e-pv 3652/3653 by NEstar

Pannonia Pilot School Piloti sa svjedodžbom prve domaće privatne pilotske škole moći će tražiti posao bilo gdje u Europi

Kanaan iz Donjeg Miholjca Dobar posao na čipsu i flipsu napravila je slavonska tvrtka koja upravo osvaja i zahtjevno tursko tržište

Turistička burza u Londonu Hrvatska nagrađena i proglašena (tek) četvrtom najatraktivnijom destinacijom u Europi

AKTUALNO STR. 16

PRIČA S RAZLOGOM STR. 11

AKTUALNO STR. 6

3 6 5 2 3 6 5 3

2010

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 15. studenoga 2010. Godina LVII / Broj 3652/3653. www.privredni.hr

SAVJETOVANJE EKONOMISTA / LICENCIRANJE JE HIT / SPORO ALI SIGURNO U EU / NAŠI VINARI U AMERICI / SVIJET FINANCIJA

PILANARSTVO U REGIJI

PROBLEMI SA SIROVINOM I TEHNOLOGIJOM Potencijal šuma od 20 milijuna prostornih metara drva godišnje trebao bi osigurati dobru budućnost za šumarstvo i pilane. No, sadašnjost baš i nije blistava >>14-15

N EBAG S O P RILO P N info EE onosi

work Što d rope Net u se E erpri

Ent

INTERVJU: FRANE FRANIČEVIĆ, RASCO

Oprema za održavanje cesta koju proizvodi tvrtka iz Kalinovca koristi se u 20 europskih zemalja - a uskoro će i u Rusiji >> 12-13

SPAVAJTE NA POSLU U IME PRODUKTIVNOSTI U svijetu se širi popis kompanija koje zaposlenima u sklopu poslijepodnevnog odmora omogućuju i kratko spavanje >> 20

Konferencija DANI Hrvatska gospodarska komora, Udruženje osiguravatelja ove godine organizira tradicionalni, osmi po redu godišnji susret osiguravatelja i reosiguravatelja “Dani hrvatskog osiguranja 2010”.

HRVATSKOG OSIGURANJA 2010 14 . - 16. studenoga 2010. Zadar, Falkensteiner Resor t Borik

Panel: Tržište osiguranja i njegova efikasnost Teme: Prodaja osiguranja Životno osiguranje Upravljanje rizicima i Solvency II Neživotna osiguranja Informacije: HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije tel: 01/4561-659 e-mail: bankarstvo@hgk.hr www.hgk.hr Organizator:

Pokrovitelj:

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije Udruženje osiguravatelja

Sponzori:

Medijski pokrovitelji:

REPUBLIKA HRVATSKA Ministarstvo financija

OSIGURANJE.HR NOVOSTI IZ SVIJETA OSIGURANJA

u s I J O K I T A V HR T e J I V s I l A J n mIJe

A• n O s A m IH K s T A V R H R O T s J A m I eKsKluzIVnI InTeRVJu VeelbIKOlJI? • eKsKluzIVnO IsTRAŽIVAnJe HRVATsKA - sRbIJA TKO J A nOVu biH • VOJnIK budućnOsTI sRbI I HRVATI u sAVezu z Za madeIN pišu: Feđa Vukić, Ljubo Jurčić, Božo Skoko, Ivan Hrstić

Hrvatski magazin broj 1 U prodaji na kioscima tiska i slobodne dalmacije

na 13ic2e! stran

UVOD

www.privredni.hr Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Knjiga je ostala ‘čvrsta valuta’ Unatoč globalnoj krizi knjiga se u Hrvatskoj pokazala žilavom i čvrstom valutom. Interliber je izraz gospodarske snage hrvatskih nakladnika i kreativne snage hrvatskih pisaca. Ministarstvo kulture skrbi o statusu pisaca i svake se godine pojedinim autorima dodjeljuju stipendije za poticaj stvaralaštvu. Uvest ćemo i plaćanje naknade za posudbu knjiga u knjižnicama kako bi se zaštitila autorska prava te poboljšao položaj pisaca.

ČEDO MALETIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE HPB-a:

I mi znamo upravljati bankama Nismo mi u Hrvatskoj manje stručni ili više podložni nepoštenim radnjama pa da ne bismo mogli upravljati složenim sustavima kao što su banke. Ako nemamo taj osjećaj ponosa, nećemo nikada dostići one koji su sada bolji od nas. Uvijek je bolje da se poslovna politika neke financijske institucije vodi u granicama države u kojoj institucija posluje. Kad se strateške odluke donose tako da se Hrvatska promatra kao dio regije, onda se lako može donijeti pogrešna odluka ili odluka koje neće biti na korist hrvatskoga gospodarstva. DARINKO BAGO, PREDSJEDNIK UPRAVE KONČARA:

Izvozi se radi interesa hrvatskih radnika Teško je biti na međunarodnom tržištu. Teško je izvoziti, doživljavati uspone i padove, biti na pragu dobivanja nekog posla, a onda vidjeti da se taj posao gubi zbog cijene kapitala, dok se istodobno u Hrvatskoj milijarde i milijarde neracionalno troše na razne subvencije. Nasuprot životu na državni račun, trebamo se okrenuti radu i maksimalno poticati izvoz. Kad SAD sklopi neki izvozni posao, to čini u prvom redu da zaštiti interes američkih radnika. Njihov model moramo i mi slijediti.

VLADIMIR GLIGOROV, BEČKI INSTITUT ZA MEĐUNARODNE ODNOSE:

Bez izvoza nema povrata duga Ne bude li većeg izvoza, Hrvatska će uz stagnaciju u privredi imati i velike teškoće u vraćanju inozemnog duga. Hrvatski dug i dalje raste, i bit će potrebno snažno restrukturiranje za vraćanje na ranije stope rasta. Treba još očekivati i rast nezaposlenosti, a ni inozemni kapital neće biti sklon dolaziti kao prije. Vidim velik interes za investiranje u Poljskoj, ali ne i u regiji JI Europe.

GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: MATO VIOLIĆ, VLASNIK I DIREKTOR MATUŠKO VINA, POTOMJE, PELJEŠAC

BOŽO BIŠKUPIĆ, MINISTAR KULTURE:

IMPRESUM

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

U svijet moramo ići s najboljim što imamo Imamo viškove vina u svim kategorijama i imat ćemo ih još više ako svi skupa nešto ne poduzmemo

vogodišnju berbu na području poluotoka Pelješca nećemo dugo pamtiti. Urod je nešto veći od prosjeka, ali je berba po kvaliteti prosječna. Ne možemo reći da je loša, ali prethodne tri godine imali smo visokokvalitetne berbe za pamćenje, a ovogodišnju ćemo eventualno pamtiti po tome što se protegla do druge polovine listopada. Uz to što je prinos bio oko 40 posto veći, dobro je i to što je grožđe bilo zdravo. No možda bi bilo bolje da su prinosi bili manji jer su na rod došli i novi vinogradi, pa će se još više povećati zalihe vina. Njih je pak na domaćem tržištu sve teže prodati, a druga tržišta još uvijek nismo u dovoljnoj mjeri osvojili. Stoga, po mojoj procjeni, imamo viškove vina u svim kategorijama i imat ćemo ih još više ako svi skupa nešto ne poduzmemo. Jedini izlaz je proboj na tržišta zemalja koje nemaju vlastitu proizvodnju ili ona nije značajna, a potrošnja vina na tim je tržištima u porastu. Takvih zemalja ima, i to su prije svega skandinavske zemlje, Velika Britanija, Irska, Kina, zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza...

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

Plavac mali kao naša najpotentnija sorta sigurno može biti glavni adut, iako ne treba zanemarivati proizvođače iz drugih naših vinogradarskih regija jer u raznim krajevima imamo iznimno kvalitetnih proizvođača. Što se tiče ocjenjivanja vina, moram primijetiti kako bi bilo dobro da na njih šaljemo naša najbolja vina, kako se ne bi ponovilo da jednom Parkeru, kao najpoznatijem svjetskom kritičaru vina, budu ponuđeni predstavnici plavca malog koje on

Ne bi bilo dobro da zajednički nastup vinara bude iskorišten za samopromociju pojedinaca ocijeni dosta nisko iako su pri tom pojedini plavci dobili visoke ocjene i dobro prošli. Doduše, stoji i opaska da se Parker nije dosad često susretao s plavcima i da nema iskustva s tom našom autohtonom sortom koja je bitno drukčija od drugih. Ipak, u svijet moramo ići s najboljim što imamo. Zato vinari puno očekuju od uključivanja države u brendiranje Hr-

vatske kao vinske zemlje. Činjenica je da taj posao može obaviti jedino država, jasno uz usku suradnju s Komorom, vinarima i vinarskim udrugama. Pri tome svaki vinar treba individualno voditi računa o prodaji svog vina. Stoga je dobrodošla i novoosnovana koordinacija vinara, koja bi trebala postaviti jasna pravila igre. Moguća prepreka za uspjeh te inicijative je “soliranje”, odnosno

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

dječje bolesti koje su i do sada bile uteg zajedničkom uspjehu. Da se jasnije izrazim: ne bi bilo dobro da pojedinci opterete zajednički cilj svojim interesima i da takva inicijativa bude iskorištena za samopromociju pojedinaca. Osim vinara, komora i državnih institucija ne bi na odmet bilo koristiti usluge svjetski poznatih marketinških stručnjaka i stručnjaka za promociju i brendiranje, što nama nedostaje i uvijek nam je nedostajalo. Potrebno je nešto kvalitetno napraviti jer su zalihe vina sve veće i ima ih u svim kategorijama. To na domaćem tržištu stvara veliku gužvu, a ona će biti još veća kada uđu visokokvalitetna svjetska vina kojih na našem tržištu još nema u velikom broju. Moja tvrtka se ozbiljno pripremila za to pa smo i ove godine investirali u proširenje podruma. Trenutačno imamo 1000 metara četvornih ukusno uređenog prostora za prijam gostiju, vinski arhiv i barique bačve, tako da sada imamo jedan od najljepših obiteljskih podruma u Hrvatskoj. To nam je važno jer dobar dio svoje proizvodnje prodamo u vlastitom podrumu, i to organiziranim grupama turista.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

18. tradicionalno savjetovanje ‘Ekonomska politika Hrvatske u 2011. godini’

Kosor: Na putu smo d na put izlaska iz krize Oživljavanje hrvatskog gospodarstva treba temeljiti na privatnim inicijativama i investicijama. Vreme su se investicije oslanjale na državni proračun su iza nas, ocijenila je hrvatska premijerka dodavši ka govore da nešto treba mijenjati, ali je malo onih koji su dio tereta spremni ponijeti na svojim leđima Vesna Antonić Barbara Marjanović

ko se od mene očekuje odgovor na pitanje izlazimo li iz recesije ili stagniramo, naravno da ću reći da smo na putu da stignemo na put izlaska iz krize. Mislim da ne trebamo zvati MMF jer imamo pameti, snage i znanja da sami rješavamo svoje probleme. Sigurna sam da ćemo iduće godine završiti pregovore i potpisati pristupni ugovor s Europskom unijom. Kad je riječ o izlasku iz krize i gospodarskom oporavku, moram reći da ima puno onih koji vrlo često kritiziraju, a malo onih koji predlažu konkretna rješenja, istaknula je, među ostalim, hrvatska premijerka Jadranka Kosor na 18. tradicionalnom savjetovanju Ekonomska politika Hrvatske u 2011. godini koje je protekloga tjedna održano u Opatiji. Napredak na svim područjima “U Izvješću Europske komisije o napretku u pregovorima ogleda se sve ono što smo radili proteklih godinu dana u gospodarstvu, kao i ekonomskoj politici. Izvješće, zadnje u ovom obliku, pokazuje da smo napredovali u svim područjima, pa i u onim najosjetljivijim kao što su tržišno natjecanje, brodogradnja, pravosuđe, temeljna ljudska prava. Puno smo radili, ali vidimo i rezultate toga rada. To nas treba ispunjavati ponosom i po-

taknuti da zajedno prionemo na posao, jer Vlada ne može sama. Ako postignemo minimum suglasnosti na političkoj razini i o temeljnim ciljevima na lokalnoj razini za razvoj Hrvatske, onda ćemo sigurno imati rezultate”, ustvrdila je premijerka ističući da “ulaskom u EU neće biti riješeni svi naši problemi, ali to je dobar put. Kroz pregovore provodimo niz nužnih re-

Državni proračun za 2011. ne vodi gospodarskom boljitku i ne predstavlja nikakav pomak, smatra Branko Grčić formi koje jamče boljitak, a moramo mijenjati i način ponašanja, odnos prema radu i društvenim vrijednostima”. Napomenuvši kako su Vladin Program gospodarskog oporavka podržali i Svjetska banka i MMF i guverner Željko Rohatinski, premijerka je ocijenila netočnim tvrdnje da se Program ne provodi. “Mnogi govore da nešto treba mijenjati, ali je malo onih koji su dio tereta spremni ponijeti na svojim leđima”, bila je jasna premijerka. “Oživljavanje hrvatskog gospodarstva treba temeljiti na privatnim inicijativama i investicijama. Vremena kada su se investicije oslanjale na državni proračun su iza nas. Sada ih treba otvoriti privatnim kanalima. Vlada je donijela i katalog od

30 prioritetnih projekata vrijednih 14 milijardi eura i ako ih se bar 10 pokrene do kraja ove i u proljeće iduće godine, to će se odraziti na ukupni gospodarski uspjeh”, ustvrdila je predsjednica Vlade. Za sljedeću godinu, dodala je, planira se gospodarski rast od 1,5 posto koji može biti i veći ako se realiziraju neke planirane investicije. Hrvatska bez izvoznog proizvoda “Neće nam MMF provoditi reforme i nemojmo se zbog dnevnopolitičkih potreba zanositi time da će netko drugi umjesto nas rješavati naše probleme”, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker s opatijske govornice. “Jedno od ključnih pita-

nja koje su mi postavili u MMF-u tijekom mog zadnjeg posjeta bilo je zašto smo odustali od izmjena Zakona o radu, a isti oni koji danas zazivaju MMF bili su protiv tih izmjena”, istaknuo je on. Osvrćući se na proračun za iduću godinu Šu-

Izlaz iz krize je u snažnoj proaktivnoj gospodarskoj politici i novim radnim mjestima, stav je Radimira Čačića ker je upitao gdje bi se on mogao skresati za 10 milijardi kuna kao što neki predlažu, a da se ne zadire u stečena prava koja i definiraju proračunske rashode.

I predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić “zakačio” se za MMF. Prema njegovim riječima, priče o nužnosti dolaska MMF-a su neozbiljne i nebitne jer je mnogo važnije naše ponašanje. Ustvrdivši kako Hrvatska nema izvoznoga proizvoda, on je naglasio kako se protivi rezanju državnoga proračuna te da u pomoć treba pozvati MMF ali kao potporu hrvatskoj strategiji razvoja. Prema njegovim riječima izvori krize nisu u Vladi nego su oni mnogo stariji. “Kad smo rušili socijalizam, uništili smo i proizvodnju. U industrijskoj civilizaciji uništili smo industriju. Svetinje gospodarstva su proizvodnja, investicije, zapošljavanje i izvoz. Sve ostalo je nebitno”, ocijenio je Jurčić.

Prema mišljenju Radimira Čačića, čelnika Hrvatske narodne stranke, nužno je povećanje radnog kontingenta u Hrvatskoj za 20 posto, odnosno sa 55 na 65 zaposlenih na 100 stanovnika, što je 150.000 do 200.000 novozaposlenih. Prema njegovu mišljenju, sve o čemu se na opatijskom skupu govorilo počevši od deficita i interne devalvacije, tečajne i fiskalne politike, radnoga zakonodavstva i socijalnog targetiranja, ali i ono o čemu se nije govorilo kao što su, primjerice, privatna osiguranja u zdravstvu, mogu i moraju biti samo instrumenti u realizaciji proizvodnog zapošljavanja, te da ništa od toga ne smije biti sveta krava. Dodao je kako izlaz iz krize nije u defenzivi, nego u snažnoj pro-

www.privredni.hr Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

a stignemo na kada ko mnogi

Josipović: Nema vremena za odgađanje Vremena za odgađanje više nema jer jedino nove investicije, osobito one u sektor međunarodno razmjenjivih dobara, mogu kreirati uvjete za promjenu modela rasta i podizanje potencijalne stope rasta gospodarstva u budućnosti. Bez njih, prijeti nam dugo razdoblje niskih stopa rasta. Radi toga potrebna je i aktivna politika privlačenja stranih izravnih ulaganja, kojom se mora baviti Vlada, rekao je, među ostalim, hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Postoje brojne zapreke za ulagače, primjerice, komplicirana regulativa, velika porezna opterećenja, neučinkovita birokra-

cija..., no malo je učinjeno u njihovu uklanjanju, ocijenio je on. “Ulazak u EU je velika prilika, no ona će biti iskorištena samo ako se pristup tom golemom tržištu uskladi sa znatnim poboljšavanjem investicijske i poslovne klime u zemlji, te ako se spremno dočeka dostupnost i iskoristivnost

fondova EU-a dizanjem apsorpcijske sposobnosti za njihovo korištenje. Zato je dobro da je Vlada pokrenula opsežan Program gospodarskog oporavka koji se mora provesti ako se želi ublažiti i prevladati kriza te stvoriti preduvjeti za održiv gospodarski rast”, ocijenio je Predsjednik.

Lovrinčević: Vlada mora preuzeti odgovornost Nalazimo se u ambijentu koji će se mijenjati vrlo sporo, a tragedija Hrvatske je u tomu što u takvom okružju mora provesti reforme koje smo mogli i trebali napraviti kada su vremena bila mnogo bolja, istaknuo je Željko Lovrinčević sa zagrebačkoga Ekonomskoga instituta. Prema njegovu mišljenju, traženje konsenzusa sa svim socijalnim partnerima je nemoguće, te je to proces koji nikada neće dati rezultata a na kojemu se gubi vrijeme koje radi protiv Hrvatske. “Vlada mora preuzeti odgovornost i napokon provesti reforme u okruženju koje je sve samo aktivnoj gospodarskoj politici, novim proizvodnim radnim mjestima i gospodarskom rastu što, uz sposobnost prepoznavanja puta, zahtijeva i sposobnost realizacije. Besmislena monetarna politika Govoreći o proaktivnim mjerama gospodarskog oporavka, dekan splitskog Ekonomskog fakulteta Branko Grčić je ustvrdio kako se one nigdje ne naziru, a Hrvatska nema godinu dana za čekanje. Osvrćući se na državni proračun za iduću godinu, Grčić je naglasio kako on ne vodi gospodarskom boljitku i ne predstavlja nikakav pomak. Slijedi, kaže, još jedna izgubljena godina koja neupitno vodi u dodatni minus. “Proračun tre-

ba restrukturirati iznutra i to kroz uštede na rashodima od dvije do tri milijarde kuna, a ne 10 milijardi kuna. Možda se ipak negdje može zarezati, a ta sredstva onda preliti u proaktivne mjere. Te tri milijarde nisu malo nov-

Neće nam MMF provoditi reforme i nemojmo se zanositi time da će netko drugi rješavati naše probleme, poručio je Ivan Šuker ca; to je jedan posto BDPa. Svaka vlada bi to morala moći”, smatra Grčić. Osvrćući se na monetarnu politiku Hrvatske,

Ivan Lovrinović sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta ustvrdio je, pak, kako HNB nepotrebno drži, za naše prilike, goleme zalihe imobiliziranog novca, predlažući da se državi odobri mogućnost izravnog zaduživanja kod HNB-a do određenog iznosa. Prema njegovu mišljenju, hrvatski pristup recesiji pokazuje da imamo restriktivnu monetarnu i fiskalnu politiku, a time i depresiju. Zbog nepovjerenja izostaju investicije, a to povjerenje trebaju učvrstiti država i središnja banka. Posebice je ocijenio kako je ovakva restriktivna monetarna politika besmislena u uvjetima recesije jer su kamate previsoke za njeno suzbijanje.

ne idealno”, naglasio je Lovrinčević napomenuvši kako u javnom sektoru ima 25.000 radnih mjesta viška koja treba ukinuti. “Sva tragedija hrvatske politike je u odgađanju”, ustvrdio je on ponovivši kako je potrebno što prije započeti s provedbom reformi. Lo-

vričević je ocijenio i kako su kreditni modeli A i B pokazali sve slabosti sustava. “Banke nemaju dobar link prema poduzećima, a ona prema proizvodima. Jednostavno nemamo dovoljno proizvoda i projekata, čast iznimkama”, rekao je, među ostalim, Lovrinčević.

Popijač: Moramo prelomiti barijere u našim mozgovima Kada je riječ o mnogim projektima, Hrvati kažu da nam sve treba, ali kada se krene u realizaciju, onda smo u stanju sve srušiti. Ova nacija se konačno mora opredijeliti želi li razvoj ili ne, a razvoj ne podrazumijeva da nam netko šalje novac, već obuhvaća i prostor. Primjerice, najveći portfelj privatnih ulaganja odnosi se na turizam, gdje investitori danas ne grade samo hotele već multifunkcionalne sadržaje i golf terene. Upravo tu je problem jer se interesu za izgradnju jednog golf terena usprotive 33 udruge. Rockwool je najsramotniji hrvatski primjer jer smo molili da tvornica bude u Hrvatskoj, a onda smo zaustavili njen rad.

Vlada je prošli tjedan donijela odluku da će izgraditi 300 metara pristupne ceste da tvornica dobije uporabnu dozvolu, kazao je ministar gospodarstva Đuro Popijač. Ističući kako su punopravno članstvo u Europskoj uniji, Program gospodarskog oporavka i borba protiv korupcije tri stupa Vladine politike, Popijač se posebno osvrnuo na katalog 30 pro-

jekata vrijednih 14 milijardi eura koji će idućih godina pokrenuti Hrvatsku. Tu su, kaže, veliki potencijali za naše graditeljstvo, ali prije toga “treba prelomiti barijeru u našem mozgu”. Popijač je naglasio da hrvatskom gospodarstvu treba ozbiljna sveobuhvatna mreža institucija i ljudi koji će pomagati izvozu, ali prije svega nam je potreban proizvod.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

( 250.000

Britanaca boravilo ove godine u Hrvatskoj

Hrvatski turizam na sajmu u Londonu

Svjetski turistički sektor konačno je progovorio o - turizmu Prvi kongres svjetskih turističkih novinara te prvo okupljanje predstavnika zemalja Jugoistočne Europe u organizaciji UNWTO-a održat će se dogodine u Hrvatskoj Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

natoč gospodarskoj krizi koja se posebice odrazila na turističku industriju, svjetski se turizam postupno vraća na razinu prije recesije iako u Svjetskoj turističkoj organizaciji (UNWTO) smatraju kako će pravi oporavak uslijediti tek 2012. godine. I dok se u dalekim odredištima zbrajaju dobri turistički rezultati, europske zemlje još lagano kaskaju za njima, no to se ne može reći i za Hrvatsku koja je i ove godine ostvarila bolju sezonu no što se očekivalo, rekao je glavni tajnik UNWTO-a Taleb Rifai

koje bi trebalo postati tradicionalno. Ranije objaviti mjere Na WTM-u je, među ostalim, održana ministarska konferencija na kojoj je sudjelovalo oko 80 ministara i državnih tajnika te brojni predstavnici privatnog sektora. Razmatrali su problematiku svjetskog turizma i prvi put progovorili o važnosti suradnje javnog i privatnog

Hrvatska među najatraktivnijim odredištima U sklopu WTM-a održana je konferencija za novinare na kojoj je Bajs naglasio kako je u Hrvatskoj ove godine boravilo 250.000 Britanaca koji su ostvarili 1,3 milijuna noćenja, od čega je, prema nekim procjenama, od 35 do 45 posto njih u našu zemlju došlo putem putničkih agencija. Ministru Bajsu i direktoru Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Niki Buliću britanski su predstavnici uručili nagradu Travel Awards. To je jedina turistička nagrada koju dodjeljuju britanski turistički profesionalci. Prema njoj, Hrvatska je proglašena četvrtim najatraktivnijim turističkim odredištem u Europi, odmah iza Austrije, Švicarske i Švedske.

Hrvatska je proglašena četvrtim najatraktivnijim turističkim odredištem u Europi (iza Austrije, Švicarske i Švedske)

na najvećoj svjetskoj turističkoj burzi - World Travel Market (WTM) održanoj proteklog tjedna u Londonu. Rifai je dodao kako će za Hrvatsku biti veliki uspjeh ponove li se takvi rezultati i u 2011. S ministrom turizma Damirom Bajsom Rifai je dogovorio i neke zajedničke projekte koji će se sljedeće godine održati u Hrvatskoj. To su primjerice prvi kongres svjetskih turističkih novinara te prvo okupljanje predstavnika zemalja Jugoistočne Europe

sektora kako bi turizam na globalnoj te nacionalnim razinama postao održiv. Govoreći o problemima koji tište turistički sektor, Rifai je rekao kako

su neke države poput Velike Britanije, Nizozemske i Francuske uvele posebne takse i naknade u zračnom prometu, posebice za daleke destinaci-

je. To im neće bitno pomoći u punjenju državne blagajne, smatra on, jer će putnicima povećati troškove pa neće putovati u takva odredišta. U sklopu WTM-a održan je sastanak ministra Bajsa i suradnika s britanskim turoperatorima koji su izrazili zadovoljstvo ovogodišnjom suradnjom s hrvatskim hotelijerima, putničkim agencijama te općenito javnim i privatnim sektorom. Predstavljajući Akcijski plan za turizam za 2011. godinu, Bajs je naglasio kako će se nastaviti s liberalizacijom viznog režima, a mjere obuhvaćaju nekoliko programa pri čemu se posebice ističe program Dođi u Hrvatsku, namijenjen domaćim i stranim turoperatorima. Odobravajući te mjere, predstavnici britanskih turoperatora ipak su napomenuli da bi sljedeće godine te tržišne aktivnosti trebalo objaviti ranije kako bi se oni mogli bolje pripremiti za oglašivačke kampanje. Osim toga, upozorili su nas kako bismo trebali poraditi na turističkom imidžu te unaprijediti hrvatske promotivne materijale.

www.privredni.hr Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

( više od 150 mlrd USD ( oko 60% vrijedno globalno trgovanje licenciranom robom

od toga otpada na tržište SAD-a i Kanade

Vrijeme je za licenciranje

Iznajmljivanje emocije povećava profit Vlasnici brendova licenciranjem povećavaju profit jačajući tržišnu prisutnost svog brenda, dok proizvođači dobivaju element koji njihov proizvod razlikuje od konkurencije Drago Živković zivkovic@privredni.hr

lobalno tržište licenciranja i trgovine licenciranom robom vrijedno je više od 150 milijardi dolara, od čega na tržište SAD-a i Kanade otpada nešto više od 60 posto. Prije petnaestak godina taj je udjel bio i veći od 90 posto, što znači da licenciranje postaje globalni biznis. U tom biznisu najveći se rast očekuje u bivšim socijalističkim zemljama, koje Amerikanci vole nazivati Nova Europa i na kojemu se sada od licenciranja ostvaruje tek oko 600 milijuna dolara. Regionalno središte licenciranja za čak 35 zemalja Nove Europe sada

je Zagreb, u kojem je u organizaciji tvrtke Creata održana konferencija krovne svjetske organizacija za komercijalno licenciranje Lima. Licenciranje je davanje prava uporabe poznatih brendova ili likova, bilo stvarnih

Regionalno središte licenciranja za čak 35 zemalja Nove Europe sada je Zagreb bilo fiktivnih, proizvođačima koji te likove apliciraju na svoje proizvode ili razvijaju sasvim nove proizvode. Predsjednik Lime Charles Riotta tvrdi da je licenciranje podjednako velika prilika i

za proizvođače i za vlasnike prava na popularne brendove. Dobitna kombinacija Vlasnici brendova tako povećavaju profit jačajući tržišnu prisutnost svog brenda, dok proizvođači dobivaju element koji njihov proizvod razlikuje od konkurencije. Potpredsjednik Lime Martin Brochstein licenciranje definira kao čin iznajmljivanja emocije koju u potrošaču izaziva neki poznati lik ili brend, sa svrhom povećanja prodaje nekog proizvoda. Pritom treba paziti da brend i proizvod budu usklađeni jer nema previše smisla prodavati kopačke brendirane imenom Gorana Ivaniševića

ili vlažne maramice za bebe s likom Terminatora. U Hrvatskoj je najpoznatiji slučaj licenciranja lika šegrta Hlapića, čiji je vlasnik Croatia film, a pojavljuje se na raznim proizvodima za djecu, poput sladoleda, čokoladica i slatkih namaza. Licencni

potencijal svakako imaju i likovi profesora Baltazara i dobrog vampira Tibora, možda i poneki globalno poznati hrvatski sportaš, no realno je oče-

kivati da će Hrvatska i dalje ponajprije biti tržište za plasman najpopularnijih stranih licencija, poput Barbie, Spidermana ili Bakugana.

4. konferencija voditelja projekata PMI forum

Kako iz malog budžeta izvući velike prednosti Projekti su na papiru teški 22 milijarde eura, a neka se ostvari samo pet milijardi eura i bit će to velik pomak, kaže direktor HUP-a Davor Majetić

ko 200 voditelja projekata, uglavnom mlađih i visokoobrazovanih menadžera iz privatnih kompanija, okupilo se prošli tjedan na 4. konferenciji voditelja projekata PMI forum 2010., s prigodnom temom Uspješni projekti s malim budžetom. “Stvari u državi neće se brzo mijenjati, sve dok u našoj udruzi ne budu i članovi iz državnih institucija”, primijetio je Nenad Marjano-

vić, predsjednik Udruge za projekt menadžment koja je organizirala kon-

kata koji bi mogli probuditi privrednu aktivnost. Neki od njih već su za-

Kriza je barem ojačala svijest da se treba okrenuti izvozu ferenciju. Njegovu ocjenu potvrdio je i Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca. HUP je ponudio Vladi gotovo 500 proje-

početi, ali redovito zapinju na neefikasnoj državnoj upravi, na lokalnoj razini ili na neriješenim imovinsko-pravnim odnosima. “Projekti su na

papiru teški 22 milijarde eura, a neka se ostvari samo pet milijardi eura i bit će to velik pomak”, rekao je Majetić. Dodao je da su državni projekti, vrijedni 14 milijardi eura, uglavnom “lista lijepih želja” jer za većinu ne postoji projektna dokumentacija. “Nema investitora punih novca koji stoje na granicama. Za investicije se treba izboriti boljom konkurentnošću države”, rekao je Majetić. Prema njegovim riječi-

ma, kriza je barem ojačala svijest da se treba okrenuti izvozu, što se vidi i po rastu izvoznih prihoda poduzetnika od 2,6 posto u prvih šest mjeseci ove godine. Za bolji rezultat cijela bi zemlja trebala prihvatiti izvoznu orijentaciju. Predavanje Mirka Novosela, košarkaškog velikana, uspješnog trenera i voditelja timova, poslužilo je kao dobra inspiracija za projekte s malim budžetima. Organizacija Univerzijade i pobjede nad bogatijim protivnici-

ma ostvarivane su dugim pripremama, temeljitim upoznavanjem protivničkih vrlina i mana, inovacijama u pristupu igri i hrabrošću. Za pripreme i stvaranje tima, međutim, treba imati i dovoljno vremena, a toga danas često nedostaje. Stoga su sudionici foruma raspravljali o modelima planiranja i motiviranju ljudi u vremenskoj stisci, o prednostima i nedostacima unajmljivanja projektnih upravitelja i drugim srodnim temama. (I.V.)

