e-pv 3625 by NEstar

Ekonomske prognoze Ekonomski institut Zagreb najavljuje blago kidanje pesimističnih oblaka već u drugoj polovini ove godine

Imunološki bez imuniteta Nakon više čudnih odluka postavlja se pitanje: snižava li se namjerno vrijednost Imunološkog zavoda?

Novi savezi zbog izvoza Samo članice Autocluster Croatia uprihode godišnje oko dvije milijarde kuna, a 90 posto izvezu

aktualno Str. 6

aktualno Str. 14

aktualno Str. 4

3 6 2 5 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 3. svibnja 2010. Godina LVII / Broj 3625. www.privredni.hr

privredni vjesnik

kvaliteta kao imperativ / proizvodna industrija / cestovni prijevoznici / rezovi u zdravstvu / hrwwwatska

pv analiza: Nakladništvo

Potencijala ima, samo ga treba prepoznati Knjige, brošure i dnevne novine pokazuju znatno bolju otpornost na krizu nego periodika >>16-17

EBAN G POS I PRILO CIJE DITI FINAN KRE

INTERVJU: ZORAN POPOVAC

Do 2015. godine u željeznicu će se uložiti 15 milijardi kuna i od toga će profitirati čitavo domaće gospodarstvo, kaže predsjednik Uprave HŽ-a >> 12-13

SUSJEDI PRIVLAČE STRANE INVESTICIJE

Porezi na dohodak u Srbiji od jeseni će se spustiti na samo 10 posto! Nakon poreznih reformi Srbija će biti najatraktivnija u Europi po visini poreznih opterećenja >> 20

UVOD

www.privredni.hr Broj 3625, 3. svibnja 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Hrvatska nije na grčkom putu Hrvatska nije na putu da postane Grčka, a to potvrđuje i financijsko tržište koje pokazuje veliko zanimanje za kreditiranje naše zemlje, prema uvjetima boljima i od onih koji su ponuđeni za neke članice Europske unije. Od 46 milijardi eura vanjskog duga na središnju državu otpada samo 11,5 posto ili 5,5 milijardi eura. Država redovno podmiruje svoje obveze, a uskoro ćemo pokazati i rezultate poboljšane likvidnosti nakon šest mjeseci.

Gordana Kovačević, predsjednica UPRAVE Ericsson Nikole Tesle:

Jaka konkurencija, brz razvoj i kriza Kreiranje ICT rješenja u segmentu industrije i društva, koja stvaraju novu vrijednost za poslovnu i društvenu zajednicu, smatramo iznimno bitnim. Današnje tržišno okruženje obilježava jaka konkurencija, brzi razvoj novih tehnologija te ekonomska kriza što rezultira brojnim rizicima. Kao glavne rizike naznačila bih snažan pritisak na cijene proizvoda i usluga te oprez u investiranju i fokus na operativne troškove od strane naših kupaca.

Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe:

Skeniranje potencijalnih akvizicijskih meta i dalje nam je u fokusu Unatoč i dalje nepovoljnom makroekonomskom okruženju, Atlantic Grupa je u prvom kvartalu 2010. godine ostvarila rezultate poslovanja u skladu s očekivanjima. Kompanija je nastavila posvećivati iznimnu pažnju inovacijama u proizvodnom i distribucijskom portfelju, troškovnom menadžmentu i optimizacijskim aktivnostima u poslovnim procesima s ciljem kontinuiranog poboljšanja profitnih marži. Istovremeno je zadržan fokus na održavanju niske zaduženosti, očuvanju likvidnosti i stabilnosti novčanog toka iz poslovnih aktivnosti, kao imperativima za održavanje financijske stabilnosti kompanije. Uz redovno poslovanje, Atlantic značajnu pažnju posvećuje skeniranju potencijalnih akvizicijskih meta koje bi osigurale zadovoljavajuću internu stopu povrata.

Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

Vrijeme je da se čuje stav malih i srednjih poduzetnika Ciljevi udruge iskristalizirali su se u raspravi koja je pokrenuta na Facebooku, a u njoj sudjeluje više od 2200 poduzetnika i onih koji to žele postati. Uvjeren sam da imamo “čarobni štapić” za rješavanje krize

rije tri godine osnovao sam neprofitnu ustanovu za starije i nemoćne osobe Novi život, i to na području posebne državne skrbi, u Općini Cestica u Varaždinskoj županiji. Puštanjem doma u rad prije točno godinu dana punim smo jedrima ušli u sami epicentar gospodarsko-financijske krize i okusili njen gorak okus. Molili smo institucije za pomoć, ali odgovora nije bilo. Udarci su svakim danom bili sve jači te sam često pomišljao da odustanem od svega. Slušao sam i druge kolege poduzetnike, gledao na TV-u mnoge naše ugledne političare, razne čelnike gospodarskih asocijacija, ekonomske analitičare i gospodarske timove koji su se polarizirali oko premijerke Jadranke Kosor i predsjednika Ive Josipovića. Svi su samo govorili, ali ništa konkretno. I tako je već 20 godina... Shvatio sam da ne tonem samo ja i moja obitelj nego i cijela država, te da se nikako ne mogu pomiriti s tim depresivnim stanjem. U prosincu sam na Facebooku otvorio grupu pod nazivom Hrvatska poduzetnička inicijativa s kratkim pojašnjenjem što je poduzetnik i što je podu-

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(h)ost komentator: Boris Solomun, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske poduzetničke inicijative

Ivan Šuker, ministar financija:

IMPRESUM

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Fotografija: Christian - David Gadler

zetništvo, te tako otvorio raspravu koja se žustro odvijala iz dana u dan, a članstvo povećavalo tako brzo da nas je u prvih mjesec dana u grupi bilo više od 1000. S obzirom na veliki broj članova, početkom ove godine došli smo na ideju osnivanja istoimene udruge malih i srednjih poduzetnika, što smo i učinili u ožujku. Od tada aktivno radimo na rješavanju problema poduzetništva te na razvoju i etabliranju Udruge. U Hrvatskoj malo i srednje poduzetništvo nije zastupljeno u gospodarskoj politici, kao što je to slučaj u eu-

U Hrvatskoj malo i srednje poduzetništvo nije zastupljeno u gospodarskoj politici, kao što je to slučaj u europskim zemljama ropskim zemljama. Zato su neki od osnovnih ciljeva naše udruge aktivno povezivanje svih poduzetnika u državi, njihova edukacija te edukacija onih koji tek žele postati poduzetnici, umrežavanje u stručnoj i svakod-

nevnoj komunikaciji 365 dana u godini, lobiranje u tijelima državne uprave i Saboru za promjene zakona, poticanje proizvodnje, otvaranje novih radnih mjesta, traženje novih tržišta i ono najvažnije traženje mogućnosti za izvoz. Poduzetnici se uglavnom žale na nelikvidnost, veliki uvoz, nemogućnost konkuriranja na tržištu, korupciju te strašno kompliciranu i dugotrajnu administraciju, kao i nefunkcioniranje pojedinih tijela lokalne samouprave, posebno u malim sredina-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

ma. Konkretne inicijative za rješenje problema već smo pokrenuli i detaljno ih obrađujemo u skladu s mogućnostima jer, ponovno napominjem, tek smo u fazi etabliranja Udruge. Za sada smo otvorili dijalog s Ministarstvom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u smislu edukacije branitelja, djece poginulih i nestalih kako bi se samozapošljavali i polako ulazili u poduzetništvo. Osnovali smo i klaster koji će pokrivati energetiku i razvijati obnovljive izvore energije, potom klaster proizvodnje zdrave hrane, a počeli smo pokrivati i kontinentalni turizam... Trenutačno imamo 2200 članova na Facebooku, te oko 80 članova u Udruzi koji su prihvatili statut i etički kodeks Udruge. Okupio sam mlade obrazovane ljude koji idu ukorak s novim tehnologijama i vremenom, te će zajedno s nama koji smo se isprofilirali u krizi stvoriti budućnost malog i srednjeg poduzetništva. Uvjeren sam da imamo “čarobni štapić” za rješavanje krize i izlazak iz depresije, te da možemo stvarati uvjete za sigurno poduzetništvo.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.o.o.

tema tjedna

Privredni vjesnik Broj 3625, 3. svibnja 2010.

( 20%

AUTOKLASTERI

niži prihodi

( 15%

niži financijski rezultati

Poslovni susret prijevoznika u teretnom pr

Vjetar u jedra hrvatskoj autoindustriji U klasteru AC Croatia ističu kako okupljaju 40 tvrtki i institucija s više od 4000 zaposlenih, dok je u Klasteru proizvođača autodijelova osam tvrtki sa 2000 zaposlenih Eleonora Dukovac dukovac@privredni.hr

uvjetima ekonomske krize, kad je promet proizvođača autodijelova u našoj zemlji pao od 40 do čak 70 posto, a u Europi od 20 do 30 posto, na hrvatsku su klastersku scenu istupila dva nova autoklastera i sada ih je četiri. Osamostalili su se Klaster proizvođača autodijelova HGK-a (KPA) i Autocluster Croatia koji je djelovao u okrilju HUP-a. U klasteru AC Croatia ističu kako okupljaju 40 tvrtki i institu-

Godišnji prihod naših članica je oko dvije milijarde kuna, od čega je preko 90 posto izvoz, kaže menadžer Autoclustera Croatia cija i imaju više od 4000 zaposlenih, dok je u KPA osam tvrtki sa 2000 zaposlenih. “Nismo konkurencija, no ne želimo da nam netko nameće kako trebamo raditi. Uz to, u drugom klasteru nalaze se i tvrtke koje nemaju veze s proizvođačima autodijelova. Cijela ova industrija u Hrvatskoj se sastoji od najviše 20 tvrtki i 3000 zaposlenih. U našem klasteru osam tvrtki predstavlja više od 70

posto hrvatske industrije autodijelova te smo mi jedini pravi predstavnik te industrije", tvrdi Josip Boban, direktor Klastera proizvođača autodijelova. Klasterom iza kojeg stoji logistika HGK-a žele konkurirati na europskim natječajima, a glavni im je cilj promidžba vrijednosti te podizanje inovativnosti i konkurentnosti proizvođača autodijelova i opreme. Industrijski trend “Vodeći proizvođači autodijelova uspješno se nose s ekonomskom krizom, a neki se razvijaju čak i izvan granica naše zemlje. Osnivanje klastera industrijski je trend u Europi pomoću kojeg i naša industrijska grana može riješiti brojne probleme i unaprijediti poslovanje. Nastojat ćemo se prilagoditi novim tržišnim okolnostima te iskoristiti poslovne prilike. Otvoreni smo za primanje novih članova, ali prije svega proizvođača”, veli Boban koji je i direktor solinske tvrtke AD plastik uz koju su u klasteru i Eloda, Feroimpex automobilska tehnika, HSTec, Ivanal, Cimos, Saint Jean Industries i TCG Metal Cast. Pridružili su im se i Fakultet strojarstva i brodogradnje te Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije. Među važnijim zadacima Autoclustera Croatia je zagovaranje razvoja

novih tehnologija, također s ciljem jačanja hrvatske automobilske industrije. “Godišnji prihod naših članica je oko dvije milijarde kuna, od čega je preko 90 posto izvoz na zapadnoeuropsko tržište. Imamo veliki potencijal za uspješno korištenje domaćih i europskih fondova jer uz proizvodnju automobilskih dijelova klaster snažan naglasak stavlja na istraživanje i razvoj, podizanje inovativnosti i konkurentnosti te prekograničnu suradnju. Uz to uvodimo i nove materijale i tehnologije u što se ubrajaju i trenutačno vrlo popularne ‘zelene’ tehnologije. Klaster već uspješno sudjeluje u nekoliko europskih projekata poput Autoclusters SEE, Pro-inno Europe”, istaknuo je Branko Mihalić, klaster menadžer Autoclustera Croatia u čijim su redovima Doking, Munja, Almos, AVLAST, DIV, Eloda, Lipik Glas, Selk... Mihalić podsjeća kako je hrvatska autoindustrija u proteklom razdoblju bila podcijenjena i zanemarena. Unatoč tome, određeni je broj kompanija izdržao izazove i dokazao se kao konkurentan partner na globalnom tržištu. “Smatramo kako je došlo vrijeme da se to valorizira i da se ovoj atraktivnoj industriji da prostor za razvoj, za što je potrebna i maksimalna potpora svih razina državne vlasti”, kaže Mihalić.

Dosta je bilo spajanje je glav Svjedoci smo brojnih udruživanja prijevoznika čak i u sluča odlučuju i u njima sudjeluju i najveće svjetske tvrtke Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

visno o strukturi voznog parka, prijevoznici su prošle godine imali više ili manje poteškoća u poslovanju. Pojedine djelatnosti unutar industrijske proizvodnje i trgovine ostvarile su osjetno slabije rezultate, što se izravno odrazilo na nositelje prijevozne usluge jer je tehnologija prometa izravno ovisna o gospodarskom sustavu. To je za 15 posto umanjilo financijske rezultate 2009. godine u odnosu na prethodnu godinu. Prosječni prihodi bili su niži za 20 posto, što je golem i za pojedine prijevoznike nenadoknadiv gubitak. Istodobno je, uslijed dodatnog nerazmjera na tržištu u vidu viška prijevoznog kapaciteta, došlo do pada prodajne cijene po jedinici udaljenosti za više od pet posto. Prosječna godišnja cijena goriva je 2009. bila niža za 19 posto nego u 2008. godini. Ako se kao pokazatelj uzme udjel troška goriva od 27 posto u ukupnim troškovima, niža cijena goriva odrazila se na ukupno niži trošak poslovanja od pet posto. “Kako je cestovni teretni prijevoz niskoakumulativna djelatnost, rezultat pada aktivnosti rezultirao je time da su pojedini prijevoznici otišli u stečaj, dio voznog parka velikog broja prijevoznika je na čekanju, vozila nisu registrirana i čeka se poveća-

nje gospodarskih aktivnosti. Višak vozila je gotovo nemoguće povoljno prodati”, istaknuo je Darko Vukadinović, rukovoditelj odjela za plan i analizu tvrtke La Log iz Se-

Značajna prednost spajanja je u mogućnosti konkuriranja i dobivanja velikih poslova sveta. Stoga Vukadinović smatra kako su nužna brza i učinkovita rješenja koja omogućuju održivi razvoj prijevoznika i povećanje njihove konkurentnosti. Veličina je važna Gospodarski razvijene zemlje imaju prometno tržište s optimalnim odnosom prometne ponude i potražnje. S druge strane, dodatni udar na hrvat-

sko cestovno prijevozništvo predstavlja povećani nerazmjer između ponude i potražnje. Veličina i struktura bilateralne razmjene, odnosno vanjskotrgovinski partneri, imaju velik utjecaj na prometne tokove u međunarodnom teretnom prijevozu. “U godinu dana intenzivnih pregovora s resornim ministarstvom ostvareni su određeni pomaci u smanjenju pojedinih troškova, ali su te uštede kod većine prijevoznika većinom preusmjerene na prevladavanje financijskih poteškoća, a ne na održivi razvoj”, ističe Vukadinović. Učinkovit i konkurentan domaći cestovni prijevoz ima veliku šansu ostvariti značajan udio na tržištu Europske unije, ali samo ako je organiziran na razini Republike Hrvatske. Poslovni susret prijevoznika u teretnom prometu zato ima jedan osnovni cilj, a to je po-

www.privredni.hr Broj 3625, 3. svibnja 2010.

( oko 3000 hrvatskih

Suradnja Zagrebačke i Istarske županije

Partnerstvo kao temelj suradnje

cestovnih prijevoznika u međunarodnom prometu

ometu održan u Vodicama

razdvajanja: lavni trend jevima kada za to na prvi pogled nema vidljivih razloga. Za spajanja se kretanje procesa ujedinjenja prijevoznika Hrvatske kako bi do ulaska u EU imali prepoznatljiv brend – Hrvatski prijevoznik. Prednosti okrupnjavanja prijevoznika na transportnom tržištu su brojne i mogu se prepoznati u svim segmentima poslovanja. Razlozi i prednosti spajanja “Svjedoci smo brojnih udruživanja prijevoznika, čak i u slučajevima kada za to na prvi pogled nije bilo vidljivih razloga. Za akvizicije i spajanja odlučuju se i u njima sudjeluju i najveće svjetske tvrtke. Ruski predsjednik Putin dekretom je u veljači ove godine objedinio zrakoplovnu industriju svoje zemlje. Britanski avioprijevoznik British Airways i španjolski rival Iberia započeli su pregovore o više milijardi dolara vrijednom spajanju”, naglasio je Marijan Rajsman, profesor na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu.

Prednosti hrvatskih cestovnih prijevoznika Prema riječima Ljubice Herceg, direktorice Sektora prometa i veza HGK-a, cilj i vizija pri organizaciji ovog skupa bila je definirati prednosti hrvatskih cestovnih prijevoznika, naći rješenje za prepreke na koje nailaze u poslovanju na europskom tržištu te osmisliti i realizirati prepoznatljiv brend Hrvatski prijevoznici, koji će znati odgovore na sve izazove globalizacije. "Klasterizacija je započela prije nekoliko godina. Mada taj proces ide polako, to je jedini način kako se neki problemi cestovnih prijevoznika mogu riješiti", ističe Ljubica Herceg. Hrvatskih cestovnih prijevoznika u međunarodnom prometu ima oko 3000, a oni imaju oko 11.000 teških teretnih vozila. Problem je to što samo njih 150 posjeduje vozni park sa 10 i više vozila. Naš najveći međunarodni cestovni prijevoznik je La Log koji ima 80 vozila. A to je u europskim okvirima vrlo malen prijevoznik. "Jedino rješenje da bismo bili konkurentni je udruživanje. Hoće li se mali udružiti i povezati s velikima, hoće li mali biti podvozari kod velikih ili će se mali koncentrirati oko nekoliko naših većih uvoznika i izvoznika, manje je bitno. Bitno je da prevladaju međusobno nepovjerenje", istaknula je Ljubica Herceg. Postoje različiti motivi spajanja, počevši od loših poslovnih rezultata jednog ili više sudionika, preko smanjenja troškova poslovanja do širenja tržišta i dobivanja boljih ponuda. Udruživanje može potaknuti i pad potražnje za prijevoznim uslugama ili usporavanje rasta svjetskoga gospodarstva. “Spajanje je lakše kod tvrtki s uspostavljenim poslovnim partnerskim odnosima koji već traju neko vrijeme. Njime se pojačava snaga sudio-

nika, umanjuju ili uklanjaju njihove slabosti, kao i otklanjaju ili smanjuju prijetnje iz poslovnoga okruženja, te povećava mogućnost nastupa na novom, širem tržištu nakon spajanja”, ističe Rajsman.

U zadnjih nekoliko godina učešće direktnih troškova znatno raste, a posebno trošak cestarina Nakon spajanja i objedinjavanja resursa racionalizira se poslovanje što omogućuje značajnije uključivanje u tržišnu utakmicu na globalnoj razini. ”Značajna prednost nakon spajanja sastoji se u mogućnosti konkuriranja i dobivanja novih velikih poslova koje ni jedan od sudionika ne bi mogao sa-

mostalno obaviti”, napominje Rajsman. Uloga države Na smanjenje fiksnih troškova kao što su porezi na plaće, zone rizika kod osiguranja i davanja kod registracije vozila može utjecati država i time povećati konkurentnu sposobnost svojih prijevoznika u promatranom transportnom okruženju. Na varijabilne troškove, odnosno cijenu goriva, također može utjecati država, ali i prijevoznik koji može dobiti količinski rabat. “Bitno je istaknuti da je gorivo prijevozniku roba koja mu služi za proizvodnju transportne usluge. Stoga bi trebalo biti oslobođeno trošarine. Možemo zaključiti da u zadnjih nekoliko godina učešće direktnih troškova znatno raste, a posebno trošak cestarina, te na nekim relacijama preuzima prvo mjesto u ukupnom trošku”, naglasio je Anton Kolak, direktor Koltransa iz Zagreba.

lasman autohtonih proizvoda visoke kvalitete te partnerstvo institucija i poslovnih subjekata Zagrebačke i Istarske županije temelj su buduće suradnje tih dviju županija. “Zagrebačka županija već niz godina svoju infrastrukturu stvara kroz desetak brendova - autohtonih proizvoda, primjerice kiselog zelja Laktec, Samoborske salame, sušenog sira Dragec, jabučnog octa Kap zdravlja... i želja nam je da se Istrani, ali i njihovi gosti uvjere u kvalitetu tih proizvoda te da se oni već u ovoj turističkoj sezoni nađu na jelovnicima mnogih hotela i restorana u Istri”, rekao je župan zagrebački Stjepan Kožić u sklopu radnog posjeta Istarskoj županiji. Njegov kolega, istarski župan Ivan Jakovčić tom je prigodom pozvao istarske gospodarstvenike da

“pronađu zajednički interes s partnerima iz Zagrebačke županije kako bi se zagrebačke robne marke u što skorije vrijeme plasirale u Istri”. "Godišnje Istru posjeti 2,6 milijuna turista koji ostvaruju više od 18 milijuna noćenja, a kako bismo svojim gostima ponudili najbolje, odlučili smo se za plasman tzv. boutique proizvoda", kazao je Jakovčić. U kriznim vremenima nije jednostavno osvajati tržišta, ustvrdili su Kožić i Jakovčić naglasivši kako se suradnja treba temeljiti upravo na posebnostima koje imaju obje županije. Predsjednica Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Pula Jasna Jaklin Majetić pozvala je poduzetnike iz Zagrebačke županije na sudjelovanje na gospodarskoj izložbi Histria koja će se održati u veljači 2011. godine u Puli. (S.P.)

*vijesti Struka postaje manje važna Portal MojPosao proveo je na uzorku od 690 ispitanika anketu kojoj je cilj bio saznati traže li u sadašnjoj situaciji posao isključivo u vlastitoj struci ili su spremni i na njenu promjenu. Rezultati ankete pokazali su kako struka postaje sve manje važna, pa je tako 53 posto ispitanika ustvrdilo da se ne obaziru na svoju struku, nego traže bilo kakav posao. Nešto više od četvrtine ispitanika (njih 26 posto) namjerno traži posao izvan svoje struke, a samo 21 posto njih traži posao isključivo u svojoj struci. Gubitak Petrokemije manji od planiranog

Petrokemija je u prvom kvartalu ostvarila 8,6 posto veću proizvodnju od plana, dok je prodaja mineralnih gnojiva ostvarena na razini 93,7 posto plana. Iako su nabavne cijene glavnih sirovina bile veće od planiranih, a ostvarene prodajne cijene gotovih proizvoda manje, Petrokemija je ostvarila gubitak od 36,5 milijuna kuna. No, on je manji od planiranog (39,6 milijuna kuna), što je postignuto maksimalnim mjerama štednje i racionalizacijom na svim razinama. Hrvatska pošta gradi logistički centar Nadzorni odbor Hrvatske pošte odlučio je pokrenuti gradnju središnjeg logističkog centra. Ukupna investicija, prema prvim procjenama, iznosit će oko pola milijarde kuna, a slijedom povećanja broja usluga i ukupnih prihoda te smanjenja troškova, povrat investicije očekuje se u razdoblju od pet godina. Također, Uprava Hrvatske pošte uputila je i neobvezujuću ponudu za kupnju tvrtke CityEX.

aktualno

Privredni vjesnik Broj 3625, 3. svibnja 2010.

