e-pv 3644 by NEstar

Prometno povezivanje U Cargo 10, zajednički projekt željeznica Srbije, Hrvatske i Slovenije, žele se uključiti još dvije države

Kruzeri u Kaštelima? Predstavnik tvrtke Royal Caribbean Cruise Lines već je posjetio prostor bivšeg Jugovinila: tu želi graditi luku

Gospodarstvo Vukovara Rast izvoza od čak 173 posto u prvom polugodištu nažalost je samo varljiva statistika

TEMA TJEDNA STR. 4-5

AKTUALNO STR. 8

AKTUALNO STR. 12

3 6 4 4 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 20. rujna 2010. Godina LVII / Broj 3644. www.privredni.hr

privredni vjesnik

POSLOVATI S HONG KONGOM / OBRTNICE / PREDSTAVLJANJA / HRVATSKA I REGIJA / STIL / HRWWWATSKA / SVIJET FINANCIJA PV ANALIZA: PRIVATNO ZDRAVSTVO

PRIVATNIM KLINIKAMA RASTU I PRIHODI I BROJ ZAPOSLENIH

Unatoč zakonskoj nedorečenosti koja opterećuje taj sektor, privatno je zdravstvo u Hrvatskoj dobar posao koji su spremne pratiti i domaće i strane banke >>10-11

N EBAG S O P RILO P N info EE onosi

work Što d rope Net u se E erpri

Ent

INTERVJU: OLGICA SPEVEC

PRVI DOMAĆI HOTEL ZA DJECU

>> 6-7

>> 16

U borbi protiv kartela pokajnici su uvijek glavni alat, kaže predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja

Prestižnoj grupaciji Kinderhotels Europe pridružio se i Family Hotel Vespera iz Malog Lošinja

Međunarodna Konferencija Procesne Tehnologije International Conference of Process Technologies

6 > 7 | 10 | 2010

konferencija procesne tehnologije u Hrvatskoj i regiji

Organizator:

Pokrovitelji:

Medijski pokrovitelji:

BROJ 96 | 23 KUNE | 3,20 ¤

Processteq-Oglas-Privredni-Radne01.indd 1

NAJ ITANIJI POSLOVNI MJESE NIK

N A J I T A N I J I

jer vaš novac vrijedi više

P O S L O V N I

M J E S E N I K

Hrvatski magazin broj 1 N A J I T A N I J I

P O S L O V N I

M J E S E N I K

Za madeIN pišu: Feđa Vukić, Ljubo Jurčić, Božo Skoko, Ivan Hrstić

17.9.2010. 11:10:57

13e2! na ranic st

RAT I IZDAJA Jerko VukaS prežIVIo BomBaša SamouBoJIcu

pSI rata NemILoSrdNI pLaćeNIcI BLackwatera

NoVI terorIZam SVIJetu prIJetI urBaNI džIHad

hrvatska je izdala gotovinu mike Grgich

pjer žalica

Kalifornijski Zavidim majstor dobre Hrvatskoj na kapljice Josipoviću

UVOD

www.privredni.hr Broj 3644, 20. rujna 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Ovako više ne možemo Hrvatska prerađivačka industrija zahtijeva hitan i suvisao program izlaska iz sadašnje gospodarske krize koja prijeti gašenjem proizvodnje u Hrvatskoj. Bez oporavka industrije i proizvodnje te bez snažnijeg poticanja robnog izvoza, teško je očekivati oporavak u zemlji. To pokazuju i primjeri zemalja koje su izašle iz recesije.

MATO TOPIĆ, PREDSJEDNIK HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE:

Obrtnice imaju značajne uloge Međunarodna konferencija o položaju žena u obrtništvu bila je još jedan značajan korak prema partnerskim odnosima sa zakonodavnom i izvršnom vlasti. Nadamo se da će se u tom partnerstvu još bolje štititi interesi obrtništva. Cilj te konferencije bio je predstavljanje aktivnosti Hrvatske obrtničke komore, promoviranje strategije ženskog poduzetništva te uspoređivanje statusa hrvatskih obrtnica sa statusom njihovih kolegica u Europskoj uniji. Važno je napomenuti kako obrtnice imaju značajne životne uloge jer su istodobno majke, supruge, domaćice i vlasnice obrta koje se moraju boriti s gospodarskim i financijskim problemima. Kako bi im što više pomogli u rješavanju tih problema, ove je godine u HOK-u osnovan Odbor za ravnopravnost spolova.

IVICA MATOŠEVIĆ, ČLAN ODBORA KOORDINACIJE VINSKIH UDRUGA I OBITELJSKIH VINARIJA HRVATSKE:

Mali vinari pružaju ruku partnerstva velikim vinarijama Nedvojbeno je da kvaliteta hrvatskih vina raste iz godine u godinu. To ne tvrdimo samo mi, vinari, već je riječ o činjenici koju su potvrdili i najveći svjetski autoriteti vinarstva - od naših međunarodnih kolega, pa sve do kritičara i medija. No, osim individualnih inicijativa vinara, nitko ne poduzima ništa kako bi se hrvatska vina sustavno promovirala i prodavala na međunarodnom tržištu. Stoga je proteklog tjedna osnovana Korodinacija vinskih udruga i obiteljskih vinarija Hrvatske. Taj je projekt plan obiteljskih vinarija koje već imaju planove operativnih aktivnosti izvoza kao i stručnjake koji su spremni raditi na njihovoj provedbi. Stoga Vladi i velikim vinskim tvrtkama pružamo ruku partnerstva u smislu rada na projektima koji će vino pozicionirati kao strateški gospodarski i turistički proizvod.

GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić

Za Mali Lošinj nema konkurencije u svijetu Modernom turistu danas je moguće kvalitetno pristupiti jedino s ponudom koja nadilazi sva njegova očekivanja

ako prirodne ljepote i geografske prednosti Malog Lošinja već godinama privlače brojne turiste iz cijelog svijeta, one same nisu bile dovoljne za kvalitetan iskorak u pozicioniranju Malog Lošinja kao top destinacije na globalnoj turističkoj karti. Stoga smo se još prije pet godina odlučili usmjeriti na prepoznavanje Malog Lošinja kao turističkog brenda koji će kontinuirano ostvarivati rast broja turističkih noćenja i privlačiti nove goste sa svih strana svijeta. Više od milijun turističkih noćenja u ovoj godini, dva milijuna u prošloj, što je rast od četiri posto u odnosu na 2008., te brojna turistička priznanja poput Srebrnog cvijeta Europe 2009., nagrade za Šampiona turizma Hrvatske 2007. i 2008., te međunarodne nagrade za odgovorni turizam Premio di turismo responsabile ove godine, dokaz su kako se taj potez isplatio. Kao vrhunska turistička destinacija, koja teži izvrsnosti i održivom razvoju turizma, njegujemo sve kulturne značajke i znamenitosti koje Mali Lošinj nudi. Modernom turistu, naime, danas je moguće kvalitetno pristupiti jedino s ponudom koja nadilazi sva njegova očekivanja, a da bi se to postiglo, bitno je po-

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić

NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: GARI CAPPELLI, GRADONAČELNIK MALOG LOŠINJA

VLADIMIR FERDELJI, DIREKTOR ELEKTROKONTAKTA:

IMPRESUM

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

svetiti se odličnom destinacijskom brendiranju, u čemu je Mali Lošinj jedan od nacionalnih lidera s fantastičnim rezultatima. U prilog tome ide činjenica da je čak 250.000 turista posjetilo lošinjski arhipelag. Veliko nam je zadovoljstvo što je kompletan hrvatski turizam prepoznao sve prednosti destinacijskog brend menadžmenta, pa se tako danas Hrvatska može pohvaliti novim Zakonom o turističkim zajednicama kojim su stvore-

Sjajnu priliku za dodatno destinacijsko brendiranje pružilo nam je i upravo završeno 27. svjetsko prvenstvo u podvodnom ribolovu ni zakonski i operativni uvjeti za dodatni razvoj i jednostavnije djelovanje destinacijskog brend manadžmenta u svim dijelovima regije i šire. Pritom je nužno prepoznati sve kulturne znamenitosti i povijesne značajke turističkog mjesta koje želi uložiti u svoje brendiranje, kako bi se one na najbolji mogući način mogle približiti potencijalnim posjetiteljima. Modernim marketinškim i PR alati-

ma, aktivnom komunikacijom svih sudionika te internetom u Malom Lošinju vrlo lako se nosimo s konkurencijom u inozemstvu, a ujedno uspijevamo promovirati ono u čemu smo najbolji i sve naše specifičnosti po kojima se razlikujemo od ostalih svjetskih turističkih destinacija. Jedan od prvih koraka u destinacijskom brend menadžmentu na Lošinju bio je organiziranje brojnih radionica s lokalnim stanovništvom u trajanju od nekoliko mjeseci. Na njima smo swot analizama i ispitivanjem tržišta došli do konkretne vizije i smjera turističkog razvitka otoka Lošinja. Od iznimne je važnosti što su Lošinjani prihvatili viziju razvoja turizma, te sami postali promotori svih naših pro-

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

jekata koji su, dakako, uvijek pozicionirani tako da koriste lokalnoj zajednici. Ključ uspjeha Malog Lošinja definitivno je i činjenica da smo se posvetili održivom razvoju kroz ekološke projekte, poticanju preduvjeta za podizanje kvalitete smještajnih kapaciteta, ulaganja u infrastrukturu i unaprjeđivanja prometne povezanosti, ali i usvajanja prostorno planske dokumentacije i sve to u skladu s vizijom Lošinja kao otoka vitalnosti. Sve naše promotivne aktivnosti, odlasci na sajmove i cjelogodišnji kulturni programi koji se sastoje od oko 250 manifestacija svakodnevno pridonose boljitku našeg turizma, a brojne edukacije koje provodimo pod nazivom Izvrsnost u turizmu govore o našoj konstantnoj želji za usavršavanjem. Držimo do otvorenog dijaloga, inovativnosti i kvalitetne usluge, a sve probleme na terenu rješavamo u najmanjem mogućem vremenu. Sjajnu priliku za dodatno destinacijsko brendiranje pružilo nam je i 27. svjetsko prvenstvo u podvodnom ribolovu koje se upravo održalo. To je jedan od najvećih sportskih događaja u Hrvatskoj ove godine te odlična prilika za pozicioniranje Malog Lošinja kao svjetskog centra podvodnog ribolova.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.o.o.

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3644, 20. rujna 2010.

( 100.000 €

KINESKO TRŽIŠTE SVE VIŠE ŽEDNO VINA

Je li Hong Kong šansa za naše vinare?

Vina je na kinesko tržište najbolje prodavati preko Hong Konga, ustvrdio je Michael Katzmarck, predstavnik Vijeća za razvoj trgovine iz Hong Konga, na predavanju održanom prošli tjedan u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Hong Kong je 2008. ukinuo sve carine i PDV na trgovinu vinom i u kratkom se roku razvio u centar za promet vina prema unutrašnjosti Kine, gdje ga srednja klasa sve više konzumira. U zadnjih godinu i pol dana održano je 14 vinskih aukcija na kojima je promet premašio 63 milijuna dolara. “Prodano je i pet boca Chateau Petrusa, svaka po 1800 dolara”, rekao je Katzmarck. Se-

rijom aukcija Hong Kong je izbio na drugo mjesto na svjetskoj listi aukcijskih centara i svrstao se između New Yorka i Londona. Organiziraju se i vinski festivali te sajmovi s delikatesnim proizvodima na kojima je zastupljena i bogata vinska ponuda. U Hong Kongu posluje stotinjak poduzeća koja trguju vinom i koja su uhodala kanale za administrativne postupke potrebne da bi butelje stigle na police trgovina ili u restorane u kineskoj unutrašnjosti. Prodaju svojih vina preko Hong Konga počele su poticati i europske države. Francuska, Španjolska, Australija, Italija i Mađarska potpisale su ugovor

s vladom Hong Konga o promociji vina i vinske trgovine, naveo je Katzmarck. Predavanje je slušalo stotinjak hrvatskih poduzetnika iz različitih poslovnih sektora. Neki od njih izrazili su skepsu o šansama hrvatskih vina u Hong Kongu i Kini. Tvrtka Antares iz Pule pokušala je preko Hong Konga plasirati istarska vina. Kontaktirali su s trgovačkom tvrtkom čiji su osnivači iz Španjolske pa im je rečeno da se strpe jer je trgovac već prekrcan kvalitetnim vinskim markama. Ksenija Žiga iz Amadeusa je zbog posla s tekstilom dugo boravila u Kini, a čini joj se da Kinezi u prosjeku još ne pokazuju interes za vino i ne poznaju ga, pa joj i priče o lakoj prodaji preko Hong Konga ne djeluju realno. Miroslav Karamarković, voditelj Odjela za prekomorske zemlje u HGK-u, rekao je da se u Kini sve može prodati, samo treba postići dobar omjer cijene i kvalitete. Kvaliteta, dodao je, pri tome postaje sve važnija. (I. V.)

BOLJE POSLOVANJE NEGO LANI

HZZO smanjuje dugove Unatoč teškoj gospodarskoj situaciji te manjku prihoda od doprinosa u iznosu od oko 400 milijuna kuna, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje prvih šest mjeseci ove godine poslovao je pozitivnije nego u istom razdoblju prošle godine. Prihodi su bili veći za 466 milijuna kuna, a ukupne obveze manje su za nešto više od 838 milijuna kuna. Dug je tako smanjen na oko milijardu kuna. Kako je na prošlotjednoj konferenciji za novinare rekao predsjednik Upravnog vijeća HZZO-a Dražen Jurković, dugovi su smanjeni većim prihodom od dopunskog zdravstvenog osiguranja, smanjenjem

cijena lijekova te manjim izdacima za bolovanja. Primjerice, 2008. je na bolovanju svakog dana bilo 64.000 ljudi, a danas ih je oko 48.000. S obzirom na to da je po županijama i dalje dosta velika razlika u stopi bolovanja (neke imaju znatno veće stope od drugih), Jurković smatra da u tom području ima još dosta prostora za štednju. Kako bi se postigla što ravnomjernija zastupljenost ugovornih isporučitelja ortopedskih i drugih pomagala, uskoro će biti raspisan natječaj za sklapanje ugovora o isporuci tih pomagala, a smanjene su i cijene nekih pomagala za oko pet posto. HZZO će i dalje financirati pripravnički staž za zdravstvene radnike viso-

ke i više stručne spreme. Javnim je natječajem izabrano 587 kandidata. Istaknuto je, također, da zbog

informatičke povezanosti HZZO-a svi osiguranici mogu nesmetano koristiti zdravstvene iskaznice kojima je istekao rok. Nije, međutim, rečeno zbog čega mnogi osiguranici već dulje imaju problem s dobivanjem novih iskaznica. (J.F.)

osnivački udio u Cargu 10

PROMETNO POVEZIVANJE

Vlakom do brod

Povezivanje nove tvrtke Cargo 10 s ostalim vrstam kompletna logistička rješenja. Važnu ulogu tu bi, u Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ada je u nedavnom intervjuu Privrednom vjesniku glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju Hido Biščević izdvojio rekonstrukciju željezničkog sustava kao ključni preduvjet povezivanja tržišta i industrijskog razvoja, zapravo je samo ponovio staru mantru velikog broja industrijalaca i prometnih stručnjaka. Već se godinama, naime, nakon završetka glavnine mreže autocesta, zaziva obnova željeznice i njeno povezivanja u sustav tzv. intermodalnog prometa, zajedno s cestovnim, riječnim, morskim i zračnim prijevozom. Odlučivanje kolektivno Iako je Hrvatska na strateškoj razini u taj pothvat krenula donošenjem Nacionalnog programa željezničke infrastrukture do 2012., realizacija je usporena zbog manjka novca u državnom proračunu. Stanje nije bolje ni u susjednim državama, posebno u Srbiji, ali ni Slovenija nije predaleko odmakla. Nijedno od nacionalnih željezničkih poduzeća na području bivše Jugoslavije tako sada nije konkurentno, ponajprije zato što transport robe željeznicom traje predugo. Kako novca trenutačno nema ni izbliza dovoljno za potrebne investicije, željezničari su prisiljeni jačati suradnju kako bi podizali efikasnost. Iz te spoznaje izvire nedavni osnutak zajednič-

ke tvrtke Cargo 10, koju su neki pomalo posprdno nazvali Željeznicom SHS. Prema riječima predsjednika Uprave HŽ Carga Zlatka Rogožara, Cargo 10 će, kao zajednički projekt željeznica Srbije, Hrvatske i Slovenije, profunkcionirati do kraja rujna. Prvi vlak mogao bi krenuti već 1. listopada iz Ljubljane, gdje će biti sjedište tvrtke, i to zato što je Slovenija zasad jedina od triju država članica Unije. Do tada bi se zajedničkoj tvrtki mogle pridružiti i Makedonske željeznice, čiji je zahtjev za priključenjem već prihvaćen, a možda i Željeznica Crne Gore, koja je također izrazila želju za suradnjom. Tvrtka će imati tri direktora, koji će o većim poslovima odlučivati kolektivno, a dobit će se dijeliti na tri dijela. Osnivački kapital od 100.000 eura također je podijeljen na tri jednaka dijela, a godišnja članarina je 20.000 eura. Osnov-

Povezivanje s ostalim vrstama prijevoza, kaže Rogožar, planira se na potpuno tržišnim pricipima ni je cilj smanjiti trajanje prijevoza tereta željeznicom od Ljubljane do Istanbula sa sadašnjih sedamdesetak na maksimalno 40 sati. To bi trebalo privući teretni prijevoz s IV. koridora koji prolazi Mađarskom, Rumunjskom i Bugarskom. Kako Cargo 10 ne može odmah računati na velika ulaganja u in-

STUDIJA MODERNIZACIJE X. frastrukturu, to se planira postići optimizacijom carinskih postupaka i proizvodnih procesa, a kasnije i interoperabilnošću. Uz državne proračune triju zemalja i moguće javno privatno partnerstvo, zajednička tvrtka svakako će konkurirati i za prekogranične projekte financirane iz EU fondova. Hrvatska već koristi sredstva iz pretpristupnih fondova EU-a za projekte na koridoru X., a radovi na obnovi dionice Vinkovci-Tovarnik trebali bi biti završeni sljedeće godine. Nakon toga počeli bi radovi na dionici Novska-Okučani, koji bi trebali trajati najviše dvije godine. Povezanost s lukama Povezivanje s ostalim vrstama prijevoza, kako

www.privredni.hr Broj 3644, 20. rujna 2010.

( 20.000 €

( 1. listopada

godišnja članarina

kreće prvi vlak iz Ljubljane

da, prugom preko rijeke

ma prijevoza planira se na tržišnim pricipima, usmjereno prema kupcu i uz uz već izgrađenu cestovnu mrežu, trebao imati riječni prijevoz i riječne luke Trasa koridora X. Osnovni krak X. paneuropskoga koridora povezuje Salzburg i Solun preko Villacha, Ljubljane, Zagreba, Beograda, Niša i Skopja. Na osnovni krak nastavljaju se još 4 ogranka: X.a: Graz - Maribor - Zagreb X.b: Budimpešta - Novi Sad - Beograd X.c: Niš - Sofija - Dimitrovgrad - Istanbul X.d: Veles - Prilep - Bitola - Frolina - Igoumenitsa Koridor X. ima cestovni, željeznički i vodeni put. Vodeni put u Hrvatskoj je rijeka Sava koja je plovna od granice sa Srbijom do Siska, a planira se osposobljavanje za plovidbu do buduće zagrebačke riječne luke u Rugvici.

Zemlje interesne zajednice X. koridora (ARGE - KX)

PANEUROPSKOG KORIDORA kaže Rogožar, planira se na potpuno tržišnim pricipima, usmjereno prema kupcu i nudeći kompletna logistička rješenja. Važnu ulogu tu bi, uz već izgrađenu cestovnu mrežu, trebao imati riječni prijevoz i riječne luke, jer koridor X. velikim dijelom prolazi dolinom Save. Promicanjem Save kao plovnog puta već se pet godina bavi Međunarodna komisija za sliv rijeke Save (Savska komisija). Povezanost luka na unutarnjim vodama sa željezničkim kompanijama u zemljama na slivu rijeke Save i dosad je bila vrlo dobra pa zamjenik tajnika Savske komisije Željko Milković ne vidi razloga da se ta po-

Izvor: ERGE KX

vezanost ne ojača. S obzirom na to da se osnutkom nove kompanije očekuje poboljšanje usluga u željezničkom prometu, Milković vjeruje da će se poboljšati i povezanost riječnih luka, koje osiguravaju dobar dio tereta za željeznicu i obratno. Savska komisija do sada nije imala izravne kontakte sa željezničkim kompanijama, međutim putem ministarstava nadležnih za transport u zemljama na slivu Save ko-

misija redovno informira sve zainteresirane o aktivnostima na plovnom putu Save i planovima za njegovo unaprjeđenje. Priprema se plovni put Stanje infrastrukture unutarnje plovidbe na Savi je nezadovoljavajuće, što je rezultat prekida plovidbe uslijed rata, neodržavanja plovnog puta i nedostatka investicija. Savska komisija i ministarstva savskih zemalja

nadležna za transport, uz potporu EU-a i međunarodnih financijskih institucija, pokrenuli su niz aktivnosti na rehabilitaciji i unaprjeđenju plovnog puta rijeke Save. Države su se obvezale u određenim vremenskim rokovima provoditi potrebne aktivnosti na obnovi plovnog puta, a završena je i studija izvodivosti te idejni projekt za plovni put od Beograda do Siska. Nastavlja se suradnja Hrvatske i Slovenije na planiranju produžetka plovnog puta prema Slove-

niji, a nadležna ministarstva Hrvatske, Slovenije i BiH završavaju pripreme za izradu glavnog projekta plovnog puta koji se planira financirati sredstvima fonda Ipa. Pokrenute su aktivnosti za osiguranje financiranja izvođenja radova na plovnom putu prema glavnom projektu, a pripremaju se i projekti za povećanje kapaciteta luka. Bez obzira na smanjene kapacitete plovnog puta i luka, luke i željeznica surađuju i nova željeznička kompanija znači povećanje mogućnosti za suradnju koje će riječne luke svakako iskoristiti, zaključuje Željko Milković.

*vijesti Novi krediti za poduzetnike Banco Popolare Croatia i Hrvatska banka za obnovu i razvitak potpisali su ugovor o poslovnoj suradnji na HBOR-ovom projektu Mikrokreditiranje koji se odnosi na kredit ukupnog iznosa 4,5 milijuna eura namijenjenog mikro, malim i srednjim poduzetnicima te fizičkim i pravnim osobama koje ispunjavaju kriterije Europske unije. Sredstva su dio ugovora HBOR-a i KFW Bankengruppe za 2010. godinu usmjerenog na podupiranje razvoja malog i srednjeg poduzetništva u ukupnom iznosu od 20 milijuna eura. Prema novom ugovoru odobravat će se dvije vrste kredita - za financiranje obrtnih sredstava do 30.000 eura, te investicijski krediti do 250.000 eura, a podrazumijevaju financiranje osnovnih sredstava (do 100 posto) i obrtnih (do 30 posto). Pozitivni rezultati Hrvatske pošte Hrvatska pošta prošlu je godinu završila sa 158,7 milijuna kuna operativne dobiti, čime je prekinuto višegodišnje razdoblje poslovanja s gubitkom. Kako je objavljeno na Zagrebačkoj burzi, dobri rezultati postignuti su i u prvih sedam mjeseci ove godine. Prihodi financijskih usluga povećani su za 7,2 posto, a prihodi od pošiljaka s dodanom vrijednošću gotovo 12 posto. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, troškovi plaća manji su 4,8 posto. Ovi pokazatelji rezultat su prve faze procesa restrukturiranja koji je započet krajem 2008. Lani je ukinuto 20 županijskih središta pošte, a više od 2000 zaposlenih iz administracije prebačeno je u operativni dio poslovanja. Nakon završetka ove faze restrukturiranja, HP će krenuti s modernizacijom poslovnih procesa te izgradnjom središnjeg logističkog centra, kojim će se stvoriti preduvjeti za širenje usluga.

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3644, 20. rujna 2010.

( više od 1 mil kn

KAKO POBOLJŠATI POLOŽAJ ŽENA U OBRTNIŠTVU?

vrijednost kazni koje je AZTN izrekao tijekom 2009.

