e-pv 3641 by NEstar

Čaša mlijeka više Lani je prikupljeno 2,7 posto više mlijeka nego godinu ranije, ali je uvoz porastao još više, za 8,5 posto

Trošarine na sve i sva Od rakije do aviona, trošarine se naplaćuju na čitav niz proizvoda. Rast trošarina na cigarete ipak je dvosjekli mač

Manjak od 14 milijardi kuna Deficit proračuna povećava se sa 8,6 milijardi kuna za još 5,4 milijarde - ili na 4,2 posto BDP-a

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 6-7

s markova trga Str. 8-9

3 6 4 1

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 30. kolovoza 2010. Godina LVII / Broj 3641. www.privredni.hr

kad stroj konkurira umjetnicima / predstavljanja tvrtki / euroglas / hrvatska i regija / svijet financija

Kinoindustrija: tehnologijom i ponudom do bolje posjećenosti

Može li se veliko platno još malo rastegnuti? Kinobiznis je prerastao okvire gledanja filma i zašao u segmente marketinga, prodaje, konzumacije hrane i pića te organizacije događaja

>>16-17

Tamo gdje se ljube Drava i Dunav

Intervju: Marjan Vučko

>> 14-15

>> 12-13

Posjetitelji iz 50 država dolaze vidjeti Kopački rit - jedino turističko odredište kojem pogoduju kiše i poplave

U Hrvatsku smo uložili 90 milijuna kuna, sve iz vlastitog kapitala, kaže predsjednik Uprave Megglea Hrvatska

Natjecaj za LOGO za DPV 2010.pdfPage 1 24.8.2010 14:41:06

Natjecaj za DIZAJN PAKOVINE VINAPage 1 25.8.2010 14:26:35

Centar za dizajn HGK će u listopadu 2010. godine postaviti Izložbu i dodijeliti Nagrade za najbolji DIZAJN PAKOVINE VINA 2010 (boca & etiketa) proizvedenih u RH te u tu svrhu provodi ovaj

Centar za dizajn HGK će u listopadu 2010. godine postaviti Izložbu i dodijeliti Nagrade za najbolji DIZAJN PAKOVINE VINA 2010 (boca & etiketa) proizvedenih u RH te u tu svrhu raspisuje ovaj

Natječaj za izradu vizualnog identiteta

Natječaj

DIZAJN PAKOVINE VINA 2010

Centar za dizajn raspisuje ovaj Natječaj u svrhu promocije hrvatskih vina i poticanju svijesti o podizanju kvalitete proizvoda kroz korištenje dizajna kao dodane vrijednosti na proizvod radi uspješnijeg konkuriranja na domaćem i inozemnom tržištu. Na Izložbi najboljih pristiglih pakovina vina dodijelit će se Glavne nagrade i Pohvale u svim kategorijama.

1. 2. 3. 4.

UVJETI NATJEČAJA • Natječaj je otvoren za sve registrirane proizvođače vina na području RH. • Kategorije natječaja:

1. Dizajn ukupnog izgleda pakovine bijelih vina

(vino treba biti proizvedeno u minimalnoj količini od 5 000 litara godišnje)

2. Dizajn ukupnog izgleda pakovine ružičastih vina

(vino treba biti proizvedeno u minimalnoj količini od 5 000 litara godišnje)

3. Dizajn ukupnog izgleda pakovine crnih/crvenih vina

(vino treba biti proizvedeno u minimalnoj količini od 5 000 litara godišnje)

4. Dizajn ukupnog izgleda pakovine specijalnih i predikatnih vina

(bez ograničenja)

CMY

5. Dizajn ukupnog izgleda pakovine pjenušavih vina (bez ograničenja)

• Natječaj je otvoren od 01.09. do 22.09.2010. godine. • Centar za dizajn i Ocjenjivačka komisija zadržavaju pravo stručne predselekcije proizvoda prije postavljanja Izložbe zaprimljenih vina. • Prijavnica se nalazi na internet stranici www.hgk.hr pod Centar za dizajn. • Nema novčane kotizacije za prijavljene proizvode. • Za ocjenu natječajnih radova te odabir nagrađenog idejnog rješenja zadužena je Ocjenjivačka komisija od 7 članova (najmanje 4 dizajnera). • Organizator će u svakoj kategoriji dodijeliti Glavnu nagradu (1) i Pohvale (3), dok će svi sudionici Natječaja dobiti Diplome o sudjelovanju. • Zaprimanje natječajnih radova - boce (2) i etikete (2) uz obaveznu kopiju Rješenja za promet (izdaje Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo - prije Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo) od 01.09. do 22.09.2010. godine obavit će se na adresi:

Tekst treba riješiti kako bi se mogao koristiti samostalno (bez brojke). Brojku 2010 treba riješiti kao dodatak koji se može mijenjati (npr. 2011, …) Tekst se može kombinirati i sa slikovnim/vektorskim znakom. Za puni naziv i godinu riješiti font, odnose i boje koji će se koristiti u pisanom materijalu. 5. Rješenja izraditi za mogućnost korištenja u boji (CMYK) i crno-bijelo. 6. Primjena vizualnog rješenja na primjeru memoranduma formata A4, kuverte formata 10x210 mm i diplome formata A3 (horizontalno). 7. Prijedlog se predaje u zatvorenoj kuverti pod šifrom i sadrži: • rješenje u elektroničkom obliku na CD (formati: ai, EPS, PDF) i aplikacija na memorandum, kuvertu, (diploma) - može inkjet ispis • zatvorena kuverta (s istom šifrom) koja sadrži podatke o autoru rješenja 8. Natječaj je otvoren za građane RH i tvrtke registrirane u RH, te mogu prijaviti najviše 2 rješenja. 9. Natječaj je otvoren od 25. kolovoza do zaključno 13. rujna 2010. godine (vrijedi datum predaje rada na Hrvatskoj pošti otisnut na omotnici). 10. Za ocjenu natječajnih radova te odabir nagrađenih rješenja zadužen je Ocjenjivački sud od 5 članova (najmanje su 3 dizajnera). 11. Nagrade (netto iznos) 1. nagrada - 7.000 kn - otkup s pravom trajnog korištenja 2. nagrada - 4.500 kn 3. nagrada - 3.000 kn 12. Dodjelom nagrada, prvonagrađeni rad smatra se otkupljenim, čime Centar za dizajn HGK stječe vlasništvo nad autorskim djelom koje podrazumijeva pravo na neograničeno daljnje korištenje autorskog djela, prilagodbu i implementaciju pojedinih dijelova autorskog djela te pravo na reproduciranje bez naknadnih materijalnih obveza prema autoru.

Predaja natječajnih radova i dodatna objašnjenja Centar za dizajn Hrvatska gospodarska komora Draškovićeva 45, 10 000 Zagreb, HR Tel.: (01) 4606-709, 4606-832 dizajn@hgk.hr, www.hgk.hr

Centar za dizajn Hrvatska gospodarska komora Draškovićeva 45, 10 000 Zagreb, HR Tel.: (01) 4606-709, 4606-832 dizajn@hgk.hr, www.hgk.hr

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI cijena

ZAKON O RADU

s komentarima i tumačenjima

cijena

KULTURA U IZLOGU

cijena

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA cijena

269,00 kn

261,00 kn

290,00

100,00

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

n nakladnik: TTIMpress fformat: 165 x 234 mm 1 oopseg: 486 str. 4

n nakladnik: M Meandarmedia format: fo 125 x 200 mm 1 oopseg: 128 str. 1

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

PLIVATI S IS ISO-OM SOO-OM O-OM OM I OSTATI ŽIV

ČČOVJEK I OKO OKOLIŠ K LI KO LIŠŠ

JJEZIK TIJELA

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

299,00

cijena

107,00 kn

119,00

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

privredni vjesnik

cijena

179,00 kn

199,00

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

90,00 kn kn

cijena

134,00 kn

149,00

n nakladnik: KIGEN K format: fo 147 x 210 mm 1 oopseg: 192 str. 1

Mato Karačić

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

90,00 kn

100,00

cijena

135,00 kn

150,00

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

Izbor popularnih naslova iz PV prodaje Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 020 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

1138 st

593,00 kn

659,00

NIKOLA TESLA

genij elektrotehnike format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

cijena p

aketa

162,00 kn

180,00

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. nakladnik: KIGEN

UVOD

www.privredni.hr Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Štitim postulat pravednog oporezivanja Preporukom da se odustane od ideje oporezivanja banaka nisam štitio banke nego želim štititi zemlju od političara i politikanata koji nemaju snage uzdignuti se iznad uskih interesa i raditi za opće dobro građana. Zato nastojim štititi postulat pravednog oporezivanja ovisno o snazi koju porezni obveznik ima. A isticanje banaka kao najprofitabilnije djelatnosti nije točno jer ima i onih koji su mnogo profitabilniji, a čije oporezivanje ne bi imalo loših posljedica na gospodarstvo. Također, uvođenje poreza je i nelogično jer se ne vodi računa o rezultatima poslovanja banaka s obzirom na to da ima i onih koje posluju s gubitkom. Oporezivanjem, njihov bi se gubitak povećao. A uostalom, svojim sredstvima banke financiraju državu. Goran Oparnica, direktor tvrtke INsig2:

Sudjelujemo na NATO natječajima! Zadovoljni smo postignutim sporazumom o suradnji s NATO-vom agencijom NC3A čime se hrvatska tvrtka INsig2 pridružila globalnoj mreži dobavljača koji mogu sudjelovati na natječajima koje zemlje članice NATO-a raspisuju u sklopu svog saveza. Taj je sporazum vrlo veliko postignuće i ponosni smo što smo prva hrvatska tvrtka koja je ostvarila pravo sudjelovanja na tim natječajima. No, tek sada slijedi pravi izazov, budući da ćemo se za projekte ravnopravno natjecati na iznimno konkurentnom tržištu na kojem sudjeluje čitavo mnoštvo snažnih tehnoloških tvrtki s dugogodišnjim iskustvom u tom sektoru. Gordana Kovačević, predsjednica Uprave ENT-a:

Rast prodaje Ericsson Nikole Tesle na tržištu BiH Ugovorom koji su nedavno potpisali Ericsson Nikola Tesla i BH Telecom nastavlja se rast prodaje ENT-a na tržištu BiH, započet u prvoj polovini godine te se jačaju naši partnerski odnosi s BH Telecomom. Ugovori BH Telecomu jamče veći kapacitet mreže te još brži i bolji rad zahtjevnih aplikacija.

Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

Pohlepa je snažan motivator Financijske kompanije trebat će biti razboritije pri preuzimanju rizika. Rizik je važan faktor koji se često previdi kada se ispriječi pohlepa

ako se Hrvatska približava članstvu u EU-u, privatizacije mnogih poduzeća bit će gospodarski stimulans Hrvatskoj. Čitao sam da premijerka Jadranka Kosor nastoji prodati Vladine udjele tamo gdje je državni udio u vlasništvu manji od 25 posto. Taj bi pristup trebao omogućiti znakovit poticaj privatnom ulaganju u Hrvatskoj i stvoriti priliku da poduzetnici razviju posao koji će dati pozitivne rezultate u nadolazećim godinama. Recesija je pogodila mnoge dijelove svijeta. Nitko nije mogao ni vjerovati da će vlade morati ulagati u privatno poduzetništvo i financijske institucije, te na taj način sprječavati potencijalni neuspjeh i daljnje opadanje bogatstva a sve kako bi se povratilo povjere-

Ranije nitko

nije mogao ni vjerovati da će vlade morati ulagati u privatno poduzetništvo i financijske institucije nje na tržištu. No unatoč tome, čini se da lekcija opet nije naučena jer i nakon nedavnih događaja u Grčkoj postoji realna opasnost da će se brojne vlade u bliskoj budućnosti morati pozabaviti s

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(h)ost komentator: John Wolfgang

Željko Rohatinski, guverner HNB-a:

IMPRESUM

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Fotografija: Christian - David Gadler

mnogim takvim primjerima. To jasno ukazuje kako poslovi ne samo da nisu bili transparentni, nego da i vlade možda nisu bile iskrene u financijskim transakcijama i prezentiranju činjenica. Djelovalo je ohrabrujuće i smirujuće kada su EU i MMF pružili podršku zemljama koje se bore s trenutačnom gospodarskom situacijom. Čini se da će mjere izvlačenja iz teškoća koje je predložio EU zasad zaustaviti val nestabilnosti i trenutačno pružiti stabilnost eura, no bit će nužno da i vlade i ljudi budu predani promjenama koje će se trebati uvesti. Dok se ne otvore radna mjesta u poduzećima, cjelokupna će ekonomija biti u teškom položaju. Zapošljavanje je ključ stvaranja jake i poticajne atmosfere u kojoj strah od ekonomskog kolapsa jenjava, te potrošači ponovno vjeruju da je sigurno ulagati u poslove, trošiti na odmore te kupovati robu i usluge i na taj način jačati svako gospodarstvo. Nedavno je Warren Buffet ohrabrujuće govorio o američkom gospodarstvu. Vjeruje da proizvodnja počinje pokazivati znakove porasta radnih mjesta budući da su kompanije ispraznile svoj inventar te postoji potreba da se on nadopuni kako bi se zadovoljila trenutačna potražnja. Tako nešto se već doga-

John Wolfgang predsjednik je Uprave Urbach Hacker Young International Ltd (Međunarodnog udruženja za reviziju, računovodstvo i porezno savjetovanje sa sjedištem u New Yorku)

đa u Kini i njihovo gospodarstvo raste velikom brzinom te se predviđa i daljnji rast u 2010. Kina je u procesu stvaranja značajne srednje klase sa sredstvima povećavanja kupovne moći koja će im omogućiti kupnju proizvoda koji se tamo proizvode, a ne samo fokus na izvoz. U Australiji nisu ni osjetili recesiju. Trebali bismo pogledati što su oni napravili kako bi izbjegli krah koji je osjetio ostatak svijeta. Uglavnom, svi smo postali oprezniji. Mož-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

da je to dobro jer u slučaju SAD-a možemo početi povećavati našu ušteđevinu - nešto što su Amerikanci izbjegavali godinama. Nadajmo se samo da će ulagači biti odgovorniji pri izboru ulaganja. Morat će razumjeti koji je stvarni cilj njihove investicije prije nego dodijele kapital za projekt. Financijske kompanije trebat će biti razboritije pri preuzimanju rizika. Rizik je važan faktor koji se često previdi kada se ispriječi pohlepa. Pohlepa je snažan motivator i vlade će trebati adekvatno regulirati određene industrije kao što su banke i investicijske kompanije kako bi parcijalno kontrolirale razinu prihvatljivog rizika te omogućile ispravno iznošenje činjenica onima koji im povjeravaju svoju životnu ušteđevinu. Financijski rezultati se moraju prikazivati na transparentnoj i potpunoj osnovi. Točne financijske informacije omogućuju korisnicima da donesu odluke koje će dovesti do dobrog ulaganja i uspješnih projekata. Zato vjerujem da nam je potreban set globalnih standarda kakvi bi se koristili za dobivanje financijskih izvješća koja bi se međusobno uspoređivala. Vjerujem, u svakom slučaju, kako će ova kriza i njen mogući nastavak učiniti da budemo oprezniji s našim potrošačkim i ulagačkim navikama.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.o.o.

TEMA TJEDNA

ZADUŽENJE OPĆE DRŽAVE DO SVIBNJA 2010.

Dug porastao za 2,7 milijardi kuna

kupni dug opće države, koji uključuje inozemni i unutarnji dug središnje države, izvanproračunskih korisnika i lokalne države, krajem travnja je iznosio 120,55 milijardi kuna, a njegov udio u BDP-u bio je 35,7 posto, pokazuju podaci Ministarstva financija objavljeni u njegovu Mjesečnom statističkom prikazu. Ukupni dug opće države u travnju se u odnosu na ožujak povećao za 358,8 milijuna kuna, na što je utjecalo povećanje domaće komponente duga za 405,4 milijuna kuna, dok je inozemni dug na mjesečnoj razini smanjen za 46,6 milijuna kuna. Krajem travnja inozemni dug opće drža-

ve iznosio je 35,42 milijarde kuna, a unutarnji 85,13 milijardi kuna. U prva četiri mjeseca 2010. ukupni je dug opće države porastao za 2,7 milijardi kuna: krajem travnja bio je tako za 2,3 posto veći nego krajem prošle godine. Time se i udio duga opće države u BDP-u povećao sa 35,4 posto krajem 2009. na 35,7 posto krajem travnja 2010. Promatrano prema razinama državne vlasti, najveći dio javnog duga i dalje se odnosi na središnju državu s iznosom od 112,99 milijardi kuna, dok dug izvanproračunskih korisnika iznosi 5,51 milijardu kuna, a lokalnih jedinica 2,04 milijarde kuna. Zajedno s državnim jamstvima i dugom HBOR-a, dug opće države dosegnuo je krajem travnja 174,99 milijardi kuna što čini udio od 51,8 posto u procijenjenom BDP-u. Krajem 2009. godine taj udio iznosio je 50,6 posto. (A.M.)

Privredni vjesnik Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

( 53.527 t kravljeg mlijeka prikupljeno u lipnju 2010. (8,8% manje nego lani)

PROIZVODNJA MLIJEKA

MANJE ALI KVA

I u ovoj godini nastavljeno je smanjenje proizvodnje mlijeka, ali kvaliteta je nastavil a rasti

*vijesti Konzum postao vlasnik Japetića Trgovačka tvrtka Konzum izvijestila je putem Zagrebačke burze kako je zagrebački Trgovački sud proteklog tjedna donio rješenje kojim se sve dionice malih dioničara tvrtke Japetić iz Jastrebarskog prenose na glavnog dioničara – Konzum koji je do sada imao 99,67 posto tvrtkinih dionica. Time Konzum postaje jedini dioničar tvrtke Japetić s udjelom od 100 posto u temeljnom kapitalu. HT u prekršaju Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) objavila je rješenje u kojem se utvrđuje kako je Hrvatski telekom (HT) prekršio regularne maloprodajne cijene telekomunikacijskih usluga. Riječ je o nepostupanju po regulatornoj obvezi iz članka 63. Zakona o telekomunikaci-

jama, a to znači da je HT nudio, ugovarao i pružao javnu govornu uslugu u nepokretnoj mreži velikim korisnicima po cijenama nižim od onih koje je odobrio HAKOM. Svaki treći u trgovini Analiza lanjskih financijskih rezultata poduzetnika u našoj zemlji (bez banaka i osiguravateljskih društava) pokazuje kako su tri najznačajnije djelat-

nosti i dalje prerađivačka industrija, trgovina te informacije i komunikacije. Unazad nekoliko godina po broju uključenih poduzetnika dominira trgovina u kojoj je registriran gotovo svaki treći poduzetnik.

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

lijeko je prejeftino, na tržištu ga ima previše, loše je kvalitete, poticaji su nedovoljni i ne isplati ga se proizvoditi - bila bi procjena koja se mogla iščitati iz pojedinih medijskih istupa zadnjih dana. Kakva je zapravo situacija na tržištu i kakvi su potencijali, djelomice nam mogu pokazati i statistički podaci. U Hrvatskoj je u prošloj godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prikupljeno 675.289 tona sirovog kravljeg mlijeka što

je za 2,7 posto više nego godinu ranije. Otkup kozjeg mlijeka također je porastao, i to za 5,2 posto, na 4209 tona, dok otkup ovčjeg mlijeka bilježi lagani pad od 0,1 posto,a prikupljeno ga je 2743 tone. U istom razdoblju mljekare su uvezle 44.553 tone cjelovitog mlijeka, što je u odnosu na 2008. godinu povećanje od 8,5 posto. Podaci o proizvodnji svježih mliječnih proizvoda u usporedbi s prošlom godinom pokazuju kako je došlo do pada proizvodnje konzumnog mlijeka za 3,9 posto, fermentiranih proizvoda za pet posto te ostalih svje-

žih proizvoda za 0,9 posto. Porast je zabilježen u proizvodnji mlaćeni-

Cijene sirovog kravljeg mlijeka posljednjih nekoliko godina zadržavaju se na vrijednosti iznad dvije kune po litri ce za 44,8 posto, vrhnja za 1,7 posto te napitaka s mliječnom bazom za 64 posto. Zbog viška mlijeka na tržištu povećana je proizvodnja maslaca i ostalih proizvoda od žutih masnoća, i to za 13,2 posto u odnosu na 2008.

Hrvatski proizvođači u prošloj godini smanjili su proizvodnju gotovo svih vrsta sira. Tako se u proizvodnji kravljeg sira bilježi smanjenje od 3,1 posto, dok se za ostale vrste sireva bilježe i veća postotna smanjenja. Dobrodošle masti U prošloj godini došlo je i do prosječnog povećanja kvalitete mlijeka koje se iskazuje u sadržaju mliječne masti prikupljenoga kravljeg mlijeka, gdje se bilježi porast za 3,1 posto, te kozjeg mlijeka za 7,2 posto. Količina mliječne masti ovčjeg mlijeka ostala je na istoj razini kao i prethodne godine. Prema podacima o proizvodnji

www.privredni.hr Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

( manje od 3 krave

i oko 9000 l godišnje - hrvatski prosjek

LITETNIJE

i. I dalje mnogo više mliječnih proizvoda uvozimo nego izvozimo

u ovoj godini nastavljen je pad pa je, primjeri-

ce, u lipnju prikupljeno 53.527 tona kravljeg mlijeka što je za 8,8 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Ovogodišnje je mlijeko nešto masnije (3,92 posto) nego lanjskoga lipnja (3,89 posto) dok je razina proteina neznatno manja, 3,33 posto u odnosu na prošlogodišnjih 3,34 posto. U odnosu na prošlu godinu smanjena je i proizvodnja mlijeka za piće (-0,4 posto), vrhnja (-28 posto), fermentiranih proizvoda (-13,6 posto) i sira (-13,6 posto). Zadnjih godina bilježimo ukupan pad proizvodnje mlijeka. U 2007. godini ukupno je proizvedeno 834 milijuna litara kravljeg mlijeka, a prošle je godine 794 milijuna litara. Kozjeg mlijeka se u 2004. godini ukupno proizvelo gotovo 15 milijuna litara, a lani tek 12,9 milijuna. Lagani rast je imala proizvodnja ovčjeg mlijeka. U 2004. godini proizvedeno je 6,5 milijuna litara, rast je na-

Ukupna proizvodnja mlijeka (000 l) 900000 800000 700000 600000 500000 400000 300000 200000 100000 0

2004.

kravlje mlijeko izvor DZS

2005.

2006.

kozje mlijeko

2007.

2008.

2009.

ovčje mlijeko

stavljen do 2008. kada je proizvedeno 7,6 milijuna, dok je prošle godine došlo do pada proizvodnje na sedam milijuna litara. U prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na prvu polovinu 2009. godine porastao je uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda te jaja, pa je uvezeno robe za 285,8 milijuna kuna, što je za 2,6 posto više nego godinu ranije. Istodobno su hrvatski proizvođači mlijeka i jaja izvezli robe u vrijednosti 183,2 milijuna kuna, što je za 2,7 posto manje nego godinu ranije. Slab prosjek Cijene sirovog kravljeg mlijeka posljednjih nekoliko godina zadržavaju se na vrijednosti iznad dvije kune po litri. Lani je prosječna cijena bila 2,10 kuna, a godinu dana ranije 2,46 kuna. Godine 2007. cijena je bila gotovo na prošlogodišnjoj razini - 2,09 kuna, a 2006. 2,01 kunu, te 2005. godine 2,05 kuna. I cijene stočne hrane imale su gotovo iste trendove. Primjerice, cijena superkoncentrata za krave muzare po kilogramu kretala se od 2,37 kuna 2005. godine, lagano je rasla do 2,45 kuna 2007., do porasta je došlo u 2008. kada mu je cijena skočila na 3,45 kuna, da bi lani pala na 2,86 kuna. Ove brojke ipak neće dati odgovor je li isplativo proizvoditi. Sigurno je jedino da za profitabilan posao nije dovoljno imati manje od tri krave i oko 9000 litara proizvedenog mlijeka godišnje po farmi, što je i dalje hrvatski prosjek.

ZDRAVKO BARAĆ, RAVNATELJ HRVATSKE AGENCIJE ZA POLJOPRIVREDU

Hrvatsko mlijeko s markicom Polako ostvarujemo osnovni cilj ovog projekta, a to je promotivnom kampanjom osigurati povećanje potrošnje mlijeka i proizvoda od mlijeka s hrvatskih farmi

kcija uvođenja markice Mlijeko hrvatskih farmi koju je pokrenula Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) već je polučila prve rezultate. Više od 20 tvrtki na svoje proizvode stavlja tu markicu. O tom projektu i inicijativama Hrvatske agencije za poljoprivredu razgovaramo s njenim ravnateljem Zdravkom Baraćem.