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

( 10 poglavlja

( 25 poglavlja

preostalo za zatvaranje

privremeno zatvoreno

Analiza napretka

Slabe točke u dobrom nalazu Poglavlje o pravosuđu, opisano kao “poglavlje svih poglavlja”, najteže je za provedbu jer je u njemu malo usklađivanja sa zakonima EU-a, a mnogo sa standardima ideala pravne države Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

naliza napretka Hrvatske valjda je zadnja na njenom (pre)dugačkom integracijskom putu. Nakon pet godina i nekoliko mjeseci pregovora godišnji nalaz Europske komisije (EK) potvrdio je napredak na svim poljima, uglavnom zamjetan, s iznimkom Pravosuđa, opisanog kao “poglavlje svih poglavlja” i najtežeg za provedbu jer je u njemu malo usklađivanja sa zakonima EU-a, a mnogo sa standardima ideala pravne države. Nalaz je potvrdio da je Hrvatska gotovo spremna za članstvo. Dostignuta razina prilagodbe nadišla je onu u članicama prošloga kruga proširenja na dan ulaska u EU potvrđujući pooštrenje kriterija. Problemi

Mnogo toga još valja promijeniti, smatra Europska komisija u sadašnjoj fazi pristupanja uglavnom su vezani uz administrativne kapacitete i sposobnost apsorpcije fondova EU-a. To bi mogao biti problem stoga što će Hrvatska, ne učini li više na kalibriranju sustava, s danom ulaska u EU postati veći unosnik u zajednički proračun nego korisnik sredstava. Analiza napretka je, primjerice, ustvrdila da je zemlji

uspjelo u razvoj poljoprivrede uložiti samo polovinu raspoloživih sredstava iz SAPARD-a. Važno je istaknuti da je od onih 10 poglavlja preostalih za zatvaranje (od ukupno 35, odnosno 25 privremeno zatvorenih) većina spremna za zaključenje posla, s iznimkom Pravosuđa. Posebno je važan izrazito pozitivan ton u poglavlju tržišnog natjecanja, prema kojem se restrukturiranje brodogradilišta smatra gotovo riješenim.

Restrukturiranje brodogradilišta smatra se gotovo riješenim

Uska grla Kada se piše o analizi napretka, lijepo je spomenuti pohvale – koje su zaslužene zahvaljujući trudu radnog, kreativnog dijela državne uprave, ali i političkoj volji da se dogode – no bitnije je govoriti o uskim grlima procesa. Mnogo toga još valja promijeniti, smatra EK. Pritisak EU-a je razumljiv jer kandidati usporavaju ili čak stopiraju reforme doslovno u trenutku kad saznaju datum ulaska u EU. (Praksa je - s iznimkom Rumunjske i Bugarske što se pokazalo greškom - da se datum ulaska utvrđuje sa zatvaranjem zadnjeg poglavlja). Politički se dio tzv. kopenhaških kriterija pokazao zahtjevnijim od ekonomskih, kojima, naizgled, EK ni ne pridaje previše pažnje mada traži mnogo više rada i izmjena. Hrvatskoj je preostalo srediti fenomen viška imena u biračkim popisima, poboljšati “kapacitet parlamenta u procesu raspra-

ista morati paziti i od čega je ne abolira opći pozitivan ton analize napretka jest činjenica da su “vlasti učinile ograničene napore za zaustavljanje nastavka rasta fiskalnog deficita”. Proračunsko planiranje “ima slabosti” te je stoga “srednjoročna održivost poreznog sustava bitan izazov”. Racionalizacija javne potrošnje je također među elementima koji nisu ugrađeni u boljitak zemlje. Još je jedna opaska izmakla pažnji u fešti radi finala maratonske utrke - “jako ograničen napredak dogodio se u reduciranju velike uloge države u gospodarstvu”. Analiza napretka dala je i odgovor (ako nekome nije bio poznat!) zašto strani ulagači nerado dolaze u Hrvatsku: “ulagačka klima nastavlja trpjeti težak teret uredbi i brojne parafiskalne poreze; unaprjeđivanje okruženja za poslovanje ostaje ključnim prioritetom pristupnog partnerstva”.

zaduženje “ključna je slaba točka” domaće ekonomije – Hrvatska je od lani dug povećala za oko milijardu eura, upozorava analiza EK-a. Nadalje, ekonomska je kriza ozbiljno pogoršala stanje na tržištu rada, inflacija je nestala, a Narodna banka “uspješno se prilagodila recesiji”. Ono na što će Hrvatska za-

va o zakonima”. Među rijetkim područjima koje je dobilo jedva prolaznu ocjenu - “ograničeni napredak” - je i reforma javne uprave. Navodi se kako njen kapacitet tek treba biti osjetno ojačan, zajedno s razvijanjem strategije decentralizacije. Druga važna reforma, pravosudna, poluzavršen je posao jer se “bitni očekivani rezultati tek moraju vidjeti”. Novi se pravosudni sustav “treba provjeriti praksom”. Za Pravosuđe je vezana napomena povjerenika za proširenje Štefana Fülea da će EK-ovo izvješće o provedbi mijena napraviti u prvom tro-

mjesečju iduće godine. Povjerenik, koji kaže kako Hrvatska može dovršiti pregovore dogodine, indicirao je opciju najpovoljnijeg mogućeg scenarija, zelenog svjetla Pravosuđu u prvoj polovini godine. Prođe li Pravosuđe u ožujku - s potvrdama da sustav radi kroz imenovanja sudaca i presude za korupciju, ali onu vrhova - nije isključeno da države članice prihvate pozitivan nalaz EK-a i čitav pregovarački proces poguraju prema završetku. Može li se za ovih nekoliko preostalih mjeseci izmijeniti analizom napretka kritizirana “kultura političke nedodirljivosti”,

a napredak u antikorupciji postati boljim od “ograničenog”, pokazat će početak 2011. godine. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u intervjuu Europoliticsu obećao je da će Hrvatska svoj dio posla dovršiti s istekom ove godine. Nastavak rasta fiskalnog deficita Analiza napretka dotaknula se programa gospodarskog oporavka uz konstataciju da se hrvatska ekonomija još nije izvukla iz recesije i mišljenje da će ovaj paket mjera pridonijeti rastu “ovisno o implementaciji”. Visoko

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

( 2,4 mlrd kn

INGRA SE BORI ZA OPSTANAK

Vlasnički preustroj kao spas od stečaja

teški novi projekti

SJEDNICA VLADE

Hrvatske vode zadužuju se za 1,03 milijarde kuna Kreditom će se u više od 200 jedinica lokalne samouprave financirati 305 različitih projekata. Najviše će se potrošiti za zaštitu voda (201 projekt), potom za vodoopskrbu (89), te za obranu od poplava (15 projekata) Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

lada je na prošlotjednoj sjednici Hrvatskim vodama dala suglasnost za zaduženje od 1,03 milijarde kuna kod Erste&Steiermärkische banke, a radi financiranja projekata koji će u konačnici stajati 2,4 milijarde kuna. Kreditom će se u više od 200 jedinica lokalne samouprave financirati 305 različitih projekata, a neki su već započeti. Najviše će se potrošiti za zaštitu voda (201 projekt), potom za vodoopskrbu (89) te za obranu od poplava (15 projekata). No nije rečeno po kojim se uvjetima Hrvatske vode zadužuju, ni na koliko godina. Kako je rekao potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Božidar Pankretić, investicije će osigurati posao za više od 3000 radnika. U saborsku proceduru poslane su izmjene zakona o vodama i o financiranju vodnoga gospodarstva. Izmjenama prvog zakona mijenja se pravni status Hrvatskih voda koje će ubuduće biti trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću, a izmjenama drugog proširuje se popis onoga što će se financirati iz naknade za vodno gospodarstvo. HZZO otpušta 183 radnika Predsjednica Vlade Jadranka Kosor i ministar poljoprivrede Petar Čobanković pohvalili su se

rezultatima uvođenja kartica za plavi dizel. Naime, od 1. srpnja do sada time se uštedjelo 105 milijuna kuna ili 34.000 tona dizela. Predviđaju da bi ušteda do kraja godi-

Ukinut će se Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja na radu, a njegove poslove preuzet će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ne mogla biti 45.000 tona. Promjenom pet zakona koji se odnose na zdravstvenu zaštitu te ostvarivanje prava na starosnu mirovinu radnika izloženih azbestu, koje je Vlada poslala u Sabor, ukinut će se Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja na radu te u ovoj i sljedećoj godini otpustiti 183 radnika. Poslove Zavoda koji će se ukinuti preuzet će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, kao i nadzor te odlučivanje o obeštećenju i pra-

vu na mirovinu radnika koji su izloženi azbestu. Time će se, rekao je ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović, uštedjeti 40 milijuna kuna. U sustav HZZO-a ulazi i Zavod za toksikologiju, a drukčije će se urediti i sustav Hitne medicinske pomoći. Milinović je najavio da će proračun HZZO-a biti izdvojen iz državne riznice tek u proračunu za 2012. godinu. Oprost za pokajnike Vlada je donijela i Uredbu o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere onima koji povrijede odredbe članaka 61 do 63 Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. Njima se, među ostalim, definira postupanje prilikom izricanja kazne te olakotne okolnosti i potpuni oprost za osobu koja prijavi i pomogne u dokazivanju postojanja kartela. Kako je rekla predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec, usvojena Uredba ključna je za zatvaranje osmog poglavlja Tržišno natjecanje. Takve propise imaju, do-

dala je, sve europske zemlje osim Malte i Danske. Trgovačko društvo BICRO koje je Vlada osnovala 1998. radi provedbe Vladinih programa potpore tehnologijskom razvoju odlukom Vlade postat će javna ustanova za pružanje potpora za razvoj tehnologija i inovacija u Hrvatskoj. Kako je objasnio ministar znanosti, obrazovanja i sporta Radovan Fuchs, sadašnji pravni oblik BICRO-a nije optimalan za provođenje programa i projekata u okviru EU fondova s obzirom na to da je sredstva za nacionalno sufinanciranje projekata i programa u okviru strukturnih fondova potrebno osigurati u državnom proračunu za institucije korisnice proračuna koje su akreditirane za upravljanje strukturnim fondovima. Drugim riječima, BICRO će sada lakše povlačiti novac iz europskih fondova, a i do sada je u tome bio vrlo uspješan. Primjerice, za osnivanje i gradnju Biocentra u Zagrebu uspio je osigurati 16,3 milijuna eura.

movina Ingre je vrijedna oko 200 milijuna eura, što je znatno više od njenih dugova koji iznose oko milijardu kuna, stoga su špekulacije o stečaju neutemeljene, poručio je predsjednik Uprave Ingre Igor Oppenheim. U Ingri vjeruju u uspjeh najavljenog restrukturiranja kroz pretvaranje potraživanja u vlasničke udjele, te ističu da mali dioničari neće biti oštećeni. Prema planu Uprave i Nadzornog odbora na Glavnoj skupštini Ingre trebale bi se donijeti dvije odluke. Najprije bi temeljni kapital bio smanjen sa 300 na 150 milijuna kuna, pri čemu bi 150 milijuna bilo preneseno u rezerve. Odmah potom bi temeljni kapital bio povećan za najviše 300 milijuna kuna, izdavanjem novih dionica koje bi mogli upisati samo vjerovnici koji su podijeljeni u tri skupine. Prvu čine dobavljači, čija

potraživanja čine manje od 10 posto ukupnih dugova, drugu imatelji trezorskih zapisa (83 milijuna kuna), a treću imatelji obveznica vrijednih 200 milijuna kuna. Najvećim dijelom riječ je o institucionalnim investitorima od kojih su dobiveni signali da su zainteresirani za takvo rješenje. U drugoj fazi moguć je i ulazak strateškog partnera, možda nekog stranog investicijskog fonda, koji bi mogao ući u vlasništvo s maksimalno 150 milijuna kuna. Pristanu li vjerovnici na taj plan i upišu maksimum ponuđenih dionica, preuzet će dvije trećine vlasničkog udjela. Ako potom strateški patner uđe s još 150 milijuna kuna, udjel sadašnjih vlasnika pao bi na četvrtinu. (D.Ž.)

HGK - EDUCA PLUS

Važno je kod zaposlenika poticati poduzetnost

anas je nužno obrazovati se i usavršavati cijeli život, što poboljšava zapošljivost pojedinca jer omogućuje prilagodbu tržištu rada, rekla je Zdenka Peternel, pročelnica Ureda predsjednika Hrvatske gospodarske komore i direktorica Centra za razvoj ljudskih potencijala HGK-a na otvaranju dvodnevne međunarodne konferencije Educa Plus prošloga tjedna. Ovogodišnja tema konferencije bila je sustavno poticanje poduzetnosti zaposlenika na nacionalnoj i regionalnoj razini te upoznavanje sa smjernicama razvojnih politika EU-a.Tihana Kraljić, državna tajnica u Ministarstvu gospo-

darstva, kazala je kako je u pripremi nekoliko strateških dokumenata te da je već donesena Strategija učenja za poduzetništvo do 2014. Tim se dokumentom nastoji pozicionirati poduzetništvo kao jedna od bitnih društvenih vrijednosti. Obrazovanje za poduzetništvo obuhvaća formalne, neformalne te informalne procese. Neke od poduzetničkih kompetencija su sposobnost mišljenja/ razmišljanja, provedba ideja u djelo, inicijativnost, odlučivanje, poduzetnost, radoznalost, entuzijazam... Kako je rečeno, proaktivnost i poduzetničko razmišljanje treba poticati i kod zaposlenika. (J.F.)

10 PREDSTAVLJAMO

( 1. izbor

u potrazi za financijskim uslugama

PORTAL VOLIM NOVAC, ZAGREB

Privredni vjesnik Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

( 17 radnih sati

dnevni rad ureda zbog dvije vremenske zone

Axium Europe

Brže do najbolje ponude Odabirom bankarskih i financijskih usluga, ovaj portal omogućuje internetskom korisniku uvid u široku ponudu prema vlastitim kriterijima i željama

Kanadski roboti za hrvatsku radnu etiku Axium se bavi robotikom i automatizacijom poslovanja. Njihova rješenja koriste u Badelu, Krašu i drugim hrvatskim kompanijama, a u Kanadi su im klijenti tvrtke poput Forda, Honde, Marsa, L’Oreala

ortal volimnovac.hr na jednom mjestu objedinjava informacije i novosti o bankarskim i financijskim uslugama u

Portali za usporedbu i povezivanje financijskih institucija i korisnika vrlo su popularni u Europskoj uniji te svakim danom osvajaju sve veći broj tržišta Hrvatskoj. Ekipa portala sastavljena je od nekoliko novinara koji redovito pišu o osobnim financijama, administratora te agencija koje pružaju usluge dizajna i tehničke podrške. U planu je zapošljavanje i novih djelatnika kako se posao bude razvijao. Iva Jurković, direktorica marketinga i pro-

daje portala volim-novac.hr, ističe kako osim pregleda kredita, kartica ili štednje, posjetitelj može uspoređivati financijske usluge. “Volim-novac.hr odabirom bankarskih i financijskih usluga, omogućuje internetskom korisniku uvid u široku ponudu prema vlastitim kriterijima i željama”, kaže. Primjerice, ako posjetitelja ove stranice zanimaju stambeni krediti, široka baza podataka portala u kojoj se nalaze detaljni kreditni uvjeti svih banaka u Hrvatskoj vrlo vjerojatno će mu pomoći pri odabiru te ujedno skratiti vrijeme traženja odgovarajućeg financijskog modela. Godina mudrovanja Dosadašnjim razvojem projekta, naglašava, vrlo je zadovoljna, kao i brojem posjetitelja. Ideja pak o pokretanju portala došla je iz osobnog iskustva prilikom pretrage ponuda stambenih kredita i obilaženja banaka. “S obzirom na to da pre-

trage znaju oduzeti dosta vremena, došli smo na ideju da osmislimo projekt u kojem bi se svi potrebni podaci i usporedbe našli na jednom mjestu. Krenuli smo istraživati postoje li takvi projekti u Europskoj uniji. Istraživanje je pokazalo kako su portali za usporedbu i povezivanje financijskih institucija i korisnika vrlo popularni te svakim danom osvajaju sve veći broj tržišta. Stoga smo se odlučili upustiti u jedan takav projekt te smo nakon godine dana priprema i ‘mudrovanja’ ove jeseni lansirali volim-novac. hr“, napominje ona. Govoreći o konkurenciji, ističe kako je dobrodošla jer zahtijeva kontinuirani rad i inovacije te poboljšanje usluge. Ambicije za daljnje poslovanje su velike, kaže, te će nastojati u tomu da portal postane prvi izbor u potrazi za financijskim uslugama, odnosno glavni posrednik u poslovanju između klijenata i banaka te osiguravatelja.. (B.O.)

ad je prije tri godine Gordan Šamija nagovarao svog šefa u Kanadi, direktora kompanije Axium Solutions, da osnuje predstavništvo u Hrvatskoj, objašnjavao mu je da Hrvatska ima odličan zemljopisni položaj na poveznici Srednje i Istočne Europe. Govorio mu je i da Hrvati imaju zapadnjačku radnu etiku. Tri godine kasnije malčice je promijenio mišljenje o ovdašnjoj radnoj etici, ali pozitivni razlozi za osnivanje podružnice i dalje prevladavaju u velikoj mjeri. Šamija je obitelj preselio u zemlju predaka, postao direktor Axium Europe, a projekt je, kaže, opravdao svrhu, povezujući ne samo Montreal i Zagreb, Kanadu i Hrvatsku, odnosno Europu, već i udaljene zemlje u Aziji. Axium se bavi robotikom i automatizacijom poslovanja. Promotivni film njihovih proizvoda je fascinantan: uz ostalo, može se vidjeti robotska ruka programirana da precizno,

prema narudžbi, u malu kutiju slaže kutijice s lijekovima za pošiljku koju, primjerice, nekoj ljekarni šalje veletrgovac farmaceutskim proizvodima. Roboti Axiuma mogu se programirati i za manipuliranje većim i manjim teretima u skladištima, za slaganje robe na palete,

Prednosti rada s Kanadom ostvaruju i zbog vremenske razlike mogu biti korišteni za bojenje proizvoda materijalima koji bi inače utjecali na zdravlje radnika, za termičko varenje i za mnoge druge svrhe. Njihova rješenja koriste u Badelu, Krašu i drugim hrvatskim kompanijama, a u Kanadi su im klijenti tvrtke poput Forda, Honde, Marsa, AnheuserBusch InBeva, L’Oreala, Johnson&Johnsona, Krafta… Međunarodni timovi stručnjaka iz Axiuma napravit će snimku stanja i potreba nekog poduzeća,

pripremiti modele i simulacije te u dogovoru s naručiteljem izraditi rješenja koja donose dugoročne uštede. Može i savjet Šamija kaže da prednosti zbog poveznice s Kanadom ostvaruju i kod raspolaganja radnim vremenom. Neki projekt može se započeti razvijati kad počne radno vrijeme zagrebačkog ureda, a zbog vremenske razlike, na projektu mogu nastaviti raditi njihovi suradnici u kanadskom uredu. “Projekt tako možemo razvijati punih 17 sati u radnom danu, a bez plaćanja prekovremenog rada”, objašnjava Šamija. Na sličan način iz Zagreba rješavaju probleme koje imaju njihovi partneri u Aziji. Šamija i Axium Europe članovi su i Hrvatsko-kanadske poslovne mreže, spremni dati i pokoji korisni savjet hrvatskim poduzećima koja namjeravaju izvoziti u Kanadu ili surađivati s kanadskim tvrtkama, a i obratno. (I.V.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

( oko 10 mil kn ( 1 mil € očekivani promet u 2010.

vrijedan posao s Turskom

Kanaan – najveći hrvatski proizvođač grickalica

Poslovni uspjeh na – krumpiru! Iako u Hrvatskoj drži oko 45 posto ukupnog tržišta snack proizvoda, njihovi se proizvodi teško mogu pronaći na domaćim policama jer je tvrtka orijentirana na proizvodnju tzv. trgovačkih marki Svetozar Sarkanjac

tereotipi o tome kako se na slavonskim poljima mogu vidjeti tek pšenica, kukuruz, šećerna repa ili suncokret, već su godinama samo – stereotipi. Posebno kada je riječ o području u okolici Donjeg Miholjca. Naime, tamo se na oko 200 hektara uzgaja krumpir. K tome, cilj ta-

Nedavno je počeo raditi najsuvremeniji stroj za industrijsko pakiranje vrijedan 1,5 milijuna kuna kvog uzgoja nije tek prodaja ove vrijedne namirnice kao sirovine, nego proizvodnja i prodaja finalnog proizvoda - čipsa, popularne i omiljene grickalice koja se konzumira i tisućama kilometara od Donjeg Miholjca. Najveći hrvatski proizvođač snack proizvoda - čipsa i flipsa, tvrtka Kanaan iz Donjeg Miholjca, osnovana je prije dvadesetak godina. Kako se za Privredni vjesnik prisjeća Zvonko Popović, vlasnik tvrtke Kanaan, najprije je po-

krenuo skromnu proizvodnju tjestenine u pogonu u mjestu Radikovci nedaleko od Donjeg Miholjca. Uskoro je počeo s proizvodnjom flipsa i nekoliko različitih snack proizvoda. Prije pet-šest godina proizvodnju seli na današnju lokaciju, na područje donjomiholjačke industrijske zone Janjevci, gdje se izgrađuju novi pogoni i skladišta. Prema Popovićevim riječima, tada se odlučuje za specijalizaciju proizvodnje, uvodi suvremenu tehnologiju i počinje s proizvodnjom sada glavnog proizvoda, čipsa. Istodobno gradi i veliko skladište krumpira kapaciteta 7000 tona. Kontinuirano modernizira tehnološku liniju i povećava kapacitete. Tako je nedavno u Kanaanu, uz pomoć stručnjaka iz Engleske, instaliran i počeo raditi najsuvremeniji stroj za industrijsko pakiranje vrijedan 1,5 milijuna kuna. Riječ je o proizvodnoj liniji, odnosno pakirnici koja u minuti napuni i obradi 130 vrećica. Ako se zna da će ove godine Kanaan proizvesti oko

50 milijuna vrećica čipsa, onda je jasan značaj takve investicije. Tvornica u Makedoniji Današnji Kanaan je tvrtka koja u Hrvatskoj zapošljava oko 80 radnika, a u svom pogonu u Makedoniji, u Skopju, pokrenutom prije nepune dvije godine, dodatnih 40 radnika. Skopska tvornica orijentirana je pak na proizvodnju flipsa. “Ove godine očekujemo promet od desetak milijuna eura uz rast proizvodnje na godišnjoj razini od 20 posto. Da nismo imali problema s ovogodišnjim poplavama, rezultat bi bio i bolji. Naime, minimum štete od poplava iznosit će oko 1,5 milijuna kuna na našim zasadima krumpira. Problem je tim veći što je ove godine cijena krumpira na svjetskom tržištu porasla za pedesetak posto u odnosu na prošlu godinu”, objašnjava Zvonko Popović. Inače, iako u Hrvatskoj drži oko 45 posto ukupnog tržišta snack proizvoda, proizvode s

oznakom Kanaan teško se može pronaći na domaćim policama. Naime, Kanaan je orijentiran na proizvodnju tzv. trgovačkih marki. Njihovi proizvodi nalaze se na policama trgovačkih centara kao što su Konzum, Kaufland, Metro, CBA, Presoflex, Getro i NTL. Početkom ove godine sličan posao dogovoren je i za srbijansko tržište, i to s tvrtkom Univer Export iz Srbije za koju proizvode čips i flips. S vlastitom robnom markom, pak, Kanaan je apsolutni vladar tržišta grickalica u Makedoniji, Albaniji i na Kosovu, a u prodajnom je smislu prisutan i na tržištima Bugarske, Rumunjske, Mađarske, Grčke i Slovačke. Šleperi čipsa za Tursku Dobar poslovni potez Kanaan je sredinom ove godine ostvario ugovaranjem posla s turskom distributerskom tvrtkom Bere Tüketin Mallan iz Istanbula. Na veliko tursko tržište Kanaan će ove godine izvesti 3500 tona ili, slikovito rečeno, stotinjak šlepera flipsa.

“Ovaj posao vrijedi ukupno oko milijun eura, ali zaista ga nije bilo lako dobiti. Naime, turski propisi, barem kada je riječ o uvozu prehrambenih artikala, izrazito su oštri. Zahtjevniji su i od niza propisa Europske unije. Uspjeli smo zahvaljujući vrhunskoj kvaliteti naših proizvoda”, kaže Popović. Pored ostalog, posao s Turcima ostvaren je i zahvaljujući ranijim ulaganjima i otvaranju tvornice u Makedoniji. Ne samo zbog tamošnjih poslovnih kontakata, nego i zbog manjih troškova transporta. Slična razmišljanja postoje i kada je riječ o daljnjem osvajanju istočnoeuropskih tržišta. Tako su se ovih dana u medijima pojavile informacije o akviziciji najveće srbijanske tvrtke za proizvodnju čipsa iz Čačka. “O tome je prerano bilo što konkretnije reći. Jesmo zainteresirani, ali je to za sada daleko od bilo kakve realizacije. Razgovaramo, i to je sve što o tome za sada mogu reći”, kaže Zvonko Popović.

*vijesti Više posla za menadžere U istraživanju Antal Internationala 49 posto anketiranih poduzeća u Hrvatskoj odgovorilo je da zapošljava nove menadžere, a 44 posto ih planira zapošljavati u iduća tri mjeseca. Oko 17 posto planira otpuštanja. To pokazuje da je porasla razina potražnje od ljeta, ali Hrvatska, kažu u Antalu, još zaostaje iza prosjeka zemalja regije. Početkom ljeta je 32 posto ispitanih hrvatskih kompanija zapošljavalo, 34 posto planiralo zapošljavati, a 20 posto smanjivati broj zaposlenih na upravljačkoj razini poduzeća. Svi bi prihvatili honorarni posao Čak 93 posto ispitanika, bez obzira na to imaju li sada posao ili ne, prihvatilo bi i honorarni posao, pokazala je anketa portala MojPosao, provedena na 1800 sudionika. Od ukupnog broja ispitanih, 59 posto ih ima posao, a 41 posto ne radi. No i oni koji već imaju posao radili bi honorarno jer su im sadašnja primanja premala ili ne dobivaju plaću redovito. Građevinarima nagrade u Meksiku

Tri građevinska projekta izvedena u Hrvatskoj dobila su nagrade na Cemexovu natječaju u Meksiku, na kojem je stručni žiri ocjenjivao projekte iz cijelog svijeta. Prvo mjesto u posebnoj kategoriji održive gradnje dobila je Sveučilišna knjižnica iz Splita. Drugo mjesto u kategoriji stambenih građevina osvojio je Poslovno-stambeni sklop P10 Sukoišan sjever iz Splita. Sportska dvorana Krešimir Ćosić iz Zadra osvojila je treće mjesto u kategoriji javnih i poslovnih građevina.

12 intervju

Privredni vjesnik Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

Jug Kalogjera, član Uprave Mercatora-H

Na kvaliteti se ne rade kompromisi I nakon objedinjavanja Mercatora i Getroa, strategija poslovanja temelji se na odvojenom pozicioniranju brendova, pri čemu kvaliteta nije kriterij za njihovo razlikovanje Drago Živković zivkovic@privredni.hr

reuzimanjem Getroa početkom ove godine, Mercator je čvrsto zasjeo na drugo mjesto hrvatskog tržišta maloprodaje. Kako je riječ o trgovačkim lancima čija je percepcija na tržištu bitno različita, njihovo je objedinjavanje bilo veliki izazov, kaže član Uprave Mercatora-H Jug Kalogjera. Kako je Mercator ustrojio nabavu nakon preuzimanja Getroa? - Objedinjavanjem dvaju formata našli smo se pred izazovom u kojem smo, zbog veće efikasnosti, trebali jedinstveni sektor nabave i marketinga, a da istodobno ne izgubimo iz fokusa dva potpuno različita prodajna kanala. Mercator-H danas ima jedinstveni sektor nabave u kojem smo uspjeli zadržati sve specifičnosti pristupa jednom i drugom kanalu prodaje i maksimizirali sinergijske efekte. Osnovicu organizacijske strukture nismo postavili u formatima, već u kategorijama asortimana. S obzirom na to da je Getro zadržan kao robna marka, kako tržišno komunicirate različite brendove? - Od svojih početaka Mercator i Getro usmjereni su na različite ciljne skupine i različite profile kupaca. I nakon objedinjavanja, strategija poslovanja temelji se na odvojenom pozicioniranju brendova kroz asortiman, cijene, promotivne aktivnosti, pa i samu arhitekturu i koncepciju prodajnih prostora. Kvaliteta pritom nije kriterij za razlikovanje tih dvaju brendova niti se na njoj rade kom-

( u 20-ak europskih zemal koriste se ralice, strojevi i oprema tvrtke Rasco

Frane Franičević, predsjednik Uprave tvrtke Rasco

Rasco pokre a ondje planir

MMC, agencija moskovske gradske uprave, organi moram reći da ni jedan od tih sastanaka nije bio Igor Vukić vukic@privredni.hr

promisi. Mercator vodi maloprodajne utakmice na sedam tržišta regije te na promijenjene potrebe potrošača u recesijskim uvjetima odgovara diverzifikacijom koncepata prodajnih formata i razvoja ponude, poput trgovačke mar-

Osnovicu organizacijske strukture smo postavili u kategorijama asortimana ke koja u ovim ekonomskim prilikama ima veliku pažnju potrošača. Naše linije robnih marki čine proizvodi priznatih hrvatskih i stranih proizvođača. Tako u formatu Getroa imamo oko 3800 proizvoda i prodajni rezultati pojedinih linija bilježe značajan rast. Udjel Getroove trgovačke marke u cjelokupnoj ponudi iznosi oko 25 posto, a u veleprodaji do 35 posto. Kada se taj podatak usporedi s prosječnim udjelom trgovačke marke u Hrvatskoj, koji se kreće od 10 do 15 posto, pozicija je određena u percepciji potrošača i kristalizira razvojni put te linije. Svaki od formata, i Mercator i Getro, imaju jedinstveni imidž. Mercator se percipira kao mjesto kupnje s dodanom vrijed-

nošću, dok se Getro povezuje sa širokim asortimanom, niskim cijenama, promocijama i akcijama. Koliko iznosi tržišni udjel Mercatora zajedno s Getroom? Koliki je udjel prodaje Getroa unutar sustava Mercatora? - Mercator je akvizicijom Getroa u veljači postao drugi najveći maloprodajni lanac u Hrvatskoj, a udio prodaje Getroa kreće se i do 40 posto. Kako se preuzimanje odrazilo na percepciju Getroa među kupcima? - U svim aktivnostima koje smo provodili vodili smo računa da naši kupci ne osjete da se odvija spajanje dvaju velikih sustava. U svakom trenutku smo pazili da se ponudom zadržimo u ciljanom potrošačkom segmentu, a pritom smo širili asortiman, nudili još povoljnije cijene u pojedinim segmentima i omogućili brojne diskontne akcije i popuste. Prema posljednjim istraživanjima, percepcija i zadovoljstvo kupaca značajno su porasli, a povećao se i broj kupaca, pa tako i promet, tako da možemo reći da smo taj delikatan postupak ‘tranzicije’ ondašnjeg Getroa na standarde poslovanja Mercatora uspješno proveli.

oduzeće koje proizvede ralicu za čišćenje cesta od snijega i proda je, recimo, Norvežanima, može reći da je solidno u svojoj branši. Ako je riječ o hrvatskom poduzeću koje je vlastitim znanjem razvijalo svoje proizvode, a uspjelo ih je prodati i Slovencima, onda je zaista riječ o primjeru uspješnog poduzetništva. To poduzeće je Rasco iz Kalinovca kod Đurđevca, proizvođač komunalne opreme za održavanje cesta zimi i ljeti, čije su snježne ralice, strojevi za posipavanje prometnica, strojevi za košnju bankina i druga srodna oprema u upotrebi u dvadesetak europskih zemalja. Slovenija je spomenuta zato što je do 1990. jedino u toj zemlji u regiji postojala takva tvornica. Rasco je strogom politikom kvalitete i inovacijama zadovoljio uvjete na natječajima od Norveške, preko Njemačke, Austrije, sve do Slovenije i Rumunjske. Od osnivanja 1990. tvrtka je narasla na 115 za-

poslenih, od čega više od 30 inženjera. Prema obujmu proizvodnje Rasco je četvrta ili peta tvrtka u Europi u tom sektoru, a po širini portfelja smještaju je na drugo mjesto. Izvoze više od 60 posto proizvodnje, a pred njima je osvaja-

U Hrvatskoj će stvari krenuti nabolje tek kad nadležne službe i državna uprava stvarno budu u službi gospodarstva i građana nje još jednog tvrdog oraha - ruskog tržišta. Frane Franičević, predsjednik Uprave i suosnivač Rasca, opisao je za Privredni vjesnik kako izgleda ta operacija. - Nekoliko bitnih faktora utječe na to kako pristupamo novim tržištima. Prije svega zanima nas tko upravlja cestama, jesu li to državne ili privatne tvrtke, te tko upravlja poduzećima koje održavaju ceste.

