e-pv 3626 by NEstar

Dižu kredite zbog poreza Proizvođači pića bilježe lošije prodajne rezultate, ali su ukupno lani ostvarili veću dobit nego godinu ranije

Nije isto Nokia i vino Odlično organizirana i posjećena 17. Vinistra okupila je 130 izlagača s ukupno 644 uzoraka vina

Hrvatska sve privlačnija U tjednu kad je na naše tržište ušao veliki Japan Tobacco, i njemački konditori najavili ‘invaziju’

AKTUALNO STR. 12

STIL STR. 14

AKTUALNO STR. 7, 20

3 6 2 6 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 10. svibnja 2010. Godina LVII / Broj 3626. www.privredni.hr

privredni vjesnik

KONFERENCIJA O SIGURNOSTI HRANE / DRŽAVNI PRORAČUN / NOVI POREZNI SUSTAV / HRWWWATSKA / SVIJET FINANCIJA

PV ANALIZA: PREHRAMBENA INDUSTRIJA

KRIZA JE NAJMANJE UTJECALA NA PROIZVOĐAČE HRANE >>10-11

N EBAG S O P ILO PR info EEN

nosi rk Što do ope Netwo r u E e erpris

Ent

INTERVJU: ĐURO POPIJAČ

Nema trajnog rješavanja nelikvidnosti bez efikasne zaštite vjerovnika, kaže ministar gospodarstva, rada i poduzetništva >> 4-5

INTERVJU: DIRK LANGE

Lipanj je priprema za finale pristupnih pregovora, kaže glavni pregovarač Europske komisije za Hrvatsku

>> 2-3, EEN

poslovni savjetnik Vas poziva 27. svibnja 2010. od 9 do 16 sati

The Westin Hotel, Zagreb Pretplatnicima Privrednog vjesnika popust od 50% na iznos redovne kotizacije! Umjesto 365,00 kn platite samo 182,50 kn (PDV uračunat)!

10 razloga zašto doći na 2. DANE POSLOVNE EDUKACIJE 1. 15 vrhunskih hrvatskih predavača 2. Predavanja namijenjena isključivo praksi 3. Sami kreirate svoj obrazovni program koji se odvija u tri dvorane 4. Zabavni dio uz stand up komičare 5. Knjiga Zakon o radu - gratis 6. Polugodišnja pretplata na Poslovni savjetnik - gratis 7. Poslovni kontakti 8. Mogućnost povoljnije kupnje knjiga 9. Broj svibanj Poslovnog savjetnika - gratis 10. Radionice i seminari

Prijavite svoj dolazak na e-mail: poslovnisavjetnik@ripup.hr

Informacije na 01 4921 742 Detaljan program na www.poslovni-savjetnik.com

1. lipnja 2010 održat će se sajam Web::iNDUSTRIJA 2010! Besplatni ulaz za sve poslovne ljude! Sajam s edukativnim predavanjima Web::iNDUSTRIJA 2010 otvorit će svoja vrata 1.6.2010. hrvatskom poslovnom sektoru u zagrebačkom Hypo EXPO centru. Sajam će međusobno upoznati posjetitelje koji nude i/ili traže web usluge. Ulaz je za sajam i sva predavanja potpuno besplatan! Također, očekuje vas Business Speed Dating za koji je potrebno u obaveznoj online prijavi dodatno potvrditi sudjelovanje! (www.webindustrija.com/2010) Krešimir Macan, jedan od najpoznatijih hrvatskih spin doktora i PR stručnjaka za krizno komuniciranje, povodom svog predavanja na sajmu izjavio je: “Tvrtke koje već danas ne koriste prednosti interneta za svoje poslovanje izlažu se velikom riziku da to naprave njihovi konkurenti. Pitanje je vremena kada će se virtualni brand tvrtke u svojoj važnosti izjednačiti s onim stvarnim.”

Predavači: dr. Đuro Njavro (ZŠEM), Krešimir Macan (Manjgura), Sanda Lončar (24sata), Jelena Jovanović i Jan Šifra (Etarget), Alan Čerkić (Prohosting), Zorin Radovančević, Davor Maričić, Miroslav Varga, Siniša Gavrilović, Damir Podhorski, Željko Riha, Davor Runje i Goran Šikić. Medijski prate: Privredni vjesnik, VIDI, Poslovni dnevnik, LIDER, BIZdirekt, Jutarnji.hr, tportal. hr, Monitor.hr, Forum.hr, Poslovni.hr, Hrportfolio.com, Kompass.hr, WLW, Poduzetnistvo.org te MojBiz.com. Izdvajamo od izlagača: Prohosting, Internet Softver, Etarget, Racunalo.com, POSLuH, Web::Edukacija, Web::Strategija, Komponenta i drugi.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3626, 10. svibnja 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a:

Robert Vujnović, direktor tvrtke Xella porobeton HR

Što manje kompromisa s mjerama

Ekologija preuzima primat

Nedavno se navršilo godinu i pol dana od našeg upozorenja da zemlja ulazi u recesiju i da odgovorna vlast mora pripremiti zemlju za nove, teške uvjete. To se posebno odnosilo na obuzdavanje javne potrošnje. Tada za to nije bilo sluha, ali nova je vlada donijela pozitivni šok u smislu ubrzanja pregovora s EU-om i pokretanja antikorupcijske kampanje. Njen program oporavka prvi put donosi kompaktni prijedlog mjera. U razradi i provedbi programa treba biti što manje kompromisa. Ne bismo trebali biti ni zarobljenici parlamentarnih izbora, bez obzira na to kad će se održati, kao ni zahtjeva koalicijskih partnera, odnosno političke trgovine. Hrvatska to više ne može plaćati.

Branimir Jerneić, predsjednik Uprave HŽ-InfrastrukturE:

Plaćat ćemo u roku 60 dana Ovu tvrtku moramo do kraja godine dovesti na razinu tvrtki u privatnom sektoru. Već smo smanjili rokove plaćanja sa 125 na 80 dana, a do kraja godine taj će rok biti 60 dana, a možda i kraći od toga. Dospjele obveze smanjili smo sa 400 na 190 milijuna kuna, ali su nam porasla potraživanja, sa 55 na čak 120 milijuna kuna. Objedinjenom javnom nabavom do kraja godine planiramo uštedjeti 120 milijuna kuna, a na materijalnim troškovima već sada mjesečno uštedimo između 4,3 i 4,5 milijuna kuna.

Ankica Paun Jarallah, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje:

Protiv diskriminacije na tržištu rada Projekt poticanja ravnopravnosti na hrvatskom tržištu rada provodi se u sklopu europskog programa Progress. Projektom se ponajprije želi osvijestiti javnost da ne smije biti nikakve diskriminacije na tržištu rada, te potaknuti zapošljavanje slabo zapošljivih skupina kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom, mladi bez radnog iskustva i žene. U sklopu projekta izdat će se i priručnik europske i hrvatske dobre prakse te smjernice za suzbijanje diskriminacije. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

Kod kupnje novog automobila svi pitamo koliko troši goriva, dok kod tako velike, životne investicije kao što je gradnja kuće ili zgrade ljudi zanemaruju taj iznimno važan faktor potrošnje

ako je proteklu godinu u građevinskom sektoru obilježilo značajno smanjenje investicija, što se naravno negativno odrazilo na rezultate brojnih građevinskih tvrtki u Hrvatskoj, 2010. bi mogla napokon donijeti barem blagi oporavak i pozitivno poslovanje. No, razvoj građevinske industrije i izlazak iz krize uvelike ovisi o vizi-

Razvoj građevinske industrije i izlazak iz krize uvelike ovisi o vizijama pojedinih tvrtki te o novim trendovima jama pojedinih tvrtki te o novim trendovima u građevinarstvu, koji sve više utječu na poslovne procese i održivi razvoj kompanija. Jedan od najvećih građevinskih iskoraka u skorije vrijeme je definitivna orijentacija na koncept održive gradnje u sklopu koncepta održivog razvitka. YTONG građevinski materijal od porobetona se tome, sukladno Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša, u potpunosti okrenuo, pri čemu redovito promiče korištenje ekološki prihvatljivih materijala. Važnu ulogu na tom području ima energetska učinkovitost, pod kojom

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Fotografija: Christian - David Gadler

se podrazumijeva gradnja niskoenergetskih građevina, čija je prednost učinkovito korištenje energije, kao i smanjenje gubitaka energije. Hrvatska, nažalost, na tom planu prilično zaostaje za zemljama Zapadne Europe, koje su energetski učinkovitu gradnju (korak naprijed je standard pasivnih građevina) kroz rezoluciju Europskog parlamenta iz 2008. uvele kao standardni propis za sve novogradnje. Pojedine europske države investitorima daju nepovratna sredstva odnosno poticaj ili nagradu za takvu vrstu gradnje, dok su u nas inicijative nadležnih institucija tek u povojima. Ipak, za vjerovati je i nadati se da će skoro priključenje Hrvatske Europskoj uniji donijeti osjetni napredak na tom području. Prilagodba europskim standardima zahtijeva izgradnju kvalitetnih građevina koje za vrijeme gradnje i eksploatacije objekta troše malu količinu energije. Upravo zbog toga građevinari moraju birati materijale koji osiguravaju vrhunsku toplinsku izolaciju, koji su sigurni od potresa i požara te omogućuju jednostavnu i brzu ugradnju. Pored toga, budućnost građevinarstva je energetski učinkovita gradnja okrenuta ekologiji i očuva-

skoj, nažalost, još nije dovoljno razvijena svijest o tome koliko energije troše nekretnine. Primjerice, kod kupnje novog automobila, svi pitamo koliko troši goriva, dok kod tako velike, životne investicije kao što je gradnja kuće ili zgrade ljudi zanemaruju taj iznimno važan faktor potrošnje. Ipak, sve veći broj građana upoznaje se s potrebom uštede energije i pomno bira građevinski materijal za svoje objekte. Albert Einstein izjavio je da se glavni problemi s kojima se susrećemo ne mogu riješiti na istoj razini razmišljanja na kojoj smo bili kad smo ih stvarali. Takva je nju okoliša. Ta budućnost počinje već danas i građevinski profesionalci moraju početi ustrajati na održivoj gradnji. Nažalost, trenutačno stanje u Hrvatskoj nije poticajno za to jer nerijetke su situacije kada vlasnici nekretnina koje imaju deblju izolaciju od uobičajene moraju plaćati veću komunalnu naknadu i vodni doprinos. Ipak, štedljivost niskoenergetskih građevina brzo izađe na vidjelo. Primjerice, energetska potrošnja za zagrijavanje čak je do šest puta manja nego kod “običnih” kuća. Dakle, niskoenergetska gradnja se svakako isplati! U Hrvat-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Prilagodba EU standardima zahtijeva izgradnju kvalitetnih građevina koje za vrijeme gradnje i eksploatacije objekta troše malu količinu energije situacija i s uvođenjem ovih noviteta u građevinarstvo, a YTONG će nastojati biti lider u podizanju ekološke svijesti i potrebe za energetskom učinkovitošću, kako građevinara, tako i krajnjih kupaca, te ćemo pomoći u izgradnji kvalitetnijeg života zajednice.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.o.o.

INTERVJU

*vijesti Hrvatskim tvrtkama otvoreno tržište Maroka Osam hrvatskih tvrtki ostvarilo je veliki uspjeh prodavši sva tri kontejnera strojeva na Petom međunarodnom sajmu poljoprivredne mehanizacije SIAM u Maroku, koji se održao od 28. travnja do 2. svibnja. Svoje su proizvode, na zajedničkom nacionalnom štandu površine 185 četvornih metara, predstavile tvrtke Hidraulika, Olt, Standard Mio, Gramip TPS, Hittner, POD proizvodnja opruga, Lapbinprogres TPS, PPC Buzet i JLM Perković. Na sajmu je bilo 750 izlagača iz 20 zemalja, a posjetilo ga je više od 800.000 ljudi. Nastup tvrtki organiziralo je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, HGK, Klaster poljoprivredne mehanizacije i APIU. Dodijeljene graditeljske nagrade Cemex Protekli su tjedan u splitskoj Galeriji Meštrović proglašeni dobitnici graditeljske nagrade Cemex koja se u Hrvatskoj dodjeljuje već četvrtu godinu. Pobjednik u kategoriji stambene građevine je Poslovno-stambeni sklop P10-Sukoišan Sjever iz Splita, u kategoriji javne i poslovne građevine odabran je projekt Višenamjenska sportska dvorana Krešimir Ćosić u Zadru, dok je u kategoriji infrastrukturni projekti nagradu osvojio projekt Javna garaža i školska dvorana iz Dubrovnika. Dodijeljene su i dvije posebne nagrade: projekt Sveučilišne knjižnice u Splitu dobio je nagradu za održivu gradnju, dok je nagradu za pristupačnost osvojio zadarski projekt Bolničke kuhinje s restoranom i bibliotekom. “Dodjelom ovih nagrada želimo pridonijeti razvoju hrvatske arhitekture i graditeljstva”, rekao je, između ostalog, Trpimir Renić, predsjednik Uprave Cemexa Hrvatske. Više od 2100 radnika tuži HAC zbog uskrsnice Više od 2100 radnika HAC-a pokrenulo je tužbu zbog neisplate uskrsnice, priopćio je Nezavisni cestarski sindikat. “HAC je izvođačima platio čak 57 milijuna kuna kamata, dok dug prema radnicima niti spominje niti planira platiti”, ističe se u priopćenju u kojem se upozorava da će uskrsnice s kamatama daleko više koštati nego da su ih isplatili poštujući kolektivni ugovor. Investicije HŽ-Infrastrukture 750 milijuna kuna Investicije HŽ-Infrastrukture ove će godine biti između 700 i 750 milijuna kuna, rekao je član Uprave Tihomir Lažeta na prošlotjednom susretu s novinarima. Jedan od najvećih ovogodišnjih projekata u sklopu modernizacije željezničke infrastrukture bit će zamjena 70 godina stare signalne tehnike na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. Projekt je vrijedan 18 milijuna eura, a financirat će se iz kohezijskih fondova Europske unije. “U tijeku je priprema dokumentacije i natječaja za projekt”, rekao je Lažeta. Prostori Studija Rašić među najboljima u svijetu Četiri projekta Studija Rašić uvrštena su u knjigu This Way Please, u kojoj je predstavljeno 30 vrhunskih svjetskih dizajnera koji se bave brendiranjem prostora. U knjizi je predstavljeno brendiranje okoliša Tvornice Belupo, dizajn multimedijske interaktivne izložbe Umjetnost uvjeravanja (170 godina oglašavanja u Hrvatskoj), land art u sklopu labinskog parka skulptura pod nazivom Bijela cesta – U iščekivanju kiše, te brend event izložbe Deset godina Orisa, održan povodom obljetnice časopisa za arhitekturu i kulturu.

Privredni vjesnik Broj 3626, 10. svibnja 2010.

( 19. svibnja

završava drugi krug privatizacije brodogradilišta

ĐURO POPIJAČ, MINISTAR GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA

Nema trajnog rje bez efikasne zašt Darko Buković bukovic@privredni.hr

ladin Program gospodarskog oporavka, rješavanje problema gospodarstva, aktivnosti na jačanju izvoza i konkurentske sposobnosti gospodarstva, učinkovito upravljanje javnim poduzećima i državnom imovinom... neke su od tema o kojima je za Privredni vjesnik govorio ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač. Približava se završetak drugog kruga privatizacije brodogradnje. Što očekujete? - U završnoj smo fazi restrukturiranja brodogradnje kroz prodaju, odnosno privatizaciju. Riječ je o modelu i načinu dogovorenom 2008., a takva obveza proizlazi iz Sporazuma o pridruživanju Europskoj uniji. Drugi krug privatizacije završava 19. svibnja i tada ćemo vidjeti što će od interesa koji je iskazan kupnjom natječajne dokumentacije biti izraženo i konkretnom predajom ponuda potencijalnih investitora. O očekivanjima je danas teško govoriti jer svi znamo kakvi su uvjeti u brodarstvu i na brodograđevnom tržištu. Može se reći da nikad nije bilo lošije i nepovoljnije vrijeme za privatizaciju, ali drugog izbora nemamo. I zbog potrebe završetka usklađivanja hrvatskog gospodarskog okruženja i zakonodavstva, pogotovo u dijelu nelegalnih potpo-

Jedan od glavnih uzroka nelikvidnosti je nemogućnost adekva ra, s pravnom stečevinom EU-a to se mora završiti, bilo uspješnim završetkom privatizacije pojedinih brodogradilišta ili nekim procesima dovođenja određenih hrvatskih brodogradilišta u održivo tržišno stanje. Ako koje brodogradilište neće moći zadovoljiti te kriterije, dijelit će sudbinu svakog drugog poduzeća u Hrvatskoj koje ne može uredno poslovati. Kako riješiti pitanje nelikvidnosti, bolje reći neplaćanja? - Program Vlade polazi i od konačnog sagledavanja ukupnog dugovanja države i javnog sektora te njegovog rješavanja. Javna poduzeća u potpunosti su prikazala potrfelj dugovanja i uskoro će biti poznate pozicije svih dugovanja, ali i potraživanja. Država će se pobrinuti da javna poduzeća, jav-

Gospodarstvo može osnažiti samo poduzetnik koji ima osjećaj da je cijenjen, da nije proganjan i da nije unaprijed osuđivan za sve što je loše ni sektor i sve ono što je u domeni države ne bude generator nelikvidnosti. Prva će učiniti taj korak. Nakon toga treba sasvim jasno utvrditi tko ili što i dalje stvara nelikvidnost i koji je uzrok neplaćanja.

Jedan od glavnih uzroka nelikvidnosti jest nemogućnost adekvatne zaštite vjerovnika i efikasne naplate u sudskim procesima. Prema informacijama iz pravosuđa, u sudskim su procesima trenutačno sporovi nastali zbog potraživanja koja ukupno dosežu 40 milijardi kuna pa se postavlja pitanje je li riječ o financijskom problemu, nedostatku novca ili o čistom pravosudnom pitanju. Ako je sustav takav da se više isplati ne platiti nego platiti svog partnera, postavlja se pitanje kamo idemo i kojim

mehanizmima ćemo osigurati da se kultura neplaćanja suzbije. Što mislite o prijedlozima izmjena Zakona o trgovačkim društvima i onemogućavanju odgovornim osobama da otvaraju nove tvrtke, a stare ostavljaju u golemim dugovima? - Europske direktive govore da takva izričita zabrana nije moguća jer njihova poduzetnička praksa ne može presumirati da postoji takvo poduzetničko okruženje. No, postoje načini za sprječavanje

www.privredni.hr Broj 3626, 10. svibnja 2010.

( 40 mlrd kuna

*vijesti

u sudskim procesima zbog potraživanja

šavanja nelikvidnosti ite vjerovnika tne zaštite vjerovnika i efikasne naplate u sudskim procesima, u kojima se nalazi 40 milijardi kuna takvih situacija jer je pravosuđe mjesto gdje se odmah i ekspeditivno kažnjavaju oni koji svoj model poslovanja grade na trajnom neplaćanju svojih dobavljača. Trgovački sudovi i cijeli zakonodavni okvir moraju biti aktivirani na način koji štiti vjerovnika. Upravljanje javnim poduzećima i dalje ne daje očekivane rezultate. Što predlažete? - Pri kraju je izrada prijedloga paketa preporuka i mjera vezanih uz standardizaciju i uvođenje kodeksa upravljanja u javnim poduzećima, gdje bi se u skladu s modernim sustavima menadžmenta stvorio okvir za kvalitetno upravljanje javnim sektorima. Utvrdit će se način na koji bi se trebale ponašati uprave i nadzorni odbori – i u mono i dualnom sustavu – i koje, skrbeći pažnjom dobra gospodara, moraju omogućiti sustav u kojem će biti razvidna uloga države kao vlasnika i jamca da će poduzeća od posebnog državnog interesa biti vođena profesionalno. Državni portfelj imovine je neiskorišten... Što Vlada planira? - Predstoji nam maksimalno čišćenje portfelja države u onim poduzećima u kojima država nije većinski vlasnik, uključivši i najmanje postotke, te projekt objedinjavanja upravljanja državne imovine s jednog mjesta.

Sada se državnom imovinom bavimo kroz stotinjak različitih agencija, fondova i institucija, a zapravo je ta imovina blokirana. Cilj je da državna imovina dođe u fazu razvoja, a ne generiranja troška. Izvoz je hrvatska sudbina. Što učiniti na promociji izvoza i gospodarskoj diplomaciji? - Hrvatskoj nedostaje sustavan model pomoći hrvatskom izvozu, servis proizvodnom gospodarstvu kako bi došlo na europska i svjetska tržišta. To je sad naš primarni za-

datak. Do sada se to činilo i pokušavalo činiti na više mjesta, ali zapravo nekoordinirano, i nije bio vidljiv organizirani jedinstveni sustav države koji bi pomagao gospodarstvenicima. Krajnje je vrijeme da radimo zajedno, odnosno kroz pozicioniranje jezgre onoga što zovemo gospodarska diplomacija - jedinstvenog, tehničkog, tehnološkog, organizacijskog i kadrovskog sustava koji će sustavno raditi na mogućem izlasku na nova tržišta. Potrebno je stoga redefiniranje uloge pojedinih tijela državne uprave, a isto tako očekujemo

Registar i efikasna zaštita vjerovnika Govori se o registru neplaćenih obveza - tko ga uopće može i treba voditi? - Dok je Zavod za platni promet imao potpuni uvid u plaćanja i mogao dati jasnu sliku plaćanja u sustavu, Fina danas ima potpuno drugu ulogu. Platni promet je u ingerenciji banaka, tako da Fina može pregled plaćanja davati samo djelomično i u dogovoru s bankama. Kada poduzetnici govore o nelikvidnosti, oni prvo govore o državi i javnim poduzećima. Nakon što država odradi svoje obveze, očekujemo i da se unutar privatnog sektora počne razgovarati o stvarnim razinama nelikvidnosti i mehanizmima u sustavu putem kojih bi se onemogućilo neplaćanje. I uvijek se vraćamo na efikasnu zaštitu vjerovnika. Možemo govoriti o etici i moralu, ali je potreban efikasan mehanizam penalizacije onih koji izbjegavanjem ispunjavanja svojih obveza guraju druge u propast. Ne možemo narediti ni propisati ustrojstvo registra neplaćenih obveza, ali na pitanje treba li nam takva lista očekujemo i odgovor samih gospodarstvenika, kroz dogovor gospodarskih institucija kao što su HGK, HUP i HOK o mogućem ustrojstvu tog registra. Ako smo konstatirali da su takve radnje zlo, dogovorimo se što najkvalitetnije učiniti da se to spriječi.

redefiniranje uloge gospodarskih komora i udruženja uz traženje da izađu sami s takvim modelom. Model bi trebao polaziti od transformacije koja bi dovela do toga da su svi resursi koji se nalaze u Hrvatskoj gospodarskoj komori usmjereni u cilju promocije, primjerice onako kako to čine Austrijanci. Sustav treba polaziti od toga da efekte rada čitave te mreže institucija mjere i valoriziraju oni kojima je ta usluga namijenjena. Klasteri nikako da zažive... - Slažem se, klasteri nikako da snažno zažive. Ako su gospodarska udruženja napravila iskorake i osnovala nekoliko klastera, sada je potez na tvrtkama kojima je u interesu da tako udruženi počnu djelovati. Jer ako u takvom načinu ne vide zadovoljavanje svojih potreba i interesa, od klastera nema koristi. Stranih ulaganja je sve manje, a prepreka je, kažu investitori, više. U čemu je problem? - Cilj rada međuresornog radnog povjerenstva u kojem su predstavnici i HGK-a i HUP-a jest da zapravo jednom sami sebi razjasnimo što to Hrvatsku čini neatraktivnom za industriju, a atraktivnom za shopping centre. Pretresimo sve i recimo u čemu je naš problem. Zašto u zemlje EU-a stižu investicije iz

SAD-a? Nije sve dakle u “rigidnom radnom zakonodavstvu” i cijeni rada, kako se često govori. Zadatak tog povjerenstva je objektivno sagledati kuda i na što usmjeriti aktivnost, pažnju i što mijenjati. Kad je riječ o poduzetničkim zonama, u njih 400 uloženo je mnogo novca, poduzetnici u zonama su oslobođeni brojnih davanja, poklonjena im je zemlja i slično, a istodobno nema odgovora što je to prepreka da se ne događaju značajnija i veća greenfield ulaganja. Što biste poručili gospodarstvenicima? - Povećanje gospodarske aktivnosti, poticanje konkurentnosti i izvoza, kao i stalna borba za poboljšanje uvjeta poslovanja i rada u hrvatskom gospodarstvu, moje su zadaće kao ministra. Država je definitivno odlučila provesti promjene kako bi javni sektor bio u funkciji najefikasnijeg servisa gospodarstvu i građanima. Stvaranje poduzetnički prihvatljivog okružja pretpostavka je za nove aktivnosti i stvaranje novih vrijednosti jer samo poduzetnik koji ima osjećaj da je cijenjen, da nije proganjan i da nije unaprijed osuđivan za sve što je loše, može osnažiti ukupno gospodarstvo. Samo snažna gospodarstva stvaraju i osiguravaju socijalnu državu, kvalitetan javni sektor i općenito napredak.

BICRO pokrenuo novi program sufinanciranja Poslovno-inovacijski centar Hrvatske – BICRO pokrenuo je u suradnji s partnerima Uredom za transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Znanstveno-tehnologijskim parkom Sveučilišta u Rijeci – SteP Ri, Tehnološkim parkom Varaždin i Regionalnom razvojnom agencijom Međimurje – REDEA novi Program provjere inovativnog koncepta – PoC (Proof of Concept). Bespovratnim sredstvima od 35.000 do 350.000 kuna po projektu financira se provjera i zaštita intelektualnog vlasništva, demonstracija tehničke izvedivosti i izrada funkcionalnog prototipa. Sredstva se, priopćeno je, mogu iskoristiti i za analizu tržišta, poslovno planiranje, razradu koncepta i strategije za razvoj ili komercijalizaciju proizvoda te poslovnu podršku za utvrđivanje tržišne isplativosti ideje. Končarov novi vlak na brzinskim probama

Nakon tri mjeseca probnih vožnji po prugama u BiH, Končarov niskopodni električni vlak ponovno je u tvornici u Zagrebu na završnim podešavanjima prije brzinskih proba. Prototip vlaka vrijednog pet milijuna eura, koji će moći razviti brzinu od 160 kilometara na sat, Končar razvija za željeznice Federacije BiH. U razvoju je sudjelovalo 250 stručnjaka, a Končar je među rijetkim kompanijama na svijetu koje imaju vlastito rješenje cijelog vozila, istaknuo je Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara. Do kraja godine počinje i razvoj takvog vlaka za Hrvatske željeznice.

TEMA TJEDNA

*vijesti Najveći teret mjera lokalnoj samoupravi Udruga gradova izrazila je negodovanje zbog novih poreznih stopa. Suprotno Europskoj povelji izmjene se donose bez konzultacije s lokalnom samoupravom koja će tom reformom do kraja godine izgubiti 380 milijuna kuna. Gubitak u idućoj godini bio bi 560 milijuna, a svake iduće godine 350 milijuna kuna. Reforma ne dira prihode državnog proračuna, nego ide na teret lokalne samouprave i, posredno, građana. Iz poreza na dohodak u najvećoj se mjeri financiraju programi socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, kulture i sporta te subvencionira cijena dječjih vrtića i plaće zaposlenih u tim službama, pa se može očekivati da će najveći rezovi biti upravo na tom području. Udruga će stoga zaštitu potražiti na Ustavnom sudu i kod nadležnih europskih institucija, stoji u priopćenju Udruge. Linearni akceleratori za 222 milijuna kuna U sklopu projekta kojim se ove godine planira kupiti devet linearnih ak-

DAN PODUZETNIKA PROTEKAO U LETARGIČNOJ ATMOSFERI

UMORNI OD PRIGOVAR I NUĐENJA RJEŠENJA? Atraktivne rasprave na ovogodišnjem skupu u potpunosti su izostale, možda i zato što glavna tema - društveno odgovorno ponašanje - nije mogla naelektrizirati poduzetnike koji i dalje vode rovovsku bitku s krizom

Vesna Antonić Igor Vukić

O celeratora za onkološke odjele, ministar zdravstva Darko Milinović prošlog je tjedna potpisao ugovore s predsjednikom Uprave Siemensa Hrvatske Mladenom Fogecom te direktorom tvrtke Medicem-servis Zdenkom Ivokom, o nabavi šest akceleratora (četiri od Siemensa, dva od Medicem-servisa). Vrijednost akceleratora je nešto veća od 222 milijuna kuna, a dobit će ih klinički bolnički centri u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci. Rok isporuke je 240 dana. Time će se, rekao je Milinović, hrvatsko zdravstvo primaknuti standardu koji u liječenju onkoloških bolesnika ima EU (jedan akcelerator na 200.000 pacijenata). U Hrvatskoj je taj broj pacijenata dvostruko veći, zbog čega je postotak izliječenja tek oko 46 posto.

Privredni vjesnik Broj 3626, 10. svibnja 2010.

vogodišnji Dan poduzetnika u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca protekao je u pomalo letargičnoj atmosferi. Možda zbog odabrane teme o društveno odgovornom ponašanju poduzeća, koja, ma koliko važna, često nije dovoljna inspiracija za atraktivne rasprave. Možda su se i poduzetnici okupljeni prošlog tjedna već pomalo umorili od prigovaranja i nuđenja rješenja. Čini se da iscrpljeni dugom recesijom svi nekako prikupljaju snagu, čekajući “da napokon nešto krene”. Predsjednik Ivo Josipović ohrabrio ih je da ustraju u borbi s krizom, ali i upozorio da težnja za profitom mora biti vođena i općim interesima. Da ne bude sumnje, izrijekom se svrstao u one koji podržavaju Vladine reformske poteze. Nakon što je nedavno predstavila svoj program oporavka, premijer-

ka Jadranka Kosor i nije imala neki novi dar za domaćine. Više kao potvrdu da stvari polako kreću nabolje iznijela je podatke o padu broja nezaposlenih u travnju za 3,1 posto. U odnosu na vrhunac iz ožujka (318.658), broj nezaposlenih smanjen je na 308.675. Pri tome je 16.968 radnika našlo posao, što je rast od čak 38,7 posto u odnosu na mjesec ranije. Poduzetnike je više obradovala informacija da su Hrvatske autoceste u međuvremenu podmirile svoje obveze. Redovito plaćanje javnih i državnih poduzeća jedan je od bitnih elemenata Programa oporavka, te uvjet da i

Osjeti se neka živost, ali trebat će još dosta napora da se vratimo na stare staze, kaže Stipetić njihovi dobavljači prestanu pridonositi općoj nelikvidnosti.

Moguće da je opuštenijoj atmosferi Dana poduzetnika pridonio i osjećaj da je Vlada ipak počela uvažavati zahtjeve iz biznisa. Ipak bolja komunikacija Kako je Privrednom vjesniku rekla potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić, ova vlada za razliku od ranijih mnogo više komunicira s privrednicima. “O nekim njenim potezima mogli smo preko HUP-a ili Udruge trgovine HGK-a reći svoje mišljenje i prije no što su ti potezi objavljeni. Komunikacija se ponekad odvija gotovo na dnevnoj bazi”, kaže Ljerka Puljić. U posljednje vrijeme, dodaje, vrlo je aktivno i Ministarstvo gospodarstva koje u izradi svojih mjera za trgovački sektor konzultira Udrugu trgovine pri HGKu. U njenoj kompaniji s velikim nestrpljenjem očekuju provedbu mjera, i ako svi dijelovi društva daju doprinos, onda se može s optimizmom čekati kraj godine. Taj bi se

optimizam mogao potom protegnuti i na dulje vrijeme, procjenjuje Agrokorova potpredsjednica. Pomak će stići tek ako povećamo prihode, kaže

ke ugovora. Osjeti se neka živost, ali trebat će još dosta napora da se vratimo na stare staze”, kaže Stipetić. Država je tom poduzeću pomogla narudž-

Zvonko Biljecki poduzetnik godine Zvonko Biljecki, vlasnik tvrtke Geofoto, izabran je u natječaju televizije Kapital Network za poduzetnika godine u 2009. Uz Dan poduzetnika Kapital Network dodijelio je i nagradu “Poduzetnički pothvat godine” koja je pripala Dok-ingu za projekt elektroautomobila. Televizijski žiri, sastavljen od glavnih urednika i novinara iz redakcija poslovnih medija, nagradu za društvenu odgovornost poduzetnika u 2009. odlučio je dati Gordani Kovačević, predsjednici kompanije Ericsson Nikola Tesla. Zdravko Stipetić, predsjednik Uprave Holdinga Đuro Đaković. Trebaju nam nove izvozne prilike, a proteklih godinu i pol dana, kaže, na izvoznim je tržištima vladala prava suša. “Potkraj prvog ovogodišnjeg kvartala pomalo su krenuli neki upiti poslovnih partnera, a zatim i nazna-

bom oklopnih vozila po licenciji finske Patrije. Tehnologija je uspješno primijenjena i prva vozila su već isporučena. Sada se tempo isporuka diže na četiri vozila mjesečno, a do 2012. svi bi oklopnjaci trebali biti u sastavu MORH-a. U Slavonskom Brodu nadaju se da bi za vozila u tandemu s Patri-

www.privredni.hr Broj 3626, 10. svibnja 2010.