Pravo korištenja znaka Mlijeko hrvatskih farmi zasad ima 20 mljekara i 431 proizvod

Jeste li zadovoljni provedbom uvođenja markica Mlijeko hrvatskih farmi? - Iznimno smo zadovoljni početkom ovog projekta. Već se 20 mljekara odlučilo na taj način promovirati mlijeko naših proizvođača, te i tako pomoći hrvatskom mliječnom sektoru. Korištenje znaka odobrilo se za 431 proizvod. Time polako ostvarujemo osnovni cilj ovog projekta - promotivnom kampanjom osigurati povećanje potrošnje mlijeka i proizvoda od mlijeka s hrvatskih farmi. Proizvođači mlijeka dobivaju mogućnost povećavanja proizvodnje, prerađivači stvaraju paletu proizvoda prepoznatu među potrošačima, a potrošači dobivaju kvalitetan, prepoznatljiv domaći proizvod. Za očekivati je da će, osim HPA, u promociji znaka intenzivnije sudjelovati i same mljekare. Pod promocijom podrazumijevamo korištenje znaka u marketinške svrhe u promidžbi proizvo-

da kako bi potrošačima do svijesti došla činjenica da danas mlijeko proizvedeno u Hrvatskoj ispunjava sve standarde koje od nas traži EU. Kvaliteta i sigurnost dvije su glavne točke kada danas govorimo o hrani. Pripremate li slične akcije za druge proizvode hrvatskog sela? - Nakon pojavljivanja znaka na ambalaži mliječnih proizvoda, s upitima su nam se javili i predstavnici udruženja proizvođača mesa te pčelara sa željom da zajednički osmislimo i provedemo slične projekte označavanja njihovih proizvoda. Nedavno smo u Agenciji oformili Odjel za tržište i marketing poljoprivrednih proizvoda koji će raditi na uređenju tržišta stoke, stvaranju web servisa i baze podataka s podacima potrebnim za kvalitetnije organiziranje tržišta, te tehničku i stručnu pomoć poljoprivrednim proizvođačima u brendiranju njihovih proizvoda. Kakva je situacija u hrvatskoj proizvodnji mlijeka? - Proizvodnja je ove godine niža za oko pet posto u odnosu na 2009. koja je bila rekordna po proizvodnji, više od 675 milijuna kilograma mlijeka. Kada govorimo o kvaliteti proizvedenog mlijeka, važno je naglasiti kako je ukupni udio mlijeka koji pripada prvom razredu trenutačno viši nego ikad i kreće se na razini od oko 85 posto. U proteklih desetak godina padao je broj farmi, no proizvodnja je rasla. Što očekujete u idućem razdoblju? - Određena restrukturiranja i trendovi prisutni u zadnjih osam, devet godina u go-

vedarstvu nastavljaju se i u 2010., što znači da je proizvodnja značajno narasla, dok je, s druge strane, broj proizvođača uvelike smanjen. Danas je u Hrvatskoj oko 18.000 proizvođača mlijeka koji proizvode oko 100 milijuna litara mlijeka više negoli prije osam, devet godina kada ih je bilo tri puta više. Kako teče sustav identifikacije korištenja poljoprivrednog zemljišta koji je nužan za dobivanje potpora u EU-u, u kojemu uz Agenciju za plaćanja u poljoprivredi sudjeluje i vaša agencija? - Tu djelatnost, koju nam je delegirala Agencija za plaćanja u poljoprivredi koja rukovodi cjelokupnim sustavom, obavljamo mi i kolege iz Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Ona se odvija i više nego dobro, o čemu govori i činjenica kako je do sada svoje podatke u sustav unijelo više od 85.000 gospodarstava. Do koje je mjere u Hrvatskoj shvaćena važnost tog sustava, govori činjenica da su tri institucije uključene u njegovu uspostavu. Koliko su hrvatski ratari i stočari spremni za EU? - Značajan je broj onih koji su svoju proizvodnju pripremili za tržišnu utakmicu i oni se ne trebaju bojati za svoju budućnost kada budemo članica EU-a. Kad je riječ o proizvodnji mlijeka, to su oni koji su razinu proizvodnje i kvalitetu proizvoda prilagodili svim potrebnim standardima. Važno je da smo se već danas i sami institucionalno pripremili kako bi naši poljoprivrednici mogli ostvarivati svoja prava. (K.S.)

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

( sa 12 mlrd kn 2007. na 10,9 mlrd kn 2010. kriza smanjila ukupni prihod od trošarina

Trošarine u Hrvatskoj čine drugi po veličini porezni prihod državnog proračuna

RAST prihoda iLI RA Trošarine se već dugo plaćaju na kavu, naftne derivate, alkoholna i bezalkoholna pića, duhanske prerađevine, aut pa i na rakiju iz kućne radinosti. Najnovije povećanje trošarina na cigarete vjerojatno će, kao i prije, rezultirati tek Igor Vukić vukic@privredni.hr

ove trošarine na cigarete pogodovat će samo švercerima i rastu prekogranične trgovine, tvrde u Tvornici duhana Rovinj. Dionica Ine odmah je malo pala na najavu povećanja trošarine na benzin. No kreatori državnog proračuna optimistično računaju na rast prihoda. Prema Vladinoj uredbi o povećanju trošarine na cigarete sa 30 na 33 posto maloprodajne cijene od 1. listopada, u proračun bi se ove godine trebalo sliti 60 milijuna kuna više. Trošarina od 3,6 kuna koja se

Dionica Ine odmah je malo pala na najavu povećanja trošarine na benzin uz to plaća po svakoj kutiji, ostala je na istoj razini. Istodobno je uredbom povećana i trošarina na bezolovni benzin sa 1,65 kuna na 1,90 kuna po litri. Kada se doda i naknada za ceste i autoceste od 1,20 kuna, riječ je o povećanju sa 2,85 kuna na 3,10 kuna, što bi do kraja godine proračunu trebalo donijeti 70 milijuna kuna. U Vladi očekuju da bi povećanje tih dviju trošarina na godišnjoj razini proračunu trebalo donijeti oko 500 milijuna kuna. Trošarine su izdašan proračunski prihod, iako su u javnosti pomalo u sjeni razvikanijih poreza na dodanu vrijednost ili poreza na prihod (posebno u veljači, u vrijeme pod-

nošenja poreznih prijava). Trošarine donose oko 14 posto ukupnih prihoda konsolidirane opće države, i njihov je udjel bio u snažnom porastu. Nakon poreza na dodanu vrijednost trošarine u Hrvatskoj čine drugi po veličini porezni prihod državnog proračuna. Ipak, zbog načina naplate – po jedinici proizvoda – u ukupnim količinama variraju i pod utjecajem su tržišnih kretanja. Što veća potrošnja Pojednostavljeno, što se više proda kutija cigareta, litara benzina, kilograma kave..., raste i prihod od trošarina. Stoga je i aktualna kriza smanjila ukupni prihod od trošarina sa 12 milijardi kuna u 2007. godini na 10,9 milijardi kuna koliko je bilo planirano u proračunu za ovu godinu. Prihodi od trošarina na naftne derivate i duhanske proizvode zapravo su i glavni trošarinski prihodi. Od naftnih derivata ubiralo se 6,5 milijardi kuna u 2007., dok je u 2009. prikupljeno oko šest milijardi. Cigarete su donosile 2,9 milijardi kuna u 2007., a u 2009. je ostvaren blagi rast na 3,08 milijardi kuna. Povećanje trošarina za benzin i cigarete ne mora automatski značiti da će doći i do povećanja prihoda. Posljedični rast maloprodajnih cijena može dio dotad legalnih prihoda odvesti u zonu sive ekonomije. U aktualnom slučaju, to se ne očekuje kod benzina. Naftni stručnjak Davor Štern rekao je za Privredni vjesnik da zbog navika hrvatskih potroša-

ča ne treba očekivati pad potrošnje. Veće trošarine, štoviše, trebalo je uvesti još prije turističke sezone. “Rast cijena goriva, nakon što je to dopušteno 2000. godine, nije ugrozio potrošnju. Doveo je do rasta tržišta i ulaska stranih naftnih kompanija i privatnih trgovaca”, istaknuo je Štern. Ni sada u nešto promijenjenim kriznim okolnostima ne očekuje snažnije negativne utjecaje većih cijena. Cestovni transport i vozni parkovi poduzeća uglav-

nom idu na dizel, čija cijena se neće mijenjati, dok se, prema Šternovim riječima, privatni prijevoz često koristi neracionalno i nema razloga da se štiti politikom maloprodajnih cijena. Kod trošarina na duhan situacija je već mnogo osjetljivija. Davor Tomašković, predsjednik Uprave Tvornice duhana Rovinj, prošli je tjedan brojkama potkrijepio utjecaj rasta maloprodajne cijene na pad legalnih prihoda. Tržištu je, primjerice, trebalo godi-

nu i pol da se vrati na prijašnju razinu nakon što su sredinom 2008. cijene cigareta rasle za tri kune. Sada bi povećanje trebalo biti nešto blaže, kunu po kutiji, no to svejedno može ići u korist krijumčarima. Očekivani pad prodaje cigareta Tomašković procjenjuje da će zbog antipušačke kampanje i drugih razloga prodaja pasti sa 421 milijun kutija u 2010. na 417 milijuna kutija u 2011.

Prihodi od trošarina u državnom proračunu

U tisućama kuna

2007.

2008.

2009.

Plan za 2010.

12 168 666

11 875 126

10 998 910

11 111 357

Na osobne automobile, plovila i zrakoplove

1 433 427

1 452 827

696 791

710 698

Na naftne derivate

6 484 816

6 065 140

6 045 624

6 147 705

Na alkohol

231 342

218 786

189 895

169 700

Na pivo

743 000

717 401

680 367

685 243

Na bezalkoholna pića

142 462

139 160

125 817

129 199

2 943 649

3 084 293

3 073 671

3 076516

161 936

166 979

156 910

160 952

28 033

30 540

29 635

31 544

Ukupno

Na duhanske proizvode Na kavu Na luksuzne proizvode Izvor: Ministarstvo financija

godini. Kad se trošarine i cijene ne bi povećavale, legalno bi se prodalo 371 milijun kutija, a nelegalno oko 46 milijuna kutija cigareta. S rastom cijene povećat će se broj prošvercanih količina, kao i kutija koje će hrvatski građani kupovati u susjednim zemljama. Nelegalna prodaja prema TDR-ovoj procjeni rast će na 65 milijuna kutija, dok će se legalni promet spustiti na 353 milijuna kutija. Država će od većih trošarina možda dobiti malo veći prihod, ali posredne štete će biti veće. Taj će rast biti anuliran manjim prihodom od PDV-a, a istodobno će na gubitku biti i proizvođači (kojima trošarine odnose dio prihoda), trgovci (zbog manjeg obujma legalnog prometa) i potrošači (zbog veće cijene). “U legalnom lancu gube svi, i zato mi nije jasna eko-

www.privredni.hr Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

( oko 6 mlrd kn

priskrbile trošarine od naftnih derivata 2009.

( 3,08 mlrd kn

prikupljeno 2009. od trošarina na cigarete

ST crnog tržišta? omobile i motore, plovila i zrakoplove, luksuzne proizvode, na premije osiguranja od automobilske odgovornosti, rastom krijumčarenja i - padom proračunskih prihoda Trošarine na duhanske proizvode u Hrvatskoj cigarete

specifična 180 kuna na 1000 komada (3,6 kuna po kutiji) proporcionalna 33 posto od maloprodajne cijene

cigare

1100 kuna na 1000 komada

cigarilosi

4,40 kuna po paketiću

duhan

92 do 136 kuna po kilogramu

Izvor: Ministarstvo financija

nomska logika ove odluke”, rekao je Tomašković. Nove trošarine visinom nadmašuju i europske smjernice. Europska unija rastom poreza i višim maloprodajnim cijenama nastoji suzbijati pušenje, stoga je odredila da trošarina u 2020. treba biti barem 64 eura na 1000 komada. No nove hrvatske trošarine iznosile bi već 68 eura na 1000 komada. U zemljama regije te su trošarine daleko niže: u BiH 27 eura, u Srbiji

22 eura, Kosovu 21 euro, Makedoniji i Crnoj Gori 16 eura, a to otvara prostor krijumčarima. S ocjenama direktora TDR-a donekle se slaže i Danijela Kuliš, ekonomistica i stručna savjetnica s Instituta za javne financije. “Povećanjem trošarine izazivaju se dva učinka: povećanje poreznih prihoda i smanjenje potrošnje. Prema ekonomskim zakonima, povećanje cijena dovodi do smanjenja potrošnje. Međutim, duhanski proizvodi specifični su po tome što ne postoje slični proizvodi koji mogu nadomjestiti njihovu uporabu, a istodobno stvaraju i ovisnost. Stoga je utjecaj povećanja cijena na potrošnju negativno elastičan”, kaže Danijela Kuliš. Iako se slaže da je povećanje trošarine radi ispunjavanja minimalnih standarda oporezivanja u EU-u i suzbijanja pušenja u načelu dobra odlu-

ka, očekivani prihod za državni proračun vjerojatno bi bio puno veći suzbijanjem krijumčarenja i ilegalne trgovine duhanskim proizvodima. Luksuz ili nužnost Kod cijena goriva, objašnjava Danijela Kuliš, postoji veća elastičnost nego kod cijena duhanskih proizvoda. Postoji mogućnost supstituta (npr. korištenja javnog prijevoza), zatim mnogo toga ovisi o udjelu troškova za gorivo u ukupnom dohotku kupca (smanjuje se potrošnja ako cijena prelazi neku granicu), a dosta ovisi i o tome je li prijevoz luksuz ili nužnost. Minimalni iznos trošarine propisan na bezolovni benzin u Europskoj uniji iznosi 359 eura na 1000 litara, odnosno oko 2600 kuna na 1000 litara. Prema novom prijedlogu, iznos trošarine na bezolovni benzin je 3100 kuna na 1000 litara, odnosno 428 eura na 1000

litara. Nižu trošarinu od predložene primjenjuje samo šest zemalja – Bugarska, Estonija, Cipar, Latvija, Portugal i Finska. Hrvatska se sa svojom novom stopom izjednačila s Mađarskom, a

obzirom na današnje ukupno kretanje tržišta nafte i naftnih derivata, stanje više nije nestabilno kao 2007., ocijenili su u Vladi, te su sukladno planu izlaska iz recesije vratili trošarine na benzin na ra-

Prihodi od trošarina u

Trošarine na osobne odnosu prema BDP-u (u postocima) automobile, ostala Luksemburg 4,53 motorna vozila, Finska 3,06 plovila i zrakoplove Danska 2,48 Njemačka 2,65 u državni su Austrija 2,08 proračun u 2007. Portugal 2,91 i 2008. donijele Nizozemska 1,8 2,67 po 1,4 milijarde Italija 2,91 kuna. U 2009. ta Irska EU 15 2,72 brojka pada na 696 Hrvatska 4,2 milijuna kuna Izvor: Europski parlament, 2004. približila se Austriji i Sloveniji. U Italiji i Njemačkoj trošarine su još uvijek više – 0,564 eura po litri, odnosno 0,645 eura po litri. U Vladinoj uredbi kojom se povećavaju trošarine na benzin navodi se da je visina trošarine bila ista od 2007. godine, kada je sniženje posebnog poreza na bezolovni benzin bilo uvjetovano nestabilnošću tržišta sirove nafte i pokušajem da se umanji štetno djelovanje tog tržišta na maloprodajnu cijenu pogonskih goriva. S

zinu iz svibnja te godine. Godišnje bi na taj način državni proračun trebao ubrati 220 milijuna kuna više nego u 2009. godini. Trošarine na automobile Nedavno su se s prijedlogom o smanjenju trošarina javili i trgovci automobilima. Prema izjavi Vedrana Prasnikara, generalnog direktora PZ Auta i zamjenika predsjednika Udruženja trgovine motornim vozilima i dijelovima pri

HGK-u, smanjenje trošarina potaknulo bi promet automobilima. Prema njegovim riječima, tržište automobila za održavanje na rentabilnoj razini treba prodaju od 60.000 novih automobila godišnje, a zbog krize je prognoza da će rezultat ove godine biti samo 35.000. Statistički podaci potvrđuju njegovu ocjenu da zbog smanjene prodaje automobila štetu trpi i proračun. Prema podacima Ministarstva financija trošarine na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove u državni su proračun u 2007. i 2008. donijele po 1,4 milijarde kuna. U 2009. ta brojka pada na 696 milijuna kuna, a u planu za 2010. je tek nešto više, oko 710 milijuna kuna. Vlada je nedavnim izmjenama Zakona o porezu na dobit pokušala povećati prihode u smjeru većeg oporezivanja plovila i zrakoplova koji su kupovani na ime poduzeća (ako se ne koriste za iznajmljivanje, nego u osobne svrhe vlasnika). Trgovci prometnim sredstvima zasad još nisu uspjeli izlobirati da se promet potakne smanjenjem trošarina.

Trošarine na devet skupina proizvoda

Paušalna trošarina po kotlu rakije

U Hrvatskoj su trošarine uvedene 1994. godine i to u devet područja (na kavu, naftne derivate, alkohol i alkoholna pića, duhanske prerađevine, pivo, bezalkoholna pića, osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, luksuzne proizvode, premije osiguranja od automobilske odgovornosti). Broj trošarina u Hrvatskoj znatno je manji od broja trošarina u većini zemalja EU-a, gdje se u nekima od njih oporezuje i do 20 i više različitih proizvoda, kao na primjer u Francuskoj ili Danskoj, iako svugdje nije riječ o klasičnim trošarinama nego i o nekim posebnim davanjima ili naknadama. Trošarine u Hrvatskoj plaćaju proizvođači i uvoznici te oni koji nabavljaju ili primaju te proizvode iz inozemstva, osim onih koji su prema carinskim propisima oslobođeni takvog plaćanja. Postupak oporezivanja od 1. siječnja 2002. provodi Carinska uprava.

Zakonom o trošarinama iz 2009. godine uvedeni su i novi predmeti oporezivanja, uz pivo i vino tu su i etilni alkohol te ostala pića dobivena vrenjem i međuproizvodi. Trošarine se plaćaju na pića koja sadrže više od 1,2 vol. alkohola. Bezalkoholno pivo više nije oporezivo jer se pivom smatra samo pivo s volumnim udjelom stvarnog alkohola koji prelazi 0,5 vol. Na vino i pivo proizvedeno za osobne potrebe ne plaćaju se trošarine, ali je uvedeno pravilo da mali proizvođači jakih alkoholnih pića, primjerice rakije, za osobne potrebe postaju trošarinski obveznici. Trošarinu moraju plaćati prema flat rate modelu, odnosno prema zapremnini kotla. Trošarina za svaki kotao zapremnine 40 do 100 litara iznosi 100 kuna, a za kotao zapremnine veće od 100 litara iznosi 200 kuna. Trošarina na pivo inače se plaća u iznosu od 40 kuna za jedan posto volumnog udjela stvarnog alkohola sadržanoga u jednom hektolitru gotovog proizvoda.

S MARKOVA TRGA

( 122,3 mlrd kn

Privredni vjesnik Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

( 108,3 mlrd kn

potrošit će se do kraja godine

planira uprihoditi država

REBALANS DRŽAVNOG PRORAČUNA

Manjak težak 14 mil Proračunski prihodi smanjuju se za 4,5 milijardi kuna, a rashodi povećavaju za 898,2 milijuna kuna. Deficit se povećava s bruto domaćeg proizvoda Vesna Antonić antonic@privredni.hr

aljda najstrože čuvana tajna u državi napokon je izašla na vidjelo. Dakako, riječ je o rebalansu ovogodišnjeg proračuna koji je već dobio epitete light, predizborni, kozmetički, uz komentare kako je riječ o kupnji socijalnog mira i konstataciju kako od Vladina Programa ekonomskog oporavka nema ni “p”. Neki su, pak, od očaja valjda, zapjevušili i onu prastaru pjesmicu o brodu koji tone. Razumljivo da Banski dvori

sve takve ocjene negiraju. I na prošlotjednoj sjednici Vlade kad su iznesene toliko iščekivane rebalansirane budžetske brojke, premijerka Jadranka Kosor oštro je uzvratila kritičarima ističući kako “rebalans nije predizborni i cilj mu nije održavanje na vlasti, nego snaženje gospodarstva i održavanje standarda građana”. Program gospodarskog oporavka se provodi i jedina mjera koja nije provedena su naknade za nezaposlene, bila je kategorična premijerka dodavši kako je do toga došlo jer se nije mogao postići do-

govor sa sindikatima o isplati regresa, božićnica i Zakonu o radu. “Odlučili smo da ne smanjuje-

Država se planira ove godine zadužiti za 34,6 milijardi kuna, a do sada se zadužila za oko 25,1 milijardu mo plaće, mirovine, rodiljne naknade, doplatke za djecu i socijalna davanja najugroženijima, jer bi se to negativno odra-

KOMENTAR: dr. ŽARKO PRIMORAC, EKONOMSKI ANALITIČAR Vlada nema kapaciteta da državu izvuče iz krize Prijedlog rebalansa državnog proračuna pokazuje kako Vlada nema kapaciteta da se ozbiljnije uhvati u koštac s gospodarskom krizom kroz koju prolazi Hrvatska. Nadalje, “kozmetički” proračun, kako su ga neki s pravom nazvali, upućuje na to da Vlada odstupa od Programa ekonomskog oporavka koji je proljetos usvojila. Taj program, čiji je glavni cilj smanjivanje javne potrošnje radi povećavanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva usvojili su, barem deklarativno, i svi politički partneri sadašnje Vlade uključujući i sindikalne lidere. Dakle, Vlada je imala mandat i suglasnost socijalnih partnera da se ozbiljnije uhvati u koštac s problemom predimenzionirane potrošnje i usmjerava ekonomski brod prema izlasku iz krize. Činjenica da je postupila suprotno očekivanjima stručne i opće javnosti pokazuje da su u igri predizborne kalkulacije i koalicije. Problem je to što ćemo s ovakvim prora-

čunom biti mirni samo nekoliko mjeseci, a negativne posljedice su brojne. Država se mora dalje zaduživati i javni dug, uključujući i garancije koje će se izvjesno realizirati, bit će veći od 60 posto BDP-a, deficit proračuna porast će na oko šest posto BDP-a, a može doći u pitanje i kreditni rejting zemlje, što bi bilo katastrofalno budući da se moramo dalje zaduživati u inozemstvu. Sve će to značajno oslabiti naše napore da svladamo postojeću krizu iz koje, i inače, Hrvatska najsporije izlazi od svih zemalja u regiji. I sve to ne bi bilo najgore da Vlada ovim nije pokazala da nije spremna ništa žrtvovati kako bi se svladala aktualna ekonomska kriza. Ona je, ustvari, pokazala da je nedosljedna, podložna pritiscima i kolebljiva kada se suoči sa stvarnim problemima. A to drugim riječima znači da nema kapaciteta da ovu zemlju izvuče iz krize. Konzekvence takve politike su sasvim jasne, ali i poučne za svaku buduću vladu. Naravno da bi se mnogo kritike moglo uputiti i Vladinim koalicijskim i socijalnim partnerima koji nisu pokazali mudrost ni osjećaj za ozbiljnost trenutka. U svakom slučaju, cijena ovakvih poteza će se vrlo brzo morati platiti, ali na višoj razini problema i teškoća od onih kroz koje danas prolazimo.

zilo na prihodovnu stranu proračuna i na standard građana”, naglasila je predsjednica Vlade ističući kako je “prečešljavanjem” rashoda po ministarstvima ušteđeno 1,5 milijardi kuna, što znači odricanje od mnogih projekata. “Svi traže da se nečega odreknemo, ali je malo tko spreman odreći se onoga što njemu pripada”, ocijenila je. Golema rupa Bilo kako bilo, brojke (ma koliko većini ljudi bile dosadne) jasno pokazuju kako se proračunski prihodi smanuju za 4,5 milijardi kuna, a rashodi povećavaju za 898,2 milijuna kuna. Time se planira na prihodnoj strani proračuna podvući crta na iznosu od 108,3 milijarde kuna, a na rashodnoj na 122,3 milijarde. To istodobno znači kako se deficit proračuna povećava s prvobitnih 8,6 milijardi kuna za još 5,4 milijarde, znači na 14 milijardi kuna, ili na 4,2 posto bruto domaćeg proizvoda. Valja napomenuti kako je rebalans rađen na projekciji realnog pada BDP-a od 1,6 posto u ovoj godini.

Rebalansom se osigurava dodatnih 356,7 milijuna kuna za isplatu mirovina, 386,5 milijuna kuna za naknade za nezaposlene te 50,6 milijuna kuna za aktivnu politiku zapošljavanja. Također je namaknuto dodatnih 600 mi-

lijuna kuna za subvencije poljoprivredi, 300 milijuna za naknade šteta uzrokovanih elementarnim nepogodama te 100 milijuna kuna za rodiljne naknade i 170 milijuna kuna za provedbu referenduma o izmjenama Zakona o radu.

Hrvatska gospodarska komora Nedostatak jasnog i prepoznatljivog cilja Vladin prijedlog rebalansa proračuna iz Hrvatske gospodarske komore komentirali su podsjećanjem da je Komora, anticipirajući produbljavanje krize u 2010. i 2011. godini, još početkom 2009. predložila 15-ak mjera za ublažavanje posljedica krize. Tada su, između ostalog, zagovarali i linearno smanjenje svih proračunskih pozicija radi fiskalne konsolidacije. Ne umanjujući značenje proračuna, HGK ističe da ne smijemo zaboraviti ono što mu prethodi, a to je ukupna državna politika na temelju konsenzusom dogovorene razvojne strategije nacije. U nedostatku jasnog, svima prepoznatljivog cilja uvijek ćemo imati one koji će biti dežurni krivci i one koji će sa strane promatrati i dijeliti lekcije čekajući svoj probitak, upozoravaju iz Komore i zaključuju da je ovo vrijeme odgovornosti svih nas u društvu.

www.privredni.hr Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

( 62 mlrd kn

prihodi od poreza planirani rebalansom

ijardi kuna prvobitnih 8,6 milijardi kuna za još 5,4 milijarde ili 4,2 posto biti još 5,9 milijuna kuna (54,2 umjesto 49,3 milijuna kuna). Smanjenja su pak uvelike povezana s ispunjavanjem uvjeta za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji, pa se tako subvencije brodogradnji smanjuju za 70 milijuna kuna (sa 96,2 na 26,2 milijuna kuna). Krešu se i subvencije za poticanje izvoza sa 42,3 na 27,3 milijuna kuna, kao i one namijenjene restrukturiranju i razvoju pojedinih grana industrije, i to sa 93,5 milijuna na 78,6 milijuna kuna.

