e-pv 3656 by NEstar

BRIC Akademija Brojne hrvatske tvrtke žele suradnju s Brazilom, Rusijom, Indijom i Kinom, a sada ima i načina kako je ostvariti

Od farme do uspjeha Belje svojim kooperantima osigurava prasad, stočnu hranu, stručnu podršku i, što je najvažnije, sigurno tržište

Otpremnine Tko sve ima pravo na otpremninu i kako se računaju najmanja i najveća moguća otpremnina?

TEMA TJEDNA STR. 5

AKTUALNO STR. 15

AKTUALNO STR. 6-7

3 6 5 6

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 6. prosinca 2010. Godina LVIII / Broj 3656. www.privredni.hr

privredni vjesnik

DANI ARBITRAŽE / TKO SVE ŽELI POREZ NA IMOVINU / PREGOVORI S EU / BAUK TAVANUŠE / PREDSTAVLJANJA / SVIJET FINANCIJA

DOMAĆA PLASTIČARSKA I GUMARSKA INDUSTRIJA

POSTOJI LI NEKI DRUGI PUT... OSIM PREMA DOLJE? Proizvodnjom plastičnih proizvoda uglavnom se bave mala i srednja poduzeća. Njih se ne potiče, nisu upoznati s novim tehnologijama... A uvoz plastičnih i gumenih proizvoda silovito raste

>>16-17

INTERVJU: VIŠNJA JELIĆ MÜCK

TRAŽIM HRVATSKO - U ČITAVOM SVIJETU

>> 12-13

>> 11

Zašto se može i bez poticaja te koji je novi put razvoja ruralnih krajeva - objašnjava predsjednica Mreže za ruralni razvoj

Nova web stranica posvećena samo domaćim proizvodima otvorila je distribucijski kanal do novih tržišta i kupaca

Još nemate poklon za Božić? Mi imamo više od 130 prijedloga.

Letite sa Austrianom na više od 130 odredišta svijeta – preko Becˇa, najbrže i najudobnije transferne zracˇne luke u Europi.

Bombai od EUR 629 Delhi New York od EUR 539 Dubai

EUR 639 od EUR 529

Sakupljajte milje u Miles & More programu. Informacije i rezervacije na www.austrian.com, tel. 01/62 65 900 ili kod Vaše putnicˇke agencije. Cijene se odnose na povratne karte, ukljucˇuju aerodromske i druge pristojbe i podliježu posebnim uvjetima primjene.

www.austrian.com 229321_aua_Christmas_Privredni_230x160_HR_NP.indd 1

26.11.2010 15:37:07 Uhr

Izbor iz PV prodaje! INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ

SOCIJALNA PRAVA KAO KAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA

SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ KOJ

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str. cijena

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str. cijena

nakladnik: TIMpress format: m 165 x 234 mm opseg: 156 str.

n nakladnik: K KIGEN fformat: 1 170 x 240 mm oopseg: 2 292 str.

180,00 kn 200,00

cijena

153,00 kn 170,00

cijena

269,00 kn 299,00

ZAKON O RADU s komentarima i tumačenjima nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

cijena

261,00 kn 290,00

KULTURA U IZLOGU

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

cijena

90,00 kn

100,00

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

HRVATSKI DIZAJN SAD Croatian Design Now

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

cijena

90,00 kn

100,00

cijena

90,00 kn

100,00

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 022 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

privredni vjesnik

cijena

107,00 kn 119,00

cijena

90,00 kn

100,00

cijena

315,00 kn 350,00

cijena

351,00 kn 390,00

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

ČOVJEK I OKOLIŠ

NLP uvod u osobni rast i razvoj

KRIZA, A POSLIJE?

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

n nakladnik: M Meandar media fformat: 1 134 x 214 mm oopseg: 1 170 str.

cijena

135,00 kn 150,00

cijena

179,00 kn 199,00

cijena

134,00 kn 149,00

cijena

216,00 kn 240,00

UVOD

www.privredni.hr Broj 3656, 6. prosinca 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Olli Rehn, europski povjerenik za gospodarska i monetarna pitanja:

Gospodarski oporavak je započeo Gospodarski oporavak je započeo. Ohrabruju me projekcije da će stopa zaposlenosti u Europi iduće godine napokon porasti. Deficit javnog sektora počinje opadati zahvaljujući poduzetim konsolidacijskim mjerama i ponovnom rastu. No, taj je oporavak neravnomjeran i mnoge zemlje članice prolaze kroz teško razdoblje prilagođavanja. Odlučni nastavak fiskalne konsolidacije i politike povećanja rasta nužni su za stvaranje zdravog temelja za postizanje održivog rasta i radnih mjesta.

Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta:

Naš oporavak neće biti snažan Vrlo teško je donositi bilo kakve dalekosežne zaključke samo na osnovi jednog broja. Osobito kada se radi o tako malom broju, dakle, stopi rasta BDP-a od 0,2 posto. Za sljedeću godinu očekujemo blago pozitivne stope rasta, otprilike između 1,5 i 1,9 posto. To su prognoze većine analitičara. No isto tako treba imati na umu da onaj oporavak koji nas očekuje i koji je na neki način izvjestan zbog kretanja u okruženju i zbog zaustavljanja negativnih trendova jednostavno neće biti snažan i bit će vjerojatno još kratkih razdoblja s negativnim stopama rasta.

Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta:

Devet milijuna kuna za razminiranje Društveno odgovorno poslovanje jedna je od strateških odrednica Vipneta od samog početka. Već godinama ulažemo u regionalno zdravstvo, ali i u druga područja kako bismo potpomogli razvoj društva. Za razminiranje Hrvatske smo dosad donirali više od devet milijuna kuna. S druge strane, svojim korisnicima nastojimo pružiti najnaprednije tehnologije, usluge i proizvode pa neprekidno ulažemo u mrežu i obogaćujemo ponudu uređaja i platformi. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(h)ost komentator: Vesna Pavletić, direktorica tvrtke Pavletić

Avantura poduzetništva Mnogo je faktora koji čine uspješno poslovanje tvrtke, a za nas su najvažniji pozitivna atmosfera, entuzijazam i obiteljsko ozračje

rotekli dani u poslovnom svijetu bili su obilježeni slavljeničkim ozračjem povodom dodjele nagrada Menadžer godine Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika - Croma. Primiti nagradu za menadžera godine u kategoriji mladi menadžer, uzbudljivo je i laska. Godi samopouzdanju, osnažuje motivaciju i inspirira na nove pothvate, ali istodobno potiče na pogled u vlastitu prošlost. Nitko ne zna u kakvu se avanturu upušta u trenutku pokretanja malog obiteljskog posla. To nismo znali ni mi kada smo prije gotovo 10 godina osnovali tvrtku Pavletić. Učinili smo to pomoću hipotekarnog kredita na našu obiteljsku kuću i još nekoliko manjih kredita iskoristivši tako sve financijske resurse koje smo imali. Spoznavši kako je dobar san nešto što treba svakom čovjeku, posebice u današnjem suvremenom načinu života, odlučili smo se usmjeriti na opremu za zdravo spavanje. Odabrali smo kanal izravne prodaje zbog izravne interakcije s klijentima. Suprug i ja bili smo isprva jedini djelatnici, a ured nam je bio smješten u obiteljskoj konobi, na 10 četvornih metara. Radni dan nam je trajao i do 18 sati, a prodaja nije odmah imala zamah ka-

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

kav smo očekivali i željeli. Kašnjenje tiska, dobavljača robe, snalaženje u zakonskim zavrzlamama – sve su to stvari koje vas na početku lako obeshrabre. Sjećam se i skeptične okoline s “dobronamjernim” savjetima kako nam taj potez nije baš pametan. No, sitne stvari vas podignu i obraduju kao igračka dijete – tako smo radosni bili i mi kad smo uključili prvi telefaks, aktivirali prvi službeni e-mail, a da ne spominjem veselje nakon prvog poziva stranke! Obuzeo nas je silni ushit i nalet adrenalina. Nakon pola godine žrtve i odricanja, posao se polako počeo razvijati,

Počeli smo kao par, radeći u konobi od 10 kvadrata, a danas u tvrtki zapošljavamo 108 djelatnika

pa smo povećali naš radni tim, a danas u tvrtki zapošljavamo 108 djelatnika. Mnogo je faktora koji čine uspješno poslovanje tvrtke, a za nas su najvažniji pozitivna atmosfera, entuzijazam i obiteljsko ozračje. Ovo posljednje smo uspjeli doslovno postići, s obzirom na to da 20 posto naših djelatnika čine bračni parovi. Mno-

go energije posvećujemo izgradnji i očuvanju dobrih međuljudskih odnosa jer vjerujemo u formulu “zadovoljan djelatnik = zadovoljan korisnik”. Iza nas su brojna team building druženja, a samo u posljednjih godinu dana obišli smo München i razgledali dvorce Bavarske, bili na raftingu na Uni, putovali u Rim te na Azurnu obalu. Također, mnogo ulažemo u edukaciju jer vjerujemo kako je kontinuirani rad na sebi preduvjet kvalitetnog poslovanja. Tako smo u sklopu vlastitog in-house programa pokrenuli čak dvije vlastite poslovne akademije. Kroz učenje i usavr-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

šavanje, razvijali su se i naši interesi pa se nismo zaustavili samo na prodaji - posvetili smo se i inovaciji. Osmislili smo i patentirali jedinstven proizvod na svjetskom tržištu - Biocrystal®, podlogu za spavanje sa specijalnom kristalnom strukturom koja osnažuje opće stanje tijela, regenerira organizam, balansira energiju te djeluje antistresno. Potaknuti snažnim interesom inozemnih tvrtki za distribuciju Biocrystala, započeli smo izvoz u Ameriku, ali i Njemačku, Austriju, Belgiju te Nizozemsku, a već godinu dana izvozimo i u zemlje regije. Budućnost se sada čini poljem neslućenih mogućnosti. Cilj nam je ubrzo postati regionalnim centrom za dobar san u ovom dijelu Europe. Naš kreativni duh i dalje je usmjeren na razvijanje novih proizvodnih linija. Takav razvoj poslovanja nitko nam nije mogao garantirati, ali duboko u sebi imali smo viziju. Stoga bih poručila svim poduzetnicima koji se nalaze na svom početku neka ne slušaju pesimistične poruke medija i ne obaziru se na skeptične poglede svoje zabrinute okoline. Moraju vjerovati u sebe i vjerno slijediti ucrtanu stazu prema svom cilju koji vide samo oni i koji već postoji u njihovoj alternativnoj budućnosti.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

*vijesti MOL nudi redovne Inine dionice

( 500 predmeta riješio arbitražni sud HNS-a

Privredni vjesnik Broj 3656, 6. prosinca 2010.

( 700

kaznenih prijava u DORH-u protiv sudaca

Arbitraža i mirenje

Pomirite se, sudovi su pretrpani MOL Hungarian Oil and Gas prošli je tjedan odlučio dati ponudu dioničarima društva Ina, koji ne djeluju zajednički s MOLom, za kupnju ne više od ukupno 800.910 neopterećenih i u cijelosti otplaćenih redovnih dionica Ine, svaka nominalnog iznosa od 900 kuna, za cijenu od 2800 kuna po dionici. Na takvu opću ponudu ne primjenjuju se odredbe hrvatskog Zakona o preuzimanju dioničkih društava, objavila je Zagrebačka burza.

Sudovi su iznimno zainteresirani da dio rastućeg tereta novih predmeta preuzmu arbitražna sudišta i centri za mirenje Drago Živković zivkovic@privredni.hr

Manje zaposlenih u industriji Ukupan broj zaposlenih u industriji u listopadu manji je za 6,2 posto u usporedbi s istim mjesecom lani, a u usporedbi s rujnom 2010. manji je za 0,5 posto. U usporedbi pak s prosječnim mjesečnim brojem zaposlenika u 2009., broj zaposlenih osoba u listopadu manji je za 7,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Broj zaposlenih u listopadu u usporedbi s rujnom u proizvodnji intermedijarnih proizvoda manji je za 0,7 posto, dok je u energiji ostao isti. U kapitalnim proizvodima manji je za 0,5 posto, u trajnim proizvodima za široku potrošnju za 0,4 posto, a u netrajnim proizvodima za široku potrošnju za 0,6 posto.

ako državna tijela neprestano daju snažnu podršku alternativnim načinima rješavanja sporova, hoteći ih promaknuti u prvi izbor za sve sporove, mirenje i arbitraža teško se probijaju kroz nepregledne gomile sudskih predmeta. Tako, na primjer, Visoki trgovački sud, prema riječima njegova predsjednika Marija Vukelića, bilježi 65-postotno povećanje broja parničnih predmeta i 42-postotno povećanje stečajnih predmeta. Zato su sudovi, poručio je Vukelić na otvaranju 18. Hrvatskih dana arbitraže i mirenja, iznimno zainteresirani da dio tog rastućeg tereta preuzmu arbitražna sudišta i centri za mirenje. Pritom u zahtjevima za učinkovitost nikada ne smijemo zaboraviti na kvalitetu, upozorio je predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin. Dodaje kako nije nimalo sretan što se gotovo svi arbitražni pravorijeci osporavaju pred državnim sudovima, iako golema većina tih pravorijeka ne biva poništena, što ipak svjedoči o njihovoj kvaliteti.

Pokrivenost uvoza izvozom: 59 posto Ukupan izvoz Hrvatske u razdoblju od siječnja do listopada 2010., prema privremenim podacima, iznosio je 53,2 milijarde kuna. Istodobno je uvoz iznosio 90 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 36,9 milijardi kuna, objavio je Državni zavod za statistiku. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 59 posto.

Hrvatski unikat Hrvatski dani arbitraže i mirenja, koje pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore organiziraju Stalno izbrano sudište i Centar za mirenje pri HGK-u, dostigli su punoljetnost u statusu regionalno najvažnijeg stručnog skupa arbitara i miritelja. Ove su se godine u velikoj mjeri bavili nejasnoćama u suodnosu različitih zakona, kao i

potrebom da se postojeći Zakon o arbitraži doradi i poopći, kako bi se uskladio sa svjetskim dosti-

Nemamo jasan odgovor može li se protiv arbitražnog pravorijeka podnijeti ustavna tužba gnućima i varijacijama u praksi. Tako je Krešimir Sajko, predsjednik Centra za mirenje, upozorio da je postojeća definicija arbitražnog pravorijeka u hrvatskom zakonu, koja uključuje samo odluku o biti spora, zapravo unikat u svjetskim okvirima, pa bi zakon trebalo dopuniti tako da se pojmom pravorijek obuhvate i druge odluke, poput odluke o nenadležnosti arbitraže. Tko obračunava? Prokurist Miljenko Appio Giunio kritički je govorio o novom Ovršnom zakonu i njegovu odnosu prema arbitraži. Nejasno je hoće li ovrhu arbitražnog pravorijeka provoditi

sudovi ili javni ovršitelji, premda Giunio smatra da bi to svakako trebali biti sudovi. Nije siguran niti u to da je dobro što prvostupanjski sudovi postaju zapravo drugostupanjsko tijelo u postupku ovrhe, a upozorava da nemamo ni jasan pravni odgovor je li tužba za poništaj jedini pravni lijek protiv pravorijeka ili se može podnijeti i ustavna tužba. Poseban problem je ovrha novčane tražbine, koju bi od iduće godine trebala provoditi Financijska agencija, a ne banke, pa je nejasno, između ostaloga, tko će i kako u tom po-

stupku obračunavati zatezne kamate. Akademik Jakša Barbić, koji je često angažiran kao arbitar u sporovima, založio se za neke praktične izmjene koje bi ubrzale arbitražni postupak. Smatra, primjerice, da se u proceduri nije dobro previše vezati za Zakon o parničnom postupku, čemu su skloni suci u ulozi arbitara, jer je cilj arbitraže upravo izbjeći parnični postupak. Osveta nezadovoljnih Barbić je upozorio i na pojavu koja se iz sudstva proširila na arbitražu: stranke nezadovoljne od-

lukom sve češće podnose kaznene prijave protiv arbitara zbog tobožnje korupcije. Takvih je prijava sada u Državnom odvjetništvu već oko 700. Barbić je predložio i da Stalno izbrano sudište izradi model zaključka kojim bi se prije početka arbitraže propisala pravila i riješilo mnoštvo praktičnih problema s podnescima ili svjedocima. Predlaže da se uvede i obveza da svjedoci u arbitraži daju pisani iskaz, te da se propuštanje postavljenog roka smatra odustajanjem od prava na određenu radnju u postupku.

Najuspješnija arbitraža u nogometu Najuspješniji i najefikasniji arbitražni sud u Hrvatskoj funkcionira, pomalo neočekivano, u nogometu. Predsjednik Arbitražnog suda Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) Stanko Hauc kaže da su od 2002. godine riješili oko 500 predmeta, od čega je samo šest ili sedam napadano tužbom za poništaj, a samo jedan pravorijek osporen je presudom Vrhovnog suda, i to iz formalnih razloga. Tajna uspjeha je u jedinstvenom mehanizmu ovrhe. Kada arbitražni sud donese pravorijek i on postane ovršna isprava, ako neki nogometni klub ne isplati dug, slijedi procedura pred Disciplinskom komisi-

jom HNS-a. Komisija može izreći suspenziju, a suspenzija može dovesti do toga da klub padne u niži rang natjecanja. Potencijalna šteta od takvog raspleta je u pravilu mnogo veća od dosuđene odštete, pa suočeni s takvom prijetnjom klubovi redovito provode arbitražne odluke. Postupak arbitraže u HNS-u traje u prosjeku tri do četiri mjeseca, a koliko je efikasan svjedoči i niz slučajeva u kojima su stranke u sporu povlačile sudske tužbe i zamjenjivale ih arbitražom. Posebnu arbitražu ima i Hrvatski olimpijski odbor, a ona uglavnom arbitrira u žalbama na odluke pojedinih sportskih saveza.

www.privredni.hr Broj 3656, 6. prosinca 2010.

( čak 150 hrvatskih tvrtki došlo se informirati o suradnji s BRIC-om

Ususret 100. obljetnici Kraša

Slatkiši za izvoz

Mogućnosti poslovanja i suradnje s Brazilom, Rusijom, Indijom i Kinom

Hrvatski poduzetnici žele Z malo snage BRIC-a BRIC je trenutačno najpropulzivniji dio globalne ekonomske scene i uskoro bi mogao preuzeti vodeću poziciju svjetskih ekonomskih sila Igor Vukić vukic@privredni.hr

iše od 150 predstavnika hrvatskih tvrtki okupilo se prošli tjedan na uvodnom predavanju BRIC Akademije 2011., kako bi se upoznali s mogućnostima poslovanja i suradnje s Brazilom, Rusijom, Indijom i Kinom. Takav interes pokazuje da hrvatske tvrtke pritisnute krizom sve više baš u tim zemljama vide izvoznu priliku. Tržišta BRIC-a zaista predstavljaju golem potencijal, ali ga treba znati iskoristiti, rečeno je na skupu. Svaka od tih zemalja svjetski je lider na određenom području. Brazil je industrijska i poljoprivredna sila iznimnih prirodnih bogatstava, Rusija je energetski div s velikim deviznim rezervama i konstantnim suficitom u robnoj razmjeni. Indija je jedna od najvećih svjetskih demokracija i lider u softverskoj i IT industriji, dok je Kina, nakon što je godinama predstavljala “svjetsku tvornicu”, postala zemlja s najvećim deviznim rezervama te visokim ekonomskim rastom. Predavanja u Zagrebu i Rovinju Uočavajući rastući interes domaćih privrednika za informacije o poslovanju na tim tržištima, tvrtka Horizont Internacional pokrenula je seriju predavanja pod nazivom BRIC Akademija. Predavanja će se održavati od 10. veljače do 28. svibnja u Zagrebu i Rovinju, a sastojat će

se od devet jednodnevnih seminara i jednog seminara u trajanju od tri dana. Predavači će biti ekonomski stučnjaci, konzultanti i predstavnici kompanija koje već posluju na tim tržištima. “I najveći skeptici morali su ostati zatečeni nakon što je Kina ove godine skinula Njemačku s pozicije najvećeg svjet-

Tržišta BRIC-a zaista predstavljaju golem potencijal, ali ga treba znati iskoristiti skog izvoznika, a u srpnju ove godine po BDP-u pretekla Japan, čak pet godina ranije nego što je to predviđalo Goldman Sachsovo izvješće”, naglasio je u svom izlaganju Kristijan Kotarski, znanstveni novak na Fakultetu političkih znanosti. “Potrebu snažnije orijentacije prema tržištima tih zemalja pokazuju i podaci o porastu njemačkog izvoza za 17,1 posto u prvoj polovini 2010. godine, s time da je njemač-

ki izvoz u Kinu povećan 55,5 posto, u Brazil 61,4 posto, Tursku 38,8 posto, dok je izvoz u zemlje članice Europske unije povećan samo 12 posto”, dodao je Kotarski. Mario Poljak, predsjednik udruge azijskih konzultanata Asicon, objasnio je osnovne korake potrebne za ostvarenje suradnje sa zemljama BRIC-a, s posebnim naglaskom na specifičnostima i razlikama pravnih okvira u Republici Hrvatskoj i NR Kini. Poljak je naglasio da svaki hrvatski poduzetnik koji je zainteresiran za pokretanje posla s društvima iz Kine mora poznavati kulturološke navike i običaje tog tržišta da bi se što bolje predstavio. Iskustva izvoznika Ivica Siladić iz poduzeća Mireo i Dubravko Sršan iz Smarteka, kao predstavnici hrvatskih tvrtki koje već izvoze u zemlje BRIC-a, prenijeli su svoja praktična iskustva, naglasivši prednosti svakog pojedinog tržišta zemalja BRIC-a u sektorima IT industrije, odnosno

proizvodnje softvera i hardvera. U ime Ministarstva vanjskih poslova skupu se obratio Tomislav Bošnjak, načelnik Uprave za izvaneuropsku bilateralnu suradnju, a o ekonomskoj situaciji i poslovnoj etici u Indiji govorio je Dino Debeljuh, bivši hrvatski veleposlanik u Indiji. Gosti predavanja bili su i Aurelio Afranio Garcia-Avelino, zamjenik brazilskog veleposlanika u Hrvatskoj, Boris Medvedev, zamjenik veleposlanika Ruske Federacije, te Sandip Mitra, drugi tajnik veleposlanstva Indije u Hrvatskoj. Svi sudionici složili su se da je skupina BRIC trenutačno najpropulzivniji dio globalne ekonomske scene te da bi uskoro mogla preuzeti vodeću poziciju svjetskih ekonomskih sila. “BRIC Akademija pokrenuta je upravo zato što su hrvatskim poduzetnicima potrebne konkretne inicijative s prenošenjem znanja koje je odmah primjenjivo”, rekao je Željko Zoričić, član Uprave Horizont Internacionala, tvrtke koja je organizirala BRIC Akademiju.

agrebačka konditorska tvrtka Kraš sljedeće godine obilježava 100 godina postojanja. Danas je jedan od najvećih proizvođača konditorskih proizvoda u Jugoistočnoj Europi i izvozi 45 posto proizvoda na tržišta regije, Zapadne Europe i svijeta. Svoju veliku obljetnicu Kraš dočekuje i u novom vizualnom izdanju koji uključuje cjelokupni kompleks tvrtkinih tvornica i poslovne zgrade. Osim poboljšanja izgleda objekata, Kraševo poslovodstvo ove je godine ulagalo i u poboljšanje tehnoloških procesa. Sudeći prema stanju bilance, Kraš se ubraja među najbolje tvrtke u Hrvatskoj. Poslovanje tvrtke djelomično ugrožava visoki stupanj otvorenosti tržišta, a i porast cijena temeljnih sirovina. No, u 2011. očekuje se njihovo rela-

tivno stabiliziranje, rekao je predsjednik Uprave Kraša Nadan Vidošević. Iako su ovogodišnji poslovni rezultati nešto niži od lanjskih, tvrtka radi sve kako bi se sačuvala bilanca poduzeća. “Krašu se ne može dogoditi da nestane preko noći kao neke druge tvrtke. Često nas optužuju da smo konzervativna kompanija, ali držim kako će kriza pokazati da je Kraš imao odmjerenu politiku poslovanja. I dalje želimo ostati sinonim kvalitete”, istaknuo je Vidošević. U planovima za 2011. među ostalim je i otvaranje eko parka Bratina u Pisarovini što će biti prvi značajniji iskorak iz primarnog tvrtkinog biznisa proizvodnje slastica. Otvorenje eko parka u kojem će se nalaziti apartmani za 60 osoba, restoran i mali zoološki vrt očekuje se u proljeće 2011. godine. (S.P.)

*vijesti Još jedna lokomotiva za Kosovo

Predsjednik Uprave TŽV Gredelj Ivan Tolić s Kosovskim željeznicama potpisao je još jedan ugovor o generalnom popravku dizel-električne lokomotive. Nedavnom uspješnom suradnjom s Kosovskim željeznicama, TŽV Gredelj je potvrdio iznimnu reputaciju u gradnji novih i održavanju postojećih željezničkih kapaciteta na inozemnom tržištu, te uspio osigurati još jedan veliki projekt za Kosovske željeznice. Vrijednost Ugovora za popravak druge lokomotive iznosi oko 5,3 milijuna kuna.

