e-pv 3623 by NEstar

Vojna proizvodnja Unatoč recesiji, u ovoj grani domaće proizvodnje izvoz stalno raste, a lani je premašio 660 milijuna kuna

Agencije za zapošljavanje U Hrvatskoj ih je registrirano 17, a neke su specijalizirane za privremeni rad. Mjesečno nađu posla za oko 3000 ljudi

Injekcija gospodarstvu Zahvaljujući kreditima EIB-a, malim i srednjim tvrtkama na raspolaganju je novih 284 milijuna eura

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 14-15

aktualno Str. 7

3 6 2 3 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 19. travnja 2010. Godina LVII / Broj 3623. www.privredni.hr

privredni vjesnik

proljetni sajmovi / cijene plina / nelikvidnost naša svagdašnja / eu glas / hrwwwatska / svijet financija konjunkturni test: prvo tromjesečje 2010.

Optimizam jača kod prerađivača, u uslužnom sektoru i trgovini U građevinarstvu se ne očekuje ni stagnacija, a kamoli oživljavanje >>16-17

Intervju: Reinhard Lueken, CESA

Kako to rade u moskvi

>> 12-13

>> 20

Restrukturiranje brodogradilišta u ovom trenutku je nemoguća misija, kaže glavni tajnik Udruženja europskih brodogradilišta

Gradska vlast osnovala je tvrtku koja štiti od korumpiranih državnih činovnika. Imaju 700 zaposlenih i pune ruke posla

HRVATSKI KONGRES O RURALNOM TURIZMU S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM

*Neka poslovne prilike dolaze k Vama.

“Koncepcija dugoročnog razvoja ruralnog turizma” i Izložba ruralnog turizma 21. do 25. travnja 2010. Mali Lošinj, hotel Aurora Pokrovitelji: Ministarstvo turizma RH Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva RH Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH Grad Mali Lošinj Organizatori:

Medijski promotor:

Medijski pokrovitelji:

*Pretplatite se na Privredni vjesnik.

privredni vjesnik

Članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori osiguralo je svakom poduzeću u Hrvatskoj jedan primjerak Privrednog vjesnika. Vašem poduzeću treba više od jednog primjerka? Nazovite +385 (0)1 5600 027 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 4923 168 ili e-mail pretplata@privredni.hr.

www.kongres-seoskog-turizma.org

UVOD

www.privredni.hr Broj 3623, 19. travnja 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Nema sukoba HNB-a i Vlade Logično je da u odnosima monetarne i fiskalne vlasti ne teku uvijek med i mlijeko. Ali, nema nikakvog sukoba između Hrvatske narodne banke i Vlade, to je i guverner Rohatinski ne jednom rekao. Mislim da nije dobro izmišljati sukobe koji ne postoje i interpretirati stvari kako se interpretiraju. Ja sam bio u Opatiji, navečer sam gledao dnevnik, prvi, drugi, treći i nisam mogao vjerovati. Nije problem ono što je Rohatinski rekao, nego komentari.

Ivan Šimonović, ministar pravosuđa:

Bez efikasnog pravosuđa nema reforme Razvoj neovisnog, stručnog i efikasnog pravosudnog sustava predstavlja ključnu pretpostavku ne samo za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji već i za razvoj zrele i održive demokracije te za čitav niz drugih reformi, među kojima i gospodarsku reformu i uspostavu povjerenja u hrvatsko gospodarstvo. No, za svaku reformu potrebna su i određena, često znatna, sredstva. Ministarstvo pravosuđa spremno je i odlučno ova sredstva iskoristiti na najbolji mogući način za daljnje jačanje učinkovitosti u djelovanju pravosudnog sustava.

Josip Švenda, predsjednik Uprave TEAM-a:

Cijene radova padaju, energenti poskupljuju Nama je kriza već od početka 2008. godine, a mi kao dugogodišnji graditelji nemamo nikakve zaštite pred trgovcima. Kako zadržati radna mjesta ako nema novih poslova? A i kada dobijemo nove poslove, to je i do 30 posto ispod cijene, a mi nemamo prostora za više od pet do 10 posto jer nam energenti stalno poskupljuju. Vladine potpore preko banaka uvijek su uvjetovane hipotekama, a naše su nekretnine već opterećene. Jedina nada nam je izvoz, zato idemo u osnivanje mješovitog poduzeća u Libiji, ali i to će nas koštati barem četiri milijuna kuna.

Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

Moderna prodaja preduvjet je opstanka kulturnih institucija Zauzimamo se za raspisivanje javnog, nacionalnog zajma kojim bi građani koji raspolažu kapitalom, po svome izboru, kreditirali neke odabrane, kvalitetne hrvatske gospodarske projekte

atica hrvatska, najstarija hrvatska kulturna institucija utemeljena 1842., tijekom svoga djelovanja razaslala je u puk milijunske naklade važnih hrvatskih knjiga. U velikoj mjeri one su bile s područja humanističkih znanosti, književnosti i umjetnosti, no već je i u ranim godinama postojanja dio pozornosti posvetila gospodarskoekonomskim temama, objavivši i neke vrlo značajne knjige s toga područja. U vrijeme Hrvatskoga proljeća Matica hrvatska se uplela u gospodarski život inicijativama koje su u ono vrijeme bile i iznimno važne političke teme: zahtjevima da devize zarađene u Hrvatskoj tu i ostanu te zauzimanjem za izgradnju autoceste Zagreb-Split. Programi kojima se u današnje vrijeme Matica najviše približila cilju ozbiljne analize društvenih, gospodarskih i drugih pitanja su godišnje manifestacije Gospodarski susreti Matice hrvatske i Komunikološka škola. Na njima su u protekle dvije godine sudjelovala mnoga poznata imena iz gospodarstva, ekonom-

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: Zorislav Lukić, glavni tajnik Matice hrvatske

Ivan Šuker, Ministar financija:

IMPRESUM

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Fotografija: Christian - David Gadler

ske znanosti i medija. Pročelnik Odjela za gospodarstvo Matice hrvatske Marijan Kostrenčić na Gospodarskim je susretima 2009. iznio prijedlog o raspisivanju javnog, nacionalnog zajma kojim bi građani koji raspolažu kapitalom, po svome izboru, kreditirali neke odabrane, kvalitetne hrvatske gospodarske projekte. Zauzimamo se za određeni oblik javnog ugovora između Vlade i zainteresiranih građana – naravno, sve na najvišem

Prihodi su smanjeni za 30 posto, ali isto tako i rashodi, pa smo poslovali financijski pozitivno, a ostvarili sve projekte stupnju razvidnosti – u kojem bi i Vlada i ulagači ostvarili obostrani interes. Vlada bi tako došla do novca za pomoć hrvatskom gospodarstvu, a ulagači bi novac plasirali u zdrave projekte čime bi na kraju ostvarili i dobit. Značajan bi to korak bio i zbog toga što bi mogao obnoviti poljuljano po-

vjerenje građana i ulagača u našu administraciju i cijeli društveni sustav. Pod pretpostavkom željene obnove društvenoga povjerenja, za očekivati je da bi se u takav javni i razvidni projekt uključili i Hrvati iz iseljeništva. Matica hrvatska svojim je programom oduvijek bila posvećena ciljevima objedinjavanja hrvatskog nacionalnog bića raširenog i izvan domovine, a u okolnostima (mogućeg) skorog ulaska u Europsku uniju ne može zanemarivati svoje obveze i prema tome prostoru. Danas je Matica hrvatska i sama gospodarski subjekt i dijeli sudbinu cijeloga društva koje

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

je u vrlo teškoj gospodarsko-financijskoj krizi čije smo posljedice počeli osjećati već u ranu jesen 2008. Prije svega, dio prihoda koje za našu temeljnu, izdavačku djelatnost dobivamo iz državnog proračuna ozbiljno je smanjen već tada (od 2007. do 2010. tridesetak posto), a prodaja naših knjiga također je znatno pala. Sve nas je to natjeralo na jedinu moguću financijsku politiku – koju provodimo već gotovo dvije godine – a sastoji se u radikalnom smanjenju rashoda koji ne smiju biti veći od prihoda. Sada se pokazuje da smo to u 2009. i uspjeli. Prihodi su smanjeni za 30 posto, ali isto tako i rashodi, pa smo poslovali financijski pozitivno, a ostvarili sve projekte koje smo planirali. Otkuda puno ostvarenje programa sa 30 posto novca manje? Da bi se to moglo ostvariti, u protekle smo dvije godine proveli cijeli niz strukturnih promjena koje su dokazale kako su u ovo teško vrijeme jedino kvalitetna proizvodnja i moderna prodaja preduvjet opstanka i razvoja, ne samo gospodarstva, već i kulturnih institucija.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.o.o.

TEMA TJEDNA

*vijesti

Privredni vjesnik Broj 3623, 19. travnja 2010.

( 98% proizvodnje

Šestan-Busch izvozi u više od 40 zemalja

( 10.700 kuna cijena jedne puške VHS

Vojna proizvodnja

Varaždincima povoljnije kamate Varaždinska županija potpisala je ugovor s pet poslovnih banaka o subvencioniranju kredita za malo gospodarstvo. Dogovorena je početna kamata do 7,5 posto godišnje, od čega Županija subvencionira kamatu s dva posto za obrte, dva posto za poduzetnice i jedan posto za ostale poduzetnike. U subvencioniranje se uključilo još 17 gradova i općina Varaždinske županije, tako da se u njima kamata za krajnjeg korisnika kreće od 3,5 posto do 5,5 posto. U program su uključene Zagrebačka, Hypo, Vaba i Splitska banka, te Banka Kovanica. JANAF transportira naftu za Ruse u BiH JANAF je objavio da je potpisao ugovor s banjolučkom Optima grupom o transportu 1,2 milijuna tona nafte u ovoj godini. Optima grupa u vlasništvu je ruske kompanije NeftegazInKor, a upravlja rafinerijom nafte u Bosanskom Brodu, rafinerijom ulja u Modriči i mrežom benzinskih crpki u BiH pod nazivom Petrol. Za donacije u poljoprivredi 1,9 milijuna kuna Zagrebačka županija izdvojit će u ovoj godini 1,9 milijuna kuna za donacije i pomoći udrugama i zadrugama poljoprivrednih proizvođača te gradovima i općinama za provođenje projekata iz područja poljoprivrede, ruralnog razvitka, ribarstva i lovstva. Natječaj je otvoren do 14. svibnja, a u pojedinim slučajevima do 15. studenog. Najviši ukupni godišnji iznos donacije i pomoći po korisniku je 150.000 kuna. Zagrebačka županija u ovoj će godini dodijeliti 16,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Izvoz oružja i vojne opreme U prošloj godini, prema procjenama, izvoz je premašio 660 milijuna kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr

rije nekoliko tjedana na strelištu Vrapčanski potok održano je predstavljanje nove puške VHS hrvatske proizvodnje kojom se počela opremati Hrvatska vojska. Riječ je o puški izrađenoj po NATO standardima u karlovačkoj tvornici HS Produkt. Do

Borovo, primjerice, proizvodi vrlo kvalitetne prsluke za zaštitu od metaka sada je isporučeno 200 pušaka po pojedinačnoj cijeni od 10.700 kuna, a preostalih 800 komada bit će isporučeno ove godine. Proizvodnja jurišne puške dio je hrvatske proizvodnje čiji izvoz raste svake godine i, prema procjenama, u prošloj je godini premašio 660 milijuna kuna. Kako bi se naručiteljima iz NATO saveza i drugim mogućim kupcima predstavi-

le tvrtke iz tog sektora, Ministarstvo obrane pripremilo je katalog na engleskom jeziku u kojem je izložena ponuda 38 hrvatskih poduzeća. Oružje koje ne promašuje cilj HS Produkt je jedno od njih, već naširoko poznato po svojim pištoljima koji su prodani u Sjedinjene Američke Države i druge zemlje kao policijsko naoružanje. Povodom testiranja puške VHS mediji su prenijeli i izjavu Hrvoja Japunčića, voditelja montaže HS Produkta, kako ta tvrtka razvija i suvremeni bacač granata kalibra 40 milimetara.

Bacač je sada u fazi ispitivanja i testiranja, a u budućnosti bi se mogao nadograditi uz VHS pušku. Ovih dana navršila se i godina od ulaska Hrvatske u NATO. Poslovi za taj savez, koji preko svojih agencija naručuje mnoge proizvode, povećali su prilike i za izvoz hrvatskim tvrtkama. Mnoge su se već prijavile, dobile su pozive za dostavu uzoraka i čekaju na sklapanje ugovora za veće serijske isporuke. U katalogu koji je pripremilo Ministarstvo obrane nalaze se poduzeća iz svih sektora potrebnih nekoj vojsci: od proizvodnje oružja i min-

Izvoz pretežno na američko i libijsko tržište Najveći dio izvoza hrvatske vojne industrije odnosi se na izvoz pištolja u SAD, a pored toga značajni su poslovi održavanja mornaričkih sredstava za libijsku mornaricu te izvoz druge opreme u razne zemlje, kaže Ivica Nekić, direktor državne agencije RH Alan, specijalizirane za uvoz i izvoz oružja. Pištolje izvozi karlovački HS Produkt, a najveći dio remonta za Libijce obavila je tvrtka Adria-mar. “Kriza se osjeća i u ovom sektoru, ali su američko i libijsko tržište imali značajan udio bez smanjenja poslova”, rekao je Nekić. Uz ogradu da se podaci još nadopunjuju i da je ukupni izvoz moguće samo neslužbeno procijeniti, Nekić ocjenjuje da je u prošloj godini ukupno izvezeno naoružanja i vojne opreme za više od 660 milijuna kuna.

sko-eksplozivnih sredstava, preko komunikacijskih uređaja i transportnih sredstava do proizvodnje hrane, odjeće i obuće. Među proizvođačima oružja nalaze se, primjerice, tvrtka 3. maj TIBO, koja proizvodi višecijevne raketne bacače tipa Strijela 10-CRO. Bacači mogu služiti u protuzračnoj i protuoklopnoj obrani. Opremljeni su suvremenom navigacijskom i

radarskom opremom za otkrivanje ciljeva, a tvornica nudi i suradnju na osuvremenjavanju i razvoju novih raketnih sustava. U ovoj tvrtki proizvodi se i ručni bacač Strijela 2M, namijenjen protuzračnoj obrani. Rakete raznih tipova razvija i proizvodi i zagrebački ATIR. Neke od njih, poput rakete RIZC 107, mogu se koristiti u vježbama topništva, druge

Klasterom do “vojnika budućnosti”

Do 2015. u vojne svrhe potrošit će se Ministarstvo obrane potaknulo je osnivanje Hrvatskog klastera vojne proizvodnje. Klaster bi trebao povezati poslovnu i znanstvenu zajednicu te državne institucije radi razvoja novih proizvoda i podizanja konkurentnosti postojeće proizvodnje.

Na predstavljanju te ideje ministar obrane Branko Vukelić istaknuo je kako MORH želi da hrvatske tvrtke na tržišnim načelima dobiju što veći dio od 15 milijardi kuna, koliko će se do 2015. potrošiti u vojne svrhe. MORH je i ra-

nije poticao udruživanje. Grupacija na čelu s tvrtkom Kroko International okupila je 14 poduzeća na izradi prototipa domaće uniforme. Konzorcij se dobro razvija i sada, primjerice, nastupa i zajedno s talijanskim proizvođači-

ma na natječaju za dobavu balističkih prsluka za talijansku vojsku. Željko Pavlin, direktor HS Produkta, koji je pištoljima osvojio SAD, kaže da tržište potiče povezivanje proizvođača radi opremanja tzv. vojnika budućnosti. Riječ je o izra-

di opreme za vojnike “od glave do pete”, zajedno s komunikacijskim uređajima i oružjem, u kojem naručitelji žele razgovarati s jednim nositeljem posla. Pri HGK-u inače već djeluje Zajednica proizvođača stredstava za

www.privredni.hr Broj 3623, 19. travnja 2010.

( 38 hrvatskih proizvođača

Brodogradnja

Postoje i drugi modeli restrukturiranja škverova

predstavljeno u novom katalogu

raste unatoč recesiji

poput granate HEDP 01, mogu služiti kao naoružanje policijskih ili vojnih jedinica za borbu protiv oklopnih vozila. Proizvodnju raketa od 57 i 128 milimetara ima i Uljanik-namjenska proizvodnja. Zagrebačka tvrtka Novi Suis dobavljač je topovskih granata, ručnih bombi, mina za bacače te različitog vježbovnog streljiva za Ministarstvo obrane već petnaestak go-

dina. Ručne granate proizvode se i u tvrtki Đuro Đaković Alatnica. Holding Đuro Đaković poznat je i po svojim tenkovima, višecijevnim raketnim bacačima tipa Heron, a prema licenciji finske Patrije izrađivat će i nova oklopna borbena vozila. Prema riječima ministra obrane Branka Vukelića, mnogo se očekuje i od offset programa koji je procijenjen na 170 milijuna kuna. U Đuri Đakoviću očekuju i da će posao s Patrijom biti temelj za izlazak na nova tržišta. Zdravko Stipetić, predsjednik Uprave Đure Đakovića, nedavno je izjavio da su poslije nekoliko predstavljanja na sajmovima za njihov oklopnjak interes pokazali vojni predstavnici zemalja kao što su Peru i Bangladeš. Vojske kao dobri kupci Metalik iz Rijeke proizveo je ručni bacač sa šest granata kalibra 40 milimetara, koji je kupce, primjerice, našao u vojsci Latvije. Mnoge tvornice, pa tako i Metalik, nisu orijentirane samo na vojnu

15 milijardi kuna posebne namjene koja okuplja 44 tvrtke. Predsjednik Zajednice Bartol Jerković, inače direktor vojne proizvodnje u Đuri Đakoviću, smatra da bi novi klaster mogao biti kompatibilan s radom njihova udruženja. Alojzije Šestan iz tvrtke Šestan-

Busch ocijenio je da je Zajednica učinila dosad najviše što je mogla, a neke od njenih najvrjednijih aktivnosti odnosile su se na potporu odlaska domaćih tvrtki na sajmove, bez čega nema ni dobrih izvoznih rezultata. (I.V.)

proizvodnju. Metalik radi i dijelove za autoindustriju (Volkswagen) i brodogradnju. Riz-Odašiljači u svom programu imaju i antitenkovske i podvodne mine, odnosno, sustave za daljinsko aktiviranje i navođenje. Velik dio MORH-ovog kataloga obuhvaća tvrtke koje proizvode odjeću, zaštitnu opremu i slične defenzivne proizvode. O tvornici Šestan-Busch iz Preloga koja proizvodi zaštitne kacige već se mnogo zna. Nedavno ih je ponovno posjetio ministar obrane Branko Vukelić i upoznao se s novim trendovima i materijalima koji se koriste u zaštiti pješaštva. Šestan-Busch izvozi 98 posto svoje proizvodnje u više od 40 zemalja svijeta. Preko Namse, agencije za nabavu NATO saveza, svoje je proizvode ponudio proizvođač vojničkih čizama Inkop iz Poznanovca, a u katalogu je navedena i ponuda čizama čakovečkog Jelena. Borovo proizvodi vrlo kvalitetne prsluke za zaštitu od metaka, koji mogu imati i civilnu primje-

nu, dok je Kroko International razvio vojnu odoru za Hrvatsku vojsku za koju se nada da će suvremenim materijalima privući pažnju logističara i iz drugih članica NATO saveza. Zagrebački Viribus je pak uz minski program u katalogu predstavljen i inovativnim sustavom za zaustavljanje vozila pred čuvanim objektima. Tvrde da ga neprijateljski kamion ne može prijeći ni velikom snagom ili brzinom. MORH-ov katalog predstavlja i više brodogradilišta i zrakoplovnih centara koji imaju vojni program (Adria-mar, Brodarski institut, SOKO Zrakoplovna industrija, ZTC Velika Gorica) pa sve do Dok-ingovih strojeva za razminiravanje ili proizvođača hrane poput Podravke.

redstavnici sindikata hrvatskih brodogradilišta razgovarali su u Splitu s ministrom gospodarstva, rada i poduzetništva Đurom Popijačem. Svi sudionici sastanka s odobravanjem su dočekali odluku Vlade o produljenju roka za podnošenje ponuda za kupnju škverova, izrazivši nadu kako će to produljenje pomoći potencijalnim kupcima da se bolje upoznaju sa stanjem u brodogradilištima. Vlada i sindikati suglasni su da je proces restrukturiranja hrvatskih škverova nužan te da brodogradnja ima perspektivu. “Trenutačno smo u procesu restrukturiranja kroz model privatizacije. Ako taj model ne uspije u potpunosti, postoje i drugi modeli. Brodogradilišta su društva koja su već dulje vrijeme u problemima, tako da se plan C, odnosno plan restrukturiranja društava u poteškoćama koje nisu rezultat krize, može i na njih odnositi”, istaknuo je Popijač. Na sastanku je bilo govora i o modelima vlastitog restrukturiranja brodogradilišta te je odbačena mogućnost stečaja škverova 19. svibnja ako za neke od njih ne bude interesa. Ministri Petar Čobanković, Božidar Kalmeta i Đuro Popijač te predsjdnik HFP-a Vedran Duvnjak susreli su se i s predstavnicima tvrtki u poteškoćama s područja Splitsko-dalmatinske županije. Na tim razgovorima je zaključeno kako su se dogovori od prije mjesec dana ispoštovali te da tvrtke mogu započeti s restrukturiranjem prema modelu C. Čobanković je tom prigodom naglasio kako Vlada vodi aktivnu politiku da zaustavi rast broja nezaposlenih te izrazio nadu da bi tijekom svibnja broj nezaposlenih mogao biti manji od 300.000. (J.V.)

*vijesti BICRO ulaže 5,2 milijuna kuna u softver Vladina agencija za potporu novim tehnologijama BICRO potpisala je dva nova ugovora s malim tvrtkama koje razvijaju softverska rješenja. Poduzeću Pravi klik razvoj odobreno je 2,6 milijuna kuna za sufinanciranje razvoja napredne internetske tražilice za nekretnine. Cilj je razviti intuitivnu tražilicu koja prepoznaje ne samo ključne riječi nego kontekst i semantiku upita, što dovodi do znatno boljih rezultata pretrage. Isti je iznos odobren poduzeću Mola Mola, koje razvija platformu za poslovnu agilnost. Projektom se gospodarskim subjektima omogućava razvoj aplikativnog

softvera za brzu prilagodbu procesnih platformi. Recite poreznicima što mislite o njima Do nedjelje 30. svibnja porezni obveznici imaju priliku dati svoje mišljenje o jasnoći poreznih propisa te jednostavnosti ispunjavanja poreznih prijava i plaćanja poreza. Riječ je o istraživanju zadovoljstva poreznih obveznika u sklopu modernizacije Porezne uprave, koje financira Svjetska banka, a provodi konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte. Porezni obveznici koje Deloitte bude kontaktirao, ali i svi ostali zainteresirani, mole se da ispune upitnik koji se nalazi na linkovima www.deloitte. com/hr/poduzeca i www. deloitte.com/hr/gradjani.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3623, 19. travnja 2010.

Proljetni sajmovi

Turizam traži inovativnost, graditeljstvo izvoz Prema istraživanju Eurobarometra Hrvatska je na sedmom mjestu od svih planiranih destinacija u kojima će Europljani provesti svoj godišnji odmor, doznalo se na Sajmu koji turisti stječu već samim odabirom mjesta. U sklopu Crotoura predstavljen je i projekt pod nazivom Krovni plan turizma, iz Ipa Programa prekogranične suradnje Mađarske i Hrvatske, vrijedan oko 350.000 eura.

Drago Živković, Sanja Plješa, Krešimir Sočković

a Zagrebačkom velesajmu proteklog tjedna održano je sedam specijaliziranih međunarodnih sajmova pod zajedničkim nazivom Proljetni sajmovi. Riječ je o 3. sajmu turizma CroTOUR, 2. sajmu hrane, pića i gastronomskih inovacija InGa, 15. sajmu vina i opreme za vinarstvo i vinogradarstvo Vinovita, 34. sajmu graditeljstva i opremanja Tegra, 52. sajmu obrtništva, 20. sajmu alatnih strojeva i alata BIAM i 23. sajmu zavarivanja. Bitka za pet posto Na njima se predstavilo 711 izlagača iz 29 zemalja na ukupnoj izložbenoj površini od 27.900 četvornih metara. Održan je niz stručnih skupova, okruglih stolova i prezentacija, a prema procjenama organizatora sajam je posje-

tilo više od 30.000 ljudi. Na međunarodnom turističkom sajmu Crotour nastupilo je 200 sudionika iz 16 zemalja. Održan je i 3. hrvatski turistički forum, na kojem je rečeno kako se prema istraživanju Eurobarometra Hrvatska nalazi na sedmom mjestu od svih planiranih destinacija u kojima će Europljani provesti godišnji odmor. Polovina Europljana ili pet posto više nego lani, unatoč gospo-

darskoj krizi, ima dovoljno novca za odmor. Upravo će se za pridobivanje tih pet posto europskih turista uz Hrvatsku boriti i konkurentske zemlje. Tek 32 posto Europljana, a čak 82 posto državljana Hrvatske izjavilo je da će provesti odmor u vlastitoj zemlji, pokazalo je istraživanje zagrebačkog Instituta za turizam. Unatoč tim blagim optimističnim naznakama, još je teško procijeniti kolika će biti

potrošnja turista ove sezone. Na međunarodnom stručnom skupu o inovativnom pristupu turizmu, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore (HGK) Vesna TrnokopTanta istaknula je kako bi upravo inovativnost morala biti moto ove turističke sezone. Ministar turizma Nevade Thomas Tait ustvrdio je kako je za inovativnost važno znati da ne postoji druga prilika za prvi dojam,

Pad po svim pokazateljima U sklopu sajma graditeljstva održan je tradicionalni Dan graditelja, ovaj put uz vrlo slab odaziv. Prošla je godina, nakon osam uzastopnih godina rasta,

Prema procjenama organizatora sajam je posjetilo više od 30.000 ljudi prva u kojoj je graditeljstvo zabilježilo pad po svim pokazateljima, rekao je Rudolf Rom, direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Hrvatske gospodarske komo-

re. Vrijednost građevinskih radova smanjena je za 12 posto, na 4,2 milijarde eura, broj zaposlenih pao je za 10 posto, a manja je i produktivnost po zaposlenome. U prošloj godini u graditeljstvu je izgubljeno oko 10.000 radnih mjesta, a negativni je trend zabilježen i u prva tri mjeseca ove godine, pa se brojka sada kreće oko 15.000. Oporavku graditeljstva najviše bi trebao pripomoći izvoz, ali i državne investicije, koje će u ovoj godini dosegnuti 12,6 milijardi kuna, istaknuo je državni tajnik za graditeljstvo Davor Mrduljaš. U razne programe obnove, u čemu dobrim dijelom sudjeluje graditeljstvo, bit će uloženo gotovo milijardu kuna, a tome treba pridodati i 100 milijuna kuna za potporu prodaje stanova. Interes za kupnju stanova po tom modelu potpora, prema Mrduljaševim riječima, prilično je velik.

