e-pv 3654 by NEstar

Proračun za 2011. Vlada obećala: iduća godina bez novih poreznih opterećenja, nema zamrzavanja plaća i mirovina

Reforme pod hitno Strukturne slabosti će nam vjerojatno donijeti produljeno razdoblje sporog rasta i rast duga, prognozira MMF

Investicija u Dugom Selu Kad u travnju 2012. bude dovršen, Cargo centar Zagreb promijenit će logističke odnose u ovom dijelu Europe

TEMA TJEDNA STR. 4-5

AKTUALNO STR. 8

AKTUALNO STR. 6

3 6 5 4

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 22. studenoga 2010. Godina LVII / Broj 3654. www.privredni.hr

privredni vjesnik

NOVI ZAKON O RUDARSTVU / DANI ELEKTRONIČKIH MEDIJA / SVI EU FONDOVI / PREDSTAVLJANJA / SVIJET FINANCIJA

VOJSKA KAO GOSPODARSKI ČIMBENIK

ZBOGOM ORUŽJU, VOJARNE PODUZETNICIMA Vrijednost izvoza hrvatske vojne industrije u 2009. iznosila je oko 660 milijuna kuna - gotovo trostruko nego godinu ranije >>16-17

INTERVJU: ROKO MARKOVINA

FONDOVI ZA GOSPODARSKU SURADNJU

>> 12-13

>> 7

Od brodogradnje živi 200.000 ljudi. Gašenje brodogradilišta izazvalo bi kaos, tvrdi profesor splitskog fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Do kraja godine formirat će se pet fondova rizičnog kapitala koji će raspolagati sa 170 do 200 milijuna eura

2010

Preporuka PV prodaje e: pvmultimedija@privredni.hr t: 01/5600 022 f: 01/4846 656

NIKOLA TESLA

Mato Karačić

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

genij elektrotehnike format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

1138 st

593,00 kn 659,00

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

cijena p

aketa

162,00 kn 180,00

format: 210 x 210 mm nakladnik: KIGEN opseg: 28 str.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3654, 22. studenoga 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Paul Vandoren, šef delegacije EU-a:

Nezaposlenost žena je sve veći problem Europski socijalni fondovi za pomoć ljudskim resursima namijenjeni su upravo konkretnim projektima kao što je primjerice projekt Žene na tržištu rada koji se provodi u Hrvatskoj. Sredstva iz tih fondova Hrvatska će moći potpuno koristiti kada uđe u Europsku uniju. U kolovozu ove godine prosječna stopa nezaposlenosti žena u zemljama Europske unije iznosila je 9,6 posto, a u Hrvatskoj 12,8 posto što je za trećinu više nego u EU-u. Za većinu Europljana smanjivanje nezaposlenosti je prioritet, a brojnost žena na hrvatskom tržištu rada pokazuje da je to problem kojem se treba posvetiti posebna pozornost.

Ivan Tolić, predsjednik Uprave TŽV Gredelj:

TŽV Gredelj spreman za nove izazove Modernizacija i rekonstrukcija lokomotive serije JT 38CW-DC veliki je iskorak za Tvornicu željezničkih vozila Gredelj i potvrda sposobnosti mladih stručnjaka za svladavanje izazova u interakciji sa suvremenim tehnologijama, a s ciljem stvaranja novih proizvoda. Posebno sam ponosan na to što su svi inženjeri koji su radili na realizaciji projekta modernizacije lokomotive koja je predana vlasniku, Kosovskim željeznicama, mlađi od 40 godina. Oni su Gredeljeva najveća vrijednost koja osigurava bezbrižnije poglede u budućnost i omogućava hvatanje u koštac i s najzahtjevnijim projektima u tehničko-tehnološkom smislu.

Alexander Gerschbacher, predsjednik Uprave Karlovačke pivovare:

Nastavljamo ulaganja u ljude i brendove Karlovačka pivovara odgovorna je tvrtka i predani smo održivom poslovanju. U tom smislu važan nam je pozitivan odnos prema okolišu, doprinos zajednici te promicanje odgovorne konzumacije alkohola. Kad je riječ o pozitivnom učinku na okoliš, projekt koji nam je od iznimne važnosti još od 2003. godine je pročistač za otpadne vode. Sretan sam što smo blizu realizacije projekta i puštanja uređaja u probni rad, no ne stajemo na tome. Vjerujemo u neprekidan rast i razvoj i nastavit ćemo ulaganja u naše ljude, brendove i tehnologiju kako bismo ostvarili viziju da postanemo najbolja pivovara u Hrvatskoj. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: PETAR ZEKAN, vlasnik i direktor tvrtke Centar konzultanata

Mali poduzetnici trebaju usluge konzultanata Najčešći problemi poduzetnika s kojima se susrećemo su mala formalna naobrazba i nedostatak stručnih vještina menadžmenta, stihijski rast, loša kontrola troškova, prezaduženost...

rojektom Mreža konzultanata koji je pokrenut s ciljem certificiranja konzultanata za malo gospodarstvo nastoji se stvoriti organizirano tržište konzultantskih usluga. Malom poduzetniku se kroz postupak certifikacije konzultanata nastoji osigurati izvrsnost u pružanju usluge. Projekt uključuje i mjeru sufinanciranja konzultantskih usluga čime se malom poduzetniku omogućava pristup subvencioniranim uslugama certificiranih konzultanata koji su upisani u registar certificiranih konzultanata Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG). Certificirani konzultanti HAMAG-a podupiru razvitak maloga gospodarstva pružanjem raznih savjetodavnih usluga. Te se usluge pružaju početnicima kao i poduzetnicima u razvoju, a oni najčešće koriste usluge vezane za dobivanje kredita, poput studije isplativosti i investicijske studije. Povećan je trend potražnje za uslugama koje nisu vezane uz kreditiranje a povećavaju efikasnost, organizaciju, produktivnost tvrtke, odnosno služe za suočavanje i rješavanje poteškoća u poslovanju. U tu kategoriju spadaju stra-

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

teški i poslovni planovi razvoja, upravljanje procesima, financijama i ljudskim potencijalima, te razni oblici revizija, internih kontrola, uvođenje kontroling sustava... Najčešći problemi poduzetnika s kojima se susrećemo su mala formalna naobrazba i nedostatak stručnih vještina menadžmenta, stihijski rast, loša kontrola troškova, prezaduženost... Dobro je to što HAMAG razvija podatkovnu bazu konzultanata za programe vezane uz financiranje i potpore projektima iz pretpristupnih i drugih fondova Europske unije.

Još više treba pojačati potpore malom gospodarstvu koje je generator razvoja i prosperiteta Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju HAMAG će, kao posredničko tijelo, biti zadužen za provedbu projekata financiranih iz sredstava EU-a, odnosno strukturnih fondova, definiranih Operativnim programom Regionalna konkurentnost. Upravljačko tijelo, nadležno za pripremu i upravljanje tim operativnim programom

je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Sve institucije koje će biti uključene u provedbu Operativnog programa moraju proći proces akreditacije, odnosno postupak ocjenjivanja spremnosti utvrđene strukture za početak upravljanja i korištenja sredstava EU-a te ocjenjivanja sposobnosti uspješnog rukovođenja tim programima. Centar konzultanata specijalizirana je tvrtka za poslovno savjetovanje na području strateškog planiranja, izrade operativnih poslovnih planova, uvođenja kontroling sustava i modela. Upravljamo internim procesima, uspostavljamo sustave financijskog i menadžerskog računovodstva, investicijske studije, upravljamo financi-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

jama... Naše aktivnosti su najviše vezane uz područja građevinskog i turističkog sektora, uz obnovljive izvore energije, a vezani smo dijelom i uz proizvodnju maslinovog ulja te vina. Mišljenja sam kako u Hrvatskoj još više treba pojačati potpore malom gospodarstvu koje je generator razvoja i prosperiteta. Nadalje, nužno je ulagati u edukaciju poduzetnika, stvarati pozitivno poduzetničko ozračje, ukidati ili smanjivati administrativnu proceduru, izraditi neku vrstu mape projekata i djelatnosti koji se potiču po regijama. Mi smo imali jednu inicijativu za izradu analize stanja gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije. Uvjereni smo da bi tako nešto trebala biti podloga za razvoj projekata i ostale gospodarske smjernice u toj županiji. Projektom bi se osigurala kontrola nad gospodarskim potencijalom Županije kako bi se stvorili potrebni preduvjeti za implementaciju i praćenje strateških smjernica razvoja. Takvim pristupom jedinice lokalne uprave i samouprave dobivaju alat za analizu rasta gospodarstva, kao i za projekcije daljnjeg razvoja.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

CROMINE NAGRADE I PRIZNANJA

Proglašeni najbolji hrvatski menadžeri

Privredni vjesnik Broj 3654, 22. studenoga 2010.

( 14,9 mlrd kn

( 2,1%

proračunski deficit u 2011.

stopa inflacije

DRŽAVNI PRORAČUN ZA 2011. GODINU

Na 20. susretu Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika (Croma), održanom protekli tjedan u Zagrebu pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Ive Josipovića te uz partnerstvo Primorsko-goranske županije, dodijeljeno je 14 ravnopravnih nagrada i priznanja za menadžere godine u devet različitih kategorija. Najboljim menadžerima proglašeni su Igor Greblički iz tvrtke Boxmark, Damir Skender iz Saponije, Adrian Josip Ježina iz B.neta Hrvatska, Rajko Vukelić iz tvrtke Vulkan nova, Radisav Drljević iz TTO Thermotechnika, Nikola Nemčević iz Jan-spidera, Vesna Pavletić iz Pavletić grupacije, Vlado Miš iz rapske turističke tvrtke Imperial, Darko Ranogajec iz tvrtke Omco Croatia i Željko Uzelac iz tvrtke LTH Metalni lijev. Bernarda Cece-

lja iz tvrtke Bernarda proglašena je poduzetnicom godine, a Graciano Rudan iz tvrtke Rudan najboljim projekt menadžerom. Nagrada za životno djelo pripala je Đuri Horvatu iz tvrtke Tehnix te Ljerki Puljić iz Agrokora. Cromina nagrada za najbolje menadžere nastala je 1992. godine, a do sada ju je primilo 154 menadžera i poduzetnika u raznim kategorijama. “Stručni ocjenjivački sud posebno je vrjednovao osobni doprinos svakog od navedenih dobitnika u poslovanju tvrtke, očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta te orijentaciji njihove poslovne politike prema održivom rastu i dugoročnom tvrtkinom pozicioniranju na regionalnom i globalnom izvoznom tržištu”, istaknuo je Esad Čolaković, glavni menadžer i član Upravnog odbora Hum-Croma. (S.P.)

PROTIV EKONOMSKOG NASILJA NAD ŽENAMA

Više od dva milijuna eura za zapošljavanje žena Zbog ekonomske ovisnosti mnoge žene po 20 i više godina žive u strašnim okolnostima. Zato je važno da se borimo i protiv ekonomskog nasilja nad ženama, kazala je, među ostalim, premijerka Jadranka Kosor na prošlotjednoj svečanoj podjeli ugovora o bespovratnim sredstvima za projekte kojima će se poticati integracija žena u svijet rada. Riječ je o novcu koji je osiguran kroz četvrtu komponentu pretpristupnog programa Ipa Razvoj ljudskih potencijala, koji provodi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u suradnji s mnogim partnerima. Za projekte zapošljavanja žena uspjeli su osigurati više od dva milijuna eura, a novac je

podijeljen između 18 korisnika - gradova, podružnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te nekoliko nevladinih udruga. Cilj svih tih projekata je povećati zaposlenost žena u nepovoljnom položaju i pružiti im pomoć pri ulasku na tržište rada. Među ženama koje se nalaze u posebnom teškom položaju su žene starije od 40 godina, dugotrajno nezaposlene žene, Romkinje... Podršku projektu dao je i šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren. Ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ankica Paun Jarallah istaknula je da će Hrvatska nakon ulaska u EU za ovakve i slične programe imati na raspolaganju oko 350 milijuna eura. (J.F.)

Vlada obećala: iduća opterećenja, nema za Proračun obilježava i smanjenje poreznog opterećenja građana i gospodarstva te z Kosor. “Proračunom poručujemo hrvatskim građanima da će dobiti plaće, mirovine, potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker Vesna Antonić antonic@privredni.hr

vo je realni proračun za vrijeme u kojem danas živimo. Iz njega je razvidna politika Vlade u idućoj godini koju će obilježiti daljnje smanjenje udjela proračunskih izdataka u ukupnom bruto domaćem proizvodu, odnosno zadržavanje tih izdataka na istoj, pa i manjoj razini u odnosu na ovu godinu. Vlada je uvjerenja da se ovim proračunom pripremamo za veliki posao koji nas čeka u 2011. godini, poručila je premijerka Jadranka Kosor saborskim zastupnicima prošloga tjedna braneći prijedlog državnoga budžeta koji su skrojili Banski dvori, dobivši i potporu svojih koalicijskih partnera. Prema njezinim riječima, proračun obilježava i smanjenje poreznog opterećenja građana i gospodarstva te zadržavanje zaštite socijalno najugroženijih društvenih skupina. Dan prije, na sjednici Vlade s koje su bužetske

brojke upućene preko puta Markova trga, istaknula je kako će politika Vlade u idućoj godini biti smanjenje udjela državnih izdataka u BDP-u, da neće biti novih poreznih opterećenja, da će se zadržati zaštita najugroženijih skupina te da neće biti dodatnog smanjenja plaća i mirovina. “Proračunom poručujemo hrvatskim građanima da će dobiti plaće, mirovine, socijalnu pomoć, sve što se isplaćuje, a Hr-

Za isplatu mirovina potrebno je 35,13 milijardi kuna, od čega se od doprinosa planira namaknuti 19,35 milijadi kuna vatska će uredno servisirati svoje obveze”, prisnažio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker, odgovarajući time i “dežurnim katastrofičarima koji su si uzeli za pravo da plaše hr-

Zaduživanje veće od 23,39 milijardi kuna U 2011. godini na naplatu stiže 9,94 milijarde kuna duga nastalih po osnovi uzetih kredita i izdanih obveznica, što je ipak oko 10 milijardi kuna manje nego u ovoj godini. Unatoč tomu potrebe zaduživanja iduće će godine premašiti 23,39 milijardi kuna (ove godine 34,62 milijarde kuna). Većina tih potreba, ili točnije 20,6 milijardi, namjerava se riješiti izdavanjem obveznica većinom na inozemnom (13,25 milijardi kuna) i domaćem tržištu (7,35 mlijardi), pri čemu je za otplate postojećih potrebno oko osam milijardi kuna. Razlika od 2,79 milijardi kuna će se namaknuti podizanjem zajmova od međunarodnih organizacija, s time da za otplate sadašnjih kredita treba izdvojiti 1,9 milijardi kuna.

vatske građane” te im poručio “neka plaše svoje stranačke kolege, a građane ostave na miru”. Nešto manji prihodi Pa kakva je ta proračunska torta koja će se kusati nadolazeće godine? Dakle, u idućoj bi godini proračunski prihodi trebali iznositi 107,4 milijarde kuna što je 0,8 posto ili oko 860 milijuna kuna manje nego u 2010. Ukupni rashodi iznosit će pak 122,3 milijarde kuna, što je pak tridesetak milijuna kuna manje nego u ovoj godini. Valja napomenuti da su prihodi i rashodi planirani na temelju projekcije da će u idućoj 2011. godini bruto domaći proizvod (BDP) porasti 1,5 posto. Taj bi rast, smatra predsjednica Vlade, mogao biti i veći s obzirom na nedavno predstavljene velike in-

vesticijske projekte. Proračunski deficit iznosit će 14,9 milijardi kuna, što je 850 milijuna kuna više nego ove godine. Time će manjak doseći 4,3 posto BDP-a što je iznad, i to znatno, maastrichtskih kriterija, prema kojima minus državne blagajne ne smije premašiti tri posto BDP-a. Inflacija bi pak trebala biti na razini od 2,1 posto. Kad je riječ o prihodima, u državnu bi se bla-

www.privredni.hr Broj 3654, 22. studenoga 2010.

( 1,5% rast BDP-a

( 122,3 mlrd kn iznos ukupnih rashoda

godina bez novih poreznih mrzavanja plaća i mirovina adržavanje zaštite socijalno najugoroženijih društvenih skupina, poručila je premijerka Jadranka socijalnu pomoć, sve što se isplaćuje, a Hrvatska će uredno servisirati svoje obveze”, prisnažio je REKLI SU O PRORAČUNU

gajnu od poreza trebala sliti gotovo 61 milijarda kuna. Od toga bi porez na dohodak trebao donijeti nešto više od milijardu kuna

što je 12 posto manje nego ove godine, a porez na dobit 5,68 milijardi ili 10 posto manje. Od poreza na dodanu vrijednost namjerava se uprihoditi 39,31 milijarda kuna ili 3,5 posto više nego u 2010., a od trošarina 11,53 milijarde kuna ili 2,2 posto više. I doprinosi bi u asteriksovu vrećicu trebali uliti 39,3 milijarde kuna što je povećanje od 1,4 posto. Kad je o rashodima riječ, najveća je stavka ona za zaposlene koja bi iduće godine trebala premašivati 22,57 milijardi kuna, pri čemu su osigurana sredstva za minuli rad od 0,5 posto, potom za primjenu Sporazuma o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti iz 2006. godine – rast od 2,2 posto te za dodat-

no jačanje administrativnog kapaciteta u procesu priprema Republike Hrvatske za članstvo u EUu. Materijalni rashodi trebali bi “progutati” 9,13 milijardi kuna (5,6 posto više nego u 2010.), a financijski 7,4 milijarde (17,4 posto više). Kad je o subvencijama riječ, one su planirane na razini od oko 6,3 milijarde kuna, ili u usporedbi s ovom godinom 180 milijuna ili 2,8 posto manje. Za naknade građanima pak utrošit će se 64,55 milijardi kuna, znači 710 milijuna kuna manje ili, ako se nekome više sviđaju postoci, 1,1 posto manje nego ove godine. Dodatne uštede Valja napomenuti da rashodi vezani uz instituci-

Za naknade građanima utrošit će se 64,55 milijardi kuna, što je 710 milijuna kuna manje nego u 2010. onalne, administrativne i zakonodavne prilagodbe Europskoj uniji imaju značajan fiskalni učinak u 2011. godini – 1,9 milijardi kuna, no za taj

Zoran Milanović: Proračun bez karaktera Svi koji glasuju za ovaj proračun su neodgovorni prema Hrvatskoj. To je proračun bez karaktera i SDP neće podnositi amandmane. Sudjelovat ćemo u raspravi, imamo neke zakonske prijedloge i time ćemo dati doprinos u borbi protiv neodgovornosti ovog proračuna, rekao je Zoran Milanović, predsjednik SDP-a. Josip Friščić: Realan i održiv Prijedlog je u skladu s dogovorom da proračunska potrošnja ne smije biti veća nego 2010., dakle 122 milijarde kuna. Istodobno, izdvajanja za plaće i mirovine te za socijalna prava moraju biti pokrivena, i to bez povećanja poreza. Proračun je realan i održiv, smatra Josip Friščić, čelnik HSS-a. Radimir Čačić: Bez vizije i snage Riječ je o proračunu odlazeće vlade bez vizije i snage koja nastavlja politiku koja je Hrvatsku dovela u stanje u kojem jest. Rashodi su isti, prihodi dodatno smanjeni i deficit se povećava za još milijardu kuna. To je ukupno četiri milijarde eura novog deficita u ove dvije godine, ocijenio je Radimir Čačić, predsjednik HNS-a. Ozren Matijašević: Nužan rebalans Vladin prijedlog proračuna za 2011. je neodrživ jer se prihodovna strana neće puniti kako je predviđeno, pa će i ovaj put biti nužan rebalans proračuna. Nastavlja se gospodarsko putovanje bez kormilara s obzirom na to da i dalje nema nužnog zaokreta prema smanjenju troškova i poreznom rasterećenju, rekao je Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a. iznos proračun se nije povećavao nego su se za toliko smanjivali rashodi vezani uz redovno poslovanje države. Osim toga, kažu u Ministarstvu financija, u proračunu su napravljene i dodatne uštede od dvije milijarde kuna kako bi se mogla financirati povećanja pojedinih rashoda. Na taj je način namaknuta dodatna 1,1 milijarda kuna za financijske rashode (kamate), potom 260,5 milijuna kuna

za vojnu opremu, razvoj vodnoga gospodarstva 70,1 milijun kuna, rodiljne naknade 54 milijuna, školarine za diplomski i dodiplomski studij 25,1 milijun kuna, te za Ured predsjednika pet milijuna kuna. Također je osigurano i dodatnih 163,2 milijuna kuna za mirovine, što je posljedica priljeva novih umirovljenika. Treba naglasiti i da se mirovine u idućoj godini neće usklađivati, kako je to uobičajeno, dva puta

godišnje s rastom plaća i troškova života. Inače, za isplatu mirovina u nadolazećoj godini potrebno je 35,13 milijardi kuna, od čega se od doprinosa za mirovinsko osiguranje planira namaknuti 19,35 milijardi kuna, što će reći da je mirovinski sustav kratak za oko 15,8 milijardi kuna. Osim toga, osigurano je i 146,1 milijun kuna za popis stanovništva te 177 milijuna za parlamentarne izbore i referendum o Europskoj uniji.

*vijesti Dalekovod gradi i na Grenlandu Prošloga tjedna u Reykjaviku direktor islandske tvrtke Istak Company Kolbeinn Kolbeinsson i Predsjednik uprave Dalekovoda Luka Miličić potpisali su ugovor za izgradnju dalekovoda snage 60 kV na Grenlandu. Vrijednost ugovora je nešto veća od šest milijuna eura. Kako do novca iz strukturnih fondova Mnogi poduzetnici vide europsko tržište kao prijetnju, no ono je više prilika nego prijetnja, poručio je u ponedjeljak Richard Masa iz Delegacije EU-a sudionicima konferencije koju je organizirala Hrvatska obrtnička komora. Iz strukturnih fondova financiraju se razvojni projekti koji pridonose smanjivanju razlika unutar EU-a. Uspjeh u povlačenju novca za poduzetničke projekte, za što je planirano 2,2 milijarde eura, ne ovisi samo o institucijama, nego i o poduzetnicima, istaknula je Nataša Mikuš-Žigman iz Središnjeg državnog ureda za koordinaciju fondova Unije. Članstvo u EU-u godišnje ćemo plaćati 600 milijuna eura, pa bi taj iznos kroz strukturne fondove trebalo bar kompenzirati, ako već ne i višestruko nadmašiti. Do Berlina za 39 eura Putnička agencija Croatia Express potpisala je ugovor s Njemačkim željeznicama čime je postala jedino ovlašteno mjesto u Hrvatskoj za prodaju karata putem sustava DB Bahn. Croatia Express svojim klijentima sada

nudi neke povlastice koje su do sada imali samo u Njemačkoj ili na internetu. Primjera radi, klijenti sada mogu kupiti kartu za putovanja unutar Njemačke već po cijeni od 19 eura ili putovati iz Zagreba do Berlina za 39 eura.

AKTUALNO

*vijesti Elektronički signalnosigurnosni sustav na Glavnom kolodvoru Konzorcij Siemens AG Österreich i tvrtka Elektrokem iz Zagreba dobili su kao najbolji i najpovoljniji ponuđači ugovor za isporuku suvremenog elektroničkog signalno-sigurnosnog sustava, uključujući vanjske sustave za zagrebački Glavni kolodvor. Ugovor je vrijedan 10,37 milijuna eura. Udio hrvatskih poduzeća u isporukama robe i usluga u sklopu tog projekta iznosi gotovo 50 posto. Siemens je u razdoblju od 1936. do 1938. godine na zagrebačkom Glavnom kolodvoru postavio signalno-sigurnosni sustav tipa VES, koji je još uvijek u pogonu i koji se sad nakon više od 70 godina mora zamijeniti novom, suvremenom sigurnosnom tehnikom. Agrokorova vina osvajaju Ameriku Jedan od najvećih proizvođača vina u Hrvatskoj, tvrtka Agrokor vina, uskoro će svoje proizvode ponuditi američkim potrošačima. Protekli je tjedan plasirana prva pošiljka hrvatskih vina upravo za američko tržište. Riječ je o 15 različitih etiketa kvalitetnih i vrhunskih vina iz Agrolagune, Podruma Belje, Istravina i Iločkih podruma. Prema dogovoru koji je s uvoznikom postignut u travnju ove godine, vina iz tih podruma moći će se kupiti u nekoliko manjih trgovačkih lanaca te u restoranima i drugim ugostiteljskim objektima u čak 40 saveznih država. U pripremi su nove, posebne etikete za američko tržište i za sljedeću pošiljku koja bi, prema planu, trebala biti isporučena do kraja ove godine. U Agrokor vinima predviđaju kako će u 2011. izvoz na tržište SAD-a iznositi barem 10 posto ukupnog tvrtkinog izvoza vina.

Privredni vjesnik Broj 3654, 22. studenoga 2010.