ČETVRTA KONFERENCIJA O SIGURNOSTI HRANE

hrane je od ANJA Sigurnost nacionalnog interesa Hrana i piće u prihodu od turizma donose oko 700 milijuna eura godišnje, a većina prehrambene industrije u domaćem je vlasništvu jom mogli pronaći kupce i u drugim zemljama, da se održi razina zaposlenosti. Od Patrije očekuju podršku i na domaćem terenu, u Finskoj, kamo su poslali ponudu za 400 specijalnih vagona za prijevoz celuloze, vrijednih 45 milijuna eura. Banke vole prevenciju Prema godišnjim i kvartalnim izvještajima, kriza je među posljednjim žrtvama uzela i profite banaka. Zoran Bohaček direktor Hrvatske udruge banaka objašnjava da je to zato što su banke preventivno povećale rezervacije kako bi se izbjegli mogući problemi. “Prema svim testovima, naše su banke otporne na rizike i ima još dovoljno prostora za očuvanje stabilnosti”, kaže Bohaček. Sada se više ni ne očekuje da bi moglo doći do takvog pogoršanja, nego se analiziraju efekti modela A i B. “Možda to još u javnosti nije vidljivo, ali raste broj kredita poduzećima, a lagano rastu i stambeni krediti. Još su zamrznuti potrošački i nenamjenski krediti, no sveukupno se ide prema normalnijoj situaciji”, kaže Bohaček. Razumijevanje banaka za nove investicije očekuje i Biserka Preininger-Fižulić, suvlasnica Magme. Veteranka privatnog poduzetništva kaže kako ipak nije očekivala da će recesija biti tako jaka i trajati tako dugo. Osim rasterećenja plaća i ukidanja kriznog poreza trebat će još mnogo posla i vremena da se potrošači ohrabre. Ovo, međutim, nije najgore razdoblje u kojem je Magma poslovala. “Bilo je gore za vrijeme rata”, kaže šefica Magme. E pa kad se rat preživio, i kriza je osuđena na poraz.

igurnost hrane je pitanje zaštite potrošača i u vrijeme ekonomske krize važan element zaštite nacionalne proizvodnje, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević otvarajući Četvrtu konferenciju o sigurnosti hrane koja se održala prošlog tjedna u Opatiji. “Ne smijemo zaboraviti da je vlasnička struktura hrvatska još jedino u prehrambenoj industriji. Ove godine nitko neće zaposliti novog radnika i zato moramo čuvati ono što imamo”, istaknuo je Vidošević. Hrvatska je okončala pregovore u poglavlju 12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika, i u sljedećih mjesec dana očekuje njegovo zatvaranje.

Udio hrane i pića u ukupnom prihodu od turizma je oko 10 posto što iznosi oko 700 milijuna eura godišnje, rekao je

Samo 30 posto objekata u poslovanju hranom životinjskog podrijetla ne zadovoljava EU norme ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković. “To je najkvalitetnija vrsta izvoza jer roba ne prelazi državnu granicu. Vrijednost prehrambene industrije u Hrvatskoj je i u tome što u strukturi izvoza dominiraju proizvodi prehrambene industrije, a ne primarni poljoprivredni proizvo-

di”, dodao je Čobanković. Naglasio je kako je u robnoj razmjeni mesnih prerađevina prošle godine postignut suficit od 20 milijuna američkih dolara što govori o spremnosti naših proizvođača za proizvodnju kvalitetnog proizvoda i njegov plasman na međunarodno tržište. Čobanković je izrazio zadovoljstvo s postignu-

tom razinom od 70 posto objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla koji zadovoljavaju norme EU-a. Na konferenciji se raspravljalo o kretanju robe među zemljama članicama EU-a, uvozu/izvozu iz trećih zemalja nakon pristupanja i sustavu TRACES, rezultatima FVO inspekcija Europ-

ske komisije, primjeni Pravilnika o nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi, primjeni Pravilnika o smanjenoj učestalosti uzorkovanja, olakšanoj primjeni HACCP-a u malim objektima, označivanju hrane, upravljanju incidentima i HR RASFF sustavu te korištenju sredstava IPARD-a. (K.S.)

HRVATSKO TRŽIŠTE SVE PRIVLAČNIJE

Njemački konditori u pohodu na Hrvatsku Skori ulazak u EU potiče njemačka prehrambena poduzeća na plasman proizvoda u našoj zemlji Eleonora Dukovac dukovac@privredni.hr

rvatsko tržište sve je privlačnije njemačkoj konditorskoj industriji, pa su predstavnici tvrtki Feodora Chocolate, Storck, Niederegger, Nawarra, W.u.H. Küchle, Sanotact i Udruženja njemačke konditorske industrije German Sweets protekli tjedan boravili u Zagrebu radi upoznavanja s tržištem i mogućnostima plasmana svojih proizvoda ili povećanja postojećeg udjela. Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora organizirala im je susrete s predstavnicima hrvatskih trgo-

vačkih lanaca, uvoznika, distributera i domaće konditorske industrije kako bi potaknuli kontakte i suradnju. “Budući da je Hrvatska u zadnjoj fazi priprema za ulazak u EU, mnoga njemačka poduzeća u iduće dvije godine vide dobru priliku za poslovanje u Hrvatskoj čija je prednost i liderstvo u regiji. Podosta ih već i posluje ovdje, a interes raste jer se Hrvatska pokazala kao pouzdan gospodarski partner uz stabilan tečaj kune već niz godina. Ipak, tržište je cjenovno relativno visoko, no ulaskom u EU otpast će mnoga davanja, što je šansa za proizvode visoke kvali-

tete. Hrvatski su potrošači zahtjevni, pa su zato i njemački proizvodi na dobrom glasu”, poručio je

lja - tradicionalnog hrvatskog “gastarbajterstva” te brojnih njemačkih turista u Hrvatskoj.

Za Hrvatsku je osmišljena i nova strategija marketinga za njemačke prehrambene proizvode - Food made in Germany Andreas Haack, voditelj Odjela gospodarstva u njemačkom veleposlanstvu u Zagrebu dodajući kako poslovna suradnja ima perspektivu i zbog prijateljstva dviju zema-

Za njemačku prehrambenu industriju tržišta Srednje i Istočne Europe predstavljaju rastuća tržišta gdje cijene visoku razinu kvalitete njemačke hrane, dobar

omjer cijene i kvalitete, pozitivan imidž, privlačnu ambalažu, ali i pouzdanost njemačkih dobavljača. Za Hrvatsku i regiju osmišljena je tako i nova strategija marketinga za njemačke prehrambene proizvode Food made in Germany. Prema posljednjim podacima Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, Njemačka je u 2008. godini u Hrvatsku izvezla 202 milijuna eura vrijednih prehrambenih proizvoda. Ukupna vrijednost tih proizvoda u Središnju i Istočnu Europu dosegnula je 3,5 milijardi eura, od čega je 57 posto izvezeno u Češku i Mađarsku.

S MARKOVA TRGA

*vijesti Izložba industrijskog dizajna Izložba industrijskog dizajna s radovima dvadesetak hrvatskih dizajnera otvorena je proteklog tjedna u Zagrebu uz predstavljanje publikacije Zajednice za industrijski dizajn HGK-a. Cilj izložbe je podizati poduzetničku kulturu suradnjom industrijskih dizajnera i gospodarstvenika, te promicati društveno odgovorno poslovanje. U organizaciji HGK-a izložbom se nastoji stvoriti poticajna klima za primjenu industrijskog dizajna velikog potencijala u hrvatskom gospodarstvu. Izložba se može razgledati u galerijskom prostoru Centra za dizajn HGK-a do 11. lipnja, radnim danom od 10 do 16 sati, a četvrtkom od 10 do 18 sati. Ugovor Ministarstva turizma i HGSS-a Protekli je tjedan potpisan ugovor između Ministarstva turizma i Hrvatske gorske službe spašavanja vrijedan 1,1 milijun kuna. Njime je definirano sufinanciranje aktivnosti Programa unaprjeđenja sigurnosti i zaštite i spašavanja turista na prostorima izvan gradova i javnih prometnica za ovu godinu. Zahvaljujući toj potpori HGSS će nastaviti s edukacijom i osposobljavanjem turističkih djelatnika koji se bave organizacijom i provođenjem pustolovnih sadržaja izvan gradova i javnih prometnica. HGSS se obvezao osigurati stalnu pripravnost na 20 lokacija u Hrvatskoj. Hrvatski san predstavljen čelnim ljudima države Predsjednik Uprave Profectus Grupe Vicenco Blagaić prezentirao je predsjedniku Republike Hrvatske Ivi Josipoviću i predsjednici Vlade Jadranki Kosor najveći turistički projekt u Hrvatskoj - Hrvatski san. Riječ je projektu teškom pet milijardi eura u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Zanimanje za projekt iskazao je i veliki broj hrvatskih poduzetnika i poslodavaca.

Privredni vjesnik Broj 3626, 10. svibnja 2010.

STANJE DRŽAVNE BLAGAJNE

Travanjske pozitivne naznake Proračunski prihodi u prva četiri ovogodišnja mjeseca iznosili su 35,2 milijarde kuna što je nešto iznad plana, dok su rashodi dosegnuli 40,77 milijardi kuna Vesna Antonić antonic@privredni.hr

roračunski prihodi u prva četiri ovogodišnja mjeseca iznosili su 35,2 milijarde kuna što je nešto iznad plana iako su na godišnjoj razini oni manji za 1,2 milijarde kuna ili 3,2 posto. Razlog tomu, pojašnjavaju u Ministarstvu financija, treba tražiti u činjenici da je središnja banka prošle godine u državni proračun od svoje dobiti uplatila više od 1,3 milijarde kuna, a ove samo 318 milijuna. Kad je riječ o rashodima, oni su krajem travnja iznosili 40,77 milijardi kuna što je za 1,7 posto ili 681 milijun kuna više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. ”Travanj je donio pozitivne naznake, a da nije bilo tako, bilo bi razloga za uzbunu”, kažu u Ministarstvu financija. Pojašnjavaju kako su u četiri ovogodišnja mjeseca proračunski izdaci bili veći za 5,5 milijardi kuna od prihoda, ali većina toga manjka odnosi se na prvo tromjesečje, dok je u travnju proračun gotovo urav-

notežen. Naime, u tom je mjesecu manjak iznosio samo 66,8 milijuna kuna, dok se u prvom kvartalu mjesečni deficit kretao u rasponu od 1,73 do 1,87 milijardi kuna. Pri tom valja imati na umu da je za mirovine u četiri mjeseca ove godine izdvojeno 11,7 milijardi kuna, od čega je iz doprinosa za mirovinsko osiguranje prikupljeno 6,2 milijarde kuna, dok je iz proračuna dodatno osigurano 5,4 milijarde. Tomu treba dodati i izdvajanja za zdravstvo za koje je u istom razdoblju izdvojeno 6,6 milijardi kuna, s time da je od doprinosa za zdravstveno osiguranje prikupljeno 5,7 milijardi kuna, dok je dodatno osigura-

U travnju je proračun bio gotovo uravnotežen: manjak je iznosio samo 66,8 milijuna kuna no 886,3 milijuna kuna iz proračuna. Inače, u Ministarstvu financija procjenjuju kako će na razini

cijele godine deficit mirovinskog sustava iznositi 16 do 17 milijardi kuna. Od poreza 19,7 milijardi kuna Od poreza se tijekom četiri ovogodišnja mjeseca u proračun slilo više od 19,72 milijarde kuna što je 2,5 posto više nego godinu dana ranije. Od poreznih prihoda najviše je novca pristiglo od poreza na dodanu vrijednost – 11,3 milijarde kuna što je, na godišnjoj razini, pad od 0,3 posto, dok je porez na dobit manji za 24,2 posto, dosegavši potkraj travnja 3,07 milijardi kuna. Porez na dohodak smanjen je za 6,1 posto, na 604,5 milijuna kuna, dok su doprinosi dosegnuli iznos od 12,559 milijardi kuna, što je smanjenje od 5,6 posto. Od trošarina država je uprihodila 2,88 milijardi kuna što je povećanje od 39,3 posto, dok su ostali prihodi od poreza potkraj travnja dosegnuli iznos od 832,5 milijuna kuna. Kad je o rashodima riječ, oni za zaposlene su smanjeni za 219 milijuna kuna, na 7,4 milijarde kuna ponajprije zbog smanjenja osnovice za obra-

čun plaća od 2,9 posto. Materijalni rashodi veći su na godišnjoj razini 17,6 milijuna kuna te su potkraj travnja iznosili 2,8 milijardi kuna, dok su financijski rashodi smanjeni za 73,5 milijuna kuna, na 2,4 milijarde. Subvencije su potkraj travnja dosegnule iznos od 2,6 milijardi kuna, što

Rashodi su iznosili 40,77 milijardi kuna ili 1,7 posto više nego u lanjskom travnju je na godišnjoj razini rast od osam milijuna. Tako je za poticaje za članove dobrovoljnih mirovinskih fondova izdvojeno 59,8 milijuna kuna više, a za subvencije poljoprivredi 36,3 milijuna kuna više. S druge pak strane smanjene su subvencije HŽ-u za 10,8 milijuna kuna te brodogradnji za 140,1 milijun. Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države povećane su za 507,8 milijuna kuna, na dvije milijarde. Tako je primjerice za fond izravnavanja

za decentralizirane funkcije (bolnice, školstvo, vatrogasci i socijalna zaštita) 197,3 milijuna kuna više nego lani, a tu spada i 80,5 milijuna kuna utrošenih za predsjedničke izbore. Porasle naknade Naknade građanima i kućanstvima dosegnule su u četiri ovogodišnja mjeseca 21,2 milijarde kuna što je na godišinjoj razini 189,2 milijuna kuna više. Za mirovine je tako izdvojeno 350,3 milijuna kuna više, rodiljne naknade 83,7 milijuna, a za naknade za nezaposlene 192,5 milijuna kuna više. Manje je pak izdvojeno za zdravstvo (381,6 milijuna kuna), potom za trajna prava (32,1 milijun kuna) te dječji doplatak (35,6 milijuna kuna). Kad je riječ o ostalim rashodima, oni su potkraj travnja iznosili dvije milijarde kuna što je 437,5 milijuna kuna više u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine, od čega je za poticanje stambene štednje izdvojeno 209,3 milijuna kuna više, a za program povratnika, prognanika i izbjeglica 151,4 milijuna.

www.privredni.hr Broj 3626, 10. svibnja 2010.

Sjednica hrvatske vlade

Od 1. srpnja veća primanja za 1,480.179 hrvatskih građana Izmjenama Zakona o porezu na dohodak ubuduće će se primanja do 3600 kuna bruto oporezivati po stopi od 12 posto, od 3601 do 10.800 kuna po stopi od 25 posto, a ona viša od 10.801 kune po stopi od 40 posto Vesna Antonić antonic@privredni.hr

rimanja će od 1. srpnja za 1,480.179 građana Hrvatske biti veća zbog promjena u sustavu poreza na dohodak. Uvođenje novih stopa poreza na dohodak i ukidanje kriznoga poreza građanima će donijeti godišnje 1,5 milijardi kuna više, a smanjenje ili ukidanje poreznih olakšica 500 milijuna manje, tako da će u konačnici građani dobiti milijardu kuna više. Vjerujem kako će od 1. srpnja građanima Hrvatske biti lakše živjeti, istaknula je premijerka Jadranka Kosor na sjednici Vlade koja je usvojila plan provedbenih aktivnosti Programa gospodarskoga oporavka kojim su određeni precizni rokovi za provedbu svake od predloženih mjera. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak, među ostalim, uvode se tri stope poreza na dohodak. Tako će se primanja do 3600 kuna bruto oporezivati po stopi od 12 posto, od 3601 do 10.800 kuna po stopi od 25 posto, a primanja viša od 10.801 kune po stopi od 40 posto. Podsjetimo, prema sadašnjim stopama poreza na dohodak primanja do 3600 kuna oporezuju se 15 posto, od 3601 do 9000 kuna sa 25 posto, od 9001 do 25.200 kuna sa stopom od 35 posto, a primanja veća od 25.200 kuna sa 45 posto.

Cilj: jačanje gospodarstva Prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra financija Ivana Šukera, izmjenama tih zakona građanima će se povećati primanja “i može sada netko pričati što hoće”. “Do kraja godine građani će dobi-

ti 450 milijuna kuna više zbog ukidanja prve stope kriznog poreza, oko 400 milijuna kuna više zbog ukidanja druge stope i oko 700 milijuna zbog smanjenja prve stope poreza na dohodak sa 15 na 12 posto. Dakle, od 1. srpnja do kraja godine građani će dobiti oko 1,5 milijardi kuna više”, pojasnio je Šuker, dodavši kako je kriznog

Svi poslovi moraju se obaviti u roku i jedino što je moguće jest njihovo skraćivanje, poručila je premijerka Kosor poreza prikupljeno 1,05 milijardi kuna, a da će građanima biti vraćeno 50 posto više iznosa nego što je lani tim porezom oduzeto. Osvrćući se na mjere iz Programa gospodarskoga oporavka, predsjednica Vlade je ocijenila kako će u konačnici one pridonijeti jačanju hrvatskoga gospodarstva, otvaranju novih radnih mjesta te izlasku iz krize. Prema njezinim riječima, u iduća dva mjeseca planira se započeti izrada zakona o fiskalnoj odgovornosti koji bi trebao biti usvojen u studenome i na kojem će raditi posebna radna skupina. Također do kraja ovoga mjeseca bit će osnovana radna skupina za izradu strategije upravljanja javnim dugom koja bi trebala biti gotova za dva mjeseca. Započet će i rad na izradi registra zaposlenih u javnom sektoru, dok je HUP-u upućena preporuka da objavi popis tvrtki dužnika s najvećim dospjelim dugovanjem, tim više što od 17.929 takvih tvrtki njih 60 posto nema ni jednog zaposlenog. Uz to, donijet će se i program

Jagušt novi predsjednik Uprave Petrokemije? Vlada je sa zatvorenog dijela sjednice preporučila Hrvatskom fondu za privatizaciju imenovanje Ive Galić i Mije Šepaka za nove članove Nadzornog odbora Petrokemije. Također je zadužila HFP da putem svojih predstavnika u Nadzornom odboru te tvrtke za novog predsjednika Uprave predloži Josipa Jagušta. mjera za pojednostavljenje poslovanja malih i srednjih poduzetnika. Uvest će se i davanje izjave o nepostojanju poreznoga duga pri osnivanju novog poslovnog subjekta što će biti, rekla je premijerka, dodatna potpora onima koji dobro rade. Najavila je i skore izmjene Zakona o stečaju kojima će se stvoriti uvjeti za učinkovitu provedbu stečajnog postupka te donošenje akcijskog plana sudova s najvećim brojem zaostalih predmeta. Potkraj godine planira se i provedba racionalizacije županijskih i trgovačkih sudova te općinskih i županijskih državnih odvjetništava, a premijerka se osvrnula i na neka protivljenja najavljenom smanjenju broja sudova. “Poručujem da takvo ometanje provedbe ovog programa naprosto nećemo tolerirati. Mi ćemo Program provesti ako ćemo sve mjere provesti do kraja i nitko nema

pravo jedan segment čupati zbog političkih ili politikantskih razloga”, istaknula je premijerka dodavši kako će u srpnju biti i rebalans proračuna. Najveći dio mjera ove godine “Svi naznačeni rokovi moraju se ostvarivati onako kako smo planirali. Svi poslovi moraju se obaviti u roku i jedino što je moguće jest njihovo skraćivanje. Ako za neku mjeru utvrdite da ju je moguće provesti i prije, to je poželjno, to će se prihvatiti i u tom smislu ćemo revidirati program, ali nijedna mjera se ne može odgađati, rokovi se ne mogu odugovlačiti. Najveći dio mjera mora se odraditi u 2010.”, bila je kategorična predsjednica Vlade dodavši kako je dio mjera iz Programa već odrađen jer su već izglasovane zakonske izmjene o ukidanju prve i druge stope kriznog poreza.

Jedan od najvažnijih ciljeva je rješenje problema nelikvidnosti, podcrtala je Jadranka Kosor, dok je Šuker poručio kako će država, kao i do sada, sve svoje obveze ispunjavati na vrijeme. Podsjetio je da su Hrvatske autoceste nedavno podmirile svoje obveze, a da su vrlo blizu tome i Hrvatske ceste. Kao najveće dužnike naveo je HEP i HŽ, no pojasnio je, oni imaju veća potraživa-

nja od dobavljača nego dugovanja. “HEP ima oko 450 milijuna kuna dospjelih obveza, ali istodobno ima 950 milijuna potraživanja. Slična priča je i s HŽ-om. Cilj nam je da i HEP i HŽ od 30. lipnja uđu u okvir od 60 dana za plaćanje dugova, ali isto tako neka se nitko ne buni ako HEP i HŽ pokrenu postupak za naplatu svojih dugova. Svi se moramo boriti protiv moralnog nereda ili moralnog nepoštenja”, naglasio je Šuker. Vlada je u saborsku proceduru, kao dio Programa gospodarskog oporavka, uputila izmjene triju zdravstvenih zakona: o obveznom zdravstvenom osiguranju, potom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju te o zdravstvenoj zaštiti. Potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović kazao je da se njima uvodi red u državno financiranje dodatnih zdravstvenih usluga. Najavio je i kako će kriteriji za kategorizaciju bolnica biti gotovi do 15. srpnja, a već je izrađen registar bolničke opreme, podsjetivši pritom da se nedostatak tog registra često u javnosti spominjao kao argument za nemogućnost provedbe kategorizacije bolnica.

Šuker: Neće nam se dogoditi Grčka Vlada je prihvatila i godišnje izvješće o izvršenju državnog proračuna za prošlu godinu. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker ocijenio je kako je 2009. bila iznimno teška godina, ali i da nitko ne može poreći da je Hrvatska zbog odgovornog vođenja javnih financija dobila povjerenje investitora. “Prošle se godine u ovo vrijeme govorilo da će Hrvatska biti u bankrotu, a kao što vidimo - nije, a neće se dogoditi ni primjer Grčke, kao što neki govore”, ustvrdio je Šuker. Saboru je upućeno i izvješće Državne revizije o izvršenju proračuna za 2009. koje je, prema Šukerovim riječima, povoljno. “To je najbolji odgovor onima koji kažu da se u javnim financijama nešto skriva”, rekao je potpredsjednik Vlade.

10 PV ANALIZA

( 4335 kn neto

prosječna plaća u ovoj industriji

Privredni vjesnik Broj 3626, 10. svibnja 2010.

( manje za 214 kn ili 4,7% od prosječnih plaća u Hrvatskoj

PREHRAMBENA INDUSTRIJA

KRIZA JE NAJMANJE NA PROIZVOĐAČE H Prehrambena industrija povećala je dobit u kriznoj godini za 12,4 posto, zaposlila je dva posto

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ecesija je snažno pogodila hrvatsko gospodarstvo, no ako je suditi po podacima o poslovanju prehrambene industrije nije svima baš tako crno. Iako je prerađivačka industrija ostvarila bruto dobit nižu za dvadesetak posto, poduzetnici prehrambene industrije, prema podacima koje je objavila Fina, u devet mjeseci 2009. prilično su dobro poslovali. Naime, ostvarili su bruto dobit - višak prihoda nad rashodima - od 980 milijuna kuna, što je, prema 872 milijuna kuna iz prvih devet mjeseci prethodne godine, više za čak 108 milijuna kuna ili 12,4 posto. Poslovanje tvrtki u tom sektoru u odnosu na druge djelatnosti bilo je relativno stabilno. To pokazuju i podaci o zaposlenosti koja je povećana za dva posto, dok su ukupni prihodi smanjeni tek za pola posto. Niži su i rashodi, i to za jedan posto, što je dovelo do znatnijeg povećanja bruto dobiti. No kako sve ne bi bilo bajno, kriza se ipak dobrano odrazila na određenom dijelu poslovanja. Investicije u dugotrajnu imovinu u ovoj branši pale su za više od četvrtine, odnosno za 25,4 posto. Prehrambena industrija ima značajan udio u hrvatskoj prerađivačkoj industriji, posebice u za-

pošljavanju, proizvodnji pa i izvozu. U ukupnom hrvatskom gospodarstvu sudjeluje s pet posto zaposlenih, jednak udio ima u prihodima i rashodima, a ostvaruje i 4,5 posto bruto dobiti. U ukupnom broju poduzetnika prehrambene tvrtke imaju udio od 1,5 posto. Zaposleni u toj industriji prosječno su za svoj rad u prvih devet mjese-

Oko 600 novih radnih mjesta otvoreno u Belju, Žitu i PIK-u Vinkovci, a privatizirana je i Sladorana Županja ci prošle godine primali 4335 kuna neto. Taj broj je viši za 1,1 posto od prosjeka prethodne godine, no plaće u ovom sektoru su prosječno niže za 214 kuna, odnosno 4,7 posto od prosječnih plaća svih hrvatskih radnika. Neelastičnost prodaje hrane Prehrambena industrija spada u realni sektor gospodarstva i stoga je neovisna o ekonomskoj problematici virtualnog gospodarstva koja dominira gospodarstvom u zadnje vrijeme, kaže Stipan Bilić, direktor tvrtke Kondin i Udruženja hrvatske konditorske industrije. “Potrošnja prehrambenih proizvoda neelastična

je i to daje dodatnu stabilnost proizvodnji. Uz to, ova je industrija zadnjih nekoliko godina investirala više od drugih industrija, i to su osnovni razlozi njenih dobrih rezultata i ekonomskih pokazatelja”, ističe Bilić. U ostvarenju još boljih poslovnih rezultata prehrambenu industriju sprječava i činjenica da dio poljoprivrednih problema država rješava na teret prehrambene industrije što značajno poskupljuje sirovine, smatra Bilić. “Sada je domaći šećer dvostruko skuplji od šećera na svjetskom tržištu, a velik dio uvoza konditorskih proizvoda u koji se ugrađuje jeftini šećer država oslobađa plaćanja cari-

na. Slično je i kod drugih sirovina poput mlijeka i mliječnih proizvoda, biljne masnoće, mesa i stoke. Drugi problem je uvoz prehrambenih proizvoda kojima je rok korištenja na isteku čime se naša država pretvara u odlagalište europskog smeća, jer nam prodaju one prehrambene

proizvode koje bi morali uništiti i time imati troškove zbrinjavanja. Takvi proizvodi su iznimno jeftini i niskom cijenom upropaštavaju domaću proizvodnju”, ističe Bilić. Konditorska industrija je kao najbolji dio domaće prehrambene industrije zabilježila rast proizvodnje i

prihoda. Volumen prodaje na domaćem tržištu konditorskih proizvoda u 2009. bio je manji za 2,6 posto, i to ponajprije na račun uvoznih proizvoda koji su porasli za dva do tri posto. No, količinski izvoz hrvatskih konditora porastao je za 6,1 posto. Ulaskom u EU industriju očekuju

Osnovni financijski rezultati poslovanja prehrambene industrije Hrvatske I-IX. 2009.

broj poduzetnika broj zaposlenih ukupni prihodi ukupni rashodi bruto dobit (mil. kn) investicije u dugotrajnu imovinu (mil. kn) prosječna mjesečna neto plaća Izvor: DZS, obrada HGK

stopa rasta u % u odnosu na 2008.

udjeli u % RH

1274

3,7

45400

1,5 5

22705

-0,5

21725

-1

980

12,4

4,5

973

-25,4

2,3

4335

1,1

www.privredni.hr Broj 3626, 10. svibnja 2010.

( rabati od čak 25-30%

jedan su od uzroka odgoda plaćanja i do 180 dana Uvoz i izvoz prehrambenih proizvoda

utjecala rane

Deficit smanjen tijekom krize U odnosu na prethodnu godinu, uvoz hrane vrijednosno je smanjen za 15 posto

više radnika, a u prosjeku je ulagala četvrtinu manje prehrambenoj industriji i očekujemo da ćemo prije ulaska u EU zajedno s državom obaviti pripreme kako otvaranje našeg tržišta ne bi značilo i zatvaranje ove industrije”, smatra Bilić. Što se tiče nelikvidnosti koja muči cijelo hrvatsko gospodarstvo, Bilić kaže kako je ona naslijeđena iz vremena socijalizma jer tada gospodarstvo nije raspolagalo vlastitim obrtnim kapitalom i vlast nad gospodarstvom imala je gospodarska i politička elita koja je utjecala na odobravanje bankarskih kredita. “Najveći manjak obrtnog kapitala tada je bio u trgovini, a kroz privatizaciju kapital nije došao ni u proizvodnju, a još manje u trgovinu. Trgoviiskušenja jer se naše tržište dodatno otvara europskim proizvođačima, pa će uvozni pritisci biti veći. EU i nelikvidnost “Prehrambena industrija u posljednjem je desetljeću bila izložena dvama šokovima, a da na to nije bila pripremljena. Prvo je bilo bilateralno otvaranje prema zemljama Cefte, kada je naglo zbog carinskih povlastica porastao uvoz. Drugi šok je bio ulazak država Cefte u EU, pa su uvozne bescarinske kvote prenesene na EU, i tada je veći broj europskih proizvođača, koristeći beneficije tih kvota, povećao izvoz na naše tržište. Naša država ni jednom mjerom nije tada pomogla

U prva dva mjeseca ove godine bilježi se rast fizičkog obujma prehrambene proizvodnje od 1,4 posto na je postavljena kao jedini most preko kojega proizvođači dolaze do kupaca pa je iskoristila priliku da vlastiti razvoj obavlja na teret domaće industrije. Od prehrambene industrije traže se neprimjereno visoki rabati - umjesto jedan do dva posto traži se 25-30 posto, te odgađa plaćanje i do 180 dana”, kaže Bilić. Vlada i HNB moraju naći način da se osiguraju krediti trgovini te propisati da trgovina na malo

mora tim kreditima platiti dugovanja uz rok plaćanja do 30 dana. Dok se ne riješi problem nelikvidnosti trgovine, nelikvidnost će se premještati iz jednog oblika poslovanja u drugi”, zaključuje Bilić. Bruto dobit ne znači i pozitivan rezultat Iako prehrambena industrija ostvaruje bruto dobit u prvih devet mjeseci, to ne znači da će godinu završiti u plusu, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Bruto dobit se razlikuje od dobiti koja se računa samo na kraju godine pa se još uvijek ne može govoriti o pozitivnim rezultatima te industrije. Isto tako, ove podatke treba uzeti s rezervom jer je riječ o rezultatima za cijelu granu prehrambene industrije, što znači ili da je većina poduzetnika polučila takve rezultate ili da su veliki povukli cijelu granu. Hoće li proizvodnja prehrambenih proizvoda bilježiti dobre financijske rezultate u idućem razdoblju, teško je odgovoriti, kažu u HGK-u, s obzirom na to da je prema podacima DZS-a u prva tri kvartala 2009. proizvodnja u ovoj grani industrije bila manja za 6,9 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je za cijelu 2009. proizvodnja bila manja za pet posto. Međutim, početkom ove godine (prva dva mjeseca) bilježi se rast fizičkog obujma prehrambene proizvodnje od 1,4 posto. No, to je

ipak prekratko razdoblje za točnu ocjenu daljnjeg kretanja te grane industrije, iako ocjenjuju kako će daljnje tendencije biti pozitivne s obzirom na to da je vrh krize na globalnom i domaćem tržištu iza nas. Kako kaže predsjednica Sektora poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva HGK-a Božica Marković, u proteklom je razdoblju u prehrambenoj industriji došlo do privatizacije i konsolidacije velikih tvrtki čime su stvoreni preduvjeti za pozitivno poslovanje i rast prihoda. “Samo u PPK-a Valpovo novi vlasnici Žito i M-San uložili su više od 100 milijuna kuna. Vupik je prodan koncernu Agrokor koji se obvezao u pet godina uložiti 430 milijuna kuna i zadržati 847 zaposlenih. Ostvarene su ili su u planu investicije od nekoliko milijuna eura za modernizaciju mehanizacije i proširenje stočarskih kapaciteta”, ističe Božica Marković. Oko 600 novih radnih mjesta otvoreno je u Belju, Žitu i PIK-u Vinkovci, a privatizirana je i Sladorana Županja u koju će novi vlasnik Viro uložiti 10 milijuna eura. “Prema podacima HGK-a, uvoz prehrambenih proizvoda ostvario je znatno veći pad od pada izvoza prehrambenih proizvoda, dok potrošnja nije bitno padala, što upućuje na veću potrošnju domaćih roba iz ovog sektora”, zaključuje Božica Marković.

