e-pv 3633 by NEstar

Nova ruska prilika Vrata Rusije otvaraju se hrvatskim poduzetnicima putem novoosnovanog predstavništva HGK u Moskvi

Uredi i skladišta Unatoč povremenim oscilacijama, cijene su se stabilizirale i tržište poslovnih nekretnina polako se budi

MMF o Hrvatskoj Pohvale Hrvatskoj narodnoj banci i Vladi jer je odlučnom politikom odgovorila na krizu

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 6-7

s markova trga Str. 8

3 6 3 3 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 28. lipnja 2010. Godina LVII / Broj 3633. www.privredni.hr

privredni vjesnik

odjeci drvne konferencije / novi zakoni / predstavljanja tvrtki / stil / hrwwwatska / svijet financija

PV analiza: Rad u zatvorima

Zarada iza rešetaka Brojni bi poslodavci, zbog niskih troškova rada, mogli naći svoj interes u angažiranju zatvorenika >>14-15

N EBAG S O P ILO PR info EEN

nosi rk Što do ope Netwo r u E e erpris

Ent

Intervju: Tomislav Popović

Ima li nade za zelinsku tekstilnu divu?

>> 12-13

>> 11

Imamo poteškoća s britanskim tržištem, a očekuje se više ruskih turista, kaže novi predsjednik Uprave Atlasa

Imovina Zelinke je na dražbi, a interes za posrnulu tvrtku iskazali su austrijski Boxmark Leather i zagrebačko Kamensko

POSLOVNO IZVJEŠĆE

Izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca Imovina Oprema Nematerijalna imovina Ulaganja koja se drže do dospijeća Financijska imovina raspoloživa za prodaju Zajmovi i potraživanja Ulaganja za račun i rizik vlasnika polica životnog osiguranja Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama Odgođena porezna imovina Potraživanja iz ugovora o osiguranju i ostala potraživanja Novac i novčani ekvivalenti Ukupna imovina Kapital i rezerve Dionički kapital Rezerva fer vrijednosti Zakonske rezerve Zadržana dobit Ukupni kapital i rezerve Obveze Pričuve za ugovore o osiguranju Pričuve za sudjelovanje u dobiti Obveze iz ugovora o osiguranju i ostale obveze Ostale pričuve Ukupno obveze Ukupne obveze i kapital i rezerve

2009. ’000 kn

2008. ’000 kn

573 74 159.580 18.074 59.680 311 1.041 686 6.103 706 246.828

748 222 99.216 17.401 46.805 201 859 2.774 3.778 377 172.381

22.500 (2.746) 29.237 16 49.007

22.500 (11.096) 14.722 515 26.641

188.657 1.250 7.445 469 197.821 246.828

137.199 1.500 6.567 474 145.740 172.381

Izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama Stanje na dan 1. siječnja 2009. Neto dobici od promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju, neto od realiziranih iznosa Odgođeni porez po neto dobicima od financijske imovine raspoložive za prodaju, neto od realiziranih iznosa Ostala sveobuhvatna dobit, neto od poreza na dobit Dobit za godinu Ukupno sveobuhvatna dobit za razdoblje Uplate dioničara Prijenos u zakonske rezerve Transakcije s dioničarima priznate direktno u kapitalu Stanje na dan 31. prosinca 2009. Stanje na dan 1. siječnja 2008. Neto gubici od promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju, neto od realiziranih iznosa Odgođeni porez po neto gubicima od financijske imovine raspoložive za prodaju, neto od realiziranih iznosa Ostala sveobuhvatna dobit, neto od poreza na dobit Dobit za godinu Ukupno sveobuhvatna dobit za razdoblje Uplate dioničara Pokriće prenesenih gubitaka Transakcije s dioničarima priznate direktno u kapitalu Stanje na dan 31. prosinca 2008.

Izvještaj o novčanom toku za godinu Dobit prije poreza Usklađenja: Amortizacija opreme Amortizacija nematerijalne imovine Prihod od prodaje opreme Promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju Novčani tok prije promjene poslovne imovine i obveza (Povećanje)/smanjenje financijske imovine raspoložive za prodaju (Povećanje)/smanjenje zajmova i potraživanja (Povećanje)/smanjenje ulaganja za račun i rizik vlasnika polica životnog osiguranja (Povećanje)/smanjenje udjela reosiguranja u tehničkim pričuvama (Povećanje)/smanjenje potraživanja iz ugovora o osiguranju i ostalih potraživanja Povećanje(/smanjenje) pričuve za ugovore o osiguranju Povećanje/(smanjenje) pričuve za sudjelovanje u dobiti Povećanje/(smanjenje) obveza iz ugovora o osiguranju i ostalih obveza Povećanje/(smanjenje) ostalih pričuva Kretanje poslovne imovine i obveza Novčani tok iz poslovnih aktivnosti Primici od prodaje opreme Izdaci za nabavu opreme Izdaci za nabavu nematerijalne imovine Neto naplata ulaganja koja se drže do dospijeća Novčanih tijek iz ulagačkih aktivnosti Novčani primici - uplate dioničara Novčani tok od financijskih aktivnosti Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja

2009. ’000 kn 16

2008. ’000 kn 515

376 381 (10)

411 494 (14)

10.438

(13.482)

11.201

(12.076)

(673)

5.232

(12.875)

(25.812)

(110)

(123)

(182)

(100)

(2.325)

(2.100)

51.458

48.045

(250)

500

878

2.438

(5) 35.916 47.117 35 (226) (233) (60.364) (60.788) 14.000 14.000 329

474 28.554 16.478 28 (274) (306) (30.817) (31.369) 15.000 15.000 109

377

268

706

377

Privredni vjesnik Broj 3633, 28. lipnja 2010.

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu Zaračunate bruto premije Premije predane u reosiguranje Neto zaračunata premija Promjena bruto pričuva prijenosnih premija Promjena pričuva prijenosnih premija, udio reosiguranja Neto zarađene premije Prihod od provizija i naknada Financijski prihodi Ostali poslovni prihodi Neto poslovni prihodi Nastale štete Udio reosiguranja u nastalim štetama Neto nastale štete Troškovi pribave Administrativni troškovi Ostali poslovni rashodi Dobit iz poslovanja Financijski rashodi Dobit prije poreza Porez na dobit Dobit za godinu Ostala sveobuhvatna dobit, neto od poreza na dobit Dobici i gubici od promjena u fer vrijednosti imovine raspoložive za prodaju, neto od odgođenog poreza Ukupno sveobuhvatna dobit Zarada po dionici Osnovna i razrijeđena zarada po dionici

Dionički kapital

Rezerva fer vrijednosti

Zakonska rezerva

’000 kn 22.500 22.500 22.500 22.500

’000 kn (11.096) 10.438 (2.088) 8.350 8.350 (2.746) (388) (13.482) 2.774 (10.708) (10.708) (11.096)

’000 kn 14.722 14.000 515 14.515 29.237 2.568 15.000 (2.846) 12.154 14.722

2009. ’000 kn 88.821 (1.243) 87.578 (43) (9) 87.526 545 19.565 1.525 109.161 (63.922) 192 (63.730) (18.836) (7.318) (118) 19.159 (19.143) 16 16

2008. ’000 kn 75.267 (1.189) 74.078 (59) 65 74.084 390 11.884 285 86.643 (54.196) 213 (53.983) (20.043) (7.916) (72) 4.629 (4.114) 515 515

8.350

(10.708)

8.366 kn 0,71

(10.193) kn 22,89

Zadržana dobit/(Prenes eni gubitak) ’000 kn 515 16 16 (515) (515) 16 (2.846) 515 515 2.846 2.846 515

Ukupno kapital i rezerve ’000 kn 26.641 10.438 (2.088) 8.350 16 8.366 14.000 14.000 49.007 21.834 (13.482) 2.774 (10.708) 515 (10.193) 15.000 15.000 26.641

Izvješće neovisnog revizora dioničarima Erste osiguranja Vienna Insurance Group d.d. Obavili smo reviziju financijskih izvještaja društva Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d. (“Društvo“) na dan i za godinu koja je završila 31. prosinca 2009. godine, iz kojih su izvedeni ovi sažeti financijski izvještaji, u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. U našem izvješću od 17. ožujka 2010. godine, izrazili smo pozitivno mišljenje na te financijske izvještaje.

štaje potrebno je čitati povezano s financijskim izvještajima i našim izvješćem o reviziji tih financijskih izvještaja iz kojih su sažeti financijski izvještaji izvedeni.

Prema našem mišljenju, prikazani sažeti financijski izvještaji su dosljedni, u svim materijalnim odrednicama, s financijskim izvještajima iz kojih su izvedeni.

KPMG Croatia d.o.o. za reviziju Hrvatski ovlašteni revizori Eurotower, 17. kat Ivana Lučića 2a 10000 Zagreb Hrvatska

Za bolje razumijevanje financijskog položaja Društva i rezultata njegovog poslovanja za razdoblje kao i opsega naše revizije, sažete financijske izvje-

Zagreb, 17. ožujka 2010.

U ime i za KPMG Croatia d.o.o. za reviziju:

Goran Horvat Direktor, Hrvatski ovlašteni revizor

Mišljenje nezavisnog ovlaštenog aktuara o stanju tehničkih pričuva društva Erste Vienna Insurance Group d.d. na dan 31.12.2009. Na temelju raspoloživih podataka i informacija dobivenih od društva Erste Vienna Insurance Group d.d. (dalje: Erste VIG), a za koje odgovara društvo Erste VIG - utvrđujem da su tehničke pričuve društva Erste VIG obračunate u skladu sa Zakonom o osiguranju, Pravilnikom o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja te načelima struke osiguranja i aktuarske struke, - zaključujem da, na temelju razumnih aktuarskih pretpostavki, utvrđeni iznos tehničkih pričuva društva Erste VIG na ddan 31.12.2009. omogućavaju društvu Erste VIG ispunjenje obveza po ugovorima o osiguranjima nastalim zaključno s 31.12.2009. godine. Utvrđeni iznosi tehničkih pričuva društva Erste VIG na dan 31.12.2009. su: - matematička pričuva životnih osiguranja bruto 188.187.073,87 kn, reosigurateljni dio 277.742,23 kn, neto 187.909.331,78 kn

- tehnička pričuva životnih osiguranja kod kojih ugovaratelj snosi rizik ulaganja 311.076,78 kn, reosigurateljni dio 0 kn, neto 311.076,78 - prijenosne premije dopunskih osiguranja uz osiguranje života 333.833,39 kn, reosigurateljni dio 331.258,17 kn, neto 2.575,27 kn, reosigurateljni dio 432.315,84 kn, neto 642.935,43 kn. Ovo Mišljenje sastavni je dio izvješća o stanju i promjenama tehničkih pričuva osiguranja koje je prema Pravilniku o detaljnom obliku i najmanjem opsegu te sadržaju revizorskog pregleda i revizorskog izvješća s obzirom na specifičnosti poslova osiguranja i reosiguranja dužan sastaviti “KPMG Croatia d.o.o. za reviziju” kao revizor društva Erste VIG d.d. U Zagrebu, 17. ožujka 2010.

Branko Stubljar, dipl. ing. mat. ovlašteni aktuar

UVOD

www.privredni.hr Broj 3633, 28. lipnja 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

HRVOJE PRPIĆ, SAVJETNIK UPRAVE HGSPOTA:

Prvi dan novog HGspota Nakon dvije i pol godine HGspot prvi put je poslovao pozitivno. Doduše riječ je samo o jednom danu, ali sada znamo da će se taj dan uskoro pretvoriti u prvi tjedan, taj tjedan u prvi mjesec, a nakon toga dolazi i prva pozitivna godina. Rezultat je to šestomjesečnih napora svih djelatnika HGspota i dodatna iskra koja će nam dati novu energiju da nastavimo u tom smjeru. Iako se u poslovnom smislu ne radi o značajnom uspjehu, ovakvi dani daju dodatnu energiju i zbog ovakvih se dana lakše ujutro ustati i doći na posao. Nadamo se da ćete uskoro s nama popratiti i sljedeći korak prvog pozitivnog tjedna, a dok ne dođe taj trenutak, prvi dan ljeta je i prvi dan novog HGspota.

KLAUS MANGOLD, PREDSJEDNIK ODBORA NJEMAČKOG GOSPODARSTVA ZA JI EUROPU:

Pregovori ne bi trebali biti u sjeni krize Hrvatska nije samo za njemačke turiste isplativa destinacija. Gospodarskim forumom upućujemo jasan znak da je njemačko gospodarstvo vrlo zainteresirano za ulaganja u Hrvatskoj, osobito u izgradnji javne infrastrukture te u industriji i poljoprivredi. Odlučujuću ulogu u gospodarskom razvoju ima predstojeće pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji te njena politika otvorenosti prema drugim zemljama bivše Jugoslavije. Pregovori o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji ne bi trebali biti zasjenjeni sadašnjom financijskom krizom. Time se ne bi na odgovarajući način vrednovali reformski napori koje poduzima Hrvatska.

JOAO ALVES PEREIRA, PREDSJEDNIK KAMPING I KARAVANING FEDERACIJE (FICC):

Hrvatska ima sve što gost želi Moje je mišljenje da će se hrvatski turizam znatno razvijati sljedećih nekoliko godina jer gosti žele provesti odmor u sigurnim i gostoljubivim destinacijama s modernim objektima i bogatom kulturom, a to je upravo ono što Hrvatska ima. Ekonomska kriza postavila je trend da gosti idu na sve kraće odmore i stoga se odlučuju za destinacije koje su blizu njihove zemlje. Hrvatska ima odličnu poziciju i predstavlja odličan izbor jer ima sve što gost želi. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: ANTE MANDIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE IN2

Znanje je najlakše izvoziti kroz informatiku U toj vrsti izvoza nema uvoznih dijelova i sirovina, carinskih barijera, špedicija, transportnih troškova i svega što ide u izvozu “klasičnih” proizvoda

T je globalna industrija pa je tu, u biti, nemoguće puno zaostati za svijetom. U ovoj industriji ili si up-to-date sa svjetskim tokovima ili jednostavno ne postojiš. Hoću reći, u ovoj industriji tehnološki nemamo što stizati svijet. Tu smo! Ali, nažalost, samo tehnološki. U svim ostalim aspektima zaostajemo i ništa ne činimo da taj zaostatak smanjimo. Znanje je zaista najlakše izvoziti kroz informatiku. Tu ponajprije mislim na softverska rješenja u koja se najlakše upakiraju razna poslovna znanja, ideje, inovacije, kreativnost... U toj vrsti izvoza nema uvoznih dijelova i sirovina, carinskih barijera, špedicija, transportnih troškova i svega što ide u izvozu “klasičnih” proizvoda. Nisu nam potrebni više ni klasični mediji poput diskova (magnetskih i compact), traka i knjiga, nego sve ide “kroz žice” i sve je u glavi ljudi koji će softver izraditi i implementirati. Za značajniju proizvodnju i adekvatan izvoz IT proizvoda ili, još bolje rečeno, podizanje naše konkurentnosti, potrebna je jaka IT industrija. IT se u Hrvatskoj priznaje kao industrija tek nekoliko zadnjih godina, a ni danas se ne može reći

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić

NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

da je prepoznat kao značajan potencijal. Hrvatska IT industrija nastala je i razvijala se zajedno s hrvatskom državom. Ni jedna tvrtka u sektoru nije nastala u pretvorbi i sve su krenule od početka. Cijeli se proces odvijao stihijski, bez ikakvog plana, strategije i bilo kakve institucionalne pomoći. Država za njih nije imala razumijevanja pa ih je od samog početka tretirala kao razvijene gospodarske subjekte te ih odmah izložila svim svojim fiskalnim i parafiskalnim nametima. Banke također nisu pokazivale razumijevanje za nešto što se ne može mjeriti u kvadratnim metrima i na što se ne može staviti hipoteka, tako da o američkom

Na prste jedne ruke mogu se nabrojati tvrtke koje nešto izvoze u informatici, bilo da je riječ o softveru, uslugama ili hardveru modelu tzv. garažnog razvoja IT tvrtki (kako je nastala većina današnjih divova poput Microsofta, Googlea i Facebooka) nije bilo ni govora. Rezultat takvog stanja je da danas imamo nekoliko ti-

ljenosti, najveći problem naše IT konkurentnosti je visoka cijena rada. Radi ilustracije navedimo da su davanja na neto plaću u Srbiji u prosjeku 65 posto, dok u Hrvatskoj prelaze i 110 posto. S

U ovoj industriji ili si up-to-date sa svjetskim tokovima ili jednostavno ne postojiš

suća (čak se ni točan broj ne zna!) IT tvrtki od kojih više od 90 posto ima manje od 10 zaposlenih. Vjerujem da je ova kriza taj broj umanjila i da se danas događa proces njihovog ubrzanog nestajanja. Dobili smo industriju koja nije u stanju ni kvalitetno zadovoljiti domaće potrebe, a kamoli još i izvoziti. Na prste jedne ruke mogu se nabrojati tvrtke koje nešto izvoze u informatici, bilo da je riječ o softveru, uslugama ili hardveru. Osim velike razmrv-

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

obzirom na to da je u proizvodnji i izvozu znanja trošak rada izrazito velik (prelazi 50 posto), jasno je da za posljedicu imamo nisku konkurentnost. U praksi se to manifestira tako da su, koliko god se mi trudili, na velikim međunarodnim natječajima uvijek ispred nas tvrtke iz Poljske, Bugarske, Srbije. Problem visokih cijena donekle bi se mogao nadoknaditi osmišljenim nastupom na vanjskim tržištima kojeg pak nema. Pod tim prije svega mislimo na nešto što možemo nazvati aktivnom ekonomskom politikom. U nju spadaju lobiranje, koordiniranje nastupa hrvatskih tvrtki na velikim projektima (pri tome ne mislim samo na IT tvrtke), kreditiranje i slične mjere.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.o.o.

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3633, 28. lipnja 2010.

Otvoreno predstavništvo Hrvatske gospodarske komore u Moskvi

U dobar posao ide se s Igor Vukić vukic@privredni.hr

orki vic iz Komsomolske pravde, najtiražnijih ruskih novina: Što dobijete kad presavijete novčanicu od 5000 rubalja (oko 1000 kuna)? Dobijete točnu površinu stambenog prostora u Moskvi koju si možete priuštiti tom novčanicom! S tom se činjenicom suočio i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević kad je sa suradnicima iz Komore odlučivao o mjestu na kojem će se nalaziti predstavništvo HGK-a u Moskvi. Unatoč tome što je kriza nešto snizila cijene najma poslovnog prostora, one su i dalje relativno visoke. Odlučeno je: u dobar posao u Rusiji treba krenuti s dobre adrese. Ostvare li se optimistične najave, bit će opravdana i cijena najma od 1000 dolara godišnje po kvadratu za 700 četvornih metara predstavništva, u čemu je sadržan i stambeni prostor za osoblje predstavništva. U Komori se vjeruje kako će takav pristup poslati i poruku ruskoj strani o poštovanju i ozbiljnosti namjera o proširenju poslovne suradnje. Tih 700.000 dolara godišnje utrošit će,

dakle, za najam zgrade na prestižnoj lokaciji – tik do nje u ulici Neglinaja nalazi se Središnja banka Rusije, a odmah preko ulice je Glavna porezna uprava Ruske Federacije. Pješice se za petnaestak minuta može doći do zgrade parlamenta (Dume RF), do Kremlja i Crvenog trga, Trgovačko-industrijske komore u kojoj se održavaju brojni poslovni sastanci i forumi... Ulog je razmjerno velik, ali takav je i potencijalni dobitak. Dobra je poruka i što je predstavništvo otvorila premijerka Jadranka Kosor, i što je potom s ministrima Ivanom Šukerom i Đurom Popijačem imala sastanak s ruskim premijerom Vladimirom Putinom. Veliki poslovi u Rusiji i dalje u dobroj mjeri ovise o odlukama predstavnika države. Dovesti nekoga od njih na sastanak u udaljene dijelove grada u kojem se cestama dnevno probija nekoliko milijuna automobila ne bi bio lak zadatak. A ni u širem centru cijene najma nisu niske. A kasnije sve izgleda drukčije Vidošević je podsjetio kako HGK ima iskustva u otvaranju predstavništava

Veliki interes ruskih medija Poslije službenog otvaranja predstavništva i nakon što je premijerka s ministrima Šukerom i Popijačem otišla na sastanak kod premijera Vladimira Putina, predsjednika HGK-a Nadana Vidoševića okupiralo je dvadesetak ruskih novinara. Postavljena su mnoga pitanja o potencijalima hrvatskog turizma, o ekonomskim granama i sektorima u kojima se očekuje rast suradnje, o mjerama koje hrvatske vlasti poduzimaju u nastojanju da se prebrodi kriza i saniraju njene posljedice. Vidošević je odradio i nekoliko individualnih intervjua za ruske novine i internetske portale. Njegovo isticanje mediteranskih odlika Hrvatske naišlo je na odličan prijem i ocjene ruskih novinara da bi tu krasnu obalu trebalo što prije obići. Nije zaboravljena, međutim, ni tradicija rada hrvatskih tvrtki u ruskom građevinskom i farmaceutskom sektoru. Zgradu Akademije znanosti gradila je, primjerice, Industrogradnja, a na radilištu je bilo više od 1500 gostujućih radnika. Kvaliteta obavljenog posla otvorila je prolaz na javnim natječajima i tvrtkama kakva je samoborska Proklima, koja je na tom tržištu prisutna od 1995. godine.

Predstavništvo HGK-a položilo je prvi ispit. Efekti njegova osnivanja ovis koji sada, u nastojanju da izađu na rusko tržište, imaju čvrst oslonac

u okolnostima koje isprva nisu izgledale povoljne. Kritičara je bilo i kad su otvarana predstavništva u zemljama bivše Jugoslavije. “Danas sa Srbijom imamo 20 puta, a sa BiH čak 40 puta veću robnu razmjenu nego prije 15 godina. Sada je to najdinamičniji prostor robne razmjene u Jugoistočnoj Europi, a u Hrvatskoj su zbog toga otvorena i očuvana mnoga radna mjesta”, rekao je Vidošević. “Sličan efekt imalo je i otvaranje ureda u Bruxellesu, a s istim entuzijazmom pristupamo i ovome u Moskvi”, dodao je predsjednik HGK-a. Uspostavljanje i održavanje kontakata s ljudima koji odlučuju bit će glavni zadatak Ivice Budanca, direktora predstavništva.

Kako je istaknuo Georgi Petrov, potpredsjednik Trgovačko-industrijske komore Rusije, koja je ugostila kolege iz HGK-a, za strane poduzetnike uvijek ima i dobra i loša vijest. Petrov je tako Davoru Mrljiću, direktoru prodaje tvrtke Altpro, koja proizvodi visokotehnološke sustave za željeznicu, rekao kako je dobra vijest što su u ruskim željeznicama na redu velike investicije u obnovu. Loša vijest: samo je jedan naručitelj! A do njega treba doprijeti, lobirati, izboriti priliku za predstavljanje svoje ponude... U tome će biti važna uloga i predstavnika vrha hrvatske države, ali i ostalih državnih činovnika u Hrvatskoj. Jer, osim otvaranja za hrvatske investicije i tvrtke iz Rusije očekivat će to-

pliji odnos prema svojim investicijama u Hrvatskoj. Državnom vrhu zasad ide vrlo dobro. Predsjednica Vlade u prvoj se godini mandata čak tri puta

Predstavništvo HGK-a bit će mjesto na kojem će se moći sastajati predstavnici tvrtki iz obje zemlje, informirati se i pregovarati susrela s premijerom Putinom. U Moskvi je već bio i predsjednik Ivo Josipović. Putin možda dođe na Croatian summit u Dubrovnik, u smjeru koji su već odabrali mnogi ruski turisti i poslovni ljudi.

Prošli su tjedan, primjerice, članovi ruskog Udruženja novinskih izdavača održali sedmodnevni seminar o problemima distribucije tiska. Seminar je održan – u Cavtatu. Gužva na otvorenju Državni razgovori zasad se vode o izgradnji plinovoda Južni tok, a i dalje se razmatra projekt transporta nafte Družba Adria. Ruska strana zanima se za tretman ruskih investicija u Hrvatskoj. Odluka o ukidanju viza za ruske turiste dobro je prihvaćena i u državnim i u privatnim sferama. Mnoge prilike za poslove postoje i izvan izravnog utjecaja politike. Predstavništvo HGK-a bit će mjesto na kojem će se moći sastajati predstavnici tvrtki iz obiju zemalja, informirati se i pregovara-

www.privredni.hr Broj 3633, 28. lipnja 2010.

s dobre adrese it će u mnogome o angažmanu pojedinih poslovnih ljudi i kompanija, Rusi vole brendove s Jadrana Ruski potrošači dobro reagiraju na stvari povezane s Jadranom i Mediteranom, složio se Stefan Gelineo iz moskovske marketinške agencije Total Bird. On smatra da će otvaranje predstavništva HGK-a pomoći i još boljoj promociji hrvatskog turizma. Primjer je i sve veći uspjeh koji u Rusiji postiže Jadranski galenski laboratorij s proizvodima kakvi su Aqua Maris. Nadežda Baranovski iz San-sata, ustrajna promotorica hrvatskih tvrtki u Rusiji, u moskovski HGK dovela je i predstavnika omiškog Galeba, kojem je dogovorila niz poslovnih sastanaka s potencijalnim ruskim partnerima. Stvaranje jakog brenda, vezanog uz Hrvatsku i hrvatske proizvode, od presudne je važnosti za prodor u Rusiju, smatra Baranovska. Kristijan Sabo, direktor predstavništva Podravke u Moskvi, kaže da će baš zato sve Podravkine proizvode u Rusiji uskoro prodavati pod zajedničkim imenom Vegete (i juhe i paštete...), jer to ime mnogi znaju odavno. Prepoznatljivost brenda u Rusiji je važna već i zbog podatka da je u zadnjih 20 godina u Moskvi registrirano 5400 predstavništava stranih kompanija iz 97 zemalja. ti. Već je i samo otvorenje to pokazalo u punoj mjeri. U predstavništvu je priređena izložba Be Croative koja posjetitelje upoznaje sa znamenitim kreativcima i inovatorima iz Hrvatske (od Fausta Vrančića i Marka Pola do Mohorovičića i Tesle) te vrhunskim proizvodima koji nose HGK-ove znakove Hrvatska kvaliteta i Izvorno hr-

nog tjednika, dok se čekalo Vladino izaslanstvo. Kad je čuo da je hrvatski premijer ustvari premijerka, Morozov se oduševio: “Premijerka, pa to je izvrsno! Nadam se da joj je u politici uzor Margaret Thatcher, ona je bila super!” Predstavnice HGKa, savjetnica Sanja Sić Zagoršćak i stručna suradnica Suzana Knežević

Zgrada u kojoj se nalazi predstavništvo HGK-a

vatsko. Među vitrinama s izlošcima natiskalo se nekoliko stotina gostiju koje je očarao miris lavande i zvučna kulisa cvrčaka s neke hvarske ili bračke crne smrče. “Znao sam za Mohorovičića, ali nisam znao da je Marko Polo iz Hrvatske! Zanimljivo! A kako se zove vaš premijer?”, zapitkivao je Evgenij Morozov, fotoreporter iz Moskovskog poslov-

iz Odjela za zemlje Srednje i Istočne Europe, uspijevale su biti, činilo se, u dvije prostorije istodobno. Sve u nastojanju da organizacija izložbe, otvorenje predstavništva i prigodni domjenak prođu glatko. Da gosti probaju hrvatski pršut ili Gavrilovićeve salame, popiju čašu Matoševićeva ili Zdjelarevića vina. Trud se isplatio. Nakon nekog vremena uz

pozdrave i opuštene razgovore biznismena koji se poznaju odranije, po hodnicima su se čule i rečenice poput: “Ako ste spremni financirati, onda...”, “Donijet ćemo uzorke da ih pogledate...”, “Možemo li dogovoriti termin da vam predstavimo naš projekt...” Pali prvi dogovori Ruski trgovački predstavnici vole vidjeti konkretne proizvode, isprobati ih i okusiti, prije nego krenu u posao. Prostori predstavništva bit će mjesto za izložbe proizvoda pojedinih proizvođača, za poslovne sastanke i prezentacije. Ruski biznismeni koji su radili u Hrvatskoj s no-

Ruska strana zanima se za tretman ruskih investicija u Hrvatskoj stalgijom su pripaljivali ronhill ispred zgrade. “Vaša je hrana izvrsna, i siguran sam da će imati prođu i na ruskom tržištu”,

rekao je Aleksandar Ušakov, direktor Bovi-marka, hrvatsko-ruske tvrtke osnovane 2008. u Zagrebu, koja namjerava proširiti uvoz i izvoz hrane u oba smjera. Ušakov je sa šefovima Agrokora dogovorio da Konzum distribuira tradicionalni ruski kvas, napitak sličan pivu s malo alkohola, odnosno, nekom kola-napitku. Kvas u Rusiji iznova dobiva na popularnosti i polako potiskuje Coca-Colu i slične uvozne sokove. “U Hrvatskoj ćemo se natjecati i s Cocktom”, dodaje Ušakov, uvjeren kako će prvi kontingent kvasa, od nekoliko milijuna kuna, naći svoje kupce. Gostima predstavništva bili su na raspolaganju katalozi, napravljeni u suradnji s Privrednim vjesnikom, u kojima su na ruskom jeziku predstavljeni proizvodi sa znakom Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko. Predstavništvo HGK-a položilo je prvi ispit. Efekti njegova osnivanja ovisit će o angažmanu pojedinih poslovnih ljudi i kompanija. A oni sada, u nastojanju da izađu na rusko tržište, imaju vrlo čvrst oslonac.

Sinergija donosi uspjeh Sve više tvrtki uviđa kako se na rusko tržište lakše može probiti u zajedničkom nastupu. Alojzije Sobolčanec, predsjednik Uprave Međimurjepleta iz Čakovca, ispričao je na Poslovnom forumu - koji je okupio pedesetak predstavnika ruskih i hrvatskih kompanija - kako je njegova tvrtka potpisala sporazum o zajedničkom nastupu s ACM-om. Zagrebački Auto-centar Merkur, nekad poznat kao veliki uvoznik automobila, već je dugo godina prisutan na ruskom tržištu. Poslove započete prije devedestih zapravo nisu ni prekidali, ali su se preorijentirali na građevinske investicije, nadzor, konzalting i srodne usluge, rekao je Tomislav Sremić iz ACM-a. Odvjetnik Damir Pokupec specijalizirao se za pravne usluge poduzetnicima iz obje zemlje, dok je Klaster medicinskog turizma, koji je predstavljao Damir Jendriček, selektirao i okupio 42 najbolje hrvatske klinike pa njihove usluge nudi od Norveške do Rusije... Solinbrodogradnja, rekla je njihova predstavnica Ivana Botica, obavlja remont ruskih brodova koji su prije 30 godina bili sagrađeni u splitskom brodogradilištu. Neki dolaze do ruskog tržišta zaobilaznim putem: Željko Mažuran iz Korduna kaže da njihovi dijelovi za motorne pile u Rusiju dolaze preko Stihla, odnosno tvornica u SAD-u. Kordun je stoga ponudio izravnu suradnju u opremi za obradu drveta. S druge strane, zanimanje za hrvatsko tržište pokazao je Nikolaj Nikolajev, direktor Romane, tvornice za opremanje dječjih igrališta i vrtića. Njihovi tobogani i penjalice jedini imaju TÜV certifikat, cijenom su vrlo konkurentni, pa bi preko HGK-a ta informacija mogla doći i do hrvatskih naručitelja takve opreme.