Održana sjednica Vijeća Zajednice za klastere Prošli tjedan održana je sjednica Vijeća Zajednice klastera Hrvatske gospodarske komore. Sandra Hižak, predsjednica Zajednice klastera HGK, na sjednici je naglasila kako su najvažniji ciljevi te zajednice podrška postojećim i novim klasterima putem edukacije i drugih aktivnosti, suradnja s mjerodavnim tijelima te što intenzivnije povezivanje sa znanstvenim institucijama. Načelnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Zdenka Mesić govorila je o planiranim poticajima za klastere u 2011. naglasivši da resorno ministarstvo već petu godinu provodi projekt Klasteri - udruživanjem do uspjeha te je do sada sufinanciralo 54 klaster-inicijative.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3656, 6. prosinca 2010.

100.000 HRVATA NUDI SVOJU VIZIJU PRORAČUNA

Većina želi porez na imovinu

iše od 100.000 posjetitelja aplikacije www.proracunskikalkulator.com za manje od tjedan dana od njena pokretanja pokušalo je napraviti svoju verziju Državnog proračuna za 2011. godinu. U prosjeku su najmanje promjene radili na stavkama doprinosa, a čak 37 posto nije mijenjalo stope doprinosa. Nešto više od 45 posto od 1910 osoba koje su snimile svoju verziju proračuna želi da stopa PDV-a ostane na dosadašnjoj razini, a nešto manje od 20 posto bi ga smanjilo na prijašnju stopu od 22 posto. Uvođenje poreza na imovinu poželjno je za čak 58,2 posto korisnika, dok 58 posto njih smatra kako je uvođenje poreza na kapitalnu dobit pravo rješenje. Korisnici ove aplikacije koju je izradila Vjetrenjača, udruga za promicanje prava na pristup informacijama, uz pomoć i potporu Hrvatske gos-

podarske komore, na rashodovnoj strani su od ponuđenih 25 posto rashode za zdravstvo (bez socijalne skrbi) smanjili za 3,53 postotna boda. Naknade za nezaposlene smanjili su za devet posto. Što se, pak, mirovina tiče, bolje bi prošli redovni umirovljenici. Mirovine bi im smanjili u prosjeku za 2,5 posto. Ostale mirovine (HAZU-a, MUP-a, HV-a, boraca NOR-a, domovinske vojske, saborskih zastupnika, političkih zatvorenika i bivše JNA) bile bi manje za pet posto. Mirovine hrvatskih branitelja bile bi manje za 13,6 posto, dok bi ostale transfere braniteljskoj populaci-

ji smanjili za 6,1 posto. Rashode za socijalnu pomoć žele smanjiti za 7,2 posto, dok čak 65,8 posto podupire uvođenje registra korisnika socijalne pomoći, koji bi ograničio primanje pomoći imovinskim cenzusom. Subvencije poljoprivrednicima žele smanjiti za 9,9 posto, a ostalim sektorima za 11,6 posto. Na zaposlenicima MUP-a, MORH-a te znanosti i obrazovanja “uštedjeli” bi pola milijarde kuna. Ostalim zaposlenima koji plaću primaju iz proračuna uzeli bi 759 milijuna kuna, otpuštajući ih 3650 (5,8 posto) i smanjujući im plaću za 511 kuna. Najviše bi, ipak, štedjeli na troškovima zaposlenih na lokalnoj razini: otpustili bi ih 4305 (11 posto), smanjili im prosjek plaće za 1170 kuna (11,9 posto) i tako uštedjeli gotovo milijardu kuna. Zanimljivo je kako samo 10,9 posto želi dolazak MMF-a. (B.O.)

INOZEMNA ULAGANJA

Investitore zovemo, a onda ih tjeramo

vornica Rockwool u istarskom Pićnu jedan je od najgorih primjera odnosa prema stranim investitorima, istaknuto je prošli tjedan na okruglom stolu Večernjeg lista o inozemnim ulaganjima. Lokalna uprava je prvo pozivala Rockwool, navela ga da uloži 100 milijuna kuna i zaposli 400 radnika, a sad se predomislila i želi živjeti samo od turizma i poljoprivrede, rekla je Anđelka Toto-Ormuž. Uz klasične prepreke, poput sporog izdavanja dozvola za pristupne ceste, općinska vlast istaknula se i odlukom o povećanju komunalnog doprinosa, i to samo za Rockwool, od čitavih 1000 posto. Ministar gospodarstva Đuro Popijač izja-

vio je da će Vlada pokušati naći rješenje za izgradnju ceste i normalan rad te tvornice. Prema njegovim riječima, strani investitori su dobrodošli, a on vrlo često prima njihove predstavnike i nastoji pomoći u rješavanju problema. “Primjer brze gradnje trgovačkih centara pokazuje da uvijek kad postoji snažan interes, postoje i mogućnosti da se svladaju administrativne procedure”, istaknuo

je Popijač. Bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić smatra da se prečesto s ulagačima sklapaju loši, nedorečeni ugovori. “Ostavlja se puno prostora dobroj volji i nejasnim tumačenjima. Kad investicija zapne, nezadovoljni su i ulagači i država, a svatko misli da je u pravu”, rekao je Jurčić. Nedostatak dobre i brze komunikacije između različitih razina vlasti razlog je mnogih problema s kojima se suočio Sunčani Hvar, rekao je Dragan Lazukić, član NO-a te tvrtke. Stoga su jasne procedure za ishođenje dozvola te stabilnost zakona i poreznog sustava nužni uvjeti za privlačenje većeg broja ulagača, rečeno je na skupu. (I.V.)

( 6400 kn

neoporezivi iznos otpremnine

OTPREMNINE

MOŽE I NA T OBVEZNIKA

U slučaju stečaja poslodavca, pola neisplaćene ot godine samo za otpremnine isplatila je gotovo 27 štete - gotovo 65 milijuna kuna Jasmnika Filipas filipas@privredni.hr

onudili su mi otkaz s velikom otpremninom, ali uz uvjet da sljedeće četiri godine ne smijem raditi u struci. S obzirom na gospodarsku situaciju i pitanje hoću li u ovim poodmaklim godinama pronaći novi posao, prihvatio sam ovu nemoralnu ponudu”, kazao nam je jedan naš čitatelj, stariji od 50 godina. Ovaj slučaj, pravno definiran kao zabrana natjecanja na tržištu djelatnosti koju ima poslodavac i koja po Zakonu o radu (ZOR) može trajati najviše dvije godine, pokazuje zapravo da prilikom otkaza i isplata otpremnina ima svega, ali da dobar dio radnika ne zna svoja prava i ne trudi se zatražiti besplatni savjet od, primjerice, sindikata. ZOR jamči prava Inače, prema ZOR-u, pravo na otpremninu imaju radnici kojima poslodavac otkazuje ugovor nakon dvije godine neprekidnog rada kod tog poslodavca, osim ako za otkaz nije kriv sam radnik. Najmanja otpremnina računa se tako da se trećina prosječne bruto plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca pomnoži s brojem navršenih godina rada kod tog poslodavca, a najviša - kada se prosječna bruto plaća ostvarena u posljednja tri mjeseca prije prekida rad-

Otpremnina se u Austriji isplaćuje čak i u slučaju kada radnik daje otkaz nog odnosa pomnoži sa šest. Na otpremninu imaju pravo i radnici koji su pretrpjelu ozljedu na radu ili su oboljeli od profesionalne bolesti, ako nakon završenoga liječenja i oporavka nisu vraćeni na posao. Oni imaju pravo na otpre-

mninu najmanje u dvostrukom iznosu od onoga koji bi im inače pripao. U ovom drugom slučaju neoporeziv dio otpremnine je do 8000 kuna godišnje, a u prvom - 6400 kuna godišnje. Zaključno, ako drukčije nije dogovoreno kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu, otpremnina ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plaća

www.privredni.hr Broj 3656, 6. prosinca 2010.

( 64.253.539 kn

THE BANKER, ČASOPIS GRUPACIJE FINANCIAL TIMES IZABRAO “INICIJATORE PROMJENA”

ove godine isplatila Agencija za radnička potraživanja

Erste Group - Banka godine u Srednjoj i Istočnoj Europi

ERET POREZNIH premnine može isplatiti Agencija za radnička potraživanja. Ove milijuna kuna, a ukupno, u što se ubrajaju i plaće, bolovanja i Savezu samostalnih sindikata Hrvatske.

koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. “Rijetki su poslodavci koji poput Ine isplaćuju velike otpremnine i na taj način zbrinjavaju višak radnika. Većina ih otkazuje ugovore o radu prije negoli se navrše dvi-

je godine staža jer tako izbjegavaju isplatu otpremnine, ili isplaćuju samo minimalne otpremnine koje nastoje uklopiti u onih neoporezivih 6400 kuna”, kazala je Marina Kasunić Peris, voditeljica Sektora za industrijsku demokraciju u

Otpremnine u slučaju stečaja Kako u Hrvatskoj nema zajedničkog fonda iz kojeg bi se u slučaju otkaza isplaćivala otpremnina, kao što je to primjerice u Austriji, otpremnine, kao i druga potraživanja u slučaju stečaja poslodavca od kojeg se ne mogu naplatiti potraživanja, padaju na teret poreznih obveznika. Tako je Agencija za radnička potraživanja u slučaju stečaja poslodavca (to je nova agencija, nastala odvajanjem iz Fonda za razvoj i zapošljavanje), samo u prvih 10 mjeseci ove godine isplatila 64.253.539,13 kuna na ime potraživanja 5484 radnika. Kako je pojasnila ravnateljica Agencije Vesna Vitez, glavnina isplaćenih naknada odnosi se na plaće i naknade plaće za godišnji odmor i neisplaćene naknade plaće za bolovanje i to u

Primjeri iz Austrije i drugih europskih zemalja Prema riječima Marine Kasunić Peris, otpremnina u Austriji isplaćuje se i u slučaju kada radnik daje otkaz i to iz posebnog fonda za otpremnine i mirovine u koji poslodavci svaki mjesec uplaćuju 1,5377 posto bruto plaće. Fondovi su dužni novac ulagati na tržištu kapitala i isplaćivati otpremnine. Radnici mogu povući sredstva nakon tri godine neprekidnog staža koji ne mora uvijek biti kod istog poslodavca, a ako ga ne povuku sredstva i dalje stoje na njihovom računu. U Nizozemskoj, primjerice, u 50 posto slučajeva otpremninu određuje sud, i to vodeći računa o životnoj dobi radnika, obiteljskoj situaciji, stažu kod poslodavca... U Švicarskoj je otpremnina uređena zakonom, u Danskoj se ona ugovara kolektivnim ugovorom, a u Njemačkoj se isplaćuje i kada se sporazumno prekida radni odnos. Odgovarajući na naše pitanje je li u Hrvatskoj moguće uvesti sustav kao u Austriji, državni tajnik za rad Krešimir Rožman kazao je da to u ovom gospodarskom trenutku ne bi bilo izvedivo jer su davanja poslodavaca ionako već dosta velika. Inače, u Austriji je, kako je svojedobno objavio Institut za javne financije, tzv. porezni klin (davanja na plaću i iz plaće) veći nego u Hrvatskoj za oko tri posto.

iznosu od 37.432.454,78 kuna zajedno s doprinosima, a za otpremnine u koje su uključene i pravomoćno dosuđene naknade štete – isplaćeno je 26.821.084,35 kuna. U 2009. godini ukupno je

rste Group Bank AG nagrađen je prošli tjedan u Londonu titulom banke godine u Srednjoj i Istočnoj Europi koju dodjeljuje The Banker, međunarodni financijski časopis izdavačke grupacije Financial Times. Uz to su austrijska podružnica Erste Groupa, Erste Bank Österreich (drugu godinu za redom), kao i češka podružnica Česká spořitelna (šestu godinu u nizu), proglašene bankama godine za 2010. za svoje matične zemlje. Nagradu Banka godine dodjeljuje žiri

sastavljen od predsjednika uprava i menadžera britanskih tvrtki te urednika The Bankera. Ova nagrada priznati je standard u međunarodnim bankarskim krugovima. Dok se prošle godine nagrađivala sposobnost banaka da se čvrsto drže zacrtanih ciljeva u teškim vremenima, ovogodišnja nagrada je poredala banke prema inicijativama koje su pokrenule u proteklih 12 mjeseci te sposobnosti da donesu povrat dioničarima i ostvare strateške prednosti. (B.O.)

nu mjesečnu prodaju životnih osiguranja za to razdoblje, dok rezultati za četiri mjeseca (od srpnja do listopada) pokazuju još veći oporavak i porast od čak 25 posto u odnosu na isto razdoblje lani. “U prošloj i ovoj godini susreli smo se i s većim brojem zahtjeva za otkupom i kapitalizacijom polica. Iznose koje isplaćujemo za doživljenja i otkupe polica teško je u ovakvoj godini pratiti prodajom novih polica”, izjavio je Igor Pureta, predsjednik Uprave GRAWE-a Hrvatska. U tom osiguravateljskom društvu istaknuli su još jedan podatak koji pokazuje da se tržište pokrenulo. Njihova prodaja polica životnog osiguranja putem bankoosiguranja od početka godine do 1. prosinca porasla je za čak 47,5 posto. (B.O.)

Najmanja otpremnina računa se tako da se trećina prosječne bruto plaće (zadnja GRAWE HRVATSKA tri mjeseca) pomnoži s brojem Jak oporavak prodaje godina rada kod tog polica životnog osiguranja poslodavca isplaćeno 42.931.916,83 kune za 2734 zaprimljena zahtjeva radnika za plaće i otpremnine, dok je do 2. studenog ove godine zaprimljeno 6426 zahtjeva. Tomu treba pridodati i 884 zahtjeva koja su prenesena iz Fonda za razvoj i zapošljavanje, pa ukupan broj zahtjeva do sada iznosi 7310. S obzirom na to da će zahtjevi još stizati te da ovi pristigli još nisu do kraja isplaćeni, jasno je da će iznos potraživanja do kraja godine biti znatno veći. Agencija inače može isplatiti najviše pola zakonom propisane otpremnine, najviše do jedne trećine pravomoćno dosuđene naknade štete te najviše do visine minimalne plaće za svaki mjesec za koji radniku nije isplaćena plaća, ali ne više od 8442 kune.

ezultati osiguravateljskog društva GRAWE Hrvatska za drugu polovinu godine pokazuju značajan oporavak u odnosu na rezultate s početka godine. Prosječni mjesečni pad zaračunate premije u prvih šest mjeseci u odnosu na 2009. iznosio je 7,35 posto, dok je za razdoblje od lipnja do studenog zabilježen pad ukupne premije od 4,37 posto. Iako je ukupna zaračunata premija nešto lošija od prethodne godine, u GRAWE-u su zadovoljni ostvarenim rezultatima i početkom oporavka tržišta. Posebice su zadovoljni jer je životno osiguranje, koje čini osnovu njihova poslovanja i preko 60 posto portfelja, počelo pokazivati pozitivne trendove. Rezultati za drugi kvartal (od travnja do srpnja) pokazuju porast od preko 20 posto u odnosu na prosječ-

aktualno

*vijesti Ususret privatizaciji Tvornice ulja Čepin Nakon prošlotjednog sastanka u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja kojem su nazočili predstavnici Uprave, sindikata i radničkog vijeća Tvornice ulja Čepin, PPDIV-a, te IPK-a Kandit Osijek, proizišao je prijedlog kojim bi se mogli stvoriti preduvjeti za transparentnu privatizaciju Uljare. Prijedlog se sastoji u tome da se ovrha koju Tvornica stočne hrane Osječanka ima nad udjelima Tvornice ulja Čepin, kao i zalog na udjelima, riješi izvansudskim postupkom odnosno nagodbom između IPK-a Osijek i Tvornice stočne hrane Osječanka, uz posredstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te Hrvatskog fonda za privatizaciju. ENT modernizira Crnogorski Telekom Ericsson Nikola Tesla potpisao je s Crnogorskim Te-

lekomom nove ugovore vrijedne gotovo sedam milijuna kuna. Riječ je o proširenju i modernizaciji 2G i 3G mobilne mreže T-Mobilea Crna Gora. Ugovori su vezani i uz proširenje kapaciteta fiksne mreže i modernizaciju sustava nadzora T-Coma Crna Gora, a ENT će osigurati i usluge razvoja kompetencija djelatnika Crnogorskog Telekoma. One stop shop za investitore Tvrtka Sense Consulting i Energetski institut Hrvoje Požar potpisali su sporazum o poslovnoj suradnji kojom će omogućiti investitorima tzv. one stop shop uslugu za provedbu svih faza u projektima obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Pri tome će Sense Consulting upravljati cijelim projektom, dok će Institut biti zadužen za predlaganje tehničkih rješenja i izradu tehničke dokumentacije.

Privredni vjesnik Broj 3656, 6. prosinca 2010.

( sa 7 nezatvorenih poglavlja ulazimo u novu godinu

Pristupni pregovori

Konačno kredibilni datumi Europska komisija najavila je datum objavljivanja privremene analize napretka za Pravosuđe: 11. ožujka. Taj petak je dan u kojem će Hrvatska znati kada će završiti pristupne pregovore “ima li tu mene” mijenja u prihvatljivije oblike poslovanja. Stoga će EK uzimati u obzir i iduće nalaze Transparency Internationala.

Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

onačno je i europska strana počela spominjati rokove završetka hrvatskih pristupnih pregovora. Nakon što se Europska komisija lani opekla s okvirnim rasporedom zatvaranja pregovaračkih poglavlja – čime je htjela umiriti Zagreb radi godine izgubljene slovenskom blokadom – stvari su se otegnule na hrvatskoj strani te će u iduću godinu ući sa sedam nezatvorenih poglavlja umjesto s gotovim procesom. Brodogradilišta su u fazi obrade, dosjei za tri škvera su pod povećalom u Europskoj komisiji, preko lobista Mate Granića poslana je poruka da “vrijedi tražiti alternativna rješenja”, ma što to značilo osim novog pokušaja da se odgodi neizbježno i brodogradilišta skinu s proračunskih jasli. Sve u svemu, prema računici glavnog pregovarača, od 104 poglavlja za zatvaranje za njih 90 Hrvatska je dostavila ono što smatra da su dokazi njihovog zadovoljavanja. Preostala je kombinacija Pravosuđa (10 mjerila) i Tržišnog natjecanja (četiri). Od toga je dobar dio već zaokružen ili je posao pri kraju. Potvrde do kraja godine Ministar pravosuđa obećao je da će Hrvatska proslijediti svoj dio potvrda o ispunjavanju mjerila do kraja godine. Europska je komisija istodobno najavila datum objavljivanja privremene analize napretka za Pravosuđe, 11. ožujka. Taj je petak dan u kojem će Hrvatska zna-

Podrška Slovenije Ovih se dana svima počelo žuriti: parlamentarci “mamuzaju” Komisiju prigovarajući joj da je prespora, izvjestitelj za Hrvatsku glasno apelira na Sloveniju da pokaže više entuzijazma za članstvo svoje susjede, a Slovenci sa svoje strane obećavaju – prvi put! – jednoglasno podržati parlamentarnu rezoluciju o Hrvatskoj. Rezolucija će biti izglasana u veljači. U njoj je značajan detalj, najmanje gramatičke naravi: “Hrvatska može završiti pregovore do lip-

ti kada će završiti pristupne pregovore. Nakon što EK dade (pozitivno) mišljenje, dosje Pravosuđa se seli državama članicama i one mogu – iako ne moraju – prihvatiti stav EK-a. Moguća je i opcija da EK ne predloži zatvaranje poglavlja, a članice misle drukčije. Nije isključeno da će biti još zahtjeva, no stvari će u zadnjim danima zime biti daleko jasnije nego do sada. Znat će se ocjena iz Haaga o hrvatskoj suradnji, a prvostupanjska presuda generalima trebala bi također predmet suradnje s kaznenim sudom staviti ad acta. Zagreb bi također već imao nekakav track record, po-

tvrde iz prakse da je zaživjela reforma pravosuđa s izgledima da se jednako tako nastavi. U dokaze je uključena procjena ima li osnove ministrovo obećanje da će za dvije godine potpuno okopniti planina neriješenih sudskih predmeta. Za nepuna tri i pol mjeseca očekuju se konkretni rezultati antikorupcijske kampanje, a EU priznaje samo i isključivo kredibilne optužnice, suđenja i presude za vrhove. Ili USKOK i sudove u punom radnom pogonu. Budući da je riječ o kampanji, teško je vjerovati da će se nekoliko pravosudnih skalpova odraziti na sveopću klimu u zemlji i osjećaj da se ono

Rezolucija će biti izglasana u veljači. U njoj je značajan detalj: “Hrvatska može završiti pregovore do lipnja”. Više nema “mogla bi” nja”. Više nema “mogla bi”. Swoboda je, kao i obično, prvi koji izlazi s datumima, a kao dan završetka pregovora naveo je 21. lipnja. Sam tekst pristupnog sporazuma još nije gotov mada su učestali sastanci u Vijeću EU-a gdje ga se bistri. Nije toliko o hrvatskom dijelu, koliko o aneksima kojima bi se unijele izmjene Lisabonskog sporazuma, u prvom redu važan kompromis o financijskoj disciplini u EU-u. Sam se sporazum kleše riječ po riječ u poli-

tičkom dijelu s osnovnom filozofijom da Hrvatska ne smije dobiti veći teret ili obveze nego što je to bilo s ostalim zemljama. Zato su otpale i neke egzotične ideje poput prijedloga o odustajanju od aplikacije međunarodnog prava mora - ili ZERP-a, a to je prevelika iznimka od pravila da bi je članice EU-a mogle probaviti. Neriješeno pitanje ZERP-a Pitanje ni izdaleka nije riješeno, škrte informacije iz ovog potpuno netransparentnog pregovaračkog procesa kažu da je poglavlje Ribarstvo zapelo po traženju Ljubljane da joj se priznaju “naslijeđena prava ribarenja”. Utjehe radi, izgleda da je susjedstvo zadovoljno blokadom samo jednog poglavlja. Stoga je dugo vremena sporna Vanjska, sigurnosna i obrambena politika među tri (a ne četiri!) poglavlja spremna za zatvaranje. Ribarstvo je na ledu, vjerojatno dulje od 22. prosinca kada je zakazana iduća međuvladina konferencija. Tog će se dana još zatvoriti Pravda, sloboda i sigurnost te Okoliš. Za dogodine ostaju Regionalna politika, Poljoprivreda i ruralni razvitak, možda ranije u veljači prođu i Tržišno natjecanje, što ovisi o tome kako će se složiti sudbina škverova, te Ribarstvo. Preostaje poglavlje koje se uvijek zatvara posljednje ili među zadnjima - Financijske i proračunske odredbe. Ono bi moglo biti zatvoreno skupa s Pravosuđem, u finalu. Predstoje i tvrdi pregovori o izuzećima, na što se često zaboravlja u ovoj slagalici.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3656, 6. prosinca 2010.

( 1,4 mlrd kn

preraspodijeljeno u državnom proračunu

( 101 mil kn

prerasporedit će Hrvatske vode

SJEDNICA VLADE

Preraspodjelom pokrivene plaće Troškovi plaća u MUP-u povećani su za 99 milijuna kuna, ali je istodobno trošak za policijsku opremu smanjen za 39 milijuna. HAC će preraspodijeliti 209 milijuna kuna, a za lokalnu samoupravu naći će se još 42 milijuna kuna tim, pojesti troškovi za lijekove na recepte, koji su povećani za 300 milijuna, te ortopedska pomagala, za koje je predviđeno 60 milijuna kuna više. Hrvatske autoceste preraspodijelit će 209 milijuna kuna, ponajviše zbog zastoja u gradnji nekih cesta uzrokovanog arheološkim istraživanjima, dok će Hrvatske vode isprebacivati 101 milijun kuna, što je posljedica hitnih intervencija zbog poplava.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

samoj završnici godine Vlada je odlučila preraspodijeliti ukupno 1,4 milijarde kuna u ovogodišnjem državnom proračunu, ponajviše kako bi se pokrili troškovi pla-

Od početka iduće godine hrvatski građani i tvrtke moći će otvarati račune u inozemstvu ća državnih službenika. Tako su, na primjer, troškovi plaća u MUPu povećani za 99 milijuna kuna, ali je istodobno trošak za policijsku opremu smanjen za 39 milijuna. Agencija za plaćanja u poljoprivredi uštedjela je

65 milijuna kuna povlačenjem novca iz EU fondova, a većina tog iznosa bit će prebačena u potpore poljoprivrednicima. Hrvatske željeznice dobivaju 17 milijuna kuna više za potpore, ali gube šest milijuna za uređenje

pružnih prijelaza. Brodari dobivaju devet milijuna kuna više, još 18 milijuna izdvojeno je za stanove za državne službenike, dok će lokalna samouprava od države dobiti dodatnih 42 milijuna kuna. Niz ušteda ostvaren je u

zdravstvu: na hitnim intervencijama 15 milijuna, na informatizaciji 40 milijuna, na izvanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti 55 milijuna, a na upravljanju obveznim zdravstvenim osiguranjem 63 milijuna. Sve uštede će, među-

Mjenjačnice bez kartica Vlada je Saboru uputila i izmjene Zakona o deviznom poslovanju, kojima se od početka iduće godine hrvatskim građanima i tvrtkama omogućuje otvaranje računa u inozemstvu. Dosad je takve račune imalo samo stotinjak pravnih osoba, koje su dobile posebno odo-

brenje Hrvatske narodne banke. Mjenjačnicama se oduzima pravo prodaje strane gotovine za debitne ili kreditne kartice, čime Vlada želi spriječiti njihovo korištenje za kreditiranje i lihvarenje. Donesena je i Uredba o osnivanju Državne škole za javnu upravu, za koju ministar uprave Davorin Mlakar kaže da će se baviti uglavnom praktičnom obukom državnih službenika. Za njeno osnivanje neće biti potreban dodatni novac, nego će se preusmjeriti sredstva iz Centra za edukaciju Ministarstva uprave i sličnih centara u ostalim ministarstvima. Škola će se u prvoj fazi posvetiti edukaciji državnih službenika za programe EU-a, a ministar Mlakar vjeruje da će se iz tih izvora pribaviti i dio novca za financiranje školskih programa.