OLGICA SPEVEC, PREDSJEDNICA VIJEĆA ZA ZAŠTITU TRŽIŠN

POKAJNICI SU PROTIV KART Preskakivanjem prepreka do ravnopravnosti Od ukupno 92.965 vlasnika obrta 30.618 su žene, što znači da je trećina hrvatskih obrta u ženskim rukama. Od oko 130.000 zaposlenih u obrtima 65.554 su žene Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rvatska obrtnička komora (HOK) ovu je godinu proglasila godinom žena u obrtništvu, a ujedno je to i godina u kojoj je hrvatska vlada prihvatila Strategiju za razvoj ženskog poduzetništva. Slijedom toga, proteklog je tjedna održana Međunarodna konferencija o položaju žena u obrtništvu pod pokroviteljstvom predsjednice Vlade Jadranke Kosor. Na Konferenciji je istaknuto kako su od ukupno 92.965 vlasnika obrta 30.618 žene, što znači da je trećina hrvatskih obrta u ženskim rukama. Od oko 130.000 zaposlenih u obrtima 65.554 su žene, što je polovina ukupnog broja tih djelatnika. Promatrajući prema djelatnostima, najviše je vlasnica obrta među frizerkama i kozmetičarkama (89 posto) te u proizvodnji tekstila (66 posto). Analizirajući te podatke, premijerka Jadranka Kosor je istaknula kako položaj obrtnica i poduzetnica mora biti još bolji i jednak položaju muškaraca te da diskriminacija i predrasude mogu biti prepreka za rad ženama u poduzetništvu. Pri-

tom je naglasila kako je ženama u obrtništvu, ali i u politici i gospodarstvu, teže jer se moraju mnogo više dokazivati od svojih muških kolega. “Strategija za razvoj ženskog poduzetništva mora se do kraja razraditi kako bi se na temelju toga mogle napraviti nove kreditne linije za žene. Od 2004. u Europskoj uniji na snazi je akcijski plan o poticanju ženskog poduzetniš-

Položaj obrtnica i poduzetnica mora biti jednak položaju muškaraca, istaknula premijerka Kosor tva, a od 2008. i plan za poticanje ženskog inovatorstva, a prema tome je usmjerena i naša zemlja”, kazala je Jadranka Kosor dodajući kako hrvatska vlada sustavnim mjerama potiče poduzetnice. Podsjetila je kako su ove godine poduzetnice podnijele 1597 zahtjeva za potpore. Žene su i dalje slabije plaćene Govoreći o tome kako žene sve više ulaze u svijet koji je do jučer bio re-

zerviran za muškarce, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora Gordana Sobol istaknula je kako su za iste poslove žene 11 posto slabije plaćene od svojih muških kolega. Stoga je potrebno unaprijediti položaj obrtnica i poduzetnica pa je na Konferenciji preporučeno umrežavanje inicijativa žena, razmjena informacija i stvaranje mreža i na međunarodnoj razini. Kako je rečeno, to jača opću svijest i otvara nove prilike ženama u obrtništvu i poduzetništvu. Ženski poslovni pothvati zaslužuju potporu državnih, regionalnih i lokalnih vlasti, međunarodnih organizacija i projekata te stoga obrtnice i poduzetnice traže posebno izdvajanje, pomaganje i mjerenje učinaka potpora koje dobivaju. S Međunarodne konferencije upućen je zahtjev financijskim institucijama za razvijanje postojećih i kreiranje novih programa podupiranja ženskog poduzetništva. Za razliku od njih, upravljačke strukture društva odgovorne su za dugoročne promjene vrijednosnog sustava kako bi se oslobodio obrtnički i poduzetnički potencijal žena, zaključeno je na konferenciji.

Novi zakon koji stupa na snagu 1. listopada omogućit će AZTNsurađivati, a moći će i iznenadnim pretresima dokumentacije u t Igor Vukić vukic@privredni.hr

akon 1. listopada Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) dobiva snažnije oružje protiv poduzetnika koji krše Zakon o tržišnom natjecanju, dogovaraju cijene, svojom snagom ili položajem na tržištu uvjetuju nepovoljne ugovore, s partnerima dijele tržište da bi zadržali visoke cijene ili na druge načine ugrožavaju poštenu tržišnu utakmicu. U listopadu, naime, stupa na snagu novi zakon o zaštiti tržišnog natjecanja kojim Agencija dobiva nove ovlasti, a mijenja se i dosadašnji način utvrđivanja povreda zakona. O tome smo razgovarali s Olgicom Spevec, predsjednicom Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja koje upravlja AZTN-om. Koje su najvažnije novosti u Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja, u odnosu na dosadašnju praksu? - Jedna od najvažnijih novosti je ovlast Agenci-

je da izriče kazne. Dosad je Agencija, nakon što je u prethodnom postupku utvrdila kršenje zakona, podizala optužne prijedloge na prekršajnim sudovima. Tu su se zatim iznova vodili dokazni postupci. Poduzetnici su ponovno morali angažirati odvjetnike i proći cijeli proces. Potom su se mogli žaliti Visokom prekršajnom sudu. U svim tim procesima imali su troškove, a sustav je bio neefikasan jer su prekršajni sudovi donosili različite presude, s neujednačenim kaznama. Slučajevi su često završavali i u zastari. Kako će ti postupci izgledati po novom zakonu? - Agencija će ih voditi po službenoj dužnosti. Poduzetnik koji se žali na ponašanje nekog drugog poduzetnika davat će inicijativu za pokretanje postupka, a Agencija će utvrđivati je li ona utemeljena. Agencija zatim preuzima vođenje postupka, a poduzetnik-prijavitelj više nema obveze stranke u postupku. Agen-

cija može raditi brže jer se dosad znalo događati da netko pokrene postupak, a kasnije shvati da mu je to postalo opterećenje, da ima troškove i slučaj je gubio na tempu. Kako će izgledati izricanje kazni? - Vijeće Agencije utvrdit će je li se prekršio zakon. Zatim počinje postupak izricanja kazne, gdje će sudjelovati i tvrtka čije smo ponašanje istraživali. Organizirat će se usmena rasprava, a tvrtka će imati pravo na obranu. No raspravljat će se samo o visini kazne, utvrđivati olakotne i otegotne okolnosti te određivati kazna. Kakve kazne predviđa zakon? - Najviša kazna može biti 10 posto od godišnjeg prihoda ostvarenog od djelatnosti kojom je napravljena povreda zakona. Dakle, ne uzima se dio ukupnog prihoda nekog poduzeća ako se ono bavi drugim djelatnostima, već samo od prihoda ostvarenog na tržištu na kojem je utvrđena po-

Čelnici Agrokora i HT-a surađuju s AZTN-om Kakvi bi bili efekti vašeg rada da ste dosad imali takav sustav? U izvješćima Agencije vidi se, primjerice, rast iznosa naplaćenih kazni. Hoće li se taj trend ubrzati? - U 2009. godini premašili smo milijun kuna u izrečenim kaznama, dok su od 1995. do 2008. godine prekršitelji bili kažnjeni ukupno sa samo 300.000 kuna. Trebalo je mnogo raditi na suradnji sa sucima da bismo ih naviknuli na ovu problematiku. Pojmovi poput “vladajućeg

položaja na tržištu”, “zabranjenog sporazuma” i sličnih ipak spadaju u novu granu prava koja mnogima još nije dovoljno bliska. I poduzetnicima je trebalo vremena da se naviknu na rad Agencije. Sada nas već dolaze pitati i posavjetovati se prije poteza koji su dvojbeni ili bi mogli doći na dnevni red Agencije. S nama tako surađuju mnogobrojni poduzetnici, pa i predsjednici uprava ili ključni ljudi Agrokora, HT-a, Adris Grupe i mnogi drugi.

www.privredni.hr Broj 3644, 20. rujna 2010.

( gotovo 90% otkrivenih kartela u zadnjih desetak godina treba zahvaliti institutu pokajnika

og natjecanja

u glavni alat za borbu ela

u da sam, u kraćem roku, vodi postupke i izriče kazne. Imat će mogućnost oprostiti kaznu prekršiteljima koji pristanu vrtkama tražiti dokazni materijal vreda zakona. Kažnjavanje će se detaljno opisati uredbom koju će na naš prijedlog donijeti Vlada nakon što 1. listopada zakon stupi na snagu. Novi zakon predviđa izricanje kazni samo pravnoj osobi, a više neće biti kažnjavane odgovorne osobe u poduzećima. Postupak kažnjavanja bit će u

Novi zakon predviđa izricanje kazni samo pravnoj osobi, a više neće biti kažnjavane odgovorne osobe u poduzećima

skladu s europskim pravilima, tako da će i strane tvrtke, kad uđemo u EU, i u Hrvatskoj imati isto pravno okruženje. Kome će se poduzetnici moći žaliti na odluke Agencije? - Moći će tužbom pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom. Taj će sud utvrđivati zakonitost vođenja postupka i visine kazne. Upravni sud morat će donijeti odluku u žurnom postupku. U novom je zakonu i mogućnost da poduzetnika, kojeg istražujemo u nekom slučaju, možemo obavijestiti o saznanjima do kojih smo došli. On može prihvatiti našu opomenu i promijeniti praksu, a mi možemo obustaviti postupak. Takvom nagodbom može izbjeći težu kaznu. To do-

sad nismo mogli, već smo morali cijeli postupak dovesti do kraja. Očekujete li da će novi model, s bržim izricanjem kazni, izazvati veće zanimanje poduzetnika za vaš rad? - Izricanje kazni nije samo sebi svrha. Mi bismo radije tako pojačali prevenciju da bude manje kazni, a da se tržište brže razvija. To je svima u dugoročnom interesu. Poduzetnici ipak moraju dobiti poruku da je ovaj zakon jednako vrije-

dan kao i ostali. Ako netko dogovara cijene i vara i konkurente i potrošače, mora platiti za kršenje zakona. Želimo ohrabriti one koji vide takvo kršenje zakona da nam to i prijave. U zakonu izričito stoji i pravo na naknadu štete onima koji su povrijeđeni kršenjem. Svi koji su oštećeni – od konkurenata do potrošača – mogu na trgovačkom sudu tražiti naknadu štete. Kako ćete dolaziti do pouzdanih informacija o postojanju zabranje-

nih kartelnih sporazuma? - Imamo mogućnost pronalaženja pokajnika kojima će biti oproštena kazna ako priznaju krivnju i daju informacije o ostalim sudionicima u lancu protuzakonitog djelovanja. Tko prvi dostavi vjerodostojne podatke, može biti oslobođen ili mu kazna može biti znatno umanjena. Mogućnost oprosta pokajnicima pokazala se u europskoj i američkoj praksi kao jedini pravi alat u borbi protiv kartela. Gotovo 90

posto otkrivenih kartela u zadnjih desetak godina treba zahvaliti institutu pokajnika. Prije toga ti su karteli nesmetano djelovali 15 ili 20 godina, sumnje su postojale, ali se nisu mogle dokazati.

obavljati iznenadne pretrese u hrvatskim tvrtkama. Iznenadni pregledi mogu se obavljati u službenim prostorijama poduzeća, ali mogu i u privatnim automobilima ili stanovima.

Novi zakon omogućava AZTN-u i provođenje iznenadnih pregleda u tvrtkama koje se sumnjiči za kršenje zakona. O čemu je riječ? - Takve mjere najčešće će se poduzimati kod sumnji u kartelno dogovaranje. Uz prethodno odobrenje Upravnog suda moći ćemo doći u poduzeće u nenajavljenu potragu za dokaznim materijalom. Takve akcije će biti češće kad u nekom slučaju dobijemo pokajnika ili zviždača koji će nam ukazati gdje se nalaze dokumenti koji potvrđuju sumnju. U pravilu je riječ o vrlo kompleksnim slučajevima gdje je izvana teško znati u kojem se dijelu tvrtke mogu naći ti dokumenti. Često je riječ i o međunarodnim konglomeratima. U takve se akcije i ide kad već postoji indicija ili dojava da bi se mogao naći takav dokument. Stoga moramo ostvariti i suradnju s MUP-om koji će asistirati našim zaposlenicima u tim akcijama. Uz osiguranje, trebat će nam i pomoć njihovih informatičkih forenzičara i sličnih stručnjaka. Nakon ulaska u EU po hrvatskom zakonu moći će djelovati i predstavnici Europske komisije, te isto tako

Mogu li poduzetnici anonimno prijaviti sumnju u kršenje tržišnog natjecanja? - Postoji takva mogućnost i ona se koristi i danas. Već su nam se javljali poslovni ljudi sa svojim imenom i prezimenom, ali bi nas zamolili za anonimnost, da poduzetniku kojeg počnemo istraživati ne kažemo tko je podnio prijavu. To, uglavnom, uvažavamo i s jednakom ozbiljnošću prihvaćamo i takve inicijative. U kojim sektorima ima najviše kartelnog dogovaranja? - Rijetko ih ima kod visokotehnoloških proizvoda, no češće se nađu, recimo, na tržištu homogenih proizvoda poput umjetnog gnojiva, pšenice, stakla, cementa, dakle u kemijskoj industriji, građevinarstvu... Općenito, ondje gdje postoji više ponuđača praktično iste robe. U Hrvatskoj smo do sada zabranjene sporazume među konkurentima, kao što je poznato, otkrivali na različitim tržištima, od izdavača dnevnog tiska, pružatelja usluga auto-škola do upravitelja stambenih zgrada i u sektoru razminiranja.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3644, 20. rujna 2010.

*vijesti Končar predstavio novi niskopodni vlak Končar i Hrvatske željeznice protekli su tjedan predstavili novi niskopodni elektromotorni vlak za regionalni i gradski promet. Na razvoju ovog vlaka zadnje četiri godine radilo je 250 Končarovih stručnjaka, a prototip je napravljen u suradnji s TŽV-om Gredelj. Vlak će biti predstavljen na najvećem svjetskom sajmu transportne industrije i tehnologije koji će se ovaj tjedan održati u Berlinu. Jedan prototip već je isporučen i Željeznicama BiH i trenutačno je na ispitivanjima. Portugalsko-hrvatska komora Na inicijativu Veleposlanstva Hrvatske protekli je tjedan u Lisabonu utemeljena Portugalsko-hrvatska gospodarska komora. Svečanom potpisivanju

Royal Caribbean Cruise Lines namjerava investirati u Dalmaciji

Najveća cruising kompanija želi pristanište u Kaštelima Zahvaljujući planiranoj investiciji od oko 60 milijuna eura, koliko bi RCCL s partnerima uložio u kaštelansku luku, u njoj bi zaposlenje tijekom cijele godine pronašlo oko 1000 radnika Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

J osnivačkog Statuta nazočili su predstavnici portugalskog ministarstva vanjskih poslova, portugalske agencije za poticanje stranih ulaganja i promicanje vanjske trgovine, gospodarstvenici te trgovinski atašei, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Novi Kodeks Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravateljskih društva HGK-a predstavilo je Kodeks kojim se regulira sudjelovanje u korporativnom upravljanju dioničkih društava u kojima fondovi imaju značajne udjele u vlasničkoj strukturi te u dužničkim vrijednosnim papirima izdavatelja. Kodeksom su definirani načini komunikacije s izdavateljima, praćenje poslovanja izdavatelja, djelovanje u nadzornim tijelima te ostali oblici djelovanja.

adransko kruzing tržište svakako će rasti, uvjerena je uprava Royal Caribbean Cruise Lines, jedne od najvećih svjetskih pomorskih kompanija za kružna putovanja. I zato ta kompanija namjerava investirati u fiksnu luku za privez brodova, i to upravo na području između Splita i Trogira. Nakon inicijative kaštelanskog gradonačelnika Josipa Berketa da se ispred nekadašnje tvornice Jugovinil sagradi velika luka za međunarodni promet, John Terreck, direktor razvoja Royal Caribbean Cruise Linesa i Scott Lagueux, direktor tvrtke LandDesign, posjetili su Kaštela. John Terreck je dolazak u Kaštela jasno obrazložio interesom za gradnju luke za kruzere na tom mjestu. “Zadovoljni smo onim što nam je prezentirano i mogu reći kako smo jako zainteresirani za ovu lokaciju jer će jadransko kruzing tržište rasti pa nam je potrebna jedna fiksna luka za privez brodova na području između Splita i Trogira”, istaknuo je John Terreck. Royal Caribbean

Cruise Lines sličnu je investiciju imao i u Ravenni gdje je privezište napravljeno na otvorenom moru izvan gradske luke. “Njihove tvrtke po svaku cijenu traže mjesto gdje im se brodovi mogu vezati pa smo im pokazali i ponudili prostor ispred bivšeg Jugovinila, gdje je

U Hrvatsku je do kolovoza došlo 7,5 posto više gostiju s kruzera nego lani more dovoljno duboko za gaz od oko 12 metara, što im odgovara, i sada je pitanje Grada Kaštela, Županije i Vlade Republike Hrvatske da odrade svoj dio posla oko koncesije i ostalog”, kazao je gradonačelnik Kaštela Josip Berket. Potez je na državi Berket pojašnjava kako će pomorsko dobro uvijek ostati javno dobro, nikada neće moći biti privatizirano, te da je riječ o investiciji od oko 60 milijuna eura, putem koje bi zaposlenje tijekom cijele godine pronašlo oko 1000 radnika. “Država može dati taj prostor u dugogodišnju

koncesiju. Razumljivo je da nitko ne bi investirao 40 ili 50 milijuna eura ako nije siguran da će taj prostor koristiti bar pedesetak godina, a ono što će biti na kopnenom dijelu prepuštamo dogovoru investitora i tvrtki Lavčević i Kemokompleks koji su vlasnici tog dijela prostora”, istaknuo je gradonačelnik Berket. Inicijativu gradnje takve luke u Kaštelima pozdravio je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Mario Babić, koji je dao do znanja da će njegovo ministarstvo i ministar Božidar Kalmeta projekt podržati jer su u pitanju veliki investitori. Hrvatski zakonodavni okvir kojim se uređuju prava, obveze i odnosi

koji dotiču međunarodni kruzing uglavnom zadovoljava. Hrvatska je, naime, potpisnica gotovo svih najznačajnijih međunarodnih konvencija te kontinuirano prati pravne propise na međunarodnoj razini. Brzi rast Izvjesne poteškoće javljaju se u dosadašnjoj primjeni Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, gdje su uočene neke nedorečenosti koje se tiču, među ostalim, i kruzinga, a konkretno se odnose na investiranje na pomorskom dobru te na bolje i preciznije definiranje postupaka vezanih za uknjižbu pomorskog dobra, posebice u lukama za javni promet. Kruzing turizam posljednjih godina u svije-

Koristi od kruzera u lokalnoj zajednici Ponuda u kruzing turizmu koncentrirana je u tri velike grupacije: Royal Caribbean Cruises, Carnival Corporation i Star Cruises Group, koje obuhvaćaju oko 75 posto ukupne svjetske ponude mjerene brojem ležajeva. Izravni prihodi od kruzinga u destinaciji pristajanja sastoje se od potrošnje putnika i posade te troškova broda (lučke pristojbe i naknade). Budući da lokalna zajednica, u načelu, ostvaruje prihode od turista koji su došli kruzerom, u neizravne prihode mogu se ubrojiti i oni od povećane potrošnje samih stanovnika. No, destinacija ima i druge koristi, a među njima su otvaranje novih radnih mjesta vezanih uz potrebe kruzinga, poticaj razvoju te dodatna promocija destinacije u svijetu.

tu ima impresivan rast. Prema Studiji održivog razvoja, koju je izradio Institut za turizam Hrvatske, u 2006. je ukupan broj putnika na kruzerima u odnosu na 1995. povećan za oko 2,5 puta. U Hrvatskoj je kruzing turizam relativno nova pojava. Dočekan je kao spasonosno rješenje u poratnim godinama na dubrovačkom području, da bi ga nakon oporavka turizma počeo osporavati i dio javnosti, i hotelijera, pa čak i nekih stručnjaka. No, u posljednje četiri godine ipak je prepoznat njegov gospodarski značaj. Kruzing turizam, ne može se poreći, produljuje turističku sezonu, a destinacija od njega ima financijsku korist. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatsku je u prvih sedam mjeseci ove godine posjetilo 7,5 posto više gostiju s kružnih putovanja nego lani. Zabilježen je i porast broja stranih brodova, i to od 11,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2009. Brodovi su na Jadranu u prosjeku boravili dva dana, a dovezli su 544.649 putnika. Očekuje se kako će i posezona ove godine ostvariti rekordne rezultate.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3644, 20. rujna 2010.

SJEDNICA VLADE

*vijesti

Javnom dražbom na sve ili ništa

Javnom dražbom na burzi moći će se prodati državni udjeli manji od 50 posto u svim poduzećima, a u poduzećima koja imaju temeljni kapital ispod pet milijuna kuna moći će se prodati i više od 50 posto udjela Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ripreme za prodaju državnih udjela u trgovačkim društvima ušle su u završnu fazu izradom pravilnika o načinu prodaje dionica javnom dražbom na burzi, koji će uskoro biti objavljen. Kako je ministar gospodarstva Đuro Popijač izvijestio Vladu, pravilnik će Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) omogućiti kvalitetniju provedbu odluke o prodaji manjinskih udjela države. Javnom dražbom na burzi moći će se prodati državni udjeli manji od 50 posto u svim poduzećima, a u poduzećima koja imaju temeljni kapital ispod pet milijuna kuna moći će se prodati i više od 50 posto udjela. HFP će Zagrebačkoj burzi dostavljati naloge za održavanje javne dražbe barem 10 dana ranije, a poziv će objaviti barem sedam dana ranije u dnevnim novinama. Javna dražba održavat će se po modelu “sve ili ništa” (samo cjelokupni paketi dionica), a početna cijena ovisit će o likvidnosti dionica. Tako će se za likvidne dionice (one kojima se trguje barem 10 dana u mjesecu) početnom smatrati zadnja postignuta prosječna cijena na burzi prije obja-

ve javne dražbe, dok će za nelikvidne vrijediti zadnja prosječna cijena u 12 mjeseci prije donošenja odluke o prodaji. Ako se državni udjel ne proda na dražbi, cijena će mu biti ili smanjena u skladu s kretanjima na burzi ili će biti podijeljen na nekoliko manjih paketa. Članarina postaje doprinos Sličan će pravilnik uskoro biti objavljen i za prodaju nekretnina u vlasništvu države, pri čemu će početnu cijenu za manje vrijedne nekretnine utvrđivati stručna služba HFP-a, a za vrjednije nekretnine ne-

U Bistri polivalentni sportski centar Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je dodijelila koncesiju za crpljenje mineralnih voda Podravkinoj Tvornici Studenac Lipik, koncesiju za luku nautičkog turizma u Novigradu prenijela je s tvrtke Civitas Nova na tvrtku Sigma Poslovodstvo, a koncesiju za sportsku luku Srima produljila za još osam godina. Dana je i potpora projektu izgradnje polivalentnog sportskog centra u Bistri koji će obuhvaćati natjecateljsku stazu za kružne utrke, otvoreni i zatvoreni karting centar, hotel s wellnessom i bazenom, te heliodrom.

ovisni sudski vještak. Ne bude li nekretnina prodana na prvom javnom nadmetanju, početna cijena

Javni ovršitelji ubuduće će obavljati većinu poslova što su ih u postupku ovrhe dosad obavljali sudovi bit će smanjena i raspisano novo nadmetanje. Ako nekretnina nije vlasnički čista, HFP će je moći dati u zakup na najviše pet godina, odnosno do razrješenja imovinsko-pravnih sporova. Vlada je prihvatila i konačne prijedloge ovršnog zakona i zakona o javnim ovršiteljima, prema kojima će javni ovršitelji ubuduće obavljati većinu poslova što su ih u postupku ovrhe dosad obavljali sudovi. Iznimka su ovrhe po Obiteljskom zakonu, te drugostupanjski pravni lijekovi

u kojima sudovi zadržavaju nadležnosti. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković vjeruje da će takvom reformom, po uzoru na 19 od 27 članica Europske unije, i naš sustav ovrha postati efikasniji i brži. Nizu specijaliziranih agencija koje je Vlada zadnjih mjeseci ukinula pridružio se i Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu. On će biti pripojen, zajedno sa svih 250 zaposlenika, Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Kako je ranije rješenje o obveznoj članarini u Komori izazvalo burne prosvjede poljoprivrednika, ministar Petar Čobanković predstavio je izmjenu prema kojoj članarina postaje doprinos, a plaćaju ga svi koji primaju državne potpore. Visinu doprinosa odredit će skupština Komore, a naplaćivat će ga Agencija za plaćanja u poljoprivredi, tako što će poljoprivredniku od iznosa poticaja oduzeti doprinos.

Besplatni telefon za nepravilnosti u mesnoj industriji

Dokaz da je sve ispravno u sustavu prehrane je zatvoreno poglavlje 12 u pregovorima s Europskom unijom koje se odnosi na ispravnost i kontrolu prehrambenih proizvoda, rekao je ministar ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković osvrćući se na optužbe o kvaliteti mesa na hrvatskom tržištu. “Veterinarske inspekcije imaju dovoljan broj inspektora i dovoljna financijska sredstva za kontrolu cijelog sustava, a nemojmo ni podcjenjivati građane i potrošače jer svi znaju kako izgleda staro i odmrznuto meso i na prvi pogled i po mirisu”, ističe Čobanković. Ministarstvo je objavilo i kako je po inspekcijskim nalazima veterinarske inspekcije u prošloj godini podneseno 35 optužnih prijedloga i tri kaznene prijave, a ove godine do 31. kolovoza podneseno je 40 optužnih prijedloga. Kako bi sustav kontrole bio otvoreniji javnosti, otvoren je i besplatni broj telefona 0800 203 200 i e-mail adresa prijava@mps.hr na koji se mogu anonimno prijaviti nepravilnosti u sustavu uzgoja i prerade mesa. MultiPlusCard za građane Građanima je od prošlog tjedna dostupan prvi koalicijski program nagrađivanja MultiPlusCard, u koji su uključeni Konzum, Zagrebačka banka, Atlas Airtours, Kozmo, TMobile, Tisak i Tisak-Media. Riječ je o kartici koja korisnicima programa omogućuje brz i jednostavan način prikupljanja nagradnih bodova u spomenutim tvrtkama, veliku ponudu proizvoda i usluga te nagrade ukupne vrijednosti oko 100 milijuna kuna na godišnjoj razini. Nova kartica nasljednik je Konzum Plus Card

programa koji je okupio više od 800.000 korisnika, a koji će s novim programom imati mogućnost multipliciranja nagradnih bodova na više od 2000 prodajnih mjesta. Ina otpušta 1500 radnika Uprava Ina Grupe donijela je protekli tjedan odluku o izradi programa za zbrinjavanje 1500 radnika koji su višak. To je oko devet posto od ukupno 16.300 zaposlenih. Program će se, ističe se u priopćenju Grupe, izraditi u suradnji sa sva tri sindikata koji djeluju u toj tvrtki, a surađivat će i tijekom provedbe programa. U priopćenju se ne navodi kolike će biti otpremnine, već samo da će biti veće nego do sada. Davor Majetić – novi glavni direktor HUP-a

Davor Majetić protekli je tjedan i službeno preuzeo dužnost glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca. Odluka o ovom imenovanju donesena je na sjednici Izvršnog odbora HUP-a održanoj krajem lipnja. Majetić je došao s mjesta izvršnog direktora informatičke tvrtke Atento, a ima i višegodišnje iskustvo u upravljačkim funkcijama u domaćim i međunarodnim poduzećima. Graweu status Superbranda Grawe Hrvatska uvršten je protekli tjedan među najbolje hrvatske tržišne marke te mu je dodijeljen naslov Superbranda. “Čast nam je i zadovoljstvo što smo proglašeni jednom od vodećih tržišnih marki u Hrvatskoj. Posebno nas raduje što su u odabiru važnu ulogu imali potrošači jer nam je njihovo mišljenje i priznanje, uz dužno poštovanje struke, ipak najvažnije”, kazao je, među ostalim, predsjednik Uprave Igor Pureta.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3644, 20. rujna 2010.

