e-pv 3622 by NEstar

Ultralaki avioni za Europu Dvije slavonske tvrtke, jedna iz Štitara a druga iz Osijeka, završavaju montažu zrakoplova za Alpi Aviation

Projekt Nebesko oko Osnivačima Hipersfere treba još 15 milijuna eura da bi osvojili tržište od devet milijardi eura

Akreditacijom do prednosti Nepisana pravila određuju uspjeh na tržištu; iako nisu obvezne, bez akreditacija se više ne može

aktualno Str. 12

tema tjedna Str. 4-5

s markova trga Str. 9

3 6 2 2 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 12. travnja 2010. Godina LVII / Broj 3622. www.privredni.hr

privredni vjesnik

ulaz na rusko tržište / predstavljanja tvrtki / hrvatska i regija / stil / hrwwwatska / svijet financija

PV analiza: zračne luke pred izazovom

novi uzlet na niskotarifnim krilima Kako će se domaće zračne luke prilagoditi novoj dominaciji jeftinih prijevoznika >>10-11

N EBAG S O P ILO PR info EEN

nosi rk Što do ope Netwo r u E e erpris

Ent

intervju: gordana picek

od trošarina profitiraju šverceri

>> 6-7

>> 6

Naš prioritet su ljudi, a najvrjednije što osobama s posebnim potrebama možemo dati jest posao, kaže članica Uprave DM-a

Davor Tomašković, predsjednik Uprave TDR-a, govori o aktualnoj situaciji na duhanskom tržištu u zemlji i regiji

U novom madeIN-u čitajte! Ivo SANADER

Deset razloga zbog kojih je morao otići

Rusija naoružava Južnu

TRAVANJ 2010.

25 KUNA

PREDRAG

Vukovarski heroj na Pantovčaku

HRVATSKOG

ŠTO SAM NAUČIO

na Pantovčaku

MUŠKARCA

U ČETIRI

OKA

CROATIA

Niko Kranjčar

LABORATORIJ ORIIJ doktora ra

Vukiþa

ISTRAŽIVANJE

STANJE

Sanader OD USPONA DO PADA

HRVATSKOG MUŠKARCA

Deset razloga zbog stranica kojih je morao otići Odijelo

Niko KR ANJČAR

Uživam u nogometu više nego ikad

ISTRAŽIVANJE

GODINA 3 BROJ BR R 22

Siniša Svilan

MATIĆ Vukovarski heroj

P r e d r a g M AT I Ć

NAJVEĆE

Ameriku

krojeno po mjeri

stranica

ISSN 1846-7075 ISSN 1846-7075

kojih je morao otići Deset razloga zbog

Sanader

po p o mjjjeri eri k jen kro n no Odije Odi je elo el e o

6 Za madeIN pišu: Feđa Vuk V Vukić, uk uk kiić, IIv Ivan va an n Mil Milolož M Miloloža, ilolož loložža a, B a, Božo o Skoko, Ivan Hrstić Vukiþþa Vuki doktorra

OD USPONA DO PADA A

stranic ic ica

Hrvatski magazin broj 1

d i i dd 130

4/1/2010 9 12 16 AM

HRVATSKI KONGRES O RURALNOM TURIZMU S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM

*Neka poslovne prilike dolaze k Vama.

“Koncepcija dugoročnog razvoja ruralnog turizma” i Izložba ruralnog turizma 21. do 25. travnja 2010. Mali Lošinj, hotel Aurora Pokrovitelji: Ministarstvo turizma RH Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva RH Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH Grad Mali Lošinj Organizatori:

Medijski promotor:

Medijski pokrovitelji:

*Pretplatite se na Privredni vjesnik.

privredni vjesnik

Članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori osiguralo je svakom poduzeću u Hrvatskoj jedan primjerak Privrednog vjesnika. Vašem poduzeću treba više od jednog primjerka? Nazovite +385 (0)1 5600 027 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 4923 168 ili e-mail pretplata@privredni.hr.

www.kongres-seoskog-turizma.org

UVOD

www.privredni.hr Broj 3622, 12. travnja 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Hotelijeri oprezno u sezonu

Vještina pregovaranja kao ključ uspjeha

Ne možemo reći kakva će biti sezona jer uskrsni su blagdani bili tek početak, i to korektan. No, za razliku od prošle godine, kada sam bio veliki optimist, ove godine pozivam na oprez sve hotelijere i ugostitelje jer poklonjenih gostiju neće biti.

Uspješan proces pregovaranja sve manje ovisi o talentu, a sve više o poznavanju teorije i prakse pregovaranja

Marijan Ožanić, direktor Razvojne agencije Zagreb:

Premalo komercijaliziranih inovacija Važnost inovacija u formalnom je smislu prepoznata, dosta se novca daje za inovatore. Jako je aktivan “inovatorski turizam” i naši su inovatori prisutni na svim izložbama, od Moskve do Kuala Lumpura. No, u stvarnosti, komercijaliziranih inovacija i pravog razvoja proizvoda u našim tvrtkama i znanstvenim institucijama ima veoma malo.

Sanja Crnković-Pozaić, izvršna direktorica tvrtke BIT Hrvatska:

Europi trebaju intelektualci, poslužitelji i njegovatelji Najnovije prognoze o kretanju ponude i potražnje na tržištu rada govore kako bi se u Europi do 2020. godine trebalo otvoriti oko 80 milijuna poslova. Najveći rast trebala bi imati upravljačka, stručna i tehnička zanimanja – ona koja imaju veću komponentu znanja. Porast će potražnja za visokokvalificiranim intelektualnim radnicima, poglavito za uslugama, s tim da će se struktura promijeniti. Trebat će manje službenika, a više prodajnog osoblja, poslužitelja i njegovatelja.

Ivica Miočić, direktor tvornice papira Kaštelanka:

Od prehrambene industrije teško naplaćujemo Najveći problem našeg poslovanja je nemogućnost naplate davno isporučene robe. Primjerice, Šećerana Osijek kojoj smo prije više od godinu dana isporučili 13 milijuna vrećica za pakiranje šećera, duguje nam oko tri milijuna kuna. Sve proizvode koje radimo za prehrambenu industriju teško naplaćujemo, a glavu iznad vode drže nam cementare.

Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

voje ljudi sudjeluje u pregovorima. Jedan ostvaruje zacrtane ciljeve, dok drugi pregovore završava nezadovoljan ishodom. Čini vam se poznatim? Koliko puta ste bili nezadovoljni postignutim dogovorom? Koliko puta ste se pokajali neposredno nakon potpisivanja sporazuma? Uspješan proces pregovaranja sve manje ovisi o talentu pregovarača, a sve više o poznavanju teorije i prakse pregovaranja. Pregovaranje je jedna od strategija rješavanja konfliktnih situacija zasnovanih na interesima i treba ga promatrati kao jedan od ključnih poslovnih procesa koji dodaje vrijednost za tvrtku, ali i za njene klijente i poslovne partnere. Činjenica da svakodnevno pregovaramo kod kuće sa suprugom, djecom, kućnom pomoćnicom, punicom, na poslu s kolegama, šefom, prijateljima ne znači da to radimo dobro. Zapamtite: bilo da započinjete vlastiti posao, prelazite na novo radno mjesto ili kupujete automobil, vještine pregovaranja mogle bi biti ključ vašeg uspjeha. Iako većina nas svakodnevno mora pregovarati u poslu i iako smo svjesni važnosti pripreme za bilo koju

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: LJERKA SEDLAN-KÖNIG, vlasnica Škole za poslovnu komunikaciju King, Osijek

Damir Bajs, ministar turizma:

IMPRESUM

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Fotografija: Christian - David Gadler

profesionalnu aktivnost, zanimljivo je da većina pregovarača ne posvećuje dovoljno vremena pripremi za pregovore. Profesionalni sportaši provode značajno više vremena pripremajući se za sportska natjecanja nego na samom natjecanju. Zašto bi situacija trebala biti drukčija u pregovaranju? Istraživanje provedeno na Negotiation Academy u Londonu potvrdilo je da pregovarači na pripremu troše tek trećinu vremena provedenog u pregovorima. Zamislite da, na primjer, hokejaši tjed-

Pregovarači na pripremu troše tek trećinu vremena provedenog u pregovorima. Zamislite da, na primjer, hokejaši tjedno treniraju samo 20 minuta no treniraju samo 20 minuta. Ne čudi dakle što je toliko ljudi razočarano svojim uspjehom u pregovaranju i što je ključni čimbenik tog uspjeha upravo kvaliteta pripreme. Uspješni pregovarači prvo razmišljaju o sebi: što želim postići, što ću napraviti ako ne posti-

gnem dogovor, koji mi je NAPS (najbolja alternativa pregovaračkom sporazumu), koja je najniža/ najviša točka na koju ću pristati. Nakon toga skupljaju podatke, argumente, objašnjenja te razmišljaju o izvanjskim standardima i objektivnim kriterijima koje će koristiti kako bi potkrijepili svoje zahtjeve i posvjedočili da je njihova ponuda poštena i razumna. Sljedeći korak je promišljanje o drugoj strani: koji bi ishod bio dobar za njih, koju alternativu imaju, što će im se dogoditi ako ne postignu sporazum, kako su pregovarali u prošlosti, koriste li fer odnos, razumijevanje, poštenje... Cilj je

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

saznati što više o drugoj strani te utvrditi kakav je njihov pogled na određeni problem. Ako vaša alternativa pregovaračkom sporazumu nije dovoljno jaka, potrudite se pronaći načine da je popravite. Osnovna pravila upravljanja procesom pregovaranja uključuju određivanje jasnih ciljeva. Oni moraju biti mjerljivi, dostižni i vremenski ograničeni. Također je važno odrediti raspon ciljeva: što svakako želim postići, koji bi ishod bio idealan, što mi je manje važno u konkretnim pregovorima, čime sam spreman trgovati... Ne zaboravite ciljati visoko! Budite spremni na prepreke i povremene zastoje i ne očekujte da će put do zaključivanja ugovora proći glatko. Ponekad je dovoljno promijeniti raspored tema o kojima se dogovara i proces će krenuti u vašu korist. Nikada se ne treba umoriti od prikupljanja i analize podataka. Vodite računa da bez prilagođavanja nema sporazuma. Najopasnije je ulaziti u pregovore a toga ne biti svjestan, ili pregovarati a ne znati kontrolirati situaciju. I ne zaboravite, uspješni se pregovarači ne rađaju, već to postaju temeljitom i kvalitetnom pripremom.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.o.o.

tema tjedna

Privredni vjesnik Broj 3622, 12. travnja 2010.

( 3 mil $

Europski parlament mladih Hrvatske zasjeda u Šibeniku

Politička borba protiv siromaštva i društvene isključenosti U

Šibeniku se od 16. do 18. travnja održava Treće regionalno zasjedanje Europskog parlamenta mladih Hrvatske (EPMH), posvećeno 2010. kao europskoj godini borbe protiv siromaštva i društvene isključenosti. “Cilj ovog projekta je mladima pružiti platformu za raspravu o temama kao što su borba protiv siromaštva, humanitarna pomoć koju EU pruža u prirodnim katastrofama, politika razvoja nuklearne energije, pitanje odaziva građanstva na izbore, budućnost eurozone s obzirom na trenutačne probleme u kojima se

našla Grčka te pitanje zabrane pušenja na javnim mjestima diljem Europe”, kaže Rujana Pavlic, članica Upravnog odbora EPMH-a. “Svojim zasjedanjem mladima pokušavamo osigurati forum putem kojeg će moći utjecati na usvajanje politike

vezane za navedene teme, s obzirom na to da se naše rezolucije u svojstvu savjetodavnog mišljenja mladih prosljeđuju nadležnim nacionalnim i europskim tijelima kao što su Hrvatski sabor i Europski parlament.” Uz mlade delegate iz Šibenika, Ogulina, Zadra i Dubrovnika, na ovom zasjedanju pridružit će im se i gosti iz Njemačke, Finske, Nizozemske, Švedske, Albanije i Ukrajine. EPMH je odabran za domaćina 68. međunarodnog zasjedanja Europskog parlamenta mladih 2011. te će tom prilikom u Zagrebu ugostiti 280 delegata iz 33 zemlje Europe. (A.M.)

Izlazak hrvatskog gospodarstva na rusko tržište

Ulaz u Rusiju na velika vrata R uskim tvrtkama morate pokazati da želite dugoročni poslovni odnos, a ne da im samo želite prodati robu, istaknula je Ekaterina Ustinova iz moskovskog Međuregionalnog marketinškog centra (MMC), na konferenciji Izlazak hrvatskog gospodarstva na rusko tržište održanoj prošlog tjedna. Ustinova je s Aleksandrom Saveljevim, izvršnim direktorom MMC-a, predstavnicima tridesetak hrvatskih poduzeća pokazala jedan od ulaza na rusko tržište. MMC može u relativno kratkom roku napraviti pouzdanu ocjenu potražnje za proizvodima i pronaći tvrtke spremne na suradnju.

U istraživanju tržišta služe se testovima s fokus-grupama, pretraživanjem baza podataka, telefonskim i terenskim anketama. Pokaže li se da proizvod ima šansu, MMC organizira i susrete s potencijalnim partnerima, trgovcima i zastupnicima. “Radili smo s talijanskim, grčkim, bugarskim i drugim tvrtkama iz EU-a. Bili smo sumnjičavi kad su nam ponudili neke hrvatske tvrtke, ali smo se iznenadili kad smo dobili dobar odaziv i ocjene o kvaliteti tih proizvoda”, rekao je Saveljev. U MMC-u smatraju kako na rusko tržište treba izlaziti preko Moskve jer kad se dođe u neku od regija, prvo pitanje je pro-

daje li se taj proizvod u Moskvi? Predstavnik MMC-a u Hrvatskoj je poduzeće San-sat koje je i organiziralo konferenciju. A kad netko pošalje robu u Rusiju, trebat će mu neki od 19 obveznih i stotinjak dobrovoljnih certifikata. Usluge certifikacije pruža tvrtka SGS s višegodišnjim iskustvom rada za tvrtke u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH, koja se predstavila u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Ivan Martić, menadžer u SGS-u, rekao je da njihovi predstavnici imaju dobre formalne i neformalne kontakte s ruskim carinskim i tržišnim organima, pa mogu riješiti bilo koji mogući zastoj na putu robe. (I.V.)

cijena kugle

Hipersferino “nebesko oko”

Treba im 1 osvoje t Mladi zagrebački znanstvenici i poduzetnici mogla zamijeniti zrakoplove i satelite Igor Vukić vukic@privredni.hr

ipnotički glazbeni ritam u videospotu, ljudi u bijelim kutama, napeta izraza lica. Odjednom se ispred njih podiže oveća bijela kugla koju daljinskim uređajem lagano usmjeravaju prema nebu... Prizor nije iz nekog SF filma, nego stvarni događaj snimljen za promotivni materijal zagrebačke tvrtke Hipersfera koju vode astrofizičar Bojan Pečnik i ekonomist Robert Grilc. S još 16 visokoobrazovanih kolega oni razvijaju projekt letjelice koja bi mogla zamijeniti zrakoplove i satelite pri snimanju i nadzoru iz zraka. Promo-snimka pokazuje njihov prvi model, koji se popeo nekoliko stotina metara iznad Zagreba. Konačnu verziju svoje letjelice – zapravo, balona punjenog helijem i usmjeravanog s četiri propelera – Hipersfera želi podizati na visinu od 20 kilometara. Kažu da bi već prema sadašnjim mogućnostima to “nebesko oko” moglo ondje, iznad jedne točke na zemlji, stajati najmanje dva tjedna do mjesec i pol dana, i “promatrati”. Za tri godine na tržištu Kugla bi bila promjera 40 metara, teška oko tone, a sa sobom bi nosila 100 kilograma fotoopre-

me. Cijena bi joj bila oko tri milijuna dolara. Prema proračunima, snimanje njihovim zračnim brodom stajalo bi tri eura po četvornom kilometru, dok snimanje iste površine sa satelita stoji 16 eura, a iz zrakoplova 80 eura.

Osnivači Hipersfere kažu da bi vjerojatno brže našli financijere u vojnoj industriji, no htjeli bi sačuvati svoj proizvod za civilne svrhe. A žele ga sačuvati i u Hrvatskoj Hipersferi treba još 15 milijuna eura da bi u iduće tri godine letjelicu usavršila do komercijalne primjene. Te, 2013. godine, svjetsko tržište snimanja iz zraka vrijedit će oko devet milijardi dolara. Idejni tvorac ove letjelice je Bojan Pečnik, 35-godišnji doktor astrofizike koji se nakon studija u Zagrebu školovao na vrhunskim inozemnim fakultetima, a radio je i na čuvenom Institutu Max Planck. No prije tri godine odlučio se vratiti kući i početi baviti poduzetništvom. S Robertom Grilcem, poznanikom iz srednjoškolskih dana, počeo je razrađivati poslovnu ideju. Grilc je također ostavio posao i tvrtku u inozemstvu i vratio se u Zagreb.

www.privredni.hr Broj 3622, 12. travnja 2010.

( 5 mil kn

dosad uloženo u projekt Hipersfera

( 3,5 mil kn

uložila agencija BICRO

15 milijuna eura da ržište od devet milijardi - astrofizičar Bojan Pečnik i ekonomist Robert Grilc - konstruirali su letjelicu koja bi u sektoru snimanja i nadzora iz zraka Skupili su ostatak tima i u posljednje dvije godine tih je 18 stručnjaka za aeronautiku, računalstvo, fiziku i srodne znanosti predano radilo po desetak sati dnevno na usavršavanju svoje vizije. U prosjeku tridesetogodišnjaci, radili su za plaću od oko 5000 kuna. Iako su mogli naći bolje plaćene poslove u industriji, izazov stvaranja novog i potencijalno vrlo profitabilnog proizvoda bio je jači. Imali su i sreću da su vrijednost njihove ideje prepoznali u Vladinom poslovno-inovacijskom centru BICRO. U projekt Hipersfera dosad je uloženo pet milijuna kuna, od čega je BICRO dao 3,5 milijuna, a ostatak privatni investitori.

Robert Grilc i Bojan Pečnik

Od dojave požara i nadzora granica do baze za mobitele Osim snimanja za izradu karata i katastra, Hipersferina letjelica može se koristiti za ranu dojavu požara. Za tu svrhu pet mediteranskih zemalja godišnje potroši oko milijardu eura. Može se, zatim, upotrebljavati za nadzor prometa i granica, za pregled stanja usjeva na poljoprivrednim površinama, u gospodarenju šumama i vodama... Naftaši njome mogu nadzirati udaljene cjevovode i crpke, a može se koristiti i u raznim znanstvenim istraživanjima. “London je za sustav kamera na svojim ulicama dao oko 600 milijuna eura. Za sto milijuna eura mi bismo im napravili čudo”, kaže Robert Grilc. Kupnjom ili unajmljivanjem njihovih letjelica i drugi bi poduzetnici mogli ostvariti velike uštede. Primjerice, umjesto 350 baznih stanica za mobitele Hrvatsku bi se moglo pokrivati s dvadesetak takvih letjelica, upravljanih iz jednog mjesta, s relativno malim stručnim timom.

Žele serijsku proizvodnju kod kuće Projekt je dugo držan u tajnosti. Predstavnici Hipersfere prvi put su se predstavili potencijalnim ulagačima na nedavnoj VentureXchange konferenciji. Održali su otad nekoliko razgovora s potencijalnim domaćim i stranim investitorima. Projektu je nekoliko vanjskih revizija dosad dalo pozitivne ocjene. Nakon prvih probnih snimanja iznad Zagreba, s modelom koji sada grade žele srušiti svjetski rekord u visini leta takvih sondi. Rekord je 1850 metara, a oni žele dosegnuti barem dva kilometra. “Možda i više,

ovisi o tome koliko ćemo imati novca”, kaže Pečnik. Kugla od 40 metara trebala bi biti kruna njihovih nastojanja. Pečnik i Grilc zasad imaju odgovore na sva pitanja: za dizanje u zrak i lebdenje postoje zakonski propisi u koje se njihova naprava potpuno uklapa. Ona će moći izdržati rijetku atmosferu, ekstremne temperature i UV zračenja na visini od 20 kilometara. Konstrukcija joj je takva da se može sigurno spustiti čak i ako joj otkažu sva četiri motora. Letjelica je, kažu, zaštićena od kopiranja i kad bi je netko ukrao i pokušao rastaviti: do algori-

tma za upravljanje i drugih programa ne može se lako doprijeti. Osnivači Hipersfere kažu da bi vjerojatno brže našli financijere u vojnoj industriji, no htjeli bi sačuvati svoj proizvod za civilne svrhe. Žele ga na neki način sačuvati i u Hrvatskoj. Ovdje bi se mogao serijski proizvoditi, odnosno, imati domaće dobavljače komponenti. Mogao bi tako biti poticaj i drugim istraživačima i poduzetnicima, da im pokaže kako, ako to žele, i u Hrvatskoj mogu ostvarivati vrhunske rezultate. Samo još treba pronaći ulagača sa 15 milijuna eura.

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3622, 12. travnja 2010.