( 250 mil €

vrijednost investicije u Cargo centar

( 1 mil kamiona

godišnje prijeđe hrvatskim cestama

Cargo centar Zagreb

Dugo Selo postaje kontejnerski grad U poslovnoj zoni Dugog Sela, na milijun četvornih metara, nalazit će se pravi kontejnerski grad koji će promijeniti logističke odnose u ovom dijelu Europe Igor Vukić vukic@privredni.hr

ad u travnju 2012. bude dovršen Cargo centar Zagreb, kamion koji krene iz Sofije preko Beograda po robu u luku Hamburg više neće iz glavnog grada Srbije skrenuti prema Mađarskoj da bi stigao na sjever Njemačke. Produžit će do Zagreba i robu koja je stigla preko Luke Rijeka, natovariti u Dugom Selu. U poslovnoj zoni Dugog Sela, na milijun četvornih metara, nalazit će se pravi kontejnerski grad koji će promijeniti logističke odnose u ovom dijelu Europe. Ambiciozni plan predstavio je prošli tjedan Marijan Banelli, predsjednik udruge Hrvatski cestovni prijevoznici i član Nadzornog odbo-

Sve će financirati privatni investitori, a gradit će privatne tvrtke koje odaberemo na natječaju. Od države ne tražimo ni kune, ističe Banelli ra Cargo centra Zagreb (CCZ), dioničkog društva osnovanog prije nešto više od mjesec dana. Osnivanje CCZ-a, rekao je Banelli na konferenciji Eurotrans održanoj u Ministarstvu prometa, priprema se već sedam godina. Osnivači kompanije

su Luka Rijeka, HŽ Cargo, Cargo center Graz, prijevoznici, špediteri i drugi privatni dioničari. Za direktoricu je izabrana Ruža Šimunović koja sada radi kao jedna od menadžerica u Cargo centeru Graz. Prostor u Dugom Selu uzeo bi se u koncesiju na 99 godina, a investicija bi, prema procjenama, ukupno bila vrijedna oko 250 milijuna eura. Otvorenje u travnju 2012. Prema planovima, nakon sređivanja zemljišne dokumentacije u projekt će se uključiti međunarodni investitori. Nakon dobivanja lokacijske dozvole, u kolovozu 2011. počela bi gradnja cestovne i željezničke infrastrukture, a otvorenje bi uslijedilo u travnju 2012. “Sve će financirati privatni investitori, a gradit će privatne tvrtke koje odaberemo na natječaju. Od države ne tražimo ni kune”, ističe Banelli. Zanimanje za sudjelovanje u radu pa i u ulaganje u CCZ pokazale su velike kompanije kao što su Maersk, hongkonški Hutchinson Port Holding, izraelski ZIM Line, korporacija Mariner, Dubai Port... Veliko zanimanje, kaže Banelli, vlada i u Turskoj, kamo bi roba iz Kine mogla stizati barem pet dana prije nego da se šalje preko Rotterdama. Kineske tvrtke spominju se i kao potencijalni investitori u CCZ. Prostor u Dugom Selu odabran je zbog nje-

gove dobre prometne povezanosti. Osim blizine postojećih željezničkih pruga, autocesta i zagrebačkog aerodroma, računa se i na buduću nizinsku prugu koja će put do Rijeke skratiti za 20 kilometara. Novim dvotračnim smjerom prolazilo bi 240 željezničkih kompozicija godišnje, umjesto sadašnjih 80. CCZ će pomoći i rastu prometa Luke Rijeka koja je sada ograničena prostorom. “Kontejneri će se prebacivati na kamione i vlakove, a brodovi će se moći brže izmjenjivati na istovaru i utovaru”, kaže Banelli. Glavni cilj je omogućiti prijevoz većih količina tereta po manjim cijenama. Bit će jednostavnije ishoditi carinsku i drugu dokumentaciju, a prema Zakonu o intermodalnom prijevozu, kamion koji bude imao više od 80 vožnji autocestom između CCZ-a i Luke Rijeka neće plaćati cestarinu.

Milijun kvadrata za milijun kamiona Hrvatskim cestama prođe godišnje više od milijun kamiona prema cargo centrima i lukama u EU-u, a očekuje se da će nakon izgradnje centra u Dugom Selu kamionski promet u Hrvatskoj znatno porasti. Prometna rješenja, tvrdi Banelli, omogućit će nesmetan ulazak i izlazak iz centra. Od milijun četvornih metara CCZ-a na skladišta bi trebalo otpasti 327.000 četvornih metara, na kontejnerski terminal oko 145.000, na uredske prostore oko 12.000 kvadrata. Željezničkom i cestovnom infrastrukturom bit će pokriveno 366.000 četvornih metara, na 125.000 kvadrata bit će parkiralište, a oko 25.000 kvadrata bit će slobodan prostor za manipulaciju teretom. Izgradit će se sedam ukrcajnih i iskrcajnih rampi.

U planu i podružnice Roba će putovati u svim tranzitnim smjerovima. U drugoj fazi CCZ planira podružnicu u Banjoj Luci, spominje se i Beograd, a važno mjesto u širim nacrtima ima i povećanje kapaciteta luka u Vukovaru i Zadru. U CCZ-u će raditi nekoliko tisuća radnika, što će uz koncesijsku naknadu i druge pristojbe donijeti veliku korist lokalnoj zajednici. U njegovu sklopu bit će i trgovački centri, a bit će prostora i za doradu i montažu proizvoda.

www.privredni.hr Broj 3654, 22. studenoga 2010.

( 170 do 200 mil €

( 10 puta veći

namijenjeno ulaganju u temeljni kapital tvrtki

portfelj venture capital ulaganja u Hrvatskoj

Fondovi za gospodarsku suradnju

Milijuni za rizične investicije Novih pet fondova rizičnog kapitala povećat će potencijal ulaganja u nove projekte na 200 milijuna eura. Fondovi jamče ulagačima dobit od osam posto na godinu, a očekuje se da će 90 posto financiranih projekata biti uspješno Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

i glavnina od današnjih 2,5 trilijuna dolara venture kapitala u svijetu otpada na SAD. U Izraelu se godišnje oko sedam milijardi dolara ulaže u venture capital industriju”, dodaje Terzić.

o kraja ove godine formirat će se pet fondova rizičnog kapitala koji će raspolagati sa 170 do 200 milijuna eura namijenjenih ulaganju u temeljni kapital tvrtki. To deseterostruko uvećavanje portfelja venture capital ulaganja u Hrvatskoj dobro će doći hrvatskom gospodarstvu kojemu nedostaje kapital, a i bankarski krediti sve su skuplji i do njih je sve teže doći. Trenutačno su u postupku osnivanja Nexus FGS, Quaestus Private Equity II, Alternative Private Equity FGS, Prosperus FGS i Honestas Private Equity FGS. Fondovi nastaju na inicijativu Vlade u suradnji s privatnim ulagačima jer će na svaku kunu privatnih ulagača Vlada ovim takozvanim fondovima za gospodarsku suradnju (FGS) osigurati isti iznos i to isključivo na komercijalnim osnovama bez političkih utjecaja. Slični projekti u svijetu poput izraelske Yozme ili britanskog Capital for Enterprisea, pokazali su se kao dobar način poticanja gospodarstva. Prva ulaganja u poduzeća tre-

bala bi se ostvariti u prvom tromjesečju iduće godine, a prioritetna stopa povrata ulagačima trebala bi iznositi osam posto godišnje. Vjerojatni korisnici ovog novca bit će tvrtke iz energetskog sektora, one vezane za reciklažu, informacijske tehnologije i infrastrukturu, a dio sredstava ići će i za konsolidaciju tvrtki u pojedinim sektorima. Natpolitična mjera Predsjednica Hrvatske private equity i venture capital asocijacije Mirna Marović ističe kako su slični projekti u svijetu zabilježili značajan uspjeh. “Iskustva drugih zemalja pokazala su da

se u prosjeku na svaku kunu fonda rizičnog kapitala uloženu u perspektivno poduzeće može privući još dodatnih pet kuna ostalih izvora financiranja”, kaže Mirna Marović. Marko Makek, član Uprave Nexus Private Equity partneri, kaže kako je osnovni način djelovanja ovih fondova osiguravanje svježeg kapitala i likvidnosti, a cilj im je potaknuti privatne ulagače i banke na reinvestiranje u gospodarstvo. No na novac mogu računati samo tvrtke koje imaju mogućnost brzoga rasta i nude konkurentne prednosti. “Do sada je novac bio usmjeravan na ‘ga-

šenje požara’ u ekonomskom smislu, odnosno u tržišno neuspješne tvrtke, dok je ova nova mjera

bili su značajni za nastanak mnogih sada već velikih kompanija poput Microsofta i FedExa, a za očekivati je kako će banke u Hrvatskoj ulaganja fondova rizičnog kapitala popratiti s još četiri do pet milijardi kuna kredita, pa bi se ukupni iznos ulaganja mogao popeti i na milijardu eura. Quaestus je na oko 30 milijuna eura kapitala koji je uložio u tvrtke privukao još 400 milijuna eura, ističe Vjenceslav Terzić, direktor Quaestus Private Equity partneri. “Danas najsnažniju private equity i venture capital industriju ima SAD koji ovakve programe ima još od 1945. godine, tako da

Na svaku kunu privatnih ulagača Vlada će osigurati isti iznos i to isključivo na komercijalnim osnovama za osnaživanje gospodarstva ‘bezvremenska i natpolitična’, odnosno odluke o ulaganjima u tvrtke fondovi rizičnog kapitala temeljit će isključivo na tržišnim principima”, ističe Makek. Private equity i venture capital fondovi

Realni rast BDP-a (godišnja promjena u %)

Private equity ulaganja u % BDP-a

1,95%

8,0%

Moguć i vrlo brz rast Uspije li inicijativa fondova gospodarske suradnje i razvoj venture capital ulaganja, hrvatsko gospodarstvo bi u srednjem roku moglo početi rasti po znatno višim stopama rasta nego što prognoziraju stručnjaci. Novac za ove fondove prikupili su domaći private equity fondovi, oko četvrtine sredstava dolazi iz mirovinskih fondova, a ostatak iz osiguravateljskih društava i kompanija. Tipičan fond rizičnog kapitala ulaže u poslove od kojih oko 10 posto propada, oko 15 posto ostvaruje iznimno visoke povrate, a od ostatka ulaganja povrati su kvalitetni ali ne spektakularni. Prema podacima Europske banke za obnovu i razvitak koja je i sama jedan od najvećih ulagača u temeljni kapital tvrtki, srednja razina povrata na investicije u private equity industriji je 17 posto godišnje.

0,1000%

6,0%

2007 2009 2008

0,800%

4,0% 2,0%

0,600%

2009 2010 2011 2015

0,0% -2,0%

0,400%

-4,0%

0,200%

-6,0% 0,000%

-8,0%

a nij

Alb

sn Bo

eg erc

ina

ska

Hrv

ska

o sov M

e ak

a nij

Crn

ora

ska

nj rp aS mu Ru ublik p Re

ska

Slo

a nij

Tur

ska

Izvor: World Economic Outlook, IMF

vin

e erc

rsk

ats

Hrv

ija

k Ma

ora

Crn

jsk

m Ru

ka bli

ska

Srp

ija

ven

Slo

rop

Izvor: EVCA (2010)

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3654, 22. studenoga 2010.

( gotovo 2%

( 5,4% BDP-a

smanjenje BDP-a u 2010.

proračunski manjak u ovoj godini

MISIJA MEĐUNARODNOG MONETARNOG FONDA O HRVATSKOJ

REFORME POD HITNO Uspješna provedba reformi na tržištu rada, javnoj upravi, mirovinama, sustavu zdravstva i privatizaciji donijela bi viši gospodarski rast, stvaranje radnih mjesta i poboljšanje životnog standarda Vesna Antonić antonic@privredni.hr

rvatskom su gospodarstvu potrebne reforme koje su dalekosežne i pune izazova kako bi se njegovi slabi makroekonomski izgledi poboljšali tijekom srednjoročja. Strukturne slabosti, koje se ogledaju u niskoj konkurentnosti i visokim strukturnim proračunskim manjkovima, vjerojatno će donijeti produljeno razdoblje sporog rasta i rasta duga. Određeno politikom stabilnog

Strukturne slabosti će vjerojatno donijeti produljeno razdoblje sporog rasta i rasta duga

tečaja, koja je odraz visokih razina euroizacije i inozemnog duga, potrebno poboljšanje konkurentnosti može biti ostvareno samo putem unutarnje prilagodbe, što podrazumijeva održavanje inflacije i/ili rasta plaća u odnosu na produktivnost na razini nižoj od one u trgovinskim partnerima tijekom duljeg razdoblja. Da bi se ostvarila prilagodba cijena i troškova, potrebne su komplementarne i makroekonomski kritične reforme na tržištu rada, javnoj upravi, mirovinama, sustavu zdravstva i privatizaciji. Uspješna provedba tih reformi donijela bi značajne koristi hrvatskom narodu u obliku višeg gospodarskog rasta, stvaranja radnih mjesta i poboljšanja

životnog standarda, što bi omogućilo gospodarstvu da ostvari najveće koristi od pristupanja Europskoj uniji, ističe se, među ostalim, u zaključnoj izjavi Misije Međunarodnog monetarnog fonda koja je nedavno boravila u Hrvatskoj, a prenosi je HNB na svojim internetskim stranicama. Rast nezaposlenosti i u 2011. Slaba potrošnja i pad investicija rezultirali su, uz rast nezaposlenosti i slabi rast kredita, smanjenjem BDP-a u prvoj polovini 2010. od 2,5 posto na godišnjoj razini, što je više od očekivanog, a do kraja godine mogao bi se smanjiti za gotovo dva posto, iako se čini da se njegov pad ublažava, dok je realni izvoz i dalje slab. Ipak, rast bi u 2011. trebao dosegnuti oko 1,5 posto, najviše zbog oporavka investicija i potrošnje, a donekle bi mu mogla pridonijeti i inozemna potražnja. Kad je riječ o nezaposlenosti, ona će ostati povišena tijekom iduće

godine, potom slijedi kontinuirani ali spori pad. Procjene Misije ukazuju na to da će se ove godine manjak na tekućem računu platne bilance smanjiti na oko 2,75 posto BDP-a, što je odraz kontinuirane kontrakcije uvoza povezane sa slabom potražnjom. U idućoj će godini, pokazuju projekcije, taj manjak, zbog rasta uvoza, porasti na gotovo četiri posto BDP-a, pri čemu valja imati na umu i goleme potrebe za inozemnim financiranjem u kratkoročju. Negativni rizici za gospodarske izglede su znatni, ističe Misija, a povezani su s potrebom ino financiranja i smanjivanjem financijske poluge privatnog sektora. Uz to, zakašnjela fiskalna konsolidacija može dovesti do veće premije rizika i većih troškova zaduživanja javnog i privatnog sektora. Iako se čini da su matične banke spremne održavati njihovu izloženost prema lokalnim podružnicama i tvrtkama, promjena raspolo-

ženja mogla bi značajno utjecati na domaći financijski sektor i gospodarstvo. K tome, gospodarstvo može stagnirati ako oporavak domaće potražnje bude kasnio više od predviđenog. Dug javnog sektora 40 posto BDP-a Mjere najavljene u sklopu rebalansa proračuna nisu postigle ono što je bilo potrebno da bi se spriječilo pogoršavanje fiskalne pozicije u 2010. te se, sukladno tome, predviđa da će proračunski manjak

dosegnuti 5,4 posto, a šireg javnog sektora više od šest posto BDP-a (uključujući HBOR i HAC) u ovoj godini, smatra MMF. Rebalansom proračuna nisu obuhvaćene rashodne mjere predviđene Programom gospodarskog oporavka i rashodi nisu zamrznuti kako se namjeravalo. Stoga se predviđa rast duga javnog sektora na 40 posto BDP-a ili oko 55 posto BDP-a uključujući javna jamstva. Zamrzavanje rashoda predviđeno u proračunu za 2011. zahtijeva

dodatne ex ante fiskalne mjere vrijedne oko 0,7 posto BDP-a, uključujući zamrzavanje rasta plaća i mirovina. Na osnovi politika iz fiskalnih smjernica za srednjoročno razdoblje, članovi Misije procjenjuju povećanje manjka na šest posto BDP-a. Do dodatnog porasta proračunskog manjka moglo bi doći zbog sporijeg od očekivanog oporavka i više od proračunom predviđene potrošnje za aktivirana jamstva brodogradilištima. Stoga bi trebalo odrediti pričuvne mjere za smanjenje rashoda u slučaju nepredviđenog pada prihoda. Cilj hrvatskih vlasti da smanje proračunski manjak na oko dva posto BDP-a do 2013. je uglavnom primjeren, ali će biti potrebno provesti mjere ušteda i smanjenja rashoda. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je da hrvatske vlasti utvrde i provedu fiskalne mjere za ostvarenje tog cilja te da, kako se proizvodni jaz bude smanjivao, nastave konsolidaciju s ciljem smanjenja ukupnog manjka na nulu do 2015. godine.

Zdravlje bankarskog sektora - preduvjet za oporavak gospodarstva Stav je MMF-a kako će očuvanje zdravlja bankarskog sektora biti preduvjet za oporavak gospodarstva. Kapitalizacija na razini sustava, likvidnost i pokazatelji profitabilnosti su zadovoljavajući. No, kvaliteta aktive banaka se nastavila pogoršavati, a kreditna aktivnost prema sektoru kućanstava gotovo stagnira, dok krediti sektoru poduzeća umjereno rastu, dijelom zbog mjera za poticanje kreditne aktivnosti. S obzirom na predloženu shemu zamjene dugovanja problematičnih poduzeća prema državi udjelima u njihovom kapitalu (model C), članovi Misije ponovno

naglašavaju kako je ona protivna duhu namjeravanih privatizacijskih napora te da bi trebala biti iskorištena samo u onim tvrtkama koje imaju održive planove restrukturiranja. Regulatorne ili fiskalne promjene koje utječu na banke, pak, trebalo bi pažljivo osmisliti kako se ne bi ugrozio makroekonomski oporavak. Bilo kakvo regulatorno pooštravanje ili uvođenje poreza bankama ne bi smjelo dovesti do negativnih makroekonomskih implikacija, uključujući ograničavanje raspoloživosti kredita gospodarstvu, i treba biti koordinirano s EU-om.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3654, 22. studenoga 2010.

( 4 mlrd kn “teško”

novo izdanje obveznica na domaćem tržištu

( 166 mil € vrijedan projekt izgradnje dijela koridora V.c

Sjednica Vlade

Kraj fiskalne neodgovornosti? Povećavanje proračunskih rashoda iznimno je dopušteno u slučaju prirodne nepogode, epidemije i ekološke nesreće, te za sufinanciranje projekata iz europskih fondova Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ada s početkom iduće godine stupi na snagu zakon o fiskalnoj odgovornosti, ako ga Sabor donese u obliku koji je Vlada predložila, ništa više neće biti isto, tvrdi premijerka Jadranka Kosor. Ni država niti jedinice lokalne samouprave više neće moći rast javne potrošnje financirati novim zaduženjem, već će se ukupni rashodi proračuna izraženi udjelom u BDP-u morati godišnje smanjivati najmanje za jedan postotni bod. Kada razlika prihoda i rashoda, bez kamata, padne na nulu, cilj proračuna postaje smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u. Poštivanje tih načela dužnosnici na svim razinama jamčit će izjavom o fiskalnoj odgovornosti, a

ako je prekrše, morat će dati svoj mandat na raspolaganje. Povećavanje rashoda iznimno je dopušteno u slučaju prirodne nepogode, epidemije i ekološke nesreće, te za sufinanciranje projekata iz europskih fondova. Takav kakav je, uvjeren je potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker, zakon će smanjiti javnu potrošnju i tako povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Nove obveznice za stari dug Kako će se odraziti na izradu državnog proračuna u budućnosti, teško je predvidjeti, jer prema tumačenju premijerke, njime se ograničava i mogućnost podnošenja zastupničkih amandmana na Vladin prijedlog proračuna. Tih je amandmana ove godine bilo 30, a Vlada ih je sve glatko od-

će godine. Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je odlučila prenijeti 2.859.148 dionica HT-a Umirovljeničkom fondu, bez naknade.

Rast javne potrošnje više se neće moći financirati novim zaduženjem bila, uz Šukerovu ocjenu da je većina prijedloga ionako protivna Zakonu o proračunu. A u skladu s tim zakonom je, kaže Šu-

ker, novo izdanje obveznica na domaćem tržištu u iznosu od četiri milijarde kuna. Prema tumačenju ministra, to nije novo zaduženje, već refinanciranje postojećeg, jer će sa 2,65 milijardi biti otkupljeni trezorski zapisi koji dospijevaju 25. studenoga, a ostatak ide za kratkoročni dug koji dospijeva u prosincu. Ministar

Božidar Kalmeta izvijestio je o pregovorima s Europskom bankom za obnovu i razvoj koja će 15-godišnjim kreditom sufinancirati izgradnju dijela koridora V.c od mjesta Sredanci do granice s BiH, uključujući i most preko Save. Projekt je vrijedan 166 milijuna eura, a radovi na izgradnji počet će idu-

Hitni radovi bez dozvole Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama ovlaštena je za određivanje prava prvenstva na kupnju stana djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika te drugih državnih službenika u Sesvetama, na lokaciji gdje je Grad Zagreb izgradio stanove iz sustava poticane stanogradnje. Hrvatske vode dobile su dopuštenje da bez građevinske dozvole, zbog opasnosti od poplava, na području Zagrebačke županije mogu graditi nasipe i dograđivati odteretni kanal. U roku od dvije godine dužne su ishoditi odgovarajuće dozvole.

Popijač s njemačkim ministrom gospodarstva Reinerom Brüderleom

Njemačke investicije, ali uz hrvatsku suradnju

rvatska vlada poziva njemačke investitore, ali im predlaže da barem u dijelu poslova angažiraju i hrvatske tvrtke. Tako je na sastanku s njemačkim ministrom gospodarstva Reinerom Brüderleom, održanom prošli tjedan u HGK-u, hrvatski ministar gospodarstva Đuro Popijač podsjetio da u četiri njemačke investicije u vjetroelektrane u Hrvatskoj ni na koji način ne sudjeluju hrvatski proizvođači opreme. “Sve je dovezeno izvana. A i mi znamo raditi generato-

Njemački ministar gospodarstva Reiner Brüderle

re i metalne konstrukcije. Neka barem stup vjetrenjače bude napravljen u

Hrvatskoj”, rekao je ministar Popijač pred njemačkom delegacijom. Njemačka je Hrvatskoj predložila provedbu 15 investicijskih projekata. Popis je zasad nedostupan javnosti, a u HGK-u je spomenuto da je jedan od tih projekata modernizacija signalizacije na Glavnom kolodvoru u Zagrebu. Projekt je vrijedan 12,6 milijuna eura, izvest će ga Siemens sa zagrebačkom tvrtkom Elektrokem, a nadzor radova obavit će španjolska tvrtka Typsa. Posao financira EU sa 85 posto udjela,

Dajte da napravimo barem stup za vjetrenjače, kaže ministar Popijač dok 15 posto daje hrvatski budžet. Ministar Reiner Brüderle, koji se može pohvaliti rastom njemačkog BDP-a od 3,7 posto, rekao je da se u južnim dijelovima njegove zemlje susreću čak s manjkom kvalificirane radne snage. “Nedavno mi je jedan kineski političar rekao da smo mi Nijem-

ci bezobrazni jer on mora čekati čak šest mjeseci da bude gotov njegov novi mercedes S-klase”, ispričao je Brüderle. Opasnost da hrvatski stručnjaci i radnici opet budu primorani krenuti na rad u prezaposlene njemačke tvornice zabrinula je ministra Popijača. “I kod nas ima prostora za industrijske investicije. Imamo kvalificiranu radnu snagu, 320 poslovnih zona spremnih za ulaganje. Ako možemo napraviti trgovački centar od 350 milijuna eura u dvije godine, zašto

ne bismo mogli izgraditi i tvornicu”, rekao je Popijač obećavajući Nijemcima da će uskoro biti objavljeni natječaji za zagrebačku zračnu luku i željezničku mrežu. “Sve je to u redu, ali nama treba industrija”, ponovio je Popijač. Njemački gost u četvrtak je obišao dvije njemačke investicije kakve priželjkuju njegovi hrvatski kolege: tvornicu cipela Haix u Maloj Subotici kod Čakovca te kompaniju BHS Corrugated strojevi u varaždinskoj poslovnoj zoni. (I.V.)

10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3654, 22. studenoga 2010.