Kad je riječ o rashodnoj strani proračuna, od 122,3 milijarde kuna čak 120,29 milijardi čine rashodi poslovanja što je povećanje od jedan posto ili 1,21 milijardu kuna. Od toga najviše novca, 66,5 milijardi kuna, otpada na socijalne transfere građanima što je za 703,7 milijuna kuna više u odnosu na prvotni plan. Tako će se za mirovine izdvojiti 35 milijardi kuna, za zdravstvo 20,8 milijardi, za socijalna davanja i rodiljne naknade 2,2 milijarde kuna. Troškovi za plaće dosegnuli su 22,5 milijardi kuna što je za 42,3 milijuna kuna više od planiranog. Rashodi za kamate su 6,3 milijarde. Na različite subvencije planira se utrošiti

ove godine 6,4 milijarde kuna, što znači da su povećane za 527,6 milijuna kuna, s time da se neke povećavaju, a neke smanjuju. Najznačajnije je povećanje poticaja u poljoprivredi od 600,6 milijuna kuna, tako da će se poljoprivrednicima ove godine isplatiti proračunskih 3,49 milijardi kuna. Slijede poticaji za očuvanje prometne povezanosti regija Croatia Arlinesu, povećani za 40 milijuna kuna (s planiranih 75 na 115 milijuna kuna). Mjere aktivne politike zapošljavanja subvencionirat će se s dodatnih 22 milijuna kuna (rast sa 28,4 na 49,8 milijuna kuna), dok će poduzetnici u turizmu do-

Drugima je još gore Na prihodnoj strani, pak, porezni su prihodi rebalansom planirani na razini od 62 milijarde kuna, što je u odnosu na prvotni plan smanjenje od 3,5 milijardi. Od poreza na dohodak državna bi blagajna trebala po novome uprihoditi 1,2 milijarde kuna (smanjenje od 337,4 milijuna kuna). Očekivanja od poreza na dobit smanjena su za dvije milijarde kuna, na 6,3 milijarde. Izdašnost poreza na imovinu smanjena je za 70,1 milijun, na 491,3 milijuna kuna. Smanjena su očekivanja i od poreza na dodanu vrijednost, i to za 937,2 milijuna kuna ili na 37,9 milijardi kuna. Od trošarina se očekuje dodatni prinos od 302,2 milijuna te bi one budžetu trebale pridonijeti sa 11,3 milijarde kuna. Od doprinosa država ove godine planira uprihoditi 38,8 milijardi kuna, što je 1,6 milijardi manje od planiranog.

( ili 3,5 mlrd manje u odnosu na prvotni plan

Mato Topić, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Nedovoljno poticaja za malo gospodarstvo Prijedlog izmjena i dopuna državnog proračuna za ovu godinu karakterizira povećanje proračunskog deficita. Sa stajališta obrtništva ističemo da u tom prijedlogu izmjene proračuna nisu prihvaćeni prijedlozi Hrvatske obrtničke komore (HOK) o potrebi većeg poticanja gospodarstva i to posebice malog gospodarstva. Primjerice, prošle godine, kada je Vlada predložila, a Sabor usvojio zakon kojim je uvedeno plaćanje kriznog poreza i za obrtnike, HOK se tome oštro usprotivio, ukazavši kako je porezno opterećenje obrtnika i poduzetnika na granici izdržljivosti, te da svaki novi porezni namet djeluje iznimno destimulativno na obavljanje gospodarskih djelatnosti, a što je u uvjetima globalne gospodarske krize još naglašenije. Posljedica je drastično smanjena gospodarska aktivnost. U obrtništvu to je objektivno procjenjivo kroz podatke o smanjenju broja obrta i obrtnika te kroz broj blokiranih obrtnika. HOK je višekratno predlagao Vladi mjere kojima bi se olakšao položaj obrtništva, riješili najteži problemi te time potaknula i oživjela gospodarska aktivnost koja je preduvjet većem zapošljavanju. Sasvim je jasno da i jedno i drugo jedino mogu dugotrajno pridonijeti većim proračunskim prihodima zbog povećane osnovice

oporezivanja. Stoga smo Vladi i resornim tijelima dostavili konkretne prijedloge izmjena zakona kojima bi se problemi obrtništva počeli rješavati. Konkretno, riječ je o prijedlozima za suzbijanje sive ekonomije; za reguliranje financijske nediscipline, uvođenje poreznih olakšica za početne godine rada s ciljem poticanja samozapošljavanja u obrtu te za izjednačavanje statusa obrtnika kao samozaposlenih osoba, s pravnim osobama s jedne i vlastitim radnicima s druge strane, kao i neriješeno pitanje poslovnih prostora. Rješavanje tih pitanja smatramo presudnim glede uvjeta poslovanja u obrtništvu te predlažemo da se i kod donošenja rebalansa proračuna, jednako kao što smo predlagali i kod donošenja samog proračuna, o tome povede računa kao i da se proračun uskladi i s usvojenim Vladinim Programom oporavka gospodarstva koji predviđa veće poticaje gospodarstvu, a smanjenje opterećenja gospodarstva kroz smanjenje troškova države.

Hrvatska udruga poslodavaca Daljnje zaduženje države Rebalans proračuna donosi nastavak dosadašnje ekonomske politike, a država će se i dalje morati zaduživati za financiranje tekućih izdataka, ocijenili su čelnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) nakon sastanka s premijerkom Jadrankom Kosor. Rekavši kako HUP nije sudjelovao u izradi rebalansa te da ga je samo primio na znanje, član Izvršnog odbora HUP-a Ivica Mudrinić istaknuo je kako rebalansom “nije došlo do promjene ekonomske politike” te da je riječ o produžetku dosadašnjeg stanja, odnosno djelomičnom uravnoteženju proračuna povećanjem trošarina. “Vlada je nešto uštedjela u svojim troškovima, međutim i dalje se zadužujemo kako bismo financirali tekuće poslovanje države”, ocijenio je Mudrinić dodavši kako je to i očekivano budući da je prostor za manevar sužen jer su Također valja napomenuti i da se država, umjesto ranije planiranih 28,5 milijardi kuna, planira zadužiti za ukupno 34,6 milijardi kuna za otplatu dospjelih obveza i financiranje deficita, a do sada se zadužila za oko 25,1 milijardu kuna.

proteklih godina propuštene sve prilike da se provedu reforme i smanji potrošnja. ”U ovom trenutku to je tehnički ispravno, ali ne signalizira nikakav zaokret. Nadamo se da će se Vlada ozbiljno pozabaviti podizanjem investicija kako bismo dinamizirali gospodarstvo i stvorili barem početak rasta i oporavak gospodarstva”, zaključio je Mudrinić. Čelnik HUP-a Damir Kuštrak smatra da je sreća što nije došlo do povećanja poreza, barem ne drastičnog. Prema njegovu mišljenju privatne investicije su jedine koje, uz razumnu javnu potrošnju, mogu izvući zemlju iz krize.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker ustvrdio je kako dodatnog prostora za kresanje nije bilo ako se nije željelo smanjiti plaće, mirovine, zdravstvo, socijalna davanja... “Vlada je pokazala da ima snage reći istinu, a istina

uvijek pobjeđuje, svidjelo se to kome ili ne”, kazao je Šuker ističući kako je proračunski deficit u većini europskih zemalja veći od hrvatskoga, kao primjerice u Velikoj Britaniji gdje iznosi 12 posto BDP-a ili Njemačkoj gdje iznosi pet posto BDP-a.

10 PREDSTAVLJAMO

( 120.000 litara

Privredni vjesnik Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

( obrađeno 150

kapacitet podruma

općina i gradova

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA TRS, ILOK

Artur Erceg, Split

Hrvatska na dlanu Projekt potiče decentralizaciju, transparentnost rada lokalne samouprave, domaći turizam, regionalni razvoj, jačanje manjih i ruralnih sredina...

Ma kakve zalihe! PZ Trs je na tržište od početka krenuo s realnim i prihvatljivim cijenama, bez obzira na to što su gotovo sva njihova vina u kategoriji vrhunskih

oljoprivredna zadruga Trs nastala je spajanjem obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Bošnjak i Faletar. Suradnja mladog enologa Zlatka Bošnjaka i Marija Faletara zapo-

S ciljem razvijanja turizma preuzeli su zgradu negdašnje najstarije vinarske zadruge u Iloku čela je 2003. godine kada su proizveli 30.000 litara vina. Ta su dva zaljubljenika u vino prije tri godine započela s plasmanom pod zajedničkom markom Trs, a u to je vrijeme Zadruga uz četiri člana iz tih dviju obitelji dobila još dva nova člana koji se bave proizvodnjom grožđa. Bošnjak i Faletar su vlasnici podruma kapaciteta 120.000 litara te 33 hektara vinograda. Prošle godine zasadili su novih 10 hektara vinograda, a otkupljuju grožđe s još 10 hektara u vlasništvu njihovih stalnih kooperanata. “Proizvodnju baziramo na sedam sorti kvalitetnih vina, od čega

su bijela zastupljena najviše s graševinom, chardonnayem, rajnskim rizlingom te tramincem. Crna vina su frankovka, cabernet sauvignon i cabernet franc”, ističe Zlatko Bošnjak, upravitelj PZ-a Trs, dodajući kako se planira proizvodnja vina od 10 sorti. Marijo Faletar upozorava na tešku situaciju na tržištu vina misleći pritom na sve veće zalihe koje rezultiraju snižavanjem ci-

jena vina. “Mi zasad nemamo takvih problema jer smo u samom početku krenuli na tržište s realnim i prihvatljivim cijenama, bez obzira na to što su gotovo sva naša vina u kategoriji vrhunskih”, pojašnjava Faletar. I vinski turizam Trs svoje proizvode plasira na području Slavoni-

je i Zagreba. Za razliku od većine svojih kolega, nisu obradili primorsko područje Hrvatske. “S obzirom na to da ćemo za nekoliko godina imati veće količine vina, planiramo malo bolje obraditi to područje te početi s izvozom u Bosnu i Hercegovinu te Srbiju”, dodaje Faletar. Bošnjak i Faletar puno očekuju od sve bržeg razvoja turizma na iločkom području. Stoga su preuzeli atraktivnu zgradu negdašnje najstarije vinarske zadruge u Iloku koja je jedno vrijeme bila u sklopu Vupika, a potom i HEP-a od kojega ju je Trs i kupio. “Planiramo je potpuno renovirati te razvijati vinski turizam. U sklopu zgrade smo već uredili prostorije za degustacije, a uređujemo i nekoliko apartmana. Podrum namjeravamo rekonstruirati postupno i to ponajprije vlastitim sredstvima jer se ne namjeravamo pretjerano zaduživati”, naglašava Bošnjak. Dovršetkom investicije ta bi dva zadrugara, zajedno s partnerima, imala podrum kapaciteta od oko 600.000 litara. (J.V.)

rtur Erceg je obiteljska tvrtka sa 17-godišnjim iskustvom u marketingu i promociji. Od osnivanja 1992. godine to je splitsko poduzeće višestruko nagrađivano na nacionalnim festivalima oglašavanja, a u posljednje vrijeme svoje ideje i kreacije usmjerava na web i brend projekte. U političkom marketingu bili su prva hrvatska agencija angažirana za predsjedničku kampanju u stranoj zemlji, pokrenuli su portale izbornerazlike.com i izbornimarketing.com te predstavili projekte brendiranja Splita kao svjetske luke sporta ili Prokurativa kao trga dalmatinske glazbe. Najavljuju nove zanimljive projekte s izrazito društvenom misijom, a velik interes javnosti nedavno su potaknuli projektom Lokalna Hrvatska. “Na jednom mjestu predstavljamo Hrvatsku, od najmanjeg naselja do metropole. Naime, najavljenim ukidanjem pojedinih općina nestat će i zadnji spomen brojnih lokacija u državnim tijelima, a ta ušteda neće spasiti nego unazaditi decentralizaciju Hrvatske. Gradovi

odavno ne prepoznaju ni vlastite kvartove, a kamoli novoizgrađena udaljena naselja. Maloopćinske čelnike i vijećnike treba educirati i pomoći im u samostalnom brendiranju i razvoju, jer svugdje u svijetu se male sredine potiče na razvoj, a ne jednostavno - briše”, kaže predsjednica Udruge Lokalna Hrvatska Meri Kraljević. Obilazeći manja i veća mjesta, ta je udruga obradila više od 150 općina diljem Hrvatske. Na stranicama www.lokalnahrvatska. hr predstavlja se Hrvatska “na dlanu”, počevši od osnovnih mjesnih podataka, životopisa direktno izabranih čelnika, vizije razvoja, do linkova na lokalne web stranice i poduzetničke zone. Prijenos u realnom vremenu Na stranici se nalaze i najnovije vijesti iz pridruženih općina i gradova čije web stranice imaju RSS tehnologiju. “Prenoseći u realnom vremenu, automatski i direktno vijesti s webova Baške, Biograda, Brdovca, Cetingrada... ravno-

pravno s Karlovcem, Rijekom, Porečom..., stvorili smo uistinu jedinstven informacijski prostor. Projektu Lokalna Hrvatska nedavno se pridružila i Udruga obiteljskih i malih hotela, čiji je predsjednik Šime Klarić odmah prepoznao njegov turistički potencijal. Kod nas nema diskriminacije malih i velikih, ‘krivih’ naslova, potezanja novinara za rukav, ovisnosti o tiražnim temama, nema ni ‘vječnih’ nacionalnih političara ili medijskih celebrityja”, ističe Tihana Alfirević, dopredsjednica Udruge.

Projektu Lokalna Hrvatska pridružila se i Udruga obiteljskih i malih hotela Iz kratkog pregleda stranica vidljivo je da je riječ o projektu koji ima više misija, od poticanja decentralizacije, transparentnosti rada lokalne samouprave, jačanja manjih i ruralnih sredina, poticanja unutarnje pokretljivosti i domaćeg turizma do općeg regionalnog razvoja. (J.V.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

( 12 zaposlenika u tvrtki Salona var

( 250.000 € vrijedan stroj Water Jet

SALONA VAR, SOLIN

Novi stroj konkurira umjetnicima

*vijesti Kupujmo hrvatsko u Daruvaru Akcija Kupujmo hrvatsko Hrvatske gospodarske komore održala se protekli vikend u Daruvaru. Ove godine pridružila joj se i zajednička akcija Ministarstva gospodarstva, Hrvatske obrtničke komore i HGK-a pod nazivom Vrijedne ruke, kojoj

Stroj Water Jet može izrađivati reljefe, a za ispunjavanje želja kupaca ponekad je dovoljna samo digitalna fotografija ili idejno rješenje Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

roizvodnu tvrtku Salona var utemeljio je poduzetnik Mladen Stupalo 1995. godine. Stupalo je u izazov proizvodnje krenuo gotovo ni iz čega, a danas zapošljava 12 radnika osposobljenih za visokotehnološke složene poslove. Salona var ne izvodi poslove klasičnog zavarivanja nego poslove specijalnog reparaturnog zavarivanja, navarivanja i metalizacije. Tvrtka ima dugu referentnu listu po-

Oblici rezanja i kombinacije koje može izvoditi ovaj stroj nemaju granica, kaže Stupalo čevši od izvođenja poslova na hidroelektranama u cementnoj industriji i brodograđevnoj industriji. “Reparaturnim radovima možemo pružiti potpunu uslugu bilo kojoj industrijskoj grani u regiji, a korisnike naših usluga imamo u petnaestak europskih zemalja. U reparaturi nismo nikada doživjeli neuspjeh, odnosno možemo sve riješiti”, istaknuo je Mladen Stupalo, vlasnik i direktor tvrtke Salona var. Stupalo je sa sveučilišnim profesorima Domazetom i Krstulovićem objavio i znanstveni rad Zavarivanje puknuća reverzibilne Francis turbi-

ne (155MW, 14,8 tones), HE Velebit, a suautor je na još dva stručna rada. Svoje usavršavanje i zavidne vještine pripisuje radu u tvrtki Dalmacijacement koju smatra riznicom znanja u ovoj vrsti poslova. Staro postaje novo “Izvodimo potpunu sanaciju grana, hvataljki, utovarnih ruku, glava i blokova te radilica motora na svim građevinskim strojevima. Izvodimo reparaturu pukotina na glavama i blokovima motora”, pojašnjava Stupalo. Njegova tvrtka bavi se izradom novih propelerskih osovina do osam metara dužine, obno-

vom oštećenih propelera - kako onih izrađenih od čeličnih, tako i od nehrđajućih - inoks, aluminijskih i bakrenih legura. Obnavlja istrošene, napukle i puknute klipove, stare i dotrajale ispušne ventile i sjedišta ventila, popravlja stare i dotrajale propelerne osovine, metalizira mjesta ležišta radi veće trajnosti, izrađuje konuse i kunjeve. “Obavljamo pregled, čišćenje, zavarivanje, navarivanje, brušenje i poliranje lopatica, turbinskih kola, difuzora, kao i navarivanje kompletnih drobiličnih postrojenja tvrdoće do 62 HRC, zatim automatsko navariva-

nje MIG/MAG-om i EPPom kola dizalica, osovina i klipova, užetnjača te košuljica ležaja navarenih broncom. Nudimo usluge metalizacije počevši od plinske metalizacije prahom i žicom, elektrootporne te plinske metalizacije za keramiku. Obavljamo i uslugu pjeskarenja metalnih dijelova”, dodaje Stupalo. Jedinstveni stroj Salona var odnedavno je jedina tvrtka u regiji koja u svom pogonu ima dragocjeni stroj Water Jet češkog proizvođača PTV. Riječ je o jedinstvenom stroju za rezanje vodenim mlazom u 2D i 3D

tehnici. Projekt nabave i ugradnje stroja vrijedan je više od 250.000 eura. Ovaj stroj vodenim mlazom precizno i brzo, u 3D tehnici, reže sve materijale bilo da je riječ o drvu, čeliku, staklu, kamenu ili pak kombinaciji različitih materijala. “Stroj je svojevrsna konkurencija umjetnicima jer može izrađivati reljefe, a za ispunjavanje želja naših kupaca potrebna je ponekad samo digitalna fotografija ili slično idejno rješenje”, naglašava Stupalo. Stroj ne proizvodi nikakvo zagađenje niti se pri proizvodnji oslobađaju štetni plinovi, a uštede energije su goleme. Zbog takvih prednosti, prema Stupalovim riječima, kupci takvih strojeva u gospodarskoj velesili kao što je SAD imaju poticaje u vrijednosti polovine ukupne cijene stroja. Stupalo je za njegovu kupnju morao izdvojiti vlastita sredstva te podići kredit kod komercijalne banke. Za rukovanje strojem Water Jet tvrtka je nedavno zaposlila po jednog mladog inženjera i tehničara, ali ni za njihovo zapošljavanje nije dobila poticaj. “Oblici rezanja i kombinacije koje može izvoditi ovaj stroj nemaju granica. Ponekad dobijemo i zahtjev za rezanje i izradu nekih komada putem digitalne fotografije iz inozemstva, a uštede skupih materijala, poput mramora, vrlo su velike kada se radi na ovakvom stroju”, zaključio je Stupalo.

je cilj promovirati ljude koji proizvode ekološke proizvode, suvenire, rukotvorine, tradicijske proizvode... U promotivnoj prodaji kvalitetnih hrvatskih proizvoda nositelja znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta te proizvoda Vrijednih ruku sudjelovalo je 108 tvrtki i poduzetnika. Dan otvorenih vrata Karlovačke pivovare Karlovačka pivovara i ove je godine otvorila svoja vrata građanima, pa su tako proteklog petka radnici Pivovare proveli posjetitelje kroz proces proizvodnje Karlovačkog piva i pokazali im nove projekte. Karlovačka pivovara jedan je od najvećih hrvatskih izvoznika piva i ostalih proizvoda u Australiju, Austriju, BIH, Njemačku, SAD, Sloveniju, Švedsku i Švicarsku. Oglašivačke kampanje u borbi za Effie nagrade Čak 40 oglašivačkih kampanja, koje su od 1. siječnja 2009. do 31. ožujka 2010. postigle značajne poslovne rezultate te uspješno ostvarile ciljeve koje su im zadali klijenti, prijavljeno je na središnje marketinško natjecanje u Hrvatskoj – Effie Awards 2010. Svečana dodjela nagrada održat će se 22. listopada u Zagrebu u sklopu dvodnevne Effie konferencije, a u organizaciji Best Marketinga i Hrvatske udruge reklamnih agencija.

12 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

( 3,58 mil kn

( 130 godina tradicije

Novi početak Centra za brdsko-planinsku poljoprivredu

Marjan Vučak, predsjednik Uprave Megglea

plaćeno za Zavod

mljekarstva Meggle u Bavarskoj

U Hrvatsku ul a sve iz vlastit Samo prošle godine u proizvodnju i infrastrukturu uloženo posljednje dvije godine porastao je s osam na 13 posto

Primorsko-goranska županija kupila Zavod za krumpir Zavod je nekoć bio i uspješno poduzeće i središte inventivnosti u novim oblicima poljoprivrednih djelatnosti Barbara Marjanović

a trećoj javnoj dražbi Primorsko-goranska županija za 3,583 milijuna kuna kupila je Zavod za krumpir Stara Sušica u stečaju, gdje će u dogledno vrijeme razvijati Centar za brdsko-planinsku

Stečaj je proglašen prije dvije godine, a Zavod je sada prodan za cijenu višestruko nižu od početne poljoprivredu čijih se nekoliko prostorija nalazilo u sklopu Zavoda. Riječ je o dioničkom društvu za oplemenjivanje, kontrolu i introdukciju sjemenskog krumpira koje na četiri hektara zemljišta (od čega hektar i pol u građevinskoj zoni) ima šest uglavnom devastiranih nekretnina, među kojima je upravna zgrada koja obuhvaća 360 četvornih metara, staklenici 300 četvornih meta-

ra, dva skladišta za krumpir, radionice i dva silosa koja su u prilično dobrom stanju, kazao je novinarima zamjenik župana Vidoje Vujić. Župan Zlatko Komadina za ovu odluku treba još i zeleno svjetlo Županijske skupštine, s obzirom na to da vrijednost nekretnine prelazi milijun kuna. Vujić je podsjetio kako je Zavod u nekoliko godina promijenio više vlasnika koji su ga doveli do stečaja, a posljednji je zagrebačka tvrtka Chromos agro. Tu je Županija već prije planirala izgraditi novi prostor za Centar za brdskoplaninsku poljoprivredu, za što je izdana i građevinska dozvola, ali zbog aktualne financijske krize to ipak nije uspjela realizirati. Još prilikom druge dražbe u siječnju ove godine Vujić je kazao da će se sredstva izdvojiti iz Regionalnog fonda za razvoj koji je PGŽ osnovao prošle godine, te da će se novac u njega vratiti rebalansom županijskog proračuna. Procijenjena vrijednost nekretnina Za-

voda za krumpir Stara Sušica u stečaju prvotno je, prema procjeni sudskog vještaka, iznosila 7,357 milijuna kuna, ali je potom Općinski sud u Delnicama, reagirajući na žalbu tvrtke Chromos agro, taj iznos snizio na 5,102 milijuna kuna. Na prvoj javnoj dražbi 23. studenoga prošle godine Općinski sud utvrdio je kako se nekretnine ne smiju prodati ispod dvije trećine vrijednosti (3,4 milijuna kuna). Zavod je nekoć bio uspješno poduzeće u okviru kojeg se ne samo proizvodio krumpir i ostalo povrće, već je zahvaljujući kvalitetnom stručnom radu bio i središte inventivnosti u novim oblicima poljoprivrednih djelatnosti, a iznimno mnogo značio je goranskim poljoprivrednicima koji su u njemu uvijek mogli računati na stručnu pomoć i savjet. Nažalost, sve slabiji interes Gorana vezan uz poljoprivredu vodio je i sve težem funkcioniranju Zavoda, pa je prije dvije godine morao biti proglašen stečaj.

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

eggle Hrvatska je tvrtka nastala objedinjavanjem 130-godišnje tradicije jedne od vodećih europskih mljekara, bavarske kompanije u vlasništvu obitelji Meggle, te osječke mljekare koja svoje početke bilježi još davne 1949. godine kada je osnovana uz pomoć UNICEF-a. Unatoč gospodarskoj krizi, za Meggle je prošla godina bila godina rasta i uspjeha. Ostvarili su 287 milijuna kuna ukupnih prihoda, što je u odnosu na godinu ranije rast veći od tri posto. Ukupna dobit na kraju godine iznosila je 7,5 milijuna kuna. Tržišni je udio u posljednje dvije godine porastao s osam na 13 posto, a plan je da dosegne 20 posto. To je bio povod za razgovor s Marjanom Vučkom, predsjednikom Uprave Megglea Hrvatska i direktorom Meggleove regije Adria. Nedavno ste objavili da je Meggle GmbH preuzeo najveću albansku mljekaru Ferlat. Otvara li to vrata izvozu i vašoj tvrtki? - Ta je akvizicija prije svega izvrsna potpora našoj strategijskoj poziciji i širenju u ovoj regiji, no svakako će u budućnosti imati i veliku ulogu u sinergiji naših proizvodnih pogona u ovoj regiji te

razmjeni proizvoda. Već sada Meggle Hrvatska izvozi većinu asortimana, i to u Italiju, Grčku, Bugarsku i sve zemlje regije. Izvoz čini gotovo 20 posto trenutačnog prometa. Distribuciju gotovih proizvoda povjerili ste tvrtki Ricardo. Namjeravate li i druge slične poslove izdvajati iz core businessa? - U svibnju prošle godine započeli smo s outsourcingom nekih dijelova poduzeća. Dovoz sirovog mlijeka povjerili smo tvrtki Folding. Tada smo najavili da ćemo pokušati izdvojiti i distribuci-

Ni u jednom trenutku nismo zakasnili s isplatom dobavljačima. Na to smo posebno ponosni jer poznato je kakva je situacija s likvidnošću u cijeloj državi ju ako to bude moguće. Suradnjom s tvrtkom Ricardo otvorila se i ta mogućnost pa smo sada više nego zadovoljni tim partnerstvima. U ovom trenutku ne vidimo mogućnost izdvajanja drugih dijelova poduzeća jer se za to na hrvatskom tržištu nisu stvorili preduvjeti, no ukoliko se naši interesi poklope s odgovarajućom ponudom, zašto ne. Nama je najbitnije

jačati core business, optimizirati troškove, kako bismo mogli dalje investirati i unaprjeđivati osnovnu djelatnost. Lani ste imali velika ulaganja u infrastrukturu i plasirali ste 24 nova proizvoda. Planirate li daljnja ulaganja i koliko? Hoćete li, s obzirom na situaciju na tržištu kod nas i u BiH, možda povući neke proizvode iz prodaje i koje? - Samo prošle godine uložili smo u proizvodnju i infrastrukturu više od 19 milijuna kuna, a od ulaska na hrvatsko tržište ukupno 90 milijuna. Neki od naših proizvoda - kao jogurt maslac, maslac sa začinskim biljem, baguette, pakiranje trajnog mlijeka i navojni čep - još uvijek su jedinstvene inovacije na tržištu. Stalne investicije naša su snaga i plan za budućnost. Koliko ćemo investirati i u što, u prvom redu ovisi o planu i strategiji razvoja te o određenim tehničkim zahtjevima. A s obzirom na to da investicije financiramo iz vlastitog kapitala, naravno da one ovise i o financijskim rezultatima. Što se tiče asortimana, konstantno radimo na razvoju novih proizvoda, kao i na eventualnom ukidanju onih koji svojim obrtom ne zadovoljavaju zahtjeve kalkulacije.

www.privredni.hr Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

( 287 mil kn ukupnih prihoda ostvarila mljekara Meggle Hrvatska prošle godine

( 7,5 mil kn

ukupna dobit na kraju godine

Hrvatska i direktor regije Adria

ožili 90 milijuna kuna, og kapitala je više od 19 milijuna kuna. Prihodi su lani povećani za više od tri posto, a tržišni udio u samo na kretanje cijene. Tijekom godine imamo razdoblja kada postoji višak mlijeka na cijelom tržištu i tada svi imamo isti problem, dok je, primjerice, ljetni period razdoblje manje proizvodnje i tada svi pokušavamo osigurati dovoljne količine. No vidljivo je da se otkup u cijeloj državi smanjuje, što je najvećim dijelom posljedica prelaska ekstenzivne u intenzivnu proizvodnju, tj. okrupnjivanja proizvođača. To je prirodan proces u ovoj fazi razvoja poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. U kojem roku plaćate dobavljače? Kako komentirate zahtjeve proizvo-

đača za višim otkupnim cijenama mlijeka? - Mi do danas ni u jednom trenutku nismo zakasnili s isplatom dobavljačima. Isplata se

Meggle Hrvatska već sada izvozi većinu asortimana i to u Italiju, Grčku, Bugarsku i sve zemlje regije. Izvoz čini gotovo 20 posto prometa obavlja svakog 15. u mjesecu. Na to smo posebno ponosni jer poznato je kakva je situacija s likvidnošću u cijeloj državi. A što se tiče cijena, odnosno zahtjeva za njihovim povećanjem, smatramo da su oni uobičajeni. Onome tko kupuje uvijek je preskupo, a onome tko prodaje uvijek premalo. Zato postoje razgovori, dogovori,

Hrvatski proizvodi u Subotici Prepoznatljivi i specifični hrvatski proizvodi predstavljeni su na Četvrtom međunarodnom i regionalnom sajmu gospodarstva održanom prošlog tjedna u Subotici. Predstavljanje su zajednički organizirali Hrvatska gospodarska komora i tri ministarstva gospodarstva, poljoprivrede te vanjskih poslova. Na Sajmu su se predstavila 32 proizvođača iz Hrvatske. Prvi čarter let iz Koreje za Hrvatsku U Hrvatsku će u rujnu doći turisti iz Koreje i to prvim čarter zrakoplovom

kompromisi... Sve je to sastavni dio poslovanja. Početkom godine preuzeli ste novu funkciju. Koje vam je promjene ona donijela? - Početkom godine preuzeo sam vođenje regije Adria, u kojoj su sve zemlje bivše Jugoslavije i Albanija. Iako sam već više od 10 godina na čelu bihaćke mljekare te zadnjih 2,5 godina na čelu osječke mljekare, naravno da je odgovornost za sva ta tržišta veliki izazov, ali zasigurno i čast. Svaka je zemlja specifična, svako je tržište priča za sebe. Koliko je nekada teško, toliko je i zanimljivije. Rekao bih da se najveća promjena očituje u iznosu prijeđenih kilometara u mom autu. Drugo je sve stvar dobre organizacije i opet – odličnih suradnika. Svaki je moj uspjeh zapravo naš zajednički uspjeh.

