e-pv 3643 by NEstar

Nulta stopa PDV-a Neki osnovni proizvodi poskupjet će za stopu PDV-a najkasnije s danom ulaska u EU. Je li moglo drukčije?

Među 500 najvećih Na ovogodišnjoj listi 500 najvećih tvrtki u Srednjoj Europi nalazi se 16 domaćih tvrtki, pet više nego lani

Dugu ili kraću? Hrvati kavu obožavaju, ali nešto od uvezenih tona ipak se izveze: ove godine od tog se tržilo 3,2 milijuna USD

tema tjedna

meridijani

priča s razlogom

Str. 4-5

Str. 20

Str. 11

3 6 4 3 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 13. rujna 2010. Godina 57 / Broj 3643. www.privredni.hr

privredni vjesnik

privatizacija lrh / 3. mirovinski stup / predstavljanja / zašto NAŠE gospodarstvo tone / svijet financija

Vinarski i vinogradarski sektor u Hrvatskoj

Hrvatska može biti prepoznata kao vinska zemlja >>12-15

Intervju: Mladen Perak

Brendiranje hrvatskog vina više se tiče same države i zato očekujemo njezinu pomoć, kaže direktor Feravina

>> 13

“Samo me pustite da se odmorim”

I kod nas zaživljava novi oblik turizma - tzv. spori turizam koji prezire svaku žurbu, zabavljanje turista i nametanje bilo čega

>> 24

Hrvatski magazin broj 1 Za madeIN pišu: Feđa Vukić, Ljubo Jurčić, Božo Skoko, Ivan Hrstić

13e2! na ranic st

RAT I IZDAJA Jerko VukaS prežIVIo BomBaša SamouBoJIcu

pSI rata NemILoSrdNI pLaćeNIcI BLackwatera

NoVI terorIZam SVIJetu prIJetI urBaNI džIHad

hrvatska je izdala gotovinu mike Grgich

pjer žalica

Kalifornijski Zavidim majstor dobre Hrvatskoj na kapljice Josipoviću Natjecaj za LOGO za DPV 2010.pdfPage 1 24.8.2010 14:41:06

Natjecaj za DIZAJN PAKOVINE VINAPage 1 25.8.2010 14:26:35

Centar za dizajn HGK će u listopadu 2010. godine postaviti Izložbu i dodijeliti Nagrade za najbolji DIZAJN PAKOVINE VINA 2010 (boca & etiketa) proizvedenih u RH te u tu svrhu provodi ovaj

Centar za dizajn HGK će u listopadu 2010. godine postaviti Izložbu i dodijeliti Nagrade za najbolji DIZAJN PAKOVINE VINA 2010 (boca & etiketa) proizvedenih u RH te u tu svrhu raspisuje ovaj

Natječaj za izradu vizualnog identiteta

Natječaj

DIZAJN PAKOVINE VINA 2010

Centar za dizajn raspisuje ovaj Natječaj u svrhu promocije hrvatskih vina i poticanju svijesti o podizanju kvalitete proizvoda kroz korištenje dizajna kao dodane vrijednosti na proizvod radi uspješnijeg konkuriranja na domaćem i inozemnom tržištu. Na Izložbi najboljih pristiglih pakovina vina dodijelit će se Glavne nagrade i Pohvale u svim kategorijama.

1. 2. 3. 4.

UVJETI NATJEČAJA C

• Natječaj je otvoren za sve registrirane proizvođače vina na području RH. • Kategorije natječaja:

1. Dizajn ukupnog izgleda pakovine bijelih vina

(vino treba biti proizvedeno u minimalnoj količini od 5 000 litara godišnje)

2. Dizajn ukupnog izgleda pakovine ružičastih vina

(vino treba biti proizvedeno u minimalnoj količini od 5 000 litara godišnje)

3. Dizajn ukupnog izgleda pakovine crnih/crvenih vina (vino treba biti proizvedeno u minimalnoj količini od 5 000 litara godišnje)

CMY

4. Dizajn ukupnog izgleda pakovine specijalnih i predikatnih vina (bez ograničenja)

CMY

5. Dizajn ukupnog izgleda pakovine pjenušavih vina (bez ograničenja) • Natječaj je otvoren od 01.09. do 22.09.2010. godine. • Centar za dizajn i Ocjenjivačka komisija zadržavaju pravo stručne predselekcije proizvoda prije postavljanja Izložbe zaprimljenih vina. • Prijavnica se nalazi na internet stranici www.hgk.hr pod Centar za dizajn. • Nema novčane kotizacije za prijavljene proizvode. • Za ocjenu natječajnih radova te odabir nagrađenog idejnog rješenja zadužena je Ocjenjivačka komisija od 7 članova (najmanje 4 dizajnera). • Organizator će u svakoj kategoriji dodijeliti Glavnu nagradu (1) i Pohvale (3), dok će svi sudionici Natječaja dobiti Diplome o sudjelovanju. • Zaprimanje natječajnih radova - boce (2) i etikete (2) uz obaveznu kopiju Rješenja za promet (izdaje Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo - prije Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo) od 01.09. do 22.09.2010. godine obavit će se na adresi:

Centar za dizajn Hrvatska gospodarska komora Draškovićeva 45, 10 000 Zagreb, HR Tel.: (01) 4606-709, 4606-832 dizajn@hgk.hr, www.hgk.hr

Tekst treba riješiti kako bi se mogao koristiti samostalno (bez brojke). Brojku 2010 treba riješiti kao dodatak koji se može mijenjati (npr. 2011, …) Tekst se može kombinirati i sa slikovnim/vektorskim znakom. Za puni naziv i godinu riješiti font, odnose i boje koji će se koristiti u pisanom materijalu. 5. Rješenja izraditi za mogućnost korištenja u boji (CMYK) i crno-bijelo. 6. Primjena vizualnog rješenja na primjeru memoranduma formata A4, kuverte formata 10x210 mm i diplome formata A3 (horizontalno). 7. Prijedlog se predaje u zatvorenoj kuverti pod šifrom i sadrži: • rješenje u elektroničkom obliku na CD (formati: ai, EPS, PDF) i aplikacija na memorandum, kuvertu, (diploma) - može inkjet ispis • zatvorena kuverta (s istom šifrom) koja sadrži podatke o autoru rješenja 8. Natječaj je otvoren za građane RH i tvrtke registrirane u RH, te mogu prijaviti najviše 2 rješenja. 9. Natječaj je otvoren od 25. kolovoza do zaključno 13. rujna 2010. godine (vrijedi datum predaje rada na Hrvatskoj pošti otisnut na omotnici). 10. Za ocjenu natječajnih radova te odabir nagrađenih rješenja zadužen je Ocjenjivački sud od 5 članova (najmanje su 3 dizajnera). 11. Nagrade (netto iznos) 1. nagrada - 7.000 kn - otkup s pravom trajnog korištenja 2. nagrada - 4.500 kn 3. nagrada - 3.000 kn 12. Dodjelom nagrada, prvonagrađeni rad smatra se otkupljenim, čime Centar za dizajn HGK stječe vlasništvo nad autorskim djelom koje podrazumijeva pravo na neograničeno daljnje korištenje autorskog djela, prilagodbu i implementaciju pojedinih dijelova autorskog djela te pravo na reproduciranje bez naknadnih materijalnih obveza prema autoru.

Predaja natječajnih radova i dodatna objašnjenja Centar za dizajn Hrvatska gospodarska komora Draškovićeva 45, 10 000 Zagreb, HR Tel.: (01) 4606-709, 4606-832 dizajn@hgk.hr, www.hgk.hr

UVOD

www.privredni.hr Broj 3643, 13. rujna 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

JADRANKA KOSOR, PREDSJEDNICA VLADE:

G(H)OST KOMENTATOR: Nada Barišić, direktorica Žitozajednice

Nema potrebe da dolazi MMF

Kupnja kruha od jeftinijih proizvođača nije loša poruka

Mislim da mi u Hrvatskoj, dakle prije svega Vlada, ali zajedno s čelnicima lokalne zajednice, apsolutno možemo i moramo provesti Program gospodarskog oporavka. On je realan, ostvariv, dobio je potporu Svjetske banke, MMF-a i svih vodećih ekonomskih stručnjaka u Hrvatskoj. Ali za njegovu provedbu treba malo više snage i odlučnosti među svima onima koji zapravo moraju činiti to tijelo koje će ga i provesti. To svakako nije samo Vlada. Dakle, bez potpore sindikata, poslodavaca, ali i lokalne zajednice, program se neće provesti do kraja. Vlada će inzistirati na provedbi tog programa bez ostatka. Dakle, nema potrebe da dolazi MMF i nitko u Vladi o tome nikada nije razmišljao niti govorio.

VLADIMIR DROBNJAK, GLAVNI PREGOVARAČ REPUBLIKE HRVATSKE S EU-om:

Funkcionirajuće tržišno gospodarstvo U ovome trenutku nema nikakvih naznaka da bi aktualna financijska situacija na bilo koji način dovela u pitanje dinamiku i konačan ishod pregovora. U globalnim makroekonomskim kategorijama koje Europska unija gleda mi smo već godinama funkcionirajuće tržišno gospodarstvo. Da podsjetim, Hrvatsku godinama Europska komisija ocjenjuje kao funkcionirajuće tržišno gospodarstvo što većina gospodarstava istočno od nas nije. Dodatno, ocjenjuje se kako imamo uredne financije koje uredno provodimo. Ono što financijsku situaciju čini težom jest da je u danim fiskalnim uvjetima teže investirati u dodatne administrativne kapacitete koji su potrebni, primjerice, za korištenje europskih fondova.

IGOR LUČIĆ, DRŽAVNI TAJNIK SREDIŠNJEG DRŽAVNOG UREDA ZA E-HRVATSKU:

Ostvarit ćemo cilj: digitalni signal za sve među prvima u Europi Imajući u vidu do danas ostvarene rezultate, sigurni smo kako ćemo ostvariti zacrtani strateški cilj te 1. siječnja 2011. godine zauvijek pozdraviti analogni televizijski signal. Tako će se od sljedeće godine Hrvatska naći u prestižnoj skupini od 14 europskih zemalja koje su u potpunosti dovršile proces prelaska na digitalnu televiziju. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

Mlinarsko-pekarska industrija je u iznimno teškom položaju. Nije realno očekivati da jedna industrija koja ne bilježi pozitivne rezultate vlastitim gubicima plaća standard hrvatskih građana

matramo da se samo detaljnom analizom stanja u mlinarsko-pekarskoj industriji može govoriti o opravdanosti poskupljenja kruha. Naime, poziv premijerke Jadranke Kosor da građani kupuju kruh od jeftinijih proizvođača nije, prema našem mišljenju, loša poruka. Na tržištu je i sada prisutna velika ponuda pekarskih proizvoda koji se cijenom, ali, napominjem, i kvalitetom - znatno razlikuju. Hoće li građani kupovati jeftiniji ili skuplji kruh, odlučit će na kraju stvaran omjer cijene i kvalitete. Na sastanku s ministrom poljoprivrede Petrom Čobankovićem dogovoreno je da kruh zasad neće poskupjeti. No, činjenica je da će do poskupljenja u idućem razdoblju ipak morati doći. Radit će se o minimalnim korekcijama cijena koje neće znatno utjecati na standard hrvatskih građana, a socijalne kategorije kruha ni tada neće poskupjeti. Domaća pekarska industrija kvalitetom ne zaostaje za europskom. Uložena su znatna sredstva, kako u modernizaciju pekarskih pogona tako i u uređenje prodajnih mjesta. Smatramo da je problem u percepciji po-

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Fotografija: Christian - David Gadler

trošača i općenito stavu da sve smije poskupjeti osim kruha. Cijena brašna navodi se kao jedini razlog poskupljenja kruha, no u međuvremenu su porasle i cijene energenata (plin 50 posto) te svi ulazni troškovi. Primjerice, samo su troškovi prema bankama dvostruko veći nego 2008. godine. U protekle dvije godine porasli su i troškovi za plaće zaposlenika u pekarskim tvrtkama. Ni za jedan se proizvod ne radi kalkulacija u medijima kao što se to čini za pekarske proizvode. Osim cijene pšenice odnosno brašna, cijenu štruce kruha formira i

Lani je gubitak pekarske industrije, prema Fininim podacima, dosegao gotovo 45 milijuna kuna

cijeli niz ostalih troškova. Navest ću samo neke od njih: plaće radnika (pekar, vozač, čistačica, administrator...), voda, struja, plin, gorivo, strojevi i oprema, troškovi amortizacije, uredski materijal, ambalaža, spomenička renta, vodna naknada,

slivne vode, telefonske usluge, usluge deratizacije i dezinsekcije, sanitarne iskaznice zaposlenika, osiguranja vozila i imovine, osiguranja zaposlenika, kamate na kredite... Moram pritom napomenuti da pekarske tvrtke nemaju ni jednu povlasticu u odnosu na bilo kojeg drugog proizvođača. Najavljeno je i ukidanje nulte stope PDV-a za kruh i peciva. Ta je stopa, primjerice, u Sloveniji 8,5 posto, Srbiji osam posto, Njemačkoj sedam posto, a u Austriji 10 posto za kruh. Cijene kruha u su-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

sjednoj Sloveniji veće su 40 do 50 posto, u Austriji i Njemačkoj i 100 posto. U Austriji je već najavljeno poskupljenje pekarskih proizvoda za sedam posto. Cijene pšenice i brašna u Hrvatskoj gotovo su identične onima u Europskoj uniji, a cijena gotovog proizvoda dva je do tri puta niža nego u EU-u. Dobit je u ovoj industriji minimalna ili je nema. Ukupni prihodi pekarske industrije smanjeni su pet posto, a gubitak je, prema podacima Fine, sa 16 milijuna kuna u 2008. lani porastao na gotovo 45 milijuna kuna. Radnici u pekarskoj industriji rade isključivo u noćnim smjenama i tek ih desetak posto prima plaću koja je ista ili viša od prosjeka u Hrvatskoj. U medijima se ovih dana spominjalo kako pekari varaju potrošače na masi. No Pravilnikom o mjeriteljskim zahtjevima propisano je koliko je u postocima dozvoljen gubitak mase zbog realnog isušivanja na policama. Da zaključim, mlinarsko-pekarska industrija u Hrvatskoj u iznimno je teškom položaju. Nije realno očekivati da jedna industrija koja ne bilježi pozitivne rezultate vlastitim gubicima plaća standard hrvatskih građana.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.o.o.

TEMA TJEDNA

Smanjenje proračunskih prihoda u odnosu na isto vrijeme lani

Privredni vjesnik Broj 3643, 13. rujna 2010.

( od 15 do 25% standardna stopa PDV-a u EU

Nulta stopa poreza na dodanu vrijednost

Nismo iznim U osam mjeseci pad od 1,1 posto... ...iako se u državni proračun od PDV-a slilo 24,3 milijarde kuna ili 577 milijuna kuna više nego u osam mjeseci 2009. Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

kupni prihodi državnog proračuna u prvih osam mjeseci iznosili su 70,8 milijardi kuna, što je za 816,2 milijuna kuna ili 1,1 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2009. Ukupni rashodi pak od siječnja do kolovoza dosegnuli su 79,5 milijardi kuna, što je 472,5 milijuna kuna ili 0,6 posto više nego lani. Tako je deficit u osam ovogodišnjih mjeseci porastao na 8,64 milijarde kuna, za 1,29 milijardi kuna više nego u istom razdoblju 2009. A do kraja godine, kao što je poznato, rebalansom proračuna planiran je deficit od 14,06 milijardi kuna. Od početka siječnja do kraja kolovoza u državni se proračun od PDV-a slilo 24,3 milijarde kuna (577 milijuna kuna ili 2,4 posto više nego u prvih osam mjeseci 2009.). Prihodi od trošarina iznosili su 7,1 milijardu kuna što je 1,99 milijardi ili 38,8 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Jedan od razloga tog povećanja je i Inino vraćanje duga državi. Od poreza na dohodak uprihodilo se 682,7 milijuna kuna, što je 88,6 milijuna ili 11,5 posto manje nego prošle godine. I od poreza na dobit ubrano je manje nego lani: prihodi od poreza na dobit iznosili su

4,5 milijardi kuna - za 2,2 milijarde kuna ili 33,1 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Više za poljoprivredu U stukturi rashoda, za zaposlene je izdvojeno 14,8 milijardi kuna što je 313,2 milijuna manje. Razlozi su niže osnovice za obračun plaća te zabrana novih zapošljavanja osim onih nužnih radi pristupanja EU-u. Materijalni rashodi iznose 5,2 milijarde kuna, što je 206 milijuna kuna manje u odnosu na prvih osam mjeseci 2009. Među njima ističu se rashodi za predsjedničke iz-

Vlada će prodati svoj udjel u HT-u od 3,5 posto zbog isplate duga umirovljenicima bore za koje je izdvojeno 12,2 milijuna kuna više. I za veterinarstvo je utrošeno 106,5 milijuna kuna više nego lani, kao i za zatvorski sustav i sudove, za koje je izdvojeno 12,8 milijuna više. Za obrambeni program Ministarstva obrane izdvojeno je 179,6 milijuna kuna manje. Financijski rashodi, doznajemo iz Ministarstva financija, iznose 4,2 milijarde kuna, što je 293,4 milijuna kuna više. Subvencije iznose 4,6 milijardi kuna, što je 39,3 milijuna kuna više. Tako

je za subvencije u poljoprivredi iz proračuna izdvojeno 275,3 milijuna kuna više, a za one u brodogradnji 221,7 milijuna kuna manje nego lani. Naknade građanima i kućanstvima iznose 42,5 milijardi kuna, što je 548,3 milijuna kuna više nego do rujna 2009. Za mirovine je izdvojeno 602 milijuna kuna više, za zdravstvo 381,4 milijuna kuna manje. Naknade za nezaposlene povećane su za 255,1 milijun kuna, kao i rodiljne naknade za 90,2 milijuna kuna. Novi porez Za mirovine je u osam mjeseci 2010. izdvojeno 23,3 milijarde kuna. Od doprinosa za mirovinsko osiguranje prikupljeno je 12,6 milijardi kuna, a iz proračuna je dodatno osigurano 10,7 milijardi kuna. Za zdravstvo je izdvojeno 12,5 milijardi kuna, a od doprinosa za zdravstveno osiguranje prikupljeno je 11,7 milijardi kuna. Najavljenom prodajom svog udjela u HT-u od 3,5 posto država bi mogla namaknuti od 820 do 860 milijuna kuna, koje će namijeniti isplati duga umirovljenicima. Uskoro bi u saborsku proceduru trebao stići i prijedlog poreza na vikendice koji bi na snagu, prema najavama, trebao stupiti 1. siječnja 2011.

U Hrvatskoj udruzi poreznih obveznika smatraju da bi se lako od nulte stope PDV-a jer su socijalne prednosti ipak Drago Živković zivkovic@privredni.hr

kidanje nulte stope poreza na dodanu vrijednost najavljeno je još u veljači, kada je Vlada odustala od prijelaznog razdoblja koje je vjerojatno mogla dobiti u pregovorima s Europskom unijom. Ostvari li se ta najava, neki osnovni prehrambeni proizvodi poskupjet će za stopu PDV-a najkasnije s danom ulaska u EU, kada ćemo morati u potpunosti primijeniti europsku direktivu 2006/112. Prema toj direktivi, države članice EU-a uz jednu standardnu stopu PDV-a mogu primjenjivati najviše dvije snižene stope. Standardna stopa mora biti u rasponu od 15 do 25 posto, a snižene stope ne smiju biti niže od pet posto. U vremenu rastućeg proračunskog deficita nije čudo da je Vlada odustala od prijelaznog razdoblja za nultu stopu PDV-a: tako se povećanje poreza i cijena socijalno osjetljivih proizvoda može opravdavati obvezama prema Europskoj uniji, makar to i ne bilo posve točno. Iznimki ima Istina jest da nulta stopa nije od početka u našem sustavu PDV-a: taj je porez uveden 1. siječnja 1998., a nulta stopa 1. studenoga 1999. i to na kruh, mlijeko, knjige te neke lijekove i medicinska pomagala. U lipnju 2000. taj je popis proširen na znanstvene časopise i javno prikazivanje filmova. Od 1. siječnja 2006. uvedena je i snižena porezna sto-

pa od 10 posto na usluge smještaja turista i agencijske provizije u turizmu. Ukidanje nulte stope Hrvatsku svakako ne bi učinilo iznimkom: u Europskoj uniji općenito se teži potpunom ukidanju nulte stope, a iznimke su, prema direktivi 2006/112, dopuštene samo članicama Unije koje su nultu stopu imale prije 1978.

Prema visini opće stope Hrvatska se nalazi visoko na ljestvici, ispred nas su u EU-u samo Švedska, Danska i Mađarska godine. To su trenutačno samo Irska i Velika Britanija, dok su Bugarska, Latvija i Poljska u pretpristupnim pregovorima dobile prijelazno razdoblje koje još traje. Za Maltu je prijelazno razdoblje isteklo 1. siječnja 2010., a Cipar ga je produljio za dvije godine, do kraja 2009., kao i Poljska, koja bi nultu stopu trebala ukinuti s početkom 2011. Poljska je ispregovarala i sniženu stopu od tri posto

na prehrambene proizvode i drugu sniženu stopu od sedam posto na usluge u stambenoj izgradnji. Najviše pet-šest posto U Hrvatskoj udruzi poreznih obveznika smatraju da bi se Hrvatska trebala ugledati u te zemlje i ne odustati tako lako od nulte stope PDV-a. Socijalne prednosti nulte stope ipak su važnije od jedinstvenosti poreznog susta-

Proizvodi i usluge za koje se može uvesti niža stopa PDV-a 1. prehrambeni proizvodi 2. opskrba vodom 3. farmaceutski proizvodi 4. medicinska oprema za invalide 5. prijevoz putnika 6. isporuke knjiga, novina i časopisa

7. ulaznice za kulturne događaje i ustanove

8. prijam radijskih i televizijskih programa

9. usluge umjetnika 10. gradnja i obnova socijalnih

stanova

poljoprivrednu proizvodnju

11. isporuke dobara i usluga za

12. usluge smještaja u hotelima 13. prodaja ulaznica za sportske

priredbe

14. korištenje sportskih objekata 15. isporuke dobara i usluga

dobrotvornih ili socijalnih ustanova 16. usluge pogrebnika i krematorija 17. usluge zdravstvene i stomatološke zaštite 18. usluge čišćenja ulica te prikupljanja i obrade otpada

www.privredni.hr Broj 3643, 13. rujna 2010.

(

sa 22 na 23%

*vijesti

Hrvatska lani povećala stopu PDV-a

ka, a mogli smo biti Hrvatska trebala ugledati u zemlje koje su ispregovarale prijelazno razdoblje i ne odustati tako važnije od jedinstvenosti poreznog sustava Stope PDV-a u EU Država

Opća stopa

Snižena stopa

Belgija

21%

12%, 6%

Bugarska

20%

0% i 7%

Danska

25%

Nema

Njemačka

19%

Estonija

20%

Finska

23%

9%, 13%

19,60%

2,1% i 5,5%

23%

5,5% i 11% (na otocima)

17,50%

5% i 0%

Italija

20%

10% i 4%

Irska

21%

13,5%, 4,8%, 0%

Latvija

21%

10% i 0%

Litva

21%

5% i 9%

Malta

18%

Luksemburg

15%

12%, 6% i 3%

Austrija

20%

12% i 10%

Poljska

22%

7%, 3% i 0%

Portugal

21%

13% i 6%

Rumunjska

24%

9% i 5%

Švedska

25%

12% i 6%

Slovačka

19%

10% i 6%

Slovenija

20%

8,50%

Španjolska

18%

8% i 4%

Češka

20%

10%

Mađarska

25%

18% i 5%

Nizozemska

19%

Cipar

15%

5% i 8%

Francuska Grčka Velika Britanija

va, posebno u vremenima recesije, smatra Miran Šoić iz Udruge. Prije ili kasnije, Hrvatska će morati ukinuti nultu stopu, svjestan je Šoić, ali zalaže se da to bude najkasnije s danom ulaska u EU,

Hrvatska će morati ukinuti nultu stopu PDV-a najkasnije s danom ulaska u Europsku uniju ako je moguće i koju godinu kasnije. A i tada, Hrvatska udruga poreznih obveznika smatra da najnužniji prehrambeni proizvodi nikako ne bi smjeli biti oporezivani po općoj stopi od 23 posto, nego po sniženoj stopi od pet ili šest posto. PDV je najizdašniji izvor punjenja državne blagajne, pa ni po prošlogodišnjem povećanju opće stope sa 22 na

23 posto Hrvatska nije iznimka. Češka i Velika Britanija su povećale PDV početkom godine, a Finska, Španjolska, Portugal, Grčka i Rumunjska sredinom godine. Velika Britanija je najavila novo povećanje za početak 2011. godine (sa 17,5 na 20 posto), kada više stope uvode i Poljska i Švicarska. Visoko po visini Prema visini opće stope Hrvatska se nalazi visoko na ljestvici, ispred nas su u EU-u samo Švedska, Danska i Mađarska (po 25 posto). Od tranzicijskih zemalja blizu su nam Poljska sa 22 posto, Češka sa 20 posto i Slovačka sa 19 posto. Najnižu opću stopu PDV-a od 15 posto u EU-u imaju samo Cipar i Luksemburg. Hrvatska prednjači i među državama bivše Jugoslavije: Srbija i Makedonija primjenjuju opću stopu

PDV-a od 18 posto, a Bosna i Hercegovina te Crna Gora 17 posto. Crna Gora ima jednu sniženu stopu od sedam posto, Makedonija od pet posto, a Srbija uz jednu sniženu stopu od osam posto primjenjuje i nultu stopu PDV-a. Slovenija kao članica EU-a primjenjuje opću stopu od 20 posto i sniženu od 8,5 posto na usluge u privatnom domaćinstvu, za čišćenje prozora, osiguranje kuća, usluge frizera te za manje popravke bicikala, obuće i kožnih proizvoda te kućanskog tekstila. Niži PDV predviđen je i za knjige u digitalnom obliku. U Makedoniji se niža porezna stopa primjenjuje na prehrambene proizvode i lijekove. Snižena stopa od sedam posto u Crnoj Gori vrijedi za osnovne živežne namirnice, određene lijekove, medicinske implantate, udžbenike, knjige, novine i časopise.

Izvor: Europska komisija, stanje 1. srpnja 2010.

