e-pv 3642

Spašavanje posrnulih tvrtki Oko 90 poduzeća već je podnijelo svoje planove restrukturiranja prema takozvanom modelu C

Prvi u krizu, prvi iz krize Drvna industrija ostvarila je u šest mjeseci izvoz od 401 milijun USD ili za 15 posto više nego u isto doba lani

Povezivanje zemljišnih knjiga Novi Pravilnik kao rješenje za nekretnine koje nisu evidentirane u zemljišnim knjigama

TEMA TJEDNA STR. 4-5

AKTUALNO STR. 12

AKTUALNO STR. 8

3 6 4 2

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 6. rujna 2010.

Godina LVII / Broj 3642. www.privredni.hr

PREDSTAVLJANJA TVRTKI / GOSPODARSTVO U REGIJI / HRWWWATSKA / STIL / STEČAJEVI I DRAŽBE / SVIJET FINANCIJA

RASTE IZVOZ OPASNOG OTPADA: AUSTRIJA I SLOVENIJA GLAVNA ODREDIŠTA

MILIJUNI (HRVATSKIH) EURA SPALJENI NA INOZEMNIM ODLAGALIŠTIMA

N EBAG O POS PRINL info EE osi

on work Što d rope Net u E e rpris

U Hrvatskoj nema prikladne spalionice pa domaći gospodarstvenici troše mnogo novca kako bi se svojeg opasnog otpada riješili u Austriji, Sloveniji, Njemačkoj, Italiji, pa i Švicarskoj >>10-11

Ente

INTERVJU: IVE MUSTAĆ

HRVATSKA INDUSTRIJA U KANADI

>> 6-7

>> 6

Gašenje brodogradilišta bilo bi katastrofa za naše gospodarstvo, kaže predsjednik Uprave Tankerske plovidbe

Hrvatska zastava ispred tvorničkog pogona u dalekoj zemlji rijedak je prizor. Još rjeđi ako vlasnik tvrtke čak nije ni Hrvat

_aYg ^[ [l :dhSfe]W baĨfW e^Sf[ `ahSU hWÅ lS '" ]`1 u Bosnu i Hercegovinu u Srbiju

na Kosovo

unutar Hrvatske

u Crnu Goru

na Kosovo

u Crnu Goru u Makedoniju

u Makedoniju

u Srbiju

u Bosnu i Hercegovinu

poslani iznos (kn)

nova naknada*

500,00

0 050,00

500,01 - 1 000,00

0 075,00

1 000,01 - 2 000,00

0 115,00

2 000,01 - 3 500,00

0 150,00

3 500,01 - 5 000,00

0 200,00

5 000,01 - 6 400,00**

0 300,00

0,01 -

© 2009 WESTERN UNION HOLDINGS, INC. All rights reserved.

unutar Hrvatske

dh^b cV cV`cVY^ oV jhaj\j! lZhiZgc jc^dc dhikVgj_Z eg^]dY ^ `dckZgo^_db kVīZ\ cdkXV j Ygj\j kVajij# `V`d W^hiZ hVocVa^ X^_ZcZ haVc_V kZÈ^] ^ocdhV! gVhe^iV_iZ hZ cV īVaiZgj ^a^ cVodk^iZ %&$ )-(. &++ X^_ZcZ edo^kV dYgZÕj_Z kVī iZaZ[dch`^ deZgViZg #

transfer novca uslugu nudi:

www.posta.hr - 01/ 4839 166

UVOD

www.privredni.hr Broj 3642, 6. rujna 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

VIKTOR ORBAN, MAĐARSKI PREMIJER:

Mađarska ne pristaje na diktat MMF-a Sporazum s MMF-om Mađarska vidi kao sporazum o zajmu. MMF ga tumači kao sporazum o ekonomskoj politici. To nije u našem interesu. U interesu je Mađarske da, ako je to nužno, možemo sklapati sporazume o zajmu s MMF-om. Ne može nam biti u interesu da potpisujemo sporazume o ekonomskoj politici jer bismo time nepotrebno ograničili manevarski prostor za mađarsku vladu, parlament i zakonodavstvo.

SAMUEL ŽBOGAR, SLOVENSKI MINISTAR VANJSKIH POSLOVA:

Ljubljanska banka u sklopu sukcesije Stajališta Slovenije o sukcesiji jasna su i trenutačno se rješavanje pitanja devizne štednje i rada Ljubljanske banke odvija samo s Hrvatskom u sklopu završetka njenih pregovora s EU-om. Slovenija želi problem bivših štediša LB-a rješavati u sklopu sukcesije stare devizne štednje u okviru baselske Banke za međunarodna poravnanja. Ljubljana i dalje očekuje da se slovenskim bankama u Hrvatskoj omogući slobodan rad u Hrvatskoj, kako bi se zatvorilo pregovaračko poglavlje Hrvatske s EU-om o slobodnom protoku kapitala.

ŽELJKO KERUM, GRADONAČELNIK SPLITA:

Split je potencijal za velika ulaganja Dolazak čelnika UniCredit Grupe i Zagrebačke banke u Split potvrda je kako je ovaj grad ipak potencijal za velika ulaganja. Ne bih govorio o konkretnim projektima jer ih ima puno, no javnost treba znati kako su nam potrebne barem dvije milijarde eura da odmah krenemo s njihovom realizacijom.

ZLATKO GREGAČEVIĆ PREDSJEDNIK GRUPACIJE ZA PČELARSTVO HGK-a:

Loša sezona za pčelare Sezona je za pčelare bila vrlo loša. Proizvodnja je općenito podbacila 50 posto, nakon što je cvjetanje bagrema podbacilo čak 80, amorfe 50, a suncokreta 30 posto. Ipak, medom nećemo oskudijevati jer je u Hrvatskoj planirana proizvodnja između 4500 i 5000 tona, što je dovoljno za domaće potrebe. Domaća potrošnja je najviše 3000 tona u godini, a proizvodnja se u najboljim godinama penje i do 7000 tona. Zbog takvih viškova med je u Hrvatskoj uvijek podcijenjen.

IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: KATICA HAUPTFELD, VLASNICA AGENCIJE KATARINA-LINE

Cijeni partnera i brini se o svom ugledu Broj zaposlenih u našoj agenciji nije se povećao iako je obujam posla to zahtijevao. Ipak smo postigli maksimalan rezultat, a ni u jednom trenutku nisam morala razmišljati o otpuštanju ljudi ili smanjenju plaća

Lj

udi me često pitaju, pogotovo u ovim kriznim vremenima, koja je tajna mog uspjeha u turizmu.

Nerijetko im odgovaram kako moj posao nije lagan, ali mi je ujedno i hobi, a to bitno mijenja pogled na rad. Važno je voljeti svoj posao, a u turizmu je posebice važno voljeti ljude. U našoj branši ne možete uspjeti ako ne volite svoj posao i ljude, ako ne govorite dobro strane jezike i niste voljni žrtvovati dio svog slobodnog vremena jer turistička sezona ne pita za radno vrijeme. Uz to je potrebno biti prisutan na tridesetak sajmova diljem svijeta, što je zaista teško i izazovno.

Iznimno je važno imati jasne ciljeve, biti snalažljiv, ali isto tako i znati kada treba stati, priznati svoje greške i iz njih uvijek nešto naučiti. Odavno sam shvatila da ne želim veliku tvrtku, opterećenu riskantnim investicijima i kreditima jer želim da posao raste sigurno i postupno, ali i da uvijek mogu održavati prisan kontakt s partnerima i suradnicima. Na taj način kao tvrtka djelujete sigurnije i možete stati iza svake svoje ideje, ponude i riječi. A izrazito je važ-

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić

NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

3

FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

no u poslu očuvati svoje ime i ugled. Katarina-Line nikada nije bila nelikvidna. Poslovni partner će uvijek prepoznati profesionalnost i poštenje, činjenicu da podmirujete svoje obveze na vrijeme, ali i da ste voljni pomoći kada je teško. Iz tog sam razloga iznimno ponosna što su mojoj agenciji otvorena vrata od Umaga do Cavtata, ali i u inozemstvu, pa u turističkoj branši naziv KatarinaLine zaista nešto i znači.

Naš je moto “Uvijek cijeni svog partnera, bio on strani ili domaći, i dobro se brini o svom imenu i ugledu”. Što se krize tiče, nju je trebalo predvidjeti na vrijeme, no isto

Da biste krizu preživjeli, morate zaboraviti na gramzivost i velike planove, stisnuti zube i, vojnički rečeno, zbiti redove tako, a još i važnije, cijelo vrijeme osluškivati tržište i biti spreman trenutačno reagirati kada situacija tako zahtijeva. U takvim je slučajevima fleksibilnost tvrtke iznimno važna jer da biste krizu preživjeli, morate zaboraviti na

gramzivost i velike planove, stisnuti zube i, vojnički rečeno, zbiti redove.

Znajući za krizu, prošle su godine cijene naših krstarenja bile na razini cijena iz 2008., ali ih je trebalo dodatno snižavati i nuditi posebne ponude kako bismo ispunili obveze prema brodarima s kojima imamo potpisane garancijske ugovore. Nažalost, hotelijeri tu nisu slijedili naš primjer na vrijeme, i to se odrazilo na njihovom rezultatu.

Broj zaposlenih u agenciji Katarina-Line nije se povećao iako je obujam po-

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

sla to zahtijevao, te sam tako sa svojim predanim timom radila na tome da izvučemo maksimalan rezultat uz minimalne troškove. Taj se potez isplatio jer ni u jednom trenutku nisam morala razmišljati o otpuštanju ljudi ili smanjenju plaća. Zato uvijek i inzistiram na mladom i visokoobrazovanom kadru jer je potrebno imati ljude koji su kreativni, prilagodljivi, snalažljivi i na koje možete računati. U 2009. godini preko naše agencije putovalo je ukupno 42.000 putnika, od kojih 15.000 na krstarenjima, što znači više od 1000 putnika po tjednu u sezoni. To je veličina jednog velikog plovećeg hotela, a sve je to servisirao tim od samo 20 ljudi. Upornost, rad i trud garancija su uspjeha. Kod nas se doista puno radi, ali uvijek nagradimo zaposlenike i partnere. I na kraju, uvijek treba imati nove ideje. Koliko god to nekada bilo teško zbog mnogih obveza, moguće je i važno razmišljati o novim smjerovima i pravcima, jer nikada ne znate kad ćete upoznati novog partnera ili dobiti priliku za realizaciju ideje. A upravo je od same ideje prije 18 godina u jednoj maloj sobici krenulo poslovanje Katarine-Line.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.o.o.

4

TEMA TJEDNA

( 87 poduzeća

POTICANJE MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA

Zagrebačkim poduzetničkim zonama 6,55 milijuna kuna

Za otvaranje poduzetničkih zona općina Jakovlje, Rakovec i Pisarovina te gradova Velike Gorice, Vrbovca te Svetog Ivana Zeline, Ministarstvo gospodarstva dodijelilo je 6,55 milijuna kuna, temeljem Operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2010. godinu.

Ugovore je s njihovim predstavnicima prošloga tjedna potpisao ministar gospodarstva Đuro Popijač najavivši da će temeljem toga programa do kraja godine biti isplaćeno još oko 80 milijuna kuna za više od 100 poduzetničkih zona diljem Hrvatske.

Ujedno je istaknuo kako rebalans nije ni dotaknuo sredstva za provedbu toga plana. Korisnici ovih sredstava su općine i gradovi

koji će ih koristiti za izradu planova uređenja zona i pripremu njihove infrastrukture. Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić naglasio je kako su iz županijskog proračuna dosad izdvojili oko 21 milijun kuna za razvoj zona na svome području kojima pružaju i stručnu pomoć pri prostornom planiranju i definiranju zona, dok Vlada pomaže s besplatnim građevinskim zemljištima i pri njihovom opremanju. U Zagrebačkoj županiji ih je trenutačno 20, a uskoro će biti i u jedinstvenom katalogu, u cilju privlačenja investitora. Ministar Popijač podsjetio je da je od 2004. godine Ministarstvo odobrilo oko 807 potpora za izgradnju poduzetničkih zona u iznosu od 590 milijuna kuna i naglasio kako u njima treba potencirati industrijske investicije.

U Hrvatskoj je trenutačno 300 poduzetničkih zona, na ukupno 9000 hektara površine, s više od 2200 poduzetnika i oko 40.000 zaposlenih. (E.D.)

*vijesti Imunološki izvozi cjepivo u Rusiju i Ukrajinu Imunološki zavod potpisao je ugovor s proizvodnom udrugom za medicinske imunobiološke preparate Microgen ministarstva zdravstva Ruske Federacije i tvrtkom Pharma Life LCC o prodaji i opskrbi ruskog i ukrajinskog tržišta cjepivom protiv rubeole. Dogovorena je isporuka 500 litara cjepiva za rusko tržište, što je količina potrebna za dva milijuna doza, i 250.000 doza cjepiva za ukrajinsko tržište. Tijekom ove godine u Rusiju je već isporučeno 700 litara tog cjepiva pa će s ovim posljednjim ugovorom ukupna količina cjepiva za rusko tržište premašiti četiri milijuna doza.

Petrokemija: gubitak i uz rekordnu prodaju Polugodišnji gubitak Petrokemije iznosi 47 mili-

juna kuna, priopćeno je iz kutinske tvrtke. Iako je proizvodnja povećana 28 posto, na 537.000 tona, zbog niskih prodajnih cijena poslovni su priho-

di pali 15,7 posto. “Ohrabruju nas ipak vijesti iz svijeta koje ukazuju na oporavak realnog sektora i tržišta poljoprivrednih proizvoda”, istaknuo je predsjednik Uprave Josip Jagušt. Naime, Petrokemija je u srpnju ove godine otpremila 88.000 tona gnojiva, a u kolovozu je ta brojka još veća, pa je u odnosu na iste mjesece prošle godine otprema gnojiva porasla za 100 posto. U ljetnim mjesecima tolika otprema nije zabilježena od 1988. godine.

Privredni vjesnik Broj 3642, 6. rujna 2010.

dosad podnijelo svoje planove restrukturiranja

IZ POSLOVNIH MINUSA UZ DRŽAVNI OSLONAC

MODEL C: POSL KRONIČNE GUB Već gotovo 90 poduzetnika u teškoćama zatražilo je otpis duga ili državnu dokapitaliza temelj za dodjelu pomoći. Ne prođe li plan, slijedi stečaj Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

otkraj rujna pred Vladu bi trebale doći prve odluke o realizaciji pomoći poduzetnicima u teškoćama, po tzv. modelu C. Zasad je 87 poduzeća podnijelo svoje planove restrukturiranja u skladu sa Smjernicama za pomoć poduzetnicima u teškoćama koje je Vlada donijela na svojoj sjednici 15. travnja.

Smjernicama je određeno da se zahtjevi za dodjelu državnih potpora po modelu C dostavljaju ministarstvima u čijem resoru je djelatnost koju obavlja pojedini poduzetnik. Tako je oče-

Kod većih tvrtki očekuje se da vlasnici sudjeluju sa 50 posto u troškovima restrukturiranja, a mali poduzetnici sa 25 posto kivano najviše zahtjeva podneseno Ministarstvu gospodarstva (65), a stizala su i drugim ministarstvima.

Ministarstvo turizma zaprimilo ih je devet, regionalnog razvoja šest, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pet zahtjeva, dok su u Ministarstvo zaštite okoliša stigla dva: jedan je prihvaćen jer je bio u skladu s propisa-

nim kriterijima, a drugi je odbijen. Što su “teškoće” Prema Smjernicama, poduzetnik je u teškoćama ako nije sposoban vlastitim sredstvima ili sredstvima koja može pribaviti od svojih vlasnika/dioničara ili vjerovnika spriječiti gubitke koji bi bez intervencije države gotovo sigurno kratkoročno ili srednjoročno ugrozili njegov opstanak. U slučaju dioničkog društva i društva s ograničenom odgovornosti to znači da je više od polovine upisanog odnosno temeljnog kapitala nestalo, a više od četvrtine tog kapitala izgubljeno u prethodnih 12 mjeseci.

Kad je riječ o trgovačkome društvu u kojem su

barem neki članovi neograničeno odgovorni za dugove društva, teškoće su nastale ako je više od polovine kapitala prikazanog u financijskim izvješćima društva nestalo, a više od četvrtine tog kapitala izgubljeno u prethodnih 12 mjeseci.

Poduzetniku u teškoćama državna se potpora može dodijeliti u obliku otpisa i djelomičnog otpisa duga prema državi ili u obliku pretvaranja potraživanja države u udjel u kapitalu preko dokapitalizacija. Kako to izgleda, može se vidjeti na primjeru poduzeća Autotransport iz Šibenika koje se obratilo Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Autotransport je zatražio državnu potpo-

ru od 46,2 milijuna kuna, i to kroz dokapitalizaciju, odnosno pretvaranje potraživanja države u udjel u kapitalu. Istoimeno poduzeće, Autotransport iz Karlovca, te tvrtka Čazmatrans Vukovar predložili su pak otpis duga prema državi u iznosima od 4,027 milijuna kuna i 15 milijuna kuna.

Resorna ministarstva osnovala su radne skupine koje ocjenjuju priložene planove restrukturiranja. Planovi se potom šalju na suglasnost Ministarstvu financija koje treba dati ocjenu njihove fiskalne održivosti i usklađenosti sa zakonom.

Sljedeća postaja je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).

5

www.privredni.hr Broj 3642, 6. rujna 2010.

(

otpis 4,027 mil kn

zatražilo poduzeće Autotransport iz Karlovca

(

otpis 15 mil kn

predložila i tvrtka Čazmatrans Vukovar

ljednja šansa za itaše ciju po ‘modelu C’. Dobar plan restrukturiranja i volja vlasnika da sudjeluju u trošku restrukturiranja bit će probleme. Pokušat ćemo im ovako pomoći da nastave živjeti i razvijati se”, rekla je predsjednica Vlade Jadranka Kosor prilikom predstavljanja tog modela. Podsjetila je da se tvrtkama i u razdoblju provedbe restrukturiranja mogu dodijeliti i

Poduzetniku u teškoćama državna se potpora može dodijeliti u obliku otpisa i djelomičnog otpisa duga prema državi ili pretvaranjem potraživanja u udjel u kapitalu Budući da pomoć poduzetnicima u teškoćama predstavlja državnu potporu, prema hrvatskim zakonima i europskoj praksi, nužna je i ocjena kako će se ta pomoć odraziti i na stanje na tržištu.

Prijedlozi potom idu u

Vladu koja će donijeti konačnu odluku.

Horizontalne potpore “Država ne može sama otvarati radna mjesta, ali može stvoriti okvir da se sačuvaju radna mjesta u poduzećima koja imaju

horizontalne potpore (primjerice za istraživanje, razvoj i inovacije, usavršavanje, zaštitu okoliša i uštedu energije...), kao što to već dobivaju tvrtke iz tekstilne industrije.

Temelj za Vladino odobrenje pomoći u mo-

delu C je uvjerljiv plan restrukturiranja, ali i volja vlasnika društva da sudjeluju u razmjernom dijelu troškova restrukturiranja.

To, među ostalim, može značiti i prodaju imovine koja nije nužna za poslovanje. Kod većih tvrtki očekuje se da vlasnici sudjeluju sa 50 posto u troškovima restrukturiranja, dok bi kod malih poduzetnika to bilo 25 posto.

Dodatno rješenje Budući da država često nije glavni vjerovnik i da kronični gubitaši često kao vjerovnike imaju i banke i druge financijske institucije, ministar gospodarstva Đuro Popijač pozvao je ostale vjerovnike i financijske institucije da reprogramiranjem potraživanja, smanjenjem kamatnih stopa ili na drugi način sudjeluju u ozdravljenju tvrtki. Ne uspiju li te operacije ni uz pomoć države, poduzeća će ići u stečaj i likvidaciju.

Postoji još jedna mogućnost, koja se ne smatra državnom potporom, a to je prodaja državnih potraživanja strateškom partneru. Ne bude li zaintesiranih, stečaj je izgledna varijanta, tim više što je u međuvremenu usvojena i dopuna Stečajnog zakona o provođenju ubrzanih stečajeva. “Takva poduzeća nisu samo generator rasta dugova prema proračunu za doprinose i poreze, ona znatno pridonose i rastu nelikvidnosti, ne plaćaju radnike i stvaraju nered na tržištu”, rekao je ministar financija Ivan Šuker.

Model C mogao bi tako biti slamka spasa za poduzetnike koji pronađu snage za izradu uvjerljivog plana restrukturiranja, ali i početak pravljenja reda među poduzećima koja su godinama primala znatna proračunska sredstva, bez nade da bi u skorom roku mogla doći u sferu normalnog tržišnog privređivanja.

Badel među prvima u modelu C

Odgoda poreznog duga dok traje restrukturiranje

Među prvim tvrtkama koje su zatražile pomoć Vlade po modelu C je Badel 1862, najpoznatiji hrvatski proizvođač alkoholnih pića. Badel je lani zapao u velike financijske teškoće i nagomilao 120 milijuna kuna duga državi na ime PDV-a i trošarina. Ministarstvo financija zato je stavilo hipoteku na sve nekretnine Badela, zbog čega tvrtka sada mora porezne obveze plaćati avansno, a ne može dobiti ni jamstva banaka. Kako je to prevelik teret za Badel, Ministarstvu poljoprivrede predloženo je da se država naplati pretvaranjem duga ili dijela duga u kapital. Temeljem toga prijedloga, Ministarstvo financija odgodilo je Badelu naplatu duga za još 10 mjeseci, iz čega u toj tvrtki zaključuju da su blizu dogovora s državom. (D.Ž.)

Prema Smjernicama, poduzetnik može podnijeti zahtjev za odgodu plaćanja dospjelih dugova prema državi (poreza, doprinosa i ostalog) dok se izrađuje plan restrukturiranja. Odgoda bi vrijedila dok AZTN ne donese odluku o prihvatljivosti tog plana. Može se zatražiti i obročna otplata javnog duga. Ministarstvo financija može odobriti odgodu plaćanja dugovanja najdulje na 10 mjeseci. Ako AZTN u tom roku ne odobri potporu iz plana restrukturiranja, Ministarstvo financija krenut će u naplatu dugovanja i ovrhu, odnosno pokretanje stečajnog postupka.

*vijesti Nexe u gubitku 98 milijuna kuna

Našička Nexe Grupa u prvom je polugodištu ostvarila gubitak od 98,18 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju lani gubitak bio 37,3 milijuna kuna, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. Glavni uzroci rasta gubitka su smanjenje prodaje i cijena dijela asortimana te povećanje kamatnih stopa na financijskom tržištu, kao i utjecaj valutnog rizika. Ukupni prihodi Nexe Grupe u prvom su polugodištu iznosili 549,6 milijuna kuna i smanjeni su 17,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ukupni rashodi Nexe Grupe iznosili su 642,1 milijun kuna i smanjeni su 6,8 posto.

IGH projektira aerodrom u Tivtu Predstavnici Instituta IGH i Javnog poduzeća Aerodroma Crne Gore potpisali su u Podgorici ugovor o izradi idejnog projekta za rekonstrukciju, adaptaciju i dogradnju administrativno-poslovne zgrade u tivatskoj zračnoj luci, vrijedan 40.000 eura. IGH je posao izrade idejnog projekta dobio nakon javnog natječaja, a projektiranje bi trebalo biti završeno za 100 dana.