( više od 10

( oko 30 inovacija

poznatih tvrtki koristilo savjete vlasnica Analize 360°

Analiza 360°, Zagreb

dosad registrirano na Burzi znanja

Burza znanja, Slavonski Brod

Kad se ženske ruke slože

Inovacije i novac na jednom mjestu

Odlučivanje u marketingu više se ne mora temeljiti isključivo na osjećaju: postoje metode transformacije podataka u argumente, koje kompanije potom pretvaraju u zaradu

Na internetskoj stranici www.burzaznanja.com.hr, inovatori mogu prodati svoje inovacije na samom početku osmišljavanja, a tvrtke mogu pronaći inovativna rješenja za svoje potrebe

glašavanje je osjetljiv posao. Ne samo za marketinške agencije ili marketinške odjele kompanija, nego i za same oglašivače. Često je teško pogoditi pravi oglas i pravu ciljnu publiku, no još je teže utvrditi bi li se, i koliko, novac uložen u oglašavanje vratio, ili je ipak uludo bačen. A možda je najteže procijeniti kako se, gdje i koliko oglašavati, s obzirom na nepregledno mnoštvo medija i tehnoloških platformi. U svijetu marketinga bezbroj je često kontradiktornih podataka koji poduzetniku bitno otežavaju donošenje odluka o oglašavanju ili brendiranju. Zato im dobro dođe pomoć prekaljenih profesionalaca. Ili još bolje, profesionalki. Ozana Jurković i Nada Finderle skupile su - pojedinačno, a još više u tandemu – iznimno bogato iskustvo u marketingu i oglašavanju. Ozana je tijekom karijere stekla povjerenje globalnih kompanija poput Unilevera, Gillettea, Krafta i brojnih drugih. Radila je za Henkel, njemačkog diva na području proizvoda široke potrošnje, te za ACNielsen, vodeću svjetsku kompaniju za istraživanje tržišta, u kojoj je vo-

ako sam i sam inovator, uvidio sam da je dobra inovacija samo ona koja ima i kupca i upotrebnu vrijednost. Na tržištu je nedostajala karika koja bi jednim klikom povezala osobe s upitima za inovativna rješenja i one koji mogu ponuditi takva rješenja, pa sam odlučio napraviti internetsku stranicu koja će spajati one koji imaju novac i one koji imaju znanje i ideje, kazao je Bratislav Bukvić, osnivač i vlasnik internetske agencije za posredovanje www.burzaznanja.com.hr. Bukvić je inače javnosti do sada najpoznatiji po elektronskom turističkom vodiču te zaštiti industrijskog dizajna za projekt Volim grad koji stalno plovi (riječ je Slavonskom Brodu, op.a.), a u pripremi ima više inovativnih rješenja. Način rada njegove web stranice je jednostavan. Osobe koje su zainteresirane za poslovanje preko burze trebaju se registrirati na stranici (popuniti for-

tjednik TV tjedan i agencija specijalizirana za internetsko oglašavanje Akternet. Obogaćene takvim iskustvom, Nada i Ozana nedavno su zaključile da je vrijeme za samostalno i udruženo isplovljavanje u poduzetničke vode. Osnovale su tvrtku Ana-

U svijetu marketinga bezbroj je kontradiktornih podataka koji poduzetniku bitno otežavaju donošenje odluka dila timove u Hrvatskoj i Sloveniji. Prije pokretanja vlastite tvrtke savjetovala je jednu od najvećih regionalnih medijskih kuća, Styriju. Podatke u argumente Nada je u zadnjih desetak godina bavljenja oglašavanjem u medijima, što tradicionalnim što novim, iskustvo stjecala na brojnim start-up projektima. Među njima su izdanja iz Hubert Burda Media, dnevne novine 24sata,

liza 360° za koju kažu da je jedinstvena na našem tržištu. Po čemu? Ključna vještina koju Analiza 360° nudi je sposobnost pretvaranja brojeva u razumljive uvide, na osnovi kojih klijenti mogu marketinške odluke donositi mnogo brže, pouzdanije i jednostavnije. Analiza 360° želi biti od pomoći profesionalcima koji moraju donositi odluke vezane za marketing, bilo da su vlasnici kompanija, članovi uprava, direktori marketinga, brend menadžeri ili medijski planeri. Odlučivanje u marketingu, ističu Nada i Ozana, više se ne mora temeljiti isključivo na osjećaju: postoje metode transformacije podataka u argumente, koje kompanije potom pretvaraju u zaradu. (D.Ž.)

mulare za registraciju), što vrijedi i za inovatore i investitore. Nakon slanja svojih podataka, dobit će povratni kontakt radi provjere vjerodostojnosti podataka i sklapanja ugovora o poslovnoj suradnji, a na kraju se dobiva korisničko ime i lozinka za korištenje stranice. “U tom trenutku počinje neograničena ponuda i potražnja ideja, patenata, unaprjeđivanja proizvodnje, industrijskog dizajna... Dakle članovi Burze znanja mogu trgovati s ponuđenim oglasima, tj. kupovati i prodavati ponuđene oglase”, naglasio je Bukvić. Više tehničkih podataka može se saznati registracijom na Burzi znanja. Prodaja inovacija Trenutačno je, istaknuo je naš sugovornik, registrirano desetak inovatora s oko tridesetak inovacija te nekoliko investitora. Inovatori su sveučilišni profesori, doktori znanosti, inženjeri, menadžeri, mahom osobe sa znanjem i željom da ga dodatno unaprijede. “Moje je mišlje-

nje, a mislim da tako razmišlja i šira javnost, da nas u Europu najbrže može odvesti znanje kojim raspolažemo, a ono nas tamo može i zadržati”, zaključio je Bukvić te dodao da je razvoj stranice trajao tri godine, a probna verzija podignuta je na server već prije dvije godine. Još uvijek dodaje neke

Inovatori su sveučilišni profesori, doktori znanosti, inženjeri, menadžeri... opcije zaštite i sigurnosti. Svi se patenti mogu pogledati na stranicama Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, no kada se tamo objave – mnogi ih, pogotovo u zemljama gdje nema kontrole zaštite patenata, mogu iskoristiti za svoje projekte. Bukvić je pokrenuo burzu na kojoj inovatori mogu prodati svoju ideju već na samom početku osmišljavanja. (J.F.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3654, 22. studenoga 2010.

( 26 zaposlenih

pri čemu većina ima završen fakultet

( 20 godina

postoji tvrtka Benko Kotruljić

Računaj lokalno, piši globalno

Brojke ne poznaju granice

Među najvažnijim projektima ove tvrtke su strukturiranje i ustroj računovodstvene forme i evidencije za trgovačka društva različitih djelatnosti Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

snovna djelatnost tvrtke Benko Kotruljić koja krajem godine obilježava 20 godišnjicu poslovanja je, osim savjetodavnih i administrativnih, pružanje računovodstvenih usluga te obračuna plaća i poreza. Ime je dobila po dubrovačkom trgovcu, ekonomistu, diplomatu i humanistu Benku Kotruljiću (Benedikt Kotruljević, 1416.-1469.) koji se smatra izumiteljem dvojnoga knjigovodstva. Riječ je o sustavu evidentiranja poslovnih promjena koje se iskazuju na barem dva konta (jedan koji duguje te drugi koji potražuje). Ovaj sustav, valja naglasiti, jedan je od osnovnih računovodstvenih principa. Među najvažnijim projektima tvrtke su strukturiranje i ustroj računovodstvene forme i evidencije za trgovačka društva različitih djelatnosti. Tu je i predstavljanje lokalnih propisa i zakona inozemnim predstavništvima računovodstvenih komora u suradnji s Ministarstvom financija s kojim su održavali seminare za inozemna predstavništva računovodstvenih komora. Podizvođač su renomiranih računovodstvenih i revizorskih tvrtki u suradnji s kojima su dobili nagradu u inozemstvu kao najbolji međunarodni porezni tim (nagrada LexisNexis). K tomu, u

lipnju 2009. godine dobili su ISO certifikat kvalitete 9001:2008. Dobrila Mikac, direktorica tvrtke, kaže kako su poslovanje započeli kao obiteljsko poduzeće te da su tijekom godina narasli do toga da trenutačno zapošljavaju 26 osoba od kojih većina ima završen fakultet ili višu školu. “Među njima su dvoje ovlaštenih revizora, pet ovlaštenih računovođa te jedna osoba s položenim ispitom za investicijskog savjetnika”, ističe ona. Odredbe u koliziji ”Budući da su naši klijenti uglavnom velike multinacionalne kompanije, koje posluju u područjima različitih zakonodavstava, računovodstvo vodimo po hrvatskim i međunarodnim standardima na hrvatskom i engleskom jeziku. Zbog specifičnih potreba naših klijenata i njihove prostorne odvojenosti od računovodstvenih i financijskih odjela, usluge obavljamo u vlastitu ili prostoru klijenata, koristeći naše ili njihove računovodstvene programe, vodeći računa o tome da oni uvijek imaju dostupne ažurne podatke, izvješća i informacije”, objašnjava Dobrila Mikac. Tijekom godina poslovanja zaposlenici ove zagrebačke tvrtke susretali su se i s brojnim zanimljivostima. Primjerice, jednog dana zazvonio je telefon te se javila tajnica. S druge strane žice jedan gospodin zatražio je da osobno razgovara s Ben-

propisima 31. ožujka (Financijska agencija-Fina), odnosno 30. travnja (Ministarstvo financija-Porezna uprava), nerijetko se događa da dodatna pojašnjenja Ministarstva financija i Fine budu objavljena neposredno pred spomenute rokove, što je za naše klijente prekasno”, objašnjava.

Dobili su i nagradu u inozemstvu kao najbolji međunarodni porezni tim kom Kotruljićem jer se na telefon uvijek javljaju neki drugi ljudi te nikako ne može doći do njega. Među preprekama koje otežavaju svakodnevno poslovanje su one

na koje djelatnici ove knjigovodstvene tvrtke nailaze pri suradnji s državnim institucijama zbog nekonzistentnosti administrativne podrške i složenosti državnog aparata. “Financijska izvješća velikih multinacionalnih kompanija za prethodnu godinu moraju biti pripremljena u prvim danima nove. Budući da je rok za predaju financijskih izješća u skladu s hrvatskim

Moguće dvojbe Dobar dio problema proizlazi i iz toga što su odredbe hrvatskih zakona u međusobnoj koliziji. Zakoni i pravilnici pisani su na način da je moguće dvojako tumačenje odredbi. “Stoga se događa da različiti inspektori u poreznom nadzoru različito tumače indentične situacije. Smatramo kako bi bolja konzistentnost zakonodavstva i pravodobna dodatna objašnjenja znatno pridonijela pojednostavljenju našeg djelovanja”, naglašava direktorica Mikac. U budućnosti pak tvrtka Benko Kotruljić planira širenje poslovanja, kako u Hrvatskoj, tako i u zemljama regije, uz zadržavanje postojećih klijenata, ali i ugovaranjem suradnje s novima. Zbog toga su odnedavno započeli i sa širenjem na susjedna tržišta osnovavši društvo u Srbiji. Također, outsourcing uslugu nastojat će približiti većem broju klijenta koji imaju ustrojeno vlastito računovodstvo, ali žele biti sigurni kako njihov kadar radi na najbolji mogući način.

*vijesti HAK uvodi novi sustav Hrvatski autoklub proteklog je tjedna predstavio novi sustav članstva kojim će vozačima omogućiti veće pogodnosti i prava na putovanjima u zemlji i inozemstvu. Nakon uvođenja broja za pomoć na cesti 1987, novi sustav pogodnosti i prava za članove - kojih trenutačno ima 173.000 - predstavlja još jedan važan korak kojim se HAK priprema za ulazak u EU. Zvečevo prepoznato po brendu Mikado Tvrtka Zvečevo, domaći proizvođač konditorskih proizvoda, prema istraživanju tržišta provedenom na slučajnom uzorku od 437 građana iz cijele Hrvatske, bilježi snažan rast prepoznatljivosti. Tako su povjerenje i kvaliteta glavne odlike po kojima potrošači prepoznaju tu industriju konditorskih proizvoda i jakih alkoholnih pića. Očekivano, najveću prepoznatljivost brenda nosi Mikado s visokih 86 posto, a u stopu ga slijede čokolade Seka i Braco sa 47 posto te čokoladica Mond sa 27 posto. Hrvatski drvoprerađivači na sajmu u Beogradu Na 48. međunarodnom sajmu namještaja, opreme i unutarnje dekoracije (UFI) održanom protekli tjedan u Beogradu, predstavljeni su i proizvodi 12 hrvatskih tvrtki. Nastup tih tvrtki organizirali su Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva te Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. HGK neprekidno potiče i pokreće niz projekata kako bi pomogao hrvatskim proizvođačima da u što kraćem roku stvore pretpostavke za rast i razvoj drvoprerađivačkog sektora.

12 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3654, 22. studenoga 2010.

26 svjetskih priznanja ( Biomasa postaje Upotreba biomase - obveza Kyotskog protokola

za brod godine dobili hrvatski brodovi

sve važnije pitanje

Dr.sc. Roko Markovina, redovni profesor splitskog F

GAŠENJE VELI IZAZVALO BI K

Bez posla bi ostalo oko 38.000 ljudi, oko 150.00 država bi ostala bez 1,9 milijardi kuna u proračun Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

Hrvatska se do 1. siječnja 2013. godine mora pripremiti za sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rvatska se po šumovitosti nalazi pri samom europskom vrhu, iza Austrije i skandinavskih zemalja. K tomu, raspolaže prirodnim i kvalitetnim šumama koje, ako se njima odgovarajuće gospodari, mogu dati velike

Za izgradnju energetskog postrojenja na biomasu potrebno je ishoditi oko 50 dozvola količine biomase za mehaničku preradu i termičku uporabu. Biomasa kao obnovljiv izvor energije uključuje ogrjevno drvo, grane i drvni otpad u šumarstvu, ali i piljevinu, koru i drvni ostatak iz drvne industrije, slamu, kukuruzovinu, stabljike suncokreta, ostatke pri rezidbi vinove loze i voćaka te ostatke iz stočarstva. Kako se njenim korišenjem smanjuje emisija ugljičnog dioksida (CO2) te ovisnost o uvozu fosilnih goriva, ona postaje sve važnije pita-

nje uoči primanja u punopravno članstvo Hrvatske u Europsku uniju koja se snažnije opredijelila za povećanje korištenja obnovljivih izvora energije (OIE) i energetske učinkovitosti te smanjenja emisije štetnih plinova u okoliš. Ako Hrvatska ne postigne zadane ciljeve, ali i one koje je ranije preuzela ratifikacijom Kyotskog protokola, gospodarstvo će se suočiti s velikim troškovima. Višnja Grgasović, načelnica Odjela za zaštitu klime i ozonskog sloja u Sektoru za atmosferu, more i tlo pri Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, ističe kako je Europska unija odlučila zauzeti vodeću ulogu na području zaštite okoliša. Tako je pred zemlje članice, ali i one koje će to tek postati, stavila vrlo teške zadatke. Obveza Hrvatske je, istaknula je Grgasović na prošlotjednom okruglom stolu Upotreba biomase kao mehanizam za provedbu obveza Kyotskog protokola koji je organizirao Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR), da se do 1. siječnja 2013. godine pripremi za sustav trgovanja emi-

sijskim jedinicama stakleničkih plinova. Složena procedura Marijana Petir, predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša, napomenula je kako je za izgradnju energetskog postrojenja na biomasu potrebno ishoditi oko 50 dozvola. Stoga je već zatraženo da se pojednostavi postupak, a ne da dokumenti stoje u ladicama, naglasila je. Inače, biomasa se može koristiti u energetske svrhe za proizvodnju toplinske ili električne energije u toplanama i termoelektranama. Koristi se i za grijanje u kućanstvu i industriji pri čemu se koriste kratko piljeno i cijepano drvo, sječka, peleti i briketi. Anaerobnom fermentacijom biomase dobiva se bioplin koji se kao biogorivo može koristiti za pogon vozila. Fermentacijom kukuruza i šećerne repe u alkohol nastaje bioetanol koji se također može upotrijebiti kao pogonsko gorivo u vozilima. Biodizel, pak, koji se već koristi kao zamjena za dizelsko gorivo u automobilima te vozilima javnog gradskog prijevoza, dobiva se kemijskom konverzijom uljarica.

a 19. simpoziju o brodogradnji koji je još početkom listopada u Lumbardi na Korčuli okupio 168 znanstvenika iz devet zemalja mogle su se čuti činjenice o brodogradnji kakvih nema u većini medija, a ponuđena su i rješenja za spas hrvatske brodogradnje. To

je bio povod za razgovor s Rokom Markovinom, redovitim profesorom u trajnom zvanju Katedre za brodogradnju na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu. Koje se to činjenice u medijima izbjegavaju? - Brodogradnja izravno i neizravno zapošljava oko 45.000 ljudi. Za razliku od nekih drugih gos-

Znanstvenici imaju rješenja Znanstvenici koji su bili na simpoziju i koji su prezentirali 40 znanstvenih radova, jednoglasni su u stavu da je hrvatska brodogradnja potrebna i svijetu i EU-u, a ponajviše Hrvatskoj. Brodograđevna struka i znanost bezrezervno smatra, a to je potvrdila i završnom deklaracijom Simpozija, kako je bez odgađanja nužno poduzeti više aktivnosti. Prvo, trebalo bi okupiti najbolje stručnjake koji će u uskoj suradnji s vlasnikom, ma tko to u budućnosti bio, donijeti programe ozdravljenja brodogradilišta, i, što je najvažnije, provesti to u najboljem interesu vlasnika-koncesionara i Republike Hrvatske. Ako se privatizacija pokaže kao najbolje rješenje, cijeli taj proces moraju nadzirati i provesti povjerenstva, sačinjena od stručnih i brodogradnji lojalnih ljudi koji poznaju i razumiju probleme hrvatske brodogradnje i svjesni su posljedica koje bi za Hrvatsku i njeno gospodarstvo mogle imati pogrešne odluke. U pregovorima s EU-om treba tražiti i dobiti prijelazno razdoblje nužno za mobilizaciju snaga koje ovdje znaju i mogu pomoći (najmanje tri godine). To nikako ne znači “eurofobiju” ili udaljavanje od EU-a, već argumentiranim programom pojasniti EU-u potrebu za dodatnim razdobljem konsolidiranja, kad se već u zadnjih 10 godina nije ništa kvalitetno uradilo. Velika brodogradilišta ne smiju se uništiti niti se smije dopustiti da zbog nebrige vlasti i neaktivnosti propadnu sama po sebi. Moguće je odlučnim i znalačkim mjerama intervenirati i poslovno ih osposobiti da postanu financijski zdrava, konkurentna i profitabilna. Hrvatska brodogradnja ima za to stručne ljude, znanje i vještine akumulirane desetljećima, a da je to moguće dokazuju brodogradilišta koja kod nas u istim uvjetima posluju dobro, te mnoga europska brodogradilišta koja u državnom ili privatnom vlasništvu uspješno funkcioniraju u skladu s pravilima EU-a.

podarskih grana koje ne rade više od pet mjeseci godišnje, u brodogradnji se – uz prekovremeni rad - godišnje odradi barem 16 mjeseci. Od nje

Ne tako davno naša je brodogradnja bila treća svjetska brodograđevna sila i prva u Europi po isporukama živi oko 200.000 ljudi. Od svog izvoznog proizvoda godišnje privredi oko 780 milijuna američkih dolara, što i s ovako slabim tečajem dolara iznosi oko četiri milijarde kuna, a uz multiplikacijski faktor od 2,91 - koji čine proizvođači opreme, dobavljači, kooperanti i drugi - brodogradnja ostvari oko 12 milijardi kuna prometa, što u državni proračun donese oko 1,9 milijardi kuna. A što je s državnim subvencijama? - U najgoroj varijanti subvencija koju, inače, svaka država daje svojoj strategijskoj industriji, iznosi oko 1,6 milijardi kuna. To znači da u državnom proračunu od brodogradnje ostane najmanje 300 milijuna kuna. Također, sve tehničke, tehnološke, kontrolne i druge inovacije dolaze u ovu zemlju preko brodogradnje. Hrvatski brod svjetski je prepoznatljiv brend i do danas je dobio 26 svjet-

www.privredni.hr Broj 3654, 22. studenoga 2010.

( oko 45.000 ljudi

izravno i neizravno zapošljava brodogradnja

( oko 4 mlrd kn godišnje privredi brodogradnja od izvoza

akulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

KIH BRODOGRADILIŠTA AOS

0 ljudi bez sredstava za život, ugasili bi se odjeli za brodogradnju u školama i na fakultetima, u, a istodobno bi se povećala izdvajanja za sve one koji bi završili na zavodu za zapošljavanje ne, uskraćivanjem jamstava zadnjih godina, navodno po diktatu Europske unije... Tako je Brodosplit u zadnjih pet godina ugovorio samo osam novih brodova: u 2006. četiri, 2007. nijedan, 2008. tri, 2009. jedan, a 2010. nijedan. Danas nema posla i to je jasan pokazatelj da se brodogradilište namjerno gura u stečaj koji će, najvjerojatnije, rezultirati likvidacijom. Daljnji razlog za loše stanje je zaustavljanje započete tehnološke modernizacije te organizacijskog i vlasničkog preustroja. Zadnja značajnija ulaganja u osuvremenjivanje brodogradilišta provedena su davne 2003. godine. Iznimka je opet samo Uljanik koji pored gotovo standardne postave uprave već 25 godina, ima i pomoćnika predsjednika uprave za upravljanje intelektualnim kapitalom. Uprava Uljanika je na vrijeme uspjela pronaći odgovarajuću nišu na zahtjevnom svjetskom trskih priznanja za “brod godine”. Brodograđevna struka ove zemlje zna da se može i treba bolje i od 1992. godine predlaže rješenja koja bi u kratkom vremenu gotovo udvostručila prihod od brodograđevne djelatnosti, ali struku nije uvažila nijedna dosadašnja vlada. Ne tako davno naša je brodogradnja bila treća svjetska brodograđevna sila i prva u Europi sa 4,5 posto svjetskih isporuka. Unatoč ve-

likim problemima i danas zauzima visoko mjesto i po kvaliteti i po količini proizvodnje u svjetskom brodograđevnom poretku. Što je sve utjecalo na urušavanje brodogradnje? - Urušavanje je počelo 1991. “podržavljenjem” brodogradilišta, bez obeštećenja stvarnih vlasnika, koja su se, kao i većina uništenih poduzeća u pretvorbi, smatrala privat-

nom svojinom vlasti, pa se za čelne ljude dovodilo “svoje” a ne stručne ljude. Iznimka je samo pulski Uljanik u kojem je uvijek vladala struka i zato danas jedini dobro posluje. Problem se “zidao” nerealno visokim tečajem kune, padom vrijednosti dolara, značajnim poskupljenjem brodograđevnog čelika koji je ulaskom Kine u svjetsku brodogradnju poskupio za oko 500 posto od 2004. godi-

Hrvatski brod svjetski je prepoznatljiv brend žištu. Tipičan primjer sprječavanja provođenja programa preustroja je Brodosplit za koji su eksperti s Ekonomskog fakulteta i FESB-a iz Splita 2004. godine izradili projekt koji se počeo provoditi, ali je, nakon par-

lamentarnih izbora, uprava - izabrana putem javnog natječaja provedenog 2002. godine - odmah smijenjena, a novopostavljena je odmah prekinula provođenje preustroja obećavajući da će ona napraviti svoj program preustroja do 2012. godine. I tu se stalo? - Uz nesposobne uprave postavljane po političkoj liniji i stranačke nadzorne odbore te otuđivanje velike količine novca (što se u narodu zove krađom) bilo pri ugovaranju cijene broda, bilo pri nabavljanju materijala i opreme ili pri ugovaranju poslova s kooperacijom - a koji se novac očito slijevao preko privatnih i u stranačke džepove - nije postignuta ni potrebna ni konkurentna učinkovitost u proizvodnji, ponajprije zbog tehnološke zastarjelosti proizvodnog procesa, ali i nedovoljne svijesti o neminovnosti stvaranja struke “polivalentnog montera”. Ta bi struka na prostornom modulu broda trebala raditi sve temeljne poslove proizvođenja, a specijalisti bi trebali raditi tek one najveće složenosti. Je li to i jedini problem hrvatske brodogradnje? - Problem je i veliki broj stalno zaposlenih (neodgovarajući odnos proizvodnih i administrativnih radnika), pogrešan ustroj kooperacije koja je često povezana i s korupcijom, te razbijenost i

nedovoljno učinkovit rad sindikata. Sve pobrojano dovodi do zaključka da je hrvatska brodogradnja bremenita vanjskim i unutarnjim problemima koji nisu nerješivi, ali za njihovo rješavanje nedostaju samo četiri “sitnice”: znanje odgovornih, htijenje da se javno identificiraju i započnu rješavati problemi, privrženost struci i brodogradilištu kao jedinoj hraniteljici te spremnost na odricanje tijekom nekoliko godina dok se preustroj, koji je neovisan o obliku vlasništva, ne dogodi. Ako ipak dođe do gašenja brodogradnje, kakve će biti posljedice? - Bez posla bi ostalo oko 38.000 ljudi, oko 150.000 ljudi bez sredstava za život, ugasili bi se odjeli za brodogradnju u srednjim školama i fakultetima, prekinuo bi se značajan znanstveno-istraživački rad, država bi ostala bez 1,9 milijardi kuna u proračunu, a istodobno bi se povećala izdvajanja za sve one koji bi završili na zavodu za zapošljavanje. Izazvao bi se socijalni bunt i protesti na ulicama... Nezadovoljstvo bi se prenijelo i na druge ugrožene proizvođače u poljoprivredi, ribarstvu, prehrambenoj i tekstilnoj industriji... Mislim da bi mogao nastati kaos, bez izgleda za popravak. To su preozbiljne stvari da bi se lomile olako, preko koljena. Neki možda toga nisu ni svjesni.

14 AKTUALNO *vijesti Pročistač za otpadne vode uskoro u Karlovačkoj pivovari Karlovačka pivovara, druga po veličini pivovara u Hrvatskoj i jedan od najvećih domaćih izvoznika piva, radi na finalizaciji projekta pročistača otpadnih voda. Naime, u tijeku je rekonstrukcija sustava kanalizacije, a očekuje se da će potkraj godine uređaj biti pušten u probni rad. Vrijednost te investicije iznosi 3,6 milijuna eura. Pipo Čakovec: sigurni i kvalitetni proizvodi

Sistem KSS – kvaliteta, sigurnost, sljedivost, koji je u svoje integrirane proizvodne procese implementirala Perutnina PtujPipo Čakovec, jamstvo je da su svi proizvodi robnih marki te tvrtke zdravi, sigurni i kvalitetni. U promoviranju zdravog načina prehrane ta je tvrtka dobila značajnog partnera – Hrvatski kuharski savez, pa od sada te dvije tvrtke zajedno po hrvatskim regijama pripremaju i predstavljaju nacionalna jela od piletine. Gredeljeva lokomotiva predana Kosovskim željeznicama Nakon provedenih ispitivanja, dizel-električna lokomotiva serije JT 38CW-DC protekli je tjedan službeno predana vlasniku, Kosovskim željeznicama. Taj projekt, vrijedan oko 2,5 milijuna eura, specifičan je po tome što je modernizacijom, rekonstrukcijom i remotorizacijom izgrađena praktički nova lokomotiva s opremom koju osim Tvornice željezničkih vozila Gredelj do sada nitko nije uspio ugraditi. Temeljni okvir lokomotive izgrađen je u Splitskom brodogradilištu.

Privredni vjesnik Broj 3654, 22. studenoga 2010.