UGROŽAVANJE TEČAJA DOVELO BI DO MAKROEKONOMSKE NESTABILNOSTI

Devalvacija kune nije rješenje D evalvacija kune u ovom trenutku ne bi bitno pomogla hrvatskim poduzećima, ocijenio je ekonomist Ljubo Jurčić na prošlotjednom okruglom stolu Odjela za gospodarstvo Matice hrvatske. “Hrvatskom izvozu to ne bi pomoglo jer nemamo dobrih izvoznih proizvoda. Ali ni fiksni tečaj ne smije biti cilj sam po sebi, kao što je postao u proteklih 16 godina. Tečajna politika samo je jedno od sredstava za regulaciju nacionalne ekonomske

politike”, rekao je Jurčić. Prema njegovim riječima, ekonomska strategija treba biti skup koordiniranih mjera – regionalnih, industrijskih, fiskalnih i drugih – sa zajedničkim usmjerenjem prema povećanju rasta i zapošljavanja. Tečajna politika može biti samo jedan od tih elemenata. No ako se nastave sadašnji ekonomski trendovi, objašnjava Jurčić, onda će i pritiske na stabilni odnos kune i eura biti sve teže braniti. Slično kao što će već krajem godine proračunski deficit rasti do ne-

izdrživih razina, prognozirao je Jurčić. Studenti Ekonomskog fakulteta Milan Deskar-Škrbić i Zvonimir Ratkovski svojim su studijskim radom pokazali da poduzeća ne bi ni u srednjem roku imala znatne koristi od deprecijacije kune u odnosu na euro. Razlozi leže u visokoj euriziranosti domaće ekonomije, u kojoj je i 60 posto proizvoda i sirovina uvoznog podrijetla. Ugrožavanje tečaja dovelo bi do makroekonomske nestabilnosti. Od devalvacije

je mnogo važnije, smatraju budući ekonomisti, djelovanje u pravcu smanjivanja javne potrošnje i cijene troška rada: “Za to su, s druge strane pregovaračkog stola, potrebni racionalni sindikati, poput onih u njemačkoj autoindustriji, koji su pristajući na niže nadnice,

Ekonomist Ljubo Jurčić

omogućili aktualni postrecesijski industrijski uzlet”. Devalvacija bi bila “lijek gori od bolesti”, ocijenio je sociolog Darko Polšek. Podsjećajući na razor-

ne društvene posljedice visoke inflacije, Polšek, nasuprot mnogim ekonomistima, smatra da upravo čvrst tečaj treba biti “sveta krava”. “Praksa je pokazala da je inflaciju gotovo nemoguće držati pod kontrolom. Ona ubrzo prelazi u hiperinflaciju u kojoj sve brzo gubi na vrijednosti, a najviše stradaju ljudi s manjim primanjima. Kaos u koji upadaju društva s hiperinflacijom često završava vojnim pučevima i diktaturama”, zaključio je Polšek. (I.V.)

10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3656, 6. prosinca 2010.

( 40%

( 12 zaposlenih

pad broja sklopljenih brakova

u tvrtki Azelija-Kupa

AZELIJA-KUPA

ADA, ZAGREB

Kad nema vjenčanja, ima poklona Mladenke i mladenci sve se racionalnije ponašaju, a svadbe se sve češće odgađaju

S Kuće s dušom Proizvođač drvenih kuća u 2011. godini planira na tržište Velike Britanije plasirati 80 hrastovih kuća. Nakon toga kreću i na druga tržišta u Europi

rvene kuće sinonim su topline i ugodnog prostora, no sve donedavna imati takvu kuću značilo je biti u stalnoj borbi s održavanjem i vjetrom koji puše između greda. No, na našem tržištu pojavio se niz proizvođača koji suvremenim i kvalitetnim načinima gradnje od masivnoga drveta stvaraju ugodne životne prostore. Jedna od takvih tvrtki je Azelija Kupa, proizvođač drvenih kuća iz Broda na Kupi. Njihove drvene kuće proizvedene su od tzv. AZ-greda pripremljenih od nekoliko komada punog drveta što ih čini otpornima na vremenske uvjete, a njihova mosnica (zračni prostor u sredini grede) povećava im izolacijska svojstva. Zahvaljujući inventivnosti, gradnja ovakvih kuća postala je brža i jeftinija, a zadovoljniji su i arhitekti koji su dobili veću slobodu u dizajniranju.

Iz tvornice u Brodu na Kupi iduće će godine prema tržištu Velike Britanije krenuti 80 malih montažnih hrastovih kuća koje su na tamošnjem tržištu popularne kao zimski vrt, ured, teretana, drugi dnevni boravak ili gostinjska soba, a za njima bi uskoro trebali krenuti

Radimo s hrastom i jelom odnosno smrekom, i konkurentni smo zbog niže cijene rada, kaže Smerečinski

i šleperi s velikim kućama, kaže voditelj prodaje tvrtke Ozren Smerečinski. “Drvo je strateški materijal i cijela Europa je zainteresirana za njegovo korištenje jer je to-

plo, ekološki prihvatljivo i materijal pri čijoj proizvodnji ima najmanje ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu. Ujedno je otporniji na potres od zidane gradnje i vjerujem kako će s vremenom rasti količina drveta u građevini”, dodaje Smerečinski. Kuće zadovoljavaju sve standarde građevinske statike i fizike, a drvo je zaštićeno protiv gljivica i vlage. Protiv požara drvo se štiti lakovima kojima je baza voda, pa stoga nisu štetni za zdravlje čovjeka. Tvrtka za sada izvozi u Veliku Britaniju i cilj im je postići prodaju od 24 vrtne kuće mjesečno, a u sljedećem razdoblju ustaliti prodaju te krenuti i na druga tržišta na kojima se cijeni gradnja drvetom - slovensko, austrijsko, njemačko... “Trenutačno radimo s hrastom i jelom odnosno smrekom, i konkurentni smo zbog niže cijene rada te činjenice da hrastovine na tim tržištima uglavnom nema. U našem pogonu radi 12 zaposlenih. Uvjeren sam da ćemo uskoro, zahvaljujući kvaliteti i potražnji na tržištu, taj broj povećati”, zaključuje Smerečinski. (K.S.)

estre Nataša i Nadja Skazlić odrasle su u Puli i u Biogradu, gdje su i otvorile svoj prvi dućan pod imenom Valentina. Bila je to cvjećarnica, poklondućan i agencija za organizaciju vjenčanja. Rat je sve promijenio, pa sestre Skazlić krajem 1992. dolaze u Zagreb i počinju iznova. Otvaraju Valentina atelier, radionicu za opremanje vjenčanja i ostalih obiteljskih svečanosti. U to vrijeme jedino su mjesto u Hrvatskoj na kojem se mogu kupiti vjenčanice najboljih talijanskih proizvođača kao što su Atelier Aimeé, Delsa i Dalin. Ubrzo počinju s vlastitom proizvodnjom kolekcija vjenčanica koje prezentiraju dva puta godišnje. Osjećaju da idu pravim putem, ali ih nervira loš imidž vjenčanja kao “parade pijanstva i kiča”. Stoga u Gavelli priređuju performans u kojem glumice Zagrebačkog kazališta mladih kao žive slike prikazuju zamišljen put vjenčanice od kamenog doba do danas. Tada su promovirale i TV spot, a svim tim aktivnostima značajno su pridonijele tržištu vjenčanja. Valentina atelier naslijedila je 1998.

godine trgovačka tvrtka Ada koja ispočetka prodaje repromaterijal za vjenčanja, a od 2002. stvaraju svoju prvu robnu marku Ada Ideje i počinju nuditi gotova stilska rješenja. Portal i imenik Druga robna marka Ada Mini nastaje 2004., kada počinju graditi i portal za mladence www. ada.hr. Krajem 2005. pokreću projekt www.imenikvjencanja.com, imenik s više od 2000 tvrtki iz ci-

Nervira ih loš imidž vjenčanja kao “parade pijanstva i kiča” jele Hrvatske koje se bave vjenčanjima. Prošle godine započinju novi program Ada Pack: oblikovanje pakiranja poklona za maloprodajne lance. Njihove poklon-kolekcije najprije nalaze svoje mjesto u prodavaonicama Kraša, a odnedavno ih nude i trgovački centri West Gate i King Cross. Trgovina je snažno pogođena recesijom, ali tr-

žište vjenčanja prošlo je još gore, ističe Nadja Skazlić. Broj sklopljenih brakova smanjen je za 40 posto, što je dva puta veći pad nego u vrijeme rata. Mnoga vjenčanja koja se i održe raspolažu s mnogo manjim budžetima ili su bez nekog posebnog slavlja. Mladenke i mladenci sve se racionalnije ponašaju, a svadbe se sve češće odgađaju za neka bolja vremena. Kako je riječ o širem društveno-ekonomskom trendu, tvrtke poput Ade mogu se tome samo prilagođavati, a sestre Skazlić to čine stalnim inovacijama. Tako i dalje zapošljavaju sedam mladih žena koje s puno volje i ljubavi rade svoj posao. (D.Ž.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3656, 6. prosinca 2010.

i želja za hrvatskim proizvodima u inozem“ Potražnja stvu postoji, nostalgija i ljubav koju hrvatski iseljenici nose u srcu je stvarna. ”

*PV apel

Pomozite im da pomognu

Morana Barbara Lučić, tvrtka OZ

TRAŽIM HRVATSKO

KLIKOM MIŠA DO SVIH HRVATSKIH PROIZVODA

Na web stranici www.trazim-hrvatsko.hr moguće je pronaći i kupiti mnoge hrvatske proizvode. Osnivači stranice jamče dostavu tih proizvoda u sve krajeve svijeta u roku od 30 dana Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

očetkom prosinca s radom je započela prva internet prodavaonica isključivo hrvatskih proizvoda. Tvrtka OZ iz Zagreba još je u svibnju ove godine pokrenula projekt kojim su željeli omogućiti svim kupcima u svijetu i zemlji kupovinu proizvoda hrvatskih proizvođača i inovatora na jednom mjestu. Kako kaže Morana Barbara Lučić iz tvrtke OZ,, cilj ovog projekta je internetskom prodajom promovirati hrvatske proizvode prepoznate vrijednosti i tradicije, pomoći proizvođačima u izlasku na nova tržišta te pružiti priliku za uspjeh svima koji žele povećati svoju prodaju.

U inozemstvu se proizvodi biraju prema kvaliteti i podrijetlu, a ne samo cijeni, naglašava Morana Barbara Lučić “Otvaranjem ove web stranice otvoren je novi distribucijski kanal, za novo tržište i nove kupce. Iskorištene su tehnologije i alati koji su u svijetu dio svakodnevice, a odlazak u prodavaonicu ili kupnja putem interneta više nije dvojba. Naime, statistike pokazuju kako je naručivanje i plaćanje iz

udobnosti vlastitog doma te dostava na kućnu adresu sve češći izbor kupaca u svijetu”, ističe Morana Barbara Lučić. Pomoć malima Ovim projektom pomažu se i mali proizvođači koji nemaju mnogo sredsta-

va za prom o viranje vlastitih proizvoda, a pomoći će se i onima koji imaju problema zbog smanjenog posla, problema s distribucijom proizvoda i tržištem koje je preskučeno za njihove proizvode. Najčešći korisnici ovih usluga, vjeruju u tvrtki, bit će hrvatski iseljenici. “Potražnja i želja za hrvatskim proizvodima u inozemstvu postoji, nostalgija i ljubav koju hrvatski iseljenici nose u srcu je stvarna. U inozemstvu je kupovna moć veća i proizvodi se biraju

prema kvaliteti i podrijetlu, a ne samo cijeni. Prema procjenama, Hrvata izvan domovine ima gotovo jednako koliko u Hrvatskoj”, naglašava Morana Barbara Lučić. Na internetskoj stranici svaki je proizvod

moguće pronaći preko pretraživača, ali i po kategorijama u kojima su proizvodi grupirani. Jedna od njih je i kategorija nositelja markice Izvorno hrvatsko, Hrvatska kvaliteta ili Hr-

vatski otočki proizvod. Preko stranica je moguće naručiti i hrvatske suvenire, eko proizvode, prehrambene proizvode, kozmetiku, igračke, ali i industrijske informatičke i građevinske proizvode, namještaj, uredski pribor i zaštitnu opremu, uz rok isporuke od 30 dana. Mogućnost dostave proizvoda ovisit će i o pravilima uvoza pojedinih roba u pojedine d r žave

jer u neke od njih nije moguće poštom uvoziti sve proizvode, primjerice alkoholna pića. Dostava uskoro i besplatna Plaćati se za sada može kreditnim karticama i uslugom Payway, a nakon

Nove godine očekuje se kako će biti moguće plaćanje i putem usluge Paypal. “Najteži zadatak nam je bio onaj logistički - vezan uz dostavu svih proizvoda u jednom paketu iz svih pet hrvatskih regija. No i taj smo problem riješili i svaka narudžba bit će poslana u najavljenom roku kupcu u bilo kojem dijelu svijeta. U planu nam je omogućiti kupcima i besplatnu dostavu, a za sada ćemo prema upitima u cijelom svijetu omogućiti eventualno i bržu dostavu robe”, najavljuje Morana Barbara Lučić. Podršku ovom projektu, kao obliku promocije hrvatskih proizvoda,

dali su Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora, te veliki broj hrvatskih proizvođača koji su već uključeni u projekt. U ovaj projekt i internet prodaju pozivaju se i drugi hrvatski proizvođači, a detaljnije informacije o uključivanju i uvjetima promoviranja proizvoda mogu se potražiti na web stranici projekta.

Inicijativa Nova neprofitna je organizacija čije se aktivnosti temelje na osiguravanju materijalne pomoći socijalno najugroženijima. No, pomoć je sada potrebna njima. Nakon što su od Grada Zagreba dobili na korištenje prostor velik, ali derutan i bez grijanja - u opremanju prostora dosad su im pomogle tvrtke Fugaplast, Bauhaus, Famy, Ciglane Zagreb, Intra Lighting, Lipa promet, Aqua Cor, Inker Zaprešić, Profine Croatia, ZEP i druge. Ako želite i možete pomoći onima koji pomažu, javite im se na 01/2446 726 ili inn@inn.hr. *humano poslovanje

Hypo banka donirala male Vukovarce

Hypo Alpe-Adria-Bank donirao je didaktička sredstva i pomagala vukovarskoj Osnovnoj školi za djecu s posebnim potrebama Josip Matoš. “Ovo je prva donacija iz božićnog donacijskog ciklusa”, najavila je Tea Martinčić, članica Uprave Hypo Alpe-Adria-Bank. Vratili su se Veseli djedovi božićnjaci Nakon uspješne lanjske akcije u kojoj su obišli domove za nezbrinutu djecu te dječje bolnice, Veseli djedovi božićnjaci vratili su se kako bi bolesnoj i usamljenoj djeci uljepšali blagdane. Ako pojedine tvrtke žele biti dio ove božićne priče, Veseli djedovi božićnjaci čekaju ih svakoga vikenda u prosincu, sve do Božića, od 10 do 19 sati u Caffe baru Vespa u Ilici 8, Zagreb, gdje se mogu donirati pokloni ili potrepštine za djecu.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3656, 6. prosinca 2010.

10 općina ( Važno je naučiti rješavati KONFERENCIJA O PROMJENAMA OBRAZOVNOG SUSTAVA

udružilo se na tromeđi triju županija

probleme

VIŠNJA JELIĆ MÜCK, PREDSJEDNICA HRV

U Hrvatskoj se stvaraju podloge za promjenu obrazovnog sustava koji će lakše odgovoriti na sve zahtjeve gospodarstva

i jedan obrazovni sustav ne može u stopu pratiti sve promjene i zahtjeve gospodarstva, zato moramo obrazovati ljude tako da razumiju kontekst u kojem žive i da su spremni na cjeloživotno učenje”, kazala je Vesna Štefica, predstavnica Hrvatske gospodarske komore, na prošlotjednoj konferenciji Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Na konferenciji su predstavljeni rezultati projekta što ga je Nacionalni centar (NC) proveo u suradnji sa stručnjacima iz Nizozemskog ispitnog centra (CITO). Kako je kazao ravnatelj NC-a Goran Sirovatka, ciljevi projekta su bili stvaranje učinkovite i pouzdane administracije vanjskog vrjednovanja, kao temelja za promjenu obrazovnog sustava. Ukazao je i na važnost procjene kvalitete obrazovanja u primarnom obrazovanju za nastavak školovanja i tržište rada. Istaknut je i značaj i uloga nacionalnih is-

pita kao mehanizama za osiguranje kvalitete obrazovnog sustava. Vesna Štefica podsjetila je na brojne aktivnosti HGK-a kojima se želi pridonijeti promjenama u obrazovanju za tržište rada. Među ostalim, kazala je kako je istraživanje HGK-a pokazalo da je u Europi za uvođenje novog čovjeka u posao potrebno šest mjeseci, a u Hrvatskoj čak dvije godine. Poduzetnici se najviše žale na nedostatak poduzet-

U Europi je za uvođenje novog čovjeka u posao potrebno šest mjeseci, a u Hrvatskoj čak dvije godine ničkih vještina, odnosno sposobnosti za brzo donošenje odluka, kao i podnošenja određenog rizika. Drugim riječima, učenici i studenti imaju nakon završenog školovanja formalno znanje, ali se zbog

Lokalni ljudi najbolje znaju svoj prostor, svoj Pritom se uvažava i raznolikost prostora: ne Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

neinventivnosti i nesamoinicijativnosti teško snalaze u radnom okruženju. HGK će raditi na tome, istaknula je Vesna Štefica, da Nacionalni centar s vremenom uvaži neformalno i informalno obrazovanje. Rad na konkretnim projektima Izvor Grubišić, predstavnik Zagrebačkog sveučilišta, upozorio je kako je velika greška to što su iz obrazovnog sustava izbačene odgojne mjere, zbog čega je i fakultetima teže mijenjati već formirane ljude. On se zalaže za sustav u kojem će se studen-

te osposobiti da učinkovito regiraju na neočekivane promjene, a to se ne može učiniti kroz sadašnji, prilično tradicionalan način školovanja, već kroz projekte u kojima će se poticati njihova sposobnost rješavanja problema. To bi ubrzo trebalo zaživjeti na inženjerskim studijima gdje će studenti dobiti mogućnost rada na konkretnim projektima. Roko Andričević sa Splitskog sveučilišta rekao je da nas u svim segmentima obrazovanja očekuju vrlo velike promjene jer svako tržište rada, a posebice europsko, traži multidisciplinarne vještine. (J.F.)

HRVATSKE AKREDITACIJSKE AGENCIJE

Akreditacija - drugo ime za konkurentnost

ribavljanje akreditacije koja potvrđuje osposobljenost laboratorija za kontrolu proizvoda na tržištu mnogi su donedavno smatrali nepotrebnim troškom, jer poslovati se u toj djelatnosti može i bez akreditacije. Stanje se, međutim, mijenja: već sada je u 80 posto područja akreditacija obvezna, a dragovoljna je još samo u području certifikacije sustava upravljanja kvalitetom. Zbog toga raste značaj Hrvatske akredita-

cijske agencije, bez čije akreditacije sve više domaćih tvrtki koje se bave ispitivanjem, mjerenjem, inspekcijom ili certifikacijom neće moći parirati nadolazećim europskim konkurentima. U Hrvatskoj je dosad akreditirano 209 organizacija, među

Model razv kroz poticaj

kojima ima i tvrtki i znanstvenih ustanova, dok ih je u EU-u čak 23.000. Akreditacija je kod nas još uvijek razmjerno slabo poznata, ali sve više upita prema agenciji, kaže njena ravnateljica Biserka Bajzek Brezak, dolazi od stranih laboratorija, osobito nakon što je HAA potpisala multilateralni ugovor s krovnom europskom organizacijom za akreditacije. Novi projekt u koji HAA kreće je razvoj sustava akreditacije elektro-

ničkog potpisa, najavila je Biserka Bajzek Brezak na četvrtom savjetovanju o akreditaciji održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Akreditacija će dobiti na važnosti i skorim donošenjem pravilnika koji će regulirati rad tijela za ocjenjivanje sukladnosti proizvoda s europskim standardima. Onima koji imaju akreditaciju prijave će biti obrađene u roku od 10 dana, a oni bez akreditacije morat će čekati dva mjeseca. (D.Ž.)

rvatska mreža za ruralni razvoj (HMRR), koja okuplja 12 udruga, primljena je ove godine u punopravno članstvo ugledne europske mreže PREPARE - Partnerstvo za ruralnu Europu. Partnerstvo čine europske i nacionalne organizacije za ruralni razvoj u civilnom sektoru. HMRR je trenutačno jedini član iz zemlje koja nije članica Europske unije. Koji se model razvoja prakticira u zemljama Europske unije i gdje je u svemu tome Hrvatska, doznali smo u razgovoru s predsjednicom HMRR-a Višnjom Jelić Mück. Što sve podrazumijeva ruralni razvoj? - Ruralni razvoj dobro je definirana razvojna kategorija koja je slabo poznata našoj javnosti, pa čak i onima koji bi se trebali baviti takvim razvojem. Za Hrvatsku je taj razvoj iznimno važan jer 92 posto teritorija pripada ruralnom području, na kojem živi gotovo 50 posto stanovništva. Ruralna područja prate problemi poput iseljavanja, posebno mlađe populacije, gašenja tradicionalnih načina privređivanja, nestanka tipičnog krajolika, gubi se dosadašnji model opstanka... Slične probleme imaju i europske zemlje, pa su još početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada se uvidje-

lo da model tradicionalnih državnih potpora poljoprivrednoj proizvodnji nije održiv i da ne može osigurati puni razvoj ruralnih krajeva, razvile pristup s četiri osnovna smjera: poljoprivredom i šumarstvom, očuvanjem okoliša i ruralnog krajolika, proširenjem lepeze djelatnosti ruralnog gospodarstva te poticanjem lokalnih partnerstava koja mogu inicirati i osigurati održivi razvoj. Ova posljednja komponenta zove se LEADER, izvedena je iz francuskog izraza Liaison Entre Actions de Développement

U Europi postoji zajednički poljoprivredni fond iz kojeg se financiraju projekti LEADER-a, s udjelom od 50 posto vrijednosti projekta

de l’Économie Rurale, a označava vezu među aktivnostima razvoja ruralnog gospodarstva. LEADER govori o tome kako, a ne što treba raditi. Sastoji se od sedam osnovnih elemenata koje treba slijediti u cijelosti a ne pojedinačno. To su održivi razvoj, pristup temeljen na osobitostima područja i to odozdo prema gore, uspostavljanje lokalnih partnerstava, inovativnost, umrežavanje i suradnja.

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3656, 6. prosinca 2010.

( 8 LAG-ova

*vijesti

ili lokalnih akcijskih grupa postoji u Hrvatskoj

ATSKE MREŽE ZA LOKALNI RAZVOJ

oja ruralnih područja samo e davno je napušten

Cemex izdao Izvještaj o održivom razvoju Kao potpisnik UN Global Compacta, inicijative usmjerene na promociju dobrih korporativnih praksi u području ljudskih i radničkih prava, zaštite okoliša i borbe protiv korupcije, proizvođač građevinskog materijala Cemex je izdao Izvještaj o održivom razvoju koji obuhvaća trogodišnje razdoblje

e resurse i ono što im treba. Politika “odozgo” to treba poštivati i uvažavati te i financijski podržati. može se jednako razvijati, primjerice, neki naš otok i neko selo u Slavoniji

Dakle, naš model razvoja u kojem se potiče samo poljoprivreda davno je prevladan? - Da, to je politika koja se određuje ‘odozgo’ i pokazala se neuspješnom. Lokalni ljudi najbolje znaju svoj prostor, svoje resurse i ono što im treba. Politika ‘odozgo’ to treba poštivati i uvažavati te i financijski podržati. Pritom se uvažava i raznolikost prostora: ne može se jednako razvijati, primjerice, neki naš otok i neko selo u Slavoniji. Druga važna karakteristika takvog razvoja su lokalna razvojna partnerstva gdje se polazi od po-

stavke da je jedna ruralna zajednica premala, s nedovoljnim humanim, gospodarskim i društvenim kapitalom da bi postala ozbiljan nositelj razvoja, pa je potrebno njeno povezivanje s drugim zajednicama pri čemu se mogu ali i ne moraju poštivati administrativne granice. Imamo primjer partnerstva 10 općina i jednog manjeg grada na tromeđi triju županija. Glavna im je poveznica udaljenost od njihovih županijskih središta. Takve zajednice zovu se lokalne akcijske grupe ili LAG-ovi, a registriraju se kao udruge. Prema našoj evidenciji, u

Hrvatskoj ih je trenutačno osam. Okupljaju 67 jedinica lokalne samouprave (JLS), 12 posto od ukupnog broja JLS-a, od toga 13 manjih gradova, ruralno područje jednog većeg grada (Sisak) i 53 općine. LAG-ovi su smješteni na područjima osam županija, a nekoliko njih prelazi županijske granice. Zauzimaju površinu od 7381 četvornog kilometra (13 posto kopnenog teritorija) i životni su prostor 291.929 stanovnika (6,6 posto ukupnog broja stanovnika). Svakodnevno saznajemo o novim inicijativama pokrenutim u ovom smjeru.