Pierluigi Collina gost Weekend Media Festivala Talijan Pierluigi Collina, jedan od najpoznatijih nogometnih sudaca na svijetu, dolazi u Hrvatsku kao gost Weekend Media Festivala, koji će se održati u Rovinju od 23. do 25. rujna. U Hrvatsku dolazi kao glasnogovornik kompanije MasterCard.

Iako slavan kao nogometni sudac, Collina je zapravo ekonomist i financijski savjetnik. Od 2007. je nogometni ambasador tvrtke MasterCard, uz druga slavna imena nogometa, poput Pelea, Eusebija, Bobbyja Charltona i Jürgena Klinsmanna.

6

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3642, 6. rujna 2010.

(

CRVEN-BIJELI-PLAVI U SASKATCHEWANU

Hrvatska industrija u Kanadi - vlasnik Ukrajinac

7 mil €

uložit će se u Lenac

IVE MUSTAĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE TANKERSKE PLOVIDBE

GAŠENJE BROD KATASTROFA Brodogradnja nije samo pitanje tih desetak tisuća su god stanju naša brodogradilišta, činjenica je d Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Iako je vlasnik Ken Cenaiko podrijetlom Ukrajinac, ispred pogona Croatia Industriesa i dalje se uz kanadsku vijori i hrvatska zastava, a tradiciju potvrđuje i crveno-bijeli logotip, sličan hrvatskom grbu

Rudarska oprema stalno je izložena koroziji i radioaktivnosti pa je treba često mijenjati, što Croatia Industriesu omogućava stalni rast poslovanja

1976. nakon osam godina rada u tamošnjoj strojarskoj industriji. Početkom osamdesetih pridružila su mu se još trojica zemljaka, Vinko Novosel, Milan Antolić i Ivan Kiseljak, nakon čega je tvrtka počela brže napredovati.

Prvi kupci specijalizirane opreme Croatia Industriesa bili su tamošnji rudnici soli, potaše i urana, te mlinovi i građevinske tvrtke.

Od svih radnika Croatia Industriesa i danas polovinu čine ljudi s područja bivše Jugoslavije (iz Hrvatske, BiH, Slovenije i Srbije). Ostali su Kanađani, ali ima i Nijemaca, Danaca, Bangladešana i Kineza. Po struci su strojari, mlinarski tehničari, bravari i inženjeri.

ted (Hrvatska industrija d.o.o.) u dalekom Saskatoonu, najvećem gradu kanadske pokrajine Saskatchewan.

Vlasnik Croatia Industriesa danas je inženjer strojarstva Ken Cenaiko, koji je prije pet godina preuzeo tvrtku od njena osnivača, Karla Jarčana, koji danas živi u Jablanovcu kod Zaprešića.

Jarčan je u Kanadu emigrirao 1968. godine, a svoju je tvrtku osnovao

Svijetla budućnost Sadašnji vlasnik Ken Cenaiko u tvrtku je došao 1994., kao strojarski inženjer. Pet godina kasnije kupio je 50 posto udjela u tvrtki, a 2005. godine i preostalih 50 posto. Iako je Cenaiko podrijetlom Ukrajinac, ispred pogona Croatia Industriesa i dalje se uz kanadsku vijori i hrvatska zastava, a tradiciju potvrđuje i crveno-bijeli logotip, sličan hrvatskom grbu. Sam Cenaiko je po-

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

H

rvatska zastava ispred tvorničkog pogona s imenom Hrvatske u dalekoj zemlji rijedak je prizor. Još rjeđi ako vlasnik tvrtke čak nije ni Hrvat. Takav je slučaj tvrtke Croatia Industries Limi-

sjetio Hrvatsku u svibnju 2002. Iako ni tada ni kasnije njegova tvrtka nije ostvarila poslovnu suradnju s hrvatskim tvrtkama, niti je izvozila na hrvatsko tržište, svojedobno jest kupila dio opreme od Prvomajske. Karlo Jarčan, inače sudionik Domovinskog rata, pokušao je nakon povratka pokrenuti sličan posao u Hrvatskoj, ali još u tome nije uspio, zato što se, kako kaže, u Kanadi “posao nudi, a ovdje ga morate platiti”.

Od Jarčanovih dana Croatia Industries se više nego udvostručila: sa 15 na 35 radnika i sa 1150 na 2150 četvornih metara proizvodnog prostora.

Glavnina posla i dalje im je popravak i zamjena dijelova za teške strojeve u rudarstvu. Rudarska oprema izložena je koroziji u rudnicima potaše i radioaktivnosti u rudnicima urana pa je treba često mijenjati, što Croatia Industriesu omogućava stalni rast poslovanja. Kako se očekuje daljnji rast potrošnje energije u svijetu, pa tako i rast rudarstva, posebno u zemljama u razvoju, Cenaiko vjeruje u svijetlu budućnost tvrtke koja se ponosi svojim hrvatskim korijenima.

S

Ivom Mustaćem, predsjednikom Uprave Tankerske plovidbe, razgovarali smo o poslovanju te tvrtke, potom stanju na tržištu brodskog prijevoza te perspektivi naše brodogradnje. Tankerska plovidba u svom sastavu ima 12 tankera te 10 bulk carriera, brodova za prijevoz suhih tereta. Ta je brodarska kompanija suvlasnik brodogradilišta Viktor Lenac te ulaže u jedan od najvećih turističkih projekata u Hrvatskoj - Ninsko blato.

Kako je Tankerska plovidba poslovala u prošloj godini?

- Prošla je godina bila godina duboke recesije i brodare je spasila neuobičajeno duga konjunktura.

Tankerska plovidba dosta je ulagala u obnovu flote zahvaljujući akumulaciji iz tog vrlo dobrog razdoblja. Gradili smo i gradimo brodove u domaćim, kineskim i korejskim brodogradilištima.

Unatoč naglom padu vo-

zarina mi smo prošlu godinu završili s pozitivnim rezultatom. Osim toga, nismo otkazali ni jednu narudžbu brodova te smo završili sve zacrtane programe. Što očekujete od ove godine?

- Ova je godina bolja nego prošla pa se čak može čuti kako su kriza i recesija iza nas. Mi smo, međutim, zbog stalnih oscilacija na tržištu još oprezni, unatoč tome što su nam rezultati prvog kvartala ove godine bolji od očekivanih, a drugog još i bolji. Ako se takav trend nastavi, mi bismo godinu mogli završiti s dobiti bez obzira na to što smo planirali gubitak od čak 12 milijuna dolara.

Koji su se segmenti tržišta brodskog prijevoza oporavili?

- Najprije se opravilo tržište prijevoza suhih tereta. Zahvaljujući tome što smo naše brodove za vrijeme konjunkture dali u dugoročni najam, oni sada posluju rentabilno.

Tankersko tržište je s oporavkom kasnilo nekoliko

mjeseci, tako da naši tankeri trenutačno posluju na granici rentabilnosti.

Po čemu je prošlogodišnja kriza u brodarskom prometu bila karakteristična?

- Ona nije bila toliko duga, ali je do nje došlo naglo. Vozarine su, gotovo preko noći, pale desetak puta. Rijetko se, do ovog puta, događalo da tako naglo dođe do pada.

Nedostaje nam odluka Vlade koja mora odlučiti što želi s brodogradnjom Prema našim saznanjima, temeljenim na procjenama raznih kuća koje prate stanje na brodarskom tržištu, očekuje se još oscilacija na tržištu, a oporavak i stabilizacija trebali bi doći 2012. godine.

Koliko je stanje u kineskom gospodarstvu utjecalo na tržište?

- Izrazito. Kina diktira stanje na svjetskom po-

Kod nas nisu htjeli graditi brodove za prijevoz suhih tereta Zašto ste gradili brodove u Koreji i Kini?

- Iz jednostavnog razloga što u tom trenutku naša brodogradilišta nisu htjela raditi takav tip brodova. Riječ je o brodovima za prijevoz suhih tereta. Kad je riječ o cijeni gradnje, to se može riješiti. Tu je primjenjiv model kao i kod Viktora Lenca. Moraju svi partneri biti zadovoljni sklopljenim poslom. Partneri su u našem slučaju naša brodogradilišta, naši brodari i Vlada. Ako svi partneri nađu zajednički interes, gradnja brodova u našim je brodogradilištima moguća. Takav interes smo svi nedavno imali u brodogradilištu 3. maj.

7

www.privredni.hr Broj 3642, 6. rujna 2010.

( oko 60 milijuna € vrijedan projekt Ninsko blato

( oko 1000 radnika zapošljava Tankerska plovidba

DOGRADILIŠTA BILO BI ZA NAŠE GOSPODARSTVO zaposlenika, nego bi to silno utjecalo na cijelo naše okruženje i stabilizaciju nacije. U kakvom a su ona naši najveći izvoznici nije samo pitanje tih desetak tisuća zaposlenika, nego bi to silno utjecalo na cijelo naše okruženje i stabilizaciju nacije. Ukidanje brodogradnje imalo bi za posljedicu gašenje tehničkih fakulteta. Za desetak godina kod nas nitko ne bi znao izmjeriti promjer cijevi te bi, u tom smislu, postali nepismena nacija. Usuđujem se reći da, u ovom trenutku, jedino mi proizvodimo brodove na svjetskoj razini.

Stručnjaci u našim brodogradilištima po znanju su daleko ispred stručnjaka u dalekoistočnim brodogradilištima. Nedostaje nam odluka Vlade koja mora odlučiti što želi s brodogradnjom. Koreja je odlučila biti svjetski lider u brodogradnji i čini sve kako bi to postigla. U kakvom su god stanju naša brodogradilišta, činjenica je da su ona naši najveći izvoznici. Brodovi izgrađeni u našim brodogradilištima su perjanice flote Tankerske plovidbe. morskom tržištu zato što je 90 posto prijevoza vezano uz kinesko gospodarstvo. Za nas prijevoznike veoma je važan rast kineskoga gospodarstva.

U Kini se, zahvaljujući državnoj politici, otvaraju nova brodogradilišta, dok ona koja nemaju dovoljno posla nisu propala - kineska je vlada za svoje potrebe naručila gradnju brodova koje namjerava prodati kada se tržište oporavi.

Postoje razmišljanja nekih naših stručnjaka kako bi i hrvatska vlada trebala naručiti gradnju brodova po tom modelu u našim brodogradilištima. Što vi mislite o tome?

- Potpuno se slažem s onima koji tvrde da se tako može pomoći našoj brodogradnji ali i Vladi. Činjenica je da bi time država za nekoliko godina zaradila na tim brodovima, a naša brodogradili-

šta ne bi ostala bez posla.

Nijedno brodogradilište u Europi, pa tako ni naša, ne može opstati bez podrške države. Valja otvoreno reći kako države članice EU-a itekako subvencioniraju svoju brodogradnju. Što bi se dogodilo da naša brodogradilišta prestanu raditi?

- To bi imalo katastrofalne posljedice za naše gospodarstvo. Brodogradnja

Imate li problema s radnom snagom? Pomorska zanimanja više nisu toliko atraktivna.

- Tankerska plovidba zapošljava oko 1000 radnika, od čega je oko 950 pomoraca. Nemamo većih problema s radnom snagom jer su primanja naših pomoraca na razini solidnih svjetskih kompanija.

Možda se tu i tamo pojavi problem sa i inače deficitarnim strojarima. Poznato je da je naša kompanija jedan od osnivača Pomor-

skog fakulteta u Zadru te smo prvih godina i financirali njegov rad.

Kakav je status pomoraca u Hrvatskoj?

- Velika je stvar da se nakon duge pripreme konačno donio Pomorski zakonik kojim je poslovanje naših brodara usklađeno sa svjetskim standardima.

Pomorcima plaćamo radni staž i zdravstveno osiguranje, a ove je godine Tankerska plovidba platila i oko 1,2 milijuna dolara poreza svojim zaposlenicima. Taj porez je ono što bi trebalo još regulirati jer je neodrživo da pomorac od četiri mjeseca plovidbe jedan mjesec mora raditi za porez. Drugi problem koji treba regulirati jest beneficirani radni staž

Nijedno brodogradilište u Europi, pa tako ni naša, ne može opstati bez podrške države pomorca. Naime, nadležni su shvatili kako pomorci ne mogu ploviti do 65 godine i to će se riješiti.

Jeste li zadovoljni situacijom nakon preuzimanja u Viktoru Lencu?

- Poznato je da smo s Uljanik plovidbom većinski vlasnici Viktora Lenca, tvrtke koja je bila u stečaju. Zajedno s našim partnerom trebamo dovršiti ulaganje od nekih sedam milijuna eura. Sma-

tramo da je Viktor Lenac solidna i konkurentna tvrtka te planiramo njegovo preuzimanje u potpunosti. Model preuzimanja Lenca je dobar model. Svi partneri - radnici, država i mi kao ulagači - imali su svoj interes u tom poslu. Zadovoljenje interesa svih partnera dovelo je do toga da brodogradilište opstane i dobro radi. Što je s projektom Ninsko blato?

- Projekt je vrijedan oko 60 milijuna eura, a trenutačno smo u fazi pribavljanja potrebne dokumentacije. Javljaju nam se mnogi potencijalni partneri jer je zdravstvenolječilišni turizam atraktivna djelatnost, ali smo usporili s dovršetkom projekta zato što možemo povući određena sredstva iz EU fondova kada pristupimo Uniji.

Postoji li prostor za osnivanje novih brodarskih tvrtki i povećanje naše flote?

- Zadovoljan sam jer smo konačno na tzv. Bijeloj listi Pariškog memoranduma. Smatra se da u svijetu postoji višak flote, ali osobno smatram kako još ima prostora za razvoj brodskog prijevoza. Svi brodovi u sastavu Tankerske plovidbe imaju posla, a da ih imamo još, i oni bi ga imali. Dovršetkom gradnje naručenih brodova, za nekih godinu, godinu i pol, prosječna starost naših brodova bit će manja od pet godina.

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3642, 6. rujna 2010.

( zgrade izgrađene prije 1997. teško su se mogle upisati u zemljišne knjige

NOVA ULOGA UPRAVITELJA NEKRETNINA

VEĆA SIGURNOST ZA ISTI TROŠAK

Zemljišnoknjižni suci katkad nisu sigurni kako utvrditi zemljište koje pripada građevini jer su u vrijeme društvenog vlasništva izdavane dozvole za veće građevne komplekse različitih namjena na jednoj katastarskoj čestici Drago Živković zivkovic@privredni.hr

nu suglasnost suvlasnika zgrade budući da nije riječ o poslovima redovite uprave. Ipak, kako je nova obveza i dužnost upravitelju nametnuta Zakonom o vlasništvu, Kontrec i Končić pretpostavljaju da će barem dio troškova biti plaćen iz zajedničke pričuve. To ipak ne bi trebalo povećati ukupne troškove jer više nema troška izrade etažnog elaborata i ovjere potpisa svih vlasnika.

S

krb o vlastitoj nekretnini ne obuhvaća samo održavanje zgrade nego i upis u zemljišne knjige jer tek on daje vlasnicima potpunu pravnu sigurnost. Za zgrade izgrađene prije 1997. godine, kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu, upis je bio vrlo teško izvediv jer je uz mnoštvo pravnih nejasnoća uključivao i troškove etažiranja zgrade uz suglasnost svih stanara, pa su ti stanovi najčešće ostajali upisani u privremenoj knjizi položenih ugovora. Problem je punih 13 godina kasnije riješen tek donošenjem Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora. Ipak, i nakon njegova stupanja na snagu u svibnju ove godine ostalo je nejasnoća, ponajviše proceduralnih, koje su u zajedničkom stručnom radu pokušali razjasniti Damir Kontrec, sudac Županijskog suda u Varaždinu, i Ana-Marija Končić, voditeljica Zemljišnoknjižnog odjela Općinskoga suda u Sesvetama.

Nova dužnost Nekretnine na koje se primjenjuje Pravilnik o povezivanju većinom nisu evidentirane u zemljišnim knjigama, a neke ni u katastru. Često su još uvijek upisane kao društveno vlasništvo ili općenarodna imovina s pravom kori-

štenja. Čestice za zemljišnu knjigu nisu formirane, a tamo gdje čestice postoje, nema upisanih zgrada.

Zbog toga se za neupisane posebne dijelove (stanove i poslovne prostore) prema sadašnjem zakonodavnom okviru postupak upisa činio nemogućom misijom.

Izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu s

Nekretnine na koje se primjenjuje Pravilnik često su upisane kao društveno vlasništvo ili općenarodna imovina kraja prošle godine upraviteljima zgrada dana je nova dužnost i ovlast pokretanja svih postupaka u svrhu upisa zgrade i njenih posebnih dijelova u zemljišne knjige. Postupke je upravitelj dužan pokrenuti u roku od tri go-

dine, dakle do kraja 2012.

Uz upravitelje, prijedlog za postupak povezivanja može podnijeti i bilo koji od suvlasnika nekretnina, a u takvom slučaju upravitelj je dužan sudjelovati u postupku. Prilikom podnošenja prijedloga kao dokaz mogu se priložiti građevinska dozvola, rješenje o utvrđivanju građevne čestice ili odluka o utvrđenju zemljišta potrebnog za redovitu uporabu zgrade.

Zgradne čestice Tu se pojavljuje najveća nejasnoća jer zemljišnoknjižni suci nisu sigurni kako utvrditi zemljište koje pripada građevini.

Prema mišljenju Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, građevna dozvola trebala bi biti dovoljan dokaz da je čestica formirana u skladu s dokumentima prostornog uređenja. Međutim, iz prakse je poznato da su u vrijeme društvenog vlasništva izdavane dozvole za veće građevne

komplekse različitih namjena na jednoj katastarskoj čestici. U tom slučaju, kako bi se izbjegao upis više zgrada na istoj čestici, podnositelj prijedloga, smatraju Končić i Kontrec, morat će ishoditi potvrdu tijela nadležnog za prostorno uređenje. Praksa poznaje i tzv. zgradne čestice koje nemaju zemljište oko zgrade, a u tom slučaju u zemljišne knjige bit će upisana čestica prema stanju katastarskog operata. Ako bi se podatak katastra razlikovao od stanja u zemljišnoj knjizi, bio bi potreban i odgovarajući geodetski elaborat.

Broj, vrstu, položaj i površine stanova i poslovnih prostora sud će utvrđivati uvidom u međuvlasnički ugovor. Ako ugovora nema, zamijenit će ga isprava s istim podacima, koju na temelju stanja u knjizi položenih ugovora mora sastaviti upravitelj zgrade ili suvlasnik nekretnine. Za upis vlasništva posebnog dije-

la nekretnine koji nije bio upisan u knjigu položenih ugovora nije potrebna pisana suglasnost svih suvlasnika ni potvrda da je posebni dio samostalna uporabna cjelina.

Svima jednako Neupisani posebni dijelovi upisivat će se prema podatku iz međuvlasničkog ugovora, odnosno druge odgovarajuće isprave. Suvlasnički omjer upisat će se na temelju podataka iz međuvlasničkog ugovora ili izračuna koji će izraditi vještak, a ako nijedno ni drugo nije moguće, tada će se upisati jednaki suvlasnički dijelovi. Sve eventualne hipoteke bit će prenesene u teretovnicu zemljišne knjige. Troškove u postupku povezivanja snosi predlagatelj, što zapravo znači svi vlasnici posebnih dijelova. Upravitelji su već iskazali bojazan da se postupak neće moći financirati iz zajedničke pričuve te da će biti potrebno ishoditi poseb-

Ubrzani postupak Postupanje prema Pravilniku donekle je različito od redovnog zemljišnoknjižnog postupka jer je sudu dan širi prostor za utvrđenje stvarnog stanja nekretnine. O svakom prijedlogu odlučivat će se na raspravi na koju sud može pozvati i stručnjake poput geodeta ili građevinskih vještaka, a moguć je i očevid na samoj nekretnini. Sud će nakon zaključenja rasprave odmah donijeti odluku. U toj odluci sud može i odbiti upis posebnih dijelova koji su izgrađeni bez dozvole ili protivno propisima o gradnji, poput bespravnih proširenja ili nadogradnji. Takve nadogradnje mogle bi biti upisane tek nakon pribavljanja potrebnih dozvola. Iznimka su manji zahvati koje su izveli već upisani vlasnici, poput ostakljivanja lođa.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3642, 6. rujna 2010.

9

SJEDNICA HRVATSKE VLADE

REFERENDUM O ZOR-u U RUKAMA SABORA

HOĆE LI BITI REFERENDUMA O ZOR-u?

Sindikati: Natjerat ćemo vlast da poštuje volju naroda

Prema riječima ministra uprave Davorina Mlakara, “300.000 potpisa bio bi okviran broj onih za koje ne možemo tvrditi da nešto nije bilo u redu s njihovim potpisima”

Dan nakon izjava članova Vlade o nepravilnostima uočenim pri provjeri potpisa građana za referendum, pet sindikalnih središnjica poslalo je priopćenje u kojem te izjave nazivaju pokušajem trivijalizacije volje građana, ustavnih prava i demokratske procedure prema kojoj državni organi moraju postupati. Navode kako se Vlada grčevito trudi birokratskim pretjerivanjem ogoliti formu od sadržaja. “Referendum kao instrument neposredne demokracije spada među ustavna prava koja podsjećaju da sva vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu koji tu vlast ostvaruje izborima i neposrednim odlučivanjem. Ustroj i dioba vlasti, nadležnosti i procedure propisa-

ni su upravo zbog zaštite naroda od samovolje politike kao poluge naroda u upravljanju zemljom.

Vlada svojim spinom pokušava obrnuti uloge nastojeći svoju volju pretpostaviti narodnoj uz pomoć formalističkog cjepidlačenja. Konačno, Zakon o referendumu ne predviđa nigdje ulogu i nadležnost Vlade u proceduri raspisivanja referenduma pa se pitamo temeljem čega se ministri osjećaju pozvanima na davanje izjava kakve smo jučer čuli”, navodi se u priopćenju. Dodaju kako se nadaju da će Sabor uvažiti volju hrvatskih birača. U protivnom će, kažu, biti prisiljeni pokrenuti akcije kojim će natjerati vlast na poštivanje volje naroda, makar to vodilo i do prijevremenih izbora. (J.F.)

*vijesti Vesna Antonić antonic@privredni.hr

A

ko je suditi po prošlotjednoj sjednici Vlade, od referenduma o izmjenama Zakona o radu neće biti ništa iako je premijerka Jadranka Kosor naglasila kako Vlada u Sabor “šalje samo konstatacije bez zaključaka, a što će biti s referendumom neka odluči Sabor”, podcrtavši kako Vlada time ne zauzima stav o refrendumu nego sabornicima šalje samo gole činjenice utvrđene pri provjeri 815.826 potpisa prikupljenih tijekom sindikalne kampanje.

Pritom je najavila i izmjene Zakona o referendumu jer je ovaj, kako je kazala, “pun praznina”.