( sa 2,6% je na 7,5%

skočila naknada za eksploataciju mineralne sirovine

( postoje 4 obavezne naknade

USUSRET NOVOM ZAKONU O RUDARSTVU

Veliki ulog,, a mala jamstva Dosadašnja iskustva pokazala su kako je vrlo teško smanjiti trnoviti administrativni put do dobivanja koncesije Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ostojeći Zakon o rudarstvu, koji je donesen u lipnju 2009. i koji struka ocjenjuje vrlo lošim, u prvoj polovini iduće godine trebao bi biti izmijenjen i dopunjen. Gordan Šredl, direktor GIU Prominsa, gospodarsko-interesnog udruženja za proizvodnju, preradu i promet mineralnih sirovina u Hrvatskoj koje okuplja pedesetak tvrtki, ističe kako su ovaj put u radnu skupinu za izmjene i dopune Zakona, koju je u lipnju ove godine imenovao ministar gospodarstva Đuro Popijač, uključeni predstavnici iz 16 državnih, znanstvenih i gospodarskih institucija. To, naime, nije bio slučaj uoči donošenja aktualnog Zakona, kada su neki predstavnici te važne gospodarske grane bili isključeni iz radne skupine zbog čega je Zakon nedorečen, a tvrtkama otežano poslovanje. Problematični natječaji Jedan od većih problema u trenutačnoj regulativi su javni natječaji. “Primjerice, prema jednoj od odredbi gospodarstvenik prvo mora napraviti istragu, nakon čega nema nikakvo jamstvo da će dobiti eksploatacijsko polje, nego mora na javni natječaj, odnosno svu dokumentaciju mora predati državnom tijelu koje raspisuje natječaj za koncesiju. A nakon takvog angažmana i rada - koncesiju može dobiti netko drugi. Osim toga, ne postoje mehanizmi putem kojih bi se gospodarstveniku vrati-

la sredstva koja je uložio u istragu i dokumentaciju za koncesiju. Drugi je problem činjenica da gospodarstvenik mora sam riješiti imovinsko-pravne odnose. Primjerice, na natječaj se jave četiri kandidata. Postavlja se pitanje kako će sva četvorica riješiti imovinsko-pravne odnose kada to može učiniti samo jedan od njih”, napominje Šredl. Zatim, traži se da se u izmjene Zakona uvrsti i to da se sva mineralna sirovina koja se iskopa pri gradnji kuće ili ceste, ugradi i u te projekte. “Trenutačno onaj tko gra-

Milijuni kuna od nelegalne eksploatacije Državni inspektorat je od 1. siječnja 2006. do 1. listopada 2010. godine utvrdio količine i vrijednost nelegalno eksploatirane mineralne sirovine (tehničko-građevnog kamena, građevnog pijeska, ciglarske gline, arhitektonsko-građevnog kamena). Međutim, obrađeni podaci ne odnose se isključivo na to razdoblje budući da se nelegalna eksploatacija mineralnih sirovina temeljem zakonskih odredbi može utvrđivati unatrag najviše pet godina. Tako prema podacima Državnog inspektorata ukupna vrijednost nelegalno eksploatiranih mineralnih sirovina u promatranom razdoblju iznosi nešto više od 539 milijuna kuna, što s obzirom na razvijenost rudarstva u Hrvatskoj predstavlja značajnu vrijednost. Novim bi zakonom trebalo bolje riješiti i postupak dobivanja koncesija. “Mi smo predlaga-

dina dolazi do promjene zakona i novih naplata te se stvara nesigurno okruženje”, upozorava Šredl. Put koji moraju prevaliti poslovni subjekti kako bi dobili koncesije potrebno je stoga novom regulati-

Tko će krenuti u posao ako svakih nekoliko godina dolazi do promjene zakona i novih naplata, pita Gordan Šredl, direktor GIU Prominsa

di kuću ili građevinu dužan je šljunak, primjerice, dati županiji. Međutim, postoji i opcija da županija to prepusti graditelju ili investitoru. I tu se otvara prostor za koruptivne aktivnosti, što smatramo nedopustivim. To su samo neke osnovne stvari koje hitno treba mijenjati jer ovakav zakon praktički zaustavlja proizvodnju”, kaže Šredl.

li one stop shop, odnosno opciju u kojoj gospodarstvenik sve rješava na jednome mjestu, a ostale institucije zadržavaju svoje funkcije. Naime, gospodarstvenik želi dobiti koncesiju i jamstva kako bi dulje razdoblje, dakle sljedećih 30 do 50 godina, mogao raditi u normalnim okolnostima. A tko će krenuti u posao ako svakih nekoliko go-

vom skratiti. “Dosadašnja iskustva pokazala su kako je vrlo teško smanjiti trnoviti administrativni put do dobivanja koncesije. Redovito su koncesionari nailazili na velike probleme na tom putu. Međutim, nadam se kako će nakon izmjena i dopuna Zakona o rudarstvu on ipak biti lakši i jasniji”, smatra on. Uredbe stigle “preko noći” Na pitanje, pak, hoće li novi zakon smanjiti nelegalnu eksploataciju i crno tržište, odgovara kako je

najbolje rješenje ispravna regulativa i inspekcijski nadzor. Ako se to uspije uskladiti, velike su šanse da se nelegalna eksploatacija i crno tržište drastično smanje. “Mi se zalažemo za to da gospodarstvenici dobiju sigurno poslovno okruženje te da država provodi svoj sustav naplate. Bez uspješnog funkcioniranja i sinergije tih dvaju sustava neće biti dobre regulative”, smatra Šredl. Važno je naglasiti da su početkom ove godine na snagu stupile dvije nove uredbe o novčanim naknadama u rudarstvu – o novčanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralne sirovine te o novčanoj naknadi za istraživanje mineralne sirovine. One drastično povećavaju troškove poslovanja, donesene su “preko noći”, bez konzultacija sa strukom te nisu inkorporirane u zakon. “Naknada za eksploataciju mineralne sirovine sa 2,6 posto porasla je na 7,5 posto, dakle tri puta. Istodobno, naknada za naftu povišena je sa 2,6 posto na 3,1 posto i sukcesivno će rasti za 0,5 posto godišnje sve do 2015. Osim toga, uvedena je i naknada za zauzetost eksploatacijskog polja, a postoji i naknada za služnost. Te četiri naknade moraju plaćati svi, čak i oni koji raspolažu privatnim zemljištem. Postavlja se pitanje zašto bi netko tko ima privatno zemljište plaćao i naknadu za zauzetost eksploatacijskog polja? To zaista nema logike”, naglašava Šredl zaključivši kako se i tim uredbama gospodarstvenicima smanjuje sigurnost poslovanja.

www.privredni.hr Broj 3654, 22. studenoga 2010.

( 31,4 mil kn

MEBEL 2010

dodijelila Agencija za elektroničke medije

TREĆI DANI ELEKTRONIČKIH MEDIJA U ROVINJU

Poštuj lokalno, umrežavaj se globalno Od 159 radijskih postaja koje djeluju u Hrvatskoj, 151 je komercijalna, 83 su u privatnom vlasništvu, a povezivanje za jači marketing sada postaje povezivanje za opstojnost daća lokalnog radija. Na upit je li to previše, premalo ili upravo dovoljno radijskih postaja, odgovor svih sudionika je da će to pokazati tržište, ali je činjenica, koju su iznijeli predstavnici Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije, da za nacionalnu radijsku postaju više nema frekvencija.

Darko Buković bukovic@privredni.hr

reći dani elektroničkih medija koji su u Rovinju okupili više od 300 sudionika počeli su raspravom o zakonu o HRT-u, koji je pred donošenjem u Saboru. I dok su s jedne strane predstavnici komercijalnih nakladnika i komercijalnih televizija zagovarali ukidanje marketinga na HRT-u jer “nitko danas u poslovnom svijetu godinu ne počinje sa 1,2 milijarde kuna na koje može sigurno računati”, dotle su predlagači zakona isticali jasno pozicioniranje i ulogu HRT-a kao javnog servisa. Svi su se usuglasili da je Arhiv HRT-a javno dobro koje treba dodatno regulirati kako bi se njime mogli koristiti svi. Radio - ne radio, svira ti radio U Hrvatskoj danas djeluje 156 radijskih postaja, od kojih je pet neprofitnih, a 151 komercijalna. U isključivo privatnom vlasništvu su njih 83, lokalna uprava i samouprava vlasnik je 17 postaja, u mješovitom je vlasništvu 51, u državnom dvije, udruge su vlasnice dviju postaja, a jedan radio je vjerski. Sve to je podijeljeno po teritorijalnom ključu tako da je najviše programa lokalnih - 130, slijede 23 županijska, dva regionalna te tri nacionalna programa. Raščlane li se lokalne radijske postaje, najviše je postaja - njih 81 gradskih, za šire područje grada 31, općinsko područje pokriva njih

14, a četiri radijske postaje imaju koncesiju za dio grada, podaci su Agencije za elektroničke medije. Valja istaknuti da u to nisu uračunati programi Hrvatskog radija. Sve radijske postaje bore se za isti oglašivački kolač. Jedan od načina na koji radijske postaje pokušavaju živjeti je povezivanje ili umrežavanje. Prva mreža koja je nastala bila je Irma – mreža istarskih radijskih postaja, a nakon toga su ih slijedili R!, Rima, Jadranska mreža, Soundset i od ne-

davno Totalni FM. Agencija za elektroničke medije tek je nedavno utvrdila Pravila koja moraju zadovoljavati mreže, koje su osnovane kako bi pokušale snažnije zagrabiti u oglašivački kolač. Danas, istaknuli su predstavnici mreža, marketing ostaje važan dio, poštuje se lokalni kontekst, ali za opstojnost je potrebno nešto više. Tako je Totalni FM iskoristio mogućnost iz Pravila i prvi pokrenuo mrežu u kojoj je 80 posto zajedničkog programa, a 20 posto onog koji je za-

Dodijeljene godišnje nagrade HURIN-a Zlatni mikrofon pripao je emisiji “Glas iz dijaspore” Radio Ogulina, srebrni emisiji “Škola života” Radio Giardinija, a brončani Radio Novskoj za emisiju “Otvoreni studio”. Zlatna kartica pripala je “Petrinjskom listu” koji je dobio i nagradu Zlatni objektiv za fotografije. Zlatni miš za najbolju radijsku internet stranicu pripao je Petrinjskom radiju, dok su najboljim jingleovima proglašeni oni Radio Samobora, Radio Ogulina i BBR-a. Dodijeljena su priznanja za obljetnice rada, a nagradu za životno djelo za 2010. dobio je Jura Hrvačić, sada pokretač Totalnog FM radija.

Podjela novca iz Fonda raznovrsnosti Agencija za elektroničke medije je na temelju javnog natječaja iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija ukupno dodijelila 31,4 milijuna kuna i to ravnomjerno po 15,7 milijuna kuna za radio te televiziju. U Fond se naime slijeva tri posto ukupnih sredstava od pristojbe koju ubire HRT, a koriste se za pomaganje proizvodnje emisija koje potiču raznovrsnost i opći interes. Tako se na natječaj javilo 147 radijskih nakladnika sa 2268 emisija, te 21 televizijski nakladnik sa 337 emisija. Raspon dodijeljenih sredstava je po radijskoj postaji bio od 37.000 do 182.000 kuna, a za televiziju od 393.000 do 1,13 milijuna kuna, istaknula je članica Vijeća za elektroničke medije Olga Ramljak. Na Danima elektroničkih medija bilo je riječi i o pravima maloljetnika u svjetlu komercijalizacije medija i vijesti, pravima invalida, ali i o digitalizaciji frekvencijskog spektra, internetu kao mediju...

Hrvatske tvrtke na sajmu namještaja u Moskvi N a međunarodnom sajmu namještaja Mebel 2010 u Moskvi od 22. do 26. studenoga predstavlja se sedam hrvatskih tvrtki iz područja drvoprerađivačke industrije i proizvodnje namještaja. Predstavljanje organizira Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva te Ministarstvom gospodarstva. Na zajedničkom štandu površine 100 četvornih metara svoje proizvode izlažu tvrtke Brestovac, Ciprijanović, Spin Valis, Lazingrad, DIN, Olimp Magnetica i Lupino. Sajam Mebel najveći je sajam takve vrste u Rusiji i Istočnoj Europi. Prošle godine na izložbenom prostoru većem od 80.000 četvornih metara izlagale su 974 tvrtke iz 35 zemalja, a posjetilo ga je oko 64.000 ljudi.

Nastupom na tom sajmu nastavlja se niz predstavljanja hrvatskog gospodarstva na ruskom tržištu. Predstavnici HGK-a, Europske poduzetničke mreže Hrvatske (EEN) i nekoliko hrvatskih poduzeća sudjelovali su 10. studenoga na velikom forumu Rusija-Europa, suradnja bez granica. Forum je bio posvećen suradnji ruskih tvrtki iz Centralnog federalnog okruga s partnerima iz Europe. Raspravljalo se o mogućnostima financiranja investicijskih projekata, uvođenju naprednih tehnologija u mala i srednja poduzeća te drugim oblicima poslovne suradnje. Na Forumu je sudjelovalo stotinjak poduzeća iz Rusije i tridesetak tvrtki i organizacija iz 11 zemalja - Hrvatske, Češke, Njemačke, Mađarske, Izraela, Italije, Španjolske, Luksemburga, Poljske, Turske i Finske. (I.V.)

*vijesti Adris Grupa: novi projekt zapošljavanja

Adris Grupa pokreće jedinstveni program zapošljavanja visokoobrazovanih mladih ljudi. Pod nazivom Budućnost u Adrisu, projekt je zamišljen kao program rada i usavršavanja što će stručnjacima koji traže svoj prvi posao omogućiti obavljanje jednogodišnjeg plaćenog pripravničkog staža u članicama Adris Grupe. Najboljima od njih osigurat će se i stalno zaposlenje. Badel 1862 dobio trošarinski broj Nakon što je tvrtka Badel 1862 ispunila sve zakon-

ske kriterije, prošlog je tjedna od Ministarstva financija, Carinske uprave i Carinarnice Zagreb dobila Trošarinsko odobrenje za ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta. Tako je ostvarena ključna pretpostavka za nastavak poslovanja. Badel 1862 je reguliranjem poreznog duga iz 2009. i redovitim plaćanjem poreznih obveza stvorio pretpostavke za neprekidnu opskrbu prodajnih mjesta proizvodima iz svog asortimana jakih alkoholnih pića. Ante Mandić novi predsjednik Udruženja za IT HGK Udruženje za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore na nedavnoj je skupštini izabralo novo vodstvo. Za predsjednika je izabran Ante Mandić, inače i predsjednik Uprave IN2.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3654, 22. studenoga 2010.

( 4,96 mlrd kn

godišnji proračun Ministarstva obrane

( 30% vojne inženjerije angažirano za civilne potrebe

VOJSKA KAO GOSPODARSKI ČIMBENIK

ZBOGOM ORUŽJU, VOJA Prema procjenama Ministarstva obrane, vrijednost izvoza hrvatske vojne industrije u 2009. godini Drago Živković zivkovic@privredni.hr

a 4,96 milijardi kuna godišnjeg proračuna i više od 20.000 zaposlenih, Ministarstvo obrane i Oružane snage imaju veliki potencijal, ne samo u obrambenovojnom, nego u vremenima mira još više u gospodarskom smislu. Posebno to vrijedi za Inženjerijsku pukovniju i njenu mehanizaciju, ali i za mnoštvo nekretnina koje su privedene ili bi mogle biti privedene gospodarskoj svrsi. Kako kažu u Ministarstvu obrane, angažiranje vojnih postrojbi na izvođenju inženjerijsko-graditeljskih radova provodi se na temelju godišnjeg plana radova za vojne potrebe i za potrebe civilnih struktura. Radovi za potrebe civilnih struktura provode se po zahtjevima lokalnih tijela vlasti, ako postoje slobodni kapaciteti, jer se inženjerijske postrojbe prioritetno angažiraju na radovima za

potrebe Oružanih snaga. U radovima vojnih postrojbi za potrebe civilnih struktura vojska osigurava ljude i strojeve, dok nabavu materijala i sve ostale troškove snose civilne strukture. Tijekom prošle godine za potrebe civilnih struktura bilo je angažirano do 30 posto ukupnih inženjerijskih snaga i sredstava,

Angažman Oružanih snaga pod komercijalnim uvjetima moguć je u posebnim okolnostima a u istom opsegu očekuje se angažman i ove godine. Radovi za potrebe civilnih struktura pridonose razvoju šire lokalne zajednice, ali služe i za obučavanje inženjerijskih postrojbi, pri čemu Oružane snage imaju gotovo iste troškove kao da obuku izvode u vojarnama i na poligonima. Prioritet u provedbi rado-

Protiv požara 14 zrakoplova i pet helikoptera Unutar Oružanih snaga djeluju i Protupožarne namjenski organizirane snage koje su ove godine na požarištima angažirane 90 puta i ostvarile 1299 sata naleta. Prema ocjeni i civilnih i vojnih vatrogasaca, ova je protupožarna sezona kvalitetno odrađena jer je utemeljena na suradnji, povjerenju i ji civilne i vojne koordinacikomponente. Protupožarne namjenski organizirane snage sastavljene su od dijelova Hrvatske kopnene vojske, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, Hrvatske ratne mornarice i Bojne za specijalna djelovanja. Za ovogodišnju protupožarnu sezonu, koja je završena 31. listopada, angažirano je šest zrakoplova CL-415, šest zrakoplova AT-802 A/F, četiri helikoptera Mi-8 MTV-1, jedan helikopter Bell 206B, jedan zrakoplov PC-9 Pilatus i jedan zrakoplov An-32.

va imaju područja posebne državne skrbi. Moguć komercijalni angažman Kao primjer angažmana inženjerijskih postrojbi za potrebe civilnih struktura u MORH-u navode pružanje pomoći Gradu Vukovaru u aktivnostima raščišćavanja i djelomičnog uklanjanja ratom uništenih objekata, popravka makadamske ceste u dužini od tri kilometra i uređenja pješačkih staza u dužini od 2,5 kilometra. Radovi u Vukovaru provode se u sklopu inženjerijske obuke. Pripadnici Inženjerijske pukovnije sudjelovali su ove godine, između ostalog, i u aktivnostima pomoći pri poplavama na području Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Zagrebačke županije. Angažman Oružanih snaga pod komercijalnim uvjetima moguć je u posebnim okolnostima i tada se sklapa sporazum ili ugovor s korisnikom. Posebne okolnosti su, na primjer, postavljanje pontonskog mosta i njegovo komercijalno korištenje. U

MORHu tako navode slučaj postavljanja konstrukcije pontona za potrebe organizacije ovogodišnjeg Garden Festivala u Zadru. Od 335 vojnih objekata, koliko su Oružane snage koristile prije pet godina, za 218 je tada utvrđeno da su perspektivne, a za napuštanje je predviđeno 117 objekata. Ministarstvo obrane formalno nije vlasnik nijednog objekta, pa tako ni onih koji su u tzv. komer-

cijalnom najmu, već je vlasnik Republika Hrvatska. Vojarne poduzetnicima U najmu je ukupno oko 130 poslovnih prostora koje koristi MORH, a iznajmljuju se najčešće kao skladišni prostori ili zemljišta za

Prihodi od najma vojnih nekretnina uplaćuju se u državni proračun obradu. Također, dio neperspektivnih vojnih nekretnina, na temelju odluka Vladina Povjerenstva za imovinu, dan je na korištenje u gospodarske svrhe.

Svi mjesečni prihodi od najma tih nekretnina uplaćuju se u državni proračun, a ne u proračun Ministarstva obrane. U najvećem broju slučajeva vojne nekretnine su dodjeljivane jedinicama lokalne samouprave koje bi ih nakon toga stavile u gospodarsku funkciju. Tako je, na primjer, zemljište Lepirac u Gornjim Plavnicama 2002. godine predano u vlasništvo Gradu Bjelovaru koji je potom na toj lokaciji izgradio poduzetničku zonu. Poligon Jalkovec predan je Gradu Varaždinu radi otvaranja servisne zone i individualnih stambeno-poslovnih objekata za poticanje

malog poduzetništva. Na lokaciji je otvorena poduzetnička zona. Skladište Barutana također je predano Gradu Varaždinu i Općini Vidovec u svrhu izgradnje sabirnog distributivnog centra poljoprivrednih proizvoda. Nekretnina je stavljena u funkciju preko poljoprivredne zadruge Varaždinsko povrće. Bivša vojarna Ivan V. Drašković, posljednja vojarna na

www.privredni.hr Broj 3654, 22. studenoga 2010.

( 117 vojnih objekata ( 130 poslovnih prostora predviđeno za napuštanje

Ministarstvo obrane iznajmljuje

ARNE PODUZETNICIMA iznosila je oko 660 milijuna kuna, što je za oko 260 milijuna kuna više u odnosu na 2008. godinu Medicinski letovi vojnih helikoptera 2007.

2008.

2009.

2010. (do 23. rujna)

Broj letova

1078

1098

742

771

Broj prevezenih osoba

898

1287

1023

1264

Broj pacijenata

328

289

266

392

Pratitelji

570

389

757

872

Izvor: MORH

području Grada Varaždina, prenamijenit će se u prostor koji će imati gospodarsku, turističku i javnu namjenu. Bivša vojarna Taborec dana je na upravljanje Gradu Samoboru koji će u taj objekt preseliti svoju gradsku upravu, sada smještenu u samoborskoj povijesnoj jezgri, što će

omogućiti razvoj turizma i ugostiteljstva u Samoboru. Također, planirano je da se iduće godine u prostor bivše vojarne preseli i samoborska Policijska postaja, a uredit će se i okolne prometnice. Riječ je o nekretnini koja se prostire na 16 hektara i uključuje desetak zgrada.

Domaća nabava 90 posto Ministarstvo obrane jedan je od većih potrošača u sustavu javne nabave. Od hrane i pića, preko odjeće i obuće, do naoružanja i opreme, MORH je u tekućoj godini zaključio oko 90 posto ugovora za nabavu domaćih proizvoda i uslu-

Za zdravstvo 3568 sati Uz protupožarnu zaštitu, angažiranje helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva najčešće se traži za hitnu medicinsku pomoć, traganje i spašavanje, prijevoz organa za transplantaciju i prijevoz tereta. Hitni medicinski letovi i letovi za traganje i spašavanje provode se na zahtjev nadležnih institucija preko Državnog centra 112. U razdoblju od 1998. do 2008. ratno zrakoplovstvo je za potrebe zdravstva ukupno ostvarilo 3568 sati naleta (najveći broj sati bio je 2002. godine, 509). Prijevoz za potrebe zdravstva financira Ministarstvo obrane.

ga, dok je ostatak zaključen s inozemnim gospodarskim subjektima i to većinom u području nabave naoružanja i vojne tehnike koja se ne proizvodi u Hrvatskoj. Kada je o hrvatskoj vojnoj proizvodnji riječ, u MORHu ističu da su u posljednjih nekoliko godina pokrenuli niz projekata modernizacije kojima je cilj maksimalno nasloniti hrvatsko gospodarstvo i tvrtke u Hrvatskoj na Oružane snage. Dobri primjeri su suradnja s tzv. Zajednicom ponuditelja, odnosno 14 domaćih tvrtki, s kojom MORH ima potpisan ugovor o nabavi novih borbenih odora, potom suradnja s tvrtkom HS Produkt o nabavi jurišne puške VHS, te projekt nabave borbeno-oklopnih vozila s tvrtkom Đuro ĐakovićSpecijalna vozila. Ministarstvo obrane je iniciralo i program izgradnje Hrvatskog vojnog-industrijskog klastera čiji je cilj umrežavanje vojske s gospodarstvom, obrazovnim sustavom i znanošću. MORH želi da hrvatske tvrtke na tržišnim načelima dobiju što veći dio od 15 milijardi kuna, koliko će se do 2015. potrošiti u vojne svrhe. I pri Hrvatskoj gospodarskoj komori djeluje Zajednica proizvođača sredstava za posebne namjene koja okuplja 44 tvrtke. Prema procjenama Ministarstva obrane, vrijednost izvoza hrvatske vojne industrije u 2009. godini bila je oko 660 miliju-

na kuna, što je za oko 260 milijuna kuna više u odnosu na 2008. godinu. Tome

Prioritet u provedbi radova imaju područja posebne državne skrbi

svakako pridonosi i punopravno članstvo Hrvatske u NATO savezu. Samo četiri tvrtke prikladne za NATO Ulazak u NATO izvršna je vlast stalno popularizirala i kao veliku gospodarsku priliku, zbog čega je pokrenut i čitav projekt pod nazivom Hrvatsko gospodarstvo i NATO. Mehanizam provedbe propisan je naputkom donesenim u svibnju ove godine. Prema naputku, Ministarstvo obrane i Hrvatska misija pri NATO-u obavještavaju Ministarstvo gospodarstva i Hrvatsku gospodarsku komoru o potencijalnim mogućnostima uključivanja hrvatskog gospodarstva u poslove s NATO-om. Tvrtke koje mogu zadovoljiti uvjete natje-

čaja upisuju se u registar i dobivaju potvrdu o prikladnosti, a one koje žele sudjelovati u povjerljivim i tajnim natječajima moraju proći sigurnosnu provjeru Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost. Informacije o poslovnim mogućnostima prikuplja Hrvatska gospodarska komora i objavljuje ih na web stranici www. natonatjecaji.hr ili izravno dojavljuje tvrtkama. Prema informacijama iz Ministarstva gospodarstva, na web stranici je do sredine listopada objavljeno 46 javnih natječaja. Ukupno 27 tvrtki do sada je od Ministarstva gospodarstva zatražilo potvrdu o prikladnosti, a četiri su tu potvrdu i dobile. Ministarstvo nema povratnih informacija jesu li se neke hrvatske tvrtke prijavile na natječaje NATO-a niti jesu li dobile poslove.

18 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj 3654, 22. studenoga 2010.

( s više od 1 mlrd €

Komplicirano Pravosuđe

I opet topnički dnevnici

Europski fond pomaže poduzetništvu do 2013.

Svi europski fondovi

Hrvatski bi se pregovori mogli oduljiti i preko željenog cilja koji je postavljen za prvu polovinu iduće godine, iako je mađarsko predsjedništvo uvrstilo završetak pregovaračkog procesa s Hrvatskom među prioritete, zajedno s proširenjem Schengena na Rumunjsku i Bugarsku. Mađarskim je prioritetima situacija dodala još poneki, poput stabilnosti eurozone ili izglasavanja proračuna zakočenog nemogućnošću dogovora Europskog parlamenta i država članica. Na prolongiranje ukazuju i napomene dužnosnika Europske komisije, primarno o poglavlju Pravosuđe. Povjerenik za proširenje Štefan Fühle, primjerice, govori samo o mogućnosti zatvaranja pregovora dogodine, a uobičajeno je i njegovo podsjećanje da je zaključenje procesa za vrijeme mađarskog predsjedanja “rok koji je sebi zadala Hrvatska”. Dirk Lange, glavni pregovarač Europske komisije i direktor odjela

za Hrvatsku u Općoj upravi za proširenje, obrazložio je članovima zajedničkog izaslanstva Europskog parlamenta da će se uvažavati rezultati i slijed akcija nakon izmjene zakona. Dobili smo konačno i odgovor Europske komisije na pitanje zašto je nepotpuna suradnja s Haagom opet iskrsnula u analizi napretka Hrvatske kada se očekivalo da je slučaj stavljen ad acta odlukom sudskog vijeća da traženih dokumenata nema. Za finalnu će se ocjenu čekati izvješće glavnog tužitelja Vijeću sigurnosti u prosincu. Tužitelj, čini se, očekuje nalaze radne skupine u Hrvatskoj s odgovorima poput onoga tko je uništio tražene dokumente poznate kao topnički dnevnici. Ovo je razlog zašto je u svojoj analizi napretka Hrvatske Europska komisija naglasila nepotpunu suradnju Zagreba s kaznenim sudom. Element je, naravno, značajan za opću ocjenu funkcioniranja pravosuđa. (L.S.N.)

