e-pv 3636 by NEstar

Da je bilo više pameti... Na svaku uloženu kunu naše je gospodarstvo lani zaradilo 2,08 kuna, dok je prije tri godine zarađivalo 2,35 kuna

Malo nas je, a malo i radimo Kako uopće izaći na kraj s niskom stopom radne aktivnosti: svoje viđenje daju stručnjaci i znalci tržišta rada

Samo svjetionik, more i ja Negdje za dosta, a negdje za još više novca, ljetovati se može i na nekom od 11 uređenih svjetionika

TEMA TJEDNA STR. 4-5

AKTUALNO STR. 8

STIL STR. 16

3 6 3 6 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 12. srpnja 2010. Godina LVII / Broj 3636. www.privredni.hr

privredni vjesnik

ENERGETSKA UČINKOVITOST / DOMAĆA MALOPRODAJA / EU KONJUNKTURA / HRWWWATSKA / SVIJET FINANCIJA

PV ANALIZA

POSLOVNE ZONE DALMACIJE Pokrenut je razvoj malih općina; sada se čekaju inozemni ulagači >>10-11

N EBA POS ILOG PR info EEN

nosi rk Što do ope Netwo r u E e pris Enter

INTERVJU: BOŽIDAR ALEKSANDROVIĆ

Potrošači u svijetu lakše prepoznaju vinske regije nego pojedine proizvođače, kaže najjači srbijanski vinar

>> 6-7

POREZNA REFORMA ILI U KOJEM SMJERU IĆI

Siromašni nemaju čime platiti porez, a bogatiji će, ako im se uzme previše, izgubiti motiv za poduzetništvo, tvrde stručnjaci

>> 20

U novom madeIN-u čitajte!

Intervju Ivan Šimonović

DOSSIER

Ratnik, diplomat i ministaR u un-u

20 gODIna

MiG RUSI žele preko Hrvatske u NATO

JugOSlavIJa

pOSlIJE

Za madeIN pišu: Božo Skoko, Ljubo Jurčić i Feđa Vukić

Hrvatski magazin broj 1

Novo u PV prodaji! TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI cijena

ZAKON O RADU

KULTURA U IZLOGU

s komentarima i tumačenjima

cijena

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

cijena

269,00 kn

290,00

261,00 kn

100,00

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

PLIVATI S IS ISO-OM SOO-O O-OM OM M I OSTATI ŽIVV

ČOVJEK I OKO OKOLIŠ K LI KO LIŠŠ

JEZIK TIJELA

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

299,00

cijena

90,00 kn

cijena

90,00 kn

100,00

cijena

107,00 kn

199,00

179,00 kn

149,00

134,00 kn

150,00

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 147 x 210 mm opseg: 192 str.

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

119,00

135,00 kn

HRVATSKI DIZAJN SAD Croatian Design Now UPI-2M PLUS

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU HUOJ

Knjige možete ete naručiti putem putem: m: t: 01/5600 020 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

NIKOLA TESLA

privredni vjesnik

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

genij elektrotehnike format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI

i preferencije radnika u razvijenim zemljama TIMpress

KRATKA POVIJEST BUDUĆNOSTI Meandar media

uvod u osobni rast i razvoj KIGEN

KRIZA, A POSLIJE? Meandar media

PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

1138 st

593,00 kn

659,00

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU format: 210 x 210 mm opseg: 28 str.

162,00 kn

180,00

134,00kn 117,00kn

KIGEN

170,00kn

EKONOMIJA I POLITIKA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE KIGEN

166,00kn

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIK drugo izdanje

269,00kn 161,00kn

KRIZA SE PRODUBLJUJE KIGEN

nakladnik: KIGEN

144,00kn

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA

KIGEN

aketa

171,00kn

NLP

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

cijena p

351,00kn

RADNO VRIJEME

KIGEN

Mato Karačić

315,00kn

170,00kn

ETIČKA KLOPKA

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća TIMpress

81,00kn

UVOD

www.privredni.hr Broj 3636, 12. srpnja 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

IVO JOSIPOVIĆ, PREDSJEDNIK REPUBLIKE:

Treba preispitati mirovine političara Podaci o odnosu zaposlenih i korisnika mirovina (1,28 prema 1) govore da će mirovinski fondovi biti u sve težoj situaciji, a perspektiva je još lošija jer će idućih godina u mirovinu ići tzv. baby boom generacija, rođena nakon Drugog svjetskog rata, pa će se omjer još pogoršati ako ne dođe do bitnih promjena u zapošljavanju. Treba preispitati i sustav povlaštenih mirovina, no to se ne odnosi na branitelje nego na mirovine političara. Nema nikakva razloga da ljudi koji su bili na političkim funkcijama imaju mirovinu po drukčijem sustavu od onih koji su odradili svoj radni vijek.

ŽELJKO ROHATINSKI, GUVERNER HNB-a:

Za deficit i kredite treba 47 milijardi kuna Ako rashodi ostanu na sadašnjoj razini i kad se na njih dodaju protestirana jamstva, prije svega za dio brodogradnje, povrat duga umirovljenicima i izdaci za nefinancijsku imovinu središnje države, deficit konsolidirane opće države porast će s lanjskih 4,4 na oko šest posto BDP-a. Doda li se i HAC, porast će na 6,4 posto BDP-a ili 21 milijardu kuna. Za otplatu glavnice kredita Hrvatska će morati osigurati oko 26 milijardi kuna, što znači da su potrebe financiranja na razini od 47 milijardi kuna, upola više nego 2009. To nije nemoguće isfinancirati, ali bit će teško, posebno zbog toga što ministar financija mora ići na europsko tržište najesen, kad će tamo biti Španjolska, Portugal i Italija i neće biti puno slobodnog novca.

KATARINA OTT, RAVNATELJICA INSTITUTA ZA JAVNE FINANCIJE:

Nužno smanjenje proračunskih rashoda Hrvatska si na svom stupnju razvoja može dopustiti javni dug do najviše 50 posto BDP-a. S već previsokim poreznim opterećenjem, jedino što nam preostaje je sniženje proračunskih rashoda. Budući da plaće u javnom sektoru i socijalni transferi iznose 70 posto rashoda, nužne su reforme javnog sektora, mirovinskog i zdravstvenog sustava. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: GORDANA DERANJA, DIREKTORICA TEHNOMONTA PULA

Na tržištu manjih brodova nema krize

U godinama kada nam je bilo najbolje, višak sredstava investirali smo u nove tehnologije unaprijed razmišljajući da neće biti uvijek tako dobro

rvatska ima vrlo bogatu brodograđevnu tradiciju, vrsne brodograđevne stručnjake i vrlo kvalitetne radnike. Uz brodogradnju je vezano mnogo poduzeća koja opslužuju brodogradilišta. S obzirom na dugogodišnji značaj koji je imala, oko brodogradnje se razvila cijela infrastruktura (srednje škole, fakulteti, Brodarski institut…). Nadam se da ćemo imati dovoljno snage i pameti da u nekom restrukturiranom obliku sačuvamo jezgru i nastavimo s brodogradnjom. Mi se svrstavamo u brodogradilište srednje veličine i u zadnjih četrdesetak godina bili smo pretežito vezani za tzv. veliku brodogradnju, kako u Hrvatskoj tako i u Europi. Sedamdesetih i osamdesetih godina imali smo i do 2000 radnika u svojim pogonima u Puli, te u svim našim većim, kao i u nizozemskim i njemačkim brodogradilištima. U devedesetima smo otvorili pogone i u dva veća talijanska brodogradilišta. Kako bismo smanjili rizik vezan za oscilacije koje pogađaju svjetsku brodogradnju, prije dvadesetak godina počeli smo intezivnije s razvojem svojega pro-

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić

NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

grama gradnje brodova do 50 metara dužine i to ribarskih, patrolnih, turističkih i ostalih radnih brodova od čelika, a prije dvije godine započeli smo i proizvodnju aluminijskih patrolnih brodova. Takva poslovna politika pokazala se spasonosnom u krizi koja je 2008. godine pogodila svjetsku brodograđevnu industriju. Mi smo zbog toga smanjili svoje kapacitete vezane za veliku brodogradnju, no opstali smo zahvaljujući tome što smo razvili programe gradnje malih brodova. U godinama kada nam je bilo najbolje, višak sredstava investirali smo u nove tehnologije unaprijed razmišljajući da neće biti uvijek tako dobro.

Opstali smo zahvaljujući tome što smo razvili programe gradnje malih brodova Fokusirani smo na razvoj i proizvodnju brodica od aluminija dužine do 25 metara, kao što su brzi patrolni brodovi za policiju, obalnu stražu i carinu, te brzi brodovi za razne namjene kao što je gašenje vatre na brodo-

vima i obali, prva pomoć na moru, transport ljudi, vozila, drugih tereta i odvoz smeća s otoka i malih obalnih naselja. Trenutačno izrađujemo 20 brzih aluminijskih brodica za rumunjsku policiju, te trajekt dužine četrdesetak metara za crnogorskog naručitelja. Imamo i ponude pod opcijom u Aziji za pet četrdesetak metara dugih patrolnih brodova za njihovu ratnu mornaricu te nekoliko lučkih brodova za afričke zemlje. Na sreću, na tržištu manjih

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

brodova nema krize. Takvi brodovi se uvijek traže otprilike istim intenzitetom. Strateški cilj nam je staviti se uz bok najboljim europskim brodogradilištima za tu vrstu brodova. Kako bismo to postigli, koristimo usluge naših najboljih projektantskih kuća te nekoliko britanskih i nizozemskih, a i ekipirali smo se kadrom koji takav cilj može ostvariti u doglednoj budućnosti. Pored brodogradnje, Tehnomont se bavi i nautičkim turizmom. Imamo Tehnomont Marinu Veruda koja ima 630 vezova u moru i 200 na kopnu. Već 12 godina s ponosom dižemo plavu zastavu kojom dokazujemo visoku svijest o ekologiji i svom prirodnom bogatstvu. Tehnomont BMN bavi se pak izradom lakših metalnih konstrukcija za građevinarstvo i brodogradnju, te izradom solarnih kolektora za zagrijavanje vode. Solarni kolektori zadovoljavaju visoke standarde kvalitete čime smo stekli pravo označavanja proizvoda znakom Hrvatska kvaliteta. I u budućnosti će nam poslovna politika biti oslanjanje na više djelatnosti i usvajanje novih tehnologija, što se do sada pokazalo uspješnim.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.o.o.

TEMA TJEDNA

Male i srednje tvrtke ne ulažu u energetsku učinkovitost

Skup put do jeftinije energije

Privredni vjesnik Broj 3636, 12. srpnja 2010.

( 2,08 kn

zarada na svakoj uloženoj kuni u 2009.

Nema kapitala do ljudskog kapitala

Da je više

Redoviti energetski pregledi imaju cijenu, ali u pravilu dovode do poboljšanja efikasnosti i smanjenja troškova za energiju

Tvrtke bi trebale raditi dva prikaza rezultata poslovanja: jed a drugi po indikatorima uspješnosti intelektualnog kapitala

amo 18 posto malih i srednjih tvrtki u Hrvatskoj napravilo je neki oblik energetske prosudbe kako bi povećale energetsku učinkovitost ili smanjile energetske troškove, pokazalo je istraživanje provedeno na uzorku od 126 domaćih poduzeća. Riječ je o ispodprosječnom broju prosudbi u odnosu na europski prosjek koji iznosi 25 posto. Istraživanje o odnosu malih i srednjih tvrtki prema upotrebi energije provedeno je između svibnja i prosinca 2009. godine u 12 europskih zemalja, a obuhvatilo je 2154 tvrtke. Proveo ga je Eurochambres, udruženje gospodarskih, trgovačkih i industrijskih komora Europe. Rezultate istraživanja nedavno je na konferenciji o primjeni Zakona o učinkovitom korištenju energije prezentirao Krešimir Štih iz Hrvatske gospodarske komore. Kad nema novca za uštede Prema istraživanju, još nehajnije od hrvatskih prema energiji se odnose poduzeća u Poljskoj, Mađarskoj i Bugarskoj i, što je pomalo iznenađujuće, u Švedskoj. S druge strane, u zemljama kao što su Njemačka, Austrija ili Belgija, više od 40 posto malih tvrtki napravilo je energetsku reviziju. U Njemačkoj, primjerice, svaka druga. Obavljeni pregledi u pravilu dovode i do poboljšanja učinkovitosti i smanjenja troškova. Uštede od barem 10 posto zabilježila je već svaka druga tvrt-

ka, a u 23 posto slučajeva uštede sežu i iznad 21 posto troškova koje je tvrtka imala za energiju. Poticaj za reviziju energetskih troškova očekivano raste u skladu s ukupnim iznosom koji tvrtka troši za tu namjenu. Energetsku prosudbu također češće provode poduzeća s više zaposlenih. Istraživanje je pokazalo kako je prosudbu napravila svaka druga

Od 126 ispitanih, samo 18 posto malih i srednjih tvrtki u Hrvatskoj napravilo je neku energetsku prosudbu kako bi smanjili energetske troškove kompanija s više od 250 zaposlenih, dok je to učinila tek svaka sedma tvrtka s manje od 10 radnika. Odgovor na pitanje zašto energetski pregledi i analize nisu češće leži vjerojatno u podatku kako je čak 63 posto svih ulaganja u energetsku učinkovitost obavljeno vlastitim sredstvima poduzeća. U doba krize stoga se i smanjuje broj takvih postupaka. Oko 14 posto poduzeća uzelo je kredit za tu namjenu, a sedam posto je za to dobilo neki oblik državnih potpora. Predstavnici kompanija istaknuli su u anketi kako je tipična prepreka za ulaganje u energetsku učinkovitost i predugo vrijeme povrata investicije (69 posto odgovora), zatim da se dostupna sredstva koriste

za druge, značajnije investicije (67 posto). Kod 65 posto ispitanih prepreka je opći nedostatak financijskih sredstava, a kod 57 posto nedostatak potrebnih unutrašnjih resursa, ponajprije vremena. Kad bi imali primjerenu financijsku podršku, porezne olakšice ili jednostavnije procedure, većina ispitanih bi se i lakše upustila u mjere povećanja efikasnosti. Potaknule bi ih i bolje tarife za obnovljive izvore energije, ali i motivacija i reklame te primjerena edukacija i promocija energetskog savjetovanja. Glad za informacijama Stoga se u zaključku istraživanja naglašava kako je malim poduzećima potrebno sustavno dostavljati informacije o mogućnostima i metodama poboljšanja energetske učinkovitosti. Bitna je i dostupnost financijskih sredstava, pri čemu EU nastoji osnovati fondove koji bi sudjelovali u troškovima energetskih pregleda i modernizacije te potiče države da same usmjere javni novac u tom smjeru. Istraživanje koje je prezentirao Krešimir Štih pokazalo je i da se uštede mogu postići prelaskom na nove vrste energenata (primjerice, s električne energije na plin), a mogle bi se postići i promjenom dobavljača u okviru istog energenta. U Hrvatskoj je, međutim, ova druga mogućnost – izbor povoljnijeg dobavljača na tržištu – još u povojima. (I.V.)

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

raspoloživosti financijskog kapitala u javnosti se često govori jer se svijet, rekli bi mnogi, vrti uglavnom oko novca. Tim novcem, međutim, raspolažu ljudi, a kako to čine i s koliko uspjeha, ovisi dobrim dijelom o njihovim intelektualnim sposobnostima i angažmanu. Koliko su u tome efikasni, to se kod nas ne mjeri gotovo nigdje i gotovo nikada. Mala ali uporna skupina, okupljena u Zajednici za unaprjeđenje intelektualnog kapitala pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, pokušava to stanje promijeniti već niz godina. Baš i ne uspijevaju, kako sami priznaju, ali i

ne odustaju. Svake godine proizvedu barem jednu publikaciju u kojoj temeljito prikupe podatke o kretanjima efikasnosti intelektualnog kapitala u hrvatskom gospodarstvu. A ti se podaci u velikoj mjeri poklapaju s trendovima rasta i pada gospodarstva, što znači, uvjereni su u Zajednici, da metodologija koju koriste ima i veliku prognostičku vrijednost. Karlovačka iznimka Tako predsjednik Zajednice Klaudio Tominović tvrdi kako su prethodnih godina već predvidjeli aktualne događaje u Podravki i Hrvatskoj elektroprivredi. Shvatili su, naime, da nešto ne valja s klasičnim računovodstvenim standardima jer se u njima može donekle manipulira-

ti stavkama amortizacije i nedovršene proizvodnje. Zato bi tvrtke trebale raditi dva prikaza rezultata poslovanja: jedan po klasičnim računovodstvenim

U 40 najvećih državnih tvrtki lani je isplaćeno 9,75 milijardi kuna za plaće, a efikasnost im je bila 20 posto niža od prosjeka standardima, a drugi po indikatorima uspješnosti intelektualnog kapitala. Prema tim indikatorima, hrvatsko je gospodarstvo u prošloj godini stvorilo osam posto manje vrijednosti nego u 2008. Drugim riječima, na sva-

Zamrznuto 20 milijardi kuna Predsjednik Zajednice Klaudio Tominović procjenjuje kako Hrvatska ima 20 milijardi dolara zamrznutog intelektualnog kapitala, a u menadžmentu i političkom establišmentu nema sluha za njegovo aktiviranje. Najrazvijenije zemlje već su prihvatile osnovne ideje izračuna intelektualnog kapitala, prema kojima se smatra da neka tvrtka ima budućnost ako je indikator efikasnosti viši od dva. Ako pada ispod te vrijednosti, to je snažan pokazatelj da je poduzeće u problemima. Pozitivnih iznimaka kod nas ipak ima, pa se zato događa, kaže Tominović, da u istim djelatnostima u isto vrijeme jedna poduzeća propadaju, dok druga cvjetaju. Ova druga su ona u kojima su menadžeri shvatili da se prava vrijednost nalazi u ljudima, njihovim talentima i potencijalima, a da je pravo umijeće kako taj kapital aktivirati. Kako bi takvima pomogla, Zajednica je na Visokoj tehničko-poslovnoj školi Politehnika Pula pokrenula specijalistički studij upravljanja intelektualnim kapitalom koji traje četiri semestra. Studij počinje u jesen 2010. u okviru studija kreativnog menadžmenta u procesima koji pohađa već druga generacija studenata. Riječ je o jedinstvenom interdisciplinarnom studiju u regiji. Školarina je 25.000 kuna po godini.

www.privredni.hr Broj 3636, 12. srpnja 2010.

( 417,6 radnih sati

od ukupno 2088 je plaćeno, a nije odrađeno

pameti... an po klasičnim računovodstvenim standardima, Efikasnost intelektualnog kapitala - EIK

Dodana vrijednost

Dodana vrijednost - promjena prema prethodnoj godini

2,4

160.000.000.000

2,3

120.000.000.000

16 12 8 4 0 -4 -8 -12

2,2

80.000.000.000

2,1

40.000.000.000

2,0 1,9

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

ku uloženu kunu naše je gospodarstvo lani zaradilo 2,08 kuna, dok je prije tri godine zarađivalo 2,35 kuna. Samo dvije županije, Karlovačka i Požeško-slavonska, zabilježile su rast stvorene vrijednosti, dok kod ostalih stopa pada oscilira, od dva posto u Brodsko-posavskoj do čak 30 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji. Produktivnost je na razini cijele Hrvatske lani pala za šest posto, a jedina iznimka je ponovno Karlovačka županija, s pora-

stom od 10 posto. Najveći pad produktivnosti od 34 posto bilježi opet Sisačko-moslavačka županija, dok se Grad Zagreb s padom od pet posto nalazi oko prosjeka.

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

le posljedice krize, prije svega kada je riječ o očuvanju radnih mjesta, smatraju u Zajednici. Kada se promotre grane gospodarstva, najveći pad dodane vrijednosti zabilježile su financije i osiguranje, a slijede rudarstvo i vađenje, te trgovina. Rast bilježe samo opskrba energijom i vodom, poslovanje nekretninama, te zdravstvo i socijalna skrb. Ove je godine svoju analizu Zajednica obogatila još jednim podatkom izračunavši koliko

Omjer 1:11 Tako je nakon dugog razdoblja stalnog rasta stvorena dodana vrijednost gospodarstva pala na razinu iz 2006. Trend pogoršavanja bio je vidljiv već 2007., i da su tada poduzete pravodobne mjere, sigurno bi se umanji-

Stvaranje vrijednosti po županijama BROJ TVRTKI

ŽUPANIJA

5.434 1.523

DV %

EIK

EIK %

€ po stanovniku

ZAGREBAČKA

6.605.613.254

-18

2,23

-4

2942

KRAPINSKO-ZAGORSKA

2.505.853.092

-4

2,32

-3

2427

1.582

SISAČKO-MOSLAVAČKA

1.646.683.786

-30

1,14

-34

1225

1.742

KARLOVAČKA

2.104.048.863

2,17

2047

2.728

VARAŽDINSKA

4.050.036.574

-11

1,95

-6

3023

1.298

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA

2.031.764.312

-18

1,56

-17

2252

1.355

BJELOVARSKO-BILOGORSKA

1.495.146.269

-18

1,72

-11

1550

8.467

PRIMORSKO-GORANSKA

8.150.189.566

-7

1,75

-8

3680

572

LIČKO-SENJSKA

483.975.158

-4

1,91

-9

1244

758

VIROVITIČKO-PODRAVSKA

773.946.034

-17

1,61

-16

1143

652

POŽEŠKO-SLAVONSKA

1.042.884.955

1,82

-4

1676

1.390

BRODSKO-POSAVSKA

1.831.813.072

-2

1,82

-11

1429

2.698

ZADARSKA

2.882.855.706

-9

2,10

-11

2454

3.791

OSJEČKO-BARANJSKA

5.161.459.585

-11

1,92

-8

2154

1.823

ŠIBENSKO-KNINSKA

1.282.180.960

-16

1,70

-15

1567

1.407

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

1.652.525.202

-21

1,72

-17

1113

10.402

SPLITSKO-DALMATINSKA

9.205.651.889

-9

1,90

-2

2738

8.780

ISTARSKA

7.961.531.366

-8

2,34

-4

5322

3.375

DUBROVAČKO-NERETVANSKA

2.548.912.689

-22

1,53

-26

2861

2.237

MEĐIMURSKA

2.720.179.669

-7

1,95

-5

3168

29.306

GRAD ZAGREB

91.320 UKUPNO Izvor: HGK, Fina

72.772.078.321

-5

2,23

-5

12.883

138.909.330.322

-8

2,08

-6

4318

se vrijednosti stvara po stanovniku svake županije i Grada Zagreba. Prosjek za cijelu Hrvatsku je 4318 eura dodane vrijednosti, što znači, prema tumačenju profesora Pravnog fakulteta u Za-

Nakon dugog razdoblja stalnog rasta stvorena dodana vrijednost gospodarstva pala je na razinu iz 2006. grebu Ante Pulića, da je bruto domaći proizvod po glavi stanovnika otprilike dvostruko veći, dakle oko 8600 eura. Tri puta više od prosjeka stvoreno je u Gradu Zagrebu, 12.883 eura, a iznad prosjeka još je samo Istarska županija sa 5322 eura. U svim ostalim županijama stvoreno je po stanovniku manje vrijednosti od nacionalnog prosjeka, a najmanje u Vukovarskosrijemskoj koja po tom izračunu ispada 11 puta siromašnija od Grada Zagreba. Svaki peti sat izgubljen Pulić je na nedavnoj sjednici Zajednice predstavio i prijedlog dopune Vladi-

2004.

2005.

2006.

na Programa gospodarskog oporavka. Prijedlog se temelji na spoznaji da 40 najvećih tvrtki u državnom vlasništvu sudjeluje s oko 11 posto u ukupno stvorenoj vrijednosti hrvatskoga gospodarstva. Istododobno, efikasnost njihova poslovanja je oko 20 posto niža od prosjeka čitavoga hrvatskoga gospodarstva, a gubici su im u prošloj godini bili za 160 milijuna kuna veći od dobiti. S obzirom na to da Vlada može izravno utjecati na ta poduzeća, Pulić predlaže da se provede edukacija njihovih menadžera o unaprjeđivanju intelektualnog kapitala, za koju jamči da bi pridonijela povećanju efikasnosti od barem pet posto. Prema Pulićevoj računici, u 40 najvećih državnih tvrtki lani je isplaćeno 9,75 milijardi kuna za plaće. Kako je efikasnost 20 posto niža od prosjeka, to znači da je od ukupno 2088 radnih sati njih 417,6 plaćeno, a nije odrađeno. U konačnici je to uludo potrošenih 1,95 milijardi kuna, što je mnogostruko više od troškova trodnevne radionice za menadžere koju Zajednica za unaprjeđenje intelektualnog kapitala predlaže Vladi.

2007.

2008.

2009.

