga najviše brine sve izraženiji problem neurednog plaćanja. “Kada se tome pridoda i pad prodaje vina u hrvatskim restoranima, moguće je da će mnogi od nas imati velikih problema u opstanku na tržištu”, pojašnjava. Radović stalno podiže nove nasade pod vinovom lozom, ali smatra da nije dobro to što je većina poticaja za podizanje trajnih nasada plasirana u velike sustave. “Vrijeme će pokazati je li to bilo pametno i kakvi će rezultati biti s područja koja su bila izrazito krševita. Smatram da bi bilo pametnije da su se ti poticaji dodjeljivali malim gospodarstvima koja puno učinkovitije mogu voditi svoja imanja”, zaključuje Radović. (J.V.)

oćna kreacija prirode pretočena u drago i poludrago kamenje, popularno nazvano kristalima, oduševila je Andreu Božanović koja se u svojoj wellness prodavaonici druži s mnogobrojnim prirodnim kristalima raznih vrsta iz Afrike, Madagaskara, Amerike... U Nebeskom daru u Sesvetama posjetitelje dočekuju slobodne forme raznih vrsta kristala, kugle, jaja, piramide, obli kamenčići, prirodne špice, grozdovi... Čak i vrlo rijetke vrste poput Boji kamenja, ocean jaspisa i sugilita. “Suvremene pogodnosti poput mobitela i računala, zrače i odašilju elektromagnetske valove koji svakim danom sve više remete energetsko polje. Na sreću, priroda nas je obdarila kristalima čije organske energije pomažu da se vratimo prirodnom, zdravom stanju. Nošenje nakita od kristala jednostavan je i praktičan način za održavanje zdravog i jakog energet-

skog polja našega tijela”, objašnjava Andrea Božanović, vlasnica Nebeskog dara koji je istodobno i knjižara s literaturom iz raznih područja namijenjena poboljšanju kvalitete života. Može i preko interneta “Nebeski dar je nastao prije tri i pol godine iz osobne potrebe za promjenom i razvojem. Ideja se rodila iz dugogodišnjeg zanimanja za moćne skrivene potencijale u svako-

U ponudi će se naći i novi primjerci kristala, ali i drugi proizvodi za zdraviji život me od nas, te velike ljubavi, divljenja i poštovanja prema prirodi. Želja nam je tako bila i širem krugu ljudi ponuditi kvalitetne sadržaje i proizvode kojima će poboljšati kvalitetu življenja, ali i podići

svijest o važnosti preuzimanja odgovornosti za vlastito zdravlje i općenito blagostanje u životu. Veseli nas i upoznati ljude s ljepotom i moćnom energijom kristala koja je ljudskoj vrsti još uvijek prilično nepoznata i neistražena i vidjeti radost kad osjete dobrobit kristala”, kaže naša sugovornica, najavljujući kako će obogaćivati ponudu novim, ekstra primjercima kristala i drugim proizvodima za zdraviji i ugodniji život. U mirisnom kutku prostora prirodni su mirisni štapići iz Indije, neizostavan wellness proizvod kojim se od negativnih naboja također čisti prostor, energetska polja i kristali, a nude se i ayurvedski sapuni od ljekovitog bilja, cvijeća, voća, eteričnih ulja, palminog, kokosovog, maslinovog ulja te glicerina. Putem webshopa s detaljnim opisima i autentičnim fotografijama svoje su proizvode učinili dostupnima diljem Hrvatske, ali i izvan granica. (E.D.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

( 17,5 MW

ukupna snaga vjetroelektrane

( oko 10 mil €

*vijesti

do sada utrošeno u taj projekt

Obnovljivi izvori energije

Metenje vjetra Vjetroagregat na Pometenom brdu u potpunosti je razvio Končar, što tvrtki omogućava da se po njihovoj dokumentaciji pojedini dijelovi, pa i cijeli vjetroagregat, proizvodi bilo gdje u svijetu Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

razvojnoj fazi u Končarevim društvima. “Kada taj cjelokupni projekt bude završen, električnom energijom moći će se opskrbiti između 2500 i 3000 kućanstava”, podcrtava Zajec. Do sada je na razvoj, uključujući montažu na Pometenom brdu te priključak tog agregata na elektroenergetski sustav, utrošeno oko 10 milijuna eura. “Treba spomenuti kako je većinu sredstava osigurao Končar, ali i da su naš razvoj pomogli Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost”, kaže Zajec, napominjući kako će za izgradnju cjeloku-

bnovljivi izvori energije postali su jedan od najvažnijih energetskih pravaca razvijenih zemalja. U vlak koji vozi prema tom energetski učinkovitijem te održivom smjeru želi uskočiti i Hrvatska zbog čega je preuzela neke međunarodne obveze te donijela i dokumente kao što je Strategija energetskog razvitka koja uključuje i povećanje korištenja čiste i ekološki prihvatljive energije. Važno je naglasiti kako svjetske trendove, barem kad je riječ o povećanju proizvodnje električne energije iz vjetra, ne slijedimo samo na papiru jer je u Registar projekata obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača u Hrvatskoj zaprimljeno oko 400 zahtjeva za izdavanje prethodnog energetskog odobrenja te energetskog odobrenja za izgradnju postrojenja, od čega gotovo polovina otpada upravo na projekte vjetroelektrana.

Međutim, kako mnogi upozoravaju da će nas u utrci gradnje vjetroparkova prestići ulagači s inozemnom tehnologijom, Končar je na Pometenom brdu kod Konjskog u Splitsko-dalmatinskoj županiji odlučio ponuditi gotovo u potpunosti hrvatski proizvod. Branko Zajec, direktor društva KončarObnovljivi izvori, ističe kako je razvoj vjetroagregata u toj kompaniji započeo 2002. godine, a 2008. na Pometenom brdu izgrađen je prototip snage jedan megavat (MW). “Prototip je u kolovozu 2008. godine priključen na elektroenergetsku mrežu te od tada u uspješnom probnom pogonu isporučuje struju u elektroenergetski sustav. Električnom energijom može opskrbiti

između 150 i 200 kućanstava”, kaže Zajec. Interes iz inozemstva Vjetroagregat je, naglašava, u potpunosti razvio Končar što mu omogućava da se po njegovoj dokumentaciji pojedini dijelovi, pa i cijeli vjetroagregat, proizvodi bilo gdje u svijetu. “Tako, naime, ponekad zahtijeva tržište, a i racionalno je teške komade proizvoditi blizu mjesta ugradnje jer se time smanjuju troškovi prijevoza. U tvornicama Grupe Končar može se proizvesti gotovo 60 posto tog vjetroagregata. Kada se tomu dodaju proizvodi ostalih tvrtki-partnera iz Hrvatske, to prelazi 70 posto, a kada se dodaju usluge (građevinski radovi, prijevoz te montaža na terenu), sveukupno

domaće učešće prelazi 80 posto. Naravno, tendencija je da se učešće uvoza što je više moguće zamijeni domaćim komponentama, tj. onim što se u Hrvatskoj može proizvoditi. Za sada moramo uvoziti krila, ležajeve, podsustave kočenja i podmazivanja, te neke manje elemente”, pojašnjava Zajec. Poslovna odluka Končara je na toj lokaciji izgraditi vjetroelektranu sa 16 vjetroagregata ukupne instalirane snage 17,5 megavata. Za planiranu vjetroelektranu izrađena je sva potrebna tehnička dokumentacija i dobivene sve dozvole za gradnju. Također, na Pometenom brdu trebao bi biti izgrađen i jedan vjetroagregat veći od postojećeg prototipa, snage 2,5 megavata koji je trenutačno u

Vjetroelektrana će imati 16 vjetroagregata ukupne instalirane snage 17,5 MW pne vjetroelektrane ukupne instalirane snage 17,5 megavata biti utrošeno otprilike 30 milijuna eura. Inače, Končar-Obnovljivi izvori ispituju karakteristike vjetra na još pet lokacija u Hrvatskoj te tri lokacije u inozemstvu. “Već sada postoji velik interes iz inozemstva za naše vjetroagregate, kao i cijele vjetroelektrane, ali za prodor na tržišta potrebna nam je referenca koju ćemo postići izgradnjom vjetroelektrane Pometeno brdo”, zaključuje Zajec.

Savjeti za pronalazak novog posla Portal MojPosao objavio je novo izdanje vodiča za jednostavniji pronalazak ili promjenu posla Karijere 2010. - Hoću (bolji) posao!. Vodič može biti polazišna točka za sve mlade koji tek ulaze na tržište rada, za nezaposlene te profesionalce u potrazi za boljim poslom. Uz osnovne korake u traženju posla, kao što su primjeri dobro napisanih životopisa, najčešća pitanja na razgovorima za posao, upute za pregovore prilikom zapošljavanja i savjete pravnika, vodič donosi i pregled najtraženijih zanimanja te profile zanimanja i poslodavaca. Belje pripojilo Moslavku-Ratarstvo Tvrtka Belje pripojila je poduzeće Moslavka-Ratarstvo iz Potoka te Tvornicu stočne hrane iz Popovače, priopćeno je prošli tjedan iz Belja. Vjerovnicima društava koji sudjeluju u pripajanju dat će se osiguranje, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, ako se u tu svrhu jave u roku od šest mjeseci od objavljivanja upisa pripajanja u sudski registar u koji je upisano društvo čiji su vjerovnici. Vjerovnici društava preuzimatelja imaju to pravo samo ako mogu dokazati da je pripajanjem društava ugroženo ispunjenje njihovih potraživanja. Srebrna medalja vinu Agrolagune

Na ovogodišnjem ocjenjivanju vina Bacchus u Madridu vino Castello Festigia Podruma Agrolaguna osvojilo je srebrnu medalju. Ocjenjivanje je održano od 18. do 21. ožujka pod pokroviteljstvom Međunarodne organizacije za vina i VinoFeda, federacije najvećih ocjenjivanja vina. Do sada su vina Merlot Festigia i Cabernet Sauvignon Festigia Podruma Agrolaguna osvojila zlatnu medalju u Bergamu 2009., te iste godine brončanu medalju Decanter u Londonu.

12 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

( 5000 zaposlenih

Tržište nekretnina

Cijene u padu, investicije na čekanju

Hrvatsko se tržište nekretnina u prošloj godini osjetno smanjilo, i po vrijednosti i po broju transakcija, ali to bi mogao biti tek uvod u još oštriji pad u ovoj godini. Na to upućuju i zadnji podaci Državnog zavoda za statistiku, prema kojima je prosječna cijena četvornog metra novih stanova iznosila 11.538 kuna, što je za 13,8 posto manje u odnosu na drugo polugodište 2008. Još je znakovitiji podatak prema kojemu se vrijednost novih narudžbi u graditeljstvu u četvrtom tromjesečju 2009. prepolovila u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. U cijeloj prošloj godini izgrađeno je, doduše, oko četiri posto više stanova nego 2008., ali je ostalo nezavršeno 52 posto manje stanova (6170) nego na kraju 2008. Drugim riječima, investicije pripremljene prethodnih godina uglavnom su realizirane, a novih investicija je sve manje. Razlika cijena Pad cijena nekretnina u Hrvatskoj u idućih godinu dana očekuje 46 posto agencija za nekretnine, isto toliko ih očekuje stagnaciju, dok samo sedam posto očekuje rast cijena nekretnina. Oni koji očekuju pad cijena predviđaju da će se

izravno i neizravno na izgradnji Arena Centra

Vlaho Kojaković, direktor TriGranita Hrvatska

taj pad kretati između devet i 15 posto. Prema rezultatima istraživanja koje je među više od 40 agencija proveo oglasnik za nekretnine CentarNekretnina.net, gotovo polovina ispitanih (49 posto) smatra da tražene cijene odgovaraju realnim vrijednostima, a 39 posto smatra da su previsoke. Prosječnu razliku između traženih i postignutih cijena procjenjuju na 14 posto. Na pitanje koliko bi investitori mogli sniziti cijene novogradnje a da nastave poslovati pozitivno, agencije su odgovorile prosječno 21 posto. Za razliku od stambenog, tržište poslovnog prostora zasad je cjenovno stabilnije, ali razvoj je također gotovo zaustavljen. Prema podacima konzultantske kuće King Sturge, prosječna cijena najma industrijske nekretnine u Zagrebu je između 72 i 75 eura po četvornom metru godišnje, što Hrvatsku čini skupljom od većine okolnih zemalja. Lani je na hrvatskom tržištu izgrađeno tek oko 60.000 četvornih metara novih industrijskih nekretnina, a u ovoj godini očekuje se još manje. Glavninu potražnje za skladišnim prostorima još uvijek generira maloprodaja, a tako će biti, procjenjuje King Sturge, i u idućim godinama. (D.Ž.)

Kakvo kretanje cijena nekretnina očekujete u idućih godinu dana? (prema godinama) 46%

Očekujem pad

65% 26% 46%

Očekujem stagnaciju

33% 59%

Očekujem rast

2010.

7% 2% 15%

2009.

Izvor: www.CentarNekretnina.net

2008.

Ako banke ne preuz na tržištu nekretnina Ako ste neki stan platili 2000 eura po kvadratu, mislim da on danas koje ćete prenijeti možda i na svoju djecu. Mislim da se to u Hrvatsk Drago Živković zivkovic@privredni.hr

orporacija TriGranit posluje na području od Slovenije do Rusije, a u Zagrebu razvija veliki poslovno-trgovački kompleks na Laništu, započet izgradnjom sportske dvorane Arena. Druga faza je trgovačko-zabavni Arena Centar, a potom je planirana izgradnja hotela, kongresnog centra i poslovnih nebodera visine i do 185 metara, najavljuje direktor TriGranita Hrvatska Vlaho Kojaković. Kolika je ukupna vrijednost svih investicija TriGranita u ovom trenutku? - Trenutačno oko 4,5 milijardi eura. To uključuje 17 projekata u Rusiji, od čega su dva u razvoju. Imamo projekt u Ljubljani, nekoliko projekata u Poljskoj i u Mađarskoj, dva projekta u Rumunjskoj i ovaj projekt u Hrvatskoj. Na tih 4,5 mili-

jardi eura možemo dodati i bankarsko financiranje, pa to postaje znatno veća brojka. U kojoj fazi je projekt Arena Centra i kada je planirano otvorenje? - Arena Centar bi trebao biti otvoren u listopadu ove godine. Iako dolazimo na tržište u težem razdo-

Nema smisla da ljudi postaju robovi otplate stanova čiju su vrijednost banke prenapuhale, jer pojedinac tako prestaje biti slobodan blju za maloprodaju, urbanizam i arhitektura ostaju, a recesija prolazi. Vizija TriGranita kao developera je dugoročna. Naš budžet za cijeli ovaj projekt iznosi oko 600 milijuna eura. Sama Arena je koštala oko 80 milijuna, trgovački centar 244 milijuna, a treća i

One-stop shop za veće investicije Kakva su iskustva s administracijom u Hrvatskoj, u usporedbi s ostalim zemljama u kojima TriGranit posluje? - Definitivno nismo na čelu, ali nismo ni na dnu. Mislim da je krajnje vrijeme da se napokon završi digitalizacija katastra i zemljišnih knjiga. Javni sektor je u velikim gradovima kroz nekoliko većih investicija naučio surađivati s velikim investitorima, ali mislim da se moraju otvoriti one-stop shopovi za investicije veće od nekoliko milijuna eura. Ne mogu jednako prioritetni biti onaj tko mijenja prozor na kući i onaj tko ulaže 100 milijuna eura. Svi smo, naravno, jednaki pred zakonom, ali mislim da je za ekonomiju zemlje i blagostanje građana važno da investitor ima pristup koji se nudi i u Europskoj uniji.

četvrta faza, koja uključuje hotel i kongresni centar, vrijedna je još dodatnih 300 milijuna. To je vjerojatno najveća izravna strana investicija u Hrvatskoj u idućih nekoliko godina. Projekt bi trebao biti potpuno završen između 2013. i 2015. godine. Važno je znati da je kapital dioničara i banaka strana investicija u punom smislu, jer to nisu hrvatske banke niti reciklirani hrvatski novac. Arena Centar gradi hrvatski graditeljski konzorcij, koji čine Međimurje graditeljstvo, Tromont i Mucić & Co., a to je posebno važno sada, u vrijeme velike krize u graditeljstvu. Zapošljavamo 3000 ljudi izravno i još 2000 povezanih s njima, čemu treba dodati i 2500 ljudi koji će raditi u centru.

Kakva su iskustva s domaćim izvođačima radova? - Ovo je gradilište iznimno dobro organizirano. To je uhodani sustav u kojem se prefabricirani elementi proizvode izvan gradilišta, u Mucićevim pogonima oko Zagreba i na jugu, a tijekom noći 20 do 30 tegljača dolazi na gradilište i direktno dizalicama instaliraju elemente u građevinu. Nema skladištenja, čime se ostvaruju velike uštede, a 90 posto radova se ostvaruje domicilno, pa imamo i pozitivan domino-efekt na hrvatsku proizvodnju betona i cementa. Arena Centar imao je pauzu u realizaciji, na vrhuncu financijske kri-

www.privredni.hr Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

( 600 mil eura

vrijednost cijelog kompleksa TriGranit Lanište

( oko 4,5 mlrd eura

ukupna vrijednost svih aktualnih investicija TriGranita

mu rizik, slijedi velika čistka ne vrijedi više od 1300 eura, a vi ga i dalje plaćate po 2000 i imate opterećenje oj već dogodilo Arena Centar u brojkama

1,8 milijardi kuna vrijednost investicije

82 milijuna kuna -

komunalna naknada 61 milijun kuna vodni doprinos 8 milijuna kuna porez na promet nekretninama 3500 - parkirališna mjesta 3000 - zaposleni na izgradnji 2500 - zaposleni nakon otvaranja 59.000 m2 - ukupna površina za najam 10 velikih zakupaca > 200 manjih i srednjih trgovina 9 kino dvorana (IMAX) ze. Kakvo je sada stanje s financiranjem? - Mi smo zatvorili financiranje, na kraju sa sedam banaka, a ne s jednom, što je još uvijek najveće financiranje u Srednjoj i Istočnoj Europi od početka krize, ne samo u sektoru maloprodaje, nego općenito nekretnina. Jedino smo mi uspjeli zatvoriti tako veliki financijski projekt od 150 milijuna eura. U sljedeće dvije godine i dalje će u Hrvatskoj, na žalost, biti problema na tržištu nekretnina. Pitanje je jesu li banke, koje su uvelike uzrokovale i potaknule ovu krizu, dovoljno spremne ponovno početi preuzimati rizik ili će morati očistiti svoj portfelj od svega što je neprodano. Gledajući hrvatsko tr-

žište, to se odnosi većinom na stanogradnju, ali ima i nešto praznog uredskog prostora. U Sloveniji je to većinom uredski prostor, a u Rumunjskoj i Bugarskoj maloprodajni prostor, jer tamo svaki grad od 20-30.000 stanovnika ima barem jedan nepotreban trgovački centar. I u Hrvatskoj se govori da imamo previše trgovačkih centara, iako statistika to ne potvrđuje. - Mi nemamo previše trgovačkih centara, ali u Zagrebu imamo nekoliko centara na krivoj lokaciji i s lošim miksom. Problem drugih gradova je da je, na primjer, u jednom trenutku u Osijeku bilo najavljeno sedam projekata, što je zaista nepotrebno, ali investito-

ri su bili dovoljno pametni, pa se sada grade samo dva. U Varaždinu su bila najavljena četiri projekta, a gradi se samo jedan. U Splitu još uvijek nedostaju dva projekta, City Centar je došao s jednim većim projektom, a planira se još jedan projekt bliži centru. Problem Zagreba je to što je zbog teške situacije urbanizma u samom središtu grada malo razvojnih mogućnosti. Mislim da je sada prava prilika da Grad i država kroz pretpristupne fondove EU-a i javno-privatno partnerstvo napokon počnu rješavati taj problem. Mislim tu i na Gredelj i Paromlin i Zagrepčanku i Ciglanu, lokacije koje će uvijek biti privlačne za razvoj projekata mješovite namjene. To do sada nije bilo riješeno, pa su se investitori fokusirali na obruč grada. Jeste li vi zainteresirani za neki od tih projekata u središtu Zagreba? - Jesmo, svakako. Dapače, vrlo smo aktivni i prema javnom sektoru u izricanju tih želja, ali uvijek je na njima taj prvi korak. Mi imamo iskustvo Budimpešte, Bukurešta, Beča i Ljubljane, kao vodeći developer u Srednjoj i Istočnoj Europi, ali te lokacije prvo treba osloboditi. Svi naši gradovi koji imaju takve lokacije moraju biti svjesni da su oni i vlasnici i potencijalni partneri. Kada se shvati da se kroz to partnerstvo budžet može puniti u sljedećih

deset godina i u Zagrebu i u Splitu i u Rijeci, onda to više nije upitno. Pretpostavka je, naravno, zatvaranje financiranja, što je danas vrlo teško, ali Hrvatska ima mogućnost kroz Ipa fond i dolazeće strukturne fondove dobiti do 50 posto financiranja u obliku subvencija EU-a za sve što se odnosi na javni sektor.

Urbanizam Zagreba razvijao se na pomalo čudnoj strategiji. Nijedan grad u Europi ne bi se trebao razvijati bez poslovnog središta Imate li ambicija i u turizmu? - U turizmu smo željeli biti aktivni na Čiovu, gdje smo kupili veliku parcelu i počeli razvijati hotel s pet zvjezdica. Zbog vrlo spore administracije tek smo sad došli u fazu financiranja, a to danas više nije tako jednostavno kao prije tri godine kad smo ušli u projekt. Dat ću vam primjer Crne Gore, gdje su naši vlasnici kupili napušteno remontno vojno brodo-

gradilište u Tivtu. Danas je to možda najekskluzivnije pristanište za jahte, investicija od oko 400 milijuna eura. Obližnje remontno brodogradilište u Bijeloj služi za održavanje i popravak tih jahti, pa je cijeli Kotorski zaljev osvježen tom investicijom. Mi definitivno imamo interes, pa i svježe iskustvo, da se tako nešto napravi i s nekim brodogradilištima u Hrvatskoj, koja nemaju budućnost. Što je sa stanogradnjom? Hoće li TriGranit ulaziti u taj dio tržišta? - Trenutačno ne. Još prije tri-četiri godine u nekim sam intervjuima rekao da su cijene stanova u Hrvatskoj nerealne. Nema smisla da ljudi postaju robovi otplate stanova čiju su vrijednost banke prenapuhale jer pojedinac tako prestaje biti slobodan. To je ona strana kapitalizma koja sprječava razvoj civilnog društva. U Španjolskoj ili Grčkoj već se dogodilo da je cijena stanova pala ispod vrijednosti kredita. Ako ste neki stan platili 2000 eura po kvadratu, mislim da on danas ne vrijedi više od 1300 eura, a vi ga i dalje plaćate po 2000 i ima-

te opterećenje koje ćete prenijeti možda i na svoju djecu. Mislim da se to u Hrvatskoj već dogodilo, samo nije toliko vidljivo, s obzirom na to da nema dovoljno transakcija, jer svi još čekaju, i banke i građani. I tržište poslovnih prostora, posebno u Zagrebu, zadnjih se godina snažno razvijalo. - Da, ali to nama nije konkurencija. Urbanizam Zagreba razvijao se na pomalo čudnoj strategiji. Poslovne zgrade rasle su unutar stambenih dijelova, bez dobrih pristupnih cesta i bez dodatnih sadržaja. Ured TriGranita se, primjerice, nalazi u zgradi gdje su najbliži restoran ili kafić toliko daleko da do njih idete automobilom. Nijedan grad u Europi ne bi se trebao razvijati bez poslovnog središta. Očito je da to u Zagrebu centar grada više ne može biti jer nema prostora. Kroz projekte kao što je Arena Centar, koji uključuje 3000 parkirnih mjesta, trgovački centar i tridesetak restorana, sve u funkciji triju poslovnih zgrada, mi zapravo razvijamo viziju zagrebačkog Cityja.