Prvo sustav, a tek onda certifikacije

foto: Gojko Miti/Glas Slavonije

Kakva je situacija s otkupom mlijeka? Znam da ste lani povećali otkup, ali je li on dovoljan? Koji su najveći problemi kod otkupa? - Situacija je uvijek dinamična i to je dobro, kako za prerađivače tako i za proizvođače, a pritom ne mislim

*vijesti

U zadnje ste vrijeme osvojili mnogobrojna priznanja. - Od preuzimanja osječke mljekare radimo na konstantnoj kvaliteti i razvoju proizvoda. No, željeli smo ići nekim redom: prvo sustav, a tek onda certifikacije i nagrade. Krajem prošle godine konačno smo dovršili projekt dobivanja znaka Hrvatska kvaliteta za određene grupe naših proizvoda, nakon čega smo dobili i pravo korištenja znaka Mlijeko hrvatskih farmi, i to za čak 46 naših proizvoda. Uz nagrade s Eko Veta i Novosadskog sajma, kruna ove godine su medalje DLG-a, najznačajnijeg europskog ocjenjivanja kvalitete prehrambenih proizvoda i, naravno, oznaka Superbrands. Sve te nagrade priznanja su i vođenju poduzeća i strategiji, a prije svega priznanje ljudima i timu koji ih je odabrao. Jer, bez dobrih kadrova malo je toga moguće.

iz Koreje za Hrvatsku – Korean Air. To je rezultat organizacije korejskih agencija Kal Tours i Hanjin Travel Service s Hrvatskom turističkom zajednicom, priopćeno je iz predstavništva HTZ-a u Japanu. Prvi čarter zrakoplov u Zagreb će doći 18., a otići 25. rujna. Programi uključuju tri itinerera, a onaj u kojem je Hrvatska čini 70 posto kapaciteta zrakoplova. Korejski će turisti posjetiti Zagreb, Dubrovnik, Split, Zadar i Plitvice. Dan polja šećerne repe U organizaciji Viro tvornice šećera proteklog je tjedna održana tradicionalna manifestacija Dan polja šećerne repe. U Duboševici, na imanju tvrtke Anabbela proizvođačima šećerne repe i kooperantima Vira i Sladorane predstavljene su sorte šećerne repe tvrtki KWS, Strube, Syngenta i SESVanderHave. Za potrebe Vira u 2010. godini ugovoreno je i zasijano šećernom repom 10.234 hektara. Očekivani prinosi za ovogodišnju kampanju kreću se između 48 i 50 tona šećerne repe po hektaru, dok je planirana količina šećerne repe za preradu 550.000 tona.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

( oko 300 ptičjih vrsta

( 44 vrste ribe

trajno boravi u Kopačkom ritu

i 21 vrsta gmazova i vodozemaca

PARK PRIRODE KOPAČKI RIT

Tamo gdje se ljube Svetozar Sarkanjac

ok nekom ne smrkne, drugom ne svane – tako glasi okrutna, ali istinita narodna izreka. Naime, dok su nedavne poplave s početka ovogodišnjeg ljeta mnogima nanijele veliku materijalnu štetu, a uzrokovale i ljudske tragedije, u Parku prirode Kopački rit visoki je vodostaj i mnogo vode – prava blagodat. A što je i gdje se nalazi je Kopački rit? Kopački rit poplavno je područje nastalo djelovanjem dviju velikih rijeka u hrvatskom dijelu Baranje, zapravo u najjužnijem “ćošku” Baranje uz zapadne obale Dunava i sjeverne obale Drave. Upravo tamo gdje se Drava ulijeva u veliki Dunav. Valja znati kako nadmorska visina Baranje ne prelazi 250 metara, a područje Parka prirode nala-

zi se na njegovu najnižem dijelu, gdje se nadmorske visine terena kreću od 78 metara (na dnu Kopačkog jezera) do “visokih” 86 metara. Upravo zbog toga neki kažu kako je područje Kopačkog rita zapravo ostatak davnoga Panonskog mora. Naravno, ta bi priča mogla poslužiti jedino domišljatim turističkim djelatnicima u namjeri da što slikovitije opišu ovo jedinstveno sačuvano močvarno područje u Europi.

Za jedinstvenu močvaru Kopačkog rita neki kažu kako je to zapravo ostatak Panonskog mora Biološka raznolikost O vrijednosti ovog šumsko-močvarnog područja dovoljno govore podaci

Šumske vile, šišmiši i baranjski vez U cilju promocije Kopačkog rita, Javna ustanova tijekom godine, u suradnji s brojnim partnerima, organizira različite promotivne aktivnosti. Početkom ljeta bila je organizirana radionica baranjskog veza. Krajem srpnja su u šumama oko dvorca Tikveš zaplesale i zasvirale “šumske vile”. Ugodna glazba Bacha, Haydna i Schuberta odjekivala je šumom. Posjetitelji su mogli uživati u čarobnoj noći, vilinskim napicima, izvrsnim vinima i bogatoj gastronomskoj ponudi. Sve je to bio dio Vilinske noći, koju su u sklopu manifestacije Čarobno ljeto u Baranji zajednički organizirali Javna ustanova Park prirode Kopački rit i Belje d.d. Edukativni dio odnosio se na upoznavanje s bogatstvom biljnog svijeta i plodova prirode u najočuvanijem močvarnom eko sustavu u Europi. Posljednji kolovoški vikend na karti europskih prirodoslovaca već je godinama zabilježen kao Europska noć šišmiša. Promotivnim i edukacijskim aktivnostima i Kopački rit već nekoliko godina obilježava ovaj dan budući da na području Parka živi 12 vrsta ovih zaštićenih sisavaca.

o brojnosti flore i faune. Prema preciznim podacima stručnih službi Parka prirode, Kopački rit stalno ili povremeno naseljava gotovo 300 ptičjih vrsta, 44 vrste slatkovodne ribe, 11 vrsta vodozemaca i 10 vrsta gmazova. Brojni su, naravno, i sisavci kojih u Ritu ima 54 vrste. Za ovako veliku biološku raznolikost zaslužno je upravo plavljenje velikih površina Parka prirode. U vrijeme poplava, kakva se dogodila proteklog ljeta, vode iz Dunava i Drave ulaze u Rit, a cijelo poplavno područje poprima izgled delte. To je još jedna jedinstvenost jer tako rijeka Dunav u svom srednjem toku, uz pomoć rijeke Drave, stvara tzv. unutrašnju deltu. Taj fenomen kod drugih europskih rijeka u takvom obliku nije poznat te daje ovom području svjetski značaj. Ako Kopački rit ikad bude upisan na popis Svjetske prirodne baštine, ponajprije će to biti zbog tog fenomena koji se ne pojavljuje čak ni kod mnogih većih i značajnijih rijeka u svijetu. Zbog svoje očuvanosti kao rijetkog ritskog ekosustava, velike biološke raznolikosti i iznimne znanstvene i ekološke vrijednosti, Kopački rit je 1967. godine zašti-

Park prirode Kopački rit zbog svoje prirodne jedinstvenosti i biološke raznolikosti postaje sve popularnija turistička destinacija. Broj stranih posjetitelja u stalnom je porastu, i to, kako kaže ravnateljica Biserka Vištica, nije slučajno - nakon suradnje s brojnim stranim medijima, prošle godine u Parku su registrirali posjetitelje iz točno 50 zemalja

ćen statusom upravljanog prirodnog rezervata. Devet godina kasnije je uže područje rezervata na površini od 7700 hektara dobilo status specijalnog zoološkog rezervata, dok je preostali dio proglašen parkom prirode. Međunarodna važnost Kopačkog rita potvrđena je

1989. uvrštenjem na listu ornitološki značajnih područja te 1993. uvrštavanjem na popis međunarodno značajnih močvara, u skladu s Ramsarskom konvencijom. Područje međunarodne važnosti obuhvaća i dijelove poplavnih dolina Dunava i Drave izvan obuhvata granica parka prirode. Lovni turizam Vrijednosti Kopačkog rita uočili su, naravno, i ljudi koji su ranije živjeli i vladali tim prostorima. Tim se područjem počinje upravljati nakon osnutka gospodarstva Belje darovnicom ugarskohrvatskog kralja Leopolda l. 1699. godine. Njime

od tada do 1784. godine upravlja Eugen Franjo Savojski. Poslije je bilo u zakupu obitelji Habsburg sve do 1918. godine. Od 1920. ovo područje proglašeno je rezervatom kralja Aleksandra Karađorđevića, dok je u razdoblju od 1941. do 1944. godine, za vrijeme mađarske okupacije, njime upravljao Mađarski narodni muzej koji osniva biološku stanicu Albertina. Kopačkim ritom nakon Drugog svjetskog rata, od 1959. godine, upravlja Lovno-šumsko gazdinstvo Jelen, a dio područja zajedno s kompleksom dvorca Tikveš koristilo se kao rezidencijalno lovište. Zahvaljujući kva-

www.privredni.hr Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

( 54 vrste sisavaca obitava u močvari

( 35.000 posjetitelja

prošle godine koristilo programe i usluge Parka

Drava i Dunav Mine još prijete Minski sumnjiv prostor nalazi se na površini od oko 37 četvornih kilometara Parka prirode. “Intenzivno radimo na stalnom pronalaženju sredstava kako bismo što više ubrzali razminiravanje. Pokrenuli smo niz donatorskih akcija u tom cilju. U tome su nam pomogli i mediji, ali i mnogi drugi poput Kneževine Monako koja je u nekoliko navrata financirala razminiravanje Kopačkog rita. Međutim, problem je i dalje velik jer se radi o tehnički iznimno

litetnom stručnom radu i suradnji s Poljoprivrednim fakultetom Osječkog sveučilišta, u to vrijeme Kopački rit jedno je od najatraktivnijih europskih lovišta i uzor organiziranosti lovnog turizma na području bivše Jugoslavije. Od 1997. područjem Parka prirode upravlja Javna ustanova Park prirode Kopački rit. O ljepoti Kopačkoga rita danas najbolje svjedoče brojni posjetitelji tijekom cijele godine. Naime, iako je teško reći u koje doba godine je Rit najljepši, bez svake je sumnje u vrijeme visokih voda najatraktivniji. Jer, od 23.000 hektara ukupne površine, početkom ljeta

pod vodom je bilo više od polovine Kopačkog rita. Upravo ta činjenica pridonosi tome da je proteklih ljetnih dana Park prirode bio privlačan brojnim znatiželjnicima, turistima, ali i istraživačima. Dobra posjećenost Prema riječima Biserke Vištice, ravnateljice JU Park prirode Kopački rit, Park je prošle godine posjetilo oko 35.000 registriranih posjetitelja koji su koristili programe i usluge kao što je vožnja brodom ili stručno vodstvo. “Tome treba pridodati brojne posjetitelje koji obilaze Park, ali ne koriste usluge naših stručnih

službi. Dobra posjećenost nastavlja se i ove godine jer smo do 1. srpnja zabilježili 18.000 posjetitelja koji su se provezli brodicama”, kaže Biserka Vištica dodajući kako su od ukupnog broja registriranih posjetitelja dvadesetak posto stranci. “Sada je broj stranih posjetitelja u porastu. Dolaze i otkrivaju nas, a to nije slučajno. Naime, mi smo se potrudili da različitim aktivnostima u suradnji s medijima iz stranih zemalja dopremo i do stranih gostiju. Konkretno, imali smo suradnju s medijima iz Austrije, Češke, Norveške, Mađarske, Njemačke i Italije. Rezultat toga je da smo sve za-

nimljiviji brojnim stanovnicima Europe, ali očito i mnogo šire jer, recimo, prošle godine smo registrirali posjetitelje iz točno 50 zemalja”, napominje ona. Posjetitelji imaju na raspolaganju nekoliko kilometara dugačke poučne staze duž koje su postavljeni info pultovi s fotografijama i osnovnim podacima o biljnim i životinjskim stanovnicima Parka prirode. Najatraktivniji dio posjeta Kopačkom ritu svakako je mogućnost plovidbe tamošnjim jezerima, i to s dvije ekobrodice - Orao1 i Liska. Ovisno o strukturi gostiju (promatrači ptica, učenici, studenti, istraživači ili eko turisti), stručni vodiči nude ciljane programe obilaska Kopačkog rita. Avantura čamcima Ove godine Uprava Parka prirode uvela je i posebnu pogodnost za obitelji i manje skupine turista koji žele prići još bliže prirodi. Naime, sve do večernjih sati omogućena je vožnja malim riječnim čamcima kapaciteta do pet osoba. Osim osjećaja privatnosti, malim plovilima se uskim kanalima može zaći u gotovo svaki kutak Kopač-

zahtjevnim površinama na kojima se ne može razminiravati cijele godine budući da je riječ o poplavnom području. No, valja je istaknuti kako to područje ionako nije predviđeno za samostalni obilazak posjetitelja budući da je to uglavnom prostor posebnog zoološkog rezervata”, kaže ravnateljica Vištica.

kog rita. Naravno, ovakve avanture moguće je organizirati isključivo u nazočnosti stručnih vodiča

Uz redovan monitoring divljači i ptica, zaposlenici Parka prirode rade i na revitalizaciji njihovih staništa, provode istraživanja, dopunjavaju zbirke vrsta Parka prirode. Uostalom, kako to naglašava ravnateljica Biserka Vištica, svi programi koncipirani su tako da u najmanjoj mogućoj mjeri utječu na ekološke vrijednosti područja. Zaposlenici Javne ustanove, osim na privlačenju turista, tijekom godine rade na brojnim projektima zaštite prirode, surađuju s domaćim i stranim parkovima prirode te raznim akcijama

pokušavaju utjecati na svijest javnosti o potrebi zaštite prirode. Naime, uz redovan monitoring divljači i ptica, zaposlenici Parka prirode rade i na revitalizaciji njihovih staništa, provode hidrološka istraživanja, dopunjavaju zbirke biljnih i životinjskih vrsta i slične stručne aktivnosti. Međutim, s obzirom na skroman broj zaposlenika (samo 26 stalno zaposlenih), potporu u radu daju im Hrvatske šume, Hrvatske vode i tvrtka Belje s kojima ostvaruju niz zajedničkih projekata. Osim toga, kako navodi ravnateljica Vištica, posljednjih godina je osobito dobra suradnja s okolnim baranjskim općinama, udrugama, kao i turističkim zajednicama koje rade na širem području. Uostalom, svima njima Kopački rit zajednički je nazivnik i sjajna preporuka za mnoge djelatnosti u širem okruženju Baranje i čitave istočne Hrvatske.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

( 75 kinematografa radilo 2009. u Hrvatskoj

( od toga samo 7 samostalnih kinematografa

Kinoindustrija: tehnologijom i ponudom do bolje posjećenosti

Može li se veliko p još malo rastegnu

Kinobiznis više nije samo kinoprikazivačka djelatnost. On je prerastao okvire običnog gledanja filma i zašao u segmente marke Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

inoindustrija u Hrvatskoj je tijekom zadnjih desetak godina doživjela mnoge promjene. One su, prije svega, vidljive u tomu što je dobar dio starih kinodvorana u kojima se jedan film prikazivao dva ili tri puta dnevno, prestao s radom. S druge strane, u nas su počeli nicati novi kinocentri s nekoliko dvorana gdje posjetitelji mogu birati i do dvadesetak filmskih naslova. No, posjećenost kinodvorana od ulaska u

Danas je filmska djelatnost u Hrvatskoj u uzlaznoj putanji, smatra Slobodanka Mišković, stručna suradnica za filmsku djelatnost Odjela za kulturu Grada Rijeke novo tisućljeće oscilira. Jedan od “krivaca” tome svakako je tehnološki razvoj kućnih kina koja zbog cjenovne pristupačnosti mogu kinougođaj osigurati i gledateljima ispred malih ekrana. Zatim, kabelska televizija korisnicima danas omogućava odabir filmova iz kućne fotelje, a pristup internetu naručivanje ili

nelegalno “skidanje” te umnožavanje kinohitova. Damir Milinić, član Uprave i izvršni direktor CineStara, ističe kako kinoindustrija u Hrvatskoj danas ne zaostaje za europskim i svjetskim standardima. “Kinobiznis više nije samo kinoprikazivačka djelatnost. On je prerastao okvire običnog gledanja filma i zašao u segmente marketinga, prodaje, konzumacije hrane i pića te organizacije događaja. Razvoj kinoindustrije doveo je i do promjene tehnologije prikazivanja filmova što je rezultiralo znatno većim troškovima investiranja u ovu djelatnost, a time i povećanje rizika isplativosti ulaganja. Uz iznimno visoke investicije, problem s kojim se susrećemo je nedostatak podrške lokalne zajednice u koju dolazimo sa sadržajem koji obogaćuje njihovu kulturnu ponudu. Lokalna zajednica može na različite načine podržati naše zaživljavanje na njihovom prostoru. Od onih inicijalnih olakšica za investicije u nova radna mjesta, lokalna bi zajednica u svojim proračunima svakako mogla izdvojiti i dio sredstava za odgoj kinopublike”, pojašnjava. Mali gradovi bez kina Kina koja smo poznavali do devedesetih godina prošlog stoljeća, nastavlja Milinić, propala su zbog či-

tavog niza okolnosti. Nisu, naime, ključ u bravu stavila samo kina u Hrvatskoj nego i u regiji te diljem Europe. “Jedan od razloga možemo pronaći u tome što su takve sadržaje financirale lokalne vlasti budući da kino s jednom dvoranom i dvije ili tri projekcije dnevno više ne može pokriti sve svoje troškove. U gospodarskoj situaciji koja je

tada vladala u Hrvatskoj, u ratnom okružju, sasvim sigurno kino nije bilo prioritet u financiranju. Preživio je tek dio kinodvorana u najvećim gradovima. Mali su gradovi ostali bez kina i to ražalošćuje svakoga”, napominje Milinić potvrdivši kako je razvoj tehnologije omogućio višu razinu kvalitete produciranja filmova u kućnom okruž-

ju pa su tehnološki zastarjele dvorane i zbog toga ostale bez posla. “Multipleksi su odgovor na oba razloga zbog kojih su se ugasila kina diljem Hrvatske. S više dvorana, raznovrsnijim programom, vrhunskom video i zvučnom tehonologijom, većom i raznolikijom ponudom proizvoda koji se nude uz film, multipleksi su vratili lju-

de u kinodvorane”, kaže. Prema broju stanovnika u nas, smatra on, mjesta ima za još nekoliko multipleksa u većim gradovima Hrvatske, nakon čega bi se taj model zasitio. Produkcija ispred distribucije Prema njegovim očekivanjima, kao i svaka, tako će i ova grana djelatno-

www.privredni.hr Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

( 68 kinematografa ( 53,3% radilo u sastavu drugih poslovnih subjekata

od ukupnog broja kinematografa prikazuje filmove cijele godine

platno uti?

Jedan posjetitelj jednom godišnje u kinu

etinga, prodaje, konzumacije hrane i pića te organizacije događaja

sti iznaći odgovore na sve nove pojave na globalnom tržištu, pratiti trendove interesa kod publike, podržavati tehnološke iskorake. On mora odgovarati i na potrebe i navike novih generacija koje su odrasle na potpuno drukčijim informacijsko-tehnološkim temeljima, a zadovoljenje njihovih potreba trenutačno je izazov za

ovu industriju. Slobodanka Mišković, vodeća stručna suradnica za filmsku djelatnost Odjela za kulturu Grada Rijeke, smatra kako je filmska djelatnost u Hrvatskoj trenutačno u fazi intenzivnog razvoja. To se ponajprije vidi u nastajanju novih institucija (poput Hrvatskog audiovizualnog centra), razvoju programa (digitalizacija filmske baštine), prilagodbi na nove tehničke uvjete i zahtjeve publike (inicijativa za digitalizaciju kinodvorana) te načinu filmske proizvodnje (boom dokumentarnog filma, povećanje kvalitete igranog filma, snažna prisutnost hrvatskog kratkog filma na uglednim svjetskim festivalima). “Osim toga, u Hrvatskoj je u proteklih desetak godina nastao čitav niz festivala koji su probudili interes javnosti za film, otvorene su nove kinodvorane i art kina, što je, čini se, napokon preokrenulo jedan izrazito negativni trend u kojem je interes publike za film

iz godinu u godinu bivao sve manji. Danas je, čini se, filmska djelatnost u Hrvatskoj u uzlaznoj putanji i ovaj pozitivni trend potrebno je zadržati ravnomjernim ulaganjem u sve segmente filmske djelat-

Mjesta ima za još nekoliko multipleksa u većim gradovima u Hrvatskoj, nakon čega bi se taj model zasitio, kaže Damir Milinić, izvršni direktor CineStara nosti”, ističe ona. Govoreći o domaćoj kinoindustriji, skreće pažnju na trend digitalizacije kinodvorana te na činjenicu da je Hrvatska u tom pogledu daleko iza susjednih zemalja poput Slovenije ili Austrije. “Ipak, inicijative u tom smjeru su započele, otvorili su nam se neki novi europski fondovi, pa se nadamo kako ćemo i

u ovom segmentu napraviti neke iskorake”, dodaje ona. Više za produkciju Problema u ovoj gospodarskoj grani, napominje Slobodanka Mišković, ima nekoliko, no ona ih smatra sličnima izazovima u bilo kojoj drugoj gospodarskoj grani u Hrvatskoj. “Ono pak što je specifično, to je razvoj novih tehnologija koje su u potpunosti promijenile način gledanja filmova, distribucije, a na koje kinodvorane ipak nisu razvile odgovarajuće odgovore. Mislim da država u cjelini izdvaja dosta za filmsku djelatnost, međutim mnogo više za filmsku produkciju nego za distribuciju, posebice hrvatskog filma, što dugoročno dovodi do iznimno loše gledanosti”, podcrtava Slobodanka Mišković dodavši kako bi, primjerice, osnivanje fonda za ulaganje u opremanje kinodvorana, sufinanciranje distribucije, posebice izvan Zagreba te ulaganje u promociju hrvatskog filma sasvim sigurno pridonijelo rješavanju tih prepreka u poslovanju. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju ne bi trebalo biti značajnih promjena u ovoj djelatnosti. “One tek mogu biti uvjetovane razvojem gospodarstva i višim standardom građana koji bi doveo do povećane potrošnje, pa tako i one u kinodvoranama”, zaključuje Mišković.