Kako se financiraju europski, a kako naši LAG-ovi? - U Europi postoji zajednički poljoprivredni fond iz kojeg se financiraju projekti LEADER-a, i to u pravilu s udjelom od 50 posto vrijednosti odobrenog projekta nakon njegova okončanja. Procedura je stručno i financijski zahtjevna te je naši još nejaki LAG-ovi ne mogu baš jednostavno prihvatiti. Trebali bi ojačati kroz IPARD program sljedeće godine, kada će po prvi puta moći dobiti sredstva namijenjena institucionalnom i stručnom razvoju. No, sredstva će se doznačivati naknadno, za odobrene tromjesečne troškove, što znači da je LAG-ovima potrebna početna pomoć njihovih jedinica lokalne samouprave, a po mogućnosti i neka druga potpora. U okviru IPARD-a već su raspisani natječaji za potpore poljoprivrednim gospodarstvima i proizvodima u smislu usklađivanja s europskim standardima te za razvoj ruralne infrastrukture, a uskoro će se sudionici s ruralnih prostora moći natjecati i za druga područja razvoja ruralnog gospodarstva. Drugi domaći fondovi ministarstava, županija, agencija i drugih institucija pod prilično dobrim uvjetima odobravaju sredstva za različite oblike razvoja čiji korisnici mogu biti organizacije civilnog društva. Primjerice, Ministarstvo turizma ima svoje natječaje za razvoj ruralnog i

eko turizma, Ministarstvo zaštite okoliša i Ministarstvo kulture za očuvanje okoliša, prirodnog i kulturnog krajolika, rekreaciju i izletništvo... Također, domaći i međunarodni fondovi podupiru različite oblike prekograničnog partnerstva i međunarodne suradnje na određenim područjima ruralnog razvoja.

Još uvijek su naše procedure dodjeljivanja potpora jednostavnije od onih europskih Kod nas su, dakle, potpore raštrkane po raznim ministarstvima? - Da, treba biti spretan i stručan te pratiti sve te natječaje, no još uvijek su naše procedure jednostavnije od onih europskih. Zato menadžment LAG-ova treba ojačati, a nadam se da će sredstva iz IPARD-a biti dovoljna za to. Do sada su svi ti angažmani bili uglavnom na volonterskoj bazi, a sljedeće će se godine moći dobiti novac za zapošljavanje jednog ili dvaju stručnjaka, stručno usavršavanje, putovanja sa svrhom učenja i razmjene iskustava te troškove rada ureda. Nadam se da će ta sredstva omogućiti i sustavno bavljenje pripremom prijedloga projekata za razvoj područja LAG-a.

poslovanja (od 2007. do 2009.). Izvještaj je znak predanosti tvrtke održivom poslovanju te društvenoj odgovornosti kao vrijednosti koju želi osigurati lokalnoj zajednici. Uz fakultete do poslovne inteligencije Na 100. sjednici, Uprava HŽ-Infrastrukture i dekani Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Fakulteta prometnih znanosti i Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu potpisali su sporazume o poslovnotehničkoj suradnji na projektima istraživanja, razvoja i izobrazbe. Riječ je, među inim, o projektima razvoja elektroničkog poslovanja i poslovne inteligencije, o suradnji na istraživačkim poslovima i provedbi cjeloživotnog usavršavanja iz područja tehnologije željezničkog prometa, transporta i geodezije. Krizni menadžment na Poslovnom salonu Edukativna konferencija namijenjena poslovanju u malom i srednjem poduzetništvu, pod nazivom Poslovni salon 2010 - Uzlet u organizaciji agencije Marketing odjel te Abaculus znanja održana je prošli tjedan u Zagrebu. Na konferenciji su nastupili mnogi priznati gospodarski stručnjaci, a temama su, među ostalim, obuhvaćeni krizni menadžment u praksi, upravljanje zadovoljstvom kupaca i prodajne tehnike, kao i problemi s naplatom.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3656, 6. prosinca 2010.

( 640.000 t ( do 550.000 t pšenice godišnje potrebe Hrvatske

očekuje se od sljedeće žetve

PROBLEMI JESENSKE SJETVE

Bauk “tavanuše” kruži Slavonijom Korištenje tavanuše predstavlja nekoliko koraka unazad u poljoprivrednoj proizvodnji te nas vraća u doba Indijanaca i njihove tehnologije ratarenja, tvrdi dr. Zdunić. Tavanuša je neotporna, a širi bolesti i na zdrave kulture Svetozar Sarkanjac

tvom tavanuše unazadila bi se poljoprivredna proizvodnja, oštetio državni proračun kao i vlasnici sorti. Kazne za one proizvođače unutar EU-a koji bi se usudili posijati tavanušu su tolike da im nikada više nešto slično ne bi palo na pamet. Jedna od kazni jest i trajni gubitak prava na poticaj za one koji siju tavanušu”, kaže dr. Zdunić.

a jedno zlo nikada ne dolazi samo, potvrđuje se i u dijelu hrvatske poljoprivrede. Uz već kronično loše financijsko stanje, poljoprivrednu proizvodnju dodatno su pogodili loši klimatski uvjeti. Lošu godinu zaokružuje kišna jesen pa je prevelika vlaga tla onemogućila pravodobno skidanje predusjeva i obradu tla za sjetvu pšenice. Na sve to nadovezala se nova nevolja: dio seljaka svoje je njive zasijao – tavanušom. A što je uopće tavanuša, pitali smo dr. Zvonimira Zdunića, ravnatelja Poljoprivrednog instituta Osijek. “Tavanuša je izraz koji u poljoprivredi označava upotrebu merkantilnog zrna kao sjemena za sjetvu. To je ujedno i kolokvijalni izraz koji upućuje na sjetvu merkantilnog zrna, primjerice pšenice, soje, ječma ali i drugih kultura, umjesto onog dorađenog, kvalitetnog, zdravog, certificiranog i deklariranog. Korištenje tavanuše predstavlja nekoliko koraka unazad u poljoprivrednoj proizvodnji te nas vraća u doba Indijanaca i njihove tehnologije ratarenja”, slikovito je objasnio Zdunić. EU šumom – Hrvatska drumom Priče o učestalom sijanju tavanuše sve su glasnije i, nažalost, nisu tek prazne priče. I na nedavno održanom skupu u Osijeku u organizaciji Županijske komore i udruge Hrvatsko sjeme, raspravljalo se upravo o tom problemu. Tamo se čula procjena kako je ove jeseni u

Slavoniji i Baranji zasijano oko 800 hektara pšenice sjemenom iz vlastite proizvodnje. Upozoreno je kako takva sjetva krije opasnost povratka prašne snijeti, koja je prije desetak godina nanijela velike štete proizvođačima Baranje i Đakovštine. Prema riječima Ernesta Nada, voditelja Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-Županijske komore Osijek, problem je višeslojan. Prije svega, pojedini proizvođači na to su se odlučili gotovo iz očaja. Pogodili su ih krajnje nepovoljni uvjeti privređivanja i povećani troškovi, a u takvim odnosima ljudi posežu i za tavanušom - unatoč jasnim upozorenjima kako to u konačnici donosi bitno manju proizvodnju, mnoge bolesti i moguće zaraze. Na sve to nadovezala se i aktualna situacija s usklađivanjem nacionalnog zakonodavstva s europskim, gdje se pojavljuje pojam farmerskog sjemena. “Međutim, farmersko sjeme se bitno razlikuje od tavanuše”, naglašava Nad.

Zbog ulaska u EU Ministarstvo poljoprivrede priprema pravilnik kojim se dozvoljava sjetva farmerskog sjemena, pojašnjeno je na skupu u Osijeku. No, u pripremi pravilnika struka nije bila konzultirana. To je iznenadilo oplemenjivače i dorađivače sortnog sjemena koji pokušavaju ukazati na sve opasnosti što ih nosi sjetva merkantilnog sjemena, kao i na propuste u pravilni-

Očekuje se širenje zaraznih bolesti i korovskih vrsta svuda uokolo područja na kojima se sije tavanuša

ku koji propisuje da se ne mora sijati certificirano sjeme, ali ne i što se smije sijati. U EU-u proizvođači bez dozvole selekcionara (kreatora sjemena) ne smiju sijati određenu sortu, odnosno proizvođaču tog sjemena moraju platiti naknadu. Zakonodavstvo EU-a definira

Jedna od slabijih sjetvi Prema za sada poznatim informacijama, oni koji su protekle jeseni zasadili pšenicu, sljedeće bi godine doista mogli “omastiti brk”. Naime, pšenicom je zasijano jedva nešto više od 100.000 hektara. I uz najbolje uvjete, takva sjetva pšenice može rezultirati žetvom od 500.000 do maksimalno 550.000 tona. Ako znamo da se hrvatska godišnja potrošnja te žitarice mjeri na razini oko 640.000 tona, neće je biti dovoljno ni za domaće potrebe, a pogotovo ne za izvoz. i obveze farmera koji sije vlastito sjeme. Gubitak prava na poticaj Ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek napominje kako je u EU-u dozvoljeno korištenje tzv. farmerovog (ili farmskog) sjemena koje proizvođači mogu proizvesti isključivo za svoje potrebe, ali uz obveznu doradu i plaćanje licencija. To sjeme je, dakle, samo pomoćno sjeme za manja obiteljska gospodarstva koja ostvaruju i skromni godišnji prihod, te se nikada i nigdje ne smije pojaviti na tržištu niti razmjenjivati među proizvođačima. Farmerovo sjeme, za razliku od tavanuše, opterećeno je ulaznim troškovima sličnim onima koje imaju i

veliki proizvođači sjemena. Ono je, dakle, dorađeno, zdravstveno ispravno i udovoljava većini parametara kvalitete sjemenske robe propisanih zakonom koje ostvaruje i deklarirano certificirano sjeme. Sve ovo kod tavanuše nije slučaj jer ona predstavlja samo merkantilno zrno bez ikakve vrijednosti kao sjemena za potrebe sjetve. “Naglašavam da je u Europskoj uniji, pored deklariranog i certificiranog sjemena, dozvoljena još samo upotreba farmerovog sjemena, a nikako tavanuše. Postoji vrlo striktna kontrola proizvođača upravo kako bi se izbjegla proizvodnja i sjetva tavanuše umjesto farmerovog sjemena. Zbog niskih prinosa i velikih zaraza usjeva sje-

Dugoročne štete Štete koje mogu nastati korištenjem tavanuše su goleme, a ugrubo se mogu svrstati u biološke i ekonomske. Kako objašnjava dr. Zdunić, među biološke štete ubraja se i širenje zaraznih bolesti i korovskih vrsta svuda uokolo područja na kojima se sije tavanuša. “To primjerice znači da će susjedna njiva koja je zasijana kvalitetnim sjemenom biti isto tako zaražena zbog prijelaza gljivica i ostalih uzročnika bolesti s njiva zasijanih tavanušom. Ekonomske štete su također višestruke, od povećanja norme sjetve za 50 do 90 posto i rasta svih manipulativnih troškova u vezi s tim, do pada vrijednosti zemljišta na kome se uporno sijala tavanuša zbog mogućeg gubitka prava na poticaj. Čini se, međutim, da pojedinci koji raspolažu s nekoliko stotina hektara zemljišta na koje ostvaruju pravo na poticaj pokušavaju eliminacijom troškova nabave sjemena s jedne strane, te ostvarivanjem poticaja s druge strane riješiti svoje egzistencijalno pitanje kroz jednu do dvije vegetacijske sezone, što graniči sa zdravim razumom, barem kad je u pitanju poljoprivreda”, zaključuje Zvonimir Zdunić.

www.privredni.hr Broj 3656, 6. prosinca 2010.

( 5,5 mil kn

vrijednost novootvorene farme Raknić

( 400.000 svinja planirani godišnji uzgoj Belja

BELJE - SVINJOGOJSTVO

Kooperantske farme – pokretač stočarske proizvodnje U istočnjoj i središnjoj Hrvatskoj Belje je do sada otvorilo sedam kooperantskih svinjogojskih farmi Svetozar Sarkanjac

Gudovcu pokraj Bjelovara nedavno je otvorena svinjogojska farma tamošnje obitelji Raknić. To je već sedma kooperantska farma svinja koju je Belje sa svojim kooperantima otvorilo na području istočne i središnje Hrvatske. Otvorenje suvremene farme Raknić, koja svojom opremljenošću zadovoljava najviše svjetske standarde, potvrda je nastavka ulaganja Belja i Agrokora u poljoprivredu, posebno svinjogojsku proizvodnju. Inače, farma Raknić je podignuta na vlastitim površinama, a njena ukupna vrijednost je 5,5 mi-

Belje na suradnju poziva sve farmere zainteresirane za kooperaciju lijuna kuna. Projekt je realiziran kroz operativni program razvitka svinjogojske proizvodnje Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te uz potporu Hrvatske banke za obnovu i razvi-

tak (HBOR) i Belja koje osigurava tovnu prasad, kvalitetnu stočnu hranu, edukaciju, stručnu podršku i, naravno, tržište. Kako je za Privredni vjesnik objasnila Ljiljana Vajda-Mlinaček, direktorica sektora marketinga i turizma u Belju, još od ulaska Agrokora u Belje svinjogojska je proizvodnja definirana kao jedan od najznačajnijih investicijskih projekata za

postizanje konkurentnosti u europskim okvirima. “Praćenjem svjetskih trendova stvoren je sustav konkurentne svinjogojske proizvodnje koji uključuje modernu tehnologiju, visoku razinu znanja i kvalitetan menadžment te korištenje najkvalitetnije stočne hrane. Zbog velikog potencijala malih gospodarstava koja se mogu uklopiti u moderan sustav i njihove zainteresiranosti, odlučili smo dio proizvodnje organizirati u kooperaciji”, kaže Ljiljana Vajda-Mlinaček. Ključ razvoja sela Investiranje u dobre projekte je ključ razvoja hrvatskog sela i kooperanti su to prepoznali. Oni imaju zemljište za izgradnju objekata, zemljište za zbrinjavanje gno-

jovke i raspoloživu radnu snagu koja je spremna na učenje i usavršavanje. A, kako tvrde u Belju, njima je takav način suradnje prihvatljiv jer kroz manja ulaganja povećavaju proizvodnju koja se odvija po istom principu kao i na beljskim farmama. Projekt svinjogojskih kooperantskih farmi ostvaruje se kroz operativni program razvitka svinjogojske proizvodnje Ministarstva poljoprivede, ribarstva i ruralnog razvoja uz potporu HBORa i HAMAG-a. K tome, nadležno je ministarstvo osiguralo povoljne kreditne linije iz pretpristupnih fondova EU-a. Time su osigurani povoljni izvori financiranja koji su poljoprivrednike, male proizvođače, motivirali na pokretanje farmi.

Nema rizika plasmana Prema riječima Gorana Pajnića, predsjednika Uprave Belja, Belje je danas najveći hrvatski proizvođač svinjogojskog mesa vrhunske kvalitete. “Započeti investicijski ciklus nastavit će se izgradnjom novih kooperantskih farmi za koje

postoji značajan interes. Trenutačno je u izgradnji još jedna kooperantska farma u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Samo kroz investicije na vlastitim i kooperantskim farmama možemo dostići planirani uzgoj od 400.000 svinja godišnje”, kaže Pajnić dodajući da se zainteresirani farmeri mogu javiti u beljsku službu kooperacije svinja (koop.svinjogojstvo-karanac@belje. hr) gdje će dobiti sve detaljnije informacije o kooperantskim odnosima s Beljem. Inače, Belje svojim kooperantima osigurava tovnu prasad, najkvalitetniju stočnu hranu, edukaciju prije početka projekta i stalnu stručnu podršku u periodu trajanja ugovora. Ono što je najvažnije, Belje osigurava tržište pa kooperanti nemaju rizik plasmana. Uspjeh proizvodnje samih proizvođača ovisi o naturalnim pokazateljima koje ostvare, a na novootvorenim farmama već se ostvaruju europski rezultati, tvrde u Belju.

Karakteristike farmi Sve farme se prostiru na površini od 1240 četvornih metara s ukupnim kapacitetom tovilišta od 1400 tovljenika u turnusu. U godini se planira proizvodnja od tri turnusa što čini godišnju proizvodnju od 4200 tovljenika. Prasad za uzgoj dolazi uvijek s jedne uzgojne farme Belja radi održavanja visokog zdravstvenog statusa na farmi. Hranjenje, pojenje i održavanje temperature na farmama odvija se automatski. U skladu s ekološkim standardima sva proizvedena gnojovka pohranjuje se u posebne spremnike, a na farmama se tijekom projektiranja posebno vodi briga o dobrobiti životinja i biosigurnosnim mjerama.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3656, 6. prosinca 2010.

( 591 poduzeće

registrirano za preradu plastike i kaučukovih smjesa

( oko 6900

broj zaposlenih u preradi plastike i gume 2009.

DOMAĆA PLASTIČARSKA I GUMARSKA INDUSTRIJA

GUMA I PLASTIKA: NEK REZULTATI DANAS SU F

U Hrvatskoj je zadnjih godina bio uočljiv rastući trend u količini proizvedenih i prerađenih polim i činjenica da je uvoz plastičnih i gumenih proizvoda u zadnje tri godine premašio izvoz - za čak Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

lastičarska i gumarska industrija važne su industrijske grane - one opskrbljuju tržište proizvodima koji obilježavaju moderan način

života. Ponajprije ambalažom koja čuva proizvode i pojednostavljuje njihov prijevoz na globalnom tržištu, zatim automobilskim dijelovima koji čine prometala lakšima i sigurnijima, te ostalim proizvodima bez kojih je današnjica nezami-

Smanjenje proizvodnih kapaciteta U Hrvatskoj se u većim količinama proizvodi polietilen niske gustoće i polistiren, dok je trenutačno proizvodnja vinil-klorida i polivinil-klorida (PVC) ugašena. Kapaciteti za proizvodnju polimernih materijala u Hrvatskoj znatno su smanjeni te danas Dioki svojim ukupnim kapacitetom proizvodi 140.000 tona polietilena niske gustoće, 53.000 tona polistirena i 15.000 tona pjenećeg polistirena, a 90 posto proizvedene količine se izvozi. Valja naglasiti kako se u ovoj tvornici proizvodi 90 posto ukupnih proizvedenih polimernih materijala u Hrvatskoj. Chromos-Tvornica smola raspolaže kapacitetom za proizvodnju oko 20.000 tona nezasićenih poliestera, akrilnih i alkidnih smola, poliola i vinil-estera, a Oriolik kapacitetom za proizvodnju 3500 tona krutih i savitljivih poliuretan pjena. Predsjednik Uprave Diokija Vatroslav Sablić ističe kako je proizvodnja plastomera, polietilena i polistirena svjetski konkurentna. Međutim, pitanje proizvodnje plastičnih i gumenih proizvoda vrlo je zamršeno i isprepleteno. “Ponajprije se traži poduzetnički duh. Ali poduzetnici i izvoznici danas nemaju dovoljnu podršku od države”, kaže on. Ove godine, nastavlja, izvozno orijentirane tvrtke se polako oporavljaju, dok one koje rade za domaće naručitelje i dalje stagniraju. “Najviše se to osjeća u proizvodnji proizvoda za graditeljstvo. Kad je riječ o uvozu gotovih proizvoda, najviše se uvoze proizvodi za pakiranje te ploče, listovi i folije od polimernih materijala. Domaći kapaciteti, znanje te kvaliteta i cijena konkurentni su uvoznim proizvodima tako da se nadamo kako će se nepotrebni uvoz bar jednim dijelom zamijeniti domaćom proizvodnjom”, napominje prvi čovjek Diokija. Kvaliteta hrvatskih proizvoda polietilena niske gustoće i polistirena već je sada prepoznatljiva na svjetskom tržištu. Međutim, kada Hrvatska postane punopravna članica Europske unije proizvođači plastičnih i gumenih dijelova bit će izloženi još većoj konkurenciji, smatra Sablić.

sliva. Mogućnosti oporabe čine te materijale pogodnima i za očuvanje okoliša te smanjenje potrošnje prirodnih izvora sirovina. U razvijenim zemljama plastičarska industrija se uvrstila među zrele industrijske sektore za koje je uobičajena stopa rasta približna rastu BDP-a. Stoga se značajniji rast može očekivati samo prodorom plastike u neka nova područja primjene ili na još nedovoljno osvojena tržišta. Područje ambalaže ima potencijal rasta, posebice u zemljama u razvoju. Tržište medicinskih proizvoda te proizvoda za održavanje higijene i dalje će rasti, smatraju stručnjaci, ali tu je riječ o malim količinama prerađenih materijala. Primjena plastike u automobilskoj industriji usko je povezana s razvojem situacije u gospodarstvu te se tu ne očekuju važniji pozitivni pomaci prije no što se prevlada sadašnja svjetska gospodarska kriza. U analizi o proizvodnji plastike te preradi plastike i kaučuka koju je izradila Gordana Barić s Fakulteta strojarstva i brodograd-

nje Sveučilišta u Zagrebu ističe se kako je u Hrvatskoj zadnjih godina bio uočljiv rastući trend u količini proizvedenih i prerađenih polimernih materijala. Međutim, ova industrija u 2009. godini ponovno je bilježila negativne trendove. Kao razlozi navode se nepripremljenost domaće plastičarske i gumarske industrije kao i cjelokupnog gospodarstva za opasnosti koje sa sobom nosi ne samo svjetska kriza, već i unutarnji problemi Hrvatske. To zahtijeva ulaganje znatnih napora kako bi se zadržale postojeće pozicije, a pitanje nužnoga razvoja zasi-

gurno ostaje za neka druga, bolja vremena. Možda se čini da je mogućost hvatanja koraka s razvijenima

Budući da je riječ o intenzivnoj industrijskoj grani, polimerstvo je jedno od mogućih smjerova razvoja Hrvatske nepovratno izgubljen. Ipak, s obzirom na to da se radi o intenzivnoj industrijskoj grani, polimerstvo je jedno

od mogućih smjerova budućeg razvoja Hrvatske. Katastrofalno stanje alatničarstva Igor Čatić, glasnogovornik Društva za plastiku i gumu, kaže kako nikad nismo dosegli prijeratnu proizvodnju. Naime, U Hrvatskoj je u 2009. godini proizvedeno tek oko 55,2 posto ukupne predratne količine. Razloga što ne možemo dohvatiti predratne brojke ima nekoliko. “Prije svega, poduzetnici u zadnjih 20 godina nisu pronašli motiva da snažnije razvijaju ovu industriju. Proizvodnja plastičnih pro-

www.privredni.hr Broj 3656, 6. prosinca 2010.

( oko 8500 zaposlenih ( tek 55,2% u sektoru polimerstva prošle godine

od ukupne predratne količine proizvedeno 2009.

