e-pv 3624 by NEstar

Zauvijek susjedi Popis mjera u Hrvatskoj i Sloveniji toliko je sličan kao da su premijeri prepisivali domaću zadaću

Osuđeni na uspjeh Ruralni turizam budućnost je svjetskoga turizma, no u nas je to još uvijek tek golem neiskorišteni potencijal

Školjkari na udaru orada Uzgoj školjki pao je na niske grane. Uz EU propise, uzgajivačima muke zadaju i grabežljive ribe

hrvatska i regija Str. 15

aktualno Str. 12

pv analiza Str. 10-11

3 6 2 4 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 26. travnja 2010. Godina LVII / Broj 3624. www.privredni.hr

privredni vjesnik

turizam / Inflacija / hnb: rast aktive / predstavljanja / stil / hrwwwatska / knjigometar / svijet financija

vlada i poduzetnici o programu gospodarskog oporavka

N EBAG S O P ILO PR info EEN

nosi rk Što do ope Netwo r u E e erpris

vlada mijenja odnos prema vlastitoj odgovornosti >>4-7

Ent

intervju: boris žgomba

Želimo li produljiti turističku sezonu - a želimo, moramo početi prodavati doživljaj, poručuje predsjednik Uhpe

>> 8-9

robotima do konkurentnosti

Mladen Šarlija, tehnički direktor HSTEC-a, govori o prototipu robota-kirurga koji uskoro kreće u praktičnu primjenu

>> EEN str. 3

UVOD

www.privredni.hr Broj 3624, 26. travnja 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

Jadranka Kosor, predsjednica Vlade:

G(H)ost komentator: Ivana Kolar, direktorica Termi Tuhelj

Gospodarski program ću provesti s konsenzusom ili bez njega

Toplice su okosnica razvoja kontinentalnog turizma

Gospodarski program nastajao je od prosinca prošle godine, u tišini. Naprosto zbog toga kako bi svi oni koji su na njemu radili imali dovoljno mira i strpljenja analizirati, prije svega, sve dokumente koji su u prijašnjim vremenima doneseni za strategijski razvoj, ali i mnoge druge, i kako bi poslušali sve ono što predlaže poslovna zajednica, Hrvatska udruga poslodavaca i ostali. Preuzela sam golemu odgovornost, a na sjednici Vlade rekla sam svojim ministrima da se više ne može čekati niti jedna jedina sekunda. Stoga gospodarski program namjeravam provesti s konsenzusom ili bez njega.

Ivana Gažić, nova predsjednica Uprave Zagrebačke burze:

Zagrebačka burza doživjet će promjene Mislim da moja energija, znanje i iskustvo mogu pridonijeti povećanju vrijednosti i ugleda Burze. Dolazak na čelo Burze, baš u teškim vremenima, samo je potvrda toga. Spremna sam se prihvatiti razvoja te tvrtke koja doduše jest privatna, ali od nacionalnog interesa. Svjesna sam odgovornosti koju prihvaćam, ali i inspirirana promjenama koje namjeravam provesti. Najavljujem bolje odnose s dioničarima, članovima, regulatorom i izdavateljima te širenje komunikacije s burzama u regiji.

Zrinko Kamber, član Uprave Valamara:

U Valamaru nema panike i nervoze zbog turističke sezone U svim hrvatskim turističkim odredištima treba povećati kvalitetu turističkog proizvoda, ali ne smijemo smanjivati cijene hotelskih usluga jer to kratkoročno dovodi do povećanog turističkog prometa, ali dugoročno do financijskih gubitaka. Ovogodišnja sezona u Valamarovim objektima počela je slično kao i lani i opet će biti aktualan odgođeni buking koji se često pogrešno naziva last minute. U našoj tvrtki neće biti panike i nervoze jer smo ulagali u kvalitetu što se isplati na dugi rok. Ove godine očekujemo porast individualnih dolazaka za 15 posto, posebice u on-line rezervacijama. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

Wellness i spa turizam vrlo je popularan u Europi, a sve veći broj gostiju traži nove destinacije za kratki odmor. Pritom je nužno da ponuda toplica bude suvremena, raznolika i kvalitetna

ontinentalni turizam u Hrvatskoj tek je na početku promoviranja. Iako u turističkim odredištima na kontinentu gosti mogu boraviti tijekom cijele godine, taj segment ostvaruje tek nekoliko postotaka od ukupnih prihoda domaćeg turizma. A mogao bi mnogo više. Pokazuju to brojke susjednih zemalja u kojima je kontinentalni turizam vrlo razvijen i značajan, primjerice u Sloveniji ili Mađarskoj. Hrvatske bi toplice mogle biti jedna od okosnica razvoja kontinentalnog turizma. Wellness i spa turizam vrlo je popularan u Europi i sve veći broj gostiju traži nove destinacije za kratki odmor, no pritom je nužno da ponuda toplica bude suvremena, raznolika i kvalitetna. U Termama Tuhelj toga smo bili svjesni na samom početku obnove objekta pa smo se potrudili upoznati slične lokacije u Europi te na vlastitoj koži provjeriti njihovu uspješnost, ali i njihove pogreške. U dosadašnjih šest godina poslovanja dosta smo investirali u izgled i uređenje objekta i pojedinih sadržaja, no isto tako i u razvoj programa i edukaciju osoblja. Za kvalitetan wellness, hotel ili ugostiteljski objekt nije

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Fotografija: Christian - David Gadler

dovoljna samo zanimljiva arhitektura i uređenje prostora - prava se kvaliteta nalazi u sadržajima, tretmanima i uslužnosti. Terme Tuhelj najveći su toplički centar u kontinentalnoj regiji, no hotel nema najveći broj zvjezdica. Bez obzira na to, svake godine ostvarujemo značajan rast turističkih dolazaka i dobivamo sve veće povjerenje gostiju. Tri godine za redom dobili smo priznanje Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore za najbolji

Prava kvaliteta wellnessa nalazi se u sadržajima, tretmanima i uslužnosti hotel u svojoj kategoriji, a prošle godine i nagradu za najbolje kupalište i posebno priznanje za očuvanje tradicije hrvatskog wellnessa. Nagradu za kupalište dobili smo čak četiri godine za redom nakon njegova otvorenja, što pokazuje kolika je važnost konstantne kvalitete i razvoja usluge. Posebice razvijamo nove wellness programe i tretmane temeljene na znanju naših stručnjaka, termalnoj vodi i ljekovi-

tom blatu. Za ozbiljne pomake u razvoju kontinentalnog turizma važno je povezivanje sa sadržajima u okolici i stvaranje zajedničkog proizvoda regije. Pritom je nužna izgradnja destinacije te njena prepoznatljivost. U pripremi je brendiranje Krapinsko-zagorske županije kako bi brojni sadržaji bili dostupniji i prepoznatljiviji našim gostima. Od mnoštva prednosti ni jedna se ne ističe dovoljno, pa mnogi ne znaju da u našoj okolici postoje dvorci, crkve, muzeji, prekrasna priroda, rijeke, razvijena domaća gastronomija i niz drugih atraktivnih sadržaja. Smatram da je jedan od najvećih problema hrvatskog turizma nedosta-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

tak kvalitetnih kadrova jer se rad u turizmu, posebno ugostiteljstvu, sve manje cijeni. Raditi u turizmu iznimno je teško i naporno zbog radnog vremena, preniskih ili nestalnih primanja, sezonalnosti posla i zahtjevnosti gostiju. Često nije dovoljno biti stručnjak u svom poslu, već u razgovoru s gostom morate biti i “pravi psiholog”, ali i turistički vodič i informator. No, često se ne uspijeva zadržati stalnost kvalitete usluge. U Termama Tuhelj neprekidno educiramo djelatnike, stipendiramo mlade kadrove, sudjelujemo u praktičnoj nastavi srednjih škola te zadržavamo radnike u turizmu različitim zabavnim timskim aktivnostima i sadržajima. U suradnji s Krapinsko-zagorskom županijom, lokalnom Turističkom zajednicom i HGK-om, vodeći zagorski turistički subjekti pripremaju projekt za prezentaciju kontinentalne, mnogima još neotkrivene Hrvatske, kao destinacije za odmor za sve goste koji nam dolaze. Taj projekt smatramo samo jednim u nizu aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se afirmirao kontinentalni turizam, ali i Hrvatska kao cjelogodišnja destinacija.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.o.o.

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3624, 26. travnja 2010.

Vlada i poduzetnici o Programu gospodarskog oporavka

Vlada mijenja odnos prema vlastitoj odgovornosti Mnogi su skloni promjenama i teškim odlukama, ali samo ako se odnose na nekog drugog. A kad se dođe do njih, često nailazim na odgovor: “To se ne smije dirati”. Vrijeme je da se to promijeni, podcrtala je premijerka Kosor Vesna Antonić, Igor Vukić

ve dok nisam pohvatala konce, sve snimila odozgo, odozdo, s lijeva i s desna, dok nisam čvrsto uhvatila uzde i, slikovito rečeno, uzjahala tog konja, nije se moglo ići s ovakvim programom. Sada sam sigurna da konj može ići u pravom smjeru, poručila je hrvatska premijerka Jadranka Kosor kritičarima koji su joj zamjerali to što Vlada nije ranije izašla s Programom gospodarskog oporavka. Program je proteklog tjedna bio top tema o kojoj su se svi morali na ovaj ili onaj način očitovati. Predsjednica Vlade u ponedjeljak je predstavila Program, a u četvrtak su Banski dvori počeli s njegovom provedbom. A da neće biti gledanja kroz prste, te da će se premijerka čvrsto držati svojega obećanja kako će svi oni koji neće moći

ili htjeti realizirati Program morati otići, pokazuje i slučaj Petrokemije. Unatoč Vladinoj preporuci da društva u većinskom državnom vlasništvu ove godine ne isplaćuju božićnicu i regres, Petrokemija je svojim radnicima isplatila regres od 2500 kuna. Stoga je, na premijerkinu preporuku, Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) zadužen da preko svojih predstavnika u Nadzornom odboru provede razrješenje predsjednika Uprave Petrokemije Borisa Mesarića. Ništa “pod tepih” “Svi koji moraju dati svoj doprinos u provedbi Programa moraju ga dati bez zadrške i ostatka”, istaknula je predsjednica Vlade. Ministrima i svima onima koji će sudjelovati u provedbi Programa uputila je pismo s jasno zacrtanim obvezama koje svako ministarstvo i druga državna tijela moraju ispuniti. Osim toga, svaka

sjednica Vlade ubuduće će započinjati s analizom onoga što je učinjeno. “Treba duboko orati i kopati, mijenjati puno toga, mijenjati navike, odnos

Čini se da će se prihodi lokalne samouprave do kraja godine smanjiti barem za 260 milijuna kuna prema poslu, prema radu, mijenjati odnos prema vlastitoj odgovornosti. To mi se čini najvažnijim”, istaknula je premijerka. “Jasno da su mnogi odmah skočili i rekli ‘ovo je udar na socijalnu državu, ovo je udar na ovo i na ono, udar na mlade, udar na stare’... Ali ja sam to mirno dočekala. To slušam od početka mandata. Mnogi su skloni promjenama i dubokim rezovima, teškim odlukama, ali samo ako se te odluke odnose na nekog drugog. A

kad se dođe do njih, vrlo često nailazim na odgovor: ‘To se ne smije dirati’. Vrijeme je da se to promijeni”, podcrtala je premijerka Kosor. Napomenula je i kako Program govori i o tome što je trebalo mijenjati u prethodnim razdobljima, prije 10 ili 15 godina. “Neke smo stvari pometali pod tepih, neke smo razmjestili po kutovima, o nekima nismo javno puno govorili, a neke smo sakrili. No, došlo je vrijeme da se o tome jasno i vrlo precizno progovori. Govorim vam to bez ikakvog kompleksa iako sam sjedila u prethodnim vladama. Ja sam u ovom poslu sazrela i mislim da je vrijeme da netko na sebe preuzme tu odgovornost”, naglasila je premijerka. Bitna je provedba “Program će biti uspješan koliko bude uspješna njegova razrada te brzo i kvalitetno provođenje”,

ocijenila je Gordana Kovačević, predsjednica kompanije Ericsson Nikola Tesla i potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo. Uz podršku Programu, istaknula je da provedba traži čvrsto liderstvo, držanje zadanih rokova i jasan fokus na prioritetne aktivnosti. Program adresira brojne probleme i slabosti, otkriva dubinu krize u kojoj jesmo, ali ukazuje na važne promjene u načinu razmišljanja, visoku razinu svijesti o potrebnim mjerama te prioritenim područjima razvoja. “Pozitivnim smatram činjenicu da se prepoznaje i potiče razvojno-istraživačke djelatnosti, kao i potrebu čvrste suradnje gospodarstva i znanosti. Predviđena reforma tijela državne uprave mora sadržavati sveobuhvatnu informatizaciju velikih javnih sustava koji predstavljaju servis građanima, kao i proces izdvajanja i ponude tržištu

brojnih djelatnosti koje nisu osnovne djelatnosti javne uprave”, rekla je Gordana Kovačević. Gradovi na udaru Ona smatra da bi se rizici provedbe mogli smanjiti ako bi se žurno otvorio konstruktivni dijalog sa svim relevantnim dionicima oko onih područja i aktivnosti koje traže dodatne razrade i scenarije. Hitan dijalog, i to s ministrom financija Ivanom Šukerom, već su zatražili iz Udruge gradova kojom predsjeda riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Traže objašnjenje promjene sustava poreza na dohodak, najavljene u Programu, jer su na osnovi prvih informacija izračunali da će prihodi lokalne samouprave do kraja godine biti smanjeni najmanje za 260 milijuna kuna i da će taj gubitak biti 624 milijuna svake iduće godine. Počnu li se nove stope primjenjivati od 1. srp-

KLJUČNE MJERE PROGRAMA FISKALNA POLITIKA

sustava upravljanja javnim dugom i potencijalnim obvezama država radi smanjenja fiskalnih Do kraja 2010. rizika • promjena sustava poticaja u poljoprivredi ukidanje kriznog poreza na dohotke iznad 6000 Dugoročno kuna od 1. studenoga • ukidanje svih olakšica po- postupno smanjenje udjela i prihoda i rashoda reza na dohodak, osim poreznih poticaja za istra- opće države u BDP-u za tri postotna boda do živanje i razvoj • izrada plana smanjenja državnih 2020. rashoda; prodaja udjela države u trgovačkim društvima manjih od 25 posto • smanjenje, odnosno UPRAVLJANJE DRŽAVNOM uklanjanje neporeznih davanja (prioriteti - vodni IMOVINOM doprinos, Hrvatske šume, HTZ, spomenička renta) • osnivanje središnjeg regulatornog tijela za Do kraja 2010. vodne, komunalne i slične naknade u nadležnosti izrada evidencije državne imovine i objedinjavalokalne samouprave • priprema ostalih izmjena nje upravljanja njome • priprema plana privatizaporeznog sustava usmjerenih na smanjenje bro- cije trgovačkih društava (u državnom vlasništvu ja i visine stopa poreza na dohodak (tri stope od trebaju ostati samo ona koja opskrbljuju dobri12, 25 i 40 posto) i obveza podnošenja poreznih ma i uslugama kojima privatni sektor iz opravizvješća u elektronskom obliku za velike poduzet- danih razloga ne može efikasno opskrbljivati) nike • preusmjeravanje izdataka za regres i božić- • smanjenje ukupne mase plaća za 10 posto nicu zaposlenicima javnog sektora u povećanje te neisplata božićnica i regresa u trgovačkim socijalne naknade i potpore zapošljavanju društvima u državnom vlasništvu, vodeći račuDo ulaska u EU na o njihovoj tržišnoj poziciji • donošenje plana donošenje zakona o fiskalnoj odgovornosti s smanjenja broja zaposlenih za oko pet posto ograničavanjem fiskalnog deficita • unaprjeđenje uz izradu plana zbrinjavanja viška zaposlenih

• provedba natječaja za outsourcing pomoćnih djelatnosti Do ulaska u EU provedba plana privatizacije trgovačkih društava u državnom vlasništvu • izrada plana davanja u koncesiju dijela autocestovne infrastrukture • smanjenje broja zaposlenih za pet posto i zbrinjavanje viška

DOPRINOS DRŽAVE OŽIVLJAVANJU GOSPODARSTVA Do kraja 2010. smanjenje opće nelikvidnosti jednokratnim podmirenjem svih dospjelih dugova iz područja utjecaja Vlade s rokom do 1. lipnja • održavanje rokova plaćanja od 60 dana te uvođenje rokova plaćanja od 45 dana od 1. siječnja 2011. • preporuka HUP-u za redovito objavljivanje popisa poduzetnika s najvećim dospjelim dugovanjima • zakonsko reguliranje obveze davanja izjave o nepostojanju poreznog duga pri osnivanju novog poslovnog subjekta • reforma sustava gospodarskih komora • izrada izlaznih

strategija za nekonkurentne dijelove industrija • izrada programa mjera za pojednostavljenje poslovanja malih i srednjih poduzetnika • po-

ticanje investicijskih projekata s naglaskom na energetiku, zaštitu okoliša, obrazovanje i zdravlje, poljoprivredu i navodnjavanje te infrastrukturu • formiranje posebnog ureda za koordinaciju, ubrzanje i nadzor izdavanja odobrenja i dozvola za sve značajnije investicije s ministrom na čelu

JAVNA UPRAVA Do kraja 2010. donošenje plana smanjenja broja zaposlenih za oko pet posto, uvođenje klauzule 2 za 1 (za dva otišla jedan novi zaposlenik) • izrada registra zaposlenika javnog sektora do 31. ožujka 2011. • nadzor nad primjenom centraliziranog sustava javne nabave • decentralizacija državnih institucija i agencija, izmještanje izvan Zagreba te smanjenje broja zavoda i agencija • nastavak outsourcinga pomoćnih djelatnosti i informatičkih aktivnosti • priprema reforme sustava nagra-

www.privredni.hr Broj 3624, 26. travnja 2010. Hrvatska gospodarska komora

Potrebna jedinstvena razvojna strategija

nja 2010., prihodi gradova od poreza na dohodak smanjit će se približno 3,1 posto u odnosu na prošlu godinu, a obveza povrata poreza građanima ostat će na prošlogodišnjoj razini (1,8 milijardi). Zbog toga se ove godine mogu očekivati još veći problemi s likvidnošću gradova nego prošle godine, a mogli bi potrajati do kraja rujna, kažu u Udruzi gradova. Prema njihovoj ocjeni prvi djelomični kompenzacijski učinci ukidanja olakšica mogu se očekivati 2011. godine, u kojoj će gradovi vraćati porez građanima za prvih šest mjeseci 2010. (do kada vrijede aktualni propisi o porezu na dohodak). No točan iznos gubitaka u 2011. godini nije moguće utvrditi jer još nisu poznati svi elementi promjena. U Udruzi gradova dodaju kako su ove godine u proračunu planirani manji prihodi od poreza na dohodak nego lani, i to za 1,64 posto. Do kraja

prvog kvartala 2010. prihodi su se kretali u skladu s očekivanim padom, ali ako se trend rasta nezaposlenosti nastavi, pad prihoda bit će veći i bit će nužan rebalans proračuna. Vladine mjere sa zanimanjem su dočekane u svim segmentima gospodarstva. Mladen Balić, vlasnik Hrastica, tvrtke za proizvodnju hrastovog namještaja sa 12 zaposlenih, koji izvozi polovinu svoje proizvodnje,

Program će biti uspješan koliko i njegova provedba, ocijenila je Gordana Kovačević kaže kako se nada da će se mjere provoditi uz uvažavanje postotnog računa, odnosno da će rashodovna strana proračuna voditi brigu o prihodovnoj. “Posebno se nadam da će se prosječne proračunske plaće temeljiti na pro-

đivanja u javnom sektoru (novi zakoni o plaćama te državnim službenicima) Do ulaska u EU provedba reforme sustava plaća u javnom sektoru i centralizacija obračuna plaća • provedba plana smanjenja broja zaposlenih, zbrinjavanje viška zaposlenih i prekvalifikacije u tijelima državne uprave • provedba funkcionalne i fiskalne decentralizacije Dugoročno teritorijalni preustroj te funkcionalna i fiskalna decentralizacija na manjem broju jedinica lokalne samouprave

sječnoj plaći u privredi. Mislim da je važno znati koliko iznosi prosječna plaća inženjera u proizvodnji (pa ako hoćete i u pojedinoj grani industrije), prosječna plaća radnika u proizvodnji... Kada se te činjenice utvrde, a ako rashodovna strana ne bude veća od prihodovne, mnogi će se suočiti sa surovom stvarnošću. Ako iz državnog proračuna umjesto definiranog iznosa bude isplaćen postotni udio, stvoriti će se klima koja će potaknuti i rast BDP-a”, rekao je Balić. Štedite prvo na sebi! On smatra i da država i lokalna samouprava za svoje dužnosnike (osim premijera i predsjednika) ne bi smjela kupovati aute skuplje od, primjerice, Škode Octavije. Ne bi to bila tako velika ušteda, ali bi bila jasna poruka o situaciji i načinu ponašanja onih koji raspolažu državnim novcem. Balić također puno očekuje

ciju • unaprjeđenje i kadrovsko jačanje gospodarske diplomacije • kadrovsko jačanje institucije nadležne za promociju izvoza i ulaganja • formiranje posebnog ureda za koordinaciju, ubrzanje i nadzor izdavanja odobrenja i dozvola za sve značajnije investicije s ministrom na čelu Do ulaska u EU uklanjanje svih prepreka za izravna ulaganja • nastavak projekta regulatorne giljotine • objedinjavanje resursa HGK-a i MVPEI-ja na pojedinim tržištima • osmišljavanje nastupa prema poželjnim greenfield ulagačima • jačanje uloge HBOR-a kao izvozno-uvozne banke

od najava o efikasnijem funkcioniranju pravosuđa i podmirivanju dugovanja državnih tvrtki, što će povećati opću likvidnost. Dvojake ocjene Program je dobio u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). Vladimir Ferdelji, predsjednik HUPCroindustrije smatra da, osim najave smanjenja nekih parafiskalnih davanja, nema dovoljno mjera za rasterećenje industrije. Ferdelji je ocijenio da će se tako nastaviti deindustrijalizacija zemlje “koja će nas dovesti u poziciju ekonomskog roblja”. No drugi čelnici HUP-a, poput predsjednika Damira Kuštraka ili Ivana Milolože, direktora Munje, reagirali su pomirljivije, sažimajući u svojim komentarima mnoge ocjene koje su se čule proteklog tjedna: Program je korak naprijed, ima dobrih elemenata i prihvatljivih ciljeva, no prave ocjene moguće su tek kad se vidi njegova provedba.

Posebno želimo poduprijeti pokušaj Vlade da se kroz pitanje naplate otvori temeljno pitanje hrvatskog društva - moral u poslovanju, ističe se u priopćenju HGK-a. Kako bi ponuđene mjere pokazale rezultate, Hrvatskoj je potrebna jedinstvena razvojna strategija čiji autori moraju biti i oni čija aktivnost nije usredotočena samo na fiskalnu politiku već i na sve ostale politike, među ostalim i monetarne. HGK dugi niz godina ističe potrebu zajedničkog djelovanja svih ključnih političkih, socijalnih i gospodarskih sa-

stavnica društva jer se konkurentnost hrvatskog proizvoda kao pretpostavka hrvatskog izlaska iz krize ne može rješavati samo racionalizacijom u okviru pojedinih poslovnih subjekata. Samo u cijelosti društvo može biti konkurentno na glo-

balnom tržištu. Neke od mjera bave se upravo time i to posebno podupiremo, zaključuje se u priopćenju HGK-a.

Udruženje osiguravatelja pri HGK-u

Iznenađuje ukidanje olakšica za životna osiguranja Najavljene mjere ukidanja poreznih olakšica za životna osiguranja iznenadila su i nas osiguravatelje, a vjerojatno i same osiguranike. U Programu gospodarskog oporavka kao jedan od ciljeva navodi se osiguranje dugoročne održivosti sustava socijalnog osiguranja u uvjetima starenja stanovništva. Životna osiguranja su vid dugoročne štednje za starost i stoga ih tre-

tiranja, stažiranja, radne prakse i pripravništva • decentralizacija poticanja poduzetništva s MINGORP-a i na regionalne razvojne agencije Do ulaska u EU produljenje prava na novčanu naknadu za nezaposlene kod kojih postoji rizik dugotrajne nezaposlenosti • jačanje definiranja Programa aktivne politike na tržištu rada i njegova decentralizirana provedba na razini makroregija Dugoročno stalna kampanja za podizanje svijesti o potrebi za obrazovanjem

ba poticati i država. Prema tome, takva mjera u suprotnosti je s ciljevima navedenim u programu Vlade. Nadamo se da će Vlada pri detaljnijoj razradi provedbenih aktivnosti ovog programa prepoznati dugoročne interese društva koji su daleko veći u odnosu na kratkoročne troškove, kazala je Snježana Bertoncelj, predsjednica Udruženja osiguravatelja pri HGK-u.