Budanec i Gregurić, dobro odabran tandem

Ivica Budanec odličan je izbor za prvog direktora predstavništva u Moskvi, ocijenili su hrvatski privrednici koji ga poznaju. Ivan Miloloža iz Munje kaže da je prije nekoliko godina vodio višemilijunski dolarski spor protiv poduzeća u vlasništvu poznatog tajkuna Olega Deripaske, koje mu je ostalo dužno za isporučene akumulatore. Spor je dobio zahvaljujući i ozbiljnosti kojom je hrvatsko veleposlanstvo u Moskvi pratilo sudski postupak. Na ročištima je redovito bio upravo Ivica Budanec, tada ekonomski savjetnik u veleposlanstvu. Njegov dolazak na ročišta u automobilu s diplomatskim oznakama, trud u objašnjavanju prirode slučaja svima zainteresiranima, sigurno je utjecao i na pozitivan ishod spora, smatra Miloloža. S Budančevim angažmanom odlično bi se mogla nadopunjavati i aktivnost bivšeg premijera Franje Gregurića, koji predsjeda Poslovnim vijećem za suradnju s Rusijom pri HGK-u. Promatrače u Moskvi fasciniralo je Gregurićevo poznavanje detalja proizvodnje u, primjerice, Željezari Split, Petrokemiji ili manje poznatih elemenata plinskog i naftnog biznisa. Praktični savjeti koje je dijelio prisutnim hrvatskim odvjetnicima i biznismenima, svakome tko ide u Rusiju mogu biti od velike koristi.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3633, 28. lipnja 2010.

Sedma drvno-tehnološka konferencija

Počinje li oporavak? Nakon padova u prošloj godini i nestanka više od 7000 radnih mjesta izvoz je počeo rasti. No unatoč rastu ne očekuje se novo zapošljavanje Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Budi se i Bukurešt ohrabruje Kratkoročna prognoza King Sturgea je da će cijene najma u Londonu, kao svojevrsnom lakmus-papiru Zapadne Europe, nastaviti rasti do kraja ove godine. Za Londonom bi trebale slijediti i ostale zapadnoeuropske metropole, gdje su cijene zasad stabilne i ostat će takve vjerojatno barem

Nekretnine ostaju privlačan oblik ulaganja u imovinu

još jedno tromjesečje. Iznimke su Helsinki, gdje je u prvom tromjesečju došlo do blagog pada, te Atena, gdje je smanjenje cijena najma očekivana posljedica duboke

dužničke krize u Grčkoj. Pozitivni trendovi bilježe se i u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, a jedina iznimka je Varšava, gdje su cijene najma uredskih prostora smanjene za četiri posto, na 276 eura po četvornom metru. Ipak, već početkom drugog tromjesečja taj se trend preokrenuo, pa su se cijene i u poljskoj prijestolnici stabilizirale. Ulagače najviše

Cijene najma kvalitetnih industrijskih nekretnina i ostvareni prihodi (površina>5,000m2)

180

najamnina

160

prihod

14 12

140

120 100

Izvor: King Sturge (svibanj 2010.)

Varšava

Budimpešta

Beograd

Bukurešt

Bratislava

Pariz

Bruxelles

Prag

Sofija

Milano

Atena

Amsterdam

Istanbul

Frankfurt

Kopenhagen

Madrid

Zagreb

Moskva

Stockholm

20 Beč

smanjuje konkurentnost sektora. Drvoprerađivači su od Vlade tražili pomoć od 200 milijuna kuna, no vrlo je izgledno kako će pomoć biti zadržana na 63 milijuna koliko će im uskoro, nakon provedenog natječaja, za pomoć biti dodijeljeno. Resorni ministar regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva i potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić obećao im je pomoć, ali samo

Dublin

nata, parafiskalnim nametima i visokoj cijeni rada odnosno niskoj produktivnosti koja značajno

ržište poslovnih nekretnina, unatoč povremenim oscilacijama, ipak se polagano budi, kako u Europi tako i u Hrvatskoj. Kako pokazuje istraživanje konzultantske kuće King Sturge, u većini europskih gradova cijene najma prvorazrednih uredskih prostora su se stabilizirale, a u najvećim gradovima, u kojima su sjedišta velikih tvrtki, došlo je i do blagog porasta zakupnina, nakon prošlogodišnjeg znatnog pada. Europske ulagače u poslovne nekretnine najviše ohrabruje uzlet na najvećem i nazahtjevnijem tržištu u Londonu, gdje je porast zabilježen i u Cityju i u West Endu, dijelovima britanske prijestolnice koji su zadnjih godina gladni nove ponude uredskih prostora. Već krajem 2009. tržište je u Londonu počelo pokazivati znake oporavka, da bi se u prva tri mjeseca prosječne cijene najma u financijskom središtu

Helsinki

Drvoprerađivači su od Vlade tražili pomoć od 200 milijuna kuna, no izgledno je da će dobiti samo 63 milijuna

u okvirima u kojima će to biti moguće. Kako je većina drvoprerađivača okrenuta izvoznim poslovima, tečajna politika predstavlja im značajan problem. Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević je, govoreći o tom problemu, rekao kako ne treba očekivati da će nam ulazak u Europsku uniju pri tome pomoći. “Laž je da postoji slobodno poduzetništvo. Kad je došlo do krize na svjetskoj razini, zemlje Europske unije su na to odgovorile kroz subvencije njihovim ključnim industrijama. A zašto mi radimo drukčije?”, zapitao se Vidošević. Hrvatskim drvarima je preporučio da zbog povezanosti kune i eura tržište pronađu na dolarskom tržištu na kojemu su sada postali znatno konkurentniji. Isto tako golem je i potencijal velikih istočnih tržišta poput onih Rusije, Kine i Indije. Drvoprerađivači su zatražili odgovorniju javnu nabavu u kojoj bi kvaliteta na natječajima bila prioritet, a ne kao do sada - što niža cijena. Drvari očekuju i jačanje potpora kroz povećanje rabata Hrvatskih šuma te donošenje nove petogodišnje razvojne strategije. Za povećanje prometa hrvatskih prerađivača drva kao i povećanje udjela na hrvatskom tržištu pokrenut će se uskoro i akcija Staro za novo koja će promicati zamjenu starih energetski učinkovitih prozora novima koji će biti izrađeni od drva.

Europe, londonskom Cityju, povećale za čak 11 posto, na 578 eura po četvornom metru godišnje. I u susjednom West Endu, najskupljoj europskoj lokaciji za urede, cijene su porasle za osam posto, na 851 euro po četvornom metru.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

Oslo

maćem tržištu koji je u posljednjih desetak godina smanjen za 50 posto, najviše kritika upućeno je visokoj cijeni energe-

Prva drvno-tehnološka konferencija se održala 2004. kada su se prvi put okupili predstavnici proizvodnog, trgovačkog, akademskog i institucionalnog okruženja u sektoru šumarstva, prerade drva i proizvodnje namještaja. Ove godine na Sedmoj konferenciji, uz glavnu temu povratka izgubljenog domaćeg tržišta, govorilo se o društveno odgovornoj javnoj nabavi, institucijama kao utegu ili potpori sektora, te povećanju korištenja domaćih proizvoda od drva. Na posebnim radionicama govorilo se o šumarstvu, organizaciji distribucije, razvoju novih proizvoda i važnosti drvne industrije za regionalni razvoj Hrvatske.

Preskupi energenti Na konferenciji, koja se ponajprije bavila temom kako povećati udio na do-

Poslovne nekretnine

I na tržištu ureda u Hrvatskoj osjeća se buđenje i cijene su blago spuštene, tako da su zakupnicima

Središnji skup drvoprerađivačke industrije

no-tehnološkoj konferenciji rekao kako je do rasta došlo zbog povećane potražnje u zemljama Europske unije, ali i zbog niske prošlogodišnje baze. “Vjerujemo da ćemo do kraja godine ipak održati rast, no izgubljena radna mjesta teško ćemo vratiti”, procjenjuje Jelčić.

vrijedna transakcija između tvrtke W. P. Carey i Agrokora

Ženeva

prošloj godini nestalo je 7000 radnih mjesta, no izvoz je u prva četiri mjeseca ove godine porastao za 16 posto u usporedbi s istim mjesecima prošle godine, a ako gledamo samo izvoz namještaja proizvoda s najvećom dodanom vrijednošću - rast je još veći - čak 23 posto. Ukupno je izvezeno robe u vrijednosti 271 milijuna dolara. No zbog krize je značajno pao uvoz, 20 posto, te je pokrivenost uvoza izvozom porasla na čak 167 posto. Iako statistike s početka ove godine govore u prilog oporavku sektora, drvoprerađivači ne vjeruju da će se vratiti izgubljena radna mjesta. Zdravko Jelčić, predsjednik udruženja drvoprerađivača Hrvatske gospodarske komore i predsjednik Uprave Spin Valisa je na Sedmoj drv-

( 77 mil €

London

www.privredni.hr Broj 3633, 28. lipnja 2010.

( 9% pad cijena

*vijesti

u Budimpešti u prvom tromjesečju 2010.

stok i zapad

nteresa zakupnika. S obzirom na to da je stopa nepopunjenosti blago rasla, sada na raspolaganju povoljnije prilike smanjenju stope prinosa, a posebno u Londonu, Parizu i Frankfurtu. Zagreb: stabilne cijene I na tržištu ureda u Hrvatskoj osjeća se buđenje interesa zakupnika. S obzirom na to da je stopa nepopunjenosti blago rasla, cijene su blago spuštene u odnosu na stanje prije godinu dana, tako da su zakupnicima sada na raspolaganju povoljnije prilike za sklapanje ugovora o zakupu. Zato analitičari King Sturgea smatraju da će cijene zakupa

ulagače čekaju teška vremena barem u idućih šest mjeseci. Kad je o prinosima na ulaganje u nekretnine riječ, tržište skladišnih prostora najveće je smanjenje stopa prinosa zabilježilo u Parizu, dok su drugi gradovi ostali na razinama s kraja prošle godine. Kod tržišta uredskih prostora, veća gospodarstva Zapadne Europe i dalje vode po

ureda u Hrvatskoj, što u prvom redu znači u Zagrebu, u sljedećem razdoblju ostati stabilne. Početkom 2010. zabilježen je povećan interes investitora za komercijalne nekretnine, pa je tako

Cijene kvalitetnih uredskih prostora i ostvareni prihodi 900

800

najamnina

700

prihod

600 500

400

300

200

Izvor: King Sturge (svibanj 2010.)

Bratislava

Zagreb

Beograd

Kopenhagen

Bruxelles

Budimpešta

Prag

Bukurešt

Beč

Sofija

Varšava

Helsinki

Istanbul

Amsterdam

Madrid

Oslo

Atena

Frankfurt

Stockholm

Milan

Dublin

Pariz

Moskva

100 Ženeva

Budimpešta u minusu Sasvim je drukčije na tržištu industrijskih nekretnina. Na čak 11 tržišta zabilježen je pad cijena najma, čak i u Parizu, koji je cijele prošle godine odolijevao recesiji, da bi ove godine zabilježio pad od četiri posto. Još je lošije u Dublinu, Milanu i Madridu, gdje su ulagači u industrijske ne-

kretnine morali spustiti cijene za prosječno pet posto. Negativni je rekorder ipak Budimpešta, jer su tamo cijene pale u prvom tromjesečju za devet posto, na 38 eura po četvornom metru godišnje. Tek je nešto malo manje loše u Češkoj i Poljskoj, gdje su cijene najma skladišta i pogona smanjene na 54, odnosno 40 eura po četvornom metru. Suprotni trendovi najizraženiji su u Bukureštu, gdje se istodobno s porastom cijena uredskih prostora događa pad zakupnina industrijskih nekretnina, što je posljedica viška novoizgrađenih skladišta na rumunjskom tržištu. Kratkoročna prognoza King Sturgea ipak je optimistična: potražnja za industrijskim prostorima do kraja godine trebala bi rasti, pa se očekuje stabilizacija cijena, osim u Helsinkiju i Bukureštu, gdje

London

ohrabruje razvoj događaja u Moskvi i Bukureštu. U rumunjskom glavnom gradu recesija je znatno smanjila izgradnju novih poslovnih prostora, a potražnja se oporavlja, pa su cijene porasle za oko pet posto, na 252 eura po četvornom metru. King Sturge procjenjuje da je neposredna budućnost tržišta uredskih prostora u Srednjoj Europi prilično dobra i da je stabilnost cijena mnogo vjerojatnija od novog pada.

Potražnja za industrijskim prostorima trebala bi rasti pa se očekuje stabilizacija cijena

krajem prvog tromjesečja ostvarena najveća do sada zabilježena sale-leaseback transakcija skladišno-logističkog prostora u ovom dijelu Europe, vrijedna 77 milijuna eura. Riječ je o transakciji između međunarodne tvrtke za upravljanje investicijama u nekretnine W. P. Carey i Agrokora. W. P. Carey je preko jedne od svojih podružnica kupio upravnu zgradu i nacionalni distribucijski centar Konzuma na Žitnjaku u Zagrebu, a potom ih je Konzum uzeo u dugoročni najam. Gledajući u budućnost, ako europska gospodarstva prevladaju trenutačne poteškoće, situacija će biti optimističnija i na tržištu nekretnina. Nekretnine ostaju privlačan oblik ulaganja u imovinu, smatraju u King Sturgeu, i sigurno je da ćemo svjedočiti pomicanju interesa investitora prema kvalitetnim skladišno-logističkim projektima. Dobri projekti ove vrste mogli bi preuzeti dio ukupnih investicija od uredskih objekata i trgovačkih centara, koji su dosad dominirali.

Sindikati prikupili najmanje 720.078 potpisa Sindikati su na konferenciji za novinare održanoj u prošli četvrtak objavili kako su prikupili najmanje 720.078 potpisa za raspisivanje referenduma o Vladinu prijedlogu izmjena Zakona o radu. Istakli su kako taj broj nije konačan budući da tada još nisu stigli prikupiti potpise sa svih punktova. Sindikate ne brine zakonska nedorečenost glede provjere potpisa te tako i raspisivanja referenduma. Spremni su, kažu, povjeriti to arbitru kojeg može imenovati Vlada. Nisu htjeli otkriti ni što će poduzeti bude li Vlada svoj prijedlog ZOR-a, zajedno s amandmanima kojim želi ublažiti prvobitni prijedlog, poslala u saborsku proceduru prije dogovora sa sindikatima i mogućeg održavanja referenduma. Hrvatska vina i ulja u Kopenhagenu

U vinoteci Nimb u središtu Kopenhagena protekloga su tjedna predstavljena hrvatska vina te maslinovo i bučino ulje. Bilo je to prvo stručno predstavljanje hrvatskih vina i ulja u Danskoj, u suorganizaciji hrvatske tvrtke i Udruge Mediterra te dansko-hrvatskog poduzeća Relink, a uz potporu HGK-a, APIU-a, Regionalnog ureda HTZa za Sjevernu Europu sa sjedištem u Stockholmu i Veleposlanstva RH u Kraljevini Danskoj. Pred pedesetak sudionika predstavljeno je 18 hrvatskih vinara, 29 uzoraka vina te ulja dvaju uljara. Očekuje se kako će ta manifestacija pridonijeti uspješnom budućem plasmanu hrvatskih vina i prehrambenih ulja na danskom tržištu.

S MARKOVA TRGA

*vijesti Ležišta plina u Podravini Projekt istraživanja hrvatskog i mađarskog pograničnog područja, koji su 2006. pokrenuli Ina i MOL, urodio je otkrićem značajnih količina plina s obje strane granice. Na hrvatskoj strani istražnog objekta, kod Podravske Slatine, ispitivanje na 3170 metara dubine pokazalo je dotok plina u količini 370.000 prostornih metara na dan, što znači da je riječ o komercijalnim količinama plina. Ina i MOL kao ravnopravni partneri u projektu sudjeluju u financiranju istraživanja i podjeli proizvodnje sa 50 posto. Napori oba partnera bit će usmjereni na razradu otkrivenog polja s ciljem privođenja proizvodnji i priključenja na plinski sustav. Pivari potpisali novi Kodeks Predstavnici Grupacije proizvođača piva, slada i hmelja pri HGK-u potpisali su novo izdanje Kodeksa odgovornog marketinškog komuniciranja. Kodeksom se, među inim, želi spriječiti promoviranje neodgovorne uporabe alkohola. Potpore za autoprijevoznike Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture raspisao je natječaj za autoprijevoznike radi sufinanciranja kupnje ekološki prihvatljivijih teretnih vozila i autobusa standarda EURO 5. Za potpore je u ovoj godini osigurano 35 milijuna kuna. Do 70.000 kuna po vozilu dodjeljivat će se malim i srednjim poduzetnicima, a do 50.000 kuna po vozilu velikim poduzetnicima koji su do podnošenja ponude nabavili vozilo standarda EURO 5. Svaki licencirani prijevoznik može podnijeti zahtjev za dodjelu sredstava za zamjenu najviše pet vozila.

Privredni vjesnik Broj 3633, 28. lipnja 2010.

MEĐUNARODNI MONETARNI FOND

Vladine mjere osnažuju hrvatsku poziciju Hrvatske vlasti pohvaljene za vješto provođenje gospodarstva kroz svjetsku financijsku krizu Vesna Antonić antonic@privredni.hr

nje ulaganja, smatraju, bit će potrebna dobro planirana srednjoročna fiskalna konsolidacija i ambiciozne strukturne reforme.

eđunarodni monetarni fond (MMF) pohvalio je hrvatske vlasti za vješto provođenje gospodarstva kroz svjetsku financijsku i gospodarsku krizu jer su “svojim odlučnim djelovanjem pridonijele očuvanju financijske stabilnosti, ograničavanju proračunskog manjka i zadržavanju povjerenja ulagača i pristupa međunarodnim tržištima kapitala”. Hrvatske su vlasti, smatra MMF, odlučnim politikama odgovorile na krizu. Pritom se posebice ističe Hrvatska narodna banka (HNB) za koju se ocjenjuje kako je lani “primjereno riješila problem manjka likvidnosti u bankarskom sektoru ublažavanjem regulatornih zahtjeva, repo aukcijama i pojednostavljenjem propisa prema kojima banke dobivaju likvidna sredstva u slučaju nužde”. “Pravodobna reakcija nositelja politike pridonijela je poboljšanju raspolo-

Izvršni direktori MMF-a su posebice podcrtali važnost strukturnih reformi za poboljšanje konkurentnosti ženja na financijskom tržištu: tečaj kune se u cijelosti oporavio, međunarodne pričuve su povećane, a razlike prinosa na obveznice značajno su smanjene, što je hrvatskim vlastima omogućilo da dvaput u 2009. pribave sredstva na međunarodnim tržištima kapitala. Pritisci na likvidnost ublaženi su u 2009. jer su domaći depoziti ostali stabilni, a kreditne lini-

je inozemnih matičnih institucija ostale su dostupne domaćim podružnicama”, navodi MMF. Znatan utjecaj krize Posjećaju i da su hrvatske vlasti, kako bi nadoknadile velik pad prihoda i održale proračunski manjak na razinama koje se mogu financirati, lani provele snažne fiskalne mjere, ali je unatoč njima proračunski manjak dosegnuo gotovo četiri posto bruto domaćeg proizvoda, dok je javni dug dosegnuo 50 posto BDP-a. Banke su relativno dobro prebrodile krizu zahvaljujući visokim kapitalnim zaštitama, ali je njihova profitabilnost pala, ponajviše zbog povećanja rezervacija za gubitke po lošim kreditima koji su potkraj 2009. iznosili 7,8 posto. Rast kredita privatnom sektoru znatno je smanjen jer je nesigurno makroekonomsko okružje smanjilo potražnju za novim kreditima, a banke su postrožile uvjete za njihovo odobravanje. Zabrinutost zbog nedostatnog kreditnog

Teret pada na fiskalnu politiku S obzirom na politiku stabilnog tečaja, primjećuju izvršni direktori MMF-a, teret upravljanja potražnjom uvelike pada na fiskalnu politiku te su suglasni u tomu kako bi ciklički uravnotežen proračun tijekom srednjoročja osigurao prostor potreban za djelovanje politike i održivost duga. Prema njihovu mišljenju, fiskalnu bi se prilagodbu moglo najbolje postići mjerama za smanjenje rashoda, uključujući smanjenje mase plaća u javnom sektoru i subvencija poduzećima, racionalizaciju rashoda za zdravstvo i mirovine te bolje usmjeravanje rashoda za socijalnu pomoć. oporavka potaknula je hrvatske vlasti da početkom 2010. uvedu tri programa za oživljavanje kreditne aktivnosti prema poduzećima te se očekuje kako će oni zaživjeti do kraja 2010., kažu u MMF-u. Izvršni direktori ističu kako je svjetska kriza znatno utjecala na hrvatsko gospodarstvo. U uvjetima smanjenih kapitalnih priljeva, oslabljene izvozne potražnje i postroženih kreditnih uvjeta na domaćem tržištu, realni BDP je smanjen za 5,8 posto u 2009., dok je nezaposlenost porasla na 17 posto. Zbog značajnog smanjenja izvoza i još izraženije kontrakcije uvoza, ma-

njak na tekućem računu platne bilance gotovo je prepolovljen, te je iznosio pet posto BDP-a, ističu te dodaju kako je gospodarstvo i u prvom dijelu 2010. obilježio snažan pad te se očekuje kako će se pozitivni rast postupno početi ostvarivati u drugoj polovini godine, pri čemu je prognoza rasta za 2010. nula posto. Prema njihovu mišljenju, početni se oporavak suočava sa značajnim rizicima s obzirom na nesigurne globalne izglede, nestabilna regionalna financijska tržišta i ranjivost domaćeg gospodarstva. Za povećanje konkurentnosti i privlače-

Oprez s monetarnom politikom Posebice su podcrtali važnost strukturnih reformi za poboljšanje konkurentnosti, uključujući otklanjanje neefikasnosti na tržištu rada i u poslovnom okružju te provođenje odgovarajućih politika dohotka i plaća kako bi se ostvarila unutarnja prilagodba gospodarstva. S tim u svezi su preporučili i veću fleksibilnost u politikama zapošljavanja i socijalnim naknadama kako bi se otklonili negativni poticaji za participaciju radne snage. Prema njihovu mišljenju, za poboljšanje poslovnog okružja potrebna je privatizacija, smanjenje parafiskalih naknada i pojednostavljenje procedura za otvaranje novih poduzeća. Valja naglasiti kako MMF pozdravlja uključivanje mnogih tih mjera u Vladin Program gospodarskog oporavka te kako će njegov dobar slijed, brza i cjelovita provedba imati važnu ulogu u jačanju povjerenja tržišta i pomoći Hrvatskoj da sa snažnom pozicijom uđe u Europsku uniju. Izvršni direktori smatraju i kako održavanje uglavnom stabilnog tečaja osigurava odgovarajuće sidro s obzirom na volatilnost tržišta i visoku financijsku euroizaciju. Pozivaju i na nastavak oprezne provedbe politika u monetarnom i financijskom sektoru jer banke ostaju ranjive na rizike kredita i likvidnosti. Umjereno ublažavanje monetarne politike smatraju primjerenim, ali se protive daljnjem ublažavanju zbog neizvjesnih financijskih izgleda.

www.privredni.hr Broj 3633, 28. lipnja 2010.

Sjednica Vlade

Tko hoće referendum, neka ga i plati Suočeni smo s mogućom odgodom reforme, poručuje premijerka, a odustajanje od rezova, koliko god bolni bili, može dovesti do paraliziranja države Drago Živković zivkovic@privredni.hr

lada će respektirati potpise građana koji traže referendum o predloženim izmjenama Zakona o radu, ali za održavanje referenduma nisu predviđena sredstva u državnom proračunu. Stoga će na izvanrednoj ljetnoj sjednici Sabora biti predložen rebalans proračuna u koji će biti ugrađeni i troškovi referenduma, a oni se mogu pokriti samo daljnjim smanjenjem prava, najavila je na sjednici Vlade premijerka Jadranka Kosor. U prošlogodišnjem proračunu za izbore je bilo predviđeno 170 milijuna kuna, a premijerka procjenjuje da bi se oko tog iznosa trebao kretati i trošak referen-

duma. Kako je proračun već sada prenapregnut, Jadranka Kosor očekuje od sindikata da iznesu prijedloge kako pokriti taj novonastali trošak. U međuvremenu će Vlada predložiti Saboru da odredi instituciju koja će provjeriti prikupljene potpise građana, a njih, prema tvrdnjama sindikata, ima 720.078. Od sindikata premijerka očekuje i da se jasno odrede hoće li i ubuduće sudjelovati u radu Gospodarsko-socijalnog vijeća jer se njihovi predstavnici još jednom nisu pojavili na sastanku s ministrom gospodarstva Đurom Popijačem. Premijerka je ponovila da cilj predloženih izmjena Zakona o radu nikako nije bilo smanjenje radničkih prava, već provedba mjera gospodar-

pojednostavljenje poslovanja malog gospodarstva. On sadrži 27 mjera usmjerenih na olakšavanje ulaska u poduzetništvo i samozapošljavanje. Među njima su uvođenje novog pravnog oblika, tzv. jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, jednogodišnje

Vlada je donijela program mjera za pojednostavljenje poslovanja malog gospodarstva skog oporavka, koje su prihvatili i sindikati. “Suočeni smo s mogućom odgodom reforme, a odustajanje od rezova, koliko god oni bolni bili, može dovesti do paraliziranja države’’, poručila je pre-

mijerka Jadranka Kosor. Za male poduzetnike 27 mjera U nastavku provedbe Programa gospodarskog oporavka Vlada je donijela Program mjera za

oslobađanje od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje kod samozapošljavanja, ali i stroži inspekcijski nadzor nelegalnog rada fizičkih osoba koji su nelojalna konkurencija registriranim

obrtnicima. U području vodoprivrede doneseno je sedam novih uredbi, odluka i planova. Iznos naknade za zaštitu voda ostao je isti, ali je naplata proširena na proizvođače mineralnog gnojiva i sredstava za zaštitu bilja, čime će država ubrati dodatna dva milijuna kuna godišnje. Visina naknade za uređenje voda prepolovljena je za nacionalne parkove i parkove prirode, dok je naknada za korištenje voda ukinuta za ribogojilišta i turističke objekte jer će njima naplata biti uključena u koncesije. Vlada je prihvatila i ugovor o izručenju između Hrvatske i Srbije, koji će biti potpisan 29. lipnja, kao i izmjene Zakona o obrani, nužne zbog nedavnih ustavnih promjena.

U pripremi izmjena zakona o pravima za vrijeme nezaposlenosti

Prekida se praksa ranog umirovljenja Izmjenama zakona uskoro bi trebao biti riješen dugogodišnji problem dijela nezaposlenih koji su bili prisiljeni odlaziti u prijevremenu mirovinu zirati, što bi, kako je izračunao, za nove umirovljenike moglo značiti i do 32 posto manju mirovinu do kraja života.

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

ada se žena približi tridesetoj godini staža već je na “listi za odstrel”. Kadrovici je pitaju za zdravlje, pričaju kako možda sljedeće godine neće biti njezinog radnog mjesta i kako možda neće biti otpremnina. Ljudi pod takvim pritiskom kao tehnološki višak odlaze na Hrvatski zavod za zapošljavanje i sa 1200 kuna čekaju da napune 55 godina života, kada mogu otići u prijevremenu mirovinu, navodi se, među ostalim, u pismu jednog karlovačkog umirovljenika, u kojem on detaljno pojašnjava 14-godišnju praksu

ranog umirovljenja na koju su mnogi primorani pristati. Jer kada steknu uvjete za prijevremenu mirovinu, ostaju bez naknade na Zavodu za zapošljavanje i briše ih se iz evidencije, a novi posao ne mogu naći. “Kako da moja supruga sa 55 godina nađe novi posao, kada ni naša kćerka s višom stručnom spremom u

U konačnici je za državu jeftinije da ljudi mogu otići u redovnu mirovinu, kaže Rožman 29. godini života ne može naći nikakav posao”, pita se taj umirovljenik, ljut što će se prijevremena mirovina dodatno penali-

Ipak penali Na sreću, problem su shvatili i u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva pa će, prema riječima državnog tajnika Krešimira Rožmana, predložiti izmjenu Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. “Budući da ćemo ranije umirovljenje penalizirati sa 0,34 posto manjom mirovinom svaki mjesec, mišljenja sam da ljudima koji bez svoje krivnje ostanu bez posla u tim godinama moramo omo-

gućiti da ostanu u svijetu rada. Zbog toga će se administrativno povećati broj nezaposlenih, ali u konačnici je za državu jeftinije da ljudi mogu otići u redovnu mirovinu. Tako će se prekinuti praksa tih ranih umirovljenja koja je u mnogim razvijenim zemljama odavno ukinuta”, kazao je između ostalog Rožman dodavši da bi novi zakon trebao stupiti na snagu prvog dana sljedeće godine. Inače, kako je jednom prilikom rekao ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović, u Hrvatskoj samo 11 posto umirovljenika ima punu mirovinu. To je dovelo do gotovo neodrživog omje-

ra umirovljenika i zaposlenih, koji sada iznosi 1:1,28. U razvijenim je zemljama taj omjer znatno bolji (primjerice, u Nizozemskoj više od troje zaposlenih rade za jednog umirovljenika), a u Švedskoj, Danskoj i Norveškoj pronašli su i formule za postupno umirovljenje koje ljudima starije životne dobi omogućavaju da rade skraćeno i primaju polovičnu mirovinu, čime se naravno rasterećuje i državni proračun. S obzirom na iznimno lošu demografsku sliku Hrvatske (posljednjih je godina broj umrlih i do 10 puta veći od novorođenih), jasno je da će i nama trebati što veći broj starijih ljudi što dulje u svijetu rada.

10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3633, 28. lipnja 2010.