EKONOMSKI INSTITUT ZAGREB

Ipak blagi oporavak Ova će godina u cjelini biti teška godina za gospodarstvo, pri čemu bi BDP trebao pasti za 0,7 posto Vesna Antonić antonic@privredni.hr

ruto domaći proizvod je u četvrtom tromjesečju 2009. godine smanjen za 4,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Time je, kako to pokazuju desezonirani podaci, BDP pao na nižu razinu nego u prethodnom tromjesečju, što ukazuje na nastavak negativnog trenda premda je on relativno slab. U posljednjem je prošlogodišnjem tromjesečju posebno snažan bio pad osobne potrošnje i investicija, dok su izvoz i uvoz zabilježili blagi oporavak. Najnoviji raspoloživi podaci o stanju gospodarstva ukazuju na blago pozitivno kretanje industrijske proizvodnje, stagnaciju prometa u trgovini na malo i jačanje negativnih tendencija u građevinarstvu. Uz takve mješovite signale, prognoze Ekonomskog instituta, Zagreb objavljene u novom broju

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA

GRAĐEVINARSTVO

IZVOZ / UVOZ

potrošnja i investicije

publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly

Oporavak će, međutim, biti nestabilan, uz mogućnost naizmjeničnog rasta i pada aktivnosti iz tromjesečja u tromjesečje. Rastuća nezaposlenost i smanjivanje prosječnih plaća odgodit će oporavak potrošnje stanovništva do iduće godine kada se očekuje zaustavljanje negativnih trendova na tržištu rada, te jačanje cjelokupnog gospodarstva i poslovnog optimizma. Nakon snažnog pada investicija u 2009., ove se godine očekuje novi pad, a tek su prognoze za iduću godinu nešto optimističnije i govore o porastu in-

vesticija za oko pet posto. Unatoč povoljnijim međunarodnim okolnostima, izvoz i uvoz će i dalje biti pod snažnim utjecajem domaće gospodarske aktivnosti, zbog čega će ove godine ipak ostati ispod prošlogodišnje razine.

usmjerenim na jačanje kreditne aktivnosti, ne očekuje se značajnije povećanje kredita za privatni sektor. Tržište rada će i dalje biti suočeno s ozbiljnim izazovima, pri čemu će njegov oporavak biti spor i značajno kasniti za ukupnom aktivnosti. Tijekom 2010. se godine može očekivati daljnje smanjivanje zaposlenosti, za oko 50.000 radnih mjesta, uz prosječnu stopu registrirane nezaposlenosti od 17,8 posto. Tijekom 2011. bi trebalo doći do zaustavljanja daljnjeg rasta nezaposlenosti. Prema ocjenama ana-

U 2011. očekuje se postupni oporavak ukupne aktivnosti uz rast od 2,2 posto govore o mogućnosti blagog oporavka gospodarske aktivnosti u drugoj polovini ove godine, premda će 2010. u cjelini biti teška godina za gospodarstvo, pri čemu bi BDP trebao pasti za 0,7 posto. U 2011. se godini očekuje postupni oporavak ukupne aktivnosti uz rast od 2,2 posto.

Golemi izazovi na tržištu rada Jačanje vanjske trgovine očekuje se tek u 2011. Takva će kretanja dovesti do zadržavanja deficita tekućeg računa bilance plaćanja na oko pet posto BDP-a i usporavanja rasta vanjskog duga. Unatoč mjerama monetarne politike

litičara EIZ-a proračunski bi deficit u 2010. mogao biti veći od predviđenog u državnom proračunu i iznositi oko 3,5 posto BDP-a. Naime, projekcije Instituta pretpostavljaju slabije stanje gospodarstva nego proračun, pa stoga i njegovo lošije punjenje, kao i veće socijalne izdatke. Unatoč pritisku rasta cijena energenata, inflacija će ove godine ostati relativno niska, dok bi iduća godina mogla donijeti blago ubrzavanje, prvenstveno zbog jačanja domaće potražnje. Buduća su kretanja u gospodarstvu suočena sa značajnim rizicima i neizvjesnostima. Analitičari EIZ-a ukazuju na poboljšano, ali ipak nestabilno međunarodno okruženje, na pitanje u kojoj mjeri Vladin Program gospodarskog oporavka može donijeti optimizam i pridonijeti promjeni negativnih trendova, te na probleme vezane uz završetak pregovora o članstvu u Europskoj uniji.

Kvaliteta – nasljeđe za budućnost

Znate li upravljati kvalitetom? Raspravit će se neke od najznačajnijih tema kao što su ISO 9000, ISO 14000, nagrade za kvalitetu, HACCP... Drago Živković zivkovic@privredni.hr

romjene u okruženju koje donosi globalizacija zahtijevaju djelotvorne transformacije u poslovanju svih sudionika na tržištu. Promjene su jednako utjecale na sudionike u razmjeni dobara kao i na sva druga područja društvenog života: javnu upravu, školstvo, zdravstvo i područja općeg dobra. Svima je njima imperativ upravljanje kvalitetom, a to je moguće samo dobro

uravnoteženim promjenama u poslovanju. Temeljne su to ideje Hrvatskog društva za kvalitetu (HDK) i glavne teme ovogodišnje 10. konferencije o kvaliteti, koja će se od 10. do 12. svibnja održati u Šibeniku. Uz HDK, suorganizator je Hrvatska gospodarska komora, visoki pokrovitelj predsjednik Ivo Josipović, a supokrovitelji Ministarstvo gospodarstva, Državni zavod za mjeriteljstvo, Hrvatski zavod za norme i Hrvatska akreditacijska agen-

cija. U okviru konferencije i Prvog znanstvenog skupa HDK-a raspravit će se neke od najznačajnijih tema iz tog područja, kao što su ISO 9000, ISO 14000, TQM, IMS, nagrade za kvalitetu, HACCP, zadovoljstvo kupca i samoocjenjivanje. Organizator konferencije uvjeren je da će se otvo-

riti prostor i za poboljšanje percepcije upravljanja kvalitetom u Hrvatskoj. Da je ta percepcija sada negativna, potvrđuje i anegdota koju prepričava predsjednik HDK-a Božidar Ljubić. Nedavno je, kaže Ljubić, posjetio prijatelja u njegovoj radnoj sredini. Prilikom upoznavanja prijatelj ga

je ponosno predstavio kolegama kao predsjednika Hrvatskog društva za kvalitetu. Na to je jedan od kolega Ljubiću rekao: “Onda za vas nema puno posla u Hrvatskoj’’. Stoga je za Ljubića jedan od glavnih izazova ove jubilarne konferencije kako popraviti spoznaju o sustavima upravlja-

nja kvalitetom, okolišem, sigurnošću hrane i zdravlja te informacijskom sigurnošću. Želja je organizatora da kvaliteta postane strateško opredjeljenje Hrvatske, jer će se time pridonijeti povećanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Na konferenciji se očekuje sudjelovanje velikog broja stručnjaka iz područja kvalitete, kao i predstavnika izvršne vlasti, državne uprave, sustava obrazovanja, zdravstva i udruga te, naravno, gospodarstvenika.

www.privredni.hr Broj 3625, 3. svibnja 2010.

CENTAR PROIZVODNOG STROJARSTVA I ALATNIČARSTVA

Za veći izvoz i konkurentnost domaće industrije Sinergijom proizvodnje i znanosti Klaster će vaditi i znanja “iz ladica” Eleonora Dukovac dukovac@privredni.hr

življavanje, razvoj i zaštita domaće industrije i obrtništva metaloprerađivačkog i elektrosektora među temeljnim su ciljevima Centra proizvodnog strojarstva i alatničarstva (CPSA). Klaster osnovan u ožujku prošle godine okuplja tridesetak članica među kojima su i jače tvrtke toga sektora, mahom izvozne orijentacije, kao što su tvrtke iz koncerna Končar, Đuro Đaković, Gredelj, Elektrokontakt... Ujedinjuju i manja, perspektivna poduzeća, obrtnike, ali i znanost pa su im u članstvu i riječki Tehnički fakultet i Strojarski fakultet iz Slavonskog Broda. “Podosta znanja još ‘u ladicama’ čeka na primjenu. Važna je sinergija pro-

izvodnje i znanosti, stoga unaprjeđujemo suradnju industrije i istraživačkorazvojnih te znanstvenoobrazovnih institucija”, kaže Vanja Jurić, direktor CPSA, dodajući kako Klasterom u prvom redu žele pridonijeti povećanju izvoza i konkurentnosti domaće metaloprerađivačke i elektroindustrije,

Organiziraju i dopunsko obrazovanje postojećeg kadra za deficitarna proizvodna zanimanja što će posebno dobiti na važnosti ulaskom u EU. Cilj im je tako ubrzati i osuvremeniti tehnološki razvoj članica, te lokalnim i međunarodnim

umrežavanjem stvoriti bazu podataka. Isto tako žele što prije klaster održavati isključivo iz vlastitih projekata i članarina. Lakše do fondova “Bez međunarodnih certifikata teže je doći do posla, zato je nužno unaprjeđivati kvalitetu proizvoda i procesa, snažnije se pozicionirati na međunarodnom tržištu. U tome mogu pomoći sredstva pretpristupnih i strukturnih fondova EU-a, a na njihove natječaje slat ćemo i zajedničke projekte Klastera. Poslovne prilike općenito vidimo u zajedničkom razvoju novih programa i proizvoda”, veli Jurić dodajući kako putem Klastera potiču inovacije i komercijalizaciju, a rade i na povezivanju industrije i obrtništva. Potiču obrazovanje odraslih organiziranjem dopunskih obra-

zovanja postojećeg kadra za deficitarna proizvodna zanimanja, te specijalizacije. Među aktualnim projektima im je osnutak domaćeg konzorcija tvrtki i institucija za proizvodnju, montažu, ispitivanje i održavanje off-shore projekata (Most Pelješac, ispitne platforme...) u suradnji s Croscom za domaće i ino tržište. Rade i na projektu pročišćivača ispušnih plinova za vozila, za početak na budućim turističkim autobusima Grada Zagreba. “Pet autobusa bit će prenamijenjeno za po-

trebe razgledavanja grada. Kako je riječ o starijim autobusima, trebalo bi im ugraditi pročišćivače ispušnih plinova, po završetku ispitivanja. Perspektiva je velika, ponajprije za tržišta Jugoistočne Europe, jer se takvi sustavi mogu i trebaju ugrađivati u značajne zagađivače poput lokomotiva, plovila, građevinskih strojeva, te u stacionarne sustave radi zaštite okoli-

ša, a domaće bi ih tvrtke proizvodile prve u regiji”, smatra menadžer Klastera koji podupiru MINGORP, Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Hrvatski izvoznici i BICRO.

Industrijski dizajn

Razbiti klimu nepovjerenja Dominacija strane proizvodnje i slabljenje domaće industrije ključni su razlozi za usporeni razvoj hrvatskog industrijskog dizajna Drago Živković zivkovic@privredni.hr

a Studiju dizajna Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu proteklih se godina između 150 i 200 mladih ljudi obrazovalo za produkt dizajn, ali u praksi se tek svaki peti bavi tim poslom. Ostali se bave primarno grafičkim dizajnom, koji je u Hrvatskoj snažno napredovao, dobrim dijelom na prodaji i marketingu uvoznih proizvoda. Upravo su dominacija strane proizvodnje i slabljenje do-

Izložba Zajednice za industrijski dizajn otvara se 4. svibnja, a može se razgledati do 11. lipnja, radnim danom od 10 do 16 sati, a četvrtkom od 10 do 18 sati, u Centru za dizajn HGK-a, Draškovićeva 45, Zagreb.

maće industrije ključni razlozi za usporeni razvoj hrvatskog industrijskog

dizajna. Pridodati treba i donedavno slabu komunikaciju, ili njen nedostatak,

između domaćih dizajnera i proizvođača, koji se teško pronalaze i još teže spajaju. To bi napokon trebala promijeniti nova publikacija Centra za dizajn Hrvatske gospodarske komore (HGK), koja na jednom mjestu okuplja 35 domaćih dizajnera, specijaliziranih upravo za industriju. Informativna brošura koju je izdala Zajednica za industrijski dizajn (ZzID) pri HGK-u bit će predstavljena ovoga utorka na otvorenju prigodne izložbe radova industrijskog dizajna, postavljene u prostorima

Centra za dizajn. Direktor Centra Luka Mjeda najavljuje da će nakon izložbe uslijediti predavanja i radionice o dizajnu za poslovne subjekte po županijskim komorama HGK-a. Bez dizajna nekonkurentni Zajednica za industrijski dizajn osnovana je u rujnu 2009., a do sada je okupila oko 60 članova, dizajnera i tvrtki. Iako se u Hrvatskoj školuju, djeluju i rade kreativni industrijski dizajneri, samo nekolicina se odlučila ili imala prili-

ku raditi na razvoju novih proizvoda u suradnji s hrvatskim poduzetnicima. U svjetskom gospodarstvu koje je sve više definirano razvojem i dizajnom, naš nedostatak industrijskog dizajna u pravom je smislu jedan od razloga nekonkurentnosti i slabog razvoja hrvatskog gospodarstva, smatra predsjednica ZzID-a Romina Radović. Zato se dizajneri nadaju da će izložbom i informativnom brošurom razbiti klimu nepovjerenja uspostavom dijaloga dizajnera i gospodarstvenika.

S MARKOVA TRGA

Privredni vjesnik Broj 3625, 3. svibnja 2010.

Novi rezovi u zdravstvu

Nemedicinske djelatnosti izdvajaju se iz sustava zagrebačkih bolnica Gotovo 370.000 ljudi izgubit će pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

ajkasnije do 15. srpnja reorganizirat će se mreža zagrebačkih bolnica tako što će se 16 bolnica spojiti u njih šest. Jedina bolnica koja neće pretrpjeti promjene bit će KB Dubrava. Kliničko-bolnički centar Zagreb spojit

Ovim mjerama, te ukidanjem šest punktova hitne pomoći, Milinović planira uštedjeti 318,5 milijuna kuna će se s Klinikom za plućne bolesti Jordanovac. Četiri bolnice, Klinička bolnica Sestara milosrdnica, Klinika za tumore, Klinika za dječje bolesti Klaićeva te Klinika za traumatologi-

ju spajaju se u Sveučilišnu bolnicu Sestara milosrdnica. KB Merkur te Klinika Vuk Vrhovec spajaju se u KB Merkur. KB Sveti duh, potom Specijalna bolnica za plućne bolesti Rockefellerova, Dječja bolnica Srebrnjak te Specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorizičnim i motoričkim smetnjama Goljak spajaju se i postaju KB Sveti Duh. Psihijatrijska bolnica Vrapče, Jankomir te Specijalna bol-

nice za psihijatriju djece i mladeži (Kukuljevićeva), dobit će također jedinstvenu Upravu koja će biti u Vrapču. Kako je rekao ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović - predstavljajući prošli tjedan u društvu predsjednice Vlade Jadranke Kosor dokument Nastavak zdravstvene reforme - mjerama se želi smanjiti broj radnika u upravama zagrebačkih bolnica, objediniti

javna nabava, smanjiti liste čekanja i broj dežurstava, povećati smjenski rad i likvidnost sustava. Tehničko pak osoblje planira racionalizirati outsourcingom. Iza te engleske riječi krije se izdvajanje svih nemedicinskih djelatnosti iz sustava bolnica (čišćenje, kuhanje, pranje i ostalo), koje će preuzeti privatne tvrtke - a one nemaju obvezu zadržati isti broj radnika i istu cijenu rada. Da je to tako, potvrdio je i

sam Milinović, kazavši da čistačica bolnicu sada po četvornom metru stoji 275 kuna, a ako je angažirana preko neke tvrtke - samo 103 kune. Možda i dobra mjera No, ako se izuzmu eventualni otkazi i moguće manje cijene rada, ova mjera potencijalno može biti jako dobra. Naime, poznata je praksa europskih gradova da imaju centralnu kuhinju za sve bolnice,

kao i sve ostale službe potrebne bolnicama. Bitno je kako će se taj posao organizirati i koje će ga tvrtke dobiti. Tim mjerama te ukidanjem šest punktova hitne medicinske pomoći u zagrebačkim bolnicama planira se uštedjeti 318,5 milijuna kuna. Svatko tko ima mjesečni prihod od 1516,32 kune po članu obitelji, sposoban je plaćati dopunsko zdravstveno osiguranje, smatra Milinović. Stoga je lista onih kojima to osiguranje plaća država smanjena sa 1.247.280 na 883.329 građana. Država će tako dopunsko zdravstveno osiguranje plaćati samo osobama koje imaju prihod manji od spomenutog, dobrovoljnim darivateljima krvi i organa, stopostotnim invalidima te redovnim učenicima i studentima starijima od 18 godina.

Ministar pravosuđa Ivan Šimonović predstavio novi akcijski plan

Specijalni suci ubrzat će parnične sporove Od 2006. broj svih postupaka smanjen je sa 1,6 milijuna na 795.000 u 2009. Parnični postupci, koji najviše zanimaju biznismene, pali su sa 175.000 na 60.000, kaže ministar Kad je prošli tjedan ministar pravosuđa Ivan Šimonović pitao dvjestotinjak poslodavaca vodi li netko od njih spor pred trgovačkim sudovima, sve su se ruke podignule u zrak. Susret s poslodavcima održan u organizaciji HUP-a mogao je trajati bar triput dulje od predviđenog vremena: svatko bi rado upoznao ministra sa svojom mukom. No i oni koji su imali priliku pokazali su ministru i suradnicima svu težinu utega kojim stanje u pravosuđu pritišće poslovnu klimu u zemlji.

Ministar je ustvrdio da je od 2006. broj svih postupaka ipak smanjen sa 1,6 milijuna na 795.000 u 2009. Parnični postupci, koji najviše zanimaju biznismene, pali su sa 175.000 na 60.000. Najavio je i novi akcijski plan, svjestan da statistika malo znači poduzetniku koji je kupio zemljište za tvornicu prije 17 godina i još ne može ući u posjed. Ni nakon što je u svoju korist dobio odluku Ustavnog suda da spor treba ubrzati. Zemlju je, usput, kupio od – Trgovačkog suda. Prema akcijskom planu zaposlit će se više sa-

vjetnika i zapisničara na najzagušenijem, Općinskom sudu u Zagrebu. To manje košta od zapošljavanja sudaca, a može ubrzati postupke, ocijenio je Šimonović. Dio postu-

zaposlit će se više savjetnika i zapisničara paka premjestit će se na manje opterećene sudove. Snažan poticaj trebali bi dati “suci specijalci”, posebno motivirani suci s drugih sudova, koji bi dobili spise i potom došli u Zagreb da ih u što kraćem

vremenu pretoče u presude. Nastojat će se i ukinuti “ping-pong” između trgovačkih sudova i Visokog trgovačkog suda koji često vraća postupke na novo odlučivanje. “Viši sudovi morat će donositi pravomoćne odluke bez oklijevanja”, rekao je Šimonović. Poticat će se i mirenje, većim pristojbama odbijati tzv. obijesno parničenje te ako treba, privremeno povećati broj sudaca da se riješe zaostali predmeti. Nađimo se ponovno za šest mjeseci, pa da vidimo rezultate, predložili su poduzetnici. (I.V.)

www.privredni.hr Broj 3625, 3. svibnja 2010.

Sjednica hrvatske vlade

*vijesti

Locirati prepreke ulaganjima i što brže ih ukloniti Administrativne prepreke izravnim ulaganjima najčešći su razlog niske hrvatske konkurentnosti, kaže ministar gospodarstva Đuro Popijač vić-Dropulić. Dodala je da će ured biti povezan i s državnim poduzećima, poput Hrvatskih autocesta ili Hrvatske elektroprivrede, kako bi se ubrzala davanja mnogih suglasnosti potrebnih za kompletiranje dozvola za građenje. Na početku borbe s nezaposlenošću, postavljene visoko na listi prioriteta Programa za gospodarski oporavak, Vlada je odlučila pomoći mlađim osobama da steknu radno iskustvo koje se često traži prije početka bilo kojeg posla. Preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prvih će 1400 osoba biti angažirano na 12 mjeseci kod poslodavaca, ali bez zasnivanja radnog odnosa.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

klanjanje prepreka izravnim ulaganjima te ubrzanje postupaka izdavanja dozvola za gradnju potezi su kojima je Vlada na sjednici u četvrtak nastavila operativnu provedbu Programa gospodarskog oporavka. U tom je paketu i prihvaćanje zaključka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o stručnom osposobljavanju mladih osoba. Krupnim ulagačima trebalo bi na usluzi biti novoosnovano Povjerenstvo za identifikaciju prepreka za izravna ulaganja i izradu plana njihova uklanjanja. Članovi će biti predstavnici više ministarstava (od gospodarstva, financija i pravosuđa do turizma i vanjskih poslova), državnih ureda i agencija, Hrvatske gospodarske komore i HUP-a te Fonda za privatizaciju. Lokalnu zajednicu, gdje prema riječima ministra gospodarstva Đure Popijača, izravna ulaganja često nailaze na snažne otpore, predstavljat će Hr-

vatska zajednica županija. “Administrativne prepreke stranim, ali i domaćim ulagačima najčešće se navode kao razlog hrvatske nekonkurentnosti”, rekao je Popijač. Brže do građevinskih dozvola Na nastojanja da se poboljša ulagačka klima nadovezuje se i odluka kojom se ministrica gra-

Vlada traži razrješenje Upravnog vijeća Here

Vlada je od Sabora zatražila razrješenje Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (Hera), jer je Agencija objavila dozvole za poskupljenje toplinskog grijanja, a da o tome nije obavijestila nikog u Vladi. Postoje i naznake diskriminacije pojedinih toplinarskih poduzeća, poručeno je iz Vlade. “Hera je neovisna agencija, ali nije neovisna od stvarnog života. Kad netko donosi odluku u poskupljenju u ovakvom gospodarskom trenutku, mora obavijestiti Vladu i o tome se mora raspravljati. Dovođenje pred gotov čin je neprihvatljivo”, istaknula je premijerka Jadranka Kosor. Hera je odobrila povećanje cijena za sedam toplinarskih poduzeća, dok četiri poduzeća nisu ni nakon pet mjeseci dobila od Agencije nikakvu odluku. Iz Here, čijim Upravnim vijećem predsjeda Tomo Galić, odgovoreno je da su samo dali stručna mišljenja o cijenama, “koja nisu obvezujuća”.

Krupnim ulagačima trebalo bi na usluzi biti novoosnovano Povjerenstvo za identifikaciju prepreka za izravna ulaganja

diteljstva Marina Matulović-Dropulić zadužuje da koordinira i ubrza postupke izdavanja dozvola za građenje. Ministarstvo graditeljstva već ima ovlast za izdavanje dozvola za velike infrastrukturne projekte od državnog interesa, no unutrašnjom reorganizacijom to će ministarstvo dobiti novi ured za nadzor izdavanja dozvola za građenje koji bi trebao potaknuti postupke na terenu. “Ako županijski uredi i tijela velikih gradova zadužena za izdavanje dozvola ne obave svoj posao, onda će dozvole izdavati taj ured”, rekla je ministrica Matulo-

Indeks razvijenosti Preko sustava stažiranja i obavljanja prakse oni će stjecati stručna znanja potrebna za nove poslove. HZZ će poslodavcima nadoknaditi novac za pripadajuće doprinose, a praktikantima će pripasti naknada od 1600 kuna. Ministar Đuro Popijač rekao je da takvih potencijalnih zaposlenika ima oko 14.500, među njima je 2200 osoba s visokom stručnom spremom, a ostali su završili srednju školu. Vlada je donijela i Uredbu o određivanju indeksa razvijenosti dijelova Hrvatske. Indeks će se određivati na temelju stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, prihoda samoupravne jedinice, kretanja stanovništva i stope obrazovanosti. U skladu s indeksom lokalne jedinice dobivat će status potpomognutog područja, ostvarivati pravo na državnu pomoć i novac iz europskih fondova.

