e-pv 3637 by NEstar

Dobar posao u Afganistanu Hrvatska je jedna od sedam zemalja s pravom pristupa natječajima u državi koja se sprema na velike projekte

Kad izvoz poraste 300 posto Poljoprivredni institut Osijek jedini je hrvatski javni institut koji uspijeva izvoziti i svoje proizvode i svoje znanje

Konjunkturni test Očekivanja prerađivača i uslugaša još su pozitivna; građevinari i trgovci bez nade u skori oporavak

aktualno Str. 5

aktualno Str. 14-15

pv analiza Str. 16-17

3 6 3 7 3 6 3 8 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 19. srpnja 2010. Godina LVII / Broj 3637/3638 www.privredni.hr

privredni vjesnik

mirovinska reforma / predstavljanja tvrtki / novo zaduženje države / stil / hrwwwatska / svijet financija

Neovisna televizijska produkcija

Producenti izgubljeni u lutanju regulatora Prosječni udjel neovisne produkcije u TV programima kod nas iznosi tek dva do tri posto, iako je zakonski minimum 10 posto. U zemljama EU-a, pak, taj udjel je u prosjeku 37 posto

>>6-7

Intervju: Hido Biščević

Investicije su uvjet ekonomske stabilnosti, kaže hrvatski diplomat i generalni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju

>> 12-13

ta vječna zagonetka: cijena pšenice

Žetva će biti slaba i s pravom se očekuje da će cijena pšenice rasti, no tko može čekati ako nema gdje skladištiti svoje žito?

>> 8

Novo u PV prodaji! TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI cijena

ZAKON O RADU

KULTURA U IZLOGU

s komentarima i tumačenjima

cijena

269,00 kn

261,00 kn

290,00

100,00

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

299,00

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA cijena

90,00 kn

100,00

cijena

90,00 kn

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

90,00 kn

100,00

ČOVJEK I OKOLIŠ

cijena

107,00 kn

119,00

KIGEN

JEZIK TIJELA KIGEN

179,00 kn

199,00

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

HRVATSKII D DIZAJN IZAJ IZ ZAJ A N SAD SSAAD

OTKRIVANJE NJEE O ODN ODNOSA DN DNOS NOSSA S JAVNOŠĆU ĆU

POREZNAA REFORMA REFO RE REFO FO ORM RM RM MAA I HRVATSKA KA KRIZA ZA

POGLED U ZZVJEZDANO VJEZ VJEZ VJ EZD DAANO ON NEBO EBO EB

Croatian Design esign Now

cijena

134,00kn

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća

81,00kn

TIMpress

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

306,00kn

HRVATSKE POSEBNOSTI Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

EUROPSKO LOBIRANJE Novum

149,00kn 314,00kn

ODNOSI S JAVNOŠĆU Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

Menadžerski pristup Synopsis

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

170,00kn

ETIČKA KLOPKA

Teorija i praksa

cijena

90,00 kn

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

cijena

100,00

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

KRIZA SE PRODUBLJUJE

306,00kn 171,00kn

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis KREATIVNOST U ODNOSIMA S JAVNOŠĆU ĆU HUOJ

117,00kn

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU

cijena

HUOJ

117,00kn

315,00 kn

390,00

351,00 kn

150,00

135,00 kn

149,00

134,00 kn

KOMUNIKACIJSKI PLAN HUOJ

117,00kn

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: KIGEN format: 147 x 210 mm opseg: 192 str.

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

350,00

NLP

uvod u osobni rast i razvoj

cijena

KRIZA, A POSLIJE?

RADNO VRIJEME

KRATKA POV POVIJEST VIJJESST BUDUĆNOSTI OSTI

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

134,00 kn

23 1 40,00

21176,00 kn

190,00

171,00 kn

160,00

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

ELEKTROINŽENJERSKI OIN NŽEN ENJE JERSKI RSKI RS KI PRIRUČNIK NIK

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA

EKONOMIJA I POLITIKA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

149,00

drugo izdanje

cijena

269,00 kn

299,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

cijena

144,00 kn

cijena

161,00 kn

170,00 kn

189,00

185,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 396 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 274 str.

179,00

166,00 kn

HUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE HUOJ

EUROPSKI MENADŽMENT

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

Reforma postupka odbora Novum

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 020 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

EU FONDOVI

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

1138 st

privredni vjesnik

593,00 kn

659,00

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

Novum

na pake

162,00 kn

180,00

nakladnik: KIGEN

314,00kn

PLAĆE

Određivanje i isplata plaća TIMpress

108,00kn

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT

179,00kn 90,00kn

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije

629,00kn

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆA

S komentarskim bilješkama TIMpress

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

117,00kn

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

genij elektrotehnike

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI

179,00kn

MOGU LI VAS CITIRATI?

Novum

NIKOLA TESLA

144,00kn

STVARNA MOĆ U EU

2. izdanje Mato Karačić

117,00kn

TIMpress

81,00kn

FLEKSIGURNOST

Relevantan pristup za srednju i istočnu Europu TIMpress

135,00kn

UVOD

www.privredni.hr Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Jadranka Kosor, predsjednica Vlade RH:

Upravljamo javnim financijama Rashodi za 2010. planirani su u visini od 121,4 milijarde kuna. Od toga na plaće zaposlenima otpada 18,5 posto, na mirovine 28 posto, na socijalne naknade u zdravstvu 20 posto. Materijalni rashodi su 7,2 posto, a kamate 5,2 posto. Na subvencije se utroši 4,9 posto proračuna. Ostali rashodi i rashodi za nefinancijsku imovinu su 6,6 posto. To je u načelu i struktura državnog proračuna. Zato je zbog potrebe refinanciranja dugova iz ranijih godina te narušene mogućnosti zaduživanja na inozemnim tržištima, ovo novo zaduživanje ipak priznanje našem upravljanju javnim financijama.

Ivica Todorić, predsjednik Agrokora:

Nelikvidnost sada nije problem Dugovi svih Agrokorovih tvrtki prema državi su nula kuna. Dobavljače plaćamo u roku od 76 dana što je od 10 do 20 posto brže nego trgovci u EU-u. Nelikvidnost u Hrvatskoj trenutačno nije problem, veći je problem nedovoljno investicija. Moramo više investirati, i to u one biznise koji će donositi nove vrijednosti, zapošljavati nove ljude i podizati standarde. Mi smo izvan standarda, a banke nas sve više pritišću jer plaćamo na vrijeme.

Olgica Spevec, ravnateljica AZTN-a:

Studente uče krivoj ekonomiji Prema našem istraživanju, većina studenata ekonomije htjela bi još i povećati subvencije brodogradnji i poljoprivredi. Ali vjerojatno nije problem u studentima, nego u profesorima koji krivo uče te mlade ljude.

Žarko Miljenović, savjetnik guvernera HNB-a:

Zaboravimo na devalvaciju kune Male otvorene zemlje poput naše, s mnogo transfera i doznaka iz inozemstva, trgovinom, turizmom, vlasničkim vezama i visokom eurizacijom, ne mogu razmišljati o devalvaciji. Čak je 70 posto naših dugova u eurima, a najviše su zadužena upravo poduzeća. Devalvacija kune potopila bi ih preko noći. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

Idući broj Privrednog vjesnika izlazi 23. kolovoza

G(h)ost komentator: dr. SC. Tomislav Šmuc, predstojnik Zavoda za elektroniku Instituta Ruđer Bošković

Izdvajanja za znanost kod nas su preniska Broj studenata društvenih zanimanja je udvostručen, dok su tehnička i prirodoznanstvena zanimanja stagnirala. U zapadnim se ekonomijama taj odnos studenata koristi i kao ključni pokazatelj perspektive neke zemlje

injenica je kako je u području elektronike i računarstva fluktuacija znanstvenog kadra uvijek bila jače izražena u odnosu na druga područja. Zadnji veliki odljev kadrova bio je devedesetih godina prošlog stoljeća. U tom području velike potrebe za kvalitetnim ljudima praktički su konstanta kroz desetljeća, i kod nas i u svijetu, pa mladi stručnjaci uvijek imaju veći izbor pred sobom, bilo da se odluče na znanstvenu ili karijeru u gospodarstvu. Stoga, iako je odljev mozgova povijesno bio naš značajan problem, mislim da je visoka dinamika “izmjene ljudi” - pogotovo danas i u našem području logična, a za naše bi gospodarstvo trebala biti i poželjna. Institut Ruđer Bošković (IRB) trebao bi funkcionirati kao mjesto gdje će se formirati samostalni stručnjaci za istraživanje i razvoj u gospodarstvu, kao i znanstveno-nastavni kadar za naše fakultete. Kad je riječ o stimulaciji mladih ljudi i plaći znanstvenih novaka, koja je približno 5000 kuna neto, mislim da za ostala područja istraživanja to nije toliko velik problem. Naime, ponuda poslova u drugim granama gospodarstva u Hrvatskoj i

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Fotografija: Christian - David Gadler

nije baš sjajna pa je znanstveni rad na IRB-u trenutačno relativno dobar izbor. Kad je riječ o elektronici i računarstvu, odnosno ICT sektoru, tu su početne plaće u gospodarstvu za mlade inženjere značajno više, pa ako nisu baš izrazito zainteresirani za znanstvenu karijeru, teško da će se odlučiti za poziciju znanstvenog novaka. Status znanstvenih novaka u zapadnim zemljama u principu nije bolji nego što je kod nas; doktorandi žive teže i rade žešće nego u Hrvatskoj. No, oni biraju taj put jer kada doktoriraju na nekoj

U Hrvatskoj se nedovoljno stimulira ulaganje u tehnološka i prirodoznanstvena istraživanja od prestižnih institucija, preskočit će svoje vršnjake i u plaći i u statusu, bilo gdje da se zaposle. Nisam siguran da je to slučaj i kod nas. U Zavodu trenutačno imamo nekoliko znanstvenih novaka, i to računaraca, elektroničara ali i bioinformatičara. Taj ćemo trend zapošljavanja na određeno vrijeme nastaviti i na projektu e-LICO te na novim

projektima za koje se nadam da ćemo uspjeti dobiti novac iz europskih fondova. Bilo bi lijepo da nam tu Ministarstvo izađe u susret tako da novake koje zaposlimo i djelomično isfinanciramo kroz EU projekte prihvati na novačka mjesta do završetka doktorata. Od visine plaća veći su problemi za Zavod regulativa, stimuliranje i podrška sudjelovanju na EU projektima, te činjenica da će u ovoj krizi zapošljavanje novaka, kao i izdvajanja za znanost biti prvi na udaru. Naravno, svi bi mi trebali pomoći u izlasku iz krize, ali mislim da su izdvajanja za znanost u Hrvatskoj

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

i prije krize bila daleko preniska. Za pravi iskorak prema gospodarstvu treba dugoročni angažman na ciljanim projektima, koji bi mogli generirati tehnološki bitne inovacije od kojih gospodarstvo može imati stvarne i dugoročnije koristi. To se najbolje može vidjeti na primjeru Finske, koji kopiraju mnoge zemlje, a koji podrazumijeva vrlo usku suradnju znanosti, gospodarstva i lokalne zajednice. Najznačajnije je ipak to što je tamo budžet za temeljna znanstvena istraživanja oko milijardu eura, a za primijenjena i razvojna oko četiri milijarde eura, a to je približno i odnos između ulaganja države i gospodarstva. Nažalost, u Hrvatskoj se nedovoljno stimulira ulaganje u tehnološka i prirodoznanstvena istraživanja, a to ima utjecaja i na odnos zanimanja; broj studenata društvenih zanimanja u zadnjih 15 godina je udvostručen, dok su tehnička i prirodoznanstvena zanimanja stagnirala. Koliko mi je poznato, u nekim je zapadnim ekonomskim studijama broj studenata na tehničkim i prirodnoznanstvenim fakultetima izdvojen kao jedan od ključnih pokazatelja ekonomske perspektive neke zemlje.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.o.o.

AKTUALNO

( 0,34% veće mirovine

*vijesti Milijarde za zaštitu okoliša Hrvatska obrtnička komora i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) organizirali su sredinom srpnja konferenciju Zaštita okoliša i energetska učinkovitost. Na konferenciji su se obrtnici mogli pobliže upoznati s ulogom Fonda u financiranju projekata koji pridonose zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti. Vinko Mladineo, direktor Fonda, izjavio je kako je Fond od 2004. odobrio 6,26 milijardi kuna za financiranje 3713 projekata zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Prijave za sajam u Zenici Županijska komora Sisak organizira nastup na sajmu ZEPS 2010. koji se održava u Zenici od 5. do 10. listopada. Sajam ZEPS opći je sajam podijeljen na 20 specijaliziranih blokova iz djelatnosti prehrane, građevinarstva, informatike, energetike... U okviru sajma održat će se i Sedmi međunarodni specijalizirani sajam metala ZEPS Intermetal 2010. Za prijavu i dodatne informacije treba se obratiti HGK-ŽK-u Sisak. Eko etno Hrvatska u Zadru

Međunarodni sajam proizvoda i usluga ruralnih područja – Eko etno Hrvatska Europa Tour održat će se od 13. do 17. listopada u Zadru. U sklopu te manifestacije održat će se Osmi sajam proizvoda i usluga ruralnih područja Eko etno Hrvatska, Drugi sajam proizvoda i usluga ruralnih područja europskih država i regija Eko etno Europa te Drugi međunarodni sajam ruralnog turizma Eko etno Tour.

Privredni vjesnik Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

onima koji će raditi dulje

Mirovinska reforma

Nema novca za veća izdvajanja za drugi mirovinski stup Za veća izdvajanja u proračunu bi trebalo osigurati dodatnih milijardu kuna godišnje. U trećem stupu poslodavci će imati porezne olakšice ako dobrovoljno štede za svoje radnike, a fondovima će se poticaji smanjiti sa 25 na 15 posto Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

ad je riječ o povećanju izdvajanja za drugi mirovinski stup, moramo u ovim okolnostima smanjenog prihoda državnog proračuna s Ministarstvom financija sagledati realne mogućnosti, diplomatski je odgovorio državni tajnik za rad Krešimir Rožman na naš upit o mogućim izmjenama financiranja drugog stupa, ili preciznije kazano, hoće li ono biti uključeno u mirovinsku reformu koja se priprema. To se već, podsjetimo, godinama traži, ali za to bi, ističe Rožman, u proračunu trebalo osigurati dodatnih milijardu kuna godišnje. Izmjene u trećem mirovinskom stupu Izmjenama Zakona o porezu na dobit za poslodavce je od 1. srpnja uvedena olakšica za uplate u treći stup za svoje radnike, a u pripremi je izmjena Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima kojom će se stope poticajnih sredstava za fondove s dosadašnjih 25 smanjiti na 15 posto. U planu je i revizija tzv. povlaštenih mirovina. Vlada je, naglašava Rožman, donijela odluku o formiranju međuresorne radne skupine kojoj će cilj

biti usklađivanje mirovina ostvarenih prema posebnim propisima. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva kao nositelj te mjere i koordinator međuresorne skupine, već će tijekom srpnja započeti s radom na reviziji povlaštenih mirovina. Ipak, Rožman nam nije mogao reći u kojem će smjeru ići te izmjene. No gotove su konzultacije i javne rasprave o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju te Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. “Najvažnije odredbe prijedloga prvog zakona su postupno usklađivanje dobi za

odlazak u mirovinu za žene i muškarce te smanjivanje prijevremene mirovine, što znači usklađivanje prijevremene i starosne mirovine u skladu s očekivanim godinama korištenja mirovine”, naglasio je Rožman. Pojasnio je kako se za usklađivanje dobi za odlazak u prijevremenu i redovnu (starosnu) mirovinu predlaže prijelazno razdoblje od 10 godina, podizanjem dobi za žene svake godine za šest mjeseci. Smanjivanje prije-

vremene mirovine predlaže se u visini od 0,34 posto mjesečno (sada je 0,15 posto) što godišnje iznosi 4,08 posto (sada 1,8 posto), a za maksimalnih pet godina iznosi 20,4 posto (sada devet posto). Naglašavam, ista-

Prijevremene mirovine ni u kojem slučaju ne mogu biti iste kao starosne knuo je, kako nije riječ ni o kakvom “penaliziranju” nego o nužnom usklađivanju jer ako netko ide pet godina ranije u mirovinu, znači da će pet godina dulje primati mirovinu. Stoga njegova mirovina nipošto ne može biti ista kao mirovina onoga koji će raditi pet godina dulje. Tako, pojašnjava Rožman, osoba koja bi radila do starosne mirovine, uživala bi je 10 godina, i dobila ukupno 100 posto novčanih jedinica. Osoba koja ide pet godina ranije pa mirovinu uživa 15 godina i sa smanjenjem od 20,4 posto - dobije još uvijek više novca - 119,4 posto novčanih jedinica. Dakle, i dalje bi u nepovoljnijem položaju bili oni koji rade do starosne mi-

rovine. Predlaže se da se istodobno i u jednakom postotku (0,34 posto) povećaju mirovine za one osobe koje će ostati raditi dulje, dakle nakon uvjeta za starosnu mirovinu (muškarci nakon 65. godine, a žene u godinama koje su prijelaznim razdobljem predviđene). Uštede u sustavu “Smatramo, a i sve analize koje smo radili to pokazuju, da ova mjera znači uštedu u sustavu. Održivost mirovinskog sustava i njegovi mogući manji troškovi trebali bi generalno imati pozitivan učinak na gospodarstvo”, naglasio je Rožman. Uz to, dodao je, riješit će se i pitanje trenutka prestanka prava na naknadu za slučaj nezaposlenosti, zbog koje su do sada stariji od 55 godina bili prisiljeni odlaziti u prijevremenu mirovinu. Izmjene Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti idu u smjeru da se prava na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje ostvaruju sve do stjecanja uvjeta za starosnu ili invalidsku mirovinu, ali uz vremensko ograničavanje pune naknade kako bi se nezaposleni motivirali na aktivno traženje posla. Nakon određenog vremenskog roka imat će 50 posto naknade i obvezu dodatnog usavršavanja ili prekvalifikacije, te produljenje prava na novčanu naknadu za nezaposlene kod kojih postoji rizik dugotrajne nezaposlenosti.

www.privredni.hr Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

( samo 7 zemalja

ima licenciju za pristupanje natječajima u Afganistanu

( 11 hrvatskih tvrtki

sudjelovalo na Gospodarskom forumu u Kabulu

Otvoreno predstavništvo HGK-a u Kabulu

Afganistan postaje odličan biznis SAD i Europska unija veliki su donatori civilnog proračuna, uz financijsku podršku NATO saveza pokreću se veliki infrastrukturni projekti, a u zemlju se uvoze velike količine robe svih vrsta Igor Vukić vukic@privredni.hr

fganistan je početak snažnije prisutnosti Hrvatske na području Srednje Azije. Pred nama nije lagan put, bit će to prostor borbe s globalnom konkurencijom, ali to je jedini mogući put ako želimo živjeti od vlastitog rada. Hrvatska više ne može živjeti na tuđi račun zaduživanjem ili prodajom imovine, ona mora otvarati nova tržišta, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević u Kabulu, glavnom gradu Afganistana, prilikom prošlotjednog otvaranja prvog izvaneuropskog predstavništva HGK-a. Predstavništvo Komore smješteno je u prostoru od 60-ak četvornih metara u Karta-e-Charu, stambenoj četvrti obiteljskih kuća, a svoju će kuću dijeliti s američkom zaštitarskom kompanijom. Direktor kabulskog predstavništva bit će Stanko Dunatov, a njegov zamjenik Zvonimir Radiček. Dozvolu za rad predstavništva Vidoševiću je

uručio Khan Jan Alokazai, potpredsjednik afganistanske Trgovinske i industrijske komore koji je ocijenio da je suradnja s

tingentu hrvatske vojske od 330 vojnika, koji u Afganistanu djeluje u okviru ISAF-a. Istaknuo je kako je osmogodišnje iskustvo

je ekonomske politike na međunarodnom planu. “Iako treba uvažavati europsko tržište, Hrvatska se što prije mora okrenu-

Afganistan je član srednjoazijske Organizacije za gospodarsku suradnju koja obuhvaća tržište od 400 milijuna stanovnika, od Turske do Indije Hrvatskom od velike važnosti za Islamsku Republiku Afganistan. Vrata Istoka “Zahvaljujem Hrvatima što su ovamo poslali svoju djecu kako bi omogućili sigurnost našoj zemlji. Sada otvaramo novu stranicu suradnje u području ekonomije. Ohrabrit ćemo afganistanske investitore da dođu u Hrvatsku te vam jamčimo da su afganistanski biznismeni iskreni te ljudi od povjerenja”, poručio je Khan Jan Alokozai. I Nadan Vidošević je posjetio hrvatske vojnike i zahvalio se 15. kon-

i briljantan rad na terenu s afganistanskim narodom temeljna pretpostavka za početak gospodarske suradnje. Rezultat toga je i novonastalo predstavništvo HGK-a u Kabulu. Vidošević je napomenuo kako je Jadranka Kosor prva predsjednica Vlade koja se okrenula novim tržištima izvan Europe, o čemu svjedoči i njezin nedavni posjet Moskvi, te da se nada kako će uskoro naći mogućnost i za posjet Afganistanu. To bi, kako je rekao, bilo ključno za uspjeh hrvatskoga gospodarstva na ovom tržištu, te početak jedne drukči-

ti i drugim velikim svjetskim tržištima, Srednjoj Aziji, Kini, Indiji, Brazilu, Rusiji, arapskom svijetu i čitavom nizu drugih zemalja, odnosno tržištima Pokreta nesvrstanih”, istaknuo je Vidošević. Afganistan bi mogao biti dobar oslonac za takve poteze jer je član srednjoazijske Organizacije za gospodarsku suradnju koja obuhvaća tržište od 400 milijuna stanovnika, od Turske do Indije. U samom Afganistanu također ne manjka dobrih poslova. “Afganistan je zemlja koja je otvorena za ula-

zak stranih kompanija, a u kojoj nedostaje svih vrsta roba: hrane, odjeće, obuće, lijekova, poljoprivredne mehanizacije, strojeva, električnih uređaja... Stoga je suradnja moguća u svim sektorima”, rekao je Stanko Dunatov, direktor predstavništva HGK-a, koji u Afganistanu radi od 2002. kao vlasnik tvrtke koja se bavi logistikom i graditeljstvom. Pravi trenutak Prema njegovim riječima, sada je pravo vrijeme za ulazak na to tržište, a zanimljivi mogu biti veliki infrastrukturni projekti, osobito u cestogradnji, mostogradnji, vodoopskrbi i odvodnji, proizvodnji i distribuciji električne energije. Velike prilike otvaraju se tvrtkama iz prehrambene industrije koje imaju halal certifikat. Postoje brojne poslovne mogućnosti za hrvatske tvrtke i preko projekata koje financira NATO savez. U 2010. godini takvih je poslova bilo, primjerice, u vrijednosti od 460 milijuna eura. Afganistan ima i znatan civilni proračun koji

uglavnom pune Sjedinjene Američke Države, EU i drugi donatori. Nekoliko milijardi dolara iz proračuna godišnje se troši na uvoz robe i usluga te infrastrukturne projekte. Zvonimir Radiček, zamjenik direktora predstavništva, rekao je da su se u posljednje dvije godine smanjili rizici poslovanja. Kontrola financiranja i plaćanja na visokoj su razini. Prije realizacije projekata obavlja se provjera sigurnosti područja na kojem se projekt realizira. Kabul je i vrlo dobro prometno povezan. Zrakoplovne linije iz Frankfurta, Dubaija i New Delhija vrlo su česte (četiri do pet puta dnevno), a osim vojnog kontingenta, u Kabulu živi i oko 4600 stranaca civila. Stanko Dunatov smatra da se hrvatski privrednici trebaju informirati o Afganistanu - u čemu će im pomoći predstavništvo HGK-a - odbaciti predrasude i shvatiti da on postaje zemljom za svjetski biznis. U kojem i početna ulaganja i rizici mogu biti nešto veći, ali su i profiti ekstra veliki.

Hrvatska među rijetkima s licencijom za natječaje

Održan Hrvatsko-afganistanski gospodarski forum

Šanse za dobivanje posla za hrvatske tvrtke velike su jer je Hrvatska među samo sedam zemalja koje imaju licenciju za pristupanje natječajima u toj zemlji. Ostale zemlje su SAD, Kanada, Pakistan, Tadžikistan, Rusija i Indija. HGK je potpisao i Sporazum o suradnji s afganistanskom Trgovinskom i industrijskom komorom čime su ispunjeni svi preduvjeti za sudjelovanje na natječajima. HGK će pružati i sve informacije o poslovnim mogućnostima, sigurnosnim pitanjima, organizirati dolazak privrednika, olakšavati komunikaciju s birokracijom i omogućavati potrebne kontakte te davati svu ostalu pomoć u nastupu na tom tržištu.

Nakon otvaranja predstavništva HGK-a održan je Hrvatsko-afganistanski gospodarski forum. S hrvatske strane sudjelovalo je 11 tvrtki: Agencija Alan, Birotehna, Dalekovod, Dok-ing, Hittner, Instrumentarija, Jacquard, Podravka, Ventilator Grupa, HCR-CTRO i Klaster za humanitarno razminiranje. “Bila je to dobra prilika za uspostavljanje prvih kontakata i predstavljanje naše ponude”, kaže Robert Mokrović, direktor marketinga Jacquarda. Tvrtku je u Kabulu zastupao direktor Branko Glasnović, ujedno predstavljajući ponudu Tekska - klastera tekstilnih poduzeća. Predstavljena je ponuda odjeće za vojnike (šivanje činova i oznaka, veste, čarape i slično) za koju se vjeruje da bi mogla imati dobru potražnju zbog brojnih vojnih i zaštitarskih organizacija koje djeluju u Afganistanu.

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

( oko 37% prosječan udio

neovisne produkcije u TV programima zemalja EU-a

Neovisna televizijska produkcija

Producenti izgubljeni u luta

Neovisni producenti upozoravali su da doslovno prevođenje EU direktive u Zakon o elektroničkim medijima, što je već postalo zakon Drago Živković zivkovic@privredni.hr

išemjesečna rovovska bitka za pozicije na vrhu Hrvatske radiotelevizije bacila je u sjenu širu sliku televizijske produkcije u Hrvatskoj. A ta slika nije nimalo ružičasta, posebice nakon odustajanja

Bolja vremena za neovisne producente dolaze s novim zakonom o HRT-u HRT-a od proizvodnje hrvatske sapunice, što je trebao biti značajan prihod za neovisne televizijske produkcije. Neovisni producenti okupili su se potkraj prošle godine u Hrvatsko društvo nezavisnih televizijskih producena-

ta (HDNTVP), koje kao predsjednik predvodi Nebojša Taraba, tajnik je Robert Tomljenović, a predsjednik Nadzornog odbora Ivan Maloča. Društvo je potkraj svibnja primljeno u CEPI, krovnu europsku koordinaciju neovisnih producenata, što smatraju potvrdom svoje relevantnosti kako u Hrvatskoj tako i u Europi. Ipak, neovisni producenti malo su se prekasno udružili, priznaje Taraba, da bi mogli znatnije utjecati na zadnju verziju Zakona o elektroničkim medijima, koju je Sabor donio potkraj prošle godine, prije svega radi usklađivanja s relevantnom direktivom Europske unije. U susret nakladnicima Neovisni producenti upozoravali su kako doslovno prevođenje direktive, što

je već postalo zakonodavna praksa u Hrvatskoj, nikako nije dobro. Tada su, kaže Taraba, dobili čvrsta obećanja iz Ministarstva kulture kako će regulator, Vijeće za elektroničke medije, donijeti podzakonske akte u cilju zaštite kulturnih i jezič-

nih posebnosti, kao što su to napravile i druge zemlje EU-a. Pravilnici u međuvremenu jesu napravljeni, ali u njima nije prihvaćena nijedna primjedba neovisnih producenata, tvrdi Taraba. Naprotiv, uglavnom se izišlo u susret komercijalnim nakladni-

RTL i Nova: ispunjavamo zakonske obveze

Uskoro objava programskih osnova

Obje komercijalne televizije s nacionalnom koncesijom, RTL i Nova TV, smatraju da zakonske odredbe o nezavisnoj produkciji ispunjavaju i iznad propisanog minimuma. Glasnogovornica RTL-a Nataša Roksandić kaže da oni surađuju s više od 10 nezavisnih produkcija, dok PR menadžerica Nove TV Vedrana Cvetko navodi da ta medijska kuća prikazuje djela petnaestak europskih neovisnih proizvođača. Nova TV je u 2009. imala udjel neovisne produkcije od 22,7 posto i prva je u Hrvatskoj, ističe Vedrana Cvetko, otvorila vrata razvoju nezavisnih produkcija, pa i danas, kada imaju kapacitete i mogućnost proizvodnje vlastitog programa, suradnju nastavljaju s proizvođačima koji, kako kažu, donose kvalitetu na razini standarda i komercijalnih potreba Nove TV. Kad je riječ o vrsti programskih sadržaja koje ubrajaju u neovisnu produkciju, s RTL-a poručuju kako su to sva audiovizualna djela koja podliježu kriterijima sukladno važećim propisima, dok na Novoj TV preciziraju da svoju emisiju Ezo TV ne uključuju u udjel neovisne produkcije, nakon što ju je Vijeće za elektroničke medije u veljači ove godine proglasilo teletrgovinom. Uz teletrgovinu, u neovisnu produkciju ne uključuju se ni vijesti, sportski događaji, igre, oglašavanje i teletekst.