SUSTAV SOCIJALNOG OSIGURANJA

Do kraja 2010. revizija sustava mirovina stečenih po posebnim uvjetima i njihovo smanjivanje te priprema za postupno ukidanje pojedinih kategorija • priprema za uvođenje promjena u sustav mirovinskog osiguranja: postupno usklađivanje zakonske dobi za odlazak u prijevremenu i redovnu mirovinu; izmjene pravila za odlazak u prijevremenu mirovinu s penaliziranjem prijevremenog umirovljenja; postupni porast doprinosa za 2. stup mirovinskog osiguranja; priznavanje izdvajanja posloREFORMA PRAVOSUĐA davaca u 3. stup kao porezno priznati trošak; PROMOCIJA HRVATSKOG DINAMIZIRANJE TRŽIŠTA RADA Do kraja 2010. smanjenje naknada za upravljanje 2. stupu • GOSPODARSTVA poticanje sudbene vlasti na učinkovitiju provedbu analiza sustava socijalnih naknada • sužavanje Do kraja 2010. stavljanje težišta na usavršavanje, obrazovanje, Zakona o stečaju • rješavanje slabe naplate nov- obuhvata korisnika dopunskog zdravstvenog Do kraja 2010. osnivanje međuresorne radne grupe radi iden- prekvalifikaciju i usvajanje ključnih kompeten- čanih kazni • uvođenje instituta javnih ovršitelja osiguranja koje plaća država • nastavak zdravtifikacije svih dosadašnjih prepreka za izravna cija • vremensko ograničavanje primanja pune Do ulaska u EU stvene reforme ulaganja i izrada plana njihova uklanjanja • izra- naknade kako bi se nezaposleni motivirali na ak- revizija sustava tarifa vještaka i javnobilježničkih Do ulaska u EU da cjelovitog programa gospodarske promocije tivno traženje posla, a nakon određenog vremena poslova • izrada zakona o osobnom bankrotu cjelovito usklađenje sustava mirovinskog osiguHrvatske • uspostava tijela za koordinaciju rada plaćanje 50 posto naknade uz obvezu dodatnog Dugoročno ranja • širenje tržišnih aktivnosti HZZO-a (putno i svih institucija nadležnih za gospodarsku promo- usavršavanja ili prekvalifikaciju • uvođenje volon- provedba Strategije reforme pravosuđa dodatno osiguranje)

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3624, 26. travnja 2010.

HRVATSKA NARODNA BANKA

KATARINA OTT, RAVNATELJICA INSTITUTA ZA JAVNE FINANCIJE

Mjere uključiti u rebalans proračuna

Imamo li jednu ili kojoj od njih vje U Programu se ne vidi tko je konkretno odgovoran za provedbu pojedinih koliko će to stajati te jesu li i odakle predviđena sredstva za provedbu

rvatska narodna banka pozdravila je Vladino donošenje Programa gospodarskog oporavka, ističući kako on predstavlja značajan korak prema formuliranju cjelovite koncepcije ekonomske politike usmjerene na obnovu rasta hrvatskog gospodarstva. U priopćenju objavljenom na internetskoj stranici središnje banke navodi se, među ostalim, kako Program Vlade ispravno ukazuje na mnoge strukturne probleme hrvatskog gospodarstva, kao što su ovisnost značajnog dijela ekonomije o subvencijama i javnim nabavama, nedovršeni proces privatizacije, loše upravljanje državnim vlasništvom, niska stopa aktivnosti radne snage te nepovoljna investicijska klima, ali i na rizike koji bi mogli proisteći iz daljnjeg pogoršanja javnih financija te rasta nezaposlenosti, smatraju u HNB-u. Kao što je predviđeno i u samom dokumentu, vrlo je važno da se predložene mjere što prije detaljno razrade i potom, bez odgode, počnu primjenjivati. U pravom smjeru Načelno je moguće reći da su sve mjere koje idu prema fiskalnom rasterećenju mjere u pravom smjeru. Smanjenje poreznog tereta, posebice direktnih poreza, treba imati značajnu ulogu u poboljšanju kon-

kurentnosti hrvatskog gospodarstva i izvoznih rezultata. S tim u vezi, u HNB-u ističu da bi za uspjeh Programa bilo poželjno da Vlada provede predloženo smanjenje poreznog tereta i rashoda za tri postotna boda BDP-a i znat-

Središnja će banka nastaviti monetarnu politiku u okviru usvojene projekcije za 2010. godinu no prije 2020., te pojašnjavaju kako je to nužno za brzu promjenu gospodarskih trendova i oporavak gospodarstva. Kad je riječ o mjerama spomenutim u Programu i koje Vlada namjerava primijeniti vrlo brzo, bilo bi korisno da ih se što prije precizira i procijeni njihov neto efekt na proračun i potrebu financiranja javnog sektora, posebice u okviru proračuna za 2010. godinu, napominju u HNB-u. Sa svoje strane središnja će banka nastaviti monetarnu politiku u okviru usvojene projekcije za 2010. godinu, kako bi, kao i do sada, osiguravala preduvjete za stabilnu i konzistentnu makroekonomsku politiku, koja predstavlja čvrst okvir za provođenje fiskalnih i strukturnih reformi, zaključuje se u priopćenju HNB-a. (V.A.)

lada je u roku od par dana donijela dva posve suprotstavljena dokumenta. Prvo, Smjernice za pomoć poduzećima u teškoćama, a potom i Program gospodarskog oporavka kojem je jedan od glavnih ciljeva smanjenje uplitanja države u gospodarske tokove. Imamo li jednu ili dvije vlade i kojoj od njih vjerovati – onoj od četvrtka ili onoj od ponedjeljka, pita se u svom prošlotjednom osvrtu Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije (IJF). Vlada je 19. travnja objavila Program gospodarskog oporavka koji je idejno odličan i koji bi kao strateški dokument trebalo pozdraviti. U Programu stoji gotovo sve ono za što se IJF već godinama zalaže – povlačenje države iz gospodarstva, provođenje nužnih strukturnih reformi, za ra-

cionalizaciju javne uprave, povećanje efikasnosti javne uprave, smanjivanje proračunskih rashoda, pojednostavljenje poreznog sustava, reformu sustava potpora… No, sličnih smo dokumenata već imali, ali uvijek je izostajala

operacionalizacija za koju ni u ovom programu nije jasno navedeno kada će uslijediti, podcrtava Katarina Ott, ističući kako u Programu nedostaje tko je konkretno odgovoran za provedbu pojedinih aktivnosti, u kojim rokovi-

ma, što će tko i kako raditi, koliko će to stajati te jesu li i odakle predviđena sredstva za provedbu. Veći udjel države u gospodarstvu? Kada se u Programu i nude rokovi, oni su prilič-

Dr. Žarko Primorac, neovisni analitičar

Trebat će nam još više mjera

ladin Program gospodarskog oporavka predstavljaju, uglavnom, fiskalne mjere za smanjivanje javne potrošnje. Iako je Program manjkav i, kako reče jedan od tvoraca, pripremljen u “predizvedbenoj” formi, ipak ga treba pozdraviti. Konačno je Vlada shvatila da smo u krizi, da previše trošimo, da su se razvili

opasni debalansi u javnoj potrošnji, da je ugrožena stabilnost zemlje i njen razvoj. Ohrabruje odlučnost Vlade da ovaj program provede. Moramo, ipak, upozoriti na činjenicu da je on nalik na popis želja, koji će biti veoma teško operacionalizirati jer ne sadrži ni ciljeve ni bilance niti utjecaje na privredna kretanja, poziciju pojedinih subjekata niti, pak, oček i -

vane efekte. Ipak, i takav program treba podržati, jednostavno zato što je to najbolje što je na tu temu izašlo iz vladinih radionica posljednjih godina. Mora se shvatiti da je ovo samo prvi korak na putu ozdravljenja i revitalizacije hrvatske ekonomije. Ekonomska struktura zemlje izrazito je osiromašena, tehnološki zaostala, opterećena balastima prošlosti, ali i neskladima koji su se razvili u zadnja dva desetljeća. Razvila se opasna deindustrijalizacija, izvoz je kronično ugrožen, nekonkurentnost vrlo visoka, vanjska ravnoteža poremećena. U takvim

uvjetima neće biti dovoljno samo smanjiti javnu potrošnju. Morat će se poduzeti više mjera da se oživi privredna aktivnost, poveća konkurentnost zemlje, poveća izvoz, modernizira industrijska struktura, da se provedu potrebne reforme, poboljša obrazovni sustav i smanji nelikvidnost. Posebno će biti važno poboljšati poslovni ambijent radi privlačenja inozemnih investicija. Nadalje, treba istaknuti da će za provođenje programa trebati dosta organiziranog napora i, naravno, vremena. Ništa se ne može postići na brzinu, niti to može država sama.

www.privredni.hr Broj 3624, 26. travnja 2010.

Sjednica hrvatske vlade

dvije vlade i rovati? aktivnosti, u kojim rokovima, što će tko i kako raditi, no neambiciozno postavljeni, smatra ravnateljica IJF-a. Tako navodi kako se izrada registra zaposlenika javnog sektora predviđa do 31. ožujka 2011. Većini zaposlenih u javnom sektoru plaće se doznačuju preko Državne riznice, pa je taj podatak već poznat. Ako Vlada uisti-

Ako Vlada želi registar zaposlenih u javnom sektoru, to joj javna poduzeća mogu poslati u tjedan dana nu želi registar zaposlenih u javnom sektoru, to bi joj na zahtjev javna poduzeća i izvanproračunski fondovi mogli poslati u tjedan dana, ocjenjuje. Postupno smanjenje udjela te prihoda i rashoda opće države u BDP-u

za tri postotna boda predviđa se do 2020. godine. Budući da proračun opće države u Hrvatskoj iznosi gotovo polovinu, dok je prosjek zemalja u tranziciji tek oko trećine BDP‑a, proces njegovog smanjenja uistinu bi trebao biti brži, smatra Katarina Ott koja se pita kako će i na temelju čega Vlada jednom mjesečno analizirati efekte i status svih mjera i aktivnosti. Vlada je, pak, četiri dana ranije, 15. travnja, objavila Smjernice za pomoć poduzećima u teškoćama, kojima se namjerava pomoći s dvjema vrstama potpora. Zahtjeve za njih prvo će rješavati nadležna ministarstva, a zatim će se s njima morati suglasiti Ministarstvo financija. Nakon suglasnosti Ministarstva financija zahtjeve mora odobriti AZTN, da bi odluku u konačnici donijela Vlada. Kod poljoprivre-

de i ribarstva postupak se odvija bez AZTN-a. Nažalost, naglašava Katarina Ott, tu se nameće čitav niz problema. Primjerice, tko će i na temelju čega odlučivati o tomu hoće li se dug prema državi otpisati ili pretvoriti u udjel države u kapitalu? Prema njezinu mišljenju diskutabilna je i definicija “poduzeća u teškoćama”, a upitna je sposobnost ministarstava da stručno i nepristrano obrađuju zahtjeve te provjere udovoljava li kriterijima iz Smjernica. Posebice podcrtava kako te smjernice stvaraju i prostor za arbitražno odlučivanje i korupciju, ali i bojazan da će se povećati udio države u gospodarstvu. Ukratko, Smjernice i Program nude različite poglede Vlade na rješavanje gospodarskih problema, zaključuje ravnateljica IJF-a. (V.A.)

HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE

Potpora, suradnja i prijedlozi

rvatski ured za osiguranje (HUO) pozdravlja donošenje i temeljne ciljeve Programa gospodarskog oporavka Vlade te ga ocjenjuje polaznom osnovom za razradu i zahtjevnu operacionalizaciju ciljeva, bilo kroz mjere usvajanja ili novi zakonski okvir. Takav opsežan proces zahtijevat će uključenost svih zainteresiranih strana. HUO kao predstavnik društava za osiguranje i reosiguranje u ovom procesu će konstruktivno zastupati pozicije i stavove osiguravatelja te ponuditi utemeljene prijedloge i suradnju, sto-

ji, među ostalim, u priopćenju HUO-a. Područja i aktivnosti u Programu koja HUO prepoznaje kao strateške interese industrije osiguranja su pokretanje novog investicijskog ciklusa i financiranje projekata ponajprije privatnim kapitalom, potom ubrzanje provedbe reformi u dijelu zdravstva i mirovinskog osiguranja, ukidanje svih

poreznih olakšica u sustavu poreza na dohodak i priprema ostalih izmjena poreznog sustava te smanjenje, odnosno ukidanje neporeznih davanja. Nužno je, smatraju, dugoročnu namjensku štednju u obliku životnog osiguranja, dobrovoljnih mirovinskih fondova i ostalih oblika dugoročne štednje uvrstiti, uz istraživanje i razvoj, obrazovanje i energetiku, na listu prioriteta poticajne porezne politike i u dijelu individualne i korporativne štednje. Posebice bitnim smatraju da se izmijenjeni sustav poreznih olakšica ne primjenjuje retroaktivno.

Projektima do većih investicija Željeznici se omogućuje povećanje ulaganja za dodatnih 650 milijuna kuna, dok je u sektoru voda spremno više od 150 projekata teških preko milijardu kuna Vesna Antonić antonic@privredni.hr

rvatska vlada nastavlja sa žestokom štednjom. Tako će ubuduće, ako Sabor da zeleno svjetlo izmjenama Zakona o javnim cestama, 24.334 osobe s visokim stupnjem tjelesnog oštećenja morati plaćati cestarinu, čega su do sada bili oslobođeni. Na taj će način država uštedjeti oko 40 milijuna kuna, kazao je ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta, dodajući kako se to pravo ukida do boljih gospodarskih vremena. Ipak, osobe s invaliditetom i dalje će biti oslobođene plaćanja naknade za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji vozila, za što u proračunu treba osigurati 11,3 milijuna kuna. Vlada je prihvatila i zaključak koji se odnosi na provedbu projekata HŽ-Infrastrukture radi daljnje modernizacije željezničke infrastrukture te prioritetnih projekata Hrvatskih voda ukupne vrijednosti 1,66 milijar-

di kuna. Valja naglasiti i da su ti projekti jedna od mjera kojima se želi ubrzati investicijska aktivnost te povećati zaposlenost. Prema Kalmetinim riječima, željeznici se time, uz ranije planiranih 700 milijuna kuna investicija u ovoj godini, omogućuje povećanje in-

Sve državne institucije koje imaju dionice tvrtki moraju ih prenijeti HFP-u vesticija za dodatnih 650 milijuna kuna. Ubrzanje privatizacije Riječ je o sanaciji mosta preko Save kod Jakuševca vrijednoj 40 milijuna kuna, potom remontu pruge Križevci-Koprivnica teškom oko 240 milijuna kuna te izgradnji pruge Gradec-Sveti Ivan Žabno u vrijednosti od oko 350 milijuna kuna. “U sektoru voda spremno je više od 150 projekata, a njihova vrijednost premašuje milijardu kuna”, rekao

je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić. Prema Vladinoj odluci sve državne institucije koje imaju dionice tvrtki - Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje i ministarstva - te dionice i udjele u cijelosti moraju prenijeti Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) na gospodarenje. Te bi institucije s Fondom trebale sklopiti i ugovore kojima bi se HFP ovlastio da upravlja, prodaje i na svaki drugi način raspolaže tim dionicama i udjelima. Posebno se to, kako je istaknuto, odnosi na tvrtke u kojima država ima manje od 25 posto dionica, a što je jedna od mjera iz Programa gospodarskog oporavka. A kako je rekao Đuro Popijač, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, ta će odluka ubrzati privatizaciju tvrtki iz državnog portfelja.

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3624, 26. travnja 2010.

( 257 puta više

( 13 do 17% skuplje

gostiju u kolovozu nego u siječnju u Rovinju

ROLAND BERGER O HRVATSKOM TURIZMU

usluge hrvatskih agencija zbog PDV-a

Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih

Moramo pro Svi smo zainteresirani za produljenje turističke sezone, pa stoga

Opatija – jedina s cjelogodišnjom turističkom sezonom Čak se osam od 10 najposjećenijih turističkih destinacija nalazi u Istri i na Kvarneru

uristička struka naglašava kako je dugoročan razvoj destinacija ključan za privlačenje gostiju u teškim gospodarskim vremenima kada dugotrajno građeni odnos gosta i destinacije postaje jedino jamstvo njegovog dolaska. Stoga je potkraj 2009. Roland Berger Strategy Consultants, jedna od vodećih tvrtki u strateškom savjetovanju, analizirala najposjećenije hrvatske turističke destinacije na Jadranu prema kriteriju turističkih dolazaka u 2008. s ciljem prikaza njihovog značaja za hrvatski turizam i problema sezonalnosti s kojim se susreću. Deset turističkih destinacija koje bilježe najveći broj turističkih dolazaka u 2008. su: Dubrovnik, Poreč, Rovinj, Opatija, Umag, Zadar,

Glavni nedostatak hrvatskog turizma je loša sezonalnost Medulin, Pula, Mali Lošinj i Crikvenica, što pokazuje kako se čak osam od 10 najposjećenijih turističkih destinacija nalazi u Istri i na Kvarneru. Dubrovnik je najposjećenija hrvatska destinacija u 2008. sa zabilje-

ženih 509.000 dolazaka, slijedi Poreč sa 406.000, a taj niz zaključuje Crikvenica sa 233.000 dolazaka. Prema noćenjima najposjećeniji je Poreč sa

posjet u odnosu na srpanj i kolovoz. Ostali dio godine naš se turizam, procjenjuje Roland Berger, svodi na simbolične posjete. Kad je riječ o sezonal-

2,594.000 noćenja, drugi je Rovinj sa 2,577.000, a zadnja najveća destinacija je Zadar sa 963.000 noćenja. Dubrovnik, Zadar i Opatija ističu se manjim brojem noćenja po dolasku (oko tri) što je karakteristično za destinacije koje su ekskluzivnije (Dubrovnik), blizu velikih emitivnih gradova (Opatija) ili su polazišna točka za daljnja putovanja (Zadar).

nosti najvećih naših destinacija, analiziran je odnos broja turističkih dolazaka u kolovozu u odnosu na siječanj te u odnosu na svibanj. Faktor zimske sezonalnosti (odnos kolovoz/siječanj) pokazuje zabrinjavajuće podatke za cijeli hrvatski turizam. Osim Opatije, sve hrvatske velike destinacije bilježe zastrašujući nerazmjer turističkih dolazaka. Tako Rovinj bilježi 257 puta više gostiju u kolovozu u odnosu na siječanj, Medulin 83 puta, a Dubrovnik, kao najznačajnija destinacija, još uvijek zastrašujućih 17 puta. Opatija, zapravo, može biti primjer kako se stvara cjelogodišnja destinacija, zaključuje se u analizi Rolanda Bergera. (V.A.)

Nakon ljeta - samo simbolika Glavni nedostatak hrvatskog turizma je loša sezonalnost: velik priljev turista tijekom dva ljetna mjeseca, dok lipanj i rujan, u najboljem slučaju, postižu 50 posto manji

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

druga hrvatskih putničkih agencija prije godinu dana promijenila je upravni odbor i ojačala suradnju s državnim institucijama. O tome što se promijenilo u proteklih godinu dana porazgovarali smo s predsjednikom Uhpe Borisom Žgombom. Jeste li zadovoljni suradnjom s Ministarstvom turizma i što će donijeti vaš zajednički nastup na dalekim tržištima? - U proteklih godinu dana intenzivirali smo suradnju s Ministarstvom turizma i Hrvatskom turističkom zajednicom, Državnom inspekcijom, ali i svim ostalim relevantnim državnim i javnim ustanovama. Su-

Tri milijuna Kineza svake godine stiže u Europu. Stoga radimo i na konceptu promocije Hrvatske u Šangaju i Pekingu

tovanja u Europu. Takve ture obuhvaćaju nekoliko zemalja, među ostalima i Hrvatsku. Naime, oko tri milijuna Kineza svake godine posjećuje Europu, a riječ je uglavnom o mladim, obrazovanim ljudima koji imaju novca i kulturu putovanja.

radnja Uhpe i resornog ministarstva na visokoj je razini, a s HTZ-om svaka dva mjeseca imamo radne sastanke, analiziramo završene i dogovaramo nove aktivnosti, posebice vezane uz promociju hrvatske turističke ponude. Trenutačno radimo i na konceptu promocije Hrvatske u Šangaju i Pekingu. Zanimljivi su nam turisti s tih tržišta jer oni svake godine odlaze na višetjedna pu-

S kakvim se problemima susreću agencije? - Receptivne agencije su u teškoj tržišnoj poziciji zbog sve agresivnijeg nastupa domaćih partnera, primjerice hotelijera. Stvara se nelojalna konkurencija jer hotelijeri pokušavaju ‘istisnuti’ nas posrednike iz poslovanja. Jedan od problema je i sivo tržište, primjerice strani vodiči, potom oni koji se bave organiza-

cijom brodskih izleta, razni strani autobuseri koji ne plaćaju PDV te su stoga njihove usluge u startu jeftinije. No, naglašavam kako ne tražimo bolji položaj u odnosu na njih nego iste uvjete poslovanja. To znači da ako mi plaćamo PDV i ostale namete, bilo bi u redu da i ostali plaćaju te poreze ili da im inspekcija zabrani rad. Veliki je problem i stopa PDV-a od 23 posto, dok je kod naše konkurencije ona između šest i 10 posto. To znači da su usluge naših agencija skuplje 13 do 17 posto te stoga nismo konkurentni. Kako riješiti probleme inicijativnih agencija? - Kad je riječ o agencijama koje prodaju aran-

www.privredni.hr Broj 3624, 26. travnja 2010.

( 180 kn po učeniku

*vijesti

HTZ izdvaja za svaki maturalac u Hrvatskoj

putničkih agencija

davati doživljaj trebamo napraviti kvalitetne turističke proizvode s kojima ćemo privući turiste

žmane za domaće goste u domaćim ili stranim destinacijama, ponajviše ih brine nereguliranost kalendara školskih praznika u zimskoj sezoni. Naime, školska djeca odlaze na zimovanja u terminima najskupljih aranžmana. Prema našim izračunima to znači da hrvatski građani zbog toga potroše oko 20 milijuna eura

više nego kada bi išli, primjerice, tjedan dana kasnije kada su cijene aranžmana niže. Kada bi obitelji s djecom odlazile na skijanje u jeftinijem terminu, taj bi se novac prelio u domaću potrošnju i time bismo u PDV-u bili u plusu oko četiri-pet milijuna eura. Problemi su vezani i uz maturalna putovanja. Naime, HTZ izdvaja 180 kuna po učeniku koji putuje na maturalac u Hrvatskoj, ali oni odlaze u inozemstvo. U pregovorima smo s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta o tome da daju naputak školama kako se na maturalna putovanja ne mora ići zadnji tjedan u kolovozu ili prvi tjedan u rujnu jer u tom terminu nedostaje i vodiča i hotela. U tom razdoblju su i više cijene, pa se naši maturanti odlučuju za putovanja u inozemstvo. Primjera radi, naše agencije članice Uhpe dovode u Hrvatsku više od tisuću grupa mladih maturanata iz Njemačke, Italije i ostalih europskih zemalja, ali u terminima pred i posezone. To nam daje za pravo tvrditi da je razlog što se Hrvatska ne odabire kao destinacija putovanja naših maturanata isključivo problem inzisti-

ranja ravnatelja škola na ranom terminu. Time se izravno oštećuju hrvatski građani koji nepotrebno plaćaju visoke cijene aranžmana u tom terminu. Tko može postati DMC kompanija i kakvu dodanu vrijednost možemo ponuditi turistima? - Nedavno su, u sklopu Zakona o turističkim za-

Školska djeca odlaze na zimovanja u terminima najskupljih aranžmana. Zbog toga se potroši 20 milijuna eura više nego kada bi išli, primjerice, tjedan dana kasnije jednicama, doneseni prvi zakoni o destinacijskim menadžment kompanijama (DMC). Sada predstoji izrada pravilnika kojim će se regulirati tko se sve može baviti DMC-om. Naime, turističke agencije objedinjavaju proizvode, izrađuju paket aranžmane koje distribuiraju kroz svoje kanale. Ali i hoteli, restorani, taksisti

Zbog Jadrolinije izgubljeni ugovoreni poslovi Što mislite o Jadrolinijinom potezu o ukidanju trajektne linije od Rijeke do Dubrovnika? - Uhpa je reagirala na tu njihovu odluku jer u poslovnom svijetu nije korektno i uobičajeno da se već objavljene, ugovorene i dijelom prodane linije ukidaju jednostranom odlukom jer nam to stvara vrlo loš imidž, a turistima osjećaj nesigurnosti. Jadrolinijina odluka naštetila je turističkim agencijama, organiziranom turizmu u Dalmaciji, produljenju sezone, ali u konačnici i samoj Jadroliniji. Naime, izgubljeni su svi ugovoreni poslovi za ovu i sljedeću godinu jer nam partneri, nakon takve ishitrene odluke, više ne vjeruju. Predlagali smo Jadrolinijinoj upravi, da ako već mora, neka smanji te linije, ali ne da ih u potpunosti ukine. No, do sada nikakav odgovor nismo dobili. Smatramo da se ipak moglo pronaći neko drugo rješenje.

i ostali gospodarski subjekti stvaraju turistički proizvod. Stoga se svi oni moraju preorijentirati, naučiti drukčije poslovati, educirati... Svi smo zainteresirani za produljenje turističke sezone, pa stoga svi zajedno trebamo napraviti kvalitetne turističke proizvode kojima ćemo privući turiste. Svako bi mjesto moglo napraviti takve programe i upravo je u tome uloga DMC kompanija. Destinacija može biti selo, mjesto, grad, cijela županija. U Hrvatskoj postoji niz raznih manifestacija poput Špancirfesta, Riječkog karnevala ili pak Rabske fijere kojima možemo privući turiste. Moramo prodavati doživljaj jer upravo mi sami stvaramo doživljaj i kreiramo snove. Ako toga nema, neće biti ni produljenja sezone. Imamo li dovoljno zanimljivih destinacija i ponuda za mlade, ali i starije? - U Hrvatskoj postoji nekoliko destinacija za mlade, ali stoga što još nije razvijen destinacijski menadžment, one rade samo tijekom pune sezone. Naravno da nisu sva odredišta zanimljiva mladima. Istodobno, postoje i mjesta prilagođena starijim ljudima. Imamo dosta aranžmana za njemačke turiste treće dobi koji imaju dobar standard jer na njih gospodarska kriza nije previše utjecala. Oni putuju i u Italiju, Španjolsku, a k nama dolaze većinom u izvansezonskom razdoblju. Tim gostima možemo ponuditi dovoljno turističkih sadržaja.

