e-pv 3648 by NEstar

Drvna industrija na Ambienti Izvoz drvne industrije u prvih osam mjeseci porastao je više od 10 posto; suficit je dosegao 176 milijuna

Dunavska strategija Hrvatska je prigrlila ideju o povezivanju u dunavsku makroregiju, u koju unosi važnu spojnicu s Jadranom

Dobrodošli u Libiju Novi investicijski Dubai, kako su prozvali Libiju, poziva hrvatske građevinare da se uključe u megaradove

TEMA TJEDNA STR. 4-5

EEN, POSEBNI PRILOG STR. 4-5

PRIČA S RAZLOGOM STR. 12

3 6 4 8

2010

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 18. listopada 2010. Godina LVII / Broj 3648. www.privredni.hr

GOSPODARSKI PREKRŠAJI RASTU / PREDSTAVLJANJA TVRTKI / HRVATSKA I REGIJA / STIL / SVIJET FINANCIJA

BAN E S PO ILOG PR info EEN nosi

Što do ope Netwo r se Eu terpri

KONJUNKTURNI TEST - III. TROMJESEČJE 2010.

ZAUSTAVLJANJE NEGATIVNIH TRENDOVA Čak bi i zamrla građevinska aktivnost trebala oživjeti u sljedećih tri do šest mjeseci >>10-11 INTERVJU: SLAVKO BOŠNJAK

Želimo produljiti sezonu, a ukinu nam važne avionske linije već polovinom rujna, kaže suvlasnik Hotela Le Meridien Lav

>> 6-7

PA MI JOŠ NE ZNAMO ŠTO ŽELIMO RAZVIJATI

O čudnovatoj hrvatskoj gospodarskoj zbilji govori Vladimir Preveden iz tvrtke Roland Berger Strategy Consultants Zagreb

>> 6

Novo u PV prodaji! SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ cijena

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI

ZAKON O RADU

KULTURA U IZLOGU

s komentarima i tumačenjima

cijena

269,00 kn

299,00

261,00 kn

290,00

100,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

VODIČ ZAA R RAZUMIJEVANJE AZUM AZ AZUM MIJ IJEV EVAN ANJJEE ANJ KUĆNOG G BUDŽE BUDŽETA ŽETA TA I RAČUNOVODSTVA cijena

90,00 kn

100,00

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

HRVATSKII D DIZAJN IZAJ IZ ZAJ A N SAD SSAAD Croatian Design esign Now

cijena

KIGEN

134,00kn

KRIZA SE PRODUBLJUJE

170,00kn

KIGEN

JEZIK TIJELA KIGEN

153,00 kn

170,00

POGLED U ZVJEZDANO NEBO

VOD VODIČ VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE ZAZUM URAZUMIJEVANJE MIJ IJEV JEV EVAN ANJJE AN JEAN ANJE NJEE KUĆNOG KUĆ PODUZETNIŠTVA BUDŽETA DŽETAVIA RAČUNOVODSTVA STVA

90,00 kn

VODPLIVATI VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE SZUM ISO-OM MIJ IJEV JEV EVAN EV AN ANJE NJEE KUĆNOG KU I OSTATI BUDŽETA DŽETA DŽE ŽIV I RAČUNOVODSTVA R STVA

cijencaijena

VODIČ ZAA R RAZUMIJEVANJE AZU AZ UM MIJ IJEV EVAN VAN ANJEE INVESTIRANJA RANJAA U FFIN FINANCIJSKU INAN NANCI AN NCI CIJS JSSKU IMOVINU

cijencaijena

cijena

901,0007kn,00 kn

90,0900kn,00 kn

90,00 kn

100,00100,00 kn kn

100,00119,00 kn kn

100,00

nakladnik: nakladnik: Rifin Rifin format:format: 117 x 220 117 mm x 220 mm opseg:opseg: 152 str. 144 str.

n nakladnik: nakladnik: Rifin Kigen R fformat: format: 117 x170 220xmm 240 mm oopseg:opseg: 152 str. 168 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

OTKRIVANJE RIVAAN ANJE JE O ODNOSA DN D DNOS NOS OSA S JAVNOŠĆU VNOŠŠĆU

ČOVJEK I OKOLIŠ

POREZNA ZN NA REFORMA REFO RE FORM RMA I HRVATSKA ATSK KA K KRIZA RIZA RI ZA

cijena

134,00kn

ETIČKA KLOPKA

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća

81,00kn

TIMpress

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

306,00kn

HRVATSKE POSEBNOSTI Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

149,00kn

EUROPSKO LOBIRANJE

314,00kn

Novum

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

Menadžerski pristup Synopsis

306,00kn 171,00kn

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis

KREATIVNOST U ODNOSIMA S JAVNOŠĆU ĆU cijena

cijena

HUOJ

117,00kn

315,00 kn

390,00

351,00 kn

150,00

135,00 kn

199,00

179,00 kn

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

KOMUNIKACIJSKI PLAN

350,00

NLP

uvod u osobni rast i razvoj

cijena

KRIZA, A POSLIJE?

RADNO VRIJEME

KRATKA POV POVIJEST VIJ IJES JES EST BUDUĆNOSTI OSTI

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

21176,00 kn

23 1 40,00

171,00 kn

190,00

160,00

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

ELEKTROINŽENJERSKI OIN NŽEN ENJE JERSKI RSKI RS KI PRIRUČNIK NIK

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA

EKONOMIJA I POLITIKA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

drugo izdanje

cijena

269,00 kn

299,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

cijena

144,00 kn

cijena

161,00 kn

170,00 kn

189,00

185,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 396 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 274 str.

179,00

166,00 kn

117,00kn

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

HUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE 7,00kn Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 022 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

1138 st

privredni vjesnik

593,00 kn

659,00

144,00kn

STVARNA MOĆ U EU Reforma postupka odbora Novum

179,00kn

MOGU LI VAS CITIRATI? Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

117,00kn

EU FONDOVI

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

629,00kn

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆA Novum

314,00kn

PLAĆE

Određivanje i isplata plaća

108,00kn

genij elektrotehnike

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

2. izdanje Novum

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

NIKOLA TESLA

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

EUROPSKI MENADŽMENT

TIMpress

Mato Karačić

117,00kn

HUOJ

cijena

134,00 kn

149,00

HUOJ

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije

na pake

162,00 kn

180,00

nakladnik: KIGEN

S komentarskim bilješkama TIMpress

179,00kn 90,00kn

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU kn TIMpress

81,00

UVOD

www.privredni.hr Broj 3648, 18. listopada 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

JOSIP FRIŠČIĆ, POTPREDSJEDNIK HRVATSKOG SABORA:

G(H)OST KOMENTATOR: ENZO SMREKAR, GLAVNI POSLOVNI DIREKTOR GRUPE DROGA KOLINSKA

Drvne mase dovoljno za termoelektranu

Kad lijepa ambalaža i oglas u boji više nisu dostatni…

Ne vidim zašto bi projekt gradnje termoelektrane u Koprivničkom Ivancu sada bio ugrožen jer drvne mase u Hrvatskoj ima. Svake godine u šumama istrune između 500 i 600 tona drvne biomase, čime se ispušta više ispušnih plinova nego iz svih automobila. Ne znam iz kojih su razloga Hrvatske šume poništile nadmetanje, no zalažem se da i taj i svaki drugi natječaj mora biti proveden strogo po zakonu. Žao mi je što se investicija pretvara u politikantstvo, umjesto da se svi zajedno založe za nju. Za nekoliko će se godina ljudi čuditi zašto se sirovina izvozi, a uvozi skupa energija.

VJEKOSLAV MAJETIĆ, VLASNIK TVRTKE DOK-ING:

Treba nam investicijska banka Dobre ideje i inovativni proizvodi u Hrvatskoj najčešće ostanu samo na tome, na dobrim idejama i prototipima, zbog toga što za njihov razvoj nema dostupnog kapitala. Treba nam jedna investicijska banka čija bi uloga bila podrška proizvodnim programima. Hrvatska ima samo komercijalne banke koje financijski podržavaju projekte najviše do razine vrijednosti imovine neke tvrtke, a to za razvoj gospodarstva i inovativnost nije dobro.

PETER DIAMOND, DOBITNIK NOBELOVE NAGRADE ZA EKONOMIJU 2010.:

Vjerujem u kapitalizam Prvi program federalnih poticaja gospodarstvu od 814 milijardi dolara bio je nesumnjivo vrlo vrijedan jer bi bez njega stopa nezaposlenosti sada bila mnogo viša. Drugi val poticaja pomogao bi suzbijanju rastućeg problema gubitka radnih mjesta u lokalnoj samoupravi. Uz prikladne makroekonomske mjere, nema razloga da se stopa zaposlenosti ne vrati na normalnu razinu. Taj će proces biti spor i bolan za cijelo gospodarstvo, a najbolniji za ljude koji ne mogu pronaći posao. Ali ja vjerujem u tržište. Vjerujem u kapitalizam. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Mnogo energije ulažemo u mjerenje na svim razinama. Naš je cilj da kod svih marketingaša povećamo svijest da su sve aktivnosti mjerljive. To znači da tržišni i financijski ciljevi moraju biti opipljivi jer ih samo tako možemo izmjeriti

zadnjih se 20 godina u svijetu potrošne robe mnogo toga promijenilo. Obilje proizvoda na tržištu, neumoljiva konkurencija i skeptični potrošači koji pažljivo biraju iz beskonačnog izbora robnih marki primorali su proizvođače da istupe iz mase. Kako? S proizvodom koji će potrošače

Treba znati slušati potrošače i povratnu informaciju pretvoriti u akciju uvjeriti da je doista nešto posebno, koji će dano obećanje o kvaliteti ispuniti i koji će i proizvođaču donositi dobit, što će omogućiti daljnji razvoj proizvoda. To je realnost prehrambenog tržišta gdje je potrošnja s jedne strane masovna, a s druge postoji velika konkurencija. Diferencijacija proizvoda je stoga još teža i zahtijeva dobro poznavanje tržišta, jasno postavljenu strategiju te dobru razvojnu i marketinšku ekipu. Naravno, lijepa ambalaža i oglas u boji nisu više ono što potrošača može nagovoriti na kupnju proizvoda. Ali

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

što je to što ga može nagovoriti? Dobar primjer uspješnog pozicioniranja robne marke na više europskih tržišta su naši namazi Argeta koji su nedavno svoj uspjeh potvrdili nagradom Euro Effie 2010. Uspješan nastup Argete na europskim tržištima posljedica je više promišljenih poteza. Glavni potez je bio reorganizacija Droge Kolinske i fokusiranje na one robne marke u našem portfelju koje su predstavljale najveći potencijal za razvoj i uspjeh na tržištu. Prvo smo postavili jasan cilj – Argeta će postati namaz broj jedan u Europi. Ujedno smo bili svjesni da samo fokusiranje na porast prodaje i tržišnih udjela neće biti dovoljno jer smo morali paziti na dvije glavne ciljne skupine: potrošače i vlasnike. Kad se stvara vrijednost za prve, stvara se i za druge. Stoga smo uložili mnogo sredstava, vremena i energije u praćenje trendova u prehrambenoj industriji, osiguravanje visoke kvalitete proizvoda i provođenje istraživanja kako bismo saznali što potrošači misle o robnoj marki te posljedično kakva je njena moć. Tim smo znanjem stvorili promišljenu i do-

10 godina postigla zavidne rezultate. Danas je Argeta prema tržišnom udjelu na prvom mjestu u BiH, Sloveniji, na Kosovu i u Makedoniji. Drugo mjesto prema tržišnom udjelu zauzela je u Crnoj Gori, Srbiji, Austriji, Švicarskoj i Hrvatskoj. Prema zadnjem istraživanju agencije Valicon o top 20 robnih marki u državama Jugoistočne Europe, Argeta je zauzela treće mjesto (odmah iza Coca-Cole i Milke), što je stavlja uz bok najvećima te potvrđuje našu ambiciju da postanemo regionalna i europska pašteta broj 1. Argeta ujedno odsljednu komunikacijsku strategiju koja se ne temelji samo na oglašavanju, već prije svega na razumijevanju okoline i pravovremenom prepoznavanju potencijalnih rizika. Ujedno, mnogo energije ulažemo u mjerenje na svim razinama. Naš je cilj da kod svih marketingaša povećamo svijest da su sve aktivnosti mjerljive. To znači da tržišni i financijski ciljevi moraju biti opipljivi jer ih samo tako možemo izmjeriti. Slušanje potrošača i njihovih želja te konstantno mjerenje učinaka komuniciranja isplatilo nam se jer je Argeta u zadnjih

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Dobar primjer pozicioniranja na više europskih tržišta su naši namazi Argeta govara na želje potrošača novim okusima – zadnja u nizu je Argeta Junior SuperTuna, prilagođena najmlađim potrošačima. Dakle, kako uvjeriti potrošače da je vaš proizvod najbolji? Da će zadovoljiti njihove potrebe i želje? Odgovor je na dlanu: treba znati slušati potrošače i povratnu informaciju pretvoriti u akciju!

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3648, 18. listopada 2010.

15. SASO OD 20. DO 24. LISTOPADA

POSLOVNI KLUB DRVNOG SEKTORA

Svi u Split na SASO!

Nužno ulaganje za osiguravanje budućnos

Ovogodišnji međunarodni specijalizirani sajam SASO održava se od 20. do 24. listopada u Splitu. Riječ je o vodećem gospodarskom događaju u Hrvatskoj, koji će okupiti 1497 izlagača iz 15 zemalja (Njemačke, Slovenije, BiH, Srbije, Austrije, Italije, Belgije, Mađarske, Češke, Poljske, Francuske, Nizozemske, Slovačke, Kanade i Hrvatske). SASO obuhvaća čitav niz specijaliziranih sajmova: sajmove graditeljstva, drvne industrije, metalne industrije, alata, strojeva i opreme, obrtništva, male privrede i poduzetništva, elektrotehnike, energetike i telekomunikacija; u njegovu se sklopu održavaju i SAFIR – Sajam financija, investicija i razvoja, te SEKO - Sajam ekologije. “Za gospodarske susrete B2B SASO prijavljeno je već stotinjak tvrtki. Vjerujem kako će ovakav

Hrvatska drvna industrija se oporavlja, no za njenu konkurentnost nužno je daljnje ulaganje. Izvoz sektora je u prvih osam mjeseci porastao 10 posto, a uvoz je smanjen za 20 posto tako da suficit iznosi 176 milijuna dolara

vrhunski gospodarski događaj, kao i stručne konferencije koje organiziramo, imati pozitivan učinak na razvoj gospodarstva u čitavoj regiji”, rekla je Sanja Vuković Veić, direktorica tvrtke Sajam Split koja organizira SASO. Dio sajamskih događanja su i tradicionalne gospodarske konferencije Energetski summit, Dan arhitekata, Dan građevinara, Dan ekologije, te nove konferencije Dan zavarivanja, Gospodarski susreti B2B SASOfair (organizirani u suradnji s HGK-Županijskom komorom Split) te SAFIR konferencija (u suradnji s Mrežom udruga osoba s invaliditetom Dalmacije). Na konferencijama će vodeći ljudi struke iz svih spomenutih područja zajedno s malim i srednjim poduzetnicima razmotriti aktualne gospodarske teme ključne za gospodarski razvoj. (J.V.)

*vijesti JGL otvara nova tržišta Riječka farmaceutska tvrtka Jadran-Galenski laboratorij (JGL) i ove je godine nastupila na najvećem svjetskom farmaceutskom sajmu CPHI Worldwide u Parizu. Taj sajam posjeti oko 25.000 predstavnika svih aktera svjetske farmaceutske industrije. JGL sada posluje na 26 tržišta, u prvom redu Srednje i Istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza. Ove godine počeli su izvoziti i u Kuvajt, Tursku, Litvu i Jemen. Plastika - najzeleniji materijal 21. stoljeća HGK-Udruženje za plastiku i gumu, GIZ-grozd plasttehnike Slovenija te Europsko udruženje proizvođača polimernih materijala PlasticsEurope organizirali su prošli tje-

dan u Zagrebu 6. međunarodnu konferenciju Uloga industrije polimera u poticanju gospodarskog rasta. Zlatan Fröhlich, predsjednik Komore Zagreb, tom je prigodom izjavio kako potrošnja plastike u svijetu raste po godišnjoj stopi od pet posto. Potrošnja prirodnoga i sintetskoga kaučuka raste po godišnjoj stopi od 3,8 posto, a rast plastičarske industrije u EU-u je za dva do tri posto viši od prosjeka rasta ukupne industrije. “Krilatica da je plastika najzeleniji materijal 21. stoljeća očito dobiva potvrdu i s ovim pokazateljima”, naglasio je.

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rvna industrija na dobrom je putu oporavka što pokazuju pozitivni trendovi u prvih osam mjeseci ove godine, no nužno je i dalje ulagati u taj sektor kako bi se povećala njegova konkurentnost. Hrvatski drvni sektor ima komparativnu prednost jer raspolaže domaćom kvalitetnom sirovinom koju uz pomoć tehnologije, znanja te inovativnosti valja pretvoriti u konkurentske prednosti. Zaključak je to Poslovnog kluba Potencijal sektora drvne industrije i šumarstva u oporavku i rastu gospodarstva održanom u sklopu 37. međunarodnog sajma namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije Ambienta. Poslovni klub tradicionalan je susret gospodarstvenika iz drvnoprerađivačkog i šumarskog sektora s predstavnicima Vlade i nadležnih institucija, a organiziraju ga Hrvatska gospodarska

komora, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Šumarski fakultet i Zagrebački velesajam. Komparativna prednost Izvoz drvne industrije u prvih osam mjeseci porastao je više od 10 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz smanjen 20 posto, kazao je predsjednik Udruženja drvnoprerađivačke industrije pri HGK-u Zdravko Jelčić. “Pozitivan trend zabilježen je i u proizvodnji namještaja u kojoj je izvoz povećan 13 posto, a uvoz smanjen 20 posto. To je

ohrabrujući trend i treba ga isticati, kao i činjenicu da drvna industrija ostvaruje suficit koji je u prvih osam mjeseci iznosio 176 milijuna američkih dolara”, smatra Jelčić.

Drvni sektor ima komparativnu prednost jer ima dostupne domaće sirovine. No ta se komparativna prednost mora pretvoriti u tržišnu konkurentnost, za

što su nužne investicije, ponajprije u tehnologiju, znanje i dizajn, ističe ekonomski analitičar Damir Novotny. “Potpora države ovom sektoru treba se odražavati i u promjenama ekonomske i fiskalne politike koja će ići na ruku cjelokupnoj proizvodnoj industriji, posebice izvoznoj. Drvnoj industriji bi godišnje trebalo 200 milijuna kuna državnih potpora, a trenutačno je godišnji iznos 65 milijuna kuna”, procjenjuje Novotny. Dodao je kako smatra da treba ubrzati proces restrukturiranja Hrvatskih šuma. “Važno je poboljšavanje produktivnosti, a restruk-

Otvorena prva Spin Valisova trgovina Spin Valis, tvornica namještaja, piljene građe i elemenata iz Požege koja posluje još od 1950. godine, otvorila je u Zagrebu svoj prvi prodajni centar. Prema riječima predsjednika Uprave Spin Valisa Zdravka Jelčića, ispravan put i pravi način borbe s recesijom upravo je investiranje, a u slučaju ove tvrtke - u distribuciju na domaćem tržištu. “Podatak da je 70 posto namještaja u hrvatskim domovima iz uvoza je porazan i upravo ovom investicijom i otvaranjem ovog prodajnog centra želimo ojačati svoju prisutnost na njemu i, prije svega, omogućiti domaćem kupcu kvalitetan domaći namještaj”, kaže Jelčić. Dodaje kako je “Spin Valis tipična hrvatska drvna industrija sa 460 zaposlenih i do sada smo se isključivo bavili proizvodnjom, dok smo distribuciju prepuštali drugima. Ovo je prvi iskorak u tom pravcu”. Fokus Spin Valisa i dalje će biti proizvodnja za inozemno tržište, a otvaranje prve prodavaonice u Zagrebu, koji je maloprodajno najjači dio hrvatskog tržišta, pokazat će im kakve su mogućnosti za širenje distribucijske mreže.

ODRŽAN 37. MEĐUNARODNI SAJAM NAMJEŠTAJA, UNUTARNJEG UREĐENJA I PRATEĆE INDUSTRIJE

Ambienta - Početak optimizma Na Zagrebačkom velesajmu održan je 37. međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije Ambienta, na kojem se predstavilo više od 500 izlagača. Otvarajući Ambientu predsjednica Vlade Jadranka Kosor istaknula je kako drvna industrija zbog svoje izvozne orijentiranosti, povezano-

sti s građevinskim sektorom i smanjenja kupovne moći još osjeća utjecaj gospodarske krize. “Vlada je spremna slušati ono što drvna industrija govori i što želi poručiti”, istaknula je Jadranka Kosor. Ambienta je najjači ovogodišnji sajamski projekt Zagrebačkog velesajma, ocijenila je direktorica Velesajma Mirela Bartolec. “Ovaj sajam je

mjesto susreta najvažnijih predstavnika drvnoprerađivačke industrije te upravo zato obiluje stručnim skupovima”, dodala je. A na stručnim skupovima predstavnici drvne industrije, Vlade i institucija raspravljali su o ulozi sektora drvne industrije u oporavku i rastu gospodarstva, certificiranju, brendiranju domaćih proizvoda i njihovoj perspek-

www.privredni.hr Broj 3648, 18. listopada 2010.

Brodogradilište 3. maj

Traže se državna jamstva od 60 milijuna kuna

Nakon osiguranja jamstava švedski Wisby Tankers AB će uplatiti avans za početak gradnje dvaju od četiri tankera Barbara Marjanović

turiranje javnog poduzeća znatno će pridonijeti tim nastojanjima. Isto tako, moramo iskoristiti i potencijale američkog tržišta koje je najveće na svijetu”, zaključuje Novotny. Proizvođače zabrinjava to što godišnje na tečajnim razlikama gube oko 400 milijuna kuna. “Konkurencija na zapadnim tržištima nisu nam kineski proizvodi nego proizvođači iz Poljske”, dodao je Zdravko Požgaj, predsjednik grupacije Drvo u graditeljstvu HGK-a. Važan je pozitivan stav gospodarstvenika prema javnom poduzeću Hrvatske šume jer je Vlada pored plasiranja direktnih potpora mnoga druga pitanja rješavala upravo uz pomoć tog poduzeća, ističe ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Božidar Pankretić. “Mnogi problemi znatno lakše će se rješavati našim ulaskom u EU. Za sada su energenti jedan od značajnijih problema jer se jeftina energija distribuira građanstvu što se kompenzira uz pomoć skupljih energena-

tivi. Brendiranje hrvatske drvne proizvodnje najavila je i Hrvatska gospodarska komora na okruglom stolu Trgovci i hrvatska drvna industrija. HGK, naime, priprema marketinšku kampanju usmjerenu na domaće trgovine namještajem, uz fokusiranost na hrvatske drvoproizvođače, otkrio je pomoćnik direktorice Sektora za poljoprivredu, pre-

ta gospodarstvu. U sljedećem razdoblju treba još više povećati eksploataciju naših šuma uz poštivanje načela održivog razvoja. Trenutačno je razrađeno pet operativnih programa

Nužno je racionalnije rasporediti šumski resurs uz fokusiranje na komercijalnu eksploataciju šuma, smatra Vidošević razvoja od kojih se po značaju izdvajaju promet, zaštita okoliša i regionalna konkurentnost”, rekao je Pankretić. Dodao je i kako je u tijeku izrada prijedloga novih zakona o šumama i o poljoprivrednom zemljištu koji će djelotvornije regulirati te probleme. Deklarativna podrška mora postati stvarna Predsjednik HGK-a Nadan Vidošević smatra da deklarativna podrška izvozu mora postati stvarna i

hrambenu industriju i šumarstvo HGK-a Rajko Ružička. “Posebno ćemo označiti prodajna mjesta s hrvatskim namještajem”, istaknuo je. Nova kampanja vodit će se u sinergiji s kampanjama Kupujmo hrvatsko i Vrijedne ruke. Na Sajmu je nastavljen i projekt HGK-a Drvo je prvo! Sektora za poljoprivredu, prehram-

konkretna. “Hrvatska drvna industrija ima šanse, a pogotovo gospodarski subjekti koji su usmjereni na izvoz. U tom pogledu u još većoj mjeri trebamo tražiti tržišne niše unutar kojih ćemo se pozicionirati. Nužno je drukčije, odnosno racionalnije rasporediti šumski resurs uz fokusiranje na komercijalnu eksploataciju šuma. Za hrvatske prilike kriza je došla prekasno, a u njenom rješavanju fiskalna politika je trenutačno limitirana”, smatra Vidošević. Privatne i javne investicije trebaju pokrenuti razvojni ciklus, ali treba imati na umu da iz ovih gospodarskih poteškoća nećemo izaći na lagan način, poručio je predsjednik HGK-a. “Iduće godine treba započeti politički dijalog kako bi se ostvario konsenzus o brojnim pitanjima, poput zdravstvene i mirovinske reforme. Te procese trebaju pratiti ulaganja u nove tehnologije uz istodobnu eliminaciju nemorala koji u znatnoj mjeri otežava društveni i ekonomski razvoj”, smatra Vidošević.

benu industriju i šumarstvo HGK-a, a predstavljene su brojne aktivnosti koje hrvatska drvna industrija provodi u svrhu poticanja uporabe drva i podizanja svijesti stanovništva o uporabi drva i održivosti šumarstva. Inače, HGK je dobitnik i posebnog priznanja i kristalne skulpture za najvišu razinu ukupnog nastupa na Ambienti.

rimorsko-goranski župan Zlatko Komadina je na adresu potpredsjednika Vlade i ministra financija Ivana Šukera početkom listopada uputio pismo u kojemu traži jamstva u visini od 60 milijuna kuna za riječko Brodogradilište 3. maj, koliko iznosi cijena gradnje ugovorena prva dva broda. Glasnogovornica Županije Ermina Duraj potvrdila je kako još nisu dobili povratnu informaciju podsjetivši da rok za osnaženje ovog posla 3. maju ističe 15. listopada. No, iz 3. maja poslan je zahtjev brodovlasnicima za produljenje tog roka. Predsjednik Uprave 3. maja Edi Kučan kazao je kako je Ministarstvo gospodarstva dalo pozitivno mišljenje, pa se čeka na potez Ministarstva financija. Podsjetimo, 16. rujna Nadzorni odbor škvera dao je suglasnost za osnaženje ugovora za gradnju četiriju asfaltnih tankera namijenjenih švedskom

naručitelju Wisby Tankers AB, posao za koji se 3. maj izborio u velikoj konkurenciji istočnoazijskih brodogradilišta. Ubrzati proceduru Komadina u pismu navodi kako je Hrvatska brodogradnja Jadranbrod svu potrebnu dokumentaciju, uz suglasnost Nadzornog odbora 3. maja, dostavila Ministarstvu gospodarstva radi osiguranja financijskih jamstava nakon kojih će švedski Wisby Tankers AB uplatiti prvu, avansnu ratu potrebnu za početak posla. Komadina navodi i kako od ministra Šukera i njegovog ministarstva očekuje da u suradnji s ministrom gospodarstva

Đurom Popijačem pomogne i ubrza proceduru odobravanja potrebnih jamstava tom škveru. Tim više jer je posao izgradnje četiriju asfaltnih tankera sa švedskim partnerom ugovoren prije nego što je Bruxelles zapriječio hrvatskim brodogradilištima sklapanje novih poslova do završetka procesa privatizacije. Glavni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske u 3. maju Juraj Šoljić najavio je pak da su radnici škvera spremni i za prosvjede ako Vlada ne odobri željno iščekivana jamstva. Naime, bez izgradnje ovih brodova, polovina radnika brodogradilišta od ožujka bi ostala bez posla.

