e-pv 3658 by NEstar

Škverovi: godina prijeloma Brodogradilišta čekaju zeleno svjetlo Europske komisije kako bi se mogla nastaviti gradnja brodova

Naučite pisati “briselski” Ministarstvo gospodarstva nudi pomoć u usvajanju modela za pisanje prijava za EU fondove

Ambasadorice poduzetništva Skupini od 160 ambasadorica iz 10 europskih zemalja pridružilo se pojačanje od 10 Hrvatica

AKTUALNO STR. 4-5

AKTUALNO STR. 8

EEN, POSEBNI PRILOG STR. 5

3 6 5 8

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 13. prosinca 2010. Godina LVIII / Broj 3658. www.privredni.hr

privredni vjesnik

MALI BRODARI / MLJEKARI NE ŽELE SKUPLJE MLIJEKO / UDRUŽENI PORTALI / HRWWWATSKA / SVIJET FINANCIJA KONDITORSKA INDUSTRIJA

SA SLATKIŠIMA JE LAKŠE PREBRODITI KRIZU

N EBA POS ILOG PR info EEN

nosi rk Što do ope Netwo r u E e pris Enter

Potrošnja konditorskih proizvoda u krizi raste, a u Hrvatskoj je gotovo udvostručena. Istodobno, hrvatski konditori su prepolovili svoju proizvodnju >>10-11

INTERVJU: LJILJANA TANGAR

TATA KUPI MI AUTO, BICIKL I ROMOBIL...

>> 6-7

>> 16

Nisam bila ni svjesna svog poduzetničkog talenta, kaže direktorica kaštelanske tvrtke koja izvozi diljem svijeta

Mala djeca su veliki potrošači, a potrošnja potaknuta odlukama djece udvostručuje se svakih 10 godina

Ć I V O P I S O J O V I OSOBA GODINE: : iću. Članovi žirija bili su ov sip Jo iku dn sje ed pr KOVIĆ, A GODINE" o JAKOVINA , Darko BU je titulu "madeIN OSOB rtk io Tv jel , di ŠA do a BE NGR eI na ad m ija ri ar Ži ,M JURČIĆ, Ružica CIGLER MLJAK i Žarko PUHOVSKI Davor BRUKETA, Ljubo RA a nic Božo SKOKO, Da

SNIPES Y LE S E W : A R O V T A Z E IJ R P JU A POSLJEDNJI INTERV IL S LE E V A K S T JE V S A V O N AZIL • PORTRET LUKA MODRIĆ • BR • RELIGIJA ISUS NIJE ROĐEN NA BOŽIĆ? • ŠTO JE NAUČIO MISLAV BAGO NA 13ic2e!

Za madeIN pišu: Feđa Vukić, Ljubo Jurčić, Božo Skoko, Ivan Hrstić

Hrvatski magazin broj 1

stran

U PRODAJI NA KIOSCIMA TISKA I SLOBODNE DALMACIJE

Izbor iz PV prodaje! INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ

SOCIJALNA PRAVA KAO KAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA

SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ KOJ

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str. cijena

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str. cijena

nakladnik: TIMpress format: m 165 x 234 mm opseg: 156 str.

n nakladnik: K KIGEN fformat: 1 170 x 240 mm oopseg: 2 292 str.

180,00 kn 200,00

cijena

153,00 kn 170,00

cijena

269,00 kn 299,00

ZAKON O RADU s komentarima i tumačenjima nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

cijena

261,00 kn 290,00

KULTURA U IZLOGU

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

cijena

90,00 kn

100,00

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

HRVATSKI DIZAJN SAD Croatian Design Now

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

cijena

90,00 kn

100,00

cijena

90,00 kn

100,00

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 022 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

privredni vjesnik

cijena

107,00 kn 119,00

cijena

90,00 kn

100,00

cijena

315,00 kn 350,00

cijena

351,00 kn 390,00

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

ČOVJEK I OKOLIŠ

NLP uvod u osobni rast i razvoj

KRIZA, A POSLIJE?

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

n nakladnik: M Meandar media fformat: 1 134 x 214 mm oopseg: 1 170 str.

cijena

135,00 kn 150,00

cijena

179,00 kn 199,00

cijena

134,00 kn 149,00

cijena

216,00 kn 240,00

UVOD

www.privredni.hr Broj 3658, 13. prosinca 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore:

G(h)ost komentator: Davor Hauptmann, direktor tvrtke Arhidom, Split

Treba početi rješavati probleme u zdravstvenom turizmu

Građanima i investitorima je interes legalizirati objekte

Zdravstveni turizam ima veliki potencijal u Hrvatskoj jer nije vezan uz turističku sezonu nego traje 365 dana, ali je nažalost, suočen s brojnim problemima. Stoga je važno utvrditi koji su to problemi i način na koji će se oni početi rješavati. Hrvatska gospodarska komora inzistira na legislativi jer, među ostalim, treba regulirati status specijalnih bolnica te im na taj način poboljšati položaj na tržištu. Istodobno i zakonodavac treba osigurati konkurentnost i učinkovitost poslovanja svih institucija koje su u funkciji zdravstvenog turizma.

Branko Grčić, dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu:

Devalvacija bi značila propast za čitav financijski sustav Svako radikalno zadiranje u tečaj, nekakva jednokratna devalvacija, prouzročila bi čitav niz vrlo izraženih negativnih učinaka, otežala bi povrat dugova i na posredan način ugrozila i stabilnost banaka i financijskog sustava. Pri tome bi učinak na izvoz s obzirom na njegovu strukturu bio minoran.