Stope PDV-a u regiji Država

Opća stopa

Snižena stopa

Bosna i Hercegovina

17%

nema

Crna Gora

17%

Srbija

18%

8% i 0%

Makedonija

18%

Hrvatska

23%

10% i 0%

Izvor: HGK

JYSK se širi po Hrvatskoj Otvaranjem triju trgovina u Zagrebu, danska grupacija JYSK nastavlja najavljenu strategiju otvaranja 40 trgovina na području Hrvatske. Riječ je o međunarodnom maloprodajnom lancu koji prodaje “sve za kuću”, a prodavaonice ima već u Varaždinu, Slavonskom Brodu, Zadru, Virovitici, Osijeku, Koprivnici, Čakovcu, Valpovu, Šibeniku, Karlovcu, Sisku i Imotskom. Grupacija obuhvaća oko 1700 trgovina u 34 države diljem svijeta: Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Slovačkoj, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Islandu, Kanadi, Grenlandu, Farskim Otocima, Estoniji, Latviji, Litvi, Ukrajini, Kosovu, Bugarskoj, Kazahstanu, Rumunjskoj, Francuskoj, Albaniji, Velikoj Britaniji, Sloveniji, Makedoniji, Hrvatskoj, Italiji, Španjolskoj, BiH te Kini. Godišnji promet Grupacije iznosi oko 2,15 milijardi eura i ima 15.000 zaposlenih. Poduzetničke vještine i konkurentnost Pojam poduzetništvo u nas se obično veže za po-

kretanje vlastitog posla, a zanemaruje važnost poduzetničkog duha zaposlenika unutar poduzeća kojim pridonose efikasnosti i konkurentnosti. Ta je teza bila okosnica predavanja Mogu li poduzetničke vještine pridonijeti konkurentnosti gospodarstva? Vesne Štefice, pomoćnice direktora Centra za razvoj ljudskih potencijala Hrvatske gospodarske komore, prošlog tjedna u Zagrebu u sklopu Tjedna cjeloživotnog učenja. Bilo je govora i o očekivanjima gospodarstvenika u vezi s poduzetničkim vještinama mladih zaposlenika te kompetenciji cjeloživotnog učenja na tom području.

AKTUALNO

Belgijanci kupili zagrebačku podružnicu

Galapagos preuzeo GlaxoSmithKlein

Belgijska kompanija Galapagos preuzela je Istraživački centar GlaxoSmithKleina (GSK) u Zagrebu zajedno s oko 130 njegovih zaposlenika. Galapagos će pružati usluge istraživanja i razvoja GSK-u pod trogodišnjim ugovorom na temelju “plaćanja za uslugu” u ukupnoj vrijednosti od 14 milijuna eura. Galapagos je biotehnološka kompanija srednje veličine specijalizirana za istraživanje i razvoj malih molekula i liječenje antitijelima s novim načinima djelovanja. Kompanija ima jednu od najvećih lista proizvoda u fazi istraživanja i razvo-

ja biotehnoloških lijekova. Udruživanjem s kompanijama GlaxoSmithKline, Lilly, Janssen Pharmaceutica, Merck&Co., Roche i Servier, Galapagos može ostvariti prihod od 3,3 milijarde eura, plus prihode od patenata. Uključujući i zaposlenike iz posljednje akvizicije, Galapagos ima preko 800 zaposlenika u sedam zemalja, a sjedište kompanije je u Mechelenu u Belgiji. “Preuzimanje Istraživačkog centra Zagreb ni na koji se način neće odraziti na poslovanje GlaxoSmithKlinea koji obavlja poslove registracije i marketinga lijekova i medicinskih proizvoda, kao ni na dostupnost GSK-ovih lijekova hrvatskim pacijentima”, navodi se u priopćenju. Predsjednik Uprave Istraživačkog centra Radan Spaventi pridružit će se Upravi Galapagosa na poziciji starijeg potpredsjednika. (J.F.)

sajam u Gudovcu

Sve više izlagača Najveća poljoprivredna sajamska manifestacija u državi - 18. jesenski međunarodni bjelovarski sajam u Gudovcu okupila je od 10. do 12. rujna 440 izlagača iz Hrvatske i desetak europskih zemalja. Prema riječima Zlatka Salaja, direktora Bjelovarskog sajma, unatoč recesiji broj izlagača je porastao za desetak u odnosu na lanjski, što objašnjavaju i popustima koje su osigurali za izlagače, ali i sve većim značajem sajma. Ovogodišnji sajam organiziran je na više od 20.000 četvornih metara izložbenog prostora, a upriličena je i osamnaesta po redu državna stočarska izložba sa 151 prijavljenim uzgajivačem i 472 grla stoke te 37 pasmina u sektorima govedarstva, svinjogojstva, ovčarstva, kozarstva i peradarstva. Uz to, bilo je prijavljeno i 60 grla konja. Najviše je bilo prijavljeno uzgajivača goveda, njih

87, sa 144 grla i 11 pasmina, a održana je i aukcijska prodaja rasplodnih goveda. Za očekivanih pedesetak tisuća posjetitelja sajam u Gudovcu osigurao je i bogatu ponudu poljomehanizacije te stručne skupove, okrugle stolove, prezentacije, bogatu gastro ponudu i kulturno-umjetnički pro-

gram. Organizatori su Bjelovarski sajam i Hrvatski stočarski centar, uz potporu Ministarstva poljoprivrede, Bjelovarsko-bilogorske županije, Grada Bjelovara, HGK Županijske komore Bjelovar i Obrtničke komore Bjelovar. Županija partner ove im je godine bila Karlovačka županija koja je predstavila svoje gospodarstvo, poljoprivredu i turizam. (E. D.)

Privredni vjesnik Broj 3643, 13. rujna 2010.

( 6250 kn

vrijednost dionice LRH 2007.

( 2300 kn

današnja cijena dionice

Privatizacijska trakavica Liburnia Riviera Hotela

Kako je SN Holding postao većinski vlasnik LRH-a? Unatoč tome što je konačno objavljen sporazum kojim je SN Holding stekao 54,83 dionica LRH-a, mali dioničari smatraju se oštećenima i traže pravdu Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ali dioničari opatijske turističke tvrtke Liburnia Riviera Hoteli (LRH) smatraju kako su im povrijeđena zakonska prava koja imaju kao sudionici u tvrtkinoj vlasničkoj

Još iz 2007. postoji obveza Grada Opatije o isplati 6250 kuna po dionici malim dioničarima strukturi. Naime, 23. srpnja ove godine, nakon što je Vlada odlučila kako će SN Holdingu vratiti većinski paket tvrtkinih dionica, a Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) sa SN Holdingom sklopio sporazum prema kojem je potonji stekao 177.273 dionice, mali dioničari zaključili su kako su oštećeni u toj pretvorbi. HFP je tada na SN Holding odmah prenio 165.941 dionicu čime je Holding ostvario 54,83 posto vlasničkog udjela, a preostale 11.332 dionice bit će prenesene kada i ako se ispune “odgodni uvjeti predviđeni sporazumom”.

Uzbunu među dioničarima izazvala je i činjenica da ni nakon dva mjeseca od potpisivanja, sporni sporazum nije objavljen. Nakon što je predsjednik Udruge malih dioničara LRHa Dražen Nikolić upozorio kako bi bilo logično da se sporazum objavi, oglasila se i Hanfa, pa je u četvrtak sporazum objavljen na Zagrebačkoj burzi. Mali dioničari predlagali su i da se obustavi trgovanje dionicama LRH-a sve dok se ne objavi taj sporazum, a od Hanfe su zatražili utvrđivanje cijene stjecanja iz navodno postojećeg sudskog vještačenja napravljenog prema nalogu te institucije, kao i da se u cijelom slučaju malim dioničarima prizna status “strane” kako bi ubuduće imali pravo glasa. Pitanje je koliko će dioničari biti zadovoljni objavom sporazuma, jer iako su u njemu navedeni gotovo svi detalji, nije naveden onaj nabitniji - cijena dionice. I stranci su dioničari Navodeći kronološki činjenice o privatizaciji LRH-a, Nikolić je kazao kako još iz 2007. postoji obveza Grada Opatije o isplati 6250 kuna po dioni-

Iako u problemima tvrtka je zdrava U Liburnia Riviera Hotelima trenutačno je 850 zaposlenih, a prema knjigovodstvenim podacima, dionica te tvrtke vrijedi 3100 kuna što je na razini cijene iz devedesetih godina, rekao je Dražen Nikolić. U sklopu tvrtke je 14 hotela, ali neki od njih ne rade, te će stoga novi vlasnik morati dosta uložiti u njihovu obnovu. Sadašnja Uprava LRH-a posluje s blagim pozitivnim rezultatima i može se reći da je tvrtka zdrava, zaključio je Nikolić. ci malim dioničarima kada je Grad Opatija dobio paket od 25 posto dionica. Podsjetio je da je tada to bila prosječna cijena po dionici, dok ona danas iznosi 2300 kuna i upravo tu cijenu SN Holding sada nudi za otkup dionica malih dioničara. Grad Opatija u međuvremenu je osnovao tvrtku Nova Liburnija koja je danas vlasnik 75.661 dionice, što znači tih 25 posto plus jednu dionicu LRH-a. “Prema rješenju Hanfe, Grad Opatija ima obvezu malim dioničarima isplatiti cijenu dionice iz 2007., ali se na to rješenje Grad žalio Upravnom sudu jer bi prema tome za isplatu dionica morao osigurati više od milijardu kuna što bi ga dovelo do bankrota. Sada se čeka odluka tog suda”, istaknuo je Nikolić. Pritom je dodao da kada bi mali dioničari svoje dionice prodavali po cijeni od 6250 kuna, tada bi se za

njih trebalo izdvojiti 260 milijuna kuna, a kada bi ih prodali po cijeni od 2300 kuna koju im nudi SN Holding, tada bi se isplatilo oko 100 milijuna kuna. Udruga malih dioničara traži da se u cijelom postupku postupi transparentno i prema zakonu te se ne smije dopustiti da se malim dioničarima na “stolu nađu dvije različite ponude”. Mali dioničari kojih ima 1850 i čine 13,8 posto ukupnog vlasničkog udjela moraju sami odlučiti žele li prodati svoje dionice. Nikolić je napomenuo kako uz njih postoji još 700 malih dioničara koji imaju pet ili manje dionica LRH-a. Osim toga, među malim dioničarima postoji i stotinjak ulagača iz Slovenije i Austrije. Među njima se izdvajaju institucionalni ulagači koji imaju oko 2000 dionica i do sada su uložili oko dva milijuna eura u LRH.

www.privredni.hr Broj 3643, 13. rujna 2010.

( poticaj do1250 kn bruto ( više od 503 mil kn daje Dalekovod zaposlenicima koji štede

imovina RDMF-a potkraj kolovoza

(Ne)ulaganja u treći mirovinski stup

Porezne olakšice na razmatranju Poslodavci su, otkako su porezne povlastice na snazi, pokazali veliki interes za tu vrstu štednje, što međutim ne znači i da su započeli s uplatama, kaže Mandica Zulić lučili štedjeti za razdoblje nakon zaposlenja prosječno mjesečno uplaćujemo 174.000 kuna i godišnje na taj iznos dajemo poticaj od maksimalno 1250 kuna bruto, ovisno o uplati pojedinog člana. U Fond je uključeno ukupno 467 zaposlenika. Dalekovod će i dalje stimulirati zaposlenike na ovaj oblik štednje i uplaćivati poticaje”, kazali su nam u tom poduzeću.

Štednja u trećem stupu nije vezana uz radni odnos ni za starosnu dob

Mandica Zulić, direktorica Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima

ŠTEDNJA mjesečna uplata kn

500

Razmatraju se opcije “U ovom trenutku nemamo konačan odgovor jer još uvijek razmatramo opcije”, kazala nam je članica Uprave dm-a Gordana Picek. Ta je tvrtka, podsjetimo, zbog visokih plaća, mogućnosti dodatnog obrazovanja kao i drugih u Hrvatskoj rijetko viđenih dobrih uvjeta rada, najpoželjniji poslodavac u našoj zemlji. Sličan odgovor smo dobili i u osječkoj Saponiji, gdje su nam u Odjelu za ljudske resurse rekli kako još nisu razmotrili takvu mogućnost štednje za svoje radnike te da je trenutačno osobni izbor svakog

Kolika bi mirovina mogla biti

417

Porezna je povlastica oslobođenje od plaćanja poreza i doprinosa na iznose do 500 kuna mjesečno ako se taj iznos uplaćuje u neki od dobrovoljnih mirovinskih fondova.

200

ko je i koliko do sada uplaćivao štednju za svoje radnike u treći mirovinski stup poslovna je tajna, a mogućnost uplata za veći broj radnika nakon uvođenja poreznih olakšica za takvu štednju koje su na snazi od 1. srpnja tvrtke tek razmatraju. To se, naime, može zaključiti iz kraće ankete koju smo proveli po tvrtkama, agencijama za zapošljavanje te iz odgovora direktorice Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima Mandice Zulić. ”Pored poslodavaca koji su pokrovitelji zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i uplaćuju doprinose svojim zaposlenicima, poslodavci uplaćuju i doprinose dobrovoljne mirovinske štednje. Međutim, to nisu podaci za javnu objavu te ne možemo govoriti o točnom broju onih koji uplaćuju za svoje zaposlenike, kao ni o pozicijama tih zaposlenika u tvrtkama”, kazala je

Mandica Zulić odgovarajući na naš upit jesu li te uplate rezervirane samo za one koji su na vodećim pozicijima u tvrtkama. Dodala je kako su poslodavci, otkako su porezne povlastice na snazi, pokazali veliki interes za tu vrstu štednje, što međutim ne znači i da su započeli s uplatama.

100

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

trajanje uplate

20 godina 30 godina 35 godina 40 godina 20 godina 30 godina 35 godina 40 godina 20 godina 30 godina 35 godina 40 godina 20 godina 30 godina 35 godina 40 godina

M I R O V I N A*

uplaćeno u fond

kapitalizirani iznos sa 5% prinosa

doživotna mirovina**

120 180 210 240 100,08 150,12 175,14 200,16 48 72 84 96 24 36 42 48

245,061 492,395 669,389 895,389 211,242 424,445 577,012 771,731 101,331 203,602 276,787 370,192 50,667 101,801 138,393 185,096

1,235 2,481 3,373 4,512 1,064 2,139 2,908 3,889 510 1,026 1,395 1,865 255 513 697 932

privremena mirovina 30% jednokratne isplate

mjesečno kroz 5 godina

mjesečna isplata na 10 godina bez jednokratne isplate

73,518 147,719 200,816 179,056 42,248 127,333 173,103 231,519 30,399 61,08 83,036 111,057 15,199 30,54 41,517 55,528

2,602 5,228 7,108 11,091 2,617 4,507 6,127 8,195 1,076 2,162 2,939 3,931 538 1,081 1,469 1,965

2,071 4,163 5,659 7,569 1,786 3,588 4,878 6,524 856 1,721 2,34 3,129 428 860 1,17 1,564

Navedeni primjeri nisu izrađeni s ciljem procjene i predviđanja postotka budućeg prinosa Fonda sukladno čl.2.st.2.točka 4. Pravilnika o marketingu mirovinskih fondova. *Za izračun mirovina korišteni su važeći cjenici Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva **Doživotna mirovina - izračun za muškarca starog 65 godina Izvor: Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond

zaposlenika da sam plaća tu štednju. Gotovo identične odgovore dobili smo i u drugim tvrtkama, a od direktorice poslovne jedinice Ljudski potencijali i istraživanje tržišta u Dekri Darije Jakovljević doznali smo da se takva štednja

do sada još nije koristila ni kao sredstvo privlačenja novih kvalitetnih zaposlenika. Iz tvrtke koja upravlja portalom posao. hr pojasnili su kako je to za sada sve stvar pregovora poslodavaca i zaposlenika koji se tek zapošljavaju.

“AZ Dalekovod je zatvoreni mirovinski fond koji djeluje još od 2004. godine. Tvrtka Dalekovod je na taj način željela motivirati i dodatno stimulirati zaposlenike da razmišljaju o vremenu kada će biti u mirovini. Za sve svoje zaposlenike koji su od-

Mirovinska štednja za djecu Inače, dobrovoljna štednja za mirovinu je trenutačno najisplativiji oblik štednje za starost. “Mirovinu iz dobrovoljnog sustava može se početi primati najranije s navršenih 50 godina života, bez obzira jesu li ostvareni uvjeti za mirovinu iz obveznog sustava ili je član fonda još u radnom odnosu. Štednja je namijenjena budućoj isplati mirovine, a posebice je pogodna stoga što nije vezana uz radni odnos ni za starosnu dob. Drugim riječima, bez obzira na godine može se postati članom dobrovoljnog mirovinskog fonda, a na taj način i roditelji mogu uplaćivati mirovinsku štednju djeci. Bitno je da je razdoblje štednje što dulje, dakle idealno vrijeme za početak štednje je u što ranijoj životnoj dobi”, zaključuje Mandica Zulić. Inače, imovina Raiffeisen dobrovoljnog mirovinskog fonda potkraj kolovoza je premašivala 503 milijuna kuna. U Fondu je nešto više od 43.000 članova, a prinos Fonda lani je bio 9,42 posto.

aktualno

*vijesti Imunološki potpisao ugovor s HZZO-om Imunološki zavod potpisao je ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje za nabavu cjepiva protiv gripe za razdoblje do 2012. godine. Ukupna količina cjepiva je 1,95 milijuna doza, a ugovor je težak gotovo 81 milijun kuna. “Nastavljamo opskrbljivati hrvatski zdravstveni sustav cjepivom protiv sezonske gripe za odrasle. To je potvrda naše dugoročne suradnje i kvalitete na području cjepiva, strateški važnog segmenta poslovanja Imunološkog zavoda. Taj segment želimo dalje razvijati i za regionalna tržišta koja imaju vrlo velik potencijal”, izjavio je predsjednik Uprave IZ-a Darko Dvornik. Što nam pruža Vijetnam?

Predavanje Gospodarstva Jugoistočne Azije – izazovi i prilike (primjer Vijetnama) održava se 14. rujna u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore. Predavanje je namijenjeno upoznavanju poslovne javnosti s mogućnostima poslovanja u Jugoistočnoj Aziji, posebice u Vijetnamu, jednom od najbrže rastućih gospodarstava u Aziji. Predavanje će održati Patricia P. McDougall, profesorica strateškog menadžmenta i poduzetništva na Kelley School of Business. Tonnage tax sustav za brodare Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture osnovalo je radnu skupinu koja je dobila zadatak izraditi prijedlog izmjena i dopuna Pomorskog zakonika u dijelu koji se odnosi na porezni sustav brodara. Naime, brodari u međunarodnoj plovidbi sada su u cijelosti oslobođeni plaćanja poreza na dobit, dok bi se po novome uveo tzv. tonnage tax sustav u kojem se visina poreza određuje prema veličini flote.

Privredni vjesnik Broj 3643, 13. rujna 2010.

IZVJEŠĆE O GLOBALNOJ KONKURENTNOSTI: Hrvatska 77. od 139 zemalja

Trčimo za drugima tonući sve dublje

Samo provođenje međusobno sinkroniziranih politika i mjera rezultirat će nužnim strukturnim promjenama, istaknuo je predsjednik NVK-a Ivica Mudrinić Vesna Antonić antonic@privredni.hr

a ljestvici globalne konkurentnosti Hrvatska sve dublje tone. Tako je ove godine zauzela 77. mjesto, od 139 zemalja, smjestivši se između Bocvane i Gvatemale, što je pad od pet mjesta u odnosu na prošlu godinu, a u odnosu na 2008. za čak 16 mjesta. Naša je zemlja ove godine pala ispod većine tranzicijskih zemalja, a sve je lošija i u odnosu na zemlje u okruženju pa je tako Slovenija na 45. mjestu, dok je Crna Gora u odnosu na proteklu godinu napredovala za 13 mjesta zauzevši 49. poziciju na ovogodišnjoj rang-ljestvici. Osim toga približila nam se i Makedonija (79.) pa i Albanija (88.). Stojimo, štoviše zaostajemo “Konkurentnost Hrvatske i dalje opada. Dok druge zemlje unatoč krizi uspijevaju konkurentno napredovati, mi stojimo, štoviše zaostajemo. Problemi su očiti i u ovom je trenutku ključno da Hrvatska prepozna nužnost promjena, da njima aktivno upravlja te da se time izbjegne naše daljnje zaostajanje. Samo provođenje međusobno sinkroniziranih politika i

mjera rezultirat će nužnim strukturnim promjenama”, istaknuo je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić, ocijenivši kako sve lošiji hrvatski rezultati nisu posljedica recesije nego unutarnjih problema, odnosno politika koje se provode u nedostatku jasne strategije. A da je uistinu tako pokazuju ocjene stupova nacionalne konkurentnosti prema kojima smo najveći pad zabilježili u efikasnosti tržišta roba (113.) i rada (110.),

Prva Švicarska, zadnji Čad Rezultati istraživanja temelje se na javno dostupnim statističkim pokazateljima kao i na perceptivnim podacima dobivenim kroz istraživanje mišljenja rukovoditelja, u koje je ove godine uključeno njih više od 13.500. Metodologija Svjetskog gospodarskog foruma temelji se na analizi 12 faktora konkurentnosti. Prvih 10 mjesta na rang-ljestvici zauzimaju Švicarska, potom Švedska, Singapur, SAD, Njemačka, Japan, Finska, Nizozemska, Danska i Kanada. Na zadnjem, 139. mjestu je Čad.

poslovnoj sofisticiranosti (92.), razvijenosti financijskog tržišta (88.)... Osvrćući se upravo na financijsko tržište, Mudrinić je naglasio da “ako država posuđuje kapital uz kamatu od šest do sedam posto, jasno je da gospodarstvo ne može očekivati nižu cijenu kapitala. Ako je pak kamata na državne obveznice 6,5 posto, jasno je da se poduzetnicima više isplati ulagati u državne obveznice nego pokretati bilo kakav posao”. S druge pak strane u naše prednosti se ubrajaju tehnološka spremnost (39.), infrastruktura (41.), zdravstvo i primarno obrazovanje (48.) te makroekonomska stabilnost (51.) i visoko obrazovanje (56.). Sami gospodarstvenici u istraživanju najproblematičnijim faktorima za poslovanje u Hrvatskoj smatraju nisku učinkovi-

Hrvatska je ove godine zauzela 77. mjesto smjestivši se između Bocvane i Gvatemale tost javne uprave, porezne stope, poreznu regulativu, korupciju i pristup financijskim izvorima. Budući da je korupcija u lanjskom istraživanju bila na drugom mjestu, a sada je pala na četvrto, to pokazuje da politička volja i neke konkretnije akcije mogu pokrenuti stvari nabolje, rekao je Mudrinić. Prema mišljenju Branka Grčića, člana Vijeća, položaj Hrvatske se pogoršava zbog nedostatka odlučnosti da se krene u ozbiljne reforme. Promjene, promjene “Hrvatska će iduće godine vjerojatno doživjeti novi pad na ljestvici kon-

kurentnosti. Ne treba čekati sljedeću godinu za dizanje panike, nego je krajnje vrijeme da se nešto uistinu i napravi”, stav je Željka Perića, premijerkina ekonomskog svjetnika, prema čijem je mišljenju “Hrvatskoj potreban netko tko će je mobilizirati za promjene, a to bi možda zbog svoje političke neutralnosti moglo biti upravo Nacionalno vijeće za konkurentnost”. Gordani Kovačević, predsjednici Uprave Ericsson Nikole Tesle, nedostaje pak analiza iz koje bi bilo vidljivo što (ni)smo napravili, a ne da se čeka godina dana. “Mi ne trebamo trčati za svijetom i Europom nego oni za nama. A da bismo to postigli, potrebna nam je jasna i konkurentna ekonomska politika koju ćemo donijeti zajedno s Vladom i sindikatima”, zaključila je Gordana Kovačević.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3643, 13. rujna 2010.

( 2,7 mlrd kn

vrijednost nekretnina u državnom vlasništvu

(

do 50%

može im se umanjiti početna cijena

Sjednica Vlade Republike Hrvatske

Počinje ubrzana rasprodaja državnih nekretnina Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac pozvao je nadležne službe da utvrde tko stoji iza medijske kampanje protiv mesne industrije i koji su mu motivi jer inače poruke koje šalje Vlada neće biti uvjerljive Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ijetke su sjednice Vlade na kojima čak sedam njenih članova osjeti potrebu oglasiti se oko jedne teme koja čak nije ni na dnevnom redu. Tema koja je potaknula tako rijetko viđenu govorljivost kod ministara bili su medijski napisi o navodnom uvozu starog, sumnjivog, neispravnog, više puta zamrznutog mesa, koje se, prema nekim medijima, prerađuje u proizvode za hrvatsko tržište. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković, pomalo iznerviran što se mora ponavljati, još je jednom osobno zajamčio potrošačima pot-

Nemoguće je da se u proizvodnji pojavi zamrznuto meso staro 10 godina, izričito je rekao ministar poljoprivrede punu sigurnost i ispravnost mesnih proizvoda u Hrvatskoj. Medijske napise otvoreno je nazvao antipropagandom koja nanosi veliku štetu hrvatskoj mesnoj industriji, i to nakon što su već zatvorena pregovaračka poglavlja o sigurnosti hrane i zaštiti potrošača, u kojima je Hrvatska zadovoljila sve standarde Europske unije. Kontrola mesa provodi se u svim fazama, svaki potrošač može pratiti sljedivost mesnih proizvoda,

*vijesti Bez Upisnika ni na tržnicu Ministarstvo poljoprivrede i ove će godine, u suradnji s Hrvatskim centrom za poljoprivredu, hranu i selo, Državnim inspektoratom i Carinskom upravom, na temelju Zakona o vinu kontrolirati promet i uvoz grožđa berbe 2010. Svaki proizvođač koji želi staviti grožđe u promet mora biti upisan u Upisnik proizvođača grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina. Nadzor će biti posebno pojačan nad uvoznim grožđem, ali i proizvođači koji namjeravaju staviti grožđe u promet (prodavati na tržnicama i slično), trebaju imati iskaznicu te imati rješenje za stavljanje grožđa u promet. Kupujmo hrvatsko uz Vrijedne ruke Akcija Kupujmo hrvatsko održala se 8. rujna u Otočcu. Ove joj se godine pridružila i akcija Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, HGK-a i Hrvatske obrtničke komore Vrijedne ruke. U promotivnoj prodaji sudjelovalo je oko 100 tvrtki i poduzetnika.

a najveći dio naše mesne industrije izvozi u zemlje EU-a i SAD-a, što sigurno ne bi mogli kada ne bi poštivali najviše standarde, poručio je Čobanković. Kad je o uvozu riječ, Hrvatska zapravo ima suficit u goveđem mesu jer izvozi gotovo 500 tona više nego što uvozi, dok se većina svinjskog mesa uvozi iz EU-a. Samo jedan neispravan Nemoguće je da se u proizvodnji pojavi zamrznuto meso staro 10 godina, izričito je rekao ministar poljoprivrede, zaključujući kako je hrvatska prehrambena industrija općenito jedan od najuređenijih sektora. Na Čobankovića se nadovezao ministar zdravstva Zdravko Milinović, koji

također jamči da hrvatski građani konzumiraju zdravstveno ispravnu hranu, jer da tome nije tako, nikad ne bismo zatvorili to pregovaračko poglavlje. U zadnje dvije godine Ministarstvo zdravstva provelo je više od 15.000 nadzora, a samo u prvih šest mjeseci uzeto je 250 uzoraka mesa, od kojih je samo jedan bio zdravstveno neispravan, zbog čega je podnesen optužni prijedlog. Da Hrvatska ispunjava sve standarde EU-a potvrdio je i glavni pregovarač Vladimir Drobnjak, dok se ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić požalio da takve neistinite medijske priče građane dovode u zabludu. Ministar obrazovanja Radovan Fuchs čak je pozvao medije da posjete ob-

novljeni Hrvatski veterinarski institut kako bi se uvjerili u sigurnost hrane. Ministarsku ofenzivu na one koji dovode u pitanje ispravnost mesa zaključio je potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac, nejasno formuliranim zahtjevom da nadležne službe utvrde tko stoji iza medijske kampanje i koji su mu motivi, jer inače poruke koje šalje Vlada, prema Uzelcu, neće biti uvjerljive. Premijerka Jadranka Kosor na to je dometnula da bi se i mesna industrija napokon mogla oglasiti. Upola manja cijena Uz puno manje rasprave ministri su prihvatili prijedlog za gospodarstvo mnogo važnije odluke o utvrđivanju početne cijene za prodaju nekret-

nina u vlasništvu države. Riječ je o nekretninama čija je procijenjena vrijednost 2,7 milijardi kuna, a premijerka očekuje da će se bar dio tih nekretnina prodati do kraja godine, čime će se pokrpati proračun, ali i pokrenuti nove investicije. Prema novoj proceduri prodaje, početnu cijenu će utvrđivati stručna radna skupina koju imenuje Vladino Povjerenstvo za imovinu, na temelju nalaza ovlaštenog sudskog vještaka. Ako na javni natječaj ne stigne nijedna ponuda, na novom natječaju, koji će se raspisati u roku od 15 dana, cijena se može umanjiti i do 50 posto. Ako stignu ponude ispod početne cijene, na novom natječaju početna cijena će se utvrđivati ponderiranjem pristiglih ponuda.

