e-pv 3627 by NEstar

Dolazi vrijeme investicija Hrvatska može biti mjesto za nove velike poslove, zaključili su sudionici financijskog skupa EBRD-a u Zagrebu

Hrvatski izvoznici Dajte nam iste uvjete kakve imaju konkurenti u regiji i onda ćete vidjeti rezultate, poručili su Vladi izvoznici

Gdje je nestao čovjek... Ne jedan, nego 85.977 njih. Kako je moguće da nitko ne zna koliko je točno zaposlenih?

svijet financija Str. 28-29

tema tjedna Str. 4-5

s markova trga Str. 8

3 6 2 7 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 17. svibnja 2010. Godina LVII / Broj 3627. www.privredni.hr

privredni vjesnik

dugovi u zdravstvu / uspjesi končara / europa na dlanu: ĐĐ Montaža / predstavljanja / stil / hrwwwatska

PV analiza: Otpremništvo

ovako vam se to radi u svijetu

Međunarodni otpremnici i logističari svoje partnere u Hrvatskoj nauče raditi po pravilima EU-a, a zauzvrat dobiju mrežu klijenata. I onda odbace hrvatsku tvrtku >>16-17 Intervju: Romano Pičuljan

pomama za hrvatskim strojevima

>> 12-13

>> 11

Zašto stranci ne registriraju plovila u Hrvatskoj? Rješenje imaju HUP i vlasnik brodogradilišta Pičuljan marine s Raba

Četrdesetak hrvatskih poljoprivrednih strojeva rasprodano je u samo nekoliko dana na sajmu u Maroku

UVOD

www.privredni.hr Broj 3627, 17. svibnja 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Neće biti novih kriznih poreza Sindikatima smo pokušali objasniti što će se dogoditi s novim poreznim izmjenama, ali stalno dolazimo na ono što je premijerka rekla - svi su za reforme, dok ne dođe do njih. A kada dođe do njih, tada svi kopaju svoje rovove i ne popuštaju. Nije to ničiji hir, nego situacija u proračunu je takva. Nama nedostaje oko 500 milijuna kuna za isplatu poticaja za zapošljavanje, i rekli smo sindikatima da ćemo novac za regres prenamijeniti u te svrhe. Novih kriznih poreza neće biti. Jednom smo nasjeli na priču o kriznom porezu, nikakvi više krizni porezi i prirezi ne dolaze u obzir. To je nešto što nema rezona, ukidati krizni porez da bi se uvelo nešto drugo. Naša koncepcija u budućnosti je smanjivanje poreznog opterećenja, nikako povećanje, dakle provođenje strukturnih reformi i smanjivanje javne potrošnje, to je naš cilj i želja.

BORIS VUKELIĆ, CEH TRGOVINE HOK-a:

Malim trgovcima nužno je udruživanje Mali trgovci sve su ugroženiji i za njihov je opstanak na tržištu nužno povezivanje i osnaživanje kroz Plusmarket, udruge i nova horizontalna udruživanja. Jedno novostvoreno radno mjesto u Hrvatskoj vrijedi 30.000 eura, a otvara li ga mali obrtnik koji uz to dodatno angažira i članove svoje obitelji, i više. Takav obrt je ranjiv, kapitalno slab i upozorava na posebnu pažnju društva prema obrtništvu, pogotovo zato što je u Hrvatskoj još uvijek više od 4000 naselja bez prodavaonice i mogu ih opskrbiti samo obrtnici koji imaju najmanje troškove.

KREŠIMIR SEVER, PREDSJEDNIK NHS-a:

Vlada zbog odreska ubija stado krava Vlada, ako ne isplati božićnicu i regrese, nastavlja tradiciju neoliberalnog modela ekonomije koju cijeli svijet preispituje. Još plaćaju posljedice sudskih tužbi Račanove vlade koja je učinila slično. Zato im je i namjera promijeniti Zakon o radu u članku 262, o produljenoj primjeni kolektivnih ugovora. Zbog jednog odreska Vlada ne ubija jednu kravu nego cijelo stado. Nije dobro ugroziti socijalni dijalog zbog 640 milijuna kuna.

GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić

Važno je zajedništvo Naše se zajedničko djelovanje najbolje očituje u dobroj organizaciji Festivala izvorne hrane, pića, gastronomskih delicija, izvornog suvenira i folklora

mješten u srcu Jadrana, Biograd na Moru ima vrlo dobar zemljopisni položaj kojem pogoduje i okruženje nekoliko nacionalnih parkova i parkova prirode. To su nacionalni parkovi Kornati, Krka, Paklenica i Plitvička jezera te parkovi prirode Vransko jezero, Telašćica i Južni Velebit.

Sinergija javnog i privatnog sektora utječe na poboljšanje kvalitete turističke ponude Turistička zajednica Grada Biograda zajedno sa strukturama Grada već dulje vrijeme djeluje na uspostavi sinergije javnog i privatnog sektora, pa se iz godine u godinu postižu sve bolji rezultati. Samo takvom suradnjom neko turističko odredište može dobro funkcionirati, a turistima ponuditi kvalitetne sadržaje. No, kako bi se to postiglo, svatko u lancu treba odraditi svoj dio zadaće. Turistička zajednica odrađuje one poslove koji su zakonom predviđeni, a to je promocija i stvaranje prepoznatljivog imidža grada. S druge strane, gradska struk-

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić

NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: IVO EŠKINJA, DIREKTOR TURISTIČKE ZAJEDNICE GRADA BIOGRADA

IVAN ŠUKER, MINISTAR FINANCIJA:

IMPRESUM

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

tura brine o komunalnom uređenju te uređenju plaža i javnih površina te komunicira s gospodarskim subjektima kao i s ugostiteljima, hotelijerima, vlasnicima kampova i obrtnicima. Naše se zajedničko djelovanje najbolje očituje u dobroj organizaciji Festivala izvorne hrane, pića, gastronomskih delicija, izvornog suvenira i folklora. Važno je istaknuti kako na toj manifestaciji jednako participiraju svi turistički subjekti. Smatramo da smo na taj način postigli cilj jer su svi ti ljudi iz branše shvatili da rade radi sebe, okruženja i prepoznatljivosti grada. Spomenuti se festival organizira već nekoliko godina, a mišljenja smo da taj model treba i dalje razrađivati. Da je Biograd uvijek imao dobru turističku ponudu kazuje činjenica da od Domovinskog rata pa do danas taj grad nije zabilježio minus turističkih dolazaka ni jedne godine! Tako je 1995. u Biogradu bilo zabilježeno 16.600 noćenja, dok ih je u devet mjeseci prošle godine registrirano 865.000. Kako bismo turističku ponudu Biograda što bolje predstavili turistima, potrudili smo se biti maksimalno nazočni na tržištu. Vrlo je važno da na turi-

stičkim sajmovima bude i predstavnik Grada Biograda. Isto tako, važno je istaknuti kako je Biograd još u ratnim godinama bio proglašavan najuređenijim gradom na obali, a proteklih smo godina dobivali brojne nagrade u turističkim akcijama Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske radiotelevizije te Hrvatske turističke zajednice. I u akcijama koje je organizirala Zadarska županija svake smo godine proglašavani najuređenijim gradom. Biograd je prvi grad u Zadarskoj županiji koji je prije šest godina podignuo Plavu zastavu na javnoj plaži. No, Plava zastava ne vrijedi

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

stalno jer se svake godine moraju ispuniti kriteriji za njeno ponovno dobivanje. Plavu smo zastavu nedavno podignuli i u marini Kornati te na plaži Bošana u Biogradu. Grad brine i o održivom razvoju i čistoći mora. Prije dvije godine dobili smo Srebrni cvijet Europe, priznanje Europske unije, što je vrlo važno jer je Hrvatska jedina država koja nije članica EU-a, a dobila je to priznanje. Biograd je prvi u Zadarskoj županiji proveo smeđu signalizaciju, a neki su od znakova u obliku ispruženih ruku kao simbola dobrodošlice. Osim toga postoji i komercijalna signalizacija koja pokazuje gdje se nalaze banke i slične institucije te pješačka signalizacija u staroj gradskoj jezgri. Svi spomenici

Postigli smo cilj jer su svi ljudi iz branše shvatili kako rade radi sebe, okruženja i prepoznatljivosti grada u gradu posebno su označeni, i to na nekoliko jezika, a noću su osvijetljeni. Za ovu 2010. godinu najavljujemo novi turistički proizvod, a to su pješačke staze stare Pridrage.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.o.o.

TEMA TJEDNA

*vijesti Spojiti znanost i gospodarstvo

Poslovanje tvrtke Altpro koja proizvodi sigurnosne uređaje za željeznice diljem svijeta na prošlotjednom sastanku Poslovno-znanstvenog kluba u Zagrebu predstavljeno je kao primjer dobre prakse razvoja i globalnog izvoza proizvoda znanja iz Hrvatske. Skup koji je organizirao HGK, Poslovno-inovacijski centar BICRO i Sveučilište u Zagrebu bio je prigoda i za predavanje o hrvatskoj brodogradnji te stanju važnijih tehnologija u gradnji broda. Poslovno-znanstveni klub osnovan je radi povezivanja znanosti i gospodarstva te poticanja proizvodnje i izvoza novih proizvoda domaće radinosti. Trgovina u pozitivnom smjeru Promet od trgovine na malo u ožujku 2010. u odnosu na veljaču 2010. nominalno je bio veći za 19,9 posto, a realno za 19,2 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na ožujak 2009. promet je bio nominalno manji za 2,1 posto, a realno za 2,8 posto. U ožujku 2010. u odnosu na veljaču 2010. ukupan promet svih poslovnih subjekata kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost nominalno je bio veći za 20,3 posto, a realno za 19,6 posto. Promet tih poslovnih subjekata što su ga ostvarili od djelatnosti trgovine na malo u ožujku 2010. u odnosu na veljaču 2010. nominalno je bio veći za 19 posto, a realno za 18,3 posto. Oporavak tržišta rada tek u 2011. U travnju je broj nezaposlenih u Hrvatskoj pao na mjesečnoj razini, prvi put od lipnja prošle godine, no oporavak tržišta rada očekuje se tek početkom 2011. godine nakon oporavka realnog sektora, na-

vode analitičari Raiffeisen Consultinga u analizi kretanja na tržištu rada. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na kraju travnja bilo je registrirano 308.675 nezaposlenih osoba, što je za 9983 osobe ili 3,1 posto manje nego u ožujku, ali za 44.890 osoba ili 17 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Mali trgovci ostali bez 8380 radnih mjesta U posljednjih 16 mjeseci ukupno je izgubljeno 8380 radnih mjesta u obrtničkoj trgovini jer je broj trgovaca obrtnika smanjen za 2826, a pritom je izgubljeno i 5540 radnih mjesta. Udjel insolventnih obrta je veći od 35 posto i najteže je trgovcima obrtnicima koji nisu uspjeli zatvoriti obrte, a loše posluju. Prema Borisu Vukeliću, predsjedniku Ceha trgovaca Hrvatske obrtničke komore, njima bi država trebala pomoći pri zatvaranju obrta, uz mogućnost reprogramiranja obveza, jer “jedina alternativa su obiteljske katastrofe”. Partnerstvo za upravljanje destinacijom U organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice i Udruge hrvatskih putničkih agencija u Splitu je održan prvi od šest planiranih okruglih stolova na temu Upravljanje turističkom destinacijom. Održavanje okruglih stolova o istoj temi predviđeno je u Opatiji, Slavonskom Brodu, Dubrovniku i Zagrebu. Uz državnog tajnika za turizam Ivu Muju, na doga-

đanju u Splitu sudjelovali su i predsjednik Uhpe Boris Žgomba, direktor TZ-a Niko Bulić te predstavnici turističkih zajednica županija, gradova i općina, kao i turističkog sektora s tog područja.

Privredni vjesnik Broj 3627, 17. svibnja 2010.

( 70% više kredita

većinom izvoznicima, izdao HBOR u prvom kvartalu 2010.

KONVENCIJA HRVATSKIH IZVOZNIKA

Uz jednake uvjete, svjetskog tržišta

Izvoznici traže pomoć Vlade kako bi u poreznoj i energetskoj politici te dodjeli subve Igor Vukić vukic@privredni.hr

ajte nam iste uvjete, isti ekonomski okvir kakav imaju konkurenti u regiji i šire, i napravit ćemo barem tako dobre rezultate kakvi su i njihovi – poručili su Vladi članovi udruge Hrvatski izvoznici sa svoje prošlotjedne godišnje konvencije. Kad govore o uvjetima, misle ponajprije na poreznu politiku i cijene energenata, na sustav subvencija te različite administrativne zapreke. Na sva ona područja u kojima bi im država mogla pomoći te olakšati

Kako ja mogu biti uspješniji od svojih slovenskih kolega kad oni imaju kamate od dva posto, upitao je poduzetnik Marijan Huzjak nastup na globalnom tržištu. “Kako ja mogu biti uspješniji od svojih slovenskih kolega kad oni imaju kamate od dva posto, dok su donedavno kod nas bile veće od šest posto”, rekao je Marijan Huzjak, vlasnik Mygrosa iz Varaždina. “Plin za poduzeća skuplji je nego u Austriji”, nadovezao se Darko Šlogar, direktor marketinga Vetropack Straže.

Imamo konkuretne proizvode, teško se borimo da dođemo do kupaca u inozemstvu, a naši diplomati uopće ne odgovaraju na molbe da nas povežu s potencijalnim partnerima, potužila se Sanja Stamenić iz riječkog JGL-a. Možemo proizvoditi elektroničku opremu vrhunske kvalitete, a i dalje imamo probleme na carini pri uvozu repromaterijala, rekao je Zdenko Pavić iz samoborskog Promatisa. Snažnu poruku Vladi je poslao i Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika. “Subvencije vrijedne 15 milijardi kuna, što je novac koji su uglavnom izvoznici i zaradili, dodjeljuju se nerazumno i previše galantno. Često samo na izjavu da će netko za-

sijati neku zemlju”, rekao je Bago. Ipak jaka podrška Vladinim mjerama Vladine mjere za izlazak iz krize ipak podržava 85 posto anketiranih članova udruge. Premijerka Jadranka Kosor najavila je da će nove ideje za pomoć nastojati pronaći na sastancima koje će održati s vodstvom Hrvatskih izvoznika. Provođenje mjera ekonomske stabilizacije i završetak pregovora s Europskom unijom neki su od elemenata aktualne pomoći izvoznicima, istaknula je premijerka. Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ruđer Friganović rekao je da će se reorganizacijom gospodarske diplomacije nastojati poboljšati zastupanje eko-

nomskih interesa u inozemstvu. Otvorit će se i rasprava o politici energenata jer nije održivo da građani plaćaju struju jeftinije nego poduzetnici. Ali ni industrija ne može očekivati da će dobivati neprimjereno nisku cijenu energije, upozorio je Friganović. Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, ohrabrio je izvoznike podacima o solidnom stanju raspoloživa novca za kreditiranje. U odnosu na prvi kvartal prošle godine preko HBOR-a je dodijeljeno 70 posto više kredita, i to u velikoj većini izvoznicima. Cijele 2009. godine dodijeljena je 6,1 milijarda kuna kredita, a u prvom kvartalu ove već 3,5 milijardi. I kad se izuzmu

www.privredni.hr Broj 3627, 17. svibnja 2010.

( 6,1 mlrd kn kredita

1. DRNIŠ 2010. MEĐUNARODNI FESTIVAL SIRA

Drniš, Gradski trg – Poljana 11. lipnja 2010., početak u 11 sati

isplaćeno tijekom čitave prošle godine

ne bojimo se

ORGANIZATOR:

STRUČNA PREDAVANJA:

Hrvatska gospodarska komora

Predavač: mr.sc. Nevenka Gašparac, Centar za

Tema: HACCP uspostava, provođenje i održavanje kvalitetu HGK-a Tema: Zaštita autohtonih proizvoda oznakama

SUORGANIZATOR:

GRAD DRNIŠ, HZPSS, UDRUGA „MIŠINAC“

izvornosti, zemljopisnog podrijetla i tradicionalnog ugleda Predavač: Edita Volar-Pantić, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka - Uprava za

POKROVITELJI:

sigurnost i kakvoću hrane

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA, MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

encija bili u istoj startnoj poziciji poput njihovih konkurenata

Tema: Znakovi kvalitete HGK-a Predavač: mr.sc. Nevenka Gašparac, Centar za kvalitetu HGK

MEDIJSKI ORGANIZATOR:

GOSPODARSKI SUSRETI:

RADIO DRNIŠ

Gospodarski susreti proizvođača sira sa turističkim djelatnicima s područja Dalmacije.

đunarodnom tržištu ranije su reagirali na krizne impulse, prilagodili troškove i izbjegavali gubitke. Dobit im je, primjerice, pala 25 posto, dok je ukupni hrvatski prosjek pad od 35 posto. Rezultati u prvom kvartalu pokazuju rast izvoza od tri posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Pri tome je izvoz prerađivačke in-

modeli A i B, dolazi se do impozantnog rasta od 58 posto, rekao je Kovačev. HBOR pomaže i programima osiguranja izvoznih poslova od političkih i drugih rizika. Raste broj tvrtki koje se osiguravaju na taj način, a prošle je godine isplaćeno 10 odšteta za propale poslove. Riječ je o rastu isplate od 25 posto u odnosu na 2008. Kreditne aukcije su

spustile kamatu ispod pet posto, što je relativno dobar rezultat, kad se uzmu u obzir krizne okolnosti i činjenica da Hrvatska još nije u EU-u. Solidan rezultat jedne loše godine I pored neravnopravnih uvjeta, hrvatski izvoznici su lani zabilježili solidan rezultat, istaknuo je Darinko Bago. Izloženi me-

MEDIJSKI POKROVITELJI:

PRIVREDNI VJESNIK, RADIO KNIN, RADIO RITAM

ŠPORTSKO - HUMANITARNI DIO PROGRAMA -

IZVOĐAČI:

pomoć u liječenju Prominjanina Mile Čvelje koji se

ZBOR „NEUMA“; KUD-ovi: “MILJEVCI“, „TARA“, „ZVONA ZAGORE“ I „PROMINA“; KLAPA „DRNIŠ“; TAMBURAŠKI ORKESTAR "KRSTO ODAK"; GRADSKI PUHAČKI ORKESTAR DRNIŠ

nakon prometne nesreće u kojoj je zadobio teške

MALONOGOMETNA UTAKMICA:

Sav prihod od prodaje ulaznica namijenjen je za

tjelesne ozljede nalazi na liječenju u Domu za starije i nemoćne osobe „Cvjetni dom“ – Šibenik. Prikupljeni novac uplatiti će se na žiro-račun otvoren u Splitskoj banci: 2330003-3243204826 NAGRADNA IGRA ZA POSJETITELJE FESTIVALA

poslovni savjetnik Vas poziva

Nije održivo da građani plaćaju struju jeftinije nego poduzetnici, složio se i državni tajnik Friganović

27. svibnja 2010.

dustrije rastao 5,5 posto. Izvoz industrijskih materijala rastao je 3,5 posto, kapitalni proizvodi sedam posto, a prijevozna sredstva i njihovi dijelovi 7,9 posto. Za 9,6 posto smanjio se, međutim, izvoz hrane i pića. “Vi ste elita hrvatske privrede, a uz pritisak na Vladu da dobijemo povoljnije uvjete poslovanja, to ćete i ostati”, zaključio je Bago.

Umjesto 365,00 kn platite samo 182,50 kn (PDV uračunat)!

od 9 do 16 sati

The Westin Hotel, Zagreb Pretplatnicima Privrednog vjesnika popust od 50% na iznos redovne kotizacije!

10 razloga zašto doći na 2. DANE POSLOVNE EDUKACIJE 1. 15 vrhunskih hrvatskih predavača 2. Predavanja namijenjena isključivo praksi 3. Sami kreirate svoj obrazovni program koji se odvija u tri dvorane 4. Zabavni dio uz stand up komičare 5. Knjiga Zakon o radu - gratis 6. Polugodišnja pretplata na Poslovni savjetnik - gratis

Končar ET najbolji veliki izvoznik

7. Poslovni kontakti

Tvrtka Končar-Energetski transformatori dobitnik je Zlatnog ključa, nagrade za najboljeg velikog izvoznika u 2009. godini. U kategoriji srednjih poduzeća Zlatni ključ pripao je novigradskom Solarisu, a najbolji mali izvoznik je Inetec-Institut za nuklearnu tehnologiju iz Lučkog pored Zagreba. Najinovativniji izvoznik je proizvođač autodijelova P.P.C. iz Buzeta. Na 12 najvećih hrvatskih izvoznih tržišta, najbolji izvoznici su Solaris (Italija), TDR (BiH), Eurocable (Njemačka), Vetropack Straža (Slovenija), Ivančica (Austrija), KončarEnergetski transformatori (Srbija), Harburg-Freudenberger (SAD), Uljanik (Velika Britanija), LPT (Francuska), Telegra (Mađarska), Končar-DST (Emirati) te Smartek (Brazil). Zlatni ključ za najboljeg izvoznika na rastućem tržištu, turskom, dobio je Boxmark Leather, a najbolji izvoznik u afričku regiju je Cemex.

8. Mogućnost povoljnije kupnje knjiga 9. Broj svibanj Poslovnog savjetnika - gratis 10. Radionice i seminari

Prijavite svoj dolazak na e-mail: poslovnisavjetnik@ripup.hr

Informacije na 01 4921 742 Detaljan program na www.poslovni-savjetnik.com

AKTUALNO

*vijesti Potkraj svibnja regionalna bankarska konferencija Od 25. do 28. svibnja u Umagu će se održati New Banking Vision 2010, najveća regionalna financijska konferencija, posvećena trendovima i izazovima u bankarstvu i ICT tehnologijama koje prate financijski sektor. Organizator konferencije je grupacija Asseco South Easthern Europe. Glavne teme bit će transformacija bankarske industrije i izazovi s kojima se industrija danas susreće, pouke financijske krize i regulatorne promjene, te pregled promjena kroz koje prolazi globalna IT industrija. Na konferenciji se očekuje oko 250 sudionika, a do sada je prijavljeno više od 160 osoba iz 40 regionalnih banaka iz 11 zemalja. Inflacija stabilno niska Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u travnju su bile, u odnosu na ožujak, više za 0,4 posto. U odnosu na travanj 2009. više su za 0,6 posto, dok su u godišnjem prosjeku rasle za 1,4 posto. Na rast cijena najviše su utjecale cijene odjeće i obuće (više za 4,6 posto), prometa (više za 0,9 posto, zbog rasta cijene goriva), stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva za 0,3 posto te cijene prehrane i bezalkoholnih pića, koje su u prosjeku više za 0,1 posto. Putnički prijevoz u padu Sve vrste prijevoza u prva tri mjeseca ove godine zabilježile su pad broja putnika, u prosjeku za 5,1 posto u usporedbi s prvim tromjesečjem 2009. U prijevozu robe u prvom tromjesečju 2010. bilježi se pad za 18,2 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pad broja putnika u željezničkom prijevozu iznosi 5,6 posto, u cestovnom 4,7 posto, pomorskom i obalnom jedan posto, te u zračnom prijevozu 11,9 posto.

Privredni vjesnik Broj 3627, 17. svibnja 2010.

( više od 1,535 mlrd kn

dug bolnica prema dobavljačima lijekova 31. ožujka 2010.

DUGOVI U ZDRAVSTVU VUKU SE JOŠ OD 2007. GODINE

Plan o plaćanju dugova države pada na Ministarstvu zdravstva Ministar Darko Milinović kazao je kako će u dogovoru s ministrom financija pokušati dogovoriti da se trenutačni dug od 2,4 milijarde kuna plati do kraja godine Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

znam da se ova reforma najviše prelomila na njima”, naglasio je Babić, pojašnjavajući da više od 700 liječnika s užom specijalizacijom ne dobiva ni lipe dodatka na plaće za subspecijalizacije. Liječnici su, kaže, natjerani raditi prekovremeno (noću, na blagdane, vikendom), i sada će, kada na snagu stupe novi porezni razredi, s tim prekovremenim satima “upasti” u porezni razred u kojem će izgubiti nekoliko stotina kuna od plaće. Nadalje, dodaje, nova odredba o radu liječnika u privatnoj praksi dodatno će diskriminirati liječnike koji dobro rade jer mogućnost njihovog dodat-

inistarstvo zdravstva sigurno neće moći ispoštovati plan premijerke Jadranke Kosor da država plati sve svoje obveze do 1. lipnja ili najkasnije dva mjeseca iza toga i tako smanji golemu nelikvidnost. Potvrdio nam je to i sam ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović, rekavši kako je dug bolnica i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje trenutačno oko 2,4 milijarde kuna. “Prije reforme, dug u zdravstvu bio je oko 4,6 milijardi kuna. Smanjili smo rokove plaćanja sa 300 na 170-180 dana. Vrlo brzo ćemo sjesti i s ministrom financija Ivanom Šukerom i vidjeti možemo li do kraja ove godine platiti sva dugovanja”, kazao je, između ostalog Milinović, pohvalivši se da prošle godine nije bilo intervencije iz državnog proračuna u plaćanju dugova te da će daljnje reforme u njegovom resoru sigurno donijeti nove uštede. Prodaja pala, uvoz porastao Mi smo međutim od izvora bliskih Ministarstvu dobili informaciju da je lani iz proračuna ipak dobiveno dodatnih 1,5 milijardi kuna za plaćanje dugova bolnica prema

dobavljačima lijekova i medicinskog materijala. Osim toga, kako smo doznali u Hrvatskoj gospodarskoj komori kojoj dobavljači prijavljuju svoja potraživanja, dugovi bolnica vuku se još od 2007. godine. Dug bolnica prema dobavljačima lijekova i medicinskog materijala 31. ožujka iznosio je nešto više od 1,535 milijardi kuna. Od toga je dug iz 2007. gotovo 41,8 milijuna kuna, iz 2008. godine gotovo 229 milijuna kuna, a od lani nešto više od 1,265 milijardi kuna. Zdravstvene su ustanove u prva tri mjeseca ove godine kupile lijekova i medicinskog

materijala u vrijednosti 521.107.781,89 kuna, što će zasigurno samo povećati dug. Dobavljači se već godinama žale kako na vrijeme moraju podmiriti poreze, plaće, energente i druge troškove, te da su zbog toga primorani podizati kredite i plaćati visoke kamate. Ipak, rijetki o svemu tome javno govore. Nedavno su o tome, podsjećamo, progovorili samo domaći proizvođači lijekova koji su, između ostalog, rekli i da je njihova prodaja domaćem zdravstvu posljednjih godina pala za 13,9 posto, dok se uvoz istodobno povećao za 29,35 posto. Manji dobavlja-

či, kako su rekli neki od njih, imaju dogovor da se o njihovim potraživanjima javno ne govori. Manje plaće liječnika “Zdravstvena reforma je kombinacija dobrih i loših mjera, upakirana u dobar PR”, kazao je predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić, odgovarajući na naš upit o situaciji u bolnicama i o tome kako se mjere štednje reflektiraju na one koji su najodgovorniji za zdravlje i život pacijenata. “Ne znam imaju li liječnici u svim bolnicama dovoljno materijala, opreme i lijekova, ali

Više od 700 liječnika s užom specijalizacijom ne dobiva ni lipe dodatka na plaće nog rada neće određivati tržište nego nadređeni u bolnici, koji su opet podložni politici koju diktiraju upravna vijeća i koja su po svom sastavu politička tijela. Liječnici su, zaključio je naš sugovornik, vrlo frustrirani i razočarani. Osjećaju se diskriminirano, a to sigurno nije dobra poruka onima koji bi tek trebali postati liječnici.

www.privredni.hr Broj 3627, 17. svibnja 2010.

( oko 1000 radnika ( 500 mil kn sudjeluje na projektima električnih vozila

godišnji prihod KEV-a

Končarov niskopodni vlak

Brzo računalo na šinama Suvremeni elektromotorni vlak u cijelosti je proizvod znanja i iskustva Končarovih inženjera i radnika protegnuti noge nego i za dodatnu prtljagu koja ne stane na gornje police.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

ek kad sam projektiraš i napraviš podvozje, možeš reći da znaš napraviti vlak, kažu prometni stručnjaci. U tvrtki Končar-Električna vozila (KEV) s ponosom ističu da su se uvrstili u malu skupinu svjetskih kompanija koje i za taj dio vlaka imaju vlastita rješenja. U projektnom timu niskopodnog elektromotornog vlaka koji razvijaju za Željeznice Federacije BiH, za podvozje je bio zadužen Krešimir Šalamon, a na razvoju vlaka radilo je još 250 Končarovih stručnjaka. Za mnoga rješenja dodijeljena su im i inovatorska priznanja. Nakon probnih 4000 kilometara po bosanskim prugama, vlak je sada u pogonima KEV-a u zagrebačkom Jankomiru, na završnom podešavanju prije brzinskih testova. Projektiran za brzinu od 160 kilometara na sat, na testnom poligonu u ino-

zemstvu mogao bi postići maksimalnih 176 km/h. Vlak doduše nije namijenjen rušenju brzinskih rekorda, već ponajprije udobnom prijevozu 500 putnika. Maksimalno ih može biti 1500, ako se tri vlaka spoje u kompoziciju. Na raspolaganju im je kafić, televizori, klimatizacija i dosta mjesta između sjedala. Ne samo za

Uskoro prototip za Hrvatske željeznice U svijetu je nemoguće zamisliti situaciju da neka zemlja naruči prototip vlaka, a da taj vlak još nije naručila zemlja u kojoj se on proizvodi, kaže Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara. Domaće reference gotovo su neizbježni uvjet na međunarodnim natječajima. Kod vlaka je bilo obratno: tek nakon što je Končarov pogon posjetila premijerka Jadranka Kosor, provozala se vlakom i čak njime malo sama upravljala, postignut je dogovor o izradi prototipa niskopodnog vlaka za Hrvatske željeznice. Zbog iskustva s bosanskim prototipom razvoj će trajati kraće i prototip za HŽ bit će gotov do kraja ove godine.

Tehnička rješenja bez mane Vanjski dizajn vlaka vrlo je moderan i nadovezuje se na izgled Končarova zagrebačkog tramvaja. Unutrašnjost ima zanimljivih rješenja, primjerice smještaj svjetala za čitanje na putničkom sjedalu. Oblik sjedala i izbor boja mogli su biti atraktivniji. Čini se da je razmak između sjedala prevelik pa otežava uporabu preklopnog stolića na sjedalu ispred. Ali to, rekli smo, ostavlja više prostora za putne torbe. Tehnička rješenja su zato besprijekorna. U vlaku je pedesetak računala, a u tim stvarima Končarovci imaju veliku tradiciju. Još prije 40 godina počeli su ugrađivati elektroničke komponente u lokomotive, i one još voze u mnogim zemljama regije, sve do Turske. Stare lokomotive iz BiH upravo su na remontu u jankomir-

skom pogonu i moći će potom raditi još 25 do 30 godina. Niskopodni vlak izrađivat će se zajedno s Gredeljom, prema modelu iskušanom u 140 tramvaja. Gredelj će raditi “karoseriju”, odnosno “vanjske module”, a u Končaru će se dodavati podvozje, elektroničke komponente i ostali potrebni dijelovi.

Niskopodni vlak izrađivat će se zajedno s Gredeljom, prema modelu iskušanom u 140 tramvaja Prema riječima Ivana Bahuna, predsjednika Uprave KEV-a, u tvrtki je 325 zaposlenih koji godišnje ostvaruju prihod od 500 milijuna kuna. No na projektima električnih vozila sudjeluje oko 1000 Končarovih radnika, te još nekoliko tisuća u Gredelju i ostalim poduzećima-dobavljačima pojedinih komponenti.

Vlakom do Kine

Traži se regionalni plan za infrastrukturu Nakon što Turska izgradi dva tunela ispod Bospora, za nekoliko godina željeznicom će se moći prevoziti teret od Bruxellesa do Pekinga Drago Živković zivkovic@privredni.hr

a prijevoz robe od Ljubljane do Istanbula danas je potrebno prosječno 75 sati, a boljom suradnjom zemalja u regiji to bi se vrijeme moglo svesti na 25 sati. Preduvjet je izgradnja infrastrukture, posebno željeznica i lučkih kapaciteta, a za to u vremenima financijske krize države nemaju novca.

Stoga na značenju dobiva javno privatno partnerstvo, ali da bi ono bilo efikasno, nužan je neki oblik regionalnog master plana ulaganja u infrastrukturu, kako se investicije ne bi preklapale ili čak sukobljavale. Zaključak je to sudionika konferencije o ulaganju i financiranju infrastrukture u Jadranskoj regiji, održane prošli tjedan u Zagrebu. Nakon što Turska izgradi dva tunela ispod

Bospora, za nekoliko godina željeznicom će se moći prevoziti teret od Bruxellesa do Pekinga. Jadranska regija, od sjeverne Italije do Albanije, za to mora biti spremna, a sada nije, upozorio je glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju Hido Biščević. Željeznička mreža gradi se presporo, a zračne luke u regiji uglavnom nisu povezane, pa se između njih leti najčešće preko Beča.

Nešto se kreće na području riječnog prometa jer Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina aktivno rade na razvoju plovidbe na rijeci Savi, a taj projekt, prema Biščeviću, nije pretjerano skup, pa bi realno mogao dobiti jaču potporu Bruxellesa. Do 2012. godine očekuje se izdavanje građevinske dozvole za cijeli projekt plovidbe Savom od Beograda do Siska u dužini od 594 kilometra, a dovr-

šetak projekta očekuje se do 2016. godine. Slovenija je najvećim dijelom završila svoju mrežu autocesta i sada se preusmjerila na izgradnju drugog kolosijeka pruge prema luci Kopar. Ljubljana se snažno zalaže za povezivanje četiriju sjevernojadranskih luka (Rijeka, Kopar, Trst i Venecija), koje sada zajedno ostvaruju četiri puta manji pretovar tereta od luke Rotterdam.

S MARKOVA TRGA

Privredni vjesnik Broj 3627, 17. svibnja 2010.

( 1.530.233 osiguranika ( 1.594.000 zaposlenih prema HZMO-u bilo je zadnjeg dana prošle godine

OPTIMIZAM TURISTIČKIH RADNIKA

bilo je prema DZS-u 31. prosinca 2009.

NEPOUZDANA STATISTIKA

Na pomolu vrlo dobra turistička sezona?

Sudeći prema podacima o stanju bukinga za odmor u Hrvatskoj, na većini naših emitivnih tržišta vlada blagi optimizam, a svibanj bi trebao pokazati pozitivne turističke rezultate, rekao je ministar turizma Damir Bajs na sastanku s predstavnicima strukovnih udruga. Za ovu godinu Svjetska turistička organizacija predviđa oporavak turističkog sektora od tri do četiri posto. I ove će godine naša ključna emitivna tržišta biti Njemačka, Slovenija, Italija, Austrija i Češka, gdje je i pojačana promocija hrvatskog turizma. S obzirom na situaciju u Grčkoj, očekuje se da će se dio turista koji su namjeravali ljetovati u toj zemlji ipak pre-

orijentirati na Hrvatsku. Iako 85 posto naših turista čine stranci, ipak se moramo usmjeriti i na domaće goste, kazao je Bajs dodavši kako je krenula i promidžbena kampanja za domaće goste. Predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija Boris Žgomba istaknuo je kako za ovu turističku sezonu vlada umjereni optimizam dodavši kako “smo lani u ovo doba procjenjivali da će sezona zadovoljiti s ocjenom dva, a ove je godine ta ocjena blizu četvorke”. I hotelijeri su spremni za prihvat turista, pa je i cjenovna politika stabilna i nema pretjeranog snižavanja cijena kao što je bilo protekle godine, rekao je predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca u hotelijerstvu Kristian Šustar. Zadovoljavajući su i dolasci turista preko agencija, ali je sve više individualnih turista koji se na odmor odlučuju u posljednji trenutak, zaključio je Šustar. (S.P.)

*vijesti Istarskom Chiavalonu priznanje u Italiji Na prestižnom natjecanju IV Concorso oleario premio armonia u Parmi, ekstra djevičansko maslinovo ulje Ex Albis Chiavalon uvršteno je među 10 najboljih intenzivnih maslinovih ulja te među tri najbolja prema kemijsko-nutritivnim vrijednostima. Među svoje artikle uvrstila ga je i talijanska distribucijska kuća Velier, što će pridonijeti prepoznatljivosti tog istarskog brenda u Italiji. Zlato za Traminac U Veroni je održana 44. izložba vina i žestokih pića Vinitaly, u sklopu koje je održano i ocjenji-

vanje 3500 vina iz cijelog svijeta. Traminac, izborna berba prosušenih bobica iz 2006., osvojio je veliku zlatnu medalju. Nakon srebra na Monde Selectionu u Bruxellesu ove godine, te zlata u Parizu i Madridu, Tramincu je to već treća zlatna medalja. U Hitro.hr 40.000 tvrtki Hitro.hr, servis Vlade za ubrzanu komunikaciju poduzetnika i građana s tijelima državne uprave, u pet godina rada osnovao je 38.507 tvrtki i obrta, od kojih je 2594 u stranom vlasništvu. Postupak osnivanja d.o.o.-a traje samo 24 sata, a osnivanje društva moguće je iz bilo kojeg Hitro.hr ili javnobilježničkog ureda.

Gdje je nestao čovjek? Podaci HZMO-a o broju osiguranih osoba i podaci DZS-a o broju zaposlenih potkraj ožujka razlikovali su se za gotovo 86.000. “Uvijek su se ti podaci razlikovali, ali nikada toliko”, kaže Sanja Pozaić Crnković Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

oliko je stvarno u Hrvatskoj zaposlenih ljudi? Pokušate li odgovor na to pitanje dobiti malo dubljom analizom službenih podataka, doći ćete samo do one narodne da je statistika točan zbroj netočnih podataka. Naime, podaci o broju osiguranih osoba u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) i zaposlenih u Državnom zavodu za statistiku (DZS) veoma se

U u Hrvatskoj se sa sigurnošću može reći tek koliko je registriranih nezaposlenih razlikuju, čak za 85.977 osoba. Prema HZMO-u, potkraj ožujka u Zavodu je bilo 1.498.222 osiguranika, a prema DZS-u, ukupan broj zaposlenih je bio 1.412.245. “Uvijek su se ti podaci razlikovali, ali nikada toliko. Prije je ta razlika uvijek bila negdje oko 40.000”, kazala nam je direktorica BitCroatije

Sanja Pozaić Crnković, inače bivša ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a kasnije i direktorica Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća. U statistiku HZMO-a, objasnila je, ulaze i oni koji imaju produljeno osiguranje (najčešće onih koji mirovinu čekaju na Zavodu za zapošljavanje ili sami plaćaju osiguranje), potom oni koji rade po ugovoru o djelu (nije, dakle, klasičan radni odnos), te poljoprivrednici koji sami plaćaju svoj staž. Međunarodni standardi Prema međunarodnim standardima, dodaje, najispravniju statistiku pokazuje Anekta o radnoj snazi. Ti se podaci inače šalju u Eurostat i jedino se prema njima može napraviti usporedba s ostalim zemljama. “Prema tim standardima, u broj zaposlenih trebali bi ulaziti i oni koji rade po ugovoru o djelu. Problem je što se prema odredbama našeg Zakona o radu takva angažiranost ne smatra radnim odnosom”, naglasila je naša sugovornica, zaključivši kako se može

dogoditi da DZS na mjesečnoj razini podcijeni stvarno stanje, ali onda to revidira u konačnoj, godišnjoj statistici. Tragom tih informacija provjerili smo trenutačno dostupne podatke koje je potkraj prošle godine pokazala Anketa o radnoj snazi, te ih usporedili sa statističkim podacima HZMO-a. Prema DZS-u, zaposlenih je 31. prosinca 2009. bilo 1.594.000, a prema HZMO-u 1.530.233 osiguranika. Dakle, opet golema razlika, ali sada “u korist” DZS-a. Provjerili smo također i broj ljudi s produljenim osiguranjem te broj poljoprivrednika. Njih je krajem prošle godine bilo 40.991, dakle isto onoliko koliko je Sanja Pozaić Crnković procijenila da se stvarni broj zaposlenih može razlikovati. Nitko ne zna objasniti razliku Zašto se svi ovi podaci ne slažu i koji je podatak stvarno ispravan, pitali smo i u HZMO-u i DZS-u. “Naš je podatak sigurno relevantan jer pokazuje stvarni broj ljudi koji rade i za koje se po bilo kojoj

osnovi zaposlenja uplaćuju doprinosi. Broj onih koji imaju produljeno osiguranje potkraj ožujka bio je 7427. Ne znam odakle tako velika razlika”, kazao je glasnogovornik HZMO-a Filip Dujmović. Snježana Varga iz DZS-a također nije mogla objasniti razliku od, kako smo naveli u prvom slučaju, preko 85.000 ljudi. “Broj zaposlenih u pravnim osobama temeljimo na povratnim informacijama koje dobivamo od tvrtki, a tom broju onda dodajemo broj zaposlenih u obrtu, slobodnim profesijama i poljoprivredi, koji dobijemo od HZMOa”, objasnila je metodologiju izračuna Snježana Varga. Sudeći prema svemu ovome, u Hrvatskoj se sa sigurnošću može reći tek koliko je registrirano nezaposlenih. Istodobno, svi oni koji se bave analizom stanja u našem gospodarstvu, kao i oni koji tvrde da je broj zaposlenih u posljednih godinu dana pao za gotovo 100.000, kao relevantan podatak uzimaju statistiku DZS-a. Je li situacija bolja no što se tvrdi, moći će se vidjeti sljedećih mjeseci.

www.privredni.hr Broj 3627, 17. svibnja 2010.

(

oko 90.000 korisnika

*vijesti

obuhvaćeno smanjenjem povlaštenih mirovina

Sjednica hrvatske vlade

Povlaštene mirovine manje 10 posto

Mavota i Pliva preuzimaju Mediku Tvrtka Mavota, u vlasništvu Mate Perkovića, bivšeg ravnatelja Porezne uprave, i farmaceutska tvrtka Pliva namjeravaju zajedno preuzeti veledrogeriju Medika. Zagrebačku burzu obavijestili su o obvezi objavljivanja ponude za preuzimanje. Mavota zajednički djeluje s Plivom, članom Uprave

Od te odluke izuzimaju se stopostotni invalidi Domovinskoga rata, potom oni koji su mirovinu ostvarili u Istarskim ugljenokopima Tupljak te radnici koji su bili izloženi azbestu, kao i oni čije mirovine nisu više od 3500 kuna Medike Jasminkom Hercegom, te samom Medikom. Ponuditelj i s njim povezane osobe odnosno tvrtke zajedno raspolažu sa 63,43 posto ukupnog broja dionica. Mavota će objaviti ponudu za preuzimanje dionica po prosječnoj cijeni izračunatoj kao ponderirani prosjek svih cijena ostvarenih na burzi u zadnja tri mjeseca.

Vesna Antonić antonic@privredni.hr

rogram gospodarskih mjera mora se provesti do kraja i nema odustajanja ni od jedne mjere, istaknula je hrvatska premijerka Jadranka Kosor na prošlotjednoj sjednici Vlade s koje je u saborsku proceduru upućen zakon o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, u žargonu poznatih kao povlaštene. Od 1. srpnja te se mirovine smanjuju za 10 posto, osim onim korisnicima čije mirovine nisu veće od 3500 kuna. Od te odluke izuzimaju se stopostotni invalidi Domovinskoga rata, potom oni koji su mirovinu ostvarili u Istarskim ugljenokopima Tupljak te radnici koji su stekli pravo na starosnu mirovinu, a profesionalno su bili izloženi azbestu, pojasnila je premijer-

ka Kosor naglasivši kako će to smanjenje obuhvatiti oko 90.000 korisnika tih mirovina. “Efekti svih mjera koje ćemo poduzeti morat će biti vidljivi i u proračunu. Tako će ovaj zakon samo u ovoj godini donijeti proračunsku uštedu od 250 milijuna kuna, iduće godine od 610 milijuna, a 2012. godine 620 milijuna”, istaknula je

Smanjenje mirovina ove će godine donijeti proračunsku uštedu od 250 milijuna kuna predsjednica Vlade podcrtavši kako će se posebno voditi računa da smanjena mirovina ne bude manja od 3500 kuna. Tako će ubuduće manje mirovine dobivati bivši saborski zastupnici, ministri i članovi Ustavnog suda, bivši predsjednik Republike, akademici, hr-

vatski branitelji, pripadnici HVO-a, bivši politički zatvorenici, sudionici NOR-a, pripadnici Hrvatske domovinske vojske, bivši policajci te negdašnji republički i savezni dužnosnici. Smanjene upravne pristojbe Podsjetivši kako je smanjenje povlaštenih mirovina predviđeno Programom gospodarskog oporavka, predsjednica Vlade je za ovaj tjedan najavila izmjene Zakona o pravima saborskih zastupnika, kojima bi se unijele promjene u pravo na besplatno putovanje. “Ograničit ćemo to na putovanja vezana uz obavljanje zastupničke dužnosti”, dodala je premijerka Kosor. Donesena je i odluka o spajanju osam zagrebačkih bolnica u tri velike bolnice, kao što je predviđeno mjerama za uštede u zdravstvu. Tako će od 1. srpnja Klinika za pluć-

ne bolesti Jordanovac biti pripojena Kliničkom bolničkom centru Zagreb, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma s Kliničkom bolnicom Merkur, a klinike za tumore, dječje bolesti i traumatologiju s Kliničkom bolnicom Sestara milosrdnica. Svojom uredbom Vlada je za 40 posto smanjila upravne pristojbe koje se plaćaju za izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola. Ta se pristojba neće plaćati na područjima posebne državne skrbi, potom u romskim naseljima koja se uređuju u skladu s Vladinim Nacionalnim programom za Rome te za poljoprivredne građevine. “Ovo su novi koraci kojima započinje smanjivanje neporeznih davanja jer smanjenje upravnih pristojbi za 40 posto, odnosno njihovo ukidanje, polako će otvarati vrata za nove investicije”, ocijenila je predsjednica Vlade.

Konzum kupio Jadrankomerc Na javnoj dražbi, većinski paket od 66 posto dionica Jadrankomerca u stečaju, u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju, prodan je za 31,43 milijuna kuna Konzumu. Početnu cijenu po dionici od 50 eura ili 363,17 kuna odredio je HFP. Na dražbi je osim Konzuma sudjelovalo i trgovačko poduzeće Krk iz Malinske koje je ponudilo početnu cijenu od 31,35 milijuna kuna. No, Konzum je ponudio 100.000 kuna više, nakon čega je poduzeće Krk odustalo od daljnje dražbe. Svih 18 prehrambenih trgovina koje je Konzum imao u zakupu, a sada je postao njihov vlasnik, nalaze se na odličnim lokacijama. Franck povećao dobit Proizvođač kave Franck u prvom kvartalu ove godine ostvario je neto dobit od 8,7 milijuna kuna, što je 14,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine (7,6 milijuna kuna). U isto vrijeme rasli su i ukupni prihodi koji

su dosegli 151,25 milijuna kuna te su za 22 posto veći na godišnjoj razini. Pritom, prihodi od prodaje porasli su 23,8 posto, sa 127,46 milijuna kuna na 157,85 milijuna kuna u prvom ovogodišnjem tromjesečju. EBRD financira trgovački centar u Osijeku Europska banka za obnovu i razvoj osigurava paket financiranja u iznosu od 40 milijuna eura tvrtki GTC nekretnine istok za izgradnju centra Avenue Mall Osijek. GTC nekretnine istok tvrtka je u vlasništvu Globe Trade Centre S.A.Poljska, iskusnog developera i operatora maloprodajnih centara u Srednjoj Europi. Paket financiranja uključuje i ulaganje u vlasnički udio prema kojem EBRD postaje vlasnik 20-postotnog udjela tvrtke developera. Avenue Mall Osijek će biti trgovački centar treće generacije s površinom od 37.000 četvornih metara i 1200 parkirališnih mjesta, dječjim igralištem i kino kompleksom. Ovim projektom, koji je najveće izravno strano ulaganje u Osijeku dosad, otvorit će se oko 600 novih radnih mjesta u gradu. Agrokor ulaže u mesnu industriju u Rusiji Agrokor će u sljedeća dva mjeseca završiti akviziciju u Rusiji vrijednu 200 milijuna eura, najavio je Ivica Todorić. Riječ je o greenfield investiciji u proizvodnju mesa na lokaciji udaljenoj 200 kilometara od Moskve. Vlasnik Agrokora rekao je da je novac već prikupljen, a ugovori bi trebali biti potpisani za dva mjeseca.

10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3627, 17. svibnja 2010.

( oko 10 osoba

( prije 8 godina

zapošljavaju Humidor nekretnine

HUMIDOR NEKRETNINE, ZAGREB

kupljeno zapušteno imanje

SEOSKI TURIZAM BISTRIČKI, OSEKOVO

Sigurno i lako do doma Osnovna djelatnost ove agencije je posredovanje prilikom kupnje, prodaje, iznajmljivanja, unajmljivanja ili zamjene nekretnina

U Osekovu nema oseke Na rubu Parka prirode Lonjsko polje Bistrički nudi moslavačku inačicu kontinentalnog turizma

renutačna situacija u sektoru nekretnina nije blistava, ali ona istodobno može biti i poticaj agencijama da poboljšaju razinu usluga koje pružaju te da uvođenjem dodatnih usluga zadrže postojeće i privuku nove klijente, rekao nam je Slaven Andabaka, direktor agencije Humidor nekretnine, čija je osnovna djelatnost posredovanje prilikom kupnje, prodaje, iznajmljivanja, unajmljivanja ili zamjene nekretnina. Djeluje u sklopu poduzeća Humidor koje je osnovano 2001. godine i koje zapošljava desetak ljudi te je upisana u Registar posrednika u prometu nekretninama Hrvatske gospodarske komore. “Korisnici naših usluga su kupci koji žele stručnu pomoć te pravnu sigurnost prilikom kupnje. Zatim, prodavatelji nekretnina, kako privatne osobe koje nemaju puno iskustva i vremena za samostalnu prodaju, tako i pravne osobe kojima poslovanje nekretninama nije temeljna djelatnost, primjerice kooperanti koji prodaju stanove dobivene

u kompenzaciju za izvršene radove ili isporučen materijal. Naši korisnici su i investitori koji nemaju vlastitu prodaju i marketing ili žele surad-

Najveća konkurencija nama legalnim posrednicima su pojedinci koji nelegalno obavljaju ovu djelatnost, kaže Andabaka njom s agencijom formirati dodatni kanal prodaje”, objašnjava. Bolji nadzor nad oglasima Mišljenja je kako bi trebao biti veći stupanj kontrole nezakonitog posredovanja osoba koje ni na koji način ne zadovoljavaju uvjete za profesionalno obavljanje ove zahtjevne djelatnosti i samim time oduzimaju posao i dovode na loš glas one koji su uložili mnogo truda i novca kako bi legalno obavljali posredovanje. “Za početak bi bilo dovoljno da nadležna inspekcija oba-

vi detaljniji nadzor nad tiskanim i online oglasima i kazni sve one koji daju oglase bez isticanja tvrtke, tj. posluju na crno, te time dovode kupce u rizik i oštećuju državni proračun. S konkurencijom imamo odličan odnos jer su registrirani posrednici većinom vrlo profesionalne tvrtke i pojedinci koji vrlo dobro rade svoj posao u trenutačnim uvjetima na tržištu. Stoga su najveća konkurencija svima nama legalnim posrednicima pojedinci koji nelegalno obavljaju ovu djelatnost”, naglašava on. U budućnosti, pak, ova agencija planira potpisati ugovore o posredovanju s još nekoliko većih investitora sa zagrebačkog područja, zadržati lojalnost postojećih te privući nove kupce šireći asortiman dodatnih usluga na savjetovanje pri uređenju interijera u suradnji s arhitektima i trgovcima namještajem. (B.O.)

jedan je zavoj Vladimir Bistrički naglo skrenuo te odlučio u njemu i ostati. Taj bivši autoprijevoznik volan je zamijenio tacnom, prodao kamione i odlučio se baviti turizmom. I to na rubu močvare – Parka prirode Lonjsko polje, gdje u društvu zaštićenih ptica močvarica sve veći broj obitelji zadnjih pet godina nudi moslavačku inačicu kontinentalnog turizma. Kad je prije osam godina kupio zapušteno imanje sa zadružnom štalom u želji da u njoj ugo-

Bistrički planira razvijati i seoski kongresni turizam te izgraditi dvoranu za 150 ljudi šćuje putnike namjernike, Bistrički je naišao na pošalice, sumnjičave poglede i upite okoline. Pogotovo kad je krenuo uokolo skupljati stare predmete i alate. Danas, pak, njegova oživljena vizija većinom dobiva pohvale. Na pomno uređenom imanju uz glasanje koza i ovaca,

s mačkama koje se umiljavaju oko nogu i mirisima kuhinje - u Osekovu - nema oseke. Naprotiv, plima je gostiju, među kojima je mnoštvo učenika, biciklista, ljubitelja prirode, biciklizma, ali i slasnoga domaćega zalogaja. “Mobilizirana” i supruga i djeca Sve može biti začinjeno i pjesmom i vicevima gazde koji je u agroturistički posao “mobilizirao” i suprugu Dragicu i djecu. Po potrebi im se pridružuju i tamburaši i suseljani u živopisnim nošnjama, upriličuju se stare seoske igre, prezentiraju običaji moslavačkoga kraja. “Putujući Slovenijom i Njemačkom, promatrao sam obiteljska turistička gospodarstva te odlučio i sam pokušati. Poče-

tak je bio uistinu težak. Kad smo počeli čistiti zemlijšte, izvezli smo 28 kamiona korijenja! Po selu su me pitali što će mi sve te stare stvari, a danas mi sami nude stare ormare, škrinje, alate”, prisjeća se Vladimir Bistrički. Uz mnogo vlastitoga rada, kaže, uložio je i svojih 300.000 kuna te 200.000 kuna raznih državnih potpora u preuređenje štale iz 1948. godine i cijelog imanja, koje je uz odmor i rekreaciju posebno orijentirano na bogatu ponudu domaće ekološke hrane i pića. Goste dočekuje šaran na rašljama, odojci i janjci s ražnja, kotlovina, gulaši, domaći naresci uz sir i vrhnje te domaći kruh iz krušne peći, a slijede i gibanice, štrudle, buhtle, krafne i drugi tradicionalni kolači, naravno uz kvalitetnu kapljicu s Moslavačke vinske ceste. Bistrički planira razvijati i seoski kongresni turizam te izgraditi dvoranu za 150 ljudi namijenjenu poslovnim sastancima i slavljima. (E.D.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3627, 17. svibnja 2010.

(

oko 40 strojeva

iz Hrvatske rasprodano na sajmu u Maroku

(

oko 100.000 €

ukupna vrijednost prodanih strojeva

KLASTER POLJOMEHANIZACIJE

MAROKANCI “POLUDJELI” ZA HRVATSKIM STROJEVIMA

Sajam u Meknesu našim je proizvođačima otvorio vrata i za tržišta Alžira i Tunisa - pred sklapanjem su prvi ugovori Eleonora Dukovac dukovac@privredni.hr

etrdesetak hrvatskih poljoprivrednih strojeva vrijednih 100.000 eura rasprodano je u samo nekoliko dana na sajmu u Maroku, gdje se nedavno predstavio Klaster poljoprivredne mehanizacije sa svojih osam članica. Tri mjeseca pripremali su se Hidraulika Kutina, TPS Labinprogres, OLT i Standard MIO iz Osijeka, Gramip TPS Dubrava, Hittner Bjelovar, POD Proizvodnja opruga Dežanovac i JLM Perković iz Matulja za nastup na sajmu SIAM u Meknesu koncem travnja. Idealna tržišta Trud se itekako isplatio - otvorila su im se vrata golemog tržišta Magreba. Ondje hrvatske tvrtke planiraju velik i dugoročno perspektivan posao, a s potencijalnim partnerima pregovori su u tijeku i očekuje se nastavak

poslovne suradnje. Tržišta Maroka, Tunisa i Alžira pokazala su se, naime, idelanima za plasman poljoprivrednih strojeva iz Hrvatske, pa su u Meknesu doslovce razgrabljena.

Ante Bazina, predsjednik Nadzornog odbora Klastera, ističe kako su im tržišta Magreba izazovna i zbog činjenici što, primjerice, samo Maroko sa 35 mili-

Prednost hrvatske poljomehanizacije je u cijeni, jednostavnosti i robusnosti. Nakon Maroka, novi iskorak ići će u smjeru Ukrajine i Rusije Željko Erkapić, direktor Klastera, objašnjava kako u globalnoj konkurenciji hrvatski strojevi na tim tržištima imaju prednost u cijeni, a jednostavni su i za rukovanje. Uz to, dovoljno su robusni za oranice do 50 hektara, kolika je u prosjeku veličina tamošnjih posjeda, izdržljivi su i ne zahtijevaju redovito servisiranje, što je ondje dobrodošlo.

juna stanovnika, ima 10 milijuna hektara obradivih površina i dvije žetve godišnje. “Nastup na sajmu potvrdio je članicama Klastera kako se kvaliteta hrvatskih proizvoda prepoznaje i izvan granica Europe, a sajmovi poput SIAM-a pokazali su se kao izvrsna promidžba hrvatskih tvrtki i proizvoda. Konkretnih narudžbi zasad još nema, ali su vrlo izvjesne. U idućih

nekoliko tjedana očekujemo potpisivanje ugovora s partnerom iz Maroka”, naglasio je Bazina, direktor kutinske Hidraulike koja je na tržištu Sjeverne Afrike prisutna već više od 10 godina, pa je i čitav portfelj izložene robe kupio njihov dugogodišnji kupac iz Maroka. Spremni raditi koliko god treba Novi poslovi trebali bi otvoriti i nova radna mjesta. Tvrtke okupljene u Klasteru uglavnom rade u jednoj smjeni, no spremni su i za rad u više smjena, a planiraju mobilizirati stručne radnike koji su gašenjem proizvodnje završili na burzi rada. I to sve uz međusobnu suradnju, budući da jedni u drugima, kako kažu, ne vide konkurenciju. Na prošlotjednoj konferenciji za novinare u Zagrebu vodstvo Klastera istaknulo je kako je upravo poljomehanizacija među najpotentnijim hrvatskim izvoznim proizvodima i zahvaljuju

na potpori MINGORP-u, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja, kao i Veleposlanstvu RH u Rabatu koji su im pomogli i u izlasku na marokanski sajam. Novi iskorak trebao bi tako ići i u smjeru Ukrajine i Rusije - Erkapić veli kako je uz konsolidaciju zajedništva, cilj Klastera upravo internacionalizacija poslovanja, kao i suradnja u poboljšanju postojećih proizvoda, inovacija i razvoja novih proizvoda. Inače, Klaster poljomehanizacije započeo je djelovanje u kolovozu 2009. godine kao sljednik istoimenog klastera koji je nastao u okrilju HUP-a. Osnovalo ga je osam tvrtki - osječki OLT i MIO, Hidraulika iz Kutine, donjomiholjački Limex, Pecka iz Markovca Našičkog, Gramip iz zagrebačke Dubrave, Hittner Bjelovar i POD Dežanovac. Klaster sada obuhvaća 12 članica, koje imaju ukupno 1130 zaposleni.

*vijesti Tribina o energetici i okolišu Tribina Razvoj ne želimo zaustaviti, ali onečišćenje možemo, održana proteklog tjedna u sklopu Zagrebačkog energetskog tjedna, aktualizirala je tematiku zaštite okoliša i energetike u Hrvatskoj. U organizaciji HGKa prezentirane su temeljne smjernice akcijskog plana provođenja energetske strategije u RH, a bilo je govora i o mogućnostima uporabe biogoriva u javnom prijevozu, proizvodnji energije iz otpada i peletima kao kvalitetnom biogorivu u urbanim sredinama. Sudionici su mogli čuti i prezentaciju učinka korištenja geotermalne energije za stanovnike Zagreba te doznati načine financiranja projekata obnovljivih izvora energije s tržišta slobodnog kapitala. Među ostalim prezentiran je i primjer dobre prakse – iskustva grada Manchestera u korištenju raspoloživih energetskih resursa. HŽ obustavlja promet na tri pruge Hrvatske željeznice od ponedjeljka 17. svibnja u 7 sati privremeno obustavljaju promet na trima dionicama jer nemaju 450 milijuna kuna potrebnih za njihovo osposobljavanje. Putnike će na tim linijama prevoziti autobusi, za koje će vrijediti sve prijevozne karte i povlastice HŽ-a. Riječ je o prugama SiračPčelić, Našice-Pleternica i Martin Brod-državna granica-Ličko Dugo Polje-Knin. Promet se, kako pojašnjavaju iz HŽ-a, privremeno obustavlja jer je na tim dionicama kolosijek veoma dotrajao. U slučaju dionica Našice-Pleternica i Sirač-Pčelić, riječ je o tračnicama koje su u stalnoj upotrebi i pod prometnim opterećenjem dulje od 90 godina. U slučaju dionice Martin Brod-Ličko Dugo Polje-Knin posrijedi su nezadovoljavajući donji ustroj koji ugrožava siguran tijek prometa, kao i klizišta i odroni koje valja sanirati.

12 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3627, 17. svibnja 2010.

( 500.000 €

vrijednost projekta koji u cijelosti financira EU

ZAVRŠETAK TWINNING PROJEKTA PHARE 2006 U PODRUČJU SIGURNOSTI PLOVIDBE

Naši brodovi uskoro na Bijeloj listi Pojačali smo nadzor, nakon čega prošle godine nijedan naš brod nije bio zaustavljen na području zemalja potpisnica Pariškog memoranduma, kaže Mario Babić, državni tajnik u Ministarstvu mora Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

winning projekt PHARE 2006 Jačanje administrativne sposobnosti za VTMIS i FSI privodi se kraju. Projekt je obuhvatio institucionalnu suradnju hrvatske pomorske administracije s finskom, talijanskom i švedskom, i to na uspostavi i ustroju hrvatske Službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom (VTMIS), te izobrazbi budućih djelatnika. Uspostava VTMIS službe obveza je Republike Hrvatske u procesu pristupanja Europskoj uniji, a započet će s redovnim radom 1. studenoga 2011. Ustroj te službe značajan je pomak u unaprjeđenju sigurnosti plovidbe i zaštite Jadrana od onečišćenja s brodova. Projektom je osiguran prijenos znanja i iskustava iz Finske i Italije u poslovima nadzora i upravljanja plovidbom. Vrijednost tog projekta, koji u cijelosti financira EU kroz pretpristupni program PHARE 2006, je 500.000 eura. Obavljeni poslovi “U proteklom razdoblju obavili smo sve ili najve-

ći dio poslova u usklađivanju hrvatskih propisa sa zakonodavstvom EU-a. Ostvarili smo ciljeve koji se odnose na sigurnost plovidbe u međunarodnoj i unutrašnjoj plovid-

Za najviše mjesec dana hrvatski bi brodovi trebali i službeno dobiti potvrdu da se nalaze na Bijeloj listi bi te su provedene mjere jačanja administrativne sposobnosti za nadzor sigurnosti plovidbe. Napravili smo i značajan pomak u zaštiti Jadrana od onečišćenja s brodova”, istaknuo je Mario Babić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. “Pretpristupna Pomorska strategija donesena je 2005., a nakon toga smo dodatno osuvremenili naše pomorstvo, i to u smislu održivosti i ekologije. U lipnju bi se stoga trebalo zatvoriti poglavlje 14., koje se odnosi na pomorsku politiku”, naglasio je Babić. Twinning projektom provedene su i mjere jačanja administrativne

sposobnosti Ministarstva u nadzoru državne zastave (Flag State Implementation), što obuhvaća aktivnosti kojima se osiguravaju najviši tehnički standardi sigurnosti plovidbe, zaštite mora od onečišćenja, radni i drugi uvjeti kojima moraju udovoljavati brodovi na kojima se vije hrvatska zastava. Time se stvaraju uvjeti za trajno osiguranje statusa hrvatske zastave na prestižnoj Bijeloj listi Pariškog memoranduma. “Hrvatske su brodove češće od prosjeka zaustavljale lučke vlasti na području zemalja potpisnica Pariškog memoranduma. Rezultat toga je da smo bili najprije na crnoj, a potom na sivoj listi. Pojačali smo nadzor, nakon čega prošle godine nijedan naš brod nije bio zaustavljen na području tih zemalja. Za najviše mjesec dana hrvatski bi brodovi trebali i službeno dobiti potvrdu da se nalaze na Bijeloj listi”, rekao je Babić. Radarske postaje Uporedo s provedbom tog projekta, za potrebe hrvatske Službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom u tijeku je nabava i ugradnja pomorskog radarskog VTMIS

sustava u vrijednosti od oko pet milijuna eura, s međunarodnim konzorcijem Fleck Elektroinstallationen GmbH - KončarMontažni Inženjering. Taj projekt sufinancira Europska komisija iz programa PHARE 2006 sa 75 posto ugovorenog iznosa, a realizacija izgradnje predviđena je do kraja 2010. Planirana je uspostava osam radarskih postaja na obali i otocima. Neke već funkcioniraju, dok se sva oprema planira ugraditi do kraja godine. No, sve to ne bi bilo od koristi da nemamo osposobljen kadar za upravljanje tim sustavom. Uz pomoć finske, švedske i talijanske administracije vrlo kvalitetno smo priveli kraju twinning projekt. “Finski su stručnjaci izrazito aktivni u Hrvatskoj - do sada smo imali 12 projekata. Rad na projektu sigurnosti plovidbe bliži se kraju, i on predstavlja značajan doprinos zaštiti okoliša i sigurnosti plovidbe. Naši su stručnjaci razmijenili iskustva s hrvatskima, što će sigurno pridonijeti očuvanju Jadranskog mora”, istaknula je Tarja Mustonen, predstavnica Veleposlanstva Finske u Hrvatskoj.

( od 30 do 40% proizvodnje se izvozi

Romano Pičuljan, vlasnik i direktor

Zašto stran plovila u H

Ako nađemo načina da vlasnicima stranih pl a posredno i malu brodogradnju. Na taj bism Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Romanom Pičuljanom, vlasnikom i direktorom brodogradilišta Pičuljan marine na otoku Rabu i predsjednikom HUP-ove Udruge male brodogradnje i nautičkog sektora, razgovarali smo o osnovnim problemima malih brodogradilišta te o perspektivi ove vrlo propulzivne i strateške grane gospodarstva. Uspjeli ste utjecati da se promijeni Zakon o posebnim porezima, u dijelu poreza koji se odnosi na plaćanje trošarina na plovila. Zadovoljava li to proizvođače? - Izmjenom Zakona omogućeno je da mala brodogradnja prodiše. Međutim, mi smo i dalje nekonkurentni, pogotovu u odnosu na nautičke proizvođače iz drugih mediteranskih zemalja. Kako bi se nešto značajnije pokrenulo, potrebno je stimulirati hrvatske građane, a posebice stra-

ne državljane, da u Hrvatskoj kupuju i održavaju brodove. To je i u interesu Vlade jer se jedino tako može puniti proračun. Donositelji zakona i drugih akata moraju se što bolje povezati sa strukovnim udrugama i zajedno donositi odluke. Samo tako možemo izbjeći da odluke donose oni koji ne razumiju probleme hrvatske male brodogradnje i ne prate svjetske trendove, što se i dogodilo kod donošenja spornog Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove. Koliko je proizvodnja u našim malim brodogradilištima usklađena s regulativom EU-a? - Mi, koji proizvodimo brodice i koji smo vezani za tu struku a nastupamo i na svjetskom tržištu, na određeni način smo već uklopljeni u pravila EU-a, bez obzira je li riječ o direktivama o kvaliteti ili o ostalim segmentima koji se od proizvođača zahtijevaju. Stoga i ne možemo

Težiti ukidanju što većeg broja postojećih nameta

Je li se, nakon nedavnog dogovora koji je rezultirao i odlukom Vlade o smanjenju spornih trošarina, povećao broj narudžbi za gradnju plovila za sport i razonodu? - Zbog krize u nautičkoj industriji i globalne krize koje su u prvom redu utjecale na smanjenje luksuznijih narudžbi, teško mi je reći koliko je takva odluka utjecala na povećanje narudžbi. Uvođenje golemih trošarina bila je nerazumna odluka koja je nanijela štetu proizvođačima plovila. Nedavnim smanjivanjem trošarina otvorio se put da možemo profunkcionirati, ali to nije kraj. Kao što sam već rekao, moramo težiti ukidanju što većeg broja postojećih nameta na proizvodnju.

www.privredni.hr Broj 3627, 17. svibnja 2010.

( 50% pad

proizvodnje u 2010. u odnosu na 2007.

brodogradilišta Pičuljan marine Rab i predsjednik HUP-ove Udruge male brodogradnje

nci ne bi registrirali svoja Hrvatskoj?

ovila bude prihvatljivo da uđu pod našu zastavu i tako Hrvatskoj plate poreze, dodatno bismo razvili nautički turizam, mo način hrvatsku nautičku proizvodnju učinili konkurentnom očekivati ništa loše kada pristupimo EU-u. Moguće je čak da nam se u dobroj mjeri olakša poslovanje ukidanjem određenih poreznih i drugih nameta koje imaju naši mali brodograditelji, a koje europski proizvođači plovila za sport i razonodu nemaju. Predlagalo se i uvođenje posebne stope PDV-a na plovila. - Ta je inicijativa potekla iz HUP-ove Udruge male brodogradnje i nautičkog sektora, kojom predsjedam. Krajnji cilj takve inicijative je da, kada Hrvatska uđe u EU, privučemo veliki broj stranih vlasnika plovila koja su kod nas na vezu, kako bi ih registrirali u Hrvatskoj, od-

nosno prihvatili hrvatsku, a ne neku drugu zastavu. Oni sad nisu pod našom zastavom jer su naši porezi za njih preveliki, što znači da nismo konkurentni. Ako nađemo načina da vlasnicima tih plovila bude prihvatljivo da uđu pod našu zastavu i tako Hrvatskoj plate poreze, dodatno bismo razvili nautički turizam, a posredno i malu brodogradnju. Tako bismo hrvatsku nautičku proizvodnju učinili konkurentnom, a Hrvatsku zanimljivijom stranim vlasnicima plovila. Oni će ionako morati, ulaskom Hrvatske u EU, negdje registrirati plovila, pa zašto to ne bi bilo kod nas?

Koliko u Hrvatskoj ima takvih plovila? - Nemam točne podatke o tome, ali svi znamo da ih ima i da će ih biti još više. Do točnog broja moglo bi se doći ažuriranjem popisa plovila u hrvatskim marinama. Na taj način bismo mogli napraviti statistiku i evidenciju. Kakva je situacija s projektantima brodova? Naručuju li se i dalje uglavnom projekti iz inozemstva? - Nema nikakvih zapreka narudžbama projekata iz bilo kojeg dijela svijeta, odnosno bilo kojeg projektnog ureda. Zato se često i

Mislim da je potrebno, gdje god je to moguće, podignuti proizvodnju na razinu serijske proizvodnje naručuju projekti od poznatih ureda za projektiranje. U Hrvatskoj postoji niz manjih projektnih ureda koji su se razvijali u skladu s potrebama tržišta. U svakom slučaju, jači razvoj nautičkog sektora i male brodogradnje povukao bi za sobom i jači razvoj projektnih ureda. Koliko je na nekonkurentnost naših malih brodograditelja

utjecalo to što nisu prešli na serijsku proizvodnju? - Proizvođači u Hrvatskoj ne trebaju izmišljati toplu vodu jer se proizvodnja mora organizirati na već prokušane načine, uz neke specifičnosti koje ima svaka lokalna sredina. Svaka tvrtka ima svoju poslovnu politiku tako da ovisi o svojoj tržišnoj niši. Ipak mislim da je potrebno, gdje god je to moguće, podignuti proizvodnju na razinu serijske proizvodnje koja se razlikuje od prakse da se za svako pojedino plovilo mora izraditi novi kalup, što predstavlja gubitak vremena i novca. Jesu li riješeni problemi s certificiranjem? - Riješeni su na način da je udruga Hrvatska nautička proizvodnja u dogovoru s Hrvatskim registrom brodova uspjela postići to da se priznaju CE europski certifikati, tako da više za plovila za sport i rekreaciju nije potrebno dvostruko certificiranje. Tako smo jednom nogom već u EU. Kad je riječ o zaštiti okoliša, zbrinjavanja otpada i ekologije, mislim da su naša pravila mnogo stroža nego ona u zemljama Unije, tako da i tu ne bi trebalo biti problema. Koliko su naši mali brodograditelji prepoznatljivi u svijetu? Za vašu tvrtku se zna. Što je s drugima? - Istina je da smo izlaskom na svjetske sajmove postali prepoznatljivi

i da je nekoliko hrvatskih tvrtki prepoznato svugdje u svijetu. Osim tvrtke Pičuljan marine tu su AD Brodovi, SAS Vector, Donat Boats, a i drugi pomalo idu tim stopama. Pri

Ne bi trebalo biti gore nego što je sada. Znači da bi se na tržištu pad trebao zaustaviti tome morate uzeti u obzir da smo mi relativno mladi te da smo u kratko vrijeme uspjeli postići to da se ravnopravno možemo nositi sa svjetski poznatim proizvođačima i da za njima ne zaostajemo mnogo. Pogotovo sam zadovoljan ovogodišnjim nastupom na sajmu u Düsseldorfu. Je li vaša tvrtka osjetila pad narudžbi odnosno proizvodnje? - Predviđamo da ćemo u ovoj godini imati pad proizvodnje za nekih 50 posto, u odnosu na vrlo uspješnu 2007. godinu. To znači da bismo mogli proizvesti između 15 i 20 plovila, svih dimenzija. Pad se događa u svim kategorijama proizvodnje brodova, bez obzira na njihovu cijenu. Znači i u segmentu skupih i u segmentu jeftinijih brodica. Unatoč padu proizvodnje, mi smo krizu uspjeli iskoristiti za razvoj novih proizvoda tako da smo promovirali novi model RAB 980. Riječ je o

novom tipu plovila koji može privući nove kupce. To je naš recept izlaska iz krize. Koliko brodova izvozite? - Izvoz brodova sudjeluje sa 30 do 40 posto u ukupnoj proizvodnji Pičuljan marina. Znači da 60 do 70 posto kupaca pronađemo u Hrvatskoj. Postoje li naznake oporavka tržišta? - Teško je to reći jer se približavanjem ljeta u pravilu povećava broj narudžbi. Ipak, usuđujem se iznijeti predviđanje kako ne bi trebalo biti gore nego što je sada. Znači da bi se na tržištu pad trebao zaustaviti i polako započeti oporavak. Je li riješen kronični nedostatak specijalizirane radne snage? - Niz godina bila je velika potražnja za specijaliziranom radnom snagom. Međutim, u posljednje vrijeme situacija se donekle promijenila zahvaljujući novim tehnologijama i mogućnošću doškolavanja postojećih radnika. U današnjoj organizaciji proizvodnje potrebno je osposobiti radnike za izvođenje određene vrste poslova. Zna se da radnici nakon završetka školovanja nisu sposobni odmah raditi poslove za koje su školovani. Proces obučavanja je permanentan tako da je potrebno pronaći dovoljno dobar kadar koji je spreman učiti i osposobljavati se.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3627, 17. svibnja 2010.

( više od 200

*vijesti Prinosi duhana rastu

Na sirovinskom području Hrvatskih duhana u Podravini i Slavoniji do kraja ovog tjedna bit će završene sadnje duhana tipa virginia i burley. Na 4212 hektara površina na 1031 obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu bit će ukupno zasađeno 96.876.000 presadnica duhana ili 23.000 presadnica po hektaru. Agronomski stručnjaci Hrvatskih duhana ističu kako je ovogodišnja sadnja presadnica duhana obavljena u optimalnim rokovima te da se, uz povoljne vremenske prilike, može očekivati visok urod duhana. Unatoč smanjenju proizvodnih površina za 3,5 posto, jer zbog loših prinosa ove godine nisu ugovorene plantažne proizvodnje duhana u Pitomači i Valpovu, u Hrvatskim duhanima očekuju proizvodnju od oko 10.500 tona duhana i povećanje prinosa za pet posto. Poslovni dnevnik predstavio prilog The New York Times Zajednički projekt The New York Timesa i Poslovnog dnevnika pod nazivom The New York Times – International Weekly predstavljen je proteklog tjedna u Zagrebu. Na predstavljanju je rečeno kako će hrvatski čitatelji svakog ponedjeljka čitati članke iz tih uglednih američkih novina iz područja politike, biznisa, kulture i mode, prevedene na hrvatski jezik. Objavljivanjem tog međunarodnog priloga Poslovni dnevnik postao je 30. na popisu svjetskih novina u kojima je The New York Times dostupan na materinskom jeziku. Glavni urednik Poslovnog dnevnika Darko Markušić kazao je kako je objavljivanje tog priloga

dokaz da se u krizno doba može napraviti značajan projekt te da internet još neće i ne može istisnuti tiskano novinarstvo s medijske scene. Sve manje SMS poruka Hrvatski građani sve manje se dopisuju, a preokrenut je trend prelaska s fiksne na mobilnu telefoniju. Najveći je pad u SMS i MMS porukama. Broj utrošenih minuta u nepokretnoj mreži u prvom tromjesečju 2010. u usporedbi s istim razdobljem 2009. porastao je za 0,8 posto, dok je broj utrošenih minuta u pokretnoj mreži pao za 1,9 posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Broj pismonosnih usluga u prvom tromjesečju 2010. u usporedbi s istim razdobljem 2009. bilježi pad od 8,5 posto. U prvom tromjesečju 2010. poslano je 752 milijuna SMS poruka, što je 18,4 posto manje u usporedbi s istim razdobljem 2009. U istom je razdoblju poslano 5,13 milijuna MMS poruka, što je na godišnjoj razini 11,4 posto manje.

Otvoren novi terminal Zračne luke Dubrovnik Prošle srijede na dan Dubrovačko-neretvanske županije svečano je otvorena i puštena u rad zgrada B putničkog terminala Zračne luke Dubrovnik. Riječ je o 180 milijuna kuna vrijednoj investiciji koja je u cijelosti pokrivena poslovnim planom tvrtke. Projekt je većinom kreditirala austrijska Erste banka, koja je izdvojila 19 milijuna eura, dok je sama Zračna luka izdvojila 4,5 milijuna eura. Glavni izvođač radova bio je zagrebački Dalekovod.

certifikata iz područja zaštite okoliša ISO 1401

10. KONFERENCIJA I ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU

Opstat će samo kvalitetni Stalne promjene u globalnom svijetu iziskuju znanje, odgovornost i odlučnost. Sve te odrednice ugrađene su u temelje sustava upravljanja kvalitetom Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

eseta konferencija o kvaliteti i prvi znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu održani su tijekom tri dana, od 10. do 12. svibnja u Šibeniku pod motom Kvaliteta - naslijeđe za budućnost. “Naš rad, naša djela ostaju našim nasljednicima. Njima ostavljamo okoliš, prirodu, ali i način rada, ponašanja, odgovornost, korektnost pa i sustave upravljanja kvalitetom. Ne ostane li iza nas jasna vizija i misija kao osnovne odrednice našeg postojanja i smjernice za budući razvoj, ne donesemo li iz njih jasne strategije kako željeno ostvariti, nećemo pripremiti najmlađe naraštaje za izazove sadašnjosti i budućnosti”, poruka je Božidara Ljubića, predsjednika Hrvatskog društva za kvalitetu. Unatoč krizi više certifikata Nedavno je Hrvatska u sklopu pretpristupnih pregovora zatvorila poglavlje Slobodno kretanje roba. “Da bi se to moglo osvariti, infrastruktura za kvalitetu, koju sačinjavaju Hrvatsko društvo za kvalitetu, Državni zavod za mjeriteljstvo, Hrvatski zavod za norme, Hrvatska akreditacijska agencija, Hrvatski mjeriteljski institut te nadležna inspekcijska tijela, morala je odraditi dobar dio posla kako bi se napravila podloga za certificiranje proizvoda i procesa iz različitih područja u Hrvatskoj. Uporedo je napravljen ogroman posao koji je prethodio donošenju regulative kojom se ti

procesi propisuju i prate”, istaknuo je Ljubić. Trenutačno u Hrvatskoj imamo preko 2000 izdanih certifikata ISO 9001, kojima se potvrđuje da neka tvrtka koristi sustave upravljanja kvalitetom. “Trend uvođenja tih certifikata je u zadnjih godinu dana usporen. No, ta brojka se ipak povećava”, otkriva Božo Ljubić. Certifikata iz područja zaštite okoliša - ISO 1401 - uvedeno je nešto više od 200, tako da je u tom segmentu rast osjetan. “Vidljivo je da je ideja energetske učinkovitosti i zaštite okoliša sve prihvaćenija na području Hrvatske. Sve više uprava tvrtki svjesno je da im je taj certifikat bitan za dokazivanje odgovornog poslovanja”, dodaje Ljubić. Povećanje broja certifiikata vidljivo je i u IT

sektoru. “Mada su tu brojke male, uvedeno je nešto više od pedesetak takvih certifikata. Očito je da su informatičke tvrtke zainteresirane za informatičku sigurnost. Veliki pomak naprijed imamo prilikom uvođenja HACCP-a,

Veliki pomak naprijed imamo prilikom uvođenja HACCP-a, ističe Ljubić sustava koji utječe na sigurnost hrane i korake u procesu u kojima je moguće provoditi mjere za kontrolu opasnosti”, ističe Ljubić. Kvaliteta - ključ strategije Stalne promjene u globalnom svijetu izisku-

Značaj oznaka kvalitete Oznake kvalitete Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko HGK je uveo 1997. s ciljem dokazivanja kako Hrvatska ima kvalitetne proizvode i tvrtke koje ih proizvode. “Mada te tvrtke nisu od jučer, na taj način pokušavamo potrošačima skrenuti pozornost na takve proizvode. Bez obzira što postoje i druge oznake kvalitete, HGK podupire svako označavanje i isticanje kvalitete naših proizvoda”, naglasio je Trpimir Župić, direktor Centra za kvalitetu Hrvatske gospodarske komore.

ju znanje, odgovornost i odlučnost. Sve te odrednice su ugrađene u temelje sustava upravljanja kvalitetom. Mnoga svjetska gospodarstva su upravo primjenom sustava upravljanja kvalitetom ojačala svoju konkurentnost - primjere za to daju Japan, SAD i europsko gospodarstvo. ”Kvaliteta je jedan od ključnih elemenata strategije svakog poduzeća i jedan je od najvažnijih zadataka suvremenog menadžmenta. Zbog sve oštrije konkurencije proizvoda na tržištu u posljednje vrijeme ona dobiva još veće značenje. Upravljanje kvalitetom je u najužoj vezi sa zadovoljstvom kupaca ali i zaposlenika. Samo poduzeća koja sustavno njeguju i razvijaju dobro radno ozračje i odnose prema svojim zaposlenicima i suradnicima mogu očekivati visoku kvalitetu svojih proizvoda i usluga. Samo tako osiguravaju trajnu budućnost”, istaknula je Ladislava Čelar, načelnica Odjela za koordinaciju unutarnjeg tržišta pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.

www.privredni.hr Broj 3627, 17. svibnja 2010.

( 77 domaćih tvrtki ( 270 izlagača iz 29 zemalja među izlagačima na Medicini i tehnici

sudjelovalo na ovogodišnjem sajmu

38. MEĐUNARODNI SAJAM MEDICINE I TEHNIKE

ČETRDESETAK IZLAGAČA VIŠE NEGO LANI U okviru sajma prvi put je održan i Međunarodni sajam dentalne medicine Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

rotekli je tjedan na Zagrebačkom velesajmu održan trodnevni 38. međunarodni sajam medicine, laboratorijske i rehabilitacijske opreme te farmacije Medicina i tehnika. U okviru tog sajma prvi je put održan i Međunarodni sajam dentalne medicine Dentex 10. Na sajmu je bilo 270 izlagača iz 29 zemalja sa svih kontinenata, osim Afrike. “Imamo 40 izlagača više nego lani, što je dobar znak za očekivani izlazak iz recesije”, kazao je državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Dražen Jurković na otvaranju

sajma. Podsjetio je na trenutačnu situaciju u zdravstvu te kazao kako su dugovi u posljednje dvije godine smanjeni sa četiri na 2,4 milijarde kuna, da je na lijekovima ušte-

SDinformatika predstavila je softver za vođenje stomatoloških ordinacija đeno 500 milijuna kuna te da je boljom kontrolom značajno smanjena i stopa bolovanja. “Na sajmu je izložena nova tehnologija, a ona košta. Prema tome, besplatnog zdravstva nema i s tim se moramo pomiriti”, naglasio je

Jurković. Među izlagačima bilo je 77 domaćih tvrtki. No, većina njih tek su zastupnici velikih stranih tvrtki, a tek rijetki – isključivo proizvođači. Jedan od takvih je vlasnik tvrtke Ideaforme Saša Pale-

šćak koji se bavi izradom stomatološkog i zubotehničkog namještaja. Ničeg hrvatskog “U mom namještaju nema ničeg hrvatskog, sve što je u njega ugrađeno je iz uvoza. Bez jeftinije sirovi-

ne i manjih ulaznih troškova, teško je biti konkurentan na europskom tržištu, a istočnim susjedima smo pak preskupi jer moraju plaćati carinu na uvoz našeg namještaja”, kazao je Palešćak koji se tim poslom bavi već 14 godina. Oprema uglavnom privatne ambulante, a osim proizvodnje namještaja po mjeri, dostavlja i montira namještaj. Za svoje proizvode daje višegodišnje jamstvo. Da je još dosta prostora za domaću pamet, pokazuje i proizvod velikogoričke tvrtke SDinformatika u kojoj su osmislili softver za vođenje stomatoloških ordinacija. “S tim smo programom vodeća tvrtka za takve

ordinacije, a da još ima puno prostora za razvoj softvera govori i činjenica da je samo oko 50 posto zdravstvenog sustava informatizirano. Ministarstvo želi informatizirati cijeli sustav”, istaknuo je direktor SDinformatike Siniša Drobnjak. Tijekom sajma održani su brojni stručni skupovi i simpoziji: 19. međunarodni simpozij Hrvatskog društva biokemičara i Slovenskog društva za kliničku kemiju, Međunarodni simpozij Funkcijski poremećaj stomatognatog sustava, Dentex - Estetska sastavnica svakodnevne prakse, te Četvrti kongres Udruge hrvatskih medicinskih sestara.

nih i godišnjim prometom od oko 10 milijardi eura. Kupujući ĐĐ Mon-

Među referentnijim projektima Montaže zadnjih su godina montaže novih postrojenja u termoelektranama u zemljama Europske unije, potom projekti u postojećim termoelektranama u Hrvatskoj te rafinerijama u Rijeci i Sisku također na montaži novih postrojenja. Uz to, i projekti na izgradnji cestovnih nadvožnjaka na autocesti Beli M a n a s t i r- O s i j e k - S v i laj (koridor V.c), montaže linija za proizvodnju cementa u tvornicama u Mađarskoj i Libanonu...

ĐĐ MONTAŽA - CENTAR IZVRSNOSTI ZA JUGOISTOČNU EUROPU

Fokus na tržišta EU-a Udio prihoda s hrvatskog tržišta pao sa 40 na 10 posto Eleonora Dukovac dukovac@privredni.hr

uro Đaković Montaža će u ovoj godini, s obzirom na trenutačnu gospodarsku situaciju u državi i okružju, ponajprije poslovati na tržištima EU-a, i to posebice kad su u pitanju projekti vezani uz izgradnju novih i obnovu već postojećih energetskih postrojenja. “Ove godine planiramo završiti nekoliko većih projekata u Njemačkoj u termoelektranama Neurath i Datteln,

a za poljsku termoelektranu Belchatow 5 izradit ćemo i isporučiti kanale za zrak i dimne kanale. Na domaćem tržištu planiramo završiti radove u Rafineriji nafte Rijeka, na montaži visoko i niskotlačnih cjevovoda u postrojenju za hydrocracking”, kaže Vlatko Blekić, predsjednik Uprave ĐĐ Montaža, dodajući kako na hrvatskom tržištu u većoj mjeri osjećaju izostanak investicija državnih tvrtki HEP-a, HAC-a, HC-a te Ine, pa im trenutačni udio hrvatskog tržišta u

prihodima doseže 10 posto, za razliku od negdašnjih 40 posto. “Nakon Plomina 2 ne gradi se ni jedna termoelektrana, zaustavljeni su radovi na mostu Pelješac te koridoru V.c, a Ina provodi samo djelomičnu modernizaciju postrojenja”, podsjeća Blekić najavljujući kako žele značajno povećati proizvodnju čeličnih konstrukcija, ponajprije u okviru programa za termoelektrane. U investicijskim radovima fokusirani su na završetak dogradnje proizvodne hale u Sla-

vonskom Brodu. Primarni razvojni cilj im je, pak, ovladati novim tehnologijama i specijalnim materijalima iz područja zavarivanja. Uz energetiku, planiraju razvijati i ostale programe vezane uz mostogradnju, industrijska postrojenja i petrokemiju, kao i učvrstiti postojeće pozicije. Računaju na nove iskorake na europskom montažnom tržištu, uz podršku njihova većinskog vlasnika Bilfinger Berger AGa, njemačke grupacije s više od 60.000 zaposle-

Uz energetiku, planiraju razvijati i programe vezane uz mostogradnju, industrijska postrojenja i petrokemiju tažu njemačka kompanija je najavila kako će upravo brodska tvrtka postati centar izvrsnosti za Jugoistočnu Europu.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3627, 17. svibnja 2010.

( H5229

šifra djelatnosti u NKD-u

( oko 4 mlrd kn prihoda ostvareno 2008.

OTPREMNIŠTVO: NEMAMO KONKURENTNE CIJENE RADNE SNAGE NI NAJMA SKLADIŠTA

ČARDAK NI NA NE

Do trenutka ulaska u EU, otpremnici moraju poslovati na “stari” način, dakle, imati ljude na gra mnoga radna mjesta joj više neće trebati Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ao i većina drugih gospodarskih grana, međunarodno otpremništvo u Hrvatskoj čardak je ni na nebu ni na zemlji. Jer, u odnosu na države u sklopu Europske unije, pa čak i na nove članice poput Bugarske i Rumunjske, primjetno zaostajemo, dok je, ako se promatraju zemlje u regiji, hrvatsko tržište ipak nešto razvijenije. Bosiljka Horvat, predsjednica Udruženja međunarodnog otpremništva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i zamjenica generalnog direktora Zagrebšpeda ističe kako je prije ocjene i kretanja u tom sektoru potrebno pojasniti što je zapravo međunarodno otpremništvo. “To je organiziranje otpreme i dopreme robe u međunarodnom prometu što uključuje sklapanje ugovora o prijevozu svih vrsta roba svim vidovima prijevoza (cestom, željeznicom, zrakoplovom i brodom). Također, pod tim pojmom nalazi se i ugovaranje skladištenja roba, pakiranja, sortiranje te svi poslovi manipulacije robom. A osim zastupanja u carinskom postupku i carinskog posredovanja, otpremnici mogu sklapati ugovore i s osiguravateljskim društvom za police osiguranja roba”, kaže Bosiljka Horvat. Ocjenjujući međunarodno otpremništvo u nas, ona ističe kako uz doma-

će, u Hrvatskoj posluje i nekoliko vrlo jakih međunarodnih otpremničkih kompanija. Njihov udio i dalje raste, ali ne kao nekoliko zadnjih godina, a njihov ulazak na hrvatsko tržište smatra mačem s dvije oštrice. S jedne strane, ti su međunarodni otpremnici i logističari svoje partnere u Hrvatskoj, koji su za njih odrađivali otpremničke poslove, upoznavali s načinom poslovanja u Europskoj uni-

Zbog nedovoljne količine roba i disperzije prijevoznih kapaciteta ne postiže se potrebna sinergija te su otpremničke usluge u Hrvatskoj gotovo uvijek skuplje nego one europske, kaže Emil Justinić ji, primjerice, kako tamo izgleda taj lanac dobave i otpreme roba. “S druge, pak, strane, kad bi takva međunarodna tvrtka dosegnula određeni udio u poslovanju s hrvatskim partnerom, otkazivala bi mu suradnju. Štoviše, samostalno bi izašla na tržište te pritom preuzela dojučerašnje klijente njihovog hrvatskog partnera, a sličan proces pratili smo i u Zagrebšpedu. Naime, kada bismo vidjeli da je neki inozemni partner prešao udio od 30 posto od ukupnog našeg

prihoda, čekali smo trenutak kada će samostalno započeti poslovanje u Hrvatskoj”, objašnjava ona. A kako su domaći partneri tih velikih međunarodnih otpremnika i logističara često morali davati više od uobičajenih podataka koji se razmjenjuju u nekom poslovnom odnosu, Bosiljka Horvat smatra kako su zbog toga te inozemne tvrtke imale hrvatske kompanije na dlanu te su tako gotovo uvijek bile nekoliko koraka ispred njih. Velik poslovni rizik Nastavlja kako je velik problem otpremništva i nelikvidnost, posebice u ovim kriznim vremenima, te carinska jamstva koja su otežavajuća poslovna okolnost mnogim otpremnicima koji za malu uslugu carinskog zastupanja snose veliki rizik. “Nekada je otpremnik koji je imao manje carinsko jamstvo od, recimo, 100.000 kuna, mogao poslovati isto kao i onaj koji je imao jamstva u iznosu od 10 milijuna kuna. Ta-

kođer, tada se mogla cariniti roba u vrijednosti većoj nego što je jamstvo, ali od 1. siječnja stvari su bitno strože. Točnije, sada je situacija takva da onoliko koliko je carinsko jamstvo, toliko se robe može cariniti i zbog toga su ‘mali otpremnici’ u velikim problemima”, pojašnjava. Takva situacija omogućava opstanak ozbiljnih otpremnika koji si mogu priuštiti skupa jamstva koja nije jednostavno dobiti i koja, k tomu, nose veliki poslovni rizik. “Primjerice, otpremnik za neku uslugu carinjenja naplati oko 200 kuna, a mora jamčiti za carinu u vrijednosti 500.000 kuna. Ako, pak, klijent ne plati carinski dug, troškove snosi otpremnik. Tako usluga od 200 kuna može dovesti do problema od pola milijuna kuna, a bez jamstva otpremnik ne može raditi”, napominje Bosiljka Horvat. No to nije kraj ove nemile poslovne putešestvije jer u slučaju da klijent ne plati carinski dug te se otpremniku odgovaraju-

ći novčani iznos uzme od jamstva, nastupaju nove prepreke u ovom složenom lancu. “Kada se otpremnik, nakon što se carina naplatila po jamstvu, ponovno pojavi s nekim zahtjevom, carina i banka drukčije ga gledaju. Zbog svega toga mogu reći kako su otpremnici u teškoj situaciji”, upozorava ona. Nakon ulaska u Europsku uniju, prema njezinu mišljenju, Hrvatsku očekuje smanjenje obuj-

točno na dan ulaska u Europsku uniju otpustio 70 ljudi unatoč tomu što su se prije ulaska pripremali te postupno smanjivali broj zaposlenika”, objašnjava Bosiljka Horvat podcrtavši kako se radi o tomu da do trenutka ulaska u EU otpremnici moraju poslovati na “stari” način, dakle, imati ljude na carinskim ispostavama odnosno granicama, a onog trenuka kada država postane članica Unije, mnoga radna mjesta joj više neće trebati.

Velik problem, uz nelikvidnost, su carinska jamstva koja su otežavajuća poslovna okolnost mnogim otpremnicima

Dodatni pregledi kao zapreka Emil Justinić, direktor tvrtke Kuehne + Nagel Hrvatska, kaže nam kako otpremnike možemo podijeliti u dvije osnovne grupe. “Prva grupa su carinski posrednici koji nisu na vrijeme krenuli u potpunu otpremničku djelatnost. Druga skupina su otpremnici u Hrvatskoj koje su osnovale inozemne multinacionalne kompanije i koji

ma otpremničkog posla, ali i broja zaposlenika u ovoj branši. Slično iskustvo imale su gotovo sve nove članice. “U Sloveniji smo imali dugogodišnjeg partnera koji je

www.privredni.hr Broj 3627, 17. svibnja 2010.

( 490 tvrtki registrirano ( 15,3% manje robe u pratećim djelatnostima u prijevozu

prevezeno u zadnjem kvartalu 2009.

ebu ni na zemlji

aničnim carinskim ispostavama. A onoga trenutka kada neka država postane članica EU-a, Prevezeno manje roba Posebna šifra NKD-a (Nacionalna klasifikacija djelatnosti) za otpremništvo ne postoji, već se ono svrstava u ostale prateće djelatnosti u prijevozu (šifra H5229). Prema podacima koje je Privrednom vjesniku poslala Dunja Resman Bartolec, voditeljica Odjela za poslovne informacije Centra za poslovne informacije HGK-a, stoji kako je 2008. godine po toj šifri u u Hrvatskoj bilo registrirano 490 tvrtki koje su ostvarile nešto manje od četiri milijarde kuna ukupnih prihoda. A gospodarska kriza, čini se, ušuljala se i pod plaštom ove djelatnosti jer podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) otkrivaju kako je u zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju prevezeno 15,3 posto manje roba u kopnenom, vodenom i zračnom prijevozu nego u istom razdoblju 2008. godine. imaju jednaku strukturu i široki spektar djelatnosti”, objašnjava prvi čovjek te otpremničke tvrtke koja je u Hrvatskoj prisutna već 19 godina i u kojoj radi dvjestotinjak ljudi. Među najvećim problemima u ovom poslu također ističe one s bankovnim jamstvima za uvoznike, čemu su otpremnici i sami djelomično krivi. “Naime, kod većine uvoznika prilikom carinjenja otpremnik prilaže svoje bankovno

jamstvo te se obvezuje na plaćanje carine i poreza na dodanu vrijednost (PDV). U sadašnjoj situaciji loše likvidnosti i nekorektnog poslovanja događa se da uvoznici ne podmire svoje obveze, što automatski pada na teret otpremnika”, ističe Justinić. Ostale poteškoće otpremnika, nastavlja, plod su toga što Hrvatska nije članica Europske unije pa se u poslovanju još susreću s problemima carinske formalnosti.

“Pritom ipak valja pohvaliti Carinsku upravu koja zaista surađuje s izvoznicima, uvoznicima i otpremnicima te pokušava pronaći rješenja kojima bi se ubrzali te pojednostavili postupci, a sve u cilju što manjeg zadržavanja roba. Zapreku ponekad predstavljaju i dodatni pregledi (tržni, sanitarni) koji radnim vremenom i fizičkim smještajem nisu usklađeni s promptnim carinjenjem roba”, kaže Justinić. Mišljenja je kako se zbog nedovoljne količine roba i disperzije prijevoznih kapaciteta (vozila za vlastite potrebe) ne postiže potrebna sinergija, te su otpremničke usluge u Hrvatskoj gotovo uvijek skuplje nego one europske. “Hrvatska (uglavnom Zagreb) je regionalni centar za više multinacionalnih tvrtki koje odavde opslužuju zemlje bivše Jugoslavije. No mana nam je da smo najskuplji. S cijenama radne snage i najma skladišta nismo konkurentni i to je gruba istina. Višoj cijeni pridonosi i

teritorijalni izgled Hrvatske te nejednaka disperzija proizvodnje i potražnje, a najviše nerazmjer uvoza i izvoza roba. Cijene skladišta su, uglavnom zbog komunalnih naknada, još

vanja odlučili samostalno ući na hrvatsko tržište te osnovati tvrtke ili podružnice pritom preuzevši klijente svojih dojučerašnjih hrvatskih partnera, smatra normalnom tržišnom utakmicom.

Nakon ulaska u EU možemo očekivati snažniji ulazak konkurencije te će u Hrvatskoj opstati jedino dobro organizirane kompanije

Jeftinije i brže bez carine “Primjerice, slična je situacija i sa svim ostalim proizvodima i uslugama. Naime, prodaja proizvoda i usluga u nekoj državi ponajprije se odvija putem distributera ili zastupnika. Zatim, ako se proizvođač uvjeri kako su građani neke zemlje prihvatili njegov proizvod ili uslugu, u većini slučajeva odluči samostalno zakoračiti na to tržište i osnovati vlastitu tvrtku”, dodaje Justinić. Govoreći o konkurenciji, otkriva kako je teško reći je li lojalna ili ne jer se odnosi odvijaju na individualnoj razini te vrlo često sve ovisi o pojedincima koji upravljaju kompanijom. A nakon što Hrvatska postane punopravna

uvijek visoke, kao i cijene zemljišta u gradovima koje su mahom više nego u razvijenim zemljama, a posebice u odnosu na susjede. Ono što nam ostaje jest samo pričati o tomu kako smo na dobrom koridoru, da imamo morske luke i slično”, napominje on. Činjenicu kako su neki veliki međunarodni otpremnici iskoristili “prednost domaćeg terena” te nakon dostizanja određenog obujma poslo-

članica Europske unije, očekuje rast obujma poslovanja, dok će u nekim dijelovima, primjerice u carinskom posredovanju, doći do pada broja zaposlenih. “Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, obujam logističkog poslovanja će rasti jer će nestati carinske barijere, promet roba će postati lakši i jeftiniji. Prijevoznici koji voze za vlastite potrebe pokazat će se skupljima nego što to može odraditi neki veći profesionalni logističar. Među prednostima ističe se činjenica kako neće biti međudržavnih granica ni zaustavljanja robe na carini te će se tako logistika još više razviti, a cijene usluga pasti. Zbog svega toga možemo očekivati snažniji ulazak konkurencije te će u Hrvatskoj opstati jedino dobro organizirane kompanije - one koje imaju iskustva, razvijenu mrežu i financijsku stabilnost. Na našem će tržištu tada doći i do novog preslagivanja odnosa snaga u korist multinacionalnih tvrtki”, zaključuje Justinić.

18 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj 3627, 17. svibnja 2010.

( 124 mil €

na raspolaganju iz pretpristupnih fondova EU-a

( 56 mil €

proračun programa Eko-inovacije

KLASTERI I EU

Euri dosad zaobilazili hrvatske klastere Klasterizacija na hrvatski način još je u povojima, klasteri se mahom bore s preživljavanjem, manjka ideja i projekata Eleonora Dukovac dukovac@privredni.hr

ri programa EU pretpristupnih fondova ukupne vrijednosti 124 milijuna eura trenutačno su otvorena i na raspolaganju hrvatskim klasterima, ali i javnoj upravi, nevladinim organizacijama te malim i srednjim poduzetnicima. Prekogranični program Slovenija-Hrvatska ukupne je vrijednosti oko 12 milijuna eura, a prioriteti su mu gospodarski i društveni razvoj i održivo upravljanje resursima. Ukupni proračun programa Inteligentna energija doseže 56 milijuna eura namijenjenih racionalnom korištenju energetskih resursa i promoviranju obnovljivih izvora energije. Program Eko-inovacije s istoimenim prioritetima također je privlačnoga proračuna od 56 milijuna eura, a među inima, u njemu bi svoj interes mogli prepoznati i klasteri organizirani kao trgovačka društva. “Za sada nemam saznanja da je ijedan hrvatski klaster koristio sredstva iz pretpristupnih fondova EU-a. Razlog vjerojatno leži u činjenici da je klasterizacija u nas još uvijek u povojima, te da su sredstva iz pretpristupnih fondova većinom namijenjena javnoj upravi i nevladinim organizacijama. No postoje i konkretni primjeri malih i srednjih poduzetnika koji su uspjeli povući sredstva iz programa PHARE 2006, ponajprije za marketinške

aktivnosti. Među ostalim, ta je sredstva dobila tvrtka Bernarda iz Pušćina, članica Drvnog klastera sjeverozapadne Hrvatske”, kaže Sandra Hižak, predsjednica Zajednice klastera pri HGK-u.

u zemljama EU-a gdje se klasteri u punom smislu riječi mogu posvetiti aktivnostima i projektima sukladno svojoj strategiji. Klasteri se u EU-u mahom financiraju sredstvima lokalne uprave kojoj je u interesu ojačati vlastito gospodarstvo. No u nas lokalna uprava i samouprava još nije prepoznala značaj klastera za razvoj lokalnog gospodarstva”, ističe Sandra Hižak, koja je i klaster-menadžerica Drvnog klastera sjeverozapadne Hrvatske.

Sredstva namijenjena razvoju Zajednica informira klastere o mogućnostima financiranja projekata iz EU-ovih pretpristupnih fondova i potiče ih na njihovo korištenje, posebno kad se radi o projektima razvoja i istraživanja, ekologije te prekogranične suradnje klastera. Informacije o otvorenim programima inače se najjednostavnije mogu dobiti u lokalnim razvojnim agencijama s kojima bi

Na cijeni su projekti razvoja i istraživanja, ekologije te prekogranične suradnje klastera svaki klaster trebao surađivati, a na raspolaganju su i državne agencije zadužene za razvojnu strategiju i provođenje programa EU - SAFU i SDURF. Sredstva iz pretpristupnih programa u većini slučajeva ne mogu se koristiti u svrhu ostvarivanja profita na razini klastera, odnosno pojedine tvrtke, već se obično koriste za razvoj i istraživanje, promociju, povezivanje s visokoškolskim ustanovama, jačanje suradnje sa srodnim organizacijama

i slično. U Hrvatskoj se, smatra sugovornica, ovakve aktivnosti dovoljno ne vrednuju i ne pridaje im se dovoljno pozornosti iako je to dugoročno jedini način za kvalitetno približavanje hrvatskog gospodarstva EU-ovom. Za klaster je ključno postojanje projekata, od-

nosno strategija na razini pojedinog klastera. Programi EU-a koje mogu koristiti su različiti, ovisno o tome koja je strategija klastera, koji su joj prioriteti, branše, kako su organizirani... “Nužna je procjena koji su to programi koji zaista mogu, izravno ili

neizravno, koristiti članicama klastera, odnosno industriji i regiji u kojoj djeluje. Naravno, prva pretpostavka je ‘preživjeti’ koju godinu u klasteru koji još uvijek najveći dio energije troši na pronalazak financijskih sredstava za normalno funkcioniranje, za razliku od onih

Primjer dobre prakse: eko dizajn namještaja Drvni klaster sjeverozapadne Hrvatske iz Varaždina hrvatski je partner u projektu ECOmovel, za razvoj eko dizajna namještaja. Ideja je potekla od portugalskog udruženja malih i srednjih poduzetnika iz drvne branše te talijanskog Eksperimentalnog centra za namještaj s ciljem što češće uporabe ekologije i dizajna u europskoj industriji namještaja. Ukupna vrijednost projekta je oko milijun eura, a većina proračuna otpada na EU partnere: Portugalce, Talijane, Francuze, Grke i Španjolce koji povlače (veća) sredstva iz strukturnih fondova. Budžet hrvatskog klastera u tom projektu iznosi 80.000 eura koji se u visini od 85 posto financira iz pretpristupnog fonda Ipa. Ekologija je prepoznata kao efikasno marketinško sredstvo koje može, relativno brzo i učinkovito, povećati konkurentnost europske industrije u odnosu na iznimno jaku konkurenciju iz Kine. Kompletnu europsku industriju namještaja muče slični problemi - nedostatak mladih stručnjaka, neatraktivnost industrije, sporija prilagodba modnim trendovima te visoke cijene proizvodnje u odnosu na, primjerice, Kinu.

Komercijalizacija na silu Dodaje kako je većina klastera u tzv. posttranzicijskim zemljama prinuđena baviti se komercijalizacijom razvojnih, promocijskih i edukacijskih projekata zbog problema s financiranjem. “Iskustva slovenskog drvnog klastera pokazuju da naročito danas, kada svi zajedno još osjećamo posljedice globalne krize, tvrtke udružene u klaster, osim sudjelovanja u EU projektima, od klastera očekuju i neke ‘konkretnije’ aktivnosti, primjerice, organiziranje gospodarskih misija, istraživanje i organizaciju zajedničkog nastupa na nekim novim tržištima. U pozadini svakog klastera prijeko je potreban i poduzetnički duh – jer ako rezultati bilo kojeg projekta ne pridonose, bar indirektno, većim prihodima i većoj zaposlenosti, klaster jednostavno ne ostvaruje svoju svrhu”, poručuje Sandra Hižak.

www.privredni.hr Broj 3627, 17. svibnja 2010.

( manje od 3 tjedna

rok za plaćanje uobičajen u Finskoj ali i Estoniji

( oko 3 mjeseca

normalan prosjek čekanja na isplatu u Italiji

KAKO PLAĆA EUROPA

KRIZA USPORILA PLATIŠE Količina neplaćenih pa otpisanih dugovanja dosegnula je 2,6 posto, što znači da se na razini Europe godišnje otpiše oko 300 milijardi eura - ili iznos jednak nacionalnom dugu Grčke Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

natoč financijskoj krizi javni je sektor ubrzao plaćanje obveza za šest posto ili četiri dana, i to sve u godini u kojoj je tek začet gospodarski oporavak. Brojka se odnosi na prosjek u EU-u. S druge strane, količina neplaćenih pa otpisanih dugovanja dosegnula je 2,6 posto – što znači da se na razini Europe godišnje otpiše oko 300 milijardi eura, a to je ekvivalent nacionalnog duga Grčke, zemlje koja je eurozonu dovela do ruba sloma. Ovo su podaci iz svježe, redovne analize Intrum Justitije, švedske tvrtke specijalizirane za pružanje financijskih usluga s ciljem poboljšavanja dugoročne profitabilnosti klijenata. U ovoj godini prikrivena dugovanja u recesiji ugrožavaju oporavak i rast u Europi, ističe predsjednik te tvrtke Lars Wollung. Šveđani svake godine anketiraju preko 6000 tvrtki svih veličina u 25 europskih zemalja. Europske su tvrtke iz recesije izvukle određe-

ne pouke, primjerice u vođenju kredita, iako se mahom žale da ih je teško dobiti čak i za održavanje postojećeg ritma poslovanja. Općenito, plaća se ipak brže, rok između slanja računa i plaćanja za godinu dana skraćen je za dan, na 19 dana, ali su tvrtke još uvijek sporovozne kada reagiraju na neisplaćena dugovanja. Naime, 65 posto tvrtki, bez obzira na veličinu, prosječno čeka 85 dana prije

Granica od 90 dana smatra se psihološkom granicom nakon koje dug ima sve izglede za otpisivanje nego što angažira neki servis za naplatu dugovanja. Granica od 90 dana smatra se psihološkom granicom nakon koje dug ima sve izglede za otpisivanje. Riječ je o europskim prosjecima, podijeljeno na zemlje. U Finskoj ali i u Estoniji praksa je čekati ne dulje od tri tjedna za pla-

ćanje obveza, što je obrazac poslovnog ponašanja na europskom sjeveru. Sve brže isplate Najsporiji je europski jug - u Italiji je normalan prosjek čekanja na isplatu oko tri mjeseca, što je najgori kontinentalni rezultat naveden u analizi. Južnoeuropska nonšalancija u odgađanju plaćanja od stotinjak dana vrijedi i na Cipru, u Portugalu, Španjolskoj i Grčkoj. Vrijedan je pažnje podatak da svi zaista brže plaćaju – zahvaljujući i Direktivi o isplatama sa sve striktnijim uvjetima – te je prosječan rok plaćanja kod pojedinaca 39 dana, tvrtki 55, a javnog sektora (s proračunima unaprijed isparceliranim za sve intervencije!) nedopustivo visokih 63 dana. Po zemljama, prakse i običaji su različiti. Austrijanci, primjerice, ističu da su razlog kašnjenjima u isplatama financijski problemi klijenata mada je nejasno zašto se vrijeme plaćanja obveza javnog sektora za godinu produljilo za tri dana, dok su građani postali hi-

triji skrativši vrijeme od primanja do plaćanja računa sa 24 na 19 dana. U Češkoj duboka ekonomska kriza nije osjetnije promijenila solidne rokove plaćanja obveza građana, tvrtki i javne uprave, ali je na 3,1 posto povisila iznos otpisanih potraživanja. Zabrinjavajuće je što se u poslovnim krugovima očekuje pogoršanje stanja, a pesimistične su i prognoze tamošnjih ekonomista o razmjerima oporavka. Iako spada u klub korektnih platiša sa sjevera Europe, Estonija je zbog krize doživjela porast otpisanih potraživanja (sa 2,9 na 3,3 posto, što se smatra velikim skokom) koji je opet odraz ozbiljne situacije sa 15-postotnom nezaposlenošću. Nakon prošle godine s najgorim padom BDP-a u 60 godina - 3,1 posto - francuska poslovna zajednica očekuje bolje dane. Glavnim razlogom zakašnjenja u isplatama smatraju se financijske teškoće i za njih uglavnom ima razumijevanja iako su otpisana potraživanja došla do 2,2 posto sveukupnih obaveza. Kriza je dobro uzdrmala Njemačku,

Više otpisa - zbog više stečajeva Razlog porasta otpisanih potraživanja na 2,6 posto svih isplata je u povećanom broju stečajeva kao popratnoj pojavi ekonomske krize. Europska je komisija procijenila da će u ovoj godini oko 200.000 tvrtki svih veličina biti proglašeno nelikvidnima, a to je 18-postotni porast s lanjskih 169.000. Najteže je naravno malim i srednjim tvrtkama - unatoč zaklinjanju političara i banaka da će im biti na usluzi kako bi pregrmjele teška ekonomska vremena, preko polovine (52 posto) malih i srednjih poduzeća u Europi ističe da im je glavni uzrok poteškoća u poslovanju osjetno otežan pristup novcu. Utjehe radi, u SAD-u je lani broj stečajeva narastao za 32 posto, sa 1,4 milijuna zahtjeva za pokretanjem stečajnog postupka. postotak otpisanih dugovanja za godinu je dana sa 2,1 posto narastao na 2,6 posto, praćen 11-postotnim porastom stečajeva. Italija: kašnjenje je stil života No, njemačke javne vlasti svoje će račune isplaćivati i dalje u roku od 25 dana, jednako kao i tvrtke, dok će građani obveze ispunjavati za 15 dana – ili pet dana dulje nego lani. U Grčkoj, zemlji koja je došla na tapetu zbog nesolidnog gospodarenja, loši običaji teško umiru vrijeme između slanja računa i isplate prosječno konzumira 155 dana za

organe državne uprave, 105 za tvrtke i 60 za građane, a to je opet pet dana bolje nego lani! Računa se da će se iznos otpisanih potraživanja povećati na tri posto. Mađarsku je ozbiljno pogodila gospodarska kriza, a teška vremena potvrđuje i procjena da se sve obveze plaćaju ne za uobičajenih 30 nego za 90 dana. U Italiji je kašnjenje stil života, svi se računi plaćaju nakon 60 dana, a javni je sektor naglašeno sporovozan produživši lanjskih 52 (relativno podnošljivo!) na današnjih 86 dana. I tvrtke ove godine plaćaju račune devet dana kasnije nego lani.

20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3627, 17. svibnja 2010.

( 40 mil prijava korisnika na lokacijama

zasad ima Foursquare, koji je tako preuzeo primat nad Gowallom i Brightkiteom

LOKACIJSKE USLUGE

NASTAVLJA SE POTRAGA ZA “KILLER APLIKACIJOM” Lokacija, lokacija, lokacija - nova je mantra vizionara na društvenim mrežama. No, stvar i nije tako jednostavna jer su na lokacijskim uslugama svoje nosove već razbili mobilni operatori Robert Gelo

lokacijske usluge još su se prije nekoliko godina zaklinjali mobilni operatori. U vrijeme prije iPhonea bila im je potrebna “killer aplikacija” koja će ih vratiti u život nakon teškoga udarca kada su 2000. godine ostavili milijarde eura vlastima najvećih europskih tržišta na račun dobivanja UMTS licencija.

Kvalitetan hotel, pansion ili restoran vrlo će brzo doći na dobar glas na Facebooku Lokacijske usluge tada nisu pomogle mobilnim operatorima, izvukao ih je kasniji uzlet mobilnog interneta, no sada ih kao killer aplikaciju prisvajaju novoustoličeni kraljevi Silicijske doline, prije svega Facebook i Twitter. Naime, kako je došlo vrijeme da “Fejs” i druge društvene mreže nadrastu fazu dobre ideje i počnu zarađivati, na dnevni red su došle koncepcije generiranja novca, a lokacijske usluge sasvim su sigurno model koji bi mogao zainteresirati brojne lokalne ali i globalne tvrtke koje sve više koriste društvene mreže. Facebook je početkom svibnja neslužbeno najavio da će do kraja mjeseca javnosti predstaviti vlastite lokacijske funk-

cije koje će biti integrirane u njegovu društvenu mrežu. Nove funkcije ne samo da će omogućavati korisnicima da svojim statusima pridodaju lokacijsku dimenziju, da obznane s kojega mjesta šalju svoju poruku, nego će omogućiti prijavu na postojeća “mjesta”, primjerice trgovine, kafiće, restorane i hotele, koja su zavedena u Facebookovu bazu podataka. Sličnu ponudu već mjesecima najavljuju i iz Twittera. Usmena predaja na kvadrat Ukoliko nikada niste isprobali lokacijsku uslugu ili pak neku geolokacijsku igru poput Foursquarea ili Gowalle, najvjerojatnije ćete se zapitati zbog čega bi uopće netko želio dojavljivati svoju lokaciju te zbog čega bi, primjerice, oglašivači bili zainteresirani za reklamiranje u sklopu lokacijskih usluga. Jedan od najočitijih primjera jest turistička industrija. Kvalitetan hotel, pansion ili restoran, primjerice, vrlo će brzo doći na dobar glas na Facebooku jer će korisnici preporučivati tu uslugu svojim prijateljima, ali i svima drugima koje zanima taj kraj, taj grad ili taj kvart. Kada se na nekoj lokaciji prikupi veći broj prijava i preporuka, svi turisti i putnici namjernici imat će manje-više objektivan uvid u aktualnu ponudu konkretne destinacije. Na temelju toga korisnici će planirati svoja puto-

vanja i potrošnju. Interes lokalnih oglašivača vrlo je očit te će Facebook, Google, Twitter, Microsoft i drugi veliki igrači koji se natječu na tržištu društvenih mreža i pretraživanja interneta dobiti priliku za obrtanje novca. Facebooku i Twitteru gotovina treba sada i odmah i zbog toga su sve brojnije špekulacije da će upravo te dvije društvene mreže forsirati lokacijske usluge koje se u kratkom vremenu mogu pretvoriti u generator prihoda. Oglašivačima će sasvim sigurno biti najvažnije da na taj način društvene mreže svojoj demografskoj dimenziji

dodaju i onu geografsku. Oglašivači će tako moći spojiti podatke o dobi i spolu korisnika s njihovom lokacijom, što će se vjerojatno pokazati kao dobitna kombinacija za povećanje prihoda. Lokalni ratovi U lokacijsku igru s Facebookom među prvima bi trebao ući lanac restorana brze prehrane McDonald’s koji će korisnicima omogućiti da se prijave na lokaciji, jave koji su obrok konzumirali i zauzvrat prikupljaju nagradne bodove te da naručuju dostavu hrane putem svoga Facebook profila. Ovakvom suradnjom s lokalima Facebook ozbiljno

Popularizaciji lokacijskih usluga pridonose i proizvođači smartphone uređaja koji već neko vrijeme ugrađuju GPS module u sve bolje modele prijeti Googleu koji već neko vrijeme razvija usluge za lokalne tvrtke. No i prije nego što su lokacijske usluge došle na red kod “velikih igrača” kao ideja koju treba ozbiljno i pomno razmotriti, svoje su poslove razvile start-up kompanije koje svoje poslovanje

baziraju na geolokacijskim igrama te lokacijskim uslugama koje nude kompanijama. Foursquare je, čini se, u ovome trenutku preuzeo primat nad Gowallom i Brightkiteom jer je premašio brojku od 40 milijuna prijava korisnika na svojim lokacijama. Jedan od mogućih scenarija uključuje preuzimanje Foursquarea i stapanje s, primjerice, Facebookom, no zasada se nisu pojavile indicije o tome da je došlo do ozbiljnih razgovora na tu temu. Kako god bilo, Foursquare i Gowalla već su ionako integrirali Facebook i Twitter u svoje usluge, što znači da korisnik automatski može prijaviti svoju lokaciju putem svojih profila na obje društvene mreže. Popularizaciji lokacijskih usluga pridonose i proizvođači smartphone uređaja koji već neko vrijeme ugrađuju GPS module u sve bolje modele. GPS u kombinaciji s mobilnim internetom omogućava korisnicima orijentaciju i navigaciju preko mobilnih telefona. Mobilni internet služi za preuzimanje mapa i drugih podataka o lokaciji, a GPS omogućava korisniku informaciju o tome gdje se na toj mapi trenutno nalazi i kamo treba ići želi li doći do zadanog cilja. Kao i kod drugih tehnologija, proizvođači nastoje stvoriti objedinjeno iskustvo bez obzira na to kojim se uređajem ili platformom mi korisnici služimo.

www.privredni.hr Broj 3627, 17. svibnja 2010.

( 4 mlrd €

POGLED U SVIJET

ukupno lani uštedjela irska država

VRIJEME JE ZA ŠTEDNJU

Recni ovdje, sreži tamo...

Više europskih država morat će nakon grčke krize ozbiljno skresati javnu potrošnju, pri čemu uvode i neke mjere koje su hrvatski građani već iskusili Drago Živković zivkovic@privredni.hr

anika zbog nabujalog grčkog deficita razotkrila je dubioze u javnim financijama više država eurozone. Europska unija brzo je reagirala uspostavom stabilizacijskog fonda od 750 milijardi eura i obećanjem Europske središnje banke da će, bude li to nužno, otkupljivati obveznice posrnulih država. Zauzvrat, te će države morati ozbiljno skresati troškove, pri čemu uvode i neke mjere koje su hrvatski građani već iskusili. Grčka je tako zamrznula plaće u javnom sektoru, te ukinula božićnice, uskrsnice i regrese za sve javne službenike koji imaju plaću iznad 3000 eura. Ostali bonusi smanjeni su za još osam posto, nakon što su već u ožujku bili smanjeni za 12 posto. PDV je povećan sa 21 na 23 posto, trošarine na gorivo, cigarete i alkohol za 10 posto, a očekuje se i povećanje poreza na imovinu te na igre na sreću. Mirovine su zamrznute do kraja 2012. godine, a dob za odlazak

u mirovinu za žene produljena je na 65 godina. Španjolska, koja ima deficit od 11,6 posto BDP-a, kani nizom mjera u ovoj i

Portugalski političari su prvo sami sebi smanjili plaću za pet posto, a tek potom povećali PDV sa 20 na 21 posto sljedećoj godini uštedjeti ukupno 15 milijardi eura. Plaće javnih službenika smanjene su za pet posto, a odustalo se i od javnih investicija vrijednih šest milijardi eura. Mirovine će u idućoj godini biti zamrznute, a potpuno je ukinut i dodatak od 2500 eura za svako novorođeno dijete. Irci štede tri milijarde Treći deficit po veličini u eurozoni ima Irska, 11,2 posto BDP-a, zbog čega je tamošnja vlada već prošle godine smanjila plaće javnih službenika te uvela poseban porez na mirovine od dva posto. Ukupno

je lani irska država uštedjela četiri milijarde eura, a u ovoj i sljedećoj godini planira se ušteda po tri milijarde eura. Portugal je uspio dostići deficit od 9,4 posto prije nego što su se vlast i oporba suglasili oko povećanja niza poreza. Za početak su portugalski političari sami sebi smanjili plaću za pet posto, a potom su povećali PDV sa 20 na 21 posto, porez na dohodak između jedan i 1,5 postotnih bodova, a kompanijama koje ostvare dobit veću od dva milijuna eura porez je povećan za 2,5 postotnih bodova. Sve usvojene mjere bit će na snazi do kraja 2011. godine, do kada bi deficit trebao pasti na 4,6 posto BDP-a. Proračunski manjak Francuske ove je godine između 7,5 i osam posto, a predsjednik Nicolas Sarkozy obećao je njegovo smanjenje na 4,6 posto u 2012. godini. Da bi u tome uspio, zasad je poduzeo relativno blage mjere: javna potrošnja je zamrznuta, osim mirovina i plaćanja kamata, a operativni troškovi države smanjeni su za 10 posto.

Grčka tragedija, čin drugi dr. Uroš Dujšin

rčka tragedija se nastavlja: nakon beskrajnih natezanja europski političari su uspjeli sklepati megapaket od 110 milijardi eura za pomoć Grčkoj, nakon čega su uslijedili neredi na atenskim ulicama u kojima je stradalo troje ljudi. I na tržištima napetost: ne samo što su prinosi na kratkoročne grčke obveznice otišli nebu pod oblake, nego su i druge članice eurozone pod pritiskom – naročito Portugal i Irska. Svjetske burze su u padu zbog strahovanja investitora od destabilizacije eurozone koja čini gotovo četvrtinu svjet-

ske privrede – upozorava Economist. Mnogi u Europi strahuju da bi se, po znatno težim uvjetima, grčki scenarij mogao ponoviti i kod njih. Znači li to da bi neka repriza grčke tragedije mogla dovesti do izlaska ili čak izbacivanja neke zemlje članice iz eurozone? Tako nešto bilo bi pogrešno, smatra Economist, Europa je suočena s nizom socijalnih i političkih problema koji mogu ali i ne moraju izbiti na površinu, no sadašnja dilema se zasniva na elementarnoj ekonomiji. To znači da ni groznica na financijskim tržištima niti nasilje na atenskim ulica-

ma nisu dokaz da je akcija spašavanja bila neuspješna. Nasilje je dio grčkog političkog života, a financijska tržišta često pretjeruju u svom skepticizmu. Ako to i znači da raspleta tragedije još nema, daljnji tok događaja krucijalno ovisi o daljnjim akcijama europskih političara. No tu nedostaje političke volje ne samo u drugim ugroženim članicama eurozone, nego i u Njemačkoj. Skepsa u tri smjera Unatoč golemom iznosu paketa pomoći, investitori su skeptični iz tri razloga. Prvi je sumnja da će se planirana sredstva doista i prikupiti, zbog poli-

tičkih otpora u Njemačkoj ili zbog toga što Grci neće biti u stanju ispuniti preuzete obveze. Drugi je taj što investitori vjeruju da

Mnogi u Europi strahuju da bi se, pod znatno težim uvjetima, grčki scenarij mogao ponoviti i kod njih će, bez obzira na napore koje Grci ulože u ispunjenje svojih obveza, njihova zemlja i dalje biti u nevolji i morati reprogramirati dugove. Treći je taj što se boje da bi i druge zemlje,

naročito Irska, Portugal i Španjolska, mogle propasti u vrtlogu ekonomske stagnacije i rastućeg zaduženja. Izgleda međutim, kako je prvi razlog nerealan: nema sumnje da će europske vlade, već zbog sebe, skupiti potrebni novac – a i grčka vlada ima solidnu većinu, pa ima mogućnosti za akciju. No zato ima itekako mnogo prilika da stvari pođu po zlu. Nužne reforme su drakonske: državne izdatke treba smanjiti za 11 posto BDP-a u tri godine, a liberalizacija tržišta rada kao i razbijanje postojećih kartela bit će još teže provedivo. K tome će, čak i nakon tri godine odricanja, zaduženje zemlje iznositi 140 posto BDP-a, što znači da je zemlja i dalje blizu insolventnosti – pa će biti prisiljena na reprogramiranje dugova. Nema prolongiranja No bar zasada europske vlade odbacuju svaku mogućnost prolongiranja otplata, iz straha da će time dovesti do nekontroliranog širenja grčke gripe. To nije točno: time što se zatvara oči pred time da je Grčka suočena s problemom insolventnosti dok druge zemlje to nisu, sve se ugrožene zemlje trpa u isti koš i povećava mogućnost širenja zaraze. Tu opasnost treba suzbiti po svaku cijenu. Jedan je način da se pojača pritisak na Portugal, Španjolsku i ostale da odlučnom akcijom pokažu kako nisu Grčka, a s druge strane i Europska središnja banka mora spriječiti razvoj deflacijske spirale. No najvažnija je najnovija odluka o osnivanju fonda od 700 milijardi eura za pomoć, što bi trebalo umiriti financijaše i obeshrabriti špekulante. Grčka tragedija ne smije se ponoviti, a kakav će biti njen treći čin, vidjet ćemo uskoro.

22 HRVATSKA & REGIJA PRVI SAJAM PROIZVOĐAČA AUTOKOMPONENTI JI EUROPE

Balkan kao automobilska regija

Želimo pridonijeti tome da Balkan postane važna automobilska regija, izjavio je predsjednik Regionalne komore Kragujevac Dušan Puača najavljujući prvi međunarodni sajam proizvođača autokomponenti Jugoistočne Europe od 19. do 21. svibnja u Kragujevcu pod nazivom SEE Auto Compo Net 2010. Ta manifestacija koju organiziraju Regionalna privredna komora Kragujevac, Centar izvrsnosti autoindustrije zapadnog Balkana i Šumadija sajam, a pokrovitelji su Privredna komora Srbije, Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA), Grad Kragujevac i Projekt za razvoj konkurentnosti i promociju izvoza EU (SECEP) okupit će oko 100 izlagača iz zemlje i inozemstva, najavi-

li su organizatori na konferenciji za novinare. SEE Auto Compo Net 2010 bit će mjesto susreta dobavljača, menadžera, kupaca, korisnika proizvoda i usluga za proizvodnju, održavanje i servis automobila i komercijalnih vozila, ali i predstavnika važnih institucija, kazao je Puača, najavljujući i bogate prateće sadržaje. Središnji događaj bit će Susreti s kupcima prvog sajamskog dana jer će povezati potencijalne isporučitelje autoopreme i dijelova s domaćim i stranim kompanijama. Puača ocjenjuje kako je sajam i sjajna prilika za pregovore o eventualnom strateškom partnerstvu koje je svim tvrtkama iz tog sektora potrebno zbog financija, transfera znanja i tehnologija ili širenja tržišta. Među izlagačima koji su potvrdili sudjelovanje je više od 40 poduzeća iz Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kao i desetak velikih svjetskih autokompanija među kojima su i Volkswagen, General Motors, Mitsuba i drugi. (Lj.L.)

*vijesti U Sloveniji sve češće dokapitalizacije Nakon manje dokapitalizacije NKBM-a u pripremi je veća dokapitalizacija najveće slovenske banke – NLB-a. Nesigurni financijski temelji učvršćivat će se dokapitalizacijom i u Gorenju. Sada je i najveća osiguravateljska kuća Triglav najavila da njene “balkanske kćeri” također nužno trebaju svježi kapital. Pregovori su odmakli, pa se može očekivati skorašnji ulazak EBRD-a u vlasničku strukturu budućeg Triglav Internacionala, tvrtki kćeri od Banje Luke do Crne Gore. Osim što se dobiva svježi novac, dokapitalizacijom se želi postići i rasterećenje od rizika koji sada snosi isključivo Triglav. U nesigurnim uvjetima i u financijski pothranjenim društvima na

Balkanu važno je porazdijeliti rizik s EBRD-om i sličnim međunarodnim investitorima. HE Mostarsko blato u probnom radu Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosna pustila je u probni rad drugu hidrocentralu izgrađenu nakon rata, HE Mostarsko blato, instalirane snage 60 megavatsati i planirane godišnje proizvodnje 170 gigavatsati. Ta hidrocentrala će u ukupnoj proizvodnji električne energije Elektroprivrede HZHB-a sudjelovati sa 10 posto. Radovi su započeli još 2006., a u izgradnju je uloženo 140 milijuna KM.

Privredni vjesnik Broj 3627, 17. svibnja 2010.

( više stotina milijuna KM štete pretrpjele Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZ Herceg Bosne

BOSANSKOHERCEGOVAČKI ENERGETSKI RAT

Strujni udar na relaciji Šibenik-Mostar Uprava mostarskog Aluminija odbacila je optužbe da je kupnjom jeftine struje od šibenskog TLM-a proizvela aferu koja potresa HEP Zdravko Latal latal@privredni.hr

rvatski “strujni udar” izazvan sumnjivom prodajom HEP-ove električne energije Aluminiju, točnije prvo šibenskom TLM-u koji ju je prodavao mostarskoj tvrtki, potresa ovih dana ne samo javnost u Hrvatskoj nego i Bosni i Hercegovini. Na vidjelo su izašli višegodišnji sporovi koje su s Aluminijem vodile Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Štete zbog isporuke struje znatno ispod ekonomske cijene, tvrde energetičari, iznose više

Jedan od osnivača Aluminija, Milan Jovičić, tvrdi kako ta tvrtka nikad nije plaćala ekonomsku cijenu struje stotina milijuna maraka, prema nekima znatno više od štete koju je imao HEP. U javnost su procurile informacije da je u Sarajevu još u travnju boravio Mladen Bajić, glavni državni odvjetnik Hrvatske, no Tužilaštvo BiH nije potvrdilo ali ni opovrglo tu informaciju. Špekulira se kako bi i tužitelji u BiH mogli, kao i kolege u Hrvatskoj, pokrenuti sličnu istragu, pogotovu zato što je državna agencija za istrage SIPA prošle godine navodno, kako pišu mediji, primila krivične prijave protiv dvoje ljudi iz Aluminija zbog sumnjivog

poslovanja u ranijim godinama i zloporaba u privatizaciji kompanije. Za sada nema potvrda da će se takvo što dogoditi. Trenutačno u vladi Federacije BiH

i tamošnjoj javnosti prevladava mišljenje kako bi ugovor o privatizaciji 80 posto državnog kapitala u Aluminiju trebalo raskinuti jer je istekao rok za njegovu realizaciju. Isključivo poslovne uzance? Uprava Aluminija u svojem priopćenju o aktualnoj aferi na relaciji HEP - Aluminij tvrdi kako se međunarodni trojni ugovor HEP-a, TLM-a i Aluminija zasniva isključivo na poslovnim uzancama i prema jasnoj ekonomskoj formuli. Taj ugovor ne osigurava mostarskom kombinatu jeftinu struju nego točno određuje njegovu obvezu da TLM godišnje opskrbi sa 50.000 do 60.000 tona legiranog i homogeniziranog aluminija, a zauzvrat prima struju u točno utvrđenoj protuvrijednosti. Iz uprave su poručili dvjema

elektroprivredama u Federaciji BiH da one tim ugovorom nisu ni na koji način oštećene. No u njima su drukčijega mišljenja. Enver Kre-

so, bivši direktor Elektroprivrde BiH, u izjavi za sarajevske medije ustvrdio je da su dvije elektroprivrede trpjele goleme gubitke zbog davanja struje Aluminiju po povoljnijim uvjetima. Kad je riječ o EP BiH, radi se o milijunima eura. Zbog toga su energetičari vodili dugotrajni “rat” u želji da raskinu nepovoljan ugovor. Kreso je, kaže, zastupao ekonomsku logiku da višak struje bude prodavan na javnom natječaju gdje su se mogle ostvariti mnogo više cijene. Zbog toga se često nalazio na meti kritičara, kao i zato što je tvrdio kako je samo mala grupa ljudi imala koristi od kupnje jeftine električne energije. U izjavi za Privredni vjesnik Emir Aganović, direktor za opskrbu i trgovinu EP BiH, rekao je kako unatrag dvije godine ta tvrtka nije prodavala struju po nižim

cijenama EP HZHB-u. Ni ranije EP BiH nije prodavao struju izavno Aluminiju, nego EP HZHB-u koji je bio tarifni opskrbljivač mostarskog kombinata. Sve viškove struje EP BiH u zadnje vrijeme prodaje na tržištu putem natječaja, dok se ranijih godina događalo da nam je cijenu struje za EP HZHB određivala vlada FBiH, rekao nam je Aganović. Bogaćenje na razlici Nemale gubitke trpjela je Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, navodi se u sarajevskom Avazu. Još prije tri godine bivši direktor te tvrtke Vlado Marić tvrdio je kako su bili prisiljeni na tržištu kupovati struju po 75 eura za megavat sat i prodavati je Aluminiju za 35 eura, zbog čega su zabilježeni golemi gubici. Marić, kao i Kreso, bio je meta brojnih kritika jer je inzistirao da se aluminijskom kombinatu struja daje po tržišnim uvjetima. Jedan od osnivača Aluminija, Milan Jovičić, ustvrdio je kako ta tvrtka nikad nije plaćala ekonomsku cijenu struje. Tako je bilo prije rata, a ista politika nastavljena je i kasnije. Na razlici cijene Aluminij se bogatio, a BiH od toga nije imala koristi. Nakon čestih i žestokih sporova menadžmenta Aluminija s čelnicima dviju elektroprivreda o cijeni struje, bivši direktor mostarskog kombinata Mijo Brajković najavio je kako će u krugu Aluminija izgraditi vlastitu termoelektranu, a navodno je feasibility studija naručena u jednom zagrebačkom institutu.

www.privredni.hr Broj 3627, 17. svibnja 2010.

( 5. po ukupnom prihodu ( oko 100 menadžera Merkur među slovenskim tvrtkama

radilo na planu prelaska Merkura u ruke poslovodstva

SLOVENSKA DETAJKUNIZACIJA

Neka susjedu crkne krava Slovenski model privatizacije, toliko hvaljen u Hrvatskoj, završava jednako loše, ako ne i gore. Primjer za to pruža i kranjski Merkur koji sada ulazi u sustav Mercatora – ne svojom voljom, nego zbog više sile Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

ugo je plivao u svojim preuzimateljskim namjerama ugledni slovenski gospodarstvenik Bine Kordež, ali je na kraju i on, poput Igora Bavčara i Boška Šrota, morao kapitulirati pod teretom dugova. Kranjski Merkur, po ukupnom prihodu peto poduzeće u Sloveniji, s razgranatom trgovačkom mrežom na cijelom Balkanu, ulazi u sustav Mercatora – ne svojom

voljom, nego zbog više sile. Stotinjak menadžera predvođenih Binetom Kordežom u novim okolnostima jednostavno nije moglo izvesti niti jedan “financijski bajpas”, na kakvima se inače temeljio plan prelaska tvrtke u ruke poslovodstva. Merkur je bio najpregledniji privatizacijski pothvat – izveden je javno, s popisom svih preuzimatelja i bez ikakvih kamuflaža za kakve se koriste slamnata poduzeća po bizarnim adresama širom svijeta. Čim je svjetska kriza pre-

sjekla kanale financijskog rekuperiranja, menadžerima Merkura počeo se urušavati plan preuzimanja. Tužna priča o Bošku Šrotu Ovih dana Bine Kordež objavio je kapitulaciju. Od više mogućih strateških ulagača s kojima su menadžeri pregovarali, sve sluti na to da je dogovoreno kako će karamboliranog preuzimatelja sa sjedištem na periferiji Kranja preuzeti Mercator, trgovački lanac sa sjedištem u Ljubljani, koji je također (bio)

Mercator plaća 600 milijuna eura za Merkurovu maloprodaju Još dok je Mercator vodio Zoran Janković, ljubljanskom trgovačkom lancu rasle su zazubice - poželjeli su privesti u svoje okrilje kranjski Merkur, ali su se takvi planovi tada izjalovili. Nasljednik Žiga Debeljak preuzimanjem Merkurove maloprodaje pretvorit će Mercator u vodeće trgovačko poduzeće u Sloveniji, najvjerojatnije i na Balkanu. Mercator prodaje tehničku robu u 117 trgovina na području Slovenije, Hrvatske i Srbije. Merkur, pak, ima 43 trgovačka centra u četiri države. Bine Kordež slovi kao iskusniji menadžer od Žige Debeljaka, ali će ipak njemu potpisati kapitulaciju. Menadžeri Merkura očito su se 2006. godine upustili u ambicio-

zni vlasnički pothvat vjerujući da će moći posuđeni novac vraćati bankama iz viška što će ga ostvarivati stalnim širenjem opsega poslovanja. Gospodarska kriza, međutim, izazvala je pad prometa. Merkur se našao u besparici, a u posljednje vrijeme došao je na glas kao okorjeli neplatiša. Dobavljači su kranjskom trgovcu počeli uskraćivati robu. Poluprazne police najgore su što se može dogoditi trgovcu. Preuzme li Mercator maloprodaju kranjskog trgovca tehničkom robom, Merkurovim ambicioznim menadžerima ostaje da se bore za opstanak unutar trećine sadašnjeg konglomerata, u djelatnostima Mersteel i Big Bang.

Vlasnička struktura Merkura (5. svibnja 2010.) • MERFIN d.o.o. (menadžeri) 67,56% • SAVA d.d. 10,01% • MERKUR d.d. 10% • BANKA KOPER d.d. 5,81% • PERUTNINA PTUJ d.d. 4,89% • GBD d.d. 1,04% • ML.INŽENIRING d.d. 0,69% meta drugih preuzimatelja. I Agrokor se nedavno javio s neobvezujućom ponudom od koje se Mercator lako obranio, jer mu je u tome asistirala politika. Tri najrazvikanija slučaja menadžerske koncentracije kapitala u Sloveniji time su privedena kraju. Prvo je razmontirana preuzimateljska tvorevina Igora Bavčara. Istrabenzov portfelj u završnoj je (ras)prodaji. Nove vlasnike dobivaju hoteli, na redu su i najkrupniji komadi imovine poput Droge Kolinske. Boško Šrot je fizički izgnan iz Pivovarne Laško. U svom pivarskom imperiju nije se mogao zadržati niti na mjestu pravnika u jednom celjskom skladištu. Dobio je otkaz kao tehnološki višak. Merkur je nešto druk-

čija priča, ali s jednako bolnim svršetkom. Slovenski model privatizacije, svojedobno toliko hvaljen u Hrvatskoj, završio je jednako loše, ako ne i gore. Hrvatska ima donekle stabiliziranu vlasničku strukturu. U Sloveniji sve je iznova preorano, pa slijedi ponavljanje već viđenog. Detajkunizacijom, naime, pozamašan dio portfelja vraća se bankama u pretežnom državnom vlasništvu te kapitalskom društvu, odnosno društvu posredstvom kojeg se obeštećuje vlasnike nacionalizirane imovine. Opet država drži karte Ono što je bilo u državnom vlasništvu, opet je tamo, što znači da će politika još jedanput miješa-

ti vlasnički špil. Banke s imovinom stečenom aktiviranjem jamstava neće uspjeti vratiti sve što su uložile u tajkunske kredite. Inače, odmazda prema slovenskim tajkunima dogovorena je na Bledu. Ovih dana saznalo se za tajni sastanak nekoli-

Detajkunizacijom se pozamašan dio portfelja vraća bankama u pretežnom državnom vlasništvu te kapitalskom društvu ko ministara s predsjednicima uprava banaka u državnom vlasništvu. Bledski dogovor bio je da se tajkunima ni po koju cijenu ne smije reprogramirati kredite. Ishod je poznat. Cinici sada govore da je svima bilo najvažnije zadovoljiti znani slovenski poriv – neka susjedu crkne krava! Želja se ispunila – tko da pita još i za cijenu svega toga?

24 STIL

Privredni vjesnik Broj 3627, 17. svibnja 2010.

( već 2 godine ( 3 glavne rute postoji idejno rješenje

*vijesti

Brendiranje enogastronomske ponude U posljednjih nekoliko godina znatno je porasla važnost kvalitete i ponude autohtone hrane i pića, pokazuje i istraživanje Tomas. Uz očuvane ljepote prirode i okoliša, turisti koji dolaze u Hrvatsku daju visoku ocjenu sigurnosti destinacije te enogastronomskoj ponudi, rekao je ministar turizma Damir Bajs na sastanku s predstavnicima Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske turističke zajednice i Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija (SKMER). Predsjednik SKMER-a Miro Bogdanović istaknuo je kako se vrijednost našeg ugostiteljstva ponajviše temelji na angažmanu malih poduzetnika te stoga treba unaprijediti ugostiteljsku ponudu i u skorije vrijeme brendirati autohtone enogastronomske proizvode. Strast za uslugom - novi slogan Istraturista Turistička tvrtka Istraturist iz Umaga i Sol Melia Hrvatska ove su godine napravili značajan poslovni iskorak prema turizmu visoke kvalitete, i to rebrandingom hotela Sol Coral te naselja Istrian Villas. Ti objekti iz brenda Sol unaprijeđeni su u brend Melia, pa se sada nazivaju Mela Coral i Melia Istrian Villas. S takvim idejama pokrenuta je izrada dugoročnog razvojnog plana unaprjeđenja poslovanja, portfelja i destinacije Umag, rekao je Željko Kukurin, direktor Istraturista, dodavši kako je novi slogan te turističke tvrtke Pasion por el servicio - Strast za uslugom.

i više tematskih puteva u mjestu Rakovica

NOVI TURISTIČKI PROIZVODI

KAKO JE BILA ZELENA PLITVIČKA DOLINA Špilje, voda, prirodne ljepote, povijest i tradicionalni način života pet je glavnih tema na kojima će se temeljiti brendiranje mjesta Rakovica san centar za posjetitelje Kuća špilje nalazi se na ruti špilje, dok se sa svih ruta može pristupiti Mreži bunara koja se rasprostire po cijelom terenu Plitvičkih dolina, rekla je Mira Špoljarić.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

odručje Plitvičkih jezera, preciznije - mjesta Rakovica, u sljedećih će desetak godina dodatno oživjeti s novim turističkim proizvodima. Naime, još su 2008. godine predstavnici tvrtke Muze izradili idejno rješenje tematskih ruta, ekomuzeja i brendiranja te destinacije pod nazivom Plitvičke doline, a tek je prošli tjedan taj projekt predstavljen javnosti. Idejno rješenje u cijelosti se temelji na Studiji održivog razvoja kulturnog turizma u Općini Rakovica. Naziv Plitvičke doline proizlazi iz geografskog položaja te prirodnih karakteristika spomenute destinacije jer Rakovica graniči s Nacionalnim parkom Plitvička jezera, a njen raznoliki biljni i životinjski svijet nastavak je prirodnog krajobraza tog nacionalnog parka.

Zasad se novac ulaže samo u infrastrukturu na manjim stazama “Područje Rakovice ubuduće će postati jedinstvena cjelina ekomuzeja koji objedinjuje, interpretira i prezentira raznolike potencijale kulturnog krajolika toga kraja upravo kroz tematske rute, putove i staze, centre za posjetitelje i interpretacijske centre”, rekla je direktorica Turističke zajednice

Rakovice Mira Špoljarić. Špilje, voda, prirodne ljepote, povijest i tradicionalni način života pet je glavnih tema na kojima će se temeljiti brendiranje te destinacije. Po jedna ruta za svaki dan Tri tematske rute pod zajedničkim nazivom Po jedna ruta za svaki dan osmišljene su na način da se turisti u Rakovici zadrže tri dana te da svaki dan razgledavaju drugu rutu. Tako će se moći upoznati s rutom vode, špilje

i šume, a svaka od njih imat će svoj logo i znak, primjerice, znak šume bit će medvjed, a vode rak. Svaka od njih sadržavat će i posebne atrakcije interpretacijske ili centre za posjetitelje. “U planu je izgradnja dužih ruta i kraćih tematskih putova. Duže rute su pješačke ili sportsko-rekreacijske staze, pa se tako na nekima od njih može i jahati. Pojedine rute bit će napravljene kao biciklističke staze. Svaka od tih ruta uvodit će turiste u ono što predstavlja, pa tako ruta

špilje uvodi u temu o špiljama, šuma o šumama i voda o vodi”, istaknula je Mira Špoljarić. Na ruti vode nalazit će se dva interpretacijska centra – mlinice Cvebin mlin i Kuća vode, a na ruti šume jedan takav centar - Kuća šume - poluotvorena drvena koliba u čijoj će unutrašnjosti biti brojni panoi i fotografije. Ti će centri turiste upoznati s nekadašnjim životom na tom prostoru, a na svakoj od tih ruta predviđena su i tematska igrališta za djecu. Komplek-

U planu i prekogranična suradnja Centar za posjetitelje ujedno je i dokumentacijski centar pod nazivom Povijesna kuća, a nalazit će se u središtu Rakovice. “Idejno rješenje sadrži detaljnu idejnu razradu svih dijelova, elemenata i objekata Plitvičkih dolina kako bi nositeljima tog projekta, prije svega našoj turističkoj zajednici i Općini Rakovica, omogućio sustavnu dugoročnu implementaciju projekta te njegovo kandidiranje za sredstva iz fondova Europske unije”, kazala je Mira Špoljarić. U Rakovici zasad postoji biciklistička staza, a u planu za ovu godinu je marketinška i vizualna izrada projekta Plitvičke doline. Za sada još nema dovoljno novca da projekt ubrzo zaživi i privuče što više turista, te se novac ulaže samo u infrastrukturu na manjim stazama. No idućih će se godina postupno razrađivati i ostale staze i rute, pojasnila je Mira Špoljar. Kako bi se projekt ipak što prije realizirao, u planu je i prekogranična suradnja sa zainteresiranim turističkim odredištima iz Bosne i Hercegovine.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3627, 17. svibnja 2010.

( 349 mil kn

gubici zbog softverskog piratstva 2009.

( 54%

*vijesti

stopa nelicenciranog PC softvera u Hrvatskoj

IDC: HP vodi u MPS-u

NELICENCIRANI SOFTVER

PIRATA JEDNAKO KAO I LANI Među čimbenicima koji utječu na povećanje stope piratstva nalaze se i brzi rast potrošačkog tržišta osobnih računala te širenje pristupa brzopojasnom internetu Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

akon što je nekoliko godina padala, stopa softverskog piratstva u Hrvatskoj od 2007. stagnira. Prema podacima Sedme globalne godišnje studije o stopama softverskog piratstva koju su objavile tvrtka za istraživanje tržišta IDC i Međunarodno udruženje proizvođača poslovnog softvera Business Software Alliance (BSA), stopa nelicenciranog softvera na osobnim raču-

nalima u Hrvatskoj 2009. godine bila je 54 posto. Gubici nastali zbog softverskog piratstva u nas lani su iznosili 349 milijuna kuna. Mladen Vukmir, glasnogovornik BSA, kaže kako je stopa piratstva u Hrvatskoj ipak niža od one prosječne u regiji koja iznosi 64 posto, a od ukupno 24 zemlje Srednje i Istočne Europe (CEE) u kojima je provedeno istraživanje zauzima šesto mjesto i dijeli ga s Litvom i Poljskom. Osim u Hrvatskoj, stopa piratstva stagnira u Estoniji (50 posto), Gruziji (95

posto), Latviji (56 posto), Litvi (54 posto), Slovačkoj (43 posto), Kazahstanu (78 posto) i Srbiji (74 posto), a raste u Ukrajini (85 posto) i Moldaviji (91 posto). Najveći pad, od dva postotna boda, u odnosu na 2008. godinu, bilježe Albanija (75 posto), Crna Gora (81 posto), Armenija (90 posto), Azerbajdžan (88 posto) i Poljska (54 posto). Valja naglasiti kako se Češka sa 37 posto nalazi na prvom mjestu, a Gruzija sa 95 posto na začelju ove liste u 24 zemlje CEE regije u kojoj su ukupni gubici zbog korištenja nelicenciranog softvera 2009. godine bili 4,5 milijardi dolara. Rast svjetske stope Vukmir napominje kako se među čimbenicima koji utječu na povećanje stope piratstva nalaze i brzi rast potrošačkog tržišta osobnih računala, instaliranje novijih piratskih inačica softvera na stara računala na kojima je već i prije bio ugrađen nelicencirani softver, kao i šire-

nje pristupa brzopojasnom internetu te sve profinjenije metode koje koriste softverski pirati. A globalna ekonomska kriza, pak, nije znatno utjecala na softversko piratstvo u 2009. jer su značajni rezovi u potrošnji nastupili tek krajem godine.

Na svakih 100 dolara vrijednosti ilegalnog softvera prodanog u 2009. dodatnih 75 dolara se piratizira, zaključuje IDC Na smanjenje stope piratstva, nastavlja, utječu zakonodavni, pravni i edukacijski napori vlada i državnih tijela nadležnih za provođenje zaštite prava intelektualnog vlasništva. Među smjerovima koji će pridonijeti boljoj slici jesu i kontinuirane legalizacijske kampanje, sve prisutnije nove tehnologije te povećanje svijesti javnosti o prednostima licenciranog softvera u odnosu na nelicencirani. Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska, naglašava kako je borba protiv piratstva iznimno važna te da zaštita intelektualnog kapitala mora zauzimati visoko mjesto u društvu. “Od 2005. do 2010. Hrvatska je napravila značajan napredak. Kako danas institucije zna-

ju svoje domaće zadaće, očekujemo da i primjenjuju zakon”, napominje. Aladar Urbanke iz HSM Informatike dodaje kako članice Europske unije imaju niže stope piratstva od Hrvatske kojima valja težiti u sljedeće dvije-tri godine. Formula 100+75 Inače, od 111 zemalja uključenih u ovu BSA/ IDC studiju, koja obuhvaća sav softver što se koristi na osobnim računalima (stolnim, prijenosnim, ultraprijenosnim i netbook računalima), stopa softverskog piratstva pala je u 54, stagnirala u 38, a rasla u 19 država. Svjetska stopa piratstva ponovno je porasla, sa 41 posto u 2008. godini na lanjskih 43 posto. Novčana vrijednost nelicenciranog softvera (gubici isporučitelja softvera) 2009. iznosili su 51,4 milijarde dolara. Drugim riječima, na svakih 100 dolara vrijednosti ilegalnog softvera prodanog u 2009. dodatnih 75 dolara se piratizira, zaključuje IDC. Zemlje s najnižim stopama piratstva su Sjedinjene Američke Države (20 posto), Japan i Luksemburg (21 posto). S druge pak strane, zemlje s najvišim stopama su Gruzija, Zimbabve i Moldavija, svi više od 90 posto. Regije s najvišim stopama piratstva su Srednja i Istočna Europa (64 posto) i Latinska Amerika (63 posto), a one s najnižim Sjeverna Amerika (21 posto) i Zapadna Europa (34 posto).

Prema rezultatima istraživanja IDC-a, HewlettPackard (HP) zauzeo je vodeće mjesto među proizvođačima upravljanih usluga ispisa (MPS usluge). To neovisno istraživanje o različitim proizvođačima opreme pokazalo je i da je HP poboljšao segment usluga za poslovne korisnike HP Enterprise Services kako bi dobio velike ugovore za MPS. Besplatni internet u Crikvenici Gradonačelnik Crikvenice Damir Rukavina predstavio je prošli tjedan uslugu besplatnog bežičnog interneta. Ova mreža, koju u potpunosti financira Crikvenica, aktivirana je prije nekoliko dana, a pokriva tamošnji Trg Stjepana Radića i dio Strossmayerovog šetališta. Za spajanje nisu potrebni korisničko ime ili lozinka, a moguće se priključiti i preko mobilnog telefona. Projekt je realiziran u suradnji s tvrtkom Krk sistemi. B.net povećao brzinu pristupa internetu B.net Hrvatska, vodeći pružatelj usluga kabelske distribucije i treći telekom operator po broju korisnika u nas, od 5. svibnja do 15. lipnja povećava brzine pristupa internetu bez povećavanja cijena. Brzine se povećavaju svim korisnicima, neovisno o tome koriste li samo uslugu pristupa internetu ili neki od 2D/3D paketa, a osim brzina downloada svima će se povećati i brzine uploada pa će B.net ponuditi i najveću brzinu slanja podataka na rezidencijalnom tržištu – 1,5 megabita u sekundi (Mbps). Nakon dovršetka postupka nadogradnje brzine, minimalna brzina kojom će korisnici 2D i 3D paketa pristupati internetu bit će dvostruko veća – osam Mbps umjesto dosadašnjih četiri Mbps.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3627, 17. svibnja 2010.

NOVE KNJIGE: TAJNA NESTALOG KUPCA

ELEMENTARNO, KNJIGOMETAR MOJ BUYSONE! Pripremila: Vesna Antonić

IGOR ŠTIKS, SREĆKO HORVAT PRAVO NA POBUNU Fraktura

Autori detektiraju da je lanjska studentska pobuna ključni događaj koji bi mogao pomaknuti Hrvatsku iz točke rezignacije, stagnacije i izgubljenog povjerenja ne samo u politiku i političare već i u sustav. Stavljaju je u širi kontekst prava na pobunu i građanski bunt u cijelom svijetu. Riječ je o polemičnoj knjizi kojoj je cilj pokazati da je pobuna moguća, da je ona sastavni dio demokracije, da je stanje u kojem se nalazimo neodrživo i da se ono mora mijenjati odmah.

ANDREJ NIKOLAIDIS HOMO SUCKER: POETIKA APOKALIPSE Algoritam

Iščitavanje apokaliptičara (uključujući Müntzera, Marxa, Fukuyamu) kao i oslanjanje na radove Alaina Badioua, Jacquesa Rancierea, Giannija Vattima, učinilo je ovu knjigu suvremenom, čak svevremenom i starinskom jer - ima tezu. Naime, Nikolaidis zaključuje kako su ekološke apokalipse, koje nisu slučajno najpopularnije danas, zapravo antiapokalipse, čista opreka dobroj staroj Apokalipsi. Jer Ime Oca mijenjaju za Majku, kulturu i civilizaciju za Prirodu.

ZORAN ŽMIRIĆ BLOCKBUSTER V.B.Z.

Riječ je o prozi gotovo utopijske (antiratne) agitacije i iznimnog pripovjednog energizma o vojnim djelovanjima pripadnika nekog našeg izviđačkog voda. Po žestini dijaloga Žmirićevih (anti)junaka, premreženih filmskim asocijacijama, i detekcijama okrutne svakodnevice vojničkog života ponekad se čini kao da je ovaj tekst “skinut” iz najupečatljivijih američkih akcijskih filmova o Vijetnamskom ratu. No, Blockbuster je knjiga od živog ljudskog mesa. U kojoj utjehe nema, niti je može biti.

SOPHIE KINSELLA DJEVOJKA IZ DVADESETIH Oceanmore

Lari se ukazao duh njene pratetke Sadie. Njezina pranećakinja Lara mora pronaći nestalu ogrlicu bez koje Sadie ne može počivati u miru. No Lara ima i vlastitih problema: tvrtka joj je na klimavim nogama, najbolja prijateljica i poslovna partnerica zbrisala je u Gou, a gospodin Pravi ju je ostavio. Može li Sadien duh riješiti Larine probleme - i mogu li dvije djevojke u dvadesetima, iz dvaju različitih razdoblja, naučiti nešto, posebice jedna od druge?

TINA ŠUT KOPRENA

Naklada Ljevak

Tea i Filip, mladi bračni par upao u rutinu svakodnevice, očekuju dolazak gostiju na proslavu prvog rođendana njihove kćeri Eme. Obavljajući već ustaljene poslove, Tei se vraćaju sjećanja na događaje koji su se odigravali prije gotovo dvije godine, u vrijeme kada je Filip doživio prometnu nesreću nakon koje se njegovo ponašanje počelo drastično mijenjati. Pokušavajući saznati zašto je došlo do promjene, Tea će otkriti da je Filip zapravo umro na operacijskom stolu...

Vjerni se kupci, osnovni izvor prihoda svake tvrtke, ne stvaraju ni gube preko noći

ednoga dana Marko Gazdić, poznati poslovni čovjek, vlasnik nekoliko tvrtki i velikih trgovina te čovjek koji je potaknuo spajanje o kojem su pisale novine, u panici je nazvao poslovnoga detektiva Sellrocka Hopesa. Tvrdio je kako je pred velikom misterijom jer su toga jutra svi njegovi djelatnici došli na posao, samo nigdje nema kupaca. Svi su nestali. Hopes i njegov prijatelj doktor Buyson kreću u akciju. “Vjerni se kupci, osnovni izvor prihoda svake tvrtke, ne stvaraju ni gube preko noći. Gospodin Gazdić ponovio mi je nekoliko puta da mu se nitko nije žalio i time je pokazao elementarno neznanje. Elementarno, moj Buysone”, ocijenio je Hopes. I tu počinje priča Saše Petra i Kristine Horbec u knjizi Tajna nestalog kupca (nakladnik Status Prosper) koji nam otkrivaju gdje nam nestaju kupci, je li nam prodaja pala samo zbog recesije ili ne znamo prodavati, a kupcima nudimo lošu uslugu. Knjiga hrabro iznosi neke činjenice kao što su da kupac nije uvijek u pravu, da nije on na prvom mjestu, nego zaposlenici koji ga uslužuju, da je najvažnija osoba u poduzeću prodavač, da su zaposlenici najbolji odjel istraživanja tržišta, a kupci najbolji prodavači i još mnogo toga. Budući

da knjiga daje odgovore na pitanja kako konkretno unaprijediti uslugu i uopće kako prodavati bez obzira na stanje u gospodarstvu i čime se bavimo, svatko tko je netko u hrvatskom biznisu, ali i prosvjeti, zdravstvu, neprofitnom sektoru... mora je pročitati ako ne želi uskoro objaviti stečaj jer, kako kažu autori – sve je u životu prodaja. Osim toga, valja imati na umu da kupac nije ni kralj niti Bog, nego partner. Knjiga jasno ukazuje na činjeni-

cu da kupci ne nestaju samo zbog loših prodavača, nego i zbog lošeg vođenja prodajnog menadžmenta, loše politike kompanije i lošeg primjera top menadžmenta. Uostalom, poznato je da tvrtka na jednu zaprimljenu reklamaciju ima još 24 koje nisu došle do ušiju onih koji vode tvrtke i odlučuju kako će one raditi. Uz to, nezadovoljan kupac će o svojem nezadovoljstvu obavijestiti još 10 do 20 prijatelja i poznanika… (V.A.)

O autorima Dr. Saša Petar, vlasnik savjetničke tvrtke Status Prosper, autor je i koautor 20 poslovnih knjiga te autor brojnih stručnih članaka. Predavač je na nekoliko visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj, a gostovao je na nekoliko fakulteta i visokih škola. Vodio je treninge iz područja menaždmenta, poslovnih komunikacija, upravljanja promjenama, rješavanja problema i konflikata te osobne i poslovne sigurnosti za brojne tvrtke u Hrvatskoj i inozemstvu. Član je Radne skupine za izradu zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu, potom HUOJ-a I UHMS-a. Kristina Horbec vlasnica je Heraklee, prve agencije u Hrvatskoj specijalizirane za mistery shopping. Redovito piše članke i drži predavanja o mistery shoppingu i kvaliteti usluge. Dvaput je dobila MSPA Europe PR and Marketing Award, nagradu za najuspješnije promoviranje mistery shoppinga u Europi, 2007. Crominu nagradu za menadžera godine u kategoriji mladi menadžer, a 2008. MSPA Hall of Fame Award.

www.privredni.hr Broj 3627, 17. svibnja 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Distribucija kozmetike

Stadioni, kuće, građevinsko zemljište, hale... Nogometno igralište i stadion u Velikoj, procijenjene vrijednosti 66,7 milijuna kuna. Nekretnina uključuje tri zgrade, nogomento igralište i oranicu Zastranica, ukupne površine 54.364 četvorna metra u Zvonimirovoj bb u Velikoj. Ročište za drugu javnu dražbu održat će se 18. svibnja 2010. u 9 sati, sudnica 89/ III., u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13. Navedene nekretnine na drugom ročištu za javnu dražbu prodavat će se po utvrđenim vrijednostima te se ispod tih vrijednosti ne mogu prodati. Zainteresirani mogu razgledati nekretnine i dokumentaciju u vrijeme dogovoreno sa stečajnim upraviteljem Ivanom Mikićem iz Cernika, Baćin Dol 76, na telefon 034/254 822. Pravo sudjelovanja na javnoj dražbi imaju samo oni ponuditelji koji do dana održavanja ročišta za dražbu uplate jamčevinu u visini 10 posto utvrđene vrijednosti na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Slavonskom Brodu broj 2390001-1300001180, s pozivom na broj 100-7606 i dokaz (potvrda banke o izvršenoj transakciji) o tome predoče stečajnom sucu prije početka dražbe. Dvije proizvodne hale bivše tvornice Torpedo u Rijeci, procijenjene vrijednosti 32 milijuna kuna. Nekretnina se nalazi u Ulici Milutina Baraća 19 i površine je 17.170 četvornih metara. Početna cijena za nekretninu iznosi 4.416.000 eura. Ročište za prodaju održat će se u zgradi Trgovačkog suda u Rijeci, Zadarska 1 i 3, soba broj 11, prvi kat, 27. svibnja u 11 sati. Nekretninu se može razgledati uz prethodni dogovor

sa stečajnom upraviteljicom na telefon 051/264 858. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje ispunjavaju uvjete sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske, koje su najkasnije na dan 26. svibnja dale jamčevinu u iznosu od jedan posto početne prodajne cijene. Jamčevina se uplaćuje na prolazni depozit ovog suda broj 23900011300002703, s pozivom na broj 90-00, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi. Građevinsko zemljište u Dubrovniku, procijenjene vrijednosti 19,5 milijuna kuna. Nekretnina se nalazi na Lapadu, a površine je 1862 četvorna metra. Javno otvaranje ponuda za nekretninu održat će se 27. svibnja 2010. u 12 sati u prostorijama Trgovačkog suda u Splitu, sudnica broj 22, Sukoišanska 6 (podrumski dio zgrade). Prodaja imovine stečajnog dužnika provest će se prikupljanjem pismenih ponuda dostavljenih u zatvorenim omotnicama uz javno otvaranje. Ponude treba dostaviti na Trgovački sud u Splitu, Sukoišanska 6, Split, s naznakom VII St-117/00 “Ponuda - ne otvaraj”. Sve informacije u vezi prodaje navedene imovine stečajnog dužnika zainteresirani mogu dobiti na telefon 021/360 300 ili 021/490 431 od 8.30 do 14 sati. Pravo dostave ponude imaju sve domaće i inozemne pravne i fizičke osobe koje temeljem važećih propisa mogu stjecati vlasništvo nad nekretninama u Republici Hrvatskoj uz uvjet da uplate jamčevinu od 10 posto od isklične cije-

ne. Pristigle ponude s cijenom manjom od isklične neće se razmatrati. Zgrada i dvorište u Donjem Miholjcu, procijenjene vrijednosti 11 milijuna kuna. Nekretnina se nalazi u Ulici I. Meštrovića 6, a površine je 18.714 četvornih metara. Dražba će se održati na Općinskom sudu u Valpovu, Stalna služba u Donjem Miholjcu, Trg A. Starčevića 25, Donji Miholjac, soba broj 8. Jamčevina iznosi 10 posto od ukupne vrijednosti nekretnine, uplaćuje se na račun Općinskog suda u Valpovu, broj 239000113000000621, poziv na broj 05 78-270-09, a nekretnina se ne može prodati za manje od trećine procijenjene vrijednosti. Kuća i dvorište u Vodicama, procijenjene vrijednosti 8,1 milijun kuna. Nekretnina se nalazi na adresi Dulcin 49 i površine je 304 četvorna metra. Dražba će se održati na Općinskom sudu u Šibeniku, Stjepana Radića 81, soba broj 9. Razgledavanje nekretnine moguće je po zahtjevu kupca svakim radnim danom od 13 do 16 sati, soba broj 9 Općinskog suda u Šibeniku. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije dražbe položile osiguranje u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine na račun Suda 23900011300001202 Hrvatske poštanske banke, depozitna sredstva Općinskog suda u Šibeniku, poziv na broj 05 51-465-087. Od polaganja osiguranja oslobođen je ovrhovoditelj. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Beyaz Kozmetik Ithalat Ihracat Sanayi Ve Ticaret, Istanbul, Turska, www. beyazcosmetic.com. Tvrtka proizvođač proizvoda za osobnu njegu traži distributere. Asortiman proizvoda pod brendom Aquavera uključuje tekuće sapune, šampone, regeneratore za kosu, gelove za tuširanje, šampone za bebe, antibakterijske gelove za ruke... Kontakt: info@ beyazcosmetic.com, +90 212 8543732.

Mlikotić, mlikotic@solar-cells.net, +385 21 374499, +385 98 875561. Tekstilni i kožni otpad

Prevent Zlatar, Zlatar. Tvrtka nudi otpad od krojenja laminiranih tekstila i umjetne kože namijenjene za izradu presvlaka za autoindustriju. Kontakt: Ivica Petrinec, ivica.petrinec@hr.preventgroup.com, +385 49 587063, + 385 99 3119807. Plastični otpad

Odjeća za dojenčad i malu djecu

Akin Tekstil Konfeksion GIda, Bursa, Turska, www.pufidik.com.tr. Tvrtka proizvođač visokokvalitetne odjeće za dojenčad i malu djecu nudi svoje proizvode. Kontakt: info@pufidik.com.tr, +90 224 3643838.

GKP Čakom, Čakovec. Tvrtka ima na lageru više od 200 tona različite plastike, većina plastike je odvojena po vrsti materijala. Kontakt: Mario Hrešć, oporabiliste @cakom.hr, +385 40 382322, +385 91 5022938. Otkup papirnog i polimernog otpada

Sudski tumač za srpski jezik

Sudski tumač za srpski jezik, Rijeka. Sudski tumač za srpski jezik nudi svoje usluge. 098/1631930, 051/223932, tumacsud@gmail.com. Proizvodi od kikirikija

Linyi Shijichun Foodstuff, Shandong, Kina, www.shijichunfood.com. Tvrtka je kineski proizvođač i izvoznik raznih proizvoda od kikirikija, posjeduje svoju tvornicu i plantažu kikirikija te ima HACCP, FDA i ISO 9001. Kontakt: shijichunfood@yahoo.cn,+86 5392277518, +86 15963489512.

Arcus prerada, Rijeka. Tvrtka se bavi sakupljanjem neopasnog tehnološkog otpada (papir i polimeri) koji prerađuje u poluproizvode koje želi ponuditi na tržištu EU-a. Kontakt: Ronald Milanja, ronald.milanja@hi.t-com.hr, +385 98 981948. Potražnja za PET ambalažom

Excellent Enterprises, Khanna, Indija, www.recyclerstech.com. Tvrtka traži PET boce (otpad) u balama, granulama, PET pahuljicama u kontejnerima od 20 stopa (6,1 m). Kontakt: Harinder Singh, singhh@satyam.net.in, +91 99143 38223.

Plastični otpad

GEC Plešce, www.gec.hr. Tvrtka nudi oko pet tona HDPE materijala, prvoklasnog, čistog, u raznim bojama od plastičnih čepova za boce neupotrebljenih (ostaci serija). Kontakt: Irena Gec Andlar, gec@gec.hr. Solarne ćelije

Solarne ćelije, Split, www.solar-cells. net. Tvrtka proizvodi solarne ploče i module. Osnovna sirovina je staklo, dimenzija 305x914x3 mm, na koje se nanose tanki slojevi kositrenog oksida, amorfnog silicija i aluminija. Kontakt: Ivan

Otkup metalnog otpada

Raško, Zagreb, www.rasko.de.tl. Tvrtka otkupljuje metalni otpad: aluminij, bakar, mesing, inoks, prokrom, rostfrei, kabele, željezo i ostali otpad. Dolazak kod njih ili izlazak na teren, isplata odmah, rade u cijeloj Hrvatskoj. Demontaže i ostale usluge radi kvalificirani tim. Otkupljuju i otpadno i staro željezo, stari i otpadni bakar, mesing, broncu, aluminij, prokrom i olovo te sekundarne sirovine. Kontakt: Damir Hokić, damire@net.hr, +385 1 2001143, +385 91 5056310.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Leđne sisaljke

Državna uprava za zaštitu i spašavanje Zagreb nabavlja sedam kompleta leđnih sisaljki. Rok dostave ponuda je 25. svibnja. Vozila na prirodni plin

Gradska plinara ZagrebOpskrba nabavlja sedam osobnih vozila na stlačeni prirodni plin. Rok dostave ponuda je 31. svibnja. Mrežica i folija za omatanje baliranog komunalnog otpada

Makarski komunalac u dva nadmetanja nabavlja 3000 kilograma PVC

mrežice i 14.000 kilograma PE folije za omatanje baliranog komunalnog otpada. Rok dostave ponuda je 2. lipnja. REGIJA Značke, oznake za šapke i amblemi

Sudska policija FBiH nabavlja 550 znački sudske policije i oznaka za policijske kape te 5000 komada amblema. Rok dostave ponuda je 2. lipnja. Radni stolovi, kazete i stolice

Državna agencija za istrage i zaštitu Sarajevo na-

bavlja 200 radnih stolova, kazeta i stolica. Rok dostave ponuda je 10. lipnja. Fluid za odleđivanje/zaštitu od zaleđivanja zrakoplova

Međunarodni aerodrom Sarajevo nabavlja fluid za odleđivanje/zaštitu od zaleđivanja zrakoplova. Rok dostave ponuda je 22. lipnja.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

28 SVIJET FINANCIJA

( DB3D

Privredni vjesnik Broj 3627, 17. svibnja 2010.

GODIŠNJA SKUPŠTINA I POSLOVNI FORUM EBRD-a

MIROW: IZL Slabi znaci oporavka BIT ĆE DUG hrvatskoga i dalje rejting Hrvatske

DUN&BRADSTREET

gospodarstva

Zbog krivog modela rasta, utemeljenog na osobnoj p postao neodrživ, u regiji je oporavak relativno spor, d Vesna Antonić Igor Vukić

Vlada se koncentrirala na nove fiskalne mjere kako bi privukla strane investitore i poticala potrošnju

izdanju Dun& Bradstreetove mjesečne publikacije International Risk and Payment Review za tekući mjesec, najveća bonitetna kuća na svijetu Dun&Bradstreet dodjeljuje Hrvatskoj i dalje rejting DB3d, što je svrstava u zemlje s blagim rizikom poslovanja, priopćeno je iz bonitetne kuće BonLine, partnerskog društva D&B-ja. Prema D&B-jevim podacima, 23,5 posto plaćanja hrvatskih poduzeća stranim tvrtkama kasnilo je više od 30 dana od ugovorenih rokova. U dogovorenom roku obavljeno je 65 posto plaćanja, dok je 8,9 posto plaćeno sa 60 ili više dana zakašnjenja od ugovorenog roka. Više od 120 dana kasni 2,2 posto plaćanja. D&B i dalje preporuča stranim investitorima da poslovanje s hrvatskim poduzećima osiguraju akreditivom. Zbog kreditne krize i smanjenja profitabilnosti poduzeća, plaćanje

inozemnim partnerima i dalje ostaje izazov za hrvatske tvrtke. Nakon pada ekonomske aktivnosti u 2009. godini (D&B procjenjuje pad BDP-a od 5,7 posto, te pad industrijske proizvodnje za 9,3 posto), u ranoj fazi 2010. godine vidljivi su tek mali znakovi oporavka.

la na nove fiskalne mjere kako bi privukla strane investitore i poticala potroš-

Industrijska proizvodnja pala za 5,5 posto Štoviše, industrijska je proizvodnja pala za 5,5 posto u prva dva ovogodišnja mjeseca, dok su domaća i strana potražnja slabe. Domaća poduzeća nisu sklona gomilanju zaliha zbog nesigurne situacije na tržištu. Potrošači se boje otkaza (nezaposlenost se popela na 12,2 posto što je najviša razina nakon travnja 2006. godine). Rezulatat toga je pad maloprodaje od 13,9 posto. Nakon neuspješnih antirecesijskih mjera, Vlada se koncentrira-

nju, ocjenjuje D&B. Tu će pomoći i Hrvatska banka za obnovu i razvitak s dodatnim financijskim sredstvima. D&B smatra kako to kreditiranje može biti opasno jer se mogu kreditirati i one tvrtke koje su ne samo pogođene krizom nego i one koje su fundamentalno neprofitabilne. Napominje se kako se rejting povisio Hong Kongu, Singapuru i Tajvanu, a snizio Latviji i Tajlandu. U regiji i dalje najviši rejting ima Slovenija (DB2c), a slijede Mađarska (DB3d), Albanija (DB4a), Makedonija (DB4b), Srbija (DB4d) i BiH (DB6a). (V.A.)

Preporuka stranim investitorima: poslovanje s hrvatskim tvrtkama osigurati akreditivom

it ćete, kao ulagači, zadovoljni. Izgradit ćemo tih 300 metara ceste koje trebate, makar o tome morala odluku donijeti i premijerka, rekao je ministar gospodarstva Đuro Popijač kad ga je predstavnik tvrtke Rockwool pitao hoće li se odluke s državnog vrha brže realizirati u lokalnim zajednicama. Na forumu o ulaganjima u Hrvatsku koji je održan uz Godišnju skupštinu Europske banke za obnovu i razvoj, hrvatski su političari nastojali demonstrirati odlučnost u podršci stranim ulagačima. Popijač je bez oklijevanja priznao da je slučaj Rockwoola primjer lošeg, prevrtljivog odnosa prema ulagačima. Rockwool je lokalna uprava isprva

dočekala raširenih ruku, a potom je promijenila mišljenje. “Mi bismo htjeli dobro živjeti, ali ne želimo u blizini elektranu, tvornicu, plinovod, plinski terminal... Ali više to tako neće ići”, naglasio je Popijač. Njegovo obećanje investitoru iz Rockwoola bilo je odgovor i na optimizam i novi polet koji su pokazali i prošlotjedni gosti Zagreba, predstavnici vrha europskog bankarstva i biznisa. Dolazi vrijeme velikih investicija Nakon duge krize dolazi vrijeme velikih investicija, a Hrvatska može biti jedno od mjesta za nove velike poslove i održivi rast – zaključili su sudionici trodnevnog financijskog skupa u kojem je središnji događaj bila Godišnja skupština EBRD-a,

no susret je kao i obično iskorišten i za niz usporednih prezentacija, panel rasprava i okruglih stolova na kojima su razmatrane mogućnosti ulaganja u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Europi. Sudjelovalo je više od 2000 bankara, političara i biznismena koji su glavni grad Hrvatske tih dana pretvorili u jedno od financijskih središta Europe. Thomas Mirow, predsjednik EBRD-a, podsjetio je da je ta banka od 1994. uložila u Hrvatsku više od dvije milijarde eura. Ovdje će ostati i dalje, jer je EBRD dugoročni ulagač, spreman uz novac dati i svu potrebnu tehničku pomoć. Turizam, energetika, poljoprivreda, infrastruktura i projekti namijenjeni jačanju konkurentnosti poduzeća bit će i dalje područja koja se ne mogu

EBRD: Hrvatska ostvaruje napredak u provođenju reformi

Upravni odbor EBRD-a usvojio je i novu Strategiju za Hrvatsku čiji je cilj da sudjelovanjem u ispunjenju ključnih potreba hrvatskog gospodarstva pruži podršku njenom daljnjem razvoju te očekivanom ulasku Hrvatske u EU, priopćeno je iz EBRD-a. Ocjenjuje se kako Hrvatska ostvaruje stalan napredak u provedbi strukturnih i institucionalnih re-

formi ključnih u ovoj odlučujućoj fazi pregovora o pristupanju. No, upozorava se i na niz institucionalnih i gospodarskih izazova s kojima se Hrvatska mora suočiti prije pristupanja EU-u, kao što su primjerice daljnji razvoj poslovnog okruženja, privatizacija tvrtki u državnom vlasništvu, komercijalizacija infrastrukture, te podizanje razine stručnosti i fleksibilnosti radne snage. EBRD, među ostalim, ističe kako će nastaviti promicati razvoj poduzetničkog sektora u Hrvatskoj financiranjem ulaganja usmjerenih na unaprjeđenje konkurentnosti, te podupirati regionalnu ekspanziju hrvatskih tvrtki različitim instrumentima financiranja. Podupirat će i projekte energetske učinkovitosti, posebice u korporativnom sektoru.

www.privredni.hr Broj 3627, 17. svibnja 2010.

LAZAK IZ KRIZE GOTRAJAN I TEŽAK otrošnji kreditiranoj iz stranih izvora i fiskalnom balonu koji je ok ključne probleme tek treba riješiti, ocijenio je predsjednik EBRD-a razvijati bez podrške kakvu daje EBRD. Banka će podržati i regionalnu suradnju, a njena ulaganja, očekuje Mirow, trebaju biti poticaj i drugim privatnim investitorima. Hrvatska će za ulagače biti još otvorenija no dosad, istaknula je premijerka Jadranka Kosor. Osnovan je ured za lociranje i uklanjanje administrativnih prepreka izravnim ulaganjima, pripremaju se i nove mjere za olakšavanje investicija. “U karijeri se nikad nisam sramila reći hvala onima koji su pomogli, uložili kapital i znanje u Hrvatsku”, rekla je premijerka Kosor, osvrćući se na dosadašnje projekte EBRD-a u Hrvatskoj. Za potencijalne ulagače pripremljen je u izdanju Agencije za poticanje ulaganja specijalni katalog investicija od 250

stranica. U njemu je pregled zanimljivih inovativnih tvrtki, od Dok-inga, Hipersfere do poduzetničkih projekata Instituta Ruđer Bošković. Slijedi lista infrastrukturnih i logističkih mogućnosti, energetskih i turističkih

EBRD je važan partner Hrvatske u nizu projekata od nacionalnog i regionalnog značaja, ocijenila je premijerka Kosor planova, hotelskih poduzeća kojima treba strateški partner. Predstavljene su industrijske zone i prometna povezanost hrvatske s europskim tržištima. Zasjedanjem Odbora guvernera službeno je po-

čela Godišnja skupština i Poslovni forum EBRDa. Otvarajući to zasjedanje premijerka Kosor je istaknula kako Vlada čini sve što je u njenoj mogućnosti kako bi potakla nove gospodarske inicijative i pokrenula novi ciklus gospodarskog razvoja. “To znači i provođenje bolnih, ali nužnih mjera. Naš program se temelji na stabilnosti, održivosti i socijalnoj odgovornosti”, kazala je. “Ovo zasjedanje se odvija u iznimno važnom trenutku za Hrvatsku koja je pred završetkom pristupnih pregovora za članstvo u Europskoj uniji”, ocijenila je predsjednica hrvatske vlade naglasivši kako je EBRD važan partner Hrvatske u nizu projekata od nacionalnog i regionalnog značaja. Prema njezinim riječima, Hrvatska očekuje suradnju s tom insti-

tucijom u pokretanju novog investicijskog ciklusa i podršci poduzetnicima. Zato, napomenula je, Hrvatskoj odgovara povećanje kapitala ERBD-a kao i planirani rast obujma ulaganja te banke u idućem razdoblju. Borba za gospodarski rast Osvrćući se na najavljenu dokapitalizaciju EBRD-a od 30 milijardi eura, predsjednik EBRD-a je kazao kako će se ona iskoristiti u borbi za ostvarivanje održivog gospodarskog rasta regije Srednje i Istočne Europe, ali uz onemogućavanje stvaranja novog kreditnog balona te ograničenje fiskalne potrošnje. Upravo zbog krivog modela rasta, utemeljenog na osobnoj potrošnji kreditiranoj iz stranih izvora i fiskalnom balonu koji je postao neodr-

živ, u regiji je oporavak relativno spor, dok ključne probleme tek treba riješiti. Spor oporavak donosi rast nezaposlenosti, još veće fiskalne troškove, pad bankarskih dobiti, ovisnost o inozemnom financiranju, a u problemima je i glavni trgovinski partner, Zapadna Europa, ocijenio je Mirow. Prema njegovu mišljenju ove će godine biti manje kapitala, a sredstva EBRD-a će i dalje biti potrebna. Inače, EBRD će i ove godine nastaviti ulagati u razvoj lokalnih tržišta kapitala, projekte ekonomija znanja, dinamičnih malih poduzeća, povećanja kompetitivnosti i smanjenja ovisnosti o vanjskim investitorima. Ovaj je program usmjeren na to da rast i tranzicija u tržišnu ekonomiju budu postavljeni najviše na listi prioriteta, zaključio je Mirow.

Dvodnevna konferencija iskorištena je i za niz bilateralnih i multilateralnih susreta. Tako su čelnici zemalja regije i EBRDa na radnom ručku, čiji su domaćini bili hrvatska premijerka i predsjednik EBRD-a, razgovarali o izlasku iz gospodarske krize i novim izvorima gospodarskoga rasta zemalja Jugoistočne Europe. Tom prigodom Mirow je ocijenio kako se regija suočava s najtežom krizom od početka tranzicije i da će izlazak iz nje biti dugotrajan i težak. Prema njegovu mišljenju područja koja zahtijevaju političku potporu kako bi zemlje regije ostvarile gospodarski rast su razvoj lokalnih financijskih tržišta, potpora malom i srednjem poduzetništvu, energetska učinkovitost, regionalna trgovina i nastavak europskih integracija.

UniCredit Grupa: Hrvatski bankarski sektor stabilan i snažan

Stepic: Nemam pojma kako to radite

Kriza je utjecala i na bankarski sustav u zemljama SIE regije, no on je uspio zadržati otpornost i profitabilnost, pokazujući sposobnost za budući značajni rast, rekao je Federico Ghizzoni, direktor Divizije za poslovanje banaka u regiji SIE Grupe UniCredit. “Prema našim očekivanjima, potencijal za daljnji razvoj i širenje u bankarskom sektoru i dalje će postojati, no rast kredita i depo-

U Hrvatskoj posuđujemo najviše građanima jer nemamo kome drugome. Iskreno, nemam pojma kako to Hrvatska radi: imate najveće plaće u regiji iza Slovenije, a nepostojeću industriju. Kad bi u Hrvatskoj postojale tvrtke kojima bismo mogli posuđivati, posuđivali bismo njima, kazao je predsjednik Uprave Raiffeisen Internationala Herbert Stepic odgovorivši na novinarski upit o kreditnim plasmanima u Hrvatskoj. Prema njegovu mišljenju, u CEE regiji bolje su prošle one zemlje u čijem ino dugu nisu prevladavali kratkoročni krediti. “I dalje su problem loši krediti koji će svoj vrhunac dosegnuti do kraja ove godine, nakon čega slijedi oporavak”, kazao je Stepic ustvrdivši kako je negativna posljedica krize to što se sve

zita pritom će biti umjereniji”, ocijenila je Debora Revoltella, voditeljica SIE strateških analiza Grupe UniCredit. Kad je riječ o Hrvatskoj, UniCredit smatra kako je kriza pokazala da je dosadašnji model gospodarskog rasta temeljen na domaćoj potražnji i vanjskom zaduživanju iscrpljen, te će izvoz imati važniju ulogu u generiranju gospodarskog rasta. Da bi se to ostvarilo, potrebno je ukloniti prepreke gospodarskom rastu provođenjem strukturnih reformi kako bi privatni sektor postao glavni pokretač razvoja ekonomije. Uz to, bit će iznimno važno smanjiti fiskalni deficit. Prednost Hrvatske je da ima snažan i stabilan bankarski sektor koji može pratiti financiranje reformi i povećanje potražnje za kreditima kako se gospodarstvo bude oporavljalo.

bankare “trpa u isti koš, iako mi nismo imali nijedan toksični papir, a regulatori od nas traže da ne isplaćujemo dividende. Raste i pritisak poreznih vlasti na oporezivanje dobiti”. “Snažno vjerujem u CEE regiju i u biznis. Jasno želim reći da ćemo u Raiffeisenu i dalje rado pozajmljivati svim zemljama regije te smo spremni i dalje podupirati gospodarstva”, zaključio je Stepic.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3627, 17. svibnja 2010.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

I dalje dobra likvidnost depozitnih institucija Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

očetkom prošlog tjedna je, prema očekivanju, ponuda novca bila značajno iznad potražnje zbog činjenice da se radilo o samom kraju razdoblja održavanja obvezne pričuve. U srijedu je započelo novo razdoblje održavanja te je promijenjen i odnos ponude i potražnje novca. Trgovanje sudionika poprimilo je blagu napetost zbog rasta potražnje za novcem i suzdržanije ponude, zbog čega je i kratkoročna kamatna stopa zabilježila primjeren rast. Unatoč okolnostima na novčanom tržištu u

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

1,6

200

1,3

100

0,8

10.5.2010.

11.5.2010.

12.5.2010.

kojima dominira potražnja za novcem, već je prvoga dana održavanja zabilježeno izdvajanje viškova likvidnosti kao prekonoćni depozit u Hrvatsku narodnu banku, po stopi od 0,5 posto, što je potvrda da je likvidnost depozit-

13.5.2010.

0,4

14.5.2010.

nih institucija i dalje vrlo dobra. U ovome razdoblju nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financije, iako je dospijevalo izdanje u iznosu od 21 milijun eura. Zaključuje se da, unatoč dobroj ponudi novca na nov-

10.5.’10. - 14.5.’10.

3.5.’10. - 7.5.’10.

ponedjeljak

utorak

čanom tržištu uz povoljnu kamatnu stopu, u upravljanju prihodima i rashodima državnog proračuna nije bilo potrebno novo izdanje trezorskih zapisa. Iako sudionicima s viškovima likvidnosti nedostaje tjedna aukcija, izostajanje

srijeda

četvrtak

petak

aukcije moglo bi potaknuti sudionike na razmišljanje da sredstva postupno usmjeravaju u ostale instrumente financijskog tržišta. Čini se da je ovoga puta početak razdoblja održavanja obvezne pričuve donio malo više živosti

novčanom tržištu. Bilo bi dobro da se u drugoj polovini svibnja nastavi započeti trend koji će svakako pridonijeti dinamičnijem trgovanju sudionika. U svakom slučaju ni ubuduće ne očekujemo značajniji rast kratkoročne kamatne stope jer je likvidnost sudionika i dalje vrlo dobra. Stoga će potencijalni korisnici pozajmica i dalje biti zadovoljni jer upravljanje likvidnošću mogu naslanjati na uzimanje pozajmica uz vrlo povoljne uvjete. Samo bi značajniji rast potražnje za novcem mogao utjecati na vidniju korekciju kamatne stope, što u sadašnjim okolnostima nije realno očekivati.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Lagani pad eura, dolar i franak u porastu

Mirex u zelenome

Euro je na svjetskim tržištima i prošlog tjedna, unatoč najavama financijske pomoći Grčkoj, nastavio gubiti na vrijednosti. Nešto

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka bila na razini od 149,4398 bodova, što je promjena trenda nakon dvotjednog pada. U tjednu su mirovinski fondovi prosječno porasli za 0,6622 boda.

valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,196057

CAD

kanadski dolar

5,672528

JPY

japanski jen (100)

6,305495

CHF

švicarski franak

5,062723

GBP

britanska funta

8,454878

USD

američki dolar

5,819133

EUR

euro

7,250058

Izvor: HNB

je prilično vezana za kretanje eura, znatnije je izgubila prema švicarskom franku i američkom dolaru. U tjednu je vrijednost franka

vrijednosti izgubio je i prema kuni, pa je u proteklom tjednu prema srednjem tečaju HNB-a izgubio jednu lipu. Istodobno, kuna, koja EUR

primjena od 15. svibnja 2010. 10.5.

7.28

11.5.

12.5.

13.5.

USD

porasla za devet lipa, napet kuna i 18 lipa. Dolar je porastao prema kuni za 15 lipa, te je vrijedio pet kuna i 82 lipe. 5.82

CHF

5.18

6100 5900

11500

FTSE 100

11300

5.16

7.26

5.70

5.14

150

7.25

5.64

5.12

148

7.24

5.58

5.10

146

7.23

4.52

5.08

14.5.

10.5.

11.5.

12.5.

13.5.

14.5.

ri na američkom tržištu. Pad su predvodile dionice banaka BancoSantander i Barclays Plc. Pad dionica rudarskog sektora predvo2800

Dow Jones

2700

5700

11100

2600

5500

10900

2500

5300

10700

2400

5100

10500 10.5.

5000 4500

11.5.

12.5.

13.5.

14.5. 6600

CAC40

6400

11.5.

12.5.

13.5.

14.5.

10.5. 11160

DAX

10940

4000

6200

10720

3500

6000

10500

3000

5800

10280

2500

5600 10.5.

11.5.

12.5.

13.5.

14.5.

NASDAQ

2300 10.5.

11.5.

12.5.

13.5.

14.5.

12.5.

13.5.

14.5.

NIKKEI 225

10060 10.5.

11.5.

12.5.

13.5.

14.5.

152

7.76

10.5.

11.5.

12.5.

13.5.

14.5.

Nakon rastućeg optimizma tjedan završio u minusu straha da bi dužnička kriza u Europi mogla značajno utjecati na gospodarski rast. Pale su i azijske dionice i terminski ugovo-

MIREX - tjedni

152

7.27

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Dionice na europskim burzama kraj tjedna dočekale su u minusu čime je poništen najveći tjedni rast još od prošle godine zbog

MIREX - mjesečni

10.5.

11.5.

dio je 4,1-postotni pad Rio Tinto Grupe, a nakon loših poslovnih rezultata talijanska naftna industrija Saras pala je gotovo pet posto. Sony je pao gotovo sedam posto na tokijskoj burzi nakon procjena da neće dosegnuti procijenjenu zaradu u ovoj godini. Pad nisu uspjele spriječiti ni dobre vijesti iz SAD-a. Maloprodaja u američkim trgovinama je rasla sedam mjeseci u nizu pokazujući kako se kupci oporavljaju dok raste zaposlenost na tom tržištu, a očekuje se kako će i podaci o industriji i povjerenje kupaca porasti.

146 14.4.

23.4.

3.5.

13.5.

10.5.

11.5.

12.5.

13.5.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 13.5.2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) 2. Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zat. dobr. mir. fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobr. mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

149,0373 154,1503 142,5795 151,6733 149,4398

157,9582 180,6893 117,3919 129,5645 126,0716 149,5046 167,7215 164,0381 175,5372 127,3921 102,5862 112,5984 147,5143 105,9890 115,0451 154,3267 136,5417 103,4655 120,9625 110,9536 114,7173

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3627, 17. svibnja 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 118,017 milijuna kuna

Pad prometa i vrijednosti indeksa dan ranije. Indeks Crobex pao je za 0,58 posto te je njegova posljednja vrijednost 2.063,36 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.108,76 bodova što je pad od 1,05 posto. Četiri dionice od 10 najlikvidnijih

Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi protekloga je tjedna iznosio 80,527 milijuna kuna što je pad od 24,44 posto u odnosu na tjeTop 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Atlantska plovidba d.d. Belišće d.d. Dalekovod d.d. Adris d.d.(povlaštena) Ina d.d. Uljanik plovidba d.d. Ingra d.d. Zagrebačka banka d.d.

zadnja cijena

+1,11% -9,37% +1,94% -0,22% -1,55% -0,20% -1,12% +0,40% -1,11% +0,02%

273,00 1.470,01 999,00 494,90 350,03 274,10 1.760,04 628,50 35,50 230,05

promet 23.330.796,57 7.488.782,09 5.378.045,41 4.809.427,56 3.143.278,75 2.636.665,45 2.596.678,38 2.210.079,58 2.028.021,12 1.860.417,39

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 80.527.525,78 kn

imale su porast vrijednosti. Najviše se, po običaju, trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 23,330 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 273 kune što je porast od 1,11 posto. Naj10 dionica s najvećim rastom cijene

veći dobitnik među najtrgovanijim dionicama je dionica Atlantske plovidbe koja je porasla za 1,94 posto te je tjedan završila na 999 kuna uz promet od 5,378 miliju-

tjedna promjena

Uljanik d.d. Hoteli Podgora d.d. Hotel Dubrovnik d.d. Medika d.d. Sunčani Hvar d.d. Liburnia Riviera Hoteli d.d. Saponia d.d. Transadria d.d. Solaris d.d. FIMA Proprius d.d.(ZIF)

39,83% 29,35% 26,24% 16,18% 15,08% 11,63% 11,05% 10,00% 8,86% 8,85%

zadnja cijena 144,99 26,00 505,00 8.250,00 29,00 2.400,00 170,00 2.859,99 239,50 24,22

promet 7.088,99 130,00 41.649,40 72.500,00 8.831,32 1.226.603,10 27.312,00 7.870,01 6.706,00 244.525,97

INVESTICIJSKI FONDOVI

od 6,17 posto. Najveći pad kod dioničkih fondova zabilježio je fond FIMA Equity kojem je vrijednost pala za 1,24 posto, dok je na drugom mjestu negativne ljestvice Alternative A1 s padom od 0,93 posto. Najveći dobitnici kod mješovitih fondova bili su Aureus Balanced (+4,04 posto)

i ST Aggressive (+3,18 posto), dok su najveći gubitnici u ovoj grupi fondova

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond) DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity Select Europe HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+

zadnja vrijednost

tjedna promjena

2.063,36 1.108,76 97,36

-0,58% -1,05% +0,02%

na kuna. Najveći pad među najtrgovanijim izdanjima imala je dionica Ericssona NT koja je pala za 9,37 10 dionica s najvećim padom cijene Karlovačka banka d.d.(povlaštena) Hrvatski duhani d.d. Velebit d.d. (ZIF) Vupik d.d. Pismorad d.d. Đakovština d.d. Excelsa nekretnine d.d. Vis d.d. Pounje trikotaža d.d. Lavčević d.d.

posto te je trgovanje završila na 1.470,01 kuni, a njome je trgovano u vrijednosti od 7,488 milijuna kuna.

tjedna promjena -63,41% -28,57% -21,67% -13,02% -12,61% -11,42% -11,11% -11,11% -11,11% -10,57%

zadnja cijena 80,50 25,00 4,70 100,02 325,56 10,63 28,00 20,00 0,80 237,00

promet 966,00 985,00 1.527,50 38.613,33 8.464,56 58.298,81 12.429,40 10.000,00 6.448,59 5.688,00

*vijesti

Pozitivan tjedan Iza nas je pozitivan tjedan u kojem je 77 fondova od trenutačno aktivnih 95 zabilježilo porast vrijednosti udjela. Najveći dobitnik kod dioničkih fondova bio je fond Platinum Blue Chip kojem je vrijednost porasla za 6,65 posto, dok je na drugom mjestu Aureus US Equity s porastom

index Crobex Crobex10 Crobis

Valuta kn kn € € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn €

Erste Balanced s padom od 0,27 posto te PBZ Global kojem je vrijednost smanjena za 0,08 posto. Najuspješniji obveznički fond je OTP euro obveznički koji je porastao za 2,05 posto, dok je kod novčanih fondova na vrhu Erste Money s porastom od 0,10 posto. (M.R.)

Allianzovi fondovi ostvarili solidne prihode Investicijski fondovi Allianza, novčani Allianz Cash i mješoviti Allianz Portfolio, ostvarili su u prvoj godini svog postojanja solidne prinose. Dok je novčani Allianz Cash ostvario godišnji prinos od 6,5 posto, prinos mješovitog fonda Allianz Portfolio je 8,8

od 7. do 14. svibnja 2010. godine Vrijednost udjela 15,4915 51,1923 10,8428 8,4738 131,1700 12,1950 103,1200 103,4300 86,1395 169,9717 66,2000 85,8200 91,6194 93,9300 99,2411 101,5400 62,3863 45,2130 28,8085 73,3600 59,0298 62,9700 71,8523 5756,8600 89,2785 71,3913 34,1300 49,3513 6,5375 58,8400 41,2494 89,0175 57,4716 462,0452 349,4072 89,1445 85,2800 302,0211 74,3300 137,2809 127,0432 11,0355 106,8370 109,7946 99,7568 9,7958 98,4200

*Tjedna promjena [%] -0,12 1,14 0,97 2,24 3,05 4,27 5,77 4,68 -1,24 0,56 -0,41 -0,38 -0,10 -0,45 3,13 2,42 2,54 1,87 6,10 2,00 4,80 1,78 1,86 -0,28 3,81 3,03 -0,70 2,25 5,09 3,92 -0,39 6,65 1,93 0,49 4,68 1,11 -0,93 4,58 -0,05 6,17 2,88 0,40 5,19 5,55 -0,67 1,73 6,10

Naziv(fond) MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced HPB Dynamic C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond Select Eurobond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Select Novčani Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn € kn €

120,8300 146,0700 104,2700 9,9370 126,3450 154,5600 186,6698 69,5851 106,6026 114,3631 8,3356 147,8743 80,7471 52,0434 5,9606 71,1999 11,0547 108,8669 103,8300

-0,27 2,20 -0,08 1,46 0,08 0,26 0,16 3,18 -0,08 2,32 2,71 0,23 4,04 -0,06 1,40 0,39 0,43 0,37 0,53

€ € € € € € € kn € €

158,2300 13,0579 136,8514 11,1364 169,0400 126,6300 126,1000 154,2100 122,1592 126,3003

0,60 0,18 0,13 0,12 0,21 -0,01 0,08 0,02 -0,11 2,05

kn kn € € kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

130,5900 160,5365 138,1827 123,3900 138,5397 141,8600 135,6858 135,7300 136,5365 132,7432 123,5000 129,7534 120,5648 114,7846 11,1163 106,5114 10,4711 100,7023 103,4200

0,05 0,03 0,04 0,02 0,05 0,06 0,03 0,10 0,03 0,05 0,04 0,07 0,05 0,06 0,07 0,06 0,05 0,05 0,09

Valuta

posto. U proteklih godinu dana Allianz Invest držao je stabilnu poziciju među vodećih 15 društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom i privatnom ponudom. Ukupna imovina kojom je upravljao Allianz Invest 11. svibnja 2010. iznosila je 126,2 milijuna kuna. Emeafinance: Zaba najbolja hrvatska banka Zagrebačka banka, članica Grupe UniCredit, proglašena je najboljom bankom u Hrvatskoj za 2009., prema međunarodnom časopisu Emeafinance. Od ostalih članica Grupe UniCredit na području Srednje i Istočne Europe, titulu najbolje banke u Bugarskoj dobila je Bulbank, nagradu

najbolje inozemne banke u Poljskoj Bank Pekao te najbolje poljske investicijske banke UniCredit CAIB Poland. Manji prihodi Vipneta U prvom kvartalu ove godine Vipnet je uprihodio 100,3 milijuna eura, što je za 5,1 milijun manje u odnosu na prošlogodišnjih 105,4 milijuna eura. Kako kažu u kompaniji, razlog tome je manja potrošnja korisnika, dodatne marketinške pogodnosti, roaming regulacije i nove cijene terminacije poziva u mobilnu mrežu. Operativna dobit (EBITDA) smanjena je na 28,8 milijuna eura, što je 11,7 posto manje nego u istom tromjesečju lani, a dobit prije kamata i poreza bila je 12 milijuna eura, što je 17,8 posto manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U istom razdoblju Vipnet je uložio 15 milijuna eura u jačanje kvalitete usluga i pokrivenosti Vip mrežom. Broj korisnika porastao je za više od 245.000 novih korisnika, pa je ukupan broj korisnika povećan 5,2 posto, na 2,6 milijuna.

Novo u PV prodaji! KULTURA U IZLOGU

cijena

90,00 kn

100,00

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

cijena

90,00 kn

100,00

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA cijena

90,00 kn

100,00

90,00 kn

100,00

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

ČOVJEK I OKOLIŠ

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

POGLED U ZVJEZDANO NEBO

cijena

179,00 kn

199,00

135,00 kn

150,00

149,00

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: KIGEN format: 147 x 210 mm opseg: 192 str.

HRVATSKI KI D DIZAJN IZA IZ ZAJ AJN SA SSAD AD

OTKRIVANJE ANJEE O ODNOSA DNO DN NOS OSSAA S JAVNOŠĆU ŠĆU

RADNO VRIJEME

KRATKA POV POVIJEST VIJJEST ESST BUDUĆNOSTI OSTI

Croatian Design Now

cijena

134,00 kn

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

315,00 kn

390,00

351,00 kn

190,00

171,00 kn

160,00

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

NLP

KRIZA, A POSLIJE?

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA

EKONOMIJA I POLITIKA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

350,00

uvod u osobni rast i razvoj

cijena

144,00 kn

cijena

134,00 kn

21176,00 kn

23 1 40,00

170,00 kn

189,00

185,00

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 396 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 274 str.

ELEKTROINŽENJERSKI OIN NŽEN ENJE JERSKI RSKI RS KI PRIRUČNIK NIK

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

KRIZA SE PRODUBLJUJE

JEZIK TIJELA JELLA LA

149,00

drugo izdanje

cijena

269,00 kn

299,00

cijena

166,00 kn

cijena

161,00 kn

189,00

170,00 kn

149,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 302 str.

nakladnik: KIGEN format: 147 x 210 mm opseg: 192 str.

179,00

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća

134,00 kn

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

EUROPSKO LOBIRANJE Novum

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 020 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

genij elektrotehnike

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

1138 st

privredni vjesnik

593,00 kn

659,00

149,00kn 314,00kn

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

Menadžerski pristup

306,00kn 171,00kn

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA Synopsis

216,00kn

KREATIVNOST U ODNOSIMA S JAVNOŠĆU ĆU HUOJ

117,00kn

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU HUOJ

KOMUNIKACIJSKI PLAN

117,00kn

HUOJ

117,00kn

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

HUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE HUOJ

117,00kn

EUROPSKI MENADŽMENT

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

144,00kn

STVARNA MOĆ U EU Reforma postupka odbora Novum

179,00kn

MOGU LI VAS CITIRATI? Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

117,00kn

EU FONDOVI

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

629,00kn

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆA Novum

314,00kn

PLAĆE

Određivanje i isplata plaća TIMpress

108,00kn

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT Novum

179,00kn

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU S komentarskim bilješkama TIMpress

90,00kn

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU

NIKOLA TESLA

Mato Karačić

306,00kn

HRVATSKE POSEBNOSTI

2. izdanje nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

81,00kn

TIMpress

Synopsis

107,00 kn

119,00

ETIČKA KLOPKA

81,00kn

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

TIMpress

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

Relevantan pristup za srednju i istočnu Europu

FLEKSIGURNOST TIMpress

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije

na pake

162,00 kn

180,00

nakladnik: KIGEN

135,00kn

MIRENJE

U građanskim, trgovačkim i radnim sporovima TIMpress

108,00kn