Novac na sunce (opet)! Do 31.10. d.o.o.-i moraju u sudski registar upisati svoje članove. Upis stoji 1600 kuna, a kazna – 5000 kuna
Kinezi žele suradnju Kineske tvrtke spremne su za gradnju hrvatskih luka, mostova, cesta, pruga... Samo nas pozovite, poručuju
Slab prolaz na polugodištu Poslovanje poduzetnika u šest mjeseci: prihodi pali za 7,3 posto, bruto dobit 54 posto, investicije 34,3 posto
AKTUALNO STR. 8
AKTUALNO STR. 4
SVIJET FINANCIJA STR. 28-29
3 6 4 5
2010
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 27. rujna 2010. Godina LVII / Broj 3645. www.privredni.hr
privredni vjesnik
PRAVILNIK O EVIDENCIJI RADNOG VREMENA / NOVI ZAKON O POMORSKOM DOBRU / IZVOZ U RUSIJU / SVIJET FINANCIJA
KAKVA JE BUDUĆNOST LOVNOG TURIZMA?
STRANI LOVCI ŽELE TROFEJE I NE PITAJU ZA CIJENU U Hrvatskoj je registrirano 55.707 lovaca, a samo je lani izdano gotovo 7000 dozvola za strane lovce. Na meti “turista s puškom” su najljepše životinje >>16-17
INTERVJU: SLOBODAN LJUBIČIĆ
GOSPODARSKI FORUM NA VELESAJMU
>> 12-13
>> 4-5
O perspektivi brodogradilišta, turističkim projektima i tržištu nekretnina govori poduzetnik koji želi kupiti Brodotrogir
Investicije u Hrvatskoj su zamrle unatoč programima poticaja i povoljnim kreditima. Gdje je zapravo zapelo?
Zavod za pravo društava i financijsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u suradnji s Udrugom korporativnih pravnika RH, Udrugom pravnika u bankarstvu BiH i Pravosudnom akademijom RH organizira konferenciju
Temeljem odluke Upravnog odbora od 14.09.2010., Hrvatsko društvo za kvalitetu poziva svoje članove i ostale zainteresirane na
JAVNI NATJEČAJ za podnošenje prijedloga za dodjelu Povelje HDK u 2010. godini
1.
Povelja za poticanje i primjenu kvalitete u hrvatskom gospodarstvu Povelja će biti dodijeljena organizaciji (ovisno o kategoriji – malo, srednje i veliko poduzeće) i pojedincu sukladno slijedeći kriterijima za ocjenu: • za organizaciju: 1. Uvedeni sustavi upravljanja kvalitetom, okolišem itd, integriranost sustava, orijentacija prema poslovnoj izvrsnosti 2. Rezultate u poslovanju (pozitivan trend rasta, širenje poslovanja, razvoj novih proizvoda) 3. Implementaciju kvalitete i doprinos u društvu (ocjena kupca, nove metode i alati u upravljanju, politika kvalitete) • za pojedinca kroz: 1. Školovanje i certificiranje za kvalitetu (formalna naobrazba i obrazovanje za kvalitetu) 2. Iskustvo u implementaciji sustava upravljanja kvalitetom, okolišem itd. u organizaciji 3. Društveni doprinos (stručni radovi, priznanja, doprinos u radu HDK i kvaliteti općenito)
2.
Povelja za poseban doprinos u edukaciji i promociji kvalitete Povelja će biti dodijeljena organizaciji i pojedincu sukladno slijedećim kriterijima za ocjenu: • za organizaciju: 1. Organizacija školovanja i edukacija za kvalitetu 2. Međunarodna reputacija 3. Promociju kvalitete u publikacijama i organiziranje stručnih skupova 4. Izdavačka djelatnost 5. Društveni doprinos • za pojedinca: 1. Ulogu u edukaciji (predavač, animator i sl.) 2. Međunarodna reputacija 3. Objavljeni radovi 4. Društveni doprinos
3.
Povelja za životno djelo Povelja će biti dodijeljena pojedincu sukladno slijedećim kriterijima za ocjenu: 1. Doprinos u promociji kvalitete kroz životni i radni vijek 2. Poseban doprinos u radu HDK 3. Priznanja i članstvo u organizacijama vezanim uz kvalitetu 4. Odgojno-obrazovna uloga za kvalitetu Rok za podnošenje prijedloga je 24. listopada 2009. godine Prijedloge uz pismeno obrazloženje i raspoloživu dokumentaciju potrebno je dostaviti pismovnom poštom na adresu: Hrvatsko društvo za kvalitetu, Berislavićeva 6, 10000 Zagreb ili e-poštom na adresu povelja@hdkvaliteta.hr Za eventualna pitanja vezana uz podnošenje prijedloga: Hrvatsko društvo za kvalitetu, Zagreb, tel.: 01 4923 077 ili e-pošta: povelja@hdkvaliteta.hr radnim danom od 10 do 12 sati.
Svečana dodjela povelja održat će se na obilježavanju 8. hrvatskog dana kvalitete, 9. studenoga 2010. u 11 sati u kino dvorani Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ulica grada Vukovara 78, istočni ulaz. Dobitnici povelja imaju mogućnost predstaviti sebe ili svoju tvrtku u kratkoj prezentaciji.
FINANCIRANJE, UPRAVLJANJE I RESTRUKTURIRANJE TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U DOBA RECESIJE Opatija, Hotel Ambasador listopad, 18 - 19. 2010.
TEME KONFERENCIJE I EU PERSPEKTIVA I ISKUSTVA DRŽAVA ČLANICA EU Put prema integraciji tržišta financijskih usluga Europske unije? Pitanja državne potpore i tržišnog natjecanja u vrijeme financijske krize Cjenovna kontrola monopola - zabrana subvencija i unakrsnih subvencija sukladno zahtjevima sektorskih pravila II PRISTUP DRUŠTAVA IZVORIMA FINANCIRANJA Kriteriji za dodjelu dozvoljenih državnih potpora trgovačkim društvima Pravni aspekti mezanin financiranja Uvrštena dionička društva - otvorena pitanja Europski fondovi za hrvatska trgovačka društva Porezni poticaji trgovačkim društvima u Republici Hrvatskoj Kakva sredstva osiguranja treba sigurno financijsko tržište? III UPRAVLJANJE KORPORACIJOM Primanja za rad i objavljivanje podataka o primanjima za rad članova uprave i nadzornog odbora dioničkog društva Odgovornost članova uprave u sudskoj praksi Osiguranje od odgovornosti menadžera Comply or explain - iskustva zemalja članica Europske unije
Compliance u bankama Izbjegavanje plaćanja poreza na dobit društva IV PRAVA DIONIČARA I NJIHOVA REALIZACIJA Jačanje prava dioničara i pravo dioničara na informacije Prijenos dionica manjinskih dioničara (squeeze out) i srodni instituti Ostvarivanje članskih prava u sustavu prekograničnog posrednog držanja dionica Skrbništvo nad dionicama Class action ulagatelja protiv dioničkih društava koja kotiraju na burzi - što možemo naučiti iz slučaja Vivendi? V RESTRUKTURIRANJE I DRUŠTVA U KRIZI Korporacijske grupe u stečaju - rad UNCITRAL-a na harmonizaciji pravila Instrumenti zaštite manjinskih dioničara i vjerovnika pri statusnim promjenama Promjene u strukturi trgovačkih društava u vrijeme recesije - analiza sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu Ocjena dopuštenosti koncentracija po kriteriju opadajućeg poslovanja poduzetnika Omogućavanje pristupa infrastrukturi ključne tehnologije kod uvjetno dopuštenih koncentracija
REFERENTI (prema redoslijedu izlaganja): Prof. dr. sc. Tomislav Borić, Sveučilište u Grazu; André Bywater, viši pravni savjetnik za IPA 2007 CRO Compete projekt u RH; Malcom Gylee, voditelj IPA 2007 CRO Compete projekta u RH; Prof. dr. sc. Siniša Petrović, Pravni fakultet u Zagrebu, Mr. sc. Marijana Liszt, odvjetnica, Zagreb; Neven Vranković, potpredsjednik Uprave za korporativne aktivnosti Atlantic Grupe d.d. Zagreb; Prof. dr. sc. Edita Čulinović Herc, Pravni fakultet u Rijeci; Olgica Mikinac, Direktorica Ureda za korporacijsko pravo, Končar - elektroindustrija d.d. Zagreb; Davor Čilić, direktor, Projektno savjetovanje d.o.o. Zagreb; Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, Pravni fakultet u Zagrebu; Prof. dr. sc. Renata Perić, Pravni fakultet u Osijeku; Doc. dr. sc. Goran Marić, Predsjednik Odbora za financije i proračun, Sabor RH; Prof. dr. sc. Meliha Povlakić, Pravni fakultet u Sarajevu; Doc. dr. sc. Dionis Jurić, Pravni fakultet u Rijeci; Jasenka Pavišić Čačić, sutkinja Trgovačkog suda u Rijeci; Nikolina Mišković, sutkinja Trgovačkog suda u Rijeci; Mr. sc. Vanja Nadali, MBA, direktor Sektora za osiguranje imovine, Croatia Osiguranje d.d. Zagreb; Prof. dr. sc. Hana Horak, Ekonomski fakultet u Zagrebu; Prof. dr. sc. Nada Bodiroga Vukobrat, Pravni fakultet u Rijeci; Iwona Mirosz, Predsjednica i pravna savjetnica Poljske bankovno financijske grupacije, Varšava; Doc. dr. sc. Nataša Žunić Kovačević, Pravni fakultet u Rijeci; Mr. spec. Kosjenka Dumančić, Ekonomski fakultet u Zagrebu; Antonija Zubović, Pravni fakultet u Rijeci; Doc. dr. sc. Ivana Kunda, Pravni fakultet u Rijeci; Doc. dr. sc. Nina Tepeš, Pravni fakultet u Zagrebu; Doc. dr. sc. Hrvoje Markovinović, Pravni fakultet u Zagrebu; Prof. dr. sc. Vesna Tomljenović, Pravni fakultet u Rijeci; Prof.dr.sc. Jasnica Garašić, Pravni fakultet u Zagrebu; Prof. dr. sc. Saša Prelič, Pravni fakultet u Mariboru; Željka Bregeš, sutkinja i voditeljica sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu; Dr. sc. Vlatka Butorac Malnar, Pravni fakultet u Rijeci; Doc. dr. sc. Jasminka Pecotić Kaufman, Ekonomski fakultet u Zagrebu; Dr. sc. Ana Pošćić, Pravni fakultet u Rijeci. Prijava i kotizacija Prijava sudjelovanja podnosi se uz potvrdu o plaćenoj kotizaciji (uplatnica) na adresu: Pravni fakultet u Rijeci, Hahlić 6, 51000 Rijeka, putem faksa ili elektroničkim putem, ispunjavanjem obrasca za prijavu na web adresi: http://www.pravri. hr/hr/savjetovanja/korporacije.html. Kotizacija za sudjelovanje na skupu iznosi 1600,00 kn + PDV (ukupno 1.968,00 kn), a uplaćuje se na račun Pravnog fakulteta u Rijeci na broj: 2402006-1100110025 s pozivom na br. 66111050-05. Pravnim osobama koje za sudjelovanje na skupu prijave tri ili više sudionika odobravamo popust od 10%.
Smještaj i ostale informacije Sudionici sami rezerviraju hotelski smještaj. Za sudionike skupa, hotel “Ambasador” omogućuje rezervaciju smještaja po posebnim cijenama do 4. listopada 2010. godine. Informacije o smještaju u hotelu “Ambasador” na tel. +385 51 743 333, fax. +385 51 743 444, e-mail: ambasador@liburnia.hr Predstavnici IUS SOFTWARE d.o.o. sudionicima skupa predstavit će trenutno najveću bazu propisa, sudske prakse i stručnih članaka u RH - pravni informacijski sustav IUS-INFO. Svakom sudioniku skupa biti će omogućeno besplatno korištenje sustava na mjesec dana, s pravima pretplatnika.
Tel: +385 51 359 500 • Fax: +385 51 359 593 • e-mail: mihaela@pravri.hr http://www.pravri.hr/hr/savjetovanja/korporacije.html
UVOD
www.privredni.hr Broj 3645, 27. rujna 2010.
Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr
JADRANKA KOSOR, PREDSJEDNICA VLADE:
Projekti za budućnost Moramo učiniti sve da se ostvari većina od ovih 30 investicijskih projekata koje je Vlada predstavila i sigurna sam da ćemo u njima uspjeti. Pozivam sve koji mogu pomoći da se u njih uključe. Za neke projekte već imamo iskazano zanimanje i sada je prava prilika za sve one koji govore o nedostatku projekata za investiranje. Sigurna sam da su ovi projekti okrenuti prema budućnosti. Velika većina projekata bit će pokrenuta još za vrijeme mandata ove Vlade jer imamo dovoljno vremena za to.
DAVOR MAJETIĆ, GLAVNI DIREKTOR HUP-a:
Investitorski ping-pong U Hrvatskoj je čest slučaj da državna administracija i lokalne vlasti igraju ping-pong s investitorima koji se nađu potpuno izgubljeni jer ne mogu dobiti odgovor na mnoga pitanja. Strane investitore buni pravilo po kojem oni na svoj račun moraju izgraditi trafostanicu kako bi kupovali električnu energiju od HEP-a. Svaki ulagač želi imati vrlo jasnu sliku o tome što će biti s njegovom investicijom. Uvođenjem pravorijeka i boljom efikasnošću birokracije, to bi se riješilo.
LEO BEGOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE HEP-a:
Počinje električna budućnost Otvaranje prve stanice za punjenje električnih automobila je veliki dan i ostat će upamćen kao dan kad smo krenuli u budućnost. Za sada će promotivno biti postavljena tri mjesta za punjenje, u Zagrebu, Labinu i Vukovaru, no kroz dvije godine u Hrvatskoj će se postaviti ukupno 150 stanica. HEP razgovara i s Dok-ingom o projektu proizvodnje prvog hrvatskog električnog automobila XD. Pregovaramo s njima i sigurno ćemo naći načina da se uključimo u partnerstvo. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?
pvinfo
G(H)OST KOMENTATOR: NEVEN KULUŠIĆ, VLASNIK TVRTKE POMAK
Što je posao bez stručnjaka? Naša tvrtka utemeljena je na znanju i iskustvu i to joj omogućuje nesmetano poslovanje u ovoj ili bilo kojoj krizi
N
aši poduzetnici razlikuju se od većine poduzetnika u svijetu: kod nas je tipično da poduzetnik i osniva tvrtku i njome upravlja, a rijedak su slučaj partnerstva i spajanja. Drukčiji smo i po svom odnosu prema zaposlenicima: hrvatskom poduzetniku nije veliki problem kasniti s isplatom ili ne isplatiti plaću, ali mu predstavlja velik problem otpustiti radnika. To je kod drugih obrnuto. Isto tako, naši poduzetnici radije dobit ulažu u nekretnine kako bi osigurali obiteljsku sigurnost, nego što ulažu u razvoj. Kod nas je radniku najvažniji osjećaj sigurnosti. U našoj je tvrtki, primjerice, za obuku inženjera potrebno nekoliko godina, a obuka je jedini način da dobijemo kvalitetnog stručnjaka jer ga je na tržištu gotovo nemoguće pronaći. Ono što zabrinjava je vrlo mali ulazak najboljih studenata u poduzetništvo. Veći broj njih radije se opredijeli za sigurnost sveučilišta nego za poduzetnički rizik; to je i razumljivo jer kad poduzetnik upadne u probleme, on nema ničiju podršku, pa se čak ni sami poduzetnici nisu udružili kako
TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić
NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković
3
FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler
bi pomogli obiteljima poduzetnika u problemima. I iz tog se razloga kod nas sporo razvijaju tvrtke i oprezno ulaže u njihovo širenje. U poslovnoj politici tvrtke Pomak središnje mjesto zauzimaju elektropostrojenja. Izrađujemo postrojenja, projektnu dokumentaciju, radioničku dokumentaciju, programska rješenja, a na terenu instaliramo postrojenja, montiramo ih i puštamo u rad. Naša su područja vodoprivreda, elektroprivreda, industrija, promet, daljinski nadzor i upravljanje svjetionicima. Zapošljavamo
Područja u kojima radimo su vodoprivreda, elektroprivreda, industrija, promet, daljinski nadzor i upravljanje svjetionicima 18 diplomiranih inženjera elektrotehnike koji zajedno imaju oko 120 godina inženjerskog rada. Po tome je naša tvrtka specifična - utemeljena je na znanju i iskustvu i to joj omogućuje nesmetano poslovanje u ovoj
ili bilo kojoj krizi. Uz to, zahvaljujući stručnosti i znanju, naša tvrtka nije u opasnosti od porasta konkurencije ili mogućeg gubitka postojećih poslova. No, do rasta tvrtke može doći jedino rastom industrijske proizvodnje, odnosno otvaranjem novih postrojenja. Iz tog razloga ne možemo reći da ne osjećamo problem u kojem se, zbog aktualne gospodarske krize, nalazi država. Osnovno poslovanje nam je pokriveno zahvaljujući tome što opslužujemo oko 700 objekata. Novih objekata i novih postrojenja je vrlo
MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr
PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
malo, a kada ih bude - mi ćemo se brže širiti. Kako nam je poslovanje temeljeno na znanju, imamo sreću što, zahvaljujući iskustvu zaposlenika, vrlo lako možemo uvoditi nove ljude u posao. U Hrvatskoj je problem uvođenja novih ljudi u posao sve izraženiji, zato je i opravdan strah da velike tvrtke zbog svojih problema više neće moći biti mjesta na kojima će se obučavati novi inženjeri. Prednost naše tvrtke u odnosu na konkurenciju iz inozemstva je u specifičnosti posla koji od stručnjaka zahtijeva fizičku nazočnost na objektu te brzu intervenciju. I to je jedan od razloga što za nas i dalje ima dovoljno posla. Kako se radi o bolje plaćenom inženjerskom poslu, nužno je dosta znanja o proizvodnom procesu. Primjerice, od stručnjaka koji upravlja staklenikom može ovisiti hoće li cvijeće procvjetati 30. listopada ili 5. studenog. Slična je situacija i u vodoopskrbi. Stručnjak mora osim svog posla poznavati proizvodni proces specifične djelatnosti, što je na tržištu vrlo teško naći i što, opet, našu tvrtku stavlja u povlašteni položaj.
NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.o.o.
4
TEMA TJEDNA
Hrvatsko-kineski poslovni forum
Privredni vjesnik Broj 3645, 27. rujna 2010.
Gospodarski forum
Zamrli investit
Krajnje je vrijeme, savjetuje Šuker, da se poduzet stavljen na raspolaganje, a potom svi zajedno na Drago Živković zivkovic@privredni.hr
Kineske tvrtke: Pozovite nas da vam sagradimo mostove i pruge Dajte primjerenu proceduru za dobivanje tih poslova i napravimo dobar biznis u obostranom interesu. Kina je potpuno otvorena za hrvatsku proizvodnju, poručio je Changyoung Qian
K
ineska poduzeća spremna su za gradnju hrvatskih zračnih luka, mostova, morskih luka, cesta, željezničkih pruga... Pozovite nas, dajte primjerenu proceduru za dobivanje tih poslova i napravimo dobar biznis u obostranom interesu. Kina je potpuno otvorena za hrvatsku proizvodnju, i suradnja može biti beskrajna, poručio je Changyoung Qian, ekonomski savjetnik kineskog veleposlanstva, s Hrvatsko-kineskog poslovnog foruma održanog u petak na Zagrebačkom velesajmu. Forum je organizirala Hrvatska gospodarska komora u suradnji s kineskim veleposlanstvom i Velesajmom, a okupilo se stotinjak predstavnika hrvatskih i kineskih poduzeća. Kina je bila zastupljena sa 32 tvrtke od kojih dvije, Huawei (tehnologija za mobilne telefone) i računalni div Lenovo, već imaju predstavništva u Zagrebu. Ostali dolaze iz šarolikih sektora: od proizvodnje kuhinjskog posuđa, odjeće i obuće, uredskog materijala i sportskih rekvizita, do vrhunske opreme za dijamantska bu-
šenja i precizno rezanje, autodijelova, opreme za solarnu energiju... Većina ih dolazi iz Šangaja, a dobar dio njih ima sjedište u Pu Dongu, supermodernoj šangajskoj poslov-
Kina je bila zastupljena sa 32 tvrtke od kojih dvije, Huawei i Lenovo, već imaju predstavništva u Zagrebu noj zoni nebodera. Ondje su centrale brojnih kineskih kompanija čiji su menadžeri mladi ljudi s izvrsnim znanjem engleskog jezika, poput predstavnika koji su gostovali u Zagrebu, pa lako sklapaju poslove sa zapadnim kolegama. Imena, podaci za kontakt i osnovne informacije o ponudi kineskih poduzeća mogu se dobiti u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Izvoz u Kinu raste Hrvatska je već i sad najveći trgovinski partner Kine u ovoj regiji, istaknula je Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a. Zbog geografskih faktora, poslovne
mogućnosti otvaraju se u sektorima logistike i transporta te turizmu. Veliko zanimanje za ulaganje u turizam te povećanje broja turističkih dolazaka potvrdio je i veleposlanik Kine Shen Zhifei dodajući da se i dalje vode razgovori o liberalizaciji viznog režima. Hrvatski izvoz u Kinu još je malen, oko 40 milijuna dolara godišnje, ali ove je godine rastao za 16 posto i to može biti početni korak prema novim poslovima. Među ostalim, izvozimo i kamene blokove, kožu, polimere, nešto strojeva. Mogli bismo prodati mnogo raznih vrsta pića, ali ne možemo održavati isporuke u dovoljnim količinama, rekao je Miroslav Karamarković iz Odjela za prekomorske zemlje HGK-a. “Kolodija”, kako Hrvatsku zovu Kinezi, može na mnogo načina iskoristiti prijateljske odnose koje je simbolizirao prošlogodišnji posjet kineskog predsjednika Hua Jintaoa, rekao je Fu Xiaohui, šef CCPIT-a, agencije za međunarodnu trgovinu (www.ccpit.org), koja pomaže stranim kompanijama da nastupe na kineskom tržištu. (I.V.)
I
nvesticije u Hrvatskoj su zamrle unatoč programima poticaja i povoljnim kreditima, stoga se država mora izravno uključiti u ulaganja i ukloniti preostale prepreke. Vlada ne prihvaća paušalne ocjene o antipoduzetničkoj klimi, dok istodobno s druge strane dolaze optužbe za navodno pogodovanje investitorima. Sažetak je to poruka koje su čelni ljudi ministarstava nadležnih za gospodarstvo poslali s Gospodarskog foruma, skupa koji se tradicionalno održava prvoga dana Jesenskog zagrebačkog velesajma. Izvrgnuti katkad i neugodno oštrim kritikama poduzetnika, ministri su uzvraćali navođenjem mjera koje su dosad poduzete, ali i zamjerkama zbog nedovoljne aktivnosti poduzetnika u iskorištavanju poticaja i potpora. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker požalio se da u Modelu B, koji je Vlada razvila s Hrvatskom narodnom bankom, gotovo da nema novih investicijskih projekata. Jedina nam je nada, prema Šukeru, da država pokrene investicije jer će se onda možda i ostali pokrenuti. Krajnje je vrijeme, savjetuje on, da se
poduzetnici prestanu prepucavati s državom i bankarima i umjesto toga počnu trošiti novac koji im je stavljen na raspolaganje, a potom svi zajedno nagovore guvernera Željka Rohatinskog da im otpusti još novca iz obvezne pričuve. Špediterima se crno piše Na upit Bosiljke Horvat iz Zagrebšpeda o tome
Pravilnik o evidenciji radnog vremena, drastičan primjer pretjeranog birokratiziranja, uskoro će biti izmijenjen što će se dogoditi sa špediterima nakon ulaska u EU, s obzirom na to da će ukidanjem carine prema članicama Unije izgubiti veliki dio posla, Šuker je odgovorio da im je ostavljeno dovoljno dugo prijelazno razdoblje da se prilagode novoj situaciji, ali na to ne treba gledati kao na štetu, nego u svjetlu mnogo veće koristi koju ćemo ostvariti ulaskom u EU. Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Vesna Trnokop Tanta na to je dometnula da je HGK već o tome informirao špeditere, te ih slao u Mađarsku i Slove-
Podravski ipsilon ide dalje Skupina gospodarstvenika iz Virovitičko-podravske županije pitala je ministra Božidara Kalmetu zašto se radovi na podravsko-bilogorskom ipsilonu ne izvode intenzivnije, te kada će ta autocesta biti završena. Kalmeta je odgovorio da ulaganja u podravski ipsilon neće biti reducirana, a projekt se nastavlja po planu. Ove godine su planirani radovi u vrijednosti od 200 milijuna kuna, a u četverogodišnjem planu je oko milijardu kuna, što je polovina vrijednosti cijelog projekta. Završetak autoceste nije u sadašnjem četverogodišnjem planu jer nema dovoljno novca, što znači da ćemo se podravskim ipsilonom moći voziti tek pred kraj sljedećeg četverogodišnjeg razdoblja.
niju da nauče iz njihovih iskustava kako proširiti djelatnost i tako kompenzirati gubitak većeg dijela dosadašnjih prihoda. Predsjednika Uprave TEAM-a Josipa Švendu zanimalo je kako se Vlada kani uključiti u zajednički nastup hrvatskih graditelja na stranim tržištima. Resorna ministrica Marina Matulović Dropulić uzvratila je da ona već tri godine moli i kumi građevinare da osnuju klastere za strana tržišta, ali još nije dobila nijedan takav prijedlog. Država će im u tome pomoći, ponajprije djelovanjem gospodarske diplomacije, obećala je ministrica poručujući Švendi da je ona 15 godina radila u građevinskoj tvrtki sa 7500 zaposlenih i sve poslove su našli sami. Hrvatske cijevi u hrvatske ceste Zorica Jurišić iz Zvijezde upozorila je da će ukidanjem zaštitnih carina nakon ulaska u EU hrvatsko maslinovo ulje postati još manje konkurentno, te
5
www.privredni.hr Broj 3645, 27. rujna 2010.
ori bude pospanu državu
nici prestanu prepucavati s državom i bankarima i umjesto toga počnu trošiti novac koji im je govore guvernera Željka Rohatinskog da im otpusti još novca iz obvezne pričuve
Hrvatska na vratima EU-a - mogućnosti financiranja
E
uropska unija za poticanje poduzetništva u Hrvatskoj kroz korištenje europskih fondova predviđa 2,2 milijarde eura tijekom prve dvije godine članstva. Od 2014. godine na dalje taj iznos se povećava i na godišnjoj razini iznosi 1,6 milijardi eura. Uz ta ulaganja, Europska unija posebno izdvaja sredstva za sudjelovanje Republike Hrvatske u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, te je iznos predviđen za 2012. i 2013. godinu 670,2 milijuna eura, rečeno je na Forumu. Poduzetnicima kao i jedinicama lokalne i područne samouprave na raspolaganju je kroz provedbu više od 280 projekata bespovratne pomoći iznos od 60,3 milijuna eura.
upitala kako država tome namjerava doskočiti. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković nabrojao je sve mjere koje su dosad poduzete radi podizanja konkurentnosti maslinara, uključujući podizanje novih nasada koji će tek dati prinose. Budućnost hrvatskog maslinarstva nije u velikim količinama, nego u visokokvalitetnim uljima, poručio je Čobanković. Ministar mora, turizma i infrastrukture Božidar Kalmeta odbacio je kao netočnu primjedbu Gorana Brašnića iz tvrtke Vargon da se u infrastrukturnim radovima pogoduje stranim proizvođačima cijevi. Štoviše, Kalmeta tvrdi da projektanti Hrvatskih au-
Od 760 zahtjeva za projekte prema Zakonu o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja, 80 posto je riješeno tocesta imaju izričitu uputu u projektima planirati cijevi kakve se proizvode u Hrvatskoj. Dropulić: Udruge ometaju investicije To, međutim, ne znači nužno da će posao dobiti hrvatska tvrtka jer se isporučitelji biraju javnim natječajem. I Šuker i Marina Matulović Dropulić žestoko su reagirali na
izjavu poreznog savjetnika Hrvoja Zgombića koji je rekao da bi njegov savjet potencijalnim investitorima u Hrvatskoj danas bio da uopće ne investiraju, zbog neefikasnog pravnog sustava. Šuker je rekao da je šokiran i iznenađen takvom izjavom i upitao se zašto Zgombić, ako mu se u Hrvatskoj toliko ne sviđa, ne ide negdje drugdje. Marina Matulović Dropulić nadovezala se rečenicom da se ljudi koji ne znaju o investicijama time i ne trebaju opterećivati. Njezino je ministarstvo, dodala je, dosad dobilo oko 760 zahtjeva za ubrzanu proceduru prema Zakonu o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja. Od toga je 80 posto već riješeno, a ostali stoje zbog neriješenih imovinsko-pravnih pitanja. Ministrica se obrušila i na udruge koje stalno ometaju investicije, poručivši da građani imaju pravo prigovoriti nekom projektu, ali na vrijeme, a ne kada je investicija već završena, kao u
Do kraja godine očekuje se potpisivanje ugovora temeljem natječaja za podršku razvoja klastera te pružanja usluga savjetovanja malom i srednjem poduzetništvu, a provedba programa poboljšanja poslovne konkurentnosti putem e-business usluga počela je 10. svibnja ove godine. Iz programa SAPARD povučena su u posljednje vrijeme sredstva za četiri tvrtke - siranu Gligora iz Kolana na otoku Pagu, tvrtku Ostrea iz Benkovca, Glazir iz Sesveta te Pašku siranu. Zanimljivo je i da su odobrena prva sredstva iz programa CIP (Okvirni program za konkurentnost i inovacije). Riječ je o 3,2 milijuna kuna nepovratnih sredstava za mesarski obrt Paleka, za proširenje i rekonstrukciju klaonice.