Hrvatska brodogradnja u Hamburgu Na sajmu brodogradnje prošli tjedan u Hamburgu predstavilo se pet hrvatskih brodogradilišta te 14 hrvatskih proizvođača brodske opreme. U organizaciji HGK-a i Hrvatske brodogradnje Jadranbrod,

a uz potporu Ministarstva gospodarstva, na hrvatskom izložbenom prostoru predstavili su se brodogradilišta 3. Maj, Uljanik, Brodosplit, Brodotrogir i Viktor Lenac, a od proizvođača opreme Elka kabeli, Somet, Ventilator-TVUS, Vulkan nova, Indi metal, Tvornica turbina Karlovac, Adriadiesel, Končar-Generatori i motori, Končar KET, Adria Winch, OMW Indoil, BIGA Grupa, GIU Elmeh i Formator.

10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3643, 13. rujna 2010.

( 2005. god.

( više od 5000

registriran obrt HM

Proizvodni obrt HM, Zagreb

Autohtone zbirke umjesto uvoznog kiča

kupaca opskrbljuje Limes plus

LIMES PLUS, ZAGREB

Čudićeve zbirke predstavljaju četrdesetak autohtonih jadranskih vrsta školjaka i puževa, koje osim turističke i umjetničke imaju i edukativnu notu

Isporuka na željenu adresu

ako smo zemlja s tisućama kilometara morske obale, većina je ljudi slabo upoznata s biološkom raznolikošću jadranskog podmorja. Školjke i puževi koji se duž naše obale prodaju kao autohtoni hrvatski suveniri najčešće su tropske vrste uvezene iz Kine i Filipina. Kao zaljubljenik u naše podmorje i dugogodišnji kolekcionar jadranskih školjaka i puževa htio sam to promijeniti, kazao je Stjepan Čudić, vlasnik proizvodnog obrta HM, inače profesor tjelesnog odgoja. Tako je, naime, došao na ideju da sam izrađuje zbirke školjaka i puževa, a osim turističke i umjetničke – dodao im je i edukativnu notu. “Nakon što sam prvu zbirku napravio za školu u kojoj i sam radim kao nastavnik, odlučio sam se ozbiljnije posvetiti tom poslu pa sam 2005. godine registrirao proizvodni obrt HM”, kaže Čudić i dodaje kako se zbirke nalaze u ostakljenom ormariću od masivnog drveta i predstavljaju četrdesetak

autohtonih jadranskih vrsta školjaka i puževa, počevši od poznatijih pa do onih manje poznatih. Uz svaku se vrstu osim hrvatskog i znanstvenog naziva nalazi i njen kratki opis. I PMF pomogao u klasifikaciji i opisu vrsta Zbirka je, naglašava, pregledana na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a veliki

Zbirku izlaže i HGK na mnogobrojnim međunarodnim sajmovima

doprinos dala je profesorica Tatjana Bakran-Petricioli koja je uz mnogo entuzijazma pomogla u klasifikaciji i opisu vrsta. Agencija za odgoj i obrazovanje zbirku je preporučila kao nastavno sredstvo u školskoj nastavi biologije. Učenici se mogu upoznati i sa zaštićenim jadranskim školjkašima i puževima koji se inače u školskim zbirka-

ma mogu vidjeti samo na fotografijama. Do sada su već mnoge škole zbirke dobile na poklon od gradskih i općinskih poglavarstava, raznih poduzeća i drugih donatora. Danas, uz pomoć ronilaca, ribara i kolekcionara iz cijele Hrvatske, osim za škole Čudić zbirke izrađuje i za hotele, restorane, turističke agencije, urede i sve one koji svoj interijer odluče ukrasiti ovim zanimljivim izlošcima. Ormarić se može postaviti na stalak ili na zid kao slika, a prema narudžbi može ih izraditi i u skladu s interijerom. U zbirkama izrađenim za hotele umjesto opisa vrste nalaze se nazivi na latinskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku, što ih čini zanimljivima i brojnim turistima. “U cilju promicanja jadranskog podmorja i hrvatskog turizma našu zbirku izlaže i Hrvatska gospodarska komora na mnogobrojnim međunarodnim sajmovima”, naglasio je Čudić. (J.F.)

Tvrtka u ponudi ima više od 7000 uredskih artikala kao što su toneri, fotokopirni papir, pisaći pribor, bušilice, spajalice, registratori...

imes plus je prva hrvatska tvrtka specijalizirana za katološku prodaju uredskog pribora. Osnovali su je 1991. godine sadašnji direktor Dubravko Pavlešić i njegova supruga Marija. Tijekom godina izrasla je u tvrtku koja opskrbljuje više od 5000 kupaca i koja u ponudi ima više od 7000 uredskih artikala kao što su toneri, fotokopirni papir, pisaći pribor, bušilice, spajalice, registratori, higijenski pribor... Posebnu pažnju posvećuju kvaliteti pa u ponudi imaju sve važnije svjetske brendove čime se izbjegavaju reklamacije, a korisniku omogućava kvalitetan rad. “Naše usluge koriste brojne tvrtke, strana predstavništva, veleposlanstva, multinacionalne korporacije, ali i male tvrtke od samo jednog zaposlenog te obrtnici. Robu dostavljamo na razne lokacije, čak i po uredima. Imamo i vlastiti grafički studio tako da

dizajniramo i tiskamo posjetnice, memorandume, oglase, naljepnice, prospekte, kataloge...”, ističe Pavlešić. Voljni za širenje u regiju Cjelokupno poslovanje obavljaju iz novog, modernog distributivnog centra koji se prostire na 3400 četvornih metara u novozagrebačkom naselju Dugave, a uz to imaju i prodajna predstavništva u Rijeci i Splitu. Valja naglasiti kako Limes plus,

Najniža cijena u pravilu znači i najlošiju robu, ističe Dubravko Pavlešić koji trenutačno zapošljava 40 radnika, posjeduje i vlastiti vozni park od 14 dostavnih vozila. U današnje vrijeme krize, nastavlja Pavlešić, nikome nije lako poslovati. “Mi smo ipak zadovolj-

ni jer unatoč štednji i smanjenim narudžbama kupci prepoznaju naše prednosti. Imamo sve više kupaca te se tako donekle nadoknađuju gubici”, dodaje on. Kako imaju i brojnu konkurenciju, najveći problem predstavlja im neodlučnost kupaca da promijene svoje navike i prihvate bolju opciju. “Često se traži ponuda s najnižom cijenom a pritom se ne vodi računa o kvaliteti robe. No najniža cijena u pravilu znači i najlošiju robu”, ističe Pavlešić. U budućnosti, najavljuje Pavlešić, Limes plus i dalje ide zacrtanim putem. A to je kvaliteta i zadovoljstvo kupaca. “Voljni smo širiti se u regiju jer dobro poznajemo tržište i znamo da bismo svugdje bili iznimno konkuretni. Također smo otvoreni i za suradnju s nekim strateškim partnerom, no uz uvjet da i dalje kvaliteta bude na prvom mjestu”, zaključuje on. (B.O.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3643, 13. rujna 2010.

( 10.600 t kave

( 791 mil kn

popili Hrvati u proteklih godinu dana

potrošili na kavu u tom razdoblju

Pijete li kavu?

Kava naša svagdašnja

Nema odricanja od crnog napitka

DA 80 %

Potrošnja kave ni u krizi nije smanjena, unatoč tome što je od početka godine cijena sirove kave porasla za čak 45 posto Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

alica crnog napitka bitan je dio rituala kojim velika većina hrvatskih građana započinje dan, a nerijetko se taj ritual ponavlja i više puta dnevno. I dok je kriza možda promijenila navike građana kad je riječ o zabavi, odjeći, obući ili drugim potrebama, odnos prema kavi ostao je isti. Iako je uvoz kave prema podacima Državnog zavoda za statistiku u prošloj godini nešto smanjen, a taj je trend nastavljen i u prvoj polovini ove godine, prema podacima agencije MEMRB tijekom zadnjih 12 mjeseci u Hrvatskoj je potrošeno 10,6 milijuna kilograma kave ukupno vrijedne 791 milijun kuna. Hrvatski izvoz “Na hrvatskom tržištu kave u posljednjih nekoliko godina nema bitnih oscilacija u pogledu uvezenih količina. Godišnje se uveze oko 21.000 tona kave (+/- dva posto), od čega oko 90 posto otpada na uvoz sirove odnosno nepržene kave”, kaže Božica Marković, direktorica Sektora poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva HGK-a. Prema njezinim riječima, u ovoj godini može se očekivati sličan uvoz kave kao i proteklih godina, u vrijednosti od 55 do 60 milijuna dolara. Prema statistikama, od 2005. uvoz kave i napita-

ka od kave rastao je s tadašnjih 40,2 milijuna dolara na 65,3 milijuna u 2008. godini. Trend je zaustavljen i lani je uvezeno kave i prerađevina za 56,3 milijuna dolara. U prvoj polovini ove godine zabilježen je pad uvoza, i to sa 26,9 na 24,1 milijun dolara. Isti trend zabilježen je i u količinama. U 2005. uvezeno je 21.200 tona kave i prerađevina, a 2007. godine 21.900 tona, nakon čega slijedi pad do lanjskih 20.100 tona. I hrvatski prerađivači kave bilježe sličan izvozni trend. U 2005. godini izvezli su 899 tona kave

U prvoj polovini prošle godine iz Hrvatske je izvezeno 506 tona kave za 2,8 milijuna dolara, a ove godine 530 tona za 3,2 milijuna dolara vrijedne 3,9 milijuna dolara, a u 2008. je taj broj porastao na 1138 tona ili sedam milijuna dolara. U prošloj godini izvezlo se 971 tona kave i prerađevina za šest milijuna dolara. No ova godina izvoznicima bi, prema podacima za prvih šest mjeseci, mogla biti bolja nego prethodna. U prvoj polovini prošle godine izvezeno je, naime, 506 tona kave i njenih prerađevina vrijednih 2,8 milijuna dolara, a u ovoj godini 530 tona za 3,2 milijuna dolara. Trgovci i prerađivači

kave imali su sličan promet kao i prethodnih godina, a pad prometa sigurno je ublažio i rast cijena sirove kave na svjetskim tržištima od čak 45 posto. Taj trend uzrokovan je lošim vremenskim prilikama i smanjenjem prinosa u Brazilu iz kojeg dolazi 40 posto svjetske kave, no na njega je utjecao i porast potražnje za kavom u Indiji i Kini, te rast vrijednosti dolara. Hoće li se trend nastaviti - što bi se odrazilo na cijene u maloprodaji - još ćemo vidjeti. Najdraža turska kava Prema rezultatima istraživanja koje su u srpnju proveli magazin Ja trgovac i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku od 407 ispitanika, čak ni najavljena poskupljenja neće pokolebati domaće potrošače koji se nisu spremni odreći omiljenog napitka. Velika većina - 80 posto odraslih građana Hrvatske - konzumira neku vrstu kave, i to barem jednom dnevno. Manji postotak pije kavu više od dva puta dnevno, a vrlo mali broj konzumenata ne pije kavu redovito. Najviše se pije turska kava (70 posto), slijede instant kava (15 posto) te kapučino (12 posto). Beskofeinsku i ledenu kavu pije vrlo mali postotak konzumenata. Najjače marke na hrvatskom tržištu su Franck čiju kavu pije gotovo polovina stanovništva (47 posto), slijede Nescafe (16 posto) i još jedna domaća marka, Glorija (12 posto).

Koliko često pijete kavu?

NE 20 %

N= 407, građanstvo

N=326, građanstvo

50 %

40,8

39,3

30 20 10 0

9,8

5,8 Više od tri puta dnevno

Tri puta dnevno

Dva puta dnevno

Koju vrstu kave načešće pijete?

Jednom dnevno

3,1

1,2

Par puta tjedno

Rjeđe

N=326, građanstvo

70 60 %

69,9

50 40 30 20

15,3

10 0

12,0 2,5

Tursku, crnu espresso, kava s mlijekom

Instant

Kapučino

0,3

Bez kofeina

ledenu kavu

Koju marku kave najčešće pijete? N=326, građanstvo 60 50

47,2

40 % 30 20

15,6

10 0

100 90

Franck

Nescafe

11,7

Gloria

Gdje uglavnom pijete kavu?

7,7

3,1

Anamarija Jacobs

2,1 Arabeska

2,1

1,5

Victoria Barcaffe

N=326, građanstvo

93,6

80 70 %

60 50 40 30

35,9

23,6

10 0

Kod kuće

Izvor: Hendal Market Research

U kafiću

U gostima

8,9 Neka druga

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3643, 13. rujna 2010.

( 900.000 litara

( 12 mil kn

godišnja proizvodnja

uloženo u novi pogon

VINARSTVO I PODRUMARSTVO KRAUTHAKER, KUTJEVO

Paralela osvaja tržište koje domaći vinari godinama gube Jedan od naših najcjenjenijih vinara, Vlado Krauthaker, sa svojim proizvodima ulazi na tržište vina koja stoje između tri i pet eura Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

bog rastuće konkurencije ali i pada potrošnje vina u Hrvatskoj mnoge naše vinarske kuće našle su se u problemima. Evidentni su, primjerice, sve veći problemi sa zalihama i likvidnošću. Kao odgovor na krizu, neke naše tvrtke odlučile su pojačati aktivnost na drugim tržištima, a među njima je i Vinarstvo i podrumarstvo Krauthaker. No, uz veći angažman ta je tvrtka odlučila razviti i potpuno novu proizvodnu liniju - Liniju B - koju je vlasnik vinarije Vlado Krauthaker nazvao Paralela. U novi je pogon, smješten u gospodarskoj zoni Kutje-

vo, investirano 12 milijuna kuna, a nakon njegovog dovršetka ukupni će kapacitet tvrtke, što znači godišnja proizvodnja, iznositi oko 900.000 litara. Tako ovaj vinar sa svojim proizvodima ulazi na tržište vina koja stoje između tri i pet eura. U postojećem podrumu kapaciteta oko 400.000 litara ostaje proizvodnja vrhunskih i slože-

nijih vina vrijednih više od 50 kuna po boci. Paralelna linija ili Linija B nastala je pomnim selekcioniranjem grožđa. “Došli smo do zaključka da se na tržištu pojavljuju sve kvalitetnija vina te da u segmentu vrhunskih vina, gdje je izrazito velika konkurencija, prolaze samo najbolji. No, i naša jednostavnija vina iz Paralele bit će visoke kvalitete, te smatramo da s tom linijom možemo ostvariti uspjeh i u inozemstvu”, istaknuo je Vlado Krauthaker. Prigoda za partnerstva Novi pogon će donijeti i nova zapošljavanja ali će, malo boljim rasporedom radnih mjesta, služi-

ti i za kadrovsko restrukturiranje tvrtke. “Jedino ćemo svi morati raditi više kako bismo zadržali dostignuti standard”, kaže Krauthaker. Napominje i kako je zbog porasta vinogradarskih površina novi pogon

Novi pogon je i prigoda za druge proizvođače grožđa u Kutjevu: izvjesna su partnerstva s proizvođačima i vinarima velika prigoda za proizvođače grožđa u Kutjevu koji sve teže plasiraju svoj pro-

izvod. Stoga su u Paraleli ne samo moguća, nego i izvjesna partnerstva s proizvođačima grožđa te nekim vinarima. Proizvodnja vina u novom pogonu započinje već tijekom ovogodišnje berbe tako da će hrvatsko tržište, kao i tržište zemalja u koje Krauthaker već izvozi svoja čuvena vina iz Linije A, biti preplavljeno dugoočekivanim hrvatskim vinom s izrazito povoljnim odnosom cijene i kvalitete. Linija B trebala bi pridonijeti i likvidnosti tvrtke. Naime, budući da složeni-

ja vina proizvedena u pogonu Linije A moraju odležavati i po nekoliko godina (što znači da je puno dulji rok u kojem se očekuju prihodi), vina iz Paralele izlaze na tržište svježa, a samim tim se ne gomilaju zalihe te su izbjegnuti troškovi skladištenja. Od početka ove godine na tržištu se može naći određena količina Paralele iz prošlogodišnje berbe, ali se značajnija tržišna zastupljenost očekuje potkraj ove i početkom iduće godine.

Vinarija Saints Hills na vinskoj izložbi u Meranu

Dingač u vrlo prestižnom društvu Osim Dingačem, vinarija Saints Hills u Meranu će se predstaviti i Nevinom 2009., kupažom malvazije istarske i chardonnaya

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

aints Hills Dingač 2008. prvo je vino sorte plavac mali s položaja Dingač uvršteno u program jedne od vodećih svjetskih vinskih izložbi - 19. međunarodnog vinskog

festivala u talijanskom gradu Meranu. Izložba će se održati od 5. do 8. studenog 2010. Uvrštenje u program festivala je ekskluzivno i ograničeno na vina koja po kušanju stručnjaka osvoje minimum 86 od mogućih 100 bodova. Saints Hills Dingač 2008. u program je uvršten s osvojenih 89 bodova. Vinariji Saints Hills, uz pelješku vinariju Bura/Mrgudić koja od ranije nastupa na meranskom festivalu, jedinoj je iz

Hrvatske potvrđeno da je zadovoljila taj prag. Tako će se predstaviti na festivalu koji će ove godine okupiti više od 500 vi-

To je veliko priznanje za nas kao jednu od najmlađih hrvatskih vinarija, kaže vlasnik Saints Hillsa Ernest Tolj

nara iz cijeloga svijeta, kao i, procjenjuje se, više od 5000 posjetitelja. Osim Dingačem, vinarija Saints Hills u Meranu će

se predstaviti i Nevinom 2009., kupažom malvazije istarske i chardonnaya. Festival u Meranu središnje je mjesto okupljanja vinara, hotelijera, kuhara, gastro stručnjaka te zaljubljenika u gastronomiju, gdje im se pruža mogućnost kušanja odabranih proizvoda, razmjene informacija i uspostavljanja kontakata. Stoga je sudjelovanje Vinarije Saints Hills prilika za promociju, kako ovih proizvođača ponaosob, tako i Hrvatske kao zemlje autohtonih sorti i specifičnog teritorija. “To je veliko priznanje za nas kao jednu od najmlađih hr-

vatskih vinarija jer su u program uvrštena vina s kojima se ovih dana tek prvi put komercijalno pojavljujemo na domaćem tržištu. Sudionicima festivala želimo prenijeti da i u ovom dijelu svijeta postoje vrhunski proizvođači čija vina nose poruku specifičnog teritorija”, istaknuo je vlasnik vinarije Saints Hills Ernest Tolj. Osnovana 2006. godine, vinarija Saints Hills surađuje s jednim od najvećih svjetskih enologa, Francuzom Michelom Rollandom, u proizvodnji vina iz vinograda na lokacijama Radovani (Istra) te Pelješac i Komarna (Dalmacija).

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3643, 13. rujna 2010.

( 13 mil kn

uloženo od 1995. u sadnju loze i opremanje podruma

( 1962. godine

osnovan vinski podrum u Feričancima

Mladen Perak, direktor Feravina

U brendiranju hrvatskog vina mora nam pomoći država Pomalo sam žalostan kad se sjetim Austrije koja je prije dvadesetak godina imala veliku aferu s etilen-glikolom, a danas im je izvoz vina financijski pet puta veći od hrvatskog Drago Živković zivkovic@privredni.hr

taru, s jeftinijom radnom snagom i nižim ulaznim troškovima. Možemo konkurirati samo kvalitetom.

inski podrum u Feričancima kod Našica osnovan je 1962., a od 1995. posluje u sastavu Nexe grupe. Od tada je u sadnju loze, opremanje i proširenje podruma uloženo 13 milijuna kuna, sve s ciljem da Feravino izraste u lidera na tržištu kontinentalnih crnih vina. Ipak, nije zanemarena ni tradicija proizvodnje bijelih vina, posebno graševine, što je potvrdila i pobjeda na nedavnom Festivalu graševine. Pobjednička je graševina dobila ime Dika, čime se želi posebno naglasiti njen slavonski identitet, kaže direktor Feravina Mladen Perak. Proklamirana strategija Feravina je postati vodeći kontinentalni proizvođač crnih vina. Ipak,

prvu veliku nagradu dobili ste za bijelo vino. - Za crno vino treba dulje vrijeme proizvodnje. Mi smo zapravo s proizvodnjom kvalitetnih vina počeli tek 2008. godine, što znači da još uvijek radimo na kvaliteti. U berbi 2008. od crnih sorti imamo syrah, frankovku i

Mi domaći međusobno nismo konkurencija Kakvi su vam financijski rezultati u prvih šest mjeseci ove godine? - Lošiji nego prošle. Sigurno imamo bolje vino, ali su nam rezultati za petanestak posto lošiji nego lani. Prva polovina godine i inače donosi oko jedne trećine ukupnih godišnjih prihoda, pa se nadamo da ćemo u drugoj polovini godine uspjeti nadoknaditi izgubljeno. Dobili smo nagradu za graševinu, imamo odlična vina, a hoće li to tržište prepoznati, vidjet ćemo. Kakvo je općenito stanje na hrvatskom tržištu vina? - Mislim da mi domaći proizvođači međusobno nismo konkurencija, više su nam konkurencija uvozna vina. Kažu da svaka treća čaša vina koja se popije u Hrvatskoj dolazi iz uvoza. Koliko ja znam, i drugi domaći vinari osjećaju pad prodaje.

zweigelt. Ta su nam vina još u podrumu, nisu napunjena, osim syraha, koji je bio pokus. I taj pokus je bio šampion već na nekoliko sajmova. Prva prava berba syraha bila je 2009., a to vino će izaći na tržište tek za godinu-dvije, kad ocijenimo da je dobro. Za frankovku i zweigelt već sad smatramo da su dobra vina, iako su još u podrumu, jer smo ih testirali na sajmovima. Za frankovku iz 2008. smo i na degustaciji u Londonu dobili istu ocjenu kao i za graševinu - za najbolje kontinentalno vino - ne samo među crnim vinima. U Londonu smo imali nekoliko najbolje ocijenjenih kontinentalnih vina od relevantnih ljudi koji nisu opterećeni brendovima. Mi kao tvrtka zasad nismo brend, ali mislimo da ćemo to postati. U svjetskim katalozima vina teško je pronaći hrvatska vina. Mo-

žemo naći bugarska ili austrijska, pa i makedonska, ali hrvatska mnogo rjeđe. - Već se dosta dugo bavim vinom, radio sam i u drugim tvrtkama i u velikoj vinariji koja nije mogla prodati svoje vino nigdje u inozemstvu. Brendiranje hrvatskog vina više se tiče same države: teško jedna vinarija sama može nešto napraviti u bilo kojoj drugoj zemlji jer su to prevelika ulaganja u marketing da bi se vino postavilo na tržištu. I u Austriji i u Bugarskoj vinarima u tome pomažu države. Pa i Makedonija, mnogo nerazvijenija od Hrvatske, ima svoja vina po Europi zato što ih je netko tamo prepoznao kao proizvod koji treba marketinški obraditi. Pomalo sam žalostan kad se sjetim, primjerice, Austrije koja je prije dvadesetak godina imala veliku aferu s etilen-glikolom, kada su austrijska vina bila prolijevana po ci-

jeloj Europi. Unatoč tome, u zadnjih 20 godina uspjeli su financijski pet puta povećati izvoz u usporedbi s Hrvatskom. Makedonska vina su na hrvatsko tržište ušla više preko vinara

Pa i Makedonija ima svoja vina po Europi zato što ih je netko tamo prepoznao kao proizvod koji treba marketinški obraditi negoli trgovaca. Hrvatskoj je tada nedostajalo crnih vina, pa su ih vinari uvezli radi zarade, misleći da će prodavati makedonsko vino dok ne posade svoje crne sorte. Međutim, makedonska vina su zaživjela na našem tržištu, posebno sad u krizi, jer imaju niže cijene. Mi tu ne možemo konkurirati Makedoncima jer oni imaju dvostruko veću proizvodnju po hek-

Kako Feravino stoji s izvozom? - Imamo nešto izvoza, ali nismo zadovoljni. Pokušavamo u Rusiji, Njemačkoj, Americi, Bosni i Hercegovini. Nedavno je naše vino bilo i na sajmu u Kini, a planiramo uskoro u Hong Kong, na ciljane poslovne susrete i prezentacije potencijalnim uvoznicima. Pokušavamo i na tom tržištu. Svi kažu da tamo bolje prolaze crna vina, ali opet se više piju bijela. Crna vina se obično piju u posebnim prigodama jer su teža. U berbi 2009. pokušali smo kod crnih vina promijeniti neke stvari kako bi bila pitkija, da ih se može više popiti. Time se sad bavimo. Jeste li imali kakvih šteta na vinogradima od ovogodišnjeg nevremena? - Ništa posebno, malo od vjetra polomljenih loza, ali to je zanemarivo. Mi se dosta molimo, idemo nedjeljom u crkvu, pa očekujemo da će se završiti dobro (smijeh). Dat će Bog. Gdje vidite Feravino za pet do deset godina? - Za pet godina, kad netko bude htio popiti crno vino, a ne bi htio dalmatinska, jer je to drukčiji tip vina, želio bih da mu prvo padne na pamet crno vino iz Feravina. To nam je cilj. Naravno, imat ćemo i odlično bijelo vino - to smo i dokazali ovom šampionskom graševinom.