Pad prihoda Badela 1862 Ukupni prihodi Badela 1862 ostvareni u 2009. godini iznosili su 425,1 milijun kuna, što predstavlja pad od 11,68 posto u odnosu na 2008. godinu. Unatoč padu prihoda od 11,68 posto koji je na razini realnog pada gospodarstva te smanjenju turističke potrošnje, Badel 1862 uspio je ostvariti neznatni pad prihoda od prodaje jakih alkoholnih pića i rast od preko 10 posto u prodaji vina. Najveći pad prihoda u iznosu od 18 posto ostvaren je u prodaji bezalkoholnih pića i vode gdje je i ukupno tržište ostvarilo pad od gotovo 10 posto. Ova tvrtka je lani ostvarila i ukupni gubitak u iznosu od 221,1 milijuna kuna, što je rezultat snažnih negativnih jednokratnih stavki koje se u najvećoj mjeri odnose na ulaganje u povezana društva Kalničke vode Bio Natura i Badel Beograd. ENT: manja dobit prije oporezivanja Ericsson Nikola Tesla u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvario je 27,9 milijuna kuna operativne dobiti, dok je u istom razdoblju 2009. godine ona iznosila 11,6 milijuna kuna. To je rezultat stabilnog obujma poslovanja, porasta bruto marže uslijed usmjerenosti na troškovnu i internu učinkovitost te smanjenja operativnih troškova. Unatoč porastu operativne dobiti, dobit prije oporezivanja iznosi 33,5 milijuna kuna i smanjena je za 37,7 posto, što je posljedica manje financijske dobiti. Likvidnost kompanije i dalje je snažna, ostvaren je pozitivan novčani tok od poslovnih aktivnosti u iznosu od 64,5 milijuna kuna, a ukupna novčana sredstva, uključujući financijsku imovinu, porasla su na 601,3 milijuna kuna. Rast prihoda Medike U prvom kvartalu 2010. godine Medika je ostvarila ukupan prihod u iznosu od 485,7 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju prošle godine ostvarila 480,8 milijuna kuna. Ostvarena je neto dobit u iznosu od 5,3 milijuna kuna, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Grupa Medika ostvarila je u prvom kvartalu 2010. godine ukupan prihod u iznosu od 505,8 milijuna kuna, dok je u prvom kvartalu 2009. godine ukupan prihod iznosio 500,5 milijuna kuna. Ostvarena je neto dobit u iznosu od 6,3 milijuna kuna. Metronet uspješno refinancirao obveznicu Telekomunikacijska tvrtka Metronet, unatoč turbulentnom financijskom okruženju, nastavlja s izrazito pozitivnim poslovanjem. Prema financijskom izvješću za 2009. godinu, glavni fokus tvrtke bio je refinanciranje kratkoročnih dugova te povećanje profitabilnosti. Metronet je 2009. godinu završio s operativnom dobiti (EBITDA) od 20 posto ili 42,8 milijuna kuna, što je povećanje od čak 220 posto u odnosu na prethodnu godinu. Uz pozitivan EBITDA koji kontinuirano raste još od travnja 2008. godine, Metronet je uspješno refinancirao obveznicu s dospijećem 2009. godine te su otplaćeni kratkoročni komercijalni zapisi. U prvom kvartalu ove godine, uz postignut rast ukupnih prihoda od pet posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, već sada EBITDA iznosi 15 milijuna kuna odnosno 26 posto.

10 PREDSTAVLJAMO

( 24 h dnevno

radno vrijeme ITS Consultinga

ITS Consulting, Zagreb

Privredni vjesnik Broj 3625, 3. svibnja 2010.

( 5 godina u Palmi

proizvode se autohtoni likeri, ulja i ocat

Palma, Korčula

I Sibir treba hlađenje

Stručnjaci ITS Consultinga radili su i diljem Rusije, Bjelorusije i Turkmenistana. Uređajima za klimatizaciju bave se već više od 30 godina

TS Consulting više od 30 godina bavi se projektiranjem, montažom i održavanjem uređaja za klimatizaciju. Od samih početaka poslovanja ova zagrebačka tvrtka profilirala se za hlađenje serverskih sala računskih centara. A tijekom dugogodišnjeg poslovanja stručnjaci ITS Consultinga radili su jednostavne klimatizacije privatnih stanova, ali i složene, velike sustave poslovnih zgrada, hotela i bolnica. Goran Stanišić, direktor ITS Consultinga, kaže kako priča o ovoj tvrtki počinje ranih osamdesetih godina. Tada je, naime, osnovan obrt za klimatizaciju Inženjersko-tehnički servis (ITS), a 1990. godine ITS Consulting. Kao značajno iskustvo ističe ono na telekomunikacijskim centrima diljem Rusije, Bjelorusije i Turkmenistana. “Budući da se radi o uistinu ekstremnim klimatskim uvjetima Sibira, ali i izrazito udaljenim i rijetko nastanjenim mjestima, stečena iskustva

su jedinstvena i neprocjenjiva”, naglašava. Ova tvrtka, koja je klijentima na usluzi 24 sata dnevno, najstariji je distributer (više od 25 godina) proizvoda kompanije RC Group koja u ponudi ima klimatizacijske ormare svih veličina i namjena, specijalne klima-uređaje za telekomunikaciju, rashladne agregate te apsorpcijske rashladne sustave. Osim zastupništva te talijanske tvrtke, ITS Consulting distributer je proizvodnog programa tvrtki Prihoda, Ventilclima, Mitsubishi Electric i Toshiba. Koliko para, toliko muzike Aktualna gospodarska kriza, nastavlja ovaj inženjer strojarstva, i ovoj je grani donijela probleme. “Naša branša je usko vezana uz građevinski sektor koji je bio prvi na udaru krize”, napominje. A zbog smanjenja broja poslova na tržištu proizašao je još jedan problem. “Naime, uz uvijek prisutnu i poželjnu kvalitetnu konkurenciju, po-

stoje tvrtke koje se bore samo niskom cijenom a da pritom nemaju potrebno znanje i kapacitete za izvođenje posla. To, naravno, predstavlja opasnost za investitore kojima bih dao vrlo jednostavan savjet: kol’ko para, tol’ko muzike”, podcrtava. Zadovoljan je postojećom tržišnom poziciju koju tijekom krize žele zadržati. Premda smatra kako je lijepo kada tvrtka iz godine u godinu bilježi

Na tržištu ima i tvrtki koje se bore samo niskom cijenom a nemaju znanje ni kapacitete, upozorava Goran Stanišić rast te širi posao, nažalost, takav trend nije stalan. “Prenagli rast često kao posljedicu ima gubitak kvalitete što rezultira brzim i nekontroliranim padom”, zaključuje Stanišić. (B.O.)

Likeri po recepturi iz vremena Dubrovačke Republike Recept za liker od crnog vina pronađen je u crkvenim arhivima. Drugi likeri, travarice, aromatizirano maslinovo ulje i ocat pripremaju se po recepturi korčulanskih baka

rije pet godina kada smo i sin i ja bili bez posla, došli smo na ideju da započnemo s izradom suvenira punjenih domaćim likerom od rakije i vina, te maslinovim uljima začinjenim eteričnim biljkama. Koristimo također i druge autohtone ekološke proizvode, poput smokava, meda, badema..., kazao nam je vlasnik korčulanske tvrtke Palma Baldo Pavlina. Najponosniji je na liker od crnog vina koji radi po recepturi iz vremena Dubrovačke Republike. Recept su, kaže, pronašli u crkvenim arhivima i uz dosta muke uspjeli ga dešifrirati. Sada je taj liker, kao i neki drugi njegovi proizvodi, postao toliko poznat da ga u većim količinama žele i u SAD-u, Njemačkoj te drugim zemljama. Promocija Marka Pola, Cvijete Zuzorić, Dore Pejačević Nije, međutim, još započeo s izvozom, to planira

nakon okončanja pregovora koje vodi sa stranim partnerima. Suveniri od stakla opremljeni su medaljonima Marka Pola, Cvijete Zuzorić i Dore Pejačević. “Time, uz kvalitetan proizvod, u svijet šaljemo i poruku o važnim osobama iz naše povijesti, a bilo bi nam drago i da se netko zainteresira za glazbeni opus Dore Pejačević”, naglasio je Pavlina. Osim već

Sva proizvodnja odvija se na suncu, bez upotrebe industrijskih pomagala spomenutog likera, liker proizvode i od oraha, višanja, naranče, rogača... Za liker koriste vino plavac s Pelješca te rakiju koju kupuju od Badela. Od rakije rade i travarice te anižetu, rogačušu, smokovaču... “Sva proizvodnja odvija se na

suncu bez upotrebe industrijskih pomagala”, napominje Pavlina. Dodaje i kako visokokvalitetno maslinovo ulje također aromatiziraju po tradicionalnoj recepturi, a ono se može rabiti u pripremi brojnih mediteranskih jela. Prema recepturi svojih baka pripremaju i miješano ulje i ocat, te pakiraju sušeni cvijet lavande, suhe smokve, pržene slane mindele (bademe), kao i niz začina koji rastu u tom podneblju (origano, bosiljak, metvica, mažuran, kadulja, anis, lavanda, ružmarin...). Prodaju uglavnom na veliko pa se njihovi proizvodi mogu naći u mnogim hotelima i ugostiteljskim objektima, suvenirnicama, Dioni... “Poznato je da je Korčula jedan od najsunčanijih otoka što nam pruža velike mogućnosti u proizvodnji koja za sad zadovoljava potrebe tržišta”, zaključio je Baldo Pavlina. (J.F.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3625, 3. svibnja 2010.

Ugo Grupa

Šangaj 2010.

Poštuju se želje gostiju i poslovnih partnera

I HGK na EXPO-u

Na vodećim menadžerskim pozicijama u Ugo Grupi nalaze se mladi, obrazovani ljudi. Takva se poslovna filozofija dosad pokazala potpuno ispravnom, kaže direktor Ugo Grupe Branimir Jurišić Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

agrebačka tvrtka Ugo Grupa osnovana je 1988. godine s ciljem opremanja hotelskih i ugostiteljskih objekata, poslovnih zgrada i prostora. Od 1995. djelatnost je proširena na projektiranje, izgradnju i rekonstrukciju tih objekata do razine sustava “ključ u ruke”. Od 2000. otvaranjem opatijskog hotela Milenij, Ugo Grupa ušla je i u hotelski biznis i osnovala tvrtku Ugo hoteli (današnji Milenij hoteli). Nakon što fondovi u više navrata nisu uspjeli prodati šibensku turističku tvrtku Solaris, Ugo Grupa je 2002. godine kupila većinski paket dionica te tvrtke. Danas u svim svojim tvrtkama zapošljava, uključujući i sezonce, oko 1200 djelatnika. U njenom sklopu posluju opatijski Milenij hoteli koji imaju šest hotela s četiri i pet zvjezdica te šibenski Solaris s pet hotela kategorije četiri zvjezdice, marinom i apartmanskim naseljem. Dobra je pozitivna konkurencija Najviše turista koji borave u tim hotelskim naseljima dolazi iz inozemstva, pa će se stoga tvrtkine razvojne aktivnosti i dalje usmjeravati na inozemno tržište. “Neprekidno podizanje kvalitete turističke ponude u našim hotelima definitivno ne može i ne smije čekati jer upravo to trenutačno proizvodi pozitivne ekonomske učinke. Sve to radimo u suglasju s našim gostima i poslovnim partnerima, poštujući njihove želje i očekivanja. Ugo Grupa planira i priprema projekt

uvođenja nove hotelske akvizicije u svoje hotelske lance - hotele Royal

Ugo Grupa stipendira dio vlastitog kadra na srednjim strukovnim školama i fakultetima u Opatiji”, rekao je direktor Ugo Grupe Branimir Jurišić. Ne navodeći detalje, pojasnio je jedino kako je to vrlo kvalitetan projekt čijom će se realizacijom promijeniti postojeća lokacija uz šetnicu (lungo mare) u Opatiji. Time će se to područje oplemeniti raznim objektima i sadržajima. Govoreći o odnosu s konkurentskim hotelijerskim tvrtkama, Jurišić je istaknuo kako je u Hrvatskoj prisutno dosta stranih hotelskih lanaca s različitim oblicima vlasništva, koje smatra dobrodošlim i doživljava ih pozitivnom konkurencijom. “Ako bismo povlačili neke paralele između nas i stranih hotelskih lanaca, tada mogu kazati kako naša tvrtka

Milenij hoteli kvalitetom ponude i usluga ni u čemu ne zaostaje za konkurentskim inozemnim tvrtkama. No, naravno, treba i dalje učiti i mijenjati ono što nije dobro”, rekao je Jurišić. Svake godine djelatnici Ugo Grupe obilaze vrhunske inozemne hotele, uče od kolega iz poznatih hotelskih lanaca te stečena znanja prenose svojim kolegama, i obratno - stručne osobe iz inozemstva i vlasnici hotela dolaze u hotele Ugo Grupe te pomažu u eventualnim promjenama i podizanju kvalitete ponude. Na sličan se način educiraju i djelatnici Ugo Grupe koji se u tvrtki bave gradnjom i opremanjem hotelskih objekata. Oni obilaze najpoznatije europske sajmove za hotelsku industriju. Dobrodošli mladi hotelijerski kadrovi Specifičnost Ugo Grupe je i u tome što su na vodećim pozicijama mladi, obrazovani ljudi. Takva se poslovna filozofija dosad potvrdila u praksi i pokazala potpuno ispravnom. “Mladi ljudi koji prođu testove odjela ljudskih resursa naše tvrtke za

upravljanje hotelskim poslovanjem Milenij hotels management imaju predispozicije da uz postojeće obrazovanje, uz stručnu pomoć i nadzor naših menadžera, brzo stasaju za obavljanje poslova u hotelu u kojem žele raditi, te napreduju do menadžerskih pozicija”, rekao je Jurišić. Isto tako, Ugo Grupa stipendira dio vlastitog kadra na srednjim strukovnim školama i fakultetima te na taj način osigurava dio stručnih kadrova u vlastitim hotelskim kućama. “Takvi mladi kadrovi koji žele učiti, raditi i napredovati uvijek su dobrodošli u našim hotelima”, naglasio je Jurišić. Ugo Grupa nedavno je počela koristiti savjetodavni program Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD), no Jurišić kaže kako je o prvim iskustvima još rano govoriti jer su tek ostvareni prvi kontakti. U suradnji s djelatnicima EBRD-a istražit će sve mogućnosti uključivanja u njihove programe korisne za razvoj poslovanja Ugo Grupe te unaprjeđenje kvalitete destinacija u kojima se nalaze hoteli te grupacije.

rvatska gospodarska komora sudjeluje na Svjetskoj izložbi EXPO 2010 koja se od 1. svibnja do 31. listopada održava u Šangaju, a u sklopu koje će se, u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, svojim paviljonom predstaviti i Hrvatska. EXPO u Šangaju bit će dosad najveća svjetska izložba - prostirat će se na 322 hektara na obalama rijeke Huangpu u samom središtu Šangaja. Na izložbi će sudjelovati 192 zemlje i 50 međunarodnih organizacija, a očekuje se 90 milijuna posjetitelja. Usporedbe radi, na EXPO-u održanom 2005. godine u Japanu predstavila se 121 država na izložbenom prostoru od 173 hektara, a posjetilo ju je 22 milijuna posjetitelja. “Predstavljanje na ovogodišnjem EXPO-u izrazito je važno za Hr-

vatsku, posebno zato što se održava u Kini, zemlji vodećeg svjetskoga gospodarstva s kojom naša zemlja ima tradicionalno dobre političke odnose, dok se gospodarski intenziviraju”, izjavila je Dunja Konjevod, potpredsjednica HGK za međunarodne odnose. Istaknula je i važnost posjeta visokih hrvatskih dužnosnika toj zemlji, prezentacije raznih gospodarskih grana i nastupa hrvatskih tvrtki na sajmovima u Kini, koja će biti i zemlja partner na ovogodišnjem Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu. Kako bi pridonijeli promociji hrvatskoga gospodarstva na Svjetskoj izložbi, u hrvatskom će paviljonu biti djelatnici HGK-a koji će davati informacije o hrvatskim tvrtkama i gospodarstvu te omogućavati poslovne kontakte. (B.O.)

*vijesti Pozitivno poslovanje Limes plusa Limes plus je u 2009. godini ostvario neto prihod od 37,3 milijuna kuna što je porast od jedan posto u odnosu na prethodnu godinu. Time je ova prva hrvatska tvrtka specijalizirana za katološku prodaju uredskog pribora nastavila trend pozitivnog poslovanja i u godini ekonomske nestabilnosti. Ova tvrtka, koja je u 100-postotnom hrvatskom vlasništvu i posluje od 1992. godine, prošle godine zaprimila je više od 46.500 narudžbi. Hrvatska pošta povećala ukupne prihode Zahvaljujući reorganizaciji, Hrvatska pošta prekinula je dugogodišnje razdoblje poslovanja s gubitkom iz osnovne djelatnosti. U 2009. godini, unatoč nepovoljnoj gospodarskoj situaciji, ostvareno je 167 milijuna kuna dobiti iz osnovne djelatnosti, poštanski prihodi povećani su za 17 posto, a ukupni prihodi za gotovo devet posto, dok su rashodi smanjeni za četiri posto. IN2 osnovao tvrtku u Makedoniji Nakon višegodišnje prisutnosti na makedonskom tržištu vodeća softverska grupacija u regiji, IN2 Grupa, osnovala je u studenom 2009. godine tvrtku IN2 dooel Skopje koja je prošli tjedan pokrenula poslovanje. IN2 dooel Skopje deseta je članica IN2 Grupe. Osnivanjem samostalne tvrtke IN2 pokazuje namjeru za većom prisutnošću na tržištu Makedonije gdje su do sada djelovali samo kroz matičnu tvrtku iz Zagreba. U prvom redu žele poboljšati plasman vlastitih softverskih rješenja i IT usluga, te makedonskom tržištu učiniti dostupnim znanje i iskustvo svojih stručnjaka stečeno u 18 godina rada i prisutnosti na regionalnom IT tržištu.

12 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3625, 3. svibnja 2010.

INGRA

Unatoč dobiti gubitak

Zamjenica predsjednika Uprave Jasna Ludvige i Krunoslav Lisjak, direktor financija

Lani su u Ingri ostvareni ukupni prihodi od 608,07 milijuna kuna, dok ostvareni operativni prihodi iznose 585,012 milijuna kuna

prošloj je godini Ingra ostvarila operativnu dobit od 38,7 milijuna kuna, no unatoč tomu proteklu je godinu završila s negativnim rezultatom od 71,3 milijuna kuna koji će se pokriti iz vlastitih rezervi, kazao je Krunoslav Lisjak, direktor financija te tvrtke, napomenuvši kako je taj gubitak ponajprije posljedica jednokratnih otpisa. Najveći otpis odnosi se na makedonsku akviziciju – Mavrovo, a ostatak na usklađenje zaliha i imovine, što zajedno iznosi 69 milijuna kuna. No ističe on, to usklađenje omogućuje strateški zaokret kompanije prema

jačanju poslovnih aktivnosti u inozemstvu, čime se Ingra vraća temeljnim izvoznim djelatnostima u graditeljstvu, energetici, industriji i montaži, i to “bez ikakvih repova”. Prema njegovim riječima, Ingra je lani ostvarila ukupne prihode od 608,07 milijuna kuna, dok ostvareni operativni prihodi iznose 585,012 milijuna kuna.

Najveći investicijski projekt su trenutačno Dvori Lapad težak više od 55 milijuna eura Kako bi se što bolje prilagodila novonastalim uvjetima na tržištu, Ingra je polovinom 2009. započela s restrukturiranjem. Tako su smanjeni fiksni troškovi i broj organizacijskih jedinica, dok je broj zaposlenika smanjen za 25 posto (većina je otišla u mirovinu, a svi su dobili otpremnine). U odnosu na 2008., opći troškovi poslovanja su prepolovljeni, dok su za oko 350 milijuna kuna smanjene obveze prema dobavljačima. Nastavak restrukturiranja S restrukturiranjem se nastavilo i ove godine, a prema Lisjaku, ključno je fi-

nancijsko restrukturiranje koje se provodi s ciljem reprograma financijskih obveza u sindicirani kredit. Taj će se kredit vraćati iz poslovanja i imovine koju nije isplativo plasirati na tržište. Također su se prijavili i za kredite iz modela B, preko čega pokušavaju doći do povoljnijeg izvora financiranja njihova projekta staračkih domova više razine, ali i za niz ekološko-energetskih projekta. Ingrin najveći investicijski projekt su trenutačno Dvori Lapad, stambeno-poslovni kompleks u Dubrovniku, težak više od 55 milijuna eura. U završnoj su fazi i dva velika projekta izgradnje luka u Alžiru, inače najznačajnijem Ingrinu ino tržištu, vrijedna gotovo 40 milijuna eura. U Hrvatskoj su pak dovršeni radovi na dionicama Dugopolje-Šestanovac, Šestanovac-Račva i Račva-Ploče. Ukupna vrijednost radova iznosila je 400 milijuna kuna. Poslovni rezultati u prvom kvartalu 2010. i dalje bilježe negativan trend. Ipak, Uprava očekuje kako će se poslovanje stabilizirati u drugoj polovini godine te da će lanjske aktivnosti poduzete s ciljem jačanja prisutnosti tvrtke na inozemnim tržištima dati pozitivne rezultate. (V.A.)

( više od 3 mlrd kn

potrebno za nabavu novih motornih vlakova

Zoran Popovac, predsjednik Uprave HŽ Hold

Investicije u će razvoju Do kraja 2015. godine u željezničku infrastrukturu i Hrvatskoj se može proizvesti sve što željeznicama treba Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

roteklog su tjedna Hrvatske željeznice u Kotoribi svečano obilježile 150. obljetnicu prve pruge u Hrvatskoj. Godine 1860. u promet je bila puštena dionica pruge Nagykanizsa u Mađarskoj – Kotoriba – Čakovec – Macinec – Pragersko u Sloveniji, što se smatra početkom željezničkog prometa u Hrvatskoj. Ta obljetnica podsjeća i da je HŽ jedna od 10 najstarijih tvrtki u Hrvatskoj. Tim povodom razgovarali smo s predsjednikom Uprave Hrvatskih željeznica Zoranom Popovcem. Ministar Božidar Kalmeta nedavno je kazao kako se mnogo više novca moglo privući iz EU-a, ali da HŽ nije imao spremne projekte. - Obnovu željezničke pruge Vinkovci - Tovarnik, kao i brojne druge

Reorganizacija Holdinga trebala bi biti gotova do kraja ove godine investicije, dobrim dijelom financiramo novcem iz programa Ispa i Ipa. Zahvat na toj pruzi obuhvaća kompletnu obnovu 33,5 kilometara dvokolosiječne pruge, zamjenu materijala gornjega i donjega pružnog ustroja, obnovu 12 propusta, osi-

guranje željezničko-cestovnih prijelaza u razini, nove signalno-sigurnosne uređaje za osiguranje pruge - što zapravo znači da se prvi put u Hrvatskoj ugrađuje najsuvremenija oprema za kontrolu kretanja vlakova tzv. ETCS razine 1 te rekonstrukciju nekoliko kolodvora i stajališta. Ukupna vrijednost investicije je oko 65 milijuna eura, od čega je 28,8 milijuna eura osigurano iz programa Ispa. Plan je da projekt bude proveden do kraja 2010. i prema dosadašnjem tijeku radova ne očekuju se veća kašnjenja. Kroz Ipu smo osigurali 47,1 milijuna eura. Za provedbu tih projekata HŽ-Infrastruktura je u 2008. prošla akreditaciju te je od korisnika postala provedbeno tijelo. Zahvaljujući tomu ona sada sama provodi natječaje, sklapa ugovore i provodi projekte. Što će se financirati iz Ipa fonda? - Tri projekta od kojih je prvi obnova signalno-sigurnosnog sustava zagrebačkog Glavnog kolodvora. Taj je projekt u fazi provedbe natječaja, planiramo potpisivanje ugovora u prvoj polovini 2010. godine, a radovi na terenu trebali bi krenuti početkom 2011. Drugi je projekt obnova željezničke pruge na dionici Novska Okučani. U tijeku je izrada projektne dokumentacije i ishođenje dozvola. Natječaji se planiraju pro-

vesti tijekom ove godine, a prema planu radovi bi trebali započeti u proljeće 2011. Treći projekt je izrada idejnog projekta rekonstrukcije jednokolosiječne pruge između Dugog Sela i Novske. Trenutačno se priprema natječajna dokumentacija za raspisivanje međunarodnog natječaja za projektiranje. Na provedbi projekata financiranih iz pretpristupnih programa radi 15 ljudi, a planiramo ih još zaposliti.

www.privredni.hr Broj 3625, 3. svibnja 2010.

