e-pv 3650

Ujedinjeni Mediteran Glavna skupština ASCAME, udruženja koje okuplja 23 mediteranske zemlje, prvi put je održana u Hrvatskoj

Potpore poljoprivredi Hrvatski seljaci imaju 830 milijuna razloga da se raduju ulasku u EU, a čarobna formula glasi: ruralni razvitak

Sunčana Kanada zove Kanađani vole europske proizvode, spremni su za njih platiti više, a rado prate hokejaški klub Medveščak

aktualno Str. 4-5

EEn, posebni prilog Str. 3

aktualno Str. 12

3 6 5 0

2010

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 2. studenoga 2010.

Godina LVII / Broj 3650. www.privredni.hr

poslovna komunikacija / bioplinska elektrana / eu natječaji / predstavljanja tvrtki / svijet financija Privatno visoko obrazovanje u Hrvatskoj

Novi zakon dat će vjetar u leđa privatnom školstvu Novim zakonom izjednačit će se status svih preddiplomskih studija, što će olakšati poziciju privatnim učilištima koja nikako ne uspijevaju popuniti svoje upisne kvote >>10-11

OG POSEBAN PRIL info EEN onosi

work

Što d rope Net e Eu r p r is

Ente

intervju: davor ćuška, vargon

otkrijte što je vaš mickey mouse

>> 6-7

>> 16

Izvoz naših cijevi raste, stalno osvajamo nova tržišta, a cilj nam je u 2011. ostvariti izvoz na sve kontinente

Industrija licenciranja godišnje “okrene” 200 milijardi USD, a više od 500 licensing propertyja predstavit će se u Zagrebu

2010

Preporuka PV prodaje e: pvmultimedija@privredni.hr t: 01/5600 022 f: 01/4846 656

NIKOLA TESLA

Mato Karačić

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

genij elektrotehnike format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

1138 st

r.

593,00 kn 659,00

kn

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

cijena p

aketa

162,00 kn 180,00

kn

format: 210 x 210 mm nakladnik: KIGEN opseg: 28 str.

+

UVOD

www.privredni.hr Broj 3650, 2. studenoga 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

Ante Vlahović, predsjednik Uprave Adris Grupe:

G(H)OST KOMENTATOR: Tihomir Cvetković, direktor Koprivničkog poduzetnika

Radom za sretniju zajednicu niječemo pesimistični nacionalni mentalitet

Nove tvrtke trebaju više: mi im to i nudimo

Promicati izvrsnost, znanje, stvaralaštvo i vjerodostojnost znači raditi za sretniju zajednicu. Pružanjem vizije razvoja i optimizma mijenjamo i niječemo otužna pravila prosječnosti i pesimistični nacionalni mentalitet. I ove godine je Zaklada Adris, četvrti put od svog osnutka, dodijelila donacije za projekte iz područja “Znanje i otkrića”, “Stvaralaštvo”, “Ekologija i baština”, “Dobrota”, te “Stipendije”. Sredstva su dodijeljena za 29 projekata, 30 donacija i 23 stipendije, za što je ukupno izdvojeno 3.077.650 kuna. Zaklada je tako, u protekle četiri godine, dodijelila 17 milijuna kuna za razne projekte i stipendije učenicima i studentima.

Gordana Kovačević, predsjednica Ericsson Nikole Tesle:

Zbog manjka u proračunima odlažu se strateški ICT projekti Na izvoznim tržištima ostvarili smo značajan porast knjiženih narudžbi, posebice na tržištima Bosne i Hercegovine i Bjelorusije, čime je u velikoj mjeri kompenziran pad narudžbi na domaćem tržištu. U Hrvatskoj, kao i u zemljama regije, na narudžbe utječe smanjenje državnih budžeta zbog čega se odlažu strateški ICT projekti.

Milo Sršen, pomoćnik direktora Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice:

Nedovoljno iskorišten potencijal kulturnog turizma Značajan segment kulturnog turizma je onaj financijski jer najveći dio prihoda uspješne turističke zemlje poput Italije, Engleske, Španjolske zarađuju upravo od kulturnog turizma. Hrvatska nažalost ne iskorištava dovoljno potencijal kulturnog turizma iako ima čak šest UNESCO-vih lokaliteta na listi svjetske kulturne baštine. Razvojem kulturnog turizma bitno bismo podignuli kvalitetu hrvatskog turističkog proizvoda te tako privukli bogatije goste i produljili turističku sezonu.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Tehnološkim poduzećima osiguravamo pripremu projekata za financiranje iz domaćih i inozemnih fondova

U

uvjetima snažne konkurencije koja će ulaskom u Europsku uniju biti još intenzivnija, novi i postojeći poduzetnici više nego ikad trebaju pomoć u borbi za svoj dio kolača na tržištu.

Kako bismo poduzetnicima u našem gradu osigurali stabilan rast, snizili im troškove te pridonijeli njihovim boljim prodajnim rezultatima, razvili smo brojne usluge.

Naša osnovna djelatnost je vođenje poduzetničkog inkubatora i tehnološkog parka. Inkubator je namijenjen svim proizvodno i uslužno orijentiranim poduzećima.

Tehnološki park kvalitetno je mjesto za pokretanje biotehnološkog i ICT posla. Zbog primjene visokih tehnologija i potrebe za stalnim inovacijama, tehnološkim poduzećima osiguravamo kvalitetnije uvjete rada te veći angažman naših voditelja projekata, primjerice u pripremi projekata za financiranje istraživanja i razvoja te opreme i laboratorija iz domaćih i inozemnih fondova.

Nedavno nam je Grad Koprivnica ustupio na korištenje novu zgradu od oko 1000 četvornih metara. Veliki dio prostora je slobodan i čeka nove

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

stanare s inovativnim idejama. Svjesni smo i kako prostor po subvencioniranim cijenama te neke popratne usluge više nisu dovoljne: novoosnovana poduzeća trebaju mnogo više kako bi osigurale svoje mjesto na tržištu.

Stoga im nastojimo pomoći u pronalasku prvih kupaca i širenju na nova tržišta, kao i u samoj organizaciji poslovanja.

Jedinstveni smo inkubator u Hrvatskoj jer nudimo i uslugu predinkubacije, što obuhvaća proces razvoja nove poduzetničke ideje te prilagodbe tržišnim uvjetima.

Poduzetnicima početni-

Uz našu je pomoć mnogo hrvatskih poduzeća uspješno plasiralo svoje proizvode na inozemno tržište cima u ovoj fazi omogućen je rad kroz samostalan odjel našeg poduzeća.

Onog trenutka kada poduzetnik shvati da može samostalno preživjeti na tržištu, može napraviti tzv. spin-off, dakle pokrenuti svoju tvrtku i početi samostalno raditi. Naš rad nije usmjeren samo na novonastala poduze-

ća. Primjerice, skup usluga Kontakt centra pobudio je značajan interes mladih, ali i iskusnih poduzetnika diljem Hrvatske, te je postao efikasan alat za istraživanje domaćeg i inozemnih tržišta, kao i za pronalazak novih kupaca i poslovnih suradnika. Izvrsne rezultate ostvarujemo i uslugom zastupanja na inozemnim tržištima. Uz našu je pomoć mnogo hrvatskih poduzeća uspješno plasiralo svoje proizvode na inozemno tržište.

Naše usluge su u službi raznih gospodarskih sektora. Primjerice, klasteri Brainiacs.hr i Wood.hr osnovani su s

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

ciljem intenziviranja poslovnih mogućnosti poduzeća iz ICT-ja i drvne industrije. Gifts.hr kreirana je kako bi hrvatski poduzetnici, obrtnici i umjetnici dobili kvalitetan i efikasan kanal za promociju i prodaju svojih proizvoda u svijetu. Oblikovana je i nova usluga, namijenjena svima koji svoje ideje i projekte žele financirati iz fondova EU-a. Imamo iskustvo u pripremi projektnih projedloga i implementaciji odobrenih projekata. Velik iznos novčanih sredstava stoji na raspolaganju, a naš je cilj pomoći zainteresiranima u realizaciji njihovih ideja kroz pripremu i implementaciju projekata.

Planova imamo mnogo: sve usluge želimo podići na višu razinu, a posebnu pažnju posvetit ćemo razvoju inozemnih tržišta kako bismo poduzeća kvalitetno pripremili za ulazak u EU te im osigurali stabilan izvor prihoda. U procesu realizacije su i neki novi projekti, primjerice online tečajevi stranih jezika koji će, poput naših poslovnih i informatičkih edukacija, biti posve besplatni i dostupni 24 sata, sedam dana u tjednu.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3650, 2. studenoga 2010.

Slovenska Organica gradi bioplinska postrojenja u Hrvatskoj

U Opatiji održana Generalna skupština Udruženja

Konačno zelena energija iz organskog otpada

Vidošević: M komunikaci

Svetozar Sarkanjac

J

edan od središnjih događaja sajma Agrozemlja nedavno održanog u Bizovcu blizu Osijeka bilo je potpisivanje ugovora o izgradnji prvog bioplinskog postrojenja u Hrvatskoj.

Naime, slovenska tvrtka Keter Organica odlučila je upravo na tom sajmu potpisati prvi ugovor prema kojem će uskoro krenuti izgradnja bioplinskog postrojenja. Investitor je hrvatska tvrtka EkoEl iz Virovitice, a prva hrvatska tvornica bioplina nalazit će se kod Ivanić Grada.

Prva bioplinska elektrana gradit će se kod Ivanić Grada, a potom slijede nove kod Legrada i u istočnoj Slavoniji “Riječ je o postrojenju od jednog megavata kakvih Organica ima već nekoliko u Sloveniji. Sada smo odlučili ući u Hrvatsku kao ponuđači opreme, ali i kao investitori. Tome su prethodili nedavni posjeti nekolicine hrvatskih gradonačelnika i načelnika općina koje smo pozvali u Sloveniju kako bismo ih upoznali s mogućnostima ta-

Nakon bipolarnog svijeta, danas se stvara multip ustvrdio je predsjednik Hrvatske gospodarske ko kvih postrojenja”, izjavio je za Privredni vjesnik Zoran Alavanja, direktor prodaje Keter Organice za Hrvatsku.

Govoreći o prednostima takvih postrojenja, Alavanja naglašava proizvodnju električne energije od otpada kao što je silaža trave, kukuruza ili sirka, ali i klaonički otpad i stajsko gnojivo. Ta je činjenica posebno značajna stoga što ulaskom u EU Hrvatska mora poštovati odredbe tzv. nitratne direktive koja ne dopušta odbacivanje stajskog gnojiva po njivama.

Nadalje, bioplinska elektrana pruža stabilan dugoročni izvor dohotka za manje farme i čvrstu povezanost stočarsko-ratarske proizvodnje s energetikom.

Ključ u ruke Uz dovođenje tehnologije Organica budućim partnerima nudi cjelokupnu uslugu. “Mi radimo sve po principu ‘ključ u ruke’ - od financiranja, izra-

de projekata do potpune investicije. Što se budućih partnera tiče, očekujemo da će to biti lokalna samouprava, dakle općine i gradovi, ali i poljoprivredne zadruge i veći farmeri. Jednom riječju, svi koji imaju problem s otpadnom sirovinom”, objašnjava Alavanja. Nakon prvog postrojenja kod Donjeg Marinkovca između Ivanić Grada i Vrbovca, u planu su i druge lokacije u Hrvatskoj, pogotovo na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. U nazočnosti ministra poljoprivrede Petra Čobankovića, potpise na ugovor o izgradnji prvog bioplinskog postrojenja u Hrvatskoj stavili su Marijan Kolar, suvlasnik Keter Organice, i Darko Golubić, vlasnik virovitičke tvrtke Eko-El. Projekt se financira iz fondova, banaka i vlastitim sredstvima, a bioplin će se dobivati iz stajskoga gnojiva i silaže sa 125 hektara oko govedarske farme.

Kako financirati put od izuma do proizvoda

HBOR nudi potporu inovatorima Hrvatski inovatori nagrađeni na nedavnom sajmu u Londonu iskreno bi željeli da njihove inovacije postanu hrvatski proizvodi, ali to ovisi o daljnjem financiranju.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak ima nekoliko programa kreditiranja koji bi bili od koristi inovatorima, a u njih je spremna uložiti koliko god treba, poručio je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev na suretu s nagrađenim inovatorima.

Tako se, primjerice, u posebnom kreditnom programu Pronalasci može dobiti i do šest milijuna kuna kroz ulaganje u temeljni kapital, dok se izravni krediti dodjeljuju na 12 godina, uz poček od tri godine i kamatu od četiri posto. Nagrađeni inovatori požalili su se na visoke troškove održavanja patenta i povlašten tretman uvoznih proizvoda, koji često prolaze mnogo blaža testiranja nego domaći proizvodi. (D.Ž.)

Barbara Marjanović

A

SCAME je udruženje koje okuplja 23 zemlje Mediterana s kojima Hrvatska ostvaruje više od 70 posto svoje trgovinske razmjene i to je dovoljan razlog zašto smo se danas okupili prvi puta u Hrvatskoj, kazao je, među ostalim, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević na prošlotjednom otvaranju 21. Generalne skupštine Udruženja gospodarskih komora Mediterana (The Association of the Mediterranean Chambers of Commerce, ASCAME) u Opatiji. Na skupu, koji je organizirao HGK i pod pokroviteljstvom predsjednice Vlade Jadranke Kosor, okupilo se više od 150 predstavnika gospodarskih udruženja iz dvadesetak mediteranskih zemalja raspravljajući na temu Zemlje Mediterana zajedničkim nastojanjima protiv krize. “Cilj nam je da Mediteranu vratimo ulogu koju je imao u povijesti, a to je uloga središnje komunikacijske točke sa svijetom. Nakon bipolarnog svijeta, danas se stvara multipolarni svijet u kojem ključnu ulogu ima Mediteran te Hrvatska koja mu civilizacijski pripada. Ako želimo rasti i razvijati se, ako želimo biti komunikacijska točka svijeta, ova organizacija je od vitalnog značaja”, rekao je Vidošević Hrvatska se okreće Europi “Hrvatska se uzdiže iz tranzicije, okreće prema Europi, uspostavlja tržiš-

no natjecanje i ima dobre gospodarske odnose. Svi narodi Mediterana su jedinstveni. Stoga namjeravamo napraviti jedinstvenu mediteransku marku i publikaciju sa zakonima svih zemalja i poslovnu akademiju”, poručio je potpredsjednik ASCAME-a i predsjednik Gospodarske i industrij-

ske komore Tunisa Mounir Mouakhar.

“Rast potrošnje, izvoza i industrijske proizvodnje i rezultati koji pokazuju da ćemo zadnji kvartal ove godine završiti s gospodarskim rastom od 1,5 posto dokazi su koji govore da smo na tragu izlaska iz recesije. Mjerama gospodarskog oporavka

Popijač: I dalje razgovaramo sa Zlomrexom Na upit novinara je li uistinu Zlomrex Željezara Split prodana britanskom fondu Carlson Private Equity koji tvrdi da je vlasnik 95,86 posto dionica i traži da se sve odluke donose u dogovoru s njima, a ne sa Zlomrexom, Popijač je odgovorio: “Ne znam s kim je Zlomrex radio. Zlomrex je upisan u Trgovački sud, posjednik je dionica i dalje razgovaramo sa Zlomrexom. Nemamo informacija da je bilo tko drugi vlasnik Željezare. Željezara je privatizirana u vrijeme kada je potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva bio Damir Polančec i u to doba su i počeli problemi. Zlomrex je Željezaru napustio prije dvije godine i za nas je on stranka u postupku. Ovih dana intenzivno se radi na rješavanju tih vlasničkih odnosa, a Zlomrex je poslao svoje očitovanje na ponudu HFP-a”, rekao je Popijač, ističući kako je mnogo važnije obaviti pripreme za početak proizvodnje.

5

www.privredni.hr Broj 3650, 2. studenoga 2010.

mediteranskih komora

Mediteran - središnja jska točka svijeta olarni svijet u kojem ključnu ulogu ima Mediteran te Hrvatska koja mu civilizacijski pripada, more

Bez značajnijih ulaganja privatnog sektora gospodarski oporavak će biti težak i ograničavajući, ocijenio je ministar gospodarstva najviše ćemo se usmjeriti na poboljšavanje poduzetničke klime, uz oslobađanje administrativnih i financijskih prepreka”, naglasio je izaslanik premijerke Kosor, ministar gospodarstva Đuro Popijač obraćajući se sudionicima Generalne skupštine ASCAME-a.

Rekavši kako je kriza u cijelom svijetu uzela svoj danak, pa tako i u Hrvatskoj, što se vidi po padu BDP-a, proizvodnje i potrošnje, Popijač je ustvrdio kako “gospo-

darski sektor nije potpuno urušen”, posebice ističući trgovinu i industriju.

“Očuvali smo makroekonomsku stabilnost i to bez velikih posljedica za financijski sektor. Vlada Jadranke Kosor u srpnju prošle godine povukla je teške, nepopularne mjere poput dizanja određenih poreza, ali je time stvorila pretpostavke za otvaranje prostora za prave, ozbiljne mjere za izgradnju gospodarstva i društva u cjelini”, kazao je ministar gospodarstva. Pritom je naglasio kako su prioriteti Vlade završetak pregovora s Europskom unijom, što je pri kraju, borba protiv korupcije koja otvara put tržišnom natjecanju i gospodarski oporavak.

Ministar je podsjetio na više od 100 mjera koje je Vlada donijela u travnju ove godine, vrijednih oko 14 milijardi eura, a koje predstavljaju ključne po-

luge za aktiviranje gospodarstva. Stoga će Vlada učiniti sve da put do njihove realizacije bude što kraći. U te ključne poluge, dodao je, ubrajaju se investicije u gospodarstvu, javni i privatni sektor.

Barijere se moraju ukloniti “Govori se o barijerama i antipoduzetničkoj klimi, pa smo sveobuhvatnom analizom pokušali utvrditi najveće probleme.

Barijere je nužno ukloniti od lokalne do nacionalne razine. Nakon intenzivnih ulaganja u cestogradnju, sad smo se preusmjerili na područje energetike. Namjera Hrvatske je izgraditi nekoliko ključnih energetskih objekata. Moramo izgraditi veliku količinu komercijaliziranih izvora energije da bismo otvorili put obnovljivim izvorima energije”, kazao je Popijač dodavši da Hrvatska ima katalog energetskih projekata, s rokovima realizacije.

Govoreći o velikom potencijalu željeznice, ministar je ocijenio kako je koridor prema Europi od strateškog značaja za državu te da bi se mogao realizirati uz sudjelovanje privatnog kapitala. Osvrćući se na paket gospodarskih mjera Popijač je kazao da je mnogo posla odrađeno, a da u idućem razdoblju svako javno poduzeće koje upravlja tim resursima mora predložiti dinamiku realizacije i modele financiranja i o pomacima svaki mjesec izvješćivati Vladu. Naglasio je kako će bez značajnijih ulaganja privatnog sektora oporavak biti težak i ograničavajući.

Treći krug za Kraljevicu Upitan kakva je sudbina Brodogradilišta Kraljevica, ministar Popijač kazao je kako je taj škver u procesu restrukturiranja te da se ni u drugom krugu nisu pojavili zainteresirani investitori. “S obzirom na to da smo u međuvremenu razgovarali s potencijalnim investitorima, odlučili smo raspisati treći krug. To je dogovoreno i usklađeno s EK-om te mislim da postoje realne šanse da dobijemo i kvalitetnu ponudu za Kraljevicu.

Zainteresiranih ima u Hrvatskoj, ali postoje naznake i iz inozemstva. To ćemo znati za petnaestak dana”, kazao je Popijač.

O ASCAME-u Udruženje mediteranskih komora osnovano je 1982. godine na inicijativu trgovinske komore Barcelone u suradnji s komorskim organizacijama brojnih mediteranskih zemalja. ASCAME danas čini 200 gospodarskih komora iz 23 mediteranske zemlje i jedna je od najreprezentativnijih i geografski rasprostranjenih međunarodnih organizacija. Ciljevi udruženja su učvrstiti ulogu mediteranskih gospodarsko-trgovačkih komora kao predstavnika svih poduzeća, djelovati na opće dobro svih članica kao ključni posrednik ekonomskog i industrijskog razvoja zemalja mediteranske regije, a na svjetskoj razini promicati Sredozemlje i gospodarstva svih članica radi što uspješnijeg konkuriranja ostalim gospodarski snažnim svjetskim regijama.

Prioriteti Vlade su završetak pregovora s EU-om, borba protiv korupcije i gospodarski oporavak, istaknuo je Đuro Popijač Najveći potencijal imamo u energetskom sektoru i to treba iskoristiti, kazao je ministar gospodarstva. Također je naglasio kako je Hrvatska na iznimno važnom prometnom koridoru; ima put za transport nafte, pa je zanimljiva svim stranama svijeta, posebice Srednjoj Europi, Rusiji i cijelom Mediteranu. Napomenuo je i da će uskoro biti poznato na koji će se način graditi i LNG terminal za ukapljeni plin na Krku.

Govoreći o ulaganju privatnog sektora, konkretno u turizam, Popijač je izjavio da je oko 15 projekata u visokoj fazi realizacije i da su neki vrijedni 100 milijuna eura, a nekima je vrijednost i milijarda eura.

“Okupljanjem u Opa-

tiji u najvećoj smo mjeri željeli promovirati Primorsko-goransku županiju, njene gospodarske, turističke, kulturne i sve druge potencijale, a posebice Luku Rijeka koju smatramo najvažnijom mediteranskom lukom”, izjavila je Dunja Konjevod, potpredsjednica HGK-a za međunarodne odnose koja je bila i moderatorica plenarnog dijela s nazivom Hrvatska u okvirima Mediterana EU-a. Ocijenila je kako će ovaj skup nedvojbeno pridonijeti razmjeni iskustava i jačem povezivanju sjevera i juga Mediterana. Inače, na tom plenarnom dijelu državni tajnik MVPEIja Andrej Plenković govorio je o ulozi Hrvatske u Uniji za Mediteran. O prometnoj infrastrukturi, intermodalnom transportu i ulozi Luke Rijeka govorio je ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača, dok je nove turističke trendove na Mediteranu, njegove prednosti i izazove predstavila Dora Smolčić Jurdana, profesorica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji.

6

aktualno

Privredni vjesnik Broj 3650, 2. studenoga 2010.

Konferencija HUOJ-a

Komunikacija mora biti iskrena, ali u vlastitom interesu Većina PR-ovaca svoj posao još uvijek vidi kao simbolički menadžment i izgradnju imidža, a zapravo bi trebali sudjelovati u upravljanju kompanijom od samog početka Drago Živković zivkovic@privredni.hr

K

riza i tehnološke promjene dva su najveća izazova pred profesijom odnosa s javnošću. Iz krize će se kad-tad izaći, ali tehnološke su promjene nepovratne i mijenjaju PR (public relations) u odnose s ljudima (people relations). Poruke su to sa 11. konferencije Hrvatske udruge za odnose s javnošću, na kojoj je jedan od predavača bio i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević. Njegova je teza da svijet ubrzano ostaje bez resursa jer se akumulacijski rok novih proizvoda stalno smanjuje, a ljudi se ne mogu mijenjati tako brzo. Hrvatska traži svoje mjesto u multipolarnom svijetu, u kojem je, prema Vidoševiću, Europa stara i troma, bez sinteze i hijerarhije, Rusija kao nacija odumire, a SAD je gospodarski sve manje konkurentan. S druge strane, Kina ima čvrstu hijerarhiju, Indija najveći intelektualni kapital na svijetu, a Brazil leži na golemim zalihama energije. Ova kriza će se globalno rješavati barem 10 godina, a Vidošević se nada da rješenje neće biti u ratovima, iako ne isključuje takvu opasnost. Hrvatska u takvom svijetu može funkcionirati samo u prostoru znanja i komunikacija, a u komunikaciji nema prijevare, ona mora biti iskrena, ali uvijek usmjerena prema ostvarenju vlastitih ciljeva, poručio je Vidošević.

Precjenjuju rast Koliko promjene u globaliziranom svijetu razumiju sami PR-ovci, već četiri godine istražuje skupina europskih znan-

( 12 nagrada

za uspješno poslovanje osvojio Vargon

Davor Ćuška, izvršni direktor tvrtke Vargon

Cilj nam je u izvoz na sve

Lani smo 40 posto proizvodnje plasirali na inozem proizvode predstavljamo na važnim svjetskim saj prisutniji i u EU-u i na udaljenijim svjetskim tržišti Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

T

stvenika, čije je rezultate predstavio Dejan Verčič, osnivač agencije Pristop i profesor na Sveučilištu

Europa je stara i troma, Rusija kao nacija odumire, a SAD je sve manje konkurentan, tvrdi Vidošević u Ljubljani. Gotovo 70 posto ispitanih europskih PR-ovaca zadovoljno je svojim poslom, a najvećim problemom smatraju ograničene mogućnosti napredovanja.