( na 17 hektara

( 1500 eura

protežu se šljivici PZ-a Darđanka

investirano u svaki automat

Obrt Knežević, Vinkovci

PZ DARĐANKA, DARDA

U zadruzi je lakše, zar ne? Šljivici braniteljske zadruge u Baranji lani su donijeli prvi urod - pet tona vrhunske plave šljive, a u perspektivi bi prinos trebao biti 20 do 25 tona po hektaru

Kada pada kiša, uzmite kišobran iz automata To je prava turistička atrakcija jer se pored automata za kišobrane gosti, posebice stranci, često fotografiraju

to se događa ako se za kišne proljetne ili ljetne večeri zateknete u gradu na moru bez kišobrana? Sve trgovine su zatvorene i ne možete nigdje kupiti kišobran. Kako da ne pokisnete, dosjetio se obrtnik Rajko Knežević iz Vinkovaca koji je u Opatiji ovoga proljeća postavio dvadesetak automata za kišobrane koji su u međuvremenu postali prava turistička atrakcija jer se pored njih gosti, posebice stranci, često fotografiraju. U svaki automat stane po 50 kišobrana, cijena jednog iznosi 20 kuna, a može se kupiti isključivo za kovanice. No, kako je zapravo sve počelo? “Prije nekoliko godina bio sam u Londonu gdje sam vidio kako su automati za kišobrane pun pogodak za tamošnje građane, ali i turiste. Svidjela mi se ta ideja i krenuo sam s njenom razradom te na kraju realizacijom. Postavio sam automate u Opatiji, pored hotela iz sastava turističke tvrtke Liburnia Riviera Hoteli. Dosta vremena provodim u tom gradu i znam da tamo često kiši”, rekao je Kne-

žević dodajući kako je tako Hrvatska postala druga zemlja u Europi koja ima takve automate. Kišobrani u ulozi suncobrana U svaki automat investirano je 1500 eura, a osim Opatije, automati za ki-

U svaki automat stane po 50 kišobrana, radi samo na kovanice šobrane nalaze se i u Novom Vinodolskom u sklopu turističkog resorta Novi Spa Hotels&Resort. U planu je postavljanje automata pored riječkog hotela Bonavia, a Knežević je i u pregovorima s nekim hotelijerima iz Poreča i Rovinja. “Sa svim hotelijerima imam ugovor o godišnjem najmu, a oni su jako zadovoljni mojom idejom jer

više ne moraju svojim gostima na recepciji iznajmljivati kišobrane. Naime, nerijetko su hotelijeri prilikom iznajmljivanja kišobrana imali određenih problema, jer ih pojedini gosti nisu vraćali”, istaknuo je Knežević. Kišobrane raznih boja, koje neke žene, posebice kad je jako vruće koriste i kao suncobrane, Knežević nabavlja u Zagrebu, ali ako bude potrebna veća količina, tada ih je spreman i sam uvoziti iz inozemstva. Iako je osnovna djelatnost Obrta Knežević laserska gravura i izrada pečata, s obzirom na iznimno lošu gospodarsku situaciju u Vinkovcima bio je prisiljen pokrenuti neki drugi biznis. “Problem je u tome što uglavnom radim sam i za sada nemam nekih drugih planova za budućnost. Moram priznati da bi mi dobro došao poticaj Ministarstva turizma ili nekog drugog ministarstva, ali gdje god sam do sada ‘pokucao’ naišao sam na ‘zatvorena vrata’ jer su mi svi rekli kako za takve projekte ne postoje neki određeni natječaji za dobivanje poticaja”, zaključio je Knežević. (S.P.)

et tona plave šljive iznimne kvalitete lani je bio prvi urod šljivika koje je u Baranji podigla Poljoprivredna braniteljska zadruga Darđanka. U želji da na području posebne državne skrbi pokrenu proizvodnju voća, u poslovni se pothvat prije pet godina upustilo sedam osnivača od kojih šest sa statusom hrvatskih branitelja. “Visoka kvaliteta uroda ulijeva nadu da će nam u dolazećoj sezoni voćnjaci donijeti prvu očekivanu zaradu i stabilnost u poslovanju Zadruge koja se uspješno nosi s ekonomskom krizom”, kaže Arleta Kovač, upraviteljica PZ-a Darđanka, u kojoj očekuju da će u bliskoj budućnosti dobivati 20 do 25 tona šljiva po hektaru. Trenutačno ih uzgajaju na površini od 17 hektara, a trajne nasade podigli su zahvaljujući prvoj financijskoj injekciji Ministarstva branitelja od 150.000 kuna. Zadrugari su na vrijeme prepoznali da država poveće poticaje daje upravo zadrugarstvu, ali i da uz najmanja ulaganja mogu ostvariti najbolje rezultate i zaraditi,

lakše pristupiti državnim sredstvima i zajednički nastupati na tržištu. Tim više jer je riječ o području posebne državne skrbi i činjenici da su poticaji za voće veći od onih za žito. Potaknulo ih je tako i Ministarstvo poljoprivrede i Osječko-baranjska županija. Kupili su poslovnu zgradu u Dardi u kojoj su otvorili poljoprivrednu ljekarnu i zaposlili dvije djelatnice, te kupili mehanizaciju za obradu podignutih nasada. Nastavili su ulagati. Kao akontacija za kupnju kontejnerske sušare poslužilo im je 50.000 kuna Ministarstva branitelja iz prošle godine. Sušara ima dnevni kapacitet od oko 1500 kilograma šljiva, vrijedna je 176.000 kuna, a u pogon bi trebala biti puštena ove voćarske sezone. Cilj: paleta zadružnih proizvoda “Temeljni cilj naše zadruge je, osim proizvodnje sirovine, stvoriti i paletu zadružnih proizvoda veće trgovinske vrijednosti, poput suhog voća, voćnih rakija, pekmeza, sušenog ljekovitog bilja, povrća te čipsa od jabu-

ke, pa će sva daljnja ulaganja biti usmjerena na uređenje pogona za preradu voća i povrća, što će u konačnici pridonijeti no-

Udruženi mogu uz najmanja ulaganja ostvariti najbolje rezultate te lakše pristupiti državnim sredstvima vom zapošljavanju djelatnika i uspješnom poslovanju Zadruge”, objašnjava Arleta Kovač. Neprodanu šljivu u budućnosti žele prerađivati i u rakiju, pa planiraju kupiti suvremenu destileriju šljivovice koju će proizvoditi po europskom standardu. Upraviteljica PZ-a Darđanka napominje kako destilerija stoji oko 100.000 kuna, ali još ne znaju kako će to financirati. Zadrugari usko surađuju s Poljoprivrednim institutom Osijek, Hrvatskim zavodom za poljoprivredno savjetodavnu službu i Zavodom za tlo, organiziraju predavanja, pokazne vježbe, a izradili su i edukacijski DVD o rezidbi voćaka. (E.D)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3633, 28. lipnja 2010.

( više od 2,6 milijuna eura zatraženo na dražbi Zelinkine imovine

MODNA KONFEKCIJA ZELINKA

Ima li nade za zelinsku tekstilnu divu? Zelinka je u poteškoće zapala prije godinu dana, stečajni postupak je u tijeku, no radnice nekoć uspješne modne konfekcije i dalje se nadaju nastavku proizvodnje Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

edna od rijetkih hrvatskih tekstilnih tvrtki koja je razvila svoj brend i uspješno poslovala proteklih godina zasigurno je Zelinka, osnovana 1956. u Svetom Ivanu Zelini. Tvrtka ima pogone u Svetom Ivanu Zelinu, Križevcima, Križu i Virovitici. Bavila se proizvodnjom lake ženske konfekcije – suknji, bluza, hlača, kompleta, jakni i haljina, a radeći lohn poslove za poznate svjetske marke, postala je prepoznata i na svjetskoj modnoj sceni. Prije nekoliko godina, primjerice, Zelinkina haljina proglašena je drugom najljepšom haljinom na svjetskom izboru Miss turizma. Zelinka je uspjela razviti i vlastite modne marke S.O.L.O i Madonna Style - marke suvremenog dizajna i visoke kvalitete materijala i izrade. Sa svojim proizvodima, koji su uključivali i lohn poslove za brendove Rene Lezard, Tuzzi, Strenesse, Betty Barclay, Sandy Dress i Montana, na zapadnoeuropsko tržište Zelinka se probila još 1960. godine. U njenoj vlasničkoj strukturi 75 posto ima tvrtka Iller, 25 posto mali dioničari, a ostatak Hrvatski fond za privatizaciju (HFP). No, čini se da je došao kraj toj nekadašnjoj tekstilnoj divi. Naime, prije nekoliko dana na Trgovačkom

sudu u Zagrebu održano je ročište za prodaju Zelinkine imovine. Natječaj je raspisao stečajni upravitelj tvrtke, odvjetnik Nebojša Antolić. Cijena zemljišta površine 10.064 četvorna metra na kojem se nalaze proizvodna i upravna zgrada Zelinke od 5200 četvornih me-

stvo Centar banke, koja je Zelinkin založni vjerovnik jer ima založno pravo na više od pet milijuna kuna, kazalo je kako nema ništa protiv da se proizvodnja nastavi jer bi se time sačuvalo i 70 radnih mjesta. S njemačkim partnerom sve smo dogovorili i baš kada je proizvodnja trebala početi, pojavile su se neke nove tvrtke zainteresirane za kupnju Zelinke. To su ponajprije austrijska tvrtka Boxmark Leather koja je već ušla na hrvatsko tržište i namjerava zaposliti 400 radnika u pogonu u Križevcima, dok mi možemo osigurati posao za stotinjak ljudi. U igri je i zagrebačka tvrtka Kamensko koja je također zainteresirana za kupnju Zelinke”, rekla je Ljiljana Petric. Samo u pogonima u Križevcima i Svetom Ivanu Zeli-

Za Zelinku su zainteresirani austrijski Boxmark Leather, ali i zagrebačko Kamensko tara, iznosi nešto više od 2,6 milijuna eura, no kako doznajemo od predsjednice Trgovačkog suda Nade Nekić Plevko, na toj se dražbi nisu pojavili zainteresirani kupci. Stečajni je postupak u tijeku te će sud ponovno oglasiti dražbu radi prodaje Zelinkine imovine. Na udaru bofla Kako je zapravo počeo pad Zelinke? “Sindikat tekstila još je 2000. upozoravao da će tekstilna industrija u našoj zemlji postupno propadati ako će se još više otvarati vrata jeftinoj i nekvalitetnoj robi iz Kine, ali i ostalih istočnih zemalja”, rekla je predsjednica sindikata Zelinke Marica Remenar. Kako je sve više jeftine bofl robe dolazilo na hrvatsko tržište, tako se pogoršavalo poslovanje domaćih tekstil-

nih tvrtki. Poslovne kalvarije nije bila pošteđena ni Zelinka u kojoj je ranijih godina radilo oko 700 djelatnika u dvije smjene. No, početkom 2009. ta se brojka spustila na 200 žena koje sedam mjeseci nisu dobile plaću. Tadašnja direktorica Marija Loborec unatoč teškoj situaciji u Zelinki osnovala je tvrtku Zelinka Fashion u Bosni i Hercegovini i dio proizvodnje prebacila u tu tvrtku. Nenaplaćene robe u vrijednosti 900.000 kuna izvezeno je u BiH u tvrtku Zelinka Fashion, a Zelinka je platila sve te troškove, ista-

knula je Marica Remenar dodajući kako su Zelinkini djelatnici prošle godine radili u nemogućim uvjetima. U međuvremenu je Marija Loborec dobila otkaz, a za v.d. direktoricu na dva tjedna postavljena je Ljiljana Petric koja je godinama radila u toj tvrtki. No, 2009. godine proglašen je stečaj tvrtke, a za stečajnog upravitelja imenovan odvjetnik Antolić. Od 21. prosinca prošle godine svi Zelinkini radnici našli su se na burzi. Dobrom voljom zelinskog gradonačelnika Vlade Žigrovića u tom je mjesecu za 70 Zelinki-

nih preostalih djelatnika isplaćena jednokratna pomoć u visini od 700 kuna. Nastavak rada ili gašenje No, unatoč proglašenom stečaju Ljiljana Petric i suradnici htjeli su nastaviti proizvodnju kako bi se završili poslovi za inozemne kupce te ujedno pokrenuti novu proizvodnju za njemačke kupce. “S obzirom na to da se u pogonu u Svetom Ivanu Zelini nije mogla nastaviti proizvodnja, namjeravali smo pokrenuti proizvodnju u pogonu u Križevcima. Poslovod-

Sa 700 na 70 djelatnica spala radna snaga Zelinke ni prethodnih se godina prosječno proizvodilo oko 270.000 odjevnih artikala. Očekujući odluku hrvatske vlade o tome hoće li tekstilnim tvrtkama dati određene poticaje te hoće li spomenute dvije tvrtke kupiti Zelinku, djelatnici te tvrtke ne odustaju od svog plana o ponovnom pokretanju proizvodnje, a već imaju dogovorene nove sastanke s njemačkim partnerima.

12 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3633, 28. lipnja 2010.

Ira Payer, predsjednica Hrvatskog dizajnerskog društva

Slaba industrija ne može imati jak produkt dizajn Mi ne možemo biti najjeftiniji i zbog toga se na globalnoj ljestvici konkurentnosti možemo probiti samo vlastitim originalnim proizvodima Drago Živković zivkovic@privredni.hr

rvi Dan dizajna u Zagrebu je sredinom lipnja privukao oko 4000 posjetitelja. Središnji dio bio je dizajnerski sajam, na kojem je predstavljeno 120 radova mladih dizajnera. Neki od predstavljenih prototipova pronašli su moguće proizvođače, pa će na buduća izdanja Dana dizajna

Dizajner bi trebao biti uključen u razvoj proizvoda od samog početka organizatori ciljano pozivati poduzetnike kako bi ih bolje povezali s dizajnerima, najavljuje predsjednica Hrvatskog dizajnerskog društva Ira Payer.

Hrvatski grafički dizajn je na svjetskoj razini, ali produkt dizajn puno je slabije razvijen. Zašto je tome tako? - Razlozi su sasvim praktični. Produkcija vizualnih komunikacija u Hrvatskoj je jako velika i visoke kvalitete, što potvrđuju mnoge nagrade i pozivi na izložbe. Naši produkt dizajneri svakako nisu loši, ali naprosto nemaju dovoljno iskustva, osim recimo Nu-

men/For Use grupe koja ima međunarodno iskustvo i uspješnu produkciju u svjetskim okvirima. Ipak, kapaciteti postoje, s obzirom na to da je produkt dizajn na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, prema nekim podacima, završilo između 150 i 200 ljudi? - Postoje, naravno, produkt dizajneri, ali oni nažalost nemaju priliku steći iskustvo. Veliki broj prototipova produkt dizajna nastao je inicijativom samih dizajnera, njihovim ulaganjem u rad koji možda nikada neće pronaći proizvođača. Problem je u industriji. Mi jedva da imamo industrije. U Hrvatskoj se više trguje nego što se proizvodi. Jednostavno ne proizvodimo dovoljno da bismo imali jak produkt dizajn.

Mi ne možemo biti najjeftiniji, nemamo ni najjeftiniju radnu snagu, i zbog toga se na globalnoj ljestvici konkurentnosti ne možemo probiti nikako drukčije nego samo vlastitim originalnim proizvodima. Kakav je u praksi odnos domaće industrije prema produkt dizajnu? - Dizajn se kod nas prečesto gleda samo kao završni styling ili poliranje pro-

izvoda. On to, naravno, nije. Dizajner bi trebao u sustavnoj i organiziranoj industriji biti uključen u razvoj proizvoda od samog početka. Kakva je suradnja hrvatskih dizajnera s dizajnerima iz zemalja regije? - Surađujemo s grupom dizajnera Mikser iz Beograda, koja je zapravo privatna inicijativa, a ne nacionalno strukovno udruženje. U Srbiji takvo udruženje, mislim, postoji, ali nije aktivno. Je li bilo pokušaja zajedničkog nastupa dizajnera iz više zemalja regije prema nekom većem tržištu? - Za sada još ne. Razlog je ponajviše u tome što je u svakoj zemlji pojedinačno dosta slaba situacija u produkt dizajnu. Još uvijek se u svakoj zemlji posebno, s obzirom na specifične okolnosti pokušava nešto napraviti. Ali ne vidim zašto ne bi došlo vrlo brzo do neke suradnje iako je u ovom trenutku možda nema smisla forsirati. Događanja poput Dana dizajna sigurno su put prema tome cilju. Jesu li se nagrade koje su hrvatski grafički dizajneri dobili u inozemstvu pretočile u neke konkretne poslove na stranim tržištima, za neke velike strane kompanije? - Nije bilo puno takvih poslova jer dizajnera u svijetu ima zaista mnogo, konkurencija je stvarno velika. A hrvatski dizajneri se možda i ne trude dovoljno izaći na strano tržište. Jedna od rijetkih iznimki su Bruketa&Žinić, koji već sada dosta rade za strana tržišta.

Tomislav Popović, predsjednik Uprave Atlasa

Nova kril Turistička agencija Atlas prošla je kroz teško razd Vjerojatno će doći bolja vremena za turizam, i to k Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

onedavni direktor Turističke zajednice Istarske županije Tomislav Popović uskoro će i službeno preuzeti dužnost predsjednika Uprave turističke agencije Atlas koja posluje u sklopu grupacije Adriatica.net. Razgovarali smo o njegovom proteklom mandatu, ali i o novim poslovnim izazovima koji ga očekuju u agencijskom poslovanju. Kakve su procjene bukinga i ocjene za ovogodišnju sezonu u Istri? - Što se tiče Istre, ne očekujem neke veće turbulencije, a u planu je ostvarenje prošlogodišnjih turističkih rezultata. Kad je lani započela kriza u Hrvatskoj, bili

Ne treba u Istri biti 20 golf igrališta, ali desetak bi nam dobro došlo za proširenje sezone smo jedna od rijetkih regija koja nije bilježila minuse, dapače, godinu smo zaključili s dva posto više noćenja nego 2008. I dalje smo orijentirani na tradicionalna tržišta - Njemačku, Italiju, Austriju, Sloveniju i Nizozemsku - jer turisti iz tih zemalja ostvaruju 74 posto ukupnog turističkog prometa u Istri. Iako smo lani bilježili minuse do polovine srpnja, ipak smo godinu završili s pozitivnim rezultatom. No, moram naglasiti kako još uvijek imamo problema sa skandinavskim i

tržištem Velike Britanije i bojim se da bismo s tim tržištima i dalje mogli imati stagnaciju. S druge strane, s ruskog tržišta očekuje se povećani dolazak turista. Zašto je nastao problem sa Skandinavijom i Velikom Britanijom? - Zadnje tri-četiri godine imali smo određenih poteškoća s britanskim tržištem. Naime, s jedne strane funta je oslabjela u odnosu na euro, a s druge kod nas se pojavio supstitut za to tržište, a to je bilo rusko tržište koje je počelo značajno rasti, pa su se i naši hotelijeri okrenuli prema njemu. Britanci nas smatraju low cost destinacijom i vjeruju da smo u kategoriji Bugarske, što nije točno. Što će biti s dalekim destinacijama koje se otvaraju prema Hrvatskoj, primjerice Kinom i Indijom? - Ne očekujem značajan dolazak turista s tih tržišta i nije realno u nekoliko sljedećih godina očekivati da bi se s tih tržišta trebali dogoditi neki spektakularni rezultati. Možda ipak u ovom trenutku nisam dovoljno dobar vizionar. Istina je da se broj dolazaka japanskih turista povećava, ali smatram da nećemo doći do nekih ozbiljnih brojki s tog tržišta jer Japanci dolaze na jedan do dva dana u neku našu destinaciju, i to u sklopu tura po Srednjoj Europi. Kad je riječ o Kini, možda dođe veći broj turista s tog tržišta, ali ipak ne računam ne neke velike brojke. Kinezi imaju svoje određene navike, ne zanima ih sunce i more, nego traže određe-

www.privredni.hr Broj 3633, 28. lipnja 2010.

( 74% turističkog prometa u Istri

*vijesti

ostvare gosti iz Njemačke, Italije, Austrije, Slovenije i Nizozemske

a za Atlasov let oblje, a na novom je poslovodstvu zadatak da je pokuša izvesti na pravi put. ad država konačno shvati da nema alternative za tu gospodarsku granu nu uslugu i imaju svoje zahtjeve. Imamo li dovoljno obrazovanih kadrova za prihvat takvih gostiju? - Naši ljudi koji dugo rade s Japancima prilagodili su se njihovim zahtjevima, a oni ne bi dolazili u našu zemlju da nisu zadovoljni. Japanci očekuju mini-

mum standarda koji im je potreban, što znači da im se hrana mora pripremati na određeni način, a uglavnom su orijentirani na ribu, očekuju kade u kupaonicama, općenito hotele nešto višeg standarda… U smislu lifestyle destinacije, gdje se nalazi Istra kao regija u odnosu na ostatak Hrvatske? - I u tom smo dijelu paušalno odradili priču. Postavlja se pitanje što je to zapravo lifestyle - je li to vino, nautika, gastronomija, robinzonski turizam... No, čini mi se da neke ozbiljne lifestyle priče baš i nema. Što se tiče vina, regijama poput Toscane ili Bordeauxa ne možemo konkurirati. No, ipak u tom smislu možemo razgovarati o privlačenju turista iz Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, a prema Italiji smo inferiorni jer oni imaju bolje organiziran vinski

proizvod. Nautika je nešto što je, prema mom mišljenju, definitivno lifestyle. Golf je u Istri ostao na razini planova, ali u realnosti ga nema jer nema golf igrališta. U ovom trenutku postoji jedno poluigralište na Brijunima i jedno igralište u Savudriji. Ne slažem se s tvrdnjom da u Istri treba biti 20 golf igrališta, ali

Uskoro ćete preuzeti čelno mjesto u turističkoj agenciji Atlas. Kakvi su vam planovi? - Završio sam jedan ciklus u turističkoj zajednici, počeo mi je novi mandat, ali krenuo sam drugim putem. Oni koji su bili prije mene napravili su dobre temelje, a ja sam ih samo nadogradio. U turističkoj zajedni-

desetak takvih igrališta itekako bi nam dobro došlo za proširenje sezone. Broj golfera koji bi nam tada došao popravio bi “krvnu sliku” istarskog turizma. U agroturizmu smo dobro počeli, ali zbog opće krize prestale su investicije i bez pomoći države koja će stimulirati izgradnju takvih kapaciteta neće biti ništa od razvitka tog oblika turizma.

ci imali smo iznimno dobru suradnju sa sustavom turističkih zajednica, lokalnom samoupravom i hotelijerima. Nadam se da će se ta suradnja nastaviti. U pripremi je izrada revizije master plana koji bi definirao pravce razvoja za srednjoročno razdoblje i koji bi trebao olakšati poziciju timu ljudi koji će nastaviti voditi turističku zajednicu Istre.

Što je s cijenama u hotelima? Jesmo li ipak preskupi? - Ne moramo se uspoređivati s Turskom ili Bugarskom. Naši hotelijeri znaju gdje je njihov prag rentabilnosti. Spuštanje cijena može ići samo do određene granice jer će u suprotnom biti kontraproduktivno. Često se znalo dogoditi da hotelijeri spuste cijene, a taj ekstraprofit ostane kod nekog turoperatora u džepu.

Znači, Atlas će dobiti nova krila? - Nadam se da će dobiti nova krila jer su došli neki novi ljudi, članovi Uprave, koji bi trebali donijeti i bolja vremena za Atlas. Ta je agencija prošla kroz teško razdoblje, a na nama je da je pokušamo izvesti na pravi put. Nadam se da će doći i bolja vremena za turizam, i to u onom trenutku kad država konačno shvati da nema alternative za tu gospodarsku granu.

Pad prometa u distributivnoj trgovini U prvom tromjesečju ove godine poslovni subjekti (pravne osobe i obrtnici) ostvarili su u distributivnoj trgovini ukupno 53,467 milijardi kuna prometa što je za 10 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Pravne osobe ostvarile su 51,317 milijardi kuna ili 96 posto prometa, a obrtnici 2,15 milijardi kuna ili četiri posto. Na kraju prvog tromjesečja pravne osobe imale su 23.006 prodavaonica/servisa, a obrtnici 17.245, što je ukupno 40.251, objavio je Državni zavod za statistiku. U distributivnoj trgovini ima 221.692 zaposlena. Samo 10 posto osiguranih od tuče U Croatia osiguranju od tuče je osigurano oko 200.000 hektara obradive poljoprivredne površine, a premija osiguranja u ovoj godini iznosi oko 70 milijuna kuna. Od tuče je osigurano samo oko 10 posto obradivih poljoprivrednih površina. Croatia osiguranje u poljoprivrednim osiguranjima ima oko 90 posto udjela na tržištu. Poljoprivrednicima se nude osiguranja od 13 vrsta rizika u različitim paketima od kojih je najznačajnije upravo osiguranje od tuče. U Istri zatvorena 103 građevinska obrta Zabrane građevinskih radova u turističkim mjestima u sezoni, manjak investicija i nelikvidnost, ostavljaju traga na istarskim građevinskim obrtima. Njihov je broj u Istarskoj županiji u proteklih pet mjeseci umanjen za čak 103, pa ih je sada, prema podacima Županijske obrtničke komore, registrirano 1815. Do kraja godine očekuje se još veći pad.

14 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3633, 28. lipnja 2010.

Rad u kaznionicama

Ravnatelj Uprave za zatvorski sustav Branko Peran

Zatvorenici nemaju kup

U sedam hrvatskih kaznionica proizvodi se namještaj, odjeća, rakija... Kaznionice traže suradnju sa širom zajednicom kako bi

Dogovoreni rokovi u proizvodnji uvijek se ispoštuju

mještajni kapaciteti kaznionica i zatvora manji su od 4000 mjesta, a u njima je trenutačno smješteno oko 5000 zatvorenika svih kategorija. Godišnje kroz sustav prođe oko 20.000 zatvorenika različitih formalno-pravnih statusa (zatvorenici, pritvorenici, kažnjenici). Osim nedostatka posla, problem su vam i zastarjele radionice te oprema. Koji bi vam bili prioriteti u obnovi? - Prioritet nam je nova oprema za proizvodnju namještaja od oplemenjenih ploča te obnova lakirnice u drvoprerađivačkoj i metalskoj radionici Kaznionice u Lepoglavi, potom rekonstrukcija farme mliječnih krava s izgradnjom središnjeg izmuzišta u Kaznionici u Valturi te nabava različite poljoprivredne mehanizacije za svih šest radionica. Otvoreni smo za donacije, kao i za sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji s poduzetnicima koji su za to zainteresirani. Kako prodajete svoje proizvode? - Prodaja se do sada obavljala na različite načine, a ovisila je o vrsti proizvoda ili usluga. Određeni dio proizvoda prodaje se u samoj kaznionici, dok se dio prodaje po narudžbi poznatog kupca. U skladu sa zakonskim odredbama o javnoj nabavi dio proizvoda prodaje se i javljanjem na objav-

ljene natječaje, a dio kupaca rezultat su rada službenika komercijale. Zapošljavate zatvorenike i izvan zatvora. U kojim tvrtkama? - Već dulje vrijeme surađujemo s tvrtkama TOZPenkala, Končar i Plamen. Naravno da smo zainteresirani za suradnju i s drugim tvrtkama, pogotovo ako bi to bilo na dulji rok. Poslovi koje zatvorenici najčešće obavljaju izvan kaznionice/zatvora su pomoćni

Već dulje surađujemo s tvrtkama TOZPenkala, Končar i Plamen. Želimo suradnju i s drugim tvrtkama poslovi u pilani, građevinarstvu, na uređenju okoliša, utovaru-istovaru, poljoprivredni poslovi i drugo. S obzirom da zatvorenici nisu primorani raditi, imate li problema s rokovima isporuke naručene robe, i kakva je općenito suradnja s lokalnom zajednicom? - Suradnja je vrlo bitna, a ponajprije se odnosi na organizaciju rada zatvorenika i poboljšanje standarda izvršavanja kazne zatvora. Shodno tome za zainteresirane tvrtke proizvodimo poluproizvode ili gotove proizvode u opsegu koji je u skladu s po-

strojenjima i opremom u radionicama te sklapamo ili izrađujemo jednostavne proizvode u zatvorima. Naravno, sve to je moguće samo uz sklopljeni ugovor o poslovnoj suradnji sa zainteresiranim tvrtkama. Kao i svugdje u proizvodnji, a uz već navedeni problem zastarjele opreme i postrojenja, i kod nas postoje određene poteškoće u samoj proizvodnji, ali ugovorene rokove ipak na kraju uvijek ispoštujemo. Mogu li se zatvorenici u zatvorima i obrazovati? - Kaznionica u skladu sa svojim mogućnostima organizira osnovnu i strukovnu izobrazbu te stjecanje dodatnih radnih vještina zatvorenika, tj. organiziramo osnovno školovanje do 21. godine života zatvorenika koji nemaju završenu osnovnu školu, a opismenjavanje nepismenih zatvorenika organizira se neovisno o životnoj dobi. Izobrazba se organizira u kaznionici i izvan kaznionice, a nakon toga zatvorenicima se izdaje svjedodžba iz koje nije vidljivo da su školovani u kaznionici. Zatvorenicima se može omogućiti stjecanje višeg i visokog stupnja izobrazbe na vlastiti trošak, ako se program izobrazbe može uskladiti sa sigurnosnim razlozima. Ministarstvo obrazovanja i športa verificiralo je naše programe za osnovno školovanje odraslih, te za pomoćne kuhare i konobare, šivačice i sobarice. (J.F.)

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

roblemi u svim kaznionicama gotovo su isti, a najvažniji su nedostatak posla za angažiranje svih radno sposobnih zatvorenika koji žele raditi, te zastarjelost postrojenja i opreme zbog nedostatka financijskih sredstava, kaže ravnatelj Uprave za zatvorski su-

Od naknade za rad zatvoreniku se 30 posto odvaja kao obvezna ušteđevina, a s ostalim dijelom zatvorenik slobodno raspolaže stav Branko Peran, koji nas je upoznao sa svime što se radi i proizvodi u sedam hrvatskih kaznionica te objasnio kakve koristi od toga može imati i šira zajednica. Rad u zatvorima, kaže Peran, reguliran je Zakonom o izvršavanju kazne zatvora. Zatvorenicima se omogućuje rad u skladu s njihovim zdravstvenim sposobnostima, stečenim znanjima i vje-

Lepoglava

Turopolje

U Lepoglavi se u poljoprivrednoj radionici dodatno proizvodi ogrjevno i tehničko drvo (imaju vlastitu šumu), te rakija i vino iz vlastitog šljivika i vinograda. U metalskoj i drvoprerađivačkoj radionici izrađuje se metalni i masivni namještaj, hidrantski i vatrogasni ormari, okovi, spojnice, opruge... Izrađuju i ostale vrste čeličnih konstrukcija po narudžbama. U ugostiteljskoj radionici organiziraju svadbe, prenoćište, poslovne ručkove, proslave, pripremaju tople obroke i jela po narudžbi, peku i prodaju kruh. Uz to, u Lepoglavi se izrađuju bačve, rezbareni šahovi, pladnjevi, kutije za nakit, proizvodi od šiba, slike, suveniri...