14 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

( 4,7 mlrd kn

( 1,8 mlrd kn

godišnji promet farmaceutske industrije

težak izvoz u zadnje četiri godine

Farmaceutska industrija

U svijetu prepoznati, k Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

sjeni opće blamaže radi svinjske gripe, u kojoj su mnoge zemlje zbog medijske panike izgubile golem novac za kupljeno a neiskorišteno cjepivo, i u kojoj su svjetski poznate farmaceutske kompanije navukle velik bijes na cjelokupnu farmaceutsku industriju, hrvatska farmaceutska industrija daleko od očiju javnosti i iz sasvim drugih razloga bilježi sve veće probleme. Prije svega zbog velikog uvoza, stalnog smanjenja cijena lijekova i dugih rokova plaćanja. Podaci koje smo prikupili iz više izvora pokazuju da je Hrvatska 1996. godine imala 49 različitih proizvođača za zdravstveni sustav, a lani ih je tek 30, s time da oni koji su ostali više nemaju udjele na tržištu kakve su nekada imali. Podaci o prodanim pakiranjima lijekova još su znakovitiji: 2005. godine domaći su proizvođači domaćem tržištu prodali 46.871.414 pakiranja lijekova, a strani 35.710.321. Samo tri godine kasnije broj domaćih pakiranja smanjen je na 40.738.889, a uvoznih je povećan na

50.542.376. Gledano u postotku, domaća je prodaja zabilježila pad od 13,9 posto, dok je uvoz povećan za čak 29,35 posto. Podatak o potrošnji lijekova također je indikativan. Naime, 1994. godine, dakle kada je u Hrvatskoj bilo i oko pola milijuna izbjeglica, za lijekove je bilo izdano 20.596.694 recepta. Četrnaest godina kasnije broj recepata je narastao na čak 43.183.562. Dakle, premda je to teško objašnjivo, potrošnja svih, pa tako i uvoznih lijekova stalno raste. U Ministarstvu zdravstva već godinama tvrde kako im je cilj smanjiti tu potrošnju pa zbog toga već drugu godinu za redom objavljuju međunarodni natječaj za refe-

Budući da svi domaći proizvođači proizvode generičke lijekove, oni podnose najveći teret smanjenja cijena

rentne liste lijekova. Međutim, upravo to može potaknuti daljnje propadanje domaće farmaceutske industrije. Naime, kako smo doznali iz izvora bliskih Ministarstvu, velike svjetske

Domaću farmaceutsku industriju opterećuje veliki uvoz, dugi rokovi plaćanja i staln je za gotovo 30 posto, dok je udio domaćih proizvođača u potrošnji pao za 13,9 po

kompanije imaju praksu u takvim natječajima nastupiti s dampinškim cijenama, sve dok domaća proizvodnja ne spadne na niske razine ili dok sasvim ne propadne. Tada, tvrdi naš izvor, te iste kompanije diktiraju sve uvjete na tržištu i naravno značajno dižu cijene svojih lijekova jer im nema tko konkurirati. Nigdje kao kod nas “Tvrdnje su kuloarske i ne želimo ih uopće na taj način komentirati. Trenutačno su cijene lijekova na razini od 70 posto cijena u Europskoj uniji, što je vrlo nisko, a proizvođačima koji su izvoznici vrlo nepovoljno. Cijene se iz godine u godinu smanjuju, ali u budžetu se ne uspijeva uštedjeti jer se sred-

stva pretežito prelijevaju u Fond skupih lijekova. To znači da teret ušteda snose proizvođači generičkih lijekova jer upravo tim lijekovima cijene najviše padaju. Budući da svi domaći proizvođači proizvode generičke lijekove, oni podnose najveći teret smanjenja cijena”, kazao je Teo Rakočević, zadužen za strateško upravljanje u Jadran Galenskom laboratoriju, tvrtki koja svoje proizvode izvozi u 22 zemlje. Rakočević je upozorio kako su lijekovi samo jedan segment potrošnje u zdravstvenom sustavu, te da se prema2005.

lo piše o nužnosti radikalne reforme cijelog sustava jer je neracionalan, o čemu svjedoči prevelik udio troška u bruto domaćem proizvodu (BDP). Inače, dodaje, u Hrvatskoj su cijene lijekova na listama lijekova regulirane Pravilnikom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i jasne su pozicije svih proizvođača - i stranih i domaćih. Međutim, činjenica je da financijski ali i naturalni udio domaćih proizvođača iz godine u godinu pada. “Očito je da su nas strani proizvođači potisnuli i da trebamo ulo2008.

2005./2008.

Domaći proizvođači

46.871.414

40.738.889

-13,90%

Uvoz

35.710.321

50.542.376

29,35%

Ukupno:

82.581.735

91.281.265

Izvor: HGK

žiti mnogo napora kako bismo se afirmirali kod naših liječnika”, naglasio je Rakovčević, aludirajući na izbor liječnika u propisivanju određenih lijekova (op.a.). Naime, javna je tajna da ponekad ima i po 10 proizvođača jednog te istog lijeka samo pod drugim nazivom, te da neki liječnici preferiraju samo određene proizvođače. Kada je pak o rokovima naplate riječ, Rakočević ističe kako je to u njihovom slučaju između 220 i 240 dana. U drugim

www.privredni.hr Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

( samo 30

proizvođača za zdravstveni sustav u 2009.

( 29,35%

rast uvoza u 3 godine

od kuće pod pritiskom o smanjenje cijena lijekova. Uvoz lijekova između 2005. i 2008. godine povećan sto Snježana Foschio Bartol. Ona potvrđuje podatke o padu tržišnog udjela domaćih proizvođača i

Hrvatska država ne štiti domaću proizvodnju lijekova, kao primjerice vlade zemalja u regiji i EU-a porastu stranih, te podsjeća kako proizvođači lijekova i medicinskih proi-

je zemljama taj rok 30, a samo u rijetkim slučajevima 120 dana. “Ono što se na hrvatskom tržištu događa potpuno je neprihvatljivo. Vlada i resorna ministarstva moraju poduzeti sve kako bi se likvidnost zdravstvenog sektora popravila i naplata provodila u dogovorenim okvirima. Kako su proizvođači zadnji u lancu naplate potraživanja, oni time nose i najveći teret nelikvidnosti. Moraju se zaduživati kako bi realizirali razvojne planove. Uz stalni pritisak na cijene koji je neminovan, poslovanje je iz godine u godinu sve teže. Stoga apeliramo da nas se podrži u nastojanjima da iskoristimo svoje potencijale, posebno izvozne, jer to znači da ćemo i dalje

zapošljavati mlade stručnjake i pridonositi BDP-u još više i kvalitetnije”, zaključuje Rakočević. Uzaludan trud “Činjenica je da se hrvatska farmaceutska industrija već godinama uzaludno bori s cijenama i naplatom. Naime, država određuje ne samo cijene nego i rokove plaćanja. Dovoljno je reći da smo posljednjih godina s padom cijena izgubili 150 milijuna kuna. Lani smo, primjerice, izgubili još 34 milijuna kuna. Lijekovi na recept u Hrvatskoj su oko 30 posto jeftiniji nego u zemljama u okruženju. Rokovi plaćanja svedeni su sa 300 na 250 dana”, naglašava glasnogovornica Belupa

zvoda danas u Hrvatskoj imaju 5386 zaposlenika uz godišnji promet od 4,7 milijardi kuna, a u državni proračun uplaćuju više od 260 milijuna kuna doprinosa. U posljednje četiri godine izvezli su roba u vrijednosti 1,8 milijardi kuna na 21 svjetsko tržište. Istodobno, suočavaju se s nelikvidnošću, beskamatnim kreditiranjem državnog proračuna, nelojalnom konkurencijom... “Od države se očekuje aktivnije sudjelovanje u kreiranju zdravstvene politike, tj. prepoznavanje važnosti domaćeg proi-

Multinacionalne kompanije - prijetnja Opisujući stanje na svjetskom tržištu, u Belupu su zapravo potvrdili našu početnu tezu da su multinacionalne kompanije moguća prijetnja domaćim proizvođačima. Naime, kako su naglasili, konkurencija se u kratkom razdoblju višestruko povećala pa stoga ni ne čudi da se farmaceutske kompanije moraju grčevito boriti za svoje tržišne pozicije. Mnogi strani ali i domaći farmaceutski rivali koji uspijevaju rasti i razvijati se, susreću se s otežanim okolnostima poslovanja. Konkurencija, ističu, danas postaje imperativ rasta i razvoja farmaceutske industrije. Svjetska kriza utjecala je na poslovanje mnogih industrija pa tako nije zaobišla ni farmaceutske proizvođače koji, da bi rasli i zadržali svoje tržišne pozicije, reduciraju troškove smanjenjem broja zaposlenih te izdvajanjem za R&D (outsourcing). Farmaceutske se kompanije sve više okreću “pharmerging” tržištima kao što su Kina, Brazil, Meksiko, Južna Koreja, Indija, Turska i Rusija, koja doživljavaju velik ekonomski napredak. Glavni pokretači tih tržišta bit će povećani pristup genericima, inovativna medicina, poboljšana i pristupačnija primarna zaštita. Multinacionalne farmaceutske kompanije danas koriste i sve veće potencijale za uvođenje novih originalnih i generičkih lijekova, dok istodobno pokušavaju staviti manje nacionalne kompanije u inferiorni položaj, u kojem je preživljavanje teže, a to bi moglo rezultirati time da za nekoliko godina na svjetskom tržištu generičkih lijekova dominira samo pet globalnih proizvođača. zvoda za hrvatsko zdravstvo. Hrvatska država ne štiti domaću proizvodnju lijekova, kao primjerice vlade zemalja u regiji, pa i u zemljama Europske unije. Cjenovni kriteriji, kao jedini kriterij za uvrštavanje lijekova na listu HZZO-a, doveo je do velikog pritiska i snižavanja cijena, u prvom redu domaćih proizvođača generičkih lijekova, čiji se financijski tržišni udio gotovo prepolovio, dok je naturalni tržišni udio domaćih proizvođača još uvijek 50 posto. Drugim riječima, kako bi se ostvarila dobit, i za vlasnike i za zaposlenike, potrebno je prodati znatno više pakiranja da bi se ostvario isti financijski učinak”, naglašava glasnogovornica Belupa. Direktorica korporativnih komunikaci-

ja u Farmalu Danijela Gašparović sličnog je mišljenja. “Stanje na farmaceutskom tržištu trenutačno je vrlo teško jer se problemi u zdravstvu rješavaju samo konstantnim pritiskom na smanjenje cijene lijekova i to iz godine u godinu, a s druge strane rokovi plaćanja veći su od 200 dana. Udruga domaćih proizvođača lijekova i medicinskih proizvoda posredstvom Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca pokušava primjedbama, molbama i idejama doprijeti do onih koji odlučuju o cijenama, ali čini se da je sve to uzalud. A dovoljno je samo otići par kilometara do Slovenije i pogledati kako je to tamo uređeno, kolike su njihove cijene i kakvi su rokovi plaćanja”, kazala je Danijela Gašparović.

16 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

( 60 do 80% svjetske populacije

*vijesti Potpore drvnoj industriji

prvo odabire metode komplementarne medicine

Homeopatija - medicina 21. stoljeća Ministarstvo šumarstva prošli je tjedan objavilo natječaj za dodjelu nepovratnih namjenskih sredstava kapitalne pomoći za poticanje razvoja i održivosti prerade drva i proizvodnje namještaja za 2010. godinu, u ukupnom iznosu od 65 milijuna kuna. Rok za podnošenje prijave je 20 radnih dana od objave natječaja u Narodnim novinama. HŽ prodao građevno zemljište u Buzinu HŽ Infrastruktura prodala je tvrtki Afirmacija građevno zemljište kraj Buzina. Riječ je o zemljištu površine 3233 četvorna metra koje je na temelju provedenoga javnog natječaja prodano za 7,4 milijuna kuna. Zemljište nije u infrastrukturnom pojasu. a nekretnine su dio površina na kojima tvrtka M2 Super Nova, inače vlasnica tvrtke Afirmacija nekretnine, planira graditi novi trgovački centar. Ukupna investicija u budući centar u prvoj fazi iznosi oko 200 milijuna eura. Kvaliteta u jezičnim ustanovama Paneuropska udruga pružatelja jezičnih usluga European Association for Quality Language Serivces (EAQUALS), koja promiče kvalitetu u jezičnim ustanovama, predstavljena je u petak u Zagrebu, na sjednici Zajednice za strane jezike HGK-a, koja je primljena kao pridruženi član ove organizacije. EAQUALS prati sva nova zbivanja na području pouke stranih jezika i članicama osigurava cjeloživotno učenje. Škole provjerava na svim razinama: od programa i nastavnih planova, usklađenosti sa smjernicama EU-a, prostora u kojem su smještene i administracije, do izvođenja nastave i zadovoljstva polaznika i zaposlenika.

Dolazi vrijeme prirodnih i netoksičnih lijekova Homeopatija je, kako pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije, prema broju korisnika već na drugom mjestu u svijetu. U Hrvatskoj se tek priprema regulativa te profesije Eleonora Dukovac dukovac@privredni.hr

vjetski tjedan homeopatije i 235. obljetnica rođenja dr. Samuela Hahnemanna, oca homeopatije, bit će od 10. do 16. travnja obilježeni i u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog udruženja za klasičnu homeopatiju. U planu je niz predavanja kvalificiranih homeopata te više okruglih stolova kako bi se šira javnost upoznala s vrijednostima te nekonvencionalne metode liječenja, sve traženije i u Hrvatskoj. Sa stažem od tek nešto više od dva stoljeća, homeopatija je, kako pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije, prema broju korisnika već na drugom mjestu u svijetu, zbog čega se često naziva i medicinom 21. stoljeća. Prema tim podacima, primat drži kinesko tradicionalno liječenje, slijedi fitoterapija, dok je klasična medicina tek na četvrtom mjestu. Homeopatske lijekove prvi je u Hrvatskoj primijenio dr. Stanislav Župić još davne 1920. godine. Cjelovit sustav liječenja “Homeopatija liječi čovjeka, a ne bolest, i mnogo je više od samog uklanjanja lokalne boli. Cjelovit je to sustav liječenja kojim se sustavno djeluje na uzrok i pomaže u ozdravljenju po principu ‘slično se sličnim liječi’ ili, narodski rečeno,

Hrvatski homeopati su doktori samo u inozemstvu “U Velikoj Britaniji, Švedskoj, Belgiji, Danskoj, Irskoj, Norveškoj, Nizozemskoj, Finskoj, Estoniji, Španjolskoj, Grčkoj, Islandu, Izraelu, Lihtenštajnu, Malti, Poljskoj te Portugalu kvalificirani homeopati provode terapiju jednakopravno kao i osobe medicinske struke koje su homeopatiju naknadno studirale. Homeopat u Njemačkoj, primjerice, prema zakonu mora biti registriran i rad mu je djelomično pokriven zdravstvenim osiguranjem. Status je uređen i u UAE, tri države SAD-a, Indiji, pa i Gani, Mauricijusu, Novom Zelandu, Južnoafričkoj Republici... U nas čak ne postoji ni službeno zvanje homeopat, dok sam sa svojom diplomom, primjerice u Engleskoj - doktor homeopatije”, objašnjava Jadranka Zebec upozoravajući kako pacijent uvijek treba pitati homeopata za naobrazbu. ‘klin se klinom izbija’. Riječ je o umjetnosti liječenja, pristup je individualan i primjeren suvremenom čovjeku. Homeopat propisuje homeopatske pripravke koji imaju svojstvo impulsa - stimuliraju samoiscjeljujuće snage organizma, potiču obrambeni sustav te djeluju na mentalnu, emocionalnu i tjelesnu razinu čovjeka. Netoksični su, ne stvaraju ovisnost, energetski su visokovrijedni i učinkoviti. Metoda je znanstveno dokaziva”, objašnjava Jadranka Zebec, predsjednica Hrvatskog udruženja za klasičnu homeopatiju, dodajući kako je bitna razlika alopatske (klasične) medicine u odnosu na homeopatsku u tome što se

homeopatijom liječe ljudi, a ne bolest u njima. “Danas ljudi ne žele biti tek brojka u kartonu, traže više za svoje zdravlje i sve više se priklanjaju homeopatiji, ali i sličnim nekonvencionalnim granama medicine. Mehanicistički pogled na ljudsko zdravlje više ne zadovoljava i ne daje mogućnost napretka na individualnom i globalnom planu. Čovječanstvo postaje sve svjesnije potrebe za prirodnim i netoksičnim lijekovima, čemu u prilog govore i podaci da 60 do 80 posto svjetske populacije prvo odabire neku od metoda komplementarne medicine”, kaže Jadranka Zebec ističući kako se homeopatska i klasična medicina odlično nado-

punjuju, a suradnja stručnjaka sve je češća, što daje i najbolje rezultate. Pravo na odabir Udruženje kojim predsjedava već osam godina upoznaje građane s vrijednostima klasične homeopatije. Među ostalim, zalažu se i za ozakonjenje homeopatske prakse u Hrvatskoj - traže da se homeopatija prihvati, službeno prizna i zakonski regulira, pa su godinama pripremali i finalizirali zakon o homeopatiji, usklađen s europskom regulativom. Uz reguliranje statusa struke, žele i da se pacijentima zakonski omogući pravo odabira načina liječenja te da se liječenje kod homeopata, u perspektivi, barem di-

jelom pokriva iz zdravstvenog sustava. Jadranka Zebec podsjeća kako je Svjetska zdravstvena organizacija još 2002. godine izdala dokument o tradicionalnoj/komplementarnoj i alternativnoj medicini (T/CAM) te kako zahtijeva od vlada registraciju i licenci-

Domaći praktičari zalažu se za to da se liječenje kod homeopata barem dijelom pokriva iz zdravstvenog sustava ranje praktičara. Homeopatsko zvanje, prema standardima Europskog vijeća za klasičnu homeopatiju, stječe se diplomom na nekom od priznatih svjetskih studija, u okviru kojeg se polažu i neki ispiti klasične medicine. Iako za homeopatiju studij klasične medicine nije preduvjet, sve češće se upravo liječnici klasične medicine odlučuju i za studij homeopatije.

AKTUALNO 17

www.privredni.hr Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

( oko 700

proizvoda i složenih uređaja razvio Altpro

( do 60.000 € tržišna cijena tih uređaja

*vijesti Predstavljen projekt energetske učinkovitosti BeEAMS

Petnaest godina tvrtke Altpro

Konkurentnost dokazana na šest kontinenata Proizvodi i rješenja za željeznice prepoznati su na tržištu brojnih zemalja Europske unije, u Australiji, Brazilu, Južnoafričkoj Republici, SAD-u, Indoneziji, Indiji, Tajlandu, Izraelu, Turskoj... Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

rotekli je tjedan u Hrvatskoj gospodarskoj komori svečano obilježena 15. obljetnica zagrebačke tvrtke Altpro, čije je ime još 2003. godine postalo poznato i diljem svijeta. Riječ je, naime, o tvrtki koja se od 1995. godine bavi razvojem i proizvodnjom opreme za željeznička vozila i infrastrukturu, a do sada je razvila oko 700 različitih proizvoda i složenih uređaja čija se tržišna cijena kreće i do 60.000 eura. Nedavno su sa svojim proizvodima osvojili i šesti kontinent te 32. zemlju svijeta. Dobili su, naime, posao u Australiji, na modernizaciji putnih prijelaza. Tvrtka je smještena u Tehnološkom parku u Zagrebu, u kojem je i inače najveća koncentracija poduzetnika koji razvijaju

visoku tehnologiju. Zanimljivo je da Hrvatske željeznice, unatoč tomu što Altpro zauzima vrlo visoku poziciju na svjetskom tržištu, nisu bile zainteresirane za njene proizvode. “Zadnjom promjenom Uprave i čelnih ljudi HŽInfrastrukture, putničkog prijevoza i vuče situacija se bitno promijenila. Mislim da će se naši proizvodi naći i na hrvatskim željeznicama”, kazao je direktor Altproa Zvonimir Viduka. Potpora HGK-a Tvrtka je za svoju izvoznu ofenzivu oduvijek imala potporu Hrvatske gospodarske komore, a ima je i danas. Kako je na svečanosti naglasio predsjednik HGK-Komore Zagreb Zlatan Fröhlich, Altpro se potvrdio kao uzorno trgovačko društvo koje je dalo značajan doprinos gospodarskom razvitku Grada Zagreba i šire zajednice, zbog čega

će Komora tu tvrtku kandidirati za nagradu Grada Zagreba. Altpro inače danas zapošljava 42 djelatnika i ubraja se u uspješne hrvatske izvoznike, posebno u dijelu visokih tehnologija. Unatoč krizi i recesiji, prošla im je poslovna godina bila iznimno uspješna jer su predali više ponuda nego u nekoliko prethodnih godina. Osim u Australiji, proizvodi i rješenja te tvrtke prepoznati su na tržištu brojnih zemalja Europske unije, u Brazilu, Južnoafričkoj Republici, SAD-u, Indoneziji, Indiji, Tajlandu, Izraelu, Turskoj i mnogim drugim zemljama. Međunarodne nagrade za inovacije Poslovanje tvrtke popraćeno je i mnogim prestižnim priznanjima te velikim brojem odličja, posebno zlatnih medalja, osvojenih na međunarodnim sajmovima. Zlatne

su medalje, između ostalog, dobili na sajmovima u Pittsburghu, i to tri puta (2003., 2005. i 2008. godine), u Londonu, Moskvi (2004. i 2007. godine), te u više navrata u

HGK će Altpro kandidirati za nagradu Grada Zagreba Zagrebu i Beogradu. Za novi proizvod, kolodvorski brojač osovina BO23, od 2006. godine do danas dobili su zlatne medalje i na sajmovima u Rumunjskoj, Njemačkoj, Belgiji, Maleziji, Poljskoj, Srbiji, SAD-u, Hrvatskoj… Kao jedini proizvođač u ovom dijelu Europe Altpro je još 2003. uvršten u Railway directory (svjetski vodič “tko je tko” na području željeznica). Svi strateški proizvodi bitni za sigurnost prometa atestirani su pre-

ma važećim IEC propisima, CENELEC normama, te UIC objavama u ovlaštenim institucijama. Altpro ima i certifikat o usklađenosti sigurnosnih uređaja s EU normama i jedina je tvrtka koja ima taj certifikat u zemljama koje nisu članice Europske unije. Popis uspjeha te tvrtke zaista je prevelik za jedan novinski članak. Valja, međutim, istaći i da je u prošloj godini, dakle u vrijeme kada je mnogo tvrtki odustalo od investiranja, u razvoj uložila 3,5 milijuna kuna i zaposlila pet novih radnika. Jednako tako, u godini svjetske i domaće gospodarske krize, osigurala si je nova tržišta. Tako je početkom ove godine započela s isporukom proizvoda u Poljsku, Portugal, Vijetnam, Maroko... Homologaciju trenutačno provodi u Rusiji, Slovačkoj, Sloveniji, Italiji, Indoneziji, SAD-u i Tajlandu.

Društvo za zaštitu potrošača Hrvatske Potrošač i Hrvatska energetska regulatorna agencija predstavili su prošli tjedan projekt BeEAMS - Jačanje energetske učinkovitosti u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Europi. Ciljevi projekta su poticanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije te zaštita potrošača u potrošnji energije. Tijekom ovog projekta koji će trajati 18 mjeseci namjeravaju se prenijeti iskustva dobre poslovne prakse iz članica Europske unije na države partnere u projektu među kojima su, uz Hrvatsku, i Bosna i Hercegovina, Srbija i Turska. Nositelj projekta je Italija. Coca-Cola je Poslodavac-partner

Coca-Cola Hrvatska dobila je certifikat Poslodavac-partner kojim je već četvrtu godinu za redom tijekom procesa recertificiranja potvrdila izvrsne rezultate u upravljanju ljudskim potencijalima. Predstavnicima Coca-Cole certifikat su dodijelili predstavnici tvrtke Selectio, specijalizirane za savjetovanje u području ljudskih potencijala, dok je glavni pokrovitelj projekta bila tvrtka MojPosao. Cilj dodjele tog certifikata promoviranje je važnosti kvalitetnog upravljanja ljudskim potencijalima u poslovnim i ostalim organizacijama uz istodobno nagrađivanje najboljih od njih.

