e-pv 3647

Stečajevi koji štede milijune Procjene vještaka samo su orijentir, a konačnu cijenu, često mnogo nižu, na kraju određuju kupci

Koliko volimo svoje banke Hrvatski građani manje su zadovoljni bankama i njihovim uslugama nego stanovnici ostatka Europe

Niskoenergetska gradnja Novca u raznim fondovima za energetski učinkovite projekte ima, samo ih malo tko traži

tema tjedna Str. 4-5

financije i krediti Str. 4-5 posebnog priloga

priča s razlogom Str. 12

3 6 4 7

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 11. listopada 2010.

Godina LVII / Broj 3647. www.privredni.hr

privredni vjesnik

procesna industrija / zlatarna križek izvozi u rusiju / kako spasiti tvornicu ulja čepin / svijet financija PV ANALIZA: IGRE NA SREĆU

EKONOMSKI IRACIONALNO, PRORAČUNSKI IDEALNO Kladioničarsko tržište u Hrvatskoj je turbulentno i izrazito konkurentno >>10-11

N EBA POS ILOG PR E NCIIJTI A N I F RED IK

intervju: Zvonimir Stanić

RAt brendovima: domaći protiv slavnih

>> 6-7

>> 16-17

Naše je tržište previše usitnjeno i na njemu je premalo tvrtki koje mogu obaviti složene projekte, kaže direktor CARNeta

Na policama trgovina u čitavoj Europi nezadrživo raste broj “kućnih” brendova koji nude sličnu kvalitetu po nižoj cijeni

SUNCOKRET RURALNOG TURIZMA Kategorije ocjenjivanja: ■ Turistička seljačka gospodarstva (TSG) ■ Poduzetnici u ruralnom turizmu ■ Ruralno-turistički projekti ■ Ruralno-turističke manifestacije ■ Tradicijska ruralna gastronomija

Organizatori:

Izbor popularnih naslova iz PV prodaje privredni vjesnik

SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ cijena

KULTURA U IZLOGU

170,00

153,00 kn

100,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

kn

NOVO

cijena

90,00 kn kn

Partner:

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA cijena

90,00 kn

100,00

kn

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

ČOVJEK I OKOLIŠ cijena

179,00 kn

199,00

kn

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

Knjige iz PV prodaje možete naručiti putem: e: pvmultimedija@privredni.hr t: 01/5600 022 f: 01/4846 656

2010

UVOD

www.privredni.hr Broj 3647, 11. listopada 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a:

Ne trebamo mijenjati duh tradicije Ne trebamo biti svetiji od Pape i nastojati mijenjati ono što je dio duha ne samo hrvatske nego i europske tradicije. Europa je oduvijek težila jedinstvu različitosti, stoga ako Parižanin srijedom i subotom kupuje sir i vrhnje na tržnicama od Trocadera do Avenue Montaignea, onda bi na jednak način to trebao moći i građanin Zagreba ili bilo kojeg dijela naše zemlje. Trebamo poštovati zakone, ali pritom itekako voditi računa da oni ne budu protivni duhu našeg nasljeđa koje je, prije svega, europsko. Izravna prodaja na tržnicama sastavni je dio hrvatske tradicije te gastronomske i turističke ponude. Na tržnicama diljem Hrvatske već se desetljećima prodaju proizvodi poput sira i vrhnja kojima su, prije svega, kvaliteta i sigurnost u zdravstvenu ispravnost omogućavale dugogodišnju lojalnost potrošača.

Zdravko Marić, državni tajnik u Ministarstvu financija:

Održana stabilnost financijskog sustava Državni proračun za 2011. godinu oblikovat će se uz projicirani blagi oporavak realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) s rastom između jedan i dva posto.

Hrvatska na krizu nije mogla reagirati fiskalnim stimulansima i proračunskim subvencijama, već je kombinacijom proračunske štednje, monetarnih zahvata i osiguranjem likvidnosti održala stabilnost finacijskog sustava i javnih financija.

Razvijene su zemlje ciljanim fiskalnim i proračunskim stimulansima pokušale utjecati na jačanje financijskog sektora ili pojedinih gospodarskih grana poput automobilske industrije. Uz pozitivne učinke, ti su zahvati rezultirali eksplozijom deficita i javnog duga, a to si Hrvatska nije mogla dopustiti jer je imala vrlo sužen prostor za takvu vrstu intervencije.

Davor Tomašković, predsjednik Uprave Tvornice duhana Rovinj:

Drago nam je što nas zajednica cijeni Tvornica duhana Rovinj dobila je Kristalnu plaketu Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Pula za najuspješniju istarsku kompaniju u kategoriji velikih trgovačkih društava za 2009. godinu. Tu nagradu doživljavam kao priznanje za rad i trud više od 800 djelatnika naše kompanije. Svojim radom nastojimo pridonositi ukupnom gospodarskom razvoju Istre i Hrvatske, stoga nam je posebno drago kada zajednica u kojoj djelujemo to prepoznaje i cijeni.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: Heinz Joachim Schöttes, voditelj korporativnih komunikacija, Germanwings

Hrvatska je jedno od brzorastućih tržišta Naše poslovanje ovdje cijelo je vrijeme stabilno i prate ga izvrsni rezultati

A

ko na primjeru Germanwingsa promatramo potencijal hrvatskog tržišta za niskotarifne zrakoplovne kompanije, lako je zaključiti kako je Hrvatska jedno od brzorastućih tržišta. Mi smo to prepoznali još 2004. godine i kao prva niskotarifna kompanija počeli letjeti prema Zagrebu i Splitu. Danas smo broj gradova značajno proširili, pa tako hrvatski putnici, osim iz Zagreba i Splita, prema europskim destinacijama mogu letjeti i iz Dubrovnika, Pule i Zadra, a usluga Smart Connect Hrvatsku povezuje sa 20 europskih gradova. Naše poslovanje u Hrvatskoj je cijelo vrijeme stabilno i prate ga izvrsni rezultati, stoga očekujemo kako ćemo 2010. godinu završiti s oko 440.000 prevezenih putnika iz Hrvatske, što čini povećanje od 10 posto u odnosu na prošlu godinu.

Prosječna popunjenost sjedala na letovima iz Hrvatske ostaje na vrlo visokoj razini od 80 posto.

Hrvatska je među top turističkim destinacijama na Mediteranu te je izrazito popularna među korisnicima naše tvrtke, a za daljnji rast i privlačenje novih gostiju niskotarifne zrakoplovne tvrtke iznimno su bitne. Iako 90 posto turista još dola-

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

zi u Hrvatsku automobilom, vjerujemo kako će se taj trend promijeniti zbog komfora i isplativosti korištenja zrakoplovnih usluga niskotarifnih tvrtki. Pozitivan utjecaj niskotarifnih zrakoplovnih tvrtki na turistički potencijal Hrvatske je neminovan jer one putnicima omogućuju da lakše i povoljnije posjete destinacije poput Dubrovnika, Splita, Pule i Zadra.

Jedna od prednosti za turiste je i činjenica da se ne moraju više isključivo oslanjati na gotove aran-

Očekujemo kako ćemo 2010. godinu završiti s oko 440.000 prevezenih putnika iz Hrvatske žmane nego mogu sami kreirati svoje putovanje s obzirom na mogućnost pretraživanja letova putem interneta.

Porast broja turista koji su odabrali Hrvatsku u odnosu na 2009. za nas je pozitivan znak i potvrda da zadržimo veliki broj letova prema Hrvatskoj. Razmišljamo i o eventualnom uvođenju dodatnih letova prema popularnim hrvatskim destinacijama, a vjerujemo da će to djelovati poticajno i na eventualne

ulaske novih niskotarifnih zrakoplovnih tvrtki.

Mnogobrojni turisti, a i Hrvati koji žive i rade u Njemačkoj, ranije su koristili druge oblike prijevoza kao što su automobil i autobus zbog nižih cijena, no s dolaskom niskotarifnih tvrtki taj trend se polako mijenja. Prema našim podacima, osim turista te posjetitelja obitelji i prijatelja, glavna su ciljna skupina Germanwingsa poslovni putnici koji trenutačno čine 42 posto ukupnog broja putnika. Kriza koja je zahvatila sve sigurno je pridonijela trendu sve većeg broja poslovnih putnika na letovima niskotarifnih zrakoplovnih tvrtki.

Prošle godine smo svi osjetili učinke globalne financijske krize, pa

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

je tako i uslužni sektor u Hrvatskoj poslovao nešto lošije. Ipak, broj putnika koji su letjeli s Germanwingsom ostao je na stabilnoj razini, što pokazuje kako je Hrvatska fokusirana na turističku sezonu, a istodobno je i dokaz visokog stupnja povezanosti hrvatske i njemačke ekonomije.

Vjerujemo da Hrvatska ima izniman potencijal za daljnji rast i da ima prostora i za druge niskotarifne zrakoplovne tvrtke s obzirom na rast popularnosti Hrvatske kao destinacije.

Kriza je utjecala ne samo na niskotarifne već i na klasične zrakoplovne tvrtke koje uslijed krize kopiraju dijelove modela poslovanja niskotarifnih zrakoplovnih tvrtki nastojeći zadržati poziciju na tržištu. Mi svoj model nastojimo optimizirati u skladu s tržišnim uvjetima, te smo upravo zbog kvalitetnog vođenja i pouzdanih partnera uspjeli održati uspješno poslovanje, ali i kvalitetu na koju su poslovni, i ostali putnici, navikli. Iako budućnost sa sobom uvijek nosi izazove, siguran sam u daljnji rast broja putnika na letovima niskotarifnih zrakoplovnih kompanija što će, zahvaljujući sve većem broju stranih gostiju, dati značajan doprinos hrvatskom turizmu.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.o.o.

4

TEMA TJEDNA

*vijesti Hrvatski med najbolji na svijetu Na svjetskom ocjenjivanju meda održanom u sklopu foruma Apimedica&Apiquality svjetski šampion ili apsolutni pobjednik natjecanja postao je hrvatski pčelar Ivan Kožić iz Konjščine sa svojim medom od bagrema. Na natjecanju za najbolji svjetski med sudjelovali su pčelari sa 336 uzoraka meda iz 14 država. Oko 10 posto pčelara sa 34 uzorka bilo je iz Hrvatske.

Adris zapošljava mlade djelatnike Nakon obavljenog pripravničkog staža i rada na različitim poslovima u objektima turističke tvrtke Maistre, 15 mladih visokoobrazovanih ljudi potpisalo je ugovor s tom tvrtkom o stalnom radnom odnosu. Novi zaposlenici odabrani su selekcijskim postupkom između pedesetak prijavljenih kandidata. Otvaranjem novih radnih mjesta te davanjem prilike mladim i obrazovanim ljudima željnim izazova i rada u iznimno teškoj gospodarskoj situaciji, grupacija Adris u čijem se sastavu nalazi Maistra, namjerava potaknuti i nagraditi izvrsnost i rad, promicati znanje i odgovornost te poticati gospodarski rast i razvoj Hrvatske.

Dani hrvatskog turizma

Ovogodišnji Dani hrvatskog turizma (DHT) koji će se održati u Rovinju od 20. do 22. listopada prvi put će biti međunarodnog karaktera i u znaku “zemlje gosta” - Slovenije.

Među ostalim događajima, održat će se hrvatskoslovenski turistički skup na kojem se očekuje i slovenska ministrica gospodarstva Darja Radič. Tijekom DHT-a trebao bi biti potpisan i dokument o turističkoj suradnji Hrvatske i Slovenije.

Privredni vjesnik Broj 3647, 11. listopada 2010.

( sa 17,8 mil kn na 25 mil kn porasla cijena kamenoloma Mironja

Stečajevi s nekretninama velike vrijednosti

Tržište određuje, Za neke nekretnine u stečaju održavano je i po 14 dražbi dok se nije došlo do realne procijenjene vrijednosti Igor Vukić vukic@privredni.hr

C

ijena se dizala za 100.000 kuna, pa za 700.000, potom i za milijun kuna. Predstavnici poduzeća Dubrovnik ceste te metkovskog Obšivača u napetoj su atmosferi sudnice Trgovačkog suda naizmjence izricali svoje ponude.

S početnih 17,8 milijuna kuna došlo se napokon do 25 milijuna, kada su Dubrovnik ceste zatražile stanku od 10 minuta. I povukle se iz utrke. Obšivaču je pripao kamenolom Mironja, tesarsko-armirački pogon u Komolcu te zemljište u poslovnoj zoni Ston.

Bila je to prva u seriji dražbi za imovinu Građevinskog poduzeća Dubrovnik koje je proljetos završilo u stečaju. Ako je suditi po tom prvom ročištu, održanom prije petnaestak dana, uspješna će biti i cijela serija od devet dražbi na kojoj će se prodavati nekretnine GP-a Dubrovnik. Riječ je o jednom od najvećih stečajeva po vrijednosti procjene nekretnina, koje su vještaci ukupno procijenili na više od 140 milijuna kuna.

Do imovine uz veliki diskont Sljedećih tjedana, pored serije dražbi za imovinu GP-a Dubrovnik, bit će održane dražbe u još nekoliko stečajenih postupaka s nekretninama i pokretninama velike vrijednosti. U slučaju kamenoloma Mironja kupac se brzo pojavio i izlicitirao višu cijenu od počet-

ne. No u mnogim drugim postupcima bezuspješno se održava i po 13 ili 14 dražbenih ročišta. U skladu sa zakonskim mogućnostima cijena se na kasnijim dražbama spušta pa strpljivi kupac može doći do stečajne imovine uz veliki diskont.

Procjene vještaka uglavnom su samo orijentir za nadmetanje, a konačnu cijenu određuju tržište i zainteresirani kupci “Bilo je stečajeva u kojima se imovina početno procijenjena na 1,3 milijuna kuna na kraju prodala za 100.000 kuna.

Kupac je taj koji presuđuje. Možete vi procijeniti na iznos koji otprilike odgovara potraživanjima, ali će na kraju tržište ocijeniti koliko ta imovina stvarno vrijedi”, kaže stečajni upravitelj Mate Balenović.

U Karlovcu je tako 5. listopada prodavana stečajna imovina tvrtke Kompas-Ka kojom upravlja Mate Balenović. Bilo je to drugo ročište za prodaju nekretnina koje se sastoje od benzinske crpke (četiri agregata i sustav za prodaju autoplina) te poslovnog prostora za trgovinu i ugostiteljstvo. Objekt se nalazi u Veljunu, na magistralnoj cesti Karlovac-Plitvička jezera. Nekretnine su prvo procijenjene na 17 milijuna kuna, a kako nije bilo kupaca, nova dražba bit će 3. studeno-

Stečajevi s većom vrijednošću nekretnina kojima uskoro predstoji dražba Tvrtka GP Dubrovnik IGM Cerje Segestica Naronaplast Pomgrad Panonija Kladionice Žderić Daina-tex Kompas-KA Baja-mes Izvor: Web-stečaj, Očevidnik HGK

Vrijednost nekretnina 140 41 38 26,5 24,4 23,6 21,1 16 15 12

Dražba 28. 10 i 25.11.

28. listopada 28. listopada 2. prosinca 26. listopada 3. studenoga 27. listopada 26. studenoga 3. studenoga 20. listopada

5

www.privredni.hr Broj 3647, 11. listopada 2010.

( na 41 mil kn

spuštena procjena za ciglanu IGM Cerje

( 11,1 mil kn

prvobitna procjena PK Emerik iz Vrpolja

kupac presuđuje cijene koju su kupci spremni platiti. Ipak, ima i slučajeva da je cijena skočila iznad dražba za betonaru u Dupcu, također dio bivšeg GP-a Dubrovnik, ali za nju nitko nije bio zainteresiran. Tvrtka GP Dubrovnik ima i asfaltnu bazu, na više mjesta u Dubrovniku ima izgrađene ili započete stambenoposlovne prostore i druge nekretnine, pa kupci doista imaju što birati.

ga po cijeni od 15 milijuna kuna. Ostali podaci o dražbi mogu se naći na internetskom Očevidniku nekretnina HGK-a te na stranicama Web-stečaj.

Različito raspoloženje kupaca za ulaganje u stečajne nekretnine vidljivo je i u dubrovačkom slučaju. Dok su se ponuđači natjecali za kamenolom, tog je dana trebala biti održana i usmena

U očekivanju rezultata Rezultate, s druge strane, s nestrpljenjem očekuju vjerovnici, primjerice OTP banke koja potražuje oko 80 milijuna kuna.

Ishode očekuju i radnici, koji su, prema riječima sindikalne pravnice u SSSH-u Anke Muhoberec, prvo morali ishoditi pravo na priznavanje potraživanja. GP Dubrovnik je u međuvremenu potpuno prestao raditi pa su zaposleni ostali bez redovitih prihoda. Potraživanja radnika koje zastupa SSSH na kraju su priznata i zahtjevi za prvim isplatama već su upućeni Agenciji za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja.

Nedaleko od nekretnina bankrotiranog GP-a Dubrovnik, u Metkoviću, nalaze se i nekretnine Naronaplasta, procijenjene na 33 milijuna kuna. Stečaj je otvoren još u ožujku 2009., a dražbe su se zakazivale i održavale bez zainteresiranih kupaca. Ni prije zadnje dražbe nitko nije ni neformalno iskazao interes za kupnju, kaže stečajni upravitelj Pero Vićan.

“Treba istaknuti da na toj nekretnini postoji razlučno pravo Republi-

ke Hrvatske, čije interese u stečajnom postupku zastupa Državno odvjetništvo. Oni su ti koji diktiraju cijenu po kojoj će nekretnina biti ponuđena na dražbi. Moguće je da se pojavi potencijalni kupac, a meni nije poznato je li netko kontaktirao s predstavnicima države koja je faktični vlasnik”, kaže Vićan.

Tvrtka Naronaplast prestala je s radom još dvije godine prije otvaranja stečajnog postupka. Nije bilo zainteresiranih ni da poslije toga ožive djelatnost.

“Nekretnina će se vjerojatno prodati na nekoj od sljedećih javnih dražbi,

Ciglana IGM iz mjesta Maruševca, najprije procijenjena na 68,4 milijuna kuna, prodaje se na novoj dražbi 28. listopada za 41 milijun kuna ali na ovoj lokaciji se vjerojatno nikad neće nastaviti proizvodnja profila od plastike. Možda će se pokušati raditi nešto drugo, a budući kupac-vlasnik namjenu prostora morat će usuglasiti s lokalnom zajednicom, u skladu s važećom prostorno-planskom dokumentacijom”, rekao je Vićan. Prema njegovu mišljenju, država kao razlučni vjerovnik vjerojatno će naplatiti dio svojih potraživanja, a drugi vjerovnici – teško.

Za razliku od Naronaplasta, ciglana IGM Cer-

*vijesti Varaždin dobiva novi trgovački centar U Varaždinu će se graditi novi trgovački centar ukupne površine 33.000 četvornih metara. U sklopu tog centra nalazit će se Super Konzum trgovina, restorani i multipleks kino s pet dvorana. Izgradnja trgovačkog centra počinje u proljeće 2011., a njegovo se otvorenje očekuje u jesen 2012. godine.

Keramika Modus na sajmu u Bologni

Nekretnine traže kupca i nakon dražbi Osim stečajnih nekretnina i pokretnina koje će se prodavati na skorim dražbama, u registrima trgovačkih sudova nalazi se i imovina koja je prodavana na seriji ročišta, ali zasad još nije prodana. Zainteresirani kupci podatke mogu potražiti na internetskoj adresi Web-stečaj te se obratiti stečajnim upraviteljima kako bi se organizirale nove dražbe. Među takvim poduzećima su, primjerice, Đakovština s nekretninama i pokretninama.

je Tužno d.o.o, iz mjesta Maruševca, Cerje Nebojse, nastavila je raditi i u stečaju, i to tako da je za prijelazno razdoblje pronađen zakupac. Ciglana je procijenjena na 68,4 milijuna kuna (i to nekretnine 53,2 milijuna, a pokretnine na 15,2 milijuna), a za 28. listopada zakazana je nova dražba. Nova cijena je 41 milijun kuna.

U cijelosti ili nikako Stečajni upravitelj Želimir Uršulin kaže da unatoč problemima s kojima se susreće cijela industrija – padu potražnje zbog krize građevinarstva i rastu cijena energenata – ciglana uspijeva održavati proizvodnju.

Od prikupljenog najma već su isplaćeni neki vjerovnici. Postoje i dva-tri potencijalna kupca, i to snažna poduzeća iz opekarskog sektora koji su pokazali interes za preuzimanje IGM-a pa bi možda i ova priča mogla donijeti stečajni happy end.

Postoje također i kandidati za kupnju poljoprivrednog kombinata Emerik iz Vrpolja, prvobitno

procijenjenog na 11,1 milijun kuna. Među njima su, kako se doznaje, i predstavnici Agrokora, pa je nedavno u obilasku terena bio i direktor Vupika Krešimir Kuterovac i razgledao Emerikove potencijale.

“Bilo je i onih koji su dolazili i pokazivali interes samo za neke dijelove poduzeća. Netko bi kupio jedan kombajn, drugom treba jedan traktor... Nismo pristajali na takve prijedloge jer smatramo da bi poduzeće trebalo prodati kao cjelinu”, kaže stečajni upravitelj Zdravko Grubeša.

Za poduzeće Emerik održat će se 25. listopada ispitno ročište na kojem će svoja potraživanja prema stečajnoj masi podnijeti još nekoliko vjerovnika.

Kad taj proces bude završen, raspisat će se i novo ročište za dražbu.

Slične priče mogle bi se ispričati i za stotine drugih poduzeća izlistanih u očevidnicima prodaje stečajnih nekretnina.

Procjene vještaka uglavnom su samo orijentir za nadmetanje, a konačnu cijenu određuju tržište i zainteresirani kupci.

Svjetski sajam keramičkih pločica i kupaonske opreme Cersaie 2010. održan je u Bologni, a među ostalim izlagačima svoje proizvode predstavila je i hrvatska tvrtka Keramika Modus. Ta je tvrtka predstavila četiri nove linije keramičkih pločica – Native, Vicky, Streamers i Precisious panna.

Suradnja Siemensa i Naftne industrije Srbije Siemens Hrvatska i Siemens Srbija modernizirat će pristanište za naftu i naftne derivate Rafinerije nafte Pančevo na Dunavu, a ugovor o suradnji vrijedan je 40 milijuna kuna.

Siemens Hrvatska ugradit će najmoderniji sustav kontrole procesa PCS7 za upravljanje transportom nafte i naftnih derivata između pristaništa i rafinerije. Očekuje se da će radovi na tom projektu trajati 18 mjeseci.

Erste banka donira djeci Ured UNICEF-a u Hrvatskoj protekli je tjedan obilježio Dječji tjedan i Međunarodni dan djece u Osijeku te ujedno svim gospodarskim subjektima uputio poziv na veća ulaganja u programe za dobrobit djece. Tom se pozivu prva pridružila Erste banka pozvavši svoje klijente na donacije u sklopu UNICEF-ova programa Čuvari djetinjstva. Erste banka je za razne donacijske i sponzorske projekte u ovoj godini donirala više od pet milijuna kuna.

6

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3647, 11. listopada 2010.

PROCESSTEQ 2010

Industrija ima potencijala, manjka joj potpora Hrvatska prerađivačka industrija izgubila je pozicije na stranim tržištima, njen udjel u BDP-u stalno pada, kao i udjel visokotehnoloških proizvoda u ukupnoj proizvodnji.