( 65 mil €

stajat će obnova pruge Vinkovci - Tovarnik

( 18.241 radnik

bio zaposlen u HŽ Grupi početkom 2010.

inga

željeznicu pridonijet gospodarstva nabavu novih vozila trebalo bi se uložiti 15 milijardi kuna. Sve to mogu odraditi hrvatske tvrtke jer u

Podinvestiranost HŽ-a traje od 1993. godine Sindikat hrvatskih željezničara nedavno je zatražio žurno osposobljavanje brojnih neispravnih vlakova. Svoj su zahtjev poslali medijima, predsjednici Vlade i predsjedniku Republike. Kako komentirate to pismo? - U njemu u prvom redu stoji da taj sindikat nije spreman rješavati probleme koje je naveo u okviru sustava HŽ Holdinga. Istina je da nemamo dovoljno vlakova i vagona za održavanje voznog reda, loše stojimo i s lokomotivama. Teretnih vagona imamo, ali njihova struktura nije prilagođena potrebama tržišta. Sve su to problemi koje neće riješiti pismo medijima i

prvim ljudima države, nego ih moramo sami rješavati, a tu nam je potrebna i kooperativnost sindikalnih partnera. Što je razlog takvom stanju u HŽ-u? - Činjenica je da je još od 1993. prisutna podinvestiranost, a posebno u dijelu infrastrukture. I sada zbog krize imamo restriktivan proračun. Lani smo imali 521 milijun kuna manje ukupnih sredstava iz proračuna namijenjenih željeznici, a ove godine još 189 milijuna kuna manje od prošle. Dakle, moramo tražiti neke alternativne izvore sredstava, prije svega iz kohezijskih i pretpristupnih fondova Europske unije.

Koliko se prema Nacionalnom programu planira uložiti u željeznice do 2015. godine? - Petnaest milijardi kuna. Ta ulaganja imaju svoje opravdanje jer će izgradnja infrastrukture i nabava novih vozila pridonijeti i razvoju gospodarstva. Imamo sreću da u Hrvatskoj praktički možemo proizvesti sve što je potrebno za željeznicu. Primjerice, samo za nabavu novih motornih vlakova treba više od tri milijarde kuna, 20 novih električnih lokomotiva vrijedi 750 milijuna kuna, a da o izgradnji pruga i ne govorimo. Osim toga, mogli bismo napokon realizirati naše planove povećanja obujma i kvalitete teretnog prijevoza, povezivanja s korisnicima prijevoza, primjene novih načela korporativnog upravljanja i korištenja geoekonomskog položaja ove zemlje. To konkretno znači povezivanje s podunavskom Hrvatskom, potom s Mađarskom, Slovačkom i Srbijom, te afirmiranje naših riječnih i morskih luka u odnosu na zaleđe. To su zemlje koje nemaju pristup moru. Njima se temeljem Konvencije UN-a iz 2003. treba omogućiti nesmetani, brži i konkurentniji izlazak na more, a za provedbu toga može se osigurati novac iz kohezijskih fondova. Smatram da ti projekti za našu zemlju predstavljaju veliku šansu za značajniji iskorak u prijevozu robe.

Predviđate li novu organizaciju Holdinga? - U tijeku je izrada novih organizacija u svim društvima HŽ Holdinga. Smatram da naš korporativni model upravljanja treba

Ulaganja će omogućiti povezivanje morskih luka s podunavskom Hrvatskom, Mađarskom, Slovačkom i Srbijom biti usklađen sa standardima i načelima suvremenog korporativnog upravljanja. Reorganizacija bi trebala biti gotova do kraja ove godine te očekujem da će uprave svih naših društava imati više prostora za pozitivne odgovore na brojna pitanja koja nam se u ovom trenutku nameću. Podrazumijeva li to i otpuštanje radnika? - Da, nastavljamo sa zbrinjavanjem viška radnika dobrovoljnim odlaskom putem poticajnih otpremnina. Uprave društava u HŽ Holdingu provele su anketu i zaprimile oko 1000 zahtjeva radnika iz pet matičnih i 14 ovisnih društava koji su se dobrovoljno izjasnili da bi željeli otići iz sustava uz poticajne otpremnine, kao što je to bio slučaj svih ovih godina. Konačnu odluku donijet će uprave društava HŽ Holdinga za svakog radnika koji nije nužan u proce-

su rada ili je zdravstveno nesposoban za obavljanje poslova na svom radnom mjestu. Podsjećam da je od 1998. godine do 31. prosinca 2009. godine broj radnika smanjen za 10.065, sa 22.908 na 12.843, od toga 620 provedbom Programa zbrinjavanja viška radnika iz 1998. i 2001. godine, a 7101 dobrovoljnim odlaskom uz isplatu poticajnih otpremnina. Početkom ove godine u HŽ Grupi ukupno je bio zaposlen 18.241 radnik, od čega 12.843 u matičnim društvima i 5498 radnika u ovisim društvima. Kakva je struktura tih radnika koji će otići i kolike su otpremnine? - Točnu strukturu još ne znamo budući da se još uvijek prikupljaju zahtjevi. Otpremnine će vrlo vjerojatno biti nešto manje nego prethodnih godina zbog trenutka u kojem se nalazimo. Detalje tek trebamo dogovoriti sa socijalnim partnerima. Dosadašnji natječaji za privatizaciju tvrtki kćeri nisu uspjeli. Hoće li biti ponovljeni i koliko će točno ljudi tom privatizacijom biti obuhvaćeno? - Natječaji će vrlo vjerojatno biti objavljeni do kraja ove godine, a u privatizaciju idu Željezničko ugostiteljstvo, PRO REG (proizvodnja i regeneracija), Pružne građevine, Remont i održavanje pruga, POSIT, RŽV Čakovec i RŽV Bjelovar. U njima radi oko 1600 radnika.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3625, 3. svibnja 2010.

( 4,2 mil € ( 30 mil € najniža ponuda

najviša ponuda za Zavod

Agonija jedinog proizvođača cjepiva u regiji

Snižava li se namjerno vrijednost Imunološkog zavoda? U Ministarstvu zdravstva tvrde da će učiniti sve kako bi spasili proizvodnju i sačuvali radna mjesta u Zavodu, no odbili su ponude za dokapitalizaciju i nisu osigurali novac za njegovo normalno funkcioniranje Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

išegodišnja agonija Imunološkog zavoda kulminirala je ovih dana blokadom žiro-računa i ostavkom ravnateljice Tatjane Sindik Milošević. Račun je u međuvremenu odblokiran jer su plaćeni neki računi, ali novca na računu ima samo za isplatu jedne plaće. Svemu tome prethodila je, podsjetimo, odluka Ministarstva zdravstva kojom su prvo prihvaćene, a potom odbijene tri dobre neobvezujuće ponude za dokapitalizaciju Zavoda. Prema izvješću Komisije za odabir ulagatelja u dokapitalizaciju Zavoda, koje smo dobili od članova Nadzornog odbora, vidljivo je kako je na natječaj od 19. kolovoza 2009. pristiglo pet ponuda. “Komisiji je trebalo punih pet mjeseci da zaključi kako prve dvije ponude od dviju tvrtki Allianz ZB-a nisu zadovoljavajuće jer su ponudili ulaganje od samo 30 milijuna kuna (oko 4,2 milijuna eura)”, komentirao je naš sugovornik iz Nadzornog odbora. Nejasni razlozi Zaključili su da će preliminarne razgovore obaviti s predstavnicima tvrtki Ivaccine koja je ponudila 160 milijuna kuna (oko 22,2 milijuna eura), Novatech koja je ponudila 165,5 milijuna kuna (oko 23 milijuna eura) te Dr.Teuffel&Associates iz Hamburga koja je iskazala

interes za ulaganje između 20 i 30 milijuna eura. Iako je pravilo da se nakon neobvezujućeg raspiše i obvezujući natječaj, Komisija je gotovo četiri mjeseca kasnije zaključila “da ni jedan ponuditelj nije ostavio dojam ozbiljnog ulagatelja, te da kao takvi nisu prihvatljivi za partnera Imunološkom zavodu putem dokapitalizacije”. “U izvješću se ne mogu vidjeti razlozi koji su Komisiju vodili da odbaci sve ponude, pa je takav zaključak začudio i Nadzorni od-

na eura, no ta je inicijativa propala jer Ministarstvo i HZZO nisu osigurali barem pet milijuna eura što je bio uvjet da PBZ investira u Zavod. Na kraju izvješća zaključuje se da će se, ako se ne uspije u svemu što je planirano, do kraja ove godine privatizirati državni portfelj dionica (73 posto), što zapravo znači vraćanje na početak. Kako će se do tada odvijati proizvodnja i kako će oko 350 zaposlenih živjeti bez plaće, nikome nije jasno, jednako kao ni to kome odgovara da se zbog takve situacije smanji vrijednost dionica Zavoda, ako uopće preživi do kraja godine.

Jurković kaže kako ministar zdravstva ima plan spašavanja Zavoda bor”, naglasio je naš izvor. Ozbiljnost se, dodao je, može procijeniti tek na temelju dokumentacije koju ponuđač dostavi na obvezujući natječaj. Umjesto toga donesena je odluka “da se u najkraćem roku iznađe mogućnost ulaganja sredstava potrebnih za dovršetak investicija i održavanje tekuće likvidnosti”. Zaključeno je također da će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje obaviti dubinsko snimanje financijskog, pravnog i gospodarskog stanja Zavoda, a u svrhu stvaranja realne podloge za donošenje odluka o njegovoj budućnosti. Treba podsjetiti da je jednu takvu sličnu procjenu već donijela Privredna banka Zagreb koja je 2006. u Zavod bila spremna uložiti 60 miliju-

Kronologija događaja koji su Zavod doveli u teškoće Kako bi se shvatila cijela priča o Zavodu, treba podsjetiti i na kronologiju događaja koji su ga doveli u ovakvo stanje. Zavod je osnovan davne 1893. Osamdeset godina kasnije političkom odlukom prekinuta je proizvodnja cjepiva protiv poliomijelitisa, a 1986. i cjepiva protiv gripe. Te su godine i sklopljeni dugotrajni i nepovoljni ugovori s inozemnim partnerima. Od 1990. do 1993. provedena je ishitrena privatizacija, s tim da u procjenu vrijednosti nisu ušli patenti i dio nekretnina. Nakon toga se nije investiralo u novu tehnologiju, zbog čega proizvodnja nije udovoljavala potrebnim standardima, pa je 1998. izgubljena licencija dobavljača Svjetske zdravstvene organizacije i mogućnost izvoza na zapadno tržište. Od tada do danas Zavod se pokušava spasiti, tj. rade se projekti za izgradnju novih pogona i traže se izvori financiranja za te investicije. Sve troškove studija i druge dokumentacije cijelo vrijeme financira Zavod iz redovnih prihoda i kredita poslovne banke. Propala je i mogućnost ulaganja Privredne banke Zagreb jer je HBOR u više navrata i iz nerazumljivih razloga odbio ispoštovati odluku Vlade od 19. srpnja 2007. po kojoj je direktor HZZO-a dao suglasnost Zavodu da se zbog planiranih investicija zaduži za 50 milijuna kuna (Ministarstvo financija za tu je namjenu u proračunu rezerviralo 50 milijuna kuna, a HBOR je osporio odluku Vlade te ustvrdio da je Zavod dužan provesti javnu nabavu kredita). Nakon toga u ožujku 2009. Vlada i HFP donijeli su odluku o dokapitalizaciji društva, no i to je, zahvaljujući odluci Komisije, propalo. Kompromitirajući medijski napisi o Zavodu, koji su izlazili svih tih godina, nimalo nisu olakšali položaj Zavoda, naprotiv - vrijednost njegovih dionica samo je padala.

Jurković: Kriva je Uprava Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Dražen Jurković za teško financijsko stanje optužuje ravnateljicu koja je prije blokade računa od Hrvatskog fonda za privatizaciju zatražila hitnu pomoć od 25 milijuna kuna. “Smatramo da Uprava loše radi i zato smo zatražili da se ona pojača s dva dodatna člana”, kazao je dodavši kako ministar Darko Milinović ima plan spašavanja Zavoda. Taj plan nije pojasnio, ali je ocijenio da je Zavod zbog vrlo vrijednog zemljišta na Zvijezdi u Zagrebu, na meti građevinske mafije. Posljednji pokušaj dokapitalizacije nije uspio jer, kako je rekao, ni jedna tvrtka koja se javila na natječaj nije jamčila nastavak proizvodnje, a kod nekih je bilo sporno i podrijetlo novca.

www.privredni.hr Broj 3625, 3. svibnja 2010.

( od 7 do 9 mil €

za zajednički projekt osigurava Bečki holding

( oko 1000 t otpada prikupi se dnevno u Zagrebu

Marko Melčić, direktor Čistoće

Ne možemo zatvoriti Jakuševac i od Zagreba napraviti Napulj U Zagrebu će se uskoro osnovati Centar za gospodarenje otpadom (CGO), a tek onda će se poduzimati sljedeći koraci koji sasvim sigurno obuhvaćaju izgradnju spalionice, najvjerojatnije u Resniku Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

istoća je tvrtka koja ima gradsku koncesiju za prikupljanje i odvoz zagrebačkog komunalnog otpada. Ova podružnica Zagrebačkog holdinga u kojoj je zaposleno oko 1700 osoba, osim komunalnog, prikuplja glomazni te dio biootpada.

I dan-danas ima ljudi koji s trećeg kata bacaju smeće, kao i tristotinjak divljih odlagališta koja se ne daju iskorijeniti Marko Melčić, direktor Čistoće, kaže nam kako je nedavno dogovorena suradnja s Bečkim holdingom zahvaljujući kojoj će se dio Zagrepčana moći grijati na biootpad. “Riječ je o zajedničkom ulaganju Bečkog holdinga i Grada Zagreba zahvaljujući kojem bismo iz biootpada proizvodili bioplin. Dogovoreno je osnivanje zajedničke tvrtke u mješovitom vlasništvu, a još ne znam kako će se ona točno zvati. Vrijednost cjelokupnog projekta kreće se između sedam i devet milijuna eura, a ukupna financijska sredstva osigurava Bečki holding koji je vrlo sličan zagrebačkom, samo dvostruko veći. Naglašavam kako već imamo iskustva s bioplinom na Jakuševcu

gdje se taj energent spontano proizvodio. U ovom slučaju, pak, prikupljeni biootpad bi se prethodno sortirao, samljeo te potom ubacio u veliki bioreaktor. Nakon nekoliko dana, iz toga bioreaktora izlazio bi metan i talog. Onda bi se iz tog metana uklonio višak ugljičnog dioksida te bi tako taj energent bio isti kao i prirodni plin koji se koristi u zagrebačkim kućanstvima. Stoga, naš je plan priključenje na gradsku plinsku mrežu i prodaja tako dobivenoga bioplina koji bi se mogao koristiti i kao pogonsko gorivo za ZET-ove autobuse”, objašnjava prvi čovjek Čistoće. Novi sustav naplate Govoreći o naplati prikupljanja i odvoza komunalnog otpada, kaže kako novi sustav još nije u potpunosti implementiran, već je na snazi privremeni. “Prema tom privremenom sustavu, skupljanje i odvoz komunalnog otpada naplaćuje se prema približnom broju stanara u nekom kućanstvu gdje se točan broj i dalje ne zna. Također, tamo gdje bismo zbog novoga načina naplate trebali povećati naplatu, ostavili smo stare iznose. Trenutačna situacija je takva da smo onim kućanstvima u kojima živi samac u velikom stanu snizili iznos te u slučajevima gdje tri generacije žive u četrdesetak četvornih metara nismo povisili račun za odvoz otpada. Dakle, mogu reći, dali smo rabat za otprilike 300.000 ljudi, a mogli smo iskoristiti zakon

odlagališta, nastavlja, Čistoća se nastoji boriti i izgradnjom reciklažnih dvorišta, tj. mjesta gdje bi građani sami trebali odnositi otpad. Međutim, ako netko odluči baciti smeće na Zrinjevac, ne mogu mu ništa. “Jedino ga može ka-

Čim bude završen novi softver i revizija podataka o kućanstvima, prijeći će se na egzaktne brojke ili, bolje rečeno, naplatu prema obujmu odbačenog otpada i uvesti novitete u naplati čime bismo, smatram, dobili ogorčene građane. Ali čim bude završen novi softver i revizija podataka o kućanstvima, prijeći će se na egzaktne brojke ili, bolje rečeno, naplatu prema obujmu odbačenog otpada”, ističe on. Hladnjak kao magnet Melčić napominje kako nema jedinstvenog odgovora koji bi mogao opisati komunalnu sliku Zagreba. “Grad je više-manje čist, ali uvijek

ima problema. Naime, i dan-danas ima ljudi koji s trećeg kata bacaju smeće, kao i tristotinjak divljih odlagališta koja se ne daju iskorijeniti. Kad netko, primjerice, na livadu odbaci stari hladnjak, to kao magnet privlači i druge ljude da učine isto. Kako bismo očistili takva odlagališta koja se nalaze na lijepim zagrebačkim mjestima kao što je park Jelenovac, s vremena na vrijeme pošaljemo i po 20 kamiona”, podcrtava. Protiv takvih divljih

zniti komunalni redar, ako ga vidi. Stoga je u planu izgradnja 17 reciklažnih dvorišta, dakle, u svakoj gradskoj četvrti po jedno. Trenutačno ih je devet jer je u pojedinim četvrtima gotovo nemoguće dobiti odgovarajuće mjesto za reciklažno dvorište. Stoga, jedno od rješenja na takvim lokacijama je mobilni odvoz divljeg otpada”, kaže Melčić. Reciklaža pomaže Inače, u Zagrebu se dnevno prikupi oko 1000 tona

otpada, dakle, godišnje na Jakuševac odlazi 350.000 tona otpada. U zadnje vrijeme nešto manje zbog gospodarske krize, ali i zbog odvajanja drva, PET ambalaže, guma, ulja, papira, željeza i elektroničkog otpada. A do kada će Jakuševac točno raditi, u ovom trenutku ne može se reći. “No ne možemo zatvoriti Jakuševac pa od Zagreba napraviti Napulj. U Zagrebu će se uskoro osnovati Centar za gospodarenje otpadom (CGO). Tek onda ćemo poduzimati sljedeće korake koji sasvim sigurno obuhvaćaju i izgradnju spalionice, najvjerojatnije u Resniku te, možda, i nekog manjeg odlagališta. U Gradu je usvojena politika da se spalionica ne predimenzionira nego da bude manja, da se što više otpada odvaja i reciklira te da se u nju ubacuje samo ono što se ne može drukčije oporabiti. No, teško je reći kada će se točno početi graditi, a sigurno je kako će do tada Jakuševac biti dostatan za zagrebački komunalni otpad”, zaključio je Melčić.

Nas se mnogo toga ne pita Kao tvrtka koja provodi i razvija cjeloviti sustav gospodarenja zagrebačkim otpadom, velik dio infrastrukture Čistoće su vozila, kontejneri i ostali proizvodi i oprema za odlaganje otpada, do kojih dolazi putem natječaja. Marko Melčić, direktor Čistoće, kaže kako ne dobije uvijek najbolji proizvod na tržištu jer natječaje ne provodi Čistoća već Javna nabava Zagrebačkog holdinga. “Nas se, naime, mnogo toga ne pita, nego Čistoća utvrdi specifikacije opreme koju treba nabaviti. No, mogu reći kako s nabavljenom opremom uglavnom nemamo problema bez obzira o kojem se proizvođaču radi”, ističe Melčić.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3625, 3. svibnja 2010.

( od 3000 registriranih nakladnika ( oko 500 njih možda ih se 1000 može smatrati aktivnima

godišnje objavi po jednu knjigu

Nakladništvo

Potencijala ima i v bolje prepoznati

Knjige, brošure i dnevne novine lani su pokazale znatno bolju otpornost na ekonomsku krizu nego periodika, tj. novine i ča pak, nitko od njih nije pošteđen posljedica vrludanja gospodarstva Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ekonomski nepovoljnim razdobljima kada mnogi proizvodi i usluge nestaju s lica zemlje, a većina ih jedva uspijeva glavu držati iznad vode, ima i onih koji se uspješno hr-

Rast prodaje, kaže Krunoslav Krunić, najizraženiji je u knjigama o samopomoći i zdravlju vaju s krizom. Tako je, primjerice, posebno zanimljiva činjenica da je za vrijeme velike ekonomske krize koja je početkom tridesetih godina prošlog stoljeća zakucala na vrata svih važnijih industrijskih ze-

malja svijeta, u Sjedinjenim Američkim Državama rasla prodaja ruža za usne i alkohola. U tri mjeseca 3000 tona knjiga i brošura U Hrvatskoj je pak lani, premda mnogi misle upravo suprotno, tiskano više knjiga, brošura i dnevnih novina nego 2008. godine. Točnije, u nas su prošle godine tiskane 17.633 tone knjiga i brošura, što je za primjetnih 60,5 posto više nego u 2008. godini. Prema podacima Udruženja grafičko-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore (izvor je Državni zavod za statistiku - DZS), prošle je godine tiskano 55.827 tona novina i časopisa koji izlaze više od četiri puta tjedno, što je za čak 24,4 posto više nego 2008. godine. S druge strane, lani je bilo tiskano 31.548 tona novina i časopisa koji izlaze manje od

Krunić: Naš grafički dizajn bolji od europskog Kad je riječ o grafičkom dizajnu u Hrvatskoj, Krunoslav Krunić, direktor izdavašta Profila, podcrtava kako se on zadnjih nekoliko godina uvelike poboljšao. “Čak možemo reći da je bolji od europskog, originalniji je. Prateći svjetske trendove nastojimo preuzeti najbolje od svega. Isto je tako i u tiskarskim uslugama koje prate trendove kako bi se došlo do boljih tehničkih rješenja koja rezultiraju bržom i kvalitetnijom uslugom.”

četiri puta tjedno, što je pad od 23,2 posto u odnosu na 2008. godinu. No, prema najnovijim ovogodišnjim podacima vidljivo je kako kriza i ovoj djelatnosti pokazuje zube. Primjerice, u prva tri ovogodišnja mjeseca tiskano je 3000 tona knjiga i brošura, što je za 32,8 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje kada ih je bilo tiskano 4463 tone. Zatim, u prvom ovogodišnjem kvartalu tiskano je 12.957 tona novina i časopisa koji izlaze više od četiri puta tjedno, što je za 4,5 posto manje nego u siječnju, veljači i ožujku 2009. kada su bile tiskane 13.572 tone. Također, u promatranome razdoblju 2010. godine tiskane

su 8303 tone novina i časopisa koji izlaze manje od četiri puta tjedno, što je pad za 8,4 posto u odnosu na

Sistematičan i kontinuiran razvoj svih segmenata za ozbiljnog izdavača predstavlja mnogo više od poslovne strategije prvi prošlogodišnji kvartal kada je bilo tiskano 9068 tona periodičnih izdanja. Rajko Naprta, tajnik Udruženja grafičkoprerađivačke industrije HGK-a, kaže nam kako je upravo gospodarska kri-

za i njene posljedice po životni standard građana u najvećoj mjeri uzrok ovoga pada. “Ako bi se u tisku knjiga zadržali trendovi iz prvog ovogodišnjeg kvartala, onda bi ova godina trebala biti nešto bolja od 2008. No, ipak je još mnogo otvorenih pitanja, a jedno od njih je i model kupnje školskih udžbenika za iduću školsku godinu”, naglašava Naprta. Važnost prepoznatljivosti Krunoslav Krunić, direktor izdavaštva nakladničke kuće Profil, napominje kako bi bilo neobično da je kriza zaobišla izdavačku i knjižarsku granu, ali pritom priznaje da su im či-

tatelji i u ovim vremenima ostali vjerni. “Kada govorimo o padu, on se više manifestira na prodaji knjiga nižeg cjenovnog razreda. Rast prodaje najizraženiji je u knjigama o samopomoći i zdravlju te štivu koje potiče pozitivno razmišljanje i življenje. S tim u skladu pripremili smo nakladnički program izdavanja za ovu godinu koji je 20 posto veći nego prošle godine”, ističe Krunić dodajući kako su ekonomski trendovi neupitno utjecali na destabilizaciju hrvatske izdavačke industrije. Riječ je o otprilike 3000 stalno zaposlenih i 15.000 vanjskih suradnika, što je jednako broju djelatnika u otprilike dva hrvatska brodogradilišta.

www.privredni.hr Broj 3625, 3. svibnja 2010.

