e-pv 3629 by NEstar

Stečajevi u praksi U prvom kvartalu prijavljeno je 22 posto više novih stečajeva, a broj parnica porastao je 68 posto

Nelikvidnost i dalje uzlazno Ukupno neplaćene obveze pravnih i fizičkih osoba u Hrvatskoj su potkraj ožujka iznosile 28,9 milijardi kuna

Uzgoj bilja preko HZZ-a Naučili ih raditi pa sad oni zapošljavaju druge: neobično sretna priča o uspjehu tzv. Biljne mreže

tema tjedna Str. 4-5

svijet financija Str. 29

aktualno Str. 15

3 6 2 9

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 31. svibnja 2010. Godina LVII / Broj 3629. www.privredni.hr

Human Resources Summit u splitu / primus: nagrada za savjetnike / zlatna bilanca / stil / svijet financija

PV ANALIZA: Autoškole

Nedostatak posla “šalta” cijene u nižu brzinu Vlasnici autoškola prilagođavaju se krizi: cijene svojih usluga drže na samom pragu vlastite rentabilnosti >>16-17

Sve za euro, euro za sve

intervju: georg eltz

>> 18

>> 12-13

Eurozona je počela stezati remen... Istodobno, izvoznici iz EU-a zbog slabijeg eura sada zadovoljno trljaju ruke

Možda imamo problem u globalnoj turističkoj politici, kaže suvlasnik hotelsko-turističke grupacije Valamar

Novo u PV prodaji! TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI cijena

ZAKON O RADU

KULTURA U IZLOGU

s komentarima i tumačenjima

cijena

269,00 kn

261,00 kn

290,00

100,00

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

299,00

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA cijena

90,00 kn

100,00

cijena

90,00 kn

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

90,00 kn

100,00

ČOVJEK I OKOLIŠ

cijena

107,00 kn

119,00

KIGEN

JEZIK TIJELA KIGEN

179,00 kn

199,00

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

HRVATSKII D DIZAJN IZAJ IZ ZAJ A N SAD SSAAD

OTKRIVANJE NJEE O ODN ODNOSA DN DNOS NOSSA S JAVNOŠĆU ĆU

POREZNAA REFORMA REFO RE REFO FO ORM RM RM MAA I HRVATSKA KA KRIZA ZA

POGLED U ZZVJEZDANO VJEZ VJEZ VJ EZD DAANO ON NEBO EBO EB

Croatian Design esign Now

cijena

134,00kn

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća

81,00kn

TIMpress

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

306,00kn

HRVATSKE POSEBNOSTI Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

EUROPSKO LOBIRANJE Novum

149,00kn 314,00kn

ODNOSI S JAVNOŠĆU Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

Menadžerski pristup Synopsis

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

170,00kn

ETIČKA KLOPKA

Teorija i praksa

cijena

90,00 kn

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

cijena

100,00

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

KRIZA SE PRODUBLJUJE

306,00kn 171,00kn

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis KREATIVNOST U ODNOSIMA S JAVNOŠĆU ĆU HUOJ

117,00kn

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU

cijena

HUOJ

117,00kn

315,00 kn

390,00

351,00 kn

150,00

135,00 kn

149,00

134,00 kn

KOMUNIKACIJSKI PLAN HUOJ

117,00kn

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: KIGEN format: 147 x 210 mm opseg: 192 str.

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

350,00

NLP

uvod u osobni rast i razvoj

cijena

KRIZA, A POSLIJE?

RADNO VRIJEME

KRATKA POV POVIJEST VIJJESST BUDUĆNOSTI OSTI

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

134,00 kn

23 1 40,00

21176,00 kn

190,00

171,00 kn

160,00

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

ELEKTROINŽENJERSKI OIN NŽEN ENJE JERSKI RSKI RS KI PRIRUČNIK NIK

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA

EKONOMIJA I POLITIKA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

149,00

drugo izdanje

cijena

269,00 kn

299,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

cijena

144,00 kn

cijena

161,00 kn

170,00 kn

189,00

185,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 396 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 274 str.

179,00

166,00 kn

HUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE HUOJ

EUROPSKI MENADŽMENT

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

Reforma postupka odbora Novum

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 020 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

EU FONDOVI

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

1138 st

privredni vjesnik

593,00 kn

659,00

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

Novum

na pake

162,00 kn

180,00

nakladnik: KIGEN

314,00kn

PLAĆE

Određivanje i isplata plaća TIMpress

108,00kn

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT

179,00kn 90,00kn

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije

629,00kn

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆA

S komentarskim bilješkama TIMpress

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

117,00kn

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

genij elektrotehnike

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI

179,00kn

MOGU LI VAS CITIRATI?

Novum

NIKOLA TESLA

144,00kn

STVARNA MOĆ U EU

2. izdanje Mato Karačić

117,00kn

TIMpress

81,00kn

FLEKSIGURNOST

Relevantan pristup za srednju i istočnu Europu TIMpress

135,00kn

UVOD

www.privredni.hr Broj 3629, 31. svibnja 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

ASWATH DAMODARAN, PROFESOR NA NEWYORŠKOM SVEUČILIŠTU:

G(h)ost komentator: Stjepan Car, predsjednik Udruge inovatora Hrvatske

Počnite razmišljati globalno

Inovacije stvaraju menadžeri

Ako hrvatski poduzetnici ikada misle postati globalni igrači, moraju početi razmišljati izvan Hrvatske. Bez prodora u Srednju i Jugoistočnu Europu, a potom i dalje u svijet, bit će samo snažni i veliki u Hrvatskoj, što je u globalnim okvirima tek mrvica. Uz to, neki vaši menadžeri moraju naučiti staviti privatni interes iza interesa dioničara koji bi trebali biti na prvome mjestu.

Zdeslav Šantić, GLAVNI EKONOMIST SG-Splitske bankE:

Rast deficita smanjuje investicije Pritisak na rast deficita proračuna države smanjit će investicije u 2010. U sličnoj se situaciji nalazi i lokalna država, a smanjenje investicija na toj razini bit će dodatno naglašeno i mogućim smanjenjem prihoda lokalne države uslijed izmjena u sustavu poreza na dohodak.

Frane Ivković, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore:

Uvozno voće deklarira se kao hrvatsko Na tržištu voća i povrća danas ne postoji nikakav red. Trgovci koji ne otkupljuju ni jedan kilogram hrvatskog voća dobivaju od države kvote za uvoz po povlaštenim uvjetima. Takvi su uvoznici smanjili potrošnju domaćeg jer se manje kvalitetno i uvozno deklarira kao hrvatsko.

Pero Ivanković, predsjednik Grupacije pivara HGK-a:

“Repka” pomaže pivarima Na dan utakmice hrvatske nogometne reprezentacije proda se 10.000 hektolitara piva više u odnosu na obične lipanjske dane. Svjesni smo da natjecanje bez naše momčadi ne može polučiti takve rezultate, no mi bismo bili zadovoljni s porastom od 2000 do 3000 hektolitara po danu. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

Menadžeri u tvrtkama imaju ključnu ulogu u stvaranju inovacija jer uvjete za njihovo nastajanje određuju upravo oni svojom politikom i stilom upravljanja

ko su ljudi koji se bave inovacijama, koji stalno smišljaju nešto novo? Kako ih motivirati da rade više i kako motivirati druge da im se pridruže? Upravo je to misija Udruge inovatora Hrvatske: promocija inovatora, njihovih djela i sredina u kojima djeluju. Cilj je od

Ako želite inovaciju u svojoj sredini, onda razvijajte pozitivan stav prema kreativnom mišljenju pojedinačnih slučajeva stvoriti pokret te onima koji odlučuju, bilo u tvrtkama ili politici, skrenuti pažnju na njihovo značenje za gospodarski razvoj društva. Danas je mnogo radnih mjesta otvoreno na temelju inovacija koje su nastale u samostalnoj Hrvatskoj. Primjerice u Tehnixu (300 zaposlenih), HS Produktu (1300 zaposlenih), Dok-ingu (70 zaposlenih), Centrometalu (170 zaposlenih)... Inovatori su u tim tvrtkama postali poduzetnici. No poduzetništvo je vještina koja zahtijeva neka druga znanja nego što zahtijeva samo inova-

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Fotografija: Christian - David Gadler

torstvo u tehničkom području. Na žalost, dosezi razvoja gospodarstva na inovatorima-poduzetnicima spontani su i ograničeni. Bivši samoupravni socijalizam imao je istraživačko-razvojne institute pri gospodarskim subjektima, ali ondašnja poduzeća s golemom administracijom i niskom produktivnošću prvo su se odrekla svojih instituta. Nisu baš svi tako postupili. Končar je i danas u većinskom državnom vlasništvu, ali ima svoj istraživačko-razvojni centar, Končar-Institut za elektrotehniku, koji živi na tržišnim osnovama radeći za Grupu Končar sa 60 posto, a ostalo za druge u Hrvatskoj i inozemstvu. Tramvaj, vlak, vjetroagregat, monitoring sustavi elektroenergetske opreme…, sve su to proizvodi naručenog i planiranog razvoja. Ovo posljednje je važno – planiranog razvoja, planiranih inovacija za poznatog proizvođača i za poznato tržište. Upravo taj pristup inovatorstvu daje najveće rezultate i primjenjuju ga svi oni koji su prvi ili to žele postati. Menadžeri u tvrtkama imaju ključnu ulogu u stvaranju inovacija jer uvjete za njihovo nastajanje određuju upravo oni

Mnogobrojna priznanja hrvatskim inovatorima i na najvećim svjetskim izložbama pokazuju da u Hrvatskoj postoji veliki potencijal u organiziranom timskom radu na stvaranju inovacija u tvrtkama, ali i putem suradnje akademske zajednice i javnih instituta s domaćom industrijom. Kao društvo imamo šansu, samo moramo upravljati procesom svog razvoja, a ne prepustiti se stihiji. Pogledajmo što rade najuspješniji i pitajmo se zašto rade organizirano i usmjereno, podržavajući samo neke gospodarske grane, a svojom politikom i stilom upravljanja. Ako želite inovaciju u svojoj sredini, onda razvijajte pozitivan stav prema kreativnom mišljenju. Kreativne novčano nagrađujte. Potičite i razvijajte upornost do najvišeg stupnja. Poduprite nove ideje bez obzira na njihovo podrijetlo. Izbjegavajte kritičko ocjenjivanje ideja koje tek nastaju, a kreativnima povjeravajte samo probleme iz njihovog područja interesa. I konačno, uočavajte tvorce ideja i donosite za njih pozitivne odluke: izvucite ih iz anonimnosti.

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Izbjegavajte kritičko ocjenjivanje ideja koje tek nastaju, a kreativnima povjeravajte samo probleme iz njihovog područja interesa ostale prepuštaju tržištu. Dobar su primjer Finska i Austrija. Jesu li oni inovativniji od nas ili možemo i mi biti kao oni, ili možda i bolji? Oni očito znaju kako se igra tržišna utakmica da bi se pobijedilo.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.o.o.

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3629, 31. svibnja 2010.

Najviše ovrha u Virovitičko-podravskoj županiji

Kupce čeka 774 nekretnina iz Očevidnika HGK-a Značajan broj nekretnina ponuđen je na prodaju u stečajnim i ovršnim postupcima u Istarskoj županiji - čak 82 Na dan 25. svibnja u Očevidniku Hrvatske gospodarske komore bile su evidentirane 774 nekretnine koje su stavljene na prodaju u stečajnim i ovršnim postupcima. Najviše ih je u Virovitičko-podravskoj (93) te Primorsko-goranskoj županiji (84). Najmanje nekretnina ponuđeno je potencijalnim kupcima u Varaždinskoj županiji (12). Značajan broj nekretnina ima u Istarskoj županiji (82), Brodskoposavskoj (51), Osječkobaranjskoj (49), Splitsko-

dalmatinskoj (48), Gradu Zagrebu (41)... Prema odredbama Stečajnog zakona, stečaj-

ni upravitelji dužni su bez odgode dostaviti HGK-u podatke o nekretninama koje se prodaju u stečajnom postupku, a o pokretninama ako im je procije-

njena vrijednost veća od 50.000 kuna. HGK ih zatim uvodi u Očevidnik, s datumom dražbe i ostalim tehničkim podacima. Trenutačno najskuplju nekretninu iz Očevidnika čine zgrade i zemljište iz stečajnog postupka koji se vodi na Trgovačkom sudu u Dubrovniku. Nekretnine su u Metkoviću, procijenjene ukupno na 41,2 milijuna kuna, a dražba će se održati 17. lipnja. Slijedi industrijska nekretnina iz Rijeke (dvije hale bivše tvornice Torpedo), procijenjena na 32 milijuna kuna. (I.V.)

Nekretnine u stečajevima Županija

Nekretnine

Županija

Nekretnine

Bjelovarsko-bilogorska

Požeško-slavonska

Brodsko-posavska

Primorsko-goranska

Dubrovačko-neretvanska

Sisačko-moslavačka

Grad Zagreb

Splitsko-dalmatinska

Istarska

Šibensko-kninska

Karlovačka

Varaždinska

Koprivničko-križevačka

Virovitičko-podravska

Krapinsko-zagorska

Vukovarsko-srijemska

Ličko-senjska

Zadarska

Međimurska

Zagrebačka

Osječko-baranjska

Ukupno

U prvom kvartalu ove godine broj parnica

Kako ubrzati pos Prekasnim reagiranjem i odugovlačenjem stečaj postaje apsurd stečajnih postupaka, a ubrzanjem i rastom predmeta koje don Igor Vukić vukic@privredni.hr

rgovačko poduzeće Opatija u stečaju prodano je na dražbi u travnju za 90 milijuna kuna. Kupac je bio Agrokor koji se s još dva konkurenta natjecao na licitaciji i cijenu s početnih 20 milijuna kuna podigao do visokog iznosa. Tako će se, napokon, bez problema podmiriti svi vjerovnici opatijskog poduzeća. Nedugo zatim ponovio se sličan slučaj. Jadrankomerc iz Crikvenice, sa 11 trgovina, također je nakon stečaja postao vlasništvo Agrokora za 31,4 milijuna kuna. Za-

*vijesti Stručna tribina o biomasi U Hrvatskoj gospodarskoj komori prošlog tjedna održana je stručna tribina Biomasa – domaći energent u domaćem kogeneracijskom postrojenju. Na skupu su predstavnici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske te Hrvatske banke za obnovu i razvoj predstavili zakonodavni okvir koji regulira područje obnovljivih izvora energije te mogućnosti financiranja i kreditiranja takvih projekata iz domaćih, ali i europskih fondova. Održana je i prezentacija projekata kogeneracija na biomasu.

nego u istom razdoblju prošle godine

774

Izvor: HGK

U prvom kvartalu gubitak CA 100,5 milijuna kuna Croatia Airlines u prvom kvartalu ove godine ostvario je neto gubitak u iznosu od 100,47 milijuna kuna, a u istom lanjskom razdoblju gubitak je bio 38,22 milijuna, stoji u izvješću nacionalnog zračnog prijevoznika objavljenom na Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihodi Croatia Airlinesa u prvom tromjesečju ove godine iznosili su 274,4 milijuna kuna, dok su u isto vrijeme lani bili 335,9 milijuna. Ukupni rashodi u prvom kvartalu ove godine bili su 374,8 milijuna kuna, a lani 374,1 milijun kuna. Prevezli su 280.000 putnika, što je sedam posto manje u odnosu na 2009. godinu.

( 22% više stečajeva

Kriza najčešći razlog nezaposlenosti Gospodarska kriza u najvećoj je mjeri uzrok nezaposlenosti ispitanika istraživanja portala MojPosao u svibnju. Od petstotinjak ispitanika, 17 posto je bez posla. U toj kategoriji 40 posto je onih koji ističu kako su bez posla upravo zbog loše gospodarske situacije, bez obzira na obrazovanje. Otkaz je dalo 14 posto ispitanih, 11 posto ih je dobilo otkaz nevezano za krizu, a 14 posto nije uspjelo pronaći posao po završetku školovanja. Pokazalo se kako su visokoobrazovani ispitanici u manjoj mjeri nezaposleni, no njihova nezaposlenost uglavnom traje dulje u odnosu na ispitanike sa srednjom stručnom spremom.

Povećat će se druge sudske pristojbe kako bi se smanjilo obijesno parničenje tim je i Pamučna industrija Duga Resa, koja se u stečaju prodavala 18. put, dobila novog vlasnika. Za 30,8 milijuna kuna vlasnik joj je postalo varaždinsko poduzeće T7. Na prethodnoj dražbi postignuta je cijena od 19,7 milijuna kuna, ali kupac nije na vrijeme uplatio izlicitirani iznos.

Ovo su dobri primjeri stečajne prakse, kad se na stečajnim dražbama dobiva svjež kapital kojim se isplaćuju vjerovnici, a novi vlasnici pritom nastavljaju proizvodnju u bankrotiranim tvrtkama. Možda je to najava novog trenda, no i dalje u vezi sa stečajevima vlada opća ocjena da se po-

kreću prekasno, kad su poduzeća iscrpljena i nemaju izgleda za nastavak proizvodnje. Ni nekretnine kojima raspolažu često nisu dovoljne za namirenje vjerovnika. Zgrade i poslovni prostori najčešće su pod hipotekama banaka koje imaju prvenstvo u naplati. Potraživanja ostalih vjerovnika uglavnom

Stečajni postupci u prosjeku traju oko devet mjeseci Uza sve teškoće, stečajni postupci u posljednje tri godine prosječno traju oko devet mjeseci, što je solidan rezultat. Tako je na Trgovačkom sudu u Zagrebu koji vodi najveći broj stečajnih postupaka. No na trgovačkim sudovima stoji i 9633 predmeta starija od tri godine. Od toga 2819 na prvostupanjskim sudovima, a 6814 na Visokom trgovačkom sudu. Ti su postupci uglavnom opterećeni neriješenim imovinsko-pravnim odnosima. U prvom kvartalu prijavljeno je 22 posto više novih stečajeva nego u istom razdoblju prošle godine. Broj parnica porastao je 68 posto. Stečajevi u pravilu generiraju i nove parnice, pa se uz otvaranje velikih slučajeva (Pevec, Đakovština...) broj stečajnih vjerovnika, potencijalnih stranaka u parničnim postupcima, broji na tisuće.

www.privredni.hr Broj 3629, 31. svibnja 2010.

( 9633 predmeta

starija od 3 godine stoji na trgovačkim sudovima

( od toga 2819 na prvostupanjskim sudovima

porastao za čak 68 posto

tupak stečaja i sačuvati imovinu an, jer se u međuvremenu vrijednost poduzeća praktički smanji do nule. Suci su se i dosad teško borili s priljevom osi kriza, situacija bi mogla biti još gora Sto tisuća kuna zarađenih za 15 minuta

Ne čekati s ovršnim postupcima

Jedan od problema koji otežavaju stečajne postupke su i visoke odvjetničke tarife koje pridonose trajanju postupka i njegovoj ukupnoj cijeni, smatra stečajna upraviteljica Marija Holetić. Odvjetnici zaračunavaju troškove, a suci ih uglavnom odobravaju jer su zaračunati po važećoj tarifi. “Tako se dogodi da vam odvjetnik u predmetima velike vrijednosti, za ročište koje je trajalo 15 minuta, zaračuna 100.000 kuna plus PDV, a vi si ne možete pomoći. Ako nemate iz čega platiti takav račun jer izgubite parnicu za koju ste vjerovali da ćete je sigurno dobiti, odgovarate kazneno kao stečajni upravitelj”, kaže Marija Holetić.

Stečajna upraviteljica Marija Holetić smatra da bi uza sve teškoće koje donose ovršni i stečajni postupci vjerovnici odmah po isteku roka plaćanja trebali bez milosti pokrenuti ovršni postupak jer će u protivnom ostati bez svega. Poduzetnici, dodaje, ne pokreću stečajni postupak zbog visokih iznosa predujmova koje je potrebno platiti kad se pokreće stečaj. Vjerovnici to uglavnom ne čine jer ionako imaju nenaplaćeno potraživanje pa ne žele dodatno trošiti ili se pak nadaju da će im biti plaćeno, ili imaju neke svoje druge razloge. Visinu predujmova kao problem primijetili su i u Vladi, pa će ih vjerojatno prilagoditi i u najavljenom paketu pravosudnih mjera.

ničenje. Ministar Šimonović ocijenio je kako ima dosta slučajeva da tvrtke odgađaju plaćanje dugova tako da pokreću parnične postupke i ulažu žalbe te zatrpavaju sudove novim predmetima.

su završavala u statistikama koje bilježe rast mase nenaplaćenih potraživanja, odnosno, rast nelikvidnosti. Paliti crvenu lampicu na vrijeme Svjesna tog problema, Vlada, uz Program gospodarskog oporavka, priprema i nove propise koji bi trebali ubrzati pokretanje i provođenje stečajnih postupaka. Ujedno će se nastojati smanjiti opterećenje sudova parničnim postupcima koji redovito prate otvaranje stečaja, kao i ovršne postupke i druge međusobne odnose poduzeća. “Želimo da se crvena lampica za pokretanje stečaja upali na vri-

jeme kako bi se nakon preustroja moglo nastaviti djelovanje poduzeća. Stečaj ne mora biti kraj djelatnosti”, rekao je ministar pravosuđa Ivan Šimonović, najavljujući nedavno izmjene Stečajnog zakona i ubrzanje parničnih postupaka. Među najavljenim izmjenama, koje bi radna grupa Ministarstva pravosuđa trebala pretočiti u propise, je i smanjivanje predujmova koje je potrebno uplatiti za pokretanje stečajnog postupka. Sada su preveliki i odvraćaju vjerovnike od pravovremenih pokretanja stečaja. S druge strane, povećale bi se druge sudske pristojbe kako bi se smanjilo obijesno par-

Paket mjera za rasterećenje sudova Među ostalim pravosudnim mjerama najavljuje se i imenovanje novih sudaca ili u nekim slučajevima privremeno povećanje broja sudaca u trgovačkim sudovima ili Visokom trgovačkom sudu (VTS). Jednostavniji predmeti delegirali bi se manje opterećenim sudovima izvan centara, a uveli bi se i “suci-specijalci” s manje opterećenih sudova, koji bi dobivali predmete na analizu, a potom bi neko vrijeme proveli na zagušenim sudovima i rješavali zaostatke. Nastojat će se smanjiti i prebacivanje predmeta između nižih i viših sudova, te će viši sudovi u parnicama presuđivati tako da se izbjegne dugotrajno vraćanje predmeta nižim sudovima na ponovni postupak. Poticat će se i mirenje među tvrtkama.

Jedno od uskih grla na najopterećenijem, Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, jest nedostatak zapisničara. Na OGZ-u se mnoge ovrhe nastavljaju kao parnice, a predmeti koje bi suci i mogli rješavati, stoje upravo zbog nedostatka zapisničara i sudskih savjetnika. “Zapošljavanje savjetnika i zapisničara jeftinije je nego zapošljavanje suda-

Među najavljenim izmjenama je i smanjivanje predujmova koje je potrebno uplatiti za pokretanje stečajnog postupka ca, a mogli bismo postići vrlo dobre efekte”, izjavio je Šimonović. “Promjene Stečajnog zakona svakako bi trebao pratiti cijeli paket ostalih mjera za rasterećenje sudova”, rekao je Privrednom vjesniku Mario Vukelić, predsjednik Visokog trgovačkog suda. Suci na trgovačkim sudovima i VTS-u i ranije su se teško borili s priljevom

stečajeva, a ubrzanjem tih postupaka stanje bi moglo biti još alarmantnije. U prvom kvartalu ove godine broj prijavljenih stečaja povećao se 22 posto, a broj parnica je čak za 68 posto viši nego lani, pa Vukelić kaže da je dobro što je Vlada dala odobrenje da se poveća broj sudaca. Broj stečajeva drastično bi se povećao da se dosljedno primjenjuju zakonske odredbe o pokretanju postupka 60 dana nakon što poduzeće postane nesposobno podmirivati svoje obveze. To se ne događa ni uz kaznenu prijetnju članovima uprava koji to moraju napraviti po službenoj dužnosti. Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, kaže da su banke redovito obavještavale porezne uprave kad bi poduzeća prestala plaćati kreditne rate, ali to najčešće nije rezultiralo pravodobnim pokretanjem stečajnih postupaka. Zaoštriti odgovornost uprava Marija Holetić, stečajna upraviteljica iz Čakovca, koja je vodila stečajeve u MTČ-Tvornici

sportske odjeće, kreditnoj zadruzi Varaždinski cekin, ITC-u, Meplastu i drugim tvrtkama, kaže kako porezne uprave imaju uvid u žiro-račune svih pravnih osoba, ali često godinama ništa ne poduzimaju, uz obrazloženje da se navodno tako čuvaju radna mjesta. “Uprave u praksi daju prijedlog za stečaj tek nakon što je iz tvrtki izvučeno sve što se može, a iz preostale imovine ne mogu se namiriti ni radnici za neisplaćene bruto plaće”, pojašnjava Marija Holetić. Ona smatra kako bi se poštivanjem zakonskih odredbi ipak sačuvalo više imovine pa bi stoga u reformi trebalo zaoštriti odgovornost članova uprava za pravodobno pokretanje stečajnog postupka. Prema njezinu iskustvu, prvostupanjski sudovi, primjerice, u Varaždinu, u primjerenom roku procesuiraju stečajne postupke, no nakon žalbi predmeti predugo stoje na Visokom trgovačkom sudu u Zagrebu. U međuvremenu od poduzeća ne ostane gotovo ništa i stečajni postupak postaje apsurdan.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3629, 31. svibnja 2010.

IVICA VIDOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE AGENCIJE MCCANN ERICKSON

TREĆI REGIONALNI HUMAN RESOURCES SUMMIT, SPLIT

Kriza i morala i liderstva Karakteristike uspješnog lidera su iskrenost, kompetentnost, inspirativnost i sposobnost predviđanja poslovnih događanja

Želimo pomicati granice u oglašavanju

Prometej Gordani Picek iz dm-a U sklopu HR Summita, zajednica profesionalaca na području ljudskih resursa već drugu godinu za redom organizira izbor za Human Resources menadžera godine, kojemu dodijeljuje nagradu Prometej. Ovogodišnju nagradu dobila je Gordana Picek, voditeljica ljudskih resursa, nabave i prodaje iz dm-a.