Nezavisni ekonomist Damir Novotny:

Bankari mogu očekivati pad profitabilnosti Hrvatske banke i njihovi vlasnici moraju se suočiti s činjenicom da će profitabilnost banaka u Hrvatskoj biti manja nego dosad. Osim rizika s kojima se domaći bankarski sektor susreće u kreditiranju tvrtki, može se očekivati da će se povećati i rizičnost u sektoru stanovništva. Slažem se s procjenom agencije Moody’s prema kojoj nas vrhunac rezervacija za nenaplative zajmove u hrvatskim bankama tek očekuje. To je neizbježno zbog očekivanog pada zaposlenosti, problema u otplati kredita malih i srednjih poduzeća, jednako kao i njihovih zaposlenika. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Legalizacijom bespravnih objekata, kojih je u Hrvatskoj oko 50.000, država bi mogla zaraditi oko dvije milijarde kuna, dok bi na kaznama zaradila milijardu kuna

egalizacija bespravno izgrađenih objekata problem je koji u Hrvatskoj postoji već desetljećima. Međutim, prve naznake o planiranim jačim akcijama za rješavanje ovog problema pojavile su se prije mjesec dana na sjednici Vlade. Naime, ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić zatražila je da se naprave analize prostora kako bi se mogli legalizirati bespravno izgrađeni objekti. Istoga dana pozvala je sve investitore i građane da što prije legaliziraju svoje objekte jer će u protivnom morati intervenirati građevinska inspekcija. Rok u kojem je potrebno provesti legalizacije pritom nije naznačen. Očekuje se kako bi legalizacijom bespravnih objekata, kojih je u Hrvatskoj oko 50.000, država mogla zaraditi oko dvije milijarde kuna, dok bi na kaznama zaradila milijardu kuna. Već se niz godina susrećemo s građanima i investitorima koji pokušavaju legalizirati svoje objekte. Najčešći problem koji spominju je niz dezinformacija i nedostatak uputa za postupak legalizacije. Iz tog razloga u tvrtki Arhidom prire-

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

dili smo vodič za legalizaciju prema kvadraturi, starosti i namjeni građevina koje se legaliziraju. Na taj način investitorima želimo olakšati cjelokupni postupak. Treba znati da je legalizaciju moguće provesti isključivo prema Zakonu o gradnji, a to znači da treba poštivati uvjete koje Zakon postavlja, odnosno imati uredan vlasnički list, arhitektonsku snimku izvedenog stanja i dokaz o ispunjenom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine, koje su izradile ovlaštene osobe. Vodič za legalizaciju bespravno izgrađenih

Ako želite legalizirati kuću od 400 metara četvornih, u Splitu će vas to koštati oko 150.000, a u Slavonskom Brodu oko 38.500 kuna objekata tvrtke Arhidom sadrži najvažnije informacije te tako olakšava investitorima postupak legalizacije. Dosadašnje iskustvo pokazalo je da u čitavom postupku investitori najviše vremena trebaju za ishođenje vlasničkog lista koji su duž-

ni pribaviti. Prilikom legalizacije investitor mora računati na komunalni doprinos čije cijene variraju od općine do općine, te vodni doprinos koji je utvrđen za cijelu Republiku Hrvatsku. Naime, da biste legalizirali objekt, potrebno je jednokratno platiti komunalni doprinos po metru kubičnom, koji za prvu stambenu zonu u velikim gradovima iznosi od 35 kuna, koliko je u Slavonskom Brodu, do 138 kuna u Splitu, Dubrovniku i Zagrebu. Ako želite legalizirati kuću od 400 metara četvornih, u Splitu će vas to koštati oko 150.000, a u Slavonskom Brodu oko 38.500 kuna. Taj iznos treba uvećati i za cijenu vodnog doprinosa, a on za obiteljske kuće u zoni A koja obuhvaća područje Zagreba

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

i zaštićenog obalnog područja iznosi 22,5 kuna, u zoni B 15 kuna, a u zoni C iznosi 5,6 kuna po metru kubičnom. Zanimljivo je da su u usporedbi iznosa komunalnog doprinosa za 2009. i 2010. godinu vidljive promjene u nekim gradovima. Komunalni doprinos smanjen je u Dubrovniku, i to samo za prvu stambenu zonu, Puli, Rijeci, Splitu i Zagrebu, također samo u prvoj stambenoj zoni, a povećan u Šibeniku, Varaždinu, Zadru te Zagrebu, ali samo za četvrtu stambenu zonu. Legalizacija poslovnih građevina izvodi se po istom ključu kao i za stambene građevine. U ovoj varijanti potrebno je i dodatno uskladiti postojeće stanje na terenu da bi zadovoljilo potrebne minimalne tehničke uvjete. Ako se objekt može legalizirati, dakle ako mu to Plan i Zakon o gradnji dozvoljava, te ako ima svu potrebnu dokumentaciju, sam postupak legalizacije traje do 90 dana. Legalizacija građevina interes je države ali i samih vlasnika. Pohvalno je to što Vlada kreće u pravcu stvaranja akcijskih planova koji će pomoći građanima i investitorima legalizirati i kapitalizirati imovinu.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3658, 13. prosinca 2010.

( 3 ponude za brodogradilišta vraćene u Zagreb na doradu kao “ekonomski neodržive”

OSNOVANA HRVATSKA UDRUGA KOMUNIKACIJSKIH AGENCIJA (HUKA)

Nova dimenzija u standardizaciji PR struke Na inicijativu 15 tvrtki/ agencija s područja komunikacija i odnosa s javnošću, proteklog je mjeseca u Zagrebu osnovana Hrvatska udruga komunikacijskih agencija (Huka). Cilj te udruge je okupljanje tvrtki koje pružaju savjetodavne usluge u području komunikacija i odnosa s javnošću te su spremne promicati kriterije rada struke u skladu sa svjetskim standardima. Tvrtke članice te udruge čine 80 posto hrvatskog tržišta komunikacijskih usluga, a procjenjuje se kako je u prošloj godini prihod i vrijednost cijelog tog tržišta iznosio 68 milijuna kuna. Huka je i članica međunarodne organizacije International Communications

Dioničko društvo Hrvatski duhani iz Virovitice, koji posluju u sastavu Adris Grupe iz Rovinja, dobili su najviše priznanje HGK-Županijske komore Virovitica - plaketu Kristalna kuna u kategoriji najuspješnijih velikih trgovačkih društava za 2009. Prethodne tri godine dobili su za redom plaketu Zlatna kuna kao najuspješnija tvrtka u Virovitičko-podravskoj županiji. U protekloj godini Hrvatski duhani su s ukupno 261 zaposlenim po ostvarenom ukupnom prihodu na petom, a po rezultatima poslovanja na drugom mjestu u Virovitičko-podravskoj županiji. Lani su izvezli duhana u vrijednosti 9,1 milijun dolara.