Naime, prema izvješćima ministarstava uprave i unutarnjih poslova, pri skupljanju potpisa napravljen je niz propusta, počevši od toga da potpisi nisu prikupljani u uvezane knjige kako se naknadno ne bi mogli ubacivati novi papiri, pa do toga da je više ljudi potpisala jedna osoba. Tako je primjeri-

ce uvrđeno da od 815.826 potpisa 717.149 osoba ima status birača. Od preostalih 92.229 osoba, njih 60.967 imalo je pogrešno upisan JMBG, 14.702 birača upisala su se više puta, za

Utvrđeno je da od 815.826 potpisa 717.149 osoba ima status birača 9482 osobe ime ili prezime bili su nečitki, 810 ih je bilo maloljetnih, 171 stranac, a za 56 potpisanih je utvrđeno da su umrli. Podaci o imenu, prezimenu i JMBG-u ispisani su istom rukom za 90.800 osoba, za 89.659 osoba istom je rukom ispisan JMBG, a za 6900 osoba postoji vjerojatnost da ih je potpisala ista osoba. Za Vladu je sporna i činjenica da 356.358 osoba nije stavilo svoj potpis na najbližim potpisnim mjestima, nego u mjestima koje su i po nekoliko stotina kilometara udaljena od njihova mjesta prebivališta. ”Kad bi se ti podaci uzeli u obzir, 300.000

potpisa bio bi okviran broj onih za koje ne možemo tvrditi da nešto nije bilo u redu s njihovim potpisima”, ocijenio je ministar uprave Davorin Mlakar.

Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko je pak kazao kako od ukupnog broja potpisa kod 728.359 osoba odgovaraju podaci o matičnom broju te imenu i prezimenu građana, dodavši i kako su se potpisi prikupljali ne samo na registriranim mjestima, nego i po kućama i radnim mjestima.

Nastavlja se privatizacija triju škverova Privatizacija brodogradilišta, točnije, njih triju, nastavlja se. Riječ je o splitskoj Brodograđevnoj industriji Split za koje je ponudu predala tvrtka DIV iz Samobora, trogirskom Brodotrogiru za koje je odabrana ponuda zagrebačkih Jadranskih ulaganja i riječkom 3. maju za koju je ponudu predao njemački Crown Investment.

Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač je istaknuo kako su

za nastavak privatizacije ključni programi restrukturiranja brodogradilišta koji su dostavljeni Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, a nakon što se obavi njihovo usklađivanje te programe treba prihvatiti i Europska komisija. ”Na dobrom smo putu da završimo proces privatizacije brodogradilišta i istodobno ispunimo jedno od ključnih mjerila za zaključivanje pregovora o poglavlju Tržišno natjecanje”, rekao je Popijač.

Vlada je za pulski Uljanik zatražila od EK-a izuzimanje iz procesa restrukturiranja jer se ono odnosi na brodogradilišta u teškoćama što, kazao je Popijač, s Uljanikom nije slučaj. Prema njegovim riječima, na drugi natječaj za privatizaciju šest hrvatskih brodogradilišta stigle su četiri ponude za tri brodogradilišta, pri čemu je za Brodotrogir, osim Jadranskih ulaganja, ponudu dala i tvrtka More Trogir, dok za Uljanik, Brodogradilište Kraljevica i BrodosplitBrodogradilište specijalnih objekata nije pristigla ni jedna ponuda.

Badel na korak od prodaje Kalničkih voda Badel 1862 postigao je dogovor s Atlantic Grupom o prodaji svoje tvrtke Kalničke vode, pa bi kupoprodajni ugovor uskoro mogao biti potpisan, najavili su čelni ljudi Badela. Predsjednica Uprave Zvjezdana Blažić nije željela otkriva-

ti detalje transakcije, ali je priznala da postignutom cijenom nisu zadovoljni. Ipak, Badel je prisiljen prodati Kalničke vode jer im ta tvrtka sada donosi samo gubitke. Položaj Badela otežava i opći pad prodaje na tržištu jakih alkoholnih pića, koji je u prvom polugodištu iznosio 19 posto. Badel je ipak uspio zadržati udjel na tržištu od 32 posto, dok je udjel u ukupnom izvozu jakih alkoholnih pića povećao sa 54 na 64 posto.

Javnost podijeljena oko Družba Adrije Hrvatska je javnost potpuno podijeljena oko energetskog projekta Družba Adria, čije je oživljavanje nedavno najavljeno iz Vlade, pokazalo je istraživanje agencije GfK. Projekt podržava ukupno 30 posto ispitanih, a protiv je 33 posto, dok je preostalih 37 posto neodlučno ili se ne žele izjasniti.

Najmanju potporu Družba Adria ima u neposrednom okruženju, u Istri s Primorjem (26 posto), a najveću u sjevernoj Hrvatskoj (38 posto). Uvjerljiva većina ispitanih, 68 posto, slaže se s idejom da se konačna odluka o projektu donese na referendumu.

Spoj umjetnosti i turizma Treća međunarodna likovna kolonija Rab 2010. održat će se od 11. do 14. rujna u organizaciji Udruge likovnih i književnih stvaralaca (Ulix) s Raba, a okupit će slikare iz Italije, Slovenije i Hrvatske.

Jedna od tema kolonije bit će spoj mora i turizma u likovnom stvaralaštvu.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3642, 6. rujna 2010.

( 19.161 tona opasnog otpada izvezena lani

Raste izvoz opasnog otpada: Austrija i Slovenija glavna odredišta

Milijuni (hrvatskih) eur inozemnim odlagališti Troškovi gospodarenja otpadom, pa tako i njegovo uništavanje, temelje se na načelu “onečišćivač plaća”. Budući da u Hrvatskoj nema spalionice za opasni otpad, domaći gospodarstvenici svake godine utroše milijune kako bi se svojeg otpada riješili u Austriji, Sloveniji, Njemačkoj, Italiji, pa i Švicarskoj

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

M

eđu brojnim ugovorima koje je potpisala Hrvatska nalazi se i Baselska konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnim otpadom i njegovu odlaganju. Tom se konvencijom određuje koji se otpad smije, a koji ne smije prevoziti iz države u državu.

Na prilično dugačkoj listi odbačenih opasnih stvari nalaze se, među ostalim, klinički otpad, farmaceutski proizvodi, nafta, smjese ulja i vode, katranski ostaci iz procesa prerade “crnog zlata”, potom otpad koji sadrži arsen, berilij, bakar, cink, selen, kadmij, živu, telur, talij i spojeve etera, a tu je čak i otpad prikupljen iz kućanstava. Za izvoz i provoz opasnog otpada iz Hrvatske u druge države tvrtke su dužne ishoditi rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPU) u skladu s procedurom Baselske konvencije. Uvoz opasnog otpada u Hrvatsku zabranjen je Zakonom o otpadu, kao i uvoz neopasnog otpada zbog odlaganja ili korištenja u energetske svrhe.

Godišnje se u nas, prema nekim podacima, zbrine između 40 i 60 posto proizvedenog opasnog otpada, i to djelomično u postojećim industrijskim postrojenjima u Hrvatskoj koja imaju dozvolu MZOPU-a, a jedan dio se izvozi na zbrinjavanje u Europsku uniju. Otpad

koji nije zbrinut na odgovarajući način ili izvezen, najčešće završava u dvorištima i privremenim skladištima proizvođača te odlagalištima komunalnog otpada. Također, dio tog otpada još uvijek se, na žalost, odbacuje po li-

Za izvoz i provoz opasnog otpada iz Hrvatske u druge države tvrtke su dužne ishoditi rješenje MZOPU-a u skladu s procedurom Baselske konvencije vadama i šumama te ispušta u kanalizaciju.

Onečišćivač plaća Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša (AZO), prekogranični promet opasnim otpadom zadnjih pet godina u blagom je porastu. Podaci zaprimljeni od tvrtki koje se bave izvozom opasnog otpada otkrivaju kako je od 2004. do 2008. godine izvoz opasnog otpada kontinuirano rastao. Tako je 2004. godine iz Hrvatske izvezeno 12.805 tona opasnog otpada. Godinu dana kasnije izvezeno je ukupno 13.265 tona, a 2006. - zbog povećanog izvoza otpadnih željezničkih pragova - čak 16.711 tona otpada. Godine 2007. izvezeno je 13.742 tone, a 2008. čak 19.161 tona opasnog otpada, od čega je više od 40 posto bilo otpadnih

11

www.privredni.hr Broj 3642, 6. rujna 2010.

( više od 50% opasnog otpada izvozimo u Austriju i Sloveniju

ra spaljeni na ima olovnih akumulatorskih ploča i otpadne plivajuće šljake. Podaci za 2009. godinu još uvijek se obrađuju.

nje te, među ostalim, zaštitna odjeća. Osim u te dvije zemlje, opasni otpad izvozio se i u Njemačku, Italiju i Švicarsku.

ska vrijednost tog posla.

K tomu, potvrdio nam je Zoran Matić, direktor tvrtke Kemis-Termoclean koja se bavi industrij-

Branka Ilakovac, glasnogovornica AZO-a, očekuje kako će u skladu s navedenim, ali i činjenicom da raste broj tvrtki koje su ishodile odgovarajuću dokumentaciju nužnu za obavljanje prekograničnog prometa otpadom, i prošlogodišnje količine blago rasti.

Gledajući pak prema zemljama u koje opasni otpad odlazi, glavna izvozna odredišta iz Hrvatske su Austrija i Slovenija. Više od 50 posto ukupne količine izvezenog opasnog otpada tijekom 2008. godine izvezeno je upravo u te dvije države. U Sloveniju je 2008. najviše izvezeno otpadnih olovnih akumulatorskih ploča, dok su se u Austriju izvozile otpadne boje, lakovi i muljevi, otpad od površinske obrade metala, otpadna ulja i masti, tkanine za brisa-

Prema Zakonu o otpadu troškovi gospodarenja otpadom, pa tako i njegov izvoz, temelje se na načelu “onečišćivač plaća”.

Dakle, kako ističe Branka Ilakovac, najveće troškove ima proizvođač otpada. “Za neke posebne kategorije otpada, primjerice otpadna maziva ulja, odnosno masti, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) pokriva troškove u slučajevima kada ne postoji ovlaštena tvrtka za materijalnu oporabu, termičku obradu ili zbrinjavanje u Hrvatskoj”, napominje ona.

Kako domaće tvrtke, koje imaju rješenje MZOPU-a za izvoz i provoz opasnog otpada, pojedinačno ugovaraju poslovanje s tvrtkama u državama u koje izvoze ovaj otpad, teško je reći kolika je zapravo financij-

skim čišćenjem i gospodarenjem otpadom, cijena iste vrste opasnog otpada može oscilirati zbog, primjerice, stupnja onečišćenja u njemu. Ipak, naglašava, riječ je o iznosima koji premašuju više milijuna eura. Smatra kako Hrvatska ima potencijal da se dio tog opasnog otpada zbrine u njoj, ali još uvijek nema dovoljno volje.

Nitko ne želi spalionicu u susjedstvu A kada bi Hrvatska imala spalionicu za opasni otpad, čija izgradnja je utvrđena Planom gospodarenja otpadom, sasvim sigurno bi dobar dio mogla i sama na odgovarajući način zbrinuti te ne bi bilo potrebe za rastom izvoza. Međutim, teško je pronaći lokaciju jer većina građana ne želi stano-

vati blizu spalionice što je, tvrdi struka, neutemeljen stav.

Stjepan Nikolić, savjetnik u zagrebačkom Gradskom zavodu za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, kaže kako je još davne 1994. godine problem opasnog otpada naznačen kao jedan od najvećih i prvi na listi za rješavanje. Stoga je nešto kasnije izgrađeno postrojenje za termičku obradu opasnog otpada PUTO, u sklopu sanacije smetlišta Jakuševec, kaže Nikolić koji je bio i prvi predsjednik Uprave PUTO-a. Na toj funkciji ostao je do 2000. godine. Postroje-

Uvoz opasnog otpada u Hrvatsku zabranjen je Zakonom o otpadu, kao i uvoz neopasnog otpada zbog odlaganja ili korištenja u energetske svrhe nje je, kaže, bilo dovoljno za gospodarenje opasnim otpadom Zagreba i okolice, prema najstrožim normama Europske unije, kapaciteta 10.000 tona godišnje. “U njemu je uništeno 15.000 tona opasnog otpada i više tisuća tona lijekova iz donacija, čak i nešto vojnog otpada. No, nakon požara skladišta 2002. godine ispravno postrojenje iz nejasnih je razloga otišlo u stečaj”, zaključio je Nikolić.

Preventivni nazori

Optužni prijedlozi zbog nepravilnosti

Inspektori zaštite okoliša u svibnju i lipnju obavili su preventivne nadzore odlagališta otpada na 413 lokacija u Hrvatskoj. Pritom je Inspekcija zaštite okoliša zbog odstupanja od zakonskih odredbi izdala 61 rješenje i 10 nadređenih mjera u zapisnik te nadležnim sudovima podnijela šest optužnih prijedloga.

Tim rješenjima, naime, upraviteljima odlagališta ili općinama i gradovima naređeno je poduzimanje mjera za uklanjanje nepravilnosti. Mjere se odnose na prekrivanje odloženog otpada, gašenje požara, sprječavanje raznošenja prašine i nečistoća s odlagališta te uređenje protupožarnog pojasa.

Među mjerama koje inspektori mogu narediti jest i postavljanje propisanih oznaka, uklanjanje otpada s odlagališta koji nije prihvatljiv za odlaganje, izrada i vođenje pro-

pisane dokumentacije, uklanjanje otpada odloženog izvan odlagališta (na lokacijama “divljih odlagališta”), te sprječavanje daljnjeg odlaganja otpada na tim mjestima. Osim toga, kako je priopćeno iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, nakon nadzora provedenog prije ljeta u nekim je slučajevima naređena i sanacija otpadom onečišćenog tla te provođenje mjera zaštite okoliša i praćenja stanja u njemu.

Inače, od 2005. do konca 2009. godine za 299 odlagališta pokrenut je postupak sanacije. Sanacija je završena na 76 odlagališta, dok na ostalima još traju radovi ili se provodi javni natječaj odnosno izrađuje stručno-tehnička dokumentacija za ishođenje dozvola. Od odlagališta na kojima je završena sanacija, 54 ih je zatvoreno uz izmještanje otpada.

I kod nas postoje tvrtke za reciklažu

Bez opasnosti za okoliš U Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPU) ističu kako je do sada učinjen golem posao na području zbrinjavanja opasnog otpada. Posebice posebnih kategorija otpada kao što su, primjerice, otpadna EE (električna i elektronička) oprema i uređaji, otpadna vozila, ulja i baterije koji se većinom recikliraju u Hrvatskoj.

“Postoje tvrtke koje imaju odgovarajuću opremu i kapacitete da kvalitetno i bez opasnosti za okoliš

obrade odnosno recikliraju opasan otpad. Sama oporaba može biti materijalna i tu zaista postižemo zavidne rezultate.

No, na žalost, kada je u pitanju energetska oporaba odnosno spaljivanje otpada, svima je poznato da u Hrvatskoj ne postoji spalionica; stoga je sigurno da moramo uložiti još napora kako bismo je izgradili i na taj način smanjili troškove proizvođačima otpada koji ga sada spaljuju u zemljama Europske unije”, kažu u Ministarstvu.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3642, 6. rujna 2010.

( za 401 mil USD

izvezeno drva i drvnih proizvoda u 6 mjeseci 2010.

( 15% više

nego u istom razdoblju lani

KAKO IZAĆI IZ KRIZE

“SJELI SMO U AUTO I POTRAŽILI KUPCE” Hrvatska drvna industrija prva je ušla u krizu, a prva iz nje i izlazi. Za bolje poslovanje proizvođači očekuju bolju suradnju s državom i Hrvatskim šumama Vanjskotrgovinska razmjena proizvoda od drva i namještaja IZVOZ mil. USD

UVOZ mil. USD

BILANCA mil. USD

Indeks pokrivenosti uvoza izvozom (%)

2007.

933

836

96

112

2008.

977

905

72

108

2009.

755

655

100

115

I-VI 2009.

360

324

36

111

drvo i drvni proizvodi

225

132

93

170

namještaj

135

192

-57

70

I-VI 2010.

401

261

141

154

drvo i drvni proizvodi

244

106

138

230

namještaj

157

155

3

102

IZVOZ mil. USD

UVOZ mil. USD

BILANCA

Pokrivenost uvoza izvozom (%)

2007.

12.364

25.839

-13.475

48

2008.

14.124

30.727

-16.603

46

2009.

10.474

21.203

-10.729

49

5.581

9.525

-3.944

59

Izvor: DZS

Ukupna robna razmjena Hrvatske

I-VI 2010.

Izvor: DZS

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

H

rvatska drvna industrija na putu je oporavka ako je suditi po rezultatima poslovanja u prvih šest mjeseci ove godine.

U tom razdoblju izvezeno je drva, drvnih proizvoda i namještaja za 401 milijun američkih dolara, što je za 15 posto više nego u istom razdoblju lani, a uvezeno robe za 251 milijun, što je za 19 posto manje nego u prvoj polovini 2009. Suficit je ove godine ostvaren čak i u robnoj razmjeni namještaja i to za dva posto, dok je suficit u izvozu drva i drvnih proizvoda čak 130 posto.

“Drvna industrija je od svih industrijskih grana prva osjetila učinke gospodarske krize već sredinom 2008. godine jer 70 posto pri-

hoda ostvaruje na inozemnim tržištima, u prvom redu europskih zemalja”, ističe direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a Božica Marković. “Unatoč posljedicama recesije drvna industrija konstantno bilježi suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni

Suficit je ove godine ostvaren čak i u robnoj razmjeni namještaja i to za dva posto, dok je suficit u izvozu drva i drvnih proizvoda čak 130 posto što je zasigurno jedan od pozitivnih primjera. Smanjenje inozemnih narudžbi utjecalo je na smanjenje izvoza u 2009. godini,

a povećanje istih krajem prošle godine rezultiralo je i pozitivnim trendovima u sektoru”, kaže Božica Marković. U Komori smatraju kako su hrvatska vlada i resorno ministarstvo kroz Hrvatske šume donijeli niz mjera koje su pridonijele očuvanju konkurentnosti, ali i zaposlenosti u ovom sektoru.

Kupcu na kućni prag Na pitanje kako to u sektoru ostvaruju unatoč pritiscima s istoka, odgovor je gotovo uvijek isti - kvaliteta, fleksibilnost i izravan kontakt s kupcem. Upravo to je bio razlog nedavnom nastupu 12 hrvatskih tvrtki na sajmu Holzmesse u Klagenfurtu u organizaciji Drvnog klastera. Kako kaže voditeljica projekata u Drvnom klasteru Danijela Kezele, izlagači su pokazali veliki interes za

nastup na sajmu. “U vrijeme godišnjih odmora uspjeli smo okupiti tvrtke i osigurati nastup po povoljnijim uvjetima, pri čemu su pomogle i državne institucije. Drvni klaster organizira i nastup na sajmu Mebel u Moskvi u studenom ove godine, te nastup na sajmu Bau München u siječnju iduće godine, a edukativni dio našeg poslovanja imat će Kongres pilanara Jugoistočne Europe koji će se održati 28. listopada u Slavonskom Brodu. Jačanju drvnog sektora trebao bi pomoći i projekt Prozori - staro za novo kojim se potiče uporaba drvenih prozora kao kvalitetnog, ekološki prihvatljivog i energetski učinkovitog proizvoda, a jačanju pozicija na tržištima trebala bi pomoći i nedavno osnovana udruga podopolagača, kao i skoro osnivanje

udruženja trgovaca namještajem te drugih strukovnih udruga”, kaže Danijela Kezele.

Kako odmaže država Kristina Blažević iz obiteljske tvrtke Javor, koja proizvodi namještaj u okolici Bjelovara, kaže kako je zajednički nastup na sajmovima u inozemstvu dobra stvar jer se na taj način troškovi značajno smanjuju. “Kriza je za nas počela početkom 2008., promijenili smo taktiku, bili smo fleksibilni, doslovno smo sjeli u auto i krenuli u inozemstvo tražiti kupce. Do početka priče o krizi u hrvatskoj javnosti mi smo imali kupce i osiguran posao za naših 500 radnika”, ističe Kristina Blažević.

“Od tvrtke koja je dobila Gazelu kao brzorastuća kompanija u 2007. godini, u 2008. smo trebali

dobiti ‘minus Gazelu’, no sada je situacija takva da smo puni narudžbi do kraja godine i imamo naznake o novima i o daljnjem rastu. Naša prednost pred tvrtkama s Dalekog istoka je u tome što oni traže avansno plaćanje i velike količine, čemu mi konkuriramo fleksibilnošću i dostavom prema potrebi koja kupcima smanjuje troškove skladištenja”, dodaje Kristina Blažević. Kaže i kako konkurentnost tvrtkama u sektoru smanjuje nepotreban i prevelik državni aparat, Hrvatske šume koje šumu sijeku samo da bi je posjekli, HEP sa sve višim cijenama te izvoznicima problematičan tečaj kune.

“Gotovo svi su neekonomični, ne misle na ovu Hrvatsku i gotovo nitko nema viziju što činiti u budućnosti”, zaključuje Kristina Blažević.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3642, 6. rujna 2010.

( oko 2 mil kn

( od 30 do 120 min

godišnji prihodi

Stanobiro, Županja

izrađuje se jedan proizvod

Sitar, Žarovnica

Virtuozi komušine i šiba Bogata zagorska tradicija košarstva i pletarstva prilagođena je suvremenim potrebama

Skromni heroji recesije Sada dolazi do izražaja razlika između onih koji su se ponašali neracionalno i upali u probleme i onih koji su bili racionalni pa i u recesiji posluju normalno

G

olemi dugovi koje su zadnjih godina nagomilala javna poduzeća u nekim velikim gradovima, posebno Zagrebu, dovela su na zao glas gradske tvrtke koje se često percipira kao gutače novca poreznih obveznika. Ima, međutim, i posve suprotnih primjera, posebno u manjim gradovima.

Stanobiro je tvrtka koju je 1998. osnovao Grad Županja, kako bi upravljala s više od 700 stanova i sedamdesetak poslovnih prostora. Stanobiro je nasljednik ranijih institucija koje su se bavile istim poslom (SIZ-a stambeno-komunalne djelatnosti i Fonda stambeno-komunalne djelatnosti) i još uvijek je jedina tvrtka koja se u Županji bavi upravljenjem nekretninama.

Od osnutka do danas Stanobiro je širio svoju djelatnost i preuzimao pojedine poslove od interesa za Grad, osi-

guravajući tako sredstva za redoviti rad tvrtke.

Od početka 1999. godine preuzeo je brigu o upravljanju kinodvoranom u kojoj je u proteklih desetak godina organiziran čitav niz kulturnih i sličnih manifestacija. Dvorana je u nekoliko investicijskih etapa temeljito adaptirana i prilagođena za grad-

Stanobiro u prvih šest mjeseci ove godine bilježi bolje poslovne rezultate nego u istom razdoblju lani sko kazalište, a u njoj se i dalje redovito održavaju besplatne filmske projekcije.

Skromnost je vrlina Stanobiro je, kako kaže direktor Branko Maričić, mala i skromna ali uspješna tvrtka, s godišnjim prihodima od oko dva milijuna kuna. Od samog upravljanja zgra-

dama Stanobiro ostvaruje manji dio svojih prihoda, tek oko 15 posto, i taj posao zapravo im nije profitabilan iako imaju visok postotak naplate, iznad 95 posto. Dobit ostvaruju iz drugih aktivnosti, ponajprije naplatom parkiranja, što im je Grad dao u zadaću prije četiri godine, ali i projektiranjem i nadzorom radova. Bave se i izradom etažnih elaborata, pa su tako etažirali gradsku tržnicu, što je bio vrlo zahtjevan posao.