Proizvodi s halal certifikatom

Velike mogućnosti izvoza

rvatska sudjeluje tek sa 250 milijuna dolara na tržištu većem od 600 milijardi dolara. Moramo naći način da taj iznos bude daleko veći, kazao je predsjednik HGK-a Nadan Vidošević na prezentaciji mogućnosti izvoza proizvoda s halal certifikatom, koja je u organizaciji Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i Agencije za certificiranje halal kvalitete održana na Zagrebačkom velesajmu. Kako su rekli muftija Šefko Omerbašić i njegov pomoćnik Aziz Hasanović, riječ je o najbrže rastućem tržištu koje je posljednjih pet godina poraslo 40 posto. Proizvode s halal certifikatom, koji znači da su dopušteni Muslimanima, koristi sve više ljudi koji nisu te vjere. Tako su, primjerice, od šest milijuna kupaca halal proizvoda u Londonu, samo dva milijuna Muslimani. U Hrvatskoj 18 tvrtki ima taj certifikat, a još šest je u postupku ishođenja. Kako do certifikata može se doznati na www.halal. ba, te u Mešihatu Islamske zajednice u Zagrebu. (J.F.)

www.privredni.hr Broj 3623, 19. travnja 2010.

Novi ugovori EIB-a i HBOR-a

Hrvatskom gospodarstvu 284 milijuna eura Malom i srednjem poduzetništvu, infrastrukturnim projektima u javnom sektoru i srednje kapitaliziranim tvrtkama namijenjeno je 250 milijuna eura, a Dini Petrokemiji 34 milijuna Vesna Antonić antonic@privredni.hr

EIB u Hrvatsku 1,9 milijardi eura

ahvaljujući dvama novim kreditima hrvatskom gospodarstvu, ponajprije onom malom i srednjem, bit će na raspolaganju dodatnih 284 milijuna eura. Naime, potpredsjednik Europske investicijske banke Matthias Kollatz-Ahnen i predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Anton Kovačev stavili su svoje potpise na dva ugovora namijenjena upravo financiranju gospodarstva u našoj zemlji. Ugovor težak 250 milijuna eura odnosi se na financiranje malog i srednjeg poduzetništva, infrastrukturnih projekata u javnom sektoru i srednje kapitaliziranih poduzeća. Za financiranje projekta dogradnje i izgradnje proizvodnog pogona omišaljske Dine Petrokemije namijenje-

U razdoblju od 2001. do kraja 2009. godine EIB je u Hrvatsku investirao za različite projekte oko 1,9 milijardi eura. Početkom desetljeća u fokusu mu je bila gradnja i sanacija infrastrukture u Hrvatskoj, posebice prometne, na što je utrošeno gotovo 64 posto ukupnih zajmova koje je EIB odobrio Hrvatskoj. Za sanaciju posljedica globalne krize tijekom protekle godine, EIB je našoj zemlji odobrio zajmove u rekordnom iznosu od 415 milijuna eura koji su uglavnom bili usmjereni malom i srednjem poduzetništvu. no je 34 milijuna eura. “Potpisivanjem ovih ugovora HBOR je, kao što je i najavljivao, nastavio s pribavljanjem povoljnih financijskih sredstava od posebnih financij-

skih ustanova za potrebe hrvatskog gospodarstva. Povećanjem dostupnosti kreditnih sredstava uz povoljne kamatne stope HBOR izravno utječe na jačanje gospodarskog po-

ložaja malih i srednjih poduzetnika za čije potrebe je u 2009. odobrio tri milijarde kuna”, naglasio je Kovačev, izrazivši uvjerenje kako će novi investicijski ciklusi koji će se

financirati tim sredstvima pridonijeti bržem oporavku hrvatskoga gospodarstva. Poticanje kreditiranja realnog sektora Kollatz-Ahnen je istaknuo kako EIB želi potaknuti kreditiranje realnog sektora. Dodao je kako će ove godine u fokusu te institucije biti poticanje malog i srednjeg poduzetništva, potom energetika, prometna infrastruktura, projekti jedinica lokalne samouprave te potpora projektima koji podupiru približavanje Hrvatske standardima Europske unije. Na novinarski upit kako ocjenjuje uspjeh Vladinih mjera za suzbijanje krize, potpredsjednik EIB-a je ustvrdio kako “Vlada čini koliko može da ohrabri investitore i na pravom je putu, no još nije kraj krize”. Inače, suradnja tih dviju banaka započela je 2001. godine potpisivanjem Globalnog zajma

I., a nastavljena je 2007. kada je potpisan prvi dio Globalnog zajma II. za financiranje malih i srednjih poduzeća, infrastrukture, turizma i industrije težak 40 milijuna eura čijim je sredstvima financirano 37 projekata. Tijekom 2008. potpisan je i drugi dio Globalnog zajma II. od 60 milijuna eura kojim je financirano 106 projekata. Lanjskoga ožujka je pak zaključen i zajam za financiranje malih

Potpredsjednik EIB-a je ustvrdio kako “Vlada čini koliko može da ohrabri investitore i na pravom je putu, no još nije kraj krize“ i srednjih poduzeća, infrastrukture i srednje kapitaliziranih poduzeća u iznosu od 250 milijuna eura.

U 15 mjeseci poskupljenje od 75 posto

Rast cijena plina guši proizvođače Hrvatski proizvođači plin plaćaju gotovo dvostruko skuplje nego proizvođači u Mađarskoj, a velikim je potrošačima plin skuplji nego kućanstvima, upozorava direktor Munje Ivan Miloloža Igor Vukić vukic@privredni.hr

ijena plina za industrijske potrošače u prošlih je 15 mjeseci porasla 73 posto, od čega je samo u zadnjem poskupljenju cijena preko noći povišena za 20 posto, upozorio je direktor Munje Ivan Miloloža u ime Hrvatske udruge poslodavaca. Miloloža se prošli tjedan požalio da hrvatski proizvođači plin plaćaju gotovo dvostruko skuplje nego u Mađarskoj te dodao da je neprihvatljivo da veliki potrošači plaćaju plin

skuplje nego kućanstva. Iz MOL-a mu je odgovoreno da su osnovne cijene plina u Hrvatskoj i Mađarskoj približno jednake, no razlika nastaje u cijeni distribucije. U MOL-u pri tome ističu da je konačna cijena plina za industriju u Hrvatskoj veća devet do 17 posto, a ne 89 posto kako tvrdi Miloloža. Plin je skuplji u Hrvatskoj, kažu u MOLu, jer se distribucijom plina bavi 37 poduzeća, dok ih je u Mađarskoj samo pet i to omogućava cjenovnu konkurentnost. Vladimir Ivković, direktor Međimurje-pli-

na i predsjednik Udruženja distributera plina pri HGK-u, smatra da trošak distribucije od 30

teri jedva posluju pozitivno, a Ivković potvrđuje da je točno da se u posljednje vrijeme javlja sve više

bravanjem popusta, rekao je Ivković. Hrvatska energetska regulatorna agencija ne-

poduzetnika kojima nove cijene plina ugrožavaju rentabilnost poslovanja. Distributeri im, ako imaju prostora, pomažu odo-

davno je donijela izmjenu tarifnog sustava koji bi velikim potrošačima plina trebao donijeti malo olakšanje. Potrošači su podije-

Iz MOL-a je odgovoreno da su osnovne cijene plina u Hrvatskoj i Mađarskoj približno jednake, no razlika nastaje u cijeni distribucije lipa nije prevelik kad se dodaje na osnovnu cijenu od 1,8 kuna (kako je bilo kod povećanja cijene u siječnju). I distribu-

ljeni u tri skupine, do milijun prostornih metara godišnje, od jedan do pet milijuna i više od pet milijuna prostornih metara godišnje. Oni s većim preuzetim količinama trebali bi plaćati manju jediničnu cijenu. Stručnjaci ipak upozoravaju da cijene plina dugoročno neće moći biti ispod tržišnih europskih cijena. Budu li cijene energenata neprimjereno niske, neće biti ni inozemnih investicija u energetski sektor od kojih mnogo očekuju u Vladi, a i među potencijalnim izvođačima radova.

S MARKOVA TRGA

IZBOR IZ NOVIH PROPISA DONESENIH OD 2. OŽUJKA DO 13. TRAVNJA 2010.

Privredni vjesnik Broj 3623, 19. travnja 2010.

INSOLVENTNOST

ZAKONI • Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (NN 27/2010) • Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (NN 28/2010) • Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 28/2010) • Plan zakonodavnih aktivnosti za završetak pregovora o punopravnom članstvu RH u EU (NN 30/2010) • Nacionalni program zaštite potrošača za razdoblje 2009. - 2012. (NN 30/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privatnoj zaštiti (NN 31/2010) • Zakon o poticanju prodaje stanova (NN 38/2010) • Zakon o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe (NN 43/2010) PROPISI VLADE • Uredba o visini i načinu plaćanja naknade za koncesiju za distribuciju plina i koncesiju za izgradnju distribucijskog sustava (NN 27/2010) • Uredba o izmjenama i dopuni Uredbe o uvjetima za obavljanje trgovine na veliko i trgovine s inozemstvom za određenu robu (NN 27/2010) • Uredba o izmjenama i dopuni Uredbe o određivanju robe koja se izvozi i uvozi na temelju dozvola (NN 27/2010) • Uredba o provedbi jamstvenih mjera za gospodarski oporavak i razvitak (NN 30/2010) • Uredba o izmjeni Uredbe o osnivanju Hrvatske akreditacijske agencije (NN 30/2010) • Uredba o izmjeni Uredbe o osnivanju Hrvatskog zavoda za norme (NN 30/2010) • Uredba o izmjeni Uredbe o carinskoj tarifi za 2010. godinu (NN 31/2010) • Odluka o objavljivanju pravila o državnim potporama za javne radiodifuzijske usluge (NN 31/2010) • Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o objavljivanju popisa pravila o državnim potporama (NN 31/2010) • Odluka o izmjeni i dopunama Odluke o objavljivanju pravila o potpori u prometu (NN 31/2010) • Uredba o izmjeni Uredbe o osnivanju Agencije za poljoprivredno zemljište (NN 33/2010) • Obavijest o namjeri davanja koncesije u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra radi obavljanja djelatnosti uzgoja školjki i bijele morske ribe u Limskom zaljevu (NN 33/2010) • Uredba o dopuni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2010. (NN 38/2010) • Odluka o određivanju provedbenih tijela za upravljanje i kontrolu provedbe operativnog programa u ribarstvu (NN 38/2010) • Odluka o količini i strukturi obveznih zaliha nafte i naftnih derivata za 2010. (NN 41/2010) PROPISI MINISTARSTVA GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA • Pravilnik o izmjeni Pravilnika o načinu izračuna izvršenih ulaganja i iskorištenih potpora za ulaganja i o načinu porezne povlastice za korisnike slobodnih zona (NN 33/2010) • Pravilnik o obrascu zahtjeva za izdavanje izvozne dozvole za izvoz robe s dvojnom namjenom te pružanje brokerskih usluga i tehničke pomoći (NN 34/2010) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju obrasca zahtjeva radnika za ostvarivanje prava u slučaju stečaja poslodavca (NN 34/2010) • Pravilnik o označavanju materijala glavnih dijelova obuće namijenjene prodaji potrošaču (NN 41/2010) • Pravilnik o sirovinskom sastavu i nazivima tekstila (NN 41/2010) • Pravilnik o mjerama za poticanje korištenja biogoriva u prijevozu (NN 42/2010)

Nepodmirene obveze dosegle 27,6 milijardi kuna Pravne osobe, njih 27.847, dugovalo je potkraj veljače 22,4 milijarde kuna, a 37.410 fizičkih osoba 5,2 milijarde kuna Vesna Antonić antonic@privredni.hr

elikvidnost i dalje galopira Hrvatskom, a kraja joj, tako se barem čini, još nema na vidiku. Naime, prema podacima Financijske agencije (Fina), objavljenima u najnovijim Gospodarskim kretanjima, publikaciji Hrvatske gopodarske komore (HGK), potkraj veljače bilo je registrirano 27,6 milijardi kuna nepodmirenih obveza što je za 0,9 posto, 238 milijuna kuna, više u odnosu na siječanj, dok se na godišnjoj razini taj postotak penje na 45,4 ili oko 8,6 milijardi. Te se obveze odnose na 65.257 gopodarskih subjekata koji zapošljavaju oko 70.000 radnika. Preciznije kazano, 27.847 insolventnih pravnih osoba u kojima su bila zaposlena 43.273 djelatnika dugovalo je na ime nepodmirenih obveza 22,4 milijarde kuna što je za 177,4 milijuna više nego u siječnju. Na mjesečnoj razini je broj insolventnih pravnih osoba povećan za 504 tvrtke, dok je broj zaposlenih u njima manji za

1071 osobu. Na godišnjoj razini, pak, iznos nepodmirenih obveza povećan je za 50,5 posto ili za 7,5 milijardi kuna. Broj insolventnih pravnih osoba veći je za 32,5 posto ili za 6824, a broj zaposlenih za 31,1 posto, za 10.315.

povećanje od 61 milijun kuna. U odnosu na lanjsku veljaču riječ je o rastu nepodmirenih obveza od 26,2 posto ili 1,1 milijarde kuna, rastu insolventnih obrtnika od 16 posto (5152) te rastu zaposlenika od 17,8 posto (3583). Obveze se ne rješavaju već prebacuju U veljači je tako nastavljen očekivani trend rasta broja insolventnih pravnih osoba i nepodmirenih obveza, ali uz nešto sporiju dinamiku rasta u odnosu na četvrto tromjesečje protekle godine, dok je broj zaposlenih u tim subjektima manji već drugi mjesec za redom, ističu

Po djelatnostima dominiraju trgovina, prerađivačka industrija i građevinarstvo Kad je riječ o fizičkim osobama, njih 37.410 koje zapošljavaju 23.698 radnika, nije podmirilo 5,2 milijarde kuna duga što je na mjesečnoj razini

Nepodmirene obveze bazni indeksi, VII 2008. = 100 190 180 170 160 150 140 130 120 110 .

XII 2009 I/

III

VII

Ukupno nepodmirene obveze Nepodmirene obveze za doprinose Izvor: FINA; HGK

VIII

XII 2010 I/

Nepodmirene obveze za poreze

III

analitičari HGK-a. "Posljednjih godina bilježi se dinamični, ali ciklični rast nepodmirenih obveza po danima ročnosti iz čega se može zaključiti da se nepodmirene obveze ne rješavaju, već prebacuju iz jednog razdoblja u drugo", upozoravaju u Centru za makroekonomske analize HGK-a. U veljači su nepodmirene obveze za poreze i doprinose kod pravnih osoba veće za 0,7 posto u odnosu na siječanj, te ukupno iznose oko 11 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini rast od 44,2 posto. Njihov udio u strukturi nepodmirenih obveza je na godišnjoj razini lagano smanjen (za 2,2 postotna boda), ali te obveze još uvijek čine gotovo polovinu svih nepodmirenih obveza. Kod nepodmirenih obveza po djelatnostima dominiraju tri djelatnosti na koje se odnosi oko 16 milijardi kuna čiji udio u strukturi nepodmirenih obveza potkraj veljače iznosi 71,4 posto. Tako je potkraj veljače udio trgovine iznosio 34,7 posto, prerađivačke industrije 19,6 posto, a građevinarstva 17,1 posto.

www.privredni.hr Broj 3623, 19. travnja 2010.

Sjednica hrvatske vlade

Dobar poslovni plan - kriterij za pomoć tvrtkama s teškoćama Prema modelu C država će potraživanja prema kroničnim gubitašima otpisivati ili pretvarati u kapital Igor Vukić vukic@privredni.hr

obar plan restrukturiranja poslovanja bit će temelj za pomoć tvrtkama s dugotrajnim teškoćama, zaključila je Vlada na sjednici u četvrtak. Pomoć tvrtkama koje su u problemima bile dulje vrijeme i prije izbijanja krize nazvana je model C. "Dugovanja prema državi pretvarat će se u kapital ili otpisivati, u skladu s uvjerljivim planom koji trebaju napraviti ta društva", istaknula je predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Planove za restrukturiranje morat će odobriti i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, jer se radi o državnim potporama. Tvrtke koje ne pripreme održivi plan poslovanja završit će u stečaju, rekao je ministar financija Ivan Šuker. U suradnji s Ministarstvom pravosuđa, dodao je, do-

nijet će se i novi propisi koji će ubrzati provođenje stečajnih postupaka. U smjernicama za provođenje ovog modela Vlada je navela kako od poduzetnika očekuje da pridonesu postupcima restrukturiranja, a po tome će se određivati i prioritet u dodjeli pomoći. Primjerice, od korisnika pomoći očekuje se da prodaju imovinu koja nije nužna za opstanak poduzeća ili da barem djelomično pronađu vanjske izvore fi-

Potpora se dodjeljuje na 10 godina nanciranja. U slučaju velikih poduzeća doprinos vlasnika trebao bi biti najmanje 50 posto, kod tvrtki srednje veličine najmanje 40 posto, a kod malih barem 25 posto. Propisani su i obrasci s podacima koje kro-

Produljen natječaj za brodogradilišta Potencijalni kupci brodogradilišta dobili su novi rok, do 19. svibnja, za predaju ponuda za kupnju šest brodogradilišta. Odgodu je zatražilo nekoliko tvrtki koje su otkupile natječajnu dokumentaciju, s obrazloženjem da im je potrebno više vremena za analize i pripremu ponuda, rekao je ministar gospodarstva Đuro Popijač. Najviše interesa iskazano je za pulski Uljanik i riječki 3. maj, a Popijač kaže kako je moguće da se pojave i novi kupci.

nični gubitaši moraju dostaviti ministarstvu u čiji resor spadaju, a donesene su i detaljne upute za sastavljanje plana restrukturiranja. Poziv bankama Uza sve podatke o poduzeću, moraju se navesti i što realnije projekcije mogućeg poslovanja nakon dobivanja potpore, analize stanja na konkretnom tržištu i drugo. Zahtjev potom ocjenjuje Ministarstvo financija i AZTN. Potpora se dodjeljuje na 10 godina, i u tom razdoblju, osim u iznimnim slučajevima, poduzeće više ne bi moglo računati na državnu pomoć. Budući da glavni vjerovnik tih poduzeća često nije država, nego je to financij-

ski sektor, ministar gospodarstva Đuro Popijač pozvao je banke da se aktivno uključe u provedbu ovog modela. Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila i izmjene Zakona o golfu prema kojem će se zahtjevi za izvlaštenje zemljišta podnositi nadležnim županijskim uredima. Zbog koristi za turizam Vlada želi ubrzati proceduru odobravanja gradnje igrališta pa je ukinuta odredba da igralište mora imati najmanje 85 hektara. Određeno je i da gustoća izgrađenosti na prostoru na kojem se planira izgradnja ugostiteljskoturističkih građevina – površina pokraj golfskog igrališta - može biti najviše 25 posto.

Savjeti s Pantovčaka

Cota: Poduzetnici ne znaju što bi s potporama

ezultati Vladinih mjera potpore gospodarstvu su loši, ali to nije krivnja Vlade. Iako novca ima, a i kamate su pale, izostala je potražnja jer poduzetnici ne znaju što bi s novcem s obzirom na to da nemaju proizvode koje mogu prodati, ocijenio je Boris Cota, posebni savjetnik

Predsjednika Republike za gospodarstvo. Makroekonomsko okruženje u Hrvatskoj je loše, a oporavak će trajati vrlo dugo, rekao je Cota na okruglom stolu o malom poduzetništvu održanom na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Monetarna politika je kredibilna, a i fiskalno okruženje se

stabiliziralo, no problem je, prema Coti, u strukturi privrede, koja se treba promijeniti iz uvozne u izvoznu. Za to nam je potrebno bar pet godina. Najveći problem poduzetnika Cota vidi u administrativnim zaprekama na koje se žali velika većina onih koji šalju pritužbe Uredu predsjednika. Hrvatska je,

smatra on, daleko od konkurentnog tržišta jer vladaju oligopoli, a vrlo je jaka veza između politike i krupnog kapitala među kojima cirkuliraju kadrovi. Problem nelikvidnosti, smatra Cota, nije ekonomski nego pravni i lako ga je riješiti rigoroznom primjenom ili pak promjenom zakona. (D.Ž.)

IZBOR IZ NOVIH PROPISA DONESENIH OD 2. OŽUJKA DO 13. TRAVNJA 2010. PROPISI MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA • Pravilnik o izmjeni Pravilnika o higijeni hrane životinjskog podrijetla (NN 28/2010) • Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o načinu obavljanja veterinarskih pregleda i kontrola živih životinja u prometu preko granice RH (NN 28/2010) • Pravilnik o izmjeni Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja (NN 28/2010) • Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 32/2010) • Pravilnik o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (NN 32/2010) • Pravilnik o izravnim plaćanjima u poljoprivredi (NN 33/2010) • Pravilnik o provedbi mjere potpore očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja (NN 34/2010) • Pravilnik o provedbi mjere potpore dohotku poljoprivrednih gospodarstava (NN 34/2010) • Pravilnik o izmjeni Pravilnika o područjima s otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi (NN 34/2010) • Naredba o zabrani prometa sredstvima za zaštitu bilja koja sadrže aktivne tvari bifentrin, dinokap, fenarimol i procimidon (NN 34/2010) • Pravilnik o tržišnim standardima određenih proizvoda ribarstva (NN 37/2010) • Naredba o izmjeni Naredbe o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2010. (NN 37/2010) • Pravilnik o ostvarivanju prava na potporu osiguranja od mogućih šteta u proizvodnji u poljoprivredi (NN 41/2010) • Pravilnik o organizacijama proizvođača u sektoru ribarstva (NN 41/2010) • Pravilnik o pravilima uspostave nacionalne mreže institucija u području sigurnosti hrane i hrane za životinje (NN 43/2010) PROPISI MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA • Tehnički propis o građevnim proizvodima (NN 33/2010) • Izmjena i dopuna Tehničkog propisa za sustav zaštite od djelovanja munje na građevinama (NN 33/2010) • Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (NN 36/2010) • Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 38/2010) PROPISI MINISTARSTVA MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE • Pravilnik o terminalima za kombinirani prijevoz i pretovarnim kolodvorima (NN 30/2010) • Pravilnik o uvjetima i načinu prijevoza opasnih roba zrakom (NN 39/2010) PROPISI MINISTARSTVA FINANCIJA • Naredba o izmjeni i dopuni Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2010. (NN 33/2010) • Naputak o povratu plaćenog poreza na dodanu vrijednost na uvezenu i u tuzemstvu nabavljenu opremu za tehnologijsko istraživanje i znanstveno-istraživačke projekte u 2010. (NN 33/2010) • Naputak o povratu plaćenog poreza na dodanu vrijednost za nabavljenu opremu za obavljanje vatrogasne djelatnosti u 2010. godini (NN 33/210) • Pravilnik o prostornim i tehničkim uvjetima za priređivanje igara na sreću (NN 38/2010) PROPISI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI • Pravilnik o dobroj praksi, uvjetima za davanje dozvole za promet na veliko te uvozu i izvozu medicinskih proizvoda (NN 38/2010) • Lista opasnih kemikalija čiji je promet zabranjen, odnosno ograničen (NN 39/2010) • Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe (NN 41/2010)

10 PREDSTAVLJAMO

(

Privredni vjesnik Broj 3623, 19. travnja 2010.

( 95% proizvodnje

2004.

plasira se u inozemstvo

dobili u Genevi srebro za inovaciju

Fini sapuni, Brač

Same Deutz-Fahr Žetelice, Županja

Žetva po cijelom svijetu Tvornica u ovoj godini planira proizvesti 200 kombajna uz mogućnost povećanja do 25 posto

Prirodni, zdravi i izvorni

hrvatski sapuni Svi su proizvodi potpuno prirodni i bez ikakvog konzervansa. Eterična ulja svakom sapunu daju specifična ljekovita svojstva i miris biljke od koje su dobivena

vrtka Brač Fini sapuni osnovana je 2003. godine. Kako nam je kazao direktor i vlasnik tvrtke Joško Šantić, u početku su samo željeli napraviti originalan turistički suvenir, no kada su napravili prvi sapun od maslinovog ulja i eteričnog bilja, shvatili su da mogu napraviti i originalan kozmetički proizvod koji je dio podneblja u kojemu je stvoren. Zato su cijelom projektu dali ime Brač Fini sapuni. Na taj je način definirano uže i šire zemljopisno područje, tako da se zna da su proizvodi iz Jugoistočnog dijela Europe, iz Hrvatske, s jadranske obale i konačno Dalmacije i otoka Brača. Bez konzervansa “Formirali smo paletu proizvoda koju možemo predstaviti kao turističku kartu Hrvatske vjerujući da će turisti koji se vrate sa svojih godišnjih odmora rado osjetiti miris i ugodu podneblja gdje su se odmarali. Svi su sapuni ručno rađeni i rezani, zato je svaki sapun unikatan.