Velesajam manji nego ikada Recesija je snažno pogodila Zagrebački velesajam, koji je i inače godinama u krizi identiteta i upravljanja. Tako je 86. izdanje Jesenskog međunarodnog velesajma danas samo ostatak ostataka nekoć najveće sajamske priredbe u ovom dijelu Europe. I dok je na svojim vrhuncima jesenski velesajam privlačio i više od 2000 izlagača, a čak ih je i lani bilo gotovo 1300, ove godine se pojavilo svega 500-tinjak izlagača iz 29 zemalja, među kojima je i Kina, kao zemlja partner. Ranijih godina otvaranje Jesenskog velesajma bila je prilika za tadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića da uz veliki publicitet prema Vladi odapne svoje kritičke strelice. Sadašnji
Shen Zhifei, Veleposlanik Republike Kine u RH
slučaju tvornice Rockwool. Dobru vijest za poduzetnike zabrinute novim Pravilnikom o evidenciji radnog vremena donijela je državna tajnica u Mi-
predsjednik Ivo Josipović na otvaranju se nije ni pojavio, već je snimio kratku kurtoaznu videoporuku, pa je Velesajam otvorio njegov savjetnik za gospodarstvo Boris Cota. Prema njegovim predviđanjima, hrvatsko će se gospodarstvo vjerojatno oporaviti početkom 2011. godine, ali bi proračunski deficit ove godine mogao biti i veći od 4,2 posto BDP-a, kako to planira Vlada. U takvoj situaciji ekonomska politika mora utjecati na povećanje konkurentnosti, a za to je potrebno provesti mnoge strukturne reforme, imajući na umu da je uloga države u gospodarstvu prevelika i da je udio proizvodnje u gospodarstvu mali, rekao je Cota. Vladi je preporučio i da riješi pitanje nekonkurentnog određivanja plaća te da dinamičnije radi na uklanjanju zapreka za ulaganja, poput komplicirane regulative, visokih poreza, neučinkovite birokracije i političke intervencije.
nistarstvu gospodarstva Nataša Vujec. Najavila je da će Pravilnik, kao drastičan primjer pretjeranog birokratiziranja, uskoro biti izmijenjen. Pobunile
su se, naime, i neke velike tvrtke, poput Ine, koja ne zna kako bi evidentirala radnike na naftnim platformama jer oni rade u ciklusima od 15 dana.
6
AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3645, 27. rujna 2010.
( od 61.000 do100.000 kn
ZAVRŠETAK TURISTIČKE SEZONE
U turizmu vladaju negativni trendovi
propisana kazna za tvrtku
PROBLEMI U PROVEDBI NOVIH PROPISA
Iako se približava završetak turističke sezone, ne možemo u potpunosti biti zadovoljni njenim rezultatima jer vladaju negativni trendovi, a uspjeh sezone ne može se mjeriti brojem noćenja turista nego njihovom ukupnom potrošnjom, rekao je Franco Palma, predsjednik Turističkog poslovnog vijeća Hrvatske gospodarske komore na prošlotjednoj sjednici tog vijeća. No, nije pojasnio na koji bi se način trebala mjeriti potrošnja turista, posebice u izvanpansionu. Prema njegovim riječima, profitabilnost poslovanja hotela ne smije se temeljiti na njihovoj popunjenosti u špici sezone, nego treba povećati iskorištenost hotelskih kapaciteta u ostalim dijelovima godine. Članovi Vjeća zaključili su kako je ove godine zabilježen pad prihoda u ugostiteljskim objektima jer se smanjila ku-
povna moć turista, a cijeli turistički sektor bilježi i pad stope profitabilnosti. Smanjene su i investicije u hrvatski turizam bez kojih je nemoguće poboljšati konkurentnost na svjetskom tržištu. Kako bismo što bolje pripremili sljedeću turističku godinu, treba još više poboljšati promociju hrvatskog turizma na inozemnim sajmovima, no zbog smanjene turističke članarine, bit će i manje novca za tu promociju, naglasio je Palma. Pritom je dodao kako bi Vlada i Ministarstvo turizma više pažnje trebali posvetiti privatnom smještaju jer se u tim objektima nalazi 450.000 kreveta. Državni tajnik za turizam Ivo Mujo kazao je kako nisu svi problemi u nadležnosti Ministarstva, ali da ipak možemo biti zadovoljni tijekom sezone jer u odnosu na većinu konkurentskih zemalja bilježimo veće stope turističkog rasta. (S.P.)
*vijesti PBZ-ova akcija za poplavljena područja Privredna banka Zagreb pokrenula je akciju prikupljanja pomoći svim ugroženim stanovnicima s područja Hrvatske koja su pogođena poplavama, otvorivši žiro-račun na koji građani, tvrtke i institucije mogu uplatiti novčane priloge. PBZ je donirao 100.000 kuna za hitnu pomoć najugroženijima. Broj žiro-računa je 2340009-1510446787. Obrtnici žele zakon protiv rada na crno Hrvatska obrtnička komora uputit će Vladi prijedlog da Saboru predloži donošenje zakona o sprječavanju rada na crno po hitnom postupku. “Tim
propisom bi se, za sve djelatnosti, odredila definicija pojma rada na crno te propisale sankcije”, ocijenio je predsjednik HOK-a Mato Topić. Savjetovanje o lukama i plovnim putovima Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Klaster intermodalnog prijevoza i Hrvatska gospodarska komora organizirali su Peto međunarodno znanstveno-stručno savjetovanje Luke i plovni putovi POWA 2010. Na savjetovanju su analizirani organizacijski modeli luka i vodnog prometa te planovi njihova razvoja uz zaštitu okoliša.
MINISTARSTVO SPREMNO MIJENJATI PRAVILNIK O EVIDENCIJI RADNOG VREMENA Pravilnik prema kojem se od 1. lipnja mora voditi dnevna evidencija o radu poslodavci ocjenjuju neprovedivim. U Ministarstvu kažu da pozorno prate sve probleme u primjeni Pravilnika i spremni su ga mijenjati Jasminka Filipas filipas@privredni.hr
P
ravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnom vremenu donijeli smo radi Zakona o radu, a u njegovoj izradi sudjelovali su i sindikati i poslodavci, kaže državni tajnik za rad Krešimir Rožman. “Nismo ga napravili sa svrhom da nekome otežamo posao. Vidjet ćemo koji se problemi javljaju u njegovoj primjeni, razgovarat ćemo o tome i svakako promijeniti sporne odredbe ako vidimo da je to potrebno”, rekao je Rožman odgovarajući na naš upit je li Ministarstvo spremno mijenjati Pravilnik budući da je njegova primjena u vrlo kratkom vremenu izazvala pravu poplavu žalbi. Pravna savjetnica u Hrvatskoj udruzi poslodavaca Admira Ribičić sažela je primjedbe poslodavaca koji se neprestano žale HUP-u. “Od samog početka primjene novog pravilnika poslodavci upozoravaju na nemogućnost njegove primjene. Najveći je problem to što se evidencija mora voditi po razdobljima isplate plaće i naknade plaće, i to razumljivo i ažurno na završetku svakog radnog dana. U praksi sami radnici vrlo često kasne u dostavi podataka, prije svega u dostavi doznaka za bolovanje, kao i u situacijama u kojima je radnik odsutan uz odobrenje poslodavca, ali tek na-
knadno dogovorno definiraju osnovu odsustva (godišnji odmor i drugo)”, kaže ona. U strahu od kazni “Eventualna kontrola inspektora u takvim slučajevima mogla bi biti kobna za poslodavca jer se kazna za tvrtku kreće između 61.000 i 100.000 kuna, a za odgovornu osobu između 7000 i 10.000 kuna”, pojasnila je Admira Ribičić. Članovi HUP-a, dodaje, smatraju kako je za takvu evidenciju potreban dodatni angažman ljudskih resursa pa i drukčije radno vrijeme osoba koje će je voditi, što naravno povećava i trošak poslovanja. Problem je naglaše-
niji u tvrtkama koje nemaju jedinstveno radno mjesto, kada dio radnika radi u smjenama, s rasporedom smjena koje počinju u različito vrijeme tijekom dana ili noći, što je posebno izraženo u turizmu ili zdravstvu. Osim toga, poslodavci u pojedinim djelatnostima uopće ne nalaze odgovor na pitanje kako bi se te evidencije mogle voditi - primjerice, novinski izdavači ne znaju kako bi trebali evidentirati radno vrijeme novinara koji su po prirodi posla često na terenu, rade kod kuće ili više puta dnevno moraju reagirati zbog posebnih okolnosti, a slično je i u informatičkoj djelatnosti u kojoj je svjetski trend stimuliranje
rada od kuće, čime se postižu brojne uštede. Ekstremno birokratiziranje Pravilnik bi, zaključila je Admira Ribičić, morao biti koncipiran tako da zadovolji potrebu zaštite radnika, u smislu da će im se evidentirati odra-
Zbog visokih kazni, kontrola inspektora u primjeni neprovedivog Pravilnika mogla bi biti kobna za poslodavce đeni sati, ali i da uvažava potrebu poslodavaca da se bave svojom osnovnom djelatnošću, a ne pukim evidentiranjem koje im samo povećava ionako velike troškove poslovanja. Sličnog je mišljenja i predsjednik Udruženja za telekomunikacije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Petar Čavlović, inače i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora H1 Telekoma. On smatra da je novi način evidencije ekstremno birokratiziranje te da se njime ne može poštivati načelo efikasnosti i uspješnosti, kao i sve češća praksa rada kod kuće. “Discipline u evidenciji mora biti, ali ne mogu se sve djelatnosti, pa čak ni svi sektori unutar jedne tvrtke, svrstati pod ista pravila”, ocijenio je Čavlović.
7
www.privredni.hr Broj 3645, 27. rujna 2010.
( 15.000 vezova u 10 godina predviđeno Strategijom usvojenom prije dvije godine
( samo 1000
novih vezova doista i izgrađeno
Novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama
Administracija guši i nautički sektor
Novi zakon propisuje i to da će se sve nekretnine koje se nalaze u lukama smatrati pomorskim dobrom Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
U
natoč boljim rezultatima ovogodišnje nautičke sezone u odnosu na prošlu, što potvrđuje porast svih pokazatelja, većina stručnjaka iz tog područja napominje kako nautički sektor više nije jedan od najbrže rastućih, što je prije samo nekoliko godina bio. “Zbog često loše, spore, nedostatne državne regulative i porezne politike, sada i recesije, nautički sektor u Hrvatskoj je u padu. Na našoj je obali u posljednje vrijeme sagrađena samo jedna cjelovita marina, a povećanje za tek 1000 vezova unazad nekoliko godina je nedovoljno”, istaknuo je Roko Vuletić, dopredsjednik Udruge nautičkog sektora HUP-a. Strategija razvoja nautičkog turizma, koja je usvojena prije dvije godine, predviđa izgradnju novih 15.000 vezova u idu-
ćih 10 godina na najmanje 15 novih lokacija, te izgradnju marina za megajahte. Apsurdan odnos carine i marine “Kod nas je potrebno devet mjeseci da upišete dvije čestice u katastar i ishodite lokacijsku dozvolu. Zbog te naše sporosti u svemu konkurencija u susjednim državama na istom moru svakim je danom sve veća”, rekao je Ivan Soža, dopredsjednik Udruge hrvatskih marina. Soža ističe kako je apsurd da carinska služba marine tretira kao “skladišta” neocarinjene robe. “A marine su ustvari parkirališta za brodove, dužne su platiti carinu i PDV u slučaju nestanka broda”, ističe Soža aludirajući na slučaj kad je jedna naša marina morala u rano proljeće, u vrijeme smanjenih prihoda, platiti 500.000 kuna zato što je na intervenciju carinske uprave morala ve-
zati, kasnije se pokazalo, sumnjiv brod u svojoj marini. Doslovno se radilo o tome da je carinska uprava naložila upravi marine da smjesti sumnjiv odnosno mafijaški brod, koji je netko potom zapalio. Pri tome je izgorio još jedan brod, a mogla je i čitava marina. Umjesto da carinska uprava nadoknadi vlasniku marine štetu, ona je od njega naplatila 500.000 kuna. Imamo i primjer splitskog ACI-ja koji je morao platiti otuđenje broda, kao i troškove carine i PDV-a. Na Prvom nautičkom forumu, održanom u sklopu trećeg Adriatic Boat Showa, istaknut je problem dodjeljivanja koncesija za marine. Naime, koncesionarima se ulaganja prije isteka koncesije ne isplate, no oni su na njih prisiljeni, ako ništa drugo onda iz sigurnosnih razloga, dok se o standardu usluge manje misli. Od novog koncesionara valjalo bi tražiti nadoknadu
ulaganja bivšem koncesionaru, i to prema tržišnoj vrijednosti, čulo se na Forumu. Ravnateljica uprave u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Maja Markovčić Kostelac tom je prigodom predstavila novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji bi trebao omogućiti brži gospodarski razvoj Hrvatske kao pomorske zemlje. Zakon bi se u saborsku proceduru trebao uputiti do kraja godine. Novost je da će granice pomorskog dobra određivati županije, a Ministarstvo će postupati po žalbama. Besplatna privezišta Nautičari će se moći vezati i ispred restorana, hotela i kampova. Zakon će definirati i pojam turističkog privezišta, što je još jedna novina. “Na pomorskom dobru koje se nalazi ispred hotela, kampova i ugostiteljskih objekata moći će se urediti pri-
vezišta koja nipošto ne smiju biti nove marine. Na njima će se moći privezati samo plovila gostiju, a usluga se neće smje-
Novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama u saborsku bi se proceduru trebao uputiti do kraja godine
ti naplaćivati”, pojašnjava Maja Markovčić Kostelac. Novi zakon propisuje i to da će se sve nekretnine koje se nalaze u lukama smatrati pomorskim dobrom. U slučajevima sužavanja pomorskog dobra, sve nekretnine koje ostanu izvan novog obuhvata, a prije su bile unutar njega, ostale bi državne. “Pojam pomorskog dobra složen je sa svih stajališta - pravnog, eko-
nomskog... Na njemu se ne mogu stjecati stvarna prava, među ostalim ni pravo vlasništva. Međutim, kad je riječ o već stečenim pravima, donositelji planova koji određuju granice pomorskog dobra uglavnom poštuju stečena prava, mada će se u nekim iznimnim slučajevima o tome još voditi rasprave”, kaže Ivona Smoljić, stručnjakinja za pomorsko pravo. Koncesije se izdaju po kategorijama koje su određene za gospodarsku namjenu općeg dobra, javne usluge i javne radove. Tako bi se decentralizirale nadležnost i procedura koncesioniranja. Umjesto dosadašnjeg koncesijskog odobrenja uvodi se dozvola za obavljanje djelatnosti na morskoj obali, a dodjeljivat će je gradonačelnik. Tako bi se osnažila uloga lokalne samouprave u upravljanju pomorskim dobrom, a sam postupak umnogome ubrzao.
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3645, 27. rujna 2010.
NOVA OBVEZA UPISA SVIH ČLANOVA DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
PLATITI 1600 KUNA DA BI SE IZBJEGLA KAZNA OD 5000 Upis svih članova društva i njihovih OIB-ova treba pomoći uvođenju reda na tržištu, spriječiti prijevare i jačati poduzetničku klimu... No, taj upis će poduzetničku zajednicu, procjenjuje se, ukupno stajati oko 30 milijuna kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr
D
o 31. listopada društva s ograničenom odgovornošću koja imaju više osnivača, članova društva, odnosno udjelničara, moraju u sudski registar upisati sve svoje članove, njihove osobne identifikacijske brojeve i mjesto prebivališta. Prema podacima iz trgovačkih sudova, poduzeća s takvom obvezom u Hrvatskoj ima 18.000. Ako su neki od članova društva stranci, upisuje se broj njihove identifikacijske isprave i oznaka države koja ju je izdala. Ako su članovi društva pravne osobe, upisuje se naziv i sjedište, MBS i OIB tvrtke, te odgovarajući podaci za strane pravne osobe. Rok 31. listopad Društva prijave za upis svojih članova podnose kod javnih bilježnika, koji će im tu uslugu naplatiti prosječno 1600 kuna i zatim prijavu elektroničkim putem proslijediti u trgovački sud. Izbjegavanje obveze prijavljivanja moglo bi druš-
tvo stajati mnogo više. Ako do 31. listopada ne podnesu prijavu za upis, registarski sud izreći će im kaznu od 5000 kuna i zaprijetiti novom novčanom kaznom ako za 15 dana ne podnesu prijavu i popis članova društva. Svaka sljedeća kazna povećavat će se za 5000 kuna, sve do ispunjenja obveze. Nadležna državna odvjetništva pokretat će ovršne postupke radi prisilne naplate tako izrečenih kazni. Obveza upisa svih članova nastala je 1. svibnja stupanjem na snagu izmjena Zakona o trgovačkim društvima. Model upisa kreiran je izmjenom Zakona o sudskom registru, koji je u lipnju predložila Vlada, a u srpnju ga prihvatio i Sabor. U raspravi su te izmjene podržali svi zastupnički klubovi, i vladajući i oporbeni. Pohvaljeno je to što će izmjene donijeti više transparentnosti u vlasništvu nad društvima. Preko OIB-a će se točno moći saznati tko sve ima udjele i u kojim poduzećima. Uz ostalo, to može pomoći sprječavanju prijevara u poslovanju ili izbjegava-
nju podmirivanja obveza. Otežava se i pranje novca, jača poslovno povjerenje i poduzetnička klima... Novi propis treba provesti i zbog članstva Hrvatske u Europskoj uniji. No problem je nastao kad su javni bilježnici počeli proteklih tjedana kontaktirati svoje klijente i podsjećati ih kako se približavaju rokovi za ispunjenje obveze. Nitko, treba li to uopće spominjati, nije bio sretan kad je čuo da će za taj dodatni upis morati dati 1600 kuna. “Nikome to nije drago, pogotovo u ovo vrijeme recesije kad se borimo za svaku kunu. Osobito mi iz malih obiteljskih tvrtki, gdje uz mene radi i suprug i kći i sin”, kaže Ivanka Vručina, suvlasnica, sa suprugom, Ljekarne Salus iz Varaždina. Posavjetovat će se, kaže, sa svojim odvjetnikom da vide što im je činiti. Male poduzetnike razumije i Ivan Maleković, predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore, koja je utvrdila prosječnu nagradu od 1600 kuna. “Zovu me moji prijatelji poduzetnici i žale se, ali tu se ne može puno
učiniti. Zakon treba provesti. Morate znati da postoje društva u kojima ima i nekoliko stotina članova društva i udjelničara. Tu će za bilježnika biti jako mnogo posla u upisivanju, uspoređivanju i provjeri podataka”, rekao je Maleković. Prema zakonu, na-
Ako poduzetnk prekrši rok i k tome ignorira prvu kaznu, bit će kažnjen i s dodatnih 5000 kuna grada javnom bilježniku za izradu i ovjeru prijave za upis u sudski registar, ovisno o složenosti posla i vremenu za obavljanje službene radnje, može dosegnuti 3000 kuna. Bilježnici su odredili iznos za koji smatraju da je primjeren. Kad stranka pristupi, bilježnik će napraviti popis članova društva pri čemu mora potvrditi da je sve što je u popisu navedeno u skladu s podacima u knjizi poslovnih udjela, koji dostavlja uprava društva. Jednu kopiju popisa bilježnik ša-
lje i Poreznoj upravi. Kod društava s više stotina članova nagrada se, zbog više posla, može popeti i do 2500 kuna, procjenjuje Maleković. Odazvati se pozivu Na Hrvatskom gospodarskom forumu prošli tjedan na Velesajmu, ministar financija Ivan Šuker, upitan za tu novčanu obvezu, rekao je da su se izmjene Zakona donosile radi uređenja jednog sustava u državi, a nikako ne zato da bi tu netko zaradio. “Mislim da treba troškove svesti na minimum jer ćemo svi od ovoga imati koristi. Nije korektno gledati kratkoročno i ocjenjivati da je netko htio zaraditi na izmjenama zakona”, zaključio je Šuker. Upis svih članova društva poduzetničku će zajednicu tako stajati oko 30 milijuna kuna. Maleković pak pojašnjava kako manji dio bilježničke nagrade ostaje bilježniku, dok veći dio završava u državnom proračunu. Neki od poduzetnika s kojima smo razgovarali i koji su se javljali u redakciju Privrednog vjesnika kažu kako bi radi-
je za taj iznos poslali jednog ili dva zaposlenika na kakvu edukaciju, pretplatili se na novine ili kupili koju stručnu knjigu. Smatraju da bi barem novac koji odlazi u proračun trebalo prikupiti namjenski i vratiti u privredu. Na primjer, kao poticaje malim i srednjim tvrtkama za inovacije, tehnološku obnovu, obrazovanje ili novo zapošljavanje... U pravosudnim krugovima kažu kako će korištenje javnih bilježnika pridonijeti efikasnosti postupka. Podaci će od bilježnika putovati elektronskim putem, automatski dobivati evidencijske brojeve i završavati u sudskom registru. Kad bi prijem prijava i upis radili sami trgovački suci, sve bi trajalo daleko dulje i ugrozilo svrhu donošenja izmjena. Visine kazni i način njihova izricanja, smatra se u pravosudnim krugovima, pokazuju namjeru zakonodavca da ovaj proces provede kako je zamišljeno pa se poduzetnicima savjetuje da se informiraju, odazovu na upis i paze na postavljene rokove.
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr Broj 3645, 27. rujna 2010.
9
SJEDNICA HRVATSKE VLADE
14 MILIJARDI EURA ZA INVESTICIJE
Projekti u energetici, prometu i vodnom gospodarstvu pokretat će se pretežno u okviru javnog sektora, dok se u turizmu očekuje ulazak privatnih investitora Investicijski projekti od interesa za Hrvatsku
Igor Vukić vukic@privredni.hr
Energetika Termoelektrana Plomin
800
N
HE Gacka
800
Elektrane na Savi
800
Elektrane na Dravi
400
Termoelektrana Sisak
220
HE Dubrovnik
180
HE Ombla
125
Dogradnja naftnog terminala Omišalj
115
Geotermalna elektrana Legrad
103
Dalekovod kod Dubrovnika
70
izinska pruga od Rijeke do mađarske granice, nastavak gradnje Pelješkog mosta, kanal Dunav-Sava te niz drugih energetskih, turističkih i infrastrukturnih projekata nalazi se na prvoj listi investicijskih projekata kojom Vlada želi potaknuti ekonomski oporavak. Lista prihvaćena u četvrtak na sjednici Vlade teška je gotovo 14 milijardi eura, a popis će popunjavati kad budu pripremljeni novi projekti. Mnogo će ovisiti i o interesu investitora. Projekti u energetici, prometu i vodnom gospodarstvu pokretat će se pretežno u okviru javnog sektora, dok se u turizmu očekuje ulazak privatnih investitora. “Projekti su se dugo pripremali, a očekujemo da će njihova realizacija dati snažan zamah ekonomskom razvoju, zapošljavanju poduzeća i radnika, rastu BDP-a i rastu standarda”, istaknula je predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Rokovi, rokovi Poduzeća u vlasništvu države kao što su Hrvatska elektroprivreda, Plinacro, Hrvatske vode, Hrvatske
U milijunima eura
Naftni terminal Žitnjak
60
Elektrana na biomasu V. Gorica
autoceste, Hrvatske ceste i Hrvatske željeznice, dobila su rok od 20 dana u
Bez provedbe tih projekata nema gospodarskog oporavka, ocijenila je premijerka Kosor kojem Vladi moraju dostaviti prijedlog financiranja i dinamiku realizacije svakog pojedinog projekta. Jedinice regionalne i lokalne samouprave zadužene su pak da u 30 dana prikupe ponude zainteresiranih investitora u sektoru turizma. Vlada će također do početka studenoga raspisati natječaj za prvih 10 nekretnina u državnom vlasništvu, kojima novi vlasnici mogu dati novi
Subvencije za mlijeko, jabuke i grožđe Zbog ozbiljnih poremećaja na tržištu mlijeka Vlada je najavila da će subvencionirati proizvođače mlijeka za mlijeko isporučeno od 1. srpnja do 31. kolovoza. Otkupljivači jabuka dobit će pak 0,60 kuna po kilogramu prve klase, a 0,40 kuna za kilogram industrijskih jabuka. Otkupljivači grožđa dobit će 0,60 kuna po kilogramu grožđa za kvalitetna vina, a iznos će se mijenjati u skladu s kvalitetom grožđa. Ministarstvo poljoprivrede organizirat će javni natječaj za otkupljivače grožđa.
gospodarski sadržaj. Riječ je o zgradi bivše Političke škole u Kumrovcu i nekoliko vojnih objekata, poput kompleksa Ravnice kod Zadra, skladišta i ekonomije Jaz na Molatu, o skladištu Gradići kod Velike Gorice... Nije isključeno da i u javnim projektima sudjeluje inozemni privatni ili državni kapital. Tako je ministar prometa Božidar Kalmeta izjavio da su investitiori iz Kine izrazili želju da preko koncesije sudjeluju u gradnji nizinske željezničke pruge od Rijeke do mađarske granice. Uskoro će se raspisati i natječaj za koncesionara koji će izgraditi i upravljati novim terminalom u Zračnoj luci Zagreb. Taj bi projekt okvirno vrijedio oko 300 milijuna eura. Preduvjet za takav snažni investicijski val bilo je donošenje prostornih planova u jedinicama lokalne samouprave, istaknula je ministrica graditeljstva Marina Matulović Dropulić. Izrada planova trajala je pet godina, ali sada se konačno zna što se gdje može graditi. Ministrica je dodala i da će već ovo-
godišnji plan investicija u javnim poduzećima biti zadržan na prošlogodišnjoj razini od 9,9 milijardi kuna, dok bi se uz nove projekte i ta svota trebala znatno uvećati. Slobodan Uzelac, potpredsjednik Vlade, založio se za što širu javnu raspravu i stručnu izradu projekata, dok je premijerka Kosor ocijenila kako će vjerojatno na sve te projekte stići “milijarde kritika”, ali bez njihove provedbe nema gospodarskog oporavka. Važnost Pelješkoga mosta Neki od poslova moraju se napraviti i zbog obveza prema Europskoj uniji. Kad bi sad Hrvatska ušla u EU, koze, ovce ili krave morale bi biti prevožene trajektom na Pelješac, odnosno oko Neuma, objasnio je glavni pregovarač Vladimir Drobnjak. Zbog sanitarnih i drugih propisa ne bi smjele kroz teritorij druge države, pa je zato važno sagraditi Pelješki most. Za njegovo financiranje postoji više ideja i uskoro ćemo nešto od toga objaviti, obećao je Kalmeta.