U Ukrajini partnerstvo s tvornicom kamiona Specifična situacija je i u Ukrajini, u kojoj Rasco također namjerava naći kupce. U toj zemlji jedna državna tvrtka upravlja svim cestama, a isto tako je samo jedna tvrtka zadužena za njihovo održavanje. U svim dijelovima zemlje to veliko državno poduzeće ima svoje podružnice. “Tamo radimo u partnerstvu s ukrajinskim proizvođačem kamiona. Taj smo posao započeli prije tri mjeseca. Ukrajinci su zatražili da jednu probnu garnituru montiramo na njihov kamion i ove zime ćemo testirati tu kombinaciju. Vjerujem da ćemo zadovoljiti i njihove uvjete, a partnerstvo s domaćim proizvođačem moglo bi povećati šanse na natječajima”, kaže Franičević.

U Rusiji su ceste u državnom vlasništvu, kao i tvrtke koje održavaju ceste. Zato smo krenuli pronaći tvrtku koja bi nas zastupala na tom tržištu. Zasad se nismo odlučili ići s vlastitom tvrtkom, kao u nekim drugim zemljama. Svoje tvrtke osnovali smo u Sloveniji, BiH, Makedoniji, Srbiji i Rumunjskoj. One rade kao prodajno-servisni centri, a drugdje radimo preko zastupnika. Na koji ste način tražili zastupnika u Rusiji? - Angažirali smo tvrtku Ru-usluge, koja zastupa moskovski Međunarodni marketinški centar. MMC je agencija moskovske gradske uprave koja posluje na komercijalnom principu. Vrlo smo zadovoljni načinom na koji su obavili svoj posao. Rekli smo im kakav otprilike profil tvrtki tražimo i oni su kontaktirali čak stotinu moskovskih poduzeća. Predstavnici MMC-a obavili su razgovore i sami selektirali 10 tvrtki koje bi najviše odgovarale našim potrebama. Organizirali su nam sastanke s njima i moram reći da ni jedan nije bio uzaludan. Sve su to bile zanimljive i ozbiljne privatne tvrtke i to je stvarno dobar način da se dođe do pouzdanih partnera u Rusiji. Da smo ih sami tražili, sigurno bi nam trebalo daleko više vremena, a i novca. Kako ćete odabrati tvrtke koje će ući u uži izbor za zastupnika? - Pregovarat ćemo s tri ili četiri koje budu imale naj-

www.privredni.hr Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

( 115 zaposlenih

( 46 mil kn

od čega više od 30 inženjera

očekivani prihod Rasca ove godine

će izvoz u Rusiju, ra i proizvodnju

i zirala nam je sastanke s potencijalnim partnerima u Rusiji i uzaludan

mione i odvozi. Za sve to imamo rješenja. Postoje li u Rusiji tvornice poput vaše? - Postoji domaća konkurencija i to u šest tvornica komunalne opreme, u kojima je oko 3000 radnika. No, naši proizvodi su na mnogo višoj tehnološkoj razini, upravo zato što tamo nije bilo velike konkurencije. Nasuprot tome, naši proizvodi su kvalitetu potvrdili na mnogim natječajima u Zapadnoj Europi - Švicarskoj, Španjolskoj, Italiji... Naše tržište je i Austrija, koja ima najstrože ekološke propise u Europskoj uniji. Tamo nije svejedno koliko stroj posipa soli po četvornom metru ceste.

bolje poslovne planove za naše poslovanje na tom tržištu. Procjenjivat ćemo kako se naše ideje uklapaju u buduće poslovanje, kakvi su im komercijalisti, a da budem iskren, i kakve su im veze i iskustva s komunalnim tvrtkama u Rusiji. Ugovor će vjerojatno biti potpisan do kraja godine, a prvi strojevi bi u Rusiju mogli biti otpremljeni već u rano proljeće. Kolika će biti vrijednost vašeg izvoza u Rusiju? - Namjeravamo do 2015.

prodati strojeve i opremu ukupne vrijednosti od pet milijuna eura. Rusko tržište gledamo dugoročno. Ostvare li se planovi, spremni smo ići na daljnje povezivanje s ruskim partnerima i dio opreme proizvoditi i u Rusiji. To je dosta zatvoreno tržište koje domaću proizvodnju štiti određenim carinama i taksama. Kad bismo tamo proizvodili dio opreme, smanjili bismo i cijenu transporta. Bio bi to ruski proizvod, s našim komponentama i po našim stan-

dardima, s kojim bismo djelomično zaobišli uvozne barijere. Stoga smo spremni ući i u vlasničku strukturu takvog proizvodnog pogona. Tržište ima golemi potencijal. Gledajte, to je 800.000 kilometara cesta, milijuni kilometara gradskih ulica... Tehnologija je malo drukčija, tamo se najviše vremena troši na skupljanje i odvoženja snijega s ulica. Snijeg se ne otapa kao kod nas, nego ga se zgrne uz desnu stranu tih širokih prometnica i onda ga se utovaruje na ka-

Rasco je proizvodna tvrtka i pretežni izvoznik. Koje bi mjere iz Vašeg iskustva trebalo poduzeti da se u Hrvatskoj poveća proizvodnja i izvoz? - Uzmimo za primjer mjesečni iznos plaća u našoj tvrtki. Od bruto iznosa od 1,1 milijun kuna, na poreze i doprinose državi odlazi gotovo 500.000 kuna. Dok se to opterećenje ne smanji, ne možemo govoriti o bitnijem rastu konkurentnosti. Davanja državi su prevelika, a država je neefikasna. Želimo se proširiti gradnjom novog pogona, pa smo dokumentaciju za dozvolu za gradnju počeli raditi prije gotovo godinu dana. Iako smo vrlo brzo završili projektnu dokumentaciju, još nismo dobili sve dozvole. Pravila, zakoni, uredbe

Suradnja s hrvatskim tvrtkama Osim vlastitog razvoja, surađujete i s drugim hrvatskim tvrtkama u primjeni novih tehnologija. O čemu je riječ? - Napravili smo, primjerice, sustav naprednog upravljanja ljetnim i zimskim održavanjem prometnica. Riječ je o informacijsko-telekomunikacijskom sustavu koji omogućava nadzor i upravljanje voznim parkom, strojevima i osobljem. Sustav je razvijen s inovativnom tvrtkom Mobilisis iz Tehnološkog parka Varaždin. Omogućava velike uštede u djelatnosti održavanja prometnica, u nadzoru obavljenog posla, u količinama utrošenog materijala. U skladu s podacima o radovima koji u potpunosti ostaju sačuvani na serveru jasno se može razlučiti: količina obavljenih radova, točne količine utrošenih materijala, ali i još niz stvari za koje danas u analitici tvrtki koje se bave tom djelatnošću radi velik broj ljudi. Riječ je o web aplikaciji za koju nije potreban poseban server, već samo klasično poslovno računalo. To rješenje predstavljamo i na stručnim skupovima u Europi i već smo dobili najviše ocjene europske stručne javnosti i zainteresiranih korisnika.

se često mijenjaju i stvari će krenuti nabolje tek kad nadležne službe i državna uprava stvarno budu u službi gospodarstva i građana, a ne da gospodarstvo i građani budu samoposluga od koje će država uzimati koliko joj treba. Očekujemo i veći anga-

U Rusiji do 2015. kanimo prodati strojeve i opremu u vrijednosti od pet milijuna eura žman Hrvatske gospodarske komore i njeno aktivnije zastupanje interesa gospodarstva. HGK treba snažnu i jedinstvenu strategiju pristupa na tržištima značajnim za hrvatsko gospodarstvo. Ne smije nam se dogoditi da “lutamo” po Afganistanu, a da ne znamo što raditi u Mađarskoj, Srbiji ili Rumunjskoj. Istina je da Hrvatska ima premalo proizvoda koje može ponuditi za izvoz. Ali i ono što ima, ne dobiva primjerenu podršku državnih tijela. Hoćete li pokrenuti i nove investicije? - U poslovnoj zoni u Kalinovcu sagradit ćemo novu halu od 5000 četvornih metara. Tu će biti montaža i

skladište, a zbog više prostora imat ćemo komotniji proizvodni proces. Budući da smo poduzeće s niskom zaduženošću, neće nam biti problem dobiti kredit od tri milijuna eura, s kojim ćemo zatvoriti tu investiciju, ukupno vrijednu oko četiri milijuna eura. Kapacitet tvornice time ćemo povećati na oko 2500 strojeva godišnje i biti mirni u idućih nekoliko godina. Kakvi su poslovni rezultati Rasca na domaćem tržištu? - Svjetska kriza nas je pogodila, pa smo na svjetskom tržištu imali pad od 37 posto u 2009. u odnosu na 2008. No kriza ipak pomalo prolazi, te bismo ove godine u svijetu mogli dosegnuti rezultat iz 2008., možda ga i premašiti. Europska tržišta se oporavljaju, ali tog oporavka još nema na domaćem tržištu. Iako je, to moram reći, pad u narudžbama na domaćem tržištu bio nešto manji nego na vanjskim. Ukupan prihod naše kompanije u 2009. bio je 41 milijun kuna, dok je u 2008. bio 55 milijuna kuna. Plan za ovu godinu bio je 46 milijuna, ali ćemo ga najvjerojatnije nadmašiti, najviše zahvaljujući oporavku europskih tržišta.

14 PV ANALIZA

(

Privredni vjesnik Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

oko 7 mil m3

( između 20 i 40%

pilanske oblovine izrežu pilane

razlika u cijeni suhog i svježeg hrasta u EU-u

PILANARSTVO U REGIJI

Problemi sa sirovinom Potencijal šuma od 20 milijuna prostornih metara drva godišnje trebao bi osigurati dobru bud kapaciteti, posebice mali kojima uz sve probleme za vratom često stoji i energetski lobi Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ećina pilana na jugoistoku Europe pred velikim je izazovima. Najveći problemi među njima su sirovina i zastarjela tehnologija koja znatno smanjuje njihovu konkurentnost. Situaciju na tržištu otežavaju i cijene sirovina koje nerijetko znatno osciliraju i otežavaju planiranje poslovanja. Bukova piljena građa koja dominira tržištem proteklih godina je nestabilna, a i opskrba sirovinom nije redovita i pouzdana tijekom cijele godine. Ukupni godišnji sječivi etat veći od 20 milijuna prostornih metara drva trebao bi osigurati dobru budućnost za šumarstvo,

ali i za lokalne pilane koje danas izrežu oko sedam milijuna kubika pilanske oblovine. Pilanama za vratom često stoji i energetski lobi koji zahvaljujući visokim europskim

Piljenje drva postaje sve nepopularnije jer se državnim strategijama favorizira proizvodnja složenih finalnih proizvoda od drva energetskim potporama namjerava prenamijeniti dio tehničkog drva iz ovog dijela Europe za

energetske potrebe, pa se posljednjih godina osjeća sve veća nestašica sirovine. Strateška grana, ali... Već stoljećima drvo i šuma pokreću i osiguravaju razvoj u mnogim ruralnim područjima zemalja regije pa stoga možemo reći da je riječ o strateškoj grani gospodarstva u tim zemljama. Proteklog desetljeća, od uvođenja tržišne ekonomije u regiji, primarna prerada drva je naglo porasla otvaranjem manjih pilana jer su mnogi novi poduzetnici doživjeli upravo pilanarstvo kao unosan i isplativ posao, što se s obzirom na trenutačno stanje gospodarstva i utjecaj krize ipak pokazalo netočnim. U isto vrijeme velika pilanska postrojenja u sastavu bivših državnih kombinata rade promjenjivim i najčešće smanjenim kapacitetom pa se može reći da je pilanska prerada u zemljama Jugoistočne Europe u strukturnoj i tržišnoj krizi. Ujedno je gotovo trećina manjih obiteljski upravljanih pilana zatvorilo vrata svojih pogona tijekom prošle godine. Malim pilanama problem predstavlja to što šumarska poduzeća, koja su većinom u državnom vlasništvu, nisu restrukturirana, a dvije trećine trupaca dolazi upravo iz njih. Iz privatnih šuma zbog slabe mobilizacije dolazi samo manji dio trupaca. Direktor Spačve Josip Faletar ističe kako najveći problem vidi u nabavi trupaca i kvali-

teti sirovine. “Mi najviše pilimo hrast, a najveći problem je u tome što suhi i svježi hrastovi nisu razdvojeni. Na tržištu Europske unije, međutim, razlika u njihovoj cijeni je od 20 do 40 posto”, kaže Faletar. Potrebna vizija razvoja i strategija Krunoslav Jakupčić, voditelj Uprave šuma Podružnice Zagreb, ističe kako su Hrvatske šume učinile znatan napor u unaprjeđenju prodaje. “Svojim klijentima dajemo rabate kod prijevoza i odgode plaćanja od 90 dana za neke vrste. Ujedno jamčimo da se u budućnosti neće rušiti količina, fokus će biti na kvalitetnim kupcima i

finalistima, a 20 do 30 posto onih koji nam stvaraju probleme neće biti naši klijenti”, kaže Jakupčić. Pojedine zemlje imaju svoje specifičnosti, no svima je zajedničko da piljenje drva postaje sve nepopularnija djelatnost jer se državnim strategijama favorizira proizvod-

Vlasnici pilana u novu tehnologiju koja će im jamčiti konkurentnost ulažu vlastita sredstva nja složenih finalnih proizvoda od drva koja dobiva sve snažniju potporu državnih fondova. Istodob-

no države ne vode točne statistike o tome tko i koliko u potpunosti finalizira proizvode, a tko izvozi sirovinu. Petar Uzun, direktor Slavonije DI, kaže kako bez vizije razvoja i strategije te bez sagledavanja uzroka tekućeg stanja nije ni moguće raditi. “Posebno su ugroženi mali pilanarski kapaciteti, a upitna je i zastarjelost tehnologija u pilanama što utječe na konkurentnost finalnog proizvoda”, kaže Uzun. Zdravko Popović, profesor na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, ističe kako je u Srbiji tek nedavno obavljena inventura šuma. “U Srbiji postoji strategija upravljanja šumama, no

www.privredni.hr Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

(

gotovo 1/3 manjih pilana

HRVATSKA [BDP po stanovniku: $14.361] (u 1000 m3 za 2009. godinu)

zatvorilo vrata svojih pogona tijekom 2009.

Proizvodnja Uvoz Izvoz Potrošnja Potrošnja po stanovniku

i tehnologijom ućnost za šumarstvo i pilane. Ipak, ugroženi su pilanarski

(u 1000 m3 za 2009. godinu)

Proizvodnja Uvoz Izvoz Potrošnja Potrošnja po stanovniku

Održan prvi regionalni kongres pilanara U Slavonskom Brodu je potkraj listopada održan 1. kongres pilanara Jugoistočne Europe Slaba tehnološka ulaganja i nedostatak sirovine: mogu li lokalne pilane opstati? na kojem je sudjelovalo više od 300 predstavnika pilanarske industrije iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Slovenije te stručnjaci iz Europske unije. Organizatori kongresa, Drvni klaster i časopis Drvo&Namještaj, smatraju da dobra perspektiva za pilanarstvo u zemljama regije još uvijek postoji, unatoč svim problemima. O tome su uz pilanare raspravljali i sveučilišni profesori, makroekonomisti, ali i lokani političari jer se od kongresa očekuje da potakne određivanje smjernica razvoja primarne prerade drva u zemljama regije, a sve u skladu s razvojem pilanarstva u EU-u. Govorilo se i o primjeni EU normi te prilagodbi EU standardima zaštite okoliša. Na kongresu su svoje novitete predstavile tvrtke: Weinig, Kohlbach, Vollmer, AKE, Turboden, Holtec, Mühlböck, Hasslacher i Messe Klagenfurt, dok je austrijska kampanja ProHolz prezentirala rezultate povećane uporabe drva i aktivnosti u zemljama regije. ne postoji strategija drvne industrije. Poticaji vlade sektoru drva i namještaja vezani su uz Agenciju za promociju izvoza i Ministarstvo regionalnog razvoja, no njihov iznos je nizak iako sudjeluju s tri do četiri posto u ukupnom BDP-u”, dodaje Popović.

Još je teža situacija u Bosni i Hercegovini gdje svaki kanton u Federaciji ima svoje poduzeće koje upravlja šumama, a nešto je lakše u Republici Srpskoj gdje to radi jedna tvrtka. Šumarije moraju igrati svoju ulogu one ne smiju biti banke i

davati kredite tvrtkama, upozorava Roberto Simoniato, predstavnik Klastera Drvo Prijedor iz BiH. “U zemljama regije veliki problem pilanarima predstavlja i činjenica da su trupci rezani relativno kratko, dok je standard u EU-u najmanje 10 me-

553 32 434 151 0,03

504 6 17 493 0.11

1708 1 423 1286 0,30

piljena građa četinjače listače

4 20 12 12 0,003

trupci četinjače listače

4 3 9 -2 0,006

5 20 2 23

10 24 0 33 0,009

BOSNA I HERCEGOVINA [BDP po stanovniku: $4.303] Proizvodnja

Liberalizacija proizvodnje sirovina Svi moraju biti svjesni da se moraju prilagoditi europskom sustavu, što će iskorijeniti crno tržište”, kaže Simoniato. U Sloveniji je ostalo samo oko 700 malih pilana i većina ih nije konkuretna, kaže Bojan Pogorevc, predstavnik slovenskog Lesarskog Grozda. “Ulaskom u EU nismo dobili puno, no još je veći problem što unatoč potencijalima državna politika ne vidi drvnu industriju kao nacionalni prioritet niti postoji strategija njenog razvoja”, ističe Pogorevc. U državama regije ulaganja u primarnu preradu drva ne nalaze se u razvojnim programima sektora, pa vlasnici pilana u novu tehnologiju koja će im jamčiti konkurentnost ulažu vlastita sredstva. Cjenovna konkurentnost je jedini preduvjet opstanka na globaliziranom svjetskom tržištu. Predsjednik Udruge poslodavaca u šumarstvu, lovstvu i pridruženim djelatnostima HUP-a Dalibor Hatić ističe kako su svjesni promjena koje uvjetuje ulazak u EU. “Potrebna je liberalizacija proizvodnje sirovina na tržištu, a želimo aktivno sudjelovati i u mijenjanju institucionalnog okvira u lovstvu i šumarstvu kojemu je cilj stvoriti živi vibrantni sektor koji će osigurati dobrobit svim sudionicima”, dodaje Hatić.

100 226 13 313 0,07

trupci četinjače listače

ALBANIJA [BDP po stanovniku: $3.734]

(u 1000 m3 za 2009. godinu)

tara. Tehničkih problema ima, no pilanarstvo ima perspektivu.

piljena građa četinjače listače

Uvoz Izvoz Potrošnja Potrošnja po stanovniku

piljena građa četinjače listače

650 10 384 276 0,06

trupci četinjače listače

348 27 245 130 0,03

1029 10 24 1016 0,22

568 12 3 578 0,13

BUGARSKA [BDP po stanovniku: $6.722] (u 1000 m3 za 2009. godinu)

Proizvodnja Uvoz Izvoz Potrošnja Potrošnja po stanovniku

piljena građa četinjače listače

100 226 13 313 0,04

351 91 133 309 0,04

trupci četinjače listače

1103 45 40 1108 0,15

476 160 50 586 0,07

CRNA GORA [BDP po stanovniku: $6.725] (u 1000 m3 za 2009. godinu)

piljena građa četinjače listače

trupci četinjače listače

77 2 49 30 0,04

Proizvodnja Uvoz Izvoz Potrošnja Potrošnja po stanovniku

192 1 44 149 0,22

MAKEDONIJA [BDP po stanovniku: $4.560] (u 1000 m3 za 2009. godinu)

Proizvodnja Uvoz Izvoz Potrošnja Potrošnja po stanovniku

piljena građa četinjače listače

... 179 2 177 0,08

2 38 33 23 0,01

trupci četinjače listače

28 ... ... 28 0,01

56 ... ... 56 0,26

RUMUNJSKA [BDP po stanovniku: $7.902] (u 1000 m3 za 2009. godinu)

Proizvodnja Uvoz Izvoz Potrošnja Potrošnja po stanovniku

piljena građa četinjače listače

2600 30 1550 1080 0,05

2200 32 633 1599 0,07

trupci četinjače listače

4095 300 20 4375 0,20

3931 50 100 3881 0,18

REPUBLIKA SLOVENIJA [BDP po stanovniku: $24.330] (u 1000 m3 za 2009. godinu)

Proizvodnja Uvoz Izvoz Potrošnja Potrošnja po stanovniku

piljena građa četinjače listače

680 942 1004 618 0,3

96 73 67 102 0,05

trupci četinjače listače

1213 6 204 1015 0,49

301 27 90 208 0,10

SRBIJA [BDP po stanovniku: $5.898] (u 1000 m3 za 2009. godinu)

Proizvodnja Uvoz Izvoz Potrošnja Potrošnja po stanovniku

piljena građa četinjače listače

146 316 1 461 0,06

428 37 96 369 0,05

trupci četinjače listače

219 70 1 274 0,04

956 14 18 952 0,13

Izvor: Šumarski fakultet u Zagrebu

16 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

( oko 50.000 €

stoji dvogodišnje školovanje pilota u Slavoniji

( 90.000 i 120.000 € isto školovanje košta u Irskoj i Švedskoj

Pannonia Pilot School - prva privatna pilotska škola u Hrvatskoj

Naučite letjeti i pritom uštedite desetke tisuća eura Osječka Pannonia Pilot School dobila je certifikat koji joj omogućuje školovanje sportskih i profesionalnih pilota. Iz nje će izlaziti piloti sa svjedodžbom koja vrijedi u bilo kojoj europskoj zrakoplovnoj kompaniji Svetozar Sarkanjac

ored pilotske škole na zagrebačkom Prometnom fakultetu, od početka studenog u Osijeku je počela s radom i prva hrvatska privatna pilotska škola – Pannonia Pilot School. Iz nje će, nakon približno dvogodišnjeg obrazovanja, izlaziti profesionalni piloti sa svjedodžbom kojom će moći aplicirati za pilota u bilo kojoj europskoj zrakoplovnoj kom-

Uz školovanje tvrtka nudi održavanje i servis zrakoplova paniji. Drugim riječima, po završetku obuke polaznici škole dobit će licenciju pilota koja vrijedi u cijeloj Europi, objasnio je za Privredni vjesnik Miroslav Vlašić, utemeljitelj i vlasnik osječke škole Pannonia Pilot School koja posluje kao podružnica zrakoplovne tvrtke Air Tractor. Pannonia Pilot School dobila je certifikat koji joj omogućuje provođenje programa obučavanja pilota, od sportskog do profesionalnog. Uz školovanje tvrtka nudi održavanje i servis zrakoplova, kao i organizaciju

za produljivanje i nadzor plovidbenosti zrakoplova. Obiteljska tvrtka Inače, tvrtka Air Tractor prava je obiteljska tvrtka poznate osječke pilotske obitelji Vlašić, a zrakoplovstvom se bavi od 1993. Želja vlasnika oduvijek je bila ulagati u razvoj Slavonije i potaknuti mlade ljude da ne odlaze u veće gradove. “Vjerujemo da je budućnost u znanju i stoga smo zaposlili i uložili u mlade naraštaje, te okupili elitu iskusnih pilota iz Hrvatske i iz inozemstva, kao i najbolje instruktore koji će mlađima prenositi svoja znanja”, kaže VlaMiroslav Vlašić, Pannonia Pilot School

šić, koji je profesionalni pilot od 1980. godine. Uz njega, obiteljsku okosnicu tvrtke čine kći Zrinka koja vodi marketing i prodaju, te stariji sin Domagoj koji je i sam profesionalni pilot, ali i aviomehaničar. U obiteljski posao uključen je 17-godišnji sin Krešimir, koji je sa 55 sati leta najmlađi pilot u Hrvatskoj. Tvrtka Air Tractor ima flotu od sedam aviona od kojih su tri namijenjena za privredno zrakoplovstvo, a četiri za školovanje. No, budući učenici neće odmah u avione. Nakon teorijske obuke prvo će sjesti u simulator Elite koji vrijedi više od pola milijuna kuna, a nabavljen je u Velikoj Britaniji. Nabavljen je i softver koji simulira letačke uvjete na hrvatskom nebu. “Školovanje budućih profesionalnih pilota u osječkoj će školi trajati do dvije godine, a ovisno o njihovim željama i potrebama, steći će dozvole različitih stupnjeva. Dakle, mogu postati sportski

ili profesionalni piloti uz svladavanje vještina letenja u lošim vremenskim uvjetima na jednomotornom i dvomotornom avionu, a mogu postati i instruktori letenja sa svim ovlastima”, kaže Domagoj Vlašić. Središnje mjesto školovanja budućih pilota je osječka zračna luka Klisa gdje je smješten glavni dio pilotske škole. Pored svih instrumenata, učionica i kabineta, tu su i zrakoplovi – tri jednomotorne cessne i jedan dvomotorni piper seminole. Iako pravu navalu kandidata, budućih pilota, očekuju početkom sljedeće godine, u osječku školu već su stigli i prvi kandidati. Među njima je 21-godišnji Rumunj

i 24-godišnji Zagrepčanin Tomislav Kovačević. Potražnja za pilotima u svijetu raste “Osječka pilotska škola odlučila se za tzv. modularni sustav školovanja koji traje nešto dulje od tzv. integriranog sustava, ali je riječ o kvalitetnijem i stabilnijem sustavu gdje učenik dobije više sati naleta, a time i veću sigurnost. Naime, umjesto 180 sati u integriranom, učenik u našem modularnom sustavu dobije 230 sati školovanja. Iako je integrirani sustav brži i nešto jeftiniji, svaka ozbiljna zrakoplovna kompanija traži ljude s bar 230 sati leta”, objašnjava Miroslav Vlašić.

Gotovo dvostruko jeftinije od drugih Dvogodišnje školovanje, u što je uključeno i najmanje 230 sati samostalnog leta, košta pedesetak tisuća eura. Iako ovakva svota, kada je o školovanju riječ, kod laika izaziva prilično čuđenje, ona je - zajedno s ostalim uvjetima kao što su cijene smještaja i života u Osijeku - itekako konkurentna u svojoj branši. Naime, istovrsno školovanje u Irskoj vrijedi 90.000, a u Švedskoj i do 120.000 eura.

A što se svjetskog tržišta tiče, očekuje se znatan rast potražnje za iskusnim pilotima. U tome danas prednjače kompanije s Bliskog istoka, ponajprije katarske, te kompanije iz Kine i Indije. Iskusni piloti tamo danas mogu pronaći aranžmane s trostruko višom plaćom nego u Hrvatskoj - riječ je o mjesečnim iznosima od pet do deset ili čak više tisuća eura. Tome valja pridodati brojne druge pogodnosti kao što su plaćeni smještaj ili školovanje djece. No, za takav posao traži se iskustvo vrijedno barem 1000 sati leta. Upravo zahvaljujući takvim okolnostima, postojeće škole za školovanje pilota postale su pretijesne za sve zainteresirane. To više što u širem hrvatskom okruženju posluje vrlo malo pilotskih škola. “Osječka pilotska škola trenutačno raspolaže s devet nastavnika za teorijsko obrazovanje i isto toliko instruktora za letački dio obuke. Riječ je o iskusnim pilotima i stručnim pedagozima iz Osijeka, Zagreba i Beograda”, rekao je Goran Stevanović, nekadašnji šef klase u poznatoj JAT-ovoj letačkoj školi (JAT Flight Academy) i profesionalni pilot s iskustvom dugogodišnjeg kopilota na Boeingu 737. Upravo je Stevanović danas šef osječke pilotske škole. Sličan posao Stevanović je već obavljao u Indiji, Kirgistanu, Rusiji i SAD-u, a iza njega je stotinjak odškolovanih pilota.

AKTUALNO 17

www.privredni.hr Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

( popust do 70%

Od 15. do 21. studenoga u Beogradu

Hrvatski proizvođači na sajmu namještaja

nudio je Mozaik za svoja enciklopedijska izdanja

Interliber ponovno napunio paviljone Zagrebačkog velesajma

Formula uspjeha: jeftina knjiga i besplatan ulaz Najveći hrvatski sajam knjiga i ove godine je opravdao očekivanja posjetitelja. Veliki popusti i 250 izdavača privukli su kupce i u recesiji Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

edan od malobrojnih sajmova u Hrvatskoj koji ne osjeća recesiju je Interliber - međunarodni sajam knjiga i učila. Broj izlagača nije se smanjio u odnosu na prošlu godinu pa je tako i ove godine njih 250 nastupilo na sajmu predstavljajući svoja izdanja i edukativne sadržaje u dva paviljona Zagrebačkog velesajma. Otvarajući sajam, ministar kulture Božo Biškupić je rekao kako će na Interliberu kupci naći i više nego što su tražili. “Interliber pruža sveobuhvatan uvid u stanje hrvatske i strane knjige, a kao takav utočište je ne samo bibliofila nego i mnogih obitelji koje uz lijepu knjigu tragaju za kul-

Cijene nekih knjiga bile su niže i do 90 posto, a nova knjiga mogla se kupiti za 99 lipa turnim sadržajima. Ministarstvo kulture vodi brigu o položaju i statusu pisaca izdvajanjem sredstava za stipendiranje”, rekao je Biškupić. Ministarstvo kulture je najavilo i uvođenje naknada za posudbu knjiga u knjižnicama kako bi se zaštitila autorska prava, a kroz to popravio i položaj pisaca. Ministarstvo će nastaviti s otkupom knjiga za sustave u narodnim knjižnicama, te dodjelu novca za prijevode djela hrvat-

Dvanaest hrvatskih drvoprerađivačkih tvrtki i proizvođača namještaja predstavlja se na 48. međunarodnom sajmu namještaja, opreme i unutarnje dekoracije (UFI), koji se održava od 15. do 21. studenog u Beogradu. Predstavljanje hrvatskih drvoprerađivača na sajmu organizirali su Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva te Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Na zajedničkom štandu površine 500 četvornih metara svoje proizvode izlažu tvrtke Spin Valis, Lupino, Masivni namještaj, Marin BFD, Proizvodnja Javor, Drvopro-

izvod, P P S Galeković, Spačva, A.G. Dinas, Kordun alati, Fendi interijeri i Bernarda. Na sajmu je zastupljena cjelokupna industrija namještaja od faze primarne prerade drveta do finalnih proizvoda. Izlagat će se sve vrste namještaja, a značajno mjesto, prema najavama, imat će namještaj za opremanje uredskih prostora. Prošle godine se u Beogradu na izložbenom prostoru sajma od 24.336 četvornih metara predstavilo 522 domaća i 360 stranih izlagača, iz 162 zemlje sudionice. Sajam je posjetilo oko 85.000 ljudi, a sličan se broj očekuje i ove godine. (I. V.)