U kaznionici u Turopolju pored svega imaju i dvije šljunčare gdje proizvode šljunak i betonsku galanteriju. U poljoprivrednoj radionici uzgajaju i janjce te riblju mlađ šarana, amura i tolstobika za tržište.

www.privredni.hr Broj 3633, 28. lipnja 2010.

bi radili, ali kaznionice ce za njihovu robu

betonska galanterija i mnoštvo drugih proizvoda. Uzgaja se povrće, voće, stoka, riblja mlađ, proizvodi mlijeko, vino, mogle zaposliti sve zatvorenike koji žele raditi štinama, te mogućnostima kaznionica. Organizacija i način rada, nastavlja Peran, moraju biti što sličniji onima na slobodi. Zatvorenika se može zaposliti u kaznionici ili kod drugog poslodavca izvan kaznionice na temelju ugovora koji s poslodavcem sklapa kaznionica, uz odobrenje Središnjeg ureda Uprave za zatvorski sustav. Zatvoreniku kojem je izrečena kazna zatvora do jedne godine može se uz pristanak poslodavca odobriti nastavak rada kod poslodavca, ako uz kaznu nije izrečena zabrana obavljanja zvanja, djelatnosti ili dužnosti. Zatvoreniku koji samostalno obavlja gospodarsku ili drugu djelatnost može se odobriti nastavak obavljanja iste djelatnosti. Zatvorenika se na poslove unutar kaznionice raspoređuje na rad prema Pravilniku o radu i strukovnoj izobrazbi, popisu i opisu radnih mjesta zatvorenika, te naknadi za rad i nagradi. Bez poreza i doprinosa Mjere zaštite na radu definirane su općim propisima, jednako kao i radno vrijeme, odmor tijekom

rada, dnevni i tjedni odmor... Godišnji odmor može trajati od 18 do 30 radnih dana, ovisno o duljini rada za vrijeme izdržavanja kazne zatvora. Za vrijeme godišnjeg odmora zatvoreniku se isplaćuje naknada u visini prosječne naknade ostvarene u posljednja tri mjeseca rada, a za vrijeme bolovanja naknada u visini od 70 posto naknade ostvarene u prethodnom mjesecu. Naknada za rad isplaćuje se na novčani polog zatvorenika (ne dobiva gotovinu) jednom mjesečno. Zatvorenici dobivaju obračunski list naknade, na koju se, prema važećim propisima, ne plaćaju porezi i doprinosi. Naknada kod privatnog poslodavca utvrđuje se u visini propisanoj općim aktom poslodavca, te se tako utvrđena vrijednost rada uplaćuje na račun kaznionice, a od koje se zatvoreniku isplaćuje 25 posto. Naknada za rad utvrđuje se množenjem osnovice za izračun naknade za rad i koeficijenta njegovog rada za puni mjesečni fond sati rada. Osnovica iznosi 20 posto od bruto osnovice za obračun plaća državnih službenika i namještenika, a koe-

ficijenti se utvrđuju ovisno o složenosti poslova utvr-

Brojni poslodavci, ponajprije zbog niskih troškova rada, mogli bi naći svoj interes u angažiranju zatvorenika

se koristi za poboljšanje uvjeta života i rada zatvorenika, tehnološko unaprjeđenje rada, pokriće nedostatnih financijskih sredstava iz državnog proračuna, te za nabavu opreme. O načinu korištenja tih sredstava odlučuje upravitelj uz prethodnu suglasnost ministra pravosuđa. Dio ostatka prihoda kaznionice odlukom

đenih Nacionalnom klasifikacijom zanimanja u rasponu od 0,50 do 1,00. Prevedeno, zatvorenici mjesečno mogu zaraditi od 510,89 do 715,24 kuna. Obvezna štednja Od naknade za rad zatvoreniku se 30 posto odvaja kao obvezna ušteđevina, a s ostalim dijelom zatvorenik slobodno raspolaže u skladu s odredbama kućnog reda u kaznionici. Sredstva ostvarena radom zatvorenika koriste se kao dopunska sredstva za potrebe programa izvršavanja kazne zatvora. Prihodi kaznionica vode se na njihovim računima, a koriste se u prvom redu za pokriće izdataka nastalih obavljanjem rada i isplatu naknada za rad zatvorenicima. Ostatak prihoda

ministra pravosuđa može se rasporediti i za potrebe drugih kaznionica. Slabo iskorištena proizvodnja Zatvorenici su radno angažirani na tzv. režijskim poslovima, primjerice na pomoćnim poslovima u kuhinji, praonici rublja, skladištu, zatvorskoj prodavaonici, čišćenju i održavanju objekata i zemljišta te u radionicama s različitim proizvodnim programima. Tako se, primjerice, u

Lipovici pokraj Popovače osim proizvodnje povrća, jabuka, krušaka te uzgoja svinja za vlastite potrebe obavlja i klanje stoke te uzgoj ovaca za tržište. U metalskoj radionici izrađuju jednostavnu metalnu galanteriju, proizvode od drveta te popravljaju drvenu opremu. U radno-terapijskoj radionici za ugovornog kupca (na njegovim strojevima i s njegovim materijalom), zatvorenici izrađuju plastične i papirnate vrećice, tiskanice, kalendare, blokove, ukrase... Izvan zatvora najčešće se dobivaju poslovi utovara i istovara robe, pomoćni poslovi u građevinarstvu, poslovi održavanja okoliša, primjerice sportskih terena ili ribnjaka, poslovi na berbi poljoprivrednih proizvoda... Pregled svega što se proizvodi po zatvorima pokazuje da bi brojni poslodavci, ponajprije zbog niskih troškova rada, mogli naći svoj interes u angažiranju zatvorenika. Time bi napravili uslugu mnogima, a ponajprije zatvorenicima jer trenutačno, kako je rekao Peran, jednostavno nema dovoljno posla za sve zatvorenike koji bi htjeli raditi.

Požega

Valtura

Glina

U kaznionici u Požegi, u okviru poljoprivredne radionice, uz povrće uzgajaju i tovne svinje, rasplodne svinje te jaja za konzumaciju i daljnju prodaju. Proizvode i metalne krevete, plinske ormariće, dijelove štednjaka, muljače za grožđe, miješalice, prikolice za motokultivatore... U krojačkoj radionici šivaju plahte, jastučnice, kuhinjske krpe, radna odijela, kao i sve drugo što je potrebno sustavu i tržištu. Bave se čak i održavanjem i iznajmljivanjem objekata (imaju kuće za odmor u Velikoj), a u okviru te radionice obavljaju se i radno-terapijski poslovi (sklapanje olovaka, izrada suvenira od šibe i gline, te ručni radovi).

U kaznionici u Valturi organizirana je biljna proizvodnja na 370 hektara oranica i vrtova te 34 hektara pašnjaka gdje se uzgaja djetelina, ljulj, žitarice i kukuruz, namijenjeni ishrani stoke. Stočna proizvodnja sastoji se od uzgoja mliječnih krava s oko 480 grla holstein pasmine, a od 2008. i 30 grla istarskog goveda, koje uzgajaju u suradnji s Agencijom za ruralni razvoj Istre. U proizvodnji mlijeka je oko 180 muznih krava s godišnjom proizvodnjom od oko 1,3 milijuna litara mlijeka. Na tri hektara zasađene su masline, a šume iskorištavaju za ogrjev. Vade i prerađuju i tehničko-građevinski kamen, od čega proizvode standardnu betonsku galanteriju.

U Glini se proizvodi povrće za vlastite potrebe. U grafičkoj radionici tiskaju se i izrađuju obrasci, matične knjige, razne evidencije, osobni listovi, razni blokovi, čestitke, razglednice, novine, knjige... U metalskim radionicama se obavlja rezanje, štancanje i savijanje lima, profila i cijevi, izrađuje se i montira bravarija, dvorišne ograde, razne metalne konstrukcije te oprema za dječja igrališta. U radionici održavanja obavljaju se jednostavniji mehaničarski popravci motornih vozila, popravci limarije i bojenje, vodoinstalaterske i električarske usluge, izrada namještaja po mjeri i ostale stolarske usluge.

16 AKTUALNO *vijesti Za veću potrošnju domaćega mlijeka Na ambalažama mlijeka i mliječnih proizvoda pojavio se znak Mlijeko hrvatskih farmi popraćen logom Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) koja je pokrenula projekt uvođenja toga znaka radi potpore proizvodnji i povećanju konzumacije hrvatskog mlijeka. Do sada se 14 mljekara odlučilo na korištenje znaka, a među njima su i vodeći tržišni igrači koji otkupljuju oko 90 posto ukupnih količina mlijeka proizvedenog u nas. Šampionski kulen iz Gunje

Kulen Gorana Leporiza iz Gunje proglašen je šampionom na 10. ocjenjivanju kakvoće slavonskog kulena održanogm u Osijeku u organizaciji HGK-Županijske komore Osijek i Agroglasa. Vicešampionskim odličjem nagrađen je, pak, kulen tvrtke Belje PC Baranjka iz Belog Manastira. Na ocjenjivanje je pristiglo 26 uzoraka kulena, od čega je pet nagrađeno zlatnim medaljama, 11 srebrnim, jedan diplomom, a preostali brončanim medaljama. U proteklih 10 godina na ovom je natjecanju bilo oko 600 sudionika. Udruženje za plastiku i gumu bogatije za dvije grupacije Unutar Udruženja za plastiku i gumu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori osnovane su Grupacija za gumu te Grupacija za cijevi i spojnu opremu. Cilj im je intenzivnije povezivanje i suradnja radi bržeg rješavanja zajedničkih problema te mogućeg snižavanja troškova rada. Inače, proizvodnja i prerada polimera jedna je od najperspektivnijih industrijskih grana u Europi i svijetu. Rast plastičarske industrije u EU-u za dva do tri posto viši je od prosjeka rasta ukupne industrije.

(

Privredni vjesnik Broj 3633, 28. lipnja 2010.

oko 1,5 mlrd kn

ukupno nepodmirenih prijavljenih obveza

( sa 991 na 1315

povećan broj insolventnih pravnih osoba

Zoran Kovačević, predsjednik HGK-Županijske komore Osijek

Nastojimo staviti izvoz u prvi plan Prije nekoliko godina mislilo se da će 2010. biti prijelomna godina, godina kontinuiranog rasta. Umjesto toga, guši nas insolventnost, a neplaćanje je, kaže Kovačević, postalo pravi modni hit ne plaćaju čak ni oni koji imaju čime Svetozar Sarkanjac

otovo svi pokazatelji poslovanja gospodarstva Osječko-baranjske županije i prvih mjeseci 2010. godine pokazuju nastavak negativnih trendova iz prošle godine. Tako je vanjskotrgovinska razmjena sedam posto manja u odnosu na prve mjesece 2009. godine. Broj insolventnih pravnih osoba povećao se sa 991, koliko ih je bilo krajem 2008., na 1315 krajem 2009. godine s ukupno nepodmirenih prijavljenih obveza od gotovo 1,5 milijardi kuna. Pri tome ne treba ni spominjati da je broj zaposlenih smanjen, a broj nezaposlenih bitno povećan. U atmosferi takvih loših trendova, predsjednik HGK-Županijske komore Osijek Zoran Kovačević slikovito opisuje kako bi danas izgledala gospodarska slika istoka Hrvatske da su zadržani pozitivni gospodarski trendovi kakvi su vladali prije tri-četiri godine. - Iz one perspektive, 2010. je trebala biti prijelomna godina. Godina u kojoj je industrijska proizvodnja trebala u kontinuitetu rasti desetak posto na mjesečnoj razini, 35 milijardi kuna je trebao biti ukupan BDP, oko milijardu i pol kuna je trebala biti vanjskotrgovinska razmjena. Zaposlenih je trebalo biti između 105.000 i 110.000, nezaposlenih do 21.000. Konkretni projekti nosili su razvoj gospodarstva, posebice građevinski sektor koji je u tom trenutku bio u punoj ekspanziji, pa

je primjerice Koridor V.c trebao dotaknuti mađarsku i bosansku granicu, a segment nelikvidnosti trebao je biti značajno ispod 500 milijuna kuna... A što u sadašnjim okolnostima čini Županijska komora, kako pokušava pomoći posrnulom gospodarstvu? - Prije svega se radi o pomoći tvrtkama u kreiranju njihove gospodarske politike i, što je najbitnije, plasmana proizvoda u zemlji i inozemstvu. Iz toga se iskristalizirala jedna ključna stvar, a to je pitanje izvozne orijentacije ove zemlje. HGK dugi niz godina raznim aktivnostima kroz poslovne razgovore, stručna putovanja i sajamske manife-

stacije nastoji izvoz što je moguće više staviti u prvi plan. Ne samo prema kreatorima fiskalne, državne politike kao što su ministarstva i Vlada, nego već niz godina ukazujemo na neke anomalije koje su zapravo ovu zemlju dovele u nakaradnu situaci-

ju. Potpuno je poremećena svijest gospodarstva, a jednim dijelom i struktura gospodarstva. Pogledajte samo na što se sveo jedan industrijski grad kao što je Osijek, pa i čitava Osječko-baranjska županija. U ovom trenutku u našoj ukupnoj strukturi negdje oko 40 posto se odnosi na trgovinu. Samo 25 posto na industriju, odnosno prerađivačku indu-

što je izvozna orijentacija stavljena u drugi plan, monetarna politika uz sve ove fiskalne mjere mora doći na prvo mjesto. U tom kontekstu treba pokazati našem gospodarstvu da ova vlast i ova država žele izvoz kao orijentaciju.

Nakaradnom politikom izvoz je stavljen u drugi plan, a sve što se odnosi na uvoz, a posebno na trgovinu – sve ovo vrijeme doslovno je cvalo

Što učiniti da se takav negativan trend promijeni? - U ovom vremenu stagniranja i preživljavanja temeljno je sačuvati proizvodnju, ne dopustiti stečajeve, a pogotovo ne kroz neke demonstracijske efekte da se otvara val stečajeva kao što smo imali krajem devedese-

Često ukazujete na alarmantno posrtanje morala u poslovanju. - Riječ je o problemu neplaćanja. Došli smo do nesolventnosti ne više samo gospodarstva nego kompletnog društva. Neplaćanje je postalo moda, gotovo pravi modni hit u kojem i oni koji imaju, koji posjeduju žiralni novac i imaju određene obveze, ne plaćaju svoje obveze jednostavno zbog

striju, oko 15 posto odnosi se na građevinu i desetak posto na poljoprivredu. Dakle, jednom takvom nakaradnom politikom izvoz je stavljen u drugi plan, a sve što se odnosi na uvoz, a posebno na trgovinu – sve ovo vrijeme doslovno je cvalo.

tih. I, što je najvažnije: uz sve mjere koje najavljuje fiskalna politika a koje u polaznom stadiju ocjenjujemo dobrima – monetarna politika ne smije ostati po strani. Bez obzira na to koliko bolno bilo otvaranje tečajne politike, koja je zapravo ključna u tome

toga što je uobičajeno da se ne plaća šest mjeseci ili godinu dana. Uvukao se nemoral u društvo, a što je najtragičnije i što može dovesti do daljnjeg srozavanja gospodarstva, to je nemoral u kodeksu ponašanja prema svojim poslovnim partnerima.

enterprise europe

info

Broj 19, 28. lipnja 2010.

PoC program

Krenuo projekt PrE-Mu-Dra Županijska komora HGK Varaždin i agencija Redea iz Čakovca s mađarskim su partnerima, Fondom za promociju poduzetništva Županije Zala i Fondom za promociju poduzetništva Županije Somogy, započele projekt poticanja gospodarskog razvitka u regiji prekograničnom suradnjom. Projekt je sufinanciran iz IPA prekograničnog programa Mađarska-Hrvatska 2007.-2013. Projekt PrE-Mu-Dra s ukupnim proračunom od 150.000 eura započeo je u svibnju 2010. godine i traje do svibnja 2011. godine. Cilj je projekta mobilizacija interesa zbog intenziviranja prekogranične gospodarske suradnje, posebice malih i srednjih poduzeća, i to uz korištenje instrumenata razmjene iskustva, najboljih praksi poduzetnika regije, transfera znanja, poslovnih susreta te promoviranja i poticanja zajedničkog predstavljanja poduzeća na sajamskim priredbama.

Velik interes za provjere inovacija Vladina agencija zaprimila je prijave u Program provjere inovativnog koncepta kojim sufinancira inicijalne faze inovativnih znanstveno-poduzetničkih projekata Poslovno-inovacijski centar Hrvatske – BICRO primio je ukupno 69 prijava u prvom krugu prijava u Program provjere inovativnog koncepta – PoC (Proof of Concept), pokrenut početkom svibnja. Ukupna vrijednost traženih sredstava iznosi preko 12 milijuna kuna, dok bi privatni sektor uložio dodatnih 8,4 milijuna kuna u projekte. Program financiraju Vlada Republike Hrvatske i Svjetska banka, a pokrenut je u suradnji s partnerima: Uredom za transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Znanstveno-tehnologijskim parkom Sveučilišta u Rijeci – SteP Ri, Tehnološkim parkom Varaždin i Tehnološko-inovacijskim centrom Međimurje u okviru Regionalne razvojne agencije Međimurje – REDEA. Najzastupljeniji sektor u prispjelim prijavama je ICT, slijede energetika, elektronika i tehnologije s primjenom u zdravstvu. Najveći interes za Program u prvom krugu su većinom iskazala privatna poduzeća (preko 75 posto), zatim slijede

znanstvene organizacije. Program bespovratnim sredstvima u iznosima od 35.000 do 350.000 kuna po projektu financira provjeru i zaštitu intelektualnog vlasništva, demonstraciju tehničke izvedivosti i izradu funkcionalnog prototipa. Iz Programa je moguće financirati do 75 posto ukupnih troškova. Ostatak od najmanje 25 posto natjecatelj treba osigurati iz vlastitih ili drugih izvora. Smisao provjere inovativnog koncepta je utvrditi tehničke karakteristike i komercijalni potencijal rezultata istraživanja čime će se premostiti jaz između istraživanja i razvoja i tržišta. Program provjere inovativnog koncepta podupire pretkomercijalne aktivnosti istraživača i poduzetnika na putu razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa, s ciljem pružanja potpore u ranoj fazi razvoja inovacije, kako bi se pomogao i usmjerio daljnji razvoj i smanjio rizik investicije u kasnijoj fazi. Direktor BICRO-a Dalibor Marijanović kaže kako je zadovoljan odazivom zainteresiranih za prijavu u

novi Program budući je već u prvom pozivu gotovo trostruko premašen iznos predviđenog proračuna Programa, a što je pokazatelj opravdanosti pokretanja programa i uvođenja takvog financijskog instrumenta. “Odaziv natjecatelja obvezuje BICRO i partnere na ulaganje daljnjih napora kako bi se osigurala dodatna sredstva i zadovoljila povećana potražnja. Prispjele prijave bit će obrađene sukladno utvrđe nim kriterijima i prezentirane evaluacijskom odboru nakon čega će se odabrati projekti za financiranje”, zaključuje Marijanović.

enterprise europe Europski fondovi

Potrebno pripremiti kvalitetne projekte Hrvatska još uvijek nema dovoljno zrelih projekata za trošenje 2,2 milijarde eura iz EU fondova u prve dvije godine članstva Irena Spahić ispahic@hgk.hr Hrvatska mora hitno pripremiti zrele, posebice infrastrukturne, projekte, uspostaviti kapacitete za njihovu provedbu, pripremiti privatni sektor za sudjelovanje u javnim nabavama i uključiti lokalne i regionalne vlasti u konzultacije, istaknuto je na okruglom stolu o fondovima EU-a održanom u Saboru. ”Cilj Hrvatske je iskoristiti više od 90 posto sredstava jer sve što ne iskoristimo je izravni gubitak”, istaknula je Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora Hrvatske s EU-om. Dodala je da je izrazito važan uvid i razumijevanje javnosti o čemu se tu radi, a učinak novca iz fondova najbolje se vidi na lokalnoj razini gdje omogućuje bolji život - centre za kulturu, vrtiće, željeznicu ili kanalizaciju. Na okruglom stolu govorilo se o važnosti dosadašnjeg iskustva stečenoga kroz pretpristupne programe, koje će se ulaskom Hrvatske u članstvo EU-a primjenjivati na korištenje sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova. Naime, ovdje se govori o iznosima od 2,2 milijarde

eura namijenjenih Hrvatskoj za prve dvije godine članstva, za razdoblje 2012.2013. godine. Hrvoje Dolenec, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a, na skupu je rekao kako je pripremljen nacrt Nacionalnog strateškog referentnog okvira, krovnog strateškog dokumenta za programiranje struktur-

nih fondova EU-a i kohezijskog fonda. “On je važan jer predstavlja mjerilo za zatvaranje poglavlja pregovora 22. Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata”, naglasio je Dolenec. Ivana Maletić, državna tajnica u Ministarstvu financija, govorila je o institucionalnom ustroju i pripremama za sudjelovanje u kohezijskoj politici, a u okviru treće teme

bilo je riječi o županijskoj razvojnoj agenciji Varaždinske županije. Vesna TrnokopTanta, potpredsjednica HGK-a, predstavila je primjere uspješnih projekata u koje je bio uključen HGK, a koji se odnose na pripremu hrvatskog gospodarstva za EU. Na skupu je predstavljen i projekt energetske učinkovitosti Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Vijesti KONFERENCIJA ZA TESTERE SOFTVERA VIAQA 10 Oko 40 sudionika, testera softvera, programera i zaljubljenika u softver, okupilo se u petak u prostorijama Tehnologijsko-razvojnog centra u Osijeku na prvoj hrvatskoj konferenciji o testiranju softvera ViaQA 10 u organizaciji tvrtke Pet minuta uz potporu Europske poduzetničke mreže. Tri predavanja, dvije radionice i izložba karikatura Andyja Glovera činili su program ove jednodnevne konferencije. Stanislav Strešnjak, test menadžer iz Siemensa, govorio je o trendovima u informacijskim i telekomunikacijskim tehnologijama koji integracijsko testiranje softvera dovode pred nove izazove. Marko Dugonjić iz Creative Nightsa, poznati stručnjak za uporabljivost softvera, predstavio je okupljenima brze i učinkovite metode testiranja korisničkog sučelja web aplikacija za bolju uporabljivost. Predavanje Tihomira Kita iz Udruge Linux korisnika Osijek o otvorenim alatima za testiranje softvera bilo je svojevrstan uvod u poslijepodnevnu radionicu na kojoj su sudionici mogli raditi robusnim alatom otvore-

nog koda Watir za brzo i učinkovito testiranje web aplikacija koji je predstavio community manager Watira Željko Filipin. Drugu radionicu vodio je Tomislav Tipurić, produkt menadžer iz Microsofta, predstavivši nove testerske alate u najnovijoj inačici popularnog Visual Studija - VS 2010.

ju razvoja i rasta kroz dodanu vrijednost. Zatim je Nikola Balić predstavio EEN mrežu s naglaskom na uslugama u području transfera tehnologija. Na završnom predavanju raspravljalo se o ulozi industrijskog dizajna i žiga u zaštiti identiteta proizvoda i usluge te načinima zaštite.

RADIONICA IZ UPRAVLJANJA INOVACIJAMA Kao dio Europskog tjedna malog i srednjeg poduzetništva u prostorijama Poduzetničkog inkubatora PIN Šibenik, u organizaciji Ureda za transfer tehnologije (UTT) Sveučilišta u Splitu, održana je radionica iz upravljanja inovacijama. Poduzetnici i inovatori s područja Šibensko-kninske županije pobliže su upoznati s uslugama koje UTT, kao dio Europske poduzetničke mreže, pruža bez naknade za jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća. Radionicu je otvorila voditeljica ureda Leandra Vranješ Markić s predavanjem Inovacije kao put ka povećanoj konkurentnosti, prepreke i putokazi za njihovo prevladavanje u kojem se raspravljalo o procesima inoviranja i transferu tehnologije kao načinu iznalaženja novih partnera i tržišta i te o potica-

POSLOVNI RAZGOVORI TVRTKI IZ DRVNE INDUSTRIJE U mađarskom Zalaegerszegu Europska poduzetnička mreža je početkom lipnja organizirala individualne poslovne razgovore za predstavnike drvne industrije i industrije namještaja iz Hrvatske, Mađarske i Slovenije. Uz mađarske i slovenske partnere suorganizator je bila HGK-Županijska komora Varaždin. Mađarski drvni klaster (Pannon Wood and Furniture Cluster) predstavio je kratkom prezentacijom klaster menadžer Zoltan Wilhelm, a potom je Drvni klaster SZ Hrvatske te aktivnosti i projekte koje provodi predstavila klaster menadžerica Sandra Hižak. U pojedinačnim poslovnim razgovorima sudjelovalo je tridesetak gospodarstvenika.

www.een.hr

28. lipnja 2010.

2 3

Hrvatsko-njemački poslovni forum

Očekuju se JAČA ULAGANJA u turizam i poljoprivredu

Iako njemački poduzetnici ističu kako im je Hrvatska zanimljivo tržište, pola ih u ovoj godini neće povećavati ulaganja, a trećina će ulaganja i smanjiti. Najveći potencijal za ulaganja je u turizmu i poljoprivredi Krešimir Sočković U proteklih 16 godina Njemačka je u Hrvatsku uložila 2,6 milijardi eura i treća je zemlja po ulaganju u Hrvatsku. No, anketa što ju je Udruženje njemačkih gospodarskih komora nedavno provelo među tvrtkama koje posluju na tržištima Srednje i Jugoistočne Europe pokazala je kako gotovo polovina njemačkih tvrtki koje posluju u Hrvatskoj - njih 48 posto - nema namjeru u ovoj godini povećavati svoja ulaganja. Prema istom istraživanju, samo 19 posto njemačkih tvrtki koje posluju u Hrvatskoj ove godine ima u planu povećati svoja ulaganja, a više od trećine (38 posto) ih planira smanjiti. O tim statistikama, ali i budućnosti gospodarske suradnje dviju država govorilo se na Hrvatsko-njemačkom gospodarskom forumu koji je održan u Zagrebu u organizaciji Odbora njemačkog gospodarstva za zemlje Istočne i Jugoistočne

Europe te Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore. Njemačka želi biti vodeći ulagač u hrvatsko gospodarstvo, istaknuo je predsjednik Odbora njemačkog gospodarstva za zemlje Istočne i Jugoistočne Europe Klaus Mangold. Dodao je kako je Hrvatska po mnogo čemu vodeća zemlja regije i važna zemlja za poslovanje njemačkih poduzeća u Jugoistočnoj Europi. Čobanković nije zadovoljan Govoreći o ulaganjima u poljoprivredu, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković rekao je kako nije zadovoljan dosadašnjim njemačkim ulaganjem u sektor hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije. “Ulaganja u taj sektor iznose samo 1,52 posto ukupnih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Poduzetnicima u poljoprivredi i prehrambenoj industriji u devet mjeseci 2009. bruto dobit veća je 12,4 posto, a zaposlenost se povećala dva posto, što govori o vitalnosti tih sektora hrvatskoga gospodarstva”, ista-

knuo je Čobanković. Naglasio je potrebu poštovanja partnerskih odnosa, posebno u vezi s preprekama izvozu svinja i svinjskog mesa iz Hrvatske u EU, dok se istodobno iz EU-a, ponajprije Njemačke, u Hrvatsku uvozi i do 600.000 odojaka. Predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Vedran Duvnjak ističe kako je najveća njemačka akvizicija bio Hrvatski telekom. “Ulažu se napori kako bi se tržištu ponudili novi projekti, primjerice zemljišta turističke namjene koja su u vlasništvu države. Osnovat će se i agencija za upravljanje državnom imovinom, te izraditi jedinstveni registar državne imovine”, najavio je Duvnjak. Naglasio je kako novoizgrađene poduzetničke zone nisu dovele značajan broj investitora te nemaju kapacitet za prihvat ozbiljnijih investicija. Lakše privući turiste nego investitore Njemačko tržište je jedno od najvažnijih za hrvatski turizam jer Hrvatsku godišnje posjeti 1,6 milijuna turista iz te ze-

mlje, istaknuo je ministar turizma Damir Bajs. “To je 17 posto ukupnog broja stranih turista koji ostvaruju 11,5 milijuna noćenja. Posljednjih godina bilježi se porast dolazaka i noćenja s tog tržišta, na kojem ulažemo tri milijuna eura u promidžbu i prezentacije”, rekao je Bajs. “Njemačke investicije u hrvatski turizam su vrlo male, tek 10 milijuna eura, stoga je potrebno više truda kako bismo privukli njemačke investitore. Država planira riješiti pitanje privatizacije 16 do 17 hotela koji su u državnom vlasništvu, a planirane su i investicije u marine te kampove i druge objekte kako bi se povisila kvaliteta domaćeg turizma. Upravo u tome je moguće pronaći interes za investiranje”, procjenjuje Bajs. Na Forumu su potpisani ugovori o kreditima između Njemačke razvojne banke i Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Jedan je vrijedan 30 milijuna eura, a s tim će se sredstvima financirati projekti u turizmu, dok je drugi od 20 milijuna eura namijenjen za pomoć malim i srednjim poduzećima.

enterprise europe PODUZETNIŠTVO U EUROPI

Kriza mijenja sta

U poduzetništvo najviše ulaze mladi obrazovani muškarci bez financijskih problema. Hrvati misle da poduzetnike zanima samo profit, a većin Lada Stipić-Niseteo Mlađi obrazovani muškarci bez financijskih problema iz obitelji s poduzetničkom tradicijom najzainteresiraniji su postati vlastitim poslodavcima; taj trend je uglavnom jednak širom Europe, razlika je samo u postocima. To je jedan od nalaza Eurobarometra. Opipavajući puls Europljana o poduzetništvu, ispitivači javnog mnijenja su, između ostaloga, našli i razlike u percepciji; ekonomska kriza promijenila je gledanje građana na poduzetništvo pa u zemljama najteže pogođenim gospodarskim problemima građani u poduzetnicima vide isključivo osobe koje sve promatraju kroz prizmu vlastitog novčanika izrabljujući zaposlene. U Mađarskoj 26 posto anketiranih o poduzetnicima misli dobro, dok je u Hrvatskoj samo osam posto ispitanih ocijenilo da poduzetnike, osim profita, interesiraju i druge stvari poput boljitka radnika ili ekologije. Sedam posto ispitanika odbacuje tezu da poduzetnici misle isključivo na vlastitu ko-

rist. Najpopularnija kategorija su slobodne profesije, odvjetnici i arhitekti osjetno su bolje prošli od ostatka. Hrvati neće u poduzetnike Samo četiri posto Hrvata smatra mogućim samozapošljavanje u idućih pet godina. Više od polovine ne vidi tu mogućnost te kao osnovni razlog navodi manjak novca ili čak nemogućnost dobivanja odgovarajuće financijske potpore, dok 17 posto dopušta takav razvoj ali s debelim rezervama - više nada negoli perspektiva. Po pravilu, u Europi polovina anketiranih vidi opciju samostalnog rada. Ipak, gospodarska kriza je i tu utjecala na raspoloženje te se postotak optimista smanjio, što je najvidljivije u teško pogođenim zemljama (Mađarska, Slovačka, Litva). Ovaj stav odgovara analizama koje ističu da su najveće žrtve ekonomske krize male i srednje tvrtke te da se one – za razliku od velikih i najvećih – osjetno sporije oporavljaju nakon poslovno problematičnih razdoblja. Anketirani su dobili i intrigantan upit - što bi radili da naslijede golem novac. Dva od pet Rumunja,

40 posto Turaka, 33 posto Hrvata, pet posto Danaca i šest posto Islanđana izjavilo je da bi to uložili u biznis. Jackpot bilo koje vrste prosječan bi Hrvat investirao u kupnju kuće ili počeo slasno trošiti (po petina), dok bi 28 posto stavilo novac na štednju. Pokrenuti posao ili ne? Pet posto građana EU-a u ovom su trenutku u početnoj fazi osnivanja biznisa i poduzimanja potrebnih administrativnih koraka. U mnogim je državama to prioritet te se samozapošljavanje potiče kako bi se ublažila nezaposlenost. Trend je naglašen u Skandinaviji i Njemačkoj. Tri posto stanovnika vodi “friški” posao, a šest posto može reći da su se dobro uhodali. Sve u svemu, 12 posto građana EU-a uključeno je u poduzetništvo. Postotak je rezultat spoja ekstrema gdje su Finska i Cipar najaktivniji - u Finskoj četvrtina stanovništva spada u kategoriju poduzetnika! Francuska, Slovenija i Danska su ispod 10 posto, a u tom je klubu i Hrvatska. Za finski je skok zaslužna nacionalna politika zapošljavanja koja poduzetnicima garantira sve vrste potpore, ne

samo novac za pokretanje biznisa nego i logistiku, savjete, školovanje... Glavni su motivi za pokretanje vlastitog biznisa dobra poslovna ideja i koncept (85 posto Europljana) te raspoloživa sredstva (81 posto). U Hrvatskoj je dobra ideja najvažniji ili značajan element odluke za 99 posto novih poduzetnika, a financijska sredstva i pouzdan poslovni partner za po 92 posto anketiranih. Samo četvrtina drži da je izrazito korisno imati uzor. U poduzetnike je 60 posto Hrvata otišlo nezadovoljno postojećom situacijom, europski je prosjek nešto preko polovine. U novim članicama EU-a postotak je znatno viši te dostiže dvije trećine ispitanih. Spor napredak tvrtke zalog je za uspjeh Većina novih poduzetnika radije će se opredijeliti za novu tvrtku nego preuzimati postojeću. Ukoliko ih se zapita za savjet zlata vrijedan, tri četvrtine će reći da je spor napredak tvrtke zalog njenog uspjeha - 17 posto misli posve suprotno. Naravno, ima

www.een.hr

28. lipnja 2010.