Konferencija o kvaliteti i znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu Hrvatsko društvo za kvalitetu od 10. do 12. svibnja u Šibeniku organizira 10. konferenciju o kvaliteti i prvi znanstveni skup, a sve pod sloganom Kvaliteta – naslijeđe za budućnost. Suorganizator je Hrvatska gospodarska komora, a pokrovitelji Hrvatski zavod za norme i Hrvatska akreditacijska agencija. Na konferenciji se očekuje sudjelovanje velikog broja stručnjaka iz područja upravljanja kvalitetom iz Hrvatske. Hrvatske tvrtke na međunarodnom sajmu morske hrane u Bruxellesu Hrvatska gospodarska komora sedmi put nastupa na Međunarodnom sajmu morske hrane European seefood exposition 2010. koji će se od 27. do 29. travnja održati u Bruxellesu. Na štandu HGK-a predstavit će se osam hrvatskih tvrtki, a na cijelom sajmu nastupit će više od 1600 izlagača iz 140 zemalja. Istodobno se održava i sajam Seafood Processing Europe posvećen opremi, materijalima i tehnologiji u industriji morske hrane. Magma povećala temeljni kapital Na prošlotjednoj glavnoj skupštini tvrtke Magma usvojen je prijedlog Uprave i Nadzornog odbora o povećanju temeljnog kapitala izdanjem dva milijuna novih redovnih dionica ulozima u novcu uz isključenje prava prvenstva. U upisu nove emisije dionica sudjelovalo je ukupno osam dioničara. Od ukupno dva milijuna dionica nove emisije upisano je 1.900,711 dionica ili 95,035 posto ponuđenog iznosa. Dionice su izdavane po cijeni od 57 kuna te je upisana vrijednost od oko 108,3 milijuna kuna. Žitnjak smanjio gubitak Tvrtka Žitnjak iz sastava koncerna Agrokor lani je ostvarila gubitak u visini 9,14 milijuna kuna što je oko tri milijuna manje nego 2008. kada je taj gubitak iznosio 12,6 milijuna kuna. Ukupni tvrtkini prihodi u 2009. iznosili su 107,29 milijuna kuna i smanjeni su za 29,6 posto. Pritom je prihod od prodaje bila glavnina ukupnog prihoda, a smanjen je za 28,8 posto na 99,01 milijun kuna. Ukupna potraživanja tvrtke lani su smanjena za 13,3 posto na 60,5 milijuna kuna. HUP organizira susret gospodarstvenika Hrvatska udruga poslodavaca organizira tradicionalni susret gospodarstvenika Dan poduzetnika 2010. pod nazivom Kriza i društveno odgovorno poslovanje, 4. svibnja u zagrebačkom hotelu Westin. Hrvatski poduzetnici i poslodavci, nositelji gospodarskog života naše zemlje, ali i odgovorni čimbenici društvenog i ekonomskog života zemlje iniciraju raspravu o važnosti društveno odgovornog poslovanja u razvoju tvrtki i hrvatskog društva u cjelini. Na skupu se očekuje hrvatski predsjednik Ivo Josipović i predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Cromaris: 21 milijun eura u uzgajališta ribe Poslovodstvo tvrtke Cromaris koja posluje u sastavu Adris Grupe potpisalo je ugovor o nabavi opreme za uzgoj i preradu ribe s Akva Group Asom iz Norveške, jednim od vodećih svjetskih proizvođača tehnologije u akvakulturi. Ugovor težak 6,8 milijuna eura trebao bi se realizirati do 2012., a ugovoreno je opremanje triju Cromarisovih uzgajališta ribe. Tvrtka planira uložiti ukupno 21 milijun eura u uzgajališta kako bi u sljedećih pet godina povećala proizvodnju sa 1500 na 500 tona i postala jedan od vodećih proizvođača i izvoznika ribe i ribljih prerađevina na Mediteranu.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3624, 26. travnja 2010.

( 1 mil kamenica

( 50 t školjkaša

proizvedeno preklani

godišnja proizvodnja 1 uzgajališta

Školjkarstvo

Proizvodnja se sma Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

trategijom i Nacionalnim programom razvoja ribarstva bilo je predviđeno da će se u Hrvatskoj 2010. godine uzgojiti 20.000 tona kamenica i dagnji. Do 2008. godišnje se uzgajalo oko 4000 tona kamenica. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, ukupna godišnja proi-

Najznačajniji problemi u uzgoju školjkaša vezani su za definiranje prostora, odnosno područja za uzgoj zvodnja školjki u 2008. godini bila je oko 3000 tona dagnji i milijun komada kamenica. Još nisu kompletirani podaci za 2009. godinu, no u Ministarstvu smatraju kako će proizvodnja biti ista ili neznatno manja. Znači, nisu se ispunila predviđanja o porastu uzgoja školjaka,

nego je proizvodnja čak i pala. No, nije riječ o krivoj procjeni autora tih dokumenata; oni su predvidjeli važnost i perspektivu uzgoja školjaka, naznačili sve probleme koje uzgajivači imaju, kao i akcije koje je potrebno poduzeti za ozbiljnu proizvodnju. Problemi s predatorima “Naše je školjkarstvo došlo na najniže grane od kada se bavim ovim poslom. Proizvodnja je vrlo mala, a zadnjih godina glavni razlog podbačaja je golema šteta koju u uzgajalištima rade predatori od kojih je najgrabežljivija orada. Uzgajališta koja nisu potpuno zaštićena, znači ona u koje može ući orada, stradaju u potpunosti. Štetu od predatora nije moguće nadoknaditi jer većina uzgajivača nije osigurala svoja uzgajališta”, ističe Antun Pavlović, član Ceha za ribarstvo i marikulturu pri Hrvatskoj obrtničkoj komori. Pavlović naglašava kako je razlog smanjenja prodaje, odnosno neostvarenog predviđenog povećanja proizvodnje, i

Tko može biti korisnik poticaja? Korisnici poticaja za uzgoj školjaka kroz model poticanja proizvodnje mogu biti fizičke i pravne osobe koje obavljaju komercijalnu proizvodnju, i to za uzgojene i prodane dagnje i kamenice. Poticaji za uzgoj školjaka za dagnje je 0,80 kuna po kilogramu, odnosno 1,04 kune ako je riječ o ekološkoj proizvodnji. Za kamenice se pak dobije 0,50 kuna po komadu, odnosno 0,65 kuna ako je iz ekološke proizvodnje. Minimalno poticana količina za uzgoj dagnji i kamenica je 3000 kilograma, dok za ekološku proizvodnju nema ograničenja. U ovom segmentu ribarstva predviđeno je financiranje projekata kroz mjere strukturne politike. Također, Ministarstvo poljoprivrede kroz natječaje za sufinanciranje osnivanja i rada ribarskih zadruga, među koje spadaju školjkarske, potiče udruživanje proizvođača u ribarske zadruge kako bi im se olakšalo poslovanje i zajednički nastup na tržištu.

U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja osnovni uzgoja, izrazito usitnjene proizvodnje i strogih zahtjeva za stavlj to što još nemamo riješenu infrastrukturu koja je nužna za trgovanje školjkom. Točnije, nismo osigurali uvjete za dobivanje potrebnih dozvola za promet i izvoz, te nemamo izgrađene otpremne i purifikacijske centre koji su predviđeni u dokumentima Europske unije, a koje je Hrvatska usvojila. “Na smanjenje proizvodnje utjecala je i činjenica da se školjke više ne mogu prodavati kao do sada, na ‘klasičan’ način, bez potrebne dokumentacije. To pogotovo pogađa male proizvođače jer nemaju sredstva koja bi uložili u infrastrukturu i tako se osposobili za prodaju u skladu s propisima”, pojašnjava on. Otpor prema udruživanju U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja osnovni problem vide u nerazmjeru između zastarjelih tehnologija uzgoja, izrazito usitnjene proizvodnje i strogih zahtjeva za stavljanje školjkaša u promet. Većina hrvatskih uzgajivača bavi se uzgojem školjaka na razini obiteljskih farmi, što znatno otežava i poskupljuje zadovoljavanje uvjeta potrebnih za stavljanje školjkaša na tržište. “Na žalost, još uvijek postoji otpor prema udruživanju pa većina osnovanih zadruga ne posluje na principima zajedničkog istupanja na tržištu. Sve većim otvaranjem tržišta, a pogotovu ulaskom u EU, troškovi takvog načina proizvodnje postaju previsoki i opstanak na tržištu bez udruživanja nije

Uvoz i izvoz školjkaša u 2008. i 2009. godini UVOZ

TONA

USD

2008.

312.705

312

1.464.133

2009.

301.864

302

1.133.298

IZVOZ

TONA

USD

2008.

1.632

8.810

2009.

9.298

54.699

www.privredni.hr Broj 3624, 26. travnja 2010.

( 3000 t dagnji

( 120 registriranih

proizvedeno 2008.

uzgajivača školjki

njuje, ali ne zadugo problem vide u nerazmjeru između zastarjelih tehnologija anje školjkaša u promet moguć”, kaže Ivan Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Najznačajniji problemi u uzgoju školjkaša vezani su za definiranje prostora, odnosno područja za uzgoj. Također je potrebno planirati pokretanje proizvodnje mlađih kamenica u mrijestilištima, kako bi se osigurao kontinuitet i smanjivanje rizika proizvodnje. Nedostaci su prepoznati te stoga uvršteni i u IPARD pretpristupni program EU-a za razdoblje od 2007. do 2013. Prihvatljiva ulaganja za sektor ribarstva u okviru ove mjere su ulaganje u izgradnju i rekonstrukciju te opremanje pogona za preradu ribe, školjki i školjkaša, opremu za hlađenje, rezanje, sušenje, dimljenje i pakiranje proizvoda i smanjenje otpada, uključujući softver te ulaganje u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje distributivnih centara. Europska legislativa iz tog područja u potpunosti je implementirana u naše zakonodavstvo, uspostavljen je i potreban sustav nadzora, službenih kontrola i klasifikacije proizvodnih područja. Posljednji korak koji je još potreban jest procjena FVO-a (Food and Veterinary Office), inspekcije Europske komisije koja na terenu treba procijeniti čitav sustav i dati pozitivno mišljenje. Prema dostupnim informacijama, ta misija nije u planu za 2010. godinu. “Kako EK još nije proveo kontrolu laboratorija koji prate

kakvoću mora i školjaka, ne možemo izvoziti školjke”, ističe Pavlović, koji smatra da smo zadovoljili sve uvjete te da će ta kontrola dobro proći. Bez obzira na kvalitetu naših školjaka i na kakvoću mora u koju se zaklinjemo, moramo imati sve objekte i svu potrebnu infrastrukturu kako bismo mogli prometovati školjkama. U protekloj godini pokrenuta su samo dva nova uzgajališta školjkaša, i to na području Zadarske županije, a očekuje se i uspostavljanje još nekoliko u istoj županiji. Sve su to uzgajališta obiteljskog tipa, malih kapaciteta, uglavnom na području Novigradskog mora i podvelebitskog područja. U zadnje vrijeme ta

se djelatnost prepoznaje kao obiteljski posao koji ne zahtijeva preveliku investiciju i koji omoguću-

Na smanjenje proizvodnje utjecala je i činjenica da se školjke više ne mogu prodavati bez potrebne dokumentacije je stalno zapošljavanje. Interesa za investiranje u velika uzgajališta s primjenom modernih tehnologija nema isključivo zbog nemogućnosti plasiranja proizvoda na EU tržište. Postojeći uzgajivači investirali su u modernizaciju proizvodnje u smislu uspostave otpremnih

Dužević: Još smo taoci propisa

centara i zadovoljavanja uvjeta koje propisuju važeći higijensko-sanitarni propisi (HACCP). Uvoz preko trgovačkih lanaca “Koliko mi je poznato, na policama trgovačkih lanaca većina školjki je iz uvoza, a naši uzgajivači imaju velik problem s mlađi, pogotovo kamenica, koja strada pod naletom predatora. S mlađi dagnji nema toliko problema, ali je uzgoj kamenice perspektiva i budućnost. Ohrabruje to što se stalno organiziraju edukacije proizvođača o dobrom poslovanju i higijenskoj praksi. Ako se naši proizvođači žele baviti ovom djelatnošću, moraju se promijeniti i sami prilagoditi. Pomalo smo izgubili iluzije da će nam drža-

Marko Dužević, suvlasnik Ostrea-Dalmatine Zadar s partnerom Jozom Tomašom pokrenuo je uzgoj kamenica u Novigradskom moru. “Planirali smo za naše pojmove malo veći uzgoj te pokušaj proboja na europsko tržište. Optimizam smo temeljili na kvaliteti domaće kamenice i potražnji za njom. Među prvima smo u skladu s europskim standardima uz uzgajalište izgradili otpremni centar. Međutim, još smo taoci nedostatka propisa, tako da nam je onemogućen izvoz”, ističe Dužević. “U takvoj situaciji dolazi do poremećaja na tržištu. Stoga je u proizvodnji školjaka kod nas dominantno sivo tržište. Takva situacija je posljedica činjenice da velika većina uzgajivača od potrebnih desetak dozvola ima samo jednu ili dvije, uglavnom dozvolu za uzgoj, ali im nedostaju potrebne dozvole za plasman i prometovanje pa plasiraju proizvode na svakakve načine i po cijenama kojima uglavnom konkuriraju ozbiljnim proizvođačima”, dodaje Dužević. Inače, Ostrea-Dalmatina ima uzgajalište koje se proteže na 6000 četvornih metara, a godišnje uzgoji oko 200.000 do 300.000 komada kamenica. va urediti sustav i izgraditi potrebnu infrastrukturu”, naglašava Pavlović. Prema njegovu mišljenju, potražnja za školjkama je velika tako da bi naši proizvođači mogli prodati

cjelokupnu proizvodnju, ali je problem što njihovi proizvodi moraju proći sve potrebne objekte i kontrole kako bi dobili dokumentaciju za prometovanje.

Mirna luka u Stonu nadomak rješenja za izvoz u EU

Braniteljska zadruga nositelj unaprjeđenja Projekt uzgoja palasture prepoznala je Europska komisija, te je u sklopu programa FP7 dodijelila 1,5 milijuna eura za daljnja istraživanja

edam branitelja osnovalo je prije šest godina u Stonu Školjkarsku braniteljsku zadrugu Mirna luka. Zadruga je trenutačno u potrazi za prostorom za izgradnju otpremno-purifikacijskog centra s pogonom za pakiranje školjaka u skladu s normama EU-a. Sve upućuje na to da će centar biti izgrađen na području Općine Slivno. Izgradnja takvih centara uvjet je za dobivanje dozvole za prometovanje školjkama, a najveća su prepreka njihovoj izgradnji bili nedefinirani prostorni planovi. “Nakon toga, možemo izvoziti kamenice na

tržište zemalja članica Europske unije, po europskim normama. Zbog izvoza smo pokrenuli proces certificiranja i zaštite malostonske kamenice. Uspjeli smo od uglednog francuskog instituta ishoditi potvrdu da je naša kamenica specifična i drukčija od drugih kamenica u Europi. U procesu smo zaštite njene izvornosti”, ističe Dino Migić, savjetnik Školjkarske braniteljske zadruge Mirna luka. Zadruga je poznata i po tome što je s Institutom za more i priobalje u Dubrovniku uspjela ostvariti uspješnu suradnju

u pogledu unaprjeđenja razvoja školjkarstva u Malostonskom zaljevu. “Iz te suradnje došlo je do početka jedinstvenog projekta uzgoja palasture i ježinaca u Malostonskom zaljevu. Projekt uzgoja palasture prepoznala je Europska komisija, te je u sklopu programa FP7 dodijelila 1,5 milijuna eura za daljnja istraživanja i pripremu komercijalne proizvodnje palasture”, pojašnjava Migić. Riječ je o jedinstvenoj znanstvenoj suradnji hrvatskih i europskih stručnjaka uz sudjelovanje hrvatskog poduzetnika, koju je u sklopu programa ENRICH

podržalo i Ministarstvo znanosti. Migić se slaže kako je najveći problem uzgoja mlađi šteta koju nanose predatori. “Ne treba zanemariti ni problem ulaska jahti u Malostonski zaljev iako je on proglašen zaštićenim rezervatom prirode. Stoga je potrebno pojačati kontrolu kako bi se onemogućio ulazak plovila u to područje. Problem s mlađi je i to što se ona svakih nekoliko godina teže prima, ali njenim kultiviranjem i dovođenjem u uzgajališta kada postane otpornija, te uz suvremene metode, i to je moguće napraviti”, ističe Migić. (J.V.)

12 PRIČA S RAZLOGOM

Privredni vjesnik Broj 3624, 26. travnja 2010.

DRUGI HRVATSKI KONGRES O RURALNOM TURIZMU

*vijesti Novi pogledi na zanimanja budućnosti Prema anketi koju je proveo MojPosao na 360 ispitanika, a u kojoj su se nastojale utvrditi preferencije između četiri zanimanja budućnosti, ispitanici su ponajviše bili zainteresirani za zanimanje stručnjaka za klimatske promjene. To je zanimanje odabralo 29 posto ispitanika. Slijedi zanimanje specijalista za nanomedicinu koje je odabralo 19 posto ispitanika, dok je 14 posto njih odgovorilo kako bi željeli postati stručnjaci za stvaranje novih organa.

Ruralni turizam osuđen je na uspjeh

Kako smanjiti rizike poslovanja HGK-Komora Zagreb i zagrebačka tvrtka Hendal organizirali su seminar Istraživanje tržišta – kako smanjiti rizike poslovanja, namijenjen voditeljima i direktorima marketinških službi u korporativnom sektoru, ali i svima onima čiji je posao vezan uz ispitivanje tržišta. Svrha edukacije bila je stjecanje znanja o istraživanju tržišta kao sredstva unaprjeđivanja poslovanja.

Pod�visokim�pokroviteljstvom�predsjednika�RH Pod�visokim�pokroviteljstvom�predsjednika�RH prof.dr.sc.�Ive�Josipovića�i�Vlade�RH u razdoblju 26.-28. ožujka 2010. održan je prof.dr.sc.�Ive�Josipovića�i�Vlade�RH u razdoblju 26.-28. ožujka 2010. održan je Pod�visokim�pokroviteljstvom�predsjednika�RH Pod�visokim�pokroviteljstvom�predsjednika�RH prof.dr.sc.�Ive�Josipovića�i�Vlade�RH prof.dr.sc.�Ive�Josipovića�i�Vlade�RH u razdoblju 26.-28. ožujka 2010. održan je Pod�visokim�pokroviteljstvom�predsjednika�RH u razdoblju 26.-28. ožujka 2010. održan je prof.dr.sc.�Ive�Josipovića�i�Vlade�RH u razdoblju 26.-28. ožujka 2010. održan je

12.�meñunarodna�manifestacija�maslinara�i�uljara 12.�meñunarodna�manifestacija�maslinara�i�uljara Organizator�manifestacije Organizator�manifestacije 12.�meñunarodna�manifestacija�maslinara�i�uljara ZADRUŽNI SAVEZ DALMACIJE 12.�meñunarodna�manifestacija�maslinara�i�uljara ZADRUŽNI SAVEZ DALMACIJE zahvaljuje�svim�sudionicima�manifestacije Organizator�manifestacije zahvaljuje�svim�sudionicima�manifestacije 12.�meñunarodna�manifestacija�maslinara�i�uljara Organizator�manifestacije

ZADRUŽNI pokroviteljima SAVEZ DALMACIJE ZADRUŽNI SAVEZ DALMACIJE Organizator�manifestacije pokroviteljima zahvaljuje�svim�sudionicima�manifestacije zahvaljuje�svim�sudionicima�manifestacije

ZADRUŽNI SAVEZ DALMACIJE pokroviteljima zahvaljuje�svim�sudionicima�manifestacije pokroviteljima pokroviteljima suorganizatorima suorganizatorima

Tristotinjak sudionika iz 11 zemalja u Malom Lošinju stvaralo je temelje za uzlet ruralnih prostora Hrvatske i regije

suorganizatorima suorganizatorima domaćinima domaćinima suorganizatorima domaćinima sponzorima,�donatorima,�izlagačima�i�natjecateljima domaćinima sponzorima,�donatorima,�izlagačima�i�natjecateljima domaćinima

Šampion�kvalitete sponzorima,�donatorima,�izlagačima�i�natjecateljima pakovina�ekstra�djevičanskih Šampion�kvalitete sponzorima,�donatorima,�izlagačima�i�natjecateljima maslinovih�ulja pakovina�ekstra�djevičanskih

OLEA BB�d.o.o.�- RABAC maslinovih�ulja sponzorima,�donatorima,�izlagačima�i�natjecateljima za�sortu�buža RABAC Šampion�kvalitete OLEA BB�d.o.o.�Šampion�kvalitete pakovina�ekstra�djevičanskih za�sortu�buža pakovina�ekstra�djevičanskih maslinovih�ulja Šampion�kvalitete Šampion�kvalitete maslinovih�ulja OLEA BB�d.o.o.�- RABAC otvorenih�ekstra�djevičanskih Šampion�kvalitete

pakovina�ekstra�djevičanskih OLEA BB�d.o.o.�za�sortu�buža RABAC maslinovih�ulja otvorenih�ekstra�djevičanskih maslinovih�ulja za�sortu�buža maslinovih�ulja SRETNA OBITELJ�KARDUM

OLEA BB�d.o.o.�RABAC Šampion�kvalitete ZADAR SRETNA za�sortu�buža OBITELJ�KARDUM Šampion�kvalitete otvorenih�ekstra�djevičanskih ZADAR otvorenih�ekstra�djevičanskih maslinovih�ulja Vicešampioni�kvalitete Šampion�kvalitete maslinovih�ulja SRETNA OBITELJ�KARDUM otvorenih�ekstra�djevičanskih�maslinovih�ulja Vicešampioni�kvalitete otvorenih�ekstra�djevičanskih SRETNA OBITELJ�KARDUM ZADAR

MLADEN�KOKIĆ otvorenih�ekstra�djevičanskih�maslinovih�ulja OLEATICA -�OPG�SRDAR�MIRJANA maslinovih�ulja ZADAR ZASTRAŽIŠĆE BUJE MLADEN�KOKIĆ OLEATICA -�OPG�SRDAR�MIRJANA SRETNA OBITELJ�KARDUM

Vicešampioni�kvalitete ZASTRAŽIŠĆE BUJE ZADAR

Vicešampioni�kvalitete otvorenih�ekstra�djevičanskih�maslinovih�ulja MLADEN�KOKIĆ OLEATICAotvorenih�ekstra�djevičanskih�maslinovih�ulja -�OPG�SRDAR�MIRJANA Vicešampioni�kvalitete MLADEN�KOKIĆ ZASTRAŽIŠĆE OLEATICA -�OPG�SRDAR�MIRJANA BUJE Šampion�izgleda otvorenih�ekstra�djevičanskih�maslinovih�ulja ZASTRAŽIŠĆE BUJE

pakovina�ekstra�djevičanskih Šampion�izgleda OLEATICA -�OPG�SRDAR�MIRJANA maslinovih�ulja pakovina�ekstra�djevičanskih BUJE maslinovih�ulja AGROLAGUNA d.d. POREČ Šampion�izgleda AGROLAGUNA d.d. Šampion�izgleda pakovina�ekstra�djevičanskih POREČ maslinovih�ulja pakovina�ekstra�djevičanskih

maslinovih�ulja Vicešampioni�izgleda Šampion�izgleda AGROLAGUNA d.d. pakovina�ekstra�djevičanskih pakovina�ekstra�djevičanskih Vicešampioni�izgleda AGROLAGUNA d.d. POREČ maslinovih�ulja maslinovih�ulja pakovina�ekstra�djevičanskih

POREČ maslinovih�ulja POLJOPRIVREDNA ZADRUGA BRNJAL AGROLAGUNA d.d. VELAZADRUGA LUKA POLJOPRIVREDNA BRNJAL Vicešampioni�izgleda POREČ OLEATICA -�OPG�SRDAR�MIRJANA VELA LUKA pakovina�ekstra�djevičanskih Vicešampioni�izgleda BUJE maslinovih�ulja pakovina�ekstra�djevičanskih OLEATICA -�OPG�SRDAR�MIRJANA maslinovih�ulja BUJE POLJOPRIVREDNA ZADRUGA BRNJAL Vicešampioni�izgleda POLJOPRIVREDNA ZADRUGA BRNJAL VELA LUKA pakovina�ekstra�djevičanskih maslinovih�ulja VELA LUKA OLEATICA -�OPG�SRDAR�MIRJANA OLEATICA -�OPG�SRDAR�MIRJANA BUJE POLJOPRIVREDNA ZADRUGA BRNJAL BUJE VELA LUKA

OLEATICA -�OPG�SRDAR�MIRJANA BUJE

MLADEN�KOKIĆ ZASTRAŽIŠĆE

Eleonora Dukavac dukavac@privredni.hr

uralni turizam budućnost je svjetskoga turizma, neizostavan dio gospodarske slike mnogih europskih zemalja, no u nas je još uvijek golem neiskorišten potencijal kojemu nedostaje dugoročna strategija razvoja, brendiranje i kvalitetan marketing. Ukazao je na to Drugi hrvatski kongres o ruralnom turizmu koji je u Malom Lošinju od 21. do 25. travnja okupio tristotinjak sudionika iz 11 država, te strane institucije i eksperte Europske unije. Raspravljalo se, među ostalim, o ruralnom prostoru kao turističkoj destinaciji, ulozi hrane u razvoju ruralnog turizma, važnosti formiranja turističkih multisektorskih klastera u ruralnom prostoru, kao i marketingu i

brendiranju ruralnih sredina. “Ruralni turizam osuđen je na uspjeh i u nas polako postaje nezaobilazan oblik turističke ponude. Kontinuirano bilježi rast pa ćemo u razdoblju od 2007. do 2011. imati ukupno 300 novih turističkih seljačkih domaćinstava. Ipak, ruralnom se turizmu ne pridaje potrebna važnost, nedostaje edukacije, a i promidžba je nedovoljna i bez vidljivih rezultata. Zbog prevelikog broja propisa raznih sektora koji međusobno nisu u suglasju potrebno je formiranje povjerenstva pri Vladi te međusektorska suradnja”, kazala je Dijana Katica, predsjednica Organizacijskog odbora Kongresa. Razvoj ne dolazi sam od sebe Klaus Ehrlich, predsjednik Eurogitesa (Europe-

an Federation of Farm and Village Tourism), ustvrdio je kako je hrvatski ruralni turizam tek na početku upozorivši kako se

Ruralni turizam kontinuirano bilježi rast; do 2011. imat ćemo 300 novih turističkih seljačkih domaćinstava neće sam od sebe razvijati te da mu je potrebna strategija. “Orijentiran je ponajprije na domaćeg gosta iako je u inozemnim turistima znatno veći potencijal. Nužno je prepoznati interes potencijalnih posjetitelja, njegovati individualni pristup i svoju specifičnost te specijalizirati ponudu. Iako je usmena predaja najbolji način reklamiranja, veoma je važ-

na i internetska promidžba na više jezika”, poručio je Ehrlich ističući kako je ruralni turizam, koji broji 90.000 smještajnih jedinica u 27 europskih zemalja, slabije pogođen krizom od ostalih oblika ponude. Kongres su organizirali Hrvatski farmer, Ruralis i Klub članova Selo uz pokroviteljstvo ministarstava turizma, poljoprivrede, gospodarstva, regionalnog razvoja, mora i prometa, te Grada Malog Lošinja. Održana je i izložba ruralnog turizma, a predstavljeni su i brojni primjeri dobre prakse iz Hrvatske i Europe. Započela je i akcija Suncokret ruralnog turizma Hrvatske kojom će se ocjenjivati turistička seljačka gospodarstva i ostali poduzetnici u ruralnom turizmu, kao i ruralno-turističke manifestacije i projekti.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3624, 26. travnja 2010.