Potpuno su prirodni i bez ikakvog konzervansa. Sadrže isključivo ulja biljnog podrijetla. Napravljeni su na bazi djevičanskog maslinovog ulja s Brača i zato koži daju osjećaj mekoće. Nakon tuširanja,

Dio proizvoda izvoze u Kanadu, Veliku Britaniju, Njemačku, Sloveniju, Novi Zeland... kožu nije potrebno tretirati mlijekom za tijelo. Eterična ulja svakom sapunu daju specifična ljekovita svojstva i miris biljke od koje su dobivena. Svako, pak, eterično ulje dobiveno je isključivo na prirodan način. Pjena sapuna napravljena je od posebnih biljaka, a sastav sapuna vidljiv je na omotu i napisan je prema medicinskom pravilu i standardu Europske unije. Osim toga, proizvodimo i osvježivače za kožu lica i tijela, i to tako što smo more aromatizirali prirod-

nim eteričnim uljima lavande, ružmarina, lovora, bora i mandarine. Jednu liniju proizvoda imamo bez eteričnih biljaka, a oni su namijenjeni ljudima koji su alergični na bilo koje sastojke tih biljaka”, istaknuo je Šantić. Tvrtka je dobitnik brojnih međunarodnih i domaćih priznanja, pa tako i o patentibilnosti iz Geneve, čime se dokazuje da jedini na svijetu rade takve sapune. U Nürnbergu 2003. godine dobili su brončanu, a u Genevi 2004. srebrnu medalju za inovaciju. Svi proizvodi nose oznake Hrvatska kvaliteta i Hrvatski otočni proizvod. Dio proizvoda izvoze u Kanadu, Veliku Britaniju, Njemačku, Sloveniju, Novi Zeland... Trenutačno je riječ, kazao je Šantić, o simboličnim količinama koje izvoze, ali se nada da će to tržište imati i veće potrebe za tako posebnim proizvodom. U Hrvatskoj se pak svi proizvodi mogu naći u ljekarnama, prodavaonicama prirodnih proizvoda, suvenirnicama... (J.F.)

ombajni proizvedeni u Županji žanju polja diljem svijeta jer čak 95 posto proizvodnje tvornice Same Deutz-Fahr Žetelice plasira se u inozemstvo. Kompanija koja godišnje proizvede oko 200 kombajna osvjetljava gospodarsku sliku Vukovarsko-srijemske županije, a ambicioznih planova ne manjka. Prema riječima Damira Kobaša, tehničkog direktora tvrtke Same Deutz-Fahr Žetelice, godišnje će proizvoditi 1000 kombajna i ostvariti plasman od čak 120 milijuna eura tijekom nekoliko godina. Uz to, talijanska grupacija Same Deutz Fahr u čijem je vlasništvu tvornica, kani proizvodnju kombajna za Europu preseliti upravo u Županju. “Kombajne plasiramo u Francusku, Njemačku, Italiju, Španjolsku, Englesku, Dansku, Austriju, Srbiju, Bugarsku, Rumunjsku, Rusiju, Egi-

pat... Trenutačno pregovaramo s ruskim kupcima za novu isporuku i očekujemo pozitivan rezultat. Na drugim tržištima imamo svoje ustaljene ‘dilere’ i prodaja je kontinuirana tijekom cijele godine”, kaže Damir Kobaš napominjući da se proizvodnja kombajna u cijelosti obavlja u Županji te da na domaće tržište plasiraju do pet posto proizvodnje. U prošloj godini othrvali su se recesiji reorganizacijom proizvodnje i povećanjem udjela vlastite proizvodnje, a u ovoj godini planiraju proizvesti 200 kombajna uz mogućnost porasta do 25 posto. Županjska ekskluziva “Proizvodnja tangencijalnih kombajna obavlja se jedino u Županji, a u sljedeće dvije godine planiramo početi proizvoditi i rotokombajne koji će imati mnogo veći kapacitet i protočnost, veliku snagu i cijenu. SDF je u privatnom vlasništvu i posto-

ji veliki interes za razvoj kombajnskog poslovanja što dokazuje i investicija u proizvodnju rotokombajna”, najavljuje Kobaš dodajući kako će razina investicija biti, kao i

Godišnje će proizvoditi 1000 kombajna i ostvariti plasman od čak 120 milijuna eura tijekom nekoliko godina

prošlih godina, oko tri milijuna eura u ovoj godini. Inače, prosječna cijena kombajna kreće se oko milijun kuna. U županjskoj tvornici, koja trenutačno zapošljava 270 radnika, tražen je kvalificiran i kvalitetan kadar tehničke i strojarske struke, a zbog razvojnih planova posebno su traženi mladi inženjeri. (E.D.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3623, 19. travnja 2010.

(

još 1988. godine

*vijesti

bili su mala obrtnička radionica za sastavljanje i prodaju računala

Storm Computers već 20 godina na tržištu

Uspješan lovac na ICT izazove

Hrvatska na Expou u Šangaju Hrvatska će i ove godine nastupiti na svjetskoj izložbi Expo, koja će se od 1. svibnja do 31. listopada održati u Šangaju. Tema ovogodišnje izložbe je Bolji grad, bolji život, a u hrvatskom paviljonu predstavit će se projekt Croatia Expo 2010., autora arhitekta Branka Si-

Osim u Hrvatskoj, gdje ima razvijenu partnersku mrežu, Storm Computers posluje i na regionalnom tržištu, a filijale ima u Bosni i Hercegovini, Sloveniji te Srbiji informatičkih i telekomunikacijskih sustava, te prodaji, integraciji i konfiguraciji komunikacijskih sustava vodećih domaćih telekomunikacijskih pružatelja usluga”, kaže Kraljik.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

remda prostora za daljni razvoj ima, posebno u obrazovanju i uvođenju poticajnih mjera za, primjerice, zapošljavanje IT pripravnika ili pak poreznih olakšica za gospodarske subjekte, hrvatsko ICT tržište zrela je jabuka koju su zagrizle gotovo sve značajnije svjetske kompanije. K tomu, mnoštvo hrvatskih tvrtki prepoznalo je potencijal koji sektor informacijsko-komunikacijskih tehnologija krije. Jedna od njih je i Storm Computers koja je na hrvatskom tržištu prisutna više od 20 godina. U njoj trenutačno radi više od 50 osoba obučenih za hvatanje u koštac s izazovima najmodernije ICT tehnologije, ponajprije s nizom različitih poslovnih rješenja - od izgradnje informatičkog sustava kroz usluge inženjeringa i konzaltinga, preko projektiranja cjelovitih rješenja, do tehnike podrške i održavanja. Tomislav Kraljik, predsjednik Uprave i izvršni direktor tvrtke, kaže kako je Storm Computers osnovan 1991. godine kao poduzeće za razvoj softverskih rješenja za poslovanje malih i srednjih tvrtki. Sjedište im je u Zagrebu, a godinu dana nakon osnivanja otvorena je podružnica u Slavonskom Brodu. “Iako kao godinu osnivanja tvrtke spo-

Tomislav Kraljik, predsjednik Uprave i izvršni direktor tvrtke

minjemo1991., Storm je prve korake zabilježio nešto ranije - 1988. godine

Krizi unatoč, standardi tržišne konkurencije i dalje se poštuju, kaže Kraljik - kada smo započeli s radom kao mala obrtnička radionica za sastavljanje i prodaju računala te prodaju programske podrške i usluga”, prisjeća se prvi čovjek ove tvrtke. Majstori za složena IT rješenja Osim u Hrvatskoj, gdje ima razvijenu partnersku mrežu, Storm Computers posluje i na regionalnom tržištu, a filijale ima u Bosni i Hercegovini, Sloveniji te Srbiji. Uporedo s razvojem vlastitih r j e šenja, stručnjaci ove tvrtke posljednjih su desetak godina u velikoj mjeri posvetili izgradnji telekomuni-

kacijskih sustava i videokonferencija. Radili su i na sigurnosnim rješenjima pristupa IT sustavima i pohrani podataka na što je u značajnoj mjeri utjecao rast potražnje. “Do sada smo implementirali složena IT rješenja u brojne domaće tvrtke, javne organizacije i institucije. Primjerice, kao sistem integrator sudjelovali smo u projektiranju integriranih IT poslovnih,

Zasićenost tržišta Prema njegovu mišljenju, stanje u IT sektoru u Hrvatskoj na zadovoljavajućoj je razini, ali svakako ima još mnogo mjesta za poboljšanje. “Najviše nas muči problem zasićenosti tržišta. Hrvatska je, kao što znamo, mala zemlja u velikim gospodarskim

problemima. Financijska sposobnost i likvidnost u posljednjih godinu dana gotovo se prepolovila, i teško je očekivati neka značajnija investiranja u poslovne sustave i procese. Istodobno se na tržištu pojavilo dosta tvrtki specijaliziranih za komunikacijsko-informacijske tehnologije, što Storm Computers tjera na sve žešću borbu za svakog kupca, ali djeluje i pozitivno na tržište jer se razina osnovnih uvjeta potrebnih za ulazak na tržište povećala. Ipak, moram reći kako do sada nismo imali većih problema s bilo kojom konkurentskom tvrtkom. Krizi unatoč, standardi tržišne konkurencije i dalje se poštuju.” Cilj Storm Computersa bio je i ostao zauzimanje jedne od vodećih uloga na domaćem tržištu kada je riječ o projektiranju, izvođenju, održavanju i servisnoj podršci IT poslovnih sustava. Kraljik dodaje kako je pritom važno imati sluha ne samo za želje nego i za mogućnosti korisnika, posebice u ovim kriznim vremenima. Stoga kroz rast i razvoj sistem integratorskih rješenja korisnicima nastojimo osigurati brz povrat novca koji je uložen u IT infrastrukturu, zaključuje Tomislav Kraljik.

lađina. Hrvatski paviljon prikazivat će hrvatske gradove, njihove arhitektonske cjeline te dinamizam suvremenog života. Registracija prepaida povećava nezaposlenost Obvezna registracija korisnika prepaid telefonskih kartica mogla bi dovesti do gubitka 10.000 radnih mjesta, ustvrdio je Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave Hrvatskih telekomunikacija. Na zahtjev sigurnosnih službi Vlada je odobrila Privremeni protokol po kojem se od 1. lipnja pri svakoj prodaji prepaid kartica moraju uzeti korisnikovi osobni podaci. Za stare korisnike podaci se moraju skupiti do 1. rujna. Budući da na prepaid korisnike otpada gotovo 80 posto svih korisnika mobilne telefonije, operatori tvrde da će registracija dovesti do pada broja korisnika i rasta troškova za operatore. U regiji 500 PR-ovaca ostalo bez posla Osmi po redu kongres Pro. PR ove se godine održava 21. travnja na otoku Rabu. Više od 100 sudionika iz sedam zemalja regije imat će priliku razmijeniti mišljenja iz područja upravljanja komunikacijama. Kako tvrdi predsjednik Organizacijskog odbora kongresa Danijel Koletić, zbog ekonomske je krize u zadnjih godinu dana u regiji više od 500 osoba ostalo bez posla u sektoru odnosa s javnošću.

12 INTERVJU institut za javnu upravu

Institut za javnu upravu Sv. Ćirila i Metoda 4, Zagreb organizira savjetovanje na temu

KAKVA REFORMA LOKALNE I REGIONALNE SAMOUPRAVE? Datum i mjesto održavanja Četvrtak, 22. travnja 2010. godine, od 9:00 do 16:00 sati Hotel Sheraton, Kneza Borne 2, Zagreb Teme razlozi teritorijalnih promjena priprema reforme lokalne samouprave problemi i rješenja u financiranju lokalnog djelokruga novine u regionalnom razvoju i regionalnoj politici oblikovanje projekata i apliciranje kod europskih fondova problematika i perspektiva mjesne samouprave financiranje velikih gradova decentralizacija u Europi gradske javne politike lokalni politički sustav nakon neposrednog izbora načelnika prijedlozi u pogledu samoupravnog djelokruga novo lokalno službeničko zakonodavstvo novine u nadzoru lokalne samouprave Skupu će se uvodnim izlaganjima obratiti Vladimir Šeks, potpredsjednik Hrvatskog sabora, Davorin Mlakar, ministar Uprave te mr. sc. Božidar Pankretić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Izlagači prof. dr. sc. Ivan Koprić, prof. dr. sc. Zdravko Petak, doc. dr. sc. Gordana Marčetić, mr. sc. Teodor Antić, mr. sc. Vedran Đulabić, mr. sc. Tereza Rogić Lugarić, Helena Masarić, Marko Kovačić, Nives Kopajtich Škrlec, Mihovil Škarica, Romea Manojlović, Daria Dubajić i drugi Kotizacija 850,00 kuna (uključuje radni materijal, posluženje i osvježenje) Prijava do 20. travnja 2010. e-mailom: sanja.nimac@uprava.hr faxom: 01/2357 610 poštom: Sanja Nimac, Maksimirska 63, 10000 Zagreb Prijavnicu za savjetovanje možete pronaći na web stranici www.iju.hr

Privredni vjesnik Broj 3623, 19. travnja 2010.

Intervju: Reinhard Lueken, glavni tajnik Udruženja europ

Da, ja sam za odgodu: ovakvim uvjetima nem S druge strane, uvjeren sam u ispravnost čuvanja kritične mase tako da u Europi, da zbog specifičnih okolnosti ostatak industrije u Hrvatskoj tone, a potpore održ Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

a sada je u hrvatskim brodogradilištima relativno dobro, postoje narudžbe za 31 brod, škverovi su do sredine iduće godine potpuno bukirani što za njih nije baš dug period, ali i to je situacija koju dijele mnogi drugi u Europi; kolaps narudžbi od rujna 2008. pogađa brodogra-

Ako si u finalu svjetskog nogometnog kupa ali s deset centimetara vode na travnjaku, ne bi trebao igrati dilišta širom svijeta i Hrvatska nije iznimka, kaže u razgovoru za Privredni vjesnik Reinhard Lueken, glavni tajnik Udruženja europskih brodogradilišta (CESA). U ovom trenutku, napominje on, jedno je jasno - pokušaji prodaje škverova danas su gotovo nemoguća misija, ovo je vjerojatno najgori trenutak u zadnjih 30 godina, možda i dulje, možda najgori u povijesti. Restrukturiranje kroz privatizaciju zaustavilo je otvaranje poglavlja Tržišnog natjecanja i ugrožava sveukupan tijek pristupnih pregovora. Nedavno je izvjestitelj EP-a za Hrvatsku Hannes Swoboda kazao da bi se možda trebalo odgoditi restrukturiranje. Kako na to gledate? - Mislim da za sve to postoji jak razlog. Ako si u finalu svjetskog nogomet-

nog kupa ali s deset centimetara vode na travnjaku, ne bi trebao igrati! U nemogućim okolnostima odgoda finala bi, s moje točke gledišta, imala smisla. Kažete da je zastupnik spomenuo slučaj Poljske. Dva od tri glavna poljska brodogradilišta stala su s poslom i nije baš sigurno hoće li obnoviti aktivnost. Tragično je što su izgubili mnogo vremena. Prošla je poljska vlada odgovorna za gubitak najmanje tri iznimno vrijedne godine. U slučaju Hrvatske ne mogu suditi koliko je godina uludo potrošeno, ali sigurno je izgubljeno mnogo vremena, i to iz političkih razloga. Kao što znate, uvijek smo preporučivali hrvatskoj brodograđevnoj industriji da napravi vlastiti koncept restrukturiranja, ali zajedno, kao sektor, ne individualno. Uvijek je bolje oslanjati se na ekspertizu industrije, nego

da politika radi takav koncept. Šteta ako je ta šansa izgubljena. Radnici 3. maja zatražili su preuzimanje vlasništva nad škverom. Je li takvo što moguće, ima li primjera? - Iskreno, ne vjerujem. Ne znam je li bilo takvih slučajeva, ne mogu isključiti da jest. Škverani znaju kako se grade brodovi. Ali, nisam siguran jesu li sindikati bolje poslovodstvo, što nije isključeno. Promjene na bolje uvijek su moguće, ali ponekad je posrijedi samo čista politika i oni koji to govore nemaju ideju što sve treba za vođenje posla. Zato sam izrazito nesklon procjenama, nije nemoguće, ali baš nisu veliki izgledi da takvo što uspije budući da je izašlo iz političke igre. Jedno je graditi brod, a drugo organizirati financiranje, poznavati kupce, razumjeti što žele, pre-

govarati... Toliko je toga u cijelom poslu da su potrebni mnogi za uspjeh u njegovom kompletiranju i profitabilnom rezultatu! Može li Europska komisija ili Vijeće olakšati pritisak na Zagreb i dopustiti da se sve odgodi do boljih dana? - Trebamo zajedničko rješenje. Ako bi EU dopustio odgodu ili bilo koju od specifičnih mjera Hrvatskoj a ne drugima, onda treba biti na sigurnom da to ne čini na štetu ostatka industrije. Da, ja sam itekako za odgodu. Ako je restrukturiranje u ovakvim uvjetima nemoguća misija, to morate priznati. S druge strane, uvjeren sam u ispravnost čuvanja kritične mase tako da u Europi, dakle i u Hrvatskoj, nastavimo proizvoditi brodove. Ugasimo li brodogradnju, gubimo sve, onda svatko gubi! To mora biti posve jasno. Ali,

www.privredni.hr Broj 3623, 19. travnja 2010.

skih brodogradilišta (CESA)

ako je restrukturiranje u oguća misija, to morate priznati dakle i u Hrvatskoj, nastavimo proizvoditi brodove. Ugasimo li brodogradnju, onda svatko gubi! Ali, ne smije se dogoditi avaju brodogradilišta na životu

ne smije se dogoditi da zbog specifičnih okolnosti ostatak industrije u zemlji tone, a potpore održavaju brodogradilišta na životu. U Hrvatskoj to potpuno razumiju. Vrlo važan element u cijeloj priči je to što je Hrvatska godinama članica Cese, te je pozvana da 21. travnja sudjeluje na konferenciji na visokoj razini u Bilbaou. Potvrđen nam je dolazak vašeg državnog tajnika, a mi jasno zagovaramo da organizator, španjolsko predsjedništvo, Hrvatskoj da aktivnu ulogu jednaku onoj članica EU-a. Doista, ako zajedno tražimo rješenje na europskoj razini koje će svima stvarno pomoći, ono uključuje sve zemlje, a među njima mora biti i Hrvatska. Brodogradnja je ipak specifična u odnosu na ostale grane? - U autoindustriji, kada kupci nestanu, to na pro-

izvodnju utječe već za tri mjeseca, a isto je i u većini ostalih industrija. U brodogradnji to nije slučaj, zato ponekad koristimo

Masovno tržište nije ključ za Europu. Većina europske proizvodnje je u područjima kompleksnih plovila termin industrije kasnog ciklusa, jer za nas su narudžbe koje kompletiramo sada napravljene davno prije no što je počela kriza. Istodobno, ovo je vrijeme u kojem trebamo završavati dizajn i planove te početi rad nakon potpisivanja ugovora. A toga nema. To znači da će praznina u zapošljavanju biti velika. Najvećem brodogradilištu u Finskoj preostalo je finalizirati jedan, istina veoma velik brod. Prije 12 mjeseci dovršili su rezanje

čelika i taj je pogon besposlen godinu dana. Potpiše li se novi ugovor danas, taj će pogon početi raditi tek za godinu dana. Tu je vrijeme pauze, ne možete sve ljude zadržati u poslu. Ovo su specifične okolnosti u brodogradnji, ona si ne može priuštiti gubitak vremena. U automobilskoj industriji, primjerice, golem je publicitet dobio slučaj Opela. Ako je samo jedna tvrka u sektoru višak, Europa neće izgubiti sposobnost proizvodnje automobila izgubi li Opel. U brodogradnji bi moglo biti drukčije. Globalno, višak kapaciteta je oko 50 posto, polovina škverova je nepotrebna na kratko i srednjoročno razdoblje, mada je jasno da će se tržište oporaviti jer prijevoz dobara morem ne može kopniti. Sve loše stvari koje su toliko kritizirane u financijama, dogodile su se i u našem poslu, i to je uništilo poslove u dolazećim godinama. Naravno, ako gledate kontejnere i vidite da je gotovo 10 posto postojeće flote neiskorišteno, pomislite koliko samo vremena traži zapošljavanje postojeće flote, potom svih naručenih brodova. Da, u prvoj godini nakon izbijanja ekonomske krize imali smo rekordno visok broj isporuka novih brodova, a u 2009. godini, usred najgore krize, globalna je flota rasla najbrže! Govorim o masovnom tržištu. No, ono nije ključ za Europu. Naša proizvodnja je 20 do 25 posto vezana uz masovno tržiše, velika većina europske proizvodnje je danas u visokim i sofisticiranim područjima kompleksnih plovila, u tržištu nišama. Ono nije pretrpano, ono je u temeljima zdravo.

Traži se europsko financiranje

Netko mora gurati, zar ne? Ne jednom spočitavali ste hrvatskim brodogradilištima da im manjka zajedništvo, a na razini Europe također nema koordinacije. Što sve pokušavate? Što je s europskom dugoročnom politikom razvoja brodogradnje LeaderSHIP? - Velike su razlike u državnim intervencijama od zemlje do zemlje, sve su one u privremenom okviru, ali to nije nužno dobro. Zato tražimo europsko financiranje. Bilo bi zaista korisno da se poveća transparentnost. Ključan su problem narudžbe i tu moramo nešto učiniti. Pokušavamo gurati par bitnih zahtjeva za odgovor na krizu. LeaderSHIP je dugoročni projekt, ali on nije odgovor na krizu jer ga valja kombinirati s kratkoročnim akcijama. Iskustva u Europi kažu da, čak i kad politika stvori platformu za istinski europski odgovor na krizu, mi ga ne vidimo ni u jednom sektoru! Članice su poduzele brojne akcije, brzo, iznenađujuće brzo u bankarstvu, bile su akcije u autoindustriji, ljudi su kopirali jedni druge, ali izvan toga ne nalazim istinski koordiniranog odgovora krizi na sektorskoj razini. Mislim da bismo mi u brodogradnji mogli biti model. Koncept LeaderSHIP radi baš to, pokazuje da Europa može djelovati na dobro koordiniran način. Ako članice djeluju samostalno i nekoordinirano, nećete dobiti više od ovoga sada. Mi želimo raditi drukčije, posebno tražeći odgovor na pitanje kako premostiti prazni-

nu u narudžbama. To je bio prijedlog na raspravi lani, a danas, nakon sedam mjeseci, napredak nije impresivan. Netko mora gurati, zar ne? Mi to radimo, ali smo premali i preslabi. Problem je tko inicira na razini EU-a. Inače je to uloga Europske komisije, ali je od rujna do sada prošla najgora politička sezona da EK ispuni tu ulogu, jer odlazak starog i dolazak novog EK-a ipak zahtijeva vremena za prilagodbu. Pokušali smo naći alternativu. Radili smo s članicama, ali nismo našli nijednu voljnu “povući” na razini Vijeća EU-a. Imamo određen broj članica na nacionalnoj razini koje su poduzele akcije podrške brodogradnji, no jesu li one efikasne ili ne, druga je priča. Ne, nemamo mnogo vremena na raspolaganju, netko mora istupiti. U lipnju je sazvan značajan skup u Europskom parlamentu o sudbini brodogradnje, ali - tada smo već u lipnju. Poticali smo da se brodogradnjom pozabavi Vijeće EU-a za tržišno natjecanje potkraj svibnja, do sada nismo ni na dnevnom redu jer je španjolsko predsjedništvo reklo - a to razumijem - kako čeka unos Europske komisije. Situacija u kojoj je brodogradnja zahtijeva hitne mjere te stoga moramo naći novi, drugi put. Zato smo i krenuli u inicijativu s regijama. U mnogim regijama EU-a ekonomija ovisi o našem sektoru. Podrška je bila golema, iza nje je stalo 35 regija, uključujući i one iz Hrvatske, Istru i Splitsko-dalmatinsku županiju. Zaista smo bili jako iznenađeni kako su snažno regionalne vlasti prihvatile tu inicijativu tražeći hitne programe i mjere koje bi zaustavile osipanje radne snage, petinu u prvoj godini krize i s izgledima da polovina radnih mjesta nestane bez novih narudžbi do ljeta ove godine.

14 AKTUALNO Posjet gospodarskog izaslanstva Područne privredne komore Banja Luka

Susret zagrebačkih i banjolučkih poduzetnika Tijekom posjeta gospodarskog izaslanstva Područne privredne komore Banja Luka HGK-Komori Zagreb održani su individualni razgovori gospodarstvenika s područja dviju komora. Hrvatskim su se tvrtkama predstavili proizvođač sira Zemljoradnička zadruga Livač iz Aleksandrovca, Banjolučki velesajam, tekstilne tvrtke Sana Linea i Sana Elvis, proizvođač građevne stolarije KMK, tvrtka Bis Astra koja proizvodi tjesteninu i aluminijsku stolariju, proizvođač obuće KLM, Elite Motel Dragana, Hotel Ideja, proizvođač obuće KLM iz Prnjavora, proizvođač zaštitne opreme Miltex i proizvođač rublja Exclusive Lingerie, te Područna privredna komora Banja Luka. Obje komore žele biti poveznica između domaćih i inozemnih poduzetnika, istaknuo je predsjednik HGK-Komore Zagreb Zlatan Frölich. “Poslovni susret zagrebačkih i banjolučkih gospodarstvenika dobra je prigoda za nove oblike suradnje kroz kooperaciju, zajednička ulaganja ili nastupe na trećim tržištima”, dodao je. Prema najavama predsjednika Područne privredne komore Banja Luka Nikole Tolimira, novi susreti poslovnih ljudi iz dvaju gradova održat će se tijekom Banjolučkog sajma poljoprivrede u rujnu ove godine. (K.S.)

*vijesti Konferencija o medicinskom turizmu U Opatiji će od 25. do 27. travnja biti održana Druga konferencija medicinskog turizma na temu Medicinski turizam – put u podizanje konkurentnosti hrvatskog turističkog proizvoda. Organizira je Udruga za razvoj medicinskog turizma, a u fokusu će biti predstavljanje potencijala razvoja medicinskog turizma u Hrvatskoj te priključivanje globalnom trendu njegova razvoja. Miljenko Bura, predsjednik Udruge, ističe kako je riječ o gospodarskoj grani koja turističku i medicinsku industriju može dijelom izvesti iz recesije te koja postaje neizbježan turistički proizvod, no u nas joj nedostaje strategija. I nogomet dobiva svoj sajam Prvi hrvatski sajam nogometa održat će se od 21. do 23. svibnja u Boćarskom domu u Zagrebu. U sklopu sajma predviđena je i međunarodna

konferencija Sport i nasilje u Europi. Hrvatski sajam nogometa, kažu organizatori, usmjeren je u prvom redu na obiteljsko druženje uz nogomet. Tijekom tri dana sajma očekuje se više od 30.000 posjetitelja, a akreditirano je 500 VIP gostiju, sportskih profesionalaca. Na sajam su pozvani i klubovi Prve hrvatske nogometne lige, kojima je ponuđen besplatni izložbeni prostor. Hrvatska i Slovenija surađuju u ulaganjima Na sjednici Mješovitog odbora za gospodarsku suradnju između Hrvatske i Slovenije potpisan je Memorandum o suglasnosti između hrvatske Agencije za promicanje izvoza i ulaganja i slovenske Javne agencije za poduzetništvo i strane investicije. Hrvatske i slovenske tvrtke od sporazuma mogu očekivati bolje informacije o mogućnostima ulaganja, sudjelovanje na pojedinim javnim natječajima i u promidžbenim aktivnostima na području dviju država.