Verčiča zabrinjava to što većina PR-ovaca svoj posao još uvijek vidi kao simbolički menadžment

i izgradnju imidža, a zapravo bi trebali sudjelovati u upravljanju kompanijom od samog početka.

Stručnjak za komunikacije, prema Verčiču, u kompanijama bi trebao imati ulogu sličnu pravnicima, što znači pravo veta na poslovne ideje koje neće imati dobar odjek u društvu.

Pod utjecajem sveopće fame o tehnološkim promjenama, pokazalo je istraživanje, PR-ovci redovito precjenjuju rast nekih grana svoje djelatnosti, pa su tako prije tri godine predviđali brz rast online kanala i pad utjecaja tiska, a tri godine kasnije ipak su tiskovni mediji PR-ovcima još uvijek daleko najvažniji komunikacijski kanal.

vrtka Vargon iz Kukuljanova pokraj Rijeke izrasla je iz obiteljskog obrta Stjepana Brašnića osnovanog još 1973. godine.

Od radionice za obradu metala, čime se bavila sve do 1992., tvrtka je narasla do najznačajnijeg proizvođača plastičnih cijevi za dovod i odvod vode u Hrvatskoj. Od svibnja 2003. posluje u industrijskoj zoni u Kukuljanovu gdje u 57.000 četvornih metara prostora proizvodi cijevi za kućnu kanalizaciju, kućni vododovod te ulični dovod i odvod vode. Posljednjih godina osvojila je 12 različitih nagrada za uspješno poslovanje (Prva hrvatska kuna, Zlatna kuna, Gazela, Goran Brašnić menadžer godine, Najuspješniji srednji izvoznik, Ulagač godine...).

Kako se kriza reflektirala na ovu vrlo uspješnu tvrtku, doznali smo u razgovoru s izvršnim direktorom Davorom Ćuškom.

Prije dvije godine rekli ste mi da je domaćim tvrtkama, pa tako i Vama, dobiti posao prilikom kapitalnih državnih investicija vrlo teško. Je li se u međuvremenu nešto promijenilo?

- Ni danas situacija nije bitno bolja. Postoje neke inicijative, ali sve osta-

je na tome. S obzirom na to da se gospodarska depresija u Hrvatskoj i dalje nastavlja, te da je prisutna na svima razinama pa tako i u kapitalnim državnim investicijama, ne vidim pomake u odnosu na početak nastanka krize.

Način na koji se provodi protukorupcijska ofenziva zasigurno će dodatno usporiti donošenje najsloženijih poslovnih odluka kao i investicijske aktivnosti. Definitivno nam treba neki oblik New Deala koji bi pokrenuo hrvatsko gospodarstvo bez fige u džepu.

S obzirom na ekonomsku krizu u cijelom svijetu, jedini način opstanka je disperzija rizika na što veći broj tržišta

Lani ste Uskoku prijavili industrijsku zonu u kojoj poslujete jer je kupila tri puta skuplje cijevi od austrijskih proizvođača. Kako je završila ta prijava?

- To je točno. Prijava je u postupku, dakle slučaj još nije završen. Upravo je taj slučaj primjer kako se domaća proizvodnja zaobilazi u širokom luku. U ovom leži i odgovor na vaše prvo pitanje. Dakle, kada bi investitori, pro-

jektanti i drugi sudionici u odlučivanju vodili dovoljno računa o domaćoj proizvodnji, zasigurno mnogi od nas ne bi imali problema sa zapošljavanjem svojih kapaciteta, razmišljali bi o novim ulaganjima u tehnologiju, pokrenuli bi investicijske procese što bi onda rezultiralo i otvaranjem novih radnih mjesta. Tu mora

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3650, 2. studenoga 2010.

( 8 novih tržišta osvojili samo tijekom 2008.

2011. ostvariti kontinente

na tržišta, a naš izvoz ove godine bilježi lagani rast, zahvaljujući tome što svoje movima. Još uvijek najviše izvozimo na tržišta bivše Jugoslavije, ali sve smo ma sve više tvrtki u problemima te jedna drugu vuku u nerješive dubioze. Zaštita vjerovnika je slaba, na tom planu se moraju donijeti drastične mjere koje bi zaštitile sve one koji ozbiljno posluju.

Kakva je situacija na inozemnim tržištima?

- Lani smo 40 posto svoje proizvodnje plasirali na inozemna tržišta. Taj postotak u ovoj godini bilježi lagani porast. Takav trend rezultat je sudjelovanja na reprezentativnim svjetskim sajmovima kao što su MCE u Milanu, IFAT u Münchenu, ISH u Frankfurtu i The Big 5 u Dubaiju, na kojima je na najbolji način predstavljan cjelokupni proizvodni program naše tvrtke. Najveći dio izvoza još uvijek otpada na tržišta bivše Jugoslavije, odnosno Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Kosovo, ali su naši proizvodi sve više prisutni i na tržištu Europske unije, kao i na udaljenijim svjetskim tržištima. Iz godine u godinu raste izvoz postojati i politička volja jer se ovo ponajprije odnosi na državne kapitalne investicije.

Problem je bila i nelojalna konkurencija te spora naplata. Pretpostavljam da je to sada još gore zbog pada poslova u građevinarstvu i općenito investiranja. Koji su Vam problemi trenu-

tačno najteži?

- Nelojalna konkurencija je i danas prisutna, uvoze se proizvodi bez valjanih potvrda. O tome redovno obavještavamo nadležne, prije svega mislim na Hrvatsku akreditacijsku agenciju koja naše prigovore prosljeđuje u Ministarstvo gospodarstva.

No, ne dobivamo nikakve konkretne odgovore. Ov-

dje se otvara dodatni prostor uvozu proizvoda loše kvalitete koji konkuriraju domaćim proizvođačima na takav način da se dampingom iscrpljuje domaća proizvodnja. Svakako da je dodatni problem spora naplata koja je sve izraženija te stvara problem likvidnosti. Sve više dolazi do izražaja i sigurnost naplate s obzirom na to da je

na albansko tržište, a posebne napore ulažemo za ulazak na područje EU-a.

Tijekom 2008. godine naši su proizvodi pronašli svoje mjesto u Sloveniji, Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj i Bugarskoj, te na udaljenijim svjetskim tržištima kao što su Čile, Gruzija, Jemen... Jedan od naših ciljeva za 2011. godinu je ostvariti izvoz na sve kontinente. U prilog ide i činjenica da smo ostvarili odličnu poslovnu suradnju s njemačkom tvrtkom Rehau GmbH preko koje plasiramo svoje proizvode u Zapadnu, Srednju te Jugoistočnu Europu.

Osjete li se razlike u disciplini plaćanja u zemljama bivše države te državama izvan tog kruga?

- Mišljenja sam da je, s obzirom na ekonomsku krizu u cijelom svijetu, jedini način opstanka disperzija rizika na što je moguće veći broj tržišta. Stoga je većina naših poslovnih odluka usmjerena u tom pravcu.

Udruživanje ne bi snizilo ulazne cijene Kako se na cijenu repromaterijala održavaju oscilacije u cijeni nafte? Svojedobno se govorilo da bi se one mogle stabilizirati osnivanjem klastera, odnosno zajedničkim nastupom na inozemnim tržištima.

- Udruženje u klaster ne bi donijelo ništa bolje uvjete po pitanju ulaznih cijena. U današnjem okruženju i načinu kako tržište funkcionira nemoguće je ugovoriti i fiksirati cijene na dulji rok. Tržište sirovina je oscilatorno i cijene variraju. Proizvođači skraćuju rokove plaćanja.

Stvara se dojam da se umjetnim nestašicama materijala želi zadržati visoka cijena.

7

*vijesti Neto dobit Podravke gotovo udvostručena

Podravka je u devet mjeseci ove godine ostvarila neto dobit od 82,3 milijuna kuna, što je 95 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, kada je dobit iznosila 42,5 milijuna kuna. Ukupna prodaja iznosila je 2,59 milijardi kuna, a to je pad za tri posto. Povećanje neto dobiti najvećim dijelom je posljedica znatnog pada operativnih troškova Podravke, koji su u devet mjeseci smanjeni za 115,3 milijuna kuna. Na godišnje financijske rezultate mogle bi negativno utjecati moguće rezervacije zbog spora s OTP bankom koja drži 10,64 posto dionica, a Podravka ih odbija otkupiti po ugovorenoj cijeni od 458 kuna jer je trenutačna cijena na burzi ispod 300 kuna.

Tehnix: novi poslovi u Rumunjskoj Vodeća tvrtka u ovom dijelu Europe za projektiranje, proizvodnju, servisiranje strojeva i opreme koji su u funkciji zaštite okoliša Tehnix iz Donjeg Kraljevca, prošli je tjedan dogovorila poslove u Rumunjskoj u vrijednosti od dva milijuna eura. U toj zemlji inače imaju i tvrtku kćer S.C.Tehnix s.r.l.

Započeli su također gradnju poslovne proizvodne hale u Bacauu u Rumunjskoj. Investicija je vrijedna 1,5 milijuna eura. Za dva tjedna Tehnix će posjetiti gospodarska delegacija iz Bukurešta radi dogovora o novim investicijama u sljedećoj godini, vrijednim pet milijuna eura. Poslovi koji su do sada sklopljeni vezani su uz postrojenja za sortiranje i obradu miješanog komunalnog otpada. Rumunjska je tržište s velikim potencijalom za razvoj industrijske tehnologije na području zaštite voda i gospodarenja otpadom.

8

AKTUALNO

*vijesti 20 milijuna eura za Drniš i Knin Potpisivanjem ugovora o sufinanciranju teških više od 20 milijuna eura protekli je tjedan u Šibenskokninskoj županiji započeo projekt izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda za Drniš i Knin, koje sufinancira Europska komisija u sklopu Ipa III.b programa Regionalni razvoj – Okoliš. Ugovore su potpisali lokalni čelnici s predstavnicima Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva te predstavnicima Hrvatskih voda. Kroz Ipin program osigurano je 12,87 milijuna eura, a ostalo će se financirati iz državnog proračuna.

Croz među 50 vodećih u Srednjoj Europi U ovogodišnjem Deloitteovom natječaju Fast 50, kojim se utvrđuje poredak tehnoloških tvrtki s najbržim rastom u Srednjoj Europi, Croz je je-

dina hrvatska tvrtka koja je izborila plasman na listi 50 vodećih. Lidersku poziciju zadržala je poljska internet kompanija Netmedia, koja je tijekom proteklih pet godina ostvarila ukupan rast od impresivnih 15.000 posto. Tvrtke s ove liste u prosjeku su zabilježile rast od 967 posto.

Rast prihoda Atlantic Grupe U prvih devet mjeseci ove godine Atlantic Grupa ostvarila je prihod od 1,68 milijardi kuna, što je tri posto više nego lani, te neto dobit od 106,6 milijuna kuna. Rast prihoda osigurale su divizije Sportska i aktivna prehrana te Pharma, koje su imale rast od 11,8 i 6,3 posto. U tijeku je finaliziranje akvizicije Droge Kolinske, a preuzet će je potkraj studenoga.

Privredni vjesnik Broj 3650, 2. studenoga 2010.

Tribina o opstojnosti škverova

Brodogradnja u Hrvatskoj ima perspektivu U Hrvatskoj trenutačno nema ozbiljnijeg i značajnijeg proizvoda od broda, a to dokazuju svi relevantni podaci gospodarske uspješnosti županija u kojima se škverovi nalaze, smatra riječki gradonačelnik Vojko Obersnel

Barbara Marjanović

G

rad Rijeka spreman je izdati jamstva 3. maju za osnaženje ugovora za asfaltne tankere u visini od 24 milijuna dolara i podržati svaku inicijativu za nastavak rada brodograđevne industrije u cijeloj Hrvatskoj jer je ona od presudne važnosti za gospodarstvo riječke re-

Ove godine smo pozitivno poslovali, ali smo opterećeni kamatama, kaže predsjednik Uprave 3. maja gije, ali i cijele Hrvatske.

Brodogradilište 3. maj ne traži klasična jamstva da bi moglo povući još jedan kredit jer ima dovoljno sredstava da samo, bez kredita, može krenuti u gradnju ovih brodova. U pitanju je samo procedura na osnaženju ugovora odnosno kontrajamstva za avansnu uplatu brodovlasnika, kazao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel na gotovo četverosatnoj tribini Brodogradnja - pojas za spašavanje hrvatskog gospodarstva? koju je protekloga tjedna u Rijeci organizirala Inicijativa

za spas hrvatske brodogradnje. Sudionici tribine zaključili su kako je brodogradnja zapostavljena zbog načina upravljanja države kao vlasnika, što je slika nesposobnosti društva.

Brod - najznačajniji hrvatski proizvod Brodograditelji su ponudili svoj model spasa brodogradnje poručujući i da država bez te strateške industrije - propada. Istaknuli su i da je nužno provesti nedavno potpisani sporazum o očuvanju hrvatske brodogradnje.

“U Hrvatskoj trenutačno nema ozbiljnijeg i značajnijeg proizvoda od broda, a to dokazuju svi relevantni podaci gospodarske uspješnosti županija u kojima se škverovi nalaze; one ovise o tome jesu li brodogradilišta isporučila jedan ili dva broda. To, uostalom, mijenja ukupnu izvoznu bilancu Hrvatske.

Brodogradnja je djelatnost s visokim udjelom intelektualnog kapitala. Obmanjuje nas se troškovima brodogradnje, a zaboravlja na multiplikativni efekt - samo u 3. maju zaposleno je 3000 radnika, ali je uz škver vezano i 1500 ljudi u kooperantskim tvrtkama. Oni pune mirovinske i zdravstvene fondove. Još nitko nije napravio ozbilj-

nu analizu koja bi suprotstavila državne subvencije i dobit koja se ostvaruje kroz porez na dohodak, dobit od PDV-a i sve što se vraća u proračune i fon-

kvalificiranja radne snage u škverovima. “Brodogradnja ne smije biti tema za zaoštravanje političkih odnosa”, kazao je Komadina.

I Vlada odobrila jamstva Vlada je u četvrtak ipak odobrila jamstvo Brodogradilištu 3. maj za četiri broda za prijevoz naftnih prerađevina, švedskog naručitelja. Jamstvo je odobreno kao iznimka zato što su brodovi ugovoreni prije otvaranja poglavlja Tržišno natjecanje, a radi se i o avansnom, a ne financijskom jamstvu. Vlada je istaknula kako će ostati odlučna u ispunjavaju poglavlja Tržišnog natjecanja i provesti privatizaciju brodogradilišta. (I.V.) dove”, upozorio je Obersnel, ocijenivši apsurdnim to što se ovih dana različitim analizima pokušava uvjeriti javnost da je brodogradnja samo trošak.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina smatra kako cijeli sustav Europske unije za pomoć brodogradnji u sadašnjoj konkurenciji s dalekoistočnim državama gubi smisao, te stoga Vlada mora preuzeti odgovornost za opstojnost škverova. Najavio je da će europskom povjereniku za tržišno natjecanje Joaquinu Almuniji u Europskoj komisiji uputiti pismo tražeći da ga izvijesti mogu li se i na koji način sredstva EU-a izravno koristiti za financiranje tzv. horizontalnih potpora brodogradnji kroz financiranje pre-

Neovisni ekonomski stručnjak Slavko Kulić ustvrdio je kako je bez jamstava vlasti nemoguće rješavati probleme. “Hrvatska ima 300 milijardi svog novca od prodaje banaka, a njime raspolažu strane banke. Unutar tog novca je i 160 milijardi depozita.

Dakle, nama ne nedostaje novac, već koncepcija rješavanja problema”, rekao je on. Predsjednik Uprave 3. maja Edi Kučan izjavio je, pak, kako brodogradnja ima svoju perspektivu, što može dokazati i potrebnom dokumentacijom. “Ako kolege u svijetu rade uz kamatu manju od dva posto, onda bi tu mogućnost trebali imati i mi. U devet ovogodišnjih mjeseci pozitivno smo poslovali, ali smo

opterećeni kamatama. One su veće od izdataka za plaće”, istaknuo je Kučan dodavši da je budućnost 3. maja zasad zajamčena.

Na kolegiju gradonačelnika Obersnela prošlog je utorka donesena i odluka da, uvažavajući tešku situaciju u kojoj se nalazi Brodograđevna industrija 3. maj, Grad Rijeka odgodi rok za plaćanje starih dugova komunalne naknade brodogradilištu i tvrtki Motori i dizalice koja djeluje u njegovu sastavu. Obersnel je istaknuo kako je donošenje odluke o odgodi plaćanja i otpisu kamata doprinos Grada prevladavanju problema u 3. maju.

Dug Gradu od 15 milijuna kuna “Trenutačno 3. maj Gradu Rijeci duguje oko 15 milijuna kuna, a kad tome pribrojimo 20 milijuna kuna kojih smo se odrekli kroz snižavanje cijena zakupa, komunalne naknade te spomeničke rente kao pomoć poduzetnicima, dolazimo do iznosa od 35 milijuna kuna manjih prihoda proračuna”, kazao je Obersnel, dodavši kako poduzetnici Gradu ukupno duguju oko 50 milijuna kuna.

Odluka o odgodi plaćanja tek je dio aktivnosti Grada Rijeke u pomoći 3. maju.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3650, 2. studenoga 2010.

Sjednica Vlade

u devet mjeseci dobit 559 milijuna kuna

Pet valova hrvatskog izvoza Detektirani su sektori koji imaju dobre šanse na stranim tržištima, te utvrđeni smjerovi u kojima bi se trebala kretati nova hrvatska izvozna ofenziva Igor Vukić vukic@privredni.hr

U

izvozu metalnih cisterni i rezervoara, igara i igračaka, metalnih konstrukcija, motora i turbina te izvozu sportskih čamaca i čamaca za razonodu leže najveće šanse hrvatskih kompanija na svjetskom tržištu.

Prema dubinskoj analizi izvoznog potencijala koju je Vlada prihvatila na sjednici prošlog tjedna, u tim podsektorima već postoje uspješna hrvatska poduzeća, a u inozemstvu postoji potražnja za tim proizvodima. Analizu izvoznih potencijala Vlada je napravila u suradnji s udrugom Hrvatski izvoznici, na temelju podataka HNB-a i Zavoda za statistiku te anketiranjem izvoznih poduzeća.

Slične analize radile su mnoge razvijene zemlje i zemlje u razvoju, a potom su oblikovale selektivne mjere za poticanje sektora, klastera i proizvoda s izvoznim potencijalom. Ministar gospodarstva Đuro Popijač objasnio je da će analiza biti i smjernica za rad budućih trgovinskih atašea, odnosno gospodarske diplomacije. Analiza će istodobno biti i putokaz poduzetnicima koji žele povećati svoje izvozne rezultate.

BRIK i Europa Prema analizi, sektori s komparativnom prednošću, ali koji još moraju raditi na konkurentnosti, su proizvodnja dizalica, mjernih i navigacijskih instrumenata, proizvodnja proizvoda od drva, pluta i pletarskih proizvoda.

Vrlo dobre komparativne prednosti i tendenciju rasta izvoza imaju i proizvodnja opeka, cri-

9

jepa i ostalih proizvoda za građevinarstvo, zatim prozvodnja rublja, komunikacijske opreme, bežične telekomunikacije, kao i računalno programiranje.

U analizi se utvrđuje da Hrvatska trguje s razvijenim zemljama, ali sve više i sa zemljama u razvoju, posebno Rusijom i drugim istočnim zemljama. Oko dvije trećine izvoza ostvaruje se s bližim susjedima i regijom: s Njemačkom, Italijom, Austrijom, Slovenijom, BiH i Srbijom. Tu bi trebalo povećati tržišne udjele i proširiti izvozne pošiljke novim, tehnološki složenijim proizvodima.

Veliki potencijal, smatraju u Vladi, imaju zemlje BRIK-a (Brazil, Rusija, Indija i Kina) zbog dugogodišnjeg snažnog ekonomskog rasta. Analiza ipak ocjenjuje da je Kina tu donekle iznimka jer izvoz u nju “zahtijeva veliku logistiku i premošćivanje golemih poslovnih i kulturnih barijera”.

Zato se velike šanse vide u Sjevernoj Americi: u Kanadi, SAD-u i Meksiku.

Drugi val proširenja

trgovine smješten je u Europu. Komparativne prednosti hrvatskih poduzeća i sustavna podrška mogli bi vrlo brzo povećati izvoz u Veliku Britaniju, Irsku, skandinavske zemlje te Beneluks, Fran-

Analizu izvoznih potencijala Vlada je napravila u suradnji s udrugom Hrvatski izvoznici cusku i Španjolsku. Treći val prelio bi se na novu Europu: Poljsku, Češku, Slovačku, Mađarsku, Rumunjsku i Bugarsku, zatim na Tursku, Kazahstan i Ukrajinu.

A onda na jug Četvrti val, kažu Vladini izvozni stratezi, krenuo bi na jug prema Sjevernoj Africi (Alžir, Maroko) i zemljama Zaljeva (Saudijska Arabija, Katar, Egipat i Sirija), koje se sve više usklađuju s Europskom unijom. U petom valu valjalo bi otvoriti ostale velike zemlje Latinske Amerike (Argentina, Čile, Urugvaj, Paragvaj, Peru),

Afrike (JAR, Nigerija, Kamerun, Kenija, Tanzanija) te Azije (Indonezija, Malezija, Tajland, Vijetnam, Koreja i Japan). Dubinska analiza, ističu u Vladi, poslužit će i kao podloga za programe u kojima će se koristiti novac iz fondova Europske unije.

Vlada je u Sabor s prošlotjedne sjednice poslala i zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda. Eko hranu u Hrvatskoj proizvodi više od 1000 proizvođača na 20.000 hektara. Pojmovi “organski”, “biološki”, “ekološki”, te skraćenice “eko” i “bio” smjet će se koristiti samo za proizvodnju u skladu s ovim zakonom, istaknuo je ministar poljoprivrede Petar Čobanković. Neće biti, primjerice, dopušteno korištenje eko znaka ako proizvod ili prerađena hrana sadrži manje od 95 posto sastojaka poljoprivrednog podrijetla iz ekološke proizvodnje. Uvjeti i pravila ekološke proizvodnje u ratarstvu, stočarstvu i drugim granama definirani su prema standardima Europske unije.

Ina potražuje milijardu kuna

I

na je podmirila gotovo sav dug prema dobavljačima i sve porezne obveze, ali očekuje i da njeni kupci plate svoje, rečeno je u petak na konferenciji za novinare u Ini, uz objavu poslovnih rezultata za prvih devet mjeseci. Kupci koji kasne duguju ukupno oko milijardu kuna.

Među najvećim dužnicima su Dioki, Croatia Airlines i Zovko Grupa.

Grupa Ina u prvih je devet mjeseci ostvarila čistu dobit od 559 milijuna kuna.

Pri tome je naftni biznis donio dobit od jedne milijarde, a plinski dio poslovanja ostvario minus od 460 milijuna kuna. “Prvi put u posljednje dvije godine ostvarili smo snažne pozitivne rezultate: marža EBIDTA porasla nam je 88 posto”, istaknuo je Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine. Rezultat bi bio i bolji da nije bilo rezervacije od 719 milijuna kuna za zaštitu okoliša prema zahtjevima EU-a te za program zbrinjavanja 1500 radnika koji će do kraja godine otići iz Ine. Nakon modernizacije rafinerija, slije-

di i obnova maloprodajne mreže, najavio je Áldott. S Gazpromom se pregovara o novom ugovoru za dobavu plina, ali je Ina raspisala natječaj i za druge dobavljače. Pregovora se i s Petrokemijom kao velikim potrošačem. “Petrokemija i HEP uvijek će moći računati na nešto nižu cijenu, ali ne više na popust od 25 ili 30 posto. I oni se moraju restrukturirati poput nas”, rekao je Áldott. S Vladom će se pregovarati oko cijene plina za kućanstva koja plin sada plaćaju 1,7 kuna po prostornom metru. Uvozna cijena ruskog plina je 2,4 kune, a cijene za kućanstva u regiji kreću se od 3 do 3,5 kuna po prostornom metru. Problem u krajnjoj cijeni predstavlja cijena distribucije, koju određuje država, a koja je dvostruko veća nego u regiji, kažu u Ini. (I.V.)