4 5

RED NA UNUTARNJEM TRŽIŠTU

Nalijepi CE radi kvalitete CE oznake na proizvodima jamstvo su kvalitete, sigurnosti, zdravstvene ispravnosti i zaštite okoliša. Dodjeljuju ih nezavisni nacionalni laboratoriji zemalja članica Lada Stipić – Niseteo nisiteo.lada@skynet.be Iako europskim propisima mediji obično prigovaraju da reguliraju zakrivljenost banane, striktni pravni okvir za kvalitetu i sigurnost proizvoda okosnica je sustava zaštite potrošača. Propisi su detaljni, komplicirani i većini građana krajnje zbunjujući – rezultat je ono što se pamti, a on je garantirana kakvoća.

avove

na ih smatra kako im je sigurnija budućnost ako rade za nekoga razlika, pa je 41 posto anketiranih u Francuskoj uvjereno da će biznis bolje napredovati i učvrstiti perspektive širi li se brzo – za razliku od tri posto Islanđana. Veličina domaćeg tržišta ipak je bitan faktor u količini ambicija. Nešto preko polovine europskih poduzetnika osnovalo je tvrtku jer je u tome našlo odličnu priliku, trećina iz nužde jer drugih

šansi nisu imali. Polovina novih poduzetnika ne isključuje bankrot kao kraj poslovnog puta, a ta procjena odgovara Eurostatovim podacima iz demografije biznisa prema kojima peti rođendan dočeka tek svaka druga tvrtka. Hrvati su po crnim prognozama ili možda realnom pristupu perspektivama - na samome vrhu sa 59 posto.

Novi paket propisa o kvaliteti proizvoda na unutarnjem tržištu EU-a na snazi je od početka ove godine, nadograđujući se na usklađivanje započeto prije četvrt stoljeća. Vrh cijelog procesa za potrošača jest oznaka CE na proizvodima iz 24 različite kategorije - igračkama, strojevima, električnim alatima, medicinskim napravama, telefonima, elementima signalnog sustava, građevinskim proizvodima. Promet proizvodima s CE oznakom u 27 zemalja EU-a iznosi godišnje oko 1500 milijardi eura. Kupci ne znaju što znače Kad prosječan potrošač vidi oznaku, uglavnom pojma nema što ona tu radi – unatoč povremenim kampanjama upoznavanja. S druge strane, prosječan proizvođač će se i te kako oznojiti da bi došao do svoga CE i tek tada mogao pustiti proizvod na tržište. Da bi proizvođač stavio CE na svoj proizvod, bio on sušilo za kosu, kutija prskalica, aparatić za testiranje razine šećera u krvi, čitač bankovne kartice ili izolacijski materijal za krov, proizvod mora zadovoljiti preduvjete sigurnosti, zdravstvene ispravnosti i zaštite okoliša. Odgovornost proizvođača je da izbacuje proizvod s oznakom CE u skladu sa svim propisima koji mu određuju parametre kvalitete i sigurnosti. Dio odgovornosti u sustavu nose dobavljači i trgovci, oni su obvezani potvrditi da svaki prodani produkt koji spada u kategoriju označenu s CE zaista ima svoj CE i da su provedene sve moguće potrebne provjere. Dakle, da je kupljena bušilica sa svojim obveznim CE i da je taj CE izvoran. U protivnom, slijede legalne mjere i visoke novčane kazne. Režim je strog kako bi se kompletan sustav održao u punoj snazi. Oznake dodjeljuju nezavisni laboratoriji Oko 1800 laboratorija, inspekcija i tijela za izdavanje certifikata diljem EU-a zaduženo je za izdavanje potvrda za oznaku CE pri-

je puštanja proizvoda na tržište. Propisi su odredili minimum kriterija koje oni moraju zadovoljavati - poput stručnosti, neutralnosti, samostalnosti djelovanja. Označavaju se kao “treća strana”. Neke su države članice za ova tijela odredile strože propise i time veće zahtjeve. Po novim propisima na snazi od početka godine, decentralizirana procjena i praćenje tijela za notifikaciju odgovornost je država članica, a ne famoznog “birokratskog Bruxellesa”. Šest je koraka do prava na oznaku CE na proizvodu, dakle do prava na prodaju na tržištu EU-a. Počinje se identifikacijom seta direktiva koje ga pokrivaju – sigurnost, zdravstvena ispravnost, primjerice. Proizvođač mora zadovoljiti sve tražene standarde koji su iznimno detaljizirani i za svakoga izvan struke predstavljaju gotovo nerazumljiv materijal – i tu je ishodište povremenih medijskih priča o prereguliranosti. Za sigurnost brine RAPEX Značajnu ulogu u zaštiti potrošača igra sustav RAPEX za brzu distribuciju informacija diljem EU-a o problematičnim proizvodima. Zaštita potrošača kroz garanciju kvalitete proizvoda spada među najsnažnije poveznice na unutranjem tržištu EU-a. Prostor od gotovo pola milijarde potrošača sada garantira razinu kakvoće proizvoda ispod koje je kažnjivo ići, a na državama je odluka hoće li potrošače još dodatno zaštititi povećanim zahtjevima. Hrvatska je dobro uznapredovala aplicirajući elemente za garantiranje kvalitete 24 kategorije proizvoda, a poduzeti su i koraci d a uključivanje u razmjenu informacija putem RAPEXa prođe brzo i glatko. Proble ma ima s organiziranjem adekvatnih laboratorija te brojem i kvalitetom inspekcija.

enterprise europe

EU EUNATJEČAJI NATJEČAJI Pregled aktualnih EU natječaja kojima se traži nabava robe, pružanje usluga i obavljanje radova u okviru EU programa u kojima može sudjelovati Republika Hrvatska. Natječaji su ponajprije namijenjeni tvrtkama koje žele poslovati u Hrvatskoj i ostalim zemljama korisnicama EU programa. Detaljnije informacije o natječajima i potrebnoj dokumentaciji potražite na www.safu.hr.

OBNOVA I IZGRADNJA VODOVODA TE SUSTAVA ZA OTPADNE VODE TVS&V, Aktau, Kazahstan, raspisuje natječaj za obnovu i izgradnju vodovoda i sustava za otpadne vode. Projekt vrijedan 5,8 milijuna eura financira Europska banka za obnovu i razvoj. Natječaj je otvoren do 26. veljače 2011. godine. Više podataka o ovom projektu može se dobiti na Projects Management and Coordination Center on Housing and Communal Sector in Mangystau Region (PM&CC), Ms Zhanat Samat, Republic of Kazakhstan, 130000, 13th Microdistrict, building No.33, 3rd floor, Aktau, Mangystau Region, e-mail: szhanat@ yahoo.com. RADOVI NA PODZEMNOJ ŽELJEZNICI Córas Iompair Éireann and Iarnród Éireann-Irish Rail, Dublin, Irska, traži izvođača radova na podzemnoj željeznici. Natječaj je otvoren do 20. srpnja, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Córas Iompair Éireann and Iarnród Éireann-Irish Rail DART undergro-

und project office, Heuston Station, Dublin 8 Contact: DART Underground Attn: Colm Reynolds, Dublin Ireland email: dartundergroundprocurement@irishrail.ie, www. irishrail.ie/dartunderground. BEŽIČNI TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAVI Etat de Vaud - service pénitentiaire - état-majorm, Penthalaz, Švicarska, traži nabavu i instalaciju bežičnog telekomunikacijskog i videonadzornog sustava. Natječaj je otvoren do 23. srpnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Etat de Vaud - service pénitentiaire - état-major CH. de l’Islettaz, Venoge-Parc, bâtiment A Attn: Urs Hausammann 1305 Penthalaz, Switzerland, email:urs.hausammann@vd.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. IZGRADNJA VODOVODA EBRD raspisuje natječaj za nabavu sredstava i izgradnju druge faze vodovoda u Khujandu u Tadžikistanu. Natječaj je otvoren do 23. srpnja. Prijave i dokumentaciju moguće je dobiti na adresi Khujand Water Company, Directors’s Office, SCUE Khujandvodokanal, 27th Microdistrict, Khujand, 735700, Republic of Tajikistan. telefon +992 3422 24749. e-mail: kwc-project@mail.ru INSTALACIJA TELEFONSKE OPREME Astrid SA, Bruxelles, Belgija, raspisuje natječaj za instalaciju žične telefonije. Natječaj je otvoren do 19. srpnja, a prijave na francuskom ili flamanskom jeziku predaju se na Astrid

SA boulevard du Régent 54 Attn: Grégory Marciano 1000 Bruxelles Belgium, e-mail: gregory.marciano@astrid.be. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. MJERNI INSTRUMENTI Marine/DCSSF/DSSF, Toulon, Francuska, raspisuje natječaj za nabavu mjernih instrumenata. Natječaj je otvoren do 17. kolovoza, a prijave na francuskom jeziku predaju se na BCRM DSSF Toulon/SDFC/DOMA BP 25 Attn: bureau des appels d’offres 83800 Toulon Cedex 9, France. Više podataka o nadmetanju na BCRM DSSF Toulon/ SDFC/DAR BP 25 Attn: Mme Durieux 83800 Toulon Cedex 9 France. IT USLUGE Ministarstvo ekonomije, energetike i turizma Bugarske raspisuje natječaj za IT usluge, konzalting, razvoj programa, internet i podršku. Natječaj je otvoren do 21. srpnja, a prijave na bugarskom jeziku predaju se na Ministerstvo na ikonomikata, energetikata i turizma, ul Slavjanska 8, Daniela Nenkova, Ivelina Zlatkova 1052 Sofia Bulgaria, tel. +359 29407747/29335826 e-mail: d.nenkova@mee.government.bg, i.zlatkova@ mee.government.bg. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Ovi i drugi natječaji mogu se naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije http://ted.europa.eu.

Poslovne ponude iz EU-a Poslovne ponude iz EU-a Na našoj internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Uz to možete i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu ispunjavanjem obrasca koji se nalazi na našoj internet stranici. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na een@hgk. hr kako bismo vam mogli dostaviti puni profil tražene tvrtke. Budući da se ponude objavljuju pod šiframa, potrebno je upisati broj šifre ponude za koju ste zainteresirani, te poslati upit. Čelik, željezo, metal (20100210044) Turski uvoznik nehrđajućeg čelika, željeza i metala traži trgovačke posrednike i proizvođače. Strojarstvo (20100610039) Mađarska tvrtka, specijalizirana za strojarstvo, proizvodnju industrijskih robota, aparata za zavarivanje i uređaja za plazma rezanje te testiranje vozila, traži distributere. Tvrtka nudi eksternaliziranje aktivnosti ili čak prodaju tvrtke. Proizvođač vina (20100607047) Mađarska vinarija traži distributere vina u bocama (te veletrgovce i trgovce na malo). Također traži putničke agencije i organizatore manifestacija diljem cijele Europe. IT (20100607030) Bosanska IT tvrtka, specijalizirana za razvoj aplikacija za upravljanje farmom, proizvodnju i preradu mlijeka i

hrane, kao i za potrebe automobilske industrije, nudi usluge trgovačkog posrednika, nudi/traži zajedničko ulaganje (joint venture) i podugovaranje. Oprema za prehrambenu/kemijsku poljoprivrednu industriju (20100316064) Talijanska tvrtka specijalizirana za trgovinu opremom za potrebe prehrambene, kemijske i poljoprivredne industrije traži partnere za razvoj opreme za prehrambenu industriju putem zajedničkog ulaganja i nudi usluge trgovačkog posrednika. Projektiranje, čelične konstrukcije (20100614020) Slovenska tvrtka specijalizirana za projektiranje i izradu svih vrsta čeličnih konstrukcija traži partnere s kojima bi surađivala kao podugovaratelj. Prehrambeni proizvodi (20090709052) Meksička tvrtka, sa sjedištem u Mađarskoj, specijalizirana za trgovinu različitih meksičkih prehrambenih proizvoda, traži i nudi usluge trgovačkog posrednika. Tvrtka također nudi mogućnosti franšize. Tekstil (20100317036) Slovenska tvrtka, specijalizirana kao trgovački posrednik za tekstilne proizvode, nudi usluge agenta, zastupnika ili distributera. Hladnjaci (20100311024 ) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju hladnjaka i opreme za hlađenje traži distributere.

Telekomunikacije i IT (20100315044) Francuska tvrtka specijalizirana za inženjering u telekomunikacijama i pružanju IT usluga traži snažno poslovno partnerstvo u spomenutim sektorima. Tvrtka je također zainteresirana za kupnju tvrtki u cijeloj Europi. Mobilni sigurnosni sustavi (20100205034) Britanska tvrtka, specijalizirana za razvoj i proizvodnju mobilnih sigurnosnih sustava i antivirusnih rješenja za mobilne telefone, traži distributere ili franšizne partnere u Europi. Proizvodi za aktivnosti na otvorenom (20100201052) Francuska tvrtka, specijalizirana za distribuciju klupa te sličnih objekata za postavljanje na ulicu, kanti za smeće, umjetne trave te opreme za igre i fitness na otvorenom, traži nove dobavljače. Zaštita okoliša (20100125015) Belgijska tvrtka, koja nudi usluge zaštite okoliša uglavnom povezane sa zalihama azbesta, traži zajedničko ulaganje (joint-venture)/partnerstvo sa sličnim tvrtkama u cilju obavljanja projekata na cijelom Balkanu. Ova tvrtka je zainteresirana i za podugovaranje i nudi se kao komercijalni agent. Kozmetički proizvodi za lječilišta i beauty centre (20100317025) Belgijska tvrtka, koja distribuira kozmetičke proizvode za lječilišta i beauty centre u Belgiji i Luksemburgu, nudi usluge distributera stranim tvrtkama.

www.een.hr

28. lipnja 2010.

POSLOVNI SUSRETI SREDNJE POSLOVNI SUSRETI S EUROPE EUROPE U Pečuhu će se od 9. do 12. rujna 2010. održati konferencija pod nazivom Europska prijestolnica kulture - Pečuh 2010 na kojoj će sudjelovati komore utemeljene u razdoblju Austro-Ugarske Monarhije. U okviru tog događanja Hrvatska gospodarska komora - Europska poduzetnička mreža Hrvatske priključila se Trgovinskoj i industrijskoj komori Pečuh-Baranja i B2Fair Networku u organizaciji poslovnih susreta pod nazivom Central European Businessman Meeting. Zemlje sudionice konferencije su Austrija, Bosna i Hercegovina, Češka Republika, Hrvatska, Mađarska, Italija, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovenija, Slovačka i Ukrajina. Ciljani sektori: - industrija zaštite okoliša - kreativna industrija - industrija zdravstvene skrbi - prehrambena industrija Mjesto poslovnih susreta: Sveučilište Pečuh (Fakultet strojarstva Pollack Mihaly)

Glavna tema: Razvoj trgovine u okviru Srednjoeuropske regije Sudjelovanje na ovim poslovnim susretima iznosi 150 eura u što je uključeno: - paket informacija koji će svima biti uručen na samom dolasku, a koji uključuje i rasporede za bilateralne razgovore - publikacija profila Vaše tvrtke u online katalogu - identifikacija individualnih sastanaka prema potrebama i interesima Vaše tvrtke s tvrtkama registriranima u istoj bazi - osiguranje prevoditeljskih usluga u slučaju potrebe - usluge pomoći i savjeta osoblja Europske poduzetničke mreže. Detaljnije informacije i prijave: www.b2fair.com (Central European Businessman meeting). Dodatne informacije: Irena Spahić, ispahic@hgk.hr, tel. 01/4561 774.

Kalendar događanja U HRVATSKOJ Lipanj 29. lipnja – Zagreb (MZOŠ), Info dan: FP7 Okoliš 29. lipnja – Zagreb (Fakultet elektrotehnike i računarstva), Info dan: FP7 REGPOT Srpanj 1. srpnja – Rijeka (Medicinski fakultet), Info dan: FP7 REGPOT 9. srpnja – Zagreb (Fakultet strojarstva i brodogradnje), Drugi info dan: FP7 u transportu

U EUROPI Srpanj 6. srpnja – Torino (Italija), ESOF2010, Euroscience Open Forum Rujan 2. rujna - Graz (Austrija), I-Know 2010, međunarodna konferencija s područja upravljanja znanjem i tehnologija znanja 9. - 12. rujna – Pečuh (Mađarska), Poslovni susreti Srednje Europe 15. rujna - Frankfurt (Njemačka), Automechanika 2010

6 7

DRUGI INFORMATIVNI DAN – FP7 u transportu 9. srpnja 2010., Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu I. Lučića 5, Zagreb (Plava dvorana, istočna zgrada) Drugi informativni dan – FP7 u transportu ima cilj da sve zainteresirane (akademska zajednica, instituti, Ministarstvo obrane, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Croatia Airlines i drugi) upozna sa stanjem istraživanja u raznim područjima transporta kao i mogućnostima uključivanja naših institucija u europski znanstveno-istraživački prostor. Ovaj će skup kao osnovnu temu imati transportna sredstva te infrastrukturu, kako u zrakoplovstvu tako i u površinskom transportu. Bit će predstavljeni i instrumenti ostvarivanja tih ciljeva te trenutačne aktivnosti institucionalnog povezivanja europskih znanstvenih i industrijskih subjekata. Suorganizatori skupa su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH te Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu uz pokroviteljstvo Europske komisije. Gosti predavači su Liam Breslin (European Commission - Research Directorate General, Head of Unit, Aeronautics) i Frédéric Sgarbi (European Commission - Research Directorate General, Acting Head of Unit “Surface Transport” - DG RTD/H2), kao i niz predavača iz hrvatskog znanstveno-istraživačkog i komercijalnog sektora (MZOŠ, HIT, FSB...). Sve troškove skupa, osim eventualnih osobnih troškova puta i smještaja sudionika, snose organizatori. Kako bi se u rad što više uključilo inozemne goste, službeni jezik skupa je engleski, na kojem će biti i sva predavanja.

TAIEX EKSPERTNA MISIJA - OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HGK-Županijska komora Varaždin u organizaciji TAIEX-a od 5. do 9. srpnja 2010. organizira za predstavnike grupacije Obnovljivi izvori energije i energetske učinkovitosti četverodnevni program pod nazivom Obnovljivi izvori energije uz sudjelovanje eksperta Jaana Teppa (Estonska agencija za klimu i energiju). Prvi dan ekspertne misije posvećen je općoj procjeni usklađenosti hrvatskog i EU tržišta energije iz obnovljivih izvora o čemu će uvodno govoriti Igor Raguzin, načelnik Odjela za obnovljive izvore i energetsku učinkovitost u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Sljedećih dana ekspertna skupina fokusirat će se na regionalni održivi razvoj i aktivnosti relevantnih regionalnih i lokalnih institucija u cilju maksimiziranja korištenja OIE uz sudjelovanje predstavnika Varaždinske županije, Grada Varaždina i ŽK-a Varaždin. Mogućnosti sufinanciranja projekata, kao tema zanimljiva i za tvrtke i za institucije, bit će predstavljena trećeg dana ekspertne misije, a uz Jaana Teppa o financijskim izvorima govorit će Hrvoje Sučić iz HBOR-a.

enterprise europe

28. lipnja 2010.

www.enterprise-europe.dk

Suradnja s Hrvatskom još u povojima Danske tvrtke još uvijek ne vide Hrvatsku kao sigurno tržište. U sljedećem razdoblju očekuje se promjena takvog stava Danska europska poduzetnička mreža sastoji se od šest partnera. Voditelj projekta u državi je Agro Bussines Park - istraživački park koji radi s visokotehnološkim kompanijama u projektima poljoprivrede, bioenergije, klimatske tehnologije i okoliša te u prehrambenom sektoru.

ja usmjerenost prema internacionalizaciji poslovanja visokotehnoloških tvrtki. Egzotična Hrvatska Hrvatsku danske kompanije još uvijek vide kao egzotično tržište i tamo postoji percepcija da je to tržište teško, odnosno da nije dobro regulirano. Zbog toga se suradnja i rad na tom tržištu doživljavaju kao rizičniji nego u drugim regijama i nisu im prioritet. Za Dance je Hrvatska i dalje turističko odredište, a ne ozbiljno tržište za poslovanje. Ipak, danske tvrtke obično brzo lociraju nove poslovne

NordDanmarks EU-Kontor, ured Europske unije za sjevernu Dansku, ima sjedište u Aalborgu i dio je poslovnog odjela ureda gradonačelnika u tom gradu. Taj ured pomaže tvrtkama na sjevernom Jutlandu u pronalaženju poslovnih partnera u Europi.

Danska europska poduzetnička mreža funkcionira kao “savjest” danskih tvrtki

Erhvervsrådet Herning & Ikast-Brande/ EU Center je poslovni razvojni centar i glavna organizacija za podršku tvrtkama na zapadu zemlje. Ujedno nudi usluge kakve nude trgovinske komore drugdje u Europi.

mogućnosti i otvorene su za nova tržišta, kulture i ljude, tako da će se u srednjem i dugoročnom razdoblju to sigurno promijeniti. Uvijek postoji mogućnost za suradnju s dobrim tvrtkama u bilo kojem sektoru. Najveći interes trenutačno je u sektoru zaštite okoliša u kojem danske tvrtke imaju vodeću ulogu, u prvom redu u tehnologijama zaštite od klimatskih promjena, bioenergiji i upravljanju vodama. Kao i drugdje u svijetu, danske tvrtke ulažu puno u informatički sektor.

Od aluminija do hrane Na jugu države specijalizirani je ured Europske poduzetničke mreže Alucluster koji, uz pružanje usluga koje nudi EEN mreža na jugu države, daje visokoprofesionalne usluge malim i srednjim tvrtkama u sektoru aluminija. Agro Business Park ima i svoj drugi ured koji pokriva područje otoka Funen, a koji osigurava kombiniranje specijalističkih usluga u području proizvodnje hrane i drugih usluga što ih nudi poduzetnička mreža. Otok Zealand pokriva Næstved-Egnens Udviklingsselskab, razvojna tvrtka koja daje usluge Mreže na širem području od tog otoka.

Članice konzorcija Agro Business Park Niels Pedersens Allé 2 8830 Tjele (+45) 89992501 sp@agropark.dk www.agropark.dk Alucluster Åvedvej 5 6240 Løgumkloster (+45) 73 74 30 40 mail@alucluster.com www.alucluster.com Erhvervsrådet Herning & Ikast-Brande/ EU Center

Birk Centerpark 40 7400 Herning (+45) 96 26 11 11 euc@eu-center.dk www.eu-center.dk NordDanmarks EU-Kontor Boulevarden 13 9000 Aalborg (+45) 99 31 15 30 eu-kontor@aalborg.dk www.eu-norddanmark.dk Næstved-Egnens Udviklingsselskab Havnen 1, 4700 Næstved

(+45) 55 73 66 61 fls@naestved-erhverv.dk www.naestved-erhverv.dk REG LAB Sekretariatschef Bjarne E. Jensen Knabrostræde 30, 1. sal 1210 København (+45) 28 35 23 63 info@reglab.dk www.reglab.dk

Najnoviji partner u Mreži je REGLAB koji ima sjedište u glavnom gradu Kopenhagenu. Njegov primarni zadatak je pružanje usluga Mreže visokotehnološkim tvrtkama u nacionalnoj inovacijskoj mreži. Posljednjih su godina tvrtke koje koriste usluge Mreže preusmjerile fokus s traženja novca iz europskih fondova prema pronalaženju novih tržišta za svoje proizvode. Sada se većina pomoći kompanijama odnosi na dobivanje novih komercijalnih ili tehnoloških profila, usklađivanje profila s profilima tvrtki iz drugih regija i sudjelovanje tvrtki u misijama i poslovnoj suradnji u inozemstvu. U sljedeće dvije-tri godine očekuje se snažni-

Poduzetnici najviše posluju sa susjednim zemljama, Njemačkom, Norveškom, Švedskom, Velikom Britanijom... Posljednjih godina najveći problem danskim tvrtkama bilo je ostati u kontaktu sa svim tvrtkama koje su pokazale interes za suradnju. Zbog smanjenja narudžbi i krize došlo je do pada “pritiska”, no i dalje je u suradnji s danskim tvrtkama ponekad potrebno “pritisnuti” za dobivanje odgovora. Danska europska poduzetnička mreža ima politiku praćenja svih kontakata koji su ostvareni na poslovnim susretima i često stoga radi kao “savjest” danskih tvrtki. Hrvatske tvrtke s Mrežom mogu kontaktirati izravno preko kontaktata na web stranici www.enterprise-europe.dk, ali i preko hrvatske Europske poduzetničke mreže.

HRVATSKA & REGIJA 17

www.privredni.hr Broj 3633, 28. lipnja 2010.

( 100 vinarija

sudjelovalo na novosadskom sajmu

( od toga 21 vinarija iz Hrvatske

U Novom Sadu održan sedmi Interfest

Srbija je velika prigoda za hrvatske vinare Ponuđeno je preko 500 različitih vrsta vina, a iako su najbrojniji bili domaći izlagači, zvijezda festivala ipak je bila Hrvatska Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

vogodišnji, sedmi međunarodni festival vina Interfest potvrdio je, i to na novoj lokaciji, svoju snagu i kvalitetu. Prvi Interfest koji se prije šest godina održao na Ribarcu, ribarskom otočiću kod Novog Sada, bio je okupio svega desetak izlagača iz Srbije i nije puno obećavao. Potom se Festival pet puta održao na novosadskom Trgu slobode, gdje je odziv izlagača bio velik, ali ih je pomalo nervirala velika gužva kao i neadekvatna struktura posjetitelja, budući da je taj gradski trg mjesto izlaska i provoda. Ove godine je Interfest održan na terasi Petrovaradinske tvrđave, što je svakako bio vrlo dobar i smišljen potez organizatora. Tako se taj festival vina potpuno etablirao, i po kvaliteti izlagača, a ponajviše po iznimno zanimljivoj i za vinare najpoželjnjijoj strukturi posjetitelja - a to su ugostitelji, distributeri vina te istinski ljubitelji ovog sve kvalitetnijeg proizvoda u zemljama regije. Vinari iz devet europskih država Ove godine na festivalu je izlagalo 100 vinarija iz 25 vinskih regija odnosno devet europskih zemalja. Ponuđeno je preko 500 različitih vrsta vina. Mada su, prema očekivanju, najbrojniji bili domaći izlagači (čak 44 iz Sr-

bije), zvijezda festivala ipak je bila druga zemlja po broju izlagača - Hrvatska, sa 21 vinarijom. To je na neki način potvrdila i direktorica Interfesta Nataša Budisavljević. “Mogu reći kako se kultura pijenja vina u Sr-

Hrvatska vina su cijenjena, posebice ona viših cjenovnih kategorija, kaže Tatjana Manojlović, voditeljica marketinga Badela 1862 za Srbiju biji zadnjih godina podiže. Pojavljuju se privatni vinari koji stalno podižu kvalitetu svojih proizvoda. Međutim, još uvijek je problem usitnjenost njihovih posjeda. Rijedak je privatni vojvođanski vinar, a po tome nije iznimka niti ostatak Srbije koji posjeduje više od 10 hektara vinograda. Po tome nikako ne mogu biti konkurentni primjerice hrvatskim vinarima koji u vlasništvu imaju veće površine”, naglasila je Na-

taša Budisavljević. Ona napominje i kako u konkurenciji svih zemalja iz okruženja, ipak, najveću prigodu za uspjeh na srbijanskom tržištu imaju hrvatski vinari. Jer, još uvijek su prisutna ugodna sjećanja na neke poznate brendove hrvatskih vina, a opće okolnosti su se za-

Nastupile zadruge Novost je da se ove godine na sajmu predstavilo pet vinarskih zadruga s Pelješca. Ilda Stanojević, stručna suradnica za ekonomske poslove i međunarodnu suradnju Hrvatskog saveza zadruga, smatra kako se zadruge sa svojim proizvodima na sljedećem Interfestu trebaju i malo šire predstaviti. “Najbolje bi bilo kada bi se vina koja proizvode naše zadruge predstavila u kombinaciji sa zadružnim prehrambenim proizvodima. Isto tako, trebale bi se pojaviti i ostale vinarske zadruge, a ne samo pelješke koje su nekako najorganiziranije”, smatra Ilda Stanojević.

dnjih godina jako promijenile. U ovogodišnjoj anketi čitatelji najtiražnijih dnevnih novina u Srbiji Hrvatsku su stavili na treće mjesto kao odredište na kojem će provesti odmor, istaknula je direktorica Budisavljević. Postoje problemi Ipak ima problema s plasmanom naših vina na ovo tržište. Predstavnici Badela 1862 u Beogradu otkrili su nam kako na ovo tržište plasiraju oko 30.000 boca Badelovih vina, uglavnom onih iz PZ-a Dingač i Vinarije Daruvar. No, te su količine za to tržište male nude samo pet vrsta vina, što je premalo s obzirom na Badelov asortiman.

Kad je riječ o alkoholnim pićima, tu je situacija sasvim drukčija s obzirom na to da Badel u Srbiji ima dvije punionice i prodaja je odlična. Isto tako, kažu, hrvatski proizvodi teško ulaze u supermarkete Delta. ”Hrvatska vina su cijenjena, pogotovo ona viših cjenovnih kategorija. U prednosti su istarska i dalmatinska vina. Dingač je prepoznatljiv proizvod jer je prije rata samo grad Beograd konzumirao 19 posto proizvodnje dingača. To je vidljivo i kad se otvara izlagačko mjesto. Svi pamte ove proizvode i imaju uspomene vezane za plavce”, istaknula je Tatjana Manojlović, voditeljica marketinga Badela 1862 za Srbiju. Međutim, sada je izvoz dingača mnogo manji, a umjesto Badelovog Dingača sada je popularan dingač koji proizvode privatni vinari; najpopularniji proizvođač dingača je Mato Violić Matuško. S plasmanom malvazija situacija je solidna. Istarski vinari osnovali su tvrtku sa sjedištem u Novom Sadu, a prvi rezultati su već vidljivi. ”U vrijeme krize ovakva događanja šire optimizam, pogotovu stoga što je nastupilo čak 20 izlagača iz Vojvodine. To je još jedan korak prema snažnijem razvoju agroturizma kojim se kreira nov imidž Vojvodine”, naglasio je Danilo Koprivica, direktor marketinga Razvojne banke Vojvodine.