Za novi val u kinoindustriji svakako je zaslužna i pojava prvog multipleks Broadway kina u Hrvatskoj 2000. godine. Sandra Grdić, marketinški menadžer Broadway kina Split, kaže kako su se kina tada počela vezati uz trgovačke centre gdje obitelj može provesti cijeli dan. Današnja populacija prati ovaj trend i uspješno se uklopila u užurbani način života. “Prosječan posjetitelj traži otvaranje filmskih naslova paralelno s Europom i svijetom, kvalitetne kinodvorane s modernom tehnologijom slike i zvuka, nesmetano promatranje filma, udobnost i kvalitetu ponude. A domaća kinoindustrija sigurno prati svjetske trendove, već po samim filmskim naslovima”, napominje. Povećanjem broja multipleksa u Hrvatskoj, širokim odabirom filmskih naslova u njima, povećanim brojem dnevnih projekcija, manja kina su prisiljena, na žalost, zatvoriti svoja vrata, jer ne mogu konkurirati ponudi. Identična je situacija i u Europi i svijetu, pa i time Hrvatska prati svjetske trendove. Sandra Grdić predviđa daljnji razvoj kinoindustrije, a nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju još veći interes ulagača. Godišnji promet u ovoj industriji procjenjuje se na oko 90 milijuna kuna. “Vjerujemo kako ćemo u dvije do tri godine dostići dugoočekivani cilj hrvatske kinoprikazivačke djelatnosti, a to je 4,35 milijuna posjetitelja, odnosno jedan posjetitelj jednom godišnje u kinu. Kako bi se to ostvarilo, pored otvaranja novih, potrebno je modernizirati postojeće kinodvorane suvremenom 3D tehnologijom jer će dosadašnji napori na izgradnji nove mreže s klasičnim projektorima uskoro biti zastarjela tehnologija za koju se neće moći dobiti filmovi. Prije godinu-dvije imali smo na godišnjoj razini jedan do dva filma u digitalnoj tehnologiji, a danas dva do tri naslova mjesečno”, zaključuje ona. Manje kinematografa, više gledatelja

U Hrvatskoj je 2009. radilo 75 kinematografa, što je šest kinematografa manje nego 2008. godine. Od ukupnog broja stalnih kinematografa, 58 ih ima jednu dvoranu ili ekran, četiri imaju od tri do šest dvorana ili ekrana, a tri imaju osam ili više dvorana ili ekrana. Prošle godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bilo je sedam samostalnih kinematografa, a u sastavu drugih poslovnih subjekata bilo je 68 kinematografa. Od ukupnog broja kinematografa, 53,3 posto prikazuje filmove cijele godine, a 12 posto dva mjeseca i manje. U odnosu na 2008. godinu lani je broj predstava bio veći za 7,2 posto, a bilo je i za 7,3 posto više gledatelja. Udio predstava domaćeg filma nije se mijenjao u odnosu na 2008. te je prošle godine iznosio 2,7 posto. Važan detalj je da je od ukupno 204 kinoprojektora u nas 39,7 posto proizvedeno 1991. godine i poslije toga, dok ih je čak 25 posto proizvedeno prije 1970. godine.

18 EUROGLAS *vijesti Rast britanskoga gospodarstva Britansko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju brže nego što se prvobitno procjenjivalo, dosegnuvši najvišu stopu rasta u više od devet godina. Ured za statistiku objavio je kako je u tri mjeseca do kraja lipnja poraslo za 1,2 posto u odnosu na preliminarnu procjenu o rastu od 1,1 posto. Do toga je došlo nakon što se proizvodnja u građevinarstvu pokazala snažnijom nego što se procjenjivalo, povećavši se za čak 8,5 posto u odnosu na prognoziranih 6,6 posto, javlja portal Seebiz. Na godišnjoj razini gospodarstvo je u drugom tromjesečju poraslo za 1,7 posto, što je za 0,1 postotni bod više od prve procjene. Niske kamate ne koriste Češkoj Član savjeta češke središnje banke Kamil Janacek prošli tjedan je izjavio kako će monetarni regulator ubrzo, već na sljedećem sastanku raspravljati o razini kamatnih stopa zbog rasta izvoza i cijena na robnim burzama, objavio je češki list Hospodarske Noviny. “Ostaje pitanje koliko dugo češka ekonomija može zadržavati niže kamatne stope od Europske središnje banke”, upozorio je Janacek. Niske kamatne stope, objasnio je, nisu korisne za češko gospodarstvo i mogu odvesti do istjecanja kapitala. Mađari ponovno s MMF-om

Mađarska će najvjerojatnije najesen nastaviti pregovore s Međunarodnim monetarnim fondom o programu zajmova. MMF, pak, potvrđuje kako je zainteresiran za nastavak pregovora koji su bili prekinuti u srpnju. Mađarsko ministarstvo gospodarstva priopćilo je novinskoj agenciji Bloomberg kako tada pregovori nisu propali već je završio jedan njihov ciklus.

Privredni vjesnik Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

( 1% rast BDP-a

i u eurozoni i u EU27 tijekom drugog kvartala

( 2%

rast BDP-a Njemačke

Europska unija nakon recesije

Oporavak velikih Zadnji podaci o rastu BDP-a došli su kao veliko iznenađenje jer su pokazali da su dvije najkrupnije ekonomije eurozone, Njemačka i Francuska, u rastu višem od predviđenoga Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

evoljena ali neizbježna disciplina općeg stezanja remena provedena je uglavnom u svim zemljama Europske unije. Grčka, kao simbol nedomaćinskog ponašanja vlasti ali i građana – notorna je već priča o velemajstorima u izbjegavanju plaćanja poreza – izašla je iz najtežeg razdoblja teških rezova i bijesa na ulicama. Shvativši koliko je pravodobna informacija presudna za opći dojam o zemlji, grčka je vlada, čim je započela s paketima mjera štednje, počela na sve raspoložive joj adrese slati informacije o akcijama i rezultatima. Javni se dug sažima brže od očekivanog, čak je i MMF zadovoljan. Francuska je relativno glatko prošla svoje izmjene, glatko s obzirom na to da Francuzi i za manje gubitke stečenih i izborenih beneficija i prava masovno demonstriraju. Kasniji odlazak u mirovinu provukao se na mala vrata gotovo u svim zemlja-

ma, granica se s udobnih 60 godina pomiče uzbrdo prema 65, a negdje i 67 godina i s tendencijom daljnjeg rasta. I državne službe platile U Španjolskoj je plan štednje prošao u svibnju u parlamentu s jednim jedinim glasom što je razumljivo jer je sadržavao i petpostotno smanjenje plaća zaposlenih u državnim službama. Koalicijskoj vladi predstoji izjašnjavanje o proračunu za iduću godinu što znači ponešto trgovine ustupcima najbrojnije stranke, socijalista s katalonskim joj partnerima. U svibnju je dogovoren paket za eurozonu sa Španjolskom kao glavnim korisnikom najvećeg dijela od 750 milijardi eura EU/MMF-a. Na stres testu 91 europske banke palo je njih sedam od kojih su pet španjolske štedionice. (Nova Ljubljanska banka se, primjerice, izvukla u zadnji tren intervencijom države.) Zadnji podaci o rastu – ili za neke još uvijek padu – bruto domaćeg proizvoda došli su kao veliko iznenađenje jer

su pokazali kako su dvije najkrupnije ekonomije eurozone, Njemačka i Francuska, u rastu višem od predviđenoga. Njemačka je drugi kvartal zaključila s dva posto rasta BDP-a (više od nje ostvarila je samo Litva) s time da je drugo tromjesečje u odnosu na isto razdobolje prošle godine značilo rast od 3,7 posto za Njemačku, 3,6 posto za Švedsku, dva posto za Austriju, 1,7 posto za Francusku. Litva, Španjolska, Grčka i Bugarska još su uvijek u minusu. Općenito, BDP je i u eurozoni i u EU27 tijekom drugog kvartala porastao za jedan posto u odnosu na prvu četvrtinu godine donijevši godišnju razliku od 1,7 posto. Tromjesečje ranije razlika je iznosila 0,6 posto za eurozonu i 0,5 posto za EU27. Oporavak je u pravilu počeo u drugom kvartalu prošle godine. Analitičari Eurostata u svojoj su kolovoškoj analizi trendova također upozorili da nema previše razloga za slavlje opisujući situaciju u nekim zemljama, pogotovo u novim članicama EU-a, kao “zabrinjavajuću do alarman-

tne”. Istaknute su zemlje na Baltiku – iako je Estonija uspjela pregrmjeti najgore i 1. siječnja iduće godine ulazi u eurozonu.

Kasniji odazak u mirovinu provukao se na mala vrata gotovo u svim zemljama, granica se pomiče negdje i na 67 godina Tu je i jedina stara članica EU-a, Finska, s konstantnim padom BDP-a. Kao zemlje s potencijalno najvećim problemima navedene su još Rumunjska i Slovenija. Nezaposlenost još visoka Ostali pokazatelji potvrđuju vrijeme oporavka. Oporavak će, istina, biti sporiji i jer su države, štedeći na troškovima gdje god je to moguće, dovele u pitanje visinu porasta pa i sam rast BDP-a, tvrde neki analitičari, mahom iz banaka. Industrijska proizvodnja počela se rastom približavati jedinici postotka po kvarta-

lu, ali je porast za godinu dana 9,6 posto u eurozoni i 8,9 posto u EU27, ilustrirajući koliko je kriza bila duboka. U svibnju ove godine u odnosu na samo mjesec dana ranije nove su narudžbe porasle za 3,7 posto u eurozoni ili za godinu dana za 22,7 posto. U lipnju ove godine trgovina na malo neznatno se snizila u eurozoni (-0,1 posto) i istim postotkom povisila u EU27, ali je u godinu dana ojačala za postotak. I inflacija je porasla. Lani se špekuliralo je li se dogodila deflacija, u lipnju ove godine inflacija je stigla do 1,7 posto, godinu dana ranije bila je na nuli nakon dva kvartala negativnog rasta. Nezaposlenost je dostigla 10 posto, polovinu postotka više nego godinu dana ranije. Prema Eurostatu, izvan posla je 23 milijuna ljudi od kojih je 15,7 milijuna u eurozoni. Mjesečni pad nezaposlenosti za sada je na granici zanemarivog, tridesetak tisuća radnih mjesta u prostoru s pola milijarde ljudi. Stručnjaci očekuju da će pad nezaposlenosti početi tek krajem ove godine.

www.privredni.hr Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

Briselska agencija za poduzetništvo (BEA) smatra se ne samo mostom u poslovni prostor briselske regije ili Belgije, nego i cijele Europe Kako osnovati tvrtku u Bruxellesu

Novim poduzetnicima besplatni savjeti i uredi One-stop-shop na briselski način daleko je jednostavniji i uvjerljiviji od sličnog koncepta u Hrvatskoj jer se sva obećanja o brzim rokovima i jednostavnoj proceduri ispunjavaju čak i prije krajnjih datuma. I ne koštaju ništa Lada Stipić-Niseteo nisteo.lada@skynet.be

a tjedan dana poslovni čovjek iz Hrvatske imao je u Bruxellesu osnovanu tvrtku, dobio je – besplatno na tri mjeseca – uredsku prostoriju sa servisima, od kopirke i sekretarice (servis se dijeli s drugim uredima) do kavice i voćnih sokova. Tražio je bolji printer i odmah ga je dobio. Osigurane su mu telefonske linije, a za internet ga nisu ni pita-

Jednako su tretirani poslovni čovjek iz Hrvatske koji će zaposliti tek troje ili četvero ljudi i veliki američki ulagač u biotehnologiju li jer se podrazumijeva. Ured je, s ostalim poslovnim prostorijama novonastalih tvrtki, u nedavno obnovljenom kompleksu Tour&Taxis, bivšim poštanskim skladištima od crvene cigle pretvorenim u mrežu poslovnih prostora, restorana, stambenih jedinica, prodavaonica, konferencijskih i izložbenih dvorana i s golemim parkingom. Povezali su ga i uputili do knjigovodstvenog savjetnika, banke, poreznika, rastumačili sve finese poreznog sustava, informirali koje,

kakve i kolike porezne olakšice stoje na raspolaganju, potom kako organizirati dolazak obitelji sa svim potrebnim pripremama, cijenama zdravstvenog osiguranja i podacima o školama. One-stop-shop na briselski način daleko je jednostavniji i uvjerljiviji od koncepta s kojim se susreo u Hrvatskoj jer se sva obećanja o brzim rokovima i jednostavnoj proceduri ispunjavaju čak i prije krajnjih datuma. I ne koštaju ništa. Sugovornik je zamolio da ostane anoniman jer pravi posao čeka na jesen, no spremno je opisao sve etape puta do tvrtke u Belgiji. Ključna riječ: Bea Prije Belgije razmatrao je Švicarsku gdje je također na pladnju dobio sve informacije, uključivši i popis mogućih stanova za

iznajmljivanje kako bi se olakšao dolazak njegovoj obitelji. No, Bruxelles mu je bio atraktivniji radi položaja i interesa njegove tvrtke te je Švicarska otpala, unatoč dobrim ponudama. Svaka tvrtka koja započinje posao u Bruxellesu prolazi kroz Briselsku agenciju za poduzetništvo (BEA, Agence Bruxelloise pour l‘Entreprise – Brussels Agentschap voor de Onderneming). Ona je podijeljena u četiri odjela. Odjel za gospodarstvo i otvaranje poslovanja prosljeđuje sve relevantne informacije uporedo sa savjetodavnom ulogom svima koji osnivaju tvrtku u regiji Bruxellesa. Odjel za urbanizam i okoliš zadužen je za davanje svih vrsta savjeta kako bi nove tvrtke mogle početi s djelatnošću u skladu s ured-

bama iz područja gradskog planiranja i zaštite okoliša. Odjel za tehnologiju i inovacije savjetuje i na sve načine podupire realizaciju inovativnih projekata. Konačno, Odjel za međunarodne odnose nudi informacije o mogućim izvorima financiranja iz europskih fondova. Riječ je o provjerenom timu stručnjaka koji, uz odlič-

no poznavanje i razumijevanje sustava potpora, raspolažu jednako vrijednim uvidom u sve kanale – uključujući i osobne kontakte – kojima se u složenom sustavu potpora EU-a može ubrzati projekt. Preko tog odjela poduzetnicima se otvara put prema mogućim europskim partnerima, stoga se Agencija smatra ne samo mostom u poslovni prostor briselske regije ili Belgije, nego i cijele Europe. S odjelom je imao veze i naš sugovornik budući da među poslove spada i privlačenje stranih ulaganja. Diskrecija zajamčena Upitani za poslovnu filozofiju, u Bei ističu kako se čvrsto pridržavaju nekoliko principa. Prvi je povjerljivost informacije, svi se podaci i o kli-

Transparentnost prije svega Agenciji je posao porastao izlaskom iz ekonomske krize: statistika kaže da je broj novostvorenih radnih mjesta već blizu broju onih koje je pomela kriza, a trend se ubrzava. Nadalje, Bea se ponosi standardom objektivnosti i neutralnosti jer se za svaki zahtjev, stigao on iz farmaceutskog giganta željnog kapitaliziranja na belgijskim stručnim kapacitetima ili iz male putne agencije češkog poduzetnika, tretira na način da se traži optimalno rješenje zahtjeva, sve uz transparentnost jer su detalji rada Agencije na raspolagaju svim njenim osnivačima.

jentima i o njihovim poslovnim planovima drže u punoj tajnosti, pogotovo dalje od potencijalne konkurencije. Agencija se hvali kako je među glavnim postulatima poslovanja i praksa da su sve njene službe na raspolaganju klijentima svakog trenutka u danu, tjednu ili godini – naš sugovornik uistinu nije računao da će dio poslova obavljati vikendom! Sve su usluge besplatne bez obzira na veličinu klijenta, jednako su tretirani poslovni čovjek iz Hrvatske koji će u startu zaposliti tek troje ili četvero ljudi dok se posao ne razgrana i veliki američki ulagači u biotehnologiju ili kupci automobilskih tvornica s namjerom njihove prenamjene. Jedna indiskretna napomena: Agencija je u radu cijepljena od utjecaja politike. Najljepše je od svega da posao teče glatko, da se Agencija pridržava rokova i obećanja, da se čini sve kako bi se olakšao ulazak nove investicije te da je svaki ulagač dobar i vrijedan truda. Valja podsjetiti da ovdašnji političari ne spominju one-stop-shop kao nekakav golemi doseg ili nedajbože zaslugu politike on se ni ne spominje jer se jednostavno podrazumijeva kao uvjet intenzivnije gospodarske aktivnosti.

20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

( 10 proizvođača ( 453 izlagača iz Hrvatske

iz 22 zemlje na sajmu u Klagenfurtu

Sajam šumarstva, pilanarstva i biogoriva Holzmesse 2010

Cilj: zadržati pozicije na tržištu Hrvatske tvrtke na sajmu u Klagenfurtu predstavile su tradicionalni masivni namještaj i parket, potencijale u proizvodnji briketa i peleta, a nude se i usluge u pripremi projekata obnovljivih izvora energije Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Drvari prvi izlaze iz krize? Prema statističkim podacima za prvu polovinu ove godine, prerađivači drva i proizvođači namještaja trebali bi biti zadovoljni. U prvih šest mjeseci izvoz proizvoda od drva porastao je za 5,8 posto, a namještaja za čak 17,5 posto, ako te brojke uspoređujemo s prvih šest mjeseci 2009. godine. I cijene proizvoda tih sektora pale su. Namještaj je prema podacima o cijenama za prva tri mjeseca jeftiniji za 5,5 posto, a proizvodi od drva za 5,3 posto. Početkom godine rast narudžbi o kojima su govorili pojedini menadžeri tvrtki u sektoru pokazao je kako je, čini se, kriza u sektoru pri kraju i kako bi ukupni podaci za ovu godinu mogli pokazati da drvari, nakon što su prvi krizu osjetili, prvi iz nje i izlaze.

odeći hrvatski drvoprerađivači nastupili su na Sajmu šumarstva, pilanarstva, drvnih konstrukcija, biogoriva i transporta Holzmesse 2010 u Klagenfurtu u Austriji. Holzmesse je jedan od najznačajnijih europskih sajmova tog sektora, a ove je godine predstavljena i oprema te strojevi za stolare.

Na Sajmu je ove godine predstavljena i oprema i strojevi za stolare Sajam se održava svake druge godine, a organizira ga Klagenfurtski sajam. Posljednji Internationale Holzmesse 2008. je godine posjetilo više od 21.000 profesionalaca

iz tih branši, od čega trećina onih izvan Austrije. Na Sajmu su se predstavila 453 izlagača iz 22 zemlje na izlagačkoj površini od 46.000 četvornih metara. Kako je austrijsko gospodarstvo počelo pokazivati znakove oporavka od globalne krize, ove se godine na Sajmu pojavio još veći broj austrijskih i inozemnih izlagača s bogatom ponudom proizvoda od drva.

Nastup hrvatskih tvrtki organizirao je Drvni klaster, a svoje proizvode austrijskim i europskim kolegama predstavili su Spin Valis iz Požege, Spačva iz Vinkovaca, Senko iz Čakovca, A. G. Dinas iz Đurđenovca, Masivni namještaj iz Zagreba, Javor iz Svetog Ivana Žabna, Drvna industrija Bohor iz Belovara, AMS-biomasa iz Darde, Šumska biomasa -

trgovačko društvo koje su osnovale Hrvatske šume, te proizvodno-uslužna zadruga Eko En Tris iz Zagreba. Čuveni slavonski hrast Hrvatski proizvođači predstavili su proizvode od čuvenog slavonskog hrasta. Nastup hrvatskih tvrtki odvija se prema ovogodišnjem programu nastupa na međunarod-

nim sajmovima koji podupiru Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te Primorskogoranska županija. Kako kaže direktor Drvnog klastera Marijan Kavran, primarni cilj hrvatskih tvrtki je zadržavanje postojećih pozicija na tržištu Srednje Euro-

pe te uspostava suradnje s novim kupcima. “Naglasak nam je na ponudi tradicionalnog masivnog namještaja i parketa, peleta, briketa, iverja te peći na drvnu biomasu. Uz to hrvatske tvrtke žele ponuditi usluge u pripremi projekata i rješavanju administrativne regulative vezane uz obnovljive izvore energije i kogeneraciju”, zaključuje Marijan Kavran.

Njemačka ostvarila najviši rast u posljednja dva desetljeća

Snažan oporavak njemačkog gospodarstva Eleonora Dukovac dukovac@privredni.hr

poredo s usporavanjem oporavka američkog i kineskog gospodarstva, njemačko je u drugom kvartalu poraslo najviše u posljednja dva desetljeća - čak 2,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što nije zabilježeno od ujedinjenja Zapadne i Istočne Njemačke. Potvrdili su to i konačni podaci Desta-

tisa - Državnog ureda za statistiku Njemačke koji govore i o neočekivano velikom povećanju BDP-a od četiri posto u

tom razdoblju. Skok njemačkog gospodarstva, koje je u 2009. godini potonulo za gotovo pet posto, iznenadio je i ekonomiste jer su u drugom kvartalu očekivali rast manji od dva posto. U Destatisu pojašnjavaju kako je porastu BDP-a ponajprije pridonijela vanjska trgovina koja

je bila jedan od ključnih pokretača rasta, ali i potrošnja kućanstava i državna potrošnja. Oporavak svjetskog gospodarstva povećao je potražnju za njemačkim izvozom koji je u lipnju porastao za 29 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Istodobno su porasle i industrijske narudžbe te poslovno povjerenje. Značajan poticaj rastu bio je i uspjeh građevinskog sektora. U drugom

kvartalu investicije u građevinarstvu porasle su za

Snažne aktivnosti u najvećem europskom gospodarstvu nastavljaju se i u trećem tromjesečju 5,2 posto, a ukupne investicije njemačkih tvrtki za 4,4 posto. Iako nešto sporije, snažne aktivnosti u naj-

većem europskom gospodarstvu nastavljaju se i u trećem tromjesečju, pa se očekuje da će se trend rasta zadržati do kraja godine. Čelnik Njemačke komore za industriju i trgovinu (DIHK) Martin Wansleben izjavio je kako ta institucija očekuje gospodarski rast u ovoj godini u visini od 3,4 posto. Njemačka središnja banka u revidiranim je prognozama procijenila rast na tri posto, a vlada u Berlinu prognozira ovogodišnji porast od 1,4 posto.

www.privredni.hr Broj 3641, 30. kolovoza 2010. Poduzetnice u Hrvatskoj

Pogled u svijet

Bliže Africi nego Europi

Tigar i zmaj

Nepovoljnije nego u Hrvatskoj poduzetnicama je samo u Albaniji, Ukrajini, Srbiji, Moldaviji i Rusiji Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

vih je dana dosta galame izazvala anketa prema kojoj većina Hrvata želi vidjeti svoje supruge u ulozi majke i domaćice i na manje zahtjevnom radnom mjestu, nego u obitelji imati ženu od karijere i prihoda. Nedavno je objavljena studija o položaju poduzetnica u svijetu koja ukazuje na to da raspoloženje otkriveno spomenutom anketom korespondira s istraživanjem o položaju žena. Najpovoljnije radno i poslovno okružje za poduzetnice je u Švedskoj, Belgiji i Norveškoj, tri prvoplasirane europske zemlje. Iza njih su Finska, Njemačka, Island, Nizozemska i Francuska. Među 34 europske zemlje je i Hrvatska, na 29. poziciji, ispred nje su sve članice EU-a od kojih su najniže (ili do tri mjesta iznad Hrvatske) Poljska, Slovačka i Rumunjska. Nepovoljnije

nego u Hrvatskoj poduzetnicama je samo u Albaniji, Ukrajini, Srbiji, Moldaviji i Rusiji, koja je na europskom začelju. Dalo bi se zaključiti da je po statusu žena i praksi Hrvatska prije u Africi nego na Starom kontinentu - na svjetskoj je ljestvici Hrvatska zauzela 43. mjesto, niže od gotovo svih europskih zemalja. U Africi je najbolje poduzetnicama na Mauricijusu, u Amerikama u Kanadi, SAD i u Brazilu, u Aziji i Oceaniji u Hong Kongu i Kini, potom Izraelu, Japanu i Singapuru. Ekonomske šanse Indeks ekonomskih šansi za žene sastavio je, još uvijek kao pilot-projekt, The Economist Intelligence Unit. U njega su ugrađeni svi elementi koji utječu na rad poduzetnica. Autori studije koristili su 26 indikatora kojima su vrjednovali osnovne ekonomske i socijalne aspekte ženskog poslovnog angažmana, s obzirom na činjenicu da na rezultate rada poduzetnica ne utječu samo propisi nego i so-

cijalni običaji i tradicije. Ovo zadnje je značajno jer su elementi tradicije i običaja u mnogim sredinama utjecajniji od zakonske regulative. Trojka Švedske, Belgije i Norveške na čelu je europske i svjetske ljestvice stoga što

ima otvorena tržišta rada za žene, socijalni i pravni režimi iznimno su liberalni, a obrazovna je razina visoka. Po jednom je Hrvatska ipak među vodećima: u kategoriji beneficija i uvjeta za rodiljni dopust za majke i očeve dijeli prvo mjesto stopostotnim scoreom. Zanimljivo je da je geografski blok zemalja s najpovoljnijim uvjetima za rodiljni dopust sjever Starog kontinenta, ispred zemalja Istočne, Južne i tek onda Zapadne Europe. S druge strane, Hrvatska je zabi-

vjera – bilo da dio tereta svojih odgovornosti prevali na njih, ili da Kinu opkole neprijateljima. Amerikanci su se u savezu s Japanom i Južnom Korejom obvezali braniti Tajvan, a poboljšavaju odnose i s Indijom i Vijetnamom. No ako išta mijenja ravnotežu snaga u svijetu, to je činjenica da je Kina najmnogoljudnija država, najveći svjetski izvoznik, najveće tržište automobila, najveći zagađivač i najveći potrošač energije. K tome se

Elementi tradicije i običaja u mnogim sredinama utjecajniji su od zakonske regulative

zemlje, blokiranju izbora Indije u Vijeće sigurnosti UN-a – kao i prijateljevanje s indijskim suparnikom Pakistanom. Sve to prisiljava Indiju da traži savezništvo s Amerikom. Kinezi s prezirom gledaju na Indiju zbog njene konfuzne i, po njima, neefikasne demokracije. Početkom 1990-ih Kina i Indija bile su, po dohotku po stanovniku, otprilike izjednačene. Kina je nakon toga tako naglo uznapredovala da izgleda kao da je Indija nikad neće dostići. No dok kinesko stanovništvo stari, indijsko je u punoj ekspanziji, pa nije isključeno da će u dogledno vrijeme Indijci dostići Kineze. Indijsku vojsku ne treba podcijeniti, a kako Indija ne ugrožava Zapad, tamo ima brojne i moćne prijatelje.

lježila nulu u diferencijaciji dobi za umirovljenje zauzevši 103. mjesto na svjetskoj ljestvici. Maksimalan broj bodova Hrvatska je zavrijedila u kategorijama zakonskog i socijalnog statusa žene, poput slobode kretanja, bavljenja pitanjem nasilja nad ženama ili prava na vlasništvo, dijeleći vrijednosti većine zapadnog svijeta. Financijski dio ženskog poduzetništva prizemljio je Hrvatsku daleko od svjetskog vrha i Europe, bliže Africi i tradicionalističkim društvima Azije. Valja se zamisliti i nad podatkom da je u konkurenciji od više od 100 zemalja u kategoriji stvarne diskriminacije na poslu poduzetnica Hrvatska na mizernom 98. mjestu. Po ukupnoj praksi u radnom odnosu Hrvatska je došla do 60. mjesta, pri čemu je deprimirajući utjecaj radne diskriminacije ublažilo zbrinjavanje djece gdje je Hrvatska na 13. poziciji.