Studenti ucijenjeni zbog neplaćanja Ministarstva znanosti

Dekani protiv izmjena Senat Sveučilišta u Zagrebu oglasio se prošli tjedan s priopćenjem u kojem se precizno navodi zbog čega su se gotovo svi dekani i rektori obrušili na prijedloge novih zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i znanosti.

Posebno neprihvatljivima smatraju okolnosti donošenja zakona (u tajnosti, bez uključivanja akademske zajednice), potom poticanje privatizacije sveučilišne djelatnosti, narušavanje autonomije sveučilišta, smanjivanje broja studentskih predstavnika u visokoobrazovnim institucijama. Oštro se protive i uvođenju obveznih upisnina, a zbog svega traže

da se predloženi zakoni, koji bi trebali stupiti na snagu početkom sljedeće godine, povuku iz procedure te da se novi zakoni izrade u partnerskom odnosu sa sveučilištima i znanstvenim institutima. Inače, javni fakulteti imaju mnoštvo problema jer im Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa ne doznačuje redovito novac. Zbog toga su svi studenti koji su redovno upisali ovu akademsku godinu bili primorani potpisati ugovor kojim se obvezuju da će, ne plati li Ministarstvo svoje obveze do kraja zimskog semestra, sami plaćati troškove studija koji po godini stoji i do 10.000 kuna. (J.F.)

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3650, 2. studenoga 2010.

( 27 privatnih

( od toga 2 veleučilišta

visokih škola ukupno u Hrvatskoj

Veleučilište Velika Gorica i Vern u Zagrebu

Privatno visoko obrazovanje u Hrvatskoj

Novi zakon dat će vjetar

Novim zakonom o visokom obrazovanju predviđeno je izjednačavanje svih preddiplomskih veleučilištima ili visokim školama Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

P

rema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, u Hrvatskoj postoji 27 privatnih visokih škola, dva privatna veleučilišta (Veleučilište Velika Gorica i Vern u Zagrebu) te tri privatna sveučilišta (Međunarodno sveučilište u Dubrovniku, Medijsko sveučilište u Splitu i Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu).

Statistički podaci Agencije pokazuju da su privatne visoke škole u ljetnom roku popunile tek jednu petinu svoje upisne kvote. Nešto bolja popunjenost u tom roku je u privatnim sveučilištima, no općenito gledajući čini se da svi imaju prevelike upisne kvote. Ipak, pojedini studiji na privatnim visokim učilištima (Vern, Visoka tehnička škola u Bjelovaru, Hrvatsko katoličko sveučilište) relativno su dobro popunjeni - u

rangu su nekih javnih sveučilišta.

Uz visoke školarine koje si, realno, mnogi ne mogu priuštiti, jači razvoj privatnih visokoškolskih ustanova do sada je kočio i drukčiji sustav vrjednovanja preddiplomskih studija kako među poslodavcima, tako i prilikom nastavka studija na javnim sveučilištima. To će se, kaže glasnogovornik Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Duje Bonacci, uskoro promijeniti jer je novim zakonom o visokom obrazovanju, koji je sada na javnoj raspravi, predviđeno izjednačavanje svih preddiplomskih studija neovisno o tome izvode li se u javnim ili privatnim veleučilištima ili visokim školama.

Izjednačavanje kvalifikacija "Dosadašnja provedba ‘bolonje’ po pitanju nastavka studija iznad preddiplomske razine ne-

ravnopravno je tretirala studente veleučilišta i visokih škola u odnosu na studente sveučilišta. Tako, primjerice, student koji je završio preddiplomski stručni studij na veleučilištu nije mogao izravno nastaviti studij na diplomskoj razini na sveučilištu, već je morao ponovno upisati čitav preddiplomski studij na sveučilištu”, istaknuo je Bonacci te dodao kako će se novim zakonom ujednačiti i kvaliteta nastave i stečene kvalifikacije. Temeljna razlika između visokih škola, veleučilišta i sveučilišta po novom zakonu bi se očitovala isključivo u tome što bi visoke škole izvodile samo preddiplomske studije, veleučilišta preddiplomske te stručne diplomske, a sveučilišta preddiplomske, sveučilišne diplomske i poslijediplomske studije.

Zanimljivo, rijetko tko nam je htio komentirati najavljene promjene. Primjerice, Zdravka Bilić iz

Studenti: Javni fakulteti su prenatrpani i nedostaje im prakse, a privatni su neprepoznati na tržištu rada Prema istraživanju koje je u svibnju ove godine proveo portal EduCentar.net, među 800 studenata od kojih je 78 posto studiralo na privatnim fakultetima i učilištima, studenti su većinom istaknuli prednosti privatnih nad javnim fakultetima. Kako je objavljeno na portalu mojposao.net, koji je također sudjelovao u istraživanju, studenti privatnih učilišta u usporedbi sa studentima javnih fakulteta - općenito su zadovoljniji svim aspektima studiranja. Jako zadovoljnih i zadovoljnih svakim aspektom studiranja na privatnim učilištima ima između 85 posto i 95 posto. Ispitanici javnih fakulteta najzadovoljniji su dostupnošću literature i asistenata/nastavnika za konzultacije (njih 70 posto), dok je istim aspektima zadovoljno 92 posto ispitani-

ka privatnih učilišta. Studenti javnih fakulteta najmanje su zadovoljni kvalitetom praktične nastave - samo njih 16 posto je zadovoljno tim aspektom studiranja, dok je istim zadovoljno čak 87 posto studenata privatnih učilišta. Ispitanici privatnih učilišta najzadovoljniji su dvosmjernom komunikacijom s profesorima (njih 95 posto) te dostupnošću profesora za konzultacije (94 posto). Kao prednosti studiranja na javnim fakultetima većina ispitanika je navela kako poslodavci priznaju diplome, financijski prihvatljivu cijenu studiranja, jednakost pred profesorima te veću konkurenciju među studentima. Glavni nedostatak studiranja na javnim fakultetima je preveliki broj studenata u grupama i premali broj profesora.

Visoke Tehničke škole u Bjelovaru kazala je kako će se povećati prohodnost studenata, no da u novom zakonu postoje i neke nedorečenosti, ali njih nije htjela komentirati. Inače, u ovoj su školi svi kapaciteti popunjeni, a školarine se kreću od 7500 kuna za redovni studij te 10.500 kuna za izvanredni studij.

Na stručnom studiju Mehanotronike upisano je 60 redovnih i 30 izvanrednih studenata, dok je na studiju Sestrinstva 50 redovnih i isto toliko izvanrednih studenata. “Ohrabruje to što stručna i akademska javnost te nadležno ministarstvo prepoznaju nelogičnosti sadašnjeg modela. S obzirom na to da su stručni studiji i privatna visokoobrazovna inicijativa novost u hrvatskom

obrazovnom prostoru, logično je da je potrebno neko vrijeme kako bi se postigao optimalan zakonski okvir na dobrobit društvene zajednice. Možemo reći da smo zadovoljni postignutim, ali još je dosta posla pred nama”, rekao je izvršni direktor Odjela za komunikacije u Vernu Kristijan Pakšec.

Studenata je najviše u Veleučilištu Vern, Visokoj tehničkoj školi u Bjelovaru te Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu

Vern najjači Vern ove godine obilježava 20 godina djelovanja u obrazovanju te 10 godina kao visoko učilište.

Trenutačno imaju 2200 studenata i zauzimaju 50 posto tržišta privatnog visokog obrazovanja. Imaju sedam studija od čega su tri prijediplomska i četiri diplomska, te međunarodni MBA studij koji

Vern provodi u suradnji s inozemnim partnerom i po čijem se završetku stječe dvostruka međunarodna diploma. Kao novost Pakšec je izdvojio EU Modul, jednosemestralni paket kolegija na svim Vernovim studijima, kao i EU Executive program, inovativni proizvod koji je namijenjen obrazovanju poslovnih ljudi, a pri-

11

www.privredni.hr Broj 3650, 2. studenoga 2010.

( te 3 sveučilišta

po jedno u Dubrovniku, Splitu i Zagrebu

( 1/5 upisne kvote

popunile privatne visoke škole u ljetnom roku

u leđa privatnom školstvu studija, neovisno o tome izvode li se u javnim ili privatnim šljivost njihovih diplomanata. Istraživanje o zapošljivosti, koje je doduše provedeno prije recesije, pokazalo je da više od polovine studenata ima osigurano radno mjesto čak

Za mnoga prazna mjesta nisu zaslužne samo velike upisne kvote, nego i visoka školarina koja na nekim učilištima seže i do 40.000 kuna godišnje

prema ih za poslovanje na tržištu Europske unije.

Godišnja školarina za prijediplomske studije kreće se od 26.010 do 33.250 kuna, a za diplomske studije od 28.800 do 40.000 kuna, ovisno o modelu, i moguće ju je kao i kod preddiplomskog, otplaćivati u 12 mjesečnih rata.

U ponudi su i studentski krediti koji se počinju otplaćivati godinu dana nakon završetka studija, dok se za vrijeme studija plaća samo kamata.

Minimalni (zakonski) uvjet za upis na bilo koji prijediplomski studij je položena matura na kraju srednjoškolskog obrazovanja. Prijamni postupak se može obaviti na dva načina: prijavom kroz sustav državne mature (upisi tijekom srpnja), te pri-

stupanjem prijamnom ispitu (ako se položi prijamni – rezervacija upisa u proljeće, upis nakon maturiranja). Kod određivanja upisne kvote uzimaju se u obzir i projekcije tržišnih potreba za njihovim studentima, ali i vlastita predviđanja rasta i razvoja. U skladu s interesom za Vernove studije, kontinuirano podižu upisne kriterije. Ove će se akademske godine na prvu godinu prijediplomskih i diplomskih studija upisati između 500 i 550 studenata. Ukupni su kapaciteti 2500 studenata.

Konkurentnost na tržištu rada Vernovi studenti su, prema riječima Pakšeca, konkurentni na tržištu rada, što pokazuje zapo-

i prije završetka studija, a više od 90 posto diplomiranih studenata pronalazi posao u roku od šest mjeseci od završetka studija. Zapošljavaju se u vrlo širokom spektru djelatnosti. U cijenu školarine uključeni su indeks, osnovna literatura za svaki predmet i nastavni materijali, troškovi prijevoza na terensku nastavu, mentorstvo i dopunska nastava, po dva izlaska na ispit za svaki kolegij, prijava na međunarodno priznati ispit Sveučilišta Cambridge iz poslovnog engleskog te svečanost dodjele diploma. Osim toga, njihovi se studenti mogu besplatno rekreirati u raznim fitness centrima, na bazenima te ostalim sportskim objektima ili se natjecati u ligama Sveučilišnog sportskog saveza, kao i besplatno posjećivati razna kulturna događanja. Osamdeset posto nastave održava se u malim grupama od dvadesetak studenata. Osiguravaju i brojna gostovanja

domaćih i stranih stručnjaka, razmjenu studenata na partnerskim stranim sveučilištima te razna studijska putovanja. Ovisno o generaciji, postotak ponavljača je između 15 i 20 posto. U Vernu su se još prije tri godine pripremili na krizu tako što su poduzeli nekoliko velikih razvojnih koraka. Lani su preuzeli Zagrebačku školu za menadžment, a ove su godine otvorili nove prostore i kadrovski se ojačali. Time su ojačali sustav za oko 20 posto i poslovanje im je, zaključio je Pakšec, vrlo stabilno.

Effectus nudi Financije i pravo Vrlo slična situacija je i na nedavno otvorenom Visokom učilištu Effectus, koje je dobilo dopusnicu od Ministarstva za stručni dodiplomski studij Financija i prava u trajanju od tri godine te specijalistički diplomski studij Menadžment financija u trajanju od dvije godine. Prema riječima izvršne direktorice Ane Globočnik Žunac, nadaju se uspjehu jer imaju jedinstven program koji objedinjuje pravo i financije. Uvjeti upisa su kao i na Vernu, a školarine iznose između 25.000 i 29.000 kuna, s tim da je prvoj generaciji studenata u ovoj akademskoj godini odobren popust od 2500 kuna. Školarina pokriva trošak nastave i ispitnih postupaka te uključuje i obveznu literaturu za svaki kolegij. U planu je i organizacija studijskih putovanja, mobilnost studenata, predavača i nenastavnog osoblja škole

Popis privatnih visokih škola • Američka visoka škola za management i tehnologiju s pravom javnosti u Dubrovniku • Međunarodna diplomska škola za poslovanje i upravljanje u Zagrebu RRiF - Visoka škola za financijski menadžment u Zagrebu • Visoka poslovna škola Libertas u Zagrebu s pravom javnosti • Visoka poslovna škola Utilus u Zagrebu • Visoka škola Agora s pravom javnosti u Zagrebu • Visoka poslovna škola Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu • Visoka škola za informacijske tehnologije u Zagrebu • Visoka škola za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti Baltazar Adam Krčelić u Zaprešiću • Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti u Zagrebu • Zagrebačka škola ekonomije i managementa • Zagrebačka škola za menadžment s pravom javnosti • Visoka politehnička škola u Zagrebu • Visoka novinarska škola u Zagrebu • Visoka škola multimedijskih i komunikacijskih tehnologija u Splitu • Visoka poslovna škola Minerva u Dugopolju • Visoka škola za ekonomiju, poslovanje i upravljanje Nikola Šubić Zrinski u Zagrebu • Visoka škola za sportski menadžment i dizajn Aspira - Split • Visoka škola za odnose s javnošću i studij medija Kairos - Zagreb • Visoka poslovna škola s pravom javnosti u Višnjanu • Visoka tehnička škola u Puli - Politehnički studij s pravom javnosti • Visoka škola Hrvatsko zagorje u Krapini • Visoka tehnička škola u Bjelovaru • Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije - Zagreb • Visoka škola za primijenjeno računarstvo u Zagrebu • Visoka škola za inspekcijski i kadrovski menadžment u pomorstvu - Split • Visoko učiliše Effectus - visoka škola za financije i pravo u Zagrebu te gostovanja domaćih i stranih stručnjaka. Imaju mjesta za 40 izvanrednih i 80 redovnih studenata na dodiplomskom studiju te 40 studenata na specijalističkom studiju.

Zaključno, teško je pronaći jedinstven odgovor o kvaliteti privatnih studija jer je previše razlika u predavačima, prostoru, opremi, programima obrazovanja... Ipak, može se reći da je zbog manjeg broja studenata bolja interakcija između studenata i profesora, češća su

gostovanja stranih i domaćih stručnjaka, bolje su mogućnosti za timske vježbe, studijska putovanja... Nije zanemariva ni činjenica da za upis nije obvezna državna matura što otvara prostor i onima koji su maturirali prije uvođenja državne mature, a koji se na javna sveučilišta ne mogu upisati bez polaganja mature uvedene prošle godine. Prema novim bi pravilima, dakle, morali ponovno maturirati ako žele nastaviti školovanje.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3650, 2. studenoga 2010.

( 120 mil USD

ukupna robna razmjena Hrvatske i Kanade 2009.

( za 30%

snižene izvozne carine Sporazumom iz 1997.

Kako poslovati u Kanadi

Kanađani vole europske proizvode i hokejaški klub Medveščak Igor Vukić vukic@privredni.hr

K

anada ima više sunčanih dana nego Njemačka.

I zime su, premda hladne, prilično svijetle i sunčane.

Stoga veliki zamah ondje dobiva industrija energije iz sunca i vjetra te drugih obnovljivih izvora.

Kanadska vlada to potiče visokim subvencijama za proizvedenu struju, ali uvjetujući da se dobar dio komponenti proizvede na kanadskom tlu. Subvencije su ograničene na 20 godina, a Kanađani vjeruju da će tim modelom postati svjetski centar obnovljivih energetskih tehnologija.

O sunčanoj Kanadi govorilo se prošli tjedan u Hrvatskoj gospodarskoj komori na seminaru Kako poslovati u Kanadi. Seminar su organizirali Veleposlanskvo Kanade u Hrvatskoj, Kanadsko-hrvatska poslovna mreža i HGK, uz podršku hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova.

Autodijelovi i strojogradnja Zbog blizine američke autoindustrije u Kanadi je snažno razvijena i industrija autodijelova i strojogradnja pa bi hrvatske tvrtke iz tog sektora tu mogle naći partnere, ocijenila je Angela Spreng, trgovinski savjetnik u Centru za međunarodnu promociju provincije Ontario. U uredu Centra u Münchenu i na web stranici www.sse.gov. on.ca mogu se dobiti besplatne informacije o procedurama poslovanja u

Zbog hokejaša Scotta Reynoldsa, za Medveščak se zna (i navija) i u dalekoj Kanadi

ni i drugim uvoznim tijelima. Kanada i Hrvatska potpisale su 1997. godine Sporazum o povlaštenoj carinskoj stopi, kojim je carina za izvoz u Kanadu snižena za 30 posto.

Većina Kanađana smatra da su europski proizvodi zdraviji, kvalitetniji i bolje dizajnirani od azijskih i američkih, pa su spremni za njih platiti i više Riječ je o predivnoj zemlji, s obrazovanim, pametnim i skromnim ljudima, tvrdi Darko Deneš iz Kraša koji već 30 godina izvozi u Kanadu tom dijelu Kanade. Na seminaru je predstavljena i ponuda provincije Britanska Kolumbija.

Dobre šanse u Kanadi imaju i proizvođači robe široke potrošnje. Većina Kanađana smatra da su europski proizvodi zdraviji, kvalitetniji i bolje dizajnirani od azijskih i američkih, pa su spremni

za njih platiti i više, rekao je Gordan Šamija iz Hrvatsko-kanadske poslovne mreže.

Robu treba nuditi s cijenama istaknutima u kanadskim dolarima, deklaracije moraju biti napisane u duhu engleskog jezika, a kontakt-osobe moraju dobro vladati poslovnom terminologijom. Šamija je objasnio da je Kanada “društvo govorne pošte”: ako nekome ostavite poruku na sekretarici, taj će vam se i javiti. Ali isto očekuje i od vas. Šamija je otkrio da je hokejaški klub Medveščak, zbog igrača iz Kanade, jako popularan ne samo među ljudima podrijetlom iz Hrvatske već i među ostalim Kanađanima. “Bilo bi šteta da to hr-

vatska poduzeća u Kanadi ne iskoriste u nekoj združenoj marketinškoj akciji”, rekao je Šamija.

Prema riječima Darka Deneša, voditelja izvoza za prekomorske zemlje u Krašu, pri pakira-

nju robe za Kanadu važno je robu označiti kodovima koji su različiti od europskih, no izvozna procedura nije pretjerano komplicirana. Mnogo se vremena štedi elektronskim očitavanjem u kanadskoj cari-

Iskustvo Tvornice slatkiša Kraš Tvornica slatkiša Kraš već gotovo 30 godina u Kanadi plasira svoje proizvode. Darko Deneš, voditelj izvoza za prekomorske zemlje u Krašu, kaže da je riječ o predivnoj zemlji, s obrazovanim, pametnim i skromnim ljudima. Pridošlice prihvaćaju raširenih ruku, bez obzira radi li se o turistima ili poslovnim ljudima. Kraš je izvozio preko partnera iz sektora “etničkih trgovina”, odnosno prodavaonica namijenjenih ljudima podrijetlom iz bivše Jugoslavije, ali i prodajom preko većih trgovačkih lanaca. Partnere za Kanadu uglavnom je pronalazio na kelnskim sajmovima ISM i Anuga, te pariškom Sialu, najvažnijim sajmovima prehrambene industrije. U posljednje vrijeme jedan od glavnih Kraševih uvoznika je poduzeće Eurotrade, u vlasništvu hrvatske obitelji Altić.

Prostor za rast No ukupna je suradnja ispod mogućnosti, istaknula je Sunčanica Skupnjak Kapić, direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK-a. Kanada je lani bila na 37. mjestu ukupne robne razmjene Hrvatske sa svijetom. Lani je ukupna robna razmjena dviju zemalja iznosila 120 milijuna USD, a pri tome uvoz Kanade u Hrvatsku višestruko nadmašuje izvoz u tu zemlju. Hrvatska najviše u Kanadu izvozi turbomlazne motore, alufolije i prehrambene proizvode, a uvozi letjelice s turbomlaznim pogonom, žičane proizvode i lijekove, dodala je ona. Veleposlanik Kanade u RH Edwin Loughlin rekao je da bi unaprjeđivanje suradnje trebalo postati prioritet dviju zemalja. Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković smatra da bi Hrvatska trebala iskoristiti članstvo u NATO savezu za jačanje ekonomskih veza, te je pozvao kanadske poslovne ljude da sudjeluju u nedavno najavljenim projektima hrvatske vlade vrijednima više od 13 milijardi eura.

enterprise europe

info

Broj 26, 2. studenoga 2010.

IPA - Razvoj investicijskog okruženja

Kako poslovati sa Švedskom Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Hrvatsko-švedskom gospodarskom komorom, Hrvatskim veleposlanstvom u Švedskoj i Veleposlanstvom Kraljevine Švedske u Hrvatskoj organizirala je seminar Kako poslovati sa Švedskom. O mogućnostima poslovanja, propisanim standardima, kanalima distribucije proizvoda, poslovnim običajima i pravilima te o organizaciji švedskog tržišta govorili su predstavnici Udruženja švedske trgovine, Open Trade Gatea i Gospodarske komore Stockholma, a predstavljeni su i primjeri uspješnog zastupanja hrvatskih tvrtki u Švedskoj.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak i HGK predstavile su svoje usluge namijenjene izlasku na strana tržišta.

Robna razmjena između Hrvatske i Švedske u zadnjih desetak godina u stalnom je porastu. Podaci za prvih šest mjeseci 2010. pokazuju da se izvoz u Švedsku povećao za 8,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je uvoz iz Švedske smanjen za 28,4 posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2009. Najviše prostora za produbljenje gospodarske suradnje Hrvatske i Švedske ima u sektorima energetike, brodogradnje, vojne industrije, zaštite okoliša, turizma, prehrambene i drvoprerađivačke industrije.

Program za konkurentne županije Za program namijenjen poboljšanju investicijskog okruženja hrvatskih županija osigurano je 2,5 milijuna eura Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Delegacija Europske unije u Hrvatskoj predstavili su Ipa projekt Razvoj investicijskog okruženja kojim se želi povećati znanje i sposobnost ljudi u hrvatskim županijama za privlačenje izravnih inozemnih ulaganja, te ojačati ulagačko okružje i povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

U projektu vrijednom 2,5 milijuna eura, koji EU financira putem komponente IIIC Ipa programa, sudjeluje 20 hrvatskih županija koje će po završetku projekta biti certificirane za privlačenje izravnih inozemnih ulaganja. Certifikacija regija za ulaganja jamčit će da su županijski timovi usvojili potrebna znanja i vještine za privlačenje izravnih inozemnih ulaganja.

Europska unija kroz program Ipe pokriva 75 posto troškova, a Hrvatska 25 posto, najavio je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač. “Ovaj program je u skladu s Vladinim Programom gospodarskog oporavka u kojem su izravna strana ulaganja ocijenjena prioritetnim. Već smo osnovali Povjerenstvo

za uklanjanje prepreka za ulaganja te izdali Vladin katalog 30 investicijskih projekata u javnom sektoru vrijednih ukupno 13 milijardi eura”, kaže Popijač. Dodao je da Vlada investicijski potencijal vidi i u privatnom sektoru, posebice u industriji, prometu i turizmu, pri čemu je važno privući ulaganja koja donose moderne tehnologije i inovacije. Šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren među hrvatskim prednostima u privlačenju stranih ulaganja vidi pogodan zemljopisni položaj, dobro obučenu radnu snagu i moderne prometnice, posebice ceste koje spajaju hrvatski sjever i jug. “No na temelju vlastitih iskustava moram reći da kompanije neće investirati

u zemlju opterećenu korupcijom i sa slabom vladavinom prava. Vlada mora uvjeriti članice EU-a da će njeni napori u jačanju pravne sigurnosti i suzbijanju korupcije dati rezultata”, ističe Vandoren. Hrvatske županije trebale bi, po njegovom mišljenju, standardizirati informacije potrebne stranim ulagačima jer su primjetne njihove međusobne razlike na tom području, a treba poboljšati i pristup informacijama važnima za investitore.

Ovaj projekt vodi tim međunarodnih stručnjaka s dugogodišnjim iskustvom u provedbi projekata, u uskoj suradnji s hrvatskim stručnjacima. Više podataka o projektu moguće je pronaći na web stranici www.icpr3.org.

enterprise europe Zaštita okoliša

Poticanje suradnje u zaštiti okoliša

Na najvećem specijaliziranom sajmu zaštite okoliša Pollutec koji okuplja više od 2400 izlagača i 75.000 stručnih posjetitelja EEN organizira poslovne susrete Pollutec je najveći specijalizirani sajam zaštite okoliša, koji na jednom mjestu i za različite sektore djelatnosti nudi raspon rješenja i opreme za okoliš, tehnologije i usluga za upravljanje industrijskim procesima i upravljanje vodama u sektoru graditeljstva i građevinarstva, energetike, prehrambene industrije i ostalih industrijskih sektora (kemikalije, lijekovi, mehanika, metalurgija).