14 AKTUALNO *vijesti Uljanik gradi dva broda Uljanik plovidba izvijestila je o početku gradnje dvaju novih brodova u domaćim brodogradilištima, pulskom Uljaniku i riječkom 3. maju. Kako je objavljeno na Zagrebačkoj burzi, u petak počinje gradnja broda za prijevoz rasutih tereta, prema ugovoru o gradnji koji su zaključili s Uljanik brodogradilištem 18. siječnja ove godine. Isporuka je predviđena u rujnu iduće godine. Drugi brod, namijenjen prijevozu naftnih proizvoda i kemikalija počet će se graditi 17. rujna, a ugovor za taj brod Uljanik plovidba je zaključila s Brodogradilištem 3. maj. Osniva se željeznica SHS

Predstavnici željeznica Hrvatske, Srbije i Slovenije potpisali su Protokol o osnivanju zajedničkog željezničkog poduzeća Kargo 10, što predstavlja nastavak dogovora kojim se podupire osnivanje zajedničke tvrtke radi ostvarivanja bržeg transporta robe na paneuropskom transportnom koridoru X. Protokol trebaju potvrditi sve tri države, sjedište poduzeća bit će u Ljubljani, a njegov prvi ravnatelj Robert Vuga, dok će prvi vlak krenuti 1. listopada iz Ljubljane, prenijela je srbijanska agencija Beta. Željeznica svake od triju zemalja imat će po trećinu udjela u novoj zajedničkoj tvrtki, a profit će se dijeliti po istom postotnom odnosu. Cromaris ispunio uvjete Vlada je donijela Odluku o koncesiji u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra radi uzgoja školjaka i bijele morske ribe u Limskom zaljevu. Nakon objavljivanja namjere izdavanja te koncesije, u predviđenom roku pristigla je samo jedna ponuda, i to društva Cromaris iz Zadra, koje je ispunilo tražene uvjete.

Privredni vjesnik Broj 3643, 13. rujna 2010.

Vinarski i vinogradarski sektor u Hrvatskoj: stanje, razvoj i potencijali

Hrvatska može kao vinska zem Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

inarski i vinogradarski sektor najuređenije je područje u Europskoj uniji. Činjenica je da se i kod nas ulažu napori i da se posljednjih godina dosta učinilo na uređenju tog sektora i na podizanju kvalitete vina, ali još je prerano reći kako je taj sektor uređen. Konkretno, još nije izrađen dugoočekivani vinogradarski katastar, a mada se o tome malo govori, sivo tržište u trgovini vina još je značajno zastupljeno; postoji opasnost da bi se ono moglo i povećati zbog posljedica krize. Naime, kod nas se i dalje na tržnicama ili uz cestu može kupiti domaće vino u bocama od mineralne vode ili sokova, a ni prodaja vina iz pojedinih registriranih vinarija nije u potpunosti uređena. Primjera radi, u Dalmaciji kao najpotencijalnoj vinskoj regiji u Hrvatskoj, i dalje se prodaju stolna vina, dok su s druge strane proizvođači u Kutjevu potpuno napustili takvu proizvodnju. Proizvodnja stolnih vina u Dalmaciji može biti rezul-

tat samo ili potpuno pogrešnog sortimenta ili pak nečeg što nije dopušteno. Trećeg nema. Usitnjene površine Isto tako, unatoč podizanju novih nasada kod nas je prosječna starost vinograda visoka. Prema Upisniku proizvođača grožđa, čak 41 posto vinogradarskih površina u Hrvatskoj staro je više od 30 godina. Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo Zavod za vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo vodi Glavni upisnik proizvođača grožđa, vina i voćnih vina. “Obvezu upisa u Upisnik imaju svi vinogradari koji imaju više od 0,05 hektara vinograda ili manje ako prometuju grožđem i vinom. Temeljem tog izvora u Republici Hrvatskoj registrirano je 17.470 hektara vinogradarskih površina (udio od 52 posto ima primorska regija), odnosno 17.728 proizvođača”, istaknula je Veronika Kubanović, v.d. predstojnice Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo. Problem Hrvatske svakako je i usitnjenost vinogradarskih površina. Prosječna površina vino-

Interes Hrvatske, smatraju vinari, mora biti razvoj proizvoda koji najprepoznatljivijih takvih proizvoda upravo je vino. Vino ima ob nemaju grada manja je od jednog hektara, a tako male vinograde ima 84 posto pro-

Već se dugo najavljuje osnivanje nacionalne udruge vinara koja bi, po svemu sudeći, trebala biti uskoro i formalno osnovana

Proizvođači, sorte i tržišni udjeli Proizvodnjom vina za tržište u Hrvatskoj bave se 1032 tvrtke, od čega 10 vodećih vinarija prometuje s više od 70 posto vina. Sa 80 posto vina prometuju 33 vodeće vinarije, 22 vinarske zadruge sa samo 4,6 posto vina. To znači da gotovo 1000 obiteljskih vinarija prometuje sa samo desetak posto vina. Dvije vodeće kuće, Agrokor i vinarije u vlasništvu Envera Moralića - Kutjevo Božjakovina i Ðakovo, prometuju sa 50 posto vina, dok je promet uvezenih vina gotovo jedna trećina ukupnog prometa vina. Izvoz vina pokriva petinu uvoza. Na temelju upisnika iz 2008. godine, graševina je sa 26,4 posto najzastupljenija sorta. Prema zastupljenosti sorti vinove loze slijedi istarska malvazija sa 10,9, plavac mali sa 8,9, rajnski rizling 3,2, merlot 3,1, plavina 3,0, frankovka 2,6, cabernet sauvignon 2,2, maraština 1,5, pošip 1,4 posto.

izvođača grožđa. Vinograde površine od jednog do 10 hektara ima 14 posto proizvođača, a površine veće od 50 hektara ima samo 25 proizvođača odnosno poduzeća. Jedan od najpoznatijih hrvatskih vinara, Zlatan Plenković, prvi je vinar koji je uzeo na služnost zemljište u vlasništvu Hrvatskih šuma i zasadio velike površine vinovom lozom. Iako su mnogi sumnjali u uspjeh tog projekta, Plenković je zado-

voljan postignutim. “Da sam napravio dobar potez vidljivo je iz činjenice što je nakon mene više od 60 poduzetnika napravilo isto”, ističe Zlatan Plenković, vlasnik tvrtke Zlatan otok u Svetoj Nedilji na Hvaru. Kvaliteta i konkurentnost Plenković tvrdi kako prodati vrhunsko vino nikada i nije bio problem; problem je prodati loše vino. U Hrvatskoj kvalitetna vina ostvaruju čak 62,6 posto ukupnog prometa, vrhunska 5,5, stolna 29,5 posto, dok na pjenušava i

specijalna vina otpada 1,5 odnosno 0,9 posto prometa. Na toj činjenici Plenković i temelji svoju tvrdnju. “Poduzetnik može imati probleme ako posadi krivi sortiment. Onda se može govoriti o promašenoj investiciji. Usuđujem se reći da je većina poduzetnika koja je uzela u služnost zemljišta Hrvatskih šuma posadila vrlo kvalitetne sorte i to na stručan način”, napominje Plenković. Kvaliteta određuje cijenu, tvrdi on, te ne smatra da su dalmatinska vina preskupa. “Vi danas možete dobiti odličan plavac za ne-

Mala zemlja za velika vina Hrvatska zauzima tek 0,35 posto svjetskih vinogradarskih površina. U 2009. je proizvedeno 206.437 tona grožđa na oko 133 milijuna trsova. Prošle godine proizvodnja je dosegla oko 404.466 hektolitara vina, a zalihe su premašile godišnju proizvodnju. Tako su zalihe vina na dan 31. siječnja 2010. godine, prema podacima HGK-a, iznosile 438.448 hektolitara. Stručnjaci smatraju kako to još uvijek nije alarmantan podatak.

www.privredni.hr Broj 3643, 13. rujna 2010.

*vijesti

biti prepoznata lja

imaju dodanu vrijednost, a jedan od ilježje teritorija, što neki bazični proizvodi kih 10 eura, a u Italiji i Francuskoj za tu cijenu gotovo da i ne možete dobiti nešto kvalitetno. E, tu dolazimo do osnovnog problema hrvatskih vina, a to je činjenica da mi nismo brendirani kao vinska zemlja poput Italije ili Francuske. Brendiranje ne ide preko noći. Potrebno je mnogo toga napraviti da bismo bili prepoznati. Naš izlazak u Decanteru prošle godine odmah je rezultirao pozitivnim reakcijama”, pojašnjava Plenković. Hrvatska nema tržišni udjel u prodaji vina i tu

cijela priča staje. Samo na susjednu Bosnu i Hercegovinu otpada gotovo polovina našeg izvoza. Još prije pet godina slovenski vinski promotor Dušan Brejc je tijekom London International Wine Faira, u vrijeme kada naši vinari nisu izlagali na tom sajmu, izjavio kako se uspjeh vinske zemlje mjeri prema tržišnom udjelu. “Ako nemate tržišni udjel, onda kao vinska zemlja ne postojite. Za nekoga je tržišna niša 50 boca, a za nekoga nekoliko milijuna”, izjavio je tada Brejc.

Bez obzira što se posljednjih godina mnogo napravilo na podizanju kvalitete hrvatskih vina, dio dobro upućenih komercijalista smatra kako naša vina još uvijek nisu konkurentna kad je riječ o odnosu cijene i kvalitete na inozemnom tržištu. U zadnjih godinu dana pojačane su promotivne aktivnosti, i to ciljano na tržišta zemalja koje nemaju vlastitu proizvodnju vina i čija potrošnja po stanovniku ima osjetan uzlazni trend. Veliku ulogu u toj promociji ima, čime su vinari zadovoljni, Hrvatska gospodarska komora. Ujedno, nisu zanemarene ni promocije u nekim poznatim vinarskim zemljama. U Hrvatskoj se godišnje proda oko 650.000 hektolitara vina. U prošloj godini izvezli smo 27.175, a uvezli 138.602 hektolitra vina. Tijekom 2009. najviše se izvezlo u BiH (46,5 posto), Njemačku (26,4 posto) te u Italiju (2,8 posto) i Švicarsku (2,3 posto). Najviše smo vina uvezli iz Makedonije (61 posto), BiH (15 posto), Kosova (6,4 posto) te Slovenije (6,3 posto). Vinari partneri Vladi Predsjednik Vinistre Ivica Matošević otkriva da određeni broj vinara već dulje vrijeme smatra kako bi strategiju nastupa naših vinara trebalo razra-

Predstavljanja u svijetu

U idućoj godini vinari će nastupati u organizaciji Hrvatske gospodarske komore te uz potporu Ministarstva poljoprivrede na tri specijalizirana vinska sajma: London Wine Fair, Prowein Düsseldorf i Beowine Fair Beograd. Vinari će moći nastupiti i u okviru zajedničkog štanda s ostalim prehrambenim tvrtkama na desetak prehrambenih sajmova. diti tako da mogu postati kooperativan partner državnim institucijama. Već se dugo najavljuje osnivanje nacionalne udruge vinara, koja bi po svemu sudeći trebala biti uskoro i formalno osnovana. I Matošević, kao i poznati kutjevački vinar Vlado Krauthaker, smatra da je zajednički nastup preduvjet opstanka privatnih

Na tržištu ima prostora i za velike vinske kuće i za manje vinarije koje su sinonim za kvalitetu

vinara. “Jedan od najznačajnijih poslova je brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje. Taj posao, uz potporu vinara, mogu odraditi samo državne institucije, nekoliko ministarstava i Hrvatska gospodarska komora. Bitna je uloga i Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivre-

UKUPAN IZVOZ I UVOZ VINA (1997. - 2009.)

IZVOZ / tona

USD

UVOZ / tona

USD

2003.

8.366

2004.

4.903

2005.

11.635.912

9.166

10.569.260

1.066.652

12.290.988

13.488

14.891.693

-2.600.705

2.863

9.844.592

13.394

15.563.060

-5.718.468

2006.

3.032

11.293.964

14.444

18.864.323

-7.570.359

2007.

3.030

13.658.490

15.566

26.800.971

-13.142.481

2008.

2.676

13.793.295

14.206

26.922.508

-13.129.213

2009.

2.561

12.610.546

13.509

21.907.143

-9.296.597

indeks 09/08 Izvor: DZS

BILANCA / USD

de, Ministarstva gospodarstva. Vlada mora shvatiti da joj je u interesu promovirati Hrvatsku kao vinarsku zemlju”, ističe Ivica Matošević. Vlado Krauthaker kaže kako na tržištu ima prostora i za velike vinske kuće koje imaju velike količine za izvoz, ali i za manje vinarije koje su sinonim za kvalitetu, a zadovoljile bi se i izvozom od desetak tisuća boca u pojedine zemlje. “Iako velike vinarske kuće imaju mehanizme za pozicioniranje na tržištu kakve privatni vinari ne mogu pratiti, suradnja je moguća i nužna zbog dodanih vrijednosti koje imaju manji vinari te količine i snage koju imaju velike vinarske kuće”, ističe Vlado Krauthaker. Krauthaker i Matošević smatraju kako interes Hrvatske mora biti razvoj proizvoda koji imaju dodanu vrijednost, a jedan od najprepoznatljivijih takvih proizvoda je vino. Vino ima obilježje teritorija, što neki bazični proizvodi nemaju. Vinari žele biti partneri hrvatskoj vladi kroz ministarstva i tijela HGK-a u osmišljavanju strategije razvoja vinarstva u Hrvatskoj. Smatraju da Hrvatska može biti prepoznata kao država iznimno kvalitetnih vina jer za to ima potencijal, a da se interesi velikih i malih vinarskih kuća podudaraju - posebice u težnji da hrvatska vina općenito postanu prepoznata kao vina vrhunske kvalitete.

Hotelijeri žele biti partner Vladi Predstavnici Udruge poslodavaca u hotelijerstvu proteklog su tjedna razgovarali s predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor o restrukturiranju hrvatskog hotelijerstva te o mjerama i aktivnostima usmjerenim na rast i razvoj turizma. Hotelijeri su, među ostalim, kazali kako žele biti partneri i potpora Vladi u stvaranju konkurentskog okruženja i poticanja investicija u turizmu. Konferencija o položaju žena u obrtništvu Obilježavajući Godinu žena u obrtništvu, u organizaciji Hrvatske obrtničke komore, a pod pokroviteljstvom premijerke Jadranke Kosor, u utorak će se u hotelu The Regent Esplanade održati Međunarodna konferencija o položaju žena u obrtništvu. Konferencija je podijeljena u tri tematske cjeline – Strategije razvoja ženskog poduzetništva kao temeljnog polazišta, Iskustva i izazovi razvoja ženskog poduzetništva u Hrvatskoj te Što možemo naučiti i primijeniti iz ženskog poduzetništva u drugim zemljama. Poreču, Rabu i Cavtatu Plavi cvijet U projektu Volim Hrvatsku povjerenstvo Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice ocijenilo je uređenost turističkih mjesta primorske Hrvatske u akciji Plavi cvijet 2010. U kategoriji mjesta s više od

10.000 stanovnika pobijedio je Poreč, u kategoriji mjesta od 3000 do 10.000 stanovnika Rab, dok je Cavtat pobjednik u kategoriji mjesta do 3000 stanovnika. Svečana dodjela nagrada i priznanja održat će se na Danima hrvatskog turizma u Rovinju.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3643, 13. rujna 2010.

( 3 osnovna modela koncesija prema Zakonu o koncesijama iz 2009.

Javno i privatno nisu suparnici

Recesija i koncesija idu

Naknada za koncesiju dijeli se na fiksni i varijabilni dio, može se mijenjati tijekom trajanja ugovora, a kom Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ecesijom ispražnjene blagajne središnje države i jedinica lokalne samouprave otvorile su nositeljima političke vlasti nove vidike u potrazi za izvorima financiranja nužnih investicija. Izlaz iz teške dileme kako zadovoljiti apetite bez novog oporezivanja ili zaduživanja mnogi sada traže u javno privatnom partnerstvu (JPP), koncesijama i sličnim modelima alternativnog financiranja javnih potreba. Spletom okolnosti hrvatska država u tom području sada ispada dobar gospodar jer je zakonodavni okvir za alternativne modele financiranja zgotovila upravo pred početak recesije. Zakon o javno privatnom partnerstvu tako je stupio na

snagu krajem 2008., a temeljito reformirani Zakon o koncesijama početkom

Pravila igre o JPP-u i o koncesijama sada su jasna, a drugi je par čarapa to što su mnogima prekomplicirana 2009. Pravila igre sada su jasna, a drugi je par čarapa to što su mnogima prekomplicirana. Interes države, gradova i općina za JPP i koncesije očigledan je: korištenjem javnog dobra doći do novca koji se ne može prikupiti oporezivanjem ili zaduživanjem. Hoće li se taj interes poklopiti s interesom privatnog investitora, to ovisi o svakom pojedinom slučaju. Kada je o koncesijama riječ, Za-

kon razlikuje tri osnovna modela: koncesiju za gospodarsko korištenje općeg dobra (npr. javne plaže ili luke), koncesiju za javne radove (npr. izgradnja sportske dvorane, škole, doma zdravlja) i koncesiju za javne usluge (npr. javni prijevoz ili zbrinjavanje otpada). U praksi su najčešće one za gospodarsko korištenje općeg dobra. Fiksni i varijabilni Procedura nije jednostavna: davatelj koncesije mora najprije procijeniti njenu vrijednost i izraditi studiju opravdanosti da bi mogao izraditi dokumentaciju i raspisati javni natječaj. Kako su koncesije za javne radove u konačnici oblik javne nabave, na njih se izravno primjenjuje Zakon o javnoj nabavi ako je vrijednost veća od 36 milijuna kuna (bez PDV-a), a

Prihodi od koncesija porasli 46,6 posto

Prema podacima Ministarstva financija, na dan 31. kolovoza 2010. evidentirano je 6606 ugovora koncesija za javne usluge, dok koncesija za javne radove nema. Prihodi od naknada za koncesije dentiraju među prihode od nefinancijske imovine i čine najveći udio u tim prihodima. Ukupno ostvar cesije u 2009. godini iznose 689,6 milijuna kuna, dok su u 2008. bili 470,4 milijuna kuna, što je po starstvu financija povećanje tumače efikasnom politikom koncesija, kontinuiranim praćenjem pro te nadzorom nad naplatom naknada. Prihodi od naknada za koncesiju jedinica lokalne (regionalne godini bili su 155,2 milijuna kuna.

JPP nije za brzoplete

Deset puta mjeri, jednom reži K

oncesije i javno privatno partnerstvo u jednom se dijelu preklapaju, pa je tako koncesija za javne radove ili usluge istodobno instrument provedbe javno privatnog partnerstva, za koje su kriteriji utvrđeni posebnim zakonom, a procjenu obavlja posebna Agencija za javno privatno partnerstvo. Privremeni ravnatelj Agencije Kamilo Vrana kaže da je u obradi trenutačno više od 10 projekata u različitim fazama pripreme. Riječ

je o projektima iz sektora prometa, socijalne skrbi, kulture, zdravstva, sporta i urbane infrastrukture. U završnoj fazi odobravanja su tri projekta, te se do kraja godine može očekivati odobravanje bar jednog od tih projekata. Samo nekoliko projekata predloženo je po modelu operativnog najma, većina podrazumijeva dodjelu koncesije, a jedan i primjenu statusnog modela, odnosno osnivanje zajedničkog trgovačkog društva. U slučaju dodjele koncesije privatni partner

pružene usluge naplaćuje direktno od krajnjih korisnika, što znači da povrat

Do kraja godine može se očekivati odobravanje najmanje jednog od započetih projekata javno privatnog partnerstva investicije za izgradnju odgovarajuće infrastrukture ne opterećuje proračun.

Stoga, posebno u uvjetima krize, Vrana smatra logičnim da su najčešći prijedlozi upravo projekti koji se temelje na dodjeli koncesije. Žurimo polako Agenciju za javno privatno partnerstvo u nekim se medijima prozivalo zbog navodne neaktivnosti i nerada, jer još nijedan projekt nije dobio odobrenje. Vrana, međutim, ističe da su takve primjedbe posve neutemeljene, jer su projekti JPP-a dugoročni i kom-

pleksni. Njima se određuje sudbina nekoliko generacija, što nameće golemu odgovornost kvalitetne procjene fiskalnih i svih drugih rizika koje njihova provedba uključuje. Stoga je priprema i ocjena projekata vrlo zahtjevna, traži niz specijalističkih znanja, prikupljanje i analizu ranijih iskustava na sličnim projektima i suradnju niza institucija. Iz te perspektive bolje je, ističe Vrana, da priprema i ocjena projekta traje nekoliko mjeseci dulje, nego da generacije deset-

ljećima trpe posljedice nedovoljne pripreme i analize rizika pojedinih projekata. Ništa tako točno ne opisuje taj odnos kao stara poslovica da se više isplati deset puta mjeriti, a jednom rezati. Stalna ponuda kvalitetno pripremljenih projekata zahtijeva i određenu infrastrukturu: zakone, institucije, prilagodbe statistike, jačanje financijskog tržišta i razvoj tržišta ponude općenito (npr. ponudu novih pratećih usluga). Za njenu izgradnju i jačanje također je potrebno vrijeme.

www.privredni.hr Broj 3643, 13. rujna 2010.

( više od 10 projekata

( 3 projekta

trenutačno obrađuje Agencija za javno privatno partnerstvo

u završnoj fazi odobravanja

u ruku pod ruku

mpenzacija je izričito zabranjena. Rok trajanja koncesije nije određen Zakonom i u praksi jako varira Prihodi od naknada za koncesiju za 2009/2008 Izravni prihodi državnog proračuna VRSTA NAKNADE ZA KONCESIJU Naknada za koncesije na vodama i vodnom dobru

Jednome koncesija, drugome naknada

siječanj-prosinac 2009.

siječanj-prosinac 2008.

indeks I-XII 2009. / I-XII 2008.

46.857.462,77

31.834.588,66

147,19

Naknada za koncesije za igračnice

45.122.369,27

52.145.588,18

86,53

Naknada ze eksploataciju plina

63.408.677,73

37.201.424,59

170,45

503.984.204,70

320.485.166,08

157,26

1.117,02

1.117,58

99,95

Naknada za konc. u javnim telekomunikacijama i za uporabu radio frekvencija Naknada za koncesije za otvaranje slobodnih carinskih prodavaonica Naknada za konc. na javnim cestama Naknada za konc. Za poljop. Zemlj. u vlasništvu RH Naknada za koncesiju na pomorskom dobru Naknada za konc.za osnivanje slobodne zone Naknada za koncesiju prava lova UKUPNO

27.629,82

2.557,60

1.080,30

8.992.536,25

10.391.490,93

86,54

17.461.535,38

14.810.483,83

117,9

264.090,95

200.980,90

131,4

3.435.189,19

3.298.548,08

104,14

689.554.813,08

470.371.946,43

146,6

Izvor: Ministarstvo financija

o koncesijama, od kojih je 939 e u državnom se proračunu evireni prihodi od naknada za konovećanje od 46,6 posto. U Miniovedbe svih ugovora o koncesiji e) samouprave i uprave u 2009.

U zemljama koje imaju puno razvijeniju infrastrukturu za primjenu JPP-a od Hrvatske, prosječno, prema Vraninim podacima, protekne preko tri godine od ideje do ugovaranja pojedinog projekta. No, pred-

ako je manja, primjenjuje se skraćena procedura za javne nabave male vrijednosti. Osnovni kriteriji za odabir najpovoljnije ponude su ekonomski (sa stajališta davatelja koncesije) i, naravno, najviša ponuđe-

na naknada za koncesiju. Naknada za koncesiju dijeli se na fiksni i varijabilni dio, može se mijenjati tijekom trajanja ugovora, a kompenzacija je izričito zabranjena. Rok trajanja koncesije nije određen

Zakonom i u praksi jako varira jer ovisi o vremenu amortizacije ulaganja i povrata kapitala za pojedinu koncesiju. Koncesije za korištenje općeg dobra mogu se i produljiti, a koncesije za javne rado-

nost razvijene infrastrukture je da omogućava stalnu ponudu kvalitetnih projekata, a time i ugovaranje nekoliko projekata godišnje, što privlači potencijalne ulagače, a tržište JPP-a čini konkurentnim i učinkovitim. S druge strane, dobro

pripremljeni projekti JPP-a mogu biti doista snažna razvojna poluga, jer ne samo da privlače investicije u javnu infrastrukturu nego osiguravaju i niz prednosti koje donosi uključivanje poduzetnika u upravljanje tom infrastruktu-

rom: nova znanja i vještine, inovacije, širenje tržišta (npr. porast prometa u lukama) i slično. Sve to povećava razinu javnih usluga, a time i konkurentnost društva u cjelini. Što se tiče konkretnih rokova, propisanih Zakonom o JPP-u, postupak ocjene i odobravanja projekata traje najviše 90 dana, što uključuje i dobivanje mišljenja od više ministarstava. Iako je riječ o razmjerno kratkom roku, Agencija je nadležnim institucijama uputila prijedlog institucionaliziranja suradnje i prije pokretanja službenog postupka odobravanja pojedinog projekta, kako bi se formalni dio mogao dodatno ubrzati. (D.Ž.)