Pojmovnik • Intelektualni kapital: znanje i sposobnosti zaposlenih • Dodana vrijednost (DV): zbroj operativne dobiti, izdvajanja za zaposlene i amortizacije ili poslovni prihodi umanjeni za troškove na tržištu pribavljenih usluga i proizvoda • Humani kapital (HK): izdvajanja za zaposlene • Strukturalni kapital (SK=DV-HK): organizacija, licencije, patenti, imidž, ISO 9000, odnosi s kupcima • Efikasnost humanog kapitala (EHK=DV/HK): koliko je jedna kuna uložena u zaposlene stvorila dodane vrijednosti • Efikasnost strukturalnog kapitala (ESK=SK/DV): udio strukturalnog kapitala u stvaranju vrijednosti • Efikasnost intelektualnog kapitala (EIK=EHK+ESK): koliko efikasno intelektualni kapital stvara dodanu vrijednost

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3636, 12. srpnja 2010.

Atraktivnost pojedinih zemalja u istraživanju GRDI 2010 NIŽI RIZIK

Potencijal tržišta vs. rizik zemlje Ujedinjeni Arapski Emirati Čile

Rizik zemlje (gospodarski i politički)

100,0

Kina

Bugarska

Rumunjska

Veličina kruga označava neto prodaju trgovačkih lanaca u 2009. godini

Brazil Rusija

Indija

Peru

Vijetnam

Egipat

Indonezija

El Salvador

Filipini Gvatemala

Bosna i Hercegovina

VIŠI RIZIK

20,0

0,0 25,0

Makedonija Dominikanska Republika

Albanija Alžir

VEĆI POTENCIJAL

MANJI POTENCIJAL

30,0

35,0

40,0

45,0

50,0

55,0

60,0

65,0

70,0

75,0

Potencija tržišta* Napomena: Na temelju vagane ocjene atraktivnosti tržišta za trgovačke lance, zrelost tržišta i vremenskog prioriteta između uključenih zemalja u istraživanju

Maloprodaja

Nismo više toliko atraktivni Hrvatska je ispala s liste najprivlačnijih odredišta za ulaganje u maloprodaju. Hit su uz Rusiju, Kinu, Brazil i Indiju, zemlje Zaljeva, Južna Amerika ali i Bosna i Hercegovina, Albanija i Makedonija

rvatska više nije među 30 najpoželjnijih odredišta za ulaganje u maloprodaju, pokazalo je istraživanje konzultantske tvrtke A. T. Kearney o razvijenosti maloprodajnog sektora za ovu godinu. Prema globalnom indeksu razvijenosti maloprodaje, prošle smo godine bili 24. zemlja na ljestvici, no smanjenje potrošnje i zasićenost tržišta utjecali su na razinu atraktivnosti maloprodaje. Istraživanje koje provodi A. T. Kearney od 2002. godine olakšava trgovačkim lancima odrediti prioritetna tržišta za investiranje na temelju 25 različitih elemenata koji uključuju gospodarske i političke rizike, atraktivnost samog tržišta, razvijenost trgovačkih lanaca te razlike između rasta BDP-a i same trgovine. Hrvatsko ispadanje s ljestvice top 30 zemalja odredišta za ulaganje u

u vlasništvu Podruma Aleksandrović

Božidar Aleksandrović, vlasnik

Maroko

Kolumbija

Hrvatska

( 50 ha vinograda

NISKI PRIORITET

Urugvaj

Malezija

40,0

SREDNJI PRIORITET

Tunis Meksiko

60,0

Kuvajt

Saudijska Arabija

Južnoafrička Republika

80,0

VISOKI PRIORITET

otvaranje novih trgovačkih centara i maloprodajnih lanaca rezultat je visoke koncentracije tržišta s jakim lokalnim igračem, visokog stupnja razvoja

Vidljivo je usmjeravanje investicija globalnih trgovačkih lanaca na zemlje u razvoju s velikim potencijalom rasta tržišta te iznimno snažnog pada potrošnje, smatra Zlatko Bazianec, stariji konzultant u tvrtki A. T. Kearney. “Za razliku od drugih zemalja u regiji koje su ušle na listu 30 najpoželjnijih odredišta, među kojima su i Albanija, Makedonija te Bosna i Hercegovina, hrvatsko tržište se polako zatvara. Međunarodni lanci poput Spara, Kauflanda i Lidla već su ušli na naše tržište i ostvarili znatan rast te

time onemogućili ulazak novih igrača. S druge strane, potencijalni investitori čekaju ulazak Hrvatske u Europsku uniju zbog smanjenja ulaznih prepreka i jednostavnijeg procesa uspostavljanja poslovanja”, ističe Bazianec. Spori rast, jaka konkurencija, rat cjenovnim sniženjima i promjenjive navike potrošača u krizi sve više prisiljavaju globalne trgovačke lance na širenje na nova tržišta.

Rezultati istraživanja pokazuju jasno usmjeravanje investicija globalnih trgovačkih lanaca na zemlje u razvoju s velikim potencijalom rasta. Dok se mnogi trgovački lanci fokusiraju samo na Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu, istraživanje otkriva potencijal u Perzijskom zaljevu (Kuvajt, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati) te u Južnoj Americi (Brazil, Urugvaj, Čile, Peru). (K.S.)

Prvi privat vinar ulazi

U svijetu vina, možda posljednjem bastionu o Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

ajpoznatiji srbijanski vinar Božidar Aleksandrović, nakon završetka studija na beogradskom Poljoprivrednom fakultetu, početkom devedesetih godina započeo je obnavljati stari obiteljski

Mudrost je prepoznati različitost i u njoj uživati podrum i vinograd. To su bila vrlo teška vremena za investiranje u Srbiji tako da je Aleksandrović tek 2000. godine započeo ozbiljnu proizvodnju vina. Danas Podrum Aleksandrović posjeduje 50 hektara vinograda te najmoderniji srbijanski vinski podrum, površine 2000 metara četvornih i ukupnog kapaciteta 500.000 litara godišnje. S Božidarom Aleksandrovićem razgovarali smo o problemima proizvodnje i plasmana vina. Otkrio nam je i svoju namjeru da, kao prvi privatni vinar iz Srbije, bude značajnije zastupljen na hrvatskom tr-

žištu, točnije, u hrvatskim restoranima. Vi ste jedan od rijetkih srbijanskih izvoznika vina. Kako poslujete te gdje izvozite? - U posljednjih nekoliko godina izvozimo u Veliku Britaniju, Švicarsku, Rusiju, Austriju, Mađarsku i SAD. Uskoro ćemo započeti s plasmanom vina na skandinavsko tržište, u Belgiju, Nizozemsku, Njemačku i Japan. Kad je riječ o zemljama regije, dobro smo pozicionirani u Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini. Izvozimo četvrtinu ukupne proizvodnje. Godišnje proizvodimo oko 400.000 boca poznatih svjetskih sorti chardonnay, sauvignon blanc, cabernet sauvignon, merlot, rizling, muškat hamburg i pinot noir. Prošle godine smo donijeli 14 medalja s najprestižnijih svjetskih ocjenjivanja vina. U ovoj godini do sada imamo već pet medalja i četiri preporuke. Što je s hrvatskim tržištem? - Već nekoliko godina prisutni smo na festivalima vina u Zagrebu i Istri s ciljem da svojom kvalitetom dobijemo mjesto na hrvat-

Dva eura za svaki novi trs Kolika je potrošnja vina u Srbiji? Koje mjere srbijanska vlada poduzima kako bi razvila proizvodnju vina? - Potrošnja vina po glavi stanovnika u Srbiji kreće se negdje između šest i osam litara godišnje. Najučinkovitije vladine mjere su dodjela bespovratnih sredstava, odnosno subvencije za podizanje novih nasada vinove loze. Država izdvaja dva eura za svaki novozasađeni trs. To je rezultiralo time da se u Srbiji podiže između 1000 i 1500 hektara vinograda godišnje.

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3636, 12. srpnja 2010.

( 500.000 litara godišnje ukupni kapacitet podruma

tvrtke Podrum Aleksandrović, Vinča

ni srbijanski na hrvatsko tržište

otpora globalizaciji, upravo je ta različitost, odnosno drukčiji uzbudljivi “terroir”, ono što se cijeni Koji su hrvatski vinari prepoznati na srbijnskom tržištu? Što još moraju napraviti kako bi bili uspješniji? - Tu su Kozlović, Matošević, Krauthaker, Degrassi, Plenković, Enjingi, Matuško, Zdjelarević, Coronica, Plančić... Hrvatskih vina već ima u Srbiji. Potreban je samo neprekidan rad na tržištu i postojana kvaliteta. Mislim da mojim hrvatskim kolegama nedostaje veći broj promocija u Srbiji. Je li Srbija vinska zemlja? - Ako gledamo općenito, Srbiji i dalje nedostaju vinogradi, autohtone sorte koje smo sustavno uništavali proteklih pedesetak godina, a ponajviše nedostaju obrazovani kadrovi i u vinarstvu i vinogradarstvu. S druge strane, primjer naše tvrtke pokazuje kako se uz znanje, entuzijazam i hrabrost može mnogo toga nadići. Pa skom tržištu. To bi se moglo dogoditi uskoro, jer srbijanski turisti i poslovni ljudi sve masovnije dolaze u Hrvatsku. Imamo stalne upite potencijalnih kupaca zainteresiranih za plasman naših vina na tržište Hrvatske. U kontaktu smo s nekoliko distributera koji su iskazali interes za uvoz naših vina, ali još se nismo odlučili za distributera, odnosno još nismo uspostavili poslovnu suradnju. Postoje li prepreke za plasman vaših vina na hrvatsko tržište, poput

visokih trošarina, carina, komplicirane procedure i slično? - Prepreka za plasman naših vina na hrvatsko tržište zapravo nema. Isti je slučaj i s hrvatskim vinima na srbijanskom tržištu. Hrvatska vina se nekoliko zadnjih godina odlično prodaju u najpoznatijim beogradskim i novosadskim restoranima. Naša poslovna politika temelji se na stalnoj nazočnosti, profesionalnim radu te što kvalitetnijem tržišnom pozicioniranju vina Aleksandrović. Čekamo

najpovoljniji trenutak u kojem će vrhunska kvaliteta naših vina biti prepoznata. Je li srbijansko tržište potpuno otvoreno za vina iz inozemstva? - Srbijansko tržište je, slobodno možemo reći, preplavljeno vinima iz čitavog svijeta. Iz godine u godinu raste razina svijesti potrošača te se razvija kultura pijenja vina. Mogu reći da nijedno vino ne prihvaćamo s predrasudama. Željni smo egzotike i nečeg novog.

Potencijalni kupac na novom tržištu prepoznaje samo vinsku regiju, ali ne i pojedinačne proizvođače čak i u nevjerojatno kratkom roku. Svakako, tu ne treba zaboraviti ni pomoć države, odnosno brojne subvencije koje su vinogradari i vinari imali prigodu iskoristiti zadnjih desetak godina. To je vinarima dalo poticaj zamah. Druga je stvar je li ta

pomoć bila dovoljna, je li se moglo više postići i što će biti u budućnosti, odnosno koje će posljedice imati ova krizna vremena. To je već druga tema. Trebaju li se i na koji način vinari udruživati? - Vinari iz cijele regije imaju veću prigodu na trećim tržištima ako zajednički nastupaju. Potencijalni kupac i potrošač na nekom novom tržištu prepoznaje samo vinsku regiju, ali u pravilu ne poznaje pojedinačne proizvođače. U svijetu vina, možda posljednjem bastionu otpora globalizaciji, upravo ta različitost, odnosno jedan drukčiji uzbudljiv terroir koji se može roditi samo ispod jednog komadića neba, na jednom komadiću zemlje, je ono što se cijeni. Dakle, to je jedino što neko pojedino vino izdvaja s klasičnog tržišta i postavlja ga među drukčije okvire vrijednosti i trgovine. Svako novo vino iz svijeta donosi jedan novi terroir koji treba predstaviti iskrenim ljubiteljima vina. Mudrost je prepoznati različitost i u njoj uživati. Koje su posljedice globalne krize? - Poslovanje u čitavoj regiji je jako otežano. Kriza je utjecala na smanjenje prometa u restoranima, što je izravno utjecalo na prodaju vina. Sve se to lančano odražava na likvidnost kupaca i dobavljača tako da dijelimo prilike, odnosno neprilike, s ostalim zemljama u okruženju.

*vijesti Hrvoje Požar: suradnja s Islandom Delegacija Islanda na čelu s ministrom vanjskih poslova te zemlje Össurom Skarphéðinssonom posjetila je prošlog tjedna Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP) i nazočila potpisivanju sporazuma o suradnji na području geotermalne energije između islandske tvrtke Efla Consulting i EIHP-a. Ravnatelj EIHP-a Goran Granić izjavio je kako vjeruje da će se već ove godine napraviti inventura geotermalnog potencijala u Hrvatskoj. Tako bi se odredili ključni parametri koji će omogućiti daljnju izmjenu zakona kako bi se postiglo poželjno poslovno okruženje za ulaganje u geotermalnu energiju. Cekin prvi u Srbiji dobio europski izvozni broj Peradarska industrija Cekin – Vindija iz Plandišta prva je u Srbiji dobila kontrolni broj za izvoz na tržišta EU-a. Tvrtka je uložila više od 22,5 milijuna eura u modernizaciju farmi i industriju mesa te moderne skladišno-distributivne centre i vozila. Otkazana trećina letova Nakon što je Sindikat kabinskog osoblja zrakoplova najavio štrajk koji je počeo u prošli petak zbog neprimjerenih uvjeta rada, Uprava Croatia Airlinesa zaposlenicima je odgodila isplatu plaća. “Takvim pritiskom namjeravaju zavaditi radnike i prisiliti Sindikat da odustane od štrajka. Istodobno Uprava obmanjuje javnost najavom gu-

bitka od četiri milijuna dolara zbog četverodnevnog štrajka”, ističe se u priopćenju Sindikata. Sindikat pilota je pak priopćio da Uprava zadnjih 10 godina kontinuirano smanjuje prava pilota i kabinskog osoblja te da vodi lošu poslovnu politiku. Štrajk će trajati do utorka, a zbog njega je otkazano 30 posto letova.

AKTUALNO

Sjednica Povjerenstva Vlade za koordinaciju turističkih aktivnosti

Privredni vjesnik Broj 3636, 12. srpnja 2010.

Radno sposobni, a neaktivni

Prema prvim podacima Hrvatske turističke zajednice, u prvih šest mjeseci ove godine u Hrvatskoj je ostvareno 12,5 milijuna noćenja i oko tri milijuna dolazaka što je u odnosu na isto razdoblje lani pad od četiri odnosno šest posto. Osjetno manji broj dolazaka je zabilježen iz Češke (15 posto) i Mađarske (13 posto), dok je značajniji porast zabilježen iz Grčke i Rusije. Najviše turista došlo je iz Njemačke (420.000) i Slovenije (320.000). Ministar turizma Damir Bajs istaknuo je kako je prvi srpanjski vikend pozitivan pokazatelj za sezonu, što potvrđuju i podaci o oko 1,5 milijuna stranih turista koji su tada prošli preko naših graničnih prijelaza. “Usporedimo li tu brojku s istim prošlogodišnjim vikendom, možemo zaključiti da je u Hrvatsku stiglo oko 240.000 više gostiju iz inozemstva”, rekao je ministar turizma. Charter gostiju evidentirano je oko dva posto manje, a za 15 posto porastao

je broj turista koji Hrvatsku posjećuju brodovima na kružnim putovanjima (2009. nas je, primjerice, posjetilo gotovo milijun putnika s kruzera). Na sjednici, na kojoj je glavna tema ipak bio nautički turizam, naglašeno je kako se taj turistički sektor “dobro drži”, a to da je za-

živio novi sustav naplate boravišne pristojbe vidi se i po 0,5 posto više izdanih vinjeta nego u istom razdoblju lani. U prvih šest mjeseci ove godine trajekti Jadrolinije prevezli su oko tri milijuna putnika i oko 800.000 vozila. Naša najveća brodarska kompanija planira zaključiti godinu s ukupno 10 milijuna prevezenih putnika i 2,5 milijuna vozila. (J.V.)

*vijesti Struja će poskupjeti između osam i devet posto

Električna energija poskupjet će između osam i devet posto, ali još uvijek sa sigurnošću ne možemo reći kada će se to dogoditi, rekao je prošli tjedan predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović. Struja će, naglasio je, poskupjeti zbog većih cijena plina i novih ulaganja u energetska postrojenja. Najavio je također da će kroz program zbrinjavanja iz HEP-a otići između 500 i 700 radnika.

U lipnju 285.840 nezaposlenih Krajem lipnja na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 285.840 nezaposlenih, što je 10.598 osoba ili 3,6 posto manje nego prethodnog mjeseca, a 38.693 ili 15,7 posto više nego u lipnju prošle godine, izvijestio je HZZ. Stopa registrirane nezaposlenosti je 17,9 posto, a prema podacima ankete o radnoj snazi koju Državni zavod za statistiku provodi na temelju metodologije Međunarodne organizacije rada, stopa anketne nezaposlenosti u prvom tromjesečju ove godine iznosila je 11,2 posto. To je gotovo 1,8 posto više nego u istom tromjesečju prošle godine te dva postotna boda više nego u prethodnom tromjesečju.

Socijalna davanja potiču nerad? Neki ljudi više dobiju od socijalne pomoći, dječjeg doplatka, poticaja i drugih naknada nego što mogu dobiti radom, smatra Sanja Crnković Pozaić Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

ajnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku za prvi kvartal ove godine pokazuju, uz pad zaposlenosti, i pad aktivnosti radno sposobnog stanovništva. U Hrvatskoj je, tvrdi statistika DZS-a, 3,736

Niska stopa aktivnosti radno sposobnog stanovništva najveći je hrvatski problem, kaže Zdeslav Šantić milijuna radno sposobnih ljudi. Od toga ih je aktivno 1,760 milijuna, a stvarno zaposlenih 1,563 milijuna. Prema standardima koji se koriste u statistici, aktivno stanovništvo čine osobe koje zarađuju za život radom, no njima se pribrajaju i oni koji traže zaposlenje te oni koji su prekinuli rad zbog vojne obveze ili izdržavanja kazne. Neaktivnih je čak 1,976 milijuna, od čega najviše žena (1.165.000). U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, broj radno neaktivnog stanovništva povećan je za 61.000. Ako se iz ovog

broja izuzmu svi učenici i studenti kojih je, po našoj slobodnoj procjeni jer točnih podataka nema - najviše oko 400.000 te veliki broj ranih umirovljenja, proizlazi da u Hrvatskoj bar pola milijuna ljudi ne radi baš ništa i (barem službeno) ne traži posao. Kažemo službeno, jer sigurno je da dosta velik broj ljudi radi i na crno. Uzroci neaktivnosti Stručnjakinja za tržište rada, inače bivša ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje a danas direktorica Bit Croatije, Sanja Crnković Pozaić smatra kako su za nisku stopu aktivnosti krivi niska potražnja za radnom snagom, neusklađena struktura ponude i potražnje za radom, veliki udio dugotrajno nezaposlenih koji su već i izgubili svoje prethodne vještine, vrlo niska ulaganja države i poslodavaca u cjeloživotno obrazovanje, ali i pojedinci koji nakon određene dobi nisu spremni učiti... Nadalje, tu su i teškoće mladih prilikom ulaska na tržište rada (primjerice, svi traže radno iskustvo, a rijetki omogućuju pripravnički staž), potom veliki kontingen-

ti mladih umirovljenika te korisnika povlaštenih mirovina, kao i socijalna davanja koja jednom dijelu slabije obrazovanog stanovništva smanjuju motivaciju za rad: više dobiju od socijalne pomoći, dječjeg doplatka, raznih poticaja, primjerice u poljoprivredi, i drugih novčanih naknada nego što mogu dobiti radom, kaže Sanja Crnković Pozaić. A tu je i, za poslodavce, visoka cijena rada zbog visokih doprinosa i poreza. “Ukratko, mnogo je više razloga zašto ne raditi nego raditi. Moraju se pronaći rješenja za svaku od ovih prepreka. Više stope aktivnosti i zaposlenosti mogu se postići pametnom, integriranom politikom. To nije jednostavno, ali treba krenuti”, zaključuje ona. “Hrvatska gospodarska komora svjesna je odnosa aktivnog i neaktivnog stanovništva i u svom radu punu pozornost posvećuje jačanju kapaciteta i novog zapošljavanja. Mjere koje se poduzimaju na razini države moraju osigurati promjene, jer sadašnje stanje nije održivo”, istaknula je potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta. “Kontinuirano obrazovanje, stal-

nost ulaganja u ljudske resurse te odnos prema radu i poticanje samozapošljavanja mjere su koje će osigurati promjenu tog negativnog trenda”, smatra ona. I da se svi zaposle, nije dosta Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić kaže pak kako je niska stopa aktivnosti najveći hrvatski problem. Struktura stanovništva pokazuje da čak i kada bi zaposlili sve radno sposobne, ne bismo imali puno potencijala za veliki rast BDP-a. On smatra da svakako treba povećati fleksibilnost radnog zakonodavstva (lakše otpuštanje, ali i zapošljavanje) te mobilnost radne snage. Treba ubrzati reforme na tržištu rada i u obrazovnom sustavu, naglasio je Šantić. “Primjerice, više ne možemo računati na radno intenzivne aktivnosti poput onih u tekstilnoj industriji, osim možda u nekim posebnim nišama. Generalno bi cijelu populaciju trebalo usmjeriti na obrazovanje za stvarne potrebe tržište rada, a u taj bi se proces trebala više uključiti i poduzeća”, naglasio je, između ostalog, Šantić.

Željko Mršić/PIXSELL

Ipak malo lošije nego lani

s markova trga 9

www.privredni.hr Broj 3636, 12. srpnja 2010.

Sjednica hrvatske vlade

U prodaju idu državni udjeli u 394 tvrtke

Država nije odustala od načela da nitko ne može biti vlasnik zemljišta koje nije platio, ali je omogućila turističkim tvrtkama da sporna zemljišta uzmu u koncesiju ili otkupe od jedinica lokalne samouprave Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ubrzani postupak prodaje državnih udjela u trgovačkim društvima ići će udjeli u 394 tvrtke u kojima država ima manje od 25 posto. U 31 poduzeću državni je udjel između 25 i 50 posto, a u njih 59 veći je od 50 posto, izvijestio je na sjednici Vlade ministar gospodarstva Đuro Popijač. Premijerka Jadranka Kosor zatražila je da se što prije krene u prodaju udjela u svim tvrtkama gdje država ima manje od 25 posto, jer je to jedna od mjera u Vladinu Programu gospodarskog oporavka. Saboru je Vlada poslala konačnu verziju zakona o turističkom zemljištu, oko kojega su se mjesecima lomila koplja, jer je tijekom pretvorbe i privatizacije oko 10.000

hektara zemljišta ostalo neprocijenjeno i nije uneseno u kapital tvrtki koje to zemljište koriste. Država nije odustala od načela da nitko ne može biti vlasnik zemljišta koje nije platio, istaknuo je ministar turizma Damir Bajs, ali je omogućila tvrtkama vlasnicima kampova i hotela da sporna zemljišta uzmu u koncesiju ili otkupe od jedinica lokalne

Novac od otkupa ili koncesija za turističko zemljište ići će u Fond za turizam, namijenjen razvoju turističke infrastrukture samouprave. Tako prikupljen novac bit će usmjeren u posebni Fond za turizam, namijenjen is-

ključivo razvoju turističke infrastrukture. Komorska reforma najesen Ministar poljoprivrede Petar Čobanković predstavio je zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, početak zaokreta prema europskom sustavu poticaja u poljoprivredi. Hrvatski poljoprivrednici, uvjeren je Čobanković, mogu samo

profitirati od postupne prilagodbe zajedničkoj europskoj poljoprivrednoj politici, kao što su profitirali i poljoprivrednici iz ostalih novih članica Unije. Sljedeća će godina biti zadnja u kojoj će se primjenjivati Nacionalni sustav potpora, a 2012. prva u kojoj će biti na snazi regionalni model, koji je od novih članica dosad izabrala samo Slovenija, zato što zahtijeva više admini-

stracije, ali je, prema Čobankoviću, prikladniji za hrvatske specifičnosti. Najava reforme komorskog sustava zasad je zastala na fazi izjašnjavanja Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore, a cjeloviti prijedlog reforme ministar Đuro Popijač najavio je do 1. rujna. Komorski sustav trebao bi imati važnu ulogu i u gospodarskoj diplomaciji, a svoj dio posla

u tom je dijelu već obavilo Ministarstvo vanjskih poslova, uspostavom novog radnog mjesta trgovinskog atašea. Oni će se u hrvatskim diplomatskim predstavništvima u svijetu baviti jačanjem poslovnih veza i pribavljanjem informacija za hrvatske izvoznike. Atašei će biti birani putem oglasa, a morat će imati barem pet godina iskustva u komercijalnim poslovima.