Davor Tomašković, predsjednik Uprave Tvornice duhana Rovinj

Visoke trošarine ne pune proračun nego džepove švercera O izlasku u neke druge segmente, poput cigarilosa ili cigara, u ovom trenutku ne razmišljamo zato što te kategorije nisu prepoznate na tržištu i njihov udjel ne raste Drago Živković zivkovic@privredni.hr

vornica duhana Rovinj u prošloj je godini prodala oko milijardu cigareta manje nego 2008., ukupno 12,5 milijardi, a prihodi su smanjeni sa 258 na 231 milijun eura. Predsjednik Uprave TDR-a Davor Tomašković pripisuje takve rezultate drastičnom povećanju trošarina, što ipak nije dovelo do rasta proračunskih prihoda nego do povećanja nelegalne trgovine. U ovoj godini Tomašković očekuje nastavak pada tržišta za pet do osam posto u Hrvatskoj i nešto manje u Srbiji i BiH gdje se više trošarine uvode sporijim tempom. Na domaćem tržištu vaš je udjel smanjen za oko pet posto, ali još uvijek je visokih 80 posto. Na tržištu Bosne i Hercegovine, koje vam je drugo po važnosti, udjel vam je smanjen sa 38 na 33 posto. Što se tamo dogodilo? - Na tržištu BiH je nakon niza godina došlo do povećanja poreznog tereta, najprije 1. srpnja prošle godine, kada smo reagirali povećanjem svojih maloprodajnih cijena. Mi

Prosječna zaliha našeg proizvoda u bilo kojem dućanu je samo nekoliko dana tamo vodimo mrtvu trku s Fabrikom duhana Sarajevo, koja je u tom trenutku odlučila preuzeti porezni teret na račun svoje profitabilnosti. Zato se pojavila razlika u cijeni i mi smo doživjeli pad tržišnog udjela. Od 1. siječnja ove godine porezi

( 7326 kn

prosječna neto plaća prodavačica

Gordana Picek, članica Uprave dm-Drogerie

Uspjeh ne mjeri nama su stvarno Ove godine planiramo otvoriti još dvadesetak prodavaonica. Mi Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

T su u BiH ponovno povećani. Mi smo odlučili da nećemo povećati cijene, a Fabrika duhana Sarajevo to više nije mogla, i zato mi sada vraćamo tržišni udjel, čak smo i iznad udjela koji smo imali prošle godine. Rast prodaje rezanog duhana i broja potrošača koji sami motaju svoje cigarete, jer im je to jeftinije, umanjio je porezne prihode države. Je li naštetio i samim potrošačima? Jesu li takve cigarete štetnije od tvornički proizvedenih? - Teško je reći, ali rezani duhan se uglavnom puši bez filtera, pa je već samim time štetniji. Uz to, rezani duhan nije uvijek certificiran, čak ni ako je kupljen u trgovini. A možete ga kupovati i od privatnog proizvođača, gdje nema garancije kvalitete. Međutim, rezani duhan je najproblematičniji za državu, ako ona zbog nižeg poreza na njemu gubi prihode. TDR je lani plasirao niz novih proizvoda, a isto planirate i ove godine. No, riječ je uglavnom o varijacijama postojećih

brendova. Imate li dugoročnih planova zauzimati neke sasvim nove tržišne niše s novim proizvodima? - Tržište cigareta jest relativno tradicionalno, ali tijekom vremena ipak doživljava promjene. Otvaraju se nove niše, što formata cigareta, što okusa. U svijetu se danas bilježi ubrzani rast slim cigareta, pa smo se mi odlučili za lansiranje još jedne ekstenzije Ronhilla slim na hrvatskom tržištu. O izlasku u neke druge segmente, poput cigarilosa ili cigara, u ovom trenutku ne razmišljamo zato što te kategorije nisu prepoznate na tržištu i njihov udjel ne raste. Mnogo se govori o nelikvidnosti u Hrvatskoj. Ima li TDR takvih problema? - Mi sigurno imamo manje problema nego drugi jer se naš proizvod ne zadržava dugo u kanalu prodaje. Prosječna zaliha našeg proizvoda u bilo kojem dućanu je samo nekoliko dana. Tako i naši partneri u trgovini imaju interes tu robu brzo plaćati, naručiti novu i tako ostvarivati prihode.

vrtka dm-Drogerie Markt u Hrvatskoj ima 121 prodavaonicu i 1057 zaposlenih. Osim po kvaliteti proizvoda i uspješnom poslovanju, dm je postao poznat i po vrlo visokim plaćama svojih prodavača, dvostruko većim nego kod drugih poslodavaca, te posebnom, u Hrvatskoj rijetko viđenom odnosu prema zaposlenima. Zbog toga je u nedavnoj anketi portala MojPosao.net proglašen najpoželjnijim poslodavcem u Hrvatskoj. Koje su to posebnosti u odnosu prema zaposlenima, kako se kreira kadrovska politika, te kakvi su im daljnji planovi doznali smo u razgovoru s članicom Uprave Gordanom Picek. Poznati ste i kao poslodavac koji zapošljava osobe s invaliditetom te potiče različite humanitarne akcije. Istodobno stalno bilježite rast prodaje, u ovoj krizi uređujete nove prostore i zapošljavate nove ljude. U čemu je tajna? - U stvarnom interesu za ljude, za njihove potrebe, u oblikovanju sustava školovanja te poticanju svakog zaposlenog da vlastitim snagama i doprinosom participira u uspjehu poduzeća. Te nas temeljne odrednice razlikuju od drugih poslodavaca. Kakav vam je sustav motivacije? - Između ostalog, zaposlenicima omogućava-

mo interno napredovanje. Oni mogu na visoke pozicije, pa tako i do pozicija u Upravi, doći putem internog napredovanja. Nadalje, u internom glasilu upućujemo javna priznanja i pohvale, a nagrađujemo i prodavaonice koje su ostvarile najbolje rezultate te prodavače u kvizu znanja. Četiri puta godišnje zaposlenicima darujemo kvalitetne proizvode vlastite marke, a

Kada se javi potreba za novim radnim mjestom, otvaramo prvo interni natječaj koji zaposlenima omogućava napredak svakoj rođenoj bebi naših zaposlenika darujemo bon u vrijednosti od 3000 kuna. Organiziramo i obiteljski dan na koji su pozvani svi naši djelatnici i članovi njihovih obitelji, a nagrađujemo i najbolje maske na fašničkom slavlju koje se tradicionalno održava svake godine, za sve djelatnike prodavaonica. Isplaćujete i dodatne plaće? - Iako je krizna godina, uz redovnu plaću nastavili smo sa 13. i 14. isplatom stimulirati svoje zaposlenike. Zaposlenima također osiguravamo redovite stomatološke i opće sistematske preglede te subvencioniramo tople obroke i drugo.

Zapošljavate i osobe s invaliditetom. - Kao tvrtka koja svoj uspjeh ne mjeri isključivo rastom prihoda nego u prvom redu kvalitetom odnosa prema ljudima, bilo da su zaposlenici ili kupci, dm godinama nastoji i na području brige za osobe s invaliditetom dati potreban i značajan doprinos. Najvrjednije što osobama s posebnim potrebama možemo dati jest posao jer se čovjek i kroz posao realizira kao vrijedan član društva. Smatramo da tako dajemo i dobar primjer svim ostalim sudionicima na tržištu. Od 2002. godine surađujemo s Udrugom za inkluziju i od tada redovno zapošljavamo osobe s invaliditetom, i to na po-

www.privredni.hr Broj 3622, 12. travnja 2010.

( 1057

ukupno zaposlenih

( 121 prodavaonicu

*vijesti

ima dm u Hrvatskoj

Markta

mo samo rastom prihoda: na prvom mjestu ljudi smo lider na tržištu, a kao takvi i sljedeće ćemo godine postavljati nove standarde gućava zaposlenima napredak i promjenu radnog mjesta unutar tvrtke. Ako se na internom natječaju ne pronađe nitko tko zadovoljava kriterije natječaja, razmatraju se pristigle zamolbe u arhivu. Javni natječaj objavljujemo samo ako ne pronađemo zaposlenika koji odgovara traženom profilu. Surađujemo i s trgovačkim školama - učenici kod nas odrađuju stručnu praksu i tako ih pripremamo za budućnost, a najbolje nakon završetka škole zapošljavamo. Pokrećete i različite kampanje kojima skrećete pozornost na različite društvene probleme. - Da, marketinškim aktivnostima nastojimo skreslovima koji odgovaraju njihovim psihofizičkim sposobnostima. Danas se vrlo malo ulaže u edukaciju radnika. Kakva je situacija kod vas? - Kontinuirano ulažemo u edukaciju zaposlenika kroz specijalizirane seminare kao što je npr. eko seminar na imanju Željka Mavrovića. Cilj tog seminara je da djelatnici nauče što kompetentnije odgovarati na pitanja kupaca u području zdrave hrane. Osim toga, naši zaposlenici sudjeluju i na različitim seminarima, radionicama i školovanju iz područja kao što su umijeće vođenja, motivacija tima, razvijanje vještina za timski rad i slično. Radioni-

ce se zasnivaju primarno na iskustvenom učenju i omogućuju svim sudionicima da kroz rad na sebi rade i na unaprjeđenju poslovanja. Radionice također pružaju mogućnost aktivne diskusije o aktualnim temama, kao i mogućnost razmjene informacija uvažavajući pritom mišljenje svakog sudionika. Pored navedenih soft skills radionica, organiziramo i stručne edukacije kao što su seminar o ekološkoj poljoprivredi, radionice s područja informatike, logistike, kontrolinga... Kolike su točno plaće vaših prodavačica? - Najveći udio zaposlenih čine radnici u prodavaonicama čija neto prosječna plaća iznosi 7326

kuna, dok 13. i 14. isplatom dodatno stimuliramo zaposlenike. Iznimno dobrom racionalizacijom i organizacijom poslovanja u svim resorima unutar tvrtke i korektnim odnosom prema dobavljačima osigurali smo pretpostavke za današnje plaće koje su bitno drukčije nego kod ostalih maloprodajnih lanaca. Kako pronalazite nove radnike? - Svakodnevno primamo dvadesetak molbi za posao, koje se unutar odjela analiziraju i klasificiraju te se na njih odgovara u najkraćem mogućem roku. Kada se javi potreba za novim radnim mjestom, otvaramo prvo interni natječaj koji omo-

Najvrjednije što osobama s posebnim potrebama možemo dati jest posao nuti pozornost javnosti na aktualne probleme u društvu. Naša poznata kampanja Prekrižimo rak vrata maternice već je drugi put dobila ugledno priznanje Europskog parlamenta, prestižnu nagradu Biser mudrosti za najučinkovitiju i najsveobuhvatniju kampanju u Europi u promicanju prevencije raka vrata maternice. Prošlu poslovnu godinu obilježile su dvije velike kampanje u kojima smo uspjeli osigurati više od milijun kuna za otvaranje Centra

za psihološku pomoć ženama oboljelim od raka i 556.000 kuna za otvaranje Centra za liječenje poremećaja u prehrani. Uvijek tražimo načine kako da pomognemo u onim područjima koja nisu dovoljno poticana ili kojima iz brojnih razloga drugi ne pomažu. Nije jednostavno izabrati kome pomoći, ali je na koncu najvažnije da motivirajući svoje zaposlenike i poslovne partnere te senzibilizirajući javnost - činimo dobro. Kakvi su vam planovi za ovu godinu? - Namjera nam je i dalje ostati lider u području drogerije i istom dinamikom širiti poslovanje kao što smo to činili do sada. Planovi se ponajprije temelje na otvaranju novih prodavaonica, dodatnog distributivnog centra, zapošljavanju novih djelatnika i podršci u susjednim zemljama. Dogodit će se i kvalitativna i kvantitativna ekspanzija – proširivat ćemo postojeće lokacije, nuditi više artikala, koncentrirati se na biološki uzgojenu hranu, kozmetiku i biosredstva za čišćenje. Ove poslovne godine planiramo otvoriti još dvadesetak prodavaonica. Mi smo lider na tržištu, a kao takvi i sljedeće ćemo godine postavljati nove standarde. Nažalost, bude li kriza još gora, logično je da ćemo to osjetiti, ali se ne bojimo i vjerujemo da ćemo zajedno s našim kupcima pronaći način kako je najbezbolnije prebroditi.

Crobenz prodan Croatian Petrolu Ina je stopostotni udjel u Crobenzu prodala tvrtki Croatian Petrol Stations, pridruženom društvu Progress Tradinga, člana Slavia Capital Groupa. Crobenz se bavi veleprodajom i maloprodajom naftnih proizvoda, a u maloprodajnoj mreži ima 14 benzinskih postaja pod brandom Crobenz. Iz Ine napominju da je za prodaju Crobenza potrebno odobrenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, pa će se transakcija realizirati po primitku tog odobrenja. Ina: 1,5 milijardi kuna zamjenjivih obveznica Glavnoj skupštini Ine predloženo je izdavanje zamjenjivih obveznica u iznosu od 1,5 milijardi kuna, a pravo na upis tih obveznica, koje daju pravo na zamjenu za dionice, imat će većinski dioničari - MOL i hrvatska država, dok bi se pravo prvenstva ostalih dioničara pri upisu isključilo, prijedlozi su Uprave Ine za glavnu skupštinu sazvanu za 18. svibnja. Nominalnu bi vrijednost po zamjenjivoj obveznici odredila Uprava Ine. Dukat educira mljekare o IPARD-u

Dukat je protekloga tjedna u Karlovcu organizirao edukacijsku radionicu za kooperante KIM-a. Informirali su proizvođače mlijeka o IPARD pretpristupnim programima EU-a i mogućnostima koje nude u primarnoj proizvodnji mlijeka kako bi ih njihovi kooperanti iskoristili i poboljšali tržišnu efikasnost. IPARD programom predviđeno je sufinanciranje samoodrživih, profitabilnih projekata bespovratnim sredstvima u iznosu od 150 milijuna eura od kojih se veći dio odnosi upravo na Mjeru 101, točnije na mljekarski sektor.

S MARKOVA TRGA

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI

Privredni vjesnik Broj 3622, 12. travnja 2010.

Sjednica Vlade

Broj: P-I-115/08 Zagreb, 08. svibnja 2009.

PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Narcise Knežević, kao predsjednice vijeća, te Sanje Grubač i Jasne Pongrac kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Blanše Ažić Manevski povodom prijave prijavitelja DAMIRA DOMITRANA, iz Zaprešića, Krčelićeva 17, protiv prijavljenoga MOBIS-electronic d.o.o., Zagreb, Heinzelova 96, zastupan po punomoćniku Mervanu Begoviću, odvjetniku u Zagrebu, Vincenta iz Kastva 10, zbog povrede pravila morala, nakon rasprave održane i zaključene dana 08. svibnja 2009. godine u odsutnosti uredno pozvanih prijavitelja i punomoćnika prijavljenog

presudio je Prijavljeni: “MOBIS-electronic” d.o.o., Zagreb, Heinzelova 96 ODGOVORAN JE zbog toga što nije upozorio prijavitelja na mogućnost gubitka podataka pohranjenih u memoriji mobilnog uređaja prilikom njegovog popravka, čime je postupio protivno odredbama čl.12. Zakona o obveznim odnosima i povrijedio pravila morala (dobre poslovne običaje) u obveznim odnosima, te mu se temeljem članka 36. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU I WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE nakon pravomoćnosti ove presude. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK-u je dana 16. listopada 2009. godine donijelo presudu broj PŽ-II-23/09 kojom se žalba odbija.

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-66/09 Zagreb, 27. studenog 2009.

PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od Rajka Bagića, kao predsjednika vijeća, te Marije Dujlković i Narcise Knežević, kao članica vijeća, odlučujući po prijavi prijavitelja Nikole Radelje iz Bestovja, Zelinska 11, koga zastupa Davor Oslaković, iz Zagreba, Našička 37, protiv prijavljenog AGRAM PLAST d.o.o. Zagreb, Bijenik 40/c, (Bestovje, Dr. Franje Tuđmana 20), zbog povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja), nakon održane glavne rasprave, dana 27. studenog 2009. godine u prisutnosti punomoćnika prijavitelja, a u odsutnosti zastupnika prijavljenog

presudio je Prijavljeni: “AGRAM PLAST” d.o.o. Zagreb, Bijenik 40/c, (Bestovje, Dr. Franje Tuđmana 20) ODGOVORAN JE što je s prijaviteljem Nikolom Radeljom iz Bestovja dana 6. svibnja 2009. godine ugovorio izradu i ugradnju PVC stolarije, po kvaliteti, količini i cijeni iz predračuna od 6. svibnja 2009. godine, a da svi radovi nisu kvalitetno izvedeni (nisu izolirane rolo kutije sa stiroporom), dio nije dovršen (nisu postavljeni komornici na prozorima) i nije ispostavio račun iako je plaćen, čime je postupio protivno odredbama članka 12. Zakona o obveznim odnosima, a što se ujedno smatra povredom pravila morala u uobičajenom prometu, pa mu se temeljem čl. 36 stav. 1. t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE.

Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

Odgovorno kockanje puni proračun Cilj je da Lutrija u iduće dvije godine stekne certifikat odgovornog priređivača igara na sreću, koji bi u Europskoj uniji uskoro mogao postati preduvjet za zadržavanje prava na obavljanje te djelatnosti Drago Živković zivkovic@privredni.hr

rvatska lutrija planira u idućoj godini rast prihoda od 18 posto, na 584,5 milijuna kuna, od čega će u državnom proračunu završiti 165 milijuna kuna, čak 88 posto više nego lani. Posljedica je to izmjena Zakona o igrama na sreću, odnosno uvođenja poreza na dobitke. Iz ukupnog prometa Hrvatske lutrije, koji premašuje 1,3 milijarde kuna, državni će proračun, prema planu poslovanja koji je predsjednica Uprave Vesna Bakran predočila Vladi, ubrati 285 milijuna kuna. Od toga će 95 milijuna biti dodijeljeno sportskim udrugama, 78 milijuna institucijama koje se brinu o osobama s posebnim potrebama, 21 milijun otići će za borbu protiv ovisnosti o drogama, a 19 milijuna planirano je za humanitarne organizacije. Da nema tih prihoda, mnoge od tih udruga i institucija ne bi mogle obavljati svoj društveno koristan posao, ista-

knuo je ministar financija Ivan Šuker. No, kako se prihodi Hrvatske lutrije ipak temelje na poroku kockanja, Vesna Bakran najavljuje i niz programa edukacije i prevencije ovisnosti. Cilj je da Lutrija u iduće dvije godine stekne certifikat odgovornog priređivača igara na sreću, koji bi u Europskoj uniji uskoro mogao postati preduvjet za zadržavanje prava na obavljanje te djelatnosti. Nova zaduženja HEP-a Gospodarska kriza dovela je do negativnog trenda i u prihodima Hrvatske lutrije, ali ih je prošle godine spasio rekordni jackpot u lotu 7/39, koji je dramatično povećao uplate. Ove godine tako nešto ne može se očekivati, stoji u planu poslovanja. Kod lutrijskih igara na sreću planiran je pad prometa od 6,4 posto, a kod kladioničkih igara rast od devet posto. Pad prihoda od oko četiri posto očekuje se od igara u kasinima i automat klubovima, ponajviše zbog zabrane pušenja

u zatvorenim prostorima, čemu će Lutrija doskočiti izgradnjom prostora za pušenje.

Kod lutrijskih igara na sreću planiran je pad prometa od 6,4 posto, a kod kladioničkih igara rast od devet posto Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je prihvatila Nacionalni program energetske učinkovitosti za razdoblje od 2008. do 2016. godine. Donesen je i Plan državnih sredstava iz kojih se odobrava zajam prilikom kupnje stana. Do 30. lipnja 2010. na raspolaganju je 32,4 milijuna kuna. Hrvatskoj elektroprivredi dana je suglasnost za dva zaduženja. Prvo je kod SGSplitske banke u iznosu od 10 milijuna eura, što će biti utrošeno za izgradnju trafostanice Plat kod Dubrovnika, a drugo je kod Erste banke u iznosu od 4,4 milijuna eura, namijenjeno poboljšanju likvidnosti.

www.privredni.hr Broj 3622, 12. travnja 2010.

Akreditacijom do prednosti

Nepisana pravila - ulaznica za europsko tržište Hrvatsko tržište još ne prepoznaje prednosti akreditiranih organizacija, ali ulazak na zajedničko europsko tržište stvorit će takvu konkurenciju da tvrtke bez akreditacije više neće moći nuditi svoje usluge

125

102

177

Broj akreditiranih tijela kumulativno

nost i s normama, koje, istina, nisu obvezujuće, ali je bez njih sve teže poslovati, posebno na inozemnim tržištima. No, da bi certifikati za norme imali stvarnu vrijednost, netko bi trebao nadzirati i ocjenjivati tvrtke koje ih izdaju. U Hrvatskoj se ta institucija zove Hrvatska akreditacijska agencija (HAA) i samostalno djeluje od 2005. godine, kada se izdvojila iz Državnog zavoda za mjeriteljstvo. Akreditacija je potvrda da je tijelo za ocjenu sukladnosti osposobljeno obavljati određene zadaće, poput ispitivanja, mjerenja i umjeravanja, certifikacije i inspekcije,

U Hrvatskoj ima 177 akreditiranih institucija, a u postupku je još oko 80 zahtjeva za akreditaciju

Neprepoznata prednost U Hrvatskoj je trenutačno 177 akreditiranih institucija, a kod Agencije je u postupku još oko 80 zahtjeva za akreditaciju. Postupak prosječno traje od šest mjeseci do godinu dana, ali zna se i oduljiti zbog nedovoljne pripremljenosti klijenata. Akreditacija se izdaje na pet godina, nakon čega se može obnoviti, dok se nadzor obavlja svake godine. U tri slučaja akreditacije su bile ukinute, a razlog je obično prestanak rada akreditirane institucije. Nakon samo pet godina rada, Hrvatska akreditacijska agencija nema naizgled istu težinu kao druge slične europske agencije. Još će veću težinu dobiti do kraja ove godine, kada bi trebao biti potpisan multilateralni sporazum s Europskom organizacijom za akreditaciju. Tako će hrvatske akreditacije biti priznate u svim državama članicama europske organizacije, a u sljedećem koraku i na međunarodnoj razini. Kako se Hrvatska zadnjih godina ubrzano približavala Europskoj uniji, tako se i pojačavao i

vaki proizvod ili usluga, osim što mora privući potrošača na nemilosrdnom tržištu, trebao bi udovoljavati i osnovnim pravilima sigurnosti i sukladnosti. Uz obvezne propise koje donose države, to uključuje suklad-

pojašnjava ravnateljica Hrvatske akreditacijske agencije Biserka Bajzek Brezak.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Izvor: Hrvatska akreditacijska agencija

pritisak na primjenu novih propisa, kao i interes za akreditaciju, potvrđuje Biserka Bajzek Brezak. Postalo je gotovo nemoguće dobiti posao na tržištu bez potvrde neovisnog tijela da valjano obavljate usluge koje nudite. Uz to, sve je više propisa koji izričito traže akreditaciju.

Hrvatsko tržište još ne prepoznaje u potpunosti prednosti akreditiranih organizacija, ali ulazak na zajedničko europsko tržište stvorit će takvu konkurenciju da tvrtke bez akreditacije više neće moći ponuditi svoje usluge, a naši proizvođači moći će birati institucije u svim članicama EU-a. S

Većinom inženjeri

Anketom do informacija

Hrvatska akreditacijska agencija zapošljava 24 osobe, uglavnom inženjerskih struka, što im je, kaže ravnateljica, zasad dovoljno, ali u budućnosti planiraju zaposliti još tri osobe. Tome treba dodati oko 200 vanjskih suradnika, stručnjaka za pojedina područja, iz instituta, industrije i akademskih ustanova. Oni se vode u registru ocjenitelja, gdje je svakom dodijeljeno područje ekspertize. Edukacija za akreditaciju traje nekoliko godina.

Akreditacija je među našim poduzetnicima razmjerno slabo poznata iako Agencija stalno organizira seminare, edukaciju i promidžbu na brojnim skupovima. Promocija ide i kroz Hrvatsku gospodarsku komoru, Hrvatsku obrtničku komoru i Hrvatsku udrugu poslodavaca. Najnovija zajednička aktivnost Agen-

obzirom na takvu konkurenciju, naše organizacije, smatra Biserka Bajzek Brezak, trebale bi akreditirati samo ono za što smatraju da im je konkurentska prednost. Iskoristiti mehanizam “Još uvijek imamo šansu nuditi akreditirane usluge u regiji, a u početku ćemo sigurno biti jeftiniji od zapadnoeuropske konkurencije. To je velika tržišna prilika za naše akreditirane organizacije, osobito nakon što njihove usluge budu priznate potpisivanjem multilateralnog sporazuma”, ističe ravnateljica HAA. Za gospodarstvo je akreditacija višestruko

cije i HGK-a je provedba ankete među gospodarstvenicima, članovima Komore, kako bi se utvrdilo koliko su upoznati sa sustavom akreditacije. Od poduzetnika se želi dobiti informacija koliko razlikuju certifikaciju od akreditacije, znaju li kako je akreditacija povezana s certificiranim sustavima upravljanja koje imaju mno-

važna, dodaje ona. S jedne strane, proizvođačima su akreditirane institucije potrebne već u fazi inovacija i prototipa, a potom i u proizvodnji i završnoj kontroli, jer im osiguravaju dokaz da je proizvod u skladu s normama, specifikacijama ili propisima. Za to su potrebne kompetentne i pouzdane institucije, čije će se potvrde priznati i u Hrvatskoj i na svjetskom tržištu. S druge strane, poduzetnici moraju zadovoljiti mnoštvo propisa, a i za to im trebaju institucije koje će obaviti pouzdana ispitivanja. Bez certifikata gotovo da se više ne može poslovati, a da bi takvi certifikati doista vrijedili, mora ih izdati akreditirana institucija. To su dosad bila nepisana pravila, ali sve više postaju i pisana. Razvijanje laboratorija i certifikacijskih organizacija gdje god to proizvođačima treba nacionalni je interes, jer je teško očekivati da svaki proizvođač sam sebi financira vlastiti laboratorij. Obveza je države da taj mehanizam uspostavi i potakne, zato je Agencija i osnovana. O sudionicima na tržištu ovisi hoće li iskoristiti te mehanizme i razvijati institucije koje njima trebaju, poručuje ravnateljica Hrvatske akreditacijske agencije Biserka Bajzek Brezak.

ge tvrtke i kakva je uloga akreditacije u međunarodnoj trgovini. Želja je doznati i gdje poduzetnicima nedostaju akreditirane organizacije, koja ispitivanja i certifikaciju bi trebali provesti, a to ne mogu obaviti u Hrvatskoj, nego moraju tražiti institucije izvan zemlje, što uključuje dodatni utrošak vremena i novca.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3622, 12. travnja 2010.