U proteklih 20 godina rada ostvarili smo više od 300 milijuna eura ukupnog prihoda, od čega je 210 milijuna eura investirano u hrvatske medije Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

arketinška agencija McCann Ercikson Hrvatska nedavno je proslavila 20 godina rada. U tom razdoblju njenih 210 zaposlenika pružalo je usluge za više od 300 klijenata, a agencija je osvojila više od 120 domaćih i međunarodnih nagrada za kreativnost. O razvoju poslovanja i planovima za budućnost razgovarali smo s predsjednikom Uprave McCann Ericksona Ivicom Vidovićem. Što se sve promijenilo u 20 godina rada tvrtke McCann Erickson? - Pokazalo se da je struktura full-service agencije itekako važan spoj ne samo opstojnosti nego i prilagodljivosti za razvoj te sfere djelatnosti. To je naša interdisciplinarnost u različitim koridorima marketinških i intelektualnih procesuiranja uz 20-godišnje iskustvo poduprto snagom stogodišnjeg sustava McCann Erickson Worldgroup,

koji prati najveće kompanije i brendove svijeta u više od 120 zemalja. Mnogo toga se promijenilo u našem poslovnom okruženju, i to vrlo značajno na globalnom planu, te je došlo do različitosti u pristupu i interakciji komunikacijske filozofije i provedbe. Kakvi su bili rezultati u 2009. i što očekujete u ovoj godini? - Nema nekog velikog zadovoljstva kad ste prisiljeni zbog 30-postotnog smanjenja budžeta za

U 2009. smo ostvarili promet od 250 milijuna kuna, što nas stavlja među vodeće na rang ljestvici hrvatskih agencija marketinške djelatnosti revidirati troškove pazeći da ne ugrozite bazu. Unatoč tome rezultati u 2009. pokazuju ostvareni promet od 250 milijuna kuna, što nas stavlja među vodeće na rang-ljestvici hrvat-

skih agencija. U proteklih 20 godina rada ostvarili smo više od 300 milijuna eura ukupnog prihoda, od čega je 210 milijuna eura investirano u hrvatske medije. Ovo je definitivno godina dovršetka organizacijskog i logističkog preustroja agencije, a kad je riječ o financijama, bili bismo zadovoljni barem simboličnim rastom. Kakvi su planovi tvrtke? - Nikada ambiciozniji, već zato što na valu dobrih projekata - kakav je primjerice projekt destinacija za Splitsko-dalmatinsku županiju ili operativni plan marketinga za Turističku zajednicu grada Zagreba - novih komunikacijsko-kreativnih strategija i produkcije za kampanje nekih velikih kompanija želimo pomicati granice u oglašivačkoj industriji i postizati poslovnu uspješnost. To ujedno znači razvoj svih članica grupe. Zamah očekujemo u razvoju internet i online sektora u McCann DigiParku. Integrirani u znanju i kreativno inventivni - to je naša formula uspješnosti.

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

a Trećem regionalnom Human Resources Summitu, koji je protekloga tjedna održan u Splitu u organizaciji portala Posao.hr i pod pokroviteljstvom Human Resources Centera, razgovaralo se o problematici organizacijskih lidera te o ulozi upravljanja ljudskim resursima u prepoznavanju i oblikovanju lidera kakvi su potrebni Hrvatskoj. “Organizacijski svijet današnjice prolazi kroz jedno od najtežih kriznih razdoblja u posljednjih nekoliko desetljeća, pri čemu loše poslovanje ukazuje na krizu vrijednosnog sustava današnjih lidera. Više nego ikada prije uočava se povezanost aktualne krize i vodstva suvremenih organizacija i to ponajprije kroz vrijednosni sustav koji usmjerava današnje lidere”, istaknuo je Saša Jurković, direktor portala Posao.hr. Karakteristike uspješnog lidera su iskre-

nost, kompetentnost, inspirativnost i sposobnost predviđanja poslovnih događanja, kaže Jurko-

Kvalitetan lider mora znati preuzeti odgovornost i stvoriti promjene iznutra vić koji vjeruje da će razgovori i prezentacije na Summitu potaknuti konstruktivnu raspravu radi pronalaženja konkretnih rješenja za identifikaciju i razvoj poželjnih osobina lidera. Smatra kako u Hrvatskoj trenutačno imamo krizu morala i liderstva, dok je sukob između vlasnika kompanija zbog očekivanja dobiti i menadžera sve očitiji. Prepoznati kvalitetne lidere “Došlo je vrijeme da se unutar kompanija prepoznaju ljudi koji mogu biti kvalitetni lideri. Oni ne moraju biti na vodećim pozicijama, pa tako lider može biti i menadžer kojeg glavni menadžer kompanije kori-

sti za ostvarivanje svojih planova i motivaciju zaposlenika”, ističe Jurković. U Hrvatskoj se nedovoljno zna o osnovnim razlikama između menadžera i lidera. Lideri postavljaju novi smjer za viziju i ciljeve koji se trebaju ostvariti, dok menadžeri kontroliraju ili usmjeravaju ljude i sredstva prema postavljenim vrijednostima. Kvalitetan lider bit će utjecajan i znat će motivirati zaposlenike, dok će kvalitetan menadžer biti ovlašten zadužiti zaposlenike da odrade zadatke. Kvalitetan lider treba biti spreman na nove izazove i mogućnosti te mora znati preuzeti odgovornost i stvoriti promjene iznutra. Optimizam je karakteristika svakog uspješnog lidera, a vođenje metodom vlastitog primjera kod zaposlenika stvara poštovanje i povjerenje. Uspješan lider vrlo jasno izražava svoje ideje i gleda širu sliku te je okružen pozitivnim uspješnim ljudima koji prate postavljenu viziju kompanije.

www.privredni.hr Broj 3629, 31. svibnja 2010.

NOVE NAGRADE

Primus najboljim poslovnim savjetnicima Tvrtke konzultante angažiraju mahom u područjima ljudskih potencijala, edukacije i treninga te menadžment savjetovanja Eleonora Dukovac dukovac@privredni.hr

Hrvatskoj je prvi puta nagrađena savjetnička struka – novoutemeljenim nagradama Primus koje su svečano dodijeljene protekloga tjedna u zagrebačkom hotelu Westin, u organizaciji časopisa Poslovni savjetnik i Udruge poslovnih savjetnika. Primus su, prema odabiru stručnog ocjenjivačkog suda, dobila četiri hrvatska poslovna savjetnika za svoje savjetodavne projekte. “Nagrada je utemeljena s ciljem promoviranja poslovnih savjetnika i poticanja izvrsnosti struke. Do prije desetak godina ovo zvanje formalno u nas nije postojalo, no danas je već prepoznata

njegova vrijednost u poslovnoj zajednici. Hrvati prednjače u regiji po kvaliteti konzultantskih usluga pa će i Primus biti doprinos razvoju tržišta poslovnih usluga po regiji, a svakako i poticaj razvoju konzultantske profesije i profiliranju tržišta konzultantskih usluga”, istaknuo je Anton Flori-

Nagradu Primus dobila su četiri hrvatska poslovna savjetnika za svoje savjetodavne projekte jan Barišić, predsjednik Udruge poslovnih savjetnika i suosnivač nagrade Primus, dodajući kako poslovni savjetnici mnogo mogu pomoći gospodarskom sektoru,

posebno u izazovima globalizacije.

živanje kako bi se doznalo angažiraju li tvrtke i za koja područja poslovne savjetnike. “Rezultati ankete pokazali su kako većina tvrtki u Hrvatskoj angažira ili

Specijalisti za izazove Za potrebe ove manifestacije časopis Poslovni savjetnik proveo je istra-

su već angažirale poslovne savjetnike za rješavanje određenog poslovnog izazova, i to najviše iz područja ljudskih potencijala, edukacije i treninga te menadžment savjeto-

vanja. Ispitanici smatraju kako kvalitetan poslovni savjetnik, osim svoje stručnosti, treba biti iskusan, pouzdan i točan, a upravo, između ostalog, te karakteristike imaju naši laureati”, naglasila je Sandra Mihelčić, glavna urednica i direktorica časopisa Poslovni savjetnik i suosnivačica nagrade Primus. Tom je prigodom održan i okrugli stol o novim poslovnim modelima u poslovnom savjetovanju, odnosno kako izazove transformirati u poslovna rješenja za klijente. Po drugi put održani su Dani poslovne edukacije uz predavanja 15 hrvatskih stručnjaka raznih područja. Pokrovitelj cjelokupne manifestacije bio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović, a sponzor Hrvatska pošta.

XIV. NACIONALNO SAVJETOVANJE O GOSPODARSTVU I PODUZETNIŠTVU u Šibeniku

Više reda i strože mjere prema neplatišama Poduzetnik će kod osnivanja tvrtke morati potpisati izjavu kako nikome ništa ne duguje, istaknuo je ministar Šuker od milijardu kuna poticaja. Unatoč krizi poduzetnicima je za jačanje kon-

HaloPix/Pixsell

Na 14. nacionalnom savjetovanju o poduzetništvu u Šibeniku, potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker najavio je uvođenje reda u plaćanje i strože mjere prema neplatišama. Istaknuo je da će poduzetnik kod osnivanja tvrtke morati potpisati izjavu kako nikome ništa ne duguje. Ministar je zajamčio anonimnost onima koji Poreznoj upravi prijave neuredne platište, kao i one koji su prevarili dobavljače i državu gaseći tvrtku te osnivajući novu. Napomenuo je kako je jedan od modela varanja dobavljača bio i to da po-

duzetnik osnuje desetak tvrtki, što je također jedan od uzroka nelikvidnosti. Prema mišljenju predsjednice Vlade Jadranke Kosor, u Hrvatskoj nedostaje poduzetničkog ozračja, pa će se ona nastaviti sastajati s poduzet-

nicima unatoč primjedbama da to prečesto čini. Najavila je i da će se Vlada uhvatiti u koštac s nelikvidnošću, te napomenula kako je od 2004. do 2009. kroz sustav potpora prošlo više od 26.200 tvrtki i obrta, koji su dobili više

Šuker je zajamčio anonimnost svima koji Poreznoj upravi prijave one koji su prevarili dobavljače i državu kurentnosti u ovoj godini u proračunu na raspolaganju 587 milijuna kuna. U lipnju dodjela sredstava Od toga, 326 milijuna kuna dobilo je Ministarstvo gospodarstva, rada i

poduzetništva za potpore malom i srednjem poduzetništvu. Ta će se bespovratna sredstva poduzetnicima početi dodjeljivati u lipnju, a prema riječima državne tajnice Tihane Kraljić, do sada je zaprimljeno preko 6000 zahtjeva. “Riječ je o sredstvima koja će poduzetnici koristiti za jačanje konkurentnosti, inovacije, potporu poduzetničkoj infrastrukturi u poduzetničkim zonama, tehnološkim parkovima i klasterima, te za obrazovanje kadrova i subvencioniranje kamata”, istaknula je državna tajnica dodavši kako osim tih sredstava

postoje i druge mogućnosti poticanja poduzetnika. “Ministarstvo je potpisalo sporazume sa 18 županija i Gradom Zagrebom o kreditiranju poduzetništva, a u te je sporazume uključeno 18 komercijalnih banaka. Tu je poduzetnicima na raspolaganju oko 1,4 milijarde kuna, a moći će podignuti kredite u iznosu od 200.000 do pet milijuna kuna. Županije i Grad Zagreb subvencionirali bi im kamatu u iznosu od dva posto, a Ministarstvo gospodarstva još dva posto. Tako bi konačna kamatna stopa iznosila već od 2,5 posto”, istaknula je Tihana Kraljić. (J.V.)

AKTUALNO

URUČENE ZLATNE BILANCE

Privredni vjesnik Broj 3629, 31. svibnja 2010.

Zlatna bilanca: poslovanje u 2009. godini

Zagrebinspekt najuspješnije poduzeće Financijska agencija je drugu godinu za redom dodijelila Zlatnu bilancu – nagradu koju dobivaju najuspješniji poduzetnici u pojedinoj djelatnosti prema 11 financijskih pokazatelja u pet kategorija - profitabilnosti, likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti i ekonomičnosti. Metodologija za ocjenu financijskog rejtinga je izrađena u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu i uključuje ocjenu boniteta koja s određenom vjerojatnošću predviđa moguće zastoje u plaćanju u idućih godinu dana. U izbor za Zlatnu bilancu 2010. godinu, od 91.320

poduzetnika obveznika poreza na dobit – trgovačkih društava bez banaka i osiguravateljskih društava – ušlo je 3507 poduzetnika, koji su u 2009. godini ostvarili pozitivne poslovne rezultate. Zlatnu bilancu za 2009. u svojim djelatnostima dobili su Agrokoka Pula, Solana Pag, Diadema, Termo servis, CEZA-R, Gabing, Planika obuća, CroatiaŠped Zagreb, Maslinica, Microsoft Hrvatska te Zagrebinspekt. Nagradu za najuspješnije poduzeće prema financijskom rejtingu u 2009. godini dobila je tvrtka Zagrebinspekt, ukupni pobjednik ovog izbora.

Fina Forum

Recesija smanjila dobit za tri četvrtine Domaći BDP je u prošloj godini pao za 5,8 posto, što je lošije od prosjeka EU-a. Gubici hrvatskih tvrtki porasli su za 29,8 posto, izvoz je pao za 11,7, a uvoz za 24,8 posto Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Trošimo više nego što proizvodimo Fina forum privukao je oko 70 sudionika iz područja financija, gospodarstva, tehnologije, industrije i turizma. Na raspravi Put u oporavak: financije, konkurentnost i EU bivši ministar gospodarstva i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Ljubo Jurčić istaknuo je kako konkuretnost društva stvara ekonomska politika. “Hrvatska ima u prosjeku tri milijarde eura godišnje veću potrošnju od proizvodnje. Taj bi se problem trebao riješiti zakonom o obveznim rokovima plaćanja od 60 dana, što bi trebala kontrolirati Fina”, rekao je Jurčić. Prema riječima Krešimira Kvaternika iz Fine, takav sustav već u Fini postoji. Drago Munjiza iz Gastro Grupe ističe kako je u SAD-u sramota kasniti

s plaćanjem, a osim toga, na plaćanje u roku poduzetnike primoravaju i kamatni penali koji dosežu i 50 posto. “Gastro Grupa svoje obveze plaća i dan ranije od roka”, naglašava Munjiza. Na Forumu je bilo riječi i o Fininom softveru za e-račune: tehnološki je spremna za kontrolu neplaćanja računa, no još nema zakona kojim bi to bilo regulirano. Analitičar SG Splitske banke Zdeslav Šantić očekuje kako će se u Hrvatskoj nastaviti gospodarski pad, i to za oko 2,5 posto, no tehnički će se iz recesije izaći u trećem kvartalu ove godine. “Izlazak iz recesije je izgledan, no rast standarda građana neće se dogoditi jer plaće neće osjetno rasti, a rast će troškovi života i cijene energenata”, kaže Šantić. (K.S.)

rema analizi poslovanja u 2009. godini koju je Financijska agencija napravila povodom dodjele svoje nagrade Zlatna bilanca, u protekloj, recesijskoj godini dobit hrvatskih poduzeća pala je na najniže razine u posljednjih osam godina. Ukupna neto dobit hrvatskih poduzeća u prošloj godini bila je 4,4 mi-

Zanimljivo je da su mali poduzetnici bez ijednog zaposlenog ostvarili čak 1,2 milijarde kuna neto gubitka lijarde, što je za 11,9 milijardi ili čak 73 posto manje nego godinu ranije. U 2009. pozitivno je poslovalo 59,5 posto od ukupno 91.320 poduzetnika koji su ukupno bili u plusu 26,4 milijarde, dok je 40,5 posto poduzetnika ostvarilo gubitak od uku-

pno 22 milijarde. Nakon 10 godina u kojima se pozitivno poslovalo, s ukupnom dobiti koja je dosezala i više od 20 milijardi kuna - koliko je ostvareno u 2007. - gubitaši su generirali gubitke koji su iznosom gotovo jednaki dobicima onih koji posluju pozitivno. Najveći utjecaj na hrvatsku ekonomiju ima 430 velikih poduzetnika sa po više od 250 zaposlenih. Oni su ostvarili 2,1 milijardu kuna neto dobiti, no zanimljivo je da su mali poduzetnici koji nemaju niti jednog zaposlenog ostvarili čak 1,2 milijarde kuna neto gubitka. Godina padova U odnosu na 2009., ukupan broj zaposlenih pao je za jedan posto, prihodi su pali za 10,6 posto, a rashodi za 8,9 posto. Gubitak prije oporezivanja porastao je za 20,4, a nakon oporezivanja za 29,8 posto. Hrvatski izvoz pao je za 11,7 posto, a uvoz za 24,8 posto. Možemo biti zadovoljni jedino sa smanjenjem negativnog trgovinskog salda koji je pao

za velikih 63 posto. Dok je minus u 2008. na strani izvoza iznosio 31,5 milijardi kuna, u prošloj godini razlika je smanjena na 11,6 milijuna kuna. Bruto domaći proizvod u prošloj je godini smanjen za 5,8 posto, a prema procjenama Fine na njega su najviše utjecali najlošiji poslovni rezultati hrvatskih poduzetnika u proteklih osam godina. Znatan utjecaj na pad imalo je i smanjenje kupovne moći stanovništva koje je smanjilo promet u trgovini na malo za 15,3 posto te osobnu potrošnju za 8,5 posto. Ako se uspoređujemo s drugim zemljama u svijetu, zabilježili smo manji pad od, primjerice, Slovenije čije je gospodarstvo palo za 7,4 posto, ali i Japana koji je pao za 5,9 posto. No manji pad od hrvatskog zabilježilo je gospodarstvo cijele Europske unije - 4,7 posto. Pojedinačno gledano, Italija je ostvarila 4,7 posto manji BDP, Njemačka pet posto, Austrija 3,7 posto. Bolje su prošle i Sjedinjene Američke Države

čije gospodarstvo je palo za 2,5 posto iako je tamo kriza i započela. Svaki treći - trgovac Prema podacima Fine, najveći broj hrvatskih poduzetnika bavi se trgovinom - gotovo svaki treći, a najviše je zaposlenih u prerađivačkoj industriji - njih 27,2 posto. Najveći promet imaju također trgovci koji su ostvarili 31,5 posto ukupnog prometa, a najveće zarade su u sektoru informacija i komunikacija. Prosječne neto plaće u prošloj su godini neznatno porasle, za 0,1 posto, sa 4605 na 4634 kune. Najveće prosječne plaće dobivaju zaposleni u opskrbi energentima i klimatizacijom - 6743 kune, IT sektor ima prosjek od 6674 kune, te trgovci nekretninama 6057 kuna. Najniže su plaće u pružanju smještaja, pripremi i posluživanju hrane - 4057 kuna, građevini - 4125 kuna, trgovini - 4184 kune, a ispod prosjeka dobivaju i zaposleni u prerađivačkoj industriji4539 kuna.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3629, 31. svibnja 2010.

Sjednica hrvatske vlade

*vijesti

škare sasjekle državna poduzeća Uprave državnih poduzeća i javnih ustanova u roku od 60 dana moraju izraditi plan smanjenja broja zaposlenih, a u roku od 120 dana provesti program zbrinjavanja Drago Živković zivkovic@privredni.hr

Vodni doprinos, naknade za šume i članarina u turističkim zajednicama smanjeni za 25 posto banke sada vrlo likvidne i novca ima. Analizirajući podatke o insolventnim poduzećima, Šuker je zaključio da ih više od pola nema nijednog zaposlenog, a duguju više od 12 milijardi kuna. Očito je riječ o poduzećima koja su osnovana baš zato da bi se izbjegavala plaćanja, pa je zbog njih potrebno zakonskim promjenama ubrzati stečajeve. Šuker ne odustaje ni od uvođenja obvezne izjave kojom

Slavko Midzor/PIXSELL

ržavna poduzeća i proračun više nisu izvor nelikvidnosti jer su njihove ukupne obveze od kraja prošle godine prepolovljene sa 1,6 milijardi na 852 milijuna kuna, poručili su sa sjednice Vlade premijerka Jadranka Kosor te potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker. Hrvatske željeznice duguju 225 milijuna kuna, a Hrvatska elektroprivreda (HEP) je smanjila svoje dugove za 400 milijuna kuna, na nešto više od 200, pa su potraživanja HEP-a sada znatno veća od dugova, kazao je Šuker. Istaknuo je kako se neplatiše više ne mogu izvlačiti na državu, te je pozvao sve poduzetnike da se prijave na aukcije HBOR-a na kojima se daju krediti za nelikvidnost jer su poslovne

bi poduzetnik prilikom osnivanja nove tvrtke jamčio da nema neplaćenih dugovanja. Potpore i uz obročnu otplatu Država će ubuduće biti fleksibilnija u isplati potpora za očuvanje radnih mjesta jer se izmjenama zakona koji to regulira previđa mogućnost da potpore ubuduće dobiju i poduzetnici koji su s Poreznom upravom sklopili sporazum o obročnoj otplati poreznog duga. Potpore više neće biti fiksirane na 32 radna sata tjedno, a dobivat će se i na plaće, a ne samo na doprinose, kako bi mogle biti primijenjene i na minimalne plaće. Provedba Programa gospodarskog oporavka koji je Vlada zacrtala nastavljena je smanjenjem još nekih nefiskalnih davanja, pa su u novom naletu stradali vodni doprinos, naknade za šume i članarina u turističkim zajednicama. Svi će ti nameti biti smanjeni za 25

posto, zbog čega će Hrvatske šume godišnje naplatiti 115 milijuna kuna manje, Hrvatske vode 135 milijuna, a turističke zajednice 50 milijuna. Ukupno je to godišnje rasterećenje gospodarstva od 300 milijuna kuna, odnosno 150 milijuna do kraja ove godine. Hrvatske šume manjak će nadoknaditi uštedama, u Hrvatskim vodama nisu sigurni da će uspjeti obaviti sve planirane radove, dok će turističke zajednice dio članarine preusmjeriti u turistički slabije razvijena područja kako ona ne bi bila pogođena smanjenim priljevom. Raskid kolektivnih ugovora Unatoč burnim prosvjedima sindikata, Vlada nije odustala od izmjene Zakona o radu, točnije, članaka 262. i 263. koji reguliraju otkazivanje kolektivnih ugovora. Kako je pojasnio državni tajnik za rad Krešimir Rožman, izmjene će se primjenjivati na sve postojeće kolektivne

Pad BDP-a 2,5 posto Bruto domaći proizvod u prvom tromjesečju 2010. realno je manji za 2,5 posto u odnosu na isto tromjesečje 2009., objavio je Državni zavod za statistiku. Iako je pad BDP-a nastavljen, premijerka Jadranka Kosor ustvrdila je na sjednici Vlade da je usporavanje pada ipak dobra vijest i pokazatelj da je Hrvatska na putu izlaska iz krize. U cijeloj prošloj godini BDP je smanjen za 5,8 posto, a u zadnjem tromjesečju pad je bio 4,4 posto. ugovore, pa će se svi oni moći raskinuti s otkaznim rokom od mjesec dana, ako drukčije nije određeno samim ugovorom, ali i tada maksimalno šest mjeseci. Ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta, koji je i predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća, poručio je da su ove izmjene dobre i za radnike i za poslodavce jer ih se tjera na pregovore, umjesto da se kolektivni ugovori neograničeno produljuju po zakonskom automatizmu. “Sadašnji kolektivni ugovori nastali su kada smo imali rast BDP-a od 5,5 posto, a u vremenu kada imamo toliki pad BDP-a, nužni su novi pregovori”, jasan je bio Kalmeta. Isto

je objašnjenje ponudila i premijerka, dodatno poručujući kako u Zakonu o radu nema pojma stečenih prava, pa se sindikati na to ne mogu ni pozivati. Dodatne uštede javne će financije, nadaju se u Vladi, postići smanjenjem broja zaposlenih u državnim poduzećima i javnim ustanovama za pet posto. Uprave svih poduzeća (uključujući HRT, Hrvatske vode i Finu) dobile su naredbu da u roku od 60 dana izrade plan smanjenja broja zaposlenih, a u roku od 120 dana da provedu program zbrinjavanja. Iznimka su ona državna poduzeća i javne ustanove koje su već prošle godine smanjile broj zaposlenih.

Zbog izmjene ZOR-a, sindikati spremni na opći štrajk Zbog izmjene Zakona o radu kojima bi se pojednostavilo otpuštanje radnika te ukinuli kolektivni ugovori, sindikalne središnjice najavile su mogući generalni štrajk. “Generalni štrajk je realna i jedina moguća opcija, jer moramo sačuvati kolektivne ugovore. Dobili smo ih 1992., za vrijeme rata. Zar je moguće da ćemo ih nakon 18 godina izgubiti”, rekla je predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek. HBOR i HGK dogovorili suradnju oko EU fondova Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Hrvatska gospodarska komora potpisale su Sporazum o suradnji na projektima od zajedničkog interesa u području fondova EU-a. Riječ je o nastavku dosadašnje suradnje u provedbi programa IPARD kroz koju je HGK-Europska poduzetnička mreža promovirala HBOR-ove kreditne linije. U sljedećem razdoblju HBOR i HGK-EEN davat će potporu poduzetnicima u korištenju sredstava pretpristupnih fondova, korištenju financijskih instrumenata i dostupnih sredstava pomoći EU-a, kao i u budućem korištenju strukturnih fondova i kohezijskog fonda.

Održana 4. aukcija HBOR-a Protekloga je petka održana 4. aukcija za dodjelu kvota kredita Hrvatske banke za obnovu i razvitak za provedbu Programa kreditiranja obrtnih sredstava. HBOR je na aukciji ponudio 200 milijuna kuna, a pristiglo je 10 ponuda u ukupnom iznosu od 219.540.000 kuna. Službeni rezultati biti će objavljeni u skladu s Uputama za provođenje aukcije, a najkasnije u srijedu, 2. lipnja 2010.