*vijesti Irska će ipak po pozajmicu? Irska će na kraju najvjerojatnije uzeti pozajmicu od EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda, koja će iznositi desetke milijardi eura, izjavio je prošli tjedan guverner Irske središnje banke Patrick Honohan. “Očekujemo da će pregovori biti učinkoviti i da će pozajmica biti dostupna i upotrijebljena u slučaju potrebe”, rekao je Honohan. Misija EU-a i MMF-a razmatrala je prošli tjedan u Dublinu hitne korake koje treba poduzeti kako bi se riješilo stanje u bankarskom sektoru, a među kojima su pružanja financijske pomoći što je Irska do sada odbijala, javlja portal Seebiz.

Rast proizvodnje u EU10 Pola godine nakon što je Europu uzdrmala kriza državnih dugova, oporavak u 10 članica Europske unije iz Središnje i Istočne Europe (EU10) nastavljen je i u ovoj godini, a trebao bi prema Redovnom ekonomskom izvješću Svjetske banke ojačati u 2011. godini. U izvješću se kaže kako je u odnosu na prethodnu godinu rast proizvodnje u EU10 sa 0,6 posto u prvom tromjesečju povećan na 2,2 posto u drugom ovogodišnjem tromjesečju.

Treba znati zagr bunara sa zlatom Činjenica je da će s trenutkom ulaska Hrvatske u EU malim poduzetnicima na rasp ovdje detaljnije predstavljamo Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

rvatski poduzetnici dugo koriste europska sredstva potpore radu njihovih tvrtki jer Europska investicijska banka (EIB) već godinama, u redovnim razmacima, odobrava kredite koji se distribuiraju putem nekoliko izabranih domaćih banaka. Za razliku od Hrvatske, čija je Vlada, kako je to analiza napretka Europske komisije (EK) nedavno ustvrdila, za unaprjeđivanje malog i srednjeg poduzetništva poduzela niz koraka bez vidljivijeg rezultata, u EU-u su stvari nešto drukčije. Široka mreža potpore u glavnini nacionalnih ekonomija efikasno pomaže tvrtkama izvući se iz kriznih vremena i podržati rast. Istodobno, brojni su

Razvojna banka EU-a lani je rezervirala 15 milijardi eura za malo i srednje poduzetništvo, a ove godine je iznos udvostručila vidovi podupiranja osnutka novih tvrtki, počevši od najmanjih, sa samo jednim čovjekom. Malo i srednje poduzetništvo okosnica je svake ekonomije – a demografija biznisa upozorava da će peti rođendan dočekati tek svaka dru-

ga tvrtka. Postotak preživljavanja stoga se sustavno nastoji povisiti. Činjenica je da će s trenutkom ulaska Hrvatske u EU malim poduzetnicima na raspolaganju stajati mnogo više opcija jer im se otvara pristup europskim fondovima. (Sada participiraju u razmjeni europskih poslovnih ideja i ponuda putem mreže Enterprise Europe Network.) Pravila igre će biti nešto drukčija od onih koja su danas na snazi u poslovanju s državom. Primjerice, od poduzetnika se očekuje da sam financira projekt, a kad ga realizira, dobit će potpo-

ru direktno na račun tvrtke, dok sada država uskače čim se projekt odobri. K tome, europski su fondovi dostupni samo dobrim tvrtkama, pravo sudjelovanja u natječajima uskraćeno je tvrtkama s problemima, u stečajnom postupku, s vodstvom osuđenim za kaznena djela ili tvrtkama koje ne plaćaju doprinose ili poreze. Ovdje je uračunato i uredno plaćanje zaposlenika. Bitno je znati zagrabiti. Europski fond Sustav potpora poduzetništvu u EU-u razgranat je. U indirektnoj pomoći

tvrtke se podupiru putem (financijskih) posrednika kroz dva programa, za poticanje kompetitivnosti i za inovacije. Oba u ime Europske komisije vodi Europski fond. U razdoblju od 2007. do 2013. godine ovim će se putem uložiti ili je već uloženo više od milijarde eura i to putem posrednika, što će se u konačnici raspodijeliti između pola milijuna tvrtki. Ulaskom u EU i hrvatskim tvrtkama bit će raspoloživa ova vrsta pomoći. Sama potpora malim i srednjim tvrtkama dostupna je u različitim oblicima kredita, a u rjeđim

www.privredni.hr Broj 3654, 22. studenoga 2010.

( 500.000 tvrtki ( oko 3,6 mlrd € dobit će novac iz tog fonda

budžet za programe energetske efikasnosti i zaštite okoliša

rabiti iz europskog m olaganju stajati mnogo više opcija nego sada jer im se otvara pristup europskim fondovima. Neke od tih mogućnosti ni i da pridonose razvoju područja u kojem tvrtke djeluju. Na natječajima ove vrste mogu sudjelovati različite industrijske skupine, poslovna udruženja ili konzultanti. Europske subvencije pokrivaju samo dio troškova projekta.

slučajevima i jamstava. Jamstva su, istina, postala popularnija u vremenima izlaska iz krize kada je tvrtkama trebalo čvršće zaleđe. Europski fondovi su po pravilu tematski, sredstva se namjenjuju za realizaciju veoma specifičnih ciljeva u obrazovanju, istraživanju, okolišu, energiji. Na natječajima može sudjelovati svaka zainteresirana tvrtka iz EU-a, a od programa se očekuje da dodaju kvalitetu u postojeću situaciju, da povezuju preko granica, da su održivi, ekonomski opravda-

Najveće blagajne Dva najveća fondovna instrumenta u EU-u su Strukturni fondovi i Europski socijalni fond. Projekti iz ovih fondova biraju se na regionalnoj i/ ili nacionalnoj razini. Većina financijskih instrumenata distribuira se putem nacionalnih financijskih posrednika. Navodimo nekoliko programa iz široke lepeze u kojoj se svatko može naći – ako ima dobru, ostvarivu ideju i zna je osmisliti u razuman obrazac projekta. Life+ su ekološki programi za doprinos prirodi, ekološkoj politici i informacijama o tome, te su kao takvi dostupni i malim i srednjim tvrtkama. Okvirni program za kompetitivnost i inovacije stvoren je da bi pomagao realizaciji ambicija iz Lisabonske strategije za rast i radna mjesta. Iz budžeta teškog oko 3,6 milijardi eura u srednjoročju financiraju se programi iz energetike, energetske efikasnosti, zaštite okoliša. Također potiče razmjenu najboljih praksi i iskustava, naglasak stavlja na sektorsko istraživanje, klastere, javno privatno

partnerstvo u inovacijama. Marco Polo II skrojen je da bi promet na cestama učinio življim i jednostavnijim, potiče intermodalni promet. Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj, ističu u EK-u, posebnu pažnju posvećuje baš malom

Fond ruralnog razvoja bavi se svim vidovima unaprjeđivanja života i rada na selu i srednjem poduzetništvu putem četiri potprograma sveukupne vrijednosti iznad 50 milijardi eura u srednjoročju. Njima se promovira sudjelovanje malih i srednjih tvrtki u programu suradnje na istraživanju. Potprogram

Ideje otvoren je tvrtkama, one se tu natječu temeljem izvrsnosti kao i u programu za korištenje ljudskih resursa, nazvanom Ljudi. Poseban je program namijenjen znanstvenom istraživanju u korist malog i srednjeg poduzetništva. Paneuropska mreža tržišno orijentiranih, industrijskih organizacija za istraživanje i razvoj zove se Eureka i i povezuje 36 zemalja nudeći znanja, vještine, ekspertize. Cijela paleta programa za edukaciju također je dio europske potpore u kojoj mogu sudjelovati zainteresirane tvrtke. Najbliži potrebama malog i srednjeg poduzetništva je program Leonardo da Vinci jer podržava inovativne transnacionalne inicijative za promociju znanja i vještina potrebnih uspješnom uključivanju u rad.

Na raspolaganju su i programi za kulturu i medije, primjerice program Media osigurava grantove tvrtkama aktivnim u školovanju i uvježbavanju medijskih profesionalaca. Fond ruralnog razvoja Fond ruralnog razvoja bavi se svim vidovima unaprjeđivanja života i rada na selu. Ublažena varijanta europskog sustava potpore poduzetništvu aplicirana je na tvrtke kandidatskih zemalja kako bi im se olakšao oporavak od krize i pokrenuo rast. Europska investicijska banka putem posrednih financijskih institucija distribuira sredstva iz programa JEREMIE, a iza te kratice stoji mreža koja malim tvrtkama olakšava i pojednostavljuje pristup financijama. EIB je učesta-

lo jamac za situacije kada rezervirane banke ne žele ulaziti u kreditne aranžmane. Ovaj program nadopunjuje JASMINE, akcija za mikrofinanciranje u Europi, također EIB-ovo čedo s inicijalnim kapitalom od 50 milijuna eura u trogodišnjoj pilot-fazi. Ovim je institucija mikrokredita definitivno prestala biti ekskluzivom manje razvijenih zemalja. Razvojna banka EU-a lani je rezervirala 15 milijardi eura za malo i srednje poduzetništvo, ove godine je iznos udvostručila. Krediti su na dvije do 12 godina, a maksimalan je iznos 12,5 milijuna eura. No, fondovi su najmanja dobrobit članstva u Uniji - set apliciranih pravila poboljšava opću klimu za poslovanje. I nije tu samo riječ o poglavlju 23. Pravosuđe.

Socijalna sfera rada Iz proračuna EU-a sufinanciraju se mjere za različite aktivnosti vezane uz socijalnu sferu rada. Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu angažirana je i u pomoći malim i srednjim tvrtkama da poboljšaju standarde zaštite na radu. Strukturni fondovi oblikovani su da što brže izglade razlike u razvijenosti između europskih regija. Pokazali su se efikasnim sredstvom sufinanciranja - spareni s nacionalnim ili regionalnim potporama - u ekonomski najmanje razvijenim regijama (zovu ih i “konvergentnima”), dakle svim onim dijelovima članica EU-a gdje je BDP niži od tri četvrtine prosjeka EU-a. Da bi imala pravo na ova sredstva, Irska je svojedobno podijeljena na dvi-

je statističke regije te je samo Dublin ostao bez razvojnih subvencija. Prolaze programi sa snažnim efektima, poput transfera tehnologija, uvježbavanja poduzetnika, poslovnih inkubatora. Programi se biraju na nacionalnoj i/ili regionanoj razini, ali moraju zadovoljavati osnovni preduvjet - da pridonose razvoju. Glavnina raspoloživih proračunskih sredstava ide na konvergenciju, odnosno na pokušaje ubrzavanja razvoja manje razvijenih regija - u ovom je proračunskom razdoblju razvoj regija od poljoprivrede preuzeo perjanicu najvećeg konzumenta budžeta. Za ove je potrebe u srednjoročnom proračunu EU-a rezervirano preko 300 milijardi eura. Godišnji je proračun Unije

oko 110 milijardi eura. Riječ je o najkrupnijem fondu EU-a koji koriste male i srednje tvrtke. Europski socijalni fond ostvaruje ciljeve regionalne kompetitivnosti i zapošljavanja kroz akcije u kojima do izražaja - i do sredstava za projekte - dolaze mudre, upotrebljive ideje.

20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3654, 22. studenoga 2010.

( 200 postupaka

zbog kršenja intelektualnog vlasništva Uefe

*vijesti Hrvatski vatromet u Omanu Samoborska tvrtka Mirnovec Pirotehnika dobila je na natječaju u arapskoj državi Oman posao vrijedan osam milijuna eura. Hrvatski pioniri pirotehničkog biznisa bili su bolji od 37 tvrtki iz cijelog svijeta, pa će u suradnji s hrvatskim kreativnim konzorcijem organizirati kompletnu ceremoniju otvaranja i zatvaranja drugih po redu Azijskih igara na pijesku (Asian Beach Games) koje se od 8. do 16. prosinca održavaju u gradu Muscatu u Omanu. U hrvatskom kreativnom konzorciju na projektu Azijskih igara radi pedesetak istaknutih Hrvata, mahom event menadžera i umjetnika, a među njima su i redatelj Krešo Dolenčić, dirigent Alan Bjelinski, koreografkinja Larisa Navojec, glazbeni i video producenti Zvonimir Dusper Dus, Ivan Marušić Klif, Willem Miličević Vili, scenograf Davor Antolić Antas, kostimografkinja Ana Savić Gecan… SAD: Val optimizma

Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica skočile više od 1,5 posto, zahvaljujući uspješnoj javnoj ponudi dionica GM-a, dobrim makroekonomskim podacima i nadi ulagača da će irska financijska kriza uskoro biti riješena. Na rast cijena dionica djelovala je i vijest iz podružnice FED-a u Philadelphiji o tome da je indeks poslovne aktivnosti u središnjem dijelu SAD-a u studenome dosegnuo najvišu razinu u gotovo godinu dana. Prošloga je tjedna i ukupan broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima u SAD-u pao na 4,30 milijuna, najnižu razinu u dvije godine, što pokazuje da se situacija na američkom tržištu rada sporo, ali ipak poboljšava.

( 10 globalnih sponzora za Euro 2012.

Utrka pred Euro 2012.

Marketing u niskom startu, pravnici u zasjedi Da je Ukrajina ozbiljno pristupila zaštiti intelektualnog vlasništva, potvrđuje i pad stope piratstva i lažnih brendiranih proizvoda, rastući broj sudskih presuda, kao i prve zatvorske kazne zbog kršenja intelektualnog vlasništva Drago Živković zivkovic@privredni.hr

uropsko nogometno prvenstvo koje će se 2012. godine održati u Poljskoj i Ukrajini samo bi od medijskih prava moglo donijeti zaradu veću od milijardu eura. Mnogo bi veća zarada trebala biti od raznih proizvoda koji se prodaju prije, tijekom i nakon prvenstva, a nose oznake Euro 2012. ili Europske nogometne federacije (Uefa). No, da bi sav taj prihod završio na računima Uefe ili vlasnika intelektualnih prava, u zemljama domaćinima mora postojati efikasan sustav provedbe zakona o intelektualnom vlasništvu. I dok se Poljsku u tom kontekstu smatra manje problematičnom, jer je članica EU-a, za Ukrajinu neki smatraju da neće moći odgovoriti tako velikom izazovu. No, da je Ukrajina ozbiljno shvatila moguće zamke, potvrđuje i najava donošenja posebnih zakona kojima će se dodatno zaštititi intelektualno vlasništvo vezano za Euro 2012. Pred ukrajinskim parlamentom već se nala-

zi prijedlog zakona kojim bi se domaće zakonodavstvo u potpunosti uskladilo s normama EU-a i međunarodnim konvencijama. Marketing iz zasjede U skladu s posebnim državnim programom pripreme za Euro 2012. uskoro će biti doneseni i amandmani kojima je cilj regulirati pitanja zaštite intelektualnog vlasništva Uefe. Nakana je prevenirati i sprječavati kršenje prava intelektualnog vlasništva kako Uefe tako i njenih komercijalnih partnera, uključujući i tzv. marketing iz zasjede. Riječ je o novoj metodi marketinga, koja je na rubu legalnoga, a u slu-

čaju nogometnih natjecanja posebno su joj sklone pivovare. Tako je nizozemska pivovara Bavaria iskoristila zadnja dva svjetska nogometna prvenstva za marketing iz zasjede: u Njemačkoj 2006. izvukli su se bez kazne, ali u Južnoj Africi ljetos manekenke koje su na tribinama nosile pripijene majice u bojama nizozemske reprezentacije i s logotipom Bavarije bile su ekspresno uhićene i kažnjene svaka s oko 1000 eura globe. Prve reakcije iz Uefe, kažu u ukrajinskom Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, pokazuju da su predložene zakonske izmjene na dobrom putu i da će Ukra-

Ukrajina čak planira osnivanje i posebnih sudova za intelektualno vlasništvo jina do 2012. dobiti ne samo propise koji štite intelektualno vlasništvo Uefe i njenih komercijalnih partnera, nego i administrativne kapacitete za efikasnu provedbu tih propisa. Posebni sudovi Kada je o administrativnim kapacitetima riječ, stanje intelektualnog vlasništva u Ukrajini već sada je na razini koja nije daleko od zapadnih standarda. Intelektualno vla-

sništvo štiti se u administrativnom i sudskom postupku. Tijelo administrativnog postupka je žalbeno vijeće Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo koje razmatra prigovore na odluke Zavoda i odlučuje o priznavanju stranih robnih marki. Upravo oko robnih marki vodi se i većina sudskih sporova, dok su sporovi zbog patenata i industrijskog dizajna znatno rjeđi. Ukrajinski sudovi godišnje procesuiraju između 500 i 600 sporova vezanih za intelektualno vlasništvo. Da je Ukrajina ozbiljno pristupila zaštiti intelektualnog vlasništva, potvrđuje i pad stope piratstva i lažnih brendiranih proizvoda, rastući broj sudskih presuda u korist vlasnika autorskih prava, kao i prve zatvorske kazne zbog kršenja intelektualnog vlasništva. Veliku pažnju Ukrajinci posvećuju i promociji alternativnih načina rješavanja sporova, posebno kroz postupak mirenja. Kako bi sporovi bili što brže rješavani, Ukrajina čak planira osnivanje i posebnih sudova za intelektualno vlasništvo.

Bitka protiv “tapkaroša” Sponzori Eura 2012. u paketu dobivaju i sva prava na europsko prvenstvo za mlade nogometaše sljedeće godine, za europsko prvenstvo u dvoranskom nogometu (futsalu), koje će se u veljači 2012. održati u Hrvatskoj, te za europsko prvenstvo u nogometu za žene 2013. Neki od najvećih spon-

zora, poput Coca-Cole, Hyundaija i McDonald’sa već su kupili i prava za Euro 2016. u Francuskoj. Uz njih, globalni sponzori Eura 2012. su Adidas, Carlsberg i Castrol. Uefa je planirala ukupno 10 globalnih sponzora, što znači da su četiri mjesta još prazna. Njima treba dodati još po četiri nacionalna spon-

zora u obje zemlje organizatorice, te američki Warner Bros, koji je ovlašteni prodavatelj licencija za proizvode koji smiju nositi oznake Uefe ili Eura 2012. Gotovo dvije godine prije početka natjecanja, Uefa je već spriječila više od 50 pokušaja registracije robnih marki koje sadrže elemente Uefine oznake, a

pokrenuto je oko 200 postupaka zbog kršenja autorskih prava. Oštru politiku Uefa vodi i protiv “tapkaroša’’: samo ovlašteni partneri smjet će preprodavati ulaznice ili ih dijeliti u nagradnim igrama. Prodaja legalnih ulaznica počet će u proljeće 2011. i to samo putem internetske adrese uefa.com.

www.privredni.hr Broj 3654, 22. studenoga 2010.

PREDVIĐANJA ZA ENERGETIKU U 2011.

Stiže novi val preuzimanja Treći val, koji se tek počinje formirati, obuhvatit će tvrtke u državnom vlasništvu iz Indije i bivšeg Sovjetskog Saveza

natoč ublažavanju globalne ekonomske krize, energetski će sektor i u 2011. poslovati u izazovnim uvjetima. Cijena nafte te brzina i uvjerljivost oporavka, koji se mogu uzeti kao globalno mjerilo izlaska iz krize, utjecat će na proizvodnju i potrošnju raznih vrsta energije, ističe se u izvješću Predviđanja za energetiku u 2011. konzultantskorevizorske tvrtke Deloitte.

Kvalitetna integracija nakon preuzimanja druge tvrtke bit će od ključne važnosti, posebice na tržištima u razvoju

obuhvatit će tvrtke u državnom vlasništvu iz Indije i bivšeg Sovjetskog Saveza. Kvalitetna integracija nakon preuzimanja druge tvrtke bit će od ključne važnosti, posebice na tržištima u razvoju gdje integraciju otežavaju složeno vođenje financija, kulturološke razlike i neizvjesno regulatorno okružje.

Spajanja i preuzimanja u energetskom se sektoru događaju u valovima, pri čemu su predvodnici naftne i plinske tvrtke s tržišta u razvoju. Drugi val spajanja i preuzimanja, koji se trenutačno događa, obuhvaća tvrtke u državnom vlasništvu iz Rusije, Južne Koreje, Brazila i Malezije. Treći val, koji se tek počinje formirati,

Pozitivni učinak partnerstva Sve jača partnerstva između Kine i država bogatih prirodnim resursima vjerojatno će dati dodatni impuls razvitku globalne ekonomije u idućim godinama. Pri tome valja imati na umu kako će ta partnerstva jamačno imati pozitivan učinak po tržište energije i infrastrukturu.

Niz ekoloških i sigurnosnih incidenata koji su se posljednjih godina dogodili u naftnoj i plinskoj industriji vjerojatno će rezultirati jačanjem državnog nadzora nad svim vrstama energetske proizvodnje. U sljedećim će se godinama korištenje solarne tehnologije širiti od industrijskih proizvođača prema malom poduzetništvu i građanstvu. Kupci hibridnih automobila, pak, čiji se izbor dosad uglavnom ograničavao na dizajn vozila, uskoro će raspolagati i sve većom mogućnošću odabira načina njihova pogona. Hibridna električna vozila će vjerojatno ostati i dalje popularna, ali predviđa se i uspon čisto električnih automobila. (V.A.)

90 MILIJUNA DOLARA ZA VLASNIČKI UDIO

Avon prodaje Avon Japan K

ozmetička kuća Avon Product ponudila je 74,67 posto vlasničkog paketa Avona Japan podružnici TPG Capital, globalnoj privatnoj investicijskoj tvrtki, koja će, prema ugovoru, isplatiti gotovo 90 milijuna dolara za Avonov vlasnički udio i proviziju za intelektualna prava. TPG Capital će na javnoj draž-

bi ponuditi i preostale dionice Avona Japan, po pojedinačnoj cijeni od 74 jena, priopćeno je iz agencije Media Val. Transakcija je u tijeku, a procjenjuje se kako će se zatvoriti u posljednjem kvartalu ove godine. “Zadovoljni smo i želimo što prije zaključiti sporazum s TPG Capitalom jer se želimo usre-

dotočiti na investicije s visokom razinom rasta. Iako je Japan važno potrošačko tržište, naše analize upućuju na potrebu dodatnih investicija kako bi se generirao rast profita u međuvremenu”, rekla je Andrea Jung, predsjednica Uprave Avona. Inače, godišnji prihod Avona veći je od 10 milijardi dolara. (B.O.)

POGLED U SVIJET

Goldfinger: mit ili stvarnost? dr. Uroš Dujšin

predodžbi šire javnosti trgovci sirovinama su obično bezobzirni špekulanti, koji poput famoznog Mr. Goldfingera opskurnim manipulacijama nastoje podizati cijene sirovinama i na tome debelo zaraditi. Čini se, međutim, da to mišljenje dijele i neki viđeni državnici. U pripremi su mjere koje bi trebale obuzdati špekulante koje kupci, nevladine organizacije, a sad evo i političari, okrivljuju za nestabilnost ne tržištima nafte, pšenice i drugih sirovina, zbog čega tu treba uvesti reda. Tako se francuski predsjednik Sarkozy, koji bi dogodine trebao predsjedati grupom G20, priprema preuzeti i vodstvo u donošenju mjera koje će ukrotiti trgovce sirovinama. Ta je priča utoliko ozbiljnija što je i njemačka kancelarka Angela Merkel na njegovoj strani. A američke reforme režima trgovanja sirovinama predviđaju za početak sljedeće godine i uvođenje limita vrijednosti transakcija u trgovanju energijom, metalima i poljoprivrednim proizvodima. Nema dokaza Ti nagovještaji nisu ostali bez reakcija. Institucionalni investitori i čelnici hedge fondova ne zaslužuju pažnju koja im se posvećuje – uznemireno komentira Economist. Oni su, naime, daleko dosadniji nego njihove karikature, a prijestupi koji im se pripisuju pri podrobnijoj analizi pokazuju se nepostojećima. Gotovo da nema dokaza koji bi povezivali špekulante s naglim promjenama cijena sirovina za koje ih se obično okrivljuje. I to malo poremećaja koje bi špekulanti mogli izazvati debelo

su nadoknađeni uslugama koje pružaju. Tako oni nude likvidnost i informacije o cijenama koje povećavaju efikasnost terminskih tržišta. Špekulanti popunjavaju praznine onda kada se želje proizvođača i kupaca sirovina ne podudaraju, nudeći rješenje za transakcije do kojih inače ne bi došlo. Ni tvrdnja da špekulanti namjerno manipuliraju tržištima da bi debelo zaradili u naglim usponima i padovima cijena ne drži vodu, ističe Econo-

Gotovo da nema dokaza koji bi povezivali špekulante s naglim promjenama cijena sirovina mist. Pravo objašnjenje za nagle promjene cijena na mnogim tržištima sirovina u posljednje vrijeme su zakoni ponude i potražnje. Uzročnici naglih promjena cijena su nezasitna Kina, nedovoljno investiranje u poljoprivredu i rudarstvo, nelikvidna tržišta i neočekivani prekidi proizvodnje. Kada je ponuda nedovoljna, tada čak i malo povećanje potražnje može izazvati nerazmjerno velike učinke na promjene cijena. Ako špekulanti ponekad i izbace cijene iz ravnoteže, tržišne sile uskoro uspo-

stavljaju tu ravnotežu. K tome je, ističe Economist, i udio trgovaca sirovinama u ukupnom prometu na tim tržištima relativno malen, pa je “teško vjerovati da bi tako malen rep mogao mahati tako velikim psom”. Poticaj nestabilnosti Najgore što se može reći o špekulantima je da oni mogu ponešto pridodati nestabilnosti koja je ionako karakteristična za tržišta sirovinama. No i ta je optužba teško održiva.