KADAŠNJI PROIZVODNI FANTASTIKA

mernih materijala, no trendovi su opet skliznuli nadolje. Zabrinjava k dvije milijarde dolara ci za proizvodnju složenijih dijelova. Na uvozu pak PVC-profila danas živi nekoliko stotina malih poduzeća koja ugrađuju PVC-stolariju”, ističe on. Loš imidž plastike Jedan od velikih problema ove industrije, smatra Čatić, jest i stvaranje negativne predodžbe odnosno imidža o plastici. “Dokazano je da je plastika jedan od materijala s najviše potencijala, a ti-

Samo dio poduzeća registriranih za preradu plastike i kaučukovih smjesa se time doista i bavi izvoda uglavnom je područje malih i srednjih poduzeća. Njih se ne potiče, nisu upoznati s tehnologijama proizvodnje, institucije ne rade svoj posao koji bi potaknuo razvoj ove industrijske grane. Zatim, danas su postupci proizvodnje prilično složeni, koriste se tri-četiri vrste materijala i traži se veliko znanje. Jer nije riječ samo o proizvodnji obične kante ili lonca već složenih proizvoda za sve zahtjevnije tržište”, napominje ovaj profesor s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u mirovini. Preskakanje letvica koje su postavljene još

u bivšoj državi teško je i zbog toga što Hrvatska kupuje premalo materijala koji bi se iskoristio u proizvodnji, a problem je i razvoj alatničarstva, inače jednog od ključnih područja u proizvodnji plastičnih i gumenih dijelova. “Nekada smo u tome bili vodeći na području Balkana, a danas je stanje katastrofalno. Neke velike alatnice su nestale, mali alatničari sve teže prate razvoj dok se alatničarstvo u zadnjih 25 godina bitno promijenilo. Možda više nego u cijeloj povijesti”, upozorava Čatić. Zabrinjava i činjenica

da je uvoz plastičnih i gumenih proizvoda u zadnje tri godine premašio izvoz za dvije milijarde dolara. “Primjerice, uvoz gumenih proizvoda, uključujući gume za vozila, nije zanemariv. Međutim, danas nije moguće očekivati da Hrvatska proizvodi gume za osobna vozila jer to nije nikada radila. Golem je i deficit uvoza plastičnih proizvoda, unatoč pritiscima svih mogućih službenih i neslužbenih udruga i institucija. Primjerice, puno se uvozi zatvarača za boce koji nije jednostavan proizvod, a u nas nisu usvojeni brojni suvremeni postup-

pičan primjer su plastične vrećice. Danas se traže platnene ili papirnate, a one su po svim pokazateljima lošije od, primjerice, recikliranih polietilenskih vrećica. Novi problem je i pokušaj nametanja bioplastike za što nema nikakvog osim ekomarketinškog razloga”, tvrdi Čatić. Inače, za preradu plastike i kaučuka u Hrvatskoj je, stoji u analizi, registrirano 591 poduzeće. Međutim, samo dio tih poduzeća doista se bavi preradom plastike i kaučukovih smjesa, dok se ostala bave isključivo trgovinom ili nekom

drugom djelatnošću te osnovni izvor njihova prihoda nije prerada plastike i kaučuka. No ima i suprotnih primjera, kada su poduzeća, uz osnovnu djelatnost, i veliki prerađivači plastike. Također, postoje i tvrtke registrirane u sasvim drugim industrijskim granama kojima je prerada plastike osnovna djelatnost. Uz spomenutih gotovo 600 poduzeća znatan dio prerade zbiva se u obrtničkim radionicama. Uglavnom male tvrtke Područje prerade plastike i kaučuka u Hrvatskoj veoma je usitnjeno. Čak 96 posto poduzeća smatra se malima (prema važećem Zakonu o računovodstvu), 22 su srednja i

s a m o j e d no veliko. Tvrtke su uglavnom u privatnom, većinom domaćem vlasništvu. U skladu s padom obujma proizvodnje, i broj zaposlenih u poduzećima iz sektora polimerstva počeo se smanjivati. Podaci otkrivaju kako se od 1997. do 1999. godine broj zaposlenih smanjio za 900. Zatim se u 2000. godini povećao za 400. U 2002. i 2003. broj zaposlenika se ponovno smanjio da bi sljedećih šest godina taj broj rastao te u 2009. godini dosegnuo 8500. Broj zaposlenih u području prerade plastike i gume je u 2008. bio 6660, a u 2009. godini porastao je na 6900 zaposlenih, dakle na 3,8 posto zaposlenih u industriji. Uzrok ovog porasta je taj što se dio obrtnika preregistrirao u poduzeća.

18 EUROGLAS

( 3/4 proračuna EU-a

*vijesti Portugal se približava kritičnoj točki Američki ekonomski stručnjak Nouriel Roubini izjavio je prošli tjedan kako bi Portugal trebao razmotriti traženje pomoći Europske unije. “Portugal se približava kritičnoj točki razine duga u odnosu na slab rast.” Portugalskom dnevniku Diario Economico izjavio je kako će Portugal vrlo vjerojatno trebati međunarodnu pomoć, javlja portal Seebiz. Ponovio je svoju nedavno izrečenu tezu da za Španjolsku u eurozoni jednostavno nema dovoljno novca zapadne li u probleme. Analitičari procjenjuju da će Španjolskoj biti potrebno 500 milijardi eura pomoći, a Portugalu bi bilo dovoljno 50 milijardi. Teoretski moguća insolventnost eurozone Njemački ministar gospodarstva Rainer Brüderle izjavio je kako je teoretski moguća insolventnost članica eurozone. Porezni obveznici neće pristajati baš na sve što se od njih bude tražilo, kazao je Brüderle i napomenuo da pomoć zaduženim članicama eurozone ne smije postati mehanizam transfera, već bi taj mehanizam trebao kupiti vrijeme potrebno za rješavanje gospodarskih problema. MOL-u zajam za gradnju plinovoda Europska investicijska banka i mađarska naftna i plinska kompanija MOL potpisali su sporazum o zajmu u vrijednosti 150 milijuna eura. Njime bi se financirala gradnja plinovoda dužine 205 kilometara. Plinovod bi povezivao Varosfold, grad u srednjoj Mađarskoj, s mađarsko-hrvatskom granicom. MOL je prošli tjedan priopćio kako će se time omogućiti tranzit plina iz Mađarske u Hrvatsku (i obratno), Bosnu i Hercegovinu te Italiju.

Privredni vjesnik Broj 3656, 6. prosinca 2010.

donedavno odlazilo na zajedničku poljoprivrednu politiku

JOŠ JEDNA REFORMA POLJOPRIVREDE U EU-u

POTRAGA ZA PRAVIČNIJIM POTPORAMA

Promjene su počele prijedlogom Europske komisije o koncentriranju potpora na korištenje prirodnih resursa, ekološku komponentu, podršku rastu i održivosti, sve uz nastojanje da nitko ne bude zakinut u ovoj preraspodjeli sadašnjih 55 milijardi eura Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

ako će se ticati načina proizvodnje i visine subvencija za njene poljoprivrednike, Hrvatska neće biti izravno uključena u javnu raspravu i oblikovanje nove reforme zajedničke poljoprivredne politike EU-a. Promjene su počele prijedlogom EK-a o koncentriranju potpora na korištenje prirodnih resursa, ekološku komponentu, podršku rastu i održivosti, sve uz nastojanje da nit-

U novom srednjoročnom proračunu više ne bi trebalo biti ni razlika između starih i novih članica ko ne bude zakinut u ovoj preraspodjeli sadašnjih 55 milijardi eura. Među prijedlozima je i prekidanje vezivanja iznosa subvencija s višegodišnjim proizvedenim količinama. Hrvatski se glas neće moći čuti jer je dogodine u planu izrada prvog konkretnog prijedloga o zajedničkoj poljoprivrednoj politici nakon 2013. godine – u okvirima novog srednjoročnog proračuna EU-a. Budući da bi Hrvatska u najboljem slučaju u EU ušla 2013., mogla bi se jedino uključiti u osmišljavanje i usklađivanje svih elemenata poljoprivredne politike. To je jedina prilika da se u odluke unese i izjašnjavanje

hrvatskih predstavnika. Tako će slaganje temelja za reformu proći bez buduće 28. članice – ona će eventualno pridonositi u finalnoj fazi dogovaranja koncepta. Manji proračun Za sada se u raspravama ne barata brojkama i postocima nego samo principima jer se ne zna kako će se slagati idući srednjoročni proračun EU-a. Problem je to što ga članice namjeravaju sniziti, Njemačka je primjerice glasna zagovornica postavke da zajednički proračun ne smije prijeći jedan posto BDP-a – sada se kreće oko 1,20 posto ili 130 milijardi eura. Poljoprivredna politika zapravo je jedina istinska zajednička politika EU-a. Sve do tekućeg srednjoročja konzumirala je preko polovine proračunskih sredstava, a ranije i tri četvrtine. Reforma je izmijenila odnose i pokrenula promjene koje više ne preferiraju masovnu produkciju viškova koji nikome ne trebaju – znanu kao brijeg maslaca, botterberg – okrenuvši se prema odr-

živom razvoju sela i kvaliteti umjesto kvantitete. U novom srednjoročnom proračunu više ne bi trebalo biti ni razlika između starih i novih članica. Prema Europskoj komisiji, potpore moraju biti “zelenije”, s uvažavanjem ekološke komponente. Potrebno je izjednačiti politiku subvencija u svim dijelovima EU-a. Sada poljoprivrednici u starim članicama primaju potpore temeljem višegodišnjih prinosa, a u novim članicama po hektaru. U ekstremima, razlika subvencija po hektaru ide od 500 eura u Grčkoj do samo stotinu na Baltiku. Potpore će se krojiti tako da simuliraju integraciju malih imanja na tržište, sve uz jednostavniju i transparentniju proceduru. Reforma je nužna - objašnjava EK elemente svog prvog prijedloga na kojem će se temeljiti javna rasprava - kako bi se garantirala stalna opsrkba hranom, primjereno upravljalo prirodnim resursima i držalo ruralnu ekonomiju živom i dinamičnom. Cilj je doći do uravnoteženije, stabilnije

politike potpora pravične prema svim poljoprivrednicima. Tri opcije Ponuđene su tri opcije. Prva - za direktne isplate poljoprivrednicima predlaže se ravnomjernija raspodjela novca, ali bez promjena u sadašnjem sustavu isplata. Druga varijanta, osim što uvodi ravnomjernost, sugerira slojevite, kombinirane potpore koje se sastoje od osnovne rate, neke vrste proračunske podrške prihodima poljoprivrednika i obveznog dodatnog dijela za honoriranje “zelene” poljoprivrede s uvažavanjem ekoloških normi. Dodatne bi potpore slijedile za područja i kulture sa specifičnim problemima i teškoćama; ova varijanta sadrži i posebnu shemu za mala imanja. Subvencioniranje velikih proizvođača vezalo bi se uz njihov doprinos ruralnom zapošljavanju. Treća opcija pretpostavlja postupno ukidanje potpora u sadašnjem obliku, a u konačnici bi preživjele samo ograničene potpore za

ekološku komponentu te za proizvodnju u prirodno prikraćenim krajevima. Kod tržišnih mjera prva i druga varijanta poboljšavaju postojeći sustav, dok treća u potpunosti napušta sve mjere, uz moguću iznimku intervencije u ekstremno teškim krizama. Što se ruralnog razvoja tiče, prva ponuđena varijanta ostaje po starome uz sitnije korekcije prema većoj efikasnosti. Druga opcija sugerira bolje usklađivanje razvojnih prioriteta u poljoprivredi s generalnim razvojnim prioritetima EU-a s naglaskom na okolišu, restrukturiranju, inovacijama i jačanju uloge regionalnih i lokalnih inicijativa u sveukupnom razvoju. Treći scenarij dozvoljava samo mjere koje bi u obzir uzimale klimatske promjene i okoliš. Pozitivne reakcije Ministri poljoprivrede 27 članica EU-a uglavnom su pozitivno reagirali na prvo čitanje prijedloga. Glavnina ih je za nastavak snažne zajedničke politike s evolucijom postojećeg sustava prema pravičnijim, ravnomjernije raspoređenim direktnim isplatama. Predstavnici poljoprivrednika okupljeni u Copa-Cogeca smatraju da reforma valja zadovoljiti najbitniji preduvjet, a to je sigurnost opskrbe hranom te pridonijeti da poljoprivreda ostane napredan i kompetitivan sektor.

www.privredni.hr Broj 3656, 6. prosinca 2010.

( na 83% BDP-a

( 10%

rast će javni dug u EU27 do 2012.

nezaposlenost u eurozoni

Jesenska ekonomska prognoza Europske komisije

Europa se oporavila, Hrvatska kaska za njom Do kraja 2011. sve će europske zemlje izaći iz recesije – osim možda Grčke i Portugala, predviđa Europska komisija koja za Hrvatsku nije našla previše svijetlih točaka osim što je najavila oporavak nakon dvogodišnje recesije Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

edina europska ekonomija koja je izbjegla recesiju bila je Poljska. Poljska će i dogodine ostati među snažnim igračima s dinamičnim rastom – zrcaleći jednako povoljnu situaciju u Njemačkoj. Ostale velike ekonomije u EU-u vrtjet će se oko prosjeka zajednice, ispod dva posto godišnjeg rasta BDPa. Male su se zemlje pokazale žilavima, Švedska i Slovačka su iz recesije raketirane najvišim rastom BDP-a među 27 država EU-a - Švedska sa 4,8 posto a Slovačka sa 4,1 posto. S druge strane, BDP će se nastaviti sažimati i dogodine u Grčkoj, Latviji i Rumunjskoj, nešto blaže u Bugarskoj i Irskoj. Do kraja 2011. godine sve će europske zemlje izaći iz recesije – osim možda Grčke i Portugala, što će ovisiti o uspješnosti njihovih mjera štednje. Ovo je dio redovne jesenske analize i prognoze ekonomskih trendova koju radi Europska komisija. Analiza osim članica EU-a pokriva kandidatske zemlje te nekoliko partnerskih država. Bez brzog porasta zaposlenosti Ekonomije su se izvukle iz minusa i započeo je rast – koji će dogodine biti nešto blaži nego u ovoj godini i kretati se oko 1,5 posto da bi se dohvatio dvojke u 2012. godini. Uporedo s tim, s pola go-

dine do godine zakašnjenja, oporavlja se tržište rada. U drugom kvartalu ove godine zaustavljen je porast nezaposlenosti, ona se stabilizirala na još uvijek veoma visokih 10 posto u eurozoni i 9,6 posto u cijelom EU-u, no analitičari upozoravaju da oporavak gospodarstva neće pratiti brz porast zaposlenosti te da je izlaz iz recesije izboren s nepromijenjenim brojem radnih mjesta.

U analizi se upozorava da se udjel Hrvatske u izvozu smanjuje EK u svoje dvije glavne godišnje analize, proljetnoj i jesenskoj, obrađuje kandidatske zemlje. Za Hrvatsku Komisija nije našla previše svijetlih točaka osim što je najavila oporavak nakon dvogodišnje recesije. Podsjeća se da je zemlja u recesiju ušla nakon godina dinamičnog rasta zamijenivši onaj viši do

četiri posto dvogodišnjim padom od 8,7 posto BDP-a. Navodi se i podatak da su ulaganja opala za četvrtinu. U Hrvatskoj se na krizu reagiralo drastičnim padom potrošnje

Kako stvoriti održive proračune Tema tromjesečja u EU-u je kako stvoriti održive proračune, rastezati se koliko (financijski) pokrivač dopušta. Većina je vlada već uvela mjere racionalizacije i štednje, negdje je to drastično. Mjere koje su spašavale financijske institucije pokazale su se skupima, prema analizi EK-a javni dug je u porastu, do 2012. godine će se dohvatiti 83 posto BDP-a u EU27 odnosno 88 posto u eurozoni. Po maastrichtskim kriterijima gornja je dozvoljena granica 60 posto. Ako ga se ne zauzda, upozoravaju analitičari, dovest će u pitanje dugoročnu fiskalnu održivost nastavi li se kombinacija nepromijenjenih visokih deficita, gospodarskog rasta nižeg nego ranijih godina i (ne tako daleko od danas) demografije s njenim negativnim trendovima starećeg stanovništva.

i uvoza. Istodobno, slijedeći oporavak u susjedstvu, pogotovo u Uniji koja je glavnina izvoznog terena gospodarstva Hrvatske, izvoz je u porastu. Ali, u analizi se upozorava da se udjel Hrvatske u izvozu smanjuje. Prema podacima stavljenim na raspolaganje analitičarima EK-a, kriza je dno dosegnula sredinom ove godine nakon čega je pokrenut proces oporavka. Naravno, ova će godina završiti u minusu, godišnjim padom BDP-a od 1,8 posto. Dogodine bi umjeren rast stigao do 1,5 posto, daleko manje od drugih ekonomija, posebno profila sličnog hrvatskome,

te u 2013. godini 2,1 posto. Glavni nosači bit će privatna potrošnja i ulaganje. Možda nas spase izvozna tržišta Nije isključeno da pojačan rast na izvoznim tržištima Hrvatske povuče za sobom i njeno gospodarstvo. Analitičari uračunavaju opciju mogućeg pozitivnog upliva kraja pregovaračkog procesa – skupa sa svim promjenama koje nosi prilagodba članstvu u EU-u, pogotovo efikasniji pravosudni sustav i zakonodavstvo te modernija državna administracija – računajući da bi se kraj pregovaračkog maratona mogao odraziti na poja-

čan dotok izravnih stranih ulaganja. Naravno, nitko ne može očekivati da će se dogoditi skokovi kakvi su bili u vremenima završetka pregovora zemalja Srednje Europe. Ono što je u stanju uskratiti očekivani rast je daljnje odgađanje fiskalne konsolidacije. Analiza EK-a dosta se pozabavila baš proračunom primjećujući da su lani provedena tri rebalansa, a ove godine jedan i to zamjetan – nakon što je ekonomska kriza dovela javne financije “pod težak pritisak”. Mala je šansa da se u iduće dvije godine smanji proračunski deficit, iduće godine će se povećati da bi se vratio na ovogodišnju razinu od 5,7 posto u 2012. godini zahvaljujući gospodarskom rastu koji donosi i više novca u državnu blagajnu. EK, dakako, upozorava kako “dolazeći parlamentarni izbori predstavljaju glavnu prepreku rebalansu”; domaćinsko će ponašanje, očekuje EK, morati pričekati dok politika obavi svoj dio trgovine. Kriza je pojela radna mjesta, nezaposlenost se popela do 12,4 posto u drugom kvartalu ove godine s izgledima da na kraju godine bude 12,5 posto. Tek u 2012. godini spustit će se do 11 posto. EK predviđa porast izdvajanja za nezaposlenost koja će dodatno opteretiti ionako neuravnotežen proračun, ali i sniženje plaća, “zamjetnije u javnom nego u privatnom sektoru”.

20 MERIDIJANI *vijesti Povećan izvoz kineskog zlata U odnosu na ukupne isporuke u 2009., Kina je tijekom prvih 10 ovogodišnjih mjeseci upeterostručila izvoz zlata, objavio je prošli tjedan Bloomberg. Tako je od početka siječnja do konca listopada kineski izvoz tog plemenitog metala iznosio 209 metričkih tona. Prema podacima burze zlata u Šangaju, tijekom prošle godine taj je izvoz bio 45 tona. Kina je vodeći proizvođač zlata u svijetu. Valja naglasiti kako potražnja za zlatom i dalje raste. Skok indijskog gospodarstva

Treće najveće azijsko gospodarstvo - indijsko - poraslo je od srpnja do konca rujna za 8,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema podacima indijskog statističkog ureda, jedan od razloga rasta su snažnije aktivnosti u prerađivačkoj i građevinskoj industriji. K tomu, jačanje tamošnjeg gospodarstva obilježila je i snažnija poljoprivredna proizvodnja te vladine poticajne mjere. Inače, gospodarstvo ove zemlje sa 1,2 milijarde stanovnika je nakon Kine drugo najbrže rastuće u svijetu. Rast nedovoljan za zapošljavanja U izvješću Ujedinjenih naroda pod nazivom Svjetsko gospodarsko stanje i perspektive 2011. navodi se kako će stopa rasta globalnog gospodarstva iduće godine iznositi 3,1 posto, a 2012. godine 3,5 posto. Prema toj prognozi, rast je nedovoljan za zapošljavanje milijuna osoba koje su izgubile radna mjesta za vrijeme krize. U izvješću se ističe kako je zbog financijske krize od 2007. do konca 2009. godine u svijetu izgubljeno najmanje 30 milijuna radnih mjesta.

( 70% u Brazilu

Privredni vjesnik Broj 3656, 6. prosinca 2010.

( 81% i 76%

postoci rasta potražnje za menadžerima u Kini i Indiji

ISTRAŽIVANJE ANTAL INTERNATIONALA

SVE VIŠE SVJETSKIH TVRTKI TRAŽI NOVE MENADŽERE Najveći postotak zapošljavanja na stručnim i menadžerskim pozicijama u svijetu imaju zdravstvene usluge, obnovljiva energija, biotehnologija, maloprodaja i profesionalne usluge, a kod nas je na prvom mjestu proizvodnja i prodaja robe široke potrošnje Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

rvatske tvrtke koje su najavile da će zapošljavati menadžere najčešće su iz djelatnosti proizvodnje i prodaja robe široke potrošnje, maloprodaje, informatičke tehnologije i energije - pokazalo je nedavno objavljeno istraživanje Antal Internationala, iz kojeg se vidi i da je postotak tvrtki koje namjeravaju zapošljavati na našem tržištu još uvijek znatno manji nego u većini zemalja regije, kao i u ostalim europskim zemljama. “Razina zapošljavanja na stručnim i menadžerskim pozicijama u Hrvatskoj značajno je porasla od ljeta, iako, nažalost, još zaostajemo iza prosjeka zemalja regije”, navodi se u priopćenju te kompanije za zapošljavanje menadžerskih kadrova, koja inače posluje u 30 zemalja svijeta. Svijet zapošljavanja se budi Istraživanje je pokazalo da je u drugoj polovini prošle godine bio primjetan pad zapošljavanja te da se krajem te godine i u prvoj polovini ove godine osjećala stagnacija, s vrlo malim naznakama poboljšanja. Sada je, međutim, gotovo polovina anketiranih odgovorila da trenutačno zapošljavaju, dok 44 posto njih planira zapošljavati u sljedeća tri mjeseca. U procesu otpuštanja upravljačkog i stručnog kadra je 17 posto kompanija, a 14 po-

sto njih očekuje da će to učiniti u sljedećem razdoblju. Usporedbe radi, početkom ljeta je 32 posto ispitanih kompanija zapošljavalo, 34 posto planiralo zapošljavati, a 20 posto planiralo smanjivati broj zaposlenih na toj razini.

“Moramo podsjetiti da je riječ o samo jednom segmentu ukupnog tržišta rada - zapošljavanju na kompleksnim i rukovodećim radnim mjestima - tako da aktivnost u tom segmentu ne korespondira s trendovima u zapošljavanju na cjelokupnom tržištu”, istaknule su, među ostalim, Nina Anđal i Sanja Novačić, direktorice Antala u Hrvatskoj.

relativno stabilan od početka godine, a sada je 23 posto. Nastavlja se dokazivati globalno premještanje ravnoteže ekonom-

Globalni pregled Trenutačno je zapošljavanje menadžera diljem svijeta ponovno blago poraslo sa 53 posto na početku godine na sadašnjih 57 posto. Uz to, postotak kompanija koje namjeravaju zapošljavati u nadolazećem kvartalu zadržao se na 58 posto. Udio kompanija koje namjeravaju otpuštati zaposlene ostaje

ske snage zemalja i regija započeto posljednjih godina. Trenutačno, rastuća gospodarstva zemalja u razvoju nastavljaju predvoditi na putu prema globalnom oporavku. Kina sa 81 posto i Indija sa 76 posto kontinuirano bilježe vrlo visoke razine potražnje za profesionalcima i menadžerima, kao i Brazil sa 70 posto. U zemljama

Gotovo polovina anketiranih tvrtki u ovom trenutku zapošljava menadžerske kadrove

Srednje i Istočne Europe najviše razine zapošljavanja trenutačno su u Ukrajini (79 posto), Slovačkoj (76) i Rusiji (75 posto). Mađarska je i dalje najniže sa 27 posto, što je ipak povećanje u odnosu na 19 posto iz prethodnog razdoblja. U prosjeku, regije Srednje i Istočne Europe i Eurazije imaju značajno veću razinu zapošljavanja od Hrvatske sa 57 posto kompanija koje trenutačno zapošljavaju. Najveći postotak zapošljavanja na stručnim i menadžerskim pozicijama u svijetu imaju zdravstvene usluge, obnovljiva energija, biotehnologija, maloprodaja i profesionalne usluge. Najniži postotak zabilježen je u državnim službama (osim zdravstva i obrazovanja), tiskanim medijima i industriji zabave.

www.privredni.hr Broj 3656, 6. prosinca 2010.

( 11,5 mil USD

POGLED U SVIJET

hrvatski uvoz iz Egipta u 8 mjeseci 2010.

HRVATSKA U KAIRU

Egipćane zanimaju hrvatske luke i pruge Egipat je tržište od 80 milijuna ljudi, a s ostalim arapskim zemljama čini zonu slobodne trgovine Igor Vukić vukic@privredni.hr

remijerka Kosor pozvala je prošli tjedan u Kairu egipatske poslovne ljude da ulažu u projekte hrvatske vlade teške 14 milijardi eura. “U razgovorima s egipatskim dužnosnicima saznala sam da postoji veliko zanimanje za ulaganje u naše projekte, primjerice za gradnju nizinske pruge od Rijeke do mađarske granice ili za izvoz proizvoda preko luka Rijeka i Ploče prema EU-u i zemljama naše regije. Za egipatske poslovne ljude posebno bi luka Ploče mogla biti vrlo zanimljiva zbog izvoza u BiH. Pozivam vas da razmotrite i druge naše investicijske projekte kojima želimo potaknuti gospodarski oporavak”, rekla je premijerka Jadranka Kosor na Hrvatsko-egipatskom gospodarskom forumu na kojem su sudjelovali predstavnici četrdesetak hrvatskih tvrtki iz 18 poslovnih sektora. Forum je suorganizirala Hrvatska gospodarska komora i u njemu je sudjelo-

vao i predsjednik HGK-a Nadan Vidošević. Premijerka je naglasila da je Hrvatska otvorena za investitore iz Egipta i da im, kao i drugim ulagačima, jamči jednak tretman kakav imaju i hrvat-

Egipat je prošle godine posjetilo više od 10.000 hrvatskih turista ske tvrtke. “Imamo 350 poslovnih zona koje su infrastrukturno opremljene i spremne za različita ulaganja. Inozemni ulagači mogu dobiti bespovratne novčane poticaje, a na raspolaganju je i šest vr-

HBOR za jačanje gospodarske suradnje Predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Anton Kovačev i predsjednik Egipatske izvozne i razvojne banke (Export Development Bank of Egypt) Hisham Hassan potpisali su u Kairu Sporazum o suradnji tih dviju institucija. Sporazumom su utvrđena temeljna područja suradnje i razmjene informacija na investicijskim projektima između dvije države, kao i na zajedničkim projektima, prije svega u području poticanja ulaganja i izvoza roba i usluga u treće zemlje. Sporazum je nastavak HBOR-ove strategije stvaranja preduvjeta za povećanje hrvatskog izvoza i jačanje gospodarske suradnje između Hrvatske i Egipta budući da je još 2002. potpisan sporazum između HBOR-a i Egipatske izvozno-kreditne agencije (Export Credit Guarantee Company of Egypt - ECGE). (B.O.)

sta poreznih i carinskih olakšica. Pozivam vas i da zajedno s hrvatskim tvrtkama krenete na treća tržišta”, rekla je Kosor. U tridesetak investicijskih projekata, velike prilike inozemnim ulagačima pružaju se i u području energetike, poljoprivrede i turizma, naglasila je premijerka. Odlična politička suradnja, koja je potvrđena u razgovorima s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom, premijerom Ahmedom Nazifom i drugim dužnosnicima, trebala bi pridonijeti i većem rastu međusobne robne razmjene. Egipat je prošle godine posjetilo više od 10.000 hrvatskih turista pa je premijerka pozvala i egipatske turiste da posjete Dubrovnik i druge jadranske turističke destinacije. U razgovorima je istaknuto da je Egipat golemo tržište od 80 milijuna ljudi, a zajedno s ostalim arapskim zemljama udružen je u zonu slobodne trgovine. U prvih osam mjeseci ove godine robna razmjena dviju zemalja iznosila je 55,7 milijuna američkih dolara. Od toga je hrvatski izvoz bio 44,2 milijuna, a uvoz 11,5 milijuna.