Završen natječaj za dizajn pakovine vina centra za dizajn HGK-a

Dodijeljene nagrade za dizajn vinske boce i etikete Centar za dizajn HGK‑a dodijelio je nagrade za dizajn pakovine vina boce i njene etikete. Natječaj je bio otvoren za sve proizvođače vina, a ocjenjivački sud sastavljen od uglednih dizajnera i predstavnika HGK-a odabrao je najbolje u kategorijama dizajna ukupnog izgleda pakovine bijelih, kao i crnih/crvenih vina. Glavnu nagradu za diza-

jn pakovine bijelih vina dobio je Rajnski rizling 2009. Vina Kos i dizajnera Vanje Cuculića, dok je glavnu nagradu za dizajn pakovine crnih/crvenih vina dobio Dingač 2008. tvrtke Saints Hills i dizajnera Mary Lewis i Lewis Moberly. U tim su kategorijama dodijeljene i po tri pohvale za dizajn etikete. U preostale tri kategorije - dizajn pakovi-

ne ružičastih vina, dizajn pakovine specijalnih i predikatnih vina te dizajn pakovine pjenušavih vina - ocjenjivački sud nije dodijelio nagrade. Hrvatska su vina u proteklih 10 godina postala prepoznatljiva na inozemnom tržištu, a upravo se dobrim dizajnom boce i etikete može uspješnije konkurirati na domaćem i stranom tržištu jer dobar dizajn pridonosi odabiru određenog vina, rekao je direktor Centra za dizajn HGK-a, Luka Mjeda. (S.P.)

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3648, 18. listopada 2010.

Vladimir Preveden, izvršni partner u Roland Berger Strategy Consultants Zagreb

( više od 600 mil kn partneri uložili u Hotel Le Meridien Lav

Slavko Bošnjak, suvlasnik Hotela Le Meridie

Trebamo vi

Za bolje poslovanje hotela nužna je dobra zračna povez veza između Splita i Moskve. Nedostaje nam zimskih let

Što prije definirati koje su gospodarske grane važne Naš razvoj i interes stranih ulagača koče nesiguran pravni okvir i zakoni, spori pravni procesi, kao i situacije u kojima su lokalni političari ponekad moćniji od države Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

vrtka Roland Berger Strategy Consultants Zagreb već više od desetljeća savjetuje vodeće hrvatske kompanije te je uključena u poslove svih bitnijih industrija u nas. Vladimir Preveden, izvršni partner u ovoj tvrtki, ističe kako hrvatske kompanije imaju strukturalni

Pozitivne promjene ogledat će se u snažnijem otvaranju hrvatskog tržišta rada nakon ulaska u EU nedostatak jer djeluju na malom tržištu i tu slabost mogu neutralizirati samo kroz ciljanu internacionalizaciju po jasnoj strategiji. Koji su najveći nedostaci hrvatskoga gospodarstva? - Naš temeljni problem je taj što ne postoji strateški plan gospodarskog razvoja Hrvatske. Pod tim mislim na plan koji će jasno definirati ključne industrijske grane koje želimo razvijati i u kojima posto-

ji određeni potencijal za dugoročni razvoj na globalnoj razini. Osim toga, naši kronični problemi su i dalje spora i neučinkovita javna uprava te visoki porezi. Nesiguran pravni okvir i zakoni, spori i netransparentni pravni procesi, kao i situacije u kojima su lokalni političari ponekad moćniji od države, koče ne samo naš razvoj nego i interes stranih investitora za ulaganje. Što valja učiniti kako bi Hrvatska gospodarski ojačala? - U prvom redu trebamo promijeniti negativan trend po kojemu Hrvatska od 2000. godine sve više zaostaje za zemljama Srednje i Istočne Europe, a to je prosječna stopa rasta BDP-a. No, to je gotovo nemoguće nadoknaditi u srednjoročnom razdoblju. Nerazumljivo je, na primjer, da za turizam koji sudjeluje s gotovo 15 posto udjela u državnom BDP-u ne postoji razvojni master plan te da se naša industrija turizma suočava s opasno visokom razinom neprofitabilnosti. Hrvatska mora što prije definirati koje su gospodarske grane važne. Naša strateška šansa su održivi turizam, eko po-

ljoprivreda i razvoj tehnologija za energiju iz obnovljivih izvora kao i snažniji razvoj internet tehnologija. Kakve promjene možemo očekivati od ulaska u EU? - Pozitivne promjene ogledat će se u snažnijem otvaranju hrvatskog tržišta rada. Ulaskom zemlje u Europsku uniju strani stručnjaci više neće trebati radne dozvole, što će rezultirati velikim priljevom znanja i profesionalnosti. Od toga će naše tvrtke, ako aktivno iskoriste tu priliku, značajno profitirati. Uz to, nekoliko godina nakon ulaska u EU, prelaskom na euro značajno ćemo olakšati poslovanje i pristup financijskom tržištu. Nestat će i rizik tečaja te će se sniziti cijena zaduživanja, što su problemi s kojima se pojačano susrećemo proteklih mjeseci. Dodatna je prednost što će naše kompanije moći lakše izvoziti na veliko tržište EU-a iako bi, moram naglasiti, smjer internacionalizacije trebao biti usmjeren prema Istoku, ponajprije tržištima Rusije, Ukrajine, Rumunjske i Turske, kao i brzorastućim tržištima Azije i Afrike.

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

lavko Bošnjak je rođeni Australac hrvatskog podrijetla, a ubraja se među rijetke naše iseljenike koji su uspjeli realizirati investiciju u Hrvatskoj. S Bošnjakom, uglednim australskim poduzetnikom, razgovarali smo o problemima investitora u Hrvatskoj i nekim drugim zemljama te o perspektivi i ograničenjima našeg turizma. Razgovarali smo i o njegovim investicijama

Hotel Lav odlično radi, ova nam je godina za oko 25 posto bolja nego prošla. Puni smo do kraja studenoga u proizvodnju sigurnosnih šprica te o nedavnom sastanku predsjednika Ive Josipovića s osam australskih investitora u Hrvatsku, među kojima je bio i Slavko Bošnjak. Bošnjaci su od 1955. godine u Sydneyu imali obiteljsku tvrtku Westbus koja se bavila transportom. U svom je vlasništvu imala 1200 autobusa i bila najveća u Australiji. Bošnjak ju je 1999. godine prodao britanskom International Expressu, a potom investirao u različite djelatnosti. Hrvatskoj je javnosti postao poznat prije osam godina kada je ušao u partnerstvo s Ivicom Kurtovićem na izgradnji luksuznog hotela s pet zvjezdica Le Meridien Lav koji ima 381 sobu i apartmane, marinu te ra-

zne druge sadržaje. U jedan od najboljih hrvatskih hotela, koji je otvoren prije četiri godine, partneri su uložili više od 600 milijuna kuna. Kako je ove godine poslovao Hotel Le Meridien Lav? - Hotel odlično radi i poslovao je puno bolje nego prošle godine kada smo imali krizu. Krizu smo prebrodili i procjenjujemo da nam je ova godina za oko 25 posto bolja nego prošla. Sezona se produljila, tako da smo popunjeni do kraja studenoga. Znači li to da ste potpuno zadovoljni sezonom i situacijom u turističkoj destinaciji? - Svakako da nisam zadovoljan jer se može puno bolje. Za bolje poslovanje ovakvog hotela nužna je dobra zračna povezanost s vodećim europskim destinacijama. Apsurd je da je polovinom rujna ukinuta izravna zrakoplovna veza između Splita i Moskve. Nedostaje nam zimskih letova, a nama bi to mnogo značilo, pogotovo povezanost sa Skandi-

navijom i ruskim tržištem. Kada bi bila bolja povezanost, mi bismo više ulagali u marketing na tim tržištima s kojih dolaze, usuđujem se reći, najpoželjniji gosti. Poznato je da platno sposobniji i kongresni gosti nerado mijenjaju letove kako bi došli u određenu destinaciju.

Svatki partner uvijek može prodati svoj dio hotela

Koliko je točna informacija da se prodaje Hotel Le Meridien Lav? - Vlasnici hotela smo Ivica Kurtović i ja. Od početka imamo partnerski dogovor da svatko od nas može prodati svoj dio. Ja za sada ne razmišljam o takvoj mogućnosti, ali je mogućnost prodaje u poslovnom svijetu uvijek otvorena. Sve ovisi o tome o kakvoj je ponudi riječ.

www.privredni.hr Broj 3648, 18. listopada 2010.

( 34 mil €

uložio u svoju tvornicu šprica u SAD-u

( 12 mil €

uložio bi u takvu tvornicu u Dugopolju

n Lav

še direktnih avioveza

anost s vodećim europskim destinacijama. Apsurd je da je polovinom rujna ukinuta izravna zrakoplovna ova, a mnogo bi nam značila povezanost sa Skandinavijom i ruskim tržištem S Predsjednikom o poticanju stranih ulaganja

Nedavno Vas je primio predsjednik Ivo Josipović. O čemu ste razgovarali? - Predsjednik je primio osam australskih poslovnih ljudi koji su hrvatskog podrijetla. Razgovarali smo o preprekama mogućem investiranju i načinu kako ih riješiti. Tom prigodom smo ga pozvali da posjeti hrvatske iseljenike u Australiji. Obvezali smo se okupiti potencijalne investitore u Hrvatsku, a Predsjednik bi trebao doći s konkretnim prijedlozima o tome kako i u što se može investirati. bi veći hoteli također trebali imati neke olakšice. Što je s ostalim Vašim tvrtkama? - Imam tvornicu autobusa u Maleziji koja godišnje proizvede oko 200 autobusa za australsko tržište. Tamo je zaposleno 250 radnika. U Australiji sam vlasnik i marketinške tvrtke. U SAD-u mi do kraja godine treba započeti s radom tvorHoće li poslovanje Hotela Le Meridien Lav ugroziti otvaranje još nekoliko hotela s pet zvjezdica u Splitu? Nedavno je otvoren Hotel Radisson Blu Resort Split, uskoro će biti dovršen Hotel Marjan, tu je i nekoliko postojećih visokokategornika... - Ne, naprotiv. Nama je upravo otežavajuća okolnost to što Split i splitsko područje nemaju dostatan broj visokokvalitetnih postelja. Odgovara nam što brže otvaranje takvih hotela. Kako biste postali kongresnom destinacijom, morate imati dvorane, što mi imamo, imat će i Hotel Marjan, zatim postoji nekoliko manjih dvorana u drugim hotelima, a tu je i nova sportska dvorana. Potreb-

no je imati i dovoljan broj smještajnih jedinica i izgrađenu infrastrukturu, što uključuje i dobru povezanost. Moram primijetiti da je Split turistički oživio i da više nije samo tranzitni grad, već ga turisti izabiru za svoje odredište. Razumije se da se mora još dosta napraviti kako bismo iskoristili čitav turistički potencijal Splita. Namjeravate li još ulagati u hotelijerstvo? - Teško je odgovoriti na ovo pitanje. Prošle godine bih bez imalo razmišljanja odgovorio da ne namjeravam. No nakon ovogodišnje sezone ne mogu u potpunosti odbaciti i takvu mogućnost. Teško bih mogao odgovoriti što će biti u budućnosti jer ne

treba odbaciti ni soluciju da ubrzo odem u mirovinu. Smatram kako sam u poslovnoj karijeri dosta toga ostvario i bila bi šteta da malo ne uživam. Što bi još država mogla napraviti kako bi olakšala poslovanje hotelijera? - Osim već poznatih zahtjeva hotelijera koji se odnose na smanjenje davanja, mislim da je potrebno i poticanje gradnje velikih hotela. U Hrvatskoj poticaje imaju samo mali i obiteljski hoteli koji uglavnom zapošljavaju mali broj ljudi, i to uglavnom članove obitelji, a veliki hoteli se ne potiču unatoč činjenici da zapošljavaju veliki broj ljudi. To mi je pomalo nelogično. Smatram da

Poznato je da platno sposobniji i kongresni gosti nerado mijenjaju letove na putu za svoju destinaciju nica sigurnosnih šprica. Vrijednost investicije je 34 milijuna eura, od čega je 14 milijuna vrijedna oprema i strojevi. Istu tvornicu smo planirali graditi u Dugopolju, ali ćemo pričekati s tom investicijom vrijednom 12 milijuna eura dok ne provjerimo kako će poslovati američka tvornica i koju će količinu sigurnosnih šprica plasirati na europsko tržište. Nadali smo se da će sve to ići brže, ali nas je usporila kriza koja je pogodila SAD.

Kakva su iskustava u Kini? Tamo ste također imali proizvodni pogon. - S Kinezima je teško raditi jer su nepredvidivi. Zanimljivo je iskustvo Mercedesa koji je tamo sagradio tvornicu. Kinezi su uporedo u jednom drugom gradu gradili identičnu tvornicu. Što se tiče papirologije, tamo nemate nikakvih problema. Mi smo sagradili tvornicu na periferiji jednog kineskog grada, a za samo par godina grad je toliko narastao da se naš pogon našao u širem središtu. Potom je zatraženo da preselimo pogon u novu radnu zonu. Zemljište nam je ponuđeno besplatno, kao i novac za zgradu, ali smo morali platiti preseljenje strojeva i njihovu montažu. U to vrijeme se pojavio kupac za našu tvornicu tako da sam je prodao. Jednostavno, kad radite u Kini, tamo morate i živjeti, a to nisam bio spreman napraviti. Postoji li mogućnost da se i kod nas, kao primjerice u Subotici, otvore tvornice autodijelova? - Mislim da mi nemamo tako jeftinu radnu snagu da bismo bili zanimljivi takvim ulagačima. U Srbiji država novčano sti-

mulira zapošljavanje, pa je i zbog toga tamo izgrađena tvornica. Možda bi na širem splitskom području bilo moguće ulagati u Željezaru Split, ali bi za to bilo potrebno dosta novca. Kako je poslovati u Hrvatskoj? Što nam nedostaje? - Nadam se da je svakim danom sve lakše poslovati, ali se kod nas vrlo teško rješava papirologija. Ono što je negativno iznenadilo pojedine investitore iz Australije jest činjenica da su pojedini poslovni ljudi platili nešto što se kasnije pokazalo da nije njihovo. To je negativno odjeknulo među poslovnim ljudima u Australiji i utjecalo na to da se boje investirati u Hrvatskoj. Ono što bode oči u Hrvatskoj je sve više neobrađene zemlje. Sve u svemu, možemo mnogo brže napredovati, no ne može se reći da ne napredujemo. Što nedostaje našem turizmu? - Hrvatska ima veliki potencijal i ima što ponuditi. Jedino treba sve to marketinški obraditi i tematski povezati. Iako je izgrađena autocesta, nedostaje nam ulaganja u željeznicu i avioprijevoz. Kako nema novca za takve projekte, smatram da je ključ u povezivanju javnih i privatnih investitora. Nedostaju nam i golf igrališta. Na splitskom području nedostaje još sadržaja kako bi sportske ekipe iz svijeta mogle dolaziti na pripreme.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3648, 18. listopada 2010.

( 911 pravnih osoba

kažnjeno zbog prekšaja općeg poreznog zakona

( 1631 pravna osoba

kažnjena zbog prekršaja propisa o zaštiti na radu

ZBOG PDV-a KAŽNJENO 3596 PRAVNIH OSOBA

Financijski prekršaji u porastu U 2009. je blago smanjen broj gospodarskih prekršaja, ali je više slučajeva prekršaja u radnim odnosima i zaštiti na radu Igor Vukić vukic@privredni.hr

2009. godini provedena su 8382 postupka protiv pravnih osoba za prekršaje iz područja financija. Od toga su 7254 pravne osobe proglašene krivima, stoji u izvješću Državnog zavoda za statistiku. Ukupno je u 2009. pokrenuto 9116 prekršajnih postupaka iz područja financija, što predstavlja porast od 14 posto u odnosu na 2008. godinu, kad je takvih postupaka bilo 7801. Najviše okrivljenih za financijske prekršaje, 3965, zabilježeno je kod obveze plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Zbog PDV-a je kažnjeno 3596 pravnih osoba. Slijede ca-

rinski prekršaji (okrivljeno 1575, kažnjeno 1228) i prekršaji općeg poreznog zakona zbog kojih je kažnjeno 911 pravnih osoba. Za nepravilno obračunavanje poreza na dobit okrivljeno je 390 pravnih osoba, što je dovelo do kazni u 343 slučaja. Ukupno je za prekršaje u područ-

Ukupno je u 2009. godini za ostale prekršaje iz gospodarstva okrivljeno 7696 pravnih osoba. Riječ je o blagom padu takvih prekršaja, od tri posto, jer je u 2008. zabilježen 7921 prekršaj iz područja gospodarstva.

Prijavljeno je i oko 600 slučajeva kršenja prava potrošača, zbog čega je kažnjeno oko 200 pravnih osoba ju financija izrečena 7051 novčana kazna, a dodijeljeno je i 190 opomena.

Pravne osobe su za ostale prekršaje iz područja gospodarstva bile

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O LJUDSKIM RESURSIMA

procesuirane u 7583 slučaja. Proglašene su krivima u 2878 postupaka.

Najčešće povrede autorskih prava Najčešći gospodarski prekršaji odnose se na povrede autorskih prava. Zabilježen je 1441 prekršaj u tom području, a izrečene su 473 prekršajne kazne. Na drugom su mjestu prekršaji propisa o cijenama te drugih propisa u ugostiteljstvu i turizmu. Bilo ih je 905, a izrečeno je 511 prekršajnih kazni. Na prekršaje propisa o cijenama u trgovini odnosio se 841

postupak, uz 300 izrečenih kazni. Nadležna tijela prijavila su i oko 600 slučajeva kršenja prava potrošača, zbog čega je kažnjeno oko 200 pravnih osoba. Zdravstvenom ispravnošću hrane bavilo se 368 prekršajnih postupaka, nakon kojih su 203 pravne osobe dobile prekršajnu kaznu. Za gospodarske prekršaje naplaćeno je 2312 kazni, dok su 333 slučaja završila opomenom. Za prekršaje radnih odnosa i propisa o zaštiti na radu u 2009. je bilo prijavljeno 3365 pravnih osoba, a kažnjeno je 1631. U 1441 slučaju bila je riječ o novčanoj kazni. Prekršaji radnih odnosa također su u porastu, u 2008. godini bilo ih je 2958.

STIŽE ISO 26000

Iskoristiti puni potencijal zaposlenika Normirajte društvenu odgovornost

loga human resourcea unutar tvrtke je kreiranje kulture razumijevanja između menadžmenta kompanije i zaposlenika radi uspješne realizacije zacrtanih strateških ciljeva – jedan je od glavnih zaključaka međunarodne konferencije o upravljanju ljudskim resursima, održane prošli tjedan. Već po tradiciji konferenciju je organizirala Infoarena Grupa u suradnji s tvrtkama Selectio i MojPosao, a ove se godine odazvalo više od 200 sudionika. Na konferenciji se moglo čuti kako su dostupne brojne tehnike i modeli koji mogu pomoći tvrtkama da uspješno upravljaju svojim najvažnijim resursom - zaposlenicima - te da iskoriste nji-

hov puni potencijal. Jedna od tema na konferenciji bila je i opravdanost rezanja troškova za razvoj i edukaciju zaposlenika u krizi. Prema riječima Kemala Kačapora, rukovodioca Distance Learning studija na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, bitno je sustavno planirati i nadzirati razvoj zaposlenika jer se jedino uz sustavan pristup može donijeti kvalitetna odluka o redukciji proračuna koja će, ako se provede, prouzročiti minimalne štete u daljnjem poslovanju. Kao

svijetli primjer sustavno provedene edukacije naveden je splitski Cemex. Ta je tvrtka provedenom edukacijom smanjila stopu bolovanja, kao i stopu ozljeda na radu, postigla znatan napredak u djelovanju zaposlenika i kooperanata, osvijestila važnost zaštite na radu kroz cijelu organizaciju, educirala zaposlenike o važnosti korištenja zaštitne opreme... Time su, rečeno je, smanjeni troškovi za zdravstveno osiguranje te je stvorena poticajna i humana korporativna kultura. (J.F.)

ruštveno odgovorno poslovanje je kao čist obraz: svi se hvale da ga imaju, a nitko ne zna kako točno izgleda. Zato ga je teško jednoznačno definirati iako se većina slaže oko temeljnih postavki: ljudskih prava, zaštite okoliša, poštene poslovne prakse i sličnih općenitosti. Vrag je, međutim, u detalju, a te bi detalje trebala precizirati nova norma ISO 26000. Kako je najavljeno na prezentaciji u Hrvatskoj gospodarskoj komori, prva verzija norme u engleskom izvorniku mogla bi biti objavljena idući mjesec, a hrvatska verzija u drugoj polovini 2011. Za razliku od ostalih normi, ISO 26000 neće sadržavati za-

htjeve, već samo smjernice i preporuke, što znači da nema ni certificiranja. Štoviše, uvod u normu izričito navodi da se njome ne uspostavlja nikakav standard sustava upravljanja, te da bi svatko tko bi nudio certifikaciju ili tvrdio da ima takav certifikat pogrešno predstavljao na-

mjeru i svrhu ISO 26000. Iako, dakle, norma ne navodi zahtjeve, oni se iz nje lako mogu izvesti, što bi mogla sadržavati druga verzija norme, planirana za tri godine. Norma već sada ima jako puno odredbi i pokriva vrlo široko područje, uz mnoštvo novih pojmova. Prema predviđanjima ISO-a (Međunarodne organizacije za standardizaciju) norma 26000 bit će jedna od najutjecajnijih i najprodavanijih normi i izvršit će veliki utjecaj na shvaćanje društvene odgovornosti. Stoga iz Hrvatskog zavoda za normu pozivaju sve zainteresirane da se uključe u rad tehničkog odbora koji priprema hrvatsku verziju norme ISO 26000. (D.Ž.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3648, 18. listopada 2010.