18 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

( čak 96,5 mil kn

pozitivni saldo u proizvodnji metala

SAVJETI IZ OSIGURANJA Za male poduzetnike Triglav osiguranje prevenstveno preporuča sklopiti osiguranje od požara za sve vrste zgrada te opremu i zalihe, čime je pokrivena materijalna šteta. Mali poduzetnici koji posjeduju vrijedne strojeve i električne uređaje svakako trebaju osigurati strojeve od loma. Osiguranje od opće odgovornosti s uključenjem odgovornosti proizvođača za proizvod za poduzeća i obrtnike za štete radi odšteta potrošačima uslijed tjelesne ozljede, oboljenja ili smrti za slučaj da su te posljedice uzrokovane greškama u materijalu od kojeg je proizvod izrađen, konstrukcijskih grešaka ili radi nedostataka u uputama za uporabu. Međutim, pored materijalne može nastati i velika posredna šteta koja može biti čak i veća od materijalne. Zato je preporučljivo da tvrtke pored osiguranja od požara sklope i osiguranje zastoja proizvodnje uslijed požara (somaž). Ono pokriva troškove poslovanja za vrijeme u kojem tvrtka, zbog požara, ne može poslovati. Dodatnim dogovorom moguće je sklopiti i osiguranje dobiti iz poslovanja. Ovo bi bilo prikladno za poduzetnike koji imaju proizvodnju. Ovisno o djelatnostima kojima se mali poduzetnici bave, te radi izbjegavanja velikih financijskih gubitaka i problema preporučamo poduzetnicima da uzmu u obzir i sljedeća osiguranja: Osiguranje opreme u leasingu, koje je specifično za Triglav osiguranje d.d. i koje pokriva sve štete do kojih dolazi kod normalnih opterećenja i radnih operacija. Osiguranje robe u hladnjačama i zamrzivačima osiguravaju se namirnice u zamrzivačima i rashladnim vitrinama od propadanja uslijed kvara uređaja ili nestanka električne energije. Osiguranje priredbi za slučaj otkazivanja sportskih i ostalih priredbi zbog nevremena ili ozljeda i bolesti glavnih izvođača i pokriva sve troškove od najma, do honorara, hrane i pića, oglašavanja i tiskanja te prodaje ulaznica. Za sve dodatne informacije kao i detalje ponude, slobodno se obratite u poslovnice Triglav osiguranja diljem Hrvatske: odružnica Čakovec P Žrtava fašizma 1, 40000 Čakovec tel.: 040 391 111, cakovec@triglav-osiguranje.hr odružnica Varaždin P Alojzija Stepinca 7, 42000 Varaždin Tel: 042 211 833, varazdin@triglav-osiguranje.hr odružnica Koprivnica P Tarašćice 20, 48000 Koprivnica tel.: 048 250 500, koprivnica@triglav-osiguranje.hr odružnica Osijek P Trg Lava Mirskog 3, 31000 Osijek Tel.: 031 251 230, osijek@triglav-osiguranje.hr odružnica Pula P Trierska 4, 52100 Pula tel.: 052 526 400, pula@triglav-osiguranje.hr odružnica Rijeka P Erazma Barčića, 3 51000 Rijeka tel.: 051 358 333, rijeka@triglav-osiguranje.hr odružnica Split P Lička 4, 21000 Split Tel.: 021 314 333, split@triglav-osiguranje.hr astupstvo Zadar Z Obala kneza Branimira 9, 23000 Zadar Tel: 023 244 177, zadar@triglav-osiguranje.hr odružnica Zagreb P Antuna Heinza 4, 10000 Zagreb tel.: 01 5632 777, zagreb@triglav-osiguranje.hr

Gospodarska kriza u Međimurskoj županiji

Broj insolventnih tvrtki porastao za 29,3 posto Farmaceutska industrija jedina je djelatnost u kojoj su se znatno povećali prihodi u odnosu na rashode. Prihodi su, naime, povećani za 120,58 a rashodi za 77,74 posto nja proizvoda od gume i plastike sa 25,3 milijuna kuna, te proizvodnja nemetalnih mineralnih proizvoda sa 12,5 milijuna kuna. Ostale djelatnosti u pozitivnom saldu participiraju s manje od 10 milijuna kuna.

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

rema podacima HGK-Županijske komore u Čakovcu objavljenima u Gospodarskim kretanjima, a koji se odnose na devet mjeseci prošle godine, gospodarstvo Međimurske županije dijeli sudbinu ostatka Hrvatske jer se povećava broj insolventnih tvrtki i broj nezaposlenih. Krajem rujna 2009. godine registrirano je 556 insolventnih pravnih osoba, što je u odnosu na isto razdoblje 2008. povećanje od 29,3 posto ili 126 tvrtki više koje su u blokadi. U tim su tvrtkama radile 1504 osobe, pa se broj radnika koji rade ali ne primaju plaću povećao za 17,3 posto. Vrijednost nepodmirenih obveza bila je gotovo 188 milijuna kuna. Udio insolventnih osoba povećava se s danima trajanja blokade. Tako je najveći udio onih koji su u blokadi više od 360 dana, točnije njih 389 ili 70 posto od ukupnog broja blokiranih. Rashodi “pojeli” prihode Sve djelatnosti koje su bilježile pozitivan pomak na prihodovnoj strani povećale su i rashodovnu stranu bilance. Tako je tekstilna industrija povećala prihode za 3,57 posto, a rashode za 9,47 posto. Obućarska industrija ili proizvodnja kože povećala je prihode za 17,57, a rashode za 17,67 posto. Farmaceutska industrija jedina je djelatnost u kojoj su se znatno pove-

Manji i uvoz i izvoz Izvoz je u devet mjeseci smanjen u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za 31,2, a uvoz za 36,1 posto. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 7,9 milijardi američkih dolara. Pozitivan vanjskotrgovinski saldo ostvarile su

Pozitivan vanjskotrgovinski saldo bilježe djelatnosti preradivačke industrije, opskrbe vodom i poslovanja nekretninama

ćali prihodi u odnosu na rashode. Prihodi su, naime, povećani za 120,58, a rashodi za 77,74 posto. U djelatnosti proizvodnje računala rashodi su povećani više od prihoda za 1,58 posto. Negativan saldo u prerađivačkoj industriji ostvarile su četiri djelatnosti: proizvodnja tekstila, proizvodnja kože, proizvodnja osnovnih farmaceutskih proi-

zvoda i ostala prerađivačka industrija, u iznosu od 4,5 milijuna kuna. Ostale djelatnosti ostvarile su pozitivan saldo u iznosu od 232,8 milijuna kuna u čemu najveći udio ima proizvodnja metala od čak 96,5 milijuna kuna pozitivnog salda, slijede drvna industrija sa 52,6 milijuna kuna te prehrambena sa 38,8 milijuna kuna, proizvod-

samo djelatnosti preradivačke industrije, opskrbe vodom i poslovanja nekretninama, i to u iznosu od 78,6 milijuna američkih dolara. Ostale djelatnosti kao što su poljoprivreda, građevinarstvo, trgovina, prijevoz i skladištenje, pružanje smještaja i pripremanje hrane, informacije i komunikacije, financijske djelatnosti, stručne, znanstvene, tehničke te druge djelatnosti ostvarile su deficit u ukupnom iznosu od 125 milijuna dolara. Djelatnost trgovine ostvarila je najviši deficit, i to u iznosu od 46 milijuna dolara.

www.privredni.hr Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

( 884 mil USD

( 30,8% manje

izvoz u devet mjeseci 2009.

nego u istom razdoblju 2008.

Gospodarstvo u Istarskoj županiji

Slijedi teška, možda i presudna godina Najteže je stanje u brodogradnji, građevinarstvo trpi zbog nelikvidnosti, a čak je i turizam iznenadio: unatoč nešto većem broju gostiju, ukupni turistički prihodi su manji nego prethodne godine Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Scania R kamion godine Stručni magazin Kamion&Bus dodijelio je Scaniji serije R nagradu Kamion godine u Hrvatskoj. Nagrada za dostavno vozilo godine pripala je Nissanu N200. Dodijeljeno je i pet posebnih nagrada, MAN-u za najprodavaniju marku kamiona kao i autobusa u 2009., Volkswagenu za najprodavaniju marku dostavnih vozila u 2009., Schmitz Cargobullu za najprodavaniju marku priključnih vozila. Nagradu za najznačajniju tehnološku inovaciju u 2009. zaslužio je novi Iveco Daily, svojom paletom ekoloških pogona novog Dailyja. Osnovana Hrvatskošvedska komora U Göteborgu je osnovana Hrvatsko-švedska trgovinska komora s ciljem jačanja razvoja gospodarskih odnosa dviju zemalja. Osnovana je na inicijativu nekoliko švedskih poslovnih ljudi hrvatskih korijena te uz potporu Veleposlanstva Hrvatske. Za predsjednika je izabran

ako je Istarska županija prije četiri godine ostvarila bruto domaći promet (BDP) od 11.377 eura po stanovniku što je 29 posto više od hrvatskog prosjeka, čime je dokazala da spada u red najrazvijenijih područja u našoj zemlji, kriza u protekloj godini nije mimoišla ni tu županiju. Procjenjuje se da će i ova godina biti iznimno teška, a za mnoge istarske poduzetnike možda i presudna. Temeljem periodičnih statističkih izvješća koja tvrtke dostavljaju Fini, ukupni prihodi gospodarskih subjekata u Istarskoj županiji u devet mjeseci prošle godine bili su manji 7,6 posto nego u istom razdoblju 2008. Novčana sredstva na računima i u blagajni bila su manja za 8,5 posto, obračunati PDV za obavljene isporuke roba i usluga također je bio u padu za 9,2 posto kao i investicije u dugotrajnu imovinu za gotovo 20 posto. Unatoč tome, potraživanja od kupaca bila su veća 17,5 posto kao i obveze prema dobavljačima - za 7,3 po-

*vijesti

sto. “Iz ta dva posljednja podatka može se zaključiti da je prisutan osjetan porast nelikvidnosti u tekućem poslovanju gospodarstva. Na to upućuju i podaci Fine prema kojima je na dan 30. rujna 2009. u Istarskoj županiji bilo 1665 insolventnih pravnih osoba ili 413 osoba više nego godinu ranije”, rekla je Jasna Jaklin Majetić, predsjednica Hrvatske gospodarske komoreŽupanijske komore Pula. Pritom je naglasila kako je nelikvidnost najteže pogodila male tvrtke, a ono što ponajviše zabrinjava je činjenica da se u strukturi duljine trajanja blokada naglo povećava broj tvrtki i nepodmirenih iznosa koji se odno-

Više turista, manje profita Lani je u Istarskoj županiji jedino turizam ostvario nešto bolje rezultate. Tako je Istarsku županiju posjetilo nešto više od 2,8 milijuna turista što je jedan posto više nego 2008. Oni su ostvarili više od 19 milijuna noćenja ili dva posto više. Ipak, procjenjuje se da će financijski rezultati od turizma biti od pet do 10 posto lošiji nego 2008.

se na razdoblje od 180 do 360 dana. U Puli 43 posto više nezaposlenih Govoreći o stanju u obrtništvu, Jasna Jaklin Majetić je istaknula kako je prema podacima Hrvatske obrtničke komore (HOK), u Istarskoj županiji od ukupno 7482 registrirana obrtnika njih oko 350 u prošloj godini zatvorilo obrt. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, potkraj studenog prošle godine pri Područnoj službi tog zavoda u Puli bilo je prijavljeno 8139 nezaposlenih osoba što u usporedbi s istim mjesecom 2008. znači porast od čak 43 posto ili 2458 osoba više koje traže posao. Na krizno stanje u gospodarstvu Istarske županije lani su upućivali i trendovi o padu zaposlenosti. Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na dan 30. rujna 2009. u toj je županiji bilo zaposleno ukupno 90.098

osoba ili 3929 osiguranih osoba manje nego na isti dan 2008. Obujam robne razmjene Istarske županije s inozemstvom također je lani zabilježio silazni trend.

Prihodi tvrtki u lanjskih devet mjeseci bili su manji 7,6 posto nego u istom razdoblju 2008.

Pad uvoza i izvoza Izvoz je u devet mjeseci 2009. iznosio 884 milijuna američkih dolara ili 30,8 posto manje nego u istom razdoblju preklani. Istodobno je uvoz pao 31,5 posto, a njegova je vrijednost iznosila nešto više od jedne milijarde dolara. U strukturi izvoza najviše je smanjen izvoz djelatnosti trgovine i to za gotovo 40 posto. Međutim, za gospo-

darstvo je značajniji pad industrijskog izvoza koji u prosjeku sudjeluje s oko 80 posto u ukupnom izvozu Istre. Govoreći o teškom stanju u gospodarstvu, Jasna Jaklin Majetić je rekla kako je najsloženije stanje u brodogradnji kao tradicionalno najznačajnijoj industrijskoj grani. Osim neprekidne borbe s profitabilnošću u proizvodnji brodova, koju su posljednjih nekoliko godina ozbiljno umanjivali pad tečaja dolara u odnosu na euro i golemi rast cijena čelika na svjetskom tržištu, pred brodogradnjom su danas prisutna dva velika problema. To su privatizacija brodogradilišta i upitno ugovaranje novih brodova zbog recesije na svjetskom brodograđevnom tržištu. Osim tog gospodarskog sektora, teško je stanje i u građevinarstvu gdje je prisutna nelikvidnost u ispunjavanju preuzetih financijskih obveza prema dobavljačima i kooperantima.

Robert Jukić, osnivač tvrtke CBN iz Göteborga. Studij tržišta e-komunikacija Postdiplomski studij Reguliranje tržišta elektroničkih komunikacija uveden je na Sveučilištu u Zagrebu. Pokrenut je inicijativom Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije jer u Hrvatskoj i široj regiji do sad nije bilo sličnog programa koji bi zadovoljio sve veće potrebe za stručnjacima s regulacijskim znanjima. U programu koji objedinjuje znanja iz ekonomije, prava i tehnologija sudjeluju tri fakulteta: Ekonomski, Pravni te Fakultet elektrotehnike i računarstva.

20 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

Susret gospodarstvenika Hrvatske i BiH

Kako zaustaviti negativne trendove Na sarajevskom Poslovnom forumu sudjelovalo je stotinjak poslovnih ljudi iz dviju zemalja dvadesetak tvornica struje vrijednih pet milijardi eura. Desetak dana kasnije, 25. ožujka, u organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH i Agencije za promociju izvoza iz BiH, te Splitsko-dalmatinske žu-

Zdravko Latal latal@privredni.hr

očetkom ožujka u Sarajevo je u službeni posjet doputovao slovenski premijer Borut Pahor s više ministara i 132 menadžera velikih, srednjih i manjih poduzeća. Razgovori na razini vlada nisu dali ništa novo osim uobičajenih protokolarnih izjava, a osnovni cilj im je bio održavanje Poslovnog foruma i bilateralni susreti slovenskih gospodarstvenika s oko 150 predstavnika domaćih tvrtki. Trgovinska suradnja dviju zemalja je u padu, lani je slovenski izvoz u BiH bio manji za 21,2 posto, a izvoz BiH u Sloveniju imao je negativan trend od 24,7 posto. Loši

U hotelu Vučko na Jahorini održana je prva ovogodišnja promocija hrvatske turističke ponude u BiH trendovi nastavljeni su i u siječnju ove godine. Među slovenskim gospodarstvenicima najviše je bilo čelnih ljudi iz građevinske industrije, koji su u pomanjkanju posla u svojoj zemlji pokazali pri-

mjetan interes za realizaciju projekata izgradnje cestovnih prometnica, posebice autoceste koridorom V.c, te za programe izgradnje novih elektrana. Samo Federacija BiH ulazi u posao izgradnje

panije i Hrvatske gospodarske komore Split, u Sarajevu je održan Poslovni forum i bilateralni susreti oko stotinu gospodarstvenika dviju zemalja na kojem je hrvatsko gospodarstvo bilo zastupljeno sa

36 menadžera, uglavnom iz Splitsko-dalmatinske županije, ponajviše iz područja ugostiteljstva i turizma te konzaltinga. Dalmacija na Jahorini Napredak poslovne suradnje gospodarstvenicima su zaželjeli predsjednik bosanskohercegovačke Vanjskotrgovinske komore Mahir Hadžiahmetović, veleposlanik Hrvatske Tonči Staničić, te ispred Splitsko-dalmatinske županije i Komore Ante Sanader i Jadranka Radovanović. Što su poslovni ljudi razgovarali u četiri oka, ostat će, naravno, poslovna tajna, ali rezultate ćemo saznati uskoro. Posebno zapažen bio je nastup predstavnika turizma, hotelijera i agencija. U hotelu Vučko na Jaho-

rini uz dalmatinsko veče garnirano ribljim specijalitetima održana je prva ovogodišnja promocija hrvatske turističke ponude u BiH. Kao i prilikom susreta sa Slovencima, i u razgovorima hrvatskih i bosanskohercegovačkih gospodarstvenika bili su potencirani problemi u poslovanju i trgovinskoj razmjeni uzrokovani recesijom, što je imalo odraza i na pad vanjskotrgovinske razmjene. Lani je hrvatski izvoz u BiH imao negativan trend od 34,7 posto, dok su kontraisporuke bile manje za 18,4 posto. Ni podaci za siječanj nisu bili optimistični: hrvatski izvoz u BiH je bio manji za 14,8 posto, a bosanski izvoz u Hrvatsku imao je pad od 22 posto.

EBRD će ove godine u Srbiji podržati proizvodnju i usluge

Krediti za njive i vlakove Stalno tražimo nove projekte i nemamo ograničenja u investiranju u poljoprivredu, izjavila je Vedrana Jelušić, EBRD-ova stručnjakinja za projekte u poljoprivredi Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

a razliku od prošle godine kada smo najviše investirali u bankarski sektor kako bi osigurao likvidnost u jeku krize, 2010. će biti godina korporativnih investicija, najavio je u Beogradu Frederic Lucene, regionalni direktor sektora proizvodnje i usluga Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Na prezentaciji osnovnih uvjeta za dobivanje kredita kao i EBRD-ova modela financiranja, Lucene je srbijanskim gospodarstvenicima za ovu godinu najavio kredit od ukupno 100 milijuna eura

za obnovu željeznica, što će biti prvi u nizu projekata. Lucene je kazao kako EBRD već djeluje u srbijanskom agronomskom poslovanju, ali, kako je naglasio, želi djelovati još više.

ja izbora je jednostavna - dovoljno je da projekti ‘drže vodu’. Takvi su projekti koji se odnose na regionalno povezivanje i širenje poslova na druge države u regiji (uz države bivše Jugoslavije tu

Podrška ulasku stranaca u maloprodaju “Stalno tražimo nove projekte i nemamo ograničenja u investiranju u poljoprivredu, a do sada smo u regiji uložili 639 milijuna eura u 59 projekata”, izjavila je Vedrana Jelušić, EBRD-ova stručnjakinja za projekte u poljoprivredi. “Uvjet je samo to da je tvrtka u stanju iskoristiti financiranje na pravi način, a strategi-

EBRD-ova strategija izbora je jednostavna - dovoljno je da projekti ‘drže vodu’ se ubraja i Albanija); za financiranje su pogodne i sve investicije u brendove hrane i pića koji su ranije bili dobro poznati na ovim prostorima, kao i svi drugi projekti praćenja kvalitete od polja do

stola”, kazala je Vedrana Jelušić. Istaknula je da to podrazumijeva i ulaganja u maloprodaju, podržava se ulazak stranih trgovinskih lanaca i širenje domaćih, a u poljoprivredi fokus je

na prerađivačima, primjerice na uljarama, šećeranama, pekarama. “Uz to, želimo sve više ulagati i u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, i to preko banaka. Zalog za kredite ratarima su žitarice koje ulaze u silose i skladišta, za što jamči dokument koji se pritom izdaje, tzv. skladišnica”, rekla je Vedrana Jelušić dodavši kako EBRD u Srbiji po tom pitanju već surađuje s dvije komercijalne banke. Navela je također kako je EBRD do sad financirao Štark, Ideu, Somboled, Frikom i druge potpomažući poslovnu stabilizaciju i širenje u regiji, te da je do sad u ovaj sektor u Srbiji uložio ukupno 235 milijuna eura. Prošle godine

je u čitavoj regiji financirano 13 projekata, a jedan od njih je Viktorija Grupa koja je dobila kredit od 40 milijuna eura za projekte povećanja energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša. U slučaju ulaganja u projekte povezane s očuvanjem okoliša, EBRD je primijenio metodu ulaska u kapital kompanije, odnosno zaloga u dionicama na određeni dio vlasništva, a to je model koji bi u većoj mjeri mogla koristiti i druga poduzeća, kazala je direktorica EBRD-a za Srbiju Hildegard Gacek. Ona je navela da je od 2001. godine do kraja veljače ove godine EBRD u Srbiji uložio ukupno 1,98 milijardi eura kroz 95 projekata u zemlji.

www.privredni.hr Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

NACIONALNI INTERES IZNAD SVIH AFERA

*vijesti

Lesi se vraća kući Tko je s kakvom prtljagom putovao u Brdo kod Kranja i zašto je nekima kovčeg bio pretežak pa nisu ni došli Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

ruku Srbiji da može tražiti više nego druge zemlje zapadnog Balkana.

lovenski premijer Borut Pahor proživljava najteže dane u karijeri. Obećao je čvrstu i pouzdanu vlast, a dosad je morao promijeniti već četiri ministra. Izmjene se redaju kao u hokeju – letećim inovacijama kao da nema kraja. Franc Križanič, vrlo važan u ministarskom zboru jer pokriva resor financija, ne da potjerati iz

Izbjegavanjem Brda, jer tamo nije došao i Tadić, Van Rompuy je poslao poruku Srbiji da može tražiti više nego druge zemlje svoga kabineta bliskog suradnika kojemu, pak, oporba predbacuje udbašku prošlost. “Imam pravo birati suradnike”, odbrusio je Križanič, da bi ubrzo dobio sličan Pahorov odgovor – a ja imam pravo birati ministre! Ministar pravosuđa Aleš Zalar našao se u “klinču” s generalnom državnom tužiteljicom Barbarom Brezigar. Predbacuje joj nezakonito uplitanje u rad policije. Premijer je na muci. Želi mir u kući, a Zalar i dalje svrdla: ili ona ili ja. U sukob se odmah ubacio oporbeni prvak Ja-

nez Janša i to slanjem “kodirane poruke” javnosti da izađe na ulicu. Izjavio je, naime, da njegova stranka SDS dobiva pisma i telefonske pozive iz kojih je razvidno da slovenska javnost neće mirno prijeći preko napada na tužiteljicu Brezigar. Kako će javnost reagirati? Janša odgovara: okupljanjem pred parlamentom! Ministrica unutarnjih poslova Katarina Kresal u kratko vrijeme odlazi po drugi put na interpelacijski podij slovenskog parlamenta. Takav politički “ričet” začinjen je spektakularnom policijskom akcijom u kojoj je član parlamenta uhvaćen s prstima u pekmezu, a njegov šef, Zmago Jelinčič, u nesmotrenoj mobitelskoj operaciji u kojoj je ministru nudio glasove potpore za zemljište na kojem bi Plemeniti podigao muzej zrakoplovstva. Uz sve to, slovensko gos-

podarstvo šokirano je spoznajom da se iz krize neće izvući “V” ljestvama, nego da ga čeka još mnogo pentranja po “W” lojtrici. Bez velikog praska U takvim okolnostima Pahoru je trebao bilo kakav “veliki prasak”. Pomislio je da takav događaj može proizvesti na diplomatskom parketu dvorca u Brdu kod Kranja. U pokušaju da se za isti stol dovedu predstavnici Srbije i Kosova sudjelovala je i hrvatska premijerka Jadranka Kosor. Dobronamjernu zamisao svatko je poguravao i s nekim svojim posebnim razlozima: prijatelj Borut uz ostalo i stoga da se Europi pokaže boljim nego što tamo o njemu misle nakon blokiranja Hrvatske na putu u EU – prijateljica Jadranka, pak, da pokaže kako sporove treba rješavati u

Slovenija - lider u trgovanju Prošle godine Slovenija je imala 3,82 milijarde eura razmjene sa sedam zemalja zapadnog Balkana, što je približno 12 posto njene ukupne razmjene sa svijetom. Istodobno, gotovo 70 posto izlaznih slovenskih investicija usmjereno je u zemlje bivše SFRJ. Najviše je slovenskih investicija u Srbiji (1625 milijuna eura) ponajviše zahvaljujući slobodnotrgovinskom sporazumu Srbije s Rusijom. Vrijednost slovenskih investicija u

Hrvatskoj iznosi milijardu i 108 milijuna eura. Od ukupno 159 milijuna eura investicija unutar Skupine Mercator, 54,8 posto ostvareno ih je u inozemstvu, najviše u Srbiji i Hrvatskoj. Lani je Mercator trećinu prometa ostvario na tržištu Balkana. Dobit slovenskih poduzeća na Balkanu vrtoglavo je rasla od 2003. do 2007. Zbog globalne krize u 2008. godini dobit je rasla sporije.

dobroj vjeri i samoinicijativno, jer čekanje da drugi riješe tvoj problem rijetko kad ispadne dobro. U tom pogledu slovenski premijer potpuno je suglasan sa svojom hrvatskom kolegicom. Na sastanku s gospodarstvenicima južnoprimorske regije prošli tjedan ponosno je rekao da su odnosi s Hrvatskom “takvi kakve smo uvijek željeli”. Još je dodao: “Mi ćemo dobiti pravednu granicu, oni – EU”. Na žalost, diplomatski prasak na Brdu kod Kranja nije se dogodio. Dvorac koji je za vrijeme Karađorđevića i Josipa Broza vidio mnogo okrunjenih glava, ovaj put nije imao priliku obogatiti svoju memoriju EU likovima. Posebno diletantski ponio se Herman Van Rompuy, predsjednik Vijeća EU-a. Izbjegavanjem Brda, jer tamo nije došao i Tadić, on je nehotice, iz neznanja, poslao po-

Tko je tko na Balkanu Tko je tko na Balkanu? To nije obično pitanje, ali mnogo toga unaprijed određuje. Svatko, naime, misli da je važniji od drugog, da najbolje poznaje ovdašnje prilike i da je stoga određen za lidersku ulogu. Slovenija posebno ne skriva svoje predvodničke ambicije. Stalno ih nudi Europskoj uniji. Na to se s pritajenim bijesom odazivaju svi koje treba predvoditi. U tom natezanju tko će osvojiti zvono predvodnika Slovenija ima neke očite prednosti. Jedina je zasad članica EU-a koja je to i postala zahvaljujući lukavom distanciranju od zapadnog Balkana, kada je to bilo probitačno. Danas kada je slovenski izvoz u zemlje EU-a pao za četvrtinu, dobro je vratiti se na tržišta ex-Jugoslavije, proširena Albanijom. Za ilustraciju, radnici Gorenja ne pristaju na mizerne plaće pa je uprava odlučila preseliti proizvodnju električnih bojlera (proizvoda s premalom dodanom vrijednošću) u Staru Pazovu. U gospodarskom pogledu Slovenija se već izborila za liderski položaj. Neka netko kaže da nije tako, ali najprije neka pogleda priloženu tablicu. Summa summarum – Lesi se vraća kući.