Na ovogodišnjem 24. izdanju Polluteca u četiri dana sajma, od 30. studenog do 3. prosinca, u francuskom Lyonu svoju tehnologiju i proizvode predstavit će više od 2400 izlagača iz 42 zemlje, a očekuje se i više od 75.000 stručnih posjetitelja iz industrije, građevinarstva i sektora usluga, kao i lokalnih vlasti.

Europska poduzetnička mreža Hrvatske i Hrvatska gospodarska komora uključile su se u organizaciju poslovnih susreta u okviru sajma, omogućivši tako hrvatsk im

tvrtkama da se na jednom mjestu susretnu, ugovore sastanke i razmotre mogućnosti zajedničke suradnje sa stranim tvrtkama iz tih djelatnosti.

Europska poduzetnička mreža ovim paneuropskim profesionalnim poslovnim sastancima želi potaknuti internacionalizaciju među tvrtkama u sektoru okoliša i energetike. Očuvanje okoliša, nedostatak prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena glavni su izazovi današnjice. Kako bi pomogli u zaštiti okoliša i potaknuli razvoj eko aktivnosti, međunarodni poslovni razgovori u okviru sajma Pollutec nastojat će obuhvatiti sve teme koje se odnose na te izazove. Cilj tih susreta je razvijanje suradnje i partnerstava tvrtki u Europi u području opreme, teh-

Kako b2fair funkcionira?

Potrebno je posjetiti stranicu b2fairwww.b2fair.com/pollutec2010 Registration, unijeti profil tvrtke i specificirati zahtjeve za suradnju. Nakon registracije, profil vaše tvrtke potvrdit će lokalni partner (Europska poduzetnička mreža - EEN Hrvatska) i bit će objavljen u online katalogu. U tom katalogu je moguće pregledati profile svih registri-

ranih tvrtki (katalog se svakodnevno nadopunjuje novim tvrtkama) te odabrati tvrtku/tvrtke s kojom želite ugovoriti bilateralne razgovore tijekom događanja.

EEN Hrvatska nakon potvrde profila na mail šalje jedinstveno korisničko ime i lozinku s kojom se može ući u polje “Edit Meeting Requests” i odabrati tvrtke za bilateralne razgovore.

nologije, usluga i održivih rješenja. Bit će pokriveni brojni sektori: analiza, mjerenje - praćenje kvalitete zraka, čista energija i obnovljivi izvori energije, staklenički plinovi, mobilnost, buka, rizici upravljanja okolišem, otpad (zbrinjavanje otpada - recikliranje, iskorištavanje, sakupljanje; vozila, transport i logistika, čišćenje i pročišćavanje), vode i otpadne vode - sakupljanje voda, bušenje, skladištenje, cijevi, mreža,

pumpe, spojnice, tretiranje voda i otpadnih voda, ponovna upotreba, upravljanje vodama, organizacija, uprava, istraživački instituti, javna tijela i institucije (nacionalni i regionalni štandovi). Poseban naglasak bit će na energetskom sektoru, obnovljivim izvorima energije, eko tehnologijama, mobilnosti, održivoj gradnji i održivom razvoju kao cjelini. (K.S.)

B2fair – organizacija poslovnih susreta Od 2004. godine, kada je započela primjena b2fair alata za učinkovitiju organizaciju poslovnih sastanaka, koncept b2fair pokazao se uspješnim u više od 50.000 sastanaka između 7500 sudionika iz preko 40 zemalja. Oko trećina ovih inicijalnih sastanaka rezultirala je nastavkom pregovora.

B2fair na sajmu Pollutec tvrtkama i pojedincima omogućuje uštedu vremena i novca jer se s online registracijom profila tvrtke unaprijed odabiru željeni sugovornici i ugovaraju svi sastanci.

Cijena sudjelovanja iznosi 150 eura, a prijavljuje se izravno u sustav www.b2fair.com/pollutec2010 Participacija uključuje registraciju profila u online sustav, savjet i pomoć

b2fair tima prije, za vrijeme i nakon događaja, planiranje bilateralnih poslovnih razgovora, usluge prevođenja (engleski, francuski), pomoć i savjeti vezano za sklapanje sporazuma o suradnji, besplatan ulaz na sajam Pollutec prema programiranim bilateralnim razgovorima, pomoć u organizaciji poslovnog puta (smještaj, prijevoz), slaganje individualnog rasporeda sastanaka i pozivnicu za b2fair večernje druženje.

Više informacija i pomoć oko registracije: Europska poduzetnička mreža, Irena Spahić, tel: 01/4561 774, ispahic@hgk.hr

www.een.hr

2. studenoga 2010.

2 3

Poljoprivredne potpore u EU-u

830 milijuna razloga za zadovoljstvo Hrvatski poljoprivrednici nakon ulaska u Europsku uniju mogu očekivati smanjivanje potpora proizvodnji, ali i povećavanje potpora za ruralni razvoj. Za izravna plaćanja očekuje se godišnje 373 milijuna eura, a za projekte ruralnog razvoja još 458 milijuna Krešimir Sočković Pregovori s Europskom unijom u poglavlju 11. Poljoprivreda i ruralni razvitak koje je hrvatskim seljacima najzanimljivije jer se u prvom redu odnosi na potpore - trebali bi biti dovršeni do kraja godine ili najkasnije početkom iduće, najavljuju u Pregovaračkom timu. Još uvijek postoji nekoliko otvorenih pitanja koja se ponajprije odnose na prijelazne rokove, a najzanimljivije je opet pitanje novca.

Kroz izravna plaćanja za hrvatske seljake je predloženo 373 milijuna eura godišnje. Hrvatski pregovarači traže da od prve godine u Uniji hrvatski seljaci dobiju puni iznos potpora, no Europska komisija je predložila rješenje iz prošlog kruga proširenja po kojem bi u prvoj godini nakon pristupa seljaci dobili 25 posto tog iznosa iz EU proračuna, u drugoj godini 30 posto, trećoj 35 posto, a u četvrtoj 40 posto. Nakon toga postoci bi godišnje rasli za 10 posto do punog iznosa. Uz to bi hrvatski poljoprivrednici i stočari trebali po prijedlogu EK-a dobiti 30 posto iznosa iz nacionalnog proračuna.

Hrvatski seljaci mogu očekivati da će se ono što dobiju 2011./2012. uzeti kao referenca i nakon tog razdoblja davanja će biti fiksna za pojedine farme Trebamo i dodatke Hrvatska strana očekuje da se kao dodatak u ukupni izračun uvrste i trenutačno minirana područja koja će nakon razminiranja postati poljoprivredna zemljišta, te posebno potpore za vinarstvo, no točni iznosi za te dodatke još nisu dogovoreni.

Kroz drugi stup potpora namijenjen ruralnom razvitku Komisija predlaže da se u 2012. godini za Hrvatsku iz EU proračuna osigura 201,6 milijuna eura, godinu kasnije 281,5 milijuna, te na kraju trogodišnjeg prijelaznog razdoblja 352 milijuna eura godišnje. U mjerama ruralnog razvoja sudjeluje i financiranje iz hrvatskog proračuna, i to u rasponu

od 20 do 50 posto, ovisno o mjerama i ruralnim područjima na koje se odnose. Prema procjenama ukupan iznos za potpore ruralnom razvoju trebao bi na godišnjoj razini biti oko 458 milijuna eura.

Pregovora se i o proizvodnim kvotama za mlijeko i šećer. Prema nabavama godišnja kvota iznosila bi 750.000 tona mlijeka, od čega je 673.000 namijenjeno otkupu, a 77.000 izravnoj prodaji. Hrvatska traži povećanje kvota zbog restrukturiranja te povećanja koje je predviđeno posljednjim reformama Zajedničke poljoprivredne politike EU-a.

Izmjene propisa o vinu Kad je riječ o šećeru, Hrvatska traži proizvodnu kvotu od 217.429 tona, dok Komisija želi utvrditi kvotu prema referentnom razdoblju.

Kako kaže Ružica Gelo, hrvatska pregovaračica zadužena za to područje, Hrvatska je dužna izraditi izmjene pregovaračkog stajališta koje će sadržavati pregled svih hrvatskih zahtjeva kojih će biti 45 ili

Ispunjena mjerila U listopadu prošle godine, na početku pregovora o poglavlju Poljoprivreda i ruralni razvoj određena su tri mjerila koja je Hrvatska trebala ispuniti prije zatvaranja pregovora.

Hrvatska je donijela plan za uspostavu Agencije za plaćanja, Integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IAKS) te su uvedene mjere zajedničke organizacije tržišta. Europska komisija je poslala misije koje su trebale pro-

cijeniti ostvareni napredak u provedbi tih planova. Budući da su nalazi misija pozitivni, očekuje se kako će u sljedećih mjesec dana biti donesena odluka o tome da su mjerila za zatvaranje tog poglavlja ispunjena. Za sada IAKS i Agencija ne moraju u potpunosti funkcionirati, no danom ulaska Hrvatske u Europsku uniju to postaje nužno jer su oni ključni za povlačenje sredstava iz EU proračuna.

46. Većina izmjena odnosit će se na sektor vina jer je EU u međuvremenu promijenio propise vezane za taj sektor poljoprivrede.

ferenca i nakon tog razdoblja davanja će biti fiksna za pojedine farme.

”Europska unija planira u sljedećem razdoblju smanjivati izravne potpore seljacima, a veći dio iznosa davati kroz ruralni razvitak. Kod nas se često ta ruralna politika shvaćala kao folklor, no to ni slučajno nije tako”, ističe Ružica Gelo. Hrvatski seljaci mogu očekivati da će se ono što dobiju 2011./2012. godine uzeti kao re-

”Problem je u tome što većina malih proizvođača i malih farmi za sada ne može raditi projekte i aplicirati za sredstva iz drugog stupa - za novac namijenjen ruralnom razvoju. Upravo na tom području bit će potrebno najviše učiniti kako bi se potencijal koji se u novcu daje hrvatskom selu u potpunosti iskoristio i osigurao bolju poziciju hrvatskog sela na tržištu Europe”, zaključuje Ružica Gelo.

enterprise europe Hrvatski pregovori

Test provedbe do

Napredak u pripremama Hrvatske za članstvo je ravnomjeran i sustavan, no potrebno ga je ubrzati. EU čelnici više ne spo Lada Stipić – Niseteo Analiza napretka Hrvatske bit će usvojena skupa s paketom procjene jednogodišnjeg rada i uglavnom napretka ostalih zemalja čekaonice za EU, 9. studenoga. Europska komisija se nada da je to zadnja analiza za Hrvatsku – mada je i lani, otprilike u ovo vrijeme, izrečeno isto.

Do usvajanja analize preostalo je desetak dana. U tom se vremenu mijenjaju samo riječi, neće biti dramatičnih intervencija u tekst kao kada je rečenica o suradnji s Haagom otvorila vrata pregovorima. Europska komisija ne želi izaći s detaljima osim što ih prepričava na kapaljku kako bi time potaknula na finalne napore, nacrt kola među nadležnim službama u prijestolnicama. Nakon nedavnog kratkog susreta s premijerkom Jadrankom Kosor, Predsjednik EK-a Jose Manuel Barroso izrekao je isto što je ispričao ostalim čelnicima iz regije koji ovih dana kao na traci cirkuliraju pred kamerama VIP kuta u Komisijinom Berlaymontu.

Dakle, napredak se vrjednuje prema dosezima, a EK čini sve da uradak bude pošten, uravnotežen i objektivan. Napredak u pripremama Hrvatske za članstvo je ravnomjeran, sustavan, ali ga treba ubrzati želi li Hrvatska dovršiti posao “iduće godine”.

Više se ne spominje prva polovina 2011. za mađarskog predsjedanja – i to je oz-

biljno upozorenje. Barroso je istaknuo poglavlje pravosuđa s reformom pravnog sustava, antikorupcijskom kampanjom i borbom protiv organiziranog kriminala, potom suđenje za ratne zločine u do-

maćem pravosuđu, naravno besprijekornu suradnju s Tribunalom za ratne zločine, poštivanje prava manjina i rad na povratku izbjeglica. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u Bruxellesu je objavio da su

sve zakonske pripreme za novosti ili izglasane ili je procedura gotova ili će zaživjeti u dolazećim mjesecima, primjerice Zakon o Državnom sudbenom vijeću, početak rada Državne škole za dužnosnike u pra-

vode u proizvodnji. Traže se novi lubrikanti, premazi i sistemi čišćenja. Tehnologija treba biti primjenjiva i na velike količine.

Tvrtka raspolaže s razvojnim objektima za demonstraciju ranih faza nove tehnologije. Priroda suradnje ovisit će o stupnju razvoja predloženih rješenja.

Hidroinformatika i upravljanje SCADA sustavom (09 IT 53V2 3DIA) Talijanska softverska tvrtka koja se bavi nadgledanjem i kontrolom industrija vode, plina i petrokemije, traži tehničko partnerstvo u području hidroinformatike, SCADA (Supervisory Control and Data Acquisition) sustavima i upravljanju znanjem s primjenom u istraživačkim odjelima vodnih, plinskih i telekomunikacijskih objekata ili njihovih distributera.

Ponude tehnologija Tehnološka potražnja: Tehnologija za brigu o desnima (10 GB 40n6 3IL9) Tvrtka iz Engleske traži tehnologiju za efikasniji sistem učvršćivanja akrilnih zubnih proteza za oralnu šupljinu, bioljepljive polimere koji omogućuju aktivnost usnih i zubnih površina, te tehnologiju pročišćavanja za zubne proteze nakon korištenja. Rane ili kasne faze razvoja tehnologije bit će razmatrane za licenciranje.

Visokopouzdana punjiva baterija za sigurnosne potrebe kratkih razdoblja visoke potrošnje energije (10 CH 84FD 3ITR) Švicarska tvrtka traži know-how za razvoj baterije sa sposobnošću izdržavanja visokih izboja energije u kratkim vremenskim razdobljima. Aplikacija je vezana uz sigur-

nost i zbog toga bi trebala biti visokopouzdana i punjiva 10 puta u razdoblju od dvije godine. Radne temperature rangiraju između -20°C i 55 °C. Traži se tehnička suradnja i/ili ugovor o proizvodnji za male serije prototipa.

Reduciranje utroška vode tijekom proizvodnje aluminijskih limenki za hranu i piće (10 GB 41n8 3ISN) Proizvođač aluminijskih limenki iz Velike Britanije traži način za smanjenje utroška

Tehnologija za generatore vjetroturbine snage 30-100 kW (09 HU 50S2 3F4E) Mađarska tvrtka proizvodi željezne dijelove generatora velikih vjetroturbina (s nekoliko MW izlazne snage) te traži proizvodnu tehnologiju i proizvodnu licenciju za generatore vjetroturbina sa 30-100 kW izlazne snage. Tražena tehnologija trebala bi biti testirana i spremna za tržište. Tražena vrsta suradnje: licenciranje ili komercijalna suradnja s tehničkom pomoći.

Tehnologije za neutralizaciju neugodnih mirisa/aroma korištenjem biofiltera i kemijskih filtera (09 PL 61AJ 3F7H) Poljska tvrtka specijalizirana za biometode neutralizacije aroma traži tehnologiju za neutralizaciju aroma u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda, deponiji-

www.een.hr

2. studenoga 2010.

ogovorenog

4 5

Europska komisija prošle je srijede usvojila strateške ciljeve za sljedeću godinu, a u kratkom odlomku o proširenju se ističe: “Komisija je također privržena vođenju procesa proširenja.

Napredak u pregovorima bit će vezan uz napredak kandidatskih zemalja, s posebnim naglaskom na pravnoj državi.”

ominju prvu polovinu 2011. kao kraj pregovora - što ozbiljno upozorava. Pravosuđe je i dalje najveći problem ti riječi – lekcija naučena nakon primanja posve nespremnih Rumunjske i Bugarske! – već samo i isključivo konkretni dosezi. Pravosuđe Hrvatske pri ulasku u EU mora biti “neovisno, pošteno i ekspeditivno”, napredak je vidljiv “ali je preostalo jako mnogo posla”, dakle pravosuđe tek treba doći do stadija kada će zavrjeđivati komplimente umjesto kritika za sustav koji je praksom još daleko od ciljanih kvaliteta. Europska komisija tražit će track record, potvrdu konkretnim dokazima da su zakoni ušli ili nepovratno ulaze u praksu. Je li za to dovoljno jedno godišnje doba, pola godine ili godina? Nitko ne zna kazati.

Ozbiljan uteg na hrvatskim optimističnim izjavama o uspješnom suprotstavljanju korupciji je nalaz Transparency Internationala i čvrsto držano 62. mjesto s indeksom korumpiranosti 4,1 - od maksimalnih 10 i s pragom tolerancije koji počinje iznad indeksa pet.

Povjerenica za pravosuđe EK-a Viviane Reding upozorila je da se neće vrjednova-

”Sve ovisi o hrvatskoj strani”, rezimirao je Barroso stanje u procesu duljem od pet godina, točnije 61 mjesec i u kome se hrvatska strana zaista predugo nadala da će joj se gledati kroz prste kao zemljama prošlog kruga proširenja. Hrvatski su pregovori sa svojom striktnošću i traženjem da u EU uđe isključivo temeljito pripremljena zemlja predložak za pregovore s Turskom.

Treniranje dosljednosti stvaranje je alibija za javnost većine članica ne baš sretnih

ma, industrijskim emiterima/dimnjacima i ostalim izvorima neugodnih mirisa. Traže se partneri za razmjenu informacija i tehničku suradnju.

U tim uvjetima motor ne radi dobro, uzrokuje veće onečišćenje okoliša i povećani utrošak goriva. Grupa je zainteresirana za licenciranje ili početak tehničke suradnje.

Povećavanje efikasnosti dizelskih motora kamiona u teškim uvjetima (10 IT 54V8 3IUY) Grupa talijanskih transportnih poduzeća traži tehnologiju za povećavanje efikasnosti dizelskih motora u kamionima u teškim uvjetima za vožnju (uzbrdica, težak teret...).

Unaprjeđenje tehnologije dimljenja hrasta uključujući proces tretiranja amonijakom (09 PL 63AX 3FXD) Poljska tvrtka traži tehnološko partnerstvo za unaprjeđenje trenutnog procesa tretiranja tamnjenja hrasta pomoću amonijaka. Tvrtka je zainteresirana za skraćivanje procesa te njegovo daljnje unaprjeđenje. Traži se komercijalna suradnja s tehničkom pomoći te ugovor o proizvodnji.

vosuđu i Zakon o oduzimanju imovine stečene kaznenim djelom.

Trećinu poglavlja još treba zatvoriti Kako sada stvari stoje, za zatvaranje je preostalo 11 od 33 poglavlja plus dva o kojima se ne pregovara. Dana 5. studenoga uskladili bi se detalji iz poglavlja 34. Institucije – isključenog iz pregovaračkog procesa – i to hrvatskim jezikom koji postaje 24. službeni jezik EU-a, sa 12 sjedalica za eurozastupnike iz Hrvatske, sedam glasova u Vijeću, po jednim sucem u Europskom sudu i Nadzornom sudu i devet mjesta u Ekonomskom i socijalnom odboru te Odboru regija. Iduća Međuvladina konferencija je u studenom, računa se na zatvaranje triju poglavlja. Ovog trenutka na procjeni u Vijeću, zadnjoj instanci procesa, su poglavlja Sloboda kretanja kapitala i Prometna politika. S Institu-

cijama imamo tercet za studeni. Komisija analizira dostavljenu dokumentaciju pripremajući za zatvaranje poglavlja Pravde, slobode i sigurnosti, Okoliša i Vanjske, sigurnosne i obrambene politike. U matematici pregovora izgleda da bi četiri a ne samo dva (Tržišno natjecanje, Pravosuđe) poglavlja bila prebačena u 2011. godinu, a to je ozbiljno zaostajanje za lanjskim Komisijinim okvirnim rasporedom napretka pregovora, čime je Hrvatska pokazala da sama oteže na terenu provedbe priprema za članstvo.

Ako države članice namjeravaju ugraditi u Sporazum još neke a ne samo irske i češke zahtjeve preko pristupnog sporazuma, to neće ubrzati hrvatske pripreme, ali hoće proceduru ratifikacije po parlamentima 27 zemalja.

što će Turska jednog dana u EU, te se mora aplicirati sustav preduvjeta – garancija da će ona u EU ući dokazano europeizirana.

Hrvatskoj je ovo treniranje strogoće dobro došlo zato što državnu administraciju doslovno prisiljava da zemlju čini boljim mjestom za golemu većinu njenih građana i tvrtki, na što se počesto zaboravlja. Ili, kako

su se lijepo loptale frazama premijerka i povjerenica za pravosuđe, “izgraditi snažnu Hrvatsku u kojoj prevladava poštenje, gdje je normalna stvar nezavisno pravosuđe, posebno dobro za gospodarstvo ali i za djecu Hrvatske, njihovu budućnost”. Šteta što su i za ovakav cilj nužni pritisci Bruxellesa.

Know-how (osnovna ili detaljna tehnička dokumentacija) za proizvodnju opreme za sagorijevanje biomase (09 SK 69CT 3ETB) Slovačka tvrtka traži know-how u proizvodnji opreme za sagorijevanje biomase. Ta oprema trebala bi proizvoditi od 500 kW do 5 (10) MW toplinske energije. Korištena biomasa sastojala bi se od svježih drvenih komada, slame i uljane repice. Tvrtka traži partnere za komercijalnu suradnju s tehničkom pomoći.

Podvodne kacige s novim načinima komunikacije (10 ES 23C6 3HZE) Španjolska tvrtka specijalizirana za poslove inspekcije i održavanja u kopnenim i podmorskim objektima traži specifičnu tehnologiju za unaprjeđenje komunikacije sa stranim roniocima koja bi bila aplicirana na

podvodnu kacigu. Tvrtka želi u već postojeće kacige ugraditi novu tehnologiju koja će unaprijediti specifične aktivnosti ronioca. Tvrtka traži partnere za komercijalnu suradnju s tehničkom pomoći.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Pregled aktualnih EU natječaja kojima se traži nabava robe, pružanje usluga i obavljanje radova u okviru EU programa u kojima može sudjelovati Republika Hrvatska. Natječaji su ponajprije namijenjeni tvrtkama koje žele poslovati u Hrvatskoj i ostalim zemljama korisnicama EU programa. Detaljnije informacije o natječajima i potrebnoj dokumentaciji potražite na www.safu.hr.

OBNOVA I IZGRADNJA VODOVODA I SUSTAVA ZA OTPADNE VODE TVS&V, Aktau, Kazahstan, raspisuje natječaj za obnovu i izgradnju vodovoda i sustava za otpadne vode. Projekt vrijedan 5,8 milijuna eura financira Europska banka za obnovu i razvitak. Natječaj je otvoren do 26. veljače 2011. godine. Više podataka o projektu može se dobiti na Projects Management and Coordination Center on Housing and Communal Sector in Mangystau Region (PM&CC), Ms Zhanat Samat, Republic of Kazakhstan, 130000, 13th Microdistrict, Building No.33, 3rd floor, Aktau, Mangystau Region, e-mail: szhanat@yahoo.com.

USLUGE ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA Ministarstvo obrazovanja i razvoja Re-

publike Makedonije traži usluge istraživanja i razvoja te konzultantske usluge. Natječaj je otvoren do 31. siječnja 2011., a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Ministry of Education and Science Mito Hadzi Vasilev Jasmin no number 1000 Skopje FRY of Macedonia, +389 76446100, e-mail:borco.aleksov@ mon.gov.mk. Više podataka o nadmetanju na http://mon.gov.mk.

IZGRADNJA I USLUGE ODRŽAVANJA AB Storstockholms Lokaltrafik, Stockholm, Švedska, traži uslugu izgradnje i održavanja objekata. Natječaj je otvoren do 4. studenoga, a prijave na švedskom jeziku predaju se na AB Storstockholms Lokaltrafik Lindhagensgatan 100 Attn: Mats Göransson SE-105 73 Stockholm Sweden, +46 86863622, mats.goransson@ sl.se. Više podataka o nadmetanju na http:// system.allego. se/?ffu=Q8fH13A59QSjSht7.