( 14 mlrd € vrijedni

MOGUĆA ISTRAGA PROTIV PEKARSKOG KARTELA

Cijene kruha ne određuje udruga pekara

investicijski projekati iz Vladinog kataloga

SJEDNICA VLADE

Napokon pregovori o Ljubljanskoj banci Kanal Dunav-Sava, financijski težak gotovo milijardu eura, mogao bi biti građen po modelu koncesije, a interes su već pokazali članovi Njemačke gospodarske komore Drago Živković zivkovic@privredni.hr

vrtke u većinskom državnom vlasništvu dostavile su Vladi plan aktivnosti, moguće modele financiranja i rokove završetka za većinu projekata iz kataloga 30 investicijskih projekata koje je Vlada predstavila potkraj rujna. Tri ministarstva koja nadziru rad državnih tvrtki dobila su zadaću mjesečno izvješćivati Vladu o napretku tih projekata, vrijednih ukupno 14 milijardi eura. Među njima važno mjesto zauzima i kanal Dunav-Sava, financijski težak gotovo milijardu eura, koji bi mogao biti građen po modelu koncesije, a interes su već pokazali članovi Njemačke gospodarske komore, pohvalio se potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Božidar Pankretić na prošlotjednoj sjednici Vlade. U navodnjavanje se kroz dvadesetak projekata planira uložiti 178 milijuna eura, a veliki su planovi i u gradnji odvodnje otpadnih voda i pročišćavanja, što bi se, prema Pankretiću, moglo financirati kombinacijom strukturnih fondova EU-a i javno-privatnim partnerstvima. Zaštitarima iznimka Izvoznicima se kroz program jačanja međunarodne konkurentnosti pomoglo s oko 70 milijuna kuna, od čega su četiri milijuna izdvojena za sufi-

nanciranje nastupa na sajmovima. S izvoznicima se stalno razgovara o novim modelima potpora, a uskoro će biti predstavljen i projekt udruženog nastupa Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore na najvažnijim tržištima, najavio je ministar gospodarstva Đuro Popijač. Pankretić je i na to dometnuo da je perjanica gospodarskog oporavka u ovom trenut-

Eventualni dogovor država o Ljubljanskoj banci ni u čemu neće ograničavati prava pojedinaca ku opet jedna industrija iz njegova resora - drvna - koja ostvaruje izvoz u vrijednosti od milijardu dolara godišnje, i to sa 97 posto domaće sirovine. Repove koji se vuku zbog nespretno sročenih odredbi zadnje verzije zakona o radu Vlada je još jednom morala podrezivati izmjenama drugih

propisa, ovaj put Zakona o privatnoj zaštiti. Zakon o radu, naime, nije predvidio iznimke od primjene odredbi o radnom vremenu, zbog čega su se pobunili i poslodavci i sindikati zaštitara. Tako je u “njihov’’ zakon sada unesena odredba da mogu raditi i do 12 sati dnevno, odnosno u već ustaljenom ritmu 12-24-12-48. Jedan od razloga za iznimku su i male plaće, koje bi bile još manje, rezoniraju poslodavci i sindikati, kad bi zaštitari radili osam sati dnevno. Pregovori počinju Iz državnog proračuna od 2005. do 2009. sufinancirana je obnova i modernizacija ukupno 23 ribarska plovila, a još ih je devet u izgradnji. Državna potpora od 61,2 milijuna kuna iz prvog natječaja u potpunosti je iskorištena, dok je iz drugog potkraj prošle godine ostalo neiskorišteno 61,4 milijuna kuna. Do kraja travnja od tog je iznosa isparilo gotovo devet milijuna (valjda prema brodovima u izgradnji), pa je Vlada odlučila

preostalih 52,6 milijuna uložiti u izgradnju plutajućih dokova za remontno održavanje brodova. Plutajući dokovi pritom se stavljaju u istu kategoriju pomorskih objekata kao i ribarski brodovi, pa ministri smatraju primjerenim primijeniti i isti način financiranja. Vlada je dala i ovlaštenje ministru financija Ivanu Šukeru da pošalje pismo Banci za međunarodna poravnanja u Baselu, kojim potvrđuje nastavak pregovora o staroj deviznoj štednji Ljubljanske banke, sukladno članku 7. aneksa C Ugovora o pitanjima sukcesije. Tim se člankom određuje da će se pregovori voditi pod pokroviteljstvom Banke za međunarodna poravnanja, posebno uzimajući u obzir zaštitu devizne štednje pojedinaca. Premijerka Jadranka Kosor istaknula je da je to realizacija njezina ljetošnjeg dogovora sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom, te da eventualni dogovor država ni u čemu neće ograničavati prava pojedinaca.

Olgica Spevec, čelnica ATZN-a, upozorila je u petak udrugu pekara da ne određuje cijene kruha jer je to zadatak svakog poduzetnika. Ne spominjući izrijekom Žitozajednicu, ona je ocijenila da bi povećanje cijene kruha na temelju odluke udruge proizvođača kruha predstavljalo zabranjeni kartelni sporazum. Prema novom zakonu, AZTN bi prekršiteljima mogao izreći kaznu do 10 posto prihoda ostvarenog u spornoj djelatnosti. ”Nema više dogovorne ekonomije i dogovorenih cijena, to je nasljeđe prošlosti. Neprihvatljivo je stvarati atmosferu dogovaranja, a kamoli realizirati dogovor”, rekla je Olgica Spevec. Na primjedbu da je Žitozajednica samo izrekla preporuku ili mišljenje da bi pekari zbog rasta troškova trebali podići cijene, Spevec je odgovorila kako bi vjerojatno bilo lako dokazati da je dogovaranja za-

ista i bilo. Primjerice, korištenjem alata iz novog zakona: pregledom računala tvrtki, analizom njihovih dopisa i slično. Čelnica AZTN-a za sada samo želi upozoriti pekare. Situacija će se pratiti i ako se uoče elementi dogovaranja, pokrenut će se i istraga. AZNT pokrenuo je nedavno prvi postupak po novom zakonu zbog sumnje u kartelno sporazumijevanje. Analizira se rad nekoliko zagrebačkih tvrtki iz sektora pogrebnih usluga. AZTN je započeo i novi mentorski projekt prijenosa znanja europskih stručnjaka za tržišno natjecanje. Mentori su iz talijanske antimonopolne agencije i britanskog Odjela za biznis, inovacije i vještine. Projekt će trajati dvije godine, a vrijedan je milijun eura. AZTN je dosad za svoj razvoj dobio sedam milijuna eura iz europskih fondova. (I.V.)

PRIZNANJE HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI

Nadan Vidošević u Upravnom odboru Eurochambresa Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević izabran je za člana Upravnog odbora Eurochambresa na 108. skupštini te organizacije, održanoj u Bruxellesu. Eurochambres je udruženje europskih komora koje okuplja 46 članica i predstavlja mrežu od 2000 gospodarskih komora i njihovih nacionalnih udruženja, 19 milijuna tvrtki i 120 milijuna zaposlenih. Upravni odbor Eurochambresa bira se

na jednu godinu i čine ga predsjednici komora 32 europske zemlje. Vidošević je istaknuo da je njegov izbor potvrda Hrvatskoj gospodarskoj komori, kao predstavnici zemlje koja još nije članica Europske unije. HGK je član Eurochambresa od listopada 2000. godine.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3648, 18. listopada 2010.

KONJUNKTURNI TEST - III. TROMJESEČJE 2010.

Zaustavljanje negativnih trendova očekuje se u idućih tri do šest mje Pokazatelji konjunkturne klime u nacionalnom gospodarstvu su ili ostali na ranijoj razini ili su

Tablica 1.: PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima prerađivačke industrije ODJELJCI NKD-a 2007. (PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA) C14 Proizvodnja odjeće

PKI

PROMJENA, BODOVI

7,6

33,1

37,6

26,9

8,1

23,2

C17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira

30,3

21,1

C22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

30,4

13,1

C28 Proizvodnja strojeva i uređaja

16,0

10,2

C16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta

37,0

9,3

C15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda

26,9

3,7

7,3

3,3

C27 Proizvodnja električne opreme C25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme

C23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda C18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa

2,4

-0,3

C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda

15,7

-1,3

C30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava

-9,4

-3,3

C31 Proizvodnja namještaja

-3,9

-11,4

C20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

21,9

-18,6

15,44

1,27

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

40 20 0 - 20 - 40 - 60

PKT trgovina na malo

PKT trgovina na veliko

Promatrano po odjeljcima, uočava se da je uglavnom prisutan optimizam gospodarstvenika. On je posebno izražen u proizvodnji odjeće i električne opreme, a značajnije smanjenje PKI-ja bilježi se u proizvodnji namještaja i kemijskoj industriji.

tromjesečju, dok je takvih u drugom tromjesečju bilo manje od sedam posto. O

Građevinarstvo PKG se u građevinarstvu konačno počeo povećavati i sada iznosi -58,69. Nakon dugog perioda intenzivnog smanjenja od početka 2008. godine, u prvom tromjesečju ove godine dosegao je najmanju vrijednost u posljednjih 15 godina njegova izračunavanja. Ovakvo kretanje PKG-a najavilo je smanjenje godišnje stope promjene fizičkog obujma građevinskih radova koja je, prema podacima DZS-a, u ožujku ove godine bila gotovo -20 posto. Blago povećanje PKG-a u drugom i ponovno nešto značajnije povećanje u trećem tromjesečju (za 4,06 bodova) ove godine najavljuje zaustavljanja negativnih trendova u idućih tri do šest mjeseci. Promatrano po pojedinim pitanjima u anketnom upitniku, 31 posto anketiranih izjavilo je da su gradili više nego u prethodnom

tome da ipak ne treba očekivati drastične promjene govori podatak da i dalje više od 85 posto anketiranih smatra kako su narudžbe preniske, a da su glavni razlozi poteškoća u kojima se nalaze nedovoljna financijska sredstva.

Među uslugašima, najveći optimizam prisutan je u računalnim djelatnostima

Trgovina – optimizam u predviđanjima Optimizam u trgovini na malo, koji je prisutan u cijeloj 2009. godini, ipak lagano slabi. PKT je prema posljednjim istraživanjima ponovno porastao (za samo 1,47 bodova) i sada iznosi 30,88. To je treće uzastopno povećanje i bez obzira na intenzitet znači zadržavanje postojeće situacije i eventualno moguće oživljavanje do kraja ove i početkom iduće godine. Vrlo je slična situacija i u trgovini motornim vozilima i trgovini na veliko. Predviđanja povoljnih kretanja u trgovinskom sektoru koja su najavljiva-

III

2010, I

III

2009, I

III

2008, I

III

2007, I

III

2006, I

- 80

III

Prerađivačka industrija PKI se u trećem tromjesečju ove godine ponovno povećao i to za 1,27 bodova i sada iznosi 15,44 boda. Iako je to neznatno povećanje u odnosu na ono iz prethodnog tromjesečja kada je PKI porastao za više od 16 bodova, ipak je to znak da je optimizam i dalje prisutan i da u idućih šest mjeseci ne bi trebalo doći do značajnijih promjena gospodarske aktivnosti. Navedeno proizlazi i iz pojedinačnih odgovora menadžera. Tako je oko tri četvrtine anketiranih ocijenilo svoj konkurentski položaj u posljednja tri mjeseca nepromijenjenim, sadašnji poslovni položaj i stanje zaliha sirovina kao i gotovih proizvoda zadovoljavajućim, a više od polovine ih očekuje da se njihova proizvodnja neće mijenjati u idućem tromjesečju, te da će općenito njihov poslovni položaj ostati nepromijenjen do početka iduće godine.

konjunkturnom testu što ga je krajem rujna ove godine proveo Centar za poslovna istraživanja Privrednog vjesnika, sudjelovalo je 518 tvrtki što obuhvaća 12,91 posto ukupnog prihoda i 11 posto ukupnog broja zaposlenih u hrvatskim tvrtkama u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, trgovini i uslužnom sektoru. U uzorku je bilo 200 tvrtki iz područja prerađivačke industrije, 65 iz građevinarstva, 99 iz trgovine i 154 iz uslužnog sektora. Rezultati prethodnog konjunkturnog testa pokazali su da su unatoč trenutačno nepovoljnoj gospodarskoj situaciju u hrvatskom nacionalnom gospodarstvu, menadžeri optimistični i očekuju u idućih tri do šest mjeseci barem zadržavanje postojeće razine, ako ne i poboljšanje. Prema posljednjem istraživanju može se uočiti da optimisti posustaju jer su pokazatelji konjunkturne klime ili ostali na pret-

hodnoj razini ili su se samo blago povećali. Ovi rezultati su u skladu s istima na EU razini.

2005, I

dr. Mirjana Čižmešija, Ekonomski fakultet Zagreb

PKT trgovina motornim vozilima

na rastom PKT-a potvrđuju podaci DZS-a po kojima je realni promet u trgovini na malo (desezonirani podaci) u drugom tromjesečju ove godine zabilježio rast. U srpnju je realni promet bio za 0,7 posto veći nego u istom mjesecu prethodne godine. Porast PKT-a rezultat je porasta salda odgovora na gotovo sva pitanja u anketnom upitniku. U drugom tromjesečju ove godine manje od 40 posto anketiranih je svoj poslovni položaj ocijenilo kao dobar. Prema posljednjim rezultatima istraživanja takvih je 74 posto. Pozitivna kretanja uočavaju se i u ocjeni prometa u odnosu na prethodno tromjesečje. U drugom tromjesečju 50 posto anketiranih je ocijenilo da je njihov promet veći u odnosu na prethodno tromjesečje, a u trećem kvartalu ih je bilo više od 93 posto što je utjeca-

lo na vrlo dobru ocjenu sadašnjeg poslovnog položaja i likvidnosti poduzeća. Optimizam se očituje i u predviđanjima gospodarstvenika. Tako je gotovo 70 posto anketiranih izjavilo da očekuje veći promet u sljedećem tromjesečju i poboljšano poslovanje u idućih šest mjeseci. To je velikim dijelom rezultat nadolazećeg blagdanskog razdoblja i rasta prometa u trgovini na malo. Sektor usluga PKU se nakon dva uzastopna povećanja tijekom 2010. godine smanjio i to za 18,5 bodova i sada iznosi -1,2. Rezultat je to slabijih ocjena poslovanja i prometa u prethodna tri mjeseca, kao i lošijih očekivanja za iduća tri mjeseca. Gotovo 45 posto anketiranih izjavilo je da je njihovo poslovanje bilo lošije nego u prethodna tri mjeseca. Isto toliko

www.privredni.hr Broj 3648, 18. listopada 2010.

a u građevinarstvu seci

U prerađivačkoj industriji optimizam je posebno izražen u proizvodnji odjeće i električne opreme

30 20 10 0

-30

PKI

´05. IV I

2006. II III

2007. II III

2008. II III

2009. II III

2010. I II

III

14,85 27,62 32,38 30,64 32,18 34,94 30,82 22,81 21,97 23,98 23,11 11,7 -5,55 -28,01 -10,22 -10,1 -1,75 -1,85 14,17 15,44

PKG > Građevinarstvo 40 20 0

ma 38 posto njih namjera‑ va smanjiti cijene, oko 12 posto ih planira poveća‑ ti cijene, dok ih ostalih 50 posto ne namjerava mije‑ njati. Promatrano po odjelj‑ cima uslužnog sektora, naj‑ veći optimizam je i dalje u računalnim djelatnosti‑ ma gdje se PKU nakon dva uzastopna porasta tije‑ kom 2010. godine ponov‑ no povećao i to za više od 42 boda. Povećanje PKU‑a bilježi još jedino odjeljak O93 – Ostale uslužne dje‑ latnosti. U svim ostalim odjeljcima došlo je do sma‑ njenja vrijednosti pokaza‑ telja. Najveći pesimizam bilježe rekreacijske, kul‑ turne i sportske djelatnosti te hoteli i restorani. Budu‑ ći da iz objektivnih razlo‑

PROMJENA, BODOVI

ODJELJCI

PKU

K72 Računalne i srodne djelatnosti

24,70

42,43

O93 Ostale uslužne djelatnosti

-17,57

40,83

M80 Obrazovanje

-45,33

-0,60

I60 Transport

46,57

-2,37

K74 Ostale poslovne djelatnosti

9,40

-4,30

O90 Uklanjanje otpadnih voda, smeća i dr.

-2,57

-16,37

I63 Putničke agencije i prateće djelatnosti

-6,93

-25,97

N85 Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

-5,03

-33,40

-46,97

-40,90

O92 Rekreacijske, kulturne i sportske djelatnosti

SEKTOR USLUGA

-20

Tablica 2.: PKU i promjene PKU-a po odjeljcima uslužnog sektora

H55 Hoteli i restorani

PKI > Prerađivačka industrija

-10

se tek blago povećali je bilo onih kojima se sma‑ njila potražnja. U prethod‑ nom istraživanju samo je 20 posto anketiranih izja‑ vilo da se njihovo poslo‑ vanje pogoršalo, odnosno da se smanjila potražnja za njihovim uslugama u pret‑ hodna tri mjeseca. Iako se PKU značajno smanjio i ponovno poprimio nega‑ tivnu vrijednost, ipak je li‑ kvidnost u 86 posto sluča‑ jeva ocijenjena kao dobra, a 70 posto anketiranih ne očekuje promjenu u dosa‑ dašnjem poslovanju u idu‑ ćih šest mjeseci. U politici cijena podijelili su mišljenja. Dok je u pret‑ hodnom tromjesečju više od tri četvrtine anketiranih izjavilo da se cijene njiho‑ vih usluga neće mijenjati u idućem tromjesečju, pre‑ ma posljednjim rezultati‑

Pokazatelji konjunkture

-36,63

-62,13

-1,20

-18,47

ga iz rezultata istraživanja nije uklonjen utjecaj sezo‑ ne, očito je ovakvo kretanje PKU-a velikim dijelom po‑ sljedica upravo sezonskih oscilacija. Posebno valja istaknuti odjeljke transpor‑ ta i putničkih agencija gdje je smanjenje PKU-a nastu‑ pilo nakon dugog razdoblja njegovog kontinuiranog ra‑ sta od početka 2009. godi‑ ne. Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) ESI se povećao za 0,39 indeksnih bodova i sada iznosi 96,95. Iako je to bla‑ go povećanje, ono je treće u nizu povećanja i može se protumačiti kao najava za‑ državanja postojeće razi‑ ne gospodarske aktivnosti zemlje, odnosno njegovo oživljavanje krajem ove i početkom iduće godine. Kao što se može uoči‑ ti na grafikonu, ESI je u pr‑ vom tromjesečju 2009. go‑ dine zaustavio tendenciju višekratnog smanjenja vri‑ jednosti. Upravo je tada dosegao svoju minimalnu vrijednost. Nakon toga je uslijedilo povećanje koje se, uz odstupanje u drugoj polovini prethodne godine, i dalje nastavilo. Bila je to najava zaustavljanja nega‑ tivnih gospodarskih tren‑ dova i laganog oporavka. Da su najave bile ispravne, potvrđuju podaci Držav‑ nog zavoda za statistiku po kojima su realne stope rasta BDP-a (odnos prema istom tromjesečju prethodne go‑ dine), iako još uvijek nega‑ tivne, u blagom porastu od drugog tromjesečja 2009. godine.

-20 -40 -60 -80

´05. IV I

2006. II III

PKG 16,33 18,42 15,94

2007. II III

2008. II III

2009. II III

2010. I II

III

5,34 5,95 -14,66 16,55 4,19 21,8 36,78 33,96 27,58 15,82 -51,20 -15,15 -37,00 -43,79 -63,31 -62,75 -58,69

PKT > Trgovina na malo 60 50 40 30 20 10 0

PKT

´05. IV I

2006. II III

2007. II III

2008. II III

2009. II III

2010. I II

III

31,34 43,26 35,18 36,93 38,33 26,53 30,09 54,03 39,65 51,33 0,25 28,76 52,51 21,99 43,89 20,33 0,54 22,97 29,41 30,88

PKU > Pokazatelj konjunkturne klime u sektoru usluga 60,00 40,00 20,00 0,00 -20,00 -40,00

2008,III

2009,I

III

2010,I

III

ESI > Indeks ekonomskog raspoloženja 130 120 110 100 90 80 70

ESI

´05. IV I

2006. II III

2007. II III

2008. II III

2009. II III

2010. I II

III

105,08 115,23 119,26 116,63 116,96 112,57 116,68 117,4 116,3 122,6 104,83 105,52 101,99 69,39 91,19 82,46 79,61 82,51 96,56 96,95

12 PRIČA S RAZLOGOM

Privredni vjesnik Broj 3648, 18. listopada 2010.

( 50 mlrd USD ( u 68 gradova investicije u Libiji

izgradit će se naselja sa 120.000 stambenih jedinica

Poslovne prilike za hrvatske tvrtke

Libija je postala megagradilište Zagrebački Viadukt gradi cestu vrijednu 120 milijuna eura, a registrirao se kod libijskih vlasti i za dobivanje novih poslova. U Libiji već posluje devet hrvatskih tvrtki, a na radu u toj zemlji je oko 500 hrvatskih građana Igor Vukić vukic@privredni.hr

ibija je zaista veliko gradilište i već dulje vrijeme svima iz građevinarstva govorim da tamo treba pokrenuti posao, kaže Joško Mikulić, predsjednik Uprave Viadukta, tvrtke koja je prije dvije godine ušla na libijsko tržište. Započeli su gradnju ceste duge 300 kilometara koja povezuje gradove Nalut i Ghadames. Riječ je o investiciji vrijednoj 120 milijuna eura, a gradnja bi trebala biti dovršena za godinu dana. O poslovnim prilikama u Libiji razgovaralo se prošli tjedan u HGKKomori Zagreb, koja je u suradnji s hrvatskim veleposlanstvom u Libiji organizirala posjet predstavnika američke tvrtke AECOM, angažirane kao konzultanta u pro-

vedbi brojnih libijskih infrastrukturnih projekata. Prema riječima Samija Talje, predstavnika AECOM-a, u Libiji se planiraju ili već počinju realizirati investicije vrijedne najmanje 50 milijardi američkih dolara. U 68 gradova izgradit će se stambena naselja, s ukupno 120.000 stambenih jedinica, u kojima će živjeti oko 625.000 stanovnika. “Kad bi svi bili na jednom mjestu, nastao bi grad veći od Bostona, Osla ili Las Vegasa”, rekao je Talje. Veliki investicijski val Novcem zarađenim od prodaje nafte i plina Libija je započela veliki investicijski val. Uz stambene jedinice gradit će se ceste, željeznica, mostovi, plinska mreža, vodovodi, telekomunikacijske mreže, hoteli, škole, zračne luke, džamije... Želi se postići

potpuna urbana preobrazba zemlje te Libija pomalo postaje novi investicijski Abu Dabi ili Dubai. Ulaganja su već privukla mnoge kompanije iz Europe, Kine i Južne Afrike, a potrebe za iskusnim građevinarima, arhitektima i dizajnerskim studijima te nadzornicima gradnje teško je i procijeniti, rekao je Talje. AECOM je američka konzultantska tvrtka za projektni menadžment, a libijska Uprava za stambenu izgradnju (Housing and Infrastructure Project Board - HIB) angažirala ih je kao savjetnika za provedbu infrastrukturnih projekata. Predstavnicima tridesetak hrvatskih građevinskih tvrtki stručnjaci iz AECOM-a objasnili su osnove procedure registracije i prijave na natječaje za projekte HIB-a. Kod HIB-a se već registrirao i Viadukt koji bi

nakon cestogradnje želio krenuti i u nove poslovne projekte. “Dosadašnja iskustva su vrlo dobra, a da nije tako, ne bismo se

Libija pomalo postaje novi investicijski Abu Dabi ili Dubai

ni trudili proširiti poslove”, kaže Joško Mikulić. Nisu imali loša iskustva ni s lokalnom birokracijom ni s domaćim radnicima.

Za Viadukt u Libiji sada radi oko 250 ljudi. Njih stotinu došlo je iz Hrvatske, a riječ je uglavnom o inženjerima, tehničarima i ostalim stručnim kadrovima. Angažirali su oko 120 libijskih radnika, većinom vozača kamiona i ostale građevinske mehanizacije. Zaposlili su i nešto radnika podrijetlom iz Tajlanda. U Libiji je inače dosta radnika iz Južne i Jugoistočne Azije, a mnogo ih je iz Egipta, kojih je najviše upravo u građevinskom sektoru. Zajednički nastup Među problemima poslovanja spomenuto je povremeno kašnjenje plaćanja koje je najčešće posljedica reorganizacije u upravnim tijelima koja organiziraju ove velike projekte. “Treba imati dovoljno strpljenja, ipak je to Libija. No kad posao jednom krene i stvari se

uhodaju, prestaju i problemi s plaćanjem”, istaknuo je Sami Talje. U Libiji je sada prisutno devet hrvatskih tvrtki. Uz Viadukt, to su Geofizika, Crosco, Adria mar, Diaput, BCDE Split, TVD Sistemi, Trade Air i Montmontaža. Ukupno je na radu u toj zemlji oko 500 hrvatskih građana. U razgovorima je istaknuta i potreba zajedničkog nastupa na libijskom tržištu radi podjele troškova pri osnivanju predstavništva. S lokalnim podružnicama, osobito ako su u njima zaposleni i domaći stanovnici, lakše se prolazi i na natječajima. Predstavnici AECOM-a i HIB-a posjetili su i niz hrvatskih građevinskih tvrtki. Bili su u Tehnici, IGH-u, Viaduktu, M-profilu, Pjeru i AlproAttu. U Međimurskoj županiji obišli su Team, Međimurje-graditeljstvo i Međimurjeplet.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3648, 18. listopada 2010.