Prije mjesec dana, kaže Maričić, stiglo im je pismo u kojem ih se naziva herojima recesije. Iako pomalo pretjerana, titula nije posve nezaslužena jer Stanobiro u prvih šest mjeseci ove godine bilježi bolje poslovne rezultate nego u istom razdoblju lani.

“Sada dolazi do izražaja razlika između s jedne strane onih koji su se ponašali drukčije, da ne kažem kako, i upali u probleme, i s druge strane onih koji su bili racionalni i funkcionirali ispravno, pa i u recesiji posluju normalno’’, zaključuje Branko Maričić. (D.Ž.)

U

mijeće pletenja od drva, pluta, slame, rogoza, šibe i komušine nekada je u Hrvatskom zagorju bilo vrlo rasprostranjeno. Gotovo da nema sela i kuće u kojoj se za potrebe obitelji nisu plele jednostavne košare i koševi, logožari i cekeri, a posebice u područjima oko Lepoglave, Žarovnice, Bednje, Kamenice i Višnjice u kojima je srce proizvodnje pletenih proizvoda. Ipak, danas su rijetki oni koji uspijevaju održati tu tradiciju, a pletene priozvode i komercijalizirati. Danas se uglavnom prodaju po sajmovima i tržnicama diljem Zagorja i Hrvatske, no mnogi su otputovali i daleko izvan granica naše zemlje. Upravo kao i proizvodi obrta Sitar iz Žarovnice, nedaleko od Lepoglave koji desetljećima njeguje košarstvo i pletarstvo, i to samo od prirodnih sirovina. Željko Mežnarić nastavio je obiteljsku tradiciju, a bogatstvo narodnog stvaralaštva prilagodio suvremenim potrebama kako bi njegovi proizvodi preživjeli dominaciju viso-

ke tehnologije suvremenog doba.

“Smatram da ti proizvodi imaju svoju budućnost jer još uvijek su traženi, a ljubav prema toj proizvodnji daje mi snagu da tradiciju i održim “, kaže Željko Mežnarić, vlasnik Sitara gdje pletu i košare od ljeskovih vitri koje se okreću oko kestenovih rebara usađenih u dno od tvrdog drveta.

Vrbovina, liko, pruće...

Na ovaj se način, objašnjava Mežnarić, pletu sirnice - košare za sušenje sira, koševi za transport tereta na leđima, košare za drva... Likom i šibom opleću i staklenke za čuvanje rakije i vina, poznatije kao pletenke i demižonke.

“Od ljeskovog lika pletu se mreže za rešeta, dok su vrbova šiba i liko sirovine za pletenje raznih predmeta najšire namjene. Primjerice, koševi za ribolov, cjedila za mošt, pleteri za sušenje voća, krletke, košare za dojenčad i pojedini dijelovi pokućstva. Proizvodimo i koševe za nošenje gnoja te prevoženje

kukuruza i listine, kao i pletere od pruća”, veli Mežnarić dodajući kako je uvriježeno da se muš-

Uvriježeno je da se muškarci bave pletenjem slamom i šibom, dok žene pletu cekere od rogoza i komušine karci bave pletenjem slamom i šibom, dok žene pletu cekere od rogoza i komušine. Za izradu jednog proizvoda u prosjeku je potrebno od 30 minuta do dva sata, ovisno o njegovoj vrsti i veličini.

Najstariji način pletenja datira još iz brončanog doba - tehnika spiralnih strukova - pri čemu se snopovi slame spiralno slažu jedan na drugi i povezuju ljeskovim likom, odnosno vitrom ili brukvicom, što se doima i kao ukras.

Kao sirovina se najčešće upotrebljava ražena slama koja se mora ručno požeti srpom, izmlatiti rukom, provući kroz grablje i pospremiti na suho... (E.D.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Sto milijuna eura od EU-a Bosna i Hercegovina posudila je od EU-a 100 milijuna eura koji će, prema Memorandumu o razumijevanju, biti alocirani na državne strukture vlasti BiH 10 posto, Federaciji BiH 60 i RS-u 30 posto. Ta podrška, osigurana iz međunarodnih financijskih institucija i od bilateralnih donatora, trebala bi pomoći BiH u inozemnom financiranju i proračunskim potrebama.

Presal Extrusion povećao izvoz 50 posto Tvornica aluminijskih profila Presal Extrusion iz Širokog Brijega izvezla je u prvom polugodištu 4000 tona aluminijskih profila, 50 posto više nego u isto vrijeme lani. Prihod je povećan za 70 posto zahvaljujući činjenici da je 90 posto proizvoda plasirano na tržišta Italije, Slovenije, Francuske i Belgije.

Do kraja godine planira se proizvesti ukupno 10.000 tona ovih proizvoda, kao i otvaranje novog pogona za plastifikaciju profila koji je već izgrađen i samo se čeka ekološka dozvola za njegovo puštanje u rad.

Bosanske šljive na europskom tržištu Iz Gradačca, bosanskohercegovačkog centra šljivarske proizvodnje i prerađevina od šljiva, priopćili su da je šljiva ove godine izvanredno dobro rodila, da je berba u punom jeku i da će se ove godine ostvariti i rekordan izvoz šljiva na e u ropsko tržište.

P o ljop r i vredna zadruga PMG-VIP iz Gradačca dnevno otprema dva do osam šlepera šljiva pakiranih po kilogram u pletenim košaricama koje se prodaju u velikim europskim trgovačkim lancima. Tvrtka Fruits&More plasirala je do sada 1500 tona šljiva u Austriju i Njemačku.

Privredni vjesnik Broj 3642, 6. rujna 2010.

( od 130 do 150 mil $ stajat će realizacija ukupnog projekta

DOGOVORENA SURADNJA NA ISTRAŽIVANJU NAFTNIH POLJA U SRPSKOM ENTITETU

Rusi traže naftu u Bosni Istraživanja naftnih polja u sjevernistočnoj Bosni počinju potkraj ove, a završit će do 2013. godine. Eksploatacija bi mogla započeti već godinu dana kasnije Zdravko Latal latal@privredni.hr

P

redstavnici ruske naftne kompanije Zarubežnjeft i Naftne industrije Srbije zajedno s premijerom Republike Srpske Miloradom Dodikom potpisali su Memorandum o poslovnoj suradnji na istraživanju naftnih polja na teritoriju srpskog entiteta. Premijer Dodik je obećao izdati koncesiju u roku od 30 dana nakon što dvije kompanije u ruskom vlasništvu naprave studiju o istraživanju i projekt o eksploataciji naftnih polja i apliciraju za dobivanje koncesije. Rusi su izjavili kako će u pripremne radove investirati 20 milijuna dolara i kako će realizacija ukupnog projekta stajati od 130 do 150 milijuna dolara.

Prvobitno, Rusi su početak radova najavili za iduću godinu, ali su ubrzali pripreme i sad obećavaju da će s istraživanjima krenuti potkraj ove i posao okončati do 2013. godine. U slučaju dobrih rezultata, u što svi vjeruju, eksploatacija bi mogla početi 2014. godine.

Iz ministarstva industrije energetike i rudarstva RS-a priopćeno je da će se istraživanja provesti na četiri lokacije u tri bazena, posavskom, tuzlanskom i loparskom. No, tuzlanski i dio posavskog bazena nalaze se na području Federacije BiH odakle nema potvrda o bilo kakvim aranžmanima s ruskim kompanijama.

Rezerve 550 milijuna tona sirove nafte Prije, a i poslije rata, interes za istraživanje naftnih

Rusi su izjavili kako će u pripremne radove investirati 20 milijuna dolara polja u Bosni i Hercegovini pokazale su ruske, američke, kanadske, nizozemske, malezijske i hrvatske kompanije, a pred rat istraživanja su potvrdila da se na teritoriju BiH nalaze naftna polja s oko 550 milijuna tona rezervi sirove nafte, od čega se na području sjeveroistočne Bosne, od Rafinerije u Bosanskom Brodu do Zvornika na Drini i južno do Tuzle, nalaze zalihe veće od 50 milijuna tona.

Od 1889. do 1941. godine načinjeno je 47 bušotina na dubini od 130 do 2025 metara. Najviše nafte nađeno je u regiji Tuzle gdje je uređeno šest eksploatacijskih bušotina iz kojih je do početka četrdesetih go-

dina prošlog stoljeća eksploatirano oko 1000 tona sirove nafte godišnje za potrebe Rafinerije u Bosanskom Brodu. Od kraja Drugog svjetskog rata do rata 1992. godine napravljeno je 49 bušotina do 4200 metara u dubinu.

Ta su istraživanja potvrdila postojanje naftnih polja za komercijalnu eksploataciju na više lokaliteta.

Ruski stručnjaci vjeruju kako će već 2020. godine samo iz bušotina na sjeveru zemlje godišnje crpiti oko milijun tona crnog zlata.

Upozorenje: “Nafta iz Bosanskog Broda” Istodobno kad su Rusi potpisali memorandum o istraživanjima nafte, Dodik je morao u jeku predizborne kampanje pred opće izbore 1. listopada priznati da je njegova vlada raskinula ugovor s austrijskom tvrtkom Strabag o izgradnji 427 kilometa-

ra mreže autocesta. Umjesto autocesta, vlada Republike Srpske će Strabagu morati na ime troškova platiti oko 200.000 eura.

No to nije jedini propali “posao desetljeća” premijera RS-a. Početkom godine propala je još jedna investicija vrijedna više od milijardu eura - posao s Česima na izgradnji nove TE Gacko, rekonstrukciji postojeće TE i rudnika ugljena, one iste termoelektrane koja nije regulirala dugovanja Hrvatskoj po osnovi ulaganja od oko 100 milijuna dolara putem tadašnjeg Saveznog fonda za razvoj nerazvijenih bivše Jugoslavije. Aktualan je i problem plasmana goriva iz Rafinerije nafte iz Bosanskog Broda koju je početkom veljače 2007. godine kupila ruska državna kompanija NeftegazInKor (tvrtka u sastavu Zarubežnjefta) za, kako su pisali mediji iz srpskog

entiteta, 970 milijuna eura. Rusi su po ugovoru bili obvezani za 42 mjeseca započeti proizvodnju goriva po europskim standardima. Rok je istekao ovoga ljeta, a Rusi i vlasti RS-a zatražili su od Vijeća ministara BiH da se taj rok prolongira za još dvije godine. Zahtjev nije prošao na vladi u Sarajevu, koja je prihvatila produljiti rok za samo 60 dana kako bi se našlo najpovoljnije prijelazno rješenje da Rusi ne zatvore rafineriju. Ni vlada FBiH nije prihvatila prijedlog vlade RS-a da se još dvije godine u zemlji prodaje gorivo izvan europskih standarda i predložila je kompromisno rješenje da benzinske crpke koje prodaju gorivo iz Rafinerije u Bosanskom Brodu obvezno postave upozorenja da je to gorivo iz Bosanskog Broda te da ne odgovara europskim standardima.

HRVATSKA & REGIJA 15

www.privredni.hr Broj 3642, 6. rujna 2010.

( 9,9 mlrd €

ovogodišnji rashodi slovenske vlade

( 8,1 mlrd €

procjena očekivanih prihoda

REBALANSIRAJUĆE PRAKSE I POLITIKE

Kraljev gambit i šah-mat Srbija je proračunski višak nakanila preusmjeriti u povećanje plaća i mirovina, no MMF je zabranio. Slovenija ima golem podbačaj priljeva u državnu kasu, a sindikati prijete štrajkom Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

K

riza i dalje igra simultanku s vladama većine država što su nastale raspadom bivše yu-države. Prošli tjedan bilo je zanimljivo pratiti kako se preznojavaju vlade u Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj, svaka nad svojom pločom, i to zbog krajnje neugodnog rasporeda većine njihovih proračunskih figura.

Najogoljenija je šahovska ploča u Srbiji. Tamo, naime, igra MMF, i to bijelim figurama. Igra uobičajeno otvaranje, a dogodit će se i uobičajeni rasplet u okviru uobičajenih MMF-pravila čiji je temeljni smisao u tome da se dužnika osposobi za povrat dugova. Vlada u Beogradu dobila je pohvalu da je dobro vodila fiskalnu politiku, a čistu peticu dobila je za radnu verziju zakona o fiskalnoj odgovornosti. Zakonom što ga treba potvrditi parlament namjeravaju jednim potezom otkloniti problem (pre)visoke javne potrošnje. Uz mentorstvo financijskih

redara iz MMF-a Srbija sebe obvezuje da će proračunski manjak koji sada egzistira na 4,8 posto smanjivati po 0,75 posto svake godine tako da 2015. neće premašivati jedan posto BDP-a. U svrhu ispunjenja tako postavljene zadaće, ključne potrošne stavke dobile su brklju: izdaci za mirovine ne smiju premašiti 10, a izdaci za plaće javnog sektora osam posto BDP-a.

Pleši kako MMF kaže U petom prolasku kroz stand-by kontrolnu točku Srbija je dobila solidnu prolaznu ocjenu, pa može nastaviti s povlačenjem tranši iz 2,9 milijardi eura ukupno odobre-

Proračunski priljevi dramatično presušuju Slovenske proračunske službe znaju baratati analitičkim alatima, ali ih je opet iznenadilo - u već rebalansirani proračun priteklo je u prvom polugodištu prihoda za tri milijarde i 375 eura. Premalo - tek 41,6 posto od inače već smanjenih očekivanja. Najviše je podbacio porez od dohotka pravnih osoba. Prepravljena ocjena upućivala je da će u ovoj godini proračun uprihoditi 443 milijuna eura toga poreza. Na žalost, priljev u cijelom polugodištu splasnuo je na 156 milijuna eura. Slovenska država loše je povlačila i novac iz europskog proračuna. Od milijardu i 37 milijuna ukupnog ovogodišnjeg transfera u prvom polugodištu vratilo se u Sloveniju 226 milijuna eura, tek sedam milijuna eura više nego što je država uplatila Bruxellesu. Već letimičan osvrt na javne financije pokazuje da je u prvom polugodištu u Sloveniji napravljeno već tri četvrtine predviđenog proračunskog manjka za cijelu godinu.

nog kredita. Dakako, uz uvjet da sluša financijaše iz Washingtona koji ne toleriraju nikakav neposluh. U Beogradu se našlo nešto viška u proračunu i tamošnja vlada nakanila je preusmjeriti taj novac u prijevremeno povećanje inače niskih plaća i još nižih mirovina. “E, ne može”, ispružio je kažiprst šef financijskih redara Albert Jaeger. Ministru gospodarstva Mlađanu Dinkiću rekao je kako vlada mora poštivati dogovor, a bilo je dogovoreno da se ove godine u Srbiji neće povećavati plaće ni mirovine. Tako je to kada red u kući uvodi financijski servis iz Washingtona. Isti dan u prošlom tjednu kada je Luka Bebić na brzinu brojio glasove podrške rebalansu hrvatskog državnog proračuna utemeljenog na neuobičajenoj financijskoj vratolomiji (rashode povećava za gotovo 900 milijuna kuna, a oseka je otplavila 4,5 milijardi kuna očekivanih prihoda), slovenska ministrica za javnu upravu Irma Pavlinič Krebs opetovano je odbrusila sindikatima javnih službi da država mora zamrznuti razinu plaća jer u postojećim okolnostima jednostavno nema novca za obećana usklađiva-

nja. Dodala je kako se vlada ni po koju cijenu neće zaduživati zato da bi rasle plaće zaposlenicima u javnom sektoru. Istu odlučnost pokazao je i premijer Borut Pahor. “Moralna je dužnost vlade zaštititi

Slovenska se vlada ni po koju cijenu neće zaduživati zato da bi rasle plaće u javnom sektoru Sloveniju od novih zaduživanja”, ističe Pahor. Razloge za takvu rezolutnost objašnjava se u Sloveniji jezgrovitom usporedbom: “Najgore je u krizi pojesti sjemenski krumpir – u proljeće nemaš što saditi”. Prijetnja što dolazi iz vlade da će kolektivne ugovore – ne postigne li se suglasnost – deložirati u interventni zakon, toliko je razdražila sindikate javnih službi da se njih 17 od ukupno 29 odlučilo za štrajk koji ima početi 27. rujna.

I sagorjeti ako treba Kada su Pahora upitali kakve političke posljedice mogu nastati za vladu zbog sve izglednijeg štrajka, premijer je mnoge iznenadio odgovorom:

“Ne znam, niti se zbog toga sekiram”! Pametnom dosta – Pahor je spreman i politički sagorjeti. Potkraj srpnja otvorene su u Sloveniji brojne fronte, od mirovinske reforme do zamrzavanja plaća, što je već zatalasalo policiju, liječnike, zaposlene u pravosuđu... Manevarski prostor strahovito je ograničen, što postaje razvidno i laicima – treba samo vidjeti podbačaje u priljevu novca u državni proračun u prvom polugodištu ove godine pa da se shvati kako se Pahor ne šali. Vlada će ove godine imati rashoda za 9,9 milijardi eura, a prihoda će u najboljem slučaju biti tek za 8,1 milijardu eura. Proračunski manjak od 1,8 milijardi eura ionako je pretežak, a sada ga još povećavati zaduživanjem za rast plaća bilo bi ravno sabotaži. Ako treba politički poginuti, učinimo to časno – misao je vodilja Pahorovog kabineta. Njegova kolegica u Hrvatskoj postupila je sasvim drukčije. Odlučila se za još jedno “peglanje” proračunskih kartica, zamjeravajući kritičarima da nisu znali reći što da se reže, koliko i kome.

Tko ne zna, obično prebacuje račune onome tko nije kriv. Ovdje će platiti buduće generacije.

*vijesti Patria: optužen Janez Janša Viša državna tužiteljica Branka Zobec Hrastar podigla je optužni prijedlog protiv nekadašnjeg premijera Janeza Janše. Na 80 stranica optužbe Janšu se tereti da je u poslu s finskom Patrijom počinio kazneno djelo “primanja darova za nezakonito posredovanje”. Glavni istražitelj u aferi Patria, finski kriminalist Kaj Erik Björkqvist, nije pristao komentirati slovenski optužni prijedlog, ali se iz odgovora moglo razabrati da finski kriminalist istražuje i Patrijina podmićivanja u Hrvatskoj. Sumnja se da je provizija u Hrvatskoj odmjerena u visini od 8,5 posto vrijednosti posla i da je dodatni dio provizije dobila nepoznata osoba povezana s Ministarstvom obrane u Hrvatskoj.

Kriza dramatičnih razmjera Iako je drugo tromjesečje bilo bolje od prvog, u slovenskom gospodarstvu vlada kriza dramatičnih razmjera, izjavio je Samo Hribar Milič, generalni direktor Gospodarske zbornice Slovenije.

Prošla godina bila je posebno deprimirajuća. Prihod od prodaje smanjio se za 14, izvoz za 18, neto dobit za 68, dodana vrijednost za 7,3 i prozvodnost za 4,8 posto. U Sloveniji je nezaposleno 100.000 ljudi, povrh toga 60.000 radnih mjesta održava se na životu uz pomoć intervencijskih mjera vlade čiji se vijek trajanja bliži kraju.

U sivoj ekonomiji i do 25 posto BDP-a?

Sive ekonomije u Sloveniji najviše je u graditeljstvu, ugostiteljstvu te u pružanju taksi usluga, zaključilo je ministarstvo za rad, uz najavu da počinje s kampanjom za suzbijanje prikrivenog rada u okviru kojeg se ostvaruje od 17 do 25 posto ukupnog BDP-a.

Do kraja rujna pripremit će se stroži zakon za sprječavanje zapošljavanja na crno.

16 STIL *vijesti Za stručne programe četiri milijuna kuna Ministar turizma Damir Bajs proteklog je tjedna potpisao ugovore s predstavnicima 40 strukovnih udruga i drugih neprofitnih organizacija u turizmu o dodjeli bespovratnih financijskih poticaja, vrijednih gotovo četiri milijuna kuna, za stručne i obrazovne programe iz područja turizma i ugostiteljstva.

Tim se programima podiže kvaliteta i opća konkurentnost hrvatskog turizma.

Ugostitelji zaradili upola manje U razdoblju od ožujka 2008. do ožujka ove godine, prema statističkim podacima u hrvatskom je ugostiteljstvu izgubljeno gotovo 30.000 radnih mjesta, a istodobno država u taj gospodarski sektor nije uložila ni kunu, rekao je Miroslav Folnegović, predsjednik Hrvatske udruge restoratera na prošlotjednoj konferenciji za novinare.

Pritom je dodao kako su ugostitelji u ovoj sezoni izgubili od 40 do 60 posto prihoda u odnosu na 2009., pa će tako i krajnji ovogodišnji financijski rezultati za ugostitelje biti vrlo loši.

Međunarodni festival čipke

Privredni vjesnik Broj 3642, 6. rujna 2010.

Hotel Palace u lancu Worldhotels

Jedinstveni hoteli za jedinstvene ljude

U uređenje interijera i blagu promjenu imidža Hotela Palace uloženo je 29 milijuna kuna Sanja Plješa plesa@privredni.hr

H

otel Palace, smješten u nekadašnjoj palači Schlessinger, otvoren je 1907. godine i ima jednu od najduljih hotelskih tradicija u Zagrebu. Smješten je na samo pet minuta hoda od povijesnog središta i glavnog gradskog trga te u njemu uglavnom odsjedaju poslovni ljudi, ali i ostali turisti na proputovanju kroz Zagreb. Potpisivanjem ugovora 1. kolovoza Hotel Palace ušao je u međunarodni

hotelski lanac Worldhotels. Uz obnovu interijera koja je stajala 25 milijuna kuna (plus još četiri milijuna kuna za investicijsko održavanje) malo je promijenjen i dosadašnji imidž hotela, čiji je većinski vlasnik (60 posto) tvrtka Glavničar.

“U 2011. očekujemo porast turističkih dolazaka i noćenja, a predviđamo da će se samo preko prodajnih kanala i marketinga Worldhotelsa ti rezultati dogodine povećati za 20 posto. Važno je istaknuti da proteklu godinu nismo završili s gubitkom što je rijetkost u hotelijerstvu,

nego smo ostvarili prihod u visini od 20 milijuna kuna te dobit od 106.000

Heike Hoerdemann istaknula je kako su u Worldhotelsu “iznimno ponosni na novu perjanicu u Zagrebu” kuna”, rekla je generalna direktorica Hotela Palace Josipa Jutt Ferlan na tiskovnoj konferenciji proteklog tjedna u Zagrebu. Govoreći o ulasku Palacea u lanac Worldhotels, istaknula je kako je po-

slovodstvo hotela pritom imalo veliku pomoć u Hrvatskoj gospodarskoj komori jer, prema njezinom mišljenju, “upravo takva strukovna udruga može razlučiti ozbiljne od neozbiljnih partnera”. Potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop-Tanta je pak izjavila kako se u HGK-u nadaju da će ovaj primjer slijediti i ostali hoteli u Hrvatskoj kako bi krenuli u korak sa svjetskim trendovima. Direktorica poslovnog razvoja grupacije Worldshotels Heike Hoerdemann istaknula je kako su u Worldhotelsu “iznimno ponosni na

novu perjanicu u Zagrebu” te najavila da do kraja godine planiraju grupaciji pridružiti još desetak hotela u raznim gradovima, te još 15 hotela na tzv. sekundardnim destinacijama u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini te Sloveniji.