Opravdanost jednog od prigovora koji mu upućuju neovisni producenti priznaju i u Vijeću za elektroničke medije: programske osnove nakladnika televizije i radija na temelju kojih je dana koncesija nisu još nigdje objavljene. Ističući da je tek jedna od niza novih obveza koju su dobili, u Vijeću obećavaju da će nakon utvrđivanja obrasca dokumenta, programske osnove uskoro postupno početi objavljivati, kako ih budu dobivali od nakladnika. Svjesni su, također, problema koji nastaju na malom hrvatskom tržištu zbog odredbe da neovisni proizvođač smije po narudžbi pojedinog nakladnika televizije ostvarivati najviše polovinu svoje godišnje proizvodnje. Kako je i EU ostavio mogućnost da svaka zemlja samostalno izabere najprihvatljivije mjere poticanja razvoja neovisnih proizvođača, Vijeće upravo prikuplja podatke od regulatora elektroničkih medija u drugim zemljama, nakon čega će moći kvalitetnije odgovoriti na dvojbe koje se postavljaju u svezi s neovisnim proizvođačima u Hrvatskoj. Kad je riječ o želji neovisnih produkcija da se kvota za sve televizije poveća na 15 posto, kako je to predloženo u novom zakonu o HRT-u, Vijeće smatra kako su očekivanja javnosti od HRT-a kao javne televizije uvijek veća nego od drugih nakladnika.

cima u dijelu postizanja minimalnih kvota neovisne produkcije koje zakon propisuje. Prosječan udjel neovisne produkcije u televizijskim programima sada je oko 37 posto za sve zemlje EU-a, a kod nas je prosjek, prema Tarabinoj računici, tek

dva do tri posto, iako je zakonski minimum 10 posto. Ipak, podaci televizijskih nakladnika sasvim su drugačiji, a to je, prema tumačenju neovisnih producenata, posljedica toga što nakladnici u neovisnu produkciju ubrajaju i razne zabavne emisije

Televizijski nakladnici Nakladnik Dubrovačka televizija Gradska televizija Hrvatska radiotelevizija Hrvatska radiotelevizija KA-Vision Kanal RI Mijor Nezavisna istarska televizija Nezavisna televizija Nova TV OAR Otvorena televizija Zagreb RTL Hrvatska Slavonsko-brodska televizija Televizija Dalmacija Televizija Jadran Televizija Primorja i G.Kotara Televizija Slavonije i Baranje Televizija Sljeme Televizija Šibenik TV Nova TV Plus Vox VTV-Varaždinska televizija VTV Izvor: Vijeće za elektroničke medije

Pozivna oznaka DU TV Gradska televizija HRT1 HRT2 Televizija 4 rijeke Kanal RI Čakovečka televizija Nezavisna istarska televizija NET Nova TV Osječka televizija OTV RTL Televizija SBTV Televizija Dalmacija TV Jadran RiTv STV TV Sljeme Televizija Šibenik TV Nova TV Plus Vox TV Varaždinska televizija Vinkovačka televizija

www.privredni.hr Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

( 2 do 3% prosjek

Nebojša Taraba, predsjednik Hrvatskog društva nezavisnih televizijskih producenata (HDNTVP)

neovisne produkcije u Hrvatskoj

nju regulatora

nodavna praksa kod nas, nikako nije dobro đutim, da se RTL rasporedi na više produkcijskih kuća u Hrvatskoj, a ima signala da bi se to moglo i dogoditi, otkriva Taraba, prema čijim podacima RTL radi sa samo tri vanjske produkcije, pri čemu im najveći dio programa proizvodi njemačka producentska kuća Constantin Entertainment.

kao što su, primjerice, Ezo TV, Astro show ili Kunolovac, a to nije bila namjera zakonodavca. Relativno najmanje problema neovisni producenti zasad imaju s HRT-om, a ne osporavaju ni da je velika većina programa RTL-a vanjska produkcija. Voljeli bi, me-

Područje koncesije Grad Dubrovnik Grad Zadar Republika Hrvatska Republika Hrvatska Grad Karlovac Primorsko-goranska županija Šire područje Čakovca Istarska županija Sisačko-moslavačka županija Državna razina Šire područje Osijeka Zagrebačka županija i Grad Zagreb Republika Hrvatska Grad Slavonski Brod Grad Split Splitsko-dalmatinska županija Grad Rijeka Osječko-baranjska županija Grad Zagreb Grad Šibenik Grad Pula Grad Jastrebarsko Šire područje Zadra Međimurska i Varaždinska županija Vukovarsko-srijemska županija

Nema pouzdanih podataka Nova TV je, prema njegovim riječima, barem za članove HDNTVP-a potpuno zatvorena, a tvrde da imaju potrebne kvote. Koliko Taraba zna, Nova TV zapravo gotovo sve producira interno, osim malog dijela magazinskih emisija. No, kako regulator ne provodi kvalitetan nadzor, neovisni producenti kažu da nemaju pouzdane podatke. Ključno pitanje za neovisne pro-

Razloge za to lutanje Taraba nalazi manjim dijelom u šlamperaju, ali većim dijelom u snažnom lobiranju komercijalnih televizijskih nakladnika ducente tako je mogućnost ne samo kvantitativne, nego i kvalitativne kontrole ispunjavanja zakonske obveze. Te mogućnosti trenutačno nemaju i zato što Vijeće za elektroničke medije, unatoč zakonskoj obvezi, nije objavilo programske osnove komercijalnih televizija, na temelju kojih nakladnici dobivaju kon-

cesiju i koji bi trebali precizirati vrste sadržaja što su ih one obvezne proizvoditi i prikazivati. Zbog toga neovisni producenti ne znaju niti koje vrste sadržaja bi trebali proizvoditi da bi imali izgleda ući u kvotu nekog nakladnika. I tijekom javne rasprave o novom zakonu o HRT-u, koji je sada u prvom čitanju pred Saborom, predstavnici većine strukovnih udruga koje se bave audiovizualnom proizvodnjom prigovarali su radu Vijeća za elektroničke medije. To regulatorno tijelo postoji već sedmu godinu i da je svoj posao radilo kako treba, danas bismo vjerojatno usavršavali zakonska rješenja, umjesto da i dalje lutamo, smatraju neovisni producenti. Šlamperaj i lobiranje Razloge za to lutanje Taraba nalazi manjim dijelom u šlamperaju, ali većim dijelom u snažnom lobiranju komercijalnih televizijskih nakladnika, čijim vlasnicima su briselski uredi mnogo dostupniji nego neovisnim producentima. Bolja vremena, unatoč nedavnom poništenju natječaja za sapunice, za neovisne producente dolaze s novim zakonom o HRT-u jer je kvota za neovisne produkcije podignuta na 15 posto godišnjeg proračuna za proizvodnju programa, od čega polovina pripada hrvatskim produkcijama. Komercijalnim televizijama zasad ostaje kvota od 10 posto neovisne produkcije, premda bi članice HDNTVP-a i to rado povećale.

Producenti nisu estrada nego ozbiljna industrija Ozbiljnih produkcijskih kuća, koje su u stanju realizirati zahtjevnije dramske projekte ili show programe, u Hrvatskoj ima možda šest ili sedam. One su uglavnom sve članice Hrvatskog društva nezavisnih televizijskih producenata.

Realna vrijednost tržišta mogla bi biti između 200 i 250 milijuna kuna, ali uspijeva se realizirati manje od 30 posto Društvo bi se, ističe njegov predsjednik Nebojša Taraba, svakako željelo proširiti i na druge hrvatske gradove. Namjera im je da se dio produkcije izmjesti iz Zagreba jer smatraju da će to u konačnici biti dobro za sve. Kolika je vrijednost hrvatskog tržišta neovisnih produkcija? - Postoji procjena da bi realna vrijednost našeg tržišta mogla biti između 200 i 250 milijuna kuna. Recesija jest dovela do određenog pada u poslovanju, ali treba znati da mi uspijevamo realizirati manje od 30 posto vrijednosti tržišta, upravo zato što se Zakon o elektroničkim medijima ne poštuje. Strane procjene govore da je vrijednost cijelog tržišta audiovizualne proizvodnje u Hrvatskoj,

uključujući kapacitete samih nakladnika, blizu 100 milijuna eura godišnje. To je jedna ozbiljna industrija.

ukupnoj gledanosti televizije u zadnjih godinu dana se udvostručio na oko 16 posto, što je vrlo značajno.

Nezavisne produkcije najpoznatije su po sapunicama. Čini se da vas zato dio javnosti ne doživljava kao ozbiljnu profesiju. - Nažalost, jednim dijelom smo za to krivi i mi sami. Naša je profesija u prvim godinama uspostave tržišta dobila estradni prizvuk, producente se percipiralo kao raskalašene dečke koji se naokolo vozikaju jahtama i avionima i zabavljaju s mladim, zgodnim glumicama. Zaboravilo se da su producenti zapravo prva linija proizvodnje i filma i televizijskih sadržaja, koji u konačnici štite interese i daju posao čitavoj vojsci glumaca, redatelja, scenarista, kostimografa, scenografa, kompozitora, animatora i tako dalje. To je čitav niz slobodnih umjetničkih zanimanja koja su po svojoj naravi ugrožena.

Kako će na neovisne produkcije utjecati digitalizacija televizijskog signala? - Ona nam svakako širi tržište. Uspjeli smo u zadnji čas postići da se zakonske odredbe o kvotama primjenjuju i na specijalizirane kanale, što će vlasnike tih kanala natjerati da traže nove sadržaje. Tu očekujemo povećanje obujma posla iako ne vidimo tako skoro mogućnost povećanja ukupnog budžeta za taj posao. To će ovisiti o marketinškim prihodima nakladnika, o naplati i o cijeloj gospodarskoj situaciji.

Što je s lokalnim televizijama? Kakvi su njihovi programski kapaciteti? - I za njih vrijedi kvota od 10 posto neovisne produkcije. Oni jesu komercijalno manji, ali postaju sve ozbiljnija konkurencija jer s povećanom penetracijom IP i kabelske televizije dolazi do disperzije. Udio lokalnih i specijaliziranih kanala u

Smatrate li da Zakon o elektroničkim medijima treba ponovno mijenjati? - Svakako, i to hitno. Postoji jedno posebno važno mjesto u Zakonu gdje se propisuju kriteriji po kojima se produkcijska kuća definira kao nezavisna. Jedan od kriterija je i to da nezavisni producent godišnje ne smije ostvarivati više od 50 posto svog prometa s jednim televizijskim nakladnikom. U našoj situaciji, kad imate tri televizije, od kojih dvije izbjegavaju raditi s vama, a na životu vas održava samo HRT, naprosto je nemoguće poštivati tu zakonsku odredbu.

S MARKOVA TRGA

( oko 550.000 t

PREGLED NOVIH PROPISA VAŽNIH ZA GOSPODARSTVO DONESENIH OD 1. LIPNJA DO 14. SRPNJA 2010. ZAKONI • Zakon o smanjenju mirovina određenih/ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (NN 71/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju/Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN 71/2010) • Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o javnim cestama (NN 73/2010) Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. (NN 75/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN 80/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (NN 80/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o igralištima za golf (NN 80/2010) • Zakon o izmjeni Zakona o šumama (NN 80/2010) PROPISI VLADE RH • Uredba o potporama proizvođačkim organizacijama u sektoru voća i povrća (NN 70/2010) • Odluka o izmjeni Odluke o uvjetima korištenja službenih osobnih automobila, mobilnih telefona, redovnih zrakoplovnih linija, poslovnih kreditnih kartica te načinu odobravanja službenih putovanja (NN 70/2010) • Odluka o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene luke nautičkog turizma u uvali Luke na dijelu k.o. Tisno (NN 74/2010) • Uredba o određivanju robe koja se izvozi i uvozi na temelju dozvola (NN 77/2010) • Uredba o visini vodnoga doprinosa (NN 78/2010) • Uredba o Uredu za središnju javnu nabavu Vlade RH (NN 78/2010) • Odluka o koncesiji za gospodarsko korištenje luke posebne namjene - brodogradilišta na dijelu k.o. Solin, predio Brodoremontno brodogradilište Vranjic (NN 78/2010) • Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o osiguranju izvoza (NN 79/2010) • Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o određivanju roba i usluga (nabavnih kategorija) središnje javne nabave (NN 79/2010) • Uredba o visini naknade za zaštitu voda (NN 82/2010) • Uredba o visini naknade za korištenje voda i Uredba o visini naknade za uređenje voda (NN 82/2010) • Uredba o osnivanju sigurnosnog fonda za žitarice i industrijsko bilje (NN 83/2010) • Državni plan obrane od poplava (NN 84/2010) PROPISI MINISTARSTVA RADA, GOSPODARSTVA I PODUZETNIŠTVA • Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra udruga (NN 70/2010) • Pravilnik o načinu objave kolektivnih ugovora (NN 70/2010) • Pravilnik o postupku dostave i načinu vođenja evidencije kolektivnih ugovora (NN 70/2010) • Pravilnik o postupku registracije i sadržaju registra ugovora o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima (NN 70/2010) • Pravilnik o poslovima na kojima radnik može raditi samo nakon prethodnog i redovnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti (NN 70/2010) • Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (NN 81/2010) • Pravilnik o dopuni Pravilnika o načinu isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda i usluga (NN 86/2010)

Privredni vjesnik Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

godišnje potrebe RH za pšenicom

CIJENA PŠENICE

Tko može, neka čeka

Rješenje problema s cijenom pšenice je u prelasku na neke druge, profitabilnije i radno intenzivnije poljoprivredne proizvode Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

vakoga srpnja isto pitanje na usnama seljaka - koliko ćemo dobiti za žito. I ove godine pregovara se u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, na jednoj strani predstavnici udruženja ratara i seljaka, a s druge otkupljivači, prehrambena i pekarska industrija. U stvarnosti, veliki otkupljivači donose konačnu odluku, a Ministarstvo je zapravo amortizer koji pokušava ublažiti stavove. Naime, seljaci žele nešto i zaraditi na pšenici zbog koje se često zadužuju, a rokovi naplate dolaze upravo ljeti, dok otkupljivači, svjesni činjenice da su seljaci pred zidom, čekaju, te mašući niskom cijenom ali brzom isplatom mame proizvođače da predaju svoju pšenicu. Iako bi, prema ranijim procjenama relevantnih organizacija UN-a, cijene hrane pa tako i žitarica do 2015. godine trebale porasti za više od 40 posto, na hrvatskom tržištu to se još ne događa. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene žitarica su početkom 2007. počele rasti i u odnosu na 2005.

bile su oko 80 posto više, u vrijeme žetve oko 30 posto, krajem godine porasle su na 130 posto i tek potkraj 2008. počele padati. U prošloj godini cijena se spustila čak i ispod razine od prije pet godina. Zbrka s očekivanjima Hrvatski seljaci ove godine očekuju 1,20 kuna za kilogram. Uvjereni su kako će cijena pšenice biti i veća jer će žetva biti slaba - najviše 450.000 tona, što je više nego upola manje od lanjskih 903.000 tona - a Hrvatska godišnje treba oko 550.000 tona.

Žetva će biti slaba - najviše 450.000 tona, upola manje nego lani No osim Ivice Ćape, direktora Žitnih terminala, koji je ponudio seljacima 90 lipa za kilogram, gotovo nitko drugi nije ni predložio svoju cijenu. Stjepan Kunovac, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača središnje Hrvatske, ističe kako je jedino predstavnik Podravke rekao kako će po završetku otkupa nastojati ponuditi najrealni-

ju cijenu. Iz Podravke su najavili da će oni za oko 18.000 tona koje planiraju otkupiti od proizvođača iz okolice Koprivnice platiti kunu po kilogramu. Najveći prošlogodišnji kupac Agrokor čak najavljuje kako ga ne zanima otkup ove godine jer u svojim silosima imaju još oko 200.000 tona. Proizvođači se na tu cijenu mrgode jer je na budimpeštanskoj burzi cijena viša od jedne kune, a u Francuskoj i Italiji već se daje i 1,40 kuna za kilogram. Viktor Pfeifer iz Udruge ratara Donji Miholjac ističe kako je problem to što se uopće ne zna od kojeg starta kreće cijena pšenice. “Svi silosi su u privatnim rukama i drže monopol. Prije dva tjedna je Agrokor izašao s podacima kako u zalihama imaju 125.000 tona, a danas spominju i 200.000 tona. To je monopolizam koji se svaki put odražava na cijenu pšenice i ruši je”, kaže Pfeifer. I kad bismo uvozili pšenicu iz Mađarske, njena cijena s carinom i transportom ne bi bila niža od 1,20 kuna, smatraju seljaci. Prema riječima Matije Brlošića iz Udruge Brazda, stanje u agraru je nažalost takvo da mnogi mali seljaci

u Slavoniji, unatoč preporukama da čekaju, već prodaju svoju pšenicu po puno nižoj cijeni jer su dužni na sve strane. Sigurno će rasti Iako stav o cijeni pšenice za sada ne daju ministar Petar Čobanković i predstavnici mlinarskopekarske zajednice, stav Žitozajednice čije članice drže više od 80 posto hrvatskog tržišta mlinskopekarskim proizvodima odavno je poznat - cijenu ne dogovora Žitozajednica, nego ona isključivo ovisi o tržištu. Za seljake je najbolje da, ako mogu, čekaju i ne prodaju pšenicu jer valja očekivati da će cijena pšenice rasti. No kako većina njih prvi konkretan novac u ovoj godini očekuje upravo od pšenice, a malo tko ima gdje skladištiti pšenicu, i ove godine mnogi od njih neće biti zadovoljni zaradom. Jedino pravo rješenje za njih je ili značajno povećanje proizvodnje i prihoda po hektaru, koji je u prošloj godini bio još uvijek u svjetskim okvirima malih pet tona po hektaru, ili okretanje prema radno intenzivnijim i profitabilnijim poljoprivrednim proizvodima.

www.privredni.hr Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

( više od 12 mlrd kn

PREGLED NOVIH PROPISA VAŽNIH ZA GOSPODARSTVO DONESENIH OD 1. LIPNJA DO 14. SRPNJA 2010.

duguje 19.215 trgovačkih društava

SJEDNICA HRVATSKE VLADE

ODZVONILO DUŽNICIMA BEZ ZAPOSLENIH Skraćeni i ubrzani stečajni postupak nad tvrtkama dužnicima koje nemaju zaposlenih provodit će sudski savjetnici do kraja 2012. godine Drago Živković zivkovic@privredni.hr

vaki gospodarski subjekt koji nema zaposlenih, a račun mu je blokiran dulje od 60 dana, ići će u ubrzani stečajni postupak, koji će pokretati Porezna uprava, prema Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona što ga je Vlada uputila Saboru. Na taj način država želi što brže i efikasnije riješiti problem čak 19.215 trgovačkih društava koja duguju više od 12 milijardi kuna, a najvećim dijelom su osnovana samo radi izbjegavanja plaćanja dugova. Ako članovi uprave tvrtke nad kojom je pokrenut stečaj u roku od 15 dana ne podnesu popis imovine i ako u roku od 45 dana nijedan vjerovnik ne predloži stečaj, nadležni trgovački sud će otvoriti i odmah zaključiti stečajni postupak, te tako likvidirati tvrtku dužnika. Skraćeni postupak provodit će sudski savjetnici do kraja 2012. godine. Terminal u koncesiju Vlada nije odustala od izgradnje novog terminala Zračne luke Zagreb, ali je odustala od modela po kojem bi ga sa 60 posto financirala država, a sa 40 posto Grad Zagreb. Kako ni država ni Grad nemaju novca, do 15. listopada bit će raspisan javni natječaj za koncesiju, a ministar Božidar Kalmeta vjeruje da će se na natječaj javiti strateški partner koji će ne samo izgraditi novi terminal, nego i dovesti nove putnike i robu u zagrebač-

Vlada je odustala od financiranja izgradnje novog terminala Zračne luke Zagreb; javni natječaj za koncesiju raspisat će se 15. listopada ku zračnu luku. Lani je na Pleso sletjelo ili s njega poletjelo oko 2,1 milijun putnika, a dugoročni je plan do 2030. godine tu brojku povećati na četiri do pet milijuna. Hrvatski zavod za za-

pošljavanje dobio je od Vlade novo zaduženje: pratiti i predviđati potrebe tržišta rada za pojedinim zanimanjima, te o tome izrađivati preporuke. Preporuke HZZ-a, prema Uredbi Vlade, morat će uzimati u obzir obrazovne ustanove i tijela lokalne samouprave prilikom predlaganja i utvrđivanja kvota za upis učenika i studenata. Kistanje i Ervenik najsiromašniji Usklađivanje obrazovanja i tržišta rada trebalo bi pripomoći i ravnomjernijem razvoju svih područja

Milijardu i pol od ambalaže Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost planira do kraja 2012. godine uprihoditi 3,4 milijarde kuna, od čega 1,5 milijardi od naknada za ambalažu i ambalažni otpad. U prošloj je godini Fond smanjio naknade i naplatio 250 milijuna kuna manje, što je iznos koji je ostao gospodarstvu. Unatoč tome, pohvalio se direktor Vinko Mladineo, projekti Fonda nisu zaustavljeni, već su upravo raspisani i novi natječaji za područja zaštite okoliša i obnovljivih izvora energije. Fond bi trebao postati i posrednik prema fondovima Europske unije, gdje ima šanse povući i do 200 milijuna eura bude li imao dovoljno kvalitetnih projekata.

Hrvatske, koja su sad drastično različita, pokazao je Vladin izračun indeksa razvijenosti. Tako Grad Zagreb ima indeks 187,54, a Virovitička-podravska županija 20,51, što je čini čak devet puta manje razvijenom. Iznad prosjeka Hrvatske još su samo Istarska, Primorsko-goranska, Zagrebačka i Dubrovačko-neretvanska županija, a indeks manji od 50 posto prosjeka imaju još i Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska i Sisačko-moslavačka županija. Čak 256 općina i gradova ima indeks manji od 75 posto prosjeka Hrvatske, a negativni rekorderi su općine Kistanje i Ervenik, šest puta siromašnije od prosjeka i gotovo 12 puta od Grada Zagreba. Županije, gradovi i općine razvrstani su kako bi se odredilo koje će od njih steći status potpomognutih područja, koja će zamijeniti sadašnja područja posebne državne skrbi.

PROPISI MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica za proizvodnju voća (NN 72/2010) • Naredba o posebnim mjerama za uvoz proizvoda životinjskog podrijetla iz određenih trećih zemalja u RH (NN 73/2010) • Pravilnik o uvoznim i izvoznim dozvolama za poljoprivredne proizvode (NN 74/2010) • Pravilnik o provedbi mjera strukturne politike u ribarstvu kroz potporu razvoja akvakulture (NN 74/2010) • Pravilnik o tržišnim standardima za voće i povrće (NN 77/2010) • Pravilnik o elektroničkom upisniku o poslovanjima akvakulture i autoriziranim objektima za preradu (NN 78/2010) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja (NN 78/2010) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o stavljanju na tržište sjemena povrća (NN 78/2010) • Pravilnik o izmjenama Pravilnika o početnoj cijeni poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na natječaju za prodaju i zakup, početnoj visini naknade na natječaju za dugogodišnji zakup i koncesiju za ribnjake (NN 78/2010) • Pravilnik o provedbi mjera strukturne politike u ribarstvu kroz sufinanciranje troškova kupnje opreme, ribolovnih alata, plovila i pogonskih strojeva za obavljanje gospodarskog ribolova na moru u 2010. godini (NN 79/2010) • Pravilnik o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje (NN 80/2010) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati veterinarske organizacije, veterinarska praksa i veterinarska služba u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti (NN 80/2010) • Pravilnik o prihvaćanju za uzgoj uzgojno valjanih matičnih goveda (NN 81/2010) • Pravilnik o ekstraktima kave i ekstraktima cikorije (NN 81/2010) • Pravilnik o zootehničkim i genealoškim uvjetima uvoza uzgojno valjanih životinja, njihova sjemena, jajnih stanica i zametaka iz trećih zemalja (NN 83/2010) • Pravilnik o dopuni Pravilnika o žitaricama, mlinskim i pekarskim proizvodima, tjestenini, tijestu i proizvodima od tijesta (NN 86/2010) PROPISI MINISTARSTVA TURIZMA • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o proglašavanju naselja u turističke razrede (NN 82/2010) PROPISI MIN. MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE • Pravilnik o mjerilima za izračun naknade za izvanredan prijevoz (NN 68/2010) • Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o najvećoj dopuštenoj visini naknade za usluge peljarenja u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (NN 68/2010) • Pravilnik o izmjeni Pravilnika o plovidbi na unutarnjim vodama (NN 74/2010) • Pravilnik o postupku i načinu ostvarivanja prava na oslobađanje plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine (NN 82/2010) PROPISI MINISTARSTVA FINANCIJA • Pravilnik o preuzimanju, prikupljanju i čuvanju privremeno uvezenih ili oduzetih stranih prijevoznih sredstava pod carinskim nadzorom te njihovoj prodaji (NN 77/2010) • Pravilnik o priređivanju lutrijskih igara (NN 78/2010) • Pravilnik o dobivanju odobrenja (licencije) za rad u kasinu (NN 78/2010) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o trošarinama što se odnosi na plinsko ulje obojeno plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu i akvakulturi (NN 78/2010)

10 PREDSTAVLJAMO

(

2008. god

posluje Hangar 7

HANGAR 7, ZAGREB

Privredni vjesnik Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

( više od 6 mjeseci posluje Zebra

ZEBRA, PIVARE

Zip-zastorima protiv kiše i zlobnih pogleda Nova radna mjesta te oživljavanje zapadne Slavonije s naglaskom na eko-turizmu i ugostiteljstvu dugoročni su planovi mlade i ambiciozne tvrtke

Rent-a-osmijeh Hangar 7 izrastao je iz ideje poduzetnice koja se za vrijeme studija bavila hostesiranjem. Zadnjih godina, unatoč krizi, bilježe rast poslovanja

otovo svaki poslovni događaj nezamisliv je bez mladih zgodnih djevojaka i mladića koji osim osmjeha daju informacije, pomažu u organizaciji i osiguravaju da događaj protekne bez ikakvih problema. Upravo zahvaljujući iskustvu u takvom poslu jedna mlada poduzetnica odlučila je svoje znanje iskoristiti. “U ovaj sam posao ušla jer sam stekla zanimljivo iskustvo te osjetila dobre i loše strane toga posla”, kaže vlasnica i direktorica Hangara 7 Ivana Vukelić. “U jednom trenutku shvatila sam da mogu više, uvidjela nedostatke drugih i prepoznala nišu na tržištu u koju se mogu uklopiti. Ostalo je povijest, kako se to kaže”, kaže Ivana Vukelić. Njena tvrtka uspješno posluje od 2008. godine i unatoč krizi bilježi rast. “To ostvarujemo fleksibilnošću i inovativnošću. Iako su primarne djelatnosti marketing i promocija, cilj nam je osigurati cjelokupnu uslugu koja nadilazi uobičajene okvire. Zato je naš portfelj prilično raznolik i baziran na upotrebi no-

vih tehnologija, a razvijamo i vlastite proizvode. Osim osmišljavanja kampanja, organiziranja evenata, partyja, izložbi i prezentacija, dizajniramo sve potrebne marketinške materijale, izrađujemo video i 3D animacije te proizvodimo brendirane aplikacije za mobitele”, ističe Ivana Vuković. Duga lista klijenata Surađuju s nekoliko specijaliziranih tvrtki, među kojima su Nmedia koja razvija interaktivne prezentacijske proizvode i s kojom su upravo u ta-

Prepreka u poslu je kada klijent nije siguran što želi, a nije otvoren za sugestije kvom poslu, pa će već od jeseni u ponudi biti jedan prezentacijski proizvod, a druga je Blink Vision koja osigurava tehnološku opremu. Lista klijenata Hangara 7 prilično je duga i među njima su primjerice, Fina, Coca-Cola Beverages Hrvatska, Red Bull Adria, ROTO Promet, Algoritam, Connectus Gru-

pa, Navigo sistem, Logitech, Publicis, Kompas te HGspot. “Veća prepreka u poslu je kada klijent nije siguran što točno želi, a nije otvoren za naše sugestije, nego kada ima očekivanja prema kojima se možemo ravnati. Nerijetko to stvori nepotrebne probleme pa realizacija ne bude na željenoj razini. Srećom, spremni smo na takve situacije, pa na licu mjesta sve takve probleme brzo otklonimo”, naglašava Ivana Vukelić. Dodaje kako je konkurencija u ovom poslu jaka te je nužno biti brz, inovativan i konkurentan. Najveći im je problem, kao i u ostatku gospodarstva - naplata odrađenog posla. “Isto tako brojne tvrtke sporo reagiraju na novitete. Iako se situacija popravlja, činjenica je da se morate svojski potruditi kako bi one koji donose odluke uvjerili u to kako u ovom poslu morate stalno isprobavati nešto novo da bi vas primijetili. Ima svijetlih primjera, ali još uvijek se mnogo toga radi po ustaljenim šablonama koje je vrijeme odavno pregazilo”, zaključuje Ivana Vukelić. (K.S.)

bog sve češćih klimatskih promjena u svijetu australska kompanija Ziptrak prije nekoliko godina razvila je zip-zastore s oprugama, poseban sustav vertikalne zaštite natkrivenih prostora od različitih vanjskih utjecaja – sunca, vjetra, insekata, kiše, pogleda i buke. Takva je zaštita sasvim nova i na europskom tržištu, a u siječnju ove godine osnovana je tvrtka Zebra u Hrvatskoj koja se bavi proizvodnjom, zastupanjem i prodajom zip-zastora u zemlji i inozemstvu. Tvrtku je osnovao Antun Bubić,, povratnik iz Austrije, te otvorio proizvodni pogon u selu Pivare u Općini Stara Gradiška. Upravo je Ziptrak u Antunu Bubiću prepoznao pouzdanog i ozbiljnog partnera jer su proizvodi te australske tvrtke zaštićena tržišna marka i svako kopiranje njihova sistema potencijalno je kazneno djelo. Zastori za smanjenje potrošnje energije “Zebra je u fazi stvaranja svog mjesta na hrvatskom tržištu jer konkurencija ne spava, no upravo ona čini našu tvrtku još snažnijom u planovima da Ziptrak zastori postanu dio svakog kućnog, ugostiteljskog i industrijskog inventara”, rekao je Bubić. Uporedo s proizvodnjom Ziptrak zastora za vanjsku zaštitu od vremenskih uvjeta, Zebra je u fazi razvijanja dodatnih poslovnih planova

s naglaskom na eko-turizmu i ugostiteljstvu. Uz zip-zastore ne treba više bespotrebnih zatvarača, užadi za povlačenje roleta, raznih kopči i reme-

n j a . N o , Bubić kaže kako na domaćem tržištu još uvijek nedostaju kvalitetni zastori za zaštitu od vremenskih uvjeta tijekom cijele godine kao ključni

Ziptrakovi proizvodi su zaštićena tržišna marka i svako kopiranje je potencijalno kazneno djelo odgovor na svjesno smanjenje potrošnje energije. Sirovina za izradu zip-zastora nabavlja se u Austra-

liji, solarna tkanina dolazi iz Švicarske, a PVC folija iz Japana. Zebrino poslovodstvo u Hrvatskoj razvija partnerstvo s raznim obrtima i tvrtkama, važnim za finiširanje, montažu, servis, prodaju i zastupanje. Govoreći o budućnosti tvrtkina poslovanja, Bubić je istaknuo kako

je to još mlada tvrtka koju čeka sjajna budućnost. Od početka posluju s čvrstim stavom prema naplati što znači da Zebrino čelništvo uredno plaća svoje obveze prema državi i ostalima, pa shodno tome potražuje i naplate prema sebi. Zip-zastori nisu serijskog tipa, sirovina je skupa, te stoga ne prihvaćaju one poslovne prijedloge koji ih stavljaju u položaj potencijalnog gubitnika. “Nova radna mjesta, poslovni partneri te oživljavanje zapadne Slavonije s naglaskom na ekoturizmu i ugostiteljstvu dugoročni su planovi našeg mladog i ambicioznog poduzeća”, zaključio je Bubić.(S.P.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

( do 5

*vijesti

korisne sirovine

OTPAD KAO MODNI DETALJ OKOLIŠA

U srpnju 250.000 više stranih gostiju U Hrvatskoj je u prva dva vikenda u srpnju bilo zabilježeno 250.000 više stranih gostiju nego u isto doba prošle godine. To su dobre naznake za ovogodišnju špicu, ali i turističku posezonu, rekao je ministar turizma Damir Bajs na prošlotjednom Turističkom vijeću Hrvatske turističke zajednice. I morskim putem u našu zemlju ušlo je 116.000 više stranih turista nego prošle godine.