Pregovori s EU-om: procesu treba još nešto vremena

Brodogradilišta i industrija čelika teži od pravosuđa? žila se kako je u ovom trenutku bilo kakvo restrukturiranje brodogradilišta nemoguća misija te da je procesu potrebno još nešto vremena – kad već nije proveden u povoljnijim vremenima ekonomskog poleta. Hrvatska se strana opredijelila

Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

Duško Marušić/PIXSELL

laznicu za EU Hrvatska će možda zaraditi ispunjavanjem onih 10 mjerila “poglavlja svih poglavlja” ili pravosuđa – iako je misterij može li se za trajanja tri godišnja doba “ojačati neovisnost, stručnost i profesionalizam” pravosuđa ili ukrotiti korupcija u “osjetljivim sektorima poput javnih nabava”. Veći problemi nalaze se na drugoj strani, također u paketu mjerila kojim je nekidan kompletirana impresivna kolekcija od 104 preduvjeta samo za zatvaranje poglavlja, u pregovaračkom poglavlju 8. Tržišno natjecanje. U tome leži i odgovor zašto entuzijastični Belgijanci ne očeku-

U svjetlu dvaju novih mjerila, usklađivanje zakonodavstva čini se kao dječja igra ju kraj pregovora za svog predsjedanja do kraja godine, a o mogućem završetku do idućeg proljeća očituju se s krupnim rezervama i u kondicionalu. Europska unija je prihvatila ekonomske realitete i slo-

za privatizaciju kao način skidanja brodogradilišta s ovisnosti o državnim potporama i novcu poreznih obveznika. Tim su putem restrukturiranja prošla i brodogradilišta u EU-u; nitko nije uspio spasiti sva brodogra-

dilišta, no ona koja su preživjela metlu ekonomije mogu se pohvaliti dobrim poslovanjem i pogotovo specijalizacijom koja im je osigurala vrh svjetskog tržišta i najlukrativnije narudžbe. Nema pregovaranja Suprotno nadanjima i očekivanjima sindikalaca, tu ništa nije ostavljeno pregovaranju. U ovom je slučaju jedini cilj cijelog procesa restrukturiranja da brodogradilišta ne dobivaju proračunski novac. Prepušta ih se tržištu. Slično je i s industrijom čelika. Željezare su se nekako provukle kroz bolno restrukturiranje, no proces nije dovršen, odatle i mjerilo za zatvaranje. Hrvatska će im moći iznimno odobriti državnu potporu za re-

strukturiranje, pod uvjetom da to na kraju razdoblja restrukturiranja vodi održivosti tvrtki po normalnim tržišnim uvjetima. Uz to, iznosi takvih potpora strogo su ograničeni i moraju se postupno smanjivati, a program restrukturiranja biti povezan s globalnom racionalizacijom i smanjivanjem kapaciteta u Hrvatskoj. U svjetlu tih dvaju mjerila dodatno usklađivanje zakonodavstva i nastavak izgradnje administrativnih kapaciteta izgledaju kao dječja igra. Kao i za pravosuđe ili reformu državne uprave, i ovdje se moraju stisnuti zubi i umjesto kozmetike primijeniti kirurgiju ukoliko je ulazak u EU (ili poboljšanje života golemoj većini građana Hrvatske) zaista cilj radi kojeg sve to vrijedi obaviti.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3636, 12. srpnja 2010.

( 74 poduzetničke zone

predviđene u Zadarskoj županiji; aktivno ih je 8

( od predviđenih 39 zona u Splitsko-dalmatinskoj županiji 10 je u funkciji

Poticanje gospodarstva u Dalmaciji

Poslovne zone prido malih općina, čekaju Ulagači se potiču u prvom redu povoljnom cijenom raspoloživih parcela i iznosom komunalne naknade. Kako bi se privukao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

zmještaj tvrtki iz većih gradova zbog visokih troškova poslovanja te pokušaj privlačenja novih ulagača rezultirali su otvaranjem poslovnih zona u nizu manjih jedinica lokalne samouprave. Nudeći povoljne uvjete otkupa zemljišta te nisku cijenu komunalnih usluga, poslovne zone niknule su u nizu malih općina koje do njihova otvaranja nisu imale gotovo nikakvu gospodarsku aktivnost. Ulagači koji su do otvaranja zona poslovali uglavnom u velikim gradovima dobili su brojne pogodnosti kao što su prostorna i urbanistička priprema, atraktivna cijena građevinskog zemljišta, porezne olakšice; oslobođeni su plaćanja komunalne naknade u prvih nekoliko godina, dočekala ih je izgrađena infrastruktura... Zadarska županija: Opremljene zone su prodane

Prema prostornim planovima u 31 jedinici lokalne samouprave u Zadarskoj županiji predviđene su 74 poduzetničke zone. Zone su namijenjene proizvod-

nim i uslužnim djelatnostima. Prema podacima iz prošle godine, u osam aktivnih zona poslovalo je 107 tvrtki sa 1738 zaposlenih. Zone su različite po veličini, tako da poduzetnici mogu raspolagati površinama u rasponu

Poslovne zone jamče razvoj, a time i zadržavanje domicilnog stanovništva u matičnim sredinama, ističe splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader od manje od hektara pa čak do 400 hektara. Djelomice su opremljene prema standardima koji vrijede u Europskoj uniji. U zonama Zadarske županije proizvode se betonske konstrukcije, građevinski materijal, PVC cijevi, metalni proizvodi, brodski motori, plovila, tende, cerade i šatori, a proizvode se i riblje prerađevine. “Opremanje zona isključivo je stvar jedinica lokalne samouprave, tako da iznos ukupne investicije samo oni znaju. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, kao i Zadarska županija, sudjeluju u provedbi planova razvoja poduzetničkih zona. Od 2004. do 2009. iz proračuna Zadarske županije sufinancirano je 14 projekata poduzetničkih zona, u ukupnom iznosu

od 4,862 milijuna kuna. Ulagači se potiču povoljnom cijenom zemljišta, nižom cijenom komunalnog doprinosa i komunalne naknade”, ističe Dario Ivankov, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Zadarske županije. Uz postojeće poslovne zone planiraju se i nove, kojih bi prema prostornim planovima u Zadarskoj županiji trebalo biti 74. Ivankov je naglasio kako postoji interes stranih investitora, no oni traže kompletnu infrastrukturu, a poslovne zone koje su opremljene već su i prodane. Šibensko-kninska županija: Postoje inozemni ulagači Sukladno Planu razvoja gospodarskih zona na

području Šibensko-kninske županije, infrastrukturno će se opremiti njih 19. Trenutačno je aktivno njih pet, i to Podi (Šibenik), Ražine (Šibenik), Drniš i Radonić (Drniš) te skradinska poslovna zona Kosa. U tim zonama je trenutačno tridesetak tvrtki koje ukupno zapošljavaju oko 1150 djelatnika. Ove zone imaju potrebnu razinu infrastrukturne opremljenosti, osim sustava odvodnje koji su u većini zona privremeno riješeni. Sve zone su mješovite namjene, no u velikoj su većini zastupljene proizvodne djelatnosti, ponajprije prerada kamena, proizvodnja građevinskog materijala, proizvodnja vrata i prozora od drva, plastike i aluminija, aluminijskih traka i folija,

aluminijskih dijelova za autoindustriju, metalnih

konstrukcija, filtara... U izgradnju infrastrukture do sada su ulagana sredstva Ministarstva gospodarstva, Šibensko-kninske županije te pojedinih gradova. Za Gospodarsku zonu Podi izdvojeno je iz programa CARDS oko 1,6 milijuna eura. “Ulagači se potiču u prvom redu povoljnom cijenom raspoloživih parcela i iznosom komunalne naknade. Poduzetnici koji

investiraju u zonama na području posebne državne skrbi imaju i porezne i druge olakšice. Oni koji namjeravaju graditi svoje poslovne objekte u zonama imaju prioritet kod rješavanja kredita u okviru županijskih kreditinih programa, kao i kredita koje provodi Županija u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva”, rekao nam je župan šibensko-kninski Goran Pauk. U zone na području te županije ulažu i inozemni investitori. Na području zone Drniš austrijska tvrtka Bramac izgradila je pogon za proizvodnju pokrovnih cigli. U Podima objekt je izgradila austrijska tvrtka J.U.A. Frischies koja se bavi veleprodajom različitih vrsta građevinskog materi-

www.privredni.hr Broj 3636, 12. srpnja 2010.

( od 11 zona

Dubrovačko-neretvanske županije 6 je u funkciji

( od 19 planiranih zona u Šibensko-kninskoj županiji aktivno je 5

onijele su razvoju se strani ulagači veći broj inozemnih investitora, ubuduće bi uz postojeće pogodnosti ipak trebalo više poraditi na marketingu Ulaganja u aktivne zone u Dubrovačkoneretvanskoj županiji U poslovnu zonu Vranjak uloženo je 2,56 milijuna kuna, u Zonu Banići 5,5 milijuna kuna, a u Krtinju 2,8 milijuna kuna. Zona Nova Sela privukla je ulaganja u visini od 380.000 kuna, u Opuzen je uložena 521.000 kuna, dok je u Čibaču uloženo 623.000 kuna. Nešto više ulaganja privuklo je Pojezerje - oko 3,13 milijuna kuna, a u zoni Vela Luka ulaganja su dosegla 12 milijuna kuna.

jala, posebice drva. Grad Šibenik donio je odluke o dodjeli zemljišta talijanskoj tvrtki O.R.A koja se bavi proizvodnjom metalnih konstrukcija i održavanjem autodizalica, zatim njemačkoj tvrtki IDS koja se bavi varenjem temperaturno visokootpornih čelika, slovenskoj tvrtki Feku koja se bavi proizvodnjom uređaja za dobivanje energije iz obnovljivih izvora te tvrtki Slatke stvari koja je u vlasništvu nizozemskih ulagača i bavi se proizvodnjom šećernih ukrasnih proizvoda. Planiran je daljnji razvoj i ulaganja u ostale poslovne zone sukladno planu razvoja gospodarskih zona, ponajprije u daljne širenje zone Podi, te otvaranje nove zone Čista Velika.

Splitsko-dalmatinska županija: Četiri skupine zona Programom poticanja izgradnje poslovnih zona, koji Splitsko-dalmatinska županija provodi od 2004. godine, obuhvaćeno je ukupno 39 zona. Moguće ih je podijeliti u četiri skupine: 10 zona je u funkciji, 10 u visokoj fazi priprema, osam je u pripremi te

sedam zona nema gospodarske aktivnosti. Razina komunalne opremljenosti poslovnih zona nije ujednačena. Neke zone, kao

što su Čaporice u Trilju i Podi u Dugopolju, zadovoljavaju najviše komunalne standarde. U Trilju je između ostalog izgrađen i mehaničko-biološki pročistač, a u Dugopolju je izgrađena kanalizacija, koja će se uskoro priključiti na Eko kaštelanski kanalizacijski sustav. U Kukuzovcu se planira izgradnja pročistača otpadnih voda, a u perspektivi je spajanje na kanalizacijski sustav Grada Sinja. Osim zone u Dugopolju, u kojoj dominiraju trgovačke djelatnosti, u svim ostalim zonama dominiraju proizvodne i servisne djelatnosti. Primjerice, u zoni Prisike u Muću podignuti su najsuvremeniji pogoni za proizvodnju hidroizolacijskih traka, fasadnih žbuka te za gradnju motornih jahti; u zoni Kosore u Vrlici posluju dvije punionice vode te pogon za obradu kamena; u Čaporicama u Trilju podignuti su pogoni za preradu soli te za preradu plave ribe koji zapošljava stotinjak radnika, pretežito žena, a uskoro se očekuje otvaranje pogona za reciklažu plastike i gume; u Selcima posluju dva pogona za preradu

kamena te uljara; u Nerežišćima posluje nekoliko kamenoprerađivačkih pogona. Osim već izgrađenih objekata u zonama koje su u izgradnji, odnosno širenju, prodano je 95 parcela za nove objekte, pretežno proizvodne namjene. Ukupno uložena sredstva u zone premašuju 300 milijuna kuna. Od ukupnih sredstava uloženih u zone u razdoblju od 2004. do 2009. na Splitsko-dalmatinsku županiju otpada oko 18,6 miljuna kuna. Riječ je o bespovratnim sredstvima koja su posebno važna u početnoj fazi pripreme izgradnje. Osim Županije, Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva u tom je razdoblju uložilo 34,85 milijuna kuna, a Fond za regionalni razvoj Republike Hrvatske 7,7 milijuna kuna. Najveći teret izgradnje ponijeli su gradovi i općine te komunalna i javna poduzeća procjenjuje se da su uložili oko 240 milijuna kuna. “Poslovne zone jamče gospodarski razvoj kraja u kojem su smještene, a time i zadržavanje domicilnog stanovništva u matičnim sredinama. Stalno

širenje većine zona, unatoč recesiji, svjedoči i o velikom zanimanju ulagača. Ipak, među njima je relativno malo stranih investitora, te je očito kako bi ubuduće, uz postojeće pogodnosti, trebalo više poraditi na marketingu”, istaknuo je župan splitsko-dalmatinski Ante Sanader. Dubrovačkoneretvanska županija: Prijateljska regija za ulaganja Na području Dubrovačko-neretvanske županije ima 11 poduzetničkih zona, a u njih šest postoje gospodarske aktivnosti.

Dubrovačkoneretvanska županija upravo izrađuje katalog zona pogodnih za ulaganja Ukupno je u zonama aktivno 35 poduzetnika, sa 663 zaposlena djelatnika. U travnju 2008. godine šest poduzetničkih zona dobilo je međunarodni certifikat u projektu Program certifikacije regija za ulaganja. “Njime smo, između ostalog, udvoljili kriterijima imovinskog standarda po kojem je u idućih pet godina na površini od 257 hektara unutar navedenih zona otpočeo proces privlačenja investitora jer smo postali prijateljska hrvatska regija za ulaganja (Croatian

Investor Friendly Region CIFR)”, naglasio je župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić. Župan Dobroslavić ističe kako je uloga jedinica lokalne samouprave od ključne važnosti za dovođenje investitora u zone na njihovom teritoriju. Stoga osnovne probleme vidi

u rješavanju imovinskopravnih odnosa i vlasništva nad parcelama unutar pojedinih zona, u ishođenju građevinskih dozvola za gradnju infrastrukture u zonama, a u nekim slučajevima i u izradi detaljnih planova uređenja poduzetničkih zona. U pojedinim zonama do sada nije bilo izdataka u svrhu privlačenja investitora, dok su u drugim zonama u tu svrhu izrađene studije ekonomske opravdanosti. Trenutnačno je u izradi katalog zona pogodnih za ulaganja koji izrađuje ta županija, u svrhu privlačenja investitora, a bit će objavljen i na županijskim web stranicama. Planiraju se daljnja ulaganja u postojeće zone u skladu s Planom razvoja poduzetničkih zona i planovima ulaganja u pojedine zone, a izvori sredstava su Ministarstvo gospodarstva, općine te fondovi Europske unije.

12 AKTUALNO *vijesti Antunović i Glaser među najmenadžerima Srednje i JI Europe U Sarajevu, u organizaciji Europske udruge menadžera, među 30 najuspješnijih menadžera izabranih u konkurenciji njih više od 2000 u 2010. godini za superšampione biznisa proglašeni su Philip Zepter, predsjednik kompanije Zepter International, Monaco; Uwe Heider, direktor kompanije WSK Stahlhandel iz Nurnberga; Roman Glaser, prvi čovjek Perutnine Ptuj; Tomislav Antunović, direktor istoimenog zagrebačkog holdinga, te Džemail Vlahovljak, generalni direktor sarajevskog Energoinvesta. U društvo šampiona biznisa regije ušli su

Tomislav Antunović

još Gregor Benčina, predsjednik Upravnog odbora skupine Jelovica iz Škofje Loke, Dušan Lanščak, direktor kompanije Prerada i promet mlijeka Tuzla u vlasništvu Ljubljanskih mljekarni, i Razim Lušničkić, generalni direktor kompanije Cimos TMD Casting, Zenica. Priznanja su dobili Zoran Katić, direktor hotela Vicko commerce iz Starigrada, a za podršku razvoju biznisa Andro Vlahušić, gradonačenik Dubrovnika. Zagrebački Beton kupila Cementara Kakanj Cementara Kakanj i hrvatska tvrtka Duna-Drava Cement potpisale su kupoprodajni ugovor kojim je kakanjska cementara postala vlasnik tvrtke TBG Beton Zagreb, specijalizirane za proizvodnju i plasman transportnog betona. Kako je rečeno, Beton sa šest poslovnih jedinica uspješno posluje na hrvatskom tržištu od 1998. godine. Tim se ugovorom Tvornici cementa Kakanj, koja je u sastavu HeidelbergCe-

ment Grupacije, dodatno omogućuje plasman visokokvalitetnog cementa na tržište Hrvatske. Država za Vjesnikovu tiskaru traži 65,9 milijuna kuna Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju odlučio je prošli tjedan objaviti natječaj za privatizaciju Vjesnikove tiskare, a država će svoj udio od 62,13 posto u prvom krugu privatizacije prodavati po nominalnoj cijeni od 65,9 milijuna kuna. Kako je rečeno, tiskara ima 425 zaposlenih, a dugovanja su joj krajem prošle godine iznosila 124,7 milijuna kuna. Od ponuđača će se, između ostalog, tražiti zadržavanje osnovne djelatnosti te zadržavanje sadašnjeg broja zaposlenih najmanje godinu dana, kao i potpuno prihvaćanje obveza iz kolektivnog ugovora. Novi letovi iz Zagreba u London i Pariz Predstavnici niskotarifnog avioprijevoznika Easy Jet najavili su na prošlotjednoj konferenciji za novinare uspostavu letova iz Zagreba u London i Pariz. Letovi u Pariz počinju 1. studenoga ove godine, u London 11. veljače 2011., a rezervacije su moguće još od prošlog tjedna. Zrakoplovi za London prometovat će pet puta, a za Pariz četiri puta tjedno. Nove medalje za hrvatska vina Kako je priopćeno iz Agrokora, na 11. međunarodnom sajmu Vinogora u Budimpešti najvišu ocjenu - zlatnu medalju i naslov prvaka države dobilo je vino Traminac ledena berba 2007. Iločkih podruma. Zlatne medalje dobile su također i Graševina 2008. Iločkih podruma te Merlot Festigia 2008. iz podruma Agrolagune. Agrolaguna je za svoja vina dobila i četiri srebrne medalje.

Privredni vjesnik Broj 3636, 12. srpnja 2010.

(

oko 57.000 m2

ukupna bruto razvijena površina građevine

IZGRADNJA ZAPADNOG TRGOVAČKOG CENTRA U RIJECI

Potpuno drukčiji od drugih Objekt u koji austrijski vlasnik ulaže 60 milijuna eura imat će šest etaža od kojih će na tri biti 60 prodajnih jedinica poznatih svjetskih brendova, a na dvije parkiralište Barbara Marjanović

olaganjem temeljnog kamena na gradilištu u riječkoj Zvonimirovoj ulici ovih je dana označen početak izgradnje novog Zapadnog trgovačkog centra (ZTC) u koji austrijska tvrtka Universale International GmbH iz Beča (u 100-postotnom vlasništvu UniCredit Banka Austria) ulaže oko 50 milijuna eura. Dovršetak objekta koji će, prema najavama, nalikovati natkrivenom Korzu, očekuje se potkraj iduće godine, a otvorenje u proljeće 2012. Riječ je o projektu čija je priprema, zbog raznih usklađenja projektne dokumentacije, izmjena planova i drugih poteškoća trajala punih 12 godina. Objekt će imati šest etaža od kojih će peta i šesta biti vidljive iz Zvonimirove ulice, a sam će objekt svojom panoramskom

promenadom i vanjskim ostakljenim dizalima pružati prekrasan pogled na Kvarner.

kazao je Wittman ističući kako se ne boji konkurencije Tower centra bu-

Svi prostori u zakupu Direktor ZTC-a Michael Wittman izjavio je kako će objekt na tri etaže imati 60 prodajnih jedinica poznatih svjetskih brendova. Svi će prostori biti u zakupu, a prvi je ugovor potpisan s Plodinama. Time će Plodine prvi put otvoriti svoj hipermarket u sklopu nekog trgovačkog centra. Trenutačno se pregovara s poznatim robnim markama kao što su primjerice C&A, Newyorker, Drogerie Müller, ali i drugima čije će robne marke biti atraktivne mladima. “Različitost u odnosu na druge centre jest ono što će privući kupce. ZTC će biti pravi shopping mall, bez multiplex kina, kasina i sličnih zabavišta, a naglasak će biti na užitku kupovine za sve uzraste”,

Dovršetak objekta očekuje se potkraj iduće godine, a otvorenje u proljeće 2012. dući da Rijeka s okolinom može podnijeti dva tako velika shopping centra. Osim toga, na dvije etaže namijenjene za parking moći će stati oko 950 vozila. Posao za 800 radnika Projektant Dario Travaš kazao je kako je ukupna bruto razvijena površina građevine oko 57.000 četvornih metara. Očekuje se kako će tijekom izgradnje i u kasnijem korištenju ovdje posao naći oko 800 radnika. Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel pozdravio je po-

četak radova na novom trgovačkom centru naglasivši kako “nema ljepšeg trenutka od početka radova na nekom velikom projektu ili investiciji jer to donosi optimizam u ovim teškim vremenima, a znači i otvaranje novih radnih mjesta”. Obersnel je kazao i kako će dovršenjem ZTC-a istodobno započeti i realizacija nekih drugih projekata koji će ovoj zoni dati sasvim drugi oblik, a uz novi Centar Zamet uvelike pridonijeti revitalizaciji zapadnog dijela Rijeke. Svoju opeku u temelje Zapadnog trgovačkog centra u Rijeci prvi je položio Wittman, a njegov su primjer slijedili Drago Tadić, direktor tvrtke Osijek Koteks kao glavni izvođač radova, projektant Dario Travaš, te predstavnici tvrtke Universale International iz Beča, u čijem je vlasništvu ZTC te predstavnici UniCredita.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3636, 12. srpnja 2010.