2009. godini uvezeno je poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 2,2 milijarde američkih dolara, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. To čini čak 11 posto ukupnog hrvatskog uvoza, no u odnosu na prethodnu godinu vrijednosno je uvoz smanjen za 15 posto. Izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvarene su 1,4 milijarde američkih dolara, što je samo tri posto manje nego u godini ranije. U ukupnom hrvatskom izvozu izvoz hrane ima udio od 13 posto. Deficit robne razmjene u 2009. godini pao je na 879 milijuna dolara ili za 28 posto. U 2008. deficit je iznosio 1,2 milijarde, a godinu ranije 837 milijuna dolara. U izvozu i uvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda zastupljeniji su proizvodi industrije hrane, pića i duhana od poljoprivrednih proizvoda. Najvažnija izvozna odredišta u 2009. bila su: Bosna i Hercegovina u koju izvozimo trećinu prehrambenih proizvoda (33 posto), Italija (12 posto), Slovenija (10 posto) i Srbija (devet posto). U strukturi uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda prema zemljama podrijetla dominiraju Njemačka (13 posto), Italija (11 posto), Nizozemska (osam posto) te Brazil (osam posto). Najveći obujam vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvarujemo sa zemljama Europske unije, a on je u 2009. iznosio 2,1

milijardu dolara. Od toga je s članicama priključenim 2004. ostvarena ukupna razmjena u vrijednosti od 694 milijuna dolara, dok je s ostalim članicama (EU15) obujam razmjene iznosio 1,4 milijarde dolara. Najviše prihoda od izvoza prehrambenih proizvoda ostvarili smo u izvozu bijelog šećera, cigareta, tune, pšenice i Vegete, dok smo najviše uvozili uljane pogače, domaće svinje, neprženu kavu, živa goveda i banane. U vrijednosti većoj od

Najviše prihoda ostvarili smo u izvozu bijelog šećera, cigareta, tune, pšenice i Vegete 150 milijuna dolara uvezli smo mesa (225 milijuna dolara), proizvoda na bazi žitarica i škroba (186 milijuna), hrane za životinje (181 milijun), živih životinja (157 milijuna) i voća (152 milijuna). Izvozili smo najviše različite prehrambene proizvode (za 165 milijuna dolara), šećer (135 milijuna), ribu (136 milijuna), žitarice (130 milijuna) i pića (127 milijuna). (K.S.)

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3626, 10. svibnja 2010.

( za 26,5%

smanjene investicije u dugotrajnu imovinu

( 574 mil kn

bruto dobit u prvih devet mjeseci 2009.

PROIZVOĐAČI PIĆA - MANJI PRIHODI, A VEĆA DOBIT

PODIŽU KREDITE DA BI PLATILI POREZE Ono što je svaka pojedina tvrtka mogla učiniti, učinila je - a sada je na potezu država da pokrene kotač koji će omogućiti život mnogih od vlastite proizvodnje, kaže Ružica Glazer Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

roizvođači pića bilježe lošije prodajne rezultate, ali su ukupno gledano, prema podacima Fine, u prvih devet mjeseci 2009. ostvarili veću dobit nego godinu ranije. Veću bruto dobit, i to za 20,6 posto, taj sektor je ostvario ponajprije smanjivanjem troškova poslovanja, a dobrim dijelom i otkazima. U sektoru je, u odnosu na isto razdoblje 2008., broj zaposlenih smanjen za 4,6 posto. Ukupni prihodi proizvođača pića niži su u prvih devet mjeseci prošle godine za 5,3 posto, a rashodi 7,9 posto. Kao i u prehrambenoj industriji, proizvodnja pića bilježi znatno manje investiranje. Izdvajanja

Okretanje izvozu najbolji je način rasta prodaje, no bez usklađivanja zakona s europskim teško je biti konkurentan za investicije u dugotrajnu imovinu smanjena su za 26,5 posto. U proizvodnji pića plaće radnika više su od hrvatskog prosjeka. U prvih devet mjeseci prošle godine ostvarili su prosječne neto plaće od 5811 kuna. Plaće su nominalno porasle za 1,5 u odnosu na godinu ranije. Od hrvatskog prosjeka zaposlenici

u ovom sektoru dobivaju 1262 kune više, odnosno 27,8 posto veću plaću. Gledajući dobit, proizvođači pića ipak su relativno dobro poslovali jer su ostvarili bruto dobit - višak prihoda nad rashodima od 574 milijuna kuna, što je, za 98 milijuna kuna više od 476 milijuna kuna iz prvih devet mjeseci 2008. godine. Sve dulji rokovi naplate Glavni razlozi lošijih rezultata poslovanja tvrtki u proizvodnji pića su produljivanje rokova naplate potraživanja (preko 200 dana) i neravnopravan odnos u naplati poreza, smatra direktorica Gospodarsko interesnog udruženja proizvođača pića Ružica Glazer. “Tvrtkama koje su u pretežitom vlasništvu države opraštaju se porezne obveze, uslijed čega iste mogu svoju robu plasirati na tržište pod povoljnijim uvjetima, a time se stvara nelojalna konkurencija i praktički dalje pogoršava tržišna pozicija ostalih, donedavno zdravih, pravnih subjekata. Davali su se konkretni prijedlozi za poboljšanje uvjeta proizvodnje i

Osnovni rezultati poslovanja proizvođača pića u Hrvatskoj Broj poduzetnika Broj zaposlenih Ukupni prihodi Ukupni rashodi Bruto dobit (mil.kn) Investicije u dugotrajnu imovinu (mil. kn) Prosječna mjesečna neto plaća

I-IX. 2009. 227 7355 4983 4409 574 311 5811

stopa rasta u % u odnosu na 2008. 2,6 -4,6 -5,3 -7,9 20,6 -26,5 1,5

udjeli u % RH 0,3 0,8 1,1 1 2,6 0,7

Izvor: DZS, obrada HGK

vrlo se često ukazivalo na dugogodišnju prisutnost sive ekonomije koja predstavlja značajan problem što direktno šteti legalnoj proizvodnji, a u konačnici i Državnom proračunu. Zbog nerješavanja ovog problema smanjen je plasman legalne proizvodnje koji je u nekim od proizvodnih grupacija veći

Udjel proizvođača pića u gospodarstvu U ukupnom hrvatskom gospodarstvu, odnosno među obveznicima poreza na dobit, proizvođači pića sudjeluju sa 0,3 posto u broju poduzetnika, 0,8 posto u broju zaposlenih, 1,1 posto u ukupnim prihodima i jedan posto u ukupnim rashodima. Tvrtke u ovom sektoru ostvaruju 2,5 posto ukupne bruto dobiti i 0,7 posto svih hrvatskih investicija u dugotrajnu imovinu.

gotovo 40 posto”, dodaje Ružica Glazer. Proizvođači pića traže već dulje vrijeme usklađenje naplate poreza s rokovima naplate za prodanu robu. Prijedlog sa 30 na 60 dana nije prihvaćen, ali je novi Zakon o trošarinama uveo novost - sustav odgode plaćanja. “Ta novost bi bila dobra kada bi svi morali biti u sustavu jer bi trgovac postao trošarinski obveznik koji preuzima brigu o robi i plaćanju trošarine. Kako samo proizvođač mora biti u sustavu odgode, ostajemo na istom. I dalje je rok 30 dana za plaćanje trošarine, 45 dana

za PDV, a naplata potraživanja je sve dulja. Nema regresa, božićnica ni putovanja Proizvođači i dalje podižu kredite kako bi platili poreze. Kako nitko ne poštuje rokove plaćanja, proizvođači su se našli u zatvorenom krugu. Nema naplate potraživanja, plaćanja dobavljača jer sav novac prvo ide državi za poreze, pa bankama za kredite. Nema normalnog poslovanja niti novih ulaganja, ne isplaćuju se plaće, ne plaćaju doprinosi, a nakon toga se zatvara proizvodnja i povećava

broj nezaposlenih”, smatra Ružica Glazer. Proizvođači pića smatraju da bi im se trebala omogućiti obročna otplata dugova državi na maksimalni rok, ukidanje trošarina na bezalkoholna pića, promjena uredbi o koncesijama, smanjenje naknada za zbrinjavanje ambalažnog otpada te ukidanje nepotrebnih nameta kako bi se ova proizvodnja održala odnosno dočekala ulazak u EU. Do sada nije bilo većih otpuštanja radnika osim zbog stečaja, no u branši očekuju veća otpuštanja radnika ako sve ostane kao do sada, osobito u proizvodnji jakih alkoholnih pića. Proizvodnja pića i vode bilježi daljnji pad. Potrošačka moć je pala, za smanjenje proizvođačkih cijena proizvoda nema prostora. Okretanje izvozu najbolji je način rasta prodaje, no bez usklađivanja zakona s europskim teško je biti konkurentan. A u ovom trenutku, s obzirom na svjetsku krizu, i izvoz je upitan. “Tvrtke su poduzele mjere štednje u cilju opstanka, a time nastoje sačuvati, koliko je to moguće, svakog radnika: smanjuju radni tjedan, plaće radnika, nema regresa, božićnica i drugih davanja, smanjena su poslovna putovanja, reprezentacije. Ono što je svaka pojedina tvrtka mogla učiniti, učinila je - a sada je na potezu država da pokrene kotač koji će omogućiti život mnogih od vlastite proizvodnje”, zaključuje Glazer.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3626, 10. svibnja 2010.

( 2008. godine

( 26 radnika

OPG Caharija, Krašić

Windor, Buk

osnovan OPG Caharija

zapošljava Windor

Zapušteno područje pretvorili u polja lavande

Prozorima do nižih računa Uz pomoć dizajnerica osmišljen je brend La Vanda, a pod tom Tvrtka od osnutka razvija vlastitu proizvodnju prozorskih markom trenutačno se prodaju jastučići punjeni suhim cvjetićima profila od aluminija i drveta u skladu s najnovijim lavande, mirisni bedževi, mirisne eko vrećice i trendi torbe tehnološkim dostignućima

ođeni latinskom izrekom Audaces fortuna iuvat – Hrabrima sreća pomaže, 2008. godine osnovali smo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) s ciljem uzgoja i prerade lavande, a kasnije i drugog eteričnog bilja. Naša polja lavande nalaze se u bajkovitom Krašiću, usred pitomog brežuljkastog Hrvatskog prigorja, kaže Andrijana Pozojević, suvlasnica OPG-a Caharija.

Razvijaju i ukrase za vjenčanja te gastronomske i ekološke higijenske proizvode koji mogu biti zanimljivi privatnim kupcima, ali i tvrtkama Prema njenim riječima, sve je počelo prije četiri godine kada su naslijedili manji komad zemlje sa starim šljivikom. Zemlja je bila zapuštena, godinama neobrađivana i u potpunosti zarasla ko-

rovom, a isto je bilo i sa svim okolnim parcelama. Nakon kratkog promišljanja i dogovaranja, odlučili su da će iz toga izvući nešto pozitivno. Razmišljajući što učiniti s tom zemljom, suprug se dosjetio da bi mogli posaditi lavandu. Radnim akcijama raskrčivanja i sadnje lavande pridružila se cijela obitelj i prijatelji. Nakon dvije godine pripreme zemlje i okrupnjavanja površina bili su spremni za prvu sadnju. Trenutačno imaju dva polja s dvogodišnjim nasadom, površine 1,5 hektara, a u planu im je ove jeseni zasaditi još jedan nasad na površini od oko jedan hektar. Brend La Vanda “S vremenom smo shvatili da imamo volje i snage sami proizvoditi suvenire od lavande i njenog opojnog eteričnog ulja. U konzultacijama sa stručnjacima shvatili smo da imidž i dizajn imaju doista važnu ulogu u plasmanu pro-

izvoda. Stoga je naš prvi korak u osmišljavanju bio upravo dizajn. Angažirali smo nagrađivane mlade dizajnerice iz studija Kuna Zlatica iz Zagreba. Radile su na vizualnom identitetu i osmišljavanju dijela asortimana proizvoda. Tako je nastao brend La Vanda, a pod tom markom trenutačno se prodaju jastučići punjeni suhim cvjetićima lavande, mirisni bedževi, mirisne eko vrećice i trendi torbe”, kaže Andrijana Pozojević. Razvijaju i druge proizvode - ukrase za vjenčanja, gastronomske i ekološke higijenske proizvode - koji mogu biti zanimljivi privatnim kupcima, ali i tvrtkama, kao poslovni pokloni. Ti proizvodi još nisu u širokoj prodaji, a bit će predstavljeni na brojnim sajmovima, primjerice na Floraartu. Trenutačno se mogu vidjeti na facebook grupi La Vanda, a uskoro i na internetskoj adresi www. la-vanda.com.hr. (J.F.)

gradnji suvremenih stambenih i poslovnih prostora sve se više koriste materijali koji pridonose energetskoj učinkovitosti i održivosti. U moru inozemnih brendova koji su utrli put takvim građevinskim proizvodima plivaju i poneki domaći proizvođači poput tvrtke Windor iz Buka, malog mjesta pokraj Pleternice. Ona, naime, od osnutka 1992. godine razvija vlastitu proizvodnju prozorskih profila od aluminija i drveta u skladu s najnovijim tehnološkim dostignućima. Naši proizvodi, kaže Stjepan Franjić, direktor Windora, zadovoljavaju visoke kriterije toplinske, atmosferske i zvučne izolacije koji se propisuju za niskoenergetske i pasivne objekte. “Umijeće stručnjaka koji nadziru i upravljaju procesom proizvodnje počinje spoznajama o vrijednosti zemlje, prirodnim bogatstvima i resursima, a tek se potom nastavlja na najnoviju tehnologiju. Kontinuirano usavršavanje zaposlenika te uvođenje suvremenih dostignuća

i materijala dovelo je proizvode Windor u sam vrh po kvaliteti izvedbe, dizajnu i pogodnosti za ugradnju u klasične, niskoenergetske i pasivne objekte”, ističe on.

nak zaštite od kiše, buke i propuha brine se i pet posebno dizajniranih Windor brtvi”, pojašnjava Franjić. Osim asortimana prozorskih sustava koji zadovo-

Vlastiti aluminijski profili Među najnovijim proizvodima koji smanjuju gubitak energije pa tako i račune za grijanje i hlađenje, Franjić posebice izdvaja prozore izrađene od profila Natura koji će se uskoro pojaviti na tržištu. “To je proizvod izrađen po suvremenim standardima zelene gradnje. Glavna odlika tih prozora je minimalni gubitak energije tijekom svih godišnjih doba. Namijenjen je ugradnji u sve vrste objekata, a zadovoljava propise za niskoenergetske i pasivne kuće. Prozor je projektiran s trostrukim izo staklom, a između je inertni plin kao izolator. Stakla su premazana Low-E premazom koji reflektira energiju natrag u objekt, a aluminij postavljen na vanjski dio profila dodatno je termički izoliran. Za visoki uči-

Tvrtka izrađuje i ulazna vrata koja se mogu ugrađivati u objekte svih namjena klasične, niskoenergetske ili pasivne gradnje ljavaju suvremene norme i standarde energetske učinkovitosti, ta tvrtka izrađuje i ulazna vrata koja se zbog niskog koeficijenta prolaza topline mogu ugrađivati u objekte svih namjena klasične, niskoenergetske ili pasivne gradnje. Uz to su razvili i vlastite aluminijske profile koji se koriste u izradi prozora i vrata. Valja naglasiti i kako se proizvodi te tvrtke koja ima 26 zaposlenih izvoze u Austriju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Grčku, Italiju, Izrael, Mađarsku, Srbiju te Ukrajinu. (B.O.)

14 STIL *vijesti Bajs i Fischer o ulaganjima u turizam Uoči Hrvatsko-njemačkog gospodarskog foruma koji će se 15. i 16. lipnja održati u Zagrebu, ministar turizma Damir Bajs susreo se protekli tjedan s njemačkim veleposlanikom Berndom Fischerom s kojim je razgovarao o njemačkim ulaganjima u hrvatski turizam. Bajs je naglasio kako će u sklopu tog foruma biti predstavljene mogućnosti i projekti ulaganja u naš turizam, podsjetivši kako iz Njemačke u Hrvatsku i dalje dolazi najviše turista. Fischer je pohvalio našu eno i gastro ponudu te dobru cestovnu povezanost s ostalim zemljama. Milijun kuna za razvojne turističke projekte Zagrebačka županija nastavlja s poticanjem i financiranjem raznih projekata s ciljem obogaćivanja turističke ponude i unaprjeđenja razvoja turizma u toj županiji. U ovoj će se godini dodijeliti bespovratnih milijun kuna za financiranje razvojnih turističkih projekata, a natječaj za dodjelu tih sredstava otvoren je do 4. lipnja. Novac je namijenjen izradi i provođenju konkretnih projekata koji, među ostalim, moraju povezivati više pružatelja turističkih usluga s područja Zagrebačke županije na zajedničkom turističkom proizvodu. Cromaris predstavio proizvode na sajmu morske hrane Tvrtka Cromaris koja posluje u sastavu Adris Grupe predstavila je svoju paletu proizvoda na jednom od najvećih međunarodnih sajmova morske hrane

European Seefood Exposition u Bruxellesu. U četiri uzgajališta i mrijestilištu u Ninu Cromaris proizvodi 60 posto hrvatskog uzgoja orada i brancina te 90 posto riblje mlađi. Više od 50 posto prodaje ostvaruje u izvozu.

Privredni vjesnik Broj 3626, 10. svibnja 2010.

( 7:1

odnos uvoza i izvoza vina

( 130 izlagača sudjelovalo na Vinistri

VINISTRA, POREČ

NIJE ISTO NOKIA I VINO Ako se ne osnuje agencija za promociju hrvatskih vina, može se dogoditi ono što se događa i u turizmu, a to je da više problema imaju oni koji su ulagali u kvalitetu od onih koji nisu Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

dlično organizirana i posjećena 17. Vinistra, jedna od vodećih izložbi vina i vinarske opreme u Hrvatskoj i regiji, koja je okupila 130 izlagača s ukupno 644 uzoraka vina, maslinovog ulja, rakija te vinarske opreme, nije, kako se očekivalo, pokazala da se u procesu udruživanja vodećih hrvatskih vinara otišlo dalje od kutjevačkog skupa koji je održan sredinom prošle godine. Koji model promocije Ono što se očekivalo a nije se dogodilo jest definiranje odnosa vodećih hrvatskih vinarija, koje su sami formirali i brendirali danas poznati vinari poput Matoševića, Kozlovića, Matuška, Krauthakera, Zdjelarevića, Plenkovića, Tomića, Šipuna, Koraka, Jareca, Plančića, Katunara, Bošnjaka, Grabovca, Josića, Armana, Degrassija, Vinskog vrha, Bodrena, Lovreca i, s druge strane, većih vinarskih kuća koje imaju najveći tržišni udjel te koje su njihovi vlasnici preuzeli od države - a koje su upravo u fazi restrukturiranja i rebrendiranja, poput Kutjevačkih podruma, Badela, Vinoploda, Agrokor vina...

Glavna tema ovogodišnje Vinistre bila je nužnost međunarodnog brendiranja hrvatskih vina kao osnove opstanka i daljnjeg razvoja vinarstva. I tu je došlo do svojevrsnog razočaranja zbog lošije posjećenosti okruglog stola na tu temu, jer na njemu osim dvaju sudionika panela - Matoševića i Krauthakera - nije bilo drugih poznatih vinara. Isto tako, stekao se dojam da o načinu brendiranja i promocije hrvatskih vina u inozemstvu mnogo više znaju sami vinari i direktorica Sektora poljoprivrede Hrvatske gospodarske ko-

Imamo razrađen model osnivanja i financiranja agencije, istaknuo je Ivica Matošević more Božica Marković nego angažirani stručnjaci za promociju i marketing koji su uglavnom kao model proboja na inozemno tržište predlagali način na koji se promovirao turistički sektor prije 30 ili 40 godina (a koji se sastoji od rada sa stranim novinarima te promocija na sajmovima). Uz to, naš je turizam u početku, osim ljepote obale, nudio i dobar odnos cijene i

kvalitete, a ovdje se želi i planira ostvariti ulazak u elitne vinoteke i restorane, i to visokom cijenom koju često kod nas, ruku na srce, ne prati odgovarajuća kvaliteta. Sve veći uvoz i zalihe Bilo je također pogrešno uspoređivati model uspjeha Nokije s mogućim modelom uspjeha hrvatskih vina na međunarodnom tržištu stoga što je mobilna telefonija, za razliku od vina, noviji i inovativni proizvod, koji je u vrijeme strelovitog uspona Nokije svijetu nudio relativno malen broj proizvođača. Međutim, činjenica je da je odnos uvoza i izvoza vina sedam naprama jedan u korist uvoza, da su osjetno povećane zalihe vina te da na tržište dolazi još niz novih proizvođača koji su posljednjih godina zasadili velike površine vinove loze. “Nemojmo zaboraviti da naše tržište nije još uvijek potpuno liberalizirano. Primjera radi, carine u Europskoj uniji dvostruko su niže nego što ih Hrvatska primjenjuje na vina iz trećih zemalja poput Čilea, Australije, Južne Afrike, Kine”, istaknula je Božica Marković. Savjetnik ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Vinko Milat na otva-

ranju Vinistre istaknuo je nužnost brendiranja u izgradnji konkurentnog proizvoda na međunarodnom tržištu. “Približavamo se velikom europskom tržištu za koje moramo imati kvalitetan

ostvariti proces brendiranja hrvatskih vina u svijetu. Stoga je nejasno zašto još nije osnovana agencija za promociju hrvatskih vina i njihovo brendiranje. Ako se ne osnuje, može se dogoditi upravo

i prepoznatljiv proizvod. Dosad nismo napravili značajnije iskorake u izvozu, a uvozi se dosta. Stoga danas kada imamo zalihe vina i ulja, moramo gledati kako ih prodati”, zaključio je Milat.

ono što se posljednjih godina događa u hrvatskom turizmu, a to je da mnogo više problema imaju oni koji su ulagali u kvalitetu, poput vlasnika hotela s pet zvjezdica, od onih koji su ulagali minimalno, poput vlasnika kampova. Sigurno je i to da vinari moraju još jasnije reći što žele i što traže. Možda zato malo više nade ima u izjavi Matoševića: “Znamo što želimo. Znamo koje probleme imamo. Imamo razrađen model osnivanja i model financiranja agencije. Imamo čak i ljude koji bi trebali raditi na promociji hrvatskih vina u inozemstvu”, istaknuo je Ivica Matošević, predsjednik Vinistre.

Potreba osnivanja agencije Potpredsjednik za ruralni razvoj HGK-a Šime Vidulin istaknuo je važnost uloge države u obradi još neobrađenih područja. Iskusni vinar Vlado Krauthaker jasno je rekao kako ne smijemo zanemarivati rad na podizanju kvalitete hrvatskih vina. Sigurno je još nešto: država jedina može

HRWWWATSKA 15

www.privredni.hr Broj 3626, 10. svibnja 2010.

koji je razvijen za OIB iskoristit ćemo kao osnovni “ Sustav gradivni element za sustav interoperabilnosti. ”

Tomislav Vračić, zamjenik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku

KUDA IDE E-UPRAVA

Manje koraka, više učinka Tijela državne uprave u sadašnjem se poslovanju ne koriste svim mogućnostima koje donosi informacijsko-komunikacijska tehnologija Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

trategija razvoja elektroničke uprave u Hrvatskoj za razdoblje od 2009. do 2012. godine ima za cilj uz podršku informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) izgraditi učinkovitu, bržu, troškovno racionalnu i građanima usmjerenu upravu. Tomislav Vračić, zamjenik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku, ističe kako se Strategija provodi prema planu. “Po usvajanju Strategije pokrenuli smo radnu skupinu koja je izdvojila prioritetne projekte, a koji će uz postojeće sustave u tijelima državne uprave te uz zajedničku infrastrukturu koja je već uspostavljena (računalna mreža tijela državne uprave – HITRONet, središnji portal uprave Moja uprava, sustav za razmjenu informacija o osobnom identifikacijskom broju), omogućiti oblikovanje elektroničkog sustava umrežene uprave. A to su projekti Hrvatski

okvir za interoperabilnost, e-Ured, Središnji sustav za autorizaciju i autentikaciju te Sustav za upravljanje resursima vezanim uz primjenu ICT-a. Prva faza u provedbi tih pro-

Jedan od najvećih izazova bit će uklapanje postojećih informacijskih sustava u jedinstveni sustav elektroničke uprave jekata su dokumenti koji će biti objavljeni u sljedećih mjesec do dva. Druga faza slijedi u drugoj polovini godine kada ćemo započeti izradu određenih komponenti te pokrenuti pilot-implementaciju nekih od predloženih rješenja na portalu Moja uprava”, kaže. Bez suvišnih zahtjeva Valja naglasiti kako se tijekom ovog procesa umrežavanja elektroničke uprave ne inzistira na informatizaciji ili pretva-

ranju u elektronički oblik postojećih procesa, nego davanju okvira i smjernica kako uz pomoć ICT-a napraviti korak više i ponuditi korisnicima javnih usluga proaktivne elektroničke usluge. “To, primjerice, znači da korisnicima želimo omogućiti da ne moraju podnositi zahtjeve u elektroničkom obliku za izradu potvrda koje njima ništa ne znače i dostavljati ih od jednog do drugog tijela uprave. Umrežena elektronička uprava omogućava da korisnik usluge jednostavnije ostvaruje zakonska prava i obveze na način da se temeljem određenog događaja odvija elektronička razmjena podataka u tijelima državne uprave. Konkretan primjer je rođenje djeteta, gdje nakon razmjene podataka tijela državne uprave počinju isplaćivati jednokratnu naknadu za novorođenče, dječji doplatak, omogućuju povećanje neoporezivog dijela dohotka...”, objašnjava. Tijekom protekle godine, nastavlja, provedena je analiza zatečenog stanja, odnosno raspoložive

infrastrukture te je utvrđeno kako se u sadašnjem načinu poslovanja tijela državne uprave ne koriste svim mogućnostima koje donosi ICT. “Iako postoji nekoliko pozitivnih primjera u kojima su tijela državne uprave uz pomoć tehnologije provela optimizaciju i racionalizaciju poslovnih procesa, takvih je primjera malo”, ističe on i dodaje kako ne smatra da u provedbi postoje prepreke nego samo izazovi. Digitalna zdravstvena iskaznica Tako će jedan od najvećih izazova biti uklapanje postojećih informacijskih sustava u jedinstveni funkcionalni sustav elektroničke uprave. Naime, podcrtava, nijedan projekt informatizacije u tijelima državne uprave trenutačno nije zaustavljen, ali je razvoj projekta u većini došao do točke kada moraju početi gledati prema informacijskim resursima iz drugih tijela državne uprave. Dakle, riječ je o interoperabilnosti, a to znači da će biti potrebno

preispitati vlastite projekte kako bi oni mogli postati dio sustava e-uprave. Ipak, neki primjeri pokazuju kako se ide u dobrom smjeru. “Primjerice, sustav koji je razvijen za OIB iskoristit ćemo kao osnovni gradivni element za sustav interoperabilnosti. Također razgovaramo s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi te Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje o izdavanju nove iskaznice zdravstveno osigurane osobe jer želimo da to bude prva kartica koju izdaje državna uprava i da sadrži kvalificirani digitalni certifikat. Tu je i projekt elektroničke razmjene podataka u sustavu socijalnih osiguranja koji vodi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, gdje vidimo priliku da se u kratkom roku postignu značajni učinci. Dakle, postoje izazovi, ali oni zapravo provedbi Strategije e-uprave daju dimenziju kroz koju je vidljivo što se radi, što se želi postići te se omogućuje razmjena iskustava i dobre prakse”, zaključuje Vračić.

*vijesti Uspješno nadograđen Imperios Omega software i Europatrade-centralni servis nastavljaju uspješnu poslovnu suradnju nadogradnjom sustava Imperios specijaliziranim programskim rješenjem za praćenje rada servisa. Projekt nadogradnje započeo je u prosincu 2009. Sastojao se od nekoliko faza koje su obuhvaćale izradu programskog rješenja Europatrade servis, izradu rješenja za izvoz podataka u web aplikaciju Samsung Warranty Bill Claim, unaprjeđenje procesa nabave te uvođenja izvještajnog sustava i izrade prilagođenih izvještaja za praćenje cjelokupnog procesa servisa uređaja. Zeleni Xeroxov multifunkcijski uređaj Prošli tjedan u Zagrebu je predstavljen novi Xerox serije ColorQube 9200 prvi A3 multifunkcijski uređaj koji koristi “zelenu” solid ink tehnologiju i smanjuje troškove ispi-

sa u boji do 62 posto u usporedbi sa sličnim laserskim uređajima. Uz to što je “tinta” u ispisu potpuno biorazgradiva, potrošni materijali stvaraju 90 posto manje otpada u odnosu na slične proizvode. Otvoren novi MIC Novi Microsoftov inovacijski centar (MIC), drugi u Hrvatskoj, otvoren je prošli tjedan u Splitu. Ciljevi centra su održavanje preko 50 edukacijskih tečajeva i radionica, rad s više od 20 proizvođača programske podrške, certifikacija 60 informatičkih stručnjaka, te zajednički rad na više od 12 novih proizvoda iduće godine. MIC je prije svega namijenjen malim i srednjim poduzećima kojima osigurava infrastrukturu i resurse potrebne za razvoj inovativnih softverskih rješenja i usluga, kao i testiranje i razradu poslovnih modela za tržište.

16 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3626, 10. svibnja 2010.

( 50 mil t nafte

*vijesti Granični spor dvije godine na ledu? Slovenski birači izaći će 6. lipnja na referendum da bi odlučili o arbitražnom sporazumu s Hrvatskom. Politika je tako prevalila odgovornost za osjetljivu odluku na birače koji nemaju pojma o tome što su se za diplomatskim kuli-

sama dogovorili Jadranka Kosor i Borut Pahor. Dva suprotstavljena tabora u Sloveniji našla su svoj krug stručnjaka koji se međusobno ne priznaju. Koalicijski stručnjaci tvrde da je krajnji trenutak za okončanje graničnog spora. Oporbena strana plaši birače da će Slovenija za sva vremena izgubiti vezu s otvorenim morem. Odbace li slovenski birači sporazum, dvije države naći će se u slijepoj ulici, a spor se zamrzava najmanje na dvije godine. Kinezi grade termoelektranu kod Doboja Jednu od najvećih termoelektrana u BiH instalirane snage 300 MW gradit će Kinezi. Energetska kompanija EFT, koja je od vlade RS-a dobila koncesiju za taj objekt, s kineskom kompanijom Dongfang Electric Corporation potpisala je ugovor vijedan 400 milijuna eura o izgradnji i puštanju u pogon TE Stanari kod Doboja. Rok za izgradnju i puštanje u pogon je 45 mjeseci. Ukupna cijena izgradnje

TE Stanari i istoimenog rudnika je 500 milijuna eura. Za kinesku kompaniju to je prvi posao u BiH i ovom dijelu Europe.