Privredni vjesnik Broj 3623, 19. travnja 2010.

( 17 agencija za zapošljavanje trenutačno registrirano u Hrvatskoj

Zapošljavanje putem agencija i internetskih portala

Agencije idealne Agencije za privremeno zapošljavanje pridonijele su fleksibilizaciji tržišta stvarno treba. Takvo je zapošljavanje idealno i za probni rad Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

rema riječima direktora riječke Agencije za zapošljavanje Bojana Lukše, u Hrvatskoj je trenutačno registrirano 17 različitih agencija za zapošljavanje. Koliko su lani točno zaposlile ljudi, vrlo je teško doznati budući da mnoge - što je, blago rečeno, prilično čudno - ne žele izlaziti u javnost. Tvrtke, pak, koje zapošljavaju nove radnike putem portala nemaju obvezu javljati povratnu informaciju o (ne)zapošljavanju, zbog čega ni portali ne mogu znati točan broj zaposlenih putem oglasa koji su objavljeni na njihovim internetskim stranicama. No jedno je sigurno, kazao je Lukša, kada zaposle nekoga, agencije to javljaju Zavodu za zapošljavanje, pa onda to zapošljavanje ulazi u statistiku Zavoda. Neke su agencije registrirane samo za privremeno zapošljavanje, poput Lukšine agencije, a neke za posredovanje u zapošljavanju. U slučaju da se bave objema ovim zapravo vrlo srodnim djelatnostima, kao što je to primjerice u Dekri, moraju imati i dvije posebne tvrtke za svaku djelatnost. “Trebalo bi omogućiti da one mogu raditi unutar jedne pravne osobe jer ovako moramo imati dvostruko računovodstvo, knjigovodstvo...”, ističe se asistentica direktora Dekre Miet Markulin. Preko te Agencije lani je posao pronašlo 2200 radnika, a osim posredovanja

pri zapošljavanju, bave se i istraživanjem tržišta, psihologijskom procjenom kandidata, ispitivanjem organizacijske klime u tvrtkama i projektima mystery shoppinga. Sva prava po zakonu “Kao najveća agencija za privremeno zapošljavanje u zemlji, možemo se pohvaliti da smo radili u gotovo svim granama gospodarstva i imamo najširu lepezu radnih mjesta. Najviše zaposlenika angažirano nam je u prehrambenoj industriji,

kazuju kako je putem takvih agencija mjesečno angažirano oko 3000 radnika, što je oko 0,2 posto svih zaposlenih. U Europi je inače taj postotak u prosjeku oko dva posto, s tim da se najviše koristi u Velikoj Britaniji (4,8 posto – više od milijun radnika), u Nizozemskoj 2,5 posto (233.000 radnika), Njemačkoj 1,6 posto (614.000 radnika). U Češkoj tako radi 35.000 radnika, Poljskoj 60.000, Rumunjskoj 25.000, Mađarskoj 55.000... Po tome se vidi, ističu u Dekri,

HZZZ je i dalje glavni masovni kanal za zapošljavanje, dok portali imaju primat kod zapošljavanja mladih, obrazovanih ljudi poljoprivredi, prerađivačkoj i turističkoj industriji te skladištima i supermarketima”, kaže Miet Markulin, dodajući da neki statistički podaci po-

kako u Hrvatskoj postoji još dosta prostora za rast takvog zapošljavanja, pogotovo što je i Europska komisija dala preporuku novim članicama da se

više poradi na suradnji s agencijama za privremeno zapošljavanje budući da utječu na smanjenje crnog tržišta rada, pozitivno djeluju na zapošljavanje, a radnici imaju sva prava zajamčena Zakonom. Dekra u ovoj godini očekuje daljnji rast (lani je bio dvoznamenkast, a broj radnika je dosezao i 1500 u pojedinim mjesecima). U krizi prvi na udaru U Dekri su ocijenili i da je ukupno privremeno zapošljavanje lani bilježilo pad od oko 30 posto, s tim da je najgore bilo u zadnjem kvartalu kada je broj tih radnika, u odnosu na isto razdoblje 2008., bio pao za oko 50 posto. To nije neobično jer, kako kažu, poslodavci kod nas i u drugim zemljama lako mogu otkazati agencijske radnike, pa su oni u krizi – prvi na udaru. “Ipak, agencija može biti i dobar tampon u očuvanju radnih mjesta radnika koji su jezgra određene kompanije”, tvrde u Dekri. A kako izgleda to privremeno zapošljavanje, objasnio

www.privredni.hr Broj 3623, 19. travnja 2010.

(

oko 3000 radnika mjesečno

*vijesti Hrvatski namještaj na milanskom tjednu dizajna

angažirano preko agencija za privremeno zapošljavanje

za probni rad rada jer tvrtkama osiguravaju radnike samo za vrijeme dok im taj radnik

Lakše je pronaći menadžera nego ugostitelje, varioce, zidare... Koja su zanimanja najtraženija, a koja deficitarna - ovisi o strukturi gospodarstva u pojedinoj županiji, ali i godišnjem dobu. Tako je primjerice u Rijeci suficitarna ekonomska struka, a deficitarna su ugostiteljska zanimanja te ona koja su potrebna brodogradnji. Nedostatak kadra za turističku sezonu ističu i u ostalim agencijama i portalima, a u Dekri su uočili i veliki manjak varioca, strojarskih tehničara, metaloprerađivača (tokari, glodači...), te radnika zidarske struke. Tako, unatoč brojci od 320.000 nezaposlenih, agencije ali i Zavod za zapošljavanje teško pronalaze radnike tih zanimanja. Istodobno, je Bojan Lukša. “Radnik, prije nego što započne s radom, dobiva ugovor o radu u kojemu su jasno napisani uvjeti rada, radno vrijeme, prijevoz i plaća koja će mu se isplatiti do određenog datuma, najkasnije petnaestog u mjesecu. Mi jamčimo za te odredbe ugovora. Radnika ne vežemo nikakvim dodatnim ugovorom prema nama tako da ako i radnik i korisnik nisu zadovoljni, radni odnos može prestati. Razdoblje u kojem radnik mora biti zaposlen preko naše agencije nije uvjetovan. On traje dok se radnik i korisnik međusobno ne procijene i odluče žele li sklopiti ugovor o radu. U trenutku kada to odluče, povlačimo se bez odštete, ali uz moralnu obvezu da naš rad preporuče dalje”, objasnio je Lukša. Drugim riječima, agencije su idealne za probni rad u kojem i radnik i poslodavac mogu procijeniti žele li nastaviti suradnju, što svakako pridonosi fleksibilnosti radnih odnosa, na koju se poslodavci tako često pozivaju i zbog čega

trenutačno opet traže izmjenu Zakona o radu. Zapošljavanje putem portala “Prema informacijama kojima raspolažemo, možemo reći da je privremeno zapošljavanje pozitivno u doba krize jer omogućava poslodavcima da se usmjere na temeljni posao, a ne na administraciju vezanu za zapošljavanje. Osim toga, takvo zapošljavanje poslodavcima donosi i određene uštede. Privremeni radnici najviše se traže u proizvodnji, i to ponajprije u sezonskoj proizvodnji i u turizmu”, kazao je direktor portala Posao.hr Saša Jurković. Taj portal inače ne posreduje u zapošljavanju i nema direktnih iskustava s privremenim zapošljavanjem. Poslodavcima nude regrutacijske i branding usluge - regrutacijske obuhvaćaju oglašavanje radnih mjesta u raznim oblicima i pretraživanje baze životopisa, a branding usluge - pokroviteljstvo djelatnosti i Po-

slovni kutak – poseban oblik poslovnog adresara. Posloprimcima pak, za razliku od drugih portala, nude besplatne usluge. Jurković procjenjuje da je Hrvatski zavod za zapošljavanje i dalje glavni masovni kanal za zapošljavanje, dok portali imaju primat kod zapošljavanja mladih, obrazovanih ljudi specijalističkih znanja, onih koji su informatički pismeni te poznaju strane jezike. “Sveukupno gledano, procjenjujemo da broj osoba koje su našle posao putem naših stranica okvirno odgovara broju objavljenih oglasa, a prošle ih je godine bilo gotovo 51.000”, kazao je Jurković. Procjene bez povratne informacije Sličnu funkciju ima i Mojposao.net. Naime, kako nam je rekao voditelj Odjela za odnose s klijentima Marko Oltean, taj portal ponajprije pruža usluge poslodavcima. Omogućuje im oglašavanje slobodnih radnih pozicija, a zbog velikog broja

čini se da je mnogo lakše pronaći menadžere jer, kako je rekao Lukša, u privatnim tvrtkama manje se gleda na stručnu spremu, a više na radno iskustvo, poznavanje određenog tržišta, poslovne uspjehe te, općenito, mogućnost odrađivanja traženog posla. U Dekri također ističu kako su za poslove menadžera poželjne osobine poput interpersonalne osjetljivosti, sigurnosti i samopouzdanja, emocionalne stabilnosti, prodornosti, fleksibilnosti... Sve je češće zahtjev i da osoba bude “skromnih zahtjeva” prema vlastitoj tvrtki, a zahtjevna prema van, tj. prema klijentima i dobavljačima.

posjetitelja procjenjuje da više od 90 posto onih koji traže posao putem interneta posjeti taj portal. “Poslo-

koliko je ljudi preko njih zaposleno jer im poslodavci koji kod njih objavljuju oglase nemaju obve-

Privremeno zapošljavanje najviše se koristi u Velikoj Britaniji, potom u Nizozemskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Mađarskoj... davci osim objavljivanja oglasa imaju i mogućnost pristupiti najvećoj bazi životopisa u Hrvatskoj s više od 120.000 životopisa, a nudimo i alate koji olakšavaju sortiranje prijava i predselekciju kandidata. Posloprimcima omogućujemo pregled najvećeg broja oglasa za otvorena radna mjesta, smještanje životopisa u bazu te brojne savjete vezane za traženje posla, kao i novosti s tržišta rada. Ne pružamo usluge privremenog zapošljavanja”, istakao je Oltean. Dodaje kako im nije dostupna evidencija o tome

zu javiti rezultate natječaja niti jesu li zaposlili nekog tko se javio putem njihovog portala. Takvu je evidenciju teško provoditi i stoga što poslodavci nerijetko koriste više različitih medija prilikom objave natječaja za otvoreno radno mjesto. No, iz komunikacije s poslodavcima i posloprimcima procjenjuju da se putem portala popuni oko 80 posto pozicija koje su objavljene. To bi značilo, ističe, da je lani zaposleno više od 10.000, a u prva dva mjeseca ove godine dodatno oko 1800 ljudi.

Zagrebački dizajnerski studio Grupa predstavljat će Hrvatsku na Milan Design Weeku, od 14. do 19. travnja. Grupa će u Milanu izložiti dvije stolice, stol, te dvije lampe, koje će se kao gotovi prototipovi natjecati u kategoriji mladih talenata, a bit će i izloženi za potencijalne proizvođače. U kategoriji mladih talenata ove je godine prijavljeno 27 dizajnera ili grupa dizajnera, po jedan finalist iz 27 zemalja. Ovu izložbu svake godine posjeti gotovo 100.000 ljudi. Šest studentskih rješenja u utrci za CROPAK 2010 Nakon pet tjedana Studentske kreativne radionice CROPAK 2010 odabrano je šest najboljih rješenja ovogodišnjeg zadatka: dizajna i redizajna linije mirisne vodice Ralon, poznatog brenda Atlantic Grupe. Šest studenata natječe se za nagradu CROPAK 2010 u kategoriji Studentski radovi, a pobjedničko rješenje bit će proglašeno 7. svibnja u okviru FEST.A CROPAK-a 2010 u Rovinju. Javnost također može glasati za najbolje rješenje novog/starog Ralona na www.ambalaza.hr do 21. travnja. Studentski natječaj organiziraju tvrtka Tectus, Institut za ambalažu i tiskarstvo te stručni časopis Ambalaža. Snježana Bertoncelj na čelu osiguravatelja Predsjednica Uprave Erste osiguranja VIG Snježana Bertoncelj izabrana je za predsjednicu Udruženja osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore. Dužnost je preuzela od predsjednika Uprave Merkur osiguranja Darka Cesara. Snježana Bertoncelj je najavila da će joj prve aktivnosti biti vezane uz pripremu Dana hrvatskog osiguranja 2010., koje Udruženje tradicionalno organizira.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3623, 19. travnja 2010.

KONJUNKTURNI TEST: prvo tromjesečje 2010.

TOR

Optimizam jača kod pr u uslužnom sektoru i t

AĐ

nika. Takvo kretanje PKI-ja najavljuje moguću stabilnost i blagi oporavak potkraj drugog i u trećem tromjesečju ove godine. Prema ocjenama makroekonomista i podacima Državnog zavoda za statistiku, sredinom 2009. zabilježeni su prvi znakovi oporavka što se potvrdilo i kretanjima do kraja godine. Te povoljne promjene najavili smo kretanjem PKIja od početka 2009. Stopa promjene industrijske proizvodnje, izražena kao re-

D U S T RIJ

G O VI N

U građevinarstvu se i dalje ne očekuje stagnacija, a kamoli oživljavanje

Prerađivačka industrija – bez većih promjena Pokazatelj konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji, PKI, u prvom tromjesečju 2010. godine zadržao se na gotovo istoj razini kao i u prethodnom tromjesečju i iznosi -1,85. Iako je u negativnom području vrijednosti, po njegovoj dinamici u protekle

USLUŽN

ok su u zadnjem tromjesečju prethodne godine samo gospodarstvenici u prerađivačkoj industriji izrazili optimizam u ocjenama i očekivanjima, u prvom tromjesečju 2010. godine u optimističkim stavovima su im se pridružili i gospodarstvenici u uslužnom sektoru i u trgovini. Za razliku od njih, u građevinarstvu se i dalje ne očekuje stagnacija, a kamoli oživljavanje. Pokazatelj konjunkture u tom sektoru zabilježio je treće uzastopno smanjenje i poprimio najmanju vrijednost u razdoblju njegova izračunavanja od trećeg tromjesečja 1995. godine.

lativna promjena u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, nakon razdoblja njenog izrazito velikog smanjenja (koje je trajalo do prvog tromjesečja prošle godine), u četvrtom se kvartalu konačno povećala. Gledano po pojedinim pitanjima, u anketnom se upitniku u odnosu na prethodno tromjesečje uočava povoljnija situacija, kako u ocjeni potražnje, tako i u ocjeni stanja zaliha gotovih proizvoda te ocjeni narudžbi. Čak 62 posto anketiranih ocijenilo je svoj sadašnji poslovni položaj kao zadovoljavajući. Iako se PKI za prerađivačku industriju zadržao na gotovo istoj razini, u većem broju odjeljaka taj se pokazatelj ipak povećao. Smanjenje bilježimo u proizvodnji (ostalih) prijevoznih sredstava, proizvodnji odjeće, proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda i proizvodnji električne opreme. U tablici 1 su dane vrijednosti i promjene PKI-ja u prvom tromjesečju 2010. u odnosu na prethodno tromjesečje po odjeljcima prerađivačke industrije prema NKD-2007. Izračunati po-

dvije godine navješćuje se faza stabilnosti, a onda i mogućeg laganog oporavka u iduća dva tromjesečja. Naime, PKI se od početka 2007. godine kontinuirano smanjivao i u prvom tromjesečju 2009. godine dosegao najnižu razinu u petnaestogodišnjem razdoblju istraživanja. Nakon toga je uslijedilo razdoblje rasta pokazatelja, odnosno rasta optimizma gospodarstve-

dr. Mirjana Čižmešija Ekonomski fakultet, Zagreb

U konjunkturnom testu Privrednog vjesnika sudjelovalo je 478 tvrtki: 180 iz područja prerađivačke industrije, 66 iz građe je obuhvaćeno 12,07 posto ukupnog prihoda i 11 posto zaposlenih u tim sektorima

I VA Č K

kazatelji konjunkturne klime nemaju uklonjen utjecaj sezone zbog nedovoljnog broja opažanja potrebnog za primjenu metoda desezoniranja.

dine, on se i dalje smanjuje. Smanjenje je započelo u prvom tromjesečju 2008. godine, a u prvom tromjesečju ove godine PKG je zabilježio najmanju vrijednost od početka provođenja konjunkturnih testova u Republici Hrvatskoj. Nakon smanjenja za gotovo 20 bodova, sada iznosi -63,31. Pesimizam je vidljiv u ocjeni obujma građenja. I dalje je najviše onih koji ocjenjuju kako su u pr-

Građevinarstvo – nastavak nepovoljnog razdoblja Gospodarstvenici u sektoru građevinarstva nisu nimalo optimistični. Ako se izuzme porast PKG-a u drugom tromjesečju prošle go-

vom tromjesečju u odnosu na prethodno gradili manje (81 posto). Vrlo su nepovoljne i ocjene sadašnjeg stanja narudžbi (prenisko u 80 posto slučajeva) i ocjeni stanja narudžbi u odnosu na prethodno tromjesečje (u 55 posto slučajeva ocjenjuje se da su narudžbe bile manje). Treba istaknuti da i dalje gotovo 40 posto anketiranih očekuje smanjenje obujma građevinskih radova u sljedećem tromjesečju.

Pokazatelji konjunkture

PKI > Prerađivačka industrija

PKG > Građevinarstvo

PKI

PKT > Trgovin

PKG

-20

-40

-60

20 10 0 -10 -20 -30

PKI

2005. II III IV

2006. II III

2007. II III

2008. II III

2009. II III

´10 IV I

13,05 13,77 14,85 27,62 32,38 30,64 32,18 34,94 30,82 22,81 21,97 23,98 23,11 11,7 -5,55 -28,01 -10,22 -10,1 -1,75 -1,85

-80

2005. II III IV

2006. II III

PKG -14,68 -1,98 16,33 18,42 15,94

2007. II III

2008. II III

2009. II III

´10 IV I

5,34 5,95 -14,66 16,55 4,19 21,8 36,78 33,96 27,58 15,82 -51,20 -15,15 -37,00 -43,79 -63,31

PKT

2005. III IV

200 II

41,78 38,02 31,34 43,26 35,18

www.privredni.hr Broj 3623, 19. travnja 2010.

rerađivača, trgovini

evinarstva, 88 iz trgovine i 144 iz uslužnog sektora. Uzorkom

Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) Nakon što je u prvom tromjesečju 2009. godine Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) dosegao najnižu razinu od 1995., u prvom tromjesečju ove godine porastao je za 2,5 indeksnih bodova i sada iznosi 82,5. Nakon dva uzastopna smanjenja u drugoj polovini prošle godine, ovo povećanje je rezultat optimizma gospodarstvenika u prerađivačkoj industriji i u trgovini na malo. Kao i na temelju porasta pokazatelja konjunkture u gotovo svim sektorima hrvatskog nacionalnog gospodarstva, tako i na temelju rasta ESI-ja za očekivati je tijekom ljeta i početkom jeseni razdoblje stabilnosti i laganog oporavka.

ESI i stope rasta BDP-a 130 120 110 100 90

Usporedi li se kretanje PKG-a i stope promjene fizičkog obujma građevinskih radova (u istim tromjesečjima, desezonirani podaci DZS-a) može se uočiti kako se PKG smanjuje od početka 2008., dok se stope promjene kontinuirano smanjuju od drugog tromjesečja iste godine. Iznimka je drugo tromjesečje 2009., kada se PKG povećao, a stopa se promjene obujma građevinskih radova manje snažno smanjila. To potvrđuje iprediktivna svojstva PKG-a po kojima se promjenom PKG-a s jednim tromjesečjem unaprijed može predvidjeti smjer promjene fizičkog obujma građevinskih radova.

U trgovini na veliko i dalje su pesimistični. Pokazatelj konjunkture se već dva puta zaredom smanjio

Trgovina na malo – optimistično U trgovini na veliko i dalje su pesimistični. Pokazatelj konjunkture se već dva puta zaredom smanjio, dok se u trgovini na malo i u trgovini motornim vozilima nastavlja razdoblje nestabilnosti. U trgovini na malo PKT je u prvom tromjesečju ove godine porastao za 22 boda i sada izno-

sto anketiranih izjavilo je da im je promet porastao. Ako se usporede promjene PKT-a i stope promjene realnog prometa u trgovini na malo (prema desezoniranim realnim indeksima prometa u trgovini na malo DZS-a), uočava se da je porast PKT-a u drugom tromjesečju 2009. godine ispravno najavio početak faze zaustavljanja negativ-

si 23. Taj porast, bez obzira na prethodna dva smanjenja, može biti najava zaustavljanja negativnih trendova u trgovini na malo do kraja ljeta. Dok je potkraj prošle godine najviše gospodarstvenika očekivalo u idućih šest mjeseci nepromijenjenu razinu poslovne aktivnosti, prema posljednjim rezultatima, takvih je bilo 74 posto. Značajno su poboljšane i ocjene prometa u odnosu na prethodno tromjesečje. Gotovo 65 po-

na na malo

06. III

2007. II III

PKT

2008. II III

2009. II III

´10 I

36,93 38,33 26,53 30,09 54,03 39,65 51,33 0,25 28,76 52,51 21,99 43,89 20,33 0,54 22,97

nih trendova što se očitovalo povećanjem vrijednosti stope promjene prometa u trgovini na malo u trećem, a zatim i u četvrtom tromjesečju. Njegovo smanjenje u trećem i četvrtom tromjesečju prošle godine i zadnje ponovno povećanje može značiti stagnaciju, a onda ponovno oporavak do kraja ljeta. Sektor usluga Optimizam se osjeća i u uslužnom sektoru, i to kako u ocjenama tako i u očekivanjima. Naime, više od polovine anketiranih izjavilo je kako u idućih šest mjeseci očekuje poboljšanje poslovanja, nepromijenjenu zaposlenost i povećanje potražnje za njihovim uslugama (tablica 3 i tablica 4). U relativno kratkom razdoblju provođenja konjunkturnih testova u uslužnom sektoru uočeno je značajno smanjenje pokazatelja konjunkture PKU u četvrtom tromjesečju 2008. i u prvom tromjesečju 2009. godine. Nakon toga se pokazatelj dva puta uzastopno (nešto manje intenzivno) povećao. Njegovo zadnje povećanje za nešto manje od 20 bodova, bez obzira na prethodno gotovo isto smanjenje, najavljuje moguću stabilizaciju u uslužnom sektoru krajem drugog i u trećem tromjesečju ove godine. PKU trenutačno iznosi 2,37. Gledano po odjeljcima uslužnog sektora (nisu analizirani rezultati onih odjeljaka u kojima je broj primljenih odgovora manji od 5), uglavnom je došlo do porasta PKU-a. Izraženije smanjenje bilježi se u Hotelima i restoranima i odjeljku Ostale uslužne djelatnosti.

80 70

ESI

2005. III IV

2006. II III

2007. II III

2008. II III

2009. II III

´10 I

103,90 105,84 105,08 115,23 119,26 116,63 116,96 112,57 116,68 117,4 116,3 122,6 104,83 105,52 101,99 69,39 91,19 82,46 79,61 82,51

ESI, Is O pokazatelju ESI, njegovom izračunavanju i tumačenju detaljnije u PV/3371 - 1.11.2004. i PV/3384 - 31.1.2005.

Tablica 1. ODJELJCI NKD-a 2007. (PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA)

PKI

PROMJENA, BODOVI

C20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

41,45

76,1

C17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira

14,76

43,6

C16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta…

12,29

34,6

C28 Proizvodnja strojeva i uređaja

3,5

C22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

0,03

10,3

C15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda

-1,64

8,9

C25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme

-15,1

8,1

C18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa

-22,89

4,9

C31 Proizvodnja namještaja

-19,69

2,1

C10 Proizvodnja prehrabmenih proizvoda

5,88

1,6

-35,17

-7,9

-23,3

-11

C23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

-17,45

-16,6

C27 proizvodnja električne opreme

-10,47

-19,3

C30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava C14 Proizvodnja odjeće

Tablica 2. SEKTOR USLUGA Kakvo je bilo vaše poslovanje u prethodna tri mjeseca

STRUKTURA PONDERIRANIH ODGOVORA 2009,IV 2010,I

poboljšalo se

14,8

32,5

ostalo je nepromijenjeno

50,3

36,3

pogoršalo se

34,9

31,2

ukupno

100

2009,IV

2010,I

Očekujemo da će naše poslovanje u sljedećih šest mjeseci, prema sadašnjem biti poboljšano

26,1

51,1

nepromijenjeno

59,5

38,5

pogoršano

14,4

10,4

ukupno

100

Tablica 3. ODJELJCI NKD-a 2007. (SEKTOR USLUGA) O90 Uklanjanje otpadnih voda, smeća idr.

PKU

PROMJENA, BODOVI

0,27

38,27

O92 Rekreacijske, kulturne i sportske djelatnosti

25,60

35,07

I60 Transport

36,30

16,33

I63 Putničke agencije i prateće djelatnosti

-3,80

14,80

K72 Računalne i srodne djelatnosti

-26,93

8,00

K74 Ostale poslovne djelatnosti

-19,17

1,93

N85 Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

68,20

-2,20

O93 Ostale uslužne djelatnosti

-45,37

-24,37

H55 Hoteli i restorani

-21,13

-33,17

2,37

19,73

SEKTOR USLUGA

18 EUROGLAS Uz kamatu od dva posto

Privredni vjesnik Broj 3623, 19. travnja 2010.