( 1986. god

( 240.000 cartridgea

osnovan obrt Ivančica

napunio MOT do danas

Modni salon i izrada etno suvenira Ivančica, Velika Gorica

MULTIMEDIJALNA OAZA TRGOVINE, SEGET DONJI

“Špigl” i podgutnica u novom ruhu Već 20 godina skupljaju materijale tkane na tkalačkom stanu od kojih izrađuju etno proizvode

Reciklažom do kvalitetog ispisa

uveniri od drva izrađeni od dijelova starih hrastovih bačvi, već zaboravljenih i uništenih tijekom godina, s mnogo mašte i rada pretvoreni su u unikatne predmete koje bi svatko poželio imati u kući. S izradom takvih suvenira, vlasnici modnog salona i suvenirnice Ivančica iz Velike Gorice, osnovanog 1986. godine, započeli su prije

U Ivančici popravljaju i restauriraju narodne nošnje i rukotvorine od tekstila sedam godina kako bi sačuvali kulturnu baštinu i hrvatsku tradiciju. Osim drvenih proizvoda, izrađuju i replike škrinja, poculica, ali i ostalih uporabnih predmeta. U Obrtu Ivančica proizvodi se odjeća i pleteni proizvodi, etno modna odjeća i torbice, nakit te etno suveniri od izvornih narodnih rukotvorina. Osim toga, u modnom salonu popravljaju se

Osim obnove tonera, tinti, servisa, prodaje računalne opreme i praznih CD i DVD medija, MOT je zašao i u ugostiteljsku djelatnost

i restauriraju narodne nošnje i rukotvorine od tekstila te šiva odjeća po mjeri za djecu i odrasle. “Sirovine za izradu svih naših proizvoda nabavljamo diljem Hrvatske, a već 20 godina sakupljamo materijale tkane na tkalačkom stanu od kojih izrađujemo etno proizvode. Na taj način čuvamo dio narodnog veza i materijala koje redizajniramo u unikatne odjevne predmete i modne dodatke prilagođene sadašnjem vremenu”, rekla je vlasnica modnog salona Ivančica Ivka Srdar. Najbolji suvenir i uporabni predmet U suvenirnici Ivančica mogu se naći i slike - uokvireni dijelovi motiva različitih narodnih rukotvorina, ručnici, stolnjaci, nadstolnjaci, torbice, škrinje, tzv. podgutnice - preteče današnje kravate koja je bila sastavni dio odore turopoljskih banderijalaca (samostalne postrojbe banske vojske), stari “bakin špigl”, proizvodi izvornih hrvatskih rukotvorina pretvoreni u suve-

nire, odjevne predmete te proizvode za kućanstvo. U Ivančici izrađuju i suvenire posvećene banu Jelačiću koji će se moći vidjeti u Turističkoj zajednici Lekenik, a kupiti u suvenirnici Ivančica. Iako ni taj obrt nije pošteđen mnogih problema, njegovi su vlasnici, afirmirajući se u poticanju tradicijskih i umjetničkih obrta te organizirano sudjelujući na mnogim izložbama i sajmovima diljem Hrvatske i u inozemstvu, te probleme lakše prebrodili. Govoreći o planovima za budućnost, Ivka Srdar je istaknula kako žele pojačati plasman svojih proizvoda na domaćem te izaći na inozemno tržište. Kako bi to postigli, neprekidno proširuju asortiman svojih proizvoda. Suveniri i proizvodi obrta Ivančica do sada su dobili brojne nagrade i priznanja. Neka od njih su priznanje za promicanje kulturne baštine na izložbi suvenira i etno modnoj reviji u New Yorku te prva nagrada za najbolji suvenir i uporabni predmet na izložbi suvenira u Opatiji. (S.P.)

ultimedijalna Oaza Trgovine (MOT) ponajprije je postala poznata po nazivu svog prodajnog mjesta, prodavaonici Refill Toner Shop. Od svog nastanka 1993. godine do danas razvila se u prepoznatljivo poduzeće čija je primarna djelat-

nost obnova laserskih tonera i ink-jet kazeta za sve vrste pisača, te njihov servis i prodaja. Nakon obnavljanja, 95 posto cartridgea se testira i na njih se daje jamstvo. Prilikom punjenja koriste se najbolja njemačka tinta i američki toneri. Bernard Udiljak, direktor MOT-a, ističe kako je u toj tvrtki zapo-

sleno 19 osoba, sjedište joj je u Segetu Donjem kod Trogira, a proizvodnja u

Konkurenciju koja ne koristi kvalitetan repromaterijal, Udiljak smatra nelojalnom Splitu. S punjenjem laserskih i ink-jet tonera za pisače započeli su 1999. godine. “Ideja je nastala na fakultetu strojarstva gdje sam odučio da neću plaćati preskupe tinte, nego ih sam proizvoditi. I tako smo od obične male radnje s jednim zaposlenikom i ručnim punjenjem došli do tehnologije vrijedne više od 200.000 kuna kojom se danas služimo u procesu obnavljanja”, ističe direktor MOT-a. Internet cafei Udiljak kaže kako na početku nije bilo lako, međutim posao se razvio i do danas su napunili 240.000 cartridgea, te popravili više od 10.000 pisača i računala. Trenutačno, nastavlja taj magistar stro-

jarstva, surađuju s više od 1000 većinom manjih privatnih tvrtki, čiji vlasnici brzo prepoznaju njihov odličan proizvod zahvaljujući kojem je moguće ostvariti uštede i do 70 posto u odnosu na kupnju originalnog tonera. Udiljak naglašava kako ova djelatnost ima perspektivu iako nije lako kada tvrtka mora sve sama financirati iz tekućeg poslovanja. Konkurenciju koja ne koristi kvalitetan repromaterijal smatra nelojalnom jer korisniku nudi loš proizvod. Osim obnove tonera, tinte, servisa, prodaje računalne opreme te praznih CD i DVD medija (godišnje ih prodaju više od 700.000), zašli su i u ugostiteljsku djelatnost. Točnije, otvorili su internet cafee u Splitu i Trogiru, u kojima s ukupno 40 računala nude usluge pristupa internetu, ispisa, skeniranja... U budućnosti tvrtka namjerava, uz zadržavanje postojećih, steći nove kupce širenjem asortimana ponude i novim internet uslugama. (B.O.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Ilirika: Fond u BiH prema šerijatskom pravu Društvo za upravljanje investicijskim fondovima Ilirika aktiviralo je u BiH uzajamni fond i to prema regulama šerijatskog prava. U taj fond ulagat će banke i financijske institucije Katara kojih je vlasnik emir šeik Hamad bin Khalifu al Thani, osmi na listi najbogatijih monarha. Pokretači otvorenog fonda uvjereni su da će dobrim radom privući respektabilnu populaciju muslimana u Italiji, Njemačkoj, Austriji i na području nekadašnje Jugoslavije. Igor Štemberger, predsjednik Uprave Ilirike, označio je vrlo zanimljivim pristup poslu prema šerijatskom pravu koje ne dopušta kupnju dionica poduzeća koja se bave proizvodnjom oružja, svinjskog mesa, duhana i alkohola. Jednako tako nisu prihvatljive ni dionice poduzeća zaduženih više od 33 posto prema vlastitim sredstvima, a ne kupuju dionice ni od banaka koje isplaćuju kamate. U Sloveniji tako postavljena mjerila ispunjavaju samo dvije tvrtke – Krka i Aerodrom Ljubljana. Stoga će se Fond usredotočiti na širu regiju i arapske zemlje. Beti rasprodaje i u Hrvatskoj

Beti Holding započeo je prodavati nekretnine Beti Pletiva u sklopu industrijskog kompleksa u Metliki. Prodaje se proizvodna hala, skladište i uredski prostor. Utrškom od prodaje namjeravaju isplatiti radnicima otpremnine. Radnici, pak, strahuju kako ponuđene nekretnine neće naći odgovarajuće kupce. Beti (ras)prodaje i svoje nekretnine u Hrvatskoj; prodaje se tvornica u Bubnjaračkom Brodu izgrađena sedamdesetih godina, a u općini Žakanje Beti prodaje veliku proizvodnu dvoranu veličine 3191 četvorni metar te 4230 četvornih metara zemljišta.

Privredni vjesnik Broj 3636, 12. srpnja 2010.

( 55 milijuna $

robna razmjena Srbije i Bjelorusije 2009.

Srbija i Bjelorusija: uzlet gospodarske suradnje

Tako je to kad Lukašenko voli Kopaonik Nakon ugodnog zimovanja sa sinčićem u Srbiji, prijateljstvo predsjednika Bjelorusije pretvorilo se u višemilijunske poslove njegove zemlje sa srbijanskim tvrtkama Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

sukcesivna, dok će montaža autobusa u Kragujevcu početi ovog ljeta. Serijska proizvodnja autobusa s pogonom na prirodni plin utemeljena je ove godine zahvaljujući ponajprije subvenciji vlade Srbije, a s bjeloruskim partnerom pripremljen je projekt budućeg zajedničkog poduzeća. “Već je ugovorena isporuka 33 autobusa s pogonom na prirodni plin beogradskom udruženju Beobus. Novi Sad će u skorijoj budućnosti raspisati natječaj za 30 i više autobusa, a imamo upite i iz Hrvatske, odnosno Grada Rijeke za 40 autobusa na plin godišnje”, istaknuo je Vulović.

to mogu osobni odnosi u ekonomiji, potvrđuje i primjer Srbije i Bjelorusije: suradnja se naglo unaprijedila nakon prošlogodišnjeg zimovanja predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka i njegovog sinčića u srbijanskom skijalištu Kopaonik. Uz bavljenje zimskim sportovima predsjednik Bjelorusije redovno se susretao i sa srbijanskom poslovnom kremom, a najviše, naravno, s domaćinom, vlasnikom hotelskog kompleksa na Kopaoniku - srbijanskim “kraljem šećera” Miodragom Kostićem. Poslovi sklopljeni na izložbi Nakon nešto više od godinu dana saldo tog druženja je sljedeći: Bjelorusija i Srbija potpisale su sporazum o slobodnoj trgovini koji se prije toga krčkao godinama, a ratificiran je prošlog prosinca u oba parlamenta; Srbija je prošle jeseni imala veliku promociju u glavnom gradu Bjelorusije, a Minsk je nedavno uzvratio. I što je najvažnije, ugovoreno je nekoli-

ko poslova za budućnost. Nedavno je u Beogradu održana Nacionalna izložba Bjelorusije, a to je bila i prilika da se sastane po drugi put Poslovni savjet Srbije i Bjelorusije osnovan u jesen 2009., čiji je supredsjednik sa srbijanske strane spomenuti Miodrag Kostić. Ima potencijala za povećanje ekonomske suradnje Srbije i Bjelorusije, ocijenili su ministar trgovine Bjelorusije Valentin Čekanov i ministrica Srbije za Naci-

Sporazum gura i razmjenu Vrijednost vanjskotrgovinske razmjene između Srbije i Bjelorusije u kriznoj 2009. godini iznosila je 55 milijuna američkih dolara. Nakon potpisivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini u prvom kvartalu 2010. godine u odnosu na prvi kvartal 2009. ukupna razmjena je veća za 102 posto, pri čemu je srbijanski izvoz povećan za više od 51 posto, a uvoz iz Bjelorusije za 126 posto.

onalni investicijski plan Verica Kalanović, otvarajući manifestaciju na kojoj je sudjelovalo više od 100 bjeloruskih kompanija, znanstvenih institucija, javnih poduzeća te instituta iz područja industrije i tehnologije. Rečeno je i kako su “odnosi između Srbije i Bjelorusije tradicionalno dobri i da je gospodarska suradnja krenula uzlaznom putanjom od potpisivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini”. I da je taj sporazum, kao i sličan s Rusijom, dobro polazište s kojega Srbija može zauzeti još bolju poziciju prema novoj carinskoj uniji Rusije, Bjelorusije i Kazahstana. Ministar trgovine Bjelorusije je naveo kako postoji mogućnosti za suradnju tvrtki iz Srbije i

Bjelorusije u poljoprivrednoj proizvodnji, prehrambenoj, tekstilnoj, strojnoj, kemijskoj i petrokemijskoj industriji te proizvodnji traktora i prometnih sredstava. Najavio je mogućnost otvaranja zračne linije BeogradMinsk kao i jačanje međubankarske suradnje. Autobuse na plin žele i Hrvati Na sjednici Poslovnog savjeta Bjelorusije i Srbije koji je održan nakon otvaranja izložbe potpisan je i prvi poslovni ugovor između kragujevačke tvrtke Vulović transport i bjeloruskog MAZ-a o isporuci autobusnih karoserija. Zoran Vulović, direktor i vlasnik Vulović transporta, objasnio je kako će isporuka autobusnih karoserija iz Bjelorusije biti

BK Grupa braće Karić u Minsku gradi trgovački centar vrijedan 107 milijuna eura Drugog dana izložbe potpisan je predugovor o montaži velikih bjeloruskih traktora u Novom Sadu te je najavljeno kako će se ova suradnja tek razvijati u idućem razdoblju. Od aktualnih poslova u Bjelorusiji vrijedi spomenuti izgradnju trgovačkog centra u Minsku vrijednog 107 milijuna eura koji je dobila BK Grupa čuvene braće Karić, kao i to da su srbijanski tajkuni kupili velike komplekse poljoprivrednog zemljišta u Bjelorusiji, prema modelu kakav je već viđen u Ukrajini.

www.privredni.hr Broj 3636, 12. srpnja 2010.

( za 541 mil € ( 600 mil € podbacili proračunski prihodi

vlada želi namaknuti “stezanjem remena”

Slovenski burni rebalans proračuna

Kako reći grube riči? Borut Pahor pokušava rebalansom poništiti 600 milijuna eura proračunske potrošnje. Janša tvrdi da je to premala ušteda, dok sindikati viču da ni predloženo neće proći Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

lovenija ne smije potrošiti posredstvom proračuna 10,5 milijardi eura kako je to ozakonio Državni zbor proračunskim regulama za 2010. godinu. U potrošnji nužno je zbog krize reterirati na 9,9 milijardi eura. Očekivani prihodi podbacili su za 541 milijun eura. Vlada stoga predlaže stegnuti remen za okruglo 600 milijuna eura. Razlika u uštedi, skromnih pedesetak milijuna eura, njen je doprinos budućem discipliniranju proračunskog manjka koji je sada visok, štoviše i previsok za proračunsku strogoću kakvu je EU najavio. Premijer na mukama Premijer Borut Pahor, baš kao i njegova kolegica u Zagrebu, na muci je u potrazi za pravim riječima kojima bi najširu javnost pridobio za drugi rebalans

Javnost, ipak, za rezanje plaća Sindikati javnih službi ne usude se prekinuti pregovore s vladom jer znaju da javnost baš i nije na njihovoj strani. Najnovija anketa, kakve inače redovito provodi Delo i to s respektabilnim nalazima, pokazala je kako većina slovenske javnosti podržava rezanje plaća u javnom sektoru. Čak 60 posto ispitanika izjasnilo se za sniženje plaća, a 67 posto za odgodu nekih investicija. državnog proračuna u ovoj godini. Proračunska osovina, naime, drugi put pada u Sloveniji iz ležišta, što i ne čudi jer je prihodna strana, nadograđena s čak pet posto deficitnog financiranja, ostala preniska prema rashodima. “Iskošenje” treba sada ispraviti. Kako drukčije nego na jedini mogući način – kresanjem rashodovne strane. Pahorov koalicijski kvartet odlučio se za amputaciju 600 milijuna eura na previsokoj potrošnoj strani. Nema nikoga izvan koalicijskog kružoka koji nije dreknuo na Pahorove rebalansirajuće zahvate što ih je on sa svojim suradnicima prošli tje-

dan obrazložio zastupnicima Državnog zbora. Janez Janša okomio se na svog izravnog političkog rivala, predbacujući mu manjak državničke hrabrosti. Za Janšu je 600 milijuna eura premala ušteda. Od Pahora iznuđuje veće i dublje zahvate, poglavito u sve slojeve javnih službi. Da je Janša na vlasti – tako proizlazi iz njegovih dociranja Pahoru – smanjio bi ne samo plaće javnom sektoru nego bi zarezao i u broj zaposlenih. Do 2013. eliminirao bi iz javnog sektora kao tehnološki višak 10 posto zaposlenih. Janša nije na vlasti, a dok je bio, baš negdje pri kraju svog mandata, za-

kuhao je platnu kašu koja je sada prisjela Pahoru. U ime ispravljanja platnih nepravdi Janša je u vrijeme konjunkture debelo povećao plaće potplaćenima u javnom sektoru. Izravnanje je proveo na višoj platnoj razini uz pozamašni trošak od 400 milijuna eura za državni proračun. Kriza je u me-

Nema nikoga izvan koalicijskog kružoka koji nije dreknuo na Pahorove rebalansirajuće zahvate đuvremenu sve okrenula naglavačke, pa sada Pahor mora vaditi iz vatre nedopečeno kestenje. U okviru rebalansirajućih zahvata vlada je predložila parlamentu zamrzavanje mase proračunskih plaća na iznos od 4,06 milijardi eura. Time bi samo na plaćama vlada uštedje-

la 444 milijuna eura. Preostali dio do 600 milijuna ukupne uštede ostvario bi se odgodom dijela investicija za bolja vremena. To se ne dopada oporbenom SLS-u čiji čelnik Radomir Žerjav uporno ponavlja da upravo investicijama treba sada pomoći građevinarstvu i pratećim djelatnostima da “ustanu iz mrtvih”. Zaleđene plaće ujedinile sindikate Tim mjerama pogođena strana – zaposlenici u javnom sektoru – tjednima ponavlja kako neće pristati na ulogu žrtvenog janjeta. Nakon što je sva sila raznorodnih sindikata iz javnog sektora shvatila kako vlada namjerava držati masu njihovih plaća u zamrzivaču ne samo ove nego i sljedeće dvije godine, razjedinjeni vođe su se ujedinili. Čim su u parlamentu razgrnuti rebalansirajući planovi, sindikati su se još dublje ukopali u svoje rovove iz kojih se mogu

očekivati i najradikalniji oblici otpora, uključivši i opći štrajk. Branimir Štrukelj, vođa jedne od pregovaračkih strana, zahtijeva od vlade da javnosti predstavi svoje poglede na pravedni raspored tereta u prevladavanju krize. “Zasad slušamo samo najave o smanjenju plaća u javnim službama. Ništa ne znamo o dodatnom oporezivanju najbogatijeg sloja stanovništva, ne čujemo o oporezivanju banaka i kapitala”, odbrusio je sindikalni čelnik na parlamentarne istupe pozicije i opozicije. Pahor, dok traži prave riječi za poticajnu poruku javnosti, u prilici je učiti i naučiti kako je proračun uistinu “politika svih politika”, da to nisu samo brojke nego i politike koje propuštene ili nedosljedno provedene mogu toliko iritirati javnost da ponekad u ljutnji može ignorirati i sasvim racionalne prijedloge. Doista, kako reći javnosti “grube riči”?

slovenska javnost gnjevna na igora bavčara jer je prodao tvrtku hrvatskom poduzetniku

Šok: Cockta pod skute Cedeviti! Sav gnjev slovenske javnosti trenutačno je usredotočen na Igora Bavčara stoga što je Cocktu odveo pod skute Cedeviti. Slovenija nikad neće oprostiti Bavčaru što je toliko zadužio Istrabenz da je sada koparski holding prinuđen financijske rupe krpati utrškom od prodaje prestižne tvrtke hrvatskom poduzetniku Emilu Tedeschiju. S

gorčinom se u Sloveniji govori kako je manja tvrtka preuzela veću. Atlantic Grupa zapošljava 1700, a Droga Kolinska 2600 ljudi. Vodeća slovenska prehrambena tvrtka ostvarila je lani 326 milijuna eura prihoda, 23 milijuna eura bruto dobiti, sve to uz 179 milijuna eura duga. Ekonomist Bogomir Kovač tvrdi kako Atlantic nije preuzimatelj koji bi Drogi Kolinskoj nudio

širu perspektivu. Preuzimatelj najvjerojatnije kani održati u kondiciji robne marke i programe koji donose dobit. U kriznim vremenima, ističe on, nije dobro prodati strancima tako značajno prehrambeno poduzeće. I ekonomist Ivan Ribnikar uključio se u raspravu o tome tko je od stranih investitora bolji. “Bolji je dalji: susjedima ne smiješ prodati”, kategoričan je on.

Bavčara se sve češće spominje kao glavnog krivca što će “Slovenija ostati bez Primorske”. Komantatori pišu kako Primorsku ne ugrožava arbitražni sporazum, nego je ona, zapravo, na rasprodaji. Prodana je Banka Koper, prodani su benzinski servisi, prodana je Splošna plovdba. Sada se oko Intereurope i Luke Koper

vrzma Hartmut Mehdorn. Kockarska industrija je u krizi, također i turizam. Bavčar je ulupao u obnovu hotela Kempinski 100 milijuna eura. Sada taj hotel nude za 40 milijuna i ne mogu naći kupca.

16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3636, 12. srpnja 2010.

( najviše noćenja - 1190

*vijesti Novi kriteriji za golf igrališta Savjet prostornog uređenja Hrvatske nedavno je izradio kriterije, smjernice i preporuke za planiranje i izgradnju golf igrališta s pratećim objektima u funkciji igre i održavanja te s objektima za smještaj turista, a sve u priobalnom i kontinentalnom dijelu naše zemlje. “To su obvezujuće smjernice koje će se uvrstiti u nadopunu starih ili izradu novih županijskih prostornih planova. Na temelju njih Ministarstvo turizma trebalo bi izraditi pravilnik o izgradnji golf igrališta”, rekao je predsjednik Savjeta prostornog uređenja Stjepo Butijer, a smjernice će poslužiti i za skorašnju izradu pilot-projekta golf igrališta u Hrvatskoj. Prihodi od turizma porasli za osam posto Prihodi od turizma i putovanja u prvom tromjesečju ove godine iznosili su gotovo 324,7 milijuna eura što je porast od osam posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Istodobno su rashodi za turističku potrošnju rezidenata u inozemstvo porasli za šest posto, na 136,6 milijuna eura, podaci su Hrvatske narodne banke. HTZ slavi 18. obljetnicu Hrvatska turistička zajednica slavi svoju 18. obljetnicu neposredno pred početak špice turističke sezone. Ta je nacionalna turistička organizacija osnovana radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promidžbe u zemlji i inozemstvu. Proteklih se godina HTZ razvijao u skladu s aktualnostima na europskom i svjetskom turističkom tržištu te prilagođavao svoje aktivnosti i ponudu zahtjevima i trendovima u konkurentskom okruženju.

ostvareno lani u svjetioniku Veli Rat

Svjetionici u službi turizma

Samoća ima svoju cijenu (pogled na more gratis) Trenutačno se iznajmljuje 11 svjetionika, a dnevna cijena najma kreće se od stotinjak do više od 1000 eura

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ekad poznati kao najveći i najvažniji objekti pomorske signalizacije koji omogućuju sigurnu dnevnu i noćnu plovidbu, danas sve više postaju zanimljiva turistička atrakcija. Naravno, riječ je o svjetionicima koji su ujedno i spomenici kulture nulte kategorije. No, kako je zapravo sve počelo? Još je 1818. godine Austro-Ugarska Monarhija izgradila svjetionik Savudrija, prvi od 48 svjetionika koji su još uvijek u funkciji u hrvatskom Jadranu. Ideja da se neki od njih pretvore u turističke objekte pokrenuta je 1995., a većina od 11 svjetionika koji se trenutačno iznajmljuju obnovljena je 2000. godine, dok sve ostale treba temeljito urediti. Iznajmljivanjem svjetionika bavi se tvrtka Plovput koja je ujedno članica Međunarodne udruge svjetioničarskih službi - International Association of Lighthouse Authorities (IALA), a turističke aranžmane za boravak u tim neobičnim objektima nude i

mnoge domaće turističke agencije. Turistička grupacija adriatica.net nudi aranžmane za boravak na svjetionicima, no oni čine vrlo mali postotak u ukupnoj ponudi tvrtke, rekao je direktor korporativnih komunikacija adriatica.neta Kristijan Gržetić dodavši kako ipak treba uzeti u obzir da je riječ o specifičnoj vrsti ponude, iznimno zanimljivoj i vrlo bitnoj, koja je na razini imidža i širine ponude kojoj adriatica.net teži. Visoka cijena za tihi odmor U turističkoj ponudi Plovputa nalaze se svjetionici Savudrija, Rt Zub, Sveti Ivan na pučini, Porer, Veli Rat, Prišnjak, Sveti Petar, Sušac, Palagruža, Struga i Pločica. U svim tim svjetionicima žive svjetioničari osim na Rtu Zub, Prišnjaku, Pločici i Svetom Petru. Od svih svjetionika prošle je godine najdulje popunjen bio svjetionik Struga i to 49 tjedana, a iza njega je Veli Rat s popunjenošću od 45 tjedana, statistički su podaci Odjela za turizam Plovputa. Lani je najviše noćenja ostvareno u svje-

tioniku Veli Rat, i to 1190, u Strugi 1120 te u Pločici 1100 noćenja. “Iako se dnevna cijena najma svjetionika kreće od stotinjak do nešto više od tisuću eura, za boravak na njima odlučuju se turisti s prosječnim primanjima. Na svjetionicima može boraviti od dvije do šest osoba, a svi su pretvoreni u apartmane s kupaonicom i sanitarnim čvorom te imaju le-

Od svih svjetionika prošle je godine najdulje popunjen bio svjetionik Struga i to 49 tjedana žaljke i suncobrane. Osim smještaja gostima se nudi i mogućnost ribolova, ronjenja ili iznajmljivanja čamaca i brodica, ali to su uglavnom turisti željni mira i tihog odmora, pa te mogućnosti rijetko koriste”, rekao je Hrvoje Mandekić iz Plovputa. Zainteresiranost za odmor na svjetionicima sve je veća, no, prema njegovim riječima, takva turistička ponuda još uvijek nije dovoljno po-

Može se iznajmiti i na pet godina Ove je godine napravljen plan gospodarenja svjetionicima koji je prihvatila hrvatska vlada. U tom je planu među ostalim navedeno kako se oni svjetionici u čiju obnovu treba uložiti nekoliko stotina tisuća eura mogu iznajmiti zainteresiranim domaćim tvrtkama na rok od 10 godina. Zauzvrat, te tvrtke trebaju uložiti u obnovu interijera svjetionika. Potpisan je ugovor o najmu s tvrtkama koje će ulagati u obnovu šest svjetionika. Hrvoje Mandekić kaže kako se na rok od pet godina mogu unajmiti i svjetionici koji su pod ingerencijom Plovputa. “Pri svemu tome vodilo se računa i o okolišu tako da su na svjetionicima ugrađeni pročišćivači i biološke jame u kojima se skupljaju otpadne vode”, istaknuo je Mandekić. znata u svijetu pa je stoga treba još više promovirati. Iznajmljivanjem svjetionika trebali bismo biti na tragu elitnog turizma, no to još uvijek nije tako, smatra Mandekić dodajući kako eliti prije svega treba ponuditi ekskluzivu na nekoj atraktivnoj lokaciji. Iako je cijena najma svjetionika dosta visoka, nije poznato koliki je godišnji prihod od iznajmljivanja svjetionika te koliki je taj udjel u ukupnom turističkom prihodu. Na tragu elitnog turizma U ponudi dubrovačkog hotela Dubrovnik Palace od nedavno je i smještaj na svjetioniku Grebeni koji se nalazi na velikoj

hridi s istočne strane ulaza Velika vrata. “Gostima avanturistima na raspolaganju je kuća za odmor koja se zajedno sa svjetionikom prostire na više od 140 četvornih metara. Ako se zažele suvremenog života, u svakom trenutku mogu koristiti i usluge hotela Dubrovnik Palace, a u dodatnoj ponudi je najam batlera, kuhara te mogućnost raznih narudžbi usluga domaćinstva”, rekla je Danijela Mihalić, glasnogovornica tvrtke Adriatic Luxury Hotels. U suradnji s turističkom agencijom te tvrtke, u ponudi je i najam brzih brodova, mogućnost ribarenja, kajakarenja te podvodni izlet.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3636, 12. srpnja 2010.