BiH: Plin skuplji za 25 posto Vlada Federacije BiH suglasila se s odlukom Nadzornog odbora BHGasa za povećanje veleprodajne cijene prirodnog plina za 25 posto. Nova cijena plina za distributivna poduzeća iznosit će 650 KM za metar kubni. Kao osnovni razlog za povećanje cijena navodi se povećanje cijene prirodnog plina iz Rusije, te rast američkog dolara u odnosu na euro, odnosno konvertibilnu marku. Rast inflacije u Sloveniji Između dva travnja cijene životnih potrepština porasle su u Sloveniji 2,7 posto. Podatak nije ohrabrujući, usporedi li se s Eurostatovim koji pokazuje da je inflacija u EU-u bila niža, odnosno da je u isto vrijeme iznosila samo 1,5 posto. Ni u jednoj skupini proizvoda nisu zabilježena pojeftinjenja. Inflaciji u Sloveniji najviše su pridonijele cijene obuće (4,8 posto), odjeće (4,7), duhanskih proizvoda (6,7) te troškovi povezani sa stanovanjem. BH Airlines leti u Zagreb

Sarajevska zrakoplovna kompanija BH Airlines 20. svibnja otvara novu liniju za Zagreb, a tri dana prije i za Beograd. Zrakoplovi će u oba grada letjeti šest puta tjedno i funkcionirati na principu low-cost kompanija (povratna karta oko 30 eura plus aerodromske takse). U prvo vrijeme BH Airlines održavat će te dvije linije samostalno, ali žele suradnju s Croatia Airlinesom i JAT-Airwaysom. Sarajevska kompanija uvela je i dodatne linije za Beč, za koji se također leti šest puta tjedno.

otkriveno samo na području sjeverne Bosne

BiH LEŽI NA NAFTI

Naftna polja u nadležnosti svih – samo ne države Za istraživanje naftnih polja u Bosni i Hercegovini interes su pokazale ruske, američke, kanadske, nizozemske i hrvatske kompanije Zdravko Latal latal@privredni.hr

zjava premijera Republike Srpske Milorada Dodika da će ruska kompanija Zarubežnjeft do 2014. godine u Rafineriju nafte Bosanski Brod investirati 650 milijuna eura, čime će se njen godišnji kapacitet povećati sa sadašnjih 1,2 na 4,2 milijuna tona naftnih derivata po euro 5 standardima, te izražen interes Rusa za istraživanja ležišta nafte ponovno su, po tko zna koji put, aktualizirali pitanje leži li BiH na nafti i jesu li zalihe dovoljne za komercijalnu eksploataci-

Prema istraživanjima koja su potvrdila postojanje naftnih polja, BiH raspolaže s oko 550 milijuna tona sirove nafte ju. Na prvo pitanje stručnjaci, kao i dosadašnja istraživanja, daju pozitivan odgovor. Ostalo je, međutim, sporno tko je zapravo u zemlji ovlašten odobravati koncesije. Država to nije. U Republici Srpskoj to je njena vlada, a u Fe-

deraciji BiH županije. Vlada Federacije je na incijativu Energoinvesta počela raditi na izmjenama Zakona o koncesijama koji bi ta ovlaštenja trebao prenijeti na entitet, ali se nije odmaknulo dalje od početka. Najviše u regiji Tuzle Stručnjaci koji su se do sada bavili istraživanjima, kao i interes za istraživanja koji pokazuju inozemne kompanije, nagovještaju da u podzemlju ima nafte za komercijalnu eksploataciju. Od 1889. do 1941. godine napravljeno je 47 bušotina na dubini od 130 do 2025 metara. Najviše nafte nađeno je u regiji Tuzle gdje je napravljeno šest eksploatacijskih bušotina i do početka četrdesetih godina prošlog stoljeća dobiveno oko 1000 tona sirove nafte za potrebe Rafinerije Bosanski Brod. Od kraja Drugog svjetskog rata do početka zadnjeg 1992. godine napravljeno je 49 bušotina do dubine od 4200 metara i to ne samo u regiji sjeverne Bosne, nego i u Dinaridima. Istraživanja su potvrdila postojanje naftnih polja, a prema tim saznanjima procjenjuje se da BiH raspolaže s oko 550 milijuna tona sirove nafte, a samo u regiji

sjeverna Bosna, od Bosanskog Broda do Zvornika i Tuzle, nalazi se 50 milijuna tona zaliha što bi zadovoljilo potrebe zemlje u idućih 30 godina. U tuzlanskom prigradskom naselju Bare nafta sama i bez bušenja izvire iz zemlje. Energoinvest je od vlade FBiH dobio odobrenje da započne s istraživanjima jer je na istom poslu radio zajedno sa svojom nekadašnjom članicom Rafinerijom nafte Bosanski Brod prije rata, ali je sad stanje drukčije. Rafinerija je u drugom entitetu, kao da je i u drugoj državi, i u vlasništvu je Rusa. Molbe uputiti na 10 adresa Na javni poziv Energoinvesta za suradnju javilo se više poznatih svjetskih naftnih kompanija iz SAD-a, Kanade, Hrvatske, Nizozemske, Mađarske i Malezije, ali za izdavanje koncesije za istraživanje i eksploataciju molbe treba uputiti na adrese 10 županija. Kad se i donese novi zakon kojim bi Federacija bila nadležna za izdavanje koncesija, problem bi se samo ublažio. I u tom slučaju moglo bi se dogoditi da na stotinjak metara od entitetske linije s jed-

ne strane bušotine postave Rusi, a s druge Amerikanci, koji su na poziv Energoinvesta pokazali najviše interesa. Bosna je zahvaljujući Daytonskom mirovnom sporazumu zemlja apsurda, ali u takve apsurdne situacije zasigurno ne bi ušli ni Rusi, a ni Amerikanci. Na pitanje kad će se sa svom ozbiljnošću krenuti u istraživanja i eksploataciju naftnih polja, teško je odgovoriti. Ono što je izvjesno, to je namjera naftne kompanije Zarubežnjeft da maksimalno modernizira i poveća kapacitet Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu i Rafinerije motornih ulja u Modriči, te da izgradi željezničku prugu između dvije rafinerije koja bi imala spoj s magistralnom prugom Sarajevo-Šamac i ovlada naftnim tržištem u Federaciji. Rusi sad imaju 78 benzinskih crpki u srpskom entitetu i 10 u Federaciji gdje ove godine namjeravaju ili kupiti ili izgraditi još 12 crpki, a spominju se i kao ozbiljan interesent da, ako dođe do raskida ugovora između vlade FBiH i konzorcija Ina-MOL o privatizaciji Energopetrola, preuzmu mrežu benzinskih crpki te kompanije.

www.privredni.hr Broj 3626, 10. svibnja 2010.

( manje od 30% ( 3000 ljudi slovenska sindikaliziranost

viška u Slovenskim željeznicama

SINDIKATI NA PREKRETNICI

Opstanak samo uz prilagodbe Radnički blagdan u Sloveniji protekao je u znaku snažnih poruka da se i sindikati moraju mijenjati žele li opstati pio protivljenje sindikata. Trpio bi i dalje da ga protivnici nisu počeli dražiti odlučnošću kolegice Jadranke Kosor koja mnogo teže i dublje promjene u Hrvatskoj provodi bez oklijevanja i ustupaka.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

zlazeći iz zgrade vlade kamo su prošli ponedjeljak bili pozvani na još jedan pokušaj uštimavanja suprotstavljenih stajališta o ključnim potezima u reformi mirovinskog osiguranja, predstavnici slovenskih sindikata djelovali su pokisnutije nego na dolasku kada su pred ulazom zatvarali kišobrane kojima su se štitili od kratkotrajnog proljetnog pljuska. Premijer Borut Pahor, naime, zaskočio je sindikaliste iznenađujućom dobrodošlicom. Rekao im je da više nemaju što pregovarati. Vlada je na svoju ruku odlučila posredovati prijedlog reformskih promjena u parlament. Slovenci će u mirovinu sa 43 godine mirovinskog staža! Sindikalnim zahtjevima izašlo se utoliko u susret što je iz zakona ispušten drugi uvjet za odlazak u mirovinu – 65 godina života. Takvim

raspletom događaja sindikalisti su bili iskreno šokirani. Dosta dijaloga Dosta je bilo “dijaloga”, glasila je premijerova dobrodošlica uz koju su sindikalisti dobili uobičajenu kavu. Zašto je premijer Pahor naglo okrenuo ploču? Nadležni ministar doista je dugo i strpljivo pregovarao sa sindikatima o

cijelom nizu promjena koje se tiču radnika dok rade, a još više nakon što odu u mirovinu. Vlada je uvjerena da mora povećati fleksibilnost rada. Dolaze vremena kada se tvrtke moraju brzo prestrojavati. Stoga treba omogućiti veću “protočnost” radnika između više novih radnih mjesta. Protiv volje poslodavaca vlada je pridobila parlament za po-

većanje minimalne plaće. Očito, vlada je zauzvrat očekivala da će sindikati pokazati razumijevanje za neizbježne promjene u mirovinskom sustavu. Ne učine li se promjene, slijedi slom sustava već za 10 godina. Sindikati nisu htjeli pristati na produljenje radnog staža, još manje na pomicanje dobne granice za odlazak u mirovinu. Pahor je dugo tr-

Borba s vjetrenjačama

Mehdorn ipak došao u Ljubljanu

Slovenska sindikalna scena sada je u vrenju. Najveći sindikati spremaju se ući u radikalizaciju. Oni manji čiji su se šefovi usalili u svojim sinekurama nastavit će kao dosad. “Prije će se oženiti Papa nego će takvi nešto pokrenuti na zaštiti radničkih prava”, uzvikuju radikalisti. Smirujuće ovih dana pokušava djelovati predsjednik Danilo Türk. Na prvosvibanjskoj proslavi u Mariboru, podsjećajući na tranziciju, rekao je da je bila bolna, ali i poučna. “Naučili smo da je rad vrednota, a ne roba. Zato se rad ne može izjednačavati s ulaznim troškovima u poslovanju poduzeća.” Raspisali su se i teoretičari. Sindikati su ometajući čimbenik za “mladoekonomiste”, za one sa suprotnog pola - ključna poluga demokracije u postkapitalističkim okolnostima. Treći, pak, poručuju sindikatima da se hitno mijenjaju. Borba za plaće pomaže očuvanju klasičnog najamnog kapitalizma. Stoga je to borba s vjetrenjačama. Dr. Maks Tajnikar, profesor Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, potiče sindikate da se preusmjere s borbe za plaće u borbu za vlasništvo. “Ne dopustite da vam menadžeri otimaju vlasništvo ispred nosa”, upozorava Tajnikar sindikalne prvake.

Na Slovenskim željeznicama djeluje sedam reprezentativnih sindikata i to ne s malim utjecajem na poslovne odluke. Direktor SŽ-a je “listopadna” pojava: u 10 godina na vodećoj funkciji izmijenilo se osam ljudi. No, sindikalci u SŽ-u su vječni. Najvažniji za svoj rad primaju plaću u visini plaće generalnog direktora. Točno je da su se predstavnici sindikata pobrinuli i za plaće željezničara. No, sve vrijeme SŽ je u krizi. Za državu ta je tvrtka prava vreća bez dna. Sindikalisti nikad nisu bili kooperativni kada su se pojavljivali programi za reorganizaciju poduzeća i racionalizaciju poslovanja. Država je sve to tolerirala zbog straha da željezničari ne krenu u štrajk. Stvari su toliko izmakle kontroli da je sada u pomoć pozvan negdašnji prvi čovjek Deutsche Bahna Hartmut Mehdorn. Neki su sve okretali na šalu govoreći da je dolazak Mehdorna isto kao i najava da će za trenera Olimpije doći nogometni strateg Jose Mourinho. Željezničarski Mourinho ipak je došao. Dan prije radničkog blagdana pojavio se Mehdorn na ljubljanskom Željezničkom kolodvoru u pratnji Boruta Pahora i Patricka Vlačiča. Mehdorn je pristao na angažman, rekavši da zna kako u Sloveniji ne može za-

Pljuska sindikatima Posljedice takvih podbadanja prvo su pogodile sindikaliste koji su netom završili prvosvibanjska krijesenja širom Slovenije, ni ne sluteći da ih već prvi radni dan u tjednu čeka Borut Pahor da bi im rekao – nema više rasprava, vlada šalje prijedlog promjena u parlament bez vašeg imprimatura. Pljuska sindikatima nije mogla doći u nezgodnije vrijeme. Sindikaliziranost slovenskog radništva pala je ispod 30 posto. Prošlog ljeta buknuo je štrajk u Gorenju, spontano i bez znanja sindikalnog rukovodstva. Tako iskazan bunt iznenadio je sve, poglavito poslodavce i sindikalno rukovodstvo. Uprava se uplašila spontanosti pa

je pristala na sve samo da nemiri ne prerastu u stihiju. Sindikalnim rukovodstvima to je dalo misliti – zašto ih radnici zaobilaze. Prevladao je zaključak da su sindikati previše popuštali vlasti i poslodavcima,

Živi se dulje, stoga treba i raditi dulje, poručila je Pahorova vlada. Slovenci će u mirovinu sa 43 godine mirovinskog staža ukratko – treba radikalizirati sindikalno djelovanje. Taman su počeli zaoštravati borbu za radnička prava, ali su i drugi uzvratili istom mjerom – vlada možda najgrublje, dajući znati sindikatima da se mirovinski sustav mora prilagoditi notornim demografskim činjenicama. Živi se dulje, stoga treba i raditi dulje. U promjene idemo s vama ili bez vas.

raditi novac. No, želi pokazati da se i SŽ može izvesti na kolosijek rentabilnog poslovanja. Mehdorn, po svemu sudeći, radit će u Ljubljani ono što je MMF svojedobno radio u Jugoslaviji. Stariji se još sjećaju političkih govora: “Ne bismo to radili, ali, eto, zahtijeva MMF...” Tako su u samoupravnim okolnostima propuštane u sustav tržišne mjere. Bit će i u Sloveniji izgovaranja da to “zahtijeva Mehdorn”! Otprilike za dva tjedna on ponovno dolazi u Ljubljanu. Mnogi imaju razloga strahovati od mogućeg sadržaja njegove sanacijske mape. I sindikatima je jasno da na željeznici ima oko 3000 ljudi viška.

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3626, 10. svibnja 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Kikiriki i proizvodi od kikirikija

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR GARY HAMEL BUDUĆNOST MENADŽMENTA Mate

Hamel donosi stručni pregled suvremenih statičnih korporativnih sustava upravljanja i predlaže nove smjernice za moderni menadžment. Kako bi pomogao menadžerima i liderima u ovoj misiji, on donosi slučajeve i provjerene analize inovatora u menadžmentu te popis lekcija koje se iz takvih slučajeva mogu naučiti. Kako sam kaže, ovo je knjiga za sve one koji znaju da “menadžment”, kakav se trenutačno primjenjuje, koči uspjeh te za one koji žele poduzeti nešto u vezi s tim.

ANTUN ŠOLJAN KRATKI IZLET Mozaik knjiga

U vrijeme kad se pojavio ovaj roman je doživljavan kao politička alegorija. Današnji čitatelj, koji ne poznaje politički kontekst u kojem je Kratki izlet nastao, jedva da će pomisliti na takvo što. No, roman o izletu skupine mladih ljudi u Istru valjalo bi prije svega čitati kroz pozadinu tradicije koju nam je ostavila egzistencijalistička književnost; ovdje je naime riječ o potrazi za identitetom, o pokušaju da se prevlada generacijski nihilizam i pronađe smisao života.

Linyi Shijichun Foodstuff, Shandong, Kina, www.shijichunfood.com. Tvrtka je kineski proizvođač i izvoznik raznih proizvoda od kikirikija. Tvrtka posjeduje tvornicu i plantažu kikirikija te ima certifikate HACCP, FDA i ISO 9001. Kontakt: shijichunfood@yahoo.cn, +86 15963489512. Proizvodi od prirodnog sapuna

Tanex Vladislav, Vladislav, Češka, www. tanex.cz. Tvrtka traži distributera za proizvode od prirodnog sapuna. Proizvodi su 100 posto prirodni, proizvedeni od prirodne sirovine bez upotrebe kemijskih sredstava. Imaju klinički dokazano antialergijsko i antibakterijsko djelovanje. Kontakt: Vladimir Burušić, vladimir.burusic@ gmail.com. +385 98 393511. Kamini

Kopt, Bled, Lesce, Slovenija, www.france-turbo.si. Tvrtka traži zastupnika za prodaju francuskih kamina i peći France turbo. Kontakt: Dejan Toman, dejan.toman@ kopt.si, +386 4 5378220. Kava i lješnjaci

Minas zrno, Ludbreg, www.minas-zrno. com. Tvrtka se bavi preradom - prženjem kave. Proizvode espresso kavu, u dozama, za domaćinstvo i filter kavu. Imaju i plantažu lješnjaka. Tvrtka traži kupce za kavu

i lješnjak te dobavljača za sirovu kavu. Kontakt: Zlatica Kvezić, minas.zrno@ vz.t-com.hr, +385 42 810532, +385 99 2188109. Okviri za vrata i obrubni profili

Mogimob Mobilya Ashap Imalat, Istanbul, Turska, www.mogimob.com.tr. Tvrtka proizvodi okvire za vrata kao i oplatne i obrubne profile od šperploča i MDF-a. Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: expo@mogimob.com.tr, +90 216 5910471. Proizvodnja biodizela

UBM Umwelt-Beratung und Management, Kirchdorf ot Norting, Njemačka, www.ubm-produktmanagement.de. Tvrtka traži novo tržište i nove dobavljače. Tvrtka treba biljna ulja, masne kiseline i ostale sporedne proizvode, a traži i proizvođače biodizela. Kontakt: M. Hirth, m.hirth@ubm-produktmanagement.de, +49 8166 728689. Oprema za obnovljive izvore energije

Ivica, Vlašići-Povljana. Tvrtka je generalni zastupnik više proizvođača opreme za iskorištavanje obnovljivih izvora energije, a zainteresirana je za suradnju na polju prodaje, montaže i servisiranja svojih proizvoda. Kontakt: Ivica Bulj, ivica@ zd.t-com.hr, +385 23 616069, +385 99 7903460.

PANOS KARNEZIS ROĐENDANSKA ZABAVA Fraktura

Marco Timoleon, Najbogatiji Čovjek Na Svijetu, na svojem otoku priprema zabavu u povodu kćerina 25. rođendana. Pozvani su i njegova žena, biograf te mnoštvo pravih i tobožnjih prijatelja. U pozadini zabave krije se opasan plan koji pokazuje kakvu moć ostarjeli tajkun prisvaja. Roman nije samo kvazibiografija grčkog tajkuna, već opis svakog tajkuna, roman i o Grčkoj i o svijetu, s referencama na grčku mitologiju, te zabavna i oštra satira grčkoga i svjetskoga društva.

STJEPAN GULIN SMOKVE OD SOLI Meandar

Ovaj izbor pjesama poziva na ponovno iščitavanje Gulinova pjesničkoga opusa te podsjeća na njegova idejna, motivska, stilska i svjetonazorna uporišta. Naslovnom metaforom (koja je zapravo jedan od autorovih stihova) pjesmama se pripisuju oznake sočnosti i mediteranizma, refleksivnosti i kritičnosti. Smokve od soli upućuju na antitetičnost Gulinova pjevanja jer ujedinjuju slatkoću i slanost, tj. želje i stvarnost, stih i prozni redak, iskonsku emociju i reakciju cum grano salis.

GILLES JEANGUENIN SOTONA I NJEGOVE ZAMKE Verbum

Autor je katolički svećenik koji progovara o Sotoni iz iskustva svoje službe egzorcista. Iznoseći na vidjelo tu gotovo zaboravljenu temu, rasvjetljava istine bez kojih je nemoguće voditi istinski kršćanski život. Borba protiv neprijatelja Božjega prava je služba oslobađanja i iscjeljenja koju obavlja nad osobama pod vlašću demona. Podsjeća nas na riječi Svetoga pisma koje kaže da se Sin Božji utjelovio da bi uništio djelo đavla i svijetu donio radosnu vijest spasenja.

Prodaje se tvrtka

SAMPLAST d.o.o. Čazma - za proizvodnju predmeta od plastičnih masa, po principu ključ u ruke. Tvrtka posluje pozitivno. Vrlo pogodno za tvrtke koje se žele “preseliti” iz Zagreba. Više o tvrtci na www.samplast.hr. Upite i pitanja slati na e-mail: a.stefuljak@gmail.com

www.privredni.hr Broj 3626, 10. svibnja 2010.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se poslovni prostori Sedam poslovnih prostora u Đakovu prodaje se na javnoj dražbi koja će se održati 11. svibnja u 11 sati u prostorijama Trgovačkog suda u Osijeku, Zagrebačka 2, soba 6 (prizemlje). Prostori su površine od 27 do 51 četvorni metar, a cijene se kreću od 215.357,80 do 382.265,03 kune. Dodatne obavijesti o tim prostorima mogu se dobiti od stečajnog upravitelja Duška Zeca, odvjetnika u Osijeku, na mobitel 098/253 820. Dva poslovna prostora u Zagrebu, Lipovečka 1, prodaju se na ročištu koje će se održati 21. svibnja na Trgovačkom sudu u Zagrebu, s početkom u 9.30 sati. Prvi poslovni prostor površine 253 četvorna metra prodaje se po cijeni od 1.841.612,30 kuna, a drugi od 173 četvorna metra za 1.234.157,10 kuna. Prodaja se obavlja prema načelu “viđeno kupljeno”, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Imovina koja je predmet prodaje kao i procjene vještaka

može se razgledati do dana dražbe svakog radnog dana, uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem Mironom Markičevićem iz Zagreba, na telefon 01/4612 689. Kupac je dužan platiti sve poreze i pristojbe u vezi s prodajom. Na dražbi mogu sudjelovati samo fizičke i pravne osobe koje su prethodno uplatile jamčevinu u iznosu od pet posto procijenjene vrijednosti na depozitni račun tog suda, broj 2390001-1300000460, pozivom na broj 05 St-90/99, te dostavile dokaz o uplati. Detalji se mogu vidjeti na internetskoj adresi http://hgkreg.hgk.hr/ Ovrha/faces/public/nekretnine/.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Zagreb, Heinzelova 69/III Broj: G-I-15/08 Zagreb, 11. rujna 2009.

PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Igora Vidre, predsjednika vijeća, te mr. sc. Ilije Rkmana i Dubravke Vidović Pehnec, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blanše Ažić Manevski, povodom prijave prijavitelja PRESSO d.o.o., Zagreb, Nalješkovićeva 17, kojeg zastupa punomoćnik Zoran Bauer, odvjetnik u Zagrebu, Frane Petrića 4, protiv prijavljenoga BUTEO d.o.o., Zagreb, Jankovačka 9, kojeg zastupa punomoćnik Nikola Remenar, odvjetnik u Velikog Gorici, S. Kolara 13a, radi povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja), nakon rasprave održane i zaključene dana 13. srpnja 2009., izvan ročišta,

presudio je Prijavljeni: “BUTEO” d.o.o., Zagreb, Jankovačka 9, ODGOVORAN JE što svoj proizvod “FAKTOR ULV” u pakiranju od 100 ml stavlja na tržište u identičnoj plastičnoj bočici s gotovo identičnim grafičkim i tekstualnim obilježjima koja upotrebljava i prijavitelj kada taj proizvod stavlja na tržište, čime oponaša istoimeni prijaviteljev proizvod i tako svjesno postupa na način koji prijavitelju može prouzročiti štetu, a što je protivno odredbama čl. 5. al. 6. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori („Narodne novine“ broj 66/06, 114/06, 129/07 i 8/08, dalje: Pravilnik) te se smatra povredom pravila morala (dobrih poslovnih običaja), zbog čega mu se na temelju čl. 36. st. 1. t. 3. Pravilnika izriče JAVNA OPOMENA uz objavljivanje u tisku i web stranici Hrvatske gospodarske komore. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno. Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK je dana 21. prosinca 2009. godine donijelo presudu broj GŽ-II-5/09 kojom se žalba odbija.

Reforma EU poljoprivrede dr. Uroš Dujšin

raktori su nedavno brujali ne samo ulicama Zagreba nego i avenijama Pariza. I francuski su poljoprivrednici nezadovoljni onim što dobivaju za svoj urod. U pravi čas: upravo je Europska komisija pokrenula raspravu o reformi zajedničke poljoprivredne politike, koju treba prilagoditi ograničenjima što ih nameće proračun Unije za sljedećih pet godina. Uz sve oskudnija sredstva čak i najglasniji zagovornici poticaja poljoprivredi počinju mijenjati svoje zahtjeve: umjesto da traže više novca – što je vidljivi trošak – sada razmišljaju o mjerama regulacije tržišta poljoprivrednim proizvodima, kojima se nameću skriveni troškovi. Nedavno je francuski predsjednik Sarkozy, čija je zemlja najveća korisnica te politike, izjavio da će biti “fleksibilan” u pogledu poticaja, ali “nepokolebljiv” u zahtjevima za novom regulacijom cijena poljoprivrednih proizvoda i “preferenciji domaće proizvodnje” u odnosu na proizvode iz uvoza. Inovacije u prvom planu U raspravama o budućem proračunu čelnici Unije složili su se kako bi se pri njegovom sastavljanju trebali usredotočiti na jačanje konkurentnosti. U prvom planu sada su istraživanja, inovacije i ekološke industrije, pri čemu Ve-

lika Britanija, Francuska i Njemačka traže da ukupni proračun ne prijeđe dosadašnju granicu od oko jedan posto BDP-a. Uz te nove prioritete očito je da će i sredstva za poticaje poljoprivredi biti smanjena. Već sada se u tu svrhu izdvaja 40 posto ukupnog proračuna, dok je prije 20 godina taj udio iznosio čak dvije trećine. No i tako smanjena sredstva bit će pod pritiskom sukobljenih interesa. Paleta cijena Raspoloživa su sredstva veoma neravnomjerno razdijeljena među stare i nove članice. Stoga se i novi komesar za poljoprivredu, Rumunj Dacian Ciolos, založio za “poštenu i transparentnu” politiku ako se želi da je podrže sve zemlje članice. Pri tome ističe da poljoprivrednike treba nagraditi ne samo za ono što proizvode nego i za pružanje “javnih dobara” kao što je očuvanje okoliša. Francuski ministar poljoprivrede Bruno Le Maire puše u isti rog: po njemu, legitimitet zajedničke poljoprivredne politike zasnovan je “isključivo” na zahtjevima za sigurnošću proizvoda i zaštitom okoliša postavljenim pred poljoprivrednike. No on istodobno upozorava i na strateški cilj Unije - osiguranje “potpune neovisnosti prehrane”, koja je ugrožena kineskom kupovinom golemih površina poljoprivrednog zemljišta u nerazvijenim zemljama.

Kako bi osigurali mehanizam koji ne bi zahtijevao velike poticaje ali bi stabilizirao dohotke poljoprivrednika, Francuzi predlažu upravljanje tržištima putem organizacija proizvođača koje će određivati minimalne i maksimalne cijene. Uz subvencionirano osiguranje poljoprivrednika trebalo bi uvesti i “stabilizacijske fondove” za ublažavanje oscilacija prihoda poljoprivrednika, u koje bi vlade ulagale novac kada su

Za poticaje poljoprivredi izdvaja se 40 posto ukupnog proračuna prilike povoljne i koristile ih u nuždi. O preferenciji domaće proizvodnje Le Maire se ne izjašnjava. Ona bi mogla značiti povećanje uvoznih carina, ali i isticanje podrijetla robe kao poticaja kupcima da kupuju domaće, a podrazumijevala bi i mrežu distribucije kojom bi se favorizirala domaća roba. Pitanje svih pitanja je, dakako, kako će reagirati ostale članice. Nijemcima se dopada ideja o kompenzaciji poljoprivrednicima za više euro standarde, ali su veoma skeptični kad je riječ o manipulaciji tržištem. Učinke regulacije cijena i opskurnih barijera uvozu za potrošače teško je pratiti, a najvažnije pitanje je kako bi se te mjere uklopile u pravila Unije o tržištu i tržišnoj utakmici.

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3626, 10. svibnja 2010.

IZVJEŠĆE SVJETSKE BANKE

POTROŠAČI SVE ZAŠTIĆENIJI, ALI MOŽE BOLJE Bilo bi dobro kada bi se financijske institucije obvezale izraditi plan najvažnijih činjenica u kojem bi se jednostavnim jezikom ukratko prikazali svi najvažniji uvjeti određenog financijskog proizvoda Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

vake godine 150 milijuna novih potrošača u svijetu preuzima financijske obveze od kojih se neki zadužuju više nego što si mogu priuštiti, dok drugi nisu u potpunosti informirani o svojim opcijama ni financijskim obvezama. Ova tvrdnja primjenjiva je i na Hrvatsku u kojoj se dug stanovništva između 2003. i 2008. godine povećao sa 25 na 40 posto, uz brza povećanja stambenih hipotekarnih kredita denominiranih u švicarskim francima i ostalim stranim valutama. Naime, u novom Izvješću Svjetske banke Dijagnostički pregled zašti-

te potrošača i financijske pismenosti stoji kako se kvaliteta zaštite potrošača u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina poboljšala. To se posebno odnosi na donošenje Zakona o zaštiti potrošača 2007. godine, u koji su ugrađene odredbe mnogih direktiva Europske unije. Također, 2008. godine osnovano je Nacionalno vijeće za zaštitu potrošača čija je svrha savjetovati Vladu (koja je bila partner Svjetskoj banci u izradi ovog izvješća) o nacionalnoj strategiji zaštite potrošača. Destimulirati “vezane” proizvode S druge, pak, strane, prema ovom izvješću pružanje informacija potroša-

čima financijskih usluga u nas moglo bi biti bolje. Stoga bi bilo dobro kada bi se financijske institucije obvezale izraditi plan najvažnijih činjenica u kojem bi se jednostav-

Potrošače treba obavijestiti uvijek kad financijska institucija razmjenjuje njihove osobne podatke s drugima nim jezikom ukratko prikazali svi najvažniji uvjeti određenog financijskog proizvoda. Zatim, valja destimulirati korištenje “vezanih” proizvoda uz strogu kontrolu poticaja financijskim posredni-

JAPAN TOBACCO INTERNATIONAL STIŽE U HRVATSKU

cima za ostvareni obujam prodaje jer ograničavaju mogućnost izbora. U slučaju kredita koji imaju “sudužnike” ili supotpisnike, vjerovnicima ne bi smjelo biti zakonom dopušteno da istodobno na-

plaćuju od dužnika i sudužnika. Također, među ostalim, potrošače treba obavijestiti uvijek kad financijska institucija razmjenjuje njihove osobne podatke s drugim stranama te precizirati razdoblja

čuvanja podataka za kreditni registar. Sue Rutledge, regionalna koordinatorica Svjetske banke za Program zaštite potrošača i financijske pismenosti, kaže kako se u Hrvatskoj mnogo toga kreće u dobrom smjeru te ističe nekoliko preporuka koje bi pridonijele još boljoj zaštiti potrošača i financijskoj pismenosti. Potrebno je, kazala je na prošlotjednom predstavljanju izvješća, pružiti jasne i jednostavne informacije potrošačima financijskih usluga, jačati prakse ponašanja financijskih institucija na tržištu, unaprijediti rješavanje pritužbi i sporova te uvesti program financijskog obrazovanja u zemlji, i to što ranije.

PBZ GRUPA

Poticaj i drugim Neto dobit veća za japanskim investitorima 5,9 posto

reća najveća duhanska kompanija na svijetu, Japan Tobacco International (JTI), na hrvatsko tržište ulazi s brendovima Winston i Camel. U petogodišnjem razdoblju računaju na promet od 120 milijuna eura i doprinos hrvatskom državnom proračunu od preko 90 milijuna eura od trošarina i PDV-a na cigarete, a u planu im je u pet godina otvoriti više od 50 novih radnih mjesta. Yasushi Shingai, zamjenik glavnog izvršnog direktora JTI-ja, na prošlotjednoj konferenciji za novinare naglasio je kako su kao najbrže rastuća duhanska kompanija u svijetu u Hrvatsku

stigli s ambicioznim planom dugoročnog rasta i razvoja poslovanja. Shingai vjeruje kako će njihov poslovni potez potaknuti i druge japanske investitore na ulaganja u Hrvatskoj.