( 361 privatna

( sa 2254 na 2431

zdravstvena ustanova u Hrvatskoj

porastao lani broj zaposlenih u privatnom zdravstvu

PRIVATNO ZDRAVSTVO

Privatnim klinikama rastu i prihodi i broj zaposlenih Unatoč zakonskoj nedorečenosti o kojoj su tek rijetki spremni nešto reći, privatno zdravstvo je u Hrvatskoj dobar posao koji su spre i domaće i strane banke. Kao rijetko koja djelatnost, lani su povećali prihod za oko 100 milijuna kuna, a broj zaposlenih povećan je za Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

remda bi se na prvi pogled moglo reći da privatne poliklinike i klinike u Hrvatskoj - a ima ih ukupno 361 - nemaju problema jer sve više građana zbog neučinkovitog javnog zdravstva radije bira plaćanje usluge umjesto dugog čekanja, teškoća ipak ima i u privatnom zdravstvu. “Zakonom o zdravstvenoj zaštiti više smo nego zadovoljni, ali smo nezadovoljni neizjednačavanjem privatnih zdravstvenih ustanova s ostalim gospodarskim subjektima”, kazala je ravnateljica najveće hrvatske privatne poliklinike Medikol dr. Ivanka Trstenjak-Rajković. Naime, kako je objasnila, hrvatsko zdravstvo sadrži niz nelogičnosti. Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti trebali bi raditi kao neprofitabilna organizacija, prema Zakonu o porezu na dobit moraju plaćati porez kao i sve druge tvrtke, a prema Zakonu o poticanju ulaganja ne tretira ih se kao gospodarski subjekt pa zbog toga prilikom investiranja nemaju pogodnosti kao drugi poslovni subjekti. Zbog toga su u Medikolu napravili opsežan elaborat u kojem objašnjavaju te nelogičnosti. Poslali su ga prije tri mjeseca Hrvatskoj udruzi poslodavaca i Mi-

nistarstvu gospodarstva. Traže samo da se privatne zdravstvene ustanove prilikom investicija izjednače sa svim ostalim gospodarskim subjektima. No, do sada nisu dobili nikakav odgovor, naglasila je naša sugovornica. Banke ih rado prate Zahvaljujući dobrim poslovnim rezultatima kao i planovima za daljni razvoj, investicije u Medikolu pratile su i prate mnoge domaće i strane banke. Poliklinika izvrsno surađuje s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, a tenden-

U bolnici Svjetlost godišnje pružaju između 20 i 30 posto besplatnih pregleda i operacija za socijalno ugrožene cija im je da ta suradnja bude još i veća. “Ulaganje u edukaciju osoblja, visokosofisticiranu opremu te uređenje prostora pokazalo se kao ispravni put razvoja. Kapaciteti su nam dostatni za primanje pacijenata preko uputnica kao i za one koji sami plaćaju pretrage. Zapošljavamo više od 160 stalno zaposlenih zdravstvenih djelatnika. U Hrvatskoj je dosta visokokvalitetnog kadra, no smatramo da bi se, najviše zbog skorog ulaska u Europsku uniju, broj upi-

sa na medicinske fakultete i zdravstvena učilišta trebao povećati za najmanje 50 posto. Ulaskom u EU bit će zabranjen prekovremeni rad, rad nakon dežurstava i slično. Mišljenja smo također da ne bi trebalo ograničavati rad liječnika iz javnog zdravstva u onim ustanovama gdje ne može doći do sukoba interesa”, zaključila je Ivanka Trstenjak-Rajković. Svjetlost: privatna, a socijalno osjetljiva U Klinici Svjetlost, koja je u svibnju ove godine dobila status Specijalne bolnice za oftalmologiju i Klinike za oftalmologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, te tako postala prva takva bolnica i Sveučilišna klinika u Hrvatskoj, nisu se

požalili na zakone. Kako nam je kazao ravnatelj Nikica Gabrić, oni su u nove prostore i opremu uložili sedam milijuna eura, a od početka su surađivali sa Zagrebačkom bankom koja ih je pratila u izgradnji zgrade te im izašla u susret i s kamatama za kredite. “Uz

Zagrebačku banku istaknuli bismo i njenu sestrinsku tvrtku Locat leasing i BKS leasing koji su nam također ponudili povoljne uvjete i kamate kako za izgradnju same zgrade, tako i u nabavi najmodernije opreme koju posjedujemo u Klinici”, naglasio je Gabrić.

Dodaje kako je zadovoljan poslovanjem jer su lani imali rast od 40 posto, a u prvih osam mjeseci ove godine 20 posto. Uz to, svjesni svoje socijalne odgovornosti, godišnje pružaju između 20 i 30 posto besplatnih pregleda i operacija za socijalno ugrožene građane

Ministarstvo zadovoljno suradnjom s privatnicima Kako bi se smanjile liste čekanja te tako osigurala i veća dostupnost zdravstvenih usluga, dio pacijenata preusmjeren je i u privatne zdravstvene ustanove koje su svoje usluge ugovorile s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. “Suradnja sa svim ustanovama je na zadovoljavajućoj razini”, ocijenili su u Ministarstvu zdravstva u kojem su pojasnili i ograničavanje rada liječnika iz javnog zdravstva u privatnim ustanovama koje je na snazi od 1. lipnja, a dodatno će se regulirati i pravilnikom koji će biti usvojen najkasnije 18. prosinca. Najkraće, ugovor o dopunskom radu moći će se sklopiti na godinu dana, a neće ih moći sklapati ravnatelji, njihovi zamjenici i pomoćnici. U Ministarstvu drže da će se tako osigurati veća kvaliteta rada, ali i pridonijeti transparentnosti u svim segmentima zdravstva. Do sada je, naime, dvostruki rad liječnika bio često prozivan jer se događalo da liječnici iz javnog zdravstva pacijente koji ne mogu doći na red za pregled upućuju u privatnu ordinaciju gdje rade “u fušu”. U tom slučaju, na red bi, naravno uz plaćanje, mogli doći još u istom danu.

www.privredni.hr Broj 3644, 20. rujna 2010.

(

gotovo 930 mil kn u 2009. poslovni prihodi privatnih zdravstvenih ustanova

mne pratiti 7,85 posto koji si takve zahvate ne bi mogli priuštiti. Ne surađuju s HZZO-om, već s privatnim osiguravateljskim kućama preko kojih im dolazi određeni broj pacijenata. Klinika ima 50 zaposlenika, od čega osam liječnika specijalista, 14 specijalizanata, te ostalo medicinsko i administrativno osoblje. Sami financiraju specijalizacije za mlade liječnike i na taj način grade svoju budućnost. “Mladi liječnici sami se javljaju sa željom da postanu dio tima Klinike jer prepoznaju mogućnost daljnjeg stručnog usavršavanja s vrhunskim stručnjacima. Politika kuće je da sama odgaja i stvara svoj kadar liječnika radije nego da dovede liječnike specijaliste iz drugih ustanova. Surađujemo i s vanjskim liječnicima specijalistima oftalmologije, no više u edukacijske svrhe negoli iz financijskih ili operativnih razloga”, naglašava Gabrić. Brojke rastu Ocijenio je kako je paralelni rad liječnika u javnim i privatnim ustanovama dobar samo ako je privremen i ako vodi prelasku liječnika u privatnu praksu. Nemoguće je, kaže on, raditi dobro dulje vrijeme na dvije strane a da se to loše ne odrazi na pacijente. Smatra kako svoj maksimum liječnik može doseći isključivo u privatnoj praksi.

Ravnatelj Poliklinike Sunce Mladen Jukić ne vidi ništa posebno što bi trebalo mijenjati u zakonskim propisima jer, kako je rekao, samim ulaskom u EU promijenit će se sve ono što eventualno sada ne odgovara. Razvoj sustava Poliklinike u kojemu je zapravo devet poliklinika nisu pratile banke. Ri-

Računa se kako će nakon ulaska Hrvatske u EU broj upisa na medicinske fakultete i zdravstvena učilišta porasti za 50 posto ječ je o privatnom kapitalu privatne osiguravateljske kuće. “Mnogo je uloženo u sva tri segmenta koja su potrebna da bi svaki naš osiguranik, klijent ili pacijent bio zadovoljan. Sve naše zgrade plijene pažnju svojim izgledom, imamo najmoderniju opremu i naravno vrhunske liječnike i ostalo zdravstveno osoblje. Istina, u početku nije bilo lako dobiti određene specijaliste i subspecijaliste, ali danas to, kad smo prepoznati kao lider na tržištu, uopće nije problem. U poliklinikama je 80 stalno zaposlenih liječnika raznih specijalnosti i subspecijalnosti, osam liječnika na specijalizaciji i tri na subspecijalizaciji. Vrlo rijetko koristimo konzilijarni rad kolega iz drugih

ustanova”, naglasio je Jukić dodavši da se u radu oslanjaju na police vlastitog dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja te brojne tržišne specijalističke i subspecijalističke dijagnostičke i terapijske zdravstvene usluge koje nude pojedincima i tvrtkama. Police DZO-a kreirane su tako da pružaju mnogo više dijagnostičkih usluga po prihvatljivijoj cijeni od pojedinačnih pregleda. Recesija je, kaže Jukić, utjecala i na njihov rad: imali su oko četiri posto manje pacijenata. Ipak, to ga ne zabrinjava jer, kako je rekao, taj se postotak može kompenzirati s manjim troškovima na nekim drugim pozicijama. Inače, prema podacima Avidus Grupe, ukupni poslovni prihodi u privatnom zdravstvu lani su dosegnuli gotovo 930 milijuna kuna, dok su godinu ranije iznosili nešto više od 830 milijuna. Gledano po županijama, najviše je privatnih zdravstvenih ustanova u Zagrebu (174), potom u Vukovarsko-srijemskoj županiji (52), Ličko-senjskoj (42), Splitsko-dalmatinskoj županiji (21)... Najmanje ih je Požeškoslavonskoj županiji - samo jedna, u Koprivničko-križevačkoj tri, u Istarskoj četiri... Broj zaposlenih lani je, u odnosu na godinu ranije, porastao za 7,85 posto, sa 2254 na 2431 zaposlenih.

Prvih 50 prema ukupnom prihodu 2009. Rang

Ukupni rang

Naziv poduzeća

620.

POLIKLINIKA MEDIKOL

838.

POLIKLINIKA SUNCE

93.633.838

2.796.

POLIKLINIKA SVJETLOST

27.829.361

2.930.

POLIKLINIKA ZA INTERNU MEDICINU, OPĆU KIRURGIJU, GINEKOLOGIJU, HEMODIJALIZU - INTERNU MEDICINU, PEDIJATRIJU...

26.294.205

3.075.

POLIKLINIKA OSIGURANJE ZAGREB

24.891.097

3.457.

LJEČILIŠTE ISTARSKE TOPLICE

21.828.648

4.095.

POLIKLINIKA ZA INTERNU MEDICINU I DIJALIZU B. BRAUN AVITUM

18.212.667

4.201.

POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU I OTORINOLARINGOLOGIJU GHETALDUS

17.636.160

4.221.

POLIKLINIKA MEDICO

17.527.944

10.

4.725.

POLIKLINIKA CROATIA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

15.469.133

11.

6.199.

POLIKLINIKA OXY

11.410.180

12.

6.374.

LJEKARNA MR.PH.IRENA HANŽEK

11.068.227

13.

6.857.

POLIKLINIKA DR. KALAJŽIĆ

10.030.976

14.

6.877.

POLIKLINIKA TERME

10.002.961

15.

7.451.

MEDICINSKO BIOKEMIJSKI LABORATORIJ DR.SC.DARIJA BREYER

9.003.843

16.

7.846.

LABOR CENTAR - POLIKLINIKA

8.466.202

17.

7.849.

POLIKLINIKA ANALIZA

8.463.168

18.

8.766.

POLIKLINIKA CROATIA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE-ARS MEDICA

7.332.576

19.

8.778.

VISUMED ZAGREB D.O.O.

7.325.522

20.

9.110.

POLIKLINIKA FRESENIUS MEDICAL CARE

6.997.711

21.

9.128.

ZDRAVSTVENA USTANOVA ZA NJEGU I REHABILITACIJU ZORICA

6.979.039

22.

9.313.

POLIKLINIKA NOLA D.O.O.

6.801.627

23.

9.626.

POLIKLINIKA ZA HEMODIJALIZU INTERDIAL

6.521.009

24.

9.627.

POLIKLINIKA PRO VITA

6.520.379

25.

9.648.

MEDICINSKO BIOKEMIJSKI LABARATORIJ - ING. TURNER, ING. RADETIĆ

6.508.544

26.

9.706.

POLIKLINIKA PODOBNIK D.O.O.

6.457.232

27.

9.726.

POLIKLINIKA SVETI ROK M.D.

6.440.472

28.

9.779.

POLIKLINIKA MEDIRAD

6.384.376

29.

9.918.

POLIKLINIKA ZA RADIOLOGIJU, NEUROLOGIJU I KARDIOLOGIJU DIJAGNOSTIKA 2000

6.285.145

30.

10.156.

NADA DAMAŠKA, PRIVATNA LJEKARNA

6.103.233

31.

10.721.

POLIKLINIKA ZA INTERNU MEDICINU, GINEKOLOGIJU, RADIOLOGIJU, FIZIKALNU MEDICINU I REHABILITACIJU K-CENTAR

5.673.905

32.

11.048.

POLIKLINIKA ZA GINEKOLOGIJU I OPSTETRICIJU CITO

5.457.523

33.

11.452.

MED.BIOK.LABORATORIJ-M ALAR,A.M.VIDOVIĆ,S.TOMIĆ

5.224.595

34.

11.515.

POLIKLINIKA VILI

5.190.138

35.

11.965.

POLIKLINIKA ELJUGA

4.936.984

36.

12.054.

SPECIJALISTIČKA ORDINACIJA MEDICINE RADA

4.889.266

37.

12.461.

POLIKLINIKA ARITHERA DUE

4.663.517

38.

12.989.

POLIKLINIKA POLIDERMA D.O.O.

4.399.220

39.

12.996.

RADIOLOŠKA ORDINACIJA KREŠIMIR ČAVKA

4.396.625

40.

13.057.

LJEKARNA MR.PH MARICA ŽIC PUNAT

4.368.646

41.

13.081.

POLIKLINIKA DR. OBAD

4.356.023

42.

13.760.

POLIKLINIKA TURJAK ĐAKOVO ZA OPĆU KIRURGIJU, RADIOLOGIJU, ONKOLOGIJU, BAROMEDICINU, MEDICINU RADA, ORTOPEDIJU...

4.095.221

43.

13.780.

POLIKLINIKA JADRAN - OSIGURANJE ZAGREB

4.085.318

44.

13.840.

POLIKLINIKA I-MED

4.060.765

45.

13.860.

POLIKLINIKA IDC

4.053.690

46.

13.998.

ORDINACIJA MEDICINE RADA DR. ŽELJKA ERCEGOVIĆ

4.004.891

47.

14.375.

LJEKARNA KARABAIĆ SNJEŽANA

3.856.278

48.

14.727.

POLIKLNIKA IVF

3.724.029

49.

14.974.

POLIKLINIKA ETELA

3.636.845

50.

15.058.

POLIKLINIKA GLAVIĆ

UKUPNO - Djelatnosti specijalističke medicinske prakse (8622)

Ukupni prihodi 2009. (kn) 127.158.388

3.605.161 937.955.393

Pregled prihoda privatnih zdravstvenih ustanova po županijama Rang županije

Broj poduzeća 2009.

Naziv županije

174

Grad Zagreb

Ličko-senjska

82.120.296

Vukovarsko-srijemska

75.095.213

Zadarska

54.977.778

Splitsko-dalmatinska

21.462.708

Zagrebačka

14.119.744

Bjelovarsko-bilogorska

12.705.309

Brodsko-posavska

10.137.813

Varaždinska

9.651.796

10.

Krapinsko-zagorska

8.396.827

11.

Dubrovačko-neretvanska

6.914.900

12.

Sisačko-moslavačka

6.525.426

13.

Primorsko-goranska

6.039.171

14.

Karlovačka

5.595.643

15.

Koprivničko-križevačka

5.593.096

16.

Virovitičko-podravska

4.781.642

17.

Osječko-baranjska

4.650.169

18.

Istarska županija

3.072.109

19.

Požeško-slavonska

2.268.029

20.

Šibensko-kninska

1.913.142

21.

Međimurska

Izvor podataka: Financijski preglednik Artemis - www.artemis.hr

Ukupni prihodi 2009. (kn) 601.934.582

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3644, 20. rujna 2010.

( 83% izvezenih proizvoda

( oko 5%

plasirano lani na tržište Europske unije

procjena realnog rasta izvoza

GOSPODARSKA SLIKA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE

Vukovarci se i dalje drže Porast izvoza od 173 posto u prvom polugodištu nije realna slika; županijska statistika je povoljna zbog rasta koji je ostvarila tvrtka registrirana u Vukovaru, ali koja radi s američkim naftnim platformama Eleonora Dukovac dukovac@privredni.hr

porastom izvoza od čak 173 posto u prvom polugodištu, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, gospodarstvenici Vukovarskosrijemske županije po visini skoka uvjerljivo su prednjačili među 13 hrvatskih županija sa suficitom u robnoj razmjeni. Vrijednost izvoza premašila je 188,3 milijuna dolara, a kako je istodobno uvoz smanjen sa 93,7 na 84,6 milijuna dolara, suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni približio se iznosu od 104 milijuna dolara. “Statistike zapravo ne pokazuju realnu sliku, budući da je veliki porast ostvarila tvrtka sektora stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti koja je registrirana u Vukovaru, ali djelatnost obavlja izvan Županije. U tom se Male plaće Gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije sudjeluje tek sa 1,5 posto u poslovanju gospodarstva Hrvatske. Prosječna neto plaća u gospodarstvu te županije lani je iznosila 3389 kuna - što je bilo 73 posto prosječne plaće ostvarene na razini države (4634 kune). Najviša prosječna plaća zabilježena je u djelatnosti proizvodnje strojeva i uređaja i iznosila je 5584 kune, u proizvodnji prehrambenih proizvoda 4511 kuna, dok je najniža prosječna plaća ostvarena u proizvodnji odjeće, 2304 kune, te u preradi drva, 2681 kunu.

slučaju radilo o poslovima servisiranjima američkih naftnih platformi. Izuzevši to, realan rast izvoza bio bi pet posto zahvaljujući oživljavanju tradicionalnih djelatnosti ovoga kraja: drvoprerađivačke industrije, prerade šećera i hrane te cestovno-kamionskog prijevoza”, objašnjava Ivan Marijanović, tajnik HGK-Županijske komore Vukovar, dodajući kako su najveće tvrtke izvoznici u toj županiji R.I.G.-T.S.G. Vukovar, Same Deutz-Fahr Žetelice i Sladorana iz Županje. Važne Italija i Njemačka Prema podacima te županijske komore, čak 83 posto izvezenih proizvoda plasirano je lani na tržište zemalja članica Europske unije. Italija je najznačajnije izvozno tržište te županije, u koju je lani otišlo

Najveće tvrtke izvoznici u ovoj županiji su R.I.G.T.S.G. Vukovar, Same Deutz-Fahr Žetelice i Sladorana iz Županje 17 posto ukupnog izvoza - proizvoda vrijednih blizu 25,6 milijuna američkih dolara, a u Njemačku 13 posto ukupnoga izvoza. Među najbitnijim izvoznim tržištima su i Slovenija, Bosna i Hercegovina te Rumunjska. Prerađivačke tvrtke lani su nosile čak 92 posto ukupnog izvoza, a i u prvom su polugodištu bile među vodećim izvoznicima s blizu 63,6 milijuna dolara vrijednim izvozom. Ipak, uvjerljivo je u prvih šest mjeseci prednjačio upravo sektor stručnih, znanstvenih i teh-

ničkih djelatnosti s blizu 115,9 milijuna dolara vrijednim izvozom. Trgovci su u tom razdoblju najviše uvozili, a njihov se uvoz približio iznosu od 40 milijuna dolara. Uvoz prerađivačke industrije premašio je, pak, 37,4 milijuna dolara. Najviše proizvoda (38 posto) u tu se županiju lani uvezlo iz SAD-a, a iz Njemačke 15 posto ukupnog uvoza. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je tek 56 posto. Ukupno je uvezeno robe u vrijednosti 269 milijuna američkih dolara, a izvezeno u vrijednosti 151 milijuna američkih dolara - 25 posto manje u odnosu na 2008. godinu.

Lani 432 insolventna Prošle je godine u toj su županiji registrirane čak 432 insolventne pravne osobe, 26 posto više u odnosu na 2008. godinu, a prijavljene nepodmirene obveze porasle su za čak 63 posto. Od ukupno 368 milijuna kuna prijavljenih nepodmirenih obveza 31 posto su neplaćene porezne obveze, a sedam posto neplaćene obveze za doprinose iz i na plaće. slovnih godina. Naime, gospodarstvo Vukovarskosrijemske županije nekoliko je godina bilježilo kontinuirani rast prihoda, sve do gospodarske krize. Primjerice, ukupni prihodi tvrtki u 2008. godini iznosili su 10,5 milijardi kuna što je bilo povećanje od devet posto u odnosu na 2007. godinu. Lani su već pali za 10 posto i iznosili blizu 9,5 milijardi kuna. Opadanje gospodarske aktivnosti odrazilo se i na fizičke pokazatelje tržišta. Broj od 18.014 zaposlenih osoba u tvrtkama u 2009. godini bio je tri posto manji u odnosu na 2008. godinu.

Prekinut pozitivni niz Prema riječima Ivana Marijanovića, konsolidirani financijski rezultati tamošnjih tvrtki lani su po prvi put bili u minusu, i to od oko 418 milijuna kuna, nakon niza pozitivnih po-

Uporedo sa smanjenjem prihoda i broja zaposlenih, gospodarstvo Vukovarskosrijemske županije bilježi i pad ukupnih rashoda u prošloj godini za 3,5 posto, te su oni iznosili oko 9,9 milijardi kuna. U Vukovarsko-srijemskoj županiji potkraj prošle godine ukupno je bila zaposlena 44.631 osoba, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, što je tek tri posto ukupno zaposlenih u državi. Prošlu su godinu zaključili s trendom pada zaposlenih te porastom broja nezaposlenih, njih 7269.

Osnovni pokazatelji poslovanja gospodarstva VSŽ (u 000 kn) Naziv Ukupni prihodi Ukupni rashodi Konsolidirani financijski rezultat

2008. 10.522.268 10.239.908 282.360

2009. 9.464.080 9.882.112 -418.032

Indeks 89,9 96,5 —

Izvor: Fina; Obrada: HGK ŽK-Vukovar

Izvoz i uvoz VSŽ prema zemljama izvoza i uvoza (2009.) Zemlja ITALIJA

Izvoz (US$)

Zemlja

Uvoz (US$)

25.564.963

SAD

101.115.401

NJEMAČKA

19.735.837

NJEMAČKA

40.332.821

SLOVENIJA

17.138.870

ITALIJA

28.345.302

BOSNA I HERCEGOVINA

14.833.243

BOSNA I HERCEGOVINA

11.140.919

RUMUNJSKA

14.453.906

SRBIJA

9.272.298

UKUPNO

91.726.819

UKUPNO

190.206.741

UKUPNO VSŽ

151.407.381

UKUPNO VSŽ

269.211.342

Izvor: HGK

Osnovni pokazatelji poslovanja gospodarstva VSŽ po veličini (u 000 kn) Oznaka veličine Ukupno Mali Srednji Veliki

Broj. poduz.

Ukupni prihod

Ukupni rashod

Nadnice i plaće (neto)

1404 1356 39 9

9.464.087 4.640.791 2.631.774 2.191.522

9.882.114 4.677.875 2.645.783 2.558.456

732.591 359.122 195.353 178.116

Izvor: Fina; Obrada: HGK ŽK-Vukovar

Broj zaposlenih (na temelju sati rada) 18.014 9.809 4.421 3.784

Investicije u novu dugotr, imovinu 585.693 260.010 99.617 226.066

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3644, 20. rujna 2010.