USLUGE INSPEKCIJE GRAĐEVINSKIH OBJEKATA Service achats, Morges, Švicarska, traži uslugu inspekcije građevinskih objekata. Natječaj je otvoren do 26. studenog, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Service achats, Rue de Lausanne

53 Attn: Stéphane Deillon 1110 Morges Switzerland, +41 218029111, marchespublics@romande-energie.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

LIFTOVI

Trondheim kommune, Trondheim, Norveška, traži nabavu i instalaciju te održavanje 120 liftova. Natječaj je otvoren do 6. prosinca, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Rambøll Norge AS Mellomila 79, Postboks 9420 Sluppen, Elektro og IKT, Trondheim Attn: Per Ole Ryjord 7493 Trondheim, Norway, +47 92602999,per. ryjord@ramboll.no, www.ramboll.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

MJERNE TRAKE ČEZ, Prag, Češka, traži nabavu mjernih traka. Natječaj je otvoren do 3. prosinca, a prijave na češkom jeziku predaju se na ČEZ, a.s. Duhová 2/1444 Contact: Jaderná el. Dukovany Attn: Mgr. Martiny Fia-

lové 140 53 Praha 4 Czecg Republic, +420 561104756, martina.fialova@cez.cz. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

IT USLUGE Northern Ireland Water, Belfast, Sjeverna Irska, traži nabavu IT usluga, savjetovanja, razvoja programa i podršku. Natječaj je otvoren do 30. studenog, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Northern Ireland Water, Mark Royal House, 70-74 Donegall street Attn: Paula Smith BT1 2GU Belfast United Kingdom, +44 8457440088, sourcing@niwater.com.

Više podataka o natječaju na istoj adresi.

USLUGE ČIŠĆENJA TEC Liège-Verviers, Grivegnée, Belgija, traži uslugu čišćenja. Natječaj je otvoren do 29. studenog, a prijave na francuskom jeziku predaju se na TEC Liège-Verviers, Rue du Bassin 119 Attn: Florence Ligot, 4030 Grivegnée, Belgium, +32 43619185, florence.ligot@tecwl.be. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Ovi i drugi natječaji mogu se naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUEDE IZ EU-a

Na našoj internetskoj stranici www. een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Uz to možete i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu ispunjavanjem obrasca koji se nalazi na našoj internet stranici. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr kako bismo vam mogli dostaviti puni profil tražene tvrtke. Budući da se ponude objavljuju pod šiframa, potrebno je upisati broj šifre ponude za koju ste zainteresirani, te poslati upit.

20100318013 GUMA I PROIZVODI OD GUME Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju gumenih komponenti po narudžbi nudi svoje usluge kao podizvođač. Tvrtka može proizvesti prilagođene gumene i metalne dijelove izrađene od kvalitetnih materijala i u bilo kojem obliku. Poljska tvrtka također može djelovati kao distributer na lokalnom ili nacionalnom tržištu gumene robe.

20100317036 TRGOVAČKOPOSREDNIČKE USLUGE ZA TEKSTIL Slovenska tvrtka koja je stručnjak za tr-

govačko-posredničke usluge za tekstilne proizvode nudi svoje usluge kao agent, zastupnik ili distributer.

20100317028 SANITARNA KERAMIKA

20100322020 OBRADA METALA I NEMETALA Slovenska tvrtka specijalizirana za obradu metala i nemetalnih dijelova (glodanje, tokarenje, bušenje) na CNC strojevima želi surađivati s drugim tvrtkama kao podugovaratelj.

20100326005 VINO I MASLINOVO ULJE Talijanska farma/tvrtka za proizvodnju i prodaju kvalitetnih vina i maslinovog ulja traži uvoznike, trgovce i strane trgovce na malo.

Velika turska skupina poduzeća specijaliziranih za proizvodnju sanitarne keramike - ventile, sustave grijanja i hlađenja - traži pouzdane trgovinske partnere/ posrednike (agencije, predstavnike i distributere) te outsourcing ugovore (eksternaliziranje aktivnosti) za proizvodnju srodnih proizvoda prema nacrtima potencijalnih partnera.

20100317027 ALKOHOLNI NAPICI Talijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju sicilijanskog likera, rakija, kremastih likera, grape, brandyja, traži tvrtke specijalizirane za trgovačko-posredničke usluge (agente, zastupnike, distributere i veletrgovce).

20100329001 STROJEVI, SERVISIRANJE, PAKIRANJE Finska tvrtka aktivna u proizvodnji kozmetičkih proizvoda, pakiranju i prepakiravanju, prodaji strojeva za pakiranje, strojeva za čišćenje, kuhinjske opreme te servisiranje i održavanje tih proizvoda, traži proizvođače i dobavljače industrijske kuhinjske opreme i strojeva za pakiranje s ciljem da bude zastupnik i ponudi održavanje i servisiranje tih proizvoda. Također traže partnere za koje bi mogli djelovati kao vanjski suradnici u proizvodnji kozmetičkih proizvoda i prepakiravanju.

20100329010 ODJEĆA Srbijanska tvrtka, proizvođač i distribu-

ter casual odjeće, traži tvrtke za distribuciju i nudi svoje usluge kao podugovaratelj.

20100329034 KOZMETIČKI PROIZVODI Litvanska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju kozmetičkih proizvoda, traži trgovačke posrednike. Tvrtka nudi i podugovaranje tvrtkama s vlastitom robnom markom.

20100309032 PRODAJA, MARKETING, RAZVOJ POSLOVANJA Irska tvrtka specijalizirana za prodaju, marketing i usluge razvoja poslovanja nudi podugovaranje IT outsourcing tvrtkama te traži joint venture (zajedničko ulaganje) i mogućnost udruživanja/ spajanja s partnerima.

20100330050 MOBILNI SADRŽAJI Britanska tvrtka, distributer i izdavač mobilnih sadržaja, traži distribucijske tvrtke kako bi se proširila u inozemstvo, kao i programere iPhone sadržaja za recipročnu proizvodnju.

20100330056 SOFTVER ZA PRISTUP PODACIMA Britanska tvrtka traži distributere za svoj softver koji korisnicima omogućuje preuzimanje i pristup podacima iz bilo koje relacijske baze podataka.

www.een.hr

2. studenoga 2010.

Upravljanje inovacijama Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO u okviru Europske poduzetničke mreže 6. i 7. prosinca organizira dvodnevni seminar za poduzetnike na teme vezane za upravljanje inovacijama.

Prvi dan seminara posvećen je čimbenicima rasta tehnoloških start-up poduzeća.

Europska istraživanja o novoosnovanim tvrtkama ističu postojanje mnogih poteškoća u njihovu daljnjem rastu. Ujedno, nisu brojni modeli koji prate rane faze razvoja novih poslovnih poduhvata i koji mogu dati pouzdane pokazatelje o mogućnostima rasta i razvoja. Seminar se fokusira na skandinavski model Business platform. Metodologija tog modela temelji se na ideji da svaka tvrtka koja želi rasti mora postići svoju poslovnu platformu. Donosi osam različitih kritičnih čimbenika koji u sinergiji čine osnovu za rast i razvoj tvrtki. Trener je Magnus Klofsten, profesor poduzetništva na Sveučilištu Linköping iz Švedske, ujedno i autor ovog modela.

Drugog dana seminara bit će riječi o smjernicama za uspješne kolaborativne inovacijske projekte. U današnje vrijeme uvođenje inovacija ključni je izazov za male i srednje poduzetnike. Tržište zahtijeva prilagodbu prilikama u kratkom roku uz razvoj resursa znanja i sposobnosti u dugom roku. Stra-

teško partnerstvo sa znanstveno-istraživačkim sektorom omogućava poduzetnicima lakši pristup novim znanjima i resursima.

Na seminaru će poduzetnicima biti predstavljen alat smE-MPOWER (rezultat EU projekta) koji daje podršku u stvaranju i vođenju zajedničkih, kolaborativnih inovativnih projekata uključujući razvoj budžeta, podjelu zadataka i aktivnosti te intelektualnog vlasništva. Treneri su Andreas Wolf, suradnik Fraunhofer IFF instituta iz Njemačke, te Christoph Meier, direktor mreže poslovnih trenera za inovacije Platinn iz Švicarske.

Seminar je namijenjen poduzetnicima, no razmotrit će se prijave i drugih zainteresiranih osoba i organizacija. Maksimalan broj sudionika: 40. Sudjelovanje je besplatno. Mjesto održavanja je Hotel Dubrovnik (dvorana Stradun IV) u Zagrebu, a radni jezik je engleski.

Poslovni susreti na Pollutecu Pollutec je najveći specijalizirani sajam zaštite okoliša, koji na jednom mjestu i za različite sektore djelatnosti nudi raspon rješenja i opreme za okoliš, tehnologije i usluga za upravljanje industrijskim procesima i vodama u sektoru graditeljstva i građevinarstva, energetike, prehrambene industrije i ostalih industrijskih sektora (kemikalije, lijekovi, mehanika, metalurgija).

Sajam se održava od 30. studenog do 3. prosinca, cijena sudjelovanja iznosi 150 eura, a prijavljuje se izravno u sustav: www.b2fair.com/ pollutec2010. Participacija uključuje: registraciju profila tvrtke u online sustav, profesionalni savjet i pomoć b2fair tima prije, za vrijeme i nakon događaja, planiranje bilateralnih poslovnih

razgovora, usluge prevođenja (engleski - francuski), pomoć i savjete vezane za sklapanje Sporazuma o suradnji, besplatan ulaz na sajam prema programiranim bilateralnim razgovorima, pomoć u organizaciji poslovnog puta (smještaj, prijevoz), individualni raspored sastanaka i pozivnicu za b2fair večernje druženje 1. prosinca.

6 7

Kalendar događanja u suorganizaciji EEN-a Hrvatska i europskih EEN konzorcija 2. – 5. studenoga - MIDEST - sajam metaloprerađivača, prerade plastike/ gume, mikrotehnike, industrijskih usluga, Pariz, Francuska

tehnologije, Lublin, Poljska

24. - 26. studenoga Ecomediu 2010, poslovni susreti na temu energije, zaštite okoliša, tretiranja ot17. – 18. studenoga - Sipada, nuklearne sigurnosti, curezza 2010, poslovni su- Arad, Rumunjska sreti, Milano, Italija 30. studenoga - poslovni susreti na sajmu Pollutec, 24. studenoga - Konferencija o internacionaliza- Lyon, Francuska ciji poslovanja i inovacija, Zagreb 6. - 7. prosinca - Seminar - Energetics 2010, poslov- o upravljanju inovacijama, Zagreb ni susreti na temu elektroenergetike i električne

Konferencija o internacionalizaciji poslovanja i inovacija

Više informacija i pomoć oko registracije: Europska poduzetnička mreža, Irena Spahić, tel. 01/4561 774, ispahic@hgk.hr.

HGK - Europska poduzetnička mreža Hrvatske i BICRO organiziraju 24. studenoga ove godine konferenciju o internacionalizaciji poslovanja i inovacijama u Hrvatskoj.

Cilj ove konferencije je pružiti širok spektar informacija o tome kako plasirati proizvod i/ili inovaciju na strana tržišta, koje hrvatske institucije pružaju potporu u tom smislu te koji su izvori financiranja iz EU-a dostupni hrvatskim poduzetnicima radi ostvarivanja tih ciljeva. Na skupu će se održati i okrugli stol s predstavni-

cima stranih država na kojem će se predstaviti regionalna suradnja u programu Eureka (visoki predstavnici iz Austrije, Hrvatske, Mađarske, Slovenije i Srbije).

Tijekom poslijepodneva bit će organizirano devet radionica o kreativnosti, intelektualnom vlasništvu, upravljanju inovacijama, tehnološkom predviđanju, transnacionalnom transferu tehnologija, EU fondovima za poduzetništvo, Okvirnom programu za istraživanje i razvoj FP7, strukturnim fondovima te o programima Eureke.

enterprise europe

2. studenoga 2010.

8

EEN Slovačka - www.enterprise-europe-network.sk

Snažna mreža poduzetničke podrške

Slovački EEN čini sedam članica, no u njihovoj mreži su i četiri pridružena člana i još 30 institucija, tvrtki, klastera i organizacija koje blisko surađuju s Mrežom Europsku poduzetničku mrežu u Slovačkoj čini sedam institucija - BIC, Bratislava - poslovni i inovacijski centar, Nacionalna agencija za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, Slovačka gospodarska i trgovinska komora, Regionalni savjetnički i inovativni centar Prešov, BIC Grupa konzultantska tvrtka, te I-Europa, portal s vijestima i podacima o europskim politikama i nacionalnom gospodarskom okviru.

jom u međunarodnoj suradnji, a zadužena je za osnivanje inkubatora u kojima se daje podrška novoosnovanim tvrtkama.

Slovačka gospodarska i trgovinska komora (Slovenská obchodná a priemysel-

BIC Group je tvrtka koja u razvojnim projektima nudi usluge malim i srednjim poduzetnicima, jedinicama lokalne samouprave i javnim službama te istraživačkim organizacijama. Fokus Grupe je u inovacijama, tehnološkom transferu i istraživanju.

I-Europa je tvrtka članica Mreže i glavni izvor informacija za javne i korporativne donositelje odluka, akademske institucije i nevladin sektor. Daju podršku u labirintu informacija u europskoj javnoj sferi, kao i kompleksnim institucijskim odnosima.

Podršku Mreži daju četiri pridružena člana - slovačko ministarstvo gospodarstva, Agencija za razvoj investicija, Investicijska i energetska agencija i Ured za industrijsko vlasništvo, te još 30 institucija, tvrtki, klastera i organizacija.

U Mreži surađuju i Prvi slovački inženjerski klaster, Automobilski klaster zapadne Slovačke, BITERAP, Slovački centar za znanstvene i tehničke inovacije (SC-

BIC Bratislava se bavi savjetovanjem u poslovanju i inovacijama, transferu tehnologija iz inozemstva, financijskim konzaltingom, regionalnim razvojem i davanjem podrške u provedbi europskih okvirnih programa namijenjenih razvoju i inovacijama. Uz to, BIC Bratislava vodi projekte i savjetuje u ulaganjima, a ujedno je koordinator Europske poduzetničke mreže u Slovačkoj i suosnivač SPICE Grupe (Science Parks and Innovation Centre Expert).

ná komora) predstavlja i koordinira zajedničke interese svojih članica kako bi ojačala poslovne aktivnosti u Slovačkoj i inozemstvu, pruža usluge i omogućuje kontakte s tvrtkama i profesionalnim udrugama, organizira nastupe na sajmovima, izložbama, konferencijama i treninzima. Ujedno daje pravne savjete o poslovnoj podršci i zaštiti proizvoda te savjete o carinskim pitanjima, a izdaje i vlastita poslovna izdanja.

Nacionalna agencija za razvoj malog i srednjeg poduzetništva (Národná agentúra pre rozvoj malého a stredného podnikania NADSME) uz poticanje razvoja poduzetništva surađuje i s Fundacijom Theodore Puskas i Mađarskom investicijskom i trgovinskom razvojnom agenci-

Regionalni savjetnički i inovativni centar Prešov (Regionálne poradenské a informačné centrum - RPIC Prešov) je centar poslovne podrške koji u regionalnim, nacionalnim i međunarodnim projektima pomaže poduzetnicima da osiguraju socioekonomski razvoj svoje regije.

STI), Fakultet ekonomije u Bratislavi, Slovačko ekonomsko i socijalno vijeće, Idealist7F, IT udruženje Slovačke, IT dolina Košice, Ured za EU programe, MSP online, Nacionalni šumski centar (NLC), Slovački centar za dizajn, Podnikajte.sk, Slovačka agencija za okoliš, Slovački centar za produktivnost, Slovački institut za standarde, Slovačko udruženje trgovaca, Spiritportal.sk, Tehnološko sveučilište Bratislava, SZCO.sk, Tehničko sveučilište Košice, Institut tehnologije Slovačke akademije znanosti (IT SAS), Verlag Dashöfer, Institut za razvoj prometa, Predstavništvo Europske komisije u Slovačkoj, Udruženje elektrotehničke industrije (ZEP SR), Udruženje organizacija industrijskog istraživanja i razvoja (ZPVVO) te Udruženje građevinskih poduzetnika Slovačke (ZSPS).

Članice konzorcija BIC Bratislava Zochova 5 811 03 Bratislava Tel.: +421 2 5441 7515 www.bic.sk National Agency for Development of Small and Medium Enterprises Miletičova 23 821 09 Bratislava Tel.: +421 2 5024 4500 www.nadsme.sk Slovak Chamber of Commerce and Industry Gorkého 9 816 03 Bratislava Tel.: +421 2 5443 3272 www.sopk.sk

Regional Advisory and Information Centre - RPIC Prešov Reimanova 9 080 01 Prešov Tel.: +421 51 7560 330 www.rpicpo.sk BIC Group, s.r.o.

Zochova 5 811 03 Bratislava Tel.: +421 2 5441 7595 www.bicgroup.sk I-Europa, s.r.o.

Námestie SNP 21 811 01 Bratislava Tel.: +421 2 5443 2633 www.euractiv.sk

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3650, 2. studenoga 2010.

( 100%plave šljive

( već 2 godine

u domaćem pekmezu iz Tovarnika

radi tvrtka Manako

MANAKO, ZAGREB

Kumino selo, Tovarnik

Ekološki i nanotehnološki

Slasni zalogaji iz prirode Kako pokrenuti zaposlenost u svom kraju pokazuju žene iz male zadruge Kumino selo

Ekoval sredstva kojima se peru i čiste vozila rezultat su najnovijih tehnoloških dostignuća na razini nanotehnologije

O

snova poslovanja zagrebačke tvrtke Manako koja je s radom započela prije dvije godine su vanjsko i unutarnje pranje te kemijsko čišćenje vozila. Osim vozila, čiste i peru plovila, letjelice, pokretne kioske te štandove.

Saša Cvetojević, jedan od vlasnika i direktora Manaka, ističe kako se najčešće s tvrtkama potpisuju ugovori o čišćenju voznog parka. “Naš mobilni tim dolazi na lokaciju korisnika u dogovoreno vrijeme i dok zaposlenici obavljaju svoj redovni posao, njihova vozila se očiste. Tako nema troška goriva za odvoz i povrat iz praonice, nema dodatnog zagađenja zraka a, naravno, ni gubitka vremena”, dodaje on.

Ekoval sredstva kojima se peru i čiste vozila uvoze se iz Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, a rezultat su najnovijih tehnoloških dostignuća iz područja nanotehnologije. Naime, za pranje se koristi vrlo malo

tekućeg sredstva koje otapa te podiže i s površine emulgira nečistoće. Kod čišćenja se upotrebljavaju i voskovi koji štite i njeguju karoseriju te posebne krpe od mikrovlakana, a mnogo pažnje se posvećuje i tehnici brisanja vozila, napominje.

Osim vozila, čiste i peru plovila, letjelice, pokretne kioske te štandove Osim tvrtki, korisnici Manakovih usluga su i oni gospodarski subjekti koji upravljaju velikim uredskim ili trgovačkim centrima te na taj način svojim korisnicima nude čišćenje vozila kao dodatnu uslugu, ali i rent-a-car tvrtke i leasing kuće koje često čiste vozila na parkiralištima.

Uvjet je legalno poslovanje Direktor Manaka napominje kako je, posebice u

velikim gradovima, glavni problem pronaći dobru radnu snagu. “Riječ je uglavnom o mlađim muškim osobama koje često nisu dovoljno motivirane za rad, nemaju radne navike i prema radu se odnose nemarno”, otkiva. K tomu, davanja na plaću su vrlo visoka. “Tvrtkama koje rade legalno velika su konkurencija oni koji iste usluge obavljaju u sivoj ekonomiji. Zbog toga što ne plaćaju PDV na uslugu niti uplaćuju davanja za plaće i doprinose radnika, oni mogu ponuditi i do 50 posto niže cijene, ako za njih ne moraju izdati račun. Stoga smo orijentirani na poslovne korisnike kojima je uvjet suradnje legalno poslovanje i izdavanje računa”, podcrtava Cvetojević.

Trenutačno ova tvrtka planira proširenje i na regiju, te je u kontaktima i pregovorima s nekoliko gospodarskih subjekata koji su izrazili zanimanje za franšizu na području Bosne i Hercegovine te Srbije. (B.O.)

D

ok se ovogodišnji urod voća pretvara u nove džemove, prisjetimo se lanjskih brojki: vrijedne ruke žena iz Tovarnika okupljenih u poljoprivrednoj zadruzi Kumino selo ukuhale su tada 16 tona voća, od čega su dobile osam tona domaćeg pekmeza i džema. Na tradicionalan su način proizvele dvije tone pekmeza od šljiva, te po dvije tone džema od marelica, jagoda i kupina. Tržište željno ekoloških proizvoda i više je nego pozitivno reagiralo na te slastice spravljene po staroj recepturi, bez konzervansa i šećera te sa 100 posto šljive u pekmezu i 80 posto voća u džemovima.

Braniteljska zadruga koju je osnovalo sedam žena krenula je i više nego progresivno gotovo od osnutka u travnju 2008. U startu su plasirale dvije tone pekmeza od plavih šljiva, da bi iduće sezone učetverostručile proizvodnju. “Udružile smo se s idejom da ćemo pekmez od šljiva otkupljivati od lokalnih žena, kao i šljivovicu, suhomesnate proizvode, ručne radove... i plasirati ih u poklon-košarama. Željele smo tako popularizirati tradicio-

nalne slavonske proizvode. Na sreću smo se prije svega konzultirale sa sanitarnom inspekcijom, te saznale da takvi proizvodi ne mogu udovoljiti sanitarnim uvjetima pa smo se odlučile za vlastitu proizvodnju”, kaže Spomenka Beljo, upraviteljica zadruge Kumi-

Zadrugarke već rade prema EU pravilima - uvele su i HACCP no selo. Ističe kako nisu planirale tolike količine ni očekivale toliko interesa. Proizvesti, kaže, mogu i znatno više, kuhati i u tri smjene – 24 sata ako treba, zaposliti još žena.

No, na veće se iskorake nisu usudile jer nisu znale kako će ići prodaja, a radnice, sirovinu i repromaterijal valja platiti. Zadrugarke žele, naime, zaposliti što je moguće više žena vukovarskog kraja koje su od rata masovno ostale bez posla.

U zimsko doba, kad su kotlovi hladni, zadrugarke rade na poslovnom planu, traže zajamčen plasman, većeg kupca...

Proizvodi Kuminog sela najviše se prodaju na

specijaliziranim sajmovima. S Eko-etna u Zagrebu zadrugarke su se u Tovarnik vratile sa sajamskom nagradom za svoje proizvode, ali i s poslovnom ponudom velikog trgovačkog lanca. Izgledan je i plasman u inozemstvo jer za njihov je pekmez i džemove, kaže Spomenka Beljo, velik interes posrednika. Zadrugarke, naime, već rade prema europskim pravilima, uvele su i HACCP. Njihovi se proizvodi trenutačno mogu naći u većim prodavaonicama u njihovom kraju, delikatesnim prodavaonicama u Zagrebu te pojedinim hotelima i restoranima.

Kako bi proširile djelatnost, osmislile su kušaonicu pekmeza za putnike namjernike. Naime, Tovarnik je rodno mjesto Antuna Gustava Matoša, u kojem je i spomenkuća velikog hrvatskog književnika, pa će njihova ponuda zasigurno imati dobar odjek. Gostima će prezentirati spravljanje pekmeza u kotlovima na otvorenoj vatri, angažirati konjanike, lokalne KUDove, služit će im domaće sokove, “tačke” i palačinke nadjevene pekmezom i džemom, sve uz zvuke tambure (E.D.)

14 HRVATSKA & REGIJA

( 30,7%

rast izvoza u 8 mjeseci 2010.

Privredni vjesnik Broj 3650, 2. studenoga 2010.

( 53,3%

ostvarena (dosad rekordna) pokrivenost uvoza izvozom

Bosna i Hercegovina: izvozna strategija za izvoznu konkurentnost

Izvoznici bez potpore U izradi je projekt EUEXPRO II - podrška razvoju i promociji izvoza - vrijedan 1,4 milijuna eura

Zdravko Latal latal@privredni.hr

U

kupne devizne pričuve Centralne banke Bosne i Hercegovine potkraj kolovoza iznosile su 3,26 milijardi eura i 4,14 milijardi dolara. U odnosu na stanje od 31. prosinca 2009. povećane su za 160 milijuna konvertibilnih maraka (KM), priopćila je Centralna banka BiH. Tako velikom rastu deviznih pričuva pridonijela je pojačana ekonomska aktivnost u zemlji. U osam mjeseci, u odnosu na isto razdoblje lani, zabilježen je rast industrijske prozvodnje od 1,1 posto, izvoza od 30,7 posto, rast uvoza od 7,7 posto i nikad bolja pokrivenost uvoza izvozom koja je iznosila 53,3 posto. Najviše se izvozilo u zemlje Europske unije, od kojih najviše u Njemačku i Italiju, a zatim u zemlje Cefte, od kojih najviše u Hrvatsku i Srbiju. Ukupno, Hrvatska je ostala i u ovom razdoblju glavni vanjskotrgovinski partner BiH, iako BiH najveći postotak rasta izvoza bilježi s Turskom (116,1 posto) te s Rusijom (97,4 posto), ali s niskih startnih osno-

va. Na rast deviznih pričuva utjecali su i dobra turistička sezona, broj noćenja povećan je za 11 posto, kao i velik broj posjeta građana BiH koji žive i rade u inozemstvu.