59,5
Naftni terminal Split
30
Naftni terminal Sisak
24,5
Plinovod Kukuljanovo-Omišalj
23
Naftni terminal Gaženica
15
Podzemno skladište plina Grubišno polje Podmorski naftovod Krk-kopno Ukupno
14,5 11 3850,5
Turizam Brijuni rivijera
895
Turistička zona Prukljan
300
Bjelolasica
50
SRC Bijela Kosa Ukupno
25 1400
Vodno gospodarstvo Sustavi odvodnje otpadnih voda 1
1900
Sustavi odvodnje otpadnih voda 2
1300
Kanal Dunav-Sava
950
Projekti navodnjavanja
178
Ukupno
4328
Promet Nizinska pruga Rijeka-Botovo
3650
Pelješki most
320
Terminal Zračne luke Zagreb
302
Ukupno
4272
Državni proračun odteretit će se i pomoću novca iz fondova Europske unije. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker izvijestio je kako će se novim zajmom od 200 milijuna eura platiti hrvatski doprinos u projektima koje financiraju eurofondovi. Riječ je, primjerice, o obnovi željezničke pruge Vinkovci-Tovarnik-granica ili
gradnji odlagališta otpada Bikarac kod Splita. Rate kredita manje će opteretiti proračun nego da se novac isplati odjednom, zaključio je Šuker. Vlada je potvrdila da će zakon o mirovinskom osiguranju - u kojem će se dobna granica za mirovinu muškaraca i žena izjednačiti za 20 godina poslati u drugo saborsko čitanje.
10 PREDSTAVLJAMO
( 400.000 m
Privredni vjesnik Broj 3645, 27. rujna 2010.
( više od 50.000
2
mjesečna proizvodnja pločica
modnih artikala na portalu
KERAMIKA MODUS, VOJNIĆ
TRENDME.NET, ZAGREB
Jedina hrvatska tvornica keramičkih pločica Tvrtka 80 posto proizvodnje izvozi u zemlje Jugoistočne Europe i Europske unije
Monitor u službi ogledala Korisnici portala mogu, među ostalim, kreirati vlastite garderobne ormare te virtualno isprobati odjeću i obuću
M
enadžment Keramike Modus iz Vojnića, jedine hrvatske tvrtke za proizvodnju keramičkih pločica, nedavno je predstavio razvojnu viziju i planove za izlazak iz krize te djelatnosti u Hrvatskoj. Naime, ta je tvrtka zakupila proizvodne pogone KIO Keramike iz Orahovice u stečaju, s
Ulaganja u proizvodnju i jačanje brenda do kraja godine će dosegnuti oko 50 milijuna kuna namjerom da ojača keramičku proizvodnju. Kako nam je kazala direktorica marketinga Katica Petkov, zakup je privremen, a planira se da se nakon okončanja stečaja ti prostori kupe. Nadaju se da neće biti problema s otkupom jer su u ponovno pokretanje proizvodnje i jačanje brenda uložili već dosta novca, a do kraja
godine ta će ulaganja biti oko 50 milijuna kuna. “Željeli smo pokušati zatvoriti naš proizvodni ciklus te da ova tvornica ostane u hrvatskim rukama. Sretan sam što smo taj proces zaključili i spriječili zatvaranje tvornice te nastavili s proizvodnjom. U nepunih sto dana, zahvaljujući angažmanu svih djelatnika Keramike Modus, uspjeli smo ponovno uspostaviti proizvodnju. Planiramo unaprijediti proizvodnju i konkurentnost keramičkih pločica s oznakom Made in Croatia”, rekao je predsjednik Uprave Željko Radek. Jačanje brenda i proizvodnje Komercijalna direktorica Gordana Jurkin istaknula je pak kako treba vratiti povjerenje domaćeg kupca u keramičke pločice hrvatske proizvodnje. Inače, Keramika Modus čak 80 posto svog proizvodnog programa trenutačno izvozi u zemlje Jugoistočne Europe i Europske unije.
Radi konkurentnosti na stranim tržištima i u skladu s trendovima te industrije tvrtka priprema novu kolekciju keramičkih pločica koja se osim novih paleta boja razlikuje i po svojim tehničkim karakteristikama. Katica Petkov kazala nam je kako im je glavni cilj pozicioniranje na tržištu i izdvajanje iz konkurencije visokokvalitetnim i jedinstvenim proizvodom. S tim ciljem nastupit će i na jednom od najznačajnijih sajmova - Cersaiju, koji će se održati između 28. rujna i 2. listopada u Bolonji. Na tom sajmu inače izlaže više od 1000 tvrtki iz cijelog svijeta. Keramika Modus mjesečno proizvede 400.000 četvornih metara keramičkih pločica, a u ovom trenutku zapošljava 220 radnika te je jedini hrvatski brend u toj branši. “Kako budemo jačali brend i povećavali proizvodnju, tako ćemo povećavati i broj zaposlenih”, zaključila je Katica Petkov. (J.F.)
T
rendMe je osmišljen kao spoj modnog portala s detaljno istaknutim artiklima najvećih domaćih i svjetskih robnih marki, njihovim karakteristikama, lokacijama prodavaonica te katalogom cijena. Korisnici portala, među ostalim, mogu kreirati vlastite garderobne ormare, virtualno isprobati odjeću i obuću te se društveno umrežiti s ostalim ljubiteljima mode u svijetu. Admir Đozović, voditelj poslovanja portala trendMe, kaže kako je ideja za portal kao alat za modnu kreativnost, savjetovanje i edukaciju, nastala 2007. godine. “Budući da smo svjesni činjenice kako žene najviše surfaju internetom te da je taj potencijal na hrvatskom internet prostoru neiskorišten, nije me bilo teško nagovoriti da napravimo nešto na tom području. Naravno, imati samo info modni portal uz današnju konkurenciju nije neka revolucija.
Stoga smo se, nakon detaljnog istraživanja tržišta te brojnih intervjua s ljepšim spolom, odlučili napraviti nešto što će i djevojkama i ženama olakšati život. Dakle, odlučili smo im skratiti muke pri traženju idealne haljine ili cipela, kao i višesatno isprobavanje modnih artikala pred ogledalom”, prisjeća se Đozović početaka te modne mreže o kojoj danas, osim njega, brinu još četiri osobe. Alat društvenog umrežavanja Potencijal interneta kao kanala promocije, nastavlja, modna industrija u nas još uvijek ne prepoznaje. “Na isti način mladi dizajneri ne dobivaju priliku pokazati što znaju niti se probiti na način da njihove kreacije i kolekcije postanu dio modne zajednice”, napominje on. Trenutačno, ovu stranicu, koja ima oko 9300 registriranih korisnika te više od 50.000 modnih artikala, moguće je učitati
na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku, a u tijeku je prijevod na još četiri svjetska jezika. “Važ-
Internet kao kanal promocije modna industrija u nas još ne prepoznaje, kaže Đozović no je napomenuti da više od 30 posto posjetitelja dolazi iz inozemstva što znači kako ti korisnici ne dolaze na trendMe samo zbog ponude lokalnih modnih artikala, njihovih cijena i popisa trgovina, nego kao glavnu prednost portala vide upravo njegov alat društvenog umrežavanja s ostalim zaljubljenicima u modu diljem svijeta”, ističe Đozović. U budućnosti, otkriva on, planira se pokretanje sličnih modnih projekata koji će pomoći zaokružiti ciklus cjelokupne ponude na tržištu modnog dizajna, kostimografije, stilizma i vizažizma. (B.O.)
PRIČA S RAZLOGOM 11
www.privredni.hr Broj 3645, 27. rujna 2010.
( 10 mil €
*vijesti
teška preuzeta potraživanja od hrvatskih vjerovnika
Gredelj dogovorio poslove za Češku
EOS MATRIX, TVRTKA ZA NAPLATU DUGOVANJA I OTKUP POTRAŽIVANJA
TELEFONSKIM PRITISKOM DO NAPLATE DUGA Veza se uspostavlja isključivo s dužnicima i s njima se razgovara o modelu povratka duga. Ako se ne ostvari željeni efekt, pokreću se ovršni postupci i sudske tužbe Igor Vukić vukic@privredni.hr
Barbara Cerinski, generalna direktorica EOS Matrixa
P
latit ću, ali baš sad nemam novca... Skupit ću nešto, evo, čim se vratim sa skijanja.... Da, i takve odogovore dobivaju zaposlenici EOS Matrixa, zagrebačke tvrtke koja se bavi telefonskom i pravnom naplatom dugovanja te otkupom potraživanja. Njihovi zaposlenici iz pozivnog centra svakog dana u dvije smjene i subotom prije podne, nazivaju dužnike telekoma, banaka, kartičarskih kuća, osiguravatelja i drugih tvrtki te ih podsjećaju da su davno prošli rokovi za vraćanje duga, odnosno nečijeg tuđeg novca. Recesija je pridonijela da dužnika ima više, ali iskustva tvrtke EOS, koja posluje u dvadesetak zemalja Europe, SAD-u i Aziji, pokazuju da dovoljno zaboravljivih i problematičnih dužnika ima i u bogatim zemljama. Upornost i komunikativnost “U ovom poslu morate poznavati dosta psihologije, biti uporni i komunikativni, a morate znati i dobro slušati. Dužnik često sam u razgovoru ponudi rješenje, a da toga isprva nije ni svjestan. Možda će donijeti odluku da prestane pušiti ili će se odreći neke druge manje potrebne stvari te podmiriti stari dug”, kaže Barbara Cerinski, generalna direktorica EOS Matrixa. Zasad ne rade na te-
renu, već dužnike-fizičke osobe kontaktiraju telefonom, SMS porukama, pisanim opomenama... Veza se uspostavlja isključivo s dužnicima. O potraživanjima ne razgovaraju ni s njegovim roditeljima, djecom, bračnim drugovima... “Kad identificiramo dužnike, razgovaramo o modelu povratka duga. Nekad im služimo da otvore dušu, nekad kao vreća za ispucavanje frustracija”, kaže Barbara Cerinski. No komunikacijske tehnike za koje obrazuju svoje zaposlene u znatnom postotku donose rezultate. I tvrtke poput EOS-a održavaju na tržištu. Ako telefonski pritisak ne ostvari željeni efekt, pokreću se ovršni postupci i sudske tužbe. EOS Matrix zapravo funkcionira poput
odjela za naplatu kakvi u sličnom obliku postoje i u mnogim poduzećima. Ali mnoge tvrtke si ne mogu priuštiti takve odjele, pa trpe velike troškove i gubitke na nepouzdanim klijentima. EOS Matrix ih u početku ne košta ništa jer se provizija plaća tek kad dug bude naplaćen. Provizija iznosi od jedan do 10 posto, ovisno o vrsti dugovanja, djelatnosti vjerovnika i starosti duga. Njihovo je iskustvo pokazalo da su dužnici telekomunikacijskih kompanija uglavnom mladi od 18 do 25 godina, dok kod banaka dobna razina raste na 30 do 45 godina. Slično kao i kod zaboravljivih platiša rata osiguranja. Na području kataloške prodaje među dužnicima pak izrazito prevladavaju žene u dobi od 25 do 30 godina.
Dužnik često sam u razgovoru ponudi rješenje, a da toga isprva nije ni svjestan Hrvatska podružnica EOS-a u kojoj je sada 52 zaposlenika, počela je s operativnim radom sredinom 2009. i do kraja godine ostvarila je prihod od 994.000 kuna. Zbog ulaganja u prostor i obuku zaposlenih u 2009. zabilježen je minus od 742.000 kuna. Minus bi trebao biti nadoknađen ove godine, za koju je planiran prihod od tri milijuna kuna. EOS Matrix je tvrtkakći velike Otto Grupe što joj daje znatnu financijsku snagu važnu za drugi dio poslovanja koji se odnosi na otkup potraživanja.
Nelikvidnost otežava posao Sam EOS je u 2009. imao prihode od 314 milijuna eura i profit od 50 milijuna eura. Hrvatski EOS Matrix je stoga u ovih godinu dana od domaćih vjerovnika preuzeo potraživanja u nominalnoj vrijednosti od 10 milijuna eura. S poduzećima-vjerovnicima sklapa se ugovor o preuzimanju potraživanja te isplaćuje novac u skladu s analizom koja pokazuje izvjesnost naplate. EOS Matrix zarađuje kad uspije naplatiti više no što je isplatio prvobitnim vjerovnicima. “Na ovom području zbog opće nelikvidnosti stanje je vrlo, vrlo teško”, ocjenjuje direktorica EOS Matrixa. Ipak, ima prostora za savjetovanje dužnika. “Primjerice, skrenemo mu pažnju na to da može dobiti kredit s kamatom manjom od kamata koje su se nakupile na njegovu dugovanju. Mnoge, osobito manje i srednje tvrtke, ne znaju dovoljno o takvim mogućnostima”, kaže Barbara Cerinski. Dužnici se pozivaju i u prostore EOS-a radi dogovora o održivom planu otplate duga. Dobar dio dugovanja uspije se zatvoriti i u inozemstvu, uz pomoć EOS-ovih podružnica u BiH, Sloveniji, Mađarskoj i Srbiji, ili, primjerice, u Njemačkoj. U izradi planova otplate ili pokretanja ovršnih i sudskih postupaka sudjeluju EOS-ovi stručnjaci za financije i računovodstvo, a koristi se i suradnička mreža odvjetnika.
Tvornica željezničkih vozila Gredelj s češkom tvrtkom Legios potpisala je ugovor vrijedan 10 milijuna eura za proizvodnju okvira za postolje teretnih vlakova. Kako najavljuju u Gredelju, do kraja ove godine isporučit će 500 okvira vrijednih dva milijuna eura, a sljedeće godine proizvest će ih još 2000. Gredelju je ovo prva suradnja s Legiosom - proizvođačem teretnih vlakova. Trećina svih parcela u ARKOD-u Više od 100.000 poljoprivrednika i preko 610.000 hektara poljoprivrednog zemljišta upisano je do sada u ARKOD, novi sustav koji evidentira korištenje poljoprivrednog zemljišta. Riječ je o trećini svih posjeda upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, odnosno o 780.000 ARKOD parcela. Nezaposlenost ponovno raste Stopa registrirane nezaposlenosti za kolovoz u Hrvatskoj je iznosila 16,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U kolovozu je na mjesečnoj razini zabilježen blagi rast broja nezaposlenih u evidencijama Hrvatskog za-
voda za zapošljavanje, za 0,2 posto u odnosu na srpanj, a prvi podaci pokazuju da je stopa registrirane nezaposlenosti ostala na razini one iz srpnja. U kolovozu je nakratko prekinut trend smanjenja stope nezaposlenosti koji se bilježio od travnja do srpnja ove godine. Na godišnjoj razini stopa nezaposlenosti viša je za 2,2 posto.
12 INTERVJU
Privredni vjesnik Broj 3645, 27. rujna 2010.
( 186 mil $
( 200 mil €
težak izvoz u Rusiju 2008.
HRVATSKO-RUSKI TRGOVINSKI ODNOSI
Raste zanimanje, a i izvoz u Rusiju U prvih šest mjeseci ove godine izvoz je porastao za 8,4 posto, a uvoz pao za 21,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine
I
ndustrogradnja ima problem u Rusiji i ne može produljiti dozvolu za rad svog predstavništva jer je promijenila ime – iz Industrogradnja d. d. u Industrogradnja Grupa. “Ne bi smjelo biti problema ako je samo riječ o promjeni imena”, odgovorila je Ala Goličkova, stručnjakinja Uprave za akreditaciju stranih tvrtki Trgovinsko-industrijske komore Ruske Federacije. Na prošlotjednom seminaru održanom u Zagrebu Goličkova je pozvala tvrtke s takvim teškoćama da se jave kako bi problem bio riješen u najkraćem roku. Trgovinsko-industrijska komora partner je Hrvatske gospodarske komore gdje je i održan seminar na koji su se odazvali predstavnici stotinjak hrvatskih poduzeća. Moskovska komora, uz besplatne savjete o osnivanju poduzeća i predstavništava, daje i usluge akreditacije stranih tvrtki, pomaže u ishođenju viza za poslovne ljude
i članove njihovih obitelji te pruža niz drugih usluga za olakšavanje poslovanja u Rusiji. U komori je sada registrirano 11 predstavništava hrvatskih tvrtki, a među njima je i HGK-ovo predstavništvo u Moskvi. Zanimanje hrvatskih tvrtki za poslovanje u Rusiji je u porastu, ocijenio je Ivica Budanec, šef tog predstavništva. Upravo se organiziraju gostova-
U prvih šest mjeseci ove godine već je izvezeno robe u vrijednosti od 85 milijuna dolara
nja hrvatskih tvrtki na seriji sajmova koji se u jesen i zimi organiziraju u toj zemlji. Napori donose rezultate A napori da se potakne hrvatski izvoz u Rusiju donose, čini se, prve rezultate. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih je šest mje-
seci zabilježen rast izvoza od 8,4 posto, dok je uvoz manji za 21,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Obujam izvoza mogao bi se približiti razini iz pretkriznih godina. Najbolji rezultat bio je 2008., i iznosio 186 milijuna dolara, a u prvih šest mjeseci ove godine već je izvezeno robe za 85 milijuna dolara. Poznavatelji dodaju da statistika nije obuhvatila rast poslova ostvarenih preko poduzeća iz trećih zemalja, primjerice Srbije ili članica EU-a. Statistiku bi na kraju godine mogli poboljšati izvozni rezultati Sloge iz Koprivnice koja je ljetos započela s izvozom cipela, tvrtka Zlatarne Križek našla je dva kupca, a ponude imaju u Gethaldusu i Rascu iz Kalinovca. Prema riječima Franje Gregurića, predsjednika Poslovnog vijeća za suradnju s Rusijom, konkretni dogovori za izlazak na tržišta u unutrašnjosti Rusije mogu se očekivati na sjednici Poslovnog vijeća 20. listopada. (I.V).
vrijedan turistički projekt na Čiovu
SLOBODAN LJUBIČIĆ, VLASNIK TVRTKI MORE TROGIR I FUMIJ
U Hrvatsko
Gradnja manjeg broja kuća s luksuznim sadržajima je di Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
S
lobodan Ljubičić jedan je od troje ljudi koji su dali ponudu za kupnju nekog hrvatskog brodogradilišta. Riječ je o poduzetniku koji se uglavnom bavi razradom velikih turističkih projekata te trgovinom nekretninama, a široj je javnosti postao poznat kao ponuđač za kupnju Brodotrogira. Prema njegovoj zamisli, na prostoru tog brodogradilišta izgradili bi se razni turistički sadržaji, a za izradu pro-
Ne može se podržavati talibanska logika koja blokira bilo koji projekt jekta angažirao je slavnog arhitekta Normana Fostera. S Ljubičićem smo razgovarali o perspektivi naših brodogradilišta, načinu restrukturiranja, velikim turističkim projektima te stanju na tržištu nekretnina. Njegove tvrtke rade na projektima na Čiovu i u Grebaštici kod Šibenika te na projektu More Trogir. Na koji način posluju vaše tvrtke? - U našem poslu svaki je projektni zadatak zasebna tvrtka, a one su sve u mom vlasništvu ili vlasništvu moje supruge. Kako je uglavnom riječ o projektima koji podrazumijevaju velika ulaganja u turizam, strateški nam
je cilj pronaći stranog partnera koji će ući kao joint venture investitor ili kao otkupljivač projekta. Koja je vaša tvrtka najdalje otišla u takvim projektima? - Na Čiovu je naša tvrtka Fumija otkupila zemljište površine 30 hektara i tamo se gradi hotel i 70 luksuznih mediteranskih vila. Projekt se procjenjuje na 200 milijuna eura, pri čemu je 30 milijuna eura već utrošeno na otkup zemljišta. Znači, nećete graditi apartmane? - Nakon lociranja problema koji prate ulagače u turistički i real estate sektor, došli smo do spoznaje da je izgradnja apartmana u manjim turističkim resortima pogrešno rješenje jer Hrvatska nije destinacija u kojoj sezona traje cijelu godinu. Znači, ono što akumuliramo u dva mjeseca, koliko traje puna sezona, nije u stanju servisirati investiciju. Naša poslovna logika polazi od pretpostavke da u Hrvatskoj manje znači više. Znači, manji broj kuća s luksuznim sadržajima jedino je što se danas može prodati, a gradnja velikog broja apartmana je promašen koncept. Pritom ne mislim da se kuće s bazenima dobro prodaju zato što u njima netko želi živjeti, nego se one jako dobro iznajmljuju. Sezona iznajmljivanja takvih kuća traje šest mjeseci, a apartmana nepuna dva. Isto tako je i cijena najma neusporediva.
Koliko imate problema s donositeljima prostornih planova? - Vile, za početak, namjeravamo iznajmljivati. Kada se kasnije reguliraju zakoni i država omogući parcelaciju turističkih zona, odnosno kondominijsko suvlasništvo, tada ćemo moći rasteretiti i investiciju. Kada bi se omogućila parcelacija unutar turističkih zona, umnogome bi se olakšao ulazak investitora. Međutim, kod nas urbanisti razmišljaju kao pravnici, a pravnici kao urbanisti. Urbanisti trebaju razmišljati u skladu sa zahtjevima svoje struke, a donositelji propisa mogu na razne načine osigurati zaštitu prostora, odnosno spriječiti devastaciju prostora i najobičniju špekulaciju nekretninama. Ovakvo stanje dovelo je do toga da su blokirani najvrjedniji naši resur-
13
www.privredni.hr Broj 3645, 27. rujna 2010.
( 1,5 mil €
do sada uloženo u More Trogir
( oko 2000 ljudi
zaposlilo bi se na novom projektu u Trogiru
a
j manje znači više
na je stvar koja danas prolazi, a gradnja velikog broja apartmana je promašen koncept
si pa nam Crna Gora i Slovenija odvlače investicije. Ja sam svjestan da postoji određeni strah od ulaska prvog vala kapitala, ali se negdje mora podvući crta. Ne može se podržavati talibanska logika, koja blokira bilo koji projekt. Zašto mislite da bi Brodosplit trebao graditi megajahte? - Zato što je veliki broj brodova trgovačke mor-
narice u ovom trenutku vezan i nema posla, a ni jedna gradnja megajahte nije otkazana. To nije moja procjena nego procjena dvojice vodećih svjetskih brodograđevnih stručnjaka - Alfreda Kahla, direktora brodogradilišta Blohm&Voss, i konzultanta Klausa Petera Reisa, bivšeg direktora Blohm&Vossa a sada vanjskog suradnika uglednog Reis Industrie
Prvi red do mora ne gubi na cijeni Koji su investitori okupljeni oko projekta More Trogir? - To su američki C’E Group, irski Harcourt Development, slovenska tvrtka koja se bavi casino industrijom, u marini Camper&Nicholsons, facility za uslugu jahti, Savils iz Londona kao real estate tvrtka, nekoliko zainteresiranih za hotele, za kongresne centre, za stanove... Naš projekt je i napravljen tako da se može diverzificirati u više potprojektnih cjelina. Možda zapanjuje podatak da je u svijetu danas u nekretninama zamrznuto 900 milijardi eura. Sve nekretnine koje su prvi red do mora, do parka, trgova... i dalje su u prometu. Njih nikakva kriza nije pogodila. Dobra nekretnina uvijek ima svoju vrijednost.
Consultinga, njemačke tvrtke iz područja restrukturiranja brodogradnje, koje smo angažirali za snimanje stanja i mogućeg načina restrukturiranja ovog brodogradilišta. Oni tvrde da je Brodosplit idealan za gradnju luksuznih megajahti. Činjenica je da mi u klasičnoj brodogradnji ne možemo konkurirati Kini, Vijetnamu i Koreji. U prve dvije zemlje je cijena radne snage višestruko manja, a Koreja je tehnološki naprednija. A da ne spominjem vještinu ugovaranja broda. U Koreji i Kini su počeli raditi i kruzere. Međutim, jedan Roman Abramovič, zbog percepcije o kvaliteti, neće nikada naručiti gradnju jahte u Kini. Zato trebamo pronaći nišu u kojoj možemo sljedećih 10 godina mirno poslovati.
Kako se Brodosplit organizacijski može prilagoditi izgradnji megajahti? - Brodogradilište se podijeli na dvije cjeline. Manja cjelina bili bi navozi. Njihovim odvajanjem došlo bi do povećanja produktivnosti zato što bi se mnogo lakše nadziralo tko, što i koliko radi. Drugi dio bi se dao privatnim tvrtkama u zakup ili podzakup tako da ih se pretvori u workshopove koji svoje usluge pružaju ne samo brodogradilištu nego i tržištu. Važno je napomenuti da bi se na navozima u prvo vrijeme radila reparacija i renoviranje megajahti, a tek nakon što bi se radnici obučili, krenulo bi se u gradnju. Mi smo tražili način na koji može opstati brodogradnja u Splitu i Trogiru te polazili od pretpostavke da propast brodogradnje na splitskom području ne bi bilo dobro rješenje. Ne znam kako nikome nije jasno da će gradnja ovog tipa brodova kakvi se grade kod nas vrlo brzo otići u Kinu. . Navodno ste nedavno izjavili kako opstanak brodogradnje nije moguć. - Da bi se razumjela ta izjava, mora se razlikovati brodogradnju na navozu i brodogradnju općenito. Mi smo izjavili kako brodogradnja na navozu u trogirskom brodogradilištu nije održiva. Iz tog razloga smo u alternativni projekt More Trogir uložili oko 1,5 milijuna eura.
Premda neki to ne žele čuti, mi se u to kladimo. Zašto je tako? - Zato što dizajn proizvodnih linija, dizalice i tehnologija ne omogućavaju gradnju više od dva broda godišnje, a isplativa je jedino gradnja pet do sedam brodova. Uz to je i potražnja za brodovima koji se tamo rade sma-
Ne znam kako nikome nije jasno da će gradnja ovog tipa brodova kakvi se grade kod nas vrlo brzo otići u Kinu njena. Pored svega toga nijedan vlasnik ne bi dozvolio ugovaranje brodova s unaprijed zacrtanim gubitkom. Kako spasiti splitsko brodogradilište? - Privatizacija splitskog brodogradilišta u ovom momentu nije moguća jer ne postoji nitko tko bi po ovakvim uvjetima uložio novac u Brodosplit i poslovao održivo. Moguće je samo da država napravi restrukturiranje Brodosplita. Problem vidim u tome što menadžment i sindikat žele dobiti novih šest po šest mjeseci za održavanje ovakvog stanja, a ne riješiti stvarno stanje. Zato treba dovesti nekoga sa strane da sve to posloži i postavi stvari na svoje mjesto. Preduvjet je da se restrukturiranje radi na temelju sigurne tržišne niše u idućih 10
godina. U suprotnom će naša brodogradilišta propasti. Ne možete ugovarati brodove kladioničarskom logikom. Na čemu temeljite uspjeh projekta More Trogir? - Temeljimo ga na saznanju da brodogradnja na tom prostoru ne može opstati iz ekonomskih, estetskih i ekoloških razloga. Jedino što je po nama vrijedno na prostoru Brodotrogira je lokacija. Ako dobro brendirate projekt, možete privući investitore. Projekt je izradio najpoznatiji svjetski arhitekt Norman Foster čije ime jamči odgovarajuću cijenu nekretnina. Radi se o izgradnji novog grada s hotelima, marinom, pripadajućim sadržajima, stanovima u koje bi se nastanili mladi ljudi koji bi sa sobom donijeli svoje poslove. Bila bi tu i međunarodno priznata škola. Zaposlilo bi se oko 2000 ljudi. Što bi bilo s radnicima Brodotrogira? - Uzmimo da je proizvodnih radnika u Brodotrogiru manje od polovine i veliki dio njih bi pronašao posao u tom prostoru na razgradnji i održavanju. Sačuvali bismo svakako projektni biro. Olakšavajuća je činjenica da ono što je kvalitetno u trogirskom brodogradilištu upravo nedostaje splitskom. Napravili bismo i kvalitetan program zbrinjavanja. Ako bi netko uzeo otpremninu, njegovo bi dijete imalo prvenstvo pri zapošljavanju.