( 97 prednosti

honorarnog rada nabrojano na portalu

PORTAL HONORARNI-POSAO.COM, ZAGREB

( 2000 do 7000 godina starost fosilnog hrasta - abonosa

MASIVNI NAMJEŠTAJ, ZAGREB

Mjesto za nalaženje povremenih poslova

Novi život (pra)starog hrasta Proizveli smo namještaj za kultni berlinski restoran Ciao, kao i križeve koji su uručeni američkom predsjedniku Baracku Obami, kaže Ilić

S ciljem razvijanja kulture honorarnog rada, portal je osnovala neprofitna udruga Pomicanje granica iz Zagreba. Sve usluge na portalu su besplatne, kako za tvrtke tako i za honorarce

ko tražite nekoga tko bi vam odradio kakav honorarni posao ili pak sami želite dodatno zaraditi, ubuduće se ne morate obraćati poznanicima i rođacima, već posjetite novi portal www.honorarni-posao.com. Nedavno ga je osnovala neprofitna udruga Pomicanje granica iz Zagreba s ciljem da postane referentno mjesto za nuđenje i traženje povremenih poslova, i to je prva inicijativa takve vrste u Hrvatskoj. Nigdje se, naime, do sada nisu na jednom mjestu mogli pronaći i ponuditi poslovi poput, primjerice, povremenog lektoriranja ili grafičkog dizajna određenih projekata. “Naše su usluge besplatne: kao udruga financiramo se od donacija i oglašavanja na portalu”, kaže menadžer za marketing David Kelečić. On dodaje kako je portal najlakši i najučinkovitiji način za povezivanje tvrtki s talentiranim, slobodnim profesionalcima iz čitave regije, i to od

umjetnika i fotografa do programera i pisaca, te s tisućama drugih slobodnih davatelja usluga. Kako se predstaviti Postupak registracije na portalu i oglašavanja poslova i usluga vrlo je jednostavan. Dovoljno je tek pratiti upute, a honorarcima se nudi i besplatno savjetovanje kako se što bo-

Na portalu se mogu pronaći i brojni edukativni članci o tome što bi svaki honorarac trebao znati te zašto je ponekad dobro biti honorarac lje prezentirati prilikom traženja takvih poslova. Na portalu se mogu pronaći i brojni edukativni članci o tome što bi svaki honorac trebao znati te zašto je ponekad dobro biti honorarac. Primjerice, jedna od 97 prednosti koje su naveli je fleksibilno radno vrijeme, potom

biranje radnih uvjeta, kao i mogućnost izbjegavanja eventualnih loših odnosa s kolegama. Tu su također i savjeti iskusnih honoraraca, savjeti za honorarne pisce, te savjeti za tvrtke kada bi i zašto trebalo angažirati honorarce. “Želimo potaknuti razvoj kulture honorarnih poslova kao posebnog stila života u kojem honorarci mogu ostvariti svoju slobodu i financijsku neovisnost, a poslodavci dobiti uslugu vrhunske kvalitete”, naglasio je Kelečić. Zbog toga se, među ostalim, na portalu pazi i na kulturu ponašanja pa su korisnicima zabranjeni sadržaji kojima se krše odredbe Kaznenog zakona (uvrede, klevete, poticanje na kaznena djela...), Zakona o zaštiti mladih, o autorskom pravu... Osnivači portala potrudili su se da on bude dostupan i na društvenim mrežama pa se tako na Facebooku mogu pronaći u grupi honorarni-posao. com (J.F.)

toljetna i fosilna hrastovina najkvalitetniji su materijali za izradu masivnog namještaja, a tržište ih je zadnjih godina ponovno otkrilo. Mnogi svjetski sajmovi namještaja daju takozvanom rustikalnom stilu sve više prostora, a uz moderan dizajn masivni namještaj od kvalitetnog materijala dobiva dodatnu vrijednost. Upravo u tu tržišnu nišu ušla je tvrtka Masivni namještaj, proizvođač namještaja od hrastovine s najsuvremenijim strojevima, potpuno opremljenom proizvodnom halom u Zagrebu, 10 zaposlenih te izložbeno-prodajnim prostorom u zagrebačkom Hotelu I. Kroz suradnju s mladim dizajnerima i nekoliko jačih dizajnerskih imena došlo se do originalnih rješenja koja su već našla primjenu u opremanju stanova, kuća i drugih prostora, kaže suvlasnik tvrtke Davor Ilić. “Proizveli smo namještaj za kultni berlinski restoran Ciao, kao i križeve koji su, posredstvom jednog američkog kongresnika, uručeni američkom predsjedniku Baracku Obami”, ističe on.

“U Hrvatskoj se nitko sustavno ne bavi proizvodnjom namještaja od stoljetne kao ni fosilne hrastovine, abonosa, pa smo odlučili tržištu ponuditi ekskluzivan proizvod po najvišim ekološkim i estetskim standardima, dodaje Ilić.

Uz moderan dizajn masivni namještaj dobiva dodatnu vrijednost “Umjesto skulptura, nakita i stolaca, što su uobičajeni predmeti koje se izrađuje od abonosa, osmislili smo koncept koji obuhvaća sve vrste namještaja za opremanje stanova i kuća, uređenje interijera manjih hotela i najraznovrsnijih ugostiteljskih i poslovnih objekata”, pojašnjava Ilić. U suradnji s rijekama Stoljetna hrastovina, a pogotovu fosilna - abonos, zbog svojih je mehaničkih, kemijskih i estetskih svojstava vrlo traženo drvo, kako u umjetnosti i izradi glazbala tako i pri vanjskom i unutarnjem uređenju

kuća, stanova, poslovnih objekata i plovila. Drvo abonosa zahvaljujući svojoj najvažnijoj karakteristici - starosti predstavlja neprocjenjiv materijal, ima visoku dekorativnu vrijednost i velike je čvrstoće, što ga čini praktično vječnim. Do njega nije lako doći, napominje Ilić, jer je riječ o drvu starom 2000 do 7000 godina koje je iznimno dugo ležalo na dnu rijeka, prekriveno više metara debelim slojem mulja, šljunka i pijeska, pa je vađenje fosilnoga hrasta iznimno naporan i složen posao. “Jednako je zahtjevno i njegovo sušenje pa mu je zato i cijena visoka, no riječ je o drvu iznimne kvalitete”, naglašava. Do stoljetne hrastovine ipak je lakše doći, nju nabavljaju od ostataka srušenih starih drvenih kuća i štala. “Riječ je o visokokvalitetnom drvu koje je bilo izloženo stoljetnom utjecaju svih mogućih vremenskih uvjeta pa je otpornije i čvršće nego bilo koje svježe drvo. Upravo stoga ono je savršen materijal za vrhunski namještaj”, zaključuje Ilić. (K.S.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Dobra sezona u BiH Unatoč lošoj zimskoj sezoni, ovogodišnji posjet turista Bosni i Hercegovini mogao bi ostvariti rekord. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u šest mjeseci broj dolazaka turista povećan je za 19,4 posto, a noćenja za 14,8 posto. U Federaciji BiH najčešći su gosti iz Hrvatske, a u srpskom entitetu iz Srbije. U Vanjskotrgovinskoj komori BiH vjeruju da će ovogodišnji prihod od turizma dostići oko 1,5 milijardi konvertibilnih maraka. Službeno, turizam u BDP-u BiH sudjeluje s oko 2,5 posto, a neslužbeno dvostruko više, ako se uzmu u obzir rad na crno i neprijavljivanje gostiju. Za plinofikaciju 32,5 milijuna eura Europska banka za obnovu i razvoj odobrila je 32,5 milijuna eura kreditnih sredstava za izgradnju plinovoda u Unsko-sanskoj županiji, priopćeno je iz tvrtke BH gas. Kredit će biti iskorišten za izgradnju 92 kilometra plinovoda visokog pritiska koji bi, uz plinofikaciju županije, služio i za interkonekciju na hrvatski transportni plinski sustav.

U projektnim poslovima surađuje i hrvatski Plinacro čija je dionica plinovoda do granice BiH već uvrštena u plan razvoja plinskog transportnog sustava Hrvatske od 2010. do 2014. Radovi na plinovodu u BiH otpočeli bi najkasnije 2012., a bili bi završeni 2013. godine. Slovenija za Grčku U okviru druge tranše zajma što ga EU prosljeđuje Grčkoj (6,5 milijardi eura) Slovenija sudjeluje sa 104 milijuna eura. Novac je osiguran transakcijom iz depozita pri slovenskim bankama, uz prihvatljivu kamatnu stopu koja će u konačnici donijeti i nekoliko milijuna eura zarade.

Privredni vjesnik Broj 3644, 20. rujna 2010.

( 50% godišnje

pad prometa financijskog tržišta u zadnjih nekoliko godina

DRASTIČAN PAD SRBIJANSKOG FINANCIJSKOG TRŽIŠTA

REGIONALNO SVJETLO U TUNELU Zajedničko financijsko tržište je jedini način privlačenja stranih institucionalnih investitora jer veliki igrači ne dolaze na mala tržišta, kaže član Komisije za vrijednosne papire Dušan Bajec Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

ajveći problem srbijanskog financijskog tržišta je drastičan pad prometa koji u zadnjih nekoliko godina iznosi 50 posto godišnje. Naime, promet na Beogradskoj burzi 2007. godine iznosio je dvije milijarde eura, 2008. milijardu eura, a 2009. oko 400 milijuna eura. Ove će godine promet vjerojatno pasti još za polovinu i neće premašiti 200 milijuna eura, priopćeno je na okruglom stolu posvećenom trgovanju besplatnim dionicama u Privrednoj komori Beograda. Uz napomenu da je situacija mnogo gora nego na drugim burzama u regiji, što je jedan od razloga za ozbiljno razmatranje opcije regionalnog burzovnog

Građani Srbije do kraja godine mogu očekivati i besplatne dionice Aerodroma Nikola Tesla, kao i Telekoma Srbija okrupnjavanja i stvaranja jedinstvenog sustava. Od besplatnih dionica podijeljenih građanima očekivalo se mnogo više kada je riječ o oživljavanju prometa na burzi, ali rezultati su izostali. U prvom redu stoga što su besplatne dionice Naftne industrije Srbije (NIS), čije je trgovanje u tijeku, u startu limitirane državnim sporazumom o prodaji NIS-a ruskom Gazpro-

mu, tako da je ta operacija unatoč impozantnom broju emitiranih dionica unaprijed smanjila njihovu vrijednost. Zbrka s dionicama NIS-a Najznačajniji dio poslova oko podjele besplatnih dionica odnosio se na NIS, ali bez obzira na očekivanja većeg pritiska dioničara nije bilo, ocijenio je direktor Centra za podršku privatizaciji u Agenciji za privatizaciju Boris Majstorović. Prema njegovim riječima, samo 300.000 ljudi, odnosno 10 posto građana dalo je naloge za prodaju NIS-ovih dionica, dok je prošlog siječnja u samo dva tjedna više od 1,5 milijuna ljudi podiglo novac na osnovi drugih besplatnih dionica. Dodao je kako je besplatne dionice NIS-a dobilo 4,8 mili-

juna građana Srbije, da je prodaja počela 30. kolovoza, da je do sada ponuđeno oko milijun dionica, dok je potražnja bila višestruko manja te je iznosila samo 8000 dionica. Očekuje se da će vlasnik NIS-a, kompanija Gazprom, u veljači objaviti ponudu za preuzimanje dionica od malih dioničara, i to po cijeni od 4,8 eura po dionici, kazao je glavni analitičar Beogradske burze Boško Ristić dodajući kako je zbog male potražnje cijena dionice NIS-a s početnih 505 dinara pala 6,5 posto. Do objavljivanja ponude za preuzimanje, kako je ocijenio Ristić, teško se može očekivati veća potražnja za dionicama NIS-a i rast njihove cijene. Član Komisije za vrijednosne papire Dušan Bajec ocijenio je da

će na razvoj financijskog tržišta u Srbiji više utjecati podjela besplatnih dionica ostalih javnih poduzeća no što je to bio slučaj s dionicama NIS-a jer je već sada i jasno kako će na kraju veći dio dionica te kompanije kupiti Gazpromnjeft. On je i naveo kako je riječ o dionicama beogradskog Aerodroma Nikola Tesla koji je već transformiran u zatvoreno dioničko društvo. Osnovan je i dionički fond za to poduzeće što znači da “građani mogu do kraja godine očekivati i besplatne dionice”, baš kao i od Telekoma Srbija koji se prodaje na međunarodnom natječaju. I Elektroprivreda na burzu Novost koja se čula na ovom skupu je najava da se ni Elektroprivreda Sr-

bije neće baš sasvim sačuvati kao jedino veliko preostalo državno poduzeće jer će i njene dionice biti puštene u promet, ali 2011. godine. “Očekujemo što hitnije donošenje zakona o vrijednosnim papirima čime bi se konačno usvojila svjetska pravila igre i omogućilo stvaranje regionalnog financijskog tržišta o čemu već pregovaramo sa susjedima. To je jedini način privlačenja stranih institucionalnih investitora jer veliki igrači ne dolaze na mala tržišta”, istaknuo je Bajec. On smatra kako će to predstavljati veliki izazov u godinama koje slijede, jer osnivanje regionalnog financijskog tržišta nije lako izvesti iako kod svih postoji dobra volja. “To je nešto o čemu se vrlo ozbiljno razmišlja i što u prvom redu guramo mi i kolege iz Hrvatske”, istaknuo je. “To su dva najveća tržišta u regiji, a zajednički problem je to što smo sitni. Pravi investitori koji trebaju doći su velike osiguravateljske kuće, mirovinski i investicijski fondovi. Jedino oni mogu stvarno povećati potražnju na našem tržištu. Svako naše pojedinačno tržište je toliko malo da veliki igrači ne žele doći. Zbog toga želimo kotirati sve ozbiljne tvrtke iz cijele bivše države preko jednog tržišta korištenjem postojećih nacionalnih institucija i sustava. Tvrtke bi tada mogle tražiti kapital u cijeloj regiji, a investitori ulagati”, istaknuo je Bajec.

www.privredni.hr Broj 3644, 20. rujna 2010.

Slovenska borba s prehrambenim krivotvorinama

*vijesti

U zamci sitnih slova Na inspekcijskoj “doping kontroli” prvo je pao med – sada se u Sloveniji najavljuje odlučna provjera deklarirane kvalitete mlijeka, potom mesa i prerađevina Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

rana dvojbenog podrijetla i upitne kakvoće ovih dana “zapinje” i u grlu slovenskih potrošača. Naime, nadležne inspekcijske službe već su potvrdile opravdanost sve učestalijih sumnji da potrošač ne dobiva baš uvijek ono što smatra da je kupio. Prije više od godinu dana, nakon graje što se podigla u Italiji, zahvaljujući papirima o sljedivosti roba na kojima ustraje Europska unija, nedaleko od Celja pronađen je seljak koji je mlijeku sa svoje farme dodavao antibiotike radi postizanja poželjnog bakterijskog nalaza. Bura se još nije stišala, a već stiže novo neugodno iznenađenje. Na policama trgovačkih lanaca otkriveno je poprilično zašećerenog meda. U jednom slučaju bio je to med i pčelara iz Hrvatske. Slovensko ministarstvo poljoprivrede poslalo je 21 uzorak u akreditirane laboratorije EU-a. Nalazi su natjerali ministarstvo da nastavi s prikupljanjem uzoraka meda. Na prethodnim uzorcima pokazalo se da potrošači kupuju med za koji se nikako ne može tvrditi da je napravljen isključivo od onoga što pčele radilice unose u košnicu. Dobiveni podaci razmijenjeni su s Češkom, Hrvatskom i Francuskom odakle su u Sloveniju i došle medonosne krivotvorine. Mlijeko od vode Akciju otkrivanja prehrambenih krivotvorina proširit će u Sloveniji na mliječne proizvode, a u sljedećoj fazi i na meso te na mesne prerađevine. Dejan Židan, ministar poljoprivrede, namjerava zaoštriti rat s falsifikatorima. Njega je posebno naljutio pokušaj vraćanja

Problem je općenito što su krivotvorine sve uspješnije i što ih je sve teže otkrivati prokazanog meda na police trgovačkih lanaca. Inspekcije će, stoga, u pojačanu akciju. “Ne bude li to dovoljno, promijenit ćemo zakonodavstvo tako da se povrh prekršajnih kazni mogu primijeniti i drastičniji oblici kažnjavanja”, prijeti Židan trgovcima. Iznenađujući su razlozi zbog kojih se u Sloveniji trenutačno pokreće sveobuhvatna kontrola

mlijeka i odgovarajućih prerađevina. Ivana Valjavec, predstavnica slovenske interesne zajednice mljekara, potvrdila je da mlijeko na tržištu nije uvijek ono što ga luči mliječna žlijezda sisavaca – krave, koze, ovce... Mlijeko koje je teško razlikovati od pravog uspješno se radi od vode i biljnih masnoća uz dodatak bjelančevina i aroma. Takav falsifikat djeluje kao pravo mlijeko, ima približno jednak okus, a tako napravljen proizvod znatno je jeftiniji. Na red dolazi meso i mesne prerađevine, i to s razlogom. Potrošača se namjerno dovodi u zabludu. Marjana Peterman

iz Saveza potrošača Slovenije svjedočila je ovih dana u medijima o zanimljivom osobnom iskustvu. Bila je uvjerena da je u trgovini kupila lososa, no to nije bio losos nego – surimi. Umjesto lososa surimi “Spremljeno jelo bilo je za baciti. Stoga sam pogledala deklaraciju i sve mi je bilo odmah jasno. Kupila sam surimi. Taj proizvod prodavali su tik uz lososa. Nije pisalo da je to losos, ali bio je iste boje”, kaže ona. Već 30 godina u svijetu se primjenjuje tehnologija pretvaranja jeftinijih sastojaka u inačice sku-

Tržište lažnih proizvoda teško 52 milijarde eura Prema sadašnjim spoznajama, tržište lažnih prehrambenih proizvoda u EU-u procjenjuje se na 52 milijarde eura. U to tržište uključena je i Slovenija što se vidi iz asortimana roba na trgovačkim policama. Nužna obrambena istraživanja provode potrošačke udruge u Njemačkoj. Na popisu krivotvorenih proizvoda tamo su se našli: sir, šunka, sladoled od vanilije sa sintetičkim nadomjestkom vanilije, čokoladni keksi bez čokolade, račići iz bjelančevina dobivenih preradom ribljeg mesa... U Sloveniji ima podvala s kruhom. Ponekad kupac željan punozrnatog ili cr-

nog kruha kupuje kruh spravljen iz bijelog brašna koje je samo obojeno sladom iz ječma ili smjesom dobivenom iz prženog žita. “Nema se što predbaciti poduzećima kada proizvode i trgovcima kada prodaju nadomjestke - važno je da sve to što rade imaju uredno označeno i napisano na deklaracijama”, tvrdi Marjan Peterman iz Saveza potrošača Slovenije. S problemom sitnih slova treba se znati nositi. Petermanova ima za potrošače dobru poruku: “Nije loše ako se zabunite jedanput - ponovite li grešku više puta, to je loše!”

pljih proizvoda. Surimi je samo jedan oblik takve trgovačke metamorfoze. Još na ribarskom brodu iz velike ribe izdvajaju se posebnim postupkom bjelančevine. Njima se zatim dodaju odgovarajuće boje i sve se onda ispreša u željeni tržišni oblik, primjerice, u odrezak lososa ili u račiće. Mesne prerađevine također dolaze pod posebnu inspekcijsku pozornost u Sloveniji. Uočeno je da je previše raznih nadomjestaka, pa i to da o njima potrošači ne znaju mnogo. Slovenski pravilnik precizno određuje sastav hrenovke u kojoj mora biti najmanje 75 posto visokokvalitetnog mesa. Uz hrenovke, međutim, na policama sve je više hotdoga u kojem ima 50 do 60 posto mesa – ostalo čini dodatak škroba i bjelančevina. Slično se događa i s kultnom kranjskom kobasicom. Problem je općenito što su krivotvorine sve uspješnije i što ih je sve teže otkrivati, pogotovo starijim potrošačima koji ne dolaze u prodavaonicu opremljeni pomagalima za čitanje sitnoslovnih deklaracija.

Mercator: 120 milijuna eura novih ulaganja U prvoj polovini ove godine Mercator je ostvario dobre poslovne rezultate. Grupa Mercator u 2010. očekuje 2,83 milijarde eura prihoda od prodaje, što je porast za 7,1 posto u odnosu na 2009. i neto dobit od 30,2 milijuna eura. U prvoj polovini 2010. Mercator je investirao 45 milijuna eura, a do kraja godine planira se ukupno 120 milijuna eura investicija. Za investicije u protekloj i ovoj godini nisu uzeti krediti jer Mercator ostvaruje jake financijske tokove, te ima približno 1,7 milijardi eura vrijednosti nekretnina i uredno isplaćuje sve svoje financijske obveze. Uskoro će se proučiti najbolji model za monetizaciju nekretnina, no konačna odluka pričekat ce bolje uvjete na tržištu nekretnina. Po odluci o monetizaciji, dio sredstava preusmjerio bi se na otplatu kredita, a dio za nove razvojne planove u regiji. Građevinari zaštićeni od napora restrukturiranja? Savjet Banke Slovenije istupio je u javnost upozorenjem da poslovne banke nastavljaju kreditirati djelatnosti koje su se u prošlosti previše zaduživale. Zato danas nema

kredita za manja i srednja poduzeća te za izgledne projekte u prerađivačkoj i uslužnoj djelatnosti. Upozorenje središnje banke cilja na građevinarstvo, a za podlogu koristi kretanja cijena stanova i drugih nekretnina te stagnaciju broja obavljenih transakcija. Ukratko, središnji monetarci nalaze da dotok novih kredita usporava nužno restrukturiranje bilanci u građevinarstvu.

16 STIL *vijesti U Indiji predstavljen hrvatski turizam Hrvatska turistička zajednica (HTZ) proteklog je tjedna predstavila hrvatsku turističku ponudu u Mumbaiju i New Delhiju. U sklopu manifestacije Hrvatski turistički dan direktor Glavnog ureda HTZ-a Niko Bulić upoznao je indijske turoperatore i predstavnike medija s turističkom Hrvatskom. U svojoj je prezentaciji posebno istaknuo kulturne i prirodne ljepote Hrvatske te dobru eno-gastronomsku ponudu. Kvarner u pregledima najboljeg svjetskog dizajna Nakon što je prošle jeseni odabran na natječaju koji je inicirala Turistička zajednica Primorsko-goranske županije, a provelo Hrvatsko dizajnersko društvo, novi vizualni brending Kvarnera svidio se i međunarodnim stručnjacima. Rješenje tog vizu-

alnog brendinga objavljeno je na jednoj od vodećih online publikacija za dizajn i arhitekturu u svijetu designboom.com te u knjizi Logolounge, godišnjem izdanju izdavača Rockport koji prati trendove u dizajnu vizualnih identiteta. Vizualno rješenje brenda Kvarner predstavljeno je i na aktualnom 24. međunarodnom bijenalu grafičkog dizajna u Brnu. Touristar o brendiranju Hrvatske Prvo izdanje knjige Touristar - vodiča pod sloganom “Mjesta i okusi koji čine razliku”, objavila je proteklog tjedna tvrtka Dhar Media s ciljem izdvajanja iznimnih brendova hrvatske turističke ponude. U knjizi su promovirane različite usluge i mjesta (hoteli, obiteljska gospodarstva, restorani...) koji, prema odabiru Touristarovog tima, svoje posjetitelje ostavljaju bez daha.

Privredni vjesnik Broj 3644, 20. rujna 2010.

( 3 smajlića i 4 zvjezdice ima lošinjski Family Hotel Vespera

( 16,9 mil €

uloženo u obnovu hotela

HOTELI ZA OBITELJI S DJECOM

ZA KVALITETU Za djecu sve mora biti na visokoj razini, a kako bi se održali takvi standardi smještaja i usluge, hotele iz grupacije Kinderhotels često posjećuju inspektori tela, oprema i kvadratura obiteljskih soba, područje i ponuda hotelskog restorana, područje za igranje te uslužne djelatnosti – pranje rublja, čuvanje beba i djece, organizirani programi za djecu i obitelj te posudba dječjih kolica.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

uristička industrija sve se više okreće obiteljima s djecom, pa je stoga i hotelska ponuda kreirana prema potrebama tog segmenta gostiju. Obiteljima s djecom prilagođen je smještaj, prehrana, aktivnosti te animacija u hotelu. Hoteli i turistički resorti posljednjih se godina sve više natječu u ponudi sadržaja kojima bi privukli tu ciljnu skupinu. Jedna od specijaliziranih tvrtki za obiteljski odmor je i austrijska turistička grupacija Kinderhotels Europe. Hoteli u njenom sastavu najvišeg su standarda,

a djeci i roditeljima jamče odličan provod tijekom odmora. Kako bi se održali visoki standardi smještaja i usluge, hotele iz sastava Kinderhotels često posjećuju inspektori jer za djecu sve mora biti na vrlo visokoj razini. Umjesto zvjezdica koje označavaju kategoriju hoteli imaju tzv. smajliće ili smješkove, a njihov broj gostima govori o tome kakva ih

Tri godine ekskluzive Family Hotel Vespera sada ima tri smajlića, a namjera poslovodstva je da hotel dosegne razinu pet smajlića, dok je konačni cilj da Vespera postane brend za obiteljski odmor ponuda očekuje. Tako u hotelu s pet smajlića, primjerice, gosti imaju all inclusive ponudu. U hotelima za djecu sve je ure-

đeno prema obiteljskim potrebama što znači da se, među ostalim, tamo nalaze i oprema za bebe te kuhinja za roditelje. Animatori za djecu pedagoški su obrazovani, a najmlađima su na raspolaganju razne igraonice, wellness i aktivan program prilagođen njihovu uzrastu. Uz to, i okoliš hotela mora biti uređen tako da ništa ne predstavlja opasnost za dijete.