( + od 1500 artikala prodaje se iz asortimana Max ručnih alata

Kožul, Slavonski Brod

( više od 1000 t ribe godišnje uzgoji Ribnjačarstvo Poljana

RIBNJAČARSTVO POLJANA, KANIŠKA IVA

S alatom do zanata Uporedo s razvojem vlastitog brenda Max ručnog alata, tvrtka je postala generalni zastupnik nekoliko renomiranih svjetskih proizvođača

Slavonska jegulja osvaja Nizozemce

z strogu kontrolu kvalitete i kontinuirano unaprjeđivanje tehnologije proizvodnje, Max ručni alat proizvodi se diljem svijeta - u Češkoj, Indiji, Italiji, Kini, Koreji, Njemačkoj, Pakistanu, Poljskoj i Tajvanu. Ta činjenica u Hrvatskoj ne bi bila posebno zanimljiva da nije riječ o domaćem brendu ručnog alata

Brend Max ručni alat registriran je 2003. u Zavodu za intelektualno vlasništvo koji proizvodi tvrtka Kožul iz Slavonskog Broda, osnovana 1994. godine. Ta tvrtka, koja je drugu godinu zaredom uvrštena među najbolje male i srednje poslodavce u zemlji, u slavonskobrodskoj centrali zapošljava 63 osobe, 17 ljudi radi u Beogradu u tvrtki-kćeri Gleter Max, te još 10 u Kožul BH u Sarajevu. Također, u Kožul grupi je i tvrtka

Stotinjak tona prvoklasne konzumne jegulje godišnje plasira se većinom na nizozemsko tržište, a sve traženija je i u nas Cromax koja se bavi završnim radovima u građevinarstvu. Krunoslav Pavičić, izvršni direktor tvrtke, kaže kako je osnovni posao Kožula veleprodaja ručnog alata i pribora u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji. Brend Max ručni alat registriran je 2003. godine u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo i od tada se razvija i obogaćuje njegova ponuda. Trenutačno Kožul prodaje više od 1500 različitih artikala iz asortimana Max ručnih alata. Dvije grupe proizvoda Proizvodi su prilagođeni prodaji u velikim trgovačkim centrima te su podijeljeni u dvije grupe. “Jedna grupa namijenjena je široj ciljnoj skupini - od ‘uradi sam’ korisnika do profesionalnih korisnika alata. Druga je grupa namijenjena užoj ciljnoj skupini zahtjevnijih profesionalaca i

korisnika sa specifičnim zahtjevima u funkcionalnosti i kvaliteti te za rad u posebnim uvjetima”, pojašnjava Pavičić. Uporedo s razvojem vlastitog brenda tvrtka je postala generalni zastupnik nekoliko renomiranih svjetskih proizvođača. To su, među ostalim, električni alat Hitachi, zaštitna oprema Dassy, sredstva za čišćenje Merida te profesionalne dijamantne rezne ploče Carat. Pavičić ističe kako je njihova ponuda orijentirana na građevinski sektor, a sve projekcije pokazuju kako će ove godine on doživjeti pad veći i od 40 posto. “To nam, naravno, uzrokuje određene poteškoće u poslovanju, no zahvaljujući kvalitetnom i stručnom kadru možemo brzo reagirati na promjene na tržištu, a isto tako brzo se preusmjeriti prema drugim sektorima koji nisu ili neće doživjeti tako velike promjene do kraja prvog kvartala 2011. godine”, zaključuje on. (B.O.)

mamo više jegulja nego Neretva, ističe Milan Božić, prvi čovjek jedinog uzgajališta konzumnih jegulja u Hrvatskoj i široj regiji. Iako je za mjestašce nadomak Lipika uzgoj jegulja posve netipičan, stotinjak tona prvoklasne jegulje godišnje otputuje iz Ribnjačarstva Poljana i to gotovo u cijelosti na nizozemsko tržište. Upravo u sjevernoeuropskim zemljama jegulja je jedna od traženijih riba. No, i u nas postaje sve češći dio jelovnika, i to luksuznijih. U Ribnjačarstvu Poljana jegulje su počeli uzgajati 2006. godine. Tehnološki najsuvremenije uzgajalište jegulja u istočnom dijelu Europe podignuto je zahvaljujući projektu pomoći nizozemske vlade zemljama Istočne Europe, a investicija je ukupno vrijedna dva milijuna eura. Dotad je, pojašnjava Božić, bilo nezamislivo da se jegulja u nas može uzgojiti bilo gdje osim u dolini rijeke Neretve, a kamoli na kontinentu. “Umjetno mriješćenje

europskih jegulja još ne postoji, pa nam mlađ jegulja stiže iz Atlantskog oceana, točnije Sargaš-

U inozemstvu završi oko 40 posto proizvodnje šarana koji nosi i znak Izvorno hrvatsko kog mora koje je prirodno mrijestilište jegulja. Njihove se ličinke hvataju duž europske obale na putu prema ušćima rijeka i dopremaju se u posebnim spremnicima. Uzgojni ciklus traje od devet do 12 mjeseci, uz pomoć vrhunske tehnologije koju smo na dlanu dobili od Nizozemaca”, objašnjava Božić. Zaokruživanje proizvodnog ciklusa Najavljuje i kako ove godine planiraju ishoditi građevinsku dozvolu za gradnju postrojenja za obradu i dimljenje ribe. Tako će zaokružiti proizvodni ciklus i plasirati prerađenu ribu koja postiže i bolju cijenu. Ki-

logram dimljene i filetirane jegulje doseže cijenu od pedesetak eura po kilogramu, a kilogram svježe jegulje desetak eura. Već više od stoljeća Ribnjačarstvo Poljana uzgaja ribe svih vrsta i kategorija, a bave se i veleprodajom te maloprodajom ribe: soma, šarana, smuđa, štuke, tolstolobika... Uzgoj koji doseže više od 1000 tona godišnje odvija se na 1300 hektara, u ekološki netaknutom okružju slivova rijeka Ilove, Toplice i Čavlovice, a do kupca diljem Hrvatske i inozemstva riba stiže živa. U inozemstvu, primjerice, završi 30 do 40 posto godišnje proizvodnje šarana koji nosi i znak Izvorno hrvatsko. Najviše izvoze u Austriju, Njemačku, Italiju, Nizozemsku, Srbiju, BiH, Sloveniju, Mađarsku, Makedoniju, a planiraju i izvoz u Izrael. Božić tvrdi kako su po kvaliteti ribe u svjetskom vrhu, posjeduju ISO standarde za kvalitetu i u nas kotiraju kao najuspješniji slatkovodni ribnjak. (E.D.)

14 HRVATSKA & REGIJA

( 58,4 mil €

*vijesti Droga Kolinska prevelik zalogaj za Tedeschija? Ponuda Atlantic Grupe za kupnju Droge Kolinske dočekana je u slovenskim medijima slično kao što je dočekan Agrokor kada je pokazao zanimanje za kupnju udjela u Mercatoru. Emil Tedeschi nije pravi kupac – želi kupiti veću tvrtku od one u kojoj je većinski vlasnik i direktor! Ključna poruka izrečena na nešto obzirniji način znači baš to – da tvrtka sa 1700 zaposlenih želi kupiti tvrtku u kojoj trenutačno radi 2500 ljudi. Da se priprema teren za odbijenicu, jasno je iz novinskih poruka u kojima se tvrdi da će Tedeschi teško objasniti Istrabenzu, odnosno savjetniku u tom poslu, francuskoj banci Paribas, na kakvim to proračunima temelji svoju ponudu. Droga Kolinska imala je lani prometa za 325 milijuna eura. Za Atlantic se zbog usporedbe navode sljedeći podaci – 300 milijuna eura prihoda, 27 milijuna EBITD-a i 37 milijuna eura dugova. Vrijednost imovine Droge Kolinske po odbitku njenih dugova (125 milijuna eura) procjenjuje se na 200 milijuna eura. Libija spremna ulagati u Sloveniju Prošli tjedan u Sloveniji je boravilo manje izaslanstvo iz Libije i to kao prethodnica političko-gospodarskog izaslanstva koje u svibnju dolazi u Ljubljanu radi potpisivanja više međudržavnih sporazuma. Libijska izvidnica imala je sastanke sa slovenskim bankama, posjetila je ljubljanski aerodrom te razgovarala o mogućim ulaganjima u Luku Koper i Terme Rogaška. Za prošlogodišnjeg boravka u Libiji rečeno je slovenskom izaslanstvu koje je vodio Borut Pahor da država raspolaže s oko 65 milijardi eura za investicije te da je dio toga novca spremna uložiti i u Sloveniju. Pad trgovinske razmjene BiH i Hrvatske U dva mjeseca ove godine nastavljen je pad trgovinske razmjene između BiH i Hrvatske. Izvoz iz Hrvatske u BiH iznosio je 235 milijuna KM i bio je manji za 6,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a izvoz iz BiH u Hrvatsku bio je manji za 8,5 posto i iznosio je 122,3 milijuna KM. Ukupan izvoz BiH krajem veljače iznosio je 934,9 milijuna KM i bio je 16,7 posto veći, a uvoz je iznosio 1,6 milijardi KM što predstavlja pad od 5,8 posto. Trgovinski deficit iznosio je 729,2 milijuna KM i bio je za 24,3 posto manji nego u istom razdoblju lani. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 56,2 posto. Na provjeri kupnja hrvatskog društva Euro-Petrol Nova uprava Petrola pod vodstvom Aleksandra Svetelšeka naručila je reviziju pet većih poslovnih odluka bivše uprave. Među problematične odluke uvrštena je i kupnja društva Euro-Petrol u Hrvatskoj. Ispituje se ekonomičnost akvizicije u Hrvatskoj, jednako tako i visoka cijena plaćena u Srbiji za zemljište na kojem se planira podići benzinski servis. Revizori pregledavaju postupak i način uvođenja robne marke novih goriva Ultimax, također i zaključivanje ugovora o uslugama savjetovanja. Najsporniji je ugovor što ga je uprava Marka Kryžanowskog zaključila s Crnom Gorom gdje se Petrol obvezuje uložiti 154 milijuna eura u plinofikaciju Podgorice. Nova uprava pregovara s crnogorskim vlastima o smanjenju obveze na trećinu ugovorenog iznosa.

Privredni vjesnik Broj 3624, 26. travnja 2010.

za izgradnju crpne hidroelektrane kod Livna

BiH: susjedska prigovaranja jača od financijskog interesa

Gdje će se graditi Kongora Zbog protivljenja mještana triju sela i neodlučnosti općinske vlasti u Tomislavgradu neizvjesno je hoće li se Rudnik i TE Kongora - investicija vrijedna više od 1,1 milijardu eura - graditi u ovoj ili nekoj drugoj općini Zdravko Latal latal@privredni.hr

rogram izgradnje elektroenergetskih objekata u Federaciji BiH, šest velikih termoelektrana, 14 hidroelektrana, šest parkova vjetroelektrana i 25 mini HE, što je investicija od oko pet milijardi eura, trebala bi predstavljati snažan poticaj nacionalnoj ekonomiji za izlazak iz krize, veliku šansu za zapošljavanje, odnosno prevladavanje akutnog siromaštva u zemlji i smanjenje trgovinskog debalansa. Sve je lijepo zamišljeno, sredstva za izgradnju hidroelektrana mogu se osigurati iz domaćih izvora, za vjetroelektrane već je dobiveno nekoliko međunarodnih kredita, a termoelektrane bi se gradile u suradnji s moćnim inozemnim partnerima. Za većinu tih investicija vlada FBiH već je dala suglasnost, među kojima i za izgradnju crpne hidroelektrane kod Livna, koja bi crpila vodu iz Livanjskog i Glamočkog polja, snage 52 megavata u vrijednosti 58,4 milijuna eura. Na lokalitetu Livna, na Borovoj glavi, gradio bi se i park vjetroe-

lektrana također snage 52 megavata, a investicija se procjenjuje na 78 milijuna eura. Posla za 800 Hercegovaca Obje ove investicije realizirala bi Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. U planu je još izgradnja određenog broja vjetroelektrana.

Vlada Federacije BiH dala je suglasnost za gradnju crpne hidroelektrane i vjetroelektrana na lokalitetima Općine Livno u vrijednosti 136 milijuna eura Za sad je sporan najveća investicija EP HZ-a Herceg-Bosna, izgradnja Rudnika i TE Kongora kod Tomislavgrada s dva bloka snage dva puta 275 megavata i godišnje proizvodnje oko 3000 gigavat sati. Riječ je o jednom od najvećih energetskih objekata, ne samo u Hercegovini, nego u čitavoj BiH, investiciji većoj od 1,1 milijardu eura. Rudnik i TE

Kongora zaposlio bi oko 800 radnika iz ovog dijela Hercegovine. Međutim, realizacija projekta dovedena je u pitanje zbog neslaganja triju manjih sela čiji mještani prijete da će se iseliti ako se otvori najveće gradilište u Hercegovini. Uz to su neodlučne i općinske vlasti iako postoje jamstva da se radi o suvremenoj tehnologiji koja neće utjecati na devastaciju okoliša. Neizvjesno je što će odlučiti općinska vlast, a bez njene suglasnosti neće biti ništa od zapošljavanja 800 radnika. Alternativa je da se cijela investicija “preseli” iz Tomislavgrada, vjerojatno na područje Općine Livno, u donjem Livanjskom polju. Zeleni vječno protiv Trakavica oko početka realizacije Programa izgradnje elektroenergetskih objekata u BiH, a posebno u Federaciji BiH, zbog sporova političkih stranaka na vlasti trajala je godinama, a sad kad su ekonomski interesi nadvladali političke, problemi stižu iz lokalnih zajednica i udruga zelenih, i to ne samo kad je riječ o Kongori, nego i o još nekim projektima. Kon-

kretno, zeleni se protive izgradnji HE Vranduk, prvom takvom objektu na rijeci Bosni, iako projekt ne predviđa ni rušenja niti plavljenja domova i oranica. Ribolovci i mještani se protive izgradnji HE Ustikolina na Drini čija izgradnja bi minimalno, kako kažu projektanti, poplavila nešto oranica i nekoliko vikendica. Obje hidroelektrane gradila bi Elektroprivreda BiH. Zeleni, ribari i turistički radnici, ali ne i mještani, bore se da onemoguće izgradnju dviju hidroelektrana na gornjem toku Neretve, dvadesetak kilometara uzvodno od Konjica. Projekti za sve četiri hidroelektrane su dovršeni ili su u završnoj fazi, zajedno s elaboratima o utjecaju akumulacija na okolinu, a udružena u konzorcij domaća građevinska operativa, koja nema posla i nalazi se u kolapsu, s nestrpljenjem očekuje početak gradnje bar jedne od hidrocentrala. Najvjerojatnije će to biti HE Vranduk, investicija od 50 milijuna eura, no tek valja vidjeti čija će riječ biti posljednja, ona zajedničkog ili ona pojedinačnih interesa.

www.privredni.hr Broj 3624, 26. travnja 2010.

( 160 mjera ( sa 2 mlrd na 800 mil € donijela je Pahorova vlada

smanjiti proračunski manjak

PROTUKRIZNE MJERE NA SLOVENSKI NAČIN

Pahorovo gutanje gorkog likera Ulazak u reforme u Sloveniji nije bio najs(p)retniji – minornim promjenama dopušta se da konkuriraju za pozornost javnosti s onim najvažnijim mjerama za konsolidaciju društva Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

lovenska iskustva s provedbom mjera koje bi trebale izvesti državu iz krize nisu posebno ohrabrujuća, ali mogu biti poučna za Hrvatsku. Dvije države nisu od jučer – traju otprilike koliko je trajala Kraljevina Jugoslavija. U dvadesetak godina štrapaca po tranzicijskim rutama nakupilo se balasta i promašaja u tako zabrinjavajućim količinama i oblicima da to mora trgnuti iz letargije svakog dobronamjernog građanina kojemu nije svejedno u kakvoj državi živi i što ostavlja budućim generacijama. Prepisivanje domaće zadaće Bolest je teža i dublja pa se može liječiti samo radikalnim terapijama. Međutim, od njihova određivanja do stvarne primjene prolazi u Sloveniji neuobičajeno mnogo vremena, unatoč tomu što se nastoji uvodne procedure učiniti što kraćima. Svima

se žuri, ali sve ide sporo. Premijer Borut Pahor triput je najavljivao reforme – u travnju, rujnu i u prosincu prošle godine. Tek nedavno ukoričena su dva dokumenta, jedan za Europsku uniju, drugi za domaće potrebe. Slovenija je morala najprije sastaviti program stabilnosti i to

remonta, a bavi se samo – krpanjem. Jadranki Kosor serviran je sličan prigovor – sastavila je popis želja, nešto nalik na predizborni program, pa neka ga ostavi do izbora ili još bolje da požuri s izborima. S novim izborima prijeti se i Pahoru. Oporba na čelu s Janezom Janšom tvrdi kako je koalicijska vlada izgubila vjerodostojnost.

Popis mjera i reformskih zahvata u Hrvatskoj i Sloveniji jednako je opsežan i vraški sličan na zahtjev EU-a. Naime, protiv Slovenije pokrenut je postupak jer je prekoračila dopušteni limit proračunskog manjka. U Programu stabilnosti što se kao službeni dokument već proučava u Bruxellesu razrađen je cijeli scenarij vraćanja manjka do 2013. u dopuštene granice (tri posto BDP-a). Izlazna strategija, drugi protukrizni dokument, izrađen je za domaće potrebe i pred-

stavlja širi izbor mjera i politika za izlazak iz krize. Dakako, oba se dokumenta međusobno isprepliću. Popis mjera i reformskih zahvata u Hrvatskoj i Sloveniji jednako je opsežan. Pahor pokušava srediti prilike s približno 160 mjera – Kosor to isto želi postići u Hrvatskoj s nekih 130. Katalozi ponuđenih mjera vraški su slični. Djeluju kao

da su premijeri prepisivali domaću zadaću. Očito je da na istoj njivi koja je do jučer bila zajednička rastu slični kukuruzi, s istim snijetima i sličnim nametnicima. Prve reakcije na ponuđene mjere pokazuju da će se i Kosor nagutati gorkog likera od kojeg Pahoru već dugo trnu zubi. Pahoru se predbacuje da je otvorio reformski pogon za obavljanje generalnog

Kopni povjerenje javnosti Najnovije ankete također pokazuju da kopni povjerenje javnosti prema Pahorovoj ekipi. Svime time želi se sugerirati zaključak da nužne reforme nema tko provesti. Janša je otišao tako daleko u osporavanju vlade da je na otvorenju Pučnikovih dana pozdravio predsjednika Pahora u prvom redu riječima: “Veseli me što je s nama predsjednik vlade. Žao mi je što među nama nisu oni koji vladaju”. Ulazak u reforme u Sloveniji nije bio naj s(p)retniji. Nisu postavljeni čvrsti prioriteti nego se dopušta da i minorne

promjene ravnopravno konkuriraju za pozornost javnosti s onim najvažnijim mjerama za konsolidaciju društva. U tri godine Slovenija ima obvezu smanjiti proračunski manjak s dvije milijarde na 800 milijuna eura. Najveću pozornost trebalo je stoga usredotočiti na rashodovnu stranu proračuna i to na njegove dvije ključne stavke – na plaće javnog sektora i na transfere. To su ključni rashodi na kojima Slovenija treba reterirati u okvire raspoloživog. Pričama o štednji na kavama tu je kraj. Na žalost, Sloveniju trenutačno tresu priče o tome jesu li svi menadžeri i nadzornici prijavili sva svoja primanja za “eksproprijacijsko” oporezivanje. Vlada se zaplela s prioritetima, a sve je jasnije da glomazni reformski paket nije upakiran u najprikladniju ambalažu. Upravljanje krizom podrazumijeva i posebno djelovanje s ciljem da se javnost pridobije za promjene. Javnost je prepuštena da se snalazi kako zna.

Mijenjati se treba cijelo društvo

Oni koji bi morali znati - nemaju pojma

Što treba mijenjati? Cijelo društvo, a ne samo gospodarstvo - odgovor je skupine uglednih stručnjaka iz raznih područja koji su samoinicijativno ili na poticaj vlade pripremili svoje prijedloge o oblikovanju vizije slovenske budućnosti. Takve skupine zagovaraju sveobuhvatnije promišljanje o budućnosti. Legendarni Aleksandar Bajt podučavao je svoje studente 1967. godine govoreći im da “narod koji leži pod kruškom u hladu njene krošnje neće stići daleko”. Danas slovenski problem nije u kruški i ležanju. Danas se mnogo radi, nerijetko i do iznemoglosti. “Predani smo posesivnoj marljivosti”, tvrdi Boštjan M. Zupančič, sudac u Europskom sudu za ljudska prava. On slovensku javnost podsjeća na Maxa Webera koji je pozitivno gledao na kapitalizam, ali u povezanosti s protestantskom samodisciplinom, odricanjima i štednjom. Na žalost, danas u Sloveniji ne postoji volja da se odgodi užitak. Štoviše, troši se neminuli rad budućih generacija. U tome je financijska poanta cijele gospodarske krize. Treba, stoga, mijenjati društvo, a ne samo njegov gospodarski ešalon.

Znaju li oni koji nas vode kamo idemo, što želimo i što treba učiniti za izlazak iz krize? Na to pitanje Matjaž Hanžek, bivši branitelj ljudskih prava koji se nakon isteka mandata vratio u plansku službu, odgovorio je rezolutno: “Smatram da oni koji bi morali znati, nemaju pojma”. Hanžek se pritom ogradio rekavši da ne misli na političare nego više na neke stručnjake koji predlažu političarima predloške za njihove odluke. Takvi stručnjaci dovlače iz raznih država djelomične odgovore na probleme i to one koji odgovaraju kapitalu, a ne ljudima. Tu ima svakakvih rješenja - zagovara se fleksibilnost iz Danske, poreze iz Austrije, neki treći segment uvozi se iz SAD-a... Hanžek tvrdi da su neoliberali pravi socijalni darvinisti. “Žele stvoriti pobjedničku životinju koja će imati sve najbolje značajke od svake pojedinačne vrste, dakle životinju koja će imati srnine noge, tigrov trup, čeljust krokodila i orlovska krila. Naravno, takva životinja ne bi preživjela pet minuta”, zaključuje Hanžek uz dodatak da se “približno na isti način u Sloveniji sastavljaju mjere za ‘pobjedničku državu’”.

16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3624, 26. travnja 2010.

Jesmo li dovoljno kreativni i inovativni?