Inače, lanac Worldhotels čini 450 jedinstvenih neovisnih hotela na 250 destinacija u 65 zemalja.

Svi su kategorizirani s četiri ili pet zvjezdica, a svaki je prošao rigoroznu selekciju: članstvo u tom lancu podrazumijeva, naime, zadovoljavanje više od 250 strogih standarda kvalitete.

Želimo postati središnji Worldhotelsov hotel u regiji Od 16. do 19. rujna u Lepoglavi se održava 14.

Međunarodni festival čipke pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Ive Josipovića te nekoliko ministarstava, Varaždinske županije i Grada Lepoglave.

Lepoglavska je čipka, uz pašku i hvarsku čipku te još šest fenomena iz Hrvatske, uvrštena na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine svijeta.

S

generalnom direktoricom Hotela Palace Josipom Jutt Ferlan, koja je na tu dužnost stupila početkom ove godine, razgovarali smo o uvjetima ulaska u lanac Worldhotels i novim turističkim proizvodima koje Palace sada nudi. Što Palace dobiva ulaskom u Worldhotels?

- Ulaskom u grupaciju samostalnih hotela Worldhotels Hotel Place, postaje prepoznatljiv na Josipa Jutt Ferlan, generalna direktorica Hotela Palace

međunarodnim tržištima, posebice na europskom s kojeg nam i dolazi većina gostiju.

Koristeći širok opseg usluga koje taj lanac pruža - od prodaje, elektronskog marketinga i tehnoloških dostignuća - možemo se natjecati na tržištu ravnopravno s ostalim hotelskim lancima, a ipak zadržati svoju posebnost i neovisnost. Pripadnost Worldhotelsu omogućava nam da slijedimo svoju strategiju rasta i u međunarodnom smislu te postanemo središnji World­hotelsov hotel u regiji.

Je li Hotel Palace punopra-

van član lanca i što sve uključuje ugovor?

- Da, Hotel Palace je punopravan član, a ugovor smo potpisali na tri godine iako se takvi ugovori potpisuju na pet godina. Željeli smo vidjeti hoće li se ispuniti naša očekivanja i na koji će nas način kroz te godine Worldhotels pratiti. Naravno, ako sve to bude imalo pozitivnog pomaka u obliku fizičkih i financijskih pokazatelja, nema razloga da se ugovor ne nastavi i dalje.

Koje nove turističke proizvode nudite?

- Povezali smo se s instituci-

jama Grada Zagreba jer smo željeli tržištu plasirati ono što je ponos grada, primjerice Atrij Akademije znanosti i umjetnosti, prostor u Modernoj galeriji ili Preporodnoj dvorani. U tim prostorima gosti mogu organizirati domjenke ili sastanke i presedan je to što to jedino, od svih hotela, organizira Hotel Palace. Također smo oplemenili hotelsku uslugu i dodatnim vanjskim sadržajima povezujući se s restoranima, wellness centrima, frizerskim salonima... s kojima smo osmislili i ciljane pakete za goste našeg hotela.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3642, 6. rujna 2010.

INFORMATIČKA MODERNIZACIJA LUČKE UPRAVE

Poruka više nije u boci Projekt izrade EDI (Electronic Data Interchange) komunikacijskog sustava Lučke uprave Rijeka financiran je zajmom Svjetske banke te predstavlja prvi takav projekt u regiji Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

L

učka uprava Rijeka s vodećim je hrvatskim sistem integratorom, tvrtkom Combis, a u suradnji s belgijskom tvrtkom Phaeros Group BVBA, potpisala Ugovor o implementaciji sustava za elektroničku razmjenu podataka u vrijednosti 1,1 milijun eura.

Projekt izrade EDI (Electronic Data Interchange) komunikacijskog sustava Lučke uprave Rijeka financiran je zajmom Svjetske banke te je prvi takav projekt u regiji. Prema ugovoru, tvrtka Phaeros će isporučiti softversko rješenje koje će zajedno

s Combisovim stručnjacima prilagoditi potrebama Lučke uprave. Combis će pored toga izgraditi potrebnu infrastrukturu sustava te integrirati EDI s ostalim sustavima.

Manje pogrešaka Marinko Žagar, direktor Sektora razvoja i integracije aplikativnih rješenja u Combisu, ističe kako se EDI sustavom za elektroničku razmjenu podataka standardizira i olakšava protok informacija unutar Lučke uprave te osigurava pravodoban pristup podacima, uz smanjenu mogućnost pogrešaka. “Naime, implementacijom ovog komunikacijskog rješenja, informacije koje su

do sada uglavnom bile razmjenjivane e-mailom, poštom, faksom, telefonom... moći će se razmjenjivati putem standardiziranih poruka kroz jedinstveni informacijski sustav. Jednom generirana informacija distribuira se korisnicima i dostupna je u svakom trenutku na njihov zahtjev. Na taj način Lučkoj upravi Ri-

jeka omogućeno je ubrzavanje komunikacije među svim sudionicima lučkog poslovanja”, pojašnjava Žagar.

Među prednostima navodi i činjenicu kako ovakav pristup za sve nositelje komunikacije unutar lučkog prometa (Luka Rijeka, agenti, špediteri, carina, policija, željeznica...) ubrzava poslova-

nje te povećava kvalitetu usluge, čime se dolazi i do optimizacije njihovih troškova. “Osim toga, jednostavnost korištenja sustava osigurava minimiziranje suvišnih podataka, kao i smanjenje broja pogrešnih interpretacija”, napominje Žagar.

Predviđeno trajanje projekta je godinu dana.

Dio prilagodbe EU-u Bojan Hlača, ravnatelj Lučke uprave Rijeka, kaže kako je ovaj projekt dio prilagodbe lučkog poslovanja onom u Europskoj uniji.

“Implementacijom EDI sustava i njegovom integracijom s ostalim sustavima, primjerice VTMS-om (sustavom

za nadzor i upravljanje pomorskim prometom), Lučka uprava Rijeka će i na tom području postati ravnopravna s konkurentskim lukama”, naglašava Hlača te dodaje kako je riječka Lučka uprava kroz niz javnih prezentacija dobila usmenu i pismenu podršku svih najvaž-

EDI sustav, među ostalim, osigurava smanjenje broja suvišnih podataka i pogrešnih interpretacija nijih korisnika prometnog pravca, kao i Luke Rijeke, da se projekt što prije implementira.

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3642, 6. rujna 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Začini i aromatično bilje

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR DEAN DUDA HRVATSKI KNJIŽEVNI BAJKOMAT Disput

U četrdesetak tekstova Duda uvjerljivo i stilski šarmantno dijagnosticira hrvatsku tranzicijsku kulturu, shvaćenu u tradicionalnom i širem smislu, kao i njen vrijednosni model. Suptilne i duhovite analize promjena u književnom polju koje nastaju u tzv. neokapitalističkim uvjetima te potrošačkih aspekata hrvatske tranzicije, osobito njena tretmana u domaćim medijima, upućuju na jasne signale promjene nacionalno osviještenog subjekta u priželjkivanoga globalnog potrošača.

BRANISLAV GLUMAC KAZALJKE OKO OČIJU V.B.Z.

Kazaljke oko očiju donekle se izdvajaju iz dosadašnjega niza Glumčevih zbirki uvećanom sklonošću za ciklično povezivanje. U ovoj knjizi nalazimo gotovo sustavnu rječničko-gramatičku ili enciklopedijsko-leksikonsku organizaciju oko pojmova kao što su “Dani”, “Brojevi”, “Imenice”..., a svaki je taj ciklus poseban po svojim izvedbenim premisama. Uvodne pjesme “Da bjesmo...” su pak izrazito upitne i kondicionalne u svojoj pomirenosti sa sudbinom...

JIM POWELL RAZBIJENA JAJA Naklada Ljevak

Od pariških bulevara do poljskog geta u vrijeme Drugog svjetskog rata, preko američkog Srednjeg zapada i Berlinskog zida, ovaj roman bilježi neobično putovanje usamljenika koji postupno otkriva da mu je život mogao biti posve drukčiji. Riječ je o priči prožetoj humorom, patosom i preokretima, o čovjeku koji je u poznim godinama otkrio nove vrijednosti u životu. Epski uvid u razmišljanja Feliksa Žukovskog koji je napokon otkrio kako je gotovo svako njegovo životno uvjerenje bilo - pogrešno.

KORNELIJA BENYOVSKY ŠOŠTARIĆ ZELENI KVADRAT Profil

Vrtlarstvo kao lifesyle izbor je TV-vrtlarice Kornelije Benyovsky Šoštarić, koja je svoje bogato iskustvo predstavila u ovoj jedinstvenoj knjizi o načinu života u obilju plodova kojima priroda velikodušno rađa kada se poštuju njene zakonitosti. Uz krilaticu “Svatko može biti vrtlar”, knjiga Zeleni kvadrat zorno pokazuje kako zelenim oazama biološke raznolikosti možemo oplemeniti i svoj okoliš i vlastite živote.

CAROLINE MYSS JAČI OD GRAVITACIJE Dvostruka duga

Na temelju svojeg iskustva Caroline Myss opisuje stvarne životne priče ljudi koji su bili smatrani smrtno bolesnima, ali su preživjeli.

Nadahnuta tim ljudima, autorica koristi mudrost velikih mistika čija djela omogućuju bolje razumijevanje utjecaja koji duhovnost ima na iscjeljivanje te predstavlja model iscjeljivanja koji se temelji na razumijevanju odnosa između naših sedam tamnih strasti i naših sedam unutrašnjih milosti.

Combitrade One, Cape Town, Južnoafrička Republika. Tvrtka je proizvođač prehrambenih proizvoda, začina i aromatičnog bilja. Tvrtka nudi: bosiljak, grah, češnjak, đumbir, mažuran, proizvode od gorušice, proizvode od crvenog luka, proizvode od paprike, papar, peršin, ružmarin, kadulju, sezam, majčinu dušicu... Kontakt: Hayley Swanepoel, hayley@combitrade-copackers.co.za, +27 21 5520615.

picima. Nudi voćne sokove i mineralnu vodu. ISO dokumenti i kemijske analize proizvoda dostupne su na zahtjev. Kontakt: Mustafa Kahya, mkahya@gmail. com, +90 224 3423586.

Alatni strojevi

Fermat CZ, Brno-Slatina, Češka, www. fermatmachinery.com. Tvrtka nudi alatne strojeve (tokarilice, strojeve za razvrtanje i glodanje...). Kontakt: Sabina Fertova, fertova@fermatmachinery.com, +420 774 339638.

Pleteni i tkani proizvodi

Lanka Mountcastle, Watalla, Šri Lanka, www.lankamountcastle.net. Tvrtka je ISO 9001:2000 certificirani proizvođač i izvoznik pletenih i tkanih proizvoda iz Šri Lanke. Asortiman proizvoda uključuje pletene šalove, trake za glavu i zglobove, vunene kape. Kontakt: Krishantha Perera, krishantha@lankamountcastle. net, +94 11 2942676.

Satelitski prijemnici i oprema

Koza Elektronik Dis Ticaret Mustafa Berk, Istanbul, Turska, www.kozaelectronic.com. Tvrtka je proizvođač i izvoznik satelitskih prijemnika i opreme traži poslovne partnere za distribuciju svojih proizvoda u Hrvatskoj. Kontakt: info@ kozaelectronic.com, +90 212 4265555.

Pokrivači i cerade

Rezervni dijelovi za traktore

Trakpar Traktor ve Yederkleri, Izmir, Turska, www.trakpar.tr. Tvrtka je turski proizvođač rezervnih dijelova za traktore od 1988. godine. Proizvodi diskove kvačila za FIat, Massey Ferguson, Ford, John Deere, Steysr, Leyland, IMT; Clayson; Same, Case, David Brown, EBRO, Kubota, Landini, Deutz, te dijelove kočnica za John Deere i Fiat. Kontakt: Bilgin Gurol, trakparltd@hotmail. com. +90 232 4350200.

Drvene letvice i opruge

Ilker Dalfidan, Bursa, Turska, www.dalfidan.com. Tvrtka proizvodi drvene letvica za krevete i krevetne opruge te nudi svoje proizvode. Kontakt: info@dalfidan. com, +90 224 7111060.

Voćni sokovi i mineralna voda

Nessal, Bursa, Turska. Tvrtka se bavi proizvodnjom tekstila, a nedavno je proširila svoje poslovanje i na trgovinu na-

Softshare Manufacturing Company, Hong-Kong, Kina. Tvrtka proizvodi razne pokrivače i cerade od platna, poliestera, PVC-a, najlona... koji se mogu koristiti za automobile, bicikle, motocikle, vrt (suncobran) i vrtni namještaj, brodove... Kontakt: Michael Li, softshare@ biznetvigator.com, +852 2380 2989.

Lopate za bagere

Piranha Poland, Zambrow, Poljska, www.piranha.com.pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom lopata za bagere. Zainteresirani su za suradnju s uvoznicima opreme za bagere u Hrvatskoj. Kontakt: biuro@fourds.com, +48 226 248041.

Turistički aranžmani u Keniji

Kuja Safaris, Nairobi, Kenija, www.kujasafaris.com. Tvrtka organizira sve vrste turističkih aranžmana u Keniji i Tanzaniji (safari, rent-a-car, hoteli, penjanje...).

Kontakt: info@kujasafaris.com, +254 20 313371, +254 722 722432.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Tricikli na motorni pogon

Zagrebački holding nabavlja tri tricikla na motorni pogon. Rok dostave ponuda je 8. rujna.

Sanitetska vozila i medicinska oprema

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi putem kredita Međunarodne banke za obnovu i razvoj u tri nadmetanja nabavlja sanitetska vozila i medicinsku opremu. Rok dostave ponuda je 18. i 19. rujna.

Rashladna tekućina

HŽ Vuča vlakova nabavlja 22.000 litara rashladne tekućine. Rok dostave ponuda je 21. rujna.

Simulatori za gađanje

MUP Zagreb nabavlja 11 simulatora za gađanje. Rok dostave ponuda je 12. rujna.

zaštitne cipele i rukavice.

Rok dostave ponuda je 27. rujna.

Studijska oprema

Aerodromsko vatrogasno pjenilo

Zračna luka Rijeka nabavlja 1600 litara aerodromskog vatrogasnog pjenila.

Rok dostave ponuda je 10. rujna.

Brojači novčanica

Hrvatska pošta nabavlja 183 brojača novčanica. Rok dostave ponuda je 22. rujna.

Regija Odijela, cipele i rukavice za zaštitu na radu

Rad Sarajevo nabavlja odijela za zaštitu na radu,

Radiotelevizija BiH nabavlja studijsku opremu.

Rok dostave ponuda je 30. rujna.

Fotooprema

BH Telecom Sarajevo nabavlja fotoopremu. Rok dostave ponuda je 15. rujna.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

19

www.privredni.hr Broj 3642, 6. rujna 2010.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Barijera strukturne Može i jeftnije - za samo nezaposlenosti 30 posto početne cijene Uredski namještaj u prostorijama Općine Hrvatska Dubica, procijenjene vrijednosti 90.000 kuna. Jamčevina je 10 posto i plaća se na račun stečajnog dužnika, a potvrda o uplati prilaže se uz ponudu. Pismene ponude podnose se do 13. rujna stečajnoj upraviteljici Vladimiri Furač, Kaštel 50, 47000 Karlovac. Dodatne informacije na telefon 098/767 067.

Proizvodni pogon, uredska oprema, transportna sredstva i namještaj, ukupne procijenjene vrijednosti 866.000 kuna, u Kučan Marofu, Međimurska županija. Jamčevina je 10 posto i plaća se najkasnije dva dana prije dražbe. Usmena javna dražba održat će se 13. rujna u 9.30 sati u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, soba 222/II. Dodatne informacije na broju telefona stečajnog upravitelja 091/2010 001.

Stroj za koljena i preša Müller Weingarten, procijenjene vrijednosti 325.261 kunu, u Donjem Miholjcu. Pokretnina se ne može prodati za manje od trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina znosi 117,20 kuna i uplaćuje se na žiro-račun Općinskog suda u Valpovu.

Dražba se održava 7. rujna u 14 sati na adresi Majur 19, Donji Miholjac.

Poslovni prostor površine 173 četvorna metra u Zagrebu, Lipovečka ulica, procijenjene vrijednosti 2.243.922 kune, na ovom ročištu prodaje se za najviše 897.568 kuna, 60 posto manje od procijenjene vrijednosti. Jamčevina je pet posto od procijenjene vrijednosti

i plaća se na račun Trgovačkog suda u Zagrebu.

Usmena javna dražba počinje 7. rujna 2010. godine u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 92, II. kat. Dodatne informacije na broju telefona stečajnog upravitelja Mirona Markičevića 01/4612 689.

Pogon i industrijski krug ukupne površine 16.749 četvornih meta-

ra i procijenjene vrijednosti 5.131.661 kunu u Donjem Prološcu, Splitsko-dalmatinska županija. Nekretnina se prodaje po procijenjenoj vrijednosti umanjenoj za 70 posto. Jamčevina je pet posto procijenjene vrijednosti i plaća se na račun Trgovačkog suda u Zagrebu. Dražba se održava 7. rujna u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 92, II. kat.

Dodatne informacije na broju telefona 01/6152 555.

Upravna i proizvodna zgrada, radionice, 75 parkirnih mjesta i dvorište, ukupne površine 10.064 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 17.301.777 kuna u Svetom Ivanu Zelini, Zagrebačka županija. Jamčevina je 10 posto i plaća se na račun Trgovačkog suda u Zagrebu. Ročište za prodaju održava se 8. rujna u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 89/II. Dodatne in-

formacije na telefon broj 01/4818 414 ili mobitel 098/381 750. Razgledavanje nekretnine i dokumentacije moguće je uz prethodnu uplatu naknade od 500 kuna.

Poslovni prostor ukupne površine 38 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 507.040 kuna u Varaždinu. Jamčevina je 10 posto i plaća se najkasnije dva dana prije dražbe na račun Trgovačkog suda u Varaždinu. Javna dražba održava se 9. rujna u 13 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba broj 222/ II. Dodatne informacije kod stečajne upraviteljice Marije Holetić, na broju mobitela 098/494 017.

Poslovni objekt ukupne površine 13.333 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 271.479 kuna u Jurovskom Brodu, Karlovačka županija. Jamčevina je 10 posto i plaća se na račun stečajnog dužnika. Pismene ponude podnose se do 10. rujna stečajnoj upraviteljici Vladimiri Furač, Kaštel 50, 47000 Karlovac. Dodatne informacije na broju telefona 098/767 067.

Peradarnik, skladište i dvorište ukupne površine 1508 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 320.000 kuna, u Pagu na otoku Pagu.

Jamčevina je pet posto i plaća se na žiro-račun poljoprivrednog obrta MIG MARK – PAG, u stečaju. Usmena javna dražba održava se 10. rujna u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zadru, sudnica broj 8/I. Dodatne informacije kod stečajnog upravitelja Milana Ljubičića na broju mobitela 091/5984 627.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

dr. Uroš Dujšin

A

merikanci su se oduvijek hvalili fleksibilnošću svog tržišta rada. To bi značilo da se može očekivati kako će se tamo zaposlenost početi povećavati ubrzo nakon početka rasta BDP-a. No američki BDP raste (makar skromno) već više od godine dana, a stopa nezaposlenosti stagnira na razini od oko 10 posto. Otuda i zabrinutost da je i američko tržište rada zahvatila skleroza koja je mučila Europu u 1980-im godinama.

Drugim riječima, niz ekonomista se boji da se između ponude i potražnje za radnom snagom ispriječila barijera strukturne

Ljudi nezaposleni na dulje vrijeme dulje od 26 tjedana - sada čine gotovo polovinu ukupnog broja nezaposlenih u Americi nezaposlenosti; broj zaposlenih, naime, ne raste uporedo s brojem novootvorenih radnih mjesta.

Sudeći po svemu, strukturne barijere zapošljavanju u posljednje su vrijeme u porastu. U nekim saveznim državama rok za korištenje nezaposleničke pripomoći porastao je umjesto na uobičajenih 26 tjedana na čak 99 – čime se dodatno de-

stimulira ljude da traže posao. Prema jednoj analizi Federal Reserve Bank of San Francisco, primatelji nezaposleničke pripomoći sada su 1,6 tjedana dulje nezaposleni od ljudi koji na tu pomoć nemaju pravo.

Strah od nezaposlivosti To opet odgovara povećanju stope nezaposlenosti od čitavih 0,4 posto, iako su u Americi te pripomoći u usporedbi s europskima mizerne. Posebno zabrinjava to što ljudi koji traže posao nemaju kvalifikacije koje traže poslodavci. Polovina izgubljenih radnih mjesta otpada na građevinarstvo i prerađivačke djelatnosti, pa je jasno da će se oni koji

ih napuštaju teško snaći u područjima kao što su obrazovanje i zdravstvo. Šteta od tog nesklada još je povećana zbog krize stambenog sektora. Mnoga kućanstva radije ostaju na trenutnom mjestu boravka nego da se odreknu svojih kuća, ostajući time zarobljena u mjestima s visokom nezaposlenošću.

To je ropstvo još uvećano u kućanstvima s dvojnim dohotkom jer prilikom preseljenja treba naći dva zadovoljavajuća radna mjesta.

Koliki je ovo problem, pokušala je procijeniti jedna studija MMF-a, koja je usporedila kvalifikacije nezaposlenih s kvalifikacijama koje traže poslodavci čime su dobiveni

indikatori neusklađenosti ponude i potražnje. Podaci o ovrhama i poništenju ugovora korišteni su kao indikatori geografske imobilnosti. Iz rezultata proizlazi da svaki od navedenih faktora pojačava djelovanje ostalih. S obzirom na to, stopa nezaposlenosti koja odgovara stalnoj inflaciji – dakle strukturna stopa – povećana je s oko pet posto u 2007. na šest do 6,75 posto u 2009. K tome, sporo smanjenje nezaposlenosti može još pogoršati stvari.

Ljudi nezaposleni na dulje vrijeme – oni koji su bez posla dulje od 26 tjedana – sada čine gotovo polovinu ukupnog broja nezaposlenih. Strahuje se da bi oni, zbog gubitka veza s neformalnim kanalima do novog zaposlenja i atrofije njihovih znanja, mogli postati – nezaposlivi.

MMF: barijere nisu tako velike Napokon, ova je kriza ubrzala i sekularni trend u zapošljavanju, koji je dosad bio prikriven velikom potražnjom za polukvalificiranim radnicima u građevinarstvu. Tehnološki je razvoj izazvao polarizaciju radne snage: rast zaposlenosti polukvalificiranih radnika u stalnom je opadanju zbog automatizacije, dok je naglo porasla produktivnost visokokvalificiranih zaposlenika.

Autori MMF-ove analize smatraju da bi strukturne barijere zapošljavanju mogle biti prolazne i da bi tijekom oporavka mogle nestati. Stopa nezaposlenosti prilično je ujednačena po sektorima, što bi značilo da strukturne barijere nisu pretjerano velike. No bilo bi nerazumno da zbog toga političari podcijene ovaj problem nadajući se kako će sam oporavak riješiti problem.

Ni Amerika nije što je nekoć bila...