( za 5,5%

( 9,1% manje

smanjen prevezeni teret u 2009.

putnika lani u usporedbi sa 2008.

Zračne luke pred izazovom

Novi uzlet na niskotarif Najveća promjena za zračne luke je strukturna jer dominantan poslovni model za linije unutar Europe postaju niskotarifni prijevoznici. Drago Živković zivkovic@privredni.hr

pregovorima s Europskom unijom poglavlje broj 14 posvećeno je prometnoj politici, a njegovo zatvaranje očekuje se do sredine ove godine. Važan dio poglavlja čini zračni promet, gdje je napravljen veliki napredak, tvrdi državni tajnik za promet Dražen Breglec. Navodi pritom podizanje kapaciteta na razinu na kojoj se može reći da je zračni promet u Hrvatskoj u rangu punopravnih članica EU-a. Proradila je i Agencija za civilno zrakoplovstvo, osnovana prije 15 mjeseci, koja je izrasla u respektabilnog regulatora sa 65 zaposlenih. Time je, tvrdi Breglec, ispunjen osnovni zahtjev u pogledu sposobnosti države da efikasno kontrolira svoj zračni prostor, operatore i aerodrome, i to prema standardima Europske unije. Tržišni dio pridruživanja EU-u koncentriran je na implementaciju ECAA sporazuma (Europskog zajedničkog zračnog prostora), koji je od prošle godine u Hrvatskoj privremeno na snazi. Državna tijela nastavljaju s naporima da bilateralno dogovore primjenu tog

sporazuma sa što većim brojem država, što znači da se u Hrvatskoj otvaraju prilike za operatore zračnih luka i zrakoplovne prijevoznike. Od toga će najviše koristi imati putnici, ali i aerodromi zbog povećanog broja putnika, uvjeren je Breglec. Prilagodba novim uvjetima Prošla je godina bila krizna i za hrvatske i za europske zračne luke u svim statističkim kategorijama. Broj putnika na hrvatskim aerodromima bio je ukupno manji za 9,1 posto u usporedbi sa 2008., zrako-

U zračnom prometu vlada uvjerenje da je ova kriza odlično razdoblje za pripremu novih projekata plova je bilo za 3,5 posto manje, a prevezeno je 5,5 posto manje tereta. U Europi je broj putnika manji za šest posto, a prijevoz tereta za 14 posto. Ipak, u zračnom prometu vlada uvjerenje da je ova kriza odlično razdoblje za pripremu novih projekata jer se do 2030. godine predviđa udvostručenje bro-

Europske zračne luke s više od 25 milijuna putnika godišnje (siječanj 2010. u usporedbi sa 2009. i 2008.) Zračna luka London Heathrow Paris C. de Gaulle Frankfurt Madrid Amsterdam Rim München London Gatwick Paris Orly Barcelona PROSJEK Izvor: ACI Europe

2010./2009. -0,6% 1,1% 3,5% 9,6% 1,0% 13,5% -1,0% -5,5% -2,9% 3,0% 2,2%

2010./2008. -2,6% -5,4% -7,2% -10,6% -8,1% 3,7% -10,4% -15,6% -13,2% -19,4% -8,0%

ja putnika, a za taj izazov Hrvatska se mora pripremiti, poručuje Breglec. Europske su zračne luke u 2009. godini izgubile 100 milijuna putnika, tvrdi Olivier Jankovec, glavni direktor Međunarodnog vijeća zračnih luka (ACI) za Europu. Suočene su s padom prihoda i rastom troškova, uz otežani pristup tržištima kapitala i visoku cijenu kapitala. Zato se sve one trebaju restrukturirati i skresati troškove kako bi se prilagodile novim tržišnim uvjetima. Najveća je promjena, međutim, strukturna, za koju Jankovec vjeruje da će biti trajna. Riječ je o tomu da dominantan poslovni model za linije unutar Europe postaju niskotarifni (low-cost) prijevoznici. Aerodromi se tomu moraju cjenovno i organizacijski prilagođavati, a regulatori bi ih trebali početi tretirati kao poslovne subjekte. Direktor ACI-ja predviđa kako će niskotarifni prijevoznici zauzeti više od 50 posto unutareuropskog tržišta već 2013. godine, a ne 2020. kako se ranije pretpostavljalo. Upravo oni generiraju gotovo sav rast broja putnika koji se u Europi ponovno uočava od studenoga prošle godine. Za Hrvatsku Jankovec tu vidi veliku priliku, ali preduvjet je da uprave aerodroma mogu slobodno donositi komercijalne odluke o svojoj budućnosti. Na tom je tragu, čini se, i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, sudeći po Breglecovoj najavi kako će se do kraja godine odrediti smjer razvoja svih zračnih luka u

Statistički podaci o prometu na aerodromima u Hrvatskoj Aerodromi ZL Zagreb ZL Split ZL Dubrovnik ZL Pula ZL Zadar ZL Osijek ZL Rijeka Aerodrom Brač Z.p. Mali Lošinj Ukupno

2009. 5754 1277 643 765 620 48 93 101 246 9547

Operacije zrakoplova 2010. 5562 1156 678 534 670 60 62 39 84 8845

% -3,34 -9,48 5,44 -30,20 8,06 25,00 -33,33 -61,39 -65,85 -7,35

(siječanj - veljača 2009./2010.)

2009. 26.1287 51604 32673 3568 4561 110 559 19 440 35.4821

Prevezeno putnika 2010. 23.7717 43.219 31.682 2237 3285 160 662 12 117 31.9091

Izvor: Agencija za civilno zrakoplovstvo

Hrvatskoj. Imamo ih sedam (Zagreb, Split, Rijeka, Zadar, Osijek, Pula i Dubrovnik), a država je u svima većinski vlasnik s udjelom od 55 posto, dok je ostalih 45 posto u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Sigurnu budućnost imaju zagrebačka, splitska, riječka i dubrovačka

zračna luka, s obzirom na veličinu gradova i turističku atraktivnost. Ipak, i one osjećaju pad prometa, koji je u Zagrebu lani iznosio 5,7 posto. Direktor Zračne luke Zagreb Tonči Peović nada se da se pad neće ponoviti i ove godine, štoviše, očekuje i lagani rast. Promjene o kojima govori Jankovec događa-

ju se, potvrđuje Peović, i u Zračnoj luci Zagreb. Stoga se tvrtka iznutra restrukturira radi povećanja produktivnosti i fleksibilnosti, uz nastavak investicija u postojeći terminal i pistu, te završetak priprema za početak rada na novom putničkom terminalu. Taj bi terminal, s obzirom na recesiju, trebao biti upo-

% -9,02 -16,25 -3,03 -37,30 -27,98 45,45 18,43 -36,84 -73,41 -10,07

www.privredni.hr Broj 3622, 12. travnja 2010.

( 55%

Olivier Jankovec, glavni direktor ACI-ja Europe

vlasništva hrvatskih zračnih luka u državnim rukama

nim krilima Aerodromi se tome moraju cjenovno i organizacijski prilagođavati minala na susjednom zemljištu u vlasništvu Ministarstva obrane. Zadar siguran u sebe U Zračnoj luci Zagreb svjesni su potrebe prilagodbe niskotarifnim prijevoznicima, pa s njima dogovaraju većinu novih ruta. Tu je SpanAir i njegova linija za Barcelonu, s EasyJetom su pri kraju pregovora za šest novih ruta, Norwegian Air Shuttle otvara liniju za Kopenhagen, a pregovara se i za Oslo, dok je Germanwings najavio dodatnu liniju za Düsseldorf. Jedina nova linija koja nije u niskotarifnom režimu je linija za Teheran, koju je najavio Croatia Airlines. Preostala tri manja aerodroma – Pula, Zadar i Osijek – u nešto su neizvjesnijoj situaciji, iako svi vjeruju da će zadržati međunarodni rang i nakon ulaska Hrvatske u EU i schengenski vizni režim. Zračna luka Zadar, Prevezeno robe (kg) 2009. 2010. 1.427.344 1.348.495 117.006 87.562 57482 50.307 1937 380 193 349

% -5,52 -25,16 -12,48 -80,38 80,83

1.603.962

1.487.093

-7,29

la jeftiniji od prvotno planiranih 360 milijuna eura. Čeka se, međutim, nova lokacijska dozvola, s obzirom na to da je postojeća, iz Peoviću nepoznatih razloga, izdana za zemljište koje je dobrim dijelom privatno, a samo njegov otkup stajao bi oko 50 milijuna eura. Alternativno je rješenje izgradnja ter-

prema riječima direktorice Katice Pupić-Bakrač, jedan je od pokretača razvoja turizma, a takvu njenu ulogu prepoznala je i lokalna zajednica s kojom zajedno nastupaju u promidžbenim aktivnostima. Sve to je rezultiralo uvođenjem novih linija i povećanim dolascima turista, posebice

iz Velike Britanije, Irske i Švedske. Zračna luka Zadar u zadnjih nekoliko godina stalno bilježi rast broja putnika, a 2009. su završili sa 215.000 putnika, dok u ovoj godini planiraju 300.000 putnika. Dugoročni je plan daljnji razvoj infrastrukture i

Do kraja godine odredit će se smjer razvoja svih zračnih luka u Hrvatskoj, ističe Dražen Breglec tehnologije u cilju stalnog rasta prometa do maksimalne iskoristivosti kapaciteta. Kad je o mogućim investicijama države riječ, Katica Pupić-Bakrač smatra kako su one opravdane, posebice ulaganja u infrastrukturu i opremu značajnu za sigurnost zračnog prometa, ali pod uvjetom da menadžment ostvaruje dobitak. I u Zračnoj luci Pula smatraju kako bi trebali ostati regionalna međunarodna zračna luka i nakon ulaska Hrvatske u EU. Sukladno svjetskim trendovima, direktor Zračne luke Pula Bruno Rogović očekuje kako će se razina sigurnosti na aerodromima znatno pooštravati, pa će biti nužne i veće investicije u sigurnost, kako u opremu tako i u kadrove. Rogović vjeruje da će u sigurnost i dalje ulagati država, i to više nego do sada. U Zračnoj luci Osijek nemaju saznanja o izradi strategije razvoja za svaki aerodrom, pa direktorica Blanka Strahonja nije željela ništa komentirati.

Siguran sam da ima ulagača za hrvatske zračne luke Zadnjih smo godina vidjeli kako je aerodromski sektor vrlo privlačan privatnim investitorima. Konkretno ulaganje, naravno, ovisi o političkoj odluci hrvatske vlade Međunarodno vijeće zračnih luka (Airports Council International – ACI) neprofitna je organizacija koja okuplja 1530 zračnih luka iz 175 zemalja svijeta. Europski dio ACI-ja okuplja oko 400 zračnih luka iz 46 država, a glavni je direktor Olivier Jankovec, bivši lobist Air Francea i Alitalije, inače po ocu podrijetlom iz Hrvatskog zagorja. Koliko su na poslovanje zračnih luka u Europi utjecale sve opsežnije mjere sigurnosti? - To nam je veliki problem, kako operativni tako i financijski. Prije terorističkih napada na

Najvažnije je da se aerodromom, bio on javni ili privatni, upravlja kao poslovnim subjektom

SAD 11. rujna 2001. mjere sigurnosti činile su između pet i osam posto operativnih troškova aerodroma. Sada nam je 35 posto operativnih troškova vezano za sigurnost, a u prosjeku je 41 posto zaposlenih na aerodromima angažirano na poslovima sigurnosti. Mjere sigurnosti su i sve veći operativni problem jer usporavaju protok putnika, a to negativno utječe i na kvalitetu našeg poslovanja. Mislite li da bi hrvatske zračne luke bile zanimljive za ulaganja stranih operatora? - Siguran sam da bi bilo interesa jer smo zadnjih godina vidjeli da je ae-

rodromski sektor vrlo privlačan privatnim investitorima. Konkretno ulaganje, naravno, ovisi o političkoj odluci hrvatske vlade. Ne postoji jedan univerzalni model, na svakoj je državi da sama odabere svoj model. No, siguran sam da bi, bude li hrvatska vlada krenula u privatizaciju zračnih luka, posebno Zagreba i Dubrovnika, bilo interesa privatnih ulagača. Osobno sam neutralan oko pitanja treba li ili ne privatizirati zračne luke jer je najvažnije da se aerodromom, bio on javni ili privatni, upravlja kao poslovnim subjektom. Kakav je položaj europskih zračnih luka u usporedbi sa svjetskom konkurencijom, primjerice u Americi ili Aziji? - Europske zračne luke hendikepirane su zbog toga što u Aziji i Sjedinjenim Državama troškove sigurnosti snose države. U Europi to nije

slučaj, jer se sigurnosne mjere uglavnom ne smatraju javnim potrebama, premda je jasno da teroristi napadajući zrakoplove zapravo napadaju cijelo društvo. U većini europskih država aerodromi sami plaćaju troškove mjera sigurnosti. To nam drastično ruši konkurentnost na globalnom tržištu. Radite li na tome da se to promijeni u skoroj budućnosti? - Puno lobiramo oko toga u Bruxellesu i nedavno smo uspjeli progurati amandmane na propise koji se u vezi sa sigurnošću zračnog prometa donose u Europskom parlamentu. Države bi tako bile obvezne plaćati dio troškova mjera sigurnosti. Ali, to je samo početak zakonodavnog procesa, sada to ide na Europsko vijeće i državama članicama, a one će vjerojatno o tome imati različita mišljenja. Mi ćemo za to i dalje lobirati.

12 AKTUALNO *vijesti U Hrvatsku lani uloženo samo 1,87 milijardi eura

Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupna izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku lani su iznosila 1,87 milijardi eura, od čega je 572,5 milijuna vlasničkih ulaganja, zadržane zarade su 171,3 milijuna eura, dok na ostala ulaganja otpada 1,16 milijardi eura. Valja napomenuti kako je godinu dana ranije taj iznos dosegao 4,19 milijardi eura. Gledano po zemljama, protekle godine u Hrvatsku je najviše uložila Nizozemska - 1,08 milijardi eura. Po djelatnostima, najviše je uloženo u trgovinu na veliko i posredovanju u trgovini, 733,9 milijuna eura. Od 1993. do kraja 2009. izravna strana ulaganja u Hrvatsku iznosila su ukupno 23,77 milijardi eura. Prihod M Sana lani manji za 19 posto

Promet M San Grupe u Hrvatskoj u prošloj je godini na tržištu IT proizvoda i usluga pao za 7,4 posto u odnosu na 2008., a 9,4 posto u prodaji potrošačke elektronike, priopćeno je iz te tvrtke. Ukupno ostvareni prihodi u regiji iznosili su 1,63 milijuna kuna i manji su za 19,2 posto u odnosu na 2008. Ostvarena dobit u 2009. pala je za trećinu u odnosu na prethodnu godinu dosegnuvši 19,7 milijuna kuna. Inače, Uprava kompanije u ovoj godini očekuje rast u ukupnom prometu, tržišnom udjelu u distribuciji IT proizvoda i potrošačke elektronike u Hrvatskoj i regiji.

Privredni vjesnik Broj 3622, 12. travnja 2010.

SLAVONCI PROIZVODE ZA europsko tržište

I mi zrakoplov za trku imamo Dvije slavonske tvrke – jedna iz Štitara kod Županje, a druga iz Osijeka – upravo završavaju montažu zrakoplova za uglednu talijansku tvrtku Alpi Aviation Svetozar Sarkanjac

mentaciju, sve specijalne i standardne alate i opremu, kao i sve originalne rezervne dijelove i potrošne materijale. Ivan Vdovjak, vlasnik i direktor tvrtke, osobno posjeduje sva servisna ovlaštenja, uključujući i overhaul motora (generalna revizija motora) od proizvođača Bombardier - Rotax, a također i od hrvatske Agencije za civilno zrakoplovstvo (CAA – Civil Aviation Agency).

ožete li zamisliti da hrvatsko, a posebno slavonsko gospodarstvo danas može proizvesti zrakoplov i uz to ga uspješno plasirati na europsko i svjetsko tržište? Naravno, ne treba pri tome odmah zamišljati nekakav supersonični borbeni zrakoplov ili putničku grdosiju koja će konkurirati američkom Boeingu ili europskom Airbusu. Ipak, nesporna je činjenica da dvije slavonske tvrke – jedna iz Štitara kod Županje, a druga iz Osijeka – ovih dana završavaju montažu zrakoplova za talijansku tvrtku Alpi Aviation. K tome, riječ je o poslu koji definitivno nije od jučer. Talijanska tvrtka Alpi Aviation, vrlo ugledna među poznavateljima svjetskog zrakoplovstva, već godinama u Štitaru ima svoju hrvatsku tvrtku za proizvodnju ultralakih zrakoplova tipa Pioneer. Kako je za Privredni vjesnik izjavio direk-

Prošle godine učinjen je tehnološki iskorak i u Štitaru su proizvedeni prvi primjerci Pioneera 400 tor štitarskog Alpi Aviationa Mijo Ćošković, u Štitaru je u zadnjih nekoliko godina proizvedeno nešto više od 530 drvenih konstrukcija zrakoplova tog tipa, što uključuje trup zrakoplova s ugrađenim komandama za upravljanje i krila. Takve

su avionske konstrukcije potom isporučivane u matičnu tvrtku Alpi Aviation u Italiji gdje su zrakoplovi kompletirani - što podrazumijeva ugradnju potrebnih instrumenata i odgovarajuće pogonske grupe motora. A nakon probnih letova gotovi i provjereni avioni distribuirani su širom svijeta. Vlastitim avionom na posao Budući da spadaju u kategoriju ultralakih (do 600 kilograma), ti su zrakoplovi prema mnogim karakteristikama (održavanje, osiguranje, letačke dozvole, potrošnja goriva) znatno jeftiniji, a time i dostupniji. Samo u Italiji danas ih ima desetak tisuća. Svaka konstrukcija zrakoplova Pioneer 200 i Pioneer 300 vrijedi između 7000 i 9000 eura, dok potpuno završeni zrakoplovi dostižu od 35.000 do 75.000 eura. Dolet im je oko 1000 kilometara, a potrošnja jedva sedam litara eurosupera. Za polijetanje ili slijetanje ne zahtijevaju vrhunske asfaltne piste - dovoljna im je livada od tristotinjak

Lufthansa i osječki Shaft Jedna od najboljih referenci osječke tvrtke Shaft svakako je dugogodišnja suradnja s njemačkom Lufthansom. “Kao najveću referencu”, ističe Ivan Vdovjak, “izdvajam dugogodišnju suradnju s prvoklasnom svjetskom pilotskom školom Lufthanse koja se održavala u Zadru, a za koju je tvrtka Shaft godinama isporučivala sve motore, rezervne dijelove, potrošne materijale, dokumentaciju i tehničku podršku”. metara. Zbog svega toga ti su zrakoplovi vrlo traženi među poslovnim ljudima i svoje tržište nalaze u svim zemljama Europske unije, ali i u Australiji i Novom Zelandu. Prošle, 2009. godine učinjen je tehnološki iskorak i u Štitaru su proizvedeni prvi primjerci Pioneera 400 – ultralakog zrakoplova četverosjeda. Ekonomska kriza je, nažalost, pokazala zube i u toj proizvodnji, kaže Mijo Ćošković, pa je broj zaposlenih u njegovoj tvrtki, gdje je radilo oko 40 ljudi, gotovo prepolovljen. Motori iz Osijeka No, posao ide dalje. Uz suglasnost s talijanskim partnerima dogovorena je suradnja s osječkom tvrtkom Shaft o monta-

ži zrakoplovnih motora u konstrukcije koje se proizvode u Štitaru. Tvrtka Shaft osnovana je 1994. u Osijeku, a specijalizirana je za proizvodnju, servis, distribuciju i zastupanje ultralakih (UL) zrakoplovnih motora, motornih zmajeva i ultralakih zrakoplova, te svih ostalih lakih letjelica. Shaft je generalni zastupnik i ovlašteni servisni centar programa Rotax najpoznatijeg svjetskog proizvođača zrakoplovnih motora BRP – Powertrain GmbH iz Austrije, inače člana korporacije Bombardier za Hrvatsku. K tome, Shaft posjeduje novi, moderno uređen radionički i uredski prostor u neposrednoj blizini Sportskog aerodroma u Osijeku, kompletnu servisnu i regulativnu doku-

Umjesto suradnika partner “Sretan sam što je nakon mnogo godina otkako se ove konstrukcije, odnosno trupovi zrakoplova i krila proizvode u Štitaru, i tvrtka Shaft došla u poziciju biti ravnopravan partner tvrtki Alpi Aviation, što je velika potvrda dobrog posla. Naravno da to nije došlo preko noći. To se bazira na minulom radu koji je kroz nekih 20 godina utkan u ove programe. S tvrtkom Alpi Aviation potpisan je ugovor o suradnji, a ovih se dana montira prva pogonska grupa koju je u potpunosti izveo Shaft prema uzorku i traženim parametrima Alpi Aviationa”, kaže Ivan Vdovjak. Zahvaljujući takvoj suradnji dviju hrvatskih tvrtki, vrlo skoro će prvi kompletirani zrakoplovi poletjeti put matične tvrtke u Italiji, ali ne s piste postojećeg sportskog aerodroma u Osijeku, nego s nedavno uređene travnate piste kod Županje. Naime, zbog neriješenih administrativnih problema oko osječke sportske zračne luke, umjesto završne montaže u Osijeku čitav posao završavat će se u Štitaru kod Županje.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3622, 12. travnja 2010.