mora se smanjiti broj navoza

BRODOGRADILIŠTA ČEKAJU ODLUKU EUROPSKE KOMISIJE

Škverovi: godina Pregovorima je kupljeno nekoliko mjeseci, no hrvatske delegacije su komisije mogle čuti samo jedno: restrukturiranje se mora dog brodogradilišta ući u razdoblje poslovanja neovisnog o državnim

Consultancy Organisation (ICCO) koja okuplja nacionalne udruge agencija iz 28 zemalja svijeta. “Nastojat ćemo kroz Udrugu okupiti što više agencija, a provest ćemo i certifikaciju članica prema međunarodnim standardima Consultancy Management Standard (CMS). Time će se utjecati na razvoj tržišta u Hrvatskoj, ali i regiji”, istaknula je predsjednica Upravnog odbora Huke Dijana Dešković Kobas. (S.P.)

*vijesti Kristalna kuna Hrvatskim duhanima

( za 40%

EcoCortecova praksa studentima FSB-a Suradnja industrije i visokog školstva uobičajena je u svijetu, pa je belomanastirska tvrtka EcoCortec u okviru suradnje s Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu pokrenula projekt terenske nastave prerade polimera. Oko 30 studenata dobilo je priliku upoznati se s praktičnom proizvodnjom i inovativnim tehnologijama. Suradnja će se nastaviti i u idućim mjesecima. Otočni proizvodi na Božićnim sajmovima Hrvatski otočni proizvodi (HOP) predstavljaju se na Božićnim sajmovima u zagrebačkom Arena centru do 31. prosinca te na štandovima na Zrinjevcu od 17. do 24. prosinca. Oznaku kvalitete HOP do sada je dobilo 70 otočnih proizvođača za 168 proizvoda i proizvodnih linija sa 15 otoka.

Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

rvatska brodogradilišta čekaju početak iduće godine za sređivanje dokumentacije o restrukturiranju kako bi se uz zeleno svjetlo Europske komisije (EK), koja planove treba odobriti, mogla nastaviti gradnja brodova. I, istodobno, Hrvatska zaključiti poglavlje tržišnog natjecanja. Povjerenicu za tržišno natjecanje zamijenio je povjerenik u već godinu dana starom sazivu EK-a, no to nije ništa promijenilo u traženjima za hrvatska brodogradilišta. Pregovorima je kupljeno nekoliko mjeseci odgode neizbježnog restrukturiranja jer je EK uvažio činjenicu da se proces provodi u najgore moguće vrijeme, vrijeme recesije i općeg pada narudžbi brodova u svijetu. Nisu pomogle ni delegacije na svim razinama koje su mogle čuti samo jedno: restrukturiranje se mora dogoditi, kapaciteti smanjiti i brodogradilišta ući u razdoblje poslovanja neovisnog o državnom proračunu. Nepromijenjen je i dogovor o smanjenju kapaciteta i broja navoza za 40 posto što je europskom praksom potvrđena granica rentabilnosti brodograđevne industrije i njene održivosti nevezane uz dotok proračunskog novca. Sve ove promjene Hrvatskoj ne diktira Bruxelles, pogotovo ne iz želje da se spriječi konkurencija susjedstvu (koje se odavno restrukturira-

lo, uz sve bolne rezove, i sada drži vrh svjetske proizvodnje). Restrukturiranje je obveza proizašla iz bilateralnog sporazuma EU-a i Hrvatske

(Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, SSP) ali i – ako ćemo u ne baš ugodne detalje – to slijedi iz samih hrvatskih propisa. Oni reguliraju načine

isplate državnih potpora. Ponude na doradi Stvari se za škverove nisu bitno promijenile u zadnje dvije godine osim što su

Kako se simboli urušavaju pred ekonomijom Putem škverova u Hrvatskoj prošla je većina europskih brodogradilišta. Negdje je ova industrija, odlukom vlasti i kao dio dugoročne razvojne strategije, čak i ugašena, bar njezin civilni dio - kao u Velikoj Britaniji. Drugdje su preživjeli najbolji, koncentrirajući se na najvišu klasu brodova, poput francuskih za kruzere ili talijanskih za luksuzne jahte. U tom je kontekstu priča o hrvatskoj brodogradnji kao “najboljoj na svijetu” obična floskula. Nažalost. Kako se simboli urušavaju pred ekonomijom, najbolje ilustrira slučaj Poljske. Baltički škverovi jesu iznjedrili Solidarnost odakle je potekla revolucija koja će srušiti bipolarnu Europu vodeći je ujedinjenju. Europska komisija je kao “čuvarica Sporazuma” ili slova zakona u EU-u odlučila da

poljski škverovi moraju vratiti 1,7 milijardi eura koliko im je nedozvoljeno isplaćeno na ime potpora, narušivši time jednakost na tržištu EU-a. Dodatak iznosu je 1,73 milijarde eura jamstava. EK je prihvatio plan poljske vlade o prodaji bez klauzule o preuzimanju svih radnika. Bruxellesu je svejedno kakve će strategije izabrati nacionalne vlade, hoće li se brodogradilišta ugasiti, rasprodati ili nešto treće. Bitno je jedno: cilj stvaranja održive poslovne aktivnosti industrije ovisne isključivo o rezultatima rada i kvaliteti poslovanja bez ijednog novčića proračunskih potpora. Potpore dolaze u obzir uz striktne uvjete koji vrijede za sve članice Unije, dakle, odobravaju se jednom i za strogo određene aktivnosti i svrhe.

www.privredni.hr Broj 3658, 13. prosinca 2010.

( 3,43 mlrd €

ukupno morali vratiti poljski škverovi

( 3,943 mil kn

državne potpore malim brodarima u 2010.