20 SVIJET FINANCIJA

( 0,7%

Privredni vjesnik Broj 3642, 6. rujna 2010.

rast maloprodaje u srpnju

( 14,5%

pad maloprodaje lanjskoga srpnja

TRGOVINA NA MALO

Nakon 21 mjeseca pada napokon plus Budući da potrošnja stanovništva najviše ovisi o situaciji na tržištu rada, bez oporavka tog segmenta ne treba očekivati ni stvarni oporavak trgovine na malo, smatraju analitičari RBA

P

rema podacima Državnog zavoda za statistiku, maloprodaja je tijekom srpnja porasla 0,7 posto, odnosno jedan posto nominalno u odnosu na srpanj protekle godine.

Tako je prvi put nakon 21 mjeseca s godišnjim realnim padom napokon zabilježena pozitivna promjena.

Na rast maloprodaje jamačno je utjecalo bazno razdoblje s obzirom na to da je u srpnju 2009. zabilježen pad od 14,5 posto, smatraju analitičari RBA, ističući kako su pozitivnoj stopi rasta zasigurno pridonijeli i, po svemu sudeći, dobri rezultati turističke sezone. Naime, podaci turističkih zajednica za srpanj pokazali su razmjerno velik rast broja dolazaka i noćenja turista na

godišnjoj razini tako da se, vjerojatno, rast fizičkih pokazatelja odrazio i na bolju potrošnju u trgovini na malo. Osim toga, u srpnju je ukinuta niža stopa posebnog poreza na plaće, mirovine i druga primanja, što je, ako ne na sam rast potrošnje, utjeca-

I turisti su pridonijeli povećanju maloprodaje u srpnju lo na rast potrošačkog optimizma.

Potrošački optimizam I rezultati za kolovoz trebali bi biti pozitivni s obzirom na to da bi i taj mjesec, što se fizičkih pokazatelja u turizmu tiče (broj dolazaka i noćenja

turista), mogao pokazati rast. Iako su dobri rezultati iz srpnja te vjerojatno dobri rezultati u kolovozu mali, ali pozitivni pomaci u kretanju trgovine na malo, o stvarnom oporavku maloprodaje još je prerano govoriti, naglašavaju analitičari RBA. Po-

jašnjavaju pritom kako će, do kraja godine, na promet u trgovini na malo pozitivno utjecati ukidanje više stope kriznog poreza, što bi uz učinak na optimizam potrošača moglo uistinu djelovati i na zamjetniji rast potrošnje s obzirom na to da je riječ o rastereće-

nju viših dohodaka. Osim toga, najava Vlade da u ovoj godini ipak neće poskupjeti električna energija mogla bi također imati pozitivan učinak na maloprodaju.

No odustajanje od poskupljenja struje treba shvatiti kao privreme-

no jer će se cijene električne energije kao i ostale administrativno utvrđene cijene u doglednom vremenu morati usklađivati s tržišnim kriterijima odnosno s onima u Europskoj uniji. Valja imati na umu kako će nepovoljna kretanja na tržištu rada, čije se intenziviranje ponovno očekuje na jesen, ograničavati značajniji oporavak prometa u trgovini na malo. Budući da potrošnja stanovništva najviše ovisi o situaciji na tržištu rada, bez oporavka tog segmenta ne treba očekivati ni stvarni oporavak trgovine na malo, bez obzira na kratkotrajne pozitivne učinke koje čimbenici poput ukidanja kriznog poreza ili potrošnje turista mogu imati na maloprodaju, zaključuju analitičari RBA. (V.A.)

TRŽIŠTE NEKRETNINA

Doduše malo, ali ipak nadolje Stanovi su najviše pojeftinili u Dubrovniku u kojem je cijena četvornog metra sa srpanjskih 3572 eura pala na 3358 eura ili za šest posto

P

rema podacima Crozilla.coma, portala za nekretnine, cijene stanova u Hrvatskoj tijekom kolovoza, u odnosu na srpanj, počele su blago padati.

Stanovi su najviše pojeftinili u Dubrovniku u kojem je cijena četvornog metra sa srpanjskih 3572 eura pala na 3358 eura ili za šest posto. Slijedi ga Osijek u kojem se protekloga mjeseca kvadrat plaćao 3,6 posto manje ili samo 964 eura, za razliku od mjeseca prije kada je ta cijena iznosila okruglo 1000 eura. U Puli je zabilježeno dvopostotno pojef-

tinjenje stambenih kvadrata na mjesečnoj razini, ili iskazano u eurima, tijekom osmog ovogodišnjeg mjeseca plaćalo se 1386 eura umjesto srpanjskih 1414 eura. Za jedan posto pak bile su niže cijene u Za-

posto u Rijeci što znači pad cijene kvadrata sa 1716 na 1707 eura. U Zagrebu je to sniženje na mjesečnoj razini iznosilo 0,6 posto ili izraženo u eurima sa 1858, koliko je cijena četvornog metra bila u srpnju, na ko-

pjeli za 0,3 posto, sa 2154 na 2160 eura.

Prodaja pala, tržište još živo Inače, najtraženiji stanovi u kolovozu, prema statistikama Crozilla.coma,

Ivana Beljan s Crozilla.coma smatra kako je s padom cijena pao i broj kupaca nekretnina dru, pa se tako za četvorni metar stana plaćalo 1642 umjesto 1659 eura, a pola

lovoških 1848 eura. Za razliku od ovih gradova, u Splitu su kvadrati posku-

bili su u Gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj županiji (u kojoj prednjači

interes za Split), Zadarskoj županiji, Primorskogoranskoj te Osječkobaranjskoj županiji s Gradom Osijekom.

U odnosu na prijašnje godine prodaja nekretnina drastično je pala, no tržište nije zamrlo. Potreba za krovom nad glavom jedna je od elementarnih, tako da se prodaja odvija i uvijek će se odvijati. Prodaja stanova u vrijeme građevinskog booma odvijala se odlično, iako su cijene nekretnina bile pretjerano visoke.

Ivana Beljan s Crozilla.coma smatra kako se danas čini kao da je s pa-

dom cijena pao i broj kupaca nekretnina - kada su cijene pale, pala je i prodaja. Jedan od glavnih razloga takvog stanja na tržištu, prema njezinu mišljenju, jest opća situacija u državi koja je kupovnu moć građana svela na minimum. “Izlaz iz takvog stanja mogu donijeti samo još niže cijene ili bolji uvjeti kreditiranja banaka koji baš i nisu za očekivati. Stoga, svojim oglašivačima savjetujemo da prilikom postavljanja oglasa napišu realnu i pravu cijenu kako bi na taj način učinili korak naprijed”, zaključuje Ivana Beljan. (V.A.)

21

www.privredni.hr Broj 3642, 6. rujna 2010.

ANALITIČARI PBZ-a O REBALANSU PRORAČUNA

U revijalnom tonu Nepobitno je da se problem javnih financija i pokleklog gospodarstva ne može riješiti (kratkoročnim) promjenama prihodne strane ni prelijevanjem iz šupljeg u prazno unutarnjim preraspodjelama rashodne strane, ističe analitičarka Ivana Jović

N

ažalost, ali očekivano, Vlada se u rebalansu državnoga proračuna nije odlučila za pokretanje strukturnih reformskih poteza, no tračak svjetla na kraju tunela zvanog “tranzicijska Hrvatska u krizi” ostavlja Zaključak o utvrđivanju ukupne razine rashoda državnog proračuna u 2011. i 2012. godini, kojim se predlaže da se razina rashoda u iduće dvije godine ne povećava u odnosu na predloženi rebalans za 2010. godinu. Ohrabruje, naime, činjenica da se u Zaključku ne navodi i termin “niti ne smanjuje” – no to ćemo vidjeti već za koji mjesec kada se pristupi izradi proračuna za 2011., odnosno projekcija za 2012. i 2013. godinu, ističe Ivana Jović, analitičarka PBZ-a. Ona do-

daje kako ipak ne očekuje mnogo s obzirom na to da je iduća, 2011. predizborna godina te bi i nominalno zamrzavanje rashoda bilo ravno uspjehu, pri čemu se ne smije zaboraviti i na nekoliko milijardi kuna jamstava brodogradilištima koja državnim financijama vise nad glavom.

Ivana Jović podsjeća kako je rebalans donio povećanje deficita državnog proračuna sa 10,2 na 15,5 milijardi kuna odnosno sa 3,1 na 4,7 posto BDP-a.

U odnosu na 2008. godinu državni je proračun povećan za 3,6 posto Ukupni manjak na razini konsolidirane opće države time je dosegao gotovo

ove proračunske godine) te administrativnih pristojbi (unutar kojih se nalazi i tzv. naknada za mobilnu telefoniju) za 134 milijuna kuna.

pet posto BDP-a, dok bi ga uključivanje HBOR-a i HAC-a povećalo za dodatnih jedan do 1,5 posto BDP-a. Proračunski su prihodi pak smanjeni za 4,5 milijardi kuna (četiri posto u odnosu na plan), ponajprije zbog pada poreznih prihoda od 3,5 mi-

lijardi kuna (5,3 posto) i doprinosa od 1,5 milijardi kuna (3,9 posto), što je djelomice ublaženo povećanjem ostalih prihoda i to u prvom redu prihoda od imovine za 594,6 milijuna kuna (dug Ine državnom proračunu koji je nastao prošle, a uplaćen je

Javni dug na putu za Maastricht U odnosu na 2008. godinu državni je proračun povećan za 3,6 posto pri čemu dvije udjelom najznačajnije stavke - masa plaća i naknade građanima i kućanstvima - bilježe rast od 4,5 odnosno 8,5 posto. Indikativan je i rast financijskih rashoda (kamate) za čak 17,9 posto, a, kako se čini, to je nešto na što ćemo se morati naviknuti, upozorava ona.

Povećanje planiranog deficita donijelo je i izmjene financijskog plana pa će se Ministarstvo financija da bi pokrilo proračunsku rupu (15,5 milijardi kuna)

i uredno servisiralo dospjele financijske obveze (19,1 milijardi kuna), morati zadužiti za gotovo 34,6 milijardi kuna.

“Nepobitno je da se problem javnih financija i pokleklog gospodarstva ne može riješiti (kratkoročnim) promjenama prihodne strane ni prelijevanjem iz šupljeg u prazno unutarnjim preraspodjelama rashodne strane i sasvim je jasno da je Hrvatska propustila jednu sasvim “dobru” krizu da se uhvati u koštac sa strukturnim problemima. Ovako i dalje nastavljamo u dobro nam poznatom revijalnom tonu: red trezorskih zapisa, red kredita, red obveznica, red poreznih izmjena..., a javni dug polako ali sigurno ide prema Maastrichtu”, zaključuje u svojoj analizi Ivana Jović. (V.A.)

ROBNA RAZMJENA

FONDOVSKA INDUSTRIJA

Izvoz ide prema gore

Na čelu ljestvice MP-Mena HR

P

rema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, robni je izvoz tijekom srpnja iznosio 696,8 milijuna eura.

Iako se na mjesečnoj razini već drugi mjesec za redom bilježi pad, na godišnjoj je izvoz porastao za 6,2 posto, a što je rezultat oporavka potražnje u zemljama koje su Hrvatskoj najvažniji vanjskotrgovinski partneri.

Snažniji rast izvoza od rasta uvoza pozitivno je djelovao na razinu deficita robne razmjene. Iako nešto slabije no prethodnih mjeseci, deficit robne razmjene nastavio je bilježiti pad (-5,1 posto godišnje). Istodobno, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 52,6 posto što je na godišnjoj razini za 2,8 postotnih bodova više.

U prvih sedam mjeseci ove godine izvezlo se robe u vrijednosti od oko pet milijardi eura što je na godišnjoj razini povećanje od 12,8 posto, dok je uvoz dosegao 8,5 milijardi eura što je pak smanjenje od 5,2 posto. Gledano prema NKD-u, porastu izvoza je najviše pridonio prerađivački sektor u kojem je ostvareno 91 posto uku-

pnog izvoza. Prerađivački sektor je istodobno najviše pridonio i padu uvoza, i to s minusom od 6,6 posto.

“Nastavak povoljnih trendova u robnoj razmjeni rezultat je cikličkih kretanja u gospodarstvu, a ne strukturnih promjena te povećanja konkurentnosti. Izvozna aktivnost na godišnjoj će razini vjerojatno nastaviti rasti potaknuta rastom potražnje u zemljama najvažnijim partnerima. Prema kraju godine očekujemo i oporavak domaće potražnje pa bi se i uvozna aktivnost mogla blago intenzivirati.

S obzirom na to da bi rast izvoza trebao biti veći od rasta uvoza, očekujemo da će deficit robne razmjene nastaviti padati ali sporije nego ranijih mjeseci”, ocjenjuju analitičari RBA. (V.A.)

F

ondovi su tijekom kolovoza ostvarili mjesečne rezultate u rasponu od +4,45 do -10,02 posto, a njih 51 ostvario je porast vrijednosti udjela. Ukupno je 11 fondova zabilježilo pad veći od dva posto, dok ih sedam bilježi rast veći od dva posto. Deset najuspješnijih fondova čine dionički i mješoviti fondovi te jedan obveznički, a najviše je porastao fond MP-Mena HR s mjesečnim prinosom od 4,45 posto.

Jedanaest dioničkih fondova ostvarilo je porast vrijednosti, a uz fond MP-Mena HR, najuspješniji u ovoj grupi bili su Ilirika Azijski tigar (+4,21 posto), Ilirika BRIC (+3,60 posto) te ZB Aktiv (+ 3,29 posto).

Najveće padove kod dioničkih fondova zabilje-

žili su Aureus US Equity (-10,02 posto), KD Victoria (-6,72 posto) te C-Zenit (-5,69 posto).

Dvanaest mješovitih fondova zabilježilo je porast vrijednosti, a najuspješniji su bili ZB Global (+2,53 posto) i Ilirika JIE Balanced (+2,13 posto), dok su najveći pad zabilježili KD Balanced

(-3,67 posto) i ST Aggressive (-3,04 posto).

Kod obvezničkih fondova samo je OTP euro obveznički zabilježio pad od 1,77 posto, dok su se pozitivni rezultati kretali u rasponu od +0,41 posto pa do +1,57 posto koliko je ostvario najuspješniji Erste Bond fond.

Novčani fondovi su svi ostvarili pozitivne rezultate, ostvarivši prinose u rasponu od 0,11 do 0,36 posto. Najuspješniji su bili Erste Money (+0,36 posto) i HPB Novčani (+0,33 posto).

Prinosi fondova u ovoj godini kreću se u rasponu od +14,85 do -18,12 posto, s time da je u plusu 46 fondova. Na vrhu ljestvice je MP-Mena HR koji je ove godine porastao za 14,85 posto.

(M.R.)

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3642, 6. rujna 2010.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Likvidnost dobra, kamate stabilne Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

P

onuda novca na novčanom tržištu ovih je dana iznimno obilna jer je razdoblje održavanja obvezne pričuve na samom kraju. Budući da je većina sudionika održala potrebnu razinu svojih računa, potražnja za kratkoročnim pozajmicama je skromna, pa su i volumeni trgovanja razmjerno niski. Kako značajni iznosi dnevnih viškova likvidnosti ostaju neangažirani, banke ih deponiraju u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,5 posto.

Prošloga je utorka održana aukcija trezorskih za-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

u%

300

3

200

2

100

1

0

30.8.2010.

31.8.2010.

1.9.2010.

pisa Ministarstva financija u kunama i eurima. Aukcija trezorskih zapisa u kunama održana je po svim rokovima dospijeća, a uobičajeni rok dospijeća na trezorske zapise u eurima bio je godinu dana. Za obje aukcije investitori su poka-

2.9.2010.

0

3.9.2010.

zali velik interes. Na planirani iznos izdanja od 400 milijuna kuna pristiglo je 1,12 milijardi kuna ponude. Ostvareni iznos emisije bio je 421 milijun kuna - na rok od 91 dan upisano je 100 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 1,98 po-

30.8.’10. - 3.9.’10.

23.8.’10. - 27.8.’10.

ponedjeljak

utorak

sto, na 182 dana upisano je 67 milijuna kuna po stopi od 3,25 posto, a na rok od godine dana upisano je najviše zapisa, 254 milijuna kuna, po kamatnoj stopi od 4,2 posto. Iako je planirani iznos izdanja trezorskih zapisa u eurima bio 30 mili-

srijeda

četvrtak

petak

juna eura, ponude za upis iznosile su 121,845 milijuna eura. Ostvareni iznos emisije bio je 44,585 milijuna eura, odnosno 324,354 milijuna izraženo u kunama. Zbog velike ponude za upis kamatna stopa je zabilježila pad sa 3,41 na 3,35

posto. Sljedeća aukcija najavljena je za 7. rujna 2010.

Uskoro započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve pa je realno očekivati da će od sredine tjedna potražnja za novcem početi rasti. U tom smislu bi i kratkoročna kamatna stopa mogla blago porasti. Zbog iznimno dobre likvidnosti sustava smjena razdoblja održavanja i rast potražnje neće potaknuti značajniji rast kamatne stope. Stoga sudionici koji upravljanje dnevnom likvidnošću naslanjaju na povremeno uzimanje kratkoročnih pozajmica mogu i dalje računati na vrlo povoljne uvjete trgovanja.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Zaustavljen rast franka, euro stabilan

Mirovinski fondovi

Razdoblje stabilnosti za hrvatsku valutu donijelo je kakvu-takvu utjehu svima koji su se zadužili u švicarvaluta

skim francima. Njihova se vrijednost, uz manje oscilacije, zadržala ispod 5,6 za kunu, čime je, barem

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,165049

CAD

kanadski dolar

5,377175

JPY

japanski jen (100)

6,716756

CHF

švicarski franak

5,584244

GBP

britanska funta

8,736942

USD

američki dolar

5,669928

EUR

euro

7,279620

EUR

7.29

USD

franku, dok je euro i dalje uzorno stabilan na vrijednostima između 7,27 i 7,28 za kunu.

5.74

CHF

5.64

7.28

5.72

5.62

7.27

5.70

5.60

7.26

5.68

5.58

7.25

5.66

5.56

7.24

5.64

5.54

31.8.

1.9.

2.9.

3.9.

30.8.

31.8.

1.9.

2.9.

3.9.

30.8.

31.8.

1.9.

2.9.

3.9.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

I rast nezaposlenosti može biti dobra vijest Objava redovitih mjesečnih podataka o novom zapošljavanju u Sjedinjenim Državama, najvećem svjetskom gospodarstvu, potaknula je snažan skok tržišta dio5500 5300

nica. Iako je broj nezaposlenih u Americi porastao za 54.000, novozaposlenih je bilo 67.000, što je znatno iznad očekivanja analitičara. Dow Jones tako je završio tje10500

FTSE 100

10280

dan iznad 10.300 bodova, tri posto iznad vrijednosti početkom tjedna. Gotovo se identično kretao i Nasdaq, dok je na europskim tržištima optimizam bio još izraženiji. Londonski 2400

Dow Jones

2300

5100

10060

2200

4900

9840

2100

4700

9620

2000

4500

9400

1900

30.8.

5000 4500

31.8.

1.9.

2.9.

3.9.

30.8.

6600

CAC40

6400

31.8.

1.9.

2.9.

3.9.

9860

DAX

9640

6200

9420

3500

6000

9200

3000

5800

8980

2500

5600

8760

31.8.

1.9.

2.9.

3.9.

30.8.

31.8.

1.9.

2.9.

3.9.

NASDAQ

30.8.

4000

30.8.

Blagi oporavak tržišta kapitala osjetio se i na vrijednosti Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda. U prošlom je tjednu Mirex ojačao za 0,35 posto i dostigao 150,8824 boda, što je najveća vrijednost ove godine.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

152

152

150

150

148

148

146

primjena od 4. rujna 2010. 30.8.

Izvor: HNB

nakratko, zaustavljen višetjedni rast. Američki dolar otklizio je nešto manje od jedan posto i približio se

31.8.

1.9.

2.9.

3.9.

NIKKEI 225

30.8.

31.8.

1.9.

2.9.

3.9.

FTSE približava se granici od 5500 bodova, pariški CAC samo je u petak porastao gotovo dva posto, dok je frankfurtski DAX debelo premašio 6000 bodova. Oporavak Tokijske burze predvodile su tehnološke kompanije, ponajprije Sony, koji u Americi ostvaruje četvrtinu svoje prodaje. Iako neki analitičari već govore o izbjegavanju opasnosti recesije ‘’dvostrukog dna’’, drugi su oprezni i upozoravaju na rast cijene nafte i zlata kao indikatore da je neposredna budućnost svjetskoga gospodarstva još uvijek itekako neizvjesna.

146 3.8.

13.8.

24.8.

2.9.

30.8.

31.8.

1.9.

2.9.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 2.9.2010.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond

151,8644 154,3895 143,5085 152,1342 150,8824

159,9786 181,9685 117,3755

Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatv. dobr. mir. fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mir. fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

128,1714 128,5806 149,9001 168,9429 165,3478 177,1059 128,8015 102,6248 113,6789 149,8980 106,3515 115,1634 156,5528 138,2376 103,5002 124,0684 114,4410 115,9482

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

23

www.privredni.hr Broj 3642, 6. rujna 2010.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 94,228 milijuna kuna

Odličan tjedan za Petrokemiju Marko Repecki www.hrportfolio.com Protekloga tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 83,586 milijuna kuna. Indeks Crobex porastao je Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d.

Atlantic Grupa d.d.

IPK Kandit d.d.

SN holding d.d.

Atlantska plovidba d.d.

Agromeđimurje d.d. Čakovečki mlinovi d.d.

Dalekovod d.d.

Petrokemija d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

za 1,87 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.889,71 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 993,67 bodova, što je porast od 0,72 posto.

Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomu-

tjedna promjena +0,94% +8,08% +0,62% +7,08% +2,67% -5,05% +5,88% +1,19% +13,85% -0,38%

zadnja cijena 259,81 769,50 233,75 227,00 841,97 950,00 3.600,00 283,34 140,02 1.325,00

promet 14.313.346,89 13.188.664,23 9.693.652,03 8.835.400,45 4.347.330,38 3.832.300,00 2.294.194,90 2.082.536,37 1.988.066,36 1.969.661,96

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 83.568.282,67 kn kn

nikacija, kojom je ostvareno 14,313 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 259,81 kuni što je porast od 0,94 posto. Najveći porast među najtrgovanijim dionicama imala je dionica Petrokemije koja

je porasla za 13,85 posto te je trgovanje završila na 140,02 kune uz promet od 1,988 milijuna kuna. Dionica Agro Međimurja pala je za 5,05 posto te je trgo-

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena

Lucidus d.d.

Solaris d.d.

Excelsa nekretnine d.d.

Imperial d.d. Žitnjak d.d.

Sunčani Hvar d.d.

Nava banka d.d.

Petrokemija d.d.

Jadran Kapital d.d. (ZIF) Kraš d.d.