Vespera - jedini dječji hotel u Hrvatskoj Osim pedesetak hotela iz grupacije Kinderhotels Europe koji se nalaze na području Austrije, Njemačke i Italije (Južnog Tirola), od 1. siječnja ove godine u tu je grupaciju ušao i zasad jedini hotel te vrste iz Hrvatske – Family Hotel Vespera iz Malog Lošinja. Nakon njegove potpune lanjske obnove u koju je uloženo 16,9 milijuna eura, taj je hotel rekonstruiran u objekt kategorije četiri zvjezdice, rekla je PR menadžerica Vesna Hocenski iz turističke tvrtke Jadranka

hoteli. “U obnovi se vodilo računa o specifičnim potrebama obitelji s malom djecom, pa se posebna pažnja posvetila detaljima. U skladu s time, hotel raspolaže iznimno bogatim rasponom sadržaja za djecu i odrasle”, istaknula je Vesna Hocenski. Family Hotel Vespera ima tri smajlića, a službenu kategoriju četiri zvjezdice. O tome koju će Smiley kategoriju dobiti neki kinderhotel odlučuje Uprava Kinderhotelsa nakon detaljnog ispitivanja ponude i opremljenosti hotela. Pritom se ocjenjuje: oprema i položaj ho-

Mjesto gdje se snovi pretvaraju u stvarnost Osim grupacije Kinderhotels Europe, u Europi i svijetu postoji još nekoliko turističkih tvrtki koje u svom sastavu imaju i hotele za djecu, a neki od njih nalaze se u Grčkoj i Španjolskoj. Hotelski lanac Hyatt jedan dio svoje ponude namijenio je djeci, pa tako u svom sastavu ima Camp Hyatt posebno namijenjen odmoru s djecom. Ti se kampovi nalaze na području Sjeverne Amerike i primaju djecu od tri do 12 godina. I američka tvrtka Walt Disney World Resort na Floridi osim poznatog zabavnog parka u svom sastavu posjeduje i hotele namijenjene najmlađima i, naravno, njihovim roditeljima, te svojim malim gostima obećava da će im “snove pretvoriti u stvarnost”.

Umjesto zvjezdica, kategorija im se označava smajlićima, a njihov broj gostima govori kakva ih ponuda očekuje u Hrvatskoj. U Jadranka hotelima za sada ne planiraju ulazak još nekog hotela iz njihova sastava u grupaciju Kinderhotels jer su hoteli iz te malološinjske turističke tvrtke usmjereni na drukčiji profil gostiju. “Prije nekoliko godina izrađen je strateški plan poslovanja poduzeća koji sadrži plan ulaganja u sve hotele i njihovo pozicioniranje na tržištu. Prema strogim pravilima i ugovoru s grupacijom Kinderhotels, ulazak nekog drugog hotela iz neke druge turističke tvrtke na Jadranu u tu grupaciju nije moguć u sljedeće tri godine jer se našim ugovorom to jamči. Prema tome, Family Hotel Vespera za sada ima ekskluzivu”, rekla je Vesna Hocenski.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3644, 20. rujna 2010.

( 90% zanimanja

*vijesti

u sljedećih 5 godina zahtijevat će e-vještine

ISTRAŽIVANJE IDC-a I MICROSOFTA

HITNO PROMIJENITI OBRAZOVANJE! Obrazovanje u Hrvatskoj ima generičku grešku, tvrdi direktor Microsofta Hrvatska - jer je ICT obrazovanje u školama jednostavno nedovoljno Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

sljedećih pet godina na razini Europske unije za tek 10 posto novootvorenih radnih mjesta od kandidata se neće zahtijevati informacijskokomunikacijske vještine i znanja, otkriva globalno istraživanje koje su proveli IDC i Microsoft na uzorku od oko 1400 direktora ljudskih potencijala u EU-u. Kako bi hrvatski građani što uspješnije konkurirali za onih 90 posto zanimanja koja će zahtijevati e-vještine, ključno je sistemski promijeniti obrazovanje koje, smatra direktor Microsofta Hrvatska Ivan Vidaković, ima ge-

neričku grešku. A to je da je ICT obrazovanje u školama nedovoljno. Kamo ono idemo? “Ovako se ne može naprijed i moramo sustavno napasti taj problem”, ističe prvi čovjek hrvatskog Microsofta te dodaje da valja promijeniti upisne kvote u odnosu na one od prije 10 godina. Primjerice, to je učinila Finska koja je odlučila kako im više ne treba toliko pravnika i ekonomista pa je uvećala upisne kvote za školovanje za djelatnosti koje su potrebnije tržištu i gospodarstvu. Zatim, dodaje Vidaković, u Hrvatskoj nema napretka bez generalnog političkog konsenzusa o tome u kojem bi

smjeru trebao ići rast i razvoj. Nema ni strategije i zbog toga nikoga ne boli glava. Hrvatska bi trebala preuzeti najbolju svjet-

Već šest godina na portalu MojPosao najviše se traže programeri, web dizajneri, sistem administratori, informatičari i sistem inženjeri sku praksu te je primijeniti na naše tržište. Metodu copy-paste primijenila su mnoga velika gospodarstva, među kojima i japansko i kinesko. Gledajući što drugi rade lakše je uključiti se u suvremene

razvojne procese te tako biti konkurentniji na tržištu, zaključuje. Prezentirajući analizu domaće potražnje za informatičkim znanjima i IT stručnjacima napravljenu u suradnji s portalom MojPosao, član Uprave informatičkog učilišta Algebra Hrvoje Balen rekao je kako su neki sektori pokazali veću otpornost unatoč činjenici da je od početka krize broj zaposlenih smanjen za oko 10 posto. Tako je, prema podacima Zavoda za statistiku, ICT sektor reducirao broj radnih mjesta za tek tri posto. Nova inicijativa S druge strane, prema podacima portala MojPo-

sao, IT i telekomunikacije su jedina kategorija koja ostvaruje kontinuirani porast broja oglasa tijekom zadnja četiri kvartala. A od 2004. do 2010. godine, kaže Balen, najčešće oglašavana radna mjesta bila su programer, web dizajner, sistem administrator, informatičar i sistem inženjer. Inače, slijedom najnovijih analiza trendova na europskom i hrvatskom ICT tržištu rada, kroz suradnju s Microsoftom i portalom MojPosao, Algebra je pokrenula inicijativu Put do boljeg radnog mjesta čiji cilj je prepoznati sposobnosti pojedinaca i otvoriti mogućnost razvoja karijere u ICT sektoru što većem broju radno sposobnih ljudi.

SAMO 10 POSTO LJUDI U HRVATSKOJ REDOVITO KORISTI INTERNET I ZA KUPNJU

Očekuje nas rast e-prodaje U Hrvatskoj je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, tek 10 posto osoba koje redovito koriste internet i kupuju preko njega. Prema nekim prognozama, do 2013. više od 50 posto Europljana će kupovati putem interneta tako da se može očekivati brži rast online kupnje i u nas. Tome će pridonijeti, među ostalim, bolja infrastruktura za plaćanje te

razvoj širokopojasnog interneta. Direktorica Direkcije podrške prodaji tvrt-

ke MBU Ivanka Tirić ističe kako u tom smislu treba omogućiti sigurno online plaćanje, zaštititi

osobne podatke o korisnicima, kao i autentifikacijske podatke. Potrebno je također zaštititi financijske podatke o karticama, spriječiti neovlašteno presretanje podataka i osigurati zaštitu pohranjenih informacija. Na prošlotjednoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK-Komore Zagreb, čija je tema bila upravo računalna i informacijska sigurnost, Ivanka Tirić je istaknu-

la kako se među sigurnosnim alatima u sklopu etrgovine najčešće koristi autentifikacija, zaštita komunikacijskih kanala te 3-D Secure protokol (platne sheme kako bi se poboljšalo obavljanje online transakcija te ubrzao rast elektroničke prodaje). Daljnjem razvoju ekupnje pridonose i novi kanali prodaje. Tako je već neko vrijeme u Hrvatskoj moguće kupovati pu-

tem mobilnih telefona. A u budućnosti se puno očekuje i od “kupnje iz naslonjača”. Točnije, zahvaljujući daljnjem razvoju interaktivne digitalne televizije (iDTV), kupci će na televizoru iz vlastitog doma moći jednostavnije nego što je to sada odabrati proizvod, dobiti više informacija o njemu te će i prikaz na ekranu i plaćanje biti sve prihvatljiviji. (B.O.)

HT nastavlja suradnju s FER-om Predstavnici HT-a i Fakulteta elektrotehnike i računarstva prošli tjedan u Zagrebu potpisali su novi Okvirni ugovor o suradnji na znanstveno-istraživačkoj i razvojnoj djelatnosti s ciljem promocije prijenosa znanja i ideja između znanosti i gospodarstva. Okvirni ugovor s FER-om vrijedan je šest milijuna kuna. Ugovorenom suradnjom obuhvaćeno je, među ostalim, praćenje rada i napredovanja nadarenih studenata, organizacija i provedba specijalističkih programa te unaprjeđivanje i profiliranje nastavnoga programa dodiplomskoga i poslijediplomskoga studija u dijelu izbornih kolegija koji pokrivaju problematiku telekomunikacijskih sustava. HGspot na dobrom poslovnom putu

HGspot je nakon tri godine počeo poslovati pozitivno. U mjesečnom izvješću koje HGspot podnosi banci za rujan, očekuje se da će se prijaviti pozitivan EBITDA (operativna dobit prije amortizacije). Kako bi se to ostvarilo, potreban je promet od oko 330.000 kuna dnevno, a da bi se uspjeli vratiti i krediti oko 530.000 kuna. Trenutačni prosjek HGspota za ovaj mjesec je 360.000 kuna. Porezna uprava i IBM Porezna uprava i IBM Hrvatska prošli tjedan su predstavili rezultate projekta VIES unaprjeđenja i VES razvoj vrijednog dva milijuna eura koje je financirala Europska komisija u sklopu programa PHARE 2006. Sustav će omogućiti poduzećima brzo dobivanje potvrda o PDV-u svojih trgovačkih partnera, Središnjem uredu Porezne uprave omogućit će rad sa snažnim online alatom za praćenje i kontrolu tijeka plaćanja PDV-a.

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3644, 20. rujna 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Grafičke usluge

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR IAN G. SIMMONS GLOBOLNA POVIJEST OKOLIŠA Disput

Monografija obrađuje problematiku međuodnosa prirode i čovjeka od 10.000 godine prije Krista do današnjih dana. Simmonsov je pristup istinski globalan, kompleksan je kao i sama problematika koju obrađuje te podrazumijeva interdisciplinarne doprinose prirodnih, društvenih i humanističkih znanosti. U tom smislu knjiga se ne usredotočuje samo na materijalni svijet već i na svijet ideja, shvaćanja prirode te odnosa i stavova samog čovjeka prema njoj.

DANIELA ANGELINA JELINČIĆ, DEANA GULIŠIJA, JANKO BEKIĆ KULTURA, TURIZAM, INTERKULTURALIZAM Meandarmedia

Knjiga je rezultat rada na projektu Identitet i interkulturalizam kroz putovanja, poznatiji kao Put pod noge, koji se na inicijativu Instituta za međunarodne odnose 2008./2009. provodio u Hrvatskoj. Projekt je osmišljen s ciljem obrazovanja osnovnoškolaca o vlastitom kulturnom identitetu i baštini te poštovanja drugih i drukčijih kultura. U okviru projekta 2009. provedeno je i istraživanje čiji su rezultati poslužili kao osnova za ovu knjigu.

PHILIP J. CORSO DAN POSLIJE ROSWELLA AGM

Nakon otkrića srušene letjelice pokraj Roswella vojska je odlučila, u nedostatku drugih informacija, smatrati da je riječ o izvanzemaljskoj letjelici. Činjenica da su te letjelice nadgledale vojne instalacije tehnologijom za koju su znali da su je poznavali i nacisti, potaknula je vojsku da pretpostavi da imaju neprijateljske namjere i da su interferirali s ljudima tijekom rata. Knjiga daje jedinstven uvid u politiku prikrivanja postojanja NLO-a, ali i razvijanja obrambene strategije protiv njih u kojima je sudjelovao i sam autor.

ELIZABETH GILBERT JEDI, MOLI, VOLI V.B.Z.

Riječ je o humorističnom putopisu te kronici odvažne potrage za duhovnim prosvjetljenjem unatoč prirođenom skepticizmu. Životna priča Elizabeth Gilbert nadahnula je mnoge žene da donesu odluke koje će im promijeniti život, a autorica je postala primjer žene koja je sposobna provesti istinske promjene u svom životu. Njezini memoari postali su pravi fenomen, a časopis Time uvrstio ju je na listu 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu.

AMOS OZ PANTERA U PODRUMU Fraktura

U Jeruzalemu 1947. dvanaestogodišnji Profa potpuno je opsjednut britanskom okupacijom svoje zemlje, a s prijateljima osniva i ilegalnu organizaciju SIS sa samo tri člana koja planiraju izraditi raketu kojom će bombardirati Britanski parlament. Profa se jedne večeri zatekne na ulici u vrijeme policijskog sata, a do kuće ga doprati engleski narednik Stephen Dunlop... Riječ je o romanu koji govori o mržnji i o tome kako je prevladati.

D.R.I.M., Zagreb, www.drim.hr. Tvrtka pruža usluge potpune marketinške obrade tvrtki - od usluge tiska, grafičkog dizajna (izrada logotipa, dizajn svih potrebnih materijala u poslovanju poduzeća), obrade teksta i svih vezanih usluga uz grafičku djelatnost. Kontakt: Renata Vokal, drim@drim.hr, +385 1 2924524, +385 91 5144544. Preše za metal

Elmali Presses for Sheet Metal, Konya, Turska, www.elmali.com.tr. Tvrtka traži uvoznike, zastupnike i kupce svojih proizvoda: hidrauličkih preša za savijanje metala, hidrauličkih giljotinskih škara, ekscentričnih preša C oblika (mehanička ili pneumatska spojka), ekscentričnih preša H oblika, hidrauličkih preša za izvlačenje do 1500 tona, hidrauličkih preša oblika stupa, preša za štancanje te posebno dizajniranih preša na zahtjev kupca. Kontakt: Yilmaz Sandikci, elmali@ biko.biz, +90 542 4796900. Cement

SC Export, Ankara, Turska, www.scexport.com. Tvrtka nudi cement 42.5 R/N, 32.5, otporan na sumpor i bijeli cement u pakiranju od 50 kilograma. Kontakt: Seha Okay, seha@scexport.com, +90 312 4468838. Strojevi za industriju valovitog kartona i kutija

Kanaat Makina, Istanbul, Turska, www. kanaatmakina.com. Tvrtka je proizvođač strojeva i opreme za industriju valovitog kartona i kutija. Tvrtka nudi svoje proizvode: printer slottere, strojeve za grupiranje, laminatore, rezače... Kontakt: Mustafa Bacaci, kanaat@kanaatmakina. com, +90 505 6282291.

Građevinski materijal

Yekalon Industry, Shenzhen, Kina, www. yekalonbuilding.com. Tvrtka je dobavljač građevinskog materijala uključujući laminate, drvene i bambusove podove, kamen, keramičke pločice, vitrine, vrata i dekorativne dodatke. Kontakt: Michael Lee, stones6@yekalonbuilding.com, +86 755 25160926, +86 134 21369051. Savjetovanje za ulazak na japansko tržište

Hello-Global.com, Tokio, Japan, www. hello-global.com. Tvrtka pruža usluge savjetovanja i istraživanja tržišta inozemnim tvrtkama koje žele ući na japansko tržište. Usluge uključuju: prodajno strateško planiranje, financijsko praćenje, praćenje i detektiranje konkurencije, praćenje industrije, poslovno pregovaranje, kvalitativno i kvantitativno istraživanje, interpretacija/prevođenje. Hello-Global.com je u vlasništvu i pod upravom Hello G Co.and Ltd-a iz Shizuokea, Japan. Kontakt: Kanako Nakamura, info@ hello-global.com, +813 6721 8114. Termoizolacijski proizvodi

Ava Plastik,Tekirdag, Turska, www.avaplastik.com. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju poliuretanskih termoizolacijskih spremnika i poslužavnika za hranu, piće i ostalo, te traži distributere i zastupnike u Hrvatskoj. Kontakt: avaplastik @avaplastik.com, +90 282 7476333. Otprema robe

Almi Shipping&Logistics, Cochin, Kerala, Indija, www.almishipping.com. Tvrtka je otpremnik na Indijskom potkontinentu. Nudi svoje usluge za prijevoz robe od Jugoistočne Azije, Dalekog istoka, CIS-a/ZND-a, Baltika, Skandinavije, Indijskog potkontinenta do SAD-a, Europe, Južne Amerike i Afrike. Kontakt: Mithun P.Nair, sales.cochin@ almishipping.com, +91 484 2666912, +91 9995896689.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Baterijske svjetiljke

MUP Zagreb nabavlja 1378 baterijskih svjetiljki. Rok dostave ponuda je 29. rujna.

dogradnje u Zagrebu traži usluge isporuke, montaže i razmještaja namještaja za učionice i laboratorij. Rok dostave ponuda je 29. rujna.

Policijske jakne

MUP Hercegovačko-neretvanskog kantona Mostar nabavlja policijske jakne. Rok dostave ponuda je 11. listopada.

Vojnički kreveti Službena odjeća

KD Kozala Rijeka nabavlja službenu odjeću za radnike. Rok dostave ponuda je 27. rujna.

MORH nabavlja vojničke krevete. Rok dostave ponuda je 24. rujna. Regija RAM memorija

Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja Srbije nabavlja 70 prijenosnih računala i 30 štampača. Rok dostave ponuda je 8. listopada.

Elektroprivreda BiH Sarajevo nabavlja 18 RAM memorija. Rok dostave ponuda je 7. listopada.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

Oprema za sakupljanje komunalnog otpada

VG Čistoća nabavlja opremu za sakupljanje komunalnog otpada. Rok dostave ponuda je 27. rujna. Isporuka, montaža i razmještaj namještaja

Fakultet strojarstva i bro-

Prijenosna računala i štampači

www.privredni.hr Broj 3644, 20. rujna 2010.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se kamenolom, betonara, poslovni objekti...

Kamenolom i skladište u Komolcu pored Dubrovnika prodaje se na javnoj dražbi koja će se održati na Trgovačkom sudu u Dubrovniku 23. rujna s početkom u 9 sati. Početna cijena je 17,84 milijuna kuna, a na dražbi mogu sudjelovati svi koji uplate jamčevinu u vrijednosti 10 posto početne cijene, na račun Trgovačkog suda u Dubrovniku broj 2390001-1300000525 kod Hrvatske poštanske banke, zaključno do 21. rujna. Kasnije pristigle prijave smatrat će se nepravodobnim i neće se uzeti u obzir. Ponuditeljima kojima ponuda ne bude prihvaćena jamčevina će se vratiti u roku od tri dana od uplate kupovnine, bez kamata. Dodatne informacije moguće je dobiti na broj mobitela 098/244 286, svaki radni dan od 9 do 13 sati. Na istom sudu, istoga dana, na ročištu koje će se održati u 11.30, prodaje se i betonara s postrojenjem u Brgatu Gornjem, po početnoj cijeni od 19,39 milijuna kuna. Svi ostali detalji vezani za prodaju jednaki su kao u prethodnom tekstu. Na istom sudu, na ročištu koje će se održati 30. rujna, s početkom u 9.45, prodaje se skladište u Dubrovniku, po cijeni od 6.930.500 kuna. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje uplate jamčevinu u iznosu od 10 posto početne cijene

koja se uplaćuje na račun Trgovačkog suda u Dubrovniku broj 23900011300000525 kod Hrvatske poštanske banke, zaključno do 28. rujna 2010. godine. Također 30. rujna, u Varaždinu se prodaju restoran, upravna zgrada, briketirnica, lakirnica, proizvodni pogon, tri skladišne zgrade i dvorište s nadstrešnicom, pašnjak i industrijsko dvorište, ukupne površine 40.280 metara četvornih, po cijeni od 20.121.869 kuna. Ročište će se održati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, s početkom u 13 sati, soba 226/II. Nekretnine se mogu razgledati uz prethodnu najavu stečajnoj upraviteljici Mariji Holetić, na adresi stečajnog dužnika u Varaždinu, Pavleka Miškine 59a, ili na broj telefona 042/350 883. Pravo sudjelovanja na dražbi imaju samo one pravne i fizičke osobe koje su prethodno uplatile jamčevinu i originalni dokaz o tome dostavile na sudski spis pozivom na broj St-81/08, najkasnije dva dana prije ročišta za javnu dražbu. Jamčevina se uplaćuje u iznosu od 10 posto od početne cijene, a uplaćuje se na žiro-račun tog suda broj 23900011300002754 s naznakom “jamčevina”. Osiguranje nisu dužni položiti razlučni vjerovnici. Industrijska nekretnina površine 28.941 četvornog metra u Sisku pro-

dat će se na usmenoj javnoj dražbi koja će se 27. rujna održati na Trgovačkom sudu u Sisku, s početkom u 12 sati. Početna cijena je 48.370.391,93 kune, a jamčevina od pet posto uplaćuje se na žiroračun Trgovačkog suda u Sisku broj 23900011300000314, poziv na broj 41-24-09 s naznakom “jamčevina za javnu dražbu Segestica”, i to najkasnije tri dana prije održavanja ročišta. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati dužan predočiti sucu na dan održavanja javne dražbe. Nekretnine su slobodne od osoba i stvari te svih tereta i zabilježbi. Kupac je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenja rješenja o dosudi. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava. Iz položenog osiguranja namirit će se troškovi nove prodaje. Ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji im je određen, a ima više ponuditelja, Sud će u rješenju o dosudi odrediti da se nekretnina dosudi kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili. U tom slučaju Sud će donijeti posebno rješenje o dosudi svakom narednom kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu. Nekretnina se može pogledati svaki radni dan od 9 do 15 sati, uz prethodni dogovor na telefon 044/523 186.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Saga o pšenici dr. Uroš Dujšin

vi se još sjećamo natezanja o otkupu i cijeni pšenice, s traktorima, zastavama i pregovorima s “dežurnim vatrogascem”, ministrom Čobankovićem. Nastavak slijedi: nakon što je počeo otkup po traženoj cijeni od 1,20 kuna, oni koji su pšenicu prodali zabrinuli su se jer izgleda kao da su napravili loš posao - cijene pšenice na burzama počele su rasti, i to s neslućenim izgledi-

ma. Poharana sušom i požarima, Rusija je zabranila izvoz pšenice, a slično se dogodilo i s Ukrajinom i Kazahstanom. Kada je Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO) sazvala posebno zasjedanje na temu rasta cijena, počelo se nagađati da se ponavlja kriza iz 2007.2008. U svakom slučaju, panika je tu. U strahu od nereda U mnogim siromašnijim zemljama strahuju da bi rast cijena hrane mogao izazvati nerede. Da bi se to spriječilo, Egipat, najveći uvoznik pšenice, kao i Tunis, Alžir i Jordan reagirali su na ruski embargo dodatnim kupnjama pšenice na promptnom tržištu. Vjeruje se da bi do dodatnih kupnji moglo doći i na terminskom tržištu, iako se tek nagađa kolikih. No učinci tih trenu-

tačnih poremećaja trebali bi uskoro prestati, ocjenjuje Economist. Za prethodne krize uzrok poskupljenju bile su strukturne promjene: dugoročni rast potražnje u siromašnijim zemljama, uslijed rasta životnog standarda – naročito za mesom u čijoj se proizvodnji pšenica koristi kao stočna hrana. Otuda skok cijena niza žitarica, čak i riže. Ove je godine došlo do naglog skoka cijena – no uglavnom kod pšenice: ipak sadašnje su cijene čak za

preko 40 posto niže od povijesnih maksimuma. K tome, pobliža analiza daje razloga za optimizam. FAO procjenjuje svjetsku proizvodnju pšenice na 646 milijuna tona, tj. tek pet posto manje nego u 2009. zahvaljujući rekordnim urodima u Americi i Kanadi – a i Australija očekuje dobru žetvu. Lanjskim su urodom popunjene zalihe koje su početkom godine bile najviše u posljednjih sedam godina. Predviđa se da bi se te zalihe do 2011. trebale smanjiti na 180 milijuna tona, što je još uvijek mnogo više od zaliha iz 2008. kada su iznosile 144 milijuna tona. Na smirivanje stanja trebali bi djelovati i drugi faktori. Stočari su počeli zamjenjivati pšenicu jeftinijim supstitutima; cijena nafte je niska, čime se smanjuju transportni troškovi i potražnja za bioogori-

vom. No neki od stabilizacijskih faktora iz prošlosti su oslabili. Drukčije tržište Rast potražnje siromašnijih zemalja je izmijenio tržište, pa je utoliko veće značenje ruskog embarga, tim više što su drugi proizvođači sa sjeverne hemisfere zasijali manje površine. Klimatske promjene i elementarne nepogode koje donose također pridonose nestabilnosti. Poplavama pogođeni Pakistan je osmi proizvođač pšenice u svijetu. Napokon, tijekom prethodne krize je niz zemalja, poput Argentine i Indije te Rusije, reagirao na poskupljenje hrane uvođenjem embarga na izvoz. Ako i ovog puta, što je malo vjerojatno, počnu i drugi proizvođači slijediti ruski, kazahstanski i ukrajinski primjer, zabrinuti uvoznici mogli bi dodatno destabilizirati tržište dodatnim kupnjama za popunjavanje svojih zaliha. Sve ovo čini, kako reče jedan engleski farmer, “život teškim, uzbudljivim i obeshrabru-

Poharana sušom i požarima, Rusija je zabranila izvoz pšenice, a slično se dogodilo i s Ukrajinom i Kazahstanom jućim”. Kao i neke naše proizvođače, i njega muči pitanje nije li možda prerano prodao svoj urod i tako propustio priliku da zaradi više. S time priča ne staje: zemlju treba zaorati mnogo prije no što se razbistri tržišna situacija. Zbog toga će se ova saga o pšenici nastaviti i sljedećih godina, u kojoj će splet složenih faktora odrediti krajnji ishod na tržištu.

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3644, 20. rujna 2010.