Japanska kompanija sa 26 tvornica i pet istraživačkih i razvojnih centara u našoj zemlji ne planira pokrenuti proizvodnju, nego će cigarete uvoziti iz Njemačke i distribuirati ih

putem zagrebačke tvrtke Fibis i tri poddistributera. Globalni udio na tržištu duhanskih proizvoda im je 11 posto, a u Hrvatskoj im je početni cilj osvojiti pet posto tržišnog udjela. U prošloj su godini prodali 435 milijardi cigareta, a neto prihodi od prodaje dosegnuli su 9,6 milijardi američkih dolara. JTI je u 50-postotnom vlasništvu vlade Japana, brendove prodaju u više od 120 zemalja, posluju u 89 ureda diljem svijeta, zapošljavaju 25.000 ljudi i kotiraju na Fortuneovoj ljestvici Global 500. Već posluju u Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, a u regiji zapošljavaju oko 400 ljudi. (E.D.)

rema nerevidiranim financijskim podacima za prvo ovogodišnje tromjesečje, Privredna banka Zagreb i društva uključena u PBZ Grupu ostvarili su solidne poslovne rezultate. Dobit prije oporezivanja PBZ Grupe iznosi 288,6 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 5,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Neto dobit je 230,3 milijuna kuna i veća je za 12,8 milijuna kuna ili 5,9 posto. Najveći pojedinačni doprinos rezultatima Grupe ostvarila je Privredna banka Zagreb. Dobit prije oporezivanja iznosi 229,4 milijuna kuna, što predstavlja poveća-

nje od 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Neto dobit Banke je 183 milijuna, što je za 2,1 posto više nego lani. Sve članice PBZ Grupe također su ostvarile dobre financijske rezultate. Tako je Međimurska banka ostvarila neto dobit od 11,9 milijuna kuna, PBZ Card 25,5 milijuna kuna, PBZ Stambena štedionica tri milijuna kuna, PBZ Invest 1,9 milijuna kuna, PBZ Leasing 5,1 milijun kuna, a neto dobit društva PBZ Croatia osiguranje iznosi 5,7 milijuna kuna. Nakon što je nedavno dobila nagradu Zlatna kuna, PBZ banka dobila je sedmu godinu za redom i prestižno međuna-

rodno priznanje The Best Emerging Market Banks – 2010, koje dodjeljuje svjetski poznati magazin Global Finance. (J.F.)

www.privredni.hr Broj 3626, 10. svibnja 2010.

HRVATSKA NARODNA BANKA

*vijesti Gubitak Spačve 8,6 milijuna kuna

Pad ino duga, doduše blagi, ali ipak... Bruto inozemni dug Republike Hrvatske potkraj siječnja iznosio je 44 milijarde eura

ruto inozemni dug Republike Hrvatske potkraj ovogodišnjega siječnja iznosio je 44 milijarde eura, što je 539 milijuna eura manje nego na kraju posljednjeg mjeseca protekle godine, pokazuju zadnji podaci Hrvatske narodne banke. To smanjenje duga na mjesečnoj razini je rezultat smanjenja zaduženosti banaka i ostalih sektora. Na godišnjoj razini taj je dug veći za tri milijarde kuna tako da njegova stopa rasta iznosi 9,2 posto, što je, pak, najniža stopa rasta od kolovoza 2005. godine. Vanjski dug banaka potkraj siječnja je iznosio 10,2 milijarde eura ili 476 milijuna eura manje nego krajem lanjskoga prosinca, što je rezultat smanjenja zaduženosti po osnovi gotovine i depozita nerezidenata. Valja napomenuti kako se tim smanjenjem duga udio banaka u ukupnom ino dugu smanjio na 23,2 posto i jedini

je sektor čiji se udio smanjio u odnosu na lanjski prosinac. Ostali sektori (uglavnom trgovačka društva i nebankarske financijske institucije, uključujući HBOR) smanjili su svoju inozemnu zaduženost u odnosu na posljednji prošlogodišnji mjesec za 183 milijuna eura, na 21,2 milijarde eura. Nakon što

Udio vanjskog duga u BDP-u mogao bi premašiti 105 posto je godinama bilježio visoke godišnje stope rasta, vanjski dug tog sektora raste sve sporije, tako da je njegova godišnja stopa rasta u siječnju iznosila 5,1 posto, što je najniže od srpnja 2002. godine. Udio duga ostalih sektora u ukupnom dugu minimalno se povećao u odnosu na prosinac te iznosi 48 posto. Inozemne obveze države krajem siječ-

nja iznosile su 5,2 milijarde eura, što je 28 milijuna eura više nego u prosincu. Ino dug bi mogao rasti Budući da tijekom siječnja nije bilo značajnijih novih zaduženja ni otplate postojećih dugova, takva kretanja bila su, uglavnom, posljedica slabljenja eura, ali prema središnjoj banci i zbog preuzimanja dijela inozemnih obveza jednog javnog poduzeća od strane države. Najveći mjesečni rast zabilježile su obveze po osnovi izravnih ulaganja koje su potkraj siječnja dosegle 7,5 milijardi kuna, što je na mjesečnoj razini rast od 93 milijuna kuna. U prvoj polovini ove godine inozemni bi dug mogao nastaviti rasti s obzirom na to da je inozemni kapital postao i dostupniji i jeftiniji nego u razdobljima prije i za vrijeme krize na razvijenim tržištima, a percepcija prema hrvatskom riziku

se smanjila, smatraju analitičari RBA, koji također očekuju kako će porasti dug kvazidržavnih tvrtki. Ističu i kako je još neizvjesno hoće li država na domaćem ili inozemnom tržištu tražiti sredstva za financiranje rastućih potreba. “Budući da je likvidnost na domaćem tržištu na izrazito visokoj razini, može se očekivati da će država barem dio svojih potreba financirati na domaćem tržištu. Zbog ograničenih mogućnosti poslovanja hrvatskih poduzeća, njihov inozemni dug ne bi trebao značajnije rasti. Iako se u idućem razdoblju očekuje znatno blaži rast vanjskog duga nego prethodnih godina, uz istodobni očekivani pad gospodarstva od 0,9 posto, njegov će se udio u bruto domaćem proizvodu povećati te bi u ovoj godini mogao premašiti 105 posto”, procjenjuju analitičari RBA. (V.A.)

Drvna industrija Spačva u prvom je tromjesečju ove godine imala gubitak od 8,6 milijuna kuna, što je više nego dvostruko u odnosu na isto razdoblje lani kada je gubitak bio 3,5 milijuna kuna. Kako je vidljivo u izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi, ukupni prihodi iznosili su 33,8 milijuna kuna, što je 19 posto manje nego lani. Glavninu prihoda čine prihodi od prodaje koji su smanjeni 20,3 posto, na 32,6 milijuna kuna. U pojašnjenju poslovnih rezultata navodi se da je od ukupne prodaje domaćem tržištu ostvareno 40,60 posto, dok je na inozemnim tržištima ostvareno 59,40 posto. Spačva je u prvom kvartalu smanjila ukupne rashode za 6,3 posto, na 42,5 milijuna kuna. Dobit Vodoprivrede Zagreb 32,37 milijuna kuna Ukupni prihod Vodoprivrede Zagreb lani je iznosio 129.732.397 kuna, što je 25,7 posto više od plana za 2009. godinu. U odnosu na 2008. ostvareno je 11,4 posto više ukupnog prihoda. Ukupni rashodi bili su za 5,4 posto manji od planiranih. Dobit u 2009. je 32.376.081 kunu, dok je godinu ranije iznosila 595.786 kuna. Dobit TDZ-a manja za 12,1 posto Tvornica duhana Zagreb u prošloj je godini ostvarila dobit u iznosu od 29,4 milijuna kuna,

što je u odnosu na godinu ranije manje za 12,1 posto. Dobit iz poslovanja iznosila je 37,2 milijuna kuna i manja je u odnosu na prethodnu godinu za oko pet milijuna kuna, vidljivo je iz financijskog izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Ukupni su prihodi ostvareni u visini od 60,6 milijuna kuna i veći su za 19,79 posto. Rashodi su pak bili 23,4 milijuna kuna i veći su u odnosu na 2008. godinu za 15 milijuna kuna. HBOR prihvatio ponude 10 banaka U Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak 30. travnja održana je treća aukcija za dodjelu kredita po Programu kreditiranja obrtnih sredstava. Pristiglo je 13

ponuda poslovnih banaka u ukupnom iznosu od 309,312 milijuna kuna od čega su ponude za kredite s rokom otplate od godine dana iznosile ukupno 9,5 milijuna kuna, a s rokom otplate od tri godine 299,812 milijuna kuna. Kako je interes bio znatno veći od ponuđene kvote kredita HBOR-a (250 milijuna), prihvaćeno je 10 ponuda poslovnih banaka. Dobit RBA 115,4 milijuna kuna Raiffeisen Bank Austria u prvom je tromjesečju ove godine u Hrvatskoj ostvarila neto dobit od 115,36 milijuna kuna, što je 5,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci iz nerevidiranog financijskog izvješća banke objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Kako se navodi u pojašnjenju Uprave, imovina banke smanjena je u prvom tromjesečju za 368 milijuna kuna, a krediti klijentima kontinuirano padaju te su u prvom kvartalu niži za 1,5 posto ili 350 milijuna kuna.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3626, 10. svibnja 2010.

Tržište novca Zagreb

Trgovanje bez napetosti i uz povoljne uvjete Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

ako je razdoblje održavanja obvezne pričuve na samom kraju, odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu nije promijenjen. Značajni viškovi likvidnosti svakodnevno se usmjeravaju u Hrvatsku narodnu banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,5 posto. Unatoč tomu, dobar dio prijavljene potražnje za novcem ostaje nenamiren uglavnom zbog toga što korisnici pozajmica ne prihvaćaju više kamatne stope, dok istodobno dio sudionika nije voljan plasirati svoje viškove uz

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

600 500

1,5 400 300

1,0

200 0,5 100 0

3.5.2010.

4.5.2010.

5.5.2010.

niske kamatne stope koje su potencijalni korisnici spremni prihvatiti. Nakon dva tjedna pauze, Ministarstvo financija održalo je protekli tjedan aukciju trezorskih zapisa pa su sudionici bili u mogućnosti usmjeriti dio

6.5.2010.

7.5.2010.

viškova likvidnosti u trezorske zapise. U skladu s očekivanjem, zanimanje za aukciju bilo je veliko. Za trezorske zapise u kunama pristiglo je 906 milijuna kuna ponuda. Od planiranog iznosa izdanja od 600 milijuna

ponedjeljak

utorak

kuna ostvareni iznos emisije bio je 514 milijuna kuna. Upisani su zapisi po svim rokovima dospijeća, a prinos je porastao na 91 dan sa 2,25 na 2,5 posto i na 182 dana sa 3,2 na 3,25 posto. Ostvareni iznos emisije trezorskih

Hrvatsko devizno tržište

valuta

australski dolar

CAD

EUR

7.29

5,064314

kanadski dolar

USD

eura na tečajnici Hrvatske narodne banke objavljenoj u petak iznosio je 7,248553 kune, a dolara i franka - 5,688263 i 5,116866 kuna. 5.70

CHF

5.14

7.28

5.65

5.12

7.27

5.60

5.10

7.26

5.55

5.08

7.25

5.50

5.06

7.24

5.45

5.04

5,418264

JPY

japanski jen (100)

6,175814

CHF

švicarski franak

5,116866

GBP

britanska funta

8,312561

USD

američki dolar

5,688263

EUR

euro

7,248553

Izvor: HNB

euro ojačala za blagih 0,10 posto, dok je u odnosu na dolar oslabjela za 3,74 posto. U odnosu na švicarski franak kuna je oslabjela za 1,03 posto. Srednji tečaj

u posljednjih 14 mjeseci. Odrazilo se to i na hrvatsko devizno tržište na kojem je kuna u odnosu na

Srednji tečaj za devize

AUD

5.5.

6.5.

7.5.

8.5.

4.5.

5.5.

6.5.

7.5.

8.5.

4.5.

5.5.

6.5.

7.5.

8.5.

Međunarodno tržište kapitala

Grčka kriza srušila indekse na svjetskim burzama

5800 5640

prosvjedi građana, kao i upozorenje nobelovca Josepha Stiglitza da je grčka financijska kriza dovela u pitanje opstanak eura, izazvali su potkraj prošlog 11400

FTSE 100

11200

tjedna pravu paniku na svim svjetskim burzama. Paniku je povećao i pad američkog indeksa Dow Jones u četvrtak za gotovo rekordnih 1000 bodova. 2700

Dow Jones

2600

5480

11000

2500

5320

10800

2400

5160

10600

2300

5000

10400 3.5.

5000 4500

4.5.

5.5.

6.5.

6400

CAC40

6200

4.5.

5.5.

6.5.

7.5.

3.5. 11400

DAX

11100

6000

3500

5800

10500

3000

5600

10200

5400 3.5.

4.5.

5.5.

6.5.

7.5.

4.5.

5.5.

6.5.

7.5.

5.5.

6.5.

7.5.

NIKKEI 225

10800

4000

2500

NASDAQ

2200 3.5.

7.5.

četvrtak

petak

zapisa izraženih u eurima bio je četiri puta veći od planiranog. Od planiranog iznosa izdanja od 25 milijuna eura ostvareni iznos emisije bio je 100,4 milijuna eura s rokom dospijeća od 364 dana uz prinos od 3,65

Mirex opet u padu Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex prošlog je petka dosegnula razinu od 148,7776 bodova, što pokazuje da Mirex pada drugi tjedan za redom. Podsjećamo, vrijednost mu je pretprošlog tjedna pala za 0,24, a prošlog za 0,67 posto. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

152

150

148

146

primjena od 8. svibnja 2010. 4.5.

Premda je grčki premijer George Papandreou uspio u parlamentu dobiti podršku za paket mjera kojim će se smanjiti troškovi i povećati porezi, daljnji

srijeda

Mirovinski fondovi

Rastu dolar i franak Zbog događanja u Grčkoj euro je potkraj prošlog tjedna u odnosu na dolar pao na najnižu razinu

3.5.’10. - 7.5.’09.

26.4.’10. - 30.4.’09.

2,0

posto, koji je za pet baznih bodova manji od prinosa ostvarenog na prethodnoj aukciji. Ovog će tjedna završiti razdoblje održavanja obvezne pričuve i započeti novo, kada uobičajeno slabi ponuda, a jača potražnja za novcem. Zahvaljujući dobroj likvidnosti depozitnih institucija, početak razdoblja održavanja neće poremetiti dosadašnje pokazatelje na novčanom tržištu, posebno kratkoročnu kamatnu stopu. Stoga i dalje možemo očekivati da će trgovanje sudionika novčanog tržišta biti lišeno svake napetosti i uz iznimno povoljne uvjete.

9900 3.5.

4.5.

5.5.

6.5.

7.5.

3.5.

4.5.

Taj je pad, koji se po svemu sudeći dogodio zbog greške u računalnom sustavu, nadmašio čak i onaj koji se dogodio nakon terorističkih napada 11. rujna 2001., te nakon kolapsa Lehman Brothersa. U petak su svi indeksi bili u padu između jedan i četiri posto, a istog dana, u vrijeme zaključenja ovog broja, objavljeno je da će ministri financija zemalja članica skupine G7 popodne održati telefonsku konferenciju na kojoj će razgovarati o spašavanju Grčke, a navečer će i čelnici eurozone održati hitan sastanak na istu temu.

146 7.4.

16.4.

27.4.

6.5.

3.5.

4.5.

5.5.

6.5.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 6.5.2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond 148,3447 Erste Plavi obvezni mirovinski fond 152,7616 PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond 142,0313 Raiffeisen obvezni mirovinski fond 151,3084 Mirex (*) 148,7776 Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond 157,7909 AZ profit dobrovoljni mirovinski fond 179,3765 Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond 117,1023 Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond 128,4274 Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond 125,9632 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 149,0917 Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 166,4680 AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni mir. fond 162,8446 AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 174,2672 AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 126,5317 Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 102,3782 Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 112,7388 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 146,8505 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 105,8317 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 114,8120 Zatvoreni dobrovoljni mir. fond Hrvatskog liječničkog sindikata 153,6570 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar 135,9774 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske 103,3686 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 120,9439 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile 110,9057 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar 114,5946 (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3626, 10. svibnja 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 289,556 milijuna kuna

Jedini dobitnik dionica Luke Ploče lježio tjedni pad od 16,22 posto. Indeks Crobex pao je za 3,97 posto, na 2.075,48 bodova, a Crobex10 za 3,63 posto, na 1.120,49 bodova. Samo jedna dionica od 10 naj-

Marko Repecki www.hrportfolio.com

edovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi proteklog je tjedna zabiTop 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantska plovidba d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Adris d.d.(povlaštena) Dalekovod d.d. Luka Ploče d.d. Institut građevinarstva Hrvatske d.d. Končar-elektroindustrija d.d. Zagrebačka banka d.d. Ina d.d.

-1,35% -3,54% -2,41% -9,36% -5,19% +9,31% -5,08% 0,00% -9,80% -1,20%

zadnja cijena 270,00 980,00 1.622,00 274,64 355,55 1.891,08 2.561,00 480,00 230,00 1.780,00

promet 33.309.677,40 7.779.756,99 6.324.781,72 5.650.278,71 5.204.649,47 4.219.158,16 3.898.085,68 3.473.837,70 2.803.224,48 2.331.372,13

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 106.571.342,69 kn

likvidnijih imala je porast vrijednosti. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 33,309 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 10 dionica s najvećim rastom cijene

index Crobex Crobex10 Crobis

270,00 kuna što je pad od čak 1,35 posto. Jedini dobitnik među najtrgovanijim dionicama je dionica

tjedna promjena

SN Holding d.d. Excelsa nekretnine d.d. Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Magma d.d. Luka Ploče d.d. Liburnia Riviera Hoteli d.d. Đakovština d.d. HUP-Zagreb d.d. Luka Rijeka d.d. Riviera Poreč d.d.

33,02% 26,00% 16,00% 9,56% +9,31% 8,04% 6,19% 5,47% 5,21% 4,99%

zadnja cijena 195,54 31,50 11,60 58,90 1.891,08 2.150,00 12,00 1.561,00 199,90 167,99

promet 1.359.297,98 124.193,16 13.328,40 26.176,71 4.219.158,16 968.927,42 114.997,36 249.239,16 1.411.881,67 51.498,22

INVESTICIJSKI FONDOVI

kojem je vrijednost pala za 10,76 posto, dok je na drugom mjestu negativne ljestvice KD Nova Europa s padom od 6,97 posto. Jedini dobitnici kod mješovitih fondova bili su Raiffeisen Prestige (+0,51 posto) i HPB Dynamic (+0,35 posto), dok su najveći gubitnici u ovoj grupi

fondova Aureus Balanced s padom od 6,34 posto te OTP uravnoteženi kojem je vrijednost smanjena za 3,80 posto. Najuspješniji obveznički fond je Capital One koji je porastao za 0,14 posto, dok je kod novčanih fondova na vrhu Erste Money s porastom od 0,12 posto. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond) DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity Select Europe HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+

Luke Ploče koja je porasla za 9,31 posto te je tjedan završila na 1891,08 kuna. Najveći pad imala je di10 dionica s najvećim padom cijene Vis d.d Sunčani Hvar d.d. Uljanik d.d. Atlas d.d. Bilokalnik-ipa d.d. HG Spot d.d. Arenaturist d.d. Čakovečki mlinovi d.d. Slavonski ZIF d.d. Montmontaža d.d.

tjedna promjena -3,97% -3,63% -0,16%

onica Zagrebačke banke koja je pala za 9,80 posto te je trgovanje završila na 230 kuna.

tjedna promjena -25,00% -23,24% -23,19% -16,28% -14,29% -14,07% -13,99% -13,14% -12,76% -12,31%

zadnja cijena 22,50 25,20 103,69 18,00 150,00 29,00 60,21 3.300,01 30,50 12.000,00

promet 9.000,00 22.313,71 6.274,21 21.582,00 120.000,00 348.791,61 12.042,00 205.816,47 19.077,00 60.000,00

*vijesti

U minusu 68 fondova Proteklog je tjedna 68 od ukupno 95 fondova zabilježilo pad vrijednosti udjela. Jedini dobitnik od 47 dioničkih fondova bio je MP-Mena HR kojem je vrijednost porasla za 1,88 posto, dok su padovi u ovoj grupi bili vrlo veliki. Najveći pad zabilježio fond Aureus US Equity

zadnja vrijednost 2.075,48 1.120,49 97,34

Valuta kn kn € € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn €

od 29. travnja do 6.svibnja 2010. godine Vrijednost udjela 15,5105 50,6148 10,7382 8,2881 127,2900 11,6952 97,4900 98,8100 87,2237 169,0329 66,4700 86,1500 91,7101 94,3500 96,2277 99,1400 60,8427 44,3811 27,1522 71,9200 56,3279 61,8700 70,5437 5772,8200 86,0053 69,2935 34,3700 48,2635 6,2206 56,6200 41,4113 83,4696 56,3819 459,8112 333,7819 88,1668 86,0800 288,7873 74,3700 129,3078 123,4831 10,9911 101,5624 104,0225 100,4248 9,6291 92,7600

*Tjedna promjena [%] -3,29 -1,46 -1,99 -4,24 -3,67 -4,53 -5,58 -5,31 -2,19 -3,04 -2,49 -3,40 -1,26 -3,19 -5,39 -3,40 -5,96 -3,63 -6,75 -2,80 -2,31 -5,28 -1,66 -1,65 -4,33 -1,90 -0,29 -3,90 -6,97 -4,63 -4,04 -3,82 -3,97 1,88 -4,80 -4,28 -1,72 -4,44 -3,01 -10,76 -5,42 -0,70 -5,71 -4,21 -4,04 -2,99 -5,70

Naziv(fond) MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced HPB Dynamic C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond Select Eurobond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Select Novčani Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn € kn €

121,1600 142,9200 104,3500 9,7942 126,2383 154,1600 186,3666 67,4407 106,6858 111,7727 8,1159 147,5360 77,6091 52,0743 5,8783 70,9238 11,0079 108,4690 103,2800

-2,46 -2,88 -2,72 -2,37 -3,01 -0,70 -1,26 -3,16 -0,62 -3,80 -2,54 -2,44 -6,34 0,35 -3,10 -2,05 -0,73 -0,56 0,51

€ € € € € € € kn € €

157,2800 13,0345 136,6801 11,1236 168,6800 126,6400 126,0000 154,1800 122,2922 123,7626

0,04 -0,12 0,02 0,00 -0,11 -0,23 -0,32 0,14 0,02 -1,93

kn kn € € kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

130,5200 160,4870 138,1230 123,3600 138,4692 141,7800 135,6512 135,6000 136,4893 132,6746 123,4500 129,6617 120,5072 114,7179 11,1089 106,4477 10,4659 100,6491 103,3300

0,05 0,03 0,05 0,03 0,03 0,06 0,03 0,12 0,03 0,08 0,03 0,07 0,06 0,08 0,07 0,07 0,06 0,04 0,08

Valuta

M-zaba dostupna i putem iPhone uređaja Od 30. travnja klijenti Zagrebačke banke mogu pristupati m-zabi za građane i poslovne subjekte i putem svojih iPhone uređaja. Zagrebačka banka postala je tako prva u Hrvatskoj i na razini UniCredit grupe, ali i jedna od malobrojnih banaka u svijetu koja u svojoj ponudi ima aplikaciju mobilnog bankarstva za iPhone. Ovo jedinstveno aplikativno rješenje za Hrvatsku razvijeno je u suradnji s tvrtkom Asseco SEE Croatia, specijaliziranom na području mobilnog bankarstva koje se temelji na Javi i iPhone tehnologijama. Uslugu je na hrvatskom tržištu odobrio Apple. Gubitak Lantea Grupe 14,89 milijuna kuna Lantea Grupa u prvom je ovogodišnjem tromjesečju zabilježila gubitak u iznosu od 14,89 milijuna kuna, što je smanjenje gubitka u odnosu na isto razdoblje lani kada je iznosio 17,68 milijuna kuna, vidljivo je iz financijskog izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihodi iznosili su 65,17 milijuna kuna i smanjeni su za 22,3 posto. Glavninu prihoda čine prihodi od prodaje koji su smanjeni 23 posto, na 62,8 milijuna kuna. Lantea Grupa je u prva tri mjeseca smanjila i ukupne rashode za 21,1 posto, na 80,07 milijuna kuna. Poslovni su ras-

hodi smanjeni za 22,1 posto, na 77,3 milijuna kuna, dok su financijski rashodi povećani za 21,5 posto, na 2,7 milijuna kuna. Vaba plasirala prve kredite za obrtna sredstva Varaždinska Vaba banka plasirala je prvih 2,9 milijuna kuna kredita po Programu kreditiranja obrtnih sredstava. Kako je priopćeno iz te Banke, odobreno je sedam kredita ukupne vrijednosti 9.375.000 kuna, s kamatnom godišnjom stopom od 4,82 posto. Petrokemija izdala 13. i 14. tranšu komercijalnih zapisa

Petrokemija je u petak izdala dvije tranše komercijalnih zapisa u ukupnom iznosu od 21,9 milijuna kuna na rok od 364 dana, navodi se u priopćenju objavljenom na Zagrebačkoj burzi. Nominalni iznos 13. tranše je dva milijuna eura, a 14. - 7,2 milijuna kuna. Neto prihod od izdavanja komercijalnih zapisa koristit će se za refinanciranje tranše komercijalnih zapisa u optjecaju koja dospijeva u svibnju 2010. godine, priopćili su iz Petrokemije.

Novo u PV prodaji! KULTURA U IZLOGU

cijena

90,00 kn

100,00

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

cijena

90,00 kn

100,00

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA cijena

90,00 kn

100,00

90,00 kn

100,00

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

ČOVJEK I OKOLIŠ

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

POGLED U ZVJEZDANO NEBO

cijena

179,00 kn

199,00

135,00 kn

150,00

149,00

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: KIGEN format: 147 x 210 mm opseg: 192 str.

HRVATSKI KI D DIZAJN IZA IZ ZAJ AJN SA SSAD AD

OTKRIVANJE ANJEE O ODNOSA DNO DN NOS OSSAA S JAVNOŠĆU ŠĆU

RADNO VRIJEME

KRATKA POV POVIJEST VIJJEST ESST BUDUĆNOSTI OSTI

Croatian Design Now

cijena

134,00 kn

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

315,00 kn

390,00

351,00 kn

190,00

171,00 kn

160,00

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

NLP

KRIZA, A POSLIJE?

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA

EKONOMIJA I POLITIKA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

350,00

uvod u osobni rast i razvoj

cijena

144,00 kn

cijena

134,00 kn

21176,00 kn

23 1 40,00

170,00 kn

189,00

185,00

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 396 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 274 str.

ELEKTROINŽENJERSKI OIN NŽEN ENJE JERSKI RSKI RS KI PRIRUČNIK NIK

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

KRIZA SE PRODUBLJUJE

JEZIK TIJELA JELLA LA

149,00

drugo izdanje

cijena

269,00 kn

299,00

cijena

166,00 kn

cijena

161,00 kn

189,00

170,00 kn

149,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 302 str.

nakladnik: KIGEN format: 147 x 210 mm opseg: 192 str.

179,00

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća

134,00 kn

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

EUROPSKO LOBIRANJE Novum

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 020 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

genij elektrotehnike

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

1138 st

privredni vjesnik

593,00 kn

659,00

149,00kn 314,00kn

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

Menadžerski pristup

306,00kn 171,00kn

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA Synopsis

216,00kn

KREATIVNOST U ODNOSIMA S JAVNOŠĆU ĆU HUOJ

117,00kn

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU HUOJ

KOMUNIKACIJSKI PLAN

117,00kn

HUOJ

117,00kn

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

HUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE HUOJ

117,00kn

EUROPSKI MENADŽMENT

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

144,00kn

STVARNA MOĆ U EU Reforma postupka odbora Novum

179,00kn

MOGU LI VAS CITIRATI? Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

117,00kn

EU FONDOVI

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

629,00kn

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆA Novum

314,00kn

PLAĆE

Određivanje i isplata plaća TIMpress

108,00kn

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT Novum

179,00kn

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU S komentarskim bilješkama TIMpress

90,00kn

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU

NIKOLA TESLA

Mato Karačić

306,00kn

HRVATSKE POSEBNOSTI

2. izdanje nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

81,00kn

TIMpress

Synopsis

107,00 kn

119,00

ETIČKA KLOPKA

81,00kn

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

TIMpress

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

Relevantan pristup za srednju i istočnu Europu

FLEKSIGURNOST TIMpress

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije

na pake

162,00 kn

180,00

nakladnik: KIGEN

135,00kn

MIRENJE

U građanskim, trgovačkim i radnim sporovima TIMpress

108,00kn

enterprise europe

info

Broj 15-16, 10. svibnja 2010.

BUDUĆNOST EUROPE

Drukčiji oblik FEDERACIJE Program provjere inovativnog koncepta Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO objavio je Javni poziv za financiranje inovativnih znanstvenopoduzetničkih projekata kroz novi Program provjere inovativnog koncepta. Provjera inovativnog koncepta potrebna je kako bi se pružili dokazi da su novi proces ili tehnologija ostvarivi i da potencijalno mogu imati komercijalnu primjenu. Program financira poduzetničke ideje s visokim komercijalnim potencijalom i nije zamišljen kao izvor financiranja za znanstvene projekte. U sklopu programa moći će se financirati: • provjera i zaštita intelektualnog vlasništva, • demonstracija tehničke izvedivosti, • izrada funkcionalnog prototipa. Dodatne prihvatljive projektne aktivnosti su: • analiza tržišta, • poslovno planiranje, razrada koncepta i/ili strategije za razvoj ili komercijalizaciju proizvoda • poslovna podrška za utvrđivanje tržišne isplativosti. Rokovi za predaju potpunih prijava su: utorak, 1. lipnja 2010. (prvi krug), srijeda, 15. rujna 2010. (drugi krug) i ponedjeljak, 15. studenog 2010. (posljednji krug). Više informacija o Programu možete pronaći na: www.bicro.hr.