Da bi se taj negativan trend preokrenuo, nužno je više ulagati u potpore industriji i jačati suradnju s fakultetima kako bi akademsko znanje dobilo ko-

oko 70.000 radnih mjesta, upozorio je Slaven Vujić, predsjednik Uprave Sinitecha, organizatora Konferencije. Založio se za dugoročnu strategiju razvoja specijaliziranih programa za pojedine grane industrije jer vjeruje da su hrvatski industrijski potencijali dovoljno veliki da osiguraju rast ukupnog gospodarstva.

U prehrambenoj industriji direktor zadarske Ma-

U zadnje dvije godine u industriji je izgubljeno oko 70.000 radnih mjesta mercijalni omot, zaključeno je na okruglom stolu kojim je otvorena prošlotjedna Prva konferencija o procesnim tehnologijama ProcessTeq. Iako industrija i dalje ostvaruje oko 20 posto BDP-a i zapošljava četvrtinu ukupno zaposlenih, u zadnje dvije godine u industriji je izgubljeno

raske Vandri Montabelo prepoznaje dva paralelna problema: jedan je unutarnja nekonkurentnost zbog malog tržišta i manjka sirovina, a drugi je veliki uvoz često manje kvalitetnih proizvoda po nižim cijenama. Zato su u Maraski prisiljeni investirati u jeftiniju umjesto u kvalitetniju opremu, a banke ih pritom

ne prate na zadovoljavajući način jer ulaganja u pravilu žele osigurati samo hipotekama.

Upravo se na banke u uvodu okruglog stola obrušio bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, odnedavno predsjednik Nadzornog odbora Ingre. Optužio ih je da provode strategiju stranih vlasnika, prema kojoj Hrvatska treba biti samo tržište za uvozne robe, a ne zemlja koja će konkurirati svojom proizvodnjom.

Svoju je kritiku odmah korigirao pojasniviši da on zapravo ne kritizira banke ni njihove strane vlasnike, već samo poziva da se i mi ponašamo jednako sebično u zaštiti svojih interesa.

Mesić se ponovno, kao i mnogo puta tijekom 10 godina svog mandata, potužio na prejaku kunu, tvrdeći da je to postala dogma, čije se samo spominjanje smatra teškom herezom.

Ostalo je nejasno misli li pritom na dogmu o prejakoj kuni ili na dogmu da je kuna prejaka. (D.Ž.)

ZLATARNE KRIŽEK

Vjenčano prstenje za rusko tržište Trebali smo u Rusiju krenuti prije pet godina.

Ali ni sada nije kasno, to je veliko tržište na kojem ima mjesta i za nas, kaže Vlado Križek, suvlasnik Zlatarne Križek, nakon povratka s Međunarodnog sajma zlatnog nakita Restek Junwek, održanog u Moskvi.

Na sajmu su bili predstavljeni najnoviji zlatarski trendovi u Rusiji, Njemačkoj, Španjolskoj, Turskoj, Indiji i drugim zemljama s jakom zlatarskom tradicijom. Obitelj Križek izložila je kolekciju vjenčanog prstenja i nakita s dijamantima i tom je prilikom sklopljen ugovor s dva ruska veletrgovca. Uskoro bi prema Rusiji trebale krenuti prve isporuke zlatnog

vjenčanog prstenja, vrijedne mjesečno oko 15.000 eura. Inače, Zlatarne Križek dobitnice su četiri priznanja Izvor-

Zlatarski pogon iz Donje Lomnice sklopio je ugovor s dva ruska veletrgovca nakitom no hrvatsko za svoje kolekcije nakita te već dulje vrijeme sudjeluju u izložbi BeCroative koja u organizaciji Hrvatske gospodarske komore obilazi inozemna tržišta. Sklapanje ugovora s dva ruska trgovca plod je napora koji traju gotovo godinu i pol dana. Iskorak je uslijedio posredovanjem za-

grebačke tvrtke San-Sat koja u Hrvatskoj zastupa moskovski Međunarodni marketinški centar (MMC). MMC je Zlatarnama Križek osigurao sastanke s nekoliko zainteresiranih partnera, što je i rezultiralo s prva dva veleprodajna ugovora.

U Hrvatskoj teškoće u razvoju poslovanja zlatarima predstavlja porez na luksuz, koji zlatni nakit opterećuje stopom od čak 60 posto. “Naši konkurenti iz Švicarske, primjerice, imaju porez od sedam posto”, kaže Križek.

U Hrvatskoj se, k tome, ni zlato ne može kupiti od banaka, dok konkurenti u Europi mogu kod banaka kupiti zlato brzo i bez ikakvih administrativnih problema. (I.V.)

( 1991. nastala

Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet

ZVONIMIR STANIĆ, RAVNATELJ CARNeta

Tržište je pr nedovoljno Dugoročno bi bilo pozitivno da država dade olakšice za investic svoga poslovanja Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatska akademska i istraživačka mreža CARNet nastala je 1991. godine kao projekt Ministarstva znanosti i tehnologije. U ožujku 1995. godine vlada donosi Uredbu o osnivanju ustanove CARNet sa svrhom pospješivanja napretka, kako pojedinca tako i društva u cjelini pomoću novih informacijskih tehnologija.

Zvonimir Stanić, ravnatelj CARNeta, ističe kako ima dosta primjera naših tvrtki koje su na svjetskim tržištima ostvarile zavidne poslovne rezultate. Stoga, zaključuje, kapaciteti postoje, ali je premalo ulaganja.

Informatizacija uvijek znači i modernizaciju, stoga je državi sigurno u interesu da se tvrtke informatiziraju

Kakvim ocjenjujete hrvatsko ICT tržište?

- Prije svega, smatram kako je tržište preusitnjeno i nedovoljno razvijeno. Premalo je tvrtki koje mogu obaviti složene pro-

jekte. Zatim, zahtjevi gospodarstva nisu u skladu s vremenom u kojem živimo. Kaskamo za zemljama s kojima se volimo uspoređivati (Irska, Velika Britanija, Finska, Estonija), a u odnosu na regiju ipak smo na boljoj razini. Stoga, država bi mogla štošta napraviti kako bi potaknula ICT sektor.

Primjerice, može povećati potrebu za ICT projektima - tako bi ICT tvrtke napredovale te bile sposobne odraditi sve veće projekte. Ne samo u Europi nego i svijetu.

U kojoj je mjeri gospodarstvo usmjereno na internet?

- Premalo u odnosu na ono što bih volio vidjeti. Ponuda ili trgovina na internetu na znatno je nižoj razini nego u zapadnim zemljama. Potencijal za rast je enorman, kako u segmentu maloprodajnih servisa tako i u poslovnim odnosima gospodarskih subjekata. Također, korisnici su još uvijek nedovoljno upoznati s prednostima interneta te se, primjerice, boje ostaviti podatke na internetu. Isto tako postoji potreba za informatizacijom čitavog niza javnih servisa koje želimo koristiti od države. Stoga vjerujem kako ćemo u 10 do 15 godina uspjeti od kuće odraditi 90 posto stvari zbog kojih još uvijek stojimo u redovima - na primjer da bismo po-

7

www.privredni.hr Broj 3647, 11. listopada 2010.

( 360 com.hr domena registrirano u kolovozu

( gotovo 70% osoba u CARNet je stiglo izravno s fakulteta

eusitnjeno i razvijeno

Stalan rast broja domena

ije onim tvrtkama koje se ne bave ICT-jem, a žele investirati u informatizaciju digli raznorazne potvrde ili dokazali već dokazano. Što država može učiniti da olakša razvoj tog sektora?

- Informatizacija uvijek znači i modernizaciju, napredovanje poslovnih procesa. Državi je stoga sigurno interes da se tvrtke informatiziraju, da se modernizira poslo-

Nakon ulaska u EU, ICT tvrtke bi mogle okrupnjavanjem uzeti velike poslove i u regiji i na europskom tržištu vanje i ubrza donošenje odluka na temelju stvarnih informacija, a ne toga otkud vjetar puše. Dugoročno bi bilo pozitivno da država dade olakšice za investicije onim tvrtkama koje se ne bave ICT-jem, a žele investirati u informatizaciju svoga poslovanja. Tako bi svi imali koristi, kako tvrtke koje se informatiziraju tako i one koje su ih informatizirale i stekle iskustva koja mogu prodavati dalje. A bez toga nećemo biti konkurentni izvan Hrvatske.

A pitanje distribucijske telekomunikacijske kanalizacije (DTK)...

- Situacija s vlasništvom i korištenjem DTK infra-

strukture na nezadovoljavajućoj je razini, stanje je problematično i nesigurno te u velikoj mjeri koči razvoj ICT tržišta kod nas. Time smo izrazito pogođeni svi mi koji plaćamo previše za ono što koristimo.

Je li školovanje ICT stručnjaka na zadovoljavajućoj razini?

- Zadovoljan sam našim visokim školama koje osposobljavaju kadrove za ICT sektor. Proizvodimo dobar kadar, ljude koji, iz mog iskustva, imaju odličan temelj i razvijaju se u vrsne stručnjake. Zbog toga je po završetku fakulteta potrebno nastaviti sa školovanjem za praktične poslove. Gotovo 70 posto osoba u CARNet je stiglo izravno s fakulteta, a nakon toga su se specijalizirali. Na našem tržištu postoji dobro organizirana specijalistička obuka, treninzi, tečajevi, kako za mrežne tehnologije tako i za sistemske te one sigurnosne. Ono, pak, što smo mi u CARNetu prepoznali i radimo već sedam-osam godina jest obrazovanje na temu korištenja ICT-ja u edukaciji. To je nešto što u određenoj mjeri ne postoji na tržištu.

Ponašaju li se velike ICT kompanije u Hrvatskoj isto kao i u drugim zemljama?

Jeste li zadovoljni dinamikom registracije domena u Hrvatskoj?

- Od 8. travnja i stupanja na snagu novog pravilnika primijećen je manji pad registracije besplatnih domena zbog strožih kriterija za registraciju, vezano uz ime domene. Međutim, uvođenjem mogućnosti registracije naplatnih domena broj sekundarnih domena je znatno povećan. Povećanje je očekivano, tako da je u prvom mjesecu od uvođenja mogućnosti registracije naplatnih domena (tijekom srpnja) registrirano gotovo 2000 naplatnih sekundarnih domena. No nakon prvog vala od otvaranja sustava broj registracija je u kolovozu pao na 300, a sličan broj se očekuje i u rujnu. Što se tiče registracije com.hr domena, nakon uvođenja novog sustava i smanjenja cijena sa 180 na 20 kuna, broj registracija u prva dva mjeseca znatno je povećan (kroz lipanj 994, a srpanj 860 domena). No i ovdje su se vrijednosti kroz kolovoz i rujan smanjile, tako da je u kolovozu registrirano 360 com.hr domena, a sličan broj se očekuje i za rujan. Rast broja domena kroz godine je stalan i iznosi između 9000 i 10.000 novih domena godišnje. Otvaranjem mogućnosti registracije naplatnih domena ove godine očekujemo nešto veći rast broja domena, no pretpostavljamo da će se stanje stabilizirati i da će trend biti kao i do sada, oko 10.000 novih domena godišnje.

- Kad je riječ o telekom kompanijama - ne. Kad je riječ o velikim, globalnim ICT tvrtkama, smatram da one korektno odrađuju posao. Svjetska tržišna utakmica ih tjera da se tako ponašaju bez obzira na to gdje posluju.

Stoga mogu reći kako je njihov odnos prema Hrvatskoj zadovoljavajući bez obzira na činjenicu da smo u njihovim pojmovima kao tržište izrazito maleni.

Kako se smanjenje proračuna odrazilo na poslovanje CARNeta?

- Proračun nam je bitno smanjen početkom godine, isto tako i sada na rebalansu. Imali smo mnoštvo ideja za nove projekte koje bismo ponudili korisnicima, primjerice kako osigurati što bolje uvjete korištenja ICT-ja u znanstvenoj, akademskoj i obrazovnoj zajednici u Hrvatskoj. Zbog smanjenih sredstava neke projekte smo morali zaustaviti, neke prolongirati, neke projekte ćemo ostaviti za bolja vremena,

neke stvari koje su išle do sada radimo s manjim opsegom. Međutim, nije trpio, primjerice, temeljni segment našeg poslovanja, a to je povezivanje svih škola, fakulteta, instituta i bolnica u zajedničku komunikacijsku mrežu. Također, pokušavamo se okrenuti europskim fondovima te tražiti druge izvore financiranja projekata. Što očekujete od ulaska Hrvatske u EU? - Pozitivan pomak mogao bi se osjetiti na telekomunikacijskom tržištu. Mogli bismo postati zanimljivi onim velikim igračima koji bi mogli spustiti cijene pristupa internetu i povećati nuđene brzine. Kad je riječ o tržištu, naše tvrtke će moći konkurirati u Europi. Tako da se više veselim tome nego tome što će u njihovo ime netko drugi ući u Hrvatsku i uzeti velike projekte.

Mislim da bi ICT tvrtke okrupnjavanjem mogle uzeti velike poslove, kako u regiji tako i na europskom tržištu.

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3647, 11. listopada 2010.

Agonija Tvornice ulja Čepin

Čeka se odluka Vlade

Ako se ne ispoštuje dogovor koji je protekli tjedan postignut u Ministarstvu poljoprivrede, 214 radnika ostat će bez posla, a ionako siromašna Slavonija bez još jedne tvornice Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

P

rema riječima predsjednika Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji te vodoprivredi Josipa Pavića, protekli je tjedan u Ministarstvu poljoprivrede održan sastanak na kojem je dogovoreno moguće spašavanje Tvornice ulja Čepin (Uljara), koja se uglavnom bez svoje krivnje našla u vrlo nezavidnom položaju. Problem je, podsjećamo, kulminirao sredinom rujna ovrhom zbog nenaplaćenih potraživanja IPK Tvornice stočne hrane Osječanka (TSH) od Uljarinog vlasnika IPK-a Osijek koji je za dug založio udjele Uljare te time zaustavio proces privatizacije. Osim ovrhe TSH-a, račun je blokiran i zbog duga prema bankama u

iznosu od 52,5 milijuna kuna, a koji je stvoren zato što se Uljara, zbog nerazriješene privatizacije, bavi samo lohn poslovima (za vlastiti joj brend godišnje treba sirovine između 17 i 20 milijuna eura). Ulje proizvodi, između ostalog, i za Zvijezdu i Žito. Premda 214

zaposlenih radi u tri smjene, zbog blokade upitne su isplate plaća, plaćanje oko 1000 kooperanataproizvođača uljarica, ali i nastavak rada tvornice.

Agrokor odustao Na tom sastanku, na kojem je osim ministra poljoprivrede Petra Čo-

bankovića, predstavnika Uljare i sindikata, bio i predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković te predstojnik Vladinog ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović, dogovoreno je da Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) u čijem

preuzimanje Uljare, ali nije dobio zeleno svjetlo.

Sada, kako smo neslužbeno saznali, više za to nije zainteresiran. Kako nam je rečeno, za rješavanje ovrhe Čobankoviću će trebati odluka Vlade, pa dogovor ne treba uzeti zdravo za gotovo nego sačekati tu odluku.

HFP bi u dva tjedna trebao riješiti ovrhu TSH-a, a Ministarstvo za šest mjeseci pronaći strateškog partnera za Uljaru

Posla i za državno odvjetništvo Dan nakon sastanka, s predstavnicima Uljare i sindikata bio je i Osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić. “Stavio sam se na dispoziciju radnicima i Upravi Uljare. Za ovu je situaciju isključivo kriva država jer je IPK u stopostotnom vlasništvu HFP-a, a ima posla i za državno odvjetništvo”, kazao nam je Šišljagić.

Međutim, na naš upit da pojasni zašto bi odvjetništvo trebalo reagirati te da kaže konkretna ime-

je vlasništvu IPK Osijek, u dva tjedna riješi ovrhu TSH-a te da Ministarstvo kroz šest mjeseci pronađe strateškog partnera koji bi preuzeo čepinsku uljaru.

Zainteresiranih navodno ima, a nije zgorega podsjetiti ni kako je Agrokor još prije šest godina dva puta bio zainteresiran za

na, rekao je samo da treba proučiti tko je radio restrukturiranje IPK-a te analizirati tko je ranije bio u Upravi i Nadzornom odboru. Šišljagić se nada da će Čobanković, koji je sastanak u Ministarstvu održao na njegovu inicijativu, učiniti sve da se tvornica spasi. U suprotnom, kazao je, Hrvatska će izgubiti još jedan brend, a Slavonija postati još siromašnija.

Direktor Uljare Stjepan Komar nije bio voljan komentirati postojeću situaciju.

Rekao je da intezivno radi na rješavanju problema, a kako je baš sve još “u zraku”, može se samo nadati da će se problem napokon riješiti. Inače, taj problem nije od jučer, star je, kažu u PPDIV-u, već 12 godina. Od tada se, naime, govori o restrukturiranju i privatizaciji IPK-a Osijek, pa tako i Tvornice ulja Čepin.

Završena digitalizacija Hrvatske

Veliki rezultati za malo novca Do kraja godine u radu će ostati i pojedini odašiljači manje snage za lokalne i regionalne televizije Proces gašenja analognog signala te prelaska cjelokupnog područja Hrvatske na digitalno emitiranje televizijskih programa uspješno je završen 5. listopada.

No, do kraja godine u radu ostaju analogni odašiljači manje snage za kućanstva koja su još nepokrivena digitalnim signalom (tzv. analogni otoci), a kojih je oko 6000 (od ukupno 1.477.377 kućanstava). Stoga se očekuje kako će ponajprije Hrvatska radiotelevizija u suradnji s Odašiljačima i vezama ovoj skupini najkasnije do kraja godine osigurati prijam digi-

talnog TV-signala primjerene kakvoće. Do konca godine u radu će ostati i pojedini odašiljači manje snage za lokalne i regionalne televizije, kojima se tako daje vrijeme potrebno za prilagodbu za prelazak na isključivo digitalni signal.

Igor Lučić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za eHrvatsku, ističe kako vrijednost ovog procesa nije digitalizacija sama za sebe niti isključivo tehnološki iskoraci koje donosi - poput oslobađanja radiofrekvencijskog spektra, unaprjeđenja kvalitete slike i zvuka

- već stvaranje uvjeta da se povećanjem kvalitete i broja novih programskih sadržaja obogati hrvatski medijski prostor.

Kao ključne aktere digi-

Zbog prelaska na digitalni signal iz proračuna Ureda za e-Hrvatsku utrošeno je 3,9 milijuna kuna talne budućnosti ističe televizijske nakladnike te očekuje kako će digitalno doba televizije donijeti kvalitetan, bogat, zanimljiv, odgovoran i

pouzdan programski sadržaj. Procesom digitalizacije vro je zadovoljan.

“Sve se odvijalo u skladu s planiranim. Iz tog nas razloga već sada stručnjaci iz drugih zemalja pozivaju da podijelimo s njima svoja iskustva. Naime, Hrvatska je danas u procesu digitalizacije prva zemlja u regiji, 14. u Europi te 15. u svijetu”, napominje Lučić.

Najčešća među poteškoćama koje su građani prijavljivali tijekom ovog procesa je mrvljenje slike u kockice. Razlog ovakvih poteškoća, otkriva, bile su pogrešno usmjerene ili neodgo-

varajuće postavljene antene.

U okviru provedbe projekta prelaska s analognog na digitalno emitiranje televizijskih programa od 31. srpnja 2008. do 4. listopada ove godine, iz proračuna Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku za usluge promidžbe i informiranja te istraživanja tržišta utrošeno je 3,9 milijuna kuna. “Usporedbe radi, Francuzi su samo za dvogodišnju kampanju utrošili 20 milijuna eura.

Velika Britanija je izdvojila 146 milijuna funti za 14 godina kampanje, Slovačka za četiri godine kampanje 3,7 milijuna eura, a Švedska 5,3 milijuna eura.

Ukratko, s daleko manjim sredstvima i s daleko manje kadrova ostvarili smo iznimno dobre rezultate informiranja građana o prelasku na digitalnu televiziju”, objašnjava on.

Inače, u digitalizaciju je Vlada kroz različite programe uložila oko 86 milijuna kuna. (B.O.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3647, 11. listopada 2010.

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

9

DUN&BRADSTREET

Investicijska klima u Hrvatskoj i dalje nepovoljna

Ove godine minus BDP-a 1,6 posto, iduće godine plus od 1,5 posto Projekciju rasta BDP-a Vlada temelji na očekivanjima da će oporavak biti potaknut povoljnim kretanjima u okruženju, u prvom redu u Europskoj uniji Igor Vukić vukic@privredni.hr

I

ako će četvrti kvartal donijeti pozitivan rast bruto domaćeg proizvoda, 2010. će biti završena s minusom od 1,6 posto u odnosu na 2009. godinu, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker predstavljajući prošlog tjedna članovima Vlade Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2011. do 2013. godine.

Vrijeme poticanja rasta državnim investicijama je završilo, istaknuo je Šuker Rast BDP-a od 1,5 posto očekuje se u 2011., a mogao bi biti i veći ostvare li se najavljeni projekti u kojima se očekuje sudjelovanje privatnih investitora. “Vrijeme poticanja rasta državnim investicijama je završilo”, istaknuo je Šuker. Rast BDP-a u 2012. prognozira

se na dva posto, a u 2013. bi trebao biti 2,5 posto. Te su prognoze, dodao je ministar, napravljene na realnim osnovama, a takve su i projekcije deficita. U 2011. proračunski manjak trebao bi biti oko 4,1 posto, ili 13,9 milijardi kuna.

U 2012. deficit bi se trebao smanjiti u skladu s maastrichtskim kriterijima na 2,8 posto, odnosno na 10,1 milijardu. U 2013. godini trebao bi iznositi 1,5 posto BDP-a ili 5,6 milijardi kuna.

Zakon o fiskalnoj odgovornosti Kako bi učvrstila taj proračunski okvir, Vlada će uskoro donijeti i zakon o fiskalnoj odgovornosti, najavila je premijerka Jadranka Kosor. Podsjetila je da je Vlada i prilikom posljednjeg rebalansa donijela zaključak da se iduće dvije godine rashodi proračuna neće povećavati iznad ovogodišnjih 122,3 milijarde kuna.

“Vara se svatko tko misli da je to lako provesti”, naglasila je premijerka. Projekciju rasta BDP-a Vlada temelji na očekivanjima

da će oporavak biti potaknut povoljnim kretanjem u okruženju, u prvom redu na rastu BDP-a u Europskoj uniji. Rast inozemne potražnje već je i u drugoj polovini ove godine doveo do blagog oporavka izvoza. Očekuje se i doprinos osobne potrošnje, nakon ukidanja kriznog poreza (viša stopa ukida se u studenom) te određenog rasta zaposlenosti u 2011. godini.