14 AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3645, 27. rujna 2010.
( 940 km priobalja ( oko 140.000 tvrtki obuhvaća cijela savska regija
PREDSTAVLJANJE HRVATSKE U JAPANU
Vidošević pozvao Japance da investiraju u Hrvatsku
H
rvatska ima veliku komparativnu prednost, a to je njen geostrateški položaj. Nalazi se na razdjelnici Mediterana, Srednje Europe i Orijenta, na sat-dva zračne udaljenosti od svih središnjih europskih gradova. Posjeduje pet ključnih elemenata i prednosti koje mogu koristiti svima koji s njom posluju, a to su: prometna infrastruktura, energetska infrastruktura, voda, čisto tlo i nezagađeno more, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević na konferenciji za medije u Tokiju, održanoj u organizaciji HGK-a i Hrvatske turističke zajednice povodom promocije hrvatskoga gospodarstva u Japanu.
“Mi smo mala zemlja i ne možemo se natjecati s Japanom, no ono što vam možemo ponuditi je naša pozicija”, rekao je Vidošević te pozvao Japance da investiraju u Hrvatsku. Na najvećem japanskom turističkom sajmu JATA World Travel Fair Hrvatska se predstavila izložbom Be CROative kojom Komora promovira kvalitetne hrvatske proizvode, svjetski poznate hrvatske izume i izumitelje te Hrvatsku kao zemlju inovativnih i kreativnih ljudi. Projektom Be CROative HGK u Tokiju predstavlja hrvatsko gospodarstvo na izložbenom prostoru od 100 četvornih metara u obliku dvije kocke, osmišljenom tako da simbolično predstavlja Hrvatsku. (K.S.)
*vijesti Dobitnica Emmyja opet snima u Hrvatskoj Američka novinarka i producentica Ashley Colburn, dobitnica Emmyja za dokumentarni film o Hrvatskoj WOW Croatia, do 2. listopada snimat će novi televizijski serijal pod nazivom Take off with Ashley, a među ostalim će posjetiti Nacionalne parkove Krku i Kornate, Šibenik, Primošten, Rijeku, Opatiju, Istru, Čakovec i Krapinu. Uskoro stanice za punjenje električnih vozila Hrvatska elektroprivreda priprema se za pokretanje izgradnje mreže stanica za punjenje električnih automobila, priopćeno je iz HEP-a u povodu europske turneje elektromobila
Tesla Roadster. Uvođenje elektromobila u komercijalnu uporabu jedan je od prioriteta energetske politike EU-a. HEP se priprema za pokretanje infrastrukturnog projekta izgradnje mreže stanica za punjenje električnih automobila, kao i druge tehničke podrške koja bi omogućavala korištenje takvih vozila u Hrvatskoj. Državno zemljište u najam ili prodaju Vlada će prodati ili iznajmiti 28 milijuna četvornih kilometara građevinskih zemljišta, najavio je predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak. Zemljišta, koja prema tržišnim cijenama vrijede najmanje stotinu milijuna dolara, nalaze se diljem Hrvatske, uključujući i obalu.
djeluje u tom području
EKONOMSKA REGIJA U SLIVU RIJEKE SAVE
Rijeka može i spajati, a ne samo razdvajati
U sklopu projekta “Atlas rijeke Save za nautički turizam” posebno je naglašeno poticanje investicija, poslovno povezivanje tvrtki te razvoj turizma, prometa i zaštite okoliša kroz zajedničko korištenje potencijala te rijeke Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
S
vi veliki gradovi u svijetu koji se nalaze na rijekama koriste komparativne prednosti tih rijeka u gospodarske i turističke svrhe, no Zagreb već 50 godina Savu doživljava samo kao liniju koja odvaja stari od novog dijela grada. Kako bi Sava postala prepoznatljiva kao destinacija, zajedno sa svim mjestima koja se uz nju nalaze, pokrenut je projekt pod nazivom Atlas rijeke Save za nautički turizam, istaknuto je na konferenciji za novinare u Hrvatskoj gospodarskoj komori-Komori Zagreb. Riječ je o projektu u sklopu regionalne inicijative Ekonomska regija u slivu rijeke Save, pokrenutom prije nekoliko godina, a u kojem zajednički sudjeluju gospodarske komore s teritorijalnog područja sliva Save iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije. U sklopu projekta posebno se naglašava poticanje inve-
sticija, poslovno povezivanje tvrtki te razvoj turizma, prometa i zaštite okoliša kroz zajedničko korištenje potencijala Save, ali i njeno ekološko očuvanje. Važno je istaknuti kako cijela savska regija obuhvaća područje od 940 kilometara riječnog toka i priobalja, a na tom području živi oko 6,8 milijuna stanovnika i djeluje oko 140.000 tvrtki.
Atlas Save uskoro na tržištu Publikacijom Atlas Save nastojat će se promovirati nautički turizam na toj rijeci kako bi se privukli novi investitori te potaknuo razvoj turizma (seoskog, lovnog, ribolovnog) kao i ukupnog poduzetništva na tom području. Atlas će se izraditi po uzoru na već postojeći Atlas Dunava, a na tržištu bi trebao biti do kraja ove godine. Cijeli projekt o revitalizaciji Save podržala je Međunarodna komisija za sliv rijeke Save koja je dala i logističku potporu u njegovoj provedbi. Atlas će obuhvaćati karte i detaljan opis mjesta koja se nalaze uz Savu - od Brežica preko Zagreba do Beograda.
Sava nije plovna od Zagreba do Rugvice, dok od Siska do Beograda njome mogu ploviti čak i veliki kruzeri Godišnje Savom plovi oko milijun raznih plovila. 15 dana u čamcu Sastavni dio projekta bila su istraživanja na terenu o nautičkoj i turističkoj infrastrukturi, hotelskougostiteljskim objektima i naseljima u priobalju Save te analiza gospodarskog stanja u tim mje-
stima. Kako bi dobili što vjerodostojnije podatke, neki sudionici projekta iz Srbije u kolovozu ove godine plovili su 15 dana čamcima od Zagreba do Beograda te pritom obišli sva mjesta koja će se nalaziti u promidžbeno-informativnoj publikaciji Atlas Save. Na tom putovanju uvjerili su se kako Sava
nije plovna od Zagreba do Rugvice, dok od Siska do Beograda njome mogu ploviti čak i veliki kruzeri. U dijelu prema Brežicama u Sloveniji Sava bi mogla postati plovna za manje brodice i jahte, a za to, kako je istaknuto, već postoji studija isplativosti. Predsjednik HGKKomore Zagreb Zlatan Frölich naglasio je kako još nije poznato hoće li se obnoviti plovni put od Zagreba do Rugvice. Iako ta rijeka još uvijek više razdvaja nego spaja, treba je učiniti turistički prepoznatljivom, zaključio je Frölich.
15
www.privredni.hr Broj 3645, 27. rujna 2010.
( od 30. 7. do 3. 9. ( 17. 9. upućena vraćani planovi restrukturiranja MINGORP-u
požurnica MINGORP-u
Brodogradnja
Popijaču požurnica Ako se ne riješi problem brodogradilišta do ožujka 2011. neće se moći zatvoriti ni poglavlje o tržišnom natjecanju, upozorila je Olgica Spevec, predsjednica Vijeća AZTN-a moraju vidjeti izvori sredstava, način restrukturiranja kao i realni planovi za opstanak brodogradilišta, ovisi i proces privatizacije brodogradilišta, kao i mo-
Brodogradilište Kraljevica može spasiti samo vrlo brza privatizacija ili stečaj gućnost da brodogradilišta nastave s ugovaranjem daljnjih poslova. Nepotpune programe neće prihvatiti ni Europska komisija, zbog čega AZTN mora inzistirati na doradi, a kada ih Agencija prihvati - prihvatit će ih i EK. “Dakle,
sada je sve na Ministarstvu i investitorima”, naglasila je Olgica Spevec. Uljanik mora vratiti potpore Prema onome što je dodala, najviše bi na doradi trebao poraditi samoborski DIV, koji je zainteresiran za splitsko brodogradilište, jer se iz plana restrukturiranja ne vidi dovoljno jasna održivost budućeg modela poslovanja, kao ni odakle im sredstva za ulaganja. Inače, kako je rekla, tehničko-tehnološki uvjeti u tom brodogradilištu su odlični. Nedostataka imaju i programi austrijskog A-teca za riječko Brodogradilište 3. maj i tvrtke Jadranska ulaganja
Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
A
gencija za zaštitu tržišnog natjecanja poslala je 17. rujna požurnicu Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva za planove restrukturiranja koji su trebali biti dorađeni za Brodosplit, 3. maj i Brodotrogir, kazala je predsjednica Vijeća AZTN-a Olgica Spevec na prošlotjednom susretu s novinarima. Planove su, podsjetimo, napravili potencijalni kupci tih brodogradilišta, ali ih je AZTN u razdoblju od 30. srpnja do 3. rujna vraćao MINGORP-u koji vodi proces privatizacije, a ono je od investitora trebalo zatražiti dopune i izmjene planova. O kvaliteti tih programa iz kojih se jasno
Danka Končara za Brodotrogir. Kad je riječ o Brodogradilištu Kraljevica, za koje nije stigla ni jedna ponuda, može ga spasiti samo vrlo brza privatizacija ili stečaj. Pulski Uljanik jedino je brodogradilište koje nema teškoća u poslovanju i zbog toga ne mora u restrukturiranje, no ima problem potpora koje je primalo od 2006. godine i koje bi trebalo vratiti državi. Ako se ne riješi problem svih brodogradilišta do ožujka sljedeće godine, upozorila je Olgica Spevec, neće se moći zatvoriti ni poglavlje o tržišnom natjecanju, što bi onda svakako moglo utjecati i na datum ulaska Hrvatske u Europsku uniju. (J.F.)
Lječilišni centar Veli Lošinj
Lučke uprave Primorsko-goranske županije
Projekt težak 15 milijuna eura
Spremni za realizaciju 133 milijuna kuna vrijednih projekata
Primorsko-goranska županija oglasila je javni poziv za iskazivanje interesa za investicijski projekt Lječilišni centar Veli Lošinj, čija se vrijednost procjenjuje na oko 15 milijuna eura. Valja naglasiti da je taj poziv prvi put, uz popratni dopis i prijevod na engleskom jeziku, dostavljen i veleposlanstvima Hrvatske u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Švedskoj, Velikoj Britaniji, Rusiji, Sloveniji, te Uredu hrvatskih regija u Bruxellesu. Pročelnik županijskog Upravnog odjela za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb Ivo Afrić podsjetio je kako je riječ o kompleksu u vlasništvu Županije na 12.500 če-
Osam primorsko-goranskih lučkih uprava osnovanih 1999. godine u proteklih 10 godina ostvarilo je ukupni prihod od gotovo 220 milijuna kuna. Od toga podjednako iznose državne i lokalne potpore i vlastiti prihodi uprava Bakar-Kraljevica, Cres, Crikvenica, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatija-Lovran-Mošćenička Draga i Rab. Govoreći o prošlogodišnjim rezultatima lučkih uprava na redovitom tjednom susretu župana i njegovih suradnika s novinarima, pročelnik Upravnog odjela za pomorstvo, promet i veze Nikola Mendrila kazao je kako su potpore po-
tvornih metara, što zahvaća i dio Park-šume Čikat. Postojeći smještajni kapaciteti obuhvaćaju 180 kreveta, a nakon revitalizacije i modernizacije novo bi lječilište trebalo imati 300 kreveta. Rok za predaju ponuda je 60 dana, nakon čega bi se trebao sklopiti ugovor za javno privatno partnerstvo, a završetak investicije planiran je u okviru tri godine od sklapanje ugovora. Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina istaknuo je da je Županija odlučila kontaktirati i veleposlanstva zato što su veleposlanici koji posjećuju Rijeku oduvijek iskazivali interes za jačanje gospodarske suradnje, te je ovo izvrsna prilika da se teori-
ja i praktično provede. U novoj investiciji Županija ne bi sudjelovala s financijskim sredstvima, već bi kao vlasnik zemljište dala u koncesiju na 30 do 35 godina, dok bi novi partner trebao biti i operativac, što znači da bi morao voditi lječilište. “Županiju želimo pozicionirati kao centar hrvatskog lječilišnog turizma usmjeren na preventivnu zdravstvenu zaštitu, specijalističkokonzilijarnu i medicinsku rehabilitaciju”, poručio je Komadina. (B.M.)
jačane kada su izrađeni određeni projekti. Nekoliko, iznimno vrijednih dokumentacijski je potpuno spremno za kandidiranje prema europskim fondovima. To su projekt Klenovice vrijedan 15 milijuna kuna, ribarska luka Cres (25 milijuna kuna), druga faza izgradnje luke Mišnjak (15 milijuna kuna), Mrtvaška (25 milijuna kuna), Unije (10 milijuna kuna), Ilovik (šest milijuna kuna), Njivice (sedam milijuna kuna), Valbiska (30 milijuna kuna), dok se za luku Susak upravo radi na projektnoj dokumentaciji. Kako su prihodi osam primorsko-goranskih lučkih uprava u prošloj godini iznosili 38 milijuna kuna,
od čega vlastiti prihodi čine 15,8 milijuna kuna, a potpore 21 milijun kuna, župan Zlatko Komadina kazao je kako se tim sredstvima može realizirati tek jedan od projekata, a među prioritetima je svakako Valbiska jer je značajna za sve otoke, a važne su i ribarske luke. “Realizacija svih ostalih projekata ovisi o trojnom ugovoru s resornim ministarstvom i jedinicama lokalne samouprave, s obzirom da Ministarstvo mora u financiranju sudjeluje s više od 50 posto. Pritom ne treba zanemariti ni činjenicu da je Upravi za otoke ove godine budžet prepolovljen”, poručio je primorsko-goranski župan. (B.M.)
16 PV ANALIZA
Privredni vjesnik Broj 3645, 27. rujna 2010.
( 1060 lovišta
rasprostranjenih na 5500 četvornih kilometara
( od toga 315 državnih i 745 županijskih
KAKVA JE BUDUĆNOST LOVNOG TURIZMA?
Strani lovci žele trofeje i n
U Hrvatskoj je registrirano 55.707 lovaca, a samo je lani izdano gotovo 7000 dozvola za strane lovce. Usluge lova u Hrvat u lov na trofejnog muflona, jelena ili medvjeda lovni se aranžman kreće od nekoliko tisuća do čak nekoliko desetaka tisuća Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
K
ada govorimo o turizmu, prvo pomislimo na kupanje i sunčanje na moru, a potom na sve ostalo, primjerice obilazak kulturno-povijesnih spomenika, uživanje u adrenalinskim sportovima ili gastronomskoj ponudi na nekom seoskom gospodarstvu. No, još rjeđe pomislimo na lovni turizam koji je jedan od važnih oblika te gospodarske grane. Upravo je u lovstvu i lovnom turizmu veliki potencijal i mogućnost produljenja sezone. Razvija li se taj oblik turizma ili je još uvijek sve na razini lovačkih priča, pokušali smo saznati od nadležnih državnih institu-
cija i nekih turističkih agencija koje se bave lovnim turizmom. Naime, u Hrvatskoj ima dosta registriranih agencija za djelatnost lovnog turizma, ali se samo nekoliko njih uistinu ozbiljno bavi tim poslom. U našoj zemlji postoji stoljetna tradicija lovnog turizma, a raznovrsna staništa i velike proizvodne mogućnosti lovišta pretpostavke su za razvoj tog oblika turizma koji je konkurentan na lovnom tržištu te može imati značajan udio u bruto domaćem proizvodu. Trenutačno u našoj zemlji postoji 1060 lovišta (315 državnih i 745 županijskih) rasprostranjenih na 5500 četvornih kilometara površine. Od ukupnog broja lovišta u zakupu je 81 lovište. Ukupna dobit svih lovišta kreće se između 27 i 28 milijuna kuna. Za poslove lovstva nadležna
U Hrvatskoj ima dosta registriranih agencija za djelatnost lovnog turizma, ali se samo nekoliko njih uistinu bavi tim poslom je Uprava za lovstvo Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, a pravo lova na tim lovištima stječe se putem javnog natječaja. Hrvatsko je zakonodavstvo predvidjelo i postojanje privatnih lovišta, pa se u budućnosti očekuje i nastajanje takvih lovišta. Postoje i privremeno neraspoređena lovišta ili pak ona koja su u procesu produljenja zaku-
pa ili promjene zakupnika, a takvih je lovišta samo oko pet. “Za svako lovište izrađuje se desetogodišnji plan gospodarenja kojim se planira i provodi gospodarenje za svaku vrstu divljači, ali i zaštita ostalih životinjskih vrsta koje obitavaju u lovištu s posebnim naglaskom na strogo zaštićene te migratorne vrste. Gospodarenje lovištima i divljači prepoznato je u našoj zemlji kao uvjet za održivi razvoj ruralnih područja, ali i obveza za očuvanje prirodnih staništa i životinjskih vrsta”, rekao je Robert Laginja, ravnatelj Uprave za lovstvo. Izmjenama Zakona o lovstvu usklađena je hrvatska pravna regulativa s europskim zakonodavstvom. Tako je, primjerice, gospodarenje pojedinim strogo zaštićenim vrstama što se provodi u Hrvatskoj, kao što je smeđi medvjed, postalo model gospodarenja i u nekim zemljama članicama EU-a. Mogućnosti i iskorištenost U Hrvatskoj je registrirano ukupno 55.707 lovaca, od kojih su 52.769 članovi Hrvatskog lovačkog saveza (HSZ), a 2938 je vanjskih tj. onih koji nisu članovi HSZ-a. U 2007. bilo je izdano 5164 dozvole za strane lovce, u 2008. godini 6393, te u 2009. gotovo 7000 dozvola. Usluge lova u Hrvatskoj pružaju turističke agencije, privatne osobe-lovozakupci i lovne udruge. Nova turistička agencija Adria Hunt iz Punta na otoku Krku specijalizirana je za lovni turizam, a svojim klijentima nudi lovne aranžmane u Hr-
Broj lovišta u Hrvatskoj LOVIŠTA
Broj
Površina (ha)
Naknada za pravo lova (kn)
Državna
315
1.885.270
17.704.177,95
Zajednička
745
3.526.051
10.191.471,14
Ukupno
1060
5.411.321
27.895.649,09
Na temelju podataka prikupljenih iz Središnje lovne evidencije u Hrvatskoj je ustanovljeno 1060 lovišta. Izvor: Središnja lovna evidencija
vatskoj. Osim toga, domaće lovce-turiste odvodi u lovišta u Sloveniji, Mađarskoj, Rusiji, Mongoliji, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, Namibiji, Južnoafričkoj Republici i Tanzaniji. Agencija klijentima nudi potpunu uslugu, počevši od organizacije lova, ishodovanja vize i lovnih isprava, osiguranja, prijevoza do špedicije trofeja od lovišta do lovačke sobe, rekao je njen vlasnik Gregor Žic koji je dugo radio u turističkoj agenciji Marina Punat. “Lovnim turizmom aktivno se bavim od 2002., a do sada smo u Hrvatskoj ugostili lovce iz Njemačke, Austrije, Danske, Belgije, Italije, Islanda, Amerike i Japana. Protekle je godine zabilježen pad
dolazaka lovnih turista od 30 posto u odnosu na 2008., a prema svim pokazateljima i stanju bukinga, takva će biti i ova lovna godina”, istaknuo je Žic. Razlog tako slabom interesu je u tome što se emitivne europske zemlje čiji su stanovnici zainteresirani za lovni turizam tek oporavljaju od gospodarske krize. Hrvatska ima komparativnu prednost pred susjednim i konkurentskim zemljama, primjerice Mađarskom i Poljskom, poznatim lovnim destinacijima, jer osim klasičnog lovnog turizma može ponuditi kombinaciju lovnog i klasičnog turizma na moru. Osim toga, prema Žicovim riječima, Hrvatska je ob-
novila matični fond divljači nakon rata i ponovno se može ozbiljnije baviti lovnim turizmom. U usporedbi s klasičnim turistom koji odlazi na odmor na Jadran, lovni turist će i na najjednostavnijem lovnom putovanju od tri-četiri dana potrošiti osjetno više, a za one koji dolaze u lov na trofejnog muflona, jelena ili medvjeda lovni se aranžman kreće od nekoliko tisuća do čak nekoliko desetaka tisuća eura. Hrvatski su lovci pak posebice zainteresirani za lov u afričkim lovištima gdje godišnje odlazi nekoliko skupina po dvadesetak lovaca. No, lovni turizam u Hrvatskoj još se suočava s ozbiljnim problemima,
17
www.privredni.hr Broj 3645, 27. rujna 2010.
( 81 lovište trenutačno u zakupu
Graciano Prekalj, direktor Agencije za ruralni razvoj Istre
( 27-28 mil kn Lovci su odlični ukupna dobit svih lovišta
ne pitaju za cijenu
tskoj pružaju turističke agencije, lovozakupci i lovne udruge, a za one koji dolaze a eura regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva ostvarilo je sve zakonske pretpostavke da se lovno gospodarstvo i lovni turizam revitaliziraju, rekao je Laginja dodajući kako bi stoga šira društvena zajednica trebala spoznati značaj
Prema podacima Ministarstva turizma, udio stranih lovaca u ukupnom broju turista iznosi 0,5 posto
a Žic smatra da kada u našoj zemlji bude više privatnih lovišta (lovozakupnika) koja će s lovištem i divljači gospodariti na isključivo komercijalnoj osnovi, bit će lakše i kvalitetnije organizirati lovne aranžmane. Zakonska ograničenja Prema podacima Ministarstva turizma, udio stranih lovaca u ukupnom broju turista iznosi 0,5 posto. Na području Hrvatske postoje 23 lovačka doma, kapaciteta 387 kreveta, a udjel u ukupnim kapacitetima iznosi 0,04 posto. U 2009. godini u lovačkim domovima bilo je zabilježeno 2734 dolazaka turista ili 40 posto više nego 2008. Udio u ukupnim dolascima iznosio je 0,03 posto. Pritom je ostvareno 7502 noćenja, što je dva puta više nego 2008. godine. Udio u ukupnim noćenjima iznosio je 0,01 posto. Važno je naglasiti kako Ministarstvo tu-
rizma kroz program Zelena brazda sufinancira i projekte lovnih udruga uglavnom za smještajne kapacitete. No, lov kao turistički proizvod nije zastupljen na domaćem ni stranom turističkom tržištu prema mogućnostima koje pružaju naša lovišta. Ministarstvo
i mogući udio lovnog turizma u ukupnom turizmu. “Imamo sve preduvjete da se izborimo za svoj dio na svjetskom tržištu lova, ali moramo voditi računa da je prije svega cilj lovnog gospodarenja očuvanje i zaštita prirodnih staništa i divljači kao i divlje flore i faune. Zakonom o lovstvu stvoreni su preduvjeti za transparentnu tržišnu utakmicu, prije svega zbog uvođenja lovačke iskaznice i dopuštenja za lov”, rekao je La-
ginja. No, nije svaki lov komercijalan, a lovci-turisti žele odstreljivati uglavnom trofejnu divljač, no taj odstrjel iznosi samo 20 posto ukupno raspoloživog fonda za odstrjel. Govoreći o problemima s kojima je suočeno lovstvo, Laginja je kazao kako razvoj lovstva i lovnog turizma sputavaju neka ograničenja propisana Zakonom o zaštiti prirode i propisima koji iz njega proistječu. Primjetni su i problemi s vlasnicima zemljišta koji divljač i ostvarivanje prava lova ne poimaju na odgovarajući način, pa smatraju da je pravo vlasništva neograničeno te da na njihovom zemljištu ne bi trebala biti divljač koja je od interesa za našu zemlju. Ako se divljač uzgaja u skladu sa Zakonom o lovstvu i ako svaki poljoprivrednik poduzima mjere za zaštitu svojih kultura, štete su minimalne i tada ne dolazi do “sukoba” lovoovlaštenika i poljoprivrednika, smatra Laginja.
Lovci najviše vole loviti jelene, divlje svinje i smeđe medvjede Hrvatske šume gospodare sa 28 državnih lovišta otvorenog, ograđenog i uzgajališnog tipa na ukupno 300.000 hektara površine. Ta se lovišta nalaze na području Vinkovaca, Osijeka, Našica, Požege, Nove Gradiške, Bjelovara, Koprivnice, Zagreba, Siska, Karlovca, Delnica, Senja, Gospića, Buzeta i Splita, a u njih dolaze lovci iz zemlje i inozemstva. Mogu se loviti gotovo sve vrste divljači, a posebice se ističe lov u rici dočekom na običnog jelena, skupni lov na divlje svinje te lov na smeđeg medvjeda, rekla je Ivana Milić, stručna suradnica za odnose s javnošću Hrvatskih šuma. Hrvatske šume raspolažu sa 26 lovačkih domova od kojih su dva planinarski domovi. U svim se tim domovima nudi smještaj te specifična gastro ponuda lovačkih i ribljih specijaliteta. Protekle je godine u lovištima Hrvatskih šuma prodano oko 500 godišnjih lovačkih iskaznica stranim gostima koji su dolazili u lov u različitim godišnjim dobima. Organizacija turističkih paket-lovnih aranžmana obavlja turistička agencija HŠTours u vlasništvu Hrvatskih šuma.
potrošači Lovni turizam u Istri, a posebice u Hrvatskoj, još nije dovoljno poznat, a nerijetko se ljudi pitaju što je to ustvari. To bi prije svega trebala biti mogućnost odstrjela određene vrste divljači po unaprijed poznatim uvjetima. Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI) iz Pazina s Lovačkim savezom Istarske županije pokušat će odrediti strateške pravce razvoja lovstva u toj županiji u sklopu Strategije ruralnog razvoja Istre koju je Skupština Istarske županije lani prihvatila, o čemu smo razgovarali s direktorom AZRRI-ja Gracianom Prekaljem. Koliko lovišta postoji u Istri, koja se divljač lovi i iz kojih zemalja dolaze lovci? - Na području Istarske županije postoji 38 zajedničkih i šest državnih lovišta te dva uzgajališta divljači kojima upravljaju lovačke udruge okupljene u Lovački savez Istarske županije. U lovištima se gospodari s više različitih vrsta divljači gdje od krupne divljači prevladava obična srna, zatim divlja svinja, a sve se više pojavljuje i obični jelen, dok kod sitne divljači prevladavaju zec, fazan, prepelica i šljuka. Više od 95 posto lovaca-turista dolazi nam iz Italije. U Hrvatskoj je u 2009. izdano 6667 godišnjih lovačkih iskaznica za strance od čega je za područje Istre izdano njih 1053. Na temelju dosadašnjih iskustava možemo procijeniti da svaki lovac-turist godišnje u Istri prosječno potroši 2500 eura što znači da naš poluotok time uprihođuje više od 2,5 milijuna eura. Na koji način pokušavate povezati ponudu lovnog turizma s ostalom ruralnom ponudom Istre? - Pokušavamo objediniti više različitih turističkih ponuda u ruralnom prostoru Istre zajedno s ponudom lovnog turizma. Po-
znato je da su lovci-turisti dobri potrošači a uglavnom traže i smještaj u agrarnom turizmu. Stoga im želimo ponuditi smještaj i prehranu u gospodarstvima koja se bave agroturizmom kojih ima sve više u Istri, a s kojima je AZRRI uspostavio suradnju u promociji i edukaciji. Koje aktivnosti planirate u vezi s unaprjeđenjem lovnog turizma? - Želimo uspostaviti kvalitetnu suradnju s Lovačkim savezom Istarske županije i lovačkim udrugama na terenu jer su oni nositelji lovnog turizma. S obzirom na to da je uglavnom riječ o volonterima, potreban je profesionalan pristup u objedinjavanju ponude lova jer je upravo lov središnja aktivnost bez koje ne bi bilo ni lovnog turizma. Za kvalitetnu ponudu lova potrebno je provesti cijeli niz aktivnosti, od uzgoja divljači do kvalitetnog gospodarenja pojedinim vrstama divljači. Sve popratne aktivnosti, od smještaja do ponude jela i pića, od velikog su značaja za unaprjeđenje lovnog turizma. Nadamo se da će upravo povezivanjem tih aktivnosti lovni turizam prepoznati i turističke zajednice koje za sada uopće ne sudjeluju u tom obliku turizma te da će nam pomoći u njegovoj promociji.