Jedno izvješće OECD-a ističe kako je neznatna razlika u nestabilnosti između cijena poljoprivrednih proizvoda trženih na burzama (kao što su pšenica i kukuruz) i onih kojima se tamo ne trguje (kao što su jabuke ili luk). Špekulanti na tržištima sirovina su atraktivni žrtveni jarci, i populistički pokušaji da se ograniči njihovu djelatnost mogu dobro poslužiti političarima koji nastoje povratiti naklonost svojih birača – pogotovo ako se u njihovim zemljama mnogo ne trguje sirovinama. No očito je da će nove restrikcije pogoditi centar europske trgovine sirovinama – a to je London Metal Exchange. Otuda je i razumljiva činjenica da su Mr. Goldfinger i njegova braća po oružju našli rječitog zagovornika u londonskom Economistu.

22 HRVATSKA & REGIJA

( više od 252 mil KM

*vijesti Novi blok TE Kakanj od 300 MW Ministarstvo okoliša i turizma FBiH dalo je dozvolu za izgradnju VIII. bloka TE Kakanj od 300 MW. Time su stvoreni svi nužni preduvjeti za izgradnju nove tvornice struje u BiH čija predračunska vrijednost iznosi 544 milijuna eura. Početak gradnje se planira u 2013., a puštanje u pogon 2018. godine. Na izgradnji novog bloka TE Kakanj bit će direktno ili indirektno angažirano 4000 radnika. Puštanjem u eksploataciju bloka broj zaposlenih u ovoj termoelektrani nadomak Sarajeva povećat će se za 200 radnika, a u Rudniku mrkog ugljena Kakanj za 800 rudara. U planu je da TE Kakanj toplovodom grije Sarajevo i okolna mjesta. Rast industrijske proizvodnje i nezaposlenosti Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u listopadu je bila za 14,5 posto veća u odnosu na prosječnu proizvodnju u 2009. godini, javio je Federalni zavod za statistiku. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda imala je rast od 6,5 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju 39,2 posto. U rujnu su se na evidenciju nezaposlenih u Federaciji BiH prijavile 8153 osobe, a od početka godine do kraja rujna ukupno se prijavilo više od 37.000 osoba zbog prestanka radnog odnosa. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, BiH ima više od 363.000 nezaposlenih. OMV zakupio dio naftnih terminala u Pločama Austrijska kompanija OMV zakupila je dio rezervoara u Terminalima FBiH (TFBiH) u Luci Ploče, pišu sarajevski mediji. Pojedinosti o najmu nisu objavljene, osim informacije da je TFBiH, koji se inače suočava s materijalnim problemima i kadrovskim sporovima, napravio dobar posao.

Privredni vjesnik Broj 3654, 22. studenoga 2010.

dug koji se pokušava prisilno naplatiti

Zabrinjavajući poslovni rezultati gospodarstva u Republici Srpskoj

Veliki gubici velikih kompanija Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu i Rafinerija motornog ulja u Modriči bilježe gubitke i rast obveza, a tvornici glinice Birač iz Zvornika prijeti bankrot koji bi ugrozio opstanak oko 6000 s njom povezanih radnika Zdravko Latal latal@privredni.hr

ako statistika u srpskom entitetu bilježi rast industrijske proizvodnje, financijski rezultati poslovanja najavljuju da će ova godina biti jedna od najtežih. Gospodarska kriza očito nije prošlost u Bosni i Hercegovini, njene posljedice i sada su, potkraj godine, aktualne. Samo u trgovini od početka godine do jeseni zatvoreno je 3340 malih i srednjih poduzeća. Ako se tome zbroje i podaci iz prošle godine, ukupno je više od 7200 njih zatvorilo prodavaonice i bez posla ostavilo oko 15.000 radnika. Poseban problem trgovine je nelikvidnost. Porezna uprava Republike Srpske u 10 mjeseci pokrenula je oko 13.000 postupaka prisilne naplate i blokade računa u trgovinskom sektoru zbog dugovanja od 94,7 milijuna konvertibilnih maraka (KM). Najviše blokiranih poduzeća registrirano je u najvećim privrednim središtima Banjoj Luci, Bijeljini i Prijedoru. Prema ocjenama ekonomskih analitičara, osnovni razlozi tako velikog broja zatvorenih i blokiranih tvrtki su nemogućnost naplate potraživanja dugo nakon zakonskog roka plaćanja i pad potražnje zbog smanjenja kupovne moći građana te zbog skupih kredita. Ukupno je u privredi RS-a do 30. rujna pokrenuto više

od 30.000 postupaka prisilne naplate duga većeg od 252 milijuna KM. I veliki posustaju Analitičare posebno zabrinjava stanje u velikim kompanijama na kojima

Samo u trgovinskoj djelatnosti u dvije godine zatvoreno je više od 7200 tvrtki se zasniva ekonomski razvoj entiteta i zemlje, i koje u velikim proizvodnim ciklusima utječu na statistički rast industrijske proizvodnje, što opet vlast koristi kao argument da je srpski entitet prebrodio krizu i da se nalazi u razvojnom trendu. Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu, koja je u većinskom vlasništvu ruske kompanije Njeftegazin-

kor, završila je treći kvartal s neto gubitkom od 44,9 milijuna KM i obvezama od oko 600 milijuna KM. Ukupne obveze Rafinerije, prema objavljenom kvartalnom financijskom izvješću, veće su za 70 milijuna KM u usporedbi s prošlom godinom, objavio je banjolučki portal Capital. Uz to je ruski vlasnik probio preuzete rokove kada će početi s proizvodnjom goriva koje odgovara europskim standardima, pa sad radnici na crpkama u Federaciji BiH upozoravaju vozače na postojanje dviju vrsta goriva - jeftinijeg iz Bosanskog Broda i skupljeg, uvoznog, proizvedenog prema EU standardima. Dodatni problem za Rafineriju je to što od ukupno 601,7 milijuna KM obveza na kratkoročne otpada 320 milijuna KM, te to što su one znatno veće od osnovnog

kapitala koji iznosi 262,9 milijuna KM. I Rafinerija motornih ulja Modriča, koja je do ove godine uspješno poslovala, krajem rujna bilježi gubitak nešto veći od tri milijuna KM i ima obveze od 12,3 milijuna KM od kojih na kratkoročne otpada 10 milijuna KM. Zakon spojenih posuda Iako to njen menadžment poriče, jedina tvornica glinice u zemlji, Birač iz Zvornika, nalazi se pred bankrotom. Kako stoji u izvješću revizorske kuće Deloitte, gubici te tvrtke u vlasništvu litvanskih banaka premašuju vrijednost imovine za oko 110 milijuna KM te iznose 730 milijuna KM. Kratkoročne obveze te tvrtke sa 887 radnika lani su bile veće od njene imovine za 109,3 milijuna KM. Uz sve to, protiv Birača

vodi se više sudskih sporova. Mali dioničari sumnjaju da je kombinat svjesno doveden u bezizlazno stanje. Problemi tvornice u Zvorniku nisu samo prijetnja za egzistenciju zaposlenih, nego i za rad i egzistenciju rudnika boksita u Milićima. Ugrožena je egzistencija oko 6000 radnika koji direktno ili indirektno ovise o Biraču. Uz to je riječ o jednom od najvećih bosanskohercegovačkih izvoznika. U devet ovogodišnjih mjeseci izvezeno je glinice i drugih proizvoda u vrijednosti 140 milijuna KM. Direktor Virginius Vajega ustvrdio je kako proizvodni rezultati glinice ove godine pokazuju tendenciju ohrabrujućih parametara, u 10 mjeseci ostvarena je proizvodnja od 264.500 tona glinice, što je 35 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

www.privredni.hr Broj 3654, 22. studenoga 2010.

( 82 mil €

traži umirovljenička stranka za usklađivanje

( 40 mil €

*vijesti

nudi vlada umirovljenicima u 2011.

Slovenska infarktna proračunska trvenja

Pukla koalicijska ljubav Sve bolne rezove vlada je mogla i trebala ugraditi još u proračun za 2010. Odgodama nije nimalo olakšala svoj posao, samo je nadogradila ionako veliki deficit Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

arl Erjavec, vođa umirovljeničke stranke u Sloveniji, važan “šaraf” u armaturi koalicijske vlasti, grubo je zalupio vratima Borutu Pahoru pred nosom, poručivši javnosti da s premijerom nema što više razgovarati o usklađivanju mirovina ni o mirovinskoj reformi, te da će njegovih pet zastupnika glasovati u parlamentu i protiv proračuna i protiv reformskog mirovinskog zakona. Karlo Veliki Teflonski (“teflonski” jer ga se ne prima baš ništa od onoga što nije uži umirovljenički interes) bojkotirao je čak i TV emisiju prošli ponedjeljak u koju su predsjednici koalicijskih stranaka došli objašnjavati javnosti zašto Slovenija ne može izbjeći teške financijske rezove i zašto državni proračun za sljedeće dvije godine mora biti proračun “stegnutog remenja”. Ljubav među koalicijskim partnerima pukla je zbog 42 milijuna eura. Na-

kon dugih natezanja vlada je pristala da se u sljedećoj godini mirovine povećaju za četvrtinu uobičajenog usklađivanja. Umirovljenički DESUS, međutim, ne pristaje - glasovat će

Nakon povećanja deficita i potrošenih resursa na štrajkaško licitiranje, shvatilo se da valja ubaciti “u rikverc” protiv proračuna ako se u njemu ne rezervira novac za 50 posto usklađivanja. Vlada nudi 40, umirovljenička stranka zahtijeva 82 milijuna eura usklađivanja.

Tih 42 milijuna eura razlike nije iznos što ga vlada ne bi mogla kreirati rošadama unutar proračunskih stavki. Ucjene koalicijskog partnera Problem je u tome što vlada ne smije pristati na ucjene koalicijskog partnera jer bi u tom slučaju obezvrijedila sve ono što je prethodno postigla u iscrpljujućem ratu sa štrajkaškim sindikatima javnih djelatnosti. Sindikati su tek na zgražanje šire javnosti pristali praktično na zamrzavanje plaća u sljedećoj proračunskoj godini. Ne može se nakon svega toga popustiti umi-

Senjur: Teret krize još nije ravnomjerno raspoređen Problemima financijske konsolidacije intenzivno se bave u Sloveniji brojni ekonomski stručnjaci. Marjan Senjur, profesor Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, tekstom u Delu zauzeo se za konsolidaciju koja bi Sloveniju osposobila da svoje javne izdatke pokrije sa 43 posto bruto domaćeg proizvoda. Sada joj za to treba 44 posto BDP-a, što dugoročno nije održivo. Kada bi Slovenija pokrila sve javne potrebe sa 43 posto BDP-a, imala bi i dinamično gospodarstvo i kohezivnu socijalnu politiku, tvrdi Senjur koji argumentirano dokazuje da je konsolidacija, kako je predlaže vlada, izrazito degresivna - pogađa siromašnije, pogoduje bogatijima, što bi moglo izazvati znatne probleme.

Već sada prevladava shvaćanje da teret krize nije ravnomjerno raspoređen. Stoga predlaže i određene zahvate koji bi mogli pridonijeti većoj pravednosti, a istodobno i povećati prihode. Tako predlaže uvođenje dodatne stopu za oporezivanje dohotka. Uveo bi 45 posto poreza na dohodak svima čija godišnja bruto plaća premašuje 70.000 eura. Pokupio bi nešto prihoda i od dividendi. Ne bi dirao dividende do iznosa 1000 eura godišnje, dok bi prihode veće od toga iznosa oporezivao stopom od 25 posto. Od 2015., u drugom konsolidacijskom koraku, predlaže povećanje PDV-a za jedan postotni bod, dok bi ukinuo dodatne poreze uvedene u međuvremenu radi otklanjanja cikličkog deficita.

rovljenicima, pogotovo Karlu Velikom koji je odlučio “pokazivanjem mišića” kapitalizirati uspjeh na nedavnim lokalnim izborima. “Stanje je infarktno”, priznao je Pahor uz dodatak da bi bilo dobro da vlada i koalicija ostanu, ali ne po svaku cijenu. “Popustimo li svakom zahtjevu, dugoročno smo gurnuli državu u bankrot, a za to nisam spreman preuzeti odgovornost”, izjasnio se Pahor. Analitičari priznaju da Pahor zbori na novi način, znatno odlučnije, ali i s godinu dana – zakašnjenja! Sve bolne rezove, naime, vlada je mogla i trebala ugraditi još u proračun za 2010. Imala bi štrajkove i pobune kakve proživljava i danas. Odgodama nije nimalo olakšala svoj posao. Samo je nadogradila ionako veliki deficit, pa će sada s težim bremenom na leđima krenuti u strmine financijske konsolidacije. Ignorirajući recesiju, vlada je u 2009. povećala proračunske rashode i to za 9,3 posto, ne pitajući previše za proračunske prihode koji su se smanjili za 11,8 posto. Izdatke u 2009. moglo se bez posljedica pokriti samo s pet milijardi eura većim BDP-om. Na žalost, BDP se skvrčio po

dužini i širini, pa nije bilo drugog izlaza nego na postojeći nadograditi 1,7 milijardi eura novog deficita. Proračunski meštri jednostavno nisu htjeli vidjeti kako deficit u samo dvije godine raste čak za 3,5 milijardi eura. Nakon što se povećao deficit, s njime i podjele u društvu, te nakon što se potrošilo dragocjene resurse na štrajkaško licitiranje suprotstavljenim interesima, shvatilo se da nema izbora nego da valja ubaciti “u rikverc” te najozbiljnije krenuti u dugotrajnu financijsku konsolidaciju. U idućoj godini nema nedodirljivih Državni proračun za sljedeću godinu u kojem nema nedodirljivih – pod ručnom kočnicom su plaće, mirovine i socijalni transferi – pripremljen je za drugo čitanje. Treće, završno, uslijedit će u prosincu – nema preko koljena, svatko može reći svoje, ali nema ni preko deficita. Zajedljivi komentatori javno pozivaju šefa umirovljeničke stranke Karla Erjavca da navrati u koji dječji vrtić i da se tamo makar simbolički zahvali najmlađima što će jednog dana plaćati dugove koje su učinili njihovi nepromišljeni preci.

Banke se razdužuju, a država – zadužuje Banka Slovenije objavila je kako je država krajem kolovoza imala 41,6 milijardi eura bruto vanjskog duga. Bruto dug uže države iznosio je 17,4 milijarde eura, a neto dug 11 milijardi eura, što je ravno trećini BDP-a Slovenije. Nezajamčeni dug, dakle, dug poduzeća i banaka smanjio se od 2009. do kolovoza ove godine sa 26 na 24,2 milijarde eura. Očito je da se razdužuju poduzeća i banke koje to mogu, a zadužuje država koja to ne bi smjela raditi. Bruto dug uže države popeo se u četiri godine sa četiri milijarde na više od 17 milijardi eura. Ne sivoj ekonomiji Prijedlog zakona o sprječavanju rada na crno izazvao je u Sloveniji oprečna stajališta o dopustivom opsegu rada u vlastitoj režiji te o oblicima tzv. susjedske pomoći. Rješenja iz zakona ne prihvaća Obrtničko-poduzetnička zbornica: rad u vlastitoj režiji ograničila bi na osobe koje žive u istom domaćinstvu, dok se prijedlogom takav rad dopušta rođacima do trećeg koljena. Očito, poduzetnici koji plaćaju visoke poreze nastoje pod svaku cijenu onemogućiti nelojalnu konkurenciju. Gorenje odbilo dokapitalizaciju

Uprava Gorenja iz formalnih je razloga - radi kašnjenja - odbila ponudu Philipa Sluitera da s približno 20 milijuna eura dokapitalizira tvrtku. Sluiter je inače vlasnik 6,73 posto Gorenja, a donedavno je bio jedini stranac u upravi poduzeća. U pismu kojim nudi dokapitalizaciju Sluiter zahtijeva da međunarodni konzultanti “ocijene kompetentnost uprave Gorenja za provedbu međunarodne strategije”.

24 STIL *vijesti CroMedicor promovira zdravstveni turizam Nedavno je pokrenuta web stranica www.cromedicor.com namijenjena razvoju i promoviranju zdravstvenog turizma, koja povezuje zdravstvene ustanove, stručnjake iz medicine te razne medicinske tretmane. Na toj web stranici predstavljeni su i domaći smještajni kapaciteti, oblici prijevoza te razni kulturni i zabavni sadržaji. Poslovna radionica Buy Croatia Hrvatska turistička zajednica u suradnji s turističkim zajednicama Istre i Kvarnera protekli je tjedan u Umagu organizirala poslovnu radionicu za hrvatske i inozemne gospodarske subjekte. Cilj te radionice bio je kvalitetnije povezivanje hrvatskih turističkih djelatnika s inozemnim turističkim agencijama i turoperatorima. E-prodaja kulturnog turizma U organizaciji Ureda za kulturni turizam Hrvatske turističke zajednice i turističkih zajednica Virovitičko-podravske županije te Grada Virovitice protekli je tjedan u tom gradu održan seminar o e-promidžbi i e-prodaji kulturnog turizma. Sudionici su mogli čuti kako iskoristiti potencijal interneta koji u današnje doba sve više mijenja klasičnu promidžbu turizma kao i načine informiranja i komuniciranja s turistima. Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika Tradicionalni 23. kongres ugostitelja i turističkih djelatnika u organizaciji Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore održat će se 22. i 23. studenoga u hotelu The Regent Esplanade Zagreb. Domaćin ovogodišnjeg kongresa je Obrtnička komora Zagreb, a razmatrat će se aktualna pitanja vezana uz ugostiteljsku i turističku djelatnost.

Privredni vjesnik Broj 3654, 22. studenoga 2010.

( oko 350.000

( 2 litre

potrošnja ulja po stanovniku

litara ulja izvezeno u 2009.

FESTIVAL MASLINOVOG ULJA, GASTRO DELICIJA I VINA

DOMAĆE JE DOMAĆE Maslinovo ulje uništava štetne masnoće u organizmu i štiti od raznih bolesti, ali se u našoj zemlji godišnje koristi samo oko dvije litre toga ulja po stanovniku. Cilj je povećati potrošnju na barem četiri litre Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

elika je vrijednost maslinovog ulja i maslina, jedne od najstarijih prehrambenih namirnica. Korištenjem tog ulja poboljšava se zdravstvena slika, a zbog bogatstva vitamina E i oleinske kiseline maslinovo ulje daje poseban okus hrani. Stoga razni stručnjaci i nutricionisti preporučuju povećan unos ekstra djevičanskog maslinovog ulja što može pomoći kod uništavanja štetnih masnoća, dijabetesa, prevencije kardiovaskularnih

Lani se uvezlo 1,8 milijuna litara maslinova ulja, ponajviše iz Grčke, Španjolske i Italije

bolesti, a prema najnovijim studijama i poboljšanju rada mozga. Kako bi se povećala svijest o korištenju maslinovog ulja, u Hrvatskoj se organiziraju razne manifestacije i festivali posvećeni toj vrsti ulja. Tako je i proteklog tjedna u Zagrebu održan Festival maslinovog ulja, gastro delicija i vina na kojem su posjetitelji mogli kušati vrhunska maslinova ulja, gastro delicije u kojima je jedan od sastojaka bilo maslinovo ulje, te domaća vina vrhunske kvalitete. Tom je prigodom Leopold Botteri, vlasnik oleoteke Uje te upravitelj i suvlasnik poljopri-

vredne zadruge Brachia rekao kako je upravo ta manifestacija od iznimnog značaja za proizvođače maslinovog ulja jer se u Zagrebu nalazi najveći broj potrošača tog ulja. “Iako još uvijek svijest stanovnika Hrvatske nije na zavidnoj razini kada se spominje korištenje maslinovog ulja, ipak treba naglasiti kako hrvatski potrošači sve više kupuju domaća maslinova ulja za što su spremni izdvojiti više novca nego za ulja iz uvoza”, istaknuo je Botteri. Pretežito plantažni uzgoj Sudeći prema statističkim podacima, korištenje maslinovog ulja u hrvatskim kućanstvima i nije na nekoj zavidnoj razini jer se u 2009. trošilo manje od dvije litre ulja po stanovniku. Usporedbe radi, u Europskoj uniji prosječ-

na potrošnja iznosi oko šest litara ulja po stanovniku, dok Grci troše 20 litara po stanovniku. Domaći proizvođači ulja, ali i ostali stručnjaci smatraju kako se

še se uvozilo maslinovo ulje iz Grčke, Španjolske i Italije. Govoreći o proizvodnji i korištenju maslinovog ulja, tajnik Udruženja poljoprivrede i prateće industrije Hrvatske gospodarske komore Dražen Miloloža je rekao kako se kod nas proizvodi maslinovo ulje pretežito iz plantažnog uzgoja. Ulje se uvozi iz Italije, Grčke i Španjolske i to po cijeni od dva do

domaća potrošnja treba povećati na barem četiri litre maslinovog ulja po

Još bolja promocija maslinova ulja Kako bi se unaprijedila proizvodnja maslina i maslinovog ulja, i 2011. godine domaći će proizvođači dobivati državne potpore, i to u visini od 300 eura po hektaru plus 10 kuna po litri ulja. Osim toga, Grupacija za maslinarstvo HGK-a sljedeće će godine poraditi i na promociji ulja, pa će njeni članovi sudjelovati na sajmovima u Rusiji i Italiji. Uskoro će izaći iz tiska i stručna brošura za promociju domaćeg maslinovog ulja Hrvatsko maslinovo ulje. U Grupaciji za maslinarstvo najavljuju kako do kraja ove godine treba završiti upis površina korištenih maslinika, što se obavlja posebnom metodom snimanja maslinika iz zraka koja se koristi u EU-u. Na taj se način može utvrditi koliko točno ima površina i stabala maslina. Za sada se procjenjuje kako u Hrvatskoj postoji oko 15.000 hektara maslinika i oko 4,5 milijuna stabala maslina.

stanovniku na godinu. Lani je u Hrvatskoj proizvedeno pet milijuna litara maslinovog ulja, od čega se oko 350.000 litara izvezlo, pretežito u zemlje regije. Istodobno je uvoz iznosio 1,8 milijuna litara, a ponajvi-

tri eura po litri. “Naravno da su kod nas površine pod nasadima maslina mnogo manje nego u tim zemljama. Stoga se protiv njih možemo boriti jedino kvalitetom. Moramo pridobiti kupce, što se ponajprije može ostvariti kroz turizam, ali i povećanjem izvoza”, istaknuo je Miloloža. Pritom je dodao kako su nam zanimljivi kupci s ruskog, skandinavskog, švicarskog i austrijskog tržišta jer oni nemaju svoje maslinovo ulje, pa im stoga treba preporučiti hrvatsko.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3654, 22. studenoga 2010.

( 28% ispitanika

surfa i putem svojih mobilnih uređaja

( 10 aplikacija

prosječno instalirano u mobitele

ISTRAŽIVANJE O MOBILNOM INTERNETU I APLIKACIJAMA

MOBITELA I IGARA Najveći problemi zbog kojih građani Hrvatske ne koriste češće mobilni internet su nesigurnost oko troškova surfanja te mišljenje kako je pregledavanje “mreže svih mreža” na mobitelu nepotrebno Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

obilne aplikacije od ove su godine postale pravi hit, a tržište je svakoga dana bogatije za mnoštvo novih. Taj snažni val razvoja aplikacija za mobitele pokrenuo je današnji stupanj tehnološkog razvoja, zahvaljujući kojem gotovo svaka zamisao u glavi stručnjaka za razvoj softvera u kratkom roku može osvanuti na zaslonu smartphonea. Međutim, pitanje je koliko je današnji korisnik mobitela voljan koristiti internet, pa tako i aplikacije, kako bi došao do tražene informacije ili se povezao na društvenu mrežu. Stoga je Nokia u rujnu na uzorku od 709 građana Hrvatske u suradnji s agencijama Poolpilots i MindTake provela online istraživanje o korištenju mobilnog interneta i aplikacija. Istraživanje je pokazalo kako 28 posto ispitanika koji koriste internet, surfaju i putem svojih mobilnih uređaja.