Povjerenje privatnih investitora Vlada će nastojati potaknuti i produljivanjem važenja Zakona o uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja. Zakon će vrijediti još dvije godine, a njime se velikim ulagačima jamči da će rješenje o gradnji dobiti u roku od 45 dana. U prošloj je godini temeljem tog zakona stiglo 766 zahtjeva, od čega je 427 pozitivno riješeno. Odbačeno je 186 zahtjeva, a 153 je u postupku rješavanja. Prema riječima ministrice graditeljstva Marine Matulović Dropulić, najbolje rezultate u rješavanju predmeta prema tom zakonu imali su u Kopriv-

ničko-križevačkoj i Ličko-senjskoj županiji te u Osijeku, Krapini i Varaždinu. Sjeverne županije, istaknula je ministrica, u roku rješavaju sve zahtjeve, dok problema ima u južnim krajevima, često zbog nedostatka stručnog osoblja.

Sve bolje korištenje EU fondova Vlada je zaključila da je postignut velik napredak u natječajima za pretpristupne europske fondove. “Naši su ljudi naučili kako raditi s EU fondovima”, rekao je ministar Šuker dodajući da se ponuđeni fondovski novac iskorištava u vrlo visokim postocima.

Do 30. lipnja 2010. od Europske komisije zatražena su, primjerice, sredstva za programe u iznosu od 338,43 milijuna eura, a doznačeno je 317,33 milijuna eura. Vlada je prihvatila i odluku o zaduženju vrijednom 750 milijuna eura kod sindikata domaćih banaka.

Novac će se iskoristiti za otplatu starih dospjelih kredita.

U najnovijem izdanju publikacije International Risk&Payment Review koja obuhvaća rizike poslovanja u 132 države svijeta, najstarija bonitetna kuća na svijetu Dun&Bradstreet dodjeljuje Hrvatskoj i dalje rejting DB3d (trend je i dalje rastući). Tim rejtingom Republika Hrvatska svrstana je u zemlje s blagim rizikom poslovanja, priopćio je BonLine.

Ekonomska situacija u Hrvatskoj je i dalje neizvjesna. D&B smatra kako Vlada rebalansom nije smanjila ni jedan važniji trošak, nego je podlegla pritisku javnog sektora i Hrvatske seljačke stranke kojoj nije bilo u interesu smanjenje poticaja u poljoprivredi. Time je Vlada propustila šansu da stvori bolju investicijsku klimu, ocjenjuje D&B. Također, male su šanse da se provede mirovinska reforma

prije izbora. Proračunski deficit dovodi Hrvatsku u vrlo neugodnu poziciju kad je riječ o investicijskoj klimi, a i očekuje se povećanje javnog i vanjskog duga.

BDP pada već šest kvartala za redom, pa potreba za poticanjem stranih investicija postaje sve veći imperativ. Investicije su u padu, a kao razlog D&B navodi nedostatak plana industrijskog razvoja, pretjerane troškove rada, velike administrativne barijere i ostale prepreke u usporedbi sa susjednim zemljama.

Pozitivnim D&B smatra nastojanje države da poboljša turističku infrastrukturu te osnivanje zajedničke željezničke tvrtke Hrvatske, Srbije i Slovenije kako bi se smanjili troškovi i skratilo vrijeme transporta te pojednostavili carinski postupci. (V.A.)

*vijesti HPB snizio kamate Hrvatska poštanska banka od 1. listopada smanjila je kamatne stope na stambene kredite za mlade, na gotovinske (nenamjenske) kredite, kredite za umirovljenike te kredite za zatvaranje obveza. Nova kamatna stopa za stambene kredite za mlade iznosi 5,99 posto, a za kredite za umirovljenike 8,49 posto. Kamatna stopa kredita za zatvaranje obveza iznosi 9,89 posto, a za nenamjenske kredite 8,99 posto.

HBOR za poduzetnike Hrvatska banka za obnovu i razvitak zaključila je Ugovore o okvirnom kreditu sa sedam poslovnih banaka koje će sudjelovati u provedbi Programa kreditiranja razvoja malih i srednjih poduzetnika uz potporu EU-a. To su Banco Popolare Croatia, Centar banka, Hrvatska poštanska banka, Hypo Alpe-Adria-Bank, Istarska kreditna banka Umag, OTP banka Hrvatska i Partner banka. Temelj za zaključivanje tih

ugovora je Ugovor o kreditu od 20 milijuna eura koji je HBOR zaključio s njemačkom razvojnom bankom Kreditanstalt für Wiederaufbau.

Optimizam na Burzi Na Zagrebačkoj burzi je u rujnu redovni promet dionica porastao za 66,4 posto, dok je ukupni promet bio na razini kolovoza.

Trgovina obveznicama je

malo posustala, no zato je količina protrgovanih dionica više nego udvostručena. Ukupni volumen bio je u porastu za 31 posto, a i broj transakcija porastao je za 40,4 posto.

Iako je redovni promet dionicama gotovo dvostruko manji nego lanjskoga rujna, ukupni promet tek je oko osam posto manji od onog u lanjskom rujnu.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3647, 11. listopada 2010.

( 88,43%

( 250 mil kn

postotak isplate u kladionicama u 2009.

polugodišnji prihodi države od naknada i poreza na igre na sreću

IGRE NA SREĆU

Ekonomski iracional proračunski idealno Kladioničko tržište u Hrvatskoj je turbulentno i izrazito konkurentno. Od 2005. do 2009. ukupni broj prodajnih mjesta posto, a broj koncesionara smanjen za 35 posto. U tako žestokoj konkurenciji mnogi nadu polažu u rast prometa kroz Drago Živković zivkovic@privredni.hr

I

gre na sreću u narodu se često nazivaju “porezom na budale”, a u ekonomskoj teoriji iracionalnim ulaganjem, s obzirom na vrlo malu vjerojatnost dobitka. Mogli bismo ih smatrati i oblikom regresivnog poreza, istina dobrovoljnog, jer igre na sreću u pravilu više igraju siromašni od bogataša, dajući tako za porez razmjerno veći dio svoje imovine.

Jedina situacija kada ulaganje u igru na sreću može postati ekonomski racionalna odluka jest kada se skupi dobitak veći od cijene svih mogućih kombinacija. Koliko je poznato, to se dogodilo samo nekoliko puta u svijetu, a najpoznatiji je slučaj iz Irske 1992. godine, kada je 28 udruženih igrača, unatoč trudu lutrije da im to maksimalno oteža, uspjelo uplatiti preko 80 posto mogućih kombinacija, da bi na kraju zaradili oko 310.000 funti. U mnogim zemljama igre na sreću bile su zabranjene do sredine prošlog stoljeća, a u nekima, poput Velike Britanije, i do prije petnaestak godina. Lutrijske igre, od kojih je najpoznatiji loto, i danas su u velikoj većini svijeta državni monopoli, dok se ostale igre na sreću, poput kladionica, kockarnica ili automata, obično daju u koncesiju privatnim poduzetnicima. Kako je ri-

ječ o djelatnostima opterećenima visokim porezima i naknadama, to u slučaju velike konkurencije može dovesti i do propasti većine privatnih investitora.

Dobar primjer rizika ulaganja u kocku je upravo Hrvatska: prije pet godina imali smo petnaestak kladionica, a danas ih je samo devet.

Usporedba financijskih rezultata (u mil. kuna)

2008.

2009.

471,47

494,86

22,96

35,48

prihodi

276,13

221,4

neto dobit

106,52

71,38

Hrvatska lutrija prihodi neto dobit Super Sport

Prva sportska kladionica prihodi

146,48

132,75

0,53

-7,83

99,25

83,01

8,56

2,24

85,85

68,62

1,93

-5,45

neto dobit Pelikan kladionice

Svi padaju, HL raste Na propast dijela privatnih kladioničara najprije je utjecao ulazak na to tržište državne Hrvatske lutrije, monopolista u lutrijskim igrama na sreću, a potom ih je dotukla recesija. Prema javno objavljenim podacima, kladionice su u prošloj godini zabilježile pad pri-

Kladionice su lani zabilježile pad prihoda između 10 i 20 posto, a sve su na kraju poslovale s gubitkom hoda između 10 i 20 posto, a gotovo sve su na kraju poslovale s gubitkom. Jedina je iznimka kladionica Hrvatske lutrije kojoj je promet lani porastao za gotovo 20 posto, na 464 milijuna kuna, što je bilo čak i iznad plana. S druge strane, najveća privatna kladionica u Hrvatskoj, Super Sport, zabilježila je pad prihoda sa

prihodi neto dobit Stanleybet (Bolus) prihodi neto dobit Germania Sport prihodi

78,59

84,1

5,11

-1,53

neto dobit

Fortuna sportska kladionica prihodi

54,91

44,93

neto dobit

-12,51

-33,43

Izvor: Fina

276 na 221 milijun kuna, a i neto dobit je smanjena sa 106 na 71 milijun kuna. Inače, Super Sport cijelu neto dobit isplaćuje na tekući račun vlasnika koji je tako samo u zadnje dvije godine inkasirao čistih 177 milijuna

kuna. Već druga najveća, Prva sportska kladionica, lani je otklizala u gubitak od gotovo osam milijuna kuna, što je najvećim dijelom posljedica pada prihoda za 14 milijuna kuna.

Prihodi kladionice Fortuna, čiji je vlasnik istoime-

Ukupno ostvareni promet i prihod Hrvatske lutrije Promet lutrijskih igara na sreću Promet klađenja Ukupno Promet od prodaje roba Ukupan promet Prihodi kazina i automat klubova SVEUKUPNO Izvor: Hrvatska lutrija

2008.

2009.

Indeks 08/09

692,97

821,22

118,51

388,1

464,1

119,58

1081,07

1285,32

118,89

14,68

13,58

92,57

1095,74

1298,91

118,54

126,59

103,34

81,64

1222,33

1402,25

114,72

na češka grupacija, lani su pali za oko 20 posto, uz gubitak veći od 33 milijuna kuna. Sličan je pad prihoda imala i kladionica Stanleybet koja je u 2008. ostvarila dobit od gotovo dva milijuna kuna, a u 2009. gubitak od gotovo 5,5 milijuna.

Turbulentno i konkurentno Najmanji pad prihoda od oko osam posto zabilježila je kladionica Germania Sport, ali je i ona završila godinu s gubitkom od milijun i pol kuna, ponajviše zbog rasta troškova osoblja i materijalnih troškova. Jedina su iznimka, prema dostupnim poda-

cima, Pelikan kladionice, tvrtka koja upravlja Wettpunkt kazinima i koja je lani, unatoč padu prihoda od petnaestak posto, iskazala dobit veću od dva milijuna. Ipak, i to je više posljedica računovodstvenog usklađivanja vrijednosti imovine nego stvarno pozitivnog poslovanja.

Iako je na tržište kladionica ušla tek 2004., četiri godine nakon njihove legalizacije, Hrvatska lutrija već je dostigla drugo mjesto, a s ovakvim rastom i istodobnim padom konkurencije uskoro bi mogla postati i vodeća. Prema podacima Nore Cecić, savjetnice pred-

11

www.privredni.hr Broj 3647, 11. listopada 2010.

( 464 mil kn

ZAKON O IGRAMA NA SREĆU

Država najveći dobitnik

lanjski promet kladionice Hrvatske lutrije

no, kladionica povećan je za čak 44 širenje online igranja Tako je klađenje postalo igra s brzorastućim prometom (po načelu ulog-isplata-ulog obrću se ista sredstva), ali s opadanjem ostatka za priređivača, zbog čega su neki koncesionari i odustali od tog posla, pojašnjava Nora Cecić. U takvim uvjetima opadajuće konkurencije Hrvatska lutrija i u ovoj godini očekuje povećanje ukupnog prometa od 10 posto u odnosu na 2009., kao i daljnji rast svog tržišnog udjela.

sjednice Uprave Hrvatske lutrije, udjel prometa Hrvatske lutrije u ukupnom prometu kladionica od 2005. do 2009. godine porastao je za 231 posto. Kladioničko tržište u Hrvatskoj je, potvrđuje Nora Cecić, turbulentno i izrazito konkurentno. Potvrđuje to i podatak da je od 2005. do 2009. ukupni broj prodajnih mjesta kladionica povećan za čak 44 posto, a broj koncesionara smanjen za 35 posto.

Konkurencija se ogleda i u pokušaju privlačenja igrača povećanjem postotka isplate, koji je u 2005. prosječno iznosio 77,67 posto, a u 2009. čak 88,43 posto.

Nada u online Dobre poslovne rezultate do kraja godine očekuju i u Stanleybet kladionici, kaže Adrian Bobanović, menadžer za marketing i komunikaciju. Recesija je pogodila ne samo kladionice u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europi, a Stanleybet se protiv nje bori, prema Bobanovićevim riječima, uvođenjem novih proizvoda i fokusiranjem na zadovoljstvo klijenta.

U zadnjih 10 godina, slažu se u Stanleybetu, Hrvatska se razvila u jedno od najkonkurentnijih tržišta sportskog klađenja u Europi. U tako žestokoj konkurenciji mnogi nadu polažu u rast prometa kroz širenje online igranja. Hrvatska lutrija uvela je mogućnost online igre prije nekoliko tjedana i prvi rezultati su obećavajući, iako se krenulo bez oglašavanja, kaže Nora Cecić. U Stanleybetu

Struktura prometa lutrijskih igara na sreću za 2009. godinu Super Sedmica 12,23%

Igra Joker

TV Bingo 13,09%

8,84% Loto 5,10% 6/45 Bingo 4,62% plus 46,48% IL 3,85% EL 2,52% Loto 7/39 Keno 1,93% Prigodna 1,14% Toto 13 0,20% Izvor: Hrvatska lutrija

Hrvatska se razvila u jedno od najkonkurentnijih tržišta sportskog klađenja u Europi smatraju da je online klađenje budućnost ovog biznisa, a dok ta budućnost ne postane sadašnjost, svaki pružatelj usluga trebao bi se prilagoditi ili u suprotnom neće opstati.

Nova prijetnja Nova prijetnja za privatne kladionice mogao bi biti najavljeni regionalni loto na području gotovo cijele bivše Jugoslavije. Bobanović je svjestan da postoji mogućnost odvlačenja prihoda od kladionica, pogotovo u vre-

menima krize kada je na tržištu sve manje novca za zabavu, iako vjeruje da drukčiji oblik igre privlači i drukčije igrače. Prema najavama s kraja srpnja, zajednička igra bila bi Loto 5 od 50, uz dopunski broj od 1 do 12. Bude li tako, riječ je o igri s nešto više od 25 milijuna mogućih kombinacija, što bi na tržištu od oko 20 milijuna stanovnika, uz cijenu kombinacije od jednog eura i moguće gomilanje jackpota kroz više kola, igrače moglo dovesti i u ekonomski racionalnu situaciju u kojoj bi se isplatilo uplatiti sve moguće kombinacije. Ako, naravno, imaju 25 milijuna eura za uplatu. I ako su dovoljno iracionalni da igraju loto kad već imaju 25 milijuna eura.

Aktualna varijanta Zakona o igrama na sreću stupila je na snagu 1. siječnja 2010. Prema Zakonu, odluku o broju priređivača igara na sreću donosi Vlada, na prijedlog Ministarstva financija.

Takvu je odluku Vlada donijela 4. kolovoza 2010. i prema njoj, najviše 20 trgovačkih društava može steći pravo priređivanja igara klađenja, no konkurencija je taj broj već skresala na devet. Na tržištu kazina aktivno je 15 priređivača, a maksimalno ih može biti također 20. Automat klubove može, prema odluci Vlade, otvoriti najviše 70 tvrtki, a na tržištu ih je sada 60. Prema podacima Ministarstva financija, u prvih šest mjeseci ove godine država je od naknada za priređivanje igara klađenja ubrala 110 milijuna kuna, od naknada za kazina 17,2 milijuna, a od automat klu-

bova 99,3 milijuna. Od poreza na dobitke u klađenju naplaćeno je pet milijuna kuna, a od lutrijskih igara 17,85 milijuna kuna. Ukupno je, dakle, od igara na sreću država u pola godine ubrala 250 milijuna kuna, čemu treba pridodati i 10,5 milijuna kuna iz prošlogodišnje dobiti Hrvatske lutrije. Jedina loša vijest za Hrvatsku lutriju, pa tako i državu, su prihodi od kazina i automat klubova, koji su prošle godine pali za 18,4 posto, kako zbog recesije, tako i zbog zabrane pušenja. Trend pada je nastavljen i u 2010., po čemu Hrvatska nije iznimka jer je zabrana pušenja i drugdje srušila promet kazina i do 30 posto.

OVISNOST O KLAĐENJU

Odgovorno kockanje Hrvatska lutrija na svojim web stranicama ima i upitnik samoprocjene, kao i besplatni telefon za potencijalne ovisnike o kockanju.

Kako kaže Nora Cecić, na telefon se odazivaju stručnjaci iz tima predvođenog psihijatrom Zoranom Zoričićem koji je sa svojim kolegama iz Bolnice Sestara milosrdnica u Zagrebu pokrenuo Klubove ovisnika o kocki. Prema Zoričićevim informacijama, broj poziva na besplatni telefon udvostručio se od početka srpnja ove godine, kad je Ministarstvo financija obvezalo priređivače igara na isticanje broja telefona za pomoć. Prosječno imaju sedam do osam poziva dnevno. Dio poziva nije vezan za pomoć u borbi protiv ovisnosti već za tehničke probleme igre, ali ipak oko 70 posto poziva dolazi od osoba koje imaju pro-

blema. Dvije trećine njih dođe na pregled i konzultacije o tretmanu i, kako navodi Zoričić, od onih koji mu dođu na pregled oko dvije trećine pristupe grupnom ili ambulantom tretmanu.

Odgovorno klađenje promoviraju i u Stanleybetu, tvrdi Adrian Bobanović, jer im je želja da se sportsko klađenje shvati kao svakodnevna zabava. Stanleybet UK jedan je od osnivača britanske Nezavisne službe za arbitražu u kladioničarskom poslovanju, surađuju i s dobrotvornom udrugom Gamcare, a učlanjeni su i Europsko udruženje za sigurnost u sportu. Osim toga, pomažu i radu Zaklade GREaT koja u Velikoj Britaniji prikuplja sredstva za provođenje istraživanja vezanih uz klađenje, organizaciju edukativnih programa i rješavanje problema ovisnosti o klađenju.

12 PRIČA S RAZLOGOM

( 19 luksuznih stanova

*vijesti Hrvatsko-finski gospodarski forum Hrvatska gospodarska komora u suorganizaciji s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija, hrvatskim veleposlanstvom u Finskoj te Svjetskim trgovinskim centrom u Helsinkiju protekli je tjedan organizirala posjet hrvatskoga gospodarskog izaslanstva Finskoj. Tom je prigodom održan Hrvatsko-finski gospodarski forum na kojem su predstavljene mogućnosti poslovanja u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na sektor drvne industrije, energetike i suradnje u nanotehnologiji.

Na sajmu u Zenici nastupili i hrvatski obrtnici Na 17. generalnom sajmu ZEPS 2010 koji se održao u Zenici, u organizaciji Hrvatske obrtničke komore, nastupilo je devet hrvatskih izlagača od kojih petero prvi put. Na HOKovom izložbenom prostoru bili su, između ostalog, predstavljeni strojevi i dijelovi strojeva koji koriste komprimirani zrak, proizvodi prerade plastike, obrade metala i izrade elemenata krovne limarije te ormarići za protupožarne aparate, metalni nosači i ukrasne svjetiljke.

Elan sklopio ugovor s novim distributerom jedrilica

Slovenska tvrtka Elan Skupina, jedan od proizvođača svjetski poznatih jedrilica, odlučila je nakon dosadašnje stagnacije i nezadovoljavajućih prodajnih rezultata na hrvatskom tržištu promijeniti distributera. Novi Elanov zastupnik je zagrebačka tvrtka More Yachting.

Prvo predstavljanje javnosti novog distributera bit će na Biograd Boat Showu koji se održava od 21. do 24. listopada gdje će se premijerno predstaviti dvije nove jedrilice Elan 350.

Privredni vjesnik Broj 3647, 11. listopada 2010.

Natura studio gradi u Puli

Niskoenergetska gradnja

Investitori sve više traže pasivne i niskoenergetske kuće U smislu energetske učinkovitosti, stanje građevina u Hrvatskoj je blizu katastrofe - no ako govorimo o perspektivama tvrtki koje će to stanje mijenjati, budućnost se čini jako dobrom, kaže Davor Pentek iz Natura studija Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

E

nergetika se kao element arhitekture i graditeljstva počinje snažnije isticati početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, čemu je kumovala svjetska energetska kriza. Tada u svijetu, kao i u Hrvatskoj, počinju nicati niskoenergetske kuće koje su u odnosu na konvencionalno

Mjesečni troškovi grijanja u luksuznim stanovima koje Natura studio gradi u Puli biti će manji od 100 kuna mjesečno

građene objekte trošile manje energije za grijanje te tako emitirale i manje ugljičnog dioksida u okoliš. Glavna svojstva takvih objekata su dobra toplinska izolacija vanjskih zidova, krova i prozora te ugrađena tehnologija (solarni fotonaponski sustavi, toplinske pumpe, štedljivi bojleri, kućanski aparati...) koja pridonosi energetskoj učinkovitosti i zaštiti okoliša.

Međutim, zbog Domovinskog rata i nevolja koje su se na razne načine prelile i u novo tisućljeće, Hrvatska nije dublje zagazila u područje energetski učinkovite gradnje - za razliku od primjerice Austrije, Grčke ili Španjolske.

Ljubomir Miščević, profesor na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu, ističe kako je Hrvatska danas u jednom od zadnjih vagona vlaka koji se zove energetska učinkovitost. “Uspjeli smo uskočiti u taj vagon, ali on nema spavaća kola, restoran, nego je riječ o trećem putničkom razredu. No, na sreću, taj vlak ide u smjeru Europske unije i za sobom vuče obveze na tom polju pa tako i odgovornost onih država koje žele ući u tu zajednicu zemalja”, napominje on.

Dođite i isprobajte Kao korake u dobrom pravcu ističe edukaciju za energetske certifikatore u zgradarstvu te činjenicu da se sve više investitora prilikom gradnje odlučuje za korištenje energetski učinkovitijih i za okoliš prihvatljivijih materijala i proizvoda, iako su naši propisi daleko od niskoenergetske razine. Naime, investitorima propisi dopuštaju gradnju objekata koji troše šest litara loživog ulja po četvornom metru godišnje. “To znači da se u Hrvatskoj, na žalost, smije graditi dva puta lošije od niskoenergetske gradnje koja zahtijeva dvostruko manju potrošnju, dakle tri litre po četvornom metru godišnje”, pojašnjava Miščević.

Jedan od investitora koji je prepoznao prednosti niskoenergetske gradnje je Davor Pentek, direktor i vlasnik pulske tvrtke Natura studio-

Centar energetske efikasnosti. Tvrtka je ove godine u Zagrebu otvorila prvi hrvatski Centar za energetsku učinkovitost u gradnji. U sklopu Centra, gdje se na jednom mjestu može pronaći sva oprema za niskoenergetsku i pasivnu gradnju (koncept one stop shop), nalazi se i posebno izgrađen showroom. Riječ je o maloj pasivnoj kući čiji su sastavni elementi - od toplinske pumpe za korištenje geotermalne energije u zagrijavanju i hlađenju preko sustava instalacija, podnog i zidnog grijanja, presjeka vanjskih zidova s izolacijama pa sve

do energetski učinkovite stolarije - u potpunosti u funkciji te na jednostavan način u praksi pokazuju kako ti sustavi zapravo izgledaju i djeluju. Štedljive vile Osim toga, njihov brend niskoenergetskih i pasivnih montažnih kuća Natura dom danas drži veći dio domaćeg tržišta, narudžbe stižu i iz regije, a Natura studio upravo dovršava tri velika projekta. U centru Pule grade stambenu zgradu sa 19 luksuznih stanova u kojima bi zbog izolacije i ugrađene opreme troškovi grijanja, hla-

đenja i tople vode trebali biti manji od 100 kuna mjesečno. Upravo se dovršava uređenje okoliša u naselju od 14 niskoenergetskih vila u Vodnjanu kraj Pule, namijenjenog stranim kupcima. Na kraju, za vlastite potrebe u industrijskoj zoni Marčana kraj Pule ubrzano grade i prvu pasivnu proizvodnu halu u Hrvatskoj, ali i regiji, veličine 1800 četvornih metara.