Pouke njemačkog Mittelstanda dr. Uroš Dujšin

akon najprije američkog a zatim japanskog modela korporativnog upravljanja, menadžerski gurui sada su otkrili njemački Mittelstand, tj. tamošnja mala i srednja poduzeća, ističe Economist. Tako je nedavno na drugom Peter Drucker Forumu u Beču prof. Bernd Venohr iz berlinske škole za ekonomiju i pravo održao fascinantno predavanje o tajnama recepta Mittelstand. A još je lani konzultant Hermann Simon objavio jednako zanimljiv nastavak svoje knjige Hidden Champions; i eto temeljnih odrednica ovog zanimljivog modela. Njemačke male tvrtke ne djeluju glamurozno. Najveći dio njih izbjegava publicitet jer ih 90 posto trguje direktno s partnerima mimo tržišta, a 70 posto ima sjedište u provinciji. Njihovi čelnici jednako su anonimni kao i ove tvrtke. Njihovo je osnovno obilježje da su koncentrirane na tržišne niše, i to ne u pomodnim granama poput informatike nego u preradi metala. Dorma proizvodi vrata i sve što je povezano s njima, Rational proizvodi štednjake za profesionalne kuhinje, Tente izrađuje bolničke krevete. Ta im strategija omogućava da izbjegnu konkurenciju s globalnim divovima – a specijalizacija im je omogućila da u svojoj struci postanu izvrsne. Suprotno očekivanjima, globalizacija je za te tvrtke došla kao dar s neba. U proteklih 30 godina ta su poduzeća uporno i diskretno svoju dominaciju nad njemačkim tržišnim nišama uzdizala na globalnu razinu. Otvorila su si tržišta u Istočnoj Europi i Rusi-

ji, a kinesku “industrijsku radionicu svijeta” opskrbili alatnim strojevima. Dominiraju globalnim tržištima od tiskarskih strojeva (Koenig&Bauer) do visokotlačnih šmrkova za pranje automobila (Kärcher). Pamet upola cijene Skeptici međutim smatraju da će na kraju ta poduzeća postati žrtve globalizacije. Poduzeća u zemljama u usponu proizvest će svoje pametne strojeve upola cijene. K

Njemački Mittelstand će u dogledno vrijeme ostati perjanicom njemačkog izvoza i prosperiteta tome su, tvrde oni, poduzeća Mittelstanda suviše konzervativna: novoosnovane tvrtke u Americi postaju divovi tijekom jedne generacije - ove tvrtke ne streme veličini. No prvi od ovih prigovora i ne drži vodu: poduzeća iz Mittelstanda se bave sofisticiranim nišama u koje je teško prodrijeti, a k tome stalno proizvode inovacije kako bi nadmašila potencijalne konkurente. K tome ona stalno unaprjeđuju servis svojih proizvoda. Raspolažu razvijenom prodajnom mrežom – u prosjeku imaju podružnice u 24 zemlje koje uz servi-

sne usluge nude i stručne savjete. Neka od njih iz tih aktivnosti ostvaruju čak 80 posto prihoda. Drugi je prigovor utemeljeniji. Nijemci baš i nisu uspješni u osnivanju novih tvrtki i njihovom brzom okrupnjavanju. K tome mnoge tvrtke iz provincije sve teže pronalaze vrhunske kadrove. No unatoč svemu, tridesetogodišnja povijest Mittelstanda više je obilježena globalnim osvajanjem nego propuštenim šansama. Stoga treba očekiva-

ti da će njemački Mittelstand u dogledno vrijeme i dalje ostati perjanicom njemačkog izvoza i prosperiteta. Tri pouke Za poduzetnike kao i političare otuda proizlaze tri pouke. Prva je da ne treba stvarati još jednu Silicon Valley da bi se prosperiralo; dobro se može živjeti i od “starih” industrija. Druga je da tržišne niše, koje u zemlji izgledaju malene, u globalnim razmjerima mogu postati goleme. Napokon, treća je da i poduzeća na ostarjelom Zapadu mogu održati široku lepezu kvalitetnih radnih mjesta, tako dugo dok su koncentrirana na prave stvari i svakog dana na njima primjenjuju mala, ali korisna poboljšanja. Nijemci su te tri stvari dobro naučili, a ni ostali svijet neće pogriješiti ako učini isto.

22 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3656, 6. prosinca 2010.

( 499,6 mil USD

BIJELA KNJIGA STRANIH INVESTITORA U SRBIJI

Reforme na popravnom

deficit robne razmjene BiH s Hrvatskom

BIH NAJGORE PROLAZI U TRGOVANJU SA SUSJEDIMA

Cefta – nekom majka, a nekom maćeha S

gledišta poslovne zajednice jasno je da je predvidljivost ključni element svake odluke o ulaganju, a investitori teže ulažu u druge zemlje, ne samo zbog globalne krize koja je najviše pogodila upravo najrazvijenije, nego se u Srbiji plaše i promjene vlade i promjene politike, poručio je srbijanskoj javnosti predsjednik Savjeta stranih investitora (Foreign Investment Council - FIC) Kjell-Morten Johnsen. Na predstavljanju ovogodišnje, osme po redu Bijele knjige FIC-a Johnsen je ustvrdio kako je i pored toga što je Srbija prema ocjeni stranih investitora kroz krizu prošla bolje od ostalih zemalja u regiji i što je vlada donosila dobre krizne ekonomske odluke, upravo sada trenutak za nove dugoročne strategije i brži nastavak reformi. Tim prije što s gledišta investitora Srbija ne kotira previše visoko na listi najpovoljnijih zemalja za du-

goročno stabilna ulaganja, ponajprije stoga što je napredak usporen, korupcija zabrinjavajuća, najškolovaniji odlaze, državna birokracija i dalje arbitrira u biznisu, tečaj poskakuje, a inflacija raste, dok je konkurencija u privredi nedovoljna. Prenoseći glavne poruke iz Bijele knjige koja je “rezultat rada eksperata i ozbiljne analize investitora i vlade Srbije, na 129 stranica u 32 poglavlja sa 240 prijedloga”, predsjednik FIC-a je naveo kako je nužno da Srbija nastavi strukturne reforme, poboljša primjenu zakona i održi fiskalnu disciplinu. A kako bi se u potpunosti osigurala predvidljivost uvjeta poslovanja, poduzeća moraju znati da će porezi ostati isti u određenom periodu - kao i sve drugo što ih čeka u poslovnom okruženju. Savjet okuplja više od 120 kompanija koje su u Srbiji uložile 11,6 milijardi eura i zapošljavaju 69.000 radnika. (Lj.L.)

*vijesti Ugovor o gradnji VE Mesihovina Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne potpisala je s njemačkom kompanijom Fichtner GmbH ugovor za konzulatantske usluge na projektu i izgradnji vjetroelektrane Mesihovina kod Tomislavgrada. Elektroprivreda HZ HB izabrana je na natječaju između 13 međunarodnih tvrtki. Podizvođači partneri njemačke kompanije bit će tvrtke Habitat iz Mostara i Projekt iz Banje Luke. Vrijednost ugovora je 1,9 milijuna eura. Još je ranije EP HZ HB osigurao milijun eura putem kredita njemačkog KfW-a, a osta-

tak sredstava osiguran je iz vlastitih izvora. Ima plina za 15 godina rada TE Zenica Kompanija BH gas potpisala je s tvrtkama KTG AG Lugano i KTG Zenica predinvesticijski ugovor o 15-godišnjoj isporuci prirodnog plina za rad buduće termoelektrane-toplane snage 230 MW-170MW. Ona bi se, prema dogovoru Općine Zenica i dviju KTG kompanija, počela graditi iduće te pustila u rad 2013. godine. Riječ je o jednoj od najvećih investicija u BiH, a stajat će oko 250 milijuna eura.

Srbija je u devet mjeseci ostvarila trgovinski suficit s članicama Cefte od gotovo milijardu dolara, a BiH deficit od 599,6 milijuna dolara seci uvoz, uglavnom sirove nafte, iznosio je 608 milijuna dolara, a vrijednost kontraisporuka dosegnula je samo 19 milijuna.

Zdravko Latal latal@privredni.hr

ospodarstvenici u BiH nisu zadovoljni rezultatima koje postižu u trgovanju s članicama Cefte. Prema njihovim tvrdnjama, od dogovorenog slobodnog tržišta malo je toga ostvareno jer postoji gotovo stotinu različitih bescarinskih barijera na koje tvrtke iz BiH nailaze na graničnim prijelazima, posebno s Hrvatskom i Srbijom. Najveći deficit, već godinama prije i nakon ulaska u novu Ceftu, BiH ima s Hrvatskom - u proteklih devet mjeseci on iznosi 499,6 milijuna dolara, te sa Srbijom - 247,7 milijuna dolara. Deficit je registriran i s Makedonijom u iznosu od 31,3 milijuna dolara i Moldavijom od 305.000 dolara. Prema službenim podacima Agencije za statistiku BiH, samo s Albanijom i Crnom Gorom BiH ima pozitivan saldo od ukupno 147,7 milijuna dolara. Zbog činjenice da BiH nije priznala Kosovo teško je doći do službenih statistika o međusobnom trgovanju, iako je izvjesno da je rezultat pozitivan, ali ne i posebno značajan. Ukupan trgovinski deficit BiH za devet mjeseci iznosio je 3,1 milijardu dolara u čemu debalans s Ceftom sudjeluje sa 599,6 milijuna dolara. Kraj necarinskih barijera? Gospodarstvenici u BiH s posebnom pažnjom pratili su izvješća s tjedna Cefte i završne sjednice Zajedničkog komiteta u Beo-

BiH ima bolju pokrivenost uvoza izvozom s nekim članicama EU-a nego s članicama Cefte, posebno Hrvatskom i Srbijom

gradu, u iščekivanju da će bescarinske barijere biti ukinute. Očekivali su podrške komorskog sustava i vlasti BiH, koje se nalaze u tehničkom mandatu nakon izbora u listopadu, kako bi zaštitili domaću proizvodnju od prekomjernog uvoza, dampinga i graničnih rampi. Gospo-

darstvenici su, kako kažu, očekivali znatno veću podršku, ali je nisu dočekali. Nesporno je da su gospodarstva Hrvatske i Srbije znatno razvijenija od privrede u BiH, ali je također nesporno i da su Njemačka, Italija, Austrija i Slovenija industrijski daleko moćnije zemlje od članica Cefte pa ipak BiH s njima ima znatno povoljniju pokrivenost uvoza izvozom. S Austrijom ta pokrivenost iznosi 97 posto, s Njemačkom i Italijom više od 85 posto, a sa Slovenijom 90 posto. “Zahvaljujući” Rafineriji nafte Bosanski Brod najveći deficit BiH ima s Rusijom. Tijekom devet mje-

Nada u bolje sutra Valja se nadati da će se nakon tjedna Cefte u Beogradu nešto pokrenuti na bolje u međusobnom trgovanju u skladu sa Sporazumom, ali ne samo u trgovanju, nego i stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora, što bi ohrabrilo inozemne investitore da odlučnije krenu k zapadnom Balkanu, te da će se napokon realizirati prijedlozi o zajedničkim nastupima na trećim tržištima, što je bio i jedan od glavnih razloga stvaranja nove Cefte. Takav napredak bio bi od koristi svim članicama i pomogao bi da brže nađu rješenja za manje-više iste krizne probleme. Za lošu poziciju i loše trgovinske rezultate gospodarstva BiH u okviru Cefte čuju se i brojne samokritike. Tako iz Vanjskotrgovinske komore BiH ukazuju na to da je zemlja sama kriva za neravnopravan položaj u okviru Cefte, zato što vlasti kasne s uspostavom potrebnog sustava infrastrukture kvalitete koji bi omogućio prevladavanje postojećih barijera i spriječio štetne trgovinske ratove. U ovom trenutku, kažu u Komori, najbrži put u nadilaženju barijera je uzajamno priznavanje certifikata. Takav jedan protokol je usuglašen i parafiran sa Srbijom, ali još nije stupio na snagu. Slično rješenje ponuđeno je i Hrvatskoj, ali odgovor još nije stigao.

www.privredni.hr Broj 3656, 6. prosinca 2010.

(

sa 600 mil € na

1,2 mlrd €

*vijesti Istrabenz dočekao uplatu za Drogu Kolinsku

u četiri godine “narasla” cijena novog bloka TE Šoštanj

SLOVENSKE STRUJNE DVOJBE

SUDAR FOSILNJAKA I NUKLEARACA U ime konkurentnosti Slovenska elektroprivreda podijeljena je na dva stupa koja su se izrodila u dva suprotstavljena lobija Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

va suprotstavljena energetska lobija u Sloveniji – štajerski i posavski – od prošlog ljeta kure pod kotlom slovenske energetike svaki svoju vatru, i to takvom žestinom da je pitanje mogu li sigurnosni ventili otpustiti prekomjerni tlak i spriječiti moguću eksploziju. Negdje u Kini radnici već sastavljaju kotao za šesti blok Termoelektrane u Šoštanju, a u Sloveniji su se tek sada međusobno sukobili stručnjaci slijedeći primjer politike čiji akteri također razmjenjuju energetske udarce ispod stola, i to gotovo već dvije godine. Partner Alstom ima ugovor i već je počeo skupljati po svijetu odgovarajuću opremu za novi blok o kojem Slovenci ne znaju je li to njihov baš najbolji izbor s obzirom na cijenu, zalihe lignita te na budući ekološki harač kroz bonove za ispuštene kubike štetnih plinova. Klica razdora Klicu razdora položila je na energetsku gredicu bivša vlada Janeza Janše. Iz neznanja ili na valu štreberskog preuzimanja svih sugestija iz EU smočnice, bivša vlada podijelila je slovensku energetiku na dva stupa vjerujući da će time pospješiti konkurenciju, od čega će imati koristi svi u Sloveniji. Dobre želje nisu se ostvarile. Neki drugi interesi bili su jači pa je sve skrenulo u stranu i uz ta-

kve ekonomsko-političke manifestacije da je danas slovenska javnost više zaokupljena pitanjem zašto je prošli mjesec smijenjen Uroš Rotnik, predsjednik uprave Termoelektrane Šoštanj, nego polovičnim uspjesima slovenskih skijaša na početku nove natjecateljske sezone. U energetskim meandrima valja se golemi novac – tko mu uspije

nataknuti svoj laso, desetljećima unaprijed kapario je bolju budućnost za svoj kraj. Dva energetska stupa stoga su se preobrazila u dva lobija. Svaki gura u izlog svog investicijskog paradnog konja – posavski forsira gradnju drugog bloka Nuklearne elektrane u Krškom, a saleški čini sve da pobijedi njegova opcija s gradnjom šestog bloka u Šošta-

Novi blok: Veliki pothvat – manjkave pripreme Stari energetski mačak Aleksander Mervar, koji je dugo vodio Termoelektranu Toplanu u Ljubljani, a sada je na jednoj od vodećih dužnosti u Elesu, otkrio je niz mana u pripremi investicije u šesti blok TEŠ-a. Nitko nije razmišljao, čak ni prilikom izdavanja energetske suglasnosti, o tome gdje naći 205 megavata rezervne snage kojom treba “pokriti” 600 megavata u novom bloku. Osiguranje rezervne snage stajat će 10 milijuna eura svake godine. U 40 godina eksploatacijskog vijeka to je izdatak od čak 400 milijuna eura. Rezervna snaga može se naći u Trbovlju i Brestanici, ali tamo treba prije zamijeniti nedopustivo rastrošne plinske turbine. Mervar također sumnja i u izračune zaliha velenjskog lignita. Radi se o specifičnom energentu s mnogo vode i sumpora kojem će biti potrebno dodavati možda i 20 posto indonezijskog ugljena veće kalorične vrijednosti. Bitne su eksploatacijske, a ne bilančne zalihe, smatra Mervar koji je skeptičan i prema idejama da se može Alstom nagovoriti na gradnju manjeg bloka. Čak i da Alstom pristane na promjenu, cijela gradnja produljila bi se za dvije do tri godine.

nju jačine 600 megavata. Akumulacije nema za oba energetska objekta. Sigurnost u opskrbi potražit će se u samo jednom. Šesti blok TEŠ-a utoliko je u prednosti što Alstom već prikuplja opremu za ugradnju, dok je drugi blok nuklearke priča s još mnogo nepoznanica.

Jesu li u Šoštanju imali viziju ili im je pred očima lebdjela provizija, kako to predbacuju ljuti saleški protivnici? Narod zna?! U Sloveniji se ne zna tko je koga premrežio – stručnjaci politiku ili je politika zarobila struku. Uglavnom, snage su se okupile i pregrupirale tako da svaka strana zna sve o onoj drugoj, sve do tajnih pikanterija. Slovenija se stoga guši u preobilju informacija i problematičnih detalja. Skupini koja vodi investiciju u Šoštanju pronađene su brojne slabe točke. Problematična

je cijena novog bloka. U 2006. godini tvrdilo se da će blok od 600 megavata stajati 600 milijuna eura. Međutim, do danas cijena je nabubrila na oko 1,2 milijarde eura. Zagovornicima šoštanjske lignitne opcije pod nos se gura slične elektrane podignute u Austriji i Poljskoj uz cijenu: koliko megavata toliko otprilike i milijuna eura. Jesu li u Šoštanju imali viziju ili im je pred očima stalno lebdjela provizija, kako to predbacuju ljuti saleški protivnici, pokazat će naknadne ekspertize. Naime, rade se nove procjene zaliha lignita za koji se inače govori da je tako loše kvalitete da ga se u ložište ne može bacati bez dodavanja ugljena iz Indonezije. Mnogi zagovaraju šesti blok, a još više je onih koji se njemu protive. Podijelila se politika, podijelila se i struka. Kako izaći iz slijepe ulice? Oni koji se smatraju mudrima, dosjetili su se rješenja: predlažu raspisivanje strujnog referenduma. Što ne zna politika i što ne znaju stručnjaci, znat će građani. Nazdravlje!

Vodstvo Istrabenza s velikim olakšanjem dočekalo je uplatu Atlantic Grupe za Drogu Kolinsku. Nekad moćan koparski holding koji se sada spašava dezinvestiranjem, čekao je istek ugovornog roka, ne baš siguran da će Emil Tedeschi uspjeti povezati razne izvore financiranja u iznos dovoljan za isplatu kupnje Droge Kolinske. Transakcija je uspješno provedena i akvizicija je već dobila novu upravu. Nadzorni odbor postavio je za predsjednika Srećka Nakića koji ostaje i na položaju potpredsjednika u Atlantic Grupi za distribuciju. U istom paketu promijenjen je i revizor – umjesto KPMG-a ovogodišnje poslovne rezultate Droge Kolinske revidirat će Price Waterhousecoopers. Ništa od jamstava? Slovenski ministar financija France Križanič priznao je da pompozno najavljen zakon o jamstvenoj shemi kojim se željelo pomoći slovenskim tvrtkama da lakše dobiju velike poslove u inozemstvu zasad nema izgleda zaživjeti u praksi. Ministarstvo je nekoliko puta prepravljalo i dopunjavalo prijedlog jamstvenog zakona, ali nijedna verzija nije otklonila sumnjičavost vladine Službe za zakonodavstvo. Ministarstvo se nije odvažilo uputiti zakon u parlament s negativnim popratnim mišljenjem Službe za zakonodavstvo. “Svi oni koji su se upustili u potragu za velikim izvoznim projektima morat će sami naći kapitalski dovoljno moćnog partnera”, rekao je Križanič najviše žalosteći građevinare koji su dogovorili velike poslove u Libiji, ali im tamošnji partneri ne priznaju jamstva Nove Ljubljanske banke nego traže jamstva boljih europskih banaka.

24 STIL *vijesti U privatnom smještaju najviše noćenja Od ukupno zabilježenih 54,28 milijuna noćenja u devet mjeseci u Hrvatskoj, 19,18 milijuna ili 35,3 posto ostvareno je u privatnom smještaju. U kampovima je registrirano 13,64 milijuna noćenja ili 25,1 posto, a u hotelima 13,37 milijuna noćenja ili 24,6 posto od ukupnih noćenja. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u promatranom je razdoblju u privatnom smještaju zabilježeno 3,1 posto više noćenja nego u devet mjeseci prošle godine. Dan grada Komiže U Komiži na otoku Visu 6. prosinca se već tradicionalno održava obredno spaljivanje barke u čast svetog Nikole, zaštitnika pomoraca i putnika. Taj se dan ujedno obilježava i kao Dan grada Komiže. Povodom Dana grada organiziraju se višednevna kulturna događanja, kazališne predstave, koncerti, te tradicionalna regata Sveti Nikola za samce. Hrvatska u Barceloni Ponuda Kongresnog i insentiv ureda Hrvatske turističke zajednice predstavljena je na kongresnoj i insentiv burzi EIBTM održanoj proteklog tjedna u Barceloni. U suradnji s još 28 hrvatskih izlagača Kongresni i insentiv ured prezentirao je tu vrstu ponude na štandu površine 230 četvornih metara. Etnofilm festival u Rovinju Etnofilm festival održat će se od 7. do 9. travnja 2011. godine u Rovinju u organizaciji Etnografskog muzeja Istre. Ovih je dana objavljen poziv za prijavu filmova za sudjelovanje u natjecateljskom dijelu programa, a sve informacije mogu se dobiti na www.etnofilm.com. Prijave su otvorene za sve dokumentarne (etnološke/ antropološke) filmove s inovativnim i analitičkim pristupom kulturi.

Privredni vjesnik Broj 3656, 6. prosinca 2010.

( samo 5% ukupnih ulaganja u gospodarstvo otpada na ulaganja u hotele i restorane

Investicije u turizmu

Dugo putovanje od grane do sustava U turizmu treba investirati u objekte koji stvaraju višu dodanu vrijednost, a to su uglavnom hoteli i resorti koji sada sa 17 posto sudjeluju u smještajnim kapacitetima u našoj zemlji, kaže Sanja Čižmar iz Horwath Consultinga Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

našoj zemlji već je uvriježeno mišljenje kako je turizam gospodarska grana koja ima značajan utjecaj na bruto domaći proizvod (BDP). No, u posljednje vrijeme eminentni turistički stručnjaci i profesori katedri za turizam ekonomskih fakulteta u Hrvatskoj tvrde kako je turizam mnogo više od toga. Za njih je to sustav koji treba graditi jer ga samo na taj način možemo unaprijediti. U turizmu su prisutni konstantni izazovi te se gotovo svakodnevno traže promjene, a osim toga, to je još uvijek nedovoljno istraženo područje, rečeno je na okruglom stolu Kakav turizam doista želimo i možemo razvijati u Hrvatskoj održanom na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Što očekivati Jedna od najzanimljivijih tema tog okruglog stola bila je ona o investicijama u turizmu. Naime, u ovoj godini primjetan je realni pad BDP-a, rast nezaposlenosti, a sukladno tome i nepovoljna poslovno-ulagačka klima, ograničen priljev kapitala i pad izvoza. Postavlja se pitanje kakve investicije u turizmu možemo očekivati u 2011.? I u toj se godini nastavlja razdoblje izlaska iz recesije, a nepovoljna ulagačka klima trajat će i dalje, rekla je Sanja Čižmar iz tvrtke Horwath Consulting. Iako je hrvatska

vlada u rujnu ove godine za sljedeću godinu najavila 30 investicijskih projekata, od čega pet iz turizma vrijednih 1,5 milijardi kuna, Sanja Čižmar tvrdi kako će unatoč tome do značajnijeg investiranja u domaći turizam vrlo teško doći. Pritom je istaknula kako ulaganja privatnih poduzetnika više pridonose ekonomskom rastu nego državna ulaganja. “U turizmu treba investirati u dodanu vrijednost tj. u objekte koji stvaraju tu

višu dodanu vrijednost, a to su uglavnom hoteli i resorti koji sa 17 posto sudjeluju u ukupnim smještajnim kapacitetima u našoj zemlji”, rekla je Sanja Čižmar. Ulaganja u turizam ni izdaleka nisu tako niske vrijednosti, pa tako investicija u sobu novog hotela kategorije pet zvjezdica iznosi više od 200.000 eura. Unatoč tome, postoje ulagači koji bi htjeli izgraditi takav hotel u našoj zemlji, ali prije nego krenu u taj posao nailaze na brojne

Najviše se investira u hotele i restorane Od 2001. počeo je snažniji ciklus investiranja u hotele i restorane, a više od 22 posto iznosila je prosječna stopa ulaganja u te objekte u razdoblju od 2001. do 2009. godine. Predviđa se da će od ove godine ulaganja u taj sektor pasti za 65 posto. U zadnjih 10 godina pet posto ukupnih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo predstavlja investiranje u hotele i restorane. Od ukupnih inozemnih ulaganja u domaće gospodarstvo samo 2,5 posto iznose ulaganja u turističke projekte.

prepreke, primjerice preveliku birokraciju, pretjeranu vrijednost privatnih zemljišta, sukob interesa raznih interesnih skupina, neriješenu zemljišnu legislativu, probleme s turističkim zemljištem te urbanističkim i prostornim planovima. Pozitivan primjer investiranja Ipak, treba istaknuti i neke pozitivne primjere poduzetnika koji su se odvažili investirati u hrvatski turizam. To su uglavnom domaći poduzetnici koji ulažu u obnovu ili izgradnju malih obiteljskih hotela, ali i neke velike inozemne hotelske korporacije koje grade hotele visoke kategorije. “Ulagači se susreću i s vrlo niskim povratom ulaganja koji godišnje iznosi od četiri do pet posto ukupnog ulaganja u iz-

gradnju nekog objekta. Neki projekti imaju rok povrata ulaganja i više od 30 godina, a na takve se investicije odlučuju vlasnici obiteljskih hotela jer su one emotivno utemeljene”, istaknula je Sanja Čižmar. Da u Hrvatskoj postoji antipoduzetnička klima vezana uz investiranje u turizmu slaže se i Vlado Miš, predsjednik Uprave rapske turističke tvrtke Imperial. Miša posebice brine izostanak novih investicija i projekata bez kojih, prema njegovom mišljenju, neće biti niti novog zapošljavanja u turizmu. “Postoji mnogo razloga za to, no pored negativnih utjecaja recesije, najveći je problem fiskalni okvir koji guši i ograničava investitore te imovinsko-pravni okvir, ali i još nedefinirano turističko zemljište”, zaključio je Miš.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3656, 6. prosinca 2010.

( 3,2 mlrd €

*vijesti

uložili Mid Europa Partners u 15 zemalja

PREKO SATELITA U SVAKI DOM

B.net postaje nacionalni igrač Korisnici B.netovih programskih paketa mogu očekivati dodatne programske novosti i usluge Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

odeći pružatelj usluga kabelske distribucije i treći telekom operator po broju korisnika na hrvatskom tržištu B.net napravio je veliki poslovni iskorak. Naime, sporazumom između britanskog investicijskog fonda Mid Europa Partners i austrijskog Bewaga, B.net od 1. prosinca preuzima operacije Total TV-a u Hrvatskoj. Total TV je regionalna DTH (Direct to Home) satelitska platforma, tj. kabelska televizija koja se emitira putem satelita Eutelsat. Jedan je od vodećih DTH operatora u regiji, a ima više od 200.000 korisnika. Fond Mid Europa Partners većinski je vlasnik Total TV-a, a austrijski koncern Bewag je 2007. za 55 milijuna eura kupio dva hrvatska kabelska operatora, tvrtku DCM i Adriatic kabel, te je tako nastao B.net Hrvatska. Kako B.net ima doseg do više od 250.000 hrvatskih kućanstava pu-

tem vlastite mreže, i to u Osijeku, Rijeci, Solinu, Splitu, Velikoj Gorici, Zadru i Zagrebu, Total TV ovom integracijom postaje B.netova satelitska platforma. Sada svi koji se žele pretplatiti na B.netove programske pakete, a ne žive u navedenim hrvatskim gradovima, to mogu postati od početka ovog mjeseca, ali preko satelita, za što je potrebno kupiti odgovarajuću opremu. Vlastita satelitska plaftorma Adrian Ježina, predsjednik Uprave B.neta Hrvatska, ističe kako će od sada “satelitski” korisnici B.neta isključivo dobivati uslugu prijenosa videosadržaja, a ne i pristup internetu. Robert Knorr, stariji partner u fondu Mid Europa Partners, kaže da je ovo test za daljnju liberalizaciju tržišta u Hrvatskoj. “Hrvatska zaslužuje izbor. Stoga građanima valja osigurati usluge drugih ponuđača”, smatra Knorr.

Hrvatska zaslužuje izbor. Stoga građanima valja osigurati usluge drugih ponuđača, ističe Robert Knorr Christian Kurz, prvi čovjek poslovne jedinice za telekomunikacije Bewaga, inače energetskog koncerna, kaže kako od B.neta namjeravaju napraviti najjačeg alternativnog nacionalnog operatora. Kako bi u

tome i uspjeli, otvoreni su za razne mogućnosti pa čak i preuzimanja drugih alternativnih operatora u Hrvatskoj. Inače, Mid Europa Partners je regionalno prisutan u Srednjoj i Istočnoj Europi. Vlasnik je brojnih telekomunikacijskih operatora i pay (plaćenih) televizijskih tvrtki, primjerice, Astera u Poljskoj, Invitela u Mađarskoj i Orangea u Austriji, te Telemacha u Sloveniji i SBB-a u Srbiji. Vrijednost investicija u 15 zemalja u kojima posluje ta kompanija doseže 3,2

milijarde eura. B.net Hrvatska, najavljeno je prošli tjedan na predstavljanju ovog strateškog partnerstva, nastavit će razvijati Total TV kao vlastitu satelitsku platformu. Dakle, korisnici B.netovih programskih paketa i oni koji su dosad koristili Total TV u Hrvatskoj mogu očekivati dodatne programske novosti i usluge. A već sada dojučerašnji pretplatnici Total TV-a dobit će programe nacionalnih televizijskih kuća koji im do ove suradnje nisu bili dostupni.

CISCO PREDSTAVIO TELEPRESENCE SOBU

Poslovni sastanci bez putovanja T

vrtka Cisco, vodeći svjetski proizvođač mrežnih rješenja, predstavila je prošli tjedan u svom zagrebačkom uredu novu TelePresence sobu. Riječ je o sobi za sastanke u virtualnom prostoru čiji će korisnici moći razmjenjivati informacije, predstaviti novi proizvod ili donositi ključne odluke bez putovanja na drugi kraj svijeta. Ukratko, putem nekoliko velikih zaslona korisnici ove tehnologije mogu komunicirati te se pritom osjećati kao da sjede za istim stolom, a ne da su udaljeni nekoliko stotina ili tisu-

ća kilometara. Ugrađena tehnologija omogućuje da kamere u stopu slijede korisnike dok se kreću prostorijom, prenose sve što govore, što naravno pojačava dojam fizičke prisutnosti. Održavanje TelePresence sastanka jednostavno je kao te-

lefonski poziv. Pritisne se odgovarajuća tipka za konferencijskim stolom, a na zaslonima se gotovo u prirodnoj veličini ukažu ostali sudionici sastanka. “Vođenje virtualnih sastanaka s više lokacija dokazuje kako Cisco TelePresence tehnologija s lakoćom svladava prostorne udaljenosti i sigurnosne tehničke izazove. Ovo bi rješenje, u konačnici, moglo pomoći hrvatskim tvrtkama u smanjenju putnih troškova i povećanju produktivnosti, dok bi istodobno smanjivanje emisije ugljika

pridonijelo povećanju ekoloških standarda”, poručuje Ana Blažinić, generalna direktorica tvrtke Cisco Hrvatska. TelePresence soba bit će dostupna kupcima, partnerima i zaposlenicima tvrtke Cisco Hrvatska, a omogućit će im povezivanje s više od 940 takvih soba u Cisco uredima, koji se nalaze u 235 većih gradova diljem 60 zemalja svijeta. Također, uz pomoć Intercompany Cisco TelePresencea, ovakvo je povezivanje moguće i s ostalim organizacijama u svijetu. (B.O.)

LG i dalje vodeći LG Electronics (LG), prema istraživanju agencije Context BNA, u trećem kvartalu ove godine drži vodeću poziciju na tržištu monitora u Hrvatskoj. LG od početka godine bilježi konstantan rast i za razliku od tržišnog udjela od 24 posto koji je zauzimao u drugom kvartalu, on se na kraju trećeg gotovo dvostruko povećao, na čak 46 posto. Time je LG Hrvatska postigao najbolje prodajne rezultate i najveći udio na tržištu monitora u cijeloj Europi u promatranom razdoblju. Nagrade za Web. Burzu Poznata zagrebačka tvrtka za projektiranje i izradu cjelovitih internet rješenja Web.Burza na beogradskom Web Festu nagrađena je u čak tri kategorije. Multimedijalni gradski portal MojaRijeka.hr osvojio je nagradu žirija u kategoriji E-uprava, Coolinarika. com u kategoriji Magazini, a inovativni fotografski portfolio MatkoStankovic.com u kategoriji Najbolji vizualni dizajn. Osim ovih nagrada treba svakako spomenuti kako su MojaRijeka.hr i Coolinarika.com osvojile drugo, odnosno treće mjesto u utrci za veliku nagradu žirija - Grand Prix. Internet stranica Web.Burza osvojila je i drugo mjesto u kategoriji poslovnih stranica. Brži internet u Osijeku Da Vip mreža ni po čemu ne zaostaje za svjets k i m standardima, p o tvrđuje činjenica kako je Osijek prvi grad u kojem su daljnjom nadogradnjom sustava već dostupne 4G brzine od 42 megabita u sekundi, dok je u ovom trenutku čak 17 hrvatskih gradova pokriveno HSPA+ tehnologijom koja omogućuje surfanje brzinom do 21 megabita po sekundi. Spomenute brzine korisnicima će biti dostupne od ovog tjedna na USB sticku.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3656, 6. prosinca 2010.

mato karačić, Trojezični rječnik bankarstva i financija

Podizanje kredita KNJIGOMETAR na tri jezika Pripremila: Vesna Antonić

Melissa Marr Opako ljupki Algoritam

Prvo pravilo: Nikada ne privlači pozornost vila. Drugo pravilo: Ne odgovaraj nevidljivim vilama. Treće pravilo: Ne zuri u nevidljive vile. Aislinn je oduvijek živjela po tim pravilima. Od kada zna za sebe, baka ju je učila da jedino tako može preživjeti u svijetu punom moćnih vila. Dok bi neki to smatrali darom, Aislinn svoju sposobnost smatra prokletstvom. Priča je to o ljubavi, izdaji i borbi za moć, koju nećete moći ispustiti iz ruku. Do zadnje stranice ispunit će vaša očekivanja, ali vas i iznenaditi.

Dimitrije Popović Blud i svetost

Eseji o Mariji Magdaleni

Naklada Ljevak Akademski slikar Dimitrije Popović progovara o fatalnoj biblijskoj ženi Mariji Magdaleni koja od prostitutke postaje sveticom. Sjajnim esejističkim promišljanjima Popović nas vodi putevima od Caravaggia do Picassa, obradom lika intrigantne svetice u slikarstvu i kiparstvu. Zahvaljujući književnosti i filmu, čini se kako je Marija Magdalena zadobila iznimnu popularnost upravo danas, kada je vide kao “feminističku ikonu” ili “vamp-sveticu”.

David Nicholls Jedan dan Znanje

Ova gorko-slatka romansa započinje 15. srpnja 1988. Emma i Dexter zajedno provode noć nakon što su diplomirali. Između njih razvija se neobičan odnos čije uspone i padove pratimo tijekom idućih 20 godina - uvijek na isti dan, 15. srpnja. Ona je ljevičarka, želi spasiti svijet, radi u meksičkom restoranu... On je dokoni sin imućnih roditelja, egoist burnog seksualnog života i voditelj imbecilnih TV-emisija. Previše razlika? Ne... Ovo je moderna ljubavna priča koja je potukla sve rekorde čitanosti u svijetu.

Audrey Niffenegger Njezin strašni sklad Profil

Julia i Valentina Poole su dvadesetogodišnje blizanke koje, čini se, ne zanima posebice ni studij ni posao. Jednog jutra dobivaju obavijest da im je tetka umrla od raka i ostavila im stan u Londonu. Nasljedstvo dobivaju pod dva uvjeta: moraju živjeti u njemu godinu dana prije no što ga prodaju, a roditelji ne smiju kročiti u stan... Autorica romana Žena vremenskog putnika vraća se sa zastrašujućom i čarobnom pričom o duhovima, ljubavi i identitetu, tajnama, sestrama i žilavosti života - čak i nakon smrti.

Alan Bennett Suverena čitateljica Fraktura

Ovaj kratki roman jednog od najčitanijih suvremenih britanskih autora idealno je štivo za sve ljubitelje knjiga. Bennett nas pitko, moćno i duhovito uvlači u avanturu čitanja. Čini to kroz lik britanske kraljice, koja postaje knjigoljubac te radosna čitateljica koja bez knjiga ne može živjeti - jedna knjiga vodi sljedećoj, i još jednoj, i još jednoj... Ovo je velika mala knjiga o subverzivnoj moći čitanja, koja je zaludjela milijune diljem svijeta i koja će i najzagriženije protivnike čitanja pridobiti za knjige.

Hrvatsko-njemačko-engleski rječnik sadrži 65.000 strukovnih pojmova iz bankarstva, financija, burzovnog poslovanja, računovodstva, osiguranja i trgovačkog prava

inancijskoj industriji i suvremenom biznisu državne granice već odavna ne predstavljaju prepreku. A da bi komunikacija između sudionika u tom međunarodnom okruženju bila lakša, tu je prvi Trojezični rječnik bankarstva i financija, autora Mate Karačića, magistra ekonomskih znanosti i specijalista za financijsku industriju. Hrvatsko-njemačko-engleski rječnik sadrži 65.000 pojmova iz bankarstva, financija, burzovnog poslovanja, računovodstva, osiguranja i trgovačkog prava. U njemu je i leksikonski dodatak s oko 1800 pojmova te prijevodi 500 engleskih fraza iz poslovnog žargona, koje se najčešće koriste u ovom sektoru. Rječnik ima i digitalnu verziju, koja omogućava brže pronalaženje riječi. Nakladnik je PlanetLingua. “Ovo je prvi rječnik ove vrste u Hrvatskoj, ali i regiji te ujedno i temelj za svakodnevnu poslovnu komunikaciju sa svima koji su aktivni u financijskom i bankarskom sektoru. To je u neku ruku i leksikon i enciklopedija, a uspjeli smo prevesti i mnoge pojmove koji su se do sada koristili isključivo u engleskom obliku”, rekao je Mato Karačić na prošlotjednom predstavljanju rječnika. Rječnici ruše barijere “Rječnici ruše barijere među ljudima, proširuju vidike, zbližavaju nas i uvijek podsjećaju da zapravo iste stvari i događaje samo drukčije nazivamo. Ovaj rječnik je prije

svega dragocjen poslovni i komunikacijski alat. Govorim to iz iskustva jer već neko vrijeme posjedujem svoj primjerak i uvjerio sam se u njegovu praktičnu vrijednost”, izjavio je Markus Ferstl, predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria-Banke. Goran Radman, dekan veleučilišta Vern, ocijenio je da će društvo biti fragmentirano i sporije dolaziti do rezultata dok ne poznajemo ono o čemu komuniciramo. “Samo obrazovani, poduzetni i društveno odgovorni ljudi mogu biti nosioci održivog razvoja zajednice, a sposobnost komuniciranja u međunarodnom okruženju treba

biti neizostavan dio njihova obrazovanja. Zah v a l j u - jem autoru što nama i našim studentima svojim trojezičnim rječnikom pomaže bolje razumjeti globalno važan svijet bankarstva i financija”, dodao je Radman. S obzirom na skori pristup Hrvatske Europskoj uniji, rječnik predstavlja i vrijedno pomagalo za sve one koji su u izravnom ili posrednom kontaktu s europskim svijetom financija, bankarstva, gospodarstva i međunarodne trgovine. Primjerice, u pripremanju natječaja za europske fondove, zastupanju inozemnih tvrtki ili u međunarodnim trgovačkim sporovima. (I.V.)

O autoru Mato Karačić je magistar ekonomskih znanosti, istaknuti stručnjak u gospodarstvu i bankarstvu s više od 30 godina radnog iskustva. Proteklih 17 godina proveo je na rukovodećim poslovima u bankarstvu, a zadnjih pet godina na funkciji je zamjenika predsjednika Uprave Dresdner Banka u Hrvatskoj. Sudionik je brojnih seminara i simpozija u Hrvatskoj i inozemstvu. Objavio je niz stručnih radova iz bankarstva i financija. Dosad je objavio dva strukovna rječnika iz bankarstva, financija i burzovnog poslovanja.

www.privredni.hr Broj 3656, 6. prosinca 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Najam prostora

Prodaje se pogon za proizvodnju stočne hrane Poslovno-stambeni objekt, ukupne površine 1152 četvorna metra, Vidal 32, Novigrad, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 2.046.665,50 kuna. Dražba se održava 7. prosinca u 9 sati na Općinskome sudu u Bujama, soba 23. Nekretnina se ne može prodati bez ograničenja najniže cijene u odnosu na utvrđenu vrijednost. Jamčevinu od 10 posto vrijednosti nekretnine potrebno je uplatiti na račun Suda broj 2390001-1300002205, pozivom na broj 05 35490-01 i uplatnicu predočiti Sudu prije dražbe. Razgledavanje je moguće uz prethodnu najavu radnim danom od 8 do 10 sati na tel. 052/725 230. Oranica, ukupne površine 8909 četvornih metara, Zaprešić, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 7.267.229 kuna. Dražba se održava 8. prosinca u 8.30 sati na Općinskom sudu u Zaprešiću, Trg žrtava fašizma 1, soba 32, II. kat. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od trećine procijenjene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda kod HPB-a na broj 23900011300002553, pozivom na broj 05-100-269/07, a kupac je potvrdu o uplati obvezan predočiti Sudu prije dražbe. Zgrada, ukupne površine 1000 četvornih metara, Supilova 339, Delnice, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 870.956,51 kunu. Dražba se održava

8. prosinca u 9.30 sati na Općinskome sudu u Delnicama, Tina Ujevića 1, soba 5. Nekretnina se ne može prodati za manje od trećine procijenjene vrijednosti. Poreze i pristojbe plaća kupac. Jamčevinu od 10 posto vrijednosti nekretnine potrebno je najkasnije na dan ročišta uplatiti na račun ovog Suda broj 23900011300002490, a potvrdu o uplati predočiti Sudu prije početka dražbe. Stan, ukupne površine 50 četvornih metara, Hercegovačka 3, Zagreb, Grad Zagreb, procijenjene vrijednosti 724.445 kuna. Dražba se održava 9. prosinca u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica Grada Vukovara 84, soba 129, I. kat. Nekretnina se ne može prodati za manje od polovine procijenjene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu uplatili jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda kod HPB-a na broj 2390001-1300003265, pozivom na broj 05-1161558-05, a kupac je potvrdu o uplati obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Stan, ukupne površine 51 četvorni metar, Frana Belulovića 18, Rijeka, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 310.000 kuna. Dražba se održava 12. prosinca na Trgovačkom sudu u Rijeci. Prodaja se obavlja po načelu “viđeno-kupljeno” i naknadni prigovori i reklamacije neće se uvažiti. Jamčevina iznosi pet po-

sto od početne prodajne cijene i uplaćuje se na žiro-račun Brodomaterijala u stečaju, broj 24880011100108667, otvorenog kod BKS Bank Rijeka. Ostale informacije te razgled predmeta prodaje uz prethodni dogovor na broj telefona 051/251 355 i 051/251 175. Pogon za proizvodnju stočne hrane, ukupne površine 3150 četvornih metara, Labin, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 1,9 milijuna kuna. Dražba se održava 13. prosinca u 10 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, sudnica 118, I. kat. Jamčevinu u iznosu od 85.000 kuna treba uplatiti najkasnije dva dana prije održavanja ročišta za dražbu, na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Splitu pri HPB-u, Zagreb, broj 2390001-1300000664 s naznakom za spis 7.ST60/2000 ili dostaviti bankarsku garanciju na prvi poziv za iznos utvrđenog osiguranja. Dokaz se dostavlja stečajnom sucu prije dražbe. Poslovna građevina, skladište i uredi, ukupne površine 3649 četvornih metara, Vukovarska cesta 432a, Osijek, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 3.786.350 kuna. Dražba se održava 14. prosinca u 12 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, soba 20, II. kat. Jamčevina iznosi jedan posto od početne cijene, a uplaćuje se do 9. prosinca. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela 091/ 5372 757.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Delta, Elblag, Poljska, www.delta.elblag.pl. Tvrtka iznajmljuje proizvodne, trgovačke, uslužne, uredske i skladišne prostore. Ukupna površina kojom raspolažu je 50.000 četvornih metara. U centru Elblaga tvrtka posjeduje dvije nekretnine koje čine jednu od najatraktivnijih građevina u toj regiji. Kontakt: Mariusz Hejnowicz, delta@delta.elblag.pl, +48 55 2361361. Društvene i edukativne igre

T.W.B. doo, Gradec, www.twb.hr, tvrtka nudi društvene i edukativne igre hrvatske inovacije i proizvodnje. Povoljne cijene i brza isporuka. Kontakt, Brnić Josip, 01/2797-501, 098/415-904, t.w.b.@zg.t-com.hr Iznajmljivanje limuzina

Votum Agram, Zagreb, www.votumagram.hr. Tvrtka iznajmljuje limuzine Lincoln Towncar. Kontakt: Juraj Šišić, info@votum-agram.hr, +385 1 2348445, +385 91 9101334. Računovodstvene i savjetničke usluge

MKD Biro, Zagreb, www.mkd.hr. Tvrtka nudi knjigovodstveni servis, radi za tvrtke iz zemlje i inozemstva. Uz knjigovodstvo nudi porezno savjetovanje i sve usluge iz domene računovodstva. Kontakt: Dragica Krizmanić, krizmanic.d@mkd.hr, +385 1 3770487, +385 1 98 540403. Usluge manipuliranja poslovnom dokumentacijom

Arhiv-Trezor, Donji Stupnik, www.arhivtrezor.hr. Tvrtka nudi usluge skladištenja, sređivanja, digitalizacije i uništavanja poslovnih dokumentacija. Kontakt: Damir Stajčić, damir@arhivtrezor.hr, +385 1 6177777. Poslovno savjetovanje

Sapiens, Zagreb. Tvrtka nudi potpuno poslovno savjetovanje vezano za ulaganja stranih tvrtki na hrvatsko tržište, pravni, marketinški, računovodstveni, porezni i revizijski consulting.

Kontakt: Domagoj Nobilo, sapiens@hi.t-com.hr. Geotehnički istražni radovi

BMK, Velika Trnovitica nudi usluge geotehničkih istražnih radova i izrade geotehničkih elaborata, te terenskih ispitivanja podloge kružnom pločom. Kontakt: Mihael Benković, mihael.benkovic@bj.t-com.hr, +385 43 525232, +385 98 377213. Rasvjetna tijela

Kanlux, Radzionkow, Poljska, www. kanlux.pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom rasvjetnih tijela, ugradbenih okvira, dekorativnih okvira, elektroinstalacijskih uređaja... Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: Magdalena Pietrewicz, magdalena.pietrewicz@kanlux.com, +48 32 3887400. Odjeća

Gex corporation Group., Dhaka, Bangladeš. Tvrtka je proizvođač i izvoznik odjeće iz Bangladeša. Zainteresirani su za poslovnu suradnju s hrvatskim uvoznicima i trgovcima na veliko. Kontakt: Anowar Hossain, gex@deshbd. com, +880 2 8827881. Partnerstva

Computer Makarow, Haarbach, Njemačka, www.computer-makarow.de. Tvrtka se bavi otkupom i prodajom rabljene PC opreme (hardver, softver), zakonski primjerenim opremanjem, poslovanjem s vlastitom markom MAK-C Only for You, te zastupanjem poznatih proizvođača. U Hrvatskoj traže poslovne partnere. Kontakt: vertrieb@computer-makarow. de, +49 8535 51724. Zastupstvo

Hidden Creek Golf Carts, Tampa, Florida, SAD, www.hiddencreekgolfcarts. com. Tvrtka se bavi prodajom i dizajniranjem električnih automobila za golf te traži poslovne partnere u Hrvatskoj. Kontakt: Chris Burdge, chris@hiddencreekgolfcarts.com, +1 813 3403677.

IZBOR IZ NADMETANJA Cvijeće i zastave

Ured Predsjednika Republike Hrvatske u dva nadmetanja nabavlja svježe rezano cvijeće i zastave. Rok dostave ponuda je 15. prosinca.

Opremanje škola

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa nabavlja usluge opremanja škola Požeško-slavonske županije. Rok dostave ponuda je 11. siječnja.

Telekomunikacijske usluge

Usluge pakiranja i dostave

Mobilne crpke

Najam vozila

HAZU nabavlja telekomunikacijske usluge. Rok dostave ponuda je 23. prosinca. Hrvatske vode nabavljaju mobilne crpke za obranu od poplava. Rok dostave ponuda je 13. prosinca.

Čistoća Split traži usluge pakiranja i dostave pošiljaka. Rok dostave ponuda je 14. prosinca. Hrvatska turistička zajednica traži vozila za prijevoz putnika. Ponude do 17. prosinca.

Uredski materijal

Hrvatski sabor nabavlja uredski materijal. Rok dostave ponuda je 15. prosinca. Motorni čistači

HŽ-Infrastruktura nabavlja motorne čistače. Rok dostave ponuda je 13. prosinca.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

NAGRADA PRIVREDNOG VJESNIKA “GORAZD NIKIĆ”

Ekonomski analitičar 2010. prema izboru gospodarstvenika i čelnika hrvatskih tvrtki koji sudjeluju u konjunkturnim istraživanjima PV-a Obilježavajući 15. godinu provođenja konjunkturnih testova u Hrvatskoj i petu godinu od smrti istaknutog ekonomskog analitičara i utemeljitelja konjunkturnih istraživanja u Hrvatskoj, prof. dr. sc. Gorazda Nikića, Privredni vjesnik (PV) pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca, uz potporu Hrvatskog društva ekonomista, utemeljuje nagradu Privrednog vjesnika “GORAZD NIKIĆ” za ekonomskog analitičara godine. Savjet Nagrade pripremio je listu analitičara, navedenih abecednim redom, koju su gospodarstvenici mogli dopuniti i jednim nenavedenim imenom te potom izabrati pet od ponuđenih 38 ekonomskih analitičara. Svi analitičari na listi posjeduju iznimna znanja i pripremaju vrhunske analize. No, željeli smo i nešto više - odgovor na pitanje koji su to analitičari u svom segmentu posla - po mišljenju hrvatskih gospodarstvenika - obilježili godinu. U trenutku u kojem svaka pravodobna i vjerodostojna analiza pruža gospodarstvu mogući smjer, upozorava na (ne)očekivano i predviđa moguće izlaze, držimo da su gospodarstvenici glas koji s punom težinom i odgovornošću može izreći sud tko je od hrvatskih ekonomskih analitičara onaj kojem se vjeruje više nego drugima, u čije se analize i procjene treba i može pouzdati. Privredni vjesnik će utvrditi pet analitičara s najvećim brojem bodova, a među njima se nalazi Ekonomski analitičar 2010. godine prema izboru gospodarstvenika. Nagradu “Gorazd Nikić” prati uz povelju i skulptura, rad akademskog kipara Dražena Grubišića.

Svečana dodjela prve nagrade “Gorazd Nikić” bit će u ponedjeljak, 13. prosinca 2010. u 12 sati u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, Rooseveltov trg 2, u sklopu predstavljanja Poslovnih očekivanja 2011., posebnog izdanja PV-a koje donosi ocjene gospodarstvenika o godini koja odlazi, te procjene o onome što nas čeka u poslovnoj 2011. Pokrovitelji

Glavni sponzori

SVIJET FINANCIJA 29

www.privredni.hr Broj 3656, 6. prosinca 2010.

( 2,64 mlrd €

( 2,67 mlrd €

konsolidirani regionalni prihodi grupe Mercator

konsolidirani prihodi od prodaje Konzuma i Idee

DELOITTEOVA REGIONALNA ANALIZA SEKTORA MALOPRODAJE U PROŠLOJ GODINI

Rast diskontnih lanaca

Nakon Agrokorove maloprodaje, Plodine i Metro Cash&Carry zauzeli su drugo i treće mjesto na listi najvećih u Hrvatskoj, a zatim slijede Mercator-H i Kaufland

grokorova maloprodaja, odnosno Konzum i Idea, sa 2,67 milijardi eura konsolidiranih prihoda od prodaje, najveća je maloprodajna grupa u Adria regiji u 2009., objavio je Deloitte u svojoj regionalnoj analizi sektora maloprodaje u prošloj godini. Riječ je o plasmanu na temelju rezultata poslovanja koji su u 2009. postigli Konzum u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Tisak, srbijanska Idea i bosanski TPDC. Konzum slijedi grupa Mercator, s konsolidiranim regionalnim prihodima od 2,64 milijarde eura. Treći maloprodajni igrač u Adria regiji je srbijanski trgovački lanac Delta Maxi, s nešto preko milijardu eura regionalnih prihoda u 2009. godini. Konzum je, s nešto više od 1,54 milijarde eura pri-

hoda od prodaje samo u Hrvatskoj, ujedno i najveći maloprodajni lanac u Hrvatskoj. Plodine i Metro Cash&Carry zauzeli su drugo i treće mjesto na listi najvećih u Hrvatskoj, a zatim slijede MercatorH i Kaufland. Osim vodeće pozicije u Hrvatskoj, koju je zauzeo s obzirom na prihode od prodaje ostvarene tijekom 2009., Konzum je, sa 220.281 četvornim metrom pro-

Treći maloprodajni igrač u Adria regiji je srpski trgovački lanac Delta Maxi dajne površine i svojih 628 trgovina, i po tim kriterijima vodeći na hrvatskom tržištu. S obzirom na maloprodajnu površi-

nu i broj trgovina u Hrvatskoj, iza Konzuma slijede Mercator-H i Plodine. Povjerenje raste “Nakon duljeg razdoblja vrijednost maloprodajnog indeksa, koji se često koristi kao indikator povjerenja potrošača, je od srpnja 2010. u pozitivnom području”, ističe Slaven Ćurić, menadžer u Deloitteu. Vlasnička struktura najvećih trgovačkih lanaca otkriva kako je polovina trgovačkih lanaca na top 10 ljestvici Adria regije u vlasništvu tvrtki koje dolaze iz neke od država iz ove regije, a nakon Sparovog preuzimanja trgovina Ipercoop u Hrvatskoj, druga polovina je u njemačkom ili austrijskom vlasništvu. Ćurić ukazuje na sve snažniji porast diskontnih

Rang

ržište nekretnina u Hrvatskoj ima veliku vrijednost i situacija na njemu javnosti je zanimljiva jer se u nekretnine plasira veliki dio štednje građana. Prepreku točnoj analizi stanja na hrvatskom tržištu nekretnina predstavlja problem nedostatka službene statistike cijena nekretnina i praćenja vrijednosti stambenog prostora. Prema riječima Josipa Tice s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, problem je i činjenica da Zavod za stati-

Banke su kod nas rast temeljile na rastu tržišta nekretnina cijenama po kojima se oni prodaju. “U Hrvatskoj cijene stambenog prostora nisu znatno pale, nego je znatno pala ponuda i potražnja, što otežava plasman

kredita. Osnovni problem je u tome što fizičke osobe ne mogu formirati realna očekivanja i ne znaju što ih čeka u idućih 30 godina. To je razlog zašto se ne usuđuju podizati stambene kredite, a sve to utječe i na smanjenje građevinske aktivnosti pa se stvara začarani krug”, istaknuo je Tica te dodao da je naše stambeno tržište, u isto vrijeme kada i ono u Kaliforniji i Velikoj Britaniji, jako i naglo naraslo. “Naglo je narasla cijena i prodaja nekretnina, međutim kod nas se, za razliku od tih tržišta, nije dogodio veći

2008.

Promjena prihoda 2009./2008.

Agrokorova maloprodaja (Konzum/Idea)

2670

2609

Mercator

2643

2709

-2%

Delta Maxi

1090

1113

-2%

Spar

795

769

Engrotuš

704

685

Metro

510

561

-9%

Lidl

376

295

27%

Plodine

310

273

14%

Kaufland

279

277

Billa

202

204

-1%

trgovačkih lanaca. “U protekle dvije godine diskontni trgovci poput Lidla ili Kauflanda nastavili su otvarati svoje diskonte u Hrvatskoj i Sloveniji, a u budućnosti možemo očekivati daljnje širenje diskontnih trgovačkih lanaca i u druge države Adria regije. Lidl se pored toga u regiji ističe i po najvećem rastu prihoda od pro-

Cijene ne padaju, a prodaje nema stiku bilježi samo cijene novoizgrađenih stanova, pri čemu se statistika vodi samo o traženim cijenama stanova, a ne o stvarnim

2009.

PERSPEKTIVA TRŽIŠTA NEKRETNINA U HRVATSKOJ

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Prihodi od prodaje, mil EUR

Naziv tvrtke

pad cijene a da se koliko-toliko održala prodaja. U Hrvatskoj se dogodio veliki pad prodaje, a vrlo mali pad cijena”, pojašnjava on. Prema rije-

daje, koji je u 2009. u odnosu na 2008. iznosio 27 posto”, ističe Ćurić. Većina najvećih maloprodajnih grupa u Adria regiji nije uvela internet trgovinu u svoje poslovanje. Čak i trgovački lanci koji prodaju preko interneta nemaju takav oblik prodaje rasprostranjen na svim tržištima na kojima su prisutni. Tako se, pri-

mjerice, online može kupovati u Konzumu, ali samo u Hrvatskoj i BiH, a u Mercatoru samo u Sloveniji i Hrvatskoj. Slično, programe lojalnosti ima samo polovina najvećih grupa u regiji. Mercator (s milijun i pol korisnika kartica), Konzum, Tuš, Metro C&C i Billa imaju najrazvijenije programe lojalnosti. (B.O.)

čima Alana Herjavca, voditelja Odjela projektnog financiranja Societe Generale-Splitske banke, banke su kod nas rast temeljile na rastu tržišta nekretnina. Plasman sredstava u nekretnine u posljednjih osam godina narastao je čak šest puta.

rezuje nekretnine građana i ti prihodi čine od dva do devet posto ukupnih poreznih prihoda, dok je kod nas taj udjel 0,11 posto. U članicama EU-a koje oporezuju nekretnine porez naplaćuju i određuju lokalne vlasti po stopama u rasponu od jedan do tri posto “Ulaskom u EU svi obveznici poreza na dodanu vrijednost obračunavat će PDV i na vrijednost građevinskog zemljišta umjesto sadašnjeg poreza na promet nekretnina. Građani koji budu kupovali stanove od poduzeća koji su u sustavu PDV-a platit će i PDV na zemljište. Kako u cijeni stana na cijenu zemljišta otpada par postotaka, poskupljenje ne bi trebalo biti veliko”, otkriva Vukšić.

Oporezivanje nekretnina Goran Vukšić s Instituta za javne financije navodi kako Hrvatsku nitko ne tjera na oporezivanje nekretnina, a ako bi se tome pristupilo, trebalo bi to učiniti u sklopu porezne reforme kojom bi se smanjilo porezno opterećenje rada i nekretnine oslobodilo neporeznih nameta. Vukšić objašnjava kako od 27 članica Europske unije njih 25 opo-

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3656, 6. prosinca 2010.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Peta intervencija HNB-a na deviznom tržištu Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

retanja na novčanom tržištu prošli su tjedan bila pod snažnim utjecajem događanja na deviznom tržištu i napetosti zbog promjene tečaja. Zbog toga je HNB intervenirao na deviznom tržištu prodavši 233,7 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,420927 kuna za jedan euro, čime je iz sustava povučeno oko 1,73 milijarde kuna. To je bila peta intervencija HNB-a na deviznom tržištu u ovoj godini. U središnjoj banci očekuju kako će ova intervencija biti dovoljna za smirenje

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

29.11.’10. - 3.12.’10.

22.11.’10. - 26.11.’10.

250 200

150 100

50 0

29.11.2010.

30.11.2010.

1.12.2010.

tenzija na deviznom tržištu. Iako su se kune odlile iz sustava i djelomično rasteretile novčano tržište od viškova likvidnosti, odnos ponude i potražnje novca ostao je gotovo nepromijenjen. Kako je ponuda novca i dalje obilna,

2.12.2010.

3.12.2010.

kamatna stopa se u ovim događanjima nije značajnije mijenjala. Dnevni viškovi likvidnosti usmjeravaju se u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,5 posto. Prošli je utorak održana

ponedjeljak

utorak

aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u kunama i eurima. Unatoč upisanim obveznicama i odljevu kuna kroz deviznu intervenciju, zanimanje sudionika za upisivanje trezorskih zapisa bilo je iznimno veliko. Umjesto

srijeda

četvrtak

petak

planiranih 450 upisano je 633 milijuna kuna, s time da je ukupno stiglo 1,625 milijardi kuna ponude. Upisano je 135 milijuna kuna trezorskih zapisa na rok od 91 dan po kamatnoj stopi od 1,95 posto. Zatim, 50 milijuna kuna na rok od

182 dana po kamatnoj stopi od 3,2 posto, te 448 milijuna kuna na rok od 364 dana po stopi od 3,8 posto. Za trezorske zapise u eurima također je zabilježen velik interes sudionika. Iako je planirani iznos izdanja bio 30 milijuna eura, ostvaren je iznos emisije od 34,150 milijuna eura po srednjem tečaju od 7,420325. Kamatna stopa u odnosu na prošlu aukcija pala je sa 2,9 na 2,85 posto godišnje.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Kuna ojačala u odnosu na euro i dolar

Rast vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro ojačala za valuta AUD CAD

Srednji tečaj za devize australski dolar

7.426

USD

ne, kuna je u odnosu na švicarski franak u navedenom razdoblju oslabjela za 0,3 posto. 5.72

CHF

5.76

7.424

5.68

5.72

7.422

5.64

5.68

7.420

5.60

5.64

7.418

5.56

5.60

7.416

4.52

5.56

5,583917

JPY

japanski jen (100)

6,692841

CHF

švicarski franak

5,637389

GBP

britanska funta

8,766902

USD

američki dolar

5,593602

EUR

euro

7,417676

Izvor: HNB

EUR

5,490508

kanadski dolar

platnog sredstva je u usporedbi s američkim dolarom uvećana za 0,5 posto. S druge pak stra-

blagih 0,04 posto. Također, u razdoblju od prošlog ponedjeljka do petka vrijednost domaćeg

primjena od 4. prosinca 2010. 29.11. 30.11. 1.12. 2.12. 3.12.

29.11. 30.11. 1.12. 2.12. 3.12.

Burzovni indeksi tjedan završili u plusu Ulagači na svjetskom tržištu kapitala početkom prošlog tjedna bili su prilično suzdržani zbog straha od širenja dužničke krize u eurozoni. Nije ih

ohrabrila ni financijska pomoć EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda Irskoj od 85 milijardi eura. Sredinom tjedna ulagačko povjerenje vratila

je, među ostalim, i informacija o jačanju kineske industrije. Tako su i kraj prošlog tjedna svi promatrani burzovni indeksi završili u plusu. Vrijednost

6000

11580

2700

FTSE 100

11360

Dow Jones

2600

5600

11140

2500

5400

10920

2400

5200

10700

2300

5000

10480 29.11. 30.11. 1.12.

5000 4500

2.12.

3.12.

CAC40

7000

2.12.

3.12.

29.11. 30.11. 1.12. 10520

DAX

10300

4000

6800

10080

3500

6600

9860

3000

6400

9640

2500

6200 29.11. 30.11. 1.12.

2.12.

3.12.

NASDAQ

2200 29.11. 30.11. 1.12.

7200

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

156

154

152

150

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

5800

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula razinu od 154,3287 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast na tjednoj razini od 0,2 posto.

2.12.

3.12.

2.12.

3.12.

NIKKEI 225

9420 29.11. 30.11. 1.12.

2.12.

3.12.

29.11. 30.11. 1.12.

američkog Dow Jonesa od prošlog ponedjeljka do petka uvećana je za 2,75 posto. Rast vrijednosti zabilježili su i tehnološki indeks Nasdaq koji je na prošlotjednoj razini uvećan za 2,18 posto, te indeks Tokijske burze Nikkei čija je vrijednost narasla za 0,51 posto. Istodobno, rast vrijednosti zabilježili su frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju ojačao za 3,64 posto, kao i indeks Pariške burze CAC40 koji je uvećan za tri posto. Vrijednost indeksa Londonske burze FTSE prošli je tjedan narasla za 3,66 posto.

150 3.11.

11.11.

23.11.

2.12.

29.11.

30.11.

1.12.

2.12.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 2.12.2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond 155,0717 Erste Plavi obvezni mirovinski fond 157,9942 PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond 147,8002 Raiffeisen obvezni mirovinski fond 155,3911 Mirex (*) 154,3287 Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond 163,6591 AZ profit dobrovoljni mirovinski fond 186,9278 Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond 119,7846 Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond 131,1620 Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond 131,5161 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 153,3074 Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 173,7043 AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatv. dobr. mirovinski fond 170,0384 AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 182,3197 AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 132,6116 Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 104,8523 Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 117,3740 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 154,1768 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 108,7263 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 118,0214 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata160,6343 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar 142,3306 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske106,0663 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 127,4410 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile 117,3118 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar 118,0611 (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3656, 6. prosinca 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 255,78 milijuna kuna

Dobitnik tjedna je dionica Belišća što je porast od 27,54 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 1,72 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.815,61 bod, dok je Crobex10 tjedan zavr-

Marko Repecki www.hrportfolio.com Protekloga ni dionički grebačkoj je 126,872

tjedna redovpromet na Zaburzi iznosio milijuna kuna

Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Belišće d.d. Adris d.d.(povlaštena) Atlantic Grupa d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Podravka d.d. Dalekovod d.d. Belje d.d. Atlantska plovidba d.d. Zagrebačka banka d.d.

-1,67% +8,63% +1,71% +0,38% +4,58% +2,22% +5,50% +0,10% +1,53% +2,31%

zadnja cijena 268,92 490,00 261,40 803,00 1.255,00 276,00 230,00 58,06 728,00 222,01

promet 37.227.152,94 30.372.473,95 9.426.694,30 5.300.353,60 3.371.679,27 2.974.205,21 2.483.426,29 1.728.401,06 1.683.336,56 1.367.439,73

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 126.872.635,28 kn

šio na 963,45 bodova što je porast od 1,27 posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 37,227 milijuna kuna prometa, a trgovanje je zavr10 dionica s najvećim rastom cijene Slobodna Dalmacija d.d. VABA d.d.banka Varaždin Zlatni rat d.d. Elektrometal d.d. Karlovačka banka d.d.(povlaštena) Validus d.d. Đakovština d.d. Magma d.d. SN Holding d.d. Croatia osiguranje d.d.(povlaštena)

šila na 268,92 kune što je pad od 1,67 posto. Time je bila i jedini ovotjedni gubitnik među najtrgovanijim izdanjima. Najveći dobitnik među najtrgovanijima

tjedna promjena +38,41% +27,87% +24,91% +23,74% +18,66% +16,44% +15,38% +15,17% +13,75% +12,77%

zadnja cijena 36,00 78,00 50,00 148,50 70,09 7,86 6,00 26,50 165,00 5.300,00

promet 3.620,00 12.434,50 1.750,00 9.504,00 2.242,88 578.051,84 3.809,03 5.553,62 38.333,00 15.900,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

sto. Slijedi ga KD Energija s porastom od 3,68 posto. Najveći gubitnik kod dioničkih fondova je fond KD Victoria kojem je vrijednost smanjena za 3,22 posto, a iza njega je Platinum Global Opportunity s padom od 1,45 posto. Kod mješovitih fondova najuspješniji je NFD Aureus

Emerging Markets koji je ostvario porast vrijednosti od 2,45 posto, a slijedi ga HI-balanced s porastom od 1,09 posto. Najveće padove u ovoj grupi zabilježili su ICF Balanced (-2,25 posto) i KD Balanced (-1,31 posto). Kod obvezničkih fondova najuspješniji su bili Capital One (+0,35

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Vrijednost udjela

€

99,7566

-0,02

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

12,7468 46,3086 8,3771 132,7400 12,9833 103,0800 102,9100 71,2841 168,1516 59,4800 80,0350 81,2443 81,2600 98,1195 101,2100 47,9673 60,3895 44,7630 29,7427 72,3293 64,2065 67,6789 71,2403 5328,0000 94,1148 14,3663 30,8900 50,2563 7,1388 59,8800 35,7497 85,4908 48,9792 484,4608 374,2938 85,4484 74,4400 327,2048 65,2000 141,1065 126,0831 11,1123 109,8061 123,4530 85,2091 10,6931

-3,22 0,68 1,43 1,94 2,50 2,10 1,21 -0,63 1,53 -0,13 0,44 -0,74 -1,20 2,91 1,12 -0,95 1,91 2,31 3,32 2,30 2,49 2,47 1,91 -0,97 1,16 -1,45 0,75 1,22 3,47 3,26 -1,05 0,99 0,92 0,79 3,49 0,87 -1,33 3,03 -1,14 6,11 0,07 0,97 1,94 3,09 -1,37 3,68

Valuta

Naziv(fond)

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

106,3600 100,9989

*Tjedna promjena [%] 3,67 1,27

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

113,4200 143,7900 99,9721 9,9750 107,7233 150,9200 168,8334 64,0627 96,1362 104,2509 8,0987 149,2764 87,2797 5,4805 66,1900 11,1109 111,9556 107,2300

-0,14 0,78 -0,01 1,09 -2,25 0,11 0,24 1,01 -0,97 0,01 -1,31 0,85 2,45 1,01 -0,40 0,86 0,00 -0,16

€ € € € € kn € €

159,0600 11,3192 174,0400 129,5056 130,1200 162,1938 124,6425 126,8609

-0,17 -0,17 0,09 -0,03 -0,25 0,35 -0,14 0,06

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

132,3135 162,5167 139,8220 125,7283 144,6400 138,3600 138,3909 135,1877 124,5563 131,9759 122,2363 116,9072 11,3108 108,3491 10,6628 102,4438 105,4200

0,04 0,06 0,05 0,04 0,08 0,08 0,03 0,10 0,02 0,06 0,05 0,08 0,05 0,05 0,06 0,06 0,05

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

posto) i Raiffeisen Bonds (+0,09 posto), dok su najveći gubitnici Erste Bond (-0,25 posto) i ZB bond (-0,17 posto). Novčani fondovi su, po običaju, svi završili tjedan u plusu, a vrh ljestvice zauzimaju ST Cash i Raiffeisen Cash, s porastom od 0,1 odnosno 0,08 posto.

25. studenoga do 2. prosinca 2010. godine *Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

zadnja vrijednost 1.815,61 963,45 95,85

je redovna dionica Belišća koja je porasla za 8,63 posto te je trgovanje završila na 490 kuna uz promet 10 dionica s najvećim padom cijene Uljanik d.d. Exportdrvo d.d. Adriatic Croatia International club d.d. Valamar grupa d.d. Jadroagent d.d. FIMA Proprius d.d.(ZIF) Liburnia Riviera Hoteli d.d. Hoteli Maestral d.d. Sunčani Hvar d.d. Hrvatski duhani d.d.

tjedna promjena +1,72% +1,27% -0,08%

od 30,372 milijuna kuna. Svih 10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna.

tjedna promjena -30,00% -23,51% -13,79% -10,38% -9,40% -9,09% -8,00% -7,68% -6,67% -6,67%

zadnja cijena 70,00 455,00 2.500,00 28,68 543,60 20,00 2.116,00 59,99 28,00 28,00

promet 39.852,00 104.650,00 10.108,00 2.982,72 38.052,00 33.241,97 699.370,23 14.298,20 47.010,00 280,00

*vijesti

Većini fondova porasla vrijednost Rezultati fondova protekloga tjedna kretali su se u rasponu od -3,22 posto pa do +6,11 posto, a 66 od ukupno 92 fonda ostvarilo je porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je fond NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost porasla za 6,11 po-

index Crobex Crobex10 Crobis

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Allianz Portfolio bez ulazne naknade Ulazna naknada pri investiranju u mješoviti fond Allianz Portfolio, koja se inače ovisno o visini ulaganja naplaćivala u iznosu do maksimalnih tri posto, od prošlog tjedna pa sve do kraja ožujka iduće godine bit će ukinuta za sve investitore prilikom kupnje udjela u fondu. Allianz Invest u ponudi ima dva investicijska fonda: novčani otvoreni investicijski fond Allianz Cash te mješoviti otvoreni investicijski fond Allianz Portfolio. Allianz Portfolio mješoviti je investicijski

fond koji ulaže prikupljenu imovinu ponajprije u obveznice i dionice. Ukupna imovina kojom je upravljao Allianz Invest na dan 26. studenog iznosila je 184,9 milijuna kuna. Najniža uplata u Allianz Portfolio iznosi 2500 kuna, a ako je ulagač već uplatio taj iznos i nije ga povukao, najmanji iznos sljedećih uplata je 1000 kuna. Hrvatska prenijela dionice HT-a Hrvatski Telekom, vodeći pružatelj telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj,

na temelju uvida u stanje vlasničkih računa kod Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, objavio je kako je Hrvatska prenijela 2,859.148 dionica Hrvatskog Telekoma, što čini 3,5 posto temeljnog kapitala Društva, na vlasnički račun Umirovljeničkog fonda, čime prestaje biti prisutna u vlasničkoj strukturi Hrvatskog Telekoma. Umanjena vrijednost investicija u imovinu Vrijednost ostvarenih bruto investicija u dugotrajnu imovinu pravnih osoba u 2009. nominalno je manja za 19,4 posto nego u 2008. godini. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, udio građevinskih radova iznosi 52,5 posto, opreme 35,6 posto, a ostaloga 8,9 posto. Bruto investicije u novu dugotrajnu imovinu nominalno su manje za 16,4 posto u odnosu na 2008. godinu. Ulaganje s najvećim udjelom u bruto investicijama u novu dugotrajnu imovinu ostvarili su građevinarstvo (18,7 posto), prerađivačka industrija (11,8 posto), te poslovanje nekretninama (9,5 posto).