10 PREDSTAVLJAMO

( 30.000

Privredni vjesnik Broj 3629, 31. svibnja 2010.

( još 1986. god.

boca žlahtine plasiraju na tržište

nastao kamp

Šipun, Vrbnik

Autokamp Škrila, Stara Baška

Mir na Jantarskom otoku U drugoj polovini devedesetih godina, to je bio najbrže rastući kamp u Primorsko-goranskoj županiji, a danas može primiti 1000 kampista

Ruža među vinima Vrbničkoj žlahtini i pomalo zaboravljenoj crnoj autohtonoj sorti sansigot, pridaje se posebna pozornost i u rasadniku

ako se obitelj Dobrinčić generacijama bavi proizvodnjom vina, trebalo je čekati 1999. godinu kada je obavljena prva komercijalna berba i kada je mladi diplomirani agronom Ivica Dobrinčić plasirao prve boce žlahtine na tržište. Pored proizvodnje vina, Dobrinčić se zajedno s obitelji od 2007. godine uspješno bavi proizvodnjom loznih cijepova i rasadničarstvom. Njegov rasadnik vinove loze prostire se na površini od 2,5 hektara. U rasadniku se kao podloga koriste njemački materijali najviših standarda.

Dobrinčićeva vina plasiraju se na tržište pod imenom Šipun, što je stari krčki naziv za ružu Dobrinčićeva vina plasiraju se na tržište pod imenom Šipun, što je stari krčki naziv za ružu. Ruža je zaštitni znak ovih vina i nalazi se na svim buteljama. Vlasnik Šipuna na tržište plasira oko 30.000

boca žlahtine, a dokaz kvalitete je to što je nekoliko godina za redom uvrštena u priznate vinske vodiče najboljih bijelih hrvatskih vina. Vlasnik Šipuna može se pohvaliti i s osvojenom zlatnom medaljom na Sabatini 2005. za žlahtinu berbe 2004. godine. Taj je obiteljska tvrtka specifična po tomu što se proizvodnja bazira na autohtonim sortama. Tako se vrbničkoj žlahtini i pomalo zaboravljenoj crnoj autohtonoj sorti sansigot pridaje posebna pozornost i u rasadniku. Vrijeme je za sansigot Dobrinčić je zasadio pola hektara sortom sansigot, tako da za nešto više od godinu dana možemo očekivati prvu seriju boca punjenih vinom dobivenim iz ove gotovo nepoznate sorte za koju Dobrinčić vjeruje da može postići iznimno dobre rezultate. Ipak, žlahtina kao najpoznatija vrbnička robna marka ostaje i nadalje osnovica poslovanja tvrtke Šipun. “Svoje proizvode uglavnom plasira-

mo na tržište u Primorsko-goranskoj županiji te u određene restorane u Zagrebu. Međutim, kako stalno podižemo nove vinograde koji postupno ‘dolaze na rod’, započeli smo s obradom novih tržišta”, ističe Ivica Dobrinčić, direktor Šipuna iz Vrbnika. Za sada je Ivica Dobrinčić zadovoljan rezultatima na splitskom području, a u planu je proboj na dubrovačko kao i na tržište zemalja iz regije. “Na tome intezivno radimo jer smatramo kako imamo realne izglede na tom tržištu. Njih temeljimo na sve brojnijim upitima iz susjednih zemalja. Uz to, obilazimo i izlažemo na svim značajnijim sajmovima i manifestacijama tako da su nas u krugovima ljubitelja dobre kapljice već prepoznali”, pojašnjava Dobrinčić. Ohrabreni donošenjem prostornih planova, u Šipunu namjeravaju investirati u gradnju novog modernog podruma, što donedavno nije bilo moguće s obzirom na Zakon o uređenju morskog pojasa. (J.V.)

krila - bijeli, pločasti kamen specifičan za otoke kao što su primjerice Krk i Rab - bio je inspiracija za naziv autokampa, smještenog na samo kilometar udaljenosti od Stare Baške na Krku. No, taj je otok poznat i kao Jantarski otok. Naime, legenda kaže kako su leteći iznad Kvarnera, supovi ispusti-

li jantare (od kojih je nastala škrila) iz kljunova te su tako nastali ovi, ali i još neki otoci u Kvarnerskom zaljevu. Iako je kamp uglavnom smješten u gustoj borovoj šumi, preostali dio u kojem se nalazi i desetak novih mobilnih kućica, nalazi se na djelomično stjenovitom terasastom krškom tlu. Kampisti, ali i ostali vikendaši iz Rijeke i Zagreba koji subotom i nedjeljom dolaze na kupanje na neku od četiriju plaža u kam-

pu Škrila, od kojih je jedna namijenjena i naturistima, uživaju u sunčanju na šljunku ili pijesku te kupanju u bistrom moru. Iako je kamp nastao još 1986. godine, tada nije bio kamp u pravom smislu riječi nego parkiralište pokraj plaža, rekao je voditelj marketinga kampa Škrila Darko Mrakovčić. Deset godina kasnije kamp su preuzeli Darkov brat Boris Mrakovčić i njegov poslovni partner Aris Jovanović. U drugoj polovini devedesetih godina bio je najbrže rastući kamp u Primorsko-goranskoj županiji, a danas može primiti 1000 kampista. Mobilne kućice budućnost kampiranja U sklopu kampa nalaze se restoran, plažni restoran, trgovina, tržnica, prostor za pranje i glačanje te tri sanitarna čvora od kojih je jedan prilagođen osobama s posebnim potrebama. “Iako je naš kamp stvoren za miran odmor, kampistima, od kojih su najbrojniji Slovenci i Česi, na raspola-

ganju su označene pješačke i biciklističke staze te mogućnost ronjenja na privlačnim podmor-

Gostima su na raspolaganju pješačke i biciklističke staze, a mogu i roniti skim lokacijama. Možemo se pohvaliti i autohtonom gastro ponudom, pa se tako u mjestima Stara Baška, Baška i Punat nalaze restorani s bogatom ponudom svježe ribe, plodova mora te pršuta i sira. Osim toga, kampisti koji ove godine dođu u kamp Škrila moći će uživati u masažama na plaži u sklopu kampa”, istaknuo je Mrakovčić. Svjesni činjenice da Stara Baška mora imati kamp više kategorije, Mrakovčić i Jovanović i dalje će ulagati u kamp. “Prateći trendove u svjetskom kampingu zaključili smo da su mobilne kućice budućnost kampiranja, pa ćemo uskoro nabaviti još takvih kućica za prihvat kampista”, rekao je Mrakovčić. (S.P.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3629, 31. svibnja 2010.

( 10 godina

od uspješne privatizacije

( 10,818 mil kn dobit prošle godine

Ilirija, Biograd

Naš recept: za svakog ponešto Ulaganje vrijedno 50 milijuna eura rezultiralo je repozicioniranjem na zapadnoeuropskim emitivnim tržištima i stvaranjem prepoznatljivog turističkog brenda Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

iogradska Ilirija već je 53 godine nositelj turističkog i gospodarskog razvoja te najveći poslodavac u Biogradu. Ilirijine objekte - četiri hotela sa 1000 ležajeva, kamp Park Soline sa 901 smještajnom jedinicom kapaciteta 3000 gostiju i marinu Kornati sa 850 vezova - godišnje posjeti više od 100.000 gostiju. “Kamp Park Soline uređujemo objedinjujući kvalitetnu turističku ponudu s brigom za očuvanje okoliša. Talijanska udruga kampista Il Fe-

Prošle godine ostvarili su više od 484.000 noćenja, što čini 54 posto svih noćenja u Biogradu dercampeggio dodijelila mu je priznanje Simpathy and quality za 2009. i 2010., dok je ADAC prepoznao kvalitetu ponude mobilnih domova i u konkurenciji 1630 europskih turističkih naselja s ponudom najamnog smještaja našem kampu već drugi put dodijelio odličje za najamni smještaj. Time se može pohvaliti tek 137 europskih turističkih naselja”, istaknuo je Goran Ražnjević, predsjednik Uprave Ilirije. Sve bolji rezultati Od početka privatizacije 2000. godine do danas vrijednost ulaganja iznosila je oko 50 milijuna eura, što je rezultiralo repozicioniranjem na zapadnoeurop-

skim emitivnim tržištima i stvaranjem prepoznatljivog turističkog brenda. Iako znatno manje nego prijašnjih godina, u planu je daljnje investiranje u podizanje kvalitete usluge i sadržaja. “Potkraj prošle godine započela su znatna ulaganja u softver, marketing i promociju, točnije u izradu nove web stranice hotelskog sektora, nakon čega će uslijediti i novo web lice marine Kornati i kampa Park Soline. Istodobno ulažemo u nove kanale prodaje, posebice u online prodaju i promociju putem društvenih mreža”, dodaje Ražnjević. Ilirijini poslovno-financijski rezultati zadnjih su godina sve bolji. U 2009. ostvarena je dosad najveća dobit od 10,818 milijuna kuna, što je u odnosu na 2008. godinu povećanje od čak 64 posto. Ukupan prihod u teškoj 2009. godini porastao je za 0,11 posto u odnosu na go-

dinu ranije. “Jedna smo od rijetkih turističkih kompanija koje se mogu pohvaliti rastom prihoda. Nalazimo se među prvih pet turističkih tvrtki po efikasnosti poslovanja, a toga zasigurno ne bi bilo bez dovoljno odlučnosti i hrabrosti”, napominje Ražnjević. Raznovrsna ponuda Prošle godine ostvarili su više od 484.000 noćenja, što je 54 posto svih noćenja i organiziranih dolazaka u Biogradu. Istodobno su u sektoru kampinga i nautike, zajedno s charter tvrtkama koje posluju u marini, ostvarili više od 83 posto odnosno 93 posto svih noćenja Grada. Usporedbe radi, prije rata se u Iliriji realiziralo tek 25 posto noćenja u Biogradu, a u razdoblju prije privatizacije udio je iznosio 35 posto. Ilirija je među rijetkim turističkim tvrtkama koje su paralelno s hotelskom ponudom razvijale nautički i kamping sektor.

To se pokazalo presudnim faktorom u stvaranju prepoznatljivog turističkog proizvoda i profitabilnog poslovanja. Tako Ilirija gostima danas može ponuditi vrhunski odmor u moderno obnovljenim hotelima, posjet vodećem jesenskom nautičkom sajmu Biograd Boat Show, a zaljubljenicima u prirodu opuštanje u kampu Park Soline ili uživanje u kulturnoj i zabavnoj ponudi

Arsenala, spomenika kulturne baštine. “Višegodišnje iskustvo u organizaciji velikih događaja poput vlastitog nautičkog sajma, Biograd Boat Showa, visoka razina usluge i cjelokupna popratna infrastruktura omogućuju nam organizaciju zahtjevnijih događaja kao što je Porin, koji isključuju svaku improvizaciju ili pravo na drugi pokušaj”, zaključuje Ražnjević.

Ništa bez podrške Biograda U Iliriji smatraju kako je osnovna prepreka u poslovanju neprepoznavanje važnosti i utjecaja turizma na dosadašnji i budući razvoja Biograda. “Osim povremene deklarativne potpore, lokalna razina nedovoljno radi na stvaranju preduvjeta za konkurentan turistički razvoj. To se odnosi upravo na tvrtke poput Ilirije koja se svojom dosadašnjom reputacijom, ulaganjem i brigom za razvoj turizma višestruko dokazala jer istodobno pridonosi i svom razvoju i razvoju Biograda. U takvim uvjetima teško je ostati konkurentan, ulagati, implementirati nove standarde i ispunjavati obveze prema državi, lokalnoj samoupravi, vlasnicima, dioničarima, zaposlenicima te gostima. Za sada u tome uspijevamo iako takvo stanje dugoročno nije održivo. Ono će dovesti do stagancije i nazadovanja naše turističke ponude”, upozorava Ražnjević.

*humano poslovanje

EBRD: 120.000 eura dječjem domu Ugovorom s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi EBRD je Domu za djecu i mlađe punoljetne osobe Tuškanac u Zagrebu donirao 120.000 eura. Novac će se iskoristiti za obnovu dotrajalog sustava grijanja u Domu. Holcim i dalje u borbi protiv korupcije Holcim je predstavio projekte koji su dobili financijska sredstva u okviru ovogodišnjeg natječaja za sponzorstva tvrtke. Natječaj je, kao i lani, bio posvećen borbi protiv korupcije, a vrijedan je 350.000 kuna. Među šezdesetak prijavljenih projekata odabrano je sedam, a njihovi su nositelji: DIM - Udruga za građansko obrazovanje i društveni razvoj, estudent – financijski klub, Radio 101, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu – H-alter, Udruga za promicanje filozofije za djecu – Mala filozofija, Udruga za razvoj radijskih programa – Radio mreža i Transparency International Hrvatska. Poslovni anđeli potiču inovacije U suradnji sa studentskom udrugom eSTUDENT na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu već petu godinu za redom održava se Business plan contest - projektni tim koji organizira

natjecanje u pisanju poslovnih planova za studente o čijem odabiru odlučuje stručni ocjenjivački sud kojeg čine profesori Ekonomskog fakulteta, predstavnici tijela državne uprave te Hrvatske mreže poslovnih anđela. Ovim projektom studenti su dobili priliku i poticaj da svoju poslovnu ideju razviju u upotrebljiv i profesionalno razrađen poslovni plan koji sadrži sve što im je potrebno da nađu investitore i partnere.

12 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3629, 31. svibnja 2010.

( 300 mil kn

Hoteli sa šarmom, stilom i karakterom

Sunday Times uvrstio četiri hrvatska mala hotela među 100 najpoželjnijih

godišnja stopa ulaganja

Georg Eltz, suvlasnik hotelsko-turističke grupacije Valamar

Možda imamo proble Lešić Dimitri Palace

Britanski Sunday Times objavio je listu 100 najboljih malih hotela u Europi koji se ističu svojim šarmom, stilom i neobičnim karakterom. Na njoj su se našli hoteli iz Francuske, Španjolske, Balearskih otoka, Italije, Sjeverne i Srednje Europe, Grčke, Turske i Hrvatske. Sunday Times u Hrvatskoj ističe hotele Bellevue u Dubrovniku, Vestibul Palace u Splitu, Riva na Hvaru i Lešić Dimitri Palace na Korčuli. Hotel Bellevue, koji je samo desetak minuta hoda udaljen od stare dubrovačke jezgre, vrlo je pože-

ljan i “seksi” hotel s malom plažom i prekrasnim pogledom na more i Miramarski zaljev. Sobe su opremljene modernim namještajem izrađenim od organskih materijala i lepršavim najfinijim tkaninama u blagim morskim tonovima, što podsjeća na interijere luskuznih jahti. Podsjetimo da je Hotel Bellevue ugledni Sunday Times početkom lipnja 2007., odmah nakon temeljite obnove i ponovnog otvorenja, uvrstio u svoju listu 19 najatraktivnijih novih hotela u Europi u reportaži nazvanoj Europe’s Coolest New Hotels. (J.V.)

*vijesti Nova čeličana u Željezari Sisak U Željezari CMC Sisak prošli je tjedan svečano puštena u rad obnovljena čeličana s novom elektrolučnom peći vrijednom 60 milijuna dolara. S novom peći kapacitet čeličane uvećan je sedam puta, na 450.000 tona čelika godišnje. Novi vlasnik željezare, američka kompanija CMC, od 2007. godine uložila je u obnovu sisačkih pogona više od 200 milijuna dolara. Taj je posao godinu dana radilo više od 1200 ljudi iz 20 poduzeća. Nakon obnove željezara ima 980 radnika, prihod od 100 milijuna dolara, a 95 posto proizvodnje se izvozi. Trgovački kvadrat u Ilici među najskupljima na svijetu S prosječnim godišnjim zakupom od 1135 američkih dolara po četvornom

metru, zagrebačka Ilica došla je na popis najskupljih trgovačkih kvadrata na svijetu koji se nalaze u središtima metropola. Pokazali su to podaci međunarodnog nekretninskog ureda Colliers International. Na listi vodi pariški Champs Elysees

gdje se četvorni metar šoping prostora plaća godišnje 13.513 dolara. Slijedi Peta Avenija u New Yorku s godišnjim zakupom od 13.450 dolara po kvadratu, pa Causeway Bay u Hong Kongu u kojem se godišnji najam kvadrata plaća 12.970 dolara. Godišnji zakup od 12.634 dolara plaća se u londonskom Bond Streetu.

Hrvatska je osma zemlja u kojoj sam poslovao i mogu reći da nigdje nisam naišao podizanje kvalitete, a da to nismo napravili, do sada bismo propali, kao i drugi ulag Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Georgom Eltzom, suvlasnikom hotelsko-turističke grupacije Valamar i dopredsjednikom turističkog sektora HUP-a, razgovarali smo o stanju u hotelijerstvu te budućnosti hrvatskog turizma. Eltz je iznio i svoja predviđanja o turističkoj sezoni te mogućnostima boljeg razvoja hrvatskog turizma. Kakvu turističku sezonu očekujete? - Svjesni smo da će sezona biti zahtjevna, uz otežane uvjete poslovanja, pa stoga očekujemo rezultate na razini prošle godine. Prema trenutačnim pokazateljima, očekujemo lagani porast dolaska individualnih gostiju, dok kod turoperatora imamo indikacije o minusu do 10 posto. To je uglavnom rezultat promjena u našoj poslovnoj politici te očekujemo solidnu potražnju za našim najkvalitetnijim proizvodima, iako će se predsezona 2010. pokazati slabijom nego lani. Kad je riječ o glavnoj turističkoj sezoni, tu ne bi trebalo biti većih problema. Naravno, ako islandski vulkan bude mirovao i ne pojave se novi problemi u zračnom prometu. Je li za probleme u predsezoni razlog nezgodan raspored praznika? - Proljetni praznici na nekima od nama najvažnijih tržišta i rezultirajući trend kratkih boravaka dokazano su velika šansa za naše poslovanje, dok vremenske prilike i globalna kri-

Hrvatska je naslijedila imidž jeftine destinacije Kakav je imidž Hrvatske kao turističke destinacije? - Hrvatska ima problema ponajprije zbog iz prošlosti naslijeđenog imidža jeftine destinacije. Pogotovo je takav imidž vezan za Dalmaciju. Uz to, godine rata utjecale su na to da je opći imidž postao problematičan. Pojednostavljeno, u razdoblju nakon rata nismo uspjeli postići to da usluga jednake kvalitete ima istu cijenu u Italiji i Hrvatskoj. Turisti prihvaćaju visoku cijenu za neki proizvod u Italiji, ali ne i u Hrvatskoj. Stoga, prigodu Hrvatske vidim u razvoju podbrendova koji se nisu vezali uz takav imidž, poput Istre, nekih srednjedalmatinskih otoka, Dubrovnika... To bi mogla biti lokomotiva za razvoj našeg cjelokupnog turističkog sektora. Bez obzira na to što živim u Austriji, smatram da je, kad je riječ o turističkim mogućnostima, Hrvatska perspektivnija država. Mogućnosti postoje svugdje pa i u razvoju kamping turizma.

www.privredni.hr Broj 3629, 31. svibnja 2010.

( 900 mil kn ( 200 mil kn godišnje godišnji promet Valmara

poreza uprihode država i gradovi od Valmara

m u globalnoj turističkoj politici

na toliko problema kao ovdje. Mi smo samo u zadnjih šest-sedam godina uložili milijardu kuna u obnovu hotela i gači u hrvatski turizam za utječu na lošiju predsezonu. Međutim, glavni razlog tih problema je što naš turizam nema dovoljno razvijenu ponudu za pred i posezonu. Usuđujem se reći da sve više i više hotela ima proizvode za pred i posezonu poput wellnessa, sporta i drugih sadržaja, ali nam je globalna koncepcija loša. Dugoročno gledano, pokazalo se kako je politika snižavanja cijena više štetna nego korisna. Logično je da nije baš najbolja reklama za naš turizam u pred i posezoni prodavati krevet za 30 eura, koji u sezoni stoji recimo 100. Izvan glavne sezone treba ponuditi ciljnim skupina-

Dugoročno gledano, politika snižavanja cijena više je štetna nego korisna ma razne usluge. Mi smo u Valamaru uspjeli odraditi dobar posao s ciljnom skupinom umirovljenika u posezoni te ljubiteljima tenisa u predsezoni, ali je to još nedovoljno. Treba nam dodatnih ideja i dodatnih ulaganja. Možete li kao ulagač iz inozemstva ocijeniti poduzetničku klimu u Hrvatskoj? - Hrvatska je osma zemlja u kojoj sam poslovao u različitim ulogama. Mogu reći da nigdje nisam naišao na toliko problema kao u Hrvatskoj. Unatoč svim komplikacijama u poslovanju, nismo imali drugog izbora nego ulagati. U zadnjih šest-sedam godina uložili smo mili-

jardu kuna u obnovu hotela i podizanje kvalitete, a da to nismo napravili do sada bismo propali, kao i drugi ulagači u hrvatski turizam. Stoga se nadam da ćemo uspjeti osigurati povrat ulaganja. Nadamo se da nećemo imati probleme u servisiranju obveza te dospjeti u vlasništvo banaka. Primjera radi, samo iz Grupacije Valamar država i gradovi u kojima poslujemo uprihode 200 milijuna kuna poreza na račun našeg poslovanja. Za usporedbu, naš je godišnji promet negdje oko 760 milijuna kuna. Začuđuje me da mi kao ulagači imamo niz gotovo apsurdnih pravnih sporova, koji se nikad ne okončaju, što dodatno pogoršava situaciju. Stoga se ne treba čuditi što mnogi ulagači okreću leđa Hrvatskoj. Osobno vjerujem u budućnost hrvatskog turizma, ali bih volio kada bi rokovi povrata ulaganja u turizam bili kraći. Što mislite o izjavama da će pojedini ulagači propasti, a hoteli neće, nego će dobiti novog vlasnika? - Stara je tvrdnja kako u hotelijerstvu može uspješno poslovati tek treći vlasnik, a da će prva dva propasti. Međutim, vlasnici Grupacije Valamar će preživjeti, jer smo mi na-

kon države i banaka doista treći po redu vlasnici. No, na stranu takve tvrdnje, mi svoju održivost poslovanja temeljimo na opreznom i odgovornom poslovanju te stalnoj edukaciji zaposlenika. Uz to, razinu zaduženosti držimo na razumnim postocima te pod potpunim nadzorom. Takav način poslovanja nam omogućava da ni u ovoj krizi nemamo nikakvih problema s likvidnošću. Moram priznati da bi pojedini dijelovi naše grupacije poput Babinog kuka u Dubrovniku, imali velikih problema da ne dobivaju pomoć iz ostatka grupacije. Takva situacija je oduvijek, ali mi vjerujemo u Dubrovnik kao destinaciju. Stoga smo i gotovo polovinu ulaganja usmjerili upravo u hotele Dubrovnik-Babin kuk. Činjenica je da su zbog te uvjerenosti i ostali hotelijeri ulagali u Dubrovnik. Što očekujete od zakona o turističkom zemljištu?

- Nije tajna da smo bili nezadovoljni prijašnjim verzijama tog zakona. Smatrali smo da su određeni njegovi dijelovi proturječni nekim hrvatskim zakonima, Hrvatskom ustavu i međunarodnim konvencijama čiji je i Hrvatska potpisnik. Logično je da bi takav zakon trebao jamčiti transparen-

tan i ravnopravan tretman svih turističkih kompanija. Dakle, ne stoji teza da hotelske kuće traže moratorij na zakon, jer je kod nas moratorij na snazi već 20 godina. Mi jedino tra-

godinu-dvije kriza mogla biti iza nas.

žimo kvalitetno rješenje ovih starih problema. Postoje pozitivni signali iz Vlade i mislim da čak postoji politička volja da se konstruktivno riješe postojeći problemi vlasništva nad turističkim zemljištem. Stoga sa zanimanjem očekujemo njegovo treće čitanje.

Započeli ste s upravljanjem hotela u tuđem vlasništvu. Kakva su iskustva s hotelom Luna? - To je prvi put da je naš menadžment preuzeo cjelokupno upravljanje hotelom izvan naše grupacije. Do sada smo imali različita iskustva i različite modele suradnje s konkurentima. Neke usluge smo radili za njih, a neke zajedno. Model potpunog upravljanja hotelom smatram komplimentom i povjerenjem u Valamarov menadžment. Kao dio našeg razvojnog plana, držim da bismo mogli upravljati na sličan način kao i u slučaju hotela Luna, te čak uključiti nove objekte u naš brend Valamar.

Planirate li nova ulaganja? - Kako smo preživjeli krizu te ako ne bude nekih nepredvidivih događaja, planiramo se vratiti na godišnju stopu ulaganja od 300 milijuna kuna. Smatramo da toliko možemo ulagati iz vlastitih sredstava. Takvu dinamiku ulaganja u vrijeme krize smo usporili jer moramo štedjeti kako bismo očuvali vlastitu likvidnost. Međutim, smatram kako bi za

Koliko je razvijena suradnja između javnog i privatnog sektora u razvoju destinacijskog menadžmenta? - Među tim sektorima nužna je suradnja kako bi se razvili kompleksniji turistički proizvodi u pred i posezoni. Nije nikakva genijalnost dovesti turiste u kolovozu, nego je genijalnost dovesti ih u predsezoni, a da oni potroše kao u kolovozu. Znamo da takve mogućnosti po-

Dovršetak ulaganja u Valamar Planirate li ulaganje u nautički turizam ili u neke druge vidove turizma? - Za sada planiramo dovršiti ulaganja u sklopu Grupacije Valamar, tako da ne razmišljamo o ulaganjima osim postojećih koje smo zacrtali. Da sam kojim slučajem bio slobodan ulagati u kruzere, bio bih se obogatio, jer je u tom segmentu povrat ulaganja 25 posto, dok je on u hotelskom poslovanju jedan do dva posto.

stoje ako je razvijen kongresni turizam. Ako podignemo udio kongresnog turizma s jedan na, recimo, tri posto u ukupnom turističkom kolaču, onda smo već nešto pokrenuli. Valamar je stoga dao na raspolaganje Gradu Dubrovniku i hrvatskoj vladi zemljište na Babinu kuku, kako bi se, ako nema drugih lokacija, mogao izgraditi multifunkcijski kongresni centar. Poznato je

da takve institucije moraju biti javne, jer one same po sebi nisu isplative, ali je opća korist od njihova postojanja neupitna. Jeste li u Valamaru, ako s državom pronađete model isplativosti, spremni ući u neko partnerstvo u izgradnji kongresnog centra? - U Dubrovniku smo spremni za dosta aranžmana u tom smislu, počevši od eventualne zamjene zemljišta pa sve do različitih oblika javno privatnog partnerstva. Uz sve to, smatram kako je za veći iskorak u razvoju kongresnog turizma nužan stručan destinacijski menadžment koji će se baviti svim onim što nam sad manjka. Dubrovnik je napokon pokrenuo inicijativu i ovoga mjeseca osnovao radnu skupinu koju čine stručnjaci iz javnog i privatnog sektora.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3629, 31. svibnja 2010.