omogućava korisnicima da se presele izvan modela u kojem je “ Cloud središte desktop i dobiju pristup širokoj paleti aplikacija i sadržaja – sve je dostupno s bilo koje lokacije ili uređaja.” Martina Herceg Jungić, sistem inženjerka u Ciscu Hrvatska

Internet kao platforma, softver kao usluga

Živjeti i raditi u oblacima Osnovne prednosti korištenja Cloud Computinga su smanjenje troškova IT-ja unutar tvrtki te ograđivanje od pojedinih rizika koje prati razvoj i održavanje IT infrastrukture Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

loud Computing je relativno nov koncept pružanja i korištenja informacijsko-tehnologijskih (IT) usluga. Premda još nema točne definicije odnosno jedinstvenog pojma što je to računarstvo “u oblacima”, može se reći kako ono omogućava dostavljanje i dijeljenje tehnologija i aplikacija putem interneta koji se koristi kao platforma. Na taj način moguće je aplikacije i sve ostale dokumente pohraniti na unaprijed određenim poslužiteljima. Kako bi ga se bolje razumjelo, valja ga promatrati s dvije točke gledišta – korisničke i one pružatelja usluga. Maks Strajher, Storage Cloud Leader iz IBM-a CEEMEA, tvrtke koja, među ostalim, nudi rješenja i na tom području, kaže kako s korisničke strane Cloud Computing znači korištenje usluga bez potrebe za razumijevanjem korištene tehnologije na kojoj je određena usluga bazirana. “Kori-

snika u prvom redu zanima karakteristika usluge, kvaliteta, a posebno cijena. Korištenje usluge naplaćuje se na osnovi pretplate za pojedinu uslugu, prema količini utrošenih resursa ili nekom takvom kombinacijom”, pojašnjava. Radikalna ušteda Sa stajališta davatelja usluge, pak, računarstvo u oblacima je tehnološki definirano kao niz resursa (procesna snaga, pohrana podataka...) koji se nude kao usluga preko interneta. “Osnovne prednosti korištenja Cloud Computinga su radikalno smanjenje troškova IT-ja unutar tvrtki, ograđivanje od pojedinih rizika koje prati razvoj i održavanje IT infrastrukture te brži odziv IT-ja na sve češće izmjene modela poslovanja tvrtki”, ističe Strajher. Bolje rečeno, u odnosu na tradicionalni pristup informatici, smanjenje troškova korištenjem Cloud Computinga se očituje u nizu segmenata kao što su smanjenje kapitalnih

i operativnih troškova (nabava opreme, softvera i izgradnje podatkovnih centara) te smanjenje troškova ljudskih resursa, energije i održavanja sustava. Prema predviđanjima, nastavlja Stajher, u sljedećim godinama možemo očekivati kako će niz tvrtki koristiti ili implementirati koncept računarstva u oblacima. Osnovni razlog je taj što tvrtke, posebno velike kompanije kojima udio izdataka za IT svake godine raste, u tomu vide smanjenje troškova za izgradnju, razvoj i održavanje vlastite IT infrastrukture te manji rizik od pogrešnog odabira platformi i vanjskih partnera. “Na osnovi tih predviđanja može se očekivati ekspanzivan rast usluga unutar Cloud Computinga te samorazvoja clouding usluga od već postojećih prema sofisticiranijim”, napominje on. Tvrtke u Hrvatskoj, kao i regiji, relativno su dobro upoznate s konceptom Cloud Computinga i prednostima koje takvo računarstvo donosi.

“Međutim, kao i sa svakom radikalnom promjenom u konceptima upravljanja, koliko god ona donosila dobrobiti kompaniji, postoje određene

Mnogi ljudi koriste cloud usluge ne znajući da su one temeljene na oblaku kao što je Google, Amazon ili, primjerice, Facebook bojazni korisnika o kojima treba razgovarati. Čini se da naše kompanije još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri upoznate s detaljima clouding usluga koje se nude, kao što su detalji koncepta upravljanja podacima, sigurnosti podataka ili revizija, pa tako ni na koji bi način pristupile njihovom korištenju”, ističe. Čvrsto ukorijenjene aplikacije Martina Herceg Jungić, sistem inženjerka u Ciscu Hrvatska, tvrt-

ki koja vrlo dobro poznaje sigurnosna rješenja za Cloud Computing, ističe kako su aplikacije i usluge “isporučene iz oblaka” već sada čvrsto ukorijenjene u svijetu potrošačkog weba. Naime, mnogi ljudi koriste cloud usluge ne znajući da su one temeljene na oblaku kao što je Google, Amazon ili, primjerice, Facebook. “Ovakvo online iskustvo omogućava korisnicima da se presele izvan modela u kojem je središte desktop i dobiju pristup širokoj paleti aplikacija i sadržaja – sve im je dostupno s bilo koje virtualno povezane lokacije ili uređaja”, naglašava. A kako poslovni subjekti u nas sve više razmišljaju o kontroli troškova te prilagodbi poslovnih procesa da bi mogli što brže odgovoriti promjenama i zahtjevima tržišta, time raste i njihov interes za “usluge iz oblaka” koje će im, prema njezinom mišljenju, omogućiti veću prilagodljivost, a time i porast konkurentnosti na tržištu uz kontrolirane troškove.

*vijesti Nagrađen Žabolomac Vip Android izazov, prvi domaći natječaj za razvoj Android aplikacija, završen je prošlog tjedna. Prvu nagradu u iznosu od 91.000 kuna osvojila je grupa Cyberlabs Mobile za aplikaciju Žabolomac koja je izabrana kao najpotpunija u smislu programske izvedbe, dizajna, ali i originalne popratne glazbe. Radi se o igri za starije od osam godina koji žele na zabavan način poboljšavati vještine u području logičko-matematičke i prostorne inteligencije. Internet Explorer 8 za sve posjetitelje Tportala Oslanjajući se na dugogodišnju suradnju HT-a i Microsofta, Tportal.hr je prvi u Hrvatskoj izdao svoju prilagođenu verziju Internet Explorera 8. Najnovija prilagođena inačica olakšat će posjetiteljima pregled stranica, članaka i rubrika. Preuzimanjem korisnici mogu putem web odsječaka, tzv. web slices, trenutno pristupati onom internet sadržaju koji ih zanima, a koji nije na stranici na kojoj se u tom trenutku nalaze. Internet Explorer 8 nudi i brži, jednostavniji i sigurniji pristup sadržaju na internetu. B.net obogatio ponudu Gledatelji B.netove kabelske televizije od srpnja mogu uživati u tri nova televizijska programa. Tako je sada dio Osnovnog paketa cjelodnevni televizij-

ski program s vijestima iz Hrvatske i svijeta, 24sataNews TV, dok korisnici Proširenog paketa mogu pratiti programe E! (Entertainment Television) i poznati dokumentarni History Channel koji se bavi povijesnom tematikom.

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3636, 12. srpnja 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Investicija

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR IVAN ARALICA ŽIVOT NASTANJEN SJENAMA Znanje

Riječ je o autobiografskom djelu u kojem je Aralica posve razgolitio svoj život. Radi se o svojevrsnoj obiteljskoj, ali istodobno i o nacionalnoj kronici 20. stoljeća, a Aralica bujnu građu zahvaća svojom poznatom epskom pripovjedačkom vještinom. Prava je to Odiseja Dalmatinske zagore, ali isto tako svjedočanstvo iz prve ruke o događajima vezanim neposredno uz Oluju i nakon nje. Autobiografija koja se čita kao veliki povijesni roman od tisuću stranica.

DANIELLE TRUSSONI ANGELOLOGIJA Naklada Ljevak

Kada sestra Evangeline pronađe prepisku Majke Innocente, nadstojnice Samostana sv. Ruže i dobrotvorke Abigail Rockefeller, postaje jasno da su zemljom nekoć hodali anđeli i da su njihovi potomci, okrutni Nefili, još među nama. Oni tragaju za artefaktima koje je Abigail skrila u vrijeme Drugog svjetskoga rata s kojima bi mogli pokoriti čovječanstvo, što im dosad nije dopustilo Društvo angelologa. Angelolozi se moraju prvi dokopati artefakata ako žele dobiti bitku. Sudbina im ovisi o Evangelini...

DVADESET VELIČANSTVENIH PRIPOVJEDAKA VLADIMIRA NABOKOVA SysPrint

Ovaj izvor Nabokovljevih kraćih proza pruža uvid u njegove razvojne etape: od mladalačkih strasti i političke obojenosti do visokoestetizirane i hermetične proze, od anegdote i dosjetke do psiholoških i metanarativnih poniranja. Pripovijetke objedinjuje tematika egzila te dijalektika umjetničkih oaza i brutalne zbilje, ali one pokazuju i autorovo minijaturističko umijeće, sposobnost stvaranja živopisnih i fino iznijansiranih svjetova u samo nekoliko poteza.

GARY LOVISI POVRATAK SHERLOCKA HOLMESA Zagrebačka naklada

Gary Lovisi, autor kratkih priča o slučajevima Sherlocka Holmesa, veliki je štovatelj tog detektiva i njegova tvorca Arthura Conana Doylea, te su i ove četiri pripovijetke ispričane u istome duhu. Sva četiri zamršena slučaja pripovijeda Sherlockov prijatelj i asistent doktor Watson, a u njihovu rješavanju koriste se kao i uvijek - logikom.

MT Konzalting, Poreč, www.mtconsulting.hr. Tvrtka se bavi konzalting uslugama u hotelijerstvu, turizmu i trgovini. Za novi i isplativi, skoro dovršeni turistički web projekt traži partnera/investitora. Informacije i reference o tvrtki i projektu možete pogledati na web stranicama. Kontakt: Marinko Tvrtković, info@ mtconsulting.hr, +385(0)95 44 33 226 Gnojivo

AllGoods, Johanesburg, Južnoafrička Republika. Tvrtka nudi Urea 46 % nitrogen (prilled ili granulirana). Kontakt: Zakaria Ferreira, zakferreira@gmail.com, +27 7220 13536, +244 963 003666. Prijevozničke usluge

Lehnert&Co., Hof, Njemačka, www.osteuropa.de. Tvrtka se bavi transportom i špedicijom te traži prijevoznike za kompletne utovare i dotovare iz Njemačke za posljednje destinacije ili iz tih zemalja za Njemačku (zemlje bivše Jugoslavije, zemlje Istočne Europe, Baltik, Španjolska, Portugal). Kontakt: Anita Heumann, anita@ost-europa.de, +49 9281 1401926.

Mozaik knjiga

Petnaestogodišnja Laurel živi sa svojom hipi obitelji u Kaliforniji. U javnoj školi upoznaje Davida, dečka koji je razumije. Jednoga dana Laurel na leđima izraste cvijet nalik vilinskim krilima i započinje potraga za njezinim pravim identitetom. Laurel otkriva da je vila i da je poslana među ljude s misijom, a upoznaje i Tamanija, prvo biće koje joj može reći što je ona uistinu. Njezina je zadaća: pronaći i očuvati ravnotežu između svijeta ljudi u kojem živi i vilinskog kraljevstva.

Flamen, Zagreb, www.flamen.hr. Tvrtka pokreće projekt maloprodajne mreže dućana/prodavaonica i direktne dostave stalnim kupcima prehrambenih artikala i pića. Traži dobavljače. Kontakt: Tomislav Kramarić, tom@leupold.hr, +385 1 6191853, +385 91 2339514. Zastupstvo

Cosmetique SA Worben, Worben, Švicarska, www.colose.ch. Tvrtka traži distributere za svoj kozmetički brend Colosé. Svi proizvodi proizvedeni su prema ISO i GMP standardima. Idealni distributer treba imati svoju tvrtku te treba organizirati efikasno prodajno osoblje. Kontakt: Cathrine Fornaa, c.fornaa@ cosmetique-sa.com, +41 32 3877900. Tekstil

Shaoxing County Hengli Dyeing Co.Ltd, Shaoxing, Kina. Tvrtka je jedan od najvećih kineskih proizvođača tekstila. Tvrtka nudi lanene, pamučne, vunene, miješane, kemijske tkanine... Kontakt: fujieyunlei@ 163.com, +86 575 84550221. Montaža elektrotehničkih uređaja

Plodovi mora

Pangasiria Co., Ltd. Ho Chi Min City, Vijetnam, www.pangasiria.vn. Tvrtka je izvoznik smrznutih plodova mora kao što su riba Pangasius, škampi Crni tigar, Vannamei škampi, lignje, sipe... Tvrtka ima odjel kontrole kvalitete proizvoda i jamči za njih. Kontakt: Tran Anh Trung, trananhtrung@ pangasiria.vn, +84 909 789529. Suradnja

Crimea Technology, Kerch, Krim, Ukrajina. Tvrtka je spremna isporučivati neobrađenu željeznu rudu koja se uglavnom koristi za proizvodnju cementa. Poduzeće se nalazi na Krimu, u gradu Kerch, blizu komercijalne luke. Isporuke proizvoda su moguće i morem, ali i Dunavom. Kontakt: Larisa Kovalenko, larisa.kovalenko@ct.crimea.ua, +380 93 2249888.

Bromat, Strmec, www.bromat.hr. Tvrtka se bavi izvođenjem elektroinstalaterskih radova te montažom elektrotehničkih uređaja u području zgradarstva i industrije. Kontakt: Romano Kranjčić, romano@ bromat.hr, +385 1 3098066. Ulaganje

Davila Capital, Zagreb, www.davila. com.hr. Tvrtka je private equity kompanija koja ulaže u tvrtke koje se bave maloprodajom, nekretninama, tehnologijom, marketingom i e-poslovanjem. Razvija i upravlja s nekoliko koncepata, preuzima poslovanje ili nudi financiranje tvrtkama koje zadovoljavaju njihove kriterije. Trenutačno potražuju nove investicije u SAD-u, Hrvatskoj, Njemačkoj, Italiji, Belgiji i Japanu. Kontakt: Valerija Bašić, valerija.basic@davila.com.hr, +385 1 5571056, +385 91 3740556.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Kodirane sigurnosne plombe

HEP-Operator distribucijskog sustava nabavlja 600.000 kodiranih sigurnosnih plombi. Rok dostave ponuda je 19. srpnja. Policijske odore

APRYLINNE PIKE KRILA

Suradnja

MUP nabavlja zimske policijske odore. Rok dostave ponuda je 24. kolovoza. Peletirana smjesa za jelensku divljač

Hrvatske šume Osijek nabavljaju 160.000 kilograma peletirane smjese za jelensku divljač. Rok dostave ponuda je 27. srpnja.

Telefonske centrale

Ministarstvo pravosuđa Zagreb nabavlja telefonske centrale. Rok dostave ponuda je 19. srpnja. Regija Metaldetektorska vrata i ručni metaldetektori

Ministarstvo sigurnosti BiH nabavlja metaldetektorska vrata i tri ručna metaldetektora. Rok dostave ponuda je 20. srpnja.

mouništavajuće naljepnice. Rok dostave ponuda je 3. kolovoza. Pumpe za doziranje fosfata

Elektroprivreda BiH Sarajevo, podružnica Tuzla, nabavlja tri pumpe za doziranje fosfata. Rok dostave ponuda je 2. kolovoza.

Samouništavajuće naljepnice

Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Banja Luka nabavlja sa-

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

www.privredni.hr Broj 3636, 12. srpnja 2010.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

U skladu sa željama Na bubnju stanovi, kuće i potrošača poslovni prostori dr. Uroš Dujšin

Kuća, gospodarska zgrada, dvor, livada, voćnjak, oranica i šuma u Kobasičarima, Općina Kapela u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, površine 34.150 četvornih metara, vrijednosti 391.468,50 kuna, prodaje se na dražbi koja će se održati 15. srpnja na bjelovarskom Općinskom sudu, sudnica broj 20, s početkom u 8.15 sati. Nekretnine se ne mogu prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Zainteresirani za kupnju mogu od Suda zatražiti odobrenje za razgledavanje nekretnine, po potrebi i uz sudjelovanje sudskog ovršitelja (čl. 84. OZ-a). Jamčevina je 10 posto od procijenjene vrijednosti, a ostali se detalji mogu doznati na Sudu. Stambeni objekt u Dugom Ratu, površine 407 četvornih metara, vrijednosti 1.291.309 kuna, prodaje se na javnoj dražbi koja će se održati 15. srpnja na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba 53, II. kat, s početkom u 8.30 sati. Ne može se prodati za cijenu nižu od polovine procijenjene vrijednosti. Osiguranje u iznosu od 10 posto procijenjene vrijednosti nekretnine treba položiti na račun broj 2390001-1300000195, šifra 88, poziv na broj 201474-09. Uplatnicu treba dostaviti na uvid uređujućem sucu do dana održavanja dražbe. Oranica u Pobrima pokraj Opatije, površine 748 četvornih metara, vrijednosti 420.537,60 kuna, prodaje se na dražbi koja će se održati 15. srpnja na Općinskom sudu u Opatiji, s početkom u 9 sati. Oranica se

ne može prodati za cijenu nižu od trećine procijenjene vrijednosti, tj. po cijeni od 140.179,20 kuna. Poreze i pristojbe u vezi s porezom dužan je platiti kupac. Može se razgledati 13. srpnja od 14 do 15 sati u prisustvu sudskog ovršitelja. Jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine treba uplatiti najkasnije na dan ročišta za dražbu na račun Suda broj 23900011300001251, model 00, poziv na broj 1-502-09. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi. Istog dana, na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, soba 104, s početkom u 9 sati, održat će se dražba za prodaju stana površine 97 četvornih metara, vrijednosti 1.141.346,71 kunu. Stan se nalazi na adresi IV Poljanice 6 i ne može se prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Na dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda kod HPB na broj 23900011300003265, s pozivom na broj 05-116-2955-08, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. U Kašteliru, Istarska županija, 15. srpnja prodaje se kuća s dvorištem, površine 104 četvorna metra i vrijednosti 553.456,05 kuna. Javna

dražba održat će se na Općinskom sudu u Poreču, soba broj 3, s početkom u 9.30 sati. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina je 10 posto od procijenjene vrijednosti nekretnine, a treba je uplatiti na račun Suda broj 23900011300002432, poziv na broj 06-831-07 i predočiti sudu prije dražbe. Kuća i dvorište istog se dana prodaju i na Općinskom sudu u Donjoj Stubici, Trg Matije Gupca 31, soba 1, s početkom u 9.30 sati. Riječ je o nekretnini u naselju Tugonica, Općina Marija Bistrica, površine 1219 četvornih metara i vrijednosti 566.077,14 kuna. Ne može se prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina je 10 posto. Poslovni prostor u Hrvatskoj Kostajnici, površine 12.495 četvornih metara, vrijednosti 7.856.300,10 kuna, prodat će se na javnoj dražbi koja će se održati 15. srpnja na Općinskom sudu u Hrvatskoj Kostajnici, soba broj 22, s početkom u 12 sati. Na nekretninu je uknjiženo pravo zaloga u iznosu glavnog duga od 28.740,06 kuna za korist Ministarstva financija, Porezna uprava Sisak. Ne može se prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina je 10 posto. Nekretninu, koja se sastoji od poslovne zgrade, dvorišta, oranica i voćnjaka, može se razgledati svaki radni dan od 13 do 14 sati po dogovoru sa sudskim ovršiteljem Stjepanom Vujčićem.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

rgovanje putem interneta sve više privlači pažnju ekonomista. Tako već postoje brojne studije o učincima te trgovine na cijene. Dobiveni rezultati potpuno odgovaraju ekonomskim saznanjima o djelovanju konkurencije u privrednom životu. Očito je da internet djeluje uglavnom kao mehanizam koji potrošačima smanjuje troškove pribavljanja informacija o proizvodima i cijenama. Ranije su potencijalni kupci odlazili u jednu ili dvije trgovine – i možda nazva-

li još koju – i uspoređivali cijene. No internet im je omogućio da daleko lakše i brže prikupe mnogo više informacija, pa kako se sve više trgovina priključivalo na internet, tako su i kupci postali izbirljiviji. Stoga je prodaja preskupe robe onemogućena, jer je kupcu poznat velik broj raspoloživih opcija. Internet - glavni nositelj promjena Očito je kako je e-trgovina dovela do intenzivnije konkurencije cijenama, a time i do sužavanja njihove disperzije. Najbolji primjer za to je rat cijenama na tržištu e-knjiga. Potkraj lipnja je knjižara Barnes&Noble snizila američku cijenu svoga Nook e-čitača na 199 do-

lara. Nakon nekoliko sati i Amazon je spustio cijenu svoga e-čitača Kindle na 189 dolara. No jedna nova studija četvero ekonomista sa Sveučilišta u Chicagu pozabavila se pitanjem učinaka e-trgovine na konkurentnost pojedinih poduzeća. Koristeći podatke o tome kako Amerikanci koriste internet te podatke o veličini poduzeća u trima branšama - putničkim agencijama, knjižarama i prodaji automobila tijekom 10 godina mogli su ustanoviti i gdje je internet postao glavnim nositeljem promjena. U sva

Očito je kako je e-trgovina dovela do intenzivnije konkurencije cijenama tri slučaja rast e-trgovine djelovao je ne samo na strukturu cijena nego i na strukturu pojedine branše. Ispalo je da su uglavnom veća poduzeća rasla na uštrb manjih te da je najveći učinak zabilježen tamo gdje je i kupnja preko interneta postala najpopularnijom. Tako su najteže bile pogođene putničke agencije, čiji je broj naglo padao kako je raslo korištenje interneta. U 10 godina do 2003. broj agencija koje su zapošljavale

više od 100 ljudi porastao je za 60 posto, od 109 na 164, dok se broj onih malih smanjio sa 18.186 na 12.865, dakle za trećinu. Kad je riječ o zaposlenosti, ona je zbog širenja e-trgovine kod putničkih agencija i knjižara pala, iako je moguće kako je zbog rasta knjižara koje rade samo preko interneta, kao Amazon ili Orbitz, vjerojatno nešto manja. Kod maloprodaje automobila, u kojoj je u Sjedinjem Američkim Državama prodaja samo preko interneta zakonom zabranjena, zaposlenost je uglavnom ostala ista. Rezultati nekih drugih analiza pokazuju kako su kupci prikupljali veći broj informacija nego ranije i dobivali povoljnije cijene, ali nisu kupovali manje automobila. Veliki nisu isključivi dobitnici No sve ovo ne znači da su velike tvrtke isključivi dobitnici od e-trgovine. Doduše, ako kupci žele niže cijene, tada će najbolje proći velike tvrtke zahvaljujući ekonomiji razmjera. No zato je isto tako moguće kako će neki mali dućan koji zadovoljava sasvim specifične potrebe doći u situaciju da poveća prodaju jer će veći broj ljudi nego ranije biti upoznat s njegovom ponudom. Za to postoji i dokaz u stvarnosti: manje knjižare su zahvaljujući e-trgovini stradale gotovo sve – osim jedne. Curious George, knjižara za djecu, koja je pripadala nekad čuvenoj (a sada propaloj) knjižari Words Worth na Harvard Squareu, uspješno radi i dalje. Očito je kako internet omogućava kupcima da vide kakvo je pravo stanje u poslovnom svijetu; proces prilagođavanja koji slijedi može biti tegoban. No krajnji učinak odgovara željama potrošača, bili oni toga svjesni ili ne.

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3636, 12. srpnja 2010.