*vijesti skih pisaca na strane jezike, dodao je. “Interliber je unatoč recesijskim vremenima izraz gospodarske snage hrvatskih nakladnika i kreativne snage hrvatskih pisaca”, procijenio je Biškupić. Svi najznačajniji izdavači Direktorica Zagrebačkog velesajma Mirela Bartolec ističe kako o snazi ovog sajma najviše govori činjenica da su na njemu svi najznačajniji izdavači iz Hrvatske, a svoja izdanja predstavili su i oni iz Austrije, Srbije, Irana, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije. Formula koja se i prethodnih godina pokazala uspješnom - besplatan ulaz na sajam i jeftine knjige - privukla je i nove posjetitelje. Cijene nekih knjiga bile su snižene čak i do 90 posto, a nova knjiga mogla se kupiti za manje od kune (99 lipa). Mnogi izdavači su iskoristili ovu priliku za promociju svojih izdanja, pa je tako izdavačka kuća

VBZ dodijelila svoju već tradicionalnu nagradu za najbolji neobjavljeni roman godine. Nagradu je dobio Aleksandar Novaković za roman Vođa. Naklada Ljevak predstavila je više od 10 novih naslova, među kojima od domaćih autora ističu dvije nove knjige Miljenka Jergovića - roman Psi na jezeru i knjigu eseja o umjetnosti Pamti li svijet Oscara Schmidta. Predstavili su i novu knjigu slikara i umjetnika Dimitrija Popovića Blud i svetost, o fatalnoj biblijskoj ženi Mariji Magdaleni, te knjigu eseja o gradskom životu i ostalim fenomenima urbanog nomadizma Krešimira Nemeca Čitanje grada. Fraktura je na sajam donijela 10 novih izdanja, između ostalih Salajeve sumnje, prvi roman iz serije romana o Salaju autora Rite Monaldi i Francesca Sortija, psihološki triler Oštri predmeti Gillian Flynn, prvi roman poljskog prozaika Jaceka Dehnela Lala i druge. Verbum je predstavio svjetski katolički bestseler Majke Tere-

dravka gulaš za SAD proizvodila u Australiji.

zije Gdje je ljubav, ondje je i Bog na hrvatskome jeziku. Pozdrav popustima No da sve ipak ne bi bilo briljantno, pobrinula se stara boljka - infrastruktura Zagrebačkog velesajma. Peti i šesti paviljon u kojima se sajam održava fizički su odvojeni; peti, namijenjen većim izdavačima, znatno je atraktivniji od šestog. Stranih izdavača bilo je manje od četrdeset, a mnogi posjetitelji uočili su i znatno manji broj novih naslova, osobito kad je riječ o domaćoj prozi. Vjerojatno je to posljedica krize koja je nakladnike natjerala na tisak onoga što se sigurno prodaje. No popusti, zbog kojih posjetitelji Interliber najčešće posjećuju, i ove su godine bili zadovoljavajući. Jeftinu beletristiku za 10 do 20 kuna bilo je moguće naći na štandu Frakture, a i Algoritam je neke naslove spustio na 29 ili 49 kuna. Mozaik je nudio znatno sniženje - i do 70 posto - za svoja enciklopedijska izdanja.

U Arkodu 120.000 poljoprivrednika Agencija za plaćanja u poljoprivredi upisala je u sustav Arkod više od 120.000 poljoprivrednika i više od 700.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Riječ je o dvije trećine svih obveznika upisa. Upis će trajati do kraja godine, a predstavlja preduvjet za dobivanje državnih potpora u 2011. godini. Podravka proizvodi gulaš u SAD-u Podravka je prošli tjedan započela proizvodnju konzerviranog goveđeg gulaša u američkom gradu Richmondu, u saveznoj državi Michigan. Gulaš se proizvodi u tvrtki Giovanni Appetizing Foods prema originalnoj recepturi i s brendom kakav je i u Hrvatskoj. Prije nekoliko godina bio je zabranjen uvoz proizvoda s kokošjim i goveđim mesom iz Europe, pa je Po-

U Bagdadu se predstavilo 40 hrvatskih tvrtki Hrvatska je bila zemlja partner na 37. međunarodnom velesajmu u Bagdadu, završenom 10. studenoga. Na štandovima i okruglim stolovima predstavilo se 40 hrvatskih poduzeća, a održan je i Hrvatski dan s više od 250 uzvanika, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Na velesajmu su sudjelovali predstavnici iz čak 60 zemalja. U Iraku trenutačno radi 14 kompanija iz Hrvatske. Sajam obnovljive energije u Varaždinu U Varaždinu je prošli tjedan održan Drugi sajam obnovljivih izvora energije, na kojem je svoje proizvode izložilo 30 domaćih i stranih izlagača. Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok najavio je otvaranje centra obnovljivih izvora. Posjetitelji su mogli razgledati više vrsta električnih vozila, malih vjetrenjača, fotonaponskih panela i druge opreme iz ovog sektora.

18 AKTUALNO *vijesti Sufinanciranje otkupa grožđa Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je javni natječaj za sufinanciranje troškova otkupa grožđa. Pravo sudjelovanja imaju domaće pravne osobe otkupljivači, a sufinancirat će se otkup do 17.000 tona grožđa proizvedenog u Hrvatskoj u 2010. godini. Nakon potpisivanja ugovora otkupljivači moraju dostaviti dokumentaciju o obavljenom otkupu do 10. prosinca, a cjelokupnu vrijednost isporučenog grožđa moraju vinogradarima isplatiti najkasnije do 30. lipnja 2011. godine. Proizvođačke cijene veće pet posto Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u listopadu su bile veće pet posto nego u istom mjesecu lani, objavio je Državni zavod za statistiku. Na mjesečnoj razini cijene su porasle 0,4 posto. Pri tome su cijene energije na godišnjoj razini porasle 14,6 posto, a cijene kapitalnih proizvoda 1,2 posto. Industrijske cijene porasle su četiri posto, dok su netrajni proizvodi za široku potrošnju u godinu dana pojeftinili 0,1 posto. Otvoreni novi trgovački centri Dva nova trgovačka centra otvorena su prošli tjedan u Zadru i Splitu. U Zadru je pušten u rad centar Supernova sa 70 prodavaonica, koji je na 38.000 četvornih metara izgradila austrijska kompanija M2. U Splitu je pak otvoren City Center One

sa 150 prodavaonica na 100.000 četvornih metara, i to je najveći trgovački centar u Dalmaciji. Investitori su, unatoč prosvjedima i kritikama, uspjeli u posljednji čas prije otvaranja prikupiti svu potrebnu dokumentaciju.

Privredni vjesnik Broj 3652/3653, 15 studenoga 2010.

( 25 mil kn

( na 14 hektara

teška investicija

prostire se gospodarska zona Antunovac

GOSPODARSKA ZONA ANTUNOVAC

Nova proizvodnja, radna mjesta i dobit za sve Lokalna samouprava zemljište je prodala investitoru koji gradi potrebnu infrastrukturu, ugovara pojedinačne ulagače, za njih gradi proizvodne objekte i osigurava kreditnu liniju Svetozar Sarkanjac

otovo pet godina proteklo je od ideje da se u Općini Antunovac, južno od Osijeka, na području teško stradalom u Domovinskom ratu, izgradi gospodarska zona. Prema riječima mladog i ambicioznog načelnika te općine Ivana Anušića, mnogo je vremena potrošeno na rješavanje brojne potrebne papirologije - prostornog planiranja, prostorno-planske dokumentacije, projektiranja, rješavanja imovinskopravnih odnosa i raznoraznih suglasnosti. I, konačno, uoči ljeta na adresu Općine Antunovac napokon je stigla građevinska dozvola za toliko željenu izgradnju gospodarske zone. Odmah je raspisan javni natječaj, te su konkretni građevinski radovi započeli potkraj kolovoza. Iako je to jedna od dvadesetak gospodarskih, poduzetničkih i sličnih zona na području Osječko-baranjske županije, ta buduća gospodarska zona u Antunovcu jedinstvena je u čitavoj Hrvatskoj. Jedini u Hrvatskoj Najkraće rečeno, Općina Antunovac, nakon provedenog javnog natječaja prodala je zemljište namijenjeno gospodarskoj zoni investitoru koji je time preuzeo sve obveze glede izgradnje i pokretanja zone. “Specifičnost antunovačke gospodarske zone je u tome što smo jedini u Hrvatskoj riješili pitanje komunalne infrastruk-

Ivan Anušić, načelnik općine Antunovac

Sjajan prometni položaj Buduća gospodarska zona Antunovac prostire se na 14 hektara, na prostoru izvrsne prometne povezanosti. Neposredno uz cestu Osijek-Antunovac-Vinkovci, kao i željezničku prugu Osijek-Vinkovci. K tome, južni rub gospodarske zone doticat će buduća brza cesta Varaždin-Osijek-Ilok, kao direktna veza s autocestom Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče na koridoru V.c, Zračnom lukom Osijek i međunarodnom riječnom lukom na Dravi. ture odnosom između investitora i nas kao lokalne samouprave. Kako? Općina Antunovac je raspisala natječaj na kojem je prodala prostor buduće gospodarske zone investitoru koji je preuzeo obvezu izgradnje kompletne komunalne i energetske infrastrukture, i to s rokom završetka do 31. prosinca ove godine. Nadalje, preuzeo je uvođenje pojedinačnih investitora u samu gospodarsku zonu, odnosno privođenje gospodarske zone njenoj namjeni”,

objašnjava Anušić. Dodaje kako će od toga Općina Antunovac imati benefite od komunalnog doprinosa, komunalne naknade i ljudi koji će se tu zaposliti, dakle ono što svaka lokalna samouprava treba imati od svoje gospodarske zone. Prema Anušićevim riječima, investitor će ne samo prodavati parcele pojedinačnim ulagačima, nego će za njih obavljati projektiranje i konzalting, ali i gradnju željenog objekta, i to sve kroz jed-

nu kreditnu liniju, za jednim stolom... “Znači, to je model koji nije privatno javno partnerstvo iako možemo reći da mu je sličan. Uglavnom, ovo je za sada jedini takav model izgradnje gospodarske zone u Hrvatskoj. Imali smo dovoljno vremena razmišljati o tome kako riješiti pokretanje gospodarske zone. Kao lokalna zajednica nismo imali novca sami riješiti komunalnu infrastrukturu jer je riječ o investiciji vrijednoj oko 20 milijuna kuna, a naš godišnji proračun jedva dostiže osam milijuna. Istodobno, nismo dobili nikakvu financijsku potporu od ministarstava, ni od Županije, i stoga smo se odlučili na ovaj model”, rekao nam je Anušić. Pojašnjava kako je riječ o vrlo brzom modelu jer se malo vremena troši na čekanja i raznorazne procedure, te se s izgradnjom odmah započelo. Uz to, nastavlja on, i investitor koji gradi komunalnu infrastrukturu itekako je zainteresiran za to da se zona popuni s pojedinačnim investitorima jer tek

U interesu nam je da se zona što prije popuni te da iz toga izađe nova kvaliteta, kaže Vladimir Pavušin tada on vraća svoja uložena sredstva. “Time smo zatvorili krug. Mi imamo jasan interes kao općina, ali i kao investitor. U toj je priči sve jasno. Nema

nikakvih upitnika, a što je najvažnije, ovim potezom su potpuno isključeni mogući špekulativni ulazi u gospodarsku zonu”, zaključio je načelnik Općine Antunovac. Želimo izbjeći trgovce Glavni investitor u antunovačku gospodarsku zonu ili, kako sam kaže, voditelj Projekta gospodarske zone Antunovac je Vladimir Pavušin, poslovni čovjek s dugogodišnjim iskustvom rada u Švicarskoj. “Dosta smo pažljivi u prognozama jer živimo u vremenu i prostoru gdje ne postoji toliko potrebnog pozitivnog raspoloženja prema gospodarstvu i stvaranju novih vrijednosti. Svima nama koji smo uključeni u ovaj projekt u interesu je da se zona što prije popuni, ali ne samo to, nego da iz zone izađe nova kvaliteta. Pred nama su veliki poslovni rizici jer je riječ o investiciji teškoj 25 milijuna kuna. No, ohrabruje činjenica da za rad u zoni vlada velik interes te da smo nekoliko parcela već i prodali”, izjavio je za Privredni vjesnik Vladimir Pavušin, dodajući kako su zanimanje za ulaganje u zonu pokazali i neki ugledni inozemni trgovački lanci. Međutim, pokušavamo zonu zatvoriti bez trgovaca jer želimo uključiti one djelatnosti i tvrtke koje će Općini Antunovac, ali i tom dijelu Hrvatske, donijeti novu vrijednost i nova radna mjesta, zaključio je Pavušin.

www.privredni.hr Broj 3652, 15. studenoga 2010.

( 2500 do 5000 € po novozaposlenome svojim investitorima daju Srbija i Slovenija

Kako se poštuje Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja

Sisak, Velika Gorica, Bjelovar i Rijeka kasne s izdavanjem dozvola za gradnju U ulagačke odlikaše ubrajaju se Osijek, Krapina, Umag, Virovitica, Ličko-senjska i Koprivničko-križevačka županija Igor Vukić vukic@privredni.hr

radovi Sisak, Velika Gorica, Bjelovar i Rijeka te Istarska, Požeška i Dubrovačka županija nisu riješili ni jedan predmet u 45 dana iako

Glavni adut za privlačenje investitora treba biti uređenost prostorno-planske dokumentacije, smatra Slobodan Mikac ih je na to obvezivao Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja, rekao je državni tajnik za graditeljstvo Davor Mrduljaš. U saborskoj raspravi o produljenju važenja tog zakona na još dvije godine, Mrduljaš je dodao da bi na drugoj strani trebalo pohvaliti Osijek, Krapinu, Umag, Viroviticu i Vodnjan te Ličko-senjsku i Koprivničko-križevačku županiju jer su u tom roku riješile sve pristigle zahtjeve. Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja donesen je u lipnju 2009. kao jedna od antirecesijskih mjera. Trebao je ubrzati protok kapitala i omogućiti poticanje posustalih izravnih ulaganja u graditeljstvu. Mrduljaš je naveo i da su “usporeni” Si-

sak i Rijeka u provođenju ovog zakona odbili stručnu pomoć Ministarstva graditeljstva tvrdeći da im u izdavanju dozvola pomoć nije potrebna. Vlada zadovoljna Zakon je ipak ostvario svrhu, smatra se u Vladi. Do 31. kolovoza ove godine tijela koja izdaju dozvole za gradnju zaprimila su 811 investitorskih predmeta. U međuvremenu je 45 investitora odustalo, pa je za rješavanje ostalo 766 zahtjeva. Po ubrzanom postupku izdano je 427 rješenja o građenju, odbijeno ili odbačeno je 186 zahtjeva, a 153 slučaja još su u postupku. Zakon se odnosi na projekte za koje je potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu i potvrdu glavnog projekta. Ideja je bila da kompanije prikupe potrebnu dokumentaciju, a da potom ne čekaju predugo na konačne dozvole. U provedbi se pokazalo da 55 investitora nije imalo dokaz da ima pravo graditi, a tri su se građevine namjeravale graditi u zaštićenom području prirode. Za 16 objekata tražile su se dozvole iako su bile započete ili izgrađene bez odgovarajućeg akta nadležnog tijela, a 41 zahtjev odbijen je zbog neusklađenosti glavnog projekta s prostorno-planskom dokumentacijom. Neki nisu imali podmirene komunalne i vodne doprinose ili su odbijeni iz nekih drugih tehničkih razloga. Na ukupan broj rješe-

Riješeni zahtjevi prema namjeni građevine

Rok izdavanja rješenja

(u postocima)

Infrastrukturna namjena

37,2

Poslovna i proizvodna

26,2

Stambena i poslovna

24,4

Trgovačka

9,1

Ugostiteljsko-turistička

3,1

Izvor: Ministarstvo graditeljstva

nja prijavljeno je samo 17 žalbi ili četiri posto. U saborskoj raspravi istaknuta je i potreba izrade planova nižeg reda u jedinicama lokalne samouprave (urbanistički planovi uređenja - UPU ili detaljni planovi uređenja - DPU), kako bi investitori točno mogli znati gdje se što može graditi. No državni tajnik Mrduljaš smatra da bi se takvi planovi trebali donositi samo tamo gdje je to zakon izričito propisao

45 dana i kraće

54,3

46 do 60 dana

15,7

61 do 100 dana

17,9

više od 100 dana

12,1

Izvor: Ministarstvo graditeljstva

i da će u većini slučajeva biti dovoljni prostorni planovi gradova i općina doneseni u svih 556 lokalnih jedinica. Izradom planova niže razine uglavnom se samo gubi vrijeme i prepisuju rješenja iz prostornih planova. Privlačenje subvencijama U susjednim zemljama, primjerice u Srbiji i Sloveniji, investitori se privlače i državnim subven-

cijama od 2500 do 5000 eura po novozaposlenome. U Srbiji je tako posljednjih godina zaposleno 17.000 radnika. Ali i ondje se investitori žale na nesređene zemljišne knjige kao glavni razlog za odustajanje od ulaganja. Stoga Slobodan Mikac, bivši ravnatelj Agencije za promociju izvoza i ulaganja, smatra da i u Hrvatskoj glavni adut za privlačenje investitora treba biti

primjerena uređenost lokalne prostorno-planske dokumentacije. To mora pratiti dobro organizirana uprava i infrastrukturna priprema, primjerice u poslovnim zonama. Potvrđuju to i primjeri iz Varaždina, Dugopolja, Čakovca... U rujnu je u Maloj Subotici kraj Čakovca otvoren novi pogon njemačke tvornice obuće Haix. Direktor Haixa Franz Haimerl oduševljeno je na otvorenju izjavio da su građevinsku dozvolu za pogon koji je zaposlio 500 radnika dobili za tri tjedna, što je brže nego u Njemačkoj! I takvi primjeri pokazuju kolika je važnost provođenja Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja, koji u odjelima za izdavanje dozvola zovu - “Sve u 45 dana”.

20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

( 15% bolje

( u 14 sati i 16 minuta

pamte oni koji odrijemaju popodne

najčešće dolazi do pada radnog elana

SPAVANJE NA POSLU

Odrijemajte u ime produktivnosti Spavanje ne mora nužno trajati cijeli sat ili dulje. Čak i kratak drijemež od petnaestak minuta vrlo je djelotvorno sredstvo energetske obnove i poboljšanja kognitivnih funkcija Drago Živković zivkovic@privredni.hr

sim što oslobađa, rad i umara. U dugom radnom danu barem jednom (istraživanja kažu, najčešće u 14 sati i 16 minuta) osjetimo opći pad elana i radne energije, a ako smo se prije toga i najeli, rado bismo odrijemali. A to je već teži radni prekršaj. Za neke poslodavce samo korak od otkaza. Ipak, ne za sve poslodavce. U svijetu se, nai-

Billa Clintona u Bijeloj kući nitko nije smio buditi između 15 i 15.30 sati me, širi popis kompanija koje zaposlenima u sklopu poslijepodnevnog odmora omogućuju i kratko spavanje, pa čak i daju na raspolaganje krevete ili udobne naslonjače, katkad i s ugrađenim masažerom. Takvo postupanje najčešće nije motivirano dobrotom poslodavca, već prije spoznajom da je odmoran radnik produktivniji radnik. Kratko je slatko Spoznaja ima i kakvu-takvu znanstvenu podlogu: nekoliko je istraživanja, uglavnom provedenih na studentima američkih sveučilišta, pokazalo da su se oni koji bi poslijepodne odrijemali do

jedan sat uspijevali prisjetiti oko 15 posto više prethodno memoriranih riječi nego oni koji bi ostali budni. Iako ne izgleda mnogo, 15 posto bolje pamćenje u mnogim bi poslovima moglo zna-

čiti i višestruko povećanje produktivnosti. Spavanje ne mora nužno trajati cijeli sat ili dulje. Čak i kratak drijemež od petnaestak minuta vrlo je djelotvorno sredstvo energetske obnove

Spavati se može i kod nas Među velikim kompanijama koje zaposlenima omogućuju kratko spavanje na poslu najpoznatiji su vodeći svjetski proizvođač sportske obuće Nike i globalna konzultantska kuća Deloitte. Svojevrsni predvodnik u Hrvatskoj je reklamna agencija Bruketa&Žinić, i inače poznata po neformalnom pristupu poslu. Kako kaže izvršna direktorica Bernarda Parać, kod njih zaposleni mogu i spavati ako žele, jer u agenciji imaju i nekoliko kauča. Najvažnije im je da naprave posao kvalitetno i na vrijeme, a svatko koristi tehniku opuštanja koja mu osobno odgovara. U VIPnetu se trenutačno ne može spavati tijekom radnog vremena, ali je opuštanje moguće u sauni, bazenu i fitnessu.

i poboljšanja kognitivnih funkcija. Pritom ne morate ni posve zaspati, dovoljno je udobno se zavaliti u naslonjač, opustiti mišiće i duboko disati u dobro prozračenoj prostoriji. Kako tvrdi dr. Nerina Ramlakhan iz londonske bolnice Capio Nightingale, trik je upravo u drijemežu i izbjegavanju dubokog sna jer kratkotrajni duboki san uzrokuje inerciju koju osjećamo kao teško buđenje i usporenost. Da je takva praksa dobra za karijeru, potvrđuju i primjeri nekih vrlo utjecajnih osoba: tako britanski premijer Winston Churchill ni usred Drugog svjetskog rata nije

odustajao od redovitog spavanja popodne, Billa Clintona u Bijeloj kući nitko nije smio buditi između 15 i 15.30 sati, a slavni izumitelj Thomas Edison svaku je priliku iskorištavao da nakratko “ubije oko”. Makar i sjedećki Ako već ne možete kratko zadrijemati, stručnjaci savjetuju još nekoliko načina podizanja radnog elana. Možete, na primjer, šmrknuti malo eteričnih ulja ili se počastiti energetskom bombom u obliku južnog voća, badema ili mrkve. Pametno bi bilo i izbjegavati tešku hranu za ručak jer višak jednostavnih šećera (u namir-

nicama poput bijelog kruha, tjestenine i slatkiša) uzrokuje pospanost. Čaša vode također vas može stimulirati jer dehidracija pojačava osjećaj umora, a dobro dođe i kratka šetnja na svježem zraku ili razgibavanje, makar i sjedećki. Ako je moguće, promijenite ritam radnih obveza, tako da ujutro odradite najzamornije poslove, a za rano poslijepodne ostavite one najstimulativnije. Izbjegavajte sve što usporava metabolizam: alkohol, tešku hranu, previše čokolade ili oštre dijete. Ili jednostavno, uvjerite poslodavca da vas 15-20 minuta drijemanja čini boljim radnikom.

www.privredni.hr Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

Pogled u svijet

G-20: parlaonica koju je vrijedno imati dr. Uroš Dujšin

apokon jedna parlaonica koju je vrijedno imati – komentira Economistov uvodničar predstojeće zasjedanje čelnika 20 ekonomski najjačih zemalja predviđen za 11. i 12. studenoga u Seoulu. Podsjetimo, čelnici zemalja članica sastali su se u zadnje dvije godine čak četiri puta kako bi odredili zajedničku strategiju za prevladavanje globalne recesije i pronašli način da se ona više ne ponovi. S glavnim igračima iz bogatih zemalja i onih u usponu ova grupa ima legitimitet koji nedostaje drugim “ekonomskim klubovima” kao što je bogataška G-7. U najtežim trenucima krize G-20 je postigao impresivne rezultate, od zajedničkog opredjeljenja za fiskalne poticaje do povećanja ka-

pitala MMF-a. Optimisti vjeruju kako bi G-20 mogao postati jedan odveć rijedak fenomen u međunarodnoj ekonomskoj diplomaciji – parlaonica koju je vrijedno imati. Te se nade mogu ostvariti čak i unatoč znakovima da je njena korisnost u opadanju otkako se svjetska privreda počela oporavljati. Njeno prethodno zasjedanju u Torontu u lipnju bila je ono što kartaši zovu “vaserica”. Nije postignuto ništa što bi pridonijelo pomirenju rastućih sporenja Europljana i Amerikanaca u stavu prema fiskalnoj štedljivosti. Stoga se od seulskog zasjedanja očekuje utoliko više. Napetosti rastu Napetosti među pojedinim valutama rastu otkako je američki Fed započeo novu rundu “kvantitativnog olakšavanja” (čitaj: emisije

novca radi otkupa obveznica), a Kina se odupire jačanju tečaja juana, dok druge zemlje u usponu bilježe nagli rast priljeva kapitala. Ako sudionici

ne postignu ništa više od jednog nebuloznog priopćenja, mnogi će ljudi povjerovati da je to bilo gubljenje vremena. To bi bila velika šteta. U posljednjih nekoliko tjedana, G-20 je pod energičnim korejskim vodstvom postigao zapažene uspjehe. Učinjen je napredak u

reformi MMF-a: promjenama kvota koje određuju broj glasova pojedinih zemalja povećao se utjecaj zemalja u usponu. Europske zemlje su natjerane

da prepuste dva mjesta u upravnom odboru; MMF je također revidirao svoje sheme kreditiranja, tako da će zemlje kojima se dobro upravlja u slučaju krize imati pristupa većim iznosima kredita. Korejci tvrde, i s pravom, kako je takvo osiguranje potrebno da zemlje u usponu mogu

prevladati krizu bez gomilanja sve većih deviznih rezervi. To su mala, ali značajna poboljšanja – provedena brzo, nasuprot sklerotičnim standardima međunarodnih institucija. Puzajući napredak Kako bi seulsko zasjedanje uspjelo, njegovi sudionici bi prema glavnom izazovu današnjice morali primijeniti isti pristup – nazovimo ga puzećim napredovanjem – u rebalansu globalne potražnje na način da se ona toliko ne temelji na prezaduženoj Americi, već više na povećanju domaće potražnje u dinamičnim zemljama u usponu, naročito Kini. Taj će proces trajati niz godina, tim više što ga kompliciraju obziri unutrašnje politike. U Americi je izborna pobjeda republikanaca smanjila ionako malene šanse za napredak kako u pogle-

du kratkoročnih fiskalnih poticaja tako i u vezi sa srednjoročnim smanjivanjem javnog deficita. Fiskalni poticaji znače dodatne emisije novca radi stimulacije privrede, što opet znači dodatni odljev kapitala u zemlje u uspo-

Kina se odupire jačanju tečaja juana, dok druge zemlje u usponu bilježe nagli rast priljeva kapitala nu. A kako najvažnija od tih zemalja, Kina, drži svoj račun kapitala čvrsto “zamandaljen”, a tečaj valute podcijenjen, pritisak na ostale zemlje u usponu bit će utoliko veći. Ne treba očekivati da će ovo zasjedanje ukloniti navedene probleme, no može pridonijeti njihovom rješavanju.

Svi vole Japan Tobacco International

JTI najpoželjniji poslodavac na Virtualnom danu karijera Sa sjedištem u Ženevi i neto prodajom od 9,6 milijardi američkih dolara u 2009. godini, japanski proizvođač i u Hrvatskoj je odmah stekao status najprivlačnije tvrtke

amo šest mjeseci nakon otvaranja predstavništva u Hrvatskoj, Japan Tobacco International osvojio je titulu najpoželjnijeg poslodavca na nedavno održanom Virtualnom danu karijera. Kako je priopćeno iz te kompanije, virtualni štand JTI-ja sa 26.956 posjeta bio je najposjećeniji među 47 izlagača. Najveći broj zainteresiranih za posao u Japan Tobacco Internationalu su zaposleni u potrazi za boljim poslom (46,81 posto) te osobe s visokom stručnom spremom (49,65 posto). “Interes potencijalnih posloprimaca neće-

mo iznevjeriti te uskoro u našem zagrebačkom uredu planiramo zaposliti još dvije osobe”, izjavila je Darija Dretar, glasnogovornica kompanije JTI u Hrvatskoj. Više od 140 natječaja za radna mjesta Japan Tobacco International član je Japan Tobacco Grupe, a u njegovoj se ponudi nalaze tri od pet najprodavanijih brendova cigareta na svijetu: Winston, Mild Seven i Camel. Drugi međunarodni brendovi koje posjeduju su, uz ostale, Benson&Hedges, Silk Cut, Sobranie of London, Glamour and LD. Sa

JTI zapošljava više od 25.000 radnika i posluje u više od 120 zemalja sjedištem u Ženevi i neto prodajom od 9,6 milijardi američkih dolara u

2009. godini, JTI zapošljava više od 25.000 radnika i posluje u više od 120 zemalja. Virtualni dan karijera zajednički su organizirali specijalizirani portali MojPosao, Posao.ba iz Bosne i Hercegovine te Infostud. com iz Srbije. Predstavilo se ukupno 47 izlagača koji su oglasili više od 140 natječaja za otvorena radna mjesta. Za vrijeme Virtualnog dana karijera bila je ponuđena i mogućnost sudjelovanja u više od 70 edukativnih programa. Izložbeni prostor bio je podijeljen u tri dijela iz-

među zemalja sudionica - Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije, a sajam je posjetilo 124.811 jedinstvenih internetskih posjetitelja, iz 87 zemalja, iz svih svjetskih regija. U sklopu hrvatskog dijela sajma svoju su ponudu predstavili: Japan Tobacco International, Deloitte, VIP, Würth, Ina,

T-HT, Zagrebačka banka, Zona znanja, Berlitz, Ciklopea, Consulteam, Kofax, Manpower i NetAkademija. Posjetitelji su na stranicama sajma mogli jednostavno i brzo pregledati ponudu otvorenih radnih pozicija i edukativnih programa izlagača te putem chata razgovarati s predstavnicima kompanija i edukativnih ustanova. (I.V.)

22 HRVATSKA & REGIJA

( 983 mil USD

*vijesti EBRD: nova strategija podrške za BiH Upravni odbor EBRD-a utvrdio je novu strategiju prioritetnih financijskih podrški za BiH do 2013. godine. Prioriteti će biti usmjereni na financiranje projekata iz sektora infrastrukture, energetike te financijskog i industrijskog sektora, posebice izvozno orijentiranim tvrtkama. Inozemna ulaganja manja za 22 posto U proteklih devet mjeseci u BiH je registriran pad izravnih inozemnih ulaganja za 22 posto u odnosu na isto doba lani. Prema podacima Agencije za unaprjeđenje inozemnih investicija BiH, u zemlju je investirano 177 milijuna eura. Najviše kapitala stiglo je iz Austrije (34,6 milijuna eura), Srbije (30,7 milijuna eura), Hrvatske (29,7 milijuna eura), a zatim slijede Slovenija, Nizozemska i Mađarska. Najviše, 82 milijuna eura, uloženo je u proizvodne kapacitete, potom trgovinu te financije. Registriran je jedino rast investicija u turizmu, i to za devet posto. Generalna skupština Asocijacije balkanskih komora

BiH je pripremila program za uklanjanje necarinskih barijera u 2011. godini, rečeno je na Generalnoj skupštini Asocijacije balkanskih komora u Sarajevu gdje je kolegama iz regije domaćin bila Vanjskotrgovinska komora BiH. Kao predsjedavajuća Asocijacije u ovoj godini, BiH je ukazala na štete koje svim uključenim državama u međusobnoj trgovinskoj razmjeni uzrokuju necarinske barijere. Skupština je upravo imala za cilj predložiti mjere za uklanjanje tih barijera i uvođenje olakšica u sektor transporta, što će sve utjecati na stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora u regiji.

Privredni vjesnik Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

vrijednost uvoza iz Cefte u Srbiju

Tjedan Cefte 2010. u Beogradu

Bliži jedinstvenom tržištu Prepreke u zoni slobodne trgovine ostaju jedan od najvećih problema, ali sve je očitije da su članice Cefte spremnije no ikad u protekle tri godine smanjiti ih ili ukloniti u vlastitom i zajedničkom interesu Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

proteklih godinu dana u trgovanje u regiji nije uvedena ni jedna nova carinska ni izvancarinska barijera, što je svakako dobra vijest. Ona loša odnosi se na već postojeće brojne prepreke, u čijem se otklanjanju nije baš napredovalo ni prije, a niti u godini u kojoj je Srbija predsjedala Ceftom, a koja je tradicionalno završila tzv. Tjednom Cefte 2010., održanim prošloga tjedna u Beogradu.