*vijesti Konferencija o medicinskom turizmu Druga konferencija medicinskog turizma na temu Medicinski turizam - put u podizanje konkurentnosti hrvatskog turističkog proizvoda održava se do 27. travnja u Opatiji u organizaciji Udruge za razvoj medicinskog turizma i tvrtke Treatment Abroad. Na konferenciji će se obrađivati teme o organiziranom razvoju medicinskog turizma u našoj zemlji te njegovog uključivanja u turističku ponudu. Bit će riječi i o zakonskim izmjenama nužnim za razvoj tog oblika turizma. Edukacijom do kvalitetnijih usluga Udruga nezavisnih putničkih agenata od 26. travnja do 6. svibnja organizirat će tri seminara u dubrovačkom hotelu Rixos Libertas s ciljem dodatne edukacije i stjecanja specifičnih specijalističkih znanja turističkih djelatnika, uz dodjelu me-

đunarodno priznatih certifikata. Pokrovitelj tih seminara je Hrvatska gospodarska komora. Predstavljeno naselje Punta Skala Projekt luksuznog turističkog naselja Punta Skala IMMO Exclusive Petrčane, teškog 30 milijuna eura, predstavljen je nedavno u Zagrebu. To luk-

Važno je umrežiti i pokrenuti kreativni mozak Kreativna osoba zapravo je znatiželjna osoba koja traži problem i u njemu vidi priliku za samorazvoj Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

K suzno naselje proteže se na 33.871 četvornom metru površine, a sastoji se od devet luksuznih obiteljskih vila smještenih u prvi red do mora te 41 vilom s tri ili četiri stana. Završetak svih građevinskih radova očekuje se početkom lipnja.

reativnost i inovativnost u doba gospodarske krize znače promjenu obrazaca razmišljanja kako bi se na poslovnom, ali i društvenom planu konačno nešto promijenilo. Kreativna osoba zapravo je znatiželjna osoba koja traži problem i u njemu vidi priliku za samorazvoj. Takva osoba je optimistična i ne odustaje lako ako naiđe na poteškoće, nego uživa u izazovu rješavanja tih problema. Svi će se složiti s činjenicom da su nam potrebne promjene, ali da bi se to ostvarilo, one pretpostavljaju promjenu per-

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-22/09 Zagreb, 9. lipanj 2009. Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od sudaca Marije Pujo-Tadić, kao predsjednika vijeća, te Sanje Grubač i Jasne Pongrac, kao članova vijeća, povodom prijave Jadranke Okreša iz Zagreba, Emanuela Vidovića 1, koju zastupa punomoćnik Željko Okreša iz Zagreba, Emanuela Vidovića 1, protiv prijavljenog Grand Auto d.o.o. iz Zagreba, Ljubljanska avenija 4, kojeg zastupa punomoćnik Igor Svilar, odvjetnik iz Zagreba, Gredička 23, radi povrede dobrih poslovnih običaja, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 9.lipnja 2009.godine u prisutnosti punomoćnika prijaviteljice Željka Okreše iz Zagreba, Emanuela Vidovića 1, čija punomoć prileži ovom spisu i punomoćnika prijavljenog Olivera Obrovca, a u.z. za odvjetnika Igora Svilara, čija punomoć također prileži spisu, donosi slijedeću

PRESUDU I. Prihvaća se prijava prijaviteljice Jadranke Okreša iz Zagreba, Emanuela Vidovića 1, kao osnovana. II. Prijavljeni Grand Auto d.o.o. iz Zagreba, Ljubljanska avenija 4, ODGOVORAN JE Zato što nije udovoljio zahtjevu prijaviteljice od dana 11.02.2008. godine i izvršio popravak njezinog automobila u primjerenom roku a u okviru jamstvenog roka, ne postupajući na taj način pažnjom dobrog stručnjaka u postupku rješavanja reklamacija i otklanjanja prijavljenih kvarova u jamstvenom roku na vozilu Ford Mondeo/38 - Mondeo 2001/2.0 85 kw Duratorq TDCi, reg. oznake i broja ZG 8737-DA u vremenu od 11.veljače 2008.godine do 7.travnja 2008.godine, te što nije udovoljio zahtjevu prijaviteljice od 06.05.2008. godine i predao joj automobil iste marke i tipa koji funkcionira ispravno nakon što nije izvršio popravak vozila u primjerenom roku, te što je samovlasno oduzeo zamjensko vozilo dodijeljeno prijaviteljici na korištenje temeljem međusobnog sporazuma o korištenju zamjenskog vozila od dana 07.04.2008. godine, čime je postupio protivno odredbi čl. 5.st. 6. Zakona o zaštiti potrošača ( NN 79/07 i 125/07) u svezi sa čl. 424. ZOO-a, što ujedno predstavlja povredu pravila morala i dobrih poslovnih običaja iz odredbe čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, pa mu se temeljem čl.36.st.1.toč.3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU I WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE III. Svaka stranka snosi svoj dio troška. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno. Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK je dana 21. prosinca 2009. godine donijelo presudu broj PŽ-II-24/09 kojom se žalba odbija.

cepcije i snagu stvaranja kao i upravljanje kreativnom inteligencijom u privatnoj i korporativnoj svakodnevici. U trenutku kada su ljudi opterećeni egzistencijalnim problemima, postaju pesimistični i postavlja se pitanje mogu li u takvom stanju (p)ostati inovativni i kreativni? Kreativnost je snaga koju ima svaki čovjek bez obzira na kulturološke, dobne, vjerske ili druge razlike. Budući da je strah najveći neprijatelj kreativnosti, jasno je da ljudi opterećeni problemima teže postaju optimistični. Upravo je optimizam jedan od ključnih elemenata kreativnog promišljanja, kaže predsjednica udruge Mrak - Mreže za razvoj i kreativnost Ivana Nikolić Popović. Međutim, ljudi su upravo u teškim trenucima najsnalažljiviji. Kada se osjete ugroženima, sposobni su smisliti najkreativnija rješenja kako bi se “spasili”. Poticanje na drukčije razmišljanje Kreativnost je posebice važna u poslovanju, pa čak i nužna za razvoj i napredak. Poslovni svijet ne podnosi stagnaciju, pa stoga udruga Mrak radi na odgovarajućem alatu kreativnosti koji bi tvrtke mogle koristiti u svom poslovanju kako bi ostvarile što bolje rezultate. Taj se alat temelji na edukaciji i poticanju dje-

latnika na drukčije razmišljanje i tako razvija snagu inovativnog stvaranja. Iako je nedvojbeno da je samo motivirana osoba i poslovno učinkovita, a u Hrvatskoj postoji veliki broj takvih kreativnih ljudi, vrhunskih stručnjaka i po-

Gotovo svaki treći građanin Hrvatske s diplomom živi u inozemstvu duzetnika koji mogu i znaju raditi bolje i drukčije od ostalih, ipak još uvijek kreativnost ne njegujemo dovoljno. “Udruga Mrak nastala je s ciljem poticanja kreativnosti u poslovnom i društvenom sektoru. Okupljamo kreativne, sposobne i inteligentne entuzijaste koji će udruženim snagama potaknuti pozitivne promjene i pomaknuti današnje društvo i gospodarstvo iz nezavidne pozicije u kojoj se nalazi”, rekla je Ivana Nikolić Popović. Iako nam se ponekad čini kako možda dovoljno ne pratimo svjetske trendove, Ivana Nikolić Popović ističe

kako naši inovativci čak i prednjače pred svjetskim trendovima, no takve osobe nisu dovoljno prepoznate u Hrvatskoj. Zanimljivo je da naše vrhunske stručnjake i poduzetnike prije prepoznaju u inozemstvu nego kod nas, a mi ih olako “puštamo” u njihove ruke. Porazni su podaci Svjetske banke o tome da gotovo svaki treći građanin Hrvatske s diplomom živi u inozemstvu. Sa stopom migracije od 29,4 posto Hrvatska je zauzela prvo mjesto u Europi po odljevu mozgova, a tome je posebice pogodovala visoka stopa nezaposlenosti, ali i društvena klima. “Moramo shvatiti da je novo proizvodno sredstvo čovjek i njegov kreativni potencijal, pa smo stoga pokrenuli internetsku mrežu Mozgalo kako bismo umrežili i pokrenuli taj naš kreativni mozak”. Kreativnost je dodana vrijednost, razvojni generator i glavni alat kojim se svako društvo uzdiže na višu razinu svijesti”, zaključila je Ivana Nikolić Popović.

Dodijeljene nagrade za inovativnost i kreativnost Na Svjetski dan kreativnosti i inovativnosti u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti održana je dodjela nagrada za kreativnost i inovativnost u organizaciji Mraka. U devet raznih kategorija i među 27 nominiranih nagrade su dobili: XD Concept (Dok-ing) za električni automobil, Vjekoslav Majetić iz Dok-inga, Grad Varaždin za Školu otvorenih vrata, Općina Dugopolje za gospodarsku zonu Podi-zapad, Pisanica od srca Turističke zajednice Koprivničko-križevačke župa-

nije, Muzej prekinutih veza Umjetničke organizacije Labirint, CD klasične glazbe “Za male anđele” Ane Rucner i HiPP-a, Vipnetov program zaštite okoliša, projekt enigmatskih radionica i osnivanja matematičko-enigmatskih klubova u nižim razredima osnovnih škola u organizaciji Matematičko-enigmatskog društva MED, Somnium Croatae - San Hrvata Škole za medicinske sestre Vrapče i dm - drogerie markt za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3624, 26. travnja 2010.

Microsoft WinDays 2010

Novi Office val Na rovinjskoj konferenciji, koja je ove godine bila podijeljena u dva dijela - WinDays Technology i WinDays Business, T-HT je predstavio prvi domaći virtualni centar za mobilne aplikacije je riječ o aplikacijama za svakodnevni uredski rad. “Oni koji kupuju računalo očekuju upravo ove aplikacije na njemu”, smatra ona i dodaje kako je Office u Hrvatskoj prepoznat kao glavni alat za produktivnost, što potvrđuje i činjenica da se iz godine u godinu njime koristi sve više ljudi.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

obar dio razvoja informacijskih tehnologija prije tridesetak godina išao je u smjeru podizanja produktivnosti. Zadnjih desetak godina kazaljka na IT kompasu titra u nekoliko pravaca. Točnije, od tih tehnologija korisnici danas traže brzinu, učinkovitost, kvalitetu, inovativnost te dostupnost bilo gdje i bilo kad. Upravo jedan od takvih paketa aplikacija za produktivnost i svakodnevni uredski rad je nova generacija Microsoft Office 2010, kao i niz drugih proizvoda koji su dio Office sustava, kao što su Visio, Project i SharePoint Server. Njihove finalne verzije predstavljene su na 10. Microsoft WinDays konferenciji koja se od 19. do 23. travnja održavala u Rovinju. Najesen verzija na hrvatskom Valja naglasiti kako je Office 2010 rezultat velikog Microsoftovog investicijskog ciklusa u sklopu kojeg je ta vodeća svjetska kompanija u proizvod-

nji softvera uložila devet milijardi dolara u razvoj novih tehnologija i proizvoda. Sanja Grčić Plečko, voditeljica poslovne grupe proizvoda za produktivnost u Microsoftu Hrvatska, u razgovoru za Privredni vjesnik kazala je kako će Office 2010 u Hrvatskoj biti dostupan od sredine svibnja, kao i drugdje u svijetu. Riječ je o engleskoj verziji, dok će se ona na hrvatskom jeziku pojaviti u jesen. Unutar aplikacija, naglasila je, nalazi se mnoštvo noviteta zahvaljujući kojima će privatni i poslovni korisnici tijekom rada u Officeu 2010 biti učinkovitiji, brži, jednostavnije će obavljati zadatke, što u konačnici rezultira i manjim

*vijesti

Robusna Nada Jedini hrvatski proizvođač prijenosnih računala Končar-Inem predstavio je nasljednika u seriji robusnih računala za posebne namjene. Kompaktno računalo Nada GS II izrađeno je od posebno čvrstih materijala, što ga čini 20 puta izdržljivijim od uobičajenih prijenosnika. Računalo je smješteno u lagano i iznimno čvrsto kućište izrađeno od legure aluminija i magnezija, s posebno pojačanim i gumiranim rubovima. Nadu GS II pokreće “dvoglavi” Intel T6600 procesor takta 2,2 gigaherca, a četiri gigabajta radne memorije te čvrsti disk kapaciteta 320 gigabajta jamče brzo izvršavanje aplikacija i obilje prostora za pohranu.

TIPA ponovno nagradila Epson Strukovna udruga Technical Image Press Association (TIPA) tvrtki Epson dodijelila je tri nagrade. Uređaji kojima su dodijeljene najvažnije europske industrijske nagrade u segmentu imaginga TIPA Awards 2010 su Epson EH-TW5500 (najbolji profesionalni fotoprojektor), Epson Stylus Pro 3880 (najbolji profesionalni fotopisač) te Epson Perfection V600 Photo (najbolji fotoskener). TIPA već šest godina zaredom nagrađuje Epsonove uređaje.

troškovima poslovanja. Među novostima je istaknula mogućnost korištenja ovog novog Microsoftovog proizvoda bilo kad i bilo gdje jer opcija Office Mobile 2010 korisnicima u pokretu, tj. izvan ureda ili doma, omogućava da na mobitelu pregledavaju svoje dokumente i provjere podatke o poslovanju. Govoreći o razvoju Officea, naglasila je kako on, kao i kod ostalih Microsoftovih proizvoda, zapravo nikada ne prestaje. “Ovo je trenutak u kojem smo odlučili reći da smo završili ono što smo planirali, ali razvoj, istraživanje tržišta i potreba korisnika idu dalje”, naglasila je Sanja Grčić Plečko dodavši kako smatra da je Office zaista broj jedan kada

Happy hour u blizini Osim nove generacije Officea i drugih Microsoftovih proizvoda te rješenja za financijski sektor, telekomunikacijsku industriju i javnu upravu, na kon-

Office 2010 rezultat je velikog Microsoftovog investicijskog ciklusa teškog devet milijardi dolara ferenciji koja je okupila više od 1500 stručnjaka predstavljena je i prva hrvatska geolokacijska društvena mreža Punkt, nastala u suradnji tvrtki Pet minuta i Europa Digital. Riječ je o spoju gradskog vodiča i društvene mreže.

Viktor Marohnić, vlasnik tvrtke Pet minuta, kazao je kako se ovim projektom žele spojiti privatni korisnici i poslovni subjekti poput kafića, klubova ili restorana koji su tim korisnicima u blizini. Oni će, naime, putem svojih smartphone uređaja moći jednostavno saznati, primjerice, koji kafić ili restoran u njihovoj blizini ima happy hour, tj. snižene cijene određenih pića i jela, ili dobiti podatak o besplatnom ulazu u klub, na izložbu ili na neko drugo događanje. Na rovinjskoj konferenciji, koja je ove godine bila podijeljena u dva dijela - WinDays Technology i WinDays Business, T-HT je predstavio ApliCentar, prvi domaći virtualni centar za mobilne aplikacije, koji je od prošlog tjedna dostupan na stranicama Tportala. Cilj ApliCentra je korisnicima omogućiti što jednostavniji pristup popularnim mobilnim aplikacijama. Od ostalih sudionika konferencije valja istaknuti HewlettPackard koji je, među ostalim, predstavio prijenosna računala za mala i srednja poduzeća, proširenu ponudu radnih stanica te nove pisače.

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3624, 26. travnja 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Kristal

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR MICHEL HOUELLEBECQ I BERNARD-HENRI LÉVY DRŽAVNI NEPRIJATELJI OCEANMORE

Riječ je o knjizi pisama što su ih “pisac provokator” Houellebecq i “medijski filozof” Lévy razmjenjivali tijekom 2008. Na prvi pogled sve ih razdvaja: Lévy je bogataško dijete, angažirani branitelj ljudskih prava, dok je Houellebecq proleterskih korijena, nihilist i depresivac. No, njihovo dopisivanje nalik je razgovoru dvojice erudita koji raspravljaju o filozofiji, književnosti, angažmanu pisca i stanju u današnjem društvu, ali predstavlja i sasvim intimne ispovijesti.

ZDENKO JELČIĆ U TRAGANJU ZA IZGUBLJENIM NARCISOM V.B.Z.

Potraga za vrijednom umjetninom, ovijena trima pričama (pričom o razbarušenom životu njena autora Caravaggia, pričom o originalu i falsifikatu te pričom o nestanku slike iz obiteljske zbirke, i to baš 1945.), tema je romanesknog prvijenca glumca Zdenka Jelčića. Talijanska familija di Vittrici angažira privatnog detektiva, čovjeka s naših prostora da uz visok honorar pronađe Narcisa. Na put ga ispraćaju rečenicom: “Prvo užici, a posao ako bude vremena”...

SLAVOLJUB STANKOVIĆ SPLIT ALGORITAM

Drugi Stankovićev roman je priča o ocu i sinu, i još jednom sinu. I koječemu teškom i važnom, a ispričanom lako, dinamično, duhovito i potresno. Ovo je roman o razdvojenosti (split), praštanju i prihvaćanju, o bratu, o ocu i taocu obitelji, u krajnjoj liniji, o Ocu. Ovo je roman u kojemu se susreću copywriter, filozof, neželjeni sin i Otac. I jedna zaljubljena Zagrepčanka koja želi Mišino dijete po svaku cijenu...

Samoborski kristal trgovina, Samobor, www.samoborskikristal.com. Tvrtka proizvodi i izvozi kristal, nakit i pribor za jelo. Kontakt: Alen Boras, alen. boras@samokristal.com, +385 1 5535507. Održavanje i servisiranje industrijske opreme

Biga Grupa, Labin, www.biga.hr. Tvrtka nudi specijalna zavarivanja, održavanje i servisiranje različite brodske/industrijske opreme i sustava. Kontakt: Sunčica Šverko, suncica.sverko@biga.hr, +385 52 880882. Toroidni transformatori i rasvjeta

Toroid, Čakovec, www.toroid.hr. Tvrtka nudi toroidne transformatore za LED rasvjetu, halogenu rasvjetu i za industrijsku elektroniku. Kontakt: Zlatko Tkalčec, toroid@ck.t-com.hr, +385 40 822455. Živi puževi i gljive

Droga, Našice. Tvrtka izvozi žive puževe te svježe i suhe gljive. Kontakt: Ljuba Vijant, tomislava.vijant@os.t-com.hr, +385 31 611956. Ekstrudirani aluminijski profili

Cuhadaroglu Metal Sanve TIC. A.S., Istanbul, Turska, www.cuhadaroglu. com.tr. Tvrtka specijalizirana za proizvodnju ekstrudiranih aluminijskih profila traži zastupnike, distributere, predstavnike i uvoznike za svoje proizvode. Kontakt: metal@cuhadaroglu.com.tr, +90 212 2242020. Zastupstvo za vozila na struju

Eko Sim, Bistrica ob Sutli, Slovenija, www.bikeboard.si. Tvrtka je distributer za vozila na struju Bikeboard za područje bivše Jugoslavije i na tom području traži zastupnike odnosno prodavače. Kontakt: Simon Augustinčič, info@ ekosim.eu, +386 41 522427. Digitalno brojilo kave

JACOB LIBERMAN SVJETLOST, LIJEK BUDUĆNOSTI AGM

Knjiga predstavlja povijest suvremene helioterapije i suprotstavlja se istraživanjima koja tvrde da je sunčeva svjetlost opasna. Prirodna je helioterapija iz prošlosti zamijenjena umjetnim pristupima, no vitamini ne rješavaju probleme koje izaziva nedostatak odgovarajućih valnih dužina svjetlosti potrebnih za stvaranje potpunog metabolizma. Na temelju dugogodišnjeg iskustva Liberman je razvio temeljni model nove medicinske paradigme - svjetlost je lijek budućnosti.

JADRANKA BOBAN PEJIĆ BEZ GLUTENA PLANETOPIJA

Osjetljivi ste na gluten ili želite pripaziti na unos te bjelančevine? Uživate u ukusnoj hrani, ali morate jesti sigurno? Pomoć u osmišljavanju prehrane te ideje za cjelovite obroke donosi Jadranka Boban Pejić. Riječ je o jedinstvenoj domaćoj kuharici baziranoj isključivo na ekološkim i cjelovitim namirnicama koja donosi pregled različitih vrsta žitarica bez glutena te niz recepata koji dokazuju da i restriktivna prehrana može biti šarolika i ukusna.

Tehno Futura, Sveta Nedelja, www.tehnofutura.hr. Tvrtka proizvodi digitalno brojilo kave, patentirani hrvatski proi-

zvod koji služi za preciznu evidenciju espresso kave u ugostiteljstvu. Patentirano HR P20010109 od 12.02.2001. do 12.02.2021. Proizvod je u prodaji u Hrvatskoj, EU-u i susjednim zemljama, te ga koristi oko 1500 ugostitelja. Kontakt: Miroslav Kovač, m.kovac@dbk.hr, +385 1 3370089. Tartufi

Zigante Tartufi, Buje, www.zigantetartufi.com. Tvrtka je prva i jedina tvrtka u Istri i Hrvatskoj koja se posvetila konzerviranju, pakiranju i prodaji tartufa. Riječ je o obrtničkoj proizvodnji visoke kvalitete u kojoj se koristi moderna tehnologija kako bi se dobio vrhunski proizvod podvrgnut kontrolama. Bijeli jesenji i crni ljetni tartuf probiru se i obrađuju dok su svježi. Kvaliteta cijele serije naših proizvoda zajamčena je i registrirana žigom. Kontakt: Ester Kraljević, office@zigantetartufi.com, +385 52 777409. Izvoz i partnerstvo

Perfecta, Sv. Križ Začretje, www.perfecta.hr. Tvrtka je proizvođač madraca, jastuka, podnica i tapeciranih kreveta zainteresirana za izvoz vlastitih proizvoda, te pronalazak partnera u inozemstvu. Kontakt: Mirjana Vidaković, mvidakovic@ perfecta.hr, +385 49 588888. Distribucija

HiM, Zagreb, www.duplicolor.hr. Tvrtka traži distributere za Motip Dupli program za Bosnu i Hecegovinu, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju. Kontakt: Mirna Bogdanić, him@zg.t-com.hr, +385 1 3698919. Automatizacija i sustavi nadzora i upravljanja

Intea, Zagreb, www.intea.hr. Tvrtka se bavi automatizacijom u industriji i energetici te sustavima nadzora i upravljanja, i to njihovim projektiranjem, inženjeringom, programiranjem i puštanjem u rad. Kontakt: Aleksandar Mihalyi, aleksandar.mihalyi@intea.hr, +385 1 3436213.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska

Akumulatori Autocesta Rijeka-Zagreb nabavlja 80 akumulatora. Rok dostave ponuda je 6. svibnja. Oprema za školu i sportsku dvoranu Obrtnička škola Osijek nabavlja opremu za školu i sportsku dvoranu. Rok dostave ponuda je 3. svibnja. Namještaj za bolničke sobe KBC Rijeka u dva nadmetanja nabavlja krevete, garderobne ormare i noć-

ne ormariće za bolničke sobe. Rok dostave ponuda je 3. svibnja.

mobila za RVI 100%. Rok dostave ponuda je 31. svibnja.

Pjenila za nadopunu spremnika HAC nabavlja pjenila za nadopunu spremnika vatrogasnih vozila i spremnika u tunelskim hidrantima. Rok dostave ponuda je 11. svibnja.

Službena odjeća PPS Republike Srpske nabavlja 6880 košulja i 680 marama. Rok dostave ponuda je 17. svibnja.

Regija

Automobili Federalno ministarstvo za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata nabavlja 39 putničkih auto-

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

www.privredni.hr Broj 3624, 26. travnja 2010.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI / NEKRETNINE / DRAŽBE

Zgrade i zemljišta na javnoj dražbi Poljoprivredna gospodarska zgrada površine 36 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 113.343 kune, koja u naravi predstavlja apartman na katu zgrade, a nalazi se u Čakovcu, prodaje se na usmenoj javnoj dražbi 29. travnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, B. Radića 2, soba 223/ II. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretninu prema prethodnom dogovoru sa stečajnim upra-

viteljem na broj telefona 091/2010 001. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije dva dana prije ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u iznosu od pet posto od utvrđene vrijednosti nekretnine na broj 24890041131203136 otvoren kod Vabe Varaždin. Građevinsko zemljište u Čakovcu površine 1547 četvornih metara, procijenjene vrijednosti oko 1,53

milijuna kuna, prodaje se na usmenoj javnoj dražbi 29. travnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, B. Radića 2, soba 223/II. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091/2010 001. Jamčevina iznosi pet posto od utvrđene vrijednosti nekretnine, a uplaćuje se na račun broj 24890041131203136 otvoren kod Vabe Varaždin.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

poslovni savjetnik Vas poziva 27. svibnja 2010. od 9 do 16 sati

The Westin Hotel, Zagreb Pretplatnicima Privrednog vjesnika popust od 50% na iznos redovne kotizacije! Umjesto 365,00 kn platite samo 182,50 kn (PDV uračunat)!