( 7 zaposlenika ( 3 djelatnika u tvrtki Južni prolaz

Južni prolaz, Zagreb

zapošljava Obrt Claudia zlato

Claudia zlato, Svetvinčenat

I čist zrak je dobar kolega Razvojem novih tehnologija zavarivanja hrvatske tvrtke mogu se probiti i biti konkurentne na europskom i svjetskom tržištu

Istarska špilja s blagom Prvo je prema narudžbi izrađen minijaturni kažunprivjesak, a kasnije su nastali suveniri i zlatni nakit u obliku karakterističnih istarskih motiva - roženica, spona i harmonike

ez obzira na financijsku i gospodarsku krizu u zemlji i svijetu, metalnozavarivačka industrija ima sjajnu budućnost. Štoviše, Ivo Belan, direktor tvrtke Južni prolaz koja distribuira uređaje za zavarivanje, tzv. odsis dimova i prašine koja se stvara prilikom zavarivanja, brušenja i rezanja u proizvod-

Sve projekte u kojima sudjelujemo, kaže Belan, financiramo iz vlastitih sredstava nim pogonima, smatra kako se razvojem novih tehnologija zavarivanja hrvatske tvrtke mogu probiti i biti konkurentne na europskom, ali i na svjetskom tržištu. “Trenutačna situacija na tržištu odražava

utjecaj recesije koja je uvelike zahvatila proizvodnu industriju, a time i potražnju za pratećom opremom. Osim recesije, još uvijek se susrećemo s problemom ulaganja tvrtki u poboljšanje radnih uvjeta. Ulažemo velike napore kako bismo im približili sve koristi koje dobivaju ulaganjem u taj segment. Na žalost, često su velika prepreka tom ulaganju previsoki iznosi opreme za odsis dimova i čestica”, pojašnjava. Skučenost banaka Sedmero zaposlenika ove tvrtke osnovane 2006., među kojima su inženjeri strojarstva i električari, postojećim i budućim klijentima pomažu i kod izbora te servisiranja tehnologija zavarivanja koje se koriste u izgradnji magistralnih cjevovoda, brodogradnji i mostogradnji. Uz to, bave se i pripremom projektne dokumentacije za ventilaci-

ju u novim i starim proizvodnim pogonima. Belan naglašava kako je konkurencija u ovom poslu vrlo jaka što ih dodatno motivira na rad i kontinuirano usavršavanje. Govoreći o bankama i njihovom razumijevanju poduzetništva u Hrvatskoj, kaže kako su one skučene u plasmanu kapitala prema malim i srednjim poduzetnicima. “Sve projekte u kojima sudjelujemo financiramo iz vlastitih sredstava što uvelike otežava brži razvoj, ali svakako ima prednost u zdravoj i čvrstoj bazi tvrtke. Ovaj vid poduzetništva nije vezan za poticaje državnih institucija”, napominje. Među najavama budućih poslovnih aktivnosti ističe veću edukaciju na području robotizacije i otvaranje malog centra za razvoj novih tehnologija. “Centar bi povezivao one hrvatske proizvođače koji mogu svoje znanje upotrijebiti za razvoj novih proizvoda koji bi se koristili za povećanje konkurentnosti”, zaključuje Belan. (B.O.)

ko vas putovi odvedu u mali renesansni gradić Svetvinčenat u središnjoj Istri, koji se diči prekrasnim kaštelom Grimani, dva plesna festivala i duhovitim izborom za Miss koze - simbol Istre, svakako trebate posjetiti zlatarnicu Claudia zlato. Tu prodavaonicu mnogi nazivaju špiljom s blagom - jer kako drukčije opisati prostor namijenjen prodaji zlatnog nakita čiji interijer izgleda kao da je nastao u stijeni! Obrt Claudia zlato osnovan je 1994. godine, a trenutačno zapošljava troje djelatnika. Njegova primarna djelatnost je proizvodnja i prodaja zlatnog nakita, trgovina na malo nakitom, suvenirima, satovima i naočalama, rekla je vlasnica obrta Jasminka Benazić. Odlučni u brendiranju svog, ali i hrvatskog zaštitnog znaka u zlatarskoj profesiji, vlasnici obrta kreirali su priču o zlatnim hrvatskim motivima. Ideja je nastala nakon što su prema narudžbi izradili prvi minijaturni kažun u

obliku privjeska, a kasnije su nastali i ostali suveniri i zlatni nakit u obliku karakterističnih istarskih motiva, primjerice rože-

Vlasnici obrta proizvodnju žele zadržati u Hrvatskoj, povećati zaposlenost i pomoći uspješnom predstavljanju Hrvatske u svijetu nica, spona i harmonike. Inovativnim dizajnom vlasnici ovog obrta željeli su prezentirati i zaštititi dio hrvatske tradicije, pa su izradili privjeske od 18-karatnog zlata u obliku slova glagoljice te replike starohrvatskog nakita. Medalje za počasne građane Govoreći o zaštićenom nakitu, Jasminka Benazić je kazala kako su za Zajednicu Talijana iz Vodnjana izradili replike njihovog starog nakita, a za Istarsku županiju medalje za počasne građane.

Vlasnici zlatarnice mnogo ulažu u obrazovanje mladih kadrova, a u svom radu koriste se tzv. suvremeno-tradicionalnom tehnologijom. “Uvjereni smo da će naši suvremeno-tradicionalni proizvodi zainteresirati i potaknuti kupce na darivanje dragih ljudi, a ujedno i na predstavljanje Hrvatske u svijetu. Cilj nam je da sve proizvode napravimo u Hrvatskoj čime bismo zaposlili veći broj djelatnika, smanjili uvoz nakita te povećali izvoz”, rekla je Jasminka Benazić. Dodala je kako žele stvoriti novi kreativni brend koji bi svojom stvaralačkom snagom objedinio autohtone hrvatske proizvode i suvremene elemente. “Neprekidnim praćenjem trendova na tržištu osiguravamo kvalitetnu stručnu potporu te dajemo savjete našim partnerima i kupcima. Ponosni smo i na veliki broj nagrada koje smo dobili za inovativne predmete na raznim domaćim i međunarodnim izložbama i sajmovima”, zaključila je Jasminka Benazić. (S.P.)

14 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3622, 12. travnja 2010.

( 7 punktova

*vijesti Nagrada Kraševoj Miri iz Prijedora

za izgradnju kapaciteta za pretvaranje otpada u energiju

Srbija kreće u iskorištavanje alternativnih izvora

Kraševa tvornica keksa Mira u Prijedoru proglašena je najuspješnijom tvornicom u Republici Srpskoj temeljem kvalitete i linije proizvoda, priznanja koje su im proizvodi dobili na renomiranim sajmovima te prema stavovima potrošača. Tvornica Mira je najveća tvornica keksa i vafla u Bosni i Hercegovini i u većinskom je vlasništvu Kraša od 2003. godine. Lani su u njoj proizvedene 5862 tone keksa i vafla – 2,5 posto više negoli 2008., a 4,2 posto više od proizvodnog plana. Prodane su 5654 tone proizvoda, a ukupni prihodi od prodaje dosegnuli su 77 milijuna kuna. Na izvoznim tržištima uprihodovana su 62 milijuna kuna, a ostatak na domaćem tržištu. Najveći dio proizvoda plasira se na tržišta Hrvatske, Slovenije, Srbije, Makedonije, Crne Gore, zatim Švicarske, Švedske, Njemačke, Nizozemske i Francuske, te u Ameriku, Kanadu i Australiju. Tvrtke Siska i Moslavine na sajmu u Mostaru HGK-Županijska komora Sisak i ove godine organizira nastup sisačko-moslavačkih gospodarstvenika na 13. međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru od 13. do 17. travnja na prostoru Slobodne zone Hercegovine. Na 50 četvornih metara predstavit će se Petrokemija, Gavrilović, Tapo, Cjevovodi, Apis, OPG Ćorić, Feroflex, BS tekstil, OPG Andrašek i Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije. Mostarski sajam robe široke potrošnje najveća je gospodarska manifestacija u BiH, pa će hrvatske tvrtke imati prigodu za izravne kontakte s proizvođačima, distributerima i kupcima.

Energija iz kontejnera za smeće Milijardu eura na milijun stanovnika: toliko prema računici britanskih stručnjaka stoji pretvaranje otpada u energiju. Beograd namjerava do kraja godine riješiti problem crpljenja energije iz svog glavnog deponija Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

ako bi potpuno razvila pretvaranje otpada u energiju, Srbiji bi prema procjenama britanskih stručnjaka trebalo između osam i 10 milijardi eura u idućim godinama, jer je Londonu za iste svrhe potrebno oko devet milijardi eura u sljedećih 10 godina, što znači otprilike milijardu eura na milijun stanovnika. Otkrivanje tog resursa “iz kontejnera” Srbija je započela tek nedavno i u tome, kao i u mnogim drugim stvarima, kaska za Europom i razvijenim svijetom, ali to joj pruža i šansu da nabavljajući najnovije tehnologije i proučavajući iskustva drugih ne napravi iste pogreške, prođe jeftinije i možda čak prestigne neke sporije, ocjenjuju srbijanski energetski stručnjaci. U svakom slučaju, Srbija je na početku što znači da je tema konačno stigla na dnevni red mjerodavnih resora, što potvrđuje i prvi skup u Srbiji posvećen dobivanju energije iz otpada. Ministar energetike Petar Škundrić potvrdio je kako je korištenje alternativnih izvora energije jedan od energetskih prioriteta vlade Srbije jer uz to što može postati važan resurs u vremenu kada potrebe za energijom sve više rastu, pridonosi čišćenju i

očuvanju životne sredine. Ali prije svega to je globalni trend, važna stavka u agendi Europske unije. Srbijanski ministar energetike podsjetio je na proročanske riječi Nikole Tesle prilikom puštanja u rad hidrocentrale na Nijagari, kako će “napredak nacija i gradova u budućnosti ovisiti o količini raspoložive energije i pronalaženju novih oblika energije”. Srbija, očito je, tek sad “otkriva toplu vodu” u tom području, pa kreće od abecede. Izvrsna šansa za čišćenje Srbije Kad bi maksimalno iskoristila nekoliko stotina tisuća tona otpada, koliko godišnje proizvede, Srbija bi u idućim godinama mogla pretvaranjem tog otpada u energiju proizvoditi od tri do pet posto ukupne energije, električne i toplinske, a kad bi se uključila i biomasa, taj postotak bio bi mnogo veći, istaknuo je Škundrić. No dodao je kako je riječ o veoma skupim projektima jer je za jedan megavat instalirane snage potrebna investicija po jedinici kapaciteta od četiri do devet milijuna eura. Srbija ima zakonsku regulativu u okviru Nacionalne strategije razvoja energetike koja regulira to područje u skladu s Direktivom EU-a. Otpad će kao i do sada skupljati lokalna komunalna poduzeća, a korisnik će u idu-

ćih 12 godina biti Elektroprivreda Srbije, koja ima obvezu struju isporučivati po određenim stimulativnim cijenama. Postoji i zakonski temelj za izgradnju tih kapaciteta, kazao je Škundrić.

Iz nekoliko stotina tisuća tona otpada, koliko godišnje proizvede, Srbija bi mogla proizvoditi od tri do pet posto ukupne energije za svoje potrebe Je li to dovoljno zakona i propisa za područje koje svi nazivaju kompliciranim, ali veoma profitabilnim u skoroj budućnosti, tek će se vidjeti. Jer upravo je zakonodavni okvir jedan od temelja da se taj posao valjano odradi, upozorili su stručnjaci iz britanskih kompanija Field Fisher Waterhouse, EDF i EC Harris na svojoj prvoj prezentaciji u Privrednoj komori Srbije. Howard Foster iz tvrtke EC Harris istaknuo je kako je najveći izazov upravo poštovati sve direktive EU-a u vezi s otpada te da se u tome europske zemlje nalaze u različitim fazama. Polazište za bilo kakvo ulaganje je analiza koja će pokazati gdje je po tom pitanju država sada, a gdje želi biti, a cilj je maksimizacija energije iz otpada prema Direktivi EU-a.

Patrik Can n o n iz Field Fisher Waterhousea kaže kako je nužna strategija i politika na svakoj razini, kao i podrška vlade i države. U okviru toga regulira se i razvrstavanje otpada, reciklaža, tehnološke opcije i drugo. Važno je isto tako uspostavljanje javno privatnog partnerstva odnosno uključivanje privatnog sektora u te projekte. Bankari vole ekologiju Cannon upozorava kako su potrebne velike investicije, ali i da banke blagonaklono gledaju na takve projekte pa Srbija može računati na kredite Svjetske banke, Europske investicijske banke i komercijalnih banaka. Ali uvjet da u zemlju uđe međunarodni kapital jest da se uspostavi veza s domaćim kapitalom, a da država bude jamac. Ozbiljan posao je i izbor lokacije i tehnologija, ugovor o osiguravanju isporuka otpada u odgo-

var a jućim količinama u kontinuitetu tijekom 25 godina, kao i ugovor o isporuci energije. Kad je riječ o gradnji objekata, ona se mora provesti prema najvišim standardima, materijali i sigurnost moraju biti na najvišoj razini, a ljudi koji će preuzeti pogone moraju biti tehnički obučeni i spremni. Britanci su napravili i mapu eventualnih lokacija za izgradnju kapaciteta za pretvaranje otpada u energiju u Srbiji sa sedam punktova uzduž Koridora 10, a Novi Pazar i Kraljevo već su se sami ponudili. Beograd će do kraja godine riješiti pitanje dobivanja energije iz otpada sa središnjeg gradskog deponija, najavio je gradski tajnik za zaštitu okoliša Goran Trivan. Dodao je kako je godišnji kapacitet tog deponija 560.000 tona otpada u čemu plastika sudjeluje sa šest do 16 posto, papir između 27 i 30 posto, te metal od dva do pet posto.

www.privredni.hr Broj 3622, 12. travnja 2010.

PROLJETNO ČIŠĆENJE BILANCI

*vijesti

Griješilo se – došle alimentacije! Skupina od 25 viđenijih slovenskih tvrtki bila je prinuđena na otpise i rezervacije preusmjeriti 817 milijuna eura dobiti Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

bičaj da se pred Uskrs očiste kuće i okućnice ovaj put nije mimoišao ni velike slovenske tvrtke. Kriza ih je natjerala da temeljito počiste svoje bilance. U bilancama ovoga puta bilo je mnogo stare krame. Zbog gubitaka, pogrešnih investicija i neosiguranih kredita skupina od 25 poduzeća, u upravo objavljenim poslovnim izvješćima za prošlu godinu, priznala je da su ih okolnosti prinudile na otpise i rezervacije u visini 817 milijuna eura. Najveća gomila bilančnog “krupnog otpada” našla se pred Novom Ljubljanskom bankom. Vodeća bankarska kuća u ime otpisa i rezervacija oprostila se sa 194 milijuna eura dobiti. Poslovnu 2009. NLB zapravo je završio sa 24 milijuna eura gubitka. Za banku takvoga formata taj gubitak ne bi predstavljao poseban problem da se iza brda ne čuje tutnjava novih problema. Ni jedna banka u Sloveniji, naime, ne zna koliko će im se još urušiti bilance pod teretom dubioza slovenskog građevinarstva. Velike nevolje iz građevinskog sektora tek dolaze. Slovenskoj javno-

sti postaje razvidno zašto financijski ministar Franc Križanič još od prošlog ljeta stalno propovijeda o dokapitalizaciji Nove Ljubljanske banke. Mali dioničari prodaju Mnogi mali dioničari, uplašeni objavljenim podacima o gubicima i otpisima, pohitali su prodati svoje dionice. Neki su se uspjeli osloboditi vru-

će robe – za sve dionice u ponudi nije bilo dovoljno zainteresiranih kupaca. Stoga su isti dan kada su objavljena poslovna izvješća dionice krenule naniže – Intereuropa poskliznu-

Pahor i dalje posprema u SŽ-u Čistio je i slovenski premijer Borut Pahor koji se još bavi Slovenskim željeznicama. Sada je odlučio zamijeniti sanatora. Prometni ministar Patrick Vlačič na javnom natječaju odabrao je savjetničku tvrtku AT Kearney. Pahor je, pak, nakanio za sanatora SŽ-a dovesti Hartmuta Mehdorna koji je vodio Deutsche Bahn od 1999. do 2009. Njemačkog željezničkog prijevoznika je preuzeo sa 1,5 milijardi eura gubitka. Otišao je iz DB-a zbog optužbi da je provodio neovlašteni nadzor elektronskih komunikacija zaposlenih. No, dobit DB-a iznosila je u 2008. godine 1,3 milijarde eura, u 2009. - 830 milijuna. Postoje naznake da bi Mehdorn mogao uzeti za asistenta u sanaciji tvrtku TransCare. Ostvari li se takav naum, SŽ će dobiti kao sanatora negdašnje cjelokupno vodstvo DB-a.

la se 7,7 posto, Luka Koper – 5,8 i Pivovarna Laško – sedam posto. Koncern pića i medija sa sjedištem u Laškom posebno zabrinjava slovensku poslovnu javnost. Boško Šrot, nesuđeni pivarski barun čije su se velike privatizacijske ambicije razbile o hridi poremećenog financijskog tržišta, završio je na usputnom savjetničkom mjestu u nekom manjem pogonu nedaleko od Celja.

U Laškom, pak, tek sada se počinju rasplitati posljedice Šrotove koncentracije kapitala. Medijsku granu koncerna - Delo i Večer - trebalo je okljaštriti za 35,5 milijuna eura. Nadalje, zbog “ispravljanja” vrijednosti zajmova odobrenih Infond Holdingu i Centru Naložbe, povezanih s pokušajem menadžerskog preuzimanja, cijela skupina imala je lani 164,5 milijuna eura gubitka. Laščane najviše brinu obveze iz financiranja koje su porasle na zabrinjavajućih 454 milijuna eura. Skupina je uspjela pokriti prenesenom dobiti iz ranijih godina 93,9 milijuna eura gubitaka, no dio ih je ostao i da-

Vlačič premješta bilančne ormare Prometni ministar Patrick Vlačič čisti, ali i premješta najveće stavke javnog duga. DARS, tvrtka za upravljanje slovenskom cestovnom infrastrukturom, uskoro će dobiti u vlasništvo sve prometnice, dok će država zadržati samo odgovarajuće zemljište. Velike statusne i organizacijske promjene provode se iz sasvim prozaičnih razloga. Slovenska vlada, naime, ne želi opterećivati svoju komunikaciju s EK-om i Europskom središnjom bankom. Komunikaciju bi moglo zakomplicirati četiri milijarde eura duga napravljenog u proširenju i obnovi cestovne mreže u Sloveniji. Pribroji li se taj dug javnom dugu države - Slovenija će izaći iz okvira jednog od tri ključna maastrichtska mjerila. lje nepokriven. Laško sada najviše brine što će presuditi banke. Nadaju se da će im prolongirati dospjele obveze. Što, međutim, ako banke ne pristanu na reprogram obveza? Uprava Laškog objavila je preko Ljubljanske burze da će u tom slučaju dugove platiti prihodima od prodaje dijela dugoročne imovine. Prodat će dio unosne imovine. U tom kontekstu u Laškom nerado govore o propalom ulaganju u Jadransku pivovaru. Splitski gubitak već je odbačen na gomilu s krupnim otpadom. Cijelu operaciju, inače, prati velika nelagoda: Split je trebao poslužiti kao ishodišna baza za tržišno zaposjedanje velikog turističkog područja, a sve je završilo debaklom. Četrdesetak milijuna eura neslavnog ulaganja u Jadransku pivovaru ružna je epizoda koju bi ovdje najradije zaboravili.

va u Kopru morala je otpisati još 45 milijuna eura kako bi investiciju svela na njenu pravu vrijednost. Robert Časar, negdašnji predsjednik uprave Luke Koper, uložio je u tvrtku Trade Trans Invest u Slovačkoj – 25 milijuna eura. Stvarna vrijednost tvrtke je - pet milijuna eura. Iskra Avtoelektrika bila je prinuđena otpisati sve zajmove i potraživanja prema tvrtki SFM u vlasništvu Marijana Groffa, nekadašnjeg predsjednika nadzornog odbora Iskre Avtoelektrike. Takvih priča u raznim

Lete milijuni

Samo takva čišćenja mogu pružiti ulagačima jasnu sliku njihovih investicijskih pothvata, a tvrtkama dati zdravo polazište za razvoj

Veliki milijuni lete kao kuglice na negdašnjim dječjim računalima. Andrej Lovšin, bivši predsjednik uprave Intereurope, uložio je u moskovsku ekspozituru 140 milijuna eura. Ruska tvrtka zbog preskupo plaćenih nekretnina sama je ispustila iz balona 35 milijuna eura prenapuhane vrijednosti. Nova upra-

iznosima i varijantama ima za cijelu antologiju promašaja. Mučno proljetno čišćenje ipak nosi notu ohrabrenja. Svi su suglasni da samo takva pročišćavanja mogu pružiti ulagačima jasnu sliku njihovih investicijskih pothvata, a samim tvrtkama dati zdravo polazište za budući razvoj.

Devet novih hidroelektrana

Holding Slovenske elektrane najavio je znatnija ulaganja u obnovljive izvore energije. U sljedećih 20 godina HSE namjerava izgraditi devet protočnih hidroelektrana s akumulacijskim bazenima te jednu crpnu elektranu na srednjoj Savi. Protočne tvornice struje ukupne snage 320 do 340 megavata gradit će se na Dravi, Idrijici i Soči. Gradnja će započeti najkasnije 2014. godine uz ukupni trošak između 700 i 800 milijuna eura. Nije svaka korupcija kazneno djelo Drago Kos, predsjednik slovenske Komisije za sprječavanje korupcije, izjavio je da u Sloveniji još ne postoje prave spoznaje o tome što je korupcija. Na jednom seminaru on je korupcijskim označio i djelovanje funkcionara u zdravstvu koji primaju na dar medicinsku opremu, a da prije toga nisu raščlanili kakve će im troškove donijeti taj dar. Nova “financijska piramida”? Slovenska policija upozorila je ulagače na krajnji oprez prema ponudama da svoj novac preko interneta ulože u razne nove socijalne mreže. U nekoliko slovenskih hotela, naime, održavaju se seminari na kojima organizatori nude dionice svoje tvrtke, kojima se može trgovati samo na internoj burzi tog poduzeća. “Kvaka” je u obećanju da se vrijednost dionice povećava sa svakim novim članom što ga dovede ulagač. Policija u tome sluti pokušaj uspostave piramidalnog djelovanja, odnosno financijskog lanca s elementima igre na sreću.

16 STIL *vijesti Nin - pobjednik Edena Ovogodišnji nacionalni pobjednik za Europsku destinaciju izvrsnosti (EDEN) na temu Turizam uz vode je gradić Nin, a u finalu su bili i Fužine, Ilok, Karlovac i Krapanj. Prema odluci stručnog povjerenstva za odabir hrvatskog predstavnika, Nin je izabran kao turističko odredište koje najviše brige posvećuje održivom

Privredni vjesnik Broj 3622, 12. travnja 2010.