SVETI NIKOLA DARIVAO PODUZETNIKE

prijeloma na svim razinama od Europske oditi, kapaciteti smanjiti i proračunima

raspisani natječaji, stigla dokumentacija, razmotrene ponude. Trenutačno su ponude za tri brodogradilišta vraćene u Zagreb na doradu – Europska ko-

Nepromijenjen je i dogovor o smanjenju kapaciteta i broja navoza misija i njen međuresorni tim smatrali su ponude ekonomski neodrživima te će se tražiti izmjene u smislu uvjerljivijih potvrda da su planovi doista ostvarivi a zainteresirane tvrtke ozbiljne. Primjerice, Brodosplitov slučaj s DIV-ovom ponudom i poslovnim planom poku-

pio je najviše kritika, uz vidljivu skepsu je li DIV uopće dovoljno financijski moćan da bi obavio posao. Prema dostupnim podacima, poslovni plan te tvrtke sadrži ideju da se brodovi grade vlastitim sredstvima, a ako ih se ne proda, ostat će dijelom DIV-ove flote. Koliko u priči ima spina i tržišne muljaže a koliko istine teško je razlučiti, jer se cijeli proces vodi potpuno netransparentno, čuvajući interese ulagača – ali i prodavača. Sličnu je sudbinu doživio plan spasa trogirskog škvera. Zainteresirani Kermes je obećao nastavak aktivnosti, no bez uvjerljivog plana kako to ostvariti. Trogirani su u Bruxelles poslali lobistički tim koji je uvjeravao suprotnu stranu da će se aktivnost brodogradilišta dijelom mijenjati i razvijati u smjeru turizma. Što se 3. maja tiče, čini se kako EK očekuje da jedini ponuđač za kupnju, A-tec, dokaže da nije u financijskim problemima o kojima se naširoko govori. Od svih ponuda, DIV-ova je izgleda najklimavija. No, sve ove informacije valja uzimati s debelom rezervom budući da se mnogo toga odigrava iza kulisa, a u igri je najmanje sudbina škverova (s radnicima), a više interes za njihove atraktivne lokacije. U Hrvatskoj se očekuje restrukturiranje industrije, ali bez ponuđenog obrasca – uostalom, Zagreb je bio taj (a ne Europska komisija!) koji je procijenio da je najprihvatljivija privatizacija.

Dodijeljene potpore malim brodarima Financiranje izletničke flote oslanjat će se na poticajna državna sredstva u visini od devet posto cijene gradnje trupa ili rekonstrukcije brodica Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

rilikom središnje proslave blagdana Svetog Nikole u Splitu, ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta potpisao je ugovore o potpori obnove izletničke flote za potrebe hrvatskih privatnih brodara - malih poduzetnika. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je tijekom srpnja 2010. provelo postupak javnog prikupljanja ponuda za dodjelu novčane potpore iz državnog proračuna za 2010. godinu. Svoje je ponude podnijelo 13 malih poduzetnika, pri čemu se devet zahtjeva odnosilo na gradnju trupa broda, a četiri na rekonstrukciju. Od toga je 11 zahtjeva udovoljilo uvjetima po kojima se izdaju potpore. Novčane potpore za gradnju trupa plovila dobit će vlasnici pet brodova, jedne jahte i dviju brodica, a ukupna vrijednost tih potpora je 3,8 milijuna kuna. Tri zahtjeva su zadovoljila uvjete za rekostrukciju plovila, pri čemu se dva odnose na rekonstrukciju broda, a jedan

na rekonstrukciju jahte. Vrijednost ove tri potpore iznosi 144.200 kuna. Tako će ukupna vrijednost odobrene novčane potpore u 2010. za ove namjene iznositi 3,943 milijuna kuna. “Nastavkom poticajnih mjera u 2010. go-

Kapaciteti hrvatske putničke i izletničke flote povećani su i u ovoj godini dini polučuju se pozitivni efekti koji će se u prvom redu odnositi na poboljšanje sigurnosti plovidbe, poboljšanje i povećanje turističke ponude, podupiranje malog privatnog poduzetništva, porast dohotka i zaposlenosti u priobalju, kao i na oživljavanje i korištenje malih brodogradilišta, posebice na otocima, te na zaštitu okoliša i produljivanje turističke sezone”, istaknuo je ministar Kalmeta prilikom potpisivanja ugovora s brodarima. Pripremaju se za konkurenciju Zbog neispunjavanja uvjeta nisu prihvaćena dva zahtjeva za potpore (jedan

za gradnju trupa, a drugi za rekonstrukciju plovila). Program izgradnje i rekonstrukcije putničke i izletničke flote provodi se već šestu godinu tako da se potporama male vrijednosti potiče gradnja trupa broda, brodice i jahte za gospodarske namjene. Program se ne odnosi na gradnju i rekonstrukciju ribarske flote. Potporu za gradnju turističkog broda dužine 39 metara i kapaciteta 36 putnika dobila je i splitska tvrtka Marco Polo Nautica. “Prvi put koristimo ovakvu potporu. Do sad smo se bavili pružanjem usluge smještaja na moru. Brod planiramo dovršiti u lipnju 2011., a investicija je vrijedna oko 1,3 miljuna eura”, rekao je Marko Mandić, direktor Marco Polo Nautice. S obzirom na ograničena proračunska sredstva u 2010. godini, financiranje izgradnje trupa i rekonstrukcije putničke i izletničke flote oslanjat će se na poticajna državna sredstva u visini od devet posto cijene gradnje trupa te devet posto cijene rekonstrukcije postojećih brodova, brodica i jahti u domaćim brodogradilištima.

Povećani kapaciteti flote U pomorskom putničkom prometu posljednjih godina očit je porast prijevoza putnika, posebno u brodovima, jahtama i brodicama ovlaštenim prevoziti do 12 putnika. Vlasnici takvih plovila sve više teže gradnji novih i rekonstrukciji postojećih brodova i brodica kako bi povećali kvalitetu usluga i sigurnosti. Novi propisi Hrvatskog registra brodova temeljeni na Europskim direktivama nalažu sve veću potrebu ulaganja u opremanje takvih plovila, ponajprije iz aspekta sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša. Kapaciteti hrvatske putničke i izletničke flote povećani su i u ovoj godini. U Hrvatskoj se trenutačno za izletničke namjene koristi oko 400 putničkih brodova, jahti i brodica, ili 14 posto više u odnosu na 2005. godinu. Ta putnička i izletnička flota ima ukupno nešto više od 2000 ležajeva, a ukupno može prevesti više od 5000 izletnika odjednom, što je opet povećanje - za oko 11 posto - u odnosu na razdoblje od prije pet godina.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3658, 13. prosinca 2010.