( sa 5,7 na oko 35 mlrd kn povećane stavke u bilancama hrvatskih poduzeća od ukidanja zaštitne kamate

Porezna reforma

Traži se najmanje loše rješenje Porezna reforma morala bi povećati i udio trošarina u ukupnim poreznim prihodima. Stopama trošarina ipak treba pristupiti diferencirano, kako se ne bi povećao šverc i utaja ordinirati monetarno-kreditnu, tečajnu i poreznu politiku radi dinamiziranja razvoja.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

Hrvatskoj je na snazi iznimno snažna porezna presija, do te mjere da je upitno koliko uopće imamo tržišno gospodarstvo. Siromašni nemaju čime platiti porez, a bogatiji će, ako im država uzme previše, izgubiti motiv za poduzetništvo. Izlaz iz takvoga stanja nije jednostavan i svodi se na izbor najmanje lošeg rješenja, smatraju porezni stručnjaci okupljeni u Hrvatskoj udruzi poreznih obveznika (HUPO). Prema mišljenju predsjednika Udruge Guste Santinija, porezna reforma mora povećati konkurentnost nacionalnog gospodarstva, drugim riječima, reformom poreza treba neizravno devalvirati kunu. To znači da bi trebalo ko-

Stranim vlasnicima hrvatskih poduzeća neizravno se godišnje priznaje porezni odbitak od oko tri milijarde kuna, upozorio je Parać U porezni sustav, smatra ovlašteni revizor Branko Parać, trebalo bi vratiti zaštitnu kamatu, ukinutu 2001. godine. Od njena ukidanja dugoročne stavke u bilancama hrvatskih poduzeća povećane su sa 5,7 na oko 35 milijardi kuna, zbog toga što strani vlasnici hrvatskih poduzeća ostvarenu dobit pretvaraju u pozajmi-

Više stopa poreza na dobit To je posve racionalno i legalno postupanje iz perspektive stranih vlasnika, kojima se tako godišnje priznaje porezni odbitak od oko tri milijarde kuna. Kada je ukinuta zaštitna kamata, bilo je to zato što je netko procijenio da je porezno priznavanje kamate od pet posto previsoka olakšica, a sada se na ista sredstva priznaje kamata od devet posto, upozorio je Parać. Iako bi ministar financija, prema Zakonu o porezu na dobit, mogao svojom odlukom smanjiti porezno priznatu kamatu, on to već treću godinu ne čini. Porezna reforma, mišljenje je zamjenika predsjednika

HUPO-a Srđana Kliske, morala bi povećati i udio trošarina u ukupnim poreznim prihodima. Stopama trošarina ipak treba pristupiti diferencirano, kako se gomilanjem poreza ne bi proizveli negativni učinci, poput porasta šverca i utaje. Kako bi se spriječio šverc, potrebno je, smatra Kliska, uzeti u obzir i visinu trošarina u susjednim zemljama, i to neovisno o direktivama EU-a. Direktor poslovne škole Hita Hrvoje Tadin vjeruje da bi se ukidanjem nulte stope PDV-a za neke proizvode, što nam je obveza prema direktivama EU-a, otvorio prostor za smanjenje sadašnje opće stope od 23 posto. Uvođenjem više stopa poreza na dobit, prema visini ostvarene dobiti, moglo bi se, prema Tadinu, smanjiti porezno opterećenje za mala poduzeća i obrtnike.

kreditima, a time ni značajniji rast ukupnog kreditiranja. Iz razloga koji su primarno pod utjecajem negativnih kretanja na tržištu rada, nije izgledan ni značajniji oporavak kredita odobrenih sektoru stanovništva. Slaba domaća potražnja te niska kreditna spo-

sobnost poduzeća neće omogućiti velike pomake u kreditiranju poduzeća. Tek kada oporavak domaće potražnje počne djelovati na oporavak poduzeća, očekuje se i značajniji oporavak kreditiranja korporativnog sektora”, smatraju analitičari RBA. (V.A.)

cu, za koju onda naplaćuju kamatu od devet posto, koliko iznosi eskontna stopa HNB-a.

HRVATSKA NARODNA BANKA

Krediti dosegnuli 260,5 milijardi kuna Kada oporavak domaće potražnje počne djelovati na oporavak poduzeća, očekuje se i značajniji oporavak kreditiranja korporativnog sektora Prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, ukupna kreditna aktivnost i dalje blago raste. Tako su potkraj svibnja ukupni krediti iznosili 260,5 milijardi kuna, što je za oko dvije milijarde kuna ili 0,8 posto više nego potkraj travnja. Na godišnoj razini ukupni su krediti zabilježili rast od 4,9 milijardi kuna ili 1,9 posto. Krediti stanovništvu, koji su potkraj svibnja iznosili 122,8 milijardi kuna, i dalje imaju najveći udio

u strukturi ukupnih kredita, 47,1 posto. Ipak, njihov udio u ukupnim kreditima sve je manji što je rezultat niske razine zaposlenosti, nižeg životnog standarda građana i manje potražnje za kredi-

novništvu na godišnjoj razini (1,6 posto). Stambeni krediti kao najznačajniji dio kredita stanovništvu (43,8 posto) u svibnju su dosegli 53,8 milijardi kuna što je povećanje od 2,7 posto na godišnjoj razini.

Krediti stanovništva se smanjuju, dok krediti poduzećima nastavljaju s rastom

Nizak rast kredita državi Krediti poduzećima, pak, nastavljaju bilježiti rast i povećavaju svoj udio u strukturi ukupnih kredita. Oni su potkraj svibnja dosegnuli 102,9 milijardi kuna i bili su za 5,3 posto

tima. Sa smanjenjem njihova udjela nastavljen je i pad ukupnih kredita sta-

viši nego lanjskoga svibnja, što je najviša stopa rasta u posljednjih devet mjeseci. Krediti državi, koji su u svibnju iznosili 33,4 milijarde kuna, u odnosu na svibanj 2009. ostvarili su rast za 4,1 posto. U usporedbi s prošlom godinom, kada su krediti državi rasli prosječno godišnje za oko 76 posto, godišnji rast kredita državi i dalje je razmjerno nizak. “U uvjetima koji vladaju na domaćem tržištu još nije vidljiv značajniji oporavak potražnje za

www.privredni.hr Broj 3636, 12. srpnja 2010.

( 2,5% pad

*vijesti Erste: manje kamate na gotovinske kredite

BDP-a u prvom kvartalu 2010.

PBZ ANALIZE

Ove godine pad BDP-a bit će oko 1,5 posto S obzirom na zamrlu investicijsku aktivnost domaćih poduzetnika, loša očekivanja potrošača te očekivano daljnje smanjenje državne potrošnje, pozitivan impuls analitičari očekuju samo od neto inozemne potražnje odnosno izvoza

ržavni zavod za statistiku potvrdio je svoju prvu procjenu pada bruto domaćeg proizvoda od 2,5 posto u prvom ovogodišnjem kvartalu. Gledano u duljem vremenskom razdoblju, očito je kako se kvartalne stope promjene BDP-a u Hrvatskoj u posljednje dvije godine

U ovoj godini ne vidimo razloga za optimizam, smatraju analitičari PBZ-a Bruto domaći proizvod, stalne cijene (2000. referentna godina) 8,0 6,0

4,7

5,5

4,0

2,4

2,0 0,0 -2,0 -4,0

q/q-4

-6,0

sa_q/q(-1)

-8,0

2006.

-2,5

2007.

2008.

-5,8

2009.

q1 2010.

nalaze u negativnom teritoriju te da je u prvom ovogodišnjem kvartalu zapravo došlo do ponovnog značajnijeg ubrzavanja pada. “S obzirom na ostvareni pad BDP-a od 2,5 posto u prvom kvartalu te na nastavak negativnih kretanja većine visokofrekventnih pokazatelja u travnju i svibnju, revidirali smo naša očekivanja te procjenu godišnjeg kretanja BDP-a u ovoj godini smanjili s prvotno očekivanih 0,5 na 1,5 posto”, ističu u svojoj analizi Ivana Jović i Marko Škreb, analitičari PBZ-a. Očito je kako u ovoj godini ne možemo očekivati oporavak domaće potražnje bez obzira na ukidanje poreza solidarnosti te izmjene poreza na dohodak. Očekivanja potrošača i dalje su loša, trenutačno smanjenje nezaposlenosti vezano je uz turističku sezonu i uobičajeno je kratkog vijeka, uostalom kao i naša

Izvor: DZS

turistička sezona. Jesen bi napokon trebala donijeti i već dugo očekivani rebalans državnog proračuna (s obzirom na to da najavljeni ljetni kozmetički rebalans potaknut očekivanim troškovima referenduma i naknadom šteta od poplava ne možemo smatrati ozbiljnim), u kojem bi se trebale očitati i fiskalne posljedice do sada provedenih odnosno najavljenih mjera Vladinog Programa gospodarskog oporavka. Znamo li da će najveći dio mjera svoj puni učinak imati tek iduće godine, nadamo

se da će Ministarstvo financija istodobno s rebalansom proračuna za ovu naznačiti i promjene fiskalnih projekcija za iduću godinu, kažu oni. Turizam - kao lani S obzirom na zamrlu investicijsku aktivnost domaćih poduzetnika, loša očekivanja potrošača te očekivano daljnje smanjenje državne potrošnje, pozitivan impuls analitičari PBZ-a očekuju samo od neto inozemne potražnje odnosno izvoza. No, dodaju, oporavak inozemne potražnje još je prilično

nestabilan te pod dominantnim utjecajem izvoza brodova i naftnih derivata. Kad je pak riječ o turizmu, Ivana Jović i Marko Škreb smatraju kako će financijski učinak sezone biti na lanjskoj razini ponajprije zbog konkurentskog utjecaja Grčke i Turske, te smanjene potrošnje turista iz eurozone uslijed pada vrijednosti eura, ali i najavljenih fiskalnih konsolidacija, kao primjerice u Njemačkoj. “Nedostatak značajnije izvozne komponente, odnosno ovisnost o domaćoj potražnji, povijesni je i osnovni problem hrvatskog gospodarstva i osnovna razlika zašto će zemlje poput Slovačke iz ove krize isplivati brže od Hrvatske. Uglavnom, u ovoj godini ne vidimo razloga za optimizam i godinu zapravo možemo smatrati izgubljenom, iako u kontekstu najavljenih reformi, ali pod uvjetom da zaista i budu provedene, to ne moramo smatrati i lošom karakteristikom. S obzirom na to da reforme u kratkom roku uglavnom imaju negativan učinak na gospodarski rast, ni iduća godina neće donijeti značajne stope rasta, uglavnom zasigurno ne veće od dva posto. No, uspješnost i brzina provođenja reformi u ovoj i idućoj godini postavit će temelje sljedećem srednjoročju za koje se nadamo da će napokon pokazati i malo blistavije svjetlo na kraju tunela”, zaključuju analitičari PBZ-a. (V.A.)

Erste&Steiermärkische Bank prošlog je tjedna počeo odobravati gotovinske kredite po nešto nižim kamatnim stopama, u prosjeku za 1,1 posto. U istom prosjeku smanjene su i kamate na revolving kredite, a u modelu gotovinskog kredita s ostatkom vrijednosti povećan je maksimalan iznos kredita na 30.000,00 eura (ovisno o ocjeni kreditne sposobnosti). Za dio novoodobrenih gotovinskih kredita smanjene su i naknade za obradu kredita, i to za 0,5 postotna boda. Zaba najbolji skrbnik vrijednosnih papira U istraživanju World’s Best Sub-Custodian Banks 2010, u sklopu kojeg su birane najbolje banke širom svijeta koje pružaju usluge skrbnika vrijednosnih papira, američki časopis Global Finance proglasio je Zagrebačku banku najboljom u Hrvatskoj, dok je Grupa UniCredit proglašena najboljom takvom bankom u regiji Srednje i Istočne Europe, a nagradu je dobila i za svoje poslovanje u tom segmentu i u Austriji. HPB i HAMAG: počinje mikrokreditiranje Hrvatska poštanska banka i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo potpisale su proteklog tjedna sporazum o poslovnoj suradnji s ciljem provedbe mikrokreditiranja poduzetnika uz jamstvo HAMAG-a. HPB je prva poslovna banka koja se uključila u HAMAG-ov program jamstava za mikrokredite. Odobravat će kredite od 50.000 do 200.000 kuna po kamatnoj stopi do najviše 7,5 posto. Peta aukcija HBOR-a Hrvatska banka za obno-

vu i razvoj održala je krajem prošlog mjeseca petu aukciju za dodjelu kvota kredita za provedbu Programa kreditiranja obrtnih sredstava, na kojoj je ponudila 80 milijuna kuna. Pristiglo je pet ponuda u ukupnom iznosu od 27,240 milijuna kuna. Banke su ponudile ponderiranu kamatnu stopu za krajnjeg korisnika u rasponu od 4,85 (Privredna banka Zagreb) do 5,87 posto (Jadranska banka). Novi dug od 1,25 milijardi dolara Ministarstvo financija potvrdilo je prošle srijede izdanje obveznice u iznosu od 1,25 milijardi američkih dolara. Kamata iznosi 6,625 posto, a naplata je 14. srpnja ove godine. Dospijeće je 14. srpnja 2020. Aranžeri izdanja su Barclays Capital, Citigroup Inc i JPMorgan Chase & Co. Novo zaduženje pokrit će trenutačnu rupu u proračunu. Neki bankari najavljuju još jedno zaduženje krajem srpnja, međutim Ministarstvo financija to još nije potvrdilo. Porezne olakšice za brižne poslodavce Početkom srpnja na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, kojim se uvode porezne olakšice za poslodavce koji uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju svojim zaposlenicima. Kako je priopćeno iz Raiffeisen mirovinskog društva, izdvajanje poslodavaca u treći stup mirovinskog osiguranja više se neće smatrati plaćom do iznosa od 500 kuna mjeseč-

no, tj. do 6000 godišnje, što znači da poslodavac ne plaća poreze i doprinose na navedenu vrstu uplata za svoje zaposlenike. Iznimno za 2010. godinu, navedene su premije oslobođene oporezivanja ukupno do 3000 kuna za uplate nakon 1. srpnja.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3636, 12. srpnja 2010.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Kratkoročni dug države 24 milijarde kuna Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

udući da je prošli tjedan bio vrlo zanimljiv, čini se da je srpanj i ove godine zadržao tradicionalno obilježje ljetnog mjeseca s dinamičnijim kretanjima na novčanom tržištu. Iako su osnovni pokazatelji ostali u okvirima uobičajenim za posljednjih više od pola godine (vrlo povoljna kratkoročna kamata i drugo), trgovanje sudionika bilo je znatno obilnije i raznovrsnije. Stoga je i prosječna tjedna kamatna stopa zabilježila stanovit tjedni rast koji je uglavnom posljedica strukture pozajmica kojih je bilo

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

800

5.7.’10. - 9.7.’09.

28.6.’10. - 2.7.’10.

1,6

700 1,2

600 500

0,8

400 300

0,4

200 100 0

5.7.2010.

6.7.2010.

7.7.2010.

i na dulje rokove. S druge strane, prekonoćna kamatna stopa bila je iznimno povoljna i iznosila je 0,58 posto godišnje, što je pokazatelj dobre likvidnosti i obilne ponude novca. Zanimljivo je bilo i na aukciji trezorskih zapi-

8.7.2010.

0,0

9.7.2010.

sa Ministarstva financija koja je održana prošloga utorka u kunama i eurima. Dok je na prethodnoj aukciji zanimanje sudionika bilo izraženije za zapise u eurima, na prošlotjednoj je zabilježen obrnut trend. Iako je izdanje tre-

ponedjeljak

utorak

zorskih zapisa u kunama ostvareno iznad planiranog iznosa, kamatna stopa je po različitim rokovima dospijeća imala različit trend. Na rok dospijeća od 91 dan zabilježila je pad sa 2,25 na dva posto, na rok od 182 dana porasla je sa

srijeda

četvrtak

petak

3,25 na 3,3 posto, a na najdulji rok dospijeća (364 dana) ostala je nepromijenjena. Kamatna stopa na trezorske zapise u eurima također je ostala nepromijenjena i iznosi 3,6 posto na rok dospijeća od jedne godine, a umjesto planira-

nih 20 upisano je 12,650 milijuna eura trezorskih zapisa. Zbroje li se ukupno upisani trezorski zapisi u kunama i eurima, kratkoročni dug države kreće se oko 24 milijarde kuna. I u idućem će razdoblju novčano tržište biti živo i zanimljivo. Uz smjenu razdoblja održavanja obvezne pričuve, koja će koliko-toliko utjecati na promjenu odnosa ponude i potražnje novca, najavljeno je novo izdanje državnih obveznica na domaćem financijskom tržištu. Stoga je realno očekivati privremeni rast potražnje za novcem jer će većina sudionika težiti upisivanju državnih obveznica koje su dobro rješenje za neutralizaciju visoke likvidnosti domaćeg novčanog tržišta.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Euro u padu, rastu franak i dolar

Blagi oporavak Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je krajem prošlog tjedna ojačala prema euru za 0,11 valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

7.22

4,961297

kanadski dolar

USD

državnih obveznica oslabit će kunu i prema euru, tj. njegova će vrijednost biti veća od 7,20 kuna. 5.75

CHF

5.41

7.21

5.73

5.40

7.20

5.71

5.39

7.19

5.69

5.38

7.18

5.67

5.37

7.17

4.65

5.36

5,438201

JPY

japanski jen (100)

6,405412

CHF

švicarski franak

5,373935

GBP

britanska funta

8,616082

USD

američki dolar

5,673524

EUR

euro

7,184951

Izvor: HNB

franka 5,373935, a dolara 5,673524 kune. Prema najavama iz financijskih krugova, najnovije izdavanje

posto, a prema švicarskom franku i dolaru oslabjela za 1,19 i 0,50 posto. Srednji tečaj eura bio je 7,184951,

7.7.

8.7.

9.7.

10.7.

6.7.

7.7.

8.7.

9.7.

10.7.

6.7.

7.7.

8.7.

9.7.

10.7.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

U očekivanju izvješća o poslovanju kompanija

5500 5300

porasle, no obujam trgovanja nije bio osobito bogat. Naime, ulagači su oprezni jer očekuju izvješća o poslovanju kompanija koja bi mogla biti 10500

FTSE 100

10280

objavljena ovaj tjedan. I europski su burzovni indeksi u prošli petak nastavili četverodnevni uzlet, a tomu su, osim umirujućih vijesti o američkom 2400

Dow Jones

2300

5100

10060

2200

4900

9840

2100

4700

9620

2000

4500

9400 5.7.

5000 4500

6.7.

7.7.

8.7.

9.7.

CAC40

6400

6.7.

7.7.

8.7.

9.7.

5.7. 10060

DAX

9840

4000

6200

9620

3500

6000

9400

3000

5800

9180

2500

5600 5.7.

6.7.

7.7.

8.7.

9.7.

NASDAQ

1900 5.7.

6600

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

152

150

148

146

primjena od 10. srpnja 2010. 6.7.

Zahvaljujući solidnim rezultatima prodaje trgovačkih lanaca te podacima o padu zaposlenosti, cijene dionica na Wall Streetu prošli su tjedan

Nakon što je prethodna dva tjedna zabilježio pad od gotovo jedan posto, vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je tjedna porasla za 0,33 posto. Vrijednost mu je krajem tjedna bila 146,9098 bodova.

6.7.

7.7.

8.7.

9.7.

7.7.

8.7.

9.7.

NIKKEI 225

8960 5.7.

6.7.

7.7.

8.7.

9.7.

5.7.

6.7.

gospodarstvu, pridonijeli i dobici u bankovnom i rudarskom sektoru. Od banaka najviše su dobivale dionice Lloydsa, Natixisa, Standard Chartereda i HSBC-a, u rasponu od 0,7 do 1,7 posto. Ulagači su kupovali i rudarske dionice nakon što su cijene kovina ojačale zbog očekivanja snažnog kineskog izvoza. Sve je to pozitivno djelovalo i na azijske burze koje su prošli tjedan bile pred najvećim dobitkom u proteklih sedam mjeseci. Naime, tjedni rast indeksa Tokijske burze Nikkei bio je 3,44 posto.

146 9.6.

18.6.

29.6.

7.7.

5.7.

6.7.

7.7.

8.7.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 8. srpnja 2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni MF AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindik. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

147,1797 150,0902 139,6216 149,1728 146,9098

156,7321 175,6576 115,4984 124,3682 124,7765 146,8799 162,8818 159,4433 170,4644 124,1931 101,0116 109,6912 145,2641 104,7448 113,2062 152,0235 134,4027 101,6110 120,3067 110,6702 114,4449

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3636, 12. srpnja 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 106,340 milijuna kuna

Tjedni dobitnik dionica Dalekovoda su na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 0,29 posto, na 1.824,21 bod, dok je Crobex10 tjedan završio na 975,71 bodu, što je pad od 0,58 posto. Najviše se trgovalo dionicom HT-a kojom je ostvareno 18,225 mili-

Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi proteklog je tjedna iznosio je 60,514 milijuna kuna, što je pad od 11,69 posto u odnoTop 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantska plovidba d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Adris d.d.(povlaštena) Ina d.d. Atlantic Grupa d.d. Dalekovod d.d. Ingra d.d. Ledo d.d. Končar-elektroindustrija d.d.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 60.514.495,06 kn

-0,12% -6,40% -5,19% +1,59% +0,77% +2,49% +3,03% -5,78% +0,85% +1,93%

zadnja cijena 259,70 760,02 1.279,99 255,00 1.698,00 701,00 288,49 23,79 5.900,00 453,59

promet 18.225.475,44 4.835.122,27 4.434.467,28 4.310.117,18 4.089.047,34 2.761.124,28 2.381.536,79 2.003.893,68 1.877.890,10 1.341.657,90

juna kuna prometa, a trgovanje je završila na 259,70 kuna. Tjedni dobitnik što se tiče najlikvidnijih izdanja je dionica Dalekovoda koja je porasla za 3,03 po-

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena

Olympia Vodice d.d. Euroherc osiguranje d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Vjesnik d.d. Dukat d.d. Lavčević d.d. HG Spot d.d. Zvijezda d.d. Sunčani Hvar d.d. Belišće d.d.