Blagostanje i tenzije Izgledi za novi ratni sukob između dvije azijskie sile brinu samo crne pesimiste, virulentne nacionaliste i umirovljene indijske pukovnike. Optimisti ukazuju na to da bi ove godine međusobna trgovina trebala dostići 60 milijardi dolara, što je 230 puta više nego 1990. godine. Ne treba dvojiti da ima prostora i za daljnji razvoj međusobnih ekonomskih odnosa. K tome, Kina je u prošlosti riješila niz neugodnih graničnih sporova s Rusijom, Mongolijom, Mijanmarom i Vijetnamom. Očekivati da će daljnji rast blagostanja i liberalniji politički režim u Kini sami po sebi olabaviti postojeće tenzije ipak je nerealno. No zato bi se uz korištenje institucija i pravila u međunarodnim odnosima, koji su toliko koristili Europi, mogla riješiti i druga sporna pitanja. Uz malo mudrosti valjda je moguća njihova mirna koegzistencija: tigrovi žive u džungli, a zmajevi u pećinama…

dr. Uroš Dujšin

apasti da prokomentira vijest kako je Kina ovih dana postala druga po veličini privreda svijeta – pretekavši Japan – nije se othrvao ni hladnokrvni londonski Economist, pa neka ta slabost bude oproštena i potpisanom autoru. Razloga ima: na Zapadu ta je vijest pobudila strahovanja da će Kina preteći i samu Ameriku prije no što se očekivalo. No ono što je na

dugi rok važnije jest kinesko suparništvo sa susjednom ekonomskom supersilom u nastajanju – Indijom. Mogući su sukobi tigra i zmaja, kao u nekom hongkonškom filmu. To je, komentira Economist, neistraženo područje na koje treba gledati desetljećima, ne godinama. Neće ga odrediti ni demografski trendovi niti dugoročne prognoze investicijskih banaka. Uz mogućnost izbijanja unutrašnjopolitičkih teškoća, važno je pitanje kako će Kina i Indija riješiti svoje međusobne odnose kako ne bi ponovile grešku kao prilikom “himalajskog rata” iz 1962. Zavjera protiv Kine Sadašnje stanje brine i kineske čelnike: oni smatraju da je zapadnjačka graja oko kineskog uspona za-

k i neska vojska naoružava sve sofisticiranijim oružjem, gradi moćnu mornaricu i kreće u osvajanje svemira. No ako sve ovo (još) ne prijeti Americi, kineski

Važno je pitanje kako će Kina i Indija riješiti svoje međusobne odnose su susjedi s pravom uznemireni – dovoljno je spomenuti kineske pretenzije na gospodarenje čitavim Kineskim morem. Ni Indijcima nije svejedno; u njima je duboko ukorijenjeno nepovjerenje prema moćnom susjedu, koji koristi svaku priliku da podriva njihove interese. To se ogleda u utakmici za osiguranje izvora energije koju uvoze obje

22 HRVATSKA & REGIJA

( 56,4%

Nakon pauze od 70 godina

Trijumf opet na tržištu

rbija je prošloga tjedna dobila prvi šampanjac nakon pauze od 70 godina, ali pod istim nazivom kao tada: Trijumf. Proizvodi se na istoj lokaciji u Šumadiji, odnosno ima isto geografsko podrijetlo i recepturu kao stari, ali su novina “babice” iz Francuske, iz Instituta za enologiju u gradiću Eperne iz pokrajine Champagne. Šampanjac koji će se u prodavaonicama pića i ekskluzivnim vinarijama u Srbiji (budući da je riječ o maloj seriji od 25.000 do 30.000 boca godišnje) naći za mjesec dana proizvodi se u Podrumu Aleksandrović u Topoli, a posebno dizajnirana boca stajat će oko 25 eura. “Da govori francuski, ovaj šampanjac bio bi dva ili tri puta skuplji jer je u toj klasi”, smatra vlasnik te obiteljske vinske manufakture Božidar Aleksandrović. Prema njegovoj ocjeni, proizvodnja šampanjca je kruna karijere svakog uspješnog vinara. Dodao je kako je za ovo pjenušavo vino najviše kvalitete trenirao 20 godina prave-

Za istraživanje 3,5 milijuna KM Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosna investirala je do sada 3,5 milijuna konvertibilnih maraka u istražne radnje za gradnju rudnika i

pokrivenost uvoza izvozom

( 3,3 mlrd KM

vrijednost izvoza u 6 mjeseci

BLAGI OPORAVAK BOSANSKOHERCEGOVAČKOG GOSPODARSTVA

S minus 1 na plus 0,5 ći desetak vrsta “mirnih” vina koja se mogu naći i u restoranima i vinarijama u Moskvi, Chicagu, Ženevi i Beču. Aleksandrović je istaknuo kako je naglom rastu vinogradarstva, uništenog početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća u Srbiji, najviše pridonijela državna poljoprivredna politika u zadnjih pet, šest godina. Ministarstvo poljoprivrede u potpunosti pokriva troškove sadnje svakog čokota loze, kao i 30 do 40 posto troškova za izgradnju vinarija i kupnju opreme za proizvodnju vina, i to - bespovratno. Aleksandrović sa svojih 50 hektara pod vinovom lozom u vlasništvu i zakupu godišnje proizvodi oko 300.000 litara ili 400.000 boca vina i jedan je od najuglednijih srbijanskih vinara. (Lj.L.)

*vijesti Most na Savi Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog sporazuma koji će potpisati s Vladom Hrvatske o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Svilaja i priključnih graničnih dionica autoceste na koridoru V.c. Za gradnju mosta bit će raspisan međunarodni javni natječaj, a građevinsku dozvolu izdat će nadležno ministarstvo Hrvatske uz suglasnost nadležnog tijela BiH. Završetak gradnje mosta i priključnih dionica predviđen je do kraja 2012. godine.

Privredni vjesnik Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

TE Kongora kod Tomislavgrada. Geološka istraživanja provedena od 2006. do 2010. utvrdila su da područje Kongore raspolaže sa 169 milijuna tona lignita u bilančnim i više od 220 milijuna tona lignita u geološkim rezervama. Štore Steel – posla preko glave Svjetsko tržište čelika brzo se oporavlja što je primjetno i u slovenskoj industriji čelika. Slovenija je u prvom polugodištu proizvela 298.000 tona čelika (64 posto više nego u isto vrijeme lani). Tvrtka Štore Steel proizvela je u polugodištu više nego cijele prošle godine. Marjan Mačkošek, direktor Štore Steela, potvrdio je da potražnja trenutačno premašuje proizvodne mogućnosti.

Izvoz je u šest mjeseci porastao za 32,2 posto, uvoz za 4,5 posto, dok industrijska proizvodnja bilježi rast od 4,2 posto Zdravko Latal latal@privredni.hr

otovo svi polugodišnji trendovi pokazuju kako se gospodarstvo Bosne i Hercegovine počelo blago oporavljati. Bankarski i komorski analitičari revidirali su prognozu o rastu bosanskohercegovačkog gospodarstva s minus jedan na plus 0,5 posto. To je, kako tvrde, do sada najveća objavljena revizija prognoza u regiji s predznakom plus. Oporavak je, istina, izračunat na osnovi pozitivnih trendova u samo nekoliko izvozno orijentiranih velikih poduzeća iz područja proizvodnje čelika, alumi-

Hrvatska je najveći trgovinski partner BiH, ali uz sve veću konkurenciju Njemačke i Rusije nija, ruda, tekstila, namještaja i kemikalija. Prema podacima Agencije za statistiku BiH u šest ovogodišnjih mjeseci, izvoz je na godišnjoj razini povećan za 32,2 posto, na 3,3 milijarde konvertibilnih maraka (KM), dok je uvoz iznosio 6,2 milijarde KM uz blagi rast od 4,5 posto. Trgovinski deficit je bio manji za 16,4 posto, a pokrivenost uvoza izvozom

nikad bolja - 56,4 posto. Stagnacija uvoza, međutim, upozorava na slabljenje domaće potražnje, ali i na rast industrijske proizvodnje od 4,2 posto u odnosu na prosječnu lanjsku proizvodnju. Bankarski je sektor, za sada, prebrodio globalnu krizu i ostao stabilan, ali uz rast nekvalitetnih kredita od 7,8 posto koji bi, ako se takvi trendovi nastave, mogli bankarima izazvati ozbiljne glavobolje. Rast kredita je minimalan i odnosi se isključivo na pravne osobe, dok se kod stanovništva bilježi njihov pad. No, istodobno su, prema podacima Centralne banke BiH, depoziti blago porasli. Potkraj lipnja, naime, bankama je bilo povjereno na čuvanje 12,5 milijardi KM, što je za 330 milijuna više nego posljednjeg dana prošle godine. Valja napomenuti

kako od tog iznosa na depozite građana otpada 6,1 milijarda KM, uglavnom u eurima. Rano za optimizam Guverner Centralne Banke BiH Kemal Kozarić, kao i više ekonomskih analitičara, upozorava kako je rano davati optimističke prognoze. Rast izvoza pojašnjavaju povoljnijim položajem izvoznika zahvaljujući padu vrijednosti eura uz koji je čvrsto vezana nacionalna valuta te povoljnim, za BiH, tečajem srbijanskog dinara. Rast industrijske proizvodnje i ostalih pokazatelja je, prema mišljenju opreznijih ekonomista, rezultat niskih osnovica iz prošle godine kada su zabilježeni veliki padovi u proizvodnji i trgovanju. U gospodarskim komorama tvrde, pak, kako privrednici ipak na-

Hrvatski izvoz u stagnaciji U proteklih pola godine hrvatski izvoz u Bosnu i Hercegovinu bio je gotovo na razini lanjskih šest mjeseci. Naime, njegova je vrijednost dosegla 607,3 milijuna dolara što je 0,4 posto manje nego prije godinu dana. Istodobno izvoz iz BiH u Hrvatsku bio je težak 323,9 milijuna dolara što je povećanje od 1,6 po-

sto. Prema podacima Agencije za statistiku BiH u šest ovogodišnjih mjeseci, bosanski izvoz u zemlje koje su glavni trgovački partneri BiH poslije Hrvatske značajno je porastao - izvoz u Njemačku za 36 posto, Italiju za 28,8 posto, u Sloveniju za 36,6 posto i u Srbiju za 35,2 posto.

ziru svjetlo na kraju tunela te kako raste potražnja, posebice za proizvodima metalske i autoindustrije koje se svrstavaju među razvijenije u BiH. Vidljive su i promjene među glavnim vanjskotrgovinskim partnerima BiH. Hrvatska je i dalje najveći trgovinski partner BiH, ali uz sve veću konkurenciju Njemačke i Rusije. Hrvatska, naime, nije više najveći kupac bosanskohercegovačkih proizvoda, nego je to Njemačka. Rusija, zahvaljujući izvozu energenata, ponajviše sirove nafte za potrebe Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, a i plina, bilježi najveći rast izvoza u BiH od 38,7 posto. Zapravo, najveći deficit BiH bilježi u trgovanju s naftom i plinom, iako se prilikom prodaje bosanskobrodske Rafinerije Rusima tvrdilo kako će njenim puštanjem u rad ukupan trgovinski deficit biti manji za pola milijarde maraka. Točno je da je izvoz naftnih derivata povećan za 241 posto, ali uz iznimno nisku startnu osnovicu, pa je negativan saldo povećan i u prvom ovogodišnjem polugodištu na 582,2 milijuna KM, a kod plina na 114,6 milijuna KM s realnom prognozom kako će dobrano premašiti milijardu maraka potkraj godine.

www.privredni.hr Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

( 155.358 zaposlenih na kolektivnom ugovoru za javni sektor

Plaće slovenskog javnog sektora

Zbog “leda” - vruća jesen Nije išlo milom, pa će slovenska vlada interventnim zakonom zamrznuti plaće u cijelom javnom sektoru. Preuređivanje platnih nerazmjera nastavit će se nakon što realni slovenski BDP poraste više od tri posto Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

ezgodne brojke o kojima se u Sloveniji počinje žustro raspravljati upućuju na kontinuirani rast broja zaposlenih u javnom sektoru. Dok ih je 2003. bilo 143.666, posljednji podaci pokazuju da je zaposlenih na kolektivnom ugovoru za javni sektor – 155.358. Dakle, zaposlenost tu neprekidno raste, čak i sada kada se u realnom sektoru događa pravi pomor radnih mjesta. Upravo se ugasio Prevent, i nikom ništa. Iz Vegrada je, pak, jednostavno nestalo nekoliko stotina gastarbajtera. Među neupućenim radnicima s juga bivše Jugoslavije proširila se glasina da će u trenutku stečaja građevinske tvrtke svi južnjaci biti deportirani u domicilne države. Ljudi sada poput brodolomaca traže bilo kakav posao jer ga doma za njih nema, a i manje je plaćen od “crkavice” u Sloveniji. Realni sektor je u kontrakciji – a javni buja. Povrh toga bivša vlada Janeza Janše ostavila je Pahoru u nasljedstvo ambiciozni program uravnoteženja plaća unutar javnog sektora. U prošlosti se raznim uravnilovkama toliko po-

remetilo sustav plaća da je zaista bio hvalevrijedan pokušaj uravnoteženja. Međutim, ni jedna garnitura na vlasti ne usudi se rezati plaće. Stoga se najnoviju operaciju počelo izvoditi tehnikom diferenciranog povećavanja: pojedinim djelatnostima plaće rastu manje – potplaćenima, pak, više. Takva izvedba je (pre)skupa pa je čak i prethodna vlada, na vrhuncu konjunkture i dok se o krizi još nije govorilo, predložila etapno uravnoteženje plaća u više godišnjih rata. Sve naglavačke Na žalost, kriza je i u Sloveniji sve okrenula naglavačke. Državni proračun sada ne može pokriti ni postojeće plaće – kako da iskešira još i novac za obećano uravnoteženje? Proračun već glavinja u deficitnom financiranju pa nova zaduženja ne dolaze u obzir. Slovenija je, doduše, sačuvala mnogo više “obiteljske srebrnine” nego Hrvatska. Pahor, međutim, ne smije (ras)prodavati državni portfelj jer se javno mnijenje u međuvremenu impregniralo psihozom nacionalnog interesa. Tko bi prodao – nema što tražiti na izborima. Stoga ostaje da se štedi. Vlada je presjekla: zamrznut

ćemo masu plaća za cijeli javni sektor koji državni proračun stoji 4,5 milijardi eura. U izvedbi takve proračunske “racionalizacije” nema prostora za obećano povećanje plaća kojima bi se postiglo njihovo uravnoteženje. Vlada je pokušala privoliti većinu od 22 sindikata u javnom sektoru na zamrzavanje svih sastavnica platne politike uz obećanje da će se s uravnoteženjem nastaviti prve godine nakon one u kojoj

U javnom sektoru plaće rastu i radna mjesta nisu ugrožena. U realnom sektoru sve je obratno realni BDP premaši rast od tri posto. Sindikati, mada ih je mnogo i ne djeluju uvijek usuglašeno, odbili su ponudu. Ne pristaju na zamrzavanje što ga je nadležna ministrica Irma Pavlinič Krebs najavila ljetos rekavši da se masa plaća mora zamrznuti milom ili silom. Milom ne ide. Ne pristaju sindikati. Ići će stoga silom. Na to pristao je čak i premijer Borut Pahor, inače poznat po spremnosti na najveća popuštanja samo da

Za vladu – higijena, za liječnike – hajka Pojedini oblici sindikalnih akcija ne nailaze u Sloveniji više na bespogovornu podršku javnosti. Vlada je zaratila s liječnicima smatrajući da se na liječnička dežurstva troši previše novca iz zdravstvene blagajne. Svake noći u Sloveniji dežura 250 liječnika. Svi znaju da je to previše, a bolje upućeni da su dežurstva “ventil” za dograđivanje plaća. Vlada je najavila skresati izdatke za dežurstva za 20 posto. Time ne dobiva veliku uštedu, ali je na takvu mjeru bila prinuđena razlozima “financijske higijene”. Liječnički ceh odmah je reagirao radikalno: oko 2150 liječnika odmah je povuklo suglasnost za prekovremeni rad veći od ozakonjenog. Liječnici sada uporno ponavljaju da će stradati pacijenti jer imaju nerazboritu vladu. se dođe do kompromisa. Međutim, popusti li Pahor sindikatima, zamjerio bi se široj javnosti koja sve teže podnosi diskrepanciju između javnog i realnog sektora. U javnom sektoru, naime, plaće i dalje rastu i radna mjesta nisu uopće ugrožena. U realnom sektoru sve je obratno: plaće gotovo da ne rastu, a radna mjesta nestaju bez pardona. I Pahor priznaje da je to “temeljna društvena nepravednost koju treba pravilno servisirati”. Plaće moraju na led Ministrica Irma Pavlinič Krebs, koju se u javnosti već časti titulom “željezna lady slovenske vlade”, potvrdila je da je vlada primila kompromisni prijedlog sindika-

ta koji pristaju da se platni nerazmjeri otklanjaju po osminama, a ne više po četvrtinama kako je bilo prvotno ozakonjeno. Ministrica je neumoljiva. Odbrusila je sindikatima da se njihova ponuda temelji na izdacima za koje vlada jednostavno nema pokrića. Plaće, dakle, moraju na led. Dušan Miščevič, vođa štrajkaškog odbora, razočaran je takvom upornošću vlade. Poručio je javnosti da ministrica njihove kontraprijedloge nije uvažila: “To znači da će u kući imati veselicu!” Miščevič je odmah obznanio da saziva štrajkaški odbor koji će do 1. rujna odrediti datum štrajka, a do 10. rujna formulirati i štrajkaške zahtjeve. Sloveniju očito nakon “leda” čeka vruća jesen.

*vijesti Pekari: bez panike! Cijene pšenice stabilizirat će se u nekoliko sljedećih tjedana, a najkasnije u listopadu, rekao je Dejan Židan, slovenski ministar za poljoprivredu, navodeći niz podataka u prilog tvrdnji da nema razloga za panično reagiranje mlinske i pekarske industrije. Ovog ljeta Europa je požnjela gotovo 130 milijuna tona pšenice – 10 posto više od količina potrebnih za podmirivanje domaće potrošnje. Povrh toga u zalihama se čuva još 55,6 milijuna tona stare pšenice. Židan navodi da cijena pšenice ima 20 posto udjela u cijeni kruha u pekarstvu i samo pet do devet posto u cijeni kruha na trgovačkoj polici. Iz 30 posto skuplje pšenice, izračunalo je slovensko ministarstvo, cijene kruha mogu porasti najviše dva do tri, a nikako 10 do 15 posto, što inače najavljuju slovenski pekari. Dobit EP-a HZ Herceg-Bosna Šestomjesečno poslovanje EP Hrvatska zajednica Herceg-Bosna okončala je s dobiti od 24 milijuna konvertibilnih maraka, što je 10 milijuna KM više nego u isto vrijeme lani. Prihod je porastao za 41 milijun KM, s lanjskih 152 milijuna KM na 193 milijuna KM.

Podrška izlascima na inozemne sajmove Slovenska Agencija za poduzetništvo i strane investicije (JAPTI) subvencionirala je u prvoj polovini godine nastup slovenskih tvrtki na 12 sajmova. Do kraja godine s ukupno 450.000 eura Agencija će pomoći nastup slovenskih poduzeća na 10 raznih sajmova. U okviru desetak takvih zajedničkih nastupa uspostavljeno je oko 3700 poslovnih kontakata i zaključena 203 posla.

24 STIL *vijesti Dani hrvatskog turizma u Rovinju Dani hrvatskog turizma (DHT) od 20. do 22. listopada održat će se u Rovinju u organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske radiotelevizije. DHT je jedan od najvećih susreta hrvatskih turističkih djelatnika na kojem cjelokupna struka ima prigodu analizirati učinke sezone i najaviti aktivnosti za sljedeću turističku godinu. Još jedno priznanje Dubrovniku Dubrovnik je četvrta najpoželjnija turistička destinacija u posezoni prema ocjeni britanskog časopisa The Guardian. U svom internetskom izdanju The Guardian je uvrstio Dubrovnik u 10 najboljih turističkih odredišta na kojima se može uživati i tijekom jesenskog razdoblja. Na prvom je mjestu Sardinija, a slijede Andaluzija i Cipar. Iza Dubrovnika je egipatski gradić Dahab, Kanarski otoci, Kas u Turskoj, Saint-Tropez, Rodos i Ile de Re u Francuskoj. Prijatelji mora u Malom Lošinju Mali Lošinj je proteklog tjedna bio domaćin najveće hrvatske izložbe podvodnih fotografija i jedine hrvatske putujuće izložbe na otvorenom pod nazi-

vom Neusporedivo plavo. Izložba se u sklopu projekta Prijatelji mora održala u organizaciji udruge Livingstone, tvrtke Astoria posebni projekti, Grada Malog Lošinja i Turističke zajednice Grada Malog Lošinja. Projekt Prijatelji mora obuhvatio je izložbe velikih formata fotografija na otvorenom, i to u 14 hrvatskih gradova među kojima je bio i Mali Lošinj.

Privredni vjesnik Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

( samo 50

turističkih apartmana je kategorizirano

( 59.549 domaćinstava iznamljuje sobe, apartmane i kuće za odmor

Apartmani i privatni smještaj - polovina turističke ponude

Sve zahtjevniji gosti u apartmanima Postoje tri vrste apartmana – turistički apartmani, apartmani kojima upravljaju pravne osobe te apartmani u domaćinstvima. Svaki od njih mora zadovoljiti niz elemenata kako bi dobio određenu kategoriju od dvije, tri, četiri ili pet zvjezdica Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

da za gospodarstvo”, rekli su nam u Odjelu odnosa s javnošću Ministarstva turizma. Ipak, taj dio kapaciteta koji otpada na turističke, ostale apartmane i privatni smještaj nije zanemariv jer čini više od 45 posto ukupnih turističkih kapaciteta u našoj zemlji.

osljednjih godina sve više turista za odmor odabire apartmane. Razlog tome vjerojatno su, uz cijenu, i veća privatnost i sloboda koje im, u usporedbi s hotelima, pruža boravak u apartmanu. I hrvatski turistički čelnici zadovoljni su ovogodišnjim boravkom turista u privatnom smještaju, pa smo ponuka-

Ni Ministarstvo turizma ni Državni zavod za statistiku nemaju točne podatke o tome koliko svako domaćinstvo ima apartmana, soba i kuća za odmor ni tom činjenicom odlučili saznati koliko točno ima apartmana u našoj zemlji, koje su kategorije i kakva im je popunjenost. No već na početku shvatili smo da to nije nimalo lak zadatak jer postoji velika razlika između apartmana koji se iznajmljuju preko turističkih agencija, interneta i potezanjem za rukav gosta kad dođe u neko turističko mjesto. Postoje tri vrste apartmana – turistički apartmani, apartmani kojima upravljaju pravne osobe te apartmani u domaćinstvima. Prema podacima Ministarstva turizma, trenutačno je u Hrvatskoj kategorizirano 50 turističkih

apartmana sa 3251 sobom i 8915 kreveta koji se kategoriziraju prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli i jedini su u nadležnosti resornog ministarstva. U tu skupinu spadaju još aparthoteli i turistička naselja. Ostali apartmani kategoriziraju se prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj te Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu. No, krovni zakon za sve te pravilnike je Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, a u svakom od navedenih pravilnika postoji niz elemenata i mjerila koje apartman mora ispuniti za određenu kategoriju. Ni jedan s pet zvjezdica No, kako gostu objasniti koja je razlika između tu-

rističkih i ostalih apartmana? Turistički apartmani mogu biti obnovljeni ili novi i nalaziti se uz hotele u sastavu neke turističke tvrtke ili pak biti neovisni o bilo kojoj tvrtki, ali tada njihovi objekti moraju imati zasebnu recepciju i sanitarne čvorove. Od ukupno 50 kategoriziranih turističkih apartmana ni jedan nema kategoriju pet zvjezdica, 15 ih ima kategoriju četiri, 29 tri, a šest dvije zvjezdice. Iako broj registriranih domaćinstava koja iznamljuju sobe, apartmane i kuće za odmor iznosi 59.549, ni

Ministarstvo turizma niti Državni zavod za statistiku nemaju točne podatke o tome koliko svako domaćinstvo ima apartmana, soba i kuća za odmor. “Podatke o tome kakvo je zapravo brojčano stanje tih iznajmljivača ima svaka županija, a kategorizacija tih objekata je u nadležnosti ureda za gospodarstvo županijskih uprava u kojima se nalaze. Apartmana kojima upravljaju pravne osobe - obrti ili trgovačka društva - u Hrvatskoj ima 271 i njihova je kategorizacija također u nadležnosti županijskih ure-

Adriatica.net na tragu lanjskih rezultata Turistička grupacija adriatica.net za ovu je godinu selekcijom ponude na svojim web stranicama imala ponudu 4000 smještajnih kapaciteta od čega su 95 posto bili apartmani. Promatrajući aktualne pokazatelje o prodaji aranžmana za boravak u apartmanima, ova će se sezona prema svemu sudeći završiti na tragu lanjskih rezultata, rekao je Kristijan Gržetić, izvršni direktor za korporativne komunikacije adriatica.neta. Ta grupacija posluje isključivo s registriranim iznajmljivačima, a prilikom učlanjivanja u njihov sustav svaki je iznajmljivač dužan priložiti valjani dokaz o kategorizaciji svog objekta ili rješenje za iznajmljivanje privatnog smještaja.