Nakon dvije i pol godine vijećanja, ponegdje uz jezične probleme koji su intenzivnoj razmjeni mišljenja uskratili neposrednost, skupina mudraca uglavnom je završila posao. Nalaz o viziji budućnosti Europske unije prezentirat će se kroz dva sloja - što Europska unija treba činiti sada kako bi bila spremna za sutra i kako će cijela konstrukcija izgledati do 2030. godine. Prema nekim članovima skupine, Unija je prvih pola stoljeća stvarala svoj sadašnji oblik, gotovo dovršen proširenjem – u idućih će ga pedesetak godina unaprjeđivati. Ili je neće biti. Do tog vremena EU na tapeti drži mnogo drugih ciljeva i projekata, između ostaloga i Agendu 2020. za gospodarski rast, a koja je zamijenila poluapliciran koncept

Smjer EU-a odredit će prije situacija u svijetu negoli dobro skrojene strategije Lisabonske agende. Neki će noviji događaji također utjecati na dugoročne prognoze i planove, u prvom redu grčka kriza koja je uspjela uzdrmati kompletnu eurozonu i srušiti tečaj eura prema ostalim valutama – što u biti i nije loše jer će slabiji euro snažnije poticati izvoz, a euro, kao i dolar u SAD-u, unutar prostora eurozone od gotovo pola milijarde potrošača vrijedi jednako kao i do sada. Ne-

formalno, skupina ne predlaže federaciju jer se od same pomisli na nadnacionalnu tvorevinu zgraža popriličan broj vlada članica EU-a; njena je ideja snažnijeg povezivanja opisana kao “partnerstvo vlada na više razina”. Banke kao primjer Ekonomska kriza potvrdila je da EU može djelovati brzo i efikasno spašavajući banke. Sada, prve ideje ukazuju na to kako je vrijeme prevenciji i kako rješenja neće biti čak ni striktno europska nego globalna. Zna se i kako će izvješće o budućnosti EU-a, spremljeno na 30 stranica i trenutačno u fazi prevođenja na sve službene jezike zajednice, u nekim elementima biti “veoma provokativno”, ali i da se njime članice neće previše baviti budući da većina onih koji odlučuju to radi na veoma kratke staze, maksimalno koliko traje mandat. Smjer EU-a odredit će prije

situacija u svijetu negoli dobro skrojene strategije. Teškoće mogu i moraju podučiti ili makar podsjetiti nacionalna vodstva na to da se globalni problemi rješavaju koordinirano i zajednički. Godine koje dolaze bit će godine velikog unutarnjeg pospremanja, ne toliko žestokog kao što je spuštanje na zemlju u Grčkoj, no budućnost EU-a odredit će brojni elementi, ponajprije demografija. Naglasak se, osim na starenje stanovništva, stavlja na migracije, energiju, sigurnost. Spomenuto je i proširenje: ideje vode prema konačnoj odluci o tome gdje su granice Europske unije, ali s Turskom unutra! Skupinu mudraca vodi nekadašnji španjolski premijer Felipe Gonzales, uz zamjenike mu Vairu VikeFreibergu, latvijsku bivšu predsjednicu, i nekadašnjeg šefa Nokije Jormu Ollilu. (L.S.N.)

enterprise europe

DIRK LANGE, GLAVNI PREGOVARAČ EUROPSKE KOMISIJE U PREG

Lipanj je p Europska komisija preporučuje i izvještava članice, a one na kraju Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

Prognoze i očekivanja

EU EUiz recesije, recesije Hrvatska još ne Hrvatska

Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

Konačno optimizam s razlogom: pokazatelji iz redovne proljetne analize ekonomskih trendova u EU-u dovoljno su dobri da se može sa sigurnošću ustvrditi ulazak u razdoblje ozbiljnog, održivog oporavka. Sada, kada je negativan rast iznimka koja potvrđuje pravilo, preostaje “osigurati da se rast ne dovede u pitanje rizicima vezanim uz financijsku stabilnost”, upozorio je povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn. Zamijenivši svoj sporovozni, tihi resor proširenja iz prošlog mandata Europske komisije (EK) jednim od radno najintenzivnijih, Finac je uskočio u najvišu brzinu testirajući spremnost svoje opće uprave ali i cijelog EU-a na slučaju Grčke. Nije jedina - “održivi rast traži odlučnu fiskalnu konsolidaciju i reforme za povećanje produktivnosti i zaposlenosti”, upozorava povjerenik. Nakon što je recesija službeno završena u trećem kvartalu prošle godine, EU se mora okrenuti plaćanju cijene izlaska iz krize. Sve su države ušle u debelo crveno. Recesija je unijela potpuni kaos u javne financije, zaduženje je utrostručeno od 2008. godine – riječ je o prosjeku za cijeli EU – s procjenom da bi sa sadašnjih 7,25 posto BDP-a dogodine pao na 6,5 posto. Limit za normalnija vremena je tri posto. No, kako je pokrenut oporavak, u seriji spojenih posuda izronila je još jedna dobra, zapravo bolja vijest. Nezaposlenost je ipak zastala nešto ispod psihološke granice od 10 posto, zahvaljujući rastu stabilizirat će se već u ovoj a ne tek u idućoj godini, za postotak je viša nego lani, ali pola postotka niža od projektirane minule jeseni. Nitko se ni ne uzbuđuje zbog slabljenja eura, najnižu vrijednost prema dolaru od početka prošle godine do danas pozdravljaju izvoznici čiji će proizvodi biti

jeftiniji na svjetskom tržištu. Efekti se tek trebaju vidjeti. Europa, naravno, dio oporavka zahvaljuje i snažnom gospodarskom rastu u svijetu, intenzivnijem nego na Starom kontinentu. Proljetna analiza pokrila je sve članice EU-a i zajedničkog tržišta te tri kandidatske zemlje. Indikativno je da analitičari EK-a ne dijele optimizam hrvatske vlade što se ove godine tiče - nakon teške recesije pred zemljom je još jedna kritična godina, tvrdi analiza EK-a. Stoga nam EK ne predviđa kraj recesije u 2010. - oporavak iskazan povratkom u pluseve rezerviran je tek za iduću godinu do kada će trajati “mali negativni rast”. Brojke mogu popraviti dva elementa, prvi je pojačani rast u EU-u koji će dobro doći hrvatskim izvoznicima. Hrvatska je u krizi, naime, sažela uvoz, ali je isti trend bio daleko manje izražen za izvozne poslove. Drugi faktor koji je u stanju popraviti ekonomsku krvnu sliku zemlje su pristupni pregovori. U slučaju da zaista završe u ovoj godini – za što još uvijek postoji šansa – predviđa se jači dotok direktnih stranih ulaganja.

Ono što je već postalo copy – paste u Komisijinim analizama situacije u Hrvatskoj jest proračunska neravnoteža. Zadnji rebalans nije dao željene rezultate. Zemlji predstoji novo stezanje remena i dubinske reforme koje bi stvorile preduvjete za jeftiniju a efikasniju državnu upravu. Država je još preskupa i ne daje vrijednost za novac. Upozorava se da su neke mjere štednje provedene, ali da se efekt ušteda rasplinuo povišenjem subvencija poljoprivrednicima. Iz svega toga slijedi da javnim financijama nije potrebna korekcija nego reforma. Dublje reforme u sustavu socijalnih beneficija, kao i nastavak praćen ubrzavanjem ekonomskog restrukturiranja zajedno s mudrom srednjoročnom fiskalnom strategijom formula su izlaska iz krize. Sve to u svjetlu procjene da će se država još zaduživati.

Što se Europske komisije ali i Hrvatske tiče, lipanj će stvarno biti mjesec masovnog zatvaranja pregovaračkih poglavlja – ali i otvaranja preostalih i zaostalih u procesu. Glavni pregovarač Europske komisije (EK) u pregovorima s Hrvatskom i šef odjela za Hrvatsku u Općoj upravi za proširenje Dirk Lange u intervjuu za Privredni vjesnik računa da će gotovo finaliziran rad EK-a i Zagreba dobiti potvrdu članica. U procesu proširenja, napomenut će, svaka se odluka donosi konsenzusom, a ne nadglasavanjem i svaki se pomak detaljno razmatra u 27 prijestolnica. I to traje. Pregovori su došli do točke na kojoj je polovina privremeno zatvorenih poglavlja – ali uz neprekidno podsjećanje kako kasni otvaranje najosjetljivijih i najsloženijih i kako je stoga izgledno da će se pregovori prebaciti i na iduću godinu, šestu od starta. Poljoprivreda je složeno poglavlje, Hrvatskoj neće biti lako obaviti sve na vrijeme. - Da, to je složeno poglavlje, posebice zato što je u igri mnogo novca, a to znači da hrvatske vlasti moraju voditi računa o potporama poljoprivrednicima pa je razumljivo zašto tražimo jamstva da će Hrvatska stvoriti nužne kapacitete za isplatu. To je golem posao u kojem vi ne samo da identificirate poljoprivrednike nego istodobno osiguravate da se no-

Obje strane trebaju dati i uzeti. Zahtijevaju se tranzicijska razdoblja i za EU i za Hrvatsku vac poreznih obveznika troši na primjeren način - i to je jedan od glavnih izazova za zatvaranje tog poglavlja. Koliko je Hrvatska za to spremna? - Ne mogu staviti procjenu na skalu od jedan do 10, ali imamo stalne kontakte auditori iz Opće uprave za poljoprivredu uskoro idu u Zagreb ocijeniti stanje. Tvrdo pritišćete hrvatsku stranu. Brine li vas da će prilagodba kasniti? - Nisam pesimističan, vidim neke veoma pozitivne promjene, ali je isto tako jasno da promjena sustava s domaćeg na novi, europski, traži adekvatnu administraciju. Ne očekujemo nužno da imate

sve to za finaliziranje ovog poglavlja, ali očekujemo odgovarajuća jamstva da će to biti gotovo do dana ulaska u EU. Trebamo dakle vidjeti i kakvi su vam planovi za razdoblje od zatvaranja poglavlja do dana ulaska, što će trajati godinu-dvije. Do dana pristupanja svi administrativni kapaciteti moraju biti na raspolaganju. Ali, pregovaranje o tome tek slijedi? - Obje strane trebaju dati i uzeti. Zahtijevaju se tranzicijska razdoblja i za EU i za Hrvatsku. Kao i tijekom prošlog proširenja, poljoprivrednici u Hrvatskoj neće s prvim danom članstva dobivati pune iznose potpora. S druge strane, Hrvatska ima svoje specifičnosti. Stoga obje strane traže argumente zašto žele derogacije za određeno razdoblje. Cilj nam je da poljoprivreda u Hrvatskoj bude sposobna natjecati se na tržištu EU-a. Potrebna je promjena sustava potpora, što ni izdaleka ne znači da poljoprivrednik neće biti subvencioniran, naprotiv, no to će ići na drukčiji način. Može li Hrvatska zatvoriti ovo poglavlje do kraja godine? - Tu smo već na terenu špekulacija. Europska komisija preporučuje i izvještava članice, a one na kraju odlučuju hoće li ili neće zatvoriti poglavlje. Mi ne vidimo problema, ali da kažem procjenu, prekoračio bih ovlasti. Radimo intenzivno s Mi-

www.een.hr

10. svibnja 2010.

2 3

govorima s Hrvatskom i šef odjela za Hrvatsku u Općoj upravi za proširenje

riprema za finale odlučuju hoće li ili neće zatvoriti poglavlje. Mi ne vidimo problema koji bi spriječili zatvaranje, kaže Dirk Lange Ulaganja i prije ratifikacije Ekonomsko izvješće EK-a kaže da direktna strana ulaganja rastu ako se zna kad su pregovori gotovi. Nije li interes i europskih ulagača da svoj posao što prije završe? - To je i iskustvo prošlog kruga proširenja: ekonomija ne čeka političare da finalno zapečate pristupni sporazum, nego kreće ulagati. To bi mogla biti i situacija za Hrvatsku. Ne pregovaramo radi pregovaranja, već zato da se uvjerimo kako nova članica stvarno respektira vrijednosti EU-a, provodi sve zakone i ima kapacitete za natjecanje na unutarnjem tržištu. Dogodi li se prijevremen ulazak samo zbog političkih razloga, to nije u interesu ni EU-a niti Hrvatske. Zajedno, to dovodi do točke u kojoj industrija, čim vidi da su pregovori gotovi, ulaže jer je sigurna i ne čeka proceduru ratifikacije. Prijelaz od statusa kandidata do statusa članice nešto je što nitko neće osjetiti kao prasak 31. svibnja ili 1. siječnja i to pokušavamo pripremiti našom pristupnom strategijom. nistarstvom poljoprivrede, angažirani su novi ljudi i osnovane nove grupe kako bismo se nosili sa specifičnim problemima. S te točke gledišta nadam se da je moguć jako brz napredak. Poglavlje Prometa prolazi? - Sve je pozitivno, vidjeli smo da su mjerila zadovoljena i o tome ćemo ubrzo izvijestiti članice. Promet je jedan od mojih kandidata za zatvaranje prije ljeta. Kako ste u poglavlju Porezi balansirali zahtjeve i slovo acquisa? - Porezi su jedno od poglavlja za koje se nadamo da će biti zatvoreno u lipnju. Hrvatska je za njega imala dobre pripreme. To je teško poglavlje jer direktno utječe na proračun države i na prihode građana, a s druge strane morate uvijek na umu držati funkcioniranje unutarnjeg tržišta pa ne smijete prihvatiti previše izuzeća. Općenito, nađena je ravnoteža. Regionalna politika je za sada rekorder sa sedam mjerila za zatvaranje, ali još ne znamo o pravosuđu... Dokle su došle hrvatske pripreme za poglavlje koje je komplicirano već time što regulira potrošnju europskog novca? - Imate pravo, riječ je o velikom novcu. Ja ne računam broj mjerila, broj je samo

broj. Za regionalnu politiku govorimo o strukturnim i kohezijskim fondovima. Oni bi trebali biti primjereno korišteni i mi se moramo uvjeriti u to da se instrumenti koriste za potporu razvoju. Dakle, očekujemo da zemlja ima strateške planove, projekte implementacije i kapacitete financijskog upravljanja, da dobijete vrijednost za novac na legalan, regularan način. Tijesno surađujemo s kolegama u Hrvatskoj i zaista smo napredovali. Upravljanje pretpristupnim fondovima je kao test. Ako su apsorpcijski kapaciteti u redu, uvjereni smo da možete koristiti fondove od dana ulaska. Sve se striktno prati. No, bude li potrebe za stopiranjem zbog neregularnosti, stopirat ćemo. Je li poglavlje Financijska kontrola kandidat za zatvaranje u lipnju? - Sve smo pripreme već obavili, mjerila su zadovoljena. Temeljno je da je državni audit nezavisan, što traži izmjene Ustava. Čim nam se to potvrdi, sugerirat ćemo otvaranje poglavlja. Poglavlje Javnih nabava jedno je od teških i veoma značajnih? - Reguliranje javnih nabava znači prevenciju korupcije! To je srž poglavlja. Budući da smo tu vidjeli mnogo napretka kad je riječ o zakonima, ali i o provedbi i pripremi, s te točke gledišta zadovoljni

smo, stoga uskoro ide prijedlog članicama za zatvaranje. Što znači “uskoro”? - Lipanj, ako je moguće. Španjolsko je predsjedništvo zakazalo međuvladinu konferenciju za sam kraj lipnja, radimo na tome da što više poglavlja do tada bude zatvoreno. Sloboda kretanja kapitala blizu je zatvaranju, mjerila su zadovoljena? - Točno, preostalo je nekoliko stvari za poboljšati i provjeriti, zato nam preostaje sastati se s hrvatskim vlastima. Možda je ovo poglavlje čak i kandidat za lipanjsko zatvaranje. Konačno, poglavlje svih poglavlja, 23. Pravosuđe. Što je za EK “good track record”/potvrđeni rezultati na koji rok se to odnosi? - Rok nije stvarno pitanje, bitno je ono što valja dostići. Prva stvar koja u poglavlju 23. treba biti jasna jest to da ne govorimo ni o jednom novom pitanju. Dakle, kad netko kaže ‘napredujemo u pregovorima, ali čekamo 23.’, trebalo bi biti ja-

Upravljanje pretpristupnim fondovima je kao test. Ako su apsorpcijski kapaciteti u redu, uvjereni smo da možete koristiti fondove od dana ulaska sno kako je o svemu u tom poglavlju prodiskutirano s hrvatskom stranom i nema novih tema nepoznatih Hrvatskoj! Drugo, otvaranje poglavlja dugo je odgađano zbog Haaškog suda; da ste imali punu suradnju, mogli ste ga otvoriti ranije. A kad je riječ o potvrdi rezultata, evo primjera. U analizi napretka godinama govorimo o transparentnom imenovanju sudaca. Sada smo obaviješteni da je od početka godine na snazi novi zakon, ali ni jedan sudac nije još imenovan po njemu. Je li to dostatno? Nije. Drugo pitanje: u zadnjoj analizi napretka spominje se količina neriješenih slučajeva, polovina predmeta na zagrebačkom Općinskom sudu starija je od tri godine, trećina i od pet godina. Biste li temeljem toga zaključili da govorimo o vladavini prava? Je li to potvrđen rezultat? Glavni tužitelj ICTY-a Serge Brammertz bio je kod povjerenika Štefana Fülea, ministar Ivan Šimono-

vić uvjeren je da spor oko topničkih dnevnika ide prema rješenju i da je lipanj mjesec za otvaranje poglavlja? - Lipanj će biti Brammertzov mjesec, ide na Vijeće sigurnosti 18. lipnja. Nadamo se raspraviti s članicama ovo poglavlje tijekom lipnja. Koliko ćemo daleko doći ne znam, jer su to špekulacije u koje ne želim ulaziti. Ali, mislim da imamo šansu. Pripremamo pregovaračke pozicije i prijedlog mjerila, uslijedit će intenzivna diskusija s članicama. Hoće li biti manje ili više od 10 mjerila za zatvaranje Pravosuđa? - Kako sam već kazao, nisam dobar u brojenju niti se njime bavim. Nešto je svakako spremno u Komisiji, ali tek trebamo proći kroz diskusije s članicama, a one mogu željeti nešto ukloniti ili dodati. Svaka brojka koju bih vam dao mogla bi se promijeniti nakon toga. Uglavnom, mi smo gotovo dovršili internu proceduru, te ćemo prema kraju svibnja početi raspravu s članicama. Je li moguće otvoriti poglavlje Tržišnog natjecanja s brodogradnjom kao središnjim pitanjem u lipnju? - Radimo nacrt zajedničkih pregovaračkih stajališta. Vidjet ćemo što će se dogoditi nakon novog kruga natječaja za privatizaciju. Nadam se da će otvaranje zaista biti u lipnju, spremni smo članicama prezentirati stajališta krajem svibnja ili početkom lipnja. Budući da slijedi velika diskusija s njima, ne mogu predvidjeti koliko će dugo ona potrajati. U pristupanju Hrvatske neki su elementi nepredvidljivi. Postoji li plan B ako slovenska strana na referendumu odbije arbitražni sporazum? - To je bilaterala. Ali ta bilaterala koči proširenje, ne samo u ovom slučaju... - Nadamo se da će slovenski građani referendumom prihvatiti odluku svoje vlade. U slučaju da to ne učine - opet špekuliramo - rješenje je da slovenski i hrvatski političari opet sjednu i vide što mogu učiniti. Arbitražni sporazum promatramo kao uspješan element u procesu razrješavanja susjedskih problema. Ako je tu novi proces, dobro, ali sada bi trebalo biti vrlo jasno da je ovaj dogovoren i da treba biti uspješan. Dakle, plana B nema, za nas su to bilateralna pitanja koja ne bi trebala utjecati na proces proširenja.

enterprise europe Paul Vandoren, šef misije EU-a u Hrvatskoj

Ne strahujte od jedinstvenog tržišta Kraj pregovora s EU-om je i najteži dio procesa. Kvaliteta tih pregovora nužna je da se osigura ratifikacijski proces u zemljama članicama. Hrvatski poduzetnici ne trebaju strahovati od jedinstvenog tržišta jer je tu više mogućnosti nego prijetnji Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr Hrvatska je pri kraju pregovora s Europskom unijom, no hrvatski građani ne znaju što ih čeka, a nemali broj poduzetnika zabrinut je zbog toga. O izazovima i očekivanjima u EU-u razgovaramo sa šefom Misije EU-a u Hrvatskoj Paulom Vandorenom. Hoćemo li dovršiti pregovarački proces do sljedećeg Dana Europe? - Nemojmo špekulirati o tome. Sigurno je da smo pri kraju pristupnog procesa, no kako je povjerenik Europske komisije Füle rekao pretprošlog tjedna, ne samo da ne bi bilo mudro, nego bi bilo i nemoguće, odrediti precizan datum za pristup Hrvatske EU. No, Europska komisija će učiniti sve da pomogne Hrvatskoj kako bi završila pregovore ove godine. Kvaliteta pregovora nužna je da se osigura glatki ratifikacijski proces u zemljama članicama. Što je još potrebno učiniti kako bismo zaključili pregovore? - Prirodno je da je kraj pregovora najteži dio procesa. On i dalje zahtijeva težak rad u području reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i uspostave efikasne javne administracije. Puna suradnja s Haaškim sudom je također ključan uvjet za pristup EU-u. Glavni tužitelj je u svojem obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a u prosincu 2009. istaknuo problem pristupa pojedinim dokumentima. Rekao je da je Vlada tek nedavno pokrenula mjere koje su počele ostvarivati rezultate. Glavni tužitelj će posjetiti Hrvatsku prije kraja svibnja i nakon toga predati novo izvješće Vijeću. No, na zemljama članicama je da donesu jednoglasnu odluku o otvaranju ovog poglavlja kao i bilo kojeg drugog. Zašto imamo osjećaj da su kriteriji za pristup Hrvatske mnogo stroži nego kod nekih sadašnjih članica? - Budimo jasni: pristup EU-u isti je za svaku državu i definiran je Kopenhaškim kriterijima - stabilnošću institucija koje jamče demokraciju, vladavinom prava, ljudskim pravima te poštivanjem i zaštitom manjina, postojanjem funkcionalne tržišne ekonomije koja se može natjecati s pritiskom konkurencije i tržišnim silama u Uniji, kao i prihvaćanjem njene

pravne stečevine. Ipak, nakon što su naučene neke lekcije iz prethodnih proširenja EU-a, sada bitne stvari, poput borbe protiv korupcije, promatramo što ranije. Za to je uspostavljena nova metodologija s revidiranim poglavljima pregovora i polaznim točkama za otvaranje i zatvaranje poglavlja.

vi stanovnika u novim zemljama članicama porastao sa 40 posto prosjeka u EU-u u 1999. na 52 posto u 2009. godini. Moram dodati da se taj napredak nije dogodio na štetu starih članica. Njihov rast je bio stalnih 2,2 posto godišnje u razdoblju od 2004. do 2008., slično kao u prethodnih pet godina. Nove zemlje članice udvostručile su svoj udio u svjetskoj robnoj razmjeni od 1999. godine, a u 2007. gotovo 80 posto izvoza novih članica završilo je u ostatku Unije. Investicijama je pokrenuta ekonomska transformacija novih 12 članica. To je pokrenulo brzu modernizaciju njihovih ekonomija. Uslužne djelatnosti i sektori utemeljeni na znanju posebice su prednjačili.

Unija želi stabilnost regije Kakva je budućnost proširenja u regiji? - U interesu je Unije da ova regija bude stabilna i da zemlje zajedno rade. Stoga EU nudi zemljama ove regije jasnu perspektivu da postanu njene članice. Hrvatska je tome vrlo blizu, dok su ostali nešto dalje. Svakoj se zemlji pristupa individualno, uzimajući u obzir lekcije naučene iz prethodnih proširenja. Posljednje ankete pokazuju kako bi danas na referendum o pristupu izašlo 75 posto hrvatskih građana, no samo 53 posto bilo bi za ulazak Hrvatske u EU. Možemo li time biti zadovoljni? - Znamo da je javna podrška za ulazak Hrvatske u EU takva kakva je. Hrvatske vlasti će pokrenuti komunikaciju s građanima o prednostima i manama budućeg članstva. Na kraju, na građanima Hrvatske je odluka žele li biti dio ujedinjene Europe. Nužno je da se hrvatski građani pripreme, da im se omogući da odluku donesu informirani i daju hrvatskom pristupu Uniji pun demokratski legitimitet. Na nama je da pomognemo hrvatskim vlastima. Prošlog tjedna obilježili smo EU tjedan i organizirali zajedno s hrvatskim vlastima niz događaja diljem zemlje. Hrvatskim se građanima ponekad čini da ni sami građani EU-a nisu zadovoljni Unijom. Zašto je to tako? - Na Uniju se često gleda kao na birokratsku i daleku tvorevinu. U njoj ne teče med i mlijeko. U kompliciranoj strukturi kao što je EU, uvijek postoje različiti interesi, bili oni politički ili ekonomski. Nije lako doći do kompromisa među zemljama članicama. No građani Europske unije uzimaju zdravo za gotovo činjenicu da je ovo najdulje vrijeme u njihovoj povijesti otkako žive u miru. Zabrinutost svojih građana

Unija uzima ozbiljno i stoga je jedan od ciljeva Lisabonskog ugovora približiti Europsku uniju građanima, učiniti je demokratičnijom i transparentnijom. Mnogi hrvatski poduzetnici strahuju da im posao u EU-u neće prosperirati. Što mislite o tome? - Hrvatska vjerojatno ima iste strahove kao i države iz prva dva kruga proširenja. Moja poruka hrvatskim poduzetnicima je: nemojte strahovati od jedinstvenog tržišta jer tu je više mogućnosti nego prijetnji. Iskustva iz posljednja dva kruga pristupa pokazala su da je proširenje donijelo veći gospodarski rast, posebno u novim zemljama članicama. Ove više stope rasta pomogle su smanjiti razliku u standardu života, dok je prihod po gla-

Čini se da je Hrvatska nedovoljno otvorena stranom ulaganju. Je li to točno? - Čini se da je tako. Više investicija može se očekivati jer kao buduća članica EU-a Hrvatska će postati dio velikog jedinstvenog europskog tržišta. No ako uspoređujemo strane investicije s onima u drugim zemljama, situacija nije tako dobra. Statistike za 2008. pokazuju kako su strane investicije iznosile oko devet posto BDPa, dok je Rumunjska krajem pristupnog procesa ostvarivala oko 35 posto. Uz to, struktura tih investicija pokazuje kako je riječ o privatizaciji i preuzimanjima, a ne o greenfield investiranju. Pozdravljamo sadržaj Vladina Programa ekonomskog oporavka koji je nedavno usvojila. To je definitivno veliki korak u pravom smjeru. Sada su izazovi u prihvaćanju nužnih dodatnih mjera kako bi se osigurala provedba programa. Nužne su mjere kojima bi se smanjila birokracija, ubrzalo izdavanje dozvola i licencija, racionalizirala razina davanja, osigurala transparentnost javnih nabava i reformiralo tržište rada. Vlada treba nastaviti i svoju borbu protiv korupcije jer bez poštivanja vladavine prava, strani investitori neće doći.

Grčka kriza nema veza s hrvatskim pristupanjem Mogu li trenutačni problemi grčke ekonomije utjecati na situaciju u Uniji i hrvatski pristup? - Nema nikakve poveznice između hrvatskog pristupa Uniji i situacije u Grčkoj. Nakon niza ozbiljnih rasprava i dogovora, Komisija je s članicama, Središnjom europskom bankom i MMF-om pokrenula višegodišnji program konsolidacije i reformi koje je najavila grčka vlada. Za to je osigurano do 110 milijardi eura. Vjerujemo da će Grčka stati pred izazov i uspjeti u tome. Također vjerujemo kako će naši zajednički napori pomoći stabilizaciji eura i biti korisni cijeloj Europi.

www.een.hr

10. svibnja 2010.

4 5

Vesna Trnokop-Tanta, potpredsjednica HGK-a ZA GOSPODARSTVO, EUROPSKE INTEGRACIJE I PITANJA EU-a

EU donosi konkurentnost i nove mogućnosti Tvrtke koje izvoze na tržište EU-a ojačat će svoju konkurentnost smanjenjem različitih administrativnih barijera i bržim protokom roba i usluga. Otvorit će se mogućnosti stvaranja strateških saveza i zajedničkih ulaganja. Nedovoljno konkurentni nestat će s tržišta Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

produktivniji, primjerice, i Mađari i Slovaci. Podaci Eurostata o produktivnosti rada pokazuju da je hrvatska produktivnost rada 34 posto manja u odnosu na produktivnost EU 27.

Hrvatska je pred vratima Europske unije. No poduzetnici potaknuti trenutnom krizom i valom otpuštanja sa sve većom skepsom gledaju na ulazak na zajedničko tržište. O tome što poduzetnici mogu očekivati po dovršetku pregovora i ulaskom u Uniju razgovaramo s Vesnom Trnokop-Tantom, potpredsjednicom Hrvatske gospodarske komore za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU-a. Trebaju li se naši poduzetnici bojati opstanka na zajedničkom tržištu? - Svi poduzetnici koji su vrijeme hrvatske kandidature za članstvo u EU-u iskoristili za educiranje, praćenje procedura i zakonodavstva EU-a, a ujedno se prilagođavali novim oblicima suradnje, ne bi trebali imati problema s opstankom na zajedničkom tržištu. Tome u prilog ide činjenica da Hrvatska danas ostvaruje dvije trećine ukupne razmjene sa zemljama Europske unije. Kontinuirana prilagodba zakonodavstvu EU-a trebala bi omogućiti hrvatskim gospodarstvenicima da ulazak u europske integracije dočekaju spremno. Svjesnost hrvatskih gospodarstvenika o različitim oblicima udruživanja otvorit će vrata novim mogućnostima kao i privlačenju izravnih ulaganja.

Što naši poduzetnici mogu očekivati od ulaska Hrvatske u Uniju? - Kad je riječ o tvrtkama koje već izvoze na jedinstveno tržište EU-a, to će svakako ojačati njihovu konkurentnost smanjenjem različitih administrativnih barijera i bržim protokom roba i usluga. Ulazak u EU učvrstit će također mogućnost sklapanja različitih oblika strateških saveza i zajedničkih ulaganja hrvatskih partnera s partnerima država članica EU-a, između ostalog i radi zajedničkog nastupa na trećim tržištima. Naravno da će dio tvrtki koje su nedovoljno konkurentne i ne ulažu u svoj razvoj morati otići s tržišta.

Priprema gospodarstva za buduće članstvo Što Komora čini kako bi poboljšala poziciju hrvatskim poduzetnicima na skorom zajedničkom tržištu? - Zadnjih smo godina uložili mnogo truda da putem svih svojih sektora, udruženja i interesnih zajednica poduzmemo što više inicijativa i edukacija s ciljem jačanja konkurentnosti gospodarstva, odnosno pripreme za buduće članstvo i konkurenciju iz Unije. Za sada u HGK-u možemo reći da imamo iskustva na pripremi oko 150 EU projekata. Neki od njih su završeni, neki su u realizaciji, a za određeni broj projekata koji su prijavljeni u okviru Ipa prekogranične suradnje očekujemo rezultate. Sve su to projekti čiji je cilj bio podići razinu

Možemo li očekivati nova ulaganja? - Posljednjih godina Hrvatska je uložila značajne napore i u segmentu izgradnje prometne i telekomunikacijske infrastrukture, te time stvorila preduvjete za razvoj nekih novih strategija. Sama činjenica da je od prošle godine članica NATO saveza ide u prilog stvaranju novih preduvjeta za strana ulaganja. Uz sve to treba pozdraviti i novi program Vlade koji se koncentrira na uklanjanje barijera za strana ulaganja, a u kontaktima sa stranim investitorima mi u HGK-u kontinuirano potičemo onaj vid ulaganja koji je dodana vrijednost za razvoj hrvatskoga gospodarstva.

dići razinu kvalitete, uvesti inovativnost u poslovanje i, naravno, ulagati u znanje.