( 20.696 tvrtki ( 76 mlrd kn

*vijesti Osiguranja kućanstava u porastu Prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, osiguranja kućanstava lani su rasla za 3,2 posto, a kod svih osiguravatelja hrvatski građani imali su oko 459.000 polica osiguranja od požara i ostalih elementarnih nepogoda, ukupno vrijednih 346,24 milijuna kuna. Najveći udio u tim osiguranjima ima Croatia osiguranje, oko 47 posto. Varaždinskim poduzetnicima 64 milijuna kuna Projekti u gospodarstvu koje je pokrenula Varaždinska županija premašili su prvotno planiranih 50 milijuna kuna, kroz posebnu subvenciju za obrtnike i žene. Zamjenica varaždinskog župana Blanka Glavica-Ječmenica, na prošlotjednoj konferenciji za novinare naglasila je kako je ukupan fond po kreditnim linijama iznosio 64 milijuna kuna svježeg novca, pri čemu je županija sufinancirala kamate do dva posto, zavisno od kreditne linije. U toj županiji pripremaju i nove kreditne linije sukladno potrebama gospodarstva. Developeri podržavaju smanjenje komunalnih doprinosa Udruga voditelja projekata u razvoju nekretnina HUP-a podržava Vladinu odluku o smanjenju komunalnog doprinosa – troškova gradnje prostornih metara etalonske građevine za 23 posto, odnosno s prethodnih 1800 na 1382,86 kuna po prostornom metru. U cilju pokretanja novih investicija i zadržavanja zaposlenosti u toj industrijskoj grani, pozivaju jedinice lokalne samouprave na poštivanje i suradnju prilikom usklađivanja ove dopune odluke o komunalnom doprinosu, odnosno na linearno smanjenje doprinosa za jednak postotak u svim zonama, na cijelom području lokalne jedinice.

u 2008. bilo je u vlasništvu žena

prihod tih tvrtki

DAN PODUZETNICA

BROJ PODUZETNICA U PORASTU Posljednjih godina udio žena u poduzetništvu porastao je sa 13 na 25 posto. Žene su i dalje u prosjeku 11 posto slabije plaćene od muškaraca Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

odine 2002. u Hrvatskoj su poslovale 8254 tvrtke kojima su vlasnice bile žene, zapošljavale su oko 54.000 ljudi, ostvarivale 25,6 milijardi kuna prihoda, te zaradile milijardu kuna dobiti. Pet godina kasnije broj takvih tvrtki je gotovo utrostručen na 24.528, a broj zaposlenih porastao je na

U svijetu je samo 1,5 posto žena na menadžerskim pozicijama 127.000. U tim tvrtkama ostvareno je 68 milijardi kuna prihoda te dobit od 3,9 milijardi. U tim godinama udio ženskog poduzetništva porastao je sa 13 na 25 posto. U 2008. godini broj tvrtki je smanjen na 20.696, no prihod je porastao na 76 milijardi kuna, a dobit je smanjena 46 posto i iznosila je 2,1 milijardu kuna. No unatoč podacima koji su u prosjeku bolji od ostatka hrvatskog gospodarstva, žene su u Hrvatskoj u prosjeku i dalje 11 posto slabije plaćene od muškaraca. No, u drugim zemljama ta je razlika i veća - primjerice u zemljama Europske unije žene zarađuju 18 posto manje od muškaraca. Svjetske statistike pokazuju kako kompanijama

Neda Makjanić Kunić

Sofija Šmitran

Mirjana Pejić-Bach

Marija Šola

i dalje velikom većinom upravljaju muškarci jer je na menadžerskim pozicijama samo 1,5 posto menadžerica. Upravo o toj

statistici bilo je riječi na Svjetskom danu poduzetnica koji je u organizaciji Hrvatske udruge poslovnih žena Krug obilježen 21. svibnja.

vodimo aktivnosti edukacije, umrežavanja, promocije poslovnih žena, djelovanja prema javnim organizacijama i institucijama te povezivanja sa srodnim udrugama u zemlji i inozemstvu. Realizirali smo i pet projekata u suradnji sa znanstvenim institucijama, a ove godine donesena je Strategija razvoja ženskog poduzetništva 2010. – 2013.”, ističe Marija Šola. Na Danu poduzetnica predstavljen je i projekt profesorice s Ekonomskog fakulteta u Zagre-

bu Mirjane Pejić-Bach Ostvarivanje potencijala žena u poduzetništvu, znanosti i politici RH. On je pokazao da je nakon rasta ženskog poduzetništva koji je kontinuirano trajao od 2002. do 2007., u 2008. došlo do stagnacije, no razlog tome treba pripisati utjecaju krize. “Žene teško ulaze u upravne i nadzorne odbore javnih dioničkih društava i samo jedna desetina tih društava ima ženu na čelu upravnog ili nadzornog odbora. Visoka politika je u Hrvatskoj otvorila vrata jednoj desetini ministrica, jednoj petini potpredsjednica i državnih tajnica. Prvi put Hrvatska ima predsjednicu Vlade, jedna je četvrtina zastupnica u Saboru te jedna petina članica županijskih i gradskih vijeća. No, na lokalnoj razini sve je manje žena u politici”, kazala je Mirjana Pejić-Bach. Udruga žena Krug je proglasila i najbolje poduzetnice i menadžerice u 2009. godini. Menadžerica godine je Sofija Šmitran, financijska direktorica tvrtke Ind-eko, a poduzetnica godine Neda Makjanić Kunić iz Modne kuće MAK.

Već 15 godina prakse Predsjednica Udruge Krug Marija Šola istaknula je kako Krug već 15 godina radi na poboljšavanju položaja poslovnih žena u društvu poticanjem ženskog poduzetništva, poslovne kulture i etike poslovanja. “Pro-

Stvoriti klimu za ostvarivanje ideja Prije dvadesetak godina ženama je bilo vrlo teško u biznisu, što znam iz vlastitog iskustva, kaže Neda Makjanić Kunić, vlasnica i direktorica splitske Modne kuće MAK. “Muškarci imaju više vremena. Žene drže, kako to kažu u Dalmaciji, četiri kantuna kuće. Brinem o obitelji i vodim veliki tekstilni pogon; to je cjelodnevni rad - od jutra do sutra”, ističe Neda Makjanić Kunić. Dodala je kako se s recesijom bore tako da su se udružili i zbližili s kupcima koji su upravo najvećim dijelom hrvatske poslovne žene. “Najvažnije nam je imati dobar timski rad jer jedino na taj način i uz punu predanost poslu mogu se ostvariti dobri poslovni rezultati”, naglašava Neda Makjanić Kunić. Sofija Šmitran, financijska direktorica tvrtke Ind-eko, smatra kako se donedavno na žene na upravljačkim pozicijama drukčije gledalo. “Dobro je to što se u posljednje vrijeme ženama daju posebne potpore. Njima nije toliko nužna novčana potpora, nego treba stvoriti klimu gdje će žene imati više hrabrosti da svoje ideje provedu u djelo”, zaključuje Sofija Šmitran.

www.privredni.hr Broj 3629, 31. svibnja 2010.

( 29,9 ha zemljišta ( 17 ugovora o otkupu zasijali još 2008. godine

sklopljeno već nakon prve berbe

Prekogranični projekti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

*vijesti

Naučili ih raditi pa sad oni zapošljavaju druge Kroz međunarodni projekt Biljne mreže Zavod za zapošljavanje osigurao je edukaciju za 44 polaznika. Više od pola njih koji su prošli stručno osposobljavanje kasnije je pokrenulo vlastiti posao Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

godini još nema, ali, kako smo neslužbeno saznali, bolji su nego prve godine, a važno je i to što su samozaposleni uzgajivači bilja počeli zapošljavati i nove radnike.

“P

o struci sam diplomirani inženjer prehrambene tehnologije. Kada mi je osječka područna služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) kao nezaposlenoj osobi ponudila da se dodatno educiram o uzgoju ljekovitog bilja, objeručke sam to prihvatila. Imala sam mnogo teoretskog znanja, ali nisam imala praktično znanje o uzgoju i preradi tog bilja. Danas u okviru osječkog Poduzetničkog inkubatora Bios proizvodim tzv. gorke švedske kapi od 11 ljekovitih biljaka, te kremu od nevena i propolisovu mast. Sretna sam što

Članovi Biljne mreže danas proizvode i prodaju čajeve, tinkture, tonike... sam prošla tu edukaciju i mogu reći da mi je mnogo pomogla”, ispričala nam je Jasmina Grubačević koja je među prvima, prije gotovo četiri godine, sudjelovala u projektu Biljne mreže - prekogranično širenje mreže uzgoja, sakupljanja i otkupa ljekovitog bilja u cilju razvoja prekogranične regije. Za taj je projekt HZZ tada uspio oko 90 posto potrebnog novca dobiti u okviru programa CARDS, točnije prekograničnog projekta Interreg IIIA - program za Hrvatsku, Mađarsku i Sloveniju. Ostalo su fi-

nancirali HZZ i partneri Osječko-baranjske županije. Istu edukaciju prošao je i Žarko Lazić iz Čađavice, koji danas uzgaja kamilicu na površini od 20 hektara, te kim i bundeve uljarice. “Jako sam zadovoljan što sam prošao tu edukaciju jer se tako nešto nema gdje naučiti u odrasloj dobi. Bavim se organskim uzgojem bilja i uskoro bi mi trebali doći njemački poslovni partneri koji su jako zainteresirani za otkup svega što je ekološki uzgojeno. Međutim, sada imam problem jer mi je, kao i svima drugima u ovom kraju, sve poplavljeno. Bojim se da mi je baš sve uništeno”, rekao nam je Lazić. Dodao je kako osiguravateljske kuće ne žele osigurati takve usjeve, pa eventu-

alnu pomoć za ublažavanje štete uzgajivači mogu očekivati samo od Županije i Ministarstva poljoprivrede. Dodatna edukacija za poduzetništvo Naši sugovornici samo su dvoje od ukupno 44 polaznika tog stručnog usavršavanja koje je trajalo 205 sati, a koje su prošli u osječkom Prehrambeno-tehnološkom fakultetu i tamošnjem Pučkom otvorenom učilištu. Njih 32 prošlo je još dodatnu obuku od 100 nastavnih sati, na kojoj su stekli znanja o osnovama poduzetništva i unaprjeđenju poslovnih vještina, te tako ishodili potvrdnicu Centra za poduzetništvo Osijek koju priznaje Međunarodna organizacija rada, uz internu

potvrdnicu KonAgre, konzaltinga u agraru. Više od polovine polaznika koji su prošli edukaciju i uključili se u Biljnu mrežu pokrenulo je vlastiti posao. Već prve godine (2008.) zasijali su 29,9 hektara, sakupili sedam tona svježeg i 708 kilograma suhog ljekovitog bilja te potpisali 17 ugovora o otkupu. Osim toga, 15 posto članova trenutačno proizvodi 20 polufinaliziranih ili finaliziranih proizvoda - čajeve, tinkture, tonike... Tijekom 21 mjeseca polaznici su imali i stručnu podršku dvaju savjetnika za tehnologiju, informacije o ponudi i potražnji na tržištu bilja te pomoć pri uspostavljanju kontakta s otkupljivačima, prerađivačima i izvoznicima bilja. Podataka o uzgoju u prošloj

A sad neki drugi projekti Ipak, Europska unija ove godine nije odobrila nastavak financiranja tog projekta, nego će podupirati projekt Suradnja bez granica - Mađarsko-hrvatska stručna akademija za zapošljavanje. Kako nam je kazala stručna suradnica u Odjelu za provođenje međunarodnih projekata Područne službe HZZ-a u Osijeku Marija Koški, dugoročni cilj Programa je podupiranje razvoja temeljenog na znanju i kulturnoj suradnji te promicanje uspješnog upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom, a opći cilj je razvijanje efikasnijeg i boljeg tržišta rada u prekograničnom području. Specifični cilj projekta je postaviti temelj za sustav izbora karijere u prekograničnom području Hrvatske i Mađarske. Tijekom projekta koji će trajati do 31. ožujka 2011. obavit će se razmjena učenika (20 učenika s hrvatske strane ići će na stručnu praksu u Mađarsku i obratno), organizirati osam manifestacija Dani karijera, po četiri u obje zemlje, u Mađarskoj će biti organiziran kamp-trening za socijalno ugrožene mlade osobe na tržištu rada, a provest će se i pet radionica na različite teme vezane uz sustav izbora karijere.

HNB: Zaposlenih sve manje U ožujku je godišnji rast broja nezaposlenih iznosio 19,2 posto, dok se broj zaposlenih u isto vrijeme smanjio za 5,1 posto, stoji u novom HNB-ovom Biltenu. Naime, prema evidenciji HZZ-a u ožujku je mjesečni rast broja nezaposlenih bio 0,3 posto te se nezaposlenost popela na 318.658 osoba, što na godišnjoj razini premašuje 19 posto, dok podaci HZMO-a govore kako se istodobno u ožujku smanjio broj zaposlenih s godišnjim padom broja zaposlenih od 5,1 posto. U središnjoj banci ukazuju i na to kako se pojačava prilagodba plaća recesijskim uvjetima u gospodarstvu pa je prosječna bruto plaća u ožujku na godišnjoj razini bila niža 1,8 posto, a neto isplaćena plaća manja 1,4 posto. Uz utjecaj posebnog poreza godišnje je smanjenje plaća još snažnije, odnosno iznosi 4,2 posto. Ina i MOL uložili u Energopetrol 150 milijuna KM Sarajevsku naftnu kompaniju Energopetrol dokapitalizirao je hrvatsko-mađarski konzorcij Ina-MOL, koji je po ugovoru do 28. ožujka ove godine u Energopetrol trebao uložiti 150 milijuna konvertibilnih maraka. Vjekoslav Bevanda, ministar financija FBiH, potvrdio je kako su obveze iz ugovora o dokapitalizaciji sarajevske naftne kompanije Energopetrol u potpunosti ispunjene, što je konstatirala i neovisna revizorska kuća Deloitte. Izvješće revizora ovoga bi tjedna trebala razmotriti i vlada FBiH.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3629, 31. svibnja 2010.

( sa 586 na 381

( oko 5900 kn

pad broja autoškola u zadnjih 6 godina

prosječna cijena škole za B kategoriju

AUTOŠKOLE: REDOM, RADOM I DISCIPLINOM PROTIV KRIZE

NEDOSTATAK POSLA CIJENE U NIŽU BRZIN

Unatoč tome što bi - s obzirom na troškove i nužna ulaganja - prema sudu stručnjaka usluge autoškola morale biti skuplje te, među ostalim, i plaća instruktora, pa je jasno da vlasnicima autoškola baš ne cvjetaju ruže Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

roj autoškola se zadnjih pet-šest godina primjetno smanjio, sa 586 na 381, čemu su ponajviše pridonijeli novi zakonski akti i pravilnici s čijim odredbama mnogi nisu mogli ići ukorak i prilagoditi im svoje poslovanje. Prije početka uvođenja reda 2004. godine ta je djelatnost bila prilično kaotična. Primjerice, instruktor je mogao biti gotovo bilo tko, a nije bilo ni nekog zajedničkog okvira cijena za usluge polaganja vozačkih ispita. Takva situacija pogodovala je nelojalnoj konkurenciji i mnogim drugim nepravilnostima u poslovanju autoškola, što je u konačnici ponekad rezultiralo i neodgovarajućom edukacijom budućih sudionika u prometu. Nikola Vidaković, predsjednik Udruge Hr-

vatske autoškole (HAŠ), kaže nam kako su u tom razdoblju selekcije zbog podizanja kvalitete otpali oni koji se iz objektivnih razloga nisu mogli doš-

Već tijekom ove godine, kaže Nikola Vidaković, određen broj autoškola bit će prisiljen na spajanja ili preuzimanja kolovati, obaviti potrebna ulaganja ili jednostavno nisu imali kapaciteta da bi im se investicije isplatile. A među njima je bio priličan broj kvalitetnih instruktora i predavača, ističe Vidaković. S obzirom na to da je ipak riječ o obrazovnoj djelatnosti kojoj nedostaju dopunski periodični programi koji bi pridonijeli cjeloživotnom učenju, položaj autoškola u Hrvatskoj danas zapravo i nije

toliko loš. “Sustav autoškola u Hrvatskoj nije prepušten divljanju i ta djelatnost ima sva obilježja nadzirane djelatnosti. Međutim, još postoje otpori i mnogi vlasnici autoškola tržišne principe pretpostavljaju odgovornosti, što je ključna greška. Na žalost, ni instruktori nisu pošteđeni egzistencijalnih i drugih problema, iako je posve jasno da bi unatoč svemu uvijek morali biti potpuno i profesionalno posvećeni polaznicima”, ističe on. Vlastiti standardi ispred europskih Trenutačno recesijsko razdoblje i nedostatak kandidata, nastavlja ovaj inženjer prometa, pokazuje kako bi svaka od aktivnih autoškola, ako nema podružnicu, morala poslovati s najmanje tri, a optimalno četiri instruktora vožnje. “Autoškole koje posluju s dva instruktora vožnje s punim

Smanjite nam PDV pa će i cijene škole biti niže Kako prostora za poboljšanja u svakoj, pa i ovoj djelatnosti, uvijek ima, Nikola Vidaković ističe niz oblika institucionalnih pogodnosti i potpora koje mogu pridonijeti tomu da budući vozači budu bolje pripremljeni za ono što ih sutra očekuje u prometu, ali i da se instruktorima olakša poslovanje. On tako predlaže da se stopa PDV-a od 23 posto autoškolama smanji na razinu između osam i 12 posto, s obzirom na to da je riječ o intenzivnoj te istodobno edukativnoj djelatnosti. Time bi, na koncu, i cijena polaga-

nja ispita bila povoljnija za kandidate. Osim toga, na više se načina mogu subvencionirati troškovi cijene goriva, potom nabavljati ekološki prihvatljivija vozila ili ugrađivati plinske instalacije u automobile. K tomu, može se izgraditi mreža simulatora vožnje u svim većim gradovima. A u taj projekt, kaže Vidaković, može se uključiti “domaća pamet” kako bismo dobili u potpunosti hrvatski proizvod. k a pacite-

kapacitetom od 1800 nastavnih sati ili više, a imaju cijenu osposobljavanja koja prelazi 6000 kuna i koja im je jedini operativni prihod, teško mogu preživjeti ako redovno servisiraju svoje obveze i posluju

sukladno propisima. Smatramo kako će već ove godine dio autoškola kojih ima više u manjim gradovima i mjestima, biti prisiljene na spajanja ili preuzimanja”, naglašava Vidaković. Govoreći o cijenama, kaže kako nijedna autoškola u Hrvatskoj ne bi smjela osnovnu uslugu vezanu uz polaganje za vozačku dozvolu B kategorije provoditi za manje od oko 5600 kuna (s uključenim PDV-om). “Ta cijena trebala bi jamčiti osnovnu uslugu, a to je, kada govorimo o B kategoriji, 30 sati teoretskog dijela i 35 sati praktičnog dijela nastave. Stjecanje vozačke dozvole je

doživotna licencija. A riječ je o trošku koji je otprilike jednak cijeni prosječnog jednotjednog zimovanja ili ljetovanja”, pojašnjava. Međutim, Vidaković procjenjuje kako bi zbog kon-

Nekada, dok se još moglo raditi honorarno, instruktora je po jednoj školi bilo mnogo više, kaže Rajko Petrović tinuiranog rasta troškova te umanjenih prihoda zbog manjeg broja kandidata, najniža cijena trebala biti ipak nešto viša te se kretati oko 6400 kuna. Štoviše, cijena u autoškolama

www.privredni.hr Broj 3629, 31. svibnja 2010.

( 35 sati

obvezan praktični dio nastave

( najviše 7-8 instruktora zaposleno u jednoj autoškoli danas

A “ŠALTA” NU

e, vlasnici se ipak prilagođavaju krizi i drže cijenu sata vožnje na relativno niskih 142 kune. U to je uračunat trošak vozila prisjetio se, u Zagrebu je svaka općina imala jednu autoškolu, osim Trnja u kojem su bile dvije. Onda je njihov broj počeo primjetno rasti tako da je u jednom trenutku, prije nego što je Ministarstvo unutarnjih poslova dobilo nadležnost za tu djelatnost koja je prije 2004. godine bila u rukama tadašnjeg Ministarstva prosvjete i sporta, u Zagrebu bilo osamdesetak autoškola. Nema više velikih autoškola O mogućim spajanjima te akvizicijama među autoškolama nema konkretnih informacija. No ne iskoje nude kvalitetniju uslugu, a posebice u skupljim gradovima, trebala bi biti najmanje 7000 kuna kako bi se omogućilo kontinuirano ulaganje u kvalitetu i standarde usluge. “Na žalost, svjesni smo trenutačne situacije i ekonomskog stanja, pa sve to rezultira time da je sadašna prosječna cijena usluge oko 5900 kuna, a zbog nedostatka posla spušta se prema 5700 kuna”, dodaje on. Kako mnogim područjima u Hrvatskoj predstoji usklađivanje sa standardima Europske unije, valja naglasiti da procedura polaganja vozačkih ispita, prema Vidakovićevim spoznajama, ni u Uniji nije jedinstvena. U Hrvatskoj, naime, postoje usvojeni vlastiti standardi koje, smatra, treba zaštiti-

ti i koje nema potrebe prilagođavati onima u EU-u. “Prema dosad viđenom, sigurno će biti pokušaja nametanja obveze izmjena svega i svačega. Stoga moramo i dužni smo u svemu tomu zaštititi postignuto i inzistirati da se uvaže naše posebnosti. Kako nije riječ o trgovini ili proizvodnji te budući da svaki kandidat ima svoje posebnosti, normizacija u ovom slučaju nailazi na izrazito velike i nerješive probleme”, ističe. Sve manje dozvola za motocikle Rajko Petrović, voditelj autoškole Eurospot, među preprekama koje otežavaju poslovanje autoškola u nas ponajprije ističe aktualnu gospodarsku krizu. Zbog

nje je u autoškolama manji broj kandidata nego ranije, mladi ljudi polaganje vozačkog ispita odgađaju za neka bolja vremena kada će im kućni proračun biti manje nategnut nego što je za mnoge obitelji sada. A uz manji broj polaznika za dobivanje vozačke dozvole B kategorije, primjetno je manje kandidata i na osposobljavanju za A kategoriju (motocikli). “Prema mojim saznanjima, ove godine je i pet puta manji broj kandidata za polaganje vozačkih ispita za dobivanje vozačke dozvole A kategorije nego prošle, koja je isto tako bila jako loša”, objašnjava ovaj inženjer prometa. Cijena, pak, polaganja vozačkih ispita u nas oduvijek je bila predmet rasprave u javnosti, a slična

situacija je i danas. Jer, potvrđuje Petrović, uvijek postoje oni kandidati kojima se ona čini visokom, dok je s druge strane instruktori i vlasnici autoškola smatraju niskom. “Svakodnevno se susrećem s potencijalnim kandidatima koji stjecanje vozačke dozvole smatraju skupim i još k tomu dugotrajnim procesom”, kaže on i dodaje kako je cijena sata vožnje samo 142 kune s PDV-om, što je relativno malo jer je u tu cijenu uračunat trošak vozila te, među ostalim, i plaća instruktora. Kako se ovim poslom bavi više od 30 godina, Petrović je upoznat sa svim značajnijim promjenama koje su zahvatile tu nekad brzorastuću djelatnost. Na početku stvaranja države,

Još uvijek postoje otpori mnogih vlasnika autoškola koji tržišne principe pretpostavljaju odgovornosti, što je ključna greška ključuje takav scenarij te naglašava kako je važno istaknuti činjenicu da trenutačno u Hrvatskoj više nema velikih autoškola u kojima radi puno instruktora kao što je bilo nekada. “Danas se sve vrti oko sedam-osam instruktora po autoškoli i to je maksimum, dok ih je nekada, kada se moglo raditi honorarno, bilo puno više”, kaže on naglasivši kako je devedesetih godina u au-

toškoli Eurospot u jednom trenutku radilo više od 30 instruktora. “Sada je MUP, s jedne strane, ograničio tu slobodu, a s druge strane uveo red”, ističe. Kako su danas instruktori u autoškolama u stalnom radnom odnosu, ponekad se pojavi jaz zbog nerazmjera tržišne ponude i potražnje. Naime, tijekom jeseni, kada je zanimanje za autoškole veće nego ostalih godišnjih doba, u autoškolama se može pojaviti manjak instruktora što se nekad premošćivalo angažiranjem honorarnih suradnika. Zbog toga autoškole traže optimalan broj instruktora kako tijekom onih dana u godini, kada je smanjena potražnja za njima, netko od njih ne bi sjedio besposlen, ali i da tijekom povećane potražnje za polaganjem vozačkih ispita imaju dovoljno zaposlenika koji se mogu u potpunosti posvetiti budućim vozačima i pružiti im odgovarajuću edukaciju. Kad je riječ o proceduri polaganja vozačkih ispita, Petrović smatra da je vrijeme koje polaznici provode u autoškolama kratko. “S obzirom na sva ostala životna iskustva, smatram kako je boravak u autoškoli relativno kratak za polaznika. Tih 35 sati praktičnog dijela nastave je također relativno malo jer vožnja nije samo znanje nego i vještina”, zaključuje Petrović.