( 4000 litara

( 150.000 kn

godišnja proizvodnja ulja

IPŠA, LIVADE

kredit za početak proizvodnje

OPG MIROSLAV BRNAD, HRVATSKA KOSTAJNICA

Sinonim istarskog životnog stila

Četrdeset proizvoda od voća i povrća Maslinici su zasađeni na terasama na površini od pet hektara prije 12 godina, a danas se od tih maslina proizvodi ekstra djevičansko maslinovo ulje poznato u Hrvatskoj i inozemstvu

Miroslav Brnad uzgaja jabuke, šljive, kiwano... Planira izgraditi vlastito skladište - hladnjaču, a bude li mogao, i sušaru za voće i povrće, te smještajne kapacitete i kušaonice sokova, likera, rakija, jabučnog vina, meda, pčelinjih proizvoda...

rža obnova maslinarstva u Hrvatskoj, a tako i u Istri započela je devedesetih godina 20. stoljeća kada je država dala poticajne mjere za ob-

iroslav Brnad iz Hrvatske Kostajnice osnovao je Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo 2002. godine s namjerom da uzgaja jabuke na oko dva hektara površine. Međutim, s vremenom je proizvodnju proširio i na uzgoj šljiva, egzotičnog kiwana, meda te oko 40 raznih proizvoda od voća i povrća. “Imamo sedam vrsta jabuka, a prodajemo

Tvrtka Ipša proizvodi samo ekstra djevičanska ulja, i to Istarsku bjelicu, Leccino, Frantoio i Blend novu starih i sadnju novih maslinika. Upravo je maslinovo ulje sinonim istarskog životnog stila i njegovom se proizvodnjom bavi sve više istarskih obitelji. Tako je i obitelj Klaudija Ipše iz sela Ipši u Općini Livade u Istri prije 12 godina zasadila maslinike na terasama na površini od pet hektara. Ipak, proizvodnjom i prodajom maslinovog ulja ta se obitelj zapravo počela službeno baviti 2004. godine kada je osnovana tvrtka Ipša. “Potkraj devedesetih godina glavna djelatnost bila nam je ugostiteljstvo, me-

đutim posao s maslinovim uljem se povećavao te je upravo proizvodnja i prodaja tog ulja danas naša jedina djelatnost. Tvrtka zapošljava dva djelatnika te se s pravom može reći da je to obiteljski posao”, rekla je članica Uprave tvrtke Irena Ipša. Maslinova ulja u vodiču L’extravergine Iako se u trgovinama može kupiti maslinovo ulje različite kakvoće, tvrtka Ipša proizvodi samo ekstra djevičanska maslinova ulja, i to Istarsku bjelicu, Leccino, Frantoio i Blend. Ta je tvrtka među prvim hrvatskim proizvođačima maslinovog ulja 2005. ušla u svjetski vodič ekstra djevičanskih maslinovih ulja L’extravergine i od tada se svake godine nalazi u tom vodiču. Kako je istaknula Irena Ipša, najavljeno im je kako će se njihovo ulje nalaziti u tom vodiču i u izdanju za 2011. godinu. Udruga Slow food prije dvije godine ocijenila je njihovu Istarsku bjelicu maksimalnom ocjenom - nagradom Tri masline -

te je stoga to ulje proglašeno najboljim jednosortnim uljem. Ujedno je to bilo i jedino hrvatsko ulje koje je dobilo tu nagradu. Među mnogim zlatnim medaljama koje je dobilo Ipšino maslinovo ulje na natjecanjima na Vinistri, Krasici i Maslini, obitelj Ipšu ipak najviše raduje što je njihovo ulje na ovogodišnjoj Maslini u Splitu ušlo među top 20 maslinovih ulja. Svoja maslinova ulja plasiraju u restorane, vinoteke, oleoteke, specijalizirane trgovine delikatesama u Hrvatskoj, a izvoze ih i u Austriju. Godišnje proizvedu i prodaju 4000 litara maslinovog ulja, no najveći problem s kojim se suočava ta tvrtka je problem naplate zbog koje je, kao i ostali proizvođači raznih autohtonih proizvoda, često dovedena u nezgodnu situaciju. “Iako je naša obitelj planirala proširiti nasade maslinika, ipak smo te planove stavili ‘na čekanje’. Trenutačno nam je najvažnije održati postignutu kvalitetu i naplatiti prodane proizvode”, zaključila je Irena Ipša. (S.P.)

Najveći problem u poslovanju predstavljaju veliki trgovački lanci koji ne žele otkupljivati voće i druge proizvode, a ako to i naprave – dugo se čeka na naplatu ih uglavnom na kućnom pragu i na tržnici. Šljive trenutačno uzgajamo na površini od jednog hektara, ali planiramo proširiti tu proizvodnju koja u četvrtoj godini starosti iznosi između 10 i 12

tona. Supruga od proizvoda koje imamo radi jabučni ocat, razne likere, sokove....”, kazao je Brnad dodajući kako povećava i proizvodnju meda. Kiwano, pak, prodaje tvrtki Exotic King iz Bistre, koja okuplja razne proizvođače i egzotično voće izvozi u europske zemlje. U proizvodnju su, ističe Brnad, krenuli s kreditom od 150.000 kuna, a poticaji za voćnjake i nisu veliki. Najveći problem u poslovanju predstavljaju veliki trgovački lanci koji ne žele otkupljivati voće i druge proizvode, a ako to i naprave – dugo se čeka na naplatu. Zato on radije bira direktnu prodaju. U planu izgradnja hladnjače, sušare... Na gospodarstvu rade isključivo on i supruga, u razdoblju rezidbe i berbe uzimaju sezonske radnike, a pomažu im i prijatelji. S obzirom na to da u bližem okruženju nema mnogo proizvođača s kojima bi se mogli udružiti, kako u smislu skladištenja tako i edukacije i prodaje, prisiljeni su tra-

žiti suradnju mnogo dalje, što je veoma zahtjevno. Surađuju s proizvođačima iz okolice Zagreba i Velike Gorice. Stalno se i educiraju kroz programe koje provodi velikogorička tvrtka Inventivna rješenja te vrlo poznati slovenski agronom Franc Koter. “Educiramo se već nekoliko godina, uvijek se ima što naučiti. Imamo i pokazni rad, a stručnjaci obilaze i naša imanja. To se naravno plaća, ali bez edukacije se ne može biti dobar voćar”, naglasio je Brnad. Planira izgraditi vlastito skladište - hladnjaču, a ako bude mogao, i sušaru za voće i povrće, te smještajne kapacitete i kušaonice sokova, likera, rakija, jabučnog vina, meda... Smatra da u cijeloj zemlji postoje uistinu velike mogućnosti za proizvodnju voća i povrća te razvoj seoskog turizma, no netko bi trebao malim proizvođačima pomoći u nastupu na tržištu. On sam trenutačno pokušava objediniti nekoliko takvih, kako bi osmislili zajednički brend i nastup na tržištu.(J.F.)

14 HRVATSKA & REGIJA

( 61 mil KM

*vijesti HEP uplatio 2,5 milijuna KM Po osnovi zakonske naknade za korištenje hidropotencijala jezera Buško blato, Hrvatska elektroprivreda uplatila je 2,5 milijuna konvertibilnih maraka općinama Tomislavgrad i Livno. Tomislavgradu je uplaćen iznos od 1,5 milijuna KM, a Livnu milijun KM. Naknada za korištenje vodnog potencijala Buškog blata porasla je nakon izmjena i dopuna Zakona o hidroakumulacijama u Federaciji BiH: godišnja naknada za dvije općine ranije je iznosila oko dva milijuna KM. Eurokrem seli u BiH Polovina od 1200 radnika tvornice Eurokrema Swisslion Takovo u Gornjem Milanovcu dobit će do kraja godine otkaz, a dio proizvodnje Eurokrema, jednog od najvećih srbijanskih brendova, već je prebačen u BiH, u Trebinje. U BiH je prebačen i dio proizvodnje rahat-lokuma jer bi do kraja godine pojedini tvornički pogoni u Gornjem Milanovcu mogli otići u stečaj. Postoje naznake da će se proizvodnja oba brenda u cijelosti preseliti u BiH. Oduzeto robe u vrijednosti 1,2 milijuna KM Uprava za indirektno oporezivanje BiH u suradnji s

policijskim agencijama u osam mjeseci ove godine podnijela je 308 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka zbog sumnji da su počinjeni carinski prekršaji, a vrijednost privremeno oduzete robe iznosi više od 1,2 milijuna konvertibilnih maraka. Najviše je oduzeto kozmetičkih i farmaceutskih proizvoda (vrijednih oko 400.000 KM), zatim tekstilnih proizvoda, cigareta, automobila i dijelova, te tehničke robe i kave. Najviše nezakonitosti registrirano je pri uvozu iz Kine.

Privredni vjesnik Broj 3648, 18. listopada 2010.

gubitak Željeznica FBiH u 2009.

( 70% tereta

u BiH prevozi se željeznicom

Željeznice Federacije BiH pristupile alijansi Cargo 10

Četiri lokomotive za tri vagona Putovanja superbrzim vlakovima talgo od Sarajeva do Beograda i Zagreba neće se bitno skratiti ako se i dalje budu bespotrebno četiri puta mijenjale lokomotive i putnici četiri puta carinski provjeravali Zdravko Latal latal@privredni.hr

rije rata i raspada zajedničke države poslovni vlak Sarajevo-Beograd, tzv. olimpik, prometovao je pet i pol sati, a do Zagreba i nešto dulje. Danas brzi međunarodni vlakovi s najviše tri vagona iz Sarajeva stižu u Beograd za osam do 10 sati, kad kasne, a “uredno” kasne najmanje sat vremena. Slično je i s putovanjem od Sarajeva do Zagreba. U sadašnjim

Modernizacija željeznica u BiH na kraju ipak neće biti uzaludan posao uvjetima nije neobjašnjivo da zvučno nazvani međunarodni brzi vlakovi prometuju s maksimalno tri vagona, i to poluprazni. Razlog tako dugih putovanja nije samo u lošem stanju pruga, kako se tvrdi, koliko u kompliciranim željezničkim i carinskim formalnostima. Neshvatljivo je, ali istinito, da vlak za Beograd mora četiri puta mijenjati lokomotivu, a za Zagreb tri puta. Naime, u BiH posluju dvije željezničke kompanije, Željeznice FBiH i Željeznice RS-a. Na granici entiteta lokomotivu iz Sarajeva mijenja ona iz Doboja, ovu na granici s Hrvatskom mijenja ona iz Slavonskog Broda, a na granici Srbije vlak preuzima lokomotiva iz Beograda. Samo na ovim iskopča-

vanjima i prikopčavanjima gubi se gotovo sat vremena. Tu su još četiri carinska pregleda i putovanja traju beskrajno dugo pa putnici radije koriste autobus ili, ovisno o mogućnostima, zrakoplov. Proteklog tjedna, točnije 13. listopada, Željeznice FBiH potpisale su ugovor o pristupanju alijansi Cargo 10 koju su osnovale željezničke uprave Slovenije, Hrvatske i Srbije kako bi podigle konkurentnost teretnog prometa. Nije sve ni u investiranju U Sarajevu su supotpisnici ugovora bili direktor HŽ-a Cargo 10 Zlatko Rogožar, predsjedajući kompanije Cargo 10 iz Slovenije Robert Vuga i direktor teretnog prometa Željeznica Srbije Dragan Grujić. Cargu 10 pristupile su u Sarajevu Željeznice Makedonije. Željeznice RS-a najavile su da će tu formalnost pristupanja obaviti u najskorije vrijeme.

Bez investiranja u infrastrukturu nema političke stabilnosti, kažu u Sarajevu predstavnici međunarodne zajednice. Zaostajanje nosi i realnu opasnost da BiH ostane na dulje vrijeme opterećena neriješenim političkim sporovima i godinama udaljena od euroatlantskih integracija. Kad je Bosna u pitanju, nije sve ni u investiranju. Krediti za modernizaciju željeznica uglavnom su osigurani. Obavlja se remont pruge u srpskom entitetu od Doboja do Banje Luke, i u Federaciji BiH od Konjica do Čapljine, i to za brzine od 80 do 100 kilometara na sat. Entitetske željezničke kompanije kupile su u Španjolskoj putem ugodnog državnog zajma talgo vlakove. Oni su bili namijenjeni prometovanju na međunarodnim linijama za Zagreb, Ljubljanu i vjerojatno dalje u Europu, zatim za Beograd, Budimpeštu i Ploče, ali do sada

nisu dobivene dozvole za takvo njihovo uvođenje u red vožnje. Problemi željezničara sve izraženiji Svaka garnitura broji devet vagona, a danas nema putnika ni za tri. Prva od devet talgo kompozicija Željeznica FBiH već mjesecima stoji u sarajevskom depou. U prometu nije ni Končarov moderni niskopodni vlak iako se planiralo da će se to dogoditi ovog proljeća. Kako je u BiH državna vlast preslaba a entitetske prejake, ali i međusobno posvađane, a sve se razine vlasti nalaze u financijskom kolapsu, time su i problemi željezničara izraženiji. Vlada FBiH prigovorila je Željeznicama FBiH da su lani poslovale s gubitkom od 61 milijun konvertibilnih maraka, da su uz to prezadužene. Za kaznu je vlada smijenila upravu. Ništa bolje, ako ne i teže stanje je na Željeznicama RS-a. Točno, že-

ljezničari su prezaduženi, ali isključivo po odlukama entitetskih vlada. Samo za kupnju devet kompozicija talga Željeznice FBiH zadužile su se za 51 milijun konvertibilnih maraka. Zaduženja rastu, parlament FBiH na zadnjoj je sjednici u prošlom sastavu - novog još nema, a niti se zna kad će biti formiran - odobrio željezničarima kredit od 80 milijuna KM, upravo onoliko koliko je entitet bio obvezan dotirati željeznicu iz proračuna. Najavljuju se i nove investicije u modernizaciju željeznica, ali koliko će sve to ubrzati promet, a vrijeme je novac, ako će umjesto jedne četiri lokomotive i ubuduće voziti vlakove do Beograda, a tri do Zagreba? Teretni promet na željeznici jedini ne posluje s gubitkom, pa će bez sumnje pristupanje holdingu Cargo 10 predstavljati dodatni financijski dobitak jer 70 posto svih tereta u BiH i danas se transportira željeznicom.

www.privredni.hr Broj 3648, 18. listopada 2010.

( čak 67,7%

*vijesti

ne odobrava način na koji javne službe traže rast plaća

Problematičan štrajk trese Sloveniju

Sindikati nagrizli svoju vjerodostojnost? Zagriženom borbom za 100 milijuna eura obećane povišice plaća, javni sektor u Sloveniji produbio je ionako duboke podjele Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

dom. Pitala je znaju li sindikati makar za jedan slučaj da je netko u javnom sektoru zbog krize ostao bez posla. Ne da nije dobio otkaz, nego je u javni sektor od siječnja do rujna ove godine ušlo 1600 novih zaposlenika. Helena Kamnar je isprovocirala sindikate ponudom – tko je nezadovoljan plaćom, neka ode iz javnog sektora i potraži veću plaću na tržištu rada!

lovenija je država dvaju svjetova – onog u potpalublju i onog gore u raskošnim salonima koji ima sve što poželi, pa i više od toga, toliko više da se ovih dana čak i pojedine parlamentarne stranke brane od veće političke štete bacanjem nezgodnih suputnika “preko ograde”. Slovenski narodnjaci upravo su isključili iz članstva zaslužnog člana Petra Vriska, inače predsjednika Zadružnog saveza Slovenije. Dotični je sebi dopustio isplaćivati po 18.000 eura mjesečne plaće, što baš i nije bilo razborito zna li se kako poljoprivrednici prolaze sa svojim proizvodima na slovenskom tržištu. Stranka je zatražila objašnjenje, upitani je otezao s odgovorom i vodstvu SLS-a nije preostalo drugo nego da uvaženom članu uruči “sanitarnu ispisnicu”. Bio je to dobar potez, ali ni približno dovoljan za popravak inače lošeg dojma što ga je javnost stvorila o aktualnoj političkoj infrastrukturi, zbog koje čak 60 posto biračkog tijela nije htjelo izaći na nedjeljne lokalne izbore. Još dublje u podjele Sloveniju su gurnuli sindikati javnih djelatnosti koji talibanskom zagriženošću nastoje od države utjerati 100 milijuna eura treće tranše povećanja plaća što im ga je u neusporedivo boljim vreme-

I ministri Ecofina zabrinuti rastom slovenskih plaća Zbog plaća u slovenskom javnom sektoru imao je neugodnosti i guverner Banke Slovenije Marko Kranjc. Na sastanku ministara Ecofina u Bruxellesu, kada je došla na red Slovenija, rečeno je da su plaće u njenom javnom sektoru porasle od 2007. do 2009. godine za više od 20 posto. Da se taj rast ekstrapolira na razdoblje od 12 godina, kao što se inače promatra druge države, dobiva se porast od približno 107 posto, što slovensko povećanje približava povećanju plaća kakvim su svoj javni sektor častile Irska i Grčka. Inače, plaće javnog sektora u Europi u 12-godišnjem razdoblju prosječno su porasle - 46 posto. nima obećao Janez Janša u okviru projekta ispravljanja platnih nerazmjera. Pahor je sada izvrnuo prazne džepove uz poziv sindikatima javnih djelatnosti da uvaže teško stanje i da s nastavkom usklađivanja plaća pričekaju dok Slovenija opet ne počne uvećavati BDP najmanje za tri posto na godišnjoj razini. Popuštanje ne pomaže U međuvremenu Pahor je popustio sindikatima utoliko što je međašnji kamen pomaknuo na 2,5 posto rasta BDP-a. Nije pomoglo! Sindikati iznuđuju 100 milijuna eura dodatka i to štrajkom koji

je zasad najteže pogodio promet na graničnim prijelazima. Carinici, naime, štrajkaju tako što provodeći rigoroznu kontrolu roba i putnika izazivaju neviđene zastoje na prijelazima. Javnost se odmah upitala – tko je tu lud? Kako onda carinici obavljaju posao kada nisu u štrajku? Očito polovično, ali uz punu plaću. Šizofrenom stanju mnogo su pridonijeli i policajci. Poslušali su svoj sindikat čije ih je vodstvo uputilo da prekršitelje časte opomenama čak i za one prekršaje gdje su propisane obvezne novčane kazne. Policajci su povjerovali da će tako pridobiti javnost na svoju stranu. Me-

đutim, javnost se nije dala potkupiti: 53,3 posto ispitanika, u respektabilnoj anketi Dela, izjasnilo se da štrajk nije opravdan, a čak 67,7 posto ne odobrava način na koji javne službe pokušavaju iznuditi povećanje plaća u trenutku kada je realni sektor suočen s najdubljom krizom. Ove godine u Sloveniji ostalo je bez posla 8757 ljudi, najviše u građevinarstvu (4000 ljudi, bez “inozemaca”) i 2000 ljudi u prerađivačkoj industriji. Helena Kamnar, generalna tajnica vlade, u neugodnoj ulozi pregovarača zbunila je vođe štrajkaških sindikata zajedljivim pitanjem i još nezgodnijom ponu-

Koliko imaju sindikati Sindikalizam u Sloveniji došao je na veliku kušnju. Javnost postupno okreće leđa pojedinim sindikalnim akcijama, a sve su učestalija i pitanja kojima se cilja na financijsko stanje u sindikalnim organizacijama: tko sve dobro živi na račun članarine,

Carinici štrajkaju tako što rigoroznim kontrolama izazivaju neviđene zastoje na prijelazima koliko imovine imaju sindikati i kamo ulažu novac? Javnost je zbunjena najnovijom spoznajom da je sindikat, koji djeluje u Leku, imao lani u blagajni 3,2 milijuna eura prihoda. Farmaceutski sindikat osnovao je i svoje poduzeće koje je zatim stupilo u poslovni odnos s Lekom, tvrtkom u kojoj su zaposleni članovi sindikata. To što se događa zbunjuje, a pomalo i nervira.

Državno jamstvo za poslove u inozemstvu Nakon što se pokazalo da vodeći slovenski građevinar, tvrtka STC, neće dobiti domaća bankarska jamstva za građevinski posao u Libiji vrijedan 330 milijuna eura, premijer Borut Pahor najavio je zakon prema kojem će za poslove građevinara, ali i drugih tvrtki u inozemstvu, jamčiti država. Bez posebne jamstvene sheme za koju se zasad zna samo to da će se temeljiti na međunarodnim ugovorima, nema poslova u inozemstvu za slovenske tvrtke, rekao je Pahor. Ministar financija Franc Križanič potvrdio je da je radna verzija zakona već pripremljena. Upozorenje kroz niži rejting Sniženje rejtinga dvjema slovenskim državnim bankama, NLB-u i NKBM-u, od agencije Moody’s, zabrinulo je gospodarstvenike. Oni strahuju da će sada poskupjeti izvori financiranja za tvrtke koje još jedine pune prazni državni proračun. Smatraju da je to i krajnje ozbiljno upozorenje državi jer bi se i njoj za koji mjesec moglo sniziti ocjenu. Manjak liječnika u Sloveniji Slovenija se odlučila ublažiti manjak liječnika zapošljavanjem stranaca. U Ministarstvu za visoko školstvo u postupku je nostrifikacija diploma 254 liječnika iz trećih zemalja, većinom iz Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Pojedinačni zahtjevi došli su iz Južne Amerike i drugih dijelova svijeta. Kronični manjak liječnika u Sloveniji pokušat će se ublažiti i prijenosom pojedinih ovlaštenja s liječnika na sestre. One bi trebale obavljati jednostavnije anesteziološke poslove, a na primarnoj razini samostalno bi vodile bolesnike s visokim tlakom, šećernom bolešću i još nekim kroničnim bolestima.

16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3648, 18. listopada 2010.

( oko 400 izlagača iz 3 države

*vijesti HTZ dobio nagradu za spot Brojevi

sudjelovalo na zadarskom Eko-etnu

EKO-ETNO HRVATSKA EUROPA TOUR Spot pod nazivom Brojevi Hrvatske turističke zajednice dobio je treću nagradu u kategoriji filmova i videa komercijalne turističke ponude na Tourfilm festivalu, jednom od najznačajnijih festivala turističkih filmova u Europi, održanom u češkim toplicama Karlovy Vary. Na festivalu je bilo prijavljeno više od 600 raznih filmova i videouradaka. Spot Brojevi izradila je marketinška agencija BBDO u 24 jezične mutacije u trajanju od 10, 20 i 30 sekundi. Američki turisti oduševljeni Hrvatskom Prodajna mreža turističke agencije Kompas, koja posluje u sklopu grupacije adriatica.net, na američkom je tržištu nedavno ponudila jedinstveno putovanje Hrvatskom. Prva skupina od stotinjak Amerikanaca protekli je tjedan stigla u Hrvatsku, a na svom putovanju posjetili su Zagreb, Split, Opatiju, Dubrovnik i Istru. Kako je priopćeno iz adriatica.neta, Amerikanci su bili oduševljeni našom zemljom, posebice Rovinjom, Porečom i Pulom. U Zagrebu u rujnu 10 posto više gostiju

U Zagrebu je u rujnu ostvareno 71.100 turističkih dolazaka što je 10 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Ujedno je zabilježeno i 122.000 noćenja ili 13 posto više, prvi su podaci Hrvatske turističke zajednice. U devet mjeseci ove godine u glavnom hrvatskom gradu registrirano je 467.100 dolazaka turista, tri posto više nego u istom razdoblju 2009. Istodobno je zabilježeno 807.600 noćenja ili jedan posto više.

I mljekari, pršutari i gljivari moći će dobiti novac iz EU-a Za sredstva iz programa IPARD ubuduće će se moći natjecati brojni poduzetnici iz ruralnih područja koji zbog dosadašnjih raznih ograničenja nisu imali pristup europskim fondovima Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rvatska će do kraja ove godine iz pretpristupnog programa IPARD Europske unije, vrijednog 184 milijuna eura, iskoristiti tek 15 milijuna eura za sufinanciranje ulaganja u ruralne krajeve. Iako je dosadašnji interes za takvo sufinanciranje bio zabrinjavajuće slab, stručnjaci se nadaju kako će se to promijeniti već sa sljedećim natječajnim ciklusom, rečeno je u Zadru na okruglom stolu IPARD - mogućnosti i prepreke održanom u sklopu 8. sajma Eko-etno Hrvatska Europa Tour. Tom je prigodom rečeno kako će se ubuduće za novce iz tog programa moći natjecati brojni poduzetnici iz ruralnih područja koji zbog dosadašnjih raznih ograni-

čenja nisu imali pristup IPARD-ovim sredstvima.