Koliko će trajati prilagodba? - Za sve nas u Hrvatskoj cilj je, prije svega, opstati na tržištu Europske unije. Izvoz u Uniju iznosi 60,5 posto ukupnog izvoza, a uvoz 62,7 posto. Veliki broj hrvatskih tvrtki već je konkurentan na tom tržištu. Ostali se trebaju prilagoditi, što znači po-

Mnogi nam prigovaraju zbog niske produktivnosti koja podiže cijenu poslovanja u državi. Je li to točno? - Što se tiče produktivnosti radnika u EU-u i kod nas, studija Svjetske banke pokazuje kako su jedino u Hrvatskoj, u usporedbi sa zemljama u okru-

informiranosti, a time i konkurentnosti hrvatskih tvrtki. Radilo se i o projektima u kojima je i HGK proveo u tvrtkama kompletnu procjenu usklađenosti poslovanja s EU zakonodavstvom. Na mjesečnoj razini komorski sustav organizira desetak informativno-edukativnih događanja s ciljem pripreme gospodarstva za buduće članstvo. Treba spomenuti i to da je HGK koordinator EU projekta Europska poduzetnička mreža, koja je dio najveće mreže potpore malom i srednjem poduzetništvu u Europi. Putem te mreže naši poduzetnici mogu tražiti ino partnere, komercijalizirati inovacije i ostvariti transfer tehnologije. ženju, plaće znatno više u odnosu na produktivnost, što je jedan od uzroka skupe radne snage koja odbija investitore. Primjerice, u usporedbi sa susjednom Slovenijom, radnici u Hrvatskoj daleko su manje produktivni. Slovenski radnici očekivano imaju više plaće, 30 posto veće od hrvatskog prosjeka, međutim produktivnost im je veća čak 45 posto u odnosu na Hrvate, od kojih su

Možemo li očekivati pomoć od Unije za naše gospodarstvo kako bismo došli do prosjeka Unije? - Perspektiva EU-a prema Hrvatskoj se mijenja jer se na nacionalnoj razini sve više usklađuje s pravilima i zakonima EUa, a time se otvaraju i novi oblici suradnje. Približavanjem punopravnog članstva u Uniji otvaraju se razne mogućnosti potpuno drukčijeg oblika i sadržaja za gospodarstvo. Do sada, sredstva iz pretpristupnih fondova EU-a za Hrvatsku uglavnom nisu bila namijenjena tvrtkama. Radile su se ankete i razna istraživanja o interesu hrvatskih tvrtki za apsorpciju pomoći EU-a te o razini znanja i sposobnosti za prihvaćanje novih pravila poslovanja. Rezultati su bili na razini osnovnih spoznaja, najčešće formulirani u upitnom obliku - čemu služe znanja o EU-u i seminari kada nitko ne govori o tome kako možemo koristiti sredstva EUa? Pitanje je bilo posve ispravno jer će sredstva iz EU-a tvrtke moći u većoj mjeri, kroz strukturne fondove, koristiti tek nakon pridruženja. Tržišna utakmica tada će biti zaoštrena, pa će HGK veći naglasak staviti na aktivnosti koje će pomoći u prvom redu malim i srednjim tvrtkama da nađu svoje mjesto na zajedničkom tržištu: lobiranjem za njihove interese preko Predstavništva HGK-a u Bruxellesu, poticanjem udruživanja u klastere, pronalaskom poslovnog partnera u drugoj zemlji te informacijama o mogućnostima sufinanciranja iz EU programa.

enterprise europe PREDSTAVNIŠTVA U BRUXELLESU

Da čujete i da nas čuju HGK je među prvim institucijama u zemlji prepoznao važnost fizičke prisutnosti i otvaranja ureda u Bruxellesu radi bržeg i lakšeg pristupa informacijama relevantnim za hrvatsko gospodarstvo Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

godine s osnovnim ciljem pružanja potpore hrvatskom gospodarstvu u pripremama za članstvo u Europskoj uniji. HGK je među prvim institucijama u zemlji prepoznao važnost fizičke prisutnosti i otvaranja ureda u Bruxellesu radi bržeg i lakšeg pristupa informacijama relevantnim za hrvatsko gospodarstvo te aktivnog sudjelovanja u različitim europskim udruženjima.

Bruxelles je srce Europe i mjesto gdje se može izravno utjecati na odluke, pripomagati krojenju politika i propisa te istodobno sve te mijene prenositi u bazu, brzo i bez posrednika. Vrijeme je često novac. To je istodobno i grad u kojem “ordinira” nekih 15.000 lobista.

Luka Mjeda

Počesto su interesi regija ili pojedinih poslovnih, interesnih skupina drukčiji od interesa država. Odatle i toliki broj predstavništava u gradu kome tepaju da je prijestolnica Europe. U Bruxellesu svoje urede imaju udružene hrvatske županije, Slavonija i Baranja te Istarska županija. Istrani su za Dan Europe organizirali kulturno-informativni program zajedno sa Sarajevskim kantonom. Uobičajeno je da regionalni uredi zajednički posluju i dobro surađuju. Tu je i Ured Hrvatske turističke zajednice smješten na slikovitom trgu u gradskom centru. Predstavništvo Hrvatske gospodarske komore u Bruxellesu djeluje od 2000.

Sve ovisi o ljudima HGK je vlasnik reprezentativnog objekta, prelijepe secesijske gradske kuće u europskoj četvrti Bruxellesa. Ured obavlja čitav niz aktivnosti i godinama je pouzdana poveznica hrvatskih tvrtki i EU-a. S adrese predstavništva HGK-a iz briselske Avenije Palmerston 2 krenule su brojne inicijative. HGK-ova briselska veteranka Dragica Martinović aktivna je doslovno na svim bitnim događanjima, a “predstavništvo u Bruxellesu” u ovom je slučaju odigralo značajnu ulogu ne samo poveznice nego i mjesta odakle se prema Hrvatskoj šalju razumljive informacije kao svojevrstan vid edukacije za novo poslovno okruženje. HGK Bruxelles je mjesto gdje se mogu dobiti sve informaci-

je o finesama iz acquisa EU-a. U tom je gradu registriran i Ured Hrvatske obrtničke komore. Suradnja se očituje i u radu Hrvatske poslovne mreže, osmišljene po uzoru na slične mreže pojedinih država ili većih, ekonomski snažnijih regija. Biti prisutan, čuti iz prve ruke i istodobno stvoriti priliku da se čuje vaš glas to su razlozi osnivanja ureda. Koliko su

S adrese predstavništva HGK-a iz briselske Avenije Palmerston krenule su brojne inicijative uredi uspješni, ovisi o ekipama koje ih vode i razini njihove motiviranosti za rad, poduzetnosti, pa i strasti za posao koji rade. Zaposlenima se ponekad posao približavanja EU-a njihovoj regiji – i obratno – čini kao razgovor gluhih, pokušaji upoznavanja nerijetko su frustrirajući. Ali, rezultati uvijek dolaze. Razlika se vidi na dulje staze, u rasponu od nekoliko godina, a žetva svega što proklija je konstantna.

KAKO POSLUJE URED HRVATSKIH REGIJA

Trening za EU U široj europskoj četvrti Bruxellesa nekoliko je hrvatskih regija otvorilo svoja predstavništva. Damir Pleše, šef Ureda hrvatskih regija, u razgovoru za Privredni vjesnik tumači kako uredi rade. Ured koji vodi već četiri godine pokriva interese devet županija - Dubrovačko-neretvanske, Primorsko-goranske, Sisačkomoslavačke, Varaždinske, Vukovarsko-srijemske, Zagrebačke te od nedavno Krapinsko-zagorske i Međimurske - te devet gradova i dviju razvojnih agencija - Azre Varaždinske županije i Vire, razvojne agencije Višnjana koja zastupa manje istarske općine poput Bala, Tinjana, Žminja i Medulina. Posao se definitivno proširio, na što su utjecali dobri rezultati, ističe Pleše. Unatoč intenziviranju posla, u Uredu je uz njega samo Lea Poljančić, iako ih je u početku radilo još četvero. “Iako su te osobe otišle svojom voljom, zamjene

nisu stigle, novca je malo, ali se nekako nosimo”, kaže Pleše. Što je Ured radio zadnjih mjeseci? - Snažno smo intenzivirali rad na programu pomoći flamanske vlade zemljama Srednje i Istočne Europe što uključuje Hrvatsku. Pomoć je svake godine sve veća i sve je više naših subjekata, županija i gradova svjesno mogućnosti pristupa tim sredstvima: prijavljeno je sedam projekata, prošlo je pet. Jedan od njih rangiran je s najviše bodova - Centar odličnosti za informacijske i komunikacijske tehnologije u Varaždinu. Projekti su jedna od naših glavnih aktivnosti - prijavili smo još dva u sklopu programa za zemlje Sredozemlja, jedan vezan uz obnovljive energetske izvore s Vukovarsko-srijemskom županijom, a drugi vezan za osobe s poteškoćama u kretanju gdje je partner na hrvatskoj strani škola iz Varaždina. Radimo i veliki program sa španjolskim partnerom kojim se pro-

miče ideja poduzetništva kod srednjoškolaca. Također, Vukovarsko-srijemska županija je sa španjolskom regijom Valencijom ušla u program obnovljivih izvora energije. Zagrebačka županija provodi projekt zbrinjavanja industrijskog otpada u sklopu programa ekoloških inovacija. Dubrovačko-neretvanska županija s Londonom realizira projekt prevencije i borbe protiv kriminala. Vrlo važan projekt ima Grad Rijeka, E-uprava za vas, uspostavljanje internetskog upravljanja administracijom, a Rijeka je prijavila projekt u sklopu ICT programa s partnerom iz Velike Britanije. Koliko su u županijama svjesni značaja regionalnog razvoja? - Županije svakim danom postaju sve svjesnije, no dosta radimo na tome kako bi se upoznali s najboljom praksom iz država članica ali i njihovim greškama. Dobro je da naši ljudi vide da su s obje strane svi obični ljudi.

Mogu li vam se obraćati pojedinci ili tvrtke? - Ne, mi smo isključivi servis županijskih i gradskih tijela. Kad je riječ o tvrtkama, za njih postoji Hrvatska gospodarska komora. Ona im je dužna pružiti željenu informaciju. Isto tako, pojedinci i tvrtke mogu se sa zahtjevom obratiti također i gradskim ili županijskim upravama - ali nama zahtjev mora doći od županije ili grada, a ne od njih. Kakve ste rezultate postigli tijekom protekle četiri godine? - Napravili smo dosta projekata i mnogo radili na promociji. Mislim da smo uspjeli postići vizibilitet Ureda, pa bez lažne skromnosti sa sigurnošću mogu ustvrditi da smo se probili među 15-20 najboljih - pozivaju nas svugdje. Da, samim tim što smo povećali prisutnost, mnogo smo napravili. Educirali smo, nastojali mijenjati svijest, mislim da smo donekle uspjeli... ali i dalje nastavljamo s misijom. (L.S.N.)

www.een.hr

6 7

10. svibnja 2010.

Pregovori s EU-om

Na tri koraka do cilja Hrvatska je otvorila 30 od 33 poglavlja, 18 je privremeno zatvoreno, a neotvorena su poglavlja Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava te Vanjska, sigurnosna i obrambena politika Hrvatska je do sada u pristupnim pregovorima otvorila 30 od 33 poglavlja. Od ukupno 30 otvorenih poglavlja njih 18 je privremeno zatvoreno. Neotvorena su poglavlja 8. Tržišno natjecanje, 23. Pravosuđe i temeljna prava te poglavlje 31. Vanjska, sigurnosna i obrambena politika. Kako bi se ta tri poglavlja otvorila, EU tre-

ba usvojiti svoja zajednička pregovaračka stajališta. Na 10. sastanku Međuvladine konferencije o pristupanju Europskoj uniji održanom 19. travnja 2010., na razini zamjenika voditelja izaslanstava u Bruxellesu privremeno je zatvoreno poglavlje 1. Sloboda kretanja roba. U tom poglavlju Hrvatska je izborila pravo na prijelazno razdoblje u trajanju od četiri

godine od dana pristupanja vezano uz unaprjeđenje tržišnih autorizacija i dokumentacije za lijekove registrirane u Hrvatskoj. Sloboda kretanja roba jedna je od tzv. četiriju sloboda (kretanje robe, kapitala, osoba i usluga) na kojima se temelji funkcioniranje jedinstvenog europskog tržišta. Prema najavama, u svibnju 2010. održat će se još jedna pristupna

konferencija na kojoj bi Republika Hrvatska mogla zatvoriti pregovore u poglavlju 16. Porezi i otvoriti poglavlje 31. Vanjska, sigurnosna i obrambena politika. Do kraja španjolskog predsjedanja EU-om organizirat će se pristupna konferencija na ministarskoj razini u lipnju 2010. godine, na kojoj bi se mogla otvoriti preostala poglavlja i zatvoriti nekoliko njih.

Pregled stanja procesa pregovora Faza u nadležnosti EK, Hrvatske ili Vijeća EU 

POGLAVLJA PRAVNE STEČEVINE EU - Poglavlja koja još nisu otvorena - Otvorena poglavlja  - Privremeno zaključena poglavlja  - Poglavlja spremna za otvaranje ili zatvaranje, koja blokira Slovenija

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 388 15

 Sloboda kretanja roba  Sloboda kretanja radnika  Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga

   

     

    

Sloboda kretanja kapitala Javne nabave Pravo trgovačkih društava Pravo intelektualnog vlasništva Tržišno natjecanje Financijske usluge Informacijsko društvo i mediji Poljoprivreda i ruralni razvitak Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika Ribarstvo Prometna politika Energetika Porezi Ekonomska i monetarna politika Statistika Socijalna politika i zapošljavanje Poduzetništvo i industrijska politika Trans-europske mreže Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata Pravosuđe i temeljna prava Pravda, sloboda i sigurnost Znanost i istraživanje Obrazovanje i kultura Okoliš Zaštita potrošača i zdravlja Carinska unija Vanjski odnosi  Vanjska, sigurnosna i obrambena politika Financijski nadzor Financijske i proračunske odredbe Institucije Ostala pitanja Broj poglavlja koja su prošla kroz pojedinu fazu Broj poglavlja koja prolaze kroz pojedinu fazu

EK-Hrvatska: screening I (eksplanatorni ili prva faza)

Hrvatska –EK: EK screening II izrađuje (bilateralni) Izvješće o screeningu

Radna skupina za proširenje Vijeća EU raspravlja o izvješću EK o screening-u

Vijeće EU odlučuje o pripremljenosti RH za otvaranje poglavlja / ili o mjerilima za otvaranje

6/6/6 Ako su postavljena mjerila za otvaranje, Hrvatska ih ispunjava, EK ocjenjuje a Vijeće EU potvrđuje.

RH izrađuje i dostavlja pregovaračko stajalište Predsjedavajućem EU

EK izrađuje nacrt zajedničkog stajališta EU (NZS)

Radna skupina za proširenje Vijeća EU raspravlja o NZS-u

Vijeće EU usvaja Zajedničko stajalište EU za otvaranje poglavlja na MVK.

Formalno otvaranje poglavlja na Međuvladinoj konferenciji (MVK)

Ako su postavljena mjerila za zatvaranje, Hrvatska ih ispunjava, EK ocjenjuje a Vijeće EU potvrđuje.

12 / 12 / 12

Privremeno zatvaranje poglavlja na Međuvladinoj konferenciji

19.4.10

16-20.1.06

13-17.2.06



12.10.06



24.4.08



23.7.08

25.7.08



19.7.06

8.9.06



21.2.07

—

20.7.07



16.6.08

17.6.08



21-21.11.05 15-16.12.05



20.9.06

—

18.10.06



20.6.07

26.6.07 

2.10.09 21.12.09

25.11.05

21.12.05



27.9.06



5.6.08



2.10.09



7.11.05

29.11.05



17.5.06



7.10.08



18.12.08

19.12.08



21.6.06

19.7.06



31.1.07

—

1.2.07



20.6.07

26.6.07



2.10.09

6-7.2.06 28.2-1.3.06

18.10.06



21.2.07

29.3.07



19.12.08



4.10.06

—

5-6.12.05



28.6.06



2.4.10

29-30.3.06

4-5.5.06



24.1.07

—

28.3.07



20.6.07

26.6.07 

27.11.09

12-13.6.06

17-18.7.06



31.1.07

—

9.3.07



20.6.07

26.6.07



19.12.08

5-8.12.05 30.1-2.2.06



9.11.06



8.9.08



2.10.09

 

8-9.11.05

9-15.3.06 29.5-7.6.06



3.4.07



24.7.08



2.10.09

24.2.06

29.3.06



29.7.08

—

26.9.08



18.2.10

19.2.10



26-29.6.06

18-21.9.06



21.2.07

—

8.6.07



16.4.08

21.4.08



15-17.5.06

19-21.6.06



18.5.07

—

11.7.07



16.4.08

21.4.08



6-7.6.06

3-4.7.06



31.1.07

—

30.4.08



2.10.09



27.11.09

16.2.06

9.3.06



20.9.06

—

18.10.06



20.12.06

21.12.06



19-20.6.06

13-14.7.06



20.12.06

—

22.2.07



20.6.07

26.6.07



19.12.08 2.10.09

8-10.2.06

6-8.3.06



18.7.06



7.4.08



16.6.08

17.6.08



21.12.09

27-28.3.06

27-28.4.06



20.9.06

—

18.10.06



20.12.06

21.12.06



25.7.08

30.6.06

22.9.06



3.4.07

—

6.6.07



19.12.07



2.10.09

11-14.9.06

5-6.10.06



25.4.07



25.6.08



2.10.09

2.10.09 

6-8.9.06 17-18.10.06



20.12.07



19.2.10 2.10.09 

23-25.1.06

21-23.2.06



18.7.06



11.4.08



2.10.09

20.10.05

15.11.05



24.2.06

—

17.3.06



8.6.06

12.6.06

—

12.6.06

26.10.05

17.11.05



26.4.06

—

26.4.06



7.12.06

11.12.06

—

11.12.06

3-11.4.06

15-19.5.06



3.4.07



11.7.08



18.2.10

19.2.10



8-9.6.06

10-11.7.06



14.3.07

—

28.3.07



19.7.07

12.10.07



31.1-1.2.06

15-16.3.06



28.6.06

—

2.10.06



20.12.06

21.12.06



2.10.09

10.7.06

15.9.06



14.3.07

—

28.3.07



11.10.07

12.10.07



30.10.08

14.9.06

2.10.06



7.5.08

—

8.5.08





18.5.06

29.6.06



9.11.06

—

21.12.06



20.6.07

6.9.06

27.9.06



25.4.07

—

2.8.07



19.12.07

—

Datum dovršetka pojedine faze:

30.6.06 - što ih je Hrvatska dovršila 30.6.06 - što ih je EK dovršila 30.6.06 - što ih je Vijeće EU dovršilo

- faze koje se još ispunjavaju  - faze koje blokira Slovenija — - preskočene faze

30.6.06 - otvaranje ili zatvaranje poglavlja  - postavljeno tri mjerila (npr.)  - mjerila koja ispunjava Hrvatska

27.11.09

26.6.07  

- mjerila koja ocjenjuje EK - mjerila koja potvrđuje Vijeće EU  - tri ispunjena mjerila (npr.)

enterprise europe NOVE TEHNOLOGIJE U PROIZVODNJI HRANE

HI-TECH za pekarsku industriju Tvrtka Naše klasje je kroz kreditiran i sufinanciran projekt uvela nove tehnologije u proizvodnju brašna

Tvrtka Naše klasje iz Zagreba završila je projekt Proizvodnja ekstrudiranog brašna žitarica, lomljenog i cijelog zrna nutritivno vrijednih sjemenki. Projektom se stvarala nova proizvodnja na osnovi novih tehnoloških procesa proizvodnja ekstrudiranog brašna žitarica od kukuruza, pšenice, raži, zobi, ječma, heljde i riže, kao glavne djelatnosti, te proizvodnja ekstrudiranog lomljenog i cijelog zrna, kao što su pšenica, raž, zob, heljda, lan, bundevine koštice, sjemenke suncokreta i sezama, kao dopuna glavnog proizvodnog programa. Novom tehnologijom dobivena je kvalitetnija sirovina koja se vrlo jednostavno primjenjuje u pekarskoj industriji (u proizvodnji finalnih proizvoda) i čijim se korištenjem ostvaruju značajne uštede energije, povećava se

Dodijeljena nagrada za esej “Što mi znači EU?” Šef Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj veleposlanik Paul Vandoren i Dubravka Vlašić Pleše, ravnateljica Uprave za koordinaciju prilagodbi pravnom sustavu EU-a, dodijelili su u EU Info centru nagrade pobjednicima natječaja za esej pod nazivom Što mi znači EU? Tročlani žiri je odlučio dodijeliti Emi Menđušić Škugor, studentici treće godine Pravnog fakulteta u Zagrebu, prvu nagradu – putovanje u Bruxelles. Veleposlanik Vandoren je naglasio važnost informiranja svih hrvatskih državljana o pitanjima koja se odnose na EU, pogotovo mladih ljudi. “Oni su ti koji će najvjerojatnije provesti svoj život kao građani EU-a. Za njih je vrlo bitno da budu svjesni svih prilika i izazova koje donosi EU”, rekao je Vandoren čestitajući pobjednicima te ih je podržao u nastavku širenja njihova znanja o Europskoj uniji. Natječaj je osmislila Delegacija Europske unije u svrhu poticanja sveučilišnih studenata iz cijele Hrvatske da analitički i kreativno izraze svoja mišljenja o Europskoj uniji, procesu pristupanja Hrvatske, kao i budućoj ulozi Hrvatske kao zemlje članice EU-a.

volumen proizvodnje i trajnost proizvoda. Projekt je financirala Vladina Agencija BICRO kroz program razvoja na znanju utemeljenih poduzeća - RAZUM kojim se osigurava početno financiranje razvoja novog proizvoda u novoosnovanim na znanju utemeljenim poduzećima, kao i u postojećim malim i srednjim poduzećima. BICRO je u projekt, osim 840.000 kuna odobrenog kredita, uložio i bespovratna sredstva za istraživanje i razvoj u visini od 360.000 kuna. Pomoć u realizaciji projekta tvrtki je pružio Prehram-

beno-biotehnološki fakultet iz Zagreba. Poduzeće Naše klasje je uz svoj brzi rast osvojilo brojne nagrade i priznanja, između ostalih, status gazele 2008. - nagradu za brzorastuća poduzeća koja transparentnim poslovanjem predstavljaju sigurnije poslovne partnere. Za svoje proizvode, koji se proizvode u tvornici u Jakovlju i u Ivanićgradu, poduzeće posjeduje certifikate ISO 9001:2002, HACCP, halal i košer, a izvoze ih na tržišta Njemačke, Austrije, Mađarske, Slovenije, Srbije, Crne Gore, Kosova te Bosne i Hercegovine.

www.een.hr

10. svibnja 2010.

8 9

Tjedan malog i srednjeg poduzetništva od 25. svibnja do 1. lipnja

Institucije znaju da su mali i srednji najvažniji Ovogodišnji Europski tjedan malog i srednjeg poduzetništva posvećen je, među ostalim, posljedicama bankrota i oporavku, podugovaranju, poreznim i pravnim pitanjima

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr Udio malog i srednjeg poduzetništva (MSP) i u gospodarstvu EU-a ali i u hrvatskom gospodarstvu veći je od 99 posto i upravo te brojke svjedoče o njegovoj iznimnoj važnosti. Ono čini kralježnicu gospodarstva, generator je zapošljavanja, izvor ekonomskog rasta i njegov najdinamičniji dio. Od prošle godine Europska komisija organizira tjedan posvećen malim i srednjim poduzetnicima, a koordinatorica tog događaja u Hrvatskoj je Katarina Marković, voditeljica ureda Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG). Koliku pozornost institucije usmjeravaju tom segmentu gospodarstva? - Institucije su na vrijeme prepoznale značaj ulaganja u taj vitalni dio gospodarstva i kontinuirano potiču njegov razvoj kroz razne financijske i nefinancijske instrumente. Kada govorim o institucijama, u prvom redu mislim na državne institucije i agencije, poduzetničke potporne institucije i udruženja koja okupljaju poduzetnike. Od financijskih instrumenata namijenjenih razvoju i jačanju MSP-a posebno bih istaknula one koji se realiziraju kroz godišnji operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva i koji za 2010. iznose više od 325 milijuna kuna. Većinu projekata i mjera iz operativnog plana provodi HAMAG, a sredstva su u najvećoj mjeri namijenjena jačanju konkurentnosti malih

Katarina Marković, voditeljica ureda Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG)

i srednjih poduzeća uvođenjem novih tehnologija, unaprjeđenjem marketinških aktivnosti i tehničkim usklađivanjem. Što se željelo postići organizacijom tjedna? - Europski tjedan malog i srednjeg poduzetništva projekt je Europske komisije, prvi put organiziran 2009. godine i osmišljen kao globalna promidžbena kampanja poduzetništva s ciljem jačanja poduzetničkog načina razmišljanja, kreiranja pozitivnog poduzetničkog ozračja, unaprjeđenja imidža EU-a kod poduzetnika i promocije poduzetništva općenito. Hrvatska je sudionica projekta od početka, dakle, drugu godinu za redom. Projekt se ostvaruje kroz događanja koje organiziraju javni i privatni dionici s ciljem pružanja informacija o projektima i programima koji su poduzetnicima

dostupni na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. Događanja mogu biti organizirana u obliku konferencija, okruglih stolova, panel-rasprava, sajmova, radionica, seminara, prezentacija... Tjedan malog i srednjeg poduzetništva ove godine službeno se održava od 25. svibnja do 1. lipnja uz sudjelovanje 37 zemalja. Riječ je o decentraliziranoj kampanji - većina događanja odvija se na nacionalnoj razini. S obzirom na to da je teško uskladiti održavanje svih događanja u tih nekoliko dana, Komisija je odlučila pod okrilje projekta svrstati sva događanja koja se, sukladno cilju i svrsi projekta, održavaju tijekom svibnja i lipnja. Koja je tema ovogodišnjeg tjedna malog i srednjeg poduzetništva? - Imajući u vidu turbulentno gospodarsko razdoblje u kojem se Europa nalazi, ovogodišnji tjedan fokusirat će se na specifične teme vezane uz posljedice bankrota i oporavak, administrativne prepreke, edukaciju u poduzetništvu, socijalnu odgovornost, internacionalizaciju, socijalno poduzetništvo, podugovaranje, porezna i pravna pitanja i slično. Koje prednosti ostvaruju poduzetnici i organizatori kroz projekt? - Poduzetnicima se pruža mogućnost da na jednom mjestu dođu do informacija o mjerama poticanja poduzetništva koje su im dostupne na europskoj i nacionalnoj razini. Također, upućuje

ih se u pretpostavke i uvjete koje će biti nužno ispuniti žele li postati i ostati konkurentni na europskom tržištu. Pruža im se i mogućnost umrežavanja s drugim poduzetnicima koji obavljaju istu ili sličnu djelatnost i učenje iz njihova iskustva. Već drugu godinu za redom veliki je odaziv javnosti za ovaj projekt. Drago mi je što su i poduzetnici i institucije koje potiču poduzetništvo prepoznali značaj kvalitetne i pravodobne pripreme za izazove koji nas očekuju ulaskom u EU i što na vrijeme poduzimaju korake kako bi se što uspješnije nosili s dolazećim izazovima.

Dosad prijavljeno više od 40 događanja Tko su u Hrvatskoj organizatori događanja i gdje će se ona održati? - Organizatori su pripadnici javnog i privatnog sektora koji u svom djelokrugu rada potiču razvoj poduzetništva. Do sada je u sklopu projekta prijavljeno više od 40 događanja, a organizatori su tijela državne uprave, regionalne razvojne agencije i poduzetnički centri, inkubatori, županijske komore, fakulteti... Događanja se održavaju diljem Hrvatske, uglavnom u mjestima sjedišta organizatora. Organizatori prijavljuju događanja putem web portala, sukladno smjernicama dostupnima na web stranici Europske komisije, HAMAG-a i Hrvatske gospodarske komore. Nakon što je događanje prijavljeno, nacionalni koordinator ga evaluira i ako ono zadovoljava cilj i uvjete projekta, odobrava. Odobreno događanje stječe pravo korištenja naziva Europskog tjedna malog i srednjeg poduzetništva kao i pravo korištenja logotipa i svih promidžbenih materijala projekta.

enterprise europe MANJE POZNATA STRANA PROCESA PRISTUPANJA

Ono što je bitno, medijima nije “SEKSI” Prema Izvješću Europske komisije o kontroli mlijeka namijenjenog izvozu u EU, hrvatske su mljekare već integrirane u sustav EU-a. Gotovo su svi elementi zajedničke pravne stečevine uneseni u hrvatsko zakonodavstvo i, što je još važnije, u praksu Lada Stipić Niseteo niseteo.lada@skynet.be Pravi smisao članstva u EU-u nije politika nego kriteriji kvalitete – za prosječnog građanina i njegovo zdravlje, dakle kvaliteta življenja. Objektivno je daleko značajnije to da se na svakoj točki unutarnjeg tržišta apliciraju jednaki parametri kvalitete mlijeka nego tko je pobijedio u raspodjeli funkcija unutar Vijeća EU-a. Proces pristupanja najrjeđi je među temama koje se obično obrađuju u javnosti je li dostignuta puna suradnja s Haagom ili koliko će eurozastupnika pripasti novoj članici - jer taj se proces odnosi na serije veoma specifičnih pripremnih radnji. Glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak običava ova pitanja nazvati bitnima “ali ne medijski seksi”. Dobra ilustracija koliko je to složen proces jest mljekarska industrija. Europska je komisija nedavno objelodanila izvješće o kontroli mlijeka za ljudsku prehranu u Hrvatskoj namijenjenog izvozu u EU. Radi se o pripremanju jedne domaće industrije za djelovanje na terenu unutarnjeg tržišta i istodobno zadovoljavanju preduvjeta da mlijeko iz treće zemlje dođe na tržište EU-a. Izvješće indirektno objašnjava i zašto je u novom krugu proširenja s Hrvatskom najmanje problematična poljoprivreda, pogotovo proizvodnja hrane pokrivena pregovaračkim poglavljem zaštite ljudskog zdravlja, veterinarskih i fitosanitarnih mjera – za razliku od šokova koji su pratili prilagodbu većine zemalja “velikog praska” iz Srednje Europe. Zadnja je ovakva misija provedena 2002. godine. Za sedam godina promijenio se čitav sustav, uz male iznimke industrija je danas uglavnom usklađena s pravilima u

EU-u. Hrvatska je 2007. godine u EU izvozila 10.200 tona mlijeka i mliječnih proizvoda, godinu kasnije količine su povećane da bi u prvih 10 mjeseci 2009. godine, u vrijeme kada je ekipa inspektora Europske komisije (EK) provjeravala sektor, izvoz dostigao 16.100 tona. Hrvatske mljekare spremne Inspekcija je konstatirala da su hrvatske mljekare općenito već integrirane u sustav EU-a. Gotovo su svi elementi zajedničke pravne stečevine (acquis communautaire) koji pokrivaju sektor uneseni u hrvatsko zakonodavstvo i, što je još značajnije, u praksu. Nazočnost veterinarskih inspektora je redovna, negdje čak svakodnevna, kontrole su konstantne, jedino se prigovorilo manjkavoj suradnji Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka (još jednog noviteta u odnosu na prvu inspekciju) i vlasti nadležnih za kontrolu. Mlijeko se izvozi iz zemlje u kojoj, za razliku od nekih članica Unije, već desetljećima nije bilo stočnih bolesti poput slinavke i šapa - mada su hvaljene redovne kontrole zdravlja životinja još uvijek u raskoraku s odrednicama direktive

EU-a koja to regulira jer se rade na hrvatski, a ne na EU način, s jednakim krajnjim rezultatom. U Hrvatskoj je provedena potpuna registracija životinja u skladu sa zahtjevima EU-a uz napomenu da postojeći sustav još ne uspijeva dostići da se svi uneseni podaci brzo prenesu i spreme u središnju bazu podataka. Svi laboratoriji u Hrvatskoj koji prate kvalitetu mlijeka rade potpuno u skladu s pravilima EU-a. Hrvatske nadležne vlasti i inspektori EK-a razišli su se u jednoj procjeni: ugrubo, prema nadležnima u Hrvatskoj, ovog trenutka 80 posto proizvedenog mlijeka u potpunosti zadovoljava kriterije EU-a određene za svježe mlijeko, ali inspekcija EK-a ocjenjuje da je postotak gotovo dvostruko niži. Inspektori su obišli šest pogona za proizvodnju mlijeka, od najvećih do onih srednje veličine. Nalaz ukazuje na to da četiri mljekare djeluju posve u skladu s pravilima EU-a, a dvije djelomično. Problem mljekara jest manjkav skladišni prostor za ambalažu, nedo-

voljni kapaciteti hladnjaka, negdje razina čistoće nije najbolja ili održavanje “šepa”. Jedna od mljekara, još u fazi kompletiranja, netom je stekla status izvoznika mlijeka u EU, ali ga je s ovom inspekcijom izgubila, i to nakon što je zaključeno da nisu učinjene tražene prilagodbe. Mljekare se muče sa starom opremom. Ojačati koordinaciju Sve u svemu, “sadašnji sustav, unatoč nađenim manama, u velikoj mjeri daje garancije tražene za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u EU”, zaključuje inspekcija dajući preporuke vezane uz poboljšavanje sustava obrade podataka (što je dio izgradnje/ dogradnje famoznih “administrativnih kapaciteta” koji prate gotovo sva pregovaračka poglavlja) i kvalitetniji nadzor zadovoljavanja standarda. Sugeriraju se poboljšanje koordinacije i veći pristup veterinarskih inspektora podacima. Hrvatska je strana komentirala nalaze inspekcije EK-a upozoravajući da su u međuvremenu provedene neke nove mjere namijenjene unaprjeđivanju čitavog sustava poput legalnih okvira testira-

Za sedam godina promijenio se čitav sustav: uz male iznimke industrija je danas uglavnom usklađena s pravilima u EU-u nja na tuberkulozu, novih pravila nadzora veterinarskih inspektora kako bi se osiguralo da mljekare s licencijom za izvoz u EU zadrže tražene standarde, te uvježbavanja inspektora, ali i njihovih trenera. Uglavnom su sve slabe točke koje je detektirala inspekcija EK-a obrađene i rješavaju se, obavijestile su hrvatske vlasti Europsku komisiju.

www.een.hr

10. svibnja 2010.