“Ako govorimo o stanju građevina u Hrvatskoj u smislu energetske učinkovitosti, ono je blizu katastrofe – no ako govorimo o perspektivama tvrtki koje će to stanje mijenjati, kao što je naša, budućnost se baš zbog toga čini jako dobrom. Novca u raznim fondovima za energetski učinkovite projekte ima, no nedostaje projekata.Stoga se mora puno raditi na edukaciji, kako stručnjaka tako i javnosti. Nelogičnosti ima puno i u zakonskim propisima i u administraciji, no trend je pozitivan.

Mi, za razliku od mnogih kolega iz branše, u krizi poslujemo stabilno, s punim knjigama narudžbi.

Sljedeće je godine predviđeno i otvaranje salona Natura studio u Osijeku, ali i u Ljubljani. Krenuli smo i u organizaciju prvog hrvatskog sajma energetske učinkovitosti, niskoenergetske i pasivne gradnje, koji će se održati na proljeće u Istri... Iz krize se možemo izvući samo radom i vlastitom inicijativom”, zaključuje Pentek.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3647, 11. listopada 2010.

( 1996. god

( 2006. god

osnovan DUT

Dekorativni centar DUT, Zagreb

promijenjen vizualni identitet i naziv tvrtke

Mali studio, Slavonski Brod

Novi načini privlačenja kupaca

Odijelo za čovjeka = logo za proizvod U DUT-ovoj radionici zaposleno je pet krojačica, a unatoč krizi u zadnjih godinu dana i padu prometa između 20 i 30 posto nije bilo ni otpuštanja niti smanjenja plaća

K

ada se govori o stanju na tržištu nekretnina, često se ono povezuje i s krizom u graditeljstvu ili proizvodnji namještaja, ali rijetko i s djelatnošću uređenja interijera. Kriza je, međutim, i tu djelatnost snažno pogodila, makar oni koji su dulje u njoj opstaju. Među njima je i Dekorativni centar DUT, tvrtka u obiteljskom vlasništvu, osnovana 1996. godine. Osnovna im je djelatnost opremanje interijera, veleprodaja i maloprodaja dekorativnih tkanina. Tijekom godina pokrenuli su i razvili vlastitu proizvodnju, serijsku i po mjeri, velikog asortimana proizvoda prepoznatljivog dizajna. Tako proizvode vreće za sjedenje punjene stiroporom i namještaj od poliuretanske pjene. Materijal za izradu uglavnom naručuju iz Turske. U njihovoj radionici zaposleno je pet krojačica, a unatoč krizi u zadnjih godinu dana i padu prometa između 20 i 30 posto nije bilo ni otpuštanja niti smanjenja pla-

ća. Stanje se zadnjih mjeseci stabiliziralo i nema bitnijih pomaka na bolje, ali u DUT-u se nadaju boljim vremenima. Smanjenu prodaju pokušavaju kompenzirati novim nači-

Tijekom godina razvili su vlastitu proizvodnju prepoznatljivog dizajna nima privlačenja kupaca, poput organiziranja savjetovanja u vlastitom izložbeno-prodajnom salonu, uz popratne događaje poput izložbi fotografija.

Kvadrat ideje 20 kuna Ideja je da se na neki način privuče i kupce koji inače ne bi došli samo zbog namještaja, ali kada već dođu zbog popratne priredbe, zainteresirati ih za usluge i proizvode koje DUT nudi. Odziv na zadnje savjetovanje, održano u rujnu, bio je dobar jer su imali dvadesetak potencijalnih kupaca.

Klijenti DUT-a su i građani i poduzetnici. Iako najčešće rade uređenja cijelih stanova, moguće je dogovoriti i uređenje jedne sobe, na primjer dječje.

Trenutačno rade i projekt unutarnjeg uređenja apartmana u Gorskom kotaru, a radili su i ugostiteljske objekte, hotele i slične objekte. Kao najvažnije reference navode radove na uređenju Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, kao i niza hotela, poput Palacea u Dubrovniku, Garnija u Velikoj Gorici, Bonavije u Rijeci, Adrovića u Svetom Stefanu, potom restorana Trnjanka i Kaptolska klet te brojnih barova u Zagrebu. Partneri su im vodeći hrvatski proizvođači namještaja i brodova te trgovci dekorativnim proizvodima, poput Oriolika, Hespa, Meblo tradea, Lesnine, Tupperwarea i Međimurjepleta. Cijene njihovih usluga također su prilagođene krizi: tako se idejni projekt plaća samo 20 kuna po četvornom metru, a detaljni projekt 90 kuna. (D.Ž.)

Dobro dizajnirani brend lakše nalazi kupca, a izrada knjige grafičkih standarda donosi svakom proizvodu i tvrtki vrijednost koja kod kupca stvara povjerenje

A

ko odijelo čini čovjeka, dizajn je ono što predstavlja proizvod ili uslugu, a dojam koji ostavlja dobro dizajniran brend često je presudan pri odluci o kupnji proizvoda, kaže dizajner Vedran Jukić, vlasnik Malog studija, tvrtke koja se bavi grafičkim i web dizajnom, izradom multimedijalnih i interaktivnih prezentacija i 3D vizualizacija te razvijanjem brenda od logotipa do kompletne reklamne kampanje.

“Dobro dizajniranim logotipom s pametnim odabirom boja dobiva se zdrava baza za nadogradnju brenda, a dizajniranjem svih službenih, reklamnih i promotivnih materijala te izradom knjige grafičkih standarda svaki proizvod ili tvrtka dobiva na vrijednosti, što kod kupca stvara osjećaj povjerenja”, dodaje Jukić.

Nakon studija dizajna na Grafičkom fakultetu u Zagrebu Jukić je radno iskustvo skupljao u tvrtkama grafičke i web djelatnosti, a 2005. osnovao je vlastitu dizajn agenci-

ju pod nazivom Kriminal design. No tu je na vlastitoj pogrešci naučio nešto o brendu.

“Provokativno ime i identitet pokazao se preavangardnim za rad s klijentima u manjoj sredini kakav je Slavonski Brod, te sam se već 2006. odlučio na promjenu vizualnog identiteta i naziva u Mali studio što je u moj ured dovelo nove poslovne partnere”, ističe Jukić.

Prednosti i mane Mali studio je, kako mu i ime kaže, mala tvrtka sa svojim prednostima i manama. Prednost joj je puna posvećenost klijen-

Prednost tvrtke je njena puna posvećenost klijentima srednje i male djelatnosti tima srednje i male djelatnosti jer je većina korisnika usluga upravo takva.

Prednost je i brza dinamika procesa od preuzimanja posla do njegova

završetka. “Velika raznovrsnost poslova olakšava mi pozitivan pristup. Često su to manji poslovi, ali je manje iznose lakše i naplatiti. Izravan kontakt s donositeljem odluka, odnosno naručiteljem, također je prednost. Takav način rada najbliži je freelance dizajniranju koje je na Zapadu uobičajeno”, ističe Jukić. Mane ovakvog rada su mali resursi koji uzrokuju povremenu zatrpanost poslovima niske dobiti, što smanjuje akumulaciju kapitala, a svaki se veći projekt mora odrađivati s vanjskim suradnicima.

“Kad se profesionalno bavite nekim poslom i od njega živite, biti dobar u tom poslu je samo oko 25 posto cijele priče. Nebrojeni su primjeri da netko uđe u posao s dobrim namjerama, no u pravilu ostane kratkih rukava, jer gdje jedni vide priliku raditi ono što vole, drugi vide nešto posve drugo.

Stoga ako je dizajniranje jedini dio posla koji vas zanima, bolje ga je raditi kao hobi”, zaključuje Jukić. (K.S.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti BiH: blagi pad BDP-a U 2009. godini u odnosu na 2008. godinu BDP je imao nominalni pad od 2,41 posto, a realni od 2,82 posto, priopćila je Agencija za statistiku BiH. Izdaci u kućanstvu imali su nominalni pad od 4,14 posto, što je utjecalo na pad potrošnje od 4,21 posto. Rast cijena duhanskih proizvoda od 12,28 posto uzrok je nominalnog porasta izdataka kućanstava za sedam posto. Bruto investicije koje čine 20,56 posto BDP-a u odnosu na 2008. godinu lani su pale za 24,02 posto, izvoz je imao pad od 15,83 posto, a uvoz je nominalno pao za 15,83 posto. Jedino su izdaci za krajnju potrošnju vlasti porasli za 3,22 posto. U ovoj godini ekonomisti očekuju rast BDP-a za 0,5 posto.

Mariborska livarna u Bugojnu Nakon koparskog Cimosa Mariborska livarna Maribor je drugi veliki proizvođač iz automobilske i elektroindustrije koji je ušao u Bosnu i Hercegovinu. U Bugojnu, u kompleksu nekad velike namjenske industrije Slavko Rodić, Slovenci su pustili u pogon kapacitete ljevaonice

tvornice aluminijskih tlačnih odljevaka za automobilsku i elektroindustriju MLM Alutec. Mariborska livarna je 90-postotni vlasnik nove tvrtke i do sada je investirala 2,5 milijuna eura te zaposlila 47 radnika. Ovih dana u tvornici će biti montirana suvremena robotizirana ćelija koja će omogućiti proizvodnju autodijelova po strogim europskim standardima.

U prvoj etapi razvoja, do 2015. godine, ukupne investicije će iznositi 7,5 milijuna eura, a posao će dobiti više od 100 radnika. Za gospodarstvo BiH ova investicija ima dodatno značenje jer njome zapravo počinje preorijentacija nekad moćne vojne industrije na proizvodnju za civilne potrebe.

Privredni vjesnik Broj 3647, 11. listopada 2010.

( za 970 mil € ( 100 mil KM prodana naftna privreda RS-a

gubitak Rafinerije BB ove godine

BOSANSKOBRODSKA RAFINERIJA

GORIVO NELEGALNO NA TRŽIŠTU Vijeće ministara BiH nije dozvolilo Rafineriji da na tržište plasira goriva koja ne odgovaraju eurostandardima, ali se to gorivo proizvodi i prodaje Zdravko Latal latal@privredni.hr

S

adik Ahmetović, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, svojom izjavom o tome da se u zemlji nelegalno prometuje gorivom

Rafinerije u Bosanskom Brodu i Modriči sada su u znatno težoj situaciji nego prije privatizacije iz ruske Rafinerije u Bosanskom Brodu otvorio je pitanje o tome što se zapravo događa s jednim od brojnih “poslova stoljeća” koji je prvih dana veljače 2007. godine premijer Republike Srpske Milorad Dodik potpisao s ruskom državnom naftnom tvrtkom NefteGazInKor iz sustava Zarubežnjefta. Dodik je Rusima prodao kompletnu naftnu pri-

vredu entiteta za, kako je tada rečeno, 970 milijuna eura. Pohvalio se kako će od Rafinerije, kad dosegne predviđenu proizvodnju od 4,2 milijuna tona godišnje, samo po osnovi direktnih prihoda, proračun inkasirati 250 milijuna konvertibilnih maraka.

U Rafineriji su tada tvrdili kako će pokretanjem proizvodnje i modernizacijom kapaciteta smanjiti trgovinski deficit zemlje za oko 500 milijuna KM. No, kako sada stvari stoje, što zbog uvoza sirove nafte, što zbog još uvijek velikog uvoza goriva, od smanjenja deficita nema ništa. Za osam mjeseci, prema podacima Agencije za statistiku BiH, uvezeno je mineralnih tvari, sirove nafte i goriva u vrijednosti 1,7 milijardi KM, a izvezeno za 841 milijun.

Traži se prolongacija Vlada RS-a prodala je Rusima u većinsko vlasništvo, osim Rafinerije nafte, i Rafineriju motornih ulja Modriča te trgovinsku mrežu Petrola iz Banje Luke. Novi vlasni-

ci su se pri potpisivanju kupoprodajnog ugovora obvezali kako će za 42 mjeseca započeti s proizvodnjom goriva po europskim standardima, a za to vrijeme zatražili su da Vijeće ministara BiH donese privremenu odluku, dozvolu, o prodaji goriva izvan europskih standarda. Vijeće ministara je prihvatilo taj zahtjev. Međutim, Rusi su potkraj kolovoza ove godine podnijeli novi zahtjev tražeći da im se prolongira rok za proizvodnju goriva po europskim standardima za još četiri godine. Državna vlada se podijelila, srpski ministri su podržali ruski zahtjev, dok su se ostali protivili. Da ne bi došlo do zastoja rada Rafinerije, postignut je kompromis prema kojem jedna stručna komisija u roku od 60 dana treba snimiti stanje u Rafineriji i ponuditi rješenja. Taj je rok prošao, a Vijeće ministara nije se ni do danas odlučilo hoće li dati ili ne traženu suglasnost da se “prljava” goriva i dalje prodaju na benzinskim crpkama

u BiH. Ahmetović je optužio vladu, u kojoj je zamjenik predsjedavajućeg, da ne reagira na činjenicu da Rusi nelegalno prodaju goriva. Iz Federacije BiH su ponudili kompromisno rješenje: nastaviti s proizvodnjom u Rafineriji i prodajom goriva, ali da se vlasnici benzinskih crpki koje to gorivo prodaju obvežu da će na tim crpkama izvjesiti upozorenja da je riječ o gorivu iz Bosanskog Broda te da nije u skladu s europskim standardima.

Upitan “posao stoljeća” Menadžment Optima Grupe u okviru koje posluje i bosanskobrodska Rafinerija priopćio je kako je planirano da se u Rafineriju do 2015. godine investira 530 milijuna eura, a da će se do 2013. godine postići potpuna kvaliteta goriva. Iz te tvrtke su se požalili da Hrvatska izvozi u BiH gorivo iste kvalitete kao i ono što se proizvodi u Bosanskom Brodu, ali i u Hrvatskoj i u Srbiji postoje za-

brane uvoza goriva koje nema standard euro 5.

Problem s gorivom razotkrio je i neke druge istine o “poslu stoljeća”. Jedan od lidera opozicije Dragan Čavić, predsjednik Demokratske partije u Republici Srpskoj, ustvrdio je kako nakon izbora održanih 3. listopada srpski entitet čeka bolno otrježnjenje, ilustrirajući to tvrdnjom da od obećanja Milorada Dodika kako će izgraditi mrežu autocesta nema ništa, a da je privatizacija naftnog sektora u RS-u vrlo sporna.

Prije privatizacije Rafinerija je bila u manjku 53 milijuna KM, a ove se godine taj gubitak popeo na stotinu milijuna KM. Prema financijskim izvješćima s Banjolučke burze i tvrdnjama medija, Rafinerija u Bosanskom Brodu kao i Rafinerija u Modriči sada se nalaze u znatno težoj situaciji nego prije privatizacije. Kapital Rafinerije je 2001. godine iznosio 534 milijuna KM, a potkraj prošle godine, kad se uračunaju gubici, nije premašivao 76 milijuna maraka.

15

www.privredni.hr Broj 3647, 11. listopada 2010.

( 5 dinara po litri mlijeka traže poljoprivredni proizvođači u Srbiji

( 3 do 5 puta više

iznose subvencije za mlijeko u Hrvatskoj

SRBIJA SE OKREĆE POLJOPRIVREDI

*vijesti

Desetinu budžeta - u agrar Iz proračuna za 2010. za poljoprivredu je u Srbiji već izdvojeno 20 milijardi dinara (oko 200 milijuna eura), što je za 25 posto više nego 2009. godine.

To, međutim, nije bilo dovoljno Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

S

rbija se ponovno okreće poljoprivredi, o čemu govori i činjenica da je na listu prioriteta sve više svrstavaju i ministri i gospodarstvenici, unatoč tome što se u ovom trenutku država (opet) suočava s nestašicama mlijeka. Ili upravo zbog toga, jer bi se trenutačna situacija mogla protumačiti i kao upozorenje da se na tom sektoru nije radilo kako treba, pa eto šanse da se zapne i da se postignu mnogo bolji rezultati.

Jer potencijali su - tu.

Na zadnjoj sjednici Upravnog odbora Privredne komore Srbije (PKS) najviše pažnje posvećeno je upravo agraru na koji su se osvrtali i predstavnici drugih grana označavajući ga kao strateški gospodarski prioritet Srbije. Zbog toga je Komora u vlastitom prijedlogu mjera ekonomske politike za 2011., koji se na adresu vlada šalje uvijek na početku jeseni kad se priprema i proračun za iduću godinu, najviše mjesta odlučila posvetiti upravo toj temi. I u paket staviti mnogo radikalnije i konkretnije zahtjeve.

“Predlažemo da se udio agrarnog budžeta u ukupnom državnom budžetu poveća na 10 posto sa sadašnjih 2,6 posto, čime bi se mogla ozbiljnije kreirati i agrarna politika”, kazao je tajnik Udruženja za poljoprivredu PKS-a Milan Prostran.

Novac se mora naći Iz proračuna za 2010. za poljoprivredu je u Srbiji

već izdvojeno 20 milijardi dinara (oko 200 milijuna eura), što je za 25 posto više nego 2009. godine.

To, međutim, nije bilo dovoljno, pa bi i do kraja 2010., putem najavljenog rebalansa proračuna, trebalo ovoj grani ubrizgati dodatnu financijsku injekciju od oko 20 milijuna eura. “Nakon svih nepovoljnih događanja na

Do kraja godine poljoprivredi bi trebala dodatna financijska injekcija od oko 20 milijuna eura tržištu mlijeka u zadnja tri mjeseca, za takav iznos moralo bi se naći mjesta u državnoj blagajni kako bi se, prije svega, ažurirala plaćanja na temelju više od 30 donesenih uredbi te zauzela bolja pozicija kod premiranja mlijeka, proizvodnje kod koje postoje najveći problemi i defi-

cit”, smatra Prostran.

On je istaknuo kako Komora zagovara sustav izdašnijeg subvencioniranja inputa u poljoprivredi i dodao kako je stav Udruženja za poljoprivredu PKS-a da premije za mlijeko u sljedećoj godini budu osiguranje za sve sudionike u lancu (fizičke i pravne osobe), što do sada nije bio slučaj i što je bio jedan od remetilačkih tržišnih faktora i izazivača nestašica. Jer upravo je ministarstvo poljoprivrede uskraćivalo premije velikim proizvođačima (“pravnim osobama”) optužujući ih za monopolizam i zloporabu tržišne pozicije, sve “braneći seljake”.

Poljoprivredni proizvođači preko svojih udruženja predlažu da premije za mlijeko iznose najmanje pet dinara po litri prosječno, uz subvencioniranje za kvalitetu. Kada se govori o subvencijama za mlijeko (ali i nekim drugim sektorima i aspektima agrara), najčešće se

u zadnje vrijeme kao dobar navodi upravo hrvatski primjer, što je spomenuo i tajnik Udruženja za poljoprivredu PKS-a. Prostran je naveo kako u Hrvatskoj premije za mlijeko iznose od osam do 14 dinara (od tri do pet puta više nego u Srbiji u ovom trenutku), ovisno o kvaliteti i vrsti mlijeka, te je ocijenio kako bi Srbija trebala preuzeti ovakvu praksu te prekopirati od Hrvatske i sustav subvencija za kvalitetu.

Ulaganja u pšenicu Kad je riječ o daljnjem i opsežnijem investiranju u srbijansku poljoprivredu, sredstva bi u mnogo većem iznosu nego do sada, smatraju stručnjaci, trebalo plasirati u regresiranje mineralnog gnojiva, dizel goriva, sadnice, lozne kaleme, regresiranje kamata za kredite koji se uzimaju za razvoj poljoprivredne proizvodnje, nastavljanje poticanja izvoza (sve dok Srbija ne uđe u Svjetsku trgovinsku organizaci-

Hrane i za ostavu Bez obzira na sve turbulencije na tržištu Srbije u posljednjih mjesec i pol dana, ulja će biti dovoljno za domaće potrebe, a preostat će čak i višak od 80.000 tona. Srbija ima i 100.000 tona viška pšenice, oko dva milijuna tona kukuruza i 300.000 tona šećera.

Proizvodnja kukuruza procijenjena je na oko 6,8 milijuna tona, što je za sedam posto više nego 2009., a suncokreta na 368.000 tona - za 2,4 posto više. Stopu rasta agrara odredit će kukuruz i ona će, kako se procjenjuje, iznositi između pozitivne nule i jedan posto, ili, optimistično procijenjeno, čak dva posto. ju), kao i na zakonsko reguliranje subvencioniranja i regresiranja te donošenje dokumenata predviđenih Zakonom o poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Kad je riječ o lociranju investicija, ocjenjuje se kako će u duljem razdoblju ulaganje u pšenicu biti veoma profitabilno i da bi, kako kaže direktor Udruženja Žita Srbije Vukosav Saković, trebalo “ići hrabrije u sjetvu pšenice, i to dugoročno” jer će potražnja na svjetskom tržištu konstantno rasti budući da se žito koristi i kao biodizel gorivo. Upozorio je da izvoz pšenice iz Srbije ove godine ide znatno brže od očekivanog pa domaće bilance polako dolaze na opasnu granicu. Direktorica Udruženja Plodovi Srbije Evica Mihaljević smatra kako svako ulaganje u voće i povrće donosi dodatni profit i kako je to pravo područje za ulaganje u povećanje proizvodnje, posebice zbog toga što sve može “progutati već samo rusko tržište”.

Peta konferencija Sarajevske burze Privatizacije putem burze su najtransparentnije jer svi potencijalni investitori imaju iste uvjete, zaključak je Pete međunarodne konferencije SASE, Sarajevske burze. Cilj konferencije, kako je istaknuto, jest da tržište kapitala više nego dosad prati najavljeni veliki investicijski ciklus u sektoru energetike i cestogradnje u Federaciji BiH. Iskazano je uvjerenje da tržište kapitala predstavlja jedan od mogućih modela financiranja, odnosno osiguravanja investicija.

Zaštita domaćih proizvoda u RS-u Izmjenama i dopunama Zakona o trgovini u srpskom entitetu BiH trgovački centri će biti obvezni pribaviti suglasnost od Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske.

Uvjet za suglasnost je obveza da na policima imaju

najmanje 50 posto domaćih proizvoda. Cilj novih propisa je zaštita domaće proizvodnje, a rezultat je tvrdnji da inozemni trgovački lanci preferiraju robu iz zemlje podrijetla.

Kazna za UniCredit Mostar Kantonalni sud u Bihaću presudio je da je banka UniCredit Mostar kriva zbog jednostranog povećanja kamata. Sud je odbio žalbu Banke nakon što je utvrdio da korisnike kredita nije prilikom potpisivanja ugovora upoznala s uvjetima za promjenu kamata, čime je prekršen Zakon o zaštiti potrošača. Banka je kažnjena sa 4000 konvertibilnih maraka (KM), a odgovorna osoba sa 1000 KM.