Skuplji bolje popunjeni Ocjenjujući popunjenost apartmana i privatnog smještaja u ovoj godini, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Boris Žgomba istaknuo je kako gotovo 90 posto privatnog smještaja otpada na apartmane, a samo 10 posto na sobe za iznajmljivanje. “Ove se godine na razini Uhpe bilježi bolja popunjenost privatnog smještaja u odnosu na lani, a to se posebice odnosi na popunjenost turističkih, ali i ostalih apartmana. Apartmani više kvalitete u koje spadaju vile i kuće za odmor bilježe odličnu popunjenost od 100 do 120 dana. No, moram istaknuti kako to ni izbliza nisu klasični apartmani nego vile s bazenima te stoga imaju i više cijene od ostalih apartmana. Klasični apartmani uglavnom se nalaze u mirnijim dijelovima turističkih mjesta i u kućama u kojima žive domaćini. Imaju nižu cijenu najamnine te u njima uglavnom odsjedaju obitelji i ljudi srednjeg platnog sloja. Takvi su apartmani u prosjeku ove godine bili popunjeni od 30 do 45 dana”, rekao je Žgomba.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

“

Svaki čovjek mora voditi brigu o okolišu, ali to isto tako mora i svaka grana industrije, uključujući i IT.

”

Denis Ružak, projektni menadžer u Odjelu tehnoloških usluga IBM-a Hrvatska

ZELENA INICIJATIVA

Važno je biti Green Osim hardverskih i softverskih rješenja u ovom području, koje je snažniji zamah dobilo prije tri godine, djeluju i zakonska te savjetodavna tijela koja vode brigu o inicijativi na svjetskoj razini Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

kološki održive i energetski učinkovite niti, kao i u većini ostalih industrijskih grana, sve se više nastoje utkati i u proizvode nastale pod okriljem informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT). Takvo “zeleno” računarstvo prihvatili su gotovo svi proizvođači hardvera i softvera jer, procjenjuje se, ICT sektor u ukupnoj svjetskoj emisiji ugljičnog dioksida (CO2) sudjeluje s otprilike dva posto. Kako je korištenje ICT tehnologija u porastu, opravdan je strah od povećanja negativnog utjecaja na okoliš koji može učiniti ovaj propulzivni sektor, kao što su opravdana i golema ulaganja kompanija u održive i ekološki prihvatljive proizvode. Bez obzira radi li se o štedljivim, te tako i energetski učinkovitim računalima, čije se komponente mogu reciklirati ili, pak, o softveru zahvaljujući kojem je određeni ciklus industrijske proizvodnje brži, jednostavni-

ji i prihvatljiviji za okoliš. Denis Ružak, projektni menadžer u Odjelu tehnoloških usluga IBM-a Hrvatska, kaže kako se nekada zanemarivalo neprestano povećanje količine potrošene energije te zagađivanje okoliša, dok se te odrednice danas nalaze pri vrhu prioriteta koje je potrebno što uspješnije riješiti.

energetske učinkovitosti, on ističe analizu na razini podatkovnih centara kojom se pravilnijim odabirom i rasporedom uređaja koji nisu dio IT opreme, primjerice, klimatizacijskog uređaja, može prosječno uštedjeti i do 10 posto. Također, energetsku učinkovitost moguće je povećati i pažljivijim odabirom poslužiteljske (serverske) opreme, ali i uvođenjem virtualizacije u poslovanje.

Green IT inicijativa se još više usmjerava na čovjeka i važnost održivosti u svakom smislu Kako uštedjeti energiju “Green IT inicijativa bavi se pitanjima poput onih kako što učinkovitije iskoristiti energiju i kako je uštedjeti, te na taj način smanjiti troškove i pridonijeti zaštiti okoliša, smanjenju emisije štetnih plinova, povećanju svijesti ljudi i tvrtki o važnosti zaštite okoliša. Green IT inicijativa dodaje još jednu razinu složenosti IT-ja i donosi nove discipline

Mobitel kao rudnik zlata Telekomunikacije su danas jedno od onih područja u kojima je moguće još više pomaknuti ekološku letvicu. Rast prometa u telekomunikacijama doveo je do toga da telekom operatori danas moraju pronaći odgovor i na pitanje kako, s jedne strane, uspješno povećati mrežu, a s druge strane, smanjiti emisiju štetnih plinova. Kad se govori o telekomunikacijama, zanimljiva je i činjenica kako svaki mobilni telefon sadrži 60 različitih sirovina, među kojima i sićušne količine zlata, srebra, bakra te kobalta. Imajući na umu činjenicu kako je prošle godine u svijetu prodano 1,2 milijarde mobitela, nakon što im prođe vijek trajanja pravilnim zbrinjavanjem ovih uređaja neke od tih vrijednih sirovina mogu se ponovno iskoristiti.

s kojima se IT stručnjaci donedavno nisu bavili”, pojašnjava Ružak. Osim hardverskih i softverskih rješenja u ovom području, koje je snažniji zamah dobilo prije otprilike tri godine, djeluju i zakonska te savjetodavna tijela koja vode brigu o inicijativi na svjetskoj razini. “U posljednje vrijeme Green IT inicijativa se još

više usmjerava na samog čovjeka, odnosno pokušava utjecati na razmišljanje ljudi te naglasiti važnost održivosti u svakom pogledu. Svaki čovjek mora voditi brigu o okolišu, ali to isto tako mora i svaka grana industrije, uključujući i IT”, napominje. Među konkretnim primjerima koje zelena inicijativa pruža korisnicima, a odnosi se na povećanje

Krenuti od sebe Kako bi i Hrvatska po tom pitanju bila ukorak s onim zemljama gdje se Green IT već udomaćio ili većim koracima grabi prema korisnicima, Ružak smatra kako je važno da svatko krene od sebe. “Vlastitim primjerom i ponašanjem najbolje ćemo pokazati osviještenost i spremnost na to da želimo i moramo ‘biti Green’. Nakon toga, znanje i iskustvo trebamo prenijeti na druge i pomoći im da krenu istim putem. Primjerice, IBM je broj od otprilike 200 vlastitih podatkovnih centara u svijetu smanjio na njih desetak i zatim je stečena znanja i iskustva počeo prenositi svojim korisnicima i pomagati im u konsolidaciji i izgradnji njihovih podatkovnih centara. Naravno, bez pomoći države te uvođenjem, primjerice, poreznih olakšica, subvencioniranjima i ostalim poticajnim instrumentima, to će biti vrlo teško provedivo. Jedan od dugoročnih ciljeva svake države pa tako i Hrvatske trebao bi biti Green”, zaključuje Ružak.

*vijesti Brzo surfanje Metronetom Prema istraživanju portala Net Index, u ljetnim mjesecima najbrže je bilo surfati Metronetovim internetom. Istraživanje je provedeno u gotovo svim zemljama svijeta te je provjereno kojom brzinom se u određenoj državi surfa i koji ponuđači (provideri) omogućavaju najbrže pretraživanje interneta. Prvi rezultati u Hrvatskoj, gdje se istraživanje provodilo od početka srpnja do početka kolovoza na uzorku od više od pola milijuna jedinstvenih IP adresa, pokazali su kako je surfanje preko mreže Metroneta bilo najbrže u Zagrebu, te prosječno u cijeloj Hrvatskoj. YouTube priča hrvatski

Googleov servis za pregledavanje videouradaka YouTube od prošlog tjedna dostupan je na hrvatskom jeziku. K tomu, YouTube je na petu obljetnicu postojanja preglednik proširio i verzijama na filipinskom, slovačkom i srpskom jeziku. Sada se ponuđene korisničke opcije YouTubea mogu pretraživati na 28 jezika. NATO otvorio vrata za INsig2 Predstavnici tvrtke INsig2 nedavno su u Bruxellesu potpisali sporazum o suradnji s NATO-vom agencijom NC3A, odgovornom za nabavu naprednih ICT tehnologija i infrastruktura. Time je INsig2 postao prva hrvatska tvrtka kojoj su službeno otvoreni natječaji u sklopu NATO-a, s obzirom na to da na službenim natječajima saveza mogu isključivo sudjelovati tvrtke koje su prošle nužnu provjeru i kvalifikaciju. INsig2 je utemeljen 2002. s ciljem osmišljavanja i implementacije sofisticiranih rješenja integralne korporativne sigurnosti. Tvrtka je u vlasništvu softverske kompanije IN2.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

Nova knjiga

Nije šef glavni Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR David Wroblewski Priča o Edgaru Sawtelleu V.B.Z.

Nijemi četrnaestogodišnjak Edgar Sawtelle živi sa svojim roditeljima na farmi na kojoj već generacijama ta obitelj uzgaja pse, s kojima je Edgar posebice vezan. Na farmi se pojavljuje njegov stric Claude koji uspijeva privući simpatije Edgarove majke, a otac mu umire. Edgar pokušava dokazati da je Claude umiješan u smrt njegova oca, no prisiljen je pobjeći od kuće i uz pomoć pasa naučiti preživjeti u divljini. Potreba za suočavanjem s očevim ubojicom i odanost psima Sawtelleovih vraćaju ga kući...

ORHAN PAMUK CRNA KNJIGA Vuković&Runjić

Odvjetnika Galipa napustila je žena Ruja i on kreće u potragu za njom. Posumnja da se Ruja skriva kod svojega polubrata Dželala, inače kolumnista. No, Dželal je neuhvatljiv. Galip nastoji pronaći neku poveznicu s Rujom u kolumnama u kojima Dželal daje naslutiti da je upleten u njezin nestanak, no postupno se gubi u dvojbama glede njihova tumačenja. Pokušavajući slijediti naputke mističnih tumača Kur’ana, nalazi u njima literarne predloške o ljudima koji, kao i on, tragaju za nečim...

DRAGO JANČAR DRVO BEZ IMENA Menadarmedia

Riječ je o romanu o ranjenim ljudima - pun humora, meke pornografije, povijesti i (a)tipičnih ljudskih odnosa. Ili kako kaže slovenska spisateljica Katarina Marinčič, Drvo bez imena stvarnosni je tekst o ranjenim ljudima i tekst s humorom. Jer sve započinje pripovjedačkom žicom jednog ženskara, arhivarevim prelaskom u stilski registar meke pornografije. Jer, naposljetku, za Lipnika i njegovu ženu sve ovisi o tome što na japanskom znači riječ skebe.

AGATHA CHRISTIE ZLA KUĆA Mozaik knjiga

Aristide Leonides leži mrtav, otrovan barbituratima u svojoj prostranoj kući. Nesretni slučaj? Malo vjerojatno. Zapravo, sumnja je već pala na njegovu udovicu, 50 godina mlađu ljepoticu, koja bi trebala naslijediti poprilično bogatstvo i za koju se šuška da se viđa s mladim privatnim učiteljem. No, kriminolog Charles Hayward gaji vlastite sumnje o nedužnosti Leonidesovog potomstva. Prisno ih poznaje. I siguran je da u korumpiranom kućanstvu nitko nije iskren...

EVA-MARIA ZURHORST VOLITE SEBE I NIJE VAŽNO S KIM STE U BRAKU Znanje

Pomišljate na razvod i uvjereni ste kako će svi problemi nestati onog trenutka kada promijenite partnera? Razmislite ponovno, jer veza u kojoj se nalazite vjerojatno je najbolja koju ćete ikada imati, a većina razvoda je suvišna! Objašnjavajući mehanizme veze, autorica na temelju iskustva koje je stekla kao savjetnica za parove, temeljito raskrinkava naša očekivanja kako će uz sljedećeg partnera sve biti bolje i drukčije.

Neka vaš posao služi vašem životu. To je primarni izvor moći, uči nas Bellman

ožda vam nije jasno tko je glavni, ali znate da vi to niste. Unatoč tome želite dobro obaviti posao, želite pridonijeti organizaciji u kojoj radite, ali i osobno uspjeti. Te želje često uzrokuju konflikte jer se od vas traži da podržavate tuđe ciljeve, krećući se prema vlastitima. Ljuti vas što pokušavate obaviti nešto za što nemate dovoljno moći i osjećate se ograničeni formalnim i neformalnim granicama organizacije. No niste tako nemoćni kako vam se čini, poručuje Geoffrey M. Bellman u svojoj uspješnici Obavite posao i kada niste glavni (nakladnik Katarina Zrinski), ističući kako je potrebno samo živjeti svoj život i raditi svoj posao. Tehnikama do boljitka Radite ono što vam je važno u životu, i mnogo toga radite dok ste na poslu, uči nas Bellman. Neka vaš posao služi vašem životu. To je primarni izvor moći, važniji od

Riskirajte češće, uvijek imajući na umu kombinaciju svojih i tuđih interesa vaše stručnosti i brojnih drugih sposobnosti koje unosite u svoj posao. Kad cijenite ono što je najvažnije u vašem životu, koristi imaju i organizacije u kojima radite. Riskirajte češće, uvijek imajući na umu kombinaciju svojih i tuđih interesa. Činite ono što mislite da je najbolje i doživjet ćete više života na poslu, poručuje on, razbijajući mit o tome da samo ljudi na položajima imaju moć.

Pokazuje vam i kako upotrijebiti njegov model Obavljanje poslova (OP) kako biste postigli velike uspjehe. Knjiga nudi dokazane, praktične tehnike za uključivanje ključnih ljudi u vaš posao, dobivanje podrške donositelja odluka prilikom inicijacije, stvaranje nagrada za sebe u poslu koji radite, nošenje s politikom

i moći organizacije te na kraju dobivanje onoga što želite u poslovnom životu. Jednostavnije kazano, od ovoga realističnog, praktičnog vodiča korist mogu imati svi koji žele napredovati pridonoseći svojoj organizaciji i mijenjati se nabolje. Preostaje jedino poslušati Bellmana i krenuti... (V.A.)

O autoru Geoffrey M. Bellman nikada nije imao vlast. Od njegovih prvih 14 godina u velikim korporacijama do zadnjih 20 godina u funkciji savjetnika u profitnom i neprofitnom svijetu, sav njegov rad bio je u službi tuđih ciljeva dok je istodobno radio na svojima. Radio je kao sistemski analitičar, kadrovski stručnjak, istraživač u poslovima, trener i direktor u korporaciji. Savjetovao je stotine organizacija - tvrtke, agencije i zaklade. Velik dio njegova ranijeg posla bio je usredotočen na obnavljanje velikih, zrelih organizacija. Zadnjih godina smanjio je svoj korporacijski rad i sada posvećuje velik dio radnog vremena savjetovanju organizacija u zajednici.

www.privredni.hr Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se kuće i industrijske nekretnine Kuća, površine 623 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 2,04 milijuna kuna, u Aninoj ulici u Vinkovcima, prodaje se na dražbi 1. rujna u 8.30 sati na Općinskom sudu u Vinkovcima, soba 8. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Pašnjak, površine 674 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 148.280 kuna, u Vodicama, prodaje se na dražbi 1. rujna u 8.50 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, Stjepana Radića 81, soba 9. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Industrijska nekretnina iz Ogulina koja u naravi predstavlja građevinsko zemljište s tvorničkim halama, upravnom zgradom i pomoćnim prostorijama - bivši pogon tvrtke Monting Ventilatori, ukupne površine 19.706 četvornih metara, početne procijenjene vrijednosti šest milijuna kuna, prodaje se na ročištu 2. rujna u 13 sati na Trgovačkom sudu u Karlovcu, soba 342/ III. Ročište će se održati i ako na njemu sudjelu-

je samo jedan ponuditelj. Ukupna vrijednost nekretnina utvrđena je u iznosu od 15,6 milijuna kuna, ali će se nekretnine prodavati na 12. ročištu po početnoj cijeni od šest milijuna kuna i ispod te cijene ne mogu se prodati na tom ročištu. Tek ako se nekretnine ne prodaju ni na 12. ročištu, na sljedećim se ročištima mogu prodavati za nižu vrijednost koju zaključkom odredi stečajni sudac. Sve informacije u vezi s razgledavanjem te nekretnine mogu se dobiti u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/2026 292. Kuća, površine 260 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,09 milijuna kuna, u Karojbi 49 u naselju Karojba u Istarskoj županiji, prodaje se na dražbi 3. rujna u 9 sati na Općinskom sudu u Pazinu, soba 10. Nekretnina se može razgledati prema dogovoru sa sudskim ovršiteljem, a sve informacije mogu se dobiti na telefon 052/619 100. Jamčevina iznosi pet posto procijenjene vrijednosti. Poslovni prostor koji se nalazi u Lipovečkoj ulici 1 u Zagrebu, ukupne površine 173 četvorna metra, ukupne procijenjene vri-

jednosti oko 2,2 milijuna kuna, prodaje se na dražbi 7. rujna u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8/II., soba 92, ulična zgrada. Nekretnina se ne može prodati za nižu cijenu od 897.568,80 kuna što je 60 posto manje od procijenjene vrijednosti. Može se razgledati svakog radnog dana do dana dražbe, a sve informacije mogu se dobiti od stečajnog upravitelja Mirona Markičevića na telefon 01/4612 689. Jamčevina je određena u iznosu od pet posto procijenjene vrijednosti. Industrijska nekretnina koja u naravi predstavlja pogon i zemljište, u mjestu Proložac u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ukupne površine 16.749 četvornih metara te procijenjene vrijednosti 5,13 milijuna kuna, prodaje se na dražbi 7. rujna u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8/ II., soba 92, ulična zgrada. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti, a može se razgledati do dana dražbe uz prethodnu najavu stečajnoj upraviteljici na broj telefona 01/6152 555. Jamčevina iznosi pet posto procijenjene vrijednosti.

Usluge elektroinstalacije Rekonstrukcija, Bjelovar. Tvrtka nudi usluge elektroinstalacije u kućanstvu i industriji, rekonstrukciju, održavanje proizvodnih pogona, instalacije zraka, struje, održavanje i popravke strojeva (elektro i mehano). Kontakt: Ivica Pogledić, rekonstrukcija1@gmail.com, +385 43 235203, +385 99 2300872. IT oprema AB s.a., Wroclaw, Poljska, www.ab.pl. Tvrtka je distributer IT opreme i primijenjene elektronike u Poljskoj. U ponudi tvrtke možete pronaći računala i notebooke, vlastite marke Triline, HP, Fujitsu, Asus, Toshiba, Acer..., servere (HP, Fujitsu, Triline Mercury, Intel), softvere, monitore, računalne mreže i njihove komponente, uređaje za sigurnosno napajanje, printere, PC komponente, kamere, igraće konzole i igre, prijenosnike podataka, skenere, MP3 čitače. Kontakt: Viktoria.utkina@ab.pl, +48 609 819193. Izvoz u Veliku Britaniju CFC ltd, Leeds, Velika Britanija. Tvrtka je predstavnik s dugogodišnjim iskustvom u poslu i želi se povezati s hrvatskim tvrtkama/proizvođačima koji nisu radili na ovom tržištu ili već rade i treba im pomoć. Kontakt: Leyla Murr, leylamurr@hotmail.com Proizvodi iz SAD-a Mer inc., Washington, DC, Sjedinjene Američke Države. Tvrtka je specijalizirana za trgovinu i izvoz govedine i proizvoda od govedine, ribe i ribljih proizvoda, kave, meda, šećera, melase, žitarica i drugog. Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: Mehreteab Woldemariam, merincorp@gmail.com, +1 202 3681878. Pumpe Abadi Imp. Exp., Manbej, Aleppo, Sirija. Tvrtka se bavi uvozom i izvozom. Traži standardne vodene pumpe, električne vodene pumpe te klipne pumpe za vodu. Posebno je zainteresirana za kupnju solarnih pumpi te nudi svoje usluge zastupanja za Siriju, Katar i Australiju.

PVC dozatori Selale Pazarlama Petrol... ltd., Istanbul, Turska, www.selalepazarlama.com. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju PVC dozatora vode te ostale opreme. Traži kupce, zastupnike, predstavnike i distributere u Hrvatskoj. Kontakt: satis@selalepazarlama.com, +90 216 3074070. Poslovanje u Bugarskoj Advisea, Sofija, Bugarska, www.advisea.bg. Tvrtka nudi usluge konzaltinga i olakšavanje ulaska inozemnim tvrtkama na bugarsko tržište, bilo da im pružaju poslovne i pravne konzalting usluge ili da im pronađu zastupnike, distributere i ulagačke prilike u Bugarskoj. Kontakt: Silvia Kirova, s.kirova@advisea. bg, +359 887 883660. Drveni proizvodi iz Indonezije Axobiz Indonesia, Semarang, Indonezija. Tvrtka je indonezijski proizvođač i trgovac proizvodima od drva. Specijalizirana je za proizvodnju drvenih podova, ploča, podnih obloga i vrtnih ploča, a svi ti proizvodi izrađeni su od indonezijskih egzotičnih tvrdih drva. Kontakt: Bambang Setiawan, info_axobiz@telkom. net.id, +62 24 70394659. Vrata Zekić sistemi, Zagreb, www.zekic.hr. Tvrtka je nasljednica tvrtke Senso-tehnika i nudi kompletnu uslugu prodaje i montaže programa Dorma: automatska klizna i roto vrata, staklena vrata i pregrade (Dorma agile, Dorma hsw, Dorma manet); zvučno izolirane pokretne pregradne stijene za hotele i restorane (Moveo); hidraulične zatvarače; okove za stakla; rukohvate, spider držače; sigurnosnu tehniku; program za staklene tuš kabine i pregrade, te servis navedenog programa. Kontakt: Marko Pandurević, info-sistemi@zekic.hr, +385 1 3457668.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Šminka, sredstva za njegu kose i sredstva za osobnu higijenu

Hrvatska radiotelevizija nabavlja sredstva za njegu kose, pribor za profesionalno šminkanje i sredstva za osobnu higijenu. Rok dostave ponuda je 8. rujna. Prikolice za prijevoz potražnih pasa

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Kontakt: Ahmad Jamil Al Abadi, aj-abadi@scs-net.org, +963 21 7910675, +963 944 470675.

Hrvatska gorska služba spašavanja Zagreb nabavlja četiri prikolice za prijevoz potražnih pasa. Rok dostave ponuda je 24. rujna.

Osobna i terenska vozila

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja nabavlja 46 osobnih i 24 terenska vozila. Rok dostave ponuda je 11. listopada. REGIJA Multiservisni terminalni uređaji

šavanja službenika i namještenika vlade. Rok dostave ponuda je 6. rujna. Autobusi

Gradsko saobraćajno poduzeće Novi Sad nabavlja 15 autobusa putem leasinga. Rok dostave ponuda je 20. rujna.

BH Telecom Sarajevo nabavlja multiservisne terminalne uređaje. Rok dostave ponuda je 21. rujna. Stručno usavršavanje

Vlada Brčko distrikta treba uslugu stručnog usavr-

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

28 SVIJET FINANCIJA

( 82,09 mlrd kn

Privredni vjesnik Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

( 24% rast

inozemna aktiva u srpnju

inozemne aktive u 12 mjeseci

HRVATSKA SREDIŠNJA BANKA

Aktiva raste Prema zadnjim podacima središnje banke, njena je aktiva u srpnju dosegla 82,11 milijardi kuna, dok je u godinu dana povećana 13,5 milijardi kuna

kupna aktiva Hrvatske narodne banke, kako na mjesečnoj tako i na godišnjoj razini, tijekom srpnja je uvelike porasla. Naime, prema zadnjim podacima središnje banke, njena je aktiva dosegnula 82,11 milijardi kuna, što je, u usporedbi s krajem lipnja, gotovo osam milijardi ili 10,7 posto više. To je povećanje, smatraju analitičari RBA, ponajprije izazvano povećanjem inozemne aktive. Na godišnjoj razini, taj je rast još i veći: u godinu dana ukupna aktiva HNB-a povećana je za 13,5 milijardi kuna ili za 19,6 posto. Inozemna aktiva potkraj srpnja iznosila je 82,09 milijardi kuna, a sa svojim udjelom od 99,98 posto i dalje obuhvaća go-

tovo cjelokupan dio ukupne aktive središnje banke. Na mjesečnoj razini ona je porasla za 10,7 posto, a na godišnjoj 24 posto, što je najviše od kolovoza 2006. godine.

cije HNB-a održane potkraj lipnja te početkom srpnja kada je središnja banka otkupljujući od banaka ukupno 363,7 milijuna eura pokušala spriječiti preveliku aprecijaciju kune.

Nastavljen snažan godišnji pad potraživanja HNB-a od banaka, čak 99,5 posto

Primarni novac 54,8 milijardi kuna Preostale kategorije ukupne aktive na mjesečnoj razini nisu zabilježile promjene. Tako je potkraj srpnja nastavljen snažan godišnji pad potraživanja HNB-a od banaka od čak 99,5 posto, ili sa 2,4 milijarde kuna u srpnju 2009. na 12,9 milijuna kuna u srpnju ove godine. S obzirom na to da je likvidnost u sustavu na visokoj razini i dalje nema potrebe da HNB održava redovite repo aukcije te stoga nema ni povećanja akti-

Budući da se međunarodne pričuve HNB-a drže uglavnom u eurima, ionako snažan rast ukupne inozemne aktive donekle je i ublažen s obzirom na to da je domaća valuta aprecirala u odnosu na euro za 0,8 posto godišnje. Njenom rastu djelomice su pridonijele i devizne interven-

ve po toj osnovi, smatraju analitičari RBA. Potraživanja od ostalih domaćih sektora, uglavnom trgovačkih društava, potkraj srpnja su iznosila 3,9 milijuna kuna, što je na godišnjoj razini 9,1 posto manje. Primarni novac, kao najznačajnija sastavnica ukupne pasive, potkraj srpnja je iznosio 54,8 milijardi kuna te time u odnosu na kraj lipnja zabilježio pad od 1,9 posto. Na godišnjoj razini primarni je novac zabilježio nešto blaži pad 0,6 posto. Inozemna pasiva središnej banke također je zabilježila pad na mjesečnoj razini od 6,2 posto te je potkraj tog mjeseca iznosila 8,7 milijuna kuna. Inozemna pasiva je pak na godišnjoj razini porasla za 5,3 posto. (V.A.)