Stihijski izvoz Izvoz se i pored posljednjih optimističkih pokazatelja, prema tvrdnjama ekonomista, manje-više odvijao stihijski. Bosna do sada nije imala izvoznu strategiju i izvozne poticaje, a i zaštita domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza ili damping cijena, posebice u području hrane i pića, bila je samo povremeno prisutna, isključivo kao rezultat snažnog pritiska proizvođača i podrške koju im je pružala javnost.

Za dvije godine, kad će biti okončan rad na projektu EUEXPRO II, odnosno projekt podrške i promocije izvoza, vrijedan 1,4 milijuna eura, BiH će imati izvoznu strategiju. Projekt financira EU, a realizira konzultantska kuća WYG International Limited iz Velike Britanije. Cilj projekta je jačanje izvoznih institucija, Agencije za promociju izvoza, Izvo-

znog vijeća i Odjela za promociju izvoza pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Izrada projekta predstavlja nastavak pomoći koju pruža Europska komisija institucija-

Hrvatska je i u ovom razdoblju ostala glavni vanjskotrgovinski partner BiH ma BiH koje podržavaju izvozne poslove. Prvi projekt EUEXPRO I omogućio je osnivanje Agencije za promociju izvoza BiH i Izvoznog vijeća, a projekt EUEXPRO II sadrži dvije značajne komponente: izradu državne strategije izvoza i jačanje institucionalnih kapaciteta u ovom

području. Tako će Agencija za promociju izvoza dobiti novi paket usluga za izvoznike. Naime, do sada je ta agencija radila samo na promociji izvoznih mogućnosti zemlje, a realizacijom projekta EUEXPOR II Agencija će imati mogućnost izvoznicima pružati savjetodavne i financijske usluge. Projektom će se također pokazati kako funkcionira sustav poticanja izvoza u razvijenim zemljama i kako se mogu financijski poticati izvoznici a da se pri tom ne krše međunarodni ugovori.

Podrška Europske unije Izvozno orijentirano gospodarstvo u BiH do sada nije imalo značajniju podršku države: više nego od vlasti ta je potpora stizala iz institucija Europske unije. Bilo je primjera

da su opravdane pritužbe gospodarstvenika na ponašanje državnih i entitetskih vlada ostajale bez reakcija, a najbolji primjer predstavlja nezainteresiranost vlasti da provedu i ono što su odlučile. Tako su bile potrebne godine da državna administracija ispravi propust napravljen u Ugovoru o graničnim prijelazima s Hrvatskom prema kojem Luka Brčko nije bila određena za međunarodni promet, zbog čega je većina aktivnosti u Luci stala.

To je rezultiralo dvostrukim posljedicama gubitkom u poslovanju Luke i povećanjem troškova izvoza ugljena, koksa, željeza i drugih rasutih tereta, odnosno smanjenjem konkurentske sposobnosti velikih BiH kompanija. Naime, Vijeće ministara BiH je još sredinom rujna 2006. go-

dine donijelo odluku da je brčanska luka otvorena za međunarodni promet, ali tu odluku donedavno nije konkretizirala ugovorom s Hrvatskom.

Drvni kombinat Krivaja iz Zavidovića je i prije rata, a i u posljednje dvije godine, većinu proizvodnje plasirao na inozemno tržište, ali zbog nemarnosti vlasti zbog koje nakon privatizacije nije reguliran status nove tvrtke i nisu podmirena dugovanja zaposlenima, sve donedavno nije bila sudski registrirana i zaprijetio joj je stečaj, pogoni su dva mjeseca bili zaustavljeni, a 1900 radnika pred otkazom. Minutu do dvanaest Vlada FBiH u tehničkom mandatu, nakon općih izbora, ispunila je zakonske obveze, tvrtka je registrirana i ponovno počela raditi.

Hrvatski izvoz u BiH težak 1,2 milijarde KM Tijekom osam mjeseci, prema podacima Agencije za statistiku BiH, Hrvatska je izvezla u Bosnu i Hercegovinu roba za 1,2 milijarde konvertibilnih maraka (KM), što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 6,9 posto. Istodobno je izvoz iz BiH u Hrvatsku vrijedio 688 milijuna KM uz rast od 6,7 posto. Najveći debalans ostvaren je u trgovini žitaricama, te nafti i naftnim derivatima, a najveći suficit u trgovini električnom energijom i pokućstvom.

15

www.privredni.hr Broj 3650, 2. studenoga 2010.

( 40% dobiti cijelog slovenskog gospodarstva stvaraju Krka, Revoz i Adria Mobil - svi u Novom Mestu

Regionalne razvojne rošade

Kako je naraslo Novo Mesto Razinu slovenskog bogatstva danas uvelike određuje nekad siromašna i nerazvijena Dolenjska Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

D

va slovenska grada, Kranj u Gorenjskoj i Novo Mesto u Dolenjskoj, korice su jedne poučne knjige između kojih se nalazi intrigantni sadržaj o razvojnim stranputicama, ali i cijeli niz dokaza o mogućem i poželjnom razvoju u Sloveniji. Novo Mesto bilo je svojedobno ružno pače slovenskog razvoja. Kranj je istodobno bio pojam uspješnog industrijskog napretka – uzor mnogima u bivšoj Jugoslaviji!

U Novo Mesto išlo se kao u kotarsko središte nerazvijenog kraja koji ruši lijepe slovenske prosjeke.

Dok su mnogi na jugu sanjali fiću, uske kranjske

ulice već su ispunile njemačke prostrane olimpije. Čudo su bili kranjski dječji vrtići, stadioni, plivališta, kina, Prešernovo gledališče... Okolica Kranja već šezdesetih godina pozidana je lijepim kućama – neke na platou iznad kanjona Kokre imale su u dvorištima bazene impresivnih dimenzija. Sve to bio je za tadašnje prilike iznenađujući, ali i logični odraz slike grada u 14 sati kada bi tvorničke sirene označile smjenu radnika u Iskri i Savi te u cijelom nizu velikih tekstilnih i obućarskih tvornica. Radnike u Kranj dovozili su autobusi. U Novom Mestu sretnici koji su imali priliku raditi dolazili su pješke, gazeći kilometre blatnog puta u gumenim čizmama. Kranj je ra-

Hrvatski dar s neba Kada analitičari hvale Novo Mesto - dužinu i sigurnost njegovog razvojnog koraka - ne propuštaju priznati da je Krka, uz sve svoje umijeće u umnožavanju znanja, imala i poprilično sreće. Priznaju da sada u Krku dolazi mnogo ljudi iz Plive te da je to dodatna kvaliteta koja uz odgovarajući kapital i poželjnu koheziju daje takve rezultate da tamošnjim farmaceutima čak ni inertnost države ne može mnogo nauditi. Pliva ode na prafaktore - nešto slučajnog hrvatskog dara s neba palo je eto i u Dolenjsku!

dio, imalo se i ljudi nisu skrivali zadovoljstvo. Dolenjci su preživljavali na krumpiru kojeg se baš i nije uvijek imalo čime začiniti. Priča se u međuvremenu stubokom promijenila.

Zamjena mjesta Novo Mesto danas je mjesto poželjno za život.

Kranj je na koljenima.

Tekstil je skrahirao, ostaci velike Iskre završili su u egipatskim rukama. Veliki Merkur s desetak tisuća zaposlenih survao se u predstečajnu agoniju. Slovenija danas stanuje u Novom Mestu. Krka, Revoz i Adria Mobil, garnirano s malim i srednjim poduzetništvom, stvaraju 40 posto dobiti cijelog slovenskog gospodarstva. Što se dogodilo da su dva razvojna antipoda tako dramatično zamijenila mjesta?

Kranj je zaspao na staroj slavi. Novo Mesto okrenulo se znanju. Nekoliko dolenjskih socijalističkih direktora, tvrde glave s vizijom, zainatilo se da će od malih radionica napraviti tvornice. I to su učinili tako da su od svakog tko se želio

zaposliti zahtijevali određena znanja. Tko ih nije imao, dobio je priliku učiti i usavršavati se. Dakako, trajalo je desetljećima dok se Novo Mesto sa širom okolicom nije probilo u zonu kritične mase znanja. Trajalo je dugo, mnogo je stajalo, ali se i isplatilo. Dolenjski farmaceuti trenutno imaju pet novih obećavajućih molekula, povrh toga dvadesetak lijekova u razvoju. Dosegli su milijardu eura prometa. Renault, pak, s najmanje poteškoća prodaje automobile niže klase kakve proizvodi njegova tvornica u Novom Mestu.

Ulagati u znanje Na svoj način cijela se Slovenija raspolutila na Kranj i Novo Mesto. Globalna gospodarska slika izgleda ovako: 50 posto poduzeća u Sloveniji konkurentno je tehnološki i tržišno; 35 posto poduzeća u velikim je poteškoćama, a preostalih 15 posto u hospiciju. Za “kranjizaciju” slovenskoga gospodarstva profesor Lojze Sočan, inače stručnjak za razvoj, krivi slovenske banke i politiku.

Banke su dale posljed-

Najslabija karika – banke Još jedna usporedba nikako ne ide Sloveniji u prilog.

Veliki kapital ulagan je u gradnju autocestnog križa. I Njemačka je gradila autoceste, ali zato nije zanemarila željeznicu. Raspoloživi novac ulagala je prema formuli 2:1 - dvije trećine u ceste i trećinu u željeznički promet. Slovenski omjer ulaganja bio je ludo drukčiji - 25:1 za ceste! Lojze Sočan sada tvrdi da će kamioni razoriti izgrađene ceste prije nego što Slovenija uspije ispraviti nepravdu prema željeznici. Najgore je to što je forsiranje cesta zakinulo Sloveniju za cijeli niz projekata koji su mogli donijeti bitno povećanu dodanu vrijednost. Banke su imale kredita za cement, šljunak i ciglu - nisu imale sluha za rizični kapital. Da je samo pet posto mase odobrene građevinarima (za pothvate niske dodane vrijednosti) izdvojeno za rizični kapital, Slovenija bi svake godine imala po 100 milijuna eura za odvažna ulaganja u bolju budućnost. Nakon svega, lakše je shvatiti profesora Sočana kad tvrdi da su banke najslabija karika slovenskoga gospodarstva. njih godina 5,2 milijarde eura kredita građevinarstvu i 1,6 milijardi eura tajkunima. Građevinari su doveli u Sloveniju nekoliko desetaka tisuća nekvalificiranih radnika.

Tajkunskim, pak, kreditima zgrtalo se bogatstvo.

Dakle, spiskano je 6,8 milijardi eura, bez većeg učinka na porast dodane vrijednosti.

EU ima 65.000 eura dodane vrijednosti prosječno po stanovniku, Slovenija – 35.000 eura. Što je činiti? Sočan kaže

da najprije treba povećati zapošljivost nezaposlenih, ali i 300.000 onih koji rade, na žalost, u poduzećima u bezizlaznom položaju. Postoji rješenje i nije nimalo jeftino. Volumen izdvajanja za znanje (školovanje, istraživanje i razvoj, informacijsko-komunikacijske tehnologije) Sočan predlaže povećati sa 15 na 20 posto BDP-a. No, pita se kako tu priču prodati parlamentu, odnosno strankama koje žive od mandata do mandata.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3650, 2. studenoga 2010.

( 1 godinu

*vijesti

trajao je razvoj ključnih modula rješenja EkoSDM

Sigurnosni alati

Korisna zamjena identiteta Upotrebom EkoSDM rješenja baze s osjetljivim podacima se anonimiziraju: svi osjetljivi podaci transformiraju se tako da ih se ne može više povezati s konkretnom osobom ili realnom poslovnom informacijom Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

R

ačunarstvo u oblaku (cloud computing), sve veći broj pametnih telefona ili korisnika društvenih mreža koji jedino dok spavaju ne “šalabajzaju” internetom, pravi je raj za cyber kriminalce. A ta, primjetno rastuća skupina mrežnih razbojnika, danonoćno bdije nad mrežom svih mreža kako bi, primjerice, ukrala važnu poslovnu informaciju te njome ucijenila neku kompaniju ili prodala oteti podatak konkurenciji.

Stoga tvrtke koje se bave razvojem softvera redovito smišljaju alate kojima je moguće doskočiti računalnim kradljivcima ili čak biti korak ispred njih.

Tako je i nezavisna konzultantska i razvojna tvrtka orijentirana na pružanje informatičkih usluga i rješenja na Microsoft Windows platformama Ekobit nedavno predstavila EkoSDM (Ekobit Sensitive Data Management) rješenje.

Vedran Brničević, član Uprave Ekobita, kaže kako EkoSDM rješenje omogućava zaštitu povjerljivih korisničkih i poslovnih podataka postupkom anonimizacije.

Pomoću EkoSDM-a korisnici kontroliraju način na koji će osjetljivi podaci biti prezentirani onima koji nemaju pravo uvida u takve informacije.

Anonimizirajte se “Upotrebom EkoSDM rješenja baze s osjetljivim podacima se anonimiziraju, odnosno svi osjetlji-

vi podaci transformiraju se tako da ih se ne može više povezati s konkretnom osobom ili realnom poslovnom informacijom.

Tek tada se mogu dati na uvid neovlaštenim osobama. Time tvrtke zadovo-

EkoSDM je već u produkciji kod stranog partnera ljavaju regulatorne standarde, ali još više od toga, izbjegavaju ucjene zbog moguće objave osjetljivih podataka na internetu te gubitak imidža u javnosti zbog curenja korisničkih podataka ili poslovnih informacija”, napominje Brničević.

Na primjeru javnog poduzeća koje ima bazu podataka o građanima on objašnjava princip rada ovog rješenja. Takva baza je tijekom uobičajenog korištenja zaštićena od neovlaštenog upada - pristupaju joj isključivo

ovlaštene osobe. Za potrebe ispitivanja proširenja i nadogradnje sustava, testni odjel (ili tvrtka koja razvija programsko rješenje) treba tu bazu kako bi se moglo provjeriti da aplikacija i njene nove funkcionalnosti ispravno obrađuju podatke o građanima. “U tom trenu baza ‘izlazi’ iz sigurne okoline i dolazi na uvid osobama koje nemaju pravo pregleda njenih dijelova koji sadrže osjetljive podatke o građanima. I tu ‘uskače’ EkoSDM alat. On se instalira u siguran sustav te osigurava da se pri kopiranju podataka o građanima za potrebe testnog odjela osjetljive informacije anonimiziraju. To znači da svaki podatak koji se označi osjetljivim sa stanovišta zaštite privatnosti korisničkih i poslovnih informacija (poput primjerice, imena i prezimena, JMBG-a, OIB-a, visine plaće...), prođe proces transformacije. To jamči da se taj podatak, kada

jednom iziđe iz sigurne okoline, ne može zloporabiti. Primjerice, ime i prezime korisnika koje se nalazi u originalnoj bazi podataka anonimizira se tako da se zamijeni drugim imenom i prezimenom, a koje se nasumce izabire iz posebne baze podataka svih imena i prezimena. Konačni rezultat transformacije je anonimizirana baza podataka koja je prema svojoj formi i vrsti podataka istovjetna onoj u sigurnom sustavu (te se kao takva može koristiti u daljnjem razvoju i testiranju sustava), ali koja ne sadrži stvarne informacije koje bi netko mogao zloporabiti”, ističe.

Sigurno kopiranje Ovaj alat je namijenjen svim organizacijama koje posjeduju povjerljive korisničke i poslovne podatke u svojim bazama, a namjeravaju umnožiti i koristiti te baze i za druge namjene poput testiranja prilikom razvoja aplikacija,

marketinških i prodajnih aktivnosti. U pravilu će ga koristiti osobe koje su zadužene za informacijsku sigurnost ili sistemski administratori koji imaju ovlaštenja pristupiti osjetljivim korisničkim podacima. “EkoSDM je složen alat koji sadrži niz algoritama za anonimizaciju najrazličitijih tipova podataka. Razvoj ključnih modula rješenja trajao je više od godine dana, a daljnji razvoj ide u smjeru povećanja broja dodatnih algoritama za transformaciju te baza podataka koje se podržavaju”, naglašava Vedran Brničević.

Inače, razvoj rješenja još nije završen jer se u kontaktu s korisnicima otkrivaju scenariji koje još valja implementirati. Međutim, EkoSDM je već u produkciji kod stranog partnera. Hrvatske tvrtke i javna poduzeća s kojima su razgovarali stručnjaci iz Ekobita jako dobro shvaćaju poslovnu vrijednost ovog softvera.

Volim-novac.hr Na hrvatskom online financijskom tržištu nedavno se pojavio novi portal volim-novac.hr. Portal nudi usporedbu i povezivanje financijskih ustanova i korisnika, novi sofisticirani način odabira kredita, osiguranja, štednje i ostalih usluga koje trenutačno pruža hrvatski financijski sektor.

Novi program za korisnike OptiTV-a Korisnicima OptiTV-a, IPTV usluge koju nudi Optima Telekom, od prošlog tjedna dostupan je novi program - Klasik TV - koji će emitirati isključivo regionalne filmove i serije među kojima će se naći ostvarenja kinematografije iz bivše Jugoslavije. Program će se emitirati 24 sata dnevno, a korisnici OptiTV-a moći će pratiti dokumentarne i crtane filmove koji se više ne mogu gledati na malim TV ekranima. Dio programa namijenjen je i studentskim filmovima te će se moći vidjeti mladenačka ostvarenja danas poznatih redatelja.

Partners in Learning Više od 500 nastavnika i predstavnika obrazovnih ustanova iz gotovo 70 zemalja diljem svijeta, pa tako i iz Hrvatske, okupi-

lo se prošli tjedan u Cape Townu na forumu inovativnog obrazovanja Partners in Learning koji organizira Microsoft. Naglasak foruma bio je predstavljanje inicijative Shout koja će nastavnicima i studentima omogućiti aktivno sudjelovanje u rješavanju globalnih ekoloških pitanja. Program Suradnici u učenju (Partners in Learning) od 2004. provodi se i u Hrvatskoj. Vrijedi podsjetiti kako je peti europski Forum inovativnih učitelja i nastavnika održan u ožujku 2008. godine u Zagrebu.

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3650, 2. studenoga 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Građevinski materijal

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR EMIR IMAMOVIĆ PIRKE TREĆE POLUVRIJEME Algoritam

Roman započinje TV viješću o otkriću triju leševa u jami Duboka iznad Podgrada, pa nizom retrospekcija pripovijeda priču koja seže do predratnih vremena i koja će, na kraju romana, razriješiti enigmu njihova ubojstva. Složenu i sveobuhvatnu radnju Pirke vodi vješto i nepogrešivo, u korist priče. Treće poluvrijeme je roman čija krimi priča je nastala na podlozi privatnih drama, začetih tamo negdje, u povijesnom, i političkom, i psihičkom, i nogometnom.

JUNICHIRO TANIZAKI DNEVNIK LUDOG STARCA SysPrint

Dnevnik ludog starca (Futen rojin nikki, 1962.) jedno je od Tanizakijevih djela koja provokativno istražuju problematiku spolnosti i destruktivnih strasti, a ujedno suptilno uprizoruju intimu pojedinca, sve to u kontekstu ubrzanog razvoja japanskog društva. Istodobno zabavan i tužan, ovaj roman ganutljivo uprizoruje odnos između tjelesnog propadanja i erosa, tj. volje za životom - tragikomediju ljudske egzistencije.

Ulucay International Trade, Izmir, Turska, www.ulucay-internationaltrade. com. Tvrtka izvozi građevinski materijal te je u tu svrhu i zastupnik mnogih turskih proizvođača (cement, čelik, građevinski materijal...).

Kontakt: Yasemin Ulucay, info@ulucay-internationaltrade.com, +90 232 2431883, +90 545 4450459.

Mišolovke

Boy Kim, Istanbul, Turska. Tvrtka se bavi proizvodnjom metalnih mišolovki i nudi svoje proizvode. Korkut Ersunay, toraexp@superonline.com.

Drvo

Goldenblaum, Kijev, Ukrajina, www. goldenbaum.com.ua. Tvrtka je zainteresirana za dugogodišnju suradnju s hrvatskim tvrtkama te nudi sljedeće proizvode: ploče i daske (30-40-50-75, širine 100 i više; dužine 3100-4100-5100), letve (50-50; 75-75; 100-100; 150-150; 200-200; dužine: 3100-4100-5100), željezničke pragove, palete, drveni ugljen (hrast, breza, joha - u pakiranju od pet do 20 kg), ogrjevno drvo (hrast, breza, joha - u pakiranju od 10 do 16 kg, dužine 0,4 m), drvenu građu (hrast, bukva, jasen, javor, divlja trešnja, joha, jasika, bor).

Kontakt: Viktor Nazarenko, support@ goldenbaum.com.ua, +380 44 2392268.

Kalupi za čokoladu

WALTER KAPPACHER PALAČA MUHA Disput

Protagonist romana glasoviti je austrijski književnik Hugo von Hoffmansthal koji je predstavljen kao čovjek ranjene duše opterećen razmišljanjima o prolaznosti, krhkosti prijateljstva, bolesti, starenju i smrti... Knjiga nema dramatike, vrhunca, neočekivanog ili makar upadljivog događaja: ništa se u romanu dramatično ne događa, a ipak nestrpljivo čitamo stranicu za stranicom, nevoljni izroniti iz potanko izmaštanog svijeta.

THOMAS DE QUINCEY ISPOVIJESTI ENGLESKOG UŽIVATELJA OPIJUMA Zagrebačka naklada

Lik ovisnika progonjenog užasavajućim slikama iz vlastite podsvijesti, umjetnika koji se od pregrube stvarnosti brani promjenama stanja svijesti i istodobno istražuje nepoznate puteve ljudskog uma popularan je već stoljećima. Thomas de Quincey u svojoj ispovijesti nas vodi strmim ponorom i opisuje vlastita iskustva, od okolnosti koje su ga dovele do prvih dodira s tada legalnim laudanumom pa sve do pakla ovisnosti koja mu je uvelike razorila život.

JACOB LIBERMAN SKINITE NAOČALE I PROGLEDAJTE AGM

Ljudska vrsta prolazi kroz dosad nezabilježenu tranziciju, a među tim promjenama je i proširenje čovjekove percepcije izvan granica pet osjetila. Ova knjiga govori o proširenom iskustvu “vida”, tj. daje širi kontekst vida u kojemu se uspostavlja očni vid. Libermanova teza “što se više trudiš, to manje vidiš” u biti znači da ova knjiga nema nikakve veze s naočalama i vidom. Njegove “vježbe” dodiruju inteligenciju kojoj intelekt ne može pristupiti.

EMAK Co. Ltd, Konya, Turska, www. memak.com. Tvrtka je projektant i proizvođač strojeva i kalupa za proizvodnju čokolade. Tvrtka posjeduje ISO 9001.

Kontakt: Yilmaz Sandikci, memak@ biko.biz, +90 542 4796900.

Sportska odjeća

Ravine International, Saikot, Pakistan, www.ravineintl.com. Tvrtka je proizvođač i izvoznik sportske odjeće. Asortiman proizvoda uključuje sportske dresove, odjeću za borilačke sportove, motociklistička odijela, trenirke, kožne jakne i rukavice, cordura jakne, radne i motociklističke rukavice te razne dodatke od kože.

Kontakt: Muhammad Arif, ravineintl@ brain.pk, +92 321 6121043.

Proizvodi od drva

Exportparquet Co., Ukrajina.

Tvrtka se bavi obradom drva.

Zastupa nekoliko tvornica iz Ukrajine koje mogu proizvesti robu po vašim zahtjevima i specifikacijama. Glavni proizvodi su parket, industrijski, lam i lamel parket, furnir, drvene kuće... Svi proizvodi su izrađeni od hrasta, jasena i bukve. Kontakt: Vitaliy Kravets, exportparket-kravets@ukr.net.

Otkup proizvodnog plastičnog otpada

Combitech Italia S.r.l., Arconate, Italija, www.combitechitalia.com. Tvrtka je specijalizirana za trgovanje s velikim količinama mljevene plastike i plastike koja ne zadovoljava određene uvjete.