( 10% više traže proizvođači

MLJEKARE NE ŽELE PLAĆATI VIŠE OTKUPNE CIJENE

Ne skupljem mlijeku Mljekari su spremni kupovati sirovinu na tržištu EU-a, no što bi tad bilo s hrvatskim farmerima?

ko do dogovora s proizvođačima ne dođe, mljekare su spremne i na kupnju sirovine na tržištu 12 starih članica Europske unije, no pitanje je što će tada biti s proizvođačima u Hrvatskoj, kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić. Ni velike mljekare Vindija, Dukat i Meggle - ali ni one male u Udruzi malih mljekara ne pristaju na 10 posto više otkupne cijene mlijeka koje traže proizvođači. Farmeri traže višu otkupnu cijenu mlijeka jer ona nije mijenjana gotovo godinu dana, a mlijeko u trgo- vinama poskupjelo je do kune, dok je stočna hra-

na porasla za više od 100 posto. “Sadašnja cijena na tržištu pet je posto viša od dogovorenoga tromjesečnog prosjeka EU25 i kontinuirano raste. Krajem prošle godine dobivali su 20 posto manje novca, a cijene u tim zemljama će prema procjenama u prvom polugodištu 2011. rasti najmanje 10 posto”, ističe Bobetić. Povećanje cijena otkupa smanjilo bi konkurentnost domaćih mljekara koje u 2010. bilježe i pad prodaje od pet posto i kontinuiran pad potrošačkih cijena mlijeka i mliječnih proizvoda koje diktiraju trgovci. Svjesni smo problema koje imaju poljoprivrednici, no moramo se prilagoditi europskoj konkurenciji, kaže Željko Ljubić, savjetnik glavnog direktora Vindisirovina je za pitanje sirovina. Premala proizvodnja Da bi se povećala proizvodnja mlijeka za 50 milijuna litara, hrvatskim je farmerima trebalo pet godina, a sad je za toliko pala proizvodnja u samo

godinu dana, upozorava generalni direktor Dukata Alen Fontana. “Mljekarski vođe stalno pozivaju na više cijene otkupa, a ne na nadoknadu smanjene proizvodnje. Hrvatski farmeri moraju raditi na konkurentnosti. Moraju dići proizvodnju od 3000 na najmanje 5000 litara godišnje po kravi, legalizirati svoje farme, okrupniti poljoprivredne površine

Farmeri traže povećanje cijena u skladu s rastom cijena u prodavaonicama i uzeti novac iz EU fondova, jer ne postoji razlog koji bi potrošače natjerao da kupe s polica domaće mlijeko koje je 10 posto skuplje”, kaže Fontana. U prvoj polovini ove godine mljekare su imale više od milijarde kuna nenaplaćenih potraživanja, što je za 200 milijuna više nego godinu ranije, a izvoz im je pao za šest posto.

OSNOVANA DVA STRUKOVNA UDRUŽENJA

Udružuju se peletari i namještajci

bog nepostojanja interesa za domaće proizvode - pelete, biomase, ali i namještaj - proizvođači tih proizvoda osnovali su dva strukovna udruženja. Udruženje proizvođača peleta od drva i drvne biomase zbog nepostojanja domaćeg tržišta peleta te gotovo potpune okrenutosti izvozu inicirat će kampanju za veću uporabu drvne biomase te stvaranje distributivnih kanala kojima bi se domaćim ko-

risnicima ponudila veća uporaba peleta, ekološkog goriva koje može povećati korištenje energije iz obnovljivih izvora. U isto vrijeme, na domaćem tržištu prevladava uvozni namještaj loše kvalitete, a postoji i siva konkurencija, upozoravaju iz novoosnovanog

strukovnog udruženja proizvođača namještaja. Tržište namještaja u nas je nepoznanica jer ne postoje precizni podaci o stvarnoj prodaji namještaja, a najavljuje se i dolazak velikih stranih trgovačkih lanaca. Upravo stoga to udruženje želi organizirati distribuciju namještaja te urediti odnose između trgovaca i domaćih proizvođača, čime bi se osiguralo prisustvo domaćeg namještaja u prodajnoj mreži. (K.S.)

( oko 2,5 mil €

uložio Tangar u opremu proizvodnog pogona

LJILJANA TANGAR, DIREKTORICA TVRTKE TANGAR, KAŠTEL S

U HRVATSKO VJERUJU STR Zastupnici inozemnih tvrtki koriste se svim sredstvima kako bi p provjerili njihovu kvalitetu Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

LjiljanomTangar, direktoricom kaštelanske tvrtke Tangar, razgovarali smo o problematici u djelatnosti kojom se bavi njena tvrtka. Naime, Tangar je prva hrvatska tvrtka koja proizvodi sirovine za izradu zanatskog sladoleda, te u asortimanu nudi sve potrebno za izradu, dekoraciju i prodaju sladoleda. Između ostalog, proizvodi instant preparate za pripravu bezalkoholnih pića kao što su vruće čokolade, hladni frappei, granite, vrući i ledeni čajevi, te razne proizvode za pekarsku industriju. Zbog skučenog hrvatskog tržišta te porasta konkurencije iz uvoza tvrtka Tangar se sve više okreće izvozu. Ljiljana Tangar poduzetništvom se počela baviti kada je 1991. godine ostala bez posla. Nekoliko godina poslije, u poslu joj se pridružio i muž Marin koji je u to vrijeme radio u sad već bivšem Adriavinilu. Kako ste došli na ideju da se bavite ovim poslom? - Tvrtku Tangar sam osnovala 1991. kad je tvrtka u kojoj sam do tada radila otišla u stečaj. Nisam željela čekati rasplet situacije i dovesti se u poziciju da mi netko daje nekakvu milostinju, nego sam se okušala u poduzetništvu. Uopće nisam bila svjesna svog poduzetničkog talenta - naprosto ni-