Slovenska razmjena sa zemljama zapadnog Balkana (2009., u milijunima eura) Izvoz

Uvoz

Ukupno

1241,1

629,9

1871,0

Srbija

532,6

261,2

793,8

BiH

500,8

235,3

736,1

Makedonija

160,5

24,8

185,3

Crna Gora

87,4

17,6

105,0

Kosovo

85,4

2,6

88,0

Albanija

38,9

0,5

39,4

UKUPNO

2646,7

1171,9

3818,6

Hrvatska

U građevinarstvu previše radnika Od listopada 2008. do kraja prošle godine slovenske građevinske tvrtke otpustile su 9000 radnika, većinom stranaca koji su tu radili na temelju radnih dozvola. Slovenska građevinska poduzeća obavit će radova u ovoj godini za 2,4 milijarde eura (inženjerski objekti 1,2 milijarde, nestambene gradnje 790 i stambene gradnje 410 milijuna eura). Udruženje građevinara pri Gospodarskoj zbornici Slovenije procjenjuje da je za predviđeni opseg radova još uvijek u tvrtkama trećina zaposlenika previše. Tri milijuna Renaulta iz Novog Mesta Premijer Borut Pahor za volanom novog Winda šarmirao je okupljene u Novom Mestu na slovenskoj premijeri novog modela automobila što ga je javnost već imala priliku vidjeti na salonu u Ženevi. Revoz prvi put izrađuje tri modela automobila – osim Winda, Clio II. i Twingo. Prošli tjedan iz tvornice u Novom Mestu izašao je trimilijunti Renault. Ima li Gazprom novac za Južni tok?

Izjava Paola Scardonia, koji je na nedavnom forumu u Houstonu predložio spajanje dvaju konkurentskih plinovoda, Južnog toka i Nabucca, izazvala je veliku pažnju u Sloveniji. Čelni čovjek talijanskog energetskog diva ENI rekao je u Americi da sve manje vjeruje u realnost projekta Južni tok, posebno u sposobnost Gazproma da u krizi ostvari svoje “megalomanske planove”. Europski komesar za energetiku Günther Oettinger jasno je rekao da Bruxelles neće financirati Južni tok. Sve to povećava rezerve prema projektu u koji se Hrvatska uključuje među posljednjima.

22 MERIDIJANI *vijesti Slovenci grade cestu u Libiji SCT, najveće slovensko građevinsko poduzeće, dobilo je posao gradnje ceste kod libijskog grada Bengazija vrijedan 333 milijuna eura. Ivan Zidar, vlasnik SCT-a, izjavio je dnevniku Finance da se radi o poslu koji može cjelokupan slovenski građevinski sektor angažirati najmanje pet godina. Zidar je s libijskim vođom Gadafijem o poslu pregovarao godinu dana. Lobiranjem mu je pomogao i slovenski premijer Borut Pahor. Etičko poslovanje L’Oreala Ethisphere Institut proglasio je kozmetičku tvrtku L’Oreal jednom od najetičnijih kompanija na svijetu za ovu godinu. Dodjeljivanje priznanja temeljeno je na dubinskom istraživanju i analizi u više koraka. Kompanije kojima su priznanja dodijeljena odabrane su zbog svog primjernog etičnog ponašanja i pozitivnog angažmana u zajednici u kojoj djeluju. Za nagradu je ove godine stigao rekordan broj prijava od nekoliko tisuća kompanija iz 36 industrija iz više od 100 zemalja. OTP najbolja banka u Mađarskoj

Prema istraživanju financijskog časopisa Global Finance, OTP banka najbolja je banka u Mađarskoj. Istraživanje je provedeno među analitičarima, vodećim ljudima korporativnog sektora i bankarskim savjetnicima. OTP je najbolja banka u Mađarskoj na osnovi rasta imovine, profitabilnosti, strateških odnosa, brige za klijente, konkurentnih cijena i inovativnih proizvoda. Global Finance odabrao je najbolje banke na novim tržištima u 22 države Srednje i Istočne Europe. Detalji istraživanja bit će objavljeni u svibanjskom izdanju časopisa.

Privredni vjesnik Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

( 99% korisnika u SAD-u za komunikaciju se služi telefonom

Digitalni mediji

Početak kraja e-maila? Korisnici u SAD-u već danas se za komunikaciju više služe Facebookom nego elektroničkom poštom. Novo shvaćanje interneta podrazumijeva neprestanu dostupnost u čemu su društvene mreže višestruko bolje od e-pošte vremenu jer se korisnici u pravilu ručno spajaju sa svojim poštanskim sandučićima, možda nekoliko puta dnevno, a možda i jednom tjedno. Na ovako veliku promjenu nije utjecala nova tehnologija, kao što je to bio slučaj s telefaksom, već promijenjeni način našeg shvaćanja korištenja tehnologije i općenito komunikacije. Društvene mreže uklapaju se u novu paradigmu korištenja računala u kojoj su ljudi po

Robert Gelo

drugoj polovini devedesetih, u vrijeme kada je započela popularizacija interneta u Hrvatskoj, komunicirali smo uglavnom preko fiksnih telefona i telefaksa. Bilo je gotovo nemoguće očekivati odgovor na poslovni dopis koji ste nekome poslali elektroničkom poštom, tada još potpuno egzotičnim oblikom komuniciranja. Ključ je u stvarnom vremenu Danas, kada je elektronička pošta u čitavom svijetu prihvaćena kao legitiman oblik privatne i poslovne komunikacije, sve su jače indicije da će ona u sljedećih nekoliko godina postati zastarjeli, vremenom pregaženi način razmjene informacija. Doduše, e-pošta vjerojatno neće nikada doživjeti sudbinu telefaksa koji je u vrlo kratkom vremenu, potpuno zaboravljen, završio u ropotarnici povijesti tehnologije, poput pagera, satelitskog radija i drugih nekoć obećavajućih proizvoda i usluga. Mnogi se danas zaklinju u e-poštu kao najbolji oblik komunikacije koji omogućava razmjenu različitih vrsta informacija i dokumenata, no činjenice govore da je Facebook već danas popularniji način komuniciranja, barem u Americi. Prema rezultatima studije koje je nedavno objavila tvrtka Prompt Communications, čak 99 posto korisnika u SAD-u za komunikaciju se služi

E-mail će se morati prilagoditi pravilima društvenih mreža

telefonom, 96 posto ispitanika izjavilo je da za komunikaciju koristi Facebook, njih 93 posto koristi tekstualne poruke (SMS), a 91 posto ih koristi elektroničku poštu. Društvene mreže u istome kanalu udružuju više

oblika komunikacije, od kratkih tekstualnih poruka preko e-pošte do multimedijalnih sadržaja, i ona se uglavnom odvija u stvarnome vremenu. S druge strane, e-pošta je mnogo manje fleksibilna i ne odvija se u stvarnome

čitave dane u online statusu i uvijek su na raspolaganju za upite i odgovore. Takav online način shvaćanja pokrenut je u globalnom smislu 2003. godine kada je kanadski proizvođač Blackberry počeo nuditi smartphone uređaje koji korisnika mogu upozoriti na nove poruke gotovo istog trenutka kada se pojave na poslužitelju. Blackberry je zahvaljujući uspjehu koncepcije spajanja mobitela i e-pošte postao globalna tržišna marka te sinonim za neprestanu dostupnost korisnika, što je ubrzo pokazalo i brojne negativne strane takvog funkcioniranja, ponajprije u obliku dodatnog stresa. Ipak, uspjeh neprestane komunikacije na polju mobilne telefonije nekoliko godina kasnije prenio se i na klasični internet, i to u obliku danas popularnih društvenih mreža.

Naravno, besmisleno je tvrditi da je e-mail suočen s mračnom budućnošću i da će nestati zbog društvenih mreža. Elektronička pošta je, za razliku od telefaksa, koji je još prije par godina gutao kilometre papira, sasvim digitalni medij i odlično se uklapa u novi svijet računalnog umrežavanja. Email će sigurno još dugo živjeti, no morat će se prilagoditi pravilima koje nameću društvene mreže. Nove tehnološke koncepcije sigurno same po sebi neće označiti kraj epošte, kao što ni internet nije ukinuo televiziju ili tiskane medije, nego će se tek sada različiti mediji spojiti u cjelovito iskustvo koje korisnicima omogućava informaciju i komunikaciju bilo kada, bilo gdje. Što će reći glavni igrači? Bit će zanimljivo gledati kako će na razvoj situacije reagirati glavni igrači na globalnom tržištu. Facebook je sada očito u vrlo dobroj poziciji, dok se Google, Microsoft i Yahoo moraju dosjetiti kako da u svoje usluge uključe i funkcionalne društvene mreže. Google je u zadnjih nekoliko mjeseci lansirao čak dvije društvene mreže, Wave i Buzz, no zasad nema naznaka da bi njima mogao zaprijetiti Facebooku. S druge strane Google ima oko šest puta veći prihod po korisniku od Facebooka pa se do daljnjega neće žuriti s forsiranjem vlastitog društvenog umrežavanja.

www.privredni.hr Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

( 8,6 mil USD više

POGLED U SVIJET

Istočna Europa kao Ekologija i ekonomija Ljetno računanje uzor vremena štedi P energiju... ili ne? potrošili u Indiani zbog prelaska na ljetno vrijeme

dr. Uroš Dujšin

Iako se zbog promjene računanja vremena troši manje energije na rasvjetu, analiza upućuje na veću potrošnju energije na jutarnje grijanje i popodnevno hlađenje Robert Gelo

relazak na ljetno računanje vremena obično smatramo doprinosom štednji energije zbog smanjene potrebe za osvjetljenjem, no ne slažu se svi s time. Naime, na Kalifornijskom sveučilištu (University of California) u Santa Barbari došli su do zaključka da je barem u jednom slučaju potrošnja električne energije porasla upravo zbog primjene ljetnog računanja vremena. Profesor ekonomije Matthew Kotchen uz pomoć studentice Laure E. Grant analizirao je jedinstvenu situaciju kada je do 2006. godine u južnom dijelu države Indiane tek dio okruga primjenjivao ljetno računanje vremena. U sklopu

istraživanja analizirali su trogodišnja očitanja s više od sedam milijuna satova korisnika iz 15 okruga od ukupno 92 okruga u Indiani, iz razdoblja u kojem

se na tom području nije primjenjivalo ljetno računanje vremena. Njihovi podaci pokazuju da su u 2006. godini stanovnici tih 15 okruga na račune za električnu energiju potrošili 8,6 milijuna dolara više nego što bi platili da su ostali na starom računanju vremena. Kotchen i Grant zaključili su da je unatoč uštedi zbog manjeg korištenja

Usporedba potorošnje bila je moguća jer su vlasti u Indiani tek 2006. proglasile obvezno ljetno računanje vremena

rasvjete u popodnevnim satima mnogo više energije utrošeno na jutarnje grijanje te na popodnevno rashlađivanje jer su se ljudi morali nositi s hladnoćom

prije posla te s vrućinom nakon povratka kućama. Ideja potekla iz sedamdesetih Ovakva prilika za uspoređivanje potrošnje energije prije i nakon primjene ljetnog računanja vremena nastala je zbog specifične situacije jer su vlasti u Indiani tek 2006. godine proglasile obvezno ljetno računanje vremena u svim okruzima. Do tog trenutka manji dio okruga nije primjenjivao ljetno računanje vremena. Zanimljivo je da se rezultati poklapaju sa sličnim istraživanjem koje su 2007. godine objavili australski ekonomisti Ryan Kellogg i Hendrik Wolff. Oni su analizirali podatke iz 2000. godine kada je zbog održavanja Olimpijskih igara za dva mjeseca produljeno ljetno računanje vremena u dvjema državama, New South Walesu i Victoriji. Ta dvojica ekonomista su utvrdila kako je potrošnja energije tada povećana u odnosu na ostale godine kada se u tom razdoblju nije primjenjivalo ljetno računanje vremena. Ideja o ljetnom računanju vremena temelji se na studijama potrošnje energije iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada su navike potrošača i tehnologija bili drukčiji od današnjih.

rošloga su tjedna zapadnoeuropski ministri financija razbijali glavu kako pomoći Grčkoj, a u pozadini su im brige i zbog Španjolske, Portugala pa i Italije. No povijest pokazuje kako brzo se mogu promijeniti razlozi za brigu, upozorava Economist. Prije godinu dana na tapeti su bile postkomunističke zemlje – Mađarska, Latvija, Ukrajina… na koje se gledalo kao na najveće probleme. Očekivalo se bankarske i valutne slomove, s golemim rizicima za regiju i šire. Nakon godine dana njihovi problemi djeluju obično, a ne zastrašujuće. Kako to? Zapadnjačka histerija Djelomično je razlog tome što su strahovanja bogate Zapadne Europe bila pretjerana. “Postkomunistička regija” kao homogena cjelina ne postoji. Na jednoj strani je Slovenija, bogatija od Portugala, a na drugoj Moldavija kao najsiromašnija europska država. Mađarska je imala prezadužen financijski sustav s mnogo rizičnih ulaganja i rastrošnih potrošača. Na drugoj strani su banke u Češkoj bile oprezne i solidne, a potrošači štedljivi. Poljska je, kao najveća privreda te skupine, ostala nedirnuta krizom zahvaljujući dobroj ekonomskoj politici. No neznanje tek djelomično objašnjava galamu oko Istočne Europe; na djelu je, smatraju neki dužnosnici, i vlastiti interes. Mnogi su bankari najprije osigurali svoje financijske pozicije, a zatim objavljivali biltene s crnim prognozama. Drugi pak vjeruju da su u bogatim zemljama za svoje nedaće tražili dežurnog krivca: nakon Wall Streeta tu

je ulogu trebao preuzeti divlji i nestabilni Istok. Stoga je poljski ministar financija Jacek Rostowski s pravom primijetio kako iznenađuje zapadnjačka “histerija” zbog postkomunističkih zemalja. U svemu tome posebice je upadljiv kontrast između nereda u Grčkoj i srdita mirnoća postkomunističkih glasača čiji je životni standard pogođen masovnom nezaposlenošću. Nestabilnost institucija prije je problem u Zapadnoj nego u Istočnoj Europi. Tijekom protekle godine političari u

ropske financije, nego bi i one zapadne pretrpjele velike štete.

Istočnoj Europi, suočeni s najgorim, poduzeli su niz oštrih protumjera. Čak su i relativno slabe koalicijske vlade bile prilično uspješne u provođenju re-

rih automobila novima u Slovačkoj, kao i sredstva EU-a za modernizaciju infrastrukture. No najvažnija mjera u tom kontekstu svakako je - fleksibilizacija tržišta rada. K tome su rezovi u državnim izdacima, veći porezi i dob za umirovljenje mnogo radikalniji od bilo čega o čemu se razmišlja u Grčkoj ili Španjolskoj. To je svakako poučno za zemlje koje tek moraju pripremiti javnost za nužne i bolne strukturne promjene. Grčka i druge mediteranske zemlje EU-a, Španjolska, Portugal i Italija, danas izgledaju bolesnije nego postkomunistička Istočna Europa, zaključuje Economist. Kako se izliječiti, mogu naučiti tamo – isto, dakako, vrijedi i za lijepu našu Hrvatsku.

Suočeni s najgorim, političari u Istočnoj Europi poduzeli su niz oštrih protumjera formi. U Latviji i Mađarskoj popularnost vlade je čak i porasla. No i vanjski su se partneri ponijeli kako treba. Potkraj 2008. je EBRD pokrenuo tzv. bečku inicijativu za održanje financijskih sustava u Istočnoj Evropi. Da su se, naime, zapadne banke s plasmanima na Istoku počele povlačiti, urušile bi se ne samo istočnoeu-

Istočni poučak Pomoć ECB-a u likvidnosti omogućila je zapadnim bankama da ostanu angažirane na Istoku, a monetarne vlasti pomogle su i liberalizacijom regula. Zato se nijedna zapadna banka nije povukla iz Istočne Europe. Propalo je 17 banaka, uglavnom u Rusiji i Ukrajini, a samo jednu latvijsku banku trebalo je spašavati putem EBRD-a. Pomogle su i akcije poput zamjene sta-

24 STIL *vijesti HPB daje kredite za pripremu sezone Hrvatska poštanska banka (HPB) od 1. travnja ponudit će kratkoročni kredit za pripremu turističke sezone. Kredit je namijenjen onima koji se bave iznajmljivanjem smještajnih kapaciteta, a najveći iznos koji se može dobiti je 15.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Kredit do 7000 eura može se dobiti bez jamaca, a instrumente osiguranja za veće iznose klijenti biraju prema vlastitim mogućnostima. Rok otplate je do 24 mjeseca. Proljetna događanja na Krku Uskrsnim blagdanima počinje sezona proljetnih događanja pod nazivom Volim proljeće na Krku. U sklopu toga održat će se Mali proljetni sajam na kojem će se moći kupiti autohtoni poljoprivredni proizvodi i suveniri, sportska oprema za pješačenje te štapovi za hodanje. Na uskrsni ponedjeljak otvorit će se maslinarska cesta pod nazivom Putevima zlatnih kapi krčkog blaga.

Ponovno otvoreni dubrovački hoteli Nakon zimske stanke ponovno su otvoreni svi hoteli iz grupacije Adriatic Luxury Hotels (ALH) u Dubrovniku. Za vrijeme dok su bili zatvoreni uređena je unutrašnjost hotela Dubrovnik Palace, Bellevue, Kompas i Excelsior, a 250 hotelskih djelatnika bilo je na edukaciji u zemlji i inozemstvu. U ovom trenutku, stanje bukinga u svim hotelima iz sastava ALH na razini je prošle godine, ali s obzirom na trend last minute bukinga, postoji optimizam u procjenama za ovogodišnju turističku sezonu, rekli su u ALH-u. Za Dubrovnik kao destinaciju, ali i za boravak u hotelima iz sastava ALH-a, posebno su zainteresirani britanski turisti.

Privredni vjesnik Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

( 80.109 noćenja

lani na području Vukovarsko-srijemske županije

( 34.406 dolazaka registrirano u istom razdoblju

Nova turistička ponuda Podunavlja

Vratimo turistima osmijeh na lice Riječni cruising, vinske ceste, biciklističke rute, manifestacije urbanog karaktera, među novim su turističkim projektima Vukovara, Vinkovaca, Iloka, Županje i Otoka Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ukovarsko-sri jemska županija, dio Hrvatskog Podunavlja, sve više postaje turističko odredište doživljaja. Nekada je ta županija bila poznata i kao destinacija lovaca i ribiča, a u proteklom razdoblju Hrvatske šume i drugi gospodarski subjekti uložili su znatan novac kako bi unaprijedili upravo te oblike turizma. Kako bi privukli što više domaćih i stranih turista u najistočniji dio Hrvatske, tamošnji turistički djelatnici pripremili su nove turističke projekte, primjerice riječni cruising, posebice namijenjen stranim turistima, te tematske rute po Podunavlju. Govoreći o novim oblicima turizma, direktorica Turističke zajednice Vukovarskosrijemske županije Rujana Bušić Srpak istaknula je kako se upravo takvim unaprjeđenjem turizma na kontinentu namjerava turistima “vratiti osmijeh na lice”. Takva nova “destina-

cija doživljaja” obuhvaća pet gradova - Vukovar, Vinkovce, Ilok, Županju i Otok. Jedna od najznačajnijih tematskih ruta zasigurno je Iločka vinska cesta, pokrenuta prije sedam godina. Spoj povijesne, prirodne i kulturne baštine U Iloku se nalazi vinski podrum dvorca Odescalchi iz 15. stoljeća, nekoliko obiteljskih vinskih podruma u kojima se nudi dobro vino i autohtona gastronomska ponuda. U sklopu tematskih ruta nalaze se i tri biciklističke: Danube-

Zbog Hotela Spačva lošiji turistički rezultati Na području Vukovarsko-srijemske županije protekle je godine zabilježeno 80.109 noćenja, osam posto manje nego 2008. Istodobno je registrirano 34.406 dolazaka, 17 posto manje. No, kako je istaknula Rujana Bušić Srpak, direktorica Turističke zajednice te županije, takvi naizgled loši rezultati nisu tako loši jer je lani zatvoren Hotel Spačva na autocesti što se drastično odrazilo na turističke rezultate. Promatrano po gradovima, svi su indeksi povećani u odnosu na 2008., dodala je Rujana Bušić Srpak. Za ovu godinu, ona predviđa ostvarenje turističkog prometa na lanjskoj razini.

EuroVelo 6 dužine 138 kilometara, Sava dužine 61 kilometra te Srijem dužine 184 kilometra. Izrađene su i karte na kojima su sve te biciklističke rute označene plavom signalizacijom kako bi se turisti što lakše snašli. U Vukovarsko-srijemskoj županiji realiziran je i projekt pod nazivom Idemo u Srijem koji

Osim tematskih ruta Vukovarskosrijemska županija poznata je i po brojnim folklornim manifestacijama je financijski poduprla Europska unija. Taj projekt uključuje vožnju brodom rijekom Spačvom, razgledavanje hrastovih šuma te promatranje ptica. U funkciji je i projekt Cesta zlatne niti koji spaja povijesnu, prirodnu i kulturnu baštinu, a posjetiteljima omogućuje izravno upoznavanje s tradicionalnim obrtima jer je u sklopu tog

projekta otvoreno nekoliko domaćinstava koja se bave obrtima i rukotvorinama. Tematska ruta Put voćne kapi sastoji se od osam kušaonica registriranih proizvođača voćnih likera i rakija. Osim tematskih ruta, Vukovarsko-srijemska županija poznata je i po brojnim folklornim manifestacijama, primjerice Vinkovačkim jesenima, Šokačkom sijelu, Iločkoj berbi grožđa...“Vjerujemo da će turistima biti zanimljive i nove manifestacije doživljaja poput Žetve i vršidbe u prošlosti koja se odvija u srpnju te vlak ‘Traminac express’ koji goste odvodi na berbu grožđa u Iloku. Putevima vukovarskih branitelja Značajne su i manifestacije urbanog karaktera, primjerice Vukovar film festival te DORF - festival dokumentarnog filma u Vinkovcima”, rekla je Rujana Bušić Srpak. Kako se ne bi zabora-

vili ni nedavni ratni dani, napravljen je program Putevima vukovarskih branitelja, a turisti mogu posjetiti znamenite lokalitete iz Domovinskog rata poput Muzeja ratne bolnice, Spomen-doma Ovčare, Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, ali i današnje tzv. vukovarske špice. U zadnjih nekoliko godina na području Vukovarsko-srijemske županije izgrađeno je i nekoliko novih smještajnih objekata, pa se tako sada u Vukovaru nalazi hotel Lav, u Vinkovcima Hotel Villa Lenije te apartmani Principovac u Iloku, svi kategorije četiri zvjezdice. Novoobnovljeni su i smještajni objekti Stari podrumi, Hotel Dunav u Iloku te nekoliko privatnih apartmana, rekla je Zrinka Šesto, direktorica Danubium Toursa, prve receptivne agencije za razvoj i upravljanje turističkom destinacijom u Hrvatskom Podunavlju i regiji.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

“

Potencijalno su najugroženiji oni koji mogu najviše izgubiti, no moguća meta napada su svi.