18 EUROGLAS Hrvatsko-austrijska konferencija o tržištu rada

U EU-u nezaposleno 23 milijuna ljudi U zemljama Europske unije trenutačno je nezaposleno oko 23 milijuna ljudi, a predviđa se da bi taj broj zbog gospodarske krize mogao porasti za dodatnih sedam milijuna. Vrlo veliki broj ljudi živi u jednoj, a radi u drugoj zemlji. Mobilnost radnika je nužnost i zbog ravnoteže u gospodarstvu, ali ona nameće i brojne poteškoće koje Europska komisija nastoji smanjiti i otkloniti. Najveći problem predstavlja nedovoljno poznavanje jezika zemlje u kojoj se radi, potom informiranost o poslovima i pravima zaposlenika, te priznavanje kvalifikacija, kazao je Lambert Kleinmann iz Opće uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednakost šansi Europske komisije, na hrvatsko-austrijskoj konferenciji o tržištu rada, održanoj prošlog tjedna u Zagrebu. Kako je rekla ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ankica Paun

predsjedala proteklih šest mjeseci. Cilj CETC-a je stvoriti prometno najkraći i najbrži koridor u smjeru sjever-jug, od Baltika do Jadrana, te pridonijeti gospodarskom razvoju i životnom standardu regija. Sporazumu su se pridružile i Primorskogoranska te Karlovačka županija, a za potpuno po-

( samo 0,82 USD ( 1,59 $ =1€ vrijednost eura prije desetak godina

tečaj u srpnju 2008.

EU nakon ekonomske oluje

Izvoznici vole slab euro Euro je skliznuo na najniže stepenice u zadnje četiri godine. No, zajednička moneta u svojoj je kratkoj povijesti doživljavala i veće skokove Jarallah, svrha konferencije je predstaviti uspješne modele prekogranične suradnje na području tržišta rada zemalja EU-a. “U potpunosti smo svjesni činjenice da moramo još mnogo učiniti da bismo dosegnuli razinu na kojoj je Austrijska služba za zapošljavanje, ali nadamo se da je i ova konferencija o prekograničnoj suradnji jedan od načina ostvarivanja naših strateški zacrtanih ciljeva”, kazala je ravnateljica Paun Jarallah. Sudionike konferencije pozdravili su i ministar gospodarstva Đuro Popijač te savezni ministar za rad, socijalna pitanja i zaštitu potrošača Republike Austrije Rudolf Hundstorfer. (J.F.)

*vijesti Varaždin - domaćin CETC-a U Varaždinu je proteklog tjedna završena dvodnevna sjednica Međuregionalnog upravnog odbora Srednjoeuropskog transportnog koridora (CETC - Central European Transport Corridor), kojim je Varaždinska županija

Privredni vjesnik Broj 3629, 31. svibnja 2010.

vezivanje švedske obale i naše najveće luke, Rijeke, nedostaju još Međimurska te Zagrebačka županija. Norveško-hrvatski gospodarski forum U Oslu je održan norveško-hrvatski gospodarski forum na kojem su predstavnici HGK-a, Agencije za promicanje izvoza i ulaganja te HTZ-a predstavili tamošnjim gospodarstvenicima investicijske i poslovne potencijale Hrvatske. Hrvatski i norveški gospodarstvenici također su razmijenili iskustva te razgovarali o mogućnostima suradnje. Među ostalim, sudjelovali su i predstavnici Jadranbroda, Hrvatskog klastera brodogradnje, Pastor inženjeringa, Klastera male brodogradnje, Dalekovoda, Montmontaže, Instituta Ruđer Bošković, Uhpe, Zračne luke Zagreb, Geofota...

Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

urozona je počela stezati remen. Budući da se trošilo više od zarađenog te se zadužilo do mjere da će neke zemlje, ne dogodi li se čudo, isplatiti dugovanja tek za dva ili tri desetljeća, većina država usvaja mjere štednje. Ne ide lako: španjolski je paket prošao parlamentarnu poceduru najtješnjom mogućom razlikom, presudio je jedan jedini glas. Zaposleni u državnoj upravi primat će pet posto niže plaće, mirovine se stavljaju na led, odbacuju se jeftiniji lijekovi, država do daljnjega odlaže velika ulaganja u javne radove. “Mjere su bolne ali neizbježne”, pravdala je rupice u nacionalnom remenu štednje ministrica financija Elena Salgado iznoseći očekivanja da će mjere uštedjeti 15 milijardi eura, srezati proračunski deficit s visokih 11,2 posto na 9,3 posto bruto domaćeg proizvoda ove godine i šest posto iduće. Mjere su toliko teške da mnogi predviđaju pad vlade premijera Josea Luisa Rodrigueza Zapatera – a novi izbori slijede tek 2012. Sve za euro, euro za sve Neke domaće istine izrekla je i šefica Confindustrie Emma Marcegaglia u ime moćne poslovne zajednice Italije: “Da budem posve jasna, politika u Italiji zapošljava previše ljudi, a to je jedini sektor koji ne poznaje ni krize niti otkaza. Kad se traži od građana da se žrtvuju, nezamislivo je da politička kasta nije prva u rezanju privilegija pa je 10

posto na plaće državnih dužnosnika samo stidljiv početak”. Sve mjere koje provode vlade zemalja eurozone namijenjene su spašavanju eura i Monetarne unije. Euro je skliznuo na najniže stepenice u zadnje četiri godine. S druge

Estonija i Švedska jedine su zemlje EU-a koje nisu prekršile pravila iz Pakta o stabilnosti strane, zajednička moneta u svojoj je kratkoj povijesti doživljavala i veće skokove: prije desetak godina jedan je euro vrijedio samo 0,82 dolara (26. listopada 2002.), paritet s dolarom uslijedio je dvije godine prije plana, da bi 15. srpnja 2008. euro dogurao do maksimuma, s tečajem od 1,59 dolara za euro. Razlika između ekstrema: 66 posto! Srozavanje vrijednosti eura uzbudilo je više medije, političare i špekulante nego gospodarstvo. Velikim i malim europskim izvoznicima izvan euro-

zone odgovara što su im proizvodi padom vrijednosti eura pojeftinili na svjetskom tržištu. Euro je, kao i dolar u SAD-u, kod kuće jednako vrijedan, inflacija se vrti ispod dva posto što znači da su europski proizvodi atraktivniji i dostupniji vani, a svaki je novodobiveni posao ulog u oporavak i rast. Američki recept konačno se aplicira i na istočnoj obali Atlantika. Na drugoj strani, galama je do neba, sve boje i sorte eksperata i naravno političari predviđaju krah Monetarne unije, propast eura, izbacivanje nediscipliniranih članica iz kluba, bankrote. U pričama je prisutna neizmjerna količina spina. Mnoge od katastrofičnih scenarija i prognoza podgrijavaju špekulanti računajući uštipnuti poneki postotak zarade više. “Euro je na udaru špekulanata”, žale se političari, ali i središnje banke. Majstori spina u akciji Galama o propasti eurozone odlična je podloga - podgrijana spinom - da se političari maknu prema dubljoj integraciji monetarne unije. “Prijed-

log novih propisa koji bi pojačali ekonomsku integraciju eurozone bit će veoma brzo objavljen”, obećao je povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn. Ideja da se financijska disciplina ugradi u ustave ili nacionalne zakone dobila je zagovornike, posebice stoga što su trenutačno Estonija (ulazi u eurozonu 1. siječnja 2011.) i Švedska jedine zemlje EU-a koje nisu prekršile pravila iz Pakta o stabilnosti i rastu u pogledu toga dokle može ići proračunski deficit (tri posto), javni dug (60 posto) i inflacija (dva posto). Članice EU-a idućih će dana braniti ekonomsku stabilnost na četiri strane – ublažavanjem i uklanjanjem neravnoteže u proračunima, jačanjem kohezije eurozone, tješnjim, odgovornijim nadzorom proračunske potrošnje i osnivanjem fonda za pomoć u slučaju problema. U fond bi se ulila i sredstva novog poreza koji će prema svemu sudeći biti odmjeren bankama, o čemu također postoji konsenzus 27 članica zajednice.

www.privredni.hr Broj 3629, 31. svibnja 2010.

zaista nemamo razloga sumnjati u nešto kao što je “ Mi dokazana kvaliteta hrvatskih proizvoda.”

Gian Angelo Belatti, direktor Unioncamere del Veneto

Promocija hrvatske kvalitete do ulaska u EU

Made in - oznaka za promociju proizvoda Europska komisija nije presretna s hrvatskim sustavom Croatian Quality i Croatian Creation, pa će on biti na snazi do ulaska u EU. A ipak proizvodi s tom oznakom - primjerice oni Zlatarne Križek - uz nagrade i priznanja dobivaju i potporu fondova EU-a Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

brada teme o promociji proizvoda iz EU-a kroz Made in i znakove kvalitete u organizaciji briselskog Ureda Hrvatske gospodarske komore i Unioncamere Veneto jedan je od, prema službenoj statistici, 1431 događaja sa 3,2 milijuna sudionika kojima se širom Europe obilježavao Tjedan poduzetništva. Tema je značajna za proizvođače, pogotovo zato što je u tijeku harmoniziranje praksi u zemljama EU-a, dok će Hrvatska imati izvjesnih problema jer “Komisija hoće jedno, hrvatska je praksa drukčija”. A pri tom neće pomoći ni pozivanje na činjenicu da i neke druge članice, poput Italije, apliciraju su-

“Volimo pomoći jer je to u obostranom interesu, svima je dobrodošla razmjena podataka, informacija i znanja, a mi zaista nemamo razloga sumnjati u nešto kao što je dokazana kvaliteta hrvatskih proizvoda”, kazao je Belatti. Pohvalio je i “odličnu suradnju” s istočnom obalom Jadrana, uključujući direktnu komunikaciju s područnim komorama u Rijeci, Splitu i Dubrovniku. Različite prakse Made in je europski problem jer iza njega stoje različite prakse. Dio harmonizacije već je obavljen. Od početka ove godine na snazi je paket propisa o oznaci europske kvalitete (CE) koji, da bi dospio na proizvod, mora zadovoljiti čvrste kriterije. S druge strane, Made in znak uka-

Gian Angelo Belatti, direktor Unioncamere del Veneto, sa suradnicima u Bruxellesu

sustav provjere kvalitete kakav je uobičajen u svim zemljama - beskrajno je kompliciran i prosječnom potrošaču savršeno nepoznat - ova se regija trudi aplicirati oznaku Made in Veneto na spektar karakterističnih proizvoda

Presudno je razvijati sustav koji će jamčiti da se s oznakom Made in dobiva najbolje od najboljeg stav oznake kvalitete sličan hrvatskome. Italija je iznimka, ne pravilo, objasnili su hrvatskoj strani. Specifičnost briselskog skupa jest da su ga organizirale dvije komore, nacionalna hrvatska i regionalna talijanska. Gian Angelo Belatti, direktor Unioncamere del Veneto, sa suradnicima se rado prihvatio suorganiziranja skupa.

zuje na dokazane kvalitete proizvoda iz određenog područja. Roberto Ciambetti, predstavnik Regionalnog vijeća pokrajine Veneto, ispričao je kako ta velika talijanska regija s Venecijom kao srcem i brendom samim po sebi (“Venecija je svjetski poznat grad, poznatiji od pokrajine”) rješava pitanje oznake podrijetla proizvoda. Uz standardan

mada, priznat će, izvoznici preferiraju širi pojam Made in Italy, što je razumljivo. Praksa je da se regionalni Made in uglavnom plasira na domaće tržište, rjeđe na ono izvan granica vlastite zemlje – osim u slučajevima kada je regija poznata, i to samo za određene kategorije proizvoda. S točke gledišta potrošača, Made in je vri-

jedan stoga što daje informaciju o podrijetlu robe, iza čega stoji dokazana kvaliteta i na tome valja više raditi: sve ankete pokazuju da je potrošač u pravilu spreman platiti više ako mu proizvod garantira najbolje, poruka je Chiare Giovannini, ispred udruge koja artikulira mišljenje potrošača o standardizaciji. Najbitnija je kakvoća proizvoda, smatraju Đema Bartulović, šefica Odjela za zaštitu potrošača u Ministarstvu gospodarstva, i Tina Pejić, ekspertica za zaštitu potrošača u tom ministarstvu, te ističu da je jamstvo kvalitete vrlo važno potrošačima jer je riječ o održavanju standarda. Stroga Komisija Malo riječi o pripremama za članstvo u EU-u, i to u dijelu značajnom za proizvođače i presudnom za izvoznike: Komisija nije presretna s hrvat-

skim sustavom Croatian Quality i Croatian Creation, te će on biti na snazi do ulaska u EU. Važnija je direktna zaštita potrošača, primjerice način kako će se Hrvatska uklopiti u paneuropski sustav brze razmjene podataka o opasnim proizvodima, Rapex. “Meni je nezamislivo da danas u redovnim izvješćima o opasnim, nekvalitetnim, substandardnim proizvodima nalazimo i one čija je zemlja podrijetla nepoznata”, komentira Đema Bartulović. Hrvatska se priprema za Rapex – kao dio fronte borbe za zajamčenu kakvoću proizvoda – iako na startu neće moći postići rezultate kao, recimo, Mađarska, koja je po broju unosa u obavještenja o lošim produktima među vodećima u zajednici. “Mađarske inspekcije imaju svoje laboratorije, mi to nemamo”, objašnjava ona. Iz perspektive industrije s obje strane Jadrana, Made in izgleda ovako – Tiziano De Toffol,

predsjednik nacionalne udruge proizvođača naočala, reći će da je na sjeveroistoku Italije, gdje je locirana većina proizvođača, najkorisnija praksa naznačiti Italiju kao zemlju podrijetla. No, bitniji je sustav održavanja kvalitete proizvoda tako da oznaka Made in zapravo jamči dugogodišnju praksu i tradiciju dobrih proizvoda. Osvježenje skupa, zlatar Vlado Križek, ponudio je jednostavne, dobro napravljene kratke filmove o dva zlatarska proizvoda sa znakom Hrvatske kvalitete, morčićima i dubrovačkom starom nakitu. Za njih je Zlatarna Križek, osim nagrada i priznanja, naravno i kupaca, dobila potporu iz fondova EU-a. Očito je da je u cijeloj toj temi uistinu mnogo propisa. Europski acqius za ovo pitanje sadržava stotine stranica iz više direktiva. Presudno je održavati i razvijati sustav koji će jamčiti da s oznakom Made in potrošač zaista dobiva najbolje od najboljeg.

Kako oznaku Made in uvesti u praksu Made in nije obvezujuća oznaka, neke je zemlje koriste označavajući podrijetlo robe zato što je to dio njihove nacionalne poslovne strategije, a ne obvezujući dio proizvodnje u bilo kojoj članici EU-a. Trenutačno je u Europskoj komisiji u izradi prijedlog regulative kojom bi se Made in unio u praksu kako bi uveo jednake uvjete za sve, pogotovo zato što danas tu oznaku obvezno zahtijevaju zemlje trgovinski partneri - SAD, Japan, Kanada, Kina. Također se želi smanjiti - jer je eliminacija nemoguća - broj proizvoda s netočnim ili zavaravajućim oznakama podrijetla. Sve bi ovo dugoročno pridonijelo konkurentnosti proizvoda iz Europe. Europski izvoznici u pravilu apliciraju Made in.

20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3629, 31. svibnja 2010.

( 14 tjedana za planiranje odmora

Slovačko-hrvatski poslovni forum u Bratislavi

Jačanje suradnje

u prosjeku treba putnicima (prema Visinom istraživanju)

Kako ugodnije putovati

Poduzeća Anamil, Borovo-Gumitrade, Elektrokem, Borovo-Kožna obuća, Ferokotao, ELTING, Instrumentaria, Ivanićplast, Luka Vukovar, Marus-ATM, Proklima, Stražaplastika i Terme Tuhelj predstavile su se na Slovačkohrvatskom poslovnom forumu, održanom u Bratislavi 20. svibnja u okviru službenog posjeta hrvatskog predsjednika Ive Josipovića Slovačkoj. Kako im je cilj bio razvijati postojeće poslovne veze i poboljšati plasman roba i usluga na slovačkom tržištu, hrvatski su gospodarstvenici u sklopu Foruma održali niz sastanaka s predstavnicima slovačkih tvrtki koje su pokazale interes za suradnju. Poslovni forum su organizirali Komora Brati-

slave, HGK-Komora Zagreb i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Slovačkoj u cilju jačanja gospodarskih odnosa dviju zemalja, ponajprije u sektorima energetike, transporta i turizma, te radi povećanja ulaganja s obje strane. Prezentiran je i novi katalog investicijskih mogućnosti Hrvatske agencije za promicanje ulaganja i izvoza, kao i turistički katalozi predstavništva HTZ-a u Bratislavi. Lani je ukupna hrvatsko-slovačka robna razmjena iznosila 350,9 milijuna dolara, uz dosegnuti hrvatski izvoz od 84,4 milijuna dolara i uvoz od 266,5 milijuna dolara. Hrvatsku je posjetilo 300.000 slovačkih turista koji su ostvarili dva milijuna noćenja i time se svrstali na osmo mjesto po broju stranih turista u našoj zemlji. (E.D.)

Finewine Croatia u u Londonu

Britanski vinski stručnjaci oduševljeni malvazijom Hrvatska vina imaju kvalitetu - potrebno ih je brendirati i na taj će način naći svoje mjesto u svijetu. Kvaliteta upotpunjena dobrim brendom čini razliku, rekao je vodeći britanski pisac i kritičar Antony Rose prigodom promocije najboljih hrvatskih vina koju je Hrvatska gospodarska komora u sklopu projekta Finewine Croatia održala u Londonu. Na prvoj hrvatskoj specijaliziranoj promociji, kakva je u svijetu uobičajena za vinski posao, predstavljeno je 76 vina od 39 najboljih hrvatskih proizvođača, među kojima su bili Matošević vina, Roxandich, Agrokor, Badel, Feravino, Tra-

pan, Tolj, Korta Katarina i drugi. O njenu značaju govori i to da su je posjetili najvažniji vinski stručnjaci na britanskom tržištu. Njihova ocjena je da hrvatska vina imaju veliku perspektivu na zahtjevnom engleskom tržištu te da treba nastaviti s njihovom promocijom, a posebice s promocijom Malvazije kojom su bili oduševljeni. (K.S.)

S karticom se lakše diše Kako bi izbjegli nošenje velike količine gotovine, prema Visinom istraživanju, dvije trećine od 7500 ispitanika preferira na putovanjima podizanje novca s bankomata

liži se vrijeme godišnjih odmora. I dok se kune ili euri, ako ih imate, preslaguju u najbolju inačicu što duljeg (i boljeg) smještaja, po mogućnosti u nekoj od destinacija iz snova, Visa je provela istraživanje na više od

Nakon povratka vlasnici kartice trebali bi oprezno revidirati izvatke o plaćanju 7500 putnika u regiji Azija Pacifik o tomu kako su raspolagali svojim novcem za vrijeme putovanja i kako su ga trošili za vrijeme boravka u inozemstvu. Prvo što treba učiniti jest, dakako, planirati put i raspoloživi budžet prije polaska kako biste izbjegli neočekivana iznenađenja tijekom putovanja. Osnovnim istraživanjem možete izračunati koliko vam je novca potrebno za putovanje te prepoznati i ukalkulirati aktivno-

Indijci i Kinezi najviše vjeruju internetu Prema Visinom istraživanju, putnicima u prosjeku treba 14 tjedana za planiranje odmora. Tri četvrtine ispitanika je izjavilo kako namjerava planirati i rezervirati putovanje preko interneta. Taj način je posebno omiljen kod sti ili usluge koje će biti skuplje, čime ćete spriječiti neugodna iznenađenja. Također, korisnici kartica trebali bi prije odlaska izvijestiti banku koja im je karticu izdala kako bi izbjegli bilo kakve probleme s karticama i zapamtiti svoj PIN. Kao dodatnu mjeru, korisnici kartica mogu uspostaviti automatsko plaćanje računa na svojoj kreditnoj kartici i osigurati dovoljno novca na računu. Manje keša - manji rizik Potom provjerite ponude putovanja za destinaciju koju ste odabrali. Naime, kako bi iskoristili svoj budžet u potpunosti, putnici bi trebali

ispitanika iz Indije (21 posto) i Kine (20 posto), dok oni iz Japana (53 posto) i Koreje (35 posto) više vole provjeriti takve informacije kod prijatelja i rodbine. Korejci također vole provjeriti u svojim bankama (37 posto).

provjeriti lokalne promotivne akcije na svojim destinacijama. Izbjegavajte i nošenje velike količine gotovine sa sobom jer to istodobno znači i manji rizik. U Visinoj anketi približno jedan od dva ispitanika (45 posto) izjavio je kako je glavni razlog odabira platežnih kartica u odnosu na plaćanje gotovinom za inozemne transakcije upravo smanjeni rizik. Samo četiri posto putnika misli da je sigurno nositi gotovinu. No, ako je novac ukraden, on je nepovratno izgubljen. Za siguran, praktičan i jednostavan pristup novcu koristite bankomate, savjetuju Visini stručnjaci. Kako bi izbjegli nošenje velike koli-

čine gotovine, dvije trećine (64 posto) ispitanika, pokazuje isto istraživanje, preferira na putovanjima podizanje novca s bankomata kojih primjerice Visa ima više od 1,6 milijuna diljem svijeta. Osim toga, sve važne brojeve i informacije o kartici treba čuvati na sigurnom i praktičnom mjestu. Nakon povratka, vlasnici kartice trebali bi oprezno revidirati izvatke o plaćanju te odmah kontaktirati banku koja je karticu izdala u slučaju bilo kakvih netočnih ili sumnjivih naplata. (V.A.)

www.privredni.hr Broj 3629, 31. svibnja 2010.

(

u više od 95% slučajeva

korisnici čitaju račune pažljivije nego druge dokumente

Transpromo svjetski trend

Pogled u svijet

Voda je život dr. Uroš Dujšin

ovijest je puna primjera teških sukoba zbog sirovina: plemenitih metala, nafte ili dijamanata. No i najcjenjeniji prirodni izvori su bezvrijedni bez vode. “Nađete li se u pustinji, što bi vam vrijedilo više: ćup zlatnika ili ćup svježe vode?”, pitao je otac političke ekonomije Adam Smith svoje merkantilističke osporavatelje. Voda je bitna za

Reklame na računima donose nove prihode Igor Vukić vukic@privredni.hr

rvatska poduzeća koja korisnicima redovito šalju račune premalo ih koriste kao marketinški alat, smatra Krešo Culjak, vlasnik tvrtke Grafik.net. Podaci koje prikupljaju o korisnicima ne koriste se dovoljno za kreiranje fokusiranih kampanja i stoga je izdavanje računa najčešće samo trošak, iako bi se tako mogli ostvarivati dodatni prihodi. Reklamiranje i komuniciranje s korisnicima u teoriji se naziva transpromo i na razvijenim tržištima osvaja sve više prostora. “Preko računa i ostalih transakcijskih dokumenata tvrtke mogu nuditi trećim stranama promociju njihovih proizvoda i usluga te generirati dodatne prihode uza svu moguću zaštitu privatnosti i želja svojih korisnika”, kaže Culjak. Velike neiskorištene mogućnosti imaju primjerice gradske tvrtke koje izdaju brojne komunalne račune. “Zašto tijekom zimskih razdoblja

ne bismo saznali gdje se mogu kupiti najbolje zimske gume za automobile ili na računu za struju gdje se nude uređaji koji troše manje struje”, pita se Culjak. Pogoditi želje korisnika Bitno je da poruke koje se šalju budu u skladu s potrebama korisnika jer inače nisu efikasne. U Hrvatskoj se, primjerice, kod telekomunikacijskih tvrtki uvriježio model slanja promotivnih letaka uz račune za telefon. Ti pro-

Velike mogućnosti imaju gradske tvrtke koje izdaju brojne komunalne račune motivni leci uglavnom ne donose ponude povezane s korisnikovom potrošnjom pa ih korisnici samo pogledaju ili naprosto bace, te je reakcija na takvu promotivnu ponudu prosječno samo oko jedan posto. Promotivna ponuda na samom računu mogla bi proći bolje, jer prema istraživanjima,

korisnici u više od 95 posto slučajeva čitaju račune s više pažnje nego ostale primljene dokumente. Na čitanju svakog računa angažiraju se prosječno do tri minute. Dobar primjer praćenja korisničkih navika su potezi Konzuma. Najveći hrvatski maloprodajni lanac, preko “kartice za bodove” prati ponašanje svojih kupaca. Svakog kvartala nagrađuje ih promotivnim ponudama s novčanim kuponima i kuponima za proizvode s popustom. Iznosi kupona ovise o iznosu potrošačke košarice. Odziv na novčane kupone premašio je 95 posto, što ne iznenađuje. No reakcija na promotivnu akciju selektiranih proizvoda, koja je pratila podjelu kupona premašila je 25 posto, što je rezultat koji spada u najbolje svjetske prakse. Novac racionalno usmjeren u komunikaciju može postići iznenađujuće rezultate. Transpromo se u svijetu primjenjuje već dulji niz godina i brojni su primjeri iz prakse koji dokazuju njegovu učinkovitost, zaključio je Culjak.