Trenutačno trguje sa: ABS, PA6, PA66, PA12, PC, PC/ABS, PET, TPE, TPU. Isto tako i otkupljuje proizvodni otpad koji je već mljeven ili spreman za mljevenje. Kontakt: Elena Cavina, elena.cavina@combitech.it, +39 0 331 462687.

Distribucija

Flyaway; Beograd, Srbija, www.flyaway.rs. Tvrtka traži partnera/distributera za područje Hrvatske za distribuciju Therma Cell - aparata protiv komaraca na otvorenom prostoru.

Kontakt: Vladimir Jakšić, vladimir.jaksic@flyaway.rs, +381 11 2178145, +381 63 218506.

Zavjese od žakarda

F.F. Wisan S.A., Skopanie, Poljska, www.wisan.pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom zavjesa od žakarda. U njihovoj ponudi mogu se pronaći zavjese na metar, stolnjaci, salvete... Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: a.majewska@wisan.pl, +48 15 8122336, +48 608 506107.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Gume za vozila i strojeve

Hrvatske autoceste nabavljaju gume za vozila i strojeve. Rok dostave ponuda je 10. studenoga.

Serveri

Hrvatska lutrija nabavlja mrežne servere za virtualne igre. Rok dostave ponuda je 16. studenoga.

Idejno urbanističkoarhitektonsko rješenje

Udruženje hrvatskih arhitekata raspisalo je natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitekton-

skog rješenja Kampus Borongaj u Zagrebu.

Rok dostave ponuda je 29. studenoga.

Kišni ogrtači

HŽ Cargo nabavlja odjela za zaštitu od kiše (kišne ogrtače). Rok dostave ponuda je 12. studenoga.

Jaja u prahu

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva nabavlja jaja u prahu u količini od 7000 kilograma.

Rok dostave ponuda je 10. studenoga.

Zaštitne zimske jakne

HŽ Cargo nabavlja zaštitne zimske jakne i utopljenja za jakne. Rok dostave ponuda je 12. studenoga.

Crpke

Zagrebački holding nabavlja crpke (bunarske, dubinske). Rok dostave ponuda je 17. studenog.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

19

www.privredni.hr Broj 3650, 2. studenoga 2010.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Stižu mladi, Na bubnju obiteljske kuće bogati i poželjni i ekskluzivni stanovi Obiteljska kuća s pomoćnom zgradom u Šenkovcu pokraj Čakovca, površine 590 četvornih metara, prodaje se na ročištu 4. studenoga na Općinskom sudu Čakovec, s početkom u 8.30 sati. Početna cijena je 735.189 kuna, a nekretnine se ne mogu prodati za manje od trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati svi koji najkasnije tri dana prije ročišta daju jamčevinu u visini od 10 posto utvrđene vrijednosti. Jamčevina se uplaćuje na račun Općinskog suda u Čakovcu broj 23900011300000701, poziv na br.

2106-09.

Kuća, dvorište i vrt na Antunovcu u Zagrebu, površine 1209 četvornih metara, proda-

je se po početnoj cijeni od 735.920,91 kune. Ročište će se održati 4. studenoga u 8.45 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 328/III. Nekretnina se ne može prodati za manje od trećine procijenjene vrijednosti, a može se razgledati do 3. studenoga u 14 sati uz prethodni dogovor sa sudskim ovršiteljem Nenadom Kuncem.

Potencijalni kupci trebaju najkasnije na dan ročišta uplatiti jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine na žiro-račun Suda kod HPB na broj 2390001-1300003265, pozivom na broj 05-1162230-10.

Stambena katnica u Zadru, površine 335 četvornih metara, prodaje se 4. studenoga u 13.30 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 117/1. Početna cijena je 922.275 kuna, a ne može se prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti, tj. ispod 614.850 kuna. Jamčevina u iznosu od 92.227 kuna plaća se na žiro-račun Suda broj 23900011300000793, poziv na broj 1-119306.

Zgrada mješovite namjene i dvorište u Zaboku, površine 647 četvornih metara, vrijednosti 830.080 kuna, prodaje se 5. studenoga na ročištu koje će se održati na Općinskom sudu u Zaboku s početkom u 8.30 sati.

Jamčevina je 10 posto od početne cijene, a nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Istodobno na istom sudu prodavat će se i 15 etaža spomenute zgrade, po cijeni od 923.360 kuna. Jamčevina je također 10 posto od početne cijene.

Stambena zgrada u Zagrebu, u Kustošijanskoj ulici, površine 860 četvornih metara, vrijednosti 2.520.000 kuna, prodaje se 5. studenoga na ročištu na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu s početkom u 8.45 sati. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina je 10 posto početne cijene. Uplaćuje se na žiro-račun Suda broj 2390001-1300003265, poziv na broj 05-1162124-04.

Kuća, dvorište i oranica u Nedešćini u Istarskoj županiji, površine 1507 četvornih metara, vrijednosti 584.477,10 kuna, prodaju se 5. studenoga na ročištu koje će se održati na Općinskom sudu u Labinu, s početkom u devet sati. Jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine treba uplatiti na račun Suda broj 23900011300002297, poziv na broj 05 19-01248-07, a potvrdu o uplati predočiti Sudu prije dražbe.

Stambeni i gospodarski objekt s dvorištem i livadom u Lasinji, Karlovačka županija, površine 993 četvorna metra, vrijednosti 588.187,90 kuna, prodaje se na dražbi koja će se održati 5. studenoga na Općinskom sudu u Karlovcu, s početkom u 9.10 sati. Jamčevina je 10 posto početne cijene, a ne može se prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti.

Kuća i dvorište u naselju Višnjavac u Osijeku, P. Preradovića 4, površine 342 četvorna metra, vrijednosti 773.806,52 kune, prodaju se 5. studenoga u 9.30 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10, soba broj 2. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 80.000 kuna i uplaćuje se na žiro-račun Općinskog suda u Osijeku broj 23900011300000419, s naznakom - jamčevina u predmetu broj 3 OVR-818/10, poziv na broj odobrenja 05 140-818-2010.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

dr. Uroš Dujšin

N

a mladima svijet ostaje - do banalnosti je poznata narodna izreka. No nagli uspon mladih poduzetnika, posebice u zemljama u usponu, pojava je koja ima dalekosežne posljedice i zato zaslužuje dužnu pažnju. Zanimljivo je da je ona naročito uočljiva u Indiji gdje su ranije najatraktivnija zanimanja bila ona u – državnoj službi. Sada je odjednom upravo ondje iznikla čitava plejada veoma mladih i veoma uspješnih poduzetnika. Najbolji primjer za to je Globals, IT tvrtka osnovana 2000., koja danas ima podružnice u 11 zemalja i klijente diljem svijeta. Njen osnivač i predsjednik Suhan Gopinath ima tek 24 godine, a toliko je otprilike stara i većina njegovih suradnika.

Inovativnija poduzetnička kultura Uspon mladih poduzetnika daje dodatno značenje “demografskoj dividendi” zemalja u usponu.

U većini tih zemalja prosječna dob stanovništva je mnogo niža no u bogatijim zemljama. U 2020. će medijan starosti u Indiji iznositi 28 godina, dok će u SAD-u biti 38, u Zapadnoj Europi 45, a u Japanu 49 godina. Ta dividenda se neće očitovati samo u povoljnijem odnosu aktivnog i izdržavanog stanovništva, nego i u inovativnijoj poduzetničkoj kulturi - mladi su ljudi skloniji traženju novih putova napretka.

Tome treba dodati i dvije krupne promjene u zemljama u usponu. Prva je informatička revolucija.

Računa se da u zemljama tzv. BRICI grupe (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Indonezija) ima oko 610 milijuna korisnika interneta, a očekuje se kako bi se taj broj do 2050. mogao udvostručiti. K tome oni koriste najnovije mobilne su-

Mladi ljudi su pokazali zamjetne vještine u otkrivanju obećavajućih tržišnih niša stave; pa dok su zapadne tvrtke ukalupljene u starije sustave, ovi novi mladići startaju s najnovijom tehnologijom. Druga promjena je – poduzetnička revolucija. Institucije poput Svjetske banke i Svjetskog gospodarskog foruma znatno su pridonijele popularizaciji poduzetništva. Niz velikih tvrtki također je potaknuo taj trend: Microsoft pomaže lokalnim poduzećima i udrugama u poboljšavanju informatičke infrastrukture, a Goldman Sachs je utrošio 100 milijuna dolara na pomoć mladim poduzetni-

cama, pretežno u zemljama u usponu. Tome treba dodati i važnost lokalnih primjera. Uspješnost niza lokalnih poduzeća kao Infosysa u Indiji, Globanta u Argentini i ganskog SOFTribea imao je dramatične učinke.

Ti su primjeri pokazali da mladi poduzetnici mogu biti iznimno uspješni: sedam osnivača Infosysa bili su u svojim dvadesetima kada su osnovali tvrtku.

Niz zapreka Njima kao osnovica služi sada već brojna srednja klasa čiji se pripadnici žele okušati u nekim poduzetničkim vodama. Upravo su ti mladi ljudi pokazali zamjetne vještine u otkrivanju obećavajućih tržišnih niša. Tako je mladi Ganajac, Bright Simmons, izumio ingeniozan način za otkrivanje krivotvorenih lijekova: zatražio je od proizvođača lijekova da uvedu jedinstvene barkodove pomoću kojih su potrošači putem mobitela mogli provjeriti je li ponuđeni lijek autentičan. A Kamal Quadir je u Bangladešu osnovao CelloBazaar, virtualno tržište na kojem se može ponuditi i – vreća krumpira. Uza sve to, pred mladim poduzetnicima stoji niz zapreka.

U Nigeriji je razvijeni internetski kriminal potpuno uništio tamošnje internetsko bankarstvo, a u Latinskoj Americi mnogo mladih poduzetnika posluje u sivoj ekonomiji, gdje je inovacija malo, a i teško je doći do kapitala. U Europi su opet poduzeća reagirala na krizu otpuštanjem mlađih zaposlenika, čime se težište razvojne dinamike još brže seli na istok. Neka nova velika inovacija, poput Facebooka, stoga će prije nastati u Indiji nego u sredovječnoj Americi ili staračkoj Europi.

20 SVIJET FINANCIJA EKONOMSKI INSTITUT ZAGREB

Nastavak slabog oporavka gospodarstva

H

rvatsko je gospodarstvo i dalje u recesiji. U drugom je tromjesečju 2010., deveti put zaredom, zabilježen pad desezonirane vrijednosti BDP-a.

Najnoviji mjesečni pokazatelji upućuju na nastavak nepovoljnih trendova, premda ima i ohrabrujućih signala poput rasta izvoza i blagog povećanja obujma trgovine na malo. Prognoze Ekonomskog instituta Zagreb pokazuju da se oporavak gospodarske aktivnosti može očekivati tek sljedeće godine, kada se očekuje umjereni rast od 1,7 posto. U ovoj se pak godini očekuje pad BDP-a od 1,7 posto. Inflacija bi trebala ostati niska, deficit tekućeg računa bilance plaćanja će se smanjiti, dok će fiskalni deficit i javni dug znatno pora-

sti. Zbog niske izvozne konkurentnosti i značajno smanjenih investicija, blagi će se oporavak u idućoj godini zasnivati na rastu osobne potrošnje, što povećava neizvjesnost ostvarenja prognoze s obzirom na visoku nezaposlenost i nepovoljnu gospodarsku klimu. Procjenjuje se da bi nespremnost nositelja ekonomske politike na poduzimanje opsežnijih reformi mogla dovesti do sporog i slabog oporavka gospodarstva u idućim godinama. Negativni trendovi na tržištu rada nastavit će se u ovoj i idućoj godini. Vrhunac nepovoljnih kretanja očekuje se tijekom veljače i ožujka iduće godine kada bi broj nezaposlenih mogao prijeći 330.000, a stopa registrirane nezaposlenosti doseći 19 posto. (V.A.)

PBZ

Više kredita malim i srednjim tvrtkama

P

rivredna banka Zagreb povećat će u idućoj godini kreditiranje malih i srednjih poduzeća, poručio je Božo Prka, predsjednik Uprave PBZ-a, na prošlotjednom radnom ručku s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca. U idućoj godini Hrvatska će izaći iz recesije, ocijenio je Prka dodajući da će njegova banka nastojati smanjiti kreditiranje države i državnih agencija. “Bržem razvoju privrede trebala bi pridonijeti štednja u javnom sektoru. Iako zabrinjava trend rasta vanjskog javnog duga, Hrvatska ima solidan temelj za razvoj i obnovu. Makroekonomsko stanje je stabilno, s visinom duga i deficita se može upravljati i ne treba nam netko sa strane donositi recepte”, ocijenio je Prka.

Glavni ekonomist PBZ-a Marko Škreb procjenjuje kako će rast

BDP-a na godišnjoj razini biti oko 1,4 posto, dok će se iz minusa izaći u drugom kvartalu 2011.

Mali i srednji poduzetnici moraju pisati dobre poslovne planove i jasno ih obrazložiti, istaknuo je Darko Drozdek, član Uprave PBZ-a, dodajući kako u sektoru malih poduzeća na jednog bankara dolazi i po 300 tvrtki. Prka je ustvrdio, odgovarajući na pitanja poslodavaca, da njegova banka ne diskriminira tražitelje kredita po sektorima jer svagdje ima dobrih poduzeća.

PBZ katkad ne prihvati kreditiranje tvrtke za koju jamči HAMAG zato što ta jamstva nisu bezuvjetna. S druge strane, mnogi poduzetnici odbijaju da im država ili njene agencije budu jamci jer se boje da ih za koju godinu USKOK ili tužilaštvo ne optuži za korupciju, rekao je Prka. (I. V.)

Privredni vjesnik Broj 3650, 2. studenoga 2010.

Nova financijska regulativa

Još sigurnija štednja Zbog nadolazećih promjena predstoji velika reforma sustava osiguranja štednje te se predlaže povećanje osiguranog iznosa štednje i pokriće depozita do čak 100.000 eura Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

a razini Europske unije i Skupine G20 priprema se nova financijska regulativa koja će, kada bude donesena i kada Hrvatska postane punopravna članica saveza zemalja na Starom kontinentu, obuhvatiti i banke u nas.

Od 18 područja reformi na globalnoj razini koja se trenutačno analiziraju te se o njima rade izvješća, za Hrvatsku su dugoročno najvažnija dva.

To su ispunjenje novih kapitalnih zahtjeva i reforma sustava osigurane štednje.

U najnovijoj, 27. analizi Hrvatske udruge banaka (HUB) stoji kako ispunjenje novih kapitalnih zahtjeva vjerojatno neće predstavljati problem.

Kapitalni zahtjev kao minimalni kapital koji banka mora imati u odnosu na aktivu ponderiranu za koeficijent rizika uvodit će se postupno od 2013. do 2019. godine.

Zoran Bohaček, direktor HUB-a, na Go-

Hrvatske banke su do 2009. u Fond osiguranja štednje uplatile više od četiri milijarde

dišnjoj skupštini te udruge istaknuo je kako su rasprave o prijedlozima nove financijske regulative još uvijek otvorene.

“Trenutačni prijedlozi bitno se razlikuju od onoga što se u početku spominjalo zato što je procjena učinka pokazala kako bi uvođenje nekih mjera bilo štetno za rast kredita te uzrokovalo izravan pad bruto domaćeg proizvoda. Stoga je u ovom trenutku teško reći kakve se

mjere spremaju. No bitno je da će se one uvoditi postupno. A naša analiza je pokazala kako hrvatske banke čak i uz moguće dodatno pogoršanje situacije neće imati problema s ispunjavanjem kapitalnih zahtjeva”, napomenuo je.

Doprinosi za fondove stabilnosti Zbog nadolazećih promjena koje su sada u formi prijedloga, predstoji velika reforma sustava osiguranja štednje koju valja što bolje iskori-

stiti za povezivanje s problematikom fonda za stabilnost.

Među prijedlozima ove nove financijske regulative ističu se povećanje osiguranog iznosa štednje i pokriće depozita do čak 100.000 eura. Trenutačna visina osigurane štednje je 400.000 kuna. Predlaže se i smanjenje razdoblja za isplatu štednje na

sedam dana od nastanka osiguranog događaja te uvođenje doprinosa za fondove za stabilnost čija je svrha imati sredstva koja će u budućim krizama spriječiti da porezni obveznici plaćaju trošak sanacije banaka.

Osnivač i direktor Arhivanalitike Velimir Šo-

nje kaže kako bi takvi fondovi imali na raspolaganju određena sredstva za otklanjanje problema u bankama ako u budućnosti do takvih problema dođe.

“Poanta je da to nisu sredstva kojima se puni državni proračun već specijali-

zirani fondovi za posebne namjene. U ovome trenutku mi imamo Fond osiguranja štednje koji je prilično dobro kapitaliziran i u kojem se nalaze sredstva apsolutno dovoljna za bilo kakav slučaj.

Zbog toga sada možemo reći kako to nije potrebno Hrvatskoj. Međutim, u sklopu usklađivanja s propisima EU-a te s obzirom na to da je za očekivati kako će EU donijeti propis o fondovima za stabilnost banaka, mi ćemo se s vremenom, u razdoblju od jedne do dvije godine, tomu trebati prilagoditi”, napominje ovaj ekonomski analitičar.

Valja naglasiti kako su hrvatske banke od 2002. do 2009. godine u Fond osiguranja štednje uplatile preko četiri milijarde kuna što bi uz stopu kapitalizacije od pet posto godišnje u prosjeku značilo raspoloživa sredstva od oko pet milijardi kuna ili više od tri posto ukupnih depozita stanovništva.

A ako se ove nove reforme ne bi provodile, smatra Šonje, te bi Hrvatska nastavila relativno sporo rasti, u dugoročnoj bismo perspektivi imali stagnaciju. “Ne samo bankarskog sustava, nego i ukupnog gospodarstva.

Dakle, banke bi se uklopile u sivilo”, napomenuo je i dodao kako kratkoročno ne postoji nikakva opasnost da banke matice prestanu ili smanje financiranje banke kćeri u Hrvatskoj.

21

www.privredni.hr Broj 3650, 2. studenoga 2010.

smjeru, “ Mjere idualiuihpravom treba dodatno ojačati Zoran Anušić, viši ekonomist u Uredu Svjetske banke

”

Zoran Anušić, viši ekonomist u Uredu Svjetske banke u Zagrebu

Ljudima treba jasno reći što mogu očekivati od mirovinskog sustava Efekti novog zakona o mirovinskom osiguranju bit će znatno ublaženi jer su odbici za prijevremenu mirovinu te stimulacija za dulji ostanak u svijetu rada premali. U europskim su zemljama oni viši...

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

V

iši ekonomist u uredu Svjetske banke u Zagrebu Zoran Anušić začetnik je mirovinske reforme u Hrvatskoj, a povod za razgovor s njim bila je najava da ni sljedeće godine neće biti novca za povećanje izdvajanja za drugi mirovinski stup.

Kakve će biti posljedice tog odgađanja?

- Koliko će biti manja mirovina iz drugog stupa, teško je reći jer na to utječu i drugi faktori. Ponajprije, tu je način izračuna osnovnih mirovina, te dodatak od 27 posto na mirovine samo iz prvog stupa, čime se one kombinirane automatski stavlja u neravnopravan položaj.

No ako se svima obeća da će se ubuduće trajno dati tih 27 posto, dignut će se troškovi javnog sustava i tako pritvoriti vrata za dizanje doprinosa za drugi stup. Novca nema jer u trenutku kada je to trebalo počelo raditi, prioritet su postali dodaci na mirovine.

Mnoge su zemlje to definirale zakonom?

- To je bilo i u prvoj našoj verziji zakona, tj. da se izdvajanja svake godine povećavaju za jedan posto, dok ne dosegnu 10 posto. Sličan model imali su i Mađari, ali je to kod nas izbačeno i ostavljena je formulacija “da izdvajanja za drugi stup iznose barem pet posto”. E, sad, zašto se nije moglo...

U javnom sustavu prvo smo imali dodatak od 100 kuna i šest posto, pa dodatak kojim se vraćao dug iz 2001., onda 2004. prelazak sa švicarske formule na usklađivanje mirovina s plaćama, pa 2005. vraćanje na švicarsku formulu, te na kraju dodatak 2007. Sustav je zamišljen da i u prvom i u drugom stupu stopa izdavajanja

Trostupna reforma kao naša – pokazala je da ima smisla bude 10 posto. Prije odgovora kada i kako dići izdvajanja za drugi stup, treba znati što će biti s dodatkom od 27 posto, te vidjeti jesu li faktori koji određuju anuitet iz drugog stupa dobro postavljeni.

Kako ocjenjujete nedavne izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju?

- On je imao tri cilja: podizanje dobne granice za umirovljenje žena, povećanje odbitka za prijevre-

meno umirovljenje te stimuliranje duljeg ostanka na tržištu rada. To rade manje-više sve zemlje, ali se kod nas konačni prijedlog zakona izmijenio u odnosu na ono što je bilo planirano i što bi bilo bliže europskim zemljama. Zato će efekti ovog našeg zakona biti prilično ublaženi. Primjerice, odbitak za prijevremenu mirovinu vraćen je sa 1,9 posto na četiri posto za one s manje staža, dok je primjerice u Mađarskoj veći od šest, a u Španjolskoj je nedavno smanjen sa 10 na pet posto.

Neke ga zemlje trenutačno dižu na sedam posto po godini, i to ne zato da destimuliraju raniji odlazak u mirovinu, već zato što je to jednostavno matematički izračun koliko će tko dugo primati mirovinu i onda je normalno da onaj koji ode ranije i koji će tu mirovinu primati dulje – ima manju mirovinu. Nadalje, budući da je izračun prijevremene mirovine vezan za staž, mislim da će on povećati administrativni trošak. To je u svakom slučaju novitet u odnosu

kampanju kako bi ljudi postali svjesni onoga što mogu očekivati od mirovinskog sustava.

na zemlje u regiji. Također, razdoblje za odlazak u prijevremenu mirovinu u mnogim je zemljama

Važno je pitanje kada će se fondovima dopustiti osnivanje potportfelja Obvezni i dobrovoljni fondovi uglavnom ulažu u državne obveznice iz kojih se financira deficit proračuna. Možete li to pojasniti?

- Fondovi minimalno 50 posto vrijednosti moraju ulagati u dugoročne državne papire.

Naš je slučaj pokazao da to ne mora a priori biti negativno. Naši su fondovi u onoj najgoroj - 2008. godine - imali gubitak od 12 posto i sve su u međuvremenu vratili, dok je, primjerice, gubitak u baltičkim zemljama koje nemaju obvezu ulaganja u obveznice bio i 30 posto. Nakon ulaska u Europsku uniju fondovi će moći ulagati i u strane državne papire. Mnogo je važnije pitanje kada će se fondovima dopustiti osnivanje potportfelja, po kojima bi primjerice mlađi članovi koji si mogu dopustiti ulaganja u rizičnije fondove, imali mogućnost da biraju hoće li štedjeti u rizičnijem ili konzervativnijem fondu. Fondovi su dali takav prijedlog, ali još nisu za njega dobili zeleno svjetlo.

tek dvije ili tri godine, a kod nas pet. Bonus od 1,9 posto po godini za dulji rad nije stimulativan. U brojnim je zemljama on mnogo veći. U Njemačkoj je osam posto. Mjere idu u pravom smjeru, ali ih treba dodatno ojačati. Primjerice, što prije uspostaviti ravnotežu između prvog i drugog stupa. Isto tako treba povećati aktivnost zaposlenih i nezaposlenih, pojačati mjere aktivne politike zapošljavanja, ojačati fleksibilne oblike rada te pokrenuti informacijsku

Što Vam se čini, gdje je Hrvatska u odnosu na druge zemlje?

- Sve su zemlje osjetile krizu i u skladu s tim donosile su se razne mjere.

Svašta se radilo: od smanjivanja mirovina do 20 posto, do zamrzavanja mirovina, uvođenja kriznih poreza, dizanja stopa doprinosa... Negdje se odgađalo povećanje stope doprinosa za drugi stup, a negdje se ona smanjivala pa se to sada vraća. Generalno, trostupna reforma kao naša – pokazala je da ima smisla. U prvim stupovima iznose mirovina treba mnogo više vezati uz stvarno uplaćene iznose doprinosa te ih čistiti od dijelova koji s tim principom nemaju veze, poput povlaštenih mirovina i drugo. Na njih treba lagano “zidati” drugi stup, u kojem treba pojačati superviziju ulaganja, obavještavanje članova i općenito informiranje u sustavu ili kroz sustav dobrovoljnih i korporativnih fondova, koje imaju Belgija, Njemačka, Velika Britanija... Dakle, kombinacija javnog i privatnog sustava je put kojim će ići Europska unija. U devet od 11 novih članica EU-a sustav je vrlo sličan hrvatskom, a od starih članica u Švedskoj i Velikoj Britaniji. Sve u svemu, mislim da idemo u pravom smjeru.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3650, 2. studenoga 2010.