( 20 mlrd €

troši se u EU-u godišnje zbog stresa

( 10 do 20%

svih bolesti uzrokovano stresom na poslu

Stres naš svagdašnji

Upomoć, pucam po šavovima! Postoji organizacijska, menadžerska i osobna razina upravljanja stresom jer za stresne situacije odgovornost najprije treba preuzeti tvrtka, potom menadžment te na kraju zaposlenik Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U razvoju turizma, a najveći turistički potencijal ima upravo u moru uz koje se nalazi. Povjerenstvo smatra i kako Nin ima dosta potencijala za razvoj ekoturizma te tematskog, kulturnog, zdravstvenog i znanstvenog turizma zahvaljujući očuvanim i prirodnim vodenim resursima. Novi katalog hrvatske kongresne ponude Kongresni i insentiv ured Hrvatske turističke zajednice izradio je novi katalog The Croatian Convention Catalogue na engleskom jeziku, koji objedinjuje kongresnu ponudu Hrvatske i predstavlja opće informacije o našoj zemlji i turizmu. Katalog je podijeljen u 10 cjelina, a svaka predstavlja pojedinu turističku regiju i njenu kongresnu ponudu te popis hotela u kojima se održavaju kongresi. Prodano 10 posto luksuznih apartmana u Punta Skali I prije njegova službenog predstavljanja, u turističkom naselju Punta Skala IMMO Exclusive Petrčane pokraj Zadra prodano je više od 10 posto luksuznih vila i apartmana. Osim toga, rezervirano je još toliko apartmana pa se uskoro očekuje i 20-postotna prodaja nekretnina. Projekt Punta Skala IMMO Exclusive Petrčane bit će službeno predstavljen 15. travnja u Zagrebu.

brzani rad srca, znojenje, nesvjestica, nedostatak zraka... Ako ste ikada doživjeli takve simptome na radnom mjestu, vjerojatno ste pomislili kako vam se zdravstveno stanje opasno narušilo, a zapravo niste bili svjesni da ste pod - stresom. Valja napomenuti da, osim negativnog, postoji i pozitivan stres bez kojeg se ne može ostvariti poslovni napredak jer on utječe na motivaciju i učinkovitost zaposlenika. Ipak, većina nas ipak ne može razlučiti kada smo pod negativnim stresom pa stoga zanemarujemo svakodnevne učinke stresa na zdravlje. Mnogi znanstvenici i psiholozi kažu kako je stres psihološka i tjelesna reakcija pojedinca na unutarnje ili vanjske (iz okoline) uvjete u kojima su naše sposobnosti adaptacije previše “istegnute” ili su se sasvim izgubile. “U stanju kroničnog stresa iscrpljuju se organi i narušavaju vitalne funkcije organizma. No, ipak možemo izaći iz takvog stanja kaosa i jednostavno ‘prodisati’ kako bismo ponovno vratili životnu ravnotežu. Pritom se moramo usmjeriti na pozitivno te razvijati povjerenje u sebe i svoje resurse”, kaže psihologinja Jasminka Mužinić Sabol iz tvrtke Točka promjene. Sa željom da zaposlenima pomogne upravljati stresom na osobnoj razini, skupina stručnjakinja izradila je multimedijalni e-tečaj na DVD-u pod nazivom Upravljanje stre-

Postoji i pozitivan stres bez kojeg se ne može ostvariti poslovni napredak som na radnom mjestu. Svrha tečaja je ukazivanje na važnost učinkovitog upravljanja stresom u organizacijama, a cilj osposobljavanje menadžera za učinkovito upravljanje osobnim, ali i organizacijskim stresom u smislu prevencije i suzbijanja radom uzrokovanog stresa. Krivci za stres Zaposlenici koji su pod stresom manje su motivirani i učinkoviti, a samim tim i kompanije u kojima rade gube na konkurentnosti, kaže Sonja Prišćan iz Incremedije, tvrtke koja je izdala taj DVD. Ona dodaje kako tvrtke koje educiraju svoje zaposlenike uz pomoć tog DVD-a u praksi bilježe manji broj bolova-

nja, manju fluktuaciju i veću predanost zaposlenika, bolji radni učinak i produktivnost, viši postotak zadržanih talentiranih djelatnika, zadovoljstvo korisnika te bolji organizacijski imidž i veći ugled. Govoreći o razinama upravljanja stresom, Sonja Prišćan je istaknula kako postoji organizacijska, menadžerska i osobna razina jer za stresne situacije odgovornost prije svega treba preuzeti tvrt-

ka, potom menadžment te na kraju zaposlenik. Prema nekim je istraživanjima neodgovarajući odnos s menadžerom najčešći razlog odlaska zaposlenika iz tvrtke, a oni djelatnici koji smatraju da su neadekvatno plaćeni za svoj rad su pod većim stresom. U Europskoj uniji upravljanje stresom regulirano je 1989. godine objavljivanjem Europske direktive o zdravlju i sigurnosti. Ta

Stres će postati jedna od najraširenijih bolesti

U EU-u se godišnje troši 20 milijardi eura (na bolovanja i liječenja) zbog stresa na radnom mjestu koji pogađa jednog od tri zaposlenika, što je približno 40 milijuna djelatnika. Primjerice, u Velikoj Britaniji 60 posto izostanaka s posla povezano je s bolestima uzrokovanima stresom, a time se gubi 40 milijuna radnih sati godišnje. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako je 10 do 20 posto svih bolesti uzrokovano stresom na radnom mjestu. Liječnik Herman Vukušić predviđa da će 2020. godine stres biti peta najraširenija bolest na svijetu. Zbog svega toga, jedan od primarnih strateških ciljeva u EU-u do 2012. godine jest 25-postotno smanjenje nesreća i bolesti vezanih uz rad.

direktiva, među ostalim, propisuje da je dužnost poslodavca poduzimati mjere koje su nužne za zaštitu sigurnosti i zdravlja zaposlenika vezanih uz sve oblike rada, posebice u smislu upravljanja profesionalnim rizicima što uključuje i upravljanje rizicima od stresa. Ta je direktiva obvezajuća za sve članice EU-a. “Osim Direktive, poslodavci u EU-u dužni su poštovati i Rezoluciju Europskog parlamenta iz 1999. koja preporučuje načela upravljanja sigurnosti, što podrazumijeva upravljanje raznim rizicima pa i rizikom od stresa, kako bi se osiguralo zdravo radno okruženje”, rekla je Karolina Horvatinčić, koautorica i urednica e-tečaja. Istaknula je i kako je stres ozbiljan gospodarski problem jer dovodi do raznih oboljenja, pa zaposlenici ne mogu davati svoj maksimum na radnom mjestu.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3622, 12. travnja 2010.

Reklame na zaslonu

Mobitel kao jumbo plakat Marketinške kampanje putem mobilnih uređaja izravno pristupaju ciljanoj publici, upečatljive su te stoga često uspješne Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ao jedan od najosobnijih uređaja, mobitel sve češće postaje podloga za razne marketinške aktivnosti. Reklamne kampanje putem mobilnih uređaja izravno pristupaju ciljanoj publici, upečatljive su te stoga često uspješne. Aleksandra Schmid, regionalna menadžerica u tvrtki IQ mobile za Jugoistočnu Europu, kaže nam kako na ruku takvom oglašavanju idu i dva vrlo važna čimbenika: mjesto i vrijeme. Naime, tvrtka koja želi tako oglasiti proizvod ili uslugu može se bilo kada i bilo gdje obratiti ciljnoj skupini. No, kaže, potreb-

no je razlučiti nekoliko osnovnih pojmova koji se pojavljuju u toj vrsti oglašavanja - primjerice pull i push advertising. U pull advertisingu, pojašnjava Aleksandra Schmid, ko-

U korištenju mobilnih medija Hrvatska je daleko ispred svoga vremena risnik koji surfa na nekom internetskom portalu mora kliknuti na banner (reklama na web stranici). Tek nakon toga dolazi na mobilnu internetsku stranicu kompanije koja se oglašava. S druge strane, push advertising inicira sama kompanija. Dakle,

ako korisnik želi rezervirati zrakoplovnu kartu putem online servisa neke kompanije, on pritom daje suglasnost za primanje SMS poruka te tvrtke i ona mu stoga ima pravo slati informacije o svojoj ponudi. Pritom je važno za što je točno neka tvrtka pret-

hodno dobila suglasnost korisnika, tzv. opt-in, jer sve druge poruke spadaju u kategoriju spama. Oglašivači, samo hrabro Aleksandra Schmid kaže kako prosječni građanin u nas dnevno pošalje više od četiri SMS poruke, a europski tri; kod nas svaki stanovnik ima 1,38 mobitela, a primjerice u Austriji oko 1,33. U Hrvatskoj su razvijene i usluge plaćanja putem mobitela, što sve pokazuje koliko je građanima u nas važan taj uređaj. “Kada je riječ o korištenju mobilnih medija, Hrvatska je daleko ispred svoga vremena i zbog toga je njeno tržište atrak-

tivno za oglašivače”, tvrdi ona. U Hrvatskoj, nastavlja, već sada postoji ozbiljna ciljna skupina prema kojoj oglašivači mogu usmjeriti svoje marketinške aktivnosti ponajprije jer danas gotovo svaki mobilni mrežni operator omogućava da se, umjesto bannera na portalu, on pojavi na stranicama koje se mogu čitati putem mobilnog telefona. IQ mobile je tvrtka specijalizirana za cjelokupno provođenje marketinških kampanja koje uključuju upravljanje micrositeovima (male web stranice koje vode do primarne stranice neke tvrtke) optimiziranim za mobilne uređaje, kao i uslugom prijenosa podata-

ka i detalja o njihovoj posjećenosti. Njihova regionalna menadžerica smatra kako među trendovima na području mobilnog oglašavanja veliki potencijal pokazuju aplikacije kao što su App Store i Nokia Ovi Store te ostala banner oglašavanja. Stoga u tom marketinškom dijelu i u Hrvatskoj očekuje rast. Prema njezinim riječima, važno je da tvrtke uvide prednosti oglašavanja na mobilnim uređajima i putem SMS poruka. Premda se već bilježi određen domet ove vrste oglašavanja u Hrvatskoj, puni potencijal još nije dostignut. “Oglašivači moraju prikupiti malo više hrabrosti i pokušati se mobilno oglašavati”, zaključuje Aleksandra Schmid.

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3622, 12. travnja 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Namještaj po mjeri i uređenje poslovnih prostora

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR EUROPSKE PRIJESTOLNICE MOZAIK KNJIGA

Sve europske prijestolnice zrcale kulturnu i geografsku raznolikost maloga kontinenta - Europe - s poviješću punom dramatičnih događaja. Putovanje kroz 47 europskih prijestolnica što ga nudi ovo bogato ilustrirano izdanje omogućuje nam da doživimo jedinstvo u mnogostrukosti i mnogostrukost u jedinstvu. Atena i Rim, London, Pariz i Moskva, Stockholm, Helsinki i Riga, Beč, Prag... svaki od njih ima svoju priču o svojoj povijesti, arhitekturi, kulturi i urbanizmu.

BRUCE M. HOOD OSJEĆAJ ZA NADNARAVNO NAKLADA LJEVAK

Zašto u naše moderno, znanstveno doba još vjerujemo u Boga, čuvamo plišanog medvjedića ili zaobilazimo crne mačke? Hood kaže kako je taj “osjećaj za nadnaravno” nešto s čime se rađamo, što raste s nama i što određuje kako ćemo razumijevati svijet. Ne bismo mogli živjeti bez toga! Od samog početka naš je um ustrojen tako da smatra da u svijetu postoje nevidljiva pravila, sile i bića pa je malo vjerojatno da ćemo se ikada riješiti nadnaravnih uvjerenja i praznovjerica koje ih prate.

DAVID BYRNE BICIKLISTIČKI DNEVNIK PLANETOPIJA

David Byrne, svestrani umjetnik snažne karizme, još u razdoblju Talking Headsa izabrao je bicikl kao svoje glavno prijevozno sredstvo, a otkako je otkrio sklopivi bicikl, nosi ga sa sobom i na turneje. Dok pedalira Byrne promišlja o glazbi, urbanom planiranju, modi, arhitekturi, kulturalnoj dislociranosti, mentalitetu, globalizaciji, umjetnosti, biciklima u gradu i još mnogo čemu, a sve to začinjeno je njegovom osobitom mješavinom humora, skromnosti i humanosti.

MICHAEL LAITMAN OTRIVENA KABALA V.B.Z.

Laitman je, kako sam kaže, ovu knjigu odlučio napisati kako bi predstavio kabalu kao izvor žive mudrosti koja je svoju vrijednost dokazivala tijekom više tisuća godina. Knjiga je usmjerena na osobno putovanje na koje se spremate krenuti, na put otkrivanja odgovora na pitanja o životu i svom mjestu u svemiru. Autor je predstavio kabalu jasno i jednostavno, kako bi unio pouzdanje i ugodu u vaš život omogućivši vam da nakratko zavirite u beskonačnost.

Tarbor, Zagreb, www.tarbor.hr. Tvrtka se bavi izradom namještaja po mjeri. Uređujemo poslovne prostore. Kontakt: Hrvoje Tkalčec, hrvoje.tkalcec@zg.t-com.hr +385 1 6553769, +385 98 331804.

Lacus Wellness, Benicasim, Španjolska, www.lacuswellness.com. Tvrtka je španjolski proizvođač SPA opreme, kada, opreme za tuševe, hidromasažnih kabina... Traži prodavače za svoje proizvode u Hrvatskoj. Kontakt: Sergio Ferrer, info@ lacuswellness.com, +34 644 341200.

Otkup metala

Ferosirovina, Glina. Tvrtka se bavi sakupljanjem i preradom starog željeza te obojenih metala. Raspolažu kamionima s utovarnim dizalicama te zapošljavaju više djelatnika koji su osposobljeni za poslove plinskog rezanja. Za otkupljene količine metala izdaju urednu dokumentaciju o zbrinjavanju. Otkupljuju stare neispravne elektromotore 1,5 kn/ kg, staro željezo: E3 (prva klasa) 1,0 kn/ kg E1(druga klasa) 0,70 kn/kg. Kontakt: Igor Lisac, ferosirovina@sk.t-com.hr, +385 44 882703, +385 98 376616. Distribucija

Feyyaz Mobilya Malzemeleri Sanayi Ticaret, Bursa, Turska www.feyyazticaret. com. Tvrtka je izvoznik ploča od iverice, melamin iverica, MDF ploča, MDF melamina, MDF visokog sjaja te ostalih proizvoda od drva. Traže kupce i distributere za svoje proizvode. Kontakt: info@ feyyazticaret.com, +90 224 7117588.

Sklopivi štand

Insta Exhibitions, Mumbai, Indija, www. insta-group.com. Tvrtka nudi prenosivi komplet (štand) za izložbe. Štand se može složiti u različitim stilovima i oblicima, opetovana upotreba, lako se transportira, sastavlja i rastavlja i nisu potrebni posebni alati ni vještine. Kontakt: bangalore@insta-group.com, +91 22 28251806, +91 9323125764. Oprema za čišćenje zgrada

Ileri Grup, Ankara, Turska, www.ilerimakine.com. Tvrtka je turski proizvođač visećih skela i opreme za čišćenje zgrada (fasada). Glavni proizvodi su građevna dizala za čišćenje fasada, viseće skele, osobna i teretna fasadna građevna dizala, posebna fasadna projektna oprema. Kontakt: Gulbir Gur, export@ilerimakine.com, +90 312 3861833. Domjenci, poslovni ručkovi, catering

Stakleni proizvodi za kućanstvo

Konart Ambalaj Nakliyat, Cam Imalati Pazarlama, Konya, Turska. Tvrtka je proizvođač staklenih proizvoda za kućanstvo i nudi svoje proizvode. Kontakt: konartcam@ windowslive.com, +90 530 4107799.

Selski kutak, Zagreb. www.selski-kutak.hr. Tvrtka nudi domaću i zdravu hranu. U svojoj ponudi, pored domaće tradicionalne, nudi i mediteransku kuhinju. Nude usluge organizacije domjenaka do 40 osoba, poslovnih ručkova i cateringa. Kontakt: Andreas Živko, nerviko@nerviko.hr, +385 1 3090991 +385 98 1932341. Led svjetla

Sudski tumač za slovenski jezik

Sudski tumač za slovenski jezik Diana Jenul, Rijeka. Tvrtka nudi uslugu sudskog tumačenja za slovenski jezik. Kontakt: Diana Jenul, diana.jenul@rocketmail.com, 0981631930, (051)223932.

Dongguan rui-light Electronics, Dongguan, Kina, www.rui-light.com. Tvrtka dizajnira, razvija, proizvodi i prodaje različite vrste LED proizvoda. Kontakt: Tony Xu, mary@rui-light.com, +86 769 82885612, +86 13048983945.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Cestarska i vatrogasna vozila

Autocesta Rijeka-Zagreb nabavlja pet cestarskih, jedno zapovjedno vatrogasno i jedno vatrogasno vozilo za pratnju. Rok dostave ponuda je 11. svibnja.

lja 4400 policijskih znački za ovlaštene službene osobe. Rok dostave ponuda je 29. travnja. Oglasne ploče

VELJKO BARBIERI PRIČA O DALMATINSKOJ KUHINJI

Zastave

Na samo njemu svojstven način Veljko Barbieri ispričao je očaravajuću priču o dalmatinskoj kuhinji, njenoj povijesti i podrijetlu njenih gastronomskih svetinja. Među probranim receptima, osim tradicionalnih jela bez kojih je nemoguće zamisliti kuhinju tog podneblja, autor donosi i suvremene recepture, proizašle iz bogate tradicije dalmatinske kuhinje te novih kulinarskih škola koje su se razvile u ovom stoljeću.

Regija Policijske značke

PROFIL

SPA oprema

MORH Zagreb nabavlja zastave zemalja članica Europske unije, NATO saveza i UN-a. Rok dostave ponuda je 14. travnja.

Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a nabav-

Općina Novo Sarajevo treba izradu i postavljanje oglasnih ploča na području 18 mjesnih zajednica Općine u cilju informiranja građana. Rok dostave ponuda je 27. travnja. Turističko-promotivni film

Grad Podgorica treba uslugu izrade turističko-pro-

motivnog filma o Podgorici. Rok dostave ponuda je 26. travnja. Izrada vizualnih rješenja i spotova

Gradska uprava Grada Beograda treba uslugu izrade vizualnih rješenja i spotova za potrebe kampanje iz područja unaprjeđenja prometa. Rok dostave ponuda je 25. travnja.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

www.privredni.hr Broj 3622, 12. travnja 2010.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Zgrada, kuće, drveće i strojevi čekaju nove vlasnike Niski stambeni objekt i dvorište, vrijedni blizu 138,4 milijuna kuna u Zagrebu, katastarska općina Markuševec prodaju se na dražbi 15. travnja s početkom u 10 sati na Općinskom sudu u Zagrebu. Nekretnina površine 450 četvornih metara može se razgledati dan prije ročišta, u 12 sati, uz sudskog ovršitelja. U javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile osiguranje u iznosu od 10 posto procijenjene vrijednosti nekretnine na žiroračun Suda broj 23900011300003265 pozivom na broj 05-116-912-06. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Poslovni prostor u Rapcu na adresi Obala M.Tita b.b. prodaje se na dražbi 15. travnja na Općinskom sudu u Labinu, soba broj 3/I., s početkom u 9 sati. Poslovni prostor površine je 30 četvornih metara i sastoji se od prostorije za posluživanje gostiju, spremišta, sanitarnog čvora, gornje i donje terase. Procijenjen je na 561.702 kune i ne može se prodati za cijenu nižu od polovine vrijednosti, a jamčevina u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine uplaćuje se na žiro-račun Suda broj 2390001-1300002297, pozivom na broj 05 1901911-04 i treba se predočiti sudu prije početka dražbe. Razgledavanje je 13. travnja od 9 do 10 sati. Zgrada u Murvici, Zadarska županija, prodaje se za gotovo 1,3 milijuna kuna na dražbi 15. travnja s početkom u 9.30 sati na Općinskom sudu u Zadru. Nekretni-

na se u naravi sastoji od objekta površine 184 četvorna metra, puta površine 130 četvornih metara i dvorišta površine 570 četvornih metara. Prodaje se za minimalno dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina od 1.299.400 kuna uplaćuje se na račun toga suda broj 23900011300000793, poziv na broj 1-342309. Razgledavanje je 13. i 14. travnja, od 10 do 12 sati u sobi 120 toga suda. Poljoprivredna gospodarska zgrada u Ivanovcima Gorjanskim kod Đakova, površine 9567 četvornih metara prodaje se za više od 3,9 milijuna kuna. U naravi predstavlja farmu za tov junadi s opremom, silos, dvorište i oranicu. Dražba je zakazana za 15. travnja s početkom u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku. Imovina će se prodavati usmenom javnom dražbom. Jamčevina u iznosu od jedan posto utvrđene vrijednosti uplaćuje se na žiro-račun toga suda na broj 23900011300000200 s pozivom na broj 051406508 i dokaz o tome predočuje se stečajnom sucu prije početka dražbe. Šuma površine 300 četvornih metara u Mohovu, Općina Ilok, prodaje se za 1000 kuna. Dražba će biti održana 16. travnja na Općinskom sudu u Vukovaru, soba broj 324 s početkom u 10 sati. Šuma se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina je 10 posto utvrđene vrijednosti. Kuća u Pazinu, 121 četvorni metar, s dvorištem i vrtom, vrijednosti

872.000 kuna prodaje se na dražbi 16. travnja na Općinskom sudu u Pazinu s početkom u 14 sati. Može se razgledati uz prethodnu najavu na broj telefona 052/619 100. Ne prodaje se za cijenu ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina je pet posto vrijednosti nekretnine. Ekonomsko dvorište u Satnici, Općina Petrijevci u Osječko-baranjskoj županiji, površine 17.218 četvornih metara, procijenjene vrijednosti preko 6,1 milijun kuna. Nekretnina se prodaje 15. travnja na dražbi zakazanoj u 8.30 sati na Općinskom sudu u Valpovu. Minimalna cijena za koju se može prodati je trećina procijenjene vrijednosti, dok jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti ekonomskoga dvorišta. Strojevi i oprema za poljoprivredu i šumarstvo,

vrijedni blizu 1,6 milijuna kuna, prodaju se 20. travnja na Općinskom sudu u Županji na dražbi koja počinje u podne. Riječ je o sedam strojeva među kojima je komplet tračnih pila, transporteri s tračnim pilama, linija za lijepljenje troslojnog parketa i višelisni cirkular. Strojevi se mogu pogledati kod ovršenika prije početka prodaje ili na dan prodaje na adresi Strossmayerova b.b. u Županji. Jamčevina je 10 posto utvrđene vrijednosti, a ne mogu se prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Američka preobrazba dr. Uroš Dujšin

čekuje se da će nakon pada od 2,4 posto u 2009. ove godine stopa rasta američke privrede iznositi oko tri posto. Optimisti se nadaju da će uslijed toga početi rasti i zaposlenost, no današnja je Amerika drukčija od one koja je utonula u recesiju. Istini za volju, štete su velike: visoka nezaposlenost, milijuni zaplijenjenih kuća i golema rupa u javnim financijama. No – iako manje vidljivo – preobrazba Amerike je u tijeku: od težišta na potrošnji, stambene izgradnje i zaduživanja Sjedinjene Američke Države se okreću izvozu, investicijama i štednji. To je, tvrdi se u opširnom izvješću londonskog Economista na tu temu, iznimno povoljno ne samo za SAD, nego i za svijet. No uspjeh nipošto nije zajamčen jer mnogo toga ovisi o političarima, i to ne samo onima u Washingtonu. Nema više rastrošnosti SAD se za svoju konjunkturu dugo vremena oslanjao na rastrošnost svojih potrošača, poticanu kreditima i lažnim osjećajem bogatstva zbog rastućih cijena svih vrsta aktive. Sada, međutim, Amerikanci troše manje i štede više, jer je pad cijena obezvrijedio njihovu imovinu. Bankari i regulatori, koji su donedavna slavili demokratizaciju kredita, sada zavezuju kesu. Poduzeća poput General Electrica i Citigroupa koji su svoj prosperitet izgradili na kulturi potrošnje sada se premišljaju i smanjuju svoje zaduženje. Građevinci grade manje i jednostavnije kuće, a ljudi odlaze s Floride i naseljavaju se u Sjevernoj Dakoti. Zapljene i veći troškovi prijevoza otežavaju

život u udaljenim naseljima - satelitima. Razlog tomu nisu samo skuplji i oskudniji krediti. Energija, iako ne tako užasno skupa kao 2008., više nije jeftina. Amerikanci počinju kupovati automobile umjesto kamioneta, komunalne službe koriste više obnovljive energije, dok domaća nalazišta nafte i plina na nepristupačnim mjestima odjednom postaju profitabilna za eksploataciju. Nastave li se sadašnje tendencije (što je veliko pitanje), Ameri-

noteženija američka ekonomija a time i globalno gospodarstvo. Tako bi barem trebalo biti.

ka bi u 2025. trebala uvoziti upola manje nafte no što se to pretpostavljalo prije pet godina. Sada kad su potrošači prisiljeni živjeti u granicama svojih mogućnosti, američka poduzeća bit će prisiljena povećati prodaju ostat-

siljene osloniti se na svoje potrošače i međusobnu trgovinu. Za to je potreban niz reformi koje će povećati dohotke azijskih radnika i potaknuti njihovu potrošnju. Sada je u općem interesu to da Kinezi reformiraju svoje zdravstvo, mirovinski sustav i upravljanje poduzećima te apreciraju kineski juan. No zato bi se i Amerika trebala kloniti jednostranih protekcionističkih mjera i težiti multilateralnim aranžmanima. Amerika, najveća privreda svijeta, započela je nužnu transformaciju. Potrošnja i zaduživanje više ne mogu biti konjunkturna lokomotiva ni za američku niti svjetsku privredu. Otuda i nada da će američka preobrazba biti uspješno provedena. No opravdano je i strahovanje da političari diljem svijeta neće biti u stanju nositi se s posljedicama.