*vijesti Strani jezici presudni za posao Specijalizirani portal za oglašavanje radnih mjesta, www.posao.hr, pod pokroviteljstvom jezičnog

centra Berlitz proveo je istraživanje o važnosti poznavanja stranih jezika u pronalaženju radnog mjesta. Čak 75 posto ispitanih smatra kako je poznavanje stranih jezika presudno u pronalaženju posla te da je potrebno govoriti više jezika, a ne samo engleski. Njih 32 posto bilo je odbijeno na razgovoru za posao zbog nepoznavanja stranog jezika, a pet posto ih je zbog toga izgubilo radno mjesto. Oko 45 posto ispitanika izjavilo je kako je poznavanje stranog jezika važno za radno mjesto koje trenutačno obavljaju, a 39 posto ih svakodnevno surađuje s inozemnim partnerima. Slanje brzojava internetom Zahvaljujući servisu Webbrzojav, koji je za Hrvatske pošte razvio InfoDom, na stranici www.posta.hr odnedavno se može koristiti usluga elektronskog slanja brzojava. Ona omogućava žurno ili obično slanje brzojava, prigodni obrazac i poklon, sve uz plaćanje kreditnom karticom. Kako poručuju iz Hrvatske pošte, ovo je još jedan korak dalje u informatizaciji tvrtke i modernizaciji usluga. Cosmopolitan Life pripojen Heliosu Vienna Insurance Group je u Hrvatskoj priveo kraju pripajanje svoje članice koncerna Cosmopolitan Life Vienna Insurance Group – osiguranje sestrinskom društvu Helios Vienna Insurance Group. Društvo će ubuduće na hrvatskom tržištu nastupati kao Helios Vienna Insurance Group, te nuditi osiguravateljska rješenja na području životnih i neživotnih osiguranja.

18 HRVATSKA & REGIJA

( više od 100 mil USD

*vijesti Lesnina bolja u Hrvatskoj nego u Sloveniji Lesnina u vlasništvu svojih menadžera i tvrtke Publikum Trezor ostvarila je lani 8,2 milijuna eura čiste dobiti – manje nego u 2008., ali još uvijek solidno s obzirom na krizu u kojoj su drugi prošli lošije. Kako je poslovala Skupina Lesnina uprava nije objavila, ali se neslužbeno saznaje da je pad prodaje u Hrvatskoj bio manji od pada u Sloveniji. U Lesnini su lani osjetno povećali dugoročna ulaganja. Tvrtka je ušla u gospodarsku krizu praktično nezadužena, pa je počela kupovati zemljišta na tržištima bivše SFRJ - pretpostavlja se radi buduće gradnje novih trgovačkih centara. Petrolov 75. benzinski servis u Hrvatskoj Slovenski Petrol u povezanosti s Euro-Petrolom otvorio je u Šibeniku novi benzinski servis, čime je ta tvrtka broj crpki u Hrvatskoj povećala na 75. Petrol se pojavio na hrvatskom tržištu 1996. i to kao veletrgovac, a od 2002. izrazito pojačava ulaganja u maloprodaju. U Petrolu su potvrdili da širenje poslovanja na područje Jugoistočne Europe ostaje među važnijim razvojnim ciljevima tvrtke. Država traži povrat preplaćene pomoći Vlada Antona Ropa obeštećujući seljake za posljedice suše u 2003. godini bila je previše darežljiva – dijeleći akontacije prije nego što se utvrdio stvarni opseg šteta, podijelila je 580 milijuna tadašnjih tolara previše. Slovenski seljaci trebali su u međuvremenu vratiti preplaćene iznose (20 do 2600 eura), ali to nisu učinili ni za četiri godine mandata Janeza Janše, ni za dvije godine mandata Boruta Pahora. Mnogi su čekali s povratom nadajući se da će država zaboraviti na dug. Drža-

va ipak nije tako zaboravna – ovih dana uznemirila je seljake opomenama pred izvršenje koje im stižu na kućne adrese. BiH: građevinski konzorcij za Azerbajdžan

Privredni vjesnik Broj 3633, 28. lipnja 2010.

težak spor između Slovenaca i Elektroprivrede RS-a

Bosna i Hercegovina vs. Srbija

Kriva Drina opet kriva Iz ostavštine bivše države naslijeđeni su milijunski neisplaćeni računi Srbije. Beograd je između ostalog nudio trampu zemljišta u zoni postojećih i novih elektrana, a bosanska strana to nije prihvatila

Na incijativu Bosna Bank Internationala (BBI), islamske investicijske banke, 10 od 14 pozvanih građevinskih kompanija potpisalo je u Sarajevu memorandum o formiranju konzorcija za nastup na natječajima u Azerbajdžanu i na tržištima zemalja CIS, bivših sovjetskih republika. Potporu u dobivanju posla pružit će im BBI. Konzorcij zasad čine Eltra, Euroasfalt, Širbegović Group, Šipad komerc, Tehnograd, Jump Logistics i Halal Europe, te Granoff grupa ARH. Veći prihodi od PDV-a Uprava za indirektno oporezivanje BiH prikupila je u tijekom svibnja prihod od PDV-a i cestarina u iznosu od 462 milijuna konvertibilnih maraka, što je za 12,2 posto ili za 50 milijuna više nego u istom mjesecu prošle godine. U istom mjesecu obavljen je povrat na osnovi PDV-a od 61 milijun KM, što je za 0,5 posto manje. Prevent BiH radi za Audi i Passat Preventove tvornice u Visokom ovog mjeseca počele su proizvoditi kožne autopresvlake za modele automobila Audi A1 i Passat B7. Kompletan projekt od koncepta dizajna do konačnog proizvoda razvijen je u Preventu BiH, a koža koja se kao sirovina koristi proizvedena je u Prevent Leatheru, jednoj od najvećih tvornica za preradu kože u Europi. U realizaciji novog proizvodnog projekta angažirano je 800 djelatnika.

Zdavko Latal latal@privredni.hr

riva Drina opet će, po tko zna koji put u svojoj povijesti, biti kriva za brojne sporove između Bosne i Hercegovine i Srbije koji datiraju iz predratnih vremena, a aktualizirani su u novije vrijeme. Dvije zemlje od osamostaljenja do da-

Između BiH i Srbije nisu otklonjeni ni predratni sporovi vezani za korištenje struje iz HE Bajina Bašta i Zvornik na Drini nas nisu utvrdile graničnu crtu na širem slivu rijeke niti je na vidiku dan kad bi se to moglo dogoditi. Beograd je između ostalog nudio trampu zemljišta u zoni postojećih i novih elektrana, a bosanska strana to nije prihvatila. Problemi su “delikatni” jer zadiru u ne male interese elektroprivrednih kompanija iz Sarajeva, Beograda i Banje Luke i njihovih država, kao i određenog broja investitora iz Europe zainteresiranih za izgradnju više hidroelektrana, prije svih iz Italije i Njemačke. Iz ostavštine bivše zajedničke države naslijeđeni su sporni neisplaćeni računi Srbije Bosni i Hercegovini na ime obeštećenja za zemljišta potopljena izgradnjom HE Bajina Bašta, koja se nalazi 80 posto na teritoriju BiH te HE Zvornik, koja je u istom omjeru potopila zemljište na istočnoj i zapadnoj obali.

Prema tvrdnjama službenog Sarajeva, Srbija po toj osnovi ima velika, milijunska dugovanja, koja se mogu vratiti ili u konvertibilnim valutama ili u struji, koja bi se iz dvije hidroelektrane u idućih tridesetak godina isporučivala u elektroenergetski sustav BiH. Skandalozni potpisi Prošle godine Elektroprivreda BiH ponudila je EP-u Srbije da zajednički na Drini izgrade hidroelektrane Tegare, Kozluk, Rogačica i Dubravica. Odgovor do sada nije stigao, a u međuvremenu, prije više od mjesec dana, resorni ministri za energetiku i razvoj Srbije, Italije i Republike Srpske potpisali su izjavu namjere o zajedničkom korištenju elektroenergetskih potencijala Drine. Potpisi su prouzro

čili međunarodni skandal jer su ministri zanemarili činjenicu da srpski entitet nema državnih prerogativa i da dogovor koji su postigli zadire u međunarodni subjektivitet BiH. Za korištenje potencijala Drine životno je zainteresirana i Crna Gora i samo na razini triju država moguće je postići validne dogovore. Srbija i RS razmatrali su i mogućnost realizacije redigiranog projekta HE Buk Bijela iznad Foče koja ne bi ugrozila prirodni raritet - kanjon Tare, za što nije dobivena suglasnost Crne Gore, kao i mogućnost izgradnje još nekoliko HE u gornjem toku Drine. Sporovi stariji od rata Nade da će lideri dviju država krenuti u rješavanje sporova nisu se obistinile, bar ne dok ovo pišemo. Naime, još krajem svib-

nja bilo je dogovoreno da će se prvi put u Beogradu sastati predsjednik Srbije Boris Tadić i predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić. Taj sastanak uzrokovao je buru negodovanja aktualne vlasti u srpskom entitetu, ali je Tadić odbacio sva upozorenja iz Banje Luke da će ga Silajdžić prevariti, uz objašnjenje - “ne moramo uvijek imati istovjetna mišljenja”. Do sastanka, međutim, nije došlo iz bizarnog razloga - kvara zrakoplova na redovnoj liniji kojim se trebao iz New Yorka u Europu nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a vratiti Haris Silajdžić. Još nije poznato kada će doći do susreta Tadića i Silajdžića, od kojeg se mnogo očekuje kad je riječ o stabilizaciji odnosa između dvije zemlje. Dvojica lidera dogovorila su se kako će, između ostalog, razgovarati o dvjema teškim, ali veoma aktualnim temama- o povratu imovine BiH tvrtki u Srbiji, vrijedne oko milijardu dolara, te o utvrđivanju granične crte, odnosno otklanjanju barijera za izgradnju novih elektrana na Drini i reguliranju starih sporova, odnosno obeštećenja BiH za zemljišta potopljena prilikom izgradnje HE Bajina Bašta i HE Zvornik.

Svađa svih sa svima oko struje Brojni su i drugi sporovi oko struje. Slovenci se spore s Elektroprivredom RS-a o podmirivanju obveza u struji za više od 100 milijuna dolara uloženih putem bivšeg Saveznog fonda za razvoj nerazvijenih u Rudnik i termoelektranu Ugljevik. HEP vodi sličan spor s Elektroprivredom RS-a oko uloženih više milijuna dolara u izgradnju Rudnika i TE Gacko. Elektroprivreda RS-a u sporu je s HEP-om oko korištenja voda za elektrane kod Dubrovnika. Jedino je Elektroprivreda BiH podmirila sa Slovenijom i Hrvatskom sve obaveze za investicije u TE Tuzla i TE Kakanj.

www.privredni.hr Broj 3633, 28. lipnja 2010.

( sa 1440 na 2280 sati

( 562 eura neto

dopušta se povećati mali rad mjesečno

minimalna plaća u Sloveniji

Slovenski sindikati zaratili s vladom

Zloporaba malog rada

Sindikati optužuju vladu da previše popušta poslodavcima. Njih, naime, mali rad oslobađa troškova bolovanja, regresa i slično. Za radnika je mali rad put u siromaštvo Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

Sve teži život u “usporednoj državi”

slovenska vlada zaratila je s radnicima tako što je tri “fleksibilizirajuća” zakona s područja tržišta rada poslala u parlamentarnu proceduru, a da prethodno nije uspjela dobiti suglasnost sindikata kao socijalnog partnera. Pregovaralo se, ali uzalud. Borut Pahor ne krije razloge svoga nestrpljenja. “U Sloveniji ne bismo proveli ni jednu reformu da moramo baš uvijek čekati na suglasje socijalnih partnera!” Sindikalna strana uzvratila je jednako žestoko. “Nemojte pomišljati da ćete proći samo tako sa svojim naumom”, poručio je vladi Dušan Semolič, predsjednik najmoćnijeg Saveza slobodnih sindikata, i to s izvanredne sindikalne konferencije koja je počela Internacionalom u kinodvorani Vič, odakle se 400 sudionika uputilo pod prozore vlade u trenutku dok je ona odlučivala o promjenama što ih slovensko radništvo doživljava kao uvod u nedopustive oblike smanjenja radničkih prava.

Dublji razlozi Dublji su razlozi zbog kojih su se dvije strane tako žestoko pograbile za kose. Vlada je prošle jeseni izašla radnicima u susret povećavajući minimalnu plaću na 734 eura bruto (562 eura neto). Vjerujući da je time ojačala elemente socijalne kohezije, vlada je sada odlučila dodatno učvrstiti temelje takvoj politici dogradnjom elemenata konkurentnosti. Pojednostavljeno, lani su dobili radnici, sada će kompenzirati poslodav-

ce smanjujući im troškove rada. Najavljeno rezanje troškova izludilo je sindikate. Manje su kivni na predloženo snižavanje otpremnina koje će po godini staža iznositi sljedeće godine četvrtinu, a nakon toga samo petinu plaće. Jedna plaća otpremnine za pet godina rada (prije za tri godine) – to je, eto, cijena trajnog učvršćenja socijalne kohezije. Ne i jedina cijena. Sindikati su izrazito alergični na prijedlog zakona kojim se na novi na-

Plaće: javni sektor za 430 eura jači od privatnog

Zaposleni u Sloveniji, prema službenim podacima Statističkog ureda, zaradili su u ožujku približno 1500 eura bruto, odnosno 967 eura neto. Statistika ne nalazi potvrdu za sve učestalije prigovore javnog sektora da baš on najviše ispašta posljedice protukriznih mjera. Podaci, naprotiv, pokazuju da se škare i dalje šire na štetu privatnog sektora. Naime, 2004. godine javni službenici zarađivali su u prosjeku 350 eura više nego zaposlenici u privatnom sektoru. U međuvremenu ta se razlika do danas povećala na 430 eura. Javni sektor u borbi za plaće glasniji je od privatnog, gdje zaposlenici u strahu od gubitka posla šute o povišicama, a znat-

no su “strpljiviji” i u čekanju na plaću jer se isplata u sve više poduzeća zavlači i po nekoliko mjeseci. Inače, Borut Pahor iznenadio je javnost tvrdnjom da svojom plaćom ne može pokriti mjesečne troškove. Njegova travanjska plaća iznosila je 6011 eura i bila je 36. po visini na popisu plaća javnog sektora. Platni barjaktar u travnju sa 8906 eura bruto bio je direktor bolnice u Ptuju. Ministri zarađuju oko 5500, a zastupnici 4500 eura bruto mjesečno. Slovenska vlada snizila je plaće svim funkcionarima, uključujući i zastupnike, za jedan platni razred (četiri posto). Sniženje je bilo oročeno na godinu dana, ali se s njime produljilo i u ovu godinu.

čin želi regulirati tzv. mali rad. Taj zakon za sindikate je svojevrsni trojanski konj posredstvom kojeg će kapital svom žestinom nasrnuti na preostala radnička prava. Većina na određeno vrijeme Pod egidom ispravljanja anomalija unutar studentskog rada, vlada je pridodala i niz usputnih rješenja koja će se nedvojbeno odraziti i na redovne oblike rada za koje sindikati tvrde da su već sada znatno ugroženi. Od svakih 10 ljudi koji u Sloveniji uspiju danas naći posao, osam ih se zapošljava na određeno vrijeme. Redoviti radni odnos kao jedino dostojan oblik rada (prema definiciji odgovarajućih međunarodnih organizacija) kao stečevine rasteže se predloženim zakonima na još niže oblike rada. Tvrtkama s više od 100 zaposlenih novim zakonom dopušta se povećati mali rad sa 1440 na 2280 sati mjesečno. Mali rad na koji u novom sustavu imaju pravo, osim uče-

Vlada Boruta Pahora, očito prisiljena na frontalne reforme, podcijenila je problem ispravnog ukrcaja tereta na krizni brod. Taj teret nije ravnomjerno raspoređen pa su moguće i određene havarije. Teško će vlada obuzdati bunt jer radnicima nije krivo zato što je malo, nego što je - krivo. Sada se ide cijediti otpremnine onima koji ionako imaju najmanje. Istodobno, direktor RTV Slovenije Anton Guzej s dva aneksa menadžerskom ugovoru sebi je istodobno osigurao 72 plaće otpremnine (oko 300.000 eura). Damjan Koletnik, smijenjeni direktor Dravskih elektrarn, otišao je s položaja noseći u džepu 24 plaće otpremnine iako je vlada propisala za poslovodstva iz državnih tvrtki da mogu ponijeti samo šest plaća. Nadalje, makedonskom radniku zaposlenom u jednoj ljubljanskoj pekarnici pozlilo je na poslu pa je otišao u bolnicu. Tamo mu je na hitnom prijemu, prije nego što je pregledan, rečeno da će morati platiti 100 eura ako se pokaže da pregled nije bio nužan. Čovjek nije imao 100 eura - vratio se nepregledan u podstanarsku izbu gdje su ga zabrinuti kolege ubrzo našli mrtvog na podstanarskom ležištu. Sve više ljudi uviđa da u jednoj državi postoje dvije Slovenije. Tko previdi takvu činjenicu na koju su siromašni sve osjetljiviji, mogao bi požnjeti neugodna iznenađenja. Prošlog ljeta radnice u Gorenju napravile su pravi rusvaj za koji tamošnji sindikalisti nisu imali pojma da se priprema iza njihovih leđa. Želi li vlada pridobiti ljude za reforme, morat će prije toga objasniti mnoga pitanja, primjerice, zašto dopušta neplaćanje poreza i doprinosa, zašto nije razbila nekretninske i druge lobije, zašto jedni dobiju posao od države, a drugi to nikako ne uspijevaju, zašto je dosad pravomoćno za gospodarski kriminal osuđena samo jedna osoba (i ubrzo pomilovana)? Očito je da velika većina želi živjeti u istoj, a ne u nekoj usporednoj državi. nika i studenata, sada još i nezaposleni te umirovljenici, zloporabit će poslodavci i to tako što će rad-

Podizanjem minimalca, lani su dobili radnici, a sada vlada kani kompenzirati poslodavce

no mjesto na neodređeno vrijeme podijeliti među više nesretnika prinuđenih na mali rad. Za poslodavce, naime, mali je rad bitno jeftiniji – oslobađa ih troškova bolovanja,

regresa, putnih troškova i slično. Za radnika je mali rad put u siromaštvo na koji ga šalje vlada sa socijalnim predznakom, tvrde sindikati koji priznaju da su određene promjene nužne, ali sumnjaju u to da vlada zna pogoditi čavao u glavu. Udara se krivo – snižava otpremnine, skraćuje otkazne rokove, dijeli redovna radna mjesta na više “jeftinih” nesretnika. Rješava li slovensku krizu rezanje radničkih prava ili se konkurentnost može i mora postići drugim alatima – investiranjem, inovacijama, znanjem, pravdom i pravednošću – pitaju se slovenski sindikati.

20 STIL

Privredni vjesnik Broj 3633, 28. lipnja 2010.

( 17. stoljeće

*vijesti Tjedan dana u Dubrovniku za 1499 kuna Kako bi privukli domaće goste na ljetovanje u Dubrovniku, tamošnji su privatni iznajmljivači u suradnji s dubrovačkom Turističkom zajednicom izradili projekt pod nazivom Dubrovnik Quality Private Services - tjedan dana odmora za 1499 kuna. U toj se cijeni domaćim turistima nudi sedmodnevni boravak u privatnom smještaju, tjedna kartica Dubrovnik Card koja omogućava brojne

popuste i neka besplatna razgledavanja kulturnopovijesnih znamenitosti, sedmodnevna prehrana s uključenim ručkom ili večerom u dubrovačkim restoranima te ulaznica za Dubrovačke ljetne igre ili četiri ulaznice za diskoklub. Taj projekt podupire i Ministarstvo turizma jer slični projekti postoje i u ostalim mediteranskim zemljama. P.S. Immo postao član AmChama Tvrtka P.S. Immo, investitor luksuznog turističkog naselja Punta Skala Immo Exclusive Petrčane, nedavno je postala tzv. Patron član Američke gospodarske komore (AmCham) u Hrvatskoj, čime se pridružila skupini od dvadesetak uglednih hrvatskih i međunarodnih kompanija koje imaju takav status. Suradnja s AmChamom, a u povodu završetka tog ekskluzivnog naselja, pomoći će u kvalitetnijoj prezentaciji tog projekta potencijalnim kupcima na europskim tržištima. U tvrtki Immo vjeruju kako bi članstvo u AmChamu trebalo pridonijeti ionako velikom interesu inozemnih kupaca za nekretnine koje se nalaze u sklopu naselja Punta Skala Immo Exclusive Petrčane. Inače, taj je projekt vrijedan

30 milijuna eura, a uključuje izgradnju devet ekskluzivnih obiteljskih vila smještenih u prvi red do mora te još 41 vile s tri ili četiri stana. Prošireno privezište marine u Malom Lošinju Poslovodstvo tvrtke Morus Alba iz Malog Lošinja ove je godine uložilo tri milijuna eura u proširenje ponude privezišta u lošinjskoj marini od ukupno 3,5 milijuna eura koje su uložili u turistički portfelj Lošinjske plovidbe. Privezište u lošinjskoj marini sada raspolaže sa 84 veza za jahte, prosječne dužine 18 metara, opremljena ormarićima za nautičare sa sustavom prijave i pristupom po potrošnji električne energije i vode, bežičnim internetom, kabelskom televizijom te sigurnosnim videonadzorom. U novouređenoj zgradi za nautičare nalazi se recepcija i bar, a na katu Klub kapetana. Nautičarima je na raspolaganju i praonica rublja. Svjetsko prvenstvo u podvodnom ribolovu Grad Mali Lošinj od 14. do 19. rujna bit će domaćin 27. svjetskog prvenstva u podvodnom ribolovu. Organizatori tog događanja su Sportska ribolovna društva Udica i Škarpina, sponzori Grad Mali Lošinj i tamošnja Turistička zajednica, dok je glavni sponzor tvrtka Mares, specijalizirana za proizvodnju i prodaju ronilačke opreme. Organizatori istiističu kako je Svjetsko prvenstvo u podvodnom ribolovu iznimna prilika da se istakne potreba očuvanja hrvatskog podmorja, biljnog i životinjskog svijeta te podizanja ekološke svijesti hr-

vrijeme u kojem je napadao vampir Jure Grando

SKRIVENA HRVATSKA TRANSILVANIJA

VAMPIR JURE PONOVNO HARA Poljoprivredno-turistički klaster Draga specifičnim brendom vampira, pršuta i kosira privlačit će goste u općine Tinjan i Sv. Petar u Šumi i oživljavati gospodarstvo Eleonora Dukovac dukovac@privredni.hr

pravo Istra može se pohvaliti kao domovina najstarijeg europskog imenom i prezimenom dokumentiranog vampira. No, još uvijek to čini stidljivo. Jure Grando iz mjestašca Kringe navodno je već prve noći nakon ukopa ustajao iz groba, pohodio sumještane i svoju udovicu prisiljavajući

Neke istrage povijesti govore kako je zapravo Istra, a ne Transilvanija, kolijevka vampirskoga žanra je na “bračne dužnosti”. Nakon 16 godina vampirskog terora, tajanstvenih zbivanja i straha, mještani su, pisao je suvremenik Janez Vajkard Valvasor, otvorili Grandov grob i u njemu našli potpuno očuvano tijelo rumenih obraza. Pošto operacija glogovim kolcem nije uspjela, najhrabriji mu je odrubio

glavu. Istarski vampir iz 17. stoljeća bio je dosad temelj za razne književne, kulturne i turističke programe toga kraja. Jure ima svoj muzej i kafić u Kringi, održavaju se večeri horor književnosti uz prigodnu gastro ponudu, izložbe, predavanja... No, potencijali koje bi brend istarskog vampira mogao razviti u tinjanskome kraju još uvijek su daleko od iskorištenosti. Pogotovu u usporedbi s Transilvanijom. Tim više što pojedine istrage povijesti i tog žanra govore kako je zapravo Istra s Jurom Grandom, a ne Transilvanija s Vladom Tepešom, kolijevka vampirskoga žanra. Formula ‘pršut-kosirvampir’ Boljoj promidžbi hrvatskoga vampira planira pridonijeti i nedavno osnovani poljoprivrednoturistički klaster Draga koji na područje Tinjana i Sv. Petra u Šumi upravo specifičnom kombinacijom vampira, pršuta i kosira planira privući veći broj gostiju i gospodarski oživjeti to područje. “Željeli smo povezati jedinstvenosti priče ovoga

kraja na temu ‘pršut-kosir-vampir’ s ponudom visokokvalitetnih autohtonih proizvoda i iznimnom uslugom. I sve to na način da se sačuva tipičnost podneblja”, objašnjava Jasmina Cvitan Lakača, klaster menadžerica klastera Draga. Temeljna funkcija Klastera je objedinjavanje sve poljoprivredne i turističke ponude s područja Općine Tinjan i Općine Sv. Petar u Šumi u jedinstven zajednički organizirani ruralno-turistički proizvod. U Klasteru su prepoznali viši stupanj finalizacije zajedničkog proizvoda, lakši pristup tržištu ako su organizirani, pa tako i bolje tržišno pozicioniranje članova. Između ostalog, i radi smanjenja ukupnih troškova poslovanja, povećanja dodane vrijednosti i postizanja veće konkurentnosti. Vrlo ozbiljna vampirska posla Trenutačno se okupilo 35 članova s područja poljoprivrede i turizma, među kojima su uzgajivači voća i povrća, proizvođači istarskog pršuta, sira, vina i proizvoda

od grožđa, maslinovog ulja, suvenira, iznajmljivači smještaja (apartmani, sobe, kuće za odmor, vile s bazenima, kampovi), ugostitelji, prijevoznici i drugi. “Koordinacija će omogućiti bolji protok informacija, bržu razmjenu podataka o tržištu, a u fazi izrade je i kompletan marketing, s ciljem predstavljanja članova i njihove ponude na domaćem i stranom tržištu. Kratkoročni plan nam je kompletirati osnovnu dokumentaciju: studije opravdanosti osnivanja i razvojnih mogućnosti, plan marketinga i PR aktivnosti; stvoriti kompletan vizualni identitet Klastera te izraditi kvalitetne promidžbene materijale. Dugoročni plan je svakako potaknuti jači gospodarski razvoj općina Tinjan i Sv. Petar u Šumi”, najavljuje klaster menadžerica dodajući kako im je namjera postati regionalno prepoznatljiv ruralno-gastro-turistički brend visokokvalitetnih autohtonih istarskih proizvoda. Trenutačno pripremaju dokumentaciju za apliciranje na EU program Ipa.

HRWWWATSKA 21

www.privredni.hr Broj 3633, 28. lipnja 2010.

( 349 mil kn

gubici zbog softverskog piratstva u 2009.

( 54%

*vijesti

stopa softverskog piratstva u Hrvatskoj

MIŠEM “KROZ CRVENO”

Nismo svjesni svih prednosti licenciranog softvera Uvođenje učinkovitog sustava upravljanja softverskom imovinom osigurat će tvrtkama postizanje kontrole i optimizacije troškova te smanjenje sigurnosnih, financijskih i pravnih rizika Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

tvera. “Svaka softverska licencija sadrži i pravila koja određuju način korištenja softvera, mogućnost njegova prijenosa na druge korisnike ili uređaje te mogućnost korištenja starije inačice istog softvera. Uvođenje učinkovitog sustava upravljanja softverskom imovinom osigurat će tvrtkama postizanje komparativnih prednosti kao što su kontrola i optimizacija troškova i poslovnih procesa te smanjenje sigurnosnih, financijskih i pravnih rizika”, podcrtava Dubravka Salopek. A kako bi tvrtka u današnje vrijeme bila što uspješnija, valja mudro upravljati svojim financijama ali i vremenom svojih zaposlenika.

ubici nastali zbog softverskog piratstva u 2009. godini u Hrvatskoj su iznosili 349 milijuna kuna. Stopa softverskog piratstva, pak, prema podacima koje je nedavno objavila tvrtka za istraživanje tržišta IDC i Međunarodno udruženje proizvođača poslovnog softvera Business Software Alliance (BSA), lani je bila 54 posto te stagnira već treću godinu zaredom. Površan odnos prema prekršaju Stoga, može se reći, računalni korisnici još nisu svjesni svih prednosti koje im pruža licencirani softver unatoč činjenici da je za tvrtke i obrte koje u svom poslovanju povrjeđuju autorsko pravo na računalnim programima zakonom propisana novčana kazna od 5000 do 50.000 kuna, a za teže prekršaje i do 100.000 kuna. Također, za odgovorne osobe unutar tvrtki zakonom su propisane kazne od 2000 do 10.000 kuna, dok direktorima može biti izrečena i kazna zatvora do pet godina, ovisno o rezultatima policijske obrade i opsegu kaznenih povreda autorskog prava koje su u svom poslovanju počinile tvrtke. A uz prekršajnu odgovornost, korisnici nelicenciranog softvera moraju platiti proizvođačima softvera i zakonom određeni penal u visini dvostruke tržišne cijene za svaku nelicencira-

nu kopiju koju koriste. Renata Šoić, partner development manager u Microsoftu Hrvatska, kaže kako je stagnacija stope piratstva u Hrvatskoj u posljednje tri godine zapravo negativan trend. Međutim, usporedimo li je s onom u susjednim članicama Europske unije, primjerice, Slovenijom, Mađarskom, Austrijom te Češkom i Slovačkom, nikako se ne može reći da je stopa piratstva u Hrvatskoj na zadovoljavajućoj razini. “Praksa pokazuje kako je glavni uzrok nepoznavanja prednosti licenciranoga softvera površan odnos prema prekršaju, odnosno kaznenom djelu povrede autorskog prava, te nepoznavanje ne samo financijskih i pravnih po-

sljedica, nego i sigurnosnih i poslovnih rizika korištenja nelicenciranog softvera. S našeg stajališta, uspješnost i učinkovitost kontrole nije na zadovoljavajućoj razini, a razlog tome leži u mnogim čimbenicima. Vjerujemo kako će se i na tome području uskoro pokazati znatna poboljšanja kao rezultat rada novoformiranog Vladinog nadzornog vijeća za provedbu prava intelektualnog vlasništva, kao i s ulaskom u Europsku uniju”, ističe ona. A što će se točno dogoditi nakon što Hrvatska postane punopravna članica Europske unije, sada je teško predvidjeti. “Sasvim sigurno očekujemo povećanje svijesti o vrijednosti pa tako i o zaštiti intelektualnog vlasniš-

tva. Zatim, unaprjeđenje sustava zaštite prava intelektualnog vlasništva, državnu podršku u jačanju gospodarskog rasta i ulaganja, investicije u razvoj znanja i vještina te samim time i pad stope piratstva”, smatra Renata Šoić naglasivši kako tvrtke koje svoje poslovanje grade na poštivanju tuđeg intelektualnog vlasništva cijene i vlastita ulaganja u softversku imovinu. Mudro s financijama i vremenom Dubravka Salopek, distribution/channel manager u Microsoftu Hrvatska, napominje da kada se govori o kupnji softvera zapravo je riječ o kupnji licencija pomoću kojih se dobiva pravo na korištenje tog sof-

U tvrtkama se najčešće traže operativni sustavi, paketi za poslovnu produktivnost te rješenja za specifične probleme “Najučinkovitiji način na koji se to može postići je upravo pomoću softvera koji je u potpunosti prilagođen poslovnim potrebama neke tvrtke”, kaže ona. Inače, od licenciranog softvera danas se u tvrtkama najčešće traže operativni sustavi, paketi za poslovnu produktivnost te rješenja za specifične probleme i potrebe tvrtki kao što su primjerice, poboljšanje interne komunikacije, zaključuje Dubravka Salopeka.