+37,44% +25,42% +25,00% +23,38% +21,58% +19,27% +16,88% +13,85% +12,43% +12,41%

zadnja cijena 21,99 256,00 40,00 190,00 100,00 31,75 90,00 140,02 18,00 480,00

promet 5.827,35 75.663,00 198.865,95 55.858,95 62.717,88 38.319,88 1.080,00 1.988.066,36 93.600,00 682.078,18

INVESTICIJSKI FONDOVI

rasla za 3,75 posto, a slijedi ga Raiffeisen World s porastom od 3,39 posto. Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je fond HPB Dionički kojem je vrijednost pala za 1,38 posto, dok je na drugom mjestu negativne ljestvice Fima Equity s padom od 0,93 posto. Kod mje-

šovitih fondova najviše su porasli OTP uravnoteženi (+2,57 posto) i ZB Global (+1,63 posto), dok je najveći pad zabilježio HPB Global kojem je vrijednost smanjena za 0,32 posto, a iza njega je ST Balanced s padom od 0,29 posto. Najuspješniji obveznički fond bio je

OTP euro obveznički koji je porastao za 1,14 posto, dok je najveći pad zabilježio ZB bond kojem je vrijednost udjela smanjena za 0,08 posto. Kod novčanih fondova po običaju nije bilo gubitnika, a najuspješniji je bio Erste Euro-Money s porastom od 0,08 posto. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 26.8. do 3.9.2010. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

13,7029 48,3309 8,1066 127,6400 12,0190 98,9000 100,5400 77,9770 158,8124 60,7500 78,4100 84,9301 84,9200 91,8068 99,0700 50,1638 56,9824 41,9502 28,3867 68,7400 59,6219 61,8500 68,8014 5521,4400 87,4443 67,5636 30,8000 47,6266 6,4355 55,6900 37,5606 81,0281 46,2342 449,5874 330,1699 82,9474 79,3500 287,1400 68,4200 110,4152 120,8995 10,8486 108,7505 111,8570 89,2194 9,5860 98,1300

-0,38 0,32 1,77 1,73 2,99 3,39 3,26 -0,93 1,20 0,98 0,45 -1,38 0,87 1,93 2,35 0,83 0,45 1,59 1,94 0,81 2,51 1,53 -0,11 0,94 1,36 0,14 -0,45 1,48 2,59 1,33 1,39 0,38 -0,23 0,73 0,19 1,78 0,23 2,68 1,21 2,92 1,26 0,21 3,75 2,75 0,51 2,54 2,45

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+

zadnja vrijednost 1.889,71 993,67 96,28

vanje završila na 950 kuna, što je čini najvećim gubitnikom među najtrgovanijim izdanjima. Svih 10 naj-

tjedna promjena +1,87% +0,72% -0,06%

trgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a osam ih je zabilježilo porast cijene.

10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena

Hrvatski duhani d.d.

Atlas d.d.

BC institut d.d. Đakovština d.d.

Exportdrvo d.d.

Apartmani Medena d.d.

Arenaturist d.d.

HG Spot d.d.

Hoteli Podgora d.d.

Koestlin d.d.

-29,59% -25,00% -23,28% -18,15% -18,03% -16,71% -15,34% -14,20% -12,88% -10,36%

zadnja cijena 33,02 21,00 230,15 7,98 400,00 50,00 42,33 23,15 20,30 268,00

promet 264,16 24.780,00 6.214,05 18.879,58 4.000,00 5.000,00 28.418,81 126.678,45 11.745,30 2.680,00

*vijesti

Širok raspon, uzak pad Rezultati fondova protekloga tjedna kretali su se u rasponu od -1,38 posto pa do +3,75 posto, a od ukupno 92 fonda samo je njih 10 zabilježilo pad vrijednosti.

Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je OTP Europa Plus kojem je vrijednost po-

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

116,4200 143,9100 98,4300 9,7445 115,1814 151,4900 177,5453 64,0125 102,1674 109,4775 8,1155 142,6549 82,3198 5,3299 67,6868 10,8857 109,5723 106,8700

0,15 1,63 0,40 0,92 0,87 0,67 -0,29 1,02 -0,32 2,57 1,42 1,10 1,08 0,04 0,36 0,17 0,35 0,08

€ € € € € € kn € €

160,1900 138,9517 11,3059 173,4200 128,9900 129,5900 158,5700 125,0420 125,1983

-0,08 0,10 0,11 0,00 0,11 0,02 0,09 -0,02 1,14

kn kn € € kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

131,5700 161,5009 139,0849 125,0100 140,1247 143,3000 137,2000 137,4941 133,9772 124,1800 130,9711 121,5627 115,9174 11,2333 107,5010 10,5802 101,6524 104,7200

0,05 0,04 0,04 0,05 0,07 0,05 0,07 0,04 0,06 0,02 0,07 0,05 0,06 0,06 0,06 0,06 0,05 0,08

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn €

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Na šestoj aukciji HBOR-a 60 milijuna kuna

Hrvatska banka za obnovu i razvitak na šestoj aukciji za dodjelu kvota za model A prihvatila je ponude pet banaka. Ponderirana kamatna stopa za poduzetnike kretat će se od 4,69 posto do 4,87 posto. HBOR je ponudio 60 milijuna kuna, a pristigle su ponude sedam banaka u ukupnom iznosu od 78,08 milijuna kuna. Prihvaćene su ponude Erste, Zagrebačke, Privredne, Centar i Raiffeisen banke. Najnižu kamatnu stopu od 4,69 posto ponudile su Erste i Zaba, dok je najveću ponudu od 35 milijuna kuna zatražio i dobio PBZ, uz kamatu od 4,81 posto. Od dvije milijarde kuna, koliko je HBOR predvidio u modelu A, dosad je potrošeno manje od pola milijarde.

H1 refinancirao komercijalne zapise Fiksni telekom operator H1 telekom izdao je 82,91 milijun kuna obveznica djelomičnom konverzijom ranije izdanih komercijalnih zapisa u iznosu od 84,2 milijuna kuna, koji dospijevaju 6. rujna. Obveznice H1 telekoma dospijevaju u ruj-

nu 2013. godine, a kamatna stopa iznosi 9,5 posto.

Agent izdanja je Hrvatska poštanska banka, dioničar H1 telekoma, koja je držala i više od polovine izdanja refinanciranih komercijalnih zapisa. H1 telekom je u prvom polugodištu 2010. ostvario 63 milijuna kuna prihoda, što je 13 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

MBU stekao certifikat ISO 27001 Tvrtka za informatički inženjering i međubankarske usluge MBU uspješno je završila proces certifikacije Sustava upravljanja informacijskom sigurnošću (ISMS) u skladu sa zahtjevima međunarodne norme ISO 27001:2005. Taj certifikat u Hrvatskoj posjeduje samo nekolicina informatičkih tvrtki. Standard ISO 27001 vodeći je međuna-

rodni standard za informacijsku sigurnost, čijim se uvođenjem smanjuju rizici vezani za povjerljivost, dostupnost i cjelovitost informacija. Certifikat koji je MBU ostvario odnosi se na pružanje usluga procesiranja kartičnog plaćanja na EFTPOS terminalima, ATM terminalima i internetu.

enterprise europe

info

Broj 22, 6. rujna 2010.

UVOĐENJE EKO TEHNOLOGIJA

Zelena rasvjeta Za sigurnije željeznice Poslovno-inovacijski centar HrvatskeBICRO potpisao je ugovor unutar Programa razvoja na znanju utemeljenih poduzeća-RAZUM, kojim se osigurava početno financiranje razvoja visokotehnološke signalno-sigurnosne opreme za željeznice.

Financijska potpora odobrena je tvrtki Altpro u visini od preko 4,5 milijuna kuna što čini gotovo 70 posto ukupnih troškova projekta. Osnovna djelatnost poduzeća je razvoj i proizvodnja visokotehnološke signalno-sigurnosne opreme za željezničku infrastrukturu i vozila. Poduzeće je jedno od četiri proizvođača takvih uređaja u svijetu. Projekt uključuje razvoj tehnički naprednog rješenja sustava kontrole sigurnosti na željezničkim prugama zasnovanog na višeodsječnom kolodvorskom brojaču osovina BO23 čime se znatno podiže sigurnost uređaja i prometa.

Rješenje omogućava optimalno konfiguriranje uređaja prema specifičnim zahtjevima kupca i laku nadogradivost na već postojeće sustave signalno-sigurnosnih uređaja.

Akcijom koju provode inovatori udruženi u društvo Sigma želi se potaknuti Zagrepčane na korištenje novih ekološki prihvatljivijih tehnologija u rasvjeti Društvo inovatora Sigma u partnerskoj suradnji s Gradom Zagrebom-Gradskim uredom za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Grada Zagreba, Hrvatskom gospodarskom komorom-Europskom poduzetničkom mrežom Hrvatske, Društvom za energetiku i obnovljive izvore energije Grada Zagreba Delta te trgovačkim društvima Fawoo Ltd. i Iluminata-AD provodi Program informiranja građana Grada Zagreba o korištenju ‘zelene rasvjete’ u okviru projekta ZeleneINOVACIJE - stvaramo zeleno gospodarstvo.

Programom se želi tijekom ove godine informirati više od 100.000 fizičkih i pravnih osoba u Zagrebu o važnosti primjene ekološki prihvatljivih tehnologija u području rasvjete i rasvjetnih tijela.

Time bi se dao doprinos razvoju grada na temeljima primjene načela zaštite okoliša i održivog razvoja te potaknula primjena “zelene rasvjete”, kao i svijest o zaštiti okoliša koja se ostvaruje primjenom zelene rasvjete. Na web stranicama Sigme i kroz primjenu QR kôda informiralo bi se građane i o stanju i ponudi na tržištu takvih proizvoda.

Generalna reklamna kampanja To Think Green is Good, to Live Green is Better provodi se sve do kraja listopada s motom Racionalnim korištenjem električne energije za rasvjetu pomažete zaštitu okoliša i održivi razvoj Zagreba: odabirom zelene rasvjete izravno utječete na smanjenje potrošnje električne energije i štetnog utjecaja na okoliš; odabirom štedne ili LED rasvjete izravno utječete na smanjenje potrošnje električne energije i štetnog utjecaja na okoliš; primjenom štedne ili LED rasvjete u kućanstvu ili na poslu smanjujete potrošnju energije za rasvjetu i do pet puta; primjenom štedne ili LED rasvjete u kućanstvu ili na poslu smanjujete negativan utjecaj na okoliš u cjelini.

enterprise europe Europski tjedan malog i srednjeg poduzetništva

Europa za poduzetnike U 37 zemalja Europe održan je Europski tjedan malog i srednjeg poduzetništva. Najveći dio događanja bio je posvećen poslovnoj podršci inovacijama, učenju i poslovnim strategijama. U Hrvatskoj su održana 64 događaja Drugu godinu za redom Hrvatska gospodarska komora se, uz Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo, aktivno uključila u Europski tjedan malog i srednjeg poduzetništva koji se ove godine održao od 25. svibnja do 1. lipnja u 37 zemalja sudionica.

Europski tjedan malog i srednjeg poduzetništva projekt je Europske komisije - Opće uprave za poduzetništvo, prvi put pokrenut 2009. godine s ciljem da sadašnjim i budućim poduzetnicima omogući informacije i alate potrebne za uspjeh i konkurentnost koji su im nužni kako bi opstali na europskom dinamičnom gospodarskom tržištu.

Projektom se želi ojačati poduzetnički način razmišljanja, unaprijediti mišljenje poduzetnika o EU-u te promovirati poduzetništvo. Kroz kampanju se poduzetnicima olakšava pristup informacijama i upoznaje ih se s mjerama i aktivnostima koje se na lokalnoj, nacionalnoj i europ-

skoj razini poduzimaju u razvoju i jačanju poduzetništva.

Ukupno se u zemljama sudionicama održalo više od 1500 događaja, a najveći broj njih bio je posvećen poslovnoj podršci, inovacijama, poduzetničkom učenju, poslovnim strategijama, tome kako započeti poslovanje, internacionalizaciji poslovanja, rastu i financiranju te ženskom poduzetništvu.

Događaji su bili organizirani kao radionice ili seminari, konferencije, networking susreti, sajmovi, natjecanja, otvoreni dani, a bilo je organizirano i nekoliko umjetničkih događanja. Većinu susreta organizirale su gospodarske komore na nacionalnoj i lokalnoj razini, dok ih je gotovo 300 organizirala Europska poduzetnička mreža.

U Hrvatskoj su održana 64 događaja što je gotovo dvostruko više nego godinu ranije. Procjenjuje se da je na prijavljenim događajima sudjelovalo više od 4500 sudionika, a uglavnom su to bile radionice, seminari, konferencije i sajmovi.

Europska služba za vanjsko djelovanje

Uspostavljena europska diplomacija Europski diplomati davat će stručnu pomoć visokoj predstavnici za vanjsku i sigurnosnu politiku i osiguravati kontinuitet EU-a u vanjskoj politici Nakon potvrde Europskog parlamenta, zemlje članice Europske unije 26. srpnja donijele su formalnu odluku o uspostavi Europske službe za vanjsko djelovanje, odnosno europske diplomatske službe, čime počinje postupak imenovanja vodećih diplomata (trenutačno 32 diplomata) kako bi služba mogla početi s radom do 1. prosinca.

Europska služba za vanjsko djelovanje (European External Action Service - EEAS) uspostavljena je temeljem Lisabonskog ugovora kako bi omogućila bolju koordinaciju nacionalnih diplomacija zemalja članica EU-a i osigurala Uniji jedinstveno predstavništvo u svijetu.

Politički dogovor o uspostavi i organizaciji EEAS-a postignut je 21. lipnja u Madridu između predstavnika europskih institucija. Prema postignutom kompromisu, EEAS je jedinstvena organizacija s vlastitim, zasebnim proraču-

nom koji će biti pod nadzorom Europskog parlamenta.Europska diplomatska služba pružat će stručnu pomoć visokoj predstavnici za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton. Time se objedinjuju dosadašnje dužnosti visokog predstavnika za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a (dosad unutar Vijeća EU-a) te europskog povjerenika za vanjske odnose (dosad unutar

Europske komisije), čime se osigurava kontinuitet EU-a u vanjskopolitičkom djelovanju.

Visoku predstavnicu u slučajevima spriječenosti zamjenjivat će ministar vanjskih poslova zemlje koja obnaša rotirajuće predsjedništvo ili odgovarajući povjerenik Europske komisije. Služba će imati oko 6000 dužnosnika, 1100 di-

plomata (900 iz Komisije i Vijeća EU-a, a 200 iz nacionalnih diplomatskih službi) i stručnjaka u oko 135 predstavništava EU-a u svijetu. Najmanje 60 posto zaposlenih u toj diplomatskoj službi bit će iz redova stalno zaposlenog osoblja europskih institucija. Dužnosnici iz zemalja članica bit će zaposleni na određeno vrijeme, najviše osam godina s mogućnošću produljenja za još dvije godine.

www.een.hr

6. rujna 2010.

2 3

Njemački model čuva radna mjesta Tajne izlaska iz krize

Fleksibilnost radnog vremena i pripadajućih naknada za rad postala je korisnom konstantom omogućivši olakšanje u doba krize i brzu, trenutnu potporu rastu u razdoblju oporavka Lada Stipić-Niseteo Izgledalo bi kao čudo da nije riječ o provjerenom i u praksi testiranom konceptu: Njemačka je iz najdublje gospodarske krize u zadnjih pola stoljeća izašla uz neizmijenjene postotke zaposlenosti.

U većini zemalja EU-a stopa nezaposlenosti dosegla je zabrinjavajuću razinu, sa španjolskim ekstremom od 20,3 posto u srpnju. U eurozoni je stabilizirana na 10 posto, a u EU27 zadržala se na 9,6 posto, najpovoljnije je u Austriji (3,8 posto) i u Nizozemskoj (4,4 posto). Za godinu dana nezaposlenost je u Njemačkoj snižena s lanjskih srpanjskih 7,6 posto na ovogodišnjih 6,9 posto. Njemačka redovno aplicira model kombiniranih mjera smišljenih za očuvanje radnih mjesta. Osovinu modela čini skraćivanje radnog vremena; mjera je bila toliko popularna da je prosječno radno vrijeme bilo 3,4 posto kraće,

Iz Kataloga investicija (4) Polivalentni modularni brod

uz popratni pad produktivnosti po satu rada od 3,9 posto.

Kako je to moguće Skraćenje radnog vremena omogućilo je nekoliko faktora. Njemački radnici u vremenima ekonomskog uzleta po pravilu rade ili prekovremeno ili je radno vrijeme dulje tako da su krupne industrije, ovisne o izvozu, navikle na cikluse dobrih i manje dobrih poslovnih godina. Na prekovremeni rad otpada petina svih ograničenja stvorenih krizom. Stoga je uobičajeno da velike tvrtke čuvaju sve svoje radnike – i njihove radne vještine – za vrijeme krize kako bi s njenim prestankom bezbolno, glatko ušli u intenzivniji proizvodni ritam. Njemački striktni zakoni štite radnike i omogućuju fleksibilno radno vrijeme. Najznačajnijim se faktorom očuvanja zaposlenosti ipak smatra politika skraćenog radnog vremena, Kurzarbeit.

Prema procjeni jedne OECD-ove analize njemačkog uspješnog konzerviranja radnih mjesta u vremenima krize, u trećem

Reful Marine, vodeći hrvatski proizvođač plastičnih brodova što uključuje brodove za zabavu, posebne i profesionalne brodove, traži financiranje projekta polivalentnog modularnog broda.

Projektom bi se uvela CAD/CAM tehnologija kojom se želi osigurati iskorak u visoku tehnologiju i novi dizajn malih bordova. Uvođenje tehnologije povećat će kvalitetu i tehničku razinu brodova, smanjiti troškove i potrošnju materijala kao i poboljšati poslovne rezultate.

Projekt je vrijedan 918.000 eura.

kvartalu prošle godine sačuvano je više od 200.000 radnih mjesta zbog apliciranja tog sustava mjera i potpora. Za njega

U većini zemalja EU-a stopa nezaposlenosti dosegla je zabrinjavajuću razinu, sa španjolskim ekstremom od 20,3 posto u srpnju će stručnjaci kazati da je odličan primjer maksimalne vrijednosti za uloženi novac.

Niža plaća čuva posao Postoji i drugi način skraćenja, a on se dogovara između poslodavaca i sindikata, fleksibilniji je od Kurzarbeita jer ne traži državne potpore, na njega otpada 40 posto svih redukcija u radnom vremenu.

Njemačka Savezna agencija za zapošljavanje (IAB) u svojoj je studiji ustvrdila da je u vremenima krize (2008. i 2009. godine) broj radnih sati pao za četiri posto

Jet-Leg sprava za vježbanje i testiranje

Tvrtka BBakrač iz Zagreba traži financijskog partnera za proizvodnju Jet-Lega - biomehaničke sprave za vježbanje i testiranje nogu. Sprava je dizajnirana za zadovoljavanje širokog raspona potreba za vježbanjem i testiranjem gornjeg i donjeg dijela nogu kao i stopala, što uključuje pokrete samo pojedinih grupa mišića. Svaku vježbu moguće je izvesti kao izokinetičku, izotoničku, ergometričku kao i u pasivnom modu, dok pojedini pokreti mogu biti prema van ili prema unutra.

i da je samo 0,3 posto od toga posljedica otkaza zaposlenima. U recesiji početkom devedesetih Volkswagen je testirao model kojim su zaposleni pristali na manje posla i s tim niže plaće kako bi radna mjesta preživjela krizu. Od tada, ističe se, skraćenje radnog vremena uobičajena je mjera u slabijim godinama te je postalo standardom i ugrađuje se u kolektivne ugovore. Fleksibilnost radnog vremena i pripadajućih naknada za rad postala je stoga korisnom konstantom omogućivši olakšanje u vremenima krize i brzu, trenutnu potporu rastu u razdoblju oporavka. Opasnost ovog sustava jest da stvara i objektivno neodrživa radna mjesta, ali i ugrožava mogućnost da oporavak prati stvaranje novih radnih mjesta. Time se usporava rast BDP-a – mada je Njemačka zadnjim statističkim podacima o rastu iznenadila svijet, EU pa i samu sebe, ostvarivši u drugom tromjesečju ove godine rast od 3,7 posto u odnosu prema istom razdoblju prošle. U EU-u je bolje jedino ostvarila Slovačka (4,9 posto).

enterprise europe

Zaujednačavanje ujednačavanje potrebnoviše višenovca novca Kohezijska politika

Nakon proširenja EU-a najveći izazov bilo je gospodarsko ujednačavanje s novim članicama.

Uz poljoprivredne, kohezijski su fondovi financijski najjači u EU-u, a procjenjuje se kako će u budućnosti trebati biti još veći

ŠTO POSLIJE MANDATA EUROPSKO

Rent

Bivši njemački povjerenik Günter V Lada Stipić-Niseteo Lobira za interese malog i srednjeg poduzetništva pri čemu nudi rijetku osobinu - istinsko “europsko iskustvo” povjerenika za industriju i poduzetništvo. To znači da pozna sve i svakoga i načine kako sustav radi, s naglaskom na kratice. Svoj raniji mandat i znanje stečeno u širokom spektru komunikacije s budućim državama članicama nažalost ne može utržiti novom čekaonicom (a iskustva po vlastitom priznanju uključuju i let zrakoplovom s liderom s Baltika za komandama, garniran s nešto straha, no cilj je u prošlom krugu proširenja opravdavao baš sva sredstva).

Günter Verheugen izazvao je strku u briselskim krugovima osnovavši savjetodavnu agenciju The European Experience Company čiji se dio posla smatra lobiranjem. Nekoliko je europarlamentaraca odmah otvorilo baražnu vatru na bivšeg njemačkog povjerenika, naravno, i po ideološkoj platformi. Prilika za malo

Posljednje su godine za Europsku uniju bile izazovne, u prvom redu kad je riječ o kohezijskoj politici. Pristupanje 10 novih članica 2004. godine pridonijelo je povećanju ekonomske i socijalne nejednakosti između starih i novih članica. Razlikama u razvoju pridonosi i gospodarska i socijalna situacija u Europi, obilježena visokom nezaposlenošću i problemima u fiskalnoj i monetarnoj politici, koja je posljedica ekonomske krize.

Europa je uz to suočena s izazovima razvoja novih tehnologija i klimatskim promjenama.

Kao odgovor na takvu situaciju EU je usvojio Strategiju EU 2020. koja je usmjerena na zapošljavanje i rast s ciljem oporavka europskoga gospodarstva i njegovog jačanja na unutarnjem i međunarodnom planu. To bi se trebalo postići poticanjem konkurentnosti, produktivnosti, koordinacije gospodarskih politika, socijalne kohezije te raznim strukturnim reformama. Unija naglašava kako sve zajedničke politike, uključujući kohezijsku, moraju podržavati Strategiju, a istaknut je i značaj promicanja socijalne i teritorijalne kohezije.

Kohezijska politika već je neko vrijeme druga financijski najznačajnija zajed-

nička politika Unije. S početnog naglaska na postizanju ujednačenog razvitka unutar EU-a, u službi Strategije EU 2020., cilj kohezijske politike pomiče se prema jačanju globalne konkurentnosti europskoga gospodarstva.

To bi se trebalo postići jačim naglaskom na inovaciji, istraživanju i razvoju, stvaranjem novih radnih mjesta, socijalnoj uključenosti, suradnji s privatnim sektorom u sufinanciranju i pripremi projekata, okolišnoj održivosti i borbi protiv klimatskih promjena.

Time kohezijska politika postaje svojevrsna poluga održivog gospodarskog rasta EU-a.