Zemlje Cefte, osim Hrvatske, trenirat će zajedničko tržište u regiji dulje no što se to moglo pretpostaviti Vidljiva je odlučnost da se putevi za slobodan protok roba i svega ostalog u regiji ubuduće brže raščišćavaju, pa je pronađeno rješenje u potpisivanju bilateralnih državnih sporazuma o priznavanju nacionalnih standarda, veterinarskih, fitosanitarnih i drugih propisa ponajprije u prometu poljoprivredno-prehrambenih

proizvoda. Multilateralno rješenje nije bilo moguće zbog različitih razina u regulativi pojedinih zemalja, među kojima je, kao i u drugim sektorima, Hrvatska najdalje odmakla. Važno regionalno tržište Prepreke u zoni slobodne trgovine ostaju jedan od najvećih problema, ali sve je očitije da su članice Cefte spremnije no ikad u protekle tri godine, koliko je sporazum na snazi, smanjiti ih ili ukloniti u vlastitom i zajedničkom interesu. Prije svega zato što je Cefta veoma važna za sve članice kao predvorje Europske unije. Ulasku u EU primakla se jedino Hrvatska, dok je za ostale sve jasnije kako će trenirati zajedničko tržište u regiji dulje no što se to na startu Cefte i moglo pretpostaviti. Otuda i spremnost da se posao obavi valjano jer onda će sva gospodarstva u regiji biti spremnija i za konkurenciju u EU-u. Koliko je važno regionalno tržište za ekonomije zemalja Cefte najbolje svjedoči podatak da je za većinu članica ovo tržište drugo po važnosti, odmah iza EUa, iako međusobna trgo-

vina varira od 10 posto, koliko Albanija trguje u regiji, do više od 40 posto u vanjskotrgovinskoj bilanci Crne Gore. Na otvaranju Tjedna Cefte, srbijanski ministar ekonomije Mlađan Dinkić procijenio je kako će Srbija u 2010. godini imati suficit od 1,3 milijarde eura u razmjeni sa zemljama Cefte u koje izvozi 34 posto svog ukupnog izvoza, a uvozi 10 posto ukupno uvezenih roba i usluga. Deficit će, kao i ranijih godina, imati samo s Hrvatskom i Moldavijom. Prema njegovim riječima, u prvih devet mjeseci ove godine Srbija je u regiju Cefte izvezla robe u vrijednosti 2,04 milijarde dolara, a uvezla robe za 983 milijuna dolara. Dinkić je ocijenio kako je stvaranje regionalnog investicijskog tržišta najvažniji zadatak zemalja Cefte u idućem razdoblju jer veće tržište lakše privlači ulagače. No, dodao je da je isto tako važno privući investitore koji imaju proizvode “visoke dodane vrijednosti” koji bi zajednički mogli biti plasirani na tržištima trećih zemalja, te je kao pozitivan primjer naveo ulazak Fiata u Srbiju. Na skupu u Beogra-

du sudjelovali su, osim Srbije, predstavnici Makedonije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Moldavije, a izostali predstavici Kosova iako su, kako je potvrđeno, bili pozvani, ali ne direktno nego preko UNMIK-a. I pored toga Kosovo je bilo nazočno u izlaganjima sudionika, pa je tako šef delegacije Europske unije u Srbiji Vincent Degert ocijenio kako jedinstveno regionalno tržište ne može u potpunosti profunkcionirati zbog statusa Kosova, što otežava slobodni protok roba i usluga među članicama. Ujedinjeni narodi su zaključili kako je status neutralan te da bi bio prihvatljiv za sve članice, naglasio je Degert. Izbjeći uplitanje politike Veleposlanik Njemačke u Srbiji Wolfram Maas kazao je kako bi zemlje članice Cefte trebale biti fokusirane na ekonomske zadaće te bi morale izbjeći uplitanje politike. Međusobno priznavanje carinskih potvrda, rekao je Maas misleći na trgovinu s Kosovom, bit će dokaz da je Srbija dostigla razvoj u skladu s iza-

zovima koji se pred nju postavljaju. Njemačka vlada je dala i konkretan doprinos financirajući internetski trgovinski portal Cefte koji je pokrenut u vrijeme manifestacije u Beogradu. Na portalu se nalaze svi podaci o potrebnim dozvolama i carinskim procedurama za trgovinu s regijom Cefte, ali i drugi pokazatelji, jer se pokazalo kako je nužna bolja međusobna informiranost članica i komunikacija sa svijetom kao i transparentnost svih relevantnih informacija. Predsjednik Privredne komore Srbije (PKS) Miloš Bugarin najavio je početak pregovora o liberalizaciji trgovine u području usluga, posebice prometa, osiguranja i informacijskih tehnologija, te dodao kako je u proteklih godinu dana započela liberalizacija tržišta osiguranja u regiji Cefte te kako je PKS predložio da se u okviru Sporazuma osnuje posebna međukomorska radna grupa za osiguranje. Tjedan Cefte počeo je Forumom gospodarskih komora, nastavljen je brojnim radionicama, seminarima i radnim grupama, a završio je skupom na ministarskoj razini.

www.privredni.hr Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

( 40% vrijednosti BDP-a ( 44% BDP-a već je dosegnuo slovenski javni dug

*vijesti

očekivana visina javnog duga 2013.

Slovensko redigiranje Lisabonskog ugovora

Pahor zaziva oštrije sankcije Discipliniranje članica Europske unije dobro će doći slovenskoj vladi u slamanju domaćih otpora nužnim reformama Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

lovenija jedina zasad među državama Srednje Europe podržava njemačko-francuski prijedlog o kažnjavanju zemalja s prevelikim proračunskim manjkovima ili koje na drugi način krše obveze važne za euro kao zajedničku valutu. Premijer Borut Pahor javno je rekao da Sloveniju vidi “u vlaku EU-a” zajedno s Njemačkom, Francuskom i drugim najrazvijenijim europskim državama. U međuvremenu inicirao je sastanak 10 veličanstvenih – predsjednika države, vlade, parlamenta i svih parlamentarnih stranaka – radi dobivanja suglasnosti za dalekosežnu odluku kojom se financijsku disciplinu u EU-u postavlja na nove temelje. Posljednji sastanak u takvom sastavu održan je prije objave spremnosti da se granični spor s Hrvatskom delegira međunarodnoj arbitraži. Euro u opasnosti Nesporno je da euro treba stabilizirati, inače mu prijeti srozavanje na razinu regionalne valute. To je i glavni smisao njemačko-francuskog prijedloga o nužnom modificiranju Lisabonskog ugovora. Što je, pak, Sloveniju zagolicalo u tom prijedlogu da njeni predstavnici s toliko zanosa žele uskočiti u prvu tranšeju borbe za stabilnost eura, posredno za sankcije protiv prekršitelja, odnosno za promjenu

regula posloženih svojedobno u Lisabonu? Odgovor se može naći u onoj uzrečici o psu i selu. Pahor uskače u EU vlak između ostaloga i stoga da svojoj vladi, koja nije baš najbolje odradila prvu polovinu mandata, poveća izglede u slamanju otpora reformama za koje svi znaju da su neizbježne, ali ne žele da se “čavle ravna” baš na njihovoj koži. Studenti su protiv promjena na području malog rada, umirovljeničke udruge ne pristaju na skromnije valoriziranje mirovina, poljoprivrednici ne bi dopustili da im se dira

Prava će se rezati jer život na dug jednostavno nije više moguć u poticaje i subvencije, a cijeli javni sektor sa svojih 28 sindikata izludio je Sloveniju zahtjevom da se unatoč krizi nastavi povećavati plaće sukladno obećanju što ga je još dala prijašnja Janšina vlada. Tko zna kamo bi sve to odvelo Sloveniju, da odlučna ministrica za upravu Irma Pavlinič Krebs nije u pregovorima “oborila ruku” sindikatima protiv čijih se pretjeranih zahtjeva počelo glasno prosvjedovati u široj javnosti. Katarza pred vratima Discipliniranje zemalja s eurom dobro će doći Sloveniji, pogotovo aktualnoj vladi kojoj se ovih dana obilježava prvo poluvrijeme s mnogo pompe, po-

najviše stoga da bi joj i dobronamjerni kritičari predbacili manjak odlučnosti kojom je obavljala posao u prvom dijelu mandata. Borut Pahor odlučio je okrenuti ploču. Nema što izgubiti jer je već izgubio gotovo cijeli kredit za drugi mandat. Svi pokazatelji na isteku prvog poluvremena bitno su mu lošiji od onih nakon prvih sto dana vladanja. Mahat će Pahor promijenjenim Lisabonskim ugovorom uvijek kada se netko u Sloveniji bude pobunio protiv gubitka nekog prava. A prava će se rezati jer život na dug jednostavno nije više moguć, a neće ga tolerirati ni EU. Slovenski javni dug dosegao je 40 posto vrijednosti BDP-a. Proračunske projekcije pokazuju da bi dug 2013. godine mogao nabubriti na 44 posto BDP-a. Tu prestaju svaka šala i lakomislenost. Postoje neke nagazne mine na kojima bi slovenske javne financije mogle iznenada odletjeti preko granica maastrichtskih mjerila. Naime, dug za autoceste vodi se odvojeno, a iznosi čak 10 posto BDP-a. Metodološkim promjenama koje ne ovise samo o Sloveniji taj dug može postati eksplicitni javni dug. Nije nepoznato ni to da financijska tržišta drukčije reagiraju na dug malih zemalja – velikima toleriraju veća prekoračenja, malima odmah ispostavljaju više kamate. Sve sluti na to da Slovence doista čeka financijska katarza.

Dobre namjere – loša izvedba Rezultati na poluvremenu nisu impresivni, ali za to ne bi bilo korektno teretiti samo Boruta Pahora. Slovenska priča o uspjehu jednostavno se urušila pokazujući krhku armaturu sustava koji je nastajao 20 godina i u kojem nisu uspijevali bolji i sposobniji, nego oni s vezama i ne baš previše odani moralnim vrijednostima. Vlada je pokušala ozakoniti pravo zaposlenih da sudjeluju u dobiti. Nije uspjela - zapelo je na pitanju treba li to pravo biti obvezno ili dobrovoljno. U ratu s tajkunima nametnut je embargo na reprogramiranje kredita kojim su novi vlasnici financirali svoje akvizicije. Tajkunski imperiji - Pivovarna Laško, Istrabenz i Merkur - raspali su se na dužničke prafaktore. U trenutku nailaska krize vlada je velikodušno pristala preuzeti od banaka dio jamstvenog tereta. Za sva jamstva namijenila je 1550 milijuna eura. Posredstvom 15 aukcija SID banke, do 30. lipnja poduzeća su iskoristila samo 270 milijuna eura jamstava. Država je također bila spremna jamčiti i fizičkim osobama, i to do ukupno 350 milijuna eura - iskorišteno je samo 15 milijuna ponuđenih jamstava. U dvije godine Pahor je morao promijeniti pet od 18 ministara. S novom ekipom na ruševinama krize treba postaviti temelje za novi uzlet, istodobno i vratiti povjerenje građana. Previše posla za ostatak mandata?

Smart iz Novog Mesta? Da bi učinila izglednijom buduću proizvodnju novog modela twinga i smarta s četiri sjedala, slovenska vlada razmatra mogućnost odobravanja državne pomoći za slučaj da velike automobilske kompanije, Renault-Nissan i Daimler, povjere taj posao Revozu u Novom Mestu. Proizvodnja malih automobila treba početi 2013., što bi u Revozu otvorilo još 5000 radnih mjesta. Za dobivanje twinga i smarta zauzimaju se i u Slovenskom automobilskom grozdu, nalazeći u tome posao za 20.000 ljudi u dobavi sklopova i raznih materijala. Ponuda slovenskih dobavljača upravo se proučava u nabavnoj službi Renaulta. Intereuropa u dugu Terminal Čehov kraj Moskve u koji je Intereuropa uložila 140 milijuna eura veliki je poslovni promašaj zbog kojeg bi logističar iz Kopra morao smanjiti zaduženost za bar 100 milijuna eura. Sada Intereuropa ima dug od 185 milijuna eura, a toliki joj je lani bio i ukupni prihod. Novo vodstvo Intereurope i dalje traži strateškog partnera koji bi kupio bar dio problematičnog terminala u Rusiji. Popis stanovništva uz milijune eura uštede Obvezni popis stanovništva u siječnju sljedeće godine slovenske vlasti obavit će “registarski”, uz korištenje postojeće baze podataka iz središnjeg registra stanovništva, zatim iz upisnika domaćinstava te iz registra nekretnina što ga vodi Geodetska uprava. Popis se neće obaviti terenskim prikupljanjem podataka nego povezivanjem administrativnih i statističkih izvora podataka. Tako će državni proračun uštedjeti 10 milijuna eura.

24 STIL *vijesti HUP traži hitne mjere za turizam Smanjenje poreza na dodanu vrijednost, rasterećenje na području parafiskalnih davanja te realan tečaj kune, mjere su koje traže članovi Udruge ugostiteljstva i turizma Hrvatske udruge poslodavaca s ciljem zaustavljanja daljnje stagnacije turističkog sektora. Prema njihovom zahtjevu, stopu PDV-a za ugostiteljske usluge treba smanjiti na šest posto što je ujedno prosječna stopa konkurentskih mediteranskih zemalja. Ističu i kako se samo zbog oscilacije tečaja u hotelijerstvu gubi veliki dio prihoda te da je aktualna politika tečaja takva da je sve isplativije uvoziti nego proizvoditi. U Zagrebu i u listopadu više turista Zagreb je u listopadu po-

sjetilo 53.793 gostiju ili šest posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Pritom je zabilježeno 92.754 noćenja, dva posto više, podaci su zagrebačke Turističke zajednice. Od ukupnog broja gostiju, stranaca je bilo 41.055, 10 posto više, a ostvarili su 70.362 noćenja, sedam posto više. Pritom su najviše dolazaka zabilježili Nijemci (4132) te gosti iz SAD-a (3112). Hrvatski vinari u svjetskoj enciklopediji vina Svijet vina promijenio se od Hugha Johnsona i njegovog World Atlas of Wine objavljenog prije gotovo 40 godina. Sve više zemalja proizvodi cijenjene vinske sorte što potvrđuje i nova svjetska vinska enciklopedija Wine Opus u izdanju tvrtke Dorling Kindersley Publishing. Na 800 stranica predstavljeno je više od 4500 vinarija podijeljenih prema državama i regijama. Hrvatsku predstavlja osam vinarija od čega pet iz Dalmacije, dvije iz Istre te jedna iz Slavonije i Podunavlja.

Privredni vjesnik Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

Vinarije Matošević i Saints Hills u New Yorku i Chicagu

Na vinskom vrhu

Matošević i Tolj su predstavili sorte i vina zemlje za koju mnogi dotad nisu ni znali da se kvalitetom svojih proizvoda može ravnopravno nositi sa svjetskom konkurencijom Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

ajedničkim predstavljanjem vina u New Yorku i Chicagu, Ivica Matošević, vlasnik vinarije Matošević, i Ernest Tolj, vlasnik vinarije Saints Hills, napravili su prošlog tjedna veliki iskorak na jedno od najvećih svjetskih tržišta ono američko. Newyorški Hotel The Plaza, gdje se inače predstavljaju najveće vinske regije i kuće poput onih iz Bordeauxa, bilo je mjesto na kojem su se predstavili i hrvatski vinari, dok je u Chicagu kušanje organizirano u uglednom restoranu Tru. Ravnopravno s konkurencijom Matošević i Tolj su predstavili sorte i vina zemlje za koju mnogi dotad nisu ni znali da se kvalitetom svojih proizvoda može ravnopravno nositi sa svjetskom konkurencijom. Matošević se predstavio izborom svježih i odležalih malvazija te bijelom i crvenom kupažom Grimalda, dok je Tolj prezentirao Nevinu, kupažu malvazije i chardonnaya, te Dingač. Selekcija hrvatskih vina zaokružena je izborom vinarija Bibich

Hrvatska je trenutačno jedna od najuzbudljivijih vinskih regija, ocijenio je Fred Dexheimer i Karaman. “Hrvatska je trenutačno jedna od najuzbudljivijih vinskih regija. Vinarije poput Matoševićeve i Saints Hillsa iz odličnog obalnog terroira rade nevjerojatna vina”, kazao je Fred Dexheimer, vinski konzultant i sudionik vinskih panela dnevnika New York Times. Njegovo mišljenje dijele i Mike DeSimone i Jeff Jenssen, novinari

koji pod nazivom Wine Guys pišu za utjecajne magazine, poput Wine Spectatora i Wine Enthusiasta. “Tijekom nedavnog posjeta Hrvatskoj otkrili smo kako su hrvatska vina uistinu svjetska klasa. Od Matoševića na sjeveru, do Saints Hills vinarije na jugu, bili smo impresionirani kvalitetom i autohtonih i međunarodnih sorti. Uistinu nam je drago što su se ovi talentirani vinari predstavili u poznatom restoranu The Oak Room i s hranom sljubili svoja vina. Kušanje je bilo informativno, zabavno i – veliki uspjeh. Vrijeme je da ova izvrsna vina zauzmu mjesto koje im s pravom pripada na

svjetskoj sceni”, zaključili su oni. Nova vinska zemlja Somelijer Hotela The Plaza i promotor hrvatskih vina u SAD-u pod brendom Wines of Croatia Cliff Rames ustvrdio je kako su Matošević i Tolj svojom prezentacijom najavili dolazak Hrvatske kao vinske zemlje na svjetsku scenu. “Predstavljena se vina odlikuju kvalitetom, karakterom i originalnošću koja ih smješta među vodeća svjetska. Svatko tko je spreman istražiti nova područja te otkriti jedinstveni hrvatski teritorij i autohtone sorte, bit će ugodno iznenađen”, smatra Rames.

Američki vinski stručnjaci su posebice naglasili činjenicu kako je američko tržište danas orijentirano upravo na otkrivanje novih sorti i vinskih regija, poput Hrvatske. “Reakcije i javnosti i vinskih stručnjaka koje smo okupili iznenadile su nas. Posjetitelji su tražili čašu više i bili pozitivno šokirani! To nam govori kako smo na pravome putu te da naša velika prilika leži u ponudi iznimnog i originalnog vina, jednog drukčijeg iskustva”, ocijenio je Tolj čiji je Dingač Lindsay Ronga posebno istaknula u svojoj recenziji. S jednakim utiscima vraća se i Matošević, čija Grimalda se svidjela piscu knjige Šampanjac za neznalice Edu McCarthyju. “Popeli smo se na svjetski vrh, jer predstaviti vina u tako legendarnom prostoru kao što je onaj u New Yorku je priznanje samo za sebe. Do prije desetak godina samo smo sanjali o ovakvom prijamu i reakciji na naša vina. Tko bi i pomislio da ćemo jednom ‘poentirati’ upravo ovdje, u New Yorku, i to upravo s malvazijom i plavcem malim”, rekao je Matošević.

“Vinski dečki” iz Wine Enthusiasta oduševljeni vinarijama i restoranima u Hrvatskoj

Očekivali smo dobro, dobili još i bolje Američki novinari Mike DeSimon i Jeff Jenssen, koji pod umjetničkim imenom Wine Guys pišu u američkom stručnom magazinu Wine Enthusiast, bili su u sedmodnevnom posjetu nekima od najboljih vinarija i restorana u Hrvatskoj. Njihov dolazak i boravak organizirali su Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska turistička zajednica i Cliff Rames, američki somelijer koji

se bavi afirmacijom hrvatskih vina u Americi. Američkim novinarima na “putovanju” vinarijama i restoranima domaćin je bio Saša Špiranec, autor Vinskog vodiča Hrvatske. Posjet novinara jednog od najvažnijih američkih časopisa u kojem se piše o vinu i vinskoj kulturi organiziran je kako bi se olakšao put hrvatskim vinarima na američko tržište. O hrvatskim vinima, vina-

rijama i restoranima DeSimon i Jenssen rekli su kako su na temelju prethodnih saznanja očekivali lijepu zemlju, vrlo dobru kuhinju i jednako dobra vina, no ono što su kušali bilo je mnogo više od toga. “Hrvatska ima vina izvanredne kvalitete, a umjesto dobre, ali pretežito rustikalne kuhinje kakvu smo očekivali, dočekala nas je tzv. visoka kuhinja s originalnim i kvalitetnim namirnicama, pripremljena

prema najvišim svjetskim standardima”, istaknuli su DeSimon i Jenssen. Oni su i članovi žirija za ocjenjivanje jela Francuskog kulinarskog instituta u New

Yorku, koautori knjige The Ultimate Wine Companion te autori brojnih članaka u magazinima Wine Enthusiast i Wine Spectator. (S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

Nikad dosta opreza

*vijesti HT-u kazna od 40.000 kuna Prekršajni sud u Zagrebu objavio je nepravomoćnu presudu kojom su Hrvatski telekom i odgovorna osoba proglašeni krivima za kršenje Zakona o elektroničkim komunikacijama. Izrečene su im novčane kazne od ukupno 40.000 kuna. Presuda je donesena jer je prilikom HAKOMovog stručnog nadzora HT odbio dati na uvid dokumentaciju u kojoj se nalaze interni podaci o parametrima i načinu izračuna troška kapitala. S obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o teškoj povredi Zakona o elektroničkim komunikacijama, za koju je predviđena novčana kazna do milijun kuna, izrečena kazna je relativno mala u usporedbi s težinom počinjenog prekršaja, priopćio je HAKOM.

Tko to gleda preko ramena?

Oblak nastavlja rasti

U proteklih nekoliko godina s bankomata su ukradeni milijuni korisničkih podataka te goleme količine novca Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

sseco SEE, jedna od najvećih tvrtki za razvoj softvera koji je namijenjen ponajprije financijskoj industriji u regiji Jugoistočne Europe, nedavno je predstavila bankovnu poslovnicu budućnosti. Riječ je, naime, o sustavu koji zahvaljujući kartici s ugrađenim RFID čipom (radiofrekvencijski identifikator) prepoznaje korisnika čim ušeta u bankarsku poslovnicu nove generacije. Nakon prepoznavanja, na zaslonima u banci prikazuje se posebna ponuda za tog korisnika, koja je bazirana na njegovim prethodnim iskustvima. K tomu, osoblje banke se kroz sustav može informirati je li klijent još uvijek u poslovnici te, primjerice, koliko dugo čeka na uslugu. Takav način prepoznavanja korisnika bankama pruža kvalitetnije kreiranje ponude i odgovaranje na potrebe i želje svojih korisnika. S druge strane, klijentima omogućava

bržu i učinkovitiju uslugu prilagođenu njihovim potrebama. Također, ako je klijent višegodišnji lojalni korisnik banke, sustav mu pruža pravo prvenstva i daje dodatnu ponudu kada je to predviđeno poslovnom politikom banke. Sumnjiva posla Stoga, realno je za očekivati kako će i bankomati budućnosti moći s udaljenosti od nekoliko metara prepoznati koji im se korisnik približava te koje usluge najbolje odgovaraju njegovom financijskom profilu. Međutim, takve

Većina prijevara preselila se na slučajeve u kojima korisnik zapravo ne koristi karticu, već samo podatke s nje tehnologije za sobom povlače i mnoštvo novih načina prijevare. Financijske institucije i IT tvrtke zbog toga intenzivno rade na povećanju sigurnosti prilikom podizanja novca kako bi doskočile sve

domišljatijim prevarantima. Jer, u proteklih nekoliko godina s bankomata su ukradeni milijuni korisničkih podataka te goleme količine novca. Luka Gašparac, country menadžer Vise za Hrvatsku, kaže kako u namjeri da ukradu novac iz bankomata, odnosno s korisničkog računa, kriminalci moraju doći u posjed njegove kartice ili podataka s kartice te PIN broja. Međutim, ako je korisnik kartice oprezan, i drži se nekoliko osnovnih mjera opreza, onda je kriminalcima krađa novca s računa putem bankomata vrlo teško izvediva. “Što se tiče metoda koje kriminalci koriste prilikom krađe novca putem bankomata, one su doista raznolike, od korištenja čitača kartica za prikupljanje kartičnih podataka, skrivenih kamera za snimanje PIN brojeva, pa sve do ‘gledanja preko ramena’, kada stanu iza korisnika na bankomatu i tako dođu do PIN broja. Korisnici kartica mogu izbjeći većinu tih opasnosti ako su svjesni svo-

je okoline i svega što se događa oko njih dok koriste bankomat. Isto tako moraju obratiti pozornost na sam bankomat koji nikako ne bi smio izgledati sumnjivo”, objašnjava. Nemilosrdni kriminalci Globalno, kartične prijevare su blizu povijesno najniže razine od 0,06 posto. Gašparac ističe kako se većina prijevara preselila iz onih situacija gdje je kartica fizički prisutna kao prilikom korištenja bankomata ili kupnje u dućanu, na one slučajeve u kojima korisnik zapravo ne koristi karticu, već samo podatke s nje (online kupnja odnosno e-trgovina). No, kod online kupnje korisnik kartice može izbjeći prijevare uz malo opreza. “Primjerice, da ne otvara i ne odgovara na sumnjive poruke e-pošte, ne posjećuje sumnjive web stranice i uvijek pročita sitnim slovima napisana upozorenja prije nego što pristane na kupnju”, upozorava on. Održavanje sigurnosti je kontinuirani proces,

a kriminalci su, kaže, nemilosrdni i stalno u potrazi za novim mogućnostima. Kao što trebaju biti oprezni prilikom korištenja bankomata, korisnici kartica također trebaju slijediti osnovna pravila sigurnosti pri kupnji ili plaćanju u restoranima. Tako ne smiju dopustiti da im kartica nestane iz vidokruga te uvijek valja provjeriti račun i potvrdu. A u slučaju korištenja debitne kartice treba redovito provjeravati bankovni račun. Inače, kartičarsko tržište u Hrvatskoj je dobro razvijeno. Postoji širok izbor kartičnih proizvoda za korisnike kartica koje nudi većina hrvatskih banaka. “Općenito govoreći, ne postoje otvorena pitanja o korištenju kartica. Hrvati rado koriste svoje kartice pri kupnji, kako na bankomatima, tako i online. Međutim, gotovina i čekovi su još u uporabi, što znači da postoji prostor za rast elektroničkog plaćanja koji je siguran i praktičan način plaćanja”, zaključuje Gašparac.

Microsoft Hrvatska je prošloga tjedna predstavio novosti i smjernice daljnjeg razvoja računalstva u oblaku (Cloud Computing). Marko Makovac, direktor poslovanja i marketinga u Microsoftu Hrvatska, među učincima računalstva u oblaku istaknuo je plaćanje samo onoga što se koristi, smanjenje i predvidljivost troškova, bržu implementaciju rješenja, pouzdanost i otpornost na greške. Računalstvo u oblaku, napomenuo je, još je u početnoj fazi, no sigurno je da će se dalje razvijati te možda postati i dominantni model u budućnosti. Novi uređaji iz Xeroxa Xerox Hrvatska je u ponudu uveo novu seriju uredskih višefunkcijskih uređaja. Namijenjeni su tvrtkama srednje veličine s većim radnim grupama. Zahvaljujući ovim uređajima koji nude niz dodatnih opcija za upravljanje dokumentima, tvrtke mogu ostvariti veću produktivnost, a smanjiti negativne ekološke učinke ispisa.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

Nove knjige: Taksi

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR CERIDWEN DOVEY KRVNI ROD Fraktura

U neimenovanoj zemlji o svom odnosu s Predsjednikom govore tri njegov portretist, brijač i kuhar. Sva trojica iako opčinjena svojim gospodarom, uživaju u trenucima moći koju i sami imaju: portretist nad Predsjednikovim portretima, brijač kad ga brije, a kuhar kad batom ubija petrova uha spravljajući Predsjedniku kasni doručak. Međutim Predsjednik je svrgnut, a trojac je zatočen. Ubrzo na scenu stupa novi gospodar, Zapovjednik, i čini se da se život vraća u kolotečinu, ali...

ALEKSANDAR NOVAKOVIĆ VOĐA V.B.Z.

Smještena u samo jedan dan, Vidovdan 1914., i pokrivajući razdoblje od gotovo 40 godina, ova nas knjiga vodi putanjama Stojana Stamenkovića, kapetana 5. čete Drugog puka VKS-a. Iako precizno smješten u jedno vrijeme i jedno razdoblje, ovaj je roman univerzalna priča o zlu koja ne poznaje granice i koja je - što je najstrašnije od svega - jednako razumljiva svuda. Riječ je zapravo o priči o svim našim zločinima i zločincima kojih je bilo, ima ih, a i bit će ih.

MAJKA TEREZIJA GDJE JE LJUBAV, ONDJE JE I BOG Verbum

Odnos Majke Terezije s Bogom i njezina predanost onima kojima je služila - najsiromašnijima među siromasima - ovdje su snažno izraženi njezinim vlastitim riječima. Preuzeti u najvećoj mjeri iz njezinih do sada neobjavljenih privatnih izlaganja sestrama, ovi tekstovi otkrivaju njezinu izvanrednu vjeru i predanje Božjoj volji. Ova knjiga donosi duhovno bogatstvo Majke Terezije, pokazujući što je vjerovala i mislila o važnim pitanjima s kojima se svi suočavamo.

ROBIN SHARMA VRHUNSKI USPJEH Dvostruka duga

Dijelom manifest vrhunske izvedbe, dijelom priručnik poslovnog uspjeha i dijelom suputnik koji će vas nadahnuti, knjiga sažima najnovije misli Robina Sharme u 101 jednostavnu, ali i moćnu poruku koja će vam pomoći da budete izvrsni u onome što radite, ali i da divno živite. Tako ćete otkriti životne navike uspješnih ljudi, ideje koje će dovesti vašu tvrtku do uspjeha, praktične strategije za pretvaranje teškoća u prilike, tehnike upravljanja vremenom koje uistinu djeluju...

VADIM ZELAND TRANSURFING - KARTE SUDBINE Planetopija

Knjige o transurfingu oduševile su milijune ljudi koji su se uvjerili da ta tehnika upravljanja stvarnošću - djeluje. Kako biste se svakoga dana prisjetili principa transurfinga, tu je komplet od 78 karata koje su podijeljene na 22 velike i 56 malih arkana koje se dijele na četiri grupe: dušu, razum, djelovanje i pasivnost. U skladu s principima transurfinga, čovjekova motivacija, razmišljanje i ponašanje moraju biti uravnoteženi s te četiri strane.

Barometar nepokornih ulica U mješavini anegdota, humornih i posve ozbiljnih pripovijesti zrcale se stavovi običnih ljudi o politici, vjeri, birokraciji, korumpiranosti, ekonomiji, odgoju djece, nogometu...

urza nije kockanje, to je pustolovina, hoću reći, te dvije riječi na arapskom razlikuje samo jedno slovo. Znate, kad vam jednom uđe u krv, nikada neće izaći. Puno teže nego prestati pušiti, objašnjavao je taksist Fuad Halidu Al-Hamissiju tijekom vožnje pokušavajući ga nagovoriti da mu dade svoj novac koji će uložiti u neku dionicu. Drugi se pak svojim izgledom, ali i markom automobila razlikovao od prosječnih taksista i bio uvjeren u svoju svijetlu budućnost bez obzira na to što je radio u tvrtki od osam do četiri, a potom od pet do jedan u noći vozio taksi. “Hvala Bogu da ne moram ni od koga prositi. Stvari idu dobro i u samo nekoliko godina plaća će mi porasti, a nakon što magistriram, inšalah, plaća će mi se opet dići. Mladi ljudi moraju na početku raditi kao robovi, a kasnije se mogu opustiti, inšalah”, kaže. Ovo su samo dvije crtice smještene u dvije od 58 vožnji taksijem što ih je egipatski pisac Halid AlHamissi

opisao u zbirci priča Taksi (nakladnik Fraktura), knjizi koja je od 2007. do danas u Egiptu doživjela dvadesetak izdanja i postala jednom od tamošnjih najomiljenijih knjiga. Riječ je zapravao o živopisnoj slici suvremenoga egipatskog društva i prometnih kairskih ulica. Svaka je vožnja posebna, kao i glasovi taksista koji pripovijedaju zgode i nezgode što ih svakodnevno proživljavaju nastojeći skrpati kraj s krajem. U toj mješavini anegdota, humornih i posve ozbiljnih pripovijesti zrcale se problemi egipatskog društva, odnosno stavovi običnih ljudi o politici, vjeri, birokraciji, korumpiranosti, ekonomiji, odgoju djece, nogo-

metu..., o njihovim svakodnevnim frustracijama dok rade na kairskim ulicama u gotovo nemogućim uvjetima.