10 razloga zašto doći na 2. DANE POSLOVNE EDUKACIJE 1. 15 vrhunskih hrvatskih predavača 2. Predavanja namijenjena isključivo praksi 3. Sami kreirate svoj obrazovni program koji se odvija u tri dvorane 4. Zabavni dio uz stand up komičare 5. Knjiga Zakon o radu - gratis 6. Polugodišnja pretplata na Poslovni savjetnik - gratis 7. Poslovni kontakti 8. Mogućnost povoljnije kupnje knjiga 9. Broj svibanj Poslovnog savjetnika - gratis 10. Radionice i seminari

Prijavite svoj dolazak na e-mail: poslovnisavjetnik@ripup.hr

Informacije na 01 4921 742 Detaljan program na www.poslovni-savjetnik.com

Novi val inovacija dr. Uroš Dujšin

ada su prije tridesetak godina Amerikanci sa zaprepaštenjem ustanovili kako su ih Japanci pretekli u proizvodnji automobila zahvaljujući drastičnom rezanju troškova putem inovacija u organizaciji proizvodnje, gurui menadžmenta su to, s pravom, proglasili revolucijom. To što se dogodilo u Japanu bilo je, naime, jednako revolucionarno kao i nastanak masovne proizvodnje u Americi stoljeće ranije, ističe Economist. Sada se, međutim, nešto slično tome događa u zemljama u razvoju – s nesagledivim posljedicama. Bogati gube vodstvo Svi smo već svjesni toga da se težište ekonomske moći seli na tzv. tržišta u nastajanju. U posljednjih pet godina stopa rasta u Kini bila je viša od 10 posto, a u Indiji viša od osam posto. No i te su brojke tek naznaka novonastalih promjena. U tim se zemljama više ne zadovoljavaju time da budu izvori jeftine radne snage i mozgova. One postaju generatori inovacija, s novim prodorima u nizu područja – od telekomunikacija do proizvodnje automobila i zdravstva. Tako se troškovi proizvodnje smanjuju i do 90 posto, pa se postiže brža i jeftinija proizvodnja od one na Zapadu. U opširnom izvješću Economist dokazuje kako bogati dio svijeta gubi vodstvo u kreiranju ideja za preobrazbu poslovanja. To je i zbog toga što kompanije iz bogatih zemalja sve veći dio svojih istraživanja prebacuju u manje razvijene zemlje. Čak 98 kompanija s Fortuneovog popisa 500

najvećih ima istraživačke centre u Kini, a 63 u Indiji. IBM zapošljava više ljudi u zemljama u razvoju nego u SAD-u. K tome i poduzeća kao i potrošači u tim zemljama napreduju prema višoj razini. Kineski telekom, Huawei, u 2008. prijavio je više patenata nego bilo koje drugo poduzeće, a kineski dvadesetogodišnjaci sada provode više vremena za internetom nego njihovi vršnjaci u Americi. Pogotovu je dramatična sposobnost proizvođača iz manje razvijenih zemalja u dramatičnom obaranju cijena. Jeftini automobili za 3000 i laptopi za 300 dolara možda nisu toliko uzbudljivi kao novi iPad, ali će promijeniti način života daleko većeg broja ljudi. Te štedljive inovacije nisu rezultat korištenja jeftine radne snage, nego redizajniranja proizvoda radi rezanja nepotrebnih troškova. U In-

Poduzeća iz manje razvijenih zemalja napreduju na više fronti nego svojedobno Japanci diji je Tata proizveo Nano, najjeftiniji auto na svijetu, upravo zahvaljujući nizu troškovnih ušteda, dok je Bharti Airtel znatno smanjio troškove mobilne telefonije outsourcingom niza

operacija specijalistima poput IBM-a. Poduzetnici zemalja u razvoju postižu zapanjujuće uštede diobom rada i ekonomijom razmjera čak i u područjima kao što su kardiokirurgija i operacija mrene, i to bez žrtvovanja kvalitete. U Keniji su čak uspjeli organizirati usluge transfera novca putem – mobitela. Zapanjujuće uštede A što sa sporovoznim svijetom bogatih zemalja? Poduzeća iz manje razvijenih zemalja napreduju na više fronti nego svojedobno Japanci, a napreduju i znatno brže, ugrožavajući svoje zapadne konkurente. Stoga treba očekivati sve oštriju konkurenciju cijenama i radikalnu reviziju konkurentnih prednosti bogatih zemalja. Mnogi zagovornici globalizacije opravdavali su gubitak radnih mjesta na Zapadu tvrdeći kako će Zapad zadržati prednost u inovacijama, te da će vrjednija radna mjesta ostati kod kuće. No sada manje razvijene zemlje ne samo da ugrožavaju njihovo vodstvo u inovacijama, nego dolaze s valom jeftinih inovacija koje će uzdrmati niz privrednih grana do temelja. Uspiju li poduzeća u bogatim zemljama prihvatiti taj izazov, taj bi novi val inovacija mogao postati put za izlazak iz sadašnje globalne krize.

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3624, 26. travnja 2010.

( 13,4 mil kn

potraživanja od banaka u ožujku

( 54,7 mlrd kn iznos primarnog novca

HRVATSKA NARODNA BANKA

Aktiva premašila 76,6 milijardi kuna Najveći dio ukupne aktive čine međunarodne pričuve koje od rujna 2009. kontinuirano bilježe rast udjela

rema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), nakon pada u veljači u ožujku ove godine ukupna aktiva središnje banke nastavila je rasti te je potkraj mjese-

za više od 3,3 milijarde kuna odnosno 4,4 posto. Najveći dio ukupne aktive čini inozemna aktiva, odnosno međunarodne pričuve koje od rujna 2009. kontinuirano bilježe rast udjela te na kraju prvog tromjesečja ove godine čine 99,99 posto. Potkraj ožujka inozemna je aktiva iznosila 76,65 milijardi kuna, što je 844 milijuna ili 1,1 posto više nego potkraj lanjskoga prosinca. S obzirom na to da se međunarodne pričuve drže uglavnom u eurima, rast u kunama izraženog iznosa pričuva u odnosu na kraj prosinca ublažen je aprecijacijom kune u odnosu na euro za 0,64 posto. Intenziviranjem rasta međunarodnih pričuva od posljednjeg tromjeseč-

Potkraj ožujka inozemna je aktiva bila za 844 milijuna kuna viša nego u prosincu ca premašila 76,6 milijardi kuna. U odnosu na kraj prosinca aktiva HNB-a viša je za 828 milijuna ili za 1,1 posto. Ovogodišnji rast inozemne aktive ostvaren je ponajviše tijekom ožujka kada je imovina središnje banke na mjesečnoj razini porasla

ja 2009. godine dosegnuta je najviša razina u povijesti potkraj ovogodišnjeg ožujka. Smanjena potraživanja od banaka Zbog velike inozemne izloženosti Hrvatske, HNB nastoji povećati odnos međunarodnih pričuva i ukupnog inozemnog duga, pa je djelomice to i razlog zašto je udio inozemne aktive u ukupnoj aktivi središnje banke razmjerno velik. Osim toga, udio druge najznačajnije komponente aktive HNB-a, potraživanja od banaka, drastično je smanjen u rujnu. Naime, u rujnu su krediti bankama pali na 13,5 milijuna kuna (sa 2,7 milijardi kuna u kolovozu) te su na

toj razini ostali i sljedećih mjeseci. Potkraj ožujka potraživanja od banaka iznosila su 13,4 milijuna kuna. Istodobno, potraživanja od ostalih domaćih sektora (uglavnom trgovačkih društava) blago su se smanjila na mjesečnoj razini, za 0,1 milijun kuna. Najveći dio pasive HNB-a, primarni novac, nakon rasta tijekom siječnja i veljače spustio se potkraj ožujka na 54,7 milijardi kuna, što je 1,44 milijarde kuna ili 2,6 posto manje nego krajem prosinca. Inozemna pasiva HNB-a nastavila je s blagim porastom pa je na kraju promatranog mjeseca iznosila 8,5 milijuna kuna (0,4 milijuna više nego potkraj lanjskoga prosinca). (V.A./RBA)

vatska kućanstva, unatoč padu osobne potrošnje tijekom 2009., imala veće izdatke nego ona u Poljskoj, Rumunjskoj ili Bugarskoj. Ako, pak, gledamo prosječnu potrošnju po kućanstvu, naša troše više od onih u Češkoj, Slovačkoj ili Mađarskoj. No, gledajući potrošnju po osobi, u Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj ona je viša. Razlika se krije u tomu da u tim zemljama ima prosječno manje osoba po jednom kućanstvu. Nakon vrlo dinamičnog razdoblja proteklih godina, 2009. godi-

na u većini zemalja regije donijela je otrježnjenje. Analiza osobnih izdataka kućanstava provedena u 10 zemalja regije CEE/ SEE podupire taj zaključak. Samo u nekim zemljama izdaci su lagano porasli, dok u ostalima ili stagniraju ili blago padaju. “Premda ekonomski rast i osobna potrošnja neće rasti dosadašnjim tempom, proces dostizanja zapadnoeuropske razine još dugo neće biti završen”, procjenjuje Hanna Bomba-Wilhelmi, direktorica RegioPlan Consultinga.

OSOBNA POTROŠNJA

Krpice prije svega Hrvatska kućanstva za odjeću i obuću lani su potrošila 930 eura ili osam posto od ukupne potrošnje koja na godišnjoj razini iznosi 11.700 eura Vesna Antonić antonic@privredni.hr

to skuplje, to bolje! Ta stara uzrečica vrijedi posebice kada je riječ o kupnji odjeće i obuće. Jer marke se nose kao statusni simboli bez obzira na to možemo li u louboutinkama normalno hodati ili se popikavamo na svakom koraku. One su naprosto ono što se na dobrom hrvatskom naziva must have. A da su Hrvati, ako je suditi po izdacima za odjeću i obuću, modno najosvješteniji narod u Srednjoj i

Jugoistočnoj Europi, pokazuje i prošlotjedno istraživanje RegioPlan Consultinga. Naime, hrvatska

Hrvatska su kućanstva osjetila krizu te je osobna potrošnja u prosjeku pala za 2,5 posto kućanstva za odjeću i obuću potroše 930 eura godišnje što je oko osam posto ukupne potrošnje. Na drugom mjestu su Slovaci s potrošenih 750 eura, potom Česi sa 580 i Polja-

ci sa 520 eura. Čak i po potrošnji po osobi Hrvati prednjače. Struktura izdataka kućanstava upućuje na ekonomski razvoj zemlje, kažu u RegioPlan Consultingu. Primjerice, jedno ukrajinsko kućanstvo za prehranu troši 57 posto, dok je u Sloveniji taj udio 18 posto. S gospodarskim razvojem, te rastom raspoloživog dohotka, udio potrošnje za prehrambene proizvode u ukupnoj privatnoj potrošnji sve je manji, napominju te dodaju kako je u Hrvatskoj taj udio prije desetak godina iznosio

40 posto, dok je lani pao na 36 posto. U Hrvatskoj - veći izdaci Hrvatska su kućanstva tijekom protekle godine osjetila krizu te je osobna potrošnja u prosjeku pala za 2,5 posto, a svako kućanstvo u prosjeku godišnje troši 11.700 eura, što je više nego u Mađarskoj, Bugarskoj ili Poljskoj. Zapravo, prema analizi RegioPlan Consultinga, lani su od naših više trošila samo austrijska (34.700) i slovenska kućanstva (22.700 eura). Zanimljivo je da su hr-

www.privredni.hr Broj 3624, 26. travnja 2010.

(

2,2%

( 3%

inflacija u 2010., prognozira PBZ

prognoza je RBA

Analize

Inflacija u ožujku 0,9 posto U idućem razdoblju inflatorne će pritiske i dalje obuzdavati niska domaća potrošnja Vesna Antonić antonic@privredni.hr

rema posljednjim podacima Državnog zavoda za statististiku (DZS), godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u ožujku je iznosila 0,9 posto. Tijekom ožujka su inflacijski pritisci bili tek blago intenzivirani, a na njih još utječe razmjerno visoka baza s obzirom na to da je u istom mjesecu prošle godine zabilježena stopa inflacije od 3,8 posto, smatraju analitičari RBA. Prema njihovu mišljenju inflatorni pritisci su dodatno ublaženi padom potrošnje i općenito slabijom potražnjom, kako na razini kućanstava tako i korporativnog sektora što je posljedica nepovoljnih kretanja u realnom sektoru i na tržištu rada. Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, na godišnji rast cijena najveći su utjecaj imale administrativno utvrđene cijene i cijene energije. Tako su cijene u zdravstvu porasle 3,3 posto, ponajprije vođene rastom cijena farmaceutskih proizvoda, dok su cijene duhanskih proizvoda porasle 11,9 posto. Zbog rasta cijena tekućih goriva od 34,4 posto, porasle su i cijene prometa (za 6,9 posto). Na pad potrošač-

kih cijena, pak, ponovno su najviše utjecale za 3,5 posto niže cijene prehrane i bezalkoholnih pića te pad cijena odjeće i obuće za 4,5 posto u odnosu na ožujak 2009. Niže cijene u kategoriji prehrane i bezalkoholnih pića, koje čine gotovo trećinu potrošačke košarice, posljedica su nastojanja trgovaca da potaknu potrošnju kroz sniženja cijena i preuzimanje tereta većeg poreznog opterećenja (PDV-a). Odjeća, obuća, plin... U odnosu na veljaču ove godine, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju više su za 0,4 posto. Rastu su najviše pridonijele cijene odjeće i obuće koje su porasle 4,3 posto. Takva kretanja posljedica su činjenice da je ove godine zbog slabe potrošnje dio trgovaca odlučio produljiti sezonska sniženja i

Kretanje cijena, godišnje stope promjena 12,0 10,0 8,0 6,0 % 4,0 2,0

Cijene pri proizvođačima Potrošačke cijene Temeljne potrošačke cijene

I 2006. III V VII IX XI I 2007. III V VII IX XI I 2008. III V VII IX XI I 2009. III V VII IX XI I 2010. III

0,0 -2,0 -4,0

Izvor: DZS, HNB

na veljaču pa je mjesečni rast u ožujku zapravo povratak cijena na razine prije sniženja. Snažan mjesečni rast zabilježile su i cijene plina koje su porasle 15,2 posto te cijene tekućih goriva s rastom od

Očekivani porast cijena energije ipak će polako gurati inflaciju prema gore 9,9 posto. Posljedično, porasle su i cijene prometa za 2,7 posto. S druge strane, na pad potrošačkih cijena najviše je utjecao blagi pad cijena prehrane i bezalkoholnih pića od 0,1 posto. U idućem razdoblju inflatorne će pritiske obuzdavati i dalje niska domaća potrošnja, smatraju analitičari RBA. No, na kretanje cijena jamačno će utjecati rast cijena energenata na inozemnim tržištima. Naime, oporavkom inozemnih tržišta povećat će se potražnja za sirovom naftom kao osnovnom proizvodnom sirovinom pa će i cijene energenata rasti. S obzirom na to da uvoz energenata predstavlja značajnu stavku u hrvatskom uvozu, dio inflatornih pritisaka prelit će se u domaće gospodarstvo.

Isto tako, još je neizvjesno (ali i neizbježno) povećanje cijena električne energije, što će zasigurno utjecati na rast cijena drugih dobara i usluga. Jačanje pritisaka Očekujemo nešto izraženije inflatorne pritiske u drugoj polovini godine, dok bi prosječna stopa inflacije u 2010. trebala iznositi tri posto, naglašavaju analitičari RBA. I analitičari PBZ-a upozoravaju na porast cijena energije koje guraju polako domaću inflaciju prema gore. Njihova očekivanja o postupnom, iako umjerenom, rastu cijena podupire i podatak o snažnom porastu cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima u ožujku za čak pet posto na godišnjoj razini, što je ponovno posljedica viših cijena energenata, ponajprije pli-

na koji je poskupio za industrijske potrošače za 19 posto u siječnju (a slijedi daljnji rast jer je cijena plina za industrijske potrošače porasla početkom tekućeg mjeseca za dodatnih dvadesetak posto). “Unatoč tomu, smatramo da protuteža koja dolazi od smanjenih dohodaka, visoke stope nezaposlenosti stanovništva i potrošačkog pesimizma ne daje prostora za značajniji rast cijena čijoj stabilnosti pridonosi i ravnotežni tečaj kune. Slijedom toga revidirali smo našu procjenu inflacije naniže i sad ona iznosi 2,2 posto, no napominjemo kako očekujemo da će globalna kretanja i rast troškova proizvođača postupno povećavati inflatorne pritiske prema kraju godine, čemu pridonosi i niska prošlogodišnja baza”, naglašava Ana Lokin, analitičarka PBZ-a.

Indeks potrošačkih cijena, prosječna god. stopa promjene 7,0 6,0 5,0

Prosječna inflacija 2000-2010:3,1%

4,0 3,0 2,0 1,0 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.2008. 2009. 2010. Izvor: DZS

*vijesti Nova predsjednica Uprave Zagrebačke burze Uprava Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga na svojoj je prošlotjednoj sjednici odlučila kako se Ivani Gažić i Tomislavu Gračanu daje suglasnost za imenovanje članovima Uprave Zagrebačke burze. Ivana Gažić postala je nova predsjednica Uprave, a Tomislav Gračan član Uprave Burze. Te dužnosti preuzimaju 1. svibnja ove godine. Prvi natječaj za dodjelu jamstvenih kvota Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) na prvom natječaju za dodjelu jamstvenih kvota prema modelu B ponudila je 200 milijuna kuna, a na taj su natječaj pristigle četiri ponude u iznosu od 36,9 milijuna kuna. Zagrebačka banka kandidirala je tri projekta ukupne vrijednosti 74,3 milijuna kuna, a zatražena jamstvena kvota iznosi 22,25 milijuna kuna. Hypo Alpe-Adria Bank kandidirao je jedan investicijski projekt u visini 32,6 milijuna kuna, a zatražena jamstvena kvota je 14,9 milijuna kuna. U ožujku porasla stopa nezaposlenosti

U Hrvatskoj je u ožujku porasla stopa nezaposlenosti za 0,1 postotni bod u odnosu na veljaču, a na godišnjoj je razini bila viša za 3,4 postotna boda. Prema podacima DZS-a, stopa registrirane nezaposlenosti u prethodnom je mjesecu iznosila 18,4 posto što je najviša stopa u nešto više od četiri godine. Potkraj ožujka ove godine na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je registrirano 318.658 nezaposlenih osoba što je 0,3 posto više nego u veljači.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3624, 26. travnja 2010.

Tržište novca Zagreb

Tržište zasićeno viškom novca Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

u mil. kn

Potražnja

Promet

300

200

100

ako je razdoblje održavanja obvezne pričuve na samom početku, kada je uobičajeno potražnja za novcem u porastu a ponuda suzdržana, kretanja na novčanom tržištu su zbog izrazito visoke likvidnosti

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

19.4.2010.

20.4.2010.

21.4.2010.

sustava potpuno drukčija. Unatoč činjenici da je potražnja za kratkoročnim pozajmicama u porastu, kamatna stopa je izrazito niska. Visina prekonoćne kamatne stope kreće se na razini oko 0,5 posto, a na dulje rokove stopa je ne-

22.4.2010.

23.4.2010.

znatno viša. Pojedine depozitne institucije i dalje značajne viškove likvidnosti usmjeravaju u Hrvatsku narodnu banku kao prekonoćni depozit uz kamatnu stopu od 0,5 posto. Prosječna kamatna stopa na Tržištu novca

19.4.’10.-23.4.’10.

12.4.’10.-16.4.’10.

ponedjeljak

utorak

protekli je tjedan iznosila 0,79 posto. Nakon sedam tjedana uzastopnog održavanja aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, putem kojih su sudionici imali priliku upravljati viškovima kratkoroč-

srijeda

četvrtak

petak

ne likvidnosti i na kojima se kratkoročna kamatna stopa značajno korigirala, proteklog je tjedna aukcija izostala. Stoga ni dio viškova likvidnosti nije mogao biti usmjeren u zapise, te je zasićenost novčanog tržišta viškovi-

ma novca u promatranom razdoblju bila izraženija. U posljednjem tjednu travnja ne očekujemo promjenu pokazatelja, posebice kamatne stope koja će i dalje imati povoljnu razinu. Ipak, najava novih Vladinih mjera i podrška mjerama postupno donose optimizam u ukupnom okruženju, koji će rezultirati pozitivnim pomakom aktivnosti u svim segmentima gospodarstva. Ne treba zaboraviti ni skori početak priprema za turističku sezonu i impulse koji će također, koliko-toliko, djelovati na uravnoteženje kretanja i na novčanom tržištu.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna neznatno ojačala prema euru

Pala vrijednost Mirexa

Vrijednost kune proteklog je tjedna neznatno porasla u odnosu na euro i švicarski franak. Tako je kuna prema euru porasla za 0,06 valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,023005

CAD

kanadski dolar

5,447501

JPY

japanski jen (100)

5,824669

CHF

švicarski franak

5,057335

GBP

britanska funta

8,360287

USD

američki dolar

5,442186

EUR

euro

7,251713

Izvor: HNB

jednosti je neznatno izgubio švicarski franak, i to 0,02 posto. Srednji tečaj franka u petak je iznosio 5,057335 kuna. Domaća

posto, a srednji tečaj eura na tečajnici Hrvatske narodne banke potkraj proteklog tjedna iznosio je 7,251713 kuna. Na vriEUR

7.28

USD

5.46

20.4.

21.4.

22.4.

CHF

5.08

7.27

5.44

5.07

7.26

5.42

5.06

7.25

5.40

5.05

7.24

5.38

5.04

7.23

primjena od 24. travnja 2010. 19.4.

valuta oslabjela je prema američkom dolaru za 0,7 posto pa je njegov srednji tečaj na tečajnici HNB-a iznosio 5,442186 kuna.

23.4

20.4.

21.4.

22.4.

23.4

19.4.

20.4.

21.4.

22.4.

23.4

Međunarodno tržište kapitala

Ulagače i dalje zabrinjava grčka kriza Nakon nekoliko turbulentnih dana na svjetskim burzama, protekli se petak stanje lagano počelo popravljati. Na europskim 6100 5900

se burzama trgovalo oprezno jer je ulagače i dalje zabrinjavalo stanje u Grčkoj. Strateg u tvrtki BGC Partners Howard Wheel11500

FTSE 100

11300

don rekao je kako se poslovni rezultati europskih tvrtki poboljšavaju, ali oni još uvijek nisu zadovoljavajući. Pod velikim je 2800

Dow Jones

2700

5700

11100

2600

5500

10900

2500

5300

10700

2400

5100

10500 19.4.

5000 4500

20.4.

21.4.

22.4.

23.4.

CAC40

2300 19.4.

6400 6200

20.4.

21.4.

22.4.

23.4.

19.4. 11600

DAX

11380

4000

6000

11160

3500

5800

10940

3000

5600

10720

2500

5400 19.4.

20.4.

21.4.

22.4.

23.4.

NASDAQ

20.4.

21.4.

22.4.

23.4.

21.4.

22.4.

23.4.

NIKKEI 225

10500 19.4.

20.4.

21.4.

22.4.

23.4.

19.4.

20.4.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

152

150

148

146

146 23.3.

1.4.

12.4.

22.4.

19.4.

20.4.

21.4.

22.4

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 22.travnja.2010.

4.36 19.4.

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, proteklog je tjedna pala za 0,25 posto, na 150,0040 bodova. Podsjećamo da je tjedan ranije Mirex dobio na vrijednosti te je iznosio 150,3809 bodova.

pritiskom bio i bankarski sektor, pa su potkraj proteklog tjedna pale dionice pojedinih banaka između 1,2 i 1,6 posto. I na azijskim je burzama bilo slično kao i na europskim jer je i tamošnje ulagače zabrinjavala grčka dužnička kriza. Većina svjetskih ekonomista smatra kako će Grčka morati službeno zatražiti pomoć iz financijskog paketa koji joj je eurozona stavila na raspolaganje. Grčka se kriza odrazila i na tečaj eura prema američkom dolaru koji je potonuo na najnižu razinu u godinu dana.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni MF AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindik. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

149,0855 154,9190 143,3786 152,6778 150,0040

157,6949 180,6629 117,5687 130,9650 125,8758 150,4550 167,7243 164,0030 175,4900 127,3158 102,8475 112,8361 147,6847 106,1413 115,1978 154,3465 136,8593 103,7656 120,8369 110,6449 114,2470

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3624, 26. travnja 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 297,656 milijuna kuna

Dionica HT-a najveći gubitnik tjedna Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi proteklog je tjedna iznosio 182,739 milijuna kuna, što je 7,15 posto manje u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 0,09 posto te je njegova posljednja vrijednost

Marko Repecki www.hrportfolio.com

Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Atlantska plovidba d.d. Dalekovod d.d. Podravka d.d. Institut građevinarstva Hrvatske d.d. Čakovečki mlinovi d.d. Končar-elektroindustrija d.d. Adris d.d.(povlaštena) Ina d.d.

tjedna promjena -13,58% +3,69% +4,13% +3,63% +1,44% +5,77% -3,00% +2,92% +0,25% +1,41%

zadnja cijena 282,50 1.700,00 1.019,46 381,87 353,00 2.620,00 3.340,00 505,00 310,00 1.784,84

promet 88.825.528,91 12.111.492,85 9.564.748,92 6.198.621,23 6.006.929,13 5.476.822,61 5.121.132,80 4.743.241,44 4.274.671,53 4.251.641,41

iznosila 2.192,95 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.184,24 boda, što je pad od 0,82 posto. Osam dionica od 10 najtrgovanijih imalo je porast vrijednosti. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunika-

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 182.739.688,43 kn

cija kojom je ostvareno 88,825 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 282,50 kuna, što je pad od čak 13,58 posto pa je dionica HT-a ujedno najveći gubitnik među najlikvidnijim izdanjima. Osim toga, na vrijednosti

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena

Terra Firma d.d. Apartmani Medena d.d. Lantea Grupa d.d. Montmontaža d.d. HG Spot d.d. Elektroprojekt d.d. Excelsa nekretnine d.d. Đakovština d.d. Hoteli Tučepi d.d. OT-Optima telekom d.d.