( za samo oko 300

procjenjuje se da su ozbiljni nakladnici

( 32,8% pad pokazatelja u prvom tromjesečju 2010. u odnosu na lanjsko

TISAK NOVINA U HRVATSKOJ

valja ga

- u tonama (DZS - NKD)

III

VII

VIII

XII

UKUPNO

2000.

3500

3603

3946

3312

3374

3650

3391

3479

3373

3655

3546

3483

42.312

2001.

4006

3909

4155

3936

3628

3722

3454

3227

3331

3330

3124

3200

43.022

2002.

2908

2758

3112

2828

2867

2821

3005

3072

3087

2972

2715

2907

35.052

2003.

2989

2900

3107

2804

2915

2865

2968

2947

2820

2954

2811

2853

34.933

2004.

2699

2561

3321

2796

2896

3036

3141

3002

2962

3027

2874

3040

35.355

2005.

2657

2677

3078

3690

3084

3036

3181

3090

3054

2906

2606

3059

36.118

2006.

2862

2814

3363

2894

3083

3833

3448

3274

3309

3252

3286

3364

38.782

2007.

3222

3057

3290

3289

3748

3732

4177

3985

3917

4053

4397

4258

45.125

2008.

3836

3988

3970

3892

3834

3839

3756

3472

3610

3638

3544

3507

44.886

2009.

4618

4368

4586

4355

4537

4349

5265

4766

4682

5219

4224

4858

55.827

2010.

4428

4094

4435

12.957

TISAK ČASOPISA U HRVATSKOJ

asopisi koji izlaze manje od četiri puta tjedno. Ove godine, poznatljivost na europskoj sceni”, kaže on i naglašava kako hrvatsko nakladništvo i izdavaštvo sasvim sigurno ima potencijal, jer kvalitetna knjiga uvijek ima publiku. Stoga ne čudi da je broj tiskanih knjiga u posljednjih nekoliko godina u laganom porastu, ali za daljnji razvoj izdavačke industrije potrebno je provesti složenu analizu pojedinih elemenata. Industrija knjiga je sukreator kulture pojedinca, građana i naroda, a svaka knjiga ima financijsku ali i kulturnu i obrazovnu ulogu. Stoga, sistematičan i kontinuiran razvoj svih segmenata za ozbiljnog izdavača predstavlja mnogo više od poslovne strategije. “Kada prepoznamo hrvatsko izdavaštvo kao itekako va“Govorimo o velikom broju priznatih i visokoobrazovanih autora, prevoditelja, lektora, recenzenata i ostalih stručnjaka uključenih u složen proces proizvodnje knjiga. Ne zaboravimo da su izdavači također poslovni subjekti koji plaćaju porez te pridonose gospodarskom razvoju ove zemlje”, ističe Krunić. Velik dio rješenja za probleme izdavača, smatra on, jest prepoznavanje važnosti hrvatskog izdavaštva u okviru čitave kulture. “Neupitan je utjecaj naših književnika na percepciju hrvatske kulture izvan državnih granica, a ulaganje u domaće književne zvijezde i one koje tek dolaze je ulaganje u hrvatsku pre-

žan nacionalni proizvod, kao što to čine ostale europske zemlje, bit ćemo na najboljem putu prema razvoju vlastite konkurentnosti na europskoj sceni”, naglašava. Samo 300 ozbiljnih nakladnika O budućim kretanjima u ovoj gospodarski važnoj grani Krunić nije htio na-

gađati, ali je dodao kako je hrvatsko izdavačko tržište jednako nepredvidljivo kao i svjetsko, i u tom smislu poslovne smjernice i očekivanja nisu čvrsta, već ih valja mijenjati sukladno promjenama na tržištu. Školska knjiga

U Hrvatskoj je lani tiskano više knjiga, brošura i dnevnih novina nego 2008. godine najveći je izdavač u Hrvatskoj, poznat po rječnicima, stručnim i znanstvenim izdanjima, beletristici te edukativnim naslovima. Sanja Aralica, direktorica prodaje i marketinga u Školskoj knjizi, kaže kako u toj izdavačkoj kući nisu osjetili značajan pad prodaje. Ona drži da se od oko 3000 nakladnika (iako je nemoguće saznati njihov točan broj) samo njih 1000 može smatrati objektivno aktivnima. “Otprilike njih 500 u jednoj godini objavi barem jednu knjigu. Oduzmemo li od tog broja one koji su orijentirani samo na otkup Ministarstva i ponudu knjižnicama, dolazimo do brojke od 300 onih koje se može smatrati ozbiljnijim nakladnicima.” Raspadom bivše države, podsjeća, izdavači su izgubili veliki dio tržišta. “Naklade su se drastično smanjile, a to je utjecalo na cijenu knjiga”, zaključila je Sanja Aralica.

- u tonama (DZS - NKD)

III

VII

VIII

XII

UKUPNO

2000.

1268

1323

1834

1497

1638

1341

1564

1390

1513

1492

1520

1719

18.099

2001.

1341

1293

1586

1578

1764

1946

1869

1680

1565

2017

1866

1984

20.489

2002.

1754

1694

2227

2306

2029

1944

2069

1804

1876

2350

2090

2555

24.698

2003.

1980

1886

2336

2360

2172

2008

2362

2049

2355

2661

2820

2817

27.806

2004.

2049

2040

2777

2223

2422

2492

2639

1913

2042

2415

2701

3110

28.823

2005.

2157

2284

2908

2927

2972

3306

3067

3072

2984

3294

3390

3637

35.998

2006.

2964

2894

3713

3266

3643

3380

3246

3223

3008

3281

3271

3447

39.336

2007.

2962

2913

3313

3366

3700

3521

4576

3554

3475

5381

3859

3939

44.559

2008.

3155

3206

3787

4067

3404

3382

3543

2911

3383

3408

3289

3558

41.093

2009.

2865

3029

3174

2843

2535

2690

2546

2128

2440

2318

2469

2511

31.548

2010.

2019

2935

3349

8.303

TISAK KNJIGA I BROŠURA U HRVATSKOJ I

III

- u tonama (DZS - NKD)

VII

VIII

XII

UKUPNO

1995.

279

322

309

430

439

412

359

450

241

307

322

273

4.143

1996.

264

217

207

274

405

353

415

549

332

316

312

337

3.981

1997.

190

208

469

176

182

319

390

633

323

433

642

287

4.252

1998.

174

189

172

179

314

266

290

465

255

238

262

202

3.006

1999.

211

195

353

414

328

278

204

387

300

347

264

275

3.556

2000.

117

162

203

240

301

327

425

437

242

186

252

169

3.061

2001.

223

160

194

143

219

275

347

382

294

261

190

164

2.852

2002.

143

167

149

201

261

361

231

236

214

253

301

2.778

2003.

186

161

184

293

264

315

437

504

448

338

405

350

3.885

2004.

240

451

485

453

407

427

724

519

757

949

1039

1241

7.692

2005.

860

506

1026

963

826

751

918

805

527

623

532

625

8.962

2006.

359

407

482

347

713

486

819

941

544

459

495

478

6.530

2007.

764

406

470

561

557

671

1047

980

789

581

689

640

8.155

2008.

1011

493

1012

880

916

1078

1265

1014

740

702

1075

802

10.988

2009.

1881

1109

1473

1377

1557

1819

1504

1278

1401

1359

1118

1757

17.633

2010.

978

983

1039

3.000

Izvor: HGK, Sektor za industriju, Udruženje grafičko-prerađivačke industrije

Tiskare: Sveprisutni problem naplate Kako su uz izdavačku djelatnost vezane tiskarska te grafička industrija, Tomislav Krajačić, predsjednik Uprave Printera grupe, jedne od vodećih hrvatskih tiskara, poslovanje tijekom ekonomske krize ocjenjuje teškim i izazovnim. U nekim poslovnim segmentima osjeća se pad, ali kaže kako sve u svemu nisu imali veće probleme u poslovanju. “U ovom trenutku, pretpostavljam kao i svima, problem je likvidnost, tj. naplata. Cijene su, na žalost, u našoj struci rezultat nesređenih tržišnih pravila, što znači da se za isti posao natječu tvrtke koje nemaju iste uvjete poslovanja. Kada tvrtka raspolaže malim brojem ljudi i posjeduje strojni park starosti preko 40-50 godina, dopušta si tzv. dumping tržišta, što na kraju utječe na zadovoljstvo klijenata. U ovo doba krize klijent očekuje određeni standard kvalitete usluge, ali isto tako bude i ponesen dumping cijenom.” Buduće trendove u tiskarskoj i grafičkoj industriji, ističe Krajačić, teško je prognozirati. Kada Hrvatska postane punopravna članica Europske unije, inozemne tiskarske i grafičke tvrtke neće pokazati veliki interes za ulazak na ovo tržište jer je relativno malo, zaključuje.

18 STIL

Privredni vjesnik Broj 3625, 3. svibnja 2010.

Kako biti motiviran u doba krize?

Pranjem prozora protiv depresije Kada neka tvrtke zapadne u krizu, djelatnici postanu depresivni, no u takvoj situaciji poslodavci moraju preuzeti ulogu vođe i postati uzor zaposlenicima Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ako biti kreativan i motiviran u ovim teškim vremenima? Osim financijske i gospodarske, uhvatila nas je i kriza smisla te svakodnevno sami sebi postavljamo pitanje zašto raditi ako ćemo možda uskoro osta-

Svatko na svom poslu treba pronaći “male oaze pozitive” ti bez posla. Kriza je svojevrstan test, preispitivanje samih sebe o tome što je važno da budemo sretni. “Došli smo u fazu preživljavanja i to je loše, no ipak se iz svih teških situacija može izvući i nešto lijepo i pozitivno. Trebamo znati da su još uvijek lijepe i dobre stvari besplatne, ali ih trebamo pronaći i u njima uživati”, rekla je direktorica tvrtke Svan Consulting Ratka Jurković. I poslodavci i zaposlenici u krizi uz smisao moraju pronaći i

cilj jer nitko ne voli kaos nego se svi trude pronaći stabilnost. Stoga, kaže Ratka Jurković, svaki djelatnik na svom poslu treba pronaći “male oaze pozitive”. Kada neka tvrtka zapadne u krizu, djelatnici postanu depresivni, no u takvoj situaciji poslodavci moraju preuzeti ulogu vođe i postati uzor svojim zaposlenicima. Finski primjer Pozitivan primjer izlaska iz krize zasigurno je finska tvrtka Marimekko, tekstilni magnat posebice popularan pedesetih godina 20. stoljeća. No, s vremenom je tvrtka zapala u krizu, ali ju je 1991. godine kupila marketinška stručnjakinja Kirsti Paakkanen. Zanimljivo je kako je prilikom preuzimanja tvrtke zadržala

i sve radnike te im pružila novu priliku za rad. “Zaključivši kako se kriza u nekoj tvrtki vidi po njenim prljavim prozorima, zamolila je djelatnike da operu prozore te postave cvijeće i zastore. Djelatnici su u tome osjetili pozitivnost te postali motivirani za daljnji rad”, rekla je Ratka Jurković. Tvrtka Marimekko u 18 godina poslovanja nakon toga učetverostručila je prodaju te povećala profit za 200 posto. Osim kreativnosti, u doba krize važna je i motivacija, stoga treba naučiti kako samog sebe poticati. Tvrtka Carslberg Hrvatska pozitivan je primjer motiviranosti. Naime, kada je prije nekoliko godina tu tvrtku preuzeo Jorn Pedersen, najprije je otpustio vodeći menadžment, a potom definirao jasne ciljeve poslovanja za svakog zaposlenika. Pritom je nagrađivao zaposlenike, ali i tražio od njih učenje iz vlastitog neuspjeha. “Poslodavac mora biti lider te ako nešto želi od svojih zaposlenika, tada im treba biti uzor i pokazati kako se to radi. Nažalost, neki današnji vrhunski menadžeri smatraju da to nije važno. Ljudi u krizi zaboravljavaju komunicirati, a jedini način da se izbjegne nesigurnost upravo je komunikacija između menadžmenta i zaposlenika”, zaključila je Ratka Jurković.

HRWWWATSKA 19

www.privredni.hr Broj 3625, 3. svibnja 2010.

( 0 kn

*vijesti Lenovo proglašen najboljim proizvođačem Prema izvješću Technology Business Researcha Studija o korporativnom ponašanju prilikom kupnje IT opreme i zadovoljstva korisnika: prijenosna i stolna računala za treći i četvrti kvartal 2009. godine, Lenovo je proglašen najboljim proizvođačem računala. U izvješću se ističe i velika predanost Lenova u području podrške korisnicima putem telefona i u vremenu popravka.

i mnogo strpljenja potrebno za dobivanje .hr domene

Pravo na virtualni identitet

Točka ha-er S obzirom na to da je besplatna domena svojevrsna privilegija, potrebno je imati jasne uvjete o tome tko i kako može registrirati takvu domenu Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

inistarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nedavno je donijelo novi Pravilnik o ustrojstvu i upravljanju vršnom nacionalnom domenom. Taj dokument donosi se jer svaka država ima pravo na svoju vršnu nacionalnu domenu, koja je za Hrvatsku .hr, te zbog obveze uređivanja nacionalnog domenskog prostora u nekoj zemlji. Zoran Vlah, koordinator za .hr domenu Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet, ističe kako taj pravilnik donosi nekoliko značajnih promjena. Tako pravne i fizičke osobe i dalje mogu registrirati jednu besplatnu domenu (nijedna članica EU-a ne omogućava registraciju besplatne domene), ali razlika u usporedbi s prijašnjim pravilnikom je u tome što su imena besplatnih domena točno određena. Naime, za pravne osobe naziv domene mora sadržavati registri-

rano ime ili kraticu imena pravne osobe, dok za fizičke osobe koje obav-

Novi pravilnik o ustrojstvu i upravljanju vršnom domenom od prijašnjeg se razlikuje i po tome što su imena besplatnih domena točno određena ljaju samostalnu registriranu djelatnost (obrtnici, umjetnici, liječnici...) naziv domene mora biti jednoznačno povezan uz identitet samostalne djelatnosti. Propisani nazivi “Naziv mora sadržavati naziv samostalne djelatnosti i ime i prezime ili dio imena i prezimena vlasnika ili naznaku vrste samostalne djelatnosti. Drugi novitet kod besplatnih domena jest taj što je domenu potrebno svake godine ponovno registrirati. Kako ne bi bilo

zabune, besplatne domene i dalje traju dok god za to postoje uvjeti, odnosno dok postoji korisnik. Ponovna registracija potrebna je kako bi se jednom godišnje provjeravali ili po potrebi ažurirali adresni podaci te kako bi se domene čiji korisnici više ne postoje (primjerice, kad neka tvrtka obustavi poslovanje) mogle obrisati”, objašnjava Vlah dodajući kako će korisnici nekoliko puta biti obavještavani o tomu kako je domenu potrebno ponovno registrirati. Onima koji to propuste učiniti domena neće biti odmah obrisana, nego su predviđeni rokovi koliko dugo domena stoji “u karanteni” prije nego što bude obrisana. Maksimalan rok za ponovnu registraciju je 30 dana od isteka vremena na koje je domena registrirana. Oni korisnici koji žele domenu drukčijeg naziva, dakle ne onog propisanog za registraciju besplatne domene, moći će registrirati takvu domenu uz naplatu. Među uvjetima za

registraciju tih domena jest i onaj prema kojem pravne osobe (osim udruga) mogu registrirati do devet naplatnih domena, a sve fizičke osobe i udruge po jednu. Domene će se registrirati i administrirati preko ovlaštenih registara, tj. pravnih osoba koje su registrirane za trgovačku djelatnost i pružanje usluga putem interneta. Na što se žale korisnici Važno je naglasiti kako su se u Hrvatskoj prilikom registracija domena korisnici žalili na nekoliko stvari. “Prvo na mnoštvo papirologije koja se mora priložiti prilikom registracije domene. Zatim na neautomatizirani proces administracije i, na kraju, na nemogućnost registracije više od jedne sekundarne domene (one koje se nalaze ispod vršne domene kao što je, primjerice, carnet.hr). S obzirom na to da je besplatna domena svojevrsna privilegija, potrebno je imati jasne uvjete tko i

kako može registrirati takvu domenu, a potreban je i mehanizam kontrole. Budući da je zaživio sustav osobnog identifikacijskog broja, planiramo uvesti promjene i to tako da nam korisnici dostave svoj OIB umjesto izvoda iz matičnog registra. Međutim, to neće uvijek biti provedivo, ponajprije ne s fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost jer neki registri nisu dostupni putem interneta te će ti korisnici i dalje morati prilagati dokaz o registriranoj djelatnosti. Od papirnatih dokumenata jedino ćemo tražiti potpisan i ovjereni zahtjev za registracijom domene kako bismo bili sigurni da ga podnosi kvalificirana osoba, odnosno kako bismo zaštitili korisnike”, kaže Vlah. Kad je domena registrirana, zaključuje on, ostala administracija bit će potpuno automatizirana, a sve promjene bit će moguće obaviti putem interneta, preko ovlaštenih registara ili izravno u CARNetu.

Nova Tomato usluga Tomato korisnici od prošlog tjedna mogu razgovarati i u inozemstvu, u mrežama stranih mobilnih operatora. Uslugu Tomato roaming nije potrebno dodatno uključiti jer je ona automatski uključena svim korisnicima. Roaming tarifa podijeljena je u tri zone, prva obuhvaća Bosnu i Hercegovinu, druga Europu, a treća Srbiju, Kosovo, Crnu Goru i Rusiju. Obračunska jedinica za sve zone je jedna minuta, a nema naknade za uspostavu dolaznih i odlaznih poziva. Održana NeoTour konferencija Cilj NeoTour konferencije, koja je održana prošli tjedan u Zagrebu, bio je povezati ICT i turističku industriju u Hrvatskoj i regiji kroz predstavljanje web 2.0 marketinga, odnosno promidžbe putem internetskih socijalnih mreža. Konferencija je turističkoj industriji pružila priliku da se bolje upozna s tehnikama i načinima oglašavanja na socijalnim mrežama kao što su Facebook i Twitter. “Iskustva Škotske i Irske, koje su već prošle recesijske godine, a uz pomoć ovakve promocije uspjele spasiti turističku sezonu, govore nam o učinkovitosti web 2.0 marketinga”, kazao je Vinko Mojtić iz tvrtke Kongres Media, organizatora te konferencije.

20 HRVATSKA & REGIJA *vijesti TE Kongora ipak u Tomislavgradu? JP Elektropriveda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne započela je intenzivne istraživačko-pripremne radove za izgradnju Rudnika i TE Kongora snage 550 megavata, čijoj se gradnji na istoimenom lokalitetu protive mještani triju sela u Općini Tomislavgrad. Lokalne vlasti i ministarstvo gospodarstva Livanjske županije dali su lokacijske dozvole za istražne radove. Dosadašnja istraživanja pokazala su da na lokalitetu postoje velike zalihe lignita. U Ljubljani ima previše trgovina

Privredni vjesnik Broj 3625, 3. svibnja 2010.

( 12% sadašnji ( 335 eura porez na dohodak u Srbiji

prosječna plaća u Srbiji u ožujku 2010.

Srbija: konkretan put ka unaprjeđenju konkurentnosti i poticanju investicija

Porez na dohodak od jeseni - samo 10 posto! Dinkić je ocijenio kako će nakon planiranih izmjena Srbija biti najatraktivnija u Europi po visini poreznih opterećenja na dohodak Ljiljana Lukić lukic@pregled.rs

Trgovački lanac BTC završio je prošlu godinu s dobiti i većim prihodom, ali ne pomišlja otvarati nove trgovine jer ih je u Ljubljani ionako previše. Predsjednik uprave BTC-a Jože Mermal prilikom predstavljanja strategije održivog razvoja tvrtke naveo je podatak da će Ljubljana uskoro imati po 3000 četvornih metara prodajnih površina na svakih 1000 stanovnika. Istodobno, Stockholm ima približno 1100 četvornih metara, Ženeva samo 200. Suradnja Petrola i Rusa Petrol BH Oil Company koja u BiH zapošljava 250 radnika i ima 37 benzinskih postaja ove godine u toj zemlji planira nove investicije od pet milijuna eura. Kako bi ostao među četiri najveća uvoznika naftnih derivata u BiH, Petrol je ostvario dobru suradnju s Rafinerijom nafte u Bosanskom Brodu i Rafinerijom motornih ulja u Modriči. S vlasnikom, ruskom tvrtkom Optima Group, prošle godine sklopljen je ugovor o isporuci 30 milijuna litara goriva, a ove godine ta će kupnja iznositi 40 milijuna litara koje će Petrol plasirati u BiH i Hrvatskoj.

orez na dohodak u Srbiji bit će od jeseni samo 10 posto, najavio je ministar ekonomije i regionalnog razvoja Srbije Mlađan Dinkić. Tu najavu, koja je za 1,87 milijuna zaposlenih u Srbiji svakako dobra vijest, slijedi i druga koja ide u istom paketu: da će biti povećan i neoporezivi dio plaće, ali još nije precizirano koliko. Porez na dohodak u Srbiji trenutačno je 12 posto, a dio zarade na koji se ne plaća porez iznosi 6554 dinara (65,5 eura). Prosječna plaća u Srbiji u ožujku 2010. iznosila je prema navodima državne statistike 33.500 dinara (335 eura). Nezaposlenih je bilo 760.000, a stopa nezaposlenosti je 17,4 posto. “Želimo unaprijediti konkurentnost i potaknuti investicije radi izvoza”, kazao je Dinkić. I ocijenio kako će nakon planiranih izmjena Srbija biti najatraktivnija u Europi po visini poreznih opterećenja na dohodak. Rast će porez na potrošnju Smanjenje poreza na dohodak samo je dio sveobuhvatne porezne reforme koju je prije mjesec dana prva najavila ministrica financija Srbije Diana Dragutinović, ocjenjujući kako je vrijeme krize pravi trenutak za takve promjene. Predstavljajući prošlog tjedna u

“Sivi” manji od rupe u budžetu Učešće sive ekonomije u bruto domaćem proizvodu Srbije je oko 30 posto, što je na razini drugih istočnoeuropskih zemalja, izjavila je ministrica financija Diana Dragutinović. I ocijenila da samim pretvaranjem sive zone u legalne tokove, što predlažu predstavnici gospodarstva, ne bi bilo moguće zatvoriti budžetski deficit, u slučaju da se smanje porezi na dohodak. Navela je kako je siva ekonomija najveća u području zapošljavanja, a najmanja u sustavu PDV-a, gdje je najteže utajiti porez, tako da bi porezna reforma trebala smanjiti poreze tamo gdje su utaje najveće, a povećati tamo gdje su najmanje. Takav porezni sustav stimulirao bi izvoz jer bi smanjio troškove rada i povećao konkurentnost srbijanskog gospodarstva, a destimulirao uvoz i tako popravio platnu bilancu Srbije, rekla je ministrica. Privrednoj komori Srbije (PKS) “pravce porezne reforme”, najavila je kako će to biti mirna porezna transformacija koja će obuhvatiti strukturne promjene uz ukupno smanjenje poreza i doprinosa na proizvodnju i dohodak, a povećanje poreza na potrošnju. Ona se zalaže, kako je istaknula, za radikalno smanjenje poreza i doprinosa na dohodak od 30 posto, uz podizanje granice neoporezivog dijela plaće na

16.000 dinara (160 eura), upozoravajući usput gospodarstvenike kako bi to bila demagogija kad bi oni nastavili s jedne strane tražiti više intervencija iz državne blagajne, a istodobno se zalagati za smanjenje poreznih zahvaćanja. Najvažniji stup te reforme je usvajanje zakona o poreznoj odgovornosti do kraja godine u Skupštini Srbije. Taj zakon potreban je kako bi se ograničili rashodi i stavila crta

dokle se može trošiti i zaduživati, a predstavljat će i bazu za izradu proračuna za 2011. godinu. U osnovi tog zakona je prihodna neutralnost, a to znači da bi se smanjenje prihoda uslijed smanjenja opterećenja na dohodak, kako bi se potaknula proizvodnja, investicije, zapošljavanje i izvoz, moralo u budžetu nadoknaditi povećanjem nekih drugih poreznih stopa. Najprihvatljivije je da se to napravi promjenom načina naplate poreza na dodanu vrijednost (PDV), rekla je ministrica Dragutinović. U Srbiji sada postoje dvije stope PDV-a: niža od osam posto i viša od 18 posto. Hrvatski PDV - kao uzor? “Dok se ne usuglasimo o smjeru reforme, nećemo o brojkama”, upozorila je Diana Dragutinović, ali je ipak navela kako je “suštinska stopa PDV-a u Srbiji 14 posto jer udjel roba koje se oporezuju po stopi od osam posto iznosi 40 posto”, te dodala kako po-

stoji niz zemalja sa samo jednom stopom tog poreza. Time je indirektno potvrdila opciju koja ima najviše izgleda za prolazak - a to je povećanje PDV-a izjednačavanjem tog poreza za sve, ali po višoj stopi od 18 posto. Postoje i prijedlozi, s kojima se doduše još nije izašlo u javnost, da se i ta viša stopa poveća. Često se pritom kao argument za još veći rast PDV-a navodi upravo stopa tog poreza u Hrvatskoj i drugim zemljama regije. “U javnosti postoje zablude kako se mogu postići velike uštede smanjenjem rashoda za držav-

U Srbiji sada postoje dvije stope PDV-a: niža od osam posto i viša od 18 posto nu administraciju i isplate korisnicima proračuna”, kazala je ministrica navodeći kako je povod za porezne promjene to što “fiskalni kapacitet države nije dovoljan da pokrije sva prava iz zakona”, pa bez obzira na to što je 70 posto mirovina ispod prosjeka, ipak 1,650 milijuna umirovljenika u Srbiji košta proračun oko 450 milijardi dinara (4,5 milijardi eura), dok samo na sustav socijalne zaštite, čije se pojedine stavke također smatraju skromnima (materinski, rodiljni, dječji dodatak i ostalo), odlazi oko 150 milijardi dinara (1,5 milijardi eura).

www.privredni.hr Broj 3625, 3. svibnja 2010.