100,01% 66,10% 31,27% 16,67% 12,90% 11,36% 10,33% 9,18% 8,00% 7,14%

zadnja cijena 240,01 6.644,00 1.188,00 28,00 349,98 245,00 23,17 3.293,00 27,00 450,00

promet 275.743,55 33.220,00 86.760,00 4.200,00 41.999,76 15.850,57 76.357,02 63.505,00 19.267,50 80.999,95

INVESTICIJSKI FONDOVI

bilježio je fond MP Mena HR (1,43 posto), dok je na drugom mjestu HPB Dionički s padom od 1,41 posto. Kod mješovitih fondova najveći porast ostvario je fond ST Balanced (5,03 posto), a iza njega je ST Aggressive s porastom od 3,58 posto. Najveći gubitnici u ovoj grupi fondova

su AC GBEM s padom od 0,98 posto, te Agram Trust kojem je vrijednost smanjena za 0,96 posto. Najuspješniji obveznički fond je PBZ Bond fond koji je porastao za 0,36 posto, dok je kod novčanih fondova na vrhu Erste EuroMoney s porastom od 0,08 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond) DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+

zadnja vrijednost 1.824,21 975,71 96,19

sto te je trgovanje završila na 288,49 kuna, uz promet od 2,381 milijuna. Najveći pad zabilježila je dionica 10 dionica s najvećim padom cijene Banka Brod d.d. Vupik d.d. Elektrometal d.d. Jadransko osiguranje d.d. Atlas d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d. Jamnica d.d. Belje d.d. Žitnjak d.d. Validus d.d.

tjedna promjena -0,29% -0,58% +0,12%

Ingre koja je pala za 5,78 posto te je njena vrijednost u posljednjem trgovanju u petak bila 23,79 kuna.

tjedna promjena -41,67% -23,58% -20,09% -17,39% -14,24% -12,09% -11,14% -10,22% -9,58% -9,03%

zadnja cijena 2.800,00 72,60 175,00 2.486,50 18,00 160,00 31.101,00 60,20 85,90 11,99

promet 11.200,00 17.446,00 4.725,00 46.719,00 1.188,00 90.785,95 31.101,00 252.424,70 2.233,40 214.927,55

*vijesti

Dvije trećine fondova u plusu Proteklog su tjedna prevladavali pozitivni rezultati te je 66 od ukupno 92 fonda zabilježilo porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond bio je ST Global Equity kojem je vrijednost porasla za 5,39 posto, a slijedi ga ZB euroaktiv sa 4,26 posto. Najveći pad u ovoj grupi za-

index Crobex Crobex10 Crobis

Valuta kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn €

od 1. srpnja do 8. srpnja 2010. godine Vrijednost udjela 14,5121 48,1343 8,0648 126,0000 11,6581 96,6300 98,8700 78,6082 155,8332 59,6800 76,3700 85,2856 84,2600 91,8067 94,7200 56,7216 39,7619 27,9242 67,8000 57,0217 58,9100 68,1095 5328,9600 86,4950 68,3709 30,8300 46,2208 6,1420 55,0100 36,8085 84,7472 49,9466 422,8141 320,5095 80,2395 78,2000 275,9976 66,7000 110,6436 115,0235 10,6902 106,1026 104,1629 88,7964 9,3636 95,7800

*Tjedna promjena [%] -0,60 5,39 1,23 2,09 2,91 3,98 4,26 -0,19 0,35 -0,22 -0,86 -1,41 -0,57 1,00 -0,74 0,17 1,31 1,41 -1,04 -1,00 1,31 -0,53 -0,42 1,78 -0,35 0,55 1,43 3,08 1,27 -0,49 0,56 0,53 -1,43 0,45 1,75 0,15 0,43 -0,39 1,69 2,47 -0,94 3,58 -1,14 0,01 2,88 1,48

Naziv(fond) MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced HPB Dynamic C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn € kn €

113,7600 139,8400 96,3700 9,6968 114,3891 148,1800 176,7415 64,0640 101,5461 106,0507 8,2258 139,3003 79,9870 49,9247 5,4682 66,5964 10,7185 106,4674 105,3500

-0,24 -0,56 -0,38 0,67 -0,07 0,05 5,03 3,58 0,48 0,24 1,49 0,22 2,68 0,54 0,12 -0,96 -0,98 0,26 0,50

€ € € € € € kn € €

159,3800 137,4241 11,2163 169,2700 126,2700 125,9100 154,4300 121,5056 124,7565

-0,43 0,03 0,28 0,02 0,36 -0,04 0,00 0,36 0,08

kn kn € € kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

131,0700 160,9470 138,6930 124,1100 139,2529 142,4800 136,3600 136,8543 133,2564 123,8500 130,2734 121,0525 115,3152 11,1721 106,9703 10,5212 101,1372 104,0800

0,03 0,03 0,05 0,06 0,07 0,06 0,04 0,04 0,06 0,02 0,04 0,03 0,06 0,06 0,05 0,06 0,07 0,08

Valuta

Fondovi Erste-investa bez izlaznih naknada Uprava društva za upravljanje investicijskim fondovima Erste-invest donijela je odluku o produljenju razdoblja bez izlaznih naknada za sve klijente koji uplate sredstva u njihove fondove. Odluka se odnosi na obveznički Erste Bond, mješoviti Erste Balanced te dioničke Erste Adriatic Equity i Erste Total East, i to za uplate obavljene tijekom cijelog ljeta, do 30. rujna 2010. Odluka se odnosi samo na nove uloge uplaćene do kraja rujna na koje se prilikom povlačenja iz fondova neće naplaćivati izlazna naknada. Ovo pravilo ne odnosi se na ranije uplate u fondove kao ni na uplate u fond Erste Euro-Money. Zabini Zeleni krediti za vozila Nakon prvih Zelenih kredita za kupnju ili adaptaciju stambenih i poslovnih prostora veće energetske učinkovitosti, Zagrebačka banka u srpnju uvodi nove Zelene kredite s povoljnijom kamatnom stopom, ali sada i za financiranje ugradnje plinske opreme u automobile. Prvi partner u ovom projektu je tvrtka Crodux plin, a novom linijom namjenskih kredita Zagrebačka banka želi potaknuti svijest i percepciju klijenata o mogućnosti ostvarenja znatnih ušteda korištenjem obnovljivih izvora energije kao što su sunce, voda, vjetar, plin i

slično. Uz kamatnu stopu od 5,90 posto te rok otplate do 36 mjeseci, svakom kupcu omogućit će se nadoknada troškova punjenja prvog spremnika plinom. Istarska banka: stjecanje vlastitih dionica Istarska kreditna banka Umag obavijestila je Zagrebačku burzu o stjecanju 200 vlastitih redovnih i 200 povlaštenih dionica. Banka sada posjeduje 428 vlastitih redovnih dionica koje čine 0,2892 posto temeljnog kapitala i 200 vlastitih povlaštenih dionica koje čine 0,1351 posto temeljnog kapitala. Poziv dioničarima Atlanske plovidbe Atlanska plovidba obavijestila je Zagrebačku burzu da je 24. lipnja održana Glavna skupština na kojoj je odlučeno da dioničarima pripada pravo na dividendu od 20 kuna po dionici. “Zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak, dividende se isplaćuju isključivo na žiro-račun dioničara. Kako među podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva nema podataka o žiro-računima naših dioničara, pozivamo sve dioničare da taj podatak dostave i Središnjem klirinškom depozitarnom društvu i Atlantskoj plovidbi kako bi im se mogla isplatiti dividenda”, navodi se u priopćenju.

enterprise europe

info

Broj 20, 12. srpnja 2010.

PLAĆANJE U POLJOPRIVREDI

Otvoren projekt Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova Projekt Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova koji se provodi kroz IPA Komponentu IV – Razvoj ljudskih potencijala – i Program EU-a za Hrvatsku, namijenjen je tehničkoj pomoći u stvaranju uvjeta za povećanje konkurentnosti odraslih polaznika na tržištu rada radi poboljšanja njihovog socio-ekonomskog statusa. Provedba ovog 1,5 milijuna eura vrijednog projekta započela je u svibnju 2010., a završit će u ožujku 2012. godine. Projekt provodi konzorcij na čelu s EEO Groupom S.A. iz Grčke, a glavni partner u projektu je Agencija za obrazovanje odraslih. Ovim projektom ojačat će se ustanove za obrazovanje odraslih kroz stvaranje novih kratkih programa i modernizaciju postojećih.

EU standardi u POLJOPRIVREDI

Projektom tehničke potpore u dvije godine uspostavit će se agencija za plaćanja u poljoprivredi preko koje će se obavljati sva plaćanja Unije u tom sektoru

Na putu Hrvatske prema pristupanju Europskoj uniji prilagodbe u području poljoprivrednog sektora imaju vrlo značajnu ulogu jer plaćanja u poljoprivredi svojim udjelom čine najveći dio transakcija koje isplaćuje Unija zemljama članicama. Projektom Potpora uspostavi potpuno operativne Agencije za plaćanja u skladu s EU standardima, koji financira Unija, želi se ojačati javnu upravu za provođenje zajedničke poljoprivredne politike nakon što Hrvatska postane članica EU-a. Projekt će pomoći Hrvatskoj u pripremi za korištenje financijskih sredstava iz europskih fondova namijenjenih poljoprivredi. Jedan od najvažnijih zadataka u tom smislu jest uspostava integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IAKS) kojim se odobravaju, prate i kontroliraju plaćanja poljoprivrednicima. Uspostava tog sustava trajat će dvije godine. Nositelj tog gotovo dva milijuna eura vrijednog projekta je King ICT, u konzorciju s tvrtkama Ekotoxa iz Republike Češke i Sinergise iz Slovenije. Konzorcij će isporučiti cjelokupno specifično programsko rješenje, trening i obuku.

Djelatnici agencije proći će trening korištenja specifičnog programskog rješenja, a dio njih bit će obučen za održavanje treninga drugim djelatnicima. Učit će i na konkretnim iskustvima zemalja Europske unije koje su usvojile IAKS.

U planu je i nacionalna informativna kampanja o zajedničkoj poljoprivrednoj politici kojom se želi dati kvalitetna informacija poljoprivrednicima - budućim korisnicima sustava, ali i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti.

enterprise europe POSLOVNI SUSRETI SREDNJE EUROPE

Prvih 160 godina suradnje

Prve trgovačke i industrijske komore Srednje Europe osnovane su još sredinom 19. stoljeća u doba Austro-Ugarske Monarhije. Sadašnju međusobnu robnu razmjenu država regije, koja iznosi samo nekoliko postotaka ukupne razmjene, trebali bi povećati razgovori u Pečuhu Prve trgovačke i industrijske komore osnovane su još u doba Austro-Ugarske Monarhije sredinom 19. stoljeća. Iako se tijekom godina mijenjala njihova struktura, komore se i danas smatraju najdjelotvornijim gospodarskim organizacijama za razvoj lokalnog gospodarstva, poduzetništva i trgovine. Srednjoeuropske države imaju dobre trgovačke odnose sa zapadnoeuropskim državama, no nažalost međusobna robna razmjena ponekad ne dostiže ni razinu iz doba Monarhije, a vanjskotrgovinska razmjena susjednih zemalja je na razini između dva do tri posto. Zbog takve trgovine tvrtke sebi stvaraju konkurenciju na Zapadu, dok u isto vrijeme mogućnosti na domaćim tržištima ostaju nedovoljno iskorištene. Kako bi se ojačala bilateralna i multilateralna poslovna suradnja između zemalja Srednje Europe, a posebno između re-

Kako sudjelovati Sudjelovanje na ovim poslovnim susretima iznosi 75 eura, u što je uključeno: paket informacija koji će svima biti uručen po dolasku i koji uključuje i rasporede za bilateralne razgovore, publikacija profila vaše tvrtke u online katalogu, identifikacija individualnih sastanaka prema potrebama i interesima vaše tvrtke s tvrtkama registriranima u istoj bazi, osiguranje prevoditeljskih usluga u slučaju potrebe, usluge pomoći i savjeta osoblja Europske poduzetničke mreže, pića osvježenja i večera u vinskom podrumu.

Detaljnije informacije i prijave na www. b2fair.com (Central European Businessman meeting). Pri registraciji svaka tvrtka će dobiti uvid u registrirane strane tvrtke i naznačiti s kojim tvrtkama žele voditi bilateralne razgovore. Na navedenim stranicama možete pronaći detaljan program događanja, kao i ostale korisne informacije vezane za rezervaciju smještaja i dodatne programe. Dodatne informacije: HGK - Europska poduzetnička mreža Hrvatske - Irena Spahić, ispahic@hgk.hr, tel. 01/4561 774.

gije nekadašnje Monarhije, u Pečuhu će se od 9. do 12. rujna održati konferencija pod nazivom Europska prijestolnica kulture - Pečuh 2010 na kojoj će sudjelovati komore utemeljene u razdoblju Monarhije.

U okviru ovog događanja Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža Hrvatske priključila se Trgovinskoj i industrijskoj komori Pečuh-Baranja i B2Fair Networku kao suorganizator poslovnih susreta pod na-

zivom Central European Businessman Meeting koji će se održati 10. rujna ove godine. Ovi poslovni razgovori bit će izvrsna prilika za sudionike iz zemalja regije, lokalne tvrtke i stručnjake koji djeluju u ciljanim područjima da se susretnu, razgovaraju i razmotre mogućnosti poslovne suradnje. Zemlje sudionice skupa su Austrija, Bosna i Hercegovina, Češka Republika, Hrvatska, Mađarska, Italija, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovenija, Slovačka i Ukrajina, a poseban interes bit će u sektoru zaštite okoliša, kreativne industrije, zdravstvene skrbi i prehrambene industrije. Skup će se održati na Fakultetu strojarstva Pollack Mihaly Sveučilišta u Pečuhu, a glavna tema bit će razvoj trgovine u okviru Srednjoeuropske regije.

ENERGETSKA UČINKOVITOST

Za jugoistok Europe 25 milijuna eura IFC ulaže 25 milijuna eura u fond Green for Growth, Jugoistočna Europa. Njime će se u tom dijelu svijeta promicati energetska učinkovitost i projekti obnovljive energije IFC, član Grupe Svjetske banke, najavio je ulaganje do 25 milijuna eura u Fond Green for Growth (GGF), Jugoistočna Europa, kako bi se potaknuli projekti koji potiču energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju u Jugoistočnoj Europi uključujući Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Tursku. Fond će iskoristiti sredstva u financiranju malih i srednjih poduzetnika i privatnih kućanstava kroz financijske institucije, ali i

izravno financirati energetske tvrtke koje se bave obnovljivom energijom ili projektima obnovljive energije, te male tvrtke za pružanje usluga obnovljive energije i opskrbe. To će pomoći stvaranju energetskih ušteda, povećanju konkurentnosti tvrtki, smanjenju emisija stakleničkih plinova i povećanju energetske sigurnosti u Jugoistočnoj Europi. Ulaganje IFC-a uvećava kapitalna ulaganja javno privatnog partnerstva koja je Fond zaprimio od javnih i privatnih ulagača, kao i međunarodnih financijskih institucija, s početnih 95

milijuna eura prilikom osnivanja na 120 milijuna eura. Kao začetnici i glavni ulagači, Europska investicijska banka i KfW (Njemačka razvojna banka), te Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), pridonijeli su svaki sa po 25 milijuna eura u A i B dionice. Europska unija pridonijela je sa 20 milijuna eura u first-loss tranšu dionica (C dionice). Njemačka privatna banka Sal. Oppenheim također je uložila u Fond. Fondu je cilj povećati sredstva na 400 milijuna eura u četiri do pet godina.

www.een.hr

12. srpnja 2010.

2 3

Sirana Runolist

Sirevi s Velebita

Zahvaljujući sredstvima iz programa SAPARD Europske unije, sirana iz Krasnog na Velebitu osigurala je budućnost poslovanja Obiteljska tvrtka Tomaić Commerce, vlasnik Sirane Runolist, već se dugi niz godina bavi proizvodnjom sira. S radom je započela 1992. godine, a sada zapošljava 13 radnika i svoje aktivnosti širi i na područje turizma. Najveća prednost tvrtke, smatra njen vlasnik i direktor Vladimir Tomaić, je u poštivanju tradicije proizvodnje sira u krasnarskom kraju, korištenju samo najkvalitetnijeg domaćeg mlijeka koje su proizvele krave i ovce koje pasu na ekološki čistim pašnjacima, te poštivanju najviših standarda higijene i zdravstvene ispravnosti prehrambenih proizvoda. Vlastita robna marka Vlastita robna marka Runolist dokaz je i da su kupci prepoznali trud da im se prenese dio netaknute prirode i autohtonih proizvoda. Njihovi sirevi dobili su najviše nagrade na natjecanjima u Novom Sadu, Babinoj Gredi, Gornjoj Radgoni, Pakovu Selu kao i na izložbi Ekoetno Hrvatska. Tvrtka je zahvaljujući sredstvima iz programa SAPARD skupila dovoljno sredstava za ulaganje u novi pogon za preradu mlijeka te proizvodnju sira i ostalih mliječnih proizvoda u Otočcu. Trenutačni preradbeni kapaciteti omogućuju preradu više od 5000 litara mli-

jeka dnevno, no zbog krize i problema s naplatom kod kupaca sada prerađuju oko 2500 litara mlijeka dnevno (kravljeg, i ovčjeg u sezoni (svibanj-kolovoz)). Proizvode godišnje oko 70 tona

”Iskreno rečeno, nisam očekivao da ćemo zadovoljiti EU kriterije za pomoć, no kako je Ministarstvo imenovalo stručnjake koji su obilazili tvrtke što bi eventualno mogli zatražiti pomoć doš-

Tvrtka godišnje proizvede oko 70 tona sira i ostalih mliječnih proizvoda sira i ostalih mliječnih proizvoda. Sve etape proizvodnog procesa i izlaz gotovih proizvoda redovito nadziru nadležne državne službe, a tvrtka je uvela i HACCP sustav. Do ove investicije koja je financirana i iz programa Europske unije došlo je gotovo slučajno, ističe Tomaić. “Godine 2003. izgradili smo pogon u Krasnom s očekivanjem da će to biti dovoljno za našu tvrtku u sljedećih 20 godina. No kategorizacijom objekata u proizvodnji proizvoda životinjskog podrijetla uvidjeli smo da tamo ne udovoljavamo uvjetima koji vladaju na europskom tržištu, posebice u vrijeme intenzivnije proizvodnje tijekom ljeta”, dodaje Tomaić. U Krasnom su imali problema s ishođenjem dozvola za izgradnju, pa su se okrenuli nedalekoj poslovnoj zoni u Otočcu i tamo odlučili napraviti novi objekt koji zadovoljava standarde.

”Mislim da je tome najviše krivo to što smo bili uporni. Slične projekte su već ostvarili Paška sirana i Zigante, a mi smo iz EU fondova dobili oko dva milijuna kuna za svoj projekt. Kako je on uključivao i kušaonu i edukativni hodnik, još smo ranije dobili od Ministarstva poljoprivrede 600.000 kuna, a za opremu smo dobili još 950.000 kuna tako da smo oko 50 posto sredstava projekta vrijednog oko milijun eura dobili. U ovo krizno vrijeme to je ravno dobitku na lotu. No jednako tako važno je i to što smo naučili - kako raditi i pripremati projekte, pravilno, kvalitetno, posebice uz pridržavanje zakona, što kod nas često nije uobičajeno”, smatra Tomaić. Upravo zato nije bilo nikakvih problema pri izvođenju radova, a inspekcija je bila iznenađena kako se niti malo nije odstupilo od projekta i sve je prošlo na prvom nadzoru.

li su i k nama. Kroz besplatnu konzultantsku kontrolu dobro smo bili ocijenjeni i rečeno nam je da ispunjavamo kriterije”, kaže Tomaić. Financiranje iz EU fonda Tvrtka je već zatražila kredite od poslovnih banaka i HBOR-a, no kako je ishođenje sredstava išlo malo sporije, a svi dokumenti bili su pripremljeni, ušli su u financiranje iz EU fonda.

”Sigurno je da ću i u budućnosti sudjelovati na natječajima za sufinanciranje projekata”, naglašava Tomaić. “Sada imamo oko 3,5 milijuna kuna kredita i moram biti oprezan i pričekati neko vrijeme, no sve što se nudi svakako treba iskoristiti. Svakom poduzetniku preporučio bih sudjelovanje u natječajima uz oslanjanje na dobre konzultante o kojima ovisi 90 posto projekta”, zaključuje Tomaić. (K.S.)

enterprise europe KONJUNKTURA EUROPSKE UNIJE ZA SVIBANJ I LIPANJ

Ponovno se smanjuju pokaz konjunkturne klime u EU-u Gospodarstvenici na EU razini i u europodručju nisu nimalo optimistični, a pesimizam je uočljiv i kod potrošača dr. Mirjana Čižmešija Ekonomski fakultet Zagreb Pokazatelji konjunkturne klime utvrđuju se na temelju rezultata konjunkturnih testova i testova potrošača (engl. business and consumer survays). Sadrže ocjene i očekivanja gospodarstvenika (i potrošača) o narudžbama, zalihama, cijenama, zaposlenosti i poslovanju općenito, i to za pojedine sektore gospodarstva kao što su prerađivačka industrija, trgovina na malo, građevinarstvo i uslužni sektor. Na temelju empirijskih istraživanja utvrđeno je da pokazatelji konjunkturne klime i pokazatelji povjerenja potrošača imaju svojstvo prethođenja referentnim makroekonomskim serijama za dva do tri tromjesečja. Pored toga, dostupni su prije nego što su objavljeni podaci službene statistike.

Prema posljednjim rezultatima konjunkturnog testa u Hrvatskoj, koji je proveo Privredni vjesnik za prvo tromjesečje ove godine, pokazatelj konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji zadržao se na gotovo istoj razini kao i u prethodnom tromjesečju, u građevinskom sektoru se smanjio, dok je u uslužnom sektoru i u trgovini na malo zabilježio porast. Takvo kretanje pokazatelja najavilo je moguće zaustavljanje negativnih trendova ili čak lagani oporavak u trgovini i uslužnom sektoru, zadržavanje postojeće razine gospodarske aktivnosti u prerađivačkoj industriji i pogoršanje već ionako loše situacije u građevinarstvu do kraja ove godine. Budući da se konjunkturni testovi u Hrvatskoj provode na tromjesečnoj razini, rezultati istraživanja za drugo tromjesečje su još u pripremi. Ista istraživanja se u zemljama članicama EU-a provode mjesečno, a rezultati

istraživanja koje objavljuje Europska komisija dostupni su na web adresi http://ec.europa. eu/economy_finance. Prema rezultatima za svibanj i lipanj uočava se da gospodarstvenici na EU razini i u europodručju nisu nimalo optimistični. Pokazatelji su se u zadnja

Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) najviše je pao u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Nizozemskoj dva mjeseca smanjili ili pak ostali nepromijenjeni. Iako pri tumačenju treba uzeti u obzir da se konjunkturna istraživanja od svibnja ove godine provode prema novoj klasifikaciji NACE rev2., što može značiti „prijelom“ u seriji rezultata, očito da optimizam europskih gospodarstvenika slabi.

Europski pokazatelji konjunkture su početkom prošle godine ukazuju na zaustavljanje kontinuiranog smanjenja započetog početkom 2007. godine. Od tada su se povećavali sve do svibnja ove godine i ispravno najavili zaustavljanje krize i početak oporavka sredinom i u drugoj polovini 2009. godine. Posljednja dva smanjenja mogla bi značiti zaustavljanje započetog oživljavanja ili njegovo značajno usporavanje. Tako se Pokazatelj konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji na razini EU-a i europodručja u lipnju 2010. godine, nakon višemjesečnog kontinuiranog rasta od travnja prošle godine, ponovno smanjio i to za gotovo tri boda. U građevinskom sektoru situacija je i dalje vrlo nepovoljna. Pokazatelj konjunkture se nakon dugog razdoblja smanjenja (od početka 2007. godine) tek u drugom tromje-

Pokazatelj konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji EU-a i europodručja

Pokazatelj konjunkturne klime u građevinarstvu EU-a i europodručja

Pokazatelj konjunkt EU-u i europodručju

10,0

0,0

-10,0

-20,0

-30,0

-40,0

-50,0

I VII 2000

I VII 2001

I VII 2002

I VII 2003

I VII 2004

I VII 2005

I VII 2006

I VII 2007

I VII 2008

EU. INDU

Izvor: http://ec.europa.eu/economy_finance

I VII I 2009 ´10

EA. INDU

-50,0

I VII 2000

I VII 2001

I VII 2002

I VII 2003

I VII 2004

I VII 2005

I VII 2006

I VII 2007

I VII 2008

EU. GRAD

Izvor: http://ec.europa.eu/economy_finance

I VII I 2009 ´10

EA. GRAD

-50,0

I VII 2000

I VII 2001

I VII 2002

I 2

Izvor: http://ec.europa.eu/econom

Pokazatelj povjerenja potrošača u EU-u i euro području

Pokazatelj konjunkturne klime u uslužnom sektoru EU-a i europodručja

Indeks ekonomskog

10,0

0,0

-10,0

-20,0

-30,0

-40,0

-50,0

I VII 2000

I VII 2001

I VII 2002

I VII 2003

I VII 2004

Izvor: http://ec.europa.eu/economy_finance

I VII 2005

I VII 2006

I VII 2007

EU. POTR

I VII 2008

I VII I 2009 ´10

EA. POTR

-50,0

I VII 2000

I VII 2001

I VII 2002

I VII 2003

I VII 2004

Izvor: http://ec.europa.eu/economy_finance

I VII 2005

I VII 2006

I VII 2007

EU. USL

I VII 2008

I VII I 2009 ´10

EA. USL

-50,0

I VII 2000

I VII 2001

I VII 2002

I 2

Izvor: http://ec.europa.eu/econom

www.een.hr

12. srpnja 2010.

4 5

krug Počeotreći treći krug natječaja natječaja IPARD

zatelji

Početkom srpnja započeo je treći krug natječaja za sredstva iz programa IPARD za mjeru 101. Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i za mjeru 103. Unaprjeđenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda. Natječaj će trajati do 30. rujna ove godine.

sečju prošle godine počeo povećavati, ali znatno sporije od pokazatelja u drugim sektorima. Nakon nekoliko neznatnih povećanja ponovno se smanjuje u svibnju i lipnju 2010. Uvažavajući prediktivna svojstva tog pokazatelja, očekuje se nastavak nepovoljne gospodarske klime ili čak produbljenje postojeće krize do kraja ove godine. U sektoru trgovine na malo, koja je kao posljednja zahvaćena krizom, što je pokazatelj konjunkture ispravno najavio, pokazatelj ra-

turne klime u trgovini na malo u u

I VII 2003

I VII 2004

I VII 2005

I VII 2006

I VII 2007

I VII 2008

EU. TRG

my_finance

I VII I 2009 ´10

EA. TRG

g raspoloženja EU-a i europodručja

I VII 2003

I VII 2004

my_finance

I VII 2005

I VII 2006

I VII 2007

EU. ESI

I VII 2008

I VII I 2009 ´10

EA. ESI

ste od siječnja 2010. (uz blage oscilacije), ali se u svibnju smanjio za više od četiri boda, kako na razini EU-a tako i europodručja. U lipnju je to smanjenje i dalje prisutno, ali nije tako izraženo (manje od jednog boda). Pesimizam se pojavio i kod potrošača u EU-u. Pokazatelj povjerenja potrošača se također smanjio za tri boda u svibnju, a u lipnju je zadržao vrijednost iz prethodnog mjeseca. Jedino su EU gospodarstvenici u uslužnom sektoru i dalje optimistični u ocjenama i očekivanjima. Porast pokazatelja započet u travnju prošle godine nakratko je poremećen smanjenjem u svibnju ove godine za manje od dva boda, ali u lipnju on nastavlja trend rasta. Najava je to daljnjeg oživljavanja uslužnog sektora, kako na EU razini tako i u europodručju. Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI – Economic Sentiment Indicator), koji objedinjuje rezultate konjunkturnih istraživanja i testova potrošača i kao takav predstavlja kompozitni pokazatelj ocjena i očekivanja na razini cjelokupnog gospodarstva, zbog smanjenja gotovo svih pokazatelja po sektorima europskog gospodarstva također se već dva mjeseca uzastopno smanjuje. U svibnju je to smanjenje iznosilo na EU razini i na razini europodručja -1,7 i -2,2 boda, respektivno. U lipnju se ESI na razini EU-a smanjio za 0,1 bod, a za europodručje je porastao za 0,3 boda. Iz toga se može zaključiti kako je optimizam gospodarstvenika koji je bio prisutan gotovo godinu dana, ponovno na kušnji. Gospodarstvenici izražavaju nesigurnost u poslovnim očekivanjima, što bi značilo kako će se europsko gospodarstvo, a to znači i hrvatsko, oporavljati sporo i dugo. Važno je napomenuti kako je najveće smanjenje ESI-ja zabilježeno u vodećim zemljama članicama EU-a. Tako je u Velikoj Britaniji u lipnju zabilježeno najveće smanjenje ESI-ja koje iznosi -3 boda, zatim u Francuskoj -2,3 i Nizozemskoj -2. Za razliku od njih, Španjolska i Italija bilježe porast od +2,3 i +1,4 boda, respektivno.