16 EUROGLAS *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3647, 11. listopada 2010.

( 37% jeftiniji

proizvodi s brendom trgovinskog lanca u Hrvatskoj

Hrvatska 7. po nezaposlenosti Prema podacima EU-a o anketnoj nezaposlenosti, Hrvatska se, na ljestvici 30 zemalja, nalazi na visokom sedmom mjestu u Europi po broju nezaposlenih. Ispred nas su Španjolska, Letonija, Estonija, Litva, Slovačka i Irska, a Hrvatskoj je u vrlo kratkom vremenu uspjelo dostići i prestići Grčku po broju nezaposlenih, javlja portal Seebiz. Najveća nezaposlenost je u Španjolskoj gdje dostiže rekordnih 20,5 posto. Irska je na 13,9 posto, a slijedi Hrvatska sa 12,9 posto. Grčka se nalazi ispod Hrvatske sa 12,2 posto nezaposlenih. Austrija sa 4,3 posto i Nizozemska sa 4,5 posto imaju najmanju nezaposlenost.

Ne napadajte juan Kineski premijer Wen Jiabao pozvao je u srijedu vođe Europske unije da snize ton svojih napada na Peking. “Da juan nije stabilan, to bi dovelo do katastrofe u Kini, ali i svijetu”, rekao je Wen dužnosnicima EU-a, koji su se odnedavno pridružili SAD-u u javnom pozivu Pekingu da dopusti jačanje svoje valute. Juan je bio vezan za dolar sve do lipnja. Od tada mu je dopuštena mala fluktuacija, no nije ojačao ni izbliza toliko da bi zadovoljio druga gospodarstva suočena s padom izvoza i golemim trgovinskim deficitima s Kinom.

Slobodna trgovina EU-a i Južne Koreje EU i Južna Koreja potpisale su sporazum o slobodnoj trgovini, koji na snagu stupa u ljeto 2011.

Očekuje se da će sporazum, prvi te vrste između EU-a i neke azijske države, udvostručiti trgovinu s Korejom i pokrenuti ostale azijske države da uđu u trgovinski pakt s europskim blokom. Samo na carinama uštedjet će se oko tri milijarde eura.

( 26%

razlika u cijeni u Nizozemskoj

KAKO POVEĆATI PROMET PO RECEPTU EUROPSKIH TRGOVACA

Kućni brendovi: zlatn bolju ponudu u super Za trgovce je ključno kupcima ponuditi zadovoljavajući izbor poznatih brendova i vlastitih, kućnih bre samo s drugom naljepnicom i ambalažom. No, oni su atraktivan dio ponude u čijem kreiranju sudjeluju Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

V

eliki trgovački lanci odavno nude svoje vlastite, kućne brendove. Ta praksa je nastala u SAD-u početkom prošlog stoljeća, a već pedesetak godina dio je žestokog međusobnog tržišnog natjecanja.

Sve ih je više, njihovo bujanje je isključivo rezultat zahtjeva potrošača - zaključak je okruglog stola o ekonomskim beneficijama vlastitih brendova, organiziranog u Udruzi europskih trgovinskih lanaca.

Proizvode ili usluge koje trgovinski lanci nude kao vlastite brendove Udruženje proizvođača privatnih marki definira kao “proizvode na koje trgovine stavljaju vlastita imena ili brendove, a iako ih mogu nazivati privatnim markama, kućnim brendovima, vlastitim ili trgovinskim brendovima, svi imaju nešto zajedničko - proizvedeni su i odaslani na tržište na isti način kao i nacionalni brendovi smješteni do njih na policama trgovina”.

Prodaja kućnih brendova varira od lanca do lanca, samo u ekstremnim situacijama proizvodi s brendom trgovine jedini su na policama.

Drugi je ekstrem da trgovine u ponudi nemaju vlastitog brenda. Glavni-

na nudi mješavinu držeći se praksom potvrđenog uzusa da petina kupaca bira trgovinu temeljem njenih brendova. Svima je zajedničko da su zlatna rezerva za bolju ponudu, ali i potrošnju.

Kupci žele više Najveći nizozemski lanac samoposluga Albert Hein (AH) eksperimentirao je s brendovima u svojoj novoj samoposluzi ponudivši u startu i vlastite i poznate brendove, ali u ograničenom broju.

Kupci su se bunili tražeći više i zadovoljili su se

Brendovi proizvođača dominiraju kod prodavača parfema, kozmetike ili bijele tehnike

tek kada je AH pojačao ponudu za još 600 proizvoda. Zaključak: za trgovce je ključno kupcima ponuditi zadovoljavajući izbor poznatih brendova i vlastitih, kućnih brendova. Vlastiti su brendovi uglavnom jednake kvalitete kao i ostali samo s drugom naljepnicom i drukčijom ambalažom.

No, oni su atraktivan dio ponude u čijem kreiranju sudjeluju potrošači. AHovi timovi biraju dobavljača razvijajući novi proizvod s njegovim kućnim brendom. Htjeli su na tržište lansirati nešto posve novo, drukčije od ponude drugih proizvođača; uspjeli su razviti čips od povrća – ali s prepoznatljivim logom lanca AH. Proizvod je provjeravan da bi nakon punih 25 tjedana stigao na police kao jedinstveni, prepoznatljiv proizvod brenda AH. Brendovi proizvođača dominiraju kod prodavača parfema, kozmetike ili bijele tehnike, uz iznimke. Mješavinu brendova ponudit će uglavom samoposluge u odjelima namirnica i pića, izrazito veliki lanci poput Aldija ili Tesca, trgovine specijalizirane za niše na trži-

štu te prodavaonice lijekova i pripravaka za koje se ne traži liječnički recept. Proizvodi s vlastitim brendom trgovina dominiraju u prodavaonicama “uradi sam”, gdje su jako popularni zbog privlačne mješavine cijene i kvalitete, te kod lanaca trgovina odjećom i obućom pri čemu identičan proizvod različite cijene dijeli samo našivena “markica”.

Mjerenje povjerenja Kupci su ćudljivi; Udruga trgovinskih lanaca izračunala je da 43 posto prodanog mlijeka u brickpacku ima zaštitni znak trgovine – ali samo jedan posto hrane za bebe nosi taj znak. Na listi najpopularnijih proizvoda s kućnim brendom prva je aluminijska folija (polovina), ispred gotovih jela, mlijeka, vrećica za otpad, svih

vrsta mesa i ribe te povrća i sireva. Najmanji interes kupci pokazuju kada kućni brend nose kreme za lice, šamponi, insekticidi, piva, dezodoransi, zubna pasta, hrana za bebe, ruž za usne i žvakaća guma.

Podaci su prikupljeni u 38 zemalja.

Ponašanje kupaca ukazuje na to da su vlastiti brendovi popularni tamo gdje nema snažnih brendova proizvođača, primjerice kod mesa ili gotovih jela. Kod proizvoda s tradicionalno snažnim brendingom kućne marke nemaju što tražiti, kao kod alkohola ili kozmetike. Razlike su znatne od zemlje do zemlje; Velika Britanija, isparcelirana s nekoliko moćnih trgovinskih lanaca i navikla na agresivno masivno reklamiranje, može se pohvaliti visokom penetracijom

17

www.privredni.hr Broj 3647, 11. listopada 2010.

( 40%

razlika u cijeni u Austriji

OBRAZOVANJE I KOMPETITIVNOST

Finska najbolja, Hrvatska pri repu

M

a rezerva za marketima ndova. Vlastiti su brendovi uglavnom iste kvalitete kao i ostali, potrošači Snaga privlačnosti raste - s padom cijene Najatraktivniji dio kućnog brenda je cijena. U Hrvatskoj je razlika u cijeni između proizvoda različitih proizvođača i onih s brendom trgovinskog lanca 37 posto u korist jeftinijeg kućnog brenda. Hrvatska je u donjem dijelu tablice. Razlike su najmanje u Nizozemskoj (26 posto) i Danskoj (27 posto), u Austriji su 40 posto, Mađarskoj 43 posto, dok su u Njemačkoj (46 posto) i Grčkoj (48 posto) najizrazitije. Trgovci ipak ne žele povezati svoj brendirani produkt s jeftinoćom (i nekvalitetom) pa unose novinu ponudom jeftinijih ali kvalitetnih proizvoda, no u posebnim trgovinama. Eksperimentiranje nikada ne prestaje. AH je lani lansirao kampanju “čist&častan” s organskim (čistim) proizvodima iz poštene trgovine. Počeli su sa 340 proizvoda, sada su na 450 i planiraju to podići na oko 500 dogodine. Nizozemci smatraju da to kupcima olakšava izbor; 75 posto kupaca koji su izabrali kokošje meso iz uzgoja na otvorenome redovno kupuju u prodavaonicama tog lanca. proizvoda s kućnim brendom (44 posto), što je korak ispod vodeće Švicarske (46 posto), a suprotno od Poljske i Grčke s 12 odnosno 11 posto.

Suradnja s malim proizvođačima Glavni izvor proizvoda za francuske trgovinske lance su male i srednje tvrtke. Prosječan broj njihovih brendova u francuskim hipermarketima –

no je i broj proizvoda s brendom trgovinskog lanca narastao na gotovo 24 posto, od čega je 83 posto proizvedeno u malim i srednjim tvrtkama smanjivši postotak udjela velikih, poznatih brandova sa 58 na 48 posto. Tvrtke su tako koristeći krupne lance poput Carrefoura uspjele doprijeti na dijelove tržišta gdje ih do tada nije bilo. Na cijelom tržištu Francuske 42 po-

Mješavinu brendova najčešće nude samoposluge u odjelima namirnica i pića Francuzi obožavaju kad je market veličine nogometnog igrališta! – porasla je zadnje desetljeće sa 23 na 28 posto. Istodob-

sto novih proizvoda su brendovi iz malih i srednjih tvrtki, 26 posto su kućni brendovi, a ostatak su glavni, veliki. Goto-

vo 80 posto opskrbljivača Carrefoura su manje tvrtke. Specijalitet grupe je tzv. garantirano partnerstvo kojim globalni lanac samoposluga unaprijed osigurava i kupuje određeni proizvod prije početka proizvodnje, što se aplicira na 224 dobavljača za 220.000 tona voća i povrća.

Ravnotežu kućnih i poznatih brendova održavaju kupci i njihov interes, a ne trgovci preferiranjem određenih brendova. Kućni brendovi omogućuju trgovcima tješnju suradnju s proizvođačima što zajedno snižava cijene a ne smanjuje kvalitetu. Kućni brendovi opskrbljivačima otvaraju nove kanale za poslove, a to posebno na ruku ide manjim proizvođačima s ograničenim pristupom tržištu.

lada generacija dobrim je dijelom nezaposlena, a ako radi, učestalo je angažirana na poslovima ispod razine svog obrazovanja. Ovo je jedan od podataka iz mjesečne statistike koju obrađuje IMD, poznata poslovna škola iz Laussane u Švicarskoj. IMD je globalno poznat po svom cijenjenom godišnjem proizvodu, svjetskoj tablici kompetitivnosti. U nju ulaze brojni elementi, a IMD-ovi ih specijalisti raščlanjuju u izdvojene cjeline tvoreći svjetske liste po kategorijama.

Najnovija je analiza sustava obrazovanja.

Obrazovni je sustav ocjenjivan jednostavnim pitanjem tvrtkama: zadovoljava li on ili ne potrebe kompetitivne ekonomije.

Ističući da je nakon globalne recesije jedna od najčešćih tema međuovisnost kompetitivnosti, zapošljavanja i edukacije, te da baš radi toga u nekim zemljama upravo traju duboke reforme obrazovnog sustava, IMD-ovi analitičari iznose tezu da u principu bolje obrazovana radna snaga ublažava udare krize, ali to vrijedi isključivo za starije radnike. Mlada generacija je još na tankom ledu, manjkavo angažirana u skladu s mogućnostima i stečenim vještinama. Prema Eurostatovim podacima, nezaposlenost među najmlađim radnicima (do 24 godine starosti) u EU-u iznosi 20,7 posto. U SAD-u je 18,5 posto, a u Španjolskoj čak 42 posto. Analizirajući koliko zaposlenih mladih radnika radi primjereno razini edukacije, IMD je došao do podatka da u zemljama članicama OECD-a gotovo četvrtina – preciznije, 23

posto – diplomanata starih između 25 i 29 godina radi na poslovima ispod svoje kvalifikacijske razine. Za Španjolsku i Irsku omjer prelazi 40 posto. Najbliža idealu obrazovanja koje zadovoljava potrebe kompetitivnosti nacionalne ekonomije jest Finska (indeks 8,41), ispred Islanda i Singapura (obje 8,08), Švicarske (8,05), Kanade i Belgije. Prva velika ekonomija je Njemačka, na 13. mjestu, s indeksom 6,73. Irska, unatoč zapostavljanju najmlađih stručnjaka na 15. je stepenici ispred Švedske, Francuske i Novog Zelanda. Indija je 20., Rusija 42., Kina 44. Hrvatska je zavrijedila tek 49. mjesto u konkurenciji 58 zemalja. Njen je indeks 3,30. U blizini Hrvatske, plasirane iznad nje, su Ukrajina, Filipini, Rumunjska i Mađarska. Iza Hrvatske su Čile, Argentina, Slovačka, Brazil, Južna Afrika, Venezuela, Bugarska i Peru. “Fenjeraš” je Meksiko (2,06). Slovenija je 38. između Portugala i Španjolske, Japan je 28., Poljska 30.

Iznenađenje je nizak rejting SAD-a koji se s indeksom 5,66 nalazi na 24. mjestu.

(L.S.N.)

18 STIL *vijesti Jesen u Zagrebu Treći međunarodni multikulturalni susreti YES. ZGB-Jesen u Zagrebu s bogatim i raznovrsnim kulturnim programom održavaju se do 21. prosinca u Zagrebu. U sklopu Jeseni u Zagrebu održat će se brojna glazbena, kazališna, izložbena i filmska događanja, festival komorne glazbe i veliki jazz festival. Za posebne programe, koordinaciju i promociju ovogodišnjeg projekta Jesen u Zagrebu Grad Zagreb je izdvojio 150.000 kuna.

EU natječaj za infrastrukturu turizma Središnja agencija za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije raspisala je natječaj pod nazivom Shema za dodjelu bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu u zdravstvenom, kulturnom i aktivnom turizmu. Potpore će iznositi od 325.000 do milijun eura pri čemu sufinanciranje iz instrumenta pretpristupne pomoći može iznositi od 60 do 70 posto ukupne vrijednosti projekta. Na natječaj se mogu prijaviti projekti koji se razvijaju u hrvatskim županijama iz Operativnog programa za regionalnu konkurentnost, a prijave se primaju do 29. listopada.

Osmi Eko-etno

Osmi međunarodni sajam proizvoda i usluga ruralnih područja - Ekoetno održava se od 13. do 17. listopada u Športskom centru Višnjik u Zadru. Ovogodišnje izdanje tog sajma predstavlja važan događaj u Hrvatskoj i regiji jer se predstavljaju proizvodi i usluge ruralnih područja s posebnim naglaskom na ruralni turizam.

Privredni vjesnik Broj 3647, 11. listopada 2010.

( 15% BDP-a ( Hrvatska na 25. mjestu u Hrvatskoj čini turizam

prema prihodima od turizma (među 160 turističkih zemalja)

STRUČNJACI DESETLJEĆIMA LOME KOPLJA O NAČINU IZRAČUNA

Kako se mjeri turistička potrošnja?

Financijski pokazatelji uspješnosti turističke sezone važniji su od fizičkih pokazatelja - broja dolazaka i noćenja turista Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

V

eć niz godina buru u javnosti izaziva pitanje što je to zapravo turistička potrošnja za koju mnogi turistički stručnjaci, ali i laici kažu kako je važnija od broja dolazaka turi-

Turistički stručnjaci smatraju da ne postoji pravi način mjerenja ukupne turističke potrošnje sta i njihovih ostvarenih noćenja. Naime, turizam u Hrvatskoj čini 15 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je prosjek tog udjela u zemljama EU-a 9,5 posto, Španjolskoj šest posto, a u nekim karipskim zemljama i do 30 posto BDP-a. Kako je istaknuo ministar turizma Damir Bajs na nedavno održanom Kongresu hotelijera, Hrvatska se prema prihodima od turizma među 160 turističkih zemalja nalazi na dobrom 25. mjestu. No, prema riječima Jože Perića, dekana Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, nije dobro kada turizam u BDP-u neke države sudjeluje sa 15 do 20 posto jer to znači da gospodarstvo te zemlje previše ovisi o turizmu. On kaže kako bi zadovoljavajući podatak bio da se od turizma ove

godine ostvari 10 milijardi eura prihoda, ali da pritom on čini i 10 posto BDP-a.

Prema predviđanjima europskih stručnjaka, Hrvatska bi 2020. godine trebala ostvariti 20 milijardi eura turističkog prihoda, ali tada bi to činilo 29 posto BDP-a što, prema Perićevim riječima ne bi bilo dobro.

No, bez obzira na kalkulacije o tome koliko će se prihoda od turizma ostvariti, možemo se zapitati što je to zapravo turistička potrošnja i postoji li uopće model prema kojem se može izmjeriti i saznati koliko neki turist na odmoru potroši novca.

I statistika zakazala Prema definiciji, turistička potrošnja je ukupna potrošnja roba i usluga koje turist kupuje i konzumira kako bi prije svega zadovoljio svoje turističke potrebe.

Dekan Visoke poslovne škole Utilus u Zagrebu Boris Vukonić kaže kako je “strogo teoretski gledano, turistička potrošnja onaj dio dohotka koje stanovništvo izdvaja u turističke svrhe”. Naravno, ako neka turistička zemlja ili regija žele utvrditi turističku potrošnju, u obzir se uzima samo veličina potrošnje turista u toj zemlji ili odredištu. Na upit Privrednog vjesnika o tome na koji bi se način tre-

bala mjeriti turistička potrošnja, Vukonić je kazao kako je to teško pitanje jer oko toga brojni turistički stručnjaci, ekonomisti i znanstvenici već desetljećima lome koplja.

“Mnogo se godina smatralo kako je nemoguće

utvrditi realnu vrijednost turističke potrošnje u nekoj zemlji, no ipak nastojanjima, prije svega Svjetske turističke organizacije (UNWTO) i njenog bivšeg direktora statistike Enza Pacija, izrađena je metodologija koja bi trebala približne procjene pretvoriti u stvarne veličine. Na osnovi te metodologije pod nazivom Satelite Account koju smo mi doslovno preveli kao satelitsku bilancu i time izazvali mnoge nedoumice, danas se u dijelu svijeta pokušava ustvrditi prava veličina turističke potrošnje”, rekao je Vukonić.

Dodao je kako je ta metodologija prihvaćena i u Hrvatskoj, ali se nažalost koristi pogrešan postupak, ne precizirajući pritom o čemu je točno riječ.

Satelitska bilanca Vukonić je naglasio kako metodologija o kojoj govori traži mnoge izmjene u statističkom praćenju potrošnje u nekoj zemlji, ali i nekih drugih pokazatelja. To su preduvjeti da se uopće počne računati turistička potrošnja metodom Satelite Accounta.

No, takve promjene iziskuju mnogo novca, pa je pitanje kada će većina zemalja u svijetu početi primjenjivati izmijenjenu metodologiju. Bez te metodologije, turistička potrošnja najčešće se mjeri posebnim anketama

na užim ili širim područjima prema uobičajenim statističkim metodama i koristeći korektan uzorak istraživanja.

U tome da u Hrvatskoj već desetljećima ne postoji pouzdan i konzistentan sustav mjerenja turističke potrošnje slaže se i Bajro Sarić, direktor dubrovačke tvrtke Effect za reviziju i ekonomski konzalting. “Turističku potrošnju trebali bi, prema odgovarajućoj statističkoj metodologiji, mjeriti pružatelji turističkih usluga, dakle svi oni koji ostvaruju prihode od prodaje svojih roba i usluga turistima i izletnicima, polazeći od strukture ostvarenih poslovnih prihoda u određenom razdoblju. Smatram da to nije tako veliki problem kao što se želi prikazati u javnosti jer je vidljiva oscilacija prihoda u razdoblju turističke sezone u odnosu na onu izvan nje kada se prihodi ostvaruju od domicilnog stanovništva, poduzetnika i ostalih kupaca i korisnika usluga. Razliku u prihodima u ta dva razdoblja predstavlja upravo turistička potrošnja”, kazao je Sarić. No, ipak je naglasio kako se ni takvim statističkim metodama ne može utvrditi točna ukupna turistička potrošnja. No odstupanja od plus do minus 10 posto mogu se tolerirati i iz njih izvlačiti odgovarajući zaključci te predlošci za donošenje mjera u području makroekonomske te posebice turističke politike.

HRWWWATSKA 19

www.privredni.hr Broj 3647, 11. listopada 2010.

usmjeravanju projekta na globalno tržište javljaju se i “ Pri kulturološki problemi – kako bi se napravio proizvod za neko tržište, potrebno ga je jako dobro poznavati. ”

Tomislav Car, glavni izvršni direktor Infinuma

MOBITEL KAO SLIKARSKO PLATNO

Valja bolje predvidjeti svjetske trendove Kvalitetom izrade softvera Hrvatska sigurno može konkurirati i izvan vlastitih okvira, posebice jer može ponuditi niže cijene Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P

rema podacima web portala Mobil.hr u Hrvatskoj je aktivno nešto više od 6,03 milijuna mobitela, dok je 2004. ta brojka iznosila 2,6 milijuna. Uzimajući u obzir ovu, te činjenicu da se godišnje u nas proda oko 300.000 novih mobitela, jasno je da ovaj dio tržišta predstavlja golemi potencijal za razvoj aplikacija.

Na malom hrvatskom tržištu postoje tvrtke koje nastoje snažnije ući upravo u taj tržišni segment.

Među njima je i Infinum, tvrtka koja se bavi razvojem softvera, a specijalizirana je za izradu mobilnih i web aplikacija. S radom je započela 2005., a aplikacije radi za sve dostupne platforme kao što su iPhone, Android te, među ostalim, Symbian.

“Svaka mobilna aplikacija je slučaj za sebe.

Razvoj kreće tako da se inicijalno sastanu sve zainteresirane stranke te se odredi projektni zadatak.

Nakon specifikacije projekta slijedi dizajn, implementacija (programiranje) te na kraju testiranje i isporuka klijentu”, kaže Tomislav Car, glavni izvršni direktor Infinuma. U Infinumu rade programeri s Fakulteta elektrotehnike i računarstva koji, prema njegovu mišljenju, generira vrlo sposobne kadrove.

“No, to nije strogo pravilo jer ima dobrih programera koji nemaju formalno obrazovanje. U dodatne tečajeve ne vjerujemo, softveraši se sami dodatno educiraju putem interneta, čitajući knjige ili komunicirajući s kolegama”, smatra on.

Daleko od Zapada Od raznih industrija koje danas rade u Hrvatskoj, nastavlja, razvoj softvera je vjerojatno jedna od perspektivnijih. “Razvojni inženjeri se vrlo brzo nakon napuštanja fakulteta zapošljavaju, plaće su im iznadprosječne, a softverske tvrtke se rijetko zatvaraju ili odlaze u stečaj, čak i u ovim kriznim vremenima”, dodaje on.