Spašavanje europske brodogradnje

Za pravosuđe 26 milijuna eura

Potpredsjdnik Vlade i ministar financija Ivan Šuker i voditelj Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Andras Horvai potpisali su Ugovor o zajmu od 26 milijuna eura za projekt potpore sektoru pravosuđa u Hrvatskoj. Cilj zajma je daljnje povećanje učinkovitosti hrvatskog pravosuđa, a novac će biti usmjeren u tri pravca, rekao je ministar pravosuđa Ivan Šimonović. U infrastrukturu će biti uloženo 19 milijuna eura, za uvođenje elektroničkog sustava vođenja

spisa bit će utrošeno tri milijuna kuna, a ostatak će otići na kupnju softvera i obuku djelatnika, rekao je Šimonović. Šuker je istaknuo i drugi veliki projekt, informatizaciju gruntovnice, što je bitan preduvjet za punu primjenu osobnog identifikacijskog broja (OIB). Izrazio je i nadu da se ovaj zajam neće tumačiti kao novo zaduženje države, jer je riječ “o velikom ulaganju u budućnost”. Prema mišljenju Andrasa Horvaija, posebno je važna brza provedba tog projekta, što bi trebalo rezultirati smanjenjem broja zaostalih neriješenih predmeta, skraćenjem sudskih postupaka i većim povjerenjem građana u hrvatsko pravosuđe. (D.Ž.)

*vijesti Njemačka: 5,1 milijarda nogometnih eura Nogomet u njemačkom gospodarstvu sudjeluje sa 5,1 milijardom eura godišnje, objavili su iz konzultantske kuće McKinsey. S tim iznosom bundesligaški nogomet participira u državnom bruto domaćem proizvodu koji ukupno generira 2,9 trilijuna eura na godinu, prenosi portal Seebiz rezultate studije Bundesliga kao ekonomski faktor. U profesionalnim klubovima prve i druge Bundeslige zaposleno je ukupno 110.000 radnika, što znači da se u državnu blagajnu preko poreza i ostalih davanja na godinu slije 1,5 milijardi dolara. EU upozorava Portugal Portugal će ove godine možda morati poduzeti dodatne mjere kako bi smanjio proračunski manjak, upozorio je prošli tjedan povjerenik EU-a za ekonomsku i monetarnu politiku Olli Rehn, javlja portal Entereurope. Nužna je fiskalna konsolidacija, između ostalog i kako bi se smanjile vanj-

ske neravnoteže, naglasio je Rehn. Portugalska je vlada objavila da u ovoj godini namjerava srezati manjak za 1,1 postotni bod u odnosu na prošlogodišnjih 9,4 posto. Slovenska pomoć Grčkoj – 144 milijuna eura Slovensko ministarstvo financija objavilo je da će Slovenija kao članica EMU-a do kraja lipnja provesti potrebnu zakonsku proceduru za pružanje financijske pomoći Grčkoj. Slovenija sa 0,48 posto udjela u Europskoj središnjoj banci ima obvezu pomoći Grčkoj sa

144 milijuna eura zajma. Neizvjesno je kada će pomoć biti formalno aktivirana i isplaćena. Svaka članica monetarne unije ima pravo veta. Nužna je, stoga, puna suglasnost svih senatora. Da bi se to moglo postići, Grčka mora ponuditi drastične programe štednje.

OECD obnavlja pregovore

Situaciju u svijetu među ostalim obilježava rekordna prekapacitiranost brodogradilišta, niske vozarine, prepolovljena vrijednost brodova i manjak financiranja. U traženje rješenja pozvana je i Hrvatska Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

uočene s globalnom krizom, zemlje OECD-a odlučile su obnoviti pregovore o brodogradnji, temeljene na dosadašnjem neratificiranom sporazumu iz 1994. godine – ali ovoga puta uz pojačanje zemalja s brodograđevnim kapacitetima, objavljeno je nekidan u pariškom sjedištu organizacije (www.oecd.org). Radno tijelo OECD-a za brodogradnju – WP6, Working party on Shipbuilding okupilo je, osim članica udruge gospodarski najrazvijenijih zemalja, stalne članove WP6 Hrvatsku i Rumunjsku pojačane izaslanstvima Brazila, Kine, Ruske Federacije, Tajvana i Ukrajine. Strane su u principu dogovorile ponovno započinjanje pregovora o Sporazumu o brodogradnji iz rujna 2005. godine te ubrzavanje procedure kako bi pregovori mogli otpočeti već krajem ove godine. Tu je informaciju je popratilo priopćenje norveškog veleposlanika pri OECD-u Haralda Neplea,

inače predsjednika radne skupine, koji kaže kako je “postizanjem ovog principijelnog dogovora WP6 učinio značajan korak prema multilateralnom sporazumu o brodogradnji s ciljem uvođenja normalnih uvjeta tržišnog natjecanja u globalnu brodograđevnu industriju”. Sporazum umro prije no što je zaživio Pregovori u pariškom sjedištu OECD-a prvi su put otvoreni 1989. godine, pet godina kasnije usklađen je tekst sporazuma koji uvažava normalne uvjete tržišnog natjecanja u komercijalnoj brodogradnji i remontnoj industriji. Unatoč uspješno završenom pregovaračkom poslu sporazum nikada nije stupio na snagu - u procesu ratifikacije uzmanjkao mu je jedan jedini potpis te je u vodu pao cijeli projekt uvođenja nešto (tržišnog) reda u granu koju neke države visoko subvencioniraju. Sporazumi ove vrste na snagu stupaju tek kada ih ratificiraju sve strane. Na ljeto 2002. godine priznata je činjenica da je sporazum mrtav prije nego što je i zaži-

vio, te je Vijeće OECD-a odobrilo nove pregovore uz rok njihovog zaključenja u prosincu 2005. godine. Novost je bila odluka da se u pregovore pozovu ne-članice OECD-a s velikim brodograđevnim kapacitetima. Proces priprema za novi sporazum zaustavljen je u rujnu

U radnom tijelu OECD-a sudjelovat će i izaslanstva Brazila, Kine, Ruske Federacije, Tajvana i Ukrajine 2005. godine zbog usklađivanja naglašeno suprotstavljenih polaznih pregovaračkih stajališta strana u pregovorima. Do tada je broj zemalja proširen, te su se članicama OECD-a pridružili Brazil, Kina, Hrvatska, Filipini, Rumunjska, Ruska Federacija, Tajvan i Ukrajina. Nije sve u količini Trenutačno situaciju u svijetu obilježavaju rekordna prekapacitiranost brodogradilišta, niske vozarine, ulazak na tržište velikog

broja novih brodova, prepolovljena vrijednost brodova u odnosu na sredinu 2008. godine i manjak financiranja za već ugovorene objekte mjeren s nekih 200 milijardi dolara. Tržište dodatno potresaju intervencije država i dampinške cijene. Industrija sustavno prigovara na izostanak globalnih pravila u kojima europska strana, primjerice, posve ukida i zabranjuje državne potpore (što je osjetila Hrvatska, kao pravilo a ne iznimku), dok neke azijske zemlje s druge strane pojačavaju unos državnog, proračunskog novca smatrajući da tako spašavaju domaću stratešku industriju. Nedavno je izračunato da je po proizvedenoj tonaži brodova najveći škver na svijetu Hyundai Heavy Industries, čija je proizvodnja jednaka proizvodnji 20 najvećih europskih brodogradilišta - koja ga, međutim, nadmašuju zaradom jer je Europa preuzela sam vrh svjetske proizvodnje i još uvijek lukrativne niše za unikatne projekte brodova ili produkciju složenih, tehnički zahtjevnih plovila u jako malim serijama.

www.privredni.hr Broj 3623, 19. travnja 2010.

( 63 gusto tiskane stranice ( više od 850 zaprema popis registriranih mineralnih voda u EU-u

registriranih mineralnih voda samo u Njemačkoj

Mineralna voda u EU-u: biblija propisa za običnu flaširanu vodu

Postoji razlog što voda u Uniji ima bolji okus Direktiva 2009/54/EC koje se slijepo moraju držati svi sudionici EU tržišta ne primjenjuje se na vode koje se iz EU-a izvoze u treće zemlje – zato neke mineralne vode imaju drukčiji okus u matičnoj zemlji nego u vašoj čaši u Zagrebu Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

Njemačkoj je preko 850 registriranih mineralnih voda, njih 98 unesenih u službeni registar EU-a počinje slovom A... U Belgiji je autorizirano samo 27 voda, uključujući poznatu domaću Spa i njene varijante, uz samo jednu iz inozemstva, koje se na unutarnjem tržištu EU-a zove “trećim zemljama”, dakle onima izvan EU-a, a riječ je o švicarskoj San Bernardino, zaštitnom znaku dobrog broja talijanskih restorana. Popis registriranih mineralnih voda u EU-u trenutačno zaprema 63 gusto tiskane stranice iz kojih se, između ostaloga, može iščitati i to da Španjolska, krcata domaćim vodama (do 500 različitih vrsta) od stranih voda priznaje isključivo švicarske, a Poljska, osim domaćih, konzumira vode iz Ukrajine, Švicarske i Armenije. Jedina voda iz treće zemlje registrirana na tržištu Velike Britanije je Minaqua s Fruške gore, s tim da je kao mjesto ekploatacije naveden Novi Sad u Srbiji i Crnoj Gori (?!). Popis autoriziranih voda izašao je u Službenom listu EU-a i redovno se osvježava. Biti na službenoj listi znači biti autoriziran za prodaju širom 27 članica EU-a i Europskog ekonomskog prostora, Norveške i Švicarske. Susjedna Slovenija uvela je u ovo društvo hrvatsku Jamnicu - voda

iz izvora Jana jedina je voda iz neke treće zemlje priznata i registrirana u Sloveniji. Prirodna mineralna voda na tržištu je jedan od bezbrojnih ele-

Jedina voda iz treće zemlje registrirana na tržištu Velike Britanije je Minaqua s Fruške gore, a kao mjesto ekploatacije naveden je - Novi Sad u Srbiji i Crnoj Gori! menata koje će hrvatski proizvođači morati prilagoditi eur o p skim propisima žele li krenuti putem Jamnice, preko granica domaćeg tržišta. Potrošači na prvom mjestu Zakoni u EU-u prilagođavaju se činjenicama i promjenama zadnjih 30 godina. Osnovno je pravilo: zakoni država članica definiraju prirodne mineralne vode uključujući posebna pravila za prodaju. Neke elemente će kasnije pojačavati zajednička pravila EU-a, poput onih o ambalaži i korištenju kemikalija. Primarna je u svim tim pravilima, bez obzira na to koliko izgledala zbu-

njujuće ili bila “nametnuta od Bruxellesa” (kako vole gunđati euroskeptici ili jednostavno neupućeni) – zaštita potrošača, bilo zaštita njihovog zdravlja, bilo zaštita povjerenja, jer neadekvatno ambalažiranje ili etiketiranje potrošača može povući za nos, prevariti i dati mu nešto peto umjesto kvalitetnog brenda kakav je, neosporno, francuski Evian sa svojom milijun-

skom vojskom obožavatelja i jednako tolikim iznosima za promotivne kampanje. Jedna od obveza proizvođača, ako se želi bez problema boriti za naklonost europskog tržišta, jest isticanje kemijskog sastava vode na etiketi. Etiketa obvezno sadrži određen minimum informacija i to se poštuje. Direktiva koja regulira prirodne mineralne vode (2009/54/ EC) izuz i -

ma od pravila vode-medicinske proizvode (uređene su drugom direktivom) ili one koje služe za liječenje u toplicama. Obveza je država članica osigurati da “samo vode iz članka 1 Direktive” (dakle “crpljene iz zemlje u državi članici i priznate od nadležnih vlasti države članice kao prirodne mineralne vode”) budu prepoznate i registrirane. Nema zavaravanja Direktiva nalaže dozvoljene tretmane tekućina poput izdvajanja tragova nestabilnih elemenata (željezo, sumpor) filtriranjem ili puštanjem da tekućina odstoji, tretmanom kisikom ili bilo kojim drugim postupkom koji ne mijenja sastav vode. Taj dio pokriva (kilometarska) Uredba EU-a o sigurnosti hrane. Eliminacija ili redukcija ugljičnog dioksida dozvoljena je isključivo fizičkom metodom, a vodi se ne smiju dodavati mjehurići plina kako bi se “ojačala”, osim ako se to posebno ne istakne na deklaraciji. Ukratko, prirodna mineralna voda mora biti točno onakva kakva izvire u nekom njemačkom Badu ili rumunjskom

Izvoare. Proizvođačima su nadalje detaljno navedeni potrebni parametri čistoće, načini pakiranja i transporta. Zabranjena je prodaja prirodne mineralne vode pod različitim imenima ako je iz istog izvora. Kad je riječ o reklami, smrtni je grijeh, dakle teško kršenje zakona EUa, da se reklamira ono što voda ne sadrži ili ne donosi. Zdravstvene vlasti mogu autorizirati korisne učinke po zdravlje i tek se s potvrdom ljekovitosti mineralna voda smije prodavati kao dodatno sredstvo za poboljšanje zdravlja. Dakle, prolazi Donat, ali će teško proći nekakva “muška voda”... Izdvojen dio Direktive regulira izvorsku vodu. Za nju vrijede isti striktni propisi kao i za prirodnu mineralnu vodu, a o kvaliteti se brinu nadležni organi država članica. Direktiva se ne treba aplicirati na vode koje se iz EU-a izvoze u treće zemlje – čime se objašnjava da neke mineralne vode imaju posve drukčiji okus u matičnoj im zemlji ili na području EU-a nego u vašoj čaši u kafiću u Zagrebu. Prema Eurostatu, u EU-u je prije četiri godine (što je najsvježiji podatak) proizvedeno 47 milijardi litara prirodne mineralne vode – ali u statistici nisu zastupljene sve zemlje, primjerice veliki proizvođač i potrošač Njemačka. Na Italiju otpada četvrtina registrirane europske produkcije. Najpoznatije su i na tržištu najpopularnije francuske vode.

20 MERIDIJANI

( više od 250.000

*vijesti Google raste sporije Najpoznatija svjetska internetska kompanija Google ostvarila je u prvom tromjesečju malo nižu dobit od očekivanja, u iznosu od 1,96 milijardi dolara, što je još uvijek 37 posto više nego u istom razdoblju lani. Ukupni prihodi bili su 5,06 milijardi, što je u granicama

predviđanja većine analitičara. Prema izvješću Googlea, broj plaćenih klikova na njihove oglase porastao je za 15 posto, a cijena jednog klika za oko sedam posto u usporedbi s prvim tromjesečjem prošle godine. Iako Google još uvijek dominira na tržištu pretraživača, udjel mu je pao sa 65,6 na 65,1 posto. Stripovi se vraćaju preko iPada Američki izdavači stripova pokušat će udahnuti novi život posrnuloj industriji putem besplatnih aplikacija za iPad. Disneyeva kompanija Marvel objavila je aplikaciju koja omogućava skidanje novih stripova s Appleova portala App Store po cijeni od 1,99 dolara po stripu. Slične planove ima i Marvelov izravni konkurent DC Comics, u vlasništvu medijskog konglomerata Time Warner. Kako smanjiti deficit sa Španjolskom? Povećanje hrvatskog izvoza u Španjolsku moguće je u području brodogradnje, elektroindustrije, metaloprerađivačke i prehrambene industrije, ustvrdio je Ivan Bubić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, na okruglom stolu sa španjolskim partnerima. Španjolska ulaganja u Hrvatsku najizglednija su u području telekomunikacija, modernizaciji željeznica i proizvodnji vagona, modernizaciji i obnovi infrastrukture, te turizmu i energetici. Ukupna vrijednost robne razmjene u 2009. bila je oko 300 milijuna eura.

Privredni vjesnik Broj 3623, 19. travnja 2010.

malih tvrtki registrirano u Moskvi

Mala i srednja poduzeća u Rusiji

U Moskvi zovi MMC za hitnu pravnu pomoć Često se dogodi da se inspektori razbježe čim vide da se pred tvrtkom zaustavlja naše vozilo, kaže Aleksandr Saveljev, izvršni direktor MMC-a, državne institucije koja se bori protiv korupcije državnih činovnika Igor Vukić vukic@privredni.hr

ad u neku manju tvrtku u Moskvi uđe tržišni ili vatrogasni inspektor, dežurni radnik odmah se hvata telefona i zove broj Međuregionalnog marketinškog centra (MMC). U to će poduzeće odmah dojuriti pravnik MMC-a i provjeriti ima li inspektor pravo na postupanje ili je naprosto svratio da neformalnim pritiskom podeblja svoja mjesečna primanja! “To je naša ‘hitna pravna pomoć’. Često se dogodi da se inspektori razbježe čim vide da se pred tvrtkom zaustavlja naše vozilo s jasno istaknutim oznakama”, kaže Aleksandr Saveljev, izvršni direktor MMC-a, koji je nedavno rad svoje institucije predstavio u Zagrebu. I oni su također dio vlasti, osnivač i vlasnik im je moskovska vlada, odnosno uprava na čelu s gradonačelnikom Jurijem Luškovom. No u složenom svijetu ruskog biznisa imati dobru zaštitu od drugih grana vlasti često je važan uvjet opstanka. S obzirom na okolnosti u kojima djeluje, moskovski se mali biznis drži sasvim dobro. Statistika kaže da je od 1998. godine broj malih tvrtki narastao sa 175.000 na više od 250.000. Dobit im se u tom razdoblju gotovo od nule ili čak minusa (te je godine Rusija imala jedan od teških gos-

podarskih slomova) vinula do 400 milijardi rubalja (oko 10 milijardi eura). U Moskvi i njenoj okolici u malim tvrtkama zaposleno je gotovo 2,5 milijuna radnika. Čak 63 regionalne ispostave MMC-a Saveljev kaže da je upravo MMC jedna od poluga kojima male i srednje tvrtke mogu obraniti svoje mjesto pod suncem, a i proširiti ga. Sa svoje 63 regionalne ispostave u kojima radi 700 zaposlenih, moskovskim tvrtkama pomaže da izađu i na tržišta drugih ruskih gradova i regija. Podršku za izlazak na moskovsko i šire rusko tržište pružaju i inozemnim poduzećima. Za tvrtke iz Moskve usluga je besplatna, dok se ostalima usluge naplaćuju po komercijalnim uvjetima. Osim pravne pomoći, MMC pruža i širok raspon marketinških usluga. Oku-

pe, primjerice, dvadesetak malih tvrtki pa im naprave zajednički brend, dizajniraju ga, obrade tržište i nađu trgovce koji će taj brend prodavati. Upravo se na televizijama vrte reklame za dva takva kolektivna

U složenom svijetu ruskog biznisa imati dobru zaštitu od drugih grana vlasti često je važan uvjet opstanka

brenda, u sektoru boja i lakova te dječjoj odjeći. “U našem timu je tridesetak specijalista za marketing, imamo svoj call centar, dizajnerski i foto studio. Proizvode testiramo u anketama i fokus-grupama tako da tržište možemo obraditi vrlo temeljito i pouzdano”, rekao je Saveljev, pohva-

livši se da posluju prema standardu ISO 9001:2000. “Radimo samo s tvrtkama najbolje reputacije, a svi koji imaju neke sudske repove ili ih se povezuje s mutnim poslovima, odmah ispadaju iz naših baza podataka”, kaže Saveljev. Preko baza podataka imaju kontakte s ljudima koji odlučuju u poduzećima. Inozemnim i moskovskim poduzetnicima organiziraju turneje po regijama koje su unaprijed detaljno razrađene. Posjećuju se proizvodni pogoni i potom bilježe zapažanja i upotpunjavaju baze podataka. “Od 13.500 takvih susreta, gotovo 6000 je dalo rezultate, poput potpisivanja ugovora, slanja uzoraka, sklapanja narudžbi...”, ističe Saveljev. Otvaraju i ulaz na rusko tržište Preko MMC-a su na moskovsko i rusko tržište izašle brojne talijanske,

grčke, bugarske i druge tvrtke iz Europske unije. Sada to pokušavaju i tvrtke iz Hrvatske gdje MMC zastupa zagrebačka tvrtka San-Sat. “Isprva smo bili skeptični prema mogućnostima hrvatskih tvrtki, ali su nas brzo razuvjerili svojom kvalitetom. Za Zlatarnu Križek smo, primjerice, brzo pronašli odgovarajuće partnere i vjerujemo da će ostvariti izvoz kojim ćemo svi biti zadovoljni”, rekao je Saveljev. MMC nastoji organizirati i zajedničko predstavništvo za više hrvatskih tvrtki u Moskvi. Tu bi one mogle izložiti uzorke proizvoda, a poslovni bi partneri na jednom mjestu mogli doći do svih potrebnih informacija. S tog bi se mjesta mogla pratiti i logistika, odnosno, isporuke proizvoda, rješavati reklamacije... Saveljev ocjenjuje da za dobre igrače na tom ruskom terenu ima još dosta prostora.

www.privredni.hr Broj 3623, 19. travnja 2010.

(

oko

90 kompanija

iz nordijskih zemalja u Hrvatskoj

NORDIJSKA PRILIKA

Brodovima, drvom i tekstilom do Sjevera Od hrvatskih kompanija nordijci očekuju konkretne prijedloge i projekte, a NGK u Zagrebu nudi logistiku Eleonora Dukovac dukovac@privredni.hr

a iskorak na tržišta nordijskih zemalja hrvatskim kompanijama nude se brojne mogućnosti. No interes je zasad neznatan, pokazuju iskustva Nordijske gospodarske komore (NGK) u Zagrebu koja omogućuje logistiku i povezivanje s potencijalnim partnerima u Švedskoj, Norveškoj, Finskoj, Danskoj i Islandu. Gordana Fuštar, izvršna direktorica NGK-a, smatra da su brodogradnja, turizam, drvna i tekstilna industrija hrvatski aduti kojima bismo mogli zaigrati na tržištima Sjeverne Europe. “Švedska je do prije tri godine, primjerice, još naručivala brodove iz Hrvatske i bili su iznimno zadovoljni kvalitetom, isporukom, cijenama, nije bilo havarija, a prednost

i drugih gotovih proizvoda, uključujući i suradnju sa švedskim gigantom Ikeom. Prostora bi bilo i za tekstilnu industriju koja, unatoč trenutačnim problemima, ima kvalitetne pamučne proizvode”, objašnjava Gordana Fuštar. Ističe kako za suradnju ima još mnogo potencijala, no od hrvatskih se kompanija očekuju konkretni prijedlozi nakon kojih se vrlo brzo mogu identificirati mogućnosti i oblici suradnje. U tom slu-

Iniciramo susrete, otvorimo vrata, i onda hrvatska strana – stane. Zašto?, pita se Gordana Fuštar

čaju NGK može ponuditi i analizu tržišta, marketinšku obradu, pronalazak i spajanje s potencijalnim poslovnim partnerima iz nordijskih zemalja, mogućnost ugovaranja sastanaka, predstavljanja tvrtki, te niz korisnih informacija.

je i geografski položaj hrvatskih brodogradilišta. I u turizmu je veliki potencijal suradnje - sve je više turista iz nordijskih zemalja, ali nedostaje jača i ciljana promidžba Hrvatske na tim tržištima, kao i suradnja s tamošnjim turoperatorima. Budući da Skandinavci uvoze sirovine, poluproizvode i gotove proizvode, i u tom segmentu postoji mogućnost za izvoz namještaja

Zašto zastoj? “I Nordijski su dani organizirani upravo kao platforma za spajanje gospodarstvenika, međutim već godinama ponavlja se ista situacija. Iniciramo susrete, otvorimo vrata, i onda hrvatska strana – stane. Zašto? Ne može se očekivati od nordijaca da otkrivaju Hrvatskoj potencijale i ukazuju na njih, te još i da naprave projekte. Ozbiljni su to partneri i za-

sigurno bi se mogao pronaći i model suradnje, no ključan problem je manjak ideja i projekata s hrvatske strane. Svaka bi županija mogla osmisliti i predložiti bar jedan projekt”, kaže naša sugovornica napominjući kako nordijci za nove investicije iščekuju, među ostalim, ulazak Hrvatske u EU te jasnu državnu stratešku opredijeljenost po gospodarskim granama. Trenutačno u Hrvatskoj posluje oko 90 kompanija iz nor-

dijskih zemalja, među kojima su neke prisutne tek sa zastupstvima. “Nordijske kompanije, naše članice, često se susreću s namještenim natječajima u Hrvatskoj. Odmah se prepoznaje da je cijela dokumentacija prilagođena određenoj tvrtki, pa su u startu limitirane čak i naše ugledne globalne kompanije koje na hrvatskom tržištu posluju i po 20 godina”, upozorava Gordana Fuštar. Nordijske su tvrtke, ističe, zainteresirane za transfer znanja, tehnologija i iskustava, posebno kad je riječ o zelenoj tehnologiji, održivom razvoju i energetici, te arhitekturi i dizajnu, po čemu su u svjetskom vrhu.

Pogled u svijet

Ekonomija kriminala dr. Uroš Dujšin

vogodišnje zasjedanje Kraljevskog ekonomskog društva, “jednog od najboljih” (Economist), bavilo se dvjema doista zanimljivim temama ekonomije kriminala: odvraćanjem od kaznenih djela i poticajima na pošteno ponašanje. Zasjedanje je privuklo referente iz niza zemalja, pa je traženje odgovora na postavljena pitanja sudionicima dalo zanimljive uvide u postavljene probleme. Drugo je pitanje koliko su tamo izneseni rezultati relevantni i za naše prilike. Referat dvojice autora sa Sveučilišta u Pennsylvaniji bavio se troškovnom efikasnošću privatnog zaštitarstva. Prema njihovom istraživanju, svakih 10.000 dolara uloženih u zajedničke zaštitarske organizacije poslovnih zona dovelo je do smanjivanja broja od 3,4 kaznena djela na godinu. K tome, iz njihova referata proizlazi da se ulaganje u zaštitare itekako isplati: na temelju ankete autori su ustanovili da su ispitanici sprječavanje razbojstva vrjednovali sa 263.000, oružani napad sa 79.000, a provalu sa 21.000 dolara. Uzevši u obzir postignuto smanjenje broja pojedine vrste kaznenih djela, došli su do rezultata da je svakih 10.000 dolara utrošenih na zaštitare dovelo do uštede u vrijednosti od 200.000 u prevenciji kriminala. Korisni zaštitari Bez obzira na moguće dvojbe, očito je da je privatna organizacija zaštite veoma korisna za društvo. Tako korisna da se postavlja pitanje nisu li možda ispušteni iz vida neki drugi troškovi. Referenti su u raspravi ustvrdili da organizacija privatne zaštite rezultira i manjim brojem uhićenja, pa se time

smanjuju i troškovi za policiju, kao i da se zbog organizacije zaštite u jednoj poslovnoj zoni nije povećao broj kaznenih djela u susjedstvu. Troškovna efikasnost privatnog zaštitarstva je isplativa zbog toga što su zaštitari plaćeni manje nego policajci,

auto. Jedan referat autora sa Sveučilišta u Tilburgu (Nizozemska) pokazuje da je pooštrenje sigurnosnih propisa o gradnji iz 1999. dovelo do smanjenja broja provala za 26 posto zahvaljujući obvezi ugradnje kvalitetnih sigurnosnih brava i prozo-

a k tome su motiviraniji jer su direktno odgovorni za održavanje sigurnosti. Bolje poznaju i područje, a mogu se i specijalizirati i tako lakše uočiti sumnjivce koji se kreću njihovim područjem. Napokon, ne može se dogoditi da ih se iznenada povuče na nadgledanje neke parade ili zaštitu važne osobe. Smanjenju kriminala pridonosi i bolja pasivna zaštita imovine. Danas je u Americi dvaput više au-

ra. Time su odvraćeni bar provalnici-amateri.