Svaka je vožnja posebna, kao i glasovi taksista koji pripovijedaju svakodnevne (ne)zgode nastojeći skrpati kraj s krajem Broj taksija koji kruže kairskim ulicama i stranputicama dosegao je 80.000, a vozači dolaze iz svih životnih sredina i različitih su stupnjeva obrazovanja, od nepismenih do onih s magisterijem. U razgovorima koje vode sa svojim mušterijama odražavaju mješavinu stavova koji najbolje zastupaju siromašne u egipatskom društvu. Sam Al-Hamissi, koji se često vozi taksijem, smatra ih barometrom nepokornih egipatskih ulica, dok u njihovim analizama često uočava veću dubinu nego kod političkih analitičara koji popuju nadugačko i naširoko. Svaka sličnost s hrvatskim taksistima je slučajna. (V.A.)

O autoru

Egipatski književnik i novinar Halid Al-Hamissi rođen je 1962. u Kairu. Posljednje godine Sadatove vladavine upisuje politologiju na Kairskom sveučilištu, a tijekom studija često boravi kod ujaka u Parizu, što je za njega formativno iskustvo jer ondje dolazi u doticaj s djelima brojnih književnika i filozofa. Godine 1984. po završetku studija zapošljava se u Državnom centru za društvena istraživanja i kriminalistiku na projektu vezanom uz atentat na Sadata. Dvije godine poslije odlazi u Pariz gdje magistrira i doktorira s temom iz političke ekonomije. Sve to vrijeme surađuje s pariškom redakcijom lista Al Ahram, a potkraj 1989. vraća se u Egipat, pokreće izdavačku kuću te počinje pisati prozu.

www.privredni.hr Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Slobodni kapaciteti za šivanje

Nudi se tvornička zgrada, peradarska farma i brod Stambeno-poslovna zgrada sa zemljištem, procijenjena na 2,3 milijuna kuna. Nekretnina se nalazi u Čakovcu, Ante Starčevića 49. Ukupna površina nekretnine je 1183 četvorna metra, a prodaje se u cjelini i ne može se prodati za cijenu manju od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Dražba će se održati 18. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Čakovcu, Ruđera Boškovića 18, u sobi broj 21. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje najkasnije tri radna dana prije ročišta za prodaju daju jamčevinu u visini od 10 posto utvrđene vrijednosti. Jamčevina se uplaćuje na račun Općinskog suda u Čakovcu broj 23900011300000701, uz poziv na broj 1314-07. Peradarska farma s pratećim objektima, procijenjene vrijednosti 10 milijuna kuna. Nekretnina se nalazi u Ivanić Gradu, a u naravi predstavlja peradarsku farmu s objektom za radnike, skladištem, garažom, trafostanicom, zgradom agregata, četirima peradarnicima i ekonomskim dvorištem. Ukupna joj je površina 33.870 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 18. studenoga u 10.50 sati na Općinskom sudu u Ivanić Gradu, Sportska 2 u sobi 3/I. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti, a polaže se na račun Općinskog suda u Ivanić Gradu, broj 23900011300000656. Prije ročišta Sudu treba predati primjerak uplatnice.

Kuća u Kamporu, na adresi Kampor 4 na otoku Rabu, prodavat će se na dražbi 22. studenoga u 13 sati na Općinskom sudu u Rabu. Ukupna površina kuće i dvora je 400 četvornih metara, a nekretnina je procijenjena na 2,2 milijuna kuna. Nekretnina je slobodna od osoba, ali ne i stvari, a u oglasu se navodi da kupcu ne pripadaju prava po osnovi odgovornosti zbog nedostatka stvari. Nekretnina se ne može prodati za manje od 730.700 kuna (jedna trećina vrijednosti), a prije dražbe na blagajni Suda treba položiti jamčevinu od 219.200 kuna (10 posto vrijednosti nekretnine).

sobi broj 9. Nekretnina se ne može prodati za manje od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Razgledavanje je moguće svakim radnim danom od 13 do 16 sati, a za dogovor se treba obratiti u sobu broj 9 Općinskog suda. Jamčevina je 20 posto vrijednosti nekretnine koju valja uplatiti na račun Suda 2390001-1300001202 kod Hrvatske poštanske banke, s naslovom “depozitna sredstva Općinskog suda u Šibeniku”, poziv na broj 05 51-818-095. Od polaganja osiguranja oslobođen je ovrhovoditelj. Potvrdu o uplati kupci su dužni dostaviti Sudu najkasnije tri dana prije zakazanog ročišta dražbe.

Industrijska nekretnina u Oroslavju, Park Vranicany 3, procijenjena na 2,8 milijuna kuna. Riječ je o tvorničkoj zgradi površine 135 četvornih hvati i dvorištu površine 527 četvornih hvati. Dražba će se održati 23. studenog u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u sobi 92/II., ulična zgrada. Nekretnina se može razgledati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem, a najkasnije do 20. studenog treba uplatiti jamčevinu u iznosu od 140.000 kuna, na depozitni račun Trgovačkog suda u Zagrebu 23900011300000460, poziv na broj 05 St-183/2008.

Motorni brod Salona, procijenjen na 450.000 kuna, upisan u Hrvatski upisnik brodova Lučke kapetanije Split, u ulošku broj 5 T-965. Namijenjen je za prijevoz generalnog i rasutog suhog tereta, dugačak je 59,99 metara, širok 9,46 metara, visine na boku 3,80 metara. Peto ročište za dražbu održat će se 23. studeno u 10 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, u sudnici 118/I. Prodaja ispod procijenjene vrijednosti neće biti moguća, a osobe zainteresirane za kupnju mogu brod razgledati svakim radnim danom po dogovoru sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/379 939. Najkasnije dva dana prije dražbe treba uplatiti jamčevinu u iznosu od 45.000 kuna na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Splitu pri Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. Zagreb, broj 2390001-1300000664, s naznakom “Za spis VIIST-30/2009”.

Kuća i dvor u Rogoznici, u Šibensko-kninskoj županiji, procijenjeni na 3,1 milijun kuna. U naravi nekretnina predstavlja kuću od 126 četvornih metara i dvorište od 660 četvornih metara. Dražba je 23. studenog u 13.30 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, Stjepana Radića 81, u

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Penić-Textil, Garešnica, www.penictextil.com. Tvrtka se bavi proizvodnjom i prodajom ženskog, muškog i dječjeg rublja i trenutno ima slobodne kapacitete za šivanje rublja ili drugih tekstilnih proizvoda. Kontakt: Daniel Penić, info@penic-textil.com, +385 43 445050, +385 98 377949. Oprema za unutarnje uređenje

Interiur Systemeem Worldwide, Bergeijk, Nizozemska, www.is-worldwide.com. Tvrtka se bavi uređivanjem interijera proizvodnjom i montažom pregradnih zidova, stropova, vrata... Specijalizirani su za uređivanje bolnica, poslovnih prostora, hotela i raznih javnih prostora. Proizvodi su iznimno visoke kvalitete, proizvedeni u skladu s najnovijim svjetskim standardima po pitanju sigurnosti, higijene, funkcionalnosti i estetike. Kontakt: Ivo Medo, si.umislima@gmail.com, +31 6 13750224. Otpornici

Hong Kong Resistors Manufactory International, Hong Kong, Kina, www.hkresistors.com. Tvrtka je kineski proizvođač elektroničkih komponenti (otpornici) te nudi svoje proizvode. Kontakt: Glendy Ling, glendy.ling@hkresistors.com, +852 2896 2782. Suradnja

CIBA Design, Gdynia, Poljska, www.cibadesign.com. Tvrtka je projektni ured koji djeluje u brodogradilišnom i energetskom sektoru. Specijalizirana je za izradu projektne dokumentacije: jahte, brodovi, naftne platforme. Njihovi glavni klijenti su brodogradilišta i projektni uredi koji su povezani s brodogradilišnom, naftnom i energetskom industrijom. Tvrtka zapošljava kvalificirane inženjere brodogradnje koji su radno iskustvo stekli radeći u

poljskim brodogradilištima i europskim projektnim uredima. Tvrtka CIBA Design nudi cjelovitu izradu projektne dokumentacije za čelične (naftne platforme, offshore brodovi AHTS, PSV, DSV) i aluminijske konstrukcije (jahte, megajahte, sofisticirana nadgradnja i oprema) u brodogradnji u skladu s preferencijama klijenta te odabranog klasifikacijskog društva. Zainteresirani su za suradnju s hrvatskim tvrtkama iz brodogradilišne industrije. Kontakt: Dorota Ciborowska, d.ciborowska@cibadesign.com, +48 58 6680184, +48 605 557118. Voće i povrće

Fruit King International Trade Corporation, Quetta, Pakistan. Tvrtka je pakistanski izvoznik voća, povrća, oraha, lješnjaka i sušenog voća. Tvrtka je zainteresirana za poslovanje s hrvatskim tvrtkama. Kontakt: Hajl Amanullah Khan Bareach, pakfruit66@hotmail.com, +92 81 2666351, +92 300 8382584. Ortopedska i rehabilitacijska pomagala

Aston, Strzelno, Poljska, www.aston.pl. Tvrtka je proizvođač i distributer ortopedskih i rehabilitacijskih pomagala. U njihovoj ponudi se nalaze: štake, recipročne hodalice, štapovi, šancovi ovratnici, ortoze, pojasevi, antidekubitalni jastuci i druga pomagala. Zainteresirani su za suradnju s hrvatskim tvrtkama iz medicinske, ortopedske i rehabilitacijske branše. Kontakt: Magdalena Kubata-Franczak, info@ aston.pl, +48 52 3183857. Partnerstvo

Feromat, Zagreb. Tvrtka traži partnera za kupnju građevinskog zemljišta na području gospodarske zone Varaždina u neposrednoj blizini trgovačkih lanaca. Zemljište je površine 32.000 četvornih metara, gospodarske namjene. Kontakt: Marija Šapro, feromat@zg.t-com.hr.

IZBOR IZ NADMETANJA HrvatskA Samoljepljive etikete

Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu nabavlja samoljepljive etikete u kolutu. Rok dostave ponuda je 26. studenoga. Telefonske usluge i usluge prijenosa podataka

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu nabavlja telefonske usluge i usluge prijenosa podataka. Rok dostave ponuda je 19. studenoga.

stave ponuda je 22. studenoga. Regija Trafostanice

Elektrovojvodina Novi Sad nabavlja usluge isporuke i montaže 80 montažno-betonskih trafostanica i 150 krovova za trafostanice. Rok dostave ponuda je 15. prosinca.

Kamere

MUP Republike Srpske Banja Luka nabavlja 30 kamera sa softverskom komponentom. Rok dostave ponuda je 1. prosinca. Računala

Ministarstvo civilnih poslova BiH u Sarajevu nabavlja 80 računala i ostalu računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 10. prosinca.

Idejni projekt

Grad Zagreb nabavlja uslugu izrade idejnog projekta za ishođenje lokacijske dozvole za gradnju Sarajevske ceste s tramvajskom prugom. Rok do-

Transportna vozila - kombiji

MUP Kantona Sarajevo nabavlja osam transportnih vozila - kombija. Rok dostave ponuda je 7. prosinca.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

28 SVIJET FINANCIJA *vijesti Agrokor poboljšao kreditni rejting Standard&Poor’s objavio je povećanje izgleda kreditnog rejtinga za kompaniju Agrokor s “negativnog” na “stabilan”. S&P navodi da je Agrokor uspio znatno produljiti ročnost svojih obveza i poboljšati likvidnost izdavanjem 400 milijuna eura obveznica s dospijećem 2016. te nedavnim zaključenjem sindiciranog kredita u iznosu od 352 milijuna eura. Visoke ocjene dodijeljene su i povjerenju koje Agrokor uživa u međunarodnim bankarskim krugovima. EU ojačao Poreznu upravu Završen je mentorski projekt informatičkog poboljšanja Porezne uprave koji je s milijun eura financirala Europska unija. U 17 mjeseci rada na projektu u Poreznu upravu uvedeni su sustavi VIES (za razmjenu informacija o PDV-u) i VES (e-usluge za PDV). Sustavi će omogućiti učinkovitu komunikaciju s poreznim upravama drugih država EU-a. Svjetska banka: nužne su brze reforme Direktor Svjetske banke za Srednju Europu i baltičke zemlje Peter Harrold tijekom prošlotjednog razgovora s novinarima istaknuo je kako Hrvatska ne ostvaruje svoj potencijal i rast koji treba i može. Stoga je prije svega ključna fiskalna konsolidacija, bez koje su šanse za

oporavak prilično loše. K tomu, nužne su brze strukturne reforme u području zdravstva, socijalne skrbi, mirovina i javne uprave. Novi voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku Hongjoo J. Hahm dodao je da Hrvatska, ako želi postići gospodarski rast od pet do sedam posto, mora omogućiti bolje uvjete za razvoj privatnog sektora.

Privredni vjesnik Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

( 44,80 mlrd kn. ( 90% imovine fondova neto imovina fondova u rujnu 2010.

orijentirano na hrvatsko tržište

4. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA FONDOVSKE INDUSTRIJE

Fondovi nisu uzrok krize Ako bi se pokušalo oporezovati prinose na tržištu kapitala, moralo bi se intervenirati i u kamate jer bi se u protivnom potpuno uništila ionako nepovoljno strukturirana financijska industrija, smatra čelnik Hanfe Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

rvatska vlada nastoji provesti program gospodarskog oporavka čiji se značajan dio odnosi na fondovsku industriju, odnosno mirovinske fondove, pa uskoro možemo očekivati dobre vijesti u tom segmentu, kazao je Borislav Škegro, jedan od ekonomskih savjetnika premijerke Jadranke Kosor, na otvaranju 4. međuna-

U fondovima bi bilo još manje sredstava da mirovinski fondovi nisu dobro poslovali rodne konferencije fondovske industrije, održane protekloga tjedna u Splitu. Konferenciju su organizirali Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava te Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Ojačao bankarski sektor Ante Samodol, ravnatelj Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), naglasio je kako postoje zablude o fondovima kao uzrocima krize i financijske nestabilnosti, kao sredstvu gospodarskog rasta i sredstvu posebne namjene. “Ako bi se pokušalo oporezovati prinose na tržištu kapitala, moralo bi se intervenirati i u kamatne stope jer bi se u protivnom potpuno uništila ionako

nepovoljno strukturirana financijska industrija, a naš bi financijski sustav postao potpuno bankocentričan. Činjenica je da je počevši od 2003. godine u bankama odobravano više kredita stanovništvu nego tvrtkama. Stoga predlažem da se Vlada zadužuje u inozemstvu, a da vodeće domaće banke isfinanciraju, recimo, IPO proizvodnje zdrave hrane”, kazao je Samodol. Od rujna 2007. broj otvorenih investicijskih fondova porastao je sa 97 na 127, koliko ih je bilo u

rujnu ove godine, dakle za oko 30 posto. Sličan rast u tom razdoblju imali su i dobrovoljni mirovinski fondovi čiji je broj sa 16 povećan na 21. U Hrvatskoj posluju još četiri obvezna mirovinska i osam zatvorenih investicijskih fondova. No, Samodol upozorava kako je unatoč porastu njihova broja neto imovina svih fondova u tom razdoblju pala sa 55,55 na 44,80 milijardi kuna. U fondovima bi, u ova krizna vremena, zacijelo bilo još manje sredstava da nisu dobro poslo-

Izbjeći će se tzv. dvostruka recesija Glavni ekonomisti vodećih banaka smatraju kako će se izbjeći tzv. dvostruka recesija bez obzira na određene rizike. Tako glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja očekuje nešto sporiji rast u EU-u nego na američkom i istočnoazijskom tržištu i prognozira globalni rast od 4,5 posto u ovoj, te oko četiri posto u idućoj godini. “Dio efekata ove krize je i permanentni šok. Stoga nitko ne očekuje povratak vrijednosti pokazatelja na razinu koja je bila prije ove krize”, istaknuo je Neven Mates, glavni savjetnik guvernera HNB-a. Danijel Nevidal, direktor Intercapitala, smatra kako su rizici veliki tako da se u nekim opcijama može dogoditi da umjesto lagane inflacije dođe do galopirajuće. “Najgora konzekvenca može biti da umjesto slabljenja dolara dođe do valutnih ratova, što može dovesti do protekcionizma koji će utjecati na globalne ekonomske tijekove”, ocijenio je Nevidal.

vali mirovinski fondovi čija je neto imovina porasla sa 21,81 na 30,62 milijarde kuna. No, u usporedbi neto imovine fondova te štednih i oročenih depozita omjer fondova je pao sa 35,44 posto na 25,66 posto. Bankarski je sektor u vrijeme krize još više povećao svoj ionako visoki udio u financijskoj imovini sa 74,71 posto, koliko je iznosio potkraj 2007., na 76,71 posto potkraj prošle godine, da bi na kraju prvog polugodišta 2010. taj udio iznosio 76,32 posto. “Zabluda je da su fondovi uzroci kriza i financijske nestabilnosti, pa tako nije točno ni to da su napuhali balon na tržištu kapitala. Tako se može tumačiti da je balon bio 2002. kada je 250 dioničkih društava po sili zakona došlo na burzu. Tada je, također po sili zakona, 500.000 dioničara došlo na burzu, dok je nakon provedenih inicijalnih javnih ponuda Ine i T-HT-a na burzu došlo još oko 300.000 dioničara. Nazivanje inicijalne javne ponude balonom je nekorektno i netočno. Osobno sam, bez obzira na krizu, pristalica novih

IPO-a”, kazao je Samodol dodajući kako je posjedovanje dionice HT-a i Ine mnogo unosnije od štednje u banci. Drukčije od prijama u EU-u “Kada pristupimo Europskoj uniji, ukinut će se i odredbe po kojima obvezni mirovinski fondovi moraju ulagati 50 posto imovine u Hrvatskoj, tako da će više ulagati u inozemstvu”, istaknuo je Samodol. U ovom trenutku je 90 posto imovine fondova orijentirano na hrvatsko tržište, a samo četiri posto na regionalno. Većina imovine investicijskih fondova je u rukama novčanih koji upravljaju sa 7,6 milijardi kuna. Dionički fondovi drže 2,9 milijardi, u mješovitima su dvije, a u obvezničkim fondovima samo milijarda kuna. Koliko je tržište kapitala privatnim ulagačima postalo rizično i nezanimljivo, Samodol potkrjepljuje podatkom kako je fizičkih osoba na tržištu kapitala u ovom trenutku samo 46 posto, dok ih je u najboljim vremenima bilo čak 64 posto.

www.privredni.hr Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

EPSI CONSUMER SENTIMENT

Dun&Bradstreet

Izgubljeni optimizam

Politička nestabilnost negativno utječe na rejting

U usporedbi sa svim zemljama koje sudjeluju u EPSI projektu hrvatski građani najpesimističniji su kada je riječ o ekonomskoj situaciji u zemlji, ali i njihovoj vlastitoj u idućih 12 mjeseci Vesna Antonić antonic@privredni.hr

okviru EPSI projekta od 2004. godine prati se i Consumer Sentiment (CS), dakle očekivanja vezana kako uz ekonomsku situaciju u državi tako i uz vlastito kućanstvo. Preliminarni rezultati za 2010. godinu dostupni su za većinu zemalja u kojima se ispitivanje provelo tijekom kolovoza, rujna i listopada. U većini zemalja obuhvaćenih EPSI projektom očekivanja su u obje kategorije pozitivnija nego što su bila prethodne godine. No u Hrvatskoj su, prema istraživanju koje je provela zagrebačka agencija Accent, zabilježeni najlošiji rezultati što znači da su u usporedbi sa svim zemljama koje sudjeluju u EPSI projektu hrvatski građani najpesimističniji kada je riječ o ekonomskoj situaciji u zemlji, ali i njihovoj vlastitoj u idućih 12 mjeseci. Možda malo ohrabruje činjenica da građani očekuju kako će njihova vlastita situacija biti bolja od one u državi, no pitanje je na čemu temelje taj optimizam. Više brine stanje u državi Dakle, sudeći prema dosadašnjem iskustvu u ostalim zemljama koje sudjeluju u EPSI projektu, CS rezultati za Hrvatsku neuobičajeno su niski. Hrvatski su građani izrazito pesimistični kada je riječ o budućnosti nacionalnog gospodarstva u idućih 12 mjeseci. Iako su građani Hrvatske pesimistični i kad je riječ o njihovoj vlastitoj ekonomskoj situaciji, valja naglasiti da je taj pesimizam ipak manji. Štoviše, moglo bi se reći da je upola manji od onoga vezanog uz ekonomsku situaciju općenito u državi (14

80,0

Očekivanja ekonomske situacije u RH, općenito i vlastite ekonomske situacije (kućanstva) - prema obilježjima ispitanika

70,0

Ekonomska situacija u RH općenito Vlastita ekonomska situacija (kućanstva)

60,0 50,0

40,0

33 2

20,0

4,2

10,0

,8 27

7,0

30,0

3,9

Ženski Muški

,5 15

19 ,8 12

do 29 30-39 40-49

za ekonomsku situaciju u Republici Hrvatskoj naprama 27,3 za vlastitu ekonomsko-financijsku situaciju). Zanimljivo bi bilo otkriti uzroke toj manjoj zabrinutosti za vlastitu (osobnu i njihovih kućanstava) negoli za državnu ekonomsku situaciju. Osim toga, indikativno je da u dosadašnjim iskustvima u okviru EPSI projekta nije zabilježena takva gotovo dvostruka razlika. Zanimljivo je kako se odstupanja u Hrvatskoj, u odnosu na većinu drugih zemalja koje sudjeluju u EPSI Ratingu, kri-

,9 12

50 i više

Sudeći prema dosadašnjem iskustvu u ostalim zemljama, CS rezultati za Hrvatsku su neuobičajeno niski

27 ,4

-5.700 5.700 + kn

ju u činjenici da su mlađi ljudi (do 39 godina) optimističniji u usporedbi sa starijima, ali i da su pozitivnija odstupanja onih s većim primanjima u odnosu na one s manjim. S tim u svezi valja izdvojiti i iznadprosječan optimizam stanovni-

Zagreb Ostali Izvor: EPSI

ka Like, Korduna i Banovine kada je riječ o ekonomskoj situaciji u Republici Hrvatskoj, uz istodobni ispodprosječni optimizam kad se radi o njihovoj vlastitoj ekonomsko-financijskoj situaciji. Realni iskaz ili... Inače, Hrvatska se 2010. godine uključila u EPSI Rating projekt pa je ovo prvi put da se mjeri CS pokazatelj te treba biti oprezan pri njegovu tumačenju. Naime postoji mala vjerojatnost (mala ali ipak) da su tako niski rezultati posljedica kulturološke specifičnosti pri čemu građani Hrvatske iskazuju niže rezultate nego građani ostalih zemalja, primjerice stanovnici Gruzije, Kazahstana ili Azerbejdžana iskazuju veće zadovoljstvo i/ili veći optimizam u većini slučajeva. Da to vjerojatno nije slučaj za Hrvatsku (da uslijed kulturoloških razlika građani iskazuju pesimističnija očekivanja nego što zaista misle, osjećaju ili predviđaju) pokazuje to što EPSI pokazatelji za bankarstvo i mobilnu telefoniju u 2010. ne odstupaju tako jako od EPSI prosjeka. Sve to ukazuje na to da CS pokazatelje treba smatrati realnim iskazom očekivanja hrvatskih građana.

najnovijem izdanju publikacije International Risk&Payment Review koja obuhvaća rizike poslovanja u 132 države svijeta, najstarija bonitetna kuća na svijetu Dun&Bradstreet promijenila je trend Hrvatskoj iz rastućeg u padajući, ostavivši rejting DB3d čime je naša zemlja svrstana na samo dno zemalja s blagim rizikom poslovanja, priopćeno je iz bonitetne kuće BonLine. Politička nestabilnost te sve veće nepovjerenje Vladi rezultiralo je promjenom trenda rejtinga. Koalicija gubi potporu, dok premijerki Jadranki Kosor pada popularnost unatoč tome što nije rezala troškove plaća, mirovina i socijalnih davanja u rebalansu državnog proračuna. Pad popularnosti premijerki otežava i upravljanje HDZ-om koji više nije u istom sastavu kao na prošlim izborima. U međuvremenu BDP je zabilježio pad šesti kvartal zaredom, uku-

pno 2,5 posto u odnosu na godinu ranije. Također se bilježi se i pad investicija i potražnje. Kako bi oživjela ekonomiju, Vlada je stavila u proceduru nekoliko investicijskih projekata koje bi trebala izvoditi javna poduzeća. D&B je skeptičan glede izvedbe tih projekata zbog nedostatka sredstava i birokratskih zapreka. Također, Vlada je najavila i prodaju manjinskih udjela u državnim poduzećima kako bi privela pregovore o pristupanju EU-u kraju. Pozitivnim se ocjenjuje činjenica da će Europska investicijska banka osigurati 200 milijuna eura za poboljšanje infrastrukture prije ulaska Hrvatske u EU. (V.A.)

Wüstenrot stambena štedionica produljila rokove otplate

Stanovi zaledili milijarde kuna

bog još uvijek nepovoljne situacije na tržištu nekretnina te želje za pokretanjem novog vala kreditiranja, Wüstenrot stambena štedionica (WSŠ) je početkom mjeseca izmijenila kreditne uvjete. Tako su produljeni rokovi otplate na 20 godina zbog čega su klijentima manje rate te oni postaju kreditno sposobniji. Zadržane su fiksne kamatne stope od 2,99 do 5,5 posto, što ovisi o udjelu sredstava klijenata u kreditu. A za ugovore sklopljene do kraja godine, kamatna stopa u prvoj godini štednje iznosit će osam posto. Zdravko Anđel, predsjednik Uprave WSŠ-a, kaže kako se u fondu štednje stambenih štedionica u Hrvatskoj nalazi 5,5 milijardi kuna od čega je plasirano oko tri milijarde kuna. Ostatak od 2,5 milijardi kuna u fondu

stagnira već godinu dana. “U idelanim uvjetima postoji potencijal od oko tri milijarde kuna za plasiranje u stambene kredite. Uz 30 posto ušteđenih sredstava klijenata može se financirati četiri milijarde kuna prometa na tržištu nekretnina”, ističe prvi čovjek WSŠ-a dodavši kako je u stanovima “zaleđen” potencijal između 10 i 12 milijardi kuna. Ta bi financijska sredstva, tvrdi on, pomogla proračunu, a i pokrenula bi građevinsku industriju. Član Uprave WSŠ-a Ivan Ostojić napominje kako bi u kreditnoj ofenzivi i poticanju tržišta nekretnina Ministarstvo financija moglo pomoći i više nego što je bio slučaj do sada, te smatra da bi to ministarstvo trebalo zauzeti jasniji stav o podupiranju stambenih štedionica. (B.O.)

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Prinos na trezorske zapise i dalje u padu Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

očetak proteklog tjedna obilježila je skromna potražnja za kunama i visoka ponuda kuna uz vrlo niske kamatne stope, što je posljedica kraja razdoblja održavanja obvezne pričuve. U zadnjim danima razdoblja održavanja obvezne pričuve visina prekonoćne kamatne stope iznosila je niskih 0,4 posto. U srijedu je započelo novo razdoblje održavanja i došlo je do pomaka na novčanom tržištu. Potražnja za pozajmicama značajno je narasla, a blagi pomak imala je i visina kamatne stope. Porast kratkoročne kamat-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

200

100

8.11..2010.

9.11.2010.

10.11.2010.

ne stope bio je kratkotrajan, već krajem tjedna visina kamatne stope opet se smanjila. Zbog nemogućnosti atraktivnijih plasmana već prvih dana novog razdoblja održavanja obvezne pričuve sudionici plasiraju svoje viškove u prekonoć-

11.11.2010.

12.11.2010.

ni depozit kod središnje banke po kamatnoj stopi od 0,5 posto. Prošli je tjedan na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija pokazan veliki interes za kunske trezorske zapise s dospijećem od godine dana. Interes sudionika bio je višestruko veći od

8.11.’10. - 12.11.’10.

1.11.’10. - 5.11.’10.

ponedjeljak

utorak

planiranog. Od planiranih 150 milijuna kuna upisano je 273 milijuna kuna trezorskih zapisa unatoč pristiglih 729 milijuna kuna ponude. Prinos na zapise i dalje pada i iznosio je 3,95 posto. Kod trezorskih zapisa u eurima bio je nešto manji interes i od pla-

srijeda

četvrtak

petak

niranih 20 milijuna eura upisano je 18,028 milijuna eura po također manjoj kamatnoj stopi koja je iznosila 2,9 posto. Ministarstvo financija za ovaj tjedan nije najavilo aukciju trezorskih zapisa, a 25. studenoga 2010. dospijevaju trezor-

ski zapisi u iznosu od oko 2,6 milijardi kuna. Sadašnje stanje na novčanom tržištu omogućuje vrlo povoljno kratkoročno zaduživanje državnog proračuna. Prema svim očekivanjima, s novim razdobljem održavanja obvezne pričuve potražnja za novcem je porasla, međutim zbog velike likvidnosti sustava značajnijih promjena nije bilo. Kamatna stopa na kratkoročne plasmane tek je nakratko narasla. U ovom tjednu ne predviđaju se nikakva iznenađenja, potražnje za kunama zasigurno će biti, dok će se kamatne stope održavati na sadašnjim razinama.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Tjedan slabljenja kune

Mirex nastavlja rasti

Kuna je na tjednoj ni oslabjela prema glavnim valutama: dolaru i švicarskom valuta

razisvim euru, fran-

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,336863

CAD

kanadski dolar

5,326447

JPY

japanski jen (100)

6,548600

CHF

švicarski franak

5,517475

GBP

britanska funta

8,633013

USD

američki dolar

5,376580

EUR

euro

7,369140

Izvor: HNB

gova vrijednost na tečajnici HNB-a narasla na 5,376580 kuna. Švicarski franak ojačao je pak

ku. Za dolar je početkom tjedna trebalo dati 5,274926 kuna, dok je na kraju proteklog tjedna njeEUR

7.37

USD

u tjednu sa 5,457212 na 5,517475 kuna. Euro je sa 7,343224 kune porastao na 7,369140 kuna. 5.37

7.36

5.35

CHF

4.52 4.50

5900

FTSE 100

11600 11380

Dow Jones

7.33

5.29

4.44

152

4.42

150

4.27 9.11. 10.11. 11.11. 12.11. 13.11.

9.11. 10.11. 11.11. 12.11. 13.11.

tjedna tek malo smanjila najava iz Kine, najvećeg potrošača pamuka, da bi potražnja u idućoj godini možda mogla biti manja od očekivane. Sa sastanka 2800 2700

5500

10940

2500

5300

10720

2400

5100

10500

5000 4500

CAC40

7000 6800

8.11. 10080 9860

4000

6600

9640

3500

6400

9420

3000

6200

9200

2500

6000 8.11.

9.11. 10.11. 11.11. 12.11.

NASDAQ

2300 9.11. 10.11. 11.11. 12.11.

DAX

9.11. 10.11. 11.11. 12.11.

NIKKEI 225

8980 8.11.

9.11. 10.11. 11.11. 12.11.

150 12.10.

22.10.

2.11.

11.11.

8.11.

9.11.

10.11.

11.11.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 11.11.2010.

2600

8.11.

152

4.46

11160

9.11. 10.11. 11.11. 12.11.

154

5.31

5700

8.11.

154

7.34

Pamuk postaje novo zlato

6100

156

4.48

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

skupljenja bakra, najvišu cijenu u prošlih 140 godina dosegnuo je i pamuk. U godinu dana njegova je vrijednost porasla za 96 posto. Cijenu je potkraj

MIREX - tjedni

156

5.33

7.32

tjedna zaredom. Uz manje oscilacije, Mirex je tjedan završio na 153,5796 bodova, što je za 0,1837 bodova više nego na kraju prethodnog tjedna.