”

Vulnerability management

Poželjan sistematski pregled Svaki poznati ili nepoznati problem unutar IT sustava koji može rezultirati neovlaštenim upadom ili nedostupnošću sustava ili podataka može se smatrati ranjivošću

aralelno s razvojem informacijskih tehnologija (IT) i njihovom rasprostranjenošću u poslovnom te sve više i privatnom računalnom svijetu, raste i ranjivost toga sektora. Kako bi računalni korisnici mogli mirnije spavati bez straha da će izgubiti vrijedne poslovne ili privatne podatke, tvrtke u IT sektoru redovito razvijaju nova rješenja kojima je moguće uspješno obraniti sustav od neželjenog napada. Jedan od pojmova koji sve više dobiva

na značaju je i vulnerability management, a njime se opisuju svi procesi koji se izvršavaju s ciljem pronalaženja, utvrđivanja razmjera, uklanjanja i sprječavanja mogućeg ponovnog pojavljivanja neke vrste ranjivosti IT sustava. Petar Perković, stručnjak za sigurnosne sustave u Combisu, kaže kako se ranjivostima obično smatraju propusti u softveru, ali i moguće pogreške prilikom konfiguracije. “Ukratko, svaki poznati ili nepoznati problem unutar IT sustava koji može rezultirati neo-

vlaštenim upadom ili nedostupnošću sustava odnosno podataka može se smatrati ranjivošću”, pojašnjava on. U svakodnevnom životu, nastavlja, mogli bismo povući paralelu sa sistematskim pregledom kod liječnika čiji je cilj dijagnosticiranje i liječenje zdravstvenih problema. Naravno, i ispitivanje sigurnosti IT sustava je, poput liječničkog pregleda, preporučljivo periodično ponavljati. “Prema dosadašnjem iskustvu Combisa, najveću potencijalnu štetu mogu generirati propusti u operativnom sustavu ili bilo koji drugi propust koji omogućuje preuzimanje kontrole nad poslužiteljem ili kritičnim servisima”, dodaje Perković. Potencijalno su najugroženiji oni koji mogu najviše izgubiti,

odnosno tvrtke čije se poslovanje zasniva na stalnoj dostupnosti te čija kompromitacija rezultira velikom materijalnom štetom. No moguća meta napada su svi, a pogotovo oni čiji je sustav dostupan putem interneta. Relativno malo stručnjaka Odgovarajući na pitanje ulaže li Hrvatska dovoljno sredstava u IT sigurnost, Perković kaže kako je to teško procijeniti. “Međutim, činjenica je da je ta grana IT industrije do prije nekoliko godina bila poprilično zapostavljena. S povećanjem internetske prisutnosti pojedinaca i tvrtki povećava se i potreba za IT stručnjacima specijaliziranima za sigurnost sustava. No ta se uloga nažalost često jed-

Učenje engleskog i suradnja s inozemstvom Hrvatska se na berlinskome European Innovative Education Forumu predstavila projektom Greetings from the world namijenjenom učenju engleskog jezika kroz suradnju s učenicima i školama iz inozemstva, autorice Arjane Blažić iz Devete gimnazije u Zagrebu. Innovative Education Forum je međunarodno okupljanje nastavnika koji koriste računala u obrazovanju na inovativan i kreativan način, a koje organizira Microsoft. GDi Gisdata u Las Vegasu Tvrtka GDi Gisdata, zajedno sa svojom američkom tvrtkom GDi Systems specijaliziranom za telekom tržišta, sudjelovala je na najvećem američkom skupu mobilnih tehnologija – CTIA Wireless 2010 u Las Vegasu. GDi Gisdata i GDi Systems u suradnji s partnerskom tvrtkom ESRI predstavile su niz gotovih vlastitih rješenja, kao i infrastrukturu pod nazivom GDi LBSE (Location Based Services Engine) namijenjenu pružanju lokacijskih usluga za mobilne i bežične operatore.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Tvrtke iz financijskog sektora kompromitacijom sustava mogu mnogo izgubiti

*vijesti

nostavno dodijeli već postojećem zaposleniku koji nema prethodnog iskustva, a ni vremena uz svoj svakodnevni posao kvalitetno se baviti tom problematikom”, naglašava on. Tvrtke iz financijskog sektora kompromitacijom sustava mogu doista mnogo izgubiti pa u pravilu imaju jednog ili više stručnjaka koji se bave isključivo tim područjem, te potvrđuju kako upravo financijska industrija najviše vodi računa o svojoj i sigurnosti svojih klijenata. Država je, pak, prije par godina zakonskim regulativama utvrdila određene okvire pa se može očekivati porast potražnje za stručnjacima za IT sigurnost. Uz to, proces usvajanja zakonskih okvira po pitanju sigurnosti neprekidno se nadograđu-

je i unaprjeđuje. Perković ističe kako je stručnjaka za to specifično područje relativno malo, što zbog malog interesa tvrtki, što zbog činjenice da ne postoji klasična edukacija za tu struku. “Posljednjih nekoliko godina postali su dostupni razni tečajevi, koji su dobra osnova, no poprilično su skupi i ne mogu zamijeniti praktično iskustvo, a ni u potpunosti pratiti promjene koje su česte i redovite u toj grani IT-a. Iako sigurnost prosječnog IT sustava u Hrvatskoj možda nije na razini prosječnog europskog, približavanjem EU-u pojavit će se sve veći broj preduvjeta nužnih za poslovanje s tvrtkama iz Unije. Samim time, vjerujemo, i interes za sigurnost sve više će rasti”, zaključuje Perković.

Održana FuturAD konferencija Tijekom prošlotjedne FuturAD 2010 konferencije o interaktivnom marketingu u Hrvatskoj više od 300 sudionika iz online industrije moglo je poslušati predavanja vodećih svjetskih stručnjaka koji su predstavili najnovije trendove i perspektivu oglašavanja na internetu. Zainteresirani su mogli doznati sve o aktualnim zbivanjima i očekivanjima u području marketinga i digitalnih medija te o kreativnosti i učinkovitosti u digitalnom oglašavanju.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

Nove knjige: Monumentum efekt

Zamahom do uspjeha Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR SETH GODIN PLEMENA

NAKLADA LJEVAK

Najnoviji Godinov bestseler zastupa mišljenje da se trajne i bitne promjene mogu najlakše postići u sklopu “plemena”: skupine ljudi koja je povezana dijeleći strast i zajedničkog vođu. Pametni i uspješni inovatori pronalaze ili okupljaju pokret sastavljen od istomišljenika i uspijevaju pokrenuti i potaknuti pleme uz pomoć novog proizvoda, usluge ili poruke, često putem interneta. Plemena mogu postojati unutar ili izvan korporacije, kaže Godin, i gotovo svatko može postati vođa.

CHARLES H. HAPGOOD ZEMLJOVIDI DREVNIH KRALJEVA MORA AGM

Amerika je kartografirana prije Kolumba, a Antarktik dok je bio bez leda. Satnik Arlington H. Mallery je prvi uočio da zemljovid turskog admirala Pirija Re’isa nacrtan 1513. na temelju mnogo starijih karata - prikazuje dio Antarktika. Sugerirao je kako je izvorna karta antarktičke obale morala biti nacrtana prije nego što je ledeni pokrivač prekrio obale Zemlje kraljice Maud. Ta ideja je potakla Hapgoodovo istraživanje (provedeno sa studentima) iz kojeg je proizašla i ova knjiga.

GEORG M. OSWALD O DUHU ZAKONA OCEANMORE

Na sudu i uzburkanom moru u Božjim smo rukama, kaže poslovica, ali u ovom napetom političko-sudskom trileru svatko ipak želi kontrolirati svoju sudbinu. Tu je megauspješan i bogat odvjetnik, njegova briljantna mlada žena, također odvjetnica, ambiciozan i pragmatičan lokalni političar, depresivan scenarist i njegova odlučna djevojka, a sve ih je na sud dovela prometna nezgoda. Sve što kažu, može se iskoristiti protiv njih...

NATALIE ANGIER KANON MOZAIK KNJIGA

Ova iskričava proza čini živom znanost te ponovno pokreće naše djetinje uzbuđenje u otkrivanju načina na koji svijet funkcionira. Riječ je o zabavnoj vožnji kroz fiziku, kemiju, biologiju, geologiju i astronomiju. Čitajući učimo što se zapravo događa kad nam se rastopi sladoled ili ohladi kava, što naša jetra radi kad pojedemo karamele, zašto je konj primjer evolucije na djelu i na koji smo način svi načinjeni od zvjezdane prašine. To je Lewis Carrol koji susreće Lewisa Thomasa.

JADRANKA BOBAN PLEIĆ BEZ GLUTENA PLANETOPIJA

Sve je veći broj osoba koje pate od nekog vida osjetljivosti na pšenicu/gluten. S obzirom na to da je pšenica skriveni sastojak nevjerojatno mnogo proizvoda, potrebno je biti vrlo oprezan u odabiru onoga što osobe s tim problemom jedu. Ova kuharica bazirana na ekološkim i cjelovitim namirnicama donosi pregled različitih vrsta žitarica koje ne sadrže gluten te recepte za slatke i slane doručke, užine, glavna jela, juhe, deserte te detox i hranjivi napitak.

Rijetke su tvrtke koje kontinuirano ostvaruju profitabilni rast. Kako povećati taj broj? Odgovor je jednostavan monumentum efektom

ijetke su tvrtke otkrile tajnu održivog visokog rasta koja se zove - zamah. Te su tvrtke naučile kako stvoriti uvjete što vode prema golemom organskom rastu, neprekidno poboljšavajući poslovanje. U knjizi Monumentum efekt (nakladnik Lider press) J. C. Larreche pojašnjava cjelokupni okvir stvaranja zamaha, zadržavanja i primjene njegove snage. Naime, poslovni lideri suočeni su s jednim beskompromisnim imperativom - ostvarivanjem profitabilnog rasta godinu za godinom. No, mnoge tvrtke taj cilj teško ostvaruju, druge periodično, a samo nekoliko njih taj cilj ostvaruje kontinuirano, ponekad i s ekstremno dobrim rezultatima. Kako im to uspijeva? Fenomen koji hrani sam sebe Larreche tvrdi da se odgovor krije u - monumentum efektu. Riječ je o iznimno snažnom fenomenu koji, pod posebnim okolnostima, stvara organski rast koji se hrani samim sobom. Zamah gomila energiju vlastitim uspjehom i omogućava sve veće ubrzanje onim tvrtkama koje su dovoljno lukave da ga razvijaju i koriste. Takve tvrtke ostvaruju uspjeh za uspjehom, podržavajući održiv rast koji mete sve pred sobom uznemirujućom lakoćom. Zamah omogućava, tvrdi Larreche, ostvarivanje iznimnog rasta bez golemih napora koje mnoge tvrtke svakodnevno moraju ulagati. Taj samoobnovljivi rast kojeg stvara monumentum efekt naziva se rastom zamaha, a

opisuje riječju “izniman”. Knjiga je podijeljena u četiri dijela. Prvi - Otkrivanje zamaha - monu-

Knjiga pokazuje kako izgraditi zamah i ostaviti konkurenciju daleko iza sebe, rekao je sir Branson mentuma - pruža dokaz o postojanju monumentum efekta i objašnjava ga, potom predstavlja ideju strategije zamaha i pokazuje njegovu ulogu u stvaranju vrijednosti te opisuje okvir unutar kojeg zamah djeluje. U središnja dva dijela – Stvaranje zamaha

i Provedba zamaha – preispituje se svaki od osam koraka procesa zamaha, dok se četvrti, završni dio - Potpuni zamah - bavi stvaranjem unutarnjeg zamaha i liderskih vještina potrebnih za uspješnu primjenu strategije zamaha i stvaranje iznimnog rasta. Jednostavnije kazano, uz pomoć ove knjige može se naučiti kako uz pomoć te strategije stvoriti novu vrijednost i izgraditi vještine vodstva kojim se ostvaruje golem profitabilan rast, ne samo u idućih šest mjeseci nego i desetljeća. Ili, kako je rekao sir Richard Branson: “Ova knjiga pokazuje kako izgraditi zamah i ostaviti konkurenciju daleko iza sebe”. (V. A.)

www.privredni.hr Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Četke

Prodaju se benzinska crpka, kombajn i strojevi za obradu furnira Benzinska crpka u Generalskom Stolu, na magistralnom pravcu Zagreb-Karlovac-Senj, prodaje se na dražbi 7. travnja 2010. u 9 sati. Pumpa se sastoji od kioska s nadstrešnicom, prostorom za uskladištenje i prodaju plina u bocama, ukopnih spremnika i ostale pripadajuće opreme. Procijenjena je na 1,85 milijuna kuna i na ovoj se dražbi ne može prodati za manju cijenu. Prodaju vodi Trgovački sud u Rijeci, Zadarska 1 i 3, u sudnici broj 3/1. Dražbi mogu pristupiti zainteresirani kupci koji najkasnije tri dana prije dražbe uplate jamčevinu od 10 posto na prolazni račun Trgovačkog suda u Rijeci broj 23900011300002703, pozivom na broj 60-00 (bez oznake modela). Poslovna zgrada, industrijske zgrade, industrijsko dvorište te strojevi za izradu drvenog namještaja u Lepoglavi, Hrvatskih pavlina 4, ukupne površine 31.592 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 9,3 milijuna kuna. Dražba će se održati 8. travnja u 12.30 sati, u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radić 2, soba 232/II. Posebnost dražbe je da se pokretnine prodaju zajedno s nekretninama, prema načelu sve ili ništa. Strojevi i oprema za industriju hrane, pića i duhana. Riječ je o 18 strojeva, u dobrom stanju, ukupne vrijednosti 126.000 kuna. Dražba za prodaju održat će se 7. travnja u 14 sati, u Batinjanima 138, Općina Đulovac u Bjelovarsko-bilo-

gorskoj županiji. Strojevi se ne mogu prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevinu nije potrebno uplatiti unaprijed. Kombajn John Deere, tip 2254, vrijedan 440.000 kuna, prodavat će se na dražbi koja će se održati 6. travnja u 11 sati u Osijeku, Jablano-

va 16. Kombajn se nalazi u skladištu tvrtke Novocommerce. Ne može se prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Dvije zgrade, dvor i bajer površine 11.887 četvornih metara u mjestu Prgomelje kod Bjelovara. Usto i škare za rezanje furnira marke Scissors Big RFS 2800 L, dva stroja za spajanje furnira marke Kuper FW 1200 i dvije ručne male mašinke marke Kuper. Za nekretnine je početna cijena 560.000 kuna, za škare za rezanje furnira 100.000 kuna. Za stroj za spajanje furnira početna cijena iznosi 25.000 kuna svaki. Za svaku ručnu malu mašinku početna cijena je 3000 kuna. Sve zajedno 716.000 kuna. Javna dražba održat će se na Trgovačkom sudu u Bjelovaru u sobi broj 5, 8. travnja u 13 sati. Nekretnine i predmeti se ne mogu prodati za cijenu nižu od trećine procijenjene vrijednosti. Jamstvo od 10 posto polaže se na žiro-račun Trgovač-

kog suda u Bjelovaru broj 2390001-1300000630, model 05, poziv na broj 140-32-09. Industrijsko dvorište u Labinu, površine 9000 četvornih metara. Nekretnina je procijenjena na 2,6 milijuna kuna. Prodaja će se održati 12. travnja u 9 sati, na Općinskom sudu u Labinu u sobi 3/I, a dvorište se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Deset posto vrijednosti nekretnine treba uplatiti na račun Suda broj 23900011300002297, s pozivom na broj 05 19-01451-08. Kupac je potvrdu o uplati jamčevine dužan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi. Oranica u Valpovu, u Zoni male privrede, površine 4373 četvorna metra. Procijenjena je na 1,8 milijuna kuna, a ne može se prodati za manje od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Dražba će se održati 13. travnja u 8 sati na Općinskom sudu u Valpovu, Kralja Petra Krešimira IV. broj 3, soba 5/I. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine, a uplaćuje se na račun Općinskog suda broj 2390001-1300000621, model 05 78-566-08.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Lanktrad International, Wattala, Šri Lanka, www.lanktrad.com. Tvrtka proizvodi razne vrste četki. Asortiman proizvoda uključuje: četke za masažu i kupanje (za tijelo) s vlaknima jute i sisala, četke za stopala i nokte, četke za uporabu u kuhinji, četke za čišćenje cipela te vrtne metle, otirače... Tvrtka traži distributere i uvoznike za svoje proizvode. Kontakt: S. Mahendran, mahen@lanktrad. com, +94 11 2946264, +94 71 4730853. Laboratorijske i industrijske peći

Elektrosanitarij, Sveta Nedelja, www. elektrosanitarij.hr. Tvrtka proizvodi laboratorijske i industrijske peći i opremu te nudi razvoj i proizvodnju specijalnih termotehničkih uređaja. Kontakt: Adnan Džendžo, adnan@elektrosanitarij.hr, +385 1 3370099. Kozmetički preparati

Lunel Cosmetics, Alicante, Španjolska, www.lunelcosmetics.com. Tvrtka je proizvođač profesionalnih kozmetičkih preparata za njegu kose, namijenjenih isključivo frizerima koji teže poboljšanju kvalitete i efektivnosti svojih usluga. Lunelov široki asortiman proizvoda udovoljava svim profesionalnim potrebama te uključuje: kompletnu liniju boja za kosu, šampone, kreme, maske, sprejeve i pjene za kosu... Za više informacija o proizvodima posjetite: www.lunelcosmetics. com. Tvrtka traži distributera u Hrvatskoj. Kontakt: Miriam Moran, export@ lunelprofesional.com, +34 965 661514. Inox i metalni proizvodi

Kuna, Banova Jaruga. Tvrtka proizvodi dvorišne i balkonske ograde, stepenišne rukohvate, garažna vrata, prozore, roštilje, peke, rašlje, ražnjeve, proizvode za kolinje (preše za čvarke, topove za kobasice, pladnjeve, kotlove, stolove, korita, cengere...), stalke za svatovske torte, stalke za božićna drvca i mnoge druge proizvode od običnog i inox materijala. Tvrtka nudi i uslugu zavariva-

nja u vlastitom prostoru i na terenu, kao i kooperacijske poslove. Kontakt: Nikola Kuna, nikola.kuna@sk.t-com.hr, +385 44 668206, +385 91 5008840. Mramor

Guney-Bati Mermer, Antalija, Turska. Tvrtka je proizvođač mramora i drugih prirodnih kamena te traži uvoznike i kupce. Tvrtka posjeduje svoj kamenolom u zapadnoj Antaliji. Prodaje svoje proizvode pod brendovima Emperador i Lykia Beige. Kontakt: deniz_guneybati@hotmail. com, +90 242 8363706. Sportska oprema

Veente International, Saikot, Pakistan, www.veente.com. Tvrtka nudi sportsku opremu. Kontakt: Shahid Akhtar, info@veente.com, +92 05244007281, +92 03328619460. Sitotisak i tampontisak

M style, Vidovec. Tvrtka nudi uslugu sitotiska i tampontiska na sve materijale. Kontakt: Antonio Mađarić, antonio. mstyle@gmail.com, +385 42 741409, +385 91 4264028. Suradnja u prodaji elektronike

Davila Capital, Zagreb, www.davila. com.hr. Tvrtka zajedno sa svojim partnerom Techsquadom trenutačno potražuje partner-tvrtke koje se također bave prodajom elektroničke robe, te tehničke servisne centre koji su spremni za poslovanje pod brendom Best buy.hr ili Techsquad. Kontakt: Valerija Bašić, valerija.basic@davila.com.hr, 0800 200306, 098 1928268. Strojevi za mužnju

Turker Tarim, Istanbul, Turska, www. turkertarim.com. Tvrtka je proizvođač strojeva za mužnju i nudi svoje proizvode. Kontakt: info@turkertarim.com, +90 212 8869167.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska

Sanitetska vozila Dom zdravlja Koprivničko-križevačke županije nabavlja šest vozila za sanitetski prijevoz. Rok dostave ponuda je 14. svibnja. Hrana za životinje ZOO vrt Grada Zagreba u dva nadmetanja nabavlja hranu za pse i mačke te peletiranu hranu. Rok dostave ponuda je 8. travnja. Posude za otpatke Čistoća Zadar nabavlja 3500 plastičnih posuda za otpatke. Rok dostave ponuda je 6. travnja.

Igrala za dječja igrališta Grad Samobor nabavlja igrala za dječja igrališta na području Samobora. Rok dostave ponuda je 1. travnja.

Voip telefoni BH Telecom Sarajevo nabavlja 1000 žičnih i 1000 bežičnih voip telefona. Rok dostave ponuda je 20. travnja.

Tenisice Ustanova za hitnu medicinsku pomoć Zagreb nabavlja 408 pari tenisica. Rok dostave ponuda je 2. travnja.

Vozila Kosovska policija nabavlja 15 patrolnih vozila, 10 vozila za administrativne potrebe i dva kombi vozila. Rok dostave ponuda je 23. tavnja.

Regija

Terenska motorna vozila Granična policija Sarajevo Ilidža nabavlja 22 terenska motorna vozila. Rok dostave ponuda je 4. svibnja.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

RBA analize

Likvidna sredstva dosegnula 223,5 milijardi kuna Štedni i oročeni kunski depoziti spustili su se na 37,6 milijardi kuna, dok su devizni depoziti zabilježili rast od 17 milijardi kuna

rijednost novčane mase M1 u siječnju je, treći mjesec za redom, porasla, i to za gotovo milijardu kuna u odnosu na lanjski prosinac. Tako je monetarni agregat M1, koji obuhvaća gotov novac izvan banaka te depozitni novac kod banaka, potkraj siječnja iznosio 48,1 mi-

pada vrijednosti gotovog novca izvan banaka, koji je započeo u kolovozu prošle godine, u siječnju je intenziviran te je iznosio 11,2 posto.

Pad novčane mase nastavljen je 16. mjesec za redom lijardu kuna. Taj porast u potpunosti je posljedica rasta depozitnog novca, koji je na kraju siječnja dosegnuo 33,3 milijarde kuna (rast od 1,4 milijarde kuna u odnosu na pro-

sinac), dok je gotov novac izvan banaka pao na 14,8 milijardi kuna. Na godišnjoj razini pad novčane mase nastavljen je 16. mjesec za redom, no taj je pad zna-

čajno usporen. U odnosu na siječanj 2009., novčana je masa manja za 1,5 milijardi kuna ili tri posto. Prvi put od listopada 2008. godine depozitni je novac zabilježio godiš-

nji rast (1,2 posto), ponajprije zahvaljujući baznom učinku s obzirom na to da je u siječnju prošle godine depozitni novac zabilježio godišnji pad od 10,8 posto. Istodobno, trend

Usporavanje pada Ukupna likvidna sredstva, koja obuhvaćaju novčanu masu, štedne i oročene kunske i devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca (monetarni agregat M4), u siječnju su doživjela rast od 392 milijuna kuna na mjesečnoj razini. Time se ovaj najšire definirani monetarni agregat potkraj siječnja popeo na 223,5 milijardi kuna. Na godišnjoj razini M4 je blago porastao za dvije milijarde kuna ili 0,9 posto. Štedni i oročeni kunski depoziti spustili su

se na 37,6 milijardi kuna, što je 24,5 posto manje u odnosu na siječanj 2009. i predstavlja najnižu razinu od svibnja 2006. godine. S druge strane, pak, devizni su depoziti, ponajprije radi supstitucije kunskih u devizne depozite, u istom razdoblju zabilježili rast od 17 milijardi kuna ili za 14,3 posto. Na početku godine čini se da trend pada monetarnih agregata ipak usporava, odnosno u slučaju agregata M4 ostvaren je blagi godišnji rast. Međutim, s obzirom na očekivanja u realnom sektoru i na tržištu rada ne vidimo osnovu za njihov značajniji oporavak, barem ne u prvoj polovini 2010. godine, naglašavaju analitičari RBA. (V.A.)