Kvalitetom izrade softvera, ističe, Hrvatska sigurno može konkurirati i izvan vlastitih okvira, posebice stoga što se mogu ostvariti niže cijene nego one kod ekvivalentne radne snage na Zapadu, a još uvijek je drastično kvalitetnija od, primjerice, Indijaca o kojima se stalno priča kao velikoj konkurenciji. “Ono na čemu mo-

Budući da su u IT branši plaće iznadprosječne, i davanja na njih su iznadprosječna.

Smanjenje davanja stimuliralo bi zapošljavanje ramo poraditi kako bi bilo više softverskog izvoza jesu razne poslovne djelatnosti poput prodaje, promocije i marketinga.

Pri usmjeravanju projekta na globalno tržište javljaju se i kulturološki problemi – kako bi se napravio proizvod za neko tržište, potrebno ga je jako dobro

Zaslonom do reda vožnje Tvrtka Infinum razvila je i aplikaciju za mobitele ZgTram. Riječ je o interaktivnoj karti zagrebačkih tramvaja. Tomislav Car ističe kako ZgTram omogućava pregled reda vožnje dnevnih i noćnih linija, prikaz na karti, pretraživanje i prikaz stanica, pronalaženje najbližeg puta između dvije stanice i druge korisne informacije. Ovisno o odabranom načinu rada, korisniku su prikazane informacije o dnevnim, odnosno noćnim ZET-ovim tramvajima. “Sličnih projekata sigurno ima i u drugim većim gradovima u kojima je izražena potreba za primanjem informacija o javnom prijevozu preko mobitela. Trenutačno nemamo ambicija izvoziti ga jer vjerujemo kako ima mnogo boljih i profitabilnijih projekata”, kaže on.

poznavati”, ističe Car. S tehnološkog stajališta, dodaje, Hrvatska prati korak sa svijetom iako i dalje djeluje reaktivno na moderne trendove. “Ako su, primjerice, u SAD-u popularne mobilne aplikacije za iPhone, dok taj trend dođe k nama, u svijetu već postoji velika konkurencija u izradi takvih aplikacija. Još smo daleko od Zapada da bismo djelovali proaktivno, tj. predvidjeli trendove prije no što se pojave”, objašnjava.

Ubrzati plaćanje Kako bi država značajno olakšala razvoj IT tvrtki, valja riješiti dva problema, ističe Tomislav Car. “Prvi je da smanji davanja na plaće zaposlenih.

Budući da su u IT branši plaće iznadprosječne, i davanja na njih su iznadprosječna. Smanjenje davanja stimuliralo bi zapošljavanje. Drugi je da riješi problem nelikvidnosti. U našoj državi je potpuno normalno da tvrtka radi i da joj se mjesecima kasni s plaćanjem. To je vrlo nezdrava poslovna klima koja svima u lancu plaćanja generira probleme”, napominje on.

Nakon ulaska Hrvatske u EU uniju on očekuje lakše poslovanje općenito, ne samo za IT tvrtke. Konkurencije se ne boji, dapače, misli kako će hrvatske tvrtke u tom slučaju lakše konkurirati onima iz EU članica.

IBM FORUM, SPLIT

Kreativnost je nužna za opstanak Osmi IBM forum, jedna od najvećih poslovnih i ICT konferencija u Hrvatskoj, održan je u Splitu pod sloganom Otkrijte pametnija rješenja za kreativni svijet.

Posebnost ovogodišnjeg foruma bilo je predstavljanje rezultata istraživanja IBM Global CEO Study 2010 koje je IBM proveo anketirajući više od 1500 izvršnih direktora iz 60 zemalja i 33 industrije iz cijeloga svijeta.

Istraživanje pokazuje kako je potrebno više od stroge discipline upravljanja, osobnog integriteta, pa čak više od vizije.

Više od 60 posto direktora smatra kako transformacija industrije najviše pridonosi neizvjesnosti današnjeg poslovanja, što upućuje na potrebu za otkrivanjem novih načina upravljanja. Manje od

pola direktora u svijetu vjeruje da su njihove tvrtke adekvatno pripremljene za rad u sve složenijem poslovnom okružju. Direktori su suočeni s golemim promjenama, sa sve većom količinom podataka, brzim izmjenama u navikama korisnika. Sve to, prema studiji, može biti riješeno uvođenjem kreativnosti u sve dijelove tvrtke. “Inovacije, analiza podataka i primjena pametnijih rješenja temelji su svake uspješne organizacije”, rekao je Krešo Perica, glavni direktor IBM-a Hrvatska. (J.V.)

*vijesti

Regulacija svjetlovodne infrastrukture Vijeće Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) odredilo je Hrvatski telekom (HT) kao operatora sa značajnom tržišnom snagom na tržištu veleprodajnog širokopojasnog pristupa. Među ostalim regulatornim obvezama HT-u su određene i obveza pristupa i obveza transparentnosti. HT tako mora ostalim operatorima pružiti pristup putem svjetlovodnih niti u obliku veleprodajne usluge. Isto tako, HT je obvezan unutar standardne ponude za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa ugraditi tehničke uvjete i cijene pružanja navedene usluge.

Novi poslovi Geofota Predsjednik Uprave Geofoto Grupe Zvonko Bi-

ljecki potpisao je dva ugovora s Državnom agencijom za katastar i registraciju nekretnina Rumunjske, vrijedne četiri milijuna kuna. Cilj prvog projekta je osnivanje rumunjske Državne agencije za kartografiju koja će biti zadužena za proizvodnju prostornih informacija u skladu s Inspire direktivom Europske komisije. Drugim će se projektom ustrojiti istraživački centar u sklopu Državne agencije.

Počeo Vip Nokia Symbian Challenge Nakon natječaja Android, održanog od ožujka do lipnja ove godine, Vip je u suradnji s Nokijom pokrenuo Vip Nokia Symbian Challenge, izazov za domaće developere mobilnih aplikacija.

Natječaj je započeo 1. listopada, zadnji rok za prijavu aplikacija je 31. prosinca. To je prvi natječaj u Hrvatskoj posvećen isključivo razvoju Symbian aplikacija, platforme koju u svijetu koristi čak 175 milijuna vlasnika pametnih uređaja.

20 PST!

Privredni vjesnik Broj 3647, 11. listopada 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Akumulatori

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR MIRKO KOVAČ CVJETANJE MASE Fraktura

Politički eseji Mirka Kovača i danas, 20 godina nakon što su prvi tekstovi objavljeni, jednako bolno i jasno pokazuju kako je opasno bilo i ostalo balkansko političko ludilo. U svojim itekako aktualnim tekstovima Kovač razotkriva i bez milosti analizira političare, njihove poteze te, naravno, kulturnu bratiju koja se priklanja vlastodršcima.

Jasno i precizno prikazana je sva razvratnost, moralna izopačenost i svakovrsna besprizornost političara i njihovih trabanata.

TISUĆU I JEDNA NOĆ MOZAIK KNJIGA

Riječ je o arapskoj zbirci priča povezanih okvirnom pripovijesti o perzijskom kralju Šeherbanu koji, zgrožen ženinom nevjerom, naredi da mu se svake noći dovede u postelju druga žena kako bi je sljedeće jutro pogubili. Lijepa i mudra Šeherezada izbjegne tu zlu sudbinu tako što vladaru svake noći priča po jednu zanimljivu priču, ali je prekine na najzanimljivijem dijelu, odgađajući svoju smrt 1001 noć...

Loxa sp., Zarki, Poljska, www.loxa.pl.

Tvrtka proizvodi i nudi akumulatore za osobne automobile, kamione, autobuse i poljoprivredne strojeve kao i poluproizvode za proizvodnju akumulatora. Kontakt: Evgenia Shevergina, export@loxa. pl, +48 34 3148298.

Aluminijski proizvodi

Jayco Enterprise, Rajkot, Indija, www.itrademarket.com/jaycoenterprise.

Tvrtka je proizvođač i izvoznik anodiziranih aluminijskih kofera, kaseta, raznih kutija i povezanih proizvoda. Tvrtka traži uvoznike i distributere za svoje proizvode. Kontakt: Sagar Kansara, jaycoenterprise@ gmail.com, +91 99043 78550.

Suradnja

Woltom Arkaya Group, Njemačka, www.woltomarkayagroup.com. Tvrtka nudi suradnju u trgovini fotovoltažnim uređajima, uređajima za farmaceutsku industriju, postrojenjima za prehrambenu industriju, svim vrstama postrojenja za plastičnu i tekstilnu industriju. Tvrtka je i zastupnik za korporaciju Elastec Inc., za ekološke medicinske spaljivače. Kontakt: head-office@woltomarkayagroup. com, +49 3222 3336981.

Poslovna suradnja

PATRICK SÜSKIND PARFEM Znanje

Jean-Baptiste Grenouille čovjek je istančanog njuha kojem za stvaranje savršenog mirisa kakav čovječanstvo još nije upoznalo nedostaje jedan ključni sastojak - mlade djevojke. Süskind se služi Francuskom 18. stoljeća kako bi secirao izopačeno u pojedincu i društvu, postavljajući pitanje je li moralna nakaza proizvod svog okruženja. Triler o potrazi za savršenim mirisom dosad je prodan u 15 milijuna primjeraka i najveći je hit suvremene njemačke književnosti, preveden na 45 jezika.

JADRANKA BOBAN PEJIĆ, ZLATKO PEJIĆ HRANA ZA ŽIVOT 1 Planetopija

Već 15 godina prvijenac Jadranke Boban Pejić i Zlatka Pejića, vodećih stručnjaka s područja prirodne prehrane, glavni je priručnik za sve one koji odluče prehranom dugoročno ulagati u svoje zdravlje. Deseci tisuća ljudi su pomoću ove knjige uspjeli poboljšati svoje prehrambene navike, a s obzirom na to da se ona bavi pitanjima koja muče suvremenog čovjeka, njen je utjecaj i mnogo veći.

ANTONIO VITO COSTANTINI, HEINRICH WIELAND, LARS I. QVICK RAK DOJKE - NAPOKON NADA Omega lan

Danas malo tko shvaća da se gljivice i njihovi mikotoksini nalaze u hrani. Gljivice koriste ono što mi jedemo i pijemo kao Trojanskog konja kako bi ušle u naša tijela gdje nas polako uništavaju. Autori su koristili sva dostupna znanstvena istraživanja i s uspjehom potvrdili svoju početnu postavku kako su tumorske i kronične bolesti uzrokovane mikotoksinima. Rješenje: izbjegavati hranu koja prenosi gljivice.

Nassar Company, Kafr Al Dawar, Al Behira, Egipat, www.nassartrade.com.

Tvrtka s marketinškim iskustvom na području Egipta, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka, nudi usluge trgovinskog zastupnika za ta područja. Tvrtka uvozi medicinsku opremu, stomatološke proizvode i računala, a izvozi razne egipatske suvenire i poklone, ručne radove. Tvrtka želi započeti poslovnu suradnju s hrvatskim tvrtkama. Kontakt: Mohamed Nassar, mohamedn@ nassartrade.com, +20 45 2233016, +20 18 1778119.

Prehrambeni proizvodi

Haute Saute, Kairo, Egipat. Tvrtka nudi: smrznuto povrće, povrće u octu, džemove, sokove (mango, guava, jabuka...), paste od rajčice, brašno, maslinovo ulje, halavu i tahinu, mliječne proizvode, proizvode od mesa... Kontakt: Ehsan Saleh, hautesaute@hotmail. com, +20 2 24502656, +20 100011356.

Rude

Leo Trade, Kairo, Egipat. Tvrtka nudi: sumpor, fosfat, manganovu rudaču, ugljen, cement, željeznu rudaču. Kontakt: Ehsan Saleh, leo.tradeinc@gmail. com, +20 2 24502656, +20 100011356.

Konzultantske usluge

HHB Danismanlik Organizasyon, Ankara, Turska, www.hhb-expo.com. Tvrtka je specijalizirana za pomaganje inozemnim tvrtkama koje žele proširiti svoje poslovanje na tursko tržište te nudi svoje usluge. Kontakt: info@hhb-expo.com, +90 312 2322305.

Zastupstvo za brend

Moj izziv, Maat Entertainment, Kranj, Slovenija, www.maatentertainment.com.

Tvrtka traži korisnike licencije/proizvođače/distributere za hrvatsko i bosansko tržište, na području odjeće, prehrane i pića, mobilnih sadržaja, igračaka, knjiga te ostalih dječjih proizvoda pod brendom Funny Face. Kontakt: Matjaž Frelih, info@maatentertainment.com, +386 590 94000.

Kupaonska oprema

Forest, St. Petersburg, Rusija. Tvrtka nudi kupaonsku opremu građevinskim tvrtkama. Kontakt: Vadim Kozodoy, expo@ forestate.ru, +7 812 3430731.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Rashladne vitrine za prodaju mliječnih proizvoda i jaja

Zagrebački holding nabavlja rashladne vitrine za prodaju mliječnih proizvoda i jaja na tržnicama Dolac, Trešnjevka, Utrina i Kvatrić s postavom i izvedbom instalacija. Rok dostave ponuda je 2. studenog.

Rasvjetni stupovi i svjetiljke

Grad Hvar nabavlja rasvjetne stupove i svjetiljke za javnu rasvjetu. Rok dostave ponuda je 19. listopada.

Rok dostave ponuda je 18. listopada.

Sportska oprema

MORH nabavlja sportsku opremu (lopte razne, golovi, koševi, meci za streljaštvo, sprave za teretanu, bučice...). Rok dostave ponuda je 26. listopada.

REGIJA Komunalna vozila

Grad Sinj nabavlja šest autobusnih nadstrešnica.

Kosovska policija u Prištini nabavlja 360 medalja. Rok dostave ponuda je 25. listopada.

Prijenosna računala

Federalno ministarstvo financija u Sarajevu nabavlja 100 prijenosnih računala s GPRS karticom.

Rok dostave ponuda je 2. studenog.

JP Komunalno Brčko nabavlja četiri komunalna vozila. Rok dostave ponuda je 19. studenog.

Mopedi

Autobusne nadstrešnice

Medalje

Hrvatska pošta u Mostaru nabavlja mopede. Rok dostave ponuda je 3. studenog.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

21

www.privredni.hr Broj 3647, 11. listopada 2010.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Poslovni prostor i tvornica Poslovni prostor u prizemlju i na katu poslovne zgrade u Centru male privrede, Savica Šanci u Zagrebu, ukupne površine 124 četvorna metra te procijenjene vrijednosti 845.800,42 kune, prodaje se prikupljanjem pisanih ponuda na adresu: Stečajna upraviteljica Marija Vujčić Turkulin, Vrtlarska 3, Zagreb, p.p.881. Pismene ponude šalju se poštom u zatvorenim omotnicama s naznakom “ne otvarati” do 15. listopada. Ponude će se otvarati u roku od osam dana u uredu stečajne upraviteljice u Aveniji Marina Držića 4/III. u Zagrebu. Nekretnina se ne može prodati ispod proci-

jenjene vrijednosti. Prodaja se obavlja prema načelu “viđeno-kupljeno”, a nekretnina se može razgledati uz prethodnu najavu na telefone 01/6113 225, 6119 692 ili na mobitel

099/2005 201. Svi ponuđači dužni su uplatiti jamčevinu u iznosu od pet posto procijenjene vrijednosti na račun stečajnog dužnika.

Tvornička zgrada i dvorište ukupne površine 1894 četvorna metra, pro-

cijenjene vrijednosti 2,8 milijuna kuna, koji se nalaze u Oroslavju u Krapinsko-zagorskoj županiji, prodaju se na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 92/II., ulična zgrada, 18. listopada u 11.30 sati. Prodaja se obavlja usmenom javnom dražbom prema načelu “viđeno-kupljeno” što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se ne može prodati ispod 40 posto njene utvrđene vrijednosti, a može se razgledati prema dogovoru sa stečajnim upraviteljem.

Jamčevina iznosi pet posto utvrđene vrijednosti i treba se uplatiti najkasnije do 15. listopada.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Rizična “birokratska simbioza” dr. Uroš Dujšin

U

knjizi Nova industrijska država nekad megapopularni John K. Galbraith ustvrdio je kako je “birokratska simbioza” - tj. prijelaz vodećih gospodarstvenika među državne dužnosnike i obratno - obilježje suvremenog kapitalizma. Ta je pojava prisutna i danas: vjerojatno je, ističe Economist, da će Barack Obama zamijeniti Larryja Summersa iz Nacionalnog ekonomskog savjeta jednim poznatim gospodarstvenikom. Događa se to i drugdje: britanski premijer Cameron pozvao je lorda Brownea,

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-12/09 Zagreb, 13. studenog 2009.

PRESUDA Suda časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od Ksenije Kuharić Mikleušević, predsjednice vijeća, te Jasne Pongrac i Davora Ivande, članova vijeća, odlučujući po prijavi prijavitelja ELVISA SAMARDŽIĆA iz Nove Gradiške, Donji Varoš 40, protiv prijavljenog PHOENIX CAPITIS d.o.o., Sesvete, Ljudevita Posavskog 3, zastupanog po Robertu Kučiniću, punomoćniku po zaposlenju, zbog povrede pravila morala i dobrih poslovnih običaja, nakon glavne rasprave održane 13. studenoga 2009. godine u prisutnosti prijavitelja osobno i punomoćnika prijavljenog, 13. studenoga 2009. godine

presudio je Prijavljeni: ‘’PHOENIX CAPITIS’’ d.o.o., Sesvete, Ljudevita Posavskog 3, ODGOVORAN JE - što je prijavitelju 28. siječnja 2008. godine prodao i tijekom veljače 2008. godine isporučio kožnu garnituru “ELEGANCE 333” (trosjed, dvosjed i fotelja C439 koža bijela) ident. 508013, 508014 i 508015 loše kvalitete pod vidom dobre kvalitete, čime je počinio povredu pravila morala i dobrih poslovnih običaja predviđenu u odredbi čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (“Narodne novine” broj 66/06, 1144/06, 129/07 i 8/08 - dalje: Pravilnik o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori), pa mu se temeljem čl. 36. t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK-u je dana 24. ožujka 2010. godine donijelo presudu broj PŽ-II-36/09 kojom se žalba odbija.

nekadašnjeg čeln i k a BP-a, da unese poslovni duh u državni aparat te sir Philipa Greena, vlasnika Topshopa, da provede reviziju državnih izdataka, a indijska vlada angažirala je Nandana Nilerarija, osnivača informatičkog giganta Infosys, da pomogne reformirati državnu upravu. Što je teže voditi Očekivalo bi se da su ljudi umorni od gospodarstvenika na državnim funkcijama nakon dva mandata Georgea Busha i tri mandata Silvija Berlusconija. Bush je imenovao četiri bivša gospodarstvenika u svoj kabinet, a Berlusconi je uspio više od svih izbrisati razlike između

javnog i privatnog sektora. No unatoč ekonomskoj krizi raspoloženje američke javnosti se nije okrenulo protiv gospodarstvenika: 45 posto građana te zemlje sklono je krupnom biznisu, a čak 95 posto malim poduzetnicima, dok je državnim dužnosnicima sklono njih tek 22 posto.

Desničarske stranke svugdje u svijetu računaju s tim kako će im koristiti tvrdnje da država tlači gospodarstvo i da bi injekcija privredničke discipline državu učinila efikasnijom i - jeftinijom.

Koliko gospodarstvenici mogu ispuniti takva očekivanja? Pozitivnih primjera ima: Michael Bloomb e rg je bio tako uspješan kao gradonačelnik New Yorka da su ga izbirljivi Nju-

Nema mnogo dokaza da privrednici raspolažu vještinama upravljanja koje je lako primijeniti u javnom sektoru jorčani izabrali i u trećem mandatu. Gospodarstvenici imaju više iskustva u izvlačenju koristi od interneta nego profesionalni političari, a i manje su zainteresirani širiti ponudu vladinih usluga. No zato nema mnogo dokaza koji bi potvrdili opće uvjerenje da privrednici raspolažu vještinama upravljanja koje je lako primijeniti u javnom sektoru. Točno je upravo suprotno, jer su

vlada i biznis sazdani na veoma različitim načelima. Unatoč svim pomodnim pričama o potrebi prijenosa ovlasti na suradnike, gazde su u krajnjoj liniji gospodari svojih lena. Tu nema propisa o zaštiti službenika od direktorova gnjeva; kad on nešto zatraži, to treba izvršiti bez pogovora. U pravilu privrednici mogu izbjeći pritiske javnog mišljenja i neugodnosti publiciteta iz političkog života.

Konfuzni svijet politike No čak i oni koji su unovačeni u politiku a nisu testirani na izborima ubrzo uviđaju kako se nalaze u jednom daleko konfuznijem svijetu od onoga na koji su navikli. Zbog toga se velik broj poslovnih ljudi pokazao neuspješnim u politici. Paul O’Neill je bio jedan od najuspješnijih čelnika Alcoe – ali je, kao prvi ministar financija Georgea Busha, ubrzo postao predmetom rugla. Ross Perot je od Electronic Dana Systemsa napravio megatvrtku, ali je njegova kandidatura za predsjednika kod većine Amerikanaca ostavila dojam da ono što nudi nije bogzna što. Donald Rumsfeld je bio uspješni direktor dvaju velikih poduzeća – no njegovo je ime povezano s dva dosad najlošije vođena rata u američkoj povijesti. Napokon, dolazak privrednika u politiku često dovodi do korupcije i klijentelizma. Berlusconi je doveo sukob interesa u središte talijanske stvarnosti. To ne znači da su političari primjeri vrline ili stručnosti. Najbolji način za unošenje vrlina poslovnog svijeta u politiku nije regrutiranje isluženih privrednika, čak i kada su kvalitetni; rješenje je uvesti u javni sektor što više izbora i konkurencije.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3647, 11. listopada 2010.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Počinje razdoblje potražnje za novcem Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

N

i u prvom tjednu listopada nije došlo do promjene kretanja na novčanom tržištu. Potražnja za pozajmicama je stalno prisutna, ali potencijalni korisnici spremni su prihvatiti pozajmicu samo uz vrlo nisku kamatnu stopu što uvijek ne odgovara sudionicima koji nude svoje viškove likvidnosti. Stoga se znatna sredstva upućuju na kraju dana u središnju banku kao prekonoćni kredit po 0,5 posto. Iako je u drugom dijelu proteklog tjedna potražnja za novcem narasla, kratkoročna kamatna stopa nije

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

u%

700 600 500

1,0

400 300 0,5

200 100 0

4.10.2010.

5.10.2010.

6.10.2010.

doživjela značajniju promjenu. Prosječne dnevne kamatne stope i dalje se drže na vrlo niskoj razini i kreću se oko 0,5 posto i niže.

Prošli utorak održana je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, i to za sve rokove dospi-

7.10.2010.