sam htjela sjediti skrštenih ruku. Kako je posao solidno krenuo, jer smo u kratkom vremenu dobili zastupstvo nekoliko inozemnih tvrtki, u tvrtku se uključio i moj muž Marin koji je danas odgovoran za komercijalu i tehnička pitanja. Kako to da vam je posao odmah krenuo? - Bili smo prva tvrtka koja je imala zastupstva sirovina za sladoled, a one su u to vrijeme bile dosta tražene. Kako je bilo ratno doba i razdoblje redukcija struje u Dalmaciji, nije ni bilo neke konkurencije na tržištu. Tek nakon rata počela je dolaziti konkurencija iz Italije i drugih europskih zemalja.

Zbog problema neplaćanja, bar dvoje zaposlenih uvijek rade na kompenzacijama i naplaćivanju potraživanja, umjesto na prodaji

Kada ste počeli sa značajnijim širenjem tvrtke? - Mislim da je 2001. godina bila prekretnica u našem poslovanju jer smo kupili dio bivše tvornice Adriavinil koji smo preuredili u skladišta i uredske prostorije. Kako nam je dio prostora bio neiskorišten, a Županija Splitskodalmatinska i Ministarstvo gospodarstva nudili

su kreditne linije za poticanje proizvodnje i ženskog poduzetništva, podigli smo kredit od milijun eura i započeli proizvodnju sirovina za sladoled. Je li odmah krenulo prema očekivanjima? - Tada su počeli i problemi tvrtke jer smo osim radnika u proizvodnji morali obučiti i educirati četiri tehnologa, što je zahtijevalo određeno vrijeme. U Hrvatskoj je problem proizvoditi - naime, na našem tržištu može se naći velik broj različitih vrsta proizvoda upitne kvalitete, a kada želite proizvoditi, morate zado-

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3658, 13. prosinca 2010.

( 1 mil €

kredit s kojim su unaprijedili poslovanje 2001.

( 15% proizvodnje trenutačno izvoze

UĆURAC

J KUPCI JOŠ UVIJEK VIŠE RANCIMA

lasirali svoje proizvode, a naši potrošači nerijetko više nego domaćim vjeruju, primjerice, talijanskim proizvodima, iako nisu je dugogodišnje partnere koji su prepoznali našu kvalitetu. Radimo i s trgovačkim lancima. Kako ste poslovali ove turističke sezone? - Sezona je bila solidna mada je u predsezoni bilo dosta kišnih dana, pa je taj period podbacio. Nama je jako bitna predsezona jer je za poslovanje tvrtke, a pogoto-

Za sada izvozimo u Poljsku, BiH, Srbiju, Švedsku, Kanadu, SAD, Maroko, Portugal, Capo Verde...

voljiti vrlo stroge standarde koji su propisani kod nas. Jasno je da su proizvodi lošije kvalitete jeftiniji. Uz sve to, kod nas - osim možda šećera - nemate ni jednu komponentu za proizvodnju sirovine za sladoled. Nemate, primjerice, prirodne arome, fruktozu, dekstrozu… Zašto kažete “osim možda šećera”? - Zato što smo prilikom jedne kompenzacije dobili šećer na kojem je pisalo da je proizveden u Hrvatskoj. Kako je šećer bio osnovna komponenta u jednom našem proizvodu koji smo izvozili u

Poljsku, on nije prošao carinsku kontrolu jer je analizom utvrđeno kako je riječ o šećeru proizvedenom od šećerne trske. Koliko ljudi trenutačno zapošljavate? - Zapošljavamo 50 ljudi, a za vrijeme turističke sezone još desetak. Naši djelatnici su većinom mladi, ambiciozni ljudi koji doista žele raditi tako da se ne bojimo za opstojnost tvrtke. Kako bismo zadržali cjelogodišnju zaposlenost, proširili smo asortiman i na sirovinu za vruću čokoladu koju uspješno izvozimo. Osim toga, prvi smo i jedini hr-

vatski proizvođač sirupa za koktele. Kakva je konkurencija na hrvatskom tržištu? - Mi smo još uvijek konkurentni što se tiče cijene, ali je konkurencija vrlo jaka zbog velikog broja zastupstava inozemnih tvrtki. Njihovi zastupnici se koriste svim sredstvima kako bi plasirali svoje proizvode, a naši potrošači vrlo često više vjeruju primjerice talijanskim proizvodima, iako nisu provjerili njihovu kvalitetu, nego domaćim. Nerijetko su to proizvodi treće i četvrte skupine kvalitete. Međutim, mi imamo svo-

vo naša tri maloprodajna mjesta, odnosno slastičarnice u Splitu i za hotelske kuće koje opskrbljujemo, važno lijepo vrijeme već od Uskrsa. Kako je bila odlična sezona i posezona, možemo biti zadovoljni ovom go-

dinom, iako su opća situacija i uvjeti u kojima danas radimo vrlo teški. Koje probleme imate u poslovanju? - Kod nas je izrazit problem neplaćanja tako da unatoč dobroj prodaji jedva prikupite sredstva za isplatu plaća i režija. Stoga morate zaposliti najmanje dvoje ljudi koji rade na kompenzacijama i naplaćivanju potraživanja, umjesto da rade na prodaji. Kako riješiti taj problem? - Mi se pomalo okrećemo izvozu. Iz tog razloga nastupamo na brojnim sajmovima i to najčešće u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Za sada izvozimo oko 15 posto proizvodnje, uglavnom u Poljsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Švedsku, Kanadu, SAD, Maroko, Portugal, Capo Verde... Ozbiljno pregovaramo i blizu smo reali-