U potrazi za poslom

Frcaju neprimjerena pitanja Čak 55 posto ispitanika susrelo se s pitanjima o nacionalnom podrijetlu, bračnom i imovinskom stanju te političkom uvjerenju, a predlagao im se rad na crno, postavljanje nezakonitih uvjeta rada te provođenje lažnih i namještenih natječaja

pecijalizirani portal za oglašavanje radnih mjesta www.posao.hr proveo je online istraživanje na reprezentativnom uzorku od 1934 ispitanika s područja cijele Hrvatske, a rezultati su ukazali na neprofesionalno ponašanje poslodavaca te na brojne nepravilnosti u selekcijskom postupku kandidata. Čak je 12 posto ispitanika izjavilo kako od potencijalnih poslodavaca nikada nisu dobili povratnu informaciju o tijeku i rezultatima natječaja, 52 posto ih je dobilo vrlo rijetko, dok je samo pet posto ispitanika uvijek dobilo odgovor s rezultatima

natječaja. Značajan broj ispitanika - čak 55 posto - susrelo se s neprimjerenim ponašanjem poslodavaca na razgovoru za posao, poput postavljanja pitanja o nacionalnom podrijetlu, bračnom i imovinskom stanju te političkom uvjerenju. Kao slučajeve neprimjerenog ponašanja poslodavaca ispitanici su istaknuli i kašnjenje te razgovaranje na mobitel tijekom intervjua, kao i predlaganje rada na crno, postavljanje nezakonitih uvjeta rada te provođenje lažnih i namještenih natječaja. Zanimljiv je podatak kako se neprimjerena pitanja vezana uz brač-

no stanje i obitelj u većoj mjeri postavljaju ženama

Da se u privatnim tvrtkama namještaju radna mjesta misli 83 posto ispitanika, dok 97 posto njih smatra kako isto vrijedi za državne i lokalne službe - 84 posto, dok se s istim pitanjem susrelo 73 posto muškaraca. Među ispitanicima kojima su bila postavljena neprimjerena pitanja na razgovoru za posao, žene su u ve-

ćoj mjeri dale do znanja poslodavcu da se radi o neprimjerenim pitanjima - 33 posto, dok je isto učinilo samo 22 posto muškaraca. Do novoga posla za godinu dana? Čak 60 posto nezaposlenih ispitanika smatra kako je potrebno više od šest mjeseci pa čak i više od godinu dana za pronalazak novoga posla. Taj postotak je značajno niži među zaposlenim ispitanicima - 41 posto, iz čega se može zaključiti kako su oni znatno optimističniji te smatraju da do novog radnog mjesta mogu brže doći.

Uz to, 15 posto ispitanika izjavilo je kako smatra da posao može pronaći za nekoliko mjeseci, a tri posto za nekoliko dana. Velika većina ispitanika čak 83 posto - mišljenja je da se u privatnim tvrtkama namještaju radna

mjesta, dok 97 posto njih smatra kako isto vrijedi za državne i lokalne službe. Ispitanici koji su u potrazi za poslom, 30 posto njih, do sada su se prijavili na manje od 30 natječaja za posao, a samo 10 posto na više od 100. Osim toga, čak 76 posto ispitanika redovito vodi evidenciju o poslanim prijavama za posao. (V. A.)

www.privredni.hr Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

ANALIZE PBZ-a

Druga aukcija HBOR-a

Kamate pale ispod pet posto

Inflacija bi trebala ostati niska U siječnju je zabilježena najniža stopa temeljne inflacije na godišnjoj razini (od 1999. od kada se mjeri), odnosno prvi put pad temeljne stope inflacije na godišnjoj razini za 0,3 posto U veljači je na godišnjoj razini najveći skok cijene zabilježio plin koji je poskupio za 20,3 posto u prosjeku, dok je cijena goriva za osobna vozila bila viša za oko 14 posto. Najvažnija stavka kućnog budžeta, hrana, pojeftinila je u usporedbi s veljačom prošle godine, prosječno za 3,3 posto, tako da su cijene dobara na godišnjoj razini povećane za 0,4 posto (niža cijena hrane utječe na smanjenje ukupne stope), dok su cijene usluga rasle nešto bržim tempom od 1,9 posto na godišnjoj razini. Slabost osobne potrošnje “Opisana kretanja cijena nisu pretjerano iznenađujuća jer slabost osobne

potrošnje, vidljiva kroz i dalje padajuće stope prometa u trgovini na malo i nastavak nepovoljnih trendova na tržištu rada, onemogućuju trgovcima i pružateljima usluga povećanje marži, tj. vraćanje na razine postizane prije

Prema kraju godine inflacija bi se trebala približiti razini od tri posto recesije, odnosno prebacivanje tereta više stope poreza na dodanu vrijednost na kupce”, pojašnjava analitičarka PBZ-a. Kriza tržišta rada, pak, ne ukazuje na moguće pomake u kraćem razdoblju pa je i razočaravajući podatak o stopi nezaposlenosti u ve-

ljači (razočaravajući stoga što nije bilo oporavka uoči početka turističke sezone) ukazao kako će nam tek ožujak i travanj pokazati blago poboljšanje slike, a time i nešto bolje pokazatelje domaće potražnje, dodaje ona. Ipak, kako u ovoj godini ne očekujemo sezonsko poboljšanje zaposlenosti, a ukidanje niže stope kriznog poreza uslijedit će tek od srpnja, tako bi i u dolazećim mjesecima inflacija trebala ostati na nižim razinama, iako očekujemo postupan trend rasta na mjesečnoj odnosno godišnjoj razini, a prema kraju godine vidimo i približavanje razinama oko tri posto zbog niske prošlogodišnje baze, zaključuje Ana Lokin. (V.A.)

Kretanje cijena, godišnje stope promjene, u %

Potrošačke cijene, stopa promjene, 12-mjesečni prosjek, u %

12,0 10,0 8,0 6,0 4,0 2,0 0,0 -2,0 -4,0

6,5 6,0 5,5 5,0 4,5 4,0 3,5 3,0 2,5 2,0 1,5

Cijene pri proizvođačima Temeljne potrošačke cijene

Potrošačke cijene

2010.

I III V VII IX XI I III V VII IX XI I III V VII IX XI I III V VII IX XI I 2006. 2007. 2008. 2009.

Izvor: DZS, HNB

I III V VII IX XI I III V VII IX XI I III V VII IX XI I III V VII IX XI I 2006. 2007. 2008. 2009.

2010.

topa inflacije u prva dva ovogodišnja mjeseca bila je niska, što je djelomice posljedica relativno visoke prošlogodišnje baze. U siječnju je iznosila 1,1 posto na godišnjoj razini, a u veljači iznimno niskih 0,7 posto što je najniža međugodišnja stopa od rujna 2002. godine. Blagost inflatornih pritisaka dokazuje i podatak da smo u siječnju zabilježili najnižu stopu temeljne inflacije na godišnjoj razini (od 1999. od kada se mjeri), odnosno prvi put smo zabilježili pad temeljne stope inflacije na godišnjoj razini za 0,3 posto i to uslijed nižih cijena dobara za 0,8 posto, ističe Ana Lokin, analitičarka PBZ-a.

Izvor: DZS

Na drugoj aukciji za kvote kredita Hrvatske banke za obnovu i razvoj po modelu A, kamate za krajnje korisnike pale su ispod pet posto. HBOR je na aukciji ponudio 200 milijuna kuna, a pristiglo je 16 ponuda u iznosu od 346 milijuna kuna. Na kraju je prihvaćeno 12 ponuda poslovnih banaka u rasponu od 4,34 posto koliko će kredit stajati klijente Samoborske banke, do 4,88 posto koliko će biti cijena kredita za korisnike koji rade s Erste bankom, Istarskom kreditnom bankom, PBZ-om i Raiffeisen bankom. Iskustvo

iz prve aukcije, na kojoj nisu prošle, poučilo je Erste i Zagrebačku banku da ovaj put ponude niže kamatne marže, od 3,3 i 3,6 posto. Zagrebačkoj banci odobren je cijeli zatraženi iznos od 50.000 kuna, što je bila i najveća odobrena kvota. Inače iz prve aukcije odobreno je dvadesetak kredita u iznosu od 100 milijuna kuna. Svih šest banaka je dostavilo svoje zahtjeve, neke su već “potrošile” odobrenu kvotu, dok neke dostavljaju zahtjeve sporadično. Preostali zahtjevi bit će odobreni tijekom ovoga tjedna, a zadnji rok za dostavljanje zahtjeva je 6. travnja.

13. konferencija Hrvatsko novčano tržište od 12. do 13. travnja

Ekonomska kretanja i tržište kapitala u regiji

Trinaesta znanstvenostručna konferencija Hrvatsko novčano tržište održat će se ove godine od 12. do 13. travnja u Opatiji, na već stalnoj adresi u Hotelu Milenij. Prvi dan Konferencije bit će posvećen aktualnim ekonomskim kretanjima u Hrvatskoj, a sudionicima bi se trebala obratiti prmijerka Jadranka Kosor, dok bi o monetarnoj politici trebao govoriti Željko Rohatinski, guverner HNB-a. O tomu tko će sutra moći vratiti kredit svoj stav bi trebali izni-

jeti, među ostalima, glavni savjetnik guvernera Žarko Miljenović te Ivan Gerovac, Zoran Košćak i Gordan Miler, članovi uprava PBZ-a, Raiffeisenbanka i Societe Generale-Splitske banke. Drugi dan Konferencije bit će posvećen nebankovnom financijskom sektoru i regionalnoj perspektivi. Uvodno izlaganje održat će predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol, dok će se raspravljati o regionalnom tržištu kapitala i o globalnom okviru, pri čemu bi, uz predstavnike regionalnih tržišta vrijednosnicama, trebao sudjelovati i Dubravko Mihaljek, visoki ekonomski analitičar Banke za međunarodna plaćanja (BIS) iz Basela.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3620/3621, 29. ožujka 2010.

Tržište novca Zagreb

Kamatna stopa stabilna i uglavnom vrlo niska Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

znimno dobra likvidnost osnovno je obilježje trgovanja sudionika i u proteklome razdoblju. Iako je ponuda novca i dalje ispod prijavljene potražnje, kamatna stopa je stabilna i vrlo niska, uglavnom neznatno iznad kamatne stope koju središnja banka obračunava na prekonoćne depozite. Depozitne institucije kojima značajni dnevni viškovi ostaju neraspoređeni i dalje ih usmjeravaju u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,5 posto. Ministarstvo financija u utorak je održalo aukci-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

500

22.3.-26.3.’10.

15.3.-19.3.’10.

1,2

400 0,8

300 200

0,4

100 0

22.3.2010.

23.3.2010.

24.3.2010.

ju trezorskih zapisa u kunama i eurima. Zanimanje sudionika za upisivanjem trezorskih zapisa u kunama na ovoj aukciji nije bilo kao na prethodnima, ali još uvijek je iznad planiranog izdanja. Na planirani iznos

25.3.2010.

0,0

26.3.2010.

aukcije od 500 milijuna kuna pristiglo je 880 milijuna kuna ponude. Ostvareni iznos emisije bio je 720 milijuna kuna. Na rok dospijeća od 91 dan upisano je 104 milijuna kuna, uz kamatnu stopu od dva posto, na 182 dana upisa-

ponedjeljak

utorak

no je 276 milijuna kuna uz kamatnu stopu od tri posto i na 364 dana 340 milijuna kuna uz kamatnu stopu od četiri posto. Prinosi za prva dva dospijeća ostali su nepromijenjeni, dok je prinos na 364 dana zabilje-

srijeda

četvrtak

petak

žio tjedni rast sa 3,5 posto na četiri posto. Na planirani iznos izdanja od 25 milijuna eura ponuđeno je 31,65 milijuna eura, ali je ostvareni iznos emisije bio 21,15 milijuna eura budući da sve ponude nisu prihvaćene. Svi zapisi u

eurima upisani su s rokom dospijeća od 364 dana. Kamatna stopa na ove zapise zabilježila je tjedni rast sa 3,34 posto na 3,8 posto. Iako je novčano tržište u ožujku bilo znatno burnije nego u veljači, ono je i dalje iznimno likvidno što se očituje u kretanju kratkoročne kamatne stope koja je ostala na razini ispod jedan posto i u razdobljima veće potražnje. Ni u idućem razdoblju ne očekujemo promjenu pokazatelja, posebno kamatne stope koja je stalno na vrlo niskoj razini. Sudionici koji upravljaju likvidnošću uzimanjem pozajmica i dalje mogu računati na vrlo povoljne uvjete.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Euro stagnirao, dolar i franak u rastu

Pozitivni ožujak Mirexa

Euro je proteklog tjedna uglavnom stagnirao na razini od 7,25 kuna, no zato je dolar u drugoj polovini

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, na kraju prošlog tjedna bila je 149,1433 boda. To je 0,3859 bodova više nego tjedan ranije. U ožujku je Mirex narastao za 2,1433 boda.

valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

EUR

7.28

4,917507

kanadski dolar

USD

5.44

CHF

5.10

7.27

5.42

5.08

7.26

5.40

5.06

7.25

5.38

5.04

7.24

5.36

5.02

7.23

5.34

5.00

5,292001

JPY

japanski jen (100)

5,873247

CHF

švicarski franak

5,077745

GBP

britanska funta

8,072124

USD

američki dolar

5,429296

EUR

euro

7,261683

Izvor: HNB

rast vrijednosti švicarskog franka. Sredinom tjedna bio je na 5,08, ali je tjedan završio na 5,07 kuna.

tjedna ojačao u odnosu na kunu i s početnih 5,36 kuna zaustavio se na 5,42 kune. Tjedan je donio i novi blagi

primjena od 27. ožujka 2010. 22.3.

23.3.

24.3.

25.3.

26.3.

22.3.

23.3.

24.3.

25.3.

26.3.

22.3.

23.3.

24.3.

25.3.

26.3.

Kolebanje indeksa oko ravne linije Burze u svijetu prošli su tjedan nalikovale jedna drugoj: kolebanje u ravnoj liniji ili jedva zabilježeni blagi rast. Informacije o deflaciji u Japanu 5740

11500

FTSE 100

11300

ohladile su azijske burze, dok u Europi i dalje vlada zabrinutost zbog ishoda spašavanja posrnulih ekonomija Španjolske, Grčke i Portugala. Ovoj po2500

Dow Jones

2400

5580

11100

2300

5420

10900

2200

5260

10700

2100

5100

10500 22.3.

5000 4500

23.3.

24.3.

25.3.

26.3.

CAC40

6200

23.3.

24.3.

25.3.

26.3.

22.3. 11400

DAX

11100

6000

3500

5800

10500

3000

5600

10200

5400 22.3.

23.3.

24.3.

25.3.

26.3.

23.3.

24.3.

25.3.

26.3.

24.3.

25.3.

26.3.

NIKKEI 225

10800

4000

2500

NASDAQ

2000 22.3.

6400

MIREX - tjedni

150

146

144

142

Međunarodno tržište kapitala

5900

MIREX - mjesečni

9900 22.3.

23.3.

24.3.

25.3.

26.3.

22.3.

23.3.

sljednjoj zemlji zbog toga je protekli tjedan snižen kreditni rejting. Ulagači su tražili sigurnije luke pa je to potaknulo rast cijena zlata, srebra i bakra. Među kompanijama istaknuo se Apple rastom od 1,9 posto, sve do rekordne cijene od 231 dolara za dionicu. Analitičari smatraju da bi Apple ove godine mogao nadmašiti prognoze te dosegnuti i 300 dolara. Američke tvrtke uglavnom su i prijavile nešto veće profite, što bi u idućem razdoblju moglo vratiti prognoze o bržem oporavku i potaknuti živost na burzama.

142 26.2.

3.3.

15.3.

25.3.

22.3.

23.3.

24.3.

25.3.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 25.3.2010 . Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatv. dobr. mir. fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrov. mir. fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrov. mir. fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

148,9426 153,5185 142,0082 151,4045 149,1433

156,5808 180,8969 116,7191 129,1550 124,9703 149,1519 167,9631 164,2066 175,5474 127,4634 102,1264 112,3742 146,4148 105,3430 114,4550 153,2478 135,7196 102,9658 119,8716 109,8284 113,0386

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3620?3621, 29. ožujka 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 306,576 milijuna kuna

Fima Proprius pao 12 posto Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi protekloga tjedna iznosio je 91,400 milijuna kuna, što je pad od 8,44 posto. InTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. FIMA Proprius d.d.(ZIF) Institut građevinarstva Hrvatske d.d. Atlantska plovidba d.d. Dalekovod d.d. Petrokemija d.d. Adris d.d.(povlaštena) Ina d.d. Atlantic Grupa d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d.

deks Crobex pao je za 0,51 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 2.140,75 bodova, dok je Crobex 10 tjedan završio na 1.153,26 bodova, što je pad od 0,03 posto. Četiri dionice od 10 najtrgovanijih imale su po-

tjedna promjena 1,07% -12,04% -0,34% -0,61% 1,19% -2,22% -0,18% -1,28% 1,59% 0,07%

zadnja cijena 320,40 25,50 2.500,01 974,00 363,27 131,01 285,00 1.770,05 705,00 1.483,00

promet 27.473.276,64 8.261.513,16 3.712.255,06 3.596.555,47 3.425.683,41 3.424.785,35 3.393.611,06 3.229.107,27 1.743.005,29 1.720.630,03

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 91.400.919,91 kn

rast vrijednosti. Najviše se i proteklog tjedna trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 27,473 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla za 1,07 posto te je trgovanje završila na 320,40 10 dionica s najvećim rastom cijene

kuna. Dobitnik tjedna među najtrgovanijim izdanjima je dionica Atlantic Grupe koja je porasla za 1,59 posto te je tjedan završila na 705,00 kuna uz promet od 1,743

tjedna promjena

Hoteli Podgora d.d. Nava banka d.d. Prehrambeno ind. kombinat d.d. Croatia airlines d.d. Saponia d.d. Zlatni rat d.d. Zagrebačke pekarne Klara d.d. Elektroprojekt d.d. PIK- Vinkovci d.d. Istraturist d.d.

54,55% 31,47% 26,43% 24,93% 22,36% 22,26% 17,76% 13,86% 11,54% 11,30%

zadnja cijena 34,00 78,88 220,00 200,00 159,99 50,25 125,00 682,05 290,00 378,96

promet 4.612,15 4.732,80 12.840,00 1.400,00 25.755,51 1.505,00 12.500,00 48.300,50 1.160,00 308.061,81

INVESTICIJSKI FONDOVI

porastom od 4,19 posto. Najveći pad u ovoj grupi imao je fond Erste Adriatic Equity koji je pao za 1,51 posto, a slijedi ga Erste Total East s padom od 1,47 posto. Najuspješniji mješoviti fond protekloga tjedna je AC GBEM koji je po-

rastao za 1,76 posto, dok je na drugom mjestu ST Aggressive s porastom od 1,51 posto. Najveći pad zabilježio je Erste Balanced kojem je vrijednost smanjena za 0,90 posto, a iza njega je Agram Trust s padom od 0,78 posto. Svih 10 obvezničkih fon-

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond) DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity Select Europe HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global

zadnja vrijednost

tjedna promjena

2.140,75 1.153,26 97,07

-0,51% -0,03% -0,07%

milijuna kuna. Najveći gubitnik među najtrgovanijima je dionica Fima Propriusa koja je pala za 12,04 10 dionica s najvećim padom cijene Jadran tvornica čarapa d.d. Kutjevo d.d. Kreditna banka Zagreb d.d. Montmontaža d.d. Belišće d.d. FIMA proprius d.d.(ZIF) Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Lavčević d.d. Varteks d.d. Hidroelektra d.d.

posto te je trgovanje završila na 25,50 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 8,261 milijuna kuna.

tjedna promjena -20,01% -17,14% -16,67% -16,67% -14,51% -12,04% -9,09% -9,09% -8,62% -8,12%

zadnja cijena 80,00 29,00 150,00 10.000,00 495,00 25,50 10,00 250,00 26,50 209,18

promet 160,00 42.613,00 44.246,00 37.906,09 1.380.052,81 8.261.513,16 53.528,00 14.750,00 51.093,46 167.296,52

*vijesti

Aureus US Equity porastao za čak 6,04 posto Iza nas je dobar tjedan u kojem je 64 od ukupno 95 fondova ostvarilo porast vrijednosti udjela. Odlične rezultate imali su najuspješniji dionički fondovi te je fond Aureus US Equity porastao za čak 6,04 posto, dok je na drugom mjestu MP-Mena HR s

index Crobex Crobex10 Crobis

od 18. do 25 ožujka 2010. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn kn € € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

15.8195 51.5613 10.8019 8.5463 130.0600 12.2606 102.7300 105.3600 86.4202 169.8393 67.2200 86.0500 90.6449 93.6700 96.7366 97.5100 64.9704 44.9097 28.0299 73.6700 56.3187 62.8000 68.2506 5881.6500 87.2195 70.3658 32.7900 49.6271 6.4776 59.0400 41.7901 85.6688 57.2383 424.1723 349.5316 90.9817 85.5000 296.2228 74.2100 128.6974 127.6543 10.9568 105.9770 102.7133 101.2297 9.9793

-0,35 -0,52 -0,01 -0,02 1,72 0,83 2,15 1,29 -1,22 -0,27 -1,05 -0,77 -0,41 -1,51 0,56 0,61 -0,27 1,19 0,11 0,99 0,75 -0,24 0,44 -0,41 1,55 0,91 -1,47 -1,00 0,73 0,99 -0,79 2,72 -0,76 4,19 0,46 0,05 -1,10 2,63 -0,87 6,04 3,32 1,79 1,19 1,80 -0,78 -0,03

€ €

120.1200 141.3600

-0,90 0,46

Valuta

dova imalo je porast vrijednosti, a najviše je porastao Raiffeisen Bonds kojem je vrijednost uvećana za 0,38 posto, dok je kod novčanih fondova najviše porastao Platinum Cash kojem je vrijednost porasla za 0,10 posto. (M.R.)

Naziv(fond) PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced HPB Dynamic InterInvest Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond Select Eurobond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Select Novčani Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn kn € kn €

103.9000 9.9689 130.3138 154.8800 187.6811 70.0574 105.9091 112.9416 8.3662 147.6142 80.2628 50.8287 59.8400 5.9739 70.9005 10.9707 108.6236 101.3900

*Tjedna promjena [%] -0,13 0,04 -0,43 -0,42 -0,76 1,51 0,41 0,23 0,74 0,00 0,20 -0,02 -0,07 -0,59 -0,78 1,76 0,51 0,43

€ € € € € € € kn € €

155.8800 13.0258 136.0622 11.0546 167.7500 126.0000 125.3400 152.8400 121.9388 124.9399

0,19 0,03 0,19 0,18 0,38 0,22 0,34 0,35 0,22 0,32

kn kn € € kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

130.0300 160.1726 137.6756 122.8900 138.0135 141.2100 135.5652 134.9900 136.1813 132.1758 122.9200 129.1453 120.1664 114.2687 11.0656 106.0104 10.4272 100.9588 102.7300

0,07 0,04 0,06 0,08 0,06 0,09 0,01 0,07 0,08 0,08 0,06 0,08 0,05 0,07 0,07 0,07 0,06 0,10 0,09

Valuta

Vrijednost udjela

Magma iskupila zapis od 5,5 mil. kuna Magma je prošli tjedan uspješno iskupila devetu tranšu komercijalnih zapisa u iznosu od 5,5 milijuna eura. Iskup devete tranše djelomično je obavljen kroz povećanje postojećih tranši komercijalnih zapisa te izdanje nove 14. tranše koja iznosi 2,5 milijuna eura, a dospijeva 18. ožujka 2011. Tranša će biti uvrštena u Službeno tržište Zagrebačke burze, a agent izdanja je Privredna banka Zagreb. Sljedeća tranša dospijeva u srpnju, a iznosi 4,2 milijuna eura. T-HT kupio Combis za 25,5 milijuna eura

Hrvatske telekomunikacije kupile su Combis, integrator IT sustava, o čemu je ugovor potpisan prošli tjedan. Kupovna cijena iznosi 25,5 milijuna eura (oko 185,3 milijuna kuna) do maksimalnih 31,5 milijuna eura (oko 228,9 milijuna kuna) ovisno o ostvarenju poslovnih ciljeva u 2010. i 2011. godini. Akvizicija je dio strategije T-HT-a da postane značajan pružatelj informacijske i komunikacijske tehnologije i usluga.

Combis ima 280 zaposlenih, a prema preliminarnim, nerevidiranim rezultatima za 2009. ostvario je konsolidirani prihod od oko 330 milijuna kuna. Hospitalija izdala obveznice od 7,7 milijuna eura Hospitalija je izdala obveznice na rok od sedam godina u iznosu od 7,715 milijuna eura, i time refinancirala dospjelu tranšu komercijalnih zapisa izdanih na datum 23. prosinca 2009. Taj potez omogućava nastavak uspješnog poslovanja tvrtke koja je u kriznoj 2009. godini ostvarila najbolju profitabilnost u svojoj povijesti. Godinu je preliminarno završila sa 91 milijunom kuna prihoda i 13,6 milijuna kuna operativne dobiti što predstavlja maržu operativne dobiti (EBITDA) u iznosu od 15 posto. Dobit Partner banke osam milijuna kuna Partner banka završila je 2009. godinu s dobiti od 8,16 milijuna kuna, stoji u nerevidiranom izvješću, objavljenom na stranicama Zagrebačke burze. Riječ je o solidnom rastu u odnosu na 2008. godinu kad je dobit iznosila 3,1 milijun kuna. Ukupni prihod od kamata u prošloj godini bio je 97,3 milijuna, dok je u 2008. na taj način prikupljeno 88,6 milijuna. U prošloj godini smanjene su i rezervacije za gubitke sa 7,8 na 1,3 milijuna kuna.

enterprise europe

info

Broj 12, 29. ožujka 2010.