Molok proizvode moguće je satelitski nadzirati tako da se trenutno, putem interneta, lako dolazi do informacija o ispunjenosti pojedinog spremnika

Zatonu godišnja turistička nagrada

može se prikupiti za 2 minute

VIŠE CVIJEĆA, MANJE SMEĆA

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

natoč sve većoj brizi za okoliš te sve snažnijem razvoju novih tehnologija njegova zbrinjavanja, prilikom odlaganja komunalnog otpada građani nerijetko naiđu na smrad koji se širi oko odlagališta ili, pak, gacaju po neodgovorno razbacanim otpacima kako bi došli do kante i kontejnera. Stoga su Velika Gorica, Koprivnica i Marija Bistrica odlučile doskočiti tom problemu te promijeniti uobičajeni pristup bacanja otpada. Naime, ta mjesta postavila su kontejnere finskog proizvođača Molok koji se ugrađuju 40 posto iznad, a 60 posto ispod zemlje te u njih stane pozamašna količina otpadaka. U tim plastičnim posudama nalaze se vreće otporne na habanje koje mogu izazvati odbačeni oštri predmeti, kao i na procese truljenja i raspadanja otpada. Prazne se za to prilagođenim vozilom s dizalicom. K tomu, Molok proizvodima omogućava se jednostavno odvajanje otpada u nastanku, što je prihvatljivo i za novi zakon, na snazi od ove godine, koji obvezuje sve komunalne tvrtke i gradove u Hrvatskoj da na komunalno odlagalište ne odlažu otpad koji se može oporabiti. Marko Brnčić, direktor tvrtke STP iz Lučkog, inače zastupnik

Moloka za Hrvatsku, smatra kako je pred tim brendom sjajna budućnost te ističe nekoliko prednosti korištenja proizvoda tog finskog proizvođača. Molok kontejneri, kaže Brnčić, donose značajne uštede u vremenu i prostoru te su jednostavni za korištenje i učinkoviti u skupljanju otpada. “Moguće ih je skladno uklopiti u svaki okoliš te, osim nužnosti, mogu postati i njegov ukras. Osoba koja ga prazni sama radi na vozilu te u nepune dvije minute može prikupiti do pet prostornih metara korisne sirovine”, objašnjava. U vozila koja prazne te kontejnere može se ugraditi satelitski nadzor tako da se ne zaustavlja pored napola praznog, već najkraćom rutom stiže do sljedećeg punog podzemnog kontejnera, čime se izbjegava prazan hod. “A kako je moguće satelitski nad-

zirati i svaku posudu, informacija o ispunjenosti pojedinog spremnika u gradovima dostupna je trenutno, putem interneta. To je razina usluge koju danas možemo pružiti građanima”, ističe Brnčić dodavši kako su u Velikoj Gorici, u kojoj su Molok proizvodi postavljeni prije nešto više od godinu dana, vrlo zadovoljni povećanjem učinkovitosti prikupljanja otpada. A dokaz da su građani prihvatili kontejnere je urednost oko njih i njihov izgled prema kojem bi se reklo da su jučer postavljeni. Bez prave konkurencije Govoreći o razumijevanju države i financijskih institucija za te ekološki prihvatljive, učinkovite i trajne proizvode, Brnčić kaže kako Hrvatska, na žalost, često sama sebe sputava u napretku,

što je općenito rak-rana domaćeg gospodarstva. “Ekonomiji i marketingu nije u cilju preskakati faze koje mogu dobro

Prodor novih i učinkovitijih tehnologija sputava se koliko god je to moguće, smatra Brnčić unovčiti, pa se bilo kakav prodor novih i učinkovitijih tehnologija sputava koliko god je to moguće kako bi se što više zaradilo na starim. Na sreću, ima mnogo malih poduzeća koja su sklona racionalizaciji i povećanju učinkovitosti, pa u njima i nije toliko važno otvaranje novih radnih mjesta, koliko je pak bitno što ti ljudi rade”, naglašava on. Najbolji primjer sprege

ekonomije i parole “otvorimo nova radna mjesta” prema njegovim riječima jest, ne tako davna, nabava komunalnih vozila sa sedam sjedećih mjesta iako je trend u svijetu samo vozač i vozilo. “To je svakako dobro za zapošljavanje novih ljudi, no takva glomazna vozila nauštrb ljudstva imaju manji korisni obujam i autonomiju te veće dimenzije”, smatra Brnčić koji je više nego zadovoljan tržišnom pozicijom koju zauzima ta dvadesetogodišnja tvrtka. “Prave konkurencije nemamo iz vrlo prozaičnog razloga, a to je sustav javne nabave na kojemu se uvijek traži najjeftinija roba koja za posljedicu ima smanjenje kvalitete i češće intervale zamjene. Intenzivno radimo na kolektivnom osvješćivanju na način kao što to rade u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kada su u pitanju štedne žarulje – iako su neznatno skuplje u nabavi, traju dulje i troše manje energije, pa su dugoročno daleko isplativije. Ta deviza vrijedi za sve naše proizvode i usluge”, ističe direktor STP-a. Inače, osim proizvoda Molok, 10 djelatnika u STP-u bavi se i savjetovanjem, implementacijom cjelovitih sustava te zastupanjem brendova od kojih većina ima polustoljetnu tradiciju, pa tako i iskustvo i znanje koje im je priskrbilo naziv referentnog proizvođača opreme za zbrinjavanje otpada.

Na svečanoj sjednici Sabora Hrvatske turističke zajednice dodijeljena je turistička nagrada za životno djelo te godišnje turističke nagrade Anton Štifanić za 2009. godinu. Nagrada za životno djelo pripala je dugogodišnjem turističkom djelatniku iz Poreča Ivanu Gianniju Šegonu, dok su godišnje nagrade u kategoriji pojedinac dodijeljene Janji Čeliković, Mariju Jantolu i Zlatku Salaju. U kategoriji tvrtka i/ili ustanova godišnju turističku nagradu Anton Štifanić dobilo je Turističko naselje Zaton. Tata - ovlašteni posrednik u kreditiranju Tata Grupa, vlasnik portala moj-bankar.hr, rješenjem Ministarstva financija dobila je dozvolu za obavljanje posredovanja u potrošačkom kreditiranju. Rješenje je izdano na rok od tri godine. Ovlaštenje za posredovanje dodijeljeno je prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju kojim se Hrvatska prilagođava europskim direktivama u kreditiranju potrošača.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

uvijek na ovim prostorima postoje “ Još zemalja, ali i unutar samih država. Uz i zaštite nacionalnih tržišta.”

Novo zaduživanje Vlade

Davor Puklavec/PIXSELL

Država izdaje obveznice vrijedne 13,3 milijarde kuna

Vlada je prošli tjedan donijela Odluku o izdavanju obveznica na domaćem i inozemnom tržištu, ukupne vrijednosti 13,3 milijarde kuna. Riječ je o tri izdanja obveznica. Na domaćem tržištu prikuplja se prvo 1,5 milijardi kuna, s fiksnom kamatom od 6,75 posto i dospijećem u ožuj-

Obveznice se izdaju kako bi se refinancirali krediti koji dolaze na naplatu te pokrio proračunski deficit ku 2020. godine. Također na domaćem tržištu plasiraju se i obveznice u protuvrijednosti 650 miliju-

na eura, na 10 godina i s kamatom od 6,5 posto. U trećem plasmanu riječ je o euroobveznicama u iznosu od 1,2 milijarde dolara, s promjenjivom kamatnom stopom od 6,625 posto. Te obveznice dospijevaju u srpnju 2020. Obveznice se izdaju da bi se refinancirali krediti koji dolaze na naplatu te pokrio deficit državnog proračuna. “Mnogi nisu očekivali izdanje ovih obveznica, ali one će nam dati makroekonomsku stabilnost da provedemo sve potrebne reforeme”, rekao je ministar financija Ivan Šuker. Dodao je da upis obveznica pokazuje da Hrvatska uživa povjerenje domaćih i međunarodnih financijskih tržišta. (I.V.)

Tko to krši tržišno natjecanje?

Većina poduzetnika ne zna da će AZTN moći kažnjavati Samo 27 posto poduzetnika zna da će Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) uskoro moći izravno kažnjavati poduzeća koja krše tržišno natjecanje. Istraživanje provedeno na uzorku od 333 poduzeća pokazalo je da je njih 46 posto čulo kako će

U AZTN-u vjeruju kako će s novim ovlastima moći aktivnije suzbijeti protuzakonita tržišna ponašanja 1. listopada stupiti na snagu novi zakon, ali nisu im jasne nove ovlasti Agencije. “Morat ćemo biti više prisutni u javnosti, a odluke će biti strože. Prošlo je vrijeme edukacije”, rekla je Olgica Spevec, predsjednica AZTN-a, predstavljajući istraživanje provedeno u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i sufinan-

cirano iz europskog fonda IPA. Anketa je otkrila da samo 30 posto poduzetnika razumije kako odluke AZTN-a mogu biti korištene i na hrvatskim sudovima. Tek 26 posto ispitanih zna da Agencija ima ovlasti naložiti povrat državnih potpora koje su lokalne vlasti nelegalno dodijelile kompanijama. Iako gotovo svi znaju za postojanje AZTN-a, a oko 47 posto poduzetnika u praksi je primijetilo velika kršenja tržišne utakmice, samo pet posto ih je dosad zbog toga uložilo žalbu. “To je neobično već i zato što je prijavu kod nas moguće podnijeti

i anonimno”, istaknula je Olgica Spevec. Znanje poduzetnika o ulozi AZTN-a vidi se i iz podatka da se najviše žale na postupke javne nabave, pa ih AZTN mora upućivati na Državnu komisiju za kontrolu javnih nabava i druge institucije. AZTN je do sada slučajeve narušavanja tržišne utakmice prijavljivao prekršajnim sudovima. Od 60 prijava kazna je izrečena samo u desetak slučajeva, pa u Agenciji vjeruju kako će s novim ovlastima nakon 1. listopada moći aktivnije suzbijati protuzakonita tržišna ponašanja. (I.V.)

Hido Biščević, generalni tajnik Vijeća za reg

Investicije su i političke sta

Kriza je zaustavila ekonomski rast i ponovno aktu dovoljno poticaja da se ekonomska i politička kriza Zdravko Latal latal@privredni.hr

ido Biščević, iskusni hrvatski diplomat koji vrlo agilno obnaša funkciju generalnog tajnika Vijeća za regionalnu suradnju, na skupu te asocijacije u Sarajevu početkom godine izrazio je nadu u blagi oporavak zemalja zapadnog Balkana i Jugoistočne Europe od posljedica recesije u drugoj polovini godine te procijenio da optimističnije trendove treba očekivati u 2011. godini. Ušli smo u drugu polovinu godine i Biščevića pitali ostaje li i sada kod tih procjena. - Gospodarska kriza ostavila je toliko teške posljedice da sam danas mnogo umjereniji optimist nego što sam bio prije dva mjeseca kad sam najavio da se u drugom dijelu ove i u idućoj godini mogu očekivati blagi gospodarski oporavci. Posljedice financijske i ekonomske krize u regiji bile su teže nego drugdje u Europi jer su se odrazile na strukturalne probleme ekonomi-

ja zemalja regije i jer su razotkrile dubinske probleme i nedostatke posttranzicijskih ekonomija Jugoistočne Europe. Države su se suočile s dilemama u iznalaženju ekonomskih rješenja, uvođenjem mjera štednje ili poticaja. Uglavnom se išlo na štednju i budžetske restrikcije, a znatno manje na potica-

Do udara krize ovo je bilo najživlje ekonomsko tržište s visokim stopama investicija. Sve je to u kratkom razdoblju nestalo je proizvodnje i potrošnje. Ono što problemima daje dodatnu dimenziju, to su političke okolnosti. Nemoguće je sakriti činjenicu da je ekonomski i financijski udar došao u trenutku kada je jugoistok Europe, a napose postjugoslavenski prostor, tek počeo izlaziti iz poratne zone i počeo se politički stabilizirati uz prve znake ekonomskog rasta.

Znači, rast je u začetku zaustavljen? - Do udara krize ovo je bilo najživlje ekonomsko tržište s visokim stopama investicija. Sve je to u kratkom razdoblju nestalo. Ne samo da je zaustavljen ekonomski rast, nego su ponovno aktualizirani politički problemi koji su, kao i ekonomija, imali trend blagog oporavka s perspektivom da se ra-

Rekonstrukcija željezničkog sustava svakako je prioritet - Nema dvojbe da je rekonstrukcija željezničkog sustava u Jugoistočnoj Europi, a posebno na zapadnom Balkanu, strateški prioritet bez čije realizacije nema povezivanja tržišta i bez čega nema obnove industrijskog razvoja. Jer, ako je moje putovanje od Zagreba do Beograda prije ovih ratova trajalo tri sata, a sada sedam, ili ako od slovenskohrvatske granice do Istanbula cargo vlak putuje danas 72 do 74 sata, u uvjetima kad se od Londona do Pariza stiže za dva i pol sata, a studije koje smo napravili pokazuju da se ta ista razdaljina može prijeći za 25 sati, onda je jasno da se nešto mora hitno poduzeti u modernizaciji željezničkog sustava. Rekonstrukciji željeznica pristupa cijeli svijet.

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

politički zazori i odnosi koji vladaju između pojedinih to, potaknute krizom, počele su se pojavljivati mjere protekcionizma ionalnu suradnju

uvjet ekonomske bilnosti

alizirala stare političke probleme u regiji. Ni iz međunarodne zajednice nema u regiji sanira nje u ekonomsko-socijalne projekte je najbolja investicija u stabilnost ovog dijela Europe. Uvjeren sam da će međunarodna zajednica, prije svega europske institucije i banke, imati interesa investirati u te projekte. Osim toga, ti i takvi projekti su najbolji poticaj nacionalnim zakonodavstvima na putu za EU da usklade propise, dok sa stajališta Vijeća u razdoblju koje slijedi počinje primjena trogodišnje strategije rada Vijeća u prioritetnim područjima kao što su energetika, infrastruktura, transport, vodoprivreda, zaštita okoliša, obrazovanje...

zriješe. Sadašnji trendovi otvaraju ozbiljna pitanja o stanju i perspektivama u velikom dijelu regije. Na zadnjim sastancima Vijeća za regionalnu suradnju, a posebno na sastanku na vrhu šefova država i vlada 12 zemalja u Istanbulu, osjetila se pojačana svijest o potrebi jačanja uzajamne suradnje u traženju odgovora na tešku ekonomsku situaciju. Vlade su shvatile kako moraju izaći izvan granica svojih država da bi riješile probleme unutar granica. Sa zabrinutošću vidim kako politički problemi u regiji postaju dominantni, opterećujući u znatnoj mjeri mogućnosti koje regionalna suradnja pruža u rješavanju ekonomskih teškoća.

Što čini ili ne čini međunarodna zajednica da podrži zemlje u regiji na putu ukupnog oporavka? Postoje mišljenja da su svi suviše zauzeti vlastitim nevoljama da bi mislili na budućnost susjeda... - Ne vidim dovoljno poticaja međunarodne zajednice da se ekonomska kriza sanira. Bez investiranja u ekonomiju nema političke stabilnosti i bojim se da, ukoliko ovaj dio Europe ostane opterećen neriješenim političkim sporovima, a istodobno ne dođe do obnove ekonomskih aktivnosti, sve to može dovesti do jedne dugotrajne ekonomsko-socijalne letargije, a onda je po nekim scena-

rijima moguće očekivati i zabrinjavajuće tendencije populizma i smanjenja demokratskih kapaciteta. Ipak, ohrabruje saznanje da su zemlje regije počele tragati za zajedničkim rješenjima, da se počelo razgovarati o realizaciji konkretnih projekata koji bi se ostvarili uz pomoć međunarodne zajednice, prije svega Europske komisije i europskih institucionalnih banaka. Nadam se da će se do jeseni formulirati veliki regionalni infrastrukturni projekti, kao što su obnova plovnosti rijeke Save i izgradnja četiristokilovoltnog dalekovoda između Makedonije i Albanije, zatim projekti iz sektora energetike i transporta jer investira-

Kakva su dosadašnja iskustva s “novom” Ceftom, koja kod nekih članica nije dobila prolaznu ocjenu? Nije došlo do većeg protoka kapitala i zajedničkog nastupa na trećim tržištima, a umjesto toga česti su bili trgovinski ratovi zbog postojanja necarinskih barijera među članicama. - Funkcioniranje Cefte nije u izravnoj nadležnosti Regionalnog vijeća za suradnju, ali cirkuliranje roba, kapitala i usluga u Jugoistočnoj Europi bi trebalo odražavati stanje političkih odnosa, pa je to na neki način i u našem djelokrugu rada. Moram reći da ja osobno nisam zadovoljan mjerom u kojoj je Cefta pridonijela jačanju uzajamnih ekonomskih odnosa. Za to postoji

više razloga. Mislim da zbog političkog mentaliteta politička vodstva do udara krize nisu bila spremna iskoristiti potencijale Cefte. Još uvijek na ovim prostorima postoje politički zazori i odnosi koji vladaju između pojedinih zemalja, ali i unutar samih država. Uz to, potaknute krizom, počele su se pojavljivati mjere protekcionizma i zaštite nacionalnih tržišta. Kad govorim o tim političkim odnosima, ponajprije mislim na odnose između Prištine i Beograda koji bitno otežavaju funkcioniranje Cefte. Iduće godine predsjedavanje Ceftom preuzima Priština i ako se nešto do tada radikalno ne

Odnosi između Prištine i Beograda bitno otežavaju funkcioniranje Cefte. A iduće godine predsjedavanje Ceftom preuzima Priština promijeni na bolje, mogu se očekivati daljnje komplikacije. O tim stvarima razgovaralo se i na summitu u Istanbulu. Cefti je očito potreban jedan novi poticaj i odlučniji pristup. Tu debatu bi zajedno morali otvoriti Europska komisija i Tajništvo Cefte uz potporu Regionalnog vijeća za suradnju.

*vijesti HŽ na vodi uštedio 7,2 milijuna kuna HŽ Infrastruktura reže troškove računa za vodu koji su iznosili 14,4 milijuna kuna godišnje. U partnerstvu s poduzećem Rudan iz Žminja nepotrebna potrošnja vode zaustavljena je na Ranžirnom kolodvoru te glavnim kolodvorima u Zagrebu i Rijeci. U prva četiri mjeseca ta je potrošnja smanjena za 49 posto, sa 32.000 kubika na 16.200 kubika, a ušteda iznosi 7,2 milijuna kuna. Cilj je godišnju potrošnju smanjiti na 3,6 milijuna kuna i to bez ulaganja vlastitih sredstava. Kazne za zagađivače U 2009. godini izrečeno je 225 prekršajnih novčanih kazni zbog kršenja propisa o zaštiti okoliša i ukupno je naplaćeno 8,7 milijuna kuna, priopćeno je iz Ministarstva zaštite okoliša. Podneseno je ukupno 419 optužnih prijedloga, od čega je 160 obustavljeno (zastara i drugi razlozi), a 19 prijedloga je odbačeno. Zbog utvrđenih nepravilnosti pravne i fizičke osobe dobile su ukupno 2039 rješenja, i to 1472 zbog povrede Zakona o otpadu, 498 zbog povrede Zakona o zaštiti zraka i 69 zbog povrede Zakona o zaštiti okoliša. Olakšice za brodare

Ministarstvo mora priprema izmjene Pomorskog zakonika kojima će se uvesti beneficirani staž za sve hrvatske pomorce i sustav poreznih olakšica za brodare po uzoru na EU. Najavio je to državni tajnik za more Mario Babić na Skupštini Mare Nostrum - Udruge poslodavaca-brodara u međunarodnoj plovidbi, koja je prošli tjedan izabrala novo vodstvo. Za novog predsjednika Skupštine izabran je Dragutin Pavletić, direktor Uljanik plovidbe iz Pule, a za zamjenika Ante Maras, direktor Jadranskog pomorskog servisa iz Rijeke.

14 AKTUALNO Školstvo i zdravstvo u minusu

Najviše zaposlenih u javnim poduzećima

a 100 stanovnika u Hrvatskoj u obrazovanju su zaposlena samo 2,2 čovjeka, a u zemljama Europske unije 3,5. U zdravstvu je kod nas gotov jednak broj zaposlenih, dok je prosjek u EU-u 4,7. No, u javnim je poduzećima taj broj čak 12,5 ili dvostruko veći nego u EU-u. Pokazala je to analiza zaposlenih u javnom sektoru koju je izradio Institut za javne financije, a koja je prošli tjedan prezentirana na okruglom stolu koji je organizirala Matica hrvatskih sindikata s ciljem da javnost upozna sa stvarnim brojkama u potrošnji i broju zaposlenih u javnom sektoru. Ukupan broj zaposlenih je 317.265, od čega je 66.806 zaposlenih u regionalnoj i lokalnoj upravi. Prema Eurostatu, Hrvatska je po javnoj potrošnji na 22. mjestu od 29 promatranih zemalja. Plaće u školstvu, zdravstvu

i ostalim državnim i javnim službama rastu dvostruko sporije nego u realnom sektoru. Potrebno je, smatraju stručnjaci IJF-a, precizno definirati javni sektor i njegove podsektore, kao i drukčije organizirati razne agencije i javna poduzeća. Smatraju također da su ustroj, plaće i broj zaposlenih u agencijama i javnim poduzećima trenutačno u sivoj zoni, zbog čega bi trebalo napraviti strategiju zapošljavanja te zapošljavati samo one koji su stvarno potrebni. Ekonomski analitičar Žarko Primorac upozorio je da svi elementi koji su važni za bruto domaći proizvod neprestano padaju, dok potrošnja države raste. “Da bismo izašli iz krize, potreban nam je rast BDP-a barem do razine koliko iznose kamate na kredite. Sve drugo gola je priča”, naglasio je Primorac. (J.F.)

Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko

Dodijeljeni novi znakovi kvalitete i izvornosti

avjet projekta vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda Hrvatske gospodarske komore dodijelio je nova prava korištenja znaka Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko. Pravo korištenja znaka Hrvatska kvaliteta dobili su sljedeći proizvodi i linije proizvoda: Caffeteria instant proizvodi na bazi kave: Cappuccino classic, Cappuccino čokolada, Cappuccino vanilija, Cappuccino classic bez šećera tvrtke Alba M.S., Veliko Trgovišće; Majica Polo, Betex proizvodnja d.o.o., Belica; Aurelia - svježa punjena tjestenina: Tortelini - dal-

matinski pršut, Tortelini četiri vrste sira, Tortelini - puretina, Tortelini - blitva i svježi sir, Naše klasje d.o.o., Zagreb; Modna konfekcija od kože i krzna: Krzno Classic, Krzno Young, Krzno Exclusive, Krzno d.d., Zagreb. Pravo korištenja znaka Izvorno hrvatsko dobili su: Nakit s otoka Paga, Zlatarska radionica Vrančić, Zabok; Aurelia – kukuruzni koncentrat, Naše klasje d.o.o., Zagreb; ICE BIS – Poslovno informacijska rješenja Ver. 4.5, ICE d.o.o., Pazin; LogINFO – Poslovno informacijski sustav Ver.7, Rijeka. Trenutačno 229 proizvoda ima pravo uporabe znaka Hrvatska kvaliteta, a 112 proizvoda pravo uporabe znaka Izvorno hrvatsko. Ukupno 190 tvrtki ima proizvode s pravom uporabe tih znakova. (I.V.)

Privredni vjesnik Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

( 60% hrvatskih oranica pod pšenicom zasijano sjemenom iz proizvodnje Instituta

Razgovor sa Zvonimirom Zdunićem, ravnateljem Poljopriv

Kad izvoz poraste PIO je u Hrvatskoj u prvih pet mjeseci ove godine povećao prodaju sjemena za 21,4 izvoze domaću pamet i provode transfer svoje tehnologije - kao što to čine u Turskoj. Svetozar Sarkanjac

ada bi se poslovni rezultati Poljoprivrednog instituta Osijek (PIO) iz prvih pet mjeseci ove godine mogli nekakvim čarobnim štapićem preslikati na čitavo hrvatsko gospodarstvo, s pravom bi se moglo reći da živimo u zemlji blagostanja, temeljenog na sjajnoj sprezi znanosti i gospodarstva. Naime, PIO je na hrvatskom tržištu u prvih pet mjeseci 2010. povećao prodaju sjemena za 21,4 posto, a prodaju u izvozu za čak 300 posto u odnosu na 2009. godinu. Takvi sjajni poslovni rezultati nisu došli preko noći, niti su nastali samo u proteklim mjesecima. Poljoprivredni institut Osijek osnovan je davne 1878., a danas je cijenjen kao vrhunski znanstvenoistraživački institut. Temeljna djelatnost Instituta, koji danas ima 157 zaposlenih, su istraživanja u području oplemenjivanja bilja, genetike i sjemenarstva najboljih sorti i hibrida ratarskih kultura. Nadalje, razvoj i primjena laboratorijskih tehnika i analiza, te istraživanja u području voćarstva, agrotehnike i melioracija sastavni su dio znanstveno-istraživačkog rada na Institutu. Prema riječima Zvonimira Zdunića, ravnatelja Poljoprivrednog instituta Osijek, neprocjenjiv je utjecaj PIO-a na razvoj i unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Toj tvrdnji u prilog idu činjenice o zastupljenosti njihova sortimenta među ratar-

skim kulturama na hrvatskim poljima. Konkretno, gotovo 60 posto oranica pod pšenicom zasijano je sjemenom koje dolazi iz oplemenjivačkih programa, laboratorija i sjemenske proizvodnje Instituta. Zastupljenost sortimenta PIO-a je impozantna: lucerna – 90 posto, stočni grašak – 80 posto, soja – 70 posto, ječam – 65 posto, te kukuruz – 20 posto. Ovakvi rezultati na domaćem tržištu nisu ostali

U Turskoj već proširujemo suradnju i na voćne sadnice. Dakle, jedan naš proizvod otvara vrata drugom bez odjeka u inozemstvu. Sortiment Instituta zastupljen je i u Sloveniji, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, na Kosovu i u Makedoniji. Posebno vrijedni uspjesi ostvareni su u Iranu i Turskoj. Ovih dana boravili ste u Turskoj kod dugogodišnjih poslovnih partnera iz tvrtke Tareks. S kakvim se novostima vraćate iz Turske? - Novosti su za Institut i više nego dobre. Naime, mi već od kraja devedesetih intenzivno surađujemo s bliskoistočnim zemljama, pa smo tako u Turskoj osnovali malu znanstveno-istraživačku stanicu koja nam služi za razvoj sorti i hibrida prilagođenih aridnim klimatskim uvjetima i specifičnim tehnologijama proizvodnje, kakvi vladaju u zemljama te regije.