18 EUROGLAS
( i do 30 puta
Privredni vjesnik Broj 3645, 27. rujna 2010.
raste cijena od polja do trgovačke police
( samo 5%
udjel poljoprivrednih sastojaka u cijeni štruce kruha
IZMJENE U ZAJEDNIČKOJ POLJOPRIVREDNOJ POLITICI EU-a
Bitka za subvencije Na poljoprivredu odlazi gotovo pola zajedničkog proračuna EU-a, točnije 53 milijarde eura godišnje. Izmjene u poljoprivrednoj politici Unije dotiču se 13,4 milijuna poljoprivrednika u 27 zemalja Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be
S
nažan je razlog za izmjene u poljoprivredi: prema studiji Europske komisije udjel poljoprivrednih sastojaka u cijeni štruce kruha iznosi samo pet posto! Ostatak otpada na rad, proizvodnju, energiju, ambalažu, promet i poreze. Copa-Cogeca, lobby poljoprivrednih proizvođača (u kojem Hrvatska tek treba postati promatrač!) tvrdi kako cijena proizvoda na putu od imanja gdje je nastao, bilo da je riječ o mlijeku ili salati, do polica dućana poraste i do 30 puta te da poljoprivredni proizvođač prosječno zaradi osam posto konačne cijene proizvoda. Poljoprivredna politika jedina je zaista zajednička politika 27 članica EU-a. Sada je na dnevnom redu jer je u tijeku pokušaj izmjena radi poboljšavanja sustava, a to je i priprema za novi srednjoročni proračun zajednice, od 2013. godine na dalje. Budući da je riječ o osjetljivom području u koje su ugrađeni glasovi izborne baze, ali i o konzumentu gotovo polovine zajedničkog proračuna EU-a (53 milijardi eura ili 40 posto proračuna EU-a i 13,4 milijuna poljoprivrednika u 27 zemalja) te kolaču od kojega članice vuku komade različite veličine, otpočela je bitka koncepcija. Velike poljoprivredne zemlje – ponajprije Njemačka i Francuska – zalažu se za preživljavanje postojećeg modela uz izvjesne, mahom kozmetičke izmjene
kojima bi se unijelo više pravičnosti u sektor. Francuska i Njemačka ne žele model plaćanja po hektaru jednak za sve članice umjesto sadašnje prakse s ekstremima gdje grčki poljoprivrednik računa na 500 eura subvencija po
Cijene hrane porasle su 3,3 posto, a prihodi poljoprivrednika samo 2,1 posto uz poskupljenje troškova proizvodnje od 3,6 posto hektaru, a onaj na Baltiku na samo stotinjak. Suprotan je stav Poljske i zemalja Srednje Europe, oni hoće poravnavanje. Evolucija umjesto revolucije Bruno Le Marire, francuski ministar poljoprivrede, uvjerava da iza prijedloga dvaju partnera s
obala Rajne stoji 20 država članica. On ne očekuje revoluciju već evoluciju jer “dobra politika podrazumijeva kapacitete osvježavanja postojećih instrumenata prilagođavajući ih globalnim realnostima”. Ministar problem reforme poljoprivrede od 2013. gleda iz perspektive polupune čaše, optimistički ustvrdivši kako “prvi put konačno imamo konsenzus svih, dakle i Britanaca, da je poljoprivreda strateški sektor”. Glavni razlog mogućih svađa i predmet dugačkih pregovora s pripadajućim garnirungom ucjena i uvjetovanja jest mišljenje Poljske i nekih novih članica o jednom, jedinstvenom iznosu za direktne isplate po hektaru, ma gdje god se one realizirale. Time Poljska, podržana većinom novih članica, nastavlja bitku vođenu u pregovaračkom procesu; tada je poglavlje poljoprivrede bilo najtvrđi orah čitavog procesa. Poljski se ministar Marek Sawicki obrušio na Ni-
jemce i Francuze i njihov “konzervativni prijedlog” kojim “štite vlastite interese”. Treći dio zajednice, nezainteresiran za poljoprivredu jer ne spada među veće korisnike potpora, želio bi sniziti doprinose kako bi se proračunski novac investirao na drugim stranama - taj blok predvodi Velika Britanija. Ovdje izniče i standardno škakljivo pitanje povrata novca proračunu Ujedinjenog kraljevstva (znanom kao rebate); povrat bi trebao nestati što je, opet, vezano uz reformu sektora. Treća struja – kojoj je poljoprivreda ma-
nje značajna nego dobrom dijelu članica EU-a – zalaže se za postupno snižavanje iznosa direktnih potpora osim ako nisu vezane uz konkretne ciljeve. Potpore ostaju, ali kakve Britanski prijedlog po tradiciji više miriše na populizam nego na kvalitetan unos u poboljšanje zajedničke politike, skrojene kako “Europa nikada više ne bi bila gladna”. On je prije njeno razvodnjavanje i demontaža. Belgijsko je predsjedništvo na nefomalnom sastanku ministara poljoprivrede predložilo ja-
Hrvatskoj odgovara “poljski koncept” Mijene u zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a trebale bi biti spremne za aplikaciju od 2013. godine - ili novog srednjoročnog proračuna. One će utjecati i na poljoprivredu u Hrvatskoj - koja nema pravo glasa u njihovom osmišljavanju. Prema riječima ministra poljoprivrede Petra Čobankovića, Hrvatskoj odgovara “poljski koncept”. “S odobravanjem gledamo nastojanja da dođe do ujednačavanja poljoprivrednih poticaja jer bi to i Hrvatsku po njenu ulasku stavilo u znatno povoljniju situaciju”, izjavio je u Bruxellesu gdje je sudjelovao na neformalnom skupu ministara poljoprivrede.
čanje postojećeg sustava – ili poboljšanje, kako to kaže ministrica poljoprivrede u belgijskoj tehničkoj vladi Sabine Laruelle. Dva stupa bi ostala: prvi stup, direktne potpore proizvođačima i mjere za poboljšavanje uvjeta na tržištu ne zahtijevaju ništa osim korekcija koje bi pridonosile višim prihodima poljoprivrednika istodobno jamčeći bolje korištenje zemlje, uvažavanje ekologije i promjene u tkivu društva. Drukčije je s drugim stupom - za ruralni razvoj Belgijanci u svom prijedlogu nude fleksibilniji pristup. Europski je parlament počeo svoje bavljenje poljoprivredom rezolucijom kojom zahtijeva pošteno, primjereno plaćanje poljoprivrednika čime bi se osiguralo bolje funkcioniranje prehrambenog lanca “od farme do tanjura”. Brojke idu u prilog izmjena – cijene hrane porasle su 3,3 posto, a prihodi poljoprivrednika samo 2,1 posto uz poskupljenje troškova proizvodnje od 3,6 posto. Uobičajeno je, ističu zastupnici, da cijene hrane rastu unatoč oštrom sniženju vrijednosti osnovnih sirovina. Nepoštene komercijalne prakse erodirale su sposobnost poljoprivrednika za nova ulaganja. Prosječni prihodi poljoprivrednih imanja opali su u 2009. godini za 12 posto. Parlament traži transparentnost cijena, sprječavanje nepoštenih praksi i kontrolu spekulacija. EU je kao cjelina od pola milijarde ljudi (ili potrošača) najveći svjetski izvoznik i istodobno uvoznik hrane.
19
www.privredni.hr Broj 3645, 27. rujna 2010.
( 1,9 bilijuna € godišnje
( to je 19%
nedostaje fondovima da bi namirili mirovine u Europi
ovogodišnjeg BDP-a 27 članica EU-a
PROBLEM ZVAN MIROVINA
*vijesti
Trebaju milijarde kojih nema Lada Stipić Niseteo niseteo.lada@skynet.be
O
vo su brojke koje ne žele čuti ni priznati stotine tisuća Francuza, sudionika prosvjeda protiv mirovinske reforme: prema istraživanju šeste po veličini svjetske grupe za osiguranje Aviva (56 milijuna klijenata), u Europi je godišnja razlika između stanja mirovinskih fondova i zahtjeva stanovništva 1,9 bilijuna eura. Ili, za lakšu orijentaciju u vrtoglavim brojkama s previše nula, 19 posto ovogodišnjeg bruto domaćeg proizvoda 27 članica Europske unije. Zapadna Europa izloženija je problemu zbog viših izdvajanja i naravno izdašnijih mirovina, kao i brojnijeg stanovništva.
Veličina jaza između zahtjeva i mogućnosti postojećeg mirovinskog sustava razlikuje se od zemlje do zemlje Zemlje Srednje i Istočne Europe su, za razliku od zapadnog dijela kontinenta, tijekom zadnja dva desetljeća uglavnom hrabro zagrizle u kiselu jabuku mirovinskih reformi: primanja stanovništva osjetno su niža, kao i očekivanja od mirovine. Prema analizi na najvećem su udaru stariji radnici, oni kojima je preostalo 10 godina do mirovine bez obzira na to radilo se o umirovljenju u šezdesetoj, kao u Francuskoj, ili
pet godina kasnije, poput prakse u Danskoj. Oni se suočavaju ili s nižim mirovinama ili moraju znatno povećati izdvajanja (u nekim zemljama trostruko do četverostruko više od kolega u mlađim radnim godinama). Uštede, uštede Gdje su moguće uštede? Prvo u duljem radnom vijeku. Radi li se desetljeće dulje, manjak od 1,9 bilijuna eura stanjuje se za 841 milijardu, što će “pomoći, no ne u mjeri da u potpunosti riješi problem”, zaključuje Avivina analiza. Oslone li se budući umirovljenici na imovinu izvan mirovina – dionice, nekretnine, ušteđevine – to može pokriti petinu razlike između stvarnog stanja fondova i potreba, odnosno mirovina na postojećoj razini. Rad umirovljenika također je uračunat, a praksa je u nekim zemljama pokazala da se broj umirovljenika koji nastavljaju raditi i nakon formalnog odlaska u mirovinu - udvostručio (taj je trend posebice vidljiv u Velikoj Britaniji). Kad bi se mirovine u zapadnom dijelu Europe ponašale kao one u Srednjoj ili Istočnoj i ne prelazile polovinu iznosa prihoda u radnom odnosu - što je blasfemija za većinu zapadnoeuropskih radnika i umirovljenika - to bi također smanjilo minuse u fondovima, no ostavilo bi nepokriveno još 669 milijardi eura. Budući da je za najstarije radnike prekasno u kratkom vremenu od desetljeća nadograđivati mirovinu, šansa ostaje 40-godišnjacima. Oni u
MOL opet na europskom vrhu Prema izvješću koje je rezultat suradnje nezavisne kompanije za istraživanje naftnog sektora John S. Herold i globalne konzultantske tvrtke za naftu i plin Harrison Lovegrove & Company, MOL je po kriteriju učinkovitosti (na osnovi ekvivalentne vrijednosti barela) zauzeo prvo mjesto u Europi te 17. u svijetu, što je znatno poboljšanje u odnosu na lanjsko 38. mjesto. MOL je 2003. zasjeo na prvo mjesto ove ljestvice, a od tada je već peti put na vrhu. U studiji su analizirane 224 korporacije iz industrije nafte i plina.
Aviva predlaže vladama da kombiniraju mjere, pogotovo kod onih s prosječnim primanjima, te poručuje kako ljudi trebaju postati svjesni da moraju štedjeti više nego prije
Francuska privreda raste Francuski ured za statistiku (INSEE) izvijestio je kako je francusko gospodarstvo u drugom tromjesečju zabilježilo rast aktivnosti za 0,7 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, revidiravši blago naviše prethodnu prognozu. U ranijoj prognozi INSEE je procijenio gospodarski rast u razdoblju od travnja do lipnja na 0,6 posto. U prvom troŠpanjolskoj trebaju u mirovinske fondove izdvajati dodatnih 2900 eura godišnje kako bi zatvorili rupu, ili 1200 eura za radnike u dvadesetim godinama života. Paneuropske mirovinske sheme Od zemlje do zemlje razlikuje se veličina jaza između zahtjeva postojećeg mirovinskog sustava i mogućnosti. Tako one u Njemačkoj iznose 25 posto BDP-a ili 468 milijardi eura, u Rumunjskoj 23 posto ili 40,2 milijarde eura. S druge strane najvišeg ekstrema tih dviju zemalja nalazi se nizak postotak Italije sa samo osam posto BDP-a ili 97 milijardi eura te Mađarske sa sedam posto BDPa ili 9,5 milijardi eura. Usporedbe radi, Turska
i Poljska su na 14 posto BDP-a ili na devedesetak milijardi eura. Aviva predlaže uvođenje paneuropskih mirovinskih shema s jedinstvenim obrascima – osim što bi ciljana mirovina varirala od zemlje do zemlje. Budući da je objavljivanje ovakvih analiza dio obrade tržišta i senzibiliziranja za druge produkte mimo zajamčenih mirovina, Aviva se kao zainteresirana strana zalaže za nadogradnju kombiniranih strategija za umirovljenje u kojima bi državna mirovina bila samo dio paketa. “Ne možemo zanemariti činjenicu da dulji životni vijek donosi nove izazove vladama, pojedincima i industriji, svi moraju priznati da život nije samo dulji nego i bogatiji u svakom pogledu; vrijeme je
za novi pristup, za partnerstvo Europske komisije, nacionalnih vlada i industrije osiguranja kako bi razvile snažniju kulturu štednje”, apelira tvrtka. Aviva je ponudila zaključke za vlade: razlika u mirovinama samo će se povećavati sve dok se nešto ne poduzme, vlade moraju kombinirati mjere pogotovo kod onih s prosječnim primanjima, a naglašena je potreba podizanja svijesti ljudi da moraju štedjeti više nego prije. Pojedincima se preporuča veća odgovornost za vlastito umirovljenje, spoznaja da će najveći utjecaj na njihov standard imati iznosi koje uštede za radnoga vijeka te da različite vrste imovine, primjerice nekretnine, mogu biti dijelom strategije pokrivanja potreba.
mjesečju, pak, aktivnosti u francuskom gospodarstvu uvećane su za 0,2 posto, izvijestio je INSEE. Hrvatska za jednakost Ministar Petar Čobanković prošli je tjedan sudjelovao na sastanku ministara poljoprivrede EU-a i kandidatskih država u belgijskom gradu La Hulpe. Tamo je istaknuo kako se Hrvatska zalaže za ujednačavanje poljoprivrednih poticaja između starih i novih članica. Hrvatska bi do kraja godine, dodao je, trebala zatvoriti poglavlje 11. Poljoprivreda i ruralni razvitak.
20 MERIDIJANI
Privredni vjesnik Broj 3645, 27. rujna 2010.
( 35 hrvatskih tvrtki ( više od 3,6 mlrd € lani imalo rast prihoda od prodaje
Kina kreditira Ganu Gana je s kineskim investitorima sklopila ugovor o zajmu od gotovo 13 milijardi dolara za ulaganje u sektore energetike, poljoprivrede i transporta. Taj dogovor jedan je od najvećih financijskih angažmana Kine u Africi, no kod analitičara izazvao je sumnjičavost. Upozoravaju da bi tako veliki kredit mogao predstavljati rizik od kršenja obveza Gane prema Međunarodnom monetarnom fondu. WTO očekuje rekordan rast trgovine Svjetska trgovinska organizacija podigla je prognoze za trgovinske aktivnosti i sada očekuje rast trgovine u 2010. u visini od 13,5 posto.
To bi bio rekordan godišnji rast, znatno viši od prvotno prognoziranih 10 posto. Petrobras: 70 milijardi dolara na IPO-u Brazilska državna naftna kompanija Petrobras prikupila je 70 milijardi dolara u najvećoj početnoj javnoj ponudi dionica u povijesti. IPO će rezultirati još većim udjelom države u kompaniji (sada taj udio iznosi 40 posto). Petrobras je prodao 2,17 milijardi dionica s pravom glasa, te 1,65 milijardi bez, a cijena dionice je 29,65 dolara. Gates i dalje najbogatiji Osnivač Microsofta Bill Gates i dalje je, 17. godinu zaredom, najbogatiji Amerikanac, objavio je Forbes. Gatesovo bogatstvo procjenjuje se na 54 milijarde dolara, četiri milijarde više nego prošle godine. Na drugom je mjestu investitor Warren Buffet, “težak” 45 milijardi, a na trećem osnivač Oraclea Larry Ellison sa 27 milijardi dolara.
DELOITTEOVO ISTRAŽIVANJE O TVRTKAMA U ADRIA REGIJI
Agrokor prvi po prihodima na prostorima bivše države Lista po ostvarenoj neto dobiti pokazala je drukčiji odnos snaga: vodeći su HT Grupa i Telekom Srbija. Među prvih 10 još su tri hrvatske tvrtke: VIPnet, ENI Croatia i Adris Grupa Jasminka Filipas filipas@privredni.hr
P
rema istraživanju Adria Top 100 koje Deloitte provodi drugu godinu za redom, lani je u zemljama bivše države najviše hrvatskih tvrtki imalo rast prihoda od prodaje, njih čak 35. Slijedi Slovenija sa 31 tvrtkom, Srbija sa 23 tvrtke, BiH sa šest, Makedonija s četiri te Crna Gora sa samo jednom tvrtkom. Kako su na prošlotjednoj konferenciji za novinare rekli partner u Deloitteu Vladimir Milošević te direktor u Odjelu za financijsko savjetovanje Ivica Krešić, vodeće mjesto na regionalnoj listi zauzela je Agrokor Grupa koja je imala prihod od prodaje veći od 3,6 milijardi
eura. Ina Grupa, koja je na drugom mjestu, ostvarila je više od 2,7 milijardi eura prihoda. Na listi među prvih 10 tvrtki u regiji nalaze se još slovenska Mercator i Petrol Grupa, srbijanske tvrtke Delta i EPS, HEP Grupa, potom slovenski Revoz, NIS iz Srbije te Gorenje Grupa iz Slovenije. Dakle, Slovenija u prvih 10 ima jednu tvrtku više od Hrvatske, dok Srbija ima jednaki broj tvrtki kao i Hrvatska. Vodeće pozicije zauzele su mahom tvrtke iz energetskog sektora i sektora robe široke potrošnje, pri čemu je slovenski proizvođač automobila, Revoz, jedina tvrtka iz sektora industrijske proizvodnje koja se plasirala među 10 lidera u regionalnom gospodarstvu.
Na listi dominiraju tvrtke iz sektora robe široke potrošnje, a ostvarile su i najveći prihod od prodaje (udjel od 35 posto u prihodima 100 vodećih tvrtki), čime su pokazale otpornost tog sektora na recesiju. U Sloveniji vodeće proizvodne tvrtke Najveći broj hrvatskih tvrtki, njih 13, dolazi iz sektora robe široke potrošnje.
Slovenske tvrtke brojčano prednjače u sektoru industrijske proizvodnje, dok su u energetskom sektoru najzastupljenije srbijanske tvrtke. Za Agrokorom i Inom po prihodima od prodaje slijede HEP Grupa, HT Grupa te Zagrebački holding, kao jedina tvrtka iz javnog sektora među top 10 hrvatskih predstavnika. “Ukupno gledajući, prihodi od prodaje lani su, u odnosu na godinu pri-
Rang ljestvica po prihodima i neto dobiti Rang
*vijesti
godišnji prihod od prodaje Agrokor Grupe
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.
Naziv tvrtke AGROKOR GRUPA INA GRUPA MERCATOR GRUPA PETROL GRUPA DELTA EPS HEP GRUPA REVOZ NIS AD NOVI SAD GRUPA GORENJE TELEKOM SRBIJA HT GRUPA EFT HOLDINGS ASP KRKA GRUPA TELEKOM SLOVENIJE GRUPA TUŠ HOLDING HSE GRUPA LEK GRUPA SPAR ISTRABENZ ZAGREBAČKI HOLDING JP SRBIJAGAS NOVI SAD US STEEL SRBIJA VIPNET HRVATSKA PODRAVKA GRUPA ACH HŽ HOLDING OMV SLOVENIJA JP ELEKTROPRIVREDA BIH OKTA
Izvor: Deloitte
Zemlja Hrvatska Hrvatska Slovenija Slovenija Srbija Srbija Hrvatska Slovenija Srbija Slovenija Srbija Hrvatska Srbija Slovenija Slovenija Slovenija Slovenija Slovenija Slovenija Slovenija Hrvatska Srbija Srbija Hrvatska Hrvatska Slovenija Hrvatska Slovenija BiH Makedonija
Industrija Sektor robe široke potrošnje Energetski sektor Sektor robe široke potrošnje Energetski sektor Sektor robe široke potrošnje Energetski sektor Energetski sektor Industrijska proizvodnja Energetski sektor Sektor robe široke potrošnje Tehnologija, mediji i telekomunikacije Tehnologija, mediji i telekomunikacije Energetski sektor Farmaceutika Tehnologija, mediji i telekomunikacije Sektor robe široke potrošnje Energetski sektor Farmaceutika Sektor robe široke potrošnje Sektor robe široke potrošnje Javni sektor Energetski sektor Industrijska proizvodnja Tehnologija, mediji i telekomunikacije Sektor robe široke potrošnje Industrijska proizvodnja Transport Energetski sektor Energetski sektor Energetski sektor
2009. 3.607,4 2.775,8 2.643,3 2.333,9 1.675,6 1.641,4 1.625,7 1.282,6 1.255,0 1.185,9 1.175,5 1.160,4 990,4 953,0 847,5 819,8 804,3 693,7 640,7 610,4 601,9 565,0 498,1 492,1 488,7 478,0 470,4 468,8 441,0 396,7
Prihodi od prodaje 2008. 3.829,8 3.757,9 2.708,6 2.949,6 1.789,8 1.799,2 1.522,4 1.211,5 2.073,5 1.330,8 1.264,8 1.217,1 974,4 949,9 842,3 733,8 872,8 802,1 648,5 661,7 503,5 743,6 1.054,6 506,7 734,8 890,4 427,4 645,5
2009. 32,3 (53,7) 21,1 7,9 46,5 (85,8) 40,8 20,5 (400,6) (12,2) 211,1 275,8 73,2 173,7 24,6 (29,0) 113,8 48,7 8,0 (71,9) 5,3 10,1 (156,2) 83,4 (39,2) 1,0 14,9 31,7 39,7
mil. eur Neto dobit 2008. 33,5 (152,0) 40,8 (61,7) 9,7 (296,4) (10,4) 18,7 (98,5) 10,2 212,7 319,8 22,4 155,9 86,0 (100,4) 74,5 98,0 8,7 (221,1) 4,1 3,7 5,4 6,6 13,4 13,3 5,9 22,4
je, pali za 12 posto. Riječ je o očitim posljedicama slabljenja gospodarskih aktivnosti pod utjecajem globalne ekonomske krize, kao i deprecijacije nekih lokalnih valuta u odnosu na euro”, naglasio je Milošević. Najveći pad prihoda od prodaje, od čak 23,7 posto, zabilježio je sektor industrijske proizvodnje. Inače, podaci o kretanju prihoda po državama pokazuju da je Makedoni-
Makedonija je imala najveći pad prihoda (21,1 posto), Srbija 18,8, Slovenija 11,1, Hrvatska 8,3, a BiH 6,9 posto. Crna Gora jedina je imala rast, i to od dva posto ja imala najveći pad (21,1 posto), Srbija 18,8, Slovenija 11,1, Hrvatska 8,3, a BiH 6,9 posto. Crna Gora jedina je imala rast, točnije jedina tvrtka na listi imala je rast od dva posto. Deloitte je kreirao i listu 10 vodećih tvrtki prema neto profitu, koja pokazuje drukčiji odnos snaga od onog na listi lidera prema prihodima od prodaje. Vodeća na ljestvici su dva telekom operatora, HT Grupa i Telekom Srbija. HT Grupa lani je ostvarila neto profit od 276 milijuna eura. Među 10 najuspješnijih tvrtki prema neto profitu plasirale su se čak četiri hrvatske tvrtke. Osim spomenute HT Grupe, tu su još i VIPnet, ENI Croatia te Adris Grupa.
21
www.privredni.hr Broj 3645, 27. rujna 2010.
Pogled u svijet
O kamatama i štednji dr. Uroš Dujšin
S
tara je istina da štediše ne vole niske kamate. U to ime Economistov kolumnist citira aforizam engleskog ekonomista s kraja 19. stoljeća Waltera Bagehota: “John Bull može izdržati mnogo toga, ali ne može podnijeti dva posto”. Znajući to, Bank of England je u prva tri stoljeća svojeg djelovanja pazila da joj kamatne stope nikad ne padnu ispod tih sudbonosnih dva posto. To se nije dogodilo ni za velike krize tridesetih. Smatralo se kako je neki minimum prinosa na kapital ljudsko pravo svakog štediše. Ipak, i to se promijenilo... Dvojake reakcije Spomenuto zlatno pravilo prekršeno je u vrijeme kreditne krize iz
2007./2008. kada su u većini bogatih zemalja kamatne stope pale na jedan posto pa i niže, s malo izgleda da bi se uskoro mogle povećati. Financijeri koji prate terminska tržišta očekuju da će američke kamatne stope biti niže od jedan posto sredinom 2012. Što sad? Na izglede za jedno dugo razdoblje niskih kamatnih stopa reakcije investitora su dvojake. Za optimiste (“bikove”) to je znak da će investitorima napokon dosaditi da po takvim uvjetima drže gotovinu na sigurnom i odlučiti se na plasmane u rizičniju, ali i rentabilniju aktivu. Učinak bi trebao biti poznat: središnje su banke osigurale financijska tržišta kao što su to često činile reagirajući na tržišna previranja kao 1987., 1998. i 2001. godine. Za pesimi-
ste (“medvjede”) niske su kamate znak da to središnji bankari čine iz očaja te da će privredni rast u dogledno vrijeme biti usporen; to bi opet značilo stagnaciju japanskog tipa.
prikupiti određenu količinu kapitala kako bi mogli osigurati danu razinu prinosa. Sada se dogodilo to da su, zahvaljujući nižim prinosima državnih obveznica, obveze britanskih
Smanjenje kamata pogađa dohotke štediša čak i onda kada to pogoduje investitorima
rovinski se fondovi, doduše, protiv deflacije mogu osigurati na tržištu izvedenica. No troškovi tog osiguranja su naglo porasli zbog povećanih izgleda za deflaciju. Posljedice su jasne: treba prikupiti više novca za isplatu mirovina, što znači da se štednju mora – povećati. Ako to ne bude moguće, mirovine treba smanjiti što znači da je racionalno – dodatno štedjeti.
To gledište nije općenito prihvaćeno; no zato mnogi vjeruju da će stope rasta biti niže od ranijih, zahvaljujući repovima financijske krize i lošije demografske situacije, posebice u Europi. Za štediše dugo razdoblje niskih kamatnih stopa ima grde posljedice. Primjer - mirovine: svi mirovinski sustavi nastoje
Štedjeti više To nije sve: kamate – nominalne i realne – su niske, pa je teže prikupiti zadanu masu kapitala. Zbog smanjenih prinosa na investicije štediše bi trebali štedjeti više. Možda će u bogatim zemljama sve to dovesti do kulturološkog obrata. Umjesto ranijeg načela “zaduži se sada, plati kasnije”, može
mirovinskih fondova porasle za 15 posto. Dodatni je rizik i deflacija: zbog nje padaju nominalni dohoci poduzeća koja uplaćuju za buduće mirovine, stvarajući dodatni jaz između aktive i pasive. Mi-
doći do novog – “štedi sada, da kasnije ne umreš od gladi”. K tome su mnogi ljudi nepripremljeni za starost. U Velikoj Britaniji čak 47 posto žena nije pokriveno nikakvim planom mirovinskog osiguranja. Isto vrijedi i za 22 posto odraslih osoba u dobi od 55 do 64 godine koje su bez mirovinskog osiguranja. Ako misle da mogu očekivati pristojnu mirovinu iz državne blagajne, ljuto se varaju, opominje Economist. Smanjenje kamatnih stopa pogađa dohotke štediša čak i onda kada to pogoduje investitorima. Ako taj dohodovni učinak postane dovoljno snažan, to bi moglo imati za posljedicu da niske kamatne stope – umjesto da potaknu potrošnju, dovedu, gle vraga, do dodatnog poticaja – štednji.