(

još 3 mlrd €

mora se uložiti u distributivnu mrežu

( 35 mil € gubitka prognozira se TEŠ-u do 2015.

slovenija: energetika kao bojno polje

Obnova praćena šokovima Tijekom sljedećih 10 godina Slovenija u nove izvore energije kani uložiti 10 milijardi eura Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

rašina što ju je izbacio islandski vulkan nije ništa prema onoj koja se kovitla oko slovenske energetike. Interesno-lobistički vjetrovi dižu sve sa zemlje, pa javnost kroz polustisnute vjeđe ne vidi tko je s kime, a protiv koga, u borbi za kolač od 10 milijardi eura, koliko dvomilijunska zemlja na sunčanoj strani Alpa kani uložiti u nove izvore energije u sljedećih 10 godina. Slovenska energetika postala je bojno polje. Na njemu je boraca koliko i mogućih investitora. Šoštanj - glavni interes Pobornici nuklearne energije pokušavaju onemogućiti “fosilce”. Borci iz Saleške doline okupljeni oko termoelektrane Šoštanj spremni su izginuti u borbi za energetsko iskorištenje ugljenih zaliha. Plinski lobi bori se za bar dvije plinske termoelektrane. Što će nam inače priključak na Južni tok, kaže treća strana energetskog trokuta koju čine pobornici obnovljivih izvora u rasponu od hidroelektrana do vjetroelektrana, a u novije vrijeme i sve bučniji energetski prvoborci koji u stambenoj suproizvodnji elektrike i topline naziru revoluciju ravnu onoj internetskoj.

Najdalje se otišlo s pripremama za gradnju 6. bloka termoelektrane u Šoštanju. Janšina Vlada uvrstila je taj blok na popis nacionalno važnih objekata, čime je ta investicija goleme vrijednosti (oko 1,2 milijarde eura) postala obvezujućom i za novu vladu. U svim energetskim poslovima u pravilu se kasni, samo se s blokom 6 termoelektrane Šoštanj požurilo ispred rokova. S Alstomom, naime, brzo je ugovorena isporuka opreme, većeg kapaciteta no što je predviđeno i za cijenu koja se mnogima čini problematičnom. Nitko se ne usudi glasno izreći sumnje u skrivene namjere potpisnika narudžbi za opremu, ali se ne propušta ukazati na to da u više država organi kaznenog progona ispituju aktivnosti Alsto-

ma zbog korupcije. Vlada Boruta Pahora povećala je konfuziju svojim odzivom na osporavanja poje-

Danas se zaključuju ugovori o isporuci struje za 2015. dinih lobija. Zagovornici nuklearne energije pitaju što će Slovenija sa stakleničkim plinovima? Emisije CO2 smanjit će se sa sadašnjih 1,2 kg/kWh na 0,85 kg/kWh. TEŠ 6, dakle, i u modernoj izvedbi opterećivat će atmosferu stakleničkim plinovima, a možda i gubicima. Danas se zaključuju ugovori o isporuci struje za 2015. godinu i to po cijeni od 61 euro za megavat sat energije. Prof. dr. Gojko Stanič tvrdi kako će TEŠ po takvim uvje-

tima 2015. poslovati sa 35 milijuna eura gubitka. Vlada se sada sjetila prizvati naknadnu pamet. Od Holdinga Slovenske elektrarne zatražila je studiju o isplativosti investicije. Što ako ocjena o isplativosti bude nepovoljna za TEŠ 6? Ništa, odgovara gospodarski ministar Matej Lahovnik. Dogradnja NE Krško “U Saleškoj dolini imamo 120 milijuna tona domaćeg lignita. Ne odlučimo li se za gradnju zamjenskog bloka (TEŠ 6), odbacili smo domaći energetski izvor, a time i ukinuli 3000 radnih mjesta što bi Salešku dolinu gurnulo u bezizlazni položaj”, kaže. Do jeseni pred zastupnike slovenskog parlamenta dolazi na izglasavanje nacionalni energetski program. Svima je jasno

da u nove izvore u sljedećih 10 godina treba uložiti 10 milijardi eura te još tri milijarde u prijenosnu i distributivnu mrežu. Borut Pahor prilikom nedavnog boravka u Posavlju gdje je došao pogurnuti gradnju pet hidroelektrana na donjoj Savi, rekao je kako bez gradnje drugog bloka NE Krško ne može zamisliti zadovoljavajuću opskrbu električnom energijom. Treba zaključiti da će Slovenija temeljiti svoju opskrbu na TEŠ 6 te na još jednom bloku nuklearke u Krškom, zatim na petnaestak hidroelektrana koje se planira izgraditi na Savi, Dravi i Muri, te na dvije plinske elektrane. Sve ostalo bit će dodatak opskrbi, važan više zbog stjecanja iskustva za niskougljičnu budućnost nego kao zamjena za klasične kilovate.

Miks s rudarskom strujom

ACER u Ljubljani

Ljuti boj bije se u Sloveniji za svaki energetski projekt. Robert Golob, direktor kompanije GEN-I, uporno dokazuje da će TEŠ 6 biti promašena investicija. Iz Šoštanja uzvraćaju da Golob zna samo gomilati dobit na trgovanju struje iz Nuklearne elektrane. Razlike u proizvodnim cijenama očite su, ali je pitanje kako su nastale. Megavat sat električne energije iz Nuklearke stoji 30 eura - iz starog TEŠ-a pak ista struja stoji 95 eura. Napravi li se miks cijene iz TEŠ-a s jeftinom strujom iz Dravskih elektrana, dobije se cijena od 52 eura na razini skupine. Lanac hidroelektrana na donjoj Savi zapeo je - u Krškom na manjku novca za premještanje infrastrukture, a u Brežicama i Mokricama na sporoj gradnji elektrana. Nove obveze nameće i zaštita prirode. Slovenski investitori ne očekuju poteškoće s hrvatske strane glede izdavanja suglasnosti za posljednje energetske stepenice na njihovom dijelu Save.

Za manje od godinu dana, u ožujku 2011., u Rotondu na kraju Dunajske ceste u Ljubljani uselit će stotinjak energetskih stručnjaka iz Europe koji će u slovenskoj prijestolnici kreirati obvezujuće odluke na području energetike. Slovenija se u trci s Bratislavom i Bukureštom uspjela izboriti za sjedište Agencije u kojoj će stolovati energetski regulatori. ACER je otprilike europska središnja banka na području energetike, jedna od 35 agencija raspoređenih po cijeloj Europi. Kad nije uspjela dobili sjedište nadzornog odbora sustava satelitske navigacije Galileo, Ljubljana se fokusirala na ACER koji je i dobiven uz razmjenu “odgovarajućih podrški”. Tako, naime, funkcionira Bruxelles. “Ako ništa ne obećaš, ništa nećeš dobiti”, priznao je Matej Lahovnik postojanje diplomatske vezane trgovine putem koje je Slovenija došla do važne europske agencije.

*vijesti BiH: Konzorcij Viadukt-Hering izlazi na trasu Federalno ministarstvo prostornog uređenja izdalo je građevinsku dozvolu za gradnju dionice od 9,5 kilometara autoceste na koridoru V.c od Kaknja do Bilješeva dolinom rijeke Bosne na potezu Sarajevo-Zenica. Na natječaju su radovi povjereni konzorciju Viadukt iz Zagreba i Hering iz Širokog Brijega. Čim konzorcij dostavi bankovne garancije u iznosu od 10 posto vrijednosti radova, odnosno 4,3 milijuna eura, strojevi će izaći na gradilište - a to se očekuje početkom svibnja. Rekonstrukcija cesta

Direkcija cesta Federacije BiH ove godine planira obaviti rekonstrukciju 20 dionica dužine 204 kilometra magistralnih prometnica u vrijednosti 39 milijuna konvertibilnih maraka. U okviru tog programa predviđena je i rekonstrukcija cesta na sjevernom i južnom izlazu iz Sarajeva, prema Zenici i Tuzli, odnosno prema Mostaru, što će neizbježno prouzročiti velike gužve i teškoće vozačima u špici građevinske, ali i turističke sezone. Međunarodni dani tvrtke Grizelj U sklopu dana sarajevske tvrtke Grizelj oko 70 stručnjaka iz 10 zemalja regije i Europe sudjelovalo je na trodnevnim stručnim raspravama o novim tehnologijama iz područja termoenergetike, robotike i očuvanja okoliša. Svoje programe i proizvode prezentirale su vodeće svjetske kompanije kao što su Bosch, Oase, ITG, ElcoCuenod i Sacke, te milanski Evolut. Tvrtka Grizelj nedavno je potpisala ugovor o poslovnoj suradnji s Evolutom, vodećom svjetskom kompanijom u području robotike, i zajednički će pokrivati područje zapadnog Balkana.

22 PST!

Privredni vjesnik Broj 3625, 3. svibnja 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Usluge prevođenja

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR JOHN STEINBECK ISTOČNO OD RAJA MOZAIK KNJIGA

Smješten u bogatu dolinu rijeke Salinas u Kaliforniji, ovaj snažan i brutalan roman prati isprepletene sudbine dviju obitelji - Trask i Hamilton - čiji naraštaji bespomoćno iznova ponavljaju pogreške Adama i Eve i otrovno suparništvo Kaina i Abela. U ovom je romanu Steinbeck stvorio neke od svojih najnezaboravnijih likova i istražio svoje najtrajnije teme: tajnu identiteta, neobjašnjivost ljubavi i smrtonosne posljedice odsutnosti ljubavi.

OLIVIER ADAM NA VJETROMETINI SYSPRINT

Na vjetrometini je kritika jednoglasno proglasila dosad najboljim Adamovim djelom. Protagonistica Marie zaokupljena je sobom i ravnodušna prema svijetu do dana kada joj pogled zapne za beskućnike pred trgovačkim centrom. Zanemarujući muža i djecu, Marie se posvećuje brizi za preživljavanje ljudi koji su izgubili sve. Premda minimalističke fakture, Adamova proza ne oskudijeva u osjećajnosti, koja se ujedno brižno čuva patetike.

HELEEN VAN ROYEN BIJEG ZNANJE

Julija de Hrot ima 36 godina i na prvi pogled ništa joj ne nedostaje. No, njezin je brak bez strasti, guši je obiteljski život i kućanske obveze. Stoga se odlučuje na radikalni korak: napušta muža i djecu i kreće u avanturu. Put će je odvesti u Portugal i zagrljaj neodoljivog Romea. Međutim, novi život i novi muškarac prisiljavaju Juliju da se pomiri s prošlošću, nikad preboljenim gubitkom brata, ali i da se suoči sa sadašnjošću i ključnim pitanjem - želi li se vratiti kući?

YU DAN KONFUCIJE IZ SRCA PLANETOPIJA

Svi želimo pronaći čvrsto uporište kako bismo imali polaznu točku za dugo putovanje koje je pred nama, a jedno od takvih uporišta jest Konfucijeva mudrost. Budimo i mi njegovi smireni učenici, prevladajmo vjekovne promjene kako bismo i danas vidjeli njegovo spokojno, nepromjenjivo lice. Spokojstvo Konfucijevih svakodnevnih zamisli te jasnoća i istinitost njegove mudrosti potiču nas da cijenimo naše duhovno srce te uvidimo kako je izvor svih naših ambicija i ciljeva duboko u nama.

JAMES BORG MOĆ UVJERAVANJA VEBLE COMMERCE

Svi poznajemo ljude koji su nevjerojatno uvjerljivi. Uz šarm bez truda, na neki način uvijek iznova uspijevaju osvojiti naše povjerenje, zanimanje i podršku. Je li to urođeni dar? Je li sve to obmana? Ne, to je umijeće uvjeravanja koje i vi možete naučiti. Nastala na temelju godina analiziranja ponašanja i mentalnih sklopova najuvjerljivijih ljudi, ova knjiga donosi čarobnu formulu za svladavanje umijeća uvjeravanja - krajnjeg načina za postizanje uspjeha u radu i životu.

Signum jezici, Zagreb. Tvrtka nudi usluge prevođenja, sudskog tumačenja za engleski, francuski i talijanski jezik, copywriting, promocija. Kontakt: Ana Cerovski, ana.cerovski@zg.t-com.hr, +385 1 4571101, +385 91 7308886. Slaganje elektroničkih komponenata

Euromass, Pula, www.euromass.hr. Tvrtka nudi uslugu montaže i lemljenja (asembliranje) elektroničkih komponenata SMD i THT tehnologijom, te usluge sklapanja elektroničkih sklopova i uređaja. Kontakt: Lorenzo Putigna, info@euromass.hr, +385 52 397139. Zemljište

Zemljište s malom kućom, ukupno 8400 četvornih metara, u Podvinju. Kontakt: Shiela Gojkovic, desousa76@hotmail. com, +41 223413035, +41 79 2041150. Suradnja

Metalinspekt, Beograd, Srbija, www.metalinspekt.rs. Tvrtka posjeduje laboratorij za ispitivanje bez razaranja (IBR). Također je i distributer za IBR opremu češkog ATG-a, kao i industrijskih filmova FOMA, a dobili su i distributerstvo za PFINDER Chemie penetrante i magnete (aerosol i industrijsko pakiranje). Suradnja je moguća kroz osnovnu djelatnost, nabavu opreme i filmova, obuku ljudi i inspekciju u metodama IBR-a i zavarivanju po europskim i svjetskim standardima (preko ATGa), a moguća je i poslovno-tehnička suradnja (kako u smislu pronalaženja naših potencijalnih klijenata tako i zajedničkih poslova). Kontakt: Djordje Ćirić, metalinspekt@gmail.com, +381 11 3571443, +381 64 8567515.

dicinske hladnjake. Kontakt: Luca Ajster, ajster@ajster.hr, +385 1 6188011. Suradnja

Nord JSC, Devnya, Bugarska, www.nordbg.com. Nord jsc. se bavi proizvodnjom nestandardne opreme i rezervnih dijelova za kemijsku, cementnu, brodogradilišnu, energetsku te ostale industrije. Tvrtka raspolaže velikim prostorom, pogodnim za skladišta (69.630 četvornih metara), a nalazi se u blizini Varne zapad i Varne istok, luke Varna, carinarnice, ceste s pristupom do autoputa. Ima vlastitu željezničku liniju na mjestu postrojenja koja se spaja s državnom željezničkom prugom. U 2009. godini tvrtka je izgradila sustav za zaštitu od korozije koji je u skladu s europskim ekološkim zahtjevima. Sustav se sastoji od komore za izbacivanje pijeska i komore za bojanje. NORD JSC je certificiran u skladu s DIN EN ISO 9001:2008 (DQS GmbH). Posjeduje još nekoliko certifikata za kvalitetu. Traži poslovnu suradnju, zajedničko ulaganje ili investiranje u tvrtku. Kontakt: Velemira Nikolova, office@nordbg.com, +359 52 900877, +359 88 7497945. Plastični uredski pribor

Oz Gur Plastik Imalat ve Kalyp Sanayi, Istanbul, Turska, www.desksymbol.com. Tvrtka je proizvođač plastičnog uredskog pribora i nudi svoje proizvode. Kontakt: Ozkan Ozel, ozozel@desksymbol.com, +90 212 6710401, +90 507 6923084. Partnerstvo

Servis i prodaja rashladne opreme

Ajster, Zagreb, www.ajster.hr. Tvrtka servisira i prodaje klima-uređaje i rashladnu opremu, klima-komore, rashladne uređaje za specijalne namjene, rashladnike vode, ledomate, rashladne vitrine i ormare, me-

Ortopedija, Rijeka. Tvrtka se bavi proizvodnjom, prodajom i popravkom ortopedskih pomagala. Posjeduje certifikat EN ISO 9001:2000. Traži poslovne partnere. Kontakt: Božidar Dasović, zitus@ ortopedija.hr, +385 51 212240.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska

Košulje Hrvatska pošta nabavlja 9400 ljetnih košulja. Rok dostave ponuda je 13. svibnja.

Poštanske mape Hrvatska pošta nabavlja 392 poštanske mape za dostavu. Rok dostave ponuda je 13. svibnja. Hidratizirano vapno HEP Zagreb nabavlja 760 tona hidratiziranog vapna. Rok dostave ponuda je 11. svibnja.

Policijske tablice MUP Zagreb nabavlja 1180 dnevnih i noćnih tablica “Stop policija”. Rok dostave ponuda je 6. svibnja.

Regija

Metalni ormari Klinička bolnica “Sestre milosrdnice” Zagreb nabavlja metalne garderobne i kartotečne ormare. Rok dostave ponuda je 11. svibnja.

Pločasti izmjenjivači Toplana Banja Luka nabavlja 13 rastavljivih plo-

Printeri Općina Novo Sarajevo nabavlja 22 printera. Rok dostave ponuda je 24. svibnja.

častih izmjenjivača. Rok dostave ponuda je 25. svibnja. Parkomati Komunalno poduzeće Sana, Sanski Most nabavlja tri parkomata s opremom. Rok dostave ponuda je 14. svibnja.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

www.privredni.hr Broj 3625, 3. svibnja 2010.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Neravnomjerni Prodaju se stanovi, kuće, oporavak oranice... Poslovni prostor ukupne površine 31 četvorni metar u Zagrebu, Jankomir, robni terminali Zagreb, procijenjene vrijednosti 368.331 kunu. Dražba se održava 4. svibnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2. Jamčevina iznosi jedan posto od utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj 091/ 5372 757. Kuća i dvorište ukupne površine 539 četvornih metara u Brestovcu Orehovičkom, Grabe 37b, Općina Bedekovčina, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 531.618,56 kuna. Dražba se održava 4. svibnja u 8.30 sati u sobi 12 na Općinskom sudu u Zaboku. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Kuća i oranica ukupne površine 1079 četvornih metara u Jarmini, Josipa Kozarca 76, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 436.573 kune. Dražba se održava 5. svibnja u 8.30 sati u sobi 16/I. na Općinskom sudu u Vinkovcima. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto. Poslovna zgrada, dvor i oranice ukupne površine 17.828 četvornih metara u Križevcima, Tomislavova ulica, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 26,999 milijuna kuna. Dražba se održava 5. svibnja u 11.15 sati u sobi 10 na Općinskom sudu u Križevcima. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Voćnjak ukupne površine 459 četvornih metara u Osijeku, Radićeva ulica 54, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 74.000 kuna. Dražba se održava 6. svibnja u 10 sati u sobi 2 na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, daje se na blagajni Suda ili na račun Suda broj 2390001-1300000419, poziv na broj 05 140-2055-2009, s naznakom “jamčevina u predmetu broj OVR-2055/2009”.

Oranica ukupne površine 3323 četvorna metra u naselju Gornje Bazje, Općina Lukač, Virovitičko-podravska županija, procijenjene vrijednosti 3234 kune. Dražba se održava 7. svibnja u 8.30 sati. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Razgledavanje moguće svakog četvrtka od 13 do 14 sati sa sudskim ovršiteljem. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Stan i dio okućnice ukupne površine 114 četvornih metara u Krku, Slavka Nikolića 39, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 331.500 kuna. Dražba se održava 7. svibnja u 12.30 sati na Općinskom sudu u Krku. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevinu u iznosu od 35.000 kuna potrebno je uplatiti na račun Suda broj 23900011300000494, poziv na broj 03-81-09. Stan ukupne površine 104,79 četvornih metara u Rijeci, Maksima Gorkog 2, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 1.047.900 kuna. Dražba se održava 10. svibnja u 10 sati u sobi 29/V. na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine te ju je potrebno uplatiti na račun sudskog depozita broj 2390001-1300002256, poziv na broj 052731/08. Poslovna zgrada, izložbeno-prodajni salon, skladište i dvorište ukupne površine 1971 četvorni metar u Daruvaru, Domobranska ulica b.b., Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 5.092.768,80 kuna. Dražba se održava 10. svibnja u 10 sati na Općinskom sudu u Daruvaru. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi jedan posto od utvrđene vrijednosti. Stan ukupne površine 36 četvornih metara u Vinkovcima, I.K. Sakcinskog 45, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 183.286,89 kuna. Dražba se održava 11. svibnja u 8.45 sati u sobi 16/I. na Općinskom sudu u Vinkovcima. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

dr. Uroš Dujšin

a ovogodišnjem zasjedanju međunarodnih financijskih institucija opće je raspoloženje bilo više nego vedro. “Ovih dana širom svjetske privrede osjeća se dašak oduševljenja, komentira Economist. Financijska su tržišta živahna, raspoloženje poslovnih krugova se poboljšava, a globalni privredni rast izgleda sve krepkiji. U svojim najnovijim prognozama od 21. travnja Međunarodni monetarni fond očekuje kako će ove godine svjetska proizvodnja porasti za 4,2 posto, što je za čitav postotak više od očekivanja od prije pola godine. Neki su promatrači još optimističniji, predviđajući stopu rasta višu i od 4,5 posto - što bi bilo blizu prosjeka rasta u godinama poleta pred recesiju. Razina svjetske proizvodnje sada je otprilike tamo gdje je bila prije recesije. A s obzirom na razmjere financijske krize, iznenađuje dinamičnost oporavka. Uz ubrzanje rasta privrednih investicija u svijetu i visoku razinu potrošnje, raste i optimizam da oporavak postaje samoodrživ. Razlike se povećavaju Taj je optimizam djelomice i opravdan. Kao što je financijska kriza produbljivala recesiju, tako sada zdravija financijska tržišta pridonose oporavku. Više cijene imovine omogućile su rast izdataka potrošača, a smanjene marže na korporativne obveznice smanjile su troškove zaduživanja poduzeća. Time se smanjuje i teret financijske krize: MMF je smanjio svoju procjenu gubitaka banaka uzrokovanih krizama sa 2,8 na 2,3 trilijuna

dolara. No problem je u tome što poboljšanje stanja nije ravnomjerno. Visoki prosjek globalnog rasta prikriva razlike između pojedinih područja koje su velike i povećavaju se. Ovoga puta je ispalo da zemlje koje su najmanje bile pogođene krizom (posebice velika tržišta u

ge i visokozadužene. Zato postoji i opasnost da će se taj nerazmjer u oporavku još i produbiti. Konjunktura tržišta u nastajanju s malo slobodnih kapaciteta i teško održivim stopama rasta lako se može pregrijati, uz opasnost od inflacije i booma vrijednosti imovine. Problem je

nastajanju) sada bilježe najveće ubrzanje. Kineska je stopa rasta dvoznamenkasta, a u Indiji MMF očekuje rast od devet posto. Brazil bi mogao dostići sedam posto, što je najviše u posljednjih četvrt stoljeća. Najteže pogođene zemlje iskazuju i najsporiji oporavak: u eurozoni MMF predviđa rast od samo jedan posto, ali zato više od tri posto u Americi. Jedan od uzroka tog raskoraka jest u tomu što je financijska kriza,

u tome što je tako neravnomjeran oporavak mnogo nestabilniji od onog usklađenog.

