e-pv 3628 by NEstar

Oglasi i autorska prava Jeste li znali da je parodija kršenje autorskih prava, te da se za fotografiju prirode u oglasu plaća naknada državi?

Ecofin: Potpora i upozorenje Hrvatskoj treba reforma organa državne uprave: građani još ne dobivaju pravu vrijednost za novac

Svi žele raditi u Iraku Velika gužva na forumu na kojem su predstavljene poslovne mogućnosti u Kurdistanu

aktualno Str. 6

aktualno Str. 8

tema tjedna Str. 5

3 6 2 8

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 24. svibnja 2010. Godina LVII / Broj 3628. www.privredni.hr

integracijski procesi / sudbina europske monetarne unije / stil / hrwwwatska / svijet financija

PV ANALIZA: BOJE I LAKOVI

Brzopletost zakonodavca zbunjuje i poduzetnike i inspektore Na proizvodnju i trgovinu bojama i lakovima primjenjuje se čak 80 raznih propisa >>10-11

N EBAG S O P RILO P N info EE onosi

work Što d rope Net u rise E nterp

Intervju: Boris Golob

Solaris, najbolji izvoznik

>> 6-7

>> 12

Inovacije u nas imaju više veze s kreativnošću nego s tržištem, kaže EFQM ovlašteni procjenitelj izvrsnosti

Godišnje proizvedu 55 MW u fotonaponskim modulima - više no što je strategijom predviđeno za čitavu Hrvatsku do 2020.

1. DRNIŠ 2010. MEĐUNARODNI FESTIVAL SIRA

Drniš, Gradski trg – Poljana 11. lipnja 2010., početak u 11 sati

ORGANIZATOR:

STRUČNA PREDAVANJA:

Hrvatska gospodarska komora

Predavač: mr.sc. Nevenka Gašparac, Centar za

Tema: HACCP uspostava, provođenje i održavanje kvalitetu HGK-a Tema: Zaštita autohtonih proizvoda oznakama

SUORGANIZATOR:

GRAD DRNIŠ, HZPSS, UDRUGA „MIŠINAC“

izvornosti, zemljopisnog podrijetla i tradicionalnog ugleda Predavač: Edita Volar-Pantić, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka - Uprava za

POKROVITELJI:

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA, MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

sigurnost i kakvoću hrane Tema: Znakovi kvalitete HGK-a Predavač: mr.sc. Nevenka Gašparac, Centar za kvalitetu HGK

MEDIJSKI ORGANIZATOR:

GOSPODARSKI SUSRETI:

RADIO DRNIŠ

Gospodarski susreti proizvođača sira sa turističkim djelatnicima s područja Dalmacije.

MEDIJSKI POKROVITELJI:

PRIVREDNI VJESNIK, RADIO KNIN, RADIO RITAM

ŠPORTSKO - HUMANITARNI DIO PROGRAMA -

IZVOĐAČI:

pomoć u liječenju Prominjanina Mile Čvelje koji se

ZBOR „NEUMA“; KUD-ovi: “MILJEVCI“, „TARA“, „ZVONA ZAGORE“ I „PROMINA“; KLAPA „DRNIŠ“; TAMBURAŠKI ORKESTAR "KRSTO ODAK"; GRADSKI PUHAČKI ORKESTAR DRNIŠ

nakon prometne nesreće u kojoj je zadobio teške

MALONOGOMETNA UTAKMICA:

Sav prihod od prodaje ulaznica namijenjen je za

tjelesne ozljede nalazi na liječenju u Domu za starije i nemoćne osobe „Cvjetni dom“ – Šibenik. Prikupljeni novac uplatiti će se na žiro-račun otvoren u Splitskoj banci: 2330003-3243204826 NAGRADNA IGRA ZA POSJETITELJE FESTIVALA

poslovni savjetnik Vas poziva 27. svibnja 2010. od 9 do 16 sati

The Westin Hotel, Zagreb

*Neka poslovne prilike dolaze k Vama.

Pretplatnicima Privrednog vjesnika popust od 50% na iznos redovne kotizacije! Umjesto 365,00 kn platite samo 182,50 kn (PDV uračunat)!

10 razloga zašto doći na 2. DANE POSLOVNE EDUKACIJE 1. 15 vrhunskih hrvatskih predavača 2. Predavanja namijenjena isključivo praksi 3. Sami kreirate svoj obrazovni program koji se odvija u tri dvorane 4. Zabavni dio uz stand up komičare 5. Knjiga Zakon o radu - gratis 6. Polugodišnja pretplata na Poslovni savjetnik - gratis 7. Poslovni kontakti 8. Mogućnost povoljnije kupnje knjiga 9. Broj svibanj Poslovnog savjetnika - gratis

*Pretplatite se na Privredni vjesnik.

10. Radionice i seminari

Prijavite svoj dolazak na e-mail: poslovnisavjetnik@ripup.hr

Informacije na 01 4921 742 Detaljan program na www.poslovni-savjetnik.com

privredni vjesnik

Članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori osiguralo je svakom poduzeću u Hrvatskoj jedan primjerak Privrednog vjesnika. Vašem poduzeću treba više od jednog primjerka? Nazovite +385 (0)1 5600 027 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 4923 168 ili e-mail pretplata@privredni.hr.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3628, 24. svibnja 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

Đuro Popijač, ministar gospodarstva:

G(h)ost komentator: Ljubo Glibota, vlasnik Ma.Co.T. Grupe

Trostruki interes u vezi s TLM-om

Uz velika skladišta idu sunčeve energane

Uobičajeno je da se između dobavljača struje i velikih kompanija sklapaju ugovori s posebnom cijenom. U ugovoru s TLM-om cijena energije bila je vezana uz cijenu aluminija na burzi. Katkad dolazi do rizika i poremećaja koji se i dogodio zbog globalne krize. Ali u tom poslu postoji trostruki interes Hrvatske: zaštita proizvodnje i 1400 radnih mjesta u TLM-u. Njima treba sirovina, a Aluminij je najpovoljniji dobavljač. Tu je interes HEP-a kao dobavljača struje za tvornicu u Mostaru, a tu je i interes Hrvatske kao 12-postotnog vlasnika Aluminija. Vjerujem da će se nastaviti taj posao, a da u njemu nitko ne bude oštećen ni za jednu kunu.

Božidar Kalmeta, ministar prometa i predstavnik Vlade u GSV-u:

Sindikati ne vide gdje živimo Iznenadila me odluka o odustajanju sindikata iz rada GSV-a. Mislim da je ishitrena, da nije pametna i da ne stoje razlozi koje su naveli. Radi se o taštini sindikalnog predstavnika Krešimira Severa. Pojedini čelnici ne mogu podnijeti odgovornost i kazati svom članstvu ‘idemo to ove godine napraviti’. Što je alternativa, da oni tupe i dalje i inzistiraju na svemu što piše u kolektivnim ugovorima, ali onda možemo doći u situaciju da nema novca za plaće. Bolje je onda razgovarati da ove godine nema božićnice i regresa, ne dirajući plaće i ostale uvjete. Ili slijepo inzistirati ‘hoćemo božićnicu, hoćemo regres i ove godine’, kao da ne vide gdje živimo, kako živimo i koja je situacija.

Ivica Todorić, predsjednik Agrokora:

U Europskoj uniji smo već 20 godina Teško je biti konkurentan u utakmici s globalnim igračima. Devedesetih je bilo gotovo nemoguća misija u tranzicijskim zemljama kupiti tvrtku, restrukturirati je i učiniti uspješnom. Danas najveći svjetski igrači Agrokor gledaju s poštovanjem. Mi smo malo tržište i kad smo kupili Ledo imao je 15 milijuna eura prometa i jednog konkurenta. Sad je Ledo izložen snažnoj međunarodnoj konkurenciji, a ima 300 milijuna prometa. Hrvatsku čeka ulazak u Europsku uniju, a mi smo kao poslovni subjekt već 20 godina u Europskoj uniji. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

Izgradnja modernog energetskog postrojenja na sunčevu energiju naš je pilot-projekt. Planiramo provoditi energetske projekte i za druge

rerada i plasman soli zahtijevan je i složen posao. Zbog zimskih termina plasmana i potreba za solju, na mediteranskom se tržištu nerijetko može dobiti sirova sol vrlo loše kvalitete i velike vlažnosti. Zbog toga se poslovna politika tvrtke Ma.Co.T morala temeljiti na gradnji pogona za preradu soli s velikim skladišnim kapacitetima koje popunimo tijekom ljetnih mjeseci kad je sušenje brže. Samo tako je moguće imati dovoljne količine prerađene soli, bar za jedno razdolje sezone posipanja cesta. Izgradnjom novog skladišta u Poslovnoj zoni Čaporice kod Trilja, Ma.Co.T. je značajno poboljšao i učinio sigurnijom opskrbu Bosne i Hecegovine te dijelova Hrvatske na potezu od Gospića do Dubrovnika. Naime, nerijetko se događalo da u određenim vremenskim razdobljima postojeće zalihe soli budu nedostatne, a promet i dostava otežani zbog vremenskih prilika. Ma.Co.T. Grupa aktivno djeluje na područjima Hrvatske, Slovenije te BiH, a sada joj je značajno olakšano poslovanje zbog skladišnog kapaciteta od 35.000 tona soli, što je trećina godišnje proizvodnje i plasmana. Kako plasman soli ovisi o vremenskim uvje-

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Fotografija: Christian - David Gadler

tima, često plasiramo sol i na tržišta Austrije i Njemačke, bez obzira na to što su oni veliki prerađivači soli. Ono što bi prerađivačima i opskrbljivačima soli u Hrvatskoj olakšalo poslovanje te pojednostavilo proizvodnju i distribuciju soli jest pomicanje termina raspisivanja natječaja za opskrbu solju. Kada bi natječaji bili na vrijeme raspisani, bila bi poboljšana organizacija poslovanja, dok je za sada uobičajeni rok od narudžbe do isporuke soli minimalno mjesec dana. Problem je i to što naručitelji zbog nepred-

Povezali smo se sa španjolskim partnerima jer namjeravamo ugraditi najnovije tehnologije fotonaponskih modula vidljivosti vremenskih prilika često naručuju premale količine soli, pa im se zalihe istroše za nekoliko dana. Rješenje vidimo u tome da država izgradi središnja skladišta u kojima bi imala zalihe soli za barem 30 posto svojih potreba. Ostalo bi bila briga dobavljača. Zbog nedostatka središnjeg skladišnog prostora

prerađivači imaju probleme s bankama kada pokušavaju dobiti sredstva za nabavu repromaterijala. Kad je riječ o odnosima s lukama, mogu reći da u hrvatskim lukama nema nikakvih problema, ali su izraženi problemi s organizacijom sjevernoafričkih luka u kojima brodovi na ukrcaj čekaju vezani i po desetak dana. U Poslovnoj zoni Čaporice naši planovi nisu vezani samo za preradu i skladištenje soli, nego predviđamo proširiti osnovnu djelatnost na energetiku i u budućnosti igrati aktivnu ulogu u tom rastućem segmentu tržišta. Namjeravamo postaviti samozakretne solarne naponske kolektore na zemljištu te klasične kolektore na krovu novog objekta. Izgradnja modernog energetskog

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

postrojenja na sunčevu energiju naš je pilot-projekt. Planiramo provoditi energetske projekte i za druge te se baviti svojevrsnim energetskim inženjeringom. Optimizam temeljimo na činjenici što je u Hrvatskoj takav način korištenja sunčeve energije malo zastupljen. Na primjeru našeg projekta hrvatska vlada može prepoznati potencijal takvih projekata. Nelogično je da Španjolska, Bavarska i skandinavske države ugrađuju takve sustave, a mi smo unatoč velikom broju sunčanih sati još u povojima. Povezali smo se sa španjolskim partnerima jer namjeravamo ugraditi najnovije tehnologije fotonaponskih modula. Ostalo bi trebali biti manji problemi jer, iako je sada oprema skupa, tendencija je da će joj cijena padati. U samo dvije zadnje godine smanjeni su troškovi proizvodnje materijala gotovo za 50 posto. Povrat investicije ovisi o broju sunčanih dana, a prema našim studijama moguć je povrat za nekih osam do 11 godina. U europskim zemljama potpisuju se ugovori s državom na petnaestak godina, tako da se investicija isplati - jer je iskoristivost takvih energetskih pogona otprilike 30 godina.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.o.o.

TEMA TJEDNA

( čak 76,5% porast

*vijesti Odabrani najbolji poslodavci i prakse Drogerie Markt, Puljanka i Belupo najbolji su poslodavci u 2010. godini u kategoriji velikih poduzeća, prema anketi koju je četvrti put zaredom proveo portal Moj posao. Cilj istraživanja bio je saznati u kojim je tvrtkama u Hrvatskoj trenutačno najbolje raditi, a na temelju iskustava i percepcije samih zaposlenika. Procter&Gamble, Kožul i DHL International proglašeni su najboljim poslodavcima među malim i srednjim tvrtkama. Na proglašenju pobjednika, održanom prošli tjedan u Zagrebu, Cemex, Podravka i SOS Dječje selo Hrvatska primili su nagrade za najbolju praksu s područja ljudskih potencijala. U anketi provedenoj od veljače do svibnja ove godine sudjelovalo je 30 kompanija, a anketirano je više od 3000 njihovih zaposlenika. Zvonko Biljecki govori u Bruxellesu Zvonko Biljecki, vlasnik tvrtke Geofoto, bit će jedan od četiri poduzetnika odabrana da održe predavanje o tajni svojeg uspjeha na Europskom tjednu malih i srednjih poduzeća koji 25. svibnja počinje u Bruxellesu. U skupini uzornih poduzetnika Biljeckog će primiti i Antonio Tajani, potpredsjednik Europske komisije, ujedno i povjerenik za industriju i poduzetništvo. Na tjednu malih i srednjih poduzeća raz-

govarat će se o izazovima poduzetništva i poticanju poduzetničke atmosfere u skladu s europskom praksom. Posebna pažnja posvetit će se ulasku mladih osoba u poduzetništvo, pa će se dodijeliti i nagrada najboljem poduzetniku mlađem od 25 godina.

Privredni vjesnik Broj 3628, 24. svibnja 2010.

spajanja i preuzimanja 2004. u novim članicama EU-a

Izazovi integracije europskih tržišta

Očekuju nas spajanja i preuzimanja tvrtki Možemo očekivati porast vrijednosti spajanja i preuzimanja za više od 50 posto u godini ulaska u EU te stvaranje više većih tvrtki na hrvatskom tržištu u EU. Može se pretpostaviti da kod nas taj postotak prilikom pristupanja neće biti tako visok, ali se može očekivati strelovit rast u godini nakon pristupanja, koji bi mogao i premašiti 50 posto”, napominje Helena Budiša.

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

ako se Hrvatska bliži ulasku u Europsku uniju, očekuje se da će tržište preuzimanja i spajanja postati dinamičnije. Domaća istraživanja pokazuju i da je samo osam posto hrvatskih poduzetnika pokušalo prodati tvrtku, a njih 20 posto izjavilo je kako razmišlja o tome. Zanimljivo je da 34 posto ispitanih poduzetnika smatra kako je izmjena vlasničke strukture dobar način za prikupljanje sredstava, dok njih 40 posto još uvijek ne zna i nema dovoljno informacija o svim prednostima i nedostacima otvaranja vlasničke strukture. Počela spajanja trgovačkih lanaca Hrvatska još nije dostigla zenit u spajanjima tvrtki. Uvođenjem tržišne ekonomije stvoren je velik broj manjih obiteljskih tvrtki, koje su kroz ovih 20 godina u jednom razdoblju imale strelovit rast. “Povećanim ulaskom konkurentskih tvrtki iz Europe i svijeta domaće tvrtke gube poziciju, a njihovi vlasnici počinju shvaćati kako su ipak

premale da bi se uspješno nosile s takvom konkurencijom. Stoga se može očekivati porast vrijednosti spajanja i preuzimanja za više od 50 posto u godini ulaska u EU te stvaranje više većih tvrtki na hrvatskom tržištu”, ističe Helena Budiša, vlasnica tvrtke UHY HB ekonom.

Primjerice, 2004. godine, kada je Europskoj uniji pristupilo osam novih članica, vrijednost spajanja i preuzimanja u tim zemljama porasla je za čak 76,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. “Hrvatsko tržište danas je razvijenije nego što je bilo 2004. godine u državama koje su tada ušle

Recesija je dodatno ubrzala procese spajanja i pripajanja

U EU-u je prvo došlo do spajanja na tržištu maloprodaje, a zatim i u proizvodnji prehrambenih artikala. “Hrvatska je zapravo iznimka jer je kod nas ostalo vrlo malo ili ništa industrije, izuzevši brodogradnju, pa ni ne možemo pričati o spajanju i preuzimanju velikih naprosto zato što su proizvodna poduzeća mala ili uništena”, komentira Helena Budiša.

Trenutačna recesija, prema njezinu mišljenju, ubrzala je procese spajanja i pripajanja zato što tvrtke shvaćaju kako im je jedini izlaz iz teške situacije - žele li steći što bolju poziciju na tržištu udruživanje s jednom ili više tvrtki. “Imamo prilike slušati o objedinjavanju nekih velikih domaćih trgovačkih lanaca. Uz prehrambenu industriju i supermarkete, spajanje i preuzimanje očekivano je i u drugim rascjepkanim granama, primjerice tržištu elektroničke opreme, dok kao najbolji primjer spajanja i pripajanja možemo navesti namjeru objedinjavanja svih hrvatskih brodogradilišta u jedan konzorcij pod vlašću države, ne nađu li se kupci”, ističe ona.

Procjena prije akvizicije Prema mišljenju Dragana Rudana, direktora tvrtke UHY Rudan, poduzeća do potrebnog kapitala mogu doći kroz dokapitalizaciju i razne modele povezivanja ili spajanja. “Ako vlasnik poduzeća želi prodati vlasništvo u društvu ili povećati temeljni kapital društva, nužno je procijeniti vrijednost društva te u procjeni koristiti i statički i dinamički pristup. S druge strane, ako se želi prodati vlasništvo u društvu, potrebno je prije toga odvojiti nekretnine i odabrati pravi trenutak za prodaju, te krajnje pažljivo sagledati pravne, porezne i ekonomske posljedice pojedinih modela statusnih promjena društva”, ističe Rudan.

I Hrvatska i EU: MSP-a 99 posto

Izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost

U Europskoj uniji mala i srednja poduzeća čine 99 posto svih poduzeća, njihov udio u ukupnim izdvajanjima za europski BDP iznosi više od dvije trećine, a osiguravaju 75 milijuna radnih mjesta u privatnom sektoru. U Hrvatskoj mala i srednja poduzeća čine 99 posto u ukupnom broju poduzeća, njihov udio u zaposlenosti iznosi 52 posto, u BDP-u sudjeluju sa 55 posto, dok u ukupnom izvozu sudjeluju sa 25 posto.

Ivica Mladineo, državni tajnik u Ministarstvu financija, najavio je da će do kraja godine doći do izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Povećat će se sadašnji prag od 85.000 kuna oporezovanog prometa za ulazak u sustav PDV-a. “Europska unija dozvoljava povećanje tog praga do 35.000 eura. Sve nove članice EU-a tu su granicu povećale iznad 20.000 eura. Vlada će predložiti koliko će se i kada kod nas povećati ta granica, a zakon će se početi primjenjivati po ulasku Hrvatske u Europsku uniju”, ističe Mladineo.

www.privredni.hr Broj 3628, 24. svibnja 2010.

( 12 hrvatskih kompanija trenutačno posluje u Iraku

Poslovni forum Hrvatska - Irački Kurdistan

Velika potražnja za poslovnim kontaktima u Iraku Hrvatske tvrtke trebale bi u Irak ulaziti preko Autonomne pokrajine Kurdistan, jer je tu najsigurnije. Grade se ceste i bolnice, obnavlja željeznica, najavljuju i novi energetski projekti Igor Vukić vukic@privredni.hr

agma za mjestom vladala je prošli tjedan na poslovnom forumu na kojem su predstavljene poslovne mogućnosti u Iračkom Kurdistanu. Više od stotinu domaćih tvrtki, neke i neočekivano, pojavilo se na Forumu koji su organizirali Hrvatska gospodarska komora i Ministarstvo vanjskih poslova. Otprilike jednak broj biznismena iz te velike iračke pokrajine stigao je u Zagreb, na

U Erbilu već dvije godine djeluje Hrvatska gospodarska kuća kao mjesto razmjene poslovnih informacija čelu s Darom Džalil AlHajatom, predsjednikom Federacije gospodarskih komora Kurdistana. Al-Hajat je pozvao predstavnike hrvatskih tvrtki da nastave dobru suradnju koja je razvijana još u vrijeme Jugoslavije. “Ekonomski sustavi su se promijenili i kod vas i kod nas, ali sada možemo nastaviti suradnju na novim tržišnim osnovama”, rekao je Al-Hajat. Istaknuo je da je sigurnosna situacija u Kurdistanu na vrlo visokoj razini. Mnoga turska, korejska, japanska poduzeća kao i kompanije iz Europske unije već su započele s poslovima, a mjesta ima i za hrvatske tvrtke koje su ostale u sjećanju

po kvaliteti obavljenih radova. Kurdistan ima moderan zakon o inozemnim ulaganjima, rekao je AlHajat, dodajući da se informacije o poslovnim prilikama mogu pronaći i na internetskoj adresi njegove komore erbilchamber.org. U Iraku je sada prisutno 12 hrvatskih kompanija. Zagrebačka Ingra preko svog predstavnika Miroslava Smiljanca nije prekidala prisutnost ni u vrijeme ratnih djelovanja. Upravo je Smiljanac vodio dio Foruma na kojem su međusobno razgovarali predstavnici kompanija iz građevinskog sektora, drvne industrije i namještaja. Posebne okrugle stolove imali su i energetičari, proizvođači poljoprivredne mehanizacije i hrane, farmaceuti te tekstilci. Očekuje se rast suradnje Hrvatski veleposlanik u Bagdadu Jerko Vukas uvjeren je da će nakon ovakvih susreta i intenzivnijih kontakata pred-

stavnika vlasti, rasti i poslovna suradnja. Iračani vrlo cijene što je Hrvatska među prvima poslije rata otvorila ambasadu. Već u prvim pregovorima hrvatskih tvrtki dogovoreni su poslovi razminiranja (Rumital), prodaja

pištolja (HS Produkt) i prodaja aditiva za gorivo (Flexo). Poslovi su ukupno bili vrijedni 20 milijuna dolara. “Irak je bogat sirovinama, naftom, plinom, fosfatima, sumporom, i tako ima novca za velike projekte obnove

Hrvatska-Irak (struktura robne razmjene 2009.) Izvoz Izvozni proizvodi Revolveri i pištolji (dio) Proizvodi od željeza ili čelika Dijelovi uređaja Vučna vozila (dio) Žive životinje Etikete, značke i slični proizvodi od tekstila Motorna vozila za prijevoz robe Željezne ili čelične konstrukcije (osim montažnih) Kovčezi, škrinje, kovčežići za kozmetiku i dr. Šeširi i druga pokrivala za glavu, pleteni ili kačkani UKUPNO

usd 4.174.705 2.548.130 632.505 232.069 159.413 31.188 18.438 5.017

% 53,26 32,51 8,07 2,96 2,03 0,40 0,24 0,06

4.998 4.812

0,06 0,06

7.838.459

100,00

usd 7.901 3.842 2.148 493

% 51,58 25,08 14,02 3,22

431 369 133 15.317

2,81 2,41 0,87 100,00

Uvoz Uvozni proizvodi Voće, orašasti plodovi Đumbir, šafran, kurkuma, majčina dušica Odjeća Strojevi za automatsku obradu podataka i jedinice Aparati za snimanje ili reprodukciju zvuka Proizvodi za sajamske, stolne ili društvene igre Dijagnostički ili laboratorijski reagensi UKUPNO Izvor: DZS; Obrada: HGK

nakon rata. Hrvatske tvrtke trebale bi u Irak ulaziti preko Autonomne pokrajine Kurdistan, jer je tu najveća sigurnost, a riječ je i o velikom gradilištu. Grade se ceste i bolnice, obnavlja željeznica, najavljuju i novi infrastrukturni i energetski projekti. Imamo znanja i poduzeća koja to mogu raditi i šteta bi bilo da nas drugi tamo preteknu”, naglasio je Vukas. U kurdistanskom gradu Erbilu već dvije godine djeluje i Hrvatska gospodarska kuća koju vodi Džasim Daher. Kuću, kao mjesto razmjene poslovnih informacija, zajednički su osnovali Ingra, Elka, Flexo, TEP, Ekoina i druge tvrtke koje rade u Kurdistanu. Daher kaže da su otvoreni za suradnju sa svim drugim hrvatskim tvrtkama i da će im besplatno dati sve potrebne informacije za početak poslovanja u Iračkom Kurdistanu. Suradnja između Federacije gospodarskih komora Kurdistana i Hrvatske gospodarske komore potvrđena je i potpisivanjem ugovora o razumijevanju. Potpisali su ga Al-Hajat i potpredsjednica HGK-a Dunja Konjevod, a ugovor će biti temelj za bržu razmjenu informacija o poslovnim mogućnostima u obje zemlje. “Pozivam sve hrvatske tvrtke koje žele poslovati u Kurdistanu i šire u Iraku da nam se jave, a mi ćemo im omogućiti kvalitetne kontakte i informirati ih o tehničkim pojedinostima potrebnima za početak posla”, istaknula je Dunja Konjevod.

*vijesti Pad Hrvatske na ljestvici konkurentnosti Prema Godišnjaku svjetske konkurentnosti u 2010. Hrvatska je zauzela 56. mjesto od ukupno 58. vodećih svjetskih ekonomija, priopćilo je Nacionalno vijeće za konkurentnost. Nakon prošlogodišnjeg pada koji je bio rezultat poboljšanja drugih zemalja, ovogodišnje spuštanje za dvije pozicije rezultat su pogoršanja hrvatskih ocjena. Lošije su ocjene vanjskotrgovinske konkurentnosti, a pogoršanje je donijelo i smanjenje izravnih inozemnih ulaganja. Hrvatska se tako vratila na 2006. godinu kad je prvi put uvrštena u godišnjak konkurentnosti. Na vrhu liste su Singapur i Hong Kong, a iza Hrvatske su Ukrajina i Venezuela. Manje nezaposlenih u travnju U travnju je u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo registrirano 308.675 nezaposlenih, što je 3,1 posto manje nego u ožujku, objavio je Državni zavod za statistiku. Riječ je o postotku nezaposlenosti

od 17,9 posto i povećanju od 3,1 postotnog boda od travnja prošle godine kad je evidentirana nezaposlenost bila 14,8 posto. Nova uprava agencije Atlas Dosadašnji direktor ureda Turističke zajednice Istre Tomislav Popović novi je predsjednik Uprave turističke agencije Atlas. Vlado Lučić i Tomislav Vintar imenovani su članovima Uprave za turističke dolaske, odnosno odlaske. Tomislav Vintar će ujedno biti zadužen i za razvoj online poslovanja grupe Adriatica.net, u sklopu koje Atlas posluje. Dosadašnji predsjednik Uprave Davor Bajić preuzima funkciju čelnog čovjeka za turističke dolaske u grupi te nastavlja obnašati funkciju direktora tvrtke Kompas u Hrvatskoj.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3628, 24. svibnja 2010.

Autorska prava u oglašavanju

Boris Golob, EFQM

Svi m ali i u Tanka linija između originala i plagijata

Ideja ne postaje inovacija ka

U praksi se događa i da naručitelj dobije od agencije idejno rješenje, odbije ga, a potom uz minimalne promjene koristi kao svoje djelo

akoni koji reguliraju intelektualno vlasništvo u Hrvatskoj, iz perspektive oglašivačke industrije, nejasni su i nepotpuni, što u praksi stvara niz dilema, čulo se na regionalnom okruglom stolu koji je u Zagrebu organizirala Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo, u suradnji s Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo (DZIV). Tako je, primjerice, široj javnosti nepoznato da se, prema doslovnom tumačenju zakona, oglasi koji su

parodije sadržaja zaštićenih autorskim pravom smatraju kršenjem tuđih autorskih prava. Parodija je, naime, dopuštena u umjetničkom izražavanju, ali ne i kada se njome ostvaruje komercijalna korist. Također, kada oglašivač koristi fotografije prirodnih ljepota u svojim oglasnim porukama, morao bi platiti naknadu državi, koja upravlja nacionalnim blagom. U praksi tu naknadu ne plaća nitko. U praksi se događa i da naručitelj dobije od agencije idejno rješenje, odbije

ga, a potom uz minimalne promjene koristi kao svoje djelo. Samoregulacija umjesto suda Crta koja razdvaja original od plagijata u oglašavanju je često vrlo tanka, što potvrđuje i aktualni spor tržišnih konkurenata L’Oreala i Schwarzkopfa oko vrlo sličnih televizijskih spotova za boju za kosu. Sporovi često izviru iz razlike u definiciji ideje, koja se ne može zaštititi, i idejnog rješenja, koje je oblik autorskog djela i može se za-

štititi. Ima oglašivača koji su tu vrlo kreativni, poput slučaja oglasa za keramiku Ideal Standard, gdje je

Oglasi koji parodiraju sadržaj zaštićen autorskim pravom smatraju se kršenjem tuđih autorskih prava oglašivač, umjesto da plati 5000 eura naknade autoru fotografije koju je želio za oglas, jednostavno ponovno snimio istu

fotografiju s istim modelom u istoj pozi, ali s malo drukčijim kutom osvjetljenja. Svi takvi detalji ne mogu se predvidjeti zakonom, priznao je ravnatelj DZIV-a Željko Topić. Stoga se založio za neki oblik samoregulacije unutar oglašivačke struke i uspostavu oglašivačkih standarda kako ne bi svi takvi sporovi završavali pred sudovima. A i kada završe pred sudovima, ishod je neizvjestan, jer ovisi o tome hoće li neki sudac pravnu normu tumačiti doslovno ili u širem kontekstu. (D.Ž.)

Prvi gospodarski forum Splitsko-dalmatinske županije

Ili razvoj ili osipanje Od 2007. do danas dodijeljeno je 611 kredita za poticanje gospodarstva u ovoj županiji, ukupne vrijednosti 868 milijuna kuna U Splitu se u organizaciji Agencije za razvoj Splitsko-dalmatinske županije održao Prvi gospodarski forum Splitsko-dalmatinske županije. Ciljevi foruma su predstavljanje aktualnih mjera za poticanje gospodarstva, predstavljanje projekata i razvojne politike regije, jačanje suradnje privatnog i javnog sektora te upoznavanje s regionalnom razvojnom politikom Vlade. “Splitsko-dalmatinska županija mora

biti fokusirana na turizam s dodanom vrijednošću. Mora zadržati industrijsko obilježje, ali ne tradicionalno već suvremeno. Pod novim in-

dova. Potrebna su nam nova i kvalitetna radna mjesta. U suprotnom, doći će do devastacije prostora i iseljavanja stanovnika”, istaknuo je

I ovaj put izostao je veći odziv poduzetnika dustrijama ne podrazumijevam samo IT sektor i informatiku nego i agro turizam i novu brodogradnju, temeljenu na gradnji suvremenih bro-

ekonomski analitičar Damir Novotny. Novotny je ukazao na nužnost odvajanja ekonomske i socijalne politike koje su do sada bile ispreplete-

ne pa su se javna sredstva koristila za zadržavanje socijalnog mira. Jasminka Keser iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva istaknula je kako je od 2007. godine do danas dodijeljeno 611 kredita za poticanje gospodarstva u ovoj županiji, ukupne vrijednosti 868 milijuna kuna. Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, osvrnuo se na modele potpore gospodarstvu putem kredita kazavši kako je od početka rada HBOR-a uložio više

od pet milijardi kuna kredita u Splitsko-dalmatinskoj županiji za turizam, poticanje izvoza, malo i srednje poduzetništvo i poljoprivredu. S takvim modelom će se, prema njegovim riječima, nastaviti i dalje. Kao što je već postalo uobičajeno kad se organiziraju takvi skupovi u toj županiji, i ovaj put izostao je veći odziv poduzetnika tako da su dvoranu uglavnom popunili gradski i županijski zaposlenici te studenti Ekonomskog fakulteta. (J.V.)

Eleonora Dukovac dukovac@privredni.hr ez inovacija nema ni opstanka i svi moramo inovirati, tvrdi Boris Golob, EFQM ovlašteni procjenitelj izvrsnosti i autor e-knjige Inovacije od ideje do tržišta. Znanost upravljanja egzaktna je kao i postupci inoviranja, a njima se, kaže ovaj konzultant, spašavaju izdavačka i medijska industrija SAD-a, ali i najuspješniji i najveći poput Microsofta, Motorole, Samsunga, HP-a, Boscha, Gilettea, Pepsija... Podsjeća i kako su besplatne novine, taksiranje za 12 kuna, zrakoplovne karte po cijeni autobusnih, pekari bez brašna, banke bez šaltera... nastali inovacijom poslovnih modela.

Problemi inoviranja slični su i kod nas i u svijetu: poduzetnici nisu spremni tražiti pomoć i najčešće se nisu spremni mijenjati Koliko je za gospodarstvo važno stvaranje novih proizvoda, usluga i poslovnih modela? - Bez kontinuiranog poboljšanja postojećih proizvoda i usluga te stvaranja novih, unaprjeđenja načina rada i poslovanja ostajete sa zastarjelom ponudom i neefikasnim poslovnim modelom. Konkurentnost je prvi rezultat inoviranja, nakon toga slijedi rast i profita-

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3628, 24. svibnja 2010.

( 36% povijesno velikih inovacija nastalo u tvrtkama s manje od 20 zaposlenika

(European Excellence Assesor), ovlašteni procjenitelj izvrsnosti

ogu naučiti inovirati, novčiti inovaciju da osvoji medalju na sajmu izuma, nego kad dođe do tržišta i počne stvarati vrijednost za kupce, poduzeće i društvo bilnost. Recept za uspjeh je vrlo jednostavan: poboljšavati postojeće ili stvarati nove proizvode, usluge i/ili način poslovanja, a nužan je i dovo-

svijetu. Svi se slažu da je inoviranje ključno za poduzeća, a izvor je i blagostanja za zajednice i nacije. I tu dobrim dijelom prestaje sličnost Hrvatske

Je li novac presudan za inoviranje Mogu li se u inovacije upustiti i tvrtke koje si ne mogu priuštiti značajnija ulaganja i preduge cikluse povrata uloženog? - Da. Neki postupci inoviranja ne traže velika ulaganja i koristi se pojavljuju odmah. Primjerice, postupak uklanjanja prepreka potrošnji, odnosno inoviranje prihoda na temelju postojeće ponude u pravilu traži vrlo mala ulaganja - inovacija se svodi na mijenjanje načina poslovanja, procesa i sustava vrijednosti. Taj postupak može rezultirati inovacijama koje ne traže nove proizvode ili nove resurse, primjena je brza i relativno jednostavna. Štoviše, hrvatska iskustva su da se pomoću vrlo malih ulaganja u uklanjanje prepreka potrošnji može ostvariti izvanredan rast prodaje, primjerice u turizmu, veleprodaji luksuzne robe, prodaji kamiona, uslužnoj djelatnosti, informatici, telekomunikacijama, industriji namještaja i opremanja... ljan broj kupaca spremnih koristiti i platiti vaša poboljšanja. Naravno, kada je recept jednostavan, izazovi se obično pojavljuju u provedbi. Problemi inoviranja slični su i kod nas i u svijetu: poduzetnici ne znaju kako, nisu spremni tražiti pomoć i najčešće se nisu spremni mijenjati, a kad i krenu inovirati, prisutan je veliki rizik neuspjeha. Ponekad i prethodni uspjeh može ograničavati daljnji rast, ali i činjenica da je dobra praksa inoviranja često u suprotnosti s dobrim praksama upravljanja i redovitog poslovanja. Kakvi su trendovi i iskustva u Hrvatskoj, odnosno u razvijenim ekonomijama? - Riječ ‘inovacija’ je u trendu - i u Hrvatskoj i

i vodećih gospodarstava. Inovacije i inovatori u nas imaju više veze s kreativnošću, tehničkom kulturom i izumiteljima nego s tržištem, kupcima, poduzećem i zaradom. U svijetu je inovacija nešto novo i dokazano na tržištu, promjena koja je ostavila traga u društvu. Po tom kriteriju velika većina hrvatskih inovacija i inovatora to nisu. Izumitelji su, kreativci, genijalci s otkrićima, ali ne i inovatori. Ideja ne postaje inovacija kada osvoji medalju na sajmu izuma, nego kada dođe do tržišta i počne stvarati vrijednost za kupce, poduzeće i društvo.

U čemu je zapravo najveća vrijednost inoviranja? - Najveća vrijednost inoviranja je kad vašom inovacijom potrošači i korisnici mogu riješiti problem koji do tada nisu mogli, po mogućnosti jeftino ili čak besplatno, a tvrtka koja im je to omogućila ostvaruje velike zarade, razvija se i zapošljava ljude (kao primjerice Google). No, za primjenu procesa inoviranja nije potrebno biti Google. Kako prosječan hrvatski poduzetnik može stvoriti novi prihod iz inovacija i u kojim sektorima je inoviranje najpoželjnije? - Svaki prosječan hrvatski poduzetnik može stvarati nove prihode iz inovacije ako je otvorenog uma, ne boji se pokušati činiti nešto zaista različito te je spreman za mijenjanje ne samo poslovanja svoga poduzeća već i vlastitog ponašanja. Ne postoji djelatnost u kojoj je inovira-

nje nepoželjno ili štetno. Tko sve može biti inovator? - Danas zaista svatko može biti inovator, neke uobičajene predrasude i ograničenja vezana uz inoviranje i inovatore (više) ne vrijede. Veličina nije bitna - u posljednjih 150 godina 36 posto povijesno velikih, radikalnih inovacija nastalo je i prvi put komercijalizirano u tvrtkama s manje od 20 zaposlenih. Financijska snaga i tehnologija nisu presudni, a kreativnost nije dovoljna. Svi

mogu naučiti inovirati praksa je demantirala mit kako je za inoviranje potrebno biti kreativni genij ili kako je ‘to’ potrebno imati u sebi. Prava je istina da za uspješno inoviranje treba imati određena znanja i slijediti preporučene postupke koje mogu naučiti i primjenjivati svi: i poduzetnici i znanstvenici i izumitelji. Što je nužno za početak inoviranja, a potom i upravljanje razvojem i komercijalizaciju inovacije? - Svako inoviranje počinje i završava s razumijevanjem što su kupci spremni platiti, koja unaprjeđenja su im vrijedna i žele ih nagraditi. Kada znate što kupci žele, pa čak i kada je riječ o nepostojećim tržištima, možete započeti sa stvaranjem inovacije – nečeg novog i dokazanog na tržištu. Za upravljanje razvojem i komercijalizaciju inovacije potrebno je znati i razumjeti zakonitosti inoviranja.

*vijesti Metal-Vuraić izvozi cisterne u Bugarsku Kupci iz Bugarske prošli su tjedan u tvrtki Metal-Vuraić preuzeli dvije cisterne specijalizirane za prijevoz bitumena. Riječ je o dijelu serije od 10 cisterni, vrijednih ukupno 500.000 eura, koja se izrađuje u tvornici u Brezničkom Humu. Tvrtka Metal-Vuraić cisterne za prijevoz goriva, bitumena i srodnih tereta izvozi u Sloveniju, Rusiju, Rumunjsku i druge zemlje. HBOR sufinancira europske projekte

Na Ekonomskom fakultetu u Splitu, u suorganizaciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak, održano je predavanje o IPARD programu. HBOR od početka sudjeluje u sufinanciranju europskih projekta: od 44 odobrena projekta iz SAPARD-a vrijedna 315 milijuna kuna, njih 25, u vrijednosti 213 milijuna kuna, financirano je putem HBOR-a. “Kad gospodarstvenici jednom prođu složeni put pripreme za europske fondove, uvelike profitiraju jer su usvojili pravila ponašanja EU-a”, istaknuo je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a. Natječaj za mjere 101 i 103 IPARD programa traje od 17. svibnja do 7. lipnja 2010. godine. Na IFAT-u pet izlagača iz Hrvatske Na međunarodnom stručnom sajmu zbrinjavanja otpada, otpadnih voda, zaštite okoliša, reciklaže i komunalne čistoće pod nazivom IFAT Entsorga 2010, koji se od 13. do 17. rujna održava u Münchenu, nastupit će pet tvrtki iz Hrvatske: Rasco, Tehnix, Vargon, MIV i OMV-Indoil. Na IFAT-u, koji organiziraju Sajam München i Njemački savez zbrinjavatelja otpada, očekuje se 2600 izlagača iz 41 države te oko 120.000 posjetitelja iz 170 zemalja svijeta.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3628, 24. svibnja 2010.

“ U Hrvatskoj, makar što se proračunskog deficita i javnog duga tiče, stanje je

”

bolje nego u mnogo zemalja EU-a. Najveći problem je onaj vanjskog zaduženja.

Ivan Šuker, ministar financija

UDRUGA KRUG UZ SVJETSKI DAN PODUZETNICA

Odabrane poduzetnica i menadžerica godine

Hrvatska udruga poslovnih žena KRUG, deveti put obilježavajući Svjetski dan poduzetnica ali i 15 godina svog rada, objavila je rezultate istraživanja na temu Ostvarenje potencijala žena u poduzetništvu, znanosti i politici u Hrvatskoj te izabrala najbolju poduzetnicu i menadžericu 2009. Prema analizi profesorice Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Mirjane PejićBach broj žena u poduzetništvu, nakon rasta od 2002. do 2007. godine, u 2008. je stagnirao. “Žene

teško i posredno dolaze u upravne i nadzorne odbore javnih dioničkih društava. Samo jedna desetina tih društava ima predsjednicu upravnog ili nadzornog odbora, a prosječan udio žena kreće se od jedne desetine do jedne petine”, kaže Mirjana PejićBach. Najbolja poduzetnica prema odabiru članica udruge je Neda Makjanić Kunić, vlasnica modne kuće MAK iz Splita, koja zapošljava 60 djelatnika. Menadžerica godine je direktorica obiteljske tvrtke Ind-eko iz Rijeke Sofija Šmitran. Njena tvrtka radi već 25 godina na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova i Makedonije i bavi se vrhunskom tehnologijom u industrijskoj ekologiji i zaštiti okoliša. (K.S.)

XIV. NACIONALNO SAVJETOVANJE O GOSPODARSTVU I PODUZETNIŠTVU

Nagrade najuspješnijima Na 14. Nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu koje se u petak i subotu održalo u Šibeniku dodijeljene su nagrade korisnicima poticajnih mjera, najuspješnijim poduzetnicima i potpornim institucijama. Najuspješnijim su proglašeni: mikro poduzetnik - obrt Tehnohit iz Pitomače; mali poduzetnik - tvrtka Komet iz Preloga; srednji poduzetnik TPK Orometal iz Oroslavlja; poduzetnica - vlasnica tvrtke Fugoplast-Gola; mladi poduzetnik - vlasnik tvrtke Tušak iz Gospića; poduzetnik inovator - tvrtka Biovitalis iz Turčina; mikro izvoznik - Brodogradnja, strojarstvo, inženjering iz Zadra; mali izvoznik - splitski Adria winch; srednji izvoznik Solaris iz Novigrada. Naj-

uspješniji klaster je zagrebačka Teksiko mreža, najuspješnija regionalna razvojna agencija je CTR iz Brodsko-posavske županije, najuspješnija zona Poduzetnička zona Sveta Nedelja, a najuspješniji poduzetnički inkubator PI Pakrac. Otvarajući savjetovanje, predsjednica Vlade Jadranka Kosor istaknula je kako je uz Program gospodarskog oporavka bitan i završetak pregovora s EU-om. “Kad pristupimo EU-u moramo biti gospodarski snažna država jer za to imamo potencijala i mogućnosti”, rekla je premijerka. (J.V.)

ECOFIN, VIJEĆE MINISTARA FINANCIJA O HRVATSKOJ

Potpora programu oporavka, upozorenja zbog proračuna Hrvatskoj treba što skorija reforma organa državne uprave kako bi građani dobili najvišu vrijednost za uložen novac, što sada nije slučaj. Sugerira se i reforma sustava socijalne zaštite Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

edino Vijeće EU-a u kojem ravnopravno participiraju kandidatske zemlje je Ecofin, Vijeće ministara financija. Jednom godišnje na ministarskoj se razini raspravlja o fiskalnoj i općenito gospodarskoj politici. Još je jedna zanimljivost vezana uz rad ovog foruma - zaključci nisu javni, u arhivu Vijeća EU-a među stotinama tisuća dokumenata oni su među rijetkima koji su zaštićeni kao povjerljivi. Razlog: Turska odbija objavljivanje vrednovanja svoje fiskalne politike i gospodarske situacije. Dijalog na Vijeću vrijedan je spomena stoga što se raspravlja i sadržaj Pretpristupnog ekonomskog programa 2010.-2011. kao dijela procesa priprema Hrvatske (i ostalih kandidata) za članstvo u EU-u. Program je hrvatska strana u siječnju ove godine proslijedila Europskoj komisiji. Prema riječima ministra financija Ivana Šukera, plan je dobro ocijenjen - jednako kao i svjež program gospodarskog oporavka zemlje. Rasprava o fiskalnoj politici prema kandidatima zbila se u vrijeme kada je u članicama EU-a otpočelo široko pretresanje košare prijedloga Europske komisije o financijskom oporavku i istodobno o povezivanju EU-a. Prijedlog sadrži i neke sporne toč-

ke poput sugestije – očito izvučene nakon slučaja Grčke - da se nacrti nacionalnih proračuna prije slanja u parlamentarnu proceduru rasprave na razini Ecofina. Neke su zemlje sugestiju dočekale na nož smatrajući da narušava suverenitet zastupničkih tijela. Za ministra Šukera ovo je “krivi korak” no, s druge strane, ako se članice slože da je neizbježan radi efikasnijeg nadzora nad proračunskom potrošnjom, neće biti razloga da ga ne prihvati i Hrvatska. Konkurentnost i reforme Hrvatska je isto tako spremna uvesti i porez na bankovne transakcije ako ga uvede EU – na što će je, naravno, obvezivati članstvo. Europska komisija je nedavno u sklopu svoje proljetne prognoze gospodarskih trendova analizirala i kandidate. Za Hrvatsku ne očekuje da će se dogoditi rast BDP-a u

ovoj godini, on će se kretati oko nule. No, analiza upozorava na neodrživost proračuna predlažući novu reviziju primjerenu realitetima, upire prstom na neadekvatno srednjoročno i dugoročno planiranje te misli kako Hrvatskoj treba što skorija reforma organa državne uprave u smislu povećanja njene efikasnosti kako bi građani dobili najvišu vrijednost za uložen novac, što danas nije slučaj. Sugerira se i reforma sustava socijalne zaštite, sve kao dio ozbiljnih mjera za gospodarski oporavak. Sam je ministar Šuker komentirao da je u Hrvatskoj – makar što se proračunskog deficita i javnog duga tiče stanje bolje nego u mnogo zemalja EU-a te da je najveći problem zapravo onaj vanjskog zaduženja. Dodao je i kako će konkurentost “biti onolika koliko budemo spremni provesti strukturne reforme”,

te da Vladin program gospodarskog oporavka teži i podizanju konkurentnosti. Hrvatska će znati iskoristiti sredstva iz fondova EU-a, za pripremu je

Hrvatska je spremna uvesti porez za bankovne transakcije ako ga uvede EU ostalo dovoljno vremena, a siguran sam da će iskoristivost sredstava iz europskih fondova biti daleko iznad onoga što neki zloguki proroci govore, rekao je Ivan Šuker. Europska komisija je u nekoliko navrata, veoma dobronamjerno, upozorila Zagreb da kasni i da stoga nije isključeno da će s prvim danom ulaska u EU - upravo zbog slabih apsorpcijskih kapaciteta - Hrvatska više unositi negoli dobivati iz zajedničkog proračuna EU-a.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3628, 24. svibnja 2010.

( u roku od 45 dana

U drugom natječaju četiri ponude

tijela državne uprave moraju dati prijedlog svog novog ustroja

Sjednica hrvatske vlade

Spomenička renta niža 50 posto Od 1. listopada spomenička renta će se plaćati u iznosu od jedne do sedam kuna po četvornom metru površine, umjesto sadašnjih tri do 10 kuna Vesna Antonić antonic@privredni.hr

d 1. listopada proračunski prihodi od spomeničke rente bit će 50 posto manji, što na godišnjoj razini znači iznos od oko 120 milijuna kuna. Ona će se ubuduće plaćati u iznosu od jedne do sedam kuna po četvornom metru površine poslovnog prostora u kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline, umjesto sadašnjih tri do 10 kuna. Naime, Vlada je protekloga tjedna u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, koje osim smanjivanja visine spomeničke rente predviđa i njeno ukidanje za korištenje kulturnog dobra ili njegova dijela u promidžbi.

Prema riječima premijerke Jadranke Kosor, taj je Vladin prijedlog na tragu zahtjeva predstavnika Hrvatske udruge poslodavaca i sindikata da se gospodarstvo rastereti neporeznih davanja. Za ovaj tjedan je pak najavila smanjenje naknada za šume, vode i Hrvatsku turističku zajednicu, “kao i svega drugoga što se u ovom trenutku može učiniti”. Ministar kulture Božo Biškupić pojasnio je kako, prema sadašnjem zakonu, osoba koje stavlja u promet proizvod na kojem se nalazi slika kulturnog dobra ili njegov prepoznatljiv dio mora platiti 10 posto prodajne cijene proizvoda, dok oni koji takve objekte koriste u promidžbi na filmu, spotu, plakatu, fotografiji ili

drugom predmetu moraju prije prve objave državnom proračunu platiti 1000 kuna, a sada to više neće morati. Nova organizacija državne uprave Sva tijela državne uprave, u skladu s programom oporavka, Vlada je zadužila da u roku od 45 dana izrade prijedlog svog novog organizacijskog ustroja. U tom će se roku ispitati svrhovitost svih agencija, zavoda i drugih tijela koja djeluju u okviru ministarstava i predložiti njihovo eventualno spajanje. “Cilj nam je imati malu, fleksibilnu, učinkovitu i dobro plaćenu državnu upravu”, kazala je premijerka Kosor. Predložene su i izmjene Zakona o pravima i dužnostima zastupnika,

kojima bi se zastupnicima ukinulo pravo na besplatno putovanje sredstvima javnog prometa. Prema ocjeni predsjednice Vlade, to će sigurno pripomoći racionalizaciji, “ali time šaljemo i jasnu poruku na koji način želimo nastaviti Program gospodarskog oporavka, koji se može nadograđivati novim mjerama bez odustajanja i od jedne mje-

Premijerka je za ovaj tjedan najavila smanjenje naknada za šume, vode i HTZ re”. Napomenula je i kako će zastupnici i dalje imati pravo na naknadu troškova za putovanja vezana za obavljanje zastupničke dužnosti.

Od 1. srpnja do plavog dizela samo uz karticu Od 1. srpnja plavi dizel će se moći kupovati samo uz predočenje korisničke kartice kojom će se dokazivati pravo na kupnju dopuštene količine plavoga dizela, dok će nadzor potrošnje obavljati Fina. Kako je pojasnio potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker, korisnici plavoga dizela plaćat će trošarinu koja će im uz predočenje računa biti refundirana te će se tako “i u proračunu vidjeti koliko to stvarno košta”. Time će se, istaknuo je, prvi put uspostaviti evidencija o potrošnji plavoga dizela, ali i o efektima subvencioniranja poljoprivrede i ribarstva.

“Tako ćemo ostvariti nekoliko važnih ciljeva jednim udarcem. Prije svega, dodatno ćemo pojačati naša nastojanja na uvođenju reda i nadzora u potrošnju plavog dizela te ostvariti uštede u državnom proračunu i nove prihode. Najvažnije od svega je da ovu mogućnost koriste oni kojima je ta pogodnost namijenjena, a to je poljoprivreda, ribolov i agrokultura. Na žalost, javna je tajna da mnogi to na razne načine zlorabe. Znači, neće se više svatko moći vozikati na plavom dizelu i varati poljoprivrednike, ribare, državu, a u konačnici i samog sebe”, kazala je premijerka.

Vlada zadovoljna ponudama za brodogradilišta U drugom natječaju za privatizaciju brodogradilišta stigle su četiri ponude. Na prošlotjednom otvaranju ponuda u Hrvatskom fondu za privatizaciju objavljeno je da je samoborski DIV za Brodosplit ponudio 3,7 milijuna kuna i preuzimanje dijela dugova. Austrijski A-Tec Industries preuzeo bi riječki 3. maj. Za Brodotrogir su stigle dvije ponude: tvrtka More Trogir splitskog poduzetnika Slobodana Ljubičića natjecala se i u prvom krugu, a nova je ponuda Jadranskih ulaganja Nenada Končara, sina industrijalca Danka Končara koji se spominjao kao potencijalni investitor u svim brodogradilištima. Za pulski Uljanik, brodogradilište u Kraljevici i splitsko Brodogradilište specijalnih objekata nije stigla ni jedna ponuda. Darko Pappo iz samoborskog DIV-a rekao je kako u Splitu žele graditi vlastitu flotu od 10 brodova koje bi iznajmljivali ili prodavali na tržištu. Cijena brodova je sada niska, pa se s oporavkom tržišta mogu očekivati veliki profiti. Veljko Božić,

predstavnik A-Tec Industriesa, najavio je zadržavanje djelatnosti i proširenje proizvodnje u 3. maju. More Trogir bi umjesto brodogradilišta sagradilo hotelsko-stambeni komples s marinom, dok su iz obitelji Končar ranije najavljivali nastavak gradnje brodova. Vlada je potom osnovala povjerenstva za privatizaciju brodogradilišta koja su dobila ponude. Sudjelovat će predstavnici uprava, sindikata i nezavisni stručnjaci, a Vladu će u svakom povjerenstvu zastupati državni tajnik Ruđer Friganović. Za ostala brodogradilišta pripremaju se modeli B i C, koji im u dogovoru s Europskom komisijom trebaju osigurati održivo poslovanje. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor

istaknula je zadovoljstvo zbog pristiglih ponuda i uvjerenje da će brodogradilišta u skoroj budućnosti biti “perjanice hrvatskoga gospodarstva”. (I.V.)

*vijesti U ARKOD upisano 40.000 poljoprivrednika Više od 40.000 poljoprivrednika i 200.000 hektara poljoprivrednog zemljišta upisano je do sada u ARKOD, novi sustav koji evidentira stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj. Riječ je o petini svih posjeda evidentiranih u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava, odnosno o 300.000 ARKOD parcela. Ovaj tjedan upisivanje započinje u gradu Zagrebu te Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji i tako će projektom biti obuhvaćene sve županije. Upis u ARKOD uvjet je za dobi-

vanje novca iz EU fondova namijenjenih poljoprivredi. Kongresi donijeli 37,3 milijuna kuna Kongresi i poslovni skupovi održani u Hrvatskoj u prvom kvartalu imali su promet od 37,3 milijuna kuna, objavio je Državni zavod za statistitku. Održano je 1140 poslovnih skupova koji su prosječno trajali dva dana. Na njima je sudjelovalo 87.343 sudionika, od toga 81.086 domaćih (93 posto) i 6257 stranih (sedam posto). Prema stručnom organizatoru, najveći broj, 702 skupa ili 62 posto, organizirali su poslovni subjekti.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3628, 24. svibnja 2010.

( između 20 i 30%

( 849 stranica

pad prodaje boja i lakova u zadnjih godinu dana

ima REACH

Boje i lakovi

Brzopletost zakono zbunjuje i poduzetnik Na proizvodnju i trgovinu bojama i lakovima primjenjuje se čak 80 raznih propisa, što domaćih što međunarodnih. Kroz takvu šumu Drago Živković zivkovic@privredni.hr

brzavanje procesa približavanja Hrvatske Europskoj uniji suočilo je poduzetnike s mnoštvom novih propisa koji zbog brzine, katkad i brzopletosti u donošenju znaju biti neusklađeni, pa i kontradiktorni. Gotovo da nema djelatnosti u ko-

Najveći dio pada prodaje boja i lakova posljedica je smrzavanja tržišta nekretnina joj se zbog toga ne javljaju problemi, a među najopterećenijima je kemijska industrija, uključujući i onaj njen dio koji proizvodi boje i lakove. Kemijsku industriju, naime, zahvaća tzv. REACH (Registration, Evaluation, Authorisation and restriction of Chemicals), najopsežniji propis u povijesti Europske unije, zakonodavni monstrum od 849 stranica, koji se postupno uvodi od lipnja 2007. Kamo s ambalažom? Iako proizvođači boja i lakova nisu izravni obveznici REACH-a, na njih se, kao i na trgovce bojama i lakovima, prelijevaju značajni troškovi registracije kemikalija. U konačnici to znači i poskupljenje boja i lakova za krajnje kupce, što nimalo ne pomaže industriji koju je kriza snažno pogodila.

Voditelj Grupacije proizvođača boja i lakova pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Raul Širola procjenjuje kako pad prodaje boja i lakova u zadnjih godinu dana između 20 i 30 posto, a s tom se procjenom slaže i predsjednik Upravnog odbora Udruge trgovaca boja i lakova Bernard Brežanski. Najveći dio tog pada posljedica je smrzavanja tržišta nekretnina jer kad se stanogradnja prepolovi, značajno se smanjuju i nove narudžbe boja i lakova. Prozvođače i trgovce muče slični problemi, a prioritetom smatraju neriješena pitanja oko zbrinjavanja ambalaže, o kojima se najviše razgovaralo i na prvoj konferenciji što ju je nedavno organizirala Udruga trgovaca boja i lakova. Prema sadašnjim zakonskim rješenjima, proizvođači boja i lakova imaju obvezu zbrinjavanja vraćene ambalaže, ali ona se vraća preko trgovaca koji su prazne kantice boja i lakova dužni preuzeti od krajnjeg potrošača. Ostalo je, međutim, nejasno kako tu ambalažu treba skladištiti jer prodavaonice boja i lakova nisu registrirane za skladištenje takvog otpada. Breženski smatra da tu nedostaju neki pravilnici, dok im predstavnici državnih institucija savjetuju da se dogovore s proizvođačima. Trgovcima je to, međutim, gotovo neizvedivo, jer imaju i po 20 različitih dobavlja-

Indeksi fizičkog obujma industrijske proizvodnje RH Naziv područja, potpodručja, odjeljka, skupine i razreda NKD-a Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda Proizvodnja boja, lakova i sličnih premaza, grafičkih boja i kitova

VII 84,5 105,3

VIII 82,5 99,2

2009. IX X 90,2 102,7 91,6 74,3

XI 98,0 56,8

XII 86,3 41,3

Indeksi razine 09/08 I-XII XII/XII I-XII/I-XII 90,2 110,9 90,2 82,2 56,7 82,2

Izvor: DZS

Indeksi prometa od trgovine na malo prema pretežnoj djelatnosti u ožujku 2010.

Nominalno Realno Trgovina na malo audio i videoopremom; željeznom robom, bojama i staklom; električnim aparatima za kućanstvo...

Ukupan promet III. 2010. III. 2010. II. 2010. Ø 2005. 120,3 105,1 119,6 91,8 137,8 76,4

III. 2010. II. 2010. 119,0 118,3 138,1

Promet od trgovine na malo III. 2010. III. 2010. III. 2009. Ø 2005. 99,4 104,4 98,7 91,2 85,1 79,9

I.-III. 2010. I.-III. 2009. 95,2 94,6 81,3

Izvor: DZS

Indeksi prometa od trgovine na malo po trgovačkim strukama u ožujku 2010. (nominalni indeksi) Ukupno Željezna roba, boje i staklo Izvor: DZS

III. 2010. II. 2010. 119,9 150,9

III. 2010. III. 2009. 97,9 96,4

I.-III. 2010. I.-III. 2009. 94,2 92,4

www.privredni.hr Broj 3628, 24. svibnja 2010.

( oko 200 trgovaca

u Hrvatskoj se ozbiljno bavi bojama i lakovima

davca e i inspektore propisa teško bi se probio cijeli odvjetnički tim, a kamoli trgovci i proizvođači

ča, pa bi morali imati i toliko različitih kontejnera za otpadnu ambalažu. Sreća u nesreći Sreća u nesreći je da velika većina kupaca boja i lakova još ne zna da ambalažu mogu vratiti trgovcima, pa se to u praksi vrlo rijetko događa. Ipak, za očekivati je da će sve više građana biti upućeno u tu mogućnost, posebno zato što sve češće komunalna poduzeća odbijaju prihvaćati ambalažu boja i lakova u komunalni otpad. Kada se takva ambalaža počne gomila-

ti kod trgovaca i proizvođača pogoršat će se i problem njena zbrinjavanja jer Hrvatska nema spalionicu, pa se otpad sada izvozi, uglavnom u Austriju. Uz to što nemaju ovlaštenje za prikupljanje opasnog otpada, prodavaonice u pravilu nemaju ni prikladno skladište, protupožarne sustave i ostale mjere sigurnosti, a ne zna se ni kako bi trebao biti organiziran odvoz od trgovca do proizvođača. U nedostatku prikladnih skladišta, ambalaža boja i lakova trebala bi biti zbrinjavana na posebnim komunalnim odlagalištima, ali ona u Hrvatskoj praktično ne postoje, upozorava Raul Širola. Tako ambalaža s osušenim ostacima boja i lakova sada uglavnom završava među ostalim metalnim otpadom. Je li to doista opasnost za okoliš, oko toga se proizvođači i država baš i ne slažu. Štetno ili ne Država, naime, smatra da su boje i lakovi osušeni na ambalaži i dalje štetan otpad, dok proizvođači upozoravaju da bi se onda svaka boja nanesena na bilo koju površinu nakon sušenja mogla smatrati opasnom, a to očito nije istina. Iz perspektive trgovaca, takve su nejasnoće tipične za brzopleti zakonodavni proces u kojem se veliki broj zakona iz europske pravne stečevine samo prevede i ostane mrtvo slovo na papiru. Nije to samo problem

poduzetnika, nego i države jer često ni inspektori ne znaju kako bi provodili propise. Zato su se dosad uglavnom ograničili na upozoravanje trgovaca i davanje određenog roka za prilagodbu, kaže Brežanski. Navodi, međutim, i suprotan slučaj jednog obrtnika, vlasnika trgovine bojama i lakovima, koji je dobio kaznu od 70.000 kuna zato što je kod njega pronađen neispravno deklariran proizvod. Sve to unatoč uvjeravanjima nadležnih institucija da je deklariranje proizvoda obveza proizvođača, a ne trgovca. Sada taj trgovac zajedno s proizvođačem dokazu-

Da bi se u Hrvatskoj trgovalo bojama i lakovima, mali poduzetnik bi trebao biti univerzalni ekspert je da nije kriv, ali sudski postupak, naravno, košta, pa će pretrpjeti štetu iako uopće nije trebao biti kažnjen. Širola je nešto blagonakloniji prema državi kad je riječ o donošenju propisa. Smatra da je Hrvatska na tragu rješavanja svih tih problema, samo još nedostaju tehnički provedbeni propisi. Proizvođači okupljeni u Grupaciji imaju dobru komunikaciju s Ministarstvom zdravstva i Državnim inspektoratom i njihovi se predstavnici redovito odazivaju na

sastanke Grupacije. Primjedbe proizvođača uzimaju se u obzir, pa Širola vjeruje da će i problem zbrinjavanja ambalaže biti uskoro riješen na zadovoljstvo svih. Šuma propisa Nije to, međutim, jedini problem - daleko od toga. Da bi se u Hrvatskoj trgovalo bojama i lakovima, kaže Brežanski, mali poduzetnik bi trebao biti univerzalni ekspert. Djelatnost je to koju zahvaća veliki broj zakona i podzakonskih akata što potvrđuje i letimičan pogled na popis relevantnih propisa na web stranicama Hrvatskog zavoda za toksikologiju. Prebrojali smo ih, što domaćih što međunarodnih, čak 80. Kroz takvu šumu propisa teško bi se probio cijeli odvjetnički tim, a kamoli trgovci koji uglavnom zapošljavaju od pet do 10 radnika, najčešće srednje stručne spreme. Brežanski u tome vidi širi problem lošeg odnosa države prema malom poduzetništvu. Državni službenici u nadležnim institucijama vrlo su specijalizirani i ne znaju odgovore na pitanja izvan svog uskog resora, a od malog se poduzetnika očekuje da zna sve. Nakon konferencije na kojoj su predstavnicima države iznijeli svoje probleme, Brežanski vjeruje da su i oni toga postali svjesni i da za trgovce bojama i lakovima dolaze bolji dani, barem kad je o regulativi riječ.

Udruženo dvadesetak Trgovaca

Udrugom protiv dampinga Strahuje se za opstanak jer se s trgovačkim centrima teško boriti Udruga trgovaca boja i lakova osnovana je prije dvije godine i zasad okuplja dvadesetak od ukupno dvjestotinjak trgovaca u Hrvatskoj koji se ozbiljno bave bojama i lakovima. Taj dio trgovine, procjenjuje Brežanski, zapošljava između 1000 i 2000 ljudi. Neposredni povod za osnutak Udruge, prisjeća se Brežanski, bile su dampinške cijene koje je prije dvije godine pokušao nametnuti trgovački lanac Pevec, sada u stečaju. Drugi je razlog za udruživanje bila loša, čak nepostojeća, komunikacija trgovaca s državnim tijelima, kao i šuma propisa na čije donošenje trgovci nisu mogli utjecati. Sa stranom konkurencijom mali se trgovci bojama i lakovima teško nose,

ali ipak opstaju, barem oni koji se tim poslom ozbiljno bave 10 i više godina. Dio malih trgovaca je u zadnjih nekoliko godina propao, ali riječ je uglavnom o onima koji su se u tu granu trgovine prebacili radi brzog profita, jašući na valu tada rastućeg tržišta nekretnina. Ipak, svi su u strahu, priznaje Brežanski, hoće li opstati i dalje jer se teško bore s velikim trgovačkim centrima. Ima tu i dosta zabluda: prosječan kupac uspoređuje veliki centar s malim trgovcem po cijenama iz kataloga, koje su zapravo akcijske. U ostatku asortimana mali trgovci najčešće nisu skuplji od velike konkurencije, a prednost im Brežanski vidi u većem znanju trgovaca koji često s bojama i lakovima rade godinama.

Članovi Grupacije proizvođača boja i lakova pri HGK-u

• Chromos-boje i lakovi • Megatti • A-Proma • Iskra • Samoborka • Astra-Dubravka • Bojoplast •Chromos-Svjetlost • Sitolor-Medius • Kamen-Sirač

• Tehnospoj • Adriacolor • Hempel • Bifix • Chromos • Pripol • Herbos • Nova Chem • Chromos Agro • F.P.Ritam boje

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3628, 24. svibnja 2010.

( 8 mil €

Svečana prisega u HGK-u

Prisegnuli suci časti

visina ukupnih ulaganja

( 135 zaposlenika prosječne starosti 28 godina

Solaris, Novigrad

U Hrvatskoj gospodarskoj komori prisegnuli su novoimenovani suci Suda časti za prvostupanjska i drugostupanjska vijeća pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Upravni odbor HGK-a u ožujku je donio odluku o imenovanju predsjednika i dva zamjenika predsjednika Suda časti. Za predsjednika Suda ponovno je imenovan Josip Kos, sudac Visokog trgovačkog suda u mirovini, a za zamjenike predsjednika imenovani su Dubravka Vidović Pehnec i Igor Vidra, viši sudski savjetnik Visokog trgovačkog suda. Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a, na prisezi je rekao kako Sud časti pri HGK-u samostalno djelu-

je već 21 godinu, a posljednjih pet godina intenzivirao se rad te institucije koja će se i dalje razvijati u skladu s društvenim prosperitetom. “Nemoral je jedan od najvećih problema našeg društva. Neplaćanje obavljenih poslova previše se udomaćilo te dovodi do nelikvidnosti i gubitka značajnih svota, što se izravno negativno odražava na državni proračun odnosno relevantne fondove. Razvijenost određene zemlje značajnim se dijelom temelji na sustavnom poštovanju moralnih načela. Hrvatska, uz ostalo, mora biti prepoznatljiva po visokom stupnju etičnosti koji je važan i za sklapanje poslova”, smatra Vidošević. (K.S.)

*vijesti Otvara se Supernova u Karlovcu Trgovački centar Supernova otvorit će se u Karlovcu 27. svibnja. Gradnja je trajala 10 mjeseci, a centar će na 18.000 četvornih metara imati 32 trgovine i 500 parkirališnih mjesta. Zaposlit će se 250 radnika, a ukupna investicija vrijedna je 30 milijuna eura. Investitor karlovačke Supernove je austrijska kompanija M2. Valamar četvrti put poslodavac partner Turističkoj tvrtki Valamar hoteli i ljetovališta dodijeljen je certifikat Poslodavac partner, i to četvrti put zaredom. Valamar, prema ocjenama tvrtke Selectio koja dodjeljuje priznanje, spada u top 5 poslodavaca partnera u Hrvatskoj. Uz ostalo, ta najveća turistička grupacija osigurava više od 20.000 sati eduka-

cije godišnje za 1300 zaposlenika iz njihova 23 hotela, osam turističkih naselja i devet kampova. Energetske investicije u praksi Energetska strategija u funkciji pokretanja gospodarstva i analiza prilika za investiranje bit će neke od tema na drugoj SEE Energetskoj areni koja će se održati 25. svibnja u Zagrebu. Na konferenciji će sudjelovati predstavnici Vlade, stručnjaci i poduzetnici iz energetskog sektora.

Hrvatsko tržište nam je premalo Od 1999. tvrtka konstantno prati tehnološke inovacije i proširuje svoju proizvodnju, a rezultat su najsuvremeniji i najefikasniji fotonaponski moduli na tržištu Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

vrka Solaris iz Novigrada proslavila je 10 godina uspješnog rada, kruna čega je i nedavno osvojen Zlatni ključ, nagrada za najboljeg hrvatskog izvoznika 2009. godine. Ta tvrtka u mješovitom hrvatsko-talijanskom vlasništvu nagradu je dobila u kategoriji Najbolji srednji hrvatski izvoznik te u kategoriji Najbolji izvoznik u Italiju. Osnovna djelatnost Solarisa je proizvodnja i prodaja fotonaponskih modula i opreme.

Godišnja proizvodnja je 55 MW u fotonaponskim modulima - više no što je nacionalnom strategijom predviđeno za čitavu Hrvatsku do 2020. Od 1999. tvrtka konstantno prati tehnološke inovacije i proširuje proizvodnju, a rezultat su najsuvremeniji i najefikasniji fotonaponski moduli na tržištu. Zapošljavaju 135 djelatnika prosječne starosti 28 godina, a godišnja proizvodnja je 55 megavata (MW) u fotonaponskim modulima. “Trenutačno je u tijeku implementacija drugog dijela investicijskog plana, te će se do kraja kolovoza proizvodnja povećati na 80 MW. Solaris prati ekološke

trendove u svijetu te proizvodnjom fotonaponskih modula i korištenjem ekološki prihvatljive tehnologije doprinosi očuvanju energije i prirode”, kaže Branko Hanžek, direktor Solarisa. Proizvodni proces odvija se u dvije hale ukupne površine 4800 četvornih metara, a započete su i pripremne radnje za izgradnju treće proizvodne hale, Solaris 3. Vrijednost ukupnih ulaganja procjenjuje se na više od osam milijuna eura. Uspješniji izvan domovine Solarisovi proizvodi instaliraju se širom Europe i svijeta, ali na hrvatskom tržištu još nisu poznati. “Mogli bismo reći da u Hrvatskoj imamo povoljne geografske uvjete, proizvodnju, znanje, educirane kadrove, čak i zakonsku regulativu koja omogućava spajanje sustava na elektroenergetsku mrežu, a nemamo realizirane instalacije. Kako bismo slikovito prikazali našu veličinu i potencijal, dovoljno je naglasiti da je u ciljevima strate-

gije energetskog razvitka Hrvatske predviđeno ukupno 45 MW instalirane snage u sunčevim elektranama do 2020. godine, što bi za Solaris značilo najviše šest mjeseci rada godišnje, pa stoga i ne čudi da smo izvozno orijentirana tvrtka”, ističe Hanžek. S obzirom na obveze zemalja potpisnica Kyoto protokola da do 2020. godine 20 posto energetskih potreba mora biti zadovoljeno iz obnovljivih izvora energije, u Solarisu su krenuli u pripremu baze za serijsku proizvodnju velikih modula za umrežene sustave. Kupljena su još i dva dodatna laminatora kako bi popratili kapacitet linije za lemljenje.

Osim toga, 2008. godine odlučili su investirati u proizvodnu liniju od 50 MW, te je u tu svrhu u siječnju 2008. kupljena treća građevinska parcela i potpisani su ugovori s dva velika dobavljača, Komax i 3S. Uporedo se radnici unaprijed obučavaju za rad u novoj tvrtki. ”Naša je tvrtka vrlo perspektivna jer djeluje na tržištu obnovljivih izvora energije. Povećana stalna potražnja je generator razvoja tvrtke. S obzirom na situaciju na svjetskom energetskom tržištu i približavanje Hrvatske EU-u, realno je očekivati da će tvrtka rasti barem na istoj razini kao do sada”, zaključuje Hanžek.

Od gazele do Zlatne kune Solaris je brzorastuća tvrtka koja je 2006., 2007. i 2008. godine proglašena tvrtkom gazelom, 2005. godine je kao najuspješnija tvrtka u Istarskoj županiji u kategoriji srednjih trgovačkih društava dobila Zlatnu kunu, te plaketu Grada Novigrada za razvoj gospodarstva. Godine 2008. stekla je status nositelja poticajnih mjera za ulaganja, a 2009. je proglašena ulagačem godine u kategoriji najvećeg broja novootvorenih radnih mjesta. Krajem 2009. tvrtka je dobila certifikat kvalitete ISO 9001 i time još jednom potvrdila svoj standard kvalitete poslovanja, rasta i razvoja.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3628, 24. svibnja 2010.

( 1994. godine

( 2005. godine

osnovana tvrtka Gipa-Art

GIPA-ART, ZAGREB

registriran PTZ Mir

Poljoprivredno-turistička zadruga Mir, Opatija

Konkurencija srozala poimanje dizajna Tvrtka promovira nove mogućnosti ulaganja u Hrvatsku, koji imaju za cilj privući kapital i pokrenuti domaću proizvodnju

Savršen spoj održive poljoprivrede i turizma Zadruga je izradila projekte razvoja za 24 općine Primorskogoranske, Osječko-baranjske, Koprivničko-križevačke, Zagrebačke i Zadarske županije

agrebačko poduzeće Gipa-Art bavi se grafičkom i promidžbenom djelatnošću te odnosima s javnošću. Osnovano je 1994. godine, a u tom razdoblju među njihovim klijentima našle su se renomirane međunarodne kompanije i institucije. Marijan Puhovski, direktor tvrtke Gipa-Art, ovo vrijeme krize smatra vremenom novih izazova i mogućnosti. Zbog toga GipaArt trenutačno promovira nove mogućnosti ulaganja u Hrvatsku, koji imaju za cilj privući toliko potreban kapital i pokrenuti domaću proizvodnju. “Razvijamo ih u suradnji s blogom investitor. org i priznatim ekonomskim konzultantima. Isto tako želimo razviti poslovanje u izradi marketinških programa, brendiranju te grafičkom dizajnu. Uz ove, radimo i na novom projektu promocije hrvatskog turizma i kulture, koji će na svježi način još nekorištenim promidž-

benim instrumentima na ovome tržištu pridonijeti sveukupnoj promociji naše bogate turističke i kulturne baštine”, objašnjava on. Poslovi za mrvice U početku poslovanja, nastavlja, konkurencija je na njih djelovala itekako poticajno. Međutim, s vremenom su se na tom tržištu pojavile razne “agencije” koje su poslu pristupale bez znanja o dizajniranju. “Takva konkurencija srozala je poimanje dizajna, što je i vidljivo na materijalima koji se pojavljuju na tržištu”, kaže

U početku poslovanja, kaže Puhovski, konkurencija je na nas djelovala poticajno Puhovski. Dodaje kako je globalizacija u Hrvatsku dovela konkurenciju kao što su poslovnice veli-

kih svjetskih agencija koje uglavnom na našem tržištu zastupaju velike multinacionalne kompanije i njihove marketinške akcije što se uglavnom svodi na prevođenje već definiranih akcija. “Takve agencije angažiraju male da im odrađuju poslove za mrvice”, ističe. Inače, Gipa-Art je u počecima svojeg poslovanja u dogovoru s profesorima na studiju dizajna omogućavala stručno usavršavanje i učenje uz rad studentima grafičkog dizajna koji su na taj način stjecali svoja prva prava radna iskustva. “Tako smo kroz dobar niz godina pružili odskočnu dasku mladim kolegama koji su uglavnom kasnije bez problema odlazili u renomirane agencije. Ponosan sam na neke dizajnere koji su kod nas ‘prohodali’, a danas su cijenjeni u velikim agencijama i u inozemstvu. Neki od njih u svojoj su karijeri dobili i vrlo značajna priznanja”, zaključuje Puhovski. (B.O.)

oljoprivredno-turistička zadruga Mir iz Opatije prva je i zasad jedina zadruga u Hrvatskoj koja je osnovana s ciljem promicanja ekološki prihvatljivoga gospodarenja prirodnom, kulturnom i povijesnom baštinom, te razvoja turizma koji može osigurati ravnotežu života ljudi i prirode, posebice na otocima, ruralnim područjima te područjima posebne državne skrbi. Prema riječima upravitelja Dražena Deranje, osnovna djelatnost te zadruge je izrada razvojnih projekata za jedinice lokalne i područne samouprave, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, gospodarstva koja se bave seoskim turizmom te za druge zadruge. “Programi koje promoviramo zasnivaju se na promicanju ekološke i održive poljoprivredne proizvodnje, stvaranju i promicanju paleta hrvatskih autohtonih proizvoda, te razvoju seoskog, eko, agro, kulturno-povijesnog i enogastronomskog turizma. Takav turizam podrazumijeva razvoj i izgradnju malih i obiteljskih hotela

koji poštuju tradicionalnu arhitekturu te gastronomsku ponudu kraja u kojem se nalaze”, ističe Deranja koji na sličnim projektima radi još od 1992. godine. Projekti razvoja Zadruga je registrirana 2005. godine, a do sada su, među ostalim, izradili projekte razvoja za 24 općine Primorsko-goranske, Osječko-baranjske, Koprivničko-križevačke, Zagrebačke i Zadarske županije. Pri izradi projekata surađuju s nizom institucija poput Hrvatske akademije za znanost i umjetnost, fakultetima i institutima u zemlji i inozemstvu, brojnim ministarstvima, zavodima... Prije dvije godine potpisan je ugovor o zastupstvu češke tvrtke FortexAGS. Ta je tvrtka jedan od najznačajnijih europskih proizvođača opreme za pročišćavanje otpadnih voda. Godinu kasnije potpisan je i ugovor o zastupstvu izraelske tvrtke UniFood Ltd. 2000, svjetski poznatog proizvođača sjemena, voća i povrća, te opreme za voćarstvo i povrćarstvo. Uz izradu međunarodnih projekata,

poput Strategije obnovljivih izvora Srbije, Zadruga vrlo usko surađuje i s Hrvatskom gospodarskom te obrtničkom komorom. Tako je lani, u suradnji s HGK-om, Zadruga organizirala nastup hrvatskih vinara na međunarodnom sajmu vina Inter Fest koji se održava u Novom Sadu, a u planu su i brojni drugi zajednički projekti. Među

Pri izradi projekata Zadruga surađuje s nizom institucija poput HAZU-a, fakultetima i institutima u zemlji i inozemstvu, ministarstvima... ostalim, nastup na Međunarodnoj konferenciji o organskoj poljoprivredi i eko agro turizmu, kao i na Međunarodnoj konferenciji o ekološkoj poljoprivredi s izložbom eko proizvođača i proizvođača autohtonih proizvoda. “Uz niz ekoloških udruga glavni partneri u organizaciji su nam Udruga Eko Liburnija iz Rijeke te Zadruga AgriBioCert iz Omišlja”, kazao je Deranja. (J.F.)

14 HRVATSKA & REGIJA Radna grupa Cefte za poljoprivredu

Prema punoj liberalizaciji Od 1. srpnja Srbija bi trebala bez carina razmjenjivati poljoprivredno-prehrambene proizvode s još dvije zemlje u okviru Cefte - s Albanijom i Moldavijom, najavljeno je u Privrednoj komori Srbije (PKS).

Na dvodnevnom sastanku Radne grupe za poljoprivredu Foruma privrednih komora zemalja potpisnica Cefte 2006 (izostali su predstavnici Albanije, Moldavije i Kosova), savjetnica u PKS-u Milena Mirković rekla je kako je Srbija s Hrvatskom dogovorila daljnju liberalizaciju trgovine poljoprivrednim proizvodima u dvije faze, ove i iduće godine. U prvoj etapi u 2010. godini bit će snižene preferencijalne carine za 50 posto, a obujam kvota povećat će se za 100 posto, iz čega su izuzeti duhan, cigarete, šećer i šećerni sirup. U drugoj etapi 2011. bit će ukinute carine u okviru kvota, a obujam kvota još jednom će se udvostručiti.

Ona je podsjetila da Srbija već ima potpunu liberalizaciju s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Makedonijom i Kosovom, kao i da BiH već ima potpuno slobodnu trgovinu poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima s ostalim članicama, dok Hrvatska, Crna Gora, Makedonija i Srbija imaju određena ograničenja u trgovini, ali idu po planu prema punoj liberalizaciji i u agraru. Iako je iz godine u godinu od stupanja na snagu sporazuma Cefta 2006 između članica značajno rasla razmjena poljoprivrednoprehrambenih proizvoda (25 posto ukupne razmjene u regiji), zbog krize je taj trend 2009. zaustavljen, ali, kako je ocijenjeno, “nije došlo do većeg pada”. Tim proizvodima najviše trguju BiH, Hrvatska, Srbija, Makedonija i Crna Gora, a razmjena između ovih pet država čini preko 90 posto ukupne razmjene u regiji Cefte. U međusobnoj razmjeni u agraru BiH sudjeluje sa 31 posto, Srbija 30 posto, Hrvatska 22 posto, Crna Gora 10 posto, a Makedonija sa sedam posto. Srbija dominira u izvozu, a Crna Gora u uvozu iz regije. (Lj.L.)

*vijesti BiH: Popravni ispit pred MMF-om Nakon rasprave sa stručnjacima MMF-a, zbog brojnih nesuglasica oko realizacije ugovorenih obveza, vlasti BiH nisu postigle suglasnost o isplati četvrte tranše stand-by aranžmana predviđene za kraj svibnja ili početak lipnja od 40 milijuna eura. Od kraja prošle godine, kad je BiH s MMF-om postigla sporazum o stand-by aranžmanu u vrijednosti 1,2 milijarde eura u trogodišnjem razdoblju, do sada je BiH “povukla” u tri tranše ukupno 340 milijuna eura. MMF je vlastima u BiH dao dodatno vrijeme do 31. svibnja kako bi se realizirali teški uvjeti štednje javne potrošnje.

Oporavak Triglava? U kuloarima zagrebačkog sastanka guvernera EBRD-a, slovenski ministar financija Franc Križanič lobirao je za ulagački posao u kojem tvrtka Triglav treba dobiti 40 do 50 milijuna eura za oporavak tvrtki kćeri u Republici Srpskoj, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Prodor te osiguravateljske kuće na balkansko tržište nije bio baš uspješan, pa se dubioze želi izravnati dokapitalizacijom u kojoj bi sudjelovao i EBRD. Konačni odgovor EBRD-a očekuje se do rujna.

Privredni vjesnik Broj 3628, 24. svibnja 2010.

( 350 milijuna KM duga ove godine dospijeva na naplatu

Tko spasi euro, spašava i BiH

Grčka će skupo stajati Bosnu Vanjski dug Bosne i Hercegovine ove bi godine zbog stalnog pada tečaja eura prema dolaru mogao biti veći za 20 milijuna konvertibilnih maraka Zdravko Latal latal@privredni.hr

Bosni i Hercegovini ne kriju strahovanja da bi se velika ekonomska i financijska kriza koja potresa Grčku mogla prenijeti i na tamošnje prostore. Slike iz Atene su i prije Atene viđene u Sarajevu, nezadovoljni ratni veterani i njihove obitelji su zbog kresanja primanja po ultimativnom zahtjevu MMF-a i Svjetske banke demolirali zgradu vlade FBiH, više nego srpski tenkovi u vrijeme rata. Protiv čelnika četiriju udruga bivših bojovnika i nekoliko desetina izgrednika pokrenute su krivične istrage, ali bez obzira na to hoće li oni biti sankcionirani, što očekuje veći dio javnosti, pravi problemi ostaju. Ili će država drastično smanjiti

Guverner središnje banke BiH i dopredsjednik Privredne komore FBiH misle kako su problemi Grčke i BiH slični – proizvod su velike javne potrošnje javnu potrošnju, ili će otići u bankrot jer od MMFa neće dobiti infuziju u trogodišnjim tranšama od 1,2 milijarde eura, ni kreditnu podršku Svjetske banke od 111 milijuna dolara. Kako se primiču opći izbori u listopadu, policijske analize upozorava-

ju da će nezadovoljstva i prosvjedi biti sve brojniji, a sigurnost sve lošija. Bosna nije prezadužena Guverner središnje banke BiH Kemal Kozarić upozorio je da će konstantni pad tečaja eura, za koji je fiksno vezana vrijednost

nacionalne valute, utjecati na “poskupljenje” ovogodišnjeg vanjskog duga za više od pet posto, odnosno da će Bosna grčku tragediju samo po toj osnovi platiti više od 20 milijuna konvertibilnih maraka (KM). Naime, ove godine dospijeva na naplatu 350 milijuna maraka duga, a većina tog duga je u dolarima. Prošle godine situacija je bila obratna, tečaj dolara je bio u padu, pa i cijena duga. Bosna nije prezadužena zemlja. Krajem prošle godine dug je iznosio 5,1 milijardu KM, oko 2,6 milijardi eura, i porastao je za 959,5 milijuna KM u odnosu na kraj 2008. godine. Zemlja je

najviše dužna Svjetskoj banci, oko 1,47 milijardi KM, i uglavnom se radi o ugodnim IDA kreditima. Pariškom klubu duguje se 828,4 milijuna KM, a krajem 2009. godine aktivirana su i dugovanja prema Londonskom klubu. Analitičari upozoravaju da se zemlja prošle i po-

četkom ove godine počela intenzivno zaduživati i da njena slabašna ekonomija neće biti u stanju servisirati obveze. Strahuje se hoće li zemlja uspjeti prikupiti 350 milijuna KM za otplatu obveza koje dospijevaju i još oko 20 milijuna KM po osnovi pada tečaja eura. Guverner Kozarić u izjavi za medije bio je izričit - novac se mora prikupiti i vratiti, čak i po cijenu da se krešu neke druge obveze i stavke. Jago Lasić, dopredsjednik Privredne komore FBiH ima identično mišljenje kao i guverner Kozarić, Bosna je u lošijem stanju od Grčke

jer u europskim zemljama ne postoji interes da joj se pomogne u mjeri kao što se to čini Grčkoj. A ključni razlog za krizu u Grčkoj, kao i u BiH, je prevelika javna potrošnja. Socijalna davanja opterećuju najveći dio proračuna. Posebno su velika davanja ratnim veteranima i stradalnicima rata, od kojih su neki i sa sumnjivom dokumentacijom i liječničkim nalazima. Većina njih, istina, ima minimalna primanja nedovoljna za život, a revizije su veoma spore. Nježne naznake oporavka Gospodarstvenici su zabrinuti da će grčka zbivanja ugroziti blage pozitivne trendove, rast industrijske aktivnosti, smanjenje uvoza i rast izvoza, jer je u posljednjih dvadesetak dana samo zbog jačanja dolara gorivo poskupjelo sedam posto. Time je ugrožena gospodarska konkurentnost i povećani uvozni troškovi. Poslovanje banaka najbolje ilustrira stanje u zemlji. Prema izvješću Agencije za bankarstvo FBiH, 20 banaka u Federaciji lani je imalo dobit od oko 8000 KM. Naime, 13 banaka zabilježilo je pozitivan financijski rezultat u iznosu od 52,9 milijuna KM, a sedam je iskazalo gubitak za 8000 KM manji od tih 52,9 milijuna KM. Prema završnim računima 20.788 tvrtki, neto dobit je kod “pozitivaca” iznosila 1,5 milijardi KM, a gubitak kod “negativaca” 1,3 milijarde KM.

www.privredni.hr Broj 3628, 24. svibnja 2010.

sporazum s Hrvatskom je akt “Arbitražni kolaboracije s okupatorom. ”

dr. Tine Hribar, akademik i filozof

NEIZVJESNA SUDBINA ARBITRAŽNOG SPORAZUMA

Još i taj referendum Završi li referendum odbijanjem, Slovenija će upasti u nove neugodnosti Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

la se i civilna sfera. Sporazum podržavaju sva tri člana katedre za međunarodno pravo ljubljanskog Pravnog fakulteta, dva bivša suca Ustavnog suda, Matevž Krivic i dr. Lojze Ude, predsjednik države dr. Danilo Türk, pravnik međunarodnog prava, te Milan Kučan, bivši predsjednik respektabilnog utjecaja. Strana koja se protivi sporazumu iznimno je jaka, stoga je i ishod referenduma krajnje neizvjestan.

ad svim loncima koliko ih ima na uzavrelom štednjaku u kuhinji slovenske izvršne vlasti skaču poklopci. Mukama premijera Boruta Pahora kao da nema kraja. Gospodarska kriza trese bez prestanka, a sve hladne obloge kojima koalicijska vlast želi ublažiti prijeteću vrućicu nitko ne da staviti na svoje čelo. Studenti dižu pobunu – ne pristaju da im se ograniči pravo na rad posredstvom studentskih servisa. Vlada, pak, želi da studenti brže završavaju studije te da što prije počnu raditi na pravim

U Sloveniji su zbunjeni, neki čak i šokirani time što iz Hrvatske nema nikakvog odziva na trenutačne političke sporove

sezonu, također i sustav Slovenskih željeznica. Poljoprivreda se unatoč velikim subvencijama nije ni za pedalj pomakla na ljestvici konkurentnosti. Prehrambena industrija kao prirodni nastavak takve poljoprivrede tek sada, čini se, ulazi u krizu.

poslovima, na onima za koje se osposobljavaju. Bune se i sindikati protiv najavljene reforme mirovinskog sustava. Ne pristaju na produljenje dobne granice i radnog staža za odlazak u mirovinu. Pri tome ne kažu kako pokriti produljeni životni vijek odgovarajućim mirovinama i to iz doprinosa radno aktivnog korpusa koji se demografski dramatično smanjuje. Vlast ima velike poteškoće i s konsolidacijom važnih gospodarskih konglomerata koji su financijski zaglibili u mutnim vodama menadžerskog preuzimanja. Treba spašavati turističku

Pahorova noćna mora Na sve to nadovezala se i kriza u Grčkoj koja premijera Pahora dovodi u krajnje nezgodan položaj. On mora objasniti Slovencima zašto je bilo teško plaćati doprinos za nerazvijene u bivšoj Jugoslaviji, a nije teško izdvojiti oko 400 milijuna eura u tri godine za pokrivanje “zavoženih” politika u Grčkoj, u zemlji s većim plaćama za koje se radi manje nego u Sloveniji. Hoće li sve to loše postati još gorim, znat će se 6. lipnja. Toga dana slovenski birači izaći će na referendum o arbitražnom

sporazumu, zapravo o nakani dviju vlada da sporna pitanja razgraničenja prepuste riješiti arbitrima. Hrvatska je sporazum ratificirala u Saboru, a slovenski parlament prepustio je da o svemu odluče građani na referendumu. Referendum je tako postao noćna mora za Boruta Pahora. Dva tjedna prije izaska na glasač-

ka mjesta gdje će građani odlučivati o pitanju koje svojim stručno-pravnim gabaritima premašuje propusnu moć takvog oblika političkog odlučivanja, Slovenija je sve svoje podjele produbila do nepodnošljivosti. Svađaju se svi sa svima, ponajprije stranke na vlasti sa strankama iz protivničkog tabora koje su vlast obna-

šale prije, i to na način da su spor s Hrvatskom samo dublje ukopale u živi pijesak mitova i populističke politike. Sporazum zagovaraju vladajuće stranke – SD, Zares, LDS i Desus – protive mu se SDS, SNS i SLS. Predstavnici suprotstavljenih strana, Borut Pahor i Janez Janša, već su imali žestoki okršaj u TV-ringu. Podijeli-

Pucanj u vlastito koljeno Za slučaj da birači 6. lipnja okrenu “palac dolje” arbitražnom sporazumu (što je realno mogući ishod), slovenska politika naći će se u nebranom grožđu. O tome je svojim sugrađanima otvoreno ovih dana progovorila Mojca Drčar Murko, nekadašnja zastupnica u Europskom parlamentu, književnica i profesorica koju stariji pamte i po tituli miss nekadašnje države. “Odbijemo li na referendumu arbitražni sporazum, na dulje vrijeme kompromitirat ćemo pregovore kao put za rješenje spora. Bilo bi to vrlo loše za Sloveniju - ostali bismo sami i neshvaćeni, s neriješenim problemima - s crtom sredine u Piranskom zaljevu, sa spornih šest kilometara granice u toku Dragonje, bez međunarodno priznate povezanosti s otvorenim morem i s nepromijenjenim stanjem tamo gdje Slovenija tvrdi da je Hrvatska prejudicirala razgraničenje 25. lipnja 1991. godine. Vrijeme je da kažemo dosad neizrecivo - Slovenija onime što smatra ‘pravednim rješenjem’ zapravo zahtijeva više nego što joj pripada prema pomorskom pravu. Jesu li druge države spremne priznato to ‘više’, pokazat će rad arbitražnog suda. Zahtijevati od arbitraže da određene zahtjeve Slovenije tretira kao nesporne činjenice koje treba samo utvrditi i potvrditi, to je samoljubivost za koju u EU-u nema razumijevanja. Ako smo blokadom Hrvatske sebi propucali koljeno, arbitraža je izlaz iz te nesmotrenosti”, rekla je u velikom intervjuu u Delu Mojca Drčar Murko.

Psihoza se zaoštrava Sporazumu se protive bivši suci Ustavnog suda tzv. desne provenijencije (Čebulj, Jambrek, Jerovšek, Šturm), politički nesvrstan pravnik dr. Miro Cerar te učenik akademika Davorina Rudolfa – Marko Pavliha. Za to što je podrška sporazumu pala ispod 50 posto najzaslužnija su tri Slovenca nespornog ugleda i utjecaja. Glas protiv sporazuma podigao je dr. France Bučar, otac slovenskog Ustava i prvi predsjednik parlamenta. Pridružio mu se slovenski pisac iz Trsta Boris Pahor. Akademik i filozof, dr. Tine Hribar, otišao je najdalje u kvalifikacijama arbitražnog sporazuma rekavši da je to “akt kolaboracije s okupatorom”. To je očiti znak da se izjave daju u afektu i da je sadašnja psihoza posebno stanje na koje ne treba reagirati iz Hrvatske. U Sloveniji su zbunjeni, neki čak i šokirani time što iz Hrvatske nema nikakvog odziva na trenutačne političke sporove. Reakcija – oni nas ignoriraju – znak je da je Hrvatska reagirala na najbolji način.

16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3628, 24. svibnja 2010.

( 180 kilometara

*vijesti Zagreb i Dubrovnik kao primjer destinacijskog menadžmenta Suradnja javnog i privatnog sektora te destinacijskih i menadžment organizacija i kompanija važna je za kvalitetno upravljanje nekom turističkom destinacijom. Samo koordiniranim radom svih turističkih subjekata mogu se izraditi dobri programi kojima će se privući turisti u razdoblju pred i posezone, rekao je državni tajnik u Ministarstvu turizma Ivo Mujo. Novi turistički proizvodi mogu produljiti sezonu te pridonijeti još većem zadovoljstvu turista, pa time i njihovoj većoj potrošnji i rastu ukupnog turističkog prihoda, istaknuo je predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija Boris Žgomba na okruglom stolu Upravljanje turističkom destinacijom održanim u Zagrebu. Pritom je istaknuo kako u našoj zemlji ima vrlo malo pozitivnih primjera destinacijskog menadžmenta, no neki od njih su turistička mjesta u Istri, Zagrebačkoj županiji, jugu Dalmacije te Dubrovnik i Zagreb. Akcija “stara za novu” ogradu u kampovima Jedan od vodećih svjetskih proizvođača i distributera ogradnih sustava, tvrtka Betafence, organizira jedinstvenu akciju kojom se kampovima u Hrvatskoj nudi mogućnost otkupa starih i dotrajalih ograda te ugradnja novih prema principu “staro za novo”. Projekt je vrijedan između 18 i 24 milijuna kuna, a trajat će od ove do 2013. godine. Očekuje se da će u tom projektu sudjelovati 160 kampova iz Hrvatske. Otkupna cijena stare ograde računa se po kilogramu čelika, a taj se odnos odbija od cijene nove ograde. Za sada su se u projekt uključili autokamp Šimuni na Pagu te autokamp San Marino na Rabu.

biciklističkih i pješačkih staza te šetnica

121. OBLJETNICA RAPSKOGA TURIZMA

SRETNI OTOK LJUBAVI Otok Rab može se pohvaliti sa 2500 sunčanih sati godišnje, a daleke 1889. proglašen je turističkim odredištem i lječilištem Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

tok Rab je jedna od prvih turističkih oaza na sjevernom Jadranu - davne 1889. godine proglašen je turističkim odredištem i lječilištem. Ta odluka donesena je na temelju klimatskih uvjeta jer Rab ima 2500 sunčanih sati godišnje. Nekoliko godina nakon proglašenja turističkom destinacijom počeli su se graditi prvi hoteli, započelo je organizirano bavljenje turizmom, i mnogi su Rabljani u toj djelatnosti odlučili osigurati svoju, ali i budućnost sljedećih generacija. Od tada do danas Rab je osvajao mnogobrojne nagrade za najbolje i najuređenije turističko odredište na hrvatskom Jadranu, rečeno je na nedavnom predstavljanju rapske turističke ponude u Zagrebu. “Rab je poznat po ilirskom i liburnijskom nazivu Felix Arba ili Sretni otok, deveti je po veliči-

ni otok na Jadranu, a na njemu su ljetovali mnogi poznati političari, glumci, kraljevi i prinčevi, među kojima i engleski kralj Edward VIII. koji je sa svojom budućom suprugom Wallis Simpson i pratnjom na jahti Nahlin bio usidren ispred mjesta

Otok Rab prosječno godišnje posjećuje 220.000 turista koji ostvare oko 1,7 milijuna noćenja Banjol”, rekao je direktor Turističke zajednice Raba Nedjeljko Mikelić dodavši kako od tada, a možda i nešto ranije, Rab nosi još jedno ime - otok ljubavi. Turistima je danas na raspolaganju sedam hotela, dva kampa, dvije ACI marine, pansioni, vile, apartmani i sobe u privatnim kućama, ukupnih kapaciteta više od 27.000 kreveta. Većina hotela je u sastavu turističke tvrtke Imperial, a proteklih je godina

Prvi u Hrvatskoj dobitnik QualityCoast nagrade Otok Rab proteklog je tjedna dobio nagradu QualityCoast koju dodjeljuje Europska organizacija Coastal and Marine Union - projekt Europske unije nastao suradnjom 11 zemalja članica. Cilj te organizacije je uspostava svjetske mreže obalnih destinacija koje imaju istu vrijednost i praksu u održivom razvoju turizma. Sve članice koje su zadovoljile stroge kriterije za primanje u članstvo organizacije i time dobile QualityCoast nagradu, Coastal and Marine Union uključuje u međunarodne marketinške i promotivne kampanje. Rab je prva hrvatska obalna destinacija, ali i prva obalna destinacija iz ovog dijela Europe koja je dobila tu nagradu. uloženo u obnovu hotela Imperial koji je podignuo kategoriju na četiri zvjezdice. I modni i glazbeni događaji Zahvaljujući razvedenosti i raznolikosti rapskog arhipelaga, turistima i sportašima rekreativcima nude se brojne mogućnosti za kreativan odmor. Uz wellness ponudu, na Rabu im je na raspolaganju 80 kilometara biciklističkih staza, 100 kilometara pješačkih staza i šetnica, četiri ronilačka centra, dvadesetak teniskih igrališta te pet igrališta za male sportove. Na otoku se nalazi i geopark s poučnom Premužićevom stazom izgrađenom oko 1930. godine,

koja je ime dobila po Anti Premužiću, projektantu, graditelju šumskih cesta i planinarsko-turističkih staza. ”Otok Rab prosječno godišnje posjećuje 220.000 turista koji ostvare oko 1,7 milijuna noćenja. Iako je struktura gostiju raznolika, ipak su 40 posto od ukupnog broja turista Nijemci, 12 posto Austrijanci te 11 posto Talijani”, istaknuo je Mikelić. Osim tradicionalnih manifestacija poput Rabske fjere koja će se održati od 25. do 27. srpnja, ljetnog festivala i viteških igara, ove će se godine prvi put održati Rab Fashion Week 9. i 10. srpnja te Rab Summer Festival 13. i 14. kolovoza. Fas-

hion Week ove se godine preselio iz Zagreba na Rab, a na tom će modnom događaju svoje kreacije predstaviti modni dizajneri iz Hrvatske i inozemstva. Na Rab Summer Festivalu nastupit će poznati svjetski i hrvatski glazbeni i DJ izvođači. Osim bogate sportske, kulturne i zabavne ponude, Rab se može pohvaliti i raznovrsnom gastronomskom ponudom te nadaleko poznatom rapskom tortom čiji je recept nastao prije 800 godina. Kako bi u idućim godinama Rabljani što spremnije dočekivali svoje goste, izgradit će se novo trajektno pristanište u mjestu Stinica, koje bi trebalo početi raditi do sezone 2011. godine.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3628, 24. svibnja 2010.

Splita, Rijeke, Opatije i Zagreba pokazali su nam kako lokalna “ Primjeri zajednica ima razumijevanja za zajedničke napore u izgradnji mreže. ” Goran Škvarč, voditelj poslovnih komunikacija u CARNet-u

Umreženo obrazovanje

Pliva miš preko mora Povezivanje osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj jedan je od kontinuiranih projekata koje tvrtka Cisco provodi u suradnji s CARNet-om frastruktura u nekim dijelovima Hrvatske predstavlja veliki izazov, kako

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

za Grčke, hrvatski arhipelag koji sačinjava 698 otoka, 389 otočića i 78 grebena, drugi je najbrojniji na Mediteranu što je, nema sumnje, rijetko prirodno bogatstvo i adut u rukavu jedne naglašeno turističke zemlje. Međutim, ako se razvedenost obale promatra iz kuta obrazovanja, ona može predstavljati i problem zbog slabe infrastrukturne povezanosti mora i kopna. Ova tvrdnja posebice se odnosi na one obitelji koje žive na pedesetak naseljenih otoka u nas. Smanjivanje digitalnog jaza U želji da svojoj djeci omoguće najbolje šanse za uspjeh u životu, najčešće ih šalju u veća obližnja mjesta na kopnu ili na gušće naseljenom otoku gdje su, među ostalim, i škole informatički bolje opremljene. Kako bi se smanjio postojeći digitalni jaz te povezale sve ostale osnovne i srednje škole u Hrvatskoj, Vlada je prije nekoliko godina pokrenula projekt informatizacije i modernizacije sustava obrazovanja s ciljem razvoja IP (Internet Protocol) tehnologije kao infrastrukturne osnove za razvoj društva znanja. “Povezivanje osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj nije kratkotrajni projekt, već jedan od kontinuiranih projekata

Postignuti rezultati Hrvatsku smještaju gotovo na sam europski vrh po broju povezanih ustanova i razgranatosti mreže

koje tvrtka Cisco provodi u suradnji s hrvatskom akademskom i istraživačkom mrežom CARNet”, kaže nam Vedran Hafner, sistem inženjer u Ciscu Hrvatska. Iznimno je zadovoljan dosadašnjim napretkom, ističe, jer postignuti rezultati

Hrvatsku smještaju gotovo na sam europski vrh po broju povezanih ustanova i razgranatosti mreže. “U jedinstvenoj računalno-komunikacijskoj mreži, kojoj je osnova suvremena Cisco tehnologija, danas se nalazi oko 1380 ustanova iz sustava

Multimedijalna nastava Projekt e-Otoci omogućio je da se širokopojasnom tehnologijom poveže 21 škola na otocima oko Zadra, Šibenika, Trogira i Dubrovnika s matičnim školama na kopnu i tako je uklonio razlike u pristupu obrazovanju učenika u odnosu na njihovo mjesto življenja. Zahvaljujući tom projektu, isporučuje se digitalni obrazovni sadržaj i omogućuje nastavnicima na kopnu da održe nastavu učenicima na otocima uz pomoć video i multimedijalne opreme poput projektora, kamera, mikrofona i pametnih ploča (bijele ploče osjetljive na dodir na kojima se prikazuje sadržaj s računala) preko IP mreže.

školstva na više od 1360 lokacija, a dodatno je povezano i 235 ustanova iz akademske zajednice na gotovo 400 lokacija”, objašnjava. Nerazvijenost je izazov Goran Škvarč, voditelj poslovnih komunikacija u CARNet-u, napominje kako su i učenici i nastavnici uvidjeli prednosti korištenja računalno-komunikacijskih tehnologija i posjedovanja stalne veze. Uz pristup internetu, korisnicima su na raspolaganju i brojne druge usluge i servisi kojima je cilj unaprjeđenje nastavnog procesa. Dodaje kako nedovoljno razvijena in-

tehnološki, tako i financijski. “Povezivanje udaljenih lokacija, poput otoka ili područja sa slabo razvijenom komunikacijskom infrastrukturom, najveća je prepreka završetku povezivanja svih ustanova”, podcrtava. Aktivnosti koje trebaju osigurati daljnje širenje i razvoj mreže nastavit će se. Među njima je i razvoj vlastite optičke mreže kojemu se stručna ekipa okupljena oko ovog projekta posvetila sukladno, prije svega, financijskim, a zatim i pravno-logističkim mogućnostima. “Primjeri Splita, Rijeke, Opatije i Zagreba pokazali su nam kako lokalna zajednica ima razumijevanja za zajedničke napore u izgradnji mreže. Daljnje dizanje brzina i suradnja s telekom operatorima, s kojima još nemamo zajedničke usluge, visoko su na popisu naših prioriteta, kao i osiguravanje izvora financiranja izvan državnog proračuna Hrvatske, ponajprije iz fondova Europske unije”, zaključuje Škvarč.

*vijesti IBM predstavio softverske proizvode i rješenja U sklopu godišnje konferencije Dan IBM softvera, IBM je prošli tjedan predstavio najnovije softverske proizvode i rješenja, razvojnu strategiju poslovanja te nedavne akvizicije tvrtki. Pred više od 250 sudionika IBM-ovi stručnjaci, poslovni partneri i korisnici prezentirali su kroz tri niza predavanja svoja iskustva i projekte temeljene na IBM-ovim tehnologijama i softverskim rješenjima koja pomažu u smanjenju troškova, optimizaciji poslovnih procesa i povećanju učinkovitosti. Zaključena akvizicija Combisa Hrvatski Telekom, vodeći davatelj telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj, zaključio je akviziciju Combisa nakon obavijesti Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja koja akviziciju ocjenjuje dopuštenom koncentracijom. T-Hrvatski Telekom je 26. ožujka potpisao Ugovor o prodaji i prijenosu poslovnog udjela kojim stječe 100-postotni udjel u društvu Combis za 25,5 milijuna eura do maksimalnih 31,5 milijuna eura, ovisno o ostvarenju poslovnih ciljeva za ovu i sljedeću godinu. Lenovo pokazao adute Izvješće Technology Business Researcha (TBR) Studija o korporativnom ponašanju prilikom kupnje IT opreme i zadovoljstva korisnika: prijenosna i stolna računala za treći i četvrti kvartal 2009. godine proglasio je Lenovo najboljim proizvođačem računala. Stoga je tehnički direktor globalnog Istraživačkog centra Lenovo Kevin Beck prošli tjedan okupljenim novinarima pokazao prednosti koje proizvodi Lenova nude svojim korisnicima u odnosu na konkurenciju, ističući inovativni dizajn s naglaskom na kvaliteti i pouzdanosti.

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3628, 24. svibnja 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Električne uronjive sisaljke

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR KEN BLANCHARD RUKOVOĐENJE NA VIŠOJ RAZINI Mate

Povedite svoje ljude prema izvrsnosti i istodobno stvorite organizaciju vrhunske učinkovitosti koja će svima uljepšati život. U ovoj knjizi Blanchard i suradnici zapisuju 30 godina iskustva u savjetovanju dobrih vođa i organizacija o tome kako postati - i ostati dobrima. Otkrijte sve o “trostrukoj bilanci” i kako je iskoristiti za stvaranje dobrih ciljeva i vizija. Poboljšajte svoju igru, izdignite svoju učinkovitost i na vrijeme se pobrinite da počnete voditi na visokoj razini.

VIKTOR ŽMEGAČ SMS ESEJI Profil

Viktora Žmegača naša kulturna javnost poznaje ponajprije po kapitalnim knjigama zasnovanima na golemoj općekulturnoj erudiciji i znanstvenoj akribiji. U ovoj knjizi Žmegač pokazuje i svoje drugo lice: umijeće da govori u kratkoj esejističkoj formi, često na rubu beletrističkog, autobiografskog i feljtonističkog stila. Na sažet i poentiran način Žmegač gaji diskurs kojemu najbolje pristaje naziv “sintetična proza”.

Taizhou Gongda Electrical Appliance, Taizhou, Zhejiang, Kina, www.cngongda.com. Tvrtka je proizvođač električnih uronjivih sisaljki. Sisaljke su dobre kvalitete, štede energiju, imaju visoku efikasnost, a mogu se primjenjivati u poljoprivredi, građevinarstvu, industriji, rudarstvu te služiti za civilnu upotrebu. Kontakt: Tony Field, tony@ cngongda.com, +86 0576 86388922, +86 18906596718.

V.B.Z.

Pripremajući se za neku priču, skupit ću hrpu dokumenata, neću štedjeti na vremenu utrošenom u kopanju po arhivima i u bibliotekama, i znam da će doći to vrijeme starta, da će mi Bog poslati znak kroz nadahnuće. Možda ne upotrijebim ništa od toga, ali činjenica da pored mene stoji hrpa dokumenata daje mi snagu da se koncentriram i pišem najbolje što mogu. Poslije volim čuti pitanje: Čuj, reci mi, jesu li oni dokumenti koje citiraš stvarno originalni?, kaže sam autor. Za preporuku ove knjige - dosta.

Mihail Arcibašev SANJIN Disput

Ovaj roman iz 1907. po objavljivanju je bio vrlo popularan u cijeloj Europi, iako je zbog naglaska na spolnosti potaknuo burne negativne reakcije, poglavito kritike i crkve. To djelo, za svoje vrijeme izrazito slobodoumno, koje je prema autorovim riječima “apologija individualizma”, bilo je kultna knjiga više naraštaja europske inteligencije. U zemljama tzv. istočnog bloka Arcibašev je bio zabranjen sve do 1990., zajedno s “okorjelim erotomanima” Millerom i Nabokovom.

TANYA BYRON, SACHA BAVEYSTOCK “ZLOČESTA” DJECA NAŠI MALI ANĐELI Veble commerce

U ovome jasnom, sažetom i pozitivno usmjerenom vodiču klinička psihologinja dr. Tanya Byron i producentica Sacha Baveystock služe se djelotvornim metodama iz TV serije Little Angels kako bi pomogle roditeljima da prevladaju uobičajene probleme s ponašanjem. One pokazuju roditeljima kako da shvate probleme s kojima se suočavaju te prihvate pozitivan stav koji im omogućuje preuzmanje mnogo djelotvornijeg i ugodnijeg pristupa zadaći roditeljstva.

Boks-Pol, Michalowice k/Warszawy, Poljska, www.bokspol.pl. Poljski proizvođač blagajničkih pultova traži na hrvatskom tržištu partnere za distribuciju i krajnje kupce. Opremaju sve vrste prodavaonica, supermarketa i hipermarketa, a također i markete s građevinskim materijalima. Kontakt: r.grabowski@ bokspol.pl, +48 22 7530407, +48 509 267769 Uvođenje internetskih rječnika u poslovanje

Partnerstvo

XL Energy Marketing, Varšava, Poljska, www.xl-energy.com. Tvrtka je poljski proizvođač XL energetskog pića koje je trenutačno prisutno u više od 50 zemalja diljem svijeta. Traži pouzdane distributere za hrvatsko tržište. Kontakt: Marta Szymonik Majewska, eu5@xl-energy.com, +48 22 8397599. Zastupstvo

Orgachim JSC, Ruse, Bugarska, www. orgachim.bg. Tvrtka je vodeći bugarski proizvođač DIY arhitektonskih boja za dom i kućanstvo. Traži poslovne partnere, zastupnike, distributere, veletrgovce i uvoznike. Kontakt: Veselina Mateeva, veselina.mateeva@orgachim.bg, +359 82 886339. Bezalkoholna pića

TOMISLAV SABLJAK JARČEVO OKO

Partnerstvo

Renzlor-mb, Limbuš, Slovenija. Tvrtka traži distributera na području Hrvatske za proizvod Aloe vera soft drink 0,5 litara. Piće se sastoji od soka i komadića aloe vere, a aromatizirano je različitim okusima: jagode, passion fruita, limete, grožđa i dinje. Kontakt: Matjaž Pukl, matjaz.pukl@renzlor.si. Niskoenergetske kuće

Kern-Haus, Karlshrue, Njemačka, www. kern-haus.de. Njemačko poduzeće traži poslovne partnere u Hrvatskoj, zainteresirane za gradnju niskoenergetskih kuća. Kontakt: Vlado Bulić, kern-haus@decro. de, +49 721 8302721, +49 171 7139504.

Taktika nova, Zagreb, www.taktikanova. eu. Tvrtka uvodi internetske rječnike u poslovanje. Kontakt: J.Kurušić, posao@ taktikanova.hr. Kovano željezo i cijevi

Allium, Pula, www.allium.hr. Tvrtka nudi usluge proizvodnje i montaže elemenata od kovanog željeza, kovanih cijevi, kovanih punih profila i traka. Izrada ograda, kapija, svijećnjaka, ogledala. Kontakt: Goran Čupić, goran.cupic@ globalnet.hr, +385 52 560007, +385 91 5015438. Računala i audiooprema

Multicomb, Ivanec, www.multicomb.hr. Tvrtka projektira, isporučuje i ugrađuje svu računalnu opremu, kao i profesionalnu audioopremu renomiranih proizvođača. Kontakt: Andrej Bregović, multicomb@multicomb.hr. Zastupstvo

Karactermania, Barcelona, Španjolska, www.karactermania.com Tvrtka sa 12-godišnjim iskustvom u proizvodnji i trgovini licenciranim proizvodima s likovima i znakovima poznatih osoba i brendova kao što su: Betty Boop, Marilyn Monroe, Audrey Hepburn, Pucca, Disney, Hanna Montana, High School Musical, Mickey Mouse, The Rolling Stones, The Muppets, Warner Bros... traži zastupnike ili predstavnike u Hrvatskoj. Kontakt: Pedro Biosca, pere@karactermania.com, +34 93 4800012.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska 2D bar code skeneri s punjačima i baterijama

Zračna luka Zagreb nabavlja devet 2D bar code skenera, devet punjača i devet dodatnih baterija. Rok dostave ponuda je 25. svibnja. Deemulgator za lake nafte

Ina Zagreb nabavlja 100.000 kilograma deemulgatora za lake nafte. Rok dostave ponuda je 31. svibnja. Sjedalice za stadion

Grad Vinkovci nabavlja 4000 sjedalica za stadion Mladosti u Vinkovci-

ma. Rok dostave ponuda je 27. svibnja. Signalne prikolice

Autocesta Rijeka-Zagreb nabavlja tri signalne prikolice. Rok dostave ponuda je 29. lipnja. Regija Terenska vozila

Hercegbosanske šume Kupres nabavljaju 12 terenskih vozila. Rok dostave ponuda je 14. lipnja. Nasloni za stolice na stadionu

Centar za sport i rekreaciju Sarajevo nabavlja

18.000 naslona za postojeće stolice na stadionu. Rok dostave ponuda je 14. lipnja. Računalna oprema i licencije

Zavod za zdravstveno osiguranje Slovenije nabavlja računalnu opremu i licencije. Rok dostave ponuda je 23. lipnja.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

www.privredni.hr Broj 3628, 24. svibnja 2010.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Na prodaju zrakoplov, oranice i ceste

Zrakoplov McDonnell Douglas DC-9, izrađen 1987. godine, prodaje se za 1,7 milijuna kuna. Nalazi se u Puli, na adresi Valtursko polje 210. Prodaja zrakoplova obavit će se usmenom javnom dražbom na ročištu koje će se održati 27. svibnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Pazinu, Dršćevka 1, sudnica 2. Na ročištu mogu sudjelovati domaće pravne i fizičke osobe uz dokaz identiteta odnosno izvornika ili javnobilježnički ovjerovljene preslike izvoda iz sudskog registra, strane pravne i fizičke osobe uz prilaganje dokaza o identitetu odnosno izvornika ili javnobilježnički ovjerovljene preslike izvoda iz sudskog registra, koje je preveo sudski tumač. Ako navedene osobe na dražbi zastupa punomoćnik, on mora predočiti javnobilježnički ovjerenu specijalnu punomoć za zastupanje. Osobe zainteresirane za kupnju mogu zrakoplov razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na 098/9023 000 ili 052/432 728. Kuća u Šibeniku od 244 četvorna metra s pripadajućim dvorištem prodaje se za 4,5 milijuna kuna. Ročište za dražbu održat će se 2. lipnja u 12.40 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, Stjepana Radića 81, soba 9. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Razgledavanje je moguće prema zahtjevu kupca svakim

radnim danom od 13 do 16 sati, u sobi 9 Općinskog suda u Šibeniku. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije dražbe položile osiguranje u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine na račun Suda 23900011300001202 kod Hrvatske poštanske banke, depozitna sredstva Općinskog suda u Šibeniku, poziv na broj 05 511344-079. Oranice, ceste i putovi, ukupne površine 138.152 četvorna metra prodaju se u Goričanu u Međimurskoj županiji. Ukupna procjena vrijednosti iznosi 6,5 milijuna kuna. Ročište za prodaju usmenom javnom dražbom održat će se 31. svibnja u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, Braće Radića 2, soba 223/II. Prodaja se provodi prema načelu “viđeno-kupljeno” što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretnine te dokumentaciju koja se odnosi na ovu imovinu uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091/2010 001. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije dva dana prije ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u iznosu od pet posto od utvrđene vrijednosti nekretnina, koja se uplaćuje na račun stečajnog dužnika broj 24890041131203136, otvoren kod Vabe Varaždin. Potvrdu o uplati jamčevine svaki sudionik dužan je predočiti na dražbi prije njena početka. Poslovni prostor od 1032 četvorna metra prodaje se u Čakovcu.

Vrijednost mu je procijenjena na 3,9 milijuna kuna, a sastoji se od prizemlja, prve etaže i potkrovlja. Ročište za prodaju usmenom javnom dražbom održat će se 31. svibnja u 10.30 sati na Trgovačkom suda u Varaždinu, Braće Radića 2, soba 223/II. Prodaja se provodi prema načelu “viđeno-kupljeno” što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Zainteresirane osobe mogu razgledati oglašene nekretnine te dokumentaciju koja se odnosi na ovu imovinu uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091/2010 001. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije dva dana prije ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u iznosu od pet posto od utvrđene vrijednosti nekretnina koja se uplaćuje na račun stečajnog dužnika broj 24890041131203136 otvoren kod Vabe Varaždin. Potvrdu o uplati jamčevine svaki sudionik dužan je predočiti prije početka dražbe. Industrijsko dvorište u Labinu vrijedno 2,6 milijuna kuna. Površine je 9000 četvornih metara, a prodavat će se na dražbi 1. lipnja 2010. godine na Općinskom sudu u Labinu, soba 3/I. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Razgledavanje je moguće 31. svibnja u vremenu od 9 do 11 sati. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti nekretnine, a treba je uplatiti na račun Suda broj 23900011300002297, s pozivom na broj 05 19-01451-08. Kupac je potvrdu o uplati jamčevine dužan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Širenje “rada na daljinu” Dr. Uroš Dujšin

ilijuni radnika počeli su prihvaćati položaj nezavisnih vanjskih suradnika kao alternativu zaposlenju u punom radnom vremenu ili zbog nemogućnosti pronalaska stalnog radnog mjesta, ističe Economist. Prema agenciji IDC, potkraj prošle godine bilo je u Americi oko 12 milijuna takvih djelatnika, a očekuje se da će ih 2015. biti oko 14 milijuna. Stručnjaci očekuju da će njihov broj rasti zbog niza ra-

zloga, kao što su stagnantno tržište rada i sve prisutnija želja pojedinaca da imaju fleksibilno radno vrijeme kako bi se mogli posvetiti i brizi za obitelj. Tom trendu pogoduje i tehnologija: tijekom proteklih nekoliko godina se niz brzorastućih tvrtki, kao što je Elance, oDesk i LiveOps, počeo koristiti prednostima “informatičkog oblaka” – kombinacije brzih internetskih veza i jeftinih kompjutorskih kapaciteta vezanih za internet kao izvor razvijenog softvera što omogućava upravljanje i nadzor nad radnicima koji rade kod kuće. Brzi rast broja slobodnih suradnika djelomično je prouzročen i time što američki poslodavci drastičnim rezovima radnih mjesta prisiljavaju otpuštene da se prihvate bilo ko-

jeg posla koji mogu naći. Pri tome je značajno da se tu pojavljuje sve veći broj složenijih i bolje plaćenih poslova, kao što su pravno i financijsko savjetovanje. Neka velika osiguravateljska društva čak razmišljaju o tome da rješavanje zahtjeva za naknadu štete prepuste nezavisnim vanjskim suradnicima. Softveri za procjenjivanje ljudi Kako bi potakle rast potražnje za tim uslugama, agencije što posreduju u takvim poslovima razvile su sofisticirane softve-

re koji im omogućavaju da ocjenjuju vanjske suradnike i upravljaju odnosima s njihovim komi-

Ankete pokazuju kako suradnici koji rade “na daljinu” cijene autonomiju koju uživaju kao i šanse koje im pruža takav rad tentima. Tako agencija LiveOps podvrgava nove suradnike nizu testova kako bi ocijenila njihovu osposobljenost, a oDesk je čak razvio i softver koji mu omogućava kontrolu obavljanja radnih zadataka. Posebna aplikacija omogućava agenciji da uđe u suradnikovo računalo svakih 10 minuta i tako prati kako napreduje

posao. Suradnici se uglavnom mire s takvim metodama Velikog Brata jer im agencija jamči isplatu svakog obavljenog posla čime im izbjegavaju moguće probleme s naplatom od komitenata. Promatrači procjenjuju da će ovo e-zapošljavanje zadesiti ista sudbina kao i e-trgovinu, kojoj je trebalo prilično vremena za uhodavanje. Procjenjuje se da će oko 2020. tako biti zaposleno tek dva postotka radne snage, ali da će nakon toga taj udio znatno porasti. Jedan od razloga tome je i taj što će djelatnici mlađe generacije nastojati promijeniti više zaposlenja tijekom radnog vijeka i biti bolje upoznati s tehnologijom koja omogućava “rad na daljinu”. Da bi do toga došlo, bit će potrebno prevladati nekoliko zapreka. “Kulučenje” iz fotelje Prva je zapreka želja konzervativnih menadžera da i dalje imaju neposrednu kontrolu nad svojim suradnicima. Zbog toga se sada slobodnim vanjskim suradnicima pretežno koriste manja i srednja poduzeća. I drugo, ta djelatnost treba opovrgnuti kritike da se tu radi o “digitalnim šljakaonicama” koje služe obaranju nadnica i ponižavanju zaposlenika. Stoga bi propisima trebalo poboljšati položaj takvih suradnika. Posrednici u ovom obliku zapošljavanja ističu da ankete u bogatim i siromašnijim zemljama pokazuju kako njihovi suradnici cijene autonomiju koju uživaju kao i šanse koje im pruža takav način rada. Ipak, potpisanog autora ovaj način rada veoma podsjeća na kućnu radinost engleskih tkalaca u 17. stoljeću. Umjesto preslica i tkalačkih stanova, sada glavni alat novih “radnika na daljinu” postaje – računalo.

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3628, 24. svibnja 2010.

Glavna skupština Ine

Obveznicama do nastavka investicija Do kraja ove godine izdat će se zamjenjive obveznice u vrijednosti do 1,5 milijardi kuna koje bi trebali u cijelosti upisati najveći dioničari - Vlada i MOL Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rijedlog Uprave Ine za izdavanje zamjenjivih obveznica do iznosa od 1,5 milijardi kuna prihvaćen je na prošlotjednoj Glavnoj skupštini te kompanije. Rok za njihovo izdavanje je 31. prosinca, a te obveznice s pravom zamjene za dionice u cijelosti će upisati najveći dioničari - Vlada i mađarski MOL. Ako, pak, u roku od tri godine ne budu iskupljene, zamjenjive obveznice bit će pretvorene u dionice nominalne vrijednosti od 900 kuna u omjeru jedan prema jedan. Kako se tom odlukom pravo ostalih dioničara pri upisu isključuje, Božo Mikuš, predsjednik Sindikata Ine i naftnog gospodarstva (SING), ujedno predstavnik malih

dioničara, tijekom Glavne skupštine pozvao je većinske dioničare da ne donesu tu odluku. Jer, prema njegovim riječima, nije dobro isključiti pravo malih dioničara na upis zamjenjivih obveznica Ine. A ovu, ipak izglasovanu odluku smatra štetnijim rješenjem nego da je odlučeno u izdanje uključiti osam posto malih dioničara. András Huszár, izvršni direktor Ine za financije, objasnio je kako mali dioničari nisu uklju-

Lani je Ina Grupa ostvarila 394 milijuna kuna neto gubitka čeni u to izdavanje zbog smanjenja troškova. U protivnom, Ina bi trebala ići u javnu ponudu, što je skuplje.

Zatraženo poskupljenje plina Nakon Glavne skupštine Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine, napomenuo je kako financijska sredstva dobivena od zamjenjivih obveznica neće biti utrošena za vraćanje dugova, nego iskorištena za nastavak investicijskog ciklusa i daljnji razvoj poslovanja. Od važnijih budućih aktivnosti istaknuo je uvođenje goriva Euro V kvalitete koje bi se na

RBA

svim benzinskim postajama trebalo pojaviti do kraja godine. Nastavlja se modernizacija rafinerija, kao i ostale investicije u ključne i nove projekte što je, smatra Áldott, preduvjet daljnjeg razvoja kompanije. Bojan Milković, glavni izvršni direktor Ine, osvrnuo se na osnovne karakteristike Inina poslovanja u 2009. godini. Naime, lani je Ina Grupa ostvarila 394 milijuna kuna neto gubitka, što je, iako ne-

gativan rezultat, značajno poboljšanje u odnosu na 2008. godinu. Također, u 2009. zabilježen je značajan negativan utjecaj plinskog poslovanja na ukupni rezultat poslovanja u iznosu od 1,011 milijuna kuna. Napomenuo je kako su se visoke razine ulaganja uz negativan utjecaj poteškoća u gospodarskom okruženju odražavale na financijski položaj i likvidnost Ine te da su učinjeni golemi napori kako bi se smanjile dospjele i neplaće-

ne obveze prema državi. Također, napomenuo je kako je s Vladom dogovoreno rješenje ostatka duga od oko 250 milijuna kuna prema državi i njegovo vraćanje u idućim mjesecima kroz ukupno šest rata. Dodao je kako je Ina od Vlade zatražila i poskupljenje plina za tarifne kupce za otprilike 20 lipa (oko 12 posto) potkrijepivši to činjenicom kako je cijena ovog energenta rasla i na svjetskim burzama.

HNB

Dug opće države 35,4 posto BDP-a Aktiva u travnju - 2,6 milijardi kuna

Prema posljednjim dostupnim podacima Ministarstva financija, ukupni dug opće države (dug središnje države, lokalne države te izvanproračunskih fondova) je potkraj protekle godine iznosio 117,9 milijardi kuna ili 35,4 posto BDP-a.

Na godišnjoj je razini javni dug bio viši za 17,8 milijardi kuna ili za 17,8 posto. Ukupni javni dug (dug opće države, HBOR-a i državna jamstva) je u tom razdoblju dosegnuo 167,9 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini povećanje od oko 23 milijarde kuna ili 15,9 posto. On je time potkraj protekle godine predstavljao 50,4 posto ukupnog BDP-a. Najvažnija kategorija (s udjelom od 66 posto u ukupnom javnom dugu) i dalje je ukupni dug središnje države, koji je potkraj 2009. bio veći od 110 milijardi kuna, dok je na godišnjoj razini riječ o po-

većanju od 16,9 milijardi kuna ili 18,1 posto. Valja napomenuti da u dug nisu uračunata aktivirana jamstva izdana brodogradilištima koja je država morala isplatiti, a Ministarstvo financija iskazuje kao povećanje financijske imovine. Iduća važna kategorija javnog duga su državna jamstva koja su potkraj lanjskoga prosinca iznosila 37,5 milijardi kuna, što je 10,8 posto više nego krajem 2008. Ukupan dug HBOR-a iznosio je pak potkraj lanjske godine 12,4 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini povećanje od 15,1 posto. (V.A.)

Ukupna aktiva Hrvatske narodne banke potkraj ovogodišnjega travnja iznosila je 72,59 milijardi kuna, što je u odnosu na lanjski prosinac 3,2 milijarde kuna ili 4,3 posto manje, pokazuju podaci središnje banke. Najveći dio ukupne aktive čini inozemna aktiva, odnosno međunarodne pričuve koje su potkraj travnja činile 99,9 posto ukupne aktive HNB-a. Unatoč blagom padu iznosa međunarodnih pričuva na mjesečnoj razini u zadnja tri mjeseca, one su i dalje na relativno visokoj razini, posebice u odnosu na travanj 2009. Tako je

potkraj travnja inozemna aktiva iznosila 72,58 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini 6,6 milijardi kuna ili 10 posto više. Zbog velike inozemne izloženosti Hrvatske, HNB nastoji povećati odnos međunarodnih pričuva i ukupnog inozemnog duga pa je djelomično to i razlog zbog kojeg je udio inozemne aktive u ukupnoj aktivi HNB-a razmjerno velik. Osim toga, potraživanja od banaka uvelike su smanjena lanjskoga rujna. Točnije, u rujnu su krediti bankama pali na 13,5 milijuna kuna (sa 2,7 milijardi kuna u kolovozu) te su na toj razini ostali i idućih mjese-

ci. Potkraj travnja potraživanja od banaka još su se spustila te su iznosila 13,2 milijuna kuna. Potraživanja od ostalih domaćih sektora (uglavnom trgovačkih društava) lanjskoga su se travnja smanjila na 4,4 milijuna kuna te su na sličnim razinama ostala i dalje. Tako su potkraj travnja 2010. potraživanja od trgovačkih društava iznosila četiri milijuna kuna. Kad je riječ o pasivi, primarni novac se potkraj travnja spustio na 54,1 milijardu kuna, dok je inozemna pasiva nastavila s blagim porastom te je iznosila 8,6 milijuna kuna. (V.A.)

www.privredni.hr Broj 3628, 24. svibnja 2010.

( 0%

rast gospodarstva u 2010.

( oko 2% prosječna inflacija

MEĐUNARODNI MONETARNI FOND O HRVATSKOJ

Krhak oporavak gospodarstva

Hrvatske vlasti pozvane su da što veći dio mjera kojima bi se smanjili javni rashodi i poboljšala efikasnost gospodarstva provedu čim prije. Te mjere obuhvaćaju smanjenje javne uprave, završetak reformi vezanih uz mirovinske, zdravstvene i socijalne rashode, ubrzavanje privatizacije i reformu Zakona o radu Vesna Antonić antonic@privredni.hr

eđunarodni monetarni fond očekuje kako će oporavak gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u drugoj polovini ove godine biti krhak te uglavnom potaknut neto izvozom i obnavljanjem zaliha. Ukupno gledajući, očekuje se da će rast gospodarstva u 2010. biti nula posto, prosječna inflacija oko dva posto, a manjak na tekućem računu platne bilance uglav-

Manjak proračuna opće države mogao bi ove godine dosegnuti 3,6 posto BDP-a nom nepromijenjen. U izgledima za kratkoročno razdoblje prevladavaju negativni rizici, stajalište je MMF-a, koji smatra kako su vanjske ranjivosti i dalje velike, te je stoga nužno pomno pratiti uvjete likvidnosti u bankovnom sustavu. Fiskalna konsolidacija predviđena ovogodišnjim proračunom uzima u obzir financijska ograničenja i zabrinutosti glede istiskivanja privatnog sektora s tržišta kredita, ali bit će teško ostvariva bez dodatnih mjera na rashodnoj strani. Izmjene poreza na dohodak, ukidanje poreza solidarnosti i rast do-

nekle slabiji od predviđenog negativno će utjecati na prihode. Članovi Misije stoga predviđaju kako će manjak proračuna opće države u 2010. dosegnuti 3,6 posto BDP-a te upozoravaju kako će očuvanje stabilnosti financijskog sektora imati važnu ulogu u oporavku gospodarstva. Naime, s obzirom na stagnaciju gospodarstva očekuje se kako će se kvaliteta imovine dodatno pogoršati tijekom ove godine unatoč tomu što rezultati ispitivanja otpornosti bankarskog sektora koje je HNB nedavno proveo pokazuju da bi većina banaka bila sposobna podnijeti značajan rast loših kredita bez potrebe za dokapitalizacijom. Ipak, potreban je stalni oprez, pa članovi Misije podržavaju odluku o povećanju minimalne stope adekvatnosti kapitala sa 10 na 12 posto. Vlada prepoznala nužan zaokret Postizanje održivog srednjoročnog rasta u predstojećem razdoblju zahtijevat će značajan zaokret u politici što je prepoznato u Vladinu Programu gospodarskog oporavka. Zbog povećane nesklonosti riziku na svjetskim tržištima malo je vjerojatno da će kapitalni priljevi dosegnuti razine prije krize, čime se dodatno obuzdava rast kredita i domaće potražnje. Mala je vjerojatnost da će rast u srednjoročju premašiti tri posto. Kako bi se u dugo-

ročnom razdoblju ostvarile više i održive stope rasta, napore treba usmjeriti na dohodovne i strukturne politike kako bi se poboljšala konkurentnost i ponovno uspostavila ravnoteža gospodarskog rasta te na srednjoročnu fiskalnu konsolidaciju. Zajednička provedba tih politika poduprla bi povjerenje tržišta, postavila snažne temelje za dostizanje održivih prihoda i pridonijela ublažavanju vanjske neravnoteže, mišljenje je MMF-a. Poticanje vanjske konkurentnosti zahtijevat će skupu, ali nužnu unutarnju prilagodbu. Uz realne izglede da euro bude uveden tek u srednjoročnom odnosno dugoročnom razdoblju, takva će prilagodba vjerojatno podrazumijevati razdoblje u kojem će inflacija biti niža od one u trgovinskim partnerima, sporiji

rast u kratkoročnom razdoblju i nastanak troškova u bilancama banaka zbog veće razine loših kredita. Tu bi unutarnju prilagodbu trebalo postići dohodovnim politikama koje povećavaju konkurentnost, a oslanjaju se na ograničavanje rasta plaća, u čemu bi javni sektor trebao imati vodeću ulogu, i strukturnim reformama za povećanje produktivnosti. Cilj srednjoročne fiskalne politike treba biti stvaranje odgovarajućeg prostora za protucikličko djelovanje, otklanjanje neefikasnosti vezanih uz potrošnju i osiguravanje održivosti duga. Procjene MMF-a pokazuju da bi se uz nepromijenjene politike proračunski saldo opće države zadržao na razini iznad 3,5 posto BDPa tijekom srednjoročja te da bi se javni dug povećao na 44 posto BDP-a

do 2015. Ako mu pribrojimo postojeće stanje potencijalnih obveza, ukupni bi dug javnog sektora dosegnuo 60 posto BDP-a, ističe Misija, po čijem bi mišljenju tijekom srednjoročja bilo primjereno provoditi fiskalnu konsolidaciju kojom bi se ukupni proračunski saldo sveo na nulu, a udio javnog duga u BDP-u krenuo silaznom putanjom. Nužno potrebna odlučnost Misija također poziva hrvatske vlasti da što veći dio mjera kojima bi se smanjili javni rashodi i poboljšala efikasnost gospodarstva provedu čim prije. Te mjere obuhvaćaju smanjenje javne uprave, završetak reformi vezanih uz mirovinske, zdravstvene i socijalne rashode, ubrzavanje privatizacije i reformu Zako-

na o radu s ciljem uvođenja veće fleksibilnosti na tržište rada i participacije radne snage. Tek bi se nakon provedbe tih reformi stvorio prostor za smanjenje poreznog opterećenja gospodarstva, što bi trebalo pomoći daljnjem poticanju dugoročnog rasta, stav je MMF-a. Odluka da se donese zakon o fiskalnoj odgovornosti korak je u pravom smjeru i stoga potičemo hrvatske vlasti da si za cilj postave ciklički prilagođeni proračun sa saldom nula, ističe Misija. Kad se svjetska kriza pojavila, hrvatske su vlasti reagirale brzo i donijele mjere kojima je dana podrška financijskoj stabilnosti. U postkriznom scenariju s neznatnim rastom i povećanjem zaduženosti podjednaka je odlučnost potrebna da bi se provele politike koje će potpomoći razvoj otpornijega gospodarstva.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3628, 24. svibnja 2010.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Zbog velike likvidnosti kamatne stope i dalje ostaju niske Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

ako razdoblje održavanja obvezne pričuve odmiče, potražnja za kratkoročnim pozajmicama raste. Unatoč tome, uvjeti trgovanja na novčanom tržištu, posebno kamatna stopa, nisu se značajnije promijenili. Iako je potražnja za kratkoročnim pozajmicama znatno iznad ponude, potencijalni korisnici pozajmica spremni su prihvatiti samo vrlo nisku kamatnu stopu. Istodobno dio sudionika s viškovima likvidnosti nije spreman dati pozajmicu uz tako nisku kamatnu stopu.

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

10.5-14.5.2010.

17.5.- 21.5.2010.

1,6

1,2 200 0,8 100 0,4

17.5.2010.

18.5.2010.

19.5.2010.

Stoga se značajni iznosi kuna i dalje usmjeravaju kao prekonoćni depozit u središnju banku po kamatnoj stopi od 0,5 posto. Na Tržištu novca prosječna dnevna kamatna stopa za protekli tjedan iznosila je 0,65 posto.

20.5.2010.

0,0

21.5.2010.

Već drugi tjedan za redom nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija pa sudionici s viškovima likvidnosti nisu imali izbor da dio svojih viškova usmjere u ovu državnu kratkoročnu vrijednosnicu.

ponedjeljak

utorak

U sadašnjim okolnostima trgovanja na novčanom tržištu, u kojima je kratkoročna kamatna stopa nerijetko ispod pola posto godišnje, upisivanje trezorskih zapisa je atraktivan i kvalitetan način upravljanja kratkoročnom

srijeda

četvrtak

petak

likvidnošću. Zato je gotovo svaka aukcija uspješna, a ponude za upis značajno nadilaze planirane iznose izdanja. Na novčanom tržištu i dalje vlada vrlo visoka likvidnost te možemo očekivati da će sličan

odnos ponude i potražnje novca zasigurno potrajati još neko vrijeme. Početak razdoblja održavanja obvezne pričuve donio je malo više živosti na novčanom tržištu, ali je kamatna stopa ostala stabilna na iznimno niskoj razini. Stoga najbolje prolaze sudionici koji se mogu zadužiti po vrlo povoljnijim uvjetima. Budući da razdoblje održavanja obvezne pričuve ulazi u drugu polovinu, a na novčanom tržištu vlada velika likvidnost, niska kamatna stopa zadržat će se i u idućem razdoblju.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Franak prošao zenit

Mirex još malo izgubio

Sredinom prošlog tjedna zaustavljen je rast švicarskog franka i ta je valuta s vrhunca od 5,179244 kune valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

EUR

7.28

4,817862

kanadski dolar

USD

Dolar je oscilirao i na kraju tjedna bio jeftiniji nego na početku za 0,087012 kuna. 5.96

CHF

5.20

7.27

5.92

5.18

7.26

5.88

5.14

7.25

5.84

5.10

7.24

5.80

5.06

7.23

4.76

5.02

5,452866

JPY

japanski jen (100)

6,434769

CHF

švicarski franak

5,049245

GBP

britanska funta

8,355209

USD

američki dolar

5,798431

EUR

euro

7,264854

Izvor: HNB

krediti u toj valuti. Euro je poslovično stabilan, s vrlo blagim rastom na kraju tjedna, na 7,2648 kuna.

skliznula na 5,049245 kuna, što je relativno dobra vijest za 13 posto hrvatskih dužnika čiji su

19.5.

20.5.

21.5.

22.5.

18.5

19.5.

20.5.

21.5.

22.5.

18.5

19.5.

20.5.

21.5.

22.5.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Ponovno oštri dnevni padovi na burzama

5900 5700

zaplet u Grčkoj izazvan generalnim štrajkom odrazio se na Njujorškoj burzi najoštrijim dnevnim padom u posljednje dvije godine. Indeks Standard&Poor’s 10900

FTSE 100

10700

500 pao je za 3,9 posto, na razinu na kojoj je bio još u travnju 2009. godine. Dodatnu zabrinutost izazvale su najave njemačke vlade da će zabraniti kratkoroč2600

Dow Jones

2500

5500

10500

2400

5300

10300

2300

5100

10100

2200

4900

9900 17.5.

5000 4500

18.5.

19.5.

20.5.

21.5.

CAC40

6400

18.5.

19.5.

20.5.

21.5.

17.5. 10500

DAX

10280

4000

6200

10060

3500

6000

9840

3000

5800

9620

2500

5600 17.5.

18.5.

19.5.

20.5.

21.5.

NASDAQ

2100 17.5.

6600

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

152

150

148

146

primjena od 22. svibnja 2010. 18.5

Iako se činilo da su burze u ovoj krizi preživjele najgore dane, prošli je tjedan opet nadmašio i pesimistička predviđanja. Slab oporavak eurozone i novi

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex prošlog je petka iznosila 148,4099 bodova. To je za 0,4375 bodova manje nego na početku tjedna i daleko od vrhunaca u travnju kad je bio viši i od 150 bodova.

18.5.

19.5.

20.5.

21.5.

19.5.

20.5.

21.5.

NIKKEI 225

9400 17.5.

18.5.

19.5.

20.5.

21.5.

17.5.

18.5.

ne vrijednosne papire koji omogućavaju špekulacije na burzi, kao i jačanje japanskog jena koje je utjecalo na slabiji izvozni rezultat japanske privrede. Za rješavanje europskih boljki traži se veće jedinstvo europskih čelnika koje je vrlo teško postići. Njemačka traži stroži nadzor zemalja koje se ne pridržavaju dogovorenih pravila o zaduživanju i sporo režu budžetske rashode, dok se Velika Britanija snažno odupire davanju veće moći Europskoj komisiji. Dok traju žučne rasprave, burzovni indeksi snažno klize prema dolje.

146 21.4.

30.4.

10.5.

20.5.

17.5.

18.5.

19.5.

20.5.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 20. svibnja 2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zat. dobr. mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

148,1201 152,4635 141,5068 150,8097 148,4099

157,7954 178,4568 117,0221 128,0327 126,1522 148,7389 165,5860 162,0260 173,3232 126,0724 102,2230 112,6355 146,6955 105,7262 114,6336 153,4688 135,8109 103,1080 120,7571 110,8374 114,6912

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3628, 24. svibnja 2010. BURZA

Snažan rast prometa, ali uz pad indeksa je 121,196 milijuna kuna, što je porast od 50,50 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 3,34 posto te je njegova posljednja vrijed-

Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi protekloga tjedna iznosio Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Adris d.d.(povlaštena) Končar-elektroindustrija d.d. Atlantska plovidba d.d. Ina d.d. Dalekovod d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Institut građevinarstva Hrvatske d.d. Ledo d.d. Petrokemija d.d.

tjedna promjena -3,57% -1,50% -4,36% -5,31% -3,41% -1,44% -3,40% -3,18% -0,29% -4,72%

zadnja cijena 263,25 270,00 460,01 946,00 1.700,01 345,00 1.420,00 2.469,01 6.300,00 129,01

promet 48.367.692,38 7.427.950,12 6.436.390,46 6.357.207,99 5.242.979,26 5.184.397,29 5.110.149,14 4.516.929,43 2.501.482,29 2.473.145,06

nost bila 1.994,44 boda, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.073,52 boda, što je pad od 3,18 posto. Ni jedna dionica od 10 najlikvidnijih nije imala porast vrijednosti. Najviše se, po običaju, trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija ko10 dionica s najvećim rastom cijene

UKUPAN TJEDNI PROMET: 278,590 milijuna kuna TJEDNI DIONIČKI PROMET: 121.196.417,52 kn

jom je ostvareno 48,367 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 263,25 kuna što je pad od 3,57 posto. Najveći pad među najtrgo-

tjedna promjena

Erste & Steiermarkische banka d.d. Atlas d.d. Đakovština d.d. Sunčani Hvar d.d. Adriatic Croatia International club d.d. SN Holding d.d. SEM 1986 d.d. Valamar grupa d.d. Pounje trikotaža d.d. Lavčević d.d.

21,08% 16,61% 12,89% 9,97% 7,40% 7,22% 6,67% 6,40% 6,25% 5,49%

zadnja cijena 431,05 20,99 12,00 31,89 3.157,50 193,00 160,00 31,91 0,85 250,00

promet 429.849,97 1.763,16 16.536,79 13.220,27 30.882,50 799.666,20 1.600,00 89.879,02 29.315,90 2.750,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

Iza nas je tjedan u kojem je 65 fondova od ukupno 95 zabilježilo pad vrijednosti, a najagresivniji fondovi imali su vrlo visoke tjedne minuse. Niti jedan dionički fond nije ostvario pozitivan rezultat, najveći pad u ovoj grupi zabilježio je fond Aureus US Equity kojem je vrijednost pala za

9,58 posto, dok je na drugom mjestu negativne ljestvice Ilirika BRIC s padom od 8,49 posto. Kod mješovitih fondova jedini s pozitivnim rezultatom bili su HPB Global (+0,36 posto) i Raiffeisen Prestige (+0,19 posto), dok su najveći gubitnici u ovoj grupi fondova Aureus Ba-

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity Select Europe HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+

zadnja vrijednost 1.994,44 1.073,52 97,33

vanijim izdanjima imala je dionica Atlantske plovidbe koja je pala za 5,31 posto te je trgovanje za10 dionica s najvećim padom cijene Uljanik d.d. Imunološki zavod d.d. Terra Firma d.d. Hoteli Podgora d.d. Dioki d.d. Transadria d.d. Hoteli Croatia d.d. Riviera Poreč d.d. Adris d.d.(redovna) Hidroelektra niskogradnja d.d.

tjedna promjena -3,34% -3,18% -0,03%

vršila na 946,00 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 6,357 milijuna kuna.

tjedna promjena -36,55% -30,23% -19,11% -18,42% -18,04% -15,87% -13,64% -11,99% -11,37% -11,19%

zadnja cijena 92,00 150,00 800,00 21,21 82,01 2.406,01 95,00 154,00 305,33 190,01

promet 828,00 21.000,00 40.000,00 1.242,30 123.076,01 7.756,00 10.545,00 68.134,14 833.532,36 83.110,50

*vijesti

Svi dionički fondovi u minusu

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis

Valuta kn kn € € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn €

lanced s padom od 4,99 posto te KD Balanced kojem je vrijednost smanjena za 3,56 posto. Najuspješniji obveznički fond je ZB bond koji je porastao za 0,92 posto, dok je kod novčanih fondova na vrhu PBZ Euro Novčani s porastom od 0,08 posto. (M.R.) od 13. do 20. svibnja 2010. godine

Vrijednost udjela 14,9376 50,1632 10,4245 8,1381 126,6700 11,5677 98,2000 96,0100 85,8961 165,3381 63,8900 82,4200 90,5893 91,1200 95,6789 97,8500 60,1171 42,0067 26,9369 71,5000 55,5087 57,9100 70,6183 5662,7900 84,7229 70,9546 32,8100 47,3639 6,0891 54,6200 39,9634 86,1817 54,3427 451,6834 324,7590 84,4204 84,2600 288,7878 72,6900 124,1251 119,2995 10,9286 101,4881 100,4758 97,2868 9,6022 92,1700

*Tjedna promjena [%] -3,58 -2,01 -3,86 -3,96 -3,43 -5,14 -4,77 -7,17 -0,28 -2,73 -3,49 -3,96 -1,12 -2,99 -3,59 -3,63 -3,64 -7,09 -6,50 -2,54 -5,96 -8,04 -1,72 -1,63 -5,10 -0,61 -3,87 -4,03 -6,86 -7,17 -3,12 -3,19 -5,44 -2,24 -7,05 -5,30 -1,20 -4,38 -2,21 -9,58 -6,10 -0,97 -5,01 -8,49 -2,48 -1,98 -6,35

Naziv(fond) MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced HPB Dynamic C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond Select Eurobond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Select Novčani Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn € kn €

118,5800 141,9200 101,6300 9,7099 124,6920 152,8200 184,4150 67,2765 106,9890 110,8211 8,0390 144,0468 76,7152 50,8989 5,7773 69,8912 10,9266 107,8951 104,0300

-1,86 -2,84 -2,53 -2,29 -1,31 -1,13 -1,21 -3,32 0,36 -3,10 -3,56 -2,59 -4,99 -2,20 -3,08 -1,84 -1,16 -0,89 0,19

€ € € € € € € kn € €

159,6800 13,0663 136,9952 11,1487 169,0800 126,6400 126,2200 154,3800 122,2148 125,0805

0,92 0,06 0,11 0,11 0,02 0,01 0,10 0,11 0,05 -0,97

kn kn € € kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

130,6600 160,6000 138,2465 123,4900 138,6158 141,9500 135,7333 135,8300 136,5867 132,8187 123,5900 129,8307 120,6291 114,8538 11,1226 106,5718 10,4774 100,7555 103,5000

0,05 0,04 0,05 0,08 0,05 0,06 0,04 0,07 0,04 0,06 0,07 0,06 0,05 0,06 0,06 0,06 0,06 0,05 0,08

Valuta

Dividenda ENT-a 120 kuna

Na skupštini dioničara Ericsson Nikole Tesle donesena je odluka o isplati redovne dividende u iznosu od 20 kuna po dionici te izvanredne dividende u iznosu od 100 kuna po dionici, odnosno ukupno 120 kuna po dionici iz dobiti ostvarene u 2008. i dijela dobiti u 2009. godini. Dividenda će se isplatiti svima koji su dionice ENT-a imali upisane 13. svibnja 2010. Isplata će se obaviti ovisno o platnoj sposobnosti kompanije, ali najkasnije do 19. lipnja 2010., priopćeno je iz Ericsson Nikole Tesle. B.netu prihodi rasli 35,4 posto Kabelski operator B.net objavio je da je u prvoj polovini poslovne godine 2010. ostvario 94,8 milijuna kuna prihoda, što je 35,4 posto više nego u prvoj polovini poslovne 2009. godine. B.netova

poslovna godina počinje 1. listopada. U 2009. je ostvario 153,3 milijuna kuna prihoda pa i u ovoj godini očekuje nastavak uzlaznog trenda. EBITDA mu je zasad narasla na 20 posto u odnosu na 12 posto u 2009. godinu. B.net ima vlastitu mrežu kojom pokriva 260.000 kućanstava u Hrvatskoj. Oko 33 posto njih koristi mrežu za fiksni telefon, a 37 posto za pristup internetu. Erste nudi 450 kuna za svoju dionicu ESB holding, većinski vlasnik Erste banke, ponudio je 450 kuna po dionici manjinskim dioničarima koji posjeduju ukupno 3,1 posto dionica banke. Cijena je 30 posto veća od prosječne postizane na Zagrebačkoj bur-

zi. ESB holding želi na taj način pojednostaviti upravljanje bankom, čijim se dionicama nije mnogo trgovalo na Zagrebačkoj burzi. Volumen trgovanja od 2007. do 2009. smanjen je za 77 posto. Trgovački sud u Rijeci imenovao je agenciju Deloitte da kao sudski vještak provjeri opravdanost istaknute cijene.

enterprise europe

info

Broj 17, 24. svibnja 2010.

Novi iskorak hrvatske robotike

TEST-om do komercijalizacije Hrvatski institut za tehnologiju (HIT) svojim TEST programom nastoji povezivati znanstvenu zajednicu kroz tehnologijske projekte te širiti poduzetnički način razmišljanja kroz istraživanje i razvoj. Često sjajne tehnologijske inovacije ne pronađu svoju primjenu u industriji kroz daljnju komercijalizaciju, što zahtijeva mnoge preduvjete u svim fazama kroz koje projekt prolazi. Stoga je HIT postao jedan od najznačajnijih domaćih izvora financiranja razvoja novih tehnologija s izglednom komercijalizacijom. Program TEST namijenjen je poticanju razvoja istraživanja u području tehnologije, s naglaskom na visokim tehnologijama.

Robot s fakulteta u pogon Komplicirane i precizne operacije u industriji robot izvodi bez greške i u kratkom roku Zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje pod stručnim vodstvom Bojana Jerbića dovršio je projekt razvoja dvoručnog robota podržanog dinamičkim vizijskim sustavom. Primjenom dvoručnog robota moguće je strojnim radom zamijeniti operacije visokog stupnja kompleksnosti - operacije koje zahtijevaju koordinaciju rada ruku te rad s nesavršenim i sitnim dijelovima. Jednostavnije rečeno, komplicirane i precizne operacije u industriji robot izvodi bez greške i u kratkom roku. Dodatna prednost je i mogućnost njegove brze prenamjene za obavljanje drugih zadaća. Dvoručni robot je svoje sposobnosti pokazao pred vodećim čovjekom E.G.O Grupacije Johannesom Hauptom te predsjednikom Uprave Elektro-kontakta Vladimirom Ferdeljijem koji će dvoručnoga robota uskoro “zaposliti” u svojoj proizvodnji. Ferdelji je dodao kako je iznimno zadovoljan suradnjom s Fakultetom i konačnim rezultatom te suradnje – svestranim robotom.

Pero Munivrana, direktor Hrvatskog instituta za tehnologiju, koji je kroz program TEST financirao taj projekt, rekao je kako su nakon provedene evaluacije u Hrvatskom institutu za tehnologiju po postojećim pravilima prihvatili ovaj projekt i krenuli u financiranje. “Pratili smo sve faze izvođenja te ćemo nastojati pomoći u njegovoj komercijalizaciji i promociji kako u hrvatskom gospodarstvu, tako i šire”, rekao je Munivrana. Istaknuo je

kako je dvoručni robot tek početak ulaganja u rastuće područje robotike. Trenutačno se radi na važnom i velikom projektu razvoja robota kao asistenta u neurokirurgiji. HIT ne staje na ovom projektu. Bitno je naglasiti da su znanstvenici kao i predstavnici industrije Hrvatski institut za tehnologiju i TEST program prepoznali kao nužnu kariku koja im je nedostajala kako bi povezali razvoj ideje s njenom primjenom u širokom području industrije, na dobrobit svih uključenih.

enterprise europe Novo ulaganje BICRO-a

Nova sredstva za razvoj ideje BICRO ulaže dodatnih 1,4 milijuna kuna u tvrtku Hipersfera za razvoj naprednijeg modela zračnog broda Poslovno-inovacijski centar Hrvatske – BICRO, Vladina agencija za provedbu vladinih programa potpore tehnologijskom razvoju, potpisao je novi ugovor s tvrtkom Hipersfera u visini od 1,4 milijuna kuna za razvoj naprednijeg modela letjelice (zračnog broda).

cijskog centra Hrvatske direktor Dalibor Marijanović, a u ime tvrtke Hipersfera direktor Bojan Pečnik, uz nazočnost direktora programa RAZUM Ive Friganovića. Projektom se omogućava dizajn, razvoj i konstrukcija autonomnog bespilotnog zračnog broda koji služi kao industrijska platforma pogodna za cijeli niz primjena - nadzor granice, praćenje stanja i širenja požara, praćenje gustoće prometa, nadgledanje mora i mnoge druge. Zračni brodovi imaju cijeli niz prednosti nad klasičnim tornjevima i satelitima, a zadržavaju njihova najbolja obilježja. Od konkurencije ih izdvaja visoka upravljivost, te značajno smanjene vibracije.

Za istraživačko-razvojne aktivnosti tvrtka je tijekom 2008. godine financirana sa 3,5 milijuna kuna. Taj projekt orijentiran je na primjenu u daljinskom istraživanju Zemlje (Remote Sensing Earth Observation). Dinamičko daljinsko istraživanje podrazumijeva vremensku rezoluciju slika kraću od 15 minuta nasuprot statičkom daljinskom istraživanju (tradicionalne satelitske fotografije) s vremenskom rezolucijom od petnaestak dana i više. To je iznimno korisno u slučajevima praćenja stanja kakvo je primjerice širenje požara, kod kojeg se u kratkom vremenu mogu dogoditi značajne promjene na opožarenom terenu na koje treba brzo i učinkovito reagirati. Bespilotni zračni brod Projekt će biti dodatno financiran u sklopu Programa razvoja na znanju uteme-

Dan karijera i znanja

ljenih poduzeća – RAZUM, kojim se osigurava početno financiranje razvoja novog proizvoda u novoosnovanim na znanju utemeljenim poduzećima, kao

i u postojećim malim i srednjim poduzećima. Ugovor s tvrtkom Hipersfera za dodatno financiranje projekta Hipersfera potpisali su u ime Poslovno-inova-

30.000

Vlada je kroz program Poticanje poduzetništva utemeljenog na inovacijama i novim tehnologijama od 2007. godine do danas uložila više od 165 milijuna kuna u poduzetništvo utemeljeno na inovacijama i novim tehnologijama. BICRO je i nacionalni partner u Europskoj poduzetničkoj mreži Hrvatske (EEN) koja pruža potporu malim i srednjim tvrtkama u pronalaženju puta prema jedinstvenom tržištu Europske unije, pristupu informacijama i uslugama, te transferu tehnologije, znanja i inovacija.

Više od 30.000 virtualnih posjetitelja Portal MojPosao organizirao je drugi virtualni Dan karijera i znanja koji se od 5. do 12. svibnja održavao na adresi www.DanKarijera.com, a koji je posjetilo više od 30.000 virtualnih gostiju. Za vrijeme trajanja virtualnog sajma izlagači su zaprimili oko 2500 prijava i životopisa zainteresiranih posloprimaca.

Za vrijeme trajanja Dana karijera i znanja posjetitelji su obilazili 14 virtualnih štandova na kojima su s poslodavcima i edukativnim ustanovama komunicirali putem chata. Posjetitelji sajma mogli su se tako kod tvrtki raspitati o mogućnostima zapošljavanja, a kod edukativnih ustanova o mogućnostima dodatnog obrazovanja. Izlagači su bili T-HT, Mercator, 24sata, Cognita, Vipnet, Educamix, Kofax, Latina, Manpower, MORH, Nova TV, Prirodoslovno-matematički fakultet, Reprint te Veleučilište u Karlovcu. Događaj je organiziran pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Grada Zagreba, Mi-

nistarstva turizma, a u partnerstvu sa studentskim udrugama eSTUDENT, HSA, AEGEE i ELSA. Osim šetnje po virtualnim štandovima, posjetitelji su imali priliku sudjelovati i na nekoliko okruglih stolova i radionica koje su održane na zagrebačkim fakultetima, a na kojima su vodeći stručnjaci za upravljanje ljudskim potencijalima u Hrvatskoj otvoreno razgovarali o svim pitanjima koja su zanimala prisutne studente. Ispunjen cilj Ovaj je virtualni sajam ispunio svoj cilj ostvarenjem direktnog kontakta između posjetitelja i izlagača, a prikupljen je i veliki broj životopisa, što je mnogim posjetiteljima povećalo šanse za zaposlenje, istaknuo je Jurica Šarčević, voditelj projekta. “Mnogi su se imali prilike upoznati s ponudom edukativnih programa putem kojih mogu usavršiti postojeća ili steći nova znanja”, dodao je Šarčević. Mario Fabijanić, product manager u Cogniti, rekao je kako

su posjetitelji na njihovom virtualnom štandu mogli dobiti informacije o kvalitetnoj i povoljnoj edukaciji što im u svakom slučaju može pomoći pri zapošljavanju. “Podijelili smo vrijedne nagrade, a dvjestotinjak posjetitelja dobilo je mogućnost besplatno pohađati naše informatičke e-tečajeve, što je bio naš mali doprinos i poklon ljudima koji traže posao”, rekao je Fabijanić. Romina Ivančić, iz ljudskih potencijala Vipneta, rekla je kako je njena tvrtka potaknuta dobrim iskustvima s prvog virtualnog Dana karijera i ove godine sudjelovala na tom inovativnom projektu. “Posjetitelji našeg štanda pokazali su interes za Vipnet kao poslodavca, a samim time i za rad u Vipnetu. Vjerujemo da smo dobili veliki broj kvalitetnih životopisa, iza kojih se kriju novi potencijalni članovi našeg uspješnog tima”, zaključila je Romina Ivančić.

www.een.hr

24. svibnja 2010.

2 3

Obrtnici i mali poduzetnici u EU-u

Što prije dostići EU standarde Obrti i mala i srednja poduzeća moraju na vrijeme investirati u vlastitu konkurentnost, i to stalnim obrazovanjem zaposlenika, inovacijama u radu, usvajanjem ekoloških rješenja te zajedničkim inicijativama Hrvatska obrtnička komora organizirala je konferenciju Stvaranje konkurentnog hrvatskog obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva – izazovi i perspektive ulaska u Europsku uniju. Na njoj su, uz brojne obrtnike, sudjelovali predstavnici institucija zaduženih za provedbu EU projekata kao i poslove promidžbe izvoza i jačanja gospodarske diplomacije - Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a, Delegacija Europske komisije, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Agencija za promicanje izvoza i ulaganja, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska banka za obnovu i razvitak. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mato Topić istaknuo je kako je HOK od početka pregovora bio uključen u 15 EU projekata. “Očekujemo da će se vrlo brzo povećati sredstva za poduzetnike koji će moći kupovati novu opremu, uređivati radionice, zapošljavati više radnika kroz projekte Europske unije. Ovaj posao neće biti lagan ni brz, ali je svakako potreban da bismo obnovili strukturu obrtništva i približili ga standardima EU-a”, kazao je Topić. Pravodobna akcija Izaslanik veleposlanika Delegacije EU-a u Hrvatskoj David Hudson rekao je da, kad je riječ o obrtništvu i općenito sektoru malog i srednjeg poduzetništva, EU stalno naglašava pitanja specifična za taj sektor te zahtijeva da zemlje članice i države koje pregovaraju o pristupu spoznaju važnost malog i srednjeg poduzetništva u nacio-

nalnim gospodarstvima te poboljšaju politiku i mehanizme potpore u tom pogledu. “Posebice je važno da obrti i mala i srednja poduzeća spoznaju mogućnosti i izazove procesa integracije i na vrijeme poduzmu akcije, da investiraju u vlastitu konkurentnost, i

Od početka pristupnih pregovora HOK je bio uključen u 15 EU projekata to stalnim obrazovanjem zaposlenika, inovacijama u radu, usvajanjem ekoloških rješenja te zajedničkim inicijativama kao što su klasteri. To zahtijeva znatne napore pojedinaca, kojima treba pružiti potporu i koje treba nadopuniti javni sektor, odnosno institucije za potporu gospodarstvu”, zaključio je Hudson. Pomoć agencija Ravnatelj Uprave za obrt pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Darko Horvat naglasio je važnost uključivanja u tranzicijski proces i potrebu da se nauči kako koristiti pretpristupne fondove. Podsjetio je kako sredstva EU-a nisu u 100-postotnom iznosu bespovratna te kako je u dobivanju sredstava poduzetnicima potrebna pomoć Vladinih agencija. ”Ključnu ulogu ipak imaju mali poduzetnici i obrtnici, koji na kraju određenu ideju moraju pretvoriti u stvarnost”, kazao je Horvat. Na konferenciji su održana dva okrugla stola, prvi o ulozi EU fondova u razvoju konkurentnih mikro, malih i srednjih poduzetnika te drugi, posvećen izvozu, konkurentnom poslovanju i gospodarskoj diplomaciji.

HGK – Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije i Nacionalni odbor Međunarodne trgovačke komore ICC HRVATSKA organiziraju seminar:

UJEDNAČENA PRAVILA ZA GARANCIJE NA POZIV – UPGP 458 MTK IZDANJE 2010 Seminar će se održati 11. lipnja u 9:00 sati u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Rooseveltov trg 2, Zagreb. Na seminaru će o novim ujednačenim pravilima za garancije na poziv - UPGP758 govoriti direktor Odjela za garancije Raiffeisen Zentralbank Austrija i član UPGP 758 Radne grupe za izradu nacrta Andrea Hauptmann, a o bankarskim garancijama u hrvatskoj sudskoj praksi Zvonimir Slakoper, redoviti profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. O odabranim pravnim pitanjima kod avansnih garancija u brodogradnji govorit će voditelj Odjela međunarodnih pravnih poslova, Direkcija pravnih poslova u HBOR-u Marko Topić. KOTIZACIJA: Članice ICCHrvatska - 1000 kuna Poslovna zajednica - 1300 kuna (180 EUR za inozemstvo) Ako se iz iste pravne osobe prijavi dva ili više sudionika, svaki sudionik ostvaruje popust od 10 posto. Informacije i prijave: ICC HRVATSKA, tel: 01 4561 784, e-mail: icc@hgk.hr

enterprise europe Twinning dovodi internet u nastavu

Učiti, učiti i učiti U godinu dana 170 nastavnika iz 140 škola iz Hrvatske počelo je koristiti eTwinning

Agencija za mobilnost i programe Europske unije održala je početkom svibnja prvu hrvatsku konferenciju posvećenu eTwinning portalu – eTwinning informativni dan. Riječ je o internetskom portalu koji je pokrenut kako bi se europske škole potaknule na suradnju korištenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije. Prije točno godinu dana hrvatskim profesorima, učiteljima i učenicima omogućeno je sudjelovanje u eTwinning portalu, čime je potaknuto brzo i jednostavno kreiranje škol-

skih partnerstava u bilo kojem području obrazovanja. Cilj Info dana bio je informirati sve sudionike obrazovnog

Portal eTwinning trenutačno ima 90.000 aktivnih članova koji rade na više od 5000 projekata procesa o mogućnostima koje im nudi portal te objasniti detalje prijave na radionice profesionalnog usavršavanja.

Radionice profesionalnog usavršavanja Na Info danu za hrvatske su nastavnike koji sudjeluju na eTwinningu predstavljene njegove nove mogućnosti - sudjelovanje na radionicama profesionalnog usavršavanja. Riječ je o radionicama u trajanju od dva do tri dana gdje se uči i raspravlja o rješavanju određenih pitanja putem međunarodne online suradnje. Radionice organiziraju zemlje koje sudjeluju u eTwinningu, dok financijsku podršku osigurava Agencija za mobilnost i programe EU-a. Prva radionica održala se u Švedskoj i bila je namijenjena ravnateljima, uslijedila je radionica na temu manjina i inkluzije koja se održala u Portugalu. Sljedeća radioni-

ca je eTwinning ambasadori – postani promotor eTwinninga u svojoj državi, koja će se održati u Italiji, a zatim slijedi radionica eTwinning za početnike, koja će se održati u Turskoj. Osim toga, nastavnici se na ovim radionicama informiraju o najnovijim ICT alatima (Information and Communication Technologies) koji im mogu pomoći u nastavi. Komuniciranje na stranim jezicima i korištenje ICT alata postaje sredstvo, a ne cilj, što značajno utječe na motivaciju i učenje stranih jezika i ICT-ja, kako za učenike tako i za nastavnike, a očituje se u velikoj angažiranosti samih učenika u aktivnostima eTwinninga.

Projekt eTwinning je prateća mjera programa Comenius koji obuhvaća predškolski odgoj i školsko obrazovanje, a dio je Programa za cjeloživotno učenje, koji u Hrvatskoj provodi Agencija za mobilnost i programe EU-a. Promicanje suradnje obrazovnih institucija Program za cjeloživotno učenje promiče suradnju obrazovnih institucija širom Europe, mobilnost sudionika obrazovnog programa, stvaranje društva znanja, toleranciju i multikulturalnost, a istodobno priprema sudionike za uspješno sudjelovanje na europskom tržištu rada. Svrha eTwinninga je povezivanje lokalnih predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola sa školama diljem Europe u virtualna partnerstva. Projekti se izvode putem internetskog portala gdje nastavnici i učenici partnerskih ustanova razmjenjuju priče, fotografije, vizualne i ostale materijale, a svoja iskustva i savjete mogu razmjenjivati i putem chata, foruma te drugih servisa. Portal eTwinning trenutačno ima 90.000 aktivnih članova iz cijele Europe koji rade na više od 5000 projekata. Odgojno-obrazovne ustanove iz Hrvatske mogu sudjelovati u radu portala već godinu dana, a sam portal pokrenut je prije pet godina, tako da se ovom konferencijom obilježilo pet go-

dina eTwinninga i prva godina njegovog djelovanja u Hrvatskoj. U tih godinu dana 170 nastavnika iz 140 škola počelo je koristiti eTwinning. Ravnomjerno sudjeluju sve hrvatske regije, a najveći dio škola koji se entuzijastično uključio u rad je iz manjih mjesta i gradova poput Zaboka, Iloka, Vinkovaca, Posedarja, Ploča, Petrinje, Malog Bukovca, Hvara... Na eTwinning danu sudjelovalo je stotinjak gostiju, koji su događaj ocijenili izvrsnim ocjenama te su bili posebno zadovoljni prezentacijom alata koji će im pomoći u organizaciji i provedbi nastave.

Više informacija na www.etwinning.net i na www.mobilnost.hr

www.een.hr

24. svibnja 2010.

4 5

Sudbina Europske monetarne unije

Kriza povezuje... ili ne? Europska komisija je izračunala kako je u EU-u javni dug dostigao 84 posto BDP-a, a u eurozoni 88 posto, “izbrisavši rezultate dvadesetgodišnje konsolidacije” Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be Europskoj monetarnoj uniji (EMU) pojačat ćemo slovo E za europski, najavio je trenutačno najzaposleniji povjerenik u Europskoj komisiji Olli Rehn. Rehn je predstavio dokument – prijedlog EK-a – o načinima pojačavanja koordinacije gospodarske politike među državama članicama. To je i bila prva lekcija izvučena iz grčke krize: treba znati, znati na vrijeme, znati točno te spriječiti umjesto liječiti jer je prevencija uvijek jeftinija od korekcije. “Liječenje” Grčke zajedno sa zatrpavanjem potencijalnih novih rupa u konstrukciji eurozone i kroćenjem špekulanata na tržištima stoji za sada vrtoglavih 750 milijardi eura. Prijedlog Europske komisije sadrži seriju zdravorazumskih sugestija što i kako činiti da bi od toga imala koristi kompletna zajednica. Neke su sugestije na rubu revolucionarnog. Jedna je izazvala najviše galame i već je na startu “popljuvana” - da države članice dobivaju na uvid godišnji proračun druge zemlje i daju svoj prije nego što ovaj ode na izglasavanje u nacionalni parlament. Predloženo je da vlade upoznaju ministre fi-

nancija članica eurozone s prijedlogom godišnjeg proračuna. Ideja je radikalna jer zadire na teren nacionalnog suvereniteta, ali s druge strane predstavlja nužan nastavak podizanja razine povezanosti unutar Monetarne unije koja je još iisparcelirana nacionalnim domenama. Uostalom, grčki je problem odavno prestao biti domaćim prelivši se na ostatak eurozone. Ne može biti isti pristup Raniji uvid u sadržaj proračuna, smatra EK, pomoći će osmisliti proračune EU-a i posebice eurozone. Da ne bi bilo zabune, Europska je komisija naravno “savršeno svjesna osjetljivosti pitanja koje zadire i u suverenitet nacionalnih parlamenata”. Zanimljiva je reakcija švedskog premijera: Fredrik Reinfeldt smatra kako nije u redu da se sve zemlje, one dobre, manje dobre i one s problemima tretiraju na jednak način. Jedan pristup traži zemlja čija je proračunska politika unutar parametara tri posto BDP-a proračunskog deficita i 60 posto BDP-a javnog duga, a drukčiji za države koje su ozbiljno ušle u crveno i muče se s javnim dugom iznad stopostotnog BDP-a, poput Grčke ili Italije. S druge strane, prijedlog Europske komisije ima čvrste korijene u podukama krize - također nije u redu da teret lošeg, nedomaćinskog ponašanja troše-

njem iznad mogućnosti solidarno, htjele to one ili ne, snose ostale članice Monetarne unije. Komisija se zalaže za striktniju aplikaciju postojećih pravila, ali i za kažnjavanje prekršitelja. Postoje svi razlozi za ozbiljnije promjene, svidjelo se to vladajućim garniturama ili ne – Europska komisija je izračunala da je u EU-u javni dug dostigao 84 posto BDP-a, a u eurozoni 88 posto, “izbrisavši rezultate dvadesetgodišnje konsolidacije”. Pravila Pakta o stabilnosti i rastu, okvira u kojem se osmišljavaju nacionalne financije, ostaju na snazi iako su države članice propustile iskoristiti dobra vremena kako bi stvorile prostora za disanje u teškim danima. Nadalje, sugerira EK, države članice trebale bi u svoje nacionalne zakone efikasnije, vidljivije ugraditi ciljeve Sporazuma vezane uz zdrave javne financije. ”Ono što nas ne ubije...” Postojeća procedura u situacijama prevelikog zaduživanja osnovica je korektivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, a za sada je malo i uvijek prekasno korištena u situacijama u kojima su članice ulazile u crveno. Procedure se stoga valjaju unaprijediti što će zahtijevati neke izmjene u zakonima, stav je EK-a. Iz svega sli-

jedi da se kriterij javnog duga, ne višeg od 60 posto BDP-a, mora striktno aplicirati u praksu. Financijska pomoć članicama u problemima realizirala bi se u vidu

Europska komisija se zalaže za striktniju aplikaciju postojećih pravila, ali i za kažnjavanje prekršitelja kredita. ECOFIN je 9. svibnja stvarao povijest odlučivši se za osnivanje još uvijek privremenog europskog stabilizacijskog mehanizma potvrdivši ga ulogom od 500 milijardi eura. Prioritet EK-a je da mehanizam postane operativnim što je moguće prije. Prijedlog mjera i akcija donošen je s pozicije najkorisnijih posljedica po cijelu zajednicu. On ulazi u proceduru u kojoj bi bilo veliko iznenađenje da veći broj predloženih, naročito radikalnijih mjera preživi raspravu u kojoj polaznu točka svake članice ipak predstavlja odgovor na upit “što je dobro za mene u ovom trenutku”, a ne na pitanje “što je nama svima, a time i meni, korisno sada i na duže staze”. Što bilo da bilo, svi se slažu u jednom: kriza će ili skršiti ili ojačati eurozonu i cijelu Uniju.

enterprise europe

EU EU NATJEČAJI NATJEČAJI Pregled aktualnih EU natječaja kojima se traži nabava robe, pružanje usluga i obavljanje radova u okviru EU programa u kojima može sudjelovati Republika Hrvatska. Natječaji su ponajprije namijenjeni tvrtkama koje žele poslovati u Hrvatskoj i ostalim zemljama korisnicama EU programa. Detaljnije informacije o natječajima i potrebnoj dokumentaciji potražite na www.safu.hr. Građevinski radovi Immobilier développement Ouest, Laussane, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 28. lipnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Immobilier développement Ouest place de la Gare 1, CP 345 Attn: Laurent Amstutz 1001 Lausanne Switzerland, e-mail: laurent.amstutz@cff.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Održavanje računalnih programa FGSZ Földgázszállító Zrt.; Siófok, Mađarska, traži usluge održavanja softvera u računalnim sustavima. Natječaj je otvoren do 27. svibnja, a prijave na mađarskom jeziku predaju se na FGSZ Zrt. Budafoki út 79. VI. emelet 609. Contact: TÁSZ Beszerzés dr. Nagy László Gábor 1117 Budapest Hungary, e-mail: beszerzes01@mol.hu, www.fgsz.hu. Obnova i izgradnja vodovoda te sustava za otpadne vode TVS&V, Aktau, Kazahstan, raspisuje natječaj za obnovu i izgradnju vodovoda i sustava za otpadne vode. Projekt vrijedan 5,8 milijuna eura financira Europska banka za

obnovu i razvoj. Natječaj je otvoren do 26. veljače 2011. godine. Više podataka o ovom projektu može se dobiti na Projects Management and Coordination Center on Housing and Communal Sector in Mangystau Region (PM&CC), Ms Zhanat Samat, Republic of Kazakhstan, 130000, 13th Microdistrict, building No.33, 3rd floor, Aktau, Mangystau Region, e-mail: szhanat@ yahoo.com. Obnova Luke Šibenik Europska banka za obnovu i razvoj traži izvođače radova na projektu Luka Šibenik. Poziv za pretkvalifikaciju otvoren je do 28. svibnja, a dokumentacija za prijavu može se dobiti nakon uplate na račun u Jadranskoj banci, Šibenik, 7001-978-1961063 – for Lučka uprava Šibenik, IBAN No: HR1524110061100035883 Swift address: JADRHR2X b. Za plaćanje u kunama Lučka uprava Šibenik na račun u istoj banci 2411006-1100035883 – za Lučku upravu Šibenik Reg. No: 01961063. Više podataka o ovoj pretkvalifikaciji može se dobiti na adresi Marijan Petković, Lučka uprava Šibenik, Vladimira Nazora 53, 22000 Šibenik, lucka-upravasibenik@si.htnet. hrna. Inženjerske usluge Statens vegvesen, Region midt, Fylkeshuset, Molde, Norveška, traži inženjerske usluge na izgradnji ceste i tunela. Natječaj je otvoren do 14. lipnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Statens vegvesen Region midt Statens hus, Prinsens gate 1 Contact: Prosjektavdelingen Attn: Svein Nordløkken 7468 Trondheim Norway, e-mail:svein.nordlokken@vegvesen.no, www. vegvesen.no. Više podataka na istoj adresi.

Radovi na podzemnoj željeznici Córas Iompair Éireann and Iarnród Éireann-Irish Rail, Dublin, Irska, traži izvođača radova na podzemnoj željeznici. Natječaj je otvoren do 20. srpnja, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Córas Iompair Éireann and Iarnród Éireann-Irish Rail DART underground project office, Heuston Station, Dublin 8 Contact: DART Underground Attn: Colm Reynolds, Dublin Ireland e-mail:dartundergroundprocurement@ irishrail.ie, www.irishrail.ie/dartunderground. Popravak i održavanje neelektričnih sustava Electrocentrale Bucuresti S.A., Bukurešt, Rumunjska, traži usluge popravka i održavanja neelektričnih sustava. Natječaj je otvoren do 8. lipnja, a prijave na rumunjskom ili engleskom jeziku predaju se na SC Electrocentrale SA – Sucursala Electrocentrale Bucuresti Splaiul Independentei, nr. 227, sector 6, parter, camera 004. Contact: Registratura SEB 060041 Bucuresti Romania. Više podataka o natječaju na www.elcen.ro ili www.elicitatie.ro. Ovi i drugi natječaji mogu se naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije http://ted. europa.eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUEDE IZ EU-a Na našoj internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Uz to možete i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu ispunjavanjem obrasca koji se nalazi na našoj internet stranici. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr kako bismo vam mogli dostaviti puni profil tražene tvrtke. Budući da se ponude objavljuju pod šiframa, potrebno je upisati broj šifre ponude za koju ste zainteresirani, te poslati upit.

20100514026 - Prirodna i sintetička vlakna Španjolska tvrtka specijalizirana za proizvodnju prirodnih (sisal, konoplja) i sintetičkih vlakana (polipropilen, plastična i najlon vlakna) u potrazi je za zastupnicima i distributerima. 20100512030 - Opruge Srbijanski proizvođač opruga i ostalih proizvoda od žice traži distributere za inozemno tržište. 20100512014 - Prehrambeni sastojci Ruska tvrtka specijalizirana za veleprodaju prehrambenih sastojaka (namirnica) nudi usluge trgovačkog posrednika – distribuciju i zastupstvo. 200807071148 - Preparati za depilaciju Španjolska tvrtka specijalizirana za proizvodnju traka za depilaciju (vosak) i ostalih proizvoda za depilaciju nudi

svoje usluge kao podizvođač za proizvodnju spomenutih proizvoda.

20100513029 - Začinska paprika Makedonski proizvođač sušene i prerađene crvene paprike traži agenta, distributera i zastupnika za svoje proizvode. Tvrtka ima razne proizvode kao što su sušena slatka i chili paprika, pogodne za sve gastronomske primjene. 20100512028 - Spone, matice, šipke Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju spona, matica i šipki s navojem traži usluge trgovačkih posrednika (distributere, agente, zastupnike). 20100512027 - Namještaj Turska tvrtka za proizvodnju kućnog namještaja u potrazi je za trgovačkim posrednicima i nudi podugovaranje. 20100512017 - Probiotici i kozmetika Ruska tvrtka specijalizirana za proizvodnju i prodaju probiotika i kozmetičkih preparata u potrazi je za trgovačkim posrednicima i dobavljačima, nudi podugovoranje i outsourcing te je zainteresirana za pronalazak partnera za zajedničko ulaganje i uzajamnu proizvodnju. 20100507026 - Softver Njemačka tvrtka, programer prilagođenog softvera koji bi doveo do visoke automatizacije svih vrsta industrijskih procesa, nudi zajedničko ulaganje i uzajamnu proizvodnju tvrtkama u različitim europskim zemljama.

20100511035 - Kabeli, vodiči Njemačka tvrtka specijalizirana za veleprodaju kabela i vodiča za različite primjene (upravljačkih kabela, UL kabela, posebnih kabela...) traži trgovačke posrednike. 20100507019 - Bicikl s benzinskim motorom Slovačka tvrtka razvila je bicikl sa 1 kW benzinskim motorom, namijenjen za vožnju po gradu i putovanja u obližnja mjesta izvan grada. Tvrtka je u potrazi za trgovačkim posrednicima. 20100505026 - Rezervni dijelovi Turska tvrtka za proizvodnju automobilskih rezervnih dijelova nudi eksternalizaciju aktivnosti. Tvrtka je također otvorena za recipročnu proizvodnju. 20100505027 - Vino Njemačka zadruga vinara koja proizvodi klasična bijela, te siva i crna pinot vina u vinskom području Baden (na jugozapadu pokrajine Baden-Württemberg) u potrazi je za trgovačkim posrednicima u inozemstvu. 20100504053 - Kožna odjeća i dodaci Makedonski proizvođač kože i kožnih dodataka, dobro poznat na domaćem tržištu, u potrazi je za trgovačkim posrednicima (agenti, distributeri, zastupnici). Tvrtka ima dugogodišnje iskustvo u ovom poslu i slijedi modne trendove i stilove. Većina proizvoda, kao što su ženske i muške jakne, izrađena je od teleće kože visoke kvalitete.

www.een.hr

24. svibnja 2010.

6 7

Najave događanja

Hrvatska gospodarska komora i partneri - članice KooE4E organiziraju konferenciju

U HRVATSKOJ Svibanj 25. svibnja-1. lipnja - SME Week 26. svibnja – Bruxelles, Promocija europskih proizvoda kroz Made in i znakove kvalitete 27.-28. svibnja – Osijek, Poslovni susreti: Naftna industrija, obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša 28.-30. svibnja - Ilok, Četvrti međunarodni sajam inovacija, tehničkog stvaralaštva mladih i gospodarstva Inventum 31. svibnja – Dubrovnik, WIPO, Ljetna škola za intelektualno vlasništvo

Promicanje poduzetništva kroz sustav obrazovanja

Lipanj 4. lipnja – Osijek, Konferencija Viaqa 10 - A Software Testers` Event 7. lipnja – Zagreb, Info dan FP7 SME 10. lipnja – Zagreb, Posjet gospodarskog izaslanstva Luksemburga Hrvatskoj

14. lipnja - Zagreb, Belgijska trgovačka misija u Hrvatskoj U EUROPI Svibanj 27. svibnja – Posjet tvrtkama s područja optimizacije dizajna, Trst (Italija) 27. svibnja – Mađarsko-slovenski partnerski dan na temu eZdravlja, Budimpešta (Mađarska) Lipanj 6. lipnja - 8th Health&Food Days, La Rochelle, (Francuska) - Poslovni susreti na temu prehrambene industrije 9. lipnja – Poslovni susreti na sajmu Intersolar 2010, München (Njemačka) 9. lipnja - Slovensko-mađarski poslovni susreti na temu drva i namještaja, Zalaegerszeg (Mađarska)

Konferencija će se održati u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu 27. svibnja u 10 sati, a namijenjena je donositeljima odluka u formalnom, neformalnom i informalnom obrazovanju i učenju (školski menadžment, ravnatelji, dekani) te gospodarstvenicima. Cilj konferencije je promicati poduzetništvo kroz sustav obrazovanja te identificirati i uskladiti aktivnosti promicanja poduzetništva u formalnom, neformal-

Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast poziva sve zainteresirane na

Četvrti međunarodni sajam inovacija, tehničkog stvaralaštva mladih i gospodarstva INVENTUM 28. - 30. svibnja

Sajam organizira Udruga inovatora Tesla iz Iloka uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te pod supokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Posebna odlika sajma je veliki odaziv udruga inovatora članica Udruge inovatora Hrvatske iz svih hrvatskih županija te inovatora iz susjednih drža-

Seminar o ekonomiji i financijama te susret luksemburških, belgijskih i hrvatskih tvrtki HGK u suradnji s gospodarskim i trgovinskim uredom Veleposlanstva Kraljevine Belgije najavljuje posjet gospodarskog izaslanstva Luksemburga, u okviru prvog državnog posjeta Velikog Vojvode od Luksemburga Hrvatskoj. Tom se prilikom u hotelu Regent Esplanade 10. lipnja organizira seminar iz po-

dručja ekonomije i financija s posebnim osvrtom na mogućnosti suradnje luksemburških i hrvatskih tvrtki te individualni sastanci. Četiri dana kasnije, 14. lipnja, organiziraju i multisektoralni posjet belgijskih tvrtki Hrvatskoj koji će se održati u Hotelu Antunović u Zagrebu. Na skupu će se Hrvatskoj predstaviti 23 belgijske tvrtke, kako bi uspostavili poslovnu suradnju. Tom prilikom će se u hotelu Antunović održati individualni sastanci hrvatskih i belgijskih gospodarstvenika. Sve dodatne informacije i prijave za sudjelovanje: Veleposlanstvo Kraljevine Belgije Gospodarski i trgovinski ured Kontakt osobe: Željka Preskar i Maja Vrbanc Pantovčak 125 B1 10000 Zagreb Telefon +385 1 4577 444, 4578 315/316 Telefaks +385 1 4577 445 e-mail: office@beltrade-croatia.com

nom i informalnom obrazovanju i učenju za pospješivanje gospodarskog rasta stvarajući poticajno poduzetničko okružje.

va, a koji na sajmu svake godine izlažu više od 240 inovacija, novih proizvoda i ideja u poljoprivredi i gospodarstvu. U okviru sajma, u petak 28. svibnja od 13 do 15 sati, u Gradskoj vijećnici, Trg Nikole Iločkog 13 u Iloku, organizira se forum pod nazivom Poduzetništvo i inovacije.

Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku i Tehnološki park Varaždin organiziraju brokerage event:

Naftna industrija, obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša 27. - 28. svibnja u Osijeku

U svrhu potpore inovativnom poduzetništvu, članice konzorcija Europske poduzetničke mreže EEN pozivaju na sudjelovanje u bilateralnim poslovnim susretima tijekom održavanja Sajma EXPO (18. međunarodni sajam graditeljstva, 11. obrtnički sajam te Treći sajam obrazovanja EXPERT 2010.) Svim sudionicima nudi se mogućnost sudjelovanja na brokerage eventu - pove-

zivanju s interesnim tvrtkama iz drugih zemalja i promoviranju na sajmu EXPO. Područje interesa za sudionike: • Naftna industrija • Obrada taloga i fluida iz spremnika suhe nafte i otpadnih jama • Obnovljivi izvori energije • Građevinarstvo i zaštita okoliša Uz potporu Europske poduzetničke mreže, sudionicima će sudjelovanje biti omogućeno bez naknade.

Norveško-hrvatski poslovni forum Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković boravit će u službenom posjetu Kraljevini Norveškoj 25. svibnja i tom će se prilikom u Oslu održati norveško-hrvatski poslovni forum. Na forumu će se kroz tri panela predstaviti tri sektora hrvatskog gospodarstva - brodogradnja, turizam i znanost odnosno znanstvene inovacije - nakon čega će uslijedili poslovni razgovori hrvatskih i norveških tvrtki. U sastavu hrvatskog gospodarskog izaslanstva sudjeluje 12 hrvatskih tvrtki. Organizatori događanja su Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, APIU, Hrvatska gospodarska komora, Europska poduzetnička mreža te Hrvatska turistička zajednica, dok su partneri s norveške strane Innovation Norway (u čijem sastavu djeluje Enterprise Europe Network Oslo) i Gospodarska komora grada Osla.

enterprise europe

24. svibnja 2010.

EEN Španjolska

Velika mreža u velikoj zemlji

Španjolski konzorcij Europske poduzetničke mreže ima više od 50 članica, a samo madridski dio konzorcija čini osam partnera - Fundación Madrimasd, koji je istodobno i koordinator Mreže, CEIM, Madrid Science Park, CSIC, AECIM, AEDHE, Madrid Chamber of Commerce i PromoMadrid. Uloga članica Konzorcija jest osigurati uslugu poslovne suradnje kako bi međunarodno promovirali lokalna mala i srednja poduzeća. One ujedno nude i informacije o Europskoj uniji i njenim politikama, pronalaze odgovore na neriješena pitanja koja muče poduzetnike te organiziraju lokalna događanja. Nude i podršku Europskoj komisiji na terenu, u područjima svojeg rada. Strateški cilj Konzorcija je davanje integriranih usluga gospodarstvu i inovacijama kroz informacije, odgovore na pitanja i poslovnu suradnju, ali rade i na ohrabrivanju sudjelovanja malih i srednjih poduzeća u programima Europske unije koji su im namijenjeni. Tvrtke najčešće od Konzorcija traže odgovore na pitanja o poslovanju na stranim tržištima, kao i informacije o mogućim poslovnim partnerima ili njihovo pronalaženje. Problemi koji u posljednje vrijeme najviše muče španjolska poduzeća odnose se na financiranje poslovanja. EEN im pomaže u pronalaženju prave instance kojoj se trebaju obratiti vezano uz projekte koje žele financirati. Nekim tvrtkama nedostaju pravi kontakti u poslovanju u inozemstvu pa im mreža pomaže u potrazi za partnerima kroz različite oblike poslovne suradnje. Za sada španjolske tvrtke najviše surađuju sa svojim kolegama u Francuskoj, Njemačkoj, Portugalu, Sjedinjenim Američkim Državama i Meksiku. Hrvatska nije dovoljno poznata španjolskim kompanijama i za sada ne postoji veliki interes za suradnju, no to bi se u sljedećem razdoblju moglo promijeniti.

Španjolski EEN čini više od 50 članica. Najviše se surađuje s tvrtkama u Francuskoj, Njemačkoj, Portugalu, SAD-u i Meksiku, dok je Hrvatska, uglavnom, još nepoznato područje

Članice konzorcija CEiEC Website: http://www. gobiernodecanarias.org/hacienda Instituto Tecnológico De Canarias, S.A. Website: www.itc-canarias.org SEIMED Website: www.impiva.es Instituto De Fomento De La Region De Murcia Website: www.ifrm-murcia.es/www. seimed.eu Asociación De Investigación De La Industria Agroalimentaria Website: www.ainia.es Camara Oficial De Comercio, Industria Y Navecagion De Valencia Website: www.camaravalencia.com Confederacion Empresarial De La Provincia De Alicante Website: www.coepa.es Council Of Chambres Of Commerce, Industry And Shipping Of Valencia Region Website: www.camarascv.org Red De Institutos Tecnológicos De La Comunidad Valenciana Website: www.redit.es Universidad De Alicante Website: www.ua.es Fundacion Comunidad Valenciana Region Europea Website: www.uegva.info GALACTEA-PLUS Website: wwww.ficyt.es Instituto De Desarrollo Economico Del Principado De Asturias Website: wwww.idepa.es Camara Oficial De Comercio Industria De Cantabria Website: www.camaracantabria. com Sociedad Para El Desarrollo Regional De Cantabria Website: www.sodercan.com

Fundación Para O Fomento Da Calidade Industrial E Desenvolvemento Tecnolóxico De Galicia/Centro De Innovación E Servicios Para O Deseño E A Tecnoloxía Website: www.cisgalicia.org Instituto Galego De Promoción Económica Complexo Administrativo San Lázaro S/N Website: www.igape.es Confederación De Empresarios De Galicia Website: www.ceg.es Fundación Adeuropa (Adeuropa Foundation) Website: www.adeuropa.org CATCIM Centre De Innovació I Desenvolupament Empresarial Website: www.cidem.com Consortium For The Trade Promotion Of Catalonia Website: www.copca.com

Diputacion Foral De BizkaiaDepartamento De Innovacion Y Promocion Economica Website: www.bizkaia.net CESEAND Agencia De Innovación Y Desarrollo De Andalucía Website: www.agenciaidea.es Centro De Innovación Y Transferencia De Tecnologia De Andalucía, S.A.U. Website: www.citandalucia.com Instituto Andaluz De Tecnologia Website: www.iat.es Confederación De Empresarios De Andalucía Website: www.cea.es Consejo Andaluz De Cámaras De Comercio, Industria Y Navegación De Andalucía Website: www.camarasandalucia.org MADRIMASD Website: www.madrimasd.org

Barcelona Official Chamber Of Commerce, Industry And Navigation Website: www.cambrabcn.es

Asociacion De Empresarios De Comercio E Industria Del Metal De Madrid Website: www.aecim.org

BASQUE NODE Website: www.spri.es

Ceim Confederación Empresarial De Madrid-Ceoe Website: www.ceim.es

Cámara De Comercio, Industria Y Navegacion De Bilbao Website: www.camarabilbao.com Cámara De Comercio, Industria Y Navegación De Gipuzkoa Website: www.camaragipuzkoa. com

Fundación Parque Científico De Madrid Website: www.fpcm.es Consejo Superior De Investigaciones Científicas Website: www.csic.es/ott/

ACTIS Instituto Tecnológico De Aragón Website: www.ita.es Agencia De Desarrollo Económico De La Rioja Website: www.ader.es Asociación De La Industria Navarra Website: www.ain.es Camara Oficial De Comercio E Industria De Toledo Website: www.camaratoledo.es Confederación De Empresarios De Aragón Website: www.crea.es Confederación De Empresarios De Albacete Website: www.feda.es Federación De Empresarios De La Rioja Website: www.fer.es Fundación Para El Desarrollo De La Ciencia Y La Tecnología En Extremadura Website: www.fundecyt.es Instituto Científico Y Tecnológico De Navarra Website: www.unav.es/ict/ Universidad De Castilla-La Mancha Website: www.uclm.es/ investigacion/

Camara Oficial De Comercio E Industria De Álava Website: camaradealava.com

Asociacion De Empresarios Del Henares Website: www.aedhe.es

Asociación Red Vasca De Ciencia, Tecnología E Innovación - SaretekInnobasque Website: www.innobasque.com

Cámara Oficial De Comercio E Industria De Madrid Website: www.camaramadrid.es

Institut d’Innovació Empresarial de les Illes Balears Website: www.idi.es

Promomadrid, Desarrollo Internacional De Madrid S.A. Website: www.promomadrid.com

Direcció General de Recerca, Desenvolupament i Innovació Website: www.balearsinnova.net

Bizkaiko Berrikuntza Agentzia, S.A. Website: www.bai.bizkaia.net

IB Services, Centre Balears Europa Website: www.empresaeuropa.com