PROGRAM 9.00-09.30
REGISTRACIJA SUDIONIKA
09.30 9.30-10.00
OTVORENJE SKUPA Srećko SERTIĆ, direktor Suvremene trgovine Reinhard WESSEL, direktor Zaklade Konrad Adenauer Pozdravna riječ HUP-a (predstavnik) Pozdravna riječ predstavnika MINGORP-a i otvaranje skupa (Ruđer Friganović) RADNI DIO
Dragi prijatelji i poslovni partneri! Pozivamo Vas da radno proslavimo Vašu i našu 35. godišnjicu èasopisa Suvremena trgovina Za tu prigodu za Vas smo organizirali:
STRUÈNI SKUP S MEÐUNARODNIM SUDJELOVANJEM
10.00-10.20
prof.dr.sc. Ljubo JURČIĆ
Zašto Hrvatska treba strategiju industrijskog razvoja
10.20-10.40
Izlaganje predstavnice MINGORP-a, Ema CULI
Uređenje hrvatske trgovine u procesu pridruživanja i uvjetima globalizacije
10.40-11.10
dr.sc. August Ortmeyer, voditelj područja usluga, infrastrukture i regionalne politike u Industrijskotrgovačkoj komori u Berlinu
Uloga trgovine u stvaranju BDP-a (njemačko iskustvo)
11.10-11.30
Michael Oberweger, direktor Regio Plan Consulting (Austrija)
Uloga trgovačkih centara u tržišnoj utakmici (iskustva iz EU
11.30-11.50 11.50-12.10
STANKA dr.sc. Damir ANIĆ
Očekivani učinci ulaska Hrvatske u Europsku uniju na hrvatsku trgovinu na malo
12.10-13.40
Uloga trgovine u hrvatskom gospodarstvu u procesu ukljuèivanja u EU
PANEL DISKUSIJA Uvodničar Ljerka PULJIĆ
Uloga trgovačkih lanaca u razvoju i globalizaciji hrvatskog gospodarstva
U panel-diskusiji sudjeluju:
Ljerka PULJIĆ (Agrokor), Ivan KATAVIĆ (KTC), Martin EVAČIĆ (NTL), Zdeslav ŠANTIĆ (analitičar Splitske banke), Sanja SMOLJAK KATIĆ (HUP), Milica RAKUŠA MARTULAŠ (HGK), Boris VUKELIĆ (HOK – Ceh trgovine), Dragica MIŠELJIĆ (STH)
Vrijeme održavanja: 4. studenog 2010. u 9.30 sati
Mjesto: Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, velika dvorana (kino) u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Organizator: Suvremena trgovina Pokrovitelji: Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva i Hrvatska gospodarska komora uz osobnu podršku Predsjednika Republike Organizacijski partner: Hrvatska udruga poslodavaca u suradnji sa zakladom Konrad Adenauer, Zagreb Suorganizator: Udruga EU Centar
13.40-14.30
DOMIJENAK
14.30-15.00
Podjela priznanja u povodu 35. godišnjice Suvremene trgovine
15.00-15.20
prof.dr.sc. Zvonimir PAVLEK
Stvaranje konkurentnosti trgovine - subjektivni utjecaj Moderator: Ante GAVRANOVIĆ
Ulaz slobodan! Zbog ograničenog broja mjesta u dvorani, lijepo molimo da svoj dolazak potvrdite mailom na info@suvremena.hr
www.suvremena.hr Obilježavanje 35. godišnjice časopisa SUVREMENA TRGOVINA – STRUČNI SKUP
Tema: Uloga trgovine u hrvatskom gospodarstvu u procesu uključivanja u EU
Obilježavanje godišnjice časopisa SUVREMENA TRGOVINA35. – STRUČNI Obilježavanje godišnjiceSKUP časopisa SUVREMENA TRGOVINA – STRUČNI SKUP Obilježavanje 35. godišnjice časopisa35. SUVREMENA TRGOVINA – STRUČNI SKUP SUVREMENA TRGOVINA – STRUČNI SKUP Vrijeme održavanja: 4. studenog 2010.
Mjesto: Zagreb, dvorana (kino) u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva Tema: Uloga trgovine hrvatskom gospodarstvu uUloga procesu uključivanja u EU gospodarstvu u procesu uključivanja u EU Tema:rada trgovine u hrvatskom Tema: Uloga trgovine u velika hrvatskom gospodarstvu u procesu uključivanja u iEU u hrvatskom gospodarstvu u procesuMinistarstvo uključivanja u EU Pokrovitelji: gospodarstva rada i poduzetništva i Hrvatska gospodarska komora
22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Rast industrijske proizvodnje i cijena Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u kolovozu u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju u 2009. godini veća je za četiri posto, dok je u odnosu na proizvodnju u srpnju ove godine veća za 0,6 posto, stoji u priopćenju Zavoda za statistiku FBiH. U kolovozu cijena brašna tip 500 porasla je za 13, ulja za 10 i maslaca za tri posto. Vlada FBiH je ustvrdila kako nisu postojali razlozi za povećanje cijena brašna i kruha te pozvala trgovce da cijene vrate na prethodnu razinu. Potraživanja banaka u RS-u Prema podacima Agencije za bankarstvo u Republici Srpskoj, ukupna potražnja banaka u srpskom entitetu po odobrenim kreditima poduzećima i građanstvu u prvoj polovini godine iznosila je više od 218 milijuna konvertibilnih maraka (KM). Krajem 2009. dospjela potraživanja po kreditima iznosila su oko 150 milijuna KM. Trend rasta potraživanja dovodi se u direktnu vezu s nepovoljnim uvjetima poslovanja izazvanim svjetskom ekonomskom krizom, objašnjavaju u Agenciji i dodaju da su banke u prvoj polovini ove godine plasirale oko 3,7 milijardi maraka kredita, od čega poduzećima 1,8 milijardi KM. HE Salakovac premašio godišnji plan proizvodnje HE Salakovac, jedna od tri hidroelektrane Elektroprivrede BiH na Neretvi kod Mostara, premašila je plan proizvodnje struje za 2010. godinu. Umjesto planiranih 424.500 megavat sati električne energije, zaključno sa 19. rujnom proizvedeno je 431.119 megavat sati struje. Ostale dvije hidroelektrane na Neretvi, HE Jablanica i HE Grabovica, do sredine rujna ispunile su godišnji plan proizvodnje sa 94 posto.
Privredni vjesnik Broj 3645, 27. rujna 2010.
( 50.000 radnika ostalo bez posla ove godine
BOSNA I HERCEGOVINA PRED IZBORE
Kao da milijarde padaju s neba
Nakon godina investicijskog posta, ako bi se i djelomično ispunila obećanja vladajućih stranaka pred izbore 3. listopada, BiH bi postala jedno od najvećih gradilišta u Europi Zdravko Latal latal@privredni.hr
K
ada bi netko ovih dana analizirao gospodarske trendove u Bosni i Hercegovini ne znajući pritom da će se 3. listopada održati izbori za vlast na razinama države, dvaju entiteta, Distrikta Brčko i 10 županija, pomislio bi kako je zemlju mimoišao tsunami ekonomske krize, da pola milijuna ljudi nije bez posla, da ove godine oko 50.000 radnika nije dobilo otkaze, a jesu, te da se svjetski kapital naprosto utrkuje tko će prije i tko više investirati u BiH. U četiri godine nije otvoreno toliko proizvodnih pogona, novih tvornica i najavljeno toliko milijardi eura vrijednih investicija, koliko u proteklih dvadesetak dana. Vladajući zlorabe svoju poziciju Nevladine udruge i međunarodne institucije upozorile su kako vladajuće stranke zlorabe svoju poziciju te da novcem poreznih obveznika “svečanim” otvaranjem novih proizvodnih kapaciteta
zapravo prikupljaju izborne poene. Ministar industrije i energije RS-a Slobodan Puhalac, inače kadar Milorada Dodika, u Prnjavoru je pustio u rad novi proizvodni pogon Fabrike obuće Sanino u kojem je zaposleno 120 radnika. Puhalac je obećao Prnjavorčanima nova radna mjesta. U Doboj-Istoku, općini u Federaciji BiH, modna kuća Kismet izgradila je novi pogon koji će uz 90 postojećih zaposliti još 30 radnika. Zastupnici u Parlamentu obećali su Željeznicama FBiH 50 milijuna eura kredita za sanaciju gubitaka i nastavak modernizacije pruga. Vlada RS-a odobrila je poljoprivrednicima najviše otkupne cijene pšenice u regiji i oslobodila ih dugova za kupljeno umjetno gnojivo. Istodobno, vlada FBiH ponudila je poljoprivrednicima razvojne kredite s maksimalnom kamatom od tri posto. Sve su to, međutim, sitne udice za lokalne naklonosti u odnosu na energetski sektor i cestogradnju. Elektroprivreda BiH, je “svečanim” otvaranjem istraživačkih rado-
va za izgradnju HE Vranduk, prve elektrane na rijeci Bosni, započela realizaciju zamašnog investicijskog pothvata vrijednog
U četiri godine nije otvoreno toliko proizvodnih pogona i najavljeno toliko investicija koliko u proteklih dvadesetak dana više milijardi konvertibilnih maraka, kako je rečeno u nazočnosti visokih dužnosnika. Riječ je o izgradnji devet hidrocentrala, pet termoelektrana, više mini hidroelektrana i dvije vjetroelektrane. Istražne radove za HE Vranduk obavit će domaća kompanija, a elektranu će graditi 800 radnika uglavnom domaćih kompanija. U HE Vranduk, snage 21 megavat (MW), investirat će se oko 100 milijuna konvertibilnih maraka. Ovih dana EP BiH je najavio potpisivanje ugovora o strateškom partnerstvu sa švicarskom kompanijom Alpiq o izgradnji bloka VII. TE Tuzla od 450 MW.
Vlast u srpskom entitetu još je ambicioznija kad su u pitanju velike investicije. Elektroprivrede srpskog entiteta i Srbije potpisale su u Beogradu Sporazum o suradnji na izradi tehničke dokumentacije za izgradnju triju hidroenergetskih postrojenja od 300 megavata na srednjem toku Drine, što podrazumijeva investiciju od 819 milijuna eura i godišnju proizvodnju od 1200 gigavat sati. Početkom rujna vlada RS-a raspisala je natječaj za izgradnju četiri HE na gornjem toku Drine, a ukupna investicija teška je 435,1 milijun eura. Gradnja bez natječaja Kompanija EFT srbijanskog trgovca struje Vuka Hamovića dobila je od vlade RS-a koncesiju za gradnju i gospodarenje HE-om Ulog od 35 MW na gornjem toku Neretve, a riječ je o investiciji od 65 milijuna eura. EFT je još ranije dobio koncesiju za gradnju TE Stanari kod Doboja od 300 MW, tešku 400 milijuna eura. Nakon debakla koji je zbog netransparentnog natjecanja u propalom po-
slu desetljeća na izgradnji mreže autocesta ljetos doživio s austrijskom tvrtkom Strabag, premijer Milorad Dodik požurio je bruku izgladiti uz pomoć Slovenaca najavivši kako će još ove godine početi gradnja autoceste Banja Luka-Doboj. Opet bez raspisanog natječaja, vlada RS-a sklopila je ugovor s Cestnim podjetjem Maribor (CPM) o izgradnji te prometnice. Dodikova oporba upozorila je vladu kako je potpisala ugovor s tvrtkom koja na slovenskoj burzi kotira kao poduzeće s kojim je suradnja periodično rizična. Rejting tvrtke je C1, što je najniži rejting u Sloveniji. CPM bi se, prema ugovoru, za mjesec dana morao vratiti u Banju Luku s bankarskim jamstvom od devet milijuna eura, što opozicija smatra nemogućim jer vrijednost kapitala kompanije iznosi 8,45 milijuna eura. Osim toga, u Federaciji BiH imaju s tom kompanijom loša iskustva u izgradnji tuzlanske zaobilaznice. Bilo kako bilo, CPM treba s bankarskim jamstvom doći u Bosnu – nakon izbora.
23
www.privredni.hr Broj 3645, 27. rujna 2010.
SLOVENSKI RAT SA SINDIKATIMA
Mi taj novac nemamo Socijalni demokrati su podržali premijera Boruta Pahora u nakani da poduzme bolne mjere, makar bi zbog toga njihova stranka mogla izvući kraći kraj na jesenskim lokalnim izborima nerazmjera. Na žalost, sindikati su se ukopali u svoje prvobitne zahtjeve. Hoće usklađivanje i ništa manje od toga. Na pozive da uvaže nove okolnosti sindikati javnih službi ponavljaju znani refren – previše toga smo se dosad odricali! Vlada je uzvratila da će plaće, ne ide li milom, urediti silom, na što su sindikati zaprijetili štrajkom. Dio javnih službi u Sloveniji prestaje raditi u ponedjeljak, 27. rujna. Nakon prijetnje događaji su se počeli ubrzavati. Borut Pahor pozvao je u Celje vrh stranke i sve zastupnike što ih socijalni demokrati imaju u parlamentu. Skup je suočio s dramatičnim pitanjem: je li stranka jedinstvena u tome da
Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr
J
esu li na pomolu dramatični dani za Sloveniju ili će se u posljednji trenutak urazumjeti sindikati javnog sektora? Oni naime ne pristaju da se privremeno zamrznu plaće za 170.000 zaposlenih u javnim službama, nego i dalje ustraju na skupom programu ujednačavanja plaća što ga je aktivirala prethodna vlada Janeza Janše, neposredno pred prošle parlamentarne izbore nadajući se da će njihovu platnu širokogrudnost birači honorirati. Platna reforma nije pomogla Janši, ali je zato zagorčila život Pahoru i njegovoj koalicijskoj ekipi. Prilike su se u međuvremenu dramatično promijenile. Kriza sa strmoglavljivanjem baš svega (proizvodnje, prodaje, izvoza), posebno, pak, dramatični pad proračunskih prihoda, prinudili su vladu na riskantan, ali i neizbježan manevar. Vlada povukla ručnu kočnicu Prošloga tjedna vlada je povukla ručnu kočnicu za naslijeđenu platnu reformu. Za nekoliko dana, točnije 1. listopada, zaposlenici javnog sektora u Sloveniji trebali bi dobiti treću četvrtinu ozakonjenog usklađivanja. No, treća rata stoji 100 milijuna eura. U sljedećoj godini za nastavak “ujednačavanja plaća” vlada treba osigurati dodatnih 300 do 400 milijuna eura. “Mi taj
Posloprimci na jednoj i vlada kao poslodavac na drugoj strani ukopali su se u rovove novac nemamo”, uporno ponavlja odlučna ministrica za javnu upravu Irma Pavlinič Krebs. Razvojni ministar Mitja Gaspari na sve to dodaje kako je iluzorno očekivati da se nedostajuće iznose u proračunu može pokriti zaduživanjem na svjetskom financijskom tržištu. On kaže da će tamo biti sve manje novca jer na njega počinju atakirati i proračuni velikih zemalja. Za male zemlje ostat će tek mrvice, i to uz ka-
mate koje se nikako neće moći uklopiti u račune financijskog oporavka i maastrichtskih mjerila. Vlada je, stoga, predložila sindikatima javnog sektora da pristanu na zamrzavanje plaća. S platnom reformom nastavilo bi se u godini nakon one u kojoj slovenski BDP ponovno poraste, najmanje za tri posto. Ne dira se u regrese, topli obrok i naknadu putnih troškova. Odgađa se samo program otklanjanja platnih
vlada učini ono što mora i što je jedino ispravno, ne pitajući za cijenu koju će SD možda zbog toga platiti u listopadu na lokalnim izborima? “Spreman sam žrtvovati sve”, rekao je premijer stranačkim kolegama u Celju. Nema popuštanja sindikatima Stranka je podržala premijera pa je ministrica Irma Pavlinič Krebs već nekoliko dana nakon konzultacija u Celju mogla
objaviti da nema popuštanja sindikatima te da će vlada predložiti parlamentu interventni zakon prema kojem će plaće 170.000 ljudi u javnom sektoru biti zamrznute sve dok gospodarstvo ne počne producirati tri posto veći BDP. Posloprimci na jednoj i vlada kao poslodavac na drugoj strani ukopali su se u rovove. Spremni su za rat. Vlada ide u parlament po podršku za intervencijski zakon, a sindikati uzvraćaju štrajkom. Pri tome podcjenjuju opasnost da u svojim prijetnjama ostanu usamljeni. Šira javnost, naime, sve je rezerviranija prema “trebovanjima” javnog sektora. Otvoreno se iznose stajališta kako teret krize nije raspoređen ravnomjerno po svim dijelovima društva. U javnom sektoru nitko još nije otpušten. U gospodarstvu, međutim, gase se cijela poduzeća. U grču su cijele regije. Radnici kojima stečajni upravitelji vraćaju radne knjižice, prije toga već su mjesecima živjeli bez ikakve plaće. Sada ih se šalje na burzu, te u Crveni križ i Caritas. U Velenju radnika tamošnjeg građevinskog poduzeća jedva su odvratili od javnog samospaljivanja na glavnom gradskom trgu. Kad je u pučkoj kuhinji došao na red, za njega više nije bilo ručka. A tamo su ga uputile službe koje pokušavaju pomoći ljudima da se snađu u prvim danima nezaposlenosti...
Dirljivo i iščašeno Sindikati javnih službi - u Sloveniji djeluje ih ukupno 29 - nisu posve suglasni u izboru protumjera na politiku vladina stezanja remena. Skupina Štrukeljovih sindikata pristaje na zamrzavanje pod uvjetom da se ne dira u sustav napredovanja u službi. Druga skupina što je predvodi Janez Posedi odbija razgovarati o bilo kakvom zamrzavanju 27. rujna idu u štrajk. Radikalno sindikalno kri-
lo zna da gubi podršku u javnosti, pa čini sve da popravi dojam. U popravljanju imidža Posedijeva skupina malo je pretjerala. Sindikat policajaca, naime, javno je pozvao svoje članstvo da “uvaži težak socijalni položaj građana te da ublaži primjenu propisanih novčanih kazni”. Javnosti se tako uoči štrajka šalje poruka da će policajci, zbog socijalne situacije, naplaćiva-
ti najniže moguće kazne, a mnoge i pretvoriti u opomene. Zanimljiva je i popratna rečenica uz ovu neobičnu poruku: “Dosta nam je naplaćivanja drastičnih novčanih kazni - osjećamo se kao posluga za punjenje državnog proračuna”. Tako zbori policijski sindikat, sve raspoloženiji da rješenja zakonodavne vlasti “kreativno” prilagođava krizi i teškom socijalnom položaju većine građana. Dirljivo, ali i - iščašeno.
*vijesti Mehdor ne odustaje Hartmut Mehdorn, umirovljeni predsjednik uprave Deutsche Bahna, ne odustaje od savjetničke misije u Sloveniji mada je njegova zamisao o povezivanju Slovenskih željeznica, Intereurope i Luke Koper u logistički holding “izmasakrirana” na Konferenciji o logističkoj budućnosti Slovenije, održanoj na Brdu pri Kranju. Mehdorn je spočitnuo kritičarima da nisu ponudili nikakvu alternativu njegovim prijedlozima, a to što se prigovara holdingu, prigovara se sa 20 godina zakašnjenja. Europski zastupnik Jelko Kacin nije protiv povezivanja, ali pod uvjetom da se u objedinjavanje uključi i cestovne prijevoznike. Zanimljivo je da bi Kacin rado u tom povezivanju vidio i Luku Rijeka. Oporezovati i susjedsku ispomoć u gradnji Slovenski obrtnici na radionici o sivoj ekonomiji upriličenoj za vrijeme Međunarodnog obrtnog sajma u Celju odlučno su se zauzeli za suzbijanje svih oblika prikrivenog rada. Između ostalog zahtijevaju da se smanji dopuštena gradnja u vlastitoj režiji. Pavel Sedovnik, generalni tajnik Obrtno-poduzetničke zbornice, rekao je da se strani stručnjaci zgražaju nad regulativom u Sloveniji koja u vlastitoj režiji dopušta graditi kuću do 250 četvornih metara. “Susjedsku ispomoć u gradnji treba oporezovati, a gradnju u vlastitoj režiji definirati isključivo kao rad u užem krugu obitelji”, rekao je Sedovnik. Nešto veći rast Ured za makroekonomske analize i razvoj popravio je proljetnu prognozu o gospodarskom rastu u Sloveniji. Umjesto rasta od 0,6 posto, slovensko gospodarstvo moglo bi ovu godinu završiti sa 0,9, a možda i s cijelih jedan posto rasta. Najnovije prognoze najavljuju 2,5 posto rasta u 2011. i 3,1 posto u 2012. godini. Vjetar u leđa dolazi s inozemnih tržišta: lani je slovenski izvoz pao 17,7 posto, a ove godine povećat će se za sedam posto.
24 STIL
Privredni vjesnik Broj 3645, 27. rujna 2010.
( 4 mil kn godišnje
*vijesti Bela nedeja u Kastvu Tradicionalni sajam u čast mladog vina pod nazivom Bela nedeja održat će se od 1. do 4. listopada u Kastvu u organizaciji Komunalnog društva Bršjanovac i Turističke zajednice Kastva. Još je davne 1400. godine u Zakonu Grada Kastva pisalo kako u održavanju vjerskih svetkovina i praznovanju narodnih blagdana posebno mjesto zauzima Bela nedeja, i danas najveći kastavski blagdan. Uz niz
izdvajat će se iz proračuna tijekom tri godine
Program izgradnje i rekonstrukcije putničke i izletničke flote
JOŠ 12 MILIJUNA KUNA ZA JAČANJE FLOTE Cilj Programa je jačanje hrvatskih brodara kako bi mogli konkurirati stranim brodarima na Jadranu kad Hrvatska postane članica Europske unije
kulturnih, zabavnih i gospodarskih programa i ove će se godine predstaviti stari zanati te oživjeti duh davnih stoljeća. Dani Marka Antuna de Dominisa na Rabu Povodom 450. obljetnice rođenja Marka Antuna de Dominisa, znanstvenika i jednog od najpoznatijih Rabljana u svijetu, UNESCO je ovu godinu proglasio Dominisovom godinom. U povodu toga, pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, u Gradu Rabu će se od 1. do 3. listopada održati trodnevni znanstveni skup. Generalturistov One Stop Travel Shop
Strateško partnerstvo s jednim od najvećih europskih turoperatora, TUIjem, zagrebačkoj turističkoj agenciji Generalturist omogućilo je uvođenje opširne ponude grupnih i individualnih putovanja, hotelskog smještaja i aviokarata na hrvatskom tržištu. Generalturist je proteklog tjedna predstavio koncept One Stop Travel Shop prema kojem se putovanja koja organizira više od 200 turoperatora, osim u Generalturistovim poslovnicama, mogu kupiti i putem njegove telefonske prodaje te izravno na internet stranici.
Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
V
lada Republike Hrvatske je početkom lipnja za potrebe hrvatskih privatnih brodara - malih poduzetnika donijela Program izgradnje i rekonstrukcije putničke i izletničke flote za razdoblje 2010.-2012. Tijekom trogodišnjeg razdoblja za taj će program iz državnog proračuna biti ukupno izdvojeno 12 milijuna kuna, odnosno četiri milijuna kuna godišnje. Kapaciteti današnje putničke i izletničke flote obuhvaćaju oko 400 putničkih brodova, jahti i brodica s više od 2000 ležajeva. Tim brodovima može se jednim ukrcajem prevesti više od 5000 izletnika, što je za oko 11 posto više, a u broju brodova za oko 14 posto u odnosu na 2005. godinu od kada je počela primjena Programa. Cilj Programa je jačanje hrvatskih brodara kako bi mogli biti spremni i konkurirati stranim brodarima na Jadranu kad Hrvatska postane punopravna članica Europske unije, te kada isteknu prijelazna razdoblja za otvaranje tržišta u nacionalnom pomorskom prometu. Naime, primjena kabotaže za male brodare odgođena je do 31. prosinca 2014. Kako je istaknuo ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta, po takvom programu u zadnjih pet godina izgrađena su 44 plovila
uz ukupnu potporu od oko 13 milijuna kuna, a rekonstruirano je 18 plovila s oko dva milijuna kuna. Problem infrastrukture Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i ove će godine provesti postupak dodjele potpore javnim prikupljanjem ponuda u kojem će svi zainteresirani moći podnijeti ponude sukladno zahtjevima i uvjetima iz Dokumentacije za javno prikupljanje ponuda i Uputa objavljenih na web stranicama ministarstva. Leo Lemešić, pred-
sjednik Udruženja turističkih brodara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, pozdravlja nastavak Programa izgradnje i rekonstrukcije putničke i izletničke flote, ali upozorava na vrlo velike probleme koje zbog nedostatne infrastrukture vlasnici tih plovila imaju prilikom vezivanja brodova. Lemešić posebno ističe problem vezivanja izletničkih brodova na hvarskoj rivi, gdje je lučkim vlastima znatno isplativije dozvoliti vezivanje jahti nego, recimo, izletničkih brodova. Upozorava i na preskupe ulaznice koje
Plove morem, a plaćaju trošarine za ceste Pohvale Programu izrekao je i dopredsjednik Hrvatske udruge privatnih brodara Špiro Naranča jer je, kaže, program doista rezultirao modernizacijom putničke flote. Naranča ističe kako, za razliku od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture čiji državni tajnik Mario Babić itekako ima razumijevanja za probleme malih brodara, Ministarstvo financija uopće nema sluha za njihove probleme. “Apsurd je to da mi plaćamo punu cijenu goriva u koju su uračunate trošarine te naknade za izgradnju i održavanje autocesta a mi plovimo po moru. Kako bi nam Ministarstvo mora koliko-toliko nadoknadilo razliku, moramo dokazati da smo platili sve pristojbe”, kaže Naranča.
se naplaćuju za ulazak u Nacionalni park Kornati, omiljeno izletničko odredište. “Svaka pomoć Vlade je dobrodošla, pogotovo u krizi koja nije mimoišla ni turistički sektor na moru. Ipak, u ovom nam je trenutku potrebno puno više,
Sufinancirat će se do 15 posto vrijednosti radova na izgradnji brodskog trupa ili rekonstrukciji plovila kako financijskih tako i kreativnih ulaganja kako bismo postali prepoznati po turističkim brodovima. Turska je dobar primjer jer imaju oko 3000 guleta (starinski drveni jedrenjaci) od kojih je barem 500 luksuznih. S druge strane, naši turistički brodari imaju oko 30 guleta, od kojih ni jedan nije luksuzan”, kaže Lemešić. Predsjednik Udruženja turističkih brodara napomi-
nje kako je već sada vidljivo da drveni brodovi polako gube svoju funkciju. “Sve je veći interes izletnika za bržim motornim brodovima, koji imaju lijepu liniju. Trend je takav da turisti u jednom danu žele posjetiti više destinacija. Iz tog razloga se pojavljuju izletnički brodovi u katamaranskoj formi. Razlog je njihova relativno mala potrošnja i brzina transfera”, ističe Lemešić. Poboljšanje sigurnosti i zaštita okoliša Programom izgradnje i rekonstrukcije putničke i izletničke flote trebala bi se poboljšati i sigurnost plovidbe i zaštita okoliša, ali i omogućiti povoljnije usluge putnicima te poboljšati turističku ponudu na Jadranu. Među ciljevima programa je i stvaranje uvjeta za podupiranje malog i srednjeg privatnog poduzetništva. Programom se financira gradnja trupa i rekonstrukcija putničkih i linijskih brodova do 100 BT-a, izletničkih brodova do 500 BT-a, školskih brodova, jahti za gospodarske namjene i brodica za gospodarske namjene s iznimkom ribarskih brodova, te brodica namijenjenih ispitivanju i zaštiti mora u hrvatskim brodogradilištima. Planiranim sredstvima sufinancirat će se do 15 posto vrijednosti radova na izgradnji trupa plovila ili rekonstrukcije postojećih plovila.
HRWWWATSKA 25
www.privredni.hr Broj 3645, 27. rujna 2010.