Tu smo se vodili poznatim biološkim pravilom koje kaže da hibridi stvoreni u određenom klimatskom području u proizvodnji uvijek daju bolje rezultate u odnosu na hibride stvorene u drugim, bitno različitim okolinama te prenešenim u to uzgojno područje. U početku suradnje orijentacija je bila na izvozu gotovog sjemena i to isključivo kukuruza, zatim se posao proširio i na proizvodnju sjemena u Turskoj, da bismo u konačnici osnutkom stanice i radom naših znanstvenika u toj državi sami razvijali hibride kukuruza, sorte pšenice, ječma i lucerne. To znači da smo sada u poziciji izvoziti domaću pamet te provesti transfer tehnologije razvoja sortimenta i sjemenske proizvodnje u privredu jedne države. To je ono najvrjednije što

naša znanost u oplemenjivanju bilja može ponuditi i tako samu sebe i financijski opravdati. Sada već proširujemo suradnju i na voćne sadnice, u tijeku su pregovori za osnivanje nekoliko eksperimentalnih voćnjaka u Turskoj. Dakle, jedan naš proizvod otvara vrata drugom i na taj način se proširuje znanstvena i komercijalna suradnja te stvara povjerenje među poslovnim partnerima. Sa zadovoljstvom ističem da smo jedini javni institut kojem je to pošlo za rukom. Naravno da ovo nije došlo preko noći, bilo je potrebno desetak godina mukotrpnog rada i ustrajnosti na vlastitim idejama. U ozbiljnom poslovanju nema slučajnog uspjeha. Turska je svjetska velesila u proizvodnji voća, a njihovom tržištu gra-

www.privredni.hr Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

( za 2 mil € godišnje Institut racionalizirao poslovanje

Recept z a uspjeh: kako biti među najboljima

Ovo je vrijeme brzog učenja: pogrešaka ne smije biti

vrednog instituta Osijek (PIO)

300 posto posto, a na ino tržištima za čak 300 posto. Sada su u poziciji da Uz regiju, njihovo tržište je i Iran, a uskoro i Turkmenistan đenog povjerenja u sjemensku robu koju nudi Institut, dakle zbog ugleda Instituta. Ovdje bih posebno istaknuo vlastitu novostvorenu sortu oblačinske višnje, za koju je naš poslovni partner zainteresiran, bilo za proizvodnju ili uvoz sadnog materijala. Mislim da se o svemu tome premalo zna u znanstvenim i stručnim krugovima u Hrvatskoj.

vitira više od 100 milijuna ljudi. Kakva je pozicija Instituta u toj tržišnoj utakmici? - U Turskoj je prisutna najjača svjetska konkurencija koju je uopće moguće zamisliti (Singenta, Monsanto, Pioneer, KWS...). Svi globalni igrači koji nešto znače u tom poslu odavno su međusobno raspodijelili tržište poljoprivrednih proizvoda. Uspjeti zauzeti pet posto tržišta u takvoj konkurenciji samo na kukuruzu, s tendencijom daljnjeg rasta, je golem uspjeh Instituta. To u velikoj mjeri pridonosi i jačanju njegovog znanstvenog i poslovnog ugleda kao i ugleda zemlje. Stečena pozicija na tržištu sjemenskog materijala omogućit će nam brži ulazak i na tržište voćnih sadnica, kako zbog njihove kvalitete tako i zbog već izgra-

Prisutni ste i u Iranu, zemlji koja je, s gotovo 70 milijuna stanovnika, veliko tržište za vaše proizvode. - Islamska Republika Iran je također vrlo veliko i zanimljivo tržište na kojem smo prisutni unazad osam godina. Tamo je konkurencija nešto manja jer je američkim kompanijama otežan pristup. No rizik poslovanja je bitno veći, ponajprije zbog nepravednih sankcija u domeni poslovanja koje značajno otežavaju transfer novca. Unatoč tome, i tamo smo uspjeli ostvariti značajan lukrativni efekt izborom kvalitetnog, ozbiljnog poslovnog partnera. U bliskoj budućnosti nam preostaje realizirati ideju proizvodnje sjemena OS hibrida kukuruza preko poslovnog partnera u Turskoj za potrebe iranskog tržišta, kako bismo izbjegli moguće posljedice i rizike uzrokovane spomenutim sankcijama. Nakon Turske, imate li planove i za azijsko tržište? - Trenutačno je Turkmenistan zemlja koju želimo otvoriti u poslovnom smislu. Prve kontakte obavili smo u Ashabadu, gdje

je iskazan obostrani interes za suradnju i sada se spremamo u novi posjet toj zemlji na poziv njihova ministarstva poljoprivrede. U taj proces pokušat ćemo uključiti i bivšeg predsjednika Stjepana Mesića koji uživa veliki ugled u toj zemlji, što bi nam značajno pomoglo. Kazahstan je druga priča, tamo imamo određenih problema u kontroli tržišta i sve dok ih ne riješimo nećemo proširivati poslovanje u toj zemlji. U svakom slučaju nastavit ćemo razvijati naše znanstvene programe kao i poslovne aktivnosti u Aziji, ponajprije stoga što su naše sorte i hibridi genetski prilagođeni uzgoju u takvim klimatima, ali i zato što je to tržište koje financijski kontinuirano jača.

Poljoprivredni institut Osijek jedini je javni znanstveno-istraživački institut u Hrvatskoj koji je uspio na zahtjevnom međunarodnom tržištu plasirati svoje proizvode (sjeme ratarskih kultura) i ujedno napraviti transfer tehnologije iz eksperimentalnih polja i laboratorija u privredu (široku proizvodnju). Dokaz tomu je i prošlotjedno otvaranje znanstvene stanice Poljoprivrednog instituta u mjestu Altinova u Turskoj. Kako su došli do tako vrijednog izvoznog uspjeha, objašnjava Zvonimir Zdunić, znanstvenik i ravnatelj Instituta. - Potkraj prošle godine cijela se privreda našla u nezavidnom položaju što se naravno odrazilo i na poslovanje Instituta. Usporeni cash-flow, pad likvidnosti i sol-

ventnosti pojedinih partnera ali i nekorektnost nekolicine njih zahtijevao je hitnu akciju. Stoga sam kao novi ravnatelj, uz podršku Upravnog i Znanstvenog vijeća te Kolegija, osmislio niz mjera i procedura, rezultat kojih je trenutačna pozicija Instituta na domaćem i inozemnom tržištu. Uveli smo radikalne mjere štednje i racionalizacije poslovanja, teške dva milijuna eura na godišnjoj razini. Bila je to bolna i nepopularna mjera koja nije imala alternative. Ustrojili smo novu hijerarhiju za nastup na tržištu s točno

Posebno sam ponosan na činjenicu da ni jedan djelatnik Instituta nije ostao bez posla, kaže Zdunić utvrđenom individualnom odgovornosti za svaki segment poslovanja Instituta. Osmišljena je nova strategija za nastup na domaćem tržištu, klasifikacija i individualni pristup kupcima, te izrada posebne strategije za prodaju sjemena svake naše sorte i hibrida. Intenzivirane su i markentiške aktivnosti na domaćem tržištu te komercijalna surednja s inozemstvom. Osmišljen je i dodatni plan štednje i racionalizacije poslovanja te osiguran prostor za njegovo ostvarivanje u slučaju daljnjeg produbljavanja krize na tržištu. Time smo uspjeli održati stabilnost poslovanja i postići rast prodaje i više od očekivanog. Posebno

sam ponosan na činjenicu da ni jedan djelatnik Instituta nije ostao bez posla u vrijeme kada otkazi u našoj i svjetskoj privredi uzimaju pandemijske razmjere. Unatoč krizi, ne stojimo u razvoju. Naime, u tijeku je montaža nove, vrhunske dorade sjemena za sve naše sorte i hibride, koja će zadovoljiti najviše svjetske standarde u kvaliteti sjemenske robe. Puštanje u pogon nove dorade sjemena popratit ćemo i predstavljanjem svojeg novog vizualnog identiteta. Posebnu pažnju posvećujemo znanstvenim novacima koji se, uglavnom o trošku Instituta, nakon završenih doktorskih studija dodatno usavršavaju na najprestižnijim europskim i američkim znanstvenim institucijama. Taj nam pristup omogućuje kontinuirano poboljšavanje postojećih i uvođenje novih tehnologija u naš znanstveni rad. Od neprocjenjive nam je važnosti i objavljivanje znanstvenih radova u najcitiranijim domaćim i svjetskim časopisima - to pozicionira Institut u vrhunske znanstvene ustanove širokih razmjera. Evo, to je sukus svih nastojanja da zadržimo najvišu razinu produktivnosti i kvalitete kao i jedinstveno, rekao bih unikatno, organizacijskofunkcionalno ustrojstvo Instituta. Istina, daleko smo još od kraja kriznog razdoblja, ali ovo vrijeme će nas naučiti kako treba poslovati i u vrijeme normalnih ekonomskih kretanja. Ovo je vrijeme brzog učenja, pogreške su sada preskupe i ne smije ih biti.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

KONJUNKTURNI TEST - II. TROMJESEČJE 2010.

I OPTIMIZAM I PESIM

Dok su očekivanja gospodarstvenika u prerađivačkoj industriji i sektoru usluga još uvijek pozitiv na veliko i trgovini motornim vozilima ne očekuju ništa dobroga, dok se u trgovini na malo iščita dr. Mirjana Čižmešija Ekonomski fakultet Zagreb

otkraj lipnja ove godine, Centar za poslovna istraživanja Privrednog vjesnika proveo je konjunkturni test u kojem je sudjelovala 451 tvrtka i to 175 iz područja prerađivačke industrije, 53 iz građevinarstva, 96 iz trgovine i 127 iz uslužnog sektora. Uzorkom je obuhvaćeno osam posto ukupnog prihoda i isto toliko ukupnog broja zaposlenih svih tvrtki u tim sektorima hrvatskog nacionalnog gospodarstva. Prerađivačka industrija PKI se u odnosu na prvo tromjesečje povećao za 16 bodova i sada iznosi 14,7. Time je nastavljen niz povećanja vrijednosti tog pokazatelja započet početkom prošle godine. Porast PKI-ja znači da su ocjene i očekivanja gospodarstvenika u prerađivačkoj industriji još uvijek pozitivna. Rezultat je to porasta salda odgovora o narudžbama i očekivanoj proizvodnji i

smanjenja salda zaliha gotovih proizvoda, a može se tumačiti kao očekivana stabilizacija odnosno zaustavljanje negativnih trendova u tom sektoru gospodarstva do kraja ove godine. Ako se usporede stope promjene industrijske proizvodnje u prerađivačkoj industriji (izražene kao relativne promjene u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine), uočava se da je porastom PKI-ja u drugom i u četvrtom tromjesečju i njegovim zadržavanjem na gotovo istoj razini u trećem tromjesečju prošle i prvom tromjesečju ove godine ispravno najavljeno kretanje industrijske proizvodnje dva tromjesečja unaprijed. Tako je stopa promjene proizvodnje (iako negativna) bila na približno istoj razini u drugom i trećem tromjesečju prošle godine. U četvrtom tromjesečju je došlo do poboljšanja. Iako je stopa u provom tromjesečju ponovno manja od prethodnih vrijednosti, uvažavajući prognostička svojstva PKI-ja, odnosno očekivanja gospodarstvenika, očito je da još postoje

Tablica 1.: PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima prerađivačke industrije ODJELJCI NKD-a 2007. (PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA)

PKI

PROMJENA, BODOVI

C25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme

26,75

37,9

C30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava

-6,11

29,1

C31 Proizvodnja namještaja

7,49

27,2

C18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa

2,67

25,6

23,17

24,8

4,01

21,5

C15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda C23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda C27 Proizvodnja električne opreme

10,7

21,2

17,33

17,3

27,7

15,4

17,04

11,2

5,83

2,3

C20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

40,48

-1

C14 Proizvodnja odjeće

-25,43

-2,1

9,12

-5,6

14,17

16,02

C22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike C16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda C28 Proizvodnja strojeva i uređaja

C17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

pozitivna razmišljanja i načini za zaustavljanje krize koji se mogu aktivirati do kraja ove godine. Prema posljednjim rezultatima KT-a uočava se da se kontinuirano povećava relativni udio gospodarstvenika koji potražnju za svojim proizvodima u odnosu na prethodno tromjesečje ocjenjuju poboljšanom (34 posto; ponderirani, nedesezonirani podaci). Oni i dalje ocjenjuju da je premalo narudžbi iz inozemstva, da je njihov konkurentski položaj nepromijenjen, a stanje zaliha najvažnijih sirovina zadovoljavajuće. Gotovo 45 posto ih očekuje poboljšanje poslovnog položaja u idućih šest mjeseci, a u prvom tromjesečju takvih je bilo 41 posto. Iako su ocjene i očekivanja pozitivna, valja istaknuti da se smanjio relativni udio gospodarstvenika koji ocjenjuju svoju likvidnost kao dobru. U lipnju ih je bilo 37 posto, a prije tri mjeseca 48 posto. U tabeli 1. nalaze se vrijednosti i promjene PKIja u drugom tromjesečju 2010. u odnosu na prethodno tromjesečje po odjeljcima prerađivačke industrije prema NKD- 2007.1 Valja uočiti da se u samo tri odjeljka bilježi

(blago) smanjenje PKI-ja (kemijska industrija, proizvodnja odjeće i proizvodnja papira). Građevinarstvo Kretanje PKG-a u posljednje dvije godine (s iznimkom u drugom lanjskom tromjesečju) izražava iznimno veliki pesimizam gospodarstvenika u tom sektoru hrvatskog gospodarstva. I na razini EU istraživanja, taj je sektor u iznimno nezavidnoj situaciji. U drugom tromjesečju ove godine PKG se povećao za pola boda što je gotovo beznačajno povećanje i ne može se tumačiti kao rezultat pozitivnih očekivanja. PKG sada iznosi -62,75 bodova. Njegova izrazito velika apsolutna vrijednost i to još s negativnim predznakom znači da dominiraju negativne ocjene i očekivanja kako stanja narudžbi tako i građenja sveukupno. I dalje je gotovo tri četvrtine anketiranih gospodarstvenika ocijenilo stanje narudžbi preniskim, a kao dominantni razlog nastalih poteškoća navode nedovoljna financijska sredstva (69 posto). Po kretanju PKG-a ne očekuje se ni zaustavljanje pada a kamoli oživljavanje poslovanja u tom gospodarskom sektoru do kraja godine. Valja istaknuti da su

dinamikom PKG-a ispravno najavljena kontinuirana smanjenja vrijednosti stope promjene fizičkog obujma građevinskih radova (yo-y) u zadnje dvije godine. Trgovina na malo U trgovini na malo PKT je porastao za 6,44 boda i sada iznosi 29,41. To je drugo uzastopno povećanje ovoga pokazatelja nakon razdoblja naizmjeničnih, vrlo intenzivnih povećanja i smanjenja pokazatelja. To učestalo mijenjanje smjera kretanja PKT-a može se protumačiti kao nesigurnost gospodarstvenika u tom sektoru, kako u ocjenama sadašnjeg poslovnog položaja i stanja zaliha tako i nepovoljnih očekivanja poslovanja u cjelini,

u idućem razdoblju. Drugo povećanje PKT-a za redom može značiti optimistična predviđanja trgovaca do kraja godine. Više od 56 posto anketiranih (ponderirani relativni udio) očekuje poboljšanje u sljedećih šest mjeseci. Iako se pri izračunu pokazatelja koriste desezonirane vrijednosti (isključuje se porast prometa zbog sezonskih rasprodaja ili u četvrtom tromjesečju zbog predblagdanske potrošačke groznice), očito se do kraja godine očekuje porast realnog prometa u trgovini na malo. U skladu s tim očekivanjima su i ocjene i očekivanja potrošača prema posljednjim rezultatima potrošačkog testa HNB-a. Tako je indeks pouzdanja potrošača od po-

Kakvo je bilo vaše poslovanje u uslužnom sektoru u prethodna tri mjeseca 50

2010, I 2010, II

45 40 35 30 25 20 15 10 5 0

poboljšalo se

ostalo je nepromijenjeno

pogoršalo se

www.privredni.hr Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

mizam

vna, u građevinarstvu, trgovini ava nesigurnost Tablica 2.: PKU i promjene PKU-a po odjeljcima uslužnog sektora ODJELJCI

PKU

PROMJENA, BODOVI

H55 Hoteli i restorani

25,50

46,63

K74 Ostale poslovne djelatnosti

13,70

32,87

I63 Putničke agencije i prateće djelatnosti

19,03

22,83

O90 Uklanjanje otpadnih voda, smeća i dr.

13,80

13,53

I60 Transport

48,93

12,90

K72 Računalne i srodne djelatnosti

-17,73

9,20

O93 Ostale uslužne djelatnosti

-58,40

-13,03

M80 Obrazovanje

-44,73

-14,13

-6,07

-31,67

N85 Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

28,37

-39,83

SEKTOR USLUGA

17,27

14,90

O92 Rekreacijske, kulturne i sportske djelatnosti

četka ove godine u laganom porastu, a u lipnju je zadržao razinu iz svibnja ove godine. Gospodarstvenici u trgovini na veliko i u trgovini motornim vozilima i dalje su vrlo pesimistični. PKT u tim sektorima se smanjio i to za 6,22 i 2,26 bodova, respektivno. Sektor usluga U uslužnom sektoru je i dalje prisutan optimizam gospodarstvenika. PKU se u drugom tromjesečju ove godine povećao za nešto manje od 15 bodova i sada iznosi 17,27 2. Nakon njegovog povećanja u prvom tromjesečju za gotovo 20 bodova, ovo povećanje najavljuje zaustavljanje nepovoljnih kretanja i oživljavanje do kraja ove godine.

Valja istaknuti da je prema posljednjim rezultatima testa 45 posto anketiranih ocijenilo da se njihovo poslovanje u protekla tri mjeseca poboljšalo. Takvih je potkraj prošle godine bilo manje od 15 posto. U očekivanjima je i dalje optimistično. Više od 90 posto anketiranih očekuje poboljšanje ili nemijenjanje poslovanja u sljedećih šest mjeseci. Promatrano po odjeljcima uslužnog sektora (nisu analizirani rezultati onih odjeljaka u kojima je broj primljenih odgovora manji od pet), uglavnom je došlo do porasta PKU-a i to posebno intenzivno u hotelima i restoranima te putničkim agencijama i pratećim djelatnostima, što je lako

Očekujemo da će naše poslovanje u uslužnom sektoru u sljedećih šest mjeseci prema sadašnjem biti 60 55 50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0

2010, I 2010, II

poboljšano

nepromijenjeno

pogoršano

objašnjivo jer iz rezultata nije uklonjen utjecaj sezone. Nepovoljna kretanja do kraja godine očekuju se u zdravstvenoj zaštiti, rekreacijskim, kulturnim i sportskim djelatnostima. Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) 3 Budući da su se pokazatelji konjunkture u prerađivačkoj industriji i trgovini na malo povećali, a u građevinarstvu je taj pokazatelj ostao na gotovo istoj razini, ESI se također povećao, i to za 14 indeksnih bodova, i sada iznosi 96,54. Nakon što je u prvom tromjesečju prošle godine ESI dosegao najnižu razinu od početka provođenja konjunkturnih testova u Hrvatskoj, u drugom tromjesečju je značajno porastao. Bila je to najava mogućeg zaustavljanja nepovoljnih kretanja i početak laganog oživljavanja. Ako se uvaže prediktivna svojstva ESI-ja po kojima se s dva tromjesečja unaprijed može predvidjeti promjena BDP-a (stopa rasta u odnosu na istoimeno tromjesečje prethodne godine), može se zaključiti da je ispravno najavljeno poboljšanje realne stope rasta krajem 2009. i početkom 2010. godine (prema podacima DZS-a). Iako su stope promjene i dalje negativne, povoljnije su nego u 2008. godini. Nakon sljedeća dva, nešto manje izražena smanjenja, u prvoj polovini ove godine uslijedila su dva uzastopna povećanja ESI-ja. Smanjenje ESI-ja bila je najava zaustavljanja tek započete faze oporavka u drugom i trećem tromjesečju, a zadnja dva povećanja mogu se tumačiti kao ponovno moguće blago poboljšanje ukupne gospodarske klime krajem godine. 1 Izračunati pokazatelji konjunkturne klime nemaju uklonjen utjecaj sezone zbog nedovoljnog broja opažanja potrebnog za primjenu metoda desezoniranja. Privredni vjesnik provodi konjunkturne testove prema novoj klasifikaciji djelatnosti od trećeg tromjesečja 2008. godine. Iz objektivnih razloga nije provedeno preračunavanje ranijih rezultata s namjerom usklađivanja. Nisu objavljeni rezultati za one odjeljke u kojima je broj anketiranih bio manji od pet. 2 Uslužni sektor je u konjunkturna istraživanja PV-a uključen u trećem tromjesečju 2008. godine, stoga iz rezultata nije moguće ukloniti utjecaj sezone. PKI je izračunat iz originalnih salda odgovora na tri pitanja: ocjena poslovanja u prethodna tri mjeseca, promet u prethodna tri mjeseca i očekivani promet u slijedeća tri mjeseca (jednostavna aritmetička sredina odgovora). 3 O pokazatelju ESI, njegovom izračunavanju i tumačenju detaljnije u PV/3371 - 1. 11.2004. i PV/3384-31.1.2005.

Pokazatelji konjunkture

PKI > Prerađivačka industrija 40 30 20 10 0 -10 -20 -30

PKI

2005. III IV

2006. II III

2007. II III

2008. II III

2009. II III

2010. I II

13,77 14,85 27,62 32,38 30,64 32,18 34,94 30,82 22,81 21,97 23,98 23,11 11,7 -5,55 -28,01 -10,22 -10,1 -1,75 -1,85 14,17

PKG > Građevinarstvo 40 20 0 -20 -40 -60 -80

PKG

2005. III IV

2006. II III

2007. II III

2008. II III

2009. II III

2010. I II

-1,98 16,33 18,42 15,94 5,34 5,95 -14,66 16,55 4,19 21,8 36,78 33,96 27,58 15,82 -51,20 -15,15 -37,00 -43,79 -63,31 -62,75

PKT > Trgovina na malo 60 50 40 30 20 10 0

PKT

2005. III IV

2006. II III

2007. II III

2008. II III

2009. II III

2010. I II

38,02 31,34 43,26 35,18 36,93 38,33 26,53 30,09 54,03 39,65 51,33 0,25 28,76 52,51 21,99 43,89 20,33 0,54 22,97 29,41

ESI i stope rasta BDP-a 130 120 110 100 90 80 70

PKT

2005. III IV

2006. II III

2007. II III

2008. II III

2009. II III

2010. I II

105,84 105,08 115,23 119,26 116,63 116,96 112,57 116,68 117,4 116,3 122,6 104,83 105,52 101,99 69,39 91,19 82,46 79,61 82,51 96,56 ESI, Is

18 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj , 19. srpnja 2010.

( utvrđeno 7 graničnih prijelaza sa stalnim inspekcijskim kontrolama

Konačno priprema za prave pregovore o poljoprivredi

Tek slijedi najteža bitka: pregovori o poticajima Najveći je izazov, prema Europskoj komisiji, stavljanje u pun pogon agencija za isplatu poljoprivrednika čime bi se zaokružio prelazak s domaćeg sustava potpora i domaćeg budžeta na europski i Unijine fondove Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

što su postojeće subvencije više od početnih u članstvu. Jednakost je, naravno, načelo koje se stalno provlači u svim odlukama EU-a vezanim uz hrvatske pregovore i pregovore uopće, i koje EU konstantno ističe u svim svojim odlukama. U rujnu bi trebalo sjesti za pregovarački stol o nekim hrvatskim zahtjevima za ribarstvo. Zagreb je zatražio izuzeća za tradicionalne ribarske ala-

rema Europskoj komisiji, poglavlje 12. Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika spremno je za zatvaranje. S tim se još moraju složiti države članice. To je u petak u Bruxellesu ponovio ministar poljoprivrede Petar Čobanković najavljujući teži dio posla i istinski vruću jesen, pregovore po preostala dva poglavlja vezana uz poljoprivredu. Na poglavlje 12. Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika otpada otprilike trećina zajedničke pravne stečevine EU-a, ono je gusto pokriveno direktivama koje definiraju doslovno svaki element. Time je dijametralno suprotno poglavlju 23. Pravosuđe i temeljena prava sa zanemarivom razinom usklađivanja s acquisom, ali uz golem broj provjera pravosudne i anitkorupcijske prakse. U poglavlju je, primjerice, utvrđeno sedam graničnih prijelaza sa stalnim inspekcijskim kontrolama – Bajakovo, Stara Gradiška, Karasovići, Metković, Zračna luka Zagreb te morske luke Rijeka i Ploče. Nakon pristupanja, samo će kroz tih sedam punktova u Hrvatsku, dakle i u EU, iz trećih zemalja ulaziti životinje, poljoprivredni proizvodi, riba, meso. Hrvatska je obvezana srediti i pitanje prijelaza teritori-

ja BiH kod Neuma što je, osim komplicirane vježbe u aplikaciji prava i tumačenju zakona Unije, istodobno i test organiziranosti. Ministar spominje usklađivanje zakona koje je uglavnom zaokruženo ali i još nedovršen posao jačanja administrativnih kapaciteta, poboljšavanje standarda u objektima za preredu mesa kako bi se uskladili sa standardima EU-a te ojačavanje inspekcija. Blizu ispunjenju mjerila Dobra je vijest da ministar smatra kako je Hrvatska također blizu ispunjavanju svih triju mjerila za poglavlje Poljoprivreda i ruralni razvitak. Najveći je izazov, prema Europskoj komisiji, stavljanje u pun pogon agencija za

isplatu poljoprivrednika čime bi se zaokružio prelazak s domaćeg sustava potpora i domaćeg budžeta na europski i Unijine fondove. S tim su u prošlom krugu proširenja muku mučile uglavnom sve nove članice. “EK je već ustvrdio napredak”, informirao je Petar Čobanković o ishodu razgovora s povjerenikom Dacianom Ciolosom. Ministar poljoprivrede i suradnici tek se pripremaju za najtežu bitku, pregovore o poticajima. To je finale pregovaračkog procesa po poglavlju 11. Poljoprivreda i ruralni razvitak. Slijedi nakon što je kandidatska zemlja uglavnom obavila svoje pripreme te na red stiže najuzbudljiviji dio jer će se na pregovorima odlučivati o izuzećima, a time i

sudbini dobrog dijela poljoprivrednika. EK u svakoj prilici ističe da izuzeci od aplikacije zajedničke pravne stečevine EU-a moraju biti ograničena trajanja, striktno definirani i osmišljeni tako da nova članica ne dobije više – ali ni manje! – od ostalih u ovoj fazi. Ipak, Hrvatska namjerava tražiti “nešto povoljniju poziciju” u usporedbi s novim članicama EU-a u njihovom startu članstva. Nove su zemlje otpočele članstvo u EU-u sa 25 posto iznosa poticaja prema punim subvencijama u starim članicama. Postotak je potom postupno rastao prema izjednačavanju s ostatkom zajednice. Hrvatska želi pregovorima izboriti start viši od 25 posto - za što

ima argumentaciju u višegodišnjoj praksi odnosno činjenici da bi start sa 25 posto značio osjetno snižavanje dosadašnjih iznosa potpora. Možda malo i iz proračuna? Zagreb razmatra opciju da poljoprivrednike potiče dodatnim sredstvima iz nacionalnog proračuna. Kada kaže da pregovori neće biti nimalo lagani, Petar Čobanković zapravo najavljuje tešku bitku u kojoj je malo moguće da Hrvatska dobije bilo što iznad sadržaja paketa za sadašnje nove članice – no Hrvatska je radila drukčije od zemalja Srednje Europe. Uzgred, teško je vjerovati da će i islandski poljoprivrednici startati s četvrtinom iznosa punih potpora EU-a zato

Bajakovo, Stara Gradiška, Karasovići, Metković, Zračna luka Zagreb te morske luke Rijeka i Ploče - kroz tih sedam punktova u Hrvatsku će, dakle i u EU, iz trećih zemalja ulaziti životinje, poljoprivredni proizvodi, riba i meso te, što je u raskoraku s europskim propisima, sufinanciranje ribolova na otocima i mali ribolov ili ribarenje za osobne potrebe - za hrvatsku stranu specifičnost u odnosu na europsku praksu. Hrvatska će izložiti svoj plan kako regulirati ribarenje ograničenim alatima za ribolov i u najviše tri ribolovne zone.