Razlika između koncesije, dozvole i ovlasti katkad zna biti nejasna. Posebno je to izraženo u djelatnosti skupljanja i zbrinjavanja otpada, gdje se pojavljuju sve tri pravne forme. Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša, ukupno je dodijeljeno 89 koncesija za skupljanje i 39 za oporabu otpada, pri čemu se većina koncesionara bavi različitim vrstama otpada. Među njima je i županjska tvrtka Komunalije Hrgovčić, koja ima dozvole nadležnog Ministarstva za gospodarenje opasnim otpadom i nadležnog županijskog tijela za gospodarenje neopasnim otpadom, ali imaju i koncesije za skupljanje otpadnih ulja, akumulatora i građevinskog otpada koji sadrži azbest. To, međutim, ne znači da plaćaju koncesijsku naknadu, već da prikupljaju otpad bez naknade, uglavnom od tvrtki s kojima imaju ugovor. Kada otpad predaju na obradu, od Fonda za zaštitu okoliša dobivaju naknadu za skupljanje, koju Fond naplaćuje od uvoznika ili proizvođača predmeta koji je postao otpad. U tom se sustavu koncesije dodjeljuju jednoj tvrtki (skupljaču), a naknadu zapravo plaća druga tvrtka (proizvođač ili uvoznik). ve ne mogu. Rad koncesionara nadzire Ministarstvo financija, ali i davatelj koncesije, koji u slučaju nepodmirenih dugova pokreće prisilnu naplatu. Uloga općina i gradova Jedna od najčešćih koncesija, barem u primorskoj Hrvatskoj, je koncesija za plažu. Tvrtka Tuber Forum iz Vodnjana tako je prije dvije godine dobila koncesiju za plažu u Medulinu, a iskustva su zasad, kaže direktor Mišel Rojnić, vrlo dobra, jer imaju potporu Općine Medulin i njene Turističke zajednice. U prve dvije godine mnogo su uložili u uređenje 250 metara plaže, ali Rojnić vjeruje da će im se to isplatiti u iduće dvije-tri godine. Glavninu prihoda ostvaruju iznajmljivanjem ležaljki, suncobrana i raznih plovila, a ova im je sezona bila na razini prošle, možda malo bolja. Rojnić smatra da bi postojeći zakonodavni okvir trebalo izmijeniti tako da koncesije dodjeljuju gradovi i općine,

a ne županije, jer je lokalna samouprava, prema njegovu mišljenju, fleksibilnija i brža. Koncesije se u praksi daju za doista različite javne usluge. Ima tako i gradova koji u koncesiju daju upravljanje skloništem za životinje, što obično uključuje i higijeničarsku službu (tzv. šinteraj). Grad Virovitica je, primjerice, koncesiju za tu djelatnost dao tvrtki Feliks, koja drži veterinarsku stanicu i ambulantu za male životinje. Koncesija je dana na 15 godina, ali u Feliksu kažu da su tek ovoga mjeseca počeli obavljati tu djelatnost pa o iskustvima još ne mogu govoriti. Feliks je preuzeo obvezu hvatanja pasa i mačaka lutalica, uklanjanja lešina s javnih površina, organiziranja smještaja za životinje i provođenja eutanazije. Prema koncesijskom ugovoru Feliks plaća Gradu Virovitici naknadu od 2500 kuna godišnje, dok im Grad plaća uslugu uklanjanja lešina i dezinfekcije ukupno 381.300 kuna godišnje.

18 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj 3643, 13. rujna 2010.

Island i pregovori za EU: novi juriš na islandske vode

Za ribu se itekako ratuje Uđe li u EU, Island će zemljama zajednice morati ustupiti dio svog morskog bogatstva zbog kojeg je s Britancima vodio tri rata Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

sland je u čekaonicu Europske unije stigao u petoj godini hrvatskih pregovora. Sad je već zemlja u kojoj je javno mnijenje narogušeno prema EU-u u istoj mjeri kao i hrvatsko. Sličnosti dvaju slučaja ukazuju na kratkovidnost EU-a kao zajednice: Islanđani su u jeku ekonomske krize potražili spas u EUu, a otrijeznila ih je bilaterala. Prvo su Nizozemci i Britanci tražili novac za svoje štediše odgodivši sam početak odobravanja kandidatskog statusa. Potom je na dnevni red došla riba i opetovani interes

Vjerojatnije je da će Islanđani na kraju odlučiti da im je bolje izvan EU-a članica EU-a da mrežama zagrabe u islandske vode. U tijeku je prva faza pregovora, screening.

Među copy-paste preduvjetima za članstvo islandska spremnost za dobrosusjedstvo i razrješavanje graničnih prijepora na moru “u skladu s principima mirnog rješavanja sporova prema UN-ovoj Konvenciji o pravu mora” (UNCLOS). Obveza, naravno, ne vrijedi za EU. Život od mora Tri stotine tisuća stanovnika Islanda ili 0,06 posto populacije EU27 stvara 0,08 posto BDP-a Europske unije. Njihov opstanak ovisi umnogome o moru. Tajna uspjeha žilavih Sjevernjaka zgusnuta je u izjavi jednog bankara nakon financijskog kraha: “Idem na ribaricu dok ne dođu bolja vremena”. Riba je Islanđanima uvijek bila dragocjen resurs, a uspjelo im je dostići održivost ribarenja doslovno se tukući sa susjedima. S Velikom Britanijom imali su tri bakalarska rata; ratovi su izbijali pomicanjem granice zabrane izlova bakalara sa četiri na 12 milja od oba-

tancima je ponudio gotovo udvostručenje kvote iz isteklog sporazuma (230.000 tona), London je odbio, ribari su se nastavili zalijetati u zaštićenu zonu i tada je otpočeo rat. Sjevernjaci su angažirali svih šest brodova obalne straže, a dvije su velike ribarice adaptirane za čuvanje akvatorija. Za razliku od nekih sličnih dobrosusjedskih srazova s pucnjavom i žrtvama (Španolska, Francuska, Italija, Hrvatska, Velika Britanija...) ovdje nije bilo stradalih, iako je nacionalnim herojem proglašen Islanđanin koji je u zrak ispalio nekoliko metaka upozorenja. le (1958.), potom na 50 milja (1972. – 1973.). Ovaj je rat završio sporazumom Islanda i Velike Britanije prema kojem su ribari iz Ujedinjenog kraljevstva smjeli loviti u određenim zonama i ne više od kvote od 130.000 tona. Treći je rat izbio u danu kada je istekao taj dvogodišnji sporazum.

Na ljeto 1974. više od stotinu zemalja podržalo je pravo da države prošire nadzor nad vodama do 200 milja od obala kako bi zaštitile riblji fond. Islanđanima je to bio zalog opstanka – haringa je doslovno izlovljena do 1970., potom se na udaru našao bakalar. Island je odmah proširio zonu, Bri-

Kuka nije oružje U jeku rata Britanija je u moru svog NATO-vog saveznika angažirala 22 fregate, devet remorkera, sedam brodova za opskrbu i tri broda za pomoć ribaricama. Islanđani su, doslovno braneći opstanak, svojim brodovima vukli kuke sjekući ribarske mreže Britanaca – po

međunarodnom pravu to nije bio napad, a najmanje oružani. U igru je ušla taktika sudaranja po pomorskom pravu pri čemu su Sjevernjaci bili inovativniji od “vladara oceana”. Reykjavik je za svaki slučaj zaprijetio izlaskom iz NATO saveza – zračna baza Keflavik je u vremenima Hladnog rata bila i te kako značajna. Primirje je uspostavljeno potpisivanjem sporazuma prema kojem Britanci smiju izloviti 50.000 tona bakalara godišnje – a nakon što su odbacili ponudu za 230.000 tona i otpočeli rat. Sada će se u pregovorima ponovno dogoditi juriš na islandske vode. Island će u EU unijeti saznanja i iskustva prakse održivog ribarenja, ali će zemljama zajednice morati ustupiti dio svog morskog bogatstva. Ili će, što je vjerojatnije, učiniti kao dva puta Norvežani - ispregovarati svoje i, zbog grabežljivosti nekih članica EU-a, odlučiti da im je ipak bolje izvan te zajednice.

Nova upotreba mobilne tehnologije

Mobitel umjesto kartice Prvi put u Europi udružile su se banke i mobilni operatori, a ta suradnja rezultirala je novom uslugom - provjeravanjem stanja bankovnih računa i plaćanjem putem mobilnog telefona Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

a Nizozemce budućnost je počela: mobiteli dobivaju ulogu kartica, mobilnim će se telefonima moći plaćati i provjeravati stanje bankovnih računa. Prvi put u Europi udružili su se velike banke i mobilni operatori: banke ING, ABN Amro, Rabobank i KPN – ili velika nacionalna četvorka – i dva krupna operatora, Vodafone i T-mobile, potpisali su pismo namjere. Krajnji rezutat zajedničkog po-

sla je uvođenje plaćanja i provjere stanja bankovnih računa mobitelom. Nizozemci nisu išli grlom u jagode slijedeći zanimljivu ideju – iako su prva zemlja u Europi u kojoj su tvrtke udružile snage u promoviranje ove nove usluge. Studija izvedivosti projekta potvrdila je, naime, da je on tehnički moguć i financijski isplativ. Razvijat će ga i realizirati tvrtka koju osniva ovih šest divova. Primarno je za uspjeh projekta garantirati sigurnost sustava, uniformiranog za sve korisnike transakcija mobitelima. Aplicirat će se me-

đunarodni standardi, istaknule su tvrtke računajući na dobru ponudu preko granice, uspiju li prvi razviti projekt do bespri-

Zasad se s takvim načinom korištenja mobitela eksperimentira u SAD-u i Japanu jekornog funkcioniranja. Prema procjenama i očekivanjima ulagača, već bi u 2012. godini Nizozemci bez problema provjeravali stanje računa ili pla-

ćali mobitelom umjesto kreditnom ili bankovnom karticom – ali ne po istom principu kako se danas plaćaju parking ili karte javnog prijevoza. Specifičnost je da transakcija ne putuje mrežom mobilne telefonije, ona se provodi čim se omogući sigurna veza s terminalom na mjestu plaćanja - blagajnom, na kratkoj udaljenosti od nekoliko centimetara. Komunikacija bez dodira s blagajnom za naplatu koristi NFC (Near Field Communication) tehnologiju ili globalni standard za ovu vrstu aplikacije, ističu nizozemske banke

i tvrtk e mobilne telefonije. Nakon što su potrošači prigrlili spektar usluga putem pametnih (smart) telefona, transakcije mobitelom kao zamjenom za kreditne i bankovne kartice smatraju se logičnim idućim korakom. Zasad se s takvim načinom korištenja mobitela eksperimentira u SAD-u i Japanu. Ostale moguće aplikacije tek slijede, primjerice kupnja ulaznica, unos kupona i različitih potrošačkih kartica ili, naravno, nešto treće.

www.privredni.hr Broj 3643, 13. rujna 2010.

( 3 nadzorna tijela:

*vijesti

za banke, osiguranje i tržište vrijednosnim papirima

Barroso: Ili ćemo plivati zajedno, ili tonuti zasebno

Proračunska disciplina u Europskoj uniji

Od siječnja oštrije Na samom kraju rujna Europska komisija objavit će prijedlog – polaznu točku za usklađivanje stavova među članicama o tome kako sankcionirati neodgovorne države Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

reventiva umjesto slanja vatrogasaca kad je kuća već u plamenu - tim je riječima povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn opisao ulogu koordiniranog financijskog nadzora na europskoj razini. Sa svježim lekcijama naučenim tijekom ekonomske krize i s nekoliko članica do grla u problemima – najčešće se spominju Grčka, Irska, Španjolska, Portugal i Italija – 27 članica Europske unije očekuje kako će od siječnja iduće godine proraditi tri nadzorna tijela - za banke, osiguranje i tržište vrijednosnim papirima, dok bi četvrto, zajedničko nadzorno tijelo,

Ni jedna država članica do sada nije uplatila ni eurocenta zbog kršenja parametara domaćinskog poslovanja upozoravalo na sve potencijalne prijetnje stabilnosti financijskog sustava. Novi je sustav nazvan “europskim semestrom”. Radit će tako što će Europska komisija početkom godine objavljivati analizu stanja gospodarstva u EU-u i eurozoni s procjenom mogućih problema i poteškoća, koja će se potom uputiti Europskom parlamentu. Bitno je dogovoreno Nakon što su parlamentarci i nacionalne administracije uz mnogo truda i vremena uloženih u pre-

govore došli do prinicipijelnog sporazuma, računa se da zadnja instanca, glasovanje u Europskom parlamentu, neće zahtijevati novi krug rasprava te da će predstavljati formalnost. Travanj je rok u kojem će članice zajednice upoznati EK sa značajkama nacionalnih proračuna, Komisija će ih procijeniti i dati svoje mišljenje. Taj je dio brige o financijskoj stabilnosti popularno prozvan “zavirivanjem u nacionalne budžete”. Neke su članice smatrale da je uvid u proračunske planove prevelik udarac na njihov suverenitet. Velika Britanija je, primjerice, na velika zvona objavila kako se izboksala za izuzeće iako je riječ o čistoj kozmetici ili bacanju prašine u oči izbornoj bazi jer činjenica da je prijedlog proračuna upućen Donjem domu parlamenta prije nego EK-u i

državama članicama ne čini neku veliku razliku. Epizoda je također lijepa ilustracija manipuliranja javnim mnijenjem i prodavanja navodnih nacionalnih (odnosno ministarskih) uspjeha: u prvoj fazi aplikacije samo su zemlje eurozone. S mišljenjem o kvaliteti predloženoga proračuna i mogućim uputama, savjetima ili sugestijama što činiti kako bi se izbjegli problemi, EK bi izašao tek u lipnju ili srpnju tekuće godine. Time priča nije gotova. Na samom kraju rujna EK će objaviti prijedlog – polaznu točku za usklađivanje stavova među članicama o tome kako sankcionirati neodgovorne države. Dio sustava ugrađen je u postojeća pravila Pakta o stabilnosti i rastu, no svi, uključujući i grješnike, priznaju da je to manjkavo jer do sada ni jedna država čla-

nica nije uplatila ni eurocenta na ime kršenja parametara domaćinskog poslovanja. Proceduru bi EK obično započinjao, potom uz prve pritiske iz prijestolnica odradio prvu ili drugu stepenicu, no sve bi palo u zaborav nakon što bi kritike podigle nešto prašine te bi se Komisija ili mudro povukla ili bi njene prijedloge odbacilo Vijeće. Traži se kvalificirana većina Srž je ojačanih mjera da budu automatske, dakle da ne zahtijevaju kvalificiranu većinu u Vijeću 27 članica EU-a. Prema Komisijinom prijedlogu, makar temeljem onoga što je procurilo u javnost, za blokadu sankcija bila bi potrebna kvalificirana većina, što bi državama u prekršaju bio daleko veći problem nego dosadašnje zaustavljanje

procedure. Sustav sankcija ne bi se odmah aplicirao na sve članice EU-a nego samo na monetarnu uniju eurozone. Olli Rehn očekuje kako će se financijska disciplina unutar zajednice temeljiti na pravilima izvučenim iz Pakta o stabilnosti i rastu, računa da će osvježenja sadržavati mješavinu poticaja i kazni (nije li povjerenik strategiju mrkve i batine dovukao iz svog prošlog mandata povjerenika za proširenje?), te da će kazne dolaziti u obzir mnogo ranije nego do sada i bit će gotovo neizbježne u slučajevima teških kršenja proračunskih parametara. Razumljivo je da će se nove mjere aplicirati i na Hrvatsku jednog dana kada uđe u EU. Neke izmjene morat će se dodatno unijeti u već ispregovarana, privremeno zatvorena poglavlja.

Predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso održao je prošli tjedan u Europskom parlamentu govor o stanju Unije u 2010., iznijevši svoj strateški program za Uniju za sljedeću godinu. Rekao je kako su gospodarske perspektive danas bolje nego prije godinu dana, dodajući kako posao nije gotov te da se mora ubrzati plan reformi. Istaknuo je i kako se gospodarski oporavak počeo ubrzavati ali neravnomjerno, a nezaposlenost je još previsoka. Apelirao je na snažnije korištenje unutarnjeg tržišta i manju birokraciju te pozvao zemlje EU-a da pokažu solidarnost u rješavanju europskih gospodarskih problema iduće godine. “Ili ćemo plivati zajedno, ili tonuti zasebno”, rekao je. Zatvoren Twinning light projekt U organizaciji Ministarstva financija i Delegacije EU-a održana je svečanost zatvaranja Twinning light projekta Daljnje jačanje i poboljšanje unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru u Republici Hrvatskoj financiranog u sklopu Programa Ipa 2007. Cilj ovog projekta s proračunom od 250.000 eura je unaprijediti sustav unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru. Rast češkog BDP-a Češki BDP zabilježio je u drugom kvartalu rast od 2,4 posto na godišnjoj razini, što je 0,2 posto više od preliminarnih procjena i najviše u posljednje dvije godine, pokazuju podaci praškog statističkog ureda, javlja portal Banka. Istodobno, mađarski je BDP u drugom kvartalu zabilježio rast od 0,6 posto što predstavlja istu stopu rasta kao i u prvom tromjesečju.

20 MERIDIJANI

( na 18. mjestu nalazi se Agrokor

Privredni vjesnik Broj 3643, 13. rujna 2010.

( među 10

najjačih banka u regiji je i Zaba

Pada BDP, rastu tvrtke

Stabilna kuna stvara iluziju regionalnog uspjeha Udio hrvatskih tvrtki relativno je skroman, ali ako ga stavimo u kontekst uže regije, Slovenija ima samo dvije tvrtke više na rang-ljestvici, dok se iz Srbije na listu plasiralo 12 kompanija, a iz BiH samo jedna Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ralo 12 kompanija. Iz susjedne Bosne i Hercegovine ove godine se, po prvi put, uspjela plasirati jedna tvrtka, Elektroprivreda BiH, ali i to se može uglavnom objasniti stabilnošću valute, s obzirom na to da je konvertibilna marka vezana uz euro.

rvatska je jedina zemlja Srednje Europe u kojoj se i ove godine, druge zaredom, predviđa pad bruto domaćeg proizvoda. Ipak, velike hrvatske kompanije u usporedbi sa srednjoeuropskim konkurentima napreduju, barem kad se računaju ukupni prihodi izraženi u eurima. Naoko zbunjujuća, kontradikcija je zapravo lako objašnjiva: hrvatska je valuta stabilna prema euru, dok se ostale srednjoeuropske valute uglavnom znatno oslabile, što je prihode njihovih tvrtki

Na listi 500 najvećih tvrtki u Srednjoj Europi je i 16 hrvatskih poduzeća izražene u eurima dodatno smanjilo. Na ovogodišnjoj listi 500 najvećih tvrtki u Srednjoj Europi, koju je prošloga tjedna objavila konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte, nalazi se 16 hrvatskih tvrtki, pet više nego lani. Kao i prošle godine, najbolje plasiran je Agrokor, na 18. mjestu, što je za sedam mjesta bolje nego lani. Zagrebačka banka probila se među 10 najjačih banaka regije, dok je od osiguravatelja na najvišem mjestu Croatia osiguranje. Deloitte je listu kreirao prema ukupnom pri-

hodu od prodaje koji su tvrtke ostvarile tijekom prošle godine. Poljaci dominiraju Kao i prijašnjih godina, prvo mjesto i dalje čvrsto drži poljska naftna kompanija PKN Orlen s prihodom većim od 15,5 milijardi eura. Slijede mađarska naftna kompanija MOL te češki proizvođač i distributer električne energije ČEZ. Ukupni prihod koji su prošle godine ostvarile najveće srednjoeuropske tvrtke, izražen u eurima, smanjio se za 21 posto u usporedbi sa 2008. godinom. Direktor u Odjelu za financijsko savjetovanje Deloittea Ivica Krešić objašnjava taj pad kao posljedicu globalne financijske krize, ali i deprecijacije lokalnih valuta u odnosu na euro. Tako je prošle godine od 500 najvećih tvrt-

ki njih samo 90 zabilježilo porast prihoda, izraženo u eurima. Najveći broj tvrtki na Deloitteovoj regionalnoj ljestvici dolazi iz sektora robe široke potrošnje. Taj sektor, osobito dio koji se bavi prodajom hrane i pića, i inače zadnji osjeća posljedice recesije i najdulje održava dostignute prihode. Međutim, gledano prema prihodima od prodaje, najveće su kompanije iz sektora energetike, koje čine čak 38 posto ukupnih prihoda 500 najvećih tvrtki. Sve to unatoč osjetnom padu prihoda (između 20 i 30 posto) kompanija koje se bave distribucijom nafte i plina u regiji, što je ponajviše posljedica pada prosječnih cijena tih energenata u 2009. U Deloitteu procjenjuju da će se proizvodni sektor u regiji početi po-

lagano oporavljati od ekonomske krize prema kraju ove i tijekom sljedeće godine. Ritam oporavka uvelike ovisi o razvoju stanja u velikim zemljama EU-a, što posebno vrijedi za Hrvatsku, kao malo otvoreno gospodarstvo. T-HT najprofitabilniji Gledajući po zemljama, najveći broj tvrtki na listi, njih čak 181, dolazi iz Poljske, a slijede Češka, Mađarska i Ukrajina. Hrvatske tvrtke na listi dolaze uglavnom iz sektora robe široke potrošnje, energetike i telekomunikacija, dok je Končar jedina tvrtka iz proizvodnog sektora koja se na temelju prihoda od prodaje plasirala na listu vodećih u regiji. Vodeće mjesto među hrvatskim tvrtkama zadržao je koncern Agrokor, koji je u 2009. godi-

ni ostvario prihod od 3,6 milijardi eura. Slijedi Ina Grupa na 32. mjestu, HEP Grupa (76.), Konzum (80.), HT Grupa (119.), Pliva (274.), Zagrebački holding (287.), HEPProizvodnja (327.), HEPOperator (352.), potom VIPnet (356.), Podravka (359.), Hrvatske željeznice (376.), Vindija (457.), Adris (458.), Tisak (478.) i Končar (485.). Kada bi se tvrtke rangirale po dobiti umjesto po prihodima, prednjačila bi T-HT Grupa, daleko najprofitabilnija od svih hrvatskih tvrtki. Udio hrvatskih tvrtki na srednjoeuropskoj rangljestvici relativno je skroman, ali ako ga stavimo u kontekst uže regije, zemalja s kojima se Hrvatska može uspoređivati, Slovenija ima samo dvije tvrtke više na rang-ljestvici, dok se iz Srbije na listu plasi-

Zaba među prvih 10 Osim liste 500 najvećih tvrtki, Deloitte je kreirao i rang-ljestvice 50 najvećih banaka i osiguravateljskih tvrtki. Mađarski OTP, koji je prošle godine predvodio listu najvećih banaka, ove je godine prepustio vodeće mjesto poljskoj banci PKO BP. Među osiguravateljima nije bilo promjena na vodećoj poziciji, pa listu i dalje predvodi poljska osiguravateljska tvrtka PZU. Među hrvatskim bankama i dalje je vodeća Zagrebačka banka, koja se čak uspjela plasirati među 10 vodećih banaka u Srednjoj Europi. Od ostalih banaka tu su još PBZ (22. mjesto), Erste Croatia (34.), Raiffeisen Croatia (43.) i Hypo Croatia (48.). Broj osiguravateljskih tvrtki iz Hrvatske na rang-ljestvici ostaje nepromijenjen. Najbolji plasman i dalje ima Croatia osiguranje, koje se nalazi na 15. mjestu regionalne ljestvice, a slijede ga Euroherc (45. mjesto) i Allianz (48.). Unatoč negativnim makroekonomskim kretanjima, financijski sektor Srednje Europe uspio je ostvariti rast ukupne aktive, a većim dijelom i profitabilnost.

www.privredni.hr Broj 3643, 13. rujna 2010.

( 73 %

POGLED U SVIJET

prodaje otpada na televizore

ISTRAŽIVANJE GfK-a

Guverneri i ministri dr. Uroš Dujšin

I skuplje ako je kvalitetno Prodaja potrošačke elektronike je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci na godišnjoj razini porasla 4,6 posto

uropsko tržište potrošačke elektronike pokazuje uzlazni trend. Prodaja je u prvih šest mjeseci u usporedbi s istim razdobljem prošle godine rasla po sto-

EK priprema uvođenje energetskih naljepnica za televizore pi od 4,6 posto. Potrošači su spremni kupovati nove proizvode iz ove kategorije i za to izdvajati više novca ako se radi o tehnički usavršenim inačicama. Dakle, onima koje imaju kvalitetniju sliku i zvuk, ali i koje imaju prihvatljiva dizajnerska rješenja. Bazirano na ovim rezultatima GfK-ova istraživanja Retail and Technology, može se zaključiti kako se sličan umjeren rast može očekivati i u drugoj polovini godine. U tom rastu prodaje na europskoj razini prednjače Njemačka, skandinavske zemlje, Italija i Španjolska. Nešto slabiji rast pokazuju Fran-

cuska i Velika Britanija. Promatrajući regionalno, rast prodaje elektroničke opreme bilježi se i u Zapadnoj te Istočnoj Europi. Televizori, televizori U ovom segmentu zapaženi rast imaju televizori jer oko 73 posto ukupne prodaje potrošačke elektronike otpada upravo na njih. Dobroj prodaji televizora svakako je pridonijelo i održavanje Svjetskog nogometnog prvenstva u Južnoj Africi kada su potrošači najčešće tražili ekrane veličine 94 centimetara (37 inča). Ukupno gledajući, najpopularnija kategorija ipak su bili televizori veličine ekrana 81 centimetra (32 inča). Televizori s LCD tehnologijom dominiraju te čine oko 86 posto prodaje televizora, a potrošači su za njih prosječno spremni izdvojiti oko 540 eura. Analiza pokazuje kako raste važnost spajanja televizora i interneta. Nova tehnologija poput ravnih ekrana s LED osvjetljenjem, koji čine 22 posto udjela u prodaji,

te televizijski uređaji koji imaju ugrađen hard disk snimač, čija je prodaja rasla za 15 posto, pridonose rastu prosječnih cijena ovih uređaja. S druge pak strane, prodaja prijenosnih audioproizvoda i navigacijskih uređaja stagnira. Za razliku od televizora u Zapadnoj Europi, tržište DVD uređaja palo je za 10 posto. Međutim, stanje se ipak stabilizira kao rezultat pozitivnog trenda blu-ray tržišta. Naime, blu-ray uređaji čine oko trećine prodaje ukupnog DVD tržišta, a predviđa se kako će njihova ukupna prodaja u ovoj godini biti na razini od oko 3,8 milijuna primjeraka čija je prosječna cijena u lipnju iznosila oko 179 eura. Inače, potrošači u Europi sve su više usmjereni i na energetsku učinkovitost uređaja. Stoga, Europska komisija priprema uvođenje energetskih naljepnica za televizore najkasnije u 2011. godini. Jer, ovisno o veličini ekrana, i televizori mogu donijeti značajne energetske uštede. (B.O.)

skre koje bi u hrvatskim raspravama o ekonomskoj politici znale poletjeti između HNB-a i Ministarstva financija dokazuju da su guverner Rohatinski i ministar Šuker u velikom i dobrom društvu. U mnogim su zemljama primjerice čelnici središnjih banaka počeli sve više ulaziti u domenu fiskalne politike kupujući državne obveznice novcem iz emisije. To im je bio jedini način da takvim “kvantitativnim olakšanjem” (quantitative easing, QE) dodatno potaknu privrednu aktivnost u vrijeme kada su kamatne stope već blizu ništice.