Epson: ispis na biorazgradivoj PET ambalaži Tvrtka Epson je na stručnom sajmu FESPA koji se od 21. do 26 lipnja održavao u Münchenu pokazao nove primjene pisača velikog formata Stylus Pro WT7900, jedinog tintnog pisača u svijetu koji omogućava ispis neprozirnom vodenom tintom bijele boje. Također, u suradnji s tvrtkom G3S predstavljeni su biorazgradivi BioMedia PET materijali za primjenu u tzv. display graphics aplikacijama kao što su plakati, naljepnice za automobile te, među ostalim, POS prodajna mjesta. Nakon 2,5 godine HGspot poslovao pozitivno Nakon što je potkraj prošle godine Hrvoje Prpić došao na mjesto savjetnika Uprave HGspota te uvođenjem potpuno novog načina poslovanja, poput osobnih savjetnika za svakog kupca i svojevrsnog showrooma na kojem se mogu pogledati gadgeti, HGspot je ponovno na dobrom poslovnom putu. Naime, prošli ponedjeljak je prvi put nakon dvije i pol godine ova tvrtka poslovala pozitivno. NetAkademija za IT stručnjake u regiji Jedna od vodećih svjetskih informatičkih kompanija Cisco odobrila je NetAkademiji školovanje CCNP instruktora za čitavu regiju. CCNP je jedan od najsloženijih informatičkih edukacijskih programa koji polaznike priprema za projektira-

nje i održavanje srednjih i velikih računalnih mreža. Tako na NetAkademiji započinje školovanje informatičkih instruktora za CCNP program s Elektrotehničkih fakulteta u Beogradu, Banjoj Luci i Ljubljani te Američkog sveučilišta na Kosovu.

22 POSLOVNA IZVJEŠĆA

BILANCA na dan 31. prosinca 2009. godine

Privredni vjesnik Broj 3633, 28. lipnja 2010.

RAČUN DOBITI I GUBITKA ZA RAZDOBLJE 01.01. - 31.12.2009. u 000 kuna

u 000 kuna Oznaka pozicije

Opis pozicije

31.12.2008.

31.12.2009.

AKTIVA A

NEMATERIJALNA IMOVINA

MATERIJALNA IMOVINA

Oznaka pozicije

Opis pozicije

ZARAĐENE PREMIJE (prihodovane ) PRIHODI OD ULAGANJA

31.12.2008.

31.12.2009.

2.772.829

2.650.837

305.332

487.515

7.382

7.124

808.995

1.284.357

III

PRIHODI OD PROVIZIJA I NAKNADA

27.853

29.734

98.718

29.324

40.128

36.537

UKUPNI PRIHODI

3.244.860

3.233.947

IZDACI ZA OSIGURANE SLUČAJEVE, NETO

1.777.947

1.663.333

1.740.200

1.731.722

37.747

-68.389

ULAGANJA

4.803.567

4.974.818

Ulaganja u zemljišta i građ. objekte koji ne služe za prov. djelatnosti

OST. OSIGURATELJNO-TEHNIČKI PRIHOD, NETO OD REOS.

556.662

653.700

OSTALI PRIHODI

Ulaganja u pod.,pridruž. društva i sudjelovanje u zajedničkim ulaganjima

499.007

451.135

Ostala financijska ulaganja

3.747.898

3.869.983

Likvidirane štete

ULAGANJA ZA RAČ. I RIZIK POL. ŽIVOT. OS.

13.687

22.328

Promjena pričuva za štete

UDIO REOSIGURANJA U TEHNIČKIM PRIČUVAMA

340.671

313.844

ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA IMOVINA

23.077

594

VII

PROMJENA OSTALIH TEH. PRIČUVA, NETO OD REOSIG.

118.523

138.987

POTRAŽIVANJA

1.054.420

969.441

Promjena matematičke pričuve osiguranja

118.323

138.787

Potraživanja iz neposrednih poslova osiguranja

723.645

718.492

Promjena ostalih tehničkih pričuva, neto od reosiguranja

200

VIII

PROMJENA TEH. PRIČ. ŽIVOT. OSIG. KADA UG.SNOSI RIZIK

7.759

6.412

POSLOVNI RASHODI ( izdaci za obavljanje djelatnosti), NETO

1.013.580

1.067.143

TROŠKOVI ULAGANJA

197.239

155.922

OSTALI TEHNIČKI TROŠKOVI, NETO OD REOSIGURANJA

60.662

104.405

XII

OSTALI TROŠKOVI, UKLJUČUJUĆI VRIJEDNOSNA USKLAĐ.

677

741

3.176.387

3.136.943

68.473

97.004

3.562

27.314

64.911

69.690

Potraživanja iz poslova suosiguranja i reosiguranja

Ostala potraživanja

43.028

13.834

287.747

237.115

H 1

OSTALA IMOVINA

71.661

41.552

Novac u banci i blagajni

32.425

15.888

Ostalo

39.236

25.664

PLAĆ. TROŠK. BUDUĆEG RAZDOBLJA I NED. NAPL. PRIHODA

20.807

21.044

7.144.267

7.635.102

UKUPNO AKTIVA: PASIVA A

KAPITAL I PRIČUVE - VLASTITI KAPITAL

1.162.994

1.535.447

Upisani kapital

442.887

Revalorizacijske rezerve

102.407

462.272

Rezerve

405.233

423.895

Prenesena (zadržana ) dobit

147.556

136.703

Dobit tekuće godine

64.911

69.690

TEHNIČKE PRIČUVE

5.648.950

5.594.096

Prijenosne premije , bruto iznos

1.169.864

1.052.556

Matematička pričuva osiguranja, bruto iznos

1.497.408

1.636.192

Pričuva šteta , bruto iznos

2.967.478

2.890.948

Ostale osigurateljno - tehničke pričuve, bruto iznos

14.200

14.400

TEHNIČKE PRIČUVE OSIGURANJA KADA UG. SNOSI RIZIK

13.687

22.328

OSTALE PRIČUVE

24.127

78.872

ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA OBVEZA

2.338

144.131

FINANCIJSKE OBVEZE

OSTALE OBVEZE

ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠK. I PRIHOD BUD. RAZDOBLJA

UKUPNO PASIVA: Uprava društva: Hrvoje Vojković, predsjednik; Silvana Ivančić, članica

UKUPNI RASHODI XIII

DOBIT OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA PRIJE POREZA

XIV

POREZ NA DOBIT

DOBIT OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA POSLIJE POREZA

Uprava društva: Hrvoje Vojković, predsjednik; Silvana Ivančić, članica

IZVJEŠĆE O TIJEKU NOVCA za razdoblje od 1.01. do 31.12.2009. u 000 kuna OPIS POZICIJE I 1. 1.1. 1.2. 2. 3. II III

231

191

217.756

199.205

74.184

60.832

V 1. 2.

7.144.267

7.635.102

NOVČANI TIJEK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI Novčani tijek prije promjene posl. imovine i obveza Dobit/gubitak prije poreza Usklađenja: Povećanje/smanjenje poslovne imovine i obveza Plaćeni porez na dobit NOVČANI TIJEK IZ ULAGAČKIH AKTIVNOSTI NOVČANI TIJEK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI ČISTI NOVČANI TIJEK UČINCI PROMJENE TEČAJEVA STRANIH VALUTA NA NOVAC I NOVČANE EKVIVALENTE NETO POVEĆANJE/SMANJENJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja

Uprava društva: Hrvoje Vojković, predsjednik; Silvana Ivančić, članica

IZNOS 2008. 142.402 -610.799 68.473 -679.272

2009. 9.407 -56.166 97.005 -153.171

777.502

75.677

-24.301 -152.416 -1.880 -11.894

-10.104 -38.661 -950 -30.204

-6.729

-18.623 90.284 71.661

-30.109 71.661 41.552

www.privredni.hr Broj 3633, 28. lipnja 2010.

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA za razdoblje 01.01.-31.12.2009.

u 000 kuna

Uplaćeni kapital redovne dionice

Uplaćeni kapital - povlaštene dionice

Revalorizacijska rezerva- zemljišta i građevinski objekti

Revalorizacijska rezervafinancijska ulaganja

430.637

12.250

209.510

-107.104

Stanje 1. siječnja tekućeg razdoblja

Ostale revalorizacijske rezerve

Zakonske rezerve

Statutarne rezerve

Ostale rezerve (uključujući vlastite dionice)

Zadržana dobit ili preneseni gubitak

Ukupno kapital i rezerve

10.732

52.290

342.211

212.467

1.162.993

-56.122

156.345

1.106.871

Ispravak pogreški prethodnih razdoblja Promjena računovodstvenih politika Stanje 1. siječnja tekućeg razdoblja (prepravljeno)

430.637

12.250

209.510

Promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju Realizirani dobici i gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju Ostali dobici i gubici priznati direktno u kapitalu i rezervama

-107.104

10.732

52.290

342.211

52.389

19.035

288.442

Dobit ili gubitak tekućeg razdoblja Dividende (udjeli u dobiti - za isplatu) Prijenos dobiti u rezerve

69.690

-980

3.246

15.416

Stanje 31. prosinca tekućeg razdoblja

430.637

12.250

497.952

-35.680

13.978

67.706

342.211

206.393

-18.662 1.535.447

Stanje 1. siječnja prethodnog razdoblja

430.637

12.250

208.683

633.086

5.254

26.269

342.211

180.935

1.839.325

430.637

12.250

208.683

633.086

5.254

26.269

342.211

180.935

1.839.325

Ispravak pogreški prethodnih razdoblja Promjena računovodstvenih politika Stanje 1. siječnja prethodnog razdoblja (prepravljeno) Promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju Realizirani dobici i gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju Ostali dobici i gubici priznati direktno u kapitalu i rezervama

827

-730.828

-8.911

-450

377

Dobit ili gubitak prethodnog razdoblja razdoblja

64.911

Dividende (udjeli u dobiti - za isplatu)

-1.880

Prijenos dobiti u rezerve Stanje 31. prosinca prethodnog razdoblja

430.637

12.250

209.510

-107.103

5.478

26.021

10.732

52.290

-31.499 342.211

212.467

1.162.994

Uprava društva: Hrvoje Vojković, predsjednik; Silvana Ivančić, članica

MIŠLJENJE NEZAVISNOG OVLAŠTENOG AKTUARA O STANJU TEHNIČKIH PRIČUVA OSIGURANJA ZA CROATIA OSIGURANJE d.d. na dan 31. 12. 2009. godine

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA

Na osnovi podataka koje sam dobila i za koje odgovara Uprava CROATIA OSIGURANJA d.d. utvrdila sam da je na dan 31. 12. 2009. godine CROATIA OSIGURANJE d.d. formiralo slijedeće tehničke pričuve:

1. Priloženi sažeti financijski izvještaji koji obuhvaćaju sažetu Bilancu na 31. prosinca 2009., sažeti Račun dobiti i gubitka, sažeto Izvješće o promjenama kapitala i sažeto Izvješće o novčanom toku za tada završenu godinu, kao i pripadajuće Bilješke uz financijske izvještaje, izvedeni su iz revidiranih financijskih izvještaja društva CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Miramarska 22 (“Društvo”) za godinu koja je završila 31. prosinca 2009. godine. U našem Izvješću neovisnog revizora od 16. ožujka 2010. godine izrazili smo pozitivno mišljenje o tim financijskim izvještajima.

1. Pričuve za prijenosne premije; 2. Pričuve šteta; 3. Druge tehničke pričuve osiguranja; 4. Pričuvu za kolebanje šteta; 5. Matematičku pričuvu; 6. Posebnu pričuvu životnih osiguranja kod kojih osiguranik preuzima na sebe investicijski rizik (posebnu pričuvu za naknade osigurane ugovorom o osiguranju koje su direktno vezane za vrijednost ulaganja). Stoga temeljem članka 9. Pravilnika o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društava za osiguranje, odnosno društava za reosiguranje (NN 119/09) i članka 155. stavka 2. Zakona o osiguranju (NN 151/05, 87/08 i 82/09) kao nezavisni ovlašteni aktuar dajem slijedeće mišljenje o stanju tehničkih pričuva CROATIA OSIGURANJA d.d. Smatram da su tehničke pričuve CROATIA OSIGURANJA d.d. na dan 31.12.2009. godine obračunate korektno, u skladu s Pravilnikom o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja (NN 97/09, 135/09 i 150/09), načelima struke osiguranja i aktuarske struke. Stoga potvrđujem pozitivno Mišljenje o obračunu tehničkih pričuva imenovanog ovlaštenog aktuara CROATIA OSIGURANJA d.d. Pula, 22. travnja 2010. godina Iva Tkalac, prof. mat. i inf. ovlašteni aktuar

Dioničarima društva CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb

2. Sažeti financijski izvještaji ne sadrže sve objave zahtijevane Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Republici Hrvatskoj. Slijedom toga, čitanje sažetih financijskih izvještaja nije zamjena za čitanje revidiranih financijskih izvještaja Društva. Odgovornosti Uprave Društva 3. Uprava Društva je odgovorna za sastavljanje i istinit i objektivan prikaz priloženih sažetih financijskih

izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Republici Hrvatskoj. Ta odgovornost uključuje oblikovanje, uvođenje i održavanje internih kontrola relevantnih za sastavljanje i fer prezentaciju financijskih izvještaja bez značajnih pogrešnih prikazivanja bilo uslijed pogrešaka ili prijevara, izbora i primjene prikladnih računovodstvenih politika i računovodstvena procjenjivanja koja su razumna u postojećim okolnostima. Odgovornost Revizora 4. Naša odgovornost je izraziti mišljenje o priloženim sažetim financijskim izvještajima na osnovi obavljene revizije. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike i reviziju planiramo i obavimo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji bez značajnih pogrešnih prikazivanja. 5. Revizija uključuje obavljanje postupaka radi pribavljanja dokaza o

AUDIT d.o.o. za revizijske usluge Baštijanova 52 A 10000 Zagreb HRVATSKA

iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Izbor odabranih postupaka ovisi o revizorovoj prosudbi, uključujući procjenu rizika značajnih pogrešnih iskaza u financijskim izvještajima uslijed prijevara ili pogrešaka. Pri tom procjenjivanju rizika, revizor razmatra interne kontrole, koje su važne Društvu za sastavljanje i fer prezentiranje financijskih izvještaja, kako bi obavio revizijske postupke prikladne u postojećim okolnostima, ali ne i u svrhu izražavanja mišljenja o uspješnosti internih kontrola. Revizija također obuhvaća procjenu prikladnosti primijenjenih računovodstvenih politika i razboritost računovodstvenih procjena Uprave Društva, kao i ocjenu cjelokupnog prikaza financijskih izvještaja. 6. Vjerujemo da revizijski dokazi koje smo prikupili jesu dostatni i prikladni kao osnova za izražavanje našeg mišljenja. Mišljenje 7. Prema našem mišljenju, sažeti financijski izvještaji izvedeni iz revidiranih financijskih izvještaja

Društva za godinu koja je završila 31. prosinca 2009. dosljedni su, u svim materijalno značajnim aspektima, tim financijskim izvještajima sukladno Zakonu o računovodstvu i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Republici Hrvatskoj. Poseban naglasak 8. Bez uvjetovanja našeg mišljenja iznijetog u točki 7. gore, skrećemo pozornost na Bilješke 5.2./i/ i 5.3.1. uz financijske izvještaje u kojima su iznijeti učinci usklađivanja knjigovodstvene vrijednosti nekretnina sa procijenjenom fer vrijednošću.

Audit d.o.o., Zagreb Zdenko Balen, ovlašteni revizor, član Uprave Zagreb, 10. lipnja 2010. godine

24 POSLOVNA IZVJEŠĆA

Privredni vjesnik Broj 3633, 28. lipnja 2010.

GRUPA KONSOLIDIRANA BILANCA na dan 31. prosinca 2009. godine

KONSOLIDIRANI RAČUN DOBITI I GUBITKA ZA RAZDOBLJE 01.01. - 31.12.2009. u 000 kuna

u 000 kuna Oznaka pozicije

Opis pozicije

31.12.2008.

31.12.2009.

AKTIVA

Oznaka pozicije I II III IV

NEMATERIJALNA IMOVINA

61.653

62.099

MATERIJALNA IMOVINA

1.264.299

1.638.414

ULAGANJA

5.337.016

5.660.086

Ulaganja u zemljišta i građ. objekte koji ne služe za prov. djelatnosti

650.748

800.366

Ulaganja u pod.,pridruž. društva i sudjelovanje u zajedničkim ulaganjima

10.176

19.221

Ostala financijska ulaganja

4.676.092

4.840.499

ULAGANJA ZA RAČ. I RIZIK POL. ŽIVOT. OS.

13.687

22.328

VI 1. 2. VII

UDIO REOSIGURANJA U TEHNIČKIM PRIČUVAMA

196.514

151.033

ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA IMOVINA

POTRAŽIVANJA

23.077

6.156

1.304.683

1.297.022

Potraživanja iz neposrednih poslova osiguranja

791.267

801.901

Potraživanja iz poslova suosiguranja i reosiguranja

70.461

63.913

Ostala potraživanja

442.955

431.208

OSTALA IMOVINA

152.928

88.487

Novac u banci i blagajni

111.704

61.866

Ostalo

41.224

26.621

PLAĆ. TROŠK. BUDUĆEG RAZDOBLJA I NED. NAPL. PRIHODA

42.653

47.816

1. 2. VIII IX X XI XII XIII

ZARAĐENE PREMIJE (prihodovane ) PRIHODI OD ULAGANJA PRIHODI OD PROVIZIJA I NAKNADA OST. OSIGURATELJNO-TEHNIČKI PRIHOD, NETO OD REOS. OSTALI PRIHODI UKUPNI PRIHODI IZDACI ZA OSIGURANE SLUČAJEVE, NETO Likvidirane štete Promjena pričuva za štete PROMJENA OSTALIH TEH. PRIČUVA, NETO OD REOSIG. Promjena matematičke pričuve osiguranja Promjena ostalih tehničkih pričuva,neto od reosiguranja PROMJENA TEH. PRIČ. ŽIVOT. OSIG. KADA UG.SNOSI RIZIK IZDACI ZA POVRATE PREMIJA (BONUSI I POPUSTI), NETO POSLOVNI RASHODI ( izdaci za obavljanje djelatnosti), NETO TROŠKOVI ULAGANJA OSTALI TEHNIČKI TROŠKOVI, NETO OD REOSIGURANJA OSTALI TROŠKOVI, UKLJUČUJUĆI VRIJEDNOSNA USKLAĐ. UKUPNI RASHODI

31.12.2008.

31.12.2009.

3.206.938 315.781 47.400 135.056

3.137.234 512.092 48.994 35.968

304.797 4.009.972 2.112.445 2.038.318 74.127 75.928

307.815 4.042.103 1.987.769 2.040.330 -52.561 163.198

77.390 -1.462

158.804 4.394

7.759

6.412

2.404

139

1.165.803

1.219.327

234.309 65.915

93.198 115.729

257.298

257.850

3.921.861 88.111

3.843.622 198.481

22.114 65.997

42.867 155.614

61.130 4.867

152.504 3.110

KAPITAL I PRIČUVE - VLASTITI KAPITAL

Upisani kapital

442.887

Revalorizacijske rezerve

130.860

492.571

Rezerve

405.233

423.895

Prenesena (zadržana ) dobit

289.594

274.247

DOBIT OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA PRIJE POREZA POREZ NA DOBIT DOBIT OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA POSLIJE POREZA RASPODJELA DOBITI OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA DIONIČARIMA DRUŠTVA MANJINSKIM DIONIČARIMA

Dobit tekuće godine

61.130

152.504

Uprava društva: Hrvoje Vojković, predsjednik; Silvana Ivančić, članica

Tečajne razlike

268

MANJINSKI IN TERES

TEHNIČKE PRIČUVE

UKUPNO AKTIVA:

8.396.510

8.973.441

1.329.704

1.786.104

PASIVA

56.288

62.770

6.215.386

6.180.830

XIV

Opis pozicije

XV XVI

IZVJEŠĆE O TIJEKU NOVCA za razdoblje od 1.01. do 31.12.2009. u 000 kuna

Prijenosne premije , bruto iznos

1.387.075

1.248.997

Matematička pričuva osiguranja, bruto iznos

1.579.432

1.739.462

Pričuva šteta , bruto iznos

3.200.392

3.140.702

Ostale osigurateljno - tehničke pričuve, bruto iznos

48.487

51.669

TEHNIČKE PRIČUVE OSIGURANJA KADA UG. SNOSI RIZIK

13.687

22.328

OSTALE PRIČUVE

30.236

82.850

ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA OBVEZA

3.634

145.210

ČISTI NOVČANI TIJEK

FINANCIJSKE OBVEZE

317.137

232.369

OSTALE OBVEZE

301.852

353.612

ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠK. I PRIHOD BUD. RAZDOBLJA

128.318

107.282

8.396.510

8.973.441

1. 2.

UČINCI PROMJENE TEČAJEVA STRANIH VALUTA NA NOVAC I NOVČANE EKVIVALENTE NETO POVEĆANJE/SMANJENJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja

UKUPNO PASIVA:

Uprava društva: Hrvoje Vojković, predsjednik; Silvana Ivančić, članica

OPIS POZICIJE I 1. 1.1. 1.2. 2. 3. II III

Uprava društva: Hrvoje Vojković, predsjednik; Silvana Ivančić, članica

IZNOS 2008. 210.668 -521.751 88.111 -609.862 754.533 -22.114 -160.474 -47.591 2.603

2009. 151.908 160.900 198.481 -37.581 16.665 -25.657 -109.676 -107.615 -63.383 942

2.603

-64.441

150.325 152.928

152.928 88.487

www.privredni.hr Broj 3633, 28. lipnja 2010.

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA za razdoblje 01.01.-31.12.2009.

Stanje 1. siječnja tekućeg razdoblja

u 000 kuna

Uplaćeni kapital redovne dionice

Uplaćeni kapital - povlaštene dionice

Revalorizacijska rezerva- zemljišta i građevinski objekti

Revalorizacijska rezervafinancijska ulaganja

Ostale revalorizacijske rezerve

Zakonske rezerve

Statutarne rezerve

Ostale rezerve (uključujući vlastite dionice)

Zadržana dobit ili preneseni gubitak

Ukupno kapital i rezerve

430.637

12.250

237.007

-113.924

7.777

10.732

52.290

342.211

350.724

1.329.704

839

-1.102

Ispravak pogreški prethodnih razdoblja

263

Promjena računovodstvenih politika Stanje 1. siječnja tekućeg razdoblja (prepravljeno)

430.637

12.250

237.846

-115.026

7.777

10.732

52.290

342.211

-56.123

294.864

1.273.581

Promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju

52.777

Realizirani dobici i gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju

19.035

Ostali dobici i gubici priznati direktno u kapitalu i rezervama

287.036

3.126

290.162

Dobit ili gubitak tekućeg razdoblja

152.504

-1.955

Dividende (udjeli u dobiti - za isplatu) Prijenos dobiti u rezerve

3.246

15.416

-18.662

Stanje 31. prosinca tekućeg razdoblja

430.637

12.250

524.882

-43.214

10.903

13.978

67.706

342.211

426.751

1.786.104

Stanje 1. siječnja prethodnog razdoblja

430.637

12.250

235.597

633.293

795

5.254

26.269

342.211

335.632

2.021.938

2.204

6.982

-2.204

6.982

635.497

7.777

333.428

2.028.920

Ispravak pogreški prethodnih razdoblja Promjena računovodstvenih politika Stanje 1. siječnja prethodnog razdoblja (prepravljeno)

430.637

12.250

235.597

5.254

26.269

342.211

-734.747

-14.674

1.410

Dobit ili gubitak prethodnog razdoblja razdoblja

61.130

Dividende (udjeli u dobiti - za isplatu)

-12.335

Prijenos dobiti u rezerve Stanje 31. prosinca prethodnog razdoblja

430.637

12.250

237.007

-113.924

7.777

5.478

26.021

10.732

52.290

-31.499 342.211

350.724

1.329.704

Uprava društva: Hrvoje Vojković, predsjednik; Silvana Ivančić, članica

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA

Dioničarima društva CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb 1. Priloženi sažeti konsolidirani financijski izvještaji koji obuhvaćaju sažetu konsolidiranu Bilancu na 31. prosinca 2009., sažeti konsolidirani Račun dobiti i gubitka, sažeto konsolidirano Izvješće o promjenama kapitala i sažeto konsolidirano Izvješće o novčanom toku za tada završenu godinu, kao i pripadajuće Bilješke uz konsolidirane financijske izvještaje, izvedeni su iz revidiranih konsolidiranih financijskih izvještaja društva CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Miramarska 22 (“Društvo”) za godinu koja je završila 31. prosinca 2009. godine. U našem Izvješću neovisnog revizora od 16. ožujka 2010. godine izrazili smo pozitivno mišljenje o tim konsolidiranim financijskim izvještajima. 2. Sažeti konsolidirani financijski izvještaji ne sadrže sve objave zahtijevane Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Republici Hrvatskoj. Slijedom toga, čitanje sažetih konsolidiranih financijskih izvještaja nije zamjena za čitanje revidiranih konsolidiranih financijskih izvještaja Društva.

Odgovornosti Uprave Društva 3. Uprava Društva je odgovorna za sastavljanje i istinit i objektivan prikaz priloženih sažetih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Republici Hrvatskoj. Ta odgovornost uključuje oblikovanje, uvođenje i održavanje internih kontrola relevantnih za sastavljanje i fer prezentaciju financijskih izvještaja bez značajnih pogrešnih prikazivanja bilo uslijed pogrešaka ili prijevara, izbora i primjene prikladnih računovodstvenih politika i računovodstvena procjenjivanja koja su razumna u postojećim okolnostima. Odgovornost Revizora 4. Naša odgovornost je izraziti mišljenje o priloženim sažetim konsolidiranim financijskim izvještajima na osnovi obavljene revizije. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike i reviziju planiramo i obavimo kako bismo stekli

AUDIT d.o.o. za revizijske usluge Baštijanova 52 A, 10000 Zagreb HRVATSKA

razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji bez značajnih pogrešnih prikazivanja. 5. Revizija uključuje obavljanje postupaka radi pribavljanja dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Izbor odabranih postupaka ovisi o revizorovoj prosudbi, uključujući procjenu rizika značajnih pogrešnih iskaza u financijskim izvještajima uslijed prijevara ili pogrešaka. Pri tom procjenjivanju rizika, revizor razmatra interne kontrole, koje su važne Društvu za sastavljanje i fer prezentiranje financijskih izvještaja, kako bi obavio revizijske postupke prikladne u postojećim okolnostima, ali ne i u svrhu izražavanja mišljenja o uspješnosti internih kontrola. Revizija također obuhvaća procjenu prikladnosti primijenjenih računovodstvenih politika i razboritost računovodstvenih procjena Uprave Društva, kao i ocjenu cjelokupnog prikaza financijskih izvještaja. 6. Vjerujemo da revizijski dokazi koje smo prikupili jesu dostatni i prikladni kao osnova za izražavanje našeg mišljenja.

Mišljenje 7. Prema našem mišljenju, sažeti konsolidirani financijski izvještaji izvedeni iz revidiranih konsolidiranih financijskih izvještaja Društva za godinu koja je završila 31. prosinca 2009. dosljedni su, u svim materijalno značajnim aspektima, tim financijskim izvještajima sukladno Zakonu o računovodstvu i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Republici Hrvatskoj. Poseban naglasak 8. Bez uvjetovanja našeg mišljenja iznijetog u točki 7. gore, skrećemo pozornost na Bilješke 5.2./i/ i 5.3.1./ ii/ uz konsolidirane financijske izvještaje u kojima su iznijeti učinci usklađivanja knjigovodstvene vrijednosti nekretnina sa procijenjenom fer vrijednošću. Audit d.o.o., Zagreb Zdenko Balen, ovlašteni revizor, član Uprave Zagreb, 10. lipnja 2010. godine

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3633, 28. lipnja 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE LCD proizvodi

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR JOHN KENNETH GALBRAITH VELIKI SLOM 1929. V.B.Z.

Riječ je o studiji financijskog kolapsa 1929. koji neodoljivo podsjeća na aktualnu svjetsku financijsku krizu. U predgovoru, čiji je autor njegov sin James K. Galbraith, izravno se uspoređuje velika kriza iz 1929. i ova aktualna iz 2008. Razlog uspjeha ovog bestselera objavljenog još 1955. James vidi u činjenici da Veliki slom 1929. opisuje temeljne procese koji se uvijek ponavljaju i dovode do velike krize i financijskih slomova koji potresaju naš svijet.

ŽIVKO PRODANOVIĆ 107 ZAGREBAČKIH PRIČA Znanje

Kada je snimljena prva fotografija Zagreba? Je li kvart Vrapče uistinu dobio naziv po vrapcima? Odgovori na ta i mnoga druga pitanja iz zagrebačke prošlosti mogu se pronaći u ovoj knjizi radijskog novinara i urednika Živka Prodanovića proistekloj iz njegove emisije Zagreb je najljepši koja se svakodnevno emitira. Temeljena na historiografskoj građi o Zagrebu, knjiga će povesti svakog radoznalca na putovanje kroz fascinantnu prošlost našeg glavnog grada.

NEVEN VULIĆ POVIJEST BOLESTI SysPrint

Ovaj fragmentarni roman čita se kao kronika osobne borbe protiv svijeta koja protagonista kaskadno odvodi sve niže u zastrašujuće preranu duhovnu i tjelesnu nemoć. Ipak, premda ga u raznovrsnim ustanovama bodu, režu i psihički podčinjavanju, a pritom ga mrcvare i neuništiva pitanja o životnom smislu, našeg junaka ne napuštaju spasonosna ironija i crni, da ne kažemo morbidni, humor. Zbog svega toga riječ je o groznom koliko i ushićujućem štivu.

FRÉDÉRIC BEIGBEDER FRANCUSKI ROMAN Oceanmore

Priča o Emmi Bovary iz seventies, koja je za svog razvoda reproducirala šutnju prethodne generacije o nesrećama između dvaju ratova. Priča o muškarcu koji je postao bonvivan, o ocu koji je postao cinik, o starijem bratu koji je učinio sve kako ne bi nalikovao roditeljima, i o mlađem bratu koji je sve učinio kako ne bi nalikovao svom starijem bratu. Priča o zemlji koja je izgubila dva rata uvjeravajući da ih je dobila i izgubila svoje kolonijalno carstvo praveći se da ni to ne mijenja njenu važnost...

Goodswell, Hong Kong, Kina, www.goodswell.com. Tvrtka je proizvođač LCD proizvoda (LCD playeri, plazma televizori, digitalni okviri za fotografije...). Nudi svoje proizvode. Kontakt: info@ goodswell.net, +852 2139 5781.