Europski tjedan održive energetike

Kampanja za čistu energiju Fosilna goriva koje se koriste i u proizvodnji energije i u transportu ujedno su i glavni razlog povećanja ugljikova dioksida u atmosferi, koji je najveći krivac za klimatske promjene kojima smo svjedoci

Događaji u Hrvatskoj U okviru tjedna o održivoj energiji u Hrvatskoj se održalo nekoliko događanja. U Zadru se održao dvodnevni Europski poslovni forum o obnovljivim izvorima energije, a u Velikoj Gorici u organizaciji Grada prezentacija solarnih tehnologija kao i načina smanjivanja količine otpadnih tvari. U Osijeku je Regionalna razvojna agencija organizirala predavanja o energetskoj učinkovitosti, a u Zagrebu je promoviran BeAMS (Boosting Energy Efficiency in Aspiring Member States) - projekt jačanja energetske učinkovitosti u zemljama koje žele postati članice Europske unije. Taj projekt je sufinancirala Europska komisija u okviru programa Ipa 2008. U Zagrebu će biti organiziran i okrugli stol o primjeni obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj koji organizira Društvo za obliLOVNI EUROPSKI POS kovanje odrOVLJIVIM FORUM O OBN RGIJE IZVORIMA ENE živog razvoja 10 0 2 i Zaklada HeS E EBFR inrich Böll. U Gradskoj vijećnici u Rijeci održat će se predavanje o održivoj energiji koje organizira Sveučilište u Rijeci. SS FORUM

INE S EUROPEAN BUS ENERGY SOURCE ON RENEWABLE Organizator Organiser

SKA KOMORA HRVATSKA GOSPODAR ECONOMY OF CROATIAN CHAMBER

res

www.hgk.hr/ebf

IČKA MREŽA EUROPSKA PODUZETN NETWORK ENTERPRISE EUROPE

www.een.hr

22–26 March

Kampanja kojom se želi promijeniti energetsko okružje u smjeru obnovljivih izvora započela je još prije pet godina - 2005. godine. Njome se željelo nadopuniti europsku legislativu i programe podrške politike obnovljivih izvora energije, podići razinu svjesnosti te povećati razinu privatnog ulaganja u sustave održivih energetskih tehnologija. Ujedno se željelo proširiti najbolje prakse u ovoj branši kao i ojačati suradnju među njenim dionicima kako bi se inspirirale nove ideje i akcije. Za sada je gotovo polovina energetske potrošnje u Europi ona koja dolazi iz uvoznog fosilnog goriva. Ako se trendovi nastave, više od dvije trećine potrošnje energije bit će uvezeno izvan Europe već u 2030. godini. Fosilna goriva koja se koriste i u proizvodnji energije i u transportu ujedno su i glavni razlog povećanja ugljikova dioksida u atmosferi, koji je najveći krivac za klimatske promjene kojima smo svjedoci. Kampanja za energetski održivu Europu vrti se oko pet ključnih područja koji su energetski prioriteti Europske unije održiva energetska zajednica; programi suradnje; tržište, transport i dobrovoljnost; demonstracija i širenje informacija; te promocija, edukacija i komunikacija.

Europski lideri ističu kako lokalne akcije moraju biti orkestrirane na europskoj razini ako se želi postići ambiciozni cilj smanjenja emisija plinova odgovornih za staklenički efekt za najmanje 20 posto do 2020. godine. Najmanje 20 posto energije mora doći iz obnovljivih izvora energije, a i potrošnja energije mora se smanjiti za 20 posto od očekivanog rasta. Ove godine moto tjedna bio je “Iskoristi tjedan da promijeniš sutrašnjicu”, a fokus događanja bio je na novim pristupima u proizvodnji i potrošnji energije. Više od 1200 organizacija diljem Europe sudjelovalo je u aktivnostima ove kampanje. Od 2005. godine 108 krovnih organizacija postalo je suradnicima kampanje, ostvarena su 904 projekta koje su provele javne i privatne inicijative, lokal-

ne, regionalne i nacionalne vlasti, industrija, energetske agencije, udruge i civilno društvo. Održana su 373 skupa koja su uključivala široku publiku u različite vidove aktivnosti u proizvodnji i korištenju obnovljivih izvora energije. Godine 2005. održana je samo jedna energetska debata u Bruxellesu, a ove je godine sudjelovalo više od 35.000 ljudi u događanjima koja su obilježila ovaj tjedan u 23 države članice EU-a - Austriji, Bugarskoj, Cipru, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Irskoj, Italiji, Latviji, Malti, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Španjolskoj i Velikoj Britaniji te u sedam europskih zemalja izvan Unije - Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Gruziji, Islandu, Norveškoj, Srbiji i Turskoj. (K.S.)

enterprise europe drugi trening za djelatnike u mreži enterprise europe network

Regionalni trening EEN-a U Novom Sadu razgovaralo se o važnosti programa FP7 - Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj Nakon uspješno organiziranog prvog regionalnog treninga u Zadru, gdje je domaćin bio EEN Hrvatska, drugi trening za djelatnike u mreži Enterprise Europe Network održao se sredinom ožujka u Novom Sadu.

kata visokogradnje (skladišta, proizvodnih hala, poslovnih prostora, stambenih i sportskih objekata). Njihov sustav gradnje razlikuje se od standardnog načina po tome što se pri gradnji primjenjuju posebni ferocementni elementi. Za inventivnost u upotrebi tog materijala dobili su prestižne nagrade.

Na treningu su sudjelovali partneri iz regionalnih konzorcija Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije i Makedonije. Razgovaralo se o važnosti programa FP7 (Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj). Aleš Lipnik iz EEN Slovenije govorio je o pozitivnim i negativnim stranama sudjelovanja u programu za istraživanje i razvoj, uslugama koje slovenska EEN mreža nudi malim i srednjim poduzećima te o tome kako motivirati potencijalne partnere u praksi za sudjelovanje u projektima EU-a. Gordana Popović iz Izvršne agencije za konkurentnost i inovacije EACI (Execu-

tive Agency for Competitiveness and Innovation), koja je zadužena za monitoring svih konzorcija iz Jugoistočne Europe, predstavila je sve aktivnosti koje Agencija ima u planu za ovu godinu, rezultate rada radnih skupina u suradnji s nacionalnim kontakt osobama za program FP7, te objasnila koji su učinci

e-learning platforme za davanje podrške malim i srednjim poduzećima.

Tijekom susreta prezentirala su se i iskustva u brokerage eventima (poslovni susreti) i transferu tehnologije. Andrea Kindler iz austrijskog EEN-a na praktičnim je primjerima objasnila što je sve potrebno kako bi brokerage event bio uspješan, što je to transfer tehnologije i koje vrste transfera postoje, te kako se mogu koristiti usluge i alati EEN-a u tom segmentu.

Organiziran je i posjet građevinskom poduzeću Milinković iz Boljevaca blizu Beograda koje se prijavilo na natječaje iz FP7 i CIP Eco innovation programa. Tvrtka se bavi i projektiranjem i izgradnjom obje-

Gabriela Kostovska iz EEN Makedonije održala je predavanje na temu BBS profila (Bulletin Board System) koji se najčešće koristi u modulu B za transfer tehnologije.

Sajam Mainz

Tehnopolis Osijek

Njemačko tržište dovoljno je veliko i otvoreno za kvalitetne hrvatske proizvode

U tijeku ishođenje dozvola za osječki tehnološki park

programima predstavile su se Vindija, Ivančica, Galko, Biovitalis, OpremaStrojevi, Oprema-Uređaji, Viplast, Galir, San Peter, Bomark, Hydromat Inženjering, Obrt Mygros i putnička agencija Venera. Te tvrtke i ostali zainteresirani za njemačko tržište imat će priliku tražiti poslovne partnere na razgovorima koji će se krajem svibnja u nastavku projekta Gospodarska suradnja Rheinland Pfalz – zemlje Jugoistočne Europe održati u svibnju u Hrvatskoj. U organizaciji Županijske komore Varaždin 14 tvrtki iz Varaždinske županije predstavilo je proizvodne programe na najvećoj sajamskoj priredbi u njemačkoj pokrajini Rheinland Pfalz. Gospodarska izložba koja se 39 godina krajem ožujka održava u Mainzu okupila je više od 800 izlagača iz Njemačke i inozemstva na 30.000 četvornih metara izložbenog prostora. HGK-Županijska komora Varaždin predstavila je gospodarske potencijale Varaždinske županije, a s proizvodnim

U organizaciji Županijske komore Varaždin na Sajmu se predstavilo 14 tvrtki iz Varaždinske županije Jedna od specijalizacija ovog sajma je i turizam pa je, uz predstavljene proizvode, razumljiv velik interes za turističkim destinacijama u Varaždinskoj županiji i Hrvatskoj. O tim temama na sajmu su razgovarali turistički radnici iz europskih zemalja.

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u suradnji s lokalnom samoupravom 2009. godine pokrenulo je program izgradnje tehnološkog parka Tehnopolis Osijek na lokaciji nekadašnjeg Biotehničkog znanstveno-nastavnog centra u Osijeku, u Ulici Josipa Reihla Kira. Kompleks je izgrađen početkom sedamdesetih godina kao specijalizirana institucija za istraživanje i razvoj u biotehničkom znanstveno-nastavnom području. Uz aktualnu parcelu, projekt raspolaže i mogućnošću značajnog proširenja. U neposrednoj blizini nalazi se poslovna zona Tenja, a kampus Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera udaljen je manje od pet minuta vožnje. Nekretninu koju je darovala Vlada čini zemljište od 75.280 četvornih metara i objekt površine 16.521 četvornog metra, ukupne vrijednosti nešto manje od 50 milijuna kuna. S obzirom na orijentiranost regije na poljoprivredu i proizvodnju hrane, jedan od stanara Tehnopolisa bit će i centar izvrsnosti u proizvodnji hrane, istaknuto je tijekom svečanog potpisivanja.

Rektorica Sveučilišta također je najavila proširivanje djelatnosti Tehnologijsko-razvojnog centra Tera u vidu otvaranja ureda za transfer tehnologije kao jednog od važnih preduvjeta za budući Tehnopolis. Sveučilište je projekt nominiralo za sredstva iz strukturalnih fondova EU-a. U sljedećem razdoblju potrebno je pripremiti dokumentaciju za realizaciju projekta i identificirati potencijalne klijente za prvu fazu izgradnje parka - prije svega inovativne poduzetnike čija se djelatnost bazira na tehnologiji, sidrene stanare parka, centar izvrsnosti u proizvodnji hrane i druge spin-off i spin-out projekte Sveučilišta - ali i raditi na proširivanju postojećih inkubacijskih kapaciteta Tehnologijsko-razvojnog centra u Osijeku. Predviđeno je da ishođenje svih dozvola i projektne dokumentacije bude završeno do 2012. godine, kada bi počela izgradnja.

www.een.hr

29. ožujka 2010.

2 3

Petnaest godina Tehnološkog parka Zagreb

Nemaju ekskluzivan prostor ni skupu opremu, a za njih znaju diljem svijeta Rezultati koje ostvaruju tvrtke “narasle” u TPZ-u vrlo su impresivni. Budući da su uspješni, svi su ih zaboravili. TPZ je, naime, i dalje smješten u barakama na Trešnjevci Jasminka Filipas filipas@privredni.hr Na prošlogodišnjem Sajmu inovacija u Londonu među petnaestak nagrada koje su osvojili hrvatski inovatori posebno se istaknula mlada inženjerka Ivana Drčec, direktorica tvrtke Cyclops, koja je osvojila dvostruku zlatnu medalju u kategoriji industrijskih rješenja te posebnu zlatnu medalju za softver Refit, informacijski sustav za upravljanje proizvodnim i ostalim procesima unutar kompleksnih proizvodnih pogona. Ivana Drčec, jednako kao i Tomislav Bronzin, direktor tvrtke Citus koji je također u Londonu osvojio srebrnu medalju za softver protect@work, stanari su zagrebačkog Tehnološkog parka koji je lani vrlo skromno, izdavanjem knjige, obilježio 15. obljetnicu postojanja. Knjiga je posvećena petnaestogodišnjem radu, a rezultati su više nego impresivni. U Parku, odnosno Razvojnoj agenciji, kako se po najnovijem zove, danas je 18 tvrtki, a od početka djelovanja u njemu ih je “naraslo” više od 50. Kako nam je ispričao direktor Marijan Ožanić, Park se u početku zvao Končar-Tehnološki park. Nakon četiri godine rada dospio je u vlasništvo Grada Zagreba i postao Tehnološki park Zagreb (TPZ). Tada se počela ozbiljnije izgrađiva-

ti poduzetnička infrastruktura i poticati razvoj poduzetništva u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj. TPZ je poduzeće u vlasništvu Grada Zagreba - s oko 1300 četvornih metara poslovnog prostora - osnovano sa zadatkom poticanja poduzetništva i privatne inicijative na području razvoja proizvoda i visokih tehnologija, te kako bi kao inkubator pomagao malim poduzetnicima. Smještaj u barakama ”Kada govorim o TPZ-u, uvijek ističem da naša snaga nije u zgradi, to je još uvijek baraka na Trešnjevci, ili u skupoj opremi koju nemamo. Snaga je samo u poduzetnicima i njihovim rezultatima”, kazao je Ožanić te istaknuo najvažnije rezultate TPZ-a i poduzetnika. Ponosni su vlasnici 10 patenata dobivenih za inovativne proizvode, 25 do 40 novih proizvoda svake se godine kreira, proizvede i plasira na tržište, poduzeća koja su narasla u TPZu izvoze u gotovo 30 zemalja svijeta... Seminarima koje organiziraju prisustvovalo je više od 4000 polaznika. Na izložbama inovacija u zemlji i svijetu (od Pittsburgha do Kuala Lumpura) osvojili su 81 nagradu. Dobili su 21 državno, društveno, gospodarsko i znanstveno priznanje (Zlatna kuna, Orden Danice hrvatske, nagrada Hrvoje Požar...). U TPZ-u je osnovan i prvi inovativno-razvojni klaster u Hrvatskoj, izdano je šest poslovnih knjiga za poduzetnike i menadžere, objavljene stotine članaka o poduzetništvu...

Proizvodi samo jedne od tvrtki, Altproa, izvoze se u mnoge zemlje na šest kontinenata. Ta je tvrtka lani prva u Hrvatskoj dobila globalni EN certifikat za visokotehnološki proizvod (višeodsječni kolodvorski brojač osovina - tip BO23), koji joj omogućava da taj proizvod prodaje svim željeznicama svijeta. Altpro je, inače, sa svoje dvije niše kompletnih sigurnosnih sustava za željeznička vozila i infrastrukturu, trenutačno jedan od četiri proizvođača takvih uređaja u svijetu. ”Po rezultatima smo daleko najbolji tehnološki park u Hrvatskoj, a sigurno i jedan od najboljih u Srednjoj Europi”, ocijenio je Ožanić. Dodao je kako je za dobar tehnološki park potrebno imati i hardver i softver. Hardver su zgrade, oprema, internet i drugo. Softver je znanje, iskustvo, entuzijazam, srce i ljubav za taj posao. U TPZ-u nemaju dobar hardver jer rade u barakama, što izaziva čuđenje stranih partnera koji ih posjećuju. Vojarne pretvoriti u tehnopolise Premda bi, najblaže rečeno, bilo primjereno da TPZ dobije adekvatan prostor, to ipak nije naj-

veći problem Parka, ali ni tvrtki koje tamo rade. Glavni je problem, naglasio je Ožanić, odnos prema tehnološkom inovacijskom sustavu. On se mora promijeniti, a to bi se najefikasnije moglo učiniti projektom tehnopolisa. Riječ je zapravo o umrežavanju tehnološkoinovativnih tvrtki, Instituta Ruđer Bošković, Vladine agencije BICRO i mnogih drugih, koji bi mogli raditi jedni do drugih, primjerice u napuštenim vojarnama kao što su one na Črnomercu, u Samoboru ili u drugim gradovima. Ta je ideja, kaže Ožanić, kod nas još “u oblacima”, premda u svijetu ima bezbroj primjera kako to može izvrsno funkcionirati. Bit je, kaže on, da se svi u Hrvatskoj koji dobro rade, a takvih je mnogo, približe jedni drugima i zajednički nastupaju, kako prema tržištu tako i prema državnim institucijama. Za provođenje te ideje, naglasio je, potrebna je dobra volja i razumijevanje mnogih, prije svega Ministarstva obrane, potom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. To bi pridonijelo i promijeni raspoloženja prema tehnološkom razvoju koji je iznimno važan za izvlačenje zemlje iz krize, zaključuje Ožanić.

enterprise europe Trgovina emisijom CO2

Staklenički plin pro

Ako u provedbi politika i mjera na području zaštite okoliša, izgradnje OIE i povećanja energetske učinkovitosti Hr zahtjevima EU-a ili odredbama Kyotskog protokola, slijede financijske globe ili neka druga kazna Boris Odorčić odorcic@privredni.hr Sukladno ciljevima i preuzetim obvezama prema Europskoj uniji te ratifikacijom nekoliko međunarodnih ugovora (Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime UNFCC-a i Kyotski protokol), Hrvatska bi u idućem desetogodišnjem razdoblju trebala odjenuti što zelenije energetsko odijelo. Naime, do 2020. godine Hrvatska mora za pet posto smanjiti emisiju stakleničkih plinova, za 20 posto povećati udio obnovljivih izvora energije (OIE) u neposrednoj potrošnji energije te biti 20 posto energetski učinkovitija u odnosu na razine iz 1990. godine. Kako bi se ostvarili ti ciljevi, u Hrvatskoj se već grade vjetroparkovi, sunčevi kolektori, postrojenja na biomasu, male hidroelektrane, a ishođuju se i dozvole za izgradnju geotermalnih objekata. Osim toga, rekla nam je Jasenka Nećak, ravnateljica Uprave za atmosferu i gospodarenje otpadom u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPU), Hrvatska će, nakon što postane punopravna članica EU-a, morati započeti s trgovanjem emisijama stakleničkih pli-

Kako bi se što bolje pripremile za buduće trgovanje emisijama stakleničkih plinova u Bruxellesu, tvrtke iz Hrvatske već su sudjelovale na seminarima gdje su se bolje upoznale s izradom propisanih izvješća o praćenju i verifikaciji emisija, što će pridonijeti njihovom ravnopravnijem uključivanju u proces kupnje ili prodaje CO2 nova. Direktiva o trgovanju emisijama stakleničkih plinova već je u potpunosti prenesena u hrvatsko zakonodavstvo. Temeljem te direktive Hrvatska je bila obvezna donijeti Plan raspodjele emisijskih kvota stakleničkih plinova postrojenjima koja emitiraju stakle-

ničke plinove (ugljikov dioksid - CO2). Plan se odnosi na 81 postrojenje koje je obveznik ishođenja dozvole za emisije stakleničkih plinova. Točnije, na listi se nalaze sva energetska postrojenja iznad 20 megavata (MW) te industrijski pogoni u kojima se proizvodi cement, naftne prerađevine, vapno, staklo, papir, građevni materijal... Tim objektima dodijeljene su kvote koje moraju ispunjavati u prvom obvezujućem razdoblju prema Kyotskom protokolu, dakle od 2008. do 2012. godine. “Hrvatska će se na dan ulaska u Europsku uniju morati uključiti u njen sustav trgovanja emisijama. S obzirom na tu činjenicu, Planom raspodjele je propisana obveza uspostave sustava praćenja emisija stakleničkih plinova kod subjekata koji su obuhvaćeni Planom, verifikacija emisijskih podataka, godišnje izvješćivanje o emisijama (koje se već primjenjuje) te uspostava trgovanja emisijama. Do tada, Ministarstvo mora izdati dozvole tim po-

strojenjima, a Agencija za zaštitu okoliša uspostaviti registar emisija stakleničkih plinova koji će biti povezan s registrom EU-a i koji će služiti za sve transakcije emisija stakleničkih plinova”, kaže Jasenka Nećak. Relativno čista zemlja Kako bi se što bolje pripremile za buduće trgovanje emisijama stakleničkih plinova u Bruxellesu, tvrtke iz Hrvatske već su sudjelovale na seminarima gdje su se bolje upoznale s izradom propisanih izvješća o praćenju i verifikaciji emisija, što će pridonijeti njihovom ravnopravnijem uključivanju u proces kupnje ili prodaje CO2. Ako, pak, u provedbi politika i mjera na području zaštite okoliša, izgradnje OIE i povećanja energetske učinkovitosti Hr-

vatsk a neće moći ispuniti sve obveze u skladu za zahtjevima EU-a ili odredbama Kyotskog protokola, slijede financijske globe ili neka druga kazna. Takva je regulativa, napominje Jasenka Nećak, i sve države članice podnose izvješća prema istim kriterijima. A da sankcije nisu mrtvo slovo na papiru, vidi se iz primjera nekih članica EU-a koje su već kažnjene jer se nisu pridržavale zadanih rokova.

www.een.hr

29. ožujka 2010.

odajem!

4 5

OBEĆAVAJUĆE TEHNOLOGIJE

rvatska neće moći ispuniti sve obveze u skladu za tva općenito, nužno graditi nove energetske objekte. No tu se postavlja pitanje što će se u njima koristiti za dobivanje struje i topline. Hrvatska energetska stvarnost u idućih desetak godina svakako su OIE ili, točnije, sunčeve elektrane, vjetroparkovi, postro-

Udio ugljena koji se koristi za dobivanje toplinske energije u nas iznosi oko osam posto, što je primjetno manje u odnosu na neke države u kojima je zastupljen i do 30 posto jenja na biomasu, male hidroelektrane i geotermalni objekti. Potrošnja loživog ulja sve je manja jer ono zbog europskih standarda postaje skup i neisplativ energent.

Gledano po strukturi energenata koje koristi za dobivanje električne i toplinske energije, Hrvatska je relativno čista zemlja. Primjerice, udio ugljena koji se koristi za dobivanje toplinske energije iznosi oko osam posto što je primjetno manje u odnosu na neke države u kojima je zastupljen i do 30 posto. Međutim, Hrvatska sve više postaje energetski ovisna zemlja te je zato, kao i zbog činjenice da joj nedostaje oko 1500 MW za potporu razvoja gospodarstva i druš-

Nuklearna elektrana je moguća opcija, no još uvijek se ne zna gdje bi se i kada mogla graditi, hoće li uopće biti u Hrvatskoj ili u joint venture kombinaciji s nekom od zemalja u regiji. Stvarnost su termoelektrane na plin i, dakako, ugljen, što je potvrdila i Energetska strategija Hrvatske koja je donesena lani u Saboru. Ove potonje od svih navedenih energetskih postrojenja emitiraju najviše CO2 u okoliš. “Termoelektrane na ugljen, kojeg na svjetskom tržištu ima sasvim dovoljno, morat će imati uređaje za hvatanje CO2 iz dimnih plinova kada ove tehnologije budu tehnološki i ekonomski prihvatljive, te tako neće emitirati stakleničke plinove čime će i pozicija za trgovanje u Bruxellesu biti znatno bolja. Taj uhvaćeni CO2 zatim je potrebno uskladištiti u podzemlje ili, primjerice, napuštene naftne bušotine. Te tehnologije svakodnevno se razvijaju pa kada budu primjenjive i, još važnije, isplative, počet će se ugrađivati i u hrvatskim termoelektranama. To se očekuje do 2020. godine”, zaključuje Jasenka Nećak.

Prekretnicu donosi skladištenje OIE U Registru projekata obnovljivih izvora energije i kogeneracije pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva prijavljeno je 254 projekta. Najviše, čak 45 posto ili 131 projekt, odnosi se na vjetroelektrane. Slijede hidroelektrane sa 25 posto (74 projekta), sunčeve elektrane sa 13 posto (39 projekata), elektrane na biomasu sa sedam posto (22 projekta), elektrane na bioplin sa šest posto (17 projekata), kogeneracije s tri posto (osam projekata), elektrane na deponijski plin jedan posto (dva projekta) te jedan projekt geotermalne elektrane. Dakle, Hrvatska će do 2020. godine, čini se, najviše električne energije iz obnovljivih izvora dobivati iz vjetra, osim iz biomase i velikih hidroelektrana instali-

rane snage veće od 10 MW. Međutim, kako vjetar puše na mahove i nije stalan izvor te kada ga nema nije moguće proizvoditi struju, sve se više razvijaju tehnologije kojima bi se skladištila tako dobivena energija. Tanay Sidki Uyar, dopredsjednik Svjetskog udruženja za energiju vjetra (World Wind Energy Association - WWEA), tijekom Druge međunarodne konferencije Europski poslovni forum o obnovljivim izvorima energije (EBFRES 2010) koji se održavao 19. i 20. ožujka u Zadru u sklopu Europskog održivog energetskog tjedna, rekao nam je kako će se, nakon što se razviju tehnologije skladištenja, zemlje moći još jače okrenuti u smjeru OIE. Primjenu tih, kako smatra, obećavajućih tehnologija, očekuje u nekoliko idućih godina.