No to izgleda kao ugovor s đavlom. “Otkako su središnji bankari postali neovisniji, svoje mjere sve više zasnivaju na rigoroznoj ekonomskoj analizi. Fiskalna politika je, naprotiv, duboko politizirana, s nasumičnim metodama i s malobrojnim ili nikakvim ciljevima”, upozorava Eric Leeper sa Sveučilišta u Indiani. Nama je to nekako poznato… Ne ide na silu Mudra monetarna politika nastoji održati stabilne cijene, dok razborita fiskalna politika nastoji stabilizirati državni dug. Ta podjela rada je, međutim, vjerodostojna samo tako

dugo dok javnost vjeruje da će, nakon što napravi velik deficit, vlada povećati poreze ili dovoljno smanjiti izdatke da održi kontrolu nad veličinom duga. Ali ako dug naraste toliko da nije vjerojatno kako to vlada može učiniti, javnost će pretpostaviti da će središnja banka obezvrijediti dug inflacijom štampajući novac. No sada se događa da zaduženje raste, a u Americi i Europi očekivane stope inflacije padaju. Kao svojedobno u Japanu. Fiskalna restriktivnost ostavlja političare bez snažnog lijeka protiv deflacije, odnosno istodobne monetarne i fiskalne ekspanzije. No emisija milijardi iz rezervi i spuštanje kamat-

nih stopa do nule ne može prisiliti banke da odobravaju kredite ni poduzeća i kućanstva da ih uzimaju. “Konja možete dovesti do pojila, ali ga ne možete prisiliti da pije”, rekao je svojedobno njemački ministar Karl Schiller. Početkom stoljeća Bank of Japan je pet godina provodio QE, no to nije imalo gotovo nikakva utjecaja na inflaciju i nezaposlenost. Potkraj 2008. FED je otkupio hipotekarnih obveznica u iznosu od 1750 milijardi dolara, a prodaja stanova i dalje je nikakva, pa je i oporavak anemičan. No ako QE ne može sam po sebi povećati privatnu potražnju, to može

učiniti država zadužujući se ili smanjujući poreze financirajući javne radove ili povećavajući izdatke za socijalu. QE sprječava da to novo zaduženje poveća dugoročne kamatne stope. Ta je kombinacija djelovala u Americi za vrijeme Drugog svjetskog rata: od početka 1942. FED je kupovao sve vrste obveznica kako bi održao kamatne stope ispod određenog limita, a uslijed mobilizacije nezaposlenost je sa 15 pala na samo dva posto. No stabilnost cijena bilo je moguće održati putem kontrole nadnice i cijena. Režim ratnih financija Može li se obnoviti ovaj režim ratnih financija? Leeper smatra da može ako se osnuju fiskalne institucije koje djeluju rigorozno i neovisno poput središnjih banaka – kako su to donekle učinile Švedska, Čile, Mađarska i Novi Zeland. To, međutim, nije lak zadatak, upozorava Economist. Dovoljno je pogledati kako su često zemlje članice eurozone prekršile pravila Pakta o stabilnosti i rastu. No ako bi jedna fiskalna institucija mogla pomoći vladama da se vje-

Mudra monetarna politika nastoji održati stabilne cijene, dok razborita fiskalna politika nastoji stabilizirati državni dug rodostojno obvežu da će do određenog roka održati odnos razine zaduženosti prema BDP-u, mogla bi kombinirati stimulativnu politiku danas s restriktivnom politikom sutra. To bi mu nekako došlo kao fiskalna odgovornost, pa tada više ne bi frcale iskre između guvernera i ministara.

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti šern (Slovenska industrija čelika) te Boštjan Šifrar (Sibo G).

FBiH: Sustav za kontrolu benzinskih crpki U ministarstvu trgovine FBiH sa sjedištem u Mostaru u rad je pušten informacijski sustav za praćenje prometa naftom i naftnim derivatima na benzinskim crpkama u Federaciji BiH, što je jedinstven projekt u regiji. Cilj mu je sprječavanje sive ekonomije i osiguranje kontrole kvalitete goriva. Od 650 benzinski crpki u FBiH samo njih 250 u cijelosti ispunjava uvjete za kontrolu na osnovi ugrađenih sustava za automatsku regulaciju. Vlasnicima preostalih crpki ostavljen je rok da potrebne uvjete ispune do kraja godine. Iz ministarstva su najavili i uspostavljanje sustava kontrole praćenja 1050 cisterni koje prevoze naftne derivate u FBiH. Na isti način u kontrolu bi se uključili i naftni terminali u Pločama. Stojan Binder, novi predsjednik GZS-a

Skupština Gospodarske zbornice Slovenije za novog predsjednika izabrala je Stojana Bindera, direktora tvrtke Sinet, koji je prije toga dugo godina obnašao dužnost direktora Steklarne Hrastnik. Na novoj funkciji Binder će zamijeniti Zdenka Pavčeka koji se morao povući s položaja zbog prigovora da poduzeća iz skupine Viator-Vektor, što ih vodi, ne plaćaju doprinose za svoje radnike, također i da duguju članarinu Gospodarskoj zbornici Slovenije. Za položaj predsjednika GZS-a još su se natjecala tri kandidata: Andrej Mate (Inles), Vasilij Pre-

Tri milijuna KM od poreza Uprava za indirektno oporezivanje BiH priopćila je da je u osam mjeseci ove godine prikupljeno i korisnicima prihoda s jedinstvenog računa te institucije raspoređeno tri milijarde konvertibilnih maraka (KM) od indirektnih poreza i 80 milijuna KM od posebne cestarine za izgradnju autocesta, što je za 322 milijuna KM više nego u istom vremenu lani. Za financiranje državnih institucija od

ukupnog prihoda usmjereno je 455 milijuna KM, Federaciji BiH milijarda i 637 milijuna KM te 42 milijuna KM od cestarina, što je za 10 posto više nego u osam mjeseci prošle godine, Republici Srpskoj dodijeljeno je 815 milijuna KM i 28 milijuna KM od cestarina, što je 11 posto više, a Distriktu Brčko 90 milijuna KM i 1,5 milijuna KM od cestarina, što je za devet posto više. Hrvatska najveći inozemni investitor Prošle godine u BiH je, prema podacima Centralne banke BiH, zabilježen iznimno niski priljev izravnih inozemnih ulaganja u iznosu od 346 milijuna konvertibilnih maraka (KM), što predstavlja 1,4 posto BDP-a. Najveći neto priljev ulaganja bio je iz Hrvatske - 141 milijun KM, a potom Rusije 129 milijuna KM. Najviše je uloženo u sektor trgovine i u prerađivačku industriju, oko 170 milijuna KM. Svjetska financijska kriza negativno je utjecala na sektor financijskog posredovanja, što se odrazilo na negativnim vrijednostima izravnih ulaganja, odnosno odljeva, u iznosu od minus 91 milijun KM, stoji u priopćenju CB-a BiH.

Privredni vjesnik Broj 3643, 13. rujna 2010.

( 28.000 radnika

dobilo otkaze u Federaciji BiH od početka 2010.

Bosnu i Hercegovinu čeka vruća jesen radničkog nezadovoljstva

Radili kao konji, živjeli kao psi Ulje na radničko nezadovoljstvo, ali i na odnose sa Slovenijom, dolili su slovenski poduzetnici koji su zbog tamošnje krize vratili u BiH oko 20.000 radnika Zdravko Latal latal@privredni.hr

indikati upozoravaju da Bosni i Hercegovini prijeti vruća jesen i to prije, ali pogotovo nakon općih izbora 3. listopada. Radničkom strpljenju došao je kraj, njihova egzistencija je ugrožena, iako službeni podaci ukazuju na blagi gospodarski oporavak. Mnogo je više onih koji dobivaju otkaze nego sretnika s novim radnim knjižicama. Prema podacima entitetskih zavoda za zapošljavanje, od početka godine do sada u Federaciji BiH je 28.000 radnika dobilo otkaze, a u srpskom entitetu 24.000. Krajnje je neizvjesna sudbina i oko 1900 radnika drvnog kombinata Krivaja iz Zavidovića jer još nije poznato hoće li tvrtka otići u stečaj i svi radnici dobiti otkaze ili će se njen rad obnoviti. Hale tog kombinata su zaključane i puste. Ništa bolje, ako ne i gore, stanje je sa 1000 radnika velikokladuškog Agrokomerca. Nekoliko stotina radnika GP-a Hidrogradnja iz Sarajeva, koji su do rata gra-

dili velike hidrocentrale i brane, mjesecima nisu dobili plaću i štrajkaju. Jedinu šansu za preživljavanje vide u tome da u konzorciju bosanskohercego-

Građevinari iz BiH koji su radili u Sloveniji tvrde da su bili grubo eksploatirani vačkih kompanija dobiju posao na izgradnji jedne dionice autoceste koridorom V.c te da u konzorciju s Energoinvestom započnu gradnju HE Vranduk. Slovenske tvrtke na udaru kritika Ulje na radničko nezadovoljstvo, ali i na odnose sa Slovenijom, dolili su slovenski poduzetnici koji su zbog tamošnje krize vratili u BiH oko 20.000 radnika. Nezadovoljstvo je kulminiralo, ne samo zbog otkaza, nego još više zbog neisplaćenih zarada. Slovenske tvrtke su veoma često predmet oštrih kritika bosanskih medija zbog nepodmirivanja obveza prema bosanskohercegovačkim podizvo-

đačima na izgradnji prometnica u BiH, što opet uzrokuje rad bez plaća. Građevinari iz BiH koji su radili u Sloveniji tvrde da su bili grubo eksploatirani, ponajprije kad je riječ o malim privatnim poduzetnicima. “Radili smo po 300 sati mjesečno, radili smo kao konji, a živjeli kao psi”, požalili su se obespravljeni radnici. U njihovu zaštitu stali su slovenski sindikati, te udruge građana Pokret IWW i socijalni centar ROG, koji su zamjerili vlastima dviju zemalja što brže i efikasnije ne rješavaju probleme tih ljudi. Neopravdano se odugovlači s pregovorima o izmjenama Sporazuma o socijalnom osiguranju između dvije zemlje. Također, nedopustivo je što inspekcije u Sloveniji dopuštaju niski standard u kojima žive bosanskohercegovački radnici. Slovenija je bez svake sumnje jedan od najvećih inozemnih investitora u Bosni i Hercegovini. Pa ipak, pozicija i popularnost slovenskog gospodarstva blijedi. Ugled je dodatno ugrožen zbog spora teš-

kog oko 300 milijuna dolara stare devizne štednje koju građani BiH već 15 godina ne mogu naplatiti od Ljubljanske banke i njenog pravnog sljednika. Tihi bojkot slovenskih proizvoda Zbog svega toga slovenski proizvodi se tiho bojkotiraju. Slovenski premijer Borut Pahor i njegov bosanski kolega Nikola Špirić prilikom posljednjeg razgovora u Banjoj Luci spomenuli su probleme obespravljenih bosanskohercegovačkih radnika i deviznih štediša u Sloveniji, ali dalje od toga se nije otišlo niti je priopćeno što se misli napraviti u rješavanju sporova koji štete dvjema državama, posebice slovenskom izvozu u BiH. U proteklih 10 godina Slovenija je s drugog mjesta po vrijednosti vanjskotrgovinskog prometa s BiH pala na šesto, a u proteklih šest mjeseci slovenski izvoz u BiH je pao za 1,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje i iznosio je 254 milijuna dolara, dok je uvoz iz BiH povećan za 36,6 posto i vrijedio je 200 milijuna dolara.

www.privredni.hr Broj 3643, 13. rujna 2010.

( 1991. nastao Holding SŽ

*vijesti

od ljubljanske podružnice Jugoslavenskih željeznica

Slovenska prometno-logistička povezivanja

Zagonetna misija Hartmuta Mehdorna U Sloveniji žele u novi holding uvezati Slovenske željeznice, Intereuropu i Luku Koper. Još da je znati čija će u konačnici biti takva holdinška tvorevina Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

vaj tjedan kada se na Brdu pri Kranju zaključi dugo i pomno pripremana Nacionalna konferencija o pozicioniranju slovenske transportne logistike u Europi, saznat će se nešto više o vjerojatnom smjeru buduće rehabilitacije Slovenskih željeznica. Mnoge u Sloveniji itekako zanima ide li taj prijevoznik u sanaciju osovljen na vlastite noge ili će ovaj put dobiti “štake” - Intereuropu pod jedan i Luku Koper pod drugi rameni zglob. Organizatori Nacionalne konferencije u ambijentu bivše podalpske rezidencije Karađorđevića zagovarat će kapital-

Slovenci strahuju da Njemačka želi ovladati prometnim koridorima u smjeru jugoistoka Europe

sko cementiranje prometno-logističkog holdinga, unatoč oštrom protivljenju cijele priobalne regije koja ne može zamisliti svoje dvije tvrtke, etabliranu Luku i internacionaliziranu Intereuropu, u braku s vremešnom željeznicom koju opterećuje nezgodan višak (3000 zaposlenih) i nezgodan manjak (roba i putnika). Još je nezgodnije što je cijela holdinška koncepcija plod intenzivne

suradnje prometnog ministra Patricka Vlačiča i “savjetnika” iz Njemačke Hartmuta Mehdorna. Velika igra oko male sanacije Nesporni stručnjak koji je željeznom rukom uspješno vodio Njemačke željeznice (s čak milijardu eura godišnje dobiti) uvjerio je sugovornike sa slovenske strane, ministra Vlačiča i premijera Pahora, da Slovenske željeznice, kakve su danas, same nemaju što tražiti na europskim prometnim koridorima. Željeznica tek u sinergiji s Lukom i Intereuropom može dati novu vrijednost respektabilnu i za šire prometne tijekove. Kopar i cijela priobalna regija, međutim,

krajnje su nepovjerljivi prema misiji Mehdorna koji sve učestalije boravi u Ljubljani, kako je sam jednom rekao – samo uz povrat putnih troškova. “Netko ipak Mehdor-

na plaća”, sumnjičavo su zaključili sindikalni vođe u Kopru. “Ako savjetnika ne plaća Pahor, zacijelo ga plaća Angela Merkel”, dosjetili su se obalni sindikalci, nalazeći niz indicija za tvrdnju da se u pozadini male sanacije vodi velika igra. Prigovor iz Kopra pojednostavljeno ide sljedećim kolosijekom: Njemačka želi ovladati prometnim koridorima u smjeru jugoistoka Europe. U tim planovima važno mjesto ima Intereuropa s razgranatom logističkom mrežom na Balkanu. Važna je i Luka Koper, a kako se cijela operacija izvodi na V. i X. koridoru, važne su i Slovenske željeznice. I ne samo slovenske! Već je u osnivanju i zajedničko poduzeće koje će u ime željezničkih poduzeća u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji operirati na X. koridoru. Stiže Angela Merkel Bruno Korelič koji je vodio Luku Koper 22 godi-

Što će reći EU Slovenskom gospodarstvu ne treba monopolizacija, tvrdi Bruno Korelič, uz napomenu da ga posebno zanima kako će EU prihvatiti novi holding s obzirom na to da Slovenske željeznice u novom obliku organiziranosti mogu reći konkurentima na V. koridoru - to je naše lovište i tu nemate što tražiti. “To nije koncept EU-a, slobodnog tržišta i slobodnog pristupa infrastrukturi”, odrješit je Bruno Korelič. On smatra da najprije valja financijski sanirati tvrtke u gubicima (SŽ i Intereuropu) te pričekati dok se i Luka Koper ne oporavi od promašenih investicija bivše uprave. Dođe li SŽ pod okrilje DBa, Korelič je uvjeren da će upravljači iz Njemačke prvo otpustiti 3000 prekobrojno zaposlenih na željeznici u Sloveniji. “Zašto takvo neizbježno čišćenje izbjegava provesti slovenska vlada”, pita Korelič i istodobno odgovara: “Plaši se sindikata”.

ne, dakle u vrijeme njenog najvećeg uspona, izrekao je ovih dana niz provokativnih pitanja. Rekao je da Luka, Intereuropa i SŽ godinama poslovno surađuju, da mogu i dalje surađivati i da im za to ne treba holdinška kapa. Korelič tvrdi da sam holding ne znači još ništa. Naime, slovensko gospodarstvo ima malo prekooceanskog prometa – nešto kontejnera u izvozu i malo ugljena u uvozu. Integracija Luke, Željeznice i logističke djelatnosti besmislena je za Sloveniju u takvim okolnostima, ali ima itekako smisla ako se nova integristička tvorevina preda onome tko već pruža takve usluge na europskom i prekooceanskim tržištima. Ne iznenađuje stoga logično pitanje kojim je u jednom razgovoru Bruno Korelič iznenadio Hartmuta Mehdorna. Slovenski lučki znalac izravno je pitao Pahorovog savjetnika što je sljedeći korak. “Prelazi li budući holding pod kapu Njemačkih željeznica?” Odgovor na to pitanje može se i ne dobiti od sudionika Nacionalne prometne konferencije u Brdu pri Kranju. No, ove jeseni u Sloveniju dolazi i Angela Merkel. Tada će se vidjeti je li prometnologistički holding politički projekt premijera Boruta Pahora i kancelarke Angele Merkel ili se prometna ženidba forsira iz Slovenskih željeznica, iz tvrtke u ozbiljnim poteškoćama za koju kažu da kipi od želje voziti veliku holdinšku lokomotivu.

Mercator: milijardu eura neto duga Slovenski Mercator, nazočan i na sedam stranih tržišta (prvi trgovac u Crnoj Gori te drugi u Hrvatskoj i Srbiji), ima problema s financiranjem dugova. Neto financijski dug, naime, dosegao je milijardu eura. Predsjednik Uprave Žiga Debeljak naznačio je i moguće pravce rješenja problema. Mercator upravlja sa 1,5 milijuna bruto četvornih metara nekretnina od čega su 1,2 milijuna metara u njegovom vlasništvu. Ove jeseni uprava će angažirati međunarodne savjetnike kako bi uz njihovu pomoć “vrjednovala moguće pristupe u prodaji nekretnina”. Debeljak je objasnio kako Mercator neće monetarizirati cjelokupan portfelj. U prvoj fazi monetarizirat će nekretnina za najmanje pola milijarde eura, dakle, ne više od trećine ukupne vrijednosti. Dio tako prikupljenog novca preusmjerit će se u pokriće duga, a dio u nove akvizicije. Prigovor trgovcima da uzimaju previše

U krškom Evrosadu prošli tjedan otvoren je sortirno-pakirni centar u kojem se u sat vremena može sortirati 10 tona voća, a zapakirati na sve poznate načine čak 16 tona. Na prigodnoj svečanosti slovenski voćari požalili su se ministru poljoprivrede Dejanu Židanu na nepremostive poteškoće s birokracijom. Da bi postavili sustav navodnjavanja u svoje nasade, voćari moraju sufinancirati izradu studije o utjecaju na okoliš čiji troškovi i do tri puta premašuju cijenu samog sustava. Voćari su se također potužili na trgovce rekavši da su se razbahatili, da uzimaju previše, jednako kao i država.

24 STIL

Privredni vjesnik Broj 3643, 13. rujna 2010.

“ Nacionalni klub sporog turizma provoditelj je međunarodnog

manifesta sporog turizma i zastupa Hrvatsku u svjetskim mrežama.”

Ana Radman, predsjednica Kluba sporog turizma - turističkog klastera iz Velike Gorice

*vijesti

Povezivanje tradicionalnog i urbanog

The Best in Heritage u Dubrovniku Međunarodni kulturni događaj The Best in Heritage održat će se od 23. do 25. rujna u Dubrovniku. Riječ je o međunarodnoj godišnjoj smotri nagrađenih muzejskih, baštinskih i konzervatorskih projekata iz Europe i svijeta. Novi koncept prodaje Tvrtka Falkensteiner Hotels&Residences Punta Skala predstavila je proteklog tjedna u Zagrebu inovativni koncept prodaje Senia apartmana smještenih nedaleko od Zadra. Premium Living koncept nudi apartmane visoke kategorije, a njiho-

Dosta nam je brzine! Hoćemo uživati polako... Kao protuteža masovnom turizmu, prije dvije godine u Hrvatskoj se pojavio novi oblik turizma tzv. spori turizam, koji zagovara i promovira povratak konceptu “sporog života”

vi budući vlasnici moći će uživati u wellnessu i gastronomskim uslugama dvaju Falkensteiner hotela te velikog SPA centra. Imat će na raspolaganju privatnog manadžera, 24-satnu recepciju, uslugu čuvanja djece, sportske tečajeve, fitness programe... U prodaji je 187 Senia apartmana (od 50 do 135 četvornih metara), a svi apartmani imaju pogled na more. Amerikanci žele odmarati u Hrvatskoj Međunarodna mreža turističke grupacije adriatica. net, točnije njene tvrtke članice Kompas Holidaysa, nedavno je na američkom tržištu ponudila osmodnevno putovanje po Hrvatskoj koje uključuje posjete Zagrebu, Splitu, Opatiji, Dubrovniku i Istri. Program je naišao na veliki interes Amerikanaca, pa je već popunjena prva skupina od više od stotinjak turista koja će u Hrvatsku doći početkom listopada. Preostali dolasci realizirat će se tijekom zimskog razdoblja.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

uvremene turiste sve manje zanima masovni turizam jer se odmor u takvom obliku ne tretira kao “doživljaj”, a upravo je to ono što turisti žele osjetiti i duboko proživjeti. Stoga se kao protuteža masovnom turizmu prije dvije godine i u Hrvatskoj (nakon što je taj trend započeo u Italiji) pojavio novi oblik turizma - tzv. spori turizam koji promovira povratak konceptu “sporog života” kao životnog stila. Jež kao simbol Takav oblik turizma predviđa i “polaganu turističku konzumaciju”, pri čemu je turistu omogućeno da u miru uživa u svakom, pa i u najmanje istraženom kutku neke destinacije. Na spore turističke ture najviše odlaze turisti zasićeni uniformiranim turističkim aranžmanima, koji žele samostalno istraživati i upoznati neko mjesto ili područje. Prvi Slow Tourism Club osnovan je 2007. godine u

Italiji tijekom uvođenja europskog prekograničnog projekta Rural Fairs s partnerima iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Italije. “Partneri iz tih zemalja željeli su odrediti zajedničke ciljeve usmjerene prema promociji lokalnih sajmova, običaja, tradicionalnih proizvoda i rukotvorina. Uz to, motive na kojima se uobičajeno temelji klasični kontinentalni turizam saželi su u nekonvencionalni pristup turističkoj konzumaciji temeljenoj na sporom načinu života kao protuteži brzom i urbanom stilu života”, kaže Ana Radman, predsjednica Kluba sporog turizma - turističkog klastera iz Velike Gorice. Taj klub, objaš-

njava, osnovala je tvrtka VG Poduzetnički centar u suradnji s Turističkom zajednicom Velike Gorice, lokalnim muzejom, kulturno-umjetničkim društvima i nekolicinom aktivnih građana sredinom rujna 2008. u Velikoj Gorici. Nacionalni klub sporog turizma, dodaje Ana Radman, provoditelj je međunarodnog manifesta tog novog oblika turizma i njegovog brenda, a koristi i njegov logotip - simbol ježa koji koriste članovi međunarodne mreže incijative sporog turizma. Klub zastupa Hrvatsku u međunarodnim aktivnostima i mrežama sporog turizma. Klub se bavi promocijom manje posjećenih ali jed-

Gosti sami kreiraju svoje aranžmane Turisti koji vole spori turizam obilaze manje poznate lokalitete, a i odluku o duljini boravka na nekom odredištu donose sami ovisno o tome u kojoj se mjeri žele prepustiti novom iskustvu. Odmor gosti kreiraju prema svojim željama, ali pritom moraju paziti da ne narušavaju običaje i način života u lokalnoj zajednici.

nako vrijednih destinacija poput poznatih turističkih lokaliteta na području Velike Gorice i Turopolja. Potreban je avanturistički duh Njegovi članovi ujedno podižu svijest o individualnoj odgovornosti turista u zaštiti okoliša. Klub surađuje sa zagrebačkom turističkom agencijom Scrinium koja je u suradnji s Turističkom zajednicom Velike Gorice razvila niz “sporih” ruta po Turopolju u okviru šest programa pod zajedničkim nazivom Skitnje po Turopolju. Neki od njih su Lepi Juro kres nalaže jurjevski običaji Turopolja, Dobro jutro tomu stanu, toga stana gospodaru - obilazak turopoljskih sela Mraclin, Buševec, Vukovina i Staro Čiče te Pri hrastu naših frajlica - obilazak Vukomeričkih Gorica. Takve turističke aranžmane za sada koriste uglavnom individualni gosti iz Zagreba, ali se u sljedećem

razdoblju očekuje dolazak organiziranih grupa i iz ostalih gradova. Kako bi turisti došli do željenog odredišta, odnedavno mogu koristiti elektronski putni vodič.

Klub sporog turizma bavi se promocijom manje posjećenih ali jednako vrijednih destinacija “Osim sasvim malo avanturističkog duha, za korištenje virtualnog vodiča potreban je GPS uređaj za jednostavan obilazak drvenih kapela, izletišta ili gastronomskih objekata. Uz koordinate i upute kako stići do nekog od tih odredišta, vodič je opremljen audiomaterijalima na hrvatskom i engleskom jeziku te je stoga pogodan i za inozemne turiste”, rekla je Ana Radman. Sve informacije o putnom vodiču mogu se dobiti u Klubu sporog turizma.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3643, 13. rujna 2010.