Potrošnja i zaduživanje više ne mogu biti konjunkturna lokomotiva ni za američku niti svjetsku privredu ku svijeta. To izgleda kao težak zadatak, no s konkurentnim tečajem dolara i povoljnijom konjunkturom u ostatku svijeta, izvoz visokovrijednih proizvoda i usluga u kojima je Amerika konkurentna ima dobre izglede. Rezultat toga bit će urav-

Uspjeh (ni)je osiguran No uspjeh te preobrazbe nije osiguran. Mjere ekonomske politike u Americi kao i izvan nje odredit će koliko će ona biti tegobna. Tu je krucijalno pitanje hoće li ostatak svijeta svojom potrošnjom kompenzirati američku štedljivost. Ako Amerikanci budu više štedjeli i izvozili, azijske zemlje bit će pri-

20 SVIJET FINANCIJA *vijesti Hypo stabilno unatoč krizi Unatoč gospodarskoj krizi Hypo Alpe-Adria-Bank lani je u Hrvatskoj poslovala stabilno, uz više nego dvostruko povećane rezervacije za loše plasmane te otežanu naplatu potraživanja od klijenata. S dobiti prije oporezivanja od 201 milijuna kuna te ukupnom aktivom od 39 milijardi kuna, pozicionirali su se među pet najvećih banaka u Hrvatskoj s tržišnim udjelom od 10 posto. Jamstveni kapital im je potkraj 2009. iznosio 8,3 milijarde kuna, što ih je svrstalo među najbolje kapitalizirane velike banke u Hrvatskoj i regiji. Zaba snizila kamate poduzetnicima Zagrebačka banka je od 1. travnja snizila kamate od 0,5 do jedan posto na većinu komercijalnih kredita za male poduzetnike i obrtnike s godišnjim ukupnim prihodima do 15 milijuna kuna. Niže kamate primjenjivat će se na nove, ali i na već postojeće poduzetničke kredite kao posljedica jeftinijeg izvora financiranja i pada referentnih kamatnih stopa. Kamatne stope na poduzetničke kredite trenutačno se kreću između 6,8 do 9,9 posto. S MoneyGramom brži prijenos novca

Volksbank je uvelo novu uslugu transfera gotovog novca u i iz inozemstva – MoneyGram. Zahvaljujući toj usluzi, hrvatski građani koji žive i rade u inozemstvu, te pomorci i prijevoznici, moći će prebaciti novac primateljima u svojoj zemlji u vrlo kratko vrijeme. Istodobno, pošiljatelji iz Hrvatske mogu uporabom tog servisa poslati novac u 190 zemalja diljem svijeta. Prednosti MoneyGrama su raširena mreža, brža usluga te konkurentne cijene, budući da je riječ o američkom servisu koji posluje u više od 190 zemalja, a Volksbank je njihov ekskluzivni zastupnik za Hrvatsku.

Privredni vjesnik Broj 3622, 12. travnja 2010.

( za 0,05 posto ( 41 fond porastao svi su obveznički fondovi porasli

za više od tri posto

FONDOVSKA INDUSTRIJA

Već šest mjeseci u pozitivi Ožujak je prvi mjesec u zadnjih pola godine u kojemu nijedan fond nije pao za više od tri posto, a ostvarili su mjesečne rezultate u rasponu od 12,50 do -2,11 posto Iztok Likar www.hrportfolio.com

žujak je donio nastavak pozitivnog trenda koji fondovi bilježe zadnjih šest mjeseci. Naime, rekordno mnogo fondova, njih 81, poraslo je, dok ih je samo 14 ostvarilo negativne rezultate. Među najuspješnijih 20 nema nijednog koji investira u regiji, a najbolji su bili oni koji investiraju na tržišta BRIC-a, SAD-a i “nove” Europe.

U ožujku je pad zabilježilo 14 fondova, većina manji od jedan posto Najveće prinose u ožujku bilježe dionički fondovi. Statistički gledano, mješoviti su prošli najlošije, dok novčani i obveznički, s po jednom iznimkom, bilježe rast. Crobex je protekloga mjeseca porastao za 0,22 posto, Crobex10 je uvećao vrijednost za 1,82 posto, dok je obveznički Crobis pao za 0,98 posto. Vodeći američki indeksi Dow Jones, Nasdaq i S&P 500 porasli su u rasponu od pet do 5,4 posto. Ožujak je prvi mjesec u zadnjih pola godine u kojemu nijedan fond nije pao za više Kategorija

od tri posto, a ostvarili su mjesečne rezultate u rasponu od 12,50 do -2,11 posto. Tako su 53 fonda porasla za više od jedan posto, njih 25 ostvarilo je prinos veći od tri posto, dok je 13 fondova poraslo više od pet posto. Pad je zabilježilo 14 fondova, većina manji od jedan posto. Pet ih je palo za više od jedan posto a samo jedan više od dva posto. Deset najuspješnijih su isključivo dionički fondovi, a predvode ih AC Rusija i NFD Nova Europa. Među prvih su se 20, pak, pored dioničkih uvrstila još dva mješovita fonda. Rast, rast Među najboljima od 66 dioničkih i mješovitih

*najbolji rezultati za ožujak 2010.

fondova oni su koji najviše investiraju na svjetska tržišta. Najveće prinose u grupi dioničkih fondova bilježe AC Rusija (12,50 posto), NFD Nova Europa (8,72 posto) i Ilirika BRIC (7,66 posto). Kod mješovitih je najveći rast ostvario ST Aggressive s mjesečnim prinosom od 4,40 posto, a slijede ga s rastom od 3,87 odnosno 2,48 posto Allianz Portfolio i KD Balanced. Kod dioničkih i mješovitih fondova najveći su pad zabilježili Erste Total East (2,11 posto) i OTP uravnoteženi (1,86 posto). Osim Select Eurobonda koji je pao za 0,05 posto svi su obveznički fondovi porasli, bilježeći prinose u rasponu od 0,96 **najbolji rezultati u 2010.

dionički

AC Rusija

+12,50

Aureus US Equity

mješoviti

ST Aggressive

+4,40

Raiffeisen Bal.

obveznički

PBZ Bond

+3,09

PBZ Bond

Allianz Cash

+ 0,58

HPB Novčani

novčani

* za razdoblje od 26.02.10. do 31.03.10. Izvor: www.portfolio.com

** za razdoblje od 31.12.09. do 31.03.10.

do 3,09 posto. Čak ih je osam poraslo za više od jedan posto, a najuspješ-

niji je bio PBZ Bond s rastom od 3,09 posto. I novčani su fondovi u ožujku, s iznimkom Platinum Casha (-0,35 posto), svi porasli, ostvarivši prinose u rasponu od 0,09 do 0,58 posto. Najuspješniji su bili Allianz Cash i Erste Euro-Money s rastom od 0,58 odnosno 0,57 posto. Rast veći od 0,40 posto bilježi devet od ukupno 19 novčanih fondova. Prinosi fondova u ovoj godini kreću se u rasponu od 14,87 do -7,02 posto. Pozitivne rezultate bilježi 79 fondova. Valja napomenuti da je 41 fond porastao za više od tri posto, a 23 više od pet posto. Sedam fondova je poraslo preko sedam posto, a najuspješniji Aureus US Equity i AC Rusija za više od 14 posto.

**najbolji rezultati u 2010. godini dionički

Aureus US Equity

+14,87%

dionički

AC Rusija

+14,25%

dionički

MP-Mena.HR

+8,75%

dionički

Raiffeisen HR dionice

+7,14%

mješoviti

AC Global Balanced EM

+7,13%

dionički

AC Global Dynamic EM

+7,02%

dionički

KD Prvi izbor

+6,97%

dionički

ZB Trend

+6,74%

dionički

OTP indeksni

+6,68%

dionički

NFD Nova Europa

+6,49%

** za razdoblje od 31.12.09. do 31.03.10.

izvor: www.hrportfolio.com

*najboljih 10 za ožujak 2010. dionički

AC Rusija

+12,50%

dionički

NFD Nova Europa

+8,72%

dionički

Ilirika BRIC

+7,66%

dionički

Aureus US Equity

+7,38%

dionički

MP-Global.HR

+7,02%

dionički

KD Nova Europa

+6,90%

dionički

Raiffeisen World

+6,87%

dionički

Raiffeisen Emerging Markets

+6,51%

dionički

MP-Mena.HR

+5,81%

dionički

Ilirika Azijski tigar

+5,61%

* za razdoblje od 26.02.10. do 31.03.10.

Izvor: www.portfolio.com

www.privredni.hr Broj 3622, 12. travnja 2010.

Hrvatska narodna banka

Vladine mjere mogu uvećati gospodarsku aktivnost za 0,5 posto Analitičari središnje banke procjenjuju kako bi se tijekom ove godine privatnom sektoru moglo plasirati oko devet milijardi kuna novih kredita Vesna Antonić antonic@privredni.hr

ladine mjere za pomoć hrvatskom gospodarstvu kroz modele A i B mogu uvećati gopodarsku aktivnost za 0,5 posto u ovoj godini u odnosu na situaciju bez mjera. Veći rast bruto domaćeg proizvoda i veći dohoci trebali bi povećati osobnu potrošnju u sličnom postotku. S obzirom na to da će se dio povećanih investicija i osobne potrošnje namiriti iz uvoza, očekuje se i da bi trgovinski manjak mogao blago porasti, procjenjuje Hrvatska narodna banka na temelju simulacije očekivanih utjecaja tih mjera na gospodarstvo. Analitičari središnje banke u najnovijem tromjesečnom biltenu podsjećaju kako je Vlada potkraj siječnja prihvatila dva dokumenta s mjerama za poticanje gospodarskog oporavka i razvitka kojima se utvrđuju dva modela, A i B, poticanja kreditne aktivnosti u gos-

podarstvu uz aktivno sudjelovanje države, HNBa i poslovnih banaka. Na taj bi se način, ocjenjuje HNB, ove godine privatnom sektoru moglo plasirati oko devet milijardi kuna novih kredita. Očekivani utjecaj mjera iz A i B modela na gospodarstvo analitičari središnje banke temelje na simulaciji pomoću dinamičnoga stohastičkog modela opće ravnoteže Hrvatske, čiji rezultati predstavljaju očekivani utjecaj pojeftinjenja izvora financiranja poduzeća i smanjenja stope ob-

vezne pričuve na glavne makroekonomske i financijske veličine u ovoj godini. Pritom se, ističu, ne razmatraju dodatni mogući pozitivni učinci mjera usmjerenih na potporu kvalitetnim proizvodnim tvrtkama, dodatne investicije i moguće ublažavanje problema (ne)likvidnosti u realnom sektoru. Uz to, u obzir nisu uzeta ni druga moguća pozitivna ili negativna kretanja u hrvatskom i svjetskom gospodarstvu u ovoj godini. Tako da rezultati simulacije čine isključivo očekivani utjecaj mjera u

odnosu na situaciju bez njih, a ne apsolutnu razinu očekivanoga gospodarskog rasta i promjena drugih makroekonomskih varijabli. Povećanje ukupnih kredita Prvi rezultati u ocjeni utjecaja mjera, koji je istodobno i osnovni ulazni element u simulaciji modela, odnosi se na očekivano smanjenje vagane kamatne stope na ukupne kredite tvrtkama i to za oko 0,5 postotnih bodova. Analitičari HNB-a naglašavaju kako takav rezultat

Očekuje se smanjenje vagane kamatne stope za oko 0,5 postotnih bodova proizlazi iz nekoliko pretpostavki. Prvo, kamate na pojedine oblike kredita tvrtkama u 2010. odgovarat će kamatnim stopama potkraj prošle godine. Drugo, sva predviđena sredstva iz programa mjera (pet milijardi kuna uz sufinanciranje HBOR-a i četiri milijarde kuna kredita odobrenih uz držav-

na jamstva) bit će iskorištena do kraja godine. Osim toga, od 99 milijardi kuna kredita poduzećima do kraja ove godine dospijeva 56 milijardi kuna (21 milijarda dugoročnih i 35 milijardi kratkoročnih kredita). Kreditima iz programa mjera refinancirat će se dugoročni krediti (devet milijardi kuna, koliko iznosi program mjera), dok će se preostali dugoročni i kratkoročni krediti refinancirati po tržišnoj kamati s kraja 2009. godine. Također, simulacija pokazuje i kako će očekivano smanjenje vaganih kamatnih stopa od 0,5 postotnih bodova povećati ukupne kredite tvrtkama za oko pet posto. To pokazuje kako bi polovina sredstava iz programa mjera trebala povećati nominalni iznos kredita poduzećima (nove kredite), dok bi drugu polovinu sredstava poduzeća iskoristila za zamjenu postojećih, skupljih, kredita banaka koji dospijevaju u ovoj godini, napominju analitičari HNB-a.

Dun&Bradstreet

Hrvatsku očekuje daljnje zaduživanje Prema Dun&Bradstreetu, hrvatski vanjski dug u 2009. godini iznosio je 60 milijuna američkih dolara

izdanju Dun& Bradstreetove mjesečne publikacije International Risk and Payment Review za tekući mjesec, ta najveća bonitetna kuća na svijetu za Hrvatsku je zadržala rejting DB3d, što je svrstava u zemlje s blagim rizikom poslovanja, prenosi bonitetna kuća Bonline. Prema D&B-jevim podacima, 23,5 posto plaćanja hrvatskih tvrtki stranim poduzećima kasnilo

je više od 30 dana od ugovorenih rokova, 65 posto plaćanja obavljeno je u dogovorenom roku, dok je 8,9 posto plaćeno sa 60 ili više dana zakašnjenja. Osim toga 2,2 posto plaćanja kasni više od 120 dana. Stoga D&B i dalje preporuča stranim investitorima da poslovanje s hrvatskim tvrtkama osiguraju akreditivom. Zbog kreditne krize i smanjenja profitabilnosti poduzeća plaćanje ino

partnerima i dalje ostaje izazov hrvatskim tvrtkama. Eksterni rizik relativno velik Ističe se i kako je eksterni rizik Hrvatske relativno visok zbog kroničnog fiskalnog deficita i deficita platne bilance koji moraju biti financirani iz godine u godinu, što povećava vanjsku zaduženost. Prema D&B-ju, hrvatski vanjski dug u 2009.

godini iznosio je 60 milijuna američkih dolara, a njegovo povećanje očekuje se i u iduće dvije go-

dine. D&B predviđa kako direktne strane investicije neće unijeti dovoljno kapitala u Hrvatsku pa će se Vlada morati dodatno zadužiti. Osim toga, ako se dogodi da stanje na svjetskom tržištu bude kao što je bilo potkraj 2008. godine, Hrvatska će morati zatražiti pomoć Međunarodnog monetarnog fonda, što znači dotok svježeg kapitala, ali uz određene uvjete kao što su stroža fiskalna konso-

lidacija koja će produljiti ekonomski pad. Pozitivnim D&B ocjenjuje rizik konvertibilnosti koji ostaje i dalje nizak zbog intervencija Hrvatske narodne banke koja održava stabilnost kune u odnosu na euro. Inače, u regiji i dalje najviši rejting ima Slovenija (DB2c), a slijede Mađarska (DB3d), Albanija (DB4a), Makedonija (DB4b), Srbija (DB4d) i BiH (DB6a). (V.A.)

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3622, 12. travnja 2010.

Tržište novca Zagreb

Kamatna stopa i dalje povoljna Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Radmila Nižetić

rgovanje sudionika na tržištu novca bilo je proteklog tjedna življe i obilnije nego u prethodnom razdoblju. Razlog je bio u većoj potražnji za kratkoročnim pozajmicama na nešto dulji rok, koju su sudionici s viškovima kratkoročne likvidnosti objeručke dočekali. Unatoč tjednom rastu potražnje, ukupan odnos ponude i potražnje i dalje pokazuje da je ponuda novca dominantna zahvaljujući vrlo dobroj likvidnosti sudionika novčanog tržišta. Iako je prosječna tjedna kamatna stopa zabilježila rast sa 0,64

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

700

5.4.-9.4.2010.

29.3.-2.4.2010.

1,4

600 500

1,0

400 300 0,6

200 100 0

5.4.2010.

6.4.2010.

7.4.2010.

na 1,12 posto, isključivo zbog strukture pozajmica, vrijedno je istaknuti da je kamatna stopa na prekonoćne pozajmice ostala gotovo nepromijenjena. Značajni viškovi likvidnosti i dalje ostaju neraspoređeni te na kraju dana

8.4.2010.

0,2

9.4.2010.

bivaju usmjereni u prekonoćni depozit središnje banke. Stoga je za učinkovito upravljanje viškovima likvidnosti sudionicima dobro došla tjedna aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija

ponedjeljak

utorak

na kojoj je ponovno zabilježeno veliko zanimanje. Na planirani iznos aukcije od 400 milijuna kuna pristiglo je 930 milijuna kuna ponude, te je ostvaren iznos emisije od 477 milijuna kuna. Na ovoj je aukciji zabilježen rast ka-

srijeda

četvrtak

petak

matne stope na trezorske zapise u kunama s rokom dospijeća od 182 dana s tri na 3,2 posto godišnje, a na prethodnoj na zapise s najduljim rokom dospijeća. Nasuprot tome, kamatna stopa na trezorske zapise u eurima zabilježi-

la je tjedni pad sa 3,8 na 3,75 posto, a izdanje je bilo uspješnije od prethodnoga budući da je na planirani iznos izdanja od 20 milijuna eura ponuđeno 29,985, a prihvaćeno 20,22 milijuna eura. Unatoč umjerenoj oscilaciji kamatne stope na trezorske zapise, ona je i dalje vrlo povoljna sa stajališta države. Poticajna je i sudionicima zbog skučenog izbora ostalih instrumenata novčanog tržišta u koje bi usmjerili svoje viškove likvidnosti. Ovog tjedna započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, potražnja za kratkoročnim pozajmicama će porasti, a visoka likvidnost bankarskog sustava podržavat će i dalje vrlo povoljnu kamatnu stopu.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Mirovinski fondovi

Kuna stabilno na početku travnja

Mirex probio 150 bodova

Za hrvatsku je valutu protekli tjedan bio u znaku stabilnosti u odnosu na euro, američki dolar i švicarski franak, uz neznatne valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,050764

CAD

kanadski dolar

5,424839

JPY

japanski jen (100)

5,794281

CHF

švicarski franak

5,066966

GBP

britanska funta

8,329736

USD

američki dolar

5,427675

EUR

euro

7,266029

Izvor: HNB

znatno je porastao i američki dolar - na tjednoj razini 0,3 posto. S početnih 5,41 kunu tjedan je završio na 5,43 kune. Kuna

oscilacije. Euro je stagnirao na razini od 7,26 kuna s tjednim porastom od 0,05 posto, prema središnjem tečaju HNB-a. Ne-

primjena od 10. travnja 2010. 6.4.

7.28

7.4.

8.4.

USD

je blago ojačala prema franku, za 0,06 posto, a švicarska valuta kroz tjedan je bila na razini 5,07 kuna. 5.48

CHF

5.09

6100 5900

11500

FTSE 100

11300

7.25

5.42

5.06

148

7.24

5.40

5.05

146

7.23

4.38

5.04

9.4.

6.4.

7.4.

8.4.

9.4.

naka, najvećih zajmodavaca Grčkoj, zabilježile su najveće gubitke. Stabilizacija je uslijedila već idući dan, nakon optimi2700 2600

10900

2500

5300

10700

2400

5100

10500

5000 4500

8.4.

9.4. 6400

CAC40

6200

6.4.

7.4.

8.4.

9.4.

5.4. 11600

DAX

11480

4000

6000

11360

3500

5800

11240

3000

5600

11120

2500

5400 5.4.

6.4.

7.4.

8.4.

9.4.

NASDAQ

2300 5.4.

6.4.

7.4.

8.4.

9.4.

7.4.

8.4.

9.4.

NIKKEI 225

11000 5.4.

6.4.

7.4.

8.4.

9.4.

148

5.07

11100

7.4.

150

5.44

5500

6.4.

150

7.26

5700

5.4.

152

5.08

2800

Dow Jones

MIREX - tjedni

152

5.46

6.4.

7.4.

8.4.

9.4.

Grčka kriza ponovno uznemirila ulagače li su u četvrtak pritisnuti padom cijena bankovnih dionica zbog bojazni ulagača. Dionice francuskih, švicarskih i njemačkih ba-

MIREX - mjesečni

7.27

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Grčka kriza proteklog je tjedna ponovno unijela nervozu na svjetsko tržište kapitala. Europski burzovni indeksi oslabje-

Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, protekli je tjedan prvi put nakon dvije godine prešla razinu od 150 bodova. Mirex je tjedan završio na 150,1116 bodova, što je porast od 0,33 posto u odnosu na prethodni tjedan.

5.4.

6.4.

stične izjave čelnika Europske središnje banke da Grčku ne treba financijski spašavati. Oporavku je pridonio i podatak o rekordnom prometu u američkim prodavaonicama u ožujku. Olakšanje se odrazilo i na američke terminske indekse, uz poveći dobitak dionica rudarskih i energetskih kompanija. Optimizam s Wall Streeta prelio se i na većinu azijskih burzi. Ipak, trgovalo se oprezno jer se očekuju ovotjedni podaci o bruto domaćem proizvodu regionalnih gospodarstava u prvom tromjesečju.

146 9.3.

19.3.

29.3.

8.4.

6.4.

7.4.

8.4.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 8.4.2010 Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobr. mir. fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

149,3278 155,0023 143,3530 152,6945 150,1116

157,3238 180,8937 117,4183 130,4217 125,4995 150,1319 167,9523 164,2156 175,6692 127,5116 102,7642 113,3181 147,6186 105,9562 115,1241 154,3225 136,8514 103,7160 120,5810 110,4329 113,9077

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3622, 12. travnja 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 314,151 milijuna kuna

Porast redovnog dioničkog prometa je porast od 155,85 posto. Crobex je porastao za 1,33 posto s posljednjom vrijednošću 2.174,35 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.181,58 bodova, što je porast od dva posto. Šest dionica od 10 naj-

Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi protekloga je tjedna snažno porastao te je iznosio 233,137 milijuna kuna, što Top 10 po prometu

tjedna promjena

Zagrebačka pivovara d.d. Hrvatske telekomunikacije d.d. Zagrebačka banka d.d. Adris d.d.(povlaštena) Ina d.d. Dalekovod d.d. Validus d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Atlantska plovidba d.d. Jamnica d.d.

0,00% +1,23% +1,18% +4,49% +0,51% +0,01% -3,13% +2,30% -1,44% 0,00%

zadnja cijena 3.791,30 328,00 255,00 300,00 1.769,90 360,04 22,56 1.560,00 956,00 38.000,00

promet 118.254.443,41 46.613.936,95 10.067.673,00 7.629.763,07 4.907.032,75 4.428.989,74 3.981.355,98 3.609.618,42 3.524.930,99 2.584.000,00

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 233.137.553,54 kn

trgovanijih imalo je porast vrijednosti. Najviše se trgovalo, kao i tjedan ranije, dionicom Zagrebačke pivovare kojom je ostvareno 118,254 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 3791,30 kuna.

Dobitnik tjedna među najtrgovanijim izdanjima je povlaštena dionica Adrisa. Porasla je za 4,49 posto i tjedan završila na 300,00 kuna uz promet od 7,629

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena

Hoteli Maestral d.d. Vis d.d Dukat d.d. TEP d.d. Excelsa nekretnine d.d. Jadranska banka d.d Zlatni rat d.d. PIK-Vinkovci d.d. Podravka d.d. Auto Hrvatska d.d.