Gotovo polovina ispitanika izjavila je kako je već koristila mobilne aplikacije, i to najviše za igru i multimediju. U prosjeku su u mobitele instalirali 10 aplikacija, a skoro svaki treći korisnik ju je i platio. Valja naglasiti kako je prosječni korisnik mobilnog interneta u Hrvatskoj muškarac između 20 i 40 godina. Premali zaslon je minus Glavni razlozi zbog kojih hrvatski građani češće ne koriste mobilni internet su nesigurnost glede troškova surfanja (49 posto) te mišljenje kako je pregledavanje “mreže svih mreža” na mobilnom uređaju nepotrebno (32 posto). Naveli su i nedostatke samih uređaja, poput premalih zaslona (27 posto) i presporog pristupa internetu (12 posto). Gotovo polovina korisnika mobilnog interneta (48 posto) u svojim mobilnim paketima ima uključenu i određenu količinu podatkovnog prometa. Najviše, njih 38 posto, ima uključeno do 100

megabajta (MB) prometa, 18 posto može bez dodatne naknade iskoristiti jedan gigabajt (GB), a osam posto prometuje neograničeno. Ocjenjujući pak koje mogućnosti poboljšanja najviše pomažu pri korištenju mobilnog interneta, 48 posto ispitanika je navelo kako je to zoom za bolje pregledavanje internetskih stranica. Internetski pretraživači koji pamte posjećene stranice te tako skraćuju vrijeme unosa adrese jako su korisni za 43 posto ispitanika, a 40 posto njih iznimno cijeni zaslone osjetljive na dodir. Dnevna doza vijesti Ovo istraživanje, koje je prošli tjedan predstavio Greig Williams, generalni menadžer za Nokia Alps&South East Europe, pokazuje kako građani Hrvatske vole koristiti zabavne aplikacije (45 posto ispitanika voli igre, a 42 posto multimediju), te nastoje ostati i ukorak s događanjima u Hrvatskoj i svijetu kroz aplikacije koje će im osigurati dnev-

nu dozu vijesti (37 posto) i vremenske prognoze (34 posto). Građani Hrvatske obuhvaćeni ovom anketom preuzimaju aplikacije najviše od samih developera (29 posto), a zatim s Ovi trgovine (24 posto), inače vodeće trgovine aplikacijama. Od trećeg do petog mjesta nalaze se

Kada je riječ o željama korisnika, ističe se ona za aplikacijom Državnoga hidrometeorološkog zavoda

T-Mobile AppStore (17 posto), VIP AppStore (14 posto) i Apple Store (12 posto). Kao glavne razloge za odabir određene trgovine 32 posto ispitanika navelo je da je već bila instalirana na njihovom mobilnom uređaju, 30 posto ističe odličan raspon aplikacija, a 22 posto smatra kako je za preuzimanje željene aplikacije u određenom dućanu nepo-

trebna daljnja registracija. Najčešći izvor informacija o aplikacijama su prijatelji i obitelj (34 posto), forumi (33 posto), mobilni operatori (28 posto) te mediji (25 posto). Kada je riječ o željama korisnika, ističe se ona za aplikacijom Državnoga hidrometeorološkog zavoda (38 posto), koja bi trebala sadržavati vremensku prognozu za sljedeći i idućih sedam dana, ali i savjete o vremenu te o tomu kako se prikladno odjenuti i obuti. Također, veliki je interes i za aplikacijama medija (29 posto za 24 sata, 28 posto za Jutarnji list i 22 posto za Večernji list). K tomu, 27 posto ispitanika bi voljelo imati i aplikaciju Hrvatskog autokluba koja bi im pružala informacije o stanju na cestama te brzu pomoć i savjete. Da su mobilne aplikacije odličan način za prisutnost na društvenim mrežama vjeruje 41 posto ispitanih građana, a trećina smatra kako aplikacije pružaju bolji pristup informacijama nego sam mobilni internet.

*vijesti Suradnja FER-a i Recro-Neta Fakultet elektrotehnike i računarstva i Recro-Net, jedan od vodećih hrvatskih sistem integratora, potpisali su prošli tjedan sporazum o suradnji na projektu biomonitoringa okoliša i pacijenata primjenom bežičnih mreža osjetila. Ciljna skupina korisnika rezultata projekta su oboljeli od kroničnih respiratornih bolesti. Zadnjih nekoliko godina posebno zanimljiva postaje uporaba bežičnih mreža osjetila (Wireless Sensor Networks) i pametnih mobilnih uređaja u svrhu kontinuiranog praćenja i nadzora fizioloških funkcija. Škole skockale webove Siemens IT Solutions and Services na prošlotjednoj CARNetovoj korisničkoj konferenciji CUC 2010 Novi izazovi dodijelio je nagrade Skockajte web za najbolje školske webove i predstavio najnovije partnerstvo u prodaji Apple proizvoda i usluga. Ove je godine na natjecanju su-

djelovalo 88 škola. Ravnatelj CARNeta Zvonimir Stanić zahvalio je Siemensu što se uključio u organizaciju konferencije te na bogatim nagradama. “Škole će zasigurno biti jako zadovoljne i, nadamo se, inspirirane za izradu još boljih webova”, rekao je. T-Mobile otklonio poteškoće Tijekom rada na unaprjeđenju T-Mobile mreže prošlog je tjedna u nekoliko navrata došlo do nepredvidivih poteškoća u radu govorne usluge. Smetnje su otklonjene, no moguće su još neke manje poteškoće u radu govorne usluge te će rad na mreži biti nastavljen. Stoga će T-Mobile svim svojim korisnicima omogućiti dva dana besplatnih razgovora u Hrvatskoj prema svim mrežama. O početku korištenja besplatnih razgovora korisnike će obavijestiti SMS porukom.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3654, 22. studenoga 2010.

Nove knjige: Grad Pag - brend

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR PHILLIP JOHNSON SUĐENJE DARWINU AGM

Ova kontroverzna knjiga pokazuje da se teorija evolucije ne temelji na činjenicama nego na vjeri - vjerovanju u filozofski naturalizam. Phillip Johnson dokazuje da jednostavno nema dovoljno mase empirijskih podataka koji bi poduprli teoriju. U ovom novom izdanju s pojedinostima nalik onima iz napetog sudskog procesa, Johnson vodi čitatelje kroz dokaze odvjetničkom vještinom kojom je ovladao kao profesor prava na Berkeleyu, specijaliziran u logici dokaza.

DENIS KULJIŠ HRVATSKI BOG MERKUR Paragon

Roman Hrvatski bog Merkur obrađuje suvremenu političku situaciju u Hrvatskoj, izazvanu krizom vlade, odstupom bivšeg premijera i sukobima unutar korumpiranog establišmenta. To je prvi dio Trilogije Planetopia koja prikazuje pozadinske odnose u politici, biznisu i podzemlju cijele balkanske regije, s neusporedivim uvidom čovjeka koji je intimno upoznao i profesionalno surađivao sa svim značajnim likovima poslijeratne društvene scene u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni.

JEAN SASSON PRINCEZA SULTANA Naklada Ljevak

Princeza Sultana je pripadnica saudijske kraljevske obitelji, u bliskom srodstvu s kraljem. Ona iznosi priču o vlastitu životu - od turbulentnog djetinjstva do dogovorenog braka, sretnog sve dok njezin muž ne odluči dovesti drugu ženu - i o životima njezinih sestara, prijateljica i sluškinja. To je priča o zastrašujućoj potlačenosti žene koja bi u svakoj drugoj kulturi bila smatrana šokantnim kršenjem ljudskih prava.

ALEKSANDAR GRIN GRIMIZNA JEDRA Zagrebačka naklada

Aleksandar Grin jedna je od najneobičnijih figura ruske književnosti. Zemlja u kojoj se odvija većina njegovih priča, Grinlandija, prepuna je fantastičnih pustolova, prelijepih žena, neustrašivih mornara i čudesnih svjetova. Grinove priče vode čitatelja u neslućene, zadivljujuće krajeve i pokazuju im slavni brod grimiznih jedara koji je u Rusiji tako slavan da već više od 50 godina redovno sudjeluje i na svakogodišnjoj proslavi ljetne noći u St. Petersburgu.

VIKTOR E. FRANKL ČOVJEKOVO TRAGANJE ZA SMISLOM Planetopija

Viktor E. Frankl, neurolog i psihijatar, u ovoj knjizi donosi svoje iskustvo iz koncentracijskih logora. Kako u okolnostima posvemašnje dehumanizacije čovjeka zadržati dostojanstvo, zdrav razum i volju za životom? On smatra da i u najgoroj situaciji čovjeku preostaje ona krajnja sloboda - odabir stajališta. Ako patnju prihvatimo kao zadatak, ako u njoj pronađemo smisao, tada smo spašeni od očaja jer “onaj koji zna zašto može se nositi s gotovo svakim kako”.

Kad se zaljubite u jedan grad... Hrvoje Dusper u Pag se zaljubio još u mladosti. Danas, kao zreo autor i gospodarski stručnjak, omiljenom gradu nudi recept za uspješno brendiranje

njiga koju imate u rukama nedvojbeno je trostruki dobitak, kaže Božo Skoko u svom predgovoru knjige Hrvoja Duspera Grad Pag – brend (nakladnik Privredni vjesnik). Ona naime popularizira iznimno važnu tematiku brendiranja na pregledan, zanimljiv te istodobno analitičan način, bavi se mogućnostima brendiranja jednog hrvatskog grada, a njen autor je domaći stručnjak kojeg rese bogato iskustvo, riznica znanja te ljubav prema tom prekrasnom gradu, pojašnjava Skoko. On smatra da zahvaljujući ovom radu Pag konačno izlazi iz globalne anonimnosti, a na nacionalnoj razini se afirmiraju njegove vrijednosti i komparativne prednosti u odnosu na druge jadranske gradove. K tome, u Dusperovoj se knjizi sustavno analiziraju odrednice na kojima je moguće graditi novi brend grada Paga, koji će istodobno sačuvati njegovu autohtonost i tradiciju te ga učiniti konkurentnim i atraktivnim. “Zato je ovo sjajan vodič za upoznavanje tog iznimnog grada, ali i čvrsti temelj na kojem će kreativci i stručnjaci u budućnosti graditi njegovu brend-arhitekturu”, poručuje Skoko. Priče iz riznice paške povijesti Na 164 stranice, uz niz fotografija i ilustracija, Dusper - kojemu je ovo druga knjiga posvećena Pagu (nakon zbirke novela i pjesmarice “Nostalgija za mirisom slavuje”, Zagreb, Vjesnik, 2003.) - na pregledan i nadahnut način govori o dosad manje isticanim činjenicama vezanim uz njemu omiljen grad.

Iz bogate riznice paške povijesti izvlači zanimljive priče, ističe osebujne i karizmatične likove koji su taj grad proslavili ili unaprijedili njegovu kulturu, gospodarstvo i tradicijsku baštinu. No, što je najvažnije, ukazuje na mogućnost da se, upravo gradeći na vlastitoj prošlosti i tradiciji, Pag prometne u turističku destinaciju koja će svake godine, i ne samo ljeti, privlačiti (odabrane) turiste iz čitavog svijeta. Posebnosti grada Paga imaju glavnu ulogu u stvaranju globalno prepoznatljive destinacije. Uostalom, koji još grad u Europi posjeduje sve to što nalazimo na Pagu? S jedne strane “mjesečeva” ljepota ogoljelog kamena, bogatog aromatičnim travama koje su zaslužne za sve specifične gastronomske ikone tog otoka (sir, skuta, janjetina), s druge bujno zelenilo crnike, pitospore, slavuje; s jedne strane mogućnosti robinzonskog turizma, s druge neiscrpna spirala povijesnih i kulturnih fakata koja se, ispriča-

na znalački, odmata pred čitateljem mameći ga da se i sam zaputi u istraživanje malo znane ratničke, trgovačke ali i mistične povijesti grada Paga. Dusper zna kako povezati sve paške posebnosti u jedinstvenu priču, i na koji je način predstaviti, a da ona zvuči atraktivno i onima koji grad Pag (još) ne poznaju, i onima koji u njemu (i od njega) žive. Osnovna emocija koja prevladava ovim djelom je ponos na grad Pag, a svojim entuzijazmom autor lako uspijeva zaraziti čitatelja kojemu će, možda, ideje o brendiranju tog grada moći poslužiti i kao model primjenjiv na druge hrvatske gradove i mjesta. (A.M.)

O autoru Hrvoje Dusper rođen je u Sarajevu 1943. Klasičnu gimnaziju i Ekonomski fakultet završio je u Zagrebu. Tijekom duge profesionalne karijere, koju je, uglavnom na upravljačim pozicijama, proveo u raznim gospodarskim granama (industrija, metaloprerađivački sektor, investicijski radovi) te u gospodarskoj diplomaciji, objavio je više stručnih tekstova iz područja organizacije poduzeća, vanjske trgovine i ulaganja, brendiranja mjesta i marketinga u turizmu. Suosnivač je Društva Pažana i prijatelja grada Paga u Zagrebu.

www.privredni.hr Broj 3654, 22. studenoga 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Ulaganje

Prodaju se industrijske nekretnine, pašnjak i livada Dva poslovna prostora u podrumu jedne građevine u Čakovcu, k.č. 222/2/3 te ZK ulošci 9Epoduložak 1 i 9E-poduložak 33, prvi poslovni prostor površine 86 četvornih metara, a drugi 137 četvornih metara, prodaju se na usmenoj javnoj dražbi 25. studenoga u 9 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, Braće Radića 2, soba 223/II. Procijenjena vrijednost poslovnog prostora od 86 četvornih metara iznosi 162.000 kuna, a onog od 137 četvornih metara 330.000 kuna. Prodaja se obavlja po načelu “viđeno-kupljeno”. Sve poreze i pristojbe vezane za prodaju nekretnina snosi kupac. Zainteresirani mogu razgledati nekretnine i dokumentaciju koja se odnosi na tu imovinu uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091/ 2010 001. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije dva dana prije ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina. Industrijska nekretnina u naselju Brgat Gornji u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koja u naravi predstavlja betonaru s postrojenjem, procijenjene vrijednosti 19,9 milijuna kuna, prodaje se na javnoj dražbi 25. studenoga u 9 sati na Trgovačkom sudu u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23, sudnica 2. Ta se imovina ne može prodati ispod utvrđene cijene. Dodatne infomacije o nekretnini mogu se dobiti kod stečajnog upravitelja Dragana Josipa Kneževića na mobitel broj 091/7854 372, svakog radnog dana

od 9 do 13 sati. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje uplate jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Pašnjak u naselju Martinski u Općini Sveta Nedelja u Istarskoj županiji, površine 9941 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 63.000 kuna, prodaje se na jav-

noj dražbi 25. studenoga u 12.30 sati na Trgovačkom sudu u Pazinu, Dršćevka 1, sudnica 2. Na ročištu za javnu dražbu mogu sudjelovati domaće pravne i fizičke osobe uz dokaz identiteta, te strane pravne i fizičke osobe uz dokaz o ispunjenju zakonom propisanih uvjeta te dokaz o identitetu koje je preveo sudski tumač. Ako te osobe na dražbi zastupa punomoćnik, on mora predočiti specijalnu punomoć ovjerenu kod javnog bilježnika. Osobe zainteresirane za kupnju pašnjaka mogu ga razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem iz ŠKZ-a Zlatnik-Pula u stečaju, broj mobitela 098/9023 000 ili na fiksni telefon broj 052/432 728. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije ročišta uplatile jamčevinu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Industrijska nekretnina u naselju Veljun, Općina Slunj, koja se u naravi sastoji od crpke za sva motorna goriva, četiri agregata i sustava za pro-

daju autoplina te poslovnih prostora za trgovinu i ugostiteljstvo, površine 36.308 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 13,5 milijuna kuna, prodaje se na javnoj dražbi 26. studenoga u 9 sati na Trgovačkom sudu u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1/III. Prodaja se obavlja po načelu “viđeno-kupljeno”. Nekretnina se može razgledati svakoga dana, a dodatne informacije mogu se dobiti od stečajnog upravitelja na telefon 098/387 098. Jamčevina iznosi 500.000 kuna.

Marković, Srebrenik, Bosna i Hercegovina. Tvrtka posjeduje nekretnine u centru Srebrenika ukupne površine 26.500 četvornih metara. Na dijelu nekretnine planira se izgradnja trgovačkog centra za koji posjeduju svu potrebnu građevinsku dokumentaciju. Tvrtka traži poslovnu suradnju s hrvatskim trgovačkim lancima. Kontakt: Marijan Marković, doomarkovic.srebrenik@gmail. com, +387 61 941666. Zastupanje

Koelner, Wroclaw, Poljska, www.koelner.pl. Tvrtka je zainteresirana za suradnju s hrvatskim distributerima krovne i fasadne izolacije, alata i vijčane robe (sve vrste tipli). Kontakt: Krzysztof Czarnomski, kczarnomski@koelner.pl, +48 71 3260116, +48 661 940172.

Ulja, masti i ocat

Mer Inc., Washington, Sjedinjene Američke Države, www.merincorp.com. Tvrtka je specijalizirana za izvoz jestivih ulja i masnoća: 1. ulja za salate i kuhanje (kukuruz, kanola, sjeme pamuka, kikiriki, riba, suncokret, zrno soje), 2. čvrsta mast za kuhanje (Shortening), 3. tekuća biljna mast, 4. pekarska ulja, 5. organska ulja, 6. lecitin, 7. vinski ocat, 8. ulja bez GMO-a, 9. loj... Kontakt: David Smith, sales@merincorp.com, +1 202 3681878. Konzervirana rajčica

Suradnja

Neoprofil, Zabkowice Slaskie, Poljska. Tvrtka je zainteresirana za suradnju s distributerima željeznih profila za gipsanokartonske ploče na području Hrvatske. Kontakt: Radoslaw Lenczewski, r.lenczewski@neoprofil.pl, +48 74 8166653, +48 694 422639.

Burex Foreign Trading, Varna, Bugarska, www.burex.org. Tvrtka je proizvođač i izvoznik p a ste od rajčice. Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: Nihat Caliskan, nihatcaliskan@burex.org, +90 5066623366.

Zastupanje u Indiji

Industrijska nekretnina u Labinu, u Istarskoj županiji, koja u naravi predstavlja halu, dvorište, gospodarsku zgradu i zemljište, ukupne površine 7925 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 16,7 milijuna kuna, prodaje se na javnoj dražbi 26. studenoga u 13 sati na Trgovačkom sudu u Pazinu. Prodaja se obavlja prema načelu “viđenokupljeno”. Ostale informacije mogu se dobiti na telefon broj 098/367 040. Jamčevina za podnositelje iznosi pet posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Mic Po Mic, Karlovac, nudi svoje usluge zastupanja i provjere kvalitete svim hrvatskim tvrtkama koje su zainteresirane za proširenje svog poslovanja na područje Indije. Tvrtka nudi i pomoć tvrtkama koje traže pouzdane dobavljače čeličnih cijevi, strojarske opreme, tekstila, kože te turističke usluge iz Indije i Bliskog istoka, budući da posjeduje bazu podataka tvrtki iz tih područja. Kontakt: Nitin Bhardwaj, micpomic@gmail.com, +385 95 8180455, +385 98 9784384.

Restoran, upravna zgrada, briketirnica, lakirnica, proizvodni pogon, tri skladišne zgrade i dvorište, nadstrešnica, pašnjak i industrijsko dvorište, u Ulici Pavleka Miškine 59a u Varaždinu, ukupne površine 40.280 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 18,2 milijuna kuna, prodaje se na javnoj dražbi 30. studenoga u 12 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba broj 226/II. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene.

Hrvatska pošta u dva nadmetanja nabavlja 2.060.000 plastičnih vezica za zatvaranje vreća i sigurnosne vreće za pohranu i transport novca. Rok dostave ponuda je 7. i 8. prosinca.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

i iskustvo u izradi organskih preparata na bazi aloe. Traži investitora ili poslovnog partnera koji je zainteresiran za proizvodnju. Plasman proizvoda je osiguran. Kontakt: Vesna Balenović, magnolija.vbalenovic@gmail.com, +385 91 5767941.

Investiranje

Magnolija, Cres. Tvrtka ekološki uzgaja aloe veru, ljekovite vrste, i ima znanje

Građevinski materijal

CB, Opole, Poljska, www.cb.com.pl. Tvrtka je zainteresirana za suradnju s hrvatskim distributerima građevinskog materijala. Kontakt: Patrycja Gralla, +48 77 4005077, +48 602 411439. Hladnjaci i rashladne vitrine

Ningbo Jingeao Electronics, Ningbo, Zhejiang, Kina, www.jingeao.com. Tvrtka se bavi projektiranjem, proizvodnjom i prodajom svih vrsta hladnjaka - rashladnih vitrina za pića, rashladnih dozatora za vina... Kontakt: Spark Hard, cooler@jingeao.com, +86 574 63973730.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Plastične vezice i vreće

Niskopodni autobusi

Zračna luka Zagreb nabavlja osam niskopodnih autobusa. Rok dostave ponuda je 23. prosinca. Telekomunikacijske usluge

Zračna luka Split nabavlja telekomunikacijske usluge. Rok dostave ponuda je 28. prosinca.

Kontejneri za prijevoz hrane

KB Dubrava nabavlja kontejnere za prijevoz hrane. Rok dostave ponuda je 8. prosinca. Računala

Ured Predsjednika Republike Hrvatske nabavlja 23 računala. Rok dostave ponuda je 29. studenoga.

Regija Fotokopirni aparati

MUP Republike Srpske Banja Luka nabavlja 60 fotokopirnih aparata. Rok dostave ponuda je 13. prosinca. Osobna vozila

Lutrija BiH u Sarajevu nabavlja 32 osobna vozila za

potrebe nagradnog fonda. Rok dostave ponuda je 21. prosinca. Zaštitna odijela

KJKP Rad iz Sarajeva nabavlja odijela za zaštitu na radu, zaštitne cipele i rukavice te ostale odjevne predmete. Rok dostave ponuda je 13. prosinca.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3654, 22. studenoga 2010.

( 9,8 mlrd kn

ukupna zaračunata bruto premija društava za osiguranje 2009.

( pad od 2,7% u odnosu na godinu ranije

DANI HRVATSKOG OSIGURANJA 2010.

Životna osiguranja imaju najviše prostora za napredak Iznosi prosječnih mirovina nisu dovoljni za ugodan život pa bi menadžeri životnih osiguranja morali pridonijeti boljoj educiranosti stanovništva o prednostima polica životnog osiguranja, istaknuo je Miljenko Fičor Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

smi godišnji susret osiguravatelja ove se godine održao u Zadru od 14. do 16. studenog, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Udruženja osiguravatelja HGK-a i pod pokroviteljstvom Ministarstva financija Republike Hrvatske. Savjetnik za bankarstvo i financije predsjednika HGK-a Miljenko Fičor istaknuo je kako industrija osiguranja ima mjesta i prilike za daljni rast i razvoj. To se u prvom redu odnosi na životno osiguranje s obzirom na starenje stanovništva i velike demografske probleme Hrvatske. U prilog tome naveo je kako odnos između životnog i neživotnog osiguranja u Hrvatskoj iznosi 26 prema 74 posto, dok je u zemljama Europske unije 61 prema 39 posto. “HGK je spreman podržati i uključiti se u projekte koji bi unaprijedili ovaj sektor, posebno one vezane uz

edukaciju stanovništva kako bi ljudi uvidjeli važnost i dobit od životnog osiguranja. Iznosi prosječnih mirovina nisu dovoljni za ugodan život pa bi menadžeri životnih osiguranja morali pridonijeti boljoj educiranosti o prednostima polica životnog osiguranja”, istaknuo je Fičor.

ji radilo 917.608 zaposlenika. “Financijska kriza nije utjecala samo na smanjenje prodaje osiguranja nego je imala i negativne učinke na svijest građana. Zbog toga su se djelatnici u osiguravateljskim društvima više okrenuli upravljanju rizicima. U kratkom razdoblju dogodile su se promjene uvođenjem novih tehnologija i usposta-

Velike promjene Ukupna zaračunata bruto premija društava za osiguranje u prošloj godini iznosila je 9,8 milijardi kuna što je pad od 2,7 posto u odnosu na godinu ranije. Premija životnog osiguranja bilježi pad od 2,2 posto, a neživotnih 2,9 posto. “Kad je riječ o dobiti osiguravateljskih društava, u prvih 10 mjeseci ove godine prema neslužbenim pokazateljima imamo puno bolje rezultate nego prošle godine. Vjerojatno se dosta radilo na racionalizaciji poslovanja jer premija nije porasla”, naglasio je Ivan Vrljić, član Uprave Hanfe. Vrljić je istaknuo kako osiguranja u povijesti nikada

Solvency II obvezan od početka 2013. Solvency II je direktiva koju je Europska unija usvojila 2009., dok se njena primjena očekuje od početka 2013. godine. Hrvatska će je od tog roka morati primjenjivati, postala do tada članicom Europske unije ili ne. Solvency II obvezuje društva na snimanje svih rizika, upravljanje rizicima i stalnu komunikaciju s regulatorom. Osiguravatelji će imati više slobode u poslovanju, ali i veću odgovornost, jer će prilikom sklapanja posla morati odmah izdvojiti sredstva koja mogu pokriti rizike. Iz tog razloga će samo poslovanje biti skuplje. Solvency II ima tri stupa. Prvi se bavi modeliranjem rizika, drugi problemima upravljanja rizikom, a treći problemima otkrivanja rizika.

Odnos životnog prema neživotnom osiguranju u Hrvatskoj je nepovoljan u usporedbi s istim odnosom u EU-u

nisu bila izvor sistemskog rizika. “Nisu to ni u ovoj krizi, bez obzira na to što su naslijedila dio rizika iz bankarskog sektora”, tvrdi Vrljić. Međutim, unatoč tome što naše tržište karakterizira mali broj katastrofa, prema Vrljićevu mišljenju, visok kombinirani razmjer od 114,2 u odnosu na onaj u EU-u od 103 posto, ukazuje na to da je naša osiguravateljska branša neefika-

sna. Udio osiguravateljske djelatnosti u ukupnoj aktivi financijskog sektora iznosio je nešto ispod šest posto. U Hrvatskoj posluje 25 društava za osiguranje i dva društva za reosiguranje, dok ih je u Europskoj uniji aktivno 4709. U Hrvatskim osiguravateljskim društvima prošle godine je bilo zaposleno 11.077 radnika, dok je na poslovima osiguranja u Europskoj uni-

vom novih kanala prodaje. Promjene su brojne, a mijenja se i regulativa. Stoga se postavlja pitanje koliko se osiguravateljski sektor kao konzervativna industrija može mijenjati”, istaknula je Snježana Bertoncelj, predsjednica Udruženja osiguravatelja HGK-a te predsjednica Uprave Erste osiguranja Vienna Insurance Groupa. Poštivati dogovore Čelnici vodećih osiguravateljskih kuća iznijeli su tvrdnju kako domaći osiguravatelji jako loše upravljaju rizicima te kako je, unatoč vidljivom poboljšanju posljednjih godina, u tom sektoru i dalje prisutan problem netransparentnosti u po-

slovanju. Vjerojatno je iz tog razloga Boris Galić, predsjednik Uprave Allianza Zagreb, nazvao stanje branše kaotičnim, a ne, kako neki tvrde, konzervativnim. “Problem je u tome što se ne držimo postignutih dogovora oko cjenika. Stoga osiguravatelji moraju uvesti reda u poslovanje, a ne da nam red uvodi Hanfa. Moramo se držati osnovnih načela u poslovanju, pogotovu onih koja se odnose na upravljanje rizicima”, istaknuo je Zdravko Zrinušić, predsjednik Uprave Croatia osiguranja. Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje, tvrdi kako nema brzih recepata nego se “osiguravateljska industrija mora resetirati”. “Uz promicanje financijske pismenosti i uz nužna ulaganja moguće je postići pomake u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju”, smatra Pauković. Prognozirajući kako u idućoj godini rast osiguravateljskog sektora neće pratiti planirani porast BDP-a od 1,5 posto nego će ostati na istoj razini kao ove godine, Damir Zorić, predsjednik Uprave Euroherc osiguranja, smatra da su osiguravatelji solidno prošli u ovoj krizi. No zato je, kaže, riječima, iduća godina - godina istine. “Nitko drugi neće skrenuti pozornost na naše probleme ako to sami ne učinimo. Zato nam je potrebna veća cehovska povezanost”, zaključio je Zorić.

www.privredni.hr Broj 3654, 22. studenoga 2010.