( 68 minute dnevno anketirani korisnici igraju FarmVille

( 52 minute dnevno troše na igru Mafia Wars

Rastuće sigurnosne prijetnje

GDi Gisdata surađuje s MTS-om

Cyber kriminalci vole igru i druženje

Nove usluge za 16 milijuna pretplatnika

Organizacije trebaju početi raditi na rješavanju ograničenog broja stvari i raditi ih kvalitetno umjesto da pokušavaju sve probleme riješiti odjednom, smatra Goran Peteh Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

vakodnevno povećanje broja korisnika društvenih mreža, sve više uređaja koje je moguće povezati s računalnom mrežom te virtualizacija utječu na sigurnost podataka koji kolaju internetom. Sukladno tomu, sve je više i cyber kriminalaca koji upadaju u mreže tvrtki, kradu poslovne informacije te tako kompanijama nanose goleme financijske štete. Među cyber kriminalcima najopasniju prijetnju predstavljaju teroristi, a ta činjenica zabrinula je i vladu Sjedinjenih Američkih Država koja je nedavno dodijelila i potpore za ispitivanje potencijalnih načina na koje se društvene mreže i druge tehnologije mogu iskoristiti za organiziranje, koordinaciju i poticanje mogućih napada. Novi stari problemi Prema polugodišnjem izvješću tvrtke Cisco o sigurnosti za 2010. godinu, tvrtke moraju promijeniti razmišljanja o sigurnosti kako bi internu mrežu i vitalne korporativne informacije zaštitile od rastućih sigurnosnih prijetnji. Stoga bi trebale redovito provoditi sigurnosne politike prema korisnicima koji pristupaju aplikacijama i podacima na virtualnim sustavima. Zatim, postaviti stroge granice pristupa poslovnim podacima, uvesti formalne korporativne politike za mobilnost i ulagati u alate za upravlja-

nje i praćenje aktivnosti u oblaku (cloud computing). K tomu, trebale bi pružiti zaposlenicima smjernice o korištenju društvenih mreža na radnom mjestu.

Goran Peteh, sistem inženjer u Ciscu Hrvatska, kaže kako se mnoga sigurnosna pitanja smatraju “novim” problemima iako to nisu, a ti se problemi mogu kontrolirati ako se koriste postojeće procedure. “Valja napomenuti da organizacije trebaju početi raditi na rješavanju ograničenog broja stvari i raditi ih kvalitetno umjesto da pokušavaju sve probleme riješiti odjednom. Ažuriranje i krpanje softvera je dobro mjesto za mnoge organizacije kako bi počele s poboljšanjima”, ističe. Peteh naglašava i važnost obrazovanja zaposlenika o sigurnosti i njihovog uključivanja u proces zaštite. “Sigurnost je imovina i na mnogo načina može biti konkurentan alat. Vodeće organizaci-

je ulaganje u sigurnost usklađuju sa svojim poslovnim ciljevima što im omogućuje da se brže prilagode promjenama uvjeta poslovanja, iskoriste

prednosti novih tehnologija i unaprijede iskustvo kupca”, napominje. Ignoriranje pravila tvrtke Među zanimljivostima istraživanja odjela Cisco Security Intelligencea nalaze se i brojke koje pokazuju koliko se koriste društvene mreže i interaktivne računalne igrice na njima. Naime, sedam posto ispitanih korisnika (na globalnoj razini) koji koriste Facebook u prosjeku dnevno troše oko 68 minuta igrajući popularnu interaktivnu igru FarmVille. Druga najpopularnija igra je Mafia Wars s pet posto korisnika, od kojih svaki igrač potroši oko 52 minute na igru dnevno. Slijedi Café World s četiri posto korisnika koji se na

stranici igre zadrže oko 36 minuta. Iako gubitak produktivnosti nije sigurnosna prijetnja, vjeruje se da cyber kriminalci razvijaju načine kako isporučiti maliciozne programe putem ovih igrica. Nadalje, 50 posto ispitanih priznalo je kako najmanje jednom tjedno ignorira pravila tvrtke koja zabranjuju korištenje društvenih medija, dok je 27 posto izjavilo da su promijenili postavke na uređajima u uredu za pristup zabranjenim aplikacijama. No, mora se znati da cyber kriminalci koriste tehnološke inovacije u

Sigurnost je imovina i na mnogo načina može biti konkurentan alat, kaže Peteh svoju korist. Ovome uvelike pogoduje jaz između brzine kojom mogu profitirati od ranjivosti izazvane tehnološkim inovacijama i brzine kojom tvrtke implementiraju napredne tehnologije zaštite svojih mreža. Dok tvrtke odlučuju o tome treba li se usvojiti korištenje društvenog umrežavanja i peer to peer tehnologija razmjene podataka u svakodnevnom poslovanju, cyber kriminalci su među prvima koji ih upotrebljavaju. Ne koriste ih samo za nezakonite radnje nego i za poboljšavanje međusobne komunikacije te povećanje brzine transakcija.

GDi Gisdata, jedna od vodećih tehnoloških tvrtki u regiji i najveća tvrtka za geoinformatiku u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, otpočela je suradnju s ukrajinskom podružnicom MTS-a (Mobile TeleSystems), najveće grupe mobilnih operatora na području Rusije i zemalja u sklopu Zajednice Nezavisnih Država. Putem svoje napredne GDi Convivo divizije za cloud computing usluge, GDi će operatoru MTS osiguravati infrastrukturnu i servisnu podršku za pružanje geoinformacijskih lokacijskih usluga. Time će se MTSovoj bazi većoj od 16 milijuna pretplatnika omogućiti korištenje naprednih mobilnih usluga s dodanom vrijednošću lokacije i primijenjene geoinformatike. Sustav će MTS-ovim privatnim i poslovnim korisnicima omogućiti niz pogodnosti – poput informiranja o lokaciji na kojoj se trenutačno nalaze, o dostupnosti obližnjih potrošačkih i poslovnih usluga, uspostave profesionalnih logističkih sustava za upravljanje mobilnim resursima komercijalnih

tvrtki, ali i hitnih službi poput vatrogastva ili hitne pomoći. MTS je izabrao GDi za partnera u projektu na temelju međunarodnog natječaja koji je operator raspisao nakon završetka ovogodišnje konferencije Mobile World Congress u Barceloni, a suradnja je započeta uz potporu GDijevog švedskog partnera, tvrtke Mobile Arts. Zanimljivo je kako se sustav GDi CANVAS, kojim se u sklopu suradnje koristi MTS, u cijelosti nudi u obliku usluge te se sva nužna hardverska infrastruktura nalazi u GDi-jevom podatkovnom centru u Hrvatskoj. Ipak, kako bi se MTS-u zajamčila što kvalitetnija lokalna potpora, GDi je u skladu sa zahtjevima grupe također otvorio i vlastitu tvrtku u Ukrajini, GDi Systems Kijev. (B.O.)

*vijesti Jači iskorak Samsunga u regiju

svakom tržištu. Osnivanje Samsung Electronics Adriatica također će stvoriti i nova radna mjesta – samo u Zagrebu Samsung ih je otvorio više od 20.

Kompanija Samsung Electronics najavila je otvaranje ureda Samsung Electronics Adriatic koji će voditi poslovanje u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Albaniji te na Kosovu. Ključna promjena u ovom procesu je pokretanje izravne distribucije Samsungovih proizvoda, što su dosad činili lokalni distributeri na

HP predstavio ProLiant MicroServer HP je prošli tjedan predstavio svoj prvi HP ProLiant MicroServer dizajniran tako da tvrtkama s manje od 10 zaposlenih omogućava rast poslovanja uz pouzdanost, učinkovitost i sigurnost koje poslužitelj nudi. Upola je manji i 50 posto tiši od većine servera u tom razredu, a uz to troši manje električne energije.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3643, 13. rujna 2010.

Nove knjige: Daj pet!

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR BLIXA BARGELD EUROPA UNAKRSNO (LITANIJA) V.B.Z.

Blixa Bargeld, ikona njemačke avangardne glazbe, prikazuje često zamoran život glazbenika na turneji praćen boravcima u barovima, restoranima i hotelima čiju gastroenološku ponudu kritizira žarom gastronomada i marom food-critica. Piše i o muzejima, galerijama, klubovima, kolodvorima i aerodromima gdje pronalazi detalje kakvi nam najčešće promiču. Bargeld iznosi intrigantna zapažanja i promišljanja o različitosti europske kulture, ali i o vlastitim bolestima, sumnjama, strahovima i nadama.

PIERRE CLASTRES DRUŠTVO PROTIV DRŽAVE Disput

Riječ je o najslavnijem djelu francuskog antropologa i etnografa u kojem on kritizira i evolucionističku predodžbu prema kojoj je sudbina svih društava to da dosegnu državu i rusoovsku predodžbu o čovjekovu prirodnom stanju nedužnosti (mit o plemenitu divljaku). Clastres predbacuje tradicionalnoj političkoj antropologiji da univerzalizira Weberovu definiciju države, prema kojoj ova ima monopol na legitimnu uporabu sile na danom teritoriju.

RAYMOND BENSON METAL GEAR SOLID Zagrebačka naklada

Bivši vrhunski agent Foxhounda Solid Snake pozvan je iz mirovine kako bi obavio ono u čemu je najbolji - riješio krizu svjetskih razmjera. Ekipa odmetnutih operativaca Foxhounda zauzela je nuklearnu bazu na otoku Shadow Moses na Aleutima. Ako vlada SAD-a ne ispuni njihove zahtjeve, izvršit će nuklearni udar novim tajnim oružjem. Solid Snakeova misija je infiltrirati se u zaštićenu bazu kako bi spasio taoce i uništio superoružje. Ali ništa nije onakvo kakvim se čini.

ROBERTO DE MATTEI DIKTATURA RELATIVIZMA Verbum

Roberto de Mattei progovara o sekularizaciji, diktaturi relativizma, relativizmu u međunarodnim institucijama, perspektivama laicizma i religije u Europi, a sve to podcrtava govorom o značenju, mjestu i ulozi kršćanske odgovornosti. Ukazujući na sve rašireniji relativizam koji nastoji ovladati javnim mnijenjem, autor želi usmjeriti pozornost na kršćanske korijene kao sigurne temelje za gradnju vlastite, ali i zajedničke budućnosti.

JOHN HART NIZ RIJEKU Algoritam

Na telefonski poziv svog najboljeg prijatelja Adam Chase se vraća u rodni Salisbury, gdje ga mnogi još smatraju ubojicom. Ubrzo po njegovu povratku stanovnici počnu pronalaziti leševe. Suočen s jezom koja preplavljuje mjesto, Adam će morati rasplesti mrežu prijevara i nasilja tako strašnu da ju je teško čak i zamisliti. Stare će tajne pritom uskrsnuti, neki životi biti uništeni i ponovno će se pokazati, kao toliko puta u životu, koliko je jaka destruktivna moć obmane i osvete.

Tih osam jednostavnih riječi Knjiga koja se čita u dahu otkriva, među ostalim, kako poslovni solo igrači mogu postati pravi timski igrači te kako se individualne vještine mogu razviti u timske

današnjem vremenu posvemašnjeg egoizma i stava “ja sam najpametniji” upozoriti nekoga da kao solist nema što tražiti u ekipi smatra se gotovo blasfemijom. Jer u timskom radu nema čarolije. No je li baš tako? E nije, tvrde Ken Blanchard, Sheldon Bowles, Don Carew i Eunice Parisi-Carew u knjizi Daj pet! (nakladnik Katarina Zrinski) koja prikazuje moć upravo timskog rada. Okosnicu knjige čini priča o Alanu Fosteru koji, iako je u svojem poslu učinkovit, nerado surađuje sa svojim kolegama na različitim projektima i dobiva otkaz uz šefovo obrazloženje: “Alane, nama trebaju djelatnici koji su učinkoviti, ali istodobno i dobri timski igrači!” Uistinu golema, gorka pilula koja stoji u grlu. Dok se pokušava nositi s time, Foster odvodi svog sina na hokejaški trening gdje mu postaje posvema jasno da ni sinovljevi The Riverbend Warriorsi pojma nemaju o timskom radu. Kada dva istrošena trenera doznaju za njegovu muku, pozivaju ga da im se priključi te ga zaduže za učenje igrača, ali i samoga sebe, značenju timskoga rada. Uz pomoć svoje prijateljice,

bivše trenerice košarkaškog tima koja je osvojila “više naslova prvaka nego itko drugi”, Warriorsi i dakako Foster otkrivaju čaroliju timskoga rada i razlog zbog kojeg osam jednostavnih riječi - NITKO OD NAS NIJE PA M E T N I JI OD SVIH NAS - čini čuda za svaku organizaciju. Ostavite ego sa strane Knjiga koja se čita u dahu otkriva, među ostalim, kako poslovni solo igrači

Ako želite biti dijelom tima za pet, morate biti spremni prihvatiti neke gubitke

mogu postati pravi timski igrači te kako se individualne vještine mogu razviti u timske vještine koje nadilaze, oživljavaju i ojačavaju organizaci-

O autorima Utjecaj Kena Blancharda, jednog od najboljih poslovnih vođa, kao pisca na području menadžmenta je dalekosežan. Njegov Jednominutni menadžer (1982.) napisan u suradnji sa Spencerom Johnsonom prodan je u više od devet milijuna primjerka i preveden na više od 25 jezika. Sheldon Bowles je uspješni poduzetnik, autor uspješnica s ljestvica New York Timesa i Business Weeka te ugledni govornik. Donald K. Carew, jedan od osnivača tvrtke The Ken Blanchard Companies, poznat je i cijenjen pisac, pedagog i savjetnik za organizacijski razvoj koji već više od 35 godina radi za brojne tvrtke. Eunice Parisi-Carew viša je istraživačica u Odjelu za budućnost pri The Ken Blanchard Companiesu. Ima bogato iskustvo u menadžmentu i savjetovanju.

ju čak i nakon što je pojedinac napusti. Osim toga uvijek valja imati na pameti da tri P – Ponovljena Pohvala i Priznanje – mogu pomoći u uzdizanju tima. Također valja naglasiti i kako bi se tamo gdje ima timske čarolije moglo pronaći i osobnih frustracija. Stoga autori poručuju: “Ako želite biti dijelom tima za pet, morate biti spremni prihvatiti neke gubitke. Morate se boriti za svoje ideje. Pokušavati uvjeriti druge. Ako se oni ne mogu ili ne žele prikloniti vašem načinu razmišljanja, vrijeme je da duboko udahnete i zaboravite to. Drugi put, drugi projekt, drugi tim i vaša genijalna ideja možda bude prihvaćena. Ovoga puta pak ostavite svoj ego sa strane i krenite dalje. Naučiti kako odustati od nečega, staviti želje tima na prvo mjesto, osnažujuće je iskustvo koje vodi do najljepšeg od svih iskustava: biti dijelom visoko uspješnog tima za pet.” (V.A.)

www.privredni.hr Broj 3643, 13. rujna 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Proizvodi od kamena

Prodaju se stanovi, tržnica, tovilište, vinograd... Poslovni centar i tržnica, ukupne površine 2098 četvornih metara, u Frankopanskoj 24, u Bjelovaru, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 5.846.629,31 kuna. Ročište za prodaju održat će se 14. rujna u 10 sati pred stečajnim sucem u prostorijama Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 89/ II. (ulična zgrada). Razgledavanje nekretnine i dokumentacije moguće je obaviti uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem pozivom na telefon 01/4818 414 ili mobitel 098/381 750. Kuća, zgrada, dvor, oranica i voćnjak, ukupne površine 5457 četvornih metara, ulica Vladimira Nazora 73, u Slatini, Virovitičko-podravska županija, procijenjene vrijednosti 60.000 kuna. Dražba se održava 14. rujna u 8 sati. Nekretnine se ne mogu prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine. Oranica, ukupne površine 23.419 četvornih metara, u Ljudevit Selu, Daruvar, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 18.383,92 kune. Dražba se održava 14. rujna u 9.30 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, Ulica Stjepana Radića 27. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine. Trosobni stan, ukupne površine 64 četvorna metra, u Zaboku, Krapinsko-zagorska županija,

procijenjene vrijednosti 283.106,16 kuna. Dražba se održava 15. rujna u 8.30 sati na Općinskom sudu u Zaboku, soba 12. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Stan u potkrovlju, ukupne površine 47 četvornih metara, Gornjodravska obala 80, u Osijeku, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 440.000 kuna. Dražba se održava 15. rujna u 10 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10, soba 2, Ovršni odjel. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 44.000 kuna. Daje se na blagajni Općinskog suda u Osijeku, ili na račun Suda broj 2390001-1300000419, poziv na broj 05 060-982007, s naznakom “jamčevina u predmetu br. IOvr-98/07”. Tovilište, zgrade, dvor, pašnjak, voćnjak, šikara, oranice i livade, ukupne površine 47.896 četvornih metara, u Višnjevcu, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 600.000 kuna. Dražba se održava 16. rujna u 10 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Nekretnine se ne mogu prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine. Tvornička zgrada i dvorište, ukupne površine 1894 četvorna metra, Park Vranicany 3, u Oroslavju, Krapinsko-zagor-

ska županija, procijenjene vrijednosti 2.815.574,50 kuna. Dražba se održava 17. rujna u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 92. Nekretnine se ne mogu prodati ispod 40 posto utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi pet posto utvrđene vrijednosti, a potrebno ju je uplatiti najkasnije do 15. rujna te dokaz o uplati dostaviti na spis. Kuća i dvorište, ukupne površine 1161 četvorni metar, Braće Radić 28, u Bizovcu, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 160.000 kuna. Dražba se održava 21. rujna u 8.15 sati na Općinskom sudu u Valpovu, Kralja Petra Krešimira IV. broj 3, soba 10, I. kat. Nekretnine se ne mogu prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 16.000 kuna. Plaća se na žiro-račun Općinskog suda u Valpovu broj 23900011300000621, poziv na broj 78-553-09, najkasnije do ročišta za dražbu. Potvrdu o uplati predočiti Sudu prije dražbe. Vinograd, ukupne površine 489 četvornih metara, u Tkalcu Brezničkom, Va-

Teknocera, Bursa, Turska, www.teknocera.com. Tvrtka proizvodi visokokvalitetne proizvode od prirodnog kamena (pločice od mramora, travertina i vapnenca, mozaici...) i traži kupce, distributere i poslovne partnere u Hrvatskoj. Kontakt: ozan@teknocera.com, +90 324 3283233.

le opreme. Zbog dugogodišnjeg iskustva u ovom poslu, tvrtka može garantirati izvrsnu kvalitetu svojih usluga. Za obnovu se koriste dijelovi od pouzdanih dobavljača (Cargo, AS). Tvrtka pruža potpunu garanciju i visoki standard usluga. Proizvodni kapacitet je 2000 jedinica mjesečno. Kontakt: Maciej Romanowski, polstarter.olsztyn@wp.pl, +44 208 9927678.

Proizvodi od gume

P.P. Pagum, Skawina, Poljska, www.pagum.com.pl. Tvrtka je proizvođač proizvoda od guma za motore, poljoprivrednu industriju..., a asortiman proizvoda uključuje crijeva za sustave hlađenja, gumene kalupe i metalno-gumene spojnice. Tvrtka radi i po narudžbi, na temelju nacrta ili dostavljenih uzoraka. Pagum se bavi i drvenarijom (vrata, prozori) te posjeduje ISO 9001:2000. Kontakt: Boguslaw Papiez, pagum@pagum. com.pl, +48 12 2762440.

Proizvodi za proizvodnju i preradu mesa

Izrada analiza

Boje i lakovi

Instytut Technologii Drewna, Poznan, Poljska, www.itd.poznan.pl. Poljski Institut drvne tehnologije (Instytut Technologii Drewna) u Poznanju bavi se pitanjima prerade drveta i načina rada svih koji se bave iskorištavanjem te sirovine. Institut nudi izradu analiza: sektorska analiza prerade drveta (proizvodnja trupaca, drvenih ploča, celuloze i papira, građevinske stolarije, drvene ambalaže) i proizvodnje namještaja; strategija razvoja pojedinih drvnih branši u različitom vremenskom horizontu i regionalnim i državnim razmjerima; ocjena opskrbljenosti prerađivačkih kapaciteta drvnim sirovinama (pilane, proizvođači drvenih ploča, proizvođači celuloze); prognoze koje se tiču potreba prerađivača drveta i proizvođača namještaja za drvnim materijalom i repromaterijalom; aktualne statističke informacije o drvnom sektoru; ostale analize - u skladu s potrebama. Kontakt: Wladyslaw Strykowski, office@itd.poznan.pl, +48 61 8492400. Obnova alternatora i startera

Polstarter, Olsztyn, Poljska. Tvrtka industrijski obnavlja alternatore i startere za sve vrste automobila, kamiona i osta-

Panepol, Przezmierowo, Poljska, www. panepol.pl. Tvrtka proizvodi proizvode za mesnu industriju. Asortiman proizvoda uključuje: začinska sredstva, ovitke, prirodne iznutrice (svinja, ovca, koza), funkcionalne aditive, grafički dizajn i tiskanje ambalaža za pakiranje proizvoda, nabiranje ovitaka te razne strojeve za mesnu industriju. Kontakt: Janusz Orcholski, dyrgen@panepol.pl, +48 61 8143822. Alma-Color, Gniew, Poljska, www.almacolor.pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom boja i lakova na bazi poliesterske smole, akrila i alkida, namijenjenih antikorozijskim prevlakama, sintetičkim materijalima (pete, podstave, ručice na namještaju), drvu i MDF-u, automobilskoj branši odnosno specijalnoj upotrebi (boje koje provode struju). Osnovu proizvodnje čine sljedeći proizvodi: sustavi antikorozijskih prevlaka za zaštitu čeličnih, betonskih, aluminijskih i pocinčanih površina: proizvodi od poliestera, poliuretana, alkida, akrila odnosno vinila; podstave za povremenu zaštitu čeličnih konstrukcija, među njima vodena podstava za koju su dobili certifikat Germanischer Lloyd; lakovi za sintetičke materijale tipa ABS, PS, PVC, PU i TR svih boja; podstave za korekciju koje prikrivaju sitne nedostatke materijala koje nastaju tijekom njegove proizvodnje; sustav lakiranja kupaonskog namještaja: izolacija, akrilna podstava, akrilni lakovi u boji i bezbojni; visokospecijalizirane boje koje provode niskonaponsku struju. Tvrtka nudi svoje proizvode za hrvatsko tržište. Kontakt: Dariusz Okonski, almacolor@ almacolor.pl, +48 58 5352285.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Infuzijske boce

raždinska županija, procijenjene vrijednosti 4890 kuna. Dražba se održava 21. rujna u 10 sati na Općinskom sudu u Vrbovcu, soba 15/II. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu Zagreb nabavlja infuzijske boce. Rok dostave ponuda je 27. rujna. Lampioni

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti nabavlja lampione za obilježavanje dana Svih svetih i Dušnog dana. Rok dostave ponuda je 15. rujna.

Oprema za nadzor prometa

MUP Zagreb nabavlja 10 laserskih uređaja s videokamerom za mjerenje brzine. Rok dostave ponuda je 27. rujna. Regija Održavanje semafora

dostave ponuda je 27. rujna. Fiksni telefonski uređaji

HT Mostar nabavlja 100 fiksnih telefonskih uređaja. Rok dostave ponuda je 5. listopada.

Grad Banja Luka treba uslugu održavanja semafora. Rok dostave ponuda je 6. listopada. Motocikli

MUP Sarajevo nabavlja sedam motocikala. Rok

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3643, 13. rujna 2010.

PBZ ANALIZE

stopa nezaposlenosti od 18 posto?

Najveći broj novozaposlenih registriran je kod obrtnika i pravnih osoba u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, iz čega je vidljivo da je porast zaposlenosti uglavnom sezonskog karaktera

rema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u prvih šest ovogodišnjih mjeseci iznosila je 5287 kuna, što znači da je realno manja za 1,3 posto u odnosu na 2009. godinu, a uzme li se u obzir i utjecaj posebnog poreza, realan pad doseže oko četiri posto. Iako je prema statistici nakon devet uzastopnih mjeseci negativnih stopa lipanj prvi mjesec u kojem se bilježi realno povećanje neto plaće od 0,1 posto na godišnjoj razini, očito je, uzme li se uz to u obzir i krizni porez, kako će tek sa srpnjem porast plaća biti uistinu i ostvaren. S obzirom na to da su iza nas tek dva mjeseca u kojima je ukinuta niža stopa poreza od dva posto te primijenjene nove sto-

pe poreza na dohodak, to je prekratko razdoblje za ocjenu učinaka tih promjena. Ipak, već podaci o prometu u trgovini na malo u srpnju pokazuju blagi porast potrošnje pa je moguće da je uz turiste dio rasta došao i od nešto viših dohodaka zaposlenih kod pravnih osoba te

Neto plaće u drugoj polovini godine trebale bi rasti tek uslijed zakonskih izmjena

dok je najveći broj novozaposlenih registriran kod obrtnika i pravnih osoba u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, iz čega je vidljivo da je porast zaposlenosti uglavnom sezonskog karaktera. Stoga na godišnjoj razini i dalje bilježimo pad broja zaposlenih od visokih 4,9 posto, a po završetku sezone očekujemo ponovni rast broja nezaposlenih i stope nezaposlenosti prema razini od 18 posto, ističe ona.

više razine zaposlenosti, kaže Ana Lokin, analitičarka PBZ-a. Tako je, nastavlja, u srpnju ukupna zaposlenost povećana za 0,6 posto u usporedbi s lipnjem,

Sporiji rast plaća Neto plaće u drugoj polovini ove godine trebale bi dakle rasti tek uslijed zakonskih izmjena (no dijelu zaposlenih plaće će njihovom primjenom biti i snižene), s obzirom na to da gospodarska aktiv-

nost na sadašnjoj razini zasigurno ne bi rezultirala njihovim rastom. Uz očekivanja slabih sto-

pa rasta BDP-a u sljedećim godinama, rast plaća bit će sporiji nego u prethodnim razdobljima. No

teško je procijeniti kojim će se tempom on odvijati u situaciji kada visoka nezaposlenost stvara protutežu rastu plaća pa je moguće i dulje razdoblje stagnacije plaća, prognozira Ana Lokin. Prema njezinu mišljenju, kretanja plaća bitno će se, kao i do sada, razlikovati među djelatnostima. Tako se, primjerice, ne očekuje se da će se u srednjoročju ponoviti brzouzlazni ciklus pojedinih sektora (građevina, trgovina, nekretnine, financijske usluge) koji je doveo do rasta razine plaća u tim djelatnostima, a neizvjesno je, s obzirom na postojeći fiskalni manjak, ima li i koliko prostora za rast plaća u javnom sektoru, smatra analitičarka PBZ-a. (V.A.)