151,67% 37,38% 21,36% 18,40% 11,32% 9,62% 8,47% 7,69% 7,56% 7,29%

zadnja cijena 151,00 29,00 358,00 29,60 24,49 2.850,00 59,66 280,00 354,95 515,00

promet 132.722,00 3.190,00 358,00 355,20 33.662,81 147.462,97 5.172,11 14.000,00 1.800.317,85 391.196,55

INVESTICIJSKI FONDOVI

za čak 6,88 posto, a slijedi ga HPB Titan s porastom od 5,10 posto. Najveći pad kod dioničkih fondova zabilježio je fond KD Victoria kojem je vrijednost pala za 1,16 posto, dok je na drugom mjestu negativne ljestvice NFD Nova Europa s padom od 0,53 posto. Među 17 dobitnika kod

mješovitih fondova najuspješniji su bili AC GMEB (+1,71 posto) i ZB global (+0,95 posto), dok su naj-

veći gubitnici u toj grupi fondova Aureus Balanced i Interinvest Balanced, oba s padom od 0,58 posto. Najuspješniji obveznički fond bio je OTP euro obveznički koji je porastao za 0,32 posto, dok je kod novčanih fondova na vrhu Platinum Cash s porastom od 0,14 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond) DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity Select Europe HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global

zadnja vrijednost

tjedna promjena

2.174,35 1.181,58 97,21

+1,33% +2,00% +0,38%

milijuna kuna. Najveći gubitnik među najtrgovanijima je dionica Validusa. Pala je za 3,13 posto i tr10 dionica s najvećim padom cijene Đakovština d.d. Slobodna Dalmacija d.d. Hrvatska poštanska banka d.d. Elektrometal d.d. Hoteli Brela d.d. Kutjevo d.d Apartmani Medena d.d. Arenaturist d.d. Hoteli Omišalj d.d. Hoteli Makarska d.d.

govanje završila na 22,56 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 3,981 milijuna kuna.

tjedna promjena -29,20% -23,05% -20,77% -19,81% -18,48% -16,69% -16,68% -15,77% -15,25% -14,29%

zadnja cijena 9,99 50,00 1.419,00 251,00 88,00 25,00 50,01 58,11 6,00 90,00

promet 311.513,44 15.900,00 84.567,00 8.032,00 10.120,00 4.075,00 50,01 58,11 1.500,00 90,00

*vijesti

Ponovno u znaku odličnih rezultata Fondovi su ponovno ostvarili odlične rezultate protekloga tjedna te ih je samo 11 od ukupno 95 zabilježilo pad vrijednosti, a najuspješniji fondovi ostvarivali su vrlo visoke poraste vrijednosti udjela. Najuspješniji među dioničkima bio je Aureus US Equity kojem je vrijednost porasla

index Crobex Crobex10 Crobis

od 1. do 8. ožujka godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn kn € € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

15.7928 51.4674 10.9077 8.6529 131.1300 12.4679 102.8000 105.8500 89.5934 173.5133 68.3700 87.5300 92.3632 95.1000 100.9123 100.9100 65.3009 47.6589 29.3037 74.5800 59.1745 65.5900 72.6240 5982.0200 88.2250 71.9815 33.3200 50.0108 6.7469 61.1200 42.3295 84.6964 58.1952 441.1202 357.6278 91.7046 86.1200 300.1065 75.1200 137.5208 129.6233 11.2500 107.2817 108.3097 103.0907 9.9582

-1,16 -0,13 0,25 0,54 0,36 0,28 -0,27 -0,34 3,35 0,56 1,12 1,23 0,82 0,74 1,45 1,49 -0,45 1,26 0,95 0,61 3,76 0,99 5,10 0,88 0,23 1,51 0,91 0,17 0,64 1,41 1,09 0,60 0,57 3,55 1,74 -0,14 1,09 1,35 1,01 6,88 -0,53 1,74 0,02 2,07 1,45 -0,17

€ €

121.8400 145.3200

0,54 0,95

Valuta

Naziv(fond) PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced HPB Dynamic InterInvest Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond Select Eurobond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Select Novčani Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn kn € kn €

105.5000 10.0269 131.2442 156.5800 189.0363 69.6937 107.3238 113.9170 8.4196 149.8596 83.3690 51.2388 59.6300 6.0355 71.7540 11.2700 109.0915 101.8300

*Tjedna promjena [%] 0,70 0,27 0,50 0,90 0,10 -0,31 0,71 0,49 0,05 0,53 -0,58 0,15 -0,58 0,60 0,24 1,71 0,09 0,21

€ € € € € € € kn € €

156.3300 13.0169 136.3997 11.0920 168.3300 126.7800 126.2500 153.2400 122.2591 125.2651

0,08 0,04 0,28 0,16 0,19 0,08 0,24 0,08 0,06 0,32

kn kn € € kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

130.2000 160.2883 137.8604 123.0400 138.2061 141.4100 135.5861 135.1600 136.3256 132.3516 123.0800 129.3354 120.2859 114.4268 11.0795 106.1712 10.4405 100.9155 102.9900

0,07 0,03 0,05 0,07 0,06 0,06 0,00 0,07 0,04 0,06 0,05 0,07 0,05 0,07 0,06 0,07 0,06 0,14 0,09

Valuta

Vrijednost udjela

Pad dioničkog prometa na Zagrebačkoj burzi Pad redovitog prometa dionicama i rast njihovih cijena obilježili su trgovinu Zagrebačke burze u prvom kvartalu ove godine. U tom razdoblju dionički je promet pao za 19 posto u odnosu na posljednje lanjsko tromjesečje, na 1,3 milijarde kuna, a sveukupan promet porastao je za 30 posto dosegnuvši gotovo 3,4 milijarde kuna. Prijavljeni i institucionalni prometi, stoji u izvješću Burze, popravili su ukupnu kvartalnu statistiku, a opća likvidnost dioničkog tržišta još je relativno niska. Od početka godine Crobex je porastao za 6,9 posto, a Crobex10 za 9,8 posto.

no plaćanje na boljim prodajnim mjestima. Klijentu se odobrava limit do iznosa od 35.000 kuna.

Na bankomatima Erstea i dodatna gotovina Erste banka je ponudila novu uslugu jedinstvenu u Hrvatskoj – Erste Maestro plus. Vlasnicima Maestro kartice tekućeg računa omogućuje se podizanje dodatne gotovine, na više od 500 njihovih bankomata, koju mogu otplaćivati na rate. Maestro debitna kartica omogućuje i obroč-

Banco Popolare Grupi 267 milijuna eura dobiti Neto dobit Grupe Banco Popolare lani je dosegnula 267 milijuna eura, objavljeno je u konsolidiranom financijskom izvješću za 2009.. Neto kamatni prihod iznosio je 2,095 milijuna eura, ukupni prihodi 3,69 milijuna eura, dok je dobit iz redovnog poslovanja iznosila 1,232 milijuna eura. Bruto krediti klijentima dosegnuli su 88,9 milijardi eura – šest posto više u odnosu na kraj 2008. godine. Sredstva klijenata iznosila su 97,9 milijardi eura – pet posto više u odnosu na godinu ranije, dok je ukupna aktiva povećana za 3,4 posto, na 125 milijardi.

Osnovan novi dionički fond - ZB BRIC+ ZB Invest osnovao je novi otvoreni investicijski fond s javnom ponudom - ZB BRIC+. Riječ je o visokorizičnom fondu koji će imovinu ulagatelja veće tolerancije prema riziku pretežno ulagati u portfelj dionica kompanija iz Brazila, Rusije, Indije i Kine. Valuta fonda je euro, ulazne naknade nema, izlazna naknada je 1,5 posto za ulaganja kraća od šest mjeseci, naknada za upravljanje iznosi dva posto godišnje, a naknada depozitne banke 0,3 posto po godini.

enterprise europe

info

Broj 13, 12. travnja 2010.

Agro Arca

Srce u sigurnim digitalnim rukama

Hrvatski robot - kirurg Hrvatski institut za tehnologiju kroz program TEST-Tehnologijski istraživačko-razvojni projekti financirao je izradu prototipa robotskog sustava Roki namijenjenog asistiranju pri kirurškim operacijama. Sveučilište u Zadru, kao voditelj projekta, oformilo je projektni tim od 11 istraživača koji su definirali i koncipirali idejni projekt, a idejno rješenje, projektiranje, proizvodnja te upravljanje i završna ispitivanja ovog robotskog sustava obavljeni su u tvrtki HSTec. Robotska oprema pomaže kirurgu pri operacijama dajući sliku operativnog polja pomoću specijalne kamere, te specijalno dizajniranom robotskom rukom omogućava pridržavanje kirurških instrumenta, pa čak i srca na kojem se radi zahvat. Prvi hrvatski robotski sustav za asistiranje u kirurgiji stvorio je preduvjet za daljnje inovacije u robotskoj kirurgiji na području kardiokirurgije, kirurgije kostiju, neurokirurgije, laparoskopije te je pridonio velikom tehnološkom pomaku u medicini.

Inovacije, ideje, proizvodi i tehnologija u poljoprivredi Međunarodni sajam inovacija, eko ideja, proizvoda i tehnologija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji Agro Arca održat će se treći put od 7. do 9. svibnja u Slatini. Ovogodišnji sajam održat će se na izložbenom prostoru od 3500 četvornih metara zatvorenog i 2500 četvornih metara otvorenog prostora. Organizatori sajma su Udruga inovatora Hrvatske i Grad Slatina, a pokrovitelji Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja. U realizaciji sajma kao suorganizatori sudjeluju Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska zajednica tehničke kulture, Virovitičko-podravska županija, HGK Virovitičko-podravske županije i Međunarodna federacija nacionalnih organizacija inovatora – Ifia. Očekuje se kako će sajam povezati izlagače s potencijalnim kupcima odnosno partnerima u gospodarstvu, turizmu, trgovini i velikim trgovačkim lancima. U prostorima tvrtke Agroduhan predstavit će se karakteristični proizvodi pojedinih županija, novi, posebice ekološki proizvodi prehrambene industrije, kao i eko proizvodi iz cijele Hrvatske. Sajam bi trebao stvoriti i uvjete za prijenos znanja i

u području poljoprivrede i proizvodnje hrane kako bi se promovirale nove ideje, eko proizvodi i tehnologija koji su temeljeni na vlastitom znanju i sposobnosti. Sajmu je i cilj poticanje ekološke proizvodnje hrane te inovativni pristup u tradicionalnoj proizvodnji hrane.

dostignuća iz akademske zajednice pri sveučilištima i veleučilištima potencijalnim korisnicima. Održavanje tog sajma je istodobno i poticaj i poziv poslovnim ljudima iz Hrvatske i inozemstva da se upoznaju s rezultatima rada tvrtki, akademske zajednice, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, zadruga, poduzetnika, obrtnika, inovatora i mladih inovatora

Uz domaće izlagače sudjelovat će i inozemni iz Mađarske, Rusije, Češke, Irana, Rumunjske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine te Makedonije. Država partner Agro Arce je Republika Mađarska. Tijekom sajma održat će se i međunarodni skup Mađarsko-hrvatski dan na kojem će tema biti Agrobiznis i ekologija u funkciji razvitka. Uoči otvaranja sajma održat će se i stručni seminar iz područja zaštite intelektualnog vlasništva Zaštita proizvoda geografskog podrijetla i Zaštita proizvoda žigom. Županija-partner sajma je ove godine Brodsko-posavska županija, a Varaždin je grad-partner. Na sajmu se očekuje i potpisivanje protokola o suradnji između ministarstva znanosti i obrazovanja Ruske Federacije i Udruge inovatora Hrvatske.

enterprise europe Drugi hrvatsko-mađarski poslovni forum

Razmjena informacija o eko tehnologijama

Na Forumu hrvatske tvrtke mogu upoznati najnovija dostignuća na području eko tehnologija, pronaći profesionalnu suradnju i doći do transfera znanja Nakon uspješno organiziranog Prvog hrvatsko-mađarskog foruma iz područja zaštite okoliša održanog u ožujku prošle godine, dogovoren je i uzvratni susret, odnosno njegov nastavak koji će se održati 5. i 6. svibnja u Budimpešti. Uoči održavanja prošlogodišnjeg foruma potpisan je i Memorandum o razumijevanju između Saveza pružatelja usluga i proizvođača u zaštiti okoliša i Hrvatske gospodarske komore o suradnji na području zaštite okoliša, koji su prepoznali prednosti suradnje u cilju podizanja razine razvoja u industriji zaštite okoliša u Hrvatskoj i Mađarskoj, potrebu međusobne razmjene informacija te proširenja unutarnjeg i vanjskog tržišta svojih proizvoda, usluga, tehnologija i ulaganja. Ovogodišnji Hrvatsko-mađarski poslovni forum bit će podijeljen u dva dana. Prvoga dana sudionici će posjetiti tvrtku Alcufer, koja se bavi zbrinjavanjem i reciklažom otpada iz autoindustrije, te spalionicu smeća Komunalnog poduzeća Budimpešta u Rákospaloti koja je korisnik financijskih potpora iz fondova Eu-

ropske unije. Drugoga dana održat će se plenarni dio u kojem će biti predstavljeno stanje zaštite okoliša te mogućnosti za investiranje u Mađarskoj i Hrvatskoj,

Forum je prilika hrvatskim tvrtkama da se predstave mađarskoj strani, upoznaju najnovija dostignuća u području eko tehnologija, razmjene informacije i pronađu nove partnere a predviđeni i su bilateralni razgovori između tvrtki. Prijavljene hrvatske tvrtke na svoj e-mail dobit će popis svih prijavljenih mađarskih tvrtki s opisom njihove djelatnosti kako bi se unaprijed mogle pripremiti, proučiti profile tvrtki i unaprijed dogovoriti razgovore s mađarskim kolegama. Na skupu će se hrvatske tvrtke u plenarnom dijelu imati prilike predstaviti kroz prezentacije.

Za sudjelovanje na Forumu ne plaća se participacija, a zainteresiranim tvrtkama je ponuđen povoljniji hotelski smještaj u hotelu Novotel Budapest Danube. Mađarski savez za zaštitu okoliša osigurat će svim sudionicima prijevoz za terenske posjete prvoga dana kao i prijevoz od hotela do Mađarskog saveza pružatelja usluga i proizvođača u zaštiti okoliša gdje će se održati bilateralni razgovori drugog dana. Za sve sudionike iz Hrvatske prijevoz u Mađarsku bit će organiziran autobusom čiji trošak snosi HGK. Ovaj forum bit će izvrsna prilika hrvatskim tvrtkama da se predstave mađarskoj strani, upoznaju s najnovijim dostignućima na području eko tehnologija, razmijene informacije kao i transfer tehnologije te ostvare profesionalnu suradnju. Tvrtke koje žele sudjelovati na susretu moraju se prijaviti do 20. travnja na email ispahic@hgk.hr. Prijavnicu za ovo događanje moguće je naći na web stranicama www.een.hr.

www.een.hr

12. travnja 2010.

2 3

CIP Eko-inovacije

Inovativne ideje koje štite okoliš

Gotovo 200 milijuna eura iz EU-a namijenjeno je financiranju projekata iz programa CIP Eko-inovacije kojima se želi bitno poboljšati zaštita okoliša Ostvariti vlastitu eko ideju nije uvijek jednostavno, posebice ako je vaša tvrtka razvila novo “zeleno” rješenje koje bi moglo stvarno funkcionirati, ali još nije našlo svoje mjesto na tržištu. Kroz shemu financiranja iz CIP programa Eko-inovacije, Europska unija želi podržati inovativne proizvode, usluge i tehnologije kojima bi se učinkovitije iskorištavali naši prirodni resursi. Premošćivanjem jaza između istraživanja i tržišta, CIP Eko-inovacije pridonosi provedbi Environmental Technologies Action Plana. Gotovo 200 milijuna eura stoji na raspolaganju za financiranje projekata iz programa CIP Eko-inovacije u razdoblju od 2008. do 2013. godine. Eko-inovacije, potprogram Programa Zajednice CIP, podrazumijevaju sve oblike inovacijskih aktivnosti koje rezultiraju ili čiji je cilj bitno poboljšanje zaštite okoliša. Eko-inovacije uključuju nove proizvodne procese, nove proizvode ili usluge te nove metode poslovanja i upravljanja, čije će korištenje ili provedba spriječiti ili znatno smanjiti rizike za okoliš, zagađenje i sve druge negativne

posljedice uporabe resursa tijekom životnog ciklusa srodnih aktivnosti. Program je usmjeren na industriju hrane i pića i njime se žele ostvariti čišći i efikasniji proizvodni procesi. Isto tako, poticanjem recikliranja promoviraju se inovativna rješenja na području otpadnih voda i korištenja kišnice, a u građevinarstvu se potiču metode gradnje koje ne narušavaju okoliš. Program je namijenjen i zelenijem poslovanju te pametnoj nabavi čime se potiče eko-inoviranje u dobavljačkom lancu te upotreba inovativnog dizajna koji manje zagađuje okoliš. Poslovni projekti koji mogu dobiti bespovratna sredstva mogu trajati najviše 36 mjeseci, a natječaj je otvoren za sve privatne i javne pravne osobe iz Hrvatske i EU-a. Prioritet će se davati malim i srednjim poduzetnicima. Treći natječaj CIP Eko-inovacija otvara se 13. travnja i hrvatskim tvrtkama omogućit će dostupnost znatnih financijskih sredstava. Visina tih sredstava ovisit će o kvaliteti ponuđenih programa. Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva organizira tim povodom dvod-

nevno informativno događanje kako bi informirali i educirali hrvatske tvrtke za uspješno prijavljivanje na natječaj iz ovog programa. Tijekom susreta poduzetnici će osim informacija o natječaju Eko-inovacija biti educirani i o mogućnostima financiranja projekata iz programa CIP Eko-inovacije u četiri prioritetna područja - recikliranje, graditeljstvo, industrija hrane i pića i “pa-

metna” nabava - te imati priliku čuti iskustva u predlaganju projekata iz programa CIP Eko-inovacije. Na skupu će dobiti i savjete za uspješno sudjelovanje u projektima, a moći će naći i partnere za zajedničke projekte. Sudjelovanje na seminaru je besplatno, osiguran je i simultani prijevod, a dodatne podatke moguće je naći na kalendaru događanja na web stranicama Europske poduzetničke mreže www.een.hr.

Ciklus info dana u HGK - županijskim komorama Hrvatska gospodarska komora - Europska poduzetnička mreža u suorganizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva organizira niz informativnih dana pod naslovom Mogućnosti za poduzetnike iz EU Programa za konkurentnost i inovacije (CIP). Prvi u nizu ciklusa CIP-ovih info dana održan je u Županijskoj komori Čakovec gdje je gospodarstvenicima predstavljen ovaj opsežan program Europske unije, koji obuhvaća razne vidove potpore poduzetništvu i inovacijama. Predstavljeni su i potprogram namijenjen ekološkim inovacijama, mogućno-

sti predlaganja ICT projekata za javni sektor te mogućnosti financiranja akcija na području nove i obnovljive energije te unaprjeđenje energetske učinkovitosti. Događanje se financira iz sredstava Europske unije, a sudjelovanje na info danima je besplatno. Sve informacije o seminarima te program i prijavnica nalaze se na kalendaru web stranice: www.een.hr Info dani će se održati 19. travnja u 10 sati u ŽK-u Varaždin, 28. travnja u 11 sati u ŽK-u Rijeka, 29. travnja u 11 sati u ŽK-u Pula, 4. svibnja u 12 sati u ŽK-u Osijek, te 6. svibnja u 11 sati u ŽK-u Split.

enterprise europe Europski monetarni fond

Stara ideja za NOV

Izračunato je da bi Europski monetarni fond, da je zaživio u 1999. godini kad i eurozona, do danas p Lada Stipić – Niseteo niseteo.lada@skynet.be Šok grčkog proračunskog deficita koji je dostigao četverostruku gornju granicu dozvoljenu u eurozoni i rastući problemi u južnom dijelu Europske unije (Španjolska, Portugal, Italija) i Irskoj izvukli su na vidjelo tri desetljeća staru ideju o Europskom monetarnom fondu (EMF). Povjerenik za monetarne poslove Europske komisije Olli Rehn obećao je kako će EK do ljeta izaći sa svojim prijedlogom treba li i kako osnivati europsku verziju MMF-a. Bilo kako bilo, pomoć te vrste zakasnit će za Grčku – blokirana općim štrajkom i valom nezadovoljstva, prva članica eurozone koja se našla u problemima do grla izvlačit će se striktnim mjerama štednje koje će pogoditi sve, od premijera preko zaposlenika u organima državne uprave do umirovljenika. Grčkoj slijedi surovo stezanje remena bez pomoći MMF-a, o čemu se šuškalo, ali uz potporu članica EU-a. Tržišta obveznicama iskazala su povjerenje u oporavak financija te zemlje snažnim interesom za pet milijardi eura vrijedne državne obveznice. Guverner središnje banke uvjeren je u uspjeh mjera jamčeći kako neće

pripustiti MMF u domaće dvorište: “Ako nam ustreba pomoć sa strane, to će biti pomoć iz Europe, a ne MMF-a. Grčka je dio euroobitelji, potpora će biti posao za eurozonu”. Grčki paket mjera štednje teži 4,8 milijardi eura. Uskrsla ideja dobiva oblik I dok se Grci muče s proračunom i pobunom na ulicama, uskrsla ideja EMF-a dobiva oblik. Razmišljanje o toj vrsti fonda datira iz 1978. godine zajedno s osnivanjem Europskog monetarnog sustava. Fond je trebao zaživjeti do 1980. godine, no torpedirali su ga politički razlozi – kao

Bez odgovora je najbitnije pitanje: postoji li politička volja da se gospodarska suradnja digne na nadnacionalnu razinu i većinu velikih europskih ideja koje nadilaze državne poslove i interese. Između 1978. i 2010. godine nema razlike u dilemama. Bez odgovora je (ili dogovora) najbitnije pitanje: postoji li uistinu sada politička volja u vladama da se gospodarska suradnja digne na višu, nad-

Objavljen natječaj iz programa Inteligentna energija u Europi

FP7

Financiranje pametnih energetskih projekata

Radionice o Sedmom okvirnom programu

Europska komisija je 23. ožujka objavila novi natječaj u okviru programa Inteligentna energija u Europi koji će biti otvoren do 24. lipnja 2010. godine.

U prostorijama Hrvatskog instituta za tehnologiju (HIT) 20. i 22. travnja održat će se radionice o Sedmom okvirnom programu Europske unije za istraživanje i razvoj (FP7). Radionice će se ciklički ponavljati, ovisno o broju zainteresiranih, a vodit će ih kontakt osobe zaposlene na HIT-u.

Ukupan proračun programa iznosi 56 milijuna eura, a maksimalno sufinanciranje troškova projekata iz tog programa bit će 75 posto. Prioriteti ovogodišnjeg natječaja slični su onima iz prijašnjih godina, a uključuju energetsku učinkovitost i racionalnu upotrebu energetskih izvora, energetsku učinkovitost u zgradarstvu, nove i obnovljive izvore energije, obnovljive izvore energije u elektrici, obnovljive izvore energije u zgradama, bioenergiju, energetsku učinkovitost u prometu... Kroz taj program neće biti financirane investicije u infrastrukturu, demonstracijski projekti, kao ni tehnički istraživačko-razvojni projekti o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije. Pojedini projekt može vrijediti između 500.000 i 2,5 milijuna eura, a maksimalno razdoblje financiranja projekta je tri godine. Više informacija o natječaju moguće je pronaći na http://ec.europa.eu/energy/intelligent/call_for_proposals/index_en.htm.

Sudionicima će biti omogućen rad na računalu kao i pristup internetu pa je broj sudionika stoga ograničen na 12. Prva radionica uvodnog tipa namijenjena je svima zainteresiranima za sudjelovanje u Sedmom okvirnom programu bez obzira na znanstveno područje rada ili tip ustanove u kojoj su zaposleni. Tom će se radionicom pokušati približiti struktura programa FP7, osnovni dokumenti koji su potrebni za njegovo razumijevanje te kako ih naći na internetu. Druga radionica obuhvaća isključivo financijsko-pravna pitanja u Sedmom okvirnom programu i namijenjena je onima koji se tek planiraju uključiti ili su već nositelji projekata iz tog programa. Nakon teorijskog izlaganja, u praktičnom dijelu radionice vježbat će se izrada budžeta i financijskog izvješća (Form C). Prijavnice za radionice i dodatne informacije o njima mogu se naći na web stranicama www.hit.hr.

www.een.hr

12. travnja 2010.

4 5

VE PROBLEME

prikupio nekih 120 milijardi eura! nacionalnu razinu. Sporazumi na kojima se temelji EU zabranjuju direktnu financijsku potporu članicama eurozone, što znači – prokomentirala je nedavno kancelarka Angela Merkel – da bi osnivanje EMF-a pretpostavljalo izmjene u Sporazumu. U slučaju da se članice EU-a dogovore o EMF-u, to bi u naravi predstavljalo jednostavan tehnički posao jednak načinu na koji će se u Sporazum ucijepiti izuzeci za pojedine članice kroz aneks u pristupnom sporazumu bilo koje iduće nove članice. Stoga nije isključeno da se EMF nađe kao dio pristupnog sporazuma EU-a i Hrvatske... Europljani žele u teškim vremenima poljuljane ekonomije držati kontrolu nad svojim prostorom. Naime, u slučaju da MMF uđe u eurozonu na način na koji je intervenirao primjerice u Mađarskoj, to bi značilo da jedna članica eurozone predaje nadzor nad domaćim financijama međunarodnoj instituciji što se, dakako, čita i kao da eurozona nije kadra riješiti vlastite probleme. Od brojnih ideja u optjecaju, vrijedan je spomena stav da se EMF puni sredstvima koja isplaćuju članice EU-a po kršenju pravila Pakta o stabilnosti i rastu – svaka članica koja uđe u crveno (prora-

čunski deficit iznad tri posto BDP-a i javni dug viši do 60 posto BDP-a) i potom ne učini ništa suočava se s plaćanjem visokih kazni. Kako se ne bi dogodilo da problematične zemlje u takvim situacijama bivaju nagrađenima, moguća je odredba da se pomoć dobiva isključivo u iznosu uplaćenih doprinosa. Izračunato je da bi Europski monetarni fond, da je zaživio u isto vrijeme kad i eurozona u 1999. godini, do danas prikupio nekih 120 milijardi eura! U potrazi za odgovorima Prijedlog EK-a na ljeto, a potom i rasprava, valja odgovoriti i na pitanja hoće li se EMF ponašati kao MMF, dakle dolazi li zemlja koja dobiva pomoć iz europskog fonda pod izvjesnu vrstu prinudne uprave ili striktnog nadzora. ECB-ov Jürgen Stark, za razliku od gorljivog zastupnika ideje EMF-a njemačkog ministra financija Wolfganga Schaublea, član je kluba protivnika. On želi povratak na temeljne vrijednosti ponašanja u eurozoni tvrdeći da nema tog fonda na svijetu (ili makar u eurozoni) koji će zamijeniti domaćinsko ponašanje, svojedobno okršteno bundesbank-ičnošću. Slučaj Grčka sprječava se prije nego što nastane. Rješenje je u striktnom pridržavanju

Splitski SGM dokazao isplativost svog projekta

Nema krize za dobar proizvod dobar proizvod Splitska tvrtka SGM otplatila je 600.000 kuna kredita za projekt Crostim 2 kojim je usvojena proizvodnja elektroničkog transkranijalnog stimulatora za intraoperativni monitoring i nove generacije neuroloških elektroda. Projekt je financirala Vladina agencija BICRO kroz Program razvoja na znanju utemeljenih poduzeća (RAZUM) kojim se osigurava početno financiranje razvoja novog proizvoda u novoosnovanim, na znanju utemeljenim poduzećima. Tvrtka je dobila i 200.000 kuna bespovratnih sredstava za istraživanje i razvoj.

uključiti u razvoj medicinskih uređaja koje je do sada nabavljala iz inozemstva.

Pomoć u ostvarenju projekta poduzeću su pružile razvojno-istraživačke institucije u zemlji i inozemstvu. Uređaji i elektrode razvijene u okviru projekta predstavljaju značajan napredak u razvoju najsuvremenijih uređaja u tako osjetljivom području kliničke medicine kao što je neurologija. Time se Hrvatska može aktivnije

Tvrtka SGM izvozi više od 90 posto svoje proizvodnje na visokozahtjevna inozemna tržišta (američko, japansko i europsko), osvojila je brojna priznanja, a dodijeljeno joj je i nekoliko certifikata kvalitete (SGM je prvo poduzeće u Hrvatskoj koje je uvelo ISO 13488:1996 sustav kakvoće za medicinske uređaje).

Poduzeće SGM niz godina uspješno posluje na globalnom tržištu medicinske opreme nudeći više tipova neuroloških elektroda za intraoperativni monitoring kod neuroloških operacija. Neurološke elektrode sastoje se od igle, koja se ubode u karakterističnu točku u glavi ili mišiću, vodiča i priključka na uređaj koji služi kao indikator stanja pacijenta tijekom operacije.

parametara Pakta o stabilnosti i rastu i dok prave sankcije odmjerene za kršenje Pakta ne uđu u praksu, ni jedna nova institucija neće učiniti ništa korisnoga. K

Protivnici EMF-a žele povratak na temeljne vrijednosti ponašanja u eurozoni jer smatraju da nema tog fonda koji će zamijeniti domaćinsko ponašanje tome, ostane li EMF političko tijelo, nije isključeno da se time na mala vrata uvede uplitanje politike u neovisnost rada Središnje europske banke, plaši se Nijemac. Rasprava o EMF-u također će tražiti dogovor o tomu može li monetarna unija preživjeti bez koordinirane financijske i ekonomske politike. Između ideje i prijedloga koji će sve zadovoljiti slijedi nekoliko mjeseci intenzivnih rasprava. Ili, kao što je rekao predsjedajući eurozonom, Luksemburžanin Jean Claude Juncker, “tisuće pitanja tek trebaju naći prave odgovore”.

enterprise europe

EU EU NATJEČAJI NATJEČAJI Pregled aktualnih EU natječaja kojima se traži nabava robe, pružanje usluga i obavljanje radova u okviru EU programa u kojima može sudjelovati Republika Hrvatska. Natječaji su ponajprije namijenjeni tvrtkama koje žele poslovati u Hrvatskoj i ostalim zemljama korisnicama EU programa. Detaljnije informacije o natječajima i potrebnoj dokumentaciji potražite na www.safu.hr.

Dizajnerske usluge Compania Nationala a Uraniului, Bukurešt, Rumunjska, traži usluge dizajniranja. Natječaj je otvoren do 1. rujna 2010. godine, a prijave na rumunjskom jeziku predaju se na Compania Nationala a Uraniului - S.A. Bucuresti str. Dionisie Lupu, nr. 68, sector 1 Contact: Eugen Cretu Attn: Serviciului Achizitii Publice 010458 Bucuresti Romania, email: eugen.cretu@cnu.ro, cosmin. craciun@cnu.ro, laurentiu.georgescu@cnu.ro, dragos. puia@cnu.ro, feldioara@cnu.ro. Više podataka o natječaju na istoj adresi. Obnova i izgradnja vodovoda TE SUSTAVA ZA OTPADNE VODE TVS&V, Aktau, Kazahstan, raspisuje natječaj za obnovu i izgradnju vodovoda i sustava za otpadne vode. Projekt vrijedan 5,8 milijuna eura financira Europska banka za obnovu i razvitak. Natječaj je otvoren do 26. veljače 2011. godine. Više podataka o ovom projektu može se dobiti na Projects Management and Coordination Center on Housing and Communal Sector in Mangystau Region (PM&CC), Ms Zhanat Samat, Republic of Kazakhstan, 130000, 13th Microdistrict, building No.

33, 3rd floor, Aktau, Mangystau Region. Mobile: +7 701 222 4004. Telephone: +7 7292 34 01 67. ili na e-mail szhanat@yahoo.com. Obnova cesta EFA+C Ingénieurs géomètres officiels, Vevey, Švicarska, traži izvođača radova na obnovi cesta. Natječaj je otvoren do 5. svibnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Greffe municipal de la commune de Riex, Place Rodolphe Théophile Bosshard, 1097 Riex, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Kovanje novca National Bank of the Republic of Macedonia, Skopje, Makedonija, traži uslugu kovanja novca od 1, 2 i 5 denara. Natječaj je otvoren do 10. svibnja, a prijave na makedonskom i engleskom jeziku predaju se na: National Bank of the Republic of Macedonia Blvd. Kuzman Josifovski-Pitu 1, 1000 Attn: Goran Spasovski 1000 Skopje FYR Macedonia, e-mail: GeorgievskiDim@nbrm. gov.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. IT oprema i karte SBG Südbadenbus, Frankfurt na Majni, Njemačka, traži nabavu računala, softvera i prijevozničkih karata. Natječaj je otvoren do 29. travnja, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Deutsche Bahn AG, Vorstandsressort Technik, Systemverbund und Dienstleistungen Beschaffung, Strategischer Einkauf IT Hardware Attn: Nicole Gärtner 60326 Frankfurt am Main Deutschland e-mail: nicole.gaertner@deutschebahn.com. Više podataka o natječaju na istoj adresi.

Izgradnja spomenika i fontane Općina Gazi Baba, Skopje, Makedonija, traži izvođača radova na izgradnji i postavljanju kipa konjanika i fontane. Prijave na makedonskom jeziku predaju se do 26. svibnja, na Municipality of Gazi Baba Aleksandar Makedonski blv.b.b Commission of public procurement Attn: 11/2010 1000 Skopje FRY Makedonija e-mail: javninabavki@gazibaba.gov.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Građevinski radovi Ville de Lausanne, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 26. svibnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Ville de Lausanne, Direction des Travaux, Service d’architecture Rue du Port-Franc 18, case postale 5354 1002 Lausanne Switzerland, e-mail: ArchSimap@lausanne.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Oprema i usluge u održavanju vodovoda Northern Ireland Water, Belfast, Sjeverna Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo, traži nabavu usluga i sredstava za održavanje sustava vodovoda. Natječaj je otvoren do 5. svibnja, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Northern Ireland Water 34 College Street Attn: Gary McCluskey BT1 6DR Belfast, United Kingdom, e-mail: sourcing@niwater.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Ovi i drugi natječaji mogu se naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije http://ted. europa.eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-aIZ EU-a POSLOVNE PONUEDE Na našoj internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Uz to možete i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu ispunjavanjem obrasca koji se nalazi na našoj internet stranici. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na een@hgk. hr kako bismo vam mogli dostaviti puni profil tražene tvrtke. Budući da se ponude objavljuju pod šiframa, potrebno je upisati broj šifre ponude za koju ste zainteresirani, te poslati upit.

ma sa životinjama (pet shopovi) ili veterinarskim klinikama traži distributere i trgovačke zastupnike/agente u ovom sektoru kako bi promovirao svoje proizvode. (200807071151)

Prerada prehrambenih proizvoda Ruska tvrtka specijalizirana za preradu ribe, povrća, samoniklog bilja, voća i orašastih plodova traži trgovačke posrednike. (20100324045)

Elektrika Mađarska tvrtka, koja djeluje na području implementacije i proizvodnje električnih rasklopnih ploča visokog napona, nudi suradnju u obliku podugovaranja i u potrazi je za tvrtkama koje djeluju u građevinskoj industriji, razvoju nekretnina, i općenito izvođače radova. (20100330037)

Poluproizvodi Mađarska tvrtka specijalizirana za veleprodaju poluproizvoda za prehrambenu industriju, hortikulturu i ekološku proizvodnju traži tvrtke koje bi koristile njene proizvode. (20100326014)

Tehnički namještaj Talijanska tvrtka, proizvođač tehničkog namještaja za istraživačke i razvojne laboratorije, traži distributere svojih proizvoda u Europi. (200807071152)

Stolice/sjedala Talijanska tvrtka, proizvođač stolica i sjedala za ured i kuću, traži posredničke usluge distributera i zastupnika u europskim zemljama. (200807071143)

Sustavi obnovljivih izvora energije Mađarska tvrtka, specijalizirana za distribuciju malih sustava obnovljivih izvora energije, traži trgovce i instalatere koji bi bili zainteresirani za njihove proizvode. (20100326012) Ventili Turska tvrtka, koja je dobavljač ventila, traži proizvođače visokotlačnih ventila i nudi usluge distribucije. (20100305011)

Drvo Mađarska tvrtka za proizvodnju drvenog utovarnog materijala, jednosmjernih paleta i drva za ogrjev, nudi svoje slobodne proizvodne kapacitete za potencijalne partnere zainteresirane za outsourcing proizvodnju. (20100330005)

Dezinfekcijsko sredstvo Španjolski proizvođač proizvoda za domaće životinje koji je razvio niz proizvoda za čišćenje, dezinfekciju i zaštitu od bakterija, primjenjive u domovima, trgovina-

Industrijski filteri Turska tvrtka, aktivna u sektoru proizvodnje industrijskih filtera, koja proizvodi visokokvalitetne filter vrećice, traži trgovačke posrednike. (20100315024)

Uređaji za prehrambenu industriju Tvrtka iz Litve, proizvođač strojeva i uređaja za prehrambenu industriju, traži trgovačke posrednike za distribuciju i zastupanje svojih proizvoda: strojeva za rezanje kruha i pakiranje. (20100325034) Namještaj, stubišta, kamen, mramor Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju namještaja za kuhinje i kupaonice, stubišta i stupova izrađenih od bilo koje vrste mramora i prirodnog kamena traži trgovačke posrednike i partnere za joint venture. (20091231003) Uzgoj gljiva Mađarska tvrtka, specijalizirana za područje uzgoja gljiva, traži trgovačke posrednike diljem Europe. (20100325016) Pleteni namještaj Ruska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju namještaja ispletenog od pruća, traži usluge trgovačkih posrednika i partnera za zajedničko ulaganje. (20100324053)

www.een.hr

12. travnja 2010.

Najave događanja Hrvatska

• suorganizacija EEN-a Hrvatska 19. travnja – Mogućnosti za poduzetnike iz CIP programa, seminar u ŽK Varaždin 20. - 21. travnja – CIP-Eko inovacije: Info dan i radionica, HGK Zagreb 28. travnja - Mogućnosti za poduzetnike iz CIP programa, seminar u ŽK Rijeka 29. travnja - Mogućnosti za poduzetnike iz CIP programa, seminar u ŽK Pula 4. svibnja - Mogućnosti za poduzetnike iz CIP programa, seminar u ŽK Osijek 6. svibnja - Mogućnosti za poduzetnike iz CIP programa, seminar u ŽK Split 31. svibnja - Obrazovanje za poduzetništvo, konferencija, HGK Zagreb

31. svibnja – WIPO, Ljetna škola za intelektualno vlasništvo, Dubrovnik 29. lipnja - Obrazovanje za odrasle, konferencija, HGK Zagreb

Europa

• u suorganizaciji EEN-a Hrvatska i partnera u Europi 13. travnja - B2B 4 Energy: Brokerage event Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije, Sofija, Bugarska 14. travnja - Posjet gospodarske delegacije drvnog sektora, sajam u Milanu 5. - 6. svibnja - Drugi hrvatsko-mađarski forum zaštite okoliša, Budimpešta, Mađarska • u organizaciji europskih konzorcija 13. travnja - Expo Energy, Sofija, Bugarska - Poslovni susreti na temu transfera tehnologije u sektoru energetike 3. svibnja - ProEnergy 2010, (Derbi International Conference), Perpignan, Francuska - Tehnološki poslovni susreti na temu obnovljive energije i ekološke gradnje 6. svibnja - B2B@BalticFuture 2010, Rostock, Njemačka - Sajam brodogradnje, energije vjetra, pomorske tehnologije i industrije 11. svibnja - Autostrada-Polska, Kielce,Poljska - Poslovni susreti na temu cestogradnje, prometnog inženjeringa i cestovne sigurnosti

Europski tjedan malih malih i srednjih poduzeća srednjih

Ovogodišnji Europski tjedan malog i srednjeg poduzetništva - European SME Week održat će se od 25. svibnja do 1. lipnja. European SME Week je paneuropska kampanja koje se provodi u 37 zemalja (27 zemalja članica Europske unije plus Albanija, Hrvatska, Makedonija, Island, Izrael, Lihtenštajn, Crna Gora, Norveška, Srbija i Turska).

Događaji, koje će organizirati poslovne organizacije, pružatelji poslovne potpore i javne vlasti u zemljama sudionicama u sklopu SME tjedna, održavat će se na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Ciljevi inicijative su: • pružiti informacije o tome što EU i nacionalne, regionalne te lokalne vlasti nude kao podršku mikro, malim i srednjim tvrtkama; • promicanje poduzetništva kako bi što više ljudi, a posebice oni mlađi, ozbiljno razmislilo o poduzetničkoj karijeri;

• odati priznanje poduzetnicima za njihov doprinos europskoj dobrobiti, zapošljavanju na europskoj razini, razvoju inovacija i konkurentnosti. Svi oni koji namjeravaju organizirati događanja na europskoj, nacionalnoj te regionalnoj razini u svibnju i lipnju, a koji zadovoljavaju ciljeve SME Weeka, mogu ih promovirati na internet stranici SME Weeka gdje mogu pronaći i dodatne informacije o inicijativi i detalje uključenja u nju. Europska komisija će povodom održavanja Europskog tjedna MSP-a izdati brošuru u kojoj će biti izdvojeni poduzetnici čiji profili, odnosno profili njihovih tvrtki mogu služiti kao nadahnuće poduzetnicima diljem Europe i šire. U konačnoj selekciji odabrano je ukupno 36 ženskih i muških poduzetnika. Među njima je i Zvonko Biljecki, generalni direktor i predsjednik Uprave hrvatske tvrtke Geofoto.

6 7

enterprise europe

12. travnja 2010.

www.enterprise-europe-network.cz

Kroz mrežu do novih tržišta Jedanaest projektnih partnera EEN-a Češke nudi pomoć češkim ali i hrvatskim tvrtkama. Najveći interes za suradnju s hrvatskim poduzećima češke tvrtke pokazuju u području strojarstva, inženjerskim i IT uslugama te proizvodnji hrane duzetničke mreže. Konzorcij daje usluge uglavnom u podršci malom i srednjem poduzetništvu u njihovim poslovnim i inovacijskim aktivnostima. “Pružamo im podršku u poslovnim aktivnostima diljem Europe, posebice u potrazi za poslovnim ili projektnim partnerima, u pomoći s transferom znanja i tehnologije, savjetovanju za sudjelovanje u europskim projektima, ali i u mnogim drugim aktivnostima”, dodaje Daniela Váchová. Najveći interes za suradnju s hrvatskim tvrtkama češke tvrtke pokazuju u području strojarstva, inženjerskim i IT uslugama te proizvodnji hrane.

Aktivnosti Češke europske poduzetničke mreže ostvaruju se kroz konzorcij 11 projektnih partnera koje koordinira Tehnologijski centar Akademije znanosti Češke Republike. Članovi konzorcija su iskusni davatelji usluga u podršci razvojnih i inovacijskih aktivnosti u poslovanju, odnosno Regionalna gospodarska komora Brno, Juž-

nomoravski inovacijski centar, Poslovni i inovacijski centar Plzen, Centar za regionalni razvoj Češke Republike, Poslovno-inovacijski centar u Ostravi Vitkovice, Regionalna razvojna agencija Usti regije, Regionalna razvojna agencija Liberec, Gospodarska komora Moravsko-šleske regije, Regionalna razvojna agencija regije Pardubice i Istraživački institut tekstilnih strojeva Liberec.

Članovi konzorcija:

Ponude za suradnju 20091020039 Češka tvrtka nudi usluge rezanja metala, varenja i proizvodnje dijelova za strojeve.

20090608040 Češka tvrtka specijalizirana za logističke usluge nudi svoje transportne usluge potencijalnim partnerima.

20091021026 Proizvođač dezinfekcijskog sredstva za čišćenje vode traži distributera u Hrvatskoj.

20081209001 Češka ICT tvrtka koja nudi usluge pomoći u rastu produktivnosti traži agente, predstavnike i distributere. Moguć joint venture.

20100105003 Prodavač rezervnih dijelova za traktore, kamione i automobile nudi proizvode. 20100129003 Proizvođač sivog lijevanog čelika nudi usluge u proizvodnji čelika. 20091124007 Embedded Technologies Ltd. želi suradnju s hrvatskim tvrtkama. 20091020040 Češki proizvođač brončanih i aluminijskih legura nudi podugovaranje poslova.

”Ukupno je 60 zaposlenih u ovim institucijama koji surađuju u poduzetničkoj mreži, a aktivnu suradnju pružaju još četiri institucije - CzechInvest, Češka gospodarska komora, Češko udruženje razvojnih agencija i Udruženje inovativnog poduzetništva Češke Republike”, ističe Daniela Váchová iz Tehnologijskog centra Akademije znanosti Češke Republike, istodobno i koordinatorica Češke europske po-

”U najvećem broju slučajeva, kod čeških tvrtki problemi se javljaju stoga što nemaju dovoljno kapitala za pristup novim tržištima, posebice za promidžbu, te u potrazi za stranim partnerima i financiranju prijevoda službenih dokumenata. Isto tako, nedostaju im i informacije o pravilima poslovanja na stranim tržištima. Upravo zato naš konzorcij pokušava preskočiti te prepreke osiguravajući im kontakte, pomažući im u potrazi za pravim partnerima za njihove projekte, osiguravajući transfer tehnologija i dajući im informacije koje su im nužne u pristupu novim tržištima”, zaključuje Daniela Váchová.

20090616018 Češka tvrtka specijalizirana za davanje usluge analize i prodaju analitičke opreme za područje transfuzije krvi, hematologiju, kliničku biokemiju za medicinu i veterinarstvo nudi posredničke usluge u prodaji. 20081208046 Češka tvrtka specijalizirana za proizvodnju i sastavljanje čeličnih konstrukcija nudi i traži posredničke usluge.

Centre for Regional Development of the Czech Republic Tel.: +420 221 580 201, E-mail: crr@crr.cz Business and Innovation Centre Plzen Tel.: +420 377 235 379, E-mail: bic@bic.cz South Moravian Innovation Centre Tel.: +420 541 143 000, E-mail: jic@jic.cz Business and Innovation Centre in Ostrava Tel.: +420 595 957 458, E-mail: valdmann@bicova.cz Regional Development Agency of the UstiRegion Tel.: +420 476 206 538, E-mail: rrr@rra.cz Regional Development Agency Liberec Tel.: +420 488 577 070, E-mail: info@arr-nisa.cz Brno Regional Chamber of Commerce Tel.: +420 532 194 927, E-mail: eicbrno@rhkbrno.cz Chamber of Commerce of MoravianSilesian Region Tel.: +420 597 479 333, E-mail: info@khkmsk.cz

Regional Development Agency of the Pardubice-Region Tel.: +420 466 053 911, E-mail: info@rrapk.cz Research Institute of Textile Machines Liberec Tel.: +420 485 302 486, E-mail: vuts@vutc.cz Pridruženi partneri CzechInvest Tel.: +420 296 342 500, E-mail: info@czechinvest.org Czech Chamber of Commerce Tel.: +420 266 721 690, E-mail: office@komora.cz Czech Association of Development Agencies Tel.: +420 541 212 125, E-mail: info@cara.cz Association of Innovative Entrepreneurship CR Tel.: +420 221 082 275, E-mail: svejda@aipcr.cz