ANALIZE HRVATSKE UDRUGE BANAKA

Banke su u Hrvatskoj ublažile krizu Banke nisu trebale pomoć države, omogućile su financiranje deficita države, ali država pritom nije potpuno istisnula sektor poduzeća

ankovni sustav u Hrvatskoj, kao i u još nekim zemljama Srednje i Istočne Europe, imao je u krizi stabilizirajući karakter, a ne karakter akceleratora krize kao što se mislilo na njenom početku, rekao je predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček na predstavljanju novog broja HUBovih Analiza. Hrvatske banke nisu trebale potporu države u krizi, omogućile su financiranje deficita proračuna te su nastavile osiguravati dovoljan priljev kapitala iz inozemstva, navodi se u Analizama. Očuvanje stabilnosti ba-

naka omogućilo je manje usporavanje kreditnih aktivnosti nego u većini drugih zemalja. “Rast kreditne aktivnosti bio je manji, no Hrvatska je ipak imala relativno malu kontrakciju kredita. Država nije potpuno istisnula privatni sektor, pa efekt istiskivanja nije bio razlog zašto neko poduzeće nije dobilo kredit”, istaknuo je Bohaček. Prema podacima za srpanj, krediti poduzećima već sustižu dugoročni trend, dok krediti stanovništvu - uz blagi rast stambenog kreditiranja kasne s oporavkom zbog opreza na strani potražnje. Najveći pad imali su krediti za kupnju automo-

bila i nenamjenski krediti. U HUB-u se ocjenjuje da će daljnji rast kreditne aktivnosti uslijediti kad cjelokupno gospodarstvo dobije jači zamah. “Banke imaju dovoljno novca, ali

Banke imaju dovoljno novca, ali ne smiju ulaziti u prevelike rizike, ističe Bohaček ne smiju ulaziti u prevelike rizike”, istaknuo je Bohaček. Banke su visokokapitalizirane i odbacuju pristojan prinos na aktivu, od oko jedan posto.

Treba li bankama toliki kapital? Zajamčena im je i dugoročna potpora banaka-majki, koja je u dvije krizne godine bila veća od 16 milijardi kuna. No s druge strane, banke su krizu platile i padom povrata na kapital, koji je s nekadašnjih 16 pao na šest posto, što je niže od

povrata na državne obveznice, a niže je i od prosjeka za usporedivu skupinu država. ”Otvoreno je pitanje je li hrvatskim bankama uistinu potreban toliki kapital. Kao i kod većine drugih pokazatelja u bankarstvu, odgovor nije jednoznačan. S jedne strane visoki kapital štiti od gu-

bitaka, bitan je faktor stabilnosti i povjerenja, a mogao bi snažno motivirati bankare na ekspanziju kredita. S druge strane, previsoki kapital uzrokuje vrlo mali povrat na kapital i upućuje vlasnike na isplatu kapitala”, navodi se u HUB-ovim Analizama. “Osim isplate kapitala, vlasnici bi mogli biti motivirani i na nove investicije tamo gdje je veći povrat na kapital”, dodao je Bohaček. U HUB-u ne očekuju daljnji rast postotka loših kredita. Nakon što dva ili tri kvartala bude zabilježen rast gospodarstva, postotak loših kredita počet će se smanjivati, najavio je Bohaček. (I.V.)

HRVATSKA NARODNA BANKA

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

Krediti dosegnuli gotovo 264,1 milijardu kuna

Inflacija u kolovozu 0,9 posto

rema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, ukupni su krediti potkraj srpnja iznoslili gotovo 264,1 milijardu kuna, što je u odnosu na lipanj rast od 1,1 milijarde kuna ili 0,4 posto. Na godišnjoj su razini pak krediti porasli za 10,2 milijarde kuna ili četiri posto. Krediti poduzećima su potkraj srpnja iznosili 104,7 milijardi kuna,

a stanovništvu 124 milijarde kuna, od kojih 44,4 posto otpada na stambene kredite. Godišnja stopa rasta kredita državi sve je manja pa je u srpnju iznosila 1,7 posto, dok se iznos kredita državi spustio na 31,5 milijardi kuna. I dok su cijele prošle godine godišnje stope rasta kredita tom sektoru bile izrazito visoke, u ovoj godini država se osim na kredite bana-

ka u refinanciranju svojih obveza oslanja i na izdanje obveznica i trezorskih zapisa pa rast kreditiranja više nije tako velik. Stagnacija stambenih kredita i pad ukupnih kredita stanovništvu na mjesečnoj razini pokazuju da o oporavku sektora stanovništva još ne možemo govoriti. “Potražnja stanovništva za kreditima primarno je determinirana raspoloživim dohotkom te općenito kretanjima na tržištu rada pa je značajniji oporavak kreditiranja tog sektora teško očekivati bez oporavka tržišta rada. Unatoč postojećoj nelikvidnosti u sustavu i slaboj domaćoj potražnji, korporativni sektor pokazuje prve znakove blagog oporavka, no snažniji i dugotrajniji oporavak ovisi o oporavku domaće potražnje i kreditnoj sposobnosti poduzeća”, smatraju analitičari RBA. (V.A.)

rosječna godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena za kolovoz iznosila je 0,9 posto, što je nešto manji rast nego u srpnju kada su potrošačke cijene porasle jedan posto na godišnjoj razini, pokazuju zadnji podaci Državnog zavoda za statistiku. Promatrano prema skupinama prema namjeni potrošnje, godišnji rast cijena uglavnom je posljedica viših cijena energije. Tako su u kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene porasle 6,7 posto, što je ponajprije izazvano poskupljenjem plina (16,4 posto) i tekućih goriva (16 posto). Više cijene goriva posljedično su djelovale i na cijene prometa koje su na godišnjoj razini povećane za 1,2 posto. Na pad potrošačkih cijena najviše su utjecale niže cijene prehrane i bezalkoholnih pića koje su pale za

0,7 posto, a koje čine 31,3 posto potrošačke košarice. Tomu su pridonijele i niže cijene odjeće i obuće koje su na godišnjoj razini smanjene za 4,8 posto. ”Budući da je teško očekivati osjetniji oporavak domaće potražnje do kraja godine, stopa inflacije ostat će niska. U prilog tome ide i najava Vlade kako ove godine neće biti poskupljenja električne energije. Osim toga,

oporavak razvijenih gospodarstava bitno je usporio pa je pritisak na rast cijena sirove nafte, kao osnovne proizvodne sirovine, manji. Cijelu godinu trebali bi obilježiti niski inflatorni pritisci kao posljedica iznimno niske razine domaće potražnje pa bi prosječna stopa inflacije trebala biti tek nešto iznad jedan posto”, smatraju analitičari RBA. (V.A.)

www.privredni.hr Broj 3644, 20. rujna 2010.

NELIKVIDNOST I DALJE BUJA

Kolovoz - dobar mjesec za fondove

Porasla imovina svih fondova

Dug insolventnih skočio na 31,3 milijarde kuna Pravne osobe, njih 30.500, dugovale su u srpnju 25,54 milijarde kuna, dok 39.718 fizičkih osoba nije podmirilo svoje obveze teške 5,76 milijardi kuna Vesna Antonić antonic@privredni.hr

elikvidnost i dalje galopira Hrvatskom, i to nešto brže u srpnju u odnosu na lipanj, a kraja joj, tako se barem čini, još nema na vidiku. Naime, prema Fininim podacima objavljenima u najnovijim Gospodarskim kretanjima, publikaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK), potkraj srpnja bilo je registrirano 31,3 milijarde kuna dospjelih nepodmirenih obveza što je na mjesečnoj razini povećanje od milijardu kuna, a na godišnjoj od 8,5 milijardi. Te se obveze odnose na ukupno 70.218 gospodarskih subjekata koji zapošljavaju oko 68.776 radnika. Preciznije, 30.500 insolventnih pravnih osoba u kojima je bilo zaposleno 42.909 djelatnika dugovalo je na ime nepodmirenih obveza 25,54 milijarde kuna što je za 890 milijuna više nego u lipnju. Na mjesečnoj je razini broj insolventnih prav-

nih osoba povećan za 925 tvrtki, dok je broj zaposlenih u njima manji za 1362 osobe (3,1 posto manje nego u lipnju). Na godišnjoj razini, pak, iznos nepodmirenih obveza povećan je za 40,1 posto, dok je broj insolventnih pravnih osoba veći za 30 posto. Također je veći i broj zaposlenih u njima, i to za 11,1 posto. Kad je riječ o fizičkim osobama, njih 39.718 koje zapošljavaju 25.867 radnika, tijekom srpnja nije podmirilo 5,76 milijardi kuna duga što je na mjesečnoj razini povećanje od 2,4 posto. U odnosu na lanjski srpanj riječ je rastu nepodmirenih obveza od gotovo 25 posto, rastu insolventnih obrtnika od 16,1 posto, te rastu zaposlenika od 10,5 posto. Dominiraju tri djelatnosti Nepodmirene su obveze pravnih osoba do 60 dana ročnosti, nakon znatnog tromjesečnog pada, tijekom srpnja ponovno porasle na mjesečnoj razini i to za 25,7 posto, dok

su na godišnjoj još uvijek niže i to za 20,8 posto. Istodobno se, upozoravaju analitičari HGK-a, na mjesečnoj razini bilježi opadajući trend u drugom i trećem roku plaćanja (-3 posto i -4,3 posto). Najveći dio nepodmirenih naloga i dalje je registriran u razdoblju duljem od 360 dana (79,3 posto) s time da njihov

Iznos neplaćenih poreza i doprinosa kod pravnih osoba dosegao 12,55 milijardi kuna udio u strukturi nepodmirenih obveza u zadnja četiri mjeseca raste. Kod obrtnika je pak u razdoblju do 60 dana zabilježen tromjesečni pad nepodmirenih obveza, tako da su te obveze u srpnju manje za 1,9 posto u odnosu na lipanj, a manje su i na godišnjoj razini, i to za 8,6 posto. U ostala tri razdoblja, u odnosu na lipanj, vidljiv

je blagi rast nepodmirenih obveza. Osim toga, nastavljen je i šestomjesečni trend rasta neplaćenih poreza i doprinosa. Tako su tijekom srpnja kod pravnih osoba na mjesečnoj razini one povećane za 2,3 posto te iznose 12,55 milijardi kuna. Na godišnjoj razini te su obveze veće za gotovo 40 posto te u strukturi čine gotovo polovinu svih nepodmirenih obveza. Inače, ukupno neplaćeni porezi i doprinosi bilježe četveromjesečni trend rasta u razdoblju do 60 dana (na mjesečnoj razini su povećani za 2,3 posto, a na godišnjoj 7,6 posto) te u strukturi ukupno nepodmirenih obveza imaju visoki udio od 63,1 posto. Kod nepodmirenih obveza po djelatnostima dominiraju tri djelatnosti čiji udio u strukturi nepodmirenih obveza potkraj srpnja iznosi 70,6 posto. Tako je potkraj srpnja udio trgovine iznosio 34,7 posto, građevinarstva 19 posto, a prerađivačke industrije 16,9 posto.

rema podacima Hanfe, u kolovozu je porasla imovina svih fondova, a najviše obvezničkih koji su zabilježili rast od 6,33 posto te dosegli 834,460 milijuna kuna. Imovina investicijskih fondova s javnom ponudom porasla je 3,34 posto i sada iznosi 12,775 milijardi kuna. Dionički su fondovi imali rast od 0,18 posto, na 2,907 milijardi kuna. Imovina mješovitih fondova dosegla je 1,952 milijarde kuna, što je u odnosu na srpanj porast od 0,59 posto. Imovina novčanih fondova porasla je za 5,14 posto te je iznosila 7,081 milijardu kuna. Najveći rast među obvezničkim fondovima imao je Raiffeisen Bonds (10,46 posto), među dioničkim ZB BRIC+ (10,86 posto), među mješovitim Raiffeisen Prestige (13,07 posto), a od novčanih je najviše porastao PBZ Euro novčani, i to

čak za 51,70 posto. Najveći pad, od 37,74 posto, zabilježio je novčani fond ICF Money Market, a slijedi ga obveznički fond ICF Fixed Income koji je imao pad od 35,16 posto. Padovi među gubitnicima u ostalim grupama fondova manji su od 17 posto. Promatrano po društvima za upravljanje, najveći tržišni udio i dalje drži ZB Invest koji pod upravljanjem ima 4,263 milijarde kuna ili 33,37 posto tržišta (pad od 1,39 posto). Na drugom mjestu nalazi se PBZ Invest sa 2,428 milijardi kuna ili tržišnim udjelom od 19,01 posto (porast od 0,56 posto), dok treće mjesto, s tržišnim udjelom od 16,31 posto, zauzima Raiffeisen Invest. Njegova imovina pod upravljanjem iznosi 2,083 milijarde kuna, dok imovina Erste Investa, koji je na četvrtom mjestu, iznosi 1,820 milijardi kuna. (J.F.)

*vijesti ugovorenog iznosa ostatka vrijednosti kredita.

Tri rješenja za lakšu otplatu stambenih kredita u CHF Erste&Steiermärkische Bank svojim je klijentima, korisnicima stambenih kredita u švicarskim francima, zbog rasta tečaja te valute ponudila model rješavanja problema povećanih anuiteta. Model će se primjenjivati od 1. listopada, a klijenti imaju mogućnost izabrati između tri rješanja. Prva je smanjenje kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, druga je mogućnost produljenja kredita za 10 godina (uz uvjet da ukupni rok dospijeća ne može biti dulji od 30 godina), a treća je mogućnost ugovaranje ili povećanje već

PBZ: Sedam mjera za kredite u švicarcima Zbog velikog rasta anuiteta u švicarskim francima, Privredna banka Zagreb osmislila je paket od čak sedam mjera kojim bi ublažila otplatu stambenih kredita. Paket uključuje: smanjenje kamatne stope za 0,35 posto, konverziju kredita u eure uz dodatno smanjenje kamatne stope od 0,20 posto, ugovaranje počeka otplate na 12 mjeseci, produljenje roka otplate glavnice do ukupno 35 godina, mogućnost dogovaranja posebnog fleksibilnog otplatnog plana i ugovaranje novog načina otplate kredita te refinanciranje kredita s novim stambenim kreditom u eurima i to bez naknade za obradu zahtjeva i naknade za prijevremenu otplatu stambenog kredita u CHF, kao i uz priznavanje postojeće procjene nekretnina.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3644, 20. rujna 2010.

Tržište novca Zagreb

Niske kamatne stope na kratkoročno zaduživanje Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

zrazito visoka li kvidnost i dalje je glavno obilježje kre tanja na novčanom trži štu. U organiziranom tr govanju sudionika na Tržištu novca potražnja za kunama je skromna, a kratkoročna kamatna sto pa kreće se oko 0,5 posto, koliko iznosi prinos na prekonoćni depozit u sre dišnjoj banci. Iako je razdoblje odr žavanja obvezne priču ve na početku, pojedi ne depozitne institucije već sada značajne viško ve likvidnosti deponiraju na kraju dana u središnju banku.

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

150

100

13.9.2010.

14.9.2010.

15.9.2010.

Prošlog je utorka odr žana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva finan cija u kunama i eurima. Kao i tjedan ranije, aukci ja trezorskih zapisa u ku nama održana je po svim rokovima dospijeća, a rok dospijeća na trezorske za

16.9.2010.

17.9.2010.

pise u eurima bio je go dinu dana. Za aukciju u kunama pokazan je veli ki interes investitora. Na planirani iznos izdanja od 400 milijuna kuna pristi glo je 1,054 milijuna kuna ponude. Ostvareni iznos emisije bio je 722 miliju

13.9.’10. - 17.9.’10.

6.9.’10. - 10.9.’10.

ponedjeljak

utorak

na kuna, i to na rok od 91 dan upisano je 82 miliju na kuna po kamatnoj sto pi od 1,95 posto, na 182 dana upisano je 30 mili juna kuna po stopi od 3,5 posto, a na rok od godi ne dana upisano je najviše zapisa, 610 milijuna kuna,

srijeda

četvrtak

petak

po kamatnoj stopi od 4,2 posto. Planirani iznos iz danja trezorskih zapisa u eurima bio je 50 miliju na eura, a ponude za upis iznosile su 56,837 miliju na eura. Ostvareni iznos emisije bio je 41,037 mili juna eura ili 299,025 mili

juna kuna. Kamatna stopa na zapise u eurima zabilje žila je pad sa 3,25 na 3,19 posto. Sljedeća aukcija najavljena je za 21. rujna. I u idućem razdoblju realno je očekivati zadr žavanje ovakvog odnosa ponude i potražnje nov ca i vrlo niske kratkoroč ne kamatne stope. Dobra i povoljna ponuda nov ca odgovara sudionicima koji upravljanje dnevnom likvidnošću naslanjanju na povremeno kratkoroč no zaduživanje budući da mogu računati na činje nicu da će, do daljnjega, svakodnevno imati priliku namiriti svoju potražnju uz zaista nisku kamatnu stopu.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna najviše ojačala prema švicarskom franku

Mirex opet porastao

Prema tečajnici Hrvat ske narodne banke, kuna je potkraj prošlog tjedna ojačala prema svim važni

Vrijednost obračunske je dinice prosječnog obve znog mirovinskog fon da Mirex prošlog je petka dosegnula razinu od

valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,241947

CAD

kanadski dolar

5,422206

JPY

japanski jen (100)

6,464975

CHF

švicarski franak

5,459592

GBP

britanska funta

8,705466

USD

američki dolar

5,544782

EUR

euro

7,284734

Izvor: HNB

tom prema američkom do laru (2,61 posto), dok je u odnosu na euro ojačala ne znatnih 0,01 posto. Vrijed

jim valutama. U odnosu na početak tjedna, najviše je ojačala prema švicarskom franku (2,81 posto), po EUR

7.31

USD

5.70

7.30

primjena od 18. rujna 2010. 14.9.

15.9.

16.9.

17.9.

nost franka potkraj tjedna iznosila je 5,459592 kune, dolara 5,544782, a eura 7,284734 kune. CHF

5.66

5.62

7.29

5.62

5.58

7.28

5.58

5.54

7.27

5.54

5.50

7.26

4.50

5.46

18.9.

14.9.

15.9.

16.9.

17.9.

18.9.

14.9.

15.9.

16.9.

17.9.

18.9.

Međunarodno tržište kapitala

Optimizam na Wall Streetu i Tokijskoj burzi Zahvaljujući rastu cijena dionica tehnološkog sek tora te najnovijim makro ekonomskim podacima, u petak se na Wall Streetu osjetio optimizam. Na rast 5900 5700

cijena dionica najviše je utjecao podatak o padu bro ja zahtjeva za pomoć neza poslenima, i to za 3000 u jednom tjednu. Time je taj broj pao na 450.000, što je 10940

FTSE 100

10720

2500

Dow Jones

2400

5500

10500

2300

5300

10280

2200

5100

10060

2100

4900

9840

2000

13.9. 5000 4500

14.9.

15.9.

16.9.

17.9.

13.9. 6600

CAC40

6400

14.9.

15.9.

16.9.

17.9.

13.9. 9860

DAX

9640

4000

6200

9420

3500

6000

9200

3000

5800

8980

2500

5600

8760

13.9.

14.9.

15.9.

16.9.

17.9.

13.9.

14.9.

15.9.

16.9.

17.9.

NASDAQ

14.9.

15.9.

16.9.

17.9.

NIKKEI 225

13.9.

14.9.

15.9.

16.9.

17.9.

najniža razina u posljednja dva mjeseca. Budući da su i neki drugi pokazatelji pre mašili očekivanja analitiča ra, Dow Jones je od počet ka mjeseca ojačao za 5,8 posto. U petak poslijepodne po hrvatskom vremenu imao je tjedni rast od 0,46 posto, dok je tehnološki Nasdaq ojačao 0,96 posto. Europ ske su pak burze zabilježile blaži tjedni pad. London ski FTSE indeks bio je u minusu 0,63 posto, frank furtski DAX 0,80 posto, a pariški CAC 1,19 posto. Najveći tjedni rast zabilje žio je indeks Tokijske bur ze Nikkei - 3,26 posto.

152,0783 boda, što je u od nosu na tjedan ranije - po rast od 0,29 posto. Tjedan ranije, podsjećamo, imao je rast od 3,5 posto.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

154

152

150

148

148 17.8.

27.8.

7.9.

16.9.

13.9.

14.9.

15.9.

16.9.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 16.9.2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatv. dobr. mir. fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mir. fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

153,1176 155,7092 144,7164 153,1979 152,0783

160,7989 183,8943 117,9859 129,0854 129,0894 150,9448 170,7647 167,1220 179,0920 130,1840 103,1884 114,6123 151,2093 106,8838 115,9006 157,8894 139,3902 104,1420 124,9341 115,2127 116,3368

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3644, 20. rujna 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 129,388 milijuna kuna

Dobitnik tjedna je dionica Petrokemije Marko Repecki www.hrportfolio.com

edovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi proteklog je tjedna iznosio 70,431 milijun kuna,

što je u odnosu na tjedan ranije pad od 17,23 posto. Crobex je pao za 0,52 posto, na 1.896,13 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 997,14 bodova ili s padom od 0,99 posto. Najviše se trgova-

Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Adris d.d.(povlaštena) Adris d.d.(redovna) Atlantic Grupa d.d. Agromeđimurje d.d. Podravka d.d. Konzum d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Atlantska plovidba d.d. Petrokemija d.d.

-1,43% +3,86% +1,67% +2,79% -20,04% -3,14% +3,65% -0,22% -2,73% +10,78%

zadnja cijena 266,15 269,00 305,00 772,01 800,00 281,00 196,95 1.320,00 818,00 152,00

promet 14.869.087,66 7.166.080,18 4.926.854,04 4.030.947,74 3.974.818,00 2.850.354,99 2.527.117,08 2.387.554,07 2.329.361,79 2.282.811,96

lo dionicom HT-a kojom je ostvareno 14,869 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila s padom od 1,43 posto. Najveći porast, 10,78 posto, imala je dionica Petrokemije. Trgovanje je završila

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 70.431.647,58 kn index Crobex Crobex10 Crobis

na 152 kune, uz promet od 2,282 milijuna kuna. Dionica Agromeđimur-

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena

Rabac d.d. Tvornica lakih metala d.d. Badel 1862 d.d. Hoteli Maestral d.d. Đakovština d.d. Dubrovnik-Babin kuk d.d. Hrvatska poštanska banka d.d. Riviera Poreč d.d. Hoteli Podgora d.d. Koka d.d.

+39,96% +32,00% +21,06% +19,91% +16,92% +15,05% +14,28% +12,45% +12,32% +12,27%

zadnja cijena 99,51 33,00 82,67 71,97 8,50 88,00 1.999,94 179,89 22,80 246,99

promet 30.826,99 363,00 211.307,18 7.197,00 9.769,46 51.646,00 3.999,91 162.246,05 8.426,00 4.341,90

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.896,13 997,14 96,41

ja pala je za 20,04 posto, te je time najveći gubitnik među najtrgovanijim izdanjima. Svih 10 najtr10 dionica s najvećim padom cijene Bilokalnik d.d. Euroherc osiguranje d.d. Agromeđimurje d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Zvečevo d.d. Medika d.d. Imunološki zavod d.d. FIMA Proprius d.d.(ZIF) Excelsa nekretnine d.d. HTP Korčula d.d.

-42,08% -29,51% -20,04% -18,40% -12,27% -10,84% -10,67% -10,27% -8,50% -7,77%

0,88 posto, a slijedi ga CZenit s rastom od 0,84 posto. Najveći gubitnik bio je ST Global Equity fond koji je imao minus od 5,23 posto, a potom KD Nova Europa (1,97 posto). Kod mješovitih fondova najuspješniji su bili C-Premi-

um (0,64 posto) i Raiffeisen Prestige (0,53 posto), dok su najveće padove zabilježili ST Balanced (6,13 posto) i HPB Global (3,55 posto). Kod obvezničkih fondova samo je ZB bond zabilježio pad vrijednosti od 0,44 posto dok je naju-

spješniji bio OTP euro obveznički s rastom od 0,43 posto. Novčani su fondovi po običaju tjedan završili u plusu, a vrh ljestvice zauzimaju ICF Money Market s rastom od 0,08 posto, te HPB Novčani sa 0,07 posto. (M.R.)