NATJEČAJI 19

www.privredni.hr Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

REPUBLIKA HRVATSKA FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST Na temelju članka 20. stavka 1. Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost („Narodne novine“ broj 107/03), članka 65. stavka 1. Statuta Fonda („Narodne novine“, broj 193/03, 73/04, 116/08,101/09) te članka 3. i 6. Pravilnika o postupku objavljivanja natječaja i odlučivanju o odabiru korisnika sredstava Fonda („Narodne novine“ broj 183/04) i Pravilnika o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda („Narodne novine“ broj 18/09), a sukladno Kodeksu pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga („Narodne novine“, broj 16/07), Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavljuje

NATJEČAJ ZA KORIŠTENJE SREDSTAVA FONDA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST RADI FINANCIRANJA PROJEKATA ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA (UDRUGA) U PODRUČJU ZAŠTITE OKOLIŠA, ENERGETSKE UČINKOVITOSTI I KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 1. VRSTE PROJEKATA U sklopu ovog Natječaja udruge svoje prijave mogu podnijeti za projekte koji se odnose se na zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije. Projekti moraju biti kratkoročni, manji opsežni, s ograničavajućim brojem korisnika, a provode se u jednoj općini, gradu ili županiji. Trajanje projekta ne može biti dulje od dvije godine od dana početka provedbe projekta.

b) -

2. IZNOS FINANCIJSKIH SREDSTAVA FONDA Temeljem ovog Natječaja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: Fond) za pojedini projekt odobrava sredstva donacije u iznosu od 10.000,00 kn do 80.000,00 kn ovisno o vrijednosti projekta i učincima koji se postižu u području zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

7. OSNOVNI KRITERIJI ZA ODABIR PROJEKATA Postupak odabira provodi se sukladno odredbama Pravilnika o postupku objavljivanja natječaja i odlučivanju o odabiru korisnika sredstava Fonda (“Narodne novine” broj 183/04) i Pravilnika o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda (“Narodne novine” broj 18/09),

3. UVJETI ZA PRIJAVU Pravo na prijavu imaju udruge registrirane prema Zakonu o udrugama (“Narodne novine”, broj 88/01, 11/02), te čije je primarno djelovanje usmjereno na područje zaštite okoliša, energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije.

Kriteriji za ocjenjivanje prijave i određivanja prednosti pri dodjeli sredstava Fonda su: - pripremljenost projekta (do 10 bodova), - stupanj povoljnog utjecaja na okoliš i energetsku učinkovitost (do 30 bodova), - kvaliteta ponuđenog tehničko-tehnološkog rješenja (do 20 bodova), - stupanj ugroženosti okoliša (do 30 bodova), - financijska sposobnost korisnika sredstava (do 10 bodova).

Jedna udruga može prijaviti najviše dva (2) projekta. Udruge koje već provode projekt koji sufinancira Fond, na temelju ovog Natječaja ne mogu prijaviti projekt s istim korisnicima, aktivnostima i na istom području na kojem provode već sufinancirani projekt. Prijave za sufinanciranje projekata razmatrat će se isključivo ako udruga udovoljava sljedećim uvjetima: a) udruga je upisana u Registar udruga Republike Hrvatske te aktivno i kontinuirano djeluje najmanje jednu (1) godinu u području za koje prijavljuje projekt; b) projekti koje udruga provodi od osobitog su interesa za opće/javno dobro u Republici Hrvatskoj, a projekt koji udruga prijavljuje usmjeren je na promicanje ciljeva i načela zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije te se temelji na već postignutim rezultatima prijašnjih sličnih aktivnosti udruge; c) kada se radi o projektima udruga hrvatskih branitelja koji se koriste u rehabilitacijske svrhe, d) projekti u području zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije koje udruga predlaže sukladni su ciljevima i zadaćama koje je udruga utvrdila u statutu udruge; e) udruga ima ljudske i materijalne resurse potrebne za provođenje prijavljenog projekta; f) udruga vodi transparentno financijsko poslovanje; g) udruga je pravovremeno i u potpunosti ispunila sve preuzete obveze na temelju prijašnjih dodjela financijskih sredstava ili sufinanciranja projekata od strane Fonda; h) udruga je, ako prijavljuje projekt edukacije u jednom od područja aktivnosti, dostavila detaljan program i plan edukacije. 4. PRAVO PRIJAVE NEMAJU a) Ogranci, podružnice i slični ustrojbeni oblici udruga koji nisu posebno registrirani prema Zakonu o udrugama i upisani u registar udruga Republike Hrvatske. b) Udruge čiji je jedan od osnivača politička stranka. 5. PROJEKTI KOJI SE NE MOGU PRIJAVITI NA NATJEČAJ a) projekti čije je financiranje predviđeno državnim proračunom za tekuću godinu i po posebnim propisima; b) znanstveno-istraživački projekti, osim akcijskih istraživanja pod uvjetom da je istraživanje jedna od projektnih aktivnosti, a ne glavna svrha projekta; c) projekti velikih razmjera za koje su potrebna znatna financijska sredstva, osim u slučaju ako je većina sredstava osigurana iz drugih izvora; d) projekti koji se isključivo temelje na investicijskim ulaganjima, izgradnji, adaptaciji kapitalnih objekata i/ili kupnji opreme; e) projekti usmjereni isključivo na zadovoljavanje temeljnih potreba poslovanja udruge (npr. kupnja opreme, pokrivanje troškova redovnog poslovanja); f) projekti čija je jedina svrha korist članicama/članovima udruge. 6. PODRUČJA AKTIVNOSTI PROJEKATA a) Zaštita okoliša - očuvanje i poboljšanje kakvoće zraka, tla, voda i mora te ublažavanje klimatskih promjena i zaštita ozonskog omotača. - unapređenje stanja okoliša i prostora urbanih i ruralnih sredina, - gospodarenje otpadom, - zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti, - promicanje obrazovanja za zaštitu okoliša i održivi razvoj

Energetska učinkovitost povećanje energetske učinkovitosti, poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, poticanje održive gradnje, poticanje čistijeg transporta promicanje obrazovanja u području energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije

U slučaju da je za bilo koji kriterij dodijeljeno nula (0) bodova, Fond će odbiti zahtjev ili zatražiti dopunu zahtjeva u određenom roku. Prednost u odobravanju financijskih sredstava imat će projekti: a) udruga hrvatskih branitelja, b) koji kao korisnike imaju djecu i mlade c) koje sufinanciraju tijela državne uprave, lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave (prilikom prijave projekta potrebno je priložiti pismo namjere o sufinanciranju, preporuku ako je projekt financiran prijašnjih godina, dokaz o dodjeli prostora kojim raspolaže jedinica lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave na korištenje udruzi i slično) d) u kojima sudjeluje više udruga od kojih jedna udruga mora biti nositelj projekta Lista prednosti za dodjelu sredstava utvrđuje se s obzirom na broj ostvarenih bodova, a sredstva se dodjeljuju korisnicima sredstava Fonda prema listi prednosti do iznosa odobrenih sredstava predviđenim Financijskim planom Fonda za 2010. godinu i Programom rada Fonda za 2010. godinu. 8. DOSTAVLJANJE PRIJAVA PROJEKATA a) Projekt za dodjeljivanje sredstava Fonda udrugama u području zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u 2010. godini prijavljuje se ispunjavanjem obrazaca koji se nalaze na stranici www.fzoeu.hr b) Natječajna dokumentacija sastoji se od obveznoga i neobveznoga dijela. Obvezna natječajna dokumentacija za prijavu projekta je: 1. ovjereni i potpisani ispis elektroničkog obrasca PODACI O UDRUZI; 2. ovjereni i potpisani ispis elektroničkog obrasca PODACI O PROJEKTU UDRUGE; 3. ovjereni i potpisani ispis elektroničkog obrasca PRORAČUN PROJEKTA UDRUGE; 4. preslika važećeg statuta udruge na kojem se nalazi ovjerena potvrda nadležnog registracijskog tijela o sukladnosti statuta sa zakonom o udrugama; 5. popis članova/članica tijela upravljanja sukladno Statutu udruge (popis članova skupštine udruge ili ako postoji posebno tijelo kao što je primjerice, upravni odbor i slično, dostavlja se popis članova upravnog odbora); 6. uvjerenje o nekažnjavanju (ne starije od 30 dana) odgovorne osobe udruge koja ima ovlast potpisati s Fondom ugovor o dodjeli financijskih sredstava; 7. preslika financijskog izvješća o poslovanju udruge u 2009. godini ovjerena od Državnog ureda za reviziju (dostavljaju udruge obveznici sastavljanja financijskog izvješća), ili preslika odluke o nesastavljanju financijskog izvješća koju je usvojilo upravljačko tijelo podnositelja te preslika Knjige primitaka i izdataka za 2009. godinu (dostavljaju udruge koje nisu obveznici sastavljanja financijskih izvješća); 8. životopis voditeljice/ voditelja projekta (koji mora imati datum i potpis); 9. popis zaposlenih osoba u udruzi, njihovo zvanje, naziv radnog mjesta i opis posla; ako postoje osobe koje nadgledaju stručni rad udruge, potrebno je priložiti i njihova imena; ako se prijavljuje projekt u partnerstvu s više udruga;, potrebno je navesti podatke za sve udruge; 10. potpisana izjava o udruzi koja će voditi projekt, ako se prijavljuje projekt u partnerstvu s više udruga; 11. potpisana izjava o partnerstvu ako udruga prijavljuje projekt u partnerstvu s jedinicama lokalne samouprave i/ili područne (regionalne) samouprave, ustanovama i organizacijama a koje djeluju u području zaštite okoliša i energetske učinkovitosti; 12. dokaz o eventualnom sufinanciranju projekata od jedinica lokalne samouprave i/ili područne (regionalne) samouprave ili nekih drugih izvora sufinanciranja; 13. detaljan program i plan edukacije ako udruga prijavljuje projekt edukacije u jednom od područja aktivnosti.

Neobavezna dokumentacija za prijavu projekta je: 1. pisma namjere koja potvrđuju i objašnjavaju suradnju udruge s lokalnim ustanovama, organizacijama, udrugama i jedinicama lokalne samouprave i/ili područne (regionalne) samouprave u provedbi prijavljenog projekta; 2. pisma preporuke (npr. jedinica lokalne samouprave i/ili područne (regionalne) samouprave, ministarstava, institucija u zemlji i inozemstvu, drugih donatora); 3. zapisi, publikacije, novinski članci te ostali materijal koji prikazuje rad udruge i u izravnoj je vezi s prijavom projekta. c) Prijave zajedno sa svom dokumentacijom dostavljaju se preporučenom poštom, posebno za svaki projekt u jednoj omotnici, u roku od 60 dana od dana objave u “Narodnim novinama” na adresu: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ksaver 208, 10000 Zagreb, • •

uz naznaku: “Prijava na Natječaj Fonda radi financiranja projekata udruga u području zaštite okoliša” - Ne otvarati”. uz naznaku: “Prijava za Natječaj Fonda radi financiranja projekata udruga u području energetske učinkovitosti” - Ne otvarati”.

9. OBRADA PRIJAVA PROJEKATA Prijave projekata koje ne udovoljavaju administrativno-formalnim uvjetima Natječaja (zakašnjele prijave, prijave koje ne sadrže svu natječajem propisanu dokumentaciju ili prijave podnesene na neki drugi način odnosno suprotno uvjetima iz ovog natječaja) neće se razmatrati, o čemu će udruge biti posebno obaviještene. Odluku o prihvaćanju projekata po podnesenim prijavama na ovaj Natječaj donosi Upravni odbor Fonda na prijedlog direktora Fonda, a sve temeljem izvješća o provedenom Natječaju te ocjeni projekata kojima se utvrđuju prioriteti u odabiru prijava od strane Povjerenstva za provedbu Natječaja. Odluka Upravnog odbora Fonda o dodjeli sredstava po ovom natječaju donosi se u roku od 60 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava, a objavljuje se na web stranici Fonda (www.fzoeu.hr) u daljnjem roku od 15 dana. 10. REALIZACIJA PRIHVAĆENIH PRIJAVA PROJEKATA Fond će temeljem odluke Upravnog odbora za korištenje sredstava Fonda radi financiranja projekata udruga u području zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, s korisnicima sredstava sklopiti ugovor o korištenju sredstava roku od 30 dana od dana donošenja odluke Upravnog odbora Fonda. Sukladno odredbama Pravilnika o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda (“Narodne novine” br. 183/04) i Pravilnika o postupku objavljivanja natječaja i odlučivanju o odabiru korisnika sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (“Narodne novine” br. 18/09), sklopljenim ugovorom utvrdit će se međusobna prava i obveze Fonda i korisnika sredstava, a posebno: -

iznos odobrenih sredstava, uvjeti i način korištenja dodijeljenih sredstava, vremenski rok za realizaciju projekta, način praćenja i kontrole namjenskog trošenja dodijeljenih sredstava, ostala međusobna prava i obveze.

11. OSTALE INFORMACIJE Ovaj Natječaj objavljen je u Narodnim novinama, dnevnom tisku i web stranici Fonda (www.fzoeu.hr). Dostavljanjem dokumentacije na ovaj Natječaj, podnositelj prijave daje odobrenje Fondu da osnovne podatke o korisniku i o ponuđenom projektu objavi na web stranici Fonda i drugim izvještajima. Prijavni obrasci mogu se preuzeti u Fondu ili sa web stranice Fonda. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon (01) 5391-894, 5391-908, 5391-844 ili e-poštom: renata.pavlina@fzoeu.hr, vesna.cetin@fzoeu.hr, irena.dubravec@fzoeu.hr, hrvoje.medarac@fzoeu.hr, te u sjedištu Fonda, Ksaver 208, Zagreb. Klasa: 351-04/10-06/1 Ur.broj: 563-03-RP-10-1 Zagreb, 19. srpnja 2010.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 10000 Zagreb, Ksaver 208

20 NATJEČAJI

Privredni vjesnik Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

REPUBLIKA HRVATSKA FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST Na temelju članka 20. stavka 1. Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (“Narodne novine” broj 107/03), članka 65. stavka 1. Statuta Fonda (“Narodne novine”, broj 193/03, 73/04, 116/08, 101/09) te članka 3. i 6. Pravilnika o postupku objavljivanja natječaja i odlučivanju o odabiru korisnika sredstava Fonda (“Narodne novine” broj 183/04) i Pravilnika o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda (“Narodne novine” broj 18/09), Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavljuje

NATJEČAJ ZA KORIŠTENJE SREDSTAVA FONDA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST RADI FINANCIRANJA PROGRAMA I PROJEKATA U PODRUČJU ZAŠTITE OKOLIŠA I. Predmet Natječaja Predmet ovoga Natječaja je dodjela sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: Fond) radi ulaganja u projekte u sljedećim područjima: 1. očuvanje i poboljšanje kakvoće zraka, tla, voda i mora te ublažavanje klimatskih promjena i zaštita ozonskog omotača, 2. oporaba otpada i iskorištavanje vrijednih svojstava otpada, 3. poticanje čistije proizvodnje, posebno poticanje ugradnje ekološki prihvatljive i energetski učinkovite tehnologije, 4. smanjenje emisija štetnih plinova u okoliš, 5. poticanje održivog razvoja ruralnog prostora, 6. zaštita i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, 7. poticanje obrazovnih, istraživačkih i razvojnih studija, programa, projekata i drugih aktivnosti, uključujući i demonstracijske aktivnosti radi postizanja ciljeva zaštite okoliša. Sredstva Fonda dodjeljuju se putem beskamatnih zajmova, subvencija, financijske pomoći i donacija. Zajmove, subvencije i donacije Fond u pravilu dodjeljuje trgovačkim društvima ili drugim pravnim osobama, zadrugama hrvatskih branitelja, obrtnicima te javnim ustanovama koje obavljaju djelatnosti iz područja zaštite okoliša, odgoja i obrazovanja i znanosti ( škole, bolnice, vrtići i dr.) dok financijske pomoći Fond u pravilu dodjeljuje jedinicama područne (regionalne) samouprave i jedinicama lokalne samouprave. Fond će zajmove dodjeljivati do iznosa od 1.400.000,00 kuna na rok od 5 godina i s odgodom povrata sredstava od 2 godine, te subvencionirati kamatu do 2% ugovorene kamate, ali ne više od 800.000,00 kuna po projektu. Fond će za izradu obrazovnih, istraživačkih i razvojnih studija, programa, projekata i drugih aktivnosti dodjeljivati donacije do iznosa od 160.000,00 kuna po studiji, programu, projektu i drugoj aktivnosti. Sredstva Fonda ne mogu iznositi više od 40% u odnosu na opravdane troškove ulaganja osim za jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave i javne ustanove koje sredstva financijske pomoći ostvaruju sukladno članku 24. Pravilnika o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda (“Narodne novine” br. 18/09). Trgovačkim društvima ili drugim pravnim osobama, zadrugama hrvatskih branitelja i obrtnicima sredstva Fonda dodjeljivat će se sukladno Programu za financiranje i sufinanciranje projekata u području zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije sredstvima koja se smatraju potporama male vrijednosti koji je objavljen na web stranici Fonda (www.fzoeu.hr). Sredstva Fonda će se isplaćivati za opravdane troškove ulaganja nastale nakon dana podnošenja ponude na ovaj Natječaj. Ukupni raspoloživi iznosi za projekte prema navedenim područjima utvrđeni su u Financijskom planu i Programom rada Fonda za 2010. godinu. II. Korisnici sredstava Pravo na sredstva Fonda sukladno ovom Natječaju mogu ostvariti trgovačka društva, trgovci pojedinci, obrtnici, zadruge hrvatskih branitelja, javne ustanove i druge pravne osobe te jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave ako ulažu vlastita sredstva u projekte za koje se raspisuje Natječaj. III. Uvjeti kojima podnositelji ponuda moraju udovoljavati Podnositelji ponuda mogu ostvariti sredstva Fonda ako: - imaju sjedište u Republici Hrvatskoj, - ulažu vlastita sredstva u projekte za koja se dodjeljuju sredstva Fonda, - prihvate uvjete zajedničkog sudjelovanja u sufinanciranju projekata za koje se odobravaju sredstva Fonda sukladno ovom Natječaju, općim aktima Fonda i Uputama ponuditeljima za izradu ponude, - pruže dokaze o izvedivosti ulaganja te očekivanim pozitivnim učincima koji će se ostvariti ulaganjima sredstava, - pruže instrumente osiguranja povrata sredstava Fonda pod ugovorenim uvjetima, - pruže dokaze da mogu financijski pratiti ulaganja u projekte za koje se dodjeljuju sredstva Fonda. IV. Potrebna dokumentacija Projekt za dodjeljivanje sredstava Fonda po ovom Natječaju prijavljuje se ispunjavanjem obrazaca koji se nalaze na stranici www.fzoeu.hr • Osnovna natječajna dokumentacija za prijavu projekata trgovačkog društva ili druge prave osobe je: prijavni obrazac, prijedlog projekta, poslovni plan sa zaokruženom financijskom konstrukcijom ulaganja, troškovnik opreme i radova, obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u, izvod iz sudskog registra (registracija za obavljanje djelatnosti), potvrda Porezne uprave o podmi-

renju obveza javnih davanja; izjava o korištenim državnim potporama koje su primljene tijekom prethodne dvije fiskalne godine te tijekom tekuće fiskalne godine potpisanu od odgovorne osobe i ovjerenu; Za dodjelu zajma trgovačko društvo ili druga pravna osoba uz osnovnu dokumentaciju treba priložiti: popis svih poslovnih računa, podatke o bonitetu (BON PLUS) i solventnosti (BON 2/SOL 2) ne starije od 30 dana, popis kreditnih obveza, godišnji financijski izvještaji za protekle dvije godine te kompletno revizorsko mišljenje (u skladu sa zakonskom obvezom); Za dodjelu subvencije kamate trgovačko društvo ili druga pravna osoba uz osnovnu dokumentaciju treba priložiti: ugovorni plan otplate kredita, odnosno informativni ukoliko je dobivanje kredita u tijeku. • Osnovna natječajna dokumentacija za prijavu projekata obrtnika je: prijavni obrazac, prijedlog projekta, poslovni plan sa zaokruženom financijskom konstrukcijom ulaganja, troškovnik opreme i radova, obrtnicu, izvadak iz Obrtnog registra, potvrda Porezne uprave o podmirenju obveza javnih davanja, izjava o korištenim državnim potporama koje su primljene tijekom prethodne dvije fiskalne godine te tijekom tekuće fiskalne godine potpisanu od odgovorne osobe i ovjerenu; Za dodjelu zajma obrtnik uz osnovnu dokumentaciju treba priložiti: popis svih poslovnih računa, knjigu primitaka i izdataka - obrazac KPI, popis dugotrajne imovine - obrazac DI, evidenciju o tražbinama i obvezama - obrazac TO, knjigu prometa - obrazac KPR, prijavu poreza na dohodak (rješenje) za posljednje dvije godine, podatke o solventnosti (BON 2/SOL 2) ne starije od 30 dana, popis kreditnih obveza; Za dodjelu subvencije kamate obrtnik uz osnovnu dokumentaciju treba priložiti: ugovorni plan otplate kredita, odnosno informativni ukoliko je dobivanje kredita u tijeku. • Osnovna natječajna dokumentacija za prijavu projekata zadruga hrvatskih branitelja je: prijavni obrazac, dokaz o statusu branitelja članova, prijedlog projekta, poslovni plan sa zaokruženom financijskom konstrukcijom ulaganja, troškovnik opreme i radova, obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u, izvod iz sudskog registra (registracija za obavljanje djelatnosti), potvrda porezne uprave o stanju poreznog duga, popis svih poslovnih računa, izjavu o korištenim državnim potporama koje su primljene tijekom prethodne dvije fiskalne godine te tijekom tekuće fiskalne godine potpisanu od odgovorne osobe i ovjerenu; Za dodjelu zajma potrebno je uz osnovnu dokumentaciju priložiti: popis svih poslovnih računa, podatke o bonitetu (BON PLUS) i solventnosti (BON 2/SOL 2) ne starije od 30 dana, popis kreditnih obveza, godišnji financijski izvještaji za protekle dvije godine te kompletno revizorsko mišljenje (u skladu sa zakonskom obvezom); Za dodjelu subvencije kamate potrebno je uz osnovnu dokumentaciju priložiti: ugovorni plan otplate kredita, odnosno informativni ukoliko je dobivanje kredita u tijeku. U slučaju kada se radi o projektu ekološke proizvodnje potreban je dokaz o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava za zadrugu ili članove zadruge. • Natječajna dokumentacija za prijavu projekata jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave je: prijavni obrazac, prijedlog projekta s naznakom izvora financijskih sredstava, troškovnik opreme i radova, obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u, izjava o statusu područja (posebna državna skrb, otoci, brdsko-planinski) i o visini prihoda po glavi stanovnika u odnosu na prosjek Republike Hrvatske za prethodnu godinu potpisanu od odgovorne osobe i ovjerenu, proračun za tekuću godinu i potvrdu Porezne uprave o podmirenju obveza javnih davanja. • Natječajna dokumentacija za prijavu projekata javnih ustanova je: prijavni obrazac, prijedlog projekta s priloženim troškovnikom aktivnosti ili radova, obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u, potvrda porezne uprave o podmirenju obveza javnih davanja, dokaz da je prijavljeni projekt usvojen u godišnjem programu i financijskom planu ustanove, odluka osnivača ustanove o usvajanju godišnjeg programa i financijskog plana za tekuću godinu, ocjena kvalitete projekta od strane nadležnog ministarstva. Ostala zahtijevana dokumentacija dostavlja se Fondu prema Uputama ponuditeljima za izradu ponude prije sklapanja ugovora o korištenju sredstava Fonda. Dokumentacija se prilaže u izvorniku ili ovjerenoj preslici.

stupanj ugroženosti okoliša (do 30 bodova), financijska sposobnost korisnika sredstava na ulaganja i povrat sredstava (do 10 bodova).

U slučaju da je za bilo koji kriterij dodijeljeno nula (0) bodova, Fond će odbiti zahtjev ili zatražiti dopunu zahtjeva u određenom roku. Lista prednosti za dodjelu sredstava utvrđuje se s obzirom na broj ostvarenih bodova, a sredstva se dodjeljuju korisnicima sredstava Fonda prema listi prednosti do iznosa odobrenih sredstava predviđenim Financijskim planom Fonda za 2010. godinu i Programom rada Fonda za 2010. godinu. VI. Dostavljanje ponuda Ponude se dostavljaju u roku od 60 dana od objave u „Narodnim novinama“ na adresu: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ksaver 208, 10000 Zagreb, uz naznaku: “Ponuda za Natječaj radi korištenja sredstava Fonda u području zaštite okoliša” - Ne otvarati“. Ponude se mogu dostaviti za najviše dva projekta koji su predmet ovoga Natječaja. Nepotpune ponude, ponude dostavljene nakon isteka roka, kao i ponude koje se ne odnose na predmet Natječaja, neće se razmatrati. VII. Obrada ponuda Odluku o dodjeli sredstava donijet će Upravni odbor Fonda u roku od 60 dana od dana isteka roka za podnošenje ponuda o čemu će podnositelji ponuda biti obaviješteni u roku od 15 dana od dana donošenja odluke. VIII. Realizacija prihvaćenih ponuda Korisnici sredstava dužni su u roku od 30 dana od dana zaprimanja obavijesti o odluci o odabiru korisnika sredstava dostaviti Fondu svu potrebnu dokumentaciju sukladno Uputama ponuditeljima za izradu ponuda. Fond će s korisnicima sredstava, koji dostave svu potrebnu dokumentaciju i zadovolje tražene uvjete, u roku od 30 dana sklopiti ugovor o korištenju sredstava sukladno odredbama Pravilnika o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda (“Narodne novine” br. 18/09) i Pravilnika o postupku objavljivanja natječaja i odlučivanju o odabiru korisnika sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (“Narodne novine” br. 183/04), kojim će se utvrditi: -

IX. Ostale informacije Ovaj Natječaj objavljen je u Narodnim novinama, dnevnom tisku i web stranici Fonda (www.fzoeu.hr). Dostavljanjem dokumentacije na ovaj Natječaj, podnositelj ponude daje odobrenje Fondu da osnovne podatke o korisniku i o ponuđenom projektu objavi na web stranici Fonda i drugim izvještajima. Upute ponuditeljima za izradu ponude, prijavni obrazac i obrazac izjave o korištenim državnim potporama mogu se preuzeti u Fondu ili sa web stranice Fonda. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon (01) 5391-872, 5391-891, 5391-894 ili e-poštom: renata.pavlina@fzoeu.hr, vesna.cetin@fzoeu.hr, te u sjedištu Fonda, Ksaver 208, Zagreb.

Klasa: 351-04/10-06/2 Ur.broj: 563-03-RP-10-1 Zagreb, 19. srpnja 2010.