Tržište novca Zagreb

Skromna potražnja za novcem Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

N

i na kraju mjeseca na novčanom tržištu nije bilo nikakvih bitnih promjena. Visoka likvidnost sustava i obilna ponuda novca podržavaju iznimno nisku kratkoročnu kamatnu stopu. Zbog skromne potražnje za novcem koja može neutralizirati samo manji dio dnevne ponude novca, značajni viškovi likvidnosti svakodnevno se plasiraju kao prekonoćni depozit u središnju banku po kamatnoj stopi od 0,5 posto. Sudionici prijavljuju potražnju za novcem koja redovito dobrim di-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

u%

300

25.10.’10. - 29.10.’10.

18.10.’10. - 22.10.’10.

3

250 200

2

150 100

1

50 0

25.10.2010.

26.10.2010.

jelom ostaje nenamirena.

Razlog tome su vrlo niske kamatne stope uz koje dio sudionika ne želi plasirati svoje viškove. U ovakvim okolnostima trgovanje sudionika je lišeno svake napetosti jer potencijalni korisnici znaju da će

27.10.2010.

28.10.2010.

0

29.10.2010.

lako namiriti svoju potražnju uz povoljne uvjete.

Prosječna kamatna stopa u mjesecu listopadu iznosila je 0,81 posto.

Ministarstvo financija protekli tjedan nije održalo aukciju trezorskih zapisa, pa se tako viškovi

ponedjeljak

utorak

kuna nisu mogli usmjeriti u tom pravcu. Sljedeća aukcija najavljena je za utorak, i to 250 milijuna trezorskih zapisa u kunama na sve rokove dospijeća i 20 milijuna trezorskih zapisa u eurima na rok od godine dana. Auk-

srijeda

četvrtak

petak

cije trezorskih zapisa izrazito su bitne sudionicima u upravljanju viškovima likvidnosti u razdobljima ovako tromog novčanog tržišta i skromnog izbora drugih instrumenata.

Iako i razdoblje održavanja obvezne pričuve ula-

zi u drugu polovinu, nema nikakve promjene u odnosu ponude i potražnje koju bi potaknula ova obveza depozitnih institucija. Blagdanski vikend potaknut će više putovanja, što neminovno povećava i potrošnju. Unatoč tome ne treba očekivati jačanje potražnje za novcem ni promjenu kamatne stope. Eventualnu promjenu okolnosti trgovanja moguće je očekivati tek početkom novog razdoblja održavanja obvezne pričuve, kada bi potražnja za novcem mogla porasti.

Taj porast će djelovati na kratkotrajnu i vrlo blagu promjenu visine kamatne stope.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna nastavila padati u odnosu na euro i dolar

Mirex opet porastao

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke objavljenoj potkraj prošlog tjed-

Iz tjedan u tjedan lagano ali sigurno raste vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog mirovinskog fonda. Protekli je tjedan u odnosu na tjedan ranije njegova vrijednost porasla za 0,11 posto, dok je tjedan ranije rast bio 0,15 posto.

valuta

na, kuna je u odnosu na dolar nastavila padati drugi, a u odnosu na euro tre-

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,15326

CAD

kanadski dolar

5,190066

JPY

japanski jen (100)

7.344

USD

7.340

Opet je, međutim, narasla prema švicarskom franku, i to za 0,17 posto.

5.36 5.32

CHF

5.42 5.40

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

156

156

7.336

5.28

5.38

7.332

5.24

5.36

154

154

7.328

5.20

5.34

152

152

7.324 5.16 5.32 primjena od 30. listopada 2010. 25.10. 26.10. 27.10. 28.10. 29.10 25.10. 26.10. 27.10. 28.10. 29.10 25.10. 26.10. 27.10. 28.10. 29.10

150

6,57582

CHF

švicarski franak

5,374394

GBP

britanska funta

8,44371

USD

američki dolar

5,311386

EUR

euro

7,339273

Izvor: HNB

EUR

ći tjedan za redom. Prema euru pala je za 0,10, a prema dolaru za 1,73 posto.

150 29.9.

7.10.

18.10.

28.10.

25.10.

26.10.

27.10.

28.10.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 28.10.2010.

Međunarodno tržište kapitala

Gotovo svi indeksi u minusu Najnoviji podaci o rastu američkog gospodarstva u trećem tromjesečju koji su objavljeni potkraj prošlog tjedna pokazuju da 6000 5800

FTSE 100

unatoč povećanoj potrošnji od 2,6 posto te rastu BDP-a od dva posto nije moguće očekivati znatno smanjivanje stope neza-

poslenosti u Sjedinjenim Američkim Državama.

Kako je, pak, objavio EK, u eurozoni je u listopadu poboljšana gospodarska i

11580

2700

11360

Dow Jones

2600

5600

11140

2500

5400

10920

2400

5200

10700

2300

5000

10480 25.10. 26.10. 27.10. 28.10. 29.10.

5000 4500

CAC40

2200 25.10. 26.10. 27.10. 28.10. 29.10.

7200 7000

DAX

25.10. 26.10. 27.10. 28.10. 29.10.

9860 9640

4000

6800

9420

3500

6600

9200

3000

6400

8980

2500

6200 25.10. 26.10. 27.10. 28.10. 29.10.

NASDAQ

NIKKEI 225

8760 25.10. 26.10. 27.10. 28.10. 29.10.

25.10. 26.10. 27.10. 28.10. 29.10.

poslovna klima, što međutim nije povećalo i povjerenje potrošača.

Azijsko je tržište protekli tjedan obilježila objava dosta loših, uglavnom manjih od očekivanih, rezultata raznih kompanija.

Sve to utjecalo je na pad burzovnih indeksa na svim tržištima.

Blagi tjedni rast zabilježio je samo tehnološki Nasdaq koji je porastao 0,84 posto, dok su ostali indeksi bili u padu od 0,23 (frankfurtski Dax) do 2,12 posto, koliko je pao indeks Tokijske burze Nikkei.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond 154,0908 Erste Plavi obvezni mirovinski fond 157,0609 PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond 146,3030 Raiffeisen obvezni mirovinski fond 154,3923 Mirex (*) 153,2668 Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond 162,2582 AZ profit dobrovoljni mirovinski fond 185,1372 Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond 119,0508 Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond 130,4122 Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond 130,2651 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 152,7099 Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 171,9536 AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobr. mirov. fond 168,3141 AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 180,4714 AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 131,2188 Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 104,0970 Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 115,7179 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 152,1722 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 107,8511 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 116,9935 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrv. liječničkog sindikata 158,9843 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar 140,4328 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske105,1091 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 125,9546 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile 115,9417 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar 117,3930 (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

23

www.privredni.hr Broj 3650, 2. studenoga 2010.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 282.463 milijuna kuna

Dobitnik tjedna je dionica Ine Marko Repecki www.hrportfolio.com

R

edovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi proteklog je tjedna iznosio je 89,451 miliTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d.

Atlantic Grupa d.d.

Podravka d.d.

Dalekovod d.d.

Ina d.d.

Petrokemija d.d.

Adris d.d.(povlaštena) Belje d.d.

Atlantska plovidba d.d.

AD Plastik d.d.

jun kuna, što je porast od 75,63 posto. Indeks Crobex pao je za 0,19 posto, na 1.869,36 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 990,13 bodova ili s padom od 0,04 posto. Najviše se trgova-

tjedna promjena -0,22% +2,87% -1,28% -0,96% +3,06% -14,19% +0,37% -11,26% +0,64% -3,70%

zadnja cijena 269,00 823,00 276,43 257,50 1.685,00 151,00 271,10 55,74 785,00 100,15

promet 19.741.390,24 10.735.971,88 8.050.475,73 6.494.691,99 6.158.775,64 6.088.285,66 5.132.487,52 3.791.788,00 3.383.490,43 1.862.222,87

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 89.451.427,36 kn index Crobex Crobex10 Crobis

lo dionicom HT-a kojom je ostvareno 19,741 milijun kuna prometa, a trgovanje je završila na 269 kuna (pad od 0,22 posto).

Najveći porast među najtrgovanijim dionicama imala je dionica Ine koja

je porasla za 3,06 posto te je trgovanje završila na 1685 kuna uz promet od 6,158 milijuna kuna. Di-

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena

Montmontaža d.d.

Slobodna Dalmacija d.d.

Hoteli Podgora d.d.

Saponia d.d.

Belišće d.d.

Atlas turistička agencija d.d.

Hrvatska poštanska banka d.d.

Chromos agro d.d.

Jadransko osiguranje d.d.

Solaris d.d.

+24,42% +20,41% +16,61% +15,75% +12,50% +12,04% +8,10% +6,67% +6,04% +5,96%

zadnja cijena 13.095,00 40,00 25,77 139,49 495,00 20,00 1.999,94 320,00 2.810,00 212,00

promet 482.970,00 86.146,53 154,62 15.947,55 154.874,51 8.124,93 5.999,81 2.240,00 56.200,00 14.840,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

posto, a slijedi ga Aureus US Equity s rastom od 3,28 posto.

Najveći gubitnik kod dioničkih fondova bio je ZB euroaktiv s padom od 1,72 posto, te MP Bric HR s padom od 1,28 posto. Kod mješovitih fondova najuspješniji je bio

Aureus Balanced s rastom od 1,33 posto, a slijedi ga Erste Balanced s 1,01 posto. Najveće padove u ovoj grupi zabilježili su KD Balanced (0,35 posto) i C-Premium (0,34 posto).

Kod obvezničkih fondova najuspješniji su bili HIconservative (0,15 posto)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

i ICF Fixed Income (0,10 posto), dok je najveći pad zabilježio OTP euro obveznički (0,24 posto). Novčani fondovi tjedan su završili u plusu, a vrh ljestvice zauzimaju ICF Money Market (0,14 posto) i Raiffeisen Cash (0,08 posto). (M.R.) od 21. do 28. listopada 2010. godine

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

13,6271 46,2026 8,2124 127,9700 12,3930 99,8300 101,4500 76,6431 161,8914 61,3100 80,4066 81,7240 84,7400 90,0484 99,6600 48,6371 58,0393 42,6094 28,0778 68,4800 60,5609 63,6413 68,0989 5516,2100 90,2039 13,5560 30,3900 48,9814 6,6051 55,7300 37,9206 81,7125 47,4819 452,5881 348,2913 86,1520 79,9300 295,9931 69,0500 118,5167 128,2628 10,8710 109,5703 114,2980 89,8402 9,7561 98,9300 100,0597

0,24 -0,30 -0,12 -0,29 -0,69 -0,38 -1,72 -0,04 -0,86 0,74 0,84 0,66 1,16 2,67 -0,05 -0,57 0,02 0,91 -0,68 0,37 0,19 0,13 -0,09 -0,06 -0,95 5,07 1,23 -0,38 -0,37 0,32 1,08 0,53 -0,07 0,37 -1,28 0,90 1,15 0,36 1,07 3,28 -0,43 0,66 0,24 -0,21 0,71 0,25 -0,55 N/A

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold

onica Petrokemije pala je za 14,19 posto ili na 151 kunu, zbog čega je gubitnik tjedna. Svih 10 najtr10 dionica s najvećim padom cijene Elektrometal d.d.

Tekstilpromet d.d.

Petrokemija d.d.

HUP - Zagreb d.d.

Imperial hoteljerstvo d.d.

Belje d.d.

HG Spot d.d.

Badel 1862 d.d.

Ingra d.d.

VABA d.d.

tjedna promjena -0,19% -0,04% -0,09%

govanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a četiri su zabilježile porast cijene.

tjedna promjena -28,94% -15,84% -14,19% -12,43% -11,45% -11,26% -10,11% -9,57% -8,34% -7,14%

zadnja cijena 120,09 341,67 151,00 1.226,00 175,03 55,74 24,00 75,50 20,55 61,14

promet 960,72 18.354,15 6.088.285,66 55.022,23 6.235,63 3.791.788,00 225.048,35 48.626,86 1.278.817,37 11.077,70

*vijesti

Više od polovine fondova u plusu Rezultati fondova proteklog su se tjedna kretali od -1,72 posto do +5,07 posto, a 59 od ukupno 93 fonda ostvarilo je porast vrijednosti udjela.

Najuspješniji dionički fond bio je Platinum Global Opportunity kojem je vrijednost porasla za 5,07

zadnja vrijednost 1.869,36 990,13 96,21

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

115,4300 142,5200 99,9311 9,8117 112,2671 153,0200 170,5136 63,1442 97,1539 109,2373 8,1577 145,6771 82,3309 5,3906 67,5736 10,9204 111,1447 108,1900

1,01 0,15 0,65 -0,07 0,53 0,48 -0,05 -0,29 0,08 -0,26 -0,35 -0,31 1,33 -0,34 0,13 0,61 0,17 0,27

€ € € € € € kn € €

159,4200 140,1316 11,3372 174,4700 129,4500 130,7000 160,4900 124,2630 127,9639

-0,11 0,10 0,15 -0,01 0,07 -0,02 0,09 -0,03 -0,24

kn kn € € kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

132,0537 162,1198 139,5161 125,4817 141,0868 144,1300 137,8800 138,0383 134,6648 124,3955 131,6404 121,9513 116,4911 11,2851 108,0151 10,6306 102,1395 105,1800

0,04 0,04 0,04 0,04 0,14 0,08 0,07 0,05 0,05 0,02 0,06 0,04 0,06 0,05 0,06 0,06 0,06 0,05

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn € €

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

Neto prihod Erste banke 455,1 milijun kuna

Erste banka je u prvih devet mjeseci ostvarila porast neto prihoda od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke. Prihod je dosegnuo 947,7 milijuna kuna, što je za 14,8 posto više nego lani u istom razdoblju, kada je iznosio 825,8 milijuna kuna.

Neto dobit je pala za 3,6 posto i iznosi 455,1 milijun kuna.

Adris Grupa: prihodi manji za 5,2 posto

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

U prvih devet mjeseci ove godine ukupni prihod Adris Grupe iznosio je 2,4 milijarde kuna, što je za 5,2 posto manje od prošlogodišnjeg. Prihodi od prodaje roba i usluga iznose 2,1 milijardu kuna i manji su za 5,5 posto.

Operativna dobit bila je 436 milijuna kuna, a dobit prije poreza 559 milijuna kuna, što je za 23 manje nego u prvih devet mjeseci 2009.

Neto dobit Vaba banke 3,2 milijuna kuna Varaždinska Vaba banka ostvarila je u prvih devet mjeseci ove godine neto dobit u iznosu od 3,2 milijuna kuna, dok je ukupna imovina iznosila 1,4 milijarde kuna ili 15,6 posto više nego krajem proš-

le godine. Neto kamatni prihod iznosio je 33,7 milijuna kuna, a neto prihod od provizija i naknada 2,9 milijuna kuna.

Zaba kreditira obnovljive izvore energije Potpisan je ugovor o poslovnoj suradnji između Grupe Zagrebačka banka i Krapinsko-zagorske županije, a koji omogućuje kreditno praćenje svih privatnih, građanskih investicija u obnovljive izvore energije. Ova županija inače sufinancira postavljanje solarnih krovova s iznosom do 12.000 kuna, a ostatak od 60 posto potrebnog iznosa moći će se dobiti putem tzv. zelenih kredita Zagrebačke banke.

Izbor iz PV prodaje!

SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ cijena

ZAKON O RADU

s komentarima i tumačenjima

cijena

KULTURA U IZLOGU

cijena

153,00 kn

290,00

261,00 kn

100,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

170,00

kn

kn

90,00 kn kn

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA cijena

90,00 kn

100,00

kn

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

HRVATSKI DIZAJN SAD Croatian Design Now UPI-2M PLUS

315,00kn

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU HUOJ

351,00kn

RADNO VRIJEME

i preferencije radnika u razvijenim zemljama TIMpress

KRATKA POVIJEST BUDUĆNOSTI Meandar media

171,00kn 144,00kn

NLP

uvod u osobni rast i razvoj KIGEN

KRIZA, A POSLIJE? Meandar media

134,00kn 117,00kn

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV cijena

ČOVJEK I OKOLIŠ cijena

JEZIK TIJELA cijena

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA cijena

107,00 kn

179,00 kn

199,00

134,00 kn

149,00

150,00

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 147 x 210 mm opseg: 192 str.

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

119,00

kn

kn

kn

135,00 kn kn

KIGEN

170,00kn

EKONOMIJA I POLITIKA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE KIGEN

166,00kn

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIK drugo izdanje KIGEN

DOBA PROMJENA U ENERGETICI KIGEN

269,00kn 161,00kn

KRIZA SE PRODUBLJUJE KIGEN

privredni vjesnik

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 022 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

170,00kn

ETIČKA KLOPKA

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća TIMpress

81,00kn

16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3650, 2. studenoga 2010.

( 200 mlrd USD

*vijesti Četvrti kongres hrvatskog kampinga U hotelu Ivan, koji se nalazi u sklopu šibenskog Turističkog naselja Solaris, od 3. do 5. studenoga održat će se Četvrti kongres hrvatskog kampinga. Ove je godine kongres posvećen temi održivog razvoja, a osim okruglog stola organizirat će se i nekoliko predavanja vezanih uz kvalitetu, marketing i menadžment kampova. Ujedno će predstavnici Hrvatskog autokluba i Kamping udruge Hrvatske podijeliti nagrade ovogodišnjim najboljim kampovima u akciji Turistički cvijet - kvaliteta za Hrvatsku.

MasterCard najčešće korištena kartica u turističkoj sezoni

Kompanija MasterCard ove je godine provela istraživanje o navikama plaćanja turista u Hrvatskoj. Tisuću turista iz Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije, Mađarske i Hrvatske izjasnilo se o svojim navikama kada je riječ o načinu plaćanja za vrijeme ljetnog odmora. Prema tom istraživanju, stanovnici Hrvatske uvjerljivo su na prvom mjestu kada koriste gotovinu pri kupnji i plaćanju raznih usluga, dok kreditne kartice najviše koriste Mađari.

Slavonska večer u Münchenu Koordinacija županijskih turističkih zajednica klastera Slavonije protekli je tjedan u Münchenu organizirala prezentaciju turističkih potencijala kontinentalnog dijela Hrvatske na njemačkom tržištu.

Manifestacija je održana u sklopu projekta posebnih prezentacija županijskih turističkih zajednica kojima Glavni ured Hrvatske turističke zajednice nastoji pružiti dodatnu potporu u promicanju turističke ponude na razini županija.

godišnja vrijednost licenciranja u svijetu

Od 1. do 13. studenoga Hrvatska u središtu licenciranja

Otkrijte svoga Mickeyja Mousea Licenciranje je snažan marketinški alat koji znatno može podići svijest o brendu, a vlasniku licencije donijeti veliki profit. Walt Disney je, primjerice, više zaradio od prodaje prava na korištenje lika Mickeyja Mousea nego od samih filmova Darko Buković bukovic@privredni.hr

L

icenciranje - jedan od najmoćnijih alata marketinga ili lukrativni poslovni model? Možemo li se i mi njime koristiti? Kakve prednosti možemo imati od njega? Stručnjaci tvrde da je licenciranje svuda oko nas, a da toga gotovo nismo svjesni. To je najbolji dokaz njegove prodornosti i uspješnosti.

Hrvatska je postala svojevrsno središte tzv. licensing & merchandising industrije u ovom dijelu svijeta nakon što je krovna svjetska organizacija, International Licensing Industry Merchandisers’ Association (LIMA), udruženje koje okuplja više od 1200 kompanija, otvorila ured u Zagrebu.

Željka Krnjaka iz tvrtke Creata proglasila je svojim predstavnikom za regiju Nove Europe koja obuhvaća 35 zemalja. Uz Hrvatsku tu su države s područja Istočne Europe, ali i Cipar, Izrael, Malta, Libanon i Turska.

Veliki planovi Charles M. Riotto, predsjednik LIMA-e, koji će u Zagrebu službeno otvoriti konferenciju Licensing New Europe, ističe da je riječ o industriji koja godišnje ostvaruje vrijednost od 200 milijardi dolara te da imaju velike planove za novo europsko tržište. No, ipak je sada najvažnije ljudima pomoći da razumiju kako ta industrija funkcionira, koje benefite pruža, na koji način mogu stvarati profit, kako nastavati razvijati svoje brendove.

Ako su proizvo-

đači - kako im licenciranje može pomoći u prodaji i slično. Veliki igrači najveći dio interesa i da-

je licenciranje vrlo snažan marketinški alat koji znatno može podići svijest o brendu te itekako pomoći

Pionir licensinga u nas je Croatia film koji je od Šegrta Hlapića razvio uspješan licencni program lje posvećuju američkom tržištu, Velikoj Britaniji i Njemačkoj, ali svi polako postaju svjesni da se velik potencijal krije upravo na tržištima u nastajanju, kakvo je ono Nove Europe, te na ta područja počinju prebacivati fokus. Prije svega pokušavaju pronaći partnere koji razumiju licenciranje kao biznis, koji imaju adekvatne poslovne kontakte, a istodobno su sposobni razviti neki proizvod (property) tako da bude interesantan za licencni program.

Industrija licenciranja relativno je mlada, prije tridesetak godina licenciranje nije bilo baš neki biznis. To je evolucijski proces – ljudi trebaju razumjeti da

u procesu njegova stvaranja, ističe Riotto. Zato će Goran Krnjak, također iz tvrtke Creata, ustvrditi da je licensing sveprisutan u svim kategorijama proizvoda i licencira se sve, popularno rečeno od igle do lokomotive.

Gdje je tu Hrvatska?

Potencijal tržišta Hrvatske i zemalja u okruženju golem je i vrlo slabo iskorišten. Kad je riječ o davateljima licencija, pionir licensinga u Hrvatskoj je Croatia Film koji je od Šegrta Hlapića razvio uspješan licencni program. Magma je već dugo u toj priči kao korisnik licencija. Tu je i Profesor Baltazar koji se vratio nakon 25 godina

“mirovanja” zahvaljujući tvrtki Ultralink. One2play je doživio strelovit uspon koristeći licencije, a sada razvija i svoje. “Dakle, nešto se kreće u tom dijelu, ali još slabo i nedovoljno”, kaže Krnjak dodajući da mu nije poznat ni jedan slučaj licenciranja koje su provele domaće kompanije vlasnice jakih brendova. Vodeći ljudi kompanija poput Podravke, Atlantic Grupe, Agrokora, Kraša, Vindije, trebali bi ozbiljno razmisliti o tome što propuštaju ne koristeći snagu vlastitih brendova koji već imaju preduvjete da postanu odličan marketinški alat i poluga stvaranja novih vrijednosti.

Ukupna prodaja licenciranih proizvoda i usluga na području Srednje i Istočne Europe iznosila je u 2009. oko 430 milijuna dolara, podaci su Ira Mayera, predsjednika EPM Communicationsa. Prva je Rusija sa 140 milijuna dolara i udjelom od 33 posto, slijedi Poljska sa 90 milijuna dolara i udjelom od 21 posto, dok Mađarska i Češka snažno rastu iz godine u godinu.

Što je zapravo licenciranje?

Licensing New Europe u Zagrebu

Jedinstveni koncept razvijen je u Sjedinjenim Američkim Državama u jeku Velike depresije. Prvi ga je počeo upotrebljavati Walt Disney već nakon prvih uspjeha Mickeyja Mousea. Uspostavljen je glavni princip: popularni lik s velikog i malog ekrana komercijalno se ustupa na korištenje zainteresiranom proizvođaču te aplicira na različite proizvode, osiguravajući potražnju i prodajnost tih proizvoda na tržištu. Istovremeno se pridonosi rastu popularnosti i sveprisutnosti samog lika, ali i donosi lijepi prihod vlasniku prava korištenog lika. Formula se odmah pokazala uspješnom, a prihodi od prodaje prava za korištenje lika - tzv. royalty - ubrzo su donosili iznose kudikamo veće negoli sami filmovi!

Na konferenciji koja će se održati od 11. do 13. studenoga predstavit će se gotovo 50 kompanija i više od 500 licensing propertyja. Na konferenciji će biti i 20th Century Fox, Warner Bros., Cartoon Network, Europacorp, Freemantle media... Prva dva dana događanja bit će striktno poslovnog karaktera (B2B), a treći dan (subota, 13. studenoga) bit će otvoren i za javnost. Više informacija na www.licensingneweurope.com.