Sljedeći natječaj za dodjelu sredstava za sufinanciranje ulaganja u ruralne krajeve raspisat će se najkasnije u studenom ove godine Sljedeći takav natječaj za dodjelu sredstava za sufinanciranje ulaganja u ruralne krajeve raspisat će se najkasnije u studenom ove godine, a na njega će se prvi put moći prijaviti mljekari koji uzgajaju ovce i koze, proizvođači mesa koji drže krave i telad, ali i pršutari, gljivari i proizvođači ljekovitog bilja, rekao je Tugomir Majdak, načelnik Sektora za upravljanje programima ruralnog razvoja Mini-

starstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. “Uz sve to, povećat će se i limiti koji su dosad ograničavali veće proizvođače. Naime, dosad se na sredstva nisu mogli prijaviti proizvođači koji su imali više od 100 grla stoke, no u budućnosti takvog ograničenja više neće biti”, istaknuo je Majdak. Ulaganja u ruralnu ekonomiju Prema nekim najavama iz EU-a, uskoro bi se sredstvima iz programa IPARD mogli ostvarivati povrati investicija za ulaganja u sustave navodnjavanja, podizanje novih voćnjaka te obnovu starih maslinika i vinograda. Kako je naglasio Majdak, skorašnje će natječaje raspisati Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Jedna vrsta natječaja odnosit će se na lokalne samouprave do

10.000 stanovnika. Prema tom natječaju moći će se pokriti i do 100 posto investicija, primjerice u protupožarne putove. Druga vrsta natječaja odnosit će se na ulaganja u ruralnu ekonomiju poput seoskog turizma, izravnu prodaju autohtonih proizvoda, očuvanje tradicijskih obrta te poslovanje malih pogona za prera-

du voća, povrća, mlijeka i mesa. Na okruglom stolu je istaknuto kako interes za IPARD-ov program postoji, ali se pojavljuju brojni problemi jer iako su kriteriji vrlo jasni, još se događa da prijave ne zadovoljavaju osnovne standarde ili da je riječ o ekonomski neodrživim projektima.

Predstavljeni i izabrani Najbolji od najboljih Tradicionalni 8. sajam proizvoda i usluga ruralnih područja pod nazivom Eko-etno Hrvatska Europa Tour održan je protekli tjedan u Zadru pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Ive Josipovića. Na sajmu je sudjelovalo oko 400 izlagača iz ruralnih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Poljske. Osim izložbenog prostora, na sajmu je održan niz stručno-znanstvenih događanja, predstavljanja te edukativnih i promidžbenih aktivnosti vezanih za hrvatski i europski ruralni prostor. U sklopu sajma održano je i nacionalno stručno ocjenjivanje proizvoda na kojem su odabrani tzv. najbolji od najboljih - mliječni, suhomesnati i voćni proizvodi, maslinovo ulje, med te rakije i likeri. Ujedno su najuspješnijim sudionicima dodijeljene povelje, priznanja i zahvale.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3648, 18. listopada 2010.

( oko 3500 bankomata

CISCO ŪMI TELEPRESENCE

SAMOUSLUŽNO BANKARSTVO

Proizvođač mrežnih rješenja Cisco nedavno je predstavio Cisco ūmi Telepresence, prvo kućno HD videorješenje koje zbližava obitelji i prijatelje, bez obzira nalaze li se korisnici u neposrednom susjedstvu ili na drugom kraju svijeta. Koristeći HD televizijske prijamnike i širokopojasni internet, Cisco ūmi pruža jasnu, prirodnu i živopisnu videokomunikaciju, kao da se prijatelji i obitelji nalaze u istoj prostoriji. Cisco ūmi sadrži HD kameru, kontrolnu ploču i daljinski upravljač, a koristi iskustva iz poslovnih Telepresence rješenja, koja korisnicima osiguravaju stvarnu i neograničenu komunikaciju prilagođavajući se automatski uvjetima u prostoru. Nakon povezivanja Cisco ūmi rješenja s HD televizijskim prijamnikom te žičnom ili bežičnom širokopojasnom mrežom, daljinski upravljač otvara pristup korisničkom sučelju na ekranu, putem kojeg korisnici mogu

Daljinskim do svijeta na dlanu

trenutačno postoji u Hrvatskoj

Plastika sve više potiskuje papir Bankomati i kiosci će pomalo zamjenjivati blagajnike. Personalizacija i ciljani marketing postat će standard, a dodatne funkcionalnosti će se širiti, smatra Alan Šembera

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rema istraživanju britanske tvrtke Retail Banking Research, potkraj 2009. godine u svijetu je bilo gotovo 2,1 milijun bankomata, dok je godinu ranije ta brojka premašivala 1,9 milijuna. U Hrvatskoj je trenutačno oko 3500 bankomata, dok ih je, primjerice, 2000. godine bilo tek nešto manje od 800.

Vrlo je vjerojatno da će nove generacije za sva plaćanja koristiti web Kontinuirani porast broja bankomata dokazuje kako seoba novčanih transakcija iz bankarskih poslovnica na bankomate još nije gotova. Najviše transakcija na bankomatima i dalje otpada na podizanje novca. Slijede depoziti klijenata te njihovi upiti o stanju računa.

Među trendovima na području samouslužnog bankarstva u idućih pet godina Alan Šembera, direktor Sektora direktnog bankarstva u Combisu, ističe stagnaciju transakcija podizanja novca, što će i dalje ostati vrlo važan i dominantan dio poslovanja na bankomatima. S druge strane, naglašava kako će rasti depoziti te ostali novčani transferi klijenata. “Bankomati i kiosci će pomalo zamjenjivati blagajnike. Personalizacija i ciljani marketing postat će standard, a dodatne funkcionalnosti će se širiti”, smatra on. Papirnati novac ograničava Nove generacije potrošača, nastavlja Šembera, imaju iste financijske potrebe kao i oni koji su navikli na papirnati novac, ali se drukčije ponašaju i shvaćaju tehnologiju. Stoga je vrlo vjerojatno kako te nove generacije neće prihvatiti papirnati novac koji smatraju ograničavajućim, već će ko-

ristiti web kao primarni kanal za plaćanje. Potrošači sutrašnjice, također, osjetljiviji su prema visokim cijenama i naknadama te na taj način i manje lojalni. “K tomu, netolerantni su prema tehnološkim ograničenjima i ne prihvaćaju tradicionalni marketing”, naglasio je Šembera na prošlotjednom trećem Combis Finance Dayu. A ograničenje krije i usluga kojom se omogućuje ostavljanje depozita u bankomat, koja je započela prije desetak godina kada su banke klijentima omogućile pohranu novca u kuvertama te kasnije u kutijama ili vrećicama. Ograničenje tu predstavlja naknadno brojanje pohranjenog novca za što su uglavnom zaduženi zaposlenici banke. Zbog toga su razvijeni BNA (bulk note acceptor - uplata bunta novačnica) bankomati koji sami prepoznaju deponirane novčanice i provjeravaju jesu li krivotvorene ili ne. Nakon tih uređaja tržište otvara svoja vrata i recycle-

rima, odnosno uređajima koji pohranjeni novac mogu ponovno pustiti u promet. Bankomat koji vas prepoznaje Uz kontinuirani tehnološki razvoj, ono što može generirati nove prihode za financijske institucije i ostale tvrtke koje se nalaze u ovom lancu te olakšati i ubrzati novčane transakcije njihovim klijentima su plaćanje računa metodom skeniranja te, primjerice, prodaja ulaznica, bonova za mobitele ili nadoplata za korištenje ENC uređaja (elektronička naplata cestarine). Pri tomu je vrlo važno obratiti pozornost na zadovoljstvo korisnika. Dobar put do zadovoljnog klijenta je personalizirana transakcija, objašnjava Šembera. Drugim riječima, kada korisnik dođe do bankomata, ugrađeni softver mu se obraća osobno, prepoznajući potrebe i navike (primjerice, koliko najčešće podiže novca), što u konačnici ubrzava uobičajenu transakciju.

obavljati pozive, pristupiti videoporukama, održavati kontakte te prilagođavati svoje profile i postavke. Također, Cisco ūmi omogućava snimanje vlastitih videouradaka i razmjenjivanje putem Facebooka, YouTubea ili elektroničke pošte. Kontakt s korisnicima koji nemaju ūmi moguće je ostvariti putem bilo kojeg računala s web kamerom te Google video chat uslugom. “Cisco je odlučio predstaviti ovaj novitet u Sjedinjenim Američkim Državama, no aktivno radimo i na međunarodnim planovima za proširenje kako bi Cisco ūmi bio dostupan što većem broju korisnika širom svijeta”, kaže Martina Ćurić, voditeljica marketinga i odnosa s javnošću u tvrtki Cisco Systems Hrvatska. (B.O.)

*vijesti HAKOM zove HT u nove pregovore

Slijedom dopisa Republičkog sindikata radnika Hrvatske u vezi s problematikom ograničenja ulaganja Hrvatskog Telekoma (HT) koji je Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) zaprimila potkraj kolovoza, održan je sastanak predstavnika obiju strana. U zaključku sastanka je naglašeno kako će nastaviti započete aktivnosti na ulaganju u svjetlovodnu pristupnu infrastrukturu. HAKOM će službeno pozvati Upravu HT-a na

nove pregovore. RSRH se obvezao dostaviti svoje prijedloge izmjena Pravilnika o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže. Održana peta DevArena Peta DevArena 2010, u organizaciji tvrtke Ekobit, prošloga je tjedna okupila više od 200 vodećih softverskih inženjera, arhitekata i voditelja projekata iz Hrvatske i regije. Uz predavanja, radionice i rasprave o iskustvima u korištenju novih tehnologija i alata, na ovogodišnjem se događaju održao i stručni skup pod nazivom HROK savjetovanje na kojem se govorilo o specifičnostima rješenja koja se koriste podacima Hrvatskog registra obaveza po kreditima (HROK).

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3648, 18. listopada 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Sustavi solarne energije

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR MARTIN CAPARRÓS VALFIERNO Fraktura

Svijet je u ljeto 1911. šokirala vijest da je iz Louvrea ukradena Mona Lisa! Novine su špekulirale da iza krađe stoje subverzivni umjetnici poput Picassa ili Apollinairea, ali policija nikada nije pronašla lopova. Zna se samo da je dvije godine poslije u Italiji uhićen Vicenzo Perugia koji je pokušao prodati Mona Lisu antikvaru iz Firence. Caparrós nas pak upoznaje s argentinskim plemićem markizom De Valfiernom, imućnim starcem koji prije smrti odluči olakšati dušu američkom novinaru...

HALA JABER LETEĆI SAG ZA BAGDAD Naklada Ljevak

Trogodišnja Zahra i samo nekoliko mjeseci stara Hawra jedine su od svoje obitelji preživjele zračni napad na Bagdad 2003. Potaknuta vlastitom nemogućnošću da zatrudni, ratna dopisnica Hala Jaber bila je odlučna učiniti sve što može kako bi im pomogla. Doputovavši u Irak kao izvjestiteljica Sunday Timesa, posljednje što je očekivala bilo je kako će se ondje posvetiti nastojanjima da spasi dvije malene djevojčice koje su izgubile sve.

GUINNESSOVA KNJIGA REKORDA 2011

Algoritam Izdanje najprodavanije knjige s autorskim pravima na svijetu plamti tisućama novih rekorda koji pokrivaju sva područja koja nas okružuju. Oduševit će vas nove fotografije i kategorije rekorda te posebni prilozi posvećeni, primjerice, 75. obljetnici televizije ili 3D kinu. U dnu svake stranice nalaze se tzv. GPS rekordi - postavljeni u gradovima diljem svijeta, a tu su i podaci o najvećim i najmanjim stvarima, najvećem zabavnom parku, bizarni rekordi...

Winifried Georg Sebald Saturnovi prsteni Vuković&Runjić

Čovjek pješači Suffolkom, rijetko naseljenim područjem na istočnoj obali Engleske, i ondje, na livadama i u zabačenim mjestima, nalazi cijeli svijet. Posvuda vidi znakove nekadašnje raskoši i zaboravljene sramote. Jedva vidljive tragove uz puteve pušta da govore, a svaki kamen najavljuje bajkovite i neugodne priče... I za preporuku citat iz kritike objavljene u Der Spiegelu: “W.G. Sebald piše besprijekornu prozu, a obdaren je gotovo halucinatorno pojačanim perceptivnim sposobnostima”.

Green Energy Technology, Shenzen, Kina, www.cleanenergy.com. Tvrtka se bavi dizajniranjem i proizvodnjom sustava solarne energije. Nudi svoje proizvode koji uključuju: solarne sisteme za kuće i poslovne prostore, solarne sisteme za industriju, solarnu rasvjetu, solarne torbe, solarne module, solarne punjače baterija. Najnoviji proizvod je prenosivi solarni laptop punjač koji se još može koristiti i za mobilne telefone, DC, DV, ipod, mp3 i igraće konzole. Kontakt: Danny Zhang, zdfdan@163.com, +86 755 26444492. Rabljena odjeća

Nouratex, BVBA, Lokeren, Belgija, www.nouratex.be. Tvrtka izvozi rabljenu odjeću vrlo dobre kvalitete u nekoliko zemalja diljem svijeta. Tvrtka trguje samo odjećom od prvoklasnog materijala te nudi visoku kvalitetu i stalnu opskrbu. Robu pažljivo procjenjuje i provjerava kvalificirano osoblje. Odjeća se pakira u plastične vreće. Kontakt: S. Massini, info@nouratex.com, +32 9 3551642. Kožna odjeća

Lergiss M.K., Vinkovci. Tvrtka je po kvaliteti nasljednica bivšeg kožarskog giganta Đure Salaja iz Vinkovaca. Nudi kožne i krznene jakne, mantile i bunde na veliko i malo. Kontakt: Ivanka Zovko, lergiss@vk.htnet .hr, +385 32 306356, +385 98 9808640. Projektni i poslovi nadzora te inženjeringa u građevinarstvu

Trio projekt, Zagreb, www.trio-projekt. hr. Tvrtka traži poslove projektiranja, gradnje, nadzora i inženjeringa za sve vrste stambenih, poslovnih, skladišnih i proizvodnih objekata. Iskustvo u radu prema zahtjevima EU normi. Svi projektanti su članovi Komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Za izvedene radove i projekte dajemo jamstvo. Kontakt: Dragan Tadić, dragan@trio-projekt .hr, +385 1 3704040, +385 91 3704040.

Znanje

Četiri vjenčanja. Tri ogorčena bivša dečka. Dva vrlo učinkovita umetka za grudi u obliku pilećih fileta. I jedan predivan muškarac... Dobitna su kombinacija ove urnebesno zabavne knjige o mladoj novinarki koja je “zapela” u vječnoj ulozi djeveruše na tuđim vjenčanjima. Evie zapravo nikada nije bila ozbiljno zaljubljena i koja je počela misliti da to nikada neće ni biti. No, kada se zavodljivi Jack počne pojavljivati na svadbama kao redovit uzvanik, stvari krenu nabolje. Samo...

Jacob Markt, Zagreb. Tvrtka nudi usluge promocije proizvoda ili usluga. Kontakt: Ivan Marjanović, jacob.markt@gmail.com. Distribucija

Mihovljan, Samobor. Tvrtka traži distributere za prodaju proizvoda iz vlastite proizvodnje. Plastične vješalice za mušku i žensku konfekciju te polikarbonatne čaše za plaže, bazene, ugostiteljske objekte i domaćinstva. Kontakt: Stjepan Dragutin Vučković, mihovljan@zg.t-com.hr, +385 1 3363876. Pamučna pređa

Basyazicioglu Tekstil A.S., Kayseri, Turska, www.bamen.com.tr. Tvrtka je proizvođač pamučne pređe, posjeduje ISO 9001:2000 i OEKO-TEX standard 100. Kontakt: Ahmet Karaman, ahmet@ bamen.com.tr, +90 352 3212525. Mjerni instrumenti

Melco Buda, Beograd, Srbija, www.kyoritsu-instrumenti.com. Tvrtka je generalni zastupnik poduzeća Kyoritsu Japan za područje bivše Jugoslavije i nudi program profesionalnih mjernih instrumenata tvornice Kyoritsu Japan. Kontakt: Budimir Raketić, office@kyoritsu -instrumenti.com, +381 35 612916. Distribucija

Janković, Beograd, Srbija, www.jankovicdoo.rs. Tvrtka se bavi proizvodnjom plastičnih luksuznih kutija za kozmetičke kreme. Traži distributera za prodaju plastične ambalaže. Kontakt: Aleksandar Janković, jankovicdoo @gmail.com, +381 11 2321092, +381 64 1127697. Inoks i kovane ograde

PD Metal, Pušćine. Tvrtka proizvodi i montira inoks te kovane ograde po mjeri - balkonske, ulične, za stepeništa i slično. Kontakt: Dalibor Tasić, maxck@post.t-com.hr, +385 40 895112, +385 98 1615555.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Poštanske vreće

Hrvatska pošta nabavlja poštanske vreće. Rok dostave ponuda je 8. studenoga. Motoristička zaštitna obuća

JANE COSTELLO DJEVERUŠE

Usluge promocije

Hrvatska pošta nabavlja 2300 pari motorističke zaštitne obuće. Rok dostave ponuda je 26. studenoga. Računala, zasloni i pisači KBC Split nabavlja 76 računala, zaslona i pisača. Rok dostave ponuda je 29. studenoga. Toneri i kazete s tintom

Državni inspektorat Republike Hrvatske nabavlja

758 tonera i kazeta s tintom. Rok dostave ponuda je 25. listopada. Križišta i srcišta za tramvajske pruge

Zagrebački holding nabavlja križišta i srcišta za tramvajske pruge. Rok dostave ponuda je 3. studenoga.

Bolnički kreveti, infuzijski stalci, bočna ograda i trapezi

Klinika za ortopediju Lovran nabavlja 80 bolničkih kreveta, 80 trapeza podesive visine, 80 infuzijskih stalaka i dva para bočne ograde. Rok dostave ponuda je 28. listopada. Za detaljne informacije o nadmetanjima obratite se na:

Telekomunikacijske usluge

Grad Pula nabavlja javno dostupne telefonske usluge u pokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži unutar zajedničke VPN mreže naručitelja. Rok dostave ponuda je 1. prosinca.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3648, 18. listopada 2010.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Na more za 600.000, na rijeku za 160.000 kuna Motorni brod Salona za prijevoz generalnog i rasutog suhog tereta, dužine 59,99 metara i širine 9,46 metara, godina proizvodnje 1976., procijenjene vrijednosti 600.000 kuna, nalazi se u Splitu. Jamčevina je 60.000 kuna i plaća se najkasnije dva dana prije ročišta na račun Trgovačkog suda u Splitu. Razgledavanje po prethodnom dogovoru sa stečajnim upraviteljem Ivom Bučanom, na mobitel 098/379 939. Četvrto ročište za prodaju održat će se 19. listopada u 9 sati u zgradi Trgovačkog suda u Splitu, Sukoišanska 6, sudnica 118/I. Brodica Key Largo 20 Deck, dimenzija 5,99x2,30 metara, i izvanbrodski motor Yamaha, godina proizvodnje 2006., procijenjene vrijednosti 160.000 kuna. Jamčevina je 15.000 kuna i plaća se na blagajni Općinskog suda Osijek ili žiro-račun suda. Pokretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Dražba se održava 20. listopada u 9 sati na Općinskom sudu Osijek, Europske avenije 10, soba broj 6a. Osobni automobil Ford Focus, bijele boje, diesel motor, 1753 cm3, 66 kw, godina proizvodnje 2000., procijenjene vrijednosti 65.000 kuna, nalazi se u Virju, Koprivničko-križevačka županija. Jamčevina je 10 posto, a pokretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Dražba se održava 19. listopada u 11 sati, kada je omogućeno i razgledavanje. Kamion miješalica s pumpom SERMAC

4Z28, godina proizvodnje 2000., procijenjene vrijednosti 651.600 kuna, nalazi se u Murvici Donjoj kod Zadra. Jamčevina je 10 posto, a pokretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti, odnosno ispod 434.400 kuna. Dražba se održava 20. listopada u 13 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9. Cjelokupna imovina ciglane u Cerju Nebojse, Općina Ivanec, Varaždinska županija, na površini od 465.544 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 41.099.875 kuna. Nekretnine i pokretnine se prodaju po načelu sve ili ništa, a na nekretninama je upisano razlučno pravo u korist Zagrebačke banke. Jamčevina je za nekretnine 1.500.000 kuna, a za pokretnine 450.000 kuna i plaća se prije dražbe na žiro-račun stečajnog dužnika. Imovina se ne može prodati ispod utvrđenih početnih cijena za pojedine dijelove; najmanje pojedinačno podizanje cijene za nekretnine je 50.000 kuna, a za pokretnine 25.000 kuna. Imovina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na mobitel 098/481 953. Usmena javna dražba održat će se 20. listopada u 12 sati u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radić 2, soba 232/II. Poslovni prostor u prizemlju zgrade na Trešnjevci u Zagrebu, ukupne površine 173 četvorna metra i procijenjene vrijednosti od 2.243.922 kune. Jamčevina je pet posto (112.196 kuna) i plaća se na račun Trgovačkog

suda u Zagrebu. Imovina se može razgledati do dana dražbe, uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem Mironom Markičevićem na telefon 01/4612 689. Ročište za prodaju održat će se 20. listopada u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 92. Na ovom ročištu nekretnina se ne može prodati za manje od 800.000 kuna. Zgrada, dvorište i oranica u Vrbanji kod Županje, površine 1221 četvorni metar i procijenjene vrijednosti 1.204.466 kuna. Na nekretninama je upisano razlučno pravo u korist Privredne banke Zagreb. Jamčevina je 10 posto i plaća se prije dražbe na žiro-račun Trgovačkog suda u Osijeku. Razgledavanje u dogovoru sa stečajnom upraviteljicom Katom Rašić na mobitel 098/690 729. Ročište za prodaju održat će se 20. listopada u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, soba broj 21/I. Stan površine 57,47 četvornih metara u istočnom dijelu prizemlja zgrade u Pločama, procijenjene vrijednosti 107.500 kuna. Dodatne informacije na telefon 021/360 300 ili 021/490 431. Prodaja imovine stečajnog dužnika provest će se prikupljanjem pismenih ponuda u zatvorenim omotnicama koje moraju stići do 22. listopada na Trgovački sud u Splitu, Sukoišanska 6, Split, s naznakom VII St117/00. Javno otvaranje ponuda održat će se 26. listopada u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, sudnica 118/I.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Jadovanka za oporavkom dr. Uroš Dujšin

row, dammit, grow! – Rasti, dovraga, rasti! – moto je posebnog Economistovog priloga o stanju u svjetskoj privredi. I s pravom: na prvi pogled s predviđenih 4,8 posto rasta u ovoj godini njen oporavak izgleda sasvim dobro. No taj privid krije niz ozbiljnih problema, među kojima je najvažniji jaz između vitalnosti velikih zemalja u usponu od kojih su neke postigle stope rasta od oko 10 posto i tro-

tome, te zemlje više štede no što investiraju, pa dolazi do globalnog debalansa u obliku trgovinskog suficita Kine i američkog deficita. Kod bogatih zemalja opasnost ima suprotni predznak: političari počinju štedjeti kao da je oporavak zajamčen. Velikim padovima vrijednosti imovine slijede mršave godine jer prezaduženi krpaju svoje bilance. U bogatim se zemljama planiraju rezovi izdataka i povećanja poreza od 1,2 posto njihovog BDP-a u 2011., što je najveće zajedničko stezanje re-

kineski trgovinski suficiti neće nestati dok tamo ne porastu investicije u uslužne djelatnosti, udio zaposlenika u ukupnom dohotku te se ne potakne povećanje osobne potrošnje i razbiju oligopoli od osiguranja do telekomunikacija. I u bogatim zemljama s trgovinskim suficitima, kao u Njemačkoj i Japanu, treba povećati potrošnju i produktivnost. Mnogim tržištima rada su nužne reforme, posebice u Južnoj Europi gdje je teško prilagoditi nadnice i otpustiti radnike. Amerika pak mora riješiti problem nenaplativih hipoteka koje treba restrukturirati i olakšati zaposlenicima da sele onamo gdje mogu naći posla. Ni jedna promjena neće biti lagana Ni jedna od ovih promjena neće biti lagana, priznaje i Economist. Umjesto opsesije jačanjem mjera protiv fiskalnih deficita, članice Europske unije trebale bi poraditi na dovršenju jedinstvenog tržišta uslugama, i otvori-

mosti mnogih bogatih privreda. I makroekonomska je politika u čudnom raskoraku: mnoge zemlje u usponu ne dozvoljavaju aprecijaciju svojih valuta koji bi odrazio njihovu snagu, čak i kada spororastuće bogate zemlje kreću u programe štednje. Napokon, tu je i krucijalni problem mikroekonomskih reformi bez kojih je malo vjerojatno da će se održati sadašnji tempo rasta. Globalni debalans U zemljama u usponu osnovna makroekonomska greška potječe od političara koji kupuju hrpe dolara kako bi spriječili rast tečajeva svojih valuta u vrijeme kada im raste priljev kapitala zapadnih investitora u potrazi za višim prinosima. K

mena u povijesti. A to je veoma rizično, pogotovo u bogatim zemljama čije stanovništvo stari. Brz rast zemalja u usponu je dobra stvar, ali stagnacija u onim bogatima ne koristi nikome, posebice ako počnu sukobi zbog trgovine. Zapadni bi birači mogli smatrati neprihvatljivim da zemlje poput Kine bilježe velike suficite, među ostalim, i zbog podcijenjenih valuta. U Americi je protekcionistička retorika već krenula. Zato bi bilo bolje da zemlje u usponu puste da tečajevi njihovih valuta porastu, a da one bogate oprezno krenu u fiskalnu konsolidaciju i posvete se mjerama s dugoročnim učincima poput zdravstvene i mirovinske reforme. Na to treba nadovezati mikroekonomske reforme:

Najveći je problem jaz između vitalnosti velikih zemalja u usponu i tromosti mnogih bogatih privreda ti nacionalna tržišta jačoj konkurenciji. Zemlje članice grupe G20 trebale bi se posvetiti ostvarenju specifičnih strukturnih ciljeva, od povećanja dobi za odlazak u mirovinu do deregulacije pojedinih djelatnosti poput prometa. Sigurno je da sve to neće dati brze rezultate niti su mjere zamjena za korekcije makroekonomske politike. No bez njih se lako može dogoditi da će globalni rast opet posustati. Ukratko: MMF gleda svijet. Svijet pati. MMF jadikuje.