0

8.10.2010.

jeća. Od planiranog izdanja u iznosu 260 milijuna kuna upisano je 575 milijuna kuna. Najviše zanimanja pokazano je za zapise s rokom dospijeća od 364 dana te je na taj rok upisano 500 milijuna kuna uz kamatnu stopu od 4,2 posto koja se u odno-

ponedjeljak

utorak

su na prošlu aukciju nije mijenjala. Na rok od 91 dan upisano je 10 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 1,95 posto, a na rok od 182 dana upisano je 65 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 3,5 posto. Na aukciji trezorskih zapisa u eurima ostvareni iznos

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Tečaj kune na tjednoj je razini oslabio u odnosu na euro, a ojačao u odnosu na švicarski franak i američki dolar. Prema teSrednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,180702

CAD

kanadski dolar

5,175936

JPY

japanski jen (100)

6,350262

CHF

švicarski franak

5,463616

GBP

britanska funta

8,351715

USD

američki dolar

5,240092

EUR

euro

7,313597

Izvor: HNB

vatske valute ojačala je za 0,53 posto u odnosu na švicarski franak, te 1,89 posto u odnosu na američki dolar.

čajnici Hrvatske narodne banke, kuna je u odnosu na jedinstvenu europsku valutu euro oslabjela 0,12 posto. Vrijednost hr-

EUR

7.32

USD

5.36

7.31

5.10.

6.10.

CHF

5.50

5.33

5.49

5700

10940

152

7.28

5.24

5.46

150

150

5.45

148

7.10.

5.21 4.10.

5.10.

6.10.

7.10.

pad se neće bitno razlikovati od rujna. U Americi je stopa nezaposlenosti dosegnula 9,7 posto i izgubljeno je još 39.000 radnih mjesta. Osim toga, američki dolar se prema 2600

Dow Jones

2500

10500

2300

5100

10280

2200

4900

10060

2100

5000 4500

8.10.

4.10.

6600

CAC40

6400

5.10.

6.10.

7.10.

8.10.

9860

DAX

9640

6200

9420

3500

6000

9200

3000

5800

8980

2500

5600

8760

5.10.

6.10.

7.10.

8.10.

4.10.

5.10.

6.10.

7.10.

8.10.

NASDAQ

4.10.

4000

4.10.

154

152

5300

7.10.

MIREX - tjedni

154

5.47

2400

6.10.

MIREX - mjesečni

5.27

10720

5.10.

Nakon prošlotjednog pada Mirexa, ta je obračunska jedinica koja označava prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova proteklog tjedna porasla za 0,05 posto. Tako je Mirex potkraj prošlog tjedna iznosio 152,1954 boda.

Podsjećamo da je tjedan ranije iznosio 152,1241 bod.

7.29

5500

4.10.

Rast Mirexa za 0,05 posto

4.10.

5.10.

6.10.

7.10.

148 7.9.

15.9.

25.9.

6.10.

4.10.

5.10.

6.10.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 6.10.2010.

nu politiku. Na globalnoj razini očekuje se financijska injekcija koja će smanjiti deflaciju kao i paniku među ljudima. Zbog smanjene potrošnje i niskog prihoda potrošača listo11160

emisije bio je nešto manji od planiranog iako je postojao interes sudionika.

Planirani iznos izdanja bio je 35 milijuna eura, pristiglo je 43,650 milijuna eura ponude, a upisano je 24,650 milijuna eura na rok od godine dana po kamatnoj stopi od 3,05 po-

5.48

Očekuje se smanjenje kamatnih stopa

FTSE 100

petak

5.30

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

5900

četvrtak

7.30

7.27

primjena od 8. listopada 2010. 4.10.

Središnja japanska banka Bank of Japan proteklog je tjedna smanjila ključne kamate te se očekuje kako će uskoro američke i britanske monetarne vlasti olabaviti svoju monetar-

srijeda

MIROVINSKI FONDOVI

Kuna oslabjela prema euru

valuta

4.10.’10. - 7.10.’10.

27.9.’10. - 1.10.’10.

1,5

sto. Iznos emisije izražen u kunama je 180,071 milijun kuna.

Ovoga tjedna uslijedit će kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija i počinje novo razdoblje u kojem bi moglo doći do povećane potražnje za novcem. Unatoč takvom očekivanju izvjesno je da će kamatne stope ostati na dosadašnjim niskim razinama. Ukratko, novčano tržište i dalje je zasićeno ponudom novca te sudionici koji održavanje obvezne pričuve naslanjaju na uzimanje kratkoročnih pozajmica mogu računati na povoljne uvjete trgovanja.

5.10.

6.10.

7.10.

8.10.

NIKKEI 225

4.10.

5.10.

6.10.

7.10.

8.10.

japanskom jenu potkraj proteklog tjedna spustio na najnižu razinu u proteklih 15 godina, a oslabio je i prema ostalim značajnijim svjetskim valutama.

Upravo to je potaknulo rast cijena sirovina pa je u pozitivi bio rudarski sektor, turizam, trgovina i automobilska industrija.

Na Wall Streetu su sredinom prošlog tjedna cijene dionica porasle oko dva posto te pritom dosegnule najviše razine u proteklih pet mjeseci. I europski indeksi blago su ojačali upravo pred zasjedanje Europske središnje banke i britanske Bank of England.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

152,8143 155,5941 145,1952 153,7790 152,1954

160,7306 182,6097 128,9348 129,0159 152,0615 169,5548 165,9405 177,8773 129,2278 113,9287 151,4610 158,1948 139,7491 125,2214 115,2192 116,8713

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

23

www.privredni.hr Broj 3647, 11. listopada 2010.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 127,738 milijuna kuna

Najtrgovanija dionica HT-a su na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 0,95 posto te je njegova posljednja vrijednost iznosila 1.903,29 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.002,08 bodova što je pad od 1,12 posto. Najviše se trgovalo

Marko Repecki www.hrportfolio.com Proteklog tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je samo 36,118 milijuna kuna što je pad od 67,32 posto u odnoTop 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d.

Atlantic Grupa d.d.

Dalekovod d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Atlantska plovidba d.d.

Ina d.d.

Kraš d.d.

Privredna banka Zagreb d.d.

Adris d.d.(povlaštena) Institut građevinarstva Hrvatske d.d.

-1,10% +1,23% -2,00% -0,90% -1,36% -0,72% +2,48% -1,02% -1,21% -1,74%

zadnja cijena 270,99 819,95 268,00 1.328,00 800,00 1.660,00 485,00 485,00 271,68 1.533,00

promet 10.334.481,88 3.986.393,75 1.862.455,27 1.852.694,39 1.706.905,72 1.578.767,27 1.439.829,14 1.035.508,41 947.474,92 787.046,11

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 36.118.348,97 kn

dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 10,334 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 270,99 kuna što je pad od 1,10 posto. Najveći porast među najtrgovanijim dionicama imala je di-

onica Kraša koja je porasla za 2,48 posto te je trgovanje završila na 485 kuna uz promet od 1,439 milijuna kuna.

Dionica Dalekovoda pala je dva posto te je trgovanje za-

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena

PIK-Vinkovci d.d.

Slobodna Dalmacija d.d.

Jadran Kapital d.d. (ZIF) Exportdrvo d.d.

Lavčević d.d.

Liburnia Riviera Hoteli d.d.

Siemens d.d.

Croatia osiguranje d.d.

Badel 1862 d.d.

Imperial d.d.

+25,63% +19,34% +9,95% +8,65% +7,13% +6,12% +5,63% +4,99% +4,93% +4,60%

zadnja cijena 250,00 29,99 21,99 540,00 248,00 2.600,00 600,00 4.987,96 79,75 183,05

promet 21.152,88 92.014,00 395,82 163.000,00 1.986,00 492.252,26 16.200,00 33.907,96 45.609,56 47.593,94

INVESTICIJSKI FONDOVI

bitnik kod dioničkih fondova je fond Platinum JIE kojem je vrijednost smanjena za 3,53 posto, dok je iza njega Aureus US Equity s padom od 2,75 po-

sto. Kod mješovitih fondova najuspješniji je Ilirika JIE Balanced koji je ostvario porast vrijednosti od 0,97 posto, a slijedi Aureus Balanced s porastom od 0,78 posto. Najveće padove u toj grupi zabilježili su ICF Balanced (-2,33 posto) i HPB Global (-2,03 posto). Kod obvezničkih fondova porasli su samo ICF Fixed Income (+0,20 po-

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

sto) i ZB bond (+0,13 posto), dok je najveći pad zabilježio HPB Obveznički kojem je vrijednost smanjena za 0,85 posto. Iza njega je OTP euro obveznički s padom od 0,37 posto. Novčani fondovi su po običaju svi završili tjedan u plusu, a vrh ljestvice zauzimaju HPB Novčani (+0,08 posto) i Raiffeisen Cash (+0,07 posto). (M.R.)

od 30. rujna do 6. listopada 2010. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

13,5863 46,2637 8,2080 127,2100 12,2151 99,1100 101,8000 77,8010 161,7677 60,9500 79,2800 81,8109 85,3400 89,6777 99,0800 48,7421 57,1583 41,6603 28,2177 68,5300 60,4178 63,0700 67,4472 5621,7300 89,0765 67,7201 30,0400 48,8113 6,4760 56,2200 38,2767 79,9551 46,7483 453,6617 348,2164 85,0220 80,9100 291,2744 69,4500 114,4821 125,3328 10,7901 107,9575 115,3207 91,0023 9,6899 99,3800

0,03 -0,12 0,40 -0,49 0,92 -0,23 -0,34 -0,54 1,85 -0,08 -0,80 -0,88 -0,78 -2,28 0,33 -2,04 1,52 -0,14 -0,32 -0,64 -0,29 0,75 -0,91 -0,36 0,77 -3,53 -1,15 0,50 3,05 0,59 -0,37 0,30 0,08 -0,28 0,81 1,10 -0,09 -0,97 -0,17 -2,75 2,65 -0,25 -0,26 1,08 -0,58 0,75 1,32

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+

zadnja vrijednost 1.903,29 1.002,08 96,22

vršila na 268 kuna i time je bila najveći gubitnik među najtrgovanijim izdanjima.

Osam od 10 najtrgovani10 dionica s najvećim padom cijene Zlatni otok d.d.

Brodomerkur d.d.

Hoteli Maestral d.d.

Kemika d.d.

RIZ odašiljači d.d.

Pounje trikotaža d.d.

IPK Osijek d.d.

Transadria d.d.

Saponia d.d.

Jadranska banka d.d.

tjedna promjena -0,95% -1,12% +0,06%

jih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a samo su dvije dionice zabilježile porast cijene.

tjedna promjena -66,67% -49,80% -30,56% -27,27% -26,57% -17,50% -15,51% -13,08% -10,73% -8,69%

zadnja cijena 50,00 252,50 50,00 160,00 105,00 0,66 17,00 2.086,00 120,51 2.730,01

promet 50,00 505,00 4.000,00 480,00 2.940,00 264,00 969,00 16.688,00 12.034,62 58.212,24

*vijesti

Polovina fondova ostvarila porast vrijednosti udjela Rezultati fondova protekloga tjedna kretali su se u rasponu od -3,53 posto pa do +3,05 posto, a 46 od 92 fonda ostvarilo je porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je fond KD Nova Europa kojem je vrijednost porasla za 3,05 posto, a slijedi ga NFD Nova Europa s porastom od 2,65 posto. Najveći gu-

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

115,9700 143,3000 99,4700 9,8210 113,6734 152,2400 170,8266 63,0475 96,9995 108,1968 8,0839 144,7286 82,6720 5,3665 67,7622 10,8446 109,9308 107,6100

-0,47 0,15 -0,27 0,09 -2,33 -0,55 0,29 -0,40 -2,03 -0,58 0,41 0,97 0,78 -0,10 -0,21 -0,19 -0,31 0,22

€ € € € € € kn € €

160,0500 139,7115 11,3268 174,0200 129,1900 130,4900 159,5900 124,4497 126,0230

0,13 0,20 -0,16 -0,03 -0,15 -0,08 -0,02 -0,85 -0,37

kn kn € € kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

131,8700 161,8492 139,3369 125,3100 140,5062 143,7700 137,6200 137,8003 134,3827 124,3300 131,3931 121,7912 116,2502 11,2657 107,8045 10,6107 101,9443 105,0300

0,05 0,05 0,03 0,06 0,06 0,07 0,07 0,03 0,07 0,02 0,08 0,03 0,06 0,06 0,06 0,07 0,04 0,06

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn €

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

Dokapitalizirana Banka Kovanica Varaždinska Banka Kovanica dokapitalizirana je sa 30,6 milijuna kuna, pa njen temeljni kapital sada iznosi 142,96 milijuna kuna, priopćeno je iz te banke. Dokapitalizacija je provedena unosom prava i uplatom u novcu s ciljem jačanja poslovnih aktivnosti na domaćem tržištu financija.

Suradnja OTP banke i Basler osiguranja Zagreb Predstavnici Basler osiguranja Zagreb i OTP banke potpisali su ugovor o zastupanju u prodaji polica osiguranja čime se potencijalnim klijentima nudi osiguranje imovine, života i osiguranje od nezgode.

Tom suradnjom povećava se kvaliteta i brzina usluge te dostupnost i mogućnost personalizacije police osiguranja.

U ponudi RBA – Srebrne kombinirke Ponuda štednih proizvoda Raiffeisenbanka Au-

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

stria obogaćena je još jednim štedno-investicijskim paketom, tzv. Srebrnim kombinirkama. To je kombinacija ulaganja u nenamjenski oročenu štednju u eurima uz fiksnu kamat-

nu stopu i ulaganja u Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond pri čemu se klijentima odobrava stimulativni fiksni dodatak na redovnu kamatnu stopu na nenamjenski oročenu štednju.

HBOR prihvatio ponude banaka Hrvatska banka za obnovu i razvitak na sedmoj aukciji za dodjelu kvota za model A prihvatila je ponude svih šest banaka koje su se javile na tu aukciju s ukupno zatraženom kvotom od 36,99 milijuna kuna, a ponderirana kamatna stopa za krajnje korisnike - poduzetnike - kretat će se od 4,67 do 4,85 posto, objavio je HBOR. Prema tom izvješću prihvaćene su ponude Zagrebačke banke, Istarske kreditne banke Umag, Raiffeisenbanka Austria, Hypo Alpe-Adria-Banka, Privredne banke Zagreb i Croatia banke.

Potpisan sindicirani kredit u korist RBA Sindicirani kredit u iznosu od 161 milijun eura potpisan je početkom mjeseca u korist Raiffeisenbanka Austria, priopćeno je iz RBA. Amortizirajući kredit s obročnom otplatom i rokom dospijeća od tri godine te maržom od 1,50 posto godišnje koristit će se za opće poslovne potrebe uključujući transakcije za trgovinsko poslovanje. Plasman je strukturiran kao sindicirani kredit u koordinaciji agenta Intesa Sanpaolo.

EKSKLUZIVNI INtErVjU tONY BLAIr

Za madeIN pišu: Feđa Vukić, Ljubo Jurčić, Božo Skoko, Ivan Hrstić

na 13ic2e!

Hrvatski magazin broj 1

stran

oglasmi_privredni.indd 130

6.10.2010. 15:20:02

NAGRADE ZA POSJETITELJE

37. međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije

13.-17. 10. 2010.

HRVATSKA DRVNA INDUSTRIJA

DJEČJA SOBA „Kamara“ Sponzor: INKEA Zagreb Paviljon 8A, štand 13 KAMIN „Kalle“ + LOŽIŠTE Sponzor: KAMINI HOYAN Ljubešćica Paviljon 8, štand 1 KUTNA GARNITURA „Una“ Sponzor: BERNARDA Pušćine Paviljon 7a, štand 2 Poklon bon za UGRADBENI ORMAR ili KLIZNU STIJENU Sponzor: EDURO Zagreb Paviljon 7a, štand 1 NAPA „Faber GEMMA PB X A90“ HLADNJAK „Liebherr CUP 3021“ SUDOPER „Franke Logica Plus LLX 611“+ PIPA „Franke Logica“ Krom VT UGRADBENA PEĆNICA „De Deitrich DOE 705 X“ Sponzor: GEMMA B&D Zagreb Paviljon 7, štand 1 3 x prva PODLOGA za spavanje S KRISTALIMA „Biocrystal“ Sponzor: PAVLETIĆ Rijeka Paviljon 8, štand 17 IDEJNI PROJEKT UREĐENJA INTERIJERA tlocrt, nacrt, bokocrt, 3D vizualizacija Sponzor: DIZAJNCAFE Zagreb Paviljon 7, štand 19 KOLEKCIJA DEKORA „Meblo“ Sponzor: MEBLO TRADE Zagreb Paviljon 11A, štand 1 i 20 KREVET „Marta“, bijeli + PODNICA „Optimal 16“ + MADRAC „Minago Activ“ Sponzor: MINAGO Zagreb Paviljon 10, štand 11

POKROVITELJI:

STOLNA SVJETILJKA „Tiffany“ Sponzor: MARKO FERENC Pula, član Udruge „ULIKS“ Paviljon 8, štand 12

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA R E P U B L I K A

H R V A T S K A

www.zv.hr/ambienta

Radno vrijeme 9 - 19 sati

poseban prilog privrednog vjesnika www.privredni.hr

Broj 2 / 11. listopada 2010.

financije i krediti koliko su hrvati zadovoljni bankama »4-5

monetarna kretanja: rastu plasmani tvrtkama »6

LEASING: U ŠEST MJESECI 31,4 MILIJARDE KUNA »2

Bankarstvo i globalna kriza

Banke kao faktor stabilnosti Tijekom krize se nastavilo kreditiranje tvrtki (rast kredita od 13 milijardi kuna ravnomjerno je raspoređen kroz obje krizne godine), ali je zamrlo kreditiranje stanovništva

Vesna Antonić

H

rvatsku, zemlju s dugom poviješću financijskih kriza i ne baš uzornom fiskalnom politikom te izloženu velikim realnim fluktuacijama i oscilacijama tokova međunarodnog kapitala, stabilan je bankovni sustav sačuvao od još većih udara, ističe se među ostalim u analizi Profitabilnost banaka u krizi koju je za Hrvatsku udrugu banaka napravila Arhivanalitika.

Iako je percepcija o kreditnoj aktivnosti banaka tijekom krize vrlo negativna, može se ustvrditi kako je kreditni ciklus u Hrvatskoj započeo rasti. Prema laičkom mišljenju, potražnja za kreditima u krizi eskalira. No iskustvo bankara upućuje na to da potražnja, posebice ona koja

Razina kapitalizacije još nije previsoka ako slijedi novi kreditni ciklus nije izrazito rizična, u krizi slabi.

Uz to, logično se očekuje kako će snažnija kontrakcija bruto domaćeg proizvoda biti povezana sa snažnijim negativnim kreditnim šokom. No u Hrvatskoj je tijekom krize zabilježena manja kreditna kontrakcija no što bi se očekivalo na temelju kretanja realnog

BDP-a koji je zabilježio relativno veliki pad.

Najviše za proračun Tijekom krize se dakle nastavilo kreditiranje tvrtki (rast kredita od 13 milijardi kuna ravnomjerno je raspoređen kroz obje krizne godine), ali je zamrlo kreditiranje stanovništva. S obzirom na tradicionalno bolji odnos kamate i rizika u tom segmentu, zaustavljanje kreditiranja stanovništva može se pripisati nestanku potražnje zbog opreza i neizvjesnosti povezane s padom zaposlenosti i realnih dohodaka te afirmacijom pesimističnih očekivanja. Uvjerljivo najveći dio kreditne aktivnosti u protekle dvije godine bio je usmjeren prema proračunu (potraživanja od države), i to uglavnom u prvoj godini krize. U to se vrijeme Vlada, radi financiranja proračuna, oslanjala isključivo na

domaće tržište. Izloženost banaka prema državi u tom je razdoblju povećana za 15,7 milijardi kuna (ukupno za 18,4 milijarde).

Hrvatska narodna banka je ukidanjem granične obvezne pričuve u listopadu 2008. pridonijela stabilizacijskoj ulozi banaka, no izravni učinak smanjenja pričuve bio je relativno malen. Naime, ukupno oslobođenih šest milijardi kuna u prvoj kriznoj godini nije ni izbliza zadovoljilo potrebe za financiranjem kredita državi, koji su rasli tri puta brže od oslobođene pričuve tijekom cijeloga kriznog razdoblja. S druge pak strane, da je granična obvezna pričuva zadržana, banke ne bi mogle doći do dodatnih izvora sredstava u inozemstvu ili bi to mogle učiniti samo uz goleme gubitke. Stoga je njeno ukidanje neizravno olakšalo glavni kanal (a to je inozemstvo) održavanja

kreditnih i financijskih tokova na podnošljivoj razini. Inozemna je pasiva tijekom krize ukupno povećana za 16,5 milijardi kuna, ili gotovo tri puta više od domaćih depozita. Kriza je, dakle, pokazala kako međunarodne financijske grupacije svojom financijskom potporom mogu znatno ublažiti širenje i posljedice krize, čak i kada su same njome pogođene.

Solidni povrati na aktivu Potpora međunarodnih grupacija domaćim bankama ne može se objasniti kratkoročnim profitnim motivom. Naime, izračuni prosječnoga povrata na aktivu (ROA) i prosječnoga povrata na kapital (ROE) koji se baziraju na prosjecima za protekla četiri kvartala pokazuju kako je povrat na ulaganje u kapital hrvatskih banaka u prosjeku pao ispod povrata na dugoročnu državnu obveznicu (ROE

je manji od šest posto, dok dugoročne kunske obveznice nose prinos od oko šest posto). Kad je riječ o povratu na aktivu, Hrvatska se nalazi uz bok Bugarskoj, Mađarskoj i Srbiji, gdje se ostvaruju još uvijek solidni povrati.

Valja napomenuti kako se nerazmjer ROA i ROE objašnjava stupnjem kapitalizacije. Relativno visok angažman kapitala objašnjava kombinaciju relativno visoke ROA i niskog ROE, a vrijedi i obratno. Hrvatska uz Srbiju, Makedoniju, BiH i Bugarsku ima najveći omjer kapitalne adekvatnosti među zemljama Nove Europe, pa je očito da se odnos ROA i ROE može objasniti velikim angažiranim kapitalom. Otvoreno je pitanje treba li hrvatskim bankama toliki kapital. Ipak, postojeća razina kapitalizacije nije previsoka ako slijedi novi kreditni ciklus, zaključuje se u analizi.

2

financije i krediti

poseban prilog Privrednog vjesnika Broj 2 / 11. listopada 2010.

Leasing u prvom polugodištu

Aktiva premašila 31,4 milijarde kuna U financijskom leasingu bilo je aktivno 72.895 ugovora u ukupnoj financiranoj vrijednosti od 24 milijarde kuna, a u operativnom 79.207 ugovora ukupno teških 16,67 milijardi kuna

U

prvom polugodištu, prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, aktiva 26 leasing društava u Hrvatskoj premašivala je 31,4 milijarde kuna. Gubitak nakon odbitka poreza na dobit iskazalo je 16 društava u ukupnom iznosu od 29,94 milijuna kuna.

Kad je riječ o financijskom leasingu, potkraj ovogodišnjeg lipnja bilo je 72.895 aktivnih ugovora u ukupnoj financiranoj vrijednosti od 24 milijarde kuna.

U odnosu na lanjski lipanj, u godinu dana sklopljeno je 1719 ugovora manje, dok je njihova vrijednost povećana za 396,5 milijuna kuna. Financirana vrijednost novozaključenih ugovora dosegnula je iznos od 1,87 milijardi kuna.