( za čak 40%
poboljšanje naplate ComDebts rješenjem
( SMS i e-mail u službi naplate potraživanja
Upravljanje naplatom potraživanja
kad je vaš sustav zlopamtilo umjesto vas ComDebts sustav pamti opomene, memorira sve ranije kontakte s klijentima, a uz nove, bilježi i bivše dugove te sve mjere koje su već poduzete prilikom pokušaja naplate Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
P
roblem s naplatom potraživanja jedan je od većih kamenčića u poduzetničkim cipelama koji, osim što silno otežava poslovanje, može dovesti i do zatvaranja tvrtke. Kako bi poduzetnicima olakšale naplatu dugova, tvrtke u informacijskokomunikacijskom sektoru (ICT) razvijaju softverska rješenja zahvaljujući kojima se ovaj segment lošeg poslovanja nastoji svesti na što manju mjeru. Tako je i Combis, tvrtka koja savjetuje, razvija, uvodi, integrira i održava cjelovita informatičko-aplikativno-komunikacijska rješenja, napravila sustav za upravljanje naplatom potraživanja ComDebts koji bilježi cjelokupnu povijest
naplate. Drugim riječima, “pamti” opomene, kontakte s klijentima, pokrenute mjere naplate i bivša dugovanja. K tomu, automatizira tiskanje obrasca koji se šalje klijentu ili strankama u lancu naplate. Izravna korist Dosadašnja iskustva pokazuju kako je ComDebts rješenjem moguće ostvariti poboljšanje naplate u ranoj fazi potraživanja za čak 40 posto. A tako je zato što se, među ostalim, naplatu može poboljšati već telefonskim pozivom i podsjećanjem klijenta na kašnjenje. Miroslav Acman, voditelj projekata u Combisu, kaže kako je riječ o sustavu kojim se zapravo inzistira na snažnijem kontaktu s neplatišama. “Primjerice, tvrtka kontaktira dužnika kako bi razmotrila situaciju dugovanja te pro-
našla zajedničko rješenje. Pri tomu se, uz telefonske pozive, koriste SMS poruke ili e-mail čime se klijenta podsjeća da nije platio određeni proizvod ili uslugu”, pojašnjava. Loši odlaze Proces naplate, nastavlja Acman, potrebno je učiniti boljim na nekoliko razina, a u prvi plan gura onu troškovnu. Važno je ne rasipati financijska sredstva tvrtke na manje značajnim predmetima te ujedno povećati
Aplikativna podrška ComDebts namijenjena je ponajprije financijskim institucijama, ali primjenu nalazi i u poduzetništvu postotak naplate. Bitna je i kvantitativna strana ove priče zahvaljujući kojoj je moguće obraditi više predmeta. Ne manje važna je i kvalitativna razina naplate
potraživanja tijekom koje se ne smije narušiti odnos s klijentima. No, kad je riječ o bankama, primjerice, odlazak “lošeg klijenta” koji je odlučio promijeniti banku nakon što ga se više puta podsjetilo na dug, i nije posve loša stvar: za financijsku instituciju koja je željela naplatiti dug to je zapravo prednost, tumači, jer se riješila neplatiše. Aplikativna podrška ComDebts je ponajprije namijenjena financijskim institucijama i tvrtkama koje svoje usluge naplaćuju na osnovi evidentirane potrošnje ili obročne otplate. Dakle, bankama, leasing kućama i osiguravateljskim društvima. Na žalost, zaključuje Acman, osiguravateljska društva još nisu prepoznala prednosti ComDebts rješenja unatoč tomu što su izložena velikom riziku nenaplaćene premije.
Zbog sve većeg broja priključaka sve potrebnija antivirusna zaštita
Veliki brinu o svojoj sigurnosti K ako raste broj uređaja povezanih na internet, tako se i sve više elemenata iz poslovne i privatne svakodnevice seli na mrežu. McAfee, američka korporacija specijalizirana za informatičku sigurnost, predviđa da će u idućih 10 godina na mrežu biti spojeno više od 50 milijardi raznih uređaja. Povećavanjem količine uređaja automatski se povećava broj opasnosti. Dražen Turčinović,
direktor Sagene, tvrtke koja je već više od 10 godina ovlašteni distributer McAfee proizvoda za Hrvatsku, u razgovoru za Privredni vjesnik ista-
Manje tvrtke trebaju povesti više računa o zaštiti, ističe Dražen Turčinović knuo je kako je 90 posto kompanija svjesno pred-
nosti koje im pruža antivirusna zaštita, ali ne i ostalih bitnih sigurnosnih elemenata. “Naime, kompanije nisu svjesne opasnosti kao što su upadi hakera i krađe poslovnih podataka. To se uglavnom odnosi na manje tvrtke dok velike kompanije, koje imaju i više milijuna napada dnevno, vode brigu o zaštiti na više razina jer takvom krađom one mogu mnogo izgubiti”, pojašnjava Turčinović. Inače, sredinom prošlog
tjedna održan je 4. Sagena Security Day u organizaciji Sagena informatičkog inženjeringa i u suradnji s korporacijom McAfee.
Tijekom tog jednodnevnog događanja oko 180 posjetitelja moglo je vidjeti rješenja pomoću kojih poslodavci mogu kontrolirati i definirati web sadržaje kojima zaposlenici tvrtke mogu pristupati, te najnovija sigurnosna rješenja za virtualizaciju. Turčinović je napomenuo kako Sagena, unatoč tome što situacija na tržištu nije idealna, jako dobro plovi te nije otpuštala nego je čak zaposlila nekoliko novih radnika. (B.O.)
*vijesti YouTube na Iskon. TV-u Iskon je prošli tjedan predstavio novitete koje planira ponuditi ove jeseni na tržištu. Među najzanimljivijim novostima je mogućnost pregledavanja videoisječaka s YouTubea putem Iskon.TV-a. Korisnici Iskonove digitalne televizije moći će tako jedini u Hrvatskoj putem svojih televizijskih ekrana pregledavati sadržaje dostupne na najpopularnijem internetskom servisu za razmjenu i pregledavanje videosadržaja. Pregledavanje YouTube sadržaja je besplatno, a usluga će biti dostupna korisnicima Iskon.TV-a od 1. listopada. iPhone 4 u HT-ovoj ponudi Hrvatski Telekom (HT) je krajem prošlog tjedna počeo prodavati iPhone 4, a za optimalno korištenje uređaja u ponudi je nekoliko iTarifa. Ovaj pametni telefon ima ugrađen FaceTime kojim se omogućavaju videorazgovori, a opremljen je i novim zaslonom Retina zahvaljujući kojem je prikaz teksta, slika i videozapisa iznimno oštar. K tomu, iPhone 4 ima kameru od pet megapiksela s LED bljeskalicom i mogućnošću snimanja videa u HD rezoluciji. Priznanje Lenovu Prijenosnik Lenovo Think Pad proglašen je najboljim računalom prema izvješću Technology Business Researcha (TBR) o korporativnom ponašanju prilikom kupnje IT opreme i zadovoljstva korisnika za drugi kvartal 2010. Prema izvješću TBR-a, srednji i veliki poslovni korisnici su peti put zaredom proglasili ThinkPad prijenosnike najboljim računalima na temelju cjelokupnog zadovoljstva korisnika. Prijenosna računala Lenovo ThinkPad zauzimaju prvo mjesto u sedam od deset posljednjih izvješća TBR-a.
26 PST!
Privredni vjesnik Broj 3645, 27. rujna 2010.
NOVE KNJIGE: IDEJE KOJE POKREĆU
Šest načela ljepljivih poruka Pripremila: Vesna Antonić
KNJIGOMETAR OLLIVIER POURRIOL FILMOZOFIJA Meandarmedia
Pourriol, inače profesor filozofije, ključne pojmove klasične filozofije tumači kroz prizmu suvremene filmske produkcije, mahom američke, a njegova su predavanja izazvala velik interes. Kombinirajući pedagoško-ludični pristup s poznavanjem i razumijevanjem filozofije, Pourriol je ispisao pitku i pronicljivu knjigu koja esencijalna filozofska pitanja približava mladima, ali i svima onima koji zaziru od posezanja za izvornim filozofskim djelima.
BRUNO BALLARDINI ISUS PERE BJELJE Fraktura
Marketing je još prije 2000 godina izmislila Crkva. U ovoj knjizi Ballardini pokazuje kako Crkva uspješno primjenjuje jedan etički potrošački model koji se temelji na potrošnji etike. Mit o Raju potrošače motivira na kupnju, usluga se sastoji u tumačenju proizvoda javnosti, a ako ste mislili otići konkurenciji, tu je prva Božja zapovijed. Isus pere bjelje namijenjen je svima koji žele saznati kako jedna ideja, uz smišljenu strategiju, može zavladati svijetom i stoljećima regrutirati nove potrošače.
SHERMAN ALEXIE APSOLUTNO ISTINIT DNEVNIK INDIJANCA NA ODREĐENO VRIJEME Algoritam
Arnold Spirit Junior odrastao je u rezervatu Spokane Indijanaca. Život će mu se stubokom promijeniti kad se iz svoje škole prebaci u školu izvan rezervata, koju pohađaju isključivo bijelci. Na vlastito će se iznenađenje sprijateljiti sa svima te početi trenirati bejzbol. No, kada se sa svojim negdašnjim kolegama susretne na sudu, Junior će se morati pozabaviti pitanjima o tome što tvori nečiju zajednicu, identitet i, naposljetku, narod.
EMILY HAWKINS, A.J. WOOD OCEANOLOGIJA Planetopija
Izdavač je dobio notes koji opisuje neobično putovanje koje se odvijalo u 18. stoljeću. Pripadao je Zoticusu de Lessepsu, pomoćniku profesora Aronnaxa, koji se zajedno s njime, kapetanom Nemom i njegovom posadom ukrcao na Nautilus. Kao jedini preživjeli s tog putovanja, svoje je pustolovine zapisao i povjerio nekom Julesu Verneu. Knjiga donosi njegovu pripovijest o istraživanju velikih koraljnih grebena, arktičke ledene ploče, brodskih olupina, podvodnih vulkana, Atlantide...
VELIKA KATOLIČKA PJESMARICA VERBUM
Sa željom da se pridonese istinskom oplemenjivanju ljudskoga srca u ovoj su pjesmarici na jednom mjestu sabrani elementi katoličke glazbene tradicije kao i suvremeni glazbeni kršćanski izričaji. Pjesmarica sadrži 400 skladbi kršćanske duhovne glazbe, koje svojim tekstovima, harmonijama i melodijama pružaju osjećaj pripadnosti zajedništvu Katoličke crkve. Sve pjesme su s notama i akordima, a njihovo pretraživanje olakšano je uz pomoć abecednog i tematskog kazala.
Provokativna i puna iznenađenja, ova knjiga pokazuje vitalna načela pobjedničkih ideja i govori kako možemo primijeniti ta pravila za osmišljavanje primljivih poruka
M
ark Twain jednom je rekao da “laži mogu obići pola svijeta prije nego što istina obuje cipele”. Njegovo je opažanje istinito: urbane legende, teorije zavjere i lažne priče prolaze bez napora. U međuvremenu ljudi s važnim idejama - poslovni ljudi, profesori, političari, novinari i drugi - vode borbu kako bi svojim idejama pokrenuli svijet. Zašto neke ideje opstanu i rastu, a druge umiru? Kako povećati šanse vrijednim idejama? U knjizi Ideje koje pokreću (nakladnik Lider) “skupljači” ideja Chip i Dan Heath bave se tim uznemirujućim pitanjima. Braća Heath u ovoj knjizi otkrivaju anatomiju ideja koje se “primaju” i objašnjavaju načine kako ideje učiniti prihvatljivijima, kao što su primjena “načela ljudske mjere”, korište-
Ovaj pregled priča o uspjehu (i neuspjehu) promijenit će način na koji iznosite svoje ideje nje “teorije pamćenja velcro” i stvaranje “praznina koje potiču znatiželju”. U ovom nezaobilaznom vodiču otkrivamo da “ljepljive” poruke svih vrsta - od zloglasne varke o “lancu kradljivaca bubrega” preko trenera koji je poučavao sportskom ponašanju do vizije za novi proizvod u Sonyju - crpe svoju snagu iz šest načela. Bez obzira na to kakve ideje imate, trebate ih predstaviti: lansiranje novog proizvoda na tržište, strategija koju biste “prodali” šefu, vrijednosti koje želite usaditi djeci. Ali iznimno je teško promijeniti način na koji ljudi misle i djeluju.
Šest “zapovijedi” U ovoj ćete knjizi naći šest karakteristika ideja koje su stvorene da pokreću: - Jednostavno: Kako predstaviti bit ideje? Doznajte kako vojni zapovjednici primjenjuju snagu jednostavnosti u borbenim planovima. - Neočekivano: Kako zadobiti pozornost ljudi... i zadržati je? Doznajte kako Nordstromovi menadžeri šokiraju nove zaposlenike predstavljajući visoke standarde usluga korisnicima. - Konkretno: Kako pomoći ljudima da razumiju vaše ideje i zapamte ih? Doznajte kako je učiteljica u osnovnoj školi radikalno objasnila što su rasne predrasude. - Vjerodostojno: Kako pridobiti ljude da vjeruju u vašu ideju? Doznajte kako su NBA treneri uvjerili igrače u opasnost od AIDS-a. - Emotivno: Kako prido-
biti ljude da im bude stalo do vaše ideje? Doznajte kako je u Teksasu provedena kampanja za brigu o okolišu. - Priče: Kako pridobiti ljude da djeluju potaknuti vašom idejom? Doznajte kako je Jaredova kampanja za lanac brze prehrane postala pravi hit. Ova će knjiga promijeniti način na koji iznosite ideje. To je pregled priča o uspjehu (i neuspjehu) – o dobitniku Nobelove nagrade koji je popio čašu punu bakterija kako bi dokazao uzročnike čira na želucu, o dobrotvornoj udruzi koja primjenjuje “efekt Majke Tereze”, o nastavnicima u osnovnoj školi koji su spriječili rasne predrasude. Provokativna i puna iznenađenja, ova knjiga nam pokazuje vitalna načela pobjedničkih ideja i govori kako možemo primijeniti ta pravila pri osmišljavanju primljivih poruka. (V.A.)
O autorima Chip Heath je profesor organizacijskog ponašanja na Poslovnoj školi Sveučilišta Stanford. Živi u Los Gatosu u Kaliforniji. Dan Heath je savjetnik za političke programe Instituta Aspen. Bio je istraživač na Harvard Business School, suosnivač je Thinkwella, kompanije inovativnih novih medija. Živi u Sjevernoj Karolini.
27
www.privredni.hr Broj 3645, 27. rujna 2010.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE
Led zasloni
Industrijske nekretnine, poslovni prostori i kuće za dvije trećine cijene Poslovni prostor u Dubrovniku površine 3687 četvornih metara procijenjene vrijednosti 105 milijuna kuna. Nekretnina se nalazi u Vukovarskoj ulici 17 u Dubrovniku. Dražba za ovu nekretninu održat će se 28. listopada u 13 sati na Općinskom sudu u Dubrovniku, Starčevićeva 23, soba broj 17/I. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Iznos osiguranja uplaćuje se na račun Općinskog suda u Dubrovniku, broj 23900011300000120 pozivom na broj 01 149, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja dužan predočiti Sudu, prije nego što Sud pristupi prodaji. Nekretnina se može razgledati svaki radni dan. Prethodno je potrebno obratiti se ovom sudu sa zahtjevom za razgledavanje radi osiguranja razgledavanja putem sudskog ovršitelja. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Kuća u Samoboru, procijenjene vrijednosti 83 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću, zgradu i dvorište, površine 618 četvornih metara u Samoboru. Dražba za ovu nekretninu održat će se 28. rujna u 15.15 sati na Općinskom sudu u Samoboru, Obrtnička 2, sudnica broj 12/II. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe (fizičke i pravne) koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u visini 10 posto od utvrđene vrijednosti. Jamčevina se uplaćuje na sudski depozit Općinskog suda
u Samoboru 23900011300000074, pozivom na broj 04 19-111510-82180, a kupac je potvrdu o uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi javnoj dražbi. Zgrada i zemljište u Metkoviću, procijenjene vrijednosti 33 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja dvije zgrade, dvorište i neplodno tlo ukupne površine 9991 četvorni metar. Treća usmena javna dražba održat će se 30. rujna u 11 sati na Trgovačkom sudu u Dubrovniku, Starčevićeva 23, sudnica 2. Kupac je dužan položiti kupovninu u roku od 15 dana od primitka rješenja o dosudi. Sve poreze, pristojbe i druge troškove snosi kupac po dospjelosti. Dodatne informacije moguće je dobiti kod stečajnog upravitelja Pere Vićana na broj mobilnog telefona 099/2000 444,
od 9 do 13 sati svaki radni dan. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje uplate jamčevinu u iznosu od pet posto od utvrđene vrijednosti nekretnine koja se plaća na račun Trgovačkog suda u Dubrovniku broj 23900011300000525 kod Hrvatske poštanske banke do 28. rujna. Industrijska nekretnina u Bilicama pokraj Šibenika procijenjene vrijednosti 24,2 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja uprav-
nu zgradu, proizvodni pogon, skladište, portirnicu i zemljište ukupne površine 26.393 četvorna metra. Ročište za prodaju održat će se pred stečajnim sucem 1. listopada u 11 sati na Trgovačkom sudu u Šibeniku, Stjepana Radića 81/II., u sobi broj 212. Sve zainteresirane osobe mogu razgledati imovinu stečajnog dužnika u vrijeme dogovoreno sa stečajnim upraviteljem Ivanom Rudom, Stjepana Radića 6/II., uz prethodni dogovor na telefon 022/331 878. Jamčevina iznosi pet posto početne cijene za nekretnine i za pokretnine za koje se natječu, te o tome treba predočiti potvrdu Sudu ili stečajnom sucu priložiti bankarsku garanciju bonitetne banke na prvi poziv za odgovarajući iznos osiguranja. Jamčevina se uplaćuje na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Šibeniku, koji se vodi kod Hrvatske poštanske banke Zagreb, broj 23900011300000865 s pozivom na broj 02-1-9-02, s naznakom “uplata jamčevine za javnu dražbu”. Jamčevina se mora uplatiti do 28. rujna. Poslovni prostor u Osijeku, procijenjene vrijednosti 21,2 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovnu zgradu (izložbeno-prodajni salon) i dvorište u Mandićevoj ulici 111/O, ukupne površine 729 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se na Trgovačkom sudu u Osijeku 27. rujna u 11 sati. Nekretninu je moguće razgledati svaki radni dan od 9 do 14 sati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/2419 240. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)
Shenzhen Haisheng Photoelectricity Co., Shenzhen, Kina, www.hsgdled. com. Tvrtka je proizvođač LED zaslona, single color, dual color, za vanjske i unutarnje videozidove. Proizvodi tvrtke se koriste uglavnom u bankama, komunikacijskim uredima, industriji električne energije, prometu, stadionima i sportskim dvoranama, poslovnim prostorima, za reklamiranje proizvoda... Tvrtka nudi visokokvalitetne proizvode, konkurentne cijene i dobru uslugu. Haisheng Photoelectricity Co., Ltd za europsko tržište posjeduje CE i RoHS certifikat. Kontakt: Amy Li, amyli76@163.com, +86 755 29784452. Kranovi za kamione
Liber Cranes for Trucks co, Konya, Turska, www.libercrane.com. Tvrtka je turski proizvođač različitih vrsta kamionskih dizalica i nudi svoje proizvode. Kontakt: Yilmaz Sandikci, liber@biko. biz, +90 332 3451817, +90 542 4796900. Suradnja
VM Plastik, Sveta Nedelja. Tvrtka s dugogodišnjim iskustvom u preradi plastičnih masa tehnologijom brizganja, puhanja i ekstrudiranja iz konvecionalnih i tehnički zahtjevnih materijala od proizvoda široke potrošnje do specifičnih proizvoda za određene kupce, traži suradnju s kompatibilnim partnerima iz cijele Europe. Kontakt: Mladen Javor, vmplast04@inet.hr, +385 91 3404963. Mliječni proizvodi
Balkansut Company, Izmir, Turska, www.balkansut.com.tr. Tvrtka je proizvođač i izvoznik mliječnih proizvoda kao što su mlijeko, jogurt, sir, maslac i voćni jogurt te nudi svoje proizvode. Kontakt: Birsen Ertan, birsen@balkansut .com.tr, +90 544 5570794. Trgovinsko posredovanje
C.L.F. LLC., Lincolnwood, Ilinois, Sjedinjene Američke Države. Tvrtka nudi sljedeće proizvode: 1. Proizvodi od čelika, toplovaljani limovi i spirale, hladnovaljani limovi i spirale, ploče za bro-
dogradnju, čelične šipke, pocinčani lim i spirale, kutni profili, grede iz Južne Afrike, Rumunjske i Rusije 2. Obojeni metal (LME) i građevinski materijal 3. Hrana kojom se trguje na glavnim svjetskim burzama (Chicago, New York) 4. Britanske cigarete, klasa A. Kontakt: Liviu Nazare, lnazzar@gmail. com, +1 847 673 8611. Suradnja
Aura, SA, Oradea, Rumunjska, www. aura.ro. Tvrtka se bavi proizvodnjom tekstilnih dodataka. Tvrtka ima 30-godišnje iskustvo u proizvodnji konopa, gumilastike, užadi za penjanje, vezica za cipele, resica, dekorativnih konopa, traka... Tvrtka je zainteresirana za poslovnu suradnju s hrvatskim tvrtkama. Kontakt: Anamaria Teleuca marketing@ aura.ro, +40 740 010316. Dimljena šunka
Hans-Hinrich Basedahl GmbH, Hollenstedt, Njemačka, www.basedahl. de. Tvrtka s dugogodišnjom tradicijom u proizvodnji dimljenih šunki traži potencijalne uvoznike za svoje proizvode. Tvrtka se nalazi u Hollenstedtu, između Hamburga i Bremena. Kontakt: Henning Basedahl, kontakt@basedahl.de, +49 416 58662. Cijevi, izmjenjivači topline, ventili i posude pod tlakom
Dhrvun Pipeline Products PVT LTD, Vadodara, Gujarat, Indija. Tvrtka je proizvođač i izvoznik izmjenjivača topline, cijevi, ventila, posuda pod tlakom, cijevnih spojeva, kondenzatora... Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: Sheetal Amin, dpppl@vedantagroup.net,+91 2667 264045. Metalni proizvodi za kućanstvo
Elit Uluslararasi, Kayseri, Turska, www. elitintrade.com. Tvrtka je izvoznik metalnih proizvoda za kućanstvo, kao što su daske za peglanje, ljestve, stalci za sušenje rublja... Posjeduju TUV/GS, ISO 900:2000 i CE certifikate. Kontakt: Derya Durmus, info@elitintrade.com, +90 352 2224823.
IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Usluge mobilne telefonije, telefonske usluge i usluge prijenosa podataka
Stomatološki fakultet u Zagrebu nabavlja usluge mobilne telefonije, telefonske usluge i usluge prijenosa podataka. Rok dostave ponuda je 15. listopada. Digitalne radiostanice
Ministarstvo pravosuđa u Zagrebu nabavlja digitalne radiostanice. Rok dostave ponuda je 5. listopada.
Skije, vezovi i oprema
Hrvatska gorska služba spašavanja nabavlja 150 kompleta turnih skija, vezova i opreme. Rok dostave ponuda je 5. listopada. Protupožarna vrata
Hrvatska elektroprivreda nabavlja protupožarna vrata. Rok dostave ponuda je 18. listopada. Softverske licencije
Plinacro nabavlja softverske licencije. Rok dostave ponuda je 4. listopada.
Bolesnički kreveti
OB Virovitica nabavlja 20 bolesničkih kreveta. Rok dostave ponuda je 11. listopada. Brojači kovanog novca
Hrvatska pošta nabavlja 34 brojača kovanog novca. Rok dostave ponuda je 5. listopada.
tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr
28 SVIJET FINANCIJA PLAĆE U SRPNJU
92 kune manje nego u lipnju
Prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća isplaćena u pravnim osobama po zaposlenome u srpnju iznosila je 5323 kune što je 92 kune ili 1,7 posto niže nego u lipnju. Unatoč mjesečnom padu na godišnjoj je razini drugi mjesec zaredom nastavljen rast prosječne neto plaće. U odnosu na prošlogodišnji srpanj prosječna neto plaća nominalno je porasla za 15 kuna ili 0,3 posto, što je posljedica provedenih promjena u sustavu oporezivanja dohotka. Osim ukidanja niže stope posebnog poreza na plaće, mirovine te ostala primanja dodatno su tome pridonijele i promjene visine poreznih stopa te poreznih razreda, upozoravaju analitičari RBA. Unatoč slabim inflatornim pritiscima nastavljen je realan pad prosječne
neto plaće. Naime, prosječna realna neto plaća u srpnju je bila, na godišnjoj razini, 0,7 posto manja. Time je nastavljen negativan trend, koji je u lipnju tek nakratko prekinut, a traje od lanjskoga rujna. Kao i kod neto plaće, na mjesečnoj je razini zabilježen pad prosječne bruto plaće. Prosječna bruto plaća u srpnju iznosila je 7608 kuna, što je za 155 kuna ili dva posto niže nego u lipnju. I na godišnjoj je razini nastavljen pad prosječne bruto plaće. U odnosu na lanjski srpanj te su plaće smanjene za 110 kuna ili za 1,4 posto što je najviša godišnja stopa pada u proteklih pet mjeseci. “S izlaskom iz središnje turističke sezone te pod pritiskom ponovnog intenziviranja negativnih trendova na tržištu rada prosječne bruto plaće trebale bi nastaviti godišnji pad. S druge strane, očekujemo nastavak rasta prosječnih neto plaća na godišnjoj razini kao posljedicu već navedenih promjena u sustavu oporezivanja dohotka. Utjecaj ukidanja posebnog poreza na plaće, mirovine te ostala primanja na visinu prosječne neto plaće bit će još izraženiji na kraju godine budući da je za studeni najavljeno ukidanje više stope tog poreza”, procjenjuju analitičari RBA. (V.A.)
GRAĐEVINARSTVO
Nastavak negativnih trendova Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za lipanj, negativni trendovi u građevinarstvu se nastavljaju. S obzirom na to da je riječ o mjesecu kada bi nešto povoljniji vremenski uvjeti utjecali na rast obujma građevinskih radova, negativna kretanja u realnom sektoru gospodarstva, smanjenje raspoloživog dohotka građana te posljedično manja potražnja za nekretninama (uz istodobno relativno visok broj neprodanih stanova) rezultirali su smanjenjem obujma građevinskih radova. Obujam građevinskih radova u lipnju je na godišnjoj razini zabilježio pad od 17,2 posto. Pad građevinskih radova u prvih šest mjeseci u odnosu na isto lanjsko razdoblje od 17,7 posto pokazuje kako će uz izostanak investicija i ove godine građevinarstvo bilježiti pad aktivnosti. Posljedično, analitičari RBA očekuju da su nepovoljna kretanja u građevinskom sektoru tijekom drugog tromjesečja negativno pridonijela kretanju bruto domaćeg proizvoda. Nastavak nepovoljnih kretanja u građevinskom sek-
toru potvrđuje i pad broja izdanih građevinskih dozvola na godišnjoj razini. Naime, u srpnju su izdane 744 građevinske dozvole, što je za 20,1 posto manje nego u srpnju 2009. godine. Godišnje stope rasta od lipnja prošle godine kontinuirano su negativne, s izuzetkom ovogodišnje veljače kada je zabilježen minimalan rast od 0,1 posto. Takvi pokazatelji ne iznenađuju s obzirom na činjenicu da je građevinski sektor jedan od najjače pogođenih tijekom krize. Pad ukupne gospodarske aktivnosti te posebno visoka nezaposlenost, koja smanjuje domaću potražnju za dobrima čija kupnja se može odgoditi, negativno utječu na građevinski sektor, smatraju analitičari RBA. “Budući da oporavak u građevinskom sektoru ovisi prije svega o oporavku na tržištu rada, do kraja ove godine ne očekujemo značajniji oporavak građevinskog sektora. S obzirom na to da veliki dio ukupnih investicija otpada na građevinski sektor, to će se negativno odraziti i na BDP”, procjenjuju analitičari RBA. (V.A.)
Privredni vjesnik Broj 3645, 27. rujna 2010.
( 269 mlrd kn
ukupni prihodi u 6 mjeseci 2010.