V. Osnovni kriteriji za odabir projekta Postupak odabira provodi se sukladno odredbama Pravilnika o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda („Narodne novine“ broj 18/09). Kriteriji za ocjenjivanje ponude i određivanja prednosti pri dodjeli sredstava Fonda su: - pripremljenost projekta (do 10 bodova), - stupanj povoljnog utjecaja na zaštitu okoliša i razvoj ruralnog prostora (do 30 bodova), - kvaliteta ponuđenog tehničko-tehnološkog rješenja (do 20 bodova),

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 10000 Zagreb, Ksaver 208

www.privredni.hr Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

REPUBLIKA HRVATSKA FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST Na temelju članka 20. stavka 1. Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (“Narodne novine” broj 107/03), članka 65. stavka 1. Statuta Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (“Narodne novine” broj 193/03, 73/04, 116/08 i 101/09) te članka 3. i članka 6. Pravilnika o postupku objavljivanja natječaja i odlučivanju o odabiru korisnika sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (“Narodne novine” broj 183/04) i Pravilnika o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda (“Narodne novine” broj 18/09), Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavljuje

NATJEČAJ ZA KORIŠTENJE SREDSTAVA FONDA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST RADI FINANCIRANJA PROGRAMA I PROJEKATA U PODRUČJU ENERGETSKE UČINKOVITOSTI I KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I. Predmet Natječaja Predmet ovog Natječaja je dodjela sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: Fond) radi ulaganja u projekte u sljedećim područjima: 1. Provedba nacionalnih energetskih programa • Poticanje energetske učinkovitosti i učinkovitog korištenja energije u neposrednoj potrošnji, posebno će se poticati: a) u gospodarskom sektoru: - poboljšanje učinkovitosti korištenja toplinske energije u industriji - iskorištenje otpadne topline u procesima, racionalizacija potrošnje energije (promjena ponašanja, upravljanje opterećenjem), - uvođenje učinkovitijih industrijskih rashladnih sustava, - uvođenje učinkovitijih elektromotornih pogona, - revitalizacija toplinske i električne infrastrukture - učinkoviti sustavi rasvjete, grijanja i hlađenja prostorija, priprema sanitarne tople vode, - zamjena primarnog energenta u energetskim postrojenjima (loživo ulje i dizel gorivo zamjenjuju se prirodnim plinom ili ukapljenim naftnim plinom), - zahvati na energetskim agregatima, - uvođenje i poboljšanje cjelovite regulacije i automatizacije. b) u javnom sektoru: - poboljšanje energetske učinkovitosti sustava rasvjete, grijanja, hlađenja i ventilacije u zgradama (škole, vrtići, bolnice, itd.), - izgradnja energetski učinkovite i ekološke javne rasvjete (učinkoviti izvori svjetlosti, učinkovite i ekološke svjetiljke koje smanjuju svjetlosno onečišćenje i učinkovito upravljanje javnom rasvjetom uključujući i regulaciju svjetlosnog toka). • Provedba energetskih pregleda u sektoru industrije i uslužnom sektoru (komercijalni i javni - ako nije obuhvaćen posebnim Programom), 2. Korištenje obnovljivih izvora energije (sunčeva energija, energija vjetra, energija biomase, energija malih vodotoka, geotermalna energija, ostali obnovljivi izvori energije), te posebno proizvodnja opreme za primjenu obnovljivih izvora energije, 3. Održiva gradnja, 4. Čistiji transport, 5. Izrada obrazovnih, istraživačkih i razvojnih studija, programa, projekata i drugih aktivnosti, kojima će se osigurati pretpostavke za postizanje ciljeva u području energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Sredstva Fonda dodjeljuju se putem beskamatnih zajmova, subvencija, financijske pomoći i donacija. Zajmove, subvencije i donacije Fond u pravilu dodjeljuje trgovačkim društvima, trgovcima pojedincima, obrtnicima, zadrugama hrvatskih branitelja, javnim ustanovama (škole, bolnice, vrtići i dr.) i drugim pravnim osobama, dok financijske pomoći Fond u pravilu dodjeljuje jedinicama područne (regionalne) samouprave i jedinicama lokalne samouprave. Fond će zajmove dodjeljivati do iznosa od 1.400.000,00 kuna na rok od 5 godina i s odgodom povrata sredstava od 2 godine, te subvencionirati kamatu do 2% ugovorene kamate, ali ne više od 800.000,00 kuna po projektu. Fond će financijske pomoći dodjeljivati do iznosa od 1.400.000,00 kuna po projektu. Fond će za provedbu energetskih pregleda dodjeljivati subvencije i financijske pomoći do iznosa od 80.000,00 kuna po projektu (pregledu). Fond će za izradu obrazovnih, istraživačkih i razvojnih studija, programa, projekata i drugih aktivnosti dodjeljivati donacije do iznosa od 160.000,00 kuna po studiji, programu, projektu i drugoj aktivnosti. Sredstva Fonda ne mogu iznositi više od 40% u odnosu na opravdane troškove ulaganja osim za jedinice područne (regionalne) samouprave, jedinice lokalne samouprave i javne ustanove koje sredstva Fonda ostvaruju sukladno članku 24. Pravilnika o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda (“Narodne novine” broj 18/09). Trgovačkim društvima, trgovcima pojedincima, obrtnicima, zadrugama hrvatskih branitelja i drugim pravnim osobama sredstva Fonda dodjeljivat će se sukladno Programu za financiranje i sufinanciranje projekata u području zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije sredstvima koja se smatraju potporama male vrijednosti koji je objavljen na web stranici Fonda (www.fzoeu.hr). Sredstva Fonda će se isplaćivati za opravdane troškove ulaganja nastale nakon dana podnošenja ponude na ovaj Natječaj. Ukupni raspoloživi iznosi za projekte prema navedenim područjima utvrđeni su Financijskim planom Fonda za 2010. godinu i Programom rada Fonda za 2010. godinu. II. Korisnici sredstava Pravo na sredstva Fonda sukladno ovom Natječaju mogu ostvariti trgovačka društva, trgovci pojedinci, obrtnici, zadruge hrvatskih branitelja, javne ustanove i druge pravne osobe te jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave ako ulažu vlastita sredstva u projekte za koje se raspisuje Natječaj. Sredstva Fonda sukladno ovom Natječaju mogu se dodjeljivati i fizičkim osobama za projekte u području korištenja obnovljivih izvora energije (sunčeva energija, energi-

ja vjetra, energija biomase, energija malih vodotoka, geotermalna energija, ostali obnovljivi izvori energije) i održive gradnje, ako se ti projekti ostvaruju putem programa i projekata jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave, te ako iste s fizičkim osobama i Fondom sudjeluju vlastitim sredstvima u provedbi projekata za koje se odobravaju sredstva Fonda. Sredstva Fonda po pojedinom projektu fizičke osobe mogu iznositi do 40% u odnosu na opravdane troškove ulaganja, ali ne više od 30.000,00 kuna po projektu. III. Uvjeti kojima podnositelji ponuda moraju udovoljavati Podnositelji ponuda mogu ostvariti sredstva Fonda ako: - imaju sjedište u Republici Hrvatskoj, - ulažu vlastita sredstva u projekte za koja se dodjeljuju sredstva Fonda, - prihvate uvjete zajedničkog sudjelovanja u sufinanciranju projekata za koje se odobravaju sredstva Fonda sukladno ovom Natječaju, općim aktima Fonda i Uputama ponuditeljima za izradu ponude, - pruže dokaze o izvedivosti ulaganja te očekivanim pozitivnim učincima koji će se ostvariti ulaganjima sredstava, - pruže instrumente osiguranja povrata sredstava Fonda pod ugovorenim uvjetima, - pruže dokaze da mogu financijski pratiti ulaganja u projekte koji su predmet ovog Natječaja. IV. Potrebna dokumentacija Uz ponudu trgovačkog društva, trgovca pojedinca ili druge pravne osobe potrebno je priložiti: - prijavni obrazac, prijedlog projekta, poslovni plan sa zaokruženom financijskom konstrukcijom ulaganja, troškovnik opreme i radova, obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u, izvod iz sudskog registra (registracija za obavljanje djelatnosti), potvrdu Porezne uprave o podmirenju obveza javnih davanja i izjavu o korištenim državnim potporama koje su primljene tijekom prethodne dvije fiskalne godine te tijekom tekuće fiskalne godine potpisanu od odgovorne osobe i ovjerenu; - dodatno za dodjelu zajma: popis svih poslovnih računa, podatke o bonitetu (BON PLUS) i solventnosti (BON 2/SOL 2) ne starije od 30 dana, popis kreditnih obveza, godišnji financijski izvještaji za protekle dvije godine te kompletno revizorsko mišljenje (u skladu sa zakonskom obvezom); - dodatno za dodjelu subvencije kamate: ugovorni plan otplate kredita, odnosno informativni ukoliko je dobivanje kredita u tijeku. Uz ponudu obrtnika potrebno je priložiti: - prijavni obrazac, prijedlog projekta, poslovni plan sa zaokruženom financijskom konstrukcijom ulaganja, troškovnik opreme i radova, obrtnicu, izvadak iz Obrtnog registra, potvrdu Porezne uprave o podmirenju obveza javnih davanja i izjavu o korištenim državnim potporama koje su primljene tijekom prethodne dvije fiskalne godine te tijekom tekuće fiskalne godine potpisanu od odgovorne osobe i ovjerenu; - dodatno za dodjelu zajma: popis svih poslovnih računa, knjigu primitaka i izdataka - obrazac KPI, popis dugotrajne imovine - obrazac DI, evidenciju o tražbinama i obvezama - obrazac TO, knjigu prometa - obrazac KPR, prijavu poreza na dohodak (rješenje) za posljednje dvije godine, podatke o solventnosti (BON 2/SOL 2) ne starije od 30 dana, popis kreditnih obveza; - dodatno za dodjelu subvencije kamate: ugovorni plan otplate kredita, odnosno informativni ukoliko je dobivanje kredita u tijeku. Uz ponudu zadruga hrvatskih branitelja potrebno je priložiti: - prijavni obrazac, dokaz o statusu branitelja članova, prijedlog projekta, poslovni plan sa zaokruženom financijskom konstrukcijom ulaganja, troškovnik opreme i radova, obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u, izvod iz sudskog registra (registracija za obavljanje djelatnosti), potvrdu Porezne uprave o podmirenju obveza javnih davanja i izjavu o korištenim državnim potporama koje su primljene tijekom prethodne dvije fiskalne godine te tijekom tekuće fiskalne godine potpisanu od odgovorne osobe i ovjerenu; - dodatno za dodjelu zajma: popis svih poslovnih računa, podatke o bonitetu (BON PLUS) i solventnosti (BON 2/SOL 2) ne starije od 30 dana, popis kreditnih obveza, godišnji financijski izvještaji za protekle dvije godine te kompletno revizorsko mišljenje (u skladu sa zakonskom obvezom); - dodatno za dodjelu subvencije kamate: ugovorni plan otplate kredita, odnosno informativni ukoliko je dobivanje kredita u tijeku. Uz ponudu javnih ustanova potrebno je priložiti: - prijavni obrazac, prijedlog projekta s naznakom izvora financijskih sredstava, troškovnik opreme i radova, obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u, dokaz da je prijavljeni projekt usvojen u godišnjem programu i financijskom planu ustanove, odluku osnivača ustanove o usvajanju godišnjeg programa i financijskog plana za tekuću godinu, potvrdu Porezne uprave o podmirenju obveza javnih davanja i ocjenu kvalitete projekta od strane nadležnog ministarstva. Uz ponudu jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave potrebno je priložiti: - prijavni obrazac, prijedlog projekta s naznakom izvora financijskih sredstava, troškovnik opreme i radova, obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u, izjavu o statusu područja (posebna državna skrb, otoci, brdsko-planinski) i o visini prihoda po glavi stanovnika u odnosu na prosjek Republike Hrvatske za prethodnu godinu potpisanu od odgovorne osobe i ovjerenu, proračun za tekuću godinu i potvrdu Porezne uprave o podmirenju obveza javnih davanja.

Ostala zahtijevana dokumentacija dostavlja se Fondu prema Uputama ponuditeljima za izradu ponude prije sklapanja ugovora o korištenju sredstava Fonda. Dokumentacija se prilaže u izvorniku ili ovjerenoj preslici. V. Osnovni kriteriji za odabir projekta Postupak odabira provodi se sukladno odredbama Pravilnika o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda (“Narodne novine” broj 18/09). Kriteriji za ocjenjivanje ponude i određivanja prednosti pri dodjeli sredstava Fonda su: - pripremljenost projekta (do 10 bodova), - stupanj povoljnog utjecaja na energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije (do 30 bodova), - kvaliteta ponuđenog tehničko-tehnološkog rješenja (do 20 bodova), - stupanj ugroženosti okoliša (do 30 bodova), - financijska sposobnost korisnika sredstava na ulaganja i povrat sredstava (do 10 bodova). U slučaju da je za bilo koji kriterij dodijeljeno nula (0) bodova, Fond će odbiti zahtjev ili zatražiti dopunu zahtjeva u određenom roku. Lista prednosti za dodjelu sredstava utvrđuje se s obzirom na broj ostvarenih bodova, a sredstva se dodijeljuju korisnicima prema listi prednosti do iznosa odobrenih sredstava predviđenim Financijskim planom Fonda za 2010. godinu i Programom rada Fonda za 2010. godinu. VI. Dostavljanje ponuda Ponude se dostavljaju, posebno za svaki projekt, u roku od 60 dana od dana objave ovog Natječaja u “Narodnim novinama” na adresu: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ksaver 208, 10000 Zagreb, uz naznaku: “Ponuda za Natječaj za korištenje sredstava Fonda radi financiranja projekata u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije - Ne otvarati”. Ponude se mogu dostaviti za najviše dva projekta koji su predmet ovog Natječaja. Nepotpune ponude, ponude dostavljene nakon isteka roka, kao i ponude koje se ne odnose na predmet Natječaja, neće se razmatrati. VII. Obrada ponuda Odluku o dodjeli sredstava donijet će Upravni odbor Fonda u roku od 60 dana od dana zaključenja Natječaja o čemu će podnositelji ponuda biti obaviješteni u roku od 15 dana od dana donošenja odluke. VIII. Realizacija prihvaćenih ponuda Korisnici sredstava dužni su u roku od 30 dana od dana zaprimanja obavijesti o odluci o odabiru korisnika sredstava dostaviti Fondu svu potrebnu dokumentaciju sukladno Uputama ponuditeljima za izradu ponuda. Fond će s korisnicima sredstava koji dostave svu potrebnu dokumentaciju i zadovolje druge tražene uvjete, u roku od 30 dana sklopiti ugovor o korištenju sredstava sukladno odredbama Pravilnika o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda (“Narodne novine” broj 18/09) i Pravilnika o postupku objavljivanja natječaja i odlučivanju o odabiru korisnika sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (“Narodne novine” broj 183/04), kojim će se utvrditi: - iznos odobrenih sredstava, - uvjeti i način korištenja dodijeljenih sredstava, - vremenski rok za realizaciju projekta, - način praćenja i kontrole namjenskog trošenja dodijeljenih sredstava, - ostala međusobna prava i obveze korisnika sredstava i Fonda. IX. Ostale informacije Ovaj Natječaj objavljen je u Narodnim novinama, dnevnom tisku i web stranici Fonda (www.fzoeu.hr). Dostavljanjem dokumentacije na ovaj Natječaj, podnositelj ponude daje odobrenje Fondu da osnovne podatke o korisniku i o ponuđenom projektu objavi na web stranici Fonda i drugim izvještajima. Upute ponuditeljima za izradu ponude, prijavni obrazac i obrazac izjave o korištenim državnim potporama mogu se preuzeti u Fondu ili sa web stranice Fonda. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon (01) 5391-845, 5391-907, 5391-916, 5391-918, 5391-844, 5391-914, 5391-908 i 5391-919 ili e-poštom: mario.klobucar@fzoeu.hr, irena.dubravec@fzoeu.hr, te u sjedištu Fonda, Ksaver 208, Zagreb. Klasa: 310-34/10-06/00012 Ur.broj: 563-03-10-1 Zagreb, 19. srpnja 2010.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 10000 Zagreb, Ksaver 208

22 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

PRIVATIZACIJA NA BOSANSKOHERCEGOVAČKI NAČIN

U SLJEDEĆIH 17 GODINA

Srbija ulaže 22 milijarde eura u prometnu infrastrukturu

Još nisu umrli, a kada će i hoće li - tko zna Sporna privatizacija negdašnjeg drvnog giganta Krivaje i spora vlast razlozi su sve vjerojatnijeg stečaja te tvrtke. Propala je i privatizacija mostarskog Aluminija: taj vrući krumpir čeka izbornog pobjednika tu za neplaćeni radni staž, zdravstvo, socijalno i plaće u iznosu većem od tri milijuna konvertibilnih maraka. Vladi je trebalo gotovo godinu dana kako bi podmirila tu obvezu, ali je sud, zbog nekih pravnih razloga, ponovno odbio registrati Krivaju 1884.

Zdravko Latal latal@privredni.hr Nacionalni savjet za infrastrukturu usvojio je Master plan transporta Srbije do 2027. godine koji će biti osnova za sve buduće projekte bilo da se financiraju iz domaćih ili inozemnih izvora. Prema tom planu, Srbija bi u idućih 17 godina u novu prometnu infrastrukturu, ali i održavanje postojeće trebala uložiti oko 22 milijarde eura. Ovim dokumentom predviđena je realizacija 33 projekta u cestovnom, željezničkom, zračnom i vodnom prometu. Za modernizaciju željeznice potrebna je 5,1 milijarda eura, a samo za prugu na koridoru X. oko tri milijarde eura bez troškova eksproprijacije. Za održavanje cestovne mreže potrebno je oko pet milijardi eura, a za njen ra-

zvoj 6,9 milijuna eura, a prioritet je izgradnja pravca na koridoru X. i autoputa prema južnom Jadranu. Za 81 projekt u vodnom prometu potrebno je 344 milijuna eura, a s održavanjem i rekonstrukcijom vodnih puteva 476 milijuna eura. Na prvom mjestu je Dunav na kojem inzistira i EU, pa Srbija računa i na sredstva iz europskih fondova u okviru Dunavske strategije koja će biti usvojena idućeg proljeća. Kad je riječ o zračnom prometu, planira se proširivanje i rekonstrukcija zračnih luka Beograd i Niš, pretvaranje vojnih aerodroma u civilne i formiranje mreže od 16 lokalnih zračnih luka, a samo za povećanje broja putnika u avioprometu na oko 8,5 milijuna godišnje uložit će se oko 135 milijuna eura. (Lj.L.)

*vijesti EP BiH 22 milijuna dobiti za šest mjeseci U prvom polugodištu Elektroprivreda BiH ostvarila je dobit od 22 milijuna konvertibilnih maraka (KM). Proizvodnja je bila veća za 3,5 posto u odnosu na isti lanjski period, a rekordnu proizvodnju, zahvaljujući povoljnim hidrološkim uvjetima, ostvarile su hidroelektrane s rastom od 21,1 posto. Prodaja električne energije na tržištu bila je veća za 9,5 posto. Prioritet u ostatku godine imat će, prema riječima generalnog direktora te tvrtke Amera Jerlagića, ulaganja u modernizaciju ugljenokopa koji su ušli u sustav EP-a BiH i njihova dokapitalizacija u iznosu od 120 milijuna KM.

Hrvatski izvoz u BiH na lanjskoj razini Prema padacima Agencije za statistiku BiH, tijekom pet mjeseci ove godine ostvaren je izvoz u vrijednosti od 2,7 milijardi konvertibilnih maraka što je na godišnjoj razini povećanje od 30,6 posto. Uvoz u iznosu nešto većem od pet milijardi KM imao je skromniji rast od 3,3 posto. Hrvatski izvoz u BiH bio je na razini pet mjeseci prošle godine i iznosio je 725,8 milijuna KM, a izvoz iz BiH u Hrvatsku bio je za dva posto manji uz vrijednost od 388 milijuna KM. Zbog sve većeg izvoza sirove nafte za potrebe Rafinerije u Bosanskom Brodu ruski izvoz u BiH porastao je za 41,2 posto uz vrijednost od 476,9 milijuna KM.

realizacijom privatizacije državnog kapitala u Bosni i Hercegovini nitko nije zadovoljan, pa ni same vlasti koje nisu inkasirale ni pola novca kojim su planirale zakrpati brojne rupe u proračunima 14 vlada u BiH. Da je bilo obratno, zemlja danas ne bi grcala pod teškim uvjetima stand-by aranžmana Međunarodnog monetarnog fonda. Osim toga, u javnost se sve više iznose sumnje o kriminalnim radnjama tijekom procesa privatizacije jer nije mali broj onih koji su preko noći postali vlasnici i desetak tvrtki. Agrokomerc u agoniji U proceduri parlamenta Federacije BiH nalazi se zakon o reviziji privatizacije, dok sindikati upozoravaju na manjkavosti predloženih paragrafa jer ne predviđaju reviziju privatizacije tvrtki kupljenih bezvrijednim certifikatima. Sindikalisti poručuju kako bi se znatno bolji rezultati polučili privatizacijom po receptu Ante Markovića. Ali, bilo pa prošlo. Teško se odlučiti gdje su kriminalno loše prodaje

U javnosti je sve više sumnji o kriminalnim radnjama tijekom privatizacije državnog kapitala izbacile na ulicu veći broj radnika. Negdašnji agroindustrijski gigant Agrokomerc od prestanka rata je u agoniji i svi pokušaji vlasti u Sarajevu i Bihaću da pronađu spasonosni lijek samo su još više pogoršavali

stanje. Financijska policija pretresla je poslovanje Agrokomerca u proteklih 10 godina i našla svega i svačega, te je Kantonalnom tužilaštvu u Bihaću uputila izvješće o krivičnim radnjama čelnih ljudi. Bivši drvnoindustrijski div Krivaja iz nekad bogatih Zavidovića u srednjoj Bosni najbolji je primjer privatizacijskih promašaja. Agonija te tvrtke traje punih 18 mjeseci, pa ni danas nije jasno hoće li kombinat preživjeti ili otići u

stečaj i bez kruha ostaviti gotovo 2000 radnika, a grad osuditi na polagano umiranje. Apsurd je da je privatizacijsko rješenje bilo dobro odabrano, da je tvrtka nakon prodaje privatnom poduzeću Ferimpex uspješno započela s proizvodnjom pod novim nazivom Krivaja 1884 te da je našla kupce u zemlji i inozemstvu. Onda je sve stalo. Novi vlasnici jednostavno nisu mogli na sudu registrirati poduzeće jer je 170 radnika tužilo i zatražilo ošte-

Konzorcij Ina-MOL ispunio obveze Do daljnjeg, do iza izbora za nove vlasti u listopadu, stavljena je točka i na privatizaciju mostarskog Aluminija. Vlada FBiH odlučila je, nakon izvješća posebne komisije, proglasiti neuspješnim natječaj za prodaju 88 posto kapitala mostarskog kombinata konzorciju koji su činili Glencore, Feal i Dalekovod. Istodobno, vlada je prihvatila produljenje roka do 8. studenoga kako bi se usuglasile izmjene aneksa VII. Sporazuma o rješavanju otvorenih pitanja između vlade i Aluminija, dakle do poslije izbora. Vrući krumpir dugogodišnjih nesporazuma s menadžmentom Aluminija ministri su prebacili budućim kolegama. Novo raspisivanje javnog poziva za iskazivanje interesa za kupnju Aluminija stoga se može očekivati potkraj godine. Na kraju, valja naglasiti kako je uz mnogo sumnji i optužaba utvrđeno da je dokapitalizacija sarajevskog Energopetrola koju je proveo konzorcij Ina-MOL obavljena u skladu s ugovorom, o čemu su vladu FBiH upoznali predstavnici revizorske kuće Deloitte i Agencije za privatizaciju BiH. Konzorcij Ina-MOL ispunio je ugovor o investicijama i obveze prema 1050 radnika za njihovo socijalno zbrinjavanje u što je utrošeno 4,5 milijuna KM.

www.privredni.hr Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

( za štetu od 39 mil €

*vijesti

tuženi nadzornici Luke Koper

NADZORNICI POD POVEĆALOM

Patuljci pojma nemaju Kako je moguće da pohlepne uprave u svojim preuzimateljskim pohodima iscrpe i bace u dugove nekad prosperitetna poduzeća, a da o tome njihovi nadzorni odbori ništa ne znaju? Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

lovenska javnost još se nije oporavila od šoka izazvanog prelaskom perjanice njihove prehrambene industrije - Droge Kolinske - u sastav Atlantic Grupe, a na obzorju pomaljaju se obrisi još jednog slučaja “iznuđenog dezinvestiranja” koji bi za slovenski ponos mogao biti bolniji nego što je bilo pohrvaćenje slovenske Cockte. Čelni ljudi Pivovarne Laško ovih vrućih dana uputili su se u neboder što mu Ljubljančani zbog njegove crne fasade tepaju “crna udovica”. Prodaje se Delo Tu stanuje Delo, vodeći slovenski dnevnik i istoimeni izdavač raznih tiskovina. Spletom čudnih okolnosti Delo s tiskarskim pogonom svojedobno je posvojio pivarski barun Boško Šrot. U međuvremenu kriza je zdrobila impozantni portfelj u šrot i sada će se njime hra-

niti neki drugi poduzetnički apetiti. Nova uprava Pivovarne Laško uputila se u Delo kako bi njegovu upravu, novinarski aktiv i cijeli kolektiv suočila s neugodnom istinom. “Došli smo vam reći da Delo moramo prodati. Kako se to mora brzo dogoditi, obećavamo da ćemo pokušati naći dostojnog vlasnika koji će znati što i kako s izdavačkom tvrtkom i njenim respektabilnim dnevnikom”, kazali su im. Razlog zbog kojeg pivari moraju prodati Delo banalan je i ni

S naknadama iz jedne u drugu krajnost Prethodna vlada odredila je da nadzornici smiju sjediti u najviše tri nadzorna odbora, uz to im je smanjila i naknade. Nova je vlada naknade dodatno okljaštrila, pa predsjednik nadzornog odbora tvrtke u državnom vlasništvu danas dobiva po sjednici 354 eura, a članovi 275 eura bruto. Povrh toga nadzornicima je zabranjeno sudjelovati u podjeli dobiti. Prema prijašnjim regulama mogli su svake godine biti nagrađeni s iznosom do 15.000 eura. Irena Prijović, generalna tajnica Udruženja nadzornika, suglasna je s ukidanjem nagrade iz dobiti, ali se zgraža nad sramotno niskim naknadama za sudjelovanje na sjednicama nadzornih odbora. Ona podsjeća kako su nadzornici NLB-a obvezni suglasiti se sa svakim većim poslom, a takvih je mnogo u tako velikoj banci. Za posljedice odgovaraju svojom ukupnom imovinom, a za sjednicu dobivaju tek po 300 eura.

U Sloveniji ni jedan nadzornik nije odgovarao za loš rad i za nemarnost po čemu ne razlikuje se od razloga zbog kojih je Istrabenz morao prodati Drogu Kolinsku. I Šrot je širio svoje carstvo uz pomoć lako dostupnih kredita. Za jedan pozamašan kredit Hypo banke založio je dionice Dela. Sada novca za povrat toga kredita nema i prijeti opasnost da banka aktivira jamstvo, što znači da bi Delo od listopada moglo preći u austrijske ruke. To se, dakako, ne smije dogoditi i sada uz Pivovarnu Laško i mnogi drugi slovenski čimbenici grozničavo tragaju za novim prihvatljivim vlasnikom. “Gubitak” Droge Kolinske i slična opasnost u kojoj se našlo Delo otvorila je u Sloveniji oštru raspravu o nadzornim odborima. Kako je bilo moguće da pohlepne uprave u svojim preuzimateljskim pohodima

posve iscrpe i u dugove bace nekad prosperitetna poduzeća, a da o tome njihovi nadzorni odbori nisu ništa znali? Dužnost je nadzornika uvijek znati što se događa u tvrtki i što radi njegova uprava. Mnogi nadzornici to, očito, nisu znali. Javna je tajna kako je tronožac korporativnog upravljanja u Sloveniji poprilično klimav. Nerijetko su uprave usmjeravale rad nadzornih odbora, umjesto da bude obrnuto. Država, pak, kao veliki (su)vlasnik nije imala vremena dobro skrbiti za svoje vlasništvo. I sada se kusa što su zakuhale nekontrolirane uprave. Zbrajanje šteta Najveće štete od pohlepnog preuzimateljstva zbrajaju se u Istrabenzu, Pivovarni Laško i Merkuru. Na žalost, i cijeli prodor s kockarskom industrijom u Jugoistočnu Europu bio je veliki promašaj novogoričkog HIT-a. Opekle su se i brojne druge tvrtke u svojim pohodima na nova tržišta. Slovensko zakonodavstvo određuje da članovi nadzornih odbora jamče za odluke svojom osobnom imovinom. Do danas nitko od članova nadzornih odbora nije platio ni euro odštete. Slovensko zakonodavstvo usporedivo je s onim u Austriji i Njemačkoj, ali u praksi je krezubo. Dr. Borut Bratina, profesor na Ekonomskom fakultetu Maribor, tvrdi kako slovenski sudovi nisu dovoljno suvereni i dovoljno potkovani, a da bi odlučivali o tako zahtjevnoj materiji. Problem

Padaju prve optužbe

Nadzornici u Sloveniji više ne spavaju mirno. Padaju prve optužbe i kaznene prijave. Dva su odštetna zahtjeva izrazito velika. Na red su došle bivše uprave i nadzorni odbori Intereurope i Luke Koper. Sadašnja uprava Intereurope zahtijeva od Andreja Lovšina i Petra Rigla 37,5 milijuna eura odštete. Luka Koper tužila je Roberta Časara, Borisa Popoviča i ostale bivše nadzornike za 39 milijuna eura štete. Osim Triglav osiguranja gdje uprava tuži bivšu predsjednicu Nadu Klemenčič za 3,3 milijuna eura, odštetna odgovornost zadesila je i Mateju Perger (Paloma - pet milijuna eura), Mihu Rabiča (Jutranjka - 2,6 milijuna eura) i Savu Tataloviča (Gio - 4,7 milijuna eura). To su zasad sve tužbe za naknadu štete, ali je nedvojbeno da će ih uskoro biti više. nisu samo sudovi. Bratina smatra da i drugi premalo znaju o korporativnom upravljanju (Ured za zaštitu konkurencije, Agencija za tržište vrijednosnih papira, policija, tužilaštvo). Ne čudi, stoga, da u Sloveniji ni jedan nadzornik nije odgovarao za loš rad i za nemarnost. Postupak protiv Nade Klemenčič, dugogodišnje predsjednice uprave Triglava, utužene za 3,3 milijuna eura štete, traje već 10 godina. Zacijelo, tako neće još dugo – nadzornici će i materijalno odgovarati za svoje postupke.