MIREX - mjesečni

7.35

primjena od 13. studenoga 2010. 9.11. 10.11. 11.11. 12.11. 13.11.

Tržišta sirovina, uz skokove i padove vezane uz kretanje tečaja dolara, izbacila su protekli tjedan novog favorita. Nakon velikog rasta vrijednosti zlata i po-

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice koja predstavlja ponderirani prosječni prinos obveznih mirovinskih fondova, nastavila je rasti, već tri

8.11.

9.11. 10.11. 11.11. 12.11.

skupine G20 održanog u Seulu burzama su upućeni dvojaki signali. Dio sudionika vjeruje u snažniji oporavak svjetske ekonomije, dok drugi predviđaju rast nezaposlenosti i dulje rokove oporavka. Zabrinutost izazivaju i nove informacije o usporavanju oporavka u Europi, osobito u najvećim ekonomijama kakve su njemačka ili francuska. Španjolska privreda stoji već dulje vrijeme na mjestu, a veliki irski dug i dalje predstavlja veliku prijetnju. A tjedno otklizavanje indeksa Dow Jones u SAD-u nije spriječila ni najava ubacivanja novih 600 milijuna dolara u monetarni sustav.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobr. mirov. fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrv. liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

154,1866 157,2843 146,9189 154,8718 153,5796

162,5110 185,2398 119,2404 130,9312 130,6607 153,1793 172,0989 168,4407 180,6394 131,3039 104,2989 116,1897 153,2370 108,0828 117,2141 159,8471 141,4064 105,3896 126,5549 116,4957 117,5425

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3652/3653, 15. studenoga 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 154,67 milijuna kuna

Ingra najveći gubitnik Marko Repecki www.hrportfolio.com Protekloga tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 94,451 milijun kuna što je porast od 41,41 posto u odTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Adris d.d.(povlaštena) Ericsson Nikola Tesla d.d. Ina d.d. Zagrebačka banka d.d. Dalekovod d.d. Belje d.d. Atlantic Grupa d.d. Ingra d.d. Institut građevinarstva Hrvatske d.d.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 94.451.648,34 kn

nosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 0,99 posto te je njegova posljednja vrijednost 1.862,62 boda, dok je Crobex10 tjedan završio na 990,18 bodova što je pad od 1,09 posto. Najviše se trgovalo

tjedna promjena +1,17% -1,85% +0,79% -0,82% +5,07% -6,73% +1,60% +0,49% -14,40% -12,88%

zadnja cijena 272,15 266,00 1.280,00 1.804,00 228,00 236,90 62,99 828,00 18,25 1.285,00

promet 27.725.287,54 7.085.775,13 5.550.031,32 4.496.649,15 4.062.132,35 3.599.107,72 3.546.821,78 3.479.908,96 3.271.308,98 2.557.775,55

dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 27,725 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 272,15 kuna, što je porast od 1,17 posto. Najveći porast među najtrgovanijim dionicama imala je 10 dionica s najvećim rastom cijene Sunčani Hvar d.d. Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Lavčević d.d. Jadransko osiguranje d.d. Arenaturist d.d. Jadroagent d.d. Montmontaža d.d. Karlovačka banka d.d. Zagrebačka banka d.d. VABA d.d. banka Varaždin

dionica Zagrebačke banke koja je porasla za 5,07 posto te je trgovanje završila na 228,00 kuna uz promet od 4,062 milijuna kuna. Dionica Ingre pala je za 14,40

tjedna promjena +19,90% +19,57% +10,55% +9,42% +8,65% +8,21% +6,14% +5,26% +5,07% +4,68%

zadnja cijena 30,00 11,00 220,00 2.845,00 49,98 606,00 13.899,00 60,00 228,00 64,00

promet 27.570,00 6.820,00 12.710,90 377.981,00 617,90 34.916,00 13.899,00 51.757,08 4.062.132,35 19.755,10

INVESTICIJSKI FONDOVI

koji je jedinstven po tome što banka jamči za 80 posto vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je MP Mena HR kojem je vrijednost porasla za 3,79 posto, a slijedi ga NFD Aureus US Algorithm s porastom od tri posto. Najveći gubitnik kod dioničkih fon-

dova je fond Fima Equity (- 2,32 posto), a iza njega je Raiffeisen HR dionice (-1,63 posto). Kod mješovitih fondova najuspješniji je AC GBEM koji je rastao 1,10 posto, a slijedi ga HPB Global s porastom od jedan posto. Najveće padove u toj grupi zabilježili su OTP uravnoteženi (-1,58 posto) i

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

ICF Balanced (-0,80 posto). Kod obvezničkih fondova najuspješniji su bili ICF Fixed Income (+0,21 posto) i Capital One (+0,14 posto), dok je najveći pad zabilježio OTP euro obveznički kojem je vrijednost smanjena za 0,18 posto, a iza njega je ZB Bond s padom od 0,09 posto. (M.R.) od 4. do 11. studenoga 2010. godine

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

13,4466 46,5080 8,2608 130,2600 12,7343 101,6800 102,4800 73,9564 167,6618 60,1500 80,1937 82,0456 83,5100 93,1174 100,0000 48,7080 59,7047 43,1979 29,0508 69,5000 63,6766 65,7552 70,4802 5499,0300 92,3126 14,1118 30,7500 49,4795 6,8757 57,3900 37,2548 84,2944 48,5614 470,2039 363,7162 85,8736 78,0000 307,4449 67,4400 126,4385 129,5216 11,0087 109,0445 120,3183 89,0313 10,3176 103,5200 99,8494

-0,06 0,44 -0,16 0,97 0,57 0,45 -0,23 -2,32 0,37 -0,84 -0,65 1,31 -1,17 1,57 0,62 0,28 0,86 0,97 -0,32 -0,47 2,72 0,94 2,55 -0,45 0,49 1,30 0,95 -0,07 0,31 1,02 -1,04 1,52 0,58 3,09 1,37 -0,60 -1,53 1,09 -1,63 3,00 0,72 1,41 -0,95 1,97 -1,15 2,09 1,47 -0,01

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold

zadnja vrijednost 1.862,62 990,18 96,15

posto te je trgovanje završila na 18,25 kuna te je time najveći gubitnik među najtrgovanijim izdanjima. Svih 10 dionica s najvećim padom cijene Končar-D&ST d.d.(povlaštena) Končar-D&ST d.d.(redovna) Vupik d.d. Varteks d.d. Magma d.d. IPK Kandit d.d. Transadria d.d. Žitnjak d.d. Hrvatski duhani d.d. Ingra d.d.

tjedna promjena -0,99% -1,09% -0,10%

10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a pet ih je zabilježilo porast cijene.

tjedna promjena -51,00% -48,00% -34,52% -29,04% -25,53% -21,04% -18,80% -16,24% -14,98% -14,40%

zadnja cijena 980,00 1.092,00 50,09 11,14 35,01 150,02 2.030,00 100,51 28,10 18,25

promet 67.897,56 12.012,00 22.340,14 445,60 33.848,55 14.984,78 8.760,00 5.623,82 2.753,80 3.271.308,98

*vijesti

Novi fond s ugrađenim osiguračem Rezultati fondova protekloga tjedna kretali su se u rasponu od -2,32 posto pa do +3,09 posto, a 64 od ukupno 93 fonda ostvarilo je porast vrijednosti udjela. Od novosti na fondovskom tržištu možemo izdvojiti najavu početka rada novog fonda VB Smart, pod upravljanjem VB Investa

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

114,6000 143,6200 100,3908 9,8465 110,8604 151,3300 171,0804 63,4562 97,5388 106,2246 8,2259 149,6363 84,2920 5,4362 67,5232 11,0302 111,6130 107,4700

-0,74 0,57 0,05 -0,03 -0,80 -0,51 0,38 0,72 1,00 -1,58 0,09 0,53 0,72 0,50 -0,22 1,10 0,11 -0,36

€ € € € € € kn € €

159,9200 140,4559 11,3550 174,0300 129,5189 130,7100 160,7900 124,4217 126,7481

-0,09 0,21 0,13 -0,05 0,04 -0,07 0,14 0,03 -0,18

kn kn € € kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

132,1609 162,2594 139,6324 125,5729 141,3678 144,3300 138,0400 138,1706 134,8252 124,5130 131,7802 122,0544 116,6410 11,2955 108,1388 10,6436 102,2600 105,2700

0,04 0,04 0,04 0,03 0,08 0,06 0,05 0,05 0,06 0,03 0,05 0,04 0,07 0,04 0,05 0,06 0,06 0,04

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn € €

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

HG Spot odgodio isplatu kamata

Informatičko poduzeće HG Spot donijet će 20. studenog na glavnoj skupštini odluku da se gubitak iz 2009. u iznosu od 120 milijuna kuna prenosi u iduće poslovno razdoblje. Ukupni gubitak tvrtke s kamatama na komercijalne zapise iznosi 190 milijuna kuna. Iz Uprave HG Spota poručeno je da su s vjerovnicima postignuti dogovori o prolongiranju isplate kamata do 2013. godine. U trećem tromjesečju HG Spot je imao prihod od 22,7 milijuna kuna, rashode od 28,8 milijuna i gubitak od 6,1 milijun kuna. Manje kapitala za e-novac Novim Zakonom o elektroničkom novcu, koji je Vlada usvojila prošli tjedan, smanjuje se obvezni iznos kapitala koji moraju skupiti institucije za elektronički novac. Umjesto ranijih 40 milijuna kuna, bit će dovoljno 2,6 milijuna kuna uplaćenih u novcu budući da te institucije, prema novoj EU regulativi, više ne spadaju u kreditne institucije. Institucije za elektronički novac pod izuzećem moći će se od 1. siječnja 2011. osnivati s kapitalom od samo 260.000 kuna, ali kod njh račun za plaćanje ne može biti veći od 1125 kuna.

Gubitak Kandita 11,3 milijuna kuna Zbog 13,5 posto manjih prihoda, osječki Kandit ostvario je u prvih devet mjeseci gubitak od 11,3 milijuna kuna, stoji u izvješću objavljenom na web stranicama Zagrebačke burze. Ukupni prihodi iznosili su 108,1 milijun kuna, dok su ukupni rashodi bili 119,4 milijuna kuna, što je 7,3 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Najznačajniji dio gubitka (šest milijuna kuna) ostvaren je u trećem tromjesečju kad su prihodi bili 32 milijuna kuna, što je devet milijuna manje nego u istom razdoblju prošle godine. Nelikvidnost dosegnula 33,5 milijardi kuna Nepodmirene obveze pravnih osoba i obrtnika krajem rujna iznosile su 33,5 milijardi kuna, što je za 1,58 milijardi kuna više nego u kolovozu, prema podacima Fine, koje prenosi publikacija Gospodarska kretanja HGK. Na godišnjoj razini nepodmirene obveze veće su za 9,4 milijarde kuna ili za 39,2 posto. Krajem rujna 31.505 pravnih osoba sa 45.959 zaposlenih imalo je nepodmirenih obveza u iznosu od 27,5 milijardi kuna, dok su neplaćene obveze 40.576 obrtnika iznosile 5,9 milijardi kuna. Trend rasta nepodmirenih naloga za plaćanje započeo je još u kolovozu 2008. godine.

Izbor iz PV prodaje! SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ KOJ

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI

nakladnik: TIMpress format: m 165 x 234 mm opseg: 156 str. cijena

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

153,00 kn 170,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

cijena

269,00 kn 299,00

ZAKON O RADU s komentarima i tumačenjima

261,00 kn 290,00

KULTURA U IZLOGU

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

cijena

90,00 kn

100,00

cijena

90,00 kn

100,00

90,00 kn

100,00

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

HRVATSKI DIZAJN SAD Croatian Design Now

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

cijena

107,00 kn 119,00

cijena

315,00 kn

90,00 kn

100,00

350,00

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

ČOVJEK I OKOLIŠ

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

na nakladnik: Rif Rifin for format: 15 150 x 230 mm op opseg: 12 122 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

cijena

351,00 kn 390,00

cijena

135,00 kn 150,00

179,00 kn 199,00

NLP uvod u osobni rast i razvoj

KRIZA, A POSLIJE?

RADNO VRIJEME i preferencije radnika u razvijenim zemljama

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

cijena

134,00 kn 149,00

cijena

216,00 kn 240,00

cijena

171,00 kn 190,00

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIK drugo izdanje

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

na nakladnik: KIG KIGEN for format: 16 165 x 235 mm op opseg: 39 396 str.

cijena

269,00 kn 299,00

cijena

161,00 kn

privredni vjesnik

179,00

cijena

170,00 kn 189,00

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 022 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

enterprise europe

info

Broj 27, 15. studenoga 2010.

PoC program

Razvoj investicijskog okruženja Delegacija Europske unije u Hrvatskoj i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva predstavili su EU-Ipa projekt Razvoj investicijskog okruženja. Ovo je treća faza Programa certificiranja regija za ulaganja koji se provodi u Hrvatskoj. Program je osmišljen kako bi se iskoristili potencijali 20 hrvatskih županija za privlačenje inozemnih izravnih ulaganja i potaknuo gospodarski razvoj tih regija. Ujedno se u Hrvatsku želi privući međunarodne kompanije koje traže lokacije za ulaganja u Europi. Ukupna vrijednost projekta je 2,5 milijuna eura, od čega EU financira 75 posto, a Republika Hrvatska 25 posto. Programom koji je osmišljen specifično za hrvatske potrebe želi se upoznati 20 hrvatskih županija s najboljim međunarodnim standardima kako bi se županije certificirale za privlačenje izravnih inozemnih ulaganja. Certifikacija jamči da su županijski timovi usvojili potrebna znanja i vještine za privlačenje izravnih inozemnih ulaganja, ali i za zadržavanje već postojećih stranih investitora.

Sve više inovativnih projekata BICRO je primio nove prijave u Program provjere inovativnog koncepta kojim sufinancira inicijalne faze inovativnih znanstveno-poduzetničkih projekata U drugom krugu prijava u Program provjere inovativnog koncepta – PoC (Proof of Concept), pokrenutom početkom svibnja, Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO primio je 85 prijava. Ukupna vrijednost traženih sredstava premašuje 15 milijuna kuna, dok bi privatni sektor uložio dodatnih 14 milijuna kuna u projekte. Program financiraju Vlada Republike Hrvatske i Svjetska banka, a pokrenut je u suradnji s partnerima: Uredom za transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Znanstveno-tehnologijskim parkom Sveučilišta u Rijeci – SteP Ri, Tehnološkim parkom Varaždin, Tehnološko-inovacijskim centrom Međimurje u okviru Regionalne razvojne agencije Međimurje REDEA i TERA Tehnopolisom. Trend porasta broja prijava u novi program se nastavlja budući da je već i u prvom krugu gotovo trostruko bio premašen iznos predviđenog proračuna Programa, a što je pokazatelj opravdanosti njegova pokretanja i uvođenja takvog financijskog instrumenta, ističe Dalibor Marijanović, direktor

BICRO-a. “U drugom krugu zaprimljeno je gotovo 24 posto više prijava u odnosu na prvi krug. Odaziv natjecatelja obvezuje BICRO i partnere na ulaganje daljnjih napora kako bi se osigurala dodatna sredstva i zadovoljila povećana potražnja. Prispjele prijave bit će obrađene u skladu s utvrđenim kriterijima i prezentirane evaluacijskom odboru, nakon čega će se odabrati projekti”, kaže Marijanović. Viša izvršna direktorica Sektora za istraživanje i razvoj Ivana Nagy dodaje kako se pokretanjem ovog programa riješilo jedno od najizraženijih uskih grla u ranoj fazi komercijalizacije istraživačkih rezultata. “Pružili smo mogućnost inovatorima da provjere i dokažu da je njihova tehnologija ostvariva i da potencijalno može imati komercijalnu primjenu, što daje potrebnu sigurnost investitorima i znatno smanjuje rizik ulaganja u razvoj proizvoda”, naglašava Ivana Nagy. Najzastupljeniji sektor u prispjelim prijavama su i nadalje digitalne tehnologije i ICT, međutim u odnosu na prvi krug postotak njihovog učešća je u laganom padu,

dok se trend porasta uočava kod prijava iz drugih sektora tehnologije, primjerice tehnologije s primjenom u zdravstvu, i energetike. Program bespovratnim sredstvima u iznosu od 35.000 do 350.000 kuna po projektu financira provjeru i zaštitu intelektualnog vlasništva, demonstraciju tehničke izvedivosti i izradu funkcionalnog prototipa. Iz Programa je moguće financirati do 75 posto ukupnih troškova. Ostatak od najmanje 25 posto natjecatelj treba osigurati iz vlastitih ili drugih izvora. Smisao provjere inovativnog koncepta je utvrditi tehničke karakteristike i komercijalni potencijal rezultata istraživanja čime će se premostiti jaz između istraživanja i razvoja te tržišta. Program provjere inovativnog koncepta podupire predkomercijalne aktivnosti istraživača i poduzetnika na putu razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa, te pruža potporu u ranoj fazi razvoja inovacije, kako bi se pomogao i usmjerio daljnji razvoj i smanjio rizik investicije u kasnijoj fazi.

enterprise europe Konferencija o internacionalizaciji poslovanja

Izlaskom na strana tržišta do jače tvrtke Prema istraživanju Europske komisije, postoji izravna veza između izlaska tvrtki na inozemna tržišta i jačanja njihove konkurentnosti Kristina Cappucci

no aktivne od američkih i japanskih. Poticanje internacionalizacije poduzetništva neodjeljivo je od procesa ulaganja u znanost, istraživanje i razvoj. Znanje se kao najvažnija sirovina kroz inovativne procese ugrađuje u nove proizvode i postupke kojima se postiže tržišna konkurentnost. Drugim riječima, znanost stvara tržišta koja opet sa svoje strane potiču stvaranje društva znanja. Na ovim načelima i interakcijama temelji se gospodarska moć razvijenog dijela svijeta. Inovacije su, prema mnogim stručnjacima, eliksir razvijenih gospodarstava u doba globalizacije, odlučujuća pogonska strana za strukturne promjene, gospodarski rast i društveno blagostanje. Pritom inovacije ne znače samo tehničke inovacije. Jednako su važni razvoji područja uslužnih djelatnosti ili primjerice organizacijsko i tehničko optimiranje procesa, što pridonosi sniženju proizvodnih troškova. Konferencijom se namjerava obuhvatiti upravo ova dva ključna koncepta te analizirati i poduzetnicima približiti postojeće nacionalne i europske sustave i strukture (programe, fondove...) koji potiču te pridonose razvoju inovativnih i međunarodno aktivnih tvrtki.

Postoji izravna veza između internacionalizacije malih i srednjih tvrtki i povećanja njihovih performansi, pokazuje istraživačka studija Internationalisation of European SMEs koju je izradila Europska komisija na uzorku od 9480 malih i srednjih tvrtki u 33 europske zemlje. Međunarodne aktivnosti pojačavaju rast, podižu konkurentnost i omogućuju dugoročnu održivost kompanije. Ipak, europske male i srednje tvrtke i dalje u velikoj mjeri ovise o svojim domaćim tržištima unatoč mogućnostima koje donose prošireno jedinstveno tržište i globalizacija u cjelini, stoji u tom dokumentu. Studija iznosi čitav niz činjenica koje svjedoče o potrebi veće potpore internacionalizaciji tvrtki; međunarodno aktivne male i srednje tvrtke stvaraju više radnih mjesta; međunarodne male i srednje tvrtke su inovativnije - čak 26 posto međunarodno aktivnih tvrtki predstavilo je proizvode ili usluge koje predstavljaju novost za svoj sektor u svojoj zemlji; europske male i srednje tvrtke su više međunarod-

Hrvatska gospodarska komora i Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO organiziraju konferenciju o internacionalizaciji poslovanja i inovacija namijenjenu hrvatskim poduzetnicima i potpornim institucijama u poduzetništvu. Konferencijom se želi ojačati svijest hrvatskih poduzetnika i donositelja odluka u hrvatskim tvrtkama o potrebi i važnosti razvoja inovativnosti te samim time i konkurentnosti domaće proizvodnje. Konferencija je koncipirana u obliku predavanja u dopodnevnom dijelu te ciklusa radionica u popodnevnom dijelu, s fokusom na inovacije i kreativnost te postojeće EU programe koji potiču inovacije i poduzetništvo. Konferencija je u prvom redu namijenjena poduzetnicima i djelatnicima potpornih struktura u poduzetništvu. Sudjelovanje na konferenciji koja će se održati 24. studenoga u Hotelu Sheraton u Zagrebu je besplatno, a prijavni obrazac nalazi se na web stranici http:// www.een.hr/?hr/kalendar/24.11.2010/ konferencija-o-internacionalizacijiposlovanja-i-inovacija/147. Prijave se predaju do 22. studenog.

5. kongres poduzetnica jadransko-jonskog područja

Udruživanjemdodo sredstava fondova Udruživanjem sredstava EUEU fondova

Jozo Vrdoljak Na 5. kongresu poduzetnica jadransko-jonskog područja, održanom u Međugorju u Bosni i Hercegovini, okupilo se više od 120 poduzetnica od kojih 30 iz Hrvatske. Raspisan natječaj za nagrade Kongres je inicijativa Okruglog stola za žensko poduzetništvo u okviru Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora koji okuplja regionalne gospodarske komore jadransko-jonskog područja.

Na kongresu pod sloganom Inovacijom do konkurentnosti predstavljen je i raspisan natječaj za inovativna ženska poduzeća i najbolje poduzetnice, čiji su pokrovitelji Hrvatska gospodarska komora, Udruženje talijanskih komora Unioncamere te Provincija Ancona. Cilj je nagraditi najuspješnije, te potaknuti istraživanja i primjenu dobrih praksi kako bi se povećala kvaliteta i originalnost ženskih poduzeća te poticalo društveno odgovorno poslovanje. Sljedeće godine kongres će se održati u Splitu te će na njemu biti dodijeljene tri novčane nagrade. Rok za prijavu je 1. veljače 2011.

”Ove godine pokrenuta je inicijativa osnivanja europske krovne udruge poduzetnica. Iako na regionalnoj i svjetskoj razini postoje razne vrste sličnih udruga, na europskoj je nema. Cilj osnivanja krovne institucije je korištenje sredstava iz EU fondova te osmišljavanje različitih projekata u svrhu razvitka gospodarstva u regiji”, istaknula je Jadranka Radovanić, predsjednica Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Split i predsjednica Foruma gospodarskih komora jadransko-jonskog područja. Na kongresu je usvojen Poslovnik o društveno odgovornom po-

slovanju. “Tko potpiše uvjete Poslovnika, dobit će certifikat našeg udruženja. U današnje vrijeme vrlo teških uvjeta poslovanja poštivanje poslovnika iznimno je važno. Poduzetnica koja dobije nagradu osim simboličnog financijskog dobitka imat će nemjerljivu marketinšku dobit”, kaže Jadranka Radovanić. Veliki učinak u promociji ove inicijative već je ostvaren objavljivanjem imena poduzetnica na web stranicama uz opis djelatnosti kojom se bave. Najveći dobitak za članice je njihovo umrežavanje, razmjena informacija i ideja te omogućavanje novih poslovnih kontakata.

www.een.hr

15. studenoga 2010.

2 3

Malo i srednje poduzetništvo u eurozoni

“Crveni” pojas spasa Za male i srednje tvrtke najatraktivnijim se pokazala opcija dozvoljenog prekoračenja, što im je daleko jeftinije jer plaćaju kamate samo za ono kratko razdoblje dok su u minusu Lada Stipić-Niseteo Financijska situacija tvrtki male i srednje veličine u eurozoni popravila se do jeseni u odnosu na godinu ranije, ali se svaka peta tvrtka i dalje suočava sa zamjetnim padom profita. Za prvi je dio nalaza Središnje europske banke (ECB) zaslužan sveprisutni ekonomski oporavak. Za drugi su se pobrinuli narasli troškovi proizvodnje, ponajprije viša cijena rada. Za razliku od manjih tvrtki – ili ugrubo 95 posto europskih kompanija – najveće su se u fazi oporavka od krize pokazale u daleko boljem stanju povećavši promet za 36 posto, dok su male i srednje tvrtke u prosjeku ostvarivale minimalnih jedan posto rasta prometa u odnosu na prošlu godinu. Porast je najveći u industriji gdje su profitirale i manje tvrtke. U uslugama i građevinarstvu i dalje ima problema s ugovaranjem poslova i zaradom. U ovoj je godini, prema ECB-ovoj anketi, najveći problem za malo i srednje poduzetništvo predstavljalo pronalaženje klijenata, ugovaranje novih poslova i konkurencija. Brige najmanjih tvrtki Nakon što su se banke oporavile od šoka i počele nuditi prihvatljivije financijske pakete, problem pristupa sredstvima pao je s lanjskog drugog na treće mjesto najvećih briga najmanjih tvrtki. Razlika je opipljiva čak i u razdoblju od kratkih šest mjeseci: umjesto 19 posto, sada je 15 posto tvrtki opterećeno brigom o tome kako do kredita. Oko 40 posto tvrtki koristilo je kraktoročne pozajmice, a samo tri posto anketiranih tvrtki u eurozoni ima povećanu po-

trebu za bankovnim kreditiranjem. U drugoj polovini prošle godine 16 posto malih i srednjih tvrtki tražilo je kredite za održavanje poslovanja. Za razliku od rezerviranih manjih tvrtki, one najveće su se pokazale zahtjevnijima tražeći kredite radi intenziviranja poslovanja. Kod velikih su aktualni i drugi vidovi potrage za financiranjem poput udruživanja ili preuzimanja. Općenito, u ovoj je godini manje tvrtki apliciralo za kredite: polovina je ocijenila da raspolažu s dovoljno vlastitih rezervi.

na, to je dvostruko više nego prije godinu dana). Trećina malih i srednjih tvrtki žali se da su uvjeti dobivanja kredita pooštreni i pogoršani. U jednom su i male i najveće tvrtke suglasne - krediti-

Skuplji krediti Velike tvrtke su mahom izjavile kako nemaju problema s kreditiranjem. No, među malim i srednjim tvrtkama samo 13 posto tvrdi da se stanje popravilo i da su banke spremnije za kredite (isti-

ranje je poskupjelo, pogotovo kamate. Za male i srednje tvrtke najatraktivnijim se u ovom razdoboju pokazala opcija dozvoljenog ulaska u “crveno”, trenutačne pomoći u situacijama u kojima tvrtke moraju platiti dobavljače istodobno

U drugoj polovini prošle godine 16 posto malih i srednjih tvrtki tražilo je kredite za održavanje poslovanja

čekajući plaćanje dobara ili usluga. Taj “esencijalni instrument”, kako ga opisuju tvrtke, koristilo je njih 40 posto. Stoga ECB sugerira razvijanje ovog vida financijske potpore kako bi tvrtke mogle lakše prilagoditi svoje potrebe raspoloživim im instrumentima. Prekoračenje je tvrtkama daleko jeftinije jer plaćaju kamate samo za ono kratko razdoblje dok su u “crvenom” - primjerice, tjedan dana – dok su kamate na kredite, rastegnute na razdoblje do pola godine, veći financijski teret. Glavnina anketiranih tvrtki ne očekuje da će se do iduće godine ozbiljnije olakšati pristup sredstvima. Slični su i omjeri onih koji smatraju da će biti bolje i onih sa suprotnim stavom - ovisno o području djelovanja.

VIJESTI Poslovni razgovori tvrtki iz Austrije, Hrvatske, Italije i Slovenije Na multilateralnim poslovnim sastancima održanima u Udinama, na kojima je sudjelovalo 48 tvrtki iz sektora proizvodnje hrane i pića, proizvodnje vina, opreme za proizvodnju i pakiranje hrane, HORECA opreme (klimatizacija, hlađenje, aparati za kavu, sustavi za kontrolu i sigurnost te ostala povezana oprema), namještaja i pribora za opremanje ugostiteljskih objekata, sudjelovalo je i osam tvrtki iz Hrvatske – Bup, Pluto, Baleana, Valleverde, Darna B-Coop MIH i AZRRI – Agencija za ruralni razvoj Istre. Održano je 198 poslovnih razgovora s potencijalnim stranim partnerima iz regija Friuli Venezia Giulia, Veneto i Koruške, iz Istarske i Primorsko-goranske županije te iz Slovenije. U okviru iste inicijative u

prostorijama Komore Udine održana je i Peta konferencija predsjednika udruženja komora Nova Alpe Adria. Na sastanku su doneseni i prijedlozi za iduću godinu koji uključuju organizaciju multilateralnih susreta na temu zelene ekonomije.

Radionica o procedurama javne nabave za radove U organizaciji Europske poduzetničke mreže Hrvatske u HGK-ŽK-u Rijeka potkraj listopada održana je Radionica o procedurama javne nabave za radove u skladu s pravilima Europske unije u Republici Hrvatskoj. Radionica je bila namijenjena svim tvrtkama, ponajprije iz sektora graditeljstva, koje imaju interesa za javljanje na natječaje za pružanje usluga (projektiranje, izrada tehničke dokumentacije, supervizija) i izvođenje radova pod projektima koji su financirani iz pretpristupnih fondova EU-a u Republici Hrvatskoj te drugim zemljama korisnicama pretpristupnih fondova EU-a.

enterprise europe Bjelovarci u Bruxellesu

Upoznajte nas, upoznajemo vas Predstavnici gospodarstva i lokalne samouprave Bjelovarskobilogorske županije u Bruxellesu su predstavili svoje potencijale Lada Stipić-Niseteo Promocijom u Bruxellesu Bjelovarsko-bilogorska županija slijedi praksu drugih hrvatskih županija. Regionalna promocija i traženje partnera – zajedno s prikupljanjem i/ili razmjenom iskustava – postali su neizbježan element rada na razvoju pojedinih regija. Iskustva su dragocjena jer su krojena prema potrebama, potencijalima, interesima i mogućnostima. Na uobičajenom terenu, u briselskom predstavništvu Hrvatske gospodarske komore, i uz redovno pohvalnu organizacijsku koordinaciju HGK-a, Županije, veleposlanstva Hrvatske u Bruxellesu, neizbježnu punu potporu nekoliko belgijskih institucija, 22 gospodarstvenika i predstavnika Županije na čelu s bjelovarsko-bilogorskim županom Miroslavom Čačijom predstavili su razvojne projekte. Kao što je to redovna praksa s manje poznatim regijama (što im ni u kom slučaju ne niječe potencijale niti atraktivnost!), pogotovo ako su iz kandidatskih zemalja, promocija u HGK-ovom briselskom predstavništvu izazvala je zamjetan interes gospodarstvenika i diplomata. Vrijedno je da je i ova prezentacija potvrdi-

la odličnu suradnju Hrvatske i Belgije – Belgija, bez obzira iz koje savezne jedinice suradnja stizala, redovno garantira velik broj sugovornika i dobre prezentacije. Ovoga je puta izabran paket područja koje je ponudom slično Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, prostora Verviera u Valoniji, na padinama Ardena. Koliki značaj Belgija pridaje razvijanju suradnje (ali i koliko je uigrana suradnja s HGK-om), potvrđuje prisutnost direktora Federacije belgijskih komora Woutera van Gulka s još nekoliko domaćih operativaca zaduženih za jačanje gospodarskih veza – dok je hrvatsku stranu predstavljao veleposlanik u Kraljevini Belgiji Boris Grigić sa suradnicima i osoba koja je najzaslužnija za sustavno umrežavanje aktivnosti, direktorica briselskog predstavništva HGK-a Dragica Martinović.

u skladu s parametrima energetske strategije EU-a i njenim “dvadeseticama”, promjenama u izvorima energije i njenom korištenju do 2020. godine. Nositelj projekta je tvrtka Geoen d.o.o. Prezentirani su također razvojni projekti Daruvarskih hotela (Aquae Balissae, Castle Janković, Roman Forest). O Daruvarskim toplicama i njihovim potencijalima govorio je ravnatelj specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Marcel Medak. Toplice namjeravaju proširiti kapacitete izgradnjom novog bolničkog paviljona vrijednog četiri milijuna eura te početi obnavljati postojeće objekte. Kad je riječ o izvoru financiranja, oslonit će se na vlastita sredstva, ali ozbiljno računaju i na sadašnje pretpristupne fondove EU-a i, kada se dogodi ulazak Hrvatske u EU, kohezijske i strukturne fondove.