U prvom natječajnom krugu za mjere 101. i 103. koji je trajao od 4. siječnja do 4. ožujka primljeno je 37 zahtjeva. Za mjeru 101. predano je 26 prijava ukupne vrijednosti ulaganja od 62,5 milijuna kuna, a visine potpore od 35,2 milijuna. Za mjeru 103. zatražena je kroz 11 prijava potpora od 39 milijuna kuna s ukupnom vrijednošću ulaganja od 78,6 milijuna kuna. U prvom natječajnog krugu u mjeri 101. odbijeno je 10 prijava, a 16 je u daljnjoj fazi obrade, dok je u mjeri 103. sedam odbijeno, dva podnositelja su odustala, a dva su u daljnjoj fazi obrade.

U drugom natječajnom krugu koji je trajao od 17. svibnja do 7. lipnja zaprimljeno je 13 zahtjeva od kojih je za ulaganje u gospodarstva predano osam prijava u ukupnoj vrijednosti od 24,3 milijuna kuna, a visina potpore 12,7 milijuna kuna. Za ulaganje u preradu i trženje ribe i poljoprivrednih proizvoda predano je pet prijava, ukupne vrijednosti 35,2 milijuna kuna, od čega potpore iznose 17,6 milijuna kuna.

Poslovno-znanstveni klub

Ideja Ideja- od do biznisa biznisa odznanosti znanosti njihove zaštite i licenciranja te pojasnio razvojni put proizvoda do njegove primjene i dolaska na tržište.

Prijenos znanstvenih ideja u poslovne mogućnosti kao i buduće perspektive prijenosa tehnologije na Institut Ruđer Bošković bile su teme predavanja Poslovno-znanstvenoga kluba održanog na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Skup su organizirali Poslovno-inovacijski centar BICRO, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska gospodarska komora te Institut Ruđer Bošković. O svojim iskustvima u prenošenju tehnologija i stvaranju okvira za poslovanje utemeljeno na znanosti govorio je Boro Dropulić, jedan od vodećih stručnjaka u tehnologiji lentaviralnih vektora. Sudionike skupa upoznao je s poviješću biotehnologije u SAD-u te istaknuo važnost patentiranja znanstvenih ideja,

Kao instruktor i pridruženi asistent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Johns Hopkins on je prvi razvio vektor zasnovan na HIV-u s ciljem inhibicije replikacije HIV/ AIDS-a. Osnivač je i glavni istraživač korporacije VIRxSYS, gdje je uspješno vodio multidisciplinarni tim koji je započeo i izveo prva klinička ispitivanja lentaviralnih vektora na ljude, a osnivač je i privatne biotehnološke kompanije Lentingen, koja je usredotočena na proizvodnju i razvitak istraživanja terapeutskih lentaviralnih vektora, najefikasnijeg načina za dostavljanje gena u stanicu. Ravnateljica Instituta Ruđer Bošković Danica Ramljak govorila je o trenutačnom statusu kao i budućim perspektivama prijenosa tehnologije na Institut Ruđer Bošković. Poslovno-znanstveni klub osnovan je radi unaprjeđivanja poslovne povezanosti znanstvene zajednice i gospodarstva u svrhu poticanja proizvodnje i izvoza novih proizvoda temeljenih na domaćem znanju.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Pregled aktualnih EU natječaja kojima se traži nabava robe, pružanje usluga i obavljanje radova u okviru EU programa u kojima može sudjelovati Republika Hrvatska. Natječaji su ponajprije namijenjeni tvrtkama koje žele poslovati u Hrvatskoj i ostalim zemljama korisnicama EU programa. Detaljnije informacije o natječajima i potrebnoj dokumentaciji potražite na www.safu.hr. OBNOVA I IZGRADNJA VODOVODA TE SUSTAVA ZA OTPADNE VODE TVS&V, Aktau, Kazahstan, raspisuje natječaj za obnovu i izgradnju vodovoda i sustava za otpadne vode. Projekt vrijedan 5,8 milijuna eura financira Europska banka za obnovu i razvitak. Natječaj je otvoren do 26. veljače 2011. godine. Više podataka o ovom projektu može se dobiti na Projects Management and Coordination Center on Housing and Communal Sector in Mangystau Region (PM&CC), Ms Zhanat Samat, Republic of Kazakhstan, 130000, 13th Microdistrict, Building No.33, 3rd floor, Aktau, Mangystau Region, e-mail: szhanat@ yahoo.com. BEŽIČNI TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAVI Etat de Vaud - service pénitentiaire - état-majorm, Penthalaz, Švicarska, traži nabavu i instalaciju bežičnog telekomunikacijskog i videonadzornog sustava. Natječaj je otvoren do 23. srpnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Etat de Vaud - service pénitentiaire - étatmajor CH. de l’Islettaz, Venoge-Parc, bâtiment A Attn: Urs Hausammann 1305 Penthalaz, Switzerland, email:

urs.hausammann@vd.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. MJERNI INSTRUMENTI Marine/DCSSF/DSSF, Toulon, Francuska, raspisuje natječaj za nabavu mjernih instrumenata. Natječaj je otvoren do 17. kolovoza, a prijave na francuskom jeziku predaju se na BCRM DSSF Toulon/SDFC/DOMA BP 25 Attn: bureau des appels d’offres 83800 Toulon Cedex 9, France. Više podataka o nadmetanju na BCRM DSSF Toulon/SDFC/DAR BP 25 Attn: Mme Durieux 83800 Toulon Cedex 9 France. ELEKTRIČNA OPREMA Ministarstvo kulture Republike Makedonije, Makedonija, traži nabavu električne opreme i osvjetljenja. Natječaj je otvoren do 23. kolovoza, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Ministry of Culture of the Republic of Macedonia ul. Gjuro Gjakovich No. 61 Attn: Ministry of Culture of RM 1000 Skopje FYR of Macedonia, e-mail: b.kostovski@kultura.gov.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. INŽENJERSKE, ARHITEKTONSKE, KONSTRUKCIJSKE I INSPEKCIJSKE USLUGE Nagra Department geology + safety, Wettingen, Švicarska, traži arhitektonske, konstrukcijske, inženjerske i inspekcijske usluge. Natječaj je otvoren do 27. srpnja, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Nagra, Departement geology + safety Hardstrasse 73 Attn: Ms Uschi Fankhauser 5430 Wettingen Switzerland. Više

podataka o nadmetanju na Nagra Hardstrasse 73 Attn: Ms Uschi Fankhauser 5430 Wettingen Switzerland, e-mail: uschi.fankhauser@nagra.ch VOZILA I OPREMA EBRD raspisuje natječaj za nabavu vozila i opreme za projekt čvrstog otpada u Dušanbeu u Tadžikistanu. Natječaj je otvoren do 16. kolovoza, a prijave se predaju na Jamshed Lakaev, Acting Director, Project Implementation Unit, Dushanbe Solid Waste Management Project, N. Karabaev 48 str., Dushanbe-734018, Republic of Tajikistan. e-mail: piu_dswmp@mail.tj. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. UTOVARIVAČI Romerike Avfallsforedling IKS (ROAF) Bølerveien, Norveška, traži nabavu utovarivača s kotačima. Natječaj je otvoren do 18. kolovoza, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Romerike Avfallsforedling IKS (ROAF) Bølerveien Contact: Drift Attn: Tom Roger Fossum 2020 Skedsmokorset Norway, e-mail: firmapost@roaf.no Ovi i drugi natječaji mogu se naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije http://ted. europa.eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUEDE IZ EU-a Na našoj internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Uz to možete i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu ispunjavanjem obrasca koji se nalazi na našoj internet stranici. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na een@hgk. hr kako bismo vam mogli dostaviti puni profil tražene tvrtke. Budući da se ponude objavljuju pod šiframa, potrebno je upisati broj šifre ponude za koju ste zainteresirani, te poslati upit. 20071116036 - Konditorski proizvodi Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju dvopeka, keksa i konzerviranih peciva i kolača traži trgovačke posrednike iz Rumunjske, Hrvatske i Poljske radi distribuiranja i zastupanja svojih proizvoda. 20091022023 - Veleprodaja strojeva Grčka tvrtka specijalizirana za veleprodaju strojeva (kompresori, pumpe, klipovi/ventili) traži poslovne partnere u Jugoistočnoj Europi koji nude usluge trgovačkog posrednika.

savijanja, zavarivanja i za komercijalnu suradnju. Tvrtka nudi recipročnu proizvodnju i nudi se kao podugovaratelj. 20100414019 - Oprema za proizvodnju sladoleda Danski proizvođač opreme za industrijsku proizvodnju sladoleda traži dobavljače limenih dijelova od nehrđajućeg čelika i strojno obrađenih dijelova iz Češke, Slovačke, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.

20090721022 - Ventilacija, klima uređaji Danski proizvođač ventilacijskih i klima uređaja i opreme traži distributere unutar istog segmenta poslovanja. 20100623001 - Ortopedska obuća Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju ortopedske obuće nudi cijelu tvrtku ili njen dio na prodaju.

20100629006 - Proizvodi od drva Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju i prodaju proizvoda od drva (drvo za izgradnju, drvene palete...) traži trgovačke posrednike.

20100614020 - Čelične konstrukcije Slovenska tvrtka specijalizirana za projektiranje i izradu svih vrsta čeličnih konstrukcija traži partnere s kojima bi surađivala kao podugovaratelj.

20100624007 - Aluminij Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju aluminijskih proizvoda traži partnere na području prešanja,

20100527031- Brusilice Danski proizvođač brusilica za metalnu industriju traži distributere ili proizvođače industrijskih strojeva kom-

plementarnih brusilicama koji bi zastupali i distribuirali njene proizvode. 20100618011 - Drvo Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju drva i proizvoda od drva nudi prodaju dijela ili cijele tvrtke. Joint venture (zajedničko ulaganje) ili spajanja također su opcija. 20100527042 - Parket Talijanska tvrtka koja djeluje u području proizvodnje parketa traži dobavljače traka od masivnog hrasta koji su zainteresirani za ulazak na talijansko tržište. 20100415030 - Strojevi za sortiranje recikliranog otpaDA Belgijski proizvođač strojeva za sortiranje namijenjenih za industriju recikliranja traži ekskluzivne zastupnike svoje opreme. 20100317042 - Proizvodi za njegu i čišćenje Turska tvrtka, najveći proizvođač četkica u Turskoj, specijalizirana za proizvodnju i izvoz visokokvalitetnih proizvoda za oralnu njegu, osobnu njegu i proizvoda za čišćenje doma, traži distributere za svoje proizvode. 20100126003 - Sustavi solarne energije Makedonska tvrtka specijalizirana za trgovinu širokom paletom sustava solarne energije (solarni paneli, solarni on-grid sustavi, solarni termalni sustavi, solarni grijači vode, solarni klima uređaji, solarni hibridni sustavi) traži trgovačke posrednike.

www.een.hr

12. srpnja 2010.

Iz Kataloga investicija Vlade Republike Hrvatske (2)

cikle

kozji sirevi

Sok od cikle i tradicionalni kozji sirevi Vrelo, Beli Manastir

Poduzeće koje proizvodi potpuno prirodne sokove od cikle i jabuke, posebnom tehnologijom bez dodatnog šećera, konzervansa, umjetnih boja ili okusa, traži ulagača koji bi im sa 2,4 milijuna eura pomogao u planovima širenja. Zauzvrat nude udjel u vlasništvu i visoke povrate na ulaganje. Ove godine prihod bi im trebao biti oko dva milijuna eura, s prinosom od 15 posto godišnje. Do 2012. godine prihod bi se trebao popeti na 2,7 milijuna eura, s prinosom na ulaganje od 25 posto. Tvrtka postoji od 2005. godine, a svježi kapital uložili bi u nove proizvodne linije za preradu voća i povrća. To bi im omogućilo veći izbor gotovih proizvoda, manje troškove te dostizanje proizvodnje od

dva milijuna litara soka u trećoj godini nakon instaliranja pogona. Sokovi robne marke Vrelo već su i sad prilično konkurentni, a prodaju se u svim većim hrvatskim trgovačkim lancima, ljekarnama, odabranim hotelima i restoranima. Sadašnji plasman u Hrvatskoj čini oko 20 posto tržišnih mogućnosti. Potencijalni kupci nalaze se i u zemljama Europe, SAD-a, te arapskim zemalja iz kojih su pristizali upiti, no potražnja nije mogla biti zadovoljena. Upravo zbog izvoza potreban im je širi asortiman proizvoda te ishođenje dokumentacije o tome da se proizvodnja odvija u skladu sa svjetskim standardima kao što su ISO certifikat, HACCP, Halal i drugi.

A. S. Prior, Omišalj

Obiteljska tvrtka s otoka Krka, s osam zaposlenih, bavi se proizvodnjom ovčjeg i kozjeg sira te mlijeka. Posjeduje 150 ovaca pramenki i 140 koza pasmine francuska alpina. Ima i svoje pašnjake koji obiluju ljekovitim i aromatičnim biljem te postrojenja za proizvodnju sira i skute.

Ujednačena pravila MTK-a za garancije na poziv – UPGP 758

Proizvodi su im dobitnici nagrada na regionalnim i nacionalnim izložbama prehrambenih artikala proizvedenih na temelju tradicionalnih recepata. Procjenjuju da sada svojim količinama pokrivaju tek 10 do 20 posto potreba lokalnog i zagrebačkog tržišta, a imaju i upite iz Srednje Europe i Bliskog istoka, pa žele investirati u proširenje proizvodnje. Ulagaču koji bi u tome sudjelovao sa 500.000 eura prepustili bi 25 posto vlasništva, a tko uloži 980.000 eura, dobio bi 49 posto vlasništva. Spremni su razmotriti i druge prijedloge i vidove suradnje. Novac bi uložili u novu tehnologiju, širenja palete proizvoda, izgradnju mini sirane i početak proizvodnje prerađevina od kravljeg mlijeka.

Međunarodna trgovačka komora prvi je put Pravila usvojila 1991. godine, a posljednjih su godina široko međunarodno prihvaćena nakon što ih je Svjetska banka uključila u svoje obrasce garancija. Nova revidirana Pravila su jasnija, preciznija i sveobuhvatnija u odnosu na raniju verziju. U reviziji je svoj doprinos dalo i Udruženje banaka HGK-a koje je putem ICC-a Hrvatska slalo svoje komentare na sve verzije nacrta. Pravila su namijenjena bankarima, izvoznicima, uvoznicima, odvjetnicima i svim ostalim gospodarstvenicima

i stručnjacima koji u svom poslovanju koriste bankovna jamstva. Međunarodne organizacije i profesionalna udruženja odobrila su primjenu Ujednačenih pravila za garancije na poziv, zakonodavci ih koriste kao model pri izradi nacionalnih zakona, a banke i poslovna zajednica primjenjuju ih u cijelom svijetu u svojem svakodnevnom poslovanju s garancijama. Međunarodna trgovačka komora, svjetska poslovna organizacija sa sjedištem u Parizu, vodeća je svjetska institucija u razvoju standarda, pravila i preporuka za međunarodnu trgovinu. Nacionalni odbor Međunarodne trgovačke komore u Hrvatskoj – ICC Hrvatska – predstavlja Međunarodnu trgovačku komoru u Hrvatskoj, promiče provedbe pravila, kodeksa i smjernica MTK-a te omogućuje aktivno sudjelovanje hrvatskih tvrtki u njenim aktivnostima. Cijena publikacije je 100 kuna, a može se naručiti u tajništvu Nacionalnog odbora ICC-a Hrvatska, Rooseveltov trg 2, Zagreb, na telefon 01/4561 784 ili email: icc@hgk.hr.

Kalendar poslovnih događanja Europa Rujan 9. rujna – Riga food – poslovni susreti, Riga (Latvija) 10. - 11. rujna - IBC poslovni susreti na temu stvaranja i upravljanja zabavnim sadržajem i vijestima, Amsterdam (Nizozemska) 9. - 12. rujna – Poslovni susreti Srednje Europe, Pečuh (Mađarska) 15. rujna - Automechanika 2010, Frankfurt a.M. (Njemačka) 15. rujna – Sajam IFAT ENTSORGA 2010, poslovni susreti na temu ekoloških rješenja, München (Njemačka)

Kapacitet sirane bio bi 300 litara ovčjeg mlijeka i oko 1200 litara kozjeg mlijeka na dan. U projektu je i izgradnja štale-kušaonice tih autohtonih proizvoda, edukativne staze za razgledavanje farme i zabavnog parka u obliku seoskog imanja.

Dvojezična publikacija za garancije Dvojezična garancije Nakon dvije i pol godine rada na reviziji, Ujednačena pravila Međunarodne trgovačke komore za garancije na poziv – UPGP 758 usvojena su na Izvršnom odboru Međunarodne trgovačke komore (MTK) u prosincu 2009. godine. Na snagu su stupila početkom ovog mjeseca i tim povodom ICC Hrvatska i Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije HGK-a izdao je dvojezičnu publikaciju Ujednačena pravila Međunarodne trgovačke komore za garancije na poziv – UPGP 758.

6 7

Poslovni susreti

Susreti na sajmu SASO Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Split u suradnji s Uredom za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu, kao partnerom u Europskoj poduzetničkoj mreži, organizira gospodarske susrete (brokerage event) u sklopu 15. međunarodnog sajma SASO koji se održava od 20. do 24. listopada u Splitu. Susreti će se održati 22. listopada 2010. godine s početkom u 10 sati. Sajam SASO (www.sasofair.com) jedan je od najznačajnijih sajmova za graditeljstvo, drvnu i metalnu industriju, alate i opremu, elektrotehniku, energetiku i telekomunikacije te obrtništvo i malu privredu. Prošlogodišnji sajam privukao je više od 100.000 posjetitelja kojima se predstavilo 2400 izlagača na 35.000 četvornih metara zatvorenog i 30.000 četvornih metara otvorenog izložbenog prostora. Za gospodarske susrete moguće je prijaviti se na sljedeće kontakte: Nataša Bušić, +385 21 32 11 43 Fax: +385 21 34 69 56 e-mail: nbusic@hgk.hr, www.hgk.hr Nikola Balić, Jugo Kaćanski +385 21 30 24 30, +385 92 285 32 72 Fax: +385 21 30 24 38 e-mail: een@utt.hr www.utt.hr

enterprise europe

12. srpnja 2010.

POSLOVNI ANĐELI

NOVAC s neba

Poslovni anđeli su uspješni poduzetnici ili lideri tvrtki/korporacija koji financiraju start-up projekte visokog rizika kroz ulazak u vlasnički udio te pružaju pomoć u daljnjem razvoju i komercijalizaciji projekata

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

zvojno doba tvrtke ili projekta uskaču poslovni anđeli.

Male i srednje tvrtke su pokretači hrvatskoga gospodarstva i one čine 99,4 posto svih registriranih tvrtki, a zapošljavaju 64,7 posto svih zaposlenih. Ostvaruju i 44 posto hrvatskog BDP-a te 40,5 posto izvoza. No suočavaju se s problemom pokrivanja nedostatka kapitala, pogotovo u start-up fazi, budući da banke traže kolateralu, a fondovi rizičnog kapitala žele u veće investicije u kasnijoj, manje rizičnoj fazi poslovanja. Upravo u to ra-

Poslovni anđeli su uspješni poduzetnici ili uspješni lideri tvrtki/korporacija koji financiraju start-up projekte visokog rizika kroz ulazak u vlasnički udio te pružaju pomoć u daljnjem razvoju i komercijalizaciji projekata. To su neformalni individualni investitori koji svojim iskustvom savjetuju mlade tvrtke i poduzet-

Ovakva ulaganja nisu radi novca i profita, nego igre i dokazivanja, te provjere može li se ostvariti neka ideja, kaže Cvetojević nike te pomažu njihovom rastu. Najveća vrijednost poslovnih anđela je “pametno financiranje” — pružanje ekspertize, vještina i poslovnih kontakata. Poslovni anđeli u prvom redu ulažu u sektore koje razumiju i u regiju koju poznaju, a najčešći razlozi zašto ulažu su profit, poticanje poduzetništva, poslovna aktivnost, ali i zabava u stvaranju nove vrijednosti. Anđeli puni eura Jedan od takvih anđela je i poduzetnik i poslovni anđeo Saša Cvetojević. On je do sada investirao u nove projekte oko 200.000 eura, a u dva projekta, Hipersferu i SalePod. NET, ukupno oko 800.000 kuna. Hipersfera je zagrebačka tvrtka za istraživanje i razvoj, koja razvija patentirani autonomni stratosferski

zračni brod - specijalnu letjelicu, “oko na nebu” koje kontinuirano snima Zemlju iznad određene geografske točke. Ukupna potrebna investicija u projekt letjelice Hipersfere iznosi oko 15 milijuna eura, a dosad je investirano oko milijun eura. Za sljedeću fazu razvoja potrebno je 2,2 milijuna eura. Robert Grilc, direktor Hipersfere, očekuje kako će nakon dvogodišnjeg testiranja ta letjelica biti primjenjiva na području javne sigurnosti, nadzora i kontrole granica, te kao ranodojavni protupožarni sustav koji bi štete od požara mogao smanjiti za 50 posto. Ključno međusobno povjerenje Drugi projekt u koji je Cvetojević uložio svoj novac je SalePod.NET, web rješenje automatizacije poslova u prvom redu namijenjeno analitičarima, terenskim djelatnicima i njihovim voditeljima. Marko Kovač, idejni začetnik tog projekta, pojasnio je kako na tržištu rješenja za automatizirano i informatizirano vođenje poslovanja na terenu postoje već godinama, ali su zbog kompliciranosti i skupoće dostupna samo velikim tvrtkama. Njegovo rješenje nudi web aplikaciju (za ured) i aplikaciju za smartphone uređaje namijenjene poslovima izvan ureda, te uslugu na principu mjesečne pretplate, pa će ga moći koristiti i male tvrtke i obrti. O razlozima svojih anđeoskih ulaganja Saša Cvetojević kaže kako je kod ovih investicija ključno međusobno povjerenje partnera: “Bitno je da se nađe međusobna ‘vibra’ između ulagača i poduzetnika. Jer ionako je tu previše nemirne vode kojima naši brodovi plove, ne može se una-

CRANE - hrvatski anđeli CRANE (Croatian Angel Network) je hrvatska mreža poslovnih anđela privatnih investitora zainteresiranih za ulaganja u proizvodne i inovativne tvrtke u vrlo ranom stadiju razvoja. Hrvatska mreža poslovnih anđela je neprofitna udruga koja okuplja poslovne anđele iz Hrvatske i inozemstva koji imaju interes ulagati u inovativne projekte. CRANE je pokrenut zajedničkom inicijativom partnerskih institucija - Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, Poteza Venturesa, Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije, Udruge za poticanje softverskog i online poduzetništva Initium i uspješnih poduzetnika Damira Sabola i Hrvoja Prpića. Poslovni anđeli ove mreže su neformalni individualni investitori koji pružaju know-how - tehničko i poslovno znanje, poznavanje određene industrije i poslovne kontakte, te ulaganja u rasponu od 25.000 do 250.000 eura. prijed reći kakav će biti rezultat.” Cvetojević je poduzetnik zadnjih 16 godina, a danas se bavi distribucijom i logistikom, zdravstvenom njegom i rehabilitacijom, te farmacijom. “Takva ulaganja nisu radi novca i profita, nego igre i dokazivanja, te provjere može li se ostvariti neka ideja. Ulaganje i podrška poslovnog anđela signal je velikim strateškim ulagačima da je riječ o projektu koji je prepoznat kao potencijalno vrlo isplativ i vrijedan”, zaključuje Cvetojević.