Ino ulaganja u prvom kvartalu 434,2 milijuna eura

HRVATSKA NARODNA BANKA

Prednjači financijski sektor

Krediti dosegli 263 milijarde kuna

Izravna inozemna ulaganja u Republiku Hrvatsku u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila su 434,2 milijuna eura, što je na godišnjoj razini smanjenje od 0,7 posto, pokazuju preliminarni podaci hrvatske središnje banke. No, njihova se struktura bitno promijenila i to u korist vlasničkih ulaganja. Naime, vlasnička ulaganja i zadržana dobit u tom su razdoblju porasla na godišnjoj razini sa 28,3 milijuna eura na 311 milijuna eura. Za razliku od prvoga lanjskoga kvartala kada je zabilježeno povlačenje zadržane dobiti,

Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti potkraj lipnja iznosili su gotovo 263 milijarde kuna. Riječ je o rastu na mjesečnoj razini od 2,5 milijardi kuna ili 0,9 posto, a na godišnjoj za 10,1 milijardu kuna ili četiri posto. Krediti odobreni poduzećima su potkraj lipnja dosegnuli 103,7 milijardi kuna, što je u odnosu na lanjski lipanj rast od 6,6 posto. Kad je riječ o stanovništvu, lipanj je, nakon osam mjeseci negativnih godišnjih stopa rasta, donio rast kreditiranja od 0,3 posto te su ti krediti potkraj lipnja

ove je godine nastavljen trend rasta. Ostala ulaganja, pak, smanjena su gotovo za 70 posto.

Prema HNB-u, u rastu novih vlasničkih ulaganja ističu se ona ostvarena dokapitalizacijom u financijskom sektoru, što potvrđuju i podaci po djelatnostima gdje izravne investicije u financij-

sko posredovanje, osim osiguravateljskih i mirovinskih fondova, u prvom kvartalu čine 56,9 posto ukupnih investicija. Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, dakle sektor koji je ranije, uz financijsko posredovanje, privlačio najviše izravnih inozemnih ulaganja, u prvom je kvartalu zabilježio tek 3,4 milijuna eura izravnih ulaganja. Promatrajući ino ulaganja po zemljama podrijetla, najznačajniji investitor u Hrvatsku je Austrija sa 195,8 milijuna eura, što čini 45,1 posto ukupnih izravnih ulaganja u našu zemlju. (V.A.)

iznosili 124,1 milijardu kuna. Taj je rast ponajprije izazvan rastom stambenih kredita na koje otpada 44,4 posto ukupnih kredita odobrenih stanovništvu. Njihov rast na godišnjoj razini je 5,9 posto, a potkraj ovogodišnjega lipnja iznosili su 55,1 milijardu. Krediti države su, za razliku od poduzeća i stanovništva, smanjeni te su lipanj završili na razini od 31,8 milijardi kuna. “Iako podaci za lipanj pokazuju intenziviranje kreditne aktivnosti kod trgovačkih društava i stanovništva, o značajnom oporavku još je teško govoriti. Potražnja stanov-

ništva za kreditima primarno je determinirana raspoloživim dohotkom te općenito kretanjima na tržištu rada, dok je korporativni sektor ograničen slabom domaćom potražnjom i niskom kreditnom sposobnošću. U skladu s tim, snažniji i dugotrajniji oporavak kreditiranja teško je očekivati bez oporavka tržišta rada i domaće potražnje”, ocjenjuju analitičari RBA. (V.A.)

www.privredni.hr Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

( 379,32 mlrd kn

( 385,85 mlrd kn

aktiva hrvatskih banaka

ukupna aktiva kreditnih institucija *vijesti

KREDITNE INSTITUCIJE U PRVOM POLUGODIŠTU

Dobit premašila dvije milijarde kuna Najveću dobit prije oporezivanja u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvarila je Zagrebačka banka, 661,5 milijuna kuna, prva i po iznosu aktive koja je u toj banci iznosila 93,65 milijardi kuna Vesna Antonić antonic@privredni.hr

rema privremenim nerevidiranim podacima Hrvatske narodne banke, objavljenima nedavno na internetskim stranicama središnje banke, kreditne institucije u Hrvatskoj, što znači 32 banke, dvije štedne banke i pet stambenih štedionica, u prvom ovogodišnjem polugodištu ostvarile su dobit prije oporezivanja nešto višu od 2,24 milijarde kuna. Napomenimo da je od 39 kreditnih institucija, gubitak iskazalo sedam banaka, obje štedne banke i jedna stambena štedionica. Kad je riječ o bankama, najveću dobit prije oporezivanja u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvarila je Zagrebačka banka, 661,5 milijuna kuna. Slijedi je Privredna banka Zagreb s bruto dobiti od 430,15 milijuna kuna. Treći je Erste&Steiermärkische Bank s iskazanom dobiti od 336,35 milijuna kuna, četvrti Raiffeisenbank sa 226,24 milijuna kuna, peto

je mjesto zauzela Societe Generale Splitska banka s dobiti od 196,74 milijuna kuna, dok je šesti Hypo Alpe-Adria-Bank sa 184,8 milijuna kuna ostvarene dobiti prije oporezivanja. Banka Kovanica je pak u prvom ovogodišnjem polugodištu iskazala gubitak od 25,45 milijuna kuna. Među onima s negativnim predznakom još su i Croatia banka s minusom od oko 19 milijuna kuna te Karlovačka banka sa 14,32 milijuna kuna. Veneto banka pak bilježi gubitak od 10,7 milijuna kuna, Nava banka 9,32 milijuna kuna i Primorska banka s gubitkom od 4,49 milijuna kuna. U minusu od 1,76 milijuna je još i BKS Bank. Što se štednih banaka tiče, A štedna banka maloga poduzetništva zabilježila je gubitak od 3,81 milijun kuna, a Obrtnička štedna banka od 2,27 milijuna. Ukupna aktiva hrvatskih kreditnih institucija potkraj lipnja iznosila je 385,85 milijardi kuna. Među bankama je po iznosu aktive na prvome mjestu opet Zagrebačka banka sa 93,65 milijardi kuna

što čini udio od 24,27 posto u ukupnoj aktivi svih banaka u Hrvatskoj. Druga je Privredna banka Zagreb s aktivom od 63,79 milijardi kuna i udjelom od 16,53 posto u ukupnoj aktivi. Iza tih dviju prvih novčarskih kuća slijedi Erste&Steiermärkische Bank s aktivom teškom 48,84 milijarde kuna i udjelom od 12,66 posto, dok je četvrti Raiffeisenbank s udjelom od 10,3 posto i aktivom od 39,74 milijarde kuna. “Rajfici” za vrat puše Hypo Alpe-Adria-Bank s prvopolugodišnjom aktivom od 39,91 milijarde kuna, što predstavlja udio u ukupnoj aktivi od 10,09 posto te Societe Generale Splitska banka sa 26,92 milijarde kuna aktive i udjelom od 6,98 posto. Najveći rast aktive kod malih Inače, valja napomenuti kako su najveći rast aktive u prvih šest ovogodišnjih mjeseci imale, kako se obično nazivaju, male banke. Tako je aktiva u Veneto banci porasla za 29,83 posto, Banci splitsko-dalmatinskoj 25,29

posto, BKS banci 18,05, Vaba banci 15,09 te Credo banci 14,47 posto.

Gubitak je iskazalo sedam banaka, obje štedne banke i jedna stambena štedionica Kad je riječ o stambenim štedionicama, podaci HNB-a pokazuju da su stambene štedionice iskazale dobit prije oporezivanja u visini od 24,57 milijuna kuna. Najveću dobit prije oporezivanja imala je Prva stambena štedionica (PSŠ) - 14,29 milijuna kuna. Na drugom mjestu je PBZ stambena štedionica sa 8,54 milijuna kuna dobiti, treća je Wüstenrot stambena štedionica sa 1,23 milijuna, dok je četvrta s bruto dobiti od 836.000 kuna HPB stambena štedionica. U prvom ovogodišnjem polugodištu gubitak od 334.000 kuna iskazala je Raiffeisen stambena štedionica. Inače, ukupna je aktiva stambenih štedionica u prvom polugodištu iznosila 6,39 milijardi kuna.

HBOR ostvario dobit Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u prvom polugodištu ove godine poslovala je s dobiti u visini od 51,5 milijuna kuna, objavila je ta banka u svojem financijskom izvješću na Zagrebačkoj burzi. U tom su razdoblju ukupni prihodi HBOR-a iznosili 441,5 milijuna kuna, a rashodi 390 milijuna kuna. U šest mjeseci ove godine HBOR je zabilježio prihode od kamata u visini od 435,4 milijuna kuna što je sedam posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno, rashodi od kamata iznosili su 295,1 milijun kuna ili jedan posto manje.

vrstama. Kod osobnih automobila broj ugovora porastao je sa 469 potkraj travnja na 1084 potkraj srpnja ove godine. Pritom je vrijednost ugovora udvostručena – sa 6,2 milijuna eura na 12,7 milijuna eura. Vrijednost ugovora za opremu porasla je u ta tri mjeseca s jedan milijun na 5,3 milijuna eura.

HAAB: Dobit 185 milijuna kuna U šest mjeseci ove godine Hypo Alpe-Adria-Bank imao je ukupnu bilancu od 38,9 milijardi kuna što je neznatni rast od 0,4 posto u odnosu na kraj prošle godine. Ostvarena je dobit prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke u visini od 389 milijuna kuna što je 13 posto manje nego u

HPB smanjuje kamatne stope U Hrvatskoj poštanskoj banci od 1. listopada smanjit će kamate na nove, ali i na stare kredite stanovištva. Kamate će biti smanjene za stambene kredite, potom za gotovinske (nenamjenske) kredite, kredite za umirovljenike te za zatvaranje obveza. Gotovinski krediti za umirovljenike tako će imati kamatu od 8,49 posto, krediti za mlade do 42. godine za kupnju stana 5,99 posto, dok je ostalim stambenim kreditima kamata smanjena na 6,49 posto. Kamate za nenamjenske kredite iznosit će 8,99 posto, a za zatvaranje obveza 9,99 posto.

istom lanjskom razdoblju. Dobit prije oporezivanja u prvom polugodištu ove godine iznosila je 185 milijuna kuna. Veći broj leasing ugovora Unatoč gospodarskoj krizi neka su leasing društva proteklih mjeseci sklopila ugovore, primjerice u poslovanju s nekretninama, automobilima i opremom, objavljeno je na portalu Banka. Jedna od najvećih leasing tvrtki, Hypo-Leasing Kroatien, bilježi povećanje ugovora po svim

ENT: Ugovor s BH Telecomom težak 50 milijuna kuna Zagrebačka kompanija Ericsson Nikola Tesla i BH Telecom, najveći telekomunikacijski operator u Bosni i Hercegovini, potpisali su ugovore o implementaciji proširenja 2G i 3G mobilne mreže te podizanju jezgrene mreže BH Telecoma na najsuvremeniju razinu. Ugovori su vrijedni 50 milijuna kuna, a rade se prema načelu “ključ u ruke”.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3641, 30. kolovoza 2010.

Tržište novca Zagreb

Promjena odnosa ponude i potražnje za novcem Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

raj kolovoza protekao je mirno uz iznimno visoku likvidnost sustava. Kratkoročne kamatne stope bilježe pad i približavaju se kamatnoj stopi od 0,5 posto koju plaća središnja banka na deponirane prekonoćne depozite. Banke sve više svoje prekonoćne viškove, zbog nemogućnosti boljeg plasmana, usmjeravaju u središnju banku. Potražnja za kunama je slaba, a zbog niske kamatne stope dio kreditora nije spreman plasira-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300 250 200

1,0

150 100

0,5

50 0

23.8.2010.

24.8.2010.

25.8.2010.

ti svoje viškove sredstava na tržištu. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 0,82 posto. Prošli utorak održana je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva finan-

26.8.2010.

27.8.2010.

cija. Rok dospijeća i na trezorske zapise u kunama i na trezorske zapise u eurima bio je godinu dana. Od planiranog iznosa od 100 milijuna kuna ostvareni iznos

ponedjeljak

utorak

emisije bio je 169 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 4,2 posto. Interes na aukciji iznosio je 365 milijuna kuna, što zbog visoke likvidnosti sustava nije iznenađujuće.

Hrvatsko devizno tržište

valuta

australski dolar

CAD

7.282

USD

na 5,721332 kune. Prema kuni ponovno je ojačao švicarski franak i to 0,8 posto. Njegova je vrijednost u petak iznosila 5,590732 kune. 5.76

CHF

6.00

7.279

5.75

5.58

7.276

5.74

5.56

7.273

5.73

5.54

7.270

5.72

5.52

7.267

5.71

5.50

5,402631

JPY

japanski jen (100)

6,752787

CHF

švicarski franak

5,590732

GBP

britanska funta

8,874103

USD

američki dolar

5,721332

EUR

euro

7,274102

Izvor: HNB

EUR

5,076490

kanadski dolar

petak je iznosio 7,274102 kune. Kuna je ojačala i u odnosu prema američkom dolaru, pa je tako potkraj proteklog tjedna američka valuta oslabjela 0,2 posto,

čajnice s početka tog tjedna, kuna je prema euru ojačala neznatnih 0,06 posto. Srednji tečaj eura u

Srednji tečaj za devize

AUD

24.8.

25.8.

26.8.

27.8.

23.8.

24.8.

25.8.

26.8.

27.8.

23.8.

24.8.

25.8.

26.8.

5300

FTSE 100

ci. Bila je to posljedica zabrinutosti ulagača zbog slabljenja američkog gospodarstva te istodobnog jačanja japanskog jena. Stanje u japanskom gospodarstvu je poražavajuće već 17 mjeseci, a 2400

Dow Jones

2300

5100

10060

2200

4900

9840

2100

4700

9620

2000

4500

9400

1900

23.8. 5000 4500

24.8.

25.8.

26.8.

27.8.

23.8. 6600

CAC40

6400

4000

24.8.

25.8.

26.8.

27.8.

9640

6000

9200

3000

5800

8980

2500

5600

8760

25.8.

26.8.

27.8.

24.8.

25.8.

26.8.

27.8.

NIKKEI 225

9420

3500

24.8.

NASDAQ

23.8. 9860

DAX

6200

23.8.

I dalje porast Mirexa Obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex potkraj prošlog tjedna došla je na vrijednost od 150,3496 bodova. To je skok od blagih 0,09 posto u odnosu na tjedan ranije, kada je Mirex iznosio 150,2011 bodova. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

146

152

144

150

142

148

23.8.

24.8.

146 27.7.

5.8.

16.8.

26.8.

23.8.

24.8.

25.8.

26.8.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 26.8.2010.

ljiv oporavak svjetskog gospodarstva. Sredinom prošlog tjedna cijene dionica na azijskim burzama drastično su pale pri čemu je japanski Nikkei pao na najnižu razinu u proteklih 16 mjese10280

Interes sudionika na aukciji trezorskih zapisa u eurima iznosio je 80,595 milijuna eura, međutim ostvareni iznos emisije bio je tek 23 milijuna eura po srednjem tečaju središ-

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)

Osjetljiv oporavak svjetskog gospodarstva

10500

petak

27.8.

Međunarodno tržište kapitala

5500

četvrtak

140

primjena od 28. kolovoza 2010. 23.8.

Krajem proteklog tjedna cijene dionica na azijskim, američkim i europskim burzama blago su porasle, ali se i dalje oprezno trguje jer makroekonomski pokazatelji ukazuju na vrlo osjet-

srijeda

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala prema euru Na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) potkraj proteklog tjedna, a u usporedbi sa stanjem te-

23.8.’10. - 27.8.’09.

16.8.’10. - 20.8.’09.

1,5

nje banke od 7,278508, što znači da iznos emisije izražen u kunama iznosi 167,41 milijun kuna. Visina kamatne stope zabilježila je pad na 3,41 posto. Sljedeća aukcija najavljena je za 31. kolovoza 2010. Na kraju smo razdoblja održavanja obvezne pričuve, pa je za pretpostaviti da će se takvi uvjeti na tržištu zadržati sve do početka novog razdoblja održavanja, kada će se odnosi ponude i potražnje na tržištu promijeniti, a samim time trebala bi se promijeniti i visina kamatne stope.

25.8.

26.8.

27.8.

23.8.

24.8.

25.8.

26.8.

27.8.

stručnjaci s Japanskog istraživačkog instituta kažu kako će se to nastaviti i u sljedeće dvije do tri godine. I cijene dionica na Wall Streetu sredinom prošlog tjedna potonule su na najnižu razinu u proteklih sedam tjedana. Cijena nafte pala je na 73 dolara po barelu, a očekuje se daljnji pad do 64 dolara po barelu. Iako njemački gospodarstvenici kažu kako se ta zemlja izvlači iz recesije, ni to nije pridonijelo bitnijem povećanju cijena europskih dionica. Pritom je najviše bio pogođen bankarski sektor, najviše su oslabjele dionice irskih banaka.

AZ obvezni mirovinski fond

151,3545

Erste Plavi obvezni mirovinski fond

153,4801

PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond

142,9052

Raiffeisen obvezni mirovinski fond

151,7730

Mirex (*)

150,3496

Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond

159,8056

AZ profit dobrovoljni mirovinski fond

181,1764

Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond

127,3440

Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond

128,4776

Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond

149,2778

Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

168,2040

AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

164,6235

AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

176,3054

AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

128,2103

Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond

113,3286

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla

149,5149

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata

156,1778

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar

137,8797

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

123,8803

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile

114,3197

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

115,8236

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3641, 30. kolovoza 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 203,911 milijuna kuna

Dionica Ingre najveći gubitnik nosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 0,97 posto te je njegova posljednja vrijednost iznosila 1.855,11 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 986,61 bodu što je pad od 0,84 posto. Najvi-

Marko Repecki www.hrportfolio.com Protekloga tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 77,190 milijuna kuna što je pad od 11 posto u odTop 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Adris d.d.(povlaštena) Čakovečki mlinovi d.d. Ina d.d. Atlantic Grupa d.d. Atlantska plovidba d.d. Ingra d.d. Končar elektroindustrija d.d. Uljanik plovidba d.d. Podravka d.d.

-0,43% -0,77% +3,03% -0,73% +2,08% -2,37% -5,18% -1,65% +1,21% +2,45%

zadnja cijena 257,40 255,00 3.400,00 1.640,06 712,00 820,10 20,87 480,00 562,00 291,99

promet 24.890.336,13 6.841.648,47 6.501.028,13 6.127.796,77 3.441.312,00 3.303.688,38 2.580.518,61 2.249.170,63 1.554.065,01 1.156.765,54

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 77.190.546,39 kn

še se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 24,890 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 257,40 kuna što je pad od 0,43 posto. Najveći porast među najtrgovani10 dionica s najvećim rastom cijene Koestlin d.d. Dukat d.d. Riviera Poreč d.d. Turisthotel d.d. Prehrambeno ind. kombinat d.d. Croatia osiguranje d.d.(povlaštena) Đuro Đaković Holding d.d. Laguna Novigrad d.d. Valamar grupa d.d. Slobodna Dalmacija d.d.

jim dionicama imala je dionica Čakovečkih mlinova koja je porasla za 3,03 posto te je trgovanje završila na 3400 kuna uz promet od 6,501 milijun kuna. Dio-

tjedna promjena +20,61% +13,06% +11,88% +9,20% +7,53% +6,38% +6,25% +5,56% +5,50% +5,35%

zadnja cijena 298,99 350,50 159,99 700,00 200,00 5.000,00 29,43 9,50 38,00 26,40

promet 4.446,45 41.794,96 18.272,29 175.770,00 20.212,00 5.000,00 216.111,76 9.500,00 40.940,91 55.899,17

INVESTICIJSKI FONDOVI

nost porasla za 2,10 posto, a slijedi ga HPB Dionički s porastom od 0,52 posto. Najveći pad u ovoj grupi fondova zabilježio je fond OTP Meridian 20 kojemu je vrijednost pala za 2,71 posto, dok je na drugom mjestu negativne ljestvice C-Zenit s padom od 2,16

posto. Kod mješovitih fondova porasli su samo HPB Global (+0,39 posto) i AC GBEM (+0,19 posto), dok je najveći pad zabilježio C-Premium kojemu je vrijednost smanjena za 1,44 posto. Najuspješniji obveznički fond bio je Capital One koji je porastao

za 0,22 posto, dok je najveći pad zabilježio OTP euro obveznički kojem je vrijednost udjela smanjena za 0,90 posto. Kod novčanih fondova po običaju nije bilo gubitnika, a najuspješniji je bio ST Cash s porastom od 0,09 posto. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 19.08. do 26.08.2010. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

13,7547 48,1784 7,9654 125,4700 11,6704 95,6600 97,3700 78,7052 156,9318 60,1600 78,0600 86,1163 84,1900 90,0706 96,8000 49,7498 56,7275 41,2953 27,8457 68,1900 58,1596 60,9200 68,8789 5470,1500 86,2747 67,4718 30,9400 46,9314 6,2733 54,9600 37,0469 80,7191 46,3431 446,3506 329,5277 81,4964 79,1700 279,6521 67,6000 107,2815 119,3953 10,8260 104,8235 108,8592 88,7673 9,3489 95,7800

-0,34 -0,79 -1,29 -1,04 -1,81 -1,93 -1,41 -0,30 -0,77 -1,59 -0,57 0,52 -1,02 -1,21 -0,40 -0,20 -2,04 -1,23 -1,81 0,06 -0,71 -1,10 -0,76 -0,32 -1,67 0,04 -1,72 -0,55 -1,19 -1,24 -1,02 -0,39 -2,16 2,10 -0,32 -2,71 -0,94 -1,49 -0,85 -1,54 -1,99 0,13 -1,18 -2,00 -0,99 -1,43 -1,96

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+

zadnja vrijednost 1.855,11 986,61 96,34

nica Ingre pala je za 5,18 posto te je trgovanje završila na 20,87 kuna i time je najveći gubitnik među 10 dionica s najvećim padom cijene Dioki d.d. Đakovština d.d. Sunčani Hvar d.d. Končar-električni ap. sred. napona d.d. Imperial d.d. Viro d.d. Genera d.d. Petrokemija d.d. Končar-dist. i spec. transformatori d.d. Hoteli Podgora d.d.

tjedna promjena -0,97% -0,84% -0,08%

najtrgovanijim izdanjima. Svih 10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna.

tjedna promjena -12,83% -11,36% -11,15% -10,49% -9,41% -8,82% -8,12% -7,87% -7,13% -6,80%

zadnja cijena 75,10 9,75 26,62 725,00 154,00 309,99 61,55 122,99 1.950,01 23,30

promet 9.385,24 13.253,75 30.094,90 13.559,00 21.741,12 270.227,55 738,60 33.458,43 57.444,65 699,00

*vijesti

MP Mena HR najuspješniji dionički fond Rezultati fondova protekloga tjedna kretali su se u rasponu od -2,71 posto pa do +2,10 posto, a od ukupno 92 fonda, njih 30 ostvarilo je porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je fond MP Mena HR kojem je vrijed-

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

116,2500 141,6000 98,0400 9,6557 114,1904 150,4800 178,0579 63,3640 102,4966 106,7313 8,0020 141,1007 81,4387 5,3277 67,4425 10,8676 109,1866 106,7800

-0,19 -0,44 -0,55 -0,75 -1,05 -0,79 -0,10 -1,18 0,39 -0,93 -0,66 -0,22 -0,07 -1,44 -0,52 0,19 -0,10 -0,62

€ € € € € € kn € €

160,3200 138,8145 11,2940 173,4200 128,8500 129,5700 158,4200 125,0608 123,7890

0,11 0,04 -0,24 -0,01 0,02 0,06 0,22 -0,10 -0,90

kn kn € € kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

131,5000 161,4309 139,0304 124,9500 140,0329 143,2300 137,1100 137,4331 133,9034 124,1600 130,8759 121,5075 115,8483 11,2267 107,4407 10,5741 101,6004 104,6400

0,05 0,06 0,05 0,06 0,04 0,07 0,07 0,06 0,09 0,03 0,07 0,04 0,08 0,07 0,07 0,06 0,07 0,07

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn €

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Inozemni dug dosegnuo 44,4 milijarde eura

Bruto inozemni dug potkraj svibnja iznosio je 44,4 milijarde eura i to je bio blagi rast u odnosu na travanj ove godine, podaci su Hrvatske narodne banke. U ovoj godini vanjski dug bilježi negativan prirast od 0,5 posto što je rezultat smanjenja inozemnih obveza svih sektora osim trgovačkih društava. Ostali sektori, primjerice trgovačka društva i nebankarske financijske institucije, uključujući i Hrvatsku banku za obnovu i razvitak, u pet mjeseci ove godine povećali su obveze prema inozemnim vjerovnicima za 346 milijuna eura na 21,7 milijardi eura. Pad BDP-a od 2,5 posto

Hrvatski bruto domaći proizvod u drugom tromjesečju ove godine bio je realno niži za 2,5 posto u odno-

su na isto razdoblje prošle godine, procjene su Državnog zavoda za statistiku. Ujedno je to jednaka stopa pada kao i u prvom tromjesečju ove u odnosu na prvo tromjesečje 2009. godine. Negativne stope BDP-a bilježe se od početka prošle godine, pa je prema podacima DZS-a BDP u 2009. realno pao za 5,8 posto u odnosu na 2008. godinu. Veliki gubici investicijskih društava

Prema Hanfinim podacima, u prvih šest ovogodišnjih mjeseci gubitak 21 investicijskog društva dosegnuo je 9,25 milijuna kuna jer je čak 14 tih društava završilo prvo polugodište u minusu. Usporedbe radi, u istom lanjskom razdoblju gubitak tih brokerskih kuća iznosio je 3,39 milijuna kuna, ali ih je tada bilo 29. U šest mjeseci ove godine najveći gubitak u visini od 1,72 milijuna kuna zabilježili su ICF broker, Hita vrijednosnice od 1,59 milijuna kuna i KD upravljanje imovinom od 1,49 milijuna kuna. Najveću dobit, 1,38 milijuna kuna, zabilježio Interkapital, specijaliziran za trgovanje obveznicama.

Tjednik partner hrvatskog gospodarstva. Članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori osiguralo je svakom poduzeću u Hrvatskoj jedan primjerak Privrednog vjesnika.

privredni vjesnik

Vašem poduzeću treba više od jednog primjerka? Pretplatite se na Privredni vjesnik. Nazovite +385 (0)1 5600 027 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 4923 168 ili e-mail pretplata@privredni.hr. Godišnja pretplata za RH je 795,00, a polugodišnja 449,00 kn. Za naručenih 25 pretplata popust je 10%, dok je popust na 50 pretplata 20%.