Stečaj Agroživa – gubitak za NLB Slovenski mediji prenijeli su informacije da vlasnici srbijanskog agroprehrambenog poduzeća Agroživ pokreću stečajni postupak. Najveća peradarska tvrtka koja je svojedobno zapošljavala 2500 ljudi i imala razgranatu maloprodajnu mrežu diljem Srbije, prije dvije godine za dlaku je izbjegla likvidaciju u koju je gurnuta divljom privatizacijom i zloporabama zbog kojih je u zatvoru završilo tadašnje vodstvo tvrtke. Agroživ su spasile banke pretvarajući svoja potraživanja u udjele. Program reorganizacije od prije dvije godine nije uspio i Agroživ je opet pred stečajem. Sada je vjerovnicima ponuđeno podmirenje jedne trećine potraživanja. NLB koji će prijaviti potraživanja u visini 60 milijuna eura nije pristao na takvu ponudu. Žanju, a ne znaju cijenu

Slovenski ratari spremit će ovog ljeta u silose najmanje 120.000, a možda i 140.000 tona pšenice za koju, međutim, ni nakon što je žetva počela ne znaju otkupnu cijenu. Proizvođači traže 158 eura za tonu krušne pšenice. Tvrtka Panvita, čiji je predsjednik uprave Dejan Židan odnedavno ministar poljoprivrede u Pahorovoj vladi, nudi seljacima 100 do 130 eura za tonu, ovisno o kvaliteti. Takvu cijenu seljaci smatraju ponižavajućom. Zatražili su od ministra Židana pomoć vlade u gradnji silosa kako bi pšenicu mogli prodati onda kada je njena cijena najviša. Ministar je potvrdio da se takvi kapaciteti mogu financirati sredstvima programa za razvoj sela. Međutim, savjetovao je seljacima da to ne rade, podsjetivši ih na slične pothvate mađarskih poljoprivrednika koji su gradili silose i sada grcaju u financijskim teškoćama.

24 STIL

Privredni vjesnik Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

( 4 golf igrališta

*vijesti Socijalni turizam kao turizam budućnosti Hrvatska sve više razvija novi oblik turizma, tzv. socijalni turizam ili turizam za socijalno osjetljive osobe, istaknuo je ministar turizma Damir Bajs u povodu odlaska Vande Šagovac, prvog turističkog vodiča oštećenog sluha, na DeafNation World Expo u Las Vegas, svjetsku konferenciju osoba oštećenog sluha. U sklopu unaprjeđenja razvitka socijalnog turizma Bajs je izdvojio program Ministarstva turizma pod nazivom Turizam bez zapreka kojim bi se omogućila prilagodba turističkih objekata osobama s tjelesnim oštećenjima. Blagi porast izdanih vinjeta za nautičare Lučke kapetanije i ispostave od početka godine do 10. srpnja izdale su 21.783 vinjete za strane brodice i jahte što je 0,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Najviše vinjeta, 7246, izdala je Lučka kapetanija Pula te riječka Kapetanija sa 5395 vinjeta. Najmanje vinjeta nautičarima, i to 47, izdala je Lučka kapetanija Ploče. U tom je razdoblju najveći porast, 5,5 posto izdanih vinjeta, zabilježila Lučka kapetanija Zadar. U toj je kapetaniji od početka godine do 10. srpnja izdano 3256 vinjeta. Turisti moraju biti osigurani Svi turisti koji ljetuju u hrvatskim turističkim odredištima, prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti iz 2006., moraju biti osigurani od posljedica nezgode i nesretnog slučaja. Tako primjerice, Croatia osiguranje bilježi neprekidan rast svih vrsta osiguranja, pa i osiguranja turista. U šest mjeseci ove godine iznos policirane premije za osiguranje turističkih apartmana u Croatiji je bio viši za 20,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

i 17 vježbališta postoji zasad u Hrvatskoj

( samo 550

registriranih igrača golfa

GOLF KAO DIO STRATEGIJE RAZVITKA TURIZMA

Samo sport ili dopuna turističke ponude? U Hrvatskoj se planira izgradnja 89 golf igrališta, od čega 55 u jadranskim, a 34 u kontinentalnim županijama Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

posljednje je vrijeme u hrvatskoj javnosti dosta dvojbi u vezi s izgradnjom golf igrališta - mnogi smatraju kako će se time narušiti ekološka ravnoteža, priroda i krajolik. “Planirana gradnja pojedinih takvih igrališta u Hrvatskoj potiče sumnju da se golf kao veliki potrošač prostora zlorabi za otvaranje novih građevnih područja, uglavnom u obalnom području te u nezaštićenim dijelovima prirode. Upravo su to neki od razloga odbojnosti i neprihvaćanja golfa u stručnoj i široj javnosti”, kaže predsjednik Savjeta za prostorno uređenje Stjepo Butijer dodavši kako treba biti jasno da golf nije identitet turizma nego samo njegova nadopuna iako je u nekim zemljama bitan faktor turističkog identiteta - primjerice u Škotskoj, Engleskoj i Irskoj, a u novije vrijeme i u Španjol-

skoj, Portugalu, Tunisu i Turskoj. Prva golf igrališta Iako se u Hrvatskoj golf igrao još prije Prvog svjetskog rata, prvo igralište sa 18 polja na svom posjedu na otoku Veliki Brijun izgradio je 1922. godine austrijski industrijalac Paul Kupelwieser. Tamo se golf igrao do 1939. kada je igralište zatvoreno, a Brijuni su vrlo brzo nakon toga proglašeni nacionalnim parkom. I

U jadranskim županijama golf igrališta gradit će se i u obalnom pojasu i u unutrašnjosti Zagreb je imao svoj golf klub, osnovan 1929., a prvo igralište s devet polja sagrađeno je unutar Maksimirskog perivoja 1931. godine. No, nekoliko godina kasnije i ono je zatvoreno. O razvitku golfa u Hrvatskoj ponovno se počelo razmišljati osamdesetih

godina 20. stoljeća, a sustavno planiranje razvoja i izgradnje golf igrališta započelo je desetak godina kasnije. Ministarstvo turizma još je 1999. godine o d ukupno 60 lokacija na kojima su se trebala izgraditi golf igrališta prihvatilo njih 19, od kojih su sva na poljoprivrednom i šumskom zemljištu i u državnim šumama. Prema podacima iz prostornih planova županija, u Hrvatskoj se planira iz- g r a d nja 89 golf igrališta, od čega 55 u jadranskim, a 34 u kontinentalnim županijama. Dio golf igrališta u jadranskim županijama planira se izgraditi u obalnom pojasu, a dio u zaobalju ili unutrašnjosti. Produljenje sezone “Izgradnja golf igrališta ima svoje prednosti, a to su, primjerice, obogaći-

vanje turističke ponude, zapošljavanje novih djelatnika, produljenje turističke sezone i povećanje ekološke svijesti stanovništva”, istaknuo je Butijer dodavši kako se golf još tretira kao elitni sport iako to više nije, koliko god je istina da su golferi boljeg imovnog

stanja od nekih drugih sportaša. Trenutačno u Hrvatskoj postoje četiri natjecateljska golf igrališta sa 18 polja te 17 vježbališta za golf. Iako je u svijetu registrirano oko 60 milijuna igrača golfa, u Hrvatskoj je taj sport u začetku; u postojećih 30 golf klubova učlanjeno je trenutačno oko 550 igrača. Golf igrališta, kaže Butijer, trebaju se graditi na područjima s većom količinom padalina i na takozvanim manje vrijednim terenima. Osim toga, igrališta treba grupirati tako da se tri do pet igrališta rasporedi na udaljenosti od primjerice 30 kilometara. Kao dobar primjer izgradnje golf igrališta Butijer je naveo Slovačku gdje se golf igrališta grade u blizini dvoraca. “Izgradnjom igrališta obnavljaju se i dvorci, pa držim da se na takav pozitivan primjer trebamo ugledati i mi, posebice stoga što u našoj zemlji ima oko 1000 dvoraca”, zaključio je Butijer.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

( na 10 studijskih programa ( u prva 3 sata mogli su se prijavljivati maturanti

namjeru upisa potvrdilo 950 kandidata

E-UPISI NA WWW.POSTANI-STUDENT.HR

Monitor umjesto oglasne ploče Među prednostima projekta je i to što su upisnici mogli dovoljno rano vidjeti kako stoje na rang-ljestvicama za pojedino učilište Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rednjoškolci koji su položili državnu maturu te željeli nastaviti obrazovanje na nekom od visokih učilišta, ove su godine više sjedili pred računalom, a manje trčali okolo prikupljajući dokumente, gubeći živce u redovima i naguravajući se kako bi vidjeli jesu li prošli bodovni prag te stekli pravo upisa na fakultet. Naime, mogli su se prijaviti na mrežnoj stanici Nacionalnog informacijskog sustava prijava na visoka učilišta pod nazivom www.postani-student.hr, te potvrditi namjeru upisa. Projekt je plod suradnje Fakulteta elektroteh-

nike i računarstva (FER), Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARnet te Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). U sustav su se maturanti mogli prijaviti korisničkim imenom i lozinkom te PIN-om koji su dobili u školi. U prva tri sata njegova rada svoju namjeru upisa potvrdilo je 950 kandidata na 306 stu-

dijskih programa, što otkriva da su dobro prihvatili nove mogućnosti koje im pruža otvaranje te web adrese. Jednaka prilika za sve Vedran Mornar, dekan FER-a, u razgovoru za Privredni vjesnik kazao je kako se tim projektom koji unificira upis na vi-

Sustav e-upisa koji su razvili FER, CARnet i AZVO jedinstven je u svijetu soka učilišta svima htjela dati jednaka prilika te izbjeći dvostruka provjera znanja, a prednosti u od-

nosu na dosadašnji način ima nekoliko. “Posebna vrijednost ovog projekta jest to što se maturanti mogu prijaviti na 10 studijskih programa. Zatim, oni mogu dovoljno rano vidjeti kako stoje na rangljestvicama za pojedino učilište. A kada ne ‘upadnu’ na željeni fakultet, mogu lako utvrditi gdje imaju još šanse za upis i studiranje”, ističe Mornar. Dug put do podataka Na projektu se intenzivno radilo dvije godine. Nakon što je tijekom probne faze ispitan način prijave, razvoj je snažnije išao u pravcu posebnih slučajeva kao što je vrjednovanje, tj. način preračunavanja ocjena kandidata, kao i bodova koje su postigli

na natjecanjima. Stoga je tijekom zadnje godine razvoja valjalo prikupiti iznimno mnogo podataka iz raznih izvora. “Primjerice, većina fakulteta daje dodatne bodove za upis onim učenicima koji su bili na državnim natjecanjima. Tako ima učenika koji su sudjelovali na županijskim natjecanjima, a o kojima se na državnoj razini ne vode podaci. Štoviše, problem je bio prikupiti podatke čak i s državnih natjecanja”, napominje. Valja naglasiti kako je taj sustav, prema dosadašnjim spoznajama, jedinstven u svijetu te zbog toga postoji mogućnost njegove distribucije i izvan granica Hrvatske.

OD 1.477.377 KUĆANSTAVA U HRVATSKOJ DIGITALIZIRANO 784.651

Digitalizacija ide prema planu

ašenjem analognog signala u regiji D2 (Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija) broj kućanstava koja su zakoračila u digitalno televizijsko doba popeo se na 784.651, od ukupno 1.477.377 u Hrvatskoj. Igor Lučić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, kaže kako se proces digitalizacije odvija u skladu s planovima koje je definirala Vlada. Do danas su ugašeni analogni odašiljači nacionalnih televizijskih nakladnika u šest od devet digitalnih regija. Međutim, bilo

je nekih promjena u dinamici gašenja. “Do toga je došlo je u cilju kvalitetnije pripreme i provedbe digitalizacije svake pojedine digitalne regije te

Do kraja godine ugasit će se svi analogni odašiljači u Hrvatskoj usmjeravanja svih raspoloživih resursa (ljudi, vremena, novca) na jedno područje. Time nije ugrožen ni odgođen konačni strateški cilj prelaska na digitalnu televiziju, već samo napravljena preraspodjela rokova na

područjima na kojima je prethodno planiran prelazak u više digitalnih regija istodobno”, pojašnjava Lučić. Prema statistikama Pozivnog centra Vlade za pomoć u prelasku na digitalnu televiziju, koji je otvoren za pitanja o ovome procesu, od 1. rujna 2008. do 30. lipnja zaprimljeno je ukupno 161.574 poziva građana. “Pritom se najveći broj upita odnosio općenito na pitanja o digitalnoj televiziji, lokaciji naj-

bližeg odašiljača prema kojem trebaju usmjeriti antenu, kanalima na kojima se emitira digitalni televizijski signal...”, kaže Igor Lučić. Za kućanstva koja su do sada imala osigu-

ran prijam analognog televizijskog signala te su zbog, primjerice, geografske konfiguracije terena ostala bez mogućnosti

prijama digitalnog signala, u radu su ostavljeni analogni odašiljači male snage putem kojih će još neko kraće vrijeme primati analogni televizijski signal. “S obzirom na to kako je do kraja godine potrebno ugasiti sve analogne odašiljače na razini Hrvatske, očekujemo da ponajprije Hrvatska radiotelevizija u suradnji s Odašiljačima i vezama ovoj skupini kućanstava što skorije osigura prijam digitalnog televizijskog signala”, zaključuje Lučić. (B.O.)

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Prijevoz iz Turske

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR PASCAL BRUCKNER PARADOKS LJUBAVI Algoritam

Možemo odabrati koga ćemo voljeti, volimo koga želimo. No da bismo došli do tih sloboda, bila je potrebna dugačka revolucija osjećaja koja imaju svoju cijenu. Novi Brucknerov esej preko metamorfoza braka i erotizma pripovijeda kako se osjećaji odupiru svim ograničenjima. Nismo našli rješenje za sve ljubavne patnje, jedino smo umnožili njihove paradokse. Položaj muškaraca i žena doživio je napredak, ali u ljubavi napretka nema, što je dobra vijest na početku ovog trećeg milenija.

BRANKA PRIMORAC DIVLJE GODINE Fraktura

Nakon ubojstva taksista pritvorene su dvije maloljetnice. Policija i istražitelji tapkaju na mjestu. Jedna od djevojaka je enigma koju je nemoguće proniknuti. Policija kao posljednju nadu poziva mladoga ambicioznoga inspektora. Roman kroz priče tinejdžerice i inspektora govore o životu na ulici, sitnim krađama, drogi, prostituciji, bijelom roblju te o policijskoj stvarnosti, medijima i običnom životu - o dva svijeta koja se često prožimaju i nesvjesno dotiču.

EVELINA RUDAN PRISTOJNE PTICE V.B.Z.

Evelina Rudan se ovom knjigom nudi kao najuzoritija autopoetička proteza jednosmjernoj ulici našeg poetskog kritičkog mimetizma. Istina, ona tematizira sebe, prepisuje iz stvarnosti koja joj posuđuje odraz, ali pritom emitira posve neposredovani energizam i sliku, ne vodeći previše računa o narudžbi zrcala, o tome iz čega je sve “posudila” ono što je bilo fitilj za autentičan, nemanipulirani govor koji se naglo sjeća svega, a koji nalazi uporište u sebi, u prijateljima i tzv. običnom životu.

DAVID SAFIER LOŠA KARMA Znanje

TV voditeljici Kim Lange, istog dana kada dobiva prestižnu televizijsku nagradu, padne na glavu komad umivaonika iz ruske svemirske stanice. Njezina bizarna smrt vodi nas na novu razinu priče onostranog života na kojoj Kim spoznaje da je u životu skupila previše loše karme, a naplata za grijehe je trenutačna. Kim se ponovno vraća u život, ali - kao mrav. Život joj nije baš ludnica, a osim toga gleda kako njezin suprug traži utjehu na ramenu novog komada. No, nije sve izgubljeno...

DEEPAK CHOPRA VRHUNSKA SREĆA Dvostruka duga

Sreća je nešto što svi tražimo. No, kako je pronaći i dalje je misterij. Još veći misterij je tajna trajne sreće koju vam nitko ne može oduzeti. Cilj života je povećanje sreće, što se u današnjem svijetu čini nedostižnim. Društvo podržava vjerovanje da je ispunjenje posljedica ostvarivanja uspjeha, stjecanja bogatstva ili održavanja dobrih odnosa. Međutim, Chopra nam govori da je istina upravo suprotna: sav uspjeh u životu je posljedica sreće, a ne njen uzrok.

Anadolija Transport, Istanbul. Tvrtka se bavi međunarodnim transportom iz Turske za zemlje bivše Jugoslavije (Makedonija, Kosovo, Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija), kao i u suprotnom smjeru. Kompletne utovare radimo iz cijele Turske, dovoljno je dan-dva najave i naloga. Prevoze robu i za Iran, Irak, Siriju, Gruziju, Armeniju i Azerbajdžan. Svake srijede i subote zbirni kamioni kreću iz Istanbula, a roba se u skladištu u Istanbulu sakuplja iz svih dijelova Turske. Kontakt: Alen Ramović, guler@anadolijatransport. com, + 90 539 210 19 95 +90 212 540 12 19/540 37 77/540 62 06. Suradnja

AMDAenergia, Zaragoza, Španjolska, www.amda.es. Tvrtka je fokusirana na razvoj i promociju turnkey projekata obnovljive energije, izvanredne kvalitete i vrijednosti, uvijek unutar okvira ekološke održivosti i dobrobiti. Tvrtka traži lokalnog partnera (zajedničko ulaganje) za razvoj i promociju projekata obnovljive energije (vjetar, solarna energija, bioplin) u Hrvatskoj. Kontakt: Adrien Mallet, amallet@amda.es, +34 976 531020, +34 670 381943.

ge kvalitete), beretki, cipela, terenskih čizama, pojaseva, korica za pištolje, terenske opreme, pancirki, kaciga, opreme za kontrolu nereda, zaštitnih naočala... Tvrtkin komercijalni odjel bavi se industrijskim tekstilima za razne namjene (cerade, šatori, nadstrešnice, tkanine za tapeciranje, barjaci...). Kontakt: Widad Lahnin, SalesFIL@mobshah.com, +1 630 4060601. Usluge u pronalaženju partnera

International Corporate Partner Resource 1200 Limited, Kent, Velika Britanija, www.icpr1200.com. Tvrtka pruža usluge međunarodnog razvoja i istraživanja, koje se temelje na članstvu, pruža usluge izvora partnerima u nabavi, distribuciji, M&A, JV, novačenju i project managementu (ulazak na nova tržišta) unutar 217 teritorija. Kontakt: Paul Buckingham, general@icpr1200.com. Partnerstvo u medicini

Pro-Bionica Europe, Chorzow, Poljska. Tvrtka traži poslovne partnere za područje medicine, koji su voljni podržati razvoj na području protetike udova. Kontakt: Daniela Szczygiel, probionica. europe@wp.pl. IT oprema

Sustavi za čišćenje plinskih dimnjaka

LAB GmbH, Stuttgart, Njemačka, www. labgbmh.com. Tvrtka je proizvođač sustava čišćenja plinskih dimnjaka, osobito pogodnih za postrojenja koja se bave spaljivanjem komunalnog otpada. Svoje proizvode želi plasirati na hrvatsko tržište. Tvrtka je otvorena za poslovnu suradnju s hrvatskim partnerima zainteresiranim za kupnju Lab GmbH proizvoda. Kontakt: labgmbh@labgmbh.com, +49 711 222 493521. Tkanine posebne namjene

Falcons International Limited, Wheaton, Ilinois, Sjedinjene Američke Države, www.FalconsINT.com. Tvrtka se bavi proizvodnjom: tkanina za vojne, policijske i zaštitarske odore (prve i dru-

PT. Intisar Primula, Džakarta, Indonezija, www.cardnetic.com. Tvrtka radi na području informacijske tehnologije, posebno na integriranim sigurnosnim sustavima i uredskoj opremi. Intisar Primula je prvi i jedini proizvođač sustava za bilježenje nazočnosti (evidencije radnog vremena - dolazak i odlazak s posla) u Indoneziji. Tvrtka proizvodi i kontrolne sustave za pristup, ID kartice, sustave za čekanje u redu i softver pod brendom Cardnetic. Osim toga tvrtka se bavi i distribucijom printera za ID kartice, sustava za zaključavanje u hotelima, nadzornih sustava, barcode čitača... Tvrtka traži distributere za svoje proizvode na hrvatskom tržištu. Kontakt: Widyanti KS, widyanti@intisar.co.id, +62 21 4702345-271.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Orto-foto monitoring

Jadranski naftovod treba obnovu digitalnog ortofota duž svih trasa Jadranskog naftovoda. Rok dostave ponuda je 29. srpnja.

Višenamjenski alat za spašavanje

Državna uprava za zaštitu i spašavanje Zagreb nabavlja tri kompleta višenamjenskog alata za spašavanje. Rok dostave ponuda je 27. srpnja.

Službene zimske cipele

Hrvatska pošta nabavlja 3100 pari službenih zimskih cipela. Rok dostave ponuda je 30. srpnja. Sportska oprema

Zadarska županija nabavlja sportsku opremu za osnovne škole Županije. Rok dostave ponuda je 2. kolovoza.

Regija Mrežni terminalni uređaji

Rok dostave ponuda je 10. kolovoza. Računalna oprema i server

Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Mostar nabavlja računalnu opremu i server. Rok dostave ponuda je 9. kolovoza.

BH Telecom Sarajevo nabavlja 7000 mrežnih terminalnih uređaja. Rok dostave ponuda je 10. kolovoza. Uredski namještaj

Okružni sud u Doboju nabavlja uredski namještaj.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

www.privredni.hr Broj 3637/3638 , 19. srpnja 2010.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Na dražbi Segestica i Brodomaterijal Poslovni prostor u Rijeci, površine 680 četvornih metara, prodaje se za 7,2 milijuna kuna. Riječ je o kancelarijskom prostoru kompanije Brodomaterijal u stečaju, koji se nalazi u Ulici Antuna Barca 3c i 3d. Ponude treba podnijeti do 23. srpnja, i to stečajnoj upraviteljici Brodomaterijala Ombretti Belić-Ilijašić na adresu u Rijeci, Martinšćica bb, preporučenom pošiljkom. Otvaranje pristiglih ponuda zakazuje se za 29. srpnja 2010. s početkom u 12 sati, u Rijeci, Martinšćica bb. Pravo da budu prisutni otvaranju ponuda imaju samo podnositelji ponuda. Punomoćnici ponuditelja mogu sudjelovati samo uz ovjerenu specijalnu punomoć. Jamčevina za podnositelje ponuda iznosi pet posto od procijenjene vrijednosti nekretnine, a uplaćuje se na žiroračun Brodomaterijala d.d. u stečaju, Škrljevo, Kukuljanovo bb, broj 24880011100108667, otvoren kod BKS banke Rijeka. Ostale informacije te razgledavanje predmeta prodaje moguće je obaviti uz prethodni dogovor na telefon: 051/251 355 i 051/251 175 Nekretnine poduzeća Segestica iz Siska u stečaju prodavat će se 26. srpnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Sisku, Ferda Hefelea bb, u sobi 105. Ukupna površina te industrijske nekretnine iznosi 28.941 četvorni metar. Procijenjena je na 48,3 milijuna kuna. Sastoji se od više gospodarskih zgrada i dvorišta, spremnika i druge opreme za proizvodnju pića, u odjelima kao što su pogon špirita, pogon jakih alkoholnih pića i sirupa, pogon octa, pogon održavanja i energetike i laboratorij za nadzor kvalite. Dražba će

biti usmena, a kupac je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenja rješenja o dosudi. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava. Kao kupci na dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su položile jamčevinu na žiro-račun Trgovačkog suda u Sisku, broj 23900011300000314, poziv na broj 41-24-09 s naznakom “jamčevina za javnu dražbu Segestica” u iznosu od pet posto početne cijene i to najkasnije tri dana prije održavanja ročišta. Imovina koja je predmet prodaje može se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 044/523 186. Tvorničke hale, upravna zgrada i dvorište u Garešnici, ukupne površine 15.509 četvornih metara. Nekretnine su procijenjene na 20,3 milijuna kuna. Dražba će se održati 30. srpnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Bjelovaru, u sobi broj 5. Na ovom ročištu nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine početne cijene. Na usmenoj javnoj dražbi mogu sudjelovati sve pravne i fizičke osobe koje prethodno polože jamstvo od 10 posto utvrđene vrijednosti. Uplatnicu treba predati sudu prije početka ročišta. Jamstvo se polaže na žiro-račun Trgovačkog suda u Bjelovaru broj 23900011300000630, model 05, poziv na broj 140-58-09. Montažna betonara, prodavaonica građevinskog materijala i dvorište, ukupne površine 7211 četvornih metara, prodaju se na dražbi 30. srpnja na Trgovačkom sudu

u Bjelovaru, u 10 sati, u sobi broj 5. Nekretnina se nalazi u mjestu Kupinovac kod Bjelovara, a procijenjena je na 4,4 milijuna kuna. Na ovom ročištu nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine početne cijene. Jamstvo od 10 posto polaže se na žiro-račun Trgovačkog suda u Bjelovaru broj 23900011300000630, model 05, poziv na broj 140-51-08. Dodatne informacije mogu se dobiti kod stečajnog upravitelja na broj telefona 098/9625 891. Šuma, vrtovi i prilazni put u Lovranu, ukupne površine 3613 četvornih metara, bit će na dražbi 27. srpnja. Nekretnina je procijenjena na 1,8 milijuna kuna. Dražba će se održati na Općinskom sudu u Opatiji u 12.30 sati. Ne može se prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Najkasnije na dan ročišta za dražbu treba dati jamčevinu u visini 10 posto od vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na račun Općinskog suda u Opatiji, broj 23900011300001251, model 00, poziv na broj 1-17-09. Livada površine 9445 četvornih metara prodaje se u Križevcima 22. srpnja. Livada se nalazi u mjestu Cubinec, a dražba će se održati na Općinskom sudu u Križevcima, u sobi broj 20, u 8 sati. Vrijednost livade procijenjena je na 1,1 milijun kuna, a na ovoj dražbi ne može se prodati za manje od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Ponuđena nekretnina može se razgledati 21. srpnja od 10 do 13 sati. Potencijalni natjecatelji mogu pristupiti dražbi uz jamčevinu koja iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Zagonetke nezaposlenosti dr. Uroš Dujšin

a je nezaposlenost najvažnija popratna pojava krize, zna već svaki imalo upućeniji građanin. No najnovije izdanje OECD-ove analize perspektiva zaposlenosti pokazuje kako ta veza sadrži niz zagonetki. Tako je u Njemačkoj od 2007. do kraja 2009. BDP proizvod pao za četiri posto ili dvaput više nego u SAD-u. No istodobno je zaposlenost u Njemačkoj porasla za

0,7 posto, dok je u Americi pala za čak 5,5 posto. Taj raskorak njemački političari ponosno objašnjavaju njihovim sustavom skraćivanja radnog vremena (Kurzarbeit), tj. subvencijama za poduzeća koja dragovoljno skraćuju radno vrijeme, a ne otpuštaju radnike. To je i najpoznatija mjera kojom su vlade u nizu bogatih zemalja pokušale ublažiti socijalne posljedice krize. Kako bi provjerili stvarne učinke te mjere u nizu europskih zemalja, OECDovi su ekonomisti uspoređivali zaposlenost u nizu zemalja s razmjerima njenog korištenja. Novac nije bačen Iz njihovog istraživanja proizlazi da je u prosjeku zahvaljujući toj mjeri zaposlenost bila za 0,4 posto veća nego da nije primijenjena. No to je povećanje ispalo prilično neravno-

mjerno, i kretalo se od 1,3 posto u Belgiji do nule u Norveškoj. Njen neto učinak u Njemačkoj bilo je povećanje zaposlenosti za 220.000 osoba što je znatno manje od 350.000 koliko iznosi službena procjena – iz čega proizlazi kako je otprilike trećina te subvencije utrošena uzalud. Ipak, zbog toga to nije bačen novac. Neto učinak od 0,75 posto povećanja broja stalno zaposlenih odgovara cjelokupnom povećanju zaposlenosti od kraja 2007. do kraja 2009.

Ipak taj učinak nije dovoljno velik kako bi objasno golemi raskorak između rasta zaposlenosti i pada BDP-a. Razlog tome jest to što su u Njemačkoj, a i u nekim drugim zemljama, mnoge tvrtke skraćivale radno vrije-

Tempo oporavka mogao bi ovisiti o tome jesu li poduzeća zadržavala radnike zbog subvencija ili ne me i zadržavale zaposlenike, što se očitovalo u padu njihove proizvodnosti. U Njemačkoj su procijenili kako je na učinke državnih poticaja otpadala tek četvrtina skraćenja radnog tjedna. Ostatak potječe od skraćenja prekovremenog ili redovitog radnog vremena u spo-

razumu sa sindikatima. Tempo oporavka uvelike bi mogao ovisiti o tome jesu li poduzeća zadržavala radnike zbog subvencija ili ne. Nije vjerojatno kako će u bilo kojoj zemlji OECD-a zaposlenost znatnije porasti, iako iz različitih razloga. U zemljama u kojima je glavni uzrok krize kolaps građevinarstva, kao u Španjolskoj, Irskoj ili SAD-u, tvrtke su radije otpuštale radnike jer su smatrale da je riječ o strukturnom problemu – padu značenja građevinarstva. No u zemljama u kojima je glavni uzrok krize bilo smanjenje izvoza – kao u Japanu, Njemačkoj ili Koreji, OECD procjenjuje da su tamošnja poduzeća radije skraćivala radno vrijeme nego otpuštala radnike. Takve tvrtke posluju, naime, s kvalificiranom radnom snagom pa ne žele smanjiti broj zaposlenih zbog smanjenja narudžbi. No zato u tim zemljama ne treba očekivati rast zaposlenosti kad počne oporavak jer će se proizvodnja povećati zbog – produljenja radnog vremena i povećanja proizvodnosti. Korisno skraćenje radnog vremena Ipak, kratkoročni programi skraćivanja radnog vremena bili su korisni, iako su usporili prijelaz radnika iz zaostajućih u ekspanzivne djelatnosti. No europskim se vladama može upisati u dobro što nisu ponovile greške iz prošlih recesija - prijevremeno umirovljenje. Ipak, odluke poduzeća da čuvaju radnike za bolje dane u vrijeme krize ne znači i da će njihova očekivanja oporavka biti točna. Ako globalna privreda, a time i njihove mogućnosti izvoza budu manje od očekivanih, moglo bi se dogoditi da i ona počnu otpuštati radnike bez obzira na moguće državne poticaje.