Prema našem iskustvu, gospodarska diplomacija dobro radi, no problema ima s administracijom Jeste li zadovoljni našom gospodarskom diplomacijom? - Ne bih se pridružila nekim ocjenama kako imamo lošu gospodarsku diplomaciju. Naprotiv, mogu iskazati samo zahvalnost hrvatskom konzulatu i našem generalnom konzulu Hrvoju Petrušiću u Perthu koji nam je puno pomogao na australskom tržištu. Moram istaknuti kako nije pomogao samo nama nego i drugim hrvatskim tvrtkama. S druge strane, imamo problema s našim potencijalnim partnerom iz Gane koji dvije godine nastoji dobiti vizu za Hrvatsku, ali unatoč našim pismima Ministarstvu vanjskih poslova nikako ne uspijeva. Uspio je dobiti vizu za Bosnu i Hercegovinu te schengensku vizu, ali kod nas nailazi na probleme.

zacije izvoza u Australiju i Dubai, što nam je bitno jer je kod njih ljeto kada je kod nas zima. Koliko ste zadovoljni nastupima na stranim tržištima? - Zadovoljni smo jer se potencijalni kupci zanimaju za naše proizvode, ali su još uvijek preplašeni i naručuju manje količine. Isto tako, sputava nas i mali broj potpisanih bilateralnih ugovora sa zemljama Bliskog istoka i državama nastalim raspadom Sovjetskog Saveza. To nas na tim tržištima čini nekonkurentnima, odnosno skupljima u odnosu na konkurenciju. Planirate li nova ulaganja? - U samu opremu proizvodnog pogona uložili smo oko 2,5 milijuna eura tako da imamo svoje planove razvoja. Svjesni smo da imamo tehnologiju, odlične proizvode i osposobljene ljude, ali dok traje kriza, ne usuđujemo se značajnije ulagati. Osim toga, proizvodnja u gradu je preskupa zbog velikih komunalnih i poreznih opterećenja tako da bismo se rado preselili u neku proizvodnu zonu u zaleđu, ali se još ne usuđujemo. Planova imamo dosta. Jedan je širenje franšizom naših “Kuća sladoleda” na Jadranu i u unutrašnjosti, pa i šire. Drugi je svakako otvaranje novih poslovnica i predstavništava u drugim zemljama, te otvaranje škole za slastičare i barmene.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3658, 13. prosinca 2010.

MINISTARSTVO NUDI POMOĆ U POPUNJAVANJU PRIJAVA ZA EU NATJEČAJE

Moramo naučiti pisati “briselski” Nakon što je objavljen katalog državnih investicija od 14 milijardi eura, gotovo svaki dan javlja nam se netko od potencijalnih investitora, rekao je Popijač Igor Vukić vukic@privredni.hr

rijave na natječaje za europske fondove moraju nas naučiti kako pisati “briselski”, rekao je Robert Markt, državni tajnik iz Ministarstva gospodarstva, na prošlotjednom radnom ručku Hrvatske udruge poslodavaca. “Kad Hrvatska postane članica EU-a, otvorit će se velike prilike za poduzetnike u povlačenju bespovratnih sredstva iz EU fondova. Do tada treba usvojiti modele za pisanje prijava i objašnjavanje poduzetničkih ideja. Za pomoć u tome obratite se našem ministarstvu”, rekao je Markt. Ministar gospodarstva Đuro Popijač rekao je da je jedan od testova

za usvajanje europskih pravila bio i natječaj za privatizaciju brodogradilišta. “Planovi za brodogradilišta su u Bruxellesu i vjerujemo da će dobiti pozitivnu ocje-

pregovaranja. U idućoj godini Vlada očekuje da će državne i privatne investicije biti glavni nosilac ekonomskog rasta. Popijač je naglasio da su on i njegovi suradnici spremni razgovarati sa svakim velikim investitorom i rušiti eventualne prepreke za ulaganje. “Svaki ulagač ima svoju priču, a zadovoljni smo već i zanimanjem za našu ponudu. Nakon što je objavljen katalog državnih investicija od 14 milijardi eura, gotovo svaki dan javlja nam se netko od potencijalnih investitora. Sa svakim ćemo analizirati poteškoće i vidjeti zašto netko uspijeva sa svojim ulaganjima, a netko ne”, rekao je Popijač. Saši Cvetojeviću, predstavniku Udruge poslovnih anđela, Popijač je obećao da će sve

U siječnju će biti objavljen i natječaj za operatora Zračne luke Zagreb nu. Nadamo se da će brodogradilišta i dalje biti jedan o motora hrvatskog poduzetništva”, dodao je Popijač. Zadnji korak najteži Istaknuo je da će zadnji dio pregovora za pristupanje EU-u – upravo zbog brodogradilišta i ispunjavanja uvjeta o tržišnom natjecanju – biti teži od cijelog dosadašnjeg

NOVI ZAKON O PROVEDBI OVRHE

obveze, koje je Udruzi osiguravala ukinuta Agencija za izvoz i poticanje ulaganja, ubuduće preuzeti Ministarstvo gospodarstva. Uskoro će Europska unija odobriti i pravilnik o kumulativnom podrijetlu robe, koji je nakon šećerne afere

2003. onemogućio domaće izvoznike da na europskom tržištu nastupaju s jeftinijim sirovinama. U siječnju će biti objavljen i natječaj za operatora Zračne luke Zagreb, najavio je Popijač. Zanimanje su pokazale tvrtke iz Turske, Francuske, Kanade i Švicarske, pa će i u tom sektoru biti otvoren put za znatna inozemna ulaganja.

POVLAŠTENE MIROVINE

Najviše ajviše posebne mirovine postupno će se Ovrhe i na oročena sredstva izjednačiti s općim

Fina će od sljedeće godine, nakon što početkom godine stupi na snagu novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, moći naplatiti potraživanja i iz oročenih sredstava, ali tek nakon što korisniku istekne ugovor s bankom po kojem su sredstva oročena.

Glasnogovornica Hrvatske udruge banaka pojasnila je da se ugovor zbog ovrhe neće raskidati, ali i da se neće moći obnoviti dok se ovrha ne naplati. Fina će dobivati ovršne isprave od javnih bilježnika, sudova te poduzetnika koji imaju zadužnicu, a oni ih mogu predati u svakoj lokalnoj poslovnici Fine koje će potom elektronskim putem obavještavati banke o nalozima koje moraju provesti sa svih računa dužnika. Dok se ne provede ovrha bit će blokirani svi računi dužnika. To bi, predviđaju analitičari, moglo izazvati paniku među poduzetnicima i građanima, zbog čega bi mnogi mogli zatražiti prekid ugovora o oročenju u banci i prije njegovog isteka. (J.F.)

o kraja ove godine mogli bi biti spremni svi prijedlozi međuresorne radne skupine za reviziju sustava mirovina stečenih po posebnim uvjetima”, rekao je prošloga tjedna državni tajnik za rad Krešimir Rožman nakon šestog takvog sastanka u plenarnom sastavu, te desetak sastanaka raznih podskupina koje također rade na tim izmjenama. Mijenjat će se svi zakoni koji se odnose na povlaštene mirovine, s tim da su Zakon o najvišoj mirovini i Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, i te su promjene već

spremne, dok promjene u drugim zakonima moraju pripremiti druga ministarstva. Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti poslan je prijedlog za izmjenu Zakona o pravima branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji u dijelu dodatnog uvjeta od 100 dana provede-

nih u borbenom sektoru za stjecanje uvećanja kod starosne mirovine. Ministarstvo uprave treba pripremiti izmjenu Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru u dijelu koji se odnosi na izjednačavanje uvjeta dobi za stjecanje prava na starosnu mirovinu uz prijelazno razdoblje za žene, te približava-

nje načina izračuna visine mirovine općem sustavu. Ministarstvu kulture predložena je izmjena Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva te Pravilnika o postupku i uvjetima za uplatu doprinosa iz državnog proračuna. Ministarstvo financija dostavit će svoje stajalište o prijedlogu povećanja izdvajanja za drugi mirovinski stup, te aktivno sudjelovati u mogućim izmjenama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Rožman još nije mogao navesti sve detalje predloženih izmjena, ali, kako je rekao, ide se na to da se najviše posebne mirovine postupno izjednače s onim općim koje vrijede za sve ostale građane. (J.F.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3658, 13. prosinca 2010.

Vlada Republike Hrvatske

Promjene stupaju na snagu 1. siječnja

Sva državna imovina na jednom mjestu Nova Agencija - AUDIO - preuzet će imovinu kojom su dosad upravljali HFP i Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom Igor Vukić vukic@privredni.hr

ekretninama, dionicama i drugom državnom imovinim ubuduće će upravljati AUDIO, odnosno Agencija za upravljanje državnom imovinom. Prema konačnom prijedlogu Zakona o upravljanju državnom imovinom, usvojenom na prošlotjednoj sjednici Vlade, nova Agencija preuzet će imovinu kojom su dosad upravljali Hrvatski fond za privatizaciju i Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom. Agencija će preuzeti i zaposlene iz ove dvije državne institucije. “Objedinjavanjem imovine u jednoj agenciji omogućit će se brže odlučivanje o raspolaganju, prodaji ili iznajmljivanju državne imovine”, rekla je premijerka Jadranka Kosor. Nova agencija vodit će i registar državne imovine. U izradi registra dosad je popisano oko 30 milijuna četvornih metara građevinskog zemljišta koje nije bilo obuhvaćeno ranijim registrima, istaknula je premijerka Kosor. To će se zemljište, prema odlukama Agencije, moći stavljati na raspolaganje za gospodarsku djelatnost. Iznimka šume i vode Agenciju će voditi ravnatelj i Upravno vijeće od sedam članova koji će biti imenovani iz reda ministara. Agencija će imati i ovlast provođenja sanacije državnih poduzeća koja su u teškoćama i njihove pripreme za privatizaciju. Osim imovine kojom raspolaže HFP i Središnji ured, danas je državna imovina u obliku nekretnina, dionica i udjela u trgovačkim društvima

Pravo na kupnju poslovnog prostora u vlasništvu države sada imaju poduzetnici koji su takav prostor unajmljivali bar pet godina upisana većinom na Republiku Hrvatsku, na ministarstva te dijelom na zavode i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska, poput Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama i druge.

AUDIO, međutim, neće biti nadležan za upravljanje nekretninama koje su posebnim propisima dane na upravljanje drugim institucijama, poput šuma i šumskog zemljišta kojim upravljaju Hrvatske šume, voda i vodnog dobra kojim upravljaju Hrvatske vode ili poljoprivrednog zemljišta kojim upravljaju jedinice lokalne samouprave. Preko HGK-a do informacija Vlada je prihvatila i dopunjeni Zakon o zakupu i prodaji poslovnog prostora. Prema tom propisu pravo na kupnju poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske imaju svi poduzetnici, bez obzira na veličinu, ako su takav prostor imali u najmu najmanje pet godina. Procedura prodaje ure-

Dobra prilika za domaće građevinare Vlada je odobrila i Ministarstvu prometa da započne postupak javnog natječaja za dovršetak punog profila autoceste Zagreb-Macelj. Na tom je pravcu, naime, ostala dionica od 3,8 kilometara koju treba dovršiti u punome profilu. Koncesionar autoceste je Phyrn Holding iz Njemačke, no koncesijski ugovor se zbog tog posla neće mijenjati. Gradnja te dionice, vrijedne oko 50 milijuna eura, mogla bi biti dobra prilika za domaće građevinare, istaknuo je ministar prometa Božidar Kalmeta.

dit će se posebnom uredbom. U sklopu prilagodbe pravilima Europske unije, Vlada je donijela i novi Zakon o uslugama. Njime se regulira poslovno nastanjivanje pružatelja usluga iz EU-a na teritoriju Hrvatske, nakon što Hrvatska postane punopravnom članicom Unije. Pružanje usluga europskih pravnih i fizičkih osoba u Hrvatskoj, kao i obratno, bit će pojednostavljeno. Tvrtke neće morati posebno registrirati sjedište ili se dodatno upisivati u registar da bi mogle obavljati svoju djelatnost. Informacije o njihovim uslugama moći će se dobiti preko Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta. Zbog toga će pri Hrvatskoj gospodarskoj komori biti uