e-pv 3655 by NEstar

Izgubljeni u sustavu Gotovo 43 milijuna eura uložena su u Projekt razvoja sustava socijalne skrbi, a opipljivi rezultati još izmiču

Hrvatska i Srbija Dok su hrvatske tvrtke u Srbiji uložile više od 500 milijuna eura, ulaganja iz Srbije su 25 puta manja

Kako do novca iz EU-a Pretpristupni fondovi Europske unije nisu za poduzetnike tankih živaca i kratkog fitilja

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 8

aktualno Str. 6

3 6 5 5

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 29. studenoga 2010. Godina LVIII / Broj 3655. www.privredni.hr

privredni vjesnik

slovenski calcit ipak gradi u lici / što žele ugostitelji / hrvatska i regija / predstavljanja / svijet financija

N EBAG S O P ILO PR info EEN

nosi rk Što do ope Netwo r u E e erpris

Ent

pv analiza: Kožarsko-prerađivačka industrija

Čarobne riječi: specijalizacija, prilagodba i suradnja

U ukupnom prihodu prerađivačke industrije u prošloj godini prerada kože sudjelovala je sa samo 1,51 posto >>10-11

Intervju: Ivan Gabrić

ponovno pad industrijske proizvodnje

>> 7

>> 21

ICT tvrtke su tvornice budućnosti, kaže predsjednik Uprave Combisa. No, zašto nam i dalje manjka obrazovanih kadrova?

Nakon dobrih rezultata u rujnu, industrijska se proizvodnja u listopadu vratila negativnom trendu

Izbor iz PV prodaje! SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ KOJ

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI

nakladnik: TIMpress format: m 165 x 234 mm opseg: 156 str. cijena

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

153,00 kn 170,00

cijena

269,00 kn 299,00

ZAKON O RADU s komentarima i tumačenjima nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

cijena

261,00 kn 290,00

KULTURA U IZLOGU

90,00 kn

100,00

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

cijena

90,00 kn

100,00

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

HRVATSKI DIZAJN SAD Croatian Design Now

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

cijena

90,00 kn

100,00

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

cijena

135,00 kn 150,00

cijena

107,00 kn 119,00

ČOVJEK I OKOLIŠ

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

cijena

179,00 kn 199,00

cijena

315,00 kn

90,00 kn

100,00

350,00

NLP uvod u osobni rast i razvoj

KRIZA, A POSLIJE?

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

n nakladnik: M Meandar media fo format: 1 134 x 214 mm oopseg: 1 170 str.

cijena

134,00 kn 149,00

216,00 kn 240,00

cijena

351,00 kn 390,00

RADNO VRIJEME i preferencije radnika u rrazvijenim zemljama n nakladnik: TTIMpress fo format: 1 164 x 234 mm oopseg: 2 222 str.

cijena

171,00 kn 190,00

POGLED U ZVJEZDANO NEBO O KIGEN

KRIZA SE PRODUBLJUJE KIGEN

JEZIK TIJELA KIGEN

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA

EKONOMIJA I POLITIKA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

KRIZA SE PRODUBLJUJE

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

n nakladnik: K KIGEN fo format: 1 165 x 235 mm oopseg: 3 396 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 274 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 302 str.

cijena

269,00 kn 299,00

cijena

161,00 kn 179,00

cijena

170,00 kn 189,00

cijena

166,00 kn 185,00

170,00 kn 189,00

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 022 f: 01/4846 656

Privredni vjesnik

EUROPSKO LOBIRANJE Novum

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA Menadžerski pristup Synopsis

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA Synopsis

KREATIVNOST U ODNOSIMA S JAVNOŠĆU HUOJ

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU HUOJ

KOMUNIKACIJSKI PLAN HUOJ

HUOJ

306,00kn

149,00kn 314,00kn 306,00kn 171,00kn 216,00kn 117,00kn 117,00kn 117,00kn 117,00kn 117,00kn

EUROPSKI MENADŽMENT Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

STVARNA MOĆ U EU Reforma postupka odbora MOGU LI VAS CITIRATI? Priručnik za menadžere za odnose s medijima

e: pvmultimedija@privredni.hr

81,00kn

HRVATSKE POSEBNOSTI Teorija i praksa identitetskih sustava

Novum

privredni vjesnik

134,00kn

TIMpress

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE

cijena

170,00kn

ETIČKA KLOPKA Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća

KORPORATIVNI RAZGOVORI ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIK drugo izdanje

134,00kn

HUOJ

144,00kn

179,00kn

117,00kn

UVOD

www.privredni.hr Broj 3655, 29. studenoga 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

Branimir Jerneić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture:

Boris Blažinić, direktor Instituta za kvalitetu i razvoj ljudskih potencijala

Obnova signalizacije dobra za okoliš

Ljudski kapital - ključni sastojak dugoročne opstojnosti

Obnova sustava signalizacije na zagrebačkom Glavnom kolodvoru jedna je od najkompleksnijih tehničkih operacija u željezničkom prometu, koja će umanjiti utjecaj uskog grla u daljinskom prometu na X. paneuropskom koridoru. Budući da će se smanjiti i vrijeme vožnje putničkih vlakova, veliku korist imat će i 90.000 putnika koji svakodnevno koriste prigradsku željeznicu, ali i svi građani Zagreba. Skraćenjem vremena i poboljšanjem usluge u putničkom prijevozu očekuje se pozitivan utjecaj na okoliš, jer će se više putnika u prigradskom prijevozu šireg područja grada Zagreba moći koristiti vlakom umjesto automobilom.

Markus Ferstl, predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria banke:

Novi Hypo cilja na realni sektor U skladu s novom strategijom, smjer poslovanja nove Hypo Alpe-Adria banke je realni sektor, podupiranje malog i srednjeg poduzetništva, proizvodno i izvozno orijentiranih tvrtki te javnog sektora, a nastavit ćemo provoditi svoju strategiju intenzivnog angažmana u sektoru poslovanja s građanstvom. Iz tog razloga nastavljamo širiti poslovnu mrežu kako bismo osigurali veću dostupnost naših usluga. Ove godine otvorit ćemo još dvije nove poslovnice u Zagrebu, a više otvorenja slijedit će u 2011. godini.

Žarko Puhovski, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu:

Svjetski je trend da se sve manje radi Danas se radi upola manje nego prije 150 godina i svjetski je trend da se sve manje radi, a da sve veći broj ljudi živi bez rada, odnosno da imaju pravo na dokolicu. Stoga je odgovor na pitanje može li se živjeti bez rada potvrdan, jer sve veći postotak ljudi na svijetu živi bez rada, sretni su zaposlenici vrlo često oni koji drugu sreću nemaju, a postoje i oni koji ne žele karijere. Ako se danas sve više živi bez rada, umjesto o slobodnom vremenu sve će se više govoriti o dokolici ili o pravu “oslobođenja od rada”, da se radi zato što se voli raditi, a ne kako bi se zaradilo. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Ljudi nisu potrošna čvrsta imovina, već potencijal koji s vremenom može povećati vrijednost

ko organizacija želi pružiti visokokvalitetnu uslugu i biti prepoznatljiva na tržištu, postići i održati visoku motiviranost i lojalnost zaposlenika, izgraditi poticajnu i učinkovitu organizacijsku kulturu te u konačnici povećati učinkovitost, konkurentnost i profitabilnost - potrebno je dosljedno i dugoročno ulaganje u intelektualni, moralni i socijalni, dakle ljudski kapital. Glavni preduvjet tog ulaganja je stabilan i funkcionalan državni sustav, ponajprije ekonomski, pravni i obrazovni sustav. Nužno je i smanjenje korupcije, kriminala, nepotizma i netransparentnosti. Također, kompanije se pri vrjednovanju ljudi moraju izdići iznad paradigme ljudskih resursa prema ljudskom kapitalu. Izraz resurs odnosi se na inventar, informacijske tehnologije i drugo, a kapital je nešto što dobiva ili gubi vrijednost ovisno o tome koliko se u njega uložilo i na koji način te kako ga se tretira. Ljudi su kapital koji treba vrjednovati, mjeriti i razvijati. Oni nisu potrošna čvrsta imovina, već potencijal koji s vremenom može povećati vrijednost. Thomas O. Davenport ljudski je ka-

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

pital definirao kao skup znanja, vještina, iskustava, sposobnosti, a koliko će se od toga pokazati – ovisi o ponašanju i motivaciji. Dakle, da bi se iskoristila znanja i potencijal pojedinaca, potrebna je jednako inteligentna organizacija koja će paralelno izgrađivati sustav i razvijati ljude. Iako se većina menadžera slaže s ključnom ulogom znanja kao izvora konkurentske prednosti, malo ih zna kako efikasno pronaći to znanje unutar poduzeća te kako ga upotrijebiti za proizvodnju nove vrijednosti. Istraživanja pokazuju

Glavni preduvjet ulaganja u ljudski kapital je stabilan i funkcionalan državni sustav da je ono što neko poduzeće zna, način na koji to svoje znanje koristi i brzina kojom može usvojiti nova znanja, jedino što poduzeću daje trajno konkurentsku prednost. Organizacije koje imaju dugoročnu viziju prepoznaju da je ljudski kapital ključni sastojak dugoročne opstojnosti. Takve kompanije tretiraju ljude kao dobitak.

One druge, s kratkoročnom vizijom i ciljevima, usmjerene isključivo na financijsku dobit, ljude tretiraju kao trošak, gotovo kao i sve druge troškove koji se mogu smanjiti ili eliminirati za kratkoročnu dobit. Svatko zna da se bez dobrih ljudi ne može ni razviti ni prodati dobar proizvod, a niti održati dobar odnos s kupcem. Nažalost, kada dođu teška vremena, ljude se najčešće smatra potrošnom robom. I nažalost, što je čovjek niže u lancu, to

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

“potrošniji” postaje. Na tržištu je sve više organizacija koje cijene svoje ljude kao važan čimbenik za održavanje razlike u konkurenciji. Kako bi kompanije mjerile povrat investicije u razvoj i usavršavanje, potrebno je pratiti jesu li novostečena znanja, tehnike i vještine dobro razvijene i implementirane u radni proces, jesu li se stavovi i ponašanja promijenila u željenom smjeru te je li se povećala učinkovitost. Pojedinci u tom procesu postaju prepoznatljiviji na tržištu i u organizaciji. Razvijaju svoj potencijal, ostvaruju razlike u odnosu na druge, povećavaju svoju učinkovitost, stvaraju dodatnu vrijednost organizaciji te, uporedo, svoj radni zadatak završavaju s većom razinom kvalitete. U konačnici dolazi do rastuće konkurentnost na tržištu, standard življenja se povećava, povećanjem zarade kompanije plaćaju i veći porez državi, a manja nezaposlenost dovodi do smanjenja broja siromašnih, što snižava stopu kriminala i samoubojstava. Veća konkurentnost povećava izvoz i smanjuje uvoz, što povoljno utječe na ukupni gospodarski prihod.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

( više od 100 programa

Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika

Kamo ide hrvatsko ugostiteljstvo? Iako ne postoje točni podaci o sudjelovanju turizma i ugostiteljstva u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP) jer neki kažu da je to 20 posto, a neki od 15 do 16 posto, ugostiteljstvo je važan dio hrvatske turističke ponude. U Cehu ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore (HOK) registrirano je 16.000 obrtnika-ugostitelja te više od 22.000 restorana, cafe barova, konoba, kavana i ostalih vrsta ugostiteljskih objekata. O vlasnicima tih objekata izravno i neizravno ovisi više od 100.000 djelatnika te članova njihovih obitelji. No, unatoč upozorenjima koje su ugostitelji još lani uputili Vladi i resornim institucijama o teškom stanju u toj gospodarskoj grani, nije se mnogo učinilo kako bi se to stanje poboljšalo, rečeno je na 23. kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a odr-

žanom u Zagrebu. Ipak, ugostitelji su zahvalni ministru turizma Damiru Bajsu i cijelom ministarstvu što su, među ostalim, prepoznali važnost hrvatske gastro kulture u promociji naše zemlje kao turističkog odredišta. Stoga, u suradnji s Ministarstvom turizma, ugostitelji žele nastaviti realizaciju već započetog zajedničkog projekta Brendiranja autohtonih hrvatskih jela i objekata. Traže se izmjene Ugostitelji i turistički djelatnici već nekoliko godina uzalud traže smanjenje stope PDV-a u ugostiteljstvu, pa su stoga još jednom, slično praksi u zemljama EU-a, uputili zahtjev za smanjenje te stope. Naime, u Francuskoj stopa PDV-a za ugostiteljstvo iznosi 5,5 posto, a u Sloveniji osam posto. Istaknuli su i inicijativu za pokretanje izmjena i dopuna Zakona o radu kako bi im se omogućilo angažiranje djelatnika za po-

postoji u sustavu socijalne zaštite u Hrvatskoj

Socijalna prava (ni)su pod kontrolom

vremene poslove. Traže i da se odredbe Pravilnika o vođenju evidencije i zaposlenim djelatnicima usklade sa specifičnostima ugostiteljske djelatnosti. Ugostitelji će pokrenuti inicijativu za izmjene i dopune Zakona o zaštiti od buke u ugostiteljskim objektima na otvorenom iza 24 sata u ljetno doba. Traže i izmjene Zakona o otkupu poslovnih prostora u hrvatskom vlasništvu te izmjene Pravilnika o minimalnim tehničkim uvjetima. Hrvatske ugostitelje posebice smeta nelojalna konkurencija trgovačkih centara koji imaju gastro pultove s gotovim jelima, pa je njihov prijedlog da se i to zakonski regulira. (S.P.)

Gradnja tvornice kalcita počinje nagodinu

“Zima će se iskoristiti za izradu idejnog projekta te ishođenje svih dozvola”, rekao je direktor Calcita Lika Gregor Šmitek hrvatskim novinarima koji su prošli tjedan bili pozvani u Kamnik kako bi se uvjerili u poštivanje svih ekoloških standarda u toj tvornici. “Kao što vidite, živimo u neposrednoj blizini tvornice, uzgajamo hranu, a pored same tvornice protječe bistri potok. U početku smo

Izgublj tražsiamo po Kod nas se za socijalnu zaštitu, u što spadaju i mi BDP-a, a u starim članicama EU-a prosječno 26,9 Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

Slovenci će ipak ulagati u Liku

Nakon napisa u medijima o problemima slovenske tvrtke Calcit koja u novu tvornicu u Gospiću želi uložiti 10 milijuna eura, reagirali su Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i gospićke vlasti, pa će gradnja te tvornice, u kojoj će posao dobiti 35 radnika te između 10 i 15 kooperantskih tvrtki, ipak započeti sredinom sljedeće godine.

Privredni vjesnik Broj 3655, 29. studenoga 2010.

i sami bili zabrinuti da bi tvornica mogla zagađivati, ali smo se uvjerili da ona nipošto ne šteti okolišu”, kazao je Ciril Grkman, predsjednik Mjesnog odbora Godič. Novinari su imali prilike vidjeti sve faze proizvodnih procesa, kao i način vađenja kalcita iz kamenoloma. Prema zakonima obiju država, tvrtka koja dobije koncesiju u kamenolomu - kao što je Calcit - ima obvezu saniranja i obnove tog područja. Kako to rade u Kamniku, pokazao je voditelj investicija Marko Špeglič. “Kako bismo olakšali život vegetaciji, područje na kojem crpimo kalcit stalno navodnjavamo. Kako na kojem platou završimo posao, odmah ga pošumljavamo”, naglasio je Špeglič. (J.F.)

elik dio hrvatskih građana u lošem je socijalnom položaju i nema zadovoljavajući pristup javnim dobrima i uslugama, a zbog recesije, povećanja nezaposlenosti i proračunskih problema došlo je do dodatnog pogoršanja socijalnih problema. S povećanim rizikom socijalne isključenosti pogotovo se suočavaju osobe s posebnim potrebama (invaliditetom), beskućnici, starije osobe (posebice one bez mirovinskih prava), žene, žrtve obiteljskog nasilja, Romi, bivši zatvorenici, liječeni ovisnici, izbjeglice i prognanici te dio stanovnika u područjima posebne državne skrbi, istaknuto je na nedavnoj Konferenciji o socijalnoj uključenosti. Konferenciju je organizirao Insti-

tut za javne financije kao nositelj projekta Partnerstvo za socijalnu uključenost, koji je u suradnji s više partnera i uz sufinanciranje Europske unije započeo prošle godine. Želja partnera u projek-

Ostaju otvorena pitanja boljeg strukturiranja izdataka socijalne zaštite i eventualnih promjena u smislu održivosti, pravednosti i učinkovitosti tu je ublažiti posljedice gospodarske krize i poboljšati socijalnu sliku Hrvatske, pa je u tu svrhu, među ostalim, pokrenuta stranica Web za sve, mrežna stranica www.socijalna-uključenost.net, kao i niz projekata koji-

ma je cilj senzibiliziranje javnosti za ovaj problem. Najviše stradali obrti i mali poslodavci Koje su sve posljedice recesije i koliki su izdaci za socijalnu zaštitu kod nas i u Europi, može se vidjeti u dva članka objavljena u Reviji za socijalnu politiku, autora Ivana Lakoša i Zdenka Babića. Lakoš je analizirao izvješća Svjetske banke i UNDP-a (Program razvoja Ujedinjenih naroda) o posljedicama krize u Hrvatskoj iz kojih se vidi da su novopridošli nezaposleni dosad uglavnom bili zaposleni na neodređeno vrijeme. Oni su se priključili velikoj skupini dugotrajno nezaposlenih kojima je i ranije bilo teško pronaći posao jer nemaju kvalifikacije koje se sada traže. Uz to, i plaće zaposlenih su se smanjile zbog krize i kriznog poreza, što je dodatno pogoršalo potrošnju i

www.privredni.hr Broj 3655, 29. studenoga 2010.

12%

( 12 % proračuna HZZ-a ( 30 % lani izdvojeno za aktivne mjere zapošljavanja

izdvajaju zemlje EU-a

eni u sustavu rovine i zdravstvo, lani izdvojilo oko 21 posto posto produbilo krizu, posebice u obrtima i među malim poslodavcima, dok je javni sektor uglavnom ostao zaštićen. “Niža srednja klasa bila je najviše pogođena utjecajem krize jer su siromašniji dijelovi populacije bili izuzeti od mjera kao što je krizni porez”, navodi se u članku te dodaje kako u Hrvatskoj postoji više od stotinu programa unutar sustava socijalne zaštite, ali nema konzistentnosti u upravljanju njima. Segmentirani su na različite razine vlasti za različite kategorije građana, zbog čega dolazi do preklapanja prava i procedura u ostvarivanju prava. Institucije ne vode zajedničke baze podataka. Sve upućuje na potrebu, naglašava se, da se u sustav socijalnih transfera uvede bolja organiziranost i kvalitetnije upravljanje koje bi omogućilo bolji uvid u problem, tijek

potrošnje sredstava i jednostavniji i bolji sustav kako za korisnike tako i za profesionalce zaposlene u tim institucijama. Kada je pak riječ o pasivnim i aktivnim mjerama za zapošljavanje, vidi se da one aktivne imaju zanemarivu ulogu. “Tako su u 2009. godini izdaci za aktivne mjere tržišta rada iznosili samo 12 posto od ukupnog proračuna Hrvatskog zavoda za zapošljavanje”, što je, navodi autor, veliki kontrast u odnosu na zemlje Europske unije gdje se najmanje 30 posto proračuna izdvaja za aktiv-

Niža srednja klasa bila je najviše pogođena utjecajem krize ne mjere. Kod nas je, vidljivo je iz podataka, zbog

velikog priljeva novonezaposlenih, velik dio novca otišao u pasivne mjere, tj. naknade za nezaposlene koje su lani povećane za 55 posto. Nije sve tako crno U Babićevoj analizi vidi se kako su lani sredstva za socijalnu zaštitu (u to spadaju i mirovine i zdravstvo) porasla na gotovo 21 posto BDP-a, dok su primjerice ti izdaci godinu ranije bili oko 19 posto. Podaci pokazuju i da je ukupna razina izdvajanja bitno niža od prosjeka EU27 zemalja. “Hrvatska nešto više od EU27 zemalja izdvaja za funkciju invaliditeta i preživjelih uzdržavanih članova, što je djelomice posljedica ratne agresije na Republiku Hrvatsku, dok su izdvajanja za funkcije starosti, bolesti/zdravstvene skrbi, obitelj i nezaposlenost niža u Hrvatskoj nego u EU27”, naglašava Babić

Gotovo 43 milijuna eura za jačanje institucija Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Svjetska banka objavili su prošli tjedan da je Projekt razvoja sustava socijalne skrbi, započet u siječnju 2006., uspješno završen te predstavili rezultate postignute tijekom njegove provedbe. Ukupni troškovi projekta iznosili su 42,9 milijuna eura, od čega je Svjetska banka dala zajam od 31 milijun eura, Vlada je osigurala 10,5 milijuna, a Švedska agencija za međunarodni razvoj donirala je 1,4 milijuna eura. Projekt je, navodi se u priopćenju Ministarstva zdravstva, pomogao razvoju i provedbi novih suvremenih metoda za pružanje socijalnih usluga najranjivijim skupinama. Konkretno, razvijena je nova metodologija socijalnog planiranja u okviru koje su već pripremljeni planovi za 10 županija i koja će omogućiti bolju koordinaciju i učinkovitiju provedbu mjera socijalne zaštite te osnažiti županije za daljnju decentralizaciju. Također, razvijeni su standardi kvalitete pružanja socijalnih usluga koje se postupno uvode ističući kako su ta izdvajanja u starim članicama EU-a ponegdje, kao primjerice u Francuskoj, dosegla i 30,5 posto, a u prosjeku su 26,9 posto. Ipak, nije sve tako crno jer Hrvatska izdvaja više nego nove članice EU-a gdje

u ustanove socijalne skrbi diljem zemlje, a financirana su i 34 inovativna projekta pružanja socijalnih usluga u zajednici za 8860 osoba. Programi su priprema za postupke daljnje deinstitucionalizacije u sustavu socijalne skrbi. Razvijen je softver za novi sustav upravljanja informacijama u socijalnoj skrbi koji će omogućiti kontrolu dostupnosti sredstava onima kojima su sredstva i namijenjena. Poboljšani su životni uvjeti u 45 domova socijalne skrbi, a u odnosu na početak danas se u 73 posto državnih domova socijalne skrbi ispunjavaju javno-zdravstveni standardi u usporedbi sa 30 posto prije početka projekta. Izrađena je i nova organizacija poslovnih procesa u centrima za socijalnu skrb temeljena na načelu ureda sve na jednom mjestu (one stop office) koja se provodi u 20 ustanova, čime se socijalnim radnicima omogućuje više rada s korisnicima, a manje na administrativnim poslovima. Obnovljeno je ili novosagrađeno 14 centara za socijalnu skrb.

je taj prosjek 16,6 posto. “Zaključno, Hrvatska se ni po čemu ne izdvaja od skupine zemalja koje su joj slične po kulturno-povijesnom nasljeđu i razini razvijenosti te se nikako ne može zaključivati o previsokim izda-

cima za socijalnu zaštitu u Hrvatskoj. Naravno da ostaju otvorena pitanja boljeg strukturiranja izdataka socijalne zaštite i eventualnih promjena u smislu održivosti, pravednosti i učinkovitosti”, navodi Babić.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3655, 29. studenoga 2010.

( 496.810 € dobiveno

za projekt Višnja maraska kao sastojak funkcionalne hrane

Regionalni razvoj i Europska unija

Preko 75 milijuna do 730 milijuna eura Operativnim programom za regionalnu konkurentnost uspostavljen je sustav za poboljšanja u područjima kao što su poslovne usluge, investiranje u znanost i tehnologiju, e-poslovanje i razvoj poslovne infrastrukture

retpristupni fondovi Europske unije nisu za poduzetnike tankih živaca i kratkog fitilja. Da bi se iz njih izvukao novac, potrebno je više strpljenja nego pameti, više poštivanja pravila nego inventivnosti. A nije se lako ni snaći: tako, na primjer, aktualni pretpristupni program Ipa ima pet komponenata među kojima je i regionalni razvoj kao treća komponenta. Ona se sastoji od tri potkomponente, od kojih jedna pokriva područje regionalnog razvoja i konkurentnosti. A projekti u toj potkomponenti provodit će se u sklopu operativnog programa

koji ima tri osnovna prioriteta. Detalji su dostupni na web adresi www.regionalna-konkurentnost.hr. Tko se probije kroz tu šumu podjela i potpodje-

Pretpristupni fondovi EU-a nisu za poduzetnike tankih živaca i kratkog fitilja la može računati na komadić od ukupno 75 milijuna eura, od kojih nam EU daje 85 posto, a hrvatska država preostalih 15 posto. Tih 75 milijuna moglo bi se po ulasku Hrvatske u EU povećati i do

730 milijuna eura, zbog čega je državi silno stalo da prikupi što više projekata koji mogu preskočiti letvicu što ju je prilično visoko postavila briselska administracija. Mnogi su letvicu srušili i mnogi će je i dalje rušiti, ali ima i nekih koji su je preskočili i ugrabili nagradu. Maraska i e-poslovanje Takav je primjer Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu i njegov centar u Zadru, koji su uspjeli dobiti 496.810 eura za projekt Višnja maraska kao sastojak funkcionalne hrane. Kako kaže voditeljica projekta Verica

Dragović-Uzelac, iz njega bi trebali nastati novi proizvodi od maraske, koja

elektroničkog poslovanja. Među 10 nositelja projekta je Razvojna agencija

ima izniman biološki potencijal. Drugi projekt za koji se dobilo oko milijun eura ima za cilj poboljšanje konkurentnosti putem

Brodsko-posavske županije čiji direktor Dragan Jelić kaže da su snimili stanje i analizirali potrebe, a u skoroj budućno-

sti kane otvoriti radionicu za poduzetnike koje zanima e-poslovanje. Na čelu operativnog programa za regionalnu konkurentnost je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Robert Markt koji ističe da je programom konačno uspostavljen sustav za poboljšanja u područjima kao što su poslovne usluge, investiranje u znanost i tehnologiju, e-poslovanje i razvoj poslovne infrastrukture. Uspjeh ovog programa, poručila je Elena Grech iz Europske komisije, u velikoj će mjeri odrediti konkurentnost Hrvatske u prvim godinama nakon ulaska u EU. (D. Ž.)

Kako do privatnih investicija

Restriktivni propisi odbijaju investitore Nikoga ne brine što cijelo društvo nije konkurentno i što nemamo pravih izvoznih proizvoda, tvrdi Lovrinčević

predstavnici Vlade i ekonomski analitičari slažu se da je rast privatnih investicija jedan od puteva za izlazak iz krize. Na konferenciji Novi model rasta hrvatskog gospodarstva, koju su prošli tjedan organizirali Poslovni dnevnik i Banka, zaključeno je, uz ostalo, da prioritet treba biti rušenje raznih prepreka koje ote-

žavaju investicijsku aktivnost. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker podsjetio je na gradnju na Cvjetnom trgu u Zagrebu. “Investitor je dobio sve papire i gradio je legalno, a vidjeli ste što se sve događalo u Varšavskoj. To je izazvalo negativne reakcije drugih ulagača i brojnih veleposlanstava. Apsurdno je i da se kažnjava načelnik

jedne općine, samo zato što je htio dovesti kompaniju kao što je Ikea. Nisam

Riječ profit ne smije biti crvena krpa za antipoduzetničke aktiviste, istaknuo je Borislav Škegro vidio ni da su predstavnici poslovne zajednice snažno stali u obranu tih investitora”, rekao je Šuker. Đuro Popijač, ministar gospodarstva, osvrnuo se na otpore koje izaziva najava gradnje golfskih terena kod Dubrovnika. “Ako se nekome na televiziji daje velika minutaža da kaže da je bolje imati smetlište nego gofski te-

ren, onda s nama nešto nije u redu”, rekao je Popijač. Ljerka Puljić, potpredsjednica Agrokora, smatra da treba uložiti dodatni napor da se širokoj javnosti objasni da poduzetnici snose velike rizike, da ostvaruju profit, ali i zapošljavaju radnike. Čekanje dugo pet godina Treba nam kopernikanski obrat, dodao je poduzetnik i premijerkin ekonomski savjetnik Borislav Škegro. I to takav da će ulaganje baš zbog profita biti javno pozdravljeno, a ne da riječ profit bude crvena krpa za antipoduzetničke aktiviste. “Stranci barem imaju veleposlanike koji se za njih

zauzimaju, a mi, domaći ulagači, moramo sve sami”, požalio se Škegro. Do promjene u razmišljanju doći će vrlo teško, ocijenio je još jedan premijerkin savjetnik, ekonomist Željko Lovrinčević: “Naše društvo je rigidno i licemjerno. Pregovori Vlade i sindikata odvijaju se u introvertiranom sustavu, u kojem svatko gleda samo kratkoročni interes. Za to vrijeme kao da nikoga ne brine što cijelo društvo nije konkurentno i što nemamo pravih izvoznih proizvoda”. Američki veleposlanik James Foley ispričao je kako je jedan američki ulagač u hrvatski turizam odustao nakon što je priliku za ulaganje čekao čak

pet godina. Miroslav Dragičević iz Horvath Consultinga dodao je da su mu dolazilo pedesetak investitora s projektima teškim oko 30 milijuna eura. Restriktivni propisi ih odbijaju, jer da bi neki veliki hotelski lanci poput Marriota ušli u posao, moraju imati mogućnost sagraditi bar još 50 vila, koje će prodati i opravdati investiciju, objasnio je. Premijerka Jadranka Kosor kazala je da će Vladinu podršku imati privatni ulagači u energetske i infrastrukturne projekte vrijedne oko 14 milijardi eura. S potrebom razvoja poslovne i investicijske klime, složio se i Boris Cota, izaslanik predsjednika Republike. (I.V.)

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3655, 29. studenoga 2010.

“

Neupitno je da brojnost ICT stručnjaka i veličina projekata koje možemo procesuirati ne idu u našu korist

”

IVAN GABRIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE COMBISA

ICT tvrtke su tvornice budućnosti Potrebno je smanjiti poreze, kako na plaće tako i na dobit. Tako bi ICT bio bitno konkurentniji i izvan granica Hrvatske, što danas nije slučaj Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ombis je jedna od vodećih ICT tvrki u regiji. Bavi se razvojem i održavanjem aplikativnih, komunikacijskih, sigurnosnih i sistemskih rješenja. Ivan Gabrić, predsjednik Uprave Combisa, ističe kako Hrvatska mora odrediti u kolikoj joj je mjeri potrebna ICT industrija i u skladu s tim kakav profil ljudi obrazovati u školama. Kaže kako ne možemo biti posve zadovoljni razinom svijesti o važnosti informatičke tehnologije, međutim primjećuje i kako se sve kvalitetnije promišlja o informatici. Kako ocjenjujete hrvatsko ICT tržište, idemo li u dobrom smjeru? - Hrvatsko ICT tržište je izravna refleksija hrvatskog gospodarstva pa tu leži i odgovor na pitanje idemo li uopće u dobrom smjeru. Dva su segmenta gospodarstva očito dominantna, pri čemu mislim na bankarstvo i telekomunikacije. U tim segmentima poprilično dobro pratimo Europsku uniju, dok za ostale to ne bismo mogli reći. Općenito, hrvatsko ICT tržište je donekle razvijeno i u mnogočemu kaskamo za razvijenim tržištima. Prije svega se zaostajanje već tradicionalno osjeća u području ICT usluga, kao i u području složenih visokosofisticiranih ICT rješenja. Ima li u Hrvatskoj dovoljno ICT tvrtki? - Broj ICT tvrtki je posljedica potražnje za ICT proizvodima našeg tržišta, što

Ne vjerujem da će ulazak u EU bitno pridonijeti porastu domaće ICT industrije Što možemo očekivati nakon ulaska Hrvatske u EU? Kad je riječ o ICT-ju, Hrvatska je u mnogočemu već dio EU-a jer nema nekih velikih prepreka kolanju usluga i proizvoda iz Unije u našu zemlju. Najbolji pokazatelj je situacija na našem trznači da postoji baš onoliko tvrtki koliko naše tržište traži. Gledajući razvoj situacije u zadnje dvi-

Gospodarska situacija u kojoj se nalazimo tjera tvrtke na pametna, isplativa ulaganja, što je, na koncu, pozitivno je godine, primjećujem kako dolazi i do laganog smanjenja tvrtki koje realno posluju, a primjetno je i smanjenje broja zaposlenih u tim tvrtkama. U kontekstu konkurentnosti, prirodno je da su hr-

žištu, na kojem su danas prisutne sve velike globalne tvrtke od kojih su mnoge iz EU-a. Naravno, uklanjanje barijera pokazat će realnu kvalitetu hrvatske ICT industrije; u kontekstu cijena pritiscima s istoka, a u kontekstu kvalitete pritiscima sa zapada.

vatske ICT tvrtke najjače upravo na domaćem tržištu. Tu donekle možemo opravdati visoke troškove ICT poslovanja danas jer spajamo poznavanje lokalne specifičnosti i informatičke tehnologije. U širem kontekstu, zanimljivi smo i zemljama koje nas okružuju, i tu uglavnom prestaju dosezi hrvatske ICT industrije. Naravno da ćemo uvijek naći male primjere koji hrabro ukazuju na veći potencijal i bolje prilike na široj regionalnoj ili EU sceni, no neupitno je da brojnost ICT stručnjaka i veličina projekata koje možemo procesuirati ne idu u našu korist. Mi-

Naime, vrlo brzo nakon otvaranja tržišta iskristalizirat će se snage koje u tom novom sustavu mogu opstati. Zaključno, kako je kapacitet hrvatske ICT industrije realno mali, ne vjerujem da će ulazak u EU bitno pridonijeti porastu domaće ICT industrije.

slim da je to problem svih ICT tržišta u okružju, no on istodobno ukazuje i na jedno od mogućih rješenja ove situacije. Prepoznaju li tvrtke koje se ne bave ICT-jem prednosti korištenja tih tehnologija u poslovanju? - Dobro je poznato da je ICT najzastupljeniji kod velikih uspješnih tvrtki koje znaju prepoznati i iskoristiti puni potencijal poslovne informatike. S druge strane, mnogi su projekti, posebice ulaganje u sigurnosna rješenja, tvrtkama danas zadani. Naime, zakonska regulativa i približavanje Hrvatske EU-u zahtijeva-

ju veću razinu sigurnosti kod pojedinih industrijskih sektora, što svakako pridonosi i prepoznavanju poslovnih rješenja koja to omogućuju. Općenito, gospodarska situacija u kojoj se nalazimo tjera tvrtke na pametna, isplativa ulaganja, što je, na koncu, pozitivno. Imamo li dovoljno stručnjaka i je li dobar obrazovni sustav? - Sagledamo li ukupnu situaciju na hrvatskom ICT tržištu, zasigurno nemamo dovoljno ni ICT zaposlenika, a kamoli ICT stručnjaka. Posljedica je to i neplanskog pristupa razvoju hrvatskoga gos-

podarstva, ali još i više brojnih propusta i bezglavosti hrvatskog obrazovnog sustava. Zalažem se da već u osnovnim školama bitno povećamo zastupljenost prirodnih znanosti, prije svega matematike, a onda i fizike i kemije te iz njih deriviranih predmeta. Sasvim prirodno bi bilo da povećamo i broj fakulteta koji bi stvarali potreban broj kvalitetnih stručnjaka koji su jedina realna osnova za stvaranje jače ICT industrije. Naravno, moramo se pridržavati strogih kriterija kako bismo izbjegli ono što je vrlo prisutno u regiji – proizvodnju bezvrijednih diploma iza kojih ništa ne stoji. Čini li država dovoljno za razvoj ovog sektora? - Država očito ima veće izazove od razmišljanja o ICT industriji, tako da je u tom kontekstu bespredmetno razgovarati o problemima ili pak poticajima kojima se podupire razvoj ICT-ja. No, u sadašnjoj situaciji to i nije primarno. Ključno bi bilo zauzeti hrabriji stav prema proizvodnji uopće, a ICT tvrtke su u biti tvornice budućnosti. Potrebno je i smanjiti poreze, kako na plaće tako i na dobit. Tako bi ICT bio bitno konkurentniji i izvan granica Hrvatske, što danas nije slučaj. Naime, vrlo dobro znamo koja su davanja na plaće i porezne stope u Bugarskoj, Srbiji..., i to su ciljevi koje moramo već danas dostići. Tek nakon toga možemo razgovarati o programima za brži razvoj odnosno poticajima za ICT industriju.

AKTUALNO

PREGLED NOVIH PROPISA DONESENIH OD 20. LISTOPADA DO 22. STUDENOG 2010. Zakoni • Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike Hrvatske (NN 121/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 121/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN 121/2010) • Zakon o sudovima (pročišćeni tekst) (NN 122/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (NN 124/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu (NN 124/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o športu (NN 124/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo (NN 124/2010) • Zakon o izmjenama Zakona o šumama (NN 124/2010) • Zakon o izmjenama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 124/2010) • Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o energiji (NN 127/2010) • Zakon o humanitarnoj pomoći (NN 128/2010) • Zakon o izmjeni Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (NN 128/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi (NN 128/2010) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o patentu (NN 128/2010) Propisi Vlade Republike Hrvatske • Odluka o izmjenama Odluke o osnivanju Nacionalnog vijeća za zaštitu potrošača (NN 124/2010) • Uredba o posebnoj naknadi za okoliš radi nestavljanja biogoriva na tržište (NN 125/2010) • Uredba o izmjeni Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (NN 125/2010) • Izmjene i dopune Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine (NN 126/2010) • Uredba o osnivanju Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske (NN 129/2010) Propisi Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva • Pravilnik o načinu izbora miritelja i provođenju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima (NN 122/2010) • Pravilnik o organizaciji tržišta prirodnog plina (NN 126/2010) • Propisi Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja • Pravilnik o načinu prikupljanja i obavješćivanja o cijenama proizvoda ribarstva (NN 118/2010) • Pravilnik o povećanom broju službenih kontrola hrane i hrane za životinje neživotinjskog podrijetla koja predstavlja poznatu ili prijeteću opasnost pri uvozu (NN 119/2010) • Lista hrane i hrane za životinje neživotinjskog podrijetla koja predstavlja poznatu ili prijeteću opasnost, a koja podliježe povećanom broju službenih kontrola pri uvozu (NN 119/2010) • Pravilnik o posebnim uvjetima za uvoz određene hrane iz određenih trećih zemalja zbog rizika od kontaminiranosti aflatoksinima (NN 120/2010) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o proizvođačkim organizacijama u sektoru voća i povrća (NN 120/2010) • Naredba o popisu trećih zemalja i područja iz kojih je dozvoljen uvoz u Republiku Hrvatsku živih, smrznutih ili prerađenih školjkaša, bodljikaša, plaštenjaka, morskih puževa i proizvoda ribarstva za prehranu ljudi (NN 120/2010) • Pravilnik o raspodjeli carinskih kvota za poljoprivredne i prehrambene proizvode (NN 121/2010) • Pravilnik o registru vinograda, obveznim izjavama, prat ćim dokumentima i podrumskoj evidenciji (NN 121/2010)

Privredni vjesnik Broj 3655, 29. studenoga 2010.

( više od 500 mil € uložile hrvatske tvrtke u Srbiji

Hrvatsko-srbijanski gospodarski forum

Za suradnju bez političke diskriminacije Ulaganja treba ocjenjivati isključivo prema kriterijima zdrave tržišne utakmice, istaknuli su predsjednici Hrvatske i Srbije

Igor Vukić vukic@privredni.hr

ad je 1999. godine kompanija Končar počela ispitivati mogućnost poslovanja u Srbiji, osnovala je u Beogradu predstavništvo, ali zaobilazno preko svoje podružnice smještene u Švicarskoj. Nakon što je 2000. godine Srbiju posjetila velika delegacija od 320 hrvatskih poduzetnika pod vodstvom predsjednika HGKa Nadana Vidoševića, i Končar je osnovao “pravo” predstavništvo. Javio se na natječaj za isporuku niskopodnih tramvaja glavnom gradu Srbije, ponudio najbolje uvjete, ali nije prošao. Politički razlozi, sumnja se, bili su razlogom diskriminacije. S druge strane, ulagački rezultat još je slabiji. Dok su hrvatske tvrtke na razne načine uspjele preuzimati i osnivati tvrtke u Srbiji te u njih uložiti više od 500 milijuna eura, iz Srbije su stigla ulaganja vrijedna tek 20,3 milijuna eura. Visoka razina političke suradnje Na Gospodarskom forumu u Zagrebu na kojem su prošli tjedan sudjelovali predstavnici gotovo 200

poduzeća iz obiju zemalja, predsjednici Hrvatske i Srbije, Ivo Josipović i Boris Tadić, odlučno su zaključili da je razina političke suradnje došla na tako dobru razinu da politika više ne smije biti

Srbija može doprijeti do milijardu ruskih potrošača bez plaćanja carine, ali sama ne može proizvesti dovoljno robe, rekao je Milosavljević razlogom diskriminacije u poslovanju. “Treba nam zdrava tržišna utakmica”, istaknuo je Josipović, a Tadić je ocijenio da će nakon stvorene klime povjerenja i svi ulagači imati jednak tretman. Štoviše, dodao je Tadić, hrvatska i srbijanska poduzeća trebala bi i zajedno nastupati na trećim tržištima. Taj stav podržali su i domaćini skupa, predsjednik HGK-a Nadan Vidošević i predsjednik Privredne komore Miloš Bugarin, koji su otkrili da se predsjednici komora iz svih zemalja bivše Jugoslavije sastaju dvaput svake godine i dogovaraju načine za potica-

nje suradnje i eventualno osvajanje novih tržišta. Slobodan Petrović, generalni direktor mljekare Imlek, kaže da njihova investicija u Sinju zasad prolazi u atmosferi za koju se zalažu Tadić i Josipović. “Kupili smo zemljište u poslovnoj zoni Kukuzovac kraj Sinja, gdje planiramo uložiti 7,5 milijuna eura. Vjerujem da neće biti problema u plasmanu naših proizvoda, primjerice u Konzum, jer smo u Srbiji jedan od najvećih dobavljača za Agrokorov trgovački lanac Idea”, rekao je Petrović. Pokušaj Imleka da prije nekoliko godina preuzme karlovački KIM bio je primjer opstrukcije srbijanskog ulaganja. Petrović smatra da je vrijeme učinilo svoje i da će realizacija investicije kod Sinja biti primjer nove političko-poslovne klime. Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara, potvrđuje da se razmišlja o povezivanju srbijanskih i hrvatskih poduzeća, primjerice Končara, smederevske Goše i nekoliko drugih, kako bi se uz poslove kod kuće stvorio i temelj za izlazak na nova tržišta. “Srbija ima dobru tradiciju u metaloprerađivačkom sektoru, dok smo

u Hrvatskoj bolji u elektrotehnici i završnoj obradi. Zajedno bismo mogli i do novih poslova”, rekao je Bago. U Rusiju bez carine Srbija, primjerice, ima ugovor o slobodnoj trgovini s Rusijom, što olakšava zajednički nastup u toj zemlji. Prema riječima ministra gospodarstva Srbije Slobodana Milosavljevića, postoje velike šanse za plasman poljoprivrednih proizvoda i sudjelovanje na javnim natječajima na velikom moskovskom tržištu. “Srbija zbog nekoliko ugovora o slobodnoj trgovini može doprijeti do gotovo milijardu potrošača bez plaćanja carine. Ali sama ne može proizvesti dovoljno robe za taj potencijal”, rekao je Milosavljević. Nakon individualnih razgovora hrvatskih i srbijanskih tvrtki, održanih nakon Foruma u Komori, očekuje se da će i robna razmjena ubrzo nadmašiti 844 milijuna dolara, koliko je bila 2009. godine. Zadrži li se atmosfera kakva je vladala na forumu, neće daleko biti ni rezultat od 1,2 milijarde dolara, postignut rekordne, ali pretkrizne, 2008. godine.

s markova trga

www.privredni.hr Broj 3655, 29. studenoga 2010.

( 0,05% proračuna

PREGLED NOVIH PROPISA DONESENIH OD 20. LISTOPADA DO 22. STUDENOG 2010.

izdvajat će se za političke aktivnosti

Sjednica Vlade

KOMORAMA REFORMA, POLITIČARIMA MANJE NOVCA Mijenja se način financiranja Hrvatske obrtničke komore, dok će HGK nastaviti djelovati po sadašnjem modelu, ali uz proširenje aktivnosti i preuzimanje novih javnih ovlasti

• Pravilnik o izmjenama odobrenja za stavljanje veterinarsko-medicinskih proizvoda u promet (NN 122/2010) • Pravilnik o provedbi mjera strukturne politike u ribarstvu kroz sufinanciranje troškova kupnje opreme, ribolovnih alata, plovila i pogonskih strojeva za obavljanje gospodarskog ribolova na slatkim vodama u 2010. godini (NN 124/2010) • Naputak u svezi primjene pojedinih odredbi Zakona o po ljoprivrednom zemljištu (NN 152/08 i 21/10) koje se odnose na raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 124/2010) • Odluka o zabrani ribolova tuna (Thunnus thynnus) u 2010. godini (NN 126/2010) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi mjere 301 • Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture unutar IPARD programa (NN 127/2010) • Pravilnik o provedbi mjere 302 Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti unutar IPARD programa (NN 127/2010) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vođenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom (NN 130/2010) Propisi Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva • Pravilnik o načinu pečaćenja prostorija, prostora i sredstava za rad nadziranih osoba prema propisima o zaštiti okoliša (NN 126/2010) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima (NN 126/2010)

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ustavi Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore bit će reformirani, pri čemu se mijenja način financiranja HOK-a, dok će HGK nastaviti djelovati po sadašnjem modelu, ali uz proširenje aktivnosti i preuzimanje novih javnih ovlasti. Prema smjernicama za reformu dviju komora, koje je ministar gospodarstva Đuro Popijač predstavio Vladi, HGK će osnovati centar za EU, uspostaviti elektroničku jedinstvenu kontaktnu točku za usluge, organizirati korištenje alternativnih načina rješavanja sporova u svim županijskim komorama, preuzeti vođenje Registra predstavništava stranih osoba u Hrvatskoj te pojačati izradu stručnih ekonomskih studija i analiza. Sve te promjene moguće su i u sklopu postojećeg Statuta i

Zakona o HGK-u, pa oni neće biti mijenjani. S druge strane, Zakon o obrtu i Statut HOK-a bit će promijenjeni do kraja 2010. Postojeći sustav HOK-a sastoji se od 117 udruženja obrtnika i 20 područnih obrtničkih komora, koje u pravilu ne kontroliraju rad Udruženja. Ubuduće bi odluku o teritorijalnom obuhvatu donosila Skupština HOK-a uz pret-

Do početka 2012. HOK mora utvrditi jedinstveni iznos paušalnog komorskog doprinosa hodnu suglasnost Ministarstva gospodarstva. Do početka 2012. HOK mora utvrditi jedinstveni iznos paušalnog komorskog doprinosa i tako zamijeniti sadašnji model po kojem svako udruženje samostalno utvrđuje doprinos.

Odluku o visini paušalnog doprinosa kao i iznos doprinosa od dohotka ili dobiti donosit će Skupština HOK-a. Za kaznu bez novca iz proračuna Sadašnji iznos paušalnog doprinosa HOK do tada ne smije povećavati i uz to mora smanjiti sve rashode za 10 posto u korist novih usluga predloženih u reformi. Među novim uslugama su osiguranje savjetodavnih usluga za otvaranje obrta i informiranje obrtnika, pokretanje online izdanja Obrtničkih novina, razvoj obrtničke kartice za pogodnosti kod nabave roba i usluga te, isto kao i u slučaju Hrvatske gospodarske komore, proširenje mreže centara za mirenje. Znatne promjene nakon prvog saborskog čitanja doživio je zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, koji je Vladi predstavio ministar Upra-

ve Davorin Mlakar. Političari će ubuduće iz državnog i lokalnih proračuna moći povući do 0,05 posto ukupnih rashoda (iz državnog proračuna to je sada nešto više od 60 milijuna kuna). Donacije fizičkih osoba ograničene su do 30.000 kuna godišnje, dok pravne osobe mogu donirati do 200.000 kuna za predsjedničke izbore, do 100.000 kuna za parlamentarne te do 30.000 kuna za lokalne izbore. Ukupni troškovi izborne promidžbe ograničeni su na iznose između osam milijuna kuna za predsjedničke izbore i 50.000 kuna za izbore u općinama manjima od 3000 stanovnika. Troškove će nadzirati Državni ured za reviziju, Ministarstvo financija i Državno izborno povjerenstvo, koje će moći izricati i kazne u obliku oduzimanja novca za promidžbu koji kandidati dobivaju iz proračuna.

Propisi Ministarstva financija • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (NN 123/2010) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (NN 123/2010) • Naredba o izmjeni i dopuni Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2010. godini (NN 124/2010) • Pravilnik o izmjenama i i dopunama Pravilnika o tehničkim uvjetima i postupku prilagodbe Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 130/2010) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (NN130/2010) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o jedinstvenom registru računa (NN 130/2010) Propisi Ministarstva mora, prometa i infrastrukture • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dozvolama za obavljanje linijskog prijevoza putnika (NN 120/2010) • Pravilnik o unutarnjem redu u željezničkom prometu (NN 124/2010) • Pravilnik o licencijama u djelatnosti cestovnog prometa (NN 128/2010) • Propisi Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva • Pravilnik o sadržaju, obliku i načinu vođenja vodne dokumentacije (NN 120/2010) • Pravilnik o dopuni Pravilnika o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na brdsko-planinskim područjima (NN 122/2010) • Pravilnik o dopuni Pravilnika o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na području Grada Vukovara (NN 122/2010) • Pravilnik o dopuni Pravilnika o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na područjima posebne državne skrbi (NN 122/2010) Hanfa • Pravilnik o strukturi i sadržaju te načinu i rokovima dostave financijskih i dodatnih izvještaja leasing društava (NN 124/2010)

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3655, 29. studenoga 2010.

( više od 8000 zaposlenih u kožarsko-prerađivačkoj industriji

( od toga 90%

radi u proizvodnji obuće i galanterije

Stanje u kožarsko-prerađivačkoj industriji

Čarobne riječi:specijalizac Posljednjih se godina, unatoč žestokoj konkurenciji proizvoda s Dalekog istoka, u našoj zemlji novo u toj proizvodnoj grani Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ako kožarsko-prerađivačka djelatnost ima dugu tradiciju u Hrvatskoj, a u svijetu kožarstva i obućarstva naše su tvrtke priznate kao kvalitetni proizvođači, ipak je u ukupnom prihodu prerađivačke industrije u prošloj godini prerada kože sudjelovala sa samo 1,51 posto. S obzirom na to da prateća industrija kožarstvu i obućarstvu u Hrvatskoj još uvijek ne postoji, veliki dio sirovina se uvozi i to u režimu privremenog uvoza, pa se tako kao ukupni prihod evidentira samo usluga, što rezultira tako malim udjelom u ukupnom prihodu. “Budući da se ne može očekivati neki veliki rast prateće industrije, teško da će se taj udio promijeniti, osim ako se ne promijeni metodologija evidentiranja”, rekao je Mario Lešina, predsjednik Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore (HGK). Proizvodnjom kože i proizvodima od kože bave

se ukupno 124 tvrtke, a najveći broj njih proizvodi obuću i dijelove za obuću. Posljednjih se godina, unatoč žestokoj konkurenciji proizvoda s Dalekog istoka, otvaraju novi tvornički pogoni u kojima se proizvodi gotova obuća i dijelovi za obuću, što je novo u toj proizvodnoj grani. “U posljednjih 15 godina koliko je roba s Dalekog istoka prisutna na europskom i hrvatskom tržištu, isprofilirali su se i distributivni kanali pa se takvu robu vrlo rijetko može naći zajedno s robom europskog podrijetla u istim trgovinama. Proizvode s Dalekog istoka uglavnom nude veliki trgovački lanci koji imaju i golemu nabavu takve robe, pa mogu ispunjavati količinske cenzuse koje dalekoistočni proizvođači traže. Robu od kože domaći proizvođači ipak nude u svojim trgovinama”, istaknuo je Lešina. Budućnost su vlastite kolekcije Domaće su tvrtke, naime, prepoznale svjetske trendove u toj djelatnosti te prestrukturiranjem svo-

Nema carine na uvoz kože Članovi Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije na nedavno održanoj sjednici raspravljali su o zahtjevima za izuzimanjem sirove kože crust te gotove kože od carine, ali su zaključili kako to za sada nije izvedivo jer je zatvoreno poglavlje u pregovorima za pristup Hrvatske EU-u koje govori o tom području. No, ulaskom Hrvatske u EU moći će se ponovno postaviti to pitanje i pokušati ga drukčije riješiti, priopćili su iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva na temelju mišljenja Carinske uprave. Hrvatska za sada nema carinu na uvoz kože. U EU-u carina za sirovu kožu crust iznosi 6,5 posto, a za gotovu kožu 5,5 posto.

je proizvodnje u višu cjenovnu i kvalitativnu klasu nastoje iskoristiti prednosti koje im pruža blizina zahtjevnog europskog tržišta, dodaje on. To će prije svega učiniti jačanjem konkurentnosti i to vlastitim brendiranim proizvodima, specijalizacijom i prilagodljivosti te suradnjom s domaćim, ali i inozemnim partnerima. U Europi se sve više traži specijalizirana obuća primjerena sportskoturističkim i rekreativnim

Proizvodnjom kože i proizvodima od kože bave se ukupno 124 tvrtke potrebama. Takva obuća mora biti više kvalitete i boljeg dizajna, a i isporuka mora biti brza. Zbog blizine europskog tržišta hrvatski proizvođači proizvoda od kože imaju mogućnost dobrog plasmana svojih proizvoda na tržište regije i EU-a. Stoga ohrabruje činjenica da su vrsni domaći proizvođači spremni natjecati se sa sve ozbiljnijom konkurencijom te kvalitetnim proizvodima zauzeti svoje mjesto na europskom tržištu. Upravo je to i garancija opstanka kožarskoprerađivačke djelatnosti. “Budući da ta industrijska djelatnost radi na vrlo nesigurnom tržištu, podložnom neprekidnom utjecaju mode i kratkom životnom ciklusu proizvoda, strategija njena daljnjeg razvitka je u prelasku s doradnih i usluž-

nih poslova za inozemne partnere na cjelovite poslove i vlastite kolekcije s prepoznatljivim markama te u još većoj konkurentnosti na inozemnom i domaćem tržištu”, kaže Lešina. On naglašava kako kroz male privatne tvrtke oživljava proizvodnja kožne konfekcije i galanterijskih proizvoda uglav-

nom prema narudžbama poznatih kupaca. Takve tvrtke rade i na stvaranju vlastitog brenda s ciljem da on postane međunarodno prepoznatljiv. Izvoz bez ograničenja “Većina hrvatskih proizvođača prigodom izrade raznih kolekcija u pravilu angažira etablirane strane

dizajnere koji u biti determiniraju globalne modne trendove. Drugi dio proizvođača radi za najjače svjetske brendove i vlastite kolekcije naslanja na njihove modele. Budući da kvaliteta nikada nije bila sporna, može se ustvrditi da su hrvatski proizvodi od kože među najboljima na svijetu”, smatra

www.privredni.hr Broj 3655, 29. studenoga 2010.

( 36,9% više proizvoda

( 117,2 mil €

u prvom polugodištu 2010. nego u isto doba lani

izvoz ostvaren u šest mjeseci 2010.

ija, prilagodba i suradnja otvaraju novi tvornički pogoni u kojima se proizvodi gotova obuća i dijelovi za obuću, što je Mario Lešina. Unatoč tome, proizvođači obuće i odjeće od kože suočavaju se s velikim problemom naplate te pada prodaje, posebice u ženskoj modi. Lešina tvrdi kako proizvođači kožnih proizvoda, praktički, beskamatno kreditiraju svoje kupce. Kožarsko-prerađivačka industrija radno je intenziva i iznimno izvozno orijentirana djelatnost. Posebno je važno tržište EU-a na koje se izvozi 80 posto njenih proizvoda, i to pretežno u lohn (doradnim) poslovima. Od 1. studenoga 2000. godine naši obućari izvoze u EU bez carine i količinskog ograničenja. Iako tu industriju prate određene poteškoće u prelasku na tržišno gospodarenje i nastojanjima da postigne

što veću konkurentnost, danas se očituju pozitivni pomaci i promjene u proizvodnji. Posebice se to odnosi na proizvodnju obuće i galanterije koja sve više pronalazi svoje mjesto na tržištu. U razdoblju od 2005. do 2009. investicije u kožarskoprerađivačkoj djelatnosti iznosile su ukupno 509,8 milijuna kuna, i to najviše u opremu i izgradnju novih tvorničkih proizvodnih hala. I ove se godine daju državni poticaji tvrtkama kožarsko-prerađivačke i tekstilne industrije - u tu je svrhu izdvojeno ukupno 40 milijuna kuna. Manjak radne snage Od toga će tekstilna i odjevna djelatnost dobiti 30 milijuna kuna, a kožarsko-prerađivačka in-

dustrija 10 milijuna kuna. Ipak, zbog pomanjkanja radne snage i visokih

Za poticaje tvrtkama kožarskoprerađivačke i tekstilne industrije ove je godine izdvojeno 40 milijuna kuna

troškova rada u odnosu na zemlje iz okruženja u nekim fazama proizvodnje hrvatske tvrtke nemaju dovoljno proizvodnih kapaciteta. “To se može riješiti jednostavnim premještanjem te faze proizvodnje u treće zemlje, no tu dolazi do problema

gubitka podrijetla robe, a takva roba podliježe carini. Kada bi se nekim međudržavnim sporazumima omogućilo da se - iako je dio rada obavljen u trećim zemljama - zadrži podrijetlo, ukupan izvoz kože, obuće i proizvoda od kože, zasigurno bi se i izvoz povećao za 20 do 30 posto, i to u vrlo kratkom roku”, ocjenjuje Lešina. Govoreći o problemima u kožarsko-prerađivačkoj industriji, Lešina je kazao kako je to prije svega niskoprofitna i niskodohodovna industrijska grana s neatraktivnim zanimanjima. Osim toga, već niz godina u Hrvatskoj ne postoji dovoljno visokokvalificiranih ljudi koji se mogu pozabaviti rješavanjem problematike kožarstva i obućarstva.

Uvoz još uvijek veći od izvoza U domaćoj kožarsko-prerađivačkoj industriji tijekom prošle godine bilo je prosječno 8100 zaposlenih, što je oko 3,5 posto zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Najviše ih je radilo (90 posto) u proizvodnji obuće i galanterije, a manji dio u proizvodnji kože i krzna, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). U lipnju ove godine u kožarsko-prerađivačkoj industriji bio je zaposlen 8571 djelatnik. Prema statističkim podacima, u prvom polugodištu 2010. proizvelo se 36,9 posto više proizvoda u toj djelatnosti u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Iako je ove godine izvoz bio veći nego lani, još uvijek je uvezeno više proizvoda od kože i kožnih prerađevina. Tako je u promatranom razdoblju izvezeno robe u vrijednosti 117,2 milijuna eura što je 17,3 posto više nego lani, a istodobno je uvezeno robe u vrijednosti 122,1 milijuna eura, oko 10 posto manje nego u šest mjeseci 2009. Od toga je izvezeno obuće u vrijednosti 71 milijun eura, 6,4 posto više, dok je istodobno uvezeno obuće u vrijednosti 90 milijuna eura, oko 10 posto manje. U šest mjeseci ove godine izvezeno je kožnih i proizvoda od kože i krzna u vrijednosti 45,3 milijuna eura, čak 42,1 posto više nego lani, dok je istodobno uvezeno takvih proizvoda u vrijednosti 25 milijuna eura ili 1,9 posto više nego u šest mjeseci 2009. U svibnju ove godine prosječna neto plaća u kožarsko-prerađivačkoj industriji iznosila je 2857 kuna, što znači samo 16,44 kuna po satu.

Stanje u kožarsko - prerađivačkoj, tekstilnoj i odjevnoj industriji u prvom polugodištu 2010. godine Ukupno B+C+D u RH

Prerađivačka Industrija C

TEKSTILNA I ODJEVNA C (13+14)

Proizvodnost rada BROJ ZAPOSLENIH

107,0 1.163.002

107,2 217.710

21.559

144,7 4.015

101,3 17.544

140,5 8.571

INDEX PROIZODNJE

98,0

97,6

110,2

91,7

136,9

4.208.898

3.831.829

216.604

39.604

104,4

177.000

99,5

117.170

117,3

I-VI 2010.

7.185.864 -2.976.966

5.900.819 - 2.068.990

349.956 - 133.352

152.267 - 112.663

92,1 -

197.689 - 20.689

89,7 -

122.051 - 4.881

90,4 -

I-VI.2010. I-VI.2010.

IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ

5.277 7.662 30,91 44,58

4.603 6.566 26,78 38,12

IZVOZ u tis.EUR UVOZ u tis. EUR Saldo vanjskotrgovinske razmjene Proizv. načelo

Tekstilna ind. C 13

Odjevna ind. C 14

Kožarsko-prerađ. C15

Period 2009. V 2010. VI. 2010. I-VI 2010. I-VI 2009.

Po SMT klasifikaciji - ROBNA RAZMJENA Predivo i tkanine,tek.pr. u tis. EUR Odjeća u tis. EUR Obuća u tis. EUR Koža, proizvodi od kože i krzna u tis. EUR

42.315 (101,5) 165.244 (93,9) -

183.439 (101,9) 203.855 (89,9) -

71.213 (106,4) 90.415 (90,2) 45.261 (142,1) 24.987 (101,9)

I-VI 2010. I-VI 2010. I-VI 2010. I-VI 2010. I-VI 2010. I-VI 2010. I-VI 2010. I-VI 2010.

2.723 3.657 16,44 22,08

2.857 3.914 16,44 22,53

V. 2010. V. 2010. V. 2010. V. 2010.

Prosjek plaća u kn PLAĆE u kn Plaće po satu u kn

Neto Bruto Neto Bruto

3.246 4.409 19,54 26,54

Izvor: HGK

12 AKTUALNO *vijesti PharmaS preuzela dvije tvrtke u Srbiji Hrvatska farmaceutska tvrtka PharmaS postala je većinski vlasnik farmaceutske tvrtke Ni Medic i tvrtke za distribuciju lijekova In Med iz Srbije. Ukupna vrijednost investicije je gotovo 11 milijuna eura. Ni Medic posluje na tržištu Srbije pet godina, a proizvodi oko 1,4 milijuna pakiranja lijekova godišnje. PharmaS je osnovana prije dvije godine, a zapošljava oko stotinu stručnjaka s iskustvom u generičkoj i inovativnoj farmaceutskoj industriji. HGK nagrađen u Moskvi Hrvatska gospodarska komora dobitnik je diplome za najbolje dizajnirani štand na Međunarodnom sajmu namještaja MEBEL 2010. koji se održavao od 22. do 26. studenoga 2010. u Moskvi i na kojem je nastupilo više od 1000 izlagača iz 29 zemalja. Na zajedničkom štandu površine 100 četvornih metara nastupilo je sedam hr-

( 26. ožujka

predložen za Nacionalni dan suhozida

Dodijeljeni novi znakovi kvalitete i izvornosti Znak Hrvatska kvaliteta dobili su linija proizvoda Nexe crijep vinkovačkog Dilja, lagana čelična boca za propan butan slavonskobrodskog Đure Đakovića, Vargokor okna i slivnici tvrtke Vargon iz Kukuljanova te Holcim Majstor pijesak koji proizvode Holcim mineralni agregati iz Nedešćine. Znak Izvorno hrvatsko nosit će Skradinska torta iz obrta Skradinske delicije te Sisačka salama iz obrta Promes-Cvanciger. Trenutačno 228 proizvoda i linija proizvoda nosi znak Hrvatska kvaliteta, a 112 ih nosi znak Izvorno hrvatsko.

( 12 križeva

izgrađeno u suhozidu za stradale vatrogasce

Tradicija za budućnost

Suhozidni krajobraz za kulturni turizam

Zbog promjena načina življenja nove generacije polako zaboravljaju tehnike gradnje i održavanja suhozidne baštine, što ne šteti samo kulturnoj i povijesnoj baštini, nego se ugrožava i važan segment hrvatske turističke ponude Drago Živković zivkovic@privredni.hr

vatskih tvrtki koje se bave proizvodnjom namještaja: Brestovac, Ciprijanović, Spin Valis, DIN Novoselec, Lazingrad, Olimp Magnetica i Lupino.

Privredni vjesnik Broj 3655, 29. studenoga 2010.

bogaćivanje turističke ponude s ciljem pretvaranja Hrvatske u destinaciju kulturnog turizma, a ne samo sunca i mora, često se navodi kao jedna od ključnih stavki u strategiji razvoja hrvatskog turizma. Pritom se kao aduti uglavnom spominju impresivne građevine iz prošlosti, palače i crkve, moreške i maškare, vina i rakije. Katkad se zaboravljaju svakodnevne vještine i tradicije, a neke od njih na putu su zaborava. Na primjer, suhozid. Naše je priobalje s otocima protkano mrežom suhozidnih međa, terasa i putova koji su spajali prvobitna naselja, poneka još iz prapovijesti. U suhozidu se gradilo i objekte za stanovanje, torove i skloništa za blago te ograđivale površine za uzgoj usjeva. Vrlo je bitna i od davnina poznata uloga gromača u zaštiti tla od erozije. Tehnika gradnje suhozidom nije se mnogo mijenjala i ovisila je o umješnosti poje-

dinog graditelja te o vrsti kamena u pojedinim regijama. Razlike postoje u gradnji većih objekata poput prapovijesnih utvrda, tzv. gradina, ili u tehnici ograđivanja bunara, lokvi

Hrvatski centar suhozidne gradnje zamišljen je i kao organizacija sposobna sanirati ili izgraditi razne objekte ili seoskog gumna. Na hrvatskom Jadranu, silazeći s magistrala na lokalne ceste, još uvijek ulazimo u područja izvornog mediteranskog krajobraza, sa suhozidom kao prepoznatljivim elementom. Bezumno rušenje Vrijednost tog dijela naše kulturne baštine poodavno je prepoznala i struka u nas, a posebno je promiče udruga Suhozid iz Kolana, mjesta u središtu otoka Paga. Udruga je u javnosti najpoznatija po izgradnji 12 gole-

mih suhozidnih križeva i kapelice u spomen vatrogascima stradalima na Kornatima. Suhozidna građa, ističe predsjednik Udruge Ivo Butković, vrlo je vrijedna turistička atrakcija hrvatskog priobalja i značajno pridonosi turističkoj prepoznatljivosti Hrvatske u svijetu. Zbog globalnih promjena načina življenja, nove generacije polako zaboravljaju tehnike gradnje i održavanja suhozidne baštine. To ne šteti samo kulturnoj i povijesnoj baštini, nego se ugrožava i važan segment hrvatske turističke ponude čime se uzrokuje i gospodarska šteta, upozorava Butković. Štoviše, posljednjih desetljeća na sve strane grade se viken-

dice, kuće za odmor, turistička naselja, asfaltne ceste i pri tom bezumno ruši i melje drobilicama ostatke gradina, torova, koliba, mogila, prapovijesnih grobova, ogradnih zidova bunara i lokava. Kako bi se taj negativni proces zaustavio i preokrenuo, udruga Suhozid odlučila je osnovati Hrvatski centar suhozidne gradnje. Tri funkcije Tri su mu osnovne funkcije. Prva je edukacijska, što uključuje i rad s mladima. Školama i fakultetima bit će ponuđeno da se u sklopu terenske nastave učenici i studenti upoznaju s temeljnim značajkama suhozidne gradnje, ali i da sudjeluju u obnovi ili gradnji suho-

Nacionalni dan suhozida Udruga Suhozid pokrenula je i inicijativu kojom će zatražiti od Hrvatskog sabora da dan 26. ožujka proglasi Nacionalnim danom suhozida i suhozidne gradnje. Tog bi se dana, po prijedlogu udruge, prisjećali generacija naših predaka koji su sagradili suhozide kao jedinstvenu i prepoznatljivu sastavnicu našeg krajobraza, ali bi se prigodno, na terenu, i obnavljalo i uređivalo suhozide. Dan 26. ožujka odabran je zato što je tog dana započela izgradnja suhozidnih spomen-križeva na Velikom Kornatu.

zida. Strukovnim školama ili fakultetima vezanima uz gradnju ponudit će se i dulja obuka, nakon koje bi budući inženjeri građevine ili arhitekti dobili potpuno znanje građenja suhozida. Centar bi djeci i mladima ponudio i otočka tradicionalna jela te smještaj, ako je školovanje višednevno. Druga je funkcija centra turistička, što uključuje rad s ljubiteljima suhozida, nakon čega bi najuporniji turisti mogli steći i diplomu majstora suhozidne gradnje. Treća je funkcija centra usmjerena prema domaćim poduzećima, kojima bi bio ponuđen posebni program, svojevrsni team building, koji bi uz učenje vještine gradnje sadržavao i druženja i odmor zaposlenika uz degustaciju gastronomskih posebnosti s potpunim osloncem na domaću kuhinju, na način kako su jeli naši stari. Povrh svega, Hrvatski centar suhozidne gradnje zamišljen je i kao organizacija sposobna sanirati ili izgraditi razne objekte u ovoj pradavnoj tehnici gradnje.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3655, 29. studenoga 2010.

( 60. obljetnicu

( 3 vrste drva

poslovanja obilježava Uvez 2010.

koristi StolArt za izradu namještaja

UVEZ, ZAPREŠIĆ

StolArt, Zagreb

Namještaj iz bajke Drvo oblikujemo u namještaj s pričom koji djecu uvodi u svijet mašte. Izrađen i oslikan ručno, naš namještaj nije samo funkcionalan nego i poziva na igru, kaže slikarica Maja Mihalić

K Stari zanat na moderan način Tvrtka njeguje tradicionalnu tehniku izrade artikala uz dobru tehničku opremljenost tiskare koja pokriva cjelokupan proces nastajanja proizvoda

njigovežnica, tiskara i trgovina uredskog materijala Uvez ove godine obilježava 60. obljetnicu rada. Sve djelatnosti grafičke industrije 40 djelatnika obavlja u tvrtkinu prostoru koji se prostire na 1400 četvornih metara. Snježana Krivak, predsjednica Uprave Uveza, kaže kako se u tvrtki njeguje tradicionalna, zanatska tehnika izrade pojedinih artikala uz dobru tehničku opremljenost tiskare koja pokriva čitav proces nastajanja proizvoda, od dizajna, pripreme za tisak, tiska, do najzahtjevnije dorade. Tiskarska djelatnost Uveza obuhvaća digitalni, offset i sitotisak. U knjigovežnici se pak uvezuju knjige, poslovna dokumentacija, diplomske radnje te znanstveni i istraživački radovi. Oni se mogu uvezati u platno, kožu, eko kožu, a omogućuju i tvrdi, meki te spiralni uvez. K tomu, klijenti mogu naručiti i restauriranje i ponovno uvezivanje starih knjiga.

Tijekom 60 godina poslovanja poduzeće je prošlo različite faze. Promijenila se država, mijenjali su se organizacijski oblici, privredni te porezni sustavi. Tvrtka u vlasništvu svojih djelatnika “Bilo je tu dobrih, boljih, ali i loših godina. Preživjeli smo i privatizaciju, vjerojatno zbog toga što su zaposlenici uspje-

Posebno su ponosni na svoj stroj za digitalni tisak, koji predstavlja iskorak u budućnost tiskarstva li sami kupiti cijelo poduzeće i do danas zadržati vlasništvo nad njime. Nemamo većinskog vlasnika, a poduzećem se upravlja prilično konzervativno. Rezerve stvorene u uspješnim razdobljima pomogle su u tome da se prebrodi loše poslovanje, a sva ulaganja ostvarena

su vlastitim sredstvima uz povremeno kratkoročno financiranje banaka”, ističe Snježana Krivak. Disperzijom na mnogo malih klijenata smanjili su rizike naplate i ovisnosti koja nastaje kad je poslovanje vezano uz samo nekoliko velikih kupaca. “Posebno se ponosimo našim strojem za digitalni tisak koji predstavlja pravi iskorak u budućnost tiskarstva”, naglašava predsjednica Uprave. “Naime, to je prvi stroj na ovim prostorima namijenjen visokokvalitetnoj masovnoj i personaliziranoj produkciji. Pruža mogućnost savršenog obostranog istovremenog tiska punog kolora, formata do B2”, dodaje. Uvez će, kaže, u budućnosti i dalje težiti usavršavanju, naročito u segmentu finalizacije proizvoda. U tu svrhu, zaključuje predsjednica Uprave Uveza, planira se modernizacija pojedinih faza dorade. (B.O.)

ad je tata vrhunski stolar, a mama slikarica i nastavnica likovne kulture, onda njihovi dječaci doista mogu očekivati da im se u domu materijaliziraju bajke. No, kako to već biva s bajkovitim stvarima, stolice i ormarići bračnog para Mihalić dobile su i samostalan život, a izrada namještaja za vlastitu djecu prometnula se u posao koji obećava komercijalni uspjeh. Specifičnost stolaca za djecu iz Autorske radionice za izradu drvenog namještaja StolArt nisu samo razigrane boje i veseli dizajn. Glavna su im obilježja stabilnost i sigurnost. “Prve stolce napravili smo za svoje sinove i promatrali kako se ponašaju, što sve s tim stolcima rade. I onda smo sve prilagodili njima”, objašnjava Davor Mihalić. Kod namještaja za djecu rubovi moraju biti obli, a težina primjerena dječjoj igri. Stolac se naprosto ne smije prevrnuti kad se na njega popne nestašni čeverogodišnjak. Važno je pričati priču Kako su rasla njihova djeca, Maja i Davor Mihalić razvijali su svoje proizvode. Uz drvene

kućice na stablu u dvorištu, u njihovu su domu počeli nicati ormari s oblacima, police s ribicama, stolci raznih boja i oblika... “StolArt je autorska radionica gdje se drvo oblikuje u namještaj s pričom koji djecu uvo-

Maja Mihalić. A igre, naravno, nikad dosta. Za izradu namještaja rabe isključivo puno drvo, i to bor, jelu, smreku i ariš. “Te materijale koristimo za sav namještaj. Tvrdo drvo je hladno, crnogorica je topla na dodir. Osjeti se razli-

Prve stolce napravili smo za svoje sinove i promatrali kako se ponašaju. I onda smo sve prilagodili njima, objašnjava Davor Mihalić di u svijet mašte. Izrađen i oslikan ručno, naš namještaj nije samo funkcionalan nego i poziva na igru”, kaže

ka”, kaže Mihalić. On i njegova supruga Maja sada izrađuju stolce i namještaj po narudžbi sve većeg broja klijenata. Umjesto vlastitog prodajnog prostora, na raspolaganju im je neizmjerni virtualni prostor Facebooka. Na profilu StolArta sve je više prijatelja i ljubitelja slatkih, šarenih maštarija u drvu, a razlog tome je – i njihova vrlo popularna cijena. Namještaj se može naručiti i putem stranice www.stolart.webs.com. (A.M.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti EP HZ-HB ispunio godišnji plan JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosna do polovine studenog ispunila je godišnji plan proizvodnje i proizvela 30 posto više električne energije nego u istom vremenu lani, izjavio je generalni direktor te kompanije Matan Žarić koji je u Zidinama kod Tomislavgrada pustio u pogon novoizgrađeni dalekovod i trafostanicu vrijedne 3,4 milijuna maraka. Žarić je rekao da je EP HZ-HB prošlu godinu završio s dobiti od 23,3 milijuna KM, a za šest ovogodišnjih mjeseci dobit je iznosila 24 milijuna KM. Hidroelektrane na Neretvi iz sastava Elektroprivrede BiH - HE Jablanica, HE Grabovica i HE Salakovac - 45 dana prije kraja godine prebacile su plan proizvodnje struje za 16 posto. Ukupno do kraja godine ove hidroelektrane proizvest će više od 1900 gigavatsati električne energije i godišnji plan premašiti za 30 posto. Rastu narudžbe i poslovi građevinara iz BiH

Vrijednost novih narudžbi i obavljenih građevinskih radova tvrtki iz BiH u inozemstvu u trećem kvartalu veća je za 174,5 posto. Novi poslovi vrijedni su 134,5 milijuna konvertibilnih maraka (KM), a obavljeni u trećem kvartalu 52,1 milijun KM, od čega na visokogradnju otpada 43,7 milijuna KM. Najviše novih poslova građevinari iz BiH dobili su u afričkim zemljama - 126,6 milijuna KM, te u Europi 7,9 milijuna KM. Najviše završenih poslova Agencija za statistiku BiH registrirala je u afričkim zemljama - 41,8 milijuna KM, u Europi 9,1 milijun, te u azijskim zemljama 1,2 milijuna KM. U Hrvatskoj, uglavnom na poslovima visokogradnje, završeno je objekata u vrijednosti 2,1 milijun KM uz angažiranje 11.200 građevinara.

(

78. mjesto

Privredni vjesnik Broj 3655, 29. studenoga 2010.

zauzima Srbija na listi 178 zemalja

( dar do 15 €

smije primiti državni dužnosnik

Srbija stagnira na listi Transparency Internationala

Dopuštena mjera korupcije: jedna čokolada od 300 grama Srbija nazaduje u borbi protiv korupcije jer se zakoni ne primjenjuju i nije omogućen rad nezavisnim institucijama, smatra Verica Barać, predsjednica Savjeta vlade Srbije za borbu protiv korupcije Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

ndeks percepcije korupcije u Srbiji je nepromijenjen u odnosu na prošlu godinu, pokazalo je istraživanje i najnovije izvješće Transparency Internationala (TI). Na listi 178 zemalja svrstanih prema indeksu percepcije korupcije, koju je sastavio TI, Srbija zauzima 78. mjesto koje dijeli s još pet zemalja: Kinom, Grčkom, Lesotom, Tajlandom i Kolumbijom. Indeks percepcije korupcije u Srbiji je 3,5, kao i prošle godine kada se Srbija nalazila na 83. mjestu, a lošije ocjene među zemljama u regiji dobile su Bosna i Hercegovina s indeksom 3,2, koja je na 91. mjestu, i Albanija koja s indeksom 3,3 zauzima 87. poziciju.

Prema indeksu percepcije korupcije, Srbija dijeli istu poziciju s Kinom, Grčkom, Lesotom, Tajlandom i Kolumbijom

Predsjednik Transparency Internationala Srbije Vladimir Goati ocijenio je da je Srbija napredovala od 2007. godine, ali se od tada bilježi stagnacija. Naime, postojeći politički sustav ostavlja previše prostora za korupciju zahvaljujući posrednom

proporcional- n o m izbornom sustavu i instituciji bianco ostavki poslanika. Vlada bi trebala uskladiti sustav s drugim demokratski uređenim zemljama i odlučnije podržati rad samostalnih institucija za borbu protiv korupcije, a isto tako bi se i sama trebala ponašati skromnije, smatra Goati. Bolne točke Predsjednica Savjeta vlade Srbije za borbu protiv korupcije Verica Barać ocijenila je da Srbija nazaduje u borbi protiv korupcije jer se zakoni ne primjenjuju i nije omogućen rad nezavisnim institucijama. Dodala je i kako se može očekivati da zbog loše reforme pravosuđa ubuduće bude još veći stupanj korupcije, a Srbija da dogodine padne za još koje mjesto na listi TI-ja. Programski direktor organizacije Transparentnost Srbija Nemanja Nenadić izjavio je da Srbija radi na suzbijanju korupcije te kako je napredak postojao onda kada je trebalo donijeti odgovarajuće zakonske propise, a stagnacija

se bilježi otkako je došlo do primjene. Postoji porast broja otkrivenih djela korupcije, ali ona godinama ostaju bez epiloga ili se događa da optužnicom nisu obuhvaćeni sudionici, kao što je bio slučaj s “drumskom mafijom”. Nenadić ocjenjuje i da se u Srbiji aktivno radi na prevenciji, što se u idućim godinama može odraziti na percepciju korupcije, ali sada je nužno unaprijediti i kontrolu. Prema podacima Antikorupcijskog savjetovališta koje funkcionira u okviru organizacije Transparentnost Srbija, slučajevi korupcije u Srbiji najčešći su u području javne nabave, pravosuđa, obrazovanja, zdravstva, poreza i financija. Upravo su javne nabave targetirane kao “najklizaviji” teren, zbog čega je kao prvu pomoć EU pokrenuo twining projekt jačanja javne nabave u Srbiji. Projekt je upravo započeo, a danski i slovenski stručnjaci pomažu srbijanskim institucijama reformirati i

unaprijediti sustav javne jabave. Javnim nabavama do lošeg imidža Istaknutiji pomaci u svakodnevnom životu su izostali iako je napredak postignut u harmonizaciji s europskim zakonodavstvom, kazao je šef Delegacije EU-a u Srbiji Vincent Degert na konferenciji o suzbijanju korupcije u javnoj nabavi koja je nedavno održana u Beogradu. I podsjetio kako je riječ o jednoj od važnijih stavki u pregovorima za priključenje EU-u jer je “to bolest cijelog društva i veliki gubitak za porezne obveznike”. Korupcija krade novac od građana, a uspjeh u borbi protiv nje znači veliku dobit za građane i kompanije. Srbija je daleko ispod prosjeka na listi TI-ja jer ima srednji pokazatelj osam, dok su sve druge zemlje kandidati ili potencijalni kandidati ispod petice (jedinica je najbolja ocjena), upozorio je Degert. Da je potrebno mnogo

napora upravo u tom području složila se i direktorica srbijanske Agencije za borbu protiv korupcije Zorana Marković ističući da su pitanja javne nabave i rada Agencije najčešće apostrofirana kao koruptivna i ona koja najviše pridonose lošem imidžu Srbije u svijetu. Agencija ima nadležnost u rješavanju sukoba interesa, vodi registar imovine državnih dužnosnika i kontrolira je kako bi suzbila mogućnost za privatno bogaćenje. Kontroliraju se i darovi - i tu je limit rigorozno smanjen na 15 eura, pa je “velika čokolada Milka od 300 grama najviše što kao državni dužnosnik možete zadržati”. Nisu problem kristalne vaze i pepeljare ili kožni rokovnici, nego različite usluge, putovanja, konferencije, avionske karte..., ocijenila je ona. Zorana Marković dodala je da Agencija vodi i registar pravnih osoba u kojima dužnosnici imaju više od 20 posto dionica i kontrolira njihovo sudjelovanje na natječajima javne nabave jer su to dužni prijaviti.

www.privredni.hr Broj 3655, 29. studenoga 2010.

(

50 %

povećana proizvodnja Pipistrela

( 98 %

*vijesti

ukupnog prihoda pokrivaju inozemni kupci

PORUKE EU PRIZNANJA

Ultralaki let u veću dodanu vrijednost

Kriza u slovenskom građevinarstvu traje Kriza u slovenskom građevinarstvu i dalje se produbljuje. Posao u građevinarstvu u rujnu je izgubilo još 14.200 ljudi. Do blagog rasta moglo bi doći krajem sljedeće godine, smatra Boštjan Vasle, direktor Ureda za makroekonomske analize i razvoj. Preokret se očekuje od gradnje željeznica te od podizanja niza objekata komunalne infrastrukture što će se sufinancirati europskim sredstvima. SŽ bolji od očekivanog Slovenske željeznice posluju neusporedivo bolje nego lani: devetomjesečno poslovanje završile su

Od 15.000 prijavljenih poduzeća najinovativnijim u Europskoj uniji proglašen je Pipistrel iz Ajdovščine Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

naj tko u razdoblju najdublje krize uspije povećati proizvodnju za 50 posto i kome inozemni kupci pokrivaju čak 98 posto ukupnog prihoda, uspješan je poduzetnik i za slovenske prilike. Potvrda uspješnosti Ive Boscarola, osnivača i direktora tvrtke za proizvodnju ultralakih aviona Pipistrel u Ajdovščini, došla je iz Pariza gdje su njegovu

tvrtku proglasili najinovativnijom u Europi. Visoko priznanje The European Business Awards ima posebnu težinu – najinovativnijeg u Europskoj uniji za prošlu godinu biralo se između 15.000 prijavljenih kandidata. Eventualne dvojbe o tome je li vodeće inovativno priznanje došlo u prave ruke, Ivo Boscarol otklonio je ranijih godina pobravši najviše priznanje Međunarodnog zrakoplovnog saveza i diplomu Paula Tissandierija za doprinos razvoju

Na redu tehnološka autocesta Ovako više ne ide: bruto dodana vrijednost po zaposlenom smanjila se 2009. u Sloveniji za 5,7 posto (dva postotna boda više nego u drugim europskim zemljama). O prosječnim europskim plaćama može se u Sloveniji samo maštati. Da bi se približila prosječnoj plaći, Slovenija mora povećati bruto dodanu vrijednost po zaposlenom sa sadašnjih 33.000 na 70.000 eura. Zbog svega toga Slovenska inženjerska zbornica stavila se na čelo pokreta za gradnju tehnološke autoceste, zapravo za stvaranje poticajnog i učinkovitog okoliša za inovativnost te za pospješenu komercijalizaciju znanja. Inženjerska zbornica teži tome da se društvo usredotoči na četiri ključne zadaće. Prva promovira istraživačkorazvojne aktivnosti koje će u konačnici dati proizvode veće dodane vrijednosti. Druga ima za cilj produbiti kanal za prijenos znanja između akademske sfere i gospodarstva. Treća se temelji na uspostavi bolje klime za nastanak i rast novih visokotehnoloških poduzeća, dok četvrta zadaća povećava odgovornost svih razina obrazovanja za kakvoću, inovativnost i stvaralaštvo.

zrakoplovstva. Ultralaki avioni Pipistrel pobijedili su 2007. i 2008. godine na Nasinu natječaju za avion budućnosti. Imaju i

Pipistrelov razvojni institut već je duboko ušao u neka druga područja djelovanja

10t svjetskih rekorda prema mjerilima Međunarodnog zrakoplovnog saveza FAI. Tvrtka Pipistrel djeluje 23 godine i na pragu je još jednog uspjeha. Svojim vlastitim inovacijama izgradila je letjelicu koja će pomesti konkurenciju u duljini preleta s jednom litrom goriva. Vodeći u svijetu U proizvodnji ultralakih motornih jedrilica Pipistrel drži vodeće mjesto u svijetu. Njegovo poslovanje još dugo može bezbrižno jedriti na uzgonskim vjetrovima dosadašnjih postignuća. Ivo Boscarol, međutim, drukčij i je od drugih upravo p o

tome što zna da se ne smije spavati na staroj slavi te da na budućnost treba misliti onda kada ti ide najbolje. Što ako u zrakoplovstvu krene nešto naopako? Boscarol je za svaki slučaj “prešaltao” na politiku raspršenog rizika. Njegov kolektiv ne treba strahovati za budućnost. Pipistrelov razvojni institut, naime, već je duboko ušao u neka druga područja djelovanja. Intenzivno se bavi poboljšanjima u sustavu vjetrobrana uz autoceste, razvija aerodinamiku za bob te za brze bicikle, a istražuje i plastične kompozitne materijale za uporabu u medicini. Slovenija može nanizati i neke druge primjere uspješnog prelaska na proizvode s većom dodanom vrijednošću. U zamjenu za stari rudnik u Idriji gdje je ponestalo žive za rentabilno eksploatiranje, svojedobno su tamošnji ljudi s vizijom i nešto više znanja razvili poduzeća s posve novim područjem djelovanja. Idrijska Hidria danas je multinacionalka s tvornicama u svijetu, a Eta u obližnjoj Cerknici te još neka idrijska poduzeća važna su karika u svjetskoj automobilskoj industriji. Na žalost, knjigu sloven-

ske tranzicije čine i mnoge nesretne stranice. Divovi u prahu i pepelu U što su se pretvorili nekadašnji divovi – TAM, Litostroj, Iskra, Mura i niz drugih stjegonoša? U prah i pepeo, a tek poneka tvrtka završila je kao ostatak ostataka. Sve dok poduzeća dobro posluju i kasnije dok ih još inercija drži iznad vode, većina se drži sadašnjosti ne pitajući previše za budućnost, pogotovo ne onako kako to pita Ivo Boscarol u Ajdovščini. Kriza će najvjerojatnije pripomoći snagama u Sloveniji koje izlaz iz sadašnjeg stanja ne mogu zamisliti drukčije nego radikalnim napuštanjem neprofitabilnih poslova, dakako, i osposobljavanjem društva te pojedinaca za poslove veće dodane vrijednosti. Za takvo osposobljavanje bit će najteže pridobiti političke strukture jer je njihov horizont omeđen na jedan mandat, a izgradnja sposobnosti za postizanje veće dodane vrijednosti izrazito je dugoprugaški posao. No, kriza čini svoje: ili će svladati barijeru jednomandatnog ponašanja, ili nas neće biti – kažu zagovornici boscarolovskog inovativnog puta.

sa 3,8 umjesto sa 12,9 milijuna eura očekivanog gubitka. Bolji rezultat postiglo se smanjenjem broja zaposlenih i povećanjem opsega prijevoza. Nešto su se poboljšale i cijene koje su bile oborene dampingom cestovnih prijevoznika. SŽ i dalje čeka optimizacija radnih mjesta: viška je 1600 zaposlenih, a istodobno manjka 500 zdravih i za rad osposobljenih ljudi. Istrabenz prodaje Instalacije Nadzorni odbor Petrola čeka teška odluka o prodaji 49 posto udjela u Istrabenzovim Instalacijama. Odluka uvelike ovisi o tome hoće li Atlantic Grupa u roku isplatiti kupovninu za Drogu Kolinsku. Alo Istrabenzu plati 242 milijuna eura (čemu treba pribrojiti i 140 milijuna eura duga Droge Kolinske), prezaduženi koperski holding ne mora žuriti s prodajom Instalacija (rezervoara i prateće infrastrukture) koje ima u suvlasništvu s Petrolom. U protivnom, Istrabenz mora hitno prodati Instalacije jer mu krajem godine istječe rok za podmirenje prve tranše od 507 milijuna duga prema bankama i drugim vjerovnicima.

16 STIL *vijesti Treću godinu ispred konkurencije Prema najnovijim podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO) o međunarodnim turističkim dolascima u osam mjeseci ove godine, može se zaključiti kako je hrvatski turizam već treću godinu ispred konkurencije. Naime, Europa je ostvarila stopu rasta od 2,6 posto, mediteranske zemlje 2,1 posto, a Hrvatska 4,5 posto u odnosu na prošlu godinu. Hrvatska je ostvarila za gotovo tri četvrtine bolje rezultate od europskog prosjeka, dvostruko bolje rezultate od mediteranskih zemalja, a ujedno je povećala svoj tržišni udio u Europi. Iako su i nadalje naši najbrojniji turisti Nijemci sa 1,4 milijuna turističkih dolazaka ili četiri posto više te Slovenci sa 973.000 dolazaka ili 5,3 posto više nego lani, ove je godine zabilježen i rast dolazaka turista s udaljenih tržišta, primjerice Indije, Kine i Japana. Šimi Vidulinu priznanje Črni dijamant Potpredsjedniku Hrvatske gospodarske komore za regionalni razvoj Šimi Vidulinu na svečanosti u poljskom Rybniku uručeno je priznanje Črni dijamant. To priznanje dodjeljuje Gospodarska komora regije Rybnik, a Vidulin ga je dobio za razvijanje međunarodne suradnje. Na svečanosti je predstavljena turistička ponuda Istre, Šibenika i Dubrovnika. Novo iskustvo za stare znalce Tvrtka Kutjevo plasirala je novi dizajn etiketa na 13 vrsta svojih boca vina, kojima je pridodala i aluminijske zatvarače Stelvin Lux. Zatvarač Stelvin razvili su somelijeri kako bi se što dulje očuvala kvaliteta crnih i bijelih vina (zaštita od djelovanja kisika zajamčena je u roku od tri do pet godina) te da bi pojačao dojam kod posluživanja.

Privredni vjesnik Broj 3655, 29. studenoga 2010.

( 150 proizvođača predstavilo se na festivalu u Vodicama

( više od 100

vrsta originalnih jela od tjestenine

1. festival hrvatske tjestenine

Vlastitim špagetima protiv uvoznih Brendiranje domaće tjestenine započelo je prvim stručnim skupom na kojem su, uz brojne domaće proizvođače kvalitetnih tjestenina, predstavljeni i autohtoni recepti koji bi trebali osvojiti i strano tržište Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

ciljem stvaranja novog brenda - hrvatske tjestenine, u vodičkom Hotelu Punta nedavno je održan 1. hrvatski festival tjestenine pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka i Hrvatske gospodarske komore. Festival tjestenine održan je u sklopu 8. hrvatskog stručnog simpozija gastronomije, turizma i prehrane Svijet hrane 2010. u organizaciji tvrtke Robinson iz Zagreba. Na festivalu se predstavilo 150 proizvođača tjestenine te stotinjak vrsta originalnih jela od tjestenine, pri čemu je poseban naglasak bio na autohtonim domaćim recepturama. Jela je pripremalo dvadesetak kuhara najpoznatijih hrvatskih hotela. Gastro novosti Udrugu malih i obiteljskih hotela u sklopu simpozija predstavljao je Hotel Vicko iz Starigrada Paklenice. Zoran Katić, direktor Hotela Vicko, na stručnom skupu održao je predavanje o vlastitom iskustvu u uvođenju hrvatske tjestenine u obiteljski hotel i predstavio gastro novosti iz ovog udruženja pod nazivom Hrvatski doručak s tjesteninom. Katić je ukazao na veliki potencijal uvođenja hrvatske tjestenine u obi-

teljske hotele, predloživši osnutak udruge proizvođača hrvatske tjestenine kako bi se domaći proizvođači ujedinili na tržištu, postavili standarde i time konkurirali velikoj uvoznoj mašineriji. “Pri-

Jela je pripremalo dvadesetak kuhara najpoznatijih hrvatskih hotela je nekoliko godina sličnu stvar smo pokrenuli s hrvatskim proizvođačima vina. Inicijativa se pokazala dobrom jer su članovi Udruge obiteljskih malih hotela izbacili iz svoje ponude uvozna vina i svojim gostima nude samo hrvatska vina”, istaknuo je Katić. Hotel Vicko se predstavio i pripremanjem jela od tjestenine te svojih nadaleko poznatih antičkih marinada. U svoju je po-

Najbolji od najboljih Neovisno sudačko tijelo najboljim proizvođačima u kategoriji svježe tjestenine proglasilo je Marex Gel iz Zadra, a slijede Aurelija iz Zagreba i Mariolina - zanatskotrgovački obrt iz Krka. U kategoriji sušene tjestenine prva tri mjesta pripala su proizvođačima Clarum iz Nove Gradiške, PIK iz Rijeke i obrtu Mariolina. nudu uvrstio inovativni gastro spoj marinada s tjesteninama. U pripremanju jela sudjelovali su Ana Bušljeta, šefica kuhinje, i i Josip Pavošević, zamjenik šefa kuhinje Hotela Vicko koji je bio i najmlađi kuhar na skupu. Povećani kapaciteti U sklopu Festivala održano je desetak stručnih predavanja na kojima su se sudionici upoznali s poviješću i nutricionističkim vrijednostima tjestenine. Zadarska tvrtka Marex Gel 1999. godine proširila je pogon i odlučila se na proširenje asortimana. Tako je počela proizvoditi i njoke. Prema

riječima direktorice tvrtke Sandre Lordanić Lukavac, od tada pa na ovamo tvrtka je utrostručila proizvodnju. “Veseli nas što su naši potrošači počeli voditi računa o kvaliteti namirnica a ne samo o cijeni. Prepoznali su naše proizvode i mogu biti zadovoljna što je kvaliteta došla do izražaja. Inače, na hrvat-

skom tržištu vlada velika konkurencija i cjenovna razlika. To samo upućuje na zaključak da je velika razlika i u kvaliteti”, istaknula je Sandra Lordanić Lukavac. Svoje tjestenine Marex Gel izvozi u Srbiju, a priprema se na osvajanje crnogorskog i makedonskog tržišta. Vodičkim simpozijem i Festivalom Hrvatska je opet pokazala da se može predstaviti na zahtjevnom turističkom tržištu i zadovoljiti najizbirljivijeg gosta, ali i konkurirati kvaliteti uvozne tjestenine naspram hrvatske pripremljene na tradicionalni način u kombinaciji s autohtonim receptima hrvatskih regija. Već 20 godina hrvatski proizvođači proizvode vrhunsku tjesteninu prepoznatu i izvan naših granica, što ne potvrđuju samo strani turisti koji posjećuju našu zemlju nego to dokazuje i početak izvoza naših tvrtki. Zahvaljujući odličnoj organizaciji Robinsona iz Zagreba, posjećenost simpozija i Festivala unatoč lošem vremenu bila je iznad očekivanja. Idući Festival tjestenine održat će se u ožujku 2011. godine u Opatiji.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3655, 29. studenoga 2010.

( u 14 zemalja

( oko 3 mil ljudi

provedeno EPSI istraživanje ove godine

dosad sudjelovalo u istraživanjima

EPSI Croatia 2010 Mobile

Hrvatska u zlatnoj sredini Mobilnom telefonijom najzadovoljniji su privatni korisnici u Gruziji, dok se na dnu ljestvice nalazi Španjolska Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

xtended Performance Satisfaction Index (EPSI) je nezavisna organizacija koja prikuplja, analizira te objavljuje informacije o tomu što klijenti očekuju, kako percipiraju kvalitetu i procjenjuju proizvode i usluge. Mjeri i zadovoljstvo klijenata i njihovo povjerenje unutar određenih dijelova financijske industrije te, primjerice, trgovine, telekom sektora, javne uprave i zdravstva. Do sada je ukupno u okviru EPSI projekta, koji se provodio u dvadesetak europskih zemalja, ispitano preko tri milijuna osoba, a od ove godine u istraživanje o trendovima u ICT sektoru, uz još neke države, prvi je put uključena i Hrvatska. Studija EPSI Croatia 2010 Mobile je u Hrvatskoj provedena kao sastavni dio Pan European Performance Satisfaction Initiative (EPSI Rating). Temelji se na razgovorima sa 786 klijenata koji predstavljaju reprezentativan uzorak krajnjih korisnika pružatelja usluga mobilne telefonije u nas. Prikupljanje podataka provedeno je metodom telefonskog ispitivanja. Provela ga je agencija Accent krajem rujna i početkom listopada. U studiji je korišten isti pristup i razvijeni model koji se koristi i u drugim europskim zemljama. U skladu s time, rezultati se mogu uspoređivati s onima iz

drugih europskih zemalja na godišnjoj razini. Valja napomenuti kako se istraživanje u brojnim europskim zemljama provodi već dulji niz godina s namjerom podrške daljnjem razvoju poslovanja usmjerenošću na klijente i kvalitetu usluga.

privatni korisnici u Gruziji (87,4 boda), a na dnu ljestvice nalazi se Španjolska sa 63,1 bodom. Zanimljivo je kako su od hrvatskih privatnih mobilnih surfera zadovoljniji oni u Azerbejdžanu i Kazahstanu.

Zadovoljni Hrvati Ovogodišnje istraživanje, koje uključuje mobilne te pružatelje usluga pristupa internetu provedeno je u 14 zemalja (Estoniji, Litvi, Letoniji, Danskoj,

Razlike između pružatelja pristupa internetu još uvijek su relativno velike Finskoj, Norveškoj, Češkoj, Rusiji, Azerbejdžanu, Gruziji, Kazahstanu, Španjolskoj, Švedskoj i Hrvatskoj), te je pokazalo kako je posljednjih godinu dana u prosjeku zadovoljstvo korisnika s pružateljima mobilne telefonije u porastu. U istočnim zemljama zadovoljstvo je veće, a jaz između prosječnog zadovoljstva u zemljama tijekom godina je stabilan. Rezultati EPSI istraživanja, koji se kreću od

0 do 100, pokazuju kako se Hrvatska na području zadovoljstva privatnih korisnika s pružateljima usluga mobilne telefonije

Tele2 omiljen među Hrvatima Prema EPSI indeksu zadovoljstva, klijenti u Hrvatskoj najzadovoljniji su alternativnim operatorom Tele2. Gotovo istu razinu ima i Hrvatski Telekom (HT), a korisnici su najnezadovoljniji Vipnetom. Također, klijenti iskazuju najveću lojalnost operatoru Tele2, a izrazito nisku Vipnetu.

nalazi na sredini ljestvice. Točnije, Hrvatska se sa 74,3 boda nalazi između Estonije (75,3 boda) i Finske (73,7 bodova). Na taj način, klijenti su iskazali nešto manje od prosječnog zadovoljstva uslugama mobilne telefonije u proteklih godinu dana (75,3) u usporedbi s drugim zemljama. Mobilnom telefonijom najzadovoljniji su

Poslovnjaci manje zadovoljni Razlike pojedinih pružatelja koji su korisnicima dostupni u više zemalja još uvijek su relativno velike. Istraživanje pak među poslovnim korisnicima (koje nije provedeno u Hrvatskoj) u Estoniji, Litvi, Letoniji, Kazahstanu, Danskoj, Finskoj, Norveškoj i Švedskoj otkriva prilično velik jaz između onoga što očekuju i onoga što smatraju da dobivaju. Zatim, broj pritužbi tamošnjih korisnika u telekomunikacijskom sektoru je vrlo visok te se ne prepoznaje snažan trend povećanja zadovoljstva na tržištu poslovne potrošnje. Tako su, naime, privatni korisnici mobilne telefonije najzadovoljniji u Kazahstanu (76,8 bodova), dok su najnezadovoljniji Danci (62,3 boda). U nordijskim i baltičkim zemljama krajnji privatni korisnici su u prosjeku manje zadovoljni s pružateljima širokopojasnog pristupa internetu nego uslugama mobilne telefonije. Među obuhvaćenim zemljama, najzadovoljniji su Letonci sa 73,4 boda, a najnezadovoljniji Norvežani sa 64,7 bodova.

*vijesti B.net raste u svim segmentima B.net Hrvatska prošli je tjedan objavio financijske rezultate za poslovnu godinu 2010. koja je završila sa 30. rujnom. Tvrtka je u 2010. ostvarila značajan rast u svim segmentima poslovanja. U studenom je B.net premašio brojku od 50.000 korisnika broadband interneta i 50.000 korisnika fiksne telefonije. Rast prihoda veći je od 30 posto već drugu poslovnu godinu zaredom. Prihodi u poslovnoj godini 2010. iznosili su 202,6 milijuna kuna, što je 49,3 milijuna kuna više nego u prethodnoj kada su prihodi iznosili 153,3 milijuna kuna. Javna uprava u oblacima

Na prošlotjednoj konferenciji Znanjem i inovacijama do konkurentne Hrvatske, Microsoft Hrvatska predstavio je mogućnosti korištenja naprednih tehnologija u tijelima javne uprave, tvrtkama i kućanstvima. Poseban naglasak stavljen je na računalstvo u oblaku (cloud computing). Ovaj novi poslovni model omogućava razborito ulaganje u implementaciju i upravljanje informatičkim resursima, s ciljem povećane dobiti uz značajno smanjenje troškova. Smanjenje neto gubitka H1 Telekoma Prema prvim i preliminarnim podacima, ukupni ostvareni prihodi iz poslovanja H1 Telekoma tijekom devet mjeseci ove godine iznose 99 milijuna kuna, što predstavlja porast od 17,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2009. Neto gubitak smanjen je za 34 posto, sa 10 milijuna kuna na kraju trećeg poslovnog kvartala prošle godine na sedam milijuna kuna na kraju trećeg ovogodišnjeg poslovnog kvartala.

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3655, 29. studenoga 2010. PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Gume za kamione

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR BENEDIKT XVI. SVJETLO SVIJETA

Papa, Crkva i znakovi vremena

Verbum Ova jedinstvena knjiga u povijesti Crkve nastala je iz višednevna razgovora što ga je ugledni novinar Peter Seewald vodio s Papom. Još nikada nije jedan papa tako izravno i otvoreno odgovarao na pitanja o skandalima u Crkvi, vjeri, spolnosti, društvenim pitanjima, ali i o svom privatnom životu, izazvavši svojim razmišljanjima buru u javnosti. Verbum je jedan od sedam svjetskih nakladnika koji su istodobno objavili ovaj Papin bestseler.

HRVATSKI DIPLOMATSKI KLUB SJEĆANJA I PRILOZI ZA POVIJEST DIPLOMACIJE REPUBLIKE HRVATSKE Prvo desetljeće, knjiga druga

Mate Riječ je o nastavku svjedočenja prvih hrvatskih diplomata u kojima se otkriva složenost diplomatskog djelovanja u ime još nepriznate države, a potom zastupanja novopriznate Hrvatske u doba Domovinskog rata. U njoj se otkriva i drama Hrvata - jugoslavenskih ambasadora u zadnjoj godini postojanja SFRJ, koji su od ambasadora neprijateljske države postajali veleposlanici svoje domovine.

JEAN ECHENOZ RAVEL Sysprint

Ovaj biografski roman prati velikog skladatelja od vrhunca karijere do posljednjih dana. Echenoz nam predočava njegovu besprijekornu, glamuroznu pojavnost, a postupno otkriva i naličje; tankoćutnog, eksplozivnog nesaničara i sociopata, no ujedno čovjeka u potpunosti predanog umjetnosti. Empatično, s likom sljubljeno pripovijedanje kao da prati minuciozne, elegantne, opsesivne ritmove Bolera, čijem nastanku svjedočimo.

DRAŽEN STJEPANDIĆ PUKI NACIONALE V.B.Z.

Ivo Pukanić je svakako bio jedna od najneobičnijih osoba u hrvatskom novinarstvu i nećemo pogriješiti ako kažemo da bi javni život u Hrvatskoj bez Pukanića bio drukčiji. Razotkrivanje mnogobrojnih političkih i kriminalnih makinacija priskrbilo mu je ugled, ali su brojne afere u njegovu privatnom životu taj ugled narušavale. Stjepandićeva knjiga rekonstruira Pukanićev život na temelju brojnih razgovora s Pukanićevom rodbinom, poznanicima, suradnicima i poznavateljima njegova života i rada.

Akrima Export, Zagreb. Tvrtka posjeduje proizvodni pogon za protektiranje guma za kamione, prikolice i autobuse kapaciteta cca 700 komada mjesečno. Traži kupce za tu količinu za sklapanje godišnjeg ugovora. Također nude i kamione kao i gradske autobuse pogonjene CNG-om. Kontakt: akrima@net. hr, +385 1 6556001, +385 98 1808272. Savjetodavne usluge

Verax savjetovanje, Zagreb, www.verax.hr. Tvrtka nudi savjetničke usluge u upravljanju IT procesima. Kontakt: Hrvoje Somun, hrvoje.somun@verax.hr, +38515571054, +385911515091.

krivače za vozila, nepromočive prekrivače, putne i duffle torbe, torbe za kupovinu. Tvrtka nudi svoje proizvode svim zainteresiranim hrvatskim tvrtkama. Kontakt: Feroz Ahmed Shamsi, shamsi. pk@cyber.net.pk, +92 21 5661512, +92 300 8231306. Odljevi

Uni Tooling, Shenzhen, Kina, www.unitooling.com. Tvrtka je proizvođač odljeva iz Kine, uključujući plastične odljeve i slično. Odljevi se većinom koriste u automobilskoj industriji, industriji kućanskih aparata, medicini, SPA, elektroničkoj industriji... Tvrtka nudi svoje proizvode i usluge. Kontakt: Wendy Wu, wendy@ uni-tooling.com, +86 130 77809584.

Savjetodavne usluge i medijacija

My GmbH, Westerstatten, Njemačka, www.my-gmbh.com. Tvrtka je dugogodišnji i iskusni prodajni partner na području teških tehničkih proizvoda i internih, automatiziranih transporta materijala. Radnoj skupini pripadaju profesionalci s područja elektronike i elektrotehnike. Kontakt: Silvia Mešnjak, ms@my-gmbh.com, +49 7348 94984-0.

Podmazivači

Triton-Leo Group, Paarden Eiland, Cape Town, Južnoafrička Republika, www.tritonleo.co.za. Tvrtka proizvodi aerosolne podmazivače (višenamjenska ulja, silikonske podmazivače, podmazivače protiv vlage...). Traži distributere za svoje proizvode na hrvatskom tržištu. Kontakt: Andrew Duncan, Andrew@q20.co.za, +27 21 5111460.

Visinski radovi

Fitnić Sistem, Sesvete, www.fitnic-sistem.com. Tvrtka nudi usluge visinskih radova, industrijskog alpinizma, specijalnih radova i čišćenja prozora. Kontakt: Berislav Fitnić, fitnic.sistem@fitnic-sistem.com, +385 98 9829741.

Uredski namještaj

Petra Devo, Jakarta, Indonezija. Tvrtka je indonezijski proizvođač uredskog namještaja. Kontakt: Andre Haries Setiawan, petradeco09@yahoo.com. Savjetodavne usluge

International Hak-Sal Trade Company, Tekirdag, Turska, www.haksaltrade.tr. Tvrtka je izvoznik i prerađivač poljoprivrednih proizvoda. Izvoze suhe rajčice, suhe marelice i organsku hranu te suhe smokve. Kontakt: Salih Emre Ene, haksal.trade@ttmail.com, +90 282 7178606, +90 534 4144924.

Dr. Baumer Consultants, Gerlingen, Njemačka, www.drbc.de. Tvrtka pomaže poduzećima i organizacijama u postizanju poslovnih ciljeva na međunarodnim tržištima. Nudi pomoć pri ulasku na tržišta, razvoj poslovanja i prodaje, pridonosi uspješnoj implementaciji tržišne promocije i investicijskim programima. Kontakt: Esther Koenig, ekoenig@drbc.de, +49 7156 946980.

Platneni proizvodi

Nar

Suho voće i povrće

Shamsi Pakistan, Karachi, Pakistan, www.shamsipakistan.com. Tvrtka proizvodi: platna, velike i male šatore (vojne, civilne, bolničke), cerade, tende, filter-tkanine, platnene torbe, užad, pre-

Red Nar Fruit Co, Shiraz, Iran, www.rednarfruit.com. Tvrtka nudi svježi, visokokvalitetni crveni šipak - nar. Kontakt: Hossein Karimi, ali@rednarfruit.com, +98 938 8083680.

IZBOR IZ NADMETANJA Vozila

Hrvatska banka za obnovu i razvitak nabavlja tri službena vozila. Rok za ponude je 10. prosinca.

nadmetanja nabavlja kutije i vrećice za krv. Rokovi dostave ponuda su 10. i 14. prosinca.

Uređaji za provjeru isprava

MUP nabavlja 107 kompleta uređaja za provjeru isprava. Rok dostave ponuda je 11. siječnja.

Licencije

KARMEN WEBER DAMJANIĆ DODIR SVJETLA Veble commerce

Autorica ove potresne autobiografije ispisuje dnevnik svoje bolesti: istodobno je to zapis mukotrpnoga procesa liječenja, ali i romansirana autobiografija njezine duhovne spoznaje, načina na koji se može i mora prihvatiti i voljeti život, nalaziti svoje mjesto u njemu. Paralelna stvarnost imaginarnoga svijeta anđela pomaže joj izboriti se za život, shvatiti koliko voli taj svoj život i svoje bližnje. Jer, ljubav je ključna riječ autoričine knjige...

Radna odjeća i obuća

Fina Zagreb nabavlja nove WMware licencije i usluge održavanja licencija. Rok dostave ponuda je 28. prosinca.

Kutije i vrećice za krv

Usluge mobilne telefonije

Hrvatske autoceste nabavljaju radnu odjeću i obuću. Rok dostave ponuda je 4. siječnja.

Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu u dva

Zdravstveno veleučilište u Zagrebu nabavlja usluge mobilne telefonije. Rok dostave ponuda je 10. prosinca.

Usluge prijevoza

Zagrebački holding traži usluge prijevoza asfaltne mase i ostalog materijala. Rok dostave ponuda je 20. prosinca.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

www.privredni.hr Broj 3655, 29. studenoga 2010.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Irski bankarski Kvadrat spremišta skuplji rusvaj od kvadrata stana Dva priključna vozila, okrajivač dasaka, transporter trupaca s nabacivačem, brusilica tračnih pila, tračna pila, elektromehanička kolica, kompresor i kružna pila, sve za 401.287 kuna. Pokretnine se nalaze na adresi Josip d.o.o. u stečaju, Gospić, Kaniža broj 57, gdje se mogu i razgledati. Pisane ponude primaju se do 3. prosinca na adresu stečajnog dužnika, s naznakom “za kupnju pokretnina”. Tri skladišna prostora u podrumu, površine 30, 31 i 68 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 82.646, 83.030 i 186.811 kuna, u Zagrebu, na Trešnjevci. Jamčevina je 10 posto, a nekretnine se ne mogu prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Ponude se dostavljaju do 30. studenoga stečajnom upravitelju Gortan građevinarstvo, na adresu 10412 Donja Lomnica, II. odvojak, Deverićeva 5. Javno otvaranje ponuda obavit će se 9. prosinca u 10 sati u prostorima stečajnog dužnika na adresi Martićeva 12, Zagreb. Razgledavanje je moguće uz dogovor na telefon 01/4647 218 ili 01/4647 219. Spremište u podrumu površine 7,89 četvornih metara, u Zagrebu na adresi X. Vrbik 4, procijenjene vrijednosti 112.346 kuna. Jamčevina iznosi 10 posto, a nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Ponude se dostavljaju do 30. studenoga stečajnom upravitelju Gortan građevinarstvo, na adresu 10412 Donja Lomnica, II. odvojak, Deverićeva 5. Javno

otvaranje ponuda obavit će se 9. prosinca u 10 sati u prostorima stečajnog dužnika na adresi Martićeva 12, Zagreb. Razgledavanje uz dogovor na telefon 01/4647 218 ili 01/4647 219. Poslovni prostor u prizemlju površine 18,81 četvornih metara, u Zagrebu, procijenjene vrijednosti 267.836 kuna. Jamčevina je 10 posto, a nekretnina se ne može prodati za manje od dvije

trećine procijenjene vrijednosti. Ponude se dostavljaju do 30. studenoga stečajnom upravitelju Gortan građevinarstvo, na adresu 10412 Donja Lomnica, II. odvojak, Deverićeva 5. Javno otvaranje ponuda obavit će se 9. prosinca u 11 sati u prostorima stečajnog dužnika na adresi Martićeva 12, Zagreb. Razgledavanje uz dogovor na telefon 01/4647 218 ili 01/4647 219. Jednosobni stan na prvom katu, površine 29,76 četvornih metara u Zagrebu, procijenjene vrijednosti 281.627 kuna. Jamčevina je 10 posto, a nekretnina se ne može prodati za manje od procijenjene vrijednosti. Ponude se dostavljaju do 30. studenoga stečajnom upravitelju Alfa Adria, na adresu 10412 Donja Lomnica, II. odvojak, Deverićeva 5. Javno otvaranje ponuda obavit će se 9. prosinca u 9 sati u prostorima stečajnog dužnika

u Martićevoj 12, Zagreb. Razgledavanje uz dogovor na telefon 01/4647 218 ili 01/4647 219. Restoran, upravna zgrada, briketirnica, lakirnica, proizvodni pogon, tri skladišne zgrade s dvorištem i nadstrešnicom, pašnjak i industrijsko dvorište u Varaždinu, ukupne površine 40.280 četvornih metara i početne cijene 18.200.000 kuna. Jamčevina je 10 posto, a nekretnine se mogu razgledati uz prethodnu najavu stečajnoj upraviteljici Mariji Holetić, na broj telefona 042/350 883. Dražba na sedmom ročištu održat će se 30. studenoga u 12 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba broj 226/II. Obiteljska kuća, garaža, dvorište i dva spremišta ukupne površine 2299 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 3.200.000 kuna, u Jušićima kod Matulja u Primorsko-goranskoj županiji. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/284 574. Dražba će se održati 2. prosinca u 10 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 1, soba 11, prvi kat. Građevinsko zemljište u Puli, površine 629 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 105.300 kuna. Jamčevina je 10 posto, a nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/313 008. Dražba će se održati 2. prosinca u 12 sati na Trgovačkom sudu u Pazinu, Dršćevka 1, sudnica broj 1.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

dr. Uroš Dujšin

ije prošlo ni pola godine od grčke dužničke krize, kad eto nove nevolje. Investitori zaplašeni golemim irskim dugovima i neizvjesnim ishodom te nove drame počeli su prodavati irske obveznice. Nagli rast prinosa tih obveznica prijeti prelijevanjem krize na druge zemlje u sličnoj financijskoj poziciji. Neizvjesnost izgleda za prevladavanje krize i nespretnost njemačkih političara još su pogoršali situaciju. Otuda i pitanja: tko je kriv, koji su mogući raspleti i što sve ovo znači za stožernu instituciju Unije – euro?

Krivnja za krizu očito je na irskim monetarnim vlastima i političarima jer su zanemarili opasnost od booma domaće aktive i prihoda, koji su otuda proizlazili. K tome je, kao odgovor na prve znakove krize, vlada učinila sudbonosnu grešku izdavši generalnu garanciju na sve bankarske dugove, što bi značilo da će otuda proizašli proračunski deficit od čak 32 posto BDP-a morati platiti porezni obveznici. Zakazali njemački političari Strahu od krize pridonio je i način na koji je rješavan problem grčke krize, gdje su posebno zakazali njemački političari. Na zasjedanju EU-a potkraj listopada njemačka

je kancelarka izborila zaključak da bi svaka sanacija financijske krize zemalja eurozone trebala sadržavati i mehanizam za pokretanje državnog bankrota. To je u načelu ispravno jer su tako investitori prisiljeni paziti na bonitet svojih dužnika. No mnogi detalji o tome kako će se u tom slučaju postupati ostali su nedorečeni. U zao čas: Irska, pa Grčka za koju je jasno da nikad neće moći otplatiti svoje dugove, i ugroženi Portugal krenuli su u izradu štedljivih proračuna za 2011. Sve je to samo pojačalo nervozu investitora pa je irska kriza ubrzo postala problemom čitave eurozone.

Traženje rješenja ovoga je puta bilo u znaku spora između Iraca, koji su tvrdili da im nikakva

Za Europu je bitno pitanje želi li seriju grčkih i irskih scenarija ili je spremna usredotočiti se – na ubrzanje rasta pomoć ne treba jer imaju rezervi od oko 20 milijardi eura, i gospođe Merkel koja je inzistirala na programu spasa ukazujući na to da taj iznos nije dovoljan. Irsko je odbijanje pomoći motivirano, uz ostalo, i strahom da bi Berlin i Bruxelles rado skresali

irski liberalni ekonomski model sa - za inozemne investitore - atraktivnim porezom na dobit poduzeća od samo 12,5 posto. Irci smatraju kako bi povećanje poreza za njih bilo samoubojstvo, pa su krenuli smanjivati državne izdatke za 3,8 posto BDP-a, što je golem napor. Takvu politiku opravdavaju činjenicom da je upravo u 2010. priljev direktnih inozemnih investicija, i to u najnaprednije privredne sektore, najveći u posljednjih sedam godina. Discipliniranje vragolastih A euro? Unatoč nevoljama na njegovoj periferiji, javni dug zemalja eurozone nije naročito visok. Njeni stvarni problemi su nedostatak plana za discipliniranje vragolastih članica, strukturni debalansi između Njemačke i nekonkurentnih članica s juga Europe, kao i loši ekonomski izgledi siromašnijih i slabijih južnjaka još pogoršani nužnošću njihovog fiskalnog prestrojavanja. Ako nemaju mogućnosti devalvacije, zemlje sa sporim rastom poput Portugala i Španjolske bit će prisiljene na strukturne reforme kojima trebaju sniziti svoje troškove rada, poticati poduzetništvo i konkurenciju te povratiti konkurentnost. Paradoksalno u svemu tome je, ističe Economist, da je povratak na put ubrzanog rasta za Irsku vjerojatniji nego za mediteranske zemlje. Ali ništa od toga ne opravdava rusvaj koji su Irci učinili u svom bankarskom sustavu. No za Europu je bitno pitanje želi li seriju grčkih i irskih scenarija ili je spremna učiniti korak dalje i usredotočiti se umjesto na sanacije – na ubrzanje rasta.

20 SVIJET FINANCIJA RIJEKA SE ZA SREDSTVA EU-a NATJEČE SA 190 PROJEKATA

Privredni vjesnik Broj 3655, 29. studenoga 2010.

Nove kreditne linije

U borbi za 1,7 milijardi eura Među kandidiranim projektima za sredstva EU-a je i projekt obnove Zračne luke Rijeka, osnivanje nekoliko klastera, te niz projekata vezanih uz turističke aktivnosti Barbara Marjanović

a strukturne, kohezijske i druge fondove Europske unije, Grad Rijeka izradio je bazu podataka sa 190 projekata ukupne vrijednosti 1,7 milijardi eura. Ti projekti ujedno su i sastavni dio Regionalne razvojne strategije Primorsko-goranske županije od 2011. do 2013. godine, naglasio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel podsjetivši kako je o pripremi gradova i općina za korištenje europskih fondova nedavno u Rijeci razgova-

rao i sa šefom Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paulom Vandorenom. Od 2002. godine do danas gradska uprava Rijeke sudjelovala je u brojnim natječajima raznih europskih fondova, a kao partner u projektima vrijednim 16 miliju-

Od 2002. do danas riječka gradska uprava sudjelovala je kao partner u projektima vrijednim 16 milijuna eura

na eura. “Naravno da nije sav taj novac stigao u riječki gradski proračun, ali je više od 10 posto tog iznosa direktno utrošeno na funkcioniranje raznih institucija, izradu projekata i provedbu programa”, kazao je Obersnel. Rijeka, ali i šire Dodao je i kako su putem operativnih programa preko nadležnih ministarstava već odobrena sredstva, primjerice za Centralnu zonu za gospodarenje otpadom Marišćina za koju EU izdvaja 23 milijuna eura, oko 15 milijuna eura Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a po četiri milijuna eura Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija. “Tu je još niz projekata koji nisu vezani samo za područje Grada Rijeke, nego smo u njih, dajući svoju logistiku, uključili i niz gospodarskih subjekata. Jedan od njih je i Brodogradilište 3. maj koje nastavlja svoj tehnološki razvoj, ekološku sanaciju lučice i izradu projektne dokumentacije za brod namijenjen čišćenju mora od potencijalnog zagađenja”, napomenuo je riječki gradonačelnik. Među kandidiranim projektima za sredstva EU-a je i projekt obnove Zračne luke Rijeka s aspekta ekologije i energetike, osnivanje nekoliko klastera, te niz projekata vezanih uz turističke aktivnosti. Veliki dio projekata usmjeren je na razvoj poduzetničke aktivnosti među mladima. EU podupire i riječke programe za, primjerice, edukaciju dadilja i projekte zapošljavanja.

Poduzetnicima dva milijuna kuna U cilju razvitka gospodarstva i poticanja zapošljavanja, Grad Crikvenica inicirao je pokretanje kreditnih linija po povoljnim uvjetima za male poduzetnike Barbara Marjanović

spješna suradnja Grada Crikvenice, Poduzetničkog centra Vinodol i poslovnih banaka nastavljena je osnivanjem Povjerenstva za odabir poduzetničkih projekata u svrhu realizacije programa kreditiranja poduzetnika Poduzetnik Grada Crikvenice koji je pokrenut ove godine u suradnji s pet banaka. Grad Crikvenica inicirao je pokretanje kreditnih linija s iznimno povoljnim uvjetima za male poduzetnike, a kao dodatnu olakšicu Grad Crikvenica subvencionira kamatnu stopu u iznosu od dva do tri posto, ovisno o namjeni kredita. Kreditne linije u sklopu programa Poduzetnik Grada Crikvenice, među ostalim, imaju i element refinanciranja i refundacije što je vrlo rijetka karakteristika kredita, posebice u recesijskim uvjetima, dok se subvencionirana kamatna stopa trenutačno kreće između četiri ili pet posto, što je znatno povoljnije od komercijalne kamate koja u bankama iznosi od osam do čak 11 posto. Povjeren-

stvo, na čelu s pročelnicom Upravnog odjela za financije Grada Crikvenice Snježanom Sikirić, prethodno je odobrilo kredita u vrijednosti od oko 2,2 milijuna kuna za sedam projekata lokalnih poduzetnika koji su ocijenjeni kvalitetnima i važnima za Crikvenicu, a većina ih je orijentirana prema turističkoj djelatnosti. Bitno je imati podmirene obveze Svi poduzetnici zainteresirani za ove kreditne linije trebaju se obratiti Poduzetničkom centru Vinodol, koji priprema potrebnu dokumentaciju, zatim se projekt prosljeđuje povjerenstvu koje ocjenjuje njegovu kvalitetu. Vrlo je bitno da poduzetnik u trenutku prijave projekta za kreditiranje ima podmirene obveze prema Poreznoj upravi i Gradu Crikvenici. Eleonora Jurasić iz Erste banke istaknula je kako banka ima mogućnost paralelno odobriti dva kredita poduzetnicima koji su ušli u veliku investiciju, a nedostaje im određeni iznos do završetka projekta. Oni imaju mogućnost dobivanja

komercijalnog kredita i kredita preko programa Poduzetnik. Također, za klijente kojima prijeti blokada zbog poreznog duga, postoji mogućnost njegova namjenskog plaćanja također iz kreditnih sredstava po iznimno povoljnim uvjetima, ovisno o kreditnoj sposobnosti

Grad Crikvenica subvencionira kamatnu stopu u iznosu od dva do tri posto

i visini duga, što također olakšava poslovanje lokalnih poduzetnika. Grad Crikvenica i Poduzetnički centar Vinodol pozivaju sve zainteresirane poduzetnike da kandidiraju svoje projekte za ovaj program u kojemu je još raspoloživo oko 2,8 milijuna kuna kreditnih sredstava. Taj iznos predviđen je za razvoj gospodarstva i potporu poduzetnicima s područja Grada Crikvenice te poticanje zapošljavanja, što su ujedno i prioriteti rada gradske vlasti.

www.privredni.hr Broj 3655, 29. studenoga 2010.

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA

OPET NA NIZBRDICI

Godišnji pad proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju iznosi 7,8 posto, intermedijarnih proizvoda 7,5 posto, a kapitalnih dobara 5,8 posto

akon dobrih rezultata u rujnu i pozitivnog iznenađenja za tržište, industrijska se proizvodnja u listopadu vratila negativnom trendu. Prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku, industrijska je proizvodnja, izračunata iz kalendarski prilagođenih indeksa, suprotno našim očekivanjima, na godišnjoj razini pala 4,4 posto, ističu analitičari RBA. Ako se promjene industrijske proizvodnje gledaju prema kategorijama GIG-a, najveći godišnji pad zabilježen je kod proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju i iznosi 7,8 posto.

Proizvodnja intermedijarnih proizvoda, pak, pala je za 7,5 posto. Nakon što je u rujnu prekinut dugotrajni i kontinuirani pad p r o i zvodnje kapitalnih dobara, u listopadu je ona opet krenula nizbrdicom zastavši na razini od minus 5,8 posto. Osim toga, nakon

tri uzastopna mjeseca i visokog 10-postotnog rasta u rujnu, proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju u listopadu je smanjena za 3,7 posto. Negativna kretanja ublažena su jedino rastom proizvodnje u sektoru energije od 2,1 posto, što je šesti mjesec uzastopnog rasta. Pad i na mjesečnoj razini I na mjesečnoj razini zabilježen je pad proizvodnje. Tako je u listopadu u odnosu na rujan industrijska proizvodnja bila manja za 3,7 posto, čemu je najviše pridonio pad proizvodnje ne-

trajnih proizvoda za široku potrošnju od sedam posto, potom kapitalnih proizvoda od 5,8 posto te intermedijarnih doba-

Negativna kretanja ublažena su rastom proizvodnje u sektoru energije od 2,1 posto ra za 2,4 posto. U prvih 10 ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto lanjsko razdoblje industrijska je proizvodnja smanjena za 1,8 posto, ponajviše zbog pada proizvodnje intermedijarnih proizvoda od 6,8 posto. Povratak nega-

tivnom trendu u industrijskoj proizvodnji pokazuje kako dobri rezultati u jednom mjesecu svakako nisu razlog za optimizam. S obzirom na to da Hrvatska nije izvozno orijentirana zemlja, inozemna potražnja sama, bez domaće potražnje, ne može potaknuti pozitivne trendove u industrijskoj proizvodnji. Dakle, sve dok je domaća potražnja niska, možemo očekivati tek usporavanje pada ili u najboljem slučaju blage stope rasta zbog niske baze, koje međutim nisu dovoljne za oporavak s obzirom na dugotrajnost pada, zaključuju analitičari RBA. (V.A.)

POSTIRSKA SARDINA

GODIŠNJE TRANZICIJSKO IZVJEŠĆE EBRD-a

Nova investicija teška 100 milijuna kuna

Glavni prioritet Hrvatske - dovršetak pregovora

ostirska Sardina uskoro bi se trebala preseliti na novu lokaciju u gospodarsko-poduzetničku zonu Ratac, u blizini Postira. Sardinina tvornica zauzimala bi 11.000 četvornih metara na zemljišnoj čestici površine 20.000 četvornih metara. “Ako Općina Postira na vrijeme riješi sve probleme glede vlasništva zemljišta, počet ćemo graditi u travnju iduće godine. Ugradili bismo novu tehnologiju, izgra-

EBRD upućuje Hrvatsku kao i zemlje regije na nastavak reformi kako bi se osigurao snažniji i sigurniji gospodarski rast

dili nove hladnjače i tunel...”, istaknuo je predsjednik Uprave Sardine Niko Bezmalinović. Sardina je poznata po tome što je i do sada stalno ulagala, počevši od modernizacije flote pa do uvođenja suvremenih tehnoloških rješenja. Uprava i vlasnici Sardine, na ovu investiciju vrijednu oko 100 milijuna kuna, odlučili su se stoga što je njihov postojeći prostor pretijesan i ne zadovoljava uvjete. Preseljenjem bi se oslobo-

dilo oko 12.000 metara četvornih atraktivnog zemljišta uz more. Naime, u neposrednoj blizini tvornice Sardina nalazi se novi hotel Pastura, tako da bi se izgradnjom turističkih i zabavnih sadržaja na toj lokaciji stvorili preduvjeti za turistički preporod ovog bračkog gradića. “Kada smo počeli planirati preseljenje, razmišljali smo o prodaji dosadašnjeg prostora jer je za njegovu kupnju interes bio velik. Međutim, ne žuri nam se i u ovom su trenutku moguće i druge kombinacije, a najizglednija je naše ulaganje u turizam pri čemu nije isključeno ni partnerstvo s drugim ulagačima. Inače, naš je dosadašnji prostor urbanističkim planovima definiran kao turistička zona”, istaknuo je Bezmalinović. Uz sadašnjih 260 Sardina bi na novoj lokaciji zaposlila još 50 radnika. (J.V.)

ranzicijsko izvješće Europske banke za obnovu i razvoj pokazuje kako se ova regija svijeta oporavlja s više zadrške negoli druga tržišta u nastajanju te uz oštra odstupanja među pojedinim zemljama. Za ovu i sljedeću godinu predviđen je ukupni rast gospodarstva u tranzicijskim zemljama između 4,1 i 4,2 posto, dok je godinu ranije BDP pao za 5,5 posto. Hrvatske brojke su lošije od prosječnih brojki cijele regije. Hrvatsku nakon pada BDP-a od 5,8 posto, pada izravnih stranih ulaganja od 50 posto tijekom 2009., kao i očekivanja daljnjeg slabljenja gospodarstva za 1,5 posto u 2010., u idućoj godini očekuje tek skroman po-

zitivni rast od 1,9 posto. Glavni kratkoročni prioritet za Hrvatsku, kako navodi Tranzicijsko izvješće EBRD-a za 2010. godinu, je dovršenje pregovora za pristupanje EU-u i ostvarivanje članstva u EU-u koje se očekuje tijekom 2012. godine. Vlada mora nastaviti s provođenjem programa reformi, uključujući mjere usmjerene na povećanje fleksibilnosti tržišta

rada, smanjenje troškova poslovanja putem limitiranja nekih neoporezivih primanja, reforme pravosuđa i reforme javne administracije. “Ove mjere pomoći će Hrvatskoj da dodatno poboljša poslovno ozračje u zemlji, udarajući temelje za gospodarski opravak i održivi rast”, procjenjuje Peter Sanfey, vodeći ekonomist EBRD-a za Jugoistočnu Europu. Od početka svog djelovanja u Hrvatskoj 1994. godine, EBRD je investirao 2,35 milijardi eura u različite sektore hrvatskog gospodarstva, a u ovoj kriznoj godini uložio je najviše u povijesti, 386 milijuna eura. Do kraja godine očekuje se ulaganje dodatnih 10 milijuna eura. (K.S.)

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3655, 29. studenoga 2010.

Tržište novca Zagreb

Visoka likvidnost, niski prinosi Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

jedan iza nas donio je malo živosti na hrvatskom novčanom tržištu, ali bez većih vrtloženja. Hrvatska vlada izdala je državne obveznice na domaćem tržištu u iznosu od četiri milijarde kuna. Kamatna stopa je 6,25 posto godišnje, a obveznice dospijevaju 25. studenoga 2017. Od ukupnog iznosa, najveći dio, 2,65 milijardi kuna, služi za otplatu trezorskih zapisa koji su na naplatu dospjeli 25. studenoga ove godine, a ostatak će pomoći u financiranju kratkoročnog duga koji dospijeva u pro-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

500

22.11.’10. - 26.11.’10.

15.11.’10. - 19.11.’10.

400 2

300 200

100 0

22.11.2010.

23.11.2010.

24.11.2010.

sincu. Unatoč tom izdanju državnih obveznica, na Tržištu novca nije došlo do bitne promjene odnosa ponude i potražnje. Ponuda kuna i dalje nadmašuje potražnju, a sudionici trguju uz vrlo nisku kamatnu stopu. Iako je izda-

25.11.2010.

26.11.2010.

nje obveznica djelomično neutraliziralo viškove likvidnosti u sustavu, oni se i dalje u znatnoj mjeri deponiraju u središnju banku po kamatnoj stopi od 0,5 posto. Prosječna tjedna kamatna stopa na Tržištu novca Zagreb iznosila

ponedjeljak

utorak

je 0,61 posto. Kako u ovom tjednu dospijeva 502 milijuna kuna te 51,6 milijuna eura trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu, Ministarstvo financija za utorak je najavilo aukciju trezorskih zapisa. Planirani

srijeda

četvrtak

petak

iznos izdanja je 450 milijuna kuna i 30 milijuna eura. Unatoč trenutačno intenzivnijem zaduživanju države, zbog izrazito visoke likvidnosti nije realno očekivati značajnije mijenjanje prinosa na trezorske zapise. Pred nama

je zadnji mjesec kalendarske godine u kojem je tradicionalno odnos ponude i potražnje novca napetiji, a kratkoročna kamatna stopa u jačanju, zbog rasta potražnje. Vrlo visoka likvidnost sudionika tijekom cijele ove godine i svakodnevni viškovi novca upućuju na zaključak da ni u prosincu neće biti značajnije promjene. Unatoč tome, prosinac će barem za nijansu biti življi zbog činjenice da se upravo na kraju godine rješavaju obveze koje su tijekom godine odgađane. Pored toga, ambijent trgovanja u prosincu je sam po sebi življi zbog nadolazećih blagdana.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Loš tjedan za kunu, dobar za dolar

Negativan preokret

Otklizavanje kune prema euru nastavljeno je i prošloga tjedna, unatoč intervenciji HNB-a. Euro je valuta

uzletio čitavih četiri posto i tako špekulantima dao priliku za brzu zaradu. Loša vijest za mnoge kreditno

ojačao za 0,2 posto i prešao granicu od 7,4 kune, ali zvijezda tjedna ipak je američki dolar, koji je

Srednji tečaj za devize

EUR

7.55

USD

opterećene hrvatske građane je i snažan rast franka za 2,5 posto, na gotovo 5,6 kuna.

5.70

CHF

5.70

Višetjedni rast Mirexa, prosječnog prinosa obveznih mirovinskih fondova, prošlog je tjedna zaustavljen. Došlo je do pada, istina minimalnog, od 0,12 posto, pa je Mirex završio tjedan na vrijednosti od 154,2109. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

7.50

5.60

5.50

160

158

6,682977

7.45

5.40

5.30

156

154

švicarski franak

5,583833

7.40

5.20

5.10

GBP

britanska funta

8,787553

150

USD

američki dolar

5,59606

7.35

5.00

EUR

euro

7.30

4.80

4.90

AUD

australski dolar

5,402699

CAD

kanadski dolar

5,488316

JPY

japanski jen (100)

CHF

Izvor: HNB

7,411422

primjena od 26. studenoga 2010. 22.11. 23.11. 24.11. 25.11. 26.11

22.11. 23.11. 24.11. 25.11. 26.11

Međunarodno tržište kapitala

Neizvjesnost i glasine Neizvjesnost o mogućim financijskih problema Portugala, sličnih onima u koje su već upale Grčka i Irska, gurnula je svjetska burze iz 6100 5900

FTSE 100

plusa u minus. Iako je Europska komisija opovrgnula medijske napise da je Europska središnja banka već sugerirala Portugalu da 11600 11380

Dow Jones

prihvati pomoć EU-a kako bi izbjegao nalet burzovnih špekulanata koji je umalo slomio Irsku, investitori su svoju skepsu izrazili ra2800 2700

5700

11160

2600

5500

10940

2500

5300

10720

2400

5100

10500

2300

22.11. 23.11. 24.11. 25.11. 26.11. 5000 4500

CAC40

22.11. 23.11. 24.11. 25.11. 26.11. 7000 6800

DAX

22.11. 23.11. 24.11. 25.11. 26.11. 10300 10080

4000

6600

9860

3500

6400

9640

3000

6200

9420

2500

6000 22.11. 23.11. 24.11. 25.11. 26.11.

NASDAQ

NIKKEI 225

9200 22.11. 23.11. 24.11. 25.11. 26.11.

22.11. 23.11. 24.11. 25.11. 26.11.

sprodajom dionica. Na rasprodaju su ih potaknule i glasine da bi paket pomoći Irskoj mogao uključivati i mehanizam kojim bi se kupce obveznica natjeralo da prihvate manje prinose od onih koje im jamči tržište. Krivulje koje opisuju kretanje indeksa tako su prošli tjedan sličile hokejaškoj palici: dno je dostignuto u utorak, vrhunac u četvrtak, a potom je uslijedio novi, blaži pad. Na Tokijskoj burzi slika je drukčija: Japan tavori u deflaciji, izvoz je u listopadu opet pao, pa je Nikkei završio tjedan na niskim granama.

146

146 26.10.

4.11.

12.11.

25.11.

22.11.

23.11.

24.11.

25.11.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 25.11.2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sind. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

154,9883 157,8120 147,5593 155,3223 154,2109

163,4464 186,7931 131,4000 131,1512 153,1853 173,5964 169,9205 182,2264 132,5294 104,6877 117,3802 153,7023 108,4718 117,7509 160,1758 141,8906 105,9026 127,0616 116,9697 118,0056

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3655, 29. studenoga 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 223,84 milijuna kuna

Rast prometa, pad HT-a nosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 3,12 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.784,91 bod, dok je Crobex10 tjedan završio na 951,36 bodova, što je pad od 3,28 posto. Najviše se trgova-

Marko Repecki www.hrportfolio.com Protekloga tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 99,473 milijuna kuna što je porast od 2,64 posto u odTop 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Adris d.d.(povlaštena) Atlantic Grupa d.d. Adris d.d.(redovna) Ina d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Banka Splitsko-Dalmatinska d.d. Belje d.d. Dalekovod d.d. Končar-elektroindustrija d.d.

-3,47% -2,28% -1,23% +3,33% -3,23% -1,40% -6,02% -3,33% -5,63% -1,99%

zadnja cijena 273,49 257,00 800,00 310,00 1.709,00 1.200,00 125,00 58,00 218,00 485,15

promet 29.601.962,99 12.532.100,81 5.411.885,65 3.220.000,00 3.108.735,43 3.086.971,03 2.232.642,95 1.899.082,04 1.766.031,65 1.691.627,67

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 99.473.240,09 kn

lo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 29,601 milijun kuna prometa, a trgovanje je završila na 273,49 kuna što je pad od 3,47 posto. Jedini dobitnik među najtrgovanijima je redovna di-

onica Adris Grupe, koja je porasla za 3,33 posto te je trgovanje završila na 310 kuna uz promet od 3,22 milijuna kuna. Dionica Splitsko-dalmatinske ban-

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena

Uljanik d.d. Arenaturist d.d. Viadukt d.d. Vupik d.d. Excelsa nekretnine d.d. Badel 1862 d.d. Tankerska plovidba d.d. Žitnjak d.d. Tehnika d.d. Centar banka d.d.

+42,76% +12,20% +8,83% +7,09% +6,47% +5,77% +4,52% +4,36% +4,25% +4,10%

zadnja cijena 100,00 46,00 228,54 53,00 33,55 73,83 1.250,00 105,01 964,32 216,00

index Crobex Crobex10 Crobis

zadnja vrijednost 1.784,91 951,36 95,93

ke pala je za 6,02 posto te je trgovanje završila na 125 kuna, što je čini najvećim gubitnikom među najtrgo10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena

5.200,00 24.379,00 845.351,59 1.110,00 5.002,67 69.491,03 592.374,81 5.236,95 415.213,56 115.258,85

Terra Firma d.d. Magma d.d. Hoteli Makarska d.d. Đakovština d.d. Elektropromet d.d. Transadria d.d. Slobodna Dalmacija d.d. HUP-Zagreb d.d. Bilokalnik d.d. Solaris d.d.

-75,00% -34,26% -22,78% -20,00% -17,21% -16,69% -16,18% -13,67% -11,31% -10,66%

Global Opportunity sa 3,87 posto. Najveći gubitnik kod dioničkih fondova je VB Crobex10 s padom od 2,68 posto, a iza njega je OTP indeksni sa 2,61 posto. Kod mješovitih fondova najuspješniji je KD Balanced koji je ostvario porast od 1,62 posto, a sli-

jedi ga NFD Aureus Emerging Markets s rastom od 0,76 posto. Najveće padove u ovoj grupi zabilježili su OTP uravnoteženi (-2,11 posto) i Agram Trust (-1,23 posto). Kod obvezničkih fondova najuspješniji su bili HPB Obveznički (+0,47 posto) i ICF Fixed

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

*Tjedna promjena [%]

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

113,5800 142,6800 99,9808 9,8678 110,2019 150,7600 168,4265 63,4219 97,0736 104,2388 8,2062 148,0146 85,1955 5,4257 66,4573 11,0164 111,9522 107,4000

-0,87 0,06 -0,26 0,20 -0,69 -0,26 -0,77 -0,13 -0,71 -2,11 1,62 -0,45 0,76 0,54 -1,23 0,25 -0,06 -0,45

€ € € € € € kn € €

0,02 0,16 0,13 0,00 0,01 0,02 0,16 0,47 -0,04

kn kn € € kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

0,04 0,04 0,03 0,04 0,09 0,07 0,09 0,06 0,07 0,01 0,05 0,05 0,07 0,04 0,08 0,06 0,06 0,05

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS €

99,7747

0,01

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn € €

13,1708 45,9962 8,2591 130,2200 12,6666 100,9600 101,6800 71,7372 165,6199 59,5600 79,6825 81,8473 82,2500 95,3405 100,0900 48,4262 59,2600 43,7506 28,7869 70,7036 62,6436 66,0473 69,9029 5380,3700 93,0337 14,5777 30,6600 49,6528 6,8993 57,9900 36,1279 84,6528 48,5345 480,6803 361,6806 84,7097 75,4400 317,5726 65,9500 132,9809 125,9894 11,0058 107,7123 119,7584 86,3891 10,3135 102,5900 99,7370

0,84 -0,44 0,01 -0,16 -0,56 -1,29 -1,72 -2,41 -0,70 -1,23 -0,80 -1,38 -1,50 1,30 0,04 -1,02 -0,41 1,48 0,40 0,72 2,15 0,65 0,11 -2,34 0,67 3,87 -0,55 -0,70 0,63 0,98 -2,61 1,22 0,82 0,42 1,37 -1,24 -2,56 2,30 -1,99 4,37 -2,14 0,35 -0,78 1,42 -2,68 0,38 0,84 -0,05

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold

Income (+0,16 posto), dok je jedini gubitnik OTP euroobveznički kojem je vrijednost pala za 0,04 posto. Novčani fondovi su po običaju svi završili tjedan u plusu, a vrh ljestvice zauzimaju ICF Money Market i Erste Money, oba s porastom od 0,09 posto.

od 18. do 25. studenoga 2010. godine Vrijednost udjela

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

zadnja cijena 200,00 23,01 61,00 5,20 33,00 2.041,00 26,01 1.122,24 109,98 201,01

promet 400,00 3.281,52 5.734,00 3.106,08 5.304,00 52.879,86 22.280,56 175.612,41 4.949,10 4.221,21

*vijesti

Rezultati u velikom rasponu Rezultati fondova protekloga tjedna kretali su se u rasponu od -2,68 posto do +4,37 posto, a 56 od ukupno 94 fonda ostvarilo je porast vrijednosti. Najuspješniji dionički fond bio je NFD Aureus US Algorithm, s porastom od 4,37 posto, a slijedi ga Platinum

vanijim izdanjima. Svih 10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna.

promet

INVESTICIJSKI FONDOVI

tjedna promjena -3,12% -3,28% +0,11%

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

Erste banka kreditira Hrvatske vode Hrvatske vode i Erste banka potpisali su ugovor o dugoročnom kreditu od 1,03 milijarde kuna, namijenjenom financiranju kapitalnih investicija u području zaštite od štetnog djelovanja voda, vodoopskrbe i odvodnje te pročišćavanja otpadnih voda. Rok otplate kredita je osam godina, a kamatna stopa je šestomjesečni EURIBOR + 3,4 postotna boda. Ukupni troškovi za kamate tijekom trajanja kredita procjenjuju se na oko 23 milijuna kuna. Povrat kredita jamči Vlada.

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Fina preuzima novčanu ovrhu od banaka Od 1. siječnja 2011. na snagu stupaju dva nova zakona koji donose promjene u bankarski sektor. Riječ je o Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Zakonu o platnom

prometu. Banke će tako od Nove godine prilikom provedbe ovrhe postupati isključivo prema nalogu Fine i nemaju nikakvu odgovornost za vođenje postupka. Zakon o platnom prometu promjene donosi fizičkim osobama koje će kao potrošači dobivati informacije na jedinstveni način. U drugoj polovini 2011. bit će postupno uvedeni i novi obrasci platnog prometa.

Za AZ fond kriza je završena Na dan 30. rujna neto imovina AZ obveznog mirovinskog fonda iznosila je 13,6 milijardi kuna, od čega neto uplate doprinosa članova čine 11,6 milijardi kuna, a dvije milijarde su zarađene ulaganjima fonda. Tijekom 2009. i 2010. godine AZ fond je svojim članovima zaradio 1,5 milijardi kuna, a to, kako tvrde, pokazuje da je za njih kriza završena. U proteklih godinu dana AZ fond svojim je članovima ostvario prinos od 8,11 posto, a prosječan godišnji prinos od početka rada, zaključno s listopadom ove godine, bio je 5,22 posto. AZ fond zauzima 39,71 posto tržišta mirovinskih fondova u Hrvatskoj.

enterprise europe

info

Broj 28, 29. studenoga 2010.

Investor Outreach

Proaktivno do investicija Projekt certificiranja regija za ulaganja EU projekt Razvoj investicijskog okruženja realizira se korištenjem pretpristupne pomoći Ipa komponente III C, i nastavak je dviju prethodnih faza Programa certificiranja regija za ulaganja (ICPR). Program pruža smjernice za strateški razvoj i obuku 20 hrvatskih županija kako bi im se pomoglo da se na odgovarajući način pripreme za daljnje proaktivno privlačenje inozemnih izravnih ulaganja (FDI). Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva je korisnik projekta i odgovorno je za njegovu provedbu. Ovaj projekt jedan je od najvrjednijih ugovora o uslugama koje financira Europska unija koji se trenutačno provode u Republici Hrvatskoj. Njegova vrijednost iznosi 2,5 milijuna eura, od čega EU financira 75 posto, a RH 25 posto. Projekt traje 20 mjeseci, a započeo je u veljači ove godine.

Kroz projekte dodane vrijednosti županije postaju interesantnije za inozemne ulagače Kampanja pod nazivom Investor Outreach, koja se provodi u sklopu EU-Ipa projekta Razvoj investicijskog okruženja, proaktivni je oblik marketinga kojim se želi pronaći i privući strane investicije. Svrha Investor Outreacha jest identifikacija, priprema i odabir potencijalnih projekata kako bi se poslovne prilike, koje su županije prepoznale, pripremile za privlačenje inozemnih izravnih ulaganja. Prošlog je tjedna u Zadru održana dvodnevna radionica na kojoj su županijski timovi što sudjeluju u programu Outreach dobili zadatak prezentirati svoje unaprijed pripremljene projekte s dodanom vrijednošću kako bi privukli ulagače u znanjem intenzivne sektore. Riječ je, primjerice, o sektorima informacijsko komunikacijskih tehnologija, usluga s višom dodanom vrijednošću te sektorima farmaceutike i biotehnologije. Na dvodnevnoj radionici 12 županijskih timova prezentiralo je pojedinačno svoje projekte, a za najbolje će biti organizirane Outreach kampanje u inozemstvu, na kojima će se s potencijalnim ulagačima razgovarati o mogućnostima ulaganja u Hrvatsku.

Odabrane kampanje zajedno će organizirati i provoditi projektni nacionalni tim koji će biti sastavljen od predstavnika iz županija i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Ovakav ciljani pristup stranim ulagačima koriste gotovo sve manje zemlje u procesu privlačenja FDI-ja, uz dodatnu prilagodbu lokalnim uvjetima. Alessandro Liberatori, direktor Talijanskog instituta za vanjsku trgovinu, na skupu je iznio podatke o trgovinskoj razmjeni i ostvarenim investicijama između Italije i

Hrvatske. Liberatori je pojasnio na koje sve načine talijansko veleposlanstvo može pomoći županijama i razvojnim agencijama u privlačenju talijanskih investitora, ali i kakvu podršku potencijalni investitori očekuju od lokalnih vlasti. Radionica je okupila 12 timova iz županija koje su certificirane u prethodne dvije faze provedbe ICPR-a i koje sada sudjeluju u programu daljnjeg unaprjeđenja razine spremnosti za privlačenje inozemnih ulagača. To su Bjelovarsko-bilogorska, Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Varaždinska i Zadarska županija.

enterprise europe BICRO podupire tvrtku Pjer

Nove tehnike gradnje U projekt razvoja brzog sustava gradnje armiranobetonskih konstrukcija ulaže se više od 2,6 milijuna kuna Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO potpisao je novi ugovor unutar programa razvoja na znanju utemeljenih poduzeća – RAZUM. Financijska potpora u iznosu nešto višem od 2,6 milijuna kuna odobrena je za razvojni projekt poduzeća Pjer koje se bavi građenjem, projektiranjem, nadzorom i proizvodnjom. Tim bi se projektom trebao razviti sustav gradnje SQE (Simple Quick Economic) tehnologijom kojom se omogućuje gradnja armiranobetonskih konstrukcija bez oplate. Putem patentiranog sustava plastičnih spona i oplata stvara se kalup za ulijevanje betona koji potom služi kao izolacija i predmontažna podloga za sustav suhe gradnje u unutrašnjosti odnosno za različite tipove vanjskih završnih obloga i fasada. SQE tehnologija omogućava smanjivanje troškova gradnje uz istodobno podizanje kvalitete stambeno-poslovnih građevina. Naime, takva gradnja je čvršća i otpornija pa je pogodna za seizmički najzahtjevnija područja. Projektom će se razviti nova tehnologija gradnje čijom primjenom se po-

Većina usluga koje nudimo u zadnje dv

Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu (UTT) osnovan je 2007. godine na Odjelu za fiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Njegovim se radom želi povećati komercijalizacija intelektualnog vlasništva Sveučilišta te osnažiti veze između Sveučilišta i gospodarstva. O radu Ureda razgovaramo s njegovom voditeljicom Leandrom Vranješ Markić.

stižu značajne uštede u odnosu na klasičnu gradnju, produljuje trajnost izgrađenih objekata i pridonosi brizi za okoliš budući da se uštedom energije za grijanje i hlađenje štite prirodni resursi. Vlada je kroz program Poticanje poduzetništva utemeljenog na inova-

cijama i novim tehnologijama, čija je provedba povjerena Poslovno-inovacijskom centru Hrvatske BICRO, uložila od 2007. godine do danas gotovo 176 milijuna kuna u poduzetništvo utemeljeno na inovacijama i novim tehnologijama.

Ni Islandu nema popuštanja

Ogmundur Jonasson stoga predlaže da se pregovarački posao obavi u brzom ritmu do dva mjeseca, potom se raspisuje referendum nakon čega islandskom malobrojnom državnom aparatu preostaje i nešto vremena za usklađivanje. Sve pod uvjetom

Malo tvr Krešimir Sočković

Proširenje s upitnicima

Popuštanja nema, čak ni Islandu, čak i ako je u igri zdravorazumska konstatacija islandskog ministra pravosuđa da je bezrazložan posao mijenjati zakone kako bi ih se uskladilo s europskima, ako bi ljudi potom odbacili članstvo u EU-u na referendumu.

Leandra Vranješ Markić, voditelji

da se građani izjasne za ulazak u EU što bi pokrenulo prilagodbu. Island je, obrazložio je ministar, ipak drukčiji slučaj od kandidata u zadnjim proširenjima koji su, pripremajući se za članstvo u EU-u, prolazili tranziciju prema tržišnoj ekonomiji i demokratskim društvima. Sudeći prema reakcijama iz Europske komisije, ništa od ubacivanja Nordijaca u superbrzi trak. Bilo to pošteno ili ne, Islandu predstoji jednaka procedura. Činjenica je da će mijene u zakonima, bez obzira koliko malobrojne, zahtijevati mnogo energije državnog aparata. “Možda či-

nimo sve uludo”, žali se ministar. Analiza napretka Islanda je kao jednu od najslabijih točaka procesa detektirala baš rezerviran stav stanovništva prema članstvu. Od usklađenih zakona Island zaista neće imati štete, pogotovo zato što je glavnina ionako vezana za unutarnje tržište čiji je Island član – koliko bi možda imao pokušaj da se različite zemlje mjere raznim aršinima. Island će nesumnjivo svoj pregovarački posao odraditi daleko brže od rekordera u sporosti, za sada Hrvatske i Turske (62 mjeseca). Rekord u brzini je devet mjeseci. (L.S.N.)

UTT je nedavno organizirao poslovni susret u okviru sajma SASO. Kako je do njega došlo i koliko ste zadovoljni postignutim? - Poslovni susreti jedan su od osnovnih alata EEN mreže za postizanje međunarodnih tehnologijskih i poslovnih suradnji. Radi privlačenja što većeg broja tvrtki uobičajeno ih je vezivati uz sajmove s tradicijom. Prve međunarodne gospodarske susrete u turizmu organizirali smo početkom godine na sajmu GAST. Velik broj sudionika, 111 tvrtki, od kojih više od pola inozemnih, te njihovo zadovoljstvo potaknulo nas je da ponudimo isti taj format događanja proizvodnim tvrtkama iz sektora građevine, metalurgije i elektroenergetike. Pogotovo zato što neki od naših klijenata koji nude inovativne tehnologije, proizvode i usluge potječu upravo iz tih sektora. Pravodobnom organizacijom privukli smo potreban broj partnera iz EEN mreže koji su nam u različitim kapacitetima pomogli realizirati događanje ovih razmjera. Na nacionalnoj razini to su bili HGK-Županijska komora Split i BICRO, dok je veliki broj stranih partnera aktivno promovirao susrete, a neki od njih doveli su i svoje klijente u Split. Jako smo zadovoljni postignutim rezultatima. Susreti na sajmu SASO povezali su kroz 136 bilateralnih unaprijed dogovorenih sastanaka 92 tvrtke iz regije i Europe. Gotovo svi sudionici, odnosno 96 posto anketiranih, u anketi su iskazali veliko zadovoljstvo organizacijom i složili se da je događanje veoma korisno te da bi vrlo rado ponovno sudjelovali na sličnim susretima. Mnogi su izjavili da su postigli značajne kontakte za koje vjeruju da će dovesti do konkretnih poslova. Planirate li uskoro organizirati slične susrete? - Namjeravamo i sljedeće godine ponuditi domaćim tvrtkama priliku za susrete u okviru sajma SASO. Održani susreti bili su svojevrstan pilot-projekt jer ništa slično u tim razmjerima do sada nije po-

www.een.hr

29. studenoga 2010.

2 3

teljica Ureda za transfer tehnologije

tki ulaže u istraživanje i razvoj

ije godine vezana je uz EEN mrežu, a namijenjena je poduzetnicima, znanstvenicima i studentima koji žele pokrenuti vlastiti posao dini na Sveučilištu planiramo provesti mapiranje tehnologija i kompetencija uz istodobno donošenje pravne regulative potrebne za učinkovitiju komercijalizaciju intelektualnog vlasništva Sveučilišta. To će ujedno omogućiti i tvrtkama pregled onoga što Sveučilište nudi. Istodobno ćemo kroz Ured ponuditi niz novih radionica iz područja zaštite intelektualnog vlasništva i upravljanja inovacijama usmjerenih prema istraživačima, ali i tvrtkama. Koristit ćemo i IMP3rove alat i metodologiju, koje preporučuje Europska komisija, za identifikaciju inovativnog potencijala tvrtki.

Granice fundamentalnog i primijenjenog istraživanja sve su nejasnije

stojalo na našim prostorima. Takva su događanja svakako nužna i postoji jasno definirana potreba za njima, te je prostor otvoren i za veći broj događanja specijaliziranih po sektorima. Međutim, kako je za organizaciju i logistiku potrebno prilično mnogo vremena, postoji problem u raspoloživim resursima koje je potrebno dijeliti na sve ostale usluge EEN mreže i samog UTT-a. Kakve usluge Ured nudi i kome su one namijenjene? - Većina usluga koje nudimo u zadnje dvije godine vezana je uz EEN mrežu, a namijenjena je poduzetnicima, znanstvenicima i studentima koji žele pokrenuti vlastiti posao. Naše usluge uključuju prepoznavanje, izradu i promociju ponude i potražnje za novim tehnologijama, organizaciju poslovnih susreta, treninge iz upravljanja inovacijama te podršku u pronalaženju partnera za europske programe za istraživanje i razvoj. Stalno radimo na razvoju novih edukacijskih paketa koji bi pokrili razne teme iz područja intelektualnog vlasništva, njegove komercijalizacije i na njemu zasnovanog poslovnog planiranja. Napominjem da su sve usluge koje nudimo kroz EEN mrežu dostupne poduzetnicima bez naknade. Kakva je, prema Vašem mišljenju, tehnološka pozicija Hrvatske? - Ona svakako nije zadovoljavajuća. Mali broj tvrtki svoje poslovanje zasniva na najnovijim tehnologijama te ulaže u istraživanje i razvoj. Regionalno naš položaj nije toliko loš, međutim već dosta za-

ostajemo za Slovenijom, da ne govorim o ostalim razvijenim zemljama svijeta. To potvrđuju i razna rangiranja, primjerice ono Svjetskog ekonomskog foruma gdje smo na 39. mjestu po tehnologijskoj spremnosti, koja je pokazatelj koliko efikasno tvrtke usvajaju nove tehnologije kako bi povećale svoju produktivnost. Međutim, tek smo 70. po tehnologijskim inovacijama koje su nužne za dugoročno održavanje konkurentnosti.

Na ljestvici Svjetskog ekonomskog foruma tek smo 70. po tehnologijskim inovacijama nužnim za dugoročno održavanje konkurentnosti Koliko je važan transfer tehnologija i kakva su hrvatska iskustva u tome? - Transfer tehnologija je proces kojim se rezultati istraživanja prenose s jedne organizacije na drugu radi daljnjeg razvoja i komercijalizacije. U današnje je vrijeme on često nužan za razvoj inovativnih proizvoda i usluga koji su globalno konkurentni te za njihovu komercijalizaciju. Društvo ima direktnu korist od proizvoda koji na taj način stižu na tržište te od novih radnih mjesta koja nastaju zahvaljujući proizvodnji i prodaji proizvoda. Stvaranje infrastrukture koja omogućuje efikasniji transfer tehnologije je dugotrajno ulaganje koje svoje učinke pokazuje tek za 10 do 20 godina. Mnoge su zemlje

svijeta prepoznale nužnost tog ulaganja te danas sveučilišta razvijenih država sve više razvijaju tu komponentu svog rada, a nacionalne i lokalne vlade u više od 60 zemalja svijeta ulažu značajna sredstva u istraživačke i tehnološke parkove. Tako olakšavaju komercijalizaciju novih tehnologija, privlače vodeće tvrtke iz cijelog svijeta, potiču stvaranje novih visokotehnoloških tvrtki te stvaraju centre regionalnog i nacionalnog ekonomskog razvoja. U Hrvatskoj uredi za transfer tehnologije pri sveučilištima te Ruđer Inovacije djeluju tek nekoliko godina pa još uvijek ne možemo govoriti o znatnim učincima; međutim, sustav je ustrojen te postoji iskustvo prvih spin-off tvrtki i prodanih licenci. Kroz programe BICRO-a u zadnjih se nekoliko godina također razvijaju znanstveni i tehnološki parkovi. Hrvatska je imala i ranijih iskustava, od kojih sva nisu polučila željene rezultate. Neke od inicijativa koje su pokrenute prije desetak godina jedno su vrijeme imale dobre rezultate, ali su zatim ušle u probleme, jednim dijelom zbog nedovoljno kvalitetnog upravljanja, ali i zbog nedostatne podrške okoline. No i iz tih se primjera treba učiti kako se greške ne bi ponavljale. Hoće li Ured u budućnosti mijenjati svoju ulogu i hoćete li pružati neke druge usluge? - Ured je upravo postao dio novoosnovanog Centra za znanstveno-tehnologijski razvitak Sveučilišta u Splitu čime smo prešli na razinu Rektorata. U sljedećoj go-

Među gospodarstvenicima se često čuje mišljenje da hrvatski znanstvenici ne rade za gospodarstvo, nego se bave fundamentalnim istraživanjima koje u mnogo boljim uvjetima rade i njihovi kolege drugdje u svijetu. Koje je vaše mišljenje o tome? - To je u velikoj mjeri još uvijek točno, ali postoje pomaci na bolje. Pozitivno je to što su se zadnjih nekoliko godina pojavili i novi programi BICRO-a, HIT-a, UKF-a, kao i NZZ-a, koji omogućuju financiranje primjenjivih istraživanja, kao i istraživanja za potrebe gospodarstva. Treba reći i da tradicionalna slika po kojoj fundamentalna istraživanja prethode onim primijenjenim, koja opet prethode razvoju ideje u praktičnu primjenu i komercijalizaciju, se mijenja. U praksi se pokazuje da granice fundamentalnog i primijenjenog istraživanja danas postaju sve nejasnije te se različiti stupnjevi istraživanja često isprepliću. U nekim se područjima znanosti, kao što su biotehnologija i elektronika, često fundamentalna istraživanja provode uporedo s razvojem novih proizvoda. Upravo je uloga UTT-a poticati veću suradnju gospodarstva i znanosti, jer govore različitim jezicima koji su često prevelika prepreka. Stoga u Splitu planiramo intenzivirati događanja u kojima će sudjelovati i tvrtke i znanstvenici kako bismo ih potakli na dijalog i suradnju te zajedničko sudjelovanje u projektima. Velika je, međutim, šteta što gospodarska kriza nije potaknula povećanje sredstava za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj, već se dogodilo upravo suprotno. Trenutačno najčešće možemo samo uputiti na sudjelovanje u vrlo kompetitivnim EU projektima, na koje se mali broj znanstvenika prijavljuje.

enterprise europe Konferencija o internacionalizaciji poslovanja

Međunarodno tržište ne dopušta drijemanje

Da bi tvrtke bile inovativne i preživjele na zahtjevnim tržištima, nužna je suradnja sa znanstveno-istraživačkim centrima Igor Vukić Tvrtke koje djeluju na međunarodnim tržištima uspješnije su od onih lokalno usmjerenih, pokazuju mnoga relevantna istraživanja. Stoga su Hrvatska gospodarska komora, Europska poduzetnička mreža Hrvatske i Poslovno-inovacijski centar BICRO prošli tjedan organizirali konferenciju na kojoj su predstavljeni alati pomoću kojih hrvatske tvrtke mogu internacionalizirati svoje poslovanje i učiniti ga inovativnijim i profitabilnijim. Predstavnici više od 200 malih i srednjih poduzeća mogli su saznati da je Hrvatska u području istraživanja i razvoja već na tragu modela kakav se primjenjuje u EU-u. Poslovno-inovacijski centar BICRO, rekao je njegov direktor Dalibor Marijanović, stvorio je mrežu poslovnih, tehnoloških i financijskih stručnjaka koji pomažu u pretvaranju poduzetničkih ideja u gotove tržišne proizvode. “Stalno radimo na obrazovanju ljudi, mijenjamo svijest o intelektualnom vlasništvu i inovacijama u javnim znanstvenim organizacijama, a 150 poduzetnika financirali smo s više od 180 milijuna kuna”, rekao je Marijanović. Potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo i europske integracije Vesna TrnokopTanta predstavila je programe kojima

HGK pomaže međunarodnoj konkurentnosti domaćih poduzeća. “Cilj HGK-a je otvaranje puta i pomaganje hrvatskom gospodarstvu u uvođenju inovacija u sve segmente poslovanja. Nove i poboljšane tehnologije, proizvodi i usluge pretpostavka su opstanka na tržištu, a i jedan od glavnih preduvjeta u prepoznatljivosti u međunarodnome poslovanju”, rekla je Vesna Trnokop-Tanta. Više ulagati u inovativnost Sudionici konferencije složili su se da bi država trebala više ulagati u poticanje inovativnosti poduzeća na način kako to rade u Europskoj uniji. James Allen iz Generalnog tajništva Europske komisije opisao je kako inovacijska zajednica Europske komisije postavlja strateški pristup inovacijama kojim se upravlja s najviše političke razine. “Inovacijska zajednica će usmjeriti napore na izazove kao što su klimatske promjene, energetska i prehrambena sigurnost, zdravlje i starenje populacije. Koristit će se intervencijama u javnom sektoru kako bi se stimulirao privatni sektor te uklonile prepreke za neometan prolaz ideja prema tržištu”, rekao je Allen. Glavne prepreke kretanju prema tim ciljevima su nedostatak financijskih sredstava, rascjepkani sustavi istraživanja i tržišta, preslabo vrjednovanje inovacija u sustavima javne nabave te sporo postavljanje standarda, dodao je Allen.

Na konferenciji se više puta isticala potreba jačeg povezivanja znanstvenoistraživačkih institucija i malih i srednjih poduzeća. Suradnja bi trebala omogućiti maksimalno iskorištavanje infrastrukture u znanstveno-istraživačkim centrima i to prema konkretnim potrebama razvoja malih i srednjih poduzetnika. Velike mogućnosti postoje i u suradnji u istraživačkim projektima s poduzećima izvan lokalnih granica. Prednosti su u podjeli rizika ulaganja i smanjivanju vremena izlaska na tržište. Ujedno mogu nastati strateška partnerstva kojima se dodatno ojačava tržišna pozicija. Već i samo sudjelovanje na međunarodnom tržištu tvrtku može trgnuti iz uspavanosti i natjerati da se mijenja i prilagođava da bi preživjela, istaknuto je na konferenciji. Sudjelovati u međunarodnoj suradnji Hrvatskim tvrtkama na raspolaganju je nekoliko modela uključivanja u međunarodne projekte. Inozemne tvrtke-partneri mogu se pronaći preko Europske poduzetničke mreže (www.een.hr), a pomoć pri pretvaranju inovacija u tržišne projekte može se potražiti i preko portala Nacionalnog inovacijskog sustava koji je predstavio Ivica Ružić iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i školstva. Na konferenciji su predstavljeni načini sudjelovanja u Okvirnom programu za istraživanje i razvoj FP7, zatim primjeri upravljanja inovacija-

ma, zaštite intelektualnog vlasništva i pristupa drugim europskim fondovima. Na primjeru programa Eureka ilustriran je jedan od modela međunarodne suradnje. Projekt Eureka započeo je 2008. godine s partnerima iz Slovenije, Francuske, Španjolske, Portugala i Južne Koreje. “Cilj je razvoj novih koncepata upravljanja i kontrole za fleksibilne distributivne proizvodne sustave u područjima komunikacija, informatike i elektronike”, rekao je Srđan Lerner, voditelj službe razvoja tvrtke P.P.C. Buzet. Tvrtka je, zahvaljujući i takvom međunarodnom umrežavanju, osvojila niz priznanja za rezultate ostvarene na inozemnim

Nužno je jače povezivanje znanstveno-istraživačkih institucija i malih i srednjih poduzeća tržištima. “Realizacijom projekta Eureka dobit ćemo veliku prednost u protoku informacija u realnom vremenu, što omogućuje bržu reakciju i brže donošenje odluka uz informiranost svih sudionika u procesu. Samim time postajemo konkurentniji i fleksibilniji u odnosu na našu konkurenciju”, istaknuo je Lerner. Sudjelovanjem većeg broja tvrtki iz Hrvatske u takvim programima ubrzao bi se i ukupni razvoj gospodarstva, zaključeno je na konferenciji.

www.een.hr

29. studenoga 2010.

4 5

Energetska budućnost Europe

Europski interes ruši granice Za energetske pravce potrebno je osigurati 200 milijardi eura do 2020. U tom bi razdoblju u energetici moglo biti otvoreno 775.000 novih radnih mjesta Lada Stipić-Niseteo Cijena poboljšanja europskih opskrbnih pravaca električne energije i plina do 2020. godine je 200 milijardi eura ili, ugrubo, gotovo dva godišnja proračuna zajednice. Polovinu bi namirilo samo tržište energentima, ostatak bi pao na privatne ulagače.

osiguravanja dozvola za izgradnju za što se, u pravilu, troši desetak godina. Komisija također navodi i podatak kako će polovina komercijalno održivih projekata poboljšanja elektro- opskrbne mreže kasniti upravo

li obnovljivi izvori energije, hidrocentrale na sjeveru i Alpama te vjetroelektrane uz obale. Spojnica je značajna ima li se u vidu cilj energetske moderni-

Energetska infrastruktura trenutačno je daleko od idealne i sve se teže nosi sa zahtjevima. EK je prezentirao prioritete kako bi olakšao njihovu realizaciju – pravilo je da projekti kasne ne samo zbog kroničnog manjka sredstava za te iznimno skupe zahvate nego i zbog spore procedure

EK smatra kako bi se za svaku dozvolu za gradnju trebao odrediti rok zbog kompletiranja dokumentacije. EK je pripremu za poboljšanje opskrbe započeo definiranjem koridora etiketom “europskog interesa” - čime bi se nastavak planiranja izgradnje učinio jednostavnijim. Četiri prioriteta za opskrbu energijom U opskrbi električnom energijom identificirana su četiri prioritetna koridora – prvi je spojnica Sjevernog mora sa sve brojnijim elektranama na vjetar sa Sjevernom i Srednjom Europom gdje se nalaze najgladniji potrošači, čime bi se umreži-

Ostvarena vizija “europskih autoputova za struju” omogućila bi da sustav bez problema apsorbira svu energiju vjetroelektrana i poveća priljev energije iz solarnih elektrana na jugu Europe i sjeveru Afrike. Plinski koridori za energetsku sigurnost Tri su prioritetna koridora identificirana u opskrbi plinom. Prvi je južni koridor s direktnom vezom od Kaspijskog mora prema Europi, s ciljem da se ovim smjerom zadovoljava između 10 i 20 posto sveukupnih potreba Europe. Slijedi integracija baltičkog energetskog tržišta i njegova poveznica sa Srednjom i Jugoistočnom Europom. Konačno, uklonila bi se uska grla u Zapadnoj Europi na koridoru sjever-jug. Strateški koncept tog pravca povezuje Baltik s Jadranom i Egejskim morem te dalje s Crnim morem pokrivajući članice EU-a Poljsku, Češku, Slovač-

S obzirom na to da je riječ o velikim iznosima, Europska je komisija još ranije sugerirala unos novih financijskih instrumenata u idući srednjoročni proračun kako bi podržavali sve projekte s etiketom “europskog interesa” te to nadogradila inovativnim rješenjima poput jamstava ili javno privatnog partnerstva. Novi troškovi za poboljšanu mrežu ne bi trebali donijeti vidljivo poskupljenje energenata. Naime, računice EK-a tvrde da troškovi infrastrukture u pravilu u svakom računu poslanom potrošaču sudjeluju sa 28 posto. Usporedbe radi, prosječna porezna opterećenja su 23 posto, dok je udjel cijene same energije u konačnom obračunu 48 posto. Slični su omjeri za plin. Neke će projekte financirati isključivo privatni sektor, a očekuje se da će se zainteresirati samo za najlukrativnije. Spomenut je primjer Njemačke s potrošnjom koja višestruko nadilazi potrebe u drugim dijelovima Europe, recimo Baltika, koji također zahtijeva plinovode, no oni neće biti komercijalni kao ovi od najkrupnijih potrošača. Nova radna mjesta u energetici Ako se europske zemlje odluče poboljšati svoju opskrbu strujom i plinom i investirati milijarde u idućih 10 godina u sve prioritete, to bi stvorilo 775.000 novih radnih mjesta, a BDP-u dodalo ekstra 19 milijardi eura. Izostane li europska koordinacija modernizacije i širenja mreže, nacionalna bi rješenja istog problema bila petinu skuplja od ovih europskih. Poboljšavanje konekcija štedi novac: prema nekim studijama kvalitetnija interkonekcija vjetroelektrana na Sjevernom moru reducirat će troškove između petine i trećine.

njeg SSSR-a negoli u europski.

zacije Europe iz Energije 2020, sa 20-postotnim udjelom obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji. Drugi je prioritet jačanje poveznica na jugozapadu Europe s ostatkom kontinenta kako bi se na unutarnjem, liberaliziranom tržištu lakše prenosila energija generirana iz obnovljivih izvora sunca, vode ili vjetra. Prioritet sadrži veze Španjolske i Francuske. Iberijski poluotok još nije primjereno umrežen u ostatak kontinenta te se kapaciteti dalekovoda između Španjolske i Francuske moraju utrostručiti kako bi zadovoljili potrebe i omogućili nesmetan rad tržišta energije. Treći se prioritet odnosi i na Hrvatsku, na konekcije Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe jačanjem regionalne mreže. Kompletiranje europske mreže zaokružio bi četvrti prioritet, integraciju baltičkog energetskog tržišta u europsko. Baltičke zemlje - nove članice EU-a - još uvijek su kvalitetnije umrežene u sustav nekadaš-

ku, Mađarsku, Rumunjsku te moguće Austriju i Hrvatsku. U igri su naravno sve zemlje Energetske zajednice u JI Europi. Trenutačno, ruski plin pokriva 60 posto potrošnje u novim članicama EU-a – i samo 18 posto u zemljama “stare” Europe. O Gazpromovoj milosti i stanju odnosa s Ukrajinom Poljska je ovisna 70 posto, Slovačka 100 posto, a Mađarska 80 posto. Projekti od europskog interesa, predlaže EK, bili bi na brzom traku dobivanja dokumentacije, počevši od koncepta one-stopshop kontaktne točke za svaki pojedinačni veliki projekt za ulagače s jedne strane i nadležne vlasti na nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama s druge. EK smatra kako bi se za svaku dozvolu za gradnju trebao odrediti rok – bez obzira na to kakva odluka bila.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Donosimo pregled dijela aktualnih EU natječaja koji su otvoreni za nabavu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvatske koje na tim tržištima žele poslovati. Informacije o ostalim natječajima za javne nabave u zemljama EU dostupne su prijavom na TSS uslugu na http://www.een.hr/?hr/javne-nabave/15/ IT OPREMA Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - Uprava ribarstva traži nabavu IT opreme. Više informacija o natječaju na http://www.safu.hr/datastore/filestore/10/Procurement_Notice_34.pdf. TEHNIČKA ANALIZA I SAVJETOVANJE EirGrid plc, Dublin, Irska, traži usluge tehničke analize i savjetovanja. Natječaj je otvoren do 13. prosinca, a prijave na engleskom jeziku predaju se na EirGrid plc Block 2 - The Oval, 160 Shelbourne Road Contact: Purchasing Attn: Tracy Gaughran Dublin 4 Ballsbridge Ireland, +353 12370200, purchasing@ eirgrid.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. LIFTOVI Trondheim kommune, Trondheim, Norveška, traži nabavu i instalaciju te održavanje 120 liftova. Natječaj je otvoren do 6. prosinca, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Rambøll Norge AS Mellomila 79, Postboks 9420 Sluppen, Elektro og IKT, Trondheim Attn: Per Ole Ryjord 7493 Trondheim, Norway, +47

92602999, per.ryjord@ramboll.no, www.ramboll.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. NAMJEŠTAJ Ministarstvo kulture Republike Makedonije traži nabavu uredskog namještaja i opreme te proizvoda za čišćenje. Natječaj je otvoren do 27. prosinca, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Ministry of culture of the Republic of Macedonia, Gjuro Gjakovich Street No. 61 Attn: Ministry of culture of RM, 1000 Skopje FYR of Macedonia, +389 23240535, b.kostovski@kultura. gov.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. ODRŽAVANJE SUSTAVA GRIJANJA Hafslund Fjernvarme AS, Oslo, Norveška, traži uslugu održavanja sustava grijanja. Natječaj je otvoren do 22. prosinca, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Hafslund Fjernvarme AS Drammensveien 144 Attn: Ronald Thauland 0247 Oslo Norway, ronald.eivind.thauland@hafslund.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. DIJELOVI ZA POKRETNE STEPENICE I TRAKE Régie autonome des transports parisiens traži nabavu dijelova za pokretne trake i stepenice. Natječaj je otvoren do 17. siječnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se

na RATP département M2E service achats 12 avenue du Val de Fontenay Lac VJ61 Contact: secrétariat achats Attn: Gérard de Cloedt 94724 Fontenaysous-Bois Cedex France, gerard.de-cloedt@ratp. fr. Više podataka o ovim natječajima na istu adresu ali Attn: Fabienne de Zutter, fabienne.de-zutter@ ratp.fr. KEMIKALIJE ZA TRETIRANJE VODE Southern Water Services, Durrington, Ujedinjeno Kraljevstvo, traži nabavu klora i sulfidnog oksida za tretiranje vode. Natječaj je otvoren do 22. prosinca, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Southern Water Services Southern House, Yeoman Road Contact: Commercial Department Attn: Rob Overton BN13 3NX Durrington United Kingdom, rob.overton@southernwater.co.uk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. BULDOŽERI TETs Maritsa iztok 2 EAD, Bugarska, traži nabavu buldožera. Natječaj je otvoren do 3. siječnja, a prijave na bugarskom jeziku predaju se na TETs Maritsa iztok 2 EAD Obl. Starozagorska Attn: Todor Delchev - ekspert targoviya 6265 Kovachevo Bulgaria, todor. delchev@tpp2.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Neki od ovih kao i mnogi drugi natječaji mogu se naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUEDE IZ EU-a DODACI PREHRANI Slovenska tvrtka koja se bavi trgovačko posredničkim uslugama, posebno u sektoru dodataka/dopune hrani, traži trgovačke posrednike. (20100330021)

VODA Mađarska tvrtka nakon istražnih bušenja na dubini od 350 metara pronašla je izvor mineralne vode. Certifikaciju kvalitete vode i dozvolu za eksploataciju već su odobrile mađarske vlasti. Tvrtka ima financijsku podlogu za eksploataciju i traži partnere za zajedničko ulaganje pri kojem bi pakirali i prodavali vodu. Tvrtka traži partnere sa široko rasprostranjenom distribucijskom mrežom. (20100330013) VINARIJA, ORGANIZACIJA DOGAĐANJA Mađarska vinarija traži distributere vina u bocama (veleprodaja i trgovci na malo). Također traži putničke agencije i organizatore događanja diljem Europe u svrhu zajedničke suradnje. (20100607047)

NISKOENERGETSKE KUĆE I BETONSKE MJEŠAVINE Slovenska tvrtka gradi niskoenergetske kuće i proizvodi betonske mješavine. Također rade na projektima izgradnje. Tvrtka nudi distribuciju, suradnju na logistici i podugovaranje. Zahtijevaju franšizu, usluge prijevoza i podugovaranje. (20100226024)

odnose na kompletan sustav te traži mogućnosti suradnje na području tehnologije/prijenosa znanja i komercijalizacije. Također traže logističku suradnju i žele povećati marketinške aktivnosti i promociju. Tvrtka je spremna ući u zajedničko ulaganje (joint venture) i osnivanje/start-up poduzeća. (20100329037)

ANALOGNI I MIKROPROCESORSKI KONTROLORI Srbijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju analognih i mikroprocesorskih kontrolora traži distributere u zemljama u regiji, EU-u i Rusiji. (20100329038)

OPREMA ZA CENTRALNO GRIJANJE Srbijanska tvrtka za izradu svih elemenata potrebnih za centralno grijanje i industrijski proces - proizvodnju, projektiranje i provedbu elemenata za centralno grijanje. Tvrtka nastoji uspostaviti joint venture s proizvodnim tvrtkama i pružiti suradnju u proizvodnji opreme za centralno grijanje. Tvrtka je također zainteresirana za uzajamnu proizvodnju, kao i podugovaranje aktivnosti. (20100227003)

IZGRADNJA/ODRŽAVANJE INDUSTRIJSKIH STROJEVA Talijanska tvrtka specijalizirana za izgradnju i održavanje industrijskih strojeva, posebno strojeva za prehrambenu industriju, traži trgovačke posrednike (agente, zastupnike, distributere), odnosno tvrtke za zajedničko ulaganje (joint venture). (20100810018)

ZDRAVSTVENI TURIZAM Njemačka tvrtka koja nudi usluge zdravstvenog turizma stranim pacijentima u Njemačkoj, traži suradnju s putničkim agencijama, bolnicama, osiguravateljskim društvima..., na području Istočne i Zapadne Europe, kao posrednicima između njih i pacijenata. (880)

INDUSTRIJSKA AUTOMATIZACIJA Turska tvrtka specijalizirana za industrijsku automatizaciju i mehatroničke sustave traži pouzdane trgovačke partnere/posrednike (distributere), kao i partnere koji trebaju tehničko savjetovanje u istraživanju i razvojnim procesima te izgradnji strojeva za opću namjenu. (20100406002)

ZAŠTITA BETONSKIH KONSTRUKCIJA Grčki proizvođač naprednih sustava i rješenja za popravak, pojačanje i zaštitu betonskih i drugih konstrukcija, zainteresiran je za usluge trgovačkih posrednika (zastupnika). (20100125013)

SPREMNICI ZA GORIVO Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju svih vrsta spremnika kapaciteta od 5m3 do 100m3. Druga djelatnost tvrtke je proizvodnja spremnika za tekuće gorivo za benzinske postaje. Tvrtka pruža i sve usluge koje se

OPREMA ZA OBRADU VODE Srbijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju opreme za obradu vode traži agente, zastupnike i distributere za svoje proizvode. (20100211032) LABORATORIJSKA I MEDICINSKA OPREMA Grčka tvrtka s velikim iskustvom u području izgradnje, uvoza, marketinga i servisiranja laboratorijske i medicinske opreme traži predstavnika/distributera svojih visokokvalitetnih i konkurentnih proizvoda i usluga u europskim i balkanskim zemljama. Osim proizvodnje visokokvalitetne standardizirane opreme, tvrtka proizvodi aparate i opremu prema zahtjevima kupaca i tehničkoj specifikaciji, uz iznimnu stručnost u dizajnu i izradi prototipa medicinske/laboratorijske opreme. (20100226032)

www.een.hr

29. studenoga 2010.

Informativni dan za FP7 Ideje

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa organizira informativni dan za FP7 specifični program Ideje koji će se održati 10. prosinca na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, s početkom u 9 sati (registracija je od 8.30 do 9 sati). Kroz specifični program Ideje bespovratno se financiraju temeljna pionirska istraživanja (eng. frontier research) iz područja fizike i inženjerstva, znanosti o životu te društveno-humanističkih znanosti. Za provođenje natječaja Europska komisija je osnovala Europsko istraživačko vijeće (ERC - European Research Council), a ukupni budžet za razdoblje 2007.-2013. iznosi 7,5 milijardi eura. ERC grantovi dodjeljuju se putem otvorenih natječaja projektima predvođenim istraživačima koji su zaposleni u Europi, bez obzira na njihovo podrijetlo. Postoje početni (ERC starting grants) i napredni grantovi (ERC advanced grants), ovisno o trajanju znan-

stvene karijere, a u oba slučaja odlučujući kriterij odabira je izvrsnost. S obzirom na sve veći interes koji hrvatski znanstvenici iskazuju za ovaj specifični program, zamišljeno je da ovo događanje bude prije svega informativnog karaktera i neusmjereno na pojedini grant, iako su trenutačno otvoreni natječaji samo za advanced grant, što će i biti predstavljeno u jednoj od prezentacija. Na informativnom danu sudjelovat će predstavnica Europskog istraživačkog vijeća Mirjam Witschke, svoja iskustva pripreme projektnog prijedloga za starting grant podijelit će prof.dr.sc. Niels Paar, dok će prof.dr.sc. Ivan Đikić predstaviti advanced grant projekt LineUb koji se trenutačno provodi i na kojem je vodeći istraživač. Prof.dr.sc. Milena Žic-Fuchs koja je članica panela SH4 The Human Mind and Its Complexity za advanced grant također će nazočiti informativnom danu. Registracija putem slanja ispunjenih prijavnica je obvezna, a rok za prijavu je 7. prosinca 2010. Prijavnica se može naći na internetskoj adresi: http://www.een. hr/?hr/kalendar/10.12.2010/informativni -dan-za-fp7-specificni-program-ideje /153

B2B LOCO - poslovni susreti Prag

Europska poduzetnička mreža Hrvatske je od tvrtke Prometis (www.prometis.hr) primila obavijest o održavanju poslovnih susreta na kojima će biti predstavljena najnovija inovativna rješenja u sektoru logistike. Osim toga, tvrtkama će biti prezentirane nove mogućnosti za uključivanje u programe istraživanja i razvoja Europske komisije kao potencijalnih izvora financiranja razvoja inovativnih rješenja. Drugi poslovni susreti održat će se 1. prosinca u Pragu u okviru velike međunarodne logističke konferencije Speedchain 2010. Mjesto susreta je prestižni Brevnov Monastery. Želite li sudjelovati na ovim poslovnim susretima, potrebno je registrirati se na adresi http:// www.b2bloco.eu/events/prague/bevent_prague. html, čime osiguravate svoje besplatno sudjelovanje. Prometis je jedna od 16 konzorcijskih tvrtki iz 15 zemalja, koja sudjeluje u izradi projekta Sedmoga okvirnog programa EU-a B2B LOCO - Baltic-to-Balkan Network for Logistics Competence (Mreža logističke kompetentnosti Baltik-Balkan). U okviru ovoga projekta ograniziraju se poslovni susreti u Pragu, a cilj projekta je da postane platforma razmjene znanja, najboljih praksi, novih tehnologija i rješenja u logistici. Namjera je bitno povećati sudjelovanje malih i srednje velikih tvrtki u projektima okvirnih programa EU-a putem demonstriranja i aktivnog promoviranja rezultata prošlih i tekućih projekata koji su usmjereni praktičnoj primjeni. Više informacija na Franjo Mihoci, Prometis, Zagreb, C. Zuzorić 5, telefon 01/6150-242.

6 7

Kalendar događanja u suorganizaciji EEN-a Hrvatska i europskih EEN konzorcija 29. studenoga - Info-dan Republika Hrvatska u programima Unije: mogućnosti i rezultati, Zagreb

6. i 7. prosinca - Dvodnevni seminar za poduzetnike o upravljanju inovacijama, Zagreb

30. studenoga – 3. prosinca – Specijalizirani sajam zaštite okoliša Pollutec, Lyon, Francuska

10. prosinca - Informativni dan za FP7 specifični program Ideje

1. prosinca - B2B LOCO, poslovni susreti u Pragu 1. prosinca - 13. sastanak Poslovno-znanstvenog kluba, Zagreb 3. prosinca - Open day Centra kreativnih industrija

Gospodarski forum u Poljskoj

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Poljskoj u dogovoru s Poljsko-hrvatskom industrijskom i trgovinskom komorom organizira Gospodarski forum 9. prosinca u Krakowu. Poljski partneri pokazali su najveće zanimanje za suradnju u infrastrukturi (posebice cestogradnja), energetici (obnovljivi izvori energije), poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji te metaloprerađivačkoj industriji. Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Poljskoj u mogućnosti je ponuditi predstavljanje hrvatskih tvrtki i izravne razgovore s poljskim partnerima. Sve zainteresirane tvrtke svoje sudjelovanje na Forumu trebaju potvrditi najkasnije do 5. studenoga tako da pošalju okvirni sastav izaslanstva, kratku informaciju o svojoj tvrtki na jednoj stranici te konkretne zahtjeve, pitanja i očekivanja od Foruma. Po primitku prijava svakoj će tvrtki u skladu s njenim zahtjevima i prijedlozima biti poslan konačni poziv i detaljni program Foruma. Osoba za kontakt: Blanka Kalokira, e-mail bkalokira@hgk.hr, tel. 051/ 209-169.

Seminar Nova Incoterms 2010 pravila Međunarodna trgovačka komora u rujnu je objavila novo izdanje međunarodno prepoznatljivih trgovačkih termina pravila Incoterms® 2010 koja stupaju na snagu 1. siječnja 2011. godine. Nova revidirana pravila Incoterms® 2010 uključila su nove trendove u globalnoj trgovini od njihove posljednje revizije 2000. godine uzevši u obzir promjene u osiguranju tereta te povećanu upotrebu elektronske komunikacije u svakodnevnom poslovanju. U odnosu na prošlo izda-

nje, broj pravila Incoterms® 2010 smanjen je sa 13 na 11, a uključena su i dodatna dva pravila – DAT (Delivered at Terminal) i DAP (Delivered at Place). U cilju upoznavanja članica s revidiranim pravilima Incoterms® 2010 Hrvatski nacionalni odbor Međunarodne trgovačke komore – ICC Hrvatska poziva na stručni seminar Nova Incoterms® 2010 pravila koji će se održati 9. prosinca u Hrvatskoj gospodarskoj komori u 9 sati. Seminar je namijenjen izvoznicima, uvoznicima, špediterima, bankarima, osiguravateljima, odvjetnicima i svim ostalim gospodarskim subjektima koji pravila Incoterms koriste u svakodnevnom radu. Radni jezik seminara je engleski, uz simultano prevođenje na hrvatski jezik. Za sudjelovanje na seminaru ispunjeni prijavni obrazac potrebno je poslati do 6. prosinca tajništvu Nacionalnog odbora ICC-a Hrvatska na e-mail icc@hgk.hr ili faks 01/4828-380. Dodatne informacije: Andrea Petrić, tel. 01/4561-784, email: apetric@hgk.hr.

enterprise europe

29. studenoga 2010.

EEN Ujedinjenog Kraljevstva

Mreža za pomoć na Otoku EEN u Velikoj Britaniji i Sjevernoj Irskoj čine 33 institucije u 19 gradova. Do sada su pomogli širenju posla niza tvrtki među kojima je i jedna biotehnološka tvrtka i jedan proizvođač poklona

Europsku poduzetničku mrežu u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske čine čak 33 institucije u 19 gradova u svim krajevima države. Kao i drugdje u Europi, one pružaju usluge i pomažu malim i srednjim tvrtkama u jačanju konkurentnosti i izlasku na tržište Europske unije, ali i cijelog svijeta. Tvrtke koje žele iskoristiti svoje mogućnosti u EEN-u mogu dobiti pomoć u izlasku na

međunarodno tržište, tehnološkom transferu, pristupu financiranju projekata, sakupljanju sredstava za istraživanje, savjetovanju o europskom pravu i standardima, kao i intelektualnom vlasništvu te patentima. Zahvaljujući upravo radu mreže u Ujedinjenom Kraljevstvu, britanska kompanija Orthos Limited potpisala je ugovor o korištenju patenta Biomedicinskog inženjer-

skog istraživačkog centra (CREB) s Politehničkog sveučilišta u Kataloniji. Orthos će investirati gotovo 200.000 eura u projekt pjene od kalcij fosfata koja se sama širi i može se koristiti za regeneraciju kostiju. Za ekskluzivno korištenje patenta Orthos će CREB-u dati između tri i sedam posto dobiti kada ga lansira na europsko tržište. Mreža je pomogla i francuskoj poduzetnici Anne Fuzeau kako bi na međunarodno tr-

žište ušla sa svojim glazbenim poklonima. Anne Fuzeau Productions izdaje note klasičnog glazbenog repertoara, a kako je željela izaći na strana tržišta i to učiniti u niši malih poklona muzičke tematike od uredskog materijala do nakita, EEN joj je pomogao u pronalaženju dobavljača za njezinu robu. Tvrtka iz Dorseta The Music GiftsCo koja je specijalizirana za proizvodnju porculanskih čaša, minijaturnih instrumenata i nakita, francuskoj je poduzetnici postala partner i dobavljač.

Članice konzorcija Invest Northern Ireland Bedford Square, Bedford Street, Belfast BT2 7ES andrew.millar@investni.com www.enterpriseeuropeni.com Birmingham Chamber of Commerce and Industry 75 Harborne Road, Edgbaston, Birmingham B15 3DH c.davies@birminghamchamber.org.uk p.meikle@birminghamchamber.org.uk www.een-midlands.org.uk City of Bradford Metropolitan District Council Bradford Design Exchange, 34 Peckover Street Bradford BD1 5BD jenny.lawson@bradford.gov.uk www.ee-yorkshire.com UK Trade & Investment - South West 4th floor, 100 Temple Street, Bristol BS14 0HG eensw@gwebusinesswest.co.uk www.enterpriseeuropesw.org.uk Enterprise Europe Network South West England Leigh Court Business Centre, Abbots Leigh Bristol BS8 3RA info@enterpriseeuropesw.org.uk www.enterpriseeuropesw.org.uk St John’s Innovation Centre Ltd Cowley Road Cambridge CB4 0WS innovation-east@stjohns.co.uk www.innovation-east.co.uk WEIC Ltd 30-36 Newport Road, Cardiff CF24 0DE tidynp@cardiff.ac.uk www.enterpriseeuropewales.org.uk Welsh Assembly Government Department for the Economy & Transport (DE&T) Crown Buildings, Cathays Park, Cardiff CF10 3AH

sandra.lopes@wales.gsi.gov.uk www.enterpriseeuropewales.org.uk Coventry University Enterprises Ltd The Technocentre, Puma Way, Coventry CV1 2TT s.shorthouse@coventry.ac.uk a.duckworth@coventry.ac.uk www.een-midlands.org.uk South West of England Regional Development Agency Sterling House, Dix’s Field, Exeter EX1 1QA eensw@gwebusinesswest.co.uk www.enterpriseeuropesw.org.uk Scottish Enterprise 150 Broomielaw, Glasgow G2 8LU enterprise.europe@scotent.co.uk www.scottish-enterprise.com Business Link East Zenith Court, 4 Bishops Square Business Park Hatfield AL10 9NE enterprise.europe@eeneast.org.uk www.enterpriseeuropeeast.org.uk Highlands & Islands Enterprise Cowan House, Inverness Retail & Business Park Inverness IV2 7GF laura.dingwall@hient.co.uk www.hie.co.uk Yorkshire Forward Victoria House, 2 Victoria Place, Leeds LS11 5AE kathryn.campbell-savours@yorkshire-forward.com www.ee-yorkshire.com RTC North Ltd Round Foundry Media Centre, Foundry Street Leeds LS11 5QP martin.mcgurk@rtcnorth.co.uk www.ee-yorkshire.com

Targeting Innovation Ltd Round Foundry Media Centre, Foundry Street Leeds LS15 8GB lfisher@targetinginnovation.com www.ee-yorkshire.com London Technology Network Argyle House 29-31 Euston Road, London NW1 2SD t.benzie@ltnetwork.org www.ltnetwork.org

een@businesslinknw.co.uk www.eenw.org The Centre of Excellence for Nanotechnology, Micro and Photonic Systems Ltd The Fabriam Centre, Atmel Way, Middle Engine Lane Newcastle Upon Tyne NE28 9NZ michael.pitkethly@cenamps.com www.cenamps.com

Greater London Enterprise 10 – 12 The Circle, Queen Elizabeth Street, London SE1 2JN innovation@gle.co.uk www.een-london.co.uk

One Northeast Stella House, Goldcrest Way, Newburn Riverside Newcastle Upon Tyne NE15 8NY tony.ikwue@onenortheast.co.uk www.onenortheast.co.uk

The Innovatory 274 Richmond Road, London Fields, London E8 3QW rokayia@theinnovatory.com www.theinnovatory.com

Derbyshire and Nottingham Chamber of Commerce 8 Experian Way, NG2 Business Park, Nottingham NG2 1EP info@een-midlands.org.uk www.een-midlands.org.uk

LTN Argyle House, 29-31 Euston Road, London NW1 2SD a.glynn@ltnetwork.org www.ltnetwork.org

Business Link North West City Office Park, Brian Johnson Way, Preston PR2 5PE een@businesslinknw.co.uk www.eenw.org

The London Chamber of Commerce and Industry 33 Queen Street, London EC4R 1AP europe@londonchamber.co.uk www.londonchamber.co.uk/europe

EISC Ltd 53 Bugle Street, Southampton SO14 2 LF richard@eiscltd.eu www.enterpriseeurope-se.eu

Chamberlink Ltd North West International Trade Centre Warren Bruce Court, Warren Bruce Road, Trafford Park Manchester M17 1LB een@businesslinknw.co.uk www.eenw.org

Northwest Regional Development Agency PO Box 37, Renaissance House, Centre Park Warrington WA1 1XB een@businesslinknw.co.uk www.eenw.org

RTC North Ltd Dovecote Court, Stanley Grange, Ormskirk Road, Knowsley Merseyside L34 4AR

Business Link Kent Cic 34 Tower View, Kings Hill West Malling ME19 4UY linda.bennett@businesslinkkent.co.uk www.enterpriseeurope-se.eu