Bjelovarsko-bilogorska županija predstavila je šarenu ponudu koja je svojevrstan presjek razvojnih potencijala. Projekt geotermalne elektrane na Velikoj Cigleni nedaleko od Bjelovara jedan je od atraktivnih projekata koji se savršeno uklapaju u razvojnu strategiju EU-a. Kada Hrvatska postane članicom zajednice, ovakvi će projekti, pažljivo pripremljeni i usklađeni sa standardima, uživati sve vrste potpore, pogotovo ako su

Hrvati od Belgijanaca mogu naučiti dosta. Belgija je za ovaj susret izabrala područje donekle slično Bjelovarsko-bilogorskoj županiji iz razvojnih planova, prostor tzv. Plavih Ardena. Zastupa ga tvrtka Aqualis, definirana kao “javna tvrtka više zajednica” koja djeluje desetak godina. Od 15 partnera, koliko ih je imala na početku rada 1999. godine, došla je do 28 od čega su 20 lokalna vijeća administrativnog područja Vervier-

sa. Verviers je ardenski pandan Bjelovaru. Aqualis je, vele njegovi predstavnici, “stvoren iz svijesti da svi dijelimo iste ciljeve, ali i iz nužde da ih ostvarimo”. Cilj 28 partnera je unaprjeđivanje turizma, korištenje nesumnjivog turističkog potencijala regije sa središnjom točkom u toplicama s tradicijom Spa – koje su, uostalom, ime grada i toplica pretvorile u pojam “spa” za taj paket usluga. Za Spa je vezan drugi dio svrhe osnivanja tvrtke, nužnost i aktualne potrebe, lokalne vlasti traže načine kako osigurati novu infrastrukturu za svjetski poznate toplice. Dakle, srž informacija koje su Belgijanci prenijeli izaslanstvu iz Bjelovarsko-bilogorske županije je način na koji je Spa potaknula razvoj šireg područja. Ono što je zanimljivo kao koncept primjenjiv na korištenje potencijala je način promocije prostora Plavih Ardena. Aqualis koordinira unaprjeđivanje koncepta regije, potiče sve planove razvoja turizma, radi na brendiranju, a pogotovo na njegovom jačanju budući da se iz brenda Spa razvijaju svi ostali. Sve akcije i inicijative uživaju punu potporu vlasti regije (ili savezne jedinice) Valonije. Posebno upada u oči stav da Spa ostaje fokus cijele regije, ali da ovo vodstvo ni u kom slučaju ne guši druge inicijative iz tog kraja, već ih dodatno potiče.

radnom mjestu razvoj Učenje na radnom mjestu temelj za razvoj Učenje Cjeloživotno učenje

Županijska komora Varaždin uključila se u Program za cjeloživotno učenjeTransverzalni program kojim se pruža podrška razvoju suradnje u području cjeloživotnog učenja na europskoj razini. U okviru studijskog posjeta pod nazivom Projekt obuke za zapošljavanje i konkurentnost unutar poduzeća, koji je potkraj listopada održan u Portu, prezentirana je 12-godišnja metodologija kojom Industrijska i trgovinska komora Porto-Udruženje poduzetnika Portugala podiže znanje i vještine aktivne populacije u cilju razvoja inovativnosti i održivosti poduzeća.

Ovaj cilj od osobite je važnosti upravo u sjevernom dijelu Portugala zbog suočavanja s trenutačnim socijalnim i ekonomskim izazovima te radi što boljeg pozicioniranja na globalnom tržištu. Metoda je prilagođena pojedinom poduzeću, a sastoji se

od intervencija koje započinju dijagnostičkom fazom tijekom koje konzultant ulazi u tvrtku i zajedno s menadžmentom postavlja stratešku dijagnozu: analizira trenutačnu situaciju, predlaže potrebne mjere, razrađuje aktivnosti, te predlaže plan treninga za sve razine zaposlenika i menadžmenta. Ukupna satnica konzultanta za dijagnostičku fazu iznosi 25 do 50 sati, za fazu implementacije mjera 100 do 175 sati, te za trening 50 do 125 sati ovisno o veličini poduzeća. Intervencija završava procjenom rezultata. Uz portugalsku metodu savjetovanja i treninga u poduzećima, prezentirane su i metode obuka u Danskoj, Velikoj Britaniji, Škotskoj, Irskoj, Njemačkoj, Austriji, Litvi, Poljskoj, Turskoj, te ciklus obuke za održivi razvoj koji provodi Županijska

komora Varaždin u okviru klastera Održivi razvoj, a sastoji se od obuke za zanimanja u novim propulzivnim industrijama kao što su solateri, zgradari i mehaničari. Tijekom posjeta definirani su interesi i sklopljeno je partnerstvo za transfer dobrih praksi uz korištenje fondova Europske unije.

www.een.hr

15. studenoga 2010.

4 5

Kako postati poduzetnik

Metode za ostvarenje uspjeha Na radionici za znanstvenike, inovatore i poduzetnike koju organizira Ured za transfer tehnologija Sveučilišta u Splitu sudionici će saznati kako doći od koncepta do razvoja inovacije Proučavanjem uspjeha i neuspjeha najboljih tvrtki posljednjih su godina razvijene metode stvaranja novih proizvoda i usluga koje značajno povećavaju vjerojatnost komercijalnog uspjeha inovacija. Nova znanja stvaranja inovacija znanstvenicima omogućuju procjenu komercijalnog potencijala njihovih otkrića i razvoj koncepcija novih proizvoda. Poduzetnicima novi postupci inoviranja omogućuju pronalaženje ideja za inovacije iz postojećeg poslovanja te stvaranje nove ponude vrijednosti unaprjeđenjem postojećih proizvoda, usluga ili poslovnog modela. Ured za transfer tehnologije (UTT) Sveučilišta u Splitu u okviru Europske poduzetničke mreže organizira radionicu za poduzetnike, ali i one koji to namjeravaju postati. Radionica će se održati 22. studenoga s početkom u 9 sati na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Na radionici namijenjenoj znanstvenicima, inovatorima i poduzetnicima polaznici će naučiti primijeniti ključne postupke koncipiranja i usmjeravanja razvoja inovacije. Definiranje posla koji kupac treba obaviti i zbog toga “unajmljuje” naš proizvod omogućava analizu i segmentaciju postojećih tržišta, ali i tržišta nepotrošnje koja su inače nevidljiva. Vizualizacija ponude vrijednosti na “strateškom platnu” omogućuje uspoređivanje s izravnom konkurencijom i supsti-

tutima te identificiranje mogućih smjerova za poboljšanje postojećih proizvoda, usluga i/ili načina rada. Komercijalni uspjeh inovacije ovisi o tome hoće li poboljšanja koja donosi inovacija kupci htjeti platiti. Ishodi kupaca su sredstvo za mjerljivo identificiranje, uspoređivanje i odabir osobina inovacije koje će kupci cijeniti. Karakter inovacije - je li inovacija postupna, radikalna ili “nešto sasvim novo” određuje način komercijalizacije, saveznike i protivnike inovacije. Razumijevanje i stvaranje poslovnog modela je neizostavan dio svake strategije komercijalizacije znanja ili inovacije, bez obzira je li riječ o malima ili velikima, proizvodnji ili trgovini, uslugama ili financijama, novim ili starim tehnologijama… Odluke o načinu na koji će inovacija stvarati vrijednost za kupce i kako iz toga stvarati zaradu ključne su za određivanje poslovnog modela i konačni uspjeh inovacije. Autor i predavač na seminaru Boris Golob u svojoj je karijeri sudjelovao u projektima razvoja i komercijalizacije inovacija proizvoda, usluga i načina poslovanja u trgovini, uslužnim djelatnostima, ugostiteljstvu, metalnoj industriji, proizvodnji roba široke potrošnje, IT sektoru i energetici. Od jeseni 2010. je izvršni direktor Znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci - STeP Ri. Član je Udruge poslovnih savjetnika, EFQM

ovlašteni procjenitelj izvrsnosti (EFQM European Excellence Assesor), BICRO savjetnik, predavač PUMA programa usavršavanja menadžera pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca te trener procesnog benchmarkinga.

Za sudjelovanje na seminaru zbog ograničenog broja mjesta potrebno je prijaviti se do 18. studenog na e-mail een@utt.hr. Sve dodatne informacije moguće je dobiti na 021/302 430.

za varenje elemenata od bakra i elemenata od mjedi. Tvrtka traži partnere za tehničku kooperaciju, proizvodnu suradnju, komercijalnu suradnju i tehničku pomoć.

ideje kako bi se taj materijal dao isporučiti korisnicima u obliku paste za zube, vodice za ispiranje, žvakaće gume ili bombona.

Tehnologija za izbjeljivanje zubi (Ref: 09 GB 44O7 3E39) Globalna tvrtka sa sjedištem u Londonu traži tehnologije izbjeljivanja zubi na bazi optičkih materijala koji djeluju na površi-

Nove tehnologije tretiranja vlasišta (Ref: 10 BE 0213 3I7C) Belgijska međunarodna tvrtka traži nove tehnologije tretiranja vlasišta protiv prhuti kako bi unaprijedili svoje proizvode za kosu. Tvrtka je otvorena za različite vrste suradnje ovisno o stupnju razvoja tehnologije, te intelektualnom vlasništvu ponuđenih rješenja.

Obnavljanje energije iz izgaranja otpada (Ref: 09 DE 1592 3EMV) Njemačka tvrtka aktivna u razvoju, proizvodnji i održavanju integriranih sustava za upravljanje otpadom za različita plovila, bolnice, hotele i shopping centre, traži tehnologiju za obnavljanje energije iz izgaranja otpada od hrane i uljnih taloga. Tvrtka traži partnere za tehničku suradnju, proizvodnu ili komercijalnu suradnju s tehničkom pomoći.

Ponude tehnologija Tehnologija za nadzvučno plastično varenje (Ref: 10 PL 63AW 3IPW) Poljska tvrtka specijalizirana za dizajn minijaturnih komponenti i naprednih rješenja mikrofona, zvučnika, elektromehaničkih dijelova za slušna pomagala traži tehnologiju za nadzvučno varenje plastičnih dijelova. Veličina plastičnih dijelova koji se vare je 1mm - 4 mm. Traže se partneri koji posjeduju traženu tehnologiju. Francuska tvrtka traži partnera s iskustvom u raspršivanju tekućina i lakova (Ref: 09 FR 36l5 3EDO) Francuska tvrtka je razvila različite lakove na bazi mokre kemije i akrilne/silikonske kemije. Traže industrijsko ili komercijalno partnerstvo s tvrtkom koja ima opremu za raspršivanje tekućina/lakova na srednje/ velike površine i 3D objekte. Varenje bakra, varenje mjedi (Ref: 10 PL 63AX 3G7A) Poljska tvrtka koja proizvodi metalne elemente za konstrukciju i dizajn, traži rješenja

nu zuba. Tvrtka je zainteresirana upoznati nove vrste materijala i njegove karakteristike, načine uklanjanja i zadržavanja, te

Inovativne tehnologije za proizvodnju termalne energije (Ref: 09 IT 53U9 3DBT) Talijanska tvrtka iz mehaničkog sektora koja dostavlja rješenja za upravljanje tekućinama u javnim i industrijskim postrojenjima traži inovativne tehnologije proizvodnje termalne energije. Tvrtka je zainteresirana za licenciranje ili komercijalnu suradnju s tehničkom pomoći.

Brze elektroničke dizajn metodologije (Ref: 09 TR 98OA 3G1N) Turska tvrtka istražuje nadolazeće tehnologije u obrani, te ih želi i komercijalizirati. Inovativne dizajn metodologije u audio i videoprocesuiranju aplikacija za obrambenu industriju. Potrebna visoka razina stručnosti, a tražena tehnologija može biti u fazi dizajna ili naprednija. Tvrtka je zainteresirana za zajedničko ulaganje ili licenciranje uz koje je ponuđena i tehnička pomoć.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Pregled aktualnih EU natječaja kojima se traži nabava robe, pružanje usluga i obavljanje radova u okviru EU programa u kojima može sudjelovati Republika Hrvatska. Natječaji su ponajprije namijenjeni tvrtkama koje žele poslovati u Hrvatskoj i ostalim zemljama korisnicama EU programa. Detaljnije informacije o natječajima i potrebnoj dokumentaciji potražite na www.safu.hr. OBNOVA I IZGRADNJA VODOVODA I SUSTAVA ZA OTPADNE VODE TVS&V, Aktau, Kazahstan, raspisuje natječaj za obnovu i izgradnju vodovoda i sustava za otpadne vode. Projekt vrijedan 5,8 milijuna eura financira Europska banka za obnovu i razvitak. Natječaj je otvoren do 26. veljače 2011. godine. Više podataka o projektu može se dobiti na Projects Management and Coordination Center on Housing and Communal Sector in Mangystau Region (PM&CC), Ms Zhanat Samat, Republic of Kazakhstan, 130000, 13th Microdistrict, Building No.33, 3rd floor, Aktau, Mangystau Region, e-mail: szhanat@yahoo.com. NAMJEŠTAJ Ministarstvo kulture Republike Makedonije traži nabavu uredskog namještaja i opreme te proizvoda za čišćenje. Natječaj je otvoren do 27. prosinca, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Ministry of culture of the Republic of Macedonia, Gjuro Gjakovich Street No. 61 Attn: Ministry of culture of RM, 1000 Skopje FYR of Macedonia, +389 23240535,

b.kostovski@kultura.gov.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. USLUGE ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA Ministarstvo obrazovanja i razvoja Republike Makedonije traži usluge istraživanja i razvoja te konzultantske usluge. Natječaj je otvoren do 31. siječnja 2011., a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Ministry of Education and Science, Mito Hadzi Vasilev Jasmin no number 1000 Skopje FYR of Macedonia, +389 76446100, e-mail:borco.aleksov@ mon.gov.mk. Više podataka o nadmetanju na http://mon.gov.mk. USLUGE INSPEKCIJE GRAĐEVINSKIH OBJEKATA Service achats, Morges, Švicarska, traži uslugu inspekcije građevinskih objekata. Natječaj je otvoren do 26. studenog, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Service achats, Rue de Lausanne 53 Attn: Stéphane Deillon 1110 Morges Switzerland, +41 218029111, marchespublics@ romande-energie.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. LIFTOVI Trondheim kommune, Trondheim, Norveška, traži nabavu i instalaciju te održavanje 120 liftova. Natječaj je otvoren do 6. prosinca, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Rambøll Norge AS Mellomila 79, Postboks 9420 Sluppen, Elektro og IKT, Trondheim Attn: Per Ole Ryjord 7493 Trondheim, Norway, +47 92602999, per.ryjord@ramboll.no, www.ramboll.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

MJERNE TRAKE ČEZ, Prag, Češka, traži nabavu mjernih traka. Natječaj je otvoren do 3. prosinca, a prijave na češkom jeziku predaju se na ČEZ, a.s. Duhová 2/1444 Contact: Jaderná el. Dukovany Attn: Mgr. Martiny Fialové 140 53 Praha 4 Czech Republic, +420 561104756, martina.fialova@cez.cz. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. IT USLUGE Northern Ireland Water, Belfast, Sjeverna Irska, traži nabavu IT usluga, savjetovanja, razvoja programa i podršku. Natječaj je otvoren do 30. studenog, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Northern Ireland Water, Mark Royal House, 70-74 Donegall street Attn: Paula Smith BT1 2GU Belfast United Kingdom, +44 8457440088, sourcing@niwater.com. Više podataka o natječaju na istoj adresi. TEHNIČKA ANALIZA I SAVJETOVANJE EirGrid plc, Dublin, Irska, traži usluge tehničke analize i savjetovanja. Natječaj je otvoren do 13. prosinca, a prijave na engleskom jeziku predaju se na EirGrid plc Block 2 - The Oval, 160 Shelbourne Road Contact: Purchasing Attn: Tracy Gaughran Dublin 4 Ballsbridge Ireland, +353 12370200, purchasing@ eirgrid.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Ovi i drugi natječaji mogu se naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUEDE IZ EU-a Na našoj internetskoj stranici www. een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Uz to možete i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu ispunjavanjem obrasca koji se nalazi na našoj internet stranici. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr kako bismo vam mogli dostaviti puni profil tražene tvrtke. Budući da se ponude objavljuju pod šiframa, potrebno je upisati broj šifre ponude za koju ste zainteresirani, te poslati upit.

(20100305005) Ekološki prihvatljiva pumpa/raspršivač za boce Njemačka tvrtka traži proizvođače i partnere za prodaju novorazvijenog i ekološki prihvatljivog sustava u obliku pumpe/raspršivača, a služi za boce i pogodan je za ponovno punjenje. Nije potrebno stalno pumpanje. Sustav se može koristiti za sve vrste tekućina. Boce mogu biti proizvedene po niskim cijenama, a tvrtka traži partnera iz sektora plastike (oblikovanje puhanjem) koji je zainteresiran za proizvodnju. Tvrtka je također zainteresirana za prodaju dijela tvrtke i zajedničko ulaganje (joint venture). (20090914044) Uredski materijal Irski proizvođač uredskog materijala traži distributere. (20100826008) Tjestenina Talijanska tvrtka za proizvodnju tjestenine od durum pšenice traži uvoznike, distributere i zastupnike.

(20100520004) Proizvodi za djecu Njemačka tvrtka specijalizirana na području proizvodnje i veleprodaje proizvoda za djecu (igračke i igre, kao i kolica za školske torbe) traži distributere. (20100301012) Putnička agencija Mađarska putnička agencija specijalizirana za pružanje turističkih usluga nudi svoje usluge kao trgovački posrednik za njemačke, austrijske, srbijanske i hrvatske turističke tvrtke i agencije.

(20100305021) Graditeljska oprema i radovi Francuska tvrtka, specijalizirana za krovopokrivanje, metalne konstrukcije i stolarstvo traži komercijalnu suradnju i podugovaranje. Nudi svoje komercijalne usluge na području građevnih proizvoda. Traži dobavljače metalne stolarije, pokrova, krovopokrivačkih i drugih građevnih proizvoda. (20100226024) Niskoenergetske kuće i betonske mješavine Slovenska tvrtka gradi niskoenergetske kuće i proizvodi betonske mješavine. Također rade na projektima izgradnje. Tvrtka nudi: distribuciju, suradnju na logistici i podugovaranje. Zahtijevaju franšizu, usluge prijevoza i podugovaranje. (20100111011) Električna oprema Turski proizvođač transformatora, izolatora i srodnih proizvoda zainteresiran je za komercijalne i druge oblike suradnje uključujući i istraživanje.

(20100504050) Ušteda energije Slovenska tvrtka je specijalizirana za uštedu energije u područjima kao što su hlađenje, klima-uređaji, grijanje, ventilacija i toplinske pumpe te traži trgovačke posrednike i partnere za zajedničko ulaganje. (20101008021) Ljevaonica Srbijanska ljevaonica, specijalizirana za proizvodnju dijelova peći, komponenata za strojarsku industriju i slično nudi recipročnu proizvodnju i usluge podugovaranja. (20100507026) Programer softvera Njemačka tvrtka, programer prilagođenog softvera koji bi doveo do visoke automatizacije svih vrsta industrijskih procesa, nudi zajedničko ulaganje i uzajamnu proizvodnju tvrtkama u različitim europskim zemljama. (20100520050) Klima-uređaji, pročišćivači zraka Talijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju klimauređaja i klima-sustava za pročišćavanje zraka traži trgovačke posrednike u cijeloj Europi. (20100316066) Parna glačala, čistači, usisavači Talijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju parnih glačala, parnih čistača, parnih i usisavača s vodenim filterom, profesionalnih parnih čistača te parnog stroja zainteresirana je za pronalaženje distributera i nudi svoje proizvode pod oznakom OEM (Original Equipment Manufacturer).

www.een.hr

15. studenoga 2010.

6 7

Kalendar događanja u suorganizaciji EEN-a Hrvatska i europskih EEN konzorcija 17. – 18. studenoga - Sicurezza 2010, poslovni susreti, Milano, Italija

Poslovni susreti na Pollutecu Pollutec je najveći specijalizirani sajam zaštite okoliša, koji na jednom mjestu i za različite sektore djelatnosti nudi raspon rješenja i opreme za okoliš, tehnologije i usluga za upravljanje industrijskim procesima i vodama u sektoru graditeljstva i građevinarstva, energetike, prehrambene industrije i ostalih industrijskih sektora (kemikalije, lijekovi, mehanika, metalurgija). Sajam se održava od 30. studenoga do 3. prosinca, cijena sudjelovanja iznosi 150 eura, a prijavljuje se izravno u sustav: www.b2fair.com/pollutec2010.

Participacija uključuje: registraciju profila tvrtke u online sustav, profesionalni savjet i pomoć b2fair tima prije, za vrijeme i nakon događaja, planiranje bilateralnih poslovnih razgovora, usluge prevođenja (engleski - francuski), pomoć i savjete vezane za sklapanje Sporazuma o suradnji, besplatan ulaz na sajam prema programiranim bilateralnim razgovorima, pomoć u organizaciji poslovnog puta (smještaj, prijevoz), individualni raspored sastanaka i pozivnicu za b2fair večernje druženje 1. prosinca. Više informacija i pomoć oko registracije: Europska poduzetnička mreža, Irena Spahić, tel. 01/4561 774, ispahic@hgk.hr.

Konferencija o internacionalizaciji poslovanja i inovacija Konferencija će se održati u Hotelu Sheraton, u Zagrebu, 24. studenoga 2010. i na njoj će se analizirati i poduzetnicima približiti postojeći nacionalni i europski sustavi i strukture (programi, fondovi...) koji potiču i pridonose razvoju inovativnih i međunarodno aktivnih tvrtki. Na skupu će biti riječi o Strategiji Europa 2020, stvaranju poslovne i tehnološke infrastrukture za inovacije, o EEN-u Hrvatska - partneri i usluge, a bit će predstavljeni portali Nacionalnog inovacijskog sustava i Fond za ulaganje u znanost i inovacije. Tijekom skupa održat će se i okrugli stol s predstavnicima stranih država - Primjer regionalne suradnje u programu Eureka, uz nazočnost visokih predstavnika iz Austrije, Hrvatske, Mađarske, Slovenije i Srbije. Pozivaju se poduzetnici i djelatnici potpornih struktura u poduzetništvu da se uključe u rad konferencije te svoje sudjelovanje potvrde ispunjavanjem prijavnice koja se nalazi na web stranici http://www.een.hr/?hr/kalendar/24.11.2010/konferencija-o-internacionalizaciji-poslovanja-i-inovacija/147. Prijave se predaju do 22. studenoga na email jravlic@hgk.hr ili faks 01/4826 352.

22. studenoga - Radionica Inovacija od ideje do tržišta, Split 24. studenoga - Konferencija o internacionalizaciji poslovanja i inovacija, Zagreb 24. studenoga - Energetics 2010, poslovni susreti na temu elektroenergetike i električne tehnologije, Lublin, Poljska

sreti na temu energije, zaštite okoliša, tretiranja otpada i nuklearne sigurnosti, Arad, Rumunjska 30. studenoga - 3. prosinca - poslovni susreti na sajmu Pollutec, Lyon, Francuska 1. prosinca - B2B LOCO - poslovni susreti, Prag, Češka 6. - 7. prosinca - Seminar o upravljanju inovacijama, Zagreb

24. - 26. studenoga - Ecomediu 2010, poslovni su-

Seminar za poduzetnike - upravljanje inovacijama Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO i Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu u okviru Europske poduzetničke mreže organiziraju dvodnevne seminare za poduzetnike na teme vezane za upravljanje inovacijama. Seminar će se održati 6. i 7. prosinca u Zagrebu, a ponovit će se 7. i 8. prosinca u Splitu.

koji daje podršku u stvaranju i vođenju zajedničkih, kolaborativnih inovativnih projekata uključujući razvoj budžeta, podjelu zadataka i aktivnosti te intelektualnog vlasništva. Treneri su Andreas Wolf, suradnik Fraunhofer IFF instituta iz Njemačke, te Christoph Meier, direktor mreže poslovnih trenera za inovacije Platinn iz Švicarske.

1. dan - Čimbenici rasta tehnoloških start-up poduzeća Europska istraživanja o novoosnovanim tvrtkama pokazuju kako se u njihovu rastu pojavljuju mnoge poteškoće. Ujedno, nema mnogo modela koji prate rane faze razvoja novih poslovnih poduhvata i iznose pouzdane pokazatelje o mogućnostima rasta i razvoja. Seminar se fokusira na skandinavski model Business Platform. Metodologija tog modela temelji se na ideji da svaka tvrtka koja želi rasti mora postići svoju poslovnu platformu. Modelom je identificirano osam različitih kritičnih čimbenika koji u sinergiji čine osnovu za rast i razvoj tvrtki. Trener je Magnus Klofsten, profesor poduzetništva na Sveučilištu Linköping iz Švedske, ujedno i autor ovog modela.

Seminar je namijenjen poduzetnicima, no razmotrit će se prijave i drugih zainteresiranih osoba i organizacija. Mjesto održavanja: Hotel Dubrovnik, Zagreb (dvorana Stradun IV.) i Sveučilišni kampus Visoka, Split, a maksimalan broj sudionika je 40. Radni jezik je engleski, a za sve zainteresirane seminar je besplatan.

2. dan - Smjernice za uspješne kolaborativne inovacijske projekte U današnje vrijeme uvođenje inovacija ključni je izazov za male i srednje poduzetnike. Tržište zahtijeva prilagođavanje prilikama u kratkom roku uz razvoj resursa znanja i sposobnosti u dugom roku. Strateško partnerstvo sa znanstveno-istraživačkim sektorom omogućava poduzetnicima lakši pristup novim znanjima i resursima. Na seminaru će poduzetnicima biti predstavljen alat smE-MPOWER (rezultat EU projekta)

Prijave se predaju do 26. studenoga 2010, za seminar u Zagrebu na e-mail een@bicro.hr ili faks 01/2352 615, a za seminar u Splitu na e-mail een@utt.hr ili faks 021/302 438.

Prijavnice je moguće pronaći na web stranici http:// www.een.hr/?hr/kalendar/6.12.2010/dvodnevnis e m i n a r- z a - p o d u ze t n i k e - n a - te m e -ve z a n e - z a upravljanje-inovacijama/143

enterprise europe

15. studenoga 2010.

EEN Švedska

Profesionalna pomoć poduzetnicima Europsku poduzetničku mrežu u Švedskoj čini 16 poslovnih i istraživačkih institucija u dvadesetak gradova i s više od 45 profesionalnih poslovnih savjetnika Kao i u drugim državama, Europska poduzetnička mreža u Švedskoj je kontaktna točka za informacije i savjete europskim tvrtkama, posebice malim i srednjim poduzećima, o pitanjima vezanim za tržište Europske unije. Mreža nudi konkretna i učinkovita rješenja za poduzetnike i kompanije u više od 40 zemalja svijeta, uključujući i zemlje članice Europske unije kao i one koje to nisu - poput Hrvatske, Turske, Norveške, Čilea, ali i Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Mreža je u Švedskoj rasprostranjena u više od 20 gradova i u njoj radi više od

45 profesionalnih poslovnih savjetnika. Švedskim malim i srednjim poduzećima daje se širok raspon usluga, od informacija o legislativi u Europskoj uniji kao i financiranju iz fondova EU-a, do pronalaska poslovnih partnera u drugim zemljama. Isto tako poduzetnicima se pomaže pri sudjelovanju u europskim programima poput Sedmog okvirnog programa za istraživanja i tehnološki razvitak. Koordinator mreže u Švedskoj je tamošnja Agencija za ekonomski i regionalni razvitak (Tillväxtverket) koja zajedno s Europskom komisijom financira rad Mreže u toj zemlji.

Ponude za suradnju 20101011006 Švedska tvrtka specijalizirana za doziranje, vaganje, rukovanje i miješanje različitih materijala u području betona, asfalta i okoliša, traži distributere svojih proizvoda, postrojenja za miješanje betona, postrojenja za miješanje asfalta, miješalice, transportere... u EU. 20100818043 Švedska tvrtka specijalizirana za prodaju i konzultantske usluge traži tvrtke koje žele eksternalizirati takve aktivnosti u okviru svoje ekspanzije na švedsko i skandinavsko tržište. Tvrtka traži partnere u europskim i neeuropskim zemljama. 20100121002 Švedski proizvođač medenjaka traži proizvođače posuda za kekse od bijelog lima. Zainteresirani su za dugoročnu suradnju, a partner bi trebao biti smješten u Europi.

Članice konzorcija Stiftelsen Teknikdalen Forskargatan 3, Framtidsdalen, 78127 Borlänge, Sweden +46 243 73400, marie.ericson@teknikdalen.se www.teknikdalen.se

Almi Företagspartner Jönköping Ab Klubbhusgatan 13, 10261 Jönköping, Sweden +46 36 301461, calle@eenjonkoping.se www.eenjonkoping.se

Invest in Skåne AB Stortorget 9, 21122 Malmö, Sweden +46 40 6239887, victoria.holm@skane.com www.skane.com/invest

Tillväxtverket Götgatan 74, 10261 Stockholm, Sweden +46 86 819000, lena.stenberg@nutek.se www.tillvaxtverket.se

Brg Business Region Göteborg Ab PO Box 111 19, 40423 Gothenburg, Sweden +46 31 612418, ulrike.firniss@businessregion.se www.enterpriseeuropewest.se

LTC AB Klubbhusgatan 13, SE-553 03 Jönköping, Sweden +46 36 30 57 00, malin@eenjonkoping.se www.eenjonkoping.se Acreo AB (Kista) Electrum 236, 164 40 Kista, Sweden stellan.granstrom@acreo.se, www.acreo.se

Acreo Ab PO Box 787, 60117 Norrköping, Sweden +46 11 20 25 10, hakan.sehlin@acreo.se www.acreo.se

Uminova Innovation Ab Tvistevägen 47, 90719 Umeå, Sweden +46 90 154840, goran.nilsson@uminovainnovation.se www.uminova.se

ALMI Sörmland AB Västra Kvarngatan 62, 611 32 Nyköping, Sweden +46 155 45 10 70

Stiftelsen Europa Institutet Stora Gatan 16, 72212 Västerås, Sweden +46 21 4480790, christina@eiv.u.se www.eiv.u.se

Institutet För Livsmedel Och Bioteknik Ab Sik Frans Perssons Väg 6, 40229 Gothenburg, Sweden +46 31 3355600, bhd@sik.se, www.sik.se Swerea IVF AB Argongatan 30, 43153 Gothenburg, Sweden +46 31 7066000, ax.maupoix@ivf.se, www.ivf.se Almi Företagspartner Västernorrland Ab Tullportsgatan 2, 87122 Härnösand, Sweden +46 611 557802, maria.wallner@almi.se www.vasternorrland.se

Länstekniskt Centrum Kramfors Yrkesvägen 3, 87280 Kramfors, Sweden +46 61 213900, lars.h@ltck.se, www.ltck.se Ab Centek at Luleå University of Technology Aurorum 6, 97775 Luleå, Sweden +46 920 492900, kenneth.isaksson@centek.se www.centek.se

Almi Företagspartner Örebro Ab PO Box 8023, 70008 Örebro, Sweden +46 19 174880, info@enterpriseeurope.almi.se www.enterpriseeurope.se/orebro Almi Företagspartner Jämtland Ab Prästgatan 39, 83127 Östersund, Sweden anders.karlsson@almi.se, www.jamtland.almi.se

Almi Företagspartner Kronoberg Ab PO Box 1501, 35115 Växjö, Sweden, +46 470 707404, ulla.rolf@almi.se www.enterpriseeurope.se