Tvrdi se da je nizak stupanj obrazovanja tijesno povezan s kriminalom te da svaka dodatna godina školovanja smanjuje broj imovinskih delikata za jedan do dva posto tomobila nego 1989., ali je broj krađa automobila manji nego ranije. Razlog tomu je ugradnja sigurnosnih uređaja, od blokade volana do satelitske lokacije, pa je danas teže uspješno ukrasti

Više škole, manje lopovluka? A prevencija? Referat triju autora iz Londona i Maastrichta pokazuje da u pravilu viši stupanj obrazovanja smanjuje kriminalne sklonosti jer povećava izglede za obavljanje unosnijih zanimanja. Referenti tvrde da je nizak stupanj obrazovanja tijesno povezan s kriminalom: u devedesetim godinama prošlog stoljeća najveći dio zatvorenika u Americi nije završio srednju školu. Autori tog referata tvrde da svaka dodatna godina školovanja u promatranoj populaciji smanjuje broj imovinskih delikata za jedan do dva posto, pa troškove dodatnog obrazovanja daleko nadmašuju koristi uslijed smanjenja kriminalnih sklonosti. Te rezultate ipak treba uzeti s dozom skepse; oni nisu univerzalni. Tako u Hrvatskoj vlada finiji kriminal milijunskih vrijednosti koji su počinili obrazovani polaznici “Visoke poslovne škole” u zagrebačkom Remetincu.

22 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3623, 19. travnja 2010.

( 26 novih elektrana ( + 25 mini hidroelektrana predviđeno je energetskom strategijom

BiH tvrtke pod prijetnjom bankrota zbog dominacije stranaca

*vijesti Mjenica iz yu-prakse Na vapaje malih poduzeća i poduzetnika koji rade za velike, a oni im ne plaćaju uslugu ili isporučenu robu, slovenska vlada odazvala se neočekivanom odlukom: krizni ministri iskopali su iz platne prakse nekadašnje Jugoslavije znanu mjenicu kao lijek za financijsku nedisciplinu. Ponuđač koji dobije posao u postupku javne nabave bit će obvezan izdati podizvođaču mjenicu kao instrument osiguranja plaćanja. U slučaju neplaćanja podizvođač ima pravo u banci ili njenim posredstvom unovčiti mjenicu. Mjera iz naftalina, na žalost, vrijedi samo za poslove unutar javne nabave.

Plinovod za 17 milijuna eura BH Gas Sarajevo najavio je da uz kreditna sredstva EBRD-a i vlastita ulaganja pristupa pripremnim radnjama za izgradnju plinovoda visokog pritiska u Srednjebosanskoj županiji, čime će omogućiti plinofikaciju općina Travnik, Novi Travnik, Vitez i Busovača. Investicija iznosi 17 milijuna eura, a BH Gas upravo je objavio opću obavijest o nabavi i isporuci čeličnih cijevi za plinovod visokog pritiska, četiriju blok-stanica i dviju otpremno-prijemnih čistačkih stanica, kao i o nabavi mjerno-regulacijskih stanica te gradnji i superviziji. Očekuje se da će pretkvalifikacija za ugovore započeti krajem drugog kvartala.

Građevinari od države traže zaštitu

U izgradnju novih termo i hidroelektrana Federacija BiH investirat će oko pet milijardi eura, a građevinske kompanije traže od države da im povjeri bar 70 posto radova te da time zaštiti domaću operativu

13. međunarodni gospodarski sajam u Mostaru

Zdravko Latal latal@privredni.hr

Konsolidiranje jedinstvenog tržišta

Boris Tadić, predsjednik Srbije, otvorio je 13. međunarodni gospodarski sajam koji je od 13. do 17. travnja održan u Mostaru. Srbija je na ovogodišnjem sajmu bila zemlja partner, a na štandu od 1000 četvornih metara predstavilo se pedesetak tvrtki i gospodarskih komora. Inače, sajamski prostor u Slobodnoj zoni Mostar bio je popunjen štandovima oko 700 tvrtki iz 40 država, a najviše inozemnih tvrtki bilo je iz Hrvatske, Italije, Slovenije i Srbije. Iduće godine zemlja partner na Sajmu bit će Italija. Mladen Zirojević, ministar za ekonomske odnose i vanjsku trgovinu BiH, i Mlađan Dinkić, ministar gospodarstva i regionalnog razvoja Srbije, iskoristili su priliku da na toj sajamskoj manifestaciji potpišu sporazum o suradnji u području turizma. Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajedni-

planira se graditi u BiH

ce i specijalni predstavnik EU-a, istaknuo je da jedinu mogućnost za postizanje respektabilnog gospodarskog rasta zemlje predstavljaju reforme koje su i uvjet za EU integracije. Kako bi se to postiglo, smatra Inzko, nužno je pristupiti konsolidiranju jedinstvenog ekonomskog tržišta, usvajanju zajedničkih zakona i osuvremenjivanju sustava bankarske supervizije koji je sada na razini entiteta. U okviru Sajma održane su i dvije podsajamske manifestacije - Sajam turizma te Sajam knjige i grafičke opreme. Među brojnim stručnim skupovima najviše pažnje pobudio je forum Ekonomska suradnja Srbije i BiH u okviru Cefte. (Z.L.)

rađevinarima i radnicima u građevinskoj industriji Bosne i Hercegovine dogorjelo je do noktiju. Ako država ne zaštiti domaću operativu od damping ponuda inozemnih kompanija - posebice iz Slovenije i Hrvatske, koje u zadnje vrijeme uz pomoć banaka nude dampinške cijene - desetine građevinskih kompanija u BiH će bankrotirati. Među njima će se naći i privatne i državne tvrtke kao što su nekadašnji giganti Energoinvest i Hidrogradnja. Više od 5000 ljudi ostat će bez posla upravo u vrijeme kad se u zemlju vraćaju tisuće građevinara koji su zbog recesije izgubili posao u susjednim zemljama. Tko će onda vraćati zajmove koje država uzima za gradnju elektroenergetskih objekata i prometnica? Zasigurno to neće biti tvrtke koje sada dobivaju posao, rečeno je na skupu koji su organizirali Energoinvest i Hidrogradnja uz podršku sindikata i komorskih asocijacija. Problem zapošljavanja i nelikvid-

nosti potresa tu grupaciju pa nema dana kad radnici neke od tih kompanija ne prosvjeduju na ulicama i blokiraju prometnice. Istodobno, država godinama bezuspješno namjerava privatizirati Energoin-

Do sada su poslove na izgradnji dionica autoceste koridorom V.c dobivale uglavnom tvrtke iz Slovenije i Hrvatske vest i Hidrogradnju, kao i druge tvrtke s državnim kapitalom. Ali tko će kupiti kompanije kojima prijeti bankrot? Milijuni od gradnje elektrana Federacija BiH nedavno je donijela strategiju za izgradnju energetskih objekata. Planira se izgraditi najmanje 14 hidroelektrana, šest termoelektrana, šest vjetroelektrana i 25 mini hidroelektrana u ukupnoj vrijednosti od pet milijardi eura. Već sredinom ove godine u planu je početak gradnje HE Vranduk, investicija od

oko 100 milijuna konvertibilnih maraka (KM), a nešto kasnije i HE Ustikolina. Direktori Energoinvesta i Hidrogradnje Džemail Vlahovljak i Semin Mišić formirali su konzorcij i ocijenili da bi dobivanje posla na izgradnji dviju hidroelektrana značilo spas za njih, ali i druge građevinske tvrtke. Ako smo 1947. godine s minimalnom mehanizacijom izgradili HE Jablanica, zašto sad ne bismo bili sposobni obaviti iste poslove, izjavila su dvojica menadžera i pozvala vlasti da omekšaju uvjete natječaja za domaću operativu kako bi dobila od 70 do 80 posto građevinskih poslova na izgradnji tvornica struje, a što bi bio najveći poticaj za izlazak iz krize i oporavak ukupnog gospodarstva. Iz Elektroprivrede BiH su, dajući podršku Energoinvestu i Hidrogradnji, poručili da se izgradnja hidroelektrana može realizirati vlastitim sredstvima, dok izgradnja termoelektrana traži veća ulaganja i sudjelovanje inozemnog kapitala. Kad je u pitanju izgradnja prometnica, posebice koridora V.c, gra-

đevinari su upozorili vlast na pojavu damping ponuda slovenskih i hrvatskih kompanija zbog čega domaća operativa nema šanse. Spomenuto je kako je Hidrogradnja dobila posao u Libiji vrijedan 42 milijuna eura, a na autocesti Sarajevo-Zenica i Sarajevo-Mostar nije dobila ni jedan kilometar. Stroži kriteriji neplatišama Na udaru javnosti u BiH posebno se našao slovenski SCT - ta je tvrtka dobila posao na izgradnji prve dionice sarajevske zaobilaznice ponudivši daleko nižu cijenu od početne, da bi ovih dana tražila korekciju od 16 milijuna KM. Također, SCT je za izgradnju tunela Vijenac, najskupljeg objekta na ovom dijelu trase, dao za 20 milijuna KM nižu ponudu od početne cijene, koja je iznosila 75 milijuna KM. Čest je slučaj i da strane kompanije ne podmiruju obveze domaćim podizvođačima pa je vlada Federacije BiH donijela odluku prema kojoj će iz budućih natjecanja biti isključene tvrtke koje ne poštuju ugovorene obveze i rokove.

www.privredni.hr Broj 3623, 19. travnja 2010.

( čak 7,8%

slovenskog BDP-a u 2008. privredilo građevinarstvo

( 30 do 40%

“nabubrila” ta djelatnost u samo nekoliko godina

I slovensko građevinarstvo u krizi

Tko će prvi popustiti u ratu živaca Kupci su na “čeki” - čekaju građevinare da spuste cijene stanova na razinu likvidnosnog preživljavanja Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

io je boom – kako sada izbjeći da “tres” koji slijedi ne odvede previše slovenskog građevinarstva na prostor uokviren crnilom stečajne osmrtnice. U 2002. građevinarstvo je ostvarilo 5,2 posto slovenskog BDP-a, a u 2008. čak 7,8 posto. Dakle, u samo nekoliko godina djelatnost je nabubrila 30 do 40 posto. Svima je jasno da je toliko građevinarstva previše za novonastale prilike. Sve tvrtke ne mogu preživjeti. Tko će nastradati, pitali su novinari Maksa Tajnikara, ekonomista i člana vladinog Strateško-gospodarskog vijeća. “Prije mala i srednja nego velika poduzeća”, odgovorio je taj stručnjak velikog ugleda. U ovom slučaju ne vrijedi premisa da su mali žilaviji i otporniji. Preživjet će poduzeća s nešto imovine koja imaju kakva-takva osnovna sredstva, neprodane stanove, građevinska zemljišta, poglavito pak ona koja su manje zadužena. Veliki imaju nešto što mogu unovčiti. Mala poduzeća, a poseb-

no njihovi podizvođači, u pravilu nemaju imovine, ali zato imaju velike dugove. Takvi će prvi stradati. Vlado, pomozi! U počecima krizne panike netko iz slovenskog građevinarstva zavapio je: vlado, pomozi! Prije nego što je popustljivi premijer uspio bilo što reći, šef resora, rezolutni ministar gospodarstva Matej Lahovnik, odbrusio je građevinarima da ne zovu državu: “Snizite

Svi ovdje zapravo čekaju - kupci, banke, građevinari i mešetari nekretninama. No, nekima se pritom vrti kamatni brojčanik cijene stanovima što vam stoje neprodani!” Ministar je tvrtkama, a sve su u privatnom vlasništvu, savjetovao i to da se preslože kako bi postale konkurentne na inozemnom tržištu. Što je učinila vlada – otvorila je jamstvene sheme za kreditiranje gos-

podarstva. Građevinari su odmah postali veći korisnici takvog oblika kreditiranja. Vlada je nadalje obećala da će požuriti sa situiranjem infrastrukturnih objekata u prostor. Pobrinut će se da papiri ne budu razlogom odugovlačenja s početkom radova na koje čekaju građevinari. To je sve čime će vlada izaći ususret građevinarima. Da, potrudit će se da i onu nesretnu devu što ju je na dar za posjeta Libiji dobio premijer Borut Pahor što prije dovede u Sloveniju. EU propisi, naime, priječe preuzimanje libijske deve. Nesretna životinja u međuvremenu pro-

Građevinari odletjeli u Moskvu Osim u Libiji slovenske građevinske tvrtke nadaju se novim poslovima na velikom ruskom tržištu gdje su se u prošlosti već potvrdile solidnim izvedbama. SCT gradio je aerodrom u Sočiju gdje će se održati sljedeće Zimske olimpijske igre. Riko je u Moskvi projektirao veliki hotel s poslovnim centrom stekavši prije toga dobre reference na hotelu Petar I., također u Moskvi. Energoplan na ruskom tržištu iskazao se gradnjom hotela u Tuli i Tobolskom. Nakon toga počeo je graditi za najveću rusku banku Sberbank. Izgradio je nekoliko njenih centrala i više od 50 podružnica. Moskva je povjerila Energoplanu nadogradnju dva kata upravne zgrade zajedno s obnovom cje-

ći će karantenu na nekom otoku, a dotle će se već nekako udobrovoljiti EU nadzornike. Sve će se učiniti da se ne uvrijedi darovatelja, i to u zemlji koja je vodećem slovenskom građevinaru (STC) ustupila pozamašan posao na gradnji autocestnog pristupa do Bengazija. Zamrznute cijene Cijene stanova u kojima je zaleđen golemi kapital slovenskih banaka nikako da krenu naniže. Prva i zasad jedina odlučila je sniziti cijene Hilda Tovšak, čelnica treće po veličini građevinske tvrtke u Sloveniji. Njezina tvrt-

ka Vegrad u naselju Celovški dvori u Ljubljani sprema se sniziti cijene sa 2800 na 2200 eura za četvorni metar. Maks Tajnikar preporučio je direktorici Vegrada još drastičniji rez; on smatra da bi tek cijena od 1700 eura mogla razbuditi kupce koji imaju vremena čekati više stana za manje novca. Svi ovdje zapravo čekaju. Kupci, banke, građevinari i mešetari nekretninama čekaju svoju priliku. Na žalost, u tom čekanju nekima se sve vrijeme vrti kamatni brojčanik. Najopasnije – građevinarima. Cijelo slovensko građevinarstvo ima iznimno mali udjel

trajnog kapitala u pasivi (ispod 10 posto). S neodgovarajućom kapitalskom podlogom takve tvrtke ne mogu dobiti bankovni kredit. Dakle, zrele su za stečaj. Od stečaja, pak, i banke i vjerovnici bježe kao vrag od tamjana. Što će bankama nedovršeni stanovi?! Kako god okrenule priču, banke nemaju drugog izbora nego nastaviti s kreditiranjem. Nije idealno rješenje, ali morat će kreditirati građevinare da dovrše započete stanove i kupce da ih kupe. A kupci se neće upustiti u avanturu kupnje sve dok se cijene ne oslobode nekadašnjih previsokih dobitaških očekivanja. “Spašavajte likvidnost”, poručuje građevinarima Maks Tajnikar uz neobičan dodatak da će bolje proći tvrtke koje požure sa značajnijim sniženjem cijena. “Da sam direktor, išao bih na minimum. Samo najbrži pokupit će platno sposobnu potražnju”, smatra Tajnikar. Ukratko, tko se uključi u prvi val sniženja, lakše će prebroditi krizu. U drugom valu kupci će povjerovati da stan mogu kupiti još jeftinije. Počela je igra živaca.

Gastarbajteri prvi na udaru lokupne njene unutrašnjosti, što uključuje i radove u povijesnoj Mramornoj dvorani gdje zasjeda moskovska vlada. Trimo gradi na ruskom tržištu sportske dvorane, trgovačke centre i razne proizvodne pogone. Zbog velikog potencijala Trimo je u Rusiji osnovao i dva poduzeća s oko 230 zaposlenih. Prošli tjedan u Moskvi je boravilo slovensko gospodarsko izaslanstvo - 48 gospodarstvenika iz 35 poduzeća sudjelovalo je na slovensko-ruskoj poslovnoj konferenciji. Izaslanstvo kojim su dominirali građevinari bilo je nazočno i na sajmu Mosbuild. To je najveći sajam specijaliziran za građevinarstvo, građevinsku opremu i unutarnje uređenje na području bivšeg SSSR-a.

Slovenski tisak kritički se ovih dana raspisao o odnosu tamošnjih građevinskih tvrtki prema gastarbajterima s područja bivše Jugoslavije. “Južnjaci” prvi u krizi dobivaju otkaz, rade za male plaće, a žive u nedostojnim uvjetima, neusporedivo lošijim nego za vrijeme bivše države. Prije su radnici imali tri obroka i stanovali u hotelima za samce. Danas dobivaju jedan obrok, na kraju produljenog rada kakvu paštetu; stanuju u neprikladnim prostorima, po desetak u sobi. Jedu na krevetu jer u sobi nema stola. Za takav smještaj uredno im se od plaće usteže po 160 eura. Vode se dvostruke evidencije o prekovremenom radu - jedna za inspekciju, druga, prava, za interne potrebe. Radnici izbjegavaju govoriti o teškim uvjetima rada i života. Plaše se odmazde poslodavaca. Pristaju raditi za malu plaću jer doma, ako i dobiju posao, moraju raditi za pola slovenske plaće.

24 STIL

Privredni vjesnik Broj 3623, 19. travnja 2010.

( 220 kuhara

iz cijelog svijeta na festivalu u Supetru

( 12 medalja

nedavno osvojili hrvatski kuhari u Turskoj

Poslodavci u hotelijerstvu

Festival Biser mora, Supetar

Obrišimo suze, zasučimo rukave!

Nemamo se zašto sramiti naše kuhinje, ali posao još nije dovršen

Hrvatski se turizam već deset godina bori s oko 30 problema - previsokom stopom PDV-a, nedovršenom analizom stanja u turizmu, preniskim plaćama, nedovoljno obrazovanim kadrovima... No, kako se iz godine u godinu ne bi ponavljali isti neriješeni problemi, moraju se postaviti ciljevi koji trebaju biti iznad operativnih mjera koje provodi Ministarstvo turizma. Na državnoj razini, turizam mora biti prepoznat kao jedna od najvažnijih gospodarskih grana, rečeno je na susretu članova Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) u zagrebačkom hotelu The Westin. Kako bi se to postiglo, treba uspostaviti jasan upravljački mehanizam u obliku nove jedinstvene udruge koja će obuhvaćati sve poslodavce, ali i djelatnike u tu-

Biser mora je potvrdio da je kulinarstvo jedno od najkreativnijih zanimanja rizmu te ishoditi od Vlade konačan stav o poziciji turizma u ukupnom gospodarstvu. Osim toga, treba donijeti jasnu viziju i strategiju prema kojoj će se naš turizam razlikovati od turizma u konkurentskim zemljama. Predsjednik UPUHH-a Kristian Šustar naglasio je kako će se ta udruga zalagati i za što brže formiranje destinacijskih menadžment kompanija. “Hotel sam po sebi nije motiv dolaska gosta, on traži dodanu vrijednost. Stoga trebamo prestati plakati i početi raditi kako se ne bismo i sljedeće godine sreli s istim neriješenim problemima”, rekao je Šustar. (S.P.)

*vijesti Valamar Club Tamaris u izboru 10 Best Travel Secrets

Prema mišljenju Trip Advisora, jedne od najpopularnijih i najvećih društvenih mreža putnika na svijetu, porečki hotel za obiteljski i aktivni odmor Valamar Club Tamaris uvršten je u izbor 10 Best Travel Secrets. Riječ je o izboru turističkih odredišta i atrakcija koje se moraju vidjeti, a još uvijek u svijetu nisu dovoljno prepoznate. Prema ocjenama putnika Trip Advisora, Valamar Club Tamaris na prvom je mjestu među 38

recenziranih hotela u Poreču. Vinistra u znaku brendiranja vina Tradicionalna izložba vina i vinarske opreme i jedna od vodećih vinskih izložbi u Hrvatskoj i regiji - Vinistra - održat će se od 29. travnja do 2. svibnja u Poreču u organizaciji Udruge vinara i vinogradara Istre. Glavna tema ovogodišnje Vinistre nužnost je međunarodnog brendiranja hrvatskih vina kao osnove opstanka i daljnjeg razvoja vinarstva. Na toj izložbi bit će predstavljeno 535 uzoraka vina, od čega 215 malvazija i 320 ostalih sorti, 81 uzorak ulja te 28 rakija. Na Vinistri će nastupiti 130 izlagača - vinara, uljara, pršutara, proizvođača rakije te opreme za vinarstvo i vinogradarstvo.

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

eđunarodni gastronomski festival Biser mora, koji petu godinu za redom organizira Savez kuhara mediteranskih i europskih regija (SKMER), ove je godine potvrdio svoju međunarodnu reputaciju i iskočio iz regionalnih okvira. Podsjetimo, prije samo dvije godine natjecanjem u pripremanju hrane dominirali su hrvatski kuhari, a hrvatska gastronomska ponuda bila je još nedefinirana, čak bi se reklo, osim mediteranske kuhinje, pomalo neoriginalna te neprepoznatljiva. Prije dvije godine na festivalu u Makarskoj Braco Sanjin, dopredsjednik Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija, smjelo je izjavio kako hrvatska kuhinja nimalo ne zaostaje za razvikanom talijanskom. “Ipak, od Talijana još imamo mnogo toga za naučiti”, kazao je tada Sanjin. Značaj kulinarstva Peti se festival, nakon nekoliko prethodno održanih u Makarskoj, preselio u Supetar na otoku Braču. Na natjecanju je sudjelovalo gotovo 220 kuhara iz cijelog svijeta, ali je ovoga puta, pored natjecanja, održan i niz popratnih

manifestacija poput promocija ugostiteljske opreme, prezentacija novih proizvoda, predstavljanja raznih gastronomskih udruženja, degustacija i predavanja o gastronomiji te usporedbi domaće gastronomije sa svjetskom. Održan je niz edukativnih radionica, izložbi, predavanja o nutritivnim svojstvima pojedinih namirnica, kulinarski gastro show, snimanje milenijske fotografije 1000 bijelih kapa fotografa Šime Strikomana te obilazak konoba i restorana uz kušanje autohtonih jela otoka Brača. “Biser mora je potvrdio kako je kulinarstvo jedno od najkreativnijih zanimanja. Do prije nekoliko godina kuharstvo je bilo zanemareno, a kuhari pretvoreni u jeftinu i neprepoznatljivu radnu

Edina Šabić - prva pobjednica Bisera mora Prvi put u pet godina otkako se održava natjecanje kuhara u sklopu Bisera mora pobijedila je žena, Edina Šabić iz Slovenije. Srebro je osvojio Karel Matijaž iz Češke, a broncu Branko Podmenik iz Slovenije i Frane Šerka iz Hrvatske.

snagu. Posljednjih godina kuhari izlaze iz sjene i postaju istinski prezenteri svojih rukotvorina. Upravo su kuhari u društvu

su naši ugostitelji bili krenuli u pogrešnom smjeru i nudili brzu prehranu ili all inclusive te radili turističke menije već viđene u

Posljednjih godina kuhari izlaze iz sjene i postaju istinski prezenteri svojih rukotvorina zauzeli ulogu onih koji promoviraju novi način prehrane, odnosno, novi način života. Svoj utjecaj uvelike su iskoristili ne samo među pukom, nego i među turistima”, istaknuo je Miro Bogdanović, predsjednik Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija. Vratiti se autohtonom Čelništvo Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija smatra kako, bez obzira na uspjeh ove manifestacije i sve veću zainteresiranost građana za zdravu i kvalitetnu prehranu, posao još nije dovršen. Probleme vide u tome što

svijetu umjesto da su svoju ponudu bazirali na tradicionalnoj hrani koju se može vrlo lako pretvoriti u moderno jelo i primjereno prezentirati. Dokaz da možemo napraviti nešto posebno vide i u činjenici što naši kuhari na svim velikim kuharskim natjecanjima u svijetu osvajaju brojne nagrade. Nedavno su u Turskoj članovi SKMER-a u konkurenciji od 2000 kuhara, osvojili čak 12 medalja.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3623, 19. travnja 2010.

( 87% IT poslodavaca ( 46% potražnje ističe manjak dobro educiranog IT kadra

za novim IT radnicima odnosi se na programere

Zapošljavanje i kriza

*vijesti

Smanjena potražnja za IT stručnjacima Ove godine 53 posto hrvatskih IT poslodavaca namjerava zapošljavati nove IT kadrove što je, u odnosu na lanjsko istraživanje, manje za 25 posto Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rebanje po dnu gospodarske krize te kresanje troškova i pad poslovanja tvrtki dovodi i do smanjenja zapošljavanja IT kadrova. Ovu tvrdnju potkrjepljuju i rezultati istraživanja Zapošljavanje u ICT sektoru za 2010. godinu koje je provedeno u veljači među 450 hrvat-

Gotovo nitko ne zapošljava, dosta je otpuštanja, posao se traži po nekoliko mjeseci, a situacija bi mogla biti još gora, smatra Mandić skih tvrtki, najznačajnijih IT poslodavaca. Istraživanje, koje su provele Vi-

soka škola za primijenjeno računarstvo i Algebra u suradnji s HUP-Udrugom informatičke i komunikacijske djelatnosti te Udruženjem za informacijske tehnologije HGK-a, pokazuje kako ove godine 53 posto hrvatskih IT poslodavaca namjerava zaposliti nove IT kadrove što je, u odnosu na lanjsko istraživanje, manje za 25 posto. Mjere razvoja ICT sektora Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2 grupe, tijekom prošlotjednog predstavljanja rezultata tog istraživanja, potvrdio je kako IT kadar sve teže dolazi do posla. Naglasio je kako u softverskoj kompaniji IN2 trenutačno ima više od 100 aktivnih zahtjeva za posao. Gotovo nitko ne zapošljava, dosta je otpuštanja, posao se traži po nekoliko mjeseci, a situa-

cija bi mogla biti još gora, smatra Mandić. No sasvim je sigurno, IT sektor kao jedan od pokretača može pridonijeti rastu i razvoju gospodarstva. Kako će ova grana u Hrvatskoj, procjenjuje se, ove godine pasti između 15 i 20 posto, nužno je poduzeti mjere zahvaljujući kojima bi propupale goleme mogućnosti koje može pružiti. Stoga je na predstavljanju rezultata istraživanja održana i rasprava na tu temu u kojoj su sudjelovali predstavnici hrvatske IT industrije. Rečeno je kako treba snažnije promovirati određena zanimanja već na nižim, osnovnoškolskim razinama obrazovanja. Zatim, otvoriti nove inženjerske smjerove na fakultetima, povećati korištenje ICT tehnologija u državnim institucijama te poreznim olakšicama poticati zapošljavanje pri-

Softverski inženjeri su najtraženiji Istraživanje Zapošljavanje u ICT sektoru za 2010. godinu pokazuje kako 87 posto IT poslodavaca ističe nedostatak kvalitetno educiranog IT kadra što negativno utječe na planove razvoja njihovih tvrtki, a time i na poslovne rezultate. Rezultati, također, otkrivaju i nastavak prošlogodišnjeg trenda. Naime, ponovno su najtraženiji IT stručnjaci softverski inženjeri (programeri) - 46 posto. Zatim, slijede sistemski inženjeri - 21 posto, analitičari informacijskih sustava - 10 posto, te konzultanti - devet posto. Razina potražnje za kvalitetnim IT kadrom pokazuje i podatak o velikom broju IT poslodavaca koji su iskazali želju za zapošljavanjem pripravnika. pravnika, barem tijekom prve godine njihova rada, kako bi poslodavcima bili što jeftiniji. Hrvoje Sagrak, predsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, napomenuo je kako zbog toga što nije u potpunosti iskorištena mogućnost koju ICT zajednica može pružiti društvu, valja uvesti porezne olakšice, kako za visoko obrazovanje stručnjaka, tako i

za gospodarske subjekte. K tomu, kazao je, i javna nabava opreme može biti transparentnija nego što je sada. Ruđer Friganović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, zaključio je kako će se tijekom sljedećih mjesec dana osnovati radna skupina koja će raditi na operativnom planu mjera razvoja ICT sektora u Hrvatskoj.

H1 Telekom lani ostvario prihod od 115 milijuna kuna i rast od 20 posto

Telekomunikacijsko tržište tek sada sazrijeva

omaći operator H1 Telekom lani je ostvario prihod od 115 milijuna kuna i zabilježio porast od 20 posto u usporedbi s 2008. Gubitak je smanjen za 45 posto, sa 22 na 12 milijuna kuna. Ostvaren je i planirani rast korisničke baze, a taj pružatelj telekomunikacijskih usluga lani je dosegnuo više od 120.000 korisničkih linija, što je 20 posto više u odnosu na 2008. godinu. Ocjenjujući prošlogodišnje poslo-

vanje, predsjednik Uprave H1 Telekoma Kristian Uwe Ćurković kaže kako su tržišni uvjeti otežani za

poslovne rezultate koji su jako dobri. Ipak, regulatorni okvir i dalje nije poticajan jer ne omogućuje

Očekuje se daljnji prodor širokopojasne mreže i IPTV-a sve gospodarske branše. “No telekomunikacijski sektor se pokazao u značajnoj mjeri otpornim na takvu gospodarsku situaciju, što se odrazilo i na naše

održivo tržišno natjecanje svim operatorima”, ističe. Telekomunikacijski sektor najpropulzivniji je gospodarski sektor te ga treba promatrati kao dio

ukupnog ICT tržišta, kaže Ćurković. “Hrvatska je lider u ICT sektoru u regiji, a hrvatski telekomunikacijski operatori vodeći su konzumenti ICT tehnologije. Telekom operatori i dalje investiraju u plasman novih tehnologija na tržište, što je posve razumljivo ako uzmemo u obzir da hrvatsko telekomunikacijsko tržište tek sada sazrijeva i stječe tehnološke predispozicije za implementaciju novih tehnologija”, sma-

tra on. Od budućih trendova u ovom sektoru Ćurković u Hrvatskoj i regiji očekuje daljnji prodor širokopojasne mreže i IPTV-a. Od ulaska, pak, u Europsku uniju Hrvatska može očekivati konačan, ubrzan završetak regulatornih pretpostavki te slobodno i održivo tržišno natjecanje. Može se očekivati i određeno preslagivanje na tržištu, povezivanje i objedinjavanje telekom igrača, zaključuje. (B.O.)

Najbolji mobitel je iPhone 3G S Posjetitelji web portala mobil.hr najboljim mobitelom u prošloj godini proglasili su Apple iPhone 3G S koji se na hrvatskom tržištu pojavio u ljeto 2009. godine. U izboru za titulu najboljega sudjelovalo je 40 vrhunskih mobitela koji su lani imali najviše pozornosti i uspjeha, te su bili najkomentiraniji na forumu cafe.mobil. hr. Drugo je mjesto osvojio HTC HD2, dok je Sony Ericsson Satio zauzeo treće mjesto. Inače, Mobil.hr već 11 godina bira najbolji mobitel u Hrvatskoj. Digitalizirano 410.000 kućanstava Proces prelaska s analognog na digitalno emitiranje televizijskih programa do sredine travnja uspješno je dovršen u ukupno sedam hrvatskih županija - Istarskoj i Primorsko-goranskoj (regija D5), Varaždinskoj, Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj (regija D3) te Zadarskoj i Šiben-

sko-kninskoj (regija D7). Time je uspješno digitalizirano više od 410.000 kućanstava u Hrvatskoj, od njih gotovo 1,48 milijuna. Održan The Information Age Nova verzija rješenja za pohranu podataka Oracle Exadata i integrirana hardverska i softverska platforma Sun Oracle Database Machine bile su u središtu pažnje posjetitelja prošlotjedne konferencije Oracle The Information Age. Implementaciju Oracleovih rješenja u svom poslovanju predstavilo je nekoliko financijskih institucija.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3623, 19. travnja 2010.

MORNARSKA TRILOGIJA

Ploviti se (ne) mora Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR JOHN TAYLOR GATTO ORUŽJA ZA MASOVNO POUČAVANJE ALGORITAM

Više od dva desetljeća Gatto nas poučava da obvezno školovanje ne potiče demokratski način života. Tu tezu dokazuje i u ovoj knjizi u kojoj govori o mehanizmima obrazovnog sustava koji djeci, umjesto da razvija, osakaćuje maštu, obeshrabruje kritičko razmišljanje i stvara krivu predodžbu o učenju kao rutinskom učenju podataka napamet. On ukazuje na besmislenost djelovanja službenog obrazovanja, posebice standardiziranog testiranja. Poslušajte ga u ime djece!

GRAEME K. DEANS, FRITZ KROEGER RASTEGNI SE MATE

Deans i Kroeger su tijekom 14 godina istražili 29.000 svjetskih tvrtki i detaljno proučili više od 80 kompanija. Ova knjiga predstavlja praktičan i temeljit plan za postizanje pozitivnog održivog rasta, a bazira se na ekstenzivnom istraživanju i primjeni najuspješnijih poslovnih metoda. Uz to, ona nudi i okvir, u četiri koraka, koji tvrtkama omogućuje rast te opisuje precizne korake koje treba poduzeti kako bi se svaka faza uspješno implementirala.

U SUSRET 2012. Ur. DANIEL PINCHBECK i KEN JORDAN NAKLADA LJEVAK

Panika zbog 21. prosinca 2012. kada se, tvrde neki, očekuje smak svijeta polako se širi. No, priređivači ove zbirke eseja ne pretendiraju na to da znaju što će se dogoditi toga dana, nego su u svojoj knjizi ujedinili neke vizionare, pisce, filozofe, novinare, aktiviste i online pionire u istraživanju evolucije svijesti, granica politike i znanosti, medicine i spolnosti, šamanizma i urbanog ratarstva u ponudi širokog spektra različitih ideja i razmišljanja.

Trilogijom je kapetan Bruno Profaca na najljepši način uspio približiti globalnu kulturu mora svakom primorcu i kontinentalcu Darko Buković bukovic@privredni.hr

pajajući osebujnost kapetana duge plovidbe i književnika, Bruno Profaca je objavljivanjem Mornarske trilogije, u izdanju nakladničke kuće Meridijani iz Samobora, pokazao kako se o moru može i drukčije misliti. Prva knjiga nosi naziv Ploviti se ne mora i sadrži autentične putopise sa Sredozemlja, Atlantika i Dunava, druga knjiga Pred morem si uvijek na početku zapisi su s puta oko svijeta na “strancu”, dok treća knjiga Galeb koji se smije predstavlja zbirku potresnih reportaža o pogibeljima na moru i razgovora ugodnih s nizom istaknutih pomoraca i zapovjedn i k a škol-

skih brodova u prijateljskom posjetu splitskoj luci, s kojima se susretao kao direktor splitske Luke. Autorove priče o moru kakvo je ponio sa sobom i kakvo se u ovoj knjizi s njime vraća sadrže onu crtu hrabrosti s kojom more prestaje biti tema, a postaje oblik i odgovornost. Njegova je lakoća u

PETER FORBES MACAKLINOVO STOPALO PROFIL

Proučavajući primjerice macaklinovu sposobnost hodanja po stropu ili pak krijesničinu svjetlost bez topline, znanstvenici su te tehnologije počeli primjenjivati u najnovijim znanstvenim dostignućima. Ova knjiga govori o brojnim znanstvenicima koji godinama proučavaju jednu pojavu, sposobnost ili način života određene životinje, kako bi time olakšali ili unaprijedili svakodnevni ljudski život, ali i zadivljujućoj prirodi čija nas rješenja neprestano inspiriraju.

PAUL HARRINGTON TAJNA ZA MLADE V.B.Z.

Ako ste ikad sanjali, gajili neku ambiciju, strastvenu želju ili cilj, ali niste imali pojma kako biste ih mogli ostvariti, tada je Tajna za mlade namijenjena upravo vama. Tajna vam daje moć da činite, imate i budete sve što odaberete. Govorimo o bogatstvu, uspjehu, izvrsnim odnosima, boljem zdravlju i samopoštovanju... O svemu što vam srce želi. Apsolutno sve to možete postići. Dovoljno je samo jedno - otkriti Tajnu.

O autoru Bruno Profaca rođen je 1934. godine u Zadru, a uoči Drugog svjetskog rata obitelj preseljava u Split. Nautičku školu završio je u Dubrovniku, a diplomirao je na Višoj pomorskoj školi u Rijeci, gdje je stekao zvanje kapetana duge plovidbe. Plovio je petnaestak godina kao časnik palube i zapovjednik na teretnjacima i oceanskim tegljačima splitskog Brodospasa te na brodovima inozemnih vlasnika. Zatim je dvadesetak godina bio direktor turističke zajednice, isto toliko direktor Lučkog prekrcaja i skladišta u splitskoj Sjevernoj luci. Od 1992. angažirao se u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza u Zagrebu. Objavljivao je u brojnim tiskovinama i elektroničkim medijima.

blagoj anegdotalnosti, u skepsi kako se ploviti ne mora jer su sve plovidbe ionako već obavljene. Putopisi, kratke priče i reportaže svijetli su znak iz života na moru “pred kojim si uvijek na početku”. More je za njega medij svih medija, pa se tako susrećemo sa zapisima s mora (a ne “o moru”) iz njegove nešto zrelije dobi na putu oko svijeta na teretnjaku duge plovidbe, praktički bez domovine, pod tuđom zastavom. Ovom mornarskom trilogijom Profaca je na najljepši način uspio približiti globalnu kulturu mora svakom primorcu i kontinentalcu.

www.privredni.hr Broj 3623, 19. travnja 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Naplata potraživanja

Četiri cisterne za jedan traktor Linija za lijepljenje troslojnog parketa s pratećom opremom, energana i parionica drveta, procijenjene vrijednosti 1.578.887 kuna, u Županji. Ne može se prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina je 10 posto, a dražba se održava 20. travnja u 12 sati na Općinskom sudu u Županji, Veliki kraj 48, soba broj 3. Linija za preradu mlijeka i izradu mljekarskih proizvoda, procijenjene vrijednosti 600.000 kuna,

u Krištanovcu kod Čakovca. Jamčevina je pet posto početne cijene i plaća se na račun stečajnog dužnika. Dodatne obavijesti i dogovor o razgledavanju sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091-201-00-01. Dražba se održava 21. travnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Cisterna nosivosti šest tona, s pumpom, stara četiri godine, procijenjene vrijednosti 56.000 kuna, u Donjoj Zelini, Zagrebačka županija. Ne može se prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina je 10 posto. Dražba se održava 22. travnja u 13 sati u Tehničko-remontnom centru u Donjoj Zelini, Donjozelinska 207. Poljoprivredni traktor marke McCormick, diesel, snage 75 kW i obujma 4400 kubika, star pet godina, procijenjene vrijednosti 210.000 kuna u Donjoj Zelini, Zagrebačka županija. Ne može se

prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina je 10 posto. Dražba se održava 22. travnja u 13 sati u Tehničko-remontnom centru u Donjoj Zelini, Donjozelinska 207. Strojevi i oprema za industriju tekstila, odjeće i kože, procijenjene vrijednosti 357.460 kuna, u Šibeniku. Jamčevina je pet posto od početne cijene, a plaća se na račun Trgovačkog suda u Šibeniku. Razgledavanje uz prethodni dogovor na telefon 022/331 878. Ročište za prodaju održat će se 23. travnja u 11 sati pred stečajnim sucem u sobi broj 212 Trgovačkog suda u Šibeniku, Stjepana Radića 81/II. Skladište površine 661 četvorni metar i procijenjene vrijednosti 507.048 kuna, u Pločama. Jamčevina iznosi 20.000 kuna i uplaćuje se na račun Trgovačkog suda u Splitu. Dodatne informacije kod stečajnog upravitelja Vedrana Šeparovića na mobitel 091/4751 111. Pisane ponude s dokazom o uplati jamčevine dostavljaju se Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, u zatvorenoj omotnici, najkasnije do 21. travnja. Javno otvaranje ponuda obavit će se 22. travnja u 9 sati u sudnici 118/I. Trgovačkog suda u Splitu. Dvije proizvodne hale bivše tvornice Torpedo, procijenjene vrijednosti 4.416.000 eura, u protuvrijednosti u kunama, u Rijeci, na Zametu. Jamčevina je jedan posto, a plaća se do 20. travnja na račun Trgovačkog suda u Rijeci. Razgledavanje nekretnine radnim danom od 8 do 15 sati uz prethodni dogovor na telefon 051/264 858. Ročište za prodaju održat će se 21.

travnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, soba 11. Zgrada i dvorište, bivša ugostiteljska djelatnost, procijenjene vrijednosti 500.000 kuna, uz glavnu prometnicu u središtu Vrhovina. Jamčevina je 45.000 kuna i plaća se na račun Trgovačkog suda u Karlovcu. Dodatne obavijesti na telefon stečajnog upravitelja 098/387 098. Prodaja će se obaviti usmenom javnom dražbom 22. travnja u 12.15 sati na Trgovačkom sudu u Karlovcu, soba 340. Industrijski objekt sa skladištima, trafostanicom i dvorištem, ukupne površine 189.119 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 8.220.000 kuna, u Murskom Središću, Međimurska županija. Jamčevina je pet posto i plaća se na račun stečajnog dužnika. Dodatne informacije i dogovor o razgledavanju na telefon stečajnog upravitelja broj 091/2010 001. Prodaja usmenom javnom dražbom održat će se 23. travnja u 8.30 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba 222/II. Upravna zgrada, proizvodni pogon, skladište i portirnica, ukupne površine 26.393 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 24.443.400 kuna, u naselju Bilice, Šibenik. U pogonima se ne obavlja djelatnost, a stečajni dužnik nema zaposlenih. Jamčevina je pet posto, a plaća se na račun Trgovačkog suda u Šibeniku do 20. travnja. Razgledavanje u dogovoru sa stečajnim upraviteljem Ivanom Rudom, na telefon 022/331 878. Ročište za prodaju održat će se 23. travnja u 11 sati, na Trgovačkom sudu u Šibeniku, soba broj 212.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Confido Agencija, Slavonski Brod, www.confido-agencija.webs.com. Tvrtka nudi naplatu potraživanja, ishodovanje instrumenata osiguranja, te nagodbe s dužnicima i dobavljačima. Plaćanje naše usluge po realizaciji naplate. Kontakt: Spomenka Homa, confido.agencija@email.t-com.hr, +385 35 463016, +385 91 7833155.

Proizvodnja i održavanje vatrogasnih vozila

Qingdao Greatsea Inc., Jiaonan, Qingdao, Kina. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju proizvoda od gume, plastike, metala i drveta. Glavni proizvodi su: građevinska kolica, ručna kolica, miješalice, platform kolica... Tvrtka proizvodi i različite vrste guma: motociklističke, gume za poljoprivredne strojeve, za kamione... Kontakt: Bruce Chi, qingdaogreatsea@gmail.com, +86 532 1596985871.

Ziegler, Zagreb, www.zielger.hr. Tvrtka se bavi projektiranjem, razvojem, proizvodnjom, održavanjem i obnavljanjem vatrogasnih vozila svih namjena: zapovjednih vozila; navalnih vozila; autocisterni; vozila s vodom i pjenom; vozila s vodom, pjenom i prahom; vozila s vodom, pjenom, prahom i CO2; vozila za gašenje šumskih požara; tunelskih vozila; vozila za tehničke intervencije; vozila za kemijske akcidente; vozila za kemijsku industriju i rafinerije; aerodromskih vatrogasnih vozila; specijalnih vatrogasnih vozila; cisterni za pitku vodu; cisterni za prijevoz goriva; aerodromskih cisterni za gorivo; specijalnih vozila po narudžbi. Kontakt: ziegler-doo@ziegler.hr, +385 1 2498321.

Transportne usluge

Geofizičke usluge

Trgovanje poljoprivrednim proizvodima

Oprema za sustave grijanja

Ženska odjeća

Masivni parket

Proizvodi od gume, plastike, metala i drveta

Micudaj usluge, Dugo Selo, www.micu daj-usluge.hr. Tvrtka nudi usluge prijevoza, premještanja i podizanja svih vrsta teških strojeva i opreme do 150 tona te ostale transportne usluge. Kontakt: Darko Micudaj, info@micudaj-usluge.hr, +385 1 2755633, +385 92 2502738. Proficentar, Novi Sad, Srbija. Tvrtka je zainteresirana za poslovnu suradnju u trgovini žitaricama, brašnom i drugim poljoprivrednim proizvodima te u kupoprodaji i razmjeni informacija. Uz to proizvodnim tvrtkama nudi usluge zastupništva, posredništva i ispitivanja tržišta. Kontakt: Vladislava Štimac, stimac@neobee.net, +381 64 9604294. Viada, Baralad, Rumunjska, www.viada. ro. Tvrtka je proizvođač ženske odjeće te nudi poslovna i casual odijela, hlače, majice, suknje i jakne. Kontakt: Alexandra Vicol, viada@viada.ro, +40 235 421858.

Geofizika, Zagreb, www.geofizika.com. Tvrtka je neovisni ugovaratelj izvođenja geofizičkih usluga: istraživanja nafte i plina, vode, minerala, okoliša te geotehničkih istraživanja. Kontakt: Dalibor Mikulić, d.mikulic@geofizika.com, +385 1 6001602. TTO Thermotechnik, Dražice, www. thermotechnik.hr. Tvrtka proizvodi razdjelnike za centralno grijanje od mesinga, plemenitog čelika i aluminija, ormariće za centralno grijanje te stanice za pripremu tople vode. Kontakt: Kristina Kvaternik, kristina.kvaternik@thermotechnik.hr, +385 51 230244. Drvoproizvod, Jastrebarsko, www.drvoproizvod.hr. Tvrtka nudi masivni parket “s potpisom” od hrasta, jasena i bukve, izrađen od sirovine hrvatskog podrijetla. Kontakt: Igor Josip Leščić, igor.lescic@ drvoproizvod.hr, +385 1 6281605.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Službena obuća

Hrvatska pošta nabavlja 2547 pari ljetnih cipela. Rok dostave ponuda je 7. svibnja.

trašnjem poštanskom prometu i izradu studije stvarnih pošiljaka. Rok dostave ponuda je 26. travnja.

Regija Izgradnja objekta

Prodajne vitrine

Poklopci za kabelska okna

Aerodromska sjedala

Hrvatska pošta nabavlja 500 samostojećih modularnih elemenata (prodajne vitrine). Rok dostave ponuda je 24. svibnja.

Ocjenjivanje kakvoće i izrada studije

Teretna vozila

Zračna luka Dubrovnik nabavlja 204 aerodromska sjedala. Rok dostave ponuda je 26. travnja.

Hrvatska pošta Zagreb treba uslugu ocjenjivanja kakvoće prijenosa pismovnih pošiljaka u unu-

Hrvatske autoceste nabavljaju četiri teretna vozila s dvostrukom kabinom i sandukom. Rok dostave ponuda je 25. svibnja.

Općina Bijeljina gradi centar za kulturu. Rok dostave ponuda je 10. svibnja. BH Telecom Bihać nabavlja gusane poklopce za kabelska okna. Rok dostave ponuda je 12. svibnja.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3623, 19. travnja 2010.

UniCreditov CEE Quarterly

Šaravanja: Defenzivne rasprave o ekonomskoj politici Svi bi spašavali radna mjesta i smišljaju ‘antirecesijske mjere’, ali se ne traži ni od koga da objasni tko će i kako generirati gospodarski rast, ističe glavni ekonomist Zagrebačke banke

povodu objavljivanja UniCreditove CEE Quarterly publikacije za drugo tromjesečje, glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja je u dijelu koji se odnosi na našu zemlju ustvrdio kako trendovi u hrvatskoj ekonomiji tijekom prvog tromjesečja 2010. ne pokazuju velika

Deficit opće države za ovu godinu procijenjen je na 4,9 posto BDP-a odstupanja od ranijih očekivanja, tako da prognoza bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu ostaje nepromijenjena: minus jedan posto. Prema njegovim riječima, prognoza inflacije

za ovu godinu smanjena je na 1,5 posto zbog slabe domaće potražnje i stabilnog tečaja. Napomenuo je i kako podaci o uvozu i izvozu također upućuju na daljnje smanjivanje deficita tekućeg računa platne bilance sa 5,2 posto BDP-a u 2009. godini na očekivanih 4,4 posto BDP-a u ovoj godini. Naime, u prva dva ovogodišnja mjeseca deficit robne razmjene smanjen je za 200 milijuna eura, dobrim dijelom zbog 10,8-postotnog smanjenja uvoza. Anemično punjenje proračuna “Podaci za prva dva mjeseca koji govore o anemičnom punjenju državnog proračuna i istodobnom povećanju njegove rashodne strane, za sada za proračun nedefiniran iznos troška

temeljem očekivane privatizacije brodogradnje, i dogovor Vlade s poljoprivrednicima da će im isplatiti zaostale poticaje iz 2008. i 2009. godine glavni su razlozi zašto smo odlučili povećati procjenu deficita opće države za ovu godinu na 4,9 posto BDP-a”, ocijenio je, osvrćući se na fiskalne trendove, glavni ekonomist Zagrebačke banke.

“Završetak pregovora s Europskom unijom i manji deficit tekućeg računa platne bilance u ovoj godini plusevi su u pogledu kreditnog rejtinga zemlje, no s druge strane, veći fiskalni deficit i vanjski dug veći od 100 posto BDP-a su minusi”, ustvrdio je Šaravanja, napomenuvši kako ne očekuje promjenu hrvatskog kreditnog rejtinga u idućih 12 mjeseci.

On smatra kako najveću poteškoću u Hrvatskoj danas predstavlja izostanak informirane rasprave o ekonomskoj politici u političkim krugovima. “Ton rasprave prilično je defenzivan: svi bi spašavali radna mjesta i smišljaju ‘antirecesijske mjere’, ali se ne traži ni od koga da objasni tko će i kako generirati gospodarski rast koji nam je prijeko potreban za stvaranje no-

vih radnih mjesta. Za sada nema dovoljno rasprava o tome kako omogućiti privatnom sektoru da postane motor razvoja Hrvatske”, naglasio je Šaravanja, dodavši kako očekuje da tijekom ovog tromjesečja Hrvatska otvori preostala neotvorena poglavlja u procesu pridruživanja EU-u te da će trebati donijeti bolne odluke želimo li dovršiti pregovore na vrijeme. (V.A.)

Analiza Hrvatske udruge banaka

Nema rasta kamatnih stopa Da Slovačka početkom prošle godine nije ušla u eurozonu, kamatne stope na stambene kredite u nas bile bi više od najviših stopa među članicama Europske unije čije je platno sredstvo euro

amatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj nešto su veće od onih u eurozoni, ali još uvijek su niže od onih u većini zemalja članica Europske unije koje nisu uvele euro. Međutim, da Slovačka početkom prošle godine nije ušla u eurozonu, kamatne stope na stambene kredite u nas bile bi više od najviših stopa među članicama Europske unije čije je platno sredstvo euro, navodi se u analizi Hrvatske udruge banaka (HUB) Kamatne stope na izla-

zu iz krize: Povećani rizik objašnjava razliku u odnosu na eurozonu, koja ujedno pokazuje kako kamatne stope u Hrvatskoj više neće rasti.