Financirana vrijednost 42.423 aktivna ugovora za osobna vozila dosegnula je potkraj lipnja 5,6 milijardi kuna, a 17.028 ugovora za gospodarska vozi-

la 5,5 milijardi kuna. Za strojeve i opremu aktivno je 10.628 ugovora financirane vrijednosti nešto veće od šest milijardi kuna, dok je 46 ugovora za postrojenja imalo financiranu vrijednost od 33,8 milijuna kuna. Više od 5,6 milijardi dosegnula je potkraj lipnja financirana vrijednost 1049 ugovora za nekretnine, a 857,4 milijuna kuna 824 ugovora za plovila.

Manje ugovora, manja vrijednost Aktivnih ugovora u operativnom leasingu potkraj prvoga polugodišta bilo je 79.207, ukupno teških 16,67 milijardi kuna. U usporedbi s istim lanjskim razdobljem, broj aktivnih ugovora smanjen je za 4151, a i vrijednost im je manja za 486,5 milijuna kuna. Ugovorena vrijednost novozaključenih ugovora, pak, veća je od milijarde kuna.

Broj aktivnih ugovora za osobne automobile u operativnom le-

asingu dosegnuo je brojku od 67.073 čija je ugovorena vrijednost premašila 9,4 milijarde

Gubitak nakon odbitka poreza na dobit iznosi 29,94 milijuna kuna kuna, dok je 7558 ugovora za gopodarska vozila teško 2,38 milijardi. Za strojeve i opremu aktivno je 3279 ugovora vrijednih 1,82 milijarde kuna, a za postrojenja 22 ugovora vrijedna 42,2 milijuna kuna. Kad je riječ o nekretninama, aktivno je 938 ugovora ugovorene vrijednosti veće od milijardu kuna, dok je 255 ugovora za plovila teško 1,9 milijardi kuna.

Financirana vrijednost aktivnih ugovora - zajmovi, njih 9373, u prvom je polugodištu iznosila 5,64 milijarde kuna.

4

financije i krediti

poseban prilog Privrednog vjesnika Broj 2 / 11. listopada 2010.

EPSI Hrvatska: Bankarstvo

Hrvatski građani manje bankama od ostatka Eu

Prema EPSI indeksu zadovoljstva, klijenti su najzadovoljniji Privrednom bankom Zagreb. Indeks zadovoljstva Vesna Antonić

O

ve je godine Hrvatska prvi put sudjelovala u istraživanju koje je sastavni dio Pan European Performance Satisfaction Initiative (EPSI Rating), a koje se godinama provodi u nizu europskih zemalja s namjerom podrške daljnjeg razvoja poslovanja usmjerenog na klijente i kvalitetu usluga. Istra-

Zadovoljstvo klijenata snažno utječe na lojalnost i daje opću sliku pozicioniranja banke na tržištu

U prosjeku između 60 i 75 U usporedbi s drugim zemljama, u proteklih godinu dana hrvatski su klijenti iskazali nešto manje od prosječnoga zadovoljstva bankarskim proizvodima i uslugama. U Hrvatskoj se ova studija provodi prvi put pa nije moguće uspoređivati razinu zadovoljstva s proteklom godinom,

ipak u usporedbi s europskim prosjekom hrvatski su građani nešto manje zadovoljni svojim bankama – 73,3 naprama hrvatskih 71.

Valja napomenuti kako se indeks zadovoljstva prikazuje na ljestvici od nula do 100, s time da je prosjek najčešće između 60 i 75.

Svaka tvrtka s rezultatom većim od 75 ima jaku poziciju među svojim klijentima, dok se one ispod 60 suočavaju s opasnošću od gubljenja klijenata. Razlika od dva boda čini prepoznatljiv jaz. Uz to, banke osim vanjskih mjerila mogu pratiti i stanje i trendove u vlastitome EPSI/Lojalnost izvješću. Tako,

Što je EPSI Rating EPSI Rating je složeni integrirani sustav prikupljanja, analize i objavljivanja informacija o tome što klijenti očekuju, kako percipiraju kvalitetu i procjenjuju proizvode i usluge.

Mjerenje pruža informacije o zadovoljstvu klijenata, uzroke njihovog (ne)zadovoljstva i kako to utječe na njihovu lojalnost, povjerenje i ponovnu kupnju. Primjenom EPSI Ratinga brojni stakeholderi dobivaju jedinstveno znanje o klijentima i konkurentima. EPSI Rating pruža informacije o vlastitim i o konkurentskim tvrtkama, i to o imidžu, očekivanjima, kvaliteti proizvoda i usluga, odnosu vrijednosti za uloženi novac, zadovoljstvu i lojalnosti.

primjerice, pozicioniranje glavnih novčarskih kuća koje posluju u Hrvatskoj s gledišta krajnjih klijenata odražava istodobno i razinu konkurencije u zemlji. Prema EPSI indeksu zadovoljstva, klijenti su najzadovoljniji s Privrednom bankom Zagreb. Indeks zadovoljstva za sve hrvatske banke, inače, kreće se u rasponu od 60 do 75, što dakako ostavlja prostor za daljnje moguće poboljšice.

Zadovoljstvo - pokretač lojalnosti Nije nikakva tajna kako je zadovoljstvo potrošača snažan pokre-

tač lojalnosti prema banci. Jako zadovoljni klijenti radije će ostati u određenoj banci i jačati svoj odnos s njom, za razliku od onih klijenata koji pokazuju nisku stopu zadovoljstva. Valja napomenuti kako je EPSI indeks zadovoljstva zbirni pokazatelj (zadovoljstvo klijenata na osnovi iskustva s bankom, ispunjavanje očekivanja i usporedba s idealnom bankom). Svakako treba uvažiti činjenicu da su velike banke zbog širine asortimana svojih proizvoda i usluga, ali i brojnosti svojih klijenata, pred većim izazovom postizanja više razine zadovoljstva svih svojih klijenata.

Zadovoljstvo vs. lojalnost, banke, Hrvatska, EPSI 2010.

80

75

LOJALNOST

živanje se temelji na telefonskim intervjuima, na reprezentativnom uzorku od 1802 klijenta banaka u Hrvatskoj, a provela ga je zagrebačka agencija Accent. Valja naglasiti kako je pri izradi studije korišten isti pristup i isti razvijeni model koji se koristi u drugim europskim zemljama, te se, shodno tomu, dobiveni rezultati mogu na godišnjoj razini uspoređivati s rezultatima dobivenim u ostalim zemljama.

70

ZADOVOLJSTVO

65 65

70

PBZ

Raiffeisen banka

75

Erste banka

80

HPB

Zagrebačka banka

Lojalnost u EPSI modelu je također zbirni pokazatelj. Trend predstavlja povezanost između zadovoljstva i lojalnosti prema vodećim

Istraživanje GfK-a

Novo Udio korisnika bilo kakve

P

rema najnovijem istraživanju GfK-a, većina hrvatskih građana ne mijenja svoj obrazac poslovanja s bankama, pa tako tri četvrtine klijenata banaka posluje samo s jednom bankom, petina s dvije, a samo šest posto klijenata s tri ili više banaka.

U prosjeku građani u Hrvatskoj koriste tri do četiri bankovna proizvoda/usluge. Najčešće je riječ o tekućem računu i s njim povezanim proizvodima. Ipak, uspoređujući rezultate istraživanja s onima iz 2009., vidljiv je znatan pad u korištenju čekova (- 8,1 posto) i trajnog naloga (- 2,4 posto). Također, vid-

FINANCIJE I KREDITI

www.privredni.hr Broj 2 / 11. listopada 2010.

5

e zadovoljni urope

a za sve hrvatske banke kreće se u rasponu od 60 do 75, što dakako ostavlja prostor za daljnje poboljšice Zadovoljstvo bankama, B2C, Hrvatska, 2010.

u financijskom sektoru uvelike su negativno utjecale na zadovoljstvo građana, posebice lani. Sada je, pak, primjetno manje poboljšanje u većini zemalja, a samo u nekima zadovoljstvo građana dostiže razinu jednaku onoj prije financijske krize. Kad je riječ o Hrvatskoj, budući da se ona uključila u projekt 2010., nije moguće napraviti usporedbu s prethodnim godinama, no vidljivo je kako je indeks zadovoljstva hrvatskim bankama nešto ispod prosjeka.

PBZ

74,7

Raiffeisen banka

73,1

Erste banka

73,1

Bankarski sektor se ispituje u većini nordijskih zemalja od 1999. godine. Tijekom nekoliko godina norveški su potrošači dali svojim bankama najniže ocjene zadovoljstva, a finski najviše. Od 2004. godine u godišnje studije bankarskog sektora uključene su i tri baltičke države u kojima su zabilježeni vrlo visoki indeksi zadovoljstva. Litva, Letonija i Estonija imaju općenito najviše indekse zadovoljstva, a uz njih i Finska, a Norveška i Češka najniže. Poteškoće

HPB

69,7

Zadovoljstvo u bankarskom sektoru po zemljama prema EPSI, 2004.- 2010.

Zagrebačka banka

69,1

Ostale

69,1

Banka

EPSI indeks

Napomena: istraživanje u RH je provedeno tijekom rujna 2010. godine telefonskim ispitivanjem 1.802 klijenta banaka

bankama koje posluju u Hrvatskoj, no to je istodobno i važna informacija za banke kako bi bolje razumjele ponašanje vlastitih klijenata.

EUROPA I HRVATSKA

Zadovoljstvo klijenata snažno utječe na lojalnost i daje opću sliku pozicioniranja banke na tržištu.

Kao dugoročni vodeći indikator koji obuhvaća vitalne informacije o budućim trendovima i razvoju tržišta, EPSI daje perspektivu za budući razvoj poslovanja. Tu je i snažan pozitivan odnos od zadovoljstva preko lojalnosti - do profitabilnosti. EPSI se može koristiti kao potvrđen učinkovit alat za poboljšanje uspješnosti.

Zemlja Hrvatska Češka Estonija Letonija Litva Danska Finska Norveška Rusija Švedska Grčka * Velika Britanija * Kazahstan Azerbajdžan Gruzija EPSI Europe

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

69,4 72,4 72,9 84,4 74,0 75,7 69,5 61,0 67,8

71,6 72,7 73,7 78,2 73,2 75,9 71,9 63,8 70,3

71,6 73,5 75,3 80,5 74,2 74,8 70,2

69,8 75,4 78,8 81,3 76,2 78,2 68,8 70,0 71,3

67,8 75,6 78,1 82,1 73,9 76,7 69,8 75,3 71,8 69,8 72,3

69,7 75,4 75,2 78,2 68,5 77,3 69,4 70,6 72,4 70,0

74,2 76,8 78,3 70,0 78,2 69,9 73,3 73,0

72,0 83,0 82,4 71,9

76,2 82,4 83,5 73,3

71,1

71,7

71,8

72,2

71,9

73,5

2010.

71,0

Napomena: istraživanje je provedeno tijekom kolovoza i rujna 2010. godine telefonskim ispitivanjem 55.000 klijenta banaka

zaduživanje? Ne hvala! vrste kredita smanjen je za dva posto, a onih koji koriste dozvoljeni minus po tekućem računu za 1,5 posto ljiv je i pad zaduživanja stanovništva, pa je tako udio korisnika bilo kakve vrste kredita smanjen za dva posto, na 25,7 posto, a smanjen je i udio onih koji koriste dozvoljeni minus po tekućem računu, i to za 1,5 posto.

Kriza, kriza Kriza očito utječe na ponašanje građana. Istraživanje kojim GfK prati utjecaj krize na ponašanje građana i percepciju bankarskog sustava pokazuje vrlo velike promjene u odnosu na prethodne valove istraživanja. Tako oko 80 posto građana izjavljuje kako je kriza na neki

način utjecala na njih ili na članove njihovog kućanstva. Sve se manje troši na užitak i razonodu, no ipak se sve više smanjuje udio onih koji

Bankovni krediti se i dalje percipiraju kao teže dostupni štede na prehrambenim proizvodima i proizvodima za osobnu higijenu. S druge strane, trećina građana kaže kako plaće kasne ili su smanjene, a raste i udio onih koji dobivaju otkaz na poslu. To sasvim

sigurno utječe i na financijsko ponašanje građana. Naime, kontinuirano raste udio onih koji nisu u stanju otplaćivati rate kredita. Sve je manje građana koji su relativno zadovoljni vlastitom financijskom situacijom.

Kad je riječ o zaduživanju, oprez je i dalje vidljiv. Većina građana (70 posto) planira smanjiti zaduživanje.

Bankovni krediti se i dalje percipiraju kao teže dostupni iako je broj ljudi koji to smatraju nešto pao u odnosu na prošlu godinu. Postotak građana koji vjeruju da će kamate biti stabilne i dalje je relativno nizak i iznosi samo 20 posto. (V.A.)

6

financije i krediti

Zagrebačka burza

poseban prilog Privrednog vjesnika Broj 2 / 11. listopada 2010.

MONETARNA KRETANJA

Ipak u porastu

T

rgovinski pokazatelji za treće tromjesečje 2010. naoko ne bude optimizam, no usporedivši ih s istim razdobljem prošle godine, vidljivo je da je ukupni promet porastao za 23 posto, iako se taj rast uglavnom može pripisati intenzivnijoj izvanburzovnoj trgovini, priopćeno je sa Zagrebačke burze.

Ukupne protrgovane količine vrijednosnih papira, iako za 23,4 posto manje nego u prethodnom tromjesečju, ipak su za čak 160,7 posto veće nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno su za desetak milijuna kuna povećani i prosječni redovni prometi na dnevnoj razini.

Iako indeksi Crobex i Crobex10 nisu dosegnuli razine iz trećeg tromjesečja protekle godine, i oni su ipak u porastu u odnosu na protekli kvartal i to Crobex za 3,3 posto, a Crobex10 za dva posto te su bodovno iznad svojih psiholoških granica,

pa je tako Crobex razdoblje završio na 1.915,58 bodova, a Crobex10 sa 1.011,23 boda.

Značajnijim događajima trećega tromjesečja 2010. dominirali su oni vezani uz Atlantic Grupu, a između ostaloga radilo se o akviziciji slovenske Droge Kolinske, povećanju temeljnog kapitala Društva izdavanjem novih dionica, potpisivanju ugovora o distribuciji s austrijskim Rauchom te preuzimanju tvrtke Kalničke vode Bio Natura.

Od ostalih značajnijih događaja vrijedno je spomenuti uvrštenje dionica AD Plastika na Službeno tržište Zagrebačke burze, čime je ta dionica postala 19. u društvu onih koje slijede najviše standarde izvješćivanja i transparentnosti.

Poduzeća, poduzeća Rast plasmana gotovo se isključivo odnosio na plasmane poduzećima, koji postupno rastu još od kraja prošle godine Vesna Antonić

M

Fondovska industrija

Najuspješniji dionički fondovi

T

ijekom rujna su se ostvareni rezultati fondova kretali u rasponu od +8,46 posto do -4,02 posto, a njih 76 ostvarilo je porast vrijednosti udjela. Ukupno je 38 fondova zabilježilo rast veći od jedan posto, a 11 ih se može pohvaliti s rastom većim od tri posto. Samo je devet fondova palo za više od jedan posto. Svih 10 najuspješnijih fondova u rujnu bili su oni dionički, a najviše je porastao NFD Aureus US Equity koji je ostvario mjesečni prinos od 8,46 posto.

Kad je riječ o dioničkim fondovima, njih 32 ostvarila su porast

vrijednosti, a uz NFD Aureus US Equity najuspješniji u ovoj grupi bili su MP-Bric HR (+6,68 posto), MP Global HR (+4,47 posto) te Ilirika BRIC (+4,06 posto). Najveće padove, pak, zabilježili su HPB Dionički (-4,02 posto), ST Global Equity (-3,26 posto) te Erste Total East (-2,07 posto).

Trinaest mješovitih fondova zabilježilo je porast vrijednosti, a najuspješniji su bili Agram Trust (+1,72 posto) i PBZ Global (+1,69 posto), dok su najveći pad zabilježili HPB Global (-3,72 posto) i ST Balanced (-3,71 posto).

Kod obvezničkih fondova samo je ZB Bond zabilježio pad od 0,40 posto, dok su se kod ostalih pozitivni rezultati kretali u rasponu od +0,22 do +2,09 posto, koliko je ostvario najuspješniji OTP euroobveznički fond.

Svi novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, dok su prinosi ostvareni u rasponu od 0,10 do 0,29 posto. Najuspješniji su bili Raiffeisen Cash (+0,29 posto) te HPB Novčani (+0,28 posto). (M.R.)

onetarna kretanja potkraj drugoga i početkom trećeg kvartala 2010. obilježio je snažan rast neto inozemne aktive monetarnog sustava. Budući da je pad neto domaće aktive bio malo manje izražen, ukupna su se likvidna sredstva povećala, navodi se u Biltenu Hrvatske narodne banke.

Novčana se masa tijekom lipnja i srpnja povećala, ponajviše zbog porasta gotovog novca u optjecaju, što je rezultat veće potražnje za gotovinom tijekom turističke sezone. Povećalo se stanje i na žiro i tekućim računima, pri čemu je porast bio izraženiji kod sektora poduzeća nego kod sektora stanovništva, što se djelomice može povezati s rastom kreditne aktivnosti poduzeća.

Promatrano na godišnjoj razini, rast depozitnog novca potkraj srpnja iznosio je 12,3 posto, što je ponajprije posljedica povoljnoga baznog učinka. Štedni

i oročeni depoziti nastavili su se povećavati i tijekom srpnja u kojem su povećani za 1,6 milijardi kuna, ponajviše zbog rasta deviznih depozita. Njihov nominalni rast od 2,7 milijardi kuna upućuje

naka domaćem nebankarskom sektoru u lipnju i srpnju nastavili su umjereno rasti. Zahvaljujući tome, njihova godišnja stopa rasta dodatno je porasla dosegavši 3,6 posto potkraj srpnja. Rast pla-

Krediti dosegli 260,98 milijardi kuna Prema agregiranom statističkom izvješću Hrvatske narodne banke, objavljenom na njenim internetskim stranicama, potkraj kolovoza su ukupni krediti iznosili 260,98 milijardi kuna. Od tog iznosa na kredite odobrene trgovačkim društvima, ne računajući ona u državnom vlasništvu, otpada 91,84 milijarde, a na stanovništvo 49,93 milijarde kuna. Kad je riječ o stanovništvu, rast su tijekom kolovoza zabilježili jedino stambeni krediti čiji je iznos dosegao 55,41 milijardu kuna, dok se istodobno smanjuju krediti za kupnju automobila, potom hipotekarni i kartičarski krediti te ostali (nenamjenski) krediti. na pojačan priljev deviza od turizma. Nasuprot tome, kunski su se depoziti smanjili za 1,1 milijardu kuna.

Krediti stanovništvu u stagnaciji Gledano po sektorima, u lipnju i srpnju najviše su porasli depoziti poduzeća, pri čemu je rast njihovih deviznih depozita bio gotovo dvostruko veći od rasta kunskih depozita. Snažan rast deviznih depozita vidljiv je i kod stanovništva, dok se kunska štednja smanjila. Ostale bankarske i nebankarske financijske institucije u srpnju su povukle znatan iznos svojih depozita, ponajviše radi pribavljanja sredstava za upis državnih obveznica. Plasmani ba-

smana i nadalje se gotovo isključivo odnosio na plasmane poduzećima, koji postupno rastu još od kraja prošle godine, tako da njihova godišnja stopa rasta iznosi 6,4 posto. “Premda se dinamika kreditiranja u sklopu modela A programa Vlade za poticanje financiranja poduzeća posredovanjem HBOR-a odvija sporije od planiranog, valja istaknuti da se gotovo polovina prirasta plasmana poduzećima u lipnju i srpnju odnosila upravo na realizaciju kredita iz tog programa”, ističu analitičari središnje banke.

Za razliku od poduzeća, krediti stanovništvu su nastavili stagnirati, a njihova je godišnja stopa rasta potkraj srpnja bila samo 0,2 posto.

financije i krediti

www.privredni.hr Broj 2 / 11. listopada 2010.

7

OSIGURANJE

Premije dosegnule 6,42 milijarde kuna Prema podacima HUO-a, najveću ostvarenu premiju potkraj kolovoza imalo je Croatia osiguranje, a slijede ga Allianz Zagreb i Euroherc Vesna Antonić

P

rema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, zaračunata bruto premija hrvatskog osiguravateljskog sektora potkraj kolovoza iznosila je 6,42 milijarde kuna što je na godišnjoj razini smanjenje od 2,1 posto. U životnim osiguranjima premija je iznosila 1,561 milijardu kuna što je pad od 0,1 posto u usporedbi s kolovozom prošle godine, dok je u neživotnima dosegla 4,863 milijarde kuna što je u godinu dana smanjenje od 2,7 posto.

Na godišnjoj razini najveći pad premije, 9,1 posto, imalo je Agram životno kojem je premija smanjena s lanjskih 142,66 milijuna na ovogodišnjih 129,69 milijuna kuna.

Slijede ga Basler osiguranje Zagreb s minusom od 8,8 posto (premija je u godinu dana smanjena sa 301,1 na 274,61 mili-

jun kuna) i Euroherc kod kojega je premija u 12 mjeseci pala za 6,8 posto (sa 697,57 na 649,85 milijuna kuna).

Negdje i rastu Valja napomenuti kako su premije ponajviše rasle kod, uvjetno rečeno, malih osiguravatelja i onih koji su poslovanje započeli nedavno. U Victoria osiguranju je premija tako potkraj kolovoza iznosila 441.000 kuna što je na godišnjoj razini rast od čak 812,1 posto.

Rast premije veći od 100 posto, točnije 108,5 posto ima i Cardif osiguranje (sa 20,36 na 42,46 milijuna kuna).

Societe Generale premiju je povećao sa 8,46 na 19,94 milijuna kuna (135,7 posto), KD Life sa 2,49 na 4,85 milijuna kuna (94,4 posto), Victoria životno sa 13,47 na 28,87 milijuna kuna (114,3 posto)… Tržišni lider, Croatia osiguranje, potkraj ovogodišnjega kolovoza u odnosu na isti lanj-

ski mjesec zabilježio je pad premije od 4,9 posto ili, izraženo u kunama, s prošlogodišnjih 2,306

U životnim osiguranjima premija je potkraj kolovoza iznosila 1,561 milijardu kuna, a u neživotnima 4,863 milijarde milijardi došao je na 2,19 milijardi kuna.

S premijom od 678,84 milijuna kuna i padom od 0,1 posto Allianz Zagreb je drugi na rang-ljestvici osiguravateljskih kuća po ostvarenoj premiji, dok je treći Euroherc s premijom od 649,85 milijuna kuna i padom od 6,8 posto.

Banka za dobar posao!

Poslovni paketi Izazovima posla lakše je sva kodnevno odgovarati uz pravog partne ra. Za vas smo kreirali palete financijs kih alata ovisno o tome da li tek po činjete svoje prve poduzetničke korake ili već naveliko razvijate svoj posao. Pritom smo vodili brigu da vam uz brojne po godnosti, uštede i bonuse, priuštimo i dovoljno slobodnog vremena za vaš e najdraže.

Societe Generale-Splitska banka d.d. s posebnom se pažnjom prilagođava rastućim individualnim željama i potrebama svakog poduzetnika i obrtnika. Diljem Republike Hrvatske poslujemo u 20 regionalnih poduzetničkih i obrtničkih centara. S nama je već 22.000 malih poduzetnika i obrtnika. Provjerite i vi zašto.