Kao što je financijska kriza produbljivala recesiju, tako sada zdravija financijska tržišta pridonose oporavku uglavnom, pogodila bogate zemlje, a oporavak od takvih kriza je, u pravilu, spor. Tomu je pridonijela i razlika u strukturi financijskih tržišta (Europljani više ovise o bankama), a europske su zemlje u davanju financijskih poticaja ograničene pravilima eurozone, k tome su mno-

Ipak skromni rezultati To s jedne pak strane znači da bi zemlje s visokom konjunkturom trebale mjerama monetarne, fiskalne i tečajne politike obuzdati njeno pregrijavanje. S druge strane, u posebno su teškom položaju zemlje u kojima naglo raste javni dug, i u kojima su nužni smioni i vjerodostojni planovi za srednjoročno smanjenje proračunskog deficita. Također su im nužne i mjere za poticanje rasta ponude, od reforme poreznog sustava i socijalne politike do liberalizacije tržišta rada. Otud i odobravanje sudionika zasjedanja hrvatskom programu mjera za izlazak iz krize, iako u ovom još nedefiniranom obliku i koji tek čeka provedbu. No s obzirom na to da se Jugoistočnoj Europi kao okruženju u kojem se nalazimo baš i ne piše dobro, treba računati i na to da će rezultati uloženih napora kroz dogledno vrijeme biti uglavnom skromni.

24 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3625, 3. svibnja 2010.

FINANCIJE I KREDITI poseban prilog Privrednog vjesnika • 3. svibnja 2010.

Mala i srednja poduzeća

Ispodprosječno produktivna, iznadprosječno profitabilna Kriza je pokazala kako je nedostatak kapitala ključni problem SME sektora. U tom smislu, najavljene mjere poticanja fondova rizičnog kapitala predstavljaju korak u pravom smjeru

ala i srednja poduzeća (small and medium sized enterprises – SME) čine najveći dio nacionalnih ekonomija mjereno brojem tvrtki, a u mnogim zemljama kreiraju najveći broj novih radnih mjesta. Među njima krije se i najveći udio onih koje rastu brže od prosjeka gospodarstva. No te se tvrtke suočavaju s jačim ograničenjima rasta nego velike. Ranjivije su i osjetljivije na lošu regulaciju i druge poteškoće s institucionalnim okružjem (primjerice korupciju), a suočavaju se i s višim kamatama te užim izborom mogućnosti fi-

važnom za zapošljavanje, ali i natprosječno opterećenom rizicima. Uz to, produktivnost SME često je niža od produktivnosti u velikim tvrtkama zbog ekonomije razmjera, dok o njihovoj posebnoj inovativnosti postoje dvojbe. Stoga veća cijena kapitala i sužene mogućnosti financiranja najvjerojatnije nisu uzrok nego posljedica razmjerno veće ranjivosti i rizičnosti SME. Činjenica jest da mala poduzeća u Hrvatskoj bilježe ispodprosječnu produktivnost. No, iako su ispodprosječno produktivna, hrvatska mala poduzeća pokazuju iznadprosječnu profita-

SME sektor je iznimno važan za zapošljavanje, ali i natprosječno opterećen rizicima nanciranja nego veće tvrtke, navodi se među ostalim u analizi Financiranje malih i srednjih poduzeća u krizi - između želja i mogućnosti, što ju je za Hrvatsku udrugu banaka sačinila Arhivanalitika. Uz mala i srednja poduzeća vežu se mnoge iluzije o poduzetništvu. Najčešća je ona da su ta poduzeća inovativnija, bolja i produktivnija. No, stvarnost je takva da je riječ o sektoru iznimno

bilnost. Veći udio u dobiti nego u prihodima objašnjava se dominantnom ulogom vlasnika čiji je

interes isplaćivati dobit. Rizici su im natprosječno visoki jer nemaju dovoljno kapitala i u velikoj se mjeri oslanjaju na kratkoročni dug što ih čini izrazito osjetljivima na fluktuacije poslovnoga ciklusa. No, sektor malih poduzeća istodbno je i izrazito dinamičan: oko 80 posto rasta zaposleno-

sti u sektoru poduzeća nastaje u malim i srednjim poduzećima. Izrazita ranjivost Kriza 2009. godine potvrdila je tezu o izrazitoj ranjivosti sektora malih i srednjih poduzeća. Ne samo da je omjer loših plasmana banaka i prije krize bio veći za SME nego

U 2008. u skupini malih tvrtki 97,94 posto poduzetnika U Hrvatskoj je 2008., prema službenoj klasifikaciji po Zakonu o računovodstvu, u skupini malih poduzeća bilo 87.807 od ukupno registriranih 89.656 poduzetnika ili 97,94 posto njihova ukupnoga broja. U tim je tvrtkama bilo zaposleno 460.856 radnika, što je 48 posto od ukupnoga broja zaposlenih u poduzećima. Pridodamo li malima zaposlene iz 1396 srednjih tvrtki, udio u zaposlenosti u sektoru poduzeća raste na 66,3 posto. To je udjel inkorporiranog segmenta, bez zaposlenih u obrtima, kod fizičkih osoba i samozaposlenih. Prosječna veličina malog poduzeća u Hrvatskoj mjereno brojem zaposlenih u 2008. bila je 5,2, u 1396 srednjih tvrtki bilo je prosječno 125 zaposlenih, dok su 453 velike tvrtke u prosjeku zapošljavale 717 radnika.

za druge tržišne segmente, nego je upravo za SME najviše povećan tijekom 2009. (sa 6,5 na 12,7 posto naspram povećanju sa 1,7 na 5,8 posto kod velikih poduzeća i sa 2,8 na 3,9 posto kod stanovništva). Kriza je pokazala kako je nedostatak kapitala ključni problem SME sektora. U tom smislu, najavljene mjere poticanja fondova rizičnog kapitala predstavljaju korak u pravom smjeru. No, oni ne mogu zamijeniti sustavne mjere. Djelovanje fondova bit će fokusirano na vrlo mali broj tvrtki (na zanemarivo malen broj gledano u postotku ukupnoga broja SME). Stoga, pored uobičajenih mjera

za poticanje poduzetništva i investicijske klime, treba raspravljati o sustavnim mjerama koje su u nekim zemljama imale pozitivan učinak na kapitalnu snagu SME: primjerice poseban režim odgođenog plaćanja poreza na dobit, potom zaštitna kamata, manje stope poreza na dobit za SME ovisno o razini zadržane zarade, posebna zaštita prava naplate potraživanja... Ove mjere nisu zaokruženi prijedlog, nego predstavljaju ilustraciju okvira za teme o kojima bi se moglo raspravljati kad bi postojala volja za pokretanjem hitne akcije radi rješavanja nelikvidnosti, zaključuje se u analizi.

www.privredni.hr Broj 3625, 3. svibnja 2010.

HRVATSKA NARODNA BANKA

Javni dug 167,9 milijardi kuna

Ino dug u siječnju 42,5 milijardi eura

Dosegnuto 50 posto BDP-a

otkraj siječnja ove godine bruto inozemni dug Republike Hrvatske (isključujući kružna izravna ulaganja) iznosio je 42,5 milijardi eura, što je u odnosu na kraj 2009. smanjenje od 0,6 milijardi eura. Takvo kretanje duga pretežno je posljedica smanjenja duga banaka, a manjim dijelom i poduzeća, dok je sektor države blago povećao svoje inozemne obveze, navodi se u najnovijem Biltenu HNB-a. Poslovne su banke u siječnju 2010., nakon kratkotrajnog povećanja duga u lanjskom prosincu, smanjile svoje inozemne obveze za 0,5 milijardi eura, ponajviše na osnovi gotovine i depozita nerezidenata. Siječanjsko smanjenje inozemnih obveza banaka rezultiralo je padom udjela inozemnog duga banaka u ukupnom hrvatskom ino dugu na manje od četvrtine. Ostali domaći sektori (pretežno trgovačka društva i nebankarske financijske institucije, uključujući HBOR) nastavili su bilježiti blagi pad ino duga koji je otpočeo potkraj protekle godine, i to još za 0,2 milijarde eura. Pritom je najveći pad i dalje vidljiv kod nebankarskih financij-

kupni dug opće države (dug središnje države, lokalne države i izvanproračunskih fondova) potkraj lanjskog studenoga iznosio je 116,5 milijardi kuna, što je 35 posto BDP-a. U odnosu na kraj 2008. godine taj je dug veći za 16,4 milijarde kuna ili 16,3 posto. Javni dug s uključenim državnim jamstvima te dugom HBOR-a dosegnuo je 167,9 milijardi kuna ili 50 posto BDP-a. U usporedbi s krajem 2008. to je rast od 15,7 posto, 22,8 milijardi kuna. Ukupni dug središnje države (čini oko 65 posto ukupnog javnog duga), potkraj studenoga iznosio je 109 milijardi kuna, što je za 15,6 milijardi kuna (16,7 posto) više nego krajem 2008. Podaci HNB-a o iznosu duga središnje države potkraj ovogodišnjega siječnja pokazuju kako je dug tijekom prosinca i siječnja porastao za dodatnih 1,7 milijardi kuna te iznosi 110,7 milijardi kuna. Državna jamstva potkraj studenoga su iznosila 37,3 milijarde kuna, što je 10,2 posto više nego potkraj 2008., dok je dug HBOR-a dosegnuo 13,8 milijardi kuna ili 27,6 posto

skih institucija, posebice leasing tvrtki, a u manjoj mjeri i kod HBOR-a. Poduzeća u javnom i mješovitom vlasništvu također su zabilježila blagi pad duga, dok je dug većinski privatnih poduzeća ostao na razini iz prosinca 2009. godine. (V.A.)

više. U ovoj godini analitičari RBA očekuju nastavak rasta javnog duga budući da će pad proračunskih prihoda uslijed nepovoljnih kretanja u gospodarstvu uz nominalni rast rashoda povećavati potrebu države za refinanciranjem svojih obveza. (V.A.)

Poslovni paketi po vašoj mjeri! Za dobar posao potrebno je imati i dobre alate. Jedinstveni paketi omogučiti će vam brojne pogodnosti uz znatne uštede i bonuse.

Regionalni centar Dalmacija Jug Tel.: 020/357-338 Fax: 020/357-222 Vukovarska 28 20000 Dubrovnik

Regionalni centar Sjeverna Dalmacija Tel.: 023/211-646 Fax: 023/315-980 Ante Starčevića 9 23000 Zadar

Regionalni centar Dalmacija Zagora Tel.: 021/821-436 Fax: 021/433-359 Banski prolaz 1 21230 Sinj

Regionalni centar Sjeverna Hrvatska Tel.: 042/250-185 Fax: 042/250-183 Aleja kralja Zvonimira 1 42000 Varaždin

Regionalni centar Istra i Kvarner Tel.: 051/356-045 Fax: 051/356-049 Erazma Barčića 9a 51000 Rijeka

Regionalni centar Slavonija Tel.: 031/232-022 Fax: 031/232-030 Trg A. Starčevića 1 31000 Osijek

Regionalni centar Split i srednja Dalmacija Tel.: 021/541-840 Fax: 021/541-841 Dubrovačka 15 21000 Split

Regionalni centar Zagreb i središnja Hrvatska Tel.: 01/6327-562 Fax: 01/6327-577 Avenija Grada Vukovara 284 10000 Zagreb

Trebate li osnovni set ﬁnancijskih alata kojim Êete zapoËeti svoj posao? Paket M

Imate ambicioznije poslovne planove i veÊe ﬁnancijske zahtjeve? Paket L

Želite paletu ﬁnancijskih alata kojom Êete rjeπavati najzahtjevnije poslovne izazove? Paket XL

U novom madeIN-u čitajte!

Intervju Radimir Čačić

DINAMO

Od rušitelja samoupravljanja do graditelja autoceste

20 gODINA

Sara Hdagha Žena koju volimo!

C. ZVEZDA

POSLIJE

Za madeIN pišu: Ivan Miloloža, Ivica Mudrinić, Damir Kuštrak i Feđa Vukić

Hrvatski magazin broj 1

Novo u PV prodaji! KULTURA U IZLOGU

cijena

90,00 kn

100,00

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

cijena

90,00 kn

100,00

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA cijena

90,00 kn

100,00

90,00 kn

100,00

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

ČOVJEK I OKOLIŠ

JEZIK TIJELA

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

cijena

107,00 kn

179,00 kn

199,00

134,00 kn

149,00

150,00

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 147 x 210 mm opseg: 192 str.

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

119,00

135,00 kn

P U H

l a j ci e Sp

HRVATSKI DIZAJN SAD Croatian Design Now UPI-2M PLUS

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU HUOJ

Knjige možete ete naručiti putem putem: m: t: 01/5600 020 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

NIKOLA TESLA

privredni vjesnik

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

genij elektrotehnike format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI

i preferencije radnika u razvijenim zemljama TIMpress

KRATKA POVIJEST BUDUĆNOSTI Meandar media

uvod u osobni rast i razvoj KIGEN

KRIZA, A POSLIJE? Meandar media

PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

1138 st

593,00 kn

659,00

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU format: 210 x 210 mm opseg: 28 str.

162,00 kn

180,00

134,00kn 117,00kn

KIGEN

170,00kn

EKONOMIJA I POLITIKA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE KIGEN

166,00kn

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIK drugo izdanje

269,00kn 161,00kn

KRIZA SE PRODUBLJUJE KIGEN

nakladnik: KIGEN

144,00kn

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA

KIGEN

aketa

171,00kn

NLP

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

cijena p

351,00kn

RADNO VRIJEME

KIGEN

Mato Karačić

315,00kn

170,00kn

ETIČKA KLOPKA

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća TIMpress

81,00kn

FINANCIJE I KREDITI 27

www.privredni.hr Broj 3625, 3. svibnja 2010.



EBRD podržava Vladin program gospodarskog oporavka jer on sadrži niz mjera koje je EBRD već ranije predlagao, izjavila je direktorica ureda EBRD-a u Zagrebu Charlotte Ruhe. Kada je riječ o nastavku privatizacije u Hrvatskoj, ona je kazala kako nisu previše zainteresirani za najavu prodaje manjinskih udjela države u javnim poduzećima.



U Hrvatskoj boravi izaslanstvo MMF-a. Svrha posjeta je neposredni i detaljniji uvid u aktualna gospodarska i financijska zbivanja, te upoznavanje s projekcijama monetarne i fiskalne politike za predstojeće razdoblje, kao i s mjerama koje se poduzimaju za prevladavanje krize i oporavak gospodarstva. Posjet će trajati do 10. svibnja.



Institut IGH je u 2008. ostvario dobit od 10,68 milijuna kuna, što je gotovo 82 posto manje nego godinu dana ranije (58,1 milijun kuna 2008.), te prihode od 740,5 milijuna kuna (879,98 milijuna kuna u 2008.). Dobit po dionici iznosi 67,37 kuna, nasuprot 366,42 kune u 2008. Predložena je isplata dividende od 28 kuna po dionici.

Plastični novac

Udio chip kartica i dalje raste

Potkraj 2009. godine u Hrvatskoj je bilo 8.776.280 debitnih i kreditnih kartica, dakle, prosječno oko dvije po stanovniku Hrvatske Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rema podacima Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije Hrvatske gospodarske komore (HGK) koji od 2000. godine od banaka i kartičnih kuća prikuplja podatke o karticama, bankomatima i EFT POS

Ukupna vrijednost transakcija na bankomatima u 2009. bila je 72,8 milijardi kuna (Electronic Funds Transfer at Point of Sale) terminalima, u tom je razdoblju broj kartica u nas povećan za 3,5 puta, broj bankomata za 4,5 puta, a EFT POS terminala za devet puta. Među ovim podacima ističe se kako je potkraj 2009. godine u Hrvatskoj bilo 8.776.280 debitnih i kreditnih kar-

tica, dakle, prosječno oko dvije po stanovniku Hrvatske. U odnosu na kraj 2008. godine bilježi se rast ukupnog broja kartica od 3,3 posto. Istodobno je broj chip kartica porastao za 16,8 posto te je njihov udio u ukupnom broju kartica gotovo 70 posto. Na kraju 2008. godine, udio chip kartica je bio 60 posto, a sredinom 2005. godine samo 6,1 posto. Glavni je razlog migracije na chip tehnologiju tj. uvođenja EMV (Europay-MastercardVisa) standarda u mnogim zemljama, pa tako i u nas, podizanje razine sigurnosti u kartičnom poslovanju te potreba da se spriječe prijevare s karticama. Od ukupnog broja kartica, 88,7 posto su debitne i kreditne kartice banaka (27 banaka), a 11,3 posto su kreditne kartice kartičnih kuća. Od ukupnog broja bankovnih kartica, 49,3 posto su kartice skupine Mastercard, 38,9 posto kartice skupine

Broj kartica (2000.-2009.) Razdoblje

VISA, a 0,5 posto ostale bankovne kartice. U ukupnom broju kreditnih kartica, 50,3 posto su kreditne kartice banaka, a 49,7 posto kreditne kartice kartičnih kuća. Sve više bankomata Potkraj protekle godine, u Hrvatskoj je bilo 3606 bankomata. U odnosu na isto razdoblje pretprošle,

2008. godine, broj bankomata je porastao za 7,9 posto. Od ukupnog broja bankomata, 66,9 posto je instalirano izvan prostora banke. Preostali bankomati su instalirani u prostoru banaka s time da je 32 posto bankomata dostupno klijentima 24 sata dnevno. Od ukupnog broja bankomata, gotovo 93 posto su isplatni, a sedam posto

Broj bankomata (2000.-2009.)

Ukupan broj EFT POS terminala instaliranih na različitim prodajnim mjestima na kraju 2009. godine bio je 86.904. U odnosu na kraj 2008. godine, ostvaren je rast od 5,6 posto. Od ukupnog broja terminala, 64,5 posto su terminali banaka (20 banaka), a 35,5 posto su terminali kartičnih kuća.

Broj EFT POS terminala (2000.-2009.) Razdoblje

Ukupan broj EFT POS

Rast (%)

Ukupan broj kartica

Promjena (%)

Ukupan broj bankomata

Rast (%)

31.12.2000.

2.448.054

31.12.2000.

793

31.12.2000.

9.524

31.12.2001.

3.410.193

39,3

31.12.2001.

947

19,4

31.12.2001.

16.230

70,4

31.12.2002.

4.705.290

38,0

31.12.2002.

1.298

37,1

31.12.2002.

22.427

38,2

31.12.2003.

5.480.306

16,5

31.12.2003.

1.612

24,2

31.12.2003.

31.391

39,9

31.12.2004.

6.360.954

16,1

31.12.2004.

1.919

19,0

31.12.2004.

41.760

33,0

31.12.2005.

7.364.376

15,8

31.12.2005.

2.298

19,7

31.12.2005.

54.979

31,6

31.12.2006.

8.126.010

10,3

31.12.2006.

2.649

15,3

31.12.2006.

59.510

8,2

31.12.2007.

8.927.504

9,9

31.12.2007.

2.986

12,7

31.12.2007.

70.556

18,6

31.12.2008.

8.495.403

- 4,8

31.12.2008.

3.341

11,9

31.12.2008.

82.332

16,7

31.12.2009.

8.776.280

3,3

31.12.2009.

3.606

7,9

31.12.2009.

86.904

5,6

Izvor: Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije HGK

Godina

bankomata ima i uplatnu i isplatnu funkciju. Ukupna vrijednost transakcija na bankomatima u 2009. godini bila je 72,8 milijardi kuna, dok je broj transakcija bio 107 milijuna. Prosječna vrijednost po transakciji na bankomatu iznosila je 679,6 kuna, što je gotovo ista vrijednost kao u 2008. godini.

FINANCIJE I KREDITI

Privredni vjesnik Broj 3625, 3. svibnja 2010.

Hrvatska narodna banka

Kreditna silazna putanja Potkraj veljače su ukupni krediti poslovnih banaka iznosili 253,8 milijardi kuna što je, na godišnjoj razini, dvije milijarde kuna manje Vesna Antonić antonic@privredni.hr

rvi put od travnja 2000. ovogodišnje je veljače, prema podacima Hrvatske narodne banke, zabilježen godišnji pad ukupnih kredita. Naime, potkraj veljače su ukupni krediti poslovnih banaka iznosili 253,8 milijardi kuna što je, na godišnjoj razini, za dvije milijarde kuna ili 0,8 posto manje. Tom je padu pridonio pad kredita financijskim institucijama, ali i stanovništvu. Na mjesečnoj razini, pak, ukupni iznos kredita ostao je gotovo nepromijenjen. U veljači je peti mjesec za redom nastavljen pad kredita stanovništvu na godišnjoj razini. Krediti stanovništvu su potkraj veljače iznosili 122,3 milijarde kuna, što je za 4,5 milijardi kuna ili 3,5 posto manje nego krajem veljače protekle godine. I na mjesečnoj je razini, nakon blagog rasta u

siječnju, u veljači opet zabilježen pad od 0,6 posto. Na kreditiranje stanovništva negativno utječe smanjenje kreditne sposobnosti zbog pada zaposlenosti

U ovoj godini analitičari ne očekuju značajniji porast potražnje za kreditima

te smanjenje raspoloživog dohotka preostalih zaposlenika zbog realnog pada

plaća. Inače, stambeni krediti koji čine 43,4 posto ukupnih kredita stanovništvu još su u godišnjem plusu, no taj je rast na rekordno niskoj razini - 0,2 posto. Povećano kreditiranje države Godišnja stopa rasta kredita poduzećima spustila se na 1,1 posto te njiho-

u prvoj je polovini protekle godine raslo izrazito visokim stopama (u travnju i svibnju više od 100 posto). No, prema kraju godine, s drugim izlaskom države na inozemno tržište kapitala, smanjila se potreba za njenim financiranjem kreditima domaćih banaka pa su i godišnje stope rasta po-

vo stanje potkraj veljače iznosi 100,1 milijardu kuna. Kreditiranje države

stajale sve manje. Tako su potkraj veljače krediti državi iznosili 30,2 milijar-

de kuna, što je na godišnjoj razini povećanje od 3,8 posto. U ovoj godini, posebice prvoj polovini, analitičari RBA ne očekuju značajniji porast potražnje za kreditima. S obzirom na pad potrošnje kućanstava može se očekivati nastavak pada potražnje sektora stanovništva za kreditima. Uvođenje Vladine mjere za pomoć pri kupnji prve nekretnine moglo bi tek blago popraviti potražnju za stambenim kreditima, ali bez značajnijeg oporavka u području zaposlenosti učinak te mjere bit će ograničenog

dosega. “Očekivani rast zaposlenosti tijekom ljetne sezone u drugom bi polugodištu mogao podići optimizam potrošača i povećati potražnju za kratkoročnim kreditima. Budući da je kreditna sposobnost domaćih poduzeća značajno niža nego prije krize, brzi oporavak potražnje za kreditima u sektoru poduzeća nije izgledan. Ipak, uz Vladine mjere za pomoć poduzećima pogođenim krizom, u ovoj godini možemo očekivati blagi rast kredita poduzećima”, smatraju analitičari RBA.