( 3,45 mlrd kn ( 20,24 mil kn dobit banaka u tri kvartala

dobit stambenih štedionica

Kreditne institucije

Dobit premašila 3,46 milijarde kuna Prema privremenim nerevidiranim podacima HNB-a, potkraj rujna u gubitku je bilo 10 banaka, obje štedne banke i jedna stambena štedionica Vesna Antonić antonic@privredni.hr

rema privremenim nerevidiranim podacima Hrvatske narodne banke, objavljenima nedavno na internetskim stranicama središnje banke, kreditne institucije u Hrvatskoj, što znači 32 banke, dvije štedne banke i pet stambenih štedionica, u tri ovogodišnja kvartala ostvarile su dobit prije oporezivanja nešto višu od 3,46 milijardi kuna. Napomenimo da je od 39 kreditnih institucija, gubitak iskazalo 10 banaka, obje štedne banke i jedna stambena štedionica. Kad je riječ o bankama, njihova je dobit premašila 3,45 milijardi kuna. Najveću dobit prije oporezivanja u prvih devet ovogodišnjih mjeseci ostvarila je Zagrebačka banka, 1,04 milijarde milijuna kuna. Slijedi je Privredna banka Zagreb s bruto dobiti od 689,5 milijuna kuna. Treća je Erste&Steiermaerkische Bank s iskazanom dobiti od 569,33 milijuna kuna, četvrti Raiffeisenbank sa 433,8 milijuna kuna, dok je peto mjesto zauzela s dobiti od 261,14 milijuna kuna Societe Generale-Splitska banka, dok je šesti Hypo Alpe-AdriaBank sa 243,97 milijuna kuna ostvarene dobiti prije oporezivanja. Banka Kovanica je, pak, u tri ovogodišnja tromjesečja iskazala gubitak od 37,6 milijuna kuna. Među onima s negativnim predznakom su još i Croatia banka s minusom od

Ukupna aktiva kreditnih institucija potkraj rujna iznosila je 390,91 milijardu kuna oko 25,24 milijuna kuna te Veneto banka sa 12,26 milijuna kuna. Nava banka pak bilježi gubitak od 10,49 milijuna kuna, a i Primorska banka 5,58 milijuna kuna. U minusu od 5,11 milijuna kuna je Kreditna banka Zagreb, Credo banka sa 3,81 milijunom, potom BKS bank sa 2,25 milijuna, Partner banka sa 2,52 milijuna te Karlovačka banka s minusom do 1,27 milijuna kuna. Kad je riječ o štednim bankama, A šted-

na banka maloga poduzetništva zabilježila je gubitak od 5,29 milijuna kuna, a Obrtnička štedna banka od 3,74 milijuna. Zagrebačka banka na čelu Ukupna aktiva hrvatskih kreditnih institucija potkraj ovogodišnjega rujna iznosila je 390,91 milijardu kuna. Među bankama je po iznosu aktive na prvome mjestu opet Zagrebačka banka sa 94,84 milijarde kuna što čini udio od 24,26 posto u ukupnoj aktivi svih banaka u Hrvatskoj. Druga je Privredna banka Zagreb s aktivom od 64,75 milijardi kuna i udjelom od 16,56 posto u ukupnoj aktivi. Iza tih dviju prvih novčarskih kuća, slijedi

Erste&Steiermaerkische Bank s aktivom teškom 49,65 milijardi kuna i udjelom od 12,70 posto, dok je četvrti Raiffeisenbank s udjelom od 9,99 posto i aktivom od 39,03 milijarde kuna. “Rajfici” za vrat puše Hypo Alpe-Adria-Bank s trokvartalnom aktivom od 38,95 milijardi kuna, što predstavlja udio u ukupnoj aktivi od 9,97 posto te Societe Generale-Splitska banka sa 27,5 milijardi kuna aktive i udjelom od 7,04 posto. Inače, valja napomenuti kako su najveći rast aktive u prvih šest ovogodišnjih mjeseci imale Veneto banka (30,89 posto), Banka splitsko-dalmatinska (30,81 posto), BKS bank (22,19 posto), Credo banka (18,72 posto)... Kad je riječ o stambenim štedionicama, podaci HNB-a pokazuju da su stambene štedionice iskazale dobit prije oporezivanja u visini od 20,24 milijuna kuna. Najveću dobit prije oporezivanja imala je Prva stambena štedionica (PSŠ) - 18,57 milijuna kuna. Na drugom mjestu je PBZ stambena štedionica sa 12,22 milijuna kuna dobiti, treća je Wüstenrot stambena štedionica sa 3,87 milijuna, dok je četvrta s bruto dobiti od 712.000 kuna HPB stambena štedionica. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci gubitak 15,14 milijuna kuna iskazala je Raiffeisen stambena štedionica. Inače, ukupna je aktiva stambenih štedionica potkraj rujna iznosila 6,53 milijardi kuna.

Konferencija Beogradske burze

Beč kupuje burze u regiji

ainteresirani smo za proširenje i ako bi neka burza u ovoj regiji, zbog nekog razloga, bila na prodaju, željeli bismo što prije započeti pregovore o tome, što vrijedi i za Beogradsku burzu, izjavio je u Beogradu direktor Bečke burze Heinrich Schaller. Schaller je na konferenciji Beogradske burze Upgrade in Belgrade rekao kako se nakon krize moraju pronaći nove regulative i rješenja za financijsko tržište. Zalažući se za okrupnjavanje tržišta kapitala, on je naglasio kako je glavni uvjet za funkcioniranje ekonomije u jednoj državi zapravo tržište kapitala, te da ga je stoga važno razvijati. Ako postoji mogućnost razvitka jedinstvenoga tržišta kapitala za cijelu regiju, to bi bilo mnogo bolje za institucionalne investitore jer im je lakše doći u ovu re-

giju i investirati novac, istaknuo je direktor Bečke burze. Kao razlog zašto mnoge kompanije još ne žele izaći na burzu, Schaller je naveo “generalno okruženje”, ali je izrazio i nadu kako će u idućih šest mjeseci do godinu dana veliki dio kompanija iz regije biti na burzi. Direktorica Beogradske burze Gordana Dostanić izjavila je kako Bečka burza već dulje vrijeme ne krije svoju zainteresiranost za kupnju burzi na Balkanu, pa tako i Beogradske burze. Gordana Dostanić je podsjetila kako je Bečka burza, koja je jedna od najvećih u regiji, već postala većinski vlasnik burzi u Ljubljani, Pragu i Budimpešti te da su njeni predstavnici još prije dvije godine vodili razgovore s dioničarima Beogradske burze o mogućoj prodaji dionica. (Lj. L.)

*vijesti Aktiva HNB-a iznosi 81,31 milijardu kuna Ukupna aktiva Hrvatske narodne banke potkraj listopada iznosila je 81,31 milijardu kuna što je neznatan pad od 0,1 posto. U usporedbi s istim lanjskim mjesecom ukupna aktiva HNB-a porasla je za 17,9 posto, ocijenili su analitičari RBA. To je četvrti mjesec za redom u kojem se bilježe dvoznamenkaste stope rasta. Kako kažu analitičari, relativno snažan godišnji rast ukupne aktive posljedica je povećanja inozemne aktive. Brokeri u gubitku 12,5 milijuna kuna U devet mjeseci ove godine 20 brokerskih kuća ostvarilo je gubitak od 12,5 milijuna kuna, dok je njih 23 prošle godine imalo 13,8 milijuna kuna minusa. Samo trećina nezavisnih domaćih investicijskih društava u devet je mjeseci poslovala s dobiti. Jedino je tvrtka Interkapital vrijednosni papiri uspjela dosegnuti 1,5 milijuna kuna dobiti.

Erste banka u listopadu plasirala 4500 kredita Erste banka u listopadu je građanima plasirala gotovo 4500 kredita u ukupnom iznosu od 305 milijuna kuna što je najveći mjesečni iznos novih kreditnih plasmana u toj ka-

tegoriji klijenata još od ožujka 2009. U odnosu na prosjek mjesečnih plasmana građanima u razdoblju od ožujka prošle do listopada ove godine povećanje novih kredita u listopadu iznosilo je 27 posto. U usporedbi s istim lanjskim mjesecom iznos novih plasmana bio je veći za 14 posto. Najveći udio u porastu kreditnih plasmana imali su gotovinski krediti, gotovo 240 milijuna kuna. Novi stambeni krediti u listopadu su iznosili oko 45 milijuna kuna.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3654, 22. studenoga 2010.

Tržište novca Zagreb

Nema napetosti u trgovanju novcem Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

udeći prema pokazateljima o organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb, početkom proteklog tjedna potražnja za kratkoročnim pozajmicama bila je znatno iznad prijavljene ponude. Veći dio potražnje ostajao je nenamiren zbog vrlo niskih kamatnih stopa, po kojima dio sudionika nije uvijek spreman plasirati svoje viškove likvidnosti. Sredinom tjedna potražnja je zabilježila pad, dok je ponuda novca ostala nepromijenjena. Kamatna stopa i dalje

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

200

100

15.11.2010.

16.11.2010.

17.11.2010.

je iznimno niska. Znatni viškovi dnevne likvidnosti deponiraju se u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,5 posto. Prosječna kamatna stopa u tjednu iza nas iznosila je 0,67 posto.

18.11.2010.

19.11.2010.

Ministarstvo financija u utorak nije održalo aukciju trezorskih zapisa te sudionici s viškovima likvidnosti nisu imali priliku barem dio sredstava uputiti u te kratkoročne vrijednosnice. U četvrtak 25. studenoga

15.11.’10. - 19.11.’10.

8.11.’10. - 12.11.’10.

ponedjeljak

utorak

dospijeva gotovo tri milijarde kuna trezorskih zapisa, pa je pozornost sudionika usmjerena u tom pravcu. Iako ulazimo u drugu polovinu mjeseca studenoga, na vidiku nema nikakve promjene od-

srijeda

četvrtak

petak

likvidnosti sustava prisutno je letargično stanje bez naznaka pomaka. Stoga i u sljedećem razdoblju procjenjujemo sličan trend podržavanja potražnje za novcem uz iznimno niske kamatne stope, te dostatnu ponudu koja će većim dijelom na kraju dana biti usmjerena u središnju banku.

nosa ponude i potražnje novca i snažnijeg rasta potražnje koji bi potaknuo trgovanje sudionika. Sudionici koji prijavljuju potražnju očekuju još povoljnije uvjete, te nema nikakve napetosti u trgovanju. Zbog visoke

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Daljnji pad vrijednosti kune

Mirex i dalje raste

Kuna je proteklog tjedna i dalje slabila prema euru i to za 0,22 posto. Potkraj tjedna tečaj eura iznosio valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,319005

CAD

kanadski dolar

5,291974

JPY

japanski jen (100)

6,476364

CHF

švicarski franak

5,452372

GBP

britanska funta

8,661454

USD

američki dolar

5,387217

EUR

euro

7,393417

Izvor: HNB

oslabio 1,09 posto, pa je njegova vrijednost iznosila 5,452372 kune. Američki dolar potkraj proteklog

je 7,393417 kuna. Prema kuni su oslabili švicarski franak i američki dolar. Tako je švicarski franak EUR

7.40

USD

7.39

tjedna oslabio je 0,53 posto, na 5,387217 kuna. 5.48 5.46

CHF

5.52 5.50

7.38

5.44

5.48

7.37

5.42

5.46

7.36

5.40

5.44

7.35

5.38

5.42

primjena od 20. studenoga 2010. 14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 18.11.

14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 18.11.

Mirex, obračunska jedinica koja označava prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova, i dalje raste, pa je tako proteklog tjedna porastao za 0,54 posto i potkraj tjedna iznosio 154,4016 bodova. Podsjećamo da je tjedan ranije iznosio 153,5796 bodova. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

156

154

152

150

150 19.10.

29.10.

9.11.

18.11.

15.11.

16.11.

17.11.

18.11.

14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 18.11.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 18.11.2010.

Međunarodno tržište kapitala

Od straha do oporavka Na svjetskom burzovnom tržištu protekli se tjedan osjećala nestabilnost u poslovanju. Prva tri dana toga tjedna nisu bila obećavajuća jer su na tim bur6100 5900

FTSE 100

zama bili primjetni veliki padovi cijena dionica, a na nekima od njih ti su padovi bili veći od 2,5 posto. Sve se to događalo zbog irske financijske krize, in11600 11380

Dow Jones

flacije u Kini koja se posebice odrazila na cijene hrane koje su u listopadu porasle za 10 posto te naznaka slabljenja oporavka američkog gospodarstva. Međutim, protekli su četvrtak ojačali europ2800 2700

5700

11160

2600

5500

10940

2500

5300

10720

2400

5100

10500 15.11. 16.11. 17.11. 18.11. 19.11.

5000 4500

CAC40

2300 15.11. 16.11. 17.11. 18.11. 19.11.

7000 6800

DAX

15.11. 16.11. 17.11. 18.11. 19.11. 10300 10080

4000

6600

9860

3500

6400

9640

3000

6200

9420

2500

6000 15.11. 16.11. 17.11. 18.11. 19.11.

NASDAQ

NIKKEI 225

9200 15.11. 16.11. 17.11. 18.11. 19.11.

15.11. 16.11. 17.11. 18.11. 19.11.

ski burzovni indeksi uslijed optimizma ulagača u vezi s mogućim rješenjem krize u irskom bankovnom sektoru. Naime, ta je zemlja pristala na pomoć Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda. S druge pak strane, kineska vlada je objavila kako će staviti pod kontrolu cijene benzina. Ni situacija s oporavkom američkog gospodarstva nije tako loša kao što se činilo u prvi tren zbog tečaja dolara koji se posebice odrazio na cijene benzina i zlata. Nakon porasta prije dva tjedna, cijena zlata dramatično je pala, pa je prosječna cijena unce zlata iznosila od 1330 do 1380 dolara.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobr. mirov. fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrv. liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

154,8412 158,3272 147,7628 155,8036 154,4016

162,8954 186,4526 119,6371 131,5048 131,1435 153,8494 173,2843 169,5733 181,9009 132,1218 104,7025 117,2700 154,1068 108,4803 117,7825 160,5247 142,2263 105,8550 127,1918 117,0402 117,8603

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3654, 22. studenoga 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 169,88 milijuna kuna

Najtrgovanija dionica HT-a tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 1,08 posto te je njegova posljednja vrijednost iznosila 1.842,48 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 983,62 boda što je pad od 0,66 posto. Najviše se trgovalo dio-

Marko Repecki www.hrportfolio.com Proteklog tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 96,913 milijuna kuna što je porast od 2,61 posto u odnosu na Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Zagrebačka banka d.d. Atlantic Grupa d.d. Dalekovod d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Adris d.d.(povlaštena) Ina d.d. Petrokemija d.d. Institut građevinarstva Hrvatske d.d. Belje d.d.

+4,10% -3,00% -2,17% -2,49% -4,92% -1,13% -2,11% +4,49% 0,00% -4,75%

zadnja cijena 283,31 221,15 810,00 231,00 1.217,00 263,00 1.766,01 165,05 1.285,00 60,00

promet 24.181.817,59 11.954.380,72 5.513.946,02 5.125.067,06 4.061.769,81 3.547.288,59 3.384.590,17 3.168.507,53 3.149.009,31 2.825.242,51

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 96.913.979,60 kn

nicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 24,181 milijun kuna prometa, a trgovanje je završila na 283,31 kuni što je porast od 4,10 posto. Najveći porast među najtrgovanijim dionicama imala je dionica 10 dionica s najvećim rastom cijene Varteks d.d. Transadria d.d. Lucidus d.d. Adriatic Croatia International club d.d. PPK Karlovačka mesna industrija d.d. Lantea Grupa d.d. RIZ-odašiljači d.d. Breza d.d. (ZIF) Hrvatski duhani d.d. Rabac d.d.

Petrokemije koja je porasla za 4,49 posto te je trgovanje završila na 165,05 kuna uz promet od 3,168 milijuna kuna. Dionica Ericssona NT pala je za 4,92 po-

tjedna promjena

zadnja cijena

+25,67% +20,69% +19,34% +17,45% +16,84% +9,89% +8,25% +7,89% +6,76% +6,24%

14,00 2.450,00 19,99 2.994,99 444,00 11,00 108,25 20,50 30,00 85,00

promet 561.187,99 14.540,00 1.881,91 23.939,96 4.440,00 297,00 17.844,75 4.100,00 2.977,67 7.511,50

INVESTICIJSKI FONDOVI

HPB Dionički s porastom od 1,16 posto. Najveći gubitnik kod dioničkih fondova je fond Ilirika azijski tigar kojem je vrijednost smanjena za 3,69 posto, a iza njega je KD Victoria s padom od 2,87 posto. Kod mješovitih fondova najuspješniji je Raiffeisen Prestige koji je ostvario po-

rast vrijednosti od 0,39 posto te Allianz Portfolio s porastom od 0,37 posto. Najveće padove u toj grupi zabilježili su KD Balanced (-1,83 posto) i ST Balanced (-0,79 posto). Kod obvezničkih fondova najuspješniji su bili Capital One (+0,36 posto) i ICF Fixed Income (+0,08 posto) dok

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

je najveći pad zabilježio ZB bond kojem je vrijednost smanjena za 0,39 posto. Iza njega je HI-conservative s padom od 0,28 posto. Novčani fondovi su po običaju svi završili tjedan u plusu, a vrh ljestvice zauzimaju ICF Money Market (+0,11 posto) i ST Cash (+0,10 posto). (M.R.)

od 11. do 18. studenoga 2010. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

13,0611 46,1992 8,2586 130,4300 12,7375 102,2800 103,4600 73,5076 166,7927 60,3000 80,3230 82,9965 83,5000 94,1191 100,0500 48,9256 59,5021 43,1127 28,6708 70,2000 61,3258 65,6196 69,8274 5509,1900 92,4138 14,0347 30,8300 50,0046 6,8564 57,4300 37,0965 83,6366 48,1414 478,6825 356,8020 85,7700 77,4200 310,4215 67,2900 127,4154 128,7491 10,9676 108,5598 118,0843 88,7673 10,2745 101,7400 99,7905

-2,87 -0,66 -0,03 0,13 0,03 0,59 0,96 -0,61 -0,52 0,25 0,16 1,16 -0,01 1,08 0,05 0,45 -0,34 -0,20 -1,31 1,01 -3,69 -0,21 -0,93 0,18 0,11 -0,55 0,26 1,06 -0,28 0,07 -0,42 -0,78 -0,86 1,80 -1,90 -0,12 -0,74 0,97 -0,22 0,77 -0,60 -0,37 -0,44 -1,86 -0,30 -0,42 -1,72 -0,06

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold

zadnja vrijednost 1.842,48 983,62 95,82

sto te je trgovanje završila na 1217 kuna čime je najveći gubitnik među najtrgovanijim izdanjima. Svih 10 10 dionica s najvećim padom cijene Kaštelanski staklenici d.d. Uljanik d.d. Božjakovina d.d. Validus d.d. PIK Vinkovci d.d. Arenaturist d.d. Hrvatska poštanska banka d.d. SN Holding d.d. SEM 1986 d.d. Excelsa nekretnine d.d.

tjedna promjena -1,08% -0,66% -0,34%

najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, dok su dvije zabilježile porast cijene.

tjedna promjena -32,63% -30,64% -27,26% -19,78% -18,37% -17,97% -15,00% -14,68% -12,50% -12,47%

zadnja cijena 640,01 70,05 80,01 7,22 200,00 41,00 1.700,00 145,03 140,00 31,51

promet 21.760,34 2.171,55 480,06 427.916,11 7.800,00 35.216,24 8.700,00 134.574,05 5.600,00 8.701,01

*vijesti

Većini fondova porasla vrijednost udjela Rezultati fondova protekloga tjedna kretali su se u rasponu od -3,69 posto pa do +1,80 posto, a 49 od ukupno 93 fonda ostvarilo je porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je fond MP Mena HR kojem je vrijednost porasla za 1,80 posto, a slijedi ga

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn € €

114,5800 142,5900 100,2451 9,8482 110,9653 151,1600 169,7322 63,5042 97,7660 106,4810 8,0755 148,6837 84,5553 5,3968 67,2825 10,9892 112,0232 107,8900 99,7626

-0,02 -0,72 -0,15 0,02 0,09 -0,11 -0,79 0,08 0,23 0,24 -1,83 -0,64 0,31 -0,72 -0,36 -0,37 0,37 0,39 N/A

€ € € € € € kn € €

159,3000 140,5736 11,3231 173,8800 129,5382 130,4200 161,3700 124,2309 126,8401

-0,39 0,08 -0,28 -0,09 0,01 -0,22 0,36 -0,15 0,07

kn kn € € kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

132,2122 162,3628 139,7007 125,6238 141,5299 144,4300 138,1200 138,2602 134,9533 124,5270 131,8414 122,1107 116,7426 11,3004 108,2009 10,6500 102,3228 105,3200

0,04 0,06 0,05 0,04 0,11 0,07 0,06 0,06 0,10 0,01 0,05 0,05 0,09 0,04 0,06 0,06 0,06 0,05

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn € €

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

Gubitak Magme od 166,5 milijuna kuna Grupa Magma u devet mjeseci ove godine ostvarila je gubitak od 166,5 milijuna kuna, što je povećanje gubitka u odnosu na isto razdoblje lani kada je iznosio 82,2 milijuna kuna, podaci su iz konsolidiranog financijskog izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi. U promatranom razdoblju ukupni prihodi tvrtke iznosili su 425,8 milijuna kuna ili 32,9 posto manje. Glavninu prihoda u visini od 414,15 milijuna kuna ili 32,5 posto manje čine prihodi od prodaje. Smanjeni su i financijski prihodi, i to za 36 posto, na 6,9 milijuna kuna. Magma je u devet mjeseci smanjila i ukupne rashode za 17,4 posto, na 592,38 milijuna kuna.

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Magmu kontrolira poljski EMF Poljska tvrtka NFI Empik Media Fashion (EMF) preuzet će većinsku kontrolu nad hrvatskom tvrtkom Magma, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. Tako će EMF preuzeti 50,09 posto dionica Magme kroz povećanje njenog temeljnog kapitala za 68 milijuna kuna, a dionice će platiti po nominalnoj cijeni od 10 kuna.

Orco se ne povlači iz Sunčanog Hvara Poslovodstvo Orco Property Grupe iz Luksemburga koja trenutačno ima 55 posto dionica hvarske turističke tvrtke Sunčani Hvar i dalje želi voditi tu tvrtku te se nada dogovoru s Hrvatskim fondom za privatizaciju (HFP). Naime, u Orco Grupi žele da se plan restrukturiranja Sunčanog Hvara provede za nekoliko dana te će stoga poduzeti sve kako bi zaštitili svoja ulaganja u tu tvrtku, rekao je predsjednik Uprave Orco Grupe Jean-Francois Ott. U HFP-u su ljetos naglasili kako Sunčani Hvar ne može isplaćivati svoje obveze, a država ne želi snositi posljedice lošeg poslovanja Orco Grupe. Playbrand - djeca kao potrošači Koncept kartice Diners Club Medo Štedo predstavljen je prošli tjedan na konferenciji o djeci potrošačima - Playbrand. Iako je ta kartica zapravo namijenjena roditeljima, njome se osigurava financijska sigurnost djeteta u budućnosti. Korištenjem kartice za svakodnevnu kupnju roditelji sakupljaju nagradne bodove. Ti se bodovi sakupljaju 12 mjeseci, nakon čega korisnici Diners Medo Štedo kartice stječu pravo na jednogodišnje oročenje 10 posto sakupljenih bodova u kunskoj protuvrijednosti na dječju štednju Medo Super Štedo u Erste banci.

Izbor iz PV prodaje! SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI

nakladnik: TIMpress format: m 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

cijena

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

cijena

153,00 kn 170,00

ZAKON O RADU s komentarima i tumačenjima

cijena

269,00 kn 299,00

261,00 kn 290,00

KULTURA U IZLOGU

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

cijena

90,00 kn

100,00

cijena

90,00 kn

100,00

90,00 kn

100,00

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

HRVATSKI DIZAJN SAD Croatian Design Now

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

cijena

107,00 kn 119,00

cijena

315,00 kn

90,00 kn

100,00

350,00

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 022 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

privredni vjesnik

Završila�je�jubilarna�20.�Meñunarodna manifestacijavinogradara�i�vinara GRAD A

I VINAR

SPLIT

NO VI

2010.

LMACIJ DA

UDRUGA 1907

www.zsd.hr

Organizatori�zahvaljuju�svim�pokroviteljima,�sponzorima, donatorima,�suorganizatorima,�izlagačima�i�sudionicima. te čestitaju�svim�natjecateljima,�a�posebno šampionima: Šampion�crnih�vina

DINGAČ 2007.�-�IVICA�RADOVIĆ,�Orebić Šampion�bijelih�vina

MARKO�POLO�2009.�-�Poljoprivredna�zadruga�POŠIP, Čara Šampion�pjenušavih�vina

MISAL�PRESTIGE�2008.�-�dr.sc. ðORDANO�PERŠURIĆ,�Poreč Šampion�jakih�alkoholnih�pića

AMARETO�DONATELLO�-�DALMACIJAVINO�d.d.�Split Šampion�izgleda�proizvoda

POSTUP “BRANKO�ROGLIĆ” 2006.�-�ORVAS�d.o.o.�Prisoje Najbolje�ocijenjeno�otvoreno�vino

PLAVAC�MALI�2008. OPG�JO.MA.JO�PECOTIĆ Smokvica