141,22% 47,97% 25,00% 20,11% 17,37% 17,15% 13,88% 12,70% 12,51% 12,50%

zadnja cijena 989,00 74,00 12,50 12.011,00 36,15 798,99 27,33 11,27 69,99 42,75

promet 21.758,00 1.806,80 1.487,50 56.011,00 336.622,13 798,99 3.394,46 110.791,27 4.899,30 500.625,59

INVESTICIJSKI FONDOVI

Proteklog su tjedna kod fondova prevladavali negativni rezultati te je 50 od ukupno 95 fondova imalo pad vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond bio je Aureus US Equity kojem je vrijednost porasla za 1,66 posto, a slijedi ga

fond Raiffeisen HR dionice s porastom od 1,23 posto. Najveći pad kod dioničkih fondova zabilježio je AC Rusija kojem je vrijednost pala za 4,57 posto, dok je na drugom mjestu negativne ljestvice KD Nova Europa s padom od

3,57 posto. Među sedam dobitnika kod mješovitih fondova najuspješniji su bili Erste Balanced (+0,67 posto) i Interinvest Balanced (+0,23 posto), dok su najveći gubitnici u toj grupi fondova KD Balanced s padom od dva posto te ST

Aggressive kojem je vrijednost smanjena za 1,17 posto. Najuspješniji obveznički fond je Capital One koji je porastao za 0,21 posto, dok su kod novčanih fondova na vrhu PBZ Dollar fond i Erste Euro-Money. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

tjedna promjena

2.192,95 1.184,24 97,42

-0,09% -0,82% +0,25%

je izgubila i dionica Čakovečkih mlinova koja je pala za tri posto te je uz promet od 5,121 milijuna kuna trgovanje završila na 3340 kuna. Dobitnik tjed10 dionica s najvećim padom cijene Brodomerkur d.d. Uljanik d.d. Brestovac d.d. Vupik d.d. Hrvatske telekomunikacije d.d. Puljanka d.d. Unijapapir d.d VABA d.d. Tanker d.d. Arenaturist d.d.

na među najtrgovanijim dionicama je dionica IGH koja je porasla za 5,77 posto te je tjedan završila na 2620 kuna uz promet od 5,476 milijuna kuna.

tjedna promjena -74,29% -34,97% -20,00% -13,93% -13,58% -13,37% -9,17% -8,40% -7,86% -7,52%

KD Victoria ST Global Equity Select Europe HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+

BICRO ulaže 6,5 milijuna kuna u investicijsko bankarstvo

od 15.04. - 22.04.2010. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn kn € € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn €

15,7784 51,6399 10,9612 8,6970 131,4900 12,3156 103,0700 104,9200 89,1829 174,3828 68,8500 88,7200 93,1402 97,2800 100,0334 101,6200 64,6467 45,9456 28,7030 74,6200 57,6071 65,3900 71,8058 5922,5600 89,5326 70,1029 34,7800 50,5412 6,5982 59,8500 43,0310 84,0370 58,3059 443,9966 347,5330 92,7322 87,4800 301,1696 76,7300 140,5094 130,4445 11,0676 106,2727 106,9823 104,6679 9,9171 97,1400

-0,70 -0,84 -0,32 -0,55 -0,12 -2,01 -1,31 -2,69 -0,72 -0,42 -0,49 -0,01 0,27 0,57 1,07 0,18 -3,40 -4,57 -1,42 -0,28 -0,25 -1,77 -0,82 -0,66 -0,49 -1,44 0,46 -0,59 -3,57 -2,09 0,39 0,98 -1,52 1,16 -1,56 -1,46 0,61 -0,72 1,23 1,66 -1,95 0,04 -0,87 -1,29 -0,02 -0,26 -2,14

€ €

123,7800 146,0200

0,67 0,21

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global

zadnja vrijednost

zadnja cijena 900,00 103,33 40,00 117,91 282,50 52,03 1.635,00 60,00 128,99 60,11

promet 27.800,00 6.406,46 240,00 42.366,14 88.825.528,91 52,03 11.445,00 34.006,93 257,98 9.195,48

*vijesti

Većina fondova s padom vrijednosti udjela

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond) PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced HPB Dynamic InterInvest Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn kn € kn €

106,3400 10,0485 129,7996 155,8800 189,9024 70,2024 107,5155 113,1701 8,2655 151,3284 81,9113 51,3931 60,0800 6,0556 72,5011 11,0828 109,3933 101,9700

*Tjedna promjena [%] -0,41 -0,34 0,14 0,04 -0,53 -1,17 0,21 -1,05 -2,00 -0,38 -0,35 -0,41 0,23 -0,63 0,23 -0,09 -0,14 -0,23

€ € € € € € € kn € €

156,9000 13,0211 136,5249 11,1187 168,8300 127,1500 126,6100 153,7800 122,4513 125,0992

0,15 -0,03 0,08 0,09 0,14 0,06 0,10 0,21 0,10 -0,06

kn kn € € kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € €

130,3700 160,3858 137,9884 123,2600 138,3523 141,5800 135,5868 135,3500 136,4181 132,5017 123,3200 129,4760 120,3880 114,5665 11,0941 106,3116 10,4534 100,5624 103,1600 101,6600

0,07 0,03 0,05 0,07 0,06 0,06 0,00 0,07 0,04 0,06 0,08 0,05 0,05 0,06 0,06 0,07 0,06 0,04 0,08 0,08

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond Select Eurobond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Select Novčani Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Erste Euro-Money

Poslovno-inovacijski centar Hrvatske – BICRO potpisao je novi ugovor unutar programa razvoja na znanju utemeljenih poduzeća Razum. Financijska potpora odobrena je za razvojni projekt zagrebačkoj tvrtki IN2 informatički inženjering u visini od oko 6,5 milijuna kuna što je 50 posto ukupnih troškova projekta. Taj projekt uključuje razvoj novog tehničko-tehnološkog i programskog rješenja namijenjenog automatizaciji poslovanja u financijskom sektoru i to u segmentu investicijskog bankarstva i upravljanja imovinom. Zaba uvodi ‘zelene kredite’ Zagrebačka je banka predstavila nove komercijal-

ne tzv. zelene kredite koji su prvi na tržištu u Hrvatskoj namijenjeni poticanju energetske učinkovitosti. Uz rok otplate do 360 mjeseci te maksimalni iznos do 250.000 eura, kamata na zeleni kredit iznosi 5,9 posto. Ona je fiksna tijekom prve dvije godine otplate, a nakon toga se primjenjuje promjenjiva kamatna stopa za stambene kredite mladima. Redoviti krediti te krediti za međufinanciranje putem Prve stambene štedionice stambene će štediše realizirati uz fiksnu kamatu od 5,25 posto tijekom cijelog razdoblja otplate. Dobit Imex banke 3,1 milijun kuna

U prvom kvartalu ove godine Imex banka ostvarila je neto dobit od 3,1 milijun kuna što je 132 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Imovina Banke porasla je na 1,36 milijardi kuna što je 22 posto više nego lani. Ukupni prihodi Banke iznosili su 32 milijuna kuna i porasli su za 31 posto, dok je štednja građana porasla za 33 posto u odnosu na prvi kvartal prošle godine.

enterprise europe

info

Broj 14, 26. travnja 2010.

Info dan CIP Eko-inovacije

“Zeleni” milijuni eura CIP za Hrvatsku Ukupan proračun za CIP Program, koji je usmjeren održivom razvoju inovativnog malog i srednjeg poduzetništva te usklađen s politikom zaštite okoliša korištenjem obnovljivih izvora energije, iznosi ukupno 3,62 milijarde eura, a njegove komponente su: Poticanje poduzetništva i inovacija (EIP) u iznosu od 2,17 milijardi eura, Inteligentna energija europe (IEE) od 720 milijuna eura te ICT politike (ICT PSP) od 730 milijuna eura, istaknula je kontakt osoba za Eko-inovacije u RH Kristina Cappucci. Razdoblje trajanja programa je od 2007. do 2013. godine, a sredstva se raspoređuju godišnje. Proračun projekta Eko-inovacije iznosi 200 milijuna eura, a četiri su prioriteta: recikliranje materijala, održivi građevinski proizvodi, hrana i piće te zeleno poslovanje – pametne javne nabave. Predviđena sredstva iznose 35 milijuna eura za 45 do 50 projekata. Natječaj za prijavu projektnih prijedloga te povlačenje sredstava iz ovog programa je otvoren i traje do 9. rujna ove godine do 17 sati. Početak implementacije prvih projekata je u travnju 2011. godine, a sufinancira se 50 posto ukupnih troškova. Maksimalno trajanje projekta je tri godine.

Educiranje i informiranje hrvatskih poduzetnika o tome kako pripremiti kvalitetan projektni prijedlog i uspješno se prijaviti na natječaj iz programa Zajednice CIP Eko-inovacije bio je razlogom održavanja Info dana i radionica na kojima su sudjelovali predstavnici više od 110 tvrtki i institucija. Skup je u Hrvatskoj gospodarskoj komori organizirala Europska poduzetnička mreža Hrvatske. Program CIP Eko-inovacije namijenjen je malim i srednjim tvrtkama te pruža značajne mogućnosti sufinanciranja projekata iz područja inovativnog i ekološkog recikliranja, graditeljstva i zgradarstva, sektora hrane i pića te zelenog poslovanja. Otvarajući Info dan potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU-a Vesna Trnokop-Tanta naglasila je kako je Europska komisija imenovala Hrvatsku gospodarsku komoru direktnom poveznicom između malih i srednjih poduzeća te europskih tijela odgovornih za provedbu programa CIP Eko-inovacije. HGK je time postao neformalna točka za pružanje informacija o tom programu. Kako je rekla, u razdoblju od 2008. do 2013. godine izdvojeno je 200 milijuna eura za inovativne projekte u području ekologije, a ove je godine predviđeno 35 milijuna eura. U Hrvatskoj je lani za razvoj i istraživanje izdvojeno

0,9 posto BDP-a. “Edukacijom te sudjelovanjem u ovom programu hrvatskim se tvrtkama pruža mogućnost povećanja vlastite konkurentnosti te reagiranja na zahtjeve tržišta”, istaknula je Vesna Trnokop-Tanta. Načelnica Odjela maloga gospodarstva u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Dragica Karaić je rekla kako Hrvatska sudjeluje u 12 europskih programa, a u programu CIP Eko-inovacija u sklopu projekta Konkurentnost i inovacije sudjeluje od 2007. godine te za to plaća godišnju članarinu od 900.000 eura. “Zajednički je cilj postići da što više dobro pripremljenih programa sudjeluje u ovom natječaju. Lani se prijavilo 10 tvrtki, no ni jedna nije zadovoljila uvjete za sudjelovanje u tom programu. Stoga se ovom radionicom treba upozoriti na što sve tvrtke moraju usmjeriti pažnju u izra-

di dokumentacije te pripremi programa”, istaknula je Dragica Karaić. Na radionici su se sudionici upoznali s primjerom financiranog projekta CAPS – čišćenje naftnih mrlja talogom iz tvornice papira, o čemu je govorio Marko Likon, predstavnik Centra za tehnologiju i ekologiju TEC iz Slovenije koji je dobitnik sredstava iz programa CIP Eko-inovacije 2008. godine. Oni su također sudjelovali i na interaktivnoj radionici na kojoj su postupno dobivali važne informacije o tomu kako se prijaviti na poziv 2010., kako pronaći najbolje partnere, kako identificirati projektne ideje te uspješno proći proces planiranja i pisanja prijedloga projekta, savladati moguće teškoće pri upravljanju projektom... Putem interneta mogu ostvariti i individualne konzultacije s predstavnikom Izvršne agencije za konkurentnost i inovacije.

enterprise europe Dan mogućnosti kroz EU fondove

Hrvatska u Europi, Europa za Hrvatsku Ministarstvo financija organiziralo je događanje kojim je željelo pružiti informacije o mogućnostima korištenja sredstava iz programa Ipa, kao i budućih EU fondova Ministarstvo financija organiziralo je Dan mogućnosti kroz EU fondove Hrvatska u Europi, Europa za Hrvatsku, koji se održao u predvorju Muzeja Mimara 15. travnja. Na tom cjelodnevnom informativno-edukacijskom događanju željelo se svim zainteresiranima dati informacije o mogućnostima korištenja sredstava iz aktualnog pretpristupnog programa Ipa, kao i budućih EU fondova koji će biti na raspolaganju nakon ulaska u Europsku uniju. Ulazak u Europsku uniju za Hrvatsku je “cilj svih ciljeva” - najvažniji vanjskopolitički ali i unutarnjopolitički cilj, izjavila je premijerka Jadranka Kosor otvarajući manifestaciju. “Iz EU fondova za Hrvatsku je u prve dvije godine članstva predviđeno 2,2 milijarde eura, plus posebna sredstva za poljoprivredu u iznosu od 670 milijuna eura. Od 2014. iz fondova bismo trebali godišnje dobivati 1,6 milijardi eura što je vrlo respektabilan iznos za našu zemlju”, dodala je premijerka. Istaknula je kako će ulaskom u EU biti konkretno financijski potpomognuti svi naši strateški ciljevi, poput jačanja prometne infrastrukture, posebno željezničkog prometa, vodnoga gospodarstva, uprav-

ljanja otpadom, povezivanja znanosti i gospodarstva te jačanja poslovne infrastrukture. ”Na svako ulaganje u ta područja EU će Hrvatskoj dodati tri puta veći iznos - znači, na naših 25 kuna dolazi njihovih 75 kuna”, zaključila je Jadranka Kosor. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker dodao je kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja je imala iskoristivost EU-ovih pretpristupnih fondova preko 90 posto. ”Kroz prvu generaciju pretpristupnih fondova od 2004. do 2006. ukupno je dodijeljeno 297 milijuna eura, a kroz novi pretpristupni program Ipa od 2007. do 2011. godine 750 milijuna eura. EU fondovi su mogućnost za gospodarski oporavak Hrvatske ako ćemo ih znati iskoristiti, ali to ne ovisi samo o Vladi nego i o najmanjoj općini, gradu, županiji, privatnom sektoru... Oni trebaju iskoristiti zakonodavni okvir koji je Vlada pripremila”, napominje Šuker. Svi posjetitelji skupa imali su priliku izravno razgovarati i dobiti informacije od stručnjaka iz institucija koje su trenutač-

no akreditirane za korištenje pretpristupnih programa, a koje će imati značajnu ulogu i u budućim fondovima EU-a. Informacije su se mogle dobiti na tematskim info pultovima Civilno društvo,

Iz EU fondova prve dvije godine članstva Hrvatska dobija ukupno 2,9 milijarde eura Prekogranična suradnja i izgradnja poslovne infrastrukture, Regionalna konkurentnost, Infrastrukturni projekti, Razvoj ljudskih potencijala te Poljoprivreda, a svoj info pult imao je i Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju EU fondova. Sudjelovanje u natječajima za dodjelu sredstava iz EU pretpristupnih fondova je izazov, posebno za institucije, organizacije i tvrtke koje se prvi put susreću s tom mogućnošću. Sudjelovanjem u tom procesu stječu se iskustva, znanja i vještine koje će biti od neprocjenjive važnosti pri korištenju, obujmom znatno većih, EU fondova koji će biti na raspolaganju nakon pristupanja Europskoj uniji.

Strukturni fondovi EU-a

Kako uzeti svoj dio kolača Kako uzeti scoj dio kolača

Ulaskom u EU Hrvatskoj se otvara mogućnost korištenja europskih strukturnih fondova, koji do 2013. raspolažu sa 347,4 milijarde eura Ulaskom u EU Hrvatskoj će se otvoriti mogućnost korištenja značajnih sredstava europskih strukturnih fondova, koji do 2013. raspolažu sa 347,4 milijarde eura, rekao je zamjenik predsjednika udruge Hrvatski izvoznici Dubravko Miholić na početku seminara Strukturni fondovi EU-a – mogućnosti za poslovnu zajednicu koji su za hrvatske izvoznike organizirali Agencija za promicanje izvoza i ulaganja, WIFI Croatia i Hrvatski izvoznici. Svrha seminara bila je što bolje informirati izvoznike o mogućnostima financiranja koje će im se pružiti putem strukturnih fondova nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a veliki interes poslovne

zajednice za taj seminar dokaz je da su poduzetnicima prijeko potrebne takve informacije. ”Kako je među strateškim razvojnim prioritetima u okviru strukturnih instrumenata EU-a jačanje konkurentnosti gospodarstva, izvoznike je važno već sada na to upozoravati”, istaknuo je Miholić. Predavanje s temom mogućnosti korištenja fondova održao je Christoph Huter, savjetnik iz Odjela za menadžment EU projekata i natječaja Austrijske gospodarske komore. Poduzetnicima su na seminaru predstavljeni financijski okvir za razdoblje 2007.-2013., sustav financiranja EU-a, strukturni fondovi EU-a, tematski pro-

grami, pomoć Europske unije trećim zemljama te financijski instrumenti EU-a. U nastavku seminara bilo je riječi o dostupnim izvorima za natječaje EU-a te kako i gdje tragati za projektnim partnerima. Izvoznicima su predstavljeni i primjeri programa i projekata strukturnih fondova u Austriji te u najmlađim državama članicama Europske unije. ”U našem svakodnevnom kontaktu s izvozno orijentiranim tvrtkama tema strukturnih fondova pokazala se vrlo značajnom, što brojka od preko 120 sudionika na ovom seminaru najbolje potvrđuje”, istaknuo je na susretu Mate Zmijarević, direktor Sektora podrške izvoznicima Agencije za promicanje izvoza i ulaganja.

www.een.hr

26. travnja 2010.

2 3

Mladen Šarlija, tehnički direktor HSTec-a

Robotima do konkurentnosti HSTec je nedavno dovršio prototip prvog hrvatskog robota kirurga koji uskoro kreće u praktičnu primjenu. U hrvatskim proizvodnim tvrtkama ima tek stotinjak automatiziranih stanica ili robota što je za ozbiljniji tehnološki iskorak premalo Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr Zadarska tvrtka HSTec nedavno je dovršila prototip robotskog sustava ROKI koji je projektiran i izrađen za asistiranje pri kirurškim operacijama. Hrvatska je počela razvijati robotiku u medicini upravo ovim projektom, koji je financirao Hrvatski institut za tehnologiju. Sveučilište u Zadru, kao voditelj projekta, oformilo je projektni tim od 11 istraživača koji su definirali i koncipirali idejni projekt, a idejno rješenje, projektiranje, proizvodnja, upravljanje i završna ispitivanja odrađeni su u tvrtki HSTec. Tvrtka je osnovana 1997. godine i razvila je široku paletu elektromotornih vretena i električnih pogona za direktnu primjenu na obradnim alatnim strojevima i obradnim jedinkama. Zapošljavaju šezdesetak stručnjaka strojarske i elektro-

Industrijsku inačicu našeg robota ROKI, koji ima puno veću dinamiku, nosivost i primjenjivost sličnu ABB-ovim robotima, već imamo, kaže Šarlija tehničke struke s bogatim iskustvom u razvoju, konstrukciji i izradi specijalnih alatnih strojeva, te implementaciji industrijskih robota i rješenjima na području industrijske automatizacije. O robotizaciji hrvatske industrije razgovarali smo s tehničkim direktorom HSTeca Mladenom Šarlijom. Koliko se tvrtki ili pojedinaca u Hrvatskoj bavi industrijskim robotima i njihovom primjenom? - Nažalost, samo je nekolicina tvrtki ili pojedinaca u robotici, no mislim da se jedino mi bavimo konstrukcijom i razvojem robota poput našeg ROKI-ja. Uz to partneri smo tvrtke ABB, jednog od svjetskih lidera u automacijskoj tehnologiji i pomažemo našim klijentima u primjeni robota u njihovoj proizvodnji. Hrvatska brojem robota zaostaje i za regijom i za Europom. Trenutačno je samo stotinjak robotskih ćelija ili sustava u pogo-

Mladen Šarlija, tehnički direktor HSTeca

nu u hrvatskim tvrtkama, i to najviše u prerađivačkoj industriji. Robotski sustavi su u pogonu lijevanja metala gdje automatiziraju radna mjesta s teškim uvjetima rada, a nekolicina sustava postavljena je u prehrambenoj industriji na poslovima kod kojih postoji potreba za automatizacijom procesa i pojeftinjenjem rada. Nadam se da će se taj maleni broj robota u hrvatskim poduzećima u idućim godinama barem dijelom povećati zahvaljujući našoj tvrtki. Je li u proizvodnju skupo uvesti robotske sustave? - Ta tehnologija je sve jeftinija. Ono što je mnogima donedavna bilo apstraktno, sada je realnost. Jedan od sustava koji najčešće prezentiramo našim klijentima - mali robot za manipulaciju - stoji oko 30.000 eura. Taj se sustav uvodi vrlo brzo, posebice ako je riječ o robotu standardne izvedbe koji može početi s radom već nakon četiri do šest tjedana. U suradnji sa Zadarskim sveučilištem i Hrvatskim institutom za tehnologiju došli ste do faze prototipa

robota koji bi trebao olakšati posao kirurzima. Kome je taj proizvod namijenjen? - Namijenjen je isključivo medicini, a mi ga želimo proizvoditi za hrvatske bolnice. Nakon prototipne i testne faze krenut će se u serijsku proizvodnju za potrebe glavnih kliničkih centrala, ali i poliklinika u Hrvatskoj. Nakon toga, ako bude bilo interesa, što naravno očekujemo, krenut će se na tržišta u regiji. Za sada u hrvatskim bolnicama već ima automatiziranih sustava koji pomažu liječnicima u kirurgiji ili ortopediji, no tamo nije moguće naći ovoliki stupanj autonomije robota kao što je naš ROKI. Robot je razvijen da bude asistent u kirurgiji i on, naravno, neće samostalno izvoditi nikakve radnje na pacijentu, nego će služiti za snimanja i pridržavanje organa ili instrumenata, no u budućnosti se od njega očekuje i veći broj funkcija. U komercijalnoj fazi robot će imati manje funkcija, bit će manjih dimenzija i specijaliziran za pojedine poslove potrebne pri operacijskim zahvatima. Inicijativa za njegovo osmišljavanje došla je iz Sveučilišta u Zadru - tražili su uređaj kojim bi se pomoću vakuumske hvataljke asistiralo pri presađivanju ili operacijama na otvorenom srcu. Kada bismo mogli očekivati testiranje sustava i komercijalizaciju? - Na testiranje na Veterinarski fakultet ide se vrlo brzo, a nakon toga, u kratkom

roku, radit će kao pomoćnik kardiokirurzima KBC-a Zagreb. Nakon izlaska iz prototipne faze HSTec mora pripremiti serijsku proizvodnju, odnosno krenut će se s nultom serijom u kojoj će se raditi eventualni prepravci i popravci. Vjerujem da će se serije robota ROKI komercijalno proizvoditi već 2011. godine. HSTec-u ovo sigurno nije posljednji inovacijski projekt. Što još pripremate? - Industrijsku inačicu našeg robota ROKI, koji ima puno veću dinamiku, nosivost i primjenjivost sličnu ABB-ovim robotima, već imamo. No naš core business su i sva pogonska tehnika ili svi pogonski sustavi i stoga razvijamo i apliciramo sve vrste glavnih pogona, posmičnih pogona, odnosno sve komponente alatnog stroja ili svega što je potrebno za automatizaciju i robotizaciju. Hrvatska industrija stagnira, pa i nestaje posljednjih godina. Mogu li je roboti revitalizirati? - To se nadamo i želimo dati svoj udio u tome. U Hrvatskoj nažalost nemamo nekih baznih proizvoda kao što su automobil, kamion ili alatni stroj. Neki od alatnih strojeva su se donedavno i proizvodili u Hrvatskoj. No kod nas postoji prerađivačka industrija i industrija koja proizvodi komponente za te spomenute finalne proizvode, posebice u autoindustriji. Upravo tu vidimo prostor za naše proizvode. Ako te tvrtke ulože u automatizaciju, vjerujem da će u kratkom roku moći cijenom i kvalitetom biti konkurentne na tržištu regije, Europe, pa čak i svijeta.

enterprise europe Transfer tehnologije

Potraga za elementima koji nedostaju Kroz transfer tehnologije istraživači mogu naplatiti svoj rad, a korisnici novih tehnologija do njih doći brže i jeftinije. Tvrtke koje žele pronaći ili prodati tehnologiju mogu je ponuditi preko izrade tehnoloških profila Transfer tehnologije jedna je od glavnih aktivnosti poduzeća koja svoj rad temelje na znanju i inovacijama. Taj proces odvija se između znanstvenih institucija i gospodarstva, ali i između tvrtki na domaćem ili stranom tržištu.

ranoj fazi teže naći odgovarajućeg partnera, te na kraju uspjeh ovisi i o veličini tržišta. Istraživanja pokazuju kako se najbolji uspjeh postiže suradnjom poduzeća odnosno inovatora s mrežama specijaliziranim za transfer tehnologije. Upravo kombinacija znanja o samoj tehnologiji, mehanizmima međunarodnog tržišta i mreži kontakata koje pruža potporna institucija stvara najbolju suradnju koja uz uloženi trud donosi rezultate.

Pod tehnologijom podrazumijevamo proizvode, procese ili usluge koje su zaštićene kao intelektualno vlasništvo i ujedno imaju potencijal za komercijalizaciju. Cijeli taj proces je dinamičan, višefazan, međuovisan i kompleksan. Njegovim dovršenjem davatelj tehnologije može rezultate svog istraživačkog rada eksploatirati preko trećih osoba i na taj način postići znatne financijske učinke. Onaj koji tehnologiju stječe može bez angažiranja vlastitih financijskih sredstava doći do već gotovih tehnoloških rješenja. Na taj način brzo mogu razviti svoju proizvodnju i proizvod, povećati svoju konkurentnosti te ostvariti bolje poslovne rezultate.

Ponuda i potražnja tehnologije Stručnjaci u Europskoj poduzetničkoj mreži daju usluge podrške pronalaženju stranih partnera za transfer tehnologije u svim fazama - od procjene inovativnog potencijala do sklapanja ugovora s inozemnim partnerom. Glavni alat u tome su interne baze ponude i potražnje tehnologije te organizacija poslovnih susreta. Tvrtke koje imaju ambicije sudjelovati na europskom tržištu traže novu tehnologiju, žele za svoj inovativni proizvod/ uslugu/proces ugovoriti licenciranje, zajednički razvoj ili neki drugi vid suradnje, ili ako žele nadograditi postojeći poslovni model, preko EEN-a mogu dobiti kontakte i potencijalne partnere.

Kako pronaći tehnološkog partnera Traženje pravog partnera može biti dugotrajan proces. Uspjeh te potrage ovisi o privlačnosti same tehnologije, o fazi razvoja tehnologije pri čemu je za one u

Tipovi transfera tehnologije 1. Ugovor o licenciranju

- prenose se određena prava od davatelja tehnologije na stjecatelja tehnologije u zamjenu za honorar ili tantijeme. On uključuje sporazum o licenciranju patenata, sporazum o licenciranju tehnološkog znanja i iskustva (know-how), sporazum o licenciranju autorskog prava na računalni program, kombinirani sporazum o licenciranju patenata, tehnološkog znanja i iskustva (know-how) ili autorskog prava na računalni program, uključujući i svaki drugi sporazum koji sadrži licenciranje prava intelektualnog vlasništva.

sadržavati: istraživački projekt čiji rezultati nisu namijenjeni za plasman na tržište, razmjenu uzoraka, sporazum o povjerljivosti, usluge pružanja treninga i savjetodavne usluge

3. Zajedničko ulaganje (Joint Venture)

2. Tehnička suradnja

- od obje strane zahtijeva se preuzimanje aktivne uloge u smislu davanja vlastitog znanja i iskustva. Njime se želi prilagoditi tehnologija, proizvod ili proces za novu namjenu ili za namjenu u novoj grani industrije. Sporazum o tehničkoj suradnji može sadržavati zajednički razvoj novog proizvoda koristeći ekspertizu davatelja i proizvodno postrojenje stjecatelja, zajednički razvoj nove inačice postojećeg proizvoda za specifične tržišne potrebe, ili studije izvedivosti koje uključuju testiranje prilagođeno za specifičnu tržišnu primjenu. Sporazum o tehničkoj suradnji ne može

- podrazumijeva sklapanje strateškog partnerstva između dva ili više poslovna partnera radi zajedničkog poduzimanja poslovnih aktivnosti. Osniva se novo, posebno poduzeće, posao ili poslovni projekt radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva i interesa. Zajedničko ulaganje način je za međusobno dopunjavanje i korištenje resursa i vještina, transfer tehnologije i know-howa te prodor na strana tržišta.