28 SVIJET FINANCIJA *vijesti Prvi fond u Hrvatskoj za ulaganje u zlato Ilirika Investments odlučio je kao prvi u Republici Hrvatskoj pokrenuti otvoreni investicijski fond Ilirika Gold, koji će svoju imovinu ulagati u zlato, a licenciranje kod Hanfe je u tijeku. Ilirikino sestrinsko društvo Ilirika DZU iz Sarajeva u suradnji s katarskim Tathmeerom pokrenulo je Ilirika Emerging Europe Islamic Fund, prvi fond u regiji osnovan na principima šerijatskog prava. Inače, Ilirika Investments je početkom godine obogatio svoju ponudu fondom Ilirika BRIC koji je u pola godine poslovanja prikupio 15 milijuna kuna imovine, uz prinos od 7,04 posto. Imovina njihova najvećeg fonda, Ilirika Jugoistočna Europa, premašila je 100 milijuna kuna, uz porast imovine veći od 11 milijuna kuna. Ericsson Nikoli Tesli posao od 27 milijuna kuna Kompanija Ericsson Nikola Tesla sklopila je ugovore za nove poslove u Ruskoj Federaciji, Bjelorusiji, Moldaviji, Kazahstanu i Gruziji, ukupne vrijednosti veće od 27 milijuna kuna. Poslovi su vezani uz modernizaciju i proširenje mobilnih i fiksnih mreža, kao i uz IP orijentirana rješenja za poslovne korisnike. Sklopljeni su s mobilnim i fiksnim operatorima, dugogodišnjim poslovnim partnerima Ericsson Nikole Tesle. Ina vratila dug državi Ina je podmirila sve dospjele obveze prema državi, a bankama još duguje osam milijardi kuna, izjavio je Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine u intervjuu poslovnom tjedniku Lider. Dodao je kako Ina duguje dvije milijarde i svom suvlasniku MOL-u. Za restrukturiranje ukupnog duga kompanija će se dodatno zadužiti i izdavanjem konvertibilnih obveznica. Prikupljeni novac iskoristit će i za nove investicije koje će ove godine iznositi oko četiri milijarde kuna, rekao je Aldott.

Privredni vjesnik Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

( više od 70% financijskog sektora čine poslovne banke

FINANCIJSKA INDUSTRIJA 2009.

Banke spremne za novu kreditnu ekspanziju Hrvatska izlazi iz krize najsporije od svih tranzicijskih zemalja iako su se naše banke s krizom nosile razmjerno uspješno. Ipak, bankama ne može biti dobro ako ostalima nije dobro Drago Živković zivkovic@privredni.hr

anke bi trebale preuzeti veći rizik i ubrzati kreditiranje realnog sektora kako bi se oživjelo gospodarstvo. Ako eurozona i Sjedinjene Države ne otklize u novu recesiju, kreditna ekspanzija u Hrvatskoj mogla bi početi već na jesen, rečeno je na predstavljanju posebnog izdanja Privrednog vjesnika Financijska industrija 2009. Više od 70 posto financijskog sekto-

Na tržištu leasinga vidljiva je velika koncentracija, kao i na tržištu investicijskih fondova ra čine poslovne banke, a kada se pribroje i sve leasing kuće i fondovi koji su u vlasništvu banaka, onda je njihov udjel i znatno veći, istaknuo je ekonomski analitičar Žarko Primorac predstavljajući publikaciju. Stanje u bankarstvu ne može se gledati odvojeno od realnog sektora niti od države. Prije su države spašavale banke, a sada će možda banke spašavati države, rekao je Primorac. Upozorio je da Hrvatska najsporije od svih tranzicijskih zemalja izlazi iz krize, iako su se naše banke s krizom nosile razmjerno uspješno. Ipak, rast aktive prošle je godine znatno usporen, a usporavanje kreditiranja, prema Primorcu, znači da

je cijeli bankarski sektor u potencijalnim teškoćama. Bankama ne može biti dobro ako ostalima nije dobro, zato bi banke morale smanjiti kamate i povećati kreditiranje, zaključio je Primorac. Gdje je fer vrijednost? Preostala četvrtina tržišta koju ne čine banke pod kontrolom je Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), čiji je predsjednik Uprave Ante Samodol ocijenio da događanja u tom sektoru, s

obzirom na njegovu veličinu, nisu uzrok nego posljedica. Aktere na tom tržištu Samodol dijeli na one koji su nastali zbog zakona i one koji su nastali zbog izbjegavanja zakona. Kao primjer onih prvih navodi osiguranja, koja 40 posto premije ostvaruju na autoosiguranju, a ono je zakonska obveza. U drugu skupinu ubraja leasing kuće koje su banke osnivale kako bi zaobišle ograničenje kreditiranja, zbog čega se nakon pooštravanja propisa dvije trećine leasinga

Financijska industrija u brojkama Financijska industrija je tradicionalno posebno izdanje Privrednog vjesnika koje izlazi već 18. godinu. Riječ je o opsežnoj publikaciji koja na 136 stranica donosi više od 20.000 različitih podataka te više od 100 tablica i rangiranja, uz promišljanja i stavove 55 predsjednika ili članova uprava banaka, štedionica, osiguranja, leasinga i fondova. Tu je i sedam iznimno značajnih stavova banaka matica - UniCredita, Intese, Hypo AlpeAdria-Banka, Erstea, Raiffeisena, Volksbanka i OTP Banka.

ugasilo. Na tržištu leasinga vidljiva je velika koncentracija, kao i na tržištu investicijskih fondova, gdje od 120 otvorenih fondova samo tri imaju više od milijardu kuna imovine. Imovina brokerskih kuća je gotovo beznačajna, a s obzirom na mali promet Zagrebačke burze, Samodol smatra upitnim opstanak te branše u sadašnjem obliku. Promet svih burzi zajedno na području bivše Jugoslavije čak je šest puta manji od prometa budimpeštanske burze, pa se Samodol pita koliko je na tako slabom tržištu uopće moguće govoriti o fer vrijednosti ulaganja. Banke kao štit Makroekonomist Velimir Šonje složio se sa Samodolovim predviđanjem da će oporavak nebankovnog sektora kasniti za oporavkom realnog sektora, i to za jednu do dvije godine. Uspoređujući trendove na bankarskom tržištu Hrvatske,

eurozone i SAD-a, Šonje je ocijenio da je do pada kreditiranja kod nas došlo zbog pada potražnje za kreditima, a ipak je pad kreditiranja bio manji od pada BDP-a. Iz toga Šonje izvodi zaključak da je bankarski sektor u Hrvatskoj poslužio kao štit od inozemnih šokova. Ako ne bude nove recesije u eurozoni i SAD-u, Šonje predviđa da će banke uskoro krenuti u novi snažni kreditni ciklus jer već sada imaju kapitala za barem jednu godinu kreditne ekspanzije. Za razliku od Šonje, ekonomski analitičar Guste Santini vjeruje da je hrvatsko kreditno tržište već prezasićeno na sadašnjoj razini BDP-a, a dokaz tome vidi i u slabom uspjehu Vladinih modela kreditiranja gospodarstva. Santini je na kraju predložio i da Privredni vjesnik slične rasprave i okrugle stolove ubuduće organizira barem jednom mjesečno.

www.privredni.hr Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK

KREDITA SVE VIŠE

U šest ovogodišnjih mjeseci odobreno je 946 kredita, što je povećanje od 46 posto na godišnjoj razini vidjet će se nakon određenog vremena jer je rok korištenja sredstava po kreditnom programu šest mjeseci od potpisivanja ugovora. S obzirom na to kako je značajno korišten model A, prvi čovjek HBOR-a smatra da je on dobro posložen.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

kupna vrijednost kredita koje je u prvoj polovini ove godine odobrila Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) iznosila je 4,6 milijardi kuna što je za 48 posto više u odnosu na isto razdoblje 2009. godine. Osim toga, HBOR je tijekom prvih šest ovogodišnjih mjeseci povećao i broj odobrenih kredita. Tako je od početka godine do kraja lipnja odobreno 946 kredita, što je za 46 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Ukupna pak vrijednost kredita u 2009. godini iznosila je nešto više od 6,15 milijardi kuna. Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, na prošlotjednom predstavljanju poslovnih rezultata istaknuo je kako većina odobrenih kredita otpada na poticanje tvrtki izvoznica i gospodarstvenike koje muči nelikvidnost. Vrlo

Po modelu A HBOR je, do sada, odobrio 508,76 milijuna kuna kredita

je značajno, napomenuo je, kako su na 100 milijuna kuna uloženih HBORovih kreditnih sredstava investitori uložili 170 milijuna kuna. To je dobro za poboljšanje likvidnosti, kazao je dodavši kako se pozitivni učinci od tih ulaganja mogu očekivati već u idućoj godini.

Veliki interes za aukcije A da su gospodarstvenici, kao i poslovne banke, usmjereni na rješavanje problema tekuće likvidnosti i refinanciranje postojećih kredita, potvrđuje i njihov veliki interes za prva četiri natječaja (aukcija) za dodjelu kvo-

ta kredita HBOR-a za provedbu Programa kreditiranja obrtnih sredstava. Naime, HBOR je do sada po modelu A odobrio 508,76 milijuna kuna, a isplaćeno je 311,42 milijuna kuna. Kod prvog natječaja bilo je kašnjenja s isplatom, dok je kod ostalih sve išlo po redovnom

postupku. Međutim, bilo je i onih zahtjeva koji se nisu uklopili u okvire te zadovoljili kriterije tog Vladinog programa pomoći tvrtkama s poteškoćama u poslovanju, te su neke bile odbijene. Konkretni utjecaji ovog modela na likvidnost hrvatskih gospodarstvenika

PRIJEDLOG POREZNE REFORME

INO ULAGANJA U HRVATSKU

Gore PDV, dolje porez na dohodak

U prvom kvartalu uloženo 434,2 milijuna eura

Ekonomski analitičar i predsjednik Hrvatske udruge poreznih obveznika Guste Santini predstavio je svoj prijedlog porezne reforme, koji se temelji na povećanju poreza na potrošnju i smanjenju poreza na rad. Santini bi tako povećao PDV sa 23 na 25 posto, a trošarine povisio za najmanje 20 posto. Istodobno bi dohodak ispod 5000 kuna posve oslobodio poreza, a iznad tog iznosa plaće bi se oporezivale sa 10, 20 i 30 posto. Santini bi postupno vratio i zaštitnu kamatu, koja je ukinuta početkom prošlog desetljeća, jer smatra da bi se tako povećala stopa samofinanciranja tvrtki. Također bi, umjesto dosadašnje prakse da se prvo odrede rashodi, a onda država prikuplja novac, uveo suprotno načelo da se najpri-

je odredi koliki će biti prihodi, nakon čega bi se ti prihodi u parlamentarnom procesu podijelili na pojedine oblike potrošnje. Poreznu reformu Santini gleda u cjelini, zajedno s tečajnom politikom i izvoznom orijentacijom, jer smatra da je javni dug zapravo porez na budućnost, a povećanje poreza na potrošnju neizravno dovodi do devalvacije kune. Santini bi rado ukinuo i prirez na dohodak, a kada je riječ o doprinosima, smatra da je to rak-rana hrvatskog društva, te kao mogući temelj mirovinske reforme navodi načelo koje vrijedi u Australiji ‘’imaš imovinu, nemaš mirovinu’’. Protivi se i oporezivanju imovine jer smatra da je to dvostruko oporezivanje štednje, kojim se nikako ne mogu ispraviti nepravde privatizacije. (D.Ž.)

Prema preliminarnim podacima HNB-a, izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku tijekom prvog ovogodišnjeg tromjesečja iznosila su 434,2 milijuna eura, što je na godišnjoj razini smanjenje od 0,7 posto. Iako je iznos tih ulaganja ostao približno isti, bitno se promijenila njihova struktura, i to u korist vlasničkih ulaganja u odnosu na ostala (dužnička) ulaganja. Naime, vlasnička ulaganja i zadržana dobit u tom su razdoblju porasla sa 28,3 milijuna eura u prvom lanjskom kvartalu na 311 milijuna eura u prvom tromjesečju 2010. Dok je u prvom tromjesečju 2009. zabilježeno povlačenje zadržane dobiti, u istom ovogodišnjem razdoblju nastavljen je rast koji je prevladavao u ostataku protekle godine. Ostala ulaganja, pak, pala su gotovo 70 posto. Prema središnjoj banci u rastu novih vlasničkih ulaganja isti-

Inače, ova banka, koja je u 2010. godini postala punoljetna, u proteklom je razdoblju sklopila i nekoliko sporazuma s međunarodnim financijskim ustanovama čime je pribavila oko 384 milijuna eura. Financijska sredstva, dometnuo je Kovačev, pribavili smo po istim uvjetima kao i prije krize što nam omogućava zadržavanje niskih kamatnih stopa za gospodarstvo između dva i šest posto.

ču se ona ostvarena putem dokapitalizacije u financijskom sektoru. To potvrđuju i podaci po djelatnostima gdje izravne investicije u financijsko posredovanje, osim osiguravateljskih i mirovinskih fondova, u prvom tromjesečju čine više od polovine ukupnih investicija (56,9 posto). Osim financijskog posredovanja, najviše ulaganja usmjereno je u trgovinu na malo i popravak predmeta za kućanstvo (81 milijun eura). Sektor koji je ranijih godina uz financijsko posredovanje privlačio najviše izravnih inozemnih ulaganja, trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, u prvom je ovogodišnjem kvartalu zabilježio tek 3,4 milijuna eura izravnih ulaganja. Gledajući prema zemljama podrijetla, najznačajniji investitor u Republiku Hrvatsku je Austrija sa 195,8 milijuna eura, što čini 45,1 posto ukupnih izravnih ulaganja. (V.A.)

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Državne obveznice izazvale napetost na tržištu novca Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

za nas je zaista zanimljiv tjedan na hrvatskom novčanom tržištu koji su obilježili smjena razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija te novo izdanje državnih obveznica na domaćem financijskom tržištu. Ovi događaji su utjecali na življe i napetije međusobno trgovanje sudionika. Početkom tjedna ponuda kuna nadmašivala je potražnju s niskim kamatnim stopama. U srijedu je odnos ponude i potražnje novca značajno promijenjen zbog rasta potražnje za kratkoročnim pozajmi-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

400

5.7.’10. - 9.7.’10.

12.7.’10. - 16.7.’10.

300 2 200 1 100

12.7.2010.

13.7.2010.

14.7.2010.

cama kuna. Na rast potražnje utjecalo je, osim početka novog razdoblja održavanja obvezne pričuve, i očekivanje novog izdanja obveznica. Kako je namira nove hrvatske obveznice obavljena u četvrtak, bilo je potrebno osigurati značajna sred-

15.7.2010.

16.7.2010.

stva u sustavu. Na domaćem financijskom tržištu izdane su dvije obveznice uz fiksnu kamatnu stopu od 6,75 posto, te obveznica u kunskoj protuvrijednosti za koju je kamatna stopa 6,5 posto. Datum uplate obveznica bio je 15. srpnja, a dospijeće ne-

ponedjeljak

utorak

što manje od 10 godina, odnosno datum iskupa je 5. ožujka 2020. godine. Kako je iz Ministarstva financija priopćeno, novo zaduženje koristit će se za financiranje tekućih obveza proračuna i refinanciranje obveza koje dospijevaju u

srijeda

četvrtak

petak

idućem razdoblju. Izdanje obveznica pokrenulo je novčano tržište kao i rast kamatnih stopa. Kratkoročne kamatne stope su privremeno porasle, dok su kamatne stope na dulje rokove ostale nepromijenjene. Kako je iznimno dobra likvidnost i dalje

glavno obilježje financijskog sustava, trajniju promjenu kamatne stope nije realno očekivati. Središnja je banka krajem lipnja i početkom srpnja tri puta intervenirala na deviznom tržištu čime je stabiliziran tečaj, a u sustav puštena dodatna kunska likvidnost koja je ovih dana dobro došla. U sljedećim danima očekujemo veću potražnju za kunama koja će podržavati blago korigiranu kratkoročnu kamatnu stopu posljednjih dana. Neće biti zanemariv ni utjecaj sezonske potrošnje na rast potražnje za novcem budući da je turistička sezona ušla u najintenzivnije razdoblje.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Kuna ojačala prema dolaru

Mirex na putu oporavka

Prošlog tjedna tečaj dolara prema kuni smanjio se sa 5,73 na 5,56 kuna, prema srednjem tečaju

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, nakon nekoliko tjedana kolebanja, prošlog se tjedna vratila na razinu s kraja lipnja, kada je bila iznad 147 bodova. Na kraju tjedna Mirex je dosegao 147,9241 bod, s trendom daljnjeg rasta.

valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

EUR

7.22

4,884759

kanadski dolar

USD

se drži visoko, iznad 5,33 kune. 5.80

CHF

5.42

7.21

5.74

5.40

7.20

5.68

5.38

7.19

5.62

5.36

7.18

5.56

5.34

5,317855

JPY

japanski jen (100)

6,374373

CHF

švicarski franak

5,333986

GBP

britanska funta

8,570395

USD

američki dolar

5,560247

EUR

euro

7,209416

Izvor: HNB

tjednu kliznuo ispod 7,20 kuna, da bi se u petak vratio na 7,209416 kuna. Švicarski franak i dalje

Hrvatske narodne banke. Nastavljen je pritisak i na jačanje kune prema euru, pa je tečaj dvaput u

primjena od 17. srpnja 2010. 13.7.

7.17 14.7.

15.7.

16.7.

17.7.

5.50 13.7.

14.7.

15.7.

16.7.

17.7.

5.32 13.7.

14.7.

15.7.

16.7.

17.7.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

152

150

148

146

146 16.6.

28.6.

6.7.

15.7.

12.7.

13.7.

14.7.

15.7.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Težak blagi uspon s povremenim propadanjima Na većini tržišta postignut je u zadnjih godinu dana blagi pozitivan rezultat. Događali su se povremeni padovi, poput japanskog

prošle zime, ili oštrog pada kakav se dogodio prije dva tjedna, a bio je najgori još od propasti banke Lehmann Brothers

FTSE 100

u drugoj polovini 2008. godine. Prvi dio 2010. godine bio je posvuda loš i većina burzovnih indeksa zabilježila je ne-

gativan rezultat. Primjerice, FTSE100 je u šest mjeseci pao za 15,8 posto, NASDAQ za sedam posto, DAX za 14,5 po-

Dow Jones

sto... Druga polovina godine trebala bi, kažu analitičari, donijeti stanoviti oporavak. MMF je gloNASDAQ

6000

11500

2600

5500

10500

2400

5000

9500

2200

4500

8500

2000

4000

7500 9.2009.

11.2009.

1.2010.

3.2010.

5.2010.

7.2010.

CAC40

1800 9.2009.

11.2009.

1.2010.

3.2010.

5.2010.

7.2010.

DAX

9.2009.

6500

11500

3800

6000

10500

3400

5500

9500

3000

5000

8500

2600

4500

7500

11.2009.

1.2010.

3.2010.

5.2010.

7.2010.

11.2009.

1.2010.

3.2010.

5.2010.

7.2010.

11.2009.

1.2010.

3.2010.

5.2010.

7.2010.

NIKKEI 225

4200

9.2009.

balni rast za 2010. procijenio na 4,5 posto. Izgledi za ostvarenje prognoze i dalje su vrlo neizvjesni.

9.2009.

11.2009.

1.2010.

3.2010.

5.2010.

7.2010.

9.2009.

www.privredni.hr Broj 3637/3638, 19. srpnja 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 340,378 milijuna kuna

IGH burzovni gubitnik tjedna Iztok Likar www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi protekloga tjedna iznosio je 89,355 milijuna kuna što je rast od 47,66 Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Dalekovod d.d. Podravka d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Atlantska plovidba d.d. Adris d.d.(povlaštena) Institut građevinarstva Hrvatske d.d. Ingra d.d. Ina d.d. Uljanik plovidba d.d.

posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 1,70 posto te je završio na vrijednosti od 1.855,14 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 992,20 bodova što je

tjedna promjena -1,06% -1,21% +11,29% +0,76% +3,94% +3,49% -6,45% +8,83% -0,47% +3,64%

zadnja cijena 256,96 285,00 286,02 1.289,70 790,00 263,91 1.740,00 25,89 1.690,00 568,97

promet 19.551.838,00 5.751.120,55 5.404.013,30 5.206.922,72 4.313.961,78 2.991.011,40 2.373.636,79 1.938.750,41 1.711.704,71 1.691.205,42

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 89.355.161,65 kn

rast od 1,69 posto. Najviše se, kao i obično, trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 19,552 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 256,96 kuna što je tjedni 10 dionica s najvećim rastom cijene

pad od 1,06 posto. Tjedni dobitnik, kad je riječ o najlikvidnijim izdanjima, je dionica Podravke čija je cijena porasla za 11,29 posto te je trgovanje za-

tjedna promjena

Atlas d.d. Slobodna Dalmacija d.d. HG Spot d.d. Slavonski ZIF d.d. HUP-Zagreb d.d. Đuro Đaković Holding d.d. Excelsa nekretnine d.d. Hrvatski duhani d.d. Rabac d.d. Valamar grupa d.d.

55,56% 39,53% 35,95% 29,12% 28,61% 28,56% 25,88% 17,42% 16,42% 16,10%

zadnja cijena 28,00 60,00 31,50 32,99 1.479,00 28,99 34,00 30,00 78,00 35,99

promet 9.996,68 60,00 326.982,42 150.265,89 766.087,01 256.753,13 160.108,11 1.410,00 11.700,00 69.116,14

INVESTICIJSKI FONDOVI

tjednu bio je MP Mena HR kojem je vrijednost porasla za 3,03 posto, a slijedi ga Aureus US Equity s tjednim prinosom od 2,71 posto. Najveći pad u ovoj grupi fondova zabilježio je HPB Titan kojem je vrijednost pala za 1,11 posto, dok je na drugom mjestu negativne ljestvi-

ce NFD BRIC s padom od 0,93 posto. Kod mješovitih fondova najveći porast ostvario je fond Allianz Portfolio kojem je vrijednost uvećana za 1,11 posto, a iza njega je AC G Balanced EM s porastom od 0,89 posto. Najveći gubitnici u ovoj grupi su HPB Global s pa-

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+

vršila na 286,02 kune uz promet od 5,404 milijuna. Najveći pad zabilježila je dionica IGH koja 10 dionica s najvećim padom cijene RIZ-odašiljači d.d. Varteks d.d. Exportdrvo d.d. Vjesnik d.d. Hoteli Maestral d.d. Končar-dis. i spec. transformatori d.d. Karlovačka banka d.d. Zvijezda d.d. Institut građevinarstva Hrvatske d.d. Badel 1862 d.d.

tjedna promjena +1,70% +1,69% +0,07%

je pala za 6,45 posto te je njena vrijednost u posljednjem trgovanju u petak bila 1740 kuna.

tjedna promjena -33,33% -33,21% -20,00% -10,71% -10,46% -9,52% -7,69% -7,38% -6,45% -6,15%

Valuta kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn €

Magma izdala nove komercijalne zapise

dom od 0,62 posto te ICF Balanced kojem je vrijednost smanjena za 0,49 posto. Najuspješniji obveznički fond je HPB Obveznički koji je porastao za 1,82 posto, dok je kod novčanih fondova na vrhu PBZ Euro Novčani s tjednim rastom od 0,30 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

zadnja vrijednost 1.855,14 992,20 96,26

zadnja cijena 100,00 12,69 400,00 25,00 60,00 1.900,00 60,00 3.050,01 1.740,00 61,00

promet 10.100,00 3.701,17 20.000,00 3.000,00 40.940,00 152.104,18 42.981,00 12.112,74 2.373.636,79 17.098,70

*vijesti

Trinaest fondova s rastom većim od jedan posto Drugi tjedan uzastopno su kod fondova prevladavali pozitivni rezultati te je 76 fondova od ukupno 92 zabilježilo porast vrijednosti udjela. Trinaest fondova bilježi rast veći od jedan posto, dok je samo jedan pao za više od jedan posto. Najuspješniji dionički fond u proteklom

index Crobex Crobex10 Crobis

od 8. do 15. srpnja 2010. godine Vrijednost udjela 14,4972 48,4515 8,0546 126,9800 11,7570 97,3400 99,8900 79,3221 155,2855 59,9300 76,5300 84,8531 84,3500 92,7200 95,2500 57,5586 40,1772 27,6651 67,8800 57,2165 58,9700 67,3568 5417,5600 87,3363 68,7776 31,2900 46,6290 6,2380 55,0500 36,9962 85,0149 49,8712 425,0093 321,3428 81,6274 78,0800 284,3558 66,4700 113,6400 117,0411 10,7890 107,4630 104,8926 88,9141 9,4038 95,1200

*Tjedna promjena [%] -0,10 0,66 -0,13 0,78 0,85 0,73 1,03 0,91 -0,35 0,42 0,21 -0,51 0,11 0,99 0,56 1,48 1,04 -0,93 0,12 0,34 0,10 -1,11 1,66 0,97 0,59 1,49 0,88 1,56 0,07 0,51 0,32 -0,15 0,52 0,26 1,73 -0,15 3,03 -0,34 2,71 1,75 0,92 1,28 0,70 0,13 0,43 -0,69

Naziv(fond) MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced HPB Dynamic C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn € kn €

114,4000 140,4300 96,5900 9,7063 113,8242 149,0300 177,4903 64,5242 100,9205 106,2990 8,2656 139,1341 79,6800 49,7462 5,4867 66,6372 10,8139 107,6529 106,1800

0,56 0,42 0,23 0,10 -0,49 0,57 0,42 0,72 -0,62 0,23 0,48 -0,12 -0,38 -0,36 0,34 0,06 0,89 1,11 0,79

€ € € € € € kn € €

159,2500 137,9115 11,2327 170,4600 126,8200 126,8000 155,4900 123,7216 125,3349

-0,08 0,35 0,15 0,70 0,44 0,71 0,69 1,82 0,46

kn kn € € kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

131,1200 161,0083 138,7429 124,4800 139,3061 142,6000 136,4700 137,0140 133,3471 123,9000 130,3408 121,1417 115,3873 11,1831 107,0316 10,5326 101,2077 104,2100

0,04 0,04 0,04 0,30 0,04 0,08 0,08 0,12 0,07 0,04 0,05 0,07 0,06 0,10 0,06 0,11 0,07 0,12

Valuta

Magma je objavila da je iskupila 10. i 11. tranšu komercijalnih zapisa u iznosima od 4,2 milijuna eura i dva milijuna kuna, te izdala novu 15. tranšu u iznosu od 4,4 milijuna eura oznake MGMAM-126E koja dospijeva 1. srpnja 2011. Tranše će biti uvrštene u Službeno tržište Zagrebačke burze, a agent izdanja je Privredna banka Zagreb. Imex banka povećala prihod 30 posto Prema polugodišnjem financijskom izvješću, Imex banka je povećala ukupne prihode za 30 posto u odnosu na 2009. godinu. Prihodi od 66,3 milijuna kuna donijeli su dobit od 8,24 milijuna kuna. U prvih šest mjeseci Imex banka bilježi i rast depozita. Štednja građana porasla je 33 posto, na 795,5 milijuna kuna, dok na depozite pravnih osoba i obrtnika otpada 30 posto i iznosi 333,8 milijuna kuna. HBOR dodijelio 508 milijuna kuna kredita Hrvatska banka za obnovu i razvitak odobrila je oko 508 milijuna kuna modelu A, od čega je već isplaćeno više od 300 milijuna. HBOR je u prvih pola godine svoju kreditnu aktivnost povećao za 48 posto u odnosu na prošlu godinu.

U kreditnim aukcijama postignute su kamatne stope od 4,7 do 5,05 posto. Dokapitalizacija od dva milijuna kuna Rasco iz Kalinovca, proizvođač strojeva i opreme za održavanje prometnica, s dva milijuna kuna dokapitalizirao je tvrtku Delpro iz Varaždina i postao njen strateški partner. Delpro je visokotehnološka tvrtka iz Varaždina koja razvija sustave satelitskog praćenja vozila (sustav Mobilisis) i daljinskog upravljanja strojevima. Ingra odgodila dospijeće obveznica Vlasnici obveznica Ingre na skupštini su potvrdili odgodu dospijeća obveznica sa 2011. na 2016. godinu. Odlukom o petogodišnjoj odgodi Ingra usklađuje svoje obveze prema vlasnicima obveznica s planiranim novčanim tijekom i nastojanjima da stabilizira poslovanje. Proces restrukturiranja Ingra je započela sredinom 2009., kako bi se prilagodila krizi u sektoru graditeljstva i povezanih djelatnosti, kako u Hrvatskoj, tako i na većini inozemnih tržišta. Unatoč operativnoj dobiti Ingra je u 2009. poslovala sa 71,3 milijuna kuna gubitka, jer je zbog krize bila prisiljena otpisati potraživanja vrijedna 69 milijuna kuna. Odgoda dospijeća obveznica zatražena je nakon što su se poslovne teškoće nastavile i u prvoj polovini ove godine.