EKOLOŠKI ČISTA ZEMLJA

Zeleno-žuta Hrvatska i 6000 novih radnih mjesta Osim energije vjetra, potencijal za snažnije iskorištavanje pokazuje i sunce. Ljubomir Majdandžić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju (HSUSE), ističe kako do 2020. godine možemo izgraditi imidž zeleno-žute Hrvatske. Prema njegovim riječima, Hrvatska bi u ovom stoljeću trebala postati ekološki čista - zelena zemlja, manje ovisna o uvozu energije, društveno bogatija i gospodarski razvijenija te tako integrirana u Europu i svijet. A svemu tomu trebao bi pridonijeti i projekt HSUSE-a pod nazivom Solarizacija Hrvatske. Naime, HSUSE predlaže da se postupno od 2010. do 2020. godine ugradi jedan četvorni metar solarnih toplinskih kolektora po stanovniku. Time bi 2020. godine Hrvatska imala 4,5 milijuna četvornih metara solarnih toplinskih kolektora koji bi godišnje proizvodili i do 2500 gigavat sati toplinske energije. Na taj način bi se za milijun tona smanjila emisija CO2 i otvorilo do 3000 novih radnih mjesta, kaže Majdandžić. Ako se, pak, u tom razdoblju ugradi i po jedan fotonaponski modul za dobivanje električne energije od sunca po stanovniku, godišnje bi bilo proizvedeno dodatnih

550 gigavat sati električne energije, za 320.000 tona smanjila bi se emisija stakleničkih plinova i bilo bi otvoreno još 3000 novih radnih mjesta.

enterprise europe

EU EU NATJEČAJI NATJEČAJI Pregled aktualnih EU natječaja kojima se traži nabava robe, pružanje usluga i obavljanje radova u okviru EU programa u kojima može sudjelovati Republika Hrvatska. Natječaji su ponajprije namijenjeni tvrtkama koje žele poslovati u Hrvatskoj i ostalim zemljama korisnicama EU programa. Detaljnije informacije o natječajima i potrebnoj dokumentaciji potražite na www.safu.hr.

DIZAJNERSKE USLUGE Compania Nationala a Uraniului, Bukurešt, Rumunjska, traži usluge dizajniranja. Natječaj je otvoren do 1. rujna 2010. godine, a prijave na rumunjskom jeziku predaju se na Compania Nationala a Uraniului - S.A. Bucuresti str. Dionisie Lupu, nr. 68, sector 1 Contact: Eugen Cretu Attn: Serviciului Achizitii Publice 010458 Bucuresti Romania, email: eugen.cretu@cnu.ro, cosmin.craciun@cnu.ro, laurentiu.georgescu@cnu.ro, dragos.puia@ cnu.ro, feldioara@cnu.ro. Više podataka o natječaju na istoj adresi. OBNOVA I IZGRADNJA VODOVODA I KANALIZACIJE TVS&V, Aktau, Kazahstan, raspisuje natječaj za obnovu i izgradnju vodovoda i sustava za otpadne vode. Projekt vrijedan 5,8 milijuna eura financiran je iz Europske banke za obnovu i razvitak. Natječaj je otvoren do 26. veljače 2011. godine. Više podataka o ovom projektu može se dobiti na Projects Management and Coordination Center on Housing and Communal Sector in Mangystau Region (PM&CC), Ms Zhanat Samat, Repu-

blic of Kazakhstan, 130000, 13th Microdistrict, building No. 33, 3rd floor, Aktau, Mangystau Region. Mobile: +7 701 222 4004. Telephone: +7 7292 34 01 67. ili na email szhanat@yahoo.com. USLUGE TELEFONIJE I PRIJENOSA PODATAKA Landsvirkjun, Reykjavik, Island, traži usluge telefonije i prijenosa podataka. Natječaj je otvoren do 7. travnja, a prijave na islandskom jeziku predaju se na Landsvirkjun, Haaleitisbraut 68, Contact: Purchasing department, Attn: Mr. Petur Petursson, 103 Reykjavik, Iceland, e-mail:innkaup@lv.is. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. OBNOVA CESTA EFA+C Ingénieurs géomètres officiels, Vevey, Švicarska, traži izvođača radova na obnovi cesta. Natječaj je otvoren do 5. svibnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Greffe municipal de la commune de Riex, Place Rodolphe Théophile Bosshard, 1097 Riex, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. KOVANJE NOVCA National Bank of the Republic of Macedonia, Skopje, Makedonija, traži uslugu kovanja novca od 1, 2 i 5 denara. Natječaj je otvoren do 10. svibnja, a prijave na makedonskom i engleskom jeziku predaju se na: National Bank of the Republic of Macedonia Blvd. Kuzman Josifovski-Pitu 1, 1000 Attn: Goran Spasovski 1000 Skopje FYR Macedonia, email:GeorgievskiDim @nbrm.gov.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

RADIODIJAGNOSTIČKI UREĐAJI Helse Bergen HF, Bergen, Norveška, traži nabavu radiodijagnostičkih uređaja za Sogn og Fjordane, Hordaland, Rogaland. Natječaj je otvoren do 9. travnja, a prijave na danskom, norveškom ili švedskom predaju se na Helse Bergen HF, Postboks 1, Attn: Ståle Bjørgo, 5021 Bergen, Norway. Više podataka o nadmetanju na http://www. doffin.no/search/Search_AuthProfile.aspx?ID=AA8255. USLUGE POPRAVAKA I ODRŽAVANJA Presidencia de la Comisión Nacional de la Competencia, Madrid, Španjolska, raspisuje natječaj za usluge održavanja. Više podataka o natječaju kao i prijave predaju se na Presidencia de la Comisión Nacional de la Competencia, Barquillo 5, 28004 Madrid, Espana, email: lgonzalez@cncompetencia.es. IT oprema i karte SBG Südbadenbus, Frankfurt na Majni, traži nabavu računala, softvera i prijevozničkih karata. Natječaj je otvoren do 29. travnja, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Deutsche Bahn AG, Vorstandsressort Technik, Systemverbund und Dienstleistungen - Beschaffung, Strategischer Einkauf IT Hardware Attn: Nicole Gärtner 60326 Frankfurt am Main Deutschland email:nicole.gaertner@deutschebahn.com. Više podataka o natječaju na istoj adresi. Ovi i drugi natječaji mogu se naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije http://ted. europa.eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-aIZ EU-a POSLOVNE PONUEDE Na našoj internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Uz to možete i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu ispunjavanjem obrasca koji se nalazi na našoj internet stranici. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na een@hgk. hr kako bismo vam mogli dostaviti puni profil tražene tvrtke. Budući da se ponude objavljuju pod šiframa, potrebno je upisati broj šifre ponude za koju ste zainteresirani, te poslati upit. REZERVNI DIJELOVI (20100318018) Turski proizvođač rezervnih dijelova za automobile i kamione traži distributere. DIZAJN (20100310025) Poljska tvrtka specijalizirana za industrijski dizajn i dizajn proizvoda nudi svoje usluge dizajna namještaja i pokućstva. Tvrtka se nudi kao podizvođač te je u potrazi za suradnjom s proizvodnim tvrtkama kojima su potrebne napredne dizajnerske usluge.

PUTNIČKE AGENCIJE (20100301012) Mađarska putnička agencija specijalizirana za incoming usluge u turizmu nudi svoje usluge kao trgovački posrednik za njemačke, austrijske, srpske i hrvatske turističke tvrtke i agencije.

KADE I TUŠ KABINE (20100301006) Makedonski proizvođač akrilnih kada, tuš kada, tuš kabina, kada za masažu i masažnih kabina traži trgovinske posrednike (agente, zastupnike, distributere) i partnera za joint venture. Proizvođač je zainteresiran i za prodaju kompletne tvrtke ili njenog dijela. Tvrtka se također nudi kao podizvođač partnerima koji već sudjeluju u ovakvoj vrsti proizvodnje. LEĆE/NAOČALE/SLUŠNA POMAGALA (20100217012) Španjolski laboratorij specijaliziran za razvoj rješenja za održavanje i njegu kontaktnih leća, naočala i slušnih pomagala, traži distributere i nudi svoje usluge kao podizvođač.

KUĆANSKI I SANITARNI PROIZVODI (20100312015) Rumunjska tvrtka specijalizirana za proizvodnju kućanskih i sanitarnih proizvoda i pribora za kupaonice nudi usluge trgovačkog posrednika za tvrtke diljem Europe.

STROJEVI ZA PVC/ALU PROZORE (20100210027) Srbijanska tvrtka nudi usluge prodaje i proizvodnje strojeva za PVC i alu prozore, te traži partnere za distribuciju, joint venture i spajanje. Tvrtka također nudi svoje posredničke usluge.

STROJEVI I METAL (20100304032) Mađarska tvrtka specijalizirana za područje izgradnje strojeva i obrade metala u potrazi je za distributerima za svoje proizvode.

POLJOPRIVREDNI STROJEVI (20100129005) Turska tvrtka specijalizirana za istraživanje i razvoj poljoprivrednih strojeva i proizvodnju novih strojeva traži usluge trgovačkih posrednika i nudi outsourcing. Tvrt-

ka je također otvorena za recipročnu proizvodnju i joint venture. DISTRIBUCIJA PIĆA (20100125043) Srbijanski savez distributera nudi svoje usluge kao distributer za strane proizvođače pića. ČELIČNI ELEMENTI (20100312049) Poljska tvrtka s iskustvom u proizvodnji čeličnih elemenata za tvrtke koje se bave izradom strojeva, traži suradnju i nudi se kao podizvođač zainteresiranim tvrtkama. TEHNOLOGIJA ZA PROTOK ZRAKA (20090330030) Poljska tvrtka specijalizirana za razvoj tehnologije relevantne za protok zraka i proizvodnju lebdjelica visoke kvalitete, visokoefikasnih ventilatora, turističkih i spasilačkih brodova s ravnim dnom, specijalizirane vjetroturbine neosjetljive na vjetar koji puše više od 20 m/s, traži distributere, zajedničko ulaganje, recipročnu proizvodnju i nudi podugovaranje. PESTICIDI (20100210047) Turski proizvođač i distributer pesticida u potrazi je za proizvođačima i trgovačkim posrednicima. KONZULTANTI I WEB DIZAJN (20091229018) Poljska informatička tvrtka nudi široki spektar konzultantskih usluga, uključujući web dizajn, kreiranje, tehničku podršku i e-marketing rješenja za web stranice i web portale. Tvrtka može biti podizvođač za inozemne tvrtke, te također traži strane tvrtke koje bi je promovirale na stranim tržištima.

www.een.hr

29. ožujka 2010.

6 7

Peti regionalni forum BPW Danube net

CIP info dan u Čakovcu

Susreti poduzetnica

Potpore za konkurentnost i inovacije

Međunarodna organizacija poslovnih žena i poduzetnica BPW International, Europska podružnica BPW Europe i Regionalna asocijacija BPW Danube net, najavljuju Peti regionalni forum BPW Danube net koji će

se održati u Puli od 4. do 6. studenog 2010. godine u Hotelu Histria. Svojim pokroviteljstvom značajnu podršku Forumu pružile su Istarska županija, Istarska razvojna agencija, Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva te HGK-Županijska komora Pula. Opći dio Foruma fokusirat će se na razmjenu regionalnih iskustava u okvirima ženskog poduzetništva, mogućnosti financiranja iz EU fondova te predstavljanje najboljih praksi u institucionalnoj podršci ženskog poduzetništva. Održat će se međunarodne radionice poslovnih žena i poduzetnica na razne teme. Poseban, iznimno značajan dio Foruma sastojat će se od dva dijela: individualnih B2B poslovnih susreta usmjerenih na domaću i međunarodnu suradnju te Economice - sajma ženskog poduzetništva. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno. Kontakt osobe za realizaciju poslovnih susreta su Alida Perkov, predsjednica BPW Danube neta, e-mail: aperkov@hgk.hr i Vlasta Majstorović, e-mail: vmajstorovic@tehnomont.htnet.hr. Kontakt osoba za realizaciju sajma Economica je Lela Blekić (udruga Razvoj), e-mail: razvoj@net.hr.

Gospodarski razgovori

Sredinom travnja susret zagrebačkih i banjolučkih poduzetnika

U okviru posjeta gospodarskog izaslanstva Područne privredne komore Banja Luka Zagrebu, u HGK-Komori Zagreb 15. travnja održat će se poslovna konferencija i individualni razgovori gospodarstvenika s područja dviju komora. Cilj susreta je nastaviti i proširiti suradnju gospodarstvenika s područja Banje Luke i Zagreba. Na individualnim razgovorima, kako se očekuje, bit će predstavnici tvrtke Orion 3 koja se bavi proizvodnjom mesnih i suhomesnatih proizvoda, proizvođač sira Zemljoradnička zadruga Livač iz Aleksandrovca, Banjolučki velesajam, tekstilne tvrtke Sana Linea i Sana Elvis, proizvođač građevne stolarije KMK,

tvrtka Bis Astra koja proizvodi tjesteninu i aluminijsku stolariju, proizvođač obuće KLM, Elite Motel Dragana, Hotel Ideja te Područna privredna komora Banja Luka. Zainteresirane hrvatske tvrtke sudjelovanje svojih predstavnika mogu prijaviti do 1. travnja putem obrasca (www. zg.hgk.hr/aktualno-najave.html), gdje se nalazi i popis tvrtki s područja PPK Banja Luka te njihovi kratki profili i iskazani interesi za poslovnu suradnju. Kontakt osoba: Davorka Car, voditeljica Odsjeka za međunarodne odnose; e-mail: dcar@hgk.hr; tel. 01/4606 800, fax: 01/4606 803.

Na Info danu predstavit će se projekt Europske poduzetničke mreže koji provodi HGK kao i usluge koje se u okviru tog programa pružaju hrvatskim poduzetnicima Info dan Mogućnosti za poduzetnike: Program za konkurentnost i inovacije (CIP) održat će se 30. ožujka u Čakovcu u suorganizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) te Hrvatske gospodarske komore-Europske poduzetničke mreže Hrvatska i Županijske komore Čakovec. Točno mjesto održavanja bit će naknadno objavljeno ovisno o broju prijavljenih sudionika. Info dan u Čakovcu prvi je u nizu info dana koje EEN organizira u suradnji s MINGORP-om na temu Programa CIP u više hrvatskih gradova, poput Zagreba, Osijeka, Pule, Rijeke, Splita i Varaždina. U okviru ovog poludnevnog info dana zainteresiranim poduzetnicima predstavit će se ovaj opsežan program Europske unije, koji obuhvaća razne

vidove potpore poduzetništvu i inovacijama. Tako će se, primjerice, predstaviti potprogram namijenjen ekološkim inovacijama, mogućnosti predlaganja ICT projekata za javni sektor, mogućnosti financiranja akcija na području nove i obnovljive energije te unaprjeđenje energetske učinkovitosti. Uvodno će biti predstavljen projekt Europske poduzetničke mreže Hrvatska (koji je također financiran iz CIP-a, a koji provodi Hrvatska gospodarska komora), kao i usluge koje se u okviru tog projekta pružaju hrvatskim poduzetnicima. Program CIP predstavit će nacionalne kontakt osobe zadužene za svaki stup odnosno potprogram CIP-a iz nadležnih hrvatskih institucija (MINGORP i APIS IT). Sudjelovanje na seminaru je besplatno, a sufinancira se iz sredstava Europske poduzetničke mreže Hrvatske.

Najave događaja Hrvatska • suorganizacija EEN Hrvatske Ožujak 30. ožujka – Info dan Mogućnosti za poduzetnike Programa za konkurentnost i inovacije (CIP), Čakovec 30. ožujka - Osmi sastanak poslovno-znanstvenog kluba, Zagreb Travanj 13. travnja - B2B 4 Energy: Brokerage event, Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije, Sofija, Bugarska 14. travnja - Posjet gospodarske delegacije drvnog sektora Milanu, sajam I Saloni 20.-21. travnja – CIP-Eko inovacije: Info dan i radionica, HGK, Zagreb Svibanj 5. - 6. svibnja - Drugi hrvatsko-mađarski forum zaštite okoliša, Budimpešta, Mađarska 25. svibnja-1. lipnja - SME Week 31. svibnja – WIPO, Ljetna škola za intelektualno vlasništvo, Dubrovnik

Europa • u organizaciji EEN partnera u Europi Travanj 8. travnja – Vinitaly - međunarodna izložba vina i likera, Verona, Italija 9. travnja - Tourism 2010, Kielce, Poljska - Međunarodni poslovni razgovori na temu turizma 13. travnja - Expo Energy, Sofija, Bugarska - Poslovni susreti na temu transfera tehnologije u sektoru energetike Svibanj 3. svibnja - Pro’Energy 2010, (Derbi International Conference), Perpignan, Francuska - Tehnološki poslovni susreti na temu obnovljive energije i ekološke gradnje 6. svibnja - B2B@BalticFuture 2010, Rostock, Njemačka - Sajam brodogradnje, energije vjetra, pomorske tehnologije i industrije 11. svibnja - Autostrada-Polska, Kielce, Poljska - Poslovni susreti na temu cestogradnje, prometnog inženjeringa i cestovne sigurnosti

enterprise europe EEN partneri u Poljskoj Polska Agencja Rozwoju Przedsiębiorczości, www.een.org.pl Instytut Mechanizacji Budownictwa i Górnictwa Skalnego, www.een-centralpoland.eu Fundacja Rozwoju Przedsiębiorczości, www.frp.lodz.pl Stowarzyszenie „Wolna Przedsiębiorczość”, www.een.sopot.pl

29. ožujka 2010.

EEN Poljska - www.een.org.pl

I informacije i suradnja Najveći interes za suradnju s hrvatskim tvrtkama postoji u proizvodnji drva i namještaja, hrane, sanitarnih sustava i sustava grijanja te sigurnosne i obrambene opreme

Toruńska Agencja Rozwoju Regionalnego SA, www.een.tarr.org.pl Stowarzyszenie Centrum Transferu Technologii CTT, www.ctt.gda.pl Politechnika Wrocławska - Wrocławskie Centrum Transferu Technologii, www.wctt.pl Fundacja Uniwersytetu im. Adama Mickiewicza, Poznański Park Naukowo-Technologiczny, Biuro Enterprise Europe Network w Poznaniu, www.ppnt.poznan.pl Regionalne Centrum Innowacji i Transferu Technologii, Zachodniopomorski Uniwersytet Technologiczny w Szczecinie, www.innowacje.zut.edu.pl Dolnośląska Agencja Rozwoju Regionalnego SA, www.darr.pl Fundacja Kaliski Inkubator Przedsiębiorczości, www.kip.kalisz.pl Zachodniopomorskie Stowarzyszenie Rozwoju Gospodarczego, www.zsrg.szczecin.pl Stowarzyszenie „Promocja Przedsiębiorczości” w Opolu, www.rif.opole.pl Centrum Przedsiębiorczości i Transferu Technologii Uniwersytetu Zielonogórskiego, www.cptt.uz.zgora.pl Agencja Rozwoju Regionalnego SA w Koninie, www.arrkonin.org.pl Uniwersytet Warszawski, UniwersyteckiOśrodek Transferu Technologii, www.uott.uw.edu.pl Podlaska Fundacja Rozwoju Regionalnego, www.pfrr.pl Uniwersytet Warmińsko-Mazurski w Olsztynie, Centrum Innowacji i Transferu Technologii, www.uwm.edu.pl/ciitt Warmińsko-Mazurska Agencja Rozwoju Regionalnego SA w Olsztynie, www.wmarr.olsztyn.pl Politechnika Lubelska, Lubelskie Centrum Transferu Technologii, http://een.pollub.pl Lubelska Fundacja Rozwoju, www.lfr.lublin.pl Politechnika Krakowska - Centrum Transferu Technologii, www.transfer.edu.pl Izba Przemysłowo-Handlowa w Krakowie, www.iph.krakow.pl Górnośląska Agencja Przekształceń Przedsiębiorstw SA, www.gapp.pl Górnośląska Agencja Rozwoju Regionalnego SA, www.enterprise.garr.pl Świętokrzyskie Centrum Innowacji i Transferu Technologii, www.it.kielce.pl Staropolska Izba Przemyslowo-Handlowa, www.siph.com.pl Rzeszowska Agencja Rozwoju Regionalnego SA, www.rarr.rzeszow.pl Stowarzyszenie Grupy PrzedsiębiorcówPrzemysłu Lotniczego Dolina Lotnicza, www.dolinalotnicza.pl Stowarzyszenie Promocji Przedsiębiorczości, http://een.spp.org.pl

Ured poljske Europske poduzetničke mreže nalazi se u Poljskoj agenciji za razvoj poduzetništva (Polska Agencja Rozwoju Przedsiebiorczosci) koja je ujedno i koordinator konzorcija za središnju Poljsku. Konzorcij je sastavljen od šest glavnih partnera koji su locirani u četiri grada središnje i sjeverne Poljske. Ured agencije se nalazi u Varšavi i nudi usluge tvrtkama iz regije Mazovija. Struktura rada dobro je poznata poljskim poduzetnicima jer je riječ o dobro znanim državnim institucijama koje su odgovorne za implementaciju strukturnih fondova Europske unije namijenjenih poduzećima kao i davanje podrške poduzetnicima. Europska poduzetnička mreža u Poljskoj je specijalizirana uglavnom za davanje informacija, usluge uspostavljanja međunarodne suradnje i tehnologijskog transfera. Svoje usluge nude poljskim ali i stranim poduzetnicima i start-up poduzećima kojima daju podršku informiranja na području poljskog i europskog zakonodavstva, te informacije o mogućnostima povlačenja sredstava na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Isto tako, informiraju o poslovanju i zahtjevima za poslovanje na tržištu Poljske i u drugim zemljama. EEN Poljske organizira i brojne treninge za mala i srednja poduzeća, a vodi i bazu podataka o poslovnoj i tehnologijskoj suradnji koja omogućava povezivanje poljskih tvrtki s potencijalnim partnerima iz različitih zemalja i branši.

Na međunarodnoj razini poljska Europska poduzetnička mreža organizira i susrete poslovnih ljudi, trgovinske misije i brokerage susrete. Najveći dio upita koji dolaze od tvrtki vezani su uz dobivanje informacija o zakonima, pristupu novcu i mogućnostima poslovanja u inozemstvu, kaže Michal Polanski iz Poljske agencije za razvoj poduzetništva. “S druge strane traže se i poslovni partneri kako bi se uspostavio poslovni odnos i došlo do novog tržišta”, dodao je Polanski.

Najveći interes za suradnju s hrvatskim tvrtkama postoji u proizvodnji drva i namještaja, hrane, sanitarnih sustava i sustava grijanja, proizvodnji metalnih proizvoda elektroničkih komponenti i sigurnosne i obrambene opreme. Postoji i interes za posredovanje u poslovanju i savjetodavne usluge pri ulasku na poljsko tržište. Najveći problem u poslovanju poljskih tvrtki s inozemstvom predstavlja nedostatak informacija ali i jezična barijera. Za sada poljske tvrtke surađuju najviše s kolegama u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Švedskoj, Španjolskoj i Francuskoj.

Ponude za suradnju 20090520005 Poljska tvrtka koja proizvodi visokokvalitetne tiskane računalne ploče (printed circuit boards) traži tvrtke koje žele raditi kao podugovarači ili vanjski suradnici u projektima.

recipročnu suradnju s tvrtkama sličnog proizvodnog profila.

20090602008 Poljska trvtka specijalizirana za proizvodnju podnog grijanja i komponenti za podno grijanje traži distributora. Moguća prodaja ili akvizicija cijele tvrtke.

20091123035 Poljska kompanija specijalizirana za proizvodnju sigurnosne i obrambene opreme traži recipročne proizvodne mogućnosti kao i partnerstvo. Moguća suradnja na podugovorima.

20090715004 Poljski proizvođač i distributer dekorativnog parketa traži distributera svojih proizvoda kao i suradnju kroz podugovaranje poslova u području graviranja drva. Nude i svoju distribuciju za slične proizvode na poljskom tržištu. Nudi i

20100108045 Poljska tvrtka specijalizirana u proizvodnji visokokvalitetnih standardnih i nestandardnih alata za rezanje traži distributera i podugovaratelja. Nudi prodaju partnerskih proizvoda kao i podugovaranje poslova za partnera.

20090731003 Poljski proizvođač tjestenine traži trgovinske partnere i zastupnike.