4. Komercijalni sporazum s tehničkom pomoći

- odnosi se na komercijalne ugovore koji uključuje prijenos znanja i iskustva (know-howa) koji uključuje pomoć pri započinjanju ugradnje nove tehnologije, savjet ili trening za korištenje novog procesa, tehnički trening koji prati prijenos novih proizvoda ili procesa, i tehničku pomoć koja osigurava učinkoviti početak korištenja ili održavanje prenesene tehnologije (inženjerski radovi, montaža, testiranje, trening).

Svaka tvrtka treba izraditi svoj tehnološki profil u kojem nudi ili traži tehnologiju. Objava profila vlastite tehnologije stvara pretpostavke za pronalazak pravog partnera te je temelj da se krene u realizaciju suradnje. Sažetke tehnoloških profila na dnevnoj bazi pregledavaju zaposlenici Mreže te sukladno referencijama traže partnere u svojim zemljama. Profili se objavljuju i u biltenima, mrežnim stranicama i slično, a ako se pronađe pravi partner za transfer tehnologije, Mreža nudi potporu u svim fazama pregovora. Baza podataka o tehnologiji Tvrtke koje traže inovativne tehnologije ili strateške partnere za zajednički razvoj, licenciranje, proizvodnju, tehničku ili komercijalnu suradnju mogu putem EEN alata pretraživati tehnologijsku bazu Mreže. U toj bazi se nalazi preko 5000 profila potražnji i ponuda za tehnologijama tvrtki, istraživačkih instituta i sveučilišta iz Europe i šire. Tvrtkama se nudi i mogućnost automatskog dobivanja, putem e-maila, novih tehnologijskih profila koji sadrže relevantne ključne riječi za tu tvrtku.

www.een.hr

26. travnja 2010.

4 5

Planiranje razvoja

Jadran kao Baltik Za razliku od Baltika, Jadran nema tako brze izglede za razvojni kišobran EU-a. Za sada postoji dogovor o stvaranju Jadranske euroregije koja živi na razini dogovora, konferencija i razrade planova, a okuplja 26 članica iz sedam država koje dijele Jadran Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be Koordinirani razvoj Jadrana još nije ušao u tzv. makrostrategiju regionalnog razvoja EU-a. Inicijativa je pokrenuta u susjedstvu regija i država sjevernog Jadrana, no prostor je dovoljno politički isparceliran da za sada nema izgleda za zamjetniji pomak od dobre zamisli, prezentirane nekidan Odboru regija na posebnoj konfereciji prema realizaciji kakvu trenutačno doživljava Baltik. Makroregionalni pristup za Baltik osmišljen je tek nakon što su najnovije članice EU-a iz tog prostora obilježile petu godišnjicu članstva. Regionalno povezivanje praktičan je odgovor na promjene u razvojnoj strategiji EU-a po kojima je, prvi put u povijesti Zajednice, ulaganje u regionalni razvoj nadmašilo iznose iz zajedničkog proračuna EU-a izdvojene za poljoprivredu. Baltik kao trening za makroregije Strategija za Baltik okupila je osam članica EU-a osamdesetak projekata u 15 prioritetnih područja. Svako područje vodi zemlja, skupina zemalja ili organizacija poput Nordijskog vijeća ministara, udruženja poljoprivrednika i slično. Takva vrsta udruživanja ne traži nove službe i ure-

de. Baltička je strategija formalno startala potkraj prošle godine, smatra se da je riječ o novom vidu regionalne, zapravo nadregionalne suradnje što je, opet, trening uspješnosti koncepta buduće kohezijske politike EU-a. Baltik će dati praktičan odgovor mogu li makroregije poput ove ili Podunavlja – koje se tek počelo razvijati – a sutradan Jadrana postati “značajno sredstvo za programiranje i dodjelu fon-

Ista ideja predložena je za Jadran. Počelo je dogovorom o stvaranju Jadranske euroregije. Ona je za sada zaživjela na razini dogovora i konferencija, razrade planova, okuplja 26 članica iz sedam država koje dijele Jadran. Za razliku od Baltika sa svojim koordiniranim razvojnim konceptom i svim zemljama u EU-u pa i dijela Crnog mora koje pripada članicama zajednice, Jadran nema tako brze izglede

Jadranska strategija mora sadržavati integrirani pristup zaštiti okoliša, korištenju resursa i održivom razvoju. Okvir za suradnju moguće je ostvariti za čitav Jadran tek sa zemljama koje u Uniji ili su vrlo blizu ulasku u nju dova EU-a”. Praksom potvrđen i dokazan koncept znači i potvrdu da će strategija makroregija biti ugrađena u razvojnu strategiju Unije kao pouzdano, korisno sredstvo kakvo će se u dolazećim godinama moći aplicirati na ostale slučajeve. Na listi čekanja za provjeru korisnosti koncepta je i Crno more koje je ulaskom Bugarske i Rumunjske u EU postalo prioritetnim prostorom za razvoj.

za razvojni kišobran EU-a. Italija i Slovenija su već članice i one dugo surađuju u zajedničkim projektima i programima, primjerice, nedavno je objavljeno povezivanje sjevernojadranskih luka od Ravenne do Kopra koje će, pojačavajući suradnju i dijeleći teret poslovanja osiguravati sebi prednost pred konkuren-

cijom i, naravno, bolje poslovne rezultate. Jadranu za njegovu koordiniranu razvojnu strategiju manjka baš EU. S ulaskom Hrvatske situacija će se bitno izmijeniti, no ostaju kandidati s izgledima za članstvo do kraja desetljeća. Do tada bi primjer Baltika, a dobrim dijelom Podunavlja i Crnog mora trebao praksom potvrditi je li koncept makroregija najbolji razvojni koncept ili će se nešto trebati mijenjati da bi se za raspoložive pare izvukao maksimalan rezultat. Nužno je rušiti nacionalne granice Za Jadransku strategiju smatra se da bi trebala sadržavati nekoliko detaljno razrađenih strateških ciljeva poput integriranog pristupa zaštiti okoliša, korištenju resursa i održivom razvoju. Dobrosusjedsko natezanje sa ZERP-om pokazalo je do koje mjere ide nebriga za resurse Jadrana. Okvir za koordiniranu i efikasnu suradnju u pripremi i provedbi projekata financiranih sredstvima EU-a moguće je ostvariti za čitav Jadran tek sa zemljama u Uniji ili veoma blizu članstvu. Ivan Jakovčić, istarski župan, predsjednik Jadranske euroregije, istaknuo je nedavno da je za nju bitno rušenje nacionalnih granica kako bi se razvijali sektori. Sve vrste barijera - nacionalne, regionalne, lokalne granice - priječe rješenje koje je za ovo područje, jednako kao i za Baltik – nadnacionalno.

enterprise europe

EU EU NATJEČAJI NATJEČAJI Pregled aktualnih EU natječaja kojima se traži nabava robe, pružanje usluga i obavljanje radova u okviru EU programa u kojima može sudjelovati Republika Hrvatska. Natječaji su ponajprije namijenjeni tvrtkama koje žele poslovati u Hrvatskoj i ostalim zemljama korisnicama EU programa. Detaljnije informacije o natječajima i potrebnoj dokumentaciji potražite na www.safu.hr. Dizajnerske usluge Compania Nationala a Uraniului, Bukurešt, Rumunjska, traži usluge dizajniranja. Natječaj je otvoren do 1. rujna 2010. godine, a prijave na rumunjskom jeziku predaju se na Compania Nationala a Uraniului - S.A. Bucuresti str. Dionisie Lupu, nr. 68, sector 1 Contact: Eugen Cretu Attn: Serviciului Achizitii Publice 010458 Bucuresti Romania, e-mail: eugen.cretu@cnu.ro, cosmin.craciun@cnu.ro, laurentiu.georgescu@cnu.ro, dragos.puia@cnu.ro, feldioara @cnu.ro. Više podataka o natječaju na istoj adresi. Obnova i izgradnja vodovoda te sustava za otpadne vode TVS&V, Aktau, Kazahstan, raspisuje natječaj za obnovu i izgradnju vodovoda i sustava za otpadne vode. Projekt vrijedan 5,8 milijuna eura financira Europska banka za obnovu i razvoj. Natječaj je otvoren do 26. veljače 2011. godine. Više podataka o ovom projektu može se dobiti na Projects Management and Coordination Center on Housing and Communal Sector in Mangystau Region (PM&CC), Ms Zhanat Samat, Republic of Kazakhstan, 130000, 13th Microdistrict, building No.33, 3rd floor, Aktau, Mangystau Region. Mobile: +7 701 222

4004. Telephone: +7 7292 34 01 67, e-mail: szhanat@ yahoo.com.

zora 53, 22000 Šibenik, lucka-uprava-sibenik@si.htnet. hrna.

Obnova cesta EFA+C Ingénieurs géomètres officiels, Vevey, Švicarska, traži izvođača radova na obnovi cesta. Natječaj je otvoren do 5. svibnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Greffe municipal de la commune de Riex, Place Rodolphe Théophile Bosshard, 1097 Riex, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Nabava nadzorne opreme i opreme za čišćenje UK Shkodra c/o Stucky /DSC, Rennes, Švicarska, raspisuje natječaj za nabavu opreme za čišćenje kanalizacije i nadzorne opreme (CCTV). Natječaj je otvoren do 2. lipnja, a prijave na engleskom jeziku predaju se na UK Shkodra c/o Stucky /DSC Rue du Lac 33 Contact: Stucky SA Attn: Mr. Paul Robinson, 1020 Renens VD 1 Switzerland, e-mail: shkodra@stucky.ch.

Građevinski radovi Ville de Lausanne, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 26. svibnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Ville de Lausanne, Direction des Travaux, Service d’architecture Rue du Port-Franc 18, case postale 5354 1002 Lausanne, Switzerland, e-mail: ArchSimap@lausanne.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Obnova Luke Šibenik Europska banka za obnovu i razvoj traži izvođače radova na projektu Luka Šibenik. Poziv za pretkvalifikaciju otvoren je do 28. svibnja, dokumentacija za prijavu može se dobiti nakon uplate na račune Jadranska banka, Šibenik, račun 7001-978-1961063 – for Lucka uprava Sibenik, IBAN No: HR1524110061100035883 Swift address: JADRHR2X b. Za plaćanje u kunama Lucka uprava Sibenik na račun u istoj banci 2411006-1100035883 – za Lučku upravu Šibenik Reg. No: 01961063. Više podataka o ovoj pretkvalifikaciji može se dobiti na adresi Marijan Petković, Lučka uprava Šibenik, Vladimira Na-

Željezničke šine Deutsche Bahn AG, Mainz, Njemačka, traži nabavu željezničkih šina. Natječaj je otvoren do 17. svibnja, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Deutsche Bahn AG Rheinstr. 2a Attn: Folkert Mettbach, 55116 Mainz, Deutschland, e-mail: folkert.mettbach@deutschebahn. com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Laboratorijske usluge GSZ Földgázszállító Zrt., Siófok, Mađarska, traži nabavu laboratorijskih usluga. Natječaj je otvoren do 4. svibnja, a prijave na mađarskom predaju se na FGSZ Földgázszállító Zrt. Tanácsház út 5. Contact: Dr. Nagy László Gábor, 8600 Siófok, Hungary. Više podataka o natječaju na istoj adresi. Ovi i drugi natječaji mogu se naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije http://ted. europa.eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-aIZ EU-a POSLOVNE PONUEDE Na našoj internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Uz to možete i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu ispunjavanjem obrasca koji se nalazi na našoj internet stranici. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na een@hgk. hr kako bismo vam mogli dostaviti puni profil tražene tvrtke. Budući da se ponude objavljuju pod šiframa, potrebno je upisati broj šifre ponude za koju ste zainteresirani, te poslati upit. 20100416011 Turski proizvođač poljoprivrednih strojeva i rezervnih dijelova traži trgovačke posrednike. 20100416008 Danski proizvođač tankera/kontejnera za prehrambenu industriju koji olakšavaju transport prehrambenih proizvoda traži zastupnike i distributere aktivne na području transporta u prehrambenoj industriji. Zajedničko ulaganje i/ili pripajanje su također mogući ako se nađe pravi partner za te oblike poslovnog partnerstva. 20100414067 Njemačka tvrtka koja se bavi proizvodnjom energetski učinkovitih i ekološki prihvatljivih zidnih boja, traži suradnju s partnerima u Europi. Partneri bi trebale biti tvrtke iz iste ili slične djelatnosti, arhitekti, građevinski inženjeri i tvrtke te konzultanti za energiju. Od partnera se traži da djeluju kao trgovački posrednici za njemačku tvrtku i njene proizvode. Bilo bi poželjno da i same

tvrtke koriste proizvode u vlastitim projektima (tada će njemačka tvrtka djelovati kao dobavljač) te da omoguće njemačkoj tvrtki ulazak na domaće tržište. 20100415024 Rumunjska tvrtka specijalizirana za telekomunikacije nudi svoje usluge u savjetovanju, integriranju, distribuciji, istraživanju, vođenju projekata, montaži, servisiranju te outsourcingu. Željeli bi raditi kao podugovaratelji s IT&C tvrtkama. 20100415009 Slovenska tvrtka specijalizirana za prodaju kamina traži trgovačke posrednike za tu vrstu proizvoda. 20100414058 Turska tvrtka koja se bavi maloprodajom i veleprodajom svih vrsta električnih proizvoda, uključujući kontrolne ploče, kabele, transformatore, zupčanike, traži trgovačke posrednike za distribuciju i zastupanje svojih proizvoda. 20100414007 Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju vune i vunenih/sintetičkih pređa nudi podugovaranje i outsourcing.

20100218064 Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju kamiona, kontejnera i strojeva za uklanjanje otpada traži distributere i zastupnike s uspostavljenom distribucijskom mrežom. Od 2008. godine tvrtka proizvodi kamione s multifunkcionalnim okvirom čime se znatno poveća-

va trajnost cisterni u odnosu na standardne, nezavisne konstrukcije. 20100414060 Turska tvrtka specijalizirana za izradu cjevovoda, dalekovoda i antikorozijskih sustava nudi usluge trgovačkog posrednika. Zainteresirana je i za prodaju dionica tvrtke. 20100413001 Slovačka tvrtka specijalizirana za proizvodnju remenja, pojaseva korištenih uglavnom za rehabilitaciju i fitness strojeva nudi podugovaranje proizvođačima rehabilitacijske opreme i fitness strojeva ili drugih proizvoda za koje su potrebni takvi pojasevi i remeni. Traži se pouzdan partner za dugoročnu suradnju. 20100219028 Njemačka tvrtka specijalizirana za proizvodnju proizvoda visoke kvalitete za dentalnu implantologiju (implantata, pomagala) uključujući preparate za regeneraciju tkiva i kostiju (materijali za supstituciju kosti i membrane) traži distributere. 20100223021 Srbijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju hrane za životinje traži distributere i zastupnike za svoje proizvode. 20100219002 Njemačka tvrtka koja se bavi proizvodnjom i prodajom strojeva za profesionalno čišćenje i opreme traži distributere.

www.een.hr

26. travnja 2010.

CIP info dani u Splitu, Rijeci, Puli i Osijeku nja u prostorijama Županijske komore Rijeka, s početkom u 11 sati; te 4. svibnja u Županijskoj komori Osijek, s početkom u 12 sati.

Nakon CIP Info dana pod nazivom Mogućnosti za poduzetnike iz Programa za inovacije i konkurentnost (CIP) koji je održan u Zagrebu, u suorganizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatske gospodarske komore-Europske poduzetničke mreže Hrvatska i županijskih komora, i u drugim hrvatskim gradovima održat će se info dani. U Županijskoj komori Split info dan održat će se 26. travnja u 12 sati; u Velikoj dvorani Županijske komore Pula, Carrarina 5 u Puli 29. travnja u 11 sati; 28. trav-

Tijekom poludnevnog info dana zainteresiranim će se poduzetnicima predstaviti taj opsežan program Europske unije koji obuhvaća razne vidove potpore poduzetništvu i inovacijama. Tako će se, primjerice, predstaviti potprogram namijenjen ekološkim inovacijama, mogućnosti predlaganja ICT projekata za javni sektor te mogućnosti financiranja akcija na području nove i obnovljive energije te unaprjeđenje energetske učinkovitosti. Uvodno će biti predstavljen projekt Europske poduzetničke mreže Hrvatske, koji je također financiran iz CIP-a, a koji provodi Hrvatska gospodarska komora, kao i usluge koje se u okviru ovog projekta pružaju hrvatskim poduzetnicima. Program CIP predstavit će nacionalne kontakt osobe zadužene za svaki stup odnosno potprogram CIP-a iz nadležnih hrvatskih institucija (MINGORP i APIS IT). Sudjelovanje na seminaru je besplatno, a sufinancira se iz sredstava Europske poduzetničke mreže Hrvatske.

6 7

Najave događanja U HRVATSKOJ Travanj 26. i 27. travnja - Varaždin - Međunarodno stručno savjetovanje i trening poduzetnica Marketing, sajmovi i odnosi javnošću

U EUROPI Svibanj 5. i 6. svibnja - Budimpešta - Drugi hrvatsko-mađarski forum zaštite okoliša (u suorganizaciji EEN-a Hrvatska)

26. travnja - Split - Info dan Mogućnosti za poduzetnike iz Programa za inovacije i konkurentnost - CIP

3. svibnja - Perpignan, Francuska - Pro’Energy 2010 (Derbi International Conference), tehnološki poslovni susreti na temu obnovljive energije i ekološke gradnje

28. travnja - Rijeka - Info dan Mogućnosti za poduzetnike iz Programa za inovacije i konkurentnost CIP 29. travnja - Pula - Info dan Mogućnosti za poduzetnike iz Programa za inovacije i konkurentnost – CIP Svibanj 4. svibnja - Osijek - Info dan Mogućnosti za poduzetnike iz Programa za inovacije i konkurentnost – CIP 25. svibnja - 1. lipnja - SME Week (Tjedan malog i srednjeg poduzetništva) 31. svibnja - Dubrovnik - WIPO, Ljetna škola za intelektualno vlasništvo

6. svibnja - Rostock, Njemačka B2B@BalticFuture 2010, Sajam brodogradnje, energije vjetra, pomorske tehnologije i industrije 11. svibnja - Kielce, Poljska - Autostrada-Polska, poslovni susreti na temu cestogradnje, prometnog inženjeringa i cestovne sigurnosti 26. svibnja - Sevilla, Španjolska brokerage event na temu tehnologije u ekološkoj industriji Lipanj 6. lipnja - La Rochelle, Francuska - 8th Health&Food Days, poslovni susreti na temu prehrambene industrije

Savjetovanje za poduzetnice i obrtnice o marketingu i PR-u Županijska komora Varaždin u okviru rada Udruženja poduzetnica i obrtnica zemalja Jugoistočne Europe organizira međunarodno savjetovanje i trening za poduzetnice i obrtnice Marketing, sajmovi i odnosi s javnošću koji će se 26. i 27. travnja 2010. održati u hotelu Turist u Varaždinu, Aleja kralja Zvonimira 1. Predavanja i trening održat će etablirani njemački stručnjaci Hans-Jürgen

Aberle, Rolf Weidmann i Yvonne Neiser, a najavljen je dolazak poduzetnica iz Hrvatske, Bugarske, Rumunjske, Srbije, Makedonije, Albanije, Kosova, Moldavije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine. Prijevod je osiguran. Više podataka o savjetovanju na: http:// www.een.hr/default.asp?kalendar /26.4.2010/medunarodno-strucnosavjetovanje-i-trening-poduzetnica%84marketing-sajmovi-i- odnosijavnoscu/108

Drugi hrvatsko-mađarski forum o zaštiti okoliša Nakon uspješno organiziranog Prvog hrvatsko-mađarskog foruma iz područja zaštite okoliša održanog u ožujku prošle godine, dogovoren je i uzvratni susret, odnosno njegov nastavak koji će se održati ove godine, 5. i 6. svibnja u Budimpešti. Uoči održavanja prošlogodišnjeg Foruma potpisan je i Memorandum o razumijevanju između Saveza pružatelja usluga i proizvođača u zaštiti okoliša i Hrvatske gospodarske komore o suradnji na području zaštite okoliša, prepoznavši prednosti zajedničke suradnje u cilju podizanja razine razvoja u industriji zaštite okoliša u Hrvatskoj i Ma-

đarskoj, potrebu međusobne razmjene informacija te proširenja unutarnjeg i vanjskog tržišta, usluga, tehnologija i ulaganja. Drugi hrvatsko-mađarski poslovni forum bit će podijeljen u dva dana. Prvog dana će se posjetiti dvije tvrtke koje se bave zbrinjavanjem i reciklažom otpada iz autoindustrije i spaljivanjem smeća, a drugog, uz plenarni dio u kojem će biti predstavljeno stanje zaštite okoliša te mogućnosti za investiranje u Mađarskoj i Hrvatskoj, bit će održani i bilateralni razgovori tvrtki. Hrvatske će se tvrtke imati priliku predstaviti u plenarnom dijelu foruma.

enterprise europe

26. travnja 2010.

www.enterpriseeuropenetwork.pt

Pomoć u istraživanju poslovnog potencijala Najveći broj portugalskih tvrtki ima probleme s identifikacijom tržišta i ocjenom njegovog realnog potencijala. Upravo EEN pri tome može pomoći kroz svoju mrežu suradnika na stranim tržištima Europska poduzetnička mreža u Portugalu uključuje devet nacionalnih partnera te još 130 suradnika koji su locirani diljem države. Mreža uključuje i suradnike u regiji Azora i Madeire. Konzorcij pod nazivom Portugalinova Net čine sudionici iz javnog i privatnog sektora te suradnici različitih kompetencija, sposobnosti i iskustva u inovacijama i podršci malim i srednjim poduzećima. Isto tako, unutar Mreže su i institucije koje niz godina surađuju u davanju usluga malim i srednjim poduzećima i drugim sudionicima portugalskog inovacijskog sustava. Portugalska mreža vrlo je aktivna u promociji poslovnih mogućnosti i uspostavljanju suradnje između portugalskih tvrtki i onih u drugim zemljama članicama Europske unije. Mreža redovito izdaje tri biltena posvećena poslovnim mogućnostima, europskom zakonodavstvu i javnim natječajima, a organizira i niz susreta i događanja. Uz uslugu informiranja o poslovnim mogućnostima, među klijentima Mreže najpopularnije je traženje podataka o europskom zakonodavstvu i prenošenje

europskih direktiva u nacionalno zakonodavstvo. Velik je interes i za pomoć u promociji portugalskih proizvoda u drugim zemljama. Informacije o obnovljivim izvorima energije, tehnologija koja je u usponu u Portugalu, kao i financiranje iz europskih fondova, na visokom su mjestu liste potraživanja malih i srednjih tvrtki. Jedan od većih problema koji muči portugalske tvrtke na stranim tržištima je identifikacija tržišta i ocjena njegovog realnog potencijala. Upravo EEN pri tome može pomoći kroz Mrežu suradnika na stranim tržištima. Probleme portugalskim poduzetnicima predstavlja i financiranje proizvodnje pa kroz mrežu pronalaze moguće izvore financiranja svojih projekata. Portugalski poduzetnici najviše surađuju s tvrtkama iz Španjolske, Francuske, Njemačke i italije. Za sada nema velikog interesa za suradnju s kompanijama u Hrvatskoj, jer je i sama gospodarska suradnja dviju država mala, no kroz Europsku poduzetničku mrežu uskoro bi se mogle naći tvrtke koje bi mogle pronaći interes za suradnju na zajedničkim projektima.

Članice konzorcija IAPMEI - Instituto de Apoio às Pequenas e Médias Empresas e à Inovação Rua do Valasco, 19 C 7000 - 878 Évora e-mail: eenetwork@iapmei.pt AdI - Agência de Inovação Rua de Sagres, 11 4150 - 649 Porto e-mail: eenetwork@adi.pt ACIF - Associação Comercial e Industrial do Funchal - Câmara de Comércio e Indústria da Madeira Rua dos Aranhas, 24-26 9000 - 044 Funchal e-mail: eenetwork@acif-ccim.pt AIDA - Associação Industrial do Distrito de Aveiro Rua da Boavista - Z. I. de Taboeira Apartado 3184, 3800 - 115 Aveiro e-mail: eenetwork@aida.pt AIMinho - Associação Industrial do Minho Av. Dr. Francisco Pires Gonçalves, Nº 45 - Apartado 99

4711 - 954 Braga e-mail: eenetwork@aiminho.pt CCDR – Algarve Comissão de Coordenação e Desenvolvimento Regional do Algarve Rua do Lethes, nº. 32 8000-387 Faro e-mail: eenetwork@ccdr-alg.pt CCIPD - Câmara do Comércio e Indústria dos Açores Rua Ernesto do Canto, 13 9504 - 531 Ponta Delgada e-mail: eenetwork@ccipd.pt CEC - Conselho Empresarial do Centro/Câmara de Comércio e Indústria do Centro Rua Coronel Julio Veiga Simão 3025 - 307 Coimbra e-mail: eenetwork@cec.org.pt INPI - Instituto Nacional da Propriedade Industrial Campo das Cebolas 1149 - 035 Lisboa e-mail: eenetwork@inpi.pt