10 11

Promocija europskih proizvoda

Prenošenje hrvatskih iskustava Europi

Potkraj svibnja u Bruxellesu se organizira konferencija o promociji proizvoda kroz znakove kvalitete. Hrvatska predstavlja svoja iskustva preko projekata Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta Hrvatska gospodarska komora preko svog predstavništva u Bruxellesu u okviru Europskog tjedna malog i srednjeg poduzetništva suorganizira konferenciju o promociji europskih proizvoda. Konferencija Promocija europskih proizvoda kroz Made in i znakove kvalitete održat će se 26. svibnja u Predstavništvu HGK-a u Bruxellesu. Konferenciju zajednički organiziraju HGK i Unioncamere del Veneto, a cilj konferencije je staviti naglasak na trenutačnu problematiku utvrđivanja pravila podrijetla industrijskih proizvoda u Europskoj uniji. Na konferenciji će se ukazati na potrebe i očekivanja država kandidata u vezi s navedenom problematikom, ali i na važnost podrijetla i kvalitete proizvoda prilikom izvoza. Na skupu će direktor Centra za kvalitetu HGK-a Trpimir Župić predstaviti projekte Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, a predstavit će se i talijanski i hrvatski industrijski sektori kako bi ukazali na važnost

podrijetla u industriji s ciljem zaštite potrošača i poboljšanja konkurencije unutar EU-a. Zoran Barišić, pomoćnik direktora Sektora industrije HGK-a, predstavit će hrvatski industrijski sektor, odnosno potporu HGK-a pri izvozu hrvatskih industrijskih proizvoda. Na konferenciji će se predstaviti uspješna tvrtka sa znakom Hrvatska kvaliteta - Zlatarna Križek. Skup će okupiti predstavnike europskih institucija, industrije, udruga potrošača, komora, regija i gradova. Nakon predstavljanja tvrtki predviđena je otvorena rasprava o temi skupa, a bit će organiziran i izložbeni prostor koji će uključivati brošure industrijskih proizvoda. Označavanje podrijetla još neobvezno Pitanje o označavanju podrijetla robe u EU-u aktualno je još od 2003. godine kada su pojedine članice pokrenule tu inicijativu zahtijevajući obvezno označavanje podrijetla uvoznih ali i europskih proizvoda. Nakon produljenih konzultacija Europska komisija je 2005. predložila Made in

regulativu koja zahtijeva upotrebu oznake podrijetla za pojedine uvozne proizvode (Council Regulation on the indication of the country of origin of certain product sorted from third countries). Prema tom prijedlogu EK-a, oznaka podrijetla (made in znak) je znak koji označava geografsko podrijetlo proizvoda. Osim uvoznih proizvoda označavanje podrijetla može se zahtijevati i za domaće proizvode, na samo određene proizvode ili na sve proizvode, no isto tako države članice mogu dobrovoljno označavati podrijetlo proizvoda. Svrha označavanja podrijetla je transparentnost te informiranje krajnjeg potrošača, ali i smanjenje mogućeg krivotvorenja proizvoda koji narušavaju ugled europskih proizvođača. Oznaka proizvoda mora biti stalna i neobrisiva, vidljivo istaknuta te napisana tako da je lako razumljiva za krajnjeg potrošača. Konačni prijedlog Komisije o označavanju podrijetla (COM(2005) 661 final) rezul-

tat je dugotrajnih konzultacija započetih 2003. godine, s interesnim predstavnicima industrijskih udruženja, potrošačkih grupacija te državama članicama. Prevladalo je mišljenje o važnosti označavanja podrijetla proizvoda, kako u korist potrošača tako i u korist europskih proizvođača. Komisija je željela tim prijedlogom ponovno uspostaviti iste uvjete za sve trgovinske partnere koji zahtijevaju označavanje podrijetla, stvoriti transparentnost proizvoda, omogućiti informiranost potrošača kod izbora proizvoda, smanjiti mogućnosti korištenja neovlaštenih i zavaravajućih oznaka podrijetla te poboljšati konkurentnost europskih proizvoda. EU trenutačno nema obvezu označavanja podrijetla za industrijske proizvode, carinska kontrola podrijetla nije predviđena EU zakonodavstvom te ujedno nema dogovora oko zajedničke definicije što bi točno oznaka made in trebala predstavljati. Pojedine države članice već označavaju podrijetlo robe, ali na dobrovoljnoj osnovi. Još uvijek traju opsežne konzultacije i diskusije u svim interesnim grupama EU-a.

enterprise europe NOVI PROJEKTI TEHNOLOGIJSKO

Konferencija o gospodarskom potencijalu

Novi

ISTO

Tera završava pripremu projekta Green

Hrvatska Hrvatska u izlogu Europe Europe U svjetlu skorog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji te otvaranja novih poslovnih prilika koje članstvo nudi hrvatskoj poslovnoj zajednici, Hrvatska poslovna mreža pokrenula je organizaciju tematske konferencije u Bruxellesu o gospodarskim potencijalima hrvatskih regija. Konferencija Hrvatska – sljedeća članica EU-a održat će se 9. lipnja u Europskom parlamentu, pod pokroviteljstvom izvjestitelja za Republiku Hrvatsku i potpred-

sjednika Socijalističke skupine u Europskome parlamentu Hannesa Swobode. Cilj konferencije je kroz četiri tematske cjeline - Turizam i transport, Poduzetničko obrazovanje, Obnovljiva energija i energetska efikasnost te Znanost kao pokretač ekonomskog razvoja - upoznati dužnosnike europskih institucija i predstavnike ureda europskih gospodarskih komora, regija i ostalih interesnih predstavnika smještenih u Bruxellesu s gospodarskim i drugim uspjesima i potencijalima hrvatskih regija te tako pridonijeti

HPM - predstavnici Hrvatske u Bruxellesu Hrvatska poslovna mreža (HPM) okuplja predstavnike hrvatskih interesa u Bruxellesu s ciljem promocije i bolje prepoznatljivosti hrvatskih poslovnih interesa, bolje informiranosti, razmjene iskustava, koordinacije aktivnosti, a time i ostvarivanja većih poslovnih uspjeha. HPM je osnovan 2007. godine. Članovi HPM-a uključeni u organizaciju predmetne konferencije su: Predstavništvo Hrvatske gospodarske komore, Ured hrvatskih regija, Ured Predstavništva panonske Hrvatske, Ured Predstavništva Istarske županije; Predstavništvo MICRO grupe, Misija RH pri EU-u i Veleposlanstvo RH pri Kraljevini Belgiji.

stvaranju pozitivnog ozračja i slike Hrvatske kao sljedeće članice Europske unije. Konferencija će okupiti europske i hrvatske govornike, zastupnike najvećih političkih skupina Europskog parlamenta kao moderatore pojedinih panela, predstavnike institucija EU-a, europskih regionalnih predstavništava, gospodarskih komora te organizacija iz privatnog i javnog sektora, kako bi se povećao konstruktivni dijalog kao temelj za jaču ekonomsku i socijalnu povezanost u zajedničkoj europskoj budućnosti.

U uvjetima gospodarske krize pokazalo se vrlo teškim održati pozitivno poslovanje tvrtke. Primjenjuju se različite strategije za opstanak. Najčešće, upravo one najnepopularnije: radikalno smanjenje troškova smanjivanjem radne snage. Za male poduzetnike to često znači kratkoročno rješenje problema, ali srednjoročno se pojavljuje gubitak fleksibilnosti u ispunjavanju ugovornih obveza. U otežanim uvjetima poslovanja poslovna orijentacija Tehnologijsko-razvojnog centra - Tera koja uključuje značajnije financiranje iz pretpristupnih fondova Europske unije, kako bi osigurala potporu za male i srednje poduzetnike istočne Hrvatske, pokazala se veoma učinkovitom. Tera je primjer dobre prakse kao tvrtka u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i Sveučilišta koja je u posljednje tri godine uspješno izgrađivala potrebne kompetencije za europske projekte. To joj je pomoglo da u vrijeme gospodarske krize održi svoju misiju poslovanja usmjerenu prema razvitku inovativnih, na znanju utemeljenih poduzetničkih projekata.

www.een.hr

10. svibnja 2010.

12 13

RAZVOJNOG CENTRA

projekti za

K HRVATSKE

i organizaciju tzv. burze tehnologija

nju prehrambenog sektora i građevinarstva standardima EU-a i rješavanju problema zaštite okoliša. Provedbu projekta podržala je lokalna samouprava Osječko-baranjske županije s participacijom financijskih sredstava. Ostale usluge koje nudi EEN mreža su potpora u komercijalizaciji proizvoda i usluga na stranim tržištima, te pomoć u identificiranju proizvoda/usluga za uvoz. Sve usluge su poduzetnicima dostupne bez naknade. Tehnološka burza U okviru Europskog poduzetničkog tjedna Tera će u suradnji s Tehnološkim parkom Varaždin i Hrvatskom gospodarskom komorom organizirati predavanja i prezentaciju inovativnih tehnologija/

U otežanim uvjetima poslovanja, poslovna orijentacija Tehnologijskorazvojnog centra - Tera koja uključuje značajnije financiranje iz pretpristupnih fondova EU-a, pokazala se veoma učinkovitom

Projektni konzorcij, kojem je Tera član, završava postupak ugovaranja i potpisivanja projekta Green. Projekt za zaštitu okoliša Projekt je nadogradnja već postojećeg projekta potpore malom i srednjem poduzetništvu kroz Europsku poduzetničku mrežu koju financira program CIP. Green stavlja naglasak na poduzetnike iz područja prehrambene industrije i građevinarstva. U projektu sudjeluje 10 zemalja, a kroz partnerstvo se željelo obuhvatiti cijelo područje Italije, zemlje bivše Jugoslavije te zemlje Balkana. Provedba projekta će osigurati pomoć u privođe-

Važnost intelektualnog vlasništva Tera svojim aktivnostima želi osnažiti svijest poduzetnika o važnosti intelektualnog vlasništva i njegove zaštite. Do sada je zastupala klijente u više od 50 postupaka zaštite. Zaštita patenta, žiga i industrijskog dizajna nije samo realizacija inovativnog koraka poduzetnika, već i jačanje konkurentske prednosti poduzetnika. Primjeri iz prakse pokazali su da poduzetnici moraju biti svjesni prava i obveza koji proizlaze iz intelektualnog vlasništva te također ulagati u zaštitu svojih brendova. “Mali” poduzetnik često se iz “vlastitih cipela” čini nezanimljiv

svojoj konkurenciji, što se u praksi pokazalo netočnim. Za pomoć su se obratili klijenti suočeni s opomenom pred tužbu i odštetnim zahtjevom od 500.000 kuna ako ne zaustave svoje poslovanje. Dva takva primjera upravo dolaze iz Slovenije, što potvrđuje da strana konkurencija primjećuje hrvatskog poduzetnika na domaćem tržištu. Zaštitom žiga klijent ne bi dao povoda za spomenute tužbe. Tera je u partnerskoj suradnji s odvjetničkim uredom osigurala sudsku presudu u korist svog klijenta, koja mu omogućava daljnji rad.

procesa u domeni naftne industrije i zaštite okoliša s naglaskom na obnovljivim izvorima energije. Cilj je okupiti na jednom mjestu hrvatske tvrtke i potencijalne strane partnere kako bi se istražila mogućnost daljnje suradnje. Na tom okupljanju, tzv. burzi tehnologija (Brokerage Event), daljnji cilj je potpisivanje ugovora o transferu tehnologije sa stranim partnerom. Burza tehnologija bit će organizirana u Osijeku 27. i 28. svibnja. U okviru Europskog poduzetničkog tjedna 4. lipnja održat će se i jednodnevna konferencija Via QA 10 - A Software Testers` Event u organizaciji tvrtke Pet Minuta i Tere. Tema konferencije je sigurnost softvera i testiranje njegove kvalitete kako bi omogućio širok broj korisnika. Oba događaja bit će organizirana uz potporu Europske poduzetničke mreže, a više informacija može se dobiti na www. tera.hr.

enterprise europe

EU EU NATJEČAJI NATJEČAJI Pregled aktualnih EU natječaja kojima se traži nabava robe, pružanje usluga i obavljanje radova u okviru EU programa u kojima može sudjelovati Republika Hrvatska. Natječaji su ponajprije namijenjeni tvrtkama koje žele poslovati u Hrvatskoj i ostalim zemljama korisnicama EU programa. Detaljnije informacije o natječajima i potrebnoj dokumentaciji potražite na www.safu.hr. DIZAJNERSKE USLUGE Compania Nationala a Uraniului, Bukurešt, Rumunjska, traži usluge dizajniranja. Natječaj je otvoren do 1. rujna, a prijave na rumunjskom jeziku predaju se na Compania Nationala a Uraniului - S.A. Bucuresti str. Dionisie Lupu, nr. 68, sector 1 Contact: Eugen Cretu Attn: Serviciului Achizitii Publice 010458 Bucuresti Romania, e-mail: eugen.cretu@cnu.ro, cosmin.craciun@cnu.ro, laurentiu.georgescu@cnu.ro, dragos.puia@cnu.ro, feldioara @ cnu.ro. Više podataka o natječaju na istoj adresi. OBNOVA I IZGRADNJA VODOVODA TE SUSTAVA ZA OTPADNE VODE TVS&V, Aktau, Kazahstan, raspisuje natječaj za obnovu i izgradnju vodovoda i sustava za otpadne vode. Projekt vrijedan 5,8 milijuna eura financira Europska banka za obnovu i razvoj. Natječaj je otvoren do 26. veljače 2011. godine. Više podataka o ovom projektu može se dobiti na Projects Management and Coordination Center on Housing and Communal Sector in Mangystau Region (PM&CC), Ms Zhanat Samat, Republic of Kazakhstan, 130000, 13th Microdistrict, building No.33, 3rd floor, Aktau, Mangystau Region. Mo-

bile: +7 701 222 4004. Telephone: +7 7292 34 01 67, e-mail: szhanat@ yahoo.com. OBNOVA LUKE ŠIBENIK Europska banka za obnovu i razvoj traži izvođače radova na projektu Luka Šibenik. Poziv za pretkvalifikaciju otvoren je do 28. svibnja, a dokumentacija za prijavu može se dobiti nakon uplate na račun Jadranska banka, Šibenik, 7001-978-1961063 – for Lucka uprava Sibenik, IBAN No: HR1524110061100035883 Swift address: JADRHR2X b. Za plaćanje u kunama Lucka uprava Sibenik na račun u istoj banci 24110061100035883 – za Lučku upravu Šibenik Reg. No: 01961063. Više podataka o ovoj pretkvalifikaciji može se dobiti na adresi Marijan Petković, Lučka uprava Šibenik, Vladimira Nazora 53, 22000 Šibenik, lucka-upravasibenik@si.htnet. hrna. NABAVA NADZORNE OPREME I OPREME ZA ČIŠĆENJE UK Shkodra c/o Stucky /DSC, Rennes, Švicarska, raspisuje natječaj za nabavu opreme za čišćenje kanalizacije i nadzorne opreme (CCTV). Natječaj je otvoren do 2. lipnja, a prijave na engleskom jeziku predaju se na UK Shkodra c/o Stucky /DSC Rue du Lac 33 Contact: Stucky SA Attn: Mr. Paul Robinson, 1020 Renens VD 1 Switzerland, e-mail: shkodra@stucky.ch.

INŽENJERSKE USLUGE Statens vegvesen, Region midt, Fylkeshuset, Molde, Norveška, traži inženjerske usluge na izgradnji ceste i tunela. Natječaj je otvoren do 14. lipnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Statens vegvesen Region midt Statens hus, Prinsens gate 1 Contact: Prosjektavdelingen Attn: Svein Nordløkken 7468 Trondheim Norway, e-mail:svein.nordlokken@vegvesen.no, www. vegvesen.no. Više podataka na istoj adresi. OBNOVA CESTA EFA+C Ingénieurs géomètres officiels, Vevey, Švicarska, traži izvođača radova na obnovi cesta. Natječaj je otvoren do 5. svibnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Greffe municipal de la commune de Riex, Place Rodolphe Théophile Bosshard, 1097 Riex, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. POPRAVAK I ODRŽAVANJE NEELEKTRIČNIH SUSTAVA Electrocentrale Bucuresti S.A., Bukurešt, Rumunjska, traži usluge popravka i održavanja neelektričnih sustava. Natječaj je otvoren do 8. lipnja, a prijave na rumunjskom ili engleskom jeziku predaju se na SC Electrocentrale SA – Sucursala Electrocentrale Bucuresti Splaiul Independentei, nr. 227, sector 6, parter, camera 004. Contact: Registratura SEB 060041 Bucuresti Romania. Više podataka o natječaju na www.elcen.ro ili www.e-licitatie.ro. Ovi i drugi natječaji mogu se naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije http://ted. europa.eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUEDE IZ EU-a Na našoj internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Uz to možete i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu ispunjavanjem obrasca koji se nalazi na našoj internet stranici. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr kako bismo vam mogli dostaviti puni profil tražene tvrtke. Budući da se ponude objavljuju pod šiframa, potrebno je upisati broj šifre ponude za koju ste zainteresirani, te poslati upit. 20100503004 - KOZMETIČKI PROIZVODI Turska tvrtka koja proizvodi i prodaje ružino ulje i širok spektar kozmetičkih proizvoda koji potječu isključivo od ružinog cvijeta, traži trgovačke posrednike i franšizne partnere za distribuciju svojih proizvoda. 20100430016 - KERAMIČKE PLOČICE Katalonska (španjolska) tvrtka specijalizirana za proizvodnju keramičkih pločica za graditeljstvo i dekorativno uređenje traži trgovačke posrednike za distribuciju i zastupstvo. 20100421015 - TOPLINSKI IZMJENJIVAČI Danski proizvođač toplinskih izmjenjivača nudi distribuciju komplementarnih proizvoda na danskom tržištu, kako bi proširio svoju proizvodnu liniju. Komplementarni proizvodi mogu biti pumpe, kontrolna oprema, ventili ili drugi proizvodi s područja industrijskih komponenti.

20100429009 - METALNI NAMJEŠTAJ Grčka tvrtka, proizvođač metalnog namještaja, zainteresirana je za usluge trgovačkih posrednika. Tvrtka je zainteresirana i za nove ideje i dizajn, pa također nudi posredništvo potencijalnim poslovnim partnerima. 20100429004 - TURISTIČKA AGENCIJA Srbijanska turistička agencija nudi suradnju (posredovanje, zastupanje) stranim putničkim agencijama. 20100427034 - ADITIVI ZA HRANU (VETERINA) Inovativna njemačka tvrtka koja razvija, proizvodi i prodaje prirodne dodatke hrani, zamjensku hranu, veterinarske lijekove, higijenske proizvode te proizvode za njegu, traži trgovačke posrednike. 20100429020 - SPORTSKA OPREMA Srbijanski proizvođač sportske opreme traži usluge trgovačkih posrednika te nudi svoje usluge kao podugovaratelj. 20100421049 - STROJNO PAKIRANJE Mađarska tvrtka specijalizirana za strojno pakiranje traži distributere i kupce zainteresirane za isplativu opremu za pakiranje. Tvrtka također nudi suradnju u proizvodnji drugih strojeva, te puštanje u pogon, pokretanje i održavanje strojeva. 20100421019 - METALNI I PVC PROFILI ZA ROLETE Makedonska tvrtka, proizvođač svih vrsta metalnih i PVC profila za rolete, karniša i sve dodatne opreme, tra-

ži partnere za zajedničko ulaganje. Zainteresirani su za podugovaranje s tvrtkama s područja Balkana. 20100420005 - BRAŠNO Turska tvrtka koja proizvodi različite vrste pšeničnog brašna traži trgovačke posrednike za distribuciju svojih proizvoda. 20100419007 - LOGISTIKA Češka tvrtka specijalizirana za usluge u logistici (distribucija, transport) i za skladištenje traži partnere za podugovaranje i eksternaliziranje (outsourcing). Tvrtka nudi logističke i usluge prijevoza za tvrtke diljem Europe. 20100416023 - POLJOPRIVREDNI UREĐAJI Turska tvrtka za proizvodnju glodalica za poljoprivredni sektor traži usluge trgovačkih posrednika. TURSKA TVRTKA TRAŽI ZASTUPNIKE Turska tvrtka specijalizirana za električni čelik (magnetski čelik) traži agente/zastupnike koji bi za njih provodili istraživanje tvrtki koje se bave proizvodnjom transformatora (distributivnih, energetskih, specijaliziranih transformatora), a zanima ih i zastupstvo. 20090129012 - PŠENICA, SJEMENKE Mađarska tvrtka koja proizvodi pšenicu i sjemenke suncokreta odlične kvalitete, uzgojene na najvećim žitnim područjima u Mađarskoj, u potrazi je za trgovačkim posrednicima.

www.een.hr

10. svibnja 2010.

Prvi na Brokerage Eventu:

Naftna industrija, obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša du Sajma EXPO. Uz potporu Europske poduzetničke mreže, sudionicima će sudjelovanje biti omogućeno bez naknade.

Kao potpora inovativnom poduzetništvu, članice konzorcija Europske poduzetničke mreže - EEN pozivaju vas na sudjelovanje u bilateralnim poslovnim susretima (Brokerage Event) koji će se održati od 27. do 28. svibnja 2010. godine, tijekom održavanja Sajma EXPO (18. međunarodni sajam graditeljstva, 11. obrtnički sajam, te Treći sajam obrazovanja Expert 2010.) Svim sudionicima nudi se mogućnost sudjelovanja na Brokerage Eventu u svrhu povezivanja s interesnim tvrtkama iz drugih zemalja i promoviranja na štan-

Najave događanja HRVATSKA Svibanj 27. - 28. svibnja - Brokerage event Naftna industrija, obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša, TERA Osijek 31. svibnja - WPO ljetna škola, Dubrovnik

Ciljana područja djelatnosti: • Naftna industrija • Obrada taloga i fluida iz spremnika suhe nafte i otpadnih jama • Obnovljivi izvori energije • Građevinarstvo i zaštita okoliša Ovim putem ujedno pozivamo sve partnere Europske poduzetničke mreže da se uključe u suorganizaciju i identificiraju potencijalne klijente za sudjelovanje.

Lipanj 4. lipnja - Konferencija ViaQA 10 A Software Testers, TERA Osijek

Organizator: • Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku - TERA Suorganizatori: • Tehnološki park Varaždin - TPV • Poslovno-inovacijski centar Hrvatske - BICRO • Hrvatska gospodarska komora HGK

25. svibnja - Konferencija eHealth, Glasgow, Velika Britanija

Više o Brokerage Eventu na www.tera.hr

U EUROPI Svibanj 20. svibnja - Poslovni susreti na Međunarodnom sajmu za energetiku i zaštitu okoliša Genera, Madrid, Španjolska

27. svibnja - Poslovni susreti na 17. međunarodnom sajmu tehnike Engineering 2010, Nitra, Slovačka Lipanj 1. lipnja - Poslovni susreti Clean Technology European Partnering Event, Ženeva, Švicarska 2. - 4. lipnja - 11. Međunarodni sajam drvoprerađivačke industrije, Nantes, Francuska 9. lipnja - Slovensko-mađarski poslovni susreti Drvo i namještaj, Zalaegerszeg, Mađarska 10. lipnja - Poslovni susreti na Berlin Air Show 2010 - Europski dani tehnologije, Berlin, Njemačka

26. svibnja - Predstavništvo HGK-a u Bruxellesu, Promocija europskih proizvoda kroz Made in i znakove kvalitete 26. svibnja - Poslovni susreti s područja tehnologije zaštite okoliša, Sevilla, Španjolska

ViaQA 10 – A Software Testers` Event

Ipa program Slovenija-Hrvatska

Tvrtka Pet minuta u suradnji s Tehnologijsko-razvojnim centrom Tera poziva na jednodnevnu konferenciju ViaQA 10 – A Software Testers` Event koja će se u okviru Europskog poduzetničkog tjedna održati 4. lipnja u prostorijama Tere u Osijeku, Trg Ljudevita Gaja 6.

Otvoren je drugi poziv na dostavu prijedloga projekata u okviru Ipa operativnog programa Slovenija-Hrvatska 2007.-2013.

Konferencija je namijenjena svim zainteresiranima za sigurnost softvera i testiranje njegove kvalitete kako bi jamčio širok broj korisnika. U prvom dijelu konferencije bit će zastupljena predavanja, a u poslijepodnevnim satima možete sudjelovati na radionici za testiranje web aplikacija pomoću alata Watir. Kvalitetu konfe-

rencije i dinamičnost predavanja jamče stručnjaci toga područja. Konferencija će biti organizirana uz potporu Europske poduzetničke mreže - EEN koja će omogućiti sudjelovanje bez kotizacije. EEN ujedno poziva sve sudionike konferencije na sudjelovanje u bilateralnim poslovnim susretima (Business Event) u svrhu povezivanja s interesnim tvrtkama i potencijalnim partnerima kako bi prezentirali svoju ponudu i/ili potražnju te razmotrili moguću suradnju. Bilateralni poslovni sastanci održavat će se u intervalima od 15 do 30 minuta. Više informacija i program konferencije možete pogledati na http://viaqa. mobi/programme/.

14 15

Poziv je otvoren od 16. travnja do 30. lipnja 2010. godine. Cilj ovog poziva je stvoriti dinamično prekogranično područje s intenzivnim interakcijama razvojnih aktera i zainteresiranih strana s obje strane granice prema zajednički utvrđenim ciljevima. Natječajna dokumentacija dostupna je na web stranici http://www.si-hr.eu. Iz ovog će fonda biti na raspolaganju 11,9 milijuna eura, a sufinancirat će se mjere unutar 1. i 2. prioriteta Ipa operativnog programa Slovenija - Hrvatska 2007.2013.: Prioritet 1: Gospodarski i društveni razvoj Mjere: • Turizam i ruralni razvoj (20 posto) • Razvoj poduzetništva (60 posto) • Društvena integracija (20 posto) Prioritet 2: Održivo upravljanje prirodnim resursima Mjere: • Zaštita okoliša (55 posto)

• Očuvanje zaštićenih područja, ekološki značajnih područja i kulturne baštine (45 posto) Programsko područje prekogranične suradnje Operativnog programa Slovenija-Hrvatska 2007.-2013. uključuje sljedeće teritorijalne jedinice razine NUTS 3: • u Republici Sloveniji: Pomurska, Podravska, Savinjska, Spodnjeposavska, Jugovzhodna Slovenija, Notranjsko-kraška, Obalno-kraška, te Osrednjeslovenska (20 posto) regija. • u Republici Hrvatskoj: Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Zagrebačka, Karlovačka, Primorsko-goranska, te Istarska županija i Grad Zagreb (20 posto).

Info točka

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Adresa: Vlaška 108, HR-10000 Zagreb Osoba za kontakt: Viktorija Rončević (informacije na hrvatskom jeziku) e-mail: viktorija.roncevic@mrrsvg.hr ili na telefon +385 1 6391 991 (utorak, srijeda i četvrtak od 9.00 do 12.00 sati)

enterprise europe

10. svibnja 2010.

VRIJEDNE RUKE

Sačuvati PROIZVODE i USLUGE s posebnom vrijednošću Projektom HOK-a, HGK-a i Ministarstva gospodarstva želi se afirmirati rad ljudi koji svojim umijećem i znanjem stvaraju novu vrijednost i proizvode u tradicijskom duhu. Do sada ovu oznaku nosi više od 2000 proizvoda i obrta Projekt Vrijedne ruke pokrenut je kako bi se informirala javnost o postojanju samozatajnih, marljivih ljudi koji svojim umijećem, znanjem, ali i skromnošću proizvode ekološke proizvode, suvenire, rukotvorine, tradicijske proizvode. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatska obrtnička komora (HOK) i Hrvatska gospodarska komora (HGK) prepoznali su značaj takvih tradicijski vrijednih hrvatskih proizvoda te započeli promociju projekta Vrijedne ruke kako bi s njim upoznali i širu javnost. “Ovim projektom želimo afirmirati rad ljudi koji svojim umijećem i znanjem stvaraju novu vrijednost, hrane sebe i svoju obitelj i zapošljavaju druge stvarajući proizvode u tradicijskom duhu”, istaknuo je predsjednik HGK-a Nadan Vidošević. Naglasio je kako je više od 2000 ljudi već prepoznato kroz tu aktivnost, a potrebno ju je promovirati posebice u ovom trenutku kada se u Hrvatskoj ne stvaraju nove vrijednosti, a manje od dva posto ljudi ima tehničko obrazovanje bez kojeg nema napretka. K tome, radne navike društva u cjelini su niske, upozorio je. “Poznato je da su Hrvati svuda u svijetu cijenjeni i marljivi djelatnici te je stoga problem u našem sustavu koji ne funkci-

onira dovoljno dobro, a ne cijeni se stvaralaštvo”, kaže Vidošević. Predsjednik HOK-a Mato Topić naglasio je važnost potpisanog tripartitnog ugovora kojim se nastoji da autohtoni, tradicijski i umjetnički proizvodi dobiju što više na značenju te da se poveća broj tih proizvođača. “Za proizvodnju tradicijskih proizvoda gotovo više i ne postoji škola te je u pitanju opstanak takvih obrta. Stoga trebamo zaštititi proizvođače autohtonih proizvoda, stimulirati ih te im posvetiti posebnu pozornost. Osobito je potrebno rasteretiti te obiteljske obrte od dodatnih davanja i naknada kako bi mogli smanjiti svoje troškove”, rekao je Topić. Ravnatelj Uprave za obrt u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Darko Horvat istaknuo je kako projekt Vrijedne ruke, na kojemu je već niz godina radilo i Ministarstvo, ide dalje. Njime se želi utjecati na to da hrvatski proizvod bude što kvalitetniji te da turisti i kupci imaju predodžbu o tome da su ti proizvodi nastali u hrvatskim radionicama. “U Ministarstvu smo zadnje dvije godine radili na eliminiranju barijera te na promociji kako bismo kroz označavanje proizvoda kupcu omogućili izbor na hrvatskom tržištu. To je projekt za koji sam siguran da će uspjeti uz logističku podršku HOK-a i HGK-a”, ustvrdio je Horvat. (K.S.)

Čuvanje starih i autohtonih obrta Hrvatska obrtnička komora od prošle godine dodjeljuje znak tradicijskim i umjetničkim proizvodima, obrtima i uslugama kako bi upozorila na potrebu očuvanja i razvoja starih, dijelom autohtonih hrvatskih obrta kojima prijeti izumiranje, kao i promicanje strukovnog obrazovanja za takva zanimanja, te razvoja i promocije umjetničkih obrta koji njeguju dugu tradiciju u hrvatskoj povijesti. Namjera HOK-a bilo je potaknuti državnu i lokalnu upravu i turističke zajednice da pomognu očuvanju, njegovanju i prepoznatljivosti obilježja tradicijske odnosno umjetničke kulture te nositeljima znaka omoguće pogodnosti u poslovanju. Hrvatska gospodarska komora započela je projekt Vrijedne ruke 2009. godine preko svojih županijskih komora koje su izradile popis proizvoda i proizvođača u obliku 20 kataloga u sklopu pojedine županije. U katalozima je popisano oko 2000 proizvođača iz cijele Hrvatske. Prva promotivna akcija proizvođača i proizvoda iz kataloga Vrijedne ruke, ali i svih onih koji još nisu u njih uvršteni, održala se na Bjelovarskom sajmu u sklopu sajma LOREKO od 7. do 9. svibnja a sljedeća je 12. svibnja u Kninu. Ta će akcija biti integralni dio akcije Kupujmo hrvatsko, a očekuje se kako će se već ove godine na Jadranu stranim turistima ponuditi vrijedni hrvatski tradicijski proizvodi.