Dun&Bradstreet

Hrvatski rejting ostao isti Republika Hrvatska je zadržala rejting DB3d (trend je i dalje rastući), što znači da je zemlja svrstana među države s blagim rizikom poslovanja

najnovijem izdanju publikacije International Risk & Payment Review koja obuhvaća rizike poslovanja u 132 države svijeta, najstarija bonitetna kuća na svijetu Dun&Bradstreet dodijelila je Hrvatskoj i dalje rejting DB3d (trend je i dalje rastući). Tim rejtingom Republika Hrvatska svrstana je u zemlje s blagim rizikom poslovanja, priopćeno je iz bonitetne kuće BonLine. Mogućnost poslovanja s hrvatskim tvrtkama i dalje je pod povećalom zbog smanjenih kreditnih aktivnosti domaćih banaka, povećanog broja stečajeva te ranjivog ekonomskog okruženja. Plaćanja poduzeća ostala su na istoj razini, dijelom zahvaljujući strožim

vanjskog duga u BDP-u koji će premašiti 100 posto do kraja godine, smatra D&B. Vlada također traži nove mjere kako bi smanjila proračunski deficit, a jedna od njih bila je i uvođenje posebnog poreza na banke. D&B smatra kako bi takav porez banke samo prenijele na privatni sektor učinivši kredi-

kreditnim uvjetima dobavljača ali i novim Vladinim mjerama kojima je poboljšano plaćanje u javnom sektoru. Povećani troškovi u kombinaciji sa smanjenim prihodima rezultirali su većim proračunskim deficitom od planiranog te tako promijenili ekonomsko stanje u dr-

žavi. Kako bi financirala deficit, Vlada je izdala obveznice na 10 godina vrijedne 1,8 milijardi eura po kamatnoj stopi od 6,6 posto. Pregovori s EU-om To predstavlja kratkoročnu pomoć državi, no povećava udio

Udio vanjskog duga u BDP-u mogao bi premašiti 100 posto do kraja godine, smatra D&B te skupljima i tako usporivši ekonomski oporavak. Pozitivno, Hrvatska i Mađarska sklopile su partnerski ugovor o izgradnji cjevovoda kapaciteta

6,5 milijardi prostornih metara godišnje kojima bi bile povezane dvije države. Time Hrvatska neće samo ovisiti o ruskom Gazpromu nego će moći odabrati između više dobavljača plina. Hrvatska je također zatvorila još dva poglavlja u pregovorima s EU-om. Od početka pregovora 2005. godine zatvorena su ukupno 22 od 33 poglavlja potrebnih za pristup Uniji. Vlada nastoji pregovore završiti do kraja 2011. odnosno početka 2012. godine, ipak na nekim poglavljima kao što su Pravosuđe i temeljna prava ima još mnogo posla, što bi moglo odgoditi pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, smatra B&D. (V.A.)

www.privredni.hr Broj 3643, 13. rujna 2010.

HAAB: MAKROEKONOMSKE ANALIZE

EBRD, ICF i Cordiant Capital Fund

Fiskalni deficit u 2010. mogao bi doseći gotovo sedam posto BDP-a

Ini zajam od 210 milijuna eura E

Nužna je temeljita fiskalna konsolidacija kako bi se obuzdao neminovni galop javnog duga iznad 60 posto BDP-a, gdje se znatno narušava povjerenje investitora, ističe Hrvoje Stojić Vesna Antonić antonic@privredni.hr

ako je još nedavno zastupao stajalište o ovogodišnjem padu bruto domaćeg proizvoda od 2,5 posto, Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja

Vanjski će dug ove godine dosegnuti 105,9 posto BDP-a, a iduće 110,8 posto Hypo Alpe-Adria-Banka, u svojim najnovijim prošlotjednim prognozama revidirao ga je na minus 1,8 posto, dok bi iduće godine BDP trebao porasti za 1,6 posto. Prema njegovu mišljenju, uz neizvjesnost koju nosi izborna godina, na oporavak ekonomije nepovoljno će utjecati pogoršane prilike na tržištu rada te neizvjesnost glede reformi socijalnih prava. Uz to, visoka razina troška kapitala uslijed fiskalnih rizika mogla bi dodatno produljiti predstojeći nesiguran oporavak. Nepovoljna kretanja, kaže Stojić, potvrđuje i nestabilan oporavak proizvodnje pod utjecajem produljenja potrošačke recesije, izostanka investicija te pogoršane konkurentnosti u međunarodnoj robnoj razmjeni. Srednjoročnu potencijalnu stopu rasta

Prognoze - sažetak BDP (godišnja promjena) Osobna potrošnja (godišnja promjena) Nezaposlenost ILO (%, kraj godine) Inflacija (CPI, prosjek) Platna bilanca (% BDP-a) Vanjski dug (% BDP-a) Fiskalna bilanca (% BDP-a, ESA 95) EUR/HRK (prosjek)

2010f -1,8 -1,4 11,4 1,2 -3,7 105,9 -6,6 7,27

2011f 1,6 1,4 11,6 2,8 -4,2 110,8 -6,8 7,34

2012f 1,9 1,7 10,8 3,5 -5,4 113,9 -5,8 7,24

Izvor: HAAB

od oko dva posto moguće je ostvariti tek po napuštanju “ekstenzivnog” modela rasta u korist “intenzivnog” modela temeljenog na jačanju produktivnosti, reformama na strani ponude, tehnološkoj obnovi, kao i političkoj stabilnosti, neizostavnoj za uspješnu provedbu, ističe on. Reforme, reforme Kad je riječ o inflaciji, ona bi i iduće godine trebala ostati niska, oko 2,8 posto, dok bi ove godine njena prosječna stopa mogla iznositi 1,2 posto. U obuzdavanju inflacije, prema Stojićevim riječima, ključne će biti strukturne reforme usmjerene prema sektorskim neefi-

kasnostima, jačanju konkurentnosti te poboljšanju i većoj funkcionalnosti transportne i logističke infrastrukture. Vanjski će dug, prognozira, ove godine dosegnuti 105,9 posto BDP-a, iduće 110,8 posto, a 2012. 113,9 posto BDP-a, što temelji na zaduživanju države zbog zakašnjele fiskalne prilagodbe, nešto slabijoj kuni, višim troškovima (re)financiranja te padu BDP-a. S obzirom na podbačaj u ekonomskom rastu, protestiranje državnih jamstava, kratkoročne troškove strukturnih reformi te rastuća dospjela a nenaplaćena potraživanja, fiskalni deficit mogao bi u ovoj go-

dini iznositi gotovo sedam posto BDP-a, točnije 6,8 posto. “Danas, kad bruto financiranje države premašuje 17 posto BDP-a, a očekivana cijena (re)financiranja će u srednjem roku premašiti potencijalnu stopu rasta BDP-a, podsjećamo na nužnost temeljite fiskalne konsolidacije kako bi se obuzdao neminovni galop javnog duga iznad 60 posto BDP-a, gdje se znatno narušava povjerenje investitora. Rastuću političku spoznaju u tom pogledu nužno je hitno pretočiti u dalekosežnije reforme u državnoj upravi, daljnju reformu mirovinskog, zdravstvenog kao i sustava socijalnih transfera i subvencija, reduciranje luksuznih infrastrukturnih projekata te bolju kontrolu državnih poduzeća i kvazifiskalnih tijela. Ne manje važno, kredibilna fiskalna pravila te kratkoročni kredibilan plan financiranja otklonio bi neizvjesnost te u konačnici smanjio troškove (re)financiranja države”, zaključio je Stojić.

Dixon: Međunarodni kredibilitet Hrvatske nije narušen Mogućnost recesije s dvostrukim dnom nije vjerojatna, ali je ipak ne treba ignorirati, ustvrdio je Peter Dixon, glavni ekonomist londonskog Commerzbanka. Prema njegovu mišljenju globalni rast BDP-a ove bi godine mogao iznositi 4,6 posto i to ponajviše zahvaljujući azijskom gospodarstvu. Govoreći o europskoj krizi, Dixon je ocijenio kako su najranjivije države s golemim deficitima i golemom zaduženošću, kao što su primjerice Grčka i Italija. Prema njegovim riječima, Europska monetarna unija će opstati, ali ne u sadašnjem obliku. Kad je riječ o Hrvatskoj, prema Dixonovu mišljenju sporiji rast nije velik problem, a međunarodni kredibilitet države nije narušen.

uropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podiže standarde u hrvatskom naftnom sektoru zajmom od 150 milijuna eura Ini za modernizaciju rafinerijskog poslovanja i programe unaprjeđenja energetske učinkovitosti. Projekt sufinanciraju ICF – Debt Pool sa 50 milijuna eura te Cordiant Capital Fund sa 10 milijuna eura. Projekt će Ini pomoći u završetku prve faze programa modernizacije rafinerijskog poslovanja, što će omogućiti proizvodnju naftnih proizvoda koji zadovoljavaju standarde kvalitete Europske unije olakšavajući pristup kompaniji na tržišta EU-a. Investicija će pomoći Ini u smanjenju troškova proizvodnje, podizanju učinkovitosti poslovanja te jačanju konkurentnosti kompanije na europskom tržištu. “Ovo je dosad najveći EBRD-ov financijski projekt u Hrvatskoj. On će dugoročno podržati održivi rast Ine i transformaciju

u vodećeg igrača na naftnom i plinskom tržištu u Jugoistočnoj Europi te značajno podići standarde u rafinerijskom sektoru u Hrvatskoj i susjednim zemljama”, rekao je Kevin Bortz, EBRD-ov direktor za prirodne resurse. Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine, istaknuo je kako je uz podršku EBRD-a Ina uložila gotovo četiri milijarde kuna u program modernizacije tijekom strateškog partnerstva s MOL-om. “Kao rezultat ovih ulaganja, Inin rafinerijski sustav imat će vrhunsku opremu koja će nam omogućiti proizvodnju proizvoda najviših europskih standarda (EURO V), te nas istodobno pozicionirati jasno ispred ključnih regionalnih konkurenata”, naglasio je Áldott. (B.O.)

*vijesti Rast cijena industrijskih proizvoda U kolovozu, u usporedbi sa srpnjem, cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima više su za 0,3 posto. U odnosu na kolovoz 2009. godine više su za 3,3 posto. U razdoblju od siječnja do kolovoza, pak, više su za četiri posto u odnosu na isto razdoblje lani, objavio je Državni zavod za statistiku. Ukupan broj zaposlenih u industriji u srpnju je bio manji za 7,2 posto u usporedbi s istim mjesecom 2009., a u usporedbi s ovogodišnjim lipnjem ostao je isti. Zaba snižava kamatne stope Zagrebačka banka snizit će kamatnu stopu na stambene kredite u švicarskim fracima za svoje klijente koji imaju redovita primanja na tekućem računu. Kamata će biti niža za 0,55 postotnih bodova, tako da će

kamatna stopa za mlade iznositi 5,5, a za standardne stambene kredite šest posto. Nove kamatne stope primjenjivat će se od 1. studenoga. Rast dobiti Imex banke

Prema financijskim izvješćima, Imex banka je do kraja kolovoza ostvarila 13,5 milijuna kuna dobiti, što je povećanje od 105,01 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je ukupna imovina porasla za 18,23 posto te dosegnula iznos od 1,464 milijarde kuna. Ukupni prihodi Banke povećali su se u relativnom iznosu za 27,77 posto, te su iznosili 88,4 milijuna kuna, od čega na nekamatne prihode otpada sedam milijuna kuna (što je povećanje za 4,06 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine), dok su kamatni prihodi dosegnuli 81,4 milijuna kuna (porast od 27,15 posto).

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3643, 13. rujna 2010.

Tržište novca Zagreb

Rast potražnje za kunama Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

očetkom prošloga tjedna likvidnost sudionika bila je izrazito visoka što potvrđuje podatak o značajnim iznosima prekonoćnih depozita koje depozitne institucije polažu na kraju dana u središnju banku uz kamatnu stopu od 0,5 posto. Zbog činjenice da su banke odavno održale razine računa potrebne za održavanje obvezne pričuve, usmjeravanje viškova likvidnosti u središnju banku bilo je očekivano. Prošle srijede je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve čime je promijenjen odnos po-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

1,5

200

1,0

100

0,5

6.9.2010.

7.9.2010.

8.9.2010.

nude i potražnje novca na novčanom tržištu. Potražnja za kunama je porasla, a time i kratkoročna kamatna stopa. Zbog velike likvidnosti sustava i dobre pobude novca porast kamatnih stopa nije bio značajan. Iako je

9.9.2010.

10.9.2010.

započelo novo razdoblje održavanja, izdvajanje viška likvidnosti u središnju banku i dalje je obilno što je potvrda kontinuirano izuzetno dobroj likvidnosti. Prošli utorak je održana aukcija trezorskih za-

6.9.’10. - 10.9.’09.

30.8.’10. - 3.9.’10.

ponedjeljak

utorak

pisa Ministarstva financija u kunama i eurima. Aukcija trezorskih zapisa u kunama održana je po svim rokovima dospijeća, a rok dospijeća na trezorske zapise u eurima bio je godinu dana. Iako je na početku razdoblja odr-

srijeda

četvrtak

petak

reni iznos emisije bio je 746 milijuna kuna i to na rok od 91 dan upisano je 200 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 1,98 posto, na 182 dana upisano je 175 milijuna kuna po stopi od 3,25 posto, a na rok od godinu dana upisano je najviše zapisa, 371 milijun kuna, po kamatnoj stopi od 4,2 posto.

žavanja obvezne pričuve uobičajeno ponuda novca suzdržanija, na obadvije aukcije pokazan je veliki interes investitora. Na planirani iznos izdanja od 500 milijuna kuna pristiglo je 1,078 milijuna kuna ponude. Ostva-

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna oslabila u odnosu na euro, franak i dolar

Rast vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro osla-

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirexa prošlog je petka dosegnula razinu od 151,6346 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast na tjednoj razini od 3,5 posto.

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,294059

CAD

kanadski dolar

5,548481

JPY

japanski jen (100)

6,820029

CHF

švicarski franak

5,592351

GBP

britanska funta

8,840135

USD

američki dolar

5,725073

EUR

euro

7,285155

Izvor: HNB

ćeg platnog sredstva je i u usporedbi sa švicarskim frankom umanjena za 0,4 posto, a u od-

bila za blagih 0,02 posto. U razdoblju od prošlog ponedjeljka do petka vrijednost doma-

primjena od 11. rujna 2010. 6.9.

7.31

7.9.

8.9.

9.9.

USD

nosu na američki dolar vrijednost kune u istom razdoblju bila je manja za 1,3 posto. 5.74

CHF

5.70

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

7.30

5.72

5.67

152

7.29

5.70

5.64

150

7.28

5.68

5.61

148

7.27

5.66

5.58

7.26

4.64

5.55

10.9.

6.9.

7.9.

8.9.

9.9.

10.9.

6.9.

7.9.

8.9.

9.9.

10.9.

Međunarodno tržište kapitala

Većina indeksa ipak u plusu Burzovni ulagači na međunarodnom tržištu kapitala početak prošlog tjedna dočekali su optimistično, ali s oprezom. Razlog tomu su, među 5700 5500

ostalim, i podaci o zaposlenosti u SAD-u koji su u kolovozu bili bolji no što se očekivalo. Kako je tekao tjedan, zbog sumnje u oporavak gospodarstva, 10720

FTSE 100

10500

ali i izloženosti dijela europskih banaka državnim dugovima, vrijednosti dionica su pale. Ulagačima su optimizam nakratko vratile informacije o rastu ja2400

Dow Jones

2300

5300

10280

2200

5100

10060

2100

4900

9840

2000

4700

9620

1900

6.9. 5000 4500

7.9.

8.9.

9.9.

10.9.

6.9. 6600

CAC40

6400

7.9.

8.9.

9.9.

10.9.

6.9. 9860

DAX

9640

4000

6200

9420

3500

6000

9200

3000

5800

8980

2500

5600

8760

6.9.

7.9.

8.9.

9.9.

10.9.

6.9.

7.9.

8.9.

9.9.

10.9.

NASDAQ

7.9.

8.9.

9.9.

10.9.

NIKKEI 225

6.9.

7.9.

8.9.

9.9.

10.9.

panskoga gospodarstva te kineskog uvoza. Većina promatranih svjetskih burzovnih indeksa prošli tjedan ipak je završila u plusu. Vrijednost Dow Jonesa od prošlog ponedjeljka do petka uvećana je za blagih 0,01 posto. Rast vrijednosti zabilježili su DAX, koji je ojačao za 1,04 posto, kao i indeks Nasdaq čija je vrijednost porasla za 0,54 posto. K tome, indeks Pariške burze CAC40 uvećan je za 1,17 posto, kao i indeks Londonske burze FTSE čija je vrijednost narasla za 1,21 posto. S druge pak strane, Nikkei je oslabio za 0,67 posto.

146

146 10.8.

20.8.

30.8.

9.9.

6.9.

7.9.

8.9.

9.9.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 9.9.2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond

152,6426 155,4403 144,2815 152,7120 151,6346

160,4921 183,1492 117,7254

Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatv. dobr. mir. fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mir. fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

128,9246 128,9428 150,4958 170,0587 166,4387 178,3075 129,7255 102,9345 114,1670 150,6767 106,6589 115,5932 157,3807 138,9177 103,8348 124,5475 114,8763 116,1805

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3643, 13. rujna 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 200,683 milijuna kuna

Povećanje dioničkog prometa što je porast od 1,82 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 0,86 posto te je njegova posljednja vrijednost 1.905,97 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.007,08 bo-

Marko Repecki www.hrportfolio.com

rotekloga tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 85,089 milijuna kuna Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. SN holding d.d. Adris d.d.(povlaštena) Zagrebačka banka d.d. Atlantska plovidba d.d. Privredna banka Zagreb d.d. Adriatic Croatia International club d.d. Ina d.d. Atlantic Grupa d.d. Istraturist Umag d.d.

+3,92% -3,96% +1,55% +9,66% -0,12% +2,35% +0,56% +1,79% -2,40% -2,50%

zadnja cijena 270,00 218,00 259,00 241,23 841,00 481,05 2.530,02 1.689,69 751,02 349,99

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 85.089.465,38 kn

dova što je porast od 1,35 posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 18,614 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 270 kuna što je porast od 3,92

promet 18.614.582,26 16.931.777,50 6.694.767,89 4.265.167,31 3.294.122,53 3.234.936,37 3.192.530,02 2.582.687,21 2.421.720,31 2.103.039,60

posto. Najveći porast među najtrgovanijim dionicama imala je dionica Zagrebačke banke koja je porasla za 9,66 posto te je trgovanje završila na

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena

Exportdrvo d.d. Žitnjak d.d. Božjakovina d.d. Koka d.d. Zlatni rat d.d. Excelsa nekretnine d.d. Slobodna Dalmacija d.d. HUP-Zagreb d.d. Kemika d.d. Brodogradilište Viktor Lenac d.d.

+24,25% +21,00% +18,82% +17,02% +15,01% +14,75% +12,45% +11,19% +11,11% +9,91%

zadnja cijena 497,00 121,00 118,89 220,00 37,00 45,90 27,00 1.590,00 200,00 10,98

promet 4.485,00 104.567,25 1.070,01 28.820,00 185,00 111.995,54 78.764,18 246.119,79 31.400,00 8.784,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

ga Raiffeisen World s porastom od 2,60 posto. Jedini gubitnik kod dioničkih fondova je Erste Total East kojemu je vrijednost smanjena za 0,62 posto. Kod mješovitih fondova ni jedan fond nije zabilježio pad vrijednosti udjela, a najuspješniji su bili Raiffeisen Balan-

ced (1,10 posto), ICF Balanced (1,05 posto), a porast od 1,05 posto imao je i fond Agram Trust. Pozitivne rezultate ostvarili su i svi obveznički fondovi, dok su najbolje rezultate u ovoj grupi imali OTP euro obveznički (1,01 posto), Erste Bond (0,34 posto) i Capital One (0,26

posto). I svi novčani fondovi su, po običaju, završili tjedan u plusu, a vrh ljestvice zauzimaju Raiffeisen Cash i Erste Money, oba s porastom od 0,08 posto. Nakon dugog vremena, 9. rujna vrijednosti udjela svih dioničkih fondova su porasle. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 2. do 9.9.2010. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

13,7914 48,3413 8,1974 129,6400 12,2406 101,4700 103,0800 78,1459 160,3593 61,3400 78,9300 85,2035 85,8700 92,9946 99,0800 50,2176 57,0945 42,8709 28,7863 69,8300 60,9366 62,1800 69,3647 5627,0800 89,1847 67,7910 30,6100 48,1217 6,5055 56,6400 37,9774 81,3369 46,4379 455,6362 338,8836 83,5269 80,8600 293,0265 69,0300 111,9333 121,5711 10,9042 110,6676 113,2576 90,3126 9,7153 99,3500

0,65 0,02 1,12 1,57 1,84 2,60 2,53 0,22 0,97 0,97 0,66 0,32 1,12 1,29 0,01 0,11 0,20 2,19 1,41 1,59 2,21 0,53 0,82 1,91 1,99 0,34 -0,62 1,04 1,09 1,71 1,11 0,38 0,44 1,35 2,64 0,70 1,90 2,05 0,89 1,37 0,56 0,51 1,76 1,25 1,23 1,35 1,24

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+

zadnja vrijednost 1.905,97 1.007,08 96,40

241,23 kune uz promet od 4,265 milijuna kuna. Dionica SN Holdinga pala je za 3,96 posto te je trgova10 dionica s najvećim padom cijene Hoteli Brela d.d. Lucidus d.d. Solaris d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Velebit d.d. u likvidaciji (ZIF) Đakovština d.d. Slavonski ZIF d.d. Magma d.d. Metalska industrija Varaždin d.d. Zvijezda d.d.

tjedna promjena +0,86% +1,35% +0,12%

nje završila na 218 kuna, je time najveći gubitnik među najtrgovanijim izdanjima.

tjedna promjena -34,34% -18,10% -17,97% -16,90% -14,86% -8,90% -8,63% -7,83% -7,14% -6,68%

zadnja cijena 65,00 18,01 210,00 750,00 4,01 7,27 26,04 52,00 2.600,00 3.630,03

promet 520,00 12.989,44 16.170,00 24.000,00 1.066,66 15.480,06 15.623,35 18.641,70 195.000,00 37.286,92

*vijesti

Dobar tjedan za fondove Rezultati fondova protekloga tjedna kretali su se u rasponu od -0,62 posto pa do +2,64, a čak 90 fondova od ukupno 92 ostvarilo je porast vrijednosti. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je fond MP Bric HR kojem je vrijednost porasla za 2,64 posto, a slijedi

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

117,1600 144,1700 99,2300 9,8088 116,3906 153,1600 177,8767 64,6399 102,5418 110,4407 8,1577 143,4402 82,4235 5,3523 68,3993 10,9297 110,1373 107,2300

0,64 0,18 0,81 0,66 1,05 1,10 0,19 0,98 0,37 0,88 0,52 0,55 0,13 0,42 1,05 0,40 0,52 0,34

€ € € € € € kn € €

160,4400 139,0396 11,3167 173,8600 129,1800 130,0300 158,9800 125,2356 126,4570

0,16 0,06 0,10 0,25 0,15 0,34 0,26 0,15 1,01

kn kn € € kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

131,6300 161,5776 139,1436 125,0700 140,1238 143,4100 137,3100 137,5668 134,0658 124,2000 131,0524 121,6154 115,9883 11,2404 107,5635 10,5863 101,7174 104,7800

0,05 0,05 0,04 0,05 0,00 0,08 0,08 0,05 0,07 0,02 0,06 0,04 0,06 0,06 0,06 0,06 0,06 0,06

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn €

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Erste: “držati” dionice HT-a U istraživanju analitičara Erste Groupa o telekomunikacijskom sektoru u Srednjoj i Istočnoj Europi navodi se kako je ciljana cijena dionice Hrvatskog Telekoma 280 kuna uz preporuku “držati”. Telekomunikacijski sektor nije ostao imun na recesiju, a rast prihoda u sektoru bio je blizu nule, ističe Vera Sutedja, analitičarka Erste Groupa za telekomunikacijski sektor Srednje i Istočne Europe. “Vodeće telekomunikacijske kompanije koje pokrivamo uspjele su održati ili čak i podići razinu dividendi tijekom gospodarske krize, te su pružile povrat ulaganja u iznosu od oko 76 posto. U nekim slučajevima, kao što su Magyar Telekom, T-Hrvatski Telekom i Telekom Slovenije, cijena dionice imala je loše rezultate te se povrat od dividendi razvodnio”, napominje Sutedja. Viktor Lenac isplaćuje vjerovnike Brodogradilište Viktor Lenac do kraja godine isplatit će dug svim stečajnim vjerovnicima drugog višeg isplatnog reda u visini od 6,7 milijuna kuna, čije se tražbine preostale iz stečajnog postupka St-183/03 trebaju sukladno Stečajnom planu namiriti u novcu. Svi stečajni vjerovnici drugog reda bit će pozvani putem javnosti i internetske stranice Brodogra-

dilišta da dostave podatke potrebne za uplatu tražbine, objavila je Zagrebačka burza. Rok za dostavu podataka je 10. listopada. Iskup komercijalnih zapisa Petrokemije Uprava Petrokemije najavila je prošli tjedan kako će 17. rujna iz vlastitih sredstava iskupiti 10. tranšu komercijalnih zapisa u iznosu od 10,4 milijuna kuna. Navedeni komercijalni zapisi kotiraju na Službenom tržištu Zagrebačke burze (ZSE) i dio su Programa izdavanja komercijalnih zapisa iz 2009. godine, koje je Petrokemija izdala u suradnji s Privrednom bankom Zagreb kao dilerom i agentom izdanja, objavljeno je na internetskim stranicama ZSE-a. Zaba: prijedlog dividende 18,9 kuna Zagrebačka banka je objavila kako Uprava i Nadzorni odbor predlažu Glavnoj skupštini, koja će se održati 22. listopada, donošenje odluke o isplati dividende od 18,9 kuna po dionici imateljima redovnih bankinih dionica, koja bi se isplatila iz zadržane dobiti Banke ostvarene u 2009. godini. Prema prijedlogu, dioničari bi stekli tražbinu za isplatu dividende na dan donošenja odluke o isplati dividende, a tražbina na isplatu dospjela bi 15. studenoga, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze.

Izbor popularnih naslova iz PV prodaje TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI cijena

ZAKON O RADU

s komentarima i tumačenjima

cijena

KULTURA U IZLOGU

cijena

269,00 kn

261,00 kn

290,00

100,00

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

n nakladnik: Meandarmedia M fformat: 1 125 x 200 mm oopseg: 128 str. 1

299,00

90,00 kn kn

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

ČOVJEK I OKOLIŠ

cijena

179,00 kn

90,00 kn

100,00

199,00

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

NIKOLA TESLA

genij elektrotehnike format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

cijena p

aketa

162,00 kn 180,00

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. nakladnik: KIGEN

Mato Karačić

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

1138 st

593,00 kn 659,00

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI ENGLESKO-NJEMAČKO-HRVATSKI NJEMAČKO-ENGLESKO-HRVATSKI PR PRVI P I JEDINI U REGIJI TTR TRI R RJEČNIKA U JEDNOM VI OD 65.000 RIJEČI VIŠE

KNJIGE IZ PV PRODAJE MOŽETE NARUČITI PUTEM: e: pvmultimedija@privredni.hr t: 01/5600

020 f: 01/4846 656