Planetopija

Carica Wu bila je djevojka sa sela, konkubina koja je, opirući se konzervativnom kineskom društvu, postala jedina žena koja je u Kini vladala. Bila je majka, strastvena ljubavnica, umjetnica i obrazovana žena te je beskompromisno slijedila svoj put. Posebno ju je zanimala tradicionalna kineska medicina te se pobrinula da se očuvaju mnoga znanja. Priča prati njezin život, ali se pred čitateljem otvara i svijet drevnih znanja, kineske medicine i strateškog djelovanja.

Ittefaq Trading Company, Lahore, Pakistan, www.ittefaqgroup.com. Tvrtka je proizvođač i izvoznik proizvoda od himalajske kristalne soli (svjetiljke, sol za kupanje...). Kontakt: Anwer Javed Bhatti, info@ittefaqgroup.com, +92 42 37513782, +92 300 9408020.

Plodovi mora

Universal Mediators FZE, Sarjah, Ujedinjeni Arapski Emirati, www.universalmediators.com. Tvrtka je izvoznik, uvoznik, trgovac i prodajni zastupnik. Tvrtka traži pouzdane, predane i poduzetne dobavljače plodova mora za svoju in-house maloprodaju i inozemne kupce. Kontakt: Rizwan Riaz, rizwanriaz@universalmediators.com, +971 6 5662416, +971 50 8260899.

Proizvodi od visco elastične pjene

Tekstilni proizvodi

Strojevi za obradu lima

Davco-Shirtmaker, Bukurešt, Rumunjska, www.davco.ro. Tvrtka je proizvođač košulja i bluza za muškarce, žene i djecu. Kontakt: Angheluta Carmen, office@davco.ro, +40 21 4136794, +40 723680310.

Mir Tekstil Insaad Malzemelersi Otomotiv GIda ve Bufe Isletmeciligi Sanayi ve Ticaret, Bursa, Turska, www.mirtekstil. com.hr. Tvrtka je proizvođač jastuka i madraca od elastične pjene visco (brend Caprice) traži komercijalnu suradnju (trgovce na veliko, zastupnike, distributere). Kontakt: export@mirtekstil.com.tr, +90 224 2110883. Butek Makine, Bursa, Turska, www.butek.com. Tvrtka proizvođač strojeva za obradu lima, strojeva za recikliranje i strojeva za specijalne namjene traži distributere za svoje proizvode u Hrvatskoj. Kontakt: info@butek.com, +90 224 4111675.

Proizvodi od kovanog željeza

Pasaj, Craiova, Rumunjska, www.pasaj. ro. Tvrtka je proizvođač proizvoda od kovanog željeza i nudi svoje proizvode. Kontakt: Marin Viorel Dica, office@ pasaj.ro, +40 251 468225. Suradnja

Ekorad, Krapinske Toplice, www.ekorad.hr. Tvrtka traži partnere za suradnju na distribuciji proizvoda drvene građe, elemenata za palete iz vlastite proizvodnje. Kontakt: Miroslav Horvat, ekorad1@kr.t-com.hr, +385 49 587360, +385 98 480770. Distribucija robotskog usisavača

Ralf Gartner, Zagreb, www.irobot.com. hr. Tvrtka traži poslovne partnere-distributere za robotski usisavač Roomba. Kontakt: Blaž Mole, blaz@ralfgartner.si, +386 1 6003215, +386 31 382419.

Proizvodi od nehrđajućeg čelika za kupaonice i hotele

Pam Inoks Metal Endustri Ticaret Limited Sikareti, Istanbul, Turska, www. pam-inox.tr. Tvrtka je turski proizvođač proizvoda od nehrđajućeg čelika za kupaonice i hotele. Kontakt: sales@paminox.com, +90 216 4663757. Oprema za gradnju i materijal

Subpretium Import Export, Granollers, Barcelona, Španjolska, www.subpretium.com. Tvrtka se bavi izvozom materijala i opreme za gradnju iz Španjolske. Traži tvrtku koja ima dobre komercijalne kontakte i koja bi bila zainteresirana za dugotrajnu suradnju i prodaju opreme za gradnju, strojeva i materijala iz Španjolske. Kontakt: Zoran Šeremet, news@subpretium.com, +34 93 8618669, +34 630062855.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Donje rublje

MORH nabavlja vojničko i službeno donje rublje. Rok dostave ponuda je 5. srpnja. Željezničke tračnice

CHRISTINE LI i ULJA KRAUTWALD PUT CARICE

Himalajska kristalna sol

HŽ Infrastruktura nabavlja 4270 tona željezničkih tračnica. Rok dostave ponuda je 20. srpnja.

zijsku medicinu Zagreb nabavlja 10.000 četverostrukih vrećica za uzimanje krvi. Rok dostave ponuda je 1. srpnja. Prijenosni uređaji za snimanje

MUP Zagreb nabavlja 14 prijenosnih uređaja za snimanje ispitivanja okrivljenika. Rok dostave ponuda je 16. kolovoza.

Autogume

MUP Banja Luka nabavlja 2978 autoguma. Rok dostave ponuda je 15. srpnja. Ploče i pločice za obilježavanje

Grad Banja Luka nabavlja ploče za obilježavanje imena ulica i trgova te pločice za kućne brojeve. Rok dostave ponuda je 6. srpnja.

Samoljepljive trake

Zagrebački holding nabavlja samoljepljive trake. Rok dostave ponuda je 8. srpnja. Vrećice za uzimanje krvi

Hrvatski zavod za transfu-

Regija Računala

Državna agencija za istrage i zaštitu Sarajevo nabavlja 80 računala. Rok dostave ponuda je 13. srpnja.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

www.privredni.hr Broj 3633, 28. lipnja 2010.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se šume, voćnjaci, kuće, stanovi... Stan, površine 54 četvorna metra, u Istarskoj 7, Vinkovci, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 203.742 kune. Dražba se održava 1. srpnja u 8.30 sati u sobi 21/I na Općinskom sudu u Vinkovcima. Nekretnina se ne može prodati za manje od polovine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto. Kuća, gospodarske zgrade i dvorište, ukupne površine 572 četvorna metra, u Đurićevoj 1, Cernik, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 34.288 kuna. Dražba se održava 1. srpnja u 9 sati u sudnici 6 na Općinskom sudu u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava 6. Nekretnina se ne može prodati za manje od trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se u računovodstvo Općinskog suda u Novoj Gradiški ili na broj žiro-računa 2390001-1300001075, model 05, poziv na broj 1058-3-1184-08, te ju je potrebno predočiti sucu prije dražbe. Voćnjak, površine 459 četvornih metara, Radićeva ulica 54, Osijek, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 74.000 kuna. Dražba se održava 2. srpnja u 10.10 sati u sobi 2 na Općinskom sudu u Osijeku, Europska avenija 10. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina od 7400 kuna se daje na blagajni Općinskog suda u Osijeku ili na račun Suda broj 23900011300000419, poziv na broj 05 140-2055-2009, s naznakom “jamčevi-

na u predmetu broj OVR2055/2009”. Šuma, površine 450 četvornih metara, Općina Preko, otok Ugljan, Zadarska županija, procijenjene vrijednosti

68.513,33 kune. Dražba se održava 1. srpnja u 9 sati u sobi 117/I na Općinskom sudu u Zadru. Ne može se prodati za manje od polovine te vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na žiro-račun ovoga suda broj 2390001-1300000793, poziv na broj 1-83003. Kuća, ukupne površine 862 četvorna metra, u Bakarskoj ulici, Karlovac, Karlovačka županija, procijenjene vrijednosti 289.818,65 kuna. Dražba se održava 2. srpnja u 10.25 sati u sobi 129/I na Općinskom sudu u Karlovcu. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Oranica, ukupne površine 30.818 četvornih metara, naselje Retkovci, Općina Ivankovo, Vu k o v a r s k o - s r i j e m ska županija, procijenjene vrijednosti 65.167,23 kune. Dražba se održava 5. srpnja u 9.30 sati u sobi 21/I na Općinskom sudu u

Vinkovcima, Trg bana Josipa Šokčevića 7. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Kuća i dvorište, ukupne površine 633 četvorna metra, u Ulici Gromova 21, Petrinja, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 400.000 kuna. Dražba se održava 6. srpnja u 9 sati u sudnici 21/I na Općinskom sudu u Sisku, Trg Ljudevita Posavskog 5. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene cijene nekretnine. Kuća, dvorište i oranica, ukupne površine 879 četvornih metara, Dolenec 5, naselje Velika Mlaka, Općina Velika Gorica, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 1.128.555,31 kunu. Dražba se održava 6. srpnja u 9.30 sati u sobi 24 na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Trg kralja Tomislava 3. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu dali osiguranje u visini od 10 posto vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Suda broj 2390001-1300000259, pozivom na broj 04 51101609. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što pristupi dražbi.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Uspon Trećeg svijeta dr. Uroš Dujšin

iromašni se svijet bitno promijenio. Ostali se jedva suočavaju s implikacijama”, upozorava Economist. Doista, nedavno je Robert Zoellinck, predsjednik Svjetske banke, svečano izjavio da je “2009. došlo kraju ono što je bilo poznato kao Treći svijet” – to je, drugim riječima, kraj jednog posebnog dijela čovječanstva, siromašnog, ovisnog o pomoći i nevažnog. U iz-

vjesnom smislu on je u pravu – makar sa zakašnjenjem od 20 godina. O Trećem svijetu se obično govorilo kao o dijelu svijeta iza onog Prvog, tj. kapitalističkog zapada, i onog Drugog, tj. komunističkog istoka. A budući da se ovaj drugi raspao 1989., čini se kako je došlo vrijeme da zaboravimo i na ponešto nebulozni i ponekad toksični pojam Trećeg svijeta. “Siromašni” nose razvoj Treći svijet kao pojam izvorno se nije odnosio na geopolitiku. U modernom smislu ga je prvi put upotrijebio francuski demograf Alfred Sauvy, koji je 1952. - koristeći analogiju prema trećem staležu iz doba Francuske revolucije - napisao da “taj ignorirani, iskorištavani i prezreni Treći svijet, kao i treći

stalež, također želi postati nešto”, tj. steći ekonomsko i političko značenje. I doista, on dobiva oboje. Hladnoratovska terminologija je podrazumijevala da se zemlje Trećeg svijeta moraju opredijeliti za jednu od sukobljenih strana. To se sada mijenja: novi čelnici u Brazilu i Turskoj, nekadašnjim američkim vazalima, počeli su odbacivati svoj oslonac na Ameriku; oboma su ambicije globalne. No zemlje u razvoju postaju još nešto: pokretači

svjetske privrede. Prema procjeni Svjetske banke, od 2008. nadalje, na njih otpada gotovo kompletni gospodarski rast tog razdoblja. U osamdesetima na njih je otpadalo 33,7 posto globalnog dohotka

Zemlje u razvoju postaju pokretači svjetske privrede mjerenog paritetom kupovnih snaga. Ove će godine njihov udio iznositi 43,4 posto. Te je trendove kraj sadašnje recesije dramatično ubrzao. Bogatije se zemlje nisu potpuno oporavile: njihov je dohodak manji od onog pretkriznog. No u siromašnijim zemljama, naročito u Aziji i Africi, sadašnji dohodak daleko nadmašuje svoju pretkriznu razinu. Sve je

to promijenilo, ili bi bar trebalo promijeniti, i stav prema tim zemljama. Pojam Treći svijet značio je siromaštvo i ovisnost. Gotovo po definiciji, te se zemlje smatralo ekonomski neuspješnima, s neodgovornom monetarnom i fiskalnom politikom te ovisnima o kapitalu i tržištima Zapada. Djelomično je to i sada točno: više od milijarde ljudi i danas živi na manje od 1,25 dolara dnevno, a šezdesetak malih i siromašnih zemalja imaju karakteristike ranijeg Trećeg svijeta: ovisnost o pomoći, korupciju i nasilje. Sve neovisniji o Zapadu Ipak, promjene su vidljive. Većina siromašnijih zemalja je odbacila populizam. Sada su bogate zemlje te koje imaju velike proračunske deficite. Kontrola kretanja kapitala i industrijska politika sada su prihvatljive i MMF-u, pa je teško uočiti razlike u ekonomskoj politici između Prvog i Trećeg svijeta. A ni tržišta u nastajanju nisu toliko ovisna o pomoći Zapada kao nekad. Odnedavna Kina financira izgradnju rafinerije nafte u Nigeriji s oko 23 milijarde dolara – što je gotovo dvaput više od ukupnog povećanja pomoći Africi u zadnjih pet godina, a priljev privatnog kapitala je čak triput veći od službene pomoći. Ukratko, više nije jasno tko ovisi o kome: siromašnije zemlje još uvijek ovise o zapadnim tržištima, no njihov oporavak pokazuje da su one sada jače, djelomično i zato što sada vode bolju ekonomsku politiku nego prije, i zato što njihova međusobna trgovina raste dvostruko brže od rasta svjetske trgovine, što ih i štiti od ekscesa razvijenog svijeta.

28 POSLOVNA IZVJEŠĆA

1*- Upisanii kapital

2*- Revalorizacijska rezerva 3*- Preneseni gubitak

Privredni vjesnik Broj 3633, 28. lipnja 2010.

www.privredni.hr Broj 3633, 28. lipnja 2010.

1*- Upisanii kapital

2*- Revalorizacijska rezerva 3*- Preneseni gubitak

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3633, 28. lipnja 2010.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Bez napetosti na novčanom tržištu Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

čina u upravljanju viškovima kratkoročne likvidnosti. U razdoblju drukčijeg odnosa ponude i potražnje novca, prije više od godinu dana, depozitnim institucijama je motiv za upisivanje trezorskih zapisa bio osiguravanje mogućnosti za sudjelovanje u operacijama središnje banke na otvorenom tržištu, osobito na repo aukcijama na kojima se povlačila dodatna likvidnost. U idućem razdoblju očekujemo malo življe trgovanje sudionika. Potencijalni korisnici kratkoročnih pozajmica i dalje mogu računati na vrlo povoljnu kamatnu stopu.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

400

21.6.’10. - 25.6.’09.

14.6.’10. - 18.6.’09.

300 2 200 1 100

prošlom tjednu od samo tri radna dana novčano tržište bilo je izrazito mirno i bez napetosti. Sudionici trguju umjereno, a prekonoćna kamatna stopa drži se na razini od oko 0,64 posto, nešto

21.6.2010.

22.6.2010.

23.6.2010.

iznad stope na prekonoćni depozit središnje banke. Kako je započelo intenzivnije korištenje godišnjih odmora, depozitne su se institucije pripremile za obilnije trošenje gotovine. U odnosu ponude i potražnje novca nema napeto-

24.6.2010.

25.6.2010.

sti budući da se značajni viškovi likvidnosti na kraju dana usmjeravaju u središnju banku kao noćni depozit. Ovako obilna likvidnost bankarskog sustava podržava dobru ponudu novca i povoljnu kamatnu stopu.

ponedjeljak

utorak

Prošloga utorka nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, prvi put nakon tri tjedna redovitog održavanja. Kako je na dospijeću bilo 104 milijuna kuna, zapisi su iskupljeni te je za taj iznos sma-

srijeda

četvrtak

petak

njen kratkoročni dug države koji sada iznosi 24,2 milijarde kuna. U uvjetima iznimno likvidnog novčanog tržišta i niskih kamatnih stopa, trezorski zapisi Ministarstva financija su jedan od najatraktivnijih na-

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Kuna ojačala u odnosu na euro

Mirex u padu

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro ojačala za 0,1 posto.

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je četvrtka dosegnula razinu od 147,8067 bodova. Uspoređujući tako njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se pad na tjednoj razini od 0,1 posto.

valuta AUD

Srednji tečaj za devize australski dolar

CAD

EUR

7.23

5,098863

kanadski dolar

USD

5.88

CHF

5.32

7.22

5.86

5.30

7.21

5.84

5.28

7.20

5.82

5.26

7.19

5.80

5.24

7.18

5.78

5.22

5,63279

JPY

japanski jen (100)

CHF

švicarski franak

5,298715

GBP

britanska funta

8,777088

USD

američki dolar

5,854250

EUR

euro

7,191946

Izvor: HNB

njena je u usporedbi sa švicarskim frankom za 1,2 posto te s američkim dolarom za 0,8 posto.

S druge strane, u razdoblju od prošlog ponedjeljka do četvrtka vrijednost domaćeg platnog sredstva uma-

6,53635

23.6.

24.6.

21.6.

23.6.

24.6.

21.6.

23.6.

24.6.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Pad vrijednosti burzovnih indeksa

5900 5700

ostalim, ohrabrila središnja kineska banka koja je priopćila kako tečaj juana postupno namjerava učiniti fleksibilnijim. Međutim, zbog nedostatka detalj10900

FTSE 100

10700

nijih informacija indeksi su počeli padati, ulagači oprezno nastavili s trgovanjem, a promatrani burzovni indeksi tjedan su završili u minusu. Vrijednost 2600

Dow Jones

2500

5500

10500

2400

5300

10300

2300

5100

10100

2200

4900

9900 21.6.

5000 4500

22.6.

23.6.

24.6.

CAC40

6400

22.6.

23.6.

24.6.

21.6. 10500

DAX

10280

4000

6200

10060

3500

6000

9840

3000

5800

9620

2500

5600 21.6.

22.6.

23.6.

24.6.

NASDAQ

2100 21.6.

6600

MIREX - tjedni

152

150

148

146

primjena od 24. lipnja 2010. 21.6.

Početak prošlotjednog trgovanja na svjetskim tržištima kapitala donio je i kratkoročni rast vrijednosti burzovnih indeksa. Ulagače je tada, među

MIREX - mjesečni

22.6.

23.6.

24.6.

23.6.

24.6.

NIKKEI 225

9400 21.6.

22.6.

23.6.

24.6.

21.6.

22.6.

američkog Dow Jonesa od prošlog ponedjeljka do četvrtka pala je za 2,1 posto. Pad vrijednosti zabilježili su frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju oslabio za 2,3 posto, kao i tehnološki indeks Nasdaq čija je vrijednost umanjena za 2,4 posto. Indeks Pariške burze CAC40 prošli tjedan završio je slabiji za nešto manje od četiri posto kao i indeks Londonske burze FTSE čija je vrijednost umanjena za 3,1 posto. Također, indeks Tokijske burze Nikkei prošloga je četvrtka u odnosu na ponedjeljak oslabio za 2,6 posto.

146 26.5.

3.6.

14.6.

23.6.

21.6

23.6.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 10.6.2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zat. dob. mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dob. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

147,6294 151,6946 140,7740 150,2032 147,8067

156,7376 177,1511 116,1572 126,2705 125,0410 147,9696 164,3342 160,8317 171,9755 125,1649 101,5130 110,3744 146,3118 105,1311 113,7416 153,1425 135,3695 102,1401 120,4286 110,7327 114,3588

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3633, 28. lipnja 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 104,155 milijuna kuna

Bez veće gužve na Burzi odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 0,31 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.941,35 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.047,91 bodu što je porast od 0,45 posto. Najviše se, po običa-

Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi protekloga tjedna iznosio je samo 33,013 milijuna kuna što je pad od 47,9 posto u Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Adris d.d.(povlaštena) Ina d.d. Atlantska plovidba d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Adris d.d.(redovna) Ingra d.d. Zagrebačka banka d.d. Končar-elektroindustrija d.d. Dalekovod d.d.

+0,96% +5,58% -0,01% -1,62% -0,78% -1,55% -2,46% +1,63% +1,09% -1,56%

zadnja cijena 264,01 282,85 1.709,90 910,00 1.399,00 315,00 28,99 218,00 466,01 315,00

promet 12.443.306,70 3.405.863,38 1.742.205,68 1.582.134,30 1.223.200,79 1.090.475,46 890.029,70 829.736,43 653.668,30 653.270,10

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 33.013.323,69 kn

ju, trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 12,443 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na iznosu od 264,01 kune što je porast od 0,96 posto. Najveći porast među najtr10 dionica s najvećim rastom cijene

govanijim izdanjima imala je povlaštena dionica Adrisa koja je porasla za 5,58 posto te je trgovanje završila na 282,85 kuna, a njome je trgovano u vrijedno-

tjedna promjena

Apartmani Medena d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Badel 1862 d.d. Industrogradnja d.d. Luka Rijeka d.d. Elektropromet d.d. Transadria d.d. Solaris d.d. Quaestus nekretnine d.d. ZIF AD Plastik d.d.

46,90% 45,09% 23,44% 14,68% 12,00% 11,11% 10,77% 9,28% 8,75% 8,43%

zadnja cijena 124,94 1.197,00 77,77 347,48 196,00 40,00 2.860,00 182,00 87,00 90,00

promet 1.249,40 4.788,00 71.304,57 45.908,53 486.579,17 460.054,00 181.353,32 6.916,00 48.700,00 500.403,66

INVESTICIJSKI FONDOVI

u ovoj grupi fondova zabilježio je Aureus US Equity kojem je vrijednost pala za 5,9 posto, dok je na drugom

mjestu negativne ljestvice Aureus Equity s padom od 3,59 posto. Kod mješovitih fondova porast su zabilježili AC GBEM (1,49 posto) i KD Balanced (1,34 posto), dok su najveći gubitnici u toj grupi ICF Balanced s padom od 1,78 posto te Aureus Balanced kojem je vrijednost smanjena za 1,62

posto. Najuspješniji obveznički fond je Raiffeisen Bonds koji je porastao za 0,14 posto, dok je kod novčanih fondova na vrhu Erste Euro-Money s porastom od 0,08 posto. Od prošlotjednih novosti možemo istaknuti pripajanje Select fondova fondu ZB euroaktiv.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond) DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+

zadnja vrijednost 1.941,35 1.047,91 96,33

sti od 3,405 milijuna kuna. Pad od 2,46 posto imala je dionica Ingre što je najveći pad među najtrgovanijim 10 dionica s najvećim padom cijene Tehnomont montaža d.d. Đakovština d.d. Pounje trikotaža d.d. Belišće d.d. Vupik d.d. Optima telekom d.d. Tekstilpromet d.d. Liburnia Riviera Hoteli d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d. Varteks d.d.

tjedna promjena -0,31% +0,45% -0,28%

izdanjima. Zadnja joj je cijena bila 28,99 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 890.000 kuna.

tjedna promjena -19,99% -19,60% -15,66% -13,64% -12,85% -11,97% -10,35% -9,87% -9,87% -9,86%

zadnja cijena 72,01 6,03 0,70 475,00 82,78 30,00 502,09 2.055,00 177,55 18,01

promet 3.168,44 80.227,32 945,98 59.358,75 11.233,62 9.021,35 1.004,18 382.153,86 99.542,80 9.005,00

*vijesti

Većina fondova u minusu Proteklog su tjedna kod fondova prevladavali negativni rezultati te je 54 od ukupno 92 zabilježilo pad vrijednosti udjela. Najveći porast kod dioničkih fondova zabilježio je fond KD Victoria koji je porastao za 3,39 posto, dok je na drugom mjestu AC GDEM s porastom od 1,48 posto. Najveći pad

index Crobex Crobex10 Crobis

Valuta kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn €

od 16. -23. lipnja 2010. godine Vrijednost udjela 15,1131 49,4563 8,2769 127,9500 12,1113 98,9500 99,7600 81,4634 161,5156 61,7800 79,7000 87,9259 87,7200 93,7268 97,0000 58,2713 41,8201 28,6162 70,1100 60,1731 61,2700 70,2207 5491,2100 89,0603 70,6179 31,2100 47,4529 6,3504 56,9500 38,6430 87,8101 53,0225 439,7000 335,9847 83,5996 80,9200 289,3921 69,5900 118,2436 117,6384 11,0013 107,2066 111,4252 93,7512 9,6747 99,3100

*Tjedna promjena [%] 3,39 0,44 -0,60 -1,68 -0,69 -1,26 -0,79 -0,35 -0,71 -0,10 -0,29 0,02 -0,61 -3,59 -1,48 -0,17 -0,62 -1,38 -2,31 1,21 0,76 -0,40 -0,57 -0,31 -1,60 -0,57 -0,69 -1,11 -0,75 -0,72 -1,80 -1,76 -0,99 -1,75 0,33 -1,05 -2,36 -1,05 -5,90 -1,28 1,48 -0,86 0,62 -0,77 -2,09 -0,47

Naziv(fond) MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced HPB Dynamic C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn € kn €

116,2300 142,3400 99,6700 9,8302 117,5695 150,4700 181,5464 66,8701 104,3764 108,8588 8,3068 143,2648 78,8358 50,1256 5,7042 68,3177 11,0341 107,2868 104,8200

-0,21 -0,75 -0,53 -0,37 -1,78 0,03 0,75 0,19 0,31 -0,52 1,34 -0,25 -1,62 0,42 -0,85 -0,64 1,49 -0,54 0,38

€ € € € € € kn € €

159,6400 137,1927 11,1966 169,2300 126,1300 125,8700 154,3800 121,6603 124,8024

-0,03 0,13 0,03 0,14 -0,11 0,09 -0,12 -0,34 -0,21

kn kn € € kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

130,9800 160,8520 138,5451 123,9100 139,0499 142,3100 136,2300 136,7581 133,1103 123,7500 130,1623 120,9682 115,1727 11,1571 106,8491 10,5080 101,0099 103,9100

0,04 0,03 0,05 0,06 0,07 0,04 0,04 0,02 0,03 0,03 0,05 0,06 0,04 0,06 0,04 0,06 0,06 0,08

Valuta

Agrokor potpisao ugovor o sindiciranom kreditu

Agrokor je s vodećim svjetskim bankama potpisao Ugovor o sindiciranom kreditu u iznosu od 352 milijuna eura. Sindicirani kredit odobren je s rokom povrata od pet godina uz jamstvo nekoliko povezanih društava Koncerna. Sredstva će se koristiti isključivo za refinanciranje financijskih obveza Agrokora, što će rezultirati dodatnim unaprjeđenjem ukupne financijske pozicije Koncerna uz zadržavanje zaduženosti na istoj razini. Potpisom ovoga Ugovora Agrokor je u potpunosti završio restrukturiranje svoje bilance. U nepunih godinu dana Agrokor je uspješno refinancirao oko milijardu eura svojih financijskih obveza te je tako dugoročni dio dostigao željenu razinu od 80 posto ukupnih financijskih obveza Koncerna. Novi proizvod PBZ-a Nakon što je uvela novu generaciju stambenih kredita uz akcijsku fiksnu kamatnu stopu Privredna banka Zagreb je ponudila novi proizvod – PBZ

nenamjenski kredit uz povoljnije uvjete odobrenja i korištenja kredita. Posebna pogodnost se odnosi upravo na kamatnu stopu i to za kredite koji će se odobriti po akcijskoj kamatnoj stopi do 1. rujna uz fiksnu kamatnu stopu za prvu godinu otplate kredita. Akcijska kamatna stopa za građane sa statusom klijenta iznosi 8,7 posto godišnje, fiksno, a po isteku akcijskog razdoblja kredit će se otplaćivati po kamatnoj stopi od 9,48 posto godišnje promjenjivo. Nenamjenski krediti se odobravaju do maksimalnog iznosa od 25.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate može biti do čak 10 godina za klijente banke. Manji prihodi Varteks Grupe Varteks Grupa je u 2009. godini ostvarila ukupan prihod u iznosu od 428,6 milijuna kuna, što je 9,1 posto manje od prihoda ostvarenog 2008. godine. U prvoj polovini 2009. godine Varteks Grupa je ostvarila pad prihoda za 6,7 posto u usporedbi s istim razdobljem 2008. godine, a u drugom dijelu godine zabilježen je pad prihoda od 11,1 posto. Grupa je u sklopu restrukturiranja i prilagodbe maloprodajne mreže tijekom 2009. godine zatvorila ukupno 13 prodajnih mjesta, otvorila 11 novih, a sadržaj i asortiman su promijenjeni na velikom broju prodajnih mjesta.

Novo u PV prodaji! TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI cijena

ZAKON O RADU

KULTURA U IZLOGU

s komentarima i tumačenjima

cijena

269,00 kn

261,00 kn

290,00

100,00

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

299,00

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA cijena

90,00 kn

100,00

cijena

90,00 kn

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

90,00 kn

100,00

ČOVJEK I OKOLIŠ

cijena

107,00 kn

119,00

KIGEN

JEZIK TIJELA KIGEN

179,00 kn

199,00

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

HRVATSKII D DIZAJN IZAJ IZ ZAJ A N SAD SSAAD

OTKRIVANJE NJEE O ODN ODNOSA DN DNOS NOSSA S JAVNOŠĆU ĆU

POREZNAA REFORMA REFO RE REFO FO ORM RM RM MAA I HRVATSKA KA KRIZA ZA

POGLED U ZZVJEZDANO VJEZ VJEZ VJ EZD DAANO ON NEBO EBO EB

Croatian Design esign Now

cijena

134,00kn

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća

81,00kn

TIMpress

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

306,00kn

HRVATSKE POSEBNOSTI Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

EUROPSKO LOBIRANJE Novum

149,00kn 314,00kn

ODNOSI S JAVNOŠĆU Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

Menadžerski pristup Synopsis

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

170,00kn

ETIČKA KLOPKA

Teorija i praksa

cijena

90,00 kn

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

cijena

100,00

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

KRIZA SE PRODUBLJUJE

306,00kn 171,00kn

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis KREATIVNOST U ODNOSIMA S JAVNOŠĆU ĆU HUOJ

117,00kn

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU

cijena

HUOJ

117,00kn

315,00 kn

390,00

351,00 kn

150,00

135,00 kn

149,00

134,00 kn

KOMUNIKACIJSKI PLAN HUOJ

117,00kn

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: KIGEN format: 147 x 210 mm opseg: 192 str.

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

350,00

NLP

uvod u osobni rast i razvoj

cijena

KRIZA, A POSLIJE?

RADNO VRIJEME

KRATKA POV POVIJEST VIJJESST BUDUĆNOSTI OSTI

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

134,00 kn

23 1 40,00

21176,00 kn

190,00

171,00 kn

160,00

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

ELEKTROINŽENJERSKI OIN NŽEN ENJE JERSKI RSKI RS KI PRIRUČNIK NIK

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA

EKONOMIJA I POLITIKA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

149,00

drugo izdanje

cijena

269,00 kn

299,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

cijena

144,00 kn

cijena

161,00 kn

170,00 kn

189,00

185,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 396 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 274 str.

179,00

166,00 kn

HUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE HUOJ

EUROPSKI MENADŽMENT

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

Reforma postupka odbora Novum

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 020 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

EU FONDOVI

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

1138 st

privredni vjesnik

593,00 kn

659,00

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

Novum

na pake

162,00 kn

180,00

nakladnik: KIGEN

314,00kn

PLAĆE

Određivanje i isplata plaća TIMpress

108,00kn

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT

179,00kn 90,00kn

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije

629,00kn

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆA

S komentarskim bilješkama TIMpress

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

117,00kn

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

genij elektrotehnike

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI

179,00kn

MOGU LI VAS CITIRATI?

Novum

NIKOLA TESLA

144,00kn

STVARNA MOĆ U EU

2. izdanje Mato Karačić

117,00kn

TIMpress

81,00kn

FLEKSIGURNOST

Relevantan pristup za srednju i istočnu Europu TIMpress

135,00kn