Valuta

od 9. do 16.rujna 2010. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

13,6885 45,8110 8,1876 129,4700 12,2031 100,9900 102,7800 78,3640 159,7820 61,2900 78,7200 84,0043 85,6500 92,6925 99,3000 50,0072 57,2563 42,5027 28,5804 69,3500 60,4958 62,3000 68,8474 5645,1800 89,1606 68,0628 30,4900 48,2556 6,3776 56,0900 38,1460 81,4526 46,8278 456,4278 338,4232 83,7258 80,8700 293,1591 69,3500 112,7974 122,6417 10,9040 110,2400 112,2346 90,8854 9,6615 98,7500

-0,75 -5,23 -0,12 -0,13 -0,31 -0,47 -0,29 0,28 -0,36 -0,08 -0,27 -1,41 -0,26 -0,32 0,22 -0,42 0,28 -0,86 -0,72 -0,69 -0,72 0,19 -0,75 0,32 -0,03 0,40 -0,39 0,28 -1,97 -0,97 0,44 0,14 0,84 0,17 -0,14 0,24 0,01 0,05 0,46 0,77 0,88 0,00 -0,39 -0,90 0,63 -0,55 -0,60

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+

zadnja cijena 72,00 4.683,21 800,00 612,00 100,01 6.500,00 134,00 23,23 42,00 88,52

promet 5.112,00 8.183,21 3.974.818,00 152.895,00 10.905,39 39.000,00 4.824,00 31.325,43 139.555,26 64.701,21

*vijesti

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

govanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a pet ih je zabilježilo porast cijene.

tjedna promjena

Više od pola fondova u plusu Rezultati fondova proteklog su se tjedna kretali u rasponu od -6,13 posto pa do +0,88 posto, a rast je zabilježio 51 od ukupno 92 fonda. Najuspješniji dionički fond bio je fond NFD Nova Europa kojem je vrijednost porasla za

tjedna promjena -0,52% -0,99% +0,01%

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

116,5300 144,0600 99,1300 9,8164 116,2711 153,7100 166,9796 62,4961 98,9056 109,7287 8,1390 143,2752 82,6739 5,3863 68,3969 10,9331 110,2201 107,8000

-0,54 -0,08 -0,10 0,08 -0,10 0,36 -6,13 -3,32 -3,55 -0,64 -0,23 -0,12 0,30 0,64 0,00 0,03 0,08 0,53

€ € € € € € kn € €

159,7300 139,3123 11,3327 174,0700 129,3000 130,1500 159,2800 125,2555 126,9970

-0,44 0,20 0,14 0,12 0,09 0,09 0,19 0,02 0,43

kn kn € € kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

131,7000 161,6457 139,1965 125,1300 140,2326 143,4900 137,3800 137,6280 134,1400 124,2600 131,1399 121,6654 116,0525 11,2469 107,6252 10,5924 101,7825 104,8300

0,05 0,04 0,04 0,05 0,08 0,06 0,05 0,04 0,06 0,05 0,07 0,04 0,06 0,06 0,06 0,06 0,06 0,05

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn €

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Erste banka: Dvoznamenkasti rast internetskog bankarstva Ukupna vrijednost financijskih transakcija od siječnja pa do kraja kolovoza ove godine koje su pravne osobe i građani proveli putem internetskog bankarstva Erste banke iznosi preko 74,48 milijardi kuna, što je za 12,44 posto više nego u istom razdoblje prošle godine. Porast su zabilježili i ostali kanali distribucije: mBanking 11,56 posto, te Fon usluge i SMS bankarstvo (pet posto). U prvih osam mjeseci ove godine na 522 bankomata Erste banke provedeno je 8,8 milijuna transakcija te je isplaćeno gotovo 1,1 milijardu kuna, što je povećanje za više od sedam posto. Pad prihoda osiguravateljskih kuća Prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, osiguravateljska su društva u prvih osam mjeseci ove godine zabilježila pad bruto zaračunate premije od 2,1 posto. Manjak u kolovozu prošle godine, u odnosu na isto razdoblje 2008., bio je 1,5 posto. Od pet društava koja drže najveće tržišne udjele (Croatia, Allianz, Eu-

roherc, Jadransko, Kvarner VIG) samo je Allianz ovogodišnji siječanj završio sa skromnih 0,6 milijuna kuna rasta premije, dok je kod ostale četvorke pad bio između 0,9 milijuna i 12 milijuna kuna. Premija je na kraju kolovoza pala i u Allianzu i to za milijun kuna, a Kvarner VIG je svoj minus smanjio na osam milijuna. Croatia osiguranje je na godišnjoj razini u kolovozu potonulo za 113 milijuna kuna. HPB nudi kredit za upis na učilište Effectus

U Hrvatskoj poštanskoj banci moguće je dobiti namjenski kredit za troškove redovnog ili izvanrednog upisa na Visoko učilište Effectus - Visoku školu za financije i pravo. Riječ je o dugoročnom namjenskom kreditu uz valutnu klauzulu vezanu uz eure, u iznosu od 700 do 4800 eura na rok otplate od 12 do 60 mjeseci, uz redovnu kamatnu stopu od 6,75 posto (EKS 7,84 posto). Pravo na kredit imaju svi hrvatski državljani koji ostvaruju pravo upisa na spomenuto Visoko učilište. Detaljne informacije o kreditu dostupne su na internetskim stranicama banke www.hpb.hr.

Novo u PV prodaji! TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI cijena

ZAKON O RADU

KULTURA U IZLOGU

s komentarima i tumačenjima

cijena

269,00 kn

261,00 kn

290,00

100,00

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

299,00

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA cijena

90,00 kn

100,00

cijena

90,00 kn

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

90,00 kn

100,00

ČOVJEK I OKOLIŠ

cijena

107,00 kn

119,00

KIGEN

JEZIK TIJELA KIGEN

179,00 kn

199,00

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

HRVATSKII D DIZAJN IZAJ IZ ZAJ A N SAD SSAAD

OTKRIVANJE NJEE O ODN ODNOSA DN DNOS NOSSA S JAVNOŠĆU ĆU

POREZNAA REFORMA REFO RE REFO FO ORM RM RM MAA I HRVATSKA KA KRIZA ZA

POGLED U ZZVJEZDANO VJEZ VJEZ VJ EZD DAANO ON NEBO EBO EB

Croatian Design esign Now

cijena

134,00kn

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća

81,00kn

TIMpress

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

306,00kn

HRVATSKE POSEBNOSTI Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

EUROPSKO LOBIRANJE Novum

149,00kn 314,00kn

ODNOSI S JAVNOŠĆU Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

Menadžerski pristup Synopsis

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

170,00kn

ETIČKA KLOPKA

Teorija i praksa

cijena

90,00 kn

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

cijena

100,00

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

KRIZA SE PRODUBLJUJE

306,00kn 171,00kn

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis KREATIVNOST U ODNOSIMA S JAVNOŠĆU ĆU HUOJ

117,00kn

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU

cijena

HUOJ

117,00kn

315,00 kn

390,00

351,00 kn

150,00

135,00 kn

149,00

134,00 kn

KOMUNIKACIJSKI PLAN HUOJ

117,00kn

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: KIGEN format: 147 x 210 mm opseg: 192 str.

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

350,00

NLP

uvod u osobni rast i razvoj

cijena

KRIZA, A POSLIJE?

RADNO VRIJEME

KRATKA POV POVIJEST VIJJESST BUDUĆNOSTI OSTI

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

134,00 kn

23 1 40,00

21176,00 kn

190,00

171,00 kn

160,00

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

ELEKTROINŽENJERSKI OIN NŽEN ENJE JERSKI RSKI RS KI PRIRUČNIK NIK

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA

EKONOMIJA I POLITIKA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

149,00

drugo izdanje

cijena

269,00 kn

299,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

cijena

144,00 kn

cijena

161,00 kn

170,00 kn

189,00

185,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 396 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 274 str.

179,00

166,00 kn

HUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE HUOJ

EUROPSKI MENADŽMENT

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

Reforma postupka odbora Novum

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 020 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

EU FONDOVI

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

1138 st

privredni vjesnik

593,00 kn

659,00

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

Novum

na pake

162,00 kn

180,00

nakladnik: KIGEN

314,00kn

PLAĆE

Određivanje i isplata plaća TIMpress

108,00kn

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT

179,00kn 90,00kn

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije

629,00kn

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆA

S komentarskim bilješkama TIMpress

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

117,00kn

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

genij elektrotehnike

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI

179,00kn

MOGU LI VAS CITIRATI?

Novum

NIKOLA TESLA

144,00kn

STVARNA MOĆ U EU

2. izdanje Mato Karačić

117,00kn

TIMpress

81,00kn

FLEKSIGURNOST

Relevantan pristup za srednju i istočnu Europu TIMpress

135,00kn

enterprise europe

info

Broj 23, 20. rujna 2010.

Poslovni susreti Srednje Europe

Jačanje suradnje u regiji Congress of Chambers Founded during the Monarchy

Intelektualno vlasništvo u EU projektima Ured za transfer tehnologije kao dio Europske poduzetničke mreže, u suradnji s IPR Helpdeskom iz Alicantea u Španjolskoj, organizirao je videokonferenciju na engleskom jeziku o pravima intelektualnog vlasništva u EU projektima, namijenjenu znanstvenicima i tvrtkama. Radionica je osmišljena kako bi se osnažilo i potaknulo ciljane skupine za sudjelovanje u EU projektima, a održana je u Centru za forenzične znanosti, u zgradi Sveučilišne knjižnice u Zagrebu. IPR Helpdesk (www.ipr-helpdesk.org) je projekt koji financira Europska komisija, a već više godina pruža besplatnu pomoć i podršku o pitanjima intelektualnog vlasništva sudionicima i potencijalnim prijaviteljima projekata koje podupire Europska unija. Na radionici se raspravljalo o praktičnim pitanjima intelektualnog vlasništva u projektima Sedmog okvirnog programa za istraživanje i razvoj te Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije. Bilo je riječi o utjecaju IP pitanja na krajnju uspješnost projekta, podjeli vlasništva, licenciranju i konzorcijskim ugovorima.

U Pečuhu je održana konferencija “Europska prijestolnica kulture - Pečuh 2010” na kojoj su sudjelovale gospodarske komore utemeljene u doba Monarhije. U okviru događanja organiziran je i poslovni susret Central European Businessman Meeting Prve trgovačke i industrijske komore uspostavljene su u Austro-Ugarskoj Monarhiji sredinom 19. stoljeća. Iako se tijekom godina mijenjala njihova struktura, komore se i danas smatraju najdjelotvornijim gospodarskim organizacijama za razvoj lokalnog gospodarstva, poduzetništva i trgovine. Srednjoeuropske države imaju vrlo tijesne trgovačke odnose sa zapadnoeuropskim državama, no nažalost međusobna robna razmjena ponekad ne dostiže ni razinu iz doba Monarhije, a vanjskotrgovinska razmjena susjednih zemalja je na razini između dva i tri posto. Zbog takve jednostrane trgovine tvrtke sebi stvaraju konkurenciju na Zapadu, dok u isto vrijeme mogućnosti na domaćim tržištima ostaju nedovoljno iskorištene. Kako bi se intenzivirala bilateralna i multilateralna poslovna suradnja između zemalja Srednje Europe, a posebno zemalja koje su bile u sastavu

Monarhije, u Pečuhu je od 9. do 12. rujna održana konferencija pod nazivom Europska prijestolnica kulture - Pečuh 2010 na kojoj su sudjelovale komore utemeljene u razdoblju Monarhije. U okviru tog događanja Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža Hrvatske priključila se

Trgovinskoj i industrijskoj komori Pečuh-Baranja i B2Fair Networku u suorganizaciji poslovnih susreta pod nazivom Central European Businessman Meeting. Na njima je sudjelovalo oko 100 tvrtki iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Češke, Hrvatske, Mađarske, Italije, Crne Gore, Poljske, Rumunjske, Srbije, Slovenije, Slovačke i Ukrajine. To je bila izvrsna prilika za sve sudionike, tvrtke i stručnjake koji djeluju u ciljanim područjima da se susretnu, razgovaraju i razmotre mogućnosti poslovne suradnje. Iz Hrvatske je sudjelovalo 18 tvrtki, a novost je to što je EEN tvrtkama koje nisu mogle sudjelovati omogućila predstavljanje, zastupanje i inicijalni kontakt s tvrtkama koje su identificirali kao potencijalne poslovne partnere. Susret je bio namijenjen tvrtkama iz industrije zaštite okoliša, kreativne industrije, industrije zdravstvene skrbi te prehrambene industrije, a glavna tema bila je razvoj trgovine u okviru srednjoeuropske regije.

enterprise europe Turizam i bioraznolikost

Nagrade za održivi turizam Prvi put će se dodijeliti nagrade CBTour - Inovacije u poslovnom turizmu. Posebno će biti nagrađeni najbolji ukupni program hrvatskog poslovnog turizma, program odgovornog hrvatskog poslovnog turizma i najbolji menadžer hrvatskog poslovnog turizma Dok se u svijetu ova godina obilježava kao Međunarodna godina bioraznolikosti i dok UNWTO priprema proslavu povodom Svjetskog dana turizma 27. rujna u Kini, u Hrvatskoj će Društvo inovatora Sigma, u partnerskoj suradnji sa Svjetskom organizacijom kulturnog turizma, Hrvatskom gospodarskom komorom, Europskom poduzetničkom mrežom Hrvatske, Banco Popolare Croatia, Hrvatskom elektroprivredom (Svjetlo na zajedničkom putu, 2010.), CocaColom HBC Hrvatska, Iluminata-ADom i Promovisom, svečano obilježiti Svjetski dan turizma s temom Turizam i bioraznolikost.

komore, Europske poduzetničke mreže Hrvatske, Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske BICRO, Hrvatskog instituta za tehnologiju HIT, Banco Popolare Croatia i Društva inovatora Sigma. Godina bioraznolikosti Ta je tema ove godine posebno važna jer je zbog neprekidnog gubitka biološke raznolikosti Skupština Ujedinjenih naroda proglasila 2010. međunarodnom godinom bioraznolikosti. Ove bi se godine trebao ostvariti i cilj koji su vlade diljem svijeta usvojile još 2002. godine - od 2010. postići značajno smanjenje stope gubitka biološke raznolikosti.

Važna je odgovornost prema prirodnim, kulturnim i socijalnim resursima Tom se temom potiče osvješćivanje o važnosti bioraznolikosti za turizam, te o ulozi održivog turizma u sklopu zaštite života na Zemlji. Tim povodom u Hrvatskoj će se prvi put dodijeliti prestižne godišnje nagra-

de CBTour - Inovacije u poslovnom turizmu, i to u šest kategorija. Posebno će biti nagrađeni najbolji ukupni program hrvatskog poslovnog turizma, najbolji program odgovornog hrvatskog poslovnog turizma i najbolji menadžer hrvatskog poslovnog turizma. Osim toga nagradit

će se i najbolja usluga, proizvod i tehnologija hrvatskog poslovnog turizma. Pobjednike višemjesečnog javnog natječaja odabrat će stručnjaci iz Ministarstva turizma Republike Hrvatske, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske

“Društvo inovatora Sigma i brojni partneri održat će značajan gospodarski skup kako bi se poslovno-turistički sektor potaknuo na daljnji razvoj i plasman inovacija u turizmu temeljenih na primjeni načela zaštite okoliša, biološke raznolikosti te održivog i ruralnog razvoja”, izjavio je predsjednik Društva Tomislav Marjanović te pozvao sve tvrtke da svoje poslovno-turističke aktivnosti i djelatnosti provode odgovorno što u prvom redu znači odgovornost prema prirodnim, kulturnim i socijalnim resursima te zaštitu prirodnog i kulturnog krajolika u urbanim i ruralnim područjima.

odluke Program za one kojidonose donose odluke Programi Obrazovanje o Europskoj uniji

Veleučilište Vern pokreće EU Executive program kojemu je cilj osposobiti menadžere za poslovanje na zajedničkom tržištu i sudjelovanje na EU natječajima Skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju zasigurno će mnogima donijeti nove izazove koji dolaze s radom i poslovanjem na zajedničkom europskom tržištu. Osim otvaranja velikoj i snažnoj konkurenciji, hrvatskim se tvrtkama nudi prilika za pružanje usluga na tržištu od oko 500 milijuna potrošača. No, što je mnogima još zanimljivije, otvara se mogućnost pristupa većim iznosima sredstava namijenjenih financiranju strukturnog razvoja.

resa u Uniji. Stoga je Veleučilište Vern pokrenulo EU Executive program zamišljen kao odgovor na brojna praktična pitanja vezana uz načine funkcioniranja europskih institucija, kanale odlučivanja, europske propise i pravnu praksu, EU fondove te modele lobiranja na europskom tržištu.

Program se održava kroz pet modula od 30. rujna do 27. studenoga 2010., a

Program predstavlja i doprinos boljem pozicioniranju hrvatskog gospodarstva i poslovnih ljudi u europskom kontekstu.

predavači su Andreas Staab, Irena Okić, Aida Liha, Emir Džanić, Ana Fresl, Siniša Rodin i Tony Bass.

Poznavanje poslovnog i društvenog konteksta Europske unije postalo je sve važnije privatnom, javnom i nevladinom sektoru u Hrvatskoj, a sve su traženiji i multidisciplinarno obrazovani stručnjaci s razvijenim komunikacijskim, pregovaračkim i upravljačkim vještinama te specifičnim znanjima o načinima odlučivanja, lobiranja i zastupanja nacionalnih i pojedinačnih inte-

I teorija i praksa U sklopu programa se u teoriji i praktičnim radom kroz studiju slučaja, vježbe i sudjelovanje u simulacijskim igrama sudionici uče poslovanju na europskom tržištu, odnosima s europskim institucijama, prilagodbi nadolazećoj konkurenciji, pravnim aspektima članstva u Europskoj uniji te proceduri u povlačenju sredstava iz EU fondova.

Sve su traženiji i multidisciplinarno obrazovani stručnjaci

Sudionici bi, uz certifikat, trebali steći znanja u poznavanju europskih institucija i procesa, pravnoj praksi te mogućnostima i ograničenjima sudjelovanja na europskom tržištu, poznavanju pravila upravljanja europskim projektima i pripremljenost za financijsko i operativno upravljanje projektima financiranim iz europskih sredstava, te svladati tehnike lobiranja, pregovora i zagovaranja interesa.

www.een.hr

20. rujna 2010.

2 3

Pečuh - europska prijestolnica kulture

Kultura kao strateška gospodarska orijentacija Uz kulturno bogatstvo i turistički potencijal, za dobivanje ovogodišnjeg statusa europske prijestolnice kulture presudna je bila činjenica da je Pečuh stoljećima multinacionalni grad Jozo Vrdoljak Hrvatskim gradovima može kao ogledni primjer poslužiti tranzicija mađarskog Pečuha iz isključivo industrijskog središta u grad koji je za osnovicu gospodarskog razvoja izabrao kulturu i turizam. Zajedno s regijom Ruhr u Njemačkoj i Istanbulom, Pečuh nosi ovogodišnju titulu Europske prijestolnice kulture. Njegova tranzicija dokaz je da kultura može biti vrlo važan gospodarski segment u razvoju grada. Pored toga Pečuh je zanimljiv jer je riječ o gradu koji ima vrlo uspješnu prekograničnu suradnju s dijelom hrvatskih županija i jedinica lokalne samouprave. Ove je godine odobreno 47 projekta (bilo ih je prijavljenih više od 60) hrvatskih županija i gradova u partnerstvu s tim mađarskim gradom. Od toga je Pečuh nositelj 30 projekata, što je normalno s obzirom na to da je Mađarska u Europskoj uniji te

Pečuh ima veliki potencijal, a Hrvatska to itekako može iskoristiti, smatra Ljiljana Pancirov da njene regije imaju više iskustva, smatra generalna konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Pečuhu Ljiljana Pancirov. Europska unija osigurava 85 posto sredstava za te projekte. ”Pečuh ima veliki potencijal, a Hrvatska to itekako može iskoristiti. Prekogranična suradnja veoma je dobra, a posebno se to odnosi na projekte Ipa koji su, kao i drugi pretpristupni fondovi, važni jer pripremaju podnositelje zahtjeva na administrativni sustav Europske unije”, istaknula je Ljiljana Pancirov. Vrlo uspješna suradnja ostvarena je u projektima zavoda za zapošljavanje te javnoga zdravstva. Strogi kriteriji Valja naglasiti kako kod nas u javnosti još nisu dovoljno poznata iskustva Pečuha, grada s oko 130.000 stanovnika od kojih se njih 17.500 izjašnjava kao pripadnici hrvatske nacionalne manjine. Hrvati su vrlo aktivni u Pečuhu - imaju jedino profesionalno nacionalno kazalište izvan

granica Hrvatske, imaju svoje sveučilište, Hrvatski klub August Šenoa, gimnaziju, emisiju na nacionalnom radiju... Upravo je uz kulturno bogatstvo i turistički potencijal za dobivanje ovogodišnjeg statusa europske prijestolnice kulture presudno bilo to da je Pečuh stoljećima multinacionalan grad. Različiti su se kulturni slojevi, tradicije i vrijednosti manjina pomiješale tijekom 2000 godina, a stanovnici i danas žive zajedno u miru, raznolikosti i bogatstvu različitosti. ”Na izborima 2006. godine od 13 priznatih manjina u Mađarskoj u Pečuhu je manjinsku samoupravu utemeljilo njih devet - njemačka, romska, hrvatska, srpska, bugarska, poljska, grčka, ukrajinska i rusinska manjina”, ističe Erica Dudas iz Ureda gradonačelnika Pečuha zadužena za projekt EKF (Pečuh – europski grad kulture). Grad Pečuh ima potpisana dva

ugovora s mađarskom vladom, jedan o ulaganjima, a drugi o financiranju programa, troškova komunikacije i marketinga. Ulaže se 140 milijuna eura, od kojih je 90 posto povučeno iz programa Europske unije. Ovogodišnji troškovi programa iznose šest milijuna eura, a snose ih vlada, Grad i sponzori. “Pored investicija koje će tijekom godine postupno biti predane građanima i gostima Pečuha, program pokriva sva područja kulture u širem smislu”, naglašava Erica Dudas.

dva osnovna cilja - prvi da ovo bude naš iskorak u svijetu kulture, a drugi gospodarski razvoj. Pečuh je do demokratskih promjena bio grad industrije, a sada se okreće kulturi i turizmu, djelatnostima koje moramo usko povezati. Zainteresirani smo za međunarodnu suradnju. Ove godine ostvaruje se 320 kulturnih programa, odnosno 1200 različitih projekata. Uz kulturne programe tu su i velika ulaganja, točnije pet kapitalnih ulaganja Grada Pečuha, naše regije i mađarske vlade”, kaže Szalay.

Novi korak u dva smjera Tamás Szalay, direktor Centra za kulturu programa Europska prijestolnica kulture, napominje kako je ovo tek početak procesa.

U prva četiri mjeseca ove godine Pečuh je posjetilo 20 posto više turista nego lani, a samo za kulturne programe, troškove promocije i marketinga ove je godine izdvojeno oko šest milijuna eura. Valja napomenuti i kako se Split nominirao za europsku prijestolnicu kulture, no on je još “na čekanju”.

”Kulturni programi samo su jedan segment projekta. Imali smo

Pet kapitalnih projekata Status europske prijestolnice kulture donosi mnoge prednosti za grad Pečuh i regiju. Zahvaljujući brojnim investicijama obnavljaju se javne površine, gradi se regionalna biblioteka i centar znanja, koncertni i konferencijski cen-

tar, suvremeni izložbeni prostor, a gradi se čitava kulturna četvrt u napuštenim dijelovima tvornice Zsolnay, koja će u Mađarskoj - po veličini, žanrovskoj raznovrsnosti i arhitektonskoj vrijednosti - biti jedinstvena.

enterprise europe Europski parlament štiti poduzetnike

Kazne za neuredne platiše Direktiva Europskog parlamenta o zakašnjelim plaćanjima donosi opći 30-dnevni krajnji rok za isplate računa i kod javnih vlasti i kod transakcija između tvrtki. Male i srednje tvrtke neće više služiti kao banke javnim poduzećima ili velikim kompanijama Lada Stipić – Niseteo Za sve one koji strpljivo čekaju da im se njihovi dužnici smiluju, dogovor Europskog parlamenta i Vijeća o sadržaju Direktive o zakašnjelim plaćanjima predstavlja pravu malu revoluciju. U sitne sate početkom tjedna, u vrijeme kada se tradicionalno kuju osjetljivi aranžmani, pregovarači Parlamenta i Vijeća završili su posao, tekst Direktive je usuglašen i jedini korak do stupanja na snagu je formalna potvrda na plenarnoj sjednici EP-a idućeg mjeseca. “Iznimno sam zadovoljna što je EP postigao opći 30-dnevni krajnji rok za isplate računa i kod javnih vlasti i kod transakcija između tvrtki. Dogovor u praksi znači da male i srednje tvrtke neće više služiti kao banke javnim poduzećima ili velikim kompanijama - EP je osigurao jasna pravila igre za sve, a u korist većine malih i srednjih tvrtki u Europi”, izjavila je izvjestiteljica EP-a o temi zakašnjelog plaćanja računa, Njemica Barbara Weiler. Ona je zadnjih pola godine uložila u intenzivnu borbu za nova pravila, išavši nekoliko koraka dalje od prijedloga Europske komisije. Obično se događa da EK u procesu usuglašavanja nove legislative starta s visokih pozicija da bi se potom ponuđena opcija stanjivala. Nije rijetkost da smjelije Komisijine inicijative u

procesu prihvaćanja po prijestolnicama erodiraju do neprepoznatljivosti. Najbolji je primjer Direktiva o uslugama koja je u izvornom obliku mogla donijeti revoluciju na unutarnjem tržištu EU-a liberalizirajući usluge, ali je na kraju kao potvrđeni dokument svedena na kozmetičku intervenciju u postojeće stanje. U slučaju izmjena Direktive 2000/35/EC Parlament je bio taj koji je tražio više - i to dobio. Prvo javna uprava U zadnjoj noći pregovora Parlamenta i Vijeća usklađene su četiri bitne točke osnovice izmijenjene Direktive. Javna uprava do sada je uvijek kasnila s plaćanjima unatoč činjenici da za sve ugovorene poslove prema pravilu već ima sredstva. Kašnjenja su u nekim slučajevima bila enormna, mjerila su se mjesecima, pa i razdobljima duljim od godine dana. U nekim članicama nije rijetkost da se računi plaćaju nakon pune dvije godine čekanja. Komisija je u analizi istaknula južne članice EU-a u kojima je praksa sporog plaćanja najraširenija, iako od nje nije cijepljena ni većina zemalja EU-a, s iznimkom Skandinavije i Njemačke. Sada je izmijenjena Direktiva odredila najdulji dozvoljeni rok otezanja s plaćanjima, 60 dana. Parlament je, naravno, usvojio Komisijin stav da i za javnu upravu vrijedi opći 30-dnevni rok jednak svim dužnicima – ali je uvažio specifičnosti sporovoznog rada administracije derogiravši

vremenski limit, “ali samo u iznimnim i opravdanim situacijama”. Automatska kazna - devet posto duga Izmjene su uvele i automatsku novčanu kaznu za kašnjenje; parlamentarci su se u startu zalagali za devetpostotnu kamatu, Vijeće (odnosno države članice) je željelo sedam posto, a u pregovorima su se našli na sredini, na osam posto. Dogovoren je i fiksni iznos za naknadu troškova, 40 eura po računu, čime bi se kompenzirali

Kašnjenje u plaćanju zaledi godišnje stotine milijardi eura, a za neke, pogotovo manje tvrtke, često je kritično svi troškovi. EK je na startu ponudio različite vrste i visine kompenzacija, no Parlament je smatrao da bi to unijelo konfuziju u ionako kompliciranu direktivu, te su se na kraju EP i Vijeće odlučili za najjednostavniju varijantu. Možda nije najpravičnija, no olakšat će matematiku. U zdravstvu se najsporije naplaćuju računi zbog specifičnosti sustava zdravstvene zaštite - plaćanja bolnicama i naknade zdravstvenog osiguranja - te je priznat maksimalan rok isplate od 60 dana, dvostruko više od “običnih” raču-

na u poslovanju između tvrtki i s javnom upravom. Opcija ugovornog produljenja roka naplate preživjela je proceduru, razdoblje do 30 dana ugovorom može biti produljeno, ali samo pod uvjetom da su na to eksplicitno pristale obje strane te da aranžman ne ide na štetu kreditora. Izvorna direktiva o plaćanjima na snazi je gotovo cijelo desetljeće, no pokazala se nedovoljno efikasnom u nekim članicama EU-a, pogotovo u ugovorima tvrtki s organima javne uprave koji su podrazumijevali bespotrebno dugačke rokove za plaćanje. Kašnjenje u plaćanju računa zaledi godišnje stotine milijardi eura, a za neke, pogotovo manje i najmanje tvrtke, često je kritično te im ugrožava opstanak. Kampanja za novi sustav Stupanje na snagu novog sustava obveza pri plaćanju zahtijevat će – upozorili su parlamentarci – dugačku, iscrpnu informativnu kampanju. Budući da je i ova direktiva dio zajedničke pravne stečevine, unosi se u procesu pristupanja EU-u u nacionalno zakonodavstvo Hrvatske. Bit će dragocjena hrvatskim tvrtkama bude li brzo prihvaćena – neprovođenje u praksi povlači za sobom otvaranje procedure nepoštivanja zakona u EU-u. Njena aplikacija dio je priprema za članstvo i jednako je ozbiljan zadatak kao i bilo koji drugi dio acquisa.

www.een.hr

20. rujna 2010.