Direktori hrvatskih tvrtki najpesimističniji u regiji

Ekonomski uvjeti će se pogoršati Značajniji rast optimizma u Hrvatskoj zabilježen je jedino kada je riječ o potrošnji na kapitalna dobra

irektori hrvatskih tvrtki i dalje su najpesimističniji u regiji. Dvije trećine hrvatskih direktora vjeruje kako će se opći ekonomski uvjeti u idućih šest mjeseci pogoršati, dok njih petina ima negativan pogled na budućnost svojih tvrtki, ističe se u istraživanju Pokazatelj stavova u poslovnom sektoru koje je konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte provela u šest zemalja Srednje Europe. Značajniji rast optimizma u Hrvatskoj zabilježen je jedino kada je riječ o potrošnji na kapitalna dobra (opre-

mu, IT sustave, nove poslovne zgrade...), gdje je gotovo polo-

vina ispitanika odgovorila da će povećati kapitalne investicije u idućih šest mjeseci, dok samo 10 posto njih smatra da će ih smanjiti. Očekivanja u svezi sa zapošljavanjem u regiji, pa tako i u Hrvatskoj, ostaju negativna. Čak 44 posto direktora očekuje smanjenje broja radnika u svojim tvrtkama, a samo njih sedam posto planira povećanje. Iako njihovi kolege u regiji očekuju porast prihoda od prodaje u idućih pola godine, približno tri četvrtine direktora tvrtki u Hrvatskoj vjeruje da se

ti prihodi neće promijeniti ili da će se smanjiti. Štoviše, zabilježen je pad broja tvrtki koje očekuju lansiranje novih proizvoda u idućih godinu dana sa 67 na 57 posto.

Čak 44 posto direktora očekuje smanjenje broja radnika Osim toga, u Hrvatskoj se procjena rizika od nenaplate potraživanja dužnika u zadnjih devet mjeseci značajno pogoršala. Više od tri četvrtine direktora u

hrvatskim tvrtkama misli kako se na naplatu čeka predugo. S druge, pak, strane, oni su podjednako optimistični kad je riječ o dostupnosti kredita, kao i njihovi kolege u drugim zemljama regije. Čak ih je tri puta više koji vjeruju u dostupnost kredita nego onih koji u vezi s tim pokazuju pesimizam. Izgledi za preuzimanje druge tvrtke ostaju pesimistični, ali u okvirima srednjeeuropskog prosjeka. Naime, samo 13 posto hrvatskih tvrtki odvažilo bi se na taj korak u idućih godinu dana. (V.A.)

www.privredni.hr Broj 3625, 3. svibnja 2010.



Imex banka je snizila kamate na nove nenamjenske kredite te se one sada kreću od 10,5 do 10,9 posto, ovisno o tome je li korisnik kredita klijent banke ili nije. Niže kamate primjenjuju se na kreditne zahtjeve zaprimljene od 22. travnja. Rok otplate tih kredita je do sedam godina, a maksimalan iznos koji se može podići 10.000 eura.



HPB je proširio ponudu svojih namjenskih kredita. Tako građani koji žele kupiti novo motorno vozilo ili plovilo mogu podići kredit u iznosu od 55.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Oni, pak, koji se odluče za rabljena motorna vozila ili plovila moći će dobiti kredit do iznosa od 13.750 eura. Rok otplate je do sedam godina, a kamata 9,49 posto godišnje.



Erste&Steiermärkische Bank u prvom kvartalu 2010. odobrio 320 stambenih kredita u iznosu većem od 130 milijuna kuna. U ponudu su uvedeni i stambeni krediti za strane državljane, a namijenjeni su kupnji stambenog prostora u Hrvatskoj. Odobravaju se u iznosu od 20.000 do 250.000 eura, u kunskoj protuvrijednosti. Rok povrata je do 20 godina.

Marko Škreb, glavni ekonomist PBZ-a o Vladinim mjerama

Program ne nudi “maglu” i brza magična rješenja Bez obzira na političko i ekonomsko opredjeljenje ove ili budućih vlada, te su mjere nužne ne samo za brži gospodarski rast, nego i za opstanak naše ekonomske suverenosti, smatra Škreb Vesna Antonić antonic@privredni.hr

opodarski program Vlade nedvojbeno predstavlja značajan ekonomski događaj za Hrvatsku o čijoj će brzini i potpunosti realizacije ovisiti ne samo kratkoročni rast iduće godine, nego i kretanja u srednjem roku. Važno je naglasiti kako nije riječ o nekom uskom antirecesijskom programu, nego o onome što Hrvatskoj stvarno treba, a to su ozbiljne strukturne mjere koje mijenjaju ponašanje svih ekonomskih aktera, ističe, među ostalim, dr. Marko Škreb, glavni ekonomist PBZ-a, u svojem osvrtu o novom Vladinu programu. Generiranje dodatnog izvoza Poznato je da je dosadašnji model rasta temeljen dobrim dijelom na visokoj domaćoj potražnji (tj. na osobnoj, investicijskoj i državnoj potrošnji) doveo do neodrživih srednjoročnih vanjskih neravnoteža. Budući da se više trošilo nego proizvodilo, došlo je do visokih deficita računa plaćanja i visokog vanjskog duga svih gospodarskih sektora. Tako su stvorena, kao što to ističu u središnjoj banci, glavna ograničenja budućeg razvoja. Stoga su Hrvatskoj potrebne mjere koje će generirati dodatni izvoz, dakle mjere koje će

zemlju učiniti konkurentnijom na globalnom svjetskom tržištu, smatra Škreb. Bez obzira na sve njegove možebitne manjkavosti, Program svakako valja podržati. Prema njegovu mišljenju, velika većina mjera navedenih u Programu može se svrstati u nešto što bismo mogli nazvati “zdrava ekonomska politika”. Nema dvojbe kako će većina mjera (kad se provedu) značiti veću dobrobit za sve građane u srednjem roku, no ne nužno i za sve interesne skupine u kratkom roku. Program ne nudi “maglu” i brza magična rješenja, kao primjerice “devalvaciju” koja rješava sve gospodarske pro-

bleme, naglašava Škreb, jer takvog recepta jednostavno nema. Prema njegovu mišljenju, riječ je o mjerama koje će se nužno morati provesti (i stalno provoditi), a usmjerene su na ključne gospodarske probleme. “Bez obzira na političko i ekonomsko opredjeljenje ove ili budućih vlada, te su mjere nužne ne samo za brži gospodarski rast, nego i za opstanak naše ekonomske suverenosti”, smatra glavni ekonomist PBZ-a, napominjući kako je dio mjera usklađen s onim što se mora provesti i radi ulaska u EU, te kasnije EMU, što je strateški cilj Hrvatske. Stoga, kaže, o dobrom dijelu tih mjera ne bi smjelo

biti rasprave jer su one usmjerene prema ostvarenju tog cilja. Sigurno je, nastavlja, da će i strani investitori/kreditori pozdraviti taj skup mjera, posebice ako dođe do brze i odlučne promjene. Naime, pojašnjava Škreb, s tako visokim vanjskim dugom i potrebama njegova servisiranja u srednjem roku, Hrvatska ovisi o vanjskim kreditorima i investitorima. To znači da bi cijena servisiranja našeg duga tada mogla biti manja. Isto ponašanje vodi grčkoj tragediji Iako se svakom programu mogu naći zamjerke, u

ovom je času ključan opći smjer kretanja cjeline reformi te operacionalizacija i žurna provedba mjera, podcrtava on te upozorava da stalno i detaljno preispitivanje pojedinih mjera ne bi urodilo željenim učinkom, dakle promjenom ponašanja, u ovom času. “Prvo, u ekonomskoj je politici poznat termin ‘analizaparaliza’ kojim se želi reći da se uvijek može napraviti neka dodatna analiza, što samo obično rezultira odgodom reformi. Drugo, danas je nemoguće postići konsen-

Ključ uspjeha (i glavni rizik) je u promjeni ponašanja svakog od nas zus svih stručnjaka, a još manje svih zainteresiranih za provedbu reformi. Stoga bi traženje širokog konsenzusa ekonomista značilo gubljenje vremena. A vrijeme nam je ipak najrjeđi resurs. Tre-

će, dio kritika dolazi (i dolazit će) i stoga što svaka mjera ekonomske politike dovodi do toga da netko gubi, a netko dobiva (tj. dovodi do preraspodjele). Tako će biti i s ovim reformama. No, za Vladu je ključno kontrolirati smjer i cjelinu reformi te njihov utjecaj na održiv dugoročni rast”, kaže Škreb koji smatra da provedba Programa, odnosno njegova najvećeg dijela, dobrim dijelom ovisi o Vladinoj odlučnosti, ponajprije onoj političkoj. “No valja naglasiti da bismo svi bili u zabludi ako bismo samo pasivno čekali mjere Vlade. Naravno, Vlada je odgovorna u svom segmentu djelovanja, ali ne može nitko promijeniti ponašanje svih ekonomskih subjekata u Hrvatskoj doli oni sami. I tu je ključ uspjeha (i glavni rizik) ne samo ovih mjera, već dugoročnog gospodarskog prosperiteta ove zemlje. U promjeni ponašanja svakog od nas ponaosob. Zaključno, moramo biti svjesni da zadržavanje istog ponašanja koje nas je i dovelo u krizu ne bi samo značilo ‘stajanje u mjestu’, odnosno zadržavanje statusa quo. Naprotiv ono bi značilo značajno nazadovanje i povećalo rizike približavanja ‘grčkoj tragediji’ sa svim dugoročnim posljedicama koje bi takva kriza sa sobom donijela”, zaključuje Škreb.

FINANCIJE I KREDITI

Privredni vjesnik Broj 3625, 3. svibnja 2010.

Tržište novca Zagreb

Približavanje dnu krize Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

retanja na novčanom tržištu u travnju nisu odstupala od trenda koji je prisutan zadnjih šest mjeseci, a kojima je glavno obilježje iznimno visoka likvidnost sustava i trgovanje sudionika uz vrlo niske kamatne stope. Iako je potražnja za novcem stalno prisutna, korisnici pozajmica spremni su na niske kamatne stope uz koje dio sudionika ne želi plasirati svoje viškove. Zbog nemogućnosti plasmana pod povoljnijim

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

26.4.-30.4.’10.

19.4.-23.4.’10.

1,6

1,2 200 0,8 100 0,4

26.4.2010.

27.4.2010.

28.4.2010.

uvjetima značajni viškovi likvidnosti svakodnevno se usmjeravaju u Hrvatsku narodnu banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,5 posto. Prosječna kamatna stopa u

29.4.2010.

0,0

30.4.2010.

travnju bila je 0,88 posto. Dva tjedna za redom nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, pa sudionici nisu mogli plasirati svoje viškove likvidnosti u trezorske za-

ponedjeljak

utorak

pise. Sljedeću aukciju trezorskih zapisa Ministarstvo financija najavilo je za ovaj tjedan kada je planirani iznos izdanja 25 milijuna eura i 600 milijuna kuna. Zbog sadašnjih uvje-

srijeda

četvrtak

petak

ta visoke likvidnosti sustava realno je očekivati veliko zanimanje sudionika, uz prinose koji će i dalje podržavati povoljno kratkoročno zaduživanje države. Sličan odnos ponude i po-

tražnje novca na novčanom tržištu zadržat će se i u idućem razdoblju. Ovako visoka likvidnost sustava zadržat će se, prema sadašnjim pokazateljima, još neko vrijeme. Prema stručnim prognozama, još je uvijek prisutan negativan trend ukupne gospodarske aktivnosti, premda značajno slabijeg intenziteta nego ranije, što ukazuje na približavanje dnu krize i mogućnost da oporavak započne u drugoj polovini godine. U tom smislu će se postupno mijenjati i pokazatelji na novčanom tržištu.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala u odnosu na euro, franak i dolar

Mirex u blagom padu

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex prošlog je petka dosegnula razinu od 149,7876 bodova. Uspoređujući tako njegovu vrijednost s pretprošlim petkom primjećuje se pad na tjednoj razini od 0,24 posto.

valuta

ojačala za 0,19 posto. Također, u razdoblju od prošlog ponedjeljka do petka doma-

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,066825

CAD

kanadski dolar

5,409255

JPY

japanski jen (100)

5,762556

CHF

švicarski franak

5,051631

GBP

britanska funta

8,356637

USD

američki dolar

5,440539

EUR

euro

7,243533

Izvor: HNB

će platno sredstvo je u usporedbi sa švicarskim frankom povećalo vrijednost za 0,19

EUR

7.28

USD

5.52

7.27

27.4.

28.4.

29.4.

CHF

5.08

5.50

5.07

5900

7.25

5.46

5.05

148

7.24

5.44

5.04

146

5.03

144

30.4.

4.42 26.4.

27.4.

28.4.

29.4.

30.4.

26.4.

27.4.

28.4.

29.4.

30.4.

11300

je no što dobije pomoć, a Standard&Poor’s je snizio kreditni rejting Grčke te Portugala. Kraj tjedna, pak, nije probudio optimizam ulagača. Tako su i promatrani burzovni indeksi tjedan završili u mi2800

Dow Jones

2700

5700

11100

2600

5500

10900

2500

5300

10700

2400

5100

10500 26.4.

5000 4500

27.4.

28.4.

29.4.

30.4. 6600

CAC40

6400

27.4.

28.4.

29.4.

30.4.

26.4. 11600

DAX

11380

4000

6200

11160

3500

6000

10940

3000

5800

10720

2500

5600 26.4.

27.4.

28.4.

29.4.

30.4.

NASDAQ

2300 26.4.

27.4.

28.4.

29.4.

30.4.

28.4.

29.4.

30.4.

NIKKEI 225

10500 26.4.

27.4.

144 30.3.

9.4.

19.4.

29.4.

26.4.

27.4.

28.4.

29.4.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 29. travnja 2010.

ne. Sredinom tjedna cijene dionica nisu rasle jer je ojačala ulagačka zabrinutost zbog odobravanja financijske pomoći Grčkoj. Naime, Njemačka je zatražila od Atene nove mjere štednje pri11500

FTSE 100

152

5.06

Pad vrijednosti burzovnih indeksa

6100

MIREX - tjedni

152

5.48

Međunarodno tržište kapitala

Vrijednosti većine vodećih svjetskih burzovnih indeksa početkom prošlog tjedna su pale jer su ulagači bili na oprezu zbog straha od mogućeg širenja grčke dužničke krize na neke članice eurozo-

MIREX - mjesečni

7.26

7.23

primjena od 1. svibnja 2010. 26.4.

posto, a u odnosu na američki dolar vrijednost kune uvećana je za 0,26 posto.

28.4.

29.4.

30.4.

26.4.

27.4.

nusu. Vrijednost američkog Dow Jonesa od prošlog ponedjeljka do petka pala je za 0,78 posto. Pad vrijednosti zabilježili su frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju oslabio za 3,7 posto, kao i tehnološki indeks Nasdaq čija je vrijednost umanjena za 1,07 posto. K tome, indeks Pariške burze CAC40 prošli radni tjedan završio je slabiji za 5,18 posto kao i indeks Londonske burze FTSE čija je vrijednost od prošlog ponedjeljka umanjena za 3,52 posto. Također, indeks Tokijske burze Nikkei prošloga je petka u odnosu na ponedjeljak oslabio za 0,9 posto.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dob. mir. fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mir. fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

149,0065 154,4478 143,2598 152,3499 149,7876

157,7307 180,7248 117,5446 130,3765 125,8212 150,2359 167,7530 164,0599 175,6112 127,3025 102,7631 112,3697 147,7351 106,0386 115,0589 154,4633 136,8564 103,6561 120,8297 110,6804 114,3767

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3625, 3. svibnja 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 351,255 milijuna kuna

Dobitnik tjedna je dionica IGH nosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 1,45 posto te je njegova posljednja vrijednost 2.161,26 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.162,64 boda što je pad od 1,82 posto. Samo dvije dionice

Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi protekloga tjedna iznosio je 127,207 milijuna kuna što je pad od 30,39 posto u odTop 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Institut građevinarstva Hrvatske d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Atlantska plovidba d.d. Adris d.d.(povlaštena) Dalekovod d.d. Ina d.d. Končar-elektroindustrija d.d. Zagrebačka banka d.d. Zagrebačka pivovara d.d.

-3,12% +2,98% -2,23% -0,34% -2,26% -1,79% +0,94% -4,95% -2,49% 0,00%

zadnja cijena 273,70 2.697,99 1.662,05 1.016,00 303,00 375,03 1.801,61 480,00 255,00 3.500,01

promet 43.359.734,52 13.165.161,18 9.072.807,02 8.835.298,45 6.689.655,55 4.709.888,09 4.615.767,00 2.858.545,75 2.591.300,32 2.033.500,59

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 127.207.873,24 kn

od 10 najtrgovanijih imale su porast vrijednosti. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 43,359 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 273,7 kuna što je 10 dionica s najvećim rastom cijene

pad od čak 3,12 posto. Dobitnik tjedna među najtrgovanijim dionicama je dionica Instituta IGH koja je porasla za 2,98 posto te je tjedan završila na 2697,99 kuna uz promet od 13,165

tjedna promjena

Banka Brod d.d. Hoteli Baška d.d. Hoteli Croatia d.d. Uljanik d.d. Rabac d.d. Medika d.d. Arenaturist d.d. Banco Popolare Croatia d.d. Montmontaža d.d. Luka Rijeka d.d.

88,05% 84,35% 33,29% 30,64% 19,81% 17,45% 16,45% 14,58% 13,93% 13,75%

zadnja cijena 4.800,00 189,99 120,00 134,99 80,00 7.700,00 70,00 2.750,00 13.684,00 190,00

promet 4.800,00 9.119,52 27.240,00 7.559,44 1.200,00 46.282,08 7.819,84 5.500,00 13.684,00 1.603.092,68

INVESTICIJSKI FONDOVI

Proteklog su tjedna kod fondova prevladavali pozitivni rezultati te je 66 od ukupno 96 fondova imalo porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je fond Platinum Blue Chip kojem je vrijednost porasla za 3,27 posto, a sli-

jedi ga Aureus US Equity s porastom od 3,13 posto. Najveći pad kod dioničkih fondova zabilježio je fond Raiffeisen C.Europe kojem je vrijednost pala za 0,99 posto, dok je na drugom mjestu negativne ljestvice Poba Ico Equity s padom od 0,89 posto. Među

12 dobitnika kod mješovitih fondova najuspješniji su bili OTP uravnoteženi (+2,66 posto) i Aureus Balanced (+1,16 posto), dok su najveći gubitnici u ovoj grupi fondova ST Aggressive s padom od 0,80 posto te ST Balanced kojem je vrijednost smanjena

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

milijuna kuna. Najveći pad među najtrgovanijim izdanjima imala je dionica Končar EI koja je pala za 4,95

tjedna promjena -1,45% -1,82% +0,08%

posto te je trgovanje završila na 480 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 2,858 milijuna kuna.

10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena

Hoteli Podgora d.d. Zlatni otok d.d. Elektropromet d.d. Hoteli Maestral d.d. Hrvatski duhani d.d. Auto Hrvatska d.d. Žitnjak d.d. Finvest Corp d.d. Elektrometal d.d. Excelsa nekretnine d.d.

-40,88% -38,35% -37,50% -18,87% -12,50% -11,96% -11,02% -10,36% -10,34% -8,53%

KD Victoria ST Global Equity Select Europe HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+

Rast dobiti Atlantic Grupe

za 0,61 posto. Najuspješniji obveznički fond je OTP euro obveznički koji je porastao za 0,88 posto, dok je kod novčanih fondova na vrhu Erste Euro-Money s porastom od 0,09 posto. od 22. do 29. travnja 2010. godine

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn kn € € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn €

16,0376 51,3647 10,9565 8,6548 132,1400 12,2504 103,2500 104,3500 89,1779 174,3275 68,1700 89,1800 92,8771 97,4600 101,7050 102,6300 64,6962 46,0552 29,1173 73,9900 57,6615 65,3200 71,7335 5869,7700 89,9017 70,6380 34,4700 50,2220 6,6868 59,3700 43,1540 86,7869 58,7111 451,3199 350,6183 92,1075 87,5900 302,2016 76,6800 144,9068 130,5568 11,0684 107,7098 108,5945 104,6581 9,9259 98,3700

1,64 -0,53 -0,04 -0,49 0,49 -0,53 0,17 -0,54 -0,01 -0,03 -0,99 0,52 -0,28 0,19 1,67 0,99 0,08 0,24 1,44 -0,84 0,09 -0,11 -0,10 -0,89 0,41 0,76 -0,89 -0,63 1,34 -0,80 0,29 3,27 0,69 1,65 0,89 -0,67 0,13 0,34 -0,07 3,13 0,09 0,01 1,35 1,51 -0,01 0,09 1,27

€ €

124,2200 147,1600

0,36 0,78

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global

zadnja vrijednost 2.161,26 1.162,64 97,50

zadnja cijena 20,10 50,00 25,00 122,50 35,00 434,05 113,00 100,00 225,05 25,00

promet 603,00 50,00 174.700,89 9.800,00 1.575,00 450.930,90 4.962,09 24.900,00 93.567,10 10.064,50

*vijesti

Većina fondova u plusu

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond) PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced HPB Dynamic C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn € kn €

107,2700 10,0317 130,1599 155,2500 188,7439 69,6379 107,3564 116,1828 8,3274 151,2202 82,8627 51,8927 6,0661 72,4098 11,0893 109,0801 102,7600

*Tjedna promjena [%] 0,87 -0,17 0,28 -0,40 -0,61 -0,80 -0,15 2,66 0,75 -0,07 1,16 0,97 0,17 -0,13 0,06 -0,29 0,77

€ € € € € € € kn € €

157,2100 13,0501 136,6588 11,1234 168,8700 126,9300 126,4100 153,9600 122,2661 126,2043

0,20 0,22 0,10 0,04 0,02 -0,17 -0,16 0,12 -0,15 0,88

kn kn € € kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

130,4500 160,4322 138,0518 123,3200 138,4316 141,6900 135,6139 135,4400 136,4438 132,5750 123,4100 129,5655 120,4352 114,6303 11,1015 106,3735 10,4598 100,6088 103,2500

0,06 0,03 0,05 0,05 0,06 0,08 0,02 0,07 0,02 0,06 0,07 0,07 0,04 0,06 0,07 0,06 0,06 0,05 0,09

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond Select Eurobond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

Atlantic Grupa je u prvom kvartalu 2010. godine ostvarila ukupan prihod od prodaje u visini od 504,2 milijuna kuna i neto dobit od 56,7 milijuna kuna. Prihod je 2,6 posto veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je neto dobit pod jednokratnim utjecajem dobiti ostvarene prodajom stare proizvodne lokacije Neve. Bez jednokratnih utjecaja neto dobit iznosi 16,8 milijuna, dobit iz poslovanja 31 milijun kuna i porasla je 2,8 posto, dok je dobit iz poslovanja prije amortizacije 7,1 posto veća nego godinu ranije te iznosi 43 milijuna kuna. Smanjena neto dobit T-HT-a

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Select Novčani Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Prihodi T-Hrvatskog Telekoma u prvom ovogodišnjem kvartalu smanjili su se za šest posto, na 1,943 milijarde kuna. Neto dobit smanjila se za 34,2 posto, na 384 milijuna kuna.

Novčani tijek iz redovitog poslovanja poboljšao se te iznosi 542 milijuna kuna, priopćeno je iz T-HT-a. Uvedena je nova struktura s dvije poslovne jedinice za privatne i poslovne korisnike. Također se očekuje da će akvizicija Combisa biti zaključena u drugom tromjesečju 2010. godine, ovisno o regulatornom odobrenju, čime će se uvelike proširiti ponuda informacijskih tehnologija. Podravka: neto dobit u prvom kvartalu veća za 23 posto

U prvom kvartalu ove godine Grupa Podravka je iz operativnih aktivnosti ostvarila 32,5 milijuna kuna neto dobiti, što predstavlja rast od čak 269 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, navodi se u sažetku poslovnih rezultata. Izvanredne stavke u iznosu od 24,9 milijuna kuna negativno su utjecale na rezultat poslovanja u prvom kvartalu, a uglavnom se odnose na usklađenje vrijednosti obveznice u iznosu od 24,3 milijuna kuna. Stoga izvještajna neto dobit iznosi 7,6 milijuna kuna i veća je za 23 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, navodi se u priopćenju.