U prošlom financijskom razdoblju (2007.-2013.) kohezijska sredstva iznosila su 308 milijardi eura od 864,3 milijardi eura ukupnog proračuna EU-a, što je više od trećine - oko 36 posto. Financijska težina ove politike zapravo odražava razmjer socio-ekonomskih razlika unutar Unije, ali i politički značaj kohezije za stvaranje ujedinjene Europe.

Europska komisija trenutačno priprema novo proračunsko razdoblje (od 2014. do 2020. godine) te ispituje budućnost kohezijske politike i njenih instrumenata, ponajprije Europskog socijalnog fon-

da. U studenom 2010. godine planira se objava Petog kohezijskog izvještaja Komisije koji bi trebao sadržavati glavne smjernice nove kohezijske politike nakon 2013. godine.

Nova kohezijska politika i njen Europski socijalni fond trebaju biti glavni instrumenti provođenja Strategije EU 2020.

Jedan od prijedloga Komisije je i izdvajanje tog fonda iz Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta i premještanje u Odbor za zapošljavanje i socijalne poslove. U tom kontekstu traju konzultacije između europskih institucija i njihovih raznih odbora.

Odbor za regionalni razvoj Europskog parlamenta prošle je godine oformio neformalnu radnu skupinu koja je raspravljala o budućnosti kohezijske politike. Istaknuli su kako kohezijska politika zahtijeva širu regionalnu politiku koja se implementira kroz cijelu Uniju i obuhvaća sve europske regije, a ona sama mora ostati neovisna radi ravnoteže svih europskih politika. Financije joj se u budućnosti moraju povećati i mora biti fleksibilnija i usmjerena i na urbane sredine. Struktura fondova mora biti jednostavnija i transparentnija, a glavni kriterij za financiranje nacionalni BDP. (K.S.)

Web stranica Verheugenove tvrtke nudi intenzivne seminare za institucije i tvrtke, “uzimajući u obzir veoma specifične potrebe malih i srednjih tvrtki” populističkog zgražanja idealna je, lijevi se SPD-ov povjerenik našao na udaru desnih CDU-ovih zastupnika uz mnogo prenošeni komentar Inge Grasse da “danas svatko s novcem ima pristupa Verheugenu, a time i europskim institucijama”.

Nijemac je za sada angažiran za poslove Raiffeisenbanka, Royal Bank of Scotland, američke PR tvrtke i jedne turske velike gospodarske komore te nije ni prvi ni zadnji koji će svoje znanje i iskustvo kapitalizirati kroz novi posao. To je postalo pravilo.

Sukob interesa ili samo interes Lavina je otpočela u zadnjim godinama prošlog stoljeća kada je također njemački povjerenik - istina, u maloj EU15 velike su zemlje Europskoj komisiji davale po dva povjerenika - Martin Bangemann, zadužen za industriju, prebjegao u španjolsku Telefonicu ne dočekavši ni kraj

www.een.hr

6. rujna 2010.

4 5

ropskog povjerenika

a povjerenik

Verheugen izazvao je strku u briselskim krugovima osnovavši savjetodavnu agenciju čiji se dio posla smatra lobiranjem

U partnerstvu s bivšom šeficom kabineta Web stranica Verheugenove tvrtke nudi intenzivne seminare za institucije i tvrtke, strateške preporuke i analize, “uzimajući u obzir veoma specifične potrebe malih i srednjih tvrtki”. Verheugen je ovo odlično radio pola desetljeća, ali kao povjerenik. Briselski ljubitelji tračeva nisu propustili registrirati da je tvrtku osnovao s bivšom šeficom svog kabineta.

Petra Erler i Günter Verheugen zbližili su se dok je još bila šefica njegova kabineta

mandata. Od tada su pravila za novi posao striktnija u smislu da bivšim povjerenicima nitko ne brani nove poslove, ali pod uvjetom da prođu filtar etičkog odbora i procjenu jesu li u sukobu interesa. Oni su i na jednogodišnjoj suspenziji poslovnih aktivnosti – iznimke su češće od pravila i etički odbor propušta povjerenike.

Naravno, nekoliko profesionalnih nadzornika poštenja u najširem smislu smatra da odbor nije dovoljan i da bi bila korisna dvogodišnja automatska zabrana zapošljavanja bivših povjerenika u privatnom sektoru, po ugledu na SAD gdje je od 2007. godine bivšim senatorima zabranjena aktivnost dvije, a kongresnicima godinu dana.

Samo je imenovanje Petre Erler na tu odgovornu poziciju bilo sporno jer se smatralo da ne raspolaže kvalitetama traženim za visokog dužnosnika, ali je s povjerenikom bila u vezi drukčijoj od one striktno poslovne.

Verheugen nije jedini koji se nije zadovoljio godišnjom mirovinom od 115.000 eura. Savjetnik hrvatske vlade je Franz Fischler, bivši povjerenik za poljoprivredu, a nedavno je bradati Austrijanac uslikan u društvu s Ivom Sanaderom. Francuska je vlada Hrvatskoj kao pripomoć dala nekadašnjeg direk-

tora opće uprave za poljoprivredu. Javier Solana se nakon desetak godina različitih poslova po Bruxellesu, prvo kao NATO-ov glavni tajnik, potom kao visoki izaslanik za vanjsku i sigurnosnu politiku skrasio u mirnijim vodama španjolskog konglomerata za infrastruktu-

U mirovini nisu ni bivši europski dužnosnici Franz Fischler, Javier Solana, Benita Ferrero-Waldner, Charlie McCreevy i Joe Borg ru Acciona gdje je savjetnik za europske poslove. Osiguravateljski gigant Munich Re u svoj je nadzorni odbor primio bivšu povjerenicu za vanjske poslove Austrijanku Benitu FerreroWaldner. Ryanair se dočepao povjerenika za unutarnje tržište, Irca Charlija McCreevyja, a Maltežanin Joe Borg nastavio je svoju specijalizaciju iz EK-a - more i pomorstvo - u tvrtki za odnose s javnošću.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Pregled aktualnih EU natječaja kojima se traži nabava robe, pružanje usluga i obavljanje radova u okviru EU programa u kojima može sudjelovati Republika Hrvatska. Natječaji su ponajprije namijenjeni tvrtkama koje žele poslovati u Hrvatskoj i ostalim zemljama korisnicama EU programa. Detaljnije informacije o natječajima i potrebnoj dokumentaciji potražite na www.safu.hr.

Ulična rasvjeta Seolis, Niort Cedex, Francuska, traži nabavu opreme za uličnu rasvjetu. Natječaj je otvoren do 15. listopada, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Seolis 14 rue Notre Dame, BP 310 Attn: section achats/service logistique 79003 Niort Cedex France Tel. +33 549099100, e-mail: achats-dl@seolis.net. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Obnova i izgradnja vodovoda i sustava za otpadne vode TVS&V, Aktau, Kazahstan, raspisuje natječaj za obnovu i izgradnju vodovoda i sustava za otpadne vode. Projekt vrijedan 5,8 milijuna eura financira Europska banka za obnovu i razvitak. Natječaj je otvoren do 26. veljače 2011. godine. Više podataka o projektu može se dobiti na Projects Management and Coordination Center on Housing and Communal Sector in Mangystau Region (PM&CC), Ms Zhanat Samat, Republic of Kazakhstan, 130000, 13th Microdistrict, Building No.33, 3rd floor, Aktau, Mangystau Region, e-mail: szhanat@yahoo. com.

Autobusi CCT SRL, Pistoia, Italija, traži nabavu autobusa za javni prijevoz. Natječaj je otvoren do 27. rujna, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na CTT SRL via Macallè, n. 117 Attn: Massimiliano Bellini 51100 Pistoia Italia Tel. +39 0573018674, e-mail: massimiliano.bellini@cttcompany.it. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Radovi na obnovi infrastrukture EBRD raspisuje natječaj za usluge izvođenja radova na obnovi infrastrukture u Lipetsku u Ruskoj Federaciji.

Natječaj je otvoren do 12. listopada, a više informacija moguće je dobiti na adresi Lipetsk Municipal Energy Company, OJSC, 4a Ploschad Petra Velikogo, Lipetsk, 398001, Russian Federation. Mr. Andrey Merenov, Director for Strategic Development. Tel: +7 4742 23 62 88; e-mail: Merenov_aa@lgek.ru Bondarenko_aa@lgek.ru

Kuhinjska oprema Achats infrastructure, Bern, Švicarska, traži nabavu kuhinjske opreme. Natječaj je otvoren do 21. rujna, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Achats infrastructure Mittelstrasse 43 Attn: project Teeküchen, 3000 Berne 65 Switzerland, faks +41 512292777. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Liftovi i njihova instalacija Direction des investissements, du patrimoine et des actifs, Ženeva, Švicarska, traži nabavu liftova i uslugu njihova postavljanja. Natječaj je otvoren do 27. rujna, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Direction des investissements, du patrimoine et des actifs

Rue David-Dufour 5, case postale 22 Attn: M. Peroud 1211 Genève, Switzerland, tel. +41 225466215. Više podataka o nadmetanju na DMA architectures 129 route de Saint-Julien, CP 133 Attn: Achim Siegele 1228 Planles- Ouates SWITZERLAND tel. +41 228802200 e-mail: a.siegele@dma-architectures.com.

Arhitektonske, inženjerske i inspekcijske usluge Øygarden kommune, Rong, Norveška, traži arhitektonske, inženjerske i inspekcijske usluge. Natječaj je otvoren do 13. rujna, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Asplan Viak AS Fabrikkgaten 3, Pb. 2304 Solheimsviken Attn: Sindre Mæland 5824 Bergen Norway. Tel. +47 55596700 e-mail: sindre.maland@asplanviak.no, www. asplanviak.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Varenje EDF agence achats thermique, Pariz, Francuska, traži usluge varenja. Natječaj je otvoren do 14. rujna, a prijave na francuskom jeziku predaju se na EDF agence achats thermique, tour Cèdre, 7 allée de l’Arche, TSA 31000 Attn: Grégory Lefebvre 92099 Paris La Défense Cedex, France Tel. +33 158866026 e-mail: gregory. lefebvre@ edf.fr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Ovi i drugi natječaji mogu se naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted.europa.eu

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUEDE IZ EU-a Na našoj internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Uz to možete i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu ispunjavanjem obrasca koji se nalazi na našoj internet stranici. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr kako bismo vam mogli dostaviti puni profil tražene tvrtke. Budući da se ponude objavljuju pod šiframa, potrebno je upisati broj šifre ponude za koju ste zainteresirani, te poslati upit.

(20100812010) Poljoprivrednoprehrambeni proizvodi Turska tvrtka koja radi u poljoprivredno-prehrambenom sektoru traži distributere za promoviranje i plasiranje svojih proizvoda u inozemstvu, te za zajedničko ulaganje.

(20100816027) Bicikl na električni pogon Britanska tvrtka koja je razvila niz inovativnih bicikala na električni pogon traži distributere u Europi.

(20100801001) Farmaceutski proizvodi Sirijska farmaceutska tvrtka traži zastupnike za svoje proizvode.

(20100804021) Ekološki proizvod za zagrijavanje prostora Britanski izumitelj ekološki prihvatljivog proizvoda koji pomaže u bržem zagrijavanju prostora, štedi energiju i smanjuje račune za grijanje, traži distributere za taj svoj proizvod.

(20100723020) Čelične konstrukcije i tlačne posude Bosanski proizvođač zavarenih čeličnih konstrukcija i tlačnih posuda nudi/traži zajedničko ulaganje i podugovaranje/eksternaliziranje aktivnosti.

(20100803011) Organizacija vjenčanja i evenata Talijanska tvrtka specijalizirana za organiziranje vjenčanja, b2b i poslovnih susreta tvrtki traži agente. Tvrtka je također zainteresirana za zajedničko ulaganje i franšizno partnerstvo.

(20100805009) Pekarska oprema i strojevi Katalonska tvrtka (Španjolska) specijalizirana za proizvodnju pekarske opreme i strojeva traži trgovačke posrednike. Također traže partnere s kojima bi mogli ući u zajedničko ulaganje (joint venture).

(20100810043) Rasvjetna tijela Njemački proizvođač rasvjetnih tijela visoke klase traži partnere za komercijalnu suradnju. Ova obrtniča tvrtka nudi široku paletu proizvoda i usluga na području rasvjetnih rješenja/tijela. Tvrtka traži komercijalne agencije/zastupnike koji bi zastupali njihove proizvode u svojoj zemlji.

(20100818021) Voće i voćni proizvodi Srbijanska tvrtka specijalizirana za nabavu, proizvodnju, zamrzavanje i preradu voća i voćnih proizvoda, nudi joint venture (zajedničko ulaganje) i traži poslovne partnere koji žele ulagati u tvrtku. Također nude spajanje, zamjenu dionica ili prodaju tvrtke te traže trgovačke posrednike.

(20100723005) Prehrambeni i kozmetički proizvodi Njemačka tvrtka koja prodaje prehrambene proizvode iz tzv. fit linije, te kozmetičke proizvode iz tzv. beauty linije, želi uspostaviti prodajna mjesta u europskim zemljama. Tvrtka također nudi podugovaranje, franšizu i licenciju za svoje proizvode, a traži i trgovačke posrednike.

(20100722004) Elektronički sigurnosni sustavi Češka tvrtka specijalizirana za razvoj i proizvodnju elektroničkih sigurnosnih sustava traži distributere i nudi podugovaranje ili proizvodnju pod brendom potencijalnih partnera.

(20100715044) Papirnate vrećice Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju papirnatih vrećica traži trgovačke posrednike u Srednjoj, Istočnoj i Zapadnoj Europi.

(20100712018) Marmelada, džemovi, sušeno voće Turska tvrtka, vodeći proizvođač marmelade, džemova i smrznutog/sušenog voća, traži trgovačke posrednike.

(20100710001) Električni instalacijski pribor Litavska tvrtka specijalizirana za proizvodnju električnog instalacijskog pribora (raznih utičnica i prekidača) traži distributere i nudi podugovaranje.

www.een.hr

6. rujna 2010.

6 7

Kalendar događanja u suorganizaciji EEN-a Hrvatska i europskih EEN konzorcija Rujan 9. rujna - New Alpe Adria Chambers Network multilateralni poslovni sastanci, Celje (Slovenija)

Poslovni susreti u okviru sajma za industrijsku tehniku Vienna-Tec U okviru sajma za industrijsku tehniku Vienna-Tec u Beču, 12. listopada organizirat će se poslovni susreti namijenjeni tvrtkama iz cijele Europe koje traže kooperacijske partnere na području industrijske proizvodne tehnike. Sudjelovanje na ovom događanju je besplatno.

vativnih projektnih ideja/tehnologije/ know-howa potencijalnim kooperacijskim partnerima iz cijele Europe • susret s brojnim budućim kooperacijskim partnerima u samo jednom danu • ušteda vremena i novca pri traženju partnera

Prednosti sudjelovanja za hrvatske tvrtke: • susret s potencijalnim kooperacijskim partnerima iz cijele Europe i pristup obuhvatnoj tehnološkoj ekspertizi i novim poslovnim kanalima • mogućnost prezentiranja vlastitih ino-

Više o ovom eventu pronađite na webstranici http://www.advantageaustria. org/hr/news/local/MatchmakingViennatec. hr.jsp?newLanguage=hr odnosno na službenoj web-stranici eventa http:// www.b2match.com/vienna-tec/

Salon inovacija Inova od 1971. godine redovito okuplja najnovija dostignuća u inventivnom radu. Pokretač je i jedan od simbola inovatorstva u Hrvatskoj, ali i izvan nje, koji okuplja, potiče i predstavlja tisuće hrvatskih i

15. rujna - Automechanika 2010, Frankfurt a.M. (Njemačka)

Listopad 10. listopada - poslovni susreti u okviru sajma ViennaTec, Beč (Austrija) 22. listopada - gospodarski susreti u okviru sajma SASO, Split

27.-28. rujna - Regionalni trening EEN konzorcija Jugoistočne Europe, Ohrid (Makedonija) 30. rujna - Poslovni susreti ICT & Automation in Industry, među-

Poslovni susreti ICT&Automation in Industry, Plovdiv

Izložba inovacija Inova i Budi uzor

Inova/Budi uzor najveća je međunarodna izložba inovacija koja se organizira u Hrvatskoj. Udruživanje izložbi Inova i Budi uzor u zajednički nastup svoju premijeru ima u Osijeku od 30. rujna do 3. listopada. Izložba se održava na tri osječke lokacije: u Esseker centru, Sajamskom prostoru Pampas i Poslovnom inkubatoru TERA.

9.-12. rujna - Poslovni susreti Srednje Europe, Pečuh (Mađarska)

narodni sajam, Plovdiv (Bugarska)

stotine inovacija iz inozemstva. Najveći broj svojih izdanja Inova je doživjela u Zagrebu. Ove godine realizira se u Osijeku, gradu s dugom industrijskom i inovatorskom tradicijom. Pored tradicionalne izložbe inovacija, ove godine se u Osijeku održavaju izložba EEN tehnologija i uspješnih slučajeva komercijalizacije inovativnih proizvoda i usluga, natjecanje za najbolji studentski poslovni plan, te natjecanje u kategoriji roboti/modeli/makete. Važne sastavnice izložbe su smotra institucija za podršku poduzetništvu i Poduzetnička akademija. Glavna tema Poduzetničke akademije 2010. godine je Green - zaštita okoliša u poslovanju.

U okviru Međunarodnog sajma Plovdiv, u Bugarskoj, 30. rujna Enterprise Europe Network Bugarska organizira poslovne susrete tvrtki iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije i automatizacije.

Sastanci će se održati u zasebnom području izložbenog štanda bugarske softverske tvrtke ORAK Engineering (II-26).

Sudionici poslovnih susreta imat će mogućnost susresti potencijalne poslovne partnere iz Europe, promovirati svoje usluge i proizvode te pronaći tehnologije i proizvode koje bi mogli implementirati. Tijekom unaprijed dogovorenih poslovnih sastanaka koji će se održavati 30. rujna 2010. tvrtke, istraživački timovi i predstavnici akademskih institucija imat

će priliku izravno kontaktirati unaprijed identificirane tvrtke ili organizacije.

Sudjelovanje na poslovnim sastancima je besplatno.

Detaljnije informacije kao i upute za registraciju možete pronaći na internet stranici http://www.enterprise-europe-network.ec.europa.eu/public/bemt/ home.cfm?eventid=2363&layout=3 Krajnji rok prijave i unosa profila - 13. rujna.

Krajnji rok za odabir željenih sastanaka 18. rujna.

Susreti su namijenjeni ICT klasterima i udrugama, tvrtkama, akademskim i istraživačkim institutima, kao i tvrtkama i R&D timovima zainteresiranim za najnovija postignuća na ovome području.

enterprise europe

6. rujna 2010.

8

EEN jugozapadne Francuske

Devet karika za suradnju Konzorcij poduzetničke mreže na jugoistoku Francuske osigurava i financijsku potporu tvrtkama u regiji. S hrvatskim tvrtkama francuske žele surađivati u aeronautici, energetici, biotehnologiji, optici, keramičkoj industriji, laserskoj tehnologiji, poljoprivredi i drvu

Konzorcij Europske poduzetničke mreže jugozapadne Francuske sastoji se od devet javnih institucija koje daju podršku kompanijama u regijama jugozapadne Francuske - Akvitaniji, Limousinu, Srednjim Pirinejima i Poitou-Charentesu. Članice konzorcija su OSEO - agencija koja je nastala spajanjem francuske inovacijske agencije ANVAR i razvojne banke za malo i srednje poduzetništvo BDPME, Aquitaine International, regionalne komore trgovine i industrije četiriju regija koje pokriva konzorcij, Regionalno vijeće Limousina i dvije inovacijske agencije - Innovalis Aquitaine i Midi-Pyrenees Innovation.

ma. Francuske tvrtke imaju najviše nedoumica oko analize i donošenja poslovnih odluka, pronalaženja partnera, financiranja, ali i potrage za pravom radnom snagom kao i poznavanja pravne legislative na novim tržištima.

OSEO daje usluge i financijsku podršku francuskim malim, srednjim, ali i velikim poduzećima u odlučnim fazama njihova radnog ciklusa, u osnivanju, inovacijama, razvoju, transferu ili prodaji, a jamči i za rizike i osigurava pronalazak financijera među bankama i investicijskim društvi-

Za suradnju s hrvatskim tvrtkama interes pokazuju klasteri avionske industrije, energetike i okoliša, biotehnološke tvrtke, proizvođači optičkih i telekomunikacijskih proizvoda, keramička industrija, proizvodnja lasera, agroproizvođači kao i klasteri u drvnom sektoru.

Regionalni klasteri zainteresirani za suradnju Avioindustrija: www.aerospace-valley.com

Aquitaine: www.aquitaine.cci.fr/

Energetika i okoliš: www.pole-avenia.com

Limousin: www.limousin.cci.fr/

EEN konzorcij jugozapadne Francuske za svoje klijente najviše traži mogućnosti financiranja projekata za međunarodnu i transnacionalnu suradnju, pronalazi za njih partnere i otkriva mogućnosti ulaska na tržište.

Biotehnologija: www.cancerbiosante.fr

Tvrtke iz regije najviše surađuju s kolegama u Njemačkoj, Španjolskoj, Velikoj Britaniji i Italiji.

Drvo: www.xylofutur.fr

Optika i komunikacije: www.elopsys.fr Keramika: www.cerameurop.com Laseri: www.routedeslasers.com

Agroindustrija: www.agrimipinnovation.com www.aquitaine-international.com/ i regionalne komore trgovine i industrije u regijama

Midi-Pyrenees: www.midi-pyrenees.cci.fr/ Poitou-Charentes: www.poitou-charentes.cci.fr/ Regional Council Limousin: www.cr-limousin.fr/ INNOVALIS Aquitaine: www.innovalis-aquitaine.org Midi-Pyrenees Innovation: http://www.mp-i.fr/

Tvrtke zainteresirane za suradnju na francuskom tržištu informacije i kontak-

te mogu pronaći putem e-mail adrese christian.dubarry@oseo.fr

razvoj specifičnih aplikacija. Tvrtka je otvorena za zajedničko ulaganje i suradnju u aktivnostima vezanim za istraživanje i razvoj.

pletan asortiman pakiranja koja se mogu prilagoditi i označiti etiketom partnerske tvrtke.

Ponude za suradnju 20100215018 Francuski proizvođač proizvoda od drveta traži dobavljače drva.

20100419045 Francuska tvrtka specijalizirana za razvoj graditeljskih projekata, pogotovo u niskoenergetskim kućama, ekološkoj i drvenoj gradnji obiteljskih kuća, traži zajedničko ulaganje (joint-venture) i distributere. Tvrt-

ka također nudi podugovaranje i eksternaliziranje aktivnosti.

20090327039 Francuska tvrtka specijalizirana za područje softvera, hardvera i osiguranja računalnih mreža, koja je razvila inovativno rješenje protiv napada na računala, traži uzajamnu komercijalnu i tehničku suradnju s industrijskim partnerima koji su sposobni za

20100802053 Francuska tvrtka traži trgovačke posrednike. Tvrtka nudi široku paletu dodataka prehrani za životinje - svinja, peradi, goveda, ovaca, konja, pasa i mačaka. Također nudi kom-

20100726044 Mala francuska tvrtka specijalizirana za projektiranje, proizvodnju i distribuciju hidraulične opreme i drugih strojeva traži trgovačke posrednike za eksternaliziranje aktivnosti i podugovaranje.