20 SVIJET FINANCIJA *vijesti UniCredit ostaje na prognozi pada od 1,5 posto Premda je u drugom kvartalu nastavljen pad ekonomske aktivnosti, podaci objavljeni za treći kvartal ipak upućuju na zaključak da je pad gospodarske aktivnosti pri kraju. Stoga analitičari UniCredita ostaju pri prognozi pada gospodarske aktivnosti od 1,5 posto u 2010., dok iduće godine očekuju blagi oporavak i rast od 1,6 posto. Glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja prognozira da će inflacija u 2010. ostati jedan posto, dok bi u 2011. trebala biti prosječno 2,5 posto. I UniCreditova prognoza za deficit tekućeg računa platne bilance ostaje nepromijenjenih 3,7 posto BDP-a, dok se deficit konsolidirane opće države za ovu godinu predviđa na 6,5 posto, uz blagi pad na šest posto u 2011. Hrvatska pošta: neto dobit 46,9 milijuna kuna

Hrvatska pošta je u prvih šest mjeseci 2010. godine poslovala pozitivno, a ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 818,1 milijun kuna. Dobit iz osnovne djelatnosti iznosila je 55,1 milijun kuna, a neto dobit 46,9 milijuna, priopćeno je iz Hrvatske pošte. Ostvareni pozitivni poslovni pokazatelji, tvrdi Uprava HP-a, rezultat su neprekidnog provođenja mjera racionalizacije, optimizacije poslovanja te smanjenja troškova osoblja, koji su u prvom polugodištu 2010. smanjeni za šest posto. Najveće promjene bilježe se u uslugama hpekspresa, koje su povećane za 41,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kao i u uslugama gotovinskog platnog prometa, s povećanjem od 28,9 posto, te u uslugama trgovine, koje su porasle za 30,1 posto.

Privredni vjesnik Broj 3648, 18. listopada 2010.

GUVERNER HRVATSKE NARODNE BANKE ZA BANČNI VESTNIK

Rohatinski: Pad BDP-a Eksternu konkurentnost hrvatske ekonomije treba prvenstveno podržavati mjerama unaprjeđenja pos putem politike dohodaka i fiskalne konsolidacije Vesna Antonić antonic@privredni.hr

avni sektor u Hrvatskoj reagirao je na pojavu krize sporo i mlako. Rigidnost glavnine proračunskih rashoda u kombinaciji sa smanjenjem poreznih prihoda rezultirala je povećanjem deficita konsolidirane šire definirane opće države (uključujući Hrvatske autoceste) sa 2,7 posto BDP-a u 2008. na 5,2 posto u 2009. godini. S obzirom na bitno otežane mogućnosti inozemnog zaduživanja u prvoj polovini prošle godine on je pretežno financiran na domaćem tržištu, zahvaljujući i promjenama u monetarnoj politici. Deficit veći od šest posto Izvjesno je da će taj deficit u 2010. godini premašiti šest posto BDP-a, kako zbog podbačaja planiranih prihoda, tako i zbog izraženih političkih problema

u vezi s pokušajem smanjivanja određenih “prava” korisnika proračunskih sredstava. Tako se nastavlja nepovoljna situacija koja je u sferi tekućeg proračunskog deficita, akumuliranog javnog duga i ukupno povećanih potreba financiranja bitno određena hipertrofiranošću javnih službi, neracionalnostima u poslovanju javnih poduzeća, neodrživošću postojećih sustava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te problemima u sustavima poticaja i subvencija. To je posljedica dosadašnjeg odgađanja nužnih reformi koje, naravno, imaju svoju ekonomsku, socijalnu i političku cijenu, pa su kao takve rizične, posebno u predizbornoj godini, kazao je među ostalim guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski u opširnom intervjuu za slovenski mjesečnik Bančni vestnik, koji prenosi središnja banka na svojim internetskim stranicama.

“Time javni dug dostiže razinu od oko 50 posto BDP-a, koja nije visoka u odnosu na prosjek zemalja EU-a, ali je zabrinjavajuća s obzirom na dinamiku njegovog rasta, visoku poreznu presiju, izloženost valutnom riziku te potrebu budućeg ostvarivanja primarnog suficita kako bi se taj dug stabilizirao u uvjetima relativno niskog ekonomskog rasta, dodaje Rohatinski, ističući kako se ocjenjuje da će, unatoč očekivanji-

Najteža je situacija na području investicija gdje je još uvijek visoka percepcija rizika, a nedostaju kvalitetni investicijski projekti, ocijenio je Rohatinski ma, u drugoj polovini ove godine biti usporen dosadašnji pad ekonomske ak-

tivnosti te će pad BDP-a u 2010. iznositi oko dva posto čime se “pojedini problemi dodatno zaoštravaju, posebice u fiskalnoj sferi”. Guverner je napomenuo i kako je zahvaljujući postupnom izlasku iz recesije zemalja EU-a s određenim vremenskim pomakom započeo i oporavak hrvatskog izvoza. No, “za razliku od njega, domaća potrošnja je i dalje pod negativnim utjecajem pada raspoloživog dohotka uslijed smanjenja zaposlenosti i prosječne realne plaće u privatnom sektoru, kao i povećanog opreza u potražnji za kreditima od strane stanovništva. Najteža je situacija na području investicija, gdje je još uvijek visoka percepcija rizika, a nedostaju kvalitetni investicijski projekti”, ocijenio je Rohatinski. Na upit o cijeni održavanja stabilnosti kune te mišljenjima nekih ekonomista kako jaka kuna

uništava ili je već uništila hrvatsko gospodarstvo, guverner središnje banke je ustvrdio kako “zagovornici politike fleksibilnog tečaja obično ističu samo njegovu funkciju na tržištu međunarodno razmjenjivih roba i usluga, a ne i funkcije koje on ima na ostalim tržištima, posebno na financijskom tržištu”. Nasuprot tome, nastavlja on, HNB ukazuje da bi takva politika bila istodobno praćena znat-

RAVNATELJICA INSTITUTA ZA JAVNE FINANCIJE PITA:

Hoće li nas otvoreno suočiti s kon Imamo krajnje nekonkurentno gospodarstvo i preveliki javni sektor. Bez temeljitih institucionalnih i strukturnih Vesna Antonić antonic@privredni.hr

akroekonomske projekcije za razdoblje od 2011. do 2013. vrlo su skromne – rast realnog bruto domaćeg proizvoda od 1,5 posto u 2011., potom dva posto u 2012., te 2,5 posto 2013. godine. No, zabrinjavajuće je to što se kao jedini mogući razlog i tog skromnog oporavka navode “povoljnija kretanja u gospodarskom okruženju, u prvom redu realni rast BDP-a u Europskoj uniji u 2011. na što ukazuju prognoze Europske komisije. Pro-

jekcije gospodarskog rasta za Hrvatsku u razdoblju nakon 2011. počivaju na pretpostavci nastavka povoljnih gospodarskih kretanja u EU-u”, ističe Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije, u svojem osvrtu na Vladine Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2011. do 2013. Kako ostvariti ciljeve Vlade? Nije li isključivo oslanjanje na oporavak u EU-u priznanje da mi sami baš nikako nećemo utjecati na rast realnog BDP-a, pita se Katarina Ott i odmah

odgovara: Nažalost, jest. Iako se u Smjernicama među ciljevima i prioritetima Vlade navodi optimalno ozračje za razvoj konkurentnog gospodarstva te konkurentniji poljoprivredno-prehrambeni i ribarski sektor, sami autori Smjernica ističu kako “postoji problem veličine inozemnog duga koji je u konfliktu s potrebom poboljšanja troškovne i cjenovne konkurentnosti gospodarstva te ograničava mogućnosti djelovanja ekonomske politike”. Kako onda bez mogućnosti djelovanja ekonomske politike ostvariti makroekonomsku i gospodarsku

www.privredni.hr Broj 3648, 18. listopada 2010.

u 2010. oko dva posto

*vijesti

lovnog okruženja i povećanja profitabilnosti realnog sektora metodama “interne deprecijacije”, kune pomoću tri standardne metode - ravnotežnog realnog tečaja, makroekonomske ravnoteže i eksterne održivosti - pri čemu se rezultati dobiveni svakom od tih metoda donekle razlikuju.

nim povećanjem troškova i dugoročnijim gubicima na ostalim ekonomskim područjima. U pravilu većim nego što su neto po-

zitivni učinci na području izvoza. To potvrđuju i najnovije analize MMF-a u kojima se ocjenjuje sadašnja razina tečaja

Visoka izloženost tečajnom riziku Prema prvoj metodi, zasnovanoj na deflacioniranju nominalnog tečaja potrošačkim cijenama, realni efektivni tečaj kune prema euru je na razini određenoj fundamentima, dok je po ostale dvije metode, zasnovane na bilanci plaćanja i neto inozemnoj poziciji bankovnog sustava, on realno precijenjen

za pet do 11 posto. Istodobno, u analizi se ističe visoka izloženost Hrvatske tečajnom riziku zbog visokog inozemnog duga (95 posto BDP-a), visokog stupnja financijske euriziranosti (70 posto ukupnih kredita i 65 posto ukupnih depozita bankovnog sustava) te zbog visoke bilančne izloženosti nefinancijskog sektora (120 posto BDP-a). “S obzirom na to, procjenjuje se da bi nominalna deprecijacija tečaja kune od 10 posto inicijalno predstavljala neto troškovni udar na nefinancijski sektor hrvatske ekonomije na razini od sedam posto BDP-a,

čemu treba dodati i značajne gubitke u bankovnom sektoru po osnovi dodatnog aktiviranja kreditnog rizika. Konačno, treba računati i s inflacijskim oporezivanjem dohodaka temeljem prelijevanja učinka deprecijacije na domaće cijene. Zbog svega toga ocjenjuje se da eksternu konkurentnost hrvatske ekonomije treba prvenstveno podržavati mjerama unaprjeđenja poslovnog okruženja i povećanja profitabilnosti realnog sektora metodama ‘interne deprecijacije’, putem politike dohodaka i fiskalne konsolidacije”, zaključuje guverner Rohatinski.

Ne uspije li Vlada u svojim naporima, novi stand-by aranžman možda neće imati alternativu Upitan hoće li Hrvatska, s obzirom na to da ove godine treba na ime glavnice i kamata stranim kreditorima platiti više od 13 milijardi eura, sklopiti novi aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom, guverner HNB-a je uzvratio da “kao što ni u vrijeme kada je imala stand-by aranžmane s MMF-om, Hrvatska poslije 1997. nije nikad koristila tim aranžmanima odobrene za-

jmove, tako ni sada objektivno ne postoji potreba za takvim sredstvima”. “Ovaj put, nakon što je financijski sustav uspješno izdržao prvi udar krize i omogućio državi potrebno zaduživanje na domaćem tržištu, hrvatske vlasti su procijenile da mogu održavati vjerodostojnost svoje ekonomske politike i bez aranžmana s Fondom. Relativno uspješna izdanja obveznica na inoze-

mnom tržištu krajem prošle i tijekom ove godine to su u određenoj mjeri i potvrdila. Međutim, dosadašnja uspješnost ne daje nikakvo jamstvo da će tako biti i ubuduće. Ključnu ulogu u tome imat će predstojeći rezultati u konsolidaciji javnih financija. Ne uspije li Vlada u svojim naporima, traženje novog stand-by aranžmana možda neće imati alternativu“, istaknuo je Rohatinski.

kretnim činjenicama?

Plodine ulažu 30 milijuna eura u širenje

reformi neće nam pomoći ni oporavak gospodarstava zemalja EU-a, a ni naš ulazak u Uniju stabilnost te ostale ciljeve i prioritete Vlade, pita se ravnateljica IJF-a. Osvrćući se na fiskalnu politiku u srednjoročju, Katarina Ott napominje kako je pri samom čitanju teško ne pomisliti na 15 rebalansa koje smo imali u 12 godina, potom na nerealno planiranje 2009. koje je rezultiralo s tri rebalansa i porastom proračunskog deficita sa 2,3 na 9,3 milijarde kuna, te također nerealno planiranje u ovoj 2010. u kojoj je deficit planiran za cijelu godinu realiziran već u njenoj prvoj polovini, tako da će godina

završiti s barem 14 milijardi kuna deficita. Riječ je o deficitu od 4,6 posto BDP-a deficita opće države. A EU će od nas, kad budemo željeli uvesti euro, zahtijevati deficit opće države manji od tri posto BDP-a, koji se planira tek za 2013. Katarina Ott osvrnula se i na Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2010. do 2012., donesene u jesen prošle godine, podsjećajući kako je u njima za ovu godinu planiran deficit opće države od 2,3 posto BDP-a, a bit će 4,6. Za 2011. planirano je 2,2 posto BDP-a, a sada se pla-

nira 4,8 posto, dok je za 2012. planirano 1,4 posto, a sada 3,2 posto. Budući da je ostvarenje iz godine u godinu bilo dvostruko, pa gotovo i trostruko veće od plana, na temelju čega se možemo nadati deficitu od “samo” 1,9 posto BDP-a 2013.? Slično je i s usporedbom projekcija javnog duga. Smjernicama za razdoblje od 2010. do 2012. za ovu godinu planiralo se financiranje od osam milijardi kuna, a sada je 15,4 milijardi, za 2011. planirano je 8,3 milijardi, dok se sada planira 16,5 milijardi kuna. Za 2012. planirano je 5,6 milijardi kuna, da

bi sada plan bio 11,7 milijardi kuna. Budući da je ostvarenje svaki put bilo dvostruko veće od plana, na temelju čega vjerovati da će financiranje 2013. iznositi “samo” sedam, a ne 14 milijardi kuna? Može li se vladama vjerovati? Još jednom se postavlja ključno pitanje: može li se hrvatskim vladama vjerovati i hoćemo li doživjeti trenutak da nas se otvoreno suoči s konkretnim činjenicama: krajnje nekonkurentno gospodarstvo i preveliki javni sektor. Pritom taj preveliki javni sektor onemogu-

I Hypo banka snizila kamate na švicarske franke Hypo Alpe-Adria-Bank pridružio se ostalim većim hrvatskim bankama i snizio kamatnu stopu za postojeće stambene kredite s valutnom klauzulom u švicarskim francima za 0,25 postotnih bodova. Klijentima je ponuđen i paket mjera čiji je cilj olakšati otplatu već odobrenih redovnih stambenih kredita s valutnom klauzulom u francima. Prva mjera bila je uvođenje moratorija u trajanju od šest mjeseci s mogućnošću produljenja na sljedećih šest mjeseci. Druga mjera je konverzija iz švicarskih franaka u euro, što je moguće ostvariti do 15. kolovoza 2011. godine bez naknade. Osim toga, Hypo je klijentima omogućio reprogramiranje stambenih ili nenamjenskih kredita. Za reprogram svih vrsta stambenih kredita produljen je maksimalni rok otplate sa 35 na 40 godina, povišena je maksimalna starost klijenta po dospijeću kredita sa 72 na 77 godina, a sve to bez plaćanja naknada.

ćuje popravljanje konkurentnosti gospodarstva. Bez vlada koje će imati hrabrosti da i sebe i građane ove zemlje suoče s tim činjenicama ne možemo se nadati ni spremnosti građana da ih podupiru u provođenju Programa gospodarskog oporavka iz travnja ove godine ili bilo kojeg drugog programa. A bez odlučne provedbe jednog pravog programa, bez temeljitih institucionalnih i strukturnih reformi, neće nam pomoći ni oporavak gospodarstava zemalja EU-a, a ni naš ulazak u Uniju, zaključuje Katarina Ott.

Trgovački lanac Plodine u ovoj godini planira u širenje uložiti ukupno 30 milijuna eura, a očekuju i 10 posto veće prihode nego u 2009. U prošloj godini, u kojoj je maloprodaja u Hrvatskoj bila u padu, Plodine su ostvarile prihod od 2,5 milijardi kuna, što je rast od 15 posto u odnosu na godinu ranije. Već iduće godine Plodine će otvoriti nekoliko novih objekata i modernizirati veliki broj postojećih. Zadnji veliki prodajni centar, ukupno 55. po redu, otvorili su sredinom listopada u zagrebačkom naselju Resnik.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3648, 18. listopada 2010.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Višak kunske likvidnosti i niske kamate Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

očetak tjedna obilježile su vrlo niske kamatne stope, smanjena potražnja za kunama i povećana ponuda kuna. Takvo stanje razumljivo je zbog kraja razdoblja održavanja obvezne pričuve, naime, u utorak je bio zadnji dan održavanja obvezne pričuve i u srijedu je započelo novo razdoblje. Novo razdoblje na Tržištu novca nije donijelo nikakve velike promjene. Potražnja za kunama je porasla, dok su visine kamatnih stopa tek neznatno porasle. Prosječna prekonoćna kamatna stopa po-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

11.10.’10. - 15.10.’10.

4.10.’10. - 7.10.’10.

1,5

250 200

1,0

150 100

0,5

50 0

11.10.2010.

12.10.2010.

13.10.2010.

četkom tjedna spustila se ispod visine kamatne stope na prekonoćni depozit u središnjoj banci koja iznosi 0,5 posto, da bi stopa od srijede tek neznatno porasla. Zbog visoke likvidnosti sustava razvoj ovakve

14.10.2010.

15.10.2010.

situacije bio je predvidljiv. Kako nisu imali mogućnost boljeg plasmana, već prvih dana novog razdoblja, dio depozitnih institucija plasirao je svoje viškove u prekonoćni depozit u središnju banku po kamatnoj stopi od 0,5

ponedjeljak

utorak

posto. Prosječna kamatna stopa promatranog razdoblja iznosila je 0,77 posto. Ministarstvo financija ovaj tjedan nije održalo aukciju trezorskih zapisa, pa sudionici svoje viškove nisu mogli usmjeriti u tom smjeru. Najavljena je

srijeda

četvrtak

petak

aukcija trezorskih zapisa za 19. listopada 2010. Planirani iznos izdanja je 260 milijuna kuna, te 25 milijuna eura. Nalazimo se na sredini mjeseca listopada i bitnih promjena na novčanom tržištu nema. I dalje je u su-

stavu prisutan višak kunske likvidnosti koji će se prema svim predviđanjima zadržati još neko vrijeme. Stoga na novčanom tržištu predviđamo u sljedećem razdoblju i dalje niske kamatne stope uz skromnije trgovanje.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Stabilan tjedan, franak ispod 5,5 kuna

Mirex na razini 2007.

Iza nas je vrlo miran tjedan na tečajnicama, barem kad je riječ o najzastupljenijim valutama. Euro je tako mivaluta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,183258

CAD

kanadski dolar

5,167545

JPY

japanski jen (100)

6,405805

CHF

švicarski franak

5,448315

GBP

britanska funta

8,736942

USD

američki dolar

5,202756

EUR

euro

7,330163

Izvor: HNB

u malom rasponu između 5,20 i 5,30 kuna. Švicarski franak, čiji je tečaj predmet zebnje mnoštva

nimalno oscilirao oko tečaja od 7,33 kune, a čak se i inače razmjerno nestabilan američki dolar njihao EUR

7.335

USD

kreditno zaduženih građana, zadržao se ispod 5,5 kuna, uz varijacije od tek nekoliko lipa po franku. 5.30

CHF

5.48

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

7.330

5.28

5.47

154

7.325

5.26

5.46

152

7.320

5.24

5.45

150

7.315

5.22

5.44

7.310

5.20

5.43

primjena od 16. listopada 2010. 11.10. 12.10. 13.10. 14.10. 15.10

11.10. 12.10. 13.10. 14.10. 15.10

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

U očekivanju Bernankea Razvoj događaja na svjetskim burzama i prošloga je tjedna potvrdio snažan utjecaj američkih Federalnih rezervi na tržišna kre-

tanja. Velika očekivanja od novog programa poticaja za američko gospodarstvo, u obliku otkupa federalnih obveznica

5900

11360

5700

FTSE 100

11140

Dow Jones

novcem Federalnih rezervi, podgrijavao je nade investitora do te mjere da su cijene dionica dostigle najviše razine u za2600 2500

5500

10920

2400

5300

10700

2300

5100

10480

2200

4900

10260 11. 10. 12. 10. 13. 10. 14. 10. 15. 10.

5000 4500

CAC40

6400

DAX

11. 10. 12. 10. 13. 10. 14. 10. 15. 10. 9860 9640

4000

6200

9420

3500

6000

9200

3000

5800

8980

2500

5600 11. 10. 12. 10. 13. 10. 14. 10. 15. 10.

NASDAQ

2100 11. 10. 12. 10. 13. 10. 14. 10. 15. 10.

6600

NIKKEI 225

8760 11. 10. 12. 10. 13. 10. 14. 10. 15. 10.

Porast Mirexa od 0,3 posto u prethodnom tjednu doveo je tu obračunsku jedinicu prosječnog prinosa obveznih mirovinskih fondova na najvišu razinu u zadnje gotovo tri godine. Sa 152,6484 boda Mirex je tako sada na razini na kojoj je zadnji put bio sredinom studenoga 2007.

11. 10. 12. 10. 13. 10. 14. 10. 15. 10.

dnjih pet mjeseci. Predsjednik Federalnih rezervi Ben Bernanke naposljetku se u petak oglasio, potvrđujući da se razmišlja o novoj injekciji gotovine. Newyorški Dow Jones na to je odmah blago poskočio, da bi ga potom prikočila objava loših poslovnih rezultata najvećeg američkog industrijskog konglomerata General Electrica. Europske burze tjedan su okončale na razini dostignutoj u srijedu, dok su na azijskoj burzi investitori počeli rasprodavati dionice na kojima su prethodnih dana ostvarili profit.

148

148 15.9.

23.9.

2.10.

14.10.

11.10.

12.10.

13.10.

14.10.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 14. 10. 2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

153,3678 156,2346 145,6072 154,0430 152,6484

161,5825 183,6971 118,7007 129,8303 129,7095 152,5313 170,5406 166,9407 178,9829 130,0796 103,7879 114,5932 151,8819 107,4839 116,6378 158,7094 140,1725 104,8336 125,5544 115,5370 117,1180

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3648, 18. listopada 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 197,985 milijuna kuna

Dobitnik tjedna Exportdrvo Marko Repecki www.hrportfolio.com

rotekloga tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 99,201 milijun kuna, što

je tjedni porast od 174,66 posto. Crobex je porastao za 0,13 posto, na 1.905,67 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.006,11 bodova, uz porast od 0,40 posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih te-

Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Exportdrvo d.d. Adris d.d.(povlaštena) Petrokemija d.d. Atlantic Grupa d.d. Atlantska plovidba d.d. Ina d.d. Dalekovod d.d. Jadran Kapital d.d.(ZIF) Zagrebačka banka d.d.

+0,37% +10,16% +0,84% +5,10% -1,21% -1,25% +0,47% +0,56% +4,59% +1,06%

zadnja cijena 272,00 594,84 273,97 165,00 810,00 790,00 1.667,86 269,50 23,00 237,50

promet 31.876.364,53 20.819.400,00 5.551.376,53 3.903.469,43 3.886.701,07 3.557.579,87 2.478.943,92 2.194.071,46 1.783.342,34 1.749.966,86

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 99.201.890,67 kn

lekomunikacija kojom je ostvareno 31,876 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 272 kune, uz porast od 0,37 posto. Najveći porast među najtrgovanijim dionicama imala je dionica Expor-

tdrva, za 10,16 posto, te je trgovanje završila na 594,84 kune, uz promet od 20,819 milijuna kuna. Dionica Atlantske plovidbe pala je za 1,25 posto i

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena

Slobodna Dalmacija d.d. Hoteli Maestral d.d. Slavonski ZIF d.d. Transadria d.d. Zlatni rat d.d. Exportdrvo d.d. Koka d.d. Sunčani Hvar d.d. Imperial d.d. Petrokemija d.d.