Budući da su raspoložive količine vode ograničene, potrebno ju je racionalnije koristiti život i za nju nema zamjene, upozorava Economistov uvodničar. Zato je, iako često za nju nema cijene, voda najvrjednija materija na svijetu. No vode je sve manje – velikim dijelom zbog obilnog korištenja u poljoprivredi, a budući da su raspoložive količine ograničene, potrebno ju je racionalnije koristiti. Potražnja u porastu Iako se stanovnici poplavljene Varšave nikako ne bi složili s tom konstatacijom, raspoloživa količina slatke vode u svijetu je dana. No zato potražnja za vodom nezaustavljivo raste zbog rasta stanovništva i njegovog životnog standarda, pa je kućanstva, tvornice, uredi i poljoprivredna imanja traže sve više. Najvažniji element te potražnje su rastuće potrebe za vodom u poljoprivredi i proizvodnji hrane, jer na poljoprivredu otpada 70 posto ukupne potrošnje. U opsežnom pri-

logu o toj temi Economist ukazuje na brojne posljedice rasta potreba za vodom. Niz velikih rijeka koje prolaze kroz poljoprivredna područja ulijeva se u more u sve manjim tijekovima. K tome je, a što je manje vidljivo ali utoliko ozbiljnije, iscrpljivanje podzemnih voda poprimilo takve razmjere da je čak dovelo do promjena u Zemljinom gravitacijskom polju koje su zabilježili Nasini sateliti. Razine podzemnih voda opadaju u Americi, Kini i Indiji. Kako riješiti problem? Dosad nije zabilježen nijedan veliki ratni sukob zbog vode iako problemi korištenja vode rijeke Jordan, kao i sukobi u Darfuru, predstavljaju ozbiljne potencijalne kandidate. A oko 60 posto svjetskog stanovništva živi u porječjima koja pripadaju većem broju država. Ne preostaje dakle drugo nego početi racionalnije koristiti vodu. To se, smatra Eco-

n o mist, može učiniti na četiri načina. Prvi je – poboljšanje spremanja i distribucije vode putem izgradnje podzemnih spremnika, krpanja cijevi koje propuštaju, oblaganja kanala i štedljivim navodnjavanjem po sistemu kap po kap. Drugi je – smanjiti potrebe poljoprivrede za

vodom putem uzgoja novih, manje “žednih” kultura, pa bile one i genetski izmijenjene. Treći je – investirati u tehnologije desalinizacije morske vode i na taj način povećati proizvodnju. Četvrti je – stvoriti tržište za vodu kao oskudnu robu i iskoristiti mehanizam cijena da pridonese uravnoteženju ponude i potražnje. Odredi li se adekvatna cijena vodi, to bi moglo potaknuti zemlje obilno opskrbljene vodom da proizvode dobra koja zahtijevaju mnogo vode. No nijedno od predloženih rješenja ne može brzo i lako riješiti problem. Novom tehnologijom mogu se povećati urodi, ali ne možemo očekivati neko dramatično poboljšanje. To znači da daljnje povećavanje poljoprivredne proizvodnje znači i daljnje povećanje potroška vode. Više nade pruža razvoj tehnologije desalinizacije. Novim tehnologijama smanjuju se troškovi proizvodnje, ali iz tog izvora sada potječe tek 0,4 posto ukupno raspoloživih količina vode. Zato je teško vjerovati da

će se tako moći riješiti problem opskrbe vodom. A tržište vodom? Vodu je teško prevoziti, mjeriti joj količinu i odrediti joj cijenu, jer čak i u mnogim razvijenim tržišnim privredama mnogi misle da bi voda kao osnovna potreba morala biti besplatna. Problemi su veliki, ali se moraju početi rješavati: voda je život, i zato je to i vrijedno truda.

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti

( oko 519 mil €

Privredni vjesnik Broj 3629, 31. svibnja 2010.

uloženo iz Hrvatske u Srbiju od 1993. do 2009.

( to je 12,87%

ukupnih hrvatskih ulaganja u inozemstvo

OKRUGLI STOL O GOSPODARSKOJ SURADNJI HRVATSKE I SRBIJE

Popijač: Dođite u Hrvatsku!

Nova TE Banovići Menadžment rudnika Banovići kod Tuzle, koji ne pripada udruženom elektroprivrednom sustavu rudnika i Elektroprivrede BiH, planira 2013. godine početi graditi TE Banovići snage 300 megavata. Riječ je o investiciji vrijednoj 690 milijuna eura, a nova bi termoelektrana bila puštena u pogon 2017. godine. Na gradnju nove termoelektrane menadžment Rudnika odlučio se jer raspolaže rezervama kvalitetnog visokokaloričnog mrkog ugljena za idućih 100 godina. Sadašnja eksploatacija ugljena plasira se uglavnom u TE Kreka i odlazi u izvoz. Rudnik posluje profitabilno, ima kvalificiranu radnu snagu, dok su transportni troškovi nove termoelektrane za vodu, ugljen i druge potrebe minimalni. Uz to, nude se mogućnosti za nusproizvod za proizvodnju cementa i gipsa.

Republiku Srbiju prepoznajemo kao jednog od najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera, o čemu svjedoči i činjenica da je na tržištu Srbije aktivno više od 200 poduzeća koja predstavljaju hrvatske tvrtke, istaknuo je u Beogradu hrvatski ministar gospodarstva Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

ijekom svog prošlotjednog boravka u Beogradu, hrvatski ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač pozvao je srbijanske po-

Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Srbije lani je iznosila 602 milijuna duzetnike da investiraju u Hrvatsku. “Hrvatska je otvorena, a srbijanski investitori su dobrodošli u Hrvatsku, kao što su hrvatski investitori već dobrodošli u Srbiju”, rekao je on dodavši “kako za investiranje treba i potencijala”. Na okruglom stolu o unaprjeđenju gospodarske suradnje Hrvatske i Srbije Popijač je ocijenio kako

je to “važna i životna tema i za naše dvije države i za naša gospodarstva”, i naveo kako je Srbija na drugom mjestu zemalja u koje ulažu hrvatske tvrtke te da je od 1993. do 2009. u Srbiju uloženo oko 519 milijuna eura, što je 12,87 posto ukupnih hrvatskih ulaganja u inozemstvo. Podsjetio je i kako su potkraj 2009. u Beogradu održani pregovori čiji je rezultat “izmijenjeni i dopunjeni Ugovor o poticanju i zaštiti ulaganja spreman za potpisivanje”, ocijenivši kako će njegovo potpisivanje i primjena “pozitivno pridonijeti poticanju ulaganja”. Prema njegovim riječima, gospodarski odnosi Hrvatske i Srbije su od 2000. u stalnom usponu.

“Republiku Srbiju prepoznajemo kao jednog od najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera, o čemu svjedoči i činje-

Boris Scitar/PIXSELL

Rast turističkog prometa u BiH Iako su se vlasnici zimskih sportskih centara u BiH požalili na katastrofalno lošu skijašku sezonu i zatražili razumijevanje i pomoć od vlasti na svim razinama, podaci Agencije za statistiku BiH ukazuju na to da je ožujak u odnosu na veljaču bio uspješniji, broj posjeta povećan je za 20,2 posto, a noćenja za 2,9 posto. U tri mjeseca ove godine BiH je posjetilo 112.700 gostiju, što je četiri posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Ostvareno je 227.500 noćenja, što je pad od 0,7 posto. Domaći turisti ostvarili su 47,3 posto noćenja, a inozemni 52,7 posto. Najviše gostiju došlo je iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.

nica da je na tržištu Srbije aktivno više od 200 poduzeća koja predstavljaju hrvatske tvrtke”, kazao je Popijač i dodao kako je ukupna robna razmjena između Hrvatske i Srbije lani iznosila 602 milijuna eura te da je Srbija deveti trgovinski partner i šesto izvozno tržište Hrvatske. Problem - necarinske barijere “Na prvom mjestu treba postojati dobra volja kako bi se rješavali problemi u komunikaciji, a jedan od problema su i necarinske barijere u bilateralnoj trgovini što bi se trebalo riješiti u okviru Sporazuma o Cefti. Potrebno je i mnogo više truda kako bi se omogućio mnogo veći obujam investicija srbijanskih kompanija u Republiku Hrvatsku. Imamo samo jednu investiciju inozemne konditorske tvrtke Swisslion Takovo od oko 20 milijuna eura u sisački Euro Food Market, ali generalno

ono što nedostaje da bi suradnja bila sveobuhvatnija jesu srbijanske investicije u Hrvatsku, bilo greenfield, bilo sudjelovanjem u procesu privatizacije”, rekao je državni sekretar u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja Srbije Nebojša Ćirić. Okrugli stol o gospodarskoj suradnji Hrvatske i Srbije organizirala je beogradska Ekonom:east Media Group (EMG) u suradnji s hrvatskim veleposlanstvom u Beogradu. Uz predstavnike obiju država, agencija za promociju izvoza i gospodarskih komora, na panelu pod nazivom Usporedimo se radi napretka, sudjelovali su i čelnici kompanija Nexe Grupe, Delta Holdinga, TDR-a, Victoria Groupa i Turističke organizacije Beograda. U drugom panelu, onom o neekonomskim sjenama nad privrednom suradnjom, dijalog su vodila dva Žarka: Puhovski i Korać.

na eura. O tome kako i do kad treba na ovaj način spašavati domaću valutu postoje različiti stavovi u srbijanskoj gospodarskoj i stručnoj javnosti, kao i o razlozima za strmoglavi pad valute. I dok su predstavnici vlade Srbije optimistični te premijer ocjenjuje da je u pitanju psihološki pritisak “zbog netočnih informacija da pregovori s Međunarodnim mone-

tarnim fondom idu lošim putem”, drugi špekuliraju kako dinar pada zbog toga što grčke banke kupuju goleme količine eura na srbijanskom deviznom tržištu. S druge pak strane stižu ozbiljna upozorenja da je glavni problem slabo gospodarstvo i nereformirana država koja ima sve manje opcija za pomoć izvana u krizi koja drma čitav svijet. (Lj. L.)

JOŠ JEDNA INTERVENCIJA NARODNE BANKE SRBIJE ZA SPAS DINARA

Strmoglavi pad dinara Intervencijom Narodne banke Srbije (NBS) sredinom prošlog tjedna privremeno je zaustavljen pad dinara, koji je počeo potkraj prošle godine. NBS je, naime, rekordnom prodajom od 100 milijuna eura u jednom danu na međubankarskom deviznom tržištu zaustavio pad srbijanske valute na 103,9 dinara za jedan euro.

To je učinjeno, kako je priopćeno, da bi se ublažila prekomjerna dnevna oscilacija tečaja i osiguralo nesmetano funkcioniranje deviznog tržišta, a bila je to i najveća dnevna intervencija u zadnjih godinu i pol dana. S tom je prodajom od početka 2010. godine za obranu domaće valute potrošeno 976,5 milijuna eura od oko 11 milijardi eura na koliko se procje-

njuju ukupne devizne rezerve zemlje. Nacionalna središnja banka najviše je intervenirala u svibnju kada je prodala ukupno 340 milijuna eura, i to nakon ostavke višegodišnjeg guvernera Radovana Jelašića. U travnju je dinar branjen sa samo pet milijuna eura, u ožujku sa 190 milijuna eura, veljači sa 196 milijuna eura i siječnju sa 245,5 miliju-

www.privredni.hr Broj 3629, 31. svibnja 2010.

( 341 mil €

( 14%

zaradili lani studenti i učenici

novih poreznih davanja na studentski rad

STUDENTSKA POBUNA U LJUBLJANI

Zbunjeni neizvjesnom budućnošću Dan kada su kamene kocke letjele u prozore slovenskog parlamenta potaknuo je mnoge na razmišljanje – što umjesto politike koja kao takva odumire? cija studentskih prosvjeda. U Ljubljanu je, naime, došlo neuobičajeno mnogo srednjoškolaca iz svih dijelova Slovenije. Bilo je uočljivo da su dovezeni organizirano, uglavnom posebnim autobusima. Nije čudno da je ta “organiziranost” podsjetila analitičare na lanjsku najavu oporbenjaka Janeza Janše da se u proljeće “izlazi na ulice i trgove”. Je li riječ, možda, o izmanipuliranom puču politike?

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

Smrad političkih podmetanja Kada je prosvjedujuća mladež vidjela kako policija mirno prima kajganu po svojim štitovima, kada se zapravo shvatilo da se policija ne smije dati isprovocirati, ta mladež prepustila se sveopćoj radosti razbijanja. Do trenutka kada se iz uskomešane pozadine oglasilo čelništvo Studentske organizacije Slovenije da prekida prosvjed jer su događaji “izmaknuli kontroli”, na zgradi parlamenta bilo je već četrdesetak razbijenih prozora, razvaljena ulazna vrata i znatno oštećene

HaloPix/Pixsell

ako je moguće da se nešto od grčkog ludizma tako brzo preseli u Ljubljanu, na prostor između Prešernovog trga i Šubičeve ulice – bilo je pitanje dana, onog dana kada su kamene kocke izvađene iz kolnika letjele u prozore zgrade slovenskog parlamenta. Ukleta svibanjska srijeda prenerazila je Sloveniju, dajući svima misliti što je bio detonator i što čini eksplozivno punjenje koje je u tolike mlade ruke položilo kamene kocke, jaja, rajčice, a našla se čak i jedna molotovka. Kamenje je letjelo u prozore slovenskog simbola demokracije – jaja su bila namijenjena policijskom kordonu pod zaštitnim štitovima.

umjetnine na reljefnom pročelju. Je li moguće da je desetak tisuća mladih demonstranata učinilo toliku štetu samo stoga što vlada u okviru širih reformskih zahvata želi uvesti nova pravila za rad posredstvom studentskih servi-

sa? Svima je, naravno, jasno da ograničenje rada studentima i učenicima na 728 sati godišnje nije razlog rušilačkog stampeda. Analitičari i političari sada imaju dovoljno građe za analize i za pitanja – gdje se pogriješilo. Je li problem popravljiv na uo-

bičajeni način i raspoloživim priručnim sredstvima? Nemali broj analitičara nanjušio je u studentskim demonstracijama smrad političkih podmetanja. Prije svega zbunila ih je činjenica da su studenti bili samo dekora-

Privilegirani na tržištu rada Prošle godine 150.000 učenika i studenata zaradilo je preko student servisa 341 milijun eura - prosječno 200 eura mjesečno po osobi. Takav oblik rada temelji se na posebnom statusu na slovenskom tržištu rada. Vlada Boruta Pahora odlučila je cjelovito urediti područje tzv. malog rada. Istovjetno pravo dodatnog rada trebaju dobiti umirovljenici i nezaposleni. Novom regulativom studentima i učenicima se želi rad ograničiti na 728 sati godišnje. Uz to, poslodavac ne bi smio malim radom pokrivati više od 30 posto ukupne potrebe za radnicima. Vlada želi dodatno oporezivati mali rad, pa stopu povećava sa 16,8 na 29,5 posto. Povrh toga poslodavci moraju plaćati 9,01 posto doprinosa za mirovinsko i 5,96 posto za zdravstveno osiguranje učenika i studenata. Ukupno 14 posto novih poreznih davanja dijelit će se prema ključu: šest posto za financiranje stipendija, dva posto za studentske domove, 1,5 posto za posredovanje, 0,2 posto za vođenje jedinstvene evidencije i 0,3 posto izdvaja se u fond rizika za slučaj da poslodavac ne plati svoje obveze. Preostala četiri postotna boda dijelit će se odvojeno po skupinama djelatnosti važnih za studentski život. Predlagači tvrde da nitko neće doći na lošije osim onih studenata koji su mjesečno zarađivali više od 1000 eura.

Politika kao prirodni neprijatelj Zanimljiva teza o izmanipuliranom puču svakako zahtijeva odgovor na niz daljnjih pitanja, ponajprije – što je mladi svijet učinilo tako prikladnim za izvedbu slovenske verzije “događanja naroda”. Nije riječ o gladi. Tko je gladan, ne baca jaja na policiju. Posrijedi je nešto drugo. U Ljubljani, jednako kao u Ateni i drugdje po Europi, ljudi izražavaju nezadovoljstvo općom politikom. Klasični politički koncepti umiru. Razočaranje je univerzalno. Politiku se doživljava kao prirodnog neprijatelja. To više nije servis koji predano služi građanima. Dobro je znati da su vulgarizmi međustranačkih nadmetanja preplavili gotovo sve parlamente, ne samo slovenski. Političari ne biraju riječi, ne poštuju istinu, prikrivaju afere ili ih stvaraju ni iz čega. Mladi kod kuće slušaju reagiranja starijih na

uobičajena događanja u parlamentu: tu gamad treba potamaniti! Na takvim vrijednosnim procjenama nije teško iščupati kocku iz pločnika te je baciti u okna takvog parlamentarizma. Mnogo je dokaza da politika kao takva odumire. Na to se nadograđuju i neke novije neugodne spoznaje. Nakon Drugog svjetskog rata svaka sljedeća generacija živjela je bolje. Vrijedilo se nadati – svijet je išao naprijed. Sada je takvoj priči kraj. Sljedeće generacije živjet će lošije nego što su živjele prethodne. Mladi su stoga kivni i to se vidi svuda, na ulici, kod kuće,

Jesu li studentski prosvjedi možda izmanipulirani puč politike? u školi i na fakultetu. Prije dvije godine slovenski studenti nakon svršetka studiranja bili su “generacija 700 eura”. Danas je to generacija 560 eura. Brojke će i dalje padati. U međuvremenu širi se nezaposlenost. Perspektiva za mlade je mala ili nikakva. Nešto je doista iščašeno u državama koje mladima ne pružaju priliku, a starije primoravaju raditi sve dulje. Umire li politika kao takva i što dolazi kao nadomjestak? Tridesete godine prošlog stoljeća još uvijek upozoravaju kako je mali korak od beznađa do radikalizma.

24 STIL *vijesti U Kini predstavljena hrvatska turistička ponuda U sklopu ovogodišnjih promidžbenih aktivnosti na dalekim tržištima, a u suradnji s Udrugom hrvatskih putničkih agencija i Turističkom organizacijom Slovenije, predstavnici Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma protekli su tjedan u Šangaju i Pekingu predstavili hrvatsku turističku ponudu. Tom je prigodom ministar turizma Damir Bajs istaknuo kako je to tek početak jednog velikog projekta jer Hrvatska ima potencijal za prihvat kineskih turista, a nedavno ukidanje viza samo je potvrda koliko se u vezi s tim misli ozbiljno. HTZ planira uskoro u Kini otvoriti i svoj ured. Malvazija IQ vrhunski proizvod istarskih vinara Udruga Vinistra zajedno s Istarskom razvojnom agencijom (IDA) razvila je oznaku IQ (Istrian Quality) kojom se označavaju vina sorte malvazija istarska kao vrhunski, prepoznatljivi proizvod. Ta prestižna markica podrazumijeva strogo praćenje kvalitete proizvodnje. Protekli je tjedan markicu IQ dobilo 26 proizvođača malvazije istarske. Projekt Lijepa naša Sava Promocijom savske kravate i održavanjem sajma u Zagrebu te središnjeg programa u Davoru kod Nove Gradiške protekli je tjedan započelo treće izdanje projekta Lijepa naša Sava. Cilj tog projekta je promicanje svijesti o važnosti očuvanja vodnih potencijala te poticanje kontinentalnog eko-

turizma. Savski sajmovi na kojima će se predstaviti tradicijski obrti, zanati i rukotvorine te eno-gastro specijaliteti savskog kraja, 5. lipnja održat će se u Sisku, 11. lipnja u Županji te 2. srpnja u Slavonskom Brodu.

Privredni vjesnik Broj 3629, 31. svibnja 2010.

( 99% team building programa radi se za predstavništva stranih tvrtki u Hrvatskoj

Turistička niša: igre za odrasle

Team building – izmišljotina ili potreba? Hrvatska je potencijalna destinacija za organizaciju team building programa čak i za tvrtke iz inozemstva Sanja Plješa plješa@privredni.hr

ri samom spomenu team buildinga nekima pada mrak na oči jer smatraju da je to pomodarstvo i zapadnjačka izmišljotina, dok drugi tvrde kako ta kombinacija zabavnih i sportskih programa dovodi do veće produktivnosti tvrtke i njenih zadovoljnih djelatnika. Naime, u timskim igrama za odrasle sudjeluju zaposlenici jedne tvrtke, a timski način razmišljanja, odlučnost i brza reakcija ključ su za pobjedu. Baš kao i u poslu. Nova generacija sindikalnih izleta Upravo je kasno proljeće ili rana jesen idealno doba za organizaciju takvog oblika putovanja, koje u

U zapadnim zemljama, napredovanje na poslu ovisi i o ponašanju pojedinca na team buildingu prosjeku traje od jednog do tri dana. No, koliko se team buildinga organizira putem domaćih agencija pitanje je koje ostaje bez odgovora. Kako nam je rekla Vesna Pritchard Scholz, predsjednica Uprave zagrebačke turističke agencije Globtour Event, većina agencija u Hrvatskoj tvrdi da se bavi organizacijom team buildinga, no samo neko-

Jelenske noći u Svetoj Nedelji U Svetoj Nedelji pored Zagreba prije šest godina otvoren je Paintball&Adrenalin centar u kojem se organiziraju team building programi. U centar, koji je za sada jedini tog tipa u Hrvatskoj, uloženo je oko 100.000 eura, kako nam je rekao vlasnik centra Tomislav Jakopač. U suradnji s turističkim agencijama i prema željama pojedinih vlasnika tvrtki, njihovi team building programi organiziraju se i na drugim lokacijama, primjerice u Istri. Zanimljivo je kako u Paintball&Adrenalin centar u Svetoj Nedelji dolazi i dosta stranaca, posebice Engleza koji tamo organiziraju momačke večeri, tzv. jelenske noći. liko ih to radi na pravilan način. “Domaće agencije uglavnom rade programe druženja, a vrlo malo prave team buildinge. Gotovo 99 posto team building programa Globtour Event radi za predstavništva stranih tvrtki u Hrvatskoj”, kaže Vesna Pritchard Scholz. O cijeni ne može govoriti jer su to, kaže, putovanja po mjeri. Budući da se cijena dogovara izravno s klijentima, to znači da je klijent može spustiti i do 10 posto. Domaće turističke agencije koje organiziraju team building programe prate europske i svjetske trendove, tvrdi direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija (Uhpa) Željko Tre-

zner. Nažalost, kaže, zbog gospodarske krize većina tvrtki u zadnjih godinu dana odustala je od team buildinga. U Europskoj uniji team building programi vrlo su važni i poslodavci mnogo ulažu u poboljšanje komunikacije na poslu. “U nekim zemljama posebne igre za odrasle osmišljavaju timovi psihologa koji proučavaju reakcije djelatnika neke tvrtke i na temelju toga dolaze do saznanja kakve su njihove karakterne osobine. Takvu analizu šalju poslodavcu kako bi mu ukazali na koji će način najbolje iskoristiti djelatnike te kakav će biti nastavak njihove karijere”, istaknuo je Tre-

zner. Osim uobičajenih zabavnih programa koji nerijetko podsjećaju na nekadašnje sindikalne izlete, suvremeni team building, među ostalim, uključuje foto safari, kajak safari, potragu za blagom, timsku olimpijadu, filmski team building, paintball, streličarstvo, penjanje po užadi u adrenalinskim parkovima ili pak jedrenje, u posljednje vrijeme veoma popularno u hrvatskim, ali i predstavništvima stranih tvrtki u našoj zemlji. Poticajna putovanja za strance Zbog svojih kulturoloških i povijesnih vrednota Hrvatska je potencijalna

destinacija za organizaciju team building programa čak i za tvrtke iz inozemstva. O tome u kojoj mjeri nam na takvu vrstu izleta dolaze strane tvrtke, porazgovarali smo s Tomislavom Kulišem, projekt menadžerom turističke agencije Venevent, specijalizirane i za team building programe. Strane tvrtke koje svoje djelatnike šalju u Hrvatsku, većinom to čine u incentive (poticajnim-nagradnim) putovanjima, kaže on. “Oko 65 posto korisnika naših usluga su inozemni klijenti koji dolaze na takva putovanja, kongrese ili razna druženja u Hrvatsku. Preostali klijenti su domaće tvrtke od kojih polovina u našoj organizaciji odlazi na razne seminare, a polovina na team building putovanja”, rekao je Kuliš. Iako je broj upita za team building smanjen, kvalitativno su na istoj razini kao i prijašnjih godina jer njihovi klijenti i dalje koriste takve programe. Osim toga, u posljednje su vrijeme povjerenje te agencije pridobili i neki novi klijenti. Team building programe agencija Venevent organizira u Istri, Dalmaciji, Slavoniji, a u posljednje vrijeme i u Međimurju. “S team building programima nastavili su oni koji su shvatili njihovu vrijednost za svoju tvrtku, budući da se upravo tom metodom može poboljšati suradnja u tvrtki i na taj način unaprijediti poslovanje”, zaključio je Kuliš.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3629, 31. svibnja 2010.