POSLOVANJE PODUZETNIKA U PRVOM POLUGODIŠT
NEGATIVA, U prvih šest ovogodišnjih mjeseci ukupni su prihodi pali za 7,3 posto, broj zaposlenih tri posto, a neto plaće 2,1 posto, pokazuju rezultati
Vesna Antonić antonic@privredni.hr
P
oslovanje poduzetnika u prvom ovogodišnjem polugodištu karakterizira nastavak negativnih tendencija na što upućuju znatno lošiji financijski rezultati u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Tako su ukupni prihodi pali za 7,3 posto, ukupni rashodi za 5,2 posto, bruto dobit 54 posto, investicije za 34,3 posto, broj zaposlenih tri posto, a neto plaće 2,1 posto, pokazuju rezultati analize koju je proveo Centar za makroekonomske analize Hrvat-
Pokrivenost prihoda rashodima se pogoršala: s lanjskih 104,54 kune pala je na ovogodišnjih 102,20 kuna ske gospodarske komore. Analizom je bio obuhvaćen 89.661 poduzetnik sa 850.314 zaposlenih radnika. Smanjenje broja zaposlenih Analiza pokazuje kako je na godišnjoj razini broj zaposlenih smanjen za 26.281 radnika. Preciznije, u osam djelatnosti (poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, rudarstvo i vađenje, prerađivačka industrija, građevinarstvo, trgovina, prijevoz i skladištenje, financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja te djelatnost kućanstava kao poslodavaca) broj zaposlenih je smanjen, dok je u 12 dje-
Prosječna neto plaća 4503 kune Prosječna mjesečna neto plaća iznosi 4503 kune što je nominalno na godišnjoj razini 2,1 posto manje. Prosječna mjesečna neto plaća veća je od prosjeka Republike Hrvatske u 11 djelatnosti, pri čemu prednjače: financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja s rastom plaća od 52,8 posto, zatim opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (45,5 posto), rudarstvo i vađenje (44,7 posto) te informacije i komunikacije (44 posto). Istodobno za državnim prosjekom najviše zaostaju plaće u djelatnostima: administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (-25,9 posto), ostale uslužne djelatnosti (-20,5 posto), djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (-15,3 posto), obrazovanje (-12,3 posto) i građevinarstvo (-11,3 posto). latnosti on povećan. Analitičari HGK-a navode kako je u prerađivačkoj industriji koja zapošljava 26,5 posto od ukupnog broja radnika broj zaposlenih smanjen za 5,3 posto, u trgovini koja zapošljava 22,6 posto od ukupnog broja djelatnika taj je pad iznosio 1,8 posto, a u građevinarstvu s udjelom zaposlenih od 11,2 posto pad zaposlenih je iznosio 10,9 posto. Kad je riječ o ukupnim prihodima, oni su u prvom ovogodišnjem polugodištu dosegnuli 269 milijardi kuna. U njihovoj strukturi prevladavaju prihodi od prodaje u zemlji (76,1 posto) koji su na godišnjoj razini smanjeni za devet posto. Prihodi od prodaje u inozemstvu (udio u ukupnom prihodu 13,6 posto) su pak povećani za 2,6 posto te se njihov udio u strukturi prihoda povećao za 1,3 strukturna boda. I prihodi od poslovnog najma nekretnina, postrojenja, opreme i slično su također povećani, i to za 4,4 posto, tako da je njihov udio u strukturi lagano porastao - sa 1,6 posto u
prvih šest lanjskih mjeseci na 1,9 posto u ovoj godini. Ostale tri grupe prihoda (na temelju uporabe vlastitih proizvoda, robe i usluga za vlastitu potrošnju, potom od kompenzacija, subvencija i dotacija te ostali prihodi) zabilježile su pad u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Pad ukupnog prihoda zabilježen je u rudarstvu i vađenju (-27,8 posto), građevinarstvu (-24,6 posto), prerađivačkoj industriji (-6,9 posto) i trgovini (-4,4 posto). Bruto dobit manja za 46,5 posto Ukupni rashodi su pak iznosili 263,2 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini pad od 5,2 posto. Budući da je dinamika pada rashoda bila blaža u odnosu na ukupne prihode (-7,3 posto) pokrivenost prihoda rashodima se pogoršala: s lanjskih 104,54 kune pala je na ovogodišnjih 102,20 kuna. Od osam grupa troškova, rast bilježe amortizacija (2,1 posto), ostali troškovi poslovanja (1,9 posto) i financijski, izvan-
29
www.privredni.hr Broj 3645, 27. rujna 2010.
( 263,2 mlrd kn
( 5,8 mlrd kn
ukupni rashodi u prvom polugodištu
bruto dobit
TU
, NEGATIVA ukupni rashodi za 5,2 posto, bruto dobit 54 posto, investicije za 34,3 posto, analize koju je proveo Centar za makroekonomske analize HGK-a redni i ostali nenavedeni rashodi (8,2 posto), dok ostalih pet grupa bilježi pad. Preciznije, materijalni troškovi su manji za 11,2 posto, ostali vanjski troškovi (troškovi usluga) za 8,5 posto, naknade izdataka zaposlenima i naknade članovima uprave za 5,9 posto, nabavna vrijednost prodane trgovačke robe za 4,9 posto te troškovi osoblja za 4,5 posto. U osam djelatnosti zabilježen je rast ukupnih rashoda, a po dinamici rasta ističu se djelatnost kućanstava kao poslodavaca (38,2 posto) i poslovanje nekretninama (31,8 posto). Istodobno tri ekonomski najjače djelatnosti bilježe pad ukupnih rashoda, i to: prerađivačka industrija -6,4 posto, trgo-
vina -2,2 posto i građevinarstvo -25,7 posto. Bruto dobit iznosi 5,8 milijardi kuna što je 46,5 posto manje nego u prvoj polovini 2009. godine kada je ona iznosila 12,6 milijardi kuna. Rast bruto dobiti, napominju analitičari HGK-a, zabilježen je u pet djelatnosti - opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, potom opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, javnoj upravi, obrani, obveznom socijalnom osiguranju, umjetnosti, zabavi i rekreaciji te ostalim uslužnim djelatnostima. Sve ostale djelatnosti imaju ma-
U analiziranom razdoblju poduzetnici su u dugotrajnu imovinu uložili samo 18,2 milijarde kuna što je na godišnjoj razini 34,3 posto manje. Pritom
nju bruto dobit u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Građevinarstvo najveći investitor Najveću bruto dobit ostvarile su: prerađivačka industrija (dvije milijarde kuna), zatim opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (1,5 milijardi kuna), građevinarstvo (1,3 milijarde kuna) i in-
formacije i komunikacije (1,2 milijarde kuna). Veće rashode od primanja imaju pak poslovanje nekretninama, pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.
su investicije u stambene zgrade smanjene za 62,2 posto, u nematerijalnu dugotrajnu imovinu 53,7 posto, ostalu materijalnu dugotrajnu imovinu za 38,6 posto, ostale građevine i zgrade 30,2 posto, uvoznu opremu s montažom 29,5 posto i domaću opremu s montažom 26,8 posto. Od
uvozne opreme, uvoz automobila zabilježio je najmanji pad - 21,9 posto. Od 20 djelatnosti samo je u ostalim uslužnim djelatnostima zabilježen rast investicija od 10,1 posto gdje je investirano 47 milijuna kuna, no njihov udio u ukupnim investicijama iznosi samo 0,3 posto. U prvom polugodištu ove godine djelatnost građevinarstva je, s gotovo tri milijarde investiranih kuna, najveći investitor, gotovo tri milijarde kuna, slijedi trgovina sa 2,5 milijardi kuna, prerađivačka industrija sa 2,4 milijarde kuna, prijevoz i skladištenje sa 2,3 milijarde kuna te poslovanje nekretninama s investicijama teškim 1,9 milijardi kuna.
Financijski pokazatelji poslovanja poduzetnika 2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.*
2007.*
2008.*
2009.*
Ukupno Veliki Srednje veliki Mali Ukupno Veliki Srednje veliki Mali Ukupno Veliki Srednje veliki Mali Ukupno Veliki Srednje veliki Mali Ukupno Veliki Srednje veliki Mali Ukupno Veliki Srednje veliki Mali Ukupno Veliki Srednje veliki Mali Ukupno Veliki Srednje veliki Mali Ukupno Veliki Srednje veliki Mali
u mil. kuna
Broj poduzetnika
Broj zaposlenih
Ukupni prihodi
Ukupni rashodi
56.987 571 2.203 54.213 63.561 720 2.279 60.562 68.084 889 2.597 64.598 68.981 962 2.692 65.327 71.803 1.074 2.969 67.760 78.509 441 1.480 76.588 83.532 475 1.589 81.468 89.656 453 1.396 87.807 91.320 436 1.446 89.438
727.233 318.467 161.426 247.340 754.186 350.617 156.715 246.854 796.896 375.081 158.971 262.844 811.776 386.980 156.407 268.389 813.762 391.219 159.746 262.797 865.883 305.263 172.345 388.275 896.013 320.965 175.881 399.167 933.958 315.117 170.038 448.803 889.396 302.161 164.515 422.720
343.231 165.702 71.494 106.035 392.243 218.992 73.297 99.954 451.948 260.365 83.354 108.229 484.079 287.869 86.053 110.157 523.712 322.797 91.631 109.284 593.140 280.056 115.571 197.513 655.561 316.465 127.559 211.537 709.827 329.523 129.329 250.977 613.367 289.650 112.436 211.281
337.395 162.456 71.119 103.820 378.257 205.064 72.488 100.705 440.959 250.729 82.736 107.494 470.477 276.217 84.534 109.726 502.005 306.686 88.361 106.958 566.387 265.368 111.388 189.631 623.618 299.970 122.017 201.631 685.638 317.611 126.260 241.767 603.876 284.720 110.968 208.188
*/ u 2006., 2007., 2008. i 2009. godini podaci su prema kriterijima veličine iz Zakona o računovodstvu iz 2005. godine
Dobit prije oporezivanja 17.374 8.691 3.153 5.530 25.640 17.656 3.293 4.691 23.315 14.294 3.767 5.254 26.632 17.310 4.076 5.246 32.546 20.395 5.317 6.834 37.293
Gubitak prije oporezivanja 11.538 5.445 2.779 3.314 11.653 3.728 2.483 5.442 12.326 4.658 3.149 4.519 13.030 5.658 2.557 4.815 10.839 4.283 2.047 4.509 10.540
43.769
11.826
40.315
17.231
31.959
22.469
Porez na dobit 2.603 1.222 426 955 3.222 1.898 476 848 3.331 1.856 562 913 3.840 2.372 571 897 4.885 2.870 826 1.189 6.227 2.735 1.077 2.415 7.179 3.079 1.285 2.815 6.960 2.612 1.135 3.213 5.093 1.850 792 2.452
Dobit nakon oporezivanja 14.771 7.467 2.728 4.576 22.423 15.758 2.817 3.848 19.994 12.443 3.206 4.345 22.801 14.940 3.507 4.354 27.683 17.528 4.504 5.651 31.121 14.319 5.608 11.194 36.668 17.257 6.407 13.004 34.746 15.147 5.453 14.146 26.438 11.173 4.185 11.079
Gubitak nakon oporezivanja 11.552 5.454 2.780 3.318 11.658 3.728 2.483 5.447 12.336 4.663 3.150 4.523 13.039 5.660 2.559 4.820 10.861 4.287 2.060 4.514 10.595 2.367 2.501 5.727 11.904 3.841 2.150 5.913 17.517 5.848 3.518 8.150 22.041 8.094 3.509 10.438
Konsolidirani financijski rezultat 3.219 2.013 -52 1.258 10.765 12.030 334 -1.599 7.658 7.780 56 -178 9.762 9.280 948 -466 17.472 13.753 2.538 1.181 19.885 10.878 3.056 5.952 24.679 13.331 4.256 7.092 16.314 8.469 2.754 5.091 4.397 3.079 677 641 Izvor: FINA, HGK
30 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik Broj 3645, 27. rujna 2010.
TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB
Višak novca u trezorske zapise Jelena Drinković
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
I
znimno visoka likvidnost novčanog tržišta, koja se drži tijekom cijele ove godine, i u prošlom tjednu odredila je odnos ponude i potražnje novca te kratkoročnu kamatnu stopu. Sudionici prijavljuju umjerenu potražnju za kratkoročnim pozajmicama koja, unatoč ovako dobroj likvidnosti, dobrim dijelom ostaje nenamirena. Razlog tome je uglavnom vrlo niska kamatna stopa uz koju dio sudionika nije uvijek spreman plasirati svoje viškove likvidnosti. Prosječne prekonoćne kamatne stope pale su ispod granice od 0,5 posto koliko iznosi pri-
u mil. kn
Ponuda
Potražnja
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet
u%
250 200
1,0
150 100
0,5
50 0
20.9.2010.
21.9.2010.
22.9.2010.
nos na prekonoćne depozite u središnjoj banci. Kako potražnja za novcem apsorbira samo manji dio viškova likvidnosti, sudionici na kraju dana značajna sredstva deponiraju u središnju banku kao prekonoćni depozit. Dio viškova likvidnosti usmjeren je u trezor-
23.9.2010.
0
24.9.2010.
ske zapise Ministarstva financija na tjednoj aukciji na kojoj je ponovno pokazano veliko zanimanje sudionika. Aukcija trezorskih zapisa u kunama održana je po svim rokovima dospijeća, a rok dospijeća na trezorske zapise u eurima bio je godinu dana. Na
ponedjeljak
utorak
srijeda
planirani iznos izdanja od 400 milijuna kuna pristiglo je 959 milijuna kuna ponude. Ostvareni iznos emisije bio je 560 milijuna kuna i to na rok od 91 dan upisano je 20 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 1,95 posto, na 182 dana upisano je 40 milijuna kuna po sto-
HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE
valuta
australski dolar
CAD
7.31
USD
5.56
CHF
5.54
7.30
5.53
5.53
7.29
5.50
5.52
7.28
5.47
551
7.27
5.44
5.50
7.26
4.41
5.49
5,279184
JPY
japanski jen (100)
6,440511
CHF
švicarski franak
5,530497
GBP
britanska funta
8,539529
USD
američki dolar
5,440043
EUR
euro
7,284218
Izvor: HNB
EUR
5,191517
kanadski dolar
pa je zaključno vrijedio 7,28 kuna. Švicarski franak je tjedan započeo na 5,54 kune, u srijedu je pao na 5,50 kuna, a tjedan je zaključio na 4,53 kune.
bio za 12 lipa i tjedan je završio na 5,44 kune. Euro je lagano rastao i kroz tjedan je dobio tek jednu lipu
dolaru, padala prema euru, a prema švicarskom franku zadržala je vrijednost. Dolar je prema kuni osla-
Srednji tečaj za devize
AUD
21.9.
22.9.
23.9.
24.9.
20.9.
21.9.
22.9.
23.9.
24.9.
20.9.
21.9.
22.9.
23.9.
24.9.
MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA
Strah od nove recesije
5900 5700
malo usporen te se spekulira o mogućem povratku krize. Američka središnja banka najavila je novi dodatan paket pomoći gos11160
FTSE 100
10940
podarstvu početkom idućeg mjeseca. U Japanu je vlada novom tranšom prodaje dolara usporila rast jena, no do sada ta2500
Dow Jones
2400
5500
10720
2300
5300
10500
2200
5100
10280
2100
4900
10060
2000
20.9. 5000 4500
21.9.
22.9.
23.9.
24.9.
20.9. 6600
CAC40
6400
21.9.
22.9.
23.9.
24.9.
DAX
9640
6200
9420
3500
6000
9200
3000
5800
8980
2500
5600
8760
21.9.
22.9.
23.9.
24.9.
20.9.
21.9.
22.9.
23.9.
24.9.
NASDAQ
20.9. 9860
4000
20.9.
petak
pi od 3,45 posto, a na rok od godine dana upisano je najviše zapisa, 500 milijuna kuna, po kamatnoj stopi od 4,2 posto. Prinosi se nisu promijenili, osim prinosa na 182 dana koji je pao s 3,5 posto na 3,45 posto. Planirani iznos izdanja trezorskih zapisa u
Mirex u laganom padu Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, u tjednu je pala za 0,0369 bodova i tjedan završila na 152,0211 bodova. Od početka srpnja, kada je bio na razini od oko 145,5 bodova, uz manje padove Mirex uglavnom bilježi rast. MIREX - mjesečni
MIREX - tjedni
154
154
152
152
150
150
148
primjena od 25. rujna 2010. 20.9.
Tjedan je na svim burzama započeo dobro no, čini se, bez pravog razloga. U eurozoni je snažan porast u proizvodnji i uslugama
četvrtak
MIROVINSKI FONDOVI
Dolar pada, euro lagano raste Prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke u proteklom je tjednu vrijednost kune rasla prema
20.9.’10. - 24.9.’10.
13.9.’10. - 17.9.’10.
1,5
eurima bio je 30 milijuna eura, a ponude za upis iznosile su 41,927 milijuna eura. Ostvareni iznos emisije bio je 29,718 milijuna eura, odnosno 216,311 milijuna izraženo u kunama. Kamatna stopa na zapise u eurima zabilježila je pad sa 3,19 na 3,10 posto. Datum održavanja sljedeće aukcije Ministarstvo financija objavit će naknadno. Ni na kraju rujna ne primjećuje se nikakva napetost u odnosu ponude i potražnje novca. Unatoč očekivanju temeljenom na prijašnjim godinama da će rujanski zamah potaknuti trgovanje sudionika, čini se da ni ulazak u posljednji kvartal godine neće biti napet. Vrlo niske kamatne stope i visoka likvidnost sustava potrajat će zasigurno još neko vrijeme.
21.9.
22.9.
23.9.
24.9.
NIKKEI 225
20.9.
21.9.
22.9.
23.9.
24.9.
kve akcije nisu pokazale pozitivne rezultate. Američka ekonomija ostaje slaba, došlo je do novih otpuštanja radnika i povećanja nezaposlenosti. Prema istraživanjima, većina ekonomista procjenjuje kako je šansa 1:3 da neće doći do nove recesije, no sve su manje optimistični. Nafta se kreće između 73 i 80 dolara za barel, a zlato je ponovno poraslo preko 1300 dolara. Analitičari očekuju kako će do kraja godine zlato prijeći 1350, a početkom iduće godine doći i do 1500 dolara za uncu.
148 24.8.
3.9.
13.9.
23.9.
20.9.
21.9.
22.9.
23.9.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 23.9.2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatv. dobr. mir. fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mir. fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar
153,0593 155,2248 144,6719 153,3247 152,0211
161,1549 183,7862 118,0304 128,8947 129,2361 151,3067 178,9971 130,1386 103,2134 114,9791 151,3033 106,9485 116,0074 158,0286 139,4607 104,2246 125,3337 115,5502 116,4532 115,2127 116,3368
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
31
www.privredni.hr Broj 3645, 27. rujna 2010. BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 226,17 milijuna kuna
Ingra porasla na 23 kune su na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 0,48 posto te je njegova posljednja vrijednost 1.905,29 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1002,50 bodova što je porast od 0,54 posto. Najviše se tr-
Marko Repecki www.hrportfolio.com Protekloga tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 60,752 milijuna kuna što je pad od 13,74 posto u odnoTop 10 po prometu
tjedna promjena
Hrvatske telekomunikacije d.d. Adris d.d.(povlaštena) Ina d.d. Atlantic Grupa d.d. Petrokemija d.d. Ingra d.d. Institut građevinarstva Hrvatske d.d. Dalekovod d.d. Končar-dist. i spec. transformatori d.d. Končar-elektroindustrija d.d.
+1,82% +0,37% +0,38% +1,55% +3,26% +5,07% -0,31% -1,10% 0,00% -2,01%
zadnja cijena 271,00 270,00 1.631,25 784,00 156,96 23,00 1.625,00 270,00 2.000,00 480,15
promet 11.141.556,92 3.487.001,53 3.281.741,83 2.886.416,68 2.586.167,80 2.276.691,33 2.011.547,65 1.951.753,47 1.884.782,03 1.744.689,78
TJEDNI DIONIČKI PROMET:60.752.694,23 kn
govalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 11,141 milijun kuna prometa, a trgovanje je završila na 271 kuni što je porast od 1,82 posto. Najveći porast među najtrgovanijim dionicama
imala je dionica Ingre koja je porasla za 5,07 posto te je trgovanje završila na 23 kune uz promet od 2,276 milijuna kuna. Dionica Končara-EI pala je za 2,01
10 dionica s najvećim rastom cijene
tjedna promjena
Zlatni otok d.d. Dubrovnik-Babin kuk d.d. Bilokalnik d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Elektroprojekt d.d. Belišće d.d. Slobodna Dalmacija d.d. Agromeđimurje d.d. Zvečevo d.d. Dukat d.d.
+200,00% +87,50% +79,03% +46,90% +30,68% +16,87% +15,22% +13,75% +9,99% +6,36%
zadnja cijena 150,00 165,00 128,90 899,00 939,95 498,00 33,99 910,00 110,00 351,00
promet 12.900,00 67.980,00 1.289,00 49.918,75 23.999,50 119.458,04 43.142,75 739.830,00 440,89 17.550,00
INVESTICIJSKI FONDOVI
Equity kojem je vrijednost porasla za 1,18 posto. Najveći gubitnik kod dioničkih fondova je fond OTP Europa Plus kojem je vrijednost smanjena za 2,83 posto. Kod mješovitih fondova samo je PBZ Global ostvario porast vri-
jednosti od 0,18 posto, dok je najveće padove u ovoj grupi zabilježio ST Aggressive (-1,56 posto). Kod obvezničkih fondova na vrhu pozitivne ljestvice nalazi se HPB Obveznički (+0,29 posto), dok je najveći pad zabilježio
OTP euro obveznički kojem je vrijednost smanjena za 0,55 posto. Novčani fondovi su po običaju svi završili tjedan u plusu, a vrh ljestvice zauzeo je ICF Money Market kojem je vrijednost porasla za 0,07 posto. (M.R.)
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)
Valuta
od 16. do 23.rujna 2010. godine Vrijednost udjela
*Tjedna promjena [%]
13,5821 44,7731 8,1329 126,8800 12,0659 98,6400 101,0200 78,0106 157,9383 60,9600 79,5700 83,2242 85,6200 90,7983 97,7600 49,8816 56,2173 41,5829 28,0013 68,4600 60,2203 61,9000 67,7719 5608,7600 88,0340 68,5203 30,4400 48,2063 6,2498 55,5500 37,8687 79,9734 46,9050 453,8596 332,9204 83,4489 80,7500 285,9965 68,7800 114,1281 121,0658 10,8290 107,1203 112,4757 89,9917 9,4468 97,0600
-0,78 -2,27 -0,67 -2,00 -1,12 -2,33 -1,71 -0,45 -1,15 -0,54 1,08 -0,93 -0,04 -2,04 -1,55 -0,25 -1,81 -2,16 -2,03 -1,28 -0,46 -0,64 -1,56 -0,65 -1,26 0,67 -0,16 -0,10 -2,00 -0,96 -0,73 -1,82 0,16 -0,56 -1,63 -0,33 -0,15 -2,44 -0,82 1,18 -1,28 -0,69 -2,83 0,21 -0,98 -2,22 -1,71
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+
zadnja vrijednost 1.905,29 1.002,50 96,39
posto te je trgovanje završila na 480,15 kuna i time je najveći gubitnik među najtrgovanijim izdanjima. 10 dionica s najvećim padom cijene Karlovačka banka d.d. Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Pounje trikotaža d.d. Badel 1862 d.d. Imperial d.d. Kutjevo d.d. SN Holding d.d. IPK Kandit d.d. Valamar grupa d.d. Hrvatski duhani d.d.
tjedna promjena +0,48% +0,54% -0,02%
Svih 10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a šest ih je zabilježilo porast cijene.
tjedna promjena -26,62% -14,39% -12,79% -11,61% -9,07% -8,46% -7,30% -6,82% -6,55% -6,54%
zadnja cijena 59,07 9,40 0,75 73,07 180,05 23,80 190,00 205,00 36,07 31,31
promet 413,49 1.710,80 3.326,25 62.391,29 11.766,35 1.404,20 122.204,78 37.284,70 25.220,10 6.077,33
*vijesti
Većina fondova u minusu Rezultati fondova protekloga tjedna kretali su se u rasponu od -2,83 posto pa do +1,18 posto, 31 od ukupno 92 fonda ostvario je porast vrijednosti. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je fond Aureus US
index Crobex Crobex10 Crobis
Naziv(fond)
Vrijednost udjela
*Tjedna promjena [%]
€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €
116,1600 142,4900 99,3100 9,7805 115,5606 153,3800 164,8455 61,5217 98,0709 108,6072 8,0292 142,4949 81,8617 5,3844 68,0383 10,8730 110,1566 107,5600
-0,32 -1,09 0,18 -0,37 -0,61 -0,21 -1,28 -1,56 -0,84 -1,02 -1,35 -0,54 -0,98 -0,04 -0,52 -0,55 -0,06 -0,22
€ € € € € € kn € €
159,6400 139,5058 11,3483 174,1100 129,4100 130,3700 159,5500 125,6204 126,2927
-0,06 0,14 0,14 0,02 0,09 0,17 0,17 0,29 -0,55
kn kn € € kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €
131,7600 161,7113 139,2484 125,2000 140,3360 143,5800 137,4600 137,6959 134,2125 124,2900 131,2214 121,7112 116,1153 11,2533 107,6853 10,5985 101,8477 104,8900
0,05 0,04 0,04 0,06 0,07 0,06 0,06 0,05 0,05 0,02 0,06 0,04 0,05 0,06 0,06 0,06 0,06 0,06
Valuta
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn €
Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money
Agramove tvrtke izdale komercijalne zapise Tvrtke Auto-Dubrovnik, Euroduhan, Euro Daus, Euro Daus 1963, Euroagram Nekretnine i Euroagram Tis izdale su komercijalne zapise u iznosu od 38,2 milijuna kuna. Sve su ove tvrtke u većinskome vlasništvu Agram koncerna, čije tvrtke Euroherc, Agram life, Jadransko i Sunce osiguranje posjeduju većinske udjele navedene šestorke. Svih šest tvrtki upravlja stanicama za tehnički pregled, servis i prodaju vozila, a ukupni su im prihodi u prošloj godini iznosili blizu 400 milijuna kuna. HPB I HBOR spremaju mikrokredite Hrvatska poštanska banka (HPB) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) potpisale su ugovor o poslovnoj suradnji na projektu Mikrokreditiranja koji se odnosi na kredit od 3,3 milijuna eura namijenjen mikro, malim i srednjim poduzetnicima. Sredstva su dio ugovora kojim njemačka državna banka KfW kreditira HBOR u visini od 20 milijuna eura, uz potporu Europske unije, u okviru programa za financiranje malih i srednjih poduzetnika preko poslovnih banaka. Belje preuzelo tri tvrtke Prema rješenju Trgovačkog suda tvrtki Belje, čla-
nici koncerna Agrokor, pripojena su društva Belje Trans, Belje Remont i Belje Tvornica opreme i strojeva. Belje je preuzelo svu imovinu, prava i obveze te postalo vlasnikom pokretnina i nekretnina, sve materijalne i nematerijalne imovine pripojenih društava danom upisa pripajanja u sudski registar. Vjerovnicima pripojenih društava Belje se obvezuje dati osiguranje njihovih potraživanja po uvjetima propisanim Zakonom o trgovačkim društvima, u roku od šest mjeseci od upisa pripajanja u sudski registar. Atlantic distribuira Rauch Atlantic Grupa i poznati austrijski proizvođač voćnih sokova i čajnih napitaka Rauch potpisali su ugovor vrijedan oko 36 milijuna kuna za distribuciju Rauchovog portfelja u svim distribucijskim kanalima u Hrvatskoj. Atlantic i Rauch do sada su surađivali u distribuciji hotelima, restoranima i kafićima. Rauchovi sokovi ugovorom ulaze na 9000 prodajnih mjesta u maloprodaji, čime Atlanticu Rauch postaje peti najvažniji internacionalni principal po prometu.
in the partnership with & invite you to take part in
“Brussels Meets Zagreb” 2 Training Modules in 5 Days EU Funding & EU Affairs Training - a 2 module cycle on EU funding & EU Affairs (EU Institutions, Lobbying and Networking) 2010 Seminar Dates: Module 1
“How to be successful with EU Funding” October 21-22, Zagreb Module 2
“Working with the EU“ November 24-26, Brussels
Više na: http://cbbs.hr/cbbs-eu-news/brussels-meets-zagreb1/
2010