+33,38% +29,96% +20,70% +17,45% +10,61% +10,16% +8,91% +8,19% +7,98% +5,10%

zadnja cijena 40,00 64,98 32,60 2.450,00 42,00 594,84 220,00 30,00 197,66 165,00

promet 148.933,04 6.249,00 162.662,23 176.817,00 10.188,63 20.819.400,00 10.120,00 27.971,07 9.716,05 3.903.469,43

INVESTICIJSKI FONDOVI

sla za 2,91 posto, a slijedi ga Aureus US Equity s porastom od 2,80 posto. Najveći gubitnik kod dioničkih fondova je fond Aureus Equity kojem je vrijednost smanjena za 2,36 posto, a iza njega je Alternative A1 s padom od 1,31 posto. Kod mje-

šovitih fondova najuspješniji je Ilirika JIE Balanced koji je ostvario porast vrijednosti od 0,95 posto, a slijedi ga KD Balanced sa porastom od 0,86 posto. Najveće padove u ovoj grupi zabilježili su Erste Balanced (-0,78 posto) i HPB Global (-0,18 posto). Kod obvezničkih fondova najuspješniji su bili OTP euro obveznički (+1,34

posto) i Erste bond (+0,20 posto), dok je najveći pad zabilježio HI-conservative kojem je vrijednost smanjena za 0,13 posto, a iza njega je HPB Obveznički s padom od 0,01 posto. Novčani fondovi su po običaju svi završili tjedan u plusu, a vrh ljestvice zauzimaju ICF Money Market (+0,11 posto) i Raiffeisen Cash (+0,08 posto).

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 7. do 14. listopada 2010. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

13,5868 46,2872 8,2130 127,4300 12,4020 99,2400 102,1600 77,5300 162,4190 60,8800 79,3087 80,8851 84,0200 87,0643 99,0300 48,7863 57,3111 41,8708 28,5721 68,8400 60,5508 63,9634 68,0617 5590,3200 90,5239 12,9010 29,8300 49,1271 6,5401 55,7100 37,7680 80,4416 47,1481 454,0450 350,8354 85,3328 79,8100 293,4768 68,7500 116,8682 127,2949 10,8169 110,9256 114,8255 89,6266 9,7701 99,7800

0,36 0,12 0,38 0,35 1,85 0,26 0,43 -0,21 1,15 -0,41 0,33 -0,93 -1,13 -2,36 0,75 -0,12 0,73 0,42 2,27 0,38 0,89 1,74 1,21 -0,29 1,63 0,67 -0,50 0,79 1,26 0,04 -0,60 0,91 1,72 0,40 2,05 0,52 -1,31 0,89 -0,61 2,80 1,66 0,24 2,91 0,65 -0,71 1,54 1,70

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+

zadnja vrijednost 1.905,67 1.006,11 96,12

trgovanje završila na 790 kuna što je čini najvećim gubitnikom među najtrgovanijim izdanjima. Svih 10 dionica s najvećim padom cijene Dubrovnik-Babin kuk d.d. Hoteli Medena d.d. PIK-Vinkovci d.d. Turisthotel d.d. Montmontaža d.d. Atlas d.d. IPK Kandit d.d. Banka Brod d.d. Medika d.d. Excelsa nekretnine d.d.

tjedna promjena +0,13% +0,40% -0,10%

10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a samo dvije su zabilježile pad cijene.

tjedna promjena -68,48% -38,46% -28,00% -17,65% -17,24% -15,00% -13,59% -8,93% -8,68% -7,69%

zadnja cijena 52,00 40,00 180,00 700,01 10.511,06 17,85 171,10 2.550,00 6.210,00 39,00

promet 36.140,00 920,00 579,00 40.320,37 84.088,48 4.658,85 45.532,12 15.300,00 12.420,01 29.744,65

*vijesti

Širok raspon rezultata Rezultati fondova protekloga tjedna kretali su se u rasponu od -2,36 posto pa do +2,91 posto, a 70 od ukupno 92 fonda ostvarilo je porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je fond OTP Europa Plus kojem je vrijednost pora-

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

114,6400 142,5500 99,0555 9,8026 111,9150 152,4600 170,7648 63,0886 96,8069 107,9864 8,1637 145,1859 81,8188 5,3905 67,6583 10,8670 110,4604 107,7200

-0,78 0,34 -0,05 0,02 0,35 -0,08 -0,15 0,30 -0,18 -0,12 0,86 0,95 -0,03 0,71 -0,03 0,20 0,26 0,13

€ € € € € € kn € €

160,1600 139,8627 11,3153 174,2300 129,2783 130,7700 160,0300 124,3877 128,0243

0,11 0,10 -0,13 0,14 0,05 0,20 0,19 -0,01 1,34

kn kn € € kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

131,9432 161,9553 139,4069 125,3806 140,6863 143,9000 137,7100 137,8967 134,5049 124,3556 131,4869 121,8517 116,3471 11,2731 107,8854 10,6181 102,0149 105,0800

0,05 0,06 0,04 0,04 0,11 0,08 0,06 0,06 0,08 0,02 0,06 0,04 0,07 0,06 0,06 0,06 0,06 0,04

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn €

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Șekerbank preuzima Obrtničku štednu banku Turska Șekerbank (Šećerna banka) preuzet će 75 posto udjela u vlasništvu Obrtničke štedne banke, potvrđeno je iz te banke. U temeljni kapital turska će banka unijeti 40 milijuna kuna, a za kreditiranje obrtnika namijenit će još 200 milijuna kuna depozita. Prema riječima predsjednice Uprave Obrtničke štedne banke Suzane Barade, uplatom 40 milijuna kuna u temeljni kapital stvorit će se uvjeti i za dobivanje licencije za pravu banku. Investicijski plan odobrio je HNB, koji je do 31. listopada dao rok za predaju potrebne dokumentacije. Șekerbank je nastao 50-ih godina prošlog stoljeća, udruživanjem zadruga koje su proizvodile šećer. Klijenti su im uglavnom obrtnici, a većinski je vlasnik dobrovoljni mirovinski fond s oko 1100 dioničara. Banco Popolare: neto dobit 11,96 milijuna Banco Popolare Croatia ostvarila je u prvih devet mjeseci ove godine neto dobit od 11,96 milijuna kuna, što je veliki preokret u usporedbi s istim razdobljem 2009., kada je zabilježen gubitak od 35,7

milijuna kuna. Ukupna imovina banke povećana je za 13,9 posto, na 2,336 milijardi kuna, pri čemu je najveći rast ostvaren u kreditima pravnim osobama, koji su porasli za 31,2 posto. Ukupni depoziti Banco Popolare Croatia iznose 1,8 milijardi kuna, što je 23,7 posto više u odnosu na kraj prošle godine. Belje preuzelo 100 posto križevačkog Mlinarstva

Prehrambena industrija Belje objavila je da je s križevačkim Mlinarom sklopila ugovor o prijenosu poslovnog udjela društva Mlinar Mlinarstvo, kojemu je Belje postalo jedini vlasnik. Nominalna vrijednost temeljnog kapitala Mlinara Mlinarstvo iznosi 42,795 milijuna kuna. Erste Plavi vlasnik više od pet posto Dalekovoda Dalekovod je izvijestio da je Erste Plavi obvezni mirovinski fond kupnjom na Zagrebačkoj burzi stekao još 10.309 dionica tvrtke, čime je prešao pet posto udjela. Erste mirovinski fond sada posjeduje 125.000 dionica Dalekovoda, što je 5,45 posto temeljnog kapitala te građevinske kompanije.

enterprise europe

info

Broj 25, 18. listopada 2010.

PARLAMENT PODUZETNIKA

Nova regulacija za plaćanja Vincent Van Quickenborne, ministar za poduzetništvo i pojednostavljenje poslova u tehničkoj vladi Belgije, zemlji predsjedateljici EU-om, najavio je novu regulaciju koja će obvezivati javnu upravu na pravodobno plaćanje, 30 dana umjesto, recimo, 400 plus u Italiji. Kritizirao je članice, Španjolska i Italija blokiraju europski patent pa zaštita inovacije u EU-u prosječno stoji 25.000 eura prema 1700 američkih dolara. Tema se vuče već 15 godina, “nadam se da ćemo za nekoliko tjedana uspjeti uvjeriti članice da dobijemo patentni režim, kompetitivan i akuratan za sve”. “Europa ima najbolju poslovnu zajednicu i tržište od pola milijarde potrošača, uskladimo li se i izglasujemo ono o čemu smo danas govorili, imat ćemo je snažniju”, istaknuo je on.

Manje birokracije za više posla Od malih i srednjih poduzetnika koji čine 99 posto europskih tvrtki očekuje se da povuku Europu iz krize. Dužnosnici EU-a dobili su prijedloge i primjedbe kojim i trebaju omogućiti okvir za to Od njih se očekuje izvlačenje iz krize jer na malo i srednje poduzetništvo - ili 20 milijuna tvrtki širom kontinenta - otpada 99 posto europskih tvrtki. U jeku krize izgubili su 3,25 milijuna radnih mjesta. Za razliku od prošle godine kada su na Parlament poduzetnika poslali treću ligu dužnosnika u EU institucijama, konačno su im pružili tretman kakav zaslužuju, s predsjednicima Europskog parlamenta, Europske komisije i Vijeća EU-a. Jose Manuel Barroso uskočio je u zadnji tren, a nakon što su iz redova krovne udruge europskih gospodarskih komora (Eurochambres) počele letjeti strelice kritika. Glas europskih poduzetnika s prijedlozima i primjedbama odražava sadržaj liste neispunjenih zadataka. Problemi su im mahom isti ili slični: težak pristup financijama, komplicirana procedura, previše papira i birokratskih prepreka. U jeku gospodarske krize, kada se od poduzetnika očekivalo povlačenje procesa oporavka, nizozemski je trgovac – ispričao je to u polukrugu Europskog parlamenta – morao čekati do osam tjedana samo na odluku banke o kreditu, potom je slijedilo novo otezanje dok novac nije legao na račun.

Predsjednik njemačkog udruženja trgovaca žali se da je na unutarnjem tržištu Europe previše prepreka. Francuska turistička komora smatra da je euro precijenjen i da zbog toga teško dola-

ze do kredita. Španjolac se zalaže za smanjenje birokracije, inicijativa otpočeta 2007. godine odlukom Europskog vijeća daje rezultate no ne u mjeri koja bi zadovoljila tvrtke. Portugalcu smeta što je ECB izdvojio golem novac za spas banaka, a poduzetnici teško dolaze do sredstava. Grci su otvorili pitanje drukčijih standarda, proizvodi europskih tvrtki zadovoljavaju jedan a uvozni drugi set. Talijanski je predstavnik izašao sa sugestijom o suživotu jadranskih regija: 100 milijuna ljudi na 600.000 kvadratnih kilometara zaslužuje bolju suradnju, pogotovo s budućim članicama EU-a. Poduzetnici su, glasujući poput europarlamentaraca ocijenili da se

politika ne bavi primjereno interesima malog i srednjeg poduzetništva, da EU treba činiti više za uklanjanje prepreka u prekograničnom prometu, no dvoje treba li harmonizirati kažnjavanje tvrtki koje preplaćuju klijentima. Velika većina se zalaže za puno usklađivanje zakona o potrošačima, odnosno za jedan paneuropski zakon. Poduzetnici se zalažu za to da novostvorena europska diplomatska služba bude osjetnije na usluzi njihovim interesima, Belgijanci zahtijevaju snažnije kontrole jer certifikati uvezenih roba često nisu u skladu s direktivama EU-a. Za švedsku direktoricu logističke tvrtke prijetnja razvoju posla je rastući državni protekcionizam te skupa i bespotrebna regulacija. “Pustite nas da radimo posao”, apelirao je predsjednik najdinamičnije nizozemske tvrtke, rekordera u rastu. Poduzetnici žele opcionalni statut o europskim privatnim tvrtkama, za neveliku većinu korisno je usvajanje obveznog označavanja podrijetla robe izvan EU-a, golema većina je za jačanje europske ekonomske diplomacije jer u njoj vidi šansu za svoje biznise, a EU treba pojačati napore za promociju tehničkih standarda EU-a na novim tržištima. (L.S.N.)

enterprise europe 13. OSJEČKI JESENSKI SAJAM

Zajedno smo jači Na Osječkom jesenskom sajmu zajednički su nastupile tvrtke iz Mađarske i Hrvatske. Na poslovnim susretima sudjelovalo je 39 tvrtki iz tri hrvatske županije i njihovi mađarski kolege

Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Varaždin, kao partner 13. osječkog jesenskog sajma koji se održao početkom listopada na sajamskom prostoru Pampas, u okviru provođenja aktivnosti prekograničnoga projekta PreMuDra predstavila je hrvatske i mađarske tvrtke koje su se priključile projektu. U suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom održani su i bilateralni poslovni razgovori u kojima su sudjelovali poduzetnici iz Varaždinske, Međimurske i Osječko-baranjske županije, te drugi zainteresirani poduzetnici i inovatori, kao i izlagači na sajmu. U projektu PreMuDra predviđeno je redovito održavanje bilateralnih poslovnih razgovora kako bi se povezale hrvatske i mađarske tvrtke. Prvi u nizu sastanaka održan je u okviru sajma u Osijeku, a cijeli projekt financira se iz Ipa prekogra-

ničnoga programa Mađarska-Hrvatska 2007.-2013. Poslovne razgovore organizirali su mađarska i hrvatska Europska poduzetnička mreža u Županijskoj komori Osijek, TERA-Tehnopolis Osijek, Fond za razvoj poduzetništva Županije Zala i Industrijska i trgovinska komora u Pečuhu, te partneri u projektu PreMuDra - agencije Redea Čakovec i Javna zaklada za poduzetnički centar Županije Somogy. Bilateralni poslovni razgovori sa 39 sudionika omogućili su izravne kontakte i pronalazak novih partnera za tehničke i komercijalne poslove u Hrvatskoj i Mađarskoj. Poslovni razgovori i profili sudionika, kao dio programa Inova/Budi uzor 2010., promovirani su u katalogu 35. hrvatskog salona inovacija i 6. međunarodne izložbe inovacija, prototipova i poslovnih planova Budi uzor, koju je organizirala TERA-Tehnopolis Osijek.

Sljedeći bilateralni individualni razgovori održat će se 25. studenoga u mađarskoj Nagykaniszi. Sajamsku manifestaciju obišao je i njen visoki pokrovitelj, predsjednik Republike Ivo Josipović, te se upoznao s ponudom izlagača. Desetak hrvatskih i mađarskih tvrtki predstavilo je svoje proizvode i poslovanje, a poseban naglasak stavljen je na promociju proizvoda klastera Održivi razvoj. Taj klaster, osnovan u HGK-Županijskoj komori Varaždin, nastupio je s lepezom proizvoda iz sektora energetike i zaštite okoliša kao jedne od najpropulzivnijih gospodarskih grana u Varaždinskoj županiji. Tvrtka Ducati-komponenti prateći svjetske trendove u automobilskoj industriji predstavila je prvo vozilo na električni pogon s ugrađenim hrvatskim komponentama. Velik interes pobudila su rješenja korištenja obnovljivih izvora energije koje nudi Work-Ing Varaždin, te

primjena najsuvremenijih tehnologija u korištenju obnovljivih izvora poduzeća Energy-Plus koje je uz solarne jedinice ponudilo i LED rasvjetna tijela. Na sajmu je i ivanečka Ivančica predstavila novu kolekciju dječjih i mladenačkih cipela od kože robne marke Froddo. S obzirom na poljoprivredno-prehrambeni profil slavonskog gospodarstva, velik interes iskazan je za proizvode kompatibilnih tvrtki, opremu i uređaje za prehrambenu industriju koje proizvodi tvrtka Oprema-Strojevi iz Ludbrega, te proizvode za UVC dezinfekciju zraka, površina i tekućine koje na hrvatsko tržište donosi Aura Steril iz Varaždina. Svoje proizvode za opremanje interijera predstavila su poduzeća iz Međimurske županije, DC Filo iz Čakovca i Bernarda iz Pušćina, a poljoprivrednu mehanizaciju tvrtka Strojarstvo Čalopek iz Pušćina.

www.een.hr

18. listopada 2010.

2 3

Hrvoje Matic, Competent, Varaždin

Proaktivnošću do poslovnih prilika Tvrtka Competent je preko BCD baze podataka Europske poduzetničke mreže pronašla partnera u Njemačkoj s kojim je postala konkurentnija na tržištu i ponudila nove usluge svojim klijentima Krešimir Sočković Competent je mlado hrvatsko poduzeće koje zajedno sa svojim partnerskim tvrtkama pruža usluge projektiranja, nadzora, vođenja projekata i konzaltinga u visokogradnji i niskogradnji. Odnedavno Competent, u partnerstvu s njemačkim konzorcijem BAU+TEC iz Wiesbadena, nudi inženjerske i konzultantske usluge u području zaštite okoliša, i to prije svega u području sanacija kontaminiranih zemljišta (brownfields), odlagališta i deponija otpada, sanacija štetnih tvari u građevinama te energetske obnove zgrada. O tome kako pronaći poslovne patnere u Europskoj uniji govori nam Hrvoje Matic, direktor Competenta. Koliko je teško pronaći partnera za poslovanje u vašoj branši? - Važno je razlikovati vrste partnera. U niši u kojoj mi djelujemo nije toliko teško naći domaćeg partnera za zajednički nastup na domaćem tržištu. No, trenutačno stanje na domaćem tržištu u branši te otvaranje Hrvatske tržištu EU-a nala-

že drukčiji pristup. Zahtjevi tržišta prema sektoru projektiranja, nadzora, vođenja projekata i konzaltinga, u kojem mi djelujemo, sve su viši. Traži se visoka razina kvalitete te sve veći krug kompetencija.

Na poduzetnicima je da dodatno ulažu u marketing i svoju promociju te u tu svrhu iskoriste sve dostupne alate Stoga je nužno povezivanje s odabranim poslovnim partnerima koji mogu donijeti dodatnu ekspertizu i rejting na tržištu. Takvih partnera ima više u inozemstvu nego kod nas. Kako vi pronalazite partnere i klijente? - Naša tvrtka, kao mlada tvrtka, djeluje u partnerstvu s nekoliko manjih ali iskusnih domaćih tvrtki. Takva su partnerstva uobičajena u našoj branši jer su projekti kompleksni i potreban je zajednički nastup nekoliko tvrtki različitih profila koji se nadopunjuju. Za segment zaštite okoliša odabrali smo njemački konzorcij

BAU+TEC jer njihova ekspertiza i iskustvo u CEE i SEE regiji su dodana vrijednost za našu tvrtku. Neke nove klijente dobivamo po preporuci postojećih klijenata, ali i radimo prezentacije za potencijalne nove klijente. Upravo je u tim prezentacijama ključno predstaviti svoj dosadašnji rad, svoje partnere i kompetencije. Kako ste došli do BCD baze podataka i koliko vam je ona pomogla? - Do te baze smo došli prilikom jednog poslovnog razgovora u Tehnološkom parku Varaždin, kada nam je njihova djelatnica prezentirala mogućnosti te baze. Baza je vrlo dobra osnova za početak procesa odabira potencijalnog poslovnog partnera, a glavnina posla je, naravno, u direktnim kontaktima s tvrtkama iz baze. S druge strane, i naš novi njemački partner pomno je analizirao tvrtke s kojima bi mogao ući u partnerstvo te na kraju odabrao nas, prije svega zbog inženjerskog profila tvrtke i naših kompetencija. Koje su prednosti i mane ovakvog načina pronalaženja partnera? - BCD baza podataka samo je dobar početni alat za nalaženje potencijalnog po-

slovnog partnera te je tako treba shvatiti i dalje raditi na direktnom kontaktu i pregovorima s tvrtkama iz baze. Osobni kontakt na kraju odigra ključnu ulogu. No, treba svakako spomenuti i vrijedan mladi tim iz Enterprise Europe Network Hrvatska, bez čije potpore sama baza ne bi mnogo vrijedila. Djelatnici EEN-a Hrvatska vrlo su uslužni i predani te vas prate tijekom cijelog procesa odabira i pregovora s potencijalnim poslovnim partnerom. Koja rješenja predlažete da bi se tvrtkama olakšao pronalazak poslovnih partnera? - S obzirom na teške uvjete poslovanja u Hrvatskoj, znatno smanjenu poslovnu aktivnost u visokogradnji i niskogradnji, te svakodnevno sve izrazitije otvaranje tržišta za ulazak strane konkurencije, partnerstva i povezivanja se nameću kao nužnost. Na poduzetnicima je da dodatno ulažu u marketing i svoju promociju te u tu svrhu iskoriste sve dostupne alate. Neki od njih, kao što je BCD baza, su na dohvat ruke, ali poduzetnici prije svega moraju početi razmišljati out of the box i biti proaktivni.

enterprise europe

PRIPREMA EUROPSKE STRATEGIJE ZA ZEMLJE UZ DUNAV

Rijeka koja vodi u BU

Stvaranje nove europske makroregije podudara se s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Sljedećih osam mjeseci trajat će Lada Stipić – Niseteo Dunavska regija buduća je europska makroregija. Nakon uspjeha s razvijanjem koncepta regionalne suradnje na razvoju i očuvanju Baltika, europske su zemlje preskočile granice Europske unije dohvativši se prvo crnomorskog bazena, a sada su na usklađivanju ideja za prostor uz 3000 kilometara Dunava. Za to značajno razvojno područje osmišljava se integrirani europski transnacionalni pristup. Summit EU-a prošlog je ljeta naložio Europskoj komisiji izradu strategije EU-a za dunavsku regiju, a usvajanje i početak primjene obilježit će mađarsko predsjedanje EU-om, uz (nadajmo se) potpisivanje pristupnog sporazuma sa 28. članicom zajed-

Zagovornici suradnje uz i oko Dunava žele definirati poveznicu projekata iz dunavske strategije s kohezijskim i razvojnim fondovima nice - Hrvatskom. Prvi je prijedlog odaslan u prijestolnice podunavskih zemalja, a cijela bi procedura usklađivanja potrajala sedam do osam mjeseci, ne više jer se uglavnom zna što zemlje žele i nema nekakvih posebnih razlika u viđenjima razvoja prostora uz tu rijeku.

Strategija za Dunav je pri završetku prolazeći sve etape uobičajene za njeno osmišljavanje. Dunavsko je područje drukčije od naoko kompaktnog prostora zgusnutih bazena Baltika ili Sjevernog mora, o čijoj se razvojnoj strategiji tek počelo razmišljati. Dunav jest poveznica različitih zemalja, ali bi rijeka mogla postati “lokomotivom koja vuče Europu prema uspjehu”, smatraju Nijemci. Oni godinama usrdno prikupljaju ideje, sažete u europskoj “dunavskoj strategiji”, gurajući ih prema ostvarenju. Premijer Baden-Württemberga, prije nego što je imenovan povjerenikom za energiju, zatražio je od europskih institucija “službeno priznanje postojanja dunavske regije”, kao što su ranije prihvatile “sjevernu dimenziju” EU-a (Baltik) ili inicirali Uniju za Mediteran. Obje spomenute regije institucionalizirane su, s funkcionirajućim organizacijskim strukturama i redovnom potporom iz proračuna. Zagovornici suradnje uz Dunav i oko Dunava ne slažu se ipak da se stvaraju novi fondovi, novi zakonodavni oblici ili nova administracija (koncepcija tri NE) – oni žele definirati poveznicu projekata iz dunavske strategije s kohezijskim i razvojnim fondovima. Iz Baden-Württemberga su inicijative stizale redovno, do mjere da je njemačka savezna država okarakterizirana kao “vodeća snaga u osmišljavanju predodžbe o važ-

nosti Dunava u europskim institucijama”. Rumunjska i Austrija su sa svoje strane lansirale proces suradnje na Dunavu, a aktivan je i poseban odbor dunavskih regija. Na dunavskom summitu lani u Ulmu podunavske su zemlje zatražile dunavsku strategiju kojom bi se iz ovog resursa izvlačio maksimum. Tada je sve krenulo. Potrebno osigurati novac za makroregiju Državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković, govoreći na konferenciji o Dunavu u Bruxellesu, naglasio je kako vidi “paralelu u kalendaru usvajanja strategije EU-a za regiju Dunava i hrvatske ambicije da završi pregovore za mađarskog predsjedanja u prvoj polovini 2011. godine; po meni, to bi bile dvije odrednice koje bi naši mađarski susjedi mogli ostvariti”. Hrvatska misli da je za budućnost makroregije bitno osigurati sredstva – bez obzira na masovno stezanje remena na svakoj adresi uz rijeku – čime bi se financirali najbitniji projekti. Obrazac je jednak onome u EU-u. Hrvatska, kao i druge podunavske zemlje (pogotovo članice EU-a koje i te kako dobro znaju što činiti s projektima da bi zavrijedili status prioritetnih), očekuje kako će pretresanje kohezijske politike kroz raspravu o sadržaju novog sred-

njoročnog proračuna EU-a od 2014. do 2020. godine donijeti i sadržaje vezane uz Dunav. Stoga će dunavska strategija jednom kad postane praksa kao usuglašena politika na svakome od 3000 kilometara rijeke - pridonijeti boljoj plovnosti te usklađivati sprječavanje poplava i zagađenja (mađarska ekološka katastrofa dramatična je potvrda ugroženosti Dunava ali i nužnosti suradnje!). Hrvatska i ostale zemlje te buduće makroregije dijele ove ciljeve: ideja čistog i zaista plavog Dunava, plovnog puta koji će se u budućnosti povezivati i s Jadranskim morem nakon što je spojio Sjeverno i Crno, efikasna i sigurna energetska mreža te razvoj poduzetništva. Te su ideje zajedničke prostoru od izvora do ušća. Hrvatski pristup razvoju podunavske makroregije i unos u izradu zajedničke strategije temelji se na postavci da je partnerstvo u izradi strategije osnovni preduvjet njene kasnije uspješne realizacije. Hrvatska nije članica EU-a ali je, dijeleći rijeku, uključena u sve pripreme – a na skupu posvećenom strategiji za Dunav njeni predstavnici nisu propustili podsjetiti kako je strategija razvoja dunavske makroregije ujedno i strategija završetka unifikacije Europe primanjem u zajednicu zemalja zaostalih u procesu. Zanimljvo je da hrvatska strana u izradi strategije za Dunav otkriva odličnu priliku za praktičnu aplikaciju iskustava, znanja i spoznaja stečenih tijekom pristupnih pregovora – iako je riječ o dva posve odvojena procesa.

www.een.hr

18. listopada 2010.