4 5

Dobre europske brojke

Rezultati bolji od procjena Rast BDP-a i u EU27 i u zemljama monetarne unije čak je dvostruko viši od onog prognoziranog u ožujku. Za cijelu ovu godinu mogao bi iznositi 1,8 posto u EU-u i 1,7 posto u eurozoni Lada Stipić – Niseteo Ponekad se i povoljne vijesti izbore za naslovnice: pravu malu senzaciju izazvalo je objavljivanje jesenske prognoze gospodarskih trendova u EU-u i u eurozoni, zajedno s rezultatima prva dva tromjesečja. Stručnjaci iz Europske komisije su – naravno, na opće zadovoljstvo – morali sami sebi skočiti u usta konstatacijom da je rast BDP-a i u EU27 i u zemljama monetarne unije daleko viši od prognoziranoga u ožujku, zapravo dvostruko viši, te bi za cijelu ovu godinu mogao iznositi 1,8 posto u EU-u i 1,7 posto u eurozoni. Njemačka se pokazala najčvršćom u razdoblju oporavka; njena izvozno orijentirana ekonomija pokupila je vrhnje od intenziviranja narudžbi diljem svijeta, posebice iz Azije. Protekle dvije godine obilježili su potresi, neizvjesnosti i brige, visoka ulaganja iz državnih proračuna kako bi se spasio poljuljani novčarski sustav te različite subvencije za održavanje proizvodnje i spas radnih mjesta. Sada je konačno došlo do trenutka kada “imamo čvrsto tlo pod nogama, počeli smo ponovno davati golove iako još nema razloga veseliti se pobjedi”, kako je sadašnjost opisao nesporno sportski nastrojen povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn.

Rujanska prognoza ne očekuje da će se čudo s visokim rastom BDP-a ponoviti jer će druga polovina godine biti mirnija, s ublaženim rastom. Globalni rast BDP-a iznosit će za cijelu godinu oko pet posto – ili 0,25 posto više u odnosu na proljetne prognoze. Inflacija manja od dva posto U takvom će okružju koristi izvlačiti zemlje Unije: izvoz je porastao za četiri posto u drugom kvartalu ove godine, a porast privatnih ulaganja i potrošnje unio je dodatnih 0,6 posto u porast BDP-a. Oštra je zima zaslužna za živahniju aktivnost građevinara – i taj je element pridonio općoj slici rasta. Na temelju podataka sedam najvećih ekonomija u EU-u prognozeri Europske komisije smatraju da će treće tromjesečje završiti rastom BDP-a od 0,5 posto u odnosu na drugo, te 0,4 posto u EU27 i 0,3 posto u eurozoni u zadnjem kvartalu. Iz svega ovoga slijedi da se do kraja godine računa na rast BDP-a od 1,8 posto u EU27 i 1,7 posto u eurozoni ili gotovo postotak više od očekivanja izrečenih na proljeće. Inflacija neće doseći gornju dozvoljenu granicu od dva posto, ne očekuje se osjetniji rast plaća, ni poskupljenje energenata. Zanimljivo je da analitičari nisu uzeli u obzir moguća poskupljenja hrane. Ubrzavanje gospodarstva osnažilo je nade

gotovo 16 milijuna nezaposlenih u EU-u – stopa nezaposlenosti se stabilizirala na 10 posto i počinje kopniti uz opasku Eu-

Rujanska prognoza trendova ne očekuje da će se čudo s visokim rastom BDP-a ponoviti ropske komisije da se tržište rada ponaša bolje nego što se na proljeće dalo predvidjeti. Njemačka ruši rekorde U analizi sedam ekonomija EU-a središnje je mjesto zavrijedila Njemačka. S rastom BDP-a u drugom kvartalu višim od dva posto ta je zemlja srušila jedan domaći rekord - riječ je o najvišem kvartalnom rastu od reunifikacije do danas. Čak je i Španjolska sa svojim poteškoćama zavrijedila najavu boljih dana iako je situacija još nestabilna. U igri su različiti faktori; primjerice, rast BDP-a u prva dva tromjesečja vodili su privremeni faktori, PDV je povišen 1. srpnja i utjecat će na sniženje potrošnje tek u drugom dijelu godine. Španjolci su, unatoč krizi, masovno kupovali nove automobile koristeći izdašne državne potpore, no shema zamjene staroga za novo je gotova a s njom i potrošački boom. Zbog svega toga treći će kvartal ostvariti negativan

rast BDP-a – koji će se vratiti u pozitivu u zadnja tri mjeseca ove godine. Biti velika, raznovrsna ekonomija okrenuta samoj sebi više negoli svijetu, s pouzdanim potrošačima i bez prenaglašene ovisnosti o izvozu, pokazalo se korisnim Francuskoj za ublažavanje udara krize – ali će joj uskratiti dinamičniji rast u razdoblju globalnog gospodarskog poleta, smatra Europska komisija. Zahvaljujući globalnom oporavku Italija je pojačala izvoz, temeljen uglavnom na industriji i njenim izvoznim sposobnostima. Jedina zemlja u EU-u koja ni za najdublje krize nije doživjela negativan rast BDP-a bila je Poljska; u drugom kvartalu ove godine tamošnja industrijska proizvodnja ubrzala je do 10,5-postotnog rasta i tako vratila poljski izvoz na razinu prije izbijanja krize. Gospodarstvo Velike Britanije također je u usponu - nakon prvog tromjesečja sa 0,3-postotnim rastom BDP-a dogodilo se 1,2 posto u drugom, što je najviši kvartalni rast od 2001., dvostruko viši od prognoziranog. Za sve je zaslužan ojačan ciklus ulaganja (jedan posto rasta BDP-a), ostatak otpada na ime pojačane potrošnje.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Pregled aktualnih EU natječaja kojima se traži nabava robe, pružanje usluga i obavljanje radova u okviru EU programa u kojima može sudjelovati Republika Hrvatska. Natječaji su ponajprije namijenjeni tvrtkama koje žele poslovati u Hrvatskoj i ostalim zemljama korisnicama EU programa. Detaljnije informacije o natječajima i potrebnoj dokumentaciji potražite na www.safu.hr. INSTALACIJA PLINSKOG SUSTAVA EVN Netz GmbH, Maria Enzersdorf, Austrija, traži uslugu postavljanja instalacija plinskog sustava. Natječaj je otvoren do 27. rujna, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na: EVN Netz GmbH EVN Platz Attn: Ing. Mag. Helmut Hackl 2344 Maria Enzersdorf Austria, tel. +43 223620012021, e-mail: helmut.hackl@evn.at. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. OBNOVA I IZGRADNJA VODOVODA I SUSTAVA ZA OTPADNE VODE TVS&V, Aktau, Kazahstan, raspisuje natječaj za obnovu i izgradnju vodovoda i sustava za otpadne vode. Projekt vrijedan 5,8 milijuna eura financira Europska banka za obnovu i razvitak. Natječaj je otvoren do 26. veljače 2011. godine. Više podataka o projektu može se dobiti na Projects Management and Coordination Center on Housing and Communal Sector in Mangystau Region (PM&CC), Ms Zhanat Samat, Republic of Kazakhstan, 130000, 13th Microdistrict, Building No.33, 3rd floor, Aktau, Mangystau Region, e-mail: szhanat@ yahoo. com.

MEDICINSKA OPREMA Ministarstvo obrazovanja i znanosti Republike Makedonije traži nabavu medicinske opreme, lijekova i materijala za osobnu higijenu. Natječaj je otvoren do 10. listopada, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Ministry of Education and Science, Mito Hadzi Vasilev Jasmin NN, attn: Borco Aleksov, 1000 Skopje FYRO Makedonija, Tel. +389 76446100, e-mail: Borco.Aleksov@mon. gov.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. RADOVI NA OBNOVI INFRASTRUKTURE EBRD raspisuje natječaj za usluge izvođenja radova na obnovi infrastrukture u Lipetsku u Ruskoj Federaciji. Natječaj je otvoren do 12. listopada, a više informacija moguće je dobiti na adresi Lipetsk Municipal Energy Company, OJSC, 4a Ploschad Petra Velikogo, Lipetsk, 398001, Russian Federation. Mr. Andrey Merenov, Director for Strategic Development. Tel: +7 4742 23 62 88, e-mail: Merenov_aa@lgek.ru Bondarenko_aa@lgek.ru

do 21. listopada, a prijave na njemačkom ili francuskom predaju se na: Armasuisse Einkauf und Kooperationen CC WTO Wankdorfstrasse 2 Attn: project Schmierstoffe 3003 Berne Switzerland, +41 313232323, e-mail:wto@ armasuisse.ch. Više podataka o natječaju na istoj adresi. ULIČNA RASVJETA Seolis, Niort Cedex, Francuska, traži nabavu opreme za uličnu rasvjetu. Natječaj je otvoren do 15. listopada, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Seolis 14 rue Notre Dame, BP 310 Attn: section achats/service logistique 79003 Niort Cedex France Tel. +33 549099100, e-mail: achats-dl@seolis.net. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

AUTOBUSI CCT SRL, Pistoia, Italija, traži nabavu autobusa za javni prijevoz. Natječaj je otvoren do 27. rujna, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na CTT SRL via Macallè, n. 117 Attn: Massimiliano Bellini 51100 Pistoia Italia Tel. +39 0573018674, e-mail: massimiliano.bellini@cttcompany. it. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

LIFTOVI I NJIHOVA INSTALACIJA Direction des investissements, du patrimoine et des actifs, Ženeva, Švicarska, traži nabavu liftova i uslugu njihova postavljanja. Natječaj je otvoren do 27. rujna, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Direction des investissements, du patrimoine et des actifs Rue David-Dufour 5, case postale 22 Attn: M. Peroud 1211 Genève, Switzerland, tel. +41 225466215. Više podataka o nadmetanju na DMA architectures 129 route de Saint-Julien, CP 133 Attn: Achim Siegele 1228 Planles- Ouates Switzerland, +41 228802200, e-mail: a.siegele@dma-architectures. com.

MOTORNA ULJA Armasuisse Einkauf und Kooperationen CC WTO; Bern, Švicarska, traži nabavu motornih ulja. Natječaj je otvoren

Ovi i drugi natječaji mogu se naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted.europa.eu

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUEDE IZ EU-a

Na našoj internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Uz to možete i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu ispunjavanjem obrasca koji se nalazi na našoj internet stranici. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr kako bismo vam mogli dostaviti puni profil tražene tvrtke. Budući da se ponude objavljuju pod šiframa, potrebno je upisati broj šifre ponude za koju ste zainteresirani, te poslati upit. (20100901037) ALATI ZA INJEKCIJSKO OBLIKOVANJE Austrijska tvrtka za proizvodnju plastičnih proizvoda traži proizvođače alata za injekcijsko oblikovanje. (20100902004) FARMACEUTSKI, PREHRAMBENI I DERMOKOZMETIČKI PROIZVODI Izraelska tvrtka specijalizirana za razvoj i proizvodnju farmaceutskih proizvoda, prehrambenih dodataka i dermokozmetike traži distributere te nudi svoje usluge kao podizvođač za tvrtke koje se bave tim područjima. (20100902037) IT, SOFTVER Srbijanska IT tvrtka za razvoj velikih i specijaliziranih programa, uvođenje informacijskih sustava i GIS sustava nudi podugovaranje/outsourcing aktivnosti ili zajedničko ulaganje potencijalnim partnerima u regiji i EU-u. Osim toga traži trgovačke posrednike za svoja IT rješenja.

(20100902012) MASLINOVO ULJE Talijanska tvrtka za proizvodnju ekstra djevičanskog maslinovog ulja traži uvoznike, distributere, agente i grupe kupaca. Osim toga tvrtka nudi usluge skladištenja inozemnim tvrtkama. (20100810018) IZGRADNJA/ODRŽAVANJE INDUSTRIJSKIH STROJEVA Talijanska tvrtka specijalizirana za izgradnju i održavanje industrijskih strojeva, posebno strojeva za prehrambenu industriju, traži usluge trgovačkih posrednika (agent, zastupnik, distributer), odnosno tvrtki za zajedničko ulaganje (joint venture). (20100907023) BRODOGRADNJA I ENERGETIKA, DIZAJN Poljski ured za dizajn, koji djeluje u sektoru brodogradnje i energetike (specijalizirani su za pripremu projektne dokumentacije jarbola, rampi, opreme, jahti, plovila, platformi za bušenje), traži trgovačke zastupnike i nudi/traži podugovaranje/eksternaliziranje aktivnosti.

(20100907024) GRADITELJSTVO Njemačka tvrtka, aktivna u području graditeljstva, nudi podugovaranje i outsourcing usluge tvrtkama koje žele ostvariti građevinske projekte u europskim zemljama. Tvrtka također traži i nudi zajedničko ulaganje s tvrtkama koje posluju u sličnom području djelatnosti. (20100826025) NADOMJESTAK ZA PREHRANU STOKE (MLADUNČADI) Francuska tvrtka, dobro pozicionirana na francuskom, španjolskom i talijanskom tržištu na području proi-

zvodnje nadomjestaka za mlijeko za telad, janjad i druge mlade životinje, traži partnera za trgovačko posredovanje (distributere, zastupnike...). (20100908009) TKANINE Grčka tvrtka za proizvodnju tkanina za razne namjene zainteresirana je za pronalaženje distributera za značajnu količinu pređe, akrilik i poliester. (20100826008) TJESTENINA Talijanska tvrtka za proizvodnju tjestenine od durum pšenice traži uvoznike, distributere i zastupnike.

(20100902020) ZDRAVA HRANA Srbijanski proizvođač zdrave hrane traži distributere za svoje proizvode. (20100625014) DEKORATIVNA TKANINA, ZAVJESE Grčka tvrtka specijalizirana za proizvodnju zavjesa i dekorativnih tkanina zainteresirana je za pronalaženje distributera/zastupnika u inozemstvu. (20100623023) PET AMBALAŽA ZA IZVORSKU VODU Španjolska tvrtka specijalizirana za prikupljanje, analizu i komercijalizaciju izvorske vode traži distributere biorazgradivih i ekoloških PET boca za izvorsku vodu.

www.een.hr

20. rujna 2010.

Gospodarski susreti u okviru sajma SASO Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Split, u suradnji s Uredom za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu kao partnerom u Europskoj poduzetničkoj mreži, organizira gospodarske susrete (brokerage event) u sklopu 15. međunarodnog sajma SASO (20.-24. listopada 2010.) u Splitu. Susreti će se održati 22. listopada s početkom u 10 sati.

• ELEKTROTEHNIKA - elektronika, robotika, energetika i upravljanje.

Ovo je jedinstvena prilika za susret s hrvatskim i međunarodnim tvrtkama koje nude usluge i proizvode u sektorima: • GRADITELJSTVO - tehnologija graditeljstva, materijali, alati, usluge te montažni elementi i zgrade, • METALNA INDUSTRIJA - strojevi i oprema za obradu metala,

Kalendar događanja u suorganizaciji EEN-a Hrvatska i europskih EEN konzorcija Rujan

27.-28. rujna - Regionalni trening EEN konzorcija Jugoistočne Europe, Ohrid (Makedonija) 30. rujna - Poslovni susreti ICT&Automation in Industry, međunarodni sajam, Plovdiv (Bugarska)

Sajam SASO (www.sasofair.com) je jedan od najznačajnijih sajmova za graditeljstvo, drvnu i metalnu industriju, alate i opremu, elektrotehniku, energetiku i telekomunikacije, te obrtništvo i malu privredu. Prošlogodišnji sajam privukao je više od 100.000 posjetitelja kojima se predstavilo 2400 izlagača na 35.000 četvornih metara zatvorenog i 30.000 četvornih metara otvorenog izložbenog prostora.

Listopad

1. listopada - Pre-Mu-DraConnection - bilateralni poslovni razgovori, Osijek 12. listopada - poslovni susreti u okviru sajma ViennaTec, Beč (Austrija) 22. listopada - gospodarski susreti u okviru sajma SASO, Split

Zašto sudjelovati? Sudjelovanje je besplatno. Registracije se predaju na: http://www.utt.hr/b2b/saso Za dodatne informacije obratite se na Nataša Bušić, +385 21 32 11 43, nbusic@hgk.hr Nikola Balić, Jugo Kaćanski, tel.: +385 21 30 24 30, +385 92 285 32 72, een@utt.hr

PrE-Mu-Dra poslovno povezivanje poduzeća u regiji

Drugi i treći krug PoC-a objedinjeni

Poslovno-inovacijski centar Hrvatske - BICRO nakon završenog prvog kruga prijava u Program provjere inovativnog koncepta (PoC) obaviještava zainteresirane natjecatelje da će se najavljeni rokovi za predaju prijava u drugom krugu (rok 15. rujna) i trećem krugu (rok 15. studenog) objediniti u jedan krug s rokom prijave 15. listopada 2010. Europska poduzetnička mreža u HGKŽupanijskoj komori Varaždin i Županijskoj komori Osijek u suradnji s Fondom za razvoj poduzetništva Županije Zala (Mađarska) i agencijom REDEA u okviru 13. osječkog jesenskog sajma organizira pojedinačne poslovne razgovore koji će se 1. listopada održati na sajamskom prostoru Pampas u Osijeku (Šandora Petefija bb). Bilateralni poslovni razgovori pod nazivom PrE-Mu-Dra posvećeni su poslovnom povezivanju poduzeća iz Varaždinske županije, Međimurske županije, mađarskih županija Zala i Somogy, te poduzeća koja izlažu na 13. osječkom jesenskom sajmu i ostalih zainteresiranih. Susreti su namijenjeni poduzećima u poslovnim sektorima: • prehrambena industrija: prehrana, vino, rakije, inoks bačve, oprema

• obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost i zaštita okoliša: solarni sustavi, tehnologije, elektronička i informatička oprema, • laka industrija: kožne cipele... • građevinski materijal i i graditeljstvo: vrata, prozori, mineralni agregati, dječja igrališta... • turizam: toplice, touroperatori... • veletrgovačka poduzeća i konzultanti: računovodstvo, geoistraživanja • farmakologija Bilateralni poslovni razgovori potaknut će različite oblike suradnje te omogućiti sudionicima da prošire mrežu kontakata iIi pronađu nove partnere za tehničke i komercijalne poslove u Hrvatskoj i Mađarskoj. Prijave se predaju na e-mail rpapec@hgk.hr, fax 042 405 401. Sudjelovanje za poduzeća je besplatno.

6 7

Prijave se mogu predati u jedan od prepoznatih centara za provedbu Programa provjere inovativnog koncepta i to: • Sveučilište u Zagrebu, Ured za transfer tehnologije, Trg maršala Tita 14, 10000 Zagreb (Ured za transfer tehnologije nalazi se na lokaciji Zvonimirova 8, Zagreb). Kontakt osoba: Vlatka Petrović, 01/4698 164, vlatka. petrovic@unizg.hr, http://technology.unizg.hr • Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci, Slavka Krautzeka 83A, 51000 Rijeka. Kontakt osoba: Ivica Orlić, 051/406 592, step-ri@uniri.hr, www.step.uniri.hr • Tehnološki park Varaždin, Zagrebačka 94, 42000 Varaždin. Kontakt osoba: Andrija Petrović, 042/500 050, info@tp-vz.hr, www.tp-vz.hr • Tehnološko-inovacijski centar Međimurje (Regionalna razvojna agencija MeđimurjeREDEA), Bana Josipa Jelačića 22, 40000 Čakovec. Kontakt osoba: Matija Derk, 040/395 561, matija. derk@redea.hr, www.redea.hr • TERA Tehnopolis iz Osijeka, Trg Ljudevita Gaja 6, 31000 Osijek. Kontakt osoba: Ivan Štefanić, 031/251 000; ured@tera.hr, www.tera.hr

enterprise europe

20. rujna 2010.

EEN Irska

Spoji, inoviraj i rasti Europsku poduzetničku mrežu u Irskoj čini pet regionalnih trgovinskih komora i Odjel za tehnološki transfer Enterprise Irelanda. Irskim tvrtkama pomažu u razvoju poslovanja, pristupu novim tržištima, uvođenju novih tehnologija i razmjeni znanja Europska poduzetnička mreža u Irskoj sastavljena je od konzorcija koji čine Odjel za tehnološki transfer vladine agencije Enterprise Ireland, zadužene za podršku irskim poduzetnicima (Technology Transfer Department, Enterprise Ireland) i pet regionalnih trgovinskih komora koje pokrivaju irske regije. Enterprise Ireland je zadužen i za podršku irskim proizvođačima i poslovnim ljudima u međunarodnim trgovinskim sektorima i to od samog početka rada kompanije, preko uvođenja inovacija do uspjeha na međunarodnom tržištu. Pet regionalnih trgovinskih komora daju regionalnu potporu Europskoj poduzetničkoj mreži na svojim područjima - Komora Cork (Cork Chamber) pokriva područje Corka, Kerryja i Limericka, Dublinska komora (Dublin Chamber) pokriva područja Dublina, Loutha, Meatha, Kildarea i Wicklowa, Komora Galway (Galway Chamber) je zadužena za podršku poduzetnicima na području Galwaya, Mayoa, Claje, pronalaženju poslovnih partnera, agenata, konzultanata i dobavljača na stranim tržištima, pristupu fondovima koje nude europski programi, istraživanjima partnera u Europi, te sudjelovanju u stvaranju nove europske poduzetničke politike. rea i Westmeatha, Komora Sligo (Sligo Chamber) pokriva Sligo, Donegal, Leitrim, Cavan, Monaghan, Roscommon i Longford, a Komora Waterford (Waterford Chamber) je zadužena za Waterford, Wexford, Kilkenny, Tipperary, Carlow, Laois, Offaly.

Kao članice šire mreže Enterprise Europe Networka pomažu, potiču i podižu poslovne i istraživačke aktivnosti među tvrtkama u zemljama članicama Europske unije, ali i drugim zemljama. EEN Irska djeluje pod sloganom “Spoji, inoviraj i rasti” kako bi

Članice konzorcija

Ponude za suradnju

Enterprise Ireland www.enterprise-ireland.ir Cork Chamber www.corkchamber.ir Dublin Chamber www.dublinchamber.ir Galway Chamber www.galwaychamber.com Sligo Chamber www.sligochamber.com Waterford Chamber www.waterfordchamber.com

20100728025 Irska tvrtka za mobilne tehnologije, specijalizirana u razvoju posebnih (location-aware) sustava za poduzeća i pojedince, u potrazi je za poslovnim partnerima, odnosno agentima (IT tvrtke/sistem integratori) s namjerom da ti isti partneri prodaju njihova softverska rješenja turističkim organizacijama, autorima turističkih vodiča i aviokompanijama. Također zainteresirani za zajedničko ulaganje - joint venture.

poduzećima i znanstvenicima u Irskoj pomogao iskoristiti mogućnosti koje nudi zajedničko europsko tržište. Pomoć se nudi u razvoju poslovanja na novim tržištima, odabiranju i podešavanju inovativnih rješenja, uslugama pri transferu znanja i tehnologi-

20090218009 Irska tvrtka koja dostavlja i instalira sustave obnovljivih izvora energije, uključujući i projektiranje sustava za veće projekte, nudi svoje usluge kao trgovački posrednik tvrtkama u Istočnoj Europi i balkanskim regijama. Također nudi svoje usluge kao vanjski suradnik. 20100225037 Irska tvrtka specijalizirana za transport/ logistiku i skladištenje traži trgovačke posrednike. Također traži potencijalne

Europska poduzetnička mreža pokrenuta je u 2008. godini i ključan je instrument u postizanju gospodarskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta. Cijelu mrežu u Europi čini više od 500 organizacija koje daju podršku poduzetnicima u četrdesetak zemalja na Starom kontinentu, ali i šire.

partnere za zajedničko ulaganje (joint venture) u kojem bi obostrano pružali usluge prijevoza/logistike.