Zoran Bohaček, direktor HUB-a, kaže kako troškovi rizika i regulacije, koji čine dvije trećine kamatne stope u nas, priječe njihov brži pad. Kako bi do toga došlo, potrebno je uvesti one politike koje djeluju upravo na te dvije glavne komponente kamatnih stopa. Također, valja uvesti i strukturne reforme i fiskalnu politiku prilagodbe jer ona, primjerice, može izravno smanjiti ukupnu potražnju te neizravno kompenzirati taj učinak jer pridonosi padu kamatnih stopa. “Stoga je brzina i trend

pada kamatnih stopa u rukama Vlade koja mora odgovorno voditi fiskalnu politiku”, ističe Bohaček. Tvrtkama više kamate U analizi, u kojoj stoji kako su prosječne kamatne stope na stambene kredite 6,4 posto, navodi se da su kamate na potrošačke kredite niže nego u nekoliko zemalja eurozone. Istodobno, kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima kreću se u okviru onih u Europskoj uniji. Međutim, kratkoročne stope za po-

duzeća uvjerljivo prelaze gornji prag intervala onih država koje su uvele euro. Razlozi tomu leže u slaboj osjetljivosti kratkoročnih kamatnih stopa na mjere središnje banke, institucionalnim slabostima te većem udjelu malih i srednjih poduzeća među tražiteljima kredita jer takve tvrtke gotovo posvuda plaćaju više kamate zbog većeg rizika naplate. Bohaček je tijekom predstavljanja analize naglasio kako je nedavno proširen krug korisnika Hrvatskog registra obveza po kreditima (HROK).

Tako, pored banaka i stambenih štedionica, korisnici HROK-a mogu postati i društva iz grupacije leasing društava, kao i ona iz kartičnog te potrošačko-kreditnog poslovanja. Tim proširenjem trebala bi se osigurati cjelovita informacija o kreditnoj zaduženosti klijenta, bez obzira je li on korisnik bankovnog, leasing, kartičnog ili potrošačkog kredita. Osim toga, HROK-u će se tako olakšati procjena kreditne izloženosti klijenta te ujedno spriječiti i njegova prezaduženost. (B.O.)

www.privredni.hr Broj 3623, 19. travnja 2010.

KONFERENCIJA Hrvatsko novčano tržište

Rohatinski: Nema daljnjeg smanjenja obvezne pričuve Izostaju ili se sporo iniciraju strukturne promjene bez kojih nema rješenja dugoročnih problema, pa time ni brzog izlaska iz krize, poručio je guverner HNB-a Vesna Antonić antonic@privredni.hr

rvo pravo vrijeme za zasaditi drvo bilo je prije 20 godina, drugo pravo vrijeme je upravo sada, poentirao je afričkom poslovicom glavni ekonomist PBZ-a Marko Škreb, na prošlotjednoj tradicionalnoj konferenciji Tržišta novca, ustvrdivši kako se “boji da nema alternative strukturnim reformama, ma koliko nam to zvučalo potrošeno”. Prema njegovu mišljenju Hrvatskoj je potreban svojevrstan kopernikanski obrat jer smo “previše kroatocentrični, previše se bavimo sami sobom, ne vodimo računa o tomu što se zbiva u svijetu i ne shvaćamo koliko smo mali”. “Hrvatska čini tek 0,5 posto europskog bruto domaćeg proizvoda mjerenog kupovnom moći, u europskoj populaciji sudjelujemo s jedan posto, a u novčanim agregatima samo sa 0,13 posto. Moramo mijenjati perspektivu, jer smo kratkovidni, preuveličavamo prošlost, a budućnost ne vidimo”, istaknuo je Škreb, podcrtavši kako je ključ u globalnom okviru te da moramo uhvatiti trendove. Problemi koji su pred nama čine nam se malima i nevažnima, pa odgađamo njihovo rješenje. “Nama je danas uspjeh to što isplaćujemo mirovine za prethodni mjesec, no nitko ne pita kako ćemo ih isplaćivati za 10 ili 50 godina. Da smo sanirali brodogradnju prije 10 godina uštedjeli bismo barem dva-tri postotna boda BDP-a, a sada taj problem moramo rješavati na mnogo bolniji i skuplji način”, zaključio je Škreb.

Kao i uvijek, i ove se godine s velikim zanimanjem očekivalo izlaganje prvog čovjeka središnje banke Željka Rohatinskog. I kao uvijek, očekivanja nije iznevjerio. Kirurškim skalpelom secirao je stanje i bez imalo sustezanja odaslao kristalno jasne poruke javnosti. I ne samo njoj.

povećale svoje zaduženje za 20 posto što je apsorbiralo ukupan rast kredita sektoru poduzeća. Kada se tome doda i kreditiranje same države, dobije se podatak da je 81 posto prirasta ukupnih kredita završilo u javnom sektoru.

Pomoći sami sebi “Reakcija monetarne politike na pojavu krize bila je pravovremena i efikasna, možda i preefikasna, jer se tako stvorio do-

Moramo mijenjati perspektivu, jer smo kratkovidni, preuveličavamo prošlost, a budućnost ne vidimo, istaknuo je Škreb jam da sustav i dalje može funkcionirati na dosadašnji način. Zato izostaju ili se sporo iniciraju strukturne promjene, što znači funkcionalne prilagodbe države, banaka i samih poduzetnika, pa je efikasnost politike padala na nižim razinama. No, bez tih promjena, prije svega otklanjanja neracionalno-

sti u funkcioniranju javnog sektora, nema rješenja dugoročnih problema, pa time ni brzog izlaska iz krize. U tome nam, kao što pokazuje i primjer Grčke, nitko neće pomoći ako si ne pomognemo sami”, istaknuo je među ostalim guverner Hrvatske narodne banke, ustvrdivši kako će ova godina biti godina prilagođavanja krizi na razini preživljavanja bez početka formiranja snažnijih impulsa za brzi izlazak iz krize. “Nema mnogo argumenata za daljnje smanjenje stope obvezne pričuve jer uz dosadašnju strukturu realizirane potražnje za kreditima linearno povećanje likvidnosti i doma-

će potrošnje može dovesti samo do ponovnog pogoršanja odnosa u platnoj bilanci, a ne treba u potpunosti zanemeriti ni pitanje inflacije”, poručio je guverner svima onima koji su se nadali da će središnja banka popustiti uzde i dodatno smanjiti obveznu pričuvu. Ipak, dodao je, ukupni bi krediti u ovoj godini mogli porasti za oko šest posto, pri čemu krediti državi oko 10 posto, a ostalim sektorima 5,5 posto. No kako se očekuje i novo zaduživanje države i poduzeća u inozemstvu za oko tri milijarde eura, ukupni bi krediti u 2010. mogli porasti za oko 7,5 posto. “Lanjsko iznuđeno vezivanje monetarne po-

litike s potrebama financiranja države utjecalo je i na preraspodjelu kredita na domaćem tržištu između države i ostalih sektora”, istaknuo je Rohatinski, potkrijepivši tu svoju tvrdnju nizom podataka. Krediti državi u 2009. porasli su za 6,2 posto, dok su ostalim sektorima smanjeni za 0,7 posto. No poduzeća su uspjela sporiji rast domaćih kredita kompenzirati zaduživanjem u inozemstvu, tako da su ukupni krediti poduzećima porasli za 5,1 posto. No zbog različitih pozicija koja pojedina poduzeća imaju na tržištu kredita slika se na mikro razini mijenja. Naime, velike državne tvrtke su lani

Nebankovni sektor ostvario 2,3 milijarde kuna dobiti Nakon što je 2008. godinu završila u minusu od 12 milijardi kuna, financijska nebankarska industrija lani je ostvarila dobit od 2,3 milijardi kuna, ponajviše zahvaljujući rezultatima investicijskih i mirovinskih fondova, ustvrdio je prvi čovjek Hanfe Ante Samodol. Leasing, kazao je, bilježi gubitke zadnje tri godine, prvo zbog tečajnih razlika, a lani zbog visokih ispravaka vrijednosti i primjene novih računovodstvenih standarda. Ta je industrija 2009. završila s gubitkom od oko 600 milijuna kuna te je pitanje kako će okončati 2010. Investicijski i mirovinski fondovi imali su protekle godine oko 2,9 milijardi kuna realiziranih i nerealiziranih dobitaka, dok su faktoring društva ostvarila neto dobit od 61,6 miliju-

na kuna, a osiguravatelji 6,3 milijuna. Kad je riječ o brokerskim društvima, Samodol upozorava kako su ona u zadnje dvije godine poslovala s gubitkom koji je lani iznosio 18,5 milijuna kuna. Dodao je kako podaci iz prvoga ovogodišnjega kvartala pokazuju da im je dnevni promet samo dvadesetak milijuna kuna, što znači da konsolidacija nije završena. Crobex se ove godine lagano oporavlja, kazao je Samodol napravivši usporedbu između Zagrebačke i Budimpeštanske burze. Na ovoj potonjoj se trguje s pedesetak dionica, a na Zagrebačkoj s više od 250, ali je promet na Budimpeštanskoj sedam puta veći nego na našoj burzi. To znači da je problem u kvaliteti, a ne u kvantiteti, zaključio je Samodol.

Stihijski formirana struktura ekonomije Rohatinski se kritički osvrnuo i na Vladine mjere pomoći gospodarstvu kreditima i jamstvima, ističući kako se kriteriji temelje na financijskoj situaciji korisnika kredita, a ne na ocjeni uloge njegovog proizvoda u rješavanju ekonomskog problema. Dodao je i kako datum uzet kao početak teškoća pogoduje tvrtkama koje su se razvijale upravo na elementima koji su krizu i izazvali. “Odgađanje aukcije za model B ukazuje i na značajne probleme u sferi investicijskih projekata, odnosno sposobnosti poduzetnika da mijenjaju svoje poslovanje. To je druga strana medalje vezana uz stihijski formiranu strukturu ekonomije i kvalitetu njene organizacije, problem koji nikakva monetarna ekspanzija ne može riješiti”, ocijenio je guverner, ističući kako kreditiranje poduzetnika može uspjeti samo ako se promijeni sustav kreditiranja HBOR-a, poticaja, subvencija i državnih jamstava, čega, kazao je, za sada nema. Premijerka Jadranka Kosor složila se pak s guvernerom Rohatinskim da su promjene nužne, ocijenivši neprihvatljivim da netko traži rezove i promjene, a ne pristaje da te promjene započnu od njega te ignorira krizu.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3623, 19. travnja 2010.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Obilna ponuda održava niske kamate Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

očetkom tjedna ponuda novca bila je uobičajeno vrlo visoka uz znatno nižu potražnju i iznimno niske kamatne stope. U srijedu je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija, te je bilo realno očekivati povećanu potražnju i rast kamatne stope. Prvih dana novog razdoblja održavanja sudionici su bili suzdržani, te je pred kraj tjedna kamatna stopa zabilježila blagi rast. Unatoč novom razdoblju održavanja obvezne

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

1,40

200

1,00

100

12.04.’10. - 16.04.’09.

05.04.’10. - 09.04.’09.

0,40

12.04.2010.

13.04.2010.

14.04.2010.

pričuve, zbog visoke likvidnosti sustava dio sudionika značajne iznose likvidnosti usmjerava u Hrvatsku narodnu banku kao prekonoćni depozit, uz kamatnu stopu od 0,5 posto. I prošloga je tjed-

15.04.2010.

0,00

16.04.2010.

na Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima. Sudionici su ponovno pokazali veliko zanimanje za upisivanje trezorskih zapisa u kunama. Na planirani iznos

ponedjeljak

utorak

aukcije od 200 milijuna kuna pristiglo je 467 milijuna kuna ponude. Ostvareni iznos emisije bio je 251 milijun kuna. Prinosi su zabilježili blagi pad na rokove dospijeća od 91 i 364 dana, dok su prinosi na rok dospijeća od 182

srijeda

četvrtak

petak

dana ostali nepromijenjeni. Zanimanje sudionika za upisivanje trezorskih zapisa u eurima također je bilo znatno iznad planirane emisije. Unatoč pristiglim ponudama u iznosu od 58,75 milijuna eura,

ostvareni iznos emisije bio je samo 13 milijuna eura, odnosno nešto manji od planiranog, a kamatna stopa pala je sa 3,75 na 3,70 posto. Upisani su zapisi u eurima s rokom dospijeća od 364 dana. Odnos ponude i potražnje novca neće se promijeniti ni u idućem razdoblju. Zbog obilne ponude ni kratkoročna kamatna stopa neće, unatoč početku razdoblja održavanja, primjetnije jačati. Stoga će sudionici s viškovima likvidnosti i ubuduće ulagati veliki trud kako bi ti viškovi bili što efikasnije usmjereni.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Stabilnost kune nepoljuljana

Mirovinci u plusu

Stabilnost kune naspram najvažnijih svjetskih valuta ostala je nepoljuljana i u drugome tjednu travvaluta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

4,995965

CAD

kanadski dolar

5,348873

JPY

japanski jen (100)

5,779271

CHF

švicarski franak

5,060793

GBP

britanska funta

8,272484

USD

američki dolar

5,352425

EUR

euro

7,254141

Izvor: HNB

trećoj decimali. Švicarski je franak ostao iznad pet kuna, tijekom tjedna ojačavši za pola posto. Čak

nja. Oscilacije eura između 7,25 i 7,26 kuna po srednjem tečaju bile su zanemarive, uočljive tek na EUR

primjena od 17. travnja 2010. 12.4.

7.31

USD

se i notorno varljivi američki dolar držao čvrsto i u pet dana dobio na vrijednosti samo trećinu postotka.

5.75

CHF

5.40

5900

FTSE 100

11300

5.30

7.29

5.45

5.20

150

7.28

5.30

5.10

148

7.27

5.15

5.00

146

7.25 13.4.

14.4.

15.4.

16.4

5.00 12.4.

13.4.

14.4.

15.4.

16.4

Dow Jones

fikoni indeksa na europskim burzama izgledaju poput palačinki. Tjedni rast londonskog FTSE100 je jedva tridesetak bodova, u Parizu se CAC40 2800 2700

5700

11100

2600

5500

10900

2500

5300

10700

2400

5100

10500 12.04. 13.04. 14.04. 15.04. 16.04.

5000 4500

CAC40

6400

12.04. 13.04. 14.04. 15.04. 16.04. 11600

DAX

11480

4000

6000

3500

5800

11240

3000

5600

11120

2500

5400 12.04. 13.04. 14.04. 15.04. 16.04.

NASDAQ

2300 12.04. 13.04. 14.04. 15.04. 16.04.

6200

152

5.60

146 15.03.

ma unijelo kratkotrajni nemir. Ipak, ukupni je rezultat čvrsta, čak i pomalo dosadna stabilnost indeksa i tjedni porast od jedan do dva posto. Gra11500

MIREX - tjedni

7.30

4.90 12.4.

13.4.

14.4.

15.4.

16.4

Velika očekivanja, realizacija osrednja

6100

MIREX - mjesečni 152

Međunarodno tržište kapitala

Iako su ključne američke kompanije objavile pozitivne rezultate za prvo tromjesečje, očekivanja tržišta bila su još veća, što je na američkim burza-

Iza mirovinskih fondova još je jedan uspješan tjedan. Uz manje oscilacije sredinom tjedna zadržan je opći trend oporavka, pa je Mirex, indeks prosječnih prinosa mirovinskih fondova, ostvario porast od 0,2 posto, na 150,3809.

NIKKEI 225

11360

11000 12.04. 13.04. 14.04. 15.04. 16.04.

12.04. 13.04. 14.04. 15.04. 16.04.

praktično nije ni pomaknuo, a frankfurtski DAX bio je tek mrvicu živahniji. Neizvjesnost oko provedbe paketa pomoći Grčkoj gurnula je euro dublje ispod granice od 1,35 dolara, a pad od 0,9 posto zabilježen je i prema japanskom jenu. Jačanje dolara pridonijelo je stabilizaciji cijena sirove nafte, koja se ranije popela na 87 dolara, a onda pala ispod 84 dolara.

24.03.

02.04.

15.04.

12.04.

13.04.

14.04.

15.04.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 15.4.2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

149,3357 155,5531 143,6541 153,1531 150,3809

157,4364 180,7679 117,6256 131,0891 125,6398 150,6544 167,8321 164,0848 175,5371 127,3911 102,9249 113,1971 148,0522 106,1237 115,3253 154,6782 137,1991 103,8679 120,8128 110,5999 114,1546

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3623, 19. travnja 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 340.866 milijuna kuna

Ericsson NT dobitnik tjedna dan ranije. Indeks Crobex porastao je za 0,95 posto te je njegova posljednja vrijednost 2.195,01 bod, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.194,08 bodova što je porast od 1,06 posto. Šest dionica od 10 najtrgovanijih

Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi protekloga tjedna iznosio je 196,806 milijuna kuna što je pad od 15,58 posto u odnosu na tjeTop 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Zagrebačka pivovara d.d. Atlantska plovidba d.d. Adris d.d.(povlaštena) Ericsson Nikola Tesla d.d. Adris d.d.(redovna) Dalekovod d.d. Dom Holding d.d. Uljanik plovidba d.d. Ina d.d.

-0,34% -7,68% +2,41% +3,08% +5,09% +0,86% +2,35% -1,73% +4,35% -0,56%

zadnja cijena 326,89 3.500,00 979,00 309,24 1.639,48 350,00 368,50 40,27 647,00 1.760,00

promet 57.110.748,12 53.794.192,61 14.412.194,72 11.157.916,86 8.062.121,33 5.790.501,00 4.258.476,87 3.086.308,40 2.819.020,45 2.789.496,64

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 196.806.977,67 kn

imalo je porast vrijednosti. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 57,110 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 326,89 kuna, što je pad od 0,34 posto. Dobit10 dionica s najvećim rastom cijene

nik tjedna među najtrgovanijim izdanjima je dionica Ericssona NT koja je porasla za 5,09 posto te je tjedan završila na 1639,48 kuna uz promet od 8,062 miliju-

tjedna promjena

Končar-električni aparati d.d. Nava banka d.d. Kutjevo d.d. Zvečevo d.d. Arenaturist d.d. IPK Osijek d.d. Solaris d.d. VABA d.d. Breza d.d. (ZIF) Đuro Đaković Holding d.d.

27,86% 20,42% 20,04% 16,25% 11,86% 10,13% 9,99% 9,17% 8,91% 7,11%

zadnja cijena 895,01 94,99 30,01 127,87 65,00 25,00 220,00 65,50 23,96 36,00

promet 13.425,15 kn 2.849,70 kn 3.720,21 kn 76.273,10 kn 22.435,60 kn 2.500,00 kn 12.320,00 kn 655,00 kn 6.828,60 kn 877.753,80 kn

INVESTICIJSKI FONDOVI

Većina fondova ponovno je ostvarila rast te je samo 20 od ukupno 95 fondova imalo pad, a najuspješniji fondovi ostvarivali su visoke poraste. Najuspješniji dionički fond bio je fond Erste Total East kojem je vrijednost porasla za čak 3,90 posto, a slijedi ga

NFD Nova Europa s porastom od 2,64 posto. Najveći pad kod dioničkih fondova zabilježio je fond Ilirika Azijski Tigar, za 2,41 posto, dok je na drugom mjestu Aureus Equity s padom od 1,92 posto. Među 15 dobitnika kod mješovitih fondova najuspješniji su bili

ST Aggressive (+1,92 posto) i Ilirika JIE Balanced (+1,37 posto), dok su najveći gubitnici AC GBEM s padom od 1,58 posto te Aureus Balanced kojem je vrijednost pala za 1,40 posto. Najuspješniji obveznički fond je PBZ Bond fond s porastom od 0,24

posto, dok je kod novčanih fondova na vrhu PBZ Euro Novčani s porastom od 0,11 posto. Od noviteta na fondovskom tržištu možemo izdvojiti početak rada novog fonda ZB BRIC+, koji je orijentiran na perspektivna tržišta Brazila, Rusije, Indije i Kine.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Valuta

od 08. do 15. 04 2010. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity Select Europe HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+

kn kn € € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn €

15,8902 52,0772 10,9960 8,7449 131,6500 12,5678 104,4400 107,8200 89,8320 175,1185 69,1900 88,7300 92,8861 96,7300 98,9767 101,4400 66,9239 48,1467 29,1165 74,8300 57,7500 66,5700 72,4023 5961,6400 89,9751 71,1245 34,6200 50,8424 6,8422 61,1300 42,8651 83,2203 59,2079 438,8966 353,0269 94,1077 86,9500 303,3492 75,8000 138,2176 133,0447 11,0633 107,2090 108,3794 104,6901 9,9433 99,2600

0,62 1,18 0,81 1,06 0,40 0,80 1,60 1,86 0,27 0,93 1,20 1,37 0,57 1,71 -1,92 0,53 2,49 1,02 -0,64 0,34 -2,41 1,49 -0,31 -0,34 1,98 -1,19 3,90 1,66 1,41 0,02 1,27 -1,74 1,74 -0,50 -1,29 2,62 0,96 1,08 0,91 0,51 2,64 -1,66 -0,07 0,06 1,55 -0,15 N/A

€

122,9600

0,92

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced

zadnja vrijednost 2.195,01 1.194,08 97,18

na kuna. Najveći gubitnik među najtrgovanijima je dionica Zagrebačke pivovare koja je pala za 7,68 po10 dionica s najvećim padom cijene Jadran d.d. Lucidus d.d. Montmontaža d.d. PIK-Vinkovci d.d. Rabac d.d. Dukat d.d. Jadrankamen d.d. Jadroagent d.d. Validus d.d. Badel 1862 d.d.

tjedna promjena 0,95% 1,06% -0,03%

sto te je trgovanje završila na 3500 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti 53,794 milijuna kuna.

tjedna promjena -46,02% -31,32% -28,57% -17,86% -15,58% -15,50% -14,28% -12,73% -11,35% -11,23%

zadnja cijena 27,00 15,11 10.000,00 230,00 66,77 302,50 120,01 541,10 20,00 82,56

promet 540,00 2.538,48 50.000,00 230,00 66,77 179.272,00 1.440,12 73.785,28 2.654.052,09 130.490,12

*vijesti

Četiri petine fondova u plusu

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond) ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced HPB Dynamic InterInvest Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

€ kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn kn € kn €

145,7200 106,7800 10,0824 129,6146 155,8200 190,9086 71,0309 107,2952 114,3721 8,4341 151,9086 82,2002 51,6069 59,9400 6,0937 72,3329 11,0923 109,5516 102,2000

*Tjedna promjena [%] 0,28 1,21 0,55 -1,24 -0,49 0,99 1,92 -0,03 0,40 0,17 1,37 -1,40 0,72 0,52 0,96 0,81 -1,58 0,42 0,36

€ € € € € € € kn € €

156,6600 13,0254 136,4094 11,1091 168,6000 127,0800 126,4800 153,4600 122,3340 125,1706

0,21 0,06 0,01 0,15 0,16 0,24 0,18 0,14 0,06 -0,08

kn kn € € kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € €

130,2800 160,3365 137,9244 123,1700 138,2713 141,4900 135,5875 135,2500 136,3667 132,4224 123,2200 129,4064 120,3318 114,4949 11,0871 106,2382 10,4470 100,5172 103,0800 101,6600

0,06 0,03 0,05 0,11 0,05 0,06 0,00 0,07 0,03 0,05 0,11 0,05 0,04 0,06 0,07 0,06 0,06 -0,39 0,09 0,08

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond Select Eurobond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Select Novčani Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Erste Euro-Money

Splitska banka odobrila 21 kredit iz modela A Splitska banka započela je s potpisivanjem prvih ugovora za kreditiranje poduzetnika iz modela A. Ukupna dostupna sredstva u ovoj tranši putem Splitske banke i HBORa iznosi 62,5 milijuna kuna i raspoređena su na 21 kredit, navodi se u priopćenju Splitske banke. Najveći iznos pojedinačnog kredita je 11 milijuna kuna, a najmanji 300.000 kuna. Velika većina kredita namijenjena je financiranju obrtnih sredstava klijenata, a tek manji dio za podmirivanje poreznih dugova i refinanciranje postojećih kredita. Slab odaziv na prvu aukciju Modela B U Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak u petak je održana prva aukcija Modela B za dodjelu jamstvenih kvota. HBOR je na aukciji ponudio 200 milijuna kuna, a dvije poslovne banke dostavile su četiri ponude u vrijednosti od 36,9 milijuna kuna. Službeni rezultati bit će objavljeni u srijedu. Od 200 milijuna kuna ponuđenih na prvoj aukciji, 100 milijuna kuna odnosi se na jamstva za kredite ročnosti od tri do pet godina, a 100 milijuna za kredite ročnosti od pet do 10 godina. U oba slučaja država na sebe preuzima najviše 50 posto rizika. Vlada je za jamstveni fond namijeni-

la dvije milijarde kuna u ovoj godini. Rekordna dobit Allianza Allianz Zagreb ostvario je u prošloj godini premijski prihod od 986,2 milijuna kuna, dok je bruto dobit bila 58,1 milijun, što je najveća dobit Allianza od početka poslovanja u Hrvatskoj. Zadržana je visoka adekvatnost kapitala, a granica solventnosti je 177 posto. U neživotnim osiguranjima zabilježen je premijski prihod od 649,6 milijuna kuna, što je pad od 6,8 posto, ponajviše zbog pada kasko osiguranja od 12,8 posto. U životnim osiguranjima ostvarena je premija od 336,5 milijuna kuna, a rast je iznosio 7,1 posto, uz stabilan trend rasta klasičnih osiguranja života. U prvom tromjesečju 2010. Allianz očekuje rast premije u životu i neživotu u odnosu na 2009. godinu. Hypo kreditira HAC Hypo Alpe-Adria-Bank potpisao je s Hrvatskim autocestama ugovor o kreditu u iznosu od 100 milijuna eura. Sredstva će biti korištena za plaćanje radova na izgradnji mreže autocesta u Hrvatskoj. Taj kredit, prema priopćenju iz Hypo banke, još je jedan pokazatelj da je Hrvatska strateško tržište Hypo Alpe-Adria Grupe, te da će banka nastaviti s ulaganjima i financiranjem projekata važnih za razvoj hrvatskoga gospodarstva.