4 5

UDUĆNOST

e usklađivanje strategije koja će aktivirati “lokomotivu koja vuče Europu prema uspjehu” Dunav spaja Sjeverno i Crno more (kanalom Rajna-Majna-Dunav) tvoreći paneuropski prometni koridor umrežen s koridorima IV., V. i X. Hrvatska u tom prostoru figurira kao jedinstven slučaj kombinacije jadranske, srednjoeuropske i podunavske zemlje, te kao takva u koncept dunavske suradnje, razumljivo, unosi spojnicu Dunava s Jadranskim morem. Osam županija srednje i istočne Hrvatske tvori regiju panonske Hrvatske, smještene na spojnicama europskih prometnih koridora V.c, VII. i X. Hrvatska spaja regiju s Jadranom Za Hrvatsku je, kaže se u jednoj analizi potencijala koordinacije razvojne politike regija uz Dunav, “ključno da nacionalna i EU strategija razvoja područja oko Dunava čine konzistentnu, integriranu i učinkovitu osnovu za korištenje nacionalnih i EU financijskih sredstava namijenjenih jačanju konkurentnosti i stvaranju uvjeta koji će omogućiti ovom dijelu Hrvatske da se što brže približi prosječnoj razini društveno-gospodarskog razvoja u EU-u”. Iz tog je razloga osnovni cilj hrvatskog dijela strategije razvoja Podunavlja pozicioniranje prostora uz Dunav i pritoke kao poveznice riječnog sliva Dunava i s još jednim europskim morem. Nažalost, osnovni je preduvjet održivog razvoja razminiranje, tek s uklanjanjem tragova rata regija dobiva platformu za razvojni uzlet. Hrvatska je definirala prioritete u svom dijelu dunavskog sliva. Glavni su: razvoj intermodalnog prometa (u što se inače redovno kune EU držeći ga bitnim za poboljšanje prometa) i efikasno spajanje

dunavske regije s jadranskom obalom. Razvoj poduzetništva, modernizacija poljoprivrede i razvoj posebnih oblika turizma prioritet su s ciljem povećanja kompetitivnosti. Kada predstavnici Hrvatske ukazuju na paralelu izgradnje strategije za Dunav s procesom pristupanja EU-u, ona je evidentna - iako su dva procesa nespojiva, oni sadrže jednake ciljeve. Prioritete kompletiraju zaštita okoliša, prevencija rizika i razvoj obnovljivih izvora energije (opet značajan dio domaćeg rada prilagodbe članstvu u EUu) te razvoj ljudskih potencijala. Općeniti prioriteti realizirali bi se kroz konkretne programe poput revitalizacije plovnog puta Sava–Drava, klasterizacije i poticanja izvoza, projekata transfera znanja i tehnologija, jačanja obrazovne mreže, uspostave integriranog sustava prikupljanja i praćenja informacija (IACS) te sustava identifikacije zemljišnih parcela, poljoprivredog računovodstva, statistike. Još jedna spojnica na proces prostupanja EU-u: pogoni za preradu hrane u skladu sa standardima EU-a bit će generatori izvoza. Financijski okvir za programe i projekte su izvori iz proračuna EU-a, trenutačno Ipa (pretpristupni programi), a s članstvom kohezijski i strukturni fondovi, sve uz nadu da će Hrvatska brzo naučiti kako iz njih izvlačiti razvojni novac. Dodatni je izazov državnoj administraciji izbjeći moguća

preklapanja, dakle uklopiti dunavsku strategiju u širi okvir strategije razvoja zemlje i pri tom uvježbati kako ga ucijepiti u programe prekograničnog razvoja. Hrvatska računa i na komplementarnost financijske potpore EU-a i pomoći međunarodnih financijskih institucija. Nužno ulaganje u infrastrukturu Kako konkretno Hrvatska može pridonijeti jačanju makroregije Dunava? Ona igra na kartu geografskog položaja, zemlje na Dunavu bez direktnog izlaza na more dobile bi spojnicom prema Jadranu do sada najkraći, dakle i najbrži - poprate li ga drugi vidovi prijevoza - pristup morskim lukama. Stoga je važno kompletirati postojeće cestovne koridore – dijelove međunarodnih prometnih koridora, rekonstruirati, modernizirati ili izgraditi željezničku infrastrukturu, također na međunarodnim prometnim pravcima, potom obnoviti i unaprijediti plovne puteve, putničke i teretne luke na Dunavu, Savi i Dravi. Konačno, Zračna luka Osijek zavrjeđuje umreženje u međunarodni promet. Među najvažnijim hrvatskim projektima za pretvaranje Dunava iz statusa velike europske rijeke u onu sanjanu “lokomotivu europskog razvoja”, o čemu pričaju u Baden-Württenbergu, su višenamjenski kanal Sava–Dunav, sanacija riječnih obala i

korita te obnova i unaprjeđivanje plovnog puta Save. Ekološka je komponenta značajna za očuvanje Dunava. Ornitolozi tvrde kako se staništa 70 posto svjetske populacije bijelog pelikana nalaze u dunavskoj delti. Hrvatska ima svoju vrijednost, najbolje očuvano močvarno područje u Srednjoj Europi - Kopački rit. Kopački rit se mora zaštititi poštivanjem međunarodnih standarda bez opasnosti da mu jedinstvenost naruši izgradnja na drugoj strani granice. Suradnja temeljena na visokim standardima EU-a trebala bi se događati i u energetskim sustavima, po-

Hrvatski prioriteti su razvoj intermodalnog prometa i spajanje dunavske regije s jadranskom obalom stati dijelom dunavske strategije bez obzira bila zemlja članica EU-a ili (još) ne. Isti principi vrijede i za ostale aspekte, od malog poduzetništva, razvoja turizma do suradnje institucija ili obrazovanja. Makroregionalni aspekt dunavske strategije uz jasno definirane ciljeve i prioritete zasigurno će ponuditi korisnu strukturu i koncept za buduće izazove i razvojne potencijale koje dijele sve zemlje i narodi dunavske regije, stav je Hrvatske – koja je zato prigrlila inicijativu držeći je i dijelom svoje budućnosti.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Pregled aktualnih EU natječaja kojima se traži nabava robe, pružanje usluga i obavljanje radova u okviru EU programa u kojima može sudjelovati Republika Hrvatska. Natječaji su ponajprije namijenjeni tvrtkama koje žele poslovati u Hrvatskoj i ostalim zemljama korisnicama EU programa. Detaljnije informacije o natječajima i potrebnoj dokumentaciji potražite na www.safu.hr. Oprema za igralište za hokej Boris Trajkovski Dooel, Skopje, Makedonija, traži nabavu opreme za igralište za hokej. Natječaj je otvoren do 16. studenoga, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Boris Trajkovski Dooel nn 8 September Blvd Contact: Boris Trajkovski Dooel Skopje Attn: Roberta Teova 1000 Skopje FRY Macedonia, tel. +389 23089600, e-mail: roberta.teova@scboristrajkovski. gov.mk. Više o ovom nadmetanju na istoj adresi. Obnova i izgradnja vodovoda i sustava za otpadne vode TVS&V, Aktau, Kazahstan, raspisuje natječaj za obnovu i izgradnju vodovoda i sustava za otpadne vode. Projekt vrijedan 5,8 milijuna eura financira Europska banka za obnovu i razvitak. Natječaj je otvoren do 26. veljače 2011. godine. Više podataka o projektu može se do-

biti na Projects Management and Coordination Center on Housing and Communal Sector in Mangystau Region (PM&CC), Ms Zhanat Samat, Republic of Kazakhstan, 130000, 13th Microdistrict, Building No.33, 3rd floor, Aktau, Mangystau Region, e-mail: szhanat@yahoo.com. Električni materijal Flughafen Berlin-Schönefeld GmbH, Berlin, Njemačka, traži nabavu električne opreme i materijala. Natječaj je otvoren do 25. listopada, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Flughafen Berlin Schönefeld, Einkauf/ Einkauf für Liefer und Dienstleistungen, Gebäude B027 - Raum 50, Flughafen Berlin -Schönefeld 12521 Berlin, Deutschland, e-mail: einkauf@berlin-airport.de. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Usluge istraživanja i razvoja Ministarstvo obrazovanja i razvoja Republike Makedonije traži usluge istraživanja i razvoja te konzultantske usluge. Natječaj je otvoren do 31. siječnja 2011., a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Ministry of Education and Science Mito Hadzi Vasilev Jasmin no number 1000 Skopje FRY of Macedonia Tel. +389 76446100, e-mail:borco.aleksov@mon.gov.mk. Više podataka o nadmetanju na http://mon.gov.mk. Polaganje cijevi EVN Netz GmbH, Maria Enzersdorf, Austrija, traži izvođača radova na polaganju cijevi. Natječaj je otvoren do 29. listopada, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na EVN Netz GmbH EVN Platz Attn: Jürgen Krammer

2344 Maria Enzersdorf, Austria, +43 2236200-12658 email: juergen.krammer@evn.at. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Izgradnja i usluge održavanja AB Storstockholms Lokaltrafik, Stockholm, Švedska, traži uslugu izgradnje i održavanja objekata. Natječaj je otvoren do 4. studenoga, a prijave na švedskom jeziku predaju se na AB Storstockholms Lokaltrafik Lindhagensgatan 100 Attn: Mats Göransson SE-105 73 Stockholm Sweden, +46 86863622, e-mail: mats.goransson@sl.se. Više podataka o nadmetanju na http:// system.allego.se/?ffu=Q8fH13A59QSjSht7. Motorna ulja Armasuisse Einkauf und Kooperationen CC WTO; Bern, Švicarska, traži nabavu motornih ulja. Natječaj je otvoren do 21. listopada, a prijave na njemačkom ili francuskom predaju se na: Armasuisse Einkauf und Kooperationen CC WTO Wankdorfstrasse 2 Attn: project Schmierstoffe 3003 Berne Switzerland, +41 313232323, e-mail:wto@armasuisse.ch. Više podataka o natječaju na istoj adresi. Ovi i drugi natječaji mogu se naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted.europa.eu

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUEDE IZ EU-a

Na našoj internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Uz to možete i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu ispunjavanjem obrasca koji se nalazi na našoj internet stranici. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr kako bismo vam mogli dostaviti puni profil tražene tvrtke. Budući da se ponude objavljuju pod šiframa, potrebno je upisati broj šifre ponude za koju ste zainteresirani, te poslati upit. (20101007007) Prerada drva Litvanska tvrtka za proizvodnju proizvoda od drva (motke, stupovi, ograde, rezana građa...) traži trgovačke posrednike i nudi podugovaranje. (20101006049) Uvoz delikatesa i vina Irska tvrtka specijalizirana za uvoz vina i delikatesa (voćnih sokova, ulja, slastica i octa) traži nove europske dobavljače. Tvrtka nudi usluge distribucije kupcima u Irskoj i Sjevernoj Irskoj (UK). (20101006048) Arhitektura/graditeljstvo Mali srbijanski arhitektonski ured nudi svoje usluge podugovaranja u projektiranju, razvoju konstrukcija i konzaltingu tvrtkama i investitorima iz inozemstva koji žele graditi u Vojvodini, sjevernom dijelu Srbije. (20101006025) Fitness/medicina Njemačka tvrtka specijalizirana za razvoj i maloprodaju opreme za vježbanje pod vodom, koja se koristi uglav-

nom u području medicine, traži partnere za distribuciju, istraživanje i razvoj, te također nudi mogućnost franšize.

gistike. Tvrtka traži i druge tvrtke za zajedničko sudjelovanje na natječajima.

(20100930056) Distribucija građevinskog materijala Turska tvrtka koja je distributer građevinskog materijala traži trgovačke posrednike i mogućnost franšize.

(20100922039) Pekarski proizvodi Srbijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju tradicionalnih pekarskih proizvoda traži partnere za posredničke usluge (agente i distributere) u europskim zemljama.

(20100929029) Oprema za poljoprivrednoprehrambenu industriju Talijanska tvrtka specijalizirana za projektiranje i proizvodnju opreme za poljoprivredno-prehrambenu industriju, posebice postrojenja za mini mljekare i za mini laboratorije za proizvodnju hrane, traži proizvođače hrane i mljekare za zajedničko ulaganje (joint venture).

(20100922002) Plastične vrećice Grčka tvrtka aktivna u proizvodnji i marketingu plastičnih vrećica izrađenih od polietilena niske gustoće (LDPE) zainteresirana je za suradnju s proizvođačima plastičnih vrećica za kupovinu radi uvoza i distribucije njihovih proizvoda u Grčkoj.

(20100928018) Poslovno savjetovanje Rumunjska tvrtka specijalizirana za poslovno savjetovanje nudi/potražuje trgovačko posredništvo, joint venture i spajanje, akviziciju dionica. (20100924006) Proizvodnja prometnih znakova, stolarije Vodeća talijanska tvrtka za proizvodnju prometnih znakova, teške i lake stolarije te svjetlosnih prometnih znakova traži distributere. Tvrtka je također zainteresirana za recipročnu proizvodnju i traži usluge transporta i lo-

20100920002 Začini Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju raznih vrsta začina traži distributere i nudi se kao distributer. Tvrtka je zainteresirana i za recipročnu proizvodnju. 20100917035 Oprema za estetsku medicinu Vodeća talijanska tvrtka u području zdravstva i estetike, koja projektira i proizvodi elektromedicinsku opremu i profesionalne instrumente za estetsku medicinu, traži distributere i/ili partnere za recipročnu proizvodnju u zemljama EU-a, Balkana, Bliskog istoka, Rusije i Kine. 20100915037 Dizajnerska odjeća Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju moderne dizajnerske odjeće i dodataka traži trgovačke posrednike, nudi franšizu, a zainteresirani su za joint venture i spajanja ili razmjenu dionica.

www.een.hr

18. listopada 2010.

Kako poslovati sa Švedskom Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Hrvatsko-švedskom gospodarskom komorom, Veleposlanstvom u Švedskoj te Veleposlanstvom Kraljevine Švedske u Hrvatskoj organizira seminar na temu Kako poslovati sa Švedskom koji će se održati 29. listopada 2010. godine u 9 sati u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Prostora za produbljenje gospodarske suradnje Hrvatske i Švedske ima mnogo, a najveće mogućnosti postoje u sektorima energetike, brodogradnje, vojne industrije, zaštite okoliša, turizma (zdravstveni turizam), prehrambene industrije (ekološki proizvodi) i drvno-prerađivačke industrije.

Sudjelovanje na seminaru je besplatno uz osiguran prijevod, a cilj mu je upoznavanje sa švedskim tržištem jer od svih skandinavskih zemalja Hrvatska ima najrazvijenije odnose sa Švedskom.

Za detaljnije informacije o seminaru te mogućnosti sudjelovanja obratite se gđi Andrei Petrić u Hrvatskoj gospodarskoj komori (tel. 01/4561 784, e-mail: apetric@hgk.hr).

Prepoznavanje Švedske kao interesantnog i potencijalnog tržišta za hrvatske proizvode kao i za međusobno ulaganje i intenziviranje suradnje vidljivo je i u osnivanju mješovite hrvatsko-švedske gospodarske komore u ožujku 2010. godine.

Međunarodni sastanak inovativnih ICT poduzeća i TechnoInCon konferencija

Tehnološki park Varaždin s partnerima Terom Tehnopolis Osijek i Sveučilištem Primorska - Znanstveno istraživačkim centrom iz Kopra organizira Brokerage event - međunarodni sastanak inovativnih ICT poduzeća i TechnoInCon konferenciju u Varaždinu, 21. listopada 2010. Konferencija i brokerage event prilika su za raspravu i suradnju između ICT tvrtki i institucija iz zemalja Jugoistočne Europe i drugih europskih zemalja. Na brokerage eventu sudionici imaju priliku susresti se sa potencijalnim europskim partnerima na sastanku koji se unaprijed dogovora. Događaj je jedinstvena platforma na kojoj potencijalni partneri traže nove kupce, nova tržišta, prijenos znanja i tehnologije te nove istraživačke projekte. Fokus Konferencije bit će na zaštiti intelektualnog vlasništva u ICT sektoru. Brokera-

Kalendar događanja u suorganizaciji EEN-a Hrvatska i europskih EEN konzorcija 21. listopada - Međunarodni sastanak inovativnih ICT poduzeća i TechnoInCon konferencija, Varaždin

O mogućnostima poslovanja u Švedskoj, propisanim standardima, načinu i kanalima distribucije proizvoda, poslovnim običajima i pravilima te samoj organizaciji tržišta govorit će predstavnici različitih švedskih institucija (Udruženje švedske trgovine Open Trade Gate, Gospodarska komora Stockholma), a predstavit će se i primjeri uspješnog zastupanja hrvatskih tvrtki u Švedskoj. Također, Hrvatska banka za obnovu i razvitak te Hrvatska gospodarska komora pružit će uvid u usluge koje možete koristiti prilikom izlaska na strana tržišta.

ge event fokusirat će se na dvije teme: Vrijednost integracije mobilnih rješenja u poslovnom okruženju i Kulturna baština budućnosti- virtualni svijet kulture. Više o brokerage eventu te registraciji za sudjelovanje na: http://www.enterprise-europe-network.ec.europa. eu/public/bemt/registration. cfm?eventid=2499&layout=3 Sudionici su pozvani da ispune profil tvrtke ili tehnološki profil te izaberu vrijeme sastanka. Za sve dodatne informacije zainteresirani sudionici mogu kontaktirati organizatora: Andrija Petrović Tehološki Park Varaždin, Zagrebačka 89, 42000 Varaždin +385(0)42/500 050, info@tp-vz.hr, www.tp-vz.hr

6 7

22. listopada - gospodarski susreti u okviru sajma SASO, Split

17. – 18. studenog - Sicurezza 2010, poslovni susreti, Milano, Italija 24. studenog - Konferencija o internacionalizaciji poslovanja i inovacija, Zagreb

29. listopada - 10. poslovni susreti na 12. međunarodnom simpoziju tekstila i odjeće, Izmir, Turska

24. studenog - Energetics 2010, poslovni susreti na temu elektroenergetike i električne tehnologije, Lublin, Poljska

2. – 5. studenog - MIDEST - sajam metaloprerađivača, prerade plastike/gume, mikrotehnike, industrijskih usluga, Pariz, Francuska

24. – 26. studenog - ECOMEDIU 2010, poslovni susreti na temu energije, zaštite okoliša, tretiranja otpada, nuklearne sigurnosti, Arad, Rumunjska

Stipendije za voditelje izrade i provedbe projekata EU fondova U Hrvatskoj je trenutačno aktivan pretpristupni program Ipa (Instrument za pretpristupnu pomoć), kao i nekoliko programa Zajednice u kojima se bespovratna sredstva putem natječaja dodjeljuju najboljim projektnim prijedlozima. Godišnje se kroz program Ipa raspisuje od 15 do 20 natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava, a nakon što postanemo članica EU-a, broj natječaja će bitno porasti, a s njima i iznosi koji će biti na raspolaganju. Po završetku prvog ciklusa prijava za bespovratna sredstva iz Ipa fondova, Algebra je na osnovi vlastitih uspješnih iskustava i ekspertize konzultantskog tima koji već pet godina radi na pripremi projektnih prijedloga, predstavila jednosemestralni program usavršavanja iz područja apliciranja i vođenja EU projekata u Republici Hrvatskoj. Program traje 120 sati, a spaja teoretska izlaganja s velikom količinom praktičnog rada, popraćenog informatičkom podrškom u fazi pripreme i upravljanja projektima. Kroz program se obrađuju sljedeće teme: EU fondovi i upravljanje EU projektima, pristup logičke matrice projekta, izrada detaljnih aktivnosti, proračuna i projektne aplikacije, osnove uspješne

provedbe projekata, MS Project – softversko planiranje i praćenje projekata te praktična radionica izrade projektne aplikacije. Algebra i EduCentar, član MojPosao Grupe, dodjeljuju dvije pune stipendije za verificirano školovanje i stjecanje titule voditelja izrade i provedbe projekata EU fondova. Za sudjelovanje na natječaju dovoljno je ispuniti obrazac na stranicama http://www.algebra.hr/ eu_stipendija. Prijave su otvorene do 21. listopada 2010. kada će komisija selektirati uži krug kandidata i odrediti pojedince kojima će biti dodijeljene stipendije.

enterprise europe

18. listopada 2010.

EEN Norveška - www.bedriftieu.no

I izvan Unije kao u njoj

Norvešku mrežu EEN-a čine institucije raspoređene po cijeloj zemlji. Iako nije članica EU-a, preko Europske poduzetničke mreže moguće je saznati kako poslovati u Norveškoj i s norveškim tvrtkama Norvešku mrežu EEN-a čini niz institucija koje su strateški raspoređene u većim norveškim gradovima, a okosnicu im čini Innovation Norway, javno tijelo zaduženo za inovacije i regionalni razvoj. Innovation Norway ima svoje urede u svim norveškim regijama i usluge Europske poduzetničke mreže pružaju se u svim dijelovima države.

Najveći dio njihova posla je davanje informacija i uputa za poslovanje na unutrašnjem tržištu Europske unije jer Norveška nije članica EU-a. Norveški EEN omogućuje norveškim tvrtkama iskorištavanje svih mogućnosti kao i osiguravanje njihovih prava na tržištu Unije. Aktivno promoviraju i europsku suradnju i potpomažu veće sudjelovanje Norveške u programima Europske unije. Tri ključna

Članice konzorcija Enterprise Europe Network Oslo Innovation Norway Po. box 448 - Sentrum N-0104 Oslo, Norway Tel. +47 22 00 29 50 www.bedriftieu.no

International Research Institute of Stavanger AS Prof. Olav Hanssensvei 15 NO-4068 Stavanger, Norway +47 51 87 43 72, per-endre.bjornevik@iris.no www.iris.no

NOFIMA mat Osloveien 1 NO-1430 Ås, Norway +47 64 97 01 12 arvid.landaas@matforsk.no www.matforsk.no

Norut Gruppen AS Sykhusveien 21/23 NO-9294 Tromso, Norway +47 77 62 94 13 geir.lorentzen@norut.no www.norut.no

Inovasjon Norge Akersgata 13 NO-0140 Oslo, Norway +47 22 00 25 00 ann.wulff.armitstead@innovationnorway.no www.innovasjonnorge.no

SINTEF Strindveien 4 NO-7465 Trondheim, Norway +47 73 59 05 00 susanna.m.brynhildsen@sintef.no www.sintef.no

područja njihova rada su europska pravila i regulative, europski programi i razvoj europskih poslovnih politika. Kao dio mreže od 300 ureda diljem Europe daju norveškim tvrtkama informacije i savjete o drugim tržištima, a njihov rad koordinira Europska komisija. Kao i cijeloj Europskoj poduzetničkoj mreži, cilj im je pomoći u jačanju funkcije unutarnjeg tržišta Europske unije. Put na tržište EU-a Malim i srednjim tvrtkama otvaraju put na to tržište, omogućuju im izravan kontakt s Europskom komisijom i jakom mrežom partnera u cijeloj Europi.

Ponude za suradnju 20100625003 Norveška tvrtka koja se bavi isporukom tehnologije, jedinstvenog sustava koji svaku lokaciju ili nekretninu viđenu odozgo može predstaviti u panorami od 360 stupnjeva (fotografije, video, web), traži agente ili partnere za franšizu u Francuskoj, Švicarskoj, Grčkoj, Hrvatskoj ili Italiji. Sustav je potpuno modularan.

Uz pomoć norveškim tvrtkama koje posluju u EU-u, poduzetnička mreža u Norveškoj daje i informacije o regulativi na norveškom tržištu koja je drukčija od one u Uniji.

koj daje Bedin (www.bedin.no), dok ključne podatke o norveškim tvrtkama ima Brønnøysund (www.brreg.no). Informacije o porezima moguće je naći na web stranicama Skatteetaten (www.statteetaten.no), a portal javnog sektora nalazi se na web stranicama www.norway.no.

Isto tako daju i informacije o EU programima u kojima sudjeluje Norveška i pronalaze kontakte na tom tržištu. Za pronalazak partnera preporučuju i kontaktiranje industrijskih udruženja te diplomatskih predstavništava Hrvatske u Norveškoj. Informacije o tome kako voditi tvrtku u Norveš-

Prijevode zakona na engleski jezik moguće je pronaći na stranicama Lovdata (www.lovdata.no), podatke o poslovanju na tom tržištu na službenim trgovinskim stranicama Nortrade (www.nortrade.no), dok se partneri mogu pronaći i preko Trgovinske komore Oslo (www. chamber.no).