( više od 100 mil kn

Savez hrvatskih ICT udruga

vrijednost internetskog oglašavanja 2008. u Hrvatskoj

Web kao (najbolji) mamac

Na internetu ima mjesta za sve Online oglašavanje u nas najviše prepoznaju male i srednje tvrtke koje su po tom pitanju iznimno prilagodljive Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ukladno informatičkoj pismenosti i razvoju tehnologija koje omogućavaju sve jednostavniji pristup i veću brzinu interneta, raste vrijednost i važnost online oglašavanja. Tako su, primjerice, u Velikoj Britaniji proračuni za online marketing pretekli one za oglašavanje na televiziji, u tiskanim medijima i na radijskim postajama. U Sjedinjenim Američkim Državama, pak, online kupnja postala je ozbiljan konkurent robnim kućama. U Hrvatskoj, procjenjuje se, vrijednost internetskog oglašavanja 2008. godine premašivala je 100 milijuna kuna. Marek Vidovič, direktor tvrtke Etarget Hrvatska koja se bavi ciljanim internetskim oglašavanjem, kaže kako online oglašavanje u nas najviše prepoznaju male i srednje tvrtke koje su po tom pitanju iznimno prilagodljive. One, naime, imaju manje proračune za oglašavanje od velikih kompanija i zbog toga ponajčešće ne mogu dopustiti da znatna financijska sredstva utroše na

klasične načine kao što je televizijsko ili, primjerice, reklamiranje na jumbo plakatima. Dobra prilika Online oglašavanje tijekom gospodarski otežanih uvjeta poslovanja Vidovič smatra prilikom koju bi tvrtke trebale jače prigrliti. “Istraživa-

Mnoga hrvatska poduzeća, kaže Vidovič, shvatila su da je internetsko oglašavanje zapravo antirecesijska strategija nje koje je prošle godine proveo Etarget, pokazuje kako je svako peto poduzeće krizu shvatilo kao priliku da se proba nešto novo, a 14 posto ispitanika izjavilo je kako im je recesija pomogla u rastu poslovanja. Otkada je započela recesija, njih 28 posto uložilo je više sredstava u promidžbu. Nisu čekali da se ‘promijeni raspored planeta’ pa da im onda posao krene. Uzeli su sudbinu u svoje ruke i iskoristili ono

što im je na raspolaganju po niskoj cijeni. Dakle, mnoga hrvatska poduzeća shvatila su kako ipak ima svjetla na kraju tunela te da je internetsko oglašavanje zapravo antirecesijska strategija. Najgore će proći oni koji čekaju da konkurencija učini prvi korak. Stoga je moj savjet da oni koji još nisu započeli s ovim oglašavanjem, što prije započnu. A oni koji jesu, neka ojačaju svoje kampanje”, ističe. Nadalje, istraživanja pokazuju kako se u hrvatskim online trgovinama najčešće kupuju knjige, glazba, filmovi, uplaćuju turistički aranžmani te turističke, zrakoplovne, kazališne karte i kinoulaznice. Hrvatska, nastavlja, prati europske i svjetske trendove u internetskom oglašavanju, premda zaostaje nekoliko godina. No, u odnosu na regiju je naprednija. Fluktuirajuća pažnja Među trendovima internetskog oglašavanja ističe PPC (Pay Per Click) kontekstualno oglašavanje. Tim se načinom kupca ključnim riječima želi pridobiti za kupnju nekog proizvoda ili usluge. K tomu, trenutačno je hit

i oglašavanje na društvenim mrežama kao što je Facebook. “Kad se govori o novitetima, tu bih svakako svrstao i nove modele oglašavanja na internetu poput cost per call, cost per action, behavioral targeting ili lead generation”, naglašava. Drugim riječima, takvim načinima online oglašavanja nastoji se kod kupaca stvoriti potreba za nekim proizvodom ili uslugom. Nakon prepoznavanja te potrebe, valja prići kupcu koji ima potrebu za njome, pokušati je ojačati i, na kraju, prodati mu neki proizvod ili uslugu. “Pritom je važno naglasiti kako pažnja online korisnika fluktuira, te ju je stoga potrebno privući, ali i zadržati”, napominje Vidovič. S druge pak strane, smatra kako hrvatske građane najviše živciraju agresivne forme kampanja poput floating bannera (oglas koji “lebdi” na sredini web stranice) i pop-up (mali prozor s oglasom koji se otvara unutar ili ispod neke internetske stranice) koji gube na učinkovitosti. “Ljudi, naime, ne vole da ih se prekida u onome što rade”, zaključuje on.

Krenula cro.ict akademija Savez hrvatskih ICT udruga cro.ict pokrenuo je cro.ict akademiju. Ona je zamišljena kao niz radionica na aktualne teme iz ove djelatnosti, kakve stručnjaci s međunarodnim iskustvom u ICT industriji prenose hrvatskim gospodarstvenicima. Boris Krstanović, predsjednik Saveza hrvatskih ICT udruga cro. ict, istaknuo je nedostatke koji su motivirali pokretanje ove akademije: nedostatak formalno obrazovanih kadrova, tj. znanja i vještina softverskog inženjerstva, nedostatak znanja o uvjetima, načinima i kulturi poslovanja na globalnom tržištu, nedostatak kapaciteta te činjenica kako ne postoji kultura suradnje koja vodi užoj specijalizaciji tvrtki pa time i diverzifikaciji proizvoda i usluga. Među prednostima je naglasio konkretnu i u tvrtkama odmah primjenji-

vu praksu, kao i to da su teme radionica proizašle iz stvarnih tržišnih potreba. Mario Jerončić, voditelj cro.ict akademije i dopredsjednik ovog saveza, naglasio je kako su predavanja nekomercijalna, dakle, na njima nema zarade, te da radionice “nisu obojene softverskim rješenjima koje isporučuje samo jedan proizvođač”. Inače, u katalogu akademije trenutačno se nalazi šest radionica od kojih je polovina namijenjena softverskim inženjerima. Ostale radionice odnose se na upravljanje poslovnim procesima i projektima te uvjetima novih ekonomija u malim i srednjim tvrtkama. Ove jednodnevne radionice, nakon prošlotjedne koja je održana u Splitu, provodit će se regionalno, uz logističku pomoć područnih IT klastera te uz potporu Njemačkog društva za tehničku suradnju. (B.O.)

*vijesti SAP financijski paketi za tvrtke Tvrtka SAP od prošlog tjedna nudi mogućnost ugovaranja financijskih paketa za potrebe financiranja cjelokupnih SAP projekata pod nazivom SAP financiranje. Riječ je o financiranju za tvrtke svih veličina, uz pristupačne, tzv. all-inclusive predvidljive načine financiranja koji pokrivaju sve troškove za SAP rješenja, uključujući troškove za hardver, softver, implementaciju, obuku i prvu godinu održavanja. Realizaciju usluge SAP financiranja u Hrvatskoj omogućuje SG Equipment Finance iz Beča. Izrađen dokument E-škola@hr Na inicijativu Udruženja za telekomunikacije HGK-a, zajedno s predstavnicima Ministarstva znanosti, Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku i Končar-Elektronike i informatike te u suradnji s CARNetom, izrađen je dokument E-škola@hr:

Uvođenje e-sadržaja u redovitu nastavu u hrvatskim školama. Polazište projekta je osiguravanje jedinstvene usluge širokopojasnog pristupa internetu svim učenicima viših razreda osnovne i srednjih škola te omogućavanje takve usluge putem mobilnih mreža učenicima završnih razreda srednjih škola. Rekordne brzine u Vip mreži Vipnet i Ericsson Nikola Tesla predstavili su najveću brzinu bežičnog prijenosa podataka ikad postignutu u 3G mreži od 42 megabita u sekundi. Ova Dual Carrier HSDPA (High Speed Downlink Packet Access) tehnologija krajem godine bit će dostupna Vip korisnicima.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3629, 31. svibnja 2010.

Nove knjige

Princip je isti, sve KNJIGOMETAR su ostalo nijanse Pripremila: Vesna Antonić

ANTE TOMIĆ NISAM PAMETAN Naklada Ljevak

U svojoj novoj knjizi izabranih novinskih kolumni Tomić o poznatom, običnom i stvarnom piše duhovito i originalno, pretvarajući svojim recima političare, lopove, ratne kriminalce, estradne zvijezde i nogometaše u fikcionalne likove odjevene u carevo novo ruho. Čitatelji ga vole jer im svakog tjedna nudi priliku da ismijavajući tu prividnu vlast uvijek iznova razotkrivaju njezinu proizvoljnost.

STIEG LARSSON KULE U ZRAKU Fraktura

Lisbeth Salander, autsajderica i očiti neprijatelj društva, optužena je za pokušaj ubojstva. Uz to, država je ustvrdila da je psihički nestabilna te da je treba zatvoriti u psihijatrijsku bolnicu. Sve konce sudskog progona zapravo povlači zatvoreni krug švedske sigurnosne policije i samo uz Blomkvistovu pomoć Salander može izbjeći sudbinu koju su joj namijenili te razotkriti njihove tajne. Roman Kule u zraku maestralna je završnica najuspješnije književne trilogije današnjice.

MIGUEL ARANGUREN NEPRIJATELJ Verbum

Radnja ovog duhovnog trilera odvija se istodobno na pet različitih lokacija u svijetu. Naizgled nepovezani dramatični događaji kriju mračnu tajnu: okultna sekta čini stravične zločine kako bi naudila Crkvi. Na put im staje svećenik Albertino Guiotta, koji je ranije jedva pobjegao iz đavoljih kandža. No princ laži se vratio spreman na strašnu osvetu. U borbi protiv sila tame Guiotti se pridružuje osebujni inspektor Luigi Monticone te se zajedno suočavaju s neobjašnjivim zločinima...

TERRY PRATCHETT, NEIL GAIMAN DOBRI PREDZNACI Zagrebačka naklada

Nakon što nespretni demoni podmetnu Antikrista pogrešnim roditeljima, gubi mu se svaki trag. Potragu dodatno otežavaju anđeo Aziraphale i demon Crowley, koji više sabotiraju one Gore i one Dolje, nego što se posvećuju svojim dužnostima. Ubacite u to jedini sačuvani primjerak knjige proročanstava vještice spaljene u 17. stoljeću, kao i galeriju likova koje Apokalipsa privlači, i dobit ćete mješavinu kakvu su mogli smisliti samo Pratchett i Gaiman.

JUDITH ORLOFF EMOCIONALNA SLOBODA Dvostruka duga

Koristeći spoznaje neuroznanosti, intuitivne medicine i psihologije, dr. Judith Orloff pokazuje povezanost uma, tijela, duše i okoline. Na duhovit i razumljiv način objašnjava kako ćete prepoznati najteže negativne emocije i pretvoriti ih u nadu, ljubaznost i hrabrost. Kroz priče pacijenata i sudionika svojih radionica, te priče iz svog privatnog života, opisuje jednostavne korake koje možete učiniti kako biste nadvladali emocionalne vampire, razočaranja i osjećaj odbacivanja.

Najbolji generalni direktori nadareni su za svođenje i najkompleksnijeg poslovanja na osnove koje vrijede i u obiteljskoj trgovini cipelama

oliko se razlikuje upravljanje velikom kompanijom i prodaja voća na štandovima ili vođenje male trgovine u nekom selu? U osnovi ne baš mnogo, tvrdi Ram Charan u svojoj knjizi Što vaš direktor želi da znate (nakladnik Mozaik knjiga). Prema njegovu mišljenju, najbolji generalni direktori nadareni su za svođenje i najkompleksnijeg poslovanja na osnove - iste one osnove koje vrijede, primjerice, za obiteljsku trgovinu cipelama. Oni imaju poslovnu pronicavost - sposobnost usredotočivanja na osnove i stvaranja novca za kompaniju. Ova knjiga donosi te uvide i objašnjava jasnim i jednostavnim jezikom kako učiniti ono što veliki direktori čine instinktivno i uporno. Riječ je o shvaćanju osnovnih sastavnih elemenata poslovanja i njihovu korištenju kako biste razumjeli kako vaša tvrtka stvara novac i funkcionira u cijelosti te odlučili što učiniti unatoč gomili svakodnevnog posla i kompleksnosti stvarnoga svijeta.

brinu da svi, ali baš svi u kompaniji shvate te temelje. Mogli biste reći da im je pri srcu vlastiti interes budući da su tvrtka i generalni direktor uspješniji kad svi znaju kako posao funkcionira. No od toga nema koristi samo on, nego i djelatnici koji se sve više vezuju uz posao i više uživaju u njemu. A kako tvrtka iz godine u godinu povećava i prodaju (kvalitetu) i zaradu (profit) oni dobivaju mogućnosti za napredak u karijeri i bolju zaradu. Najbolji generalni direktor, bio on muškarac ili žena, i trgovac koji vodi vlastitu trgovinu razmišljaju jednako. Znaju kako stoje s gotovi-

nom, koji artikli donose zaradu, shvaćaju važnost odlaska proizvoda s police i znaju svoje kupce. Žele također i da oni ispod njih znaju kako te osnove funkcioniraju u njihovoj kompaniji. Mnogi ljudi troše golem novac na diplomu iz poslovnog upravljanja, a ne nauče spojiti dijelove te slagalice. Drugima nedostaje formalno obrazovanje te se osjećaju isključenima iz direktorskoga društva. Ova Charanova knjiga, pak, ogoljuje poslovanje skidajući mu veo misterije i pokazuje tajne uspjeha kojima su se služile poslovne legende poput Jacka Welcha iz General Electrica. (V.A.)

Svi moraju znati Najbolji generalni direktori su, smatra Charan, kao profesor koji je znao upaliti žaruljicu u vašoj glavi. Naime, takvi direktori znaju posao lišiti zamršenosti i tajni usredotočavanjem na njegove temelje. Uz to, oni se poO autoru Ram Charan iznimno je traženi savjetnik generalnih direktora i najviših vođa u kompanijma od netom osnovanih do onih na popisu Fortune 500, uključujući Gerneral Electric, Ford, DuPont, EDS, Universal Studios i Verizon. Ima titulu doktora poslovnog upravljanja i magistra poslovnog upravljanja Harvard Business Schoola i podučava na Harvardu i Sveučilištu Northwestern. U Kellogg Schoolu na Sveučilištu Northwestern dobio je nagradu za najboljeg predavača, a nedavno je izabran za člana Nacionalne akademije za ljudske resurse. Autor je niza knjiga i članaka.

www.privredni.hr Broj 3629, 31. svibnja 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Mini linije, etiketirke i ribon printeri

Brod čeka kapetana, a oranice ratare Brod slobodan od osoba i stvari, procijenjene vrijednosti 900.000 kuna, prodavat će se na dražbi 15. lipnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu. Motorni brod Salona upisan je u Hrvatski upisnik brodova Lučke kapetanije Split, u ulošku broj 5T-965. Proizveden 1976. godine, namijenjen je prijevozu generalnog i rasutog suhog tereta. Dugačak je 60 metara, širok 9,5, a visok na boku 3,8 metara. Jamčevina je 90.000 kuna, a razgledavanje je moguće po prethodnom dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 098/379 939. Industrijska nekretnina u Ogulinu, površine 19.706 četvornih metara, procijenjene vrijednosti osam milijuna kuna, prodaje se na dražbi 4. lipnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Karlovcu. Nekretnina u naravi predstavlja građevinsko zemljište s tvorničkim halama, upravnom zgradom i pomoćnim prostorijama – bivši pogon Monting ventilatora. No, sušara je na toj lokaciji izgrađena 2008. godine bez građevinske dozvole. Na navedenim je nekretninama upisano razlučno pravo u korist RBA Zagreb. Nekretnine će se u stečajnom postupku prodavati 10. usmenom javnom dražbom po početnoj cijeni od osam milijuna kuna. Jamčevina je 300.000 kuna i uplaćuje se na račun Trgovačkog suda u Karlovcu. Razgled nekretnine i dokumentacije dogovara se sa stečajnim upraviteljem na broj 091/2026 292.

4. lipnja u 11 sati na Općinskom sudu u Vukovaru. U naravi je riječ o kući i dvoru koji se ne mogu prodati za cijenu nižu od trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina je 10 posto. Livada u Farkaševcu, Zagrebačka županija, prodaje se za 500 kuna. Površina joj je 1334 četvorna metra i u naravi je riječ o livadi potkućnici. Za 333 kune prodaje se ondje i vrt za kućom, površine 644 četvorna me-

tra. Dražba je zakazana za 7. lipnja s početkom u 8.30 sati na Općinskom sudu u Vrbovcu, soba 11/ II. Ne može se prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina od 10 posto uplaćuje se na žiro-račun Općinskog suda u Vrbovcu. Kuća u Donjem Miholjcu procijenjene vrijednosti 620.000 kuna prodaje se na dražbi 4. lipnja u 13 sati na Općinskom sudu u Valpovu. Nekretnina predstavlja kuću i dvor površine 527 četvornih metara i oranicu. Ne može se prodati za cijenu nižu od trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina od 10 posto ukupne vrijednosti uplaćuje se na račun Općinskog suda u Valpovu.

MEMO d.o.o, Zagreb, www.memo.hr. Tvrtka nudi puhaljke PET boca, minilinije za punjenje mirnih tekućina, etiketirke za obilježavanje različite ambalaže i proizvoda, kao i procesnu opremu za mljekare. Kontakt: Edhem Bajraktarević, info@memo.hr, +385 1 2321 688, 098 232 355

ska kuća i poslovni objekt površine 911 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 4,13 milijuna kuna. Nekretnina se prodaje na dražbi 7. lipnja u 12.30 sati na Općinskom sudu u Labinu. Razgledavanje je moguće 4. lipnja od 9 do 11 sati, ne može se prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina je 10 posto.

Sigurnosni proizvodi

Kuća, zgrada i dvorište u Vinkovcima, u Aninoj ulici, površine 623 četvorna metra i procijenjene vrijednosti preko dva milijuna kuna, prodaju se na dražbi 7. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Vinkovcima. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti, uz jamčevinu od 10 posto utvrđene vrijednosti.

Pangasiria Co., Hochimin City, Vijetnam, www.pangasiria.blogspot.com. Tvrtka je izvoznik smrznutih plodova mora kao što su riba pangasius, škampi crni tigar i vannamei, lignje, sipe... u svim veličinama, visoke kvalitete i po konkurentnim cijenama. Kontakt: Tran Anh Trung, trananhtrung@pangasiria. vn, +84 909 789529.

Oranica u Markovcu Našičkom, površine 11.510 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 35.000 kuna. Na Općinskom sudu u Našicama prodavat će se 4. lipnja u 8.30 sati, za minimalno trećinu procijenjene vrijednosti, a razgledavanje je moguće dan prije ročišta za dražbu.

Shanghai Sixve Group, Shanghai, Kina, www.sixve.com. Tvrtka je proizvođač sigurnosnih proizvoda. Glavni proizvodi koje nudi su: sustav za bilježenje nazočnosti pomoću otiska prsta, sustav za kontrolu pristupa pomoću otiska prsta, brave (zaključavanje i otključavanje otiskom prsta), sef (otvaranje i zatvaranje otiskom prsta), čitači otiska prsta... Kontakt: April Lee, Aprillee@sixve.com, +86 21 26532855, +86 13402006078. Smrznuti morski proizvodi

Zastupstvo i distribucija IT opreme

PT. Intisar Primula, Jakarta, Indonezija, www.cardnetic.com. Tvrtka radi na području informacijske tehnologije, posebno na integriranim sigurnosnim sustavima i uredskoj opremi. Intisar Primula je prvi i jedini proizvođač sustava za bilježenje nazočnosti (evidencije radnog vremena - dolazak i odlazak s posla) u Indoneziji. Tvrtka proizvodi i kontrolne sustave za pristup, ID kartice, sustave za čekanje u redu i softver pod brendom Cardnetic. Bavi se i distribucijom printera za ID

Hrvatska Košulje

Hrvatska pošta nabavlja 13.273 ljetne košulje za poštare. Rok dostave ponuda je 8. lipnja.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Ina u dva nadmetanja nabavlja 7000 kilograma bo-

Kuća, dvorište i oranica u Pićnu, ukupne površine 2050 četvornih metara, na kojoj je sagrađena obitelj-

Pozivnice, čestitke i kartice

Rahwanji Cards Int., Damask, Sirija, www.ir-cards.com. Tvrtka je vodeći sirijski proizvođač visokokvalitetnih pozivnica, čestitki i kartica za sve prigode. Tvrtka posjeduje ISO 9001:2000. Nudi svoje proizvode i traži veletrgovce, distributere i zastupnike u Hrvatskoj. Kontakt: Khaled Hammoud, khalkhool78@ hotmail.com, +963 11 6411414, +963 944 328875. Prijevoz robe

Lehnert & Co., Hof, Njemačka. Tvrtka je internacionalna špedicija koja se bavi transportom. Traži prijevoznike za kompletne utovare i dotovare iz Njemačke za krajnje destinacije ili iz tih zemalja za Njemačku (zemlje bivše Jugoslavije, zemlje Istočne Europe, Baltik, Španjolska, Portugal). Kontakt: Mrs.Heumann, anita@ost-europa.de, +49 9281 1401926. Proizvodi od plodova mora

Porto-Muinos, Cambre, Coruna, Španjolska, www.portomuinos.com. Tvrtka je proizvođač raznih proizvoda od plodova mora kao što su: proizvodi od morske trave (tartar, salate), tjestenine, lazanje, školjke, jetrica od ribe fratar, ikre... Tvrtka je zainteresirana za prodaju svojih proizvoda na hrvatskom tržištu. Kontakt: Laura Huerga, muinos@telefonica. net, +34 981 671224. Radilice za motore

SAGE Crankshaft Ind., Konya, Turska, www.sagecrank.com. Tvrtka nudi različite vrste radilica od 1 cyl do 8 cyl za dizel i benzinske motore. Kontakt: Murat Can. sales@sagecrank.com, +90 332 3452712, +90 544 8292181.

IZBOR IZ NADMETANJA

Poljoprivredno zemljište u Bilicama kod Šibenika, površine 690 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 51.750 kuna. Dražba je zakazana na Općinskom sudu u Šibeniku, 8. lipnja s početkom u 8.50 sati. Zemljište se neće prodavati za manje od dvije trećine utvrđene vrijednosti, jamčevina je 20 posto, a razgledavanje je moguće svakodnevno od 13 do 16 sati na Općinskom sudu u Šibeniku.

Kuća u Vukovaru, u Ulici D. Pejačević, procijenjene vrijednosti 516.277 kuna, prodaje se na dražbi

kartice, sustava za zaključavanje u hotelima, nadzornih sustava, barcode čitača... Traži distributere za svoje proizvode na hrvatskom tržištu. Kontakt: Widyanti KS, widyanti@intisar.co.id, +62 21 4702345-271.

Obruči kotača za tramvaje

jila za polietilen i 2000 kilograma antistatika. Rok dostave ponuda je 17. lipnja. Brodski konopi i čelik-čela

Jadrolinija nabavlja brodske konope i čelik-čela. Rok dostave ponuda je 10. lipnja.

Rok dostave ponuda je 9. lipnja. Metalne spojnice

Hrvatske šume Nova Gradiška nabavljaju osam tona metalnih spojnica (klanfa). Rok dostave ponuda je 7. lipnja. Termo trake

Ronilačka oprema

Zagrebački holding nabavlja obruče kotača za tramvaje. Rok dostave ponuda je 16. lipnja. Bojilo za polietilen i antistatik

MUP Zagreb nabavlja ronilačku opremu. Rok dostave ponuda je 10. lipnja. Torbe za nošenje obrazaca i pismena

MUP Zagreb nabavlja 500 komada torbi za nošenje obrazaca i pismena.

Hrvatske autoceste nabavljaju termo trake. Rok dostave ponuda je 15. lipnja.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

28 SVIJET FINANCIJA Obveze države prema bankama više za 3,7 milijardi kuna Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, od početka godine obveze države prema bankama porasle su za 3,7 milijardi kuna - 8,4 posto. Samo u ožujku potraživanja banaka od središnje države povećana su za 1,9 milijardi kuna. U središnjoj banci ističu kako postojeća kretanja potvrđuju velike potrebe središnje države za financijskim sredstvima, koje se, kao i u 2009. godini, osim izdavanjem obveznica na domaćem i inozemnom tržištu namiruju i kreditima domaćih banaka. Na godišnjoj razini krediti i dalje padaju uz smanjenje od 0,4 posto, iako su plasmani banaka u ožujku nastavili blagi rast od 0,5 posto, a na tromjesečnoj su razini porasli za 2,3 milijarde kuna ili za jedan posto. M San Grupa izdala i osmu tranšu komercijalnih zapisa

M San Grupa iskupila je sedmu tranšu komercijalnih zapisa koja je dospjela protekli tjedan u nominalnom iznosu od 12,4 milijuna kuna. Ova je kompanija 21. svibnja izdala i osmu tranšu komercijalnih zapisa u nominalnom iznosu od 9,05 milijuna kuna na rok od 364 dana. U strukturi ulagatelja u komercijalne zapise M San Grupe nalaze se osiguravateljska društva sa 55,2 posto, banke sa 42 posto, investicijski fondovi sa 1,6 posto i ostali ulagatelji sa 1,2 posto. Tranša će biti uvrštena u redovito tržište Zagrebačke burze, a agent izdanja i dealer programa je Privredna banka Zagreb. Dobit Industrogradnje potonula 91,8 posto Dobit Industrogradnje potonula je u prvom kvartalu za 91,8 posto u odnosu na

isto lanjsko razdoblje. Tad je profit dosegnuo 6,93 milijuna kuna, a sada su upisali tek 372.000 kuna. Prema podacima Uprave, ukupni prihodi u promatranom razdoblju iznosili su 17,95 milijuna kuna i manji su u odnosu na isto lanjsko razdoblje za 25,23 posto. Ukupni su rashodi povećani za 2,92 posto, na 17,58 milijuna kuna. Uprava u izvješću ističe kako se poslovanje grupe Industrogradnja odvijalo u otežanim uvjetima uz bitno manju potražnju za građevinskim radovima te uvjetima nelikvidnosti i neizvjesnosti u naplati potraživanja. U lipnju plasman novih dionica Nava banke Tijekom lipnja Nava banka planira otvoriti novi plasman dionica do 30 milijuna kuna, za koji je interes za stjecanje iskazala grupa investitora iz Austrije i Njemačke, potvrdilo je vodstvo Banke u priopćenju objevljenom na Zagrebačkoj burzi. No, ističu kako se ne može prejudicirati hoće li nastupiti okolnosti za preuzimanje jer će plasman dionica biti javan. Inače, na Burzi se dionicama Nava banke posljednji puta trgovalo 12. travnja. Još 900 mil eura EFSE za mikrokredite Europski fond za Jugoistočnu Europu (EFSE), jedan od najvećih fondova na svijetu za mikrofinanciranje, proteklog je tjedna u Skopju najavio nastavak potpore malim poduzetnicima Jugoistočne Europe. U idućih pet godina omogućit će dodatnih 900 milijuna eura financijskim institucijama JE za daljnje kreditiranje. Sredstva su namijenjena za financiranje dugoročnih kredita malim poduzetnicima, posebno mikro i malim poduzetnicima, kao i kućanstvima. Pomoći će im osigurati srednje i dugoročne zajmove za investicije i radni kapital te potporu poboljšanja uvjeta stanovanja, proširenje, nadogradnju i kupnju stambenog prostora, u maksimalnom iznosu do 100.000 eura.

( 9,6% manja

bruto dobit nego u istom razdoblju lani

Hrvatska narodna banka

Marko Lukunic/Pixsell

*vijesti

Privredni vjesnik Broj 3629, 31. svibnja 2010.

Bruto dobit banaka 1,21 milijarda kuna Od ukupno 32 banke dobit u poslovanju iskazalo je njih 25, dok je sedam banaka zabilježilo gubitak u ukupnom iznosu od 45,2 milijuna kuna Vesna Antonić antonic@privredni.hr

anke u Hrvatskoj su, prema privremenim nerevidiranim podacima za kreditne institucije koje je objavila Hrvatska narodna banka, u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvarile dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 1,21 milijarde kuna, što je za 129,3 milijuna kuna ili 9,6 posto manja bruto dobit od istog prošlogodišnjeg razdoblja. Dodaju li se tomu podaci i za dvije štedne banke te pet stambenih štedionica, ukupna dobit prije oporezivanja u prvom kvartalu 2010. iznosi nešto više 1,23 milijarde kuna. Vodi Zagrebačka banka Od ukupno 32 banke dobit u poslovanju iskazalo je njih 25, dok je sedam banaka zabilježilo gubitak, u ukupnom iznosu od 45,2 milijuna kuna. Riječ je o Banci Kovanici, Croatia banci, Karlovačkoj

banci, Kreditnoj banci Zagreb, Nava banci, Primorskoj te Veneto banci. Po visini dobiti prije oporezivanja na prvom je mjestu Zagrebačka banka sa 348,41 milijun kuna, dok je druga Privredna banka Zagreb sa 229,42 milijuna kuna. Slijedi Raiffeisenbank Austria sa 150,32 milijuna kuna, četvrti je Erste&Steiermärkische Bank sa 147,33 milijuna kuna, peti Hypo Alpe-Adria-Bank sa 135,19 milijuna, a šesta Societe Generale-Splitska banka s bruto dobiti od 93,64 milijuna kuna. Hrvatska poštanska banka iskazala je u prva tri mjeseca ove godine bruto dobit od 35,13 milijuna kuna, dok je u istom lanjskom razdoblju imala gubitak od 121 milijun kuna. Kad je riječ o aktivi, ona je potkraj ožujka iznosila je 373,98 milijardi kuna, što je za 1,12 posto manje nego potkraj prošle godine. I po iznosu aktive

prva je Zagrebačka banka sa 91,9 milijardi kuna uz udio od 24,15 posto te pad od 0,98 posto u odnosu na kraj 2009. godine. Druga je Privredna banka Zagreb s aktivom od oko 62,5 milijardi kuna, udjelom od 16,42 posto te padom od 3,93 posto, a tre-

Aktiva banaka iznosila je 373,98 milijardi kuna, što je za 1,12 posto manje nego potkraj 2009. ća Erste&Steiermärkische Bank sa 47,74 milijardi kuna aktive, udjelom od 12,55 posto te padom od 2,83 posto. Četvrta na rang-ljestvici je Raiffeisenbank Austria s aktivom od 39,16 milijardi kuna, udjelom od 10,29 posto te padom aktive od 0,84 posto. Za vrat joj puše Hypo Alpe-Adria-Bank s aktivom od 39,08 milijardi kuna, udjelom od 10,27 posto, ali i rastom aktive od 0,82 posto u odnosu na kraj protekle godine, dok

je šesta Societe GeneraleSplitska banka s aktivom od 27,51 milijardu kuna, udjelom od 7,23 posto te padom od 0,67 posto. Stopa adekvatnosti kapitala 18,95 posto Prosječna stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala banaka iznosila je 18,95 posto. Aktiva pet stambenih štedionica u prvom tromjesečju smanjena je za 4,25 posto i iznosi 6,46 milijardi kuna. Kad je riječ o bruto dobiti, stambene štedionice su je ostvarile u visini od 20,02 milijuna kuna. Prosječna stopa adekvatnosti kapitala tih štedionica iznosi 18,67 posto. Obrtnička štedna banka i A Štedna banka malog poduzetništva, dakle dvije, u prvom su kvartalu povećale aktivu u ovoj godini za 1,46 posto, na 156,96 milijuna kuna, ali bilježe gubitak od 3,24 milijuna kuna. Prosječna stopa adekvatnosti kapitala iznosila je 18,41 posto.

www.privredni.hr Broj 3629, 31. svibnja 2010.

( 23,5 mlrd kn dug pravnih osoba

( 5,4 mlrd kn

nepodmirene obveze obrtnika

INSOLVENTNOST

Nelikvidnost i dalje uzlazno Ukupno neplaćene obveze pravnih i fizičkih osoba su potkraj ožujka ove godine iznosile 28,9 milijardi kuna, što je u godinu dana povećanje od devet milijardi kuna Vesna Antonić antonic@privredni.hr

kupno neplaćene obveze pravnih i fizičkih osoba u Hrvatskoj su potkraj ožujka ove godine iznosile 28,9 milijardi kuna, što je za 4,6 posto ili za 1,26 milijardi kuna više u odnosu na veljaču, a na godišnjoj razini, prema ožujku 2009. godine, ukupne dospjele nepodmirene obveze veće su za 45,4 posto ili za devet milijardi kuna, pokazuju podaci Financijske agencije objavljeni u publikaciji Hrvatske gospodarske komore Gospodarska kretanja. Napominje se i kako se te obveze odnose na 66.922 subjekta koji zapošljavaju 72.147 radnika. U ožujku je nastavljen rast broja insolventnih pravnih osoba, nepodmirenih naloga i zaposlenih radnika uz bržu dinamiku rasta u odnosu na prethodna dva mjeseca. Istodobno i fizičke osobe bilježe trend rasta u sva tri segmenta, ali uz nešto sporiju dinamiku rasta u odnosu na pravne osobe, ocjenjuju analitičari HGK-a. Visok rast na mjesečnoj razini Kad je riječ o insolventnim pravnim osobama, potkraj ožujka njih 28.749, koje su zapošljavale 47.781 radnika, imale su nepodmirenih 23,5 milijardi kuna. Broj tih pravnih osoba povećan

Državne tvrtke duguju oko 900 milijuna kuna Ukupne dospjele obveze javnih poduzeća više su nego prepolovljene. Naime, one su s dvije milijarde kuna, koliko su iznosile potkraj prošle godine, potkraj ovogodišnjeg travnja pale na manje od 900 milijuna kuna, priopćeno je iz Ministarstva financija u kojem se napominje kako se kontinuirano nadzire održavanje likvidnosti i podmirivanje obveza društava u većinskom državnom vlasništvu. Inače, većina javnih poduzeća, uz nepodmirene obveze, ima još veća potraživanja od svojih dobavljača iz čega proizlazi da više potražuju nego što su dužni, te poduzimaju određene mjere kako bi naplatili svoja potraživanja, naglašavaju u Katančićevoj. Tako su primjerice Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste potkraj protekle godine imale 630 milijuna kuna dospjelih neplaćenih obveza koje su podmirile potkraj travnja ove godine, tako da trenutačno nemaju nepodmirenih obveza. je za 3,2 posto u odnosu na veljaču. Na godišnjoj razini broj tih poduzeća je povećan za 6853 ili za 31,3 posto. Broj zaposlenih u tim tvrtkama je u prva dva ovogodišnja mjeseca manji u odnosu na lanjski prosinac, ali je tijekom ožujka njihov broj ponovno porastao za 10,4 posto, oko 4500 osoba u odnosu na veljaču. U

odnosu, pak, na prošlogodišnji ožujak broj zaposlenih je veći za 19,9 posto, 7938 osoba. Nepodmirene obveze su, u odnosu na veljaču, u ožujku veće za 1,1 milijardu kuna ili pet posto, a na godišnjoj razini oko 7,9 milijardi kuna, 51 posto. Analitičari HGK-a ističu i kako je povećan broj insolventnih obrtnika ko-

jih je potkraj ožujka bilo registrirano 38.173 što je u odnosu na veljaču dvopostotno povećanje, a na godišnjoj razini 16,3 posto više. Oni zapošljavaju 24.366 radnika ili 15,3 posto više nego u ožujku protekle godine. Kod obrtnika je tijekom ožujka bilo 5,4 milijarde kuna nepodmirenih obveza. To, pak, znači da su one u

mjesec dana povećane za 2,5 posto, a na godišnjoj razini za 25 posto. Gledajući kretanje nepodmirenih obveza kod pravnih osoba po danima ročnosti u razdoblju do 60 dana zabilježen je visoki rast na mjesečnoj razini (36,5 posto). Analitičari HGK-a smatraju kako je taj rast na godišnjoj razini mnogo dinamičniji i to u svim razdobljima do godinu dana neplaćanja (od 58 do 85 posto), dok je nešto blaža dinamika rasta zabilježena u razdoblju duljem od 360 dana. Takva kretanja nepodmirenih obveza ne iznenađuju s obzirom da broj insolventnih pravnih osoba do 60 dana neplaćanja bilježi, nakon dvomjesečnog pada, ponovno rast, pa je tako u odnosu na veljaču taj broj veći za 19,8 posto, a slične tendencije bilježe i kod broja zaposlenih u tim tvrtkama koji je porastao za 31,1 posto. Dug i za poreze i doprinose Kod obrtnika je prisutna tendencija bržeg rasta svih triju pokazatelja u razdoblju do 60 dana. Tako je broj insolventnih fizičkih osoba na mjesečnoj razini veći za 28,2 posto, zaposlenih za 30,8, a iznos nepodmirenih obveza za 37,4 posto. I na godišnjoj razini bilježi se rast kod sva tri pokazatelja, a kreću se u rasponu od 14,2 do 27,1 posto kod broja insolventnih obrtnika, od 6,6 do 27,5 posto

kod zaposlenih te od 14,5 do 63,6 posto kod nepodmirenih obveza. “Ovi podaci upućuju na zaključak da nelikvidnost i dalje raste, pa se očekuje da će recentne Vladine mjere pridonijeti zaustavljanju negativnih trendova u tom segmentu gospodarstva (obveza plaćanja do 60 dana – do kraja ove godine, te od

U strukturi nepodmirenih obveza i dalje dominiraju trgovina, prerađivačka industrija i građevinarstvo iduće godine obveza plaćanja do 45 dana)”, smatraju analitičari HGK-a. Kad je riječ o nepodmirenim obvezama za poreze i doprinose, one su u ožujku iznosile 11,4 milijarde kuna što je na mjesečnoj razini povećanje od 4,5 posto, a na godišnjoj 45,6 posto. Inače, njihov udio u strukturi ukupnih obveza već treći mjesec za redom lagano pada te sada iznosi 48,6 posto, dok je lanjskog ožujka bio 50,4 posto. U strukturi nepodmirenih obveza i dalje dominiraju tri djelatnosti s udjelom od 71,3 posto i na koje se odnosi 16,8 milijardi kuna u čemu trgovina ima udio od 34 posto, prerađivačka industrija 19,6, a građevinarstvo 17,7 posto.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3629, 31. svibnja 2010.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Likvidnost sudionika podržava stabilnost kamata Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

otražnja za kratkoročnim pozajmicama i u ovome je razdoblju značajno nadilazila ponudu u organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb. Ipak, odnos ponude i potražnje novca bio je uravnoteženiji nego u ranijem razdoblju u kojem je potražnja bila dvostruko viša od ponude. Uz manji nerazmjer ponude i potražnje novca, u ovome je razdoblju i trgovanje sudionika bilo življe te je i opseg trgovanja rastao. Promjene u kretanju ponude i potražnje, koje uobičajeno utječu na di-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

17.5.- 21.5.2010.

1,2 200 0,8 100 0,4

24.5.2010.

25.5.2010.

26.5.2010.

namiku trgovanja i kretanje kratkoročne kamatne stope, u posljednje vrijeme imaju sve manji utjecaj na ove dvije veličine. Moglo bi se reći da je kamatna stopa tijekom mjeseca gotovo neosjetljiva na promjenu odnosa po-

27.5.2010.

0,0

28.5.2010.

nude i potražnje novca te da rast potražnje nužno ne potiče i rast kamatne stope. Podrška dugotrajnoj stabilnosti kamatne stope na novčanom tržištu je vrlo dobra likvidnost sudionika koja će, prema predviđanjima, potrajati.

ponedjeljak

utorak

U trgovanju sudionika nema nikakve napetosti unatoč činjenici što veliki dio potražnje ostaje nenamiren. Sudionici koji prijavljuju potražnju uvjetuju vrlo nisku kamatnu stopu koju suprotna strana često ne prihvaća. Sta-

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

valuta

australski dolar

CAD

EUR

7.29

5,001460

kanadski dolar

USD

zaključila na 5,09 kuna. U odnosu na američki dolar vrijednost kune ostala je gotovo neizmijenjena uz nezamjetan porast od 0,004 posto. 5.95

CHF

5.14

7.28

5.93

5.12

7.27

5.91

5.10

7.26

5.89

5.08

7.25

5.87

5.06

7.24

4.85

5.04

5,599075

JPY

japanski jen (100)

6,417885

CHF

švicarski franak

5,090496

GBP

britanska funta

8,526790

USD

američki dolar

5,852635

EUR

euro

7,263112

Izvor: HNB

švicarskog franka stagnirao je i u proteklom tjednu na radost brojnih hrvatskih kreditnih dužnika, uz blagi porast od 0,8 posto. Švicarska valuta tjedan je

maće platno sredstvo ojačalo je s koncem tjedna u odnosu na euro tek neznatnih 0,07 posto. Rast

Srednji tečaj za devize

AUD

25.5.

26.5.

27.5.

28.5.

24.5.

25.5.

26.5.

27.5.

28.5.

24.5.

25.5.

26.5.

27.5.

28.5.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Ulagači osjetljivi na vijesti iz Kine

5900 5700

novu globalnu financijsku krizu, a i zbog nesigurnosti po pitanju oporavka američkog gospodarstva, ulagači su na oprezu izbjegavajući dugoročni10900

FTSE 100

10700

ja ulaganja. Ulje na vatru dolila je prošloga tjedna vijest da Kina prodaje dio europskih obveznica iz svojih deviznih rezervi. No nakon demantija 2600

Dow Jones

2500

5500

10500

2400

5300

10300

2300

5100

10100

2200

4900

9900 24.5.

5000 4500

25.5.

26.5.

27.5.

28.5.

CAC40

6400

25.5.

26.5.

27.5.

28.5.

24.5. 10500

DAX

10280

4000

6200

10060

3500

6000

9840

3000

5800

9620

2500

5600 24.5.

25.5.

26.5.

27.5.

28.5.

NASDAQ

2100 24.5.

6600

četvrtak

petak

nje likvidnosti je takvo da je svu potražnju moguće namiriti, a na sudionicima koji traže pozajmice jest da odluče jesu li spremni prihvatiti ponuđenu kamatnu stopu, odnosno, je li im pozajmica toga dana potrebna ili

Blagi porast Mirexa Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, proteklog je petka iznosila 148,3515 bodova. Mirex je u sedam dana blago porastao - na prošlotjednoj razini za 17 posto, odnosno za 0,2551 bod. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

152

150

148

146

primjena od 29. svibnja 2010. 24.5.

Pokazalo se kako dužnički problemi u eurozoni i dalje imaju poveći utjecaj na međunarodno tržište kapitala. Zbog bojazni da bi mogli prerasti i u

srijeda

MIROVINSKI FONDOVI

Kuna stabilno kroz tjedan Protekli je tjedan za kunu bio u znaku stabilnosti. Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, do-

24.5.- 28.5.2010.

1,6

mogu pričekati dok ne dobiju postavljene uvjete. U takvim okolnostima značajni iznosi viškova likvidnosti i dalje se usmjeravaju kao prekonoćni depozit u središnju banku po kamatnoj stopi od 0,5 posto. Na Tržištu novca prosječna dnevna kamatna stopa za prošli tjedan iznosila je 0,67 posto. Ni prošloga tjedna nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, te sudionici s viškom likvidnosti već treći tjedan za redom nisu mogli dio kratkoročne likvidnosti usmjeriti u trezorske zapise. Iduću aukciju iščekuju tako s nestrpljenjem.

25.5.

26.5.

27.5.

28.5.

26.5.

27.5.

28.5.

NIKKEI 225

9400 24.5.

25.5.

26.5.

27.5.

28.5.

24.5.

25.5.

kineskih monetarnih vlasti koje su obećale nastavak ulaganja u euroobveznice, burzovni su indeksi od četvrtka bili u porastu, a vijest iz Kine pozitivno se odrazila i na europsku valutu. Optimistična očekivanja vezana za poslovne rezultate kompanija u drugom tromjesečju dodatno su se odrazila na porast europskih burzovnih indeksa s koncem tjedna. Među najvećim dobitnicima bio je farmaceutski i bankarski sektor, a pridružile su se i energetske dionice, poduprte rastom cijena sirove nafte iznad 75 dolara za barel.

146 28.4.

7.5.

17.5.

27.5.

24.5.

25.5.

26.5.

27.5.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 27.5.2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni MF AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindik. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

148,1900 152,2499 141,2629 150,7507 148,3515

158,1212 178,5598 117,0576 127,4272 126,2974 148,7473 165,6608 162,1295 173,3855 126,2878 102,2801 112,9927 146,8976 105,8360 114,8971 153,7036 136,0211 103,1592 120,9076 110,9955 114,8303

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3629, 31. svibnja 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 128,319 milijuna kuna

Dobitnik tjedna - dionica Ericssona NT dan ranije. Indeks Crobex porastao je za 0,41 posto te je njegova posljednja vrijednost 2.002,54 boda, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.078,9 bodova što je porast od 0,50 posto. Šest dionica od 10 najlikvidnijih

Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi protekloga tjedna iznosio je 100,931 milijun kuna što je pad od 16,72 posto u odnosu na tjeTop 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantska plovidba d.d. Adris d.d.(povlaštena) Ericsson Nikola Tesla d.d. Zagrebačka banka d.d. Ina d.d. Kraš d.d. Institut građevinarstva Hrvatske d.d. Konzum d.d. Dalekovod d.d.

+2,26% +1,16% -1,85% +3,52% +1,83% +2,12% +0,28% -0,81% 0,00% -1,45%

zadnja cijena 269,20 957,00 265,00 1.470,00 224,00 1.736,00 355,00 2.449,00 160,00 340,00

promet 48.811.236,43 5.874.964,33 4.486.332,11 3.373.933,82 3.233.285,84 3.152.588,12 2.967.412,19 2.288.881,67 2.274.848,59 2.068.639,98

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 100.931.831,17 kn

imalo je porast vrijednosti. Najviše se, po običaju, trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 48,811 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 269,20 kuna što je porast od 2,26 posto.

Najveći pad među najtrgovanijim izdanjima imala je povlaštena dionica Adris Grupe koja je pala za 1,85 posto te je trgovanje završila na 265 kuna, a njome je

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena

Jadran d.d. Pismorad d.d. Dukat d.d. Dioki d.d. Varteks d.d. Excelsa nekretnine d.d. Solaris d.d. Zvečevo d.d. Transadria d.d. Slavonski ZIF d.d.

85,19% 23,02% 16,33% 13,40% 9,51% 9,32% 8,78% 8,70% 8,06% 6,67%

zadnja cijena 50,00 400,50 349,00 93,00 24,42 27,80 259,99 125,00 2.600,00 32,00

promet 5.600,00 4.090,50 349,00 143.347,84 26.580,44 11.636,10 22.099,15 16.049,00 5.299,00 23.384,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

Iza nas je tjedan u kojem je 55 fondova od ukupno 95 zabilježilo porast vrijednosti udjela. Najveći porast kod dioničkih fondova zabilježio je fond Ilirika BRIC koji je porastao za 4,74 posto, dok je na drugom mjestu ZB BRIC s porastom od 4,43 posto. Najveći pad u ovoj grupi fondova zabi-

lježio je fond MP Mena HR kojem je vrijednost pala za 3,51 posto, dok je na drugom mjestu negativne ljestvice Prospectus JIE s padom od 3,11 posto. Kod mješovitih fondova najveći porast zabilježili su HPB Aureus Balanced (+2,15 posto) i C-Premium (+1,23 posto), dok su najveći gu-

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity Select Europe HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+

zadnja vrijednost

tjedna promjena

2.002,54 1.078,90 97,15

+0,41% +0,50% -0,18%

trgovano u vrijednosti od 4,486 milijuna kuna. Tjedni dobitnik među najlikvidnijima je dionica Ericssona NT 10 dionica s najvećim padom cijene Nava banka d.d. Pounje trikotaža d.d. Jadran Kapital d.d. ZIF Hoteli Maestral d.d. Koestlin d.d. Exportdrvo d.d. BC institut d.d. Jadrankamen d.d. Đakovština d.d. Industrogradnja d.d.

koja je porasla za 3,52 posto uz promet od 3,373 milijuna kuna te je njena zadnja cijena bila 1470 kuna.

tjedna promjena -31,56% -29,41% -27,67% -26,49% -20,19% -20,00% -19,61% -17,81% -16,67% -15,35%

zadnja cijena 65,01 0,60 16,00 90,05 251,00 400,00 225,00 90,00 10,00 347,00

promet 39.006,00 1.460,80 11.271,77 1.440,80 7.530,00 10.000,00 7.650,00 6.506,53 16.057,90 106.366,04

*vijesti

Vrijednost udjela porasla u 55 fondova

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis

Valuta kn kn € € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn €

bitnici u ovoj grupi fondova AC GBEM s padom od 2,12 posto te HPB Global kojem je vrijednost smanjena za 2,03 posto. Najuspješniji obveznički fond je OTP euro obveznički koji je porastao za 0,49 posto, dok je kod novčanih fondova na vrhu Erste Money s porastom od 0,09 posto. od 20. do 27. svibnja 2010. godine

Vrijednost udjela 14,7260 50,2007 10,3998 8,1966 127,1900 11,8428 98,9000 97,3500 84,0944 163,9565 62,4900 81,3800 89,0878 89,2100 97,5527 98,3700 58,2456 41,2101 28,0533 71,0600 56,1778 59,6600 70,1672 5585,4200 86,1480 71,3149 31,8800 47,4735 6,2444 55,6300 39,5973 86,7862 56,2099 435,8203 332,4790 83,6276 83,2400 294,6635 71,7500 128,8400 118,2436 10,6931 103,4322 105,2411 95,8447 9,7406 96,2500

*Tjedna promjena [%] -1,42 0,07 -0,24 0,72 0,41 2,38 0,71 1,40 -2,10 -0,84 -2,19 -1,26 -1,66 -2,10 1,96 0,53 -3,11 -1,90 4,14 -0,62 1,21 3,02 -0,64 -1,37 1,68 0,51 -2,83 0,23 2,55 1,85 -0,92 0,70 3,44 -3,51 2,38 -0,94 -1,21 2,03 -1,29 3,80 -0,89 -2,15 1,92 4,74 -1,48 1,44 4,43

Naziv(fond) MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced HPB Dynamic C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond Select Eurobond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Select Novčani Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn € kn €

117,2800 142,3500 100,7500 9,7544 123,5666 151,1000 183,2055 67,4362 104,8183 109,9630 8,0793 143,8350 78,3674 50,4206 5,8483 68,6364 10,6953 108,0293 104,1200

-1,10 0,30 -0,87 0,46 -0,90 -1,13 -0,66 0,24 -2,03 -0,77 0,50 -0,15 2,15 -0,94 1,23 -1,80 -2,12 0,12 0,09

€ € € € € € € kn € €

158,7400 13,0659 137,0048 11,1431 168,9400 126,4200 125,6700 154,6400 122,0146 125,6913

-0,59 0,00 0,01 -0,05 -0,08 -0,17 -0,44 0,17 -0,16 0,49

kn kn € € kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

130,7300 160,6570 138,3162 123,5800 138,6875 142,0500 135,7761 135,9500 136,5980 132,9142 123,6200 129,9026 120,7057 114,9378 11,1303 106,6398 10,4837 100,8074 103,5900

0,05 0,04 0,05 0,07 0,05 0,07 0,03 0,09 0,01 0,07 0,02 0,06 0,06 0,07 0,07 0,06 0,06 0,05 0,09

Valuta

“Dan za stan” prodao 204 stana U mjesec dana akcije Dan za stan Zagrebačke banke i investitora rezervirana je kupnja 204 stana na području Zagreba i okolice, priopćili su protekli tjedan iz Banke. U Zagrebu je najviše interesa bilo za Lanište, Vukomerec, Špansko i Dubravu, uz ponudu stanova i na području Remetinca, Zavrtnice, Stenjevca, Dugava, Trešnjevke, te Dugog Sela, Siska i Osijeka. Klijenti su im najviše zainteresirani za dvosobne stanove od 40 do 45 četvornih metara te trosobne stanove od 55 do 65 kvadrata, a prosječni iznos kredita je oko 80.000 eura s rokom otplate od 25 do 30 godina. Zaba je u prva četiri mjeseca odobrila gotovo pola milijarde kuna stambenih kredita 10 posto više u odnosu na kraj travnja 2009. New Banking Vision u Umagu Umag je protekli tjedan bio domaćin petog regionalnog skupa o bankarstvu i informacijskim tehnologijama New Banking Vision 2010. Najveća regionalna bankarska konferencija koju je Asseco SEE sada prvi put organizirao u Hrvatskoj, u tri je dana okupila dvjestotinjak sudionika iz regije i svijeta. Raspravljalo se o aktualnim zbivanjima i nadolazećim promjenama u bankarskoj in-

dustriji i tehnološkim aspektima suvremenog financijskog poslovanja. Bankari i analitičari ponudili su i pregled transformacije bankarske industrije iz konzervativne i krute djelatnosti u suvremeni sektor posvećen prodaji i potrebama pojedinačnih korisnika. Narastao Medo Štedo Medo Štedo, dječja štednja Erste Banke, porasla je gotovo 16 posto u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na kraj 2009. godine premašivši 65 milijuna kuna. Broj ugovorenih dječjih štednji iznosio je gotovo 13.900, što u odnosu na konac prošle godine predstavlja porast od preko 10 posto. Cilj Medo Štedo dječje štednje je ukazati djeci u najranijoj dobi i njihovim roditeljima na važnost štednje te ih tako motivirati i potaknuti da nauče kvalitetno raspolagati novcem. Banka priopćuje i da su ukupni depoziti sektora građanstva s krajem travnja iznosili više od 19,3 milijarde kuna, što je u odnosu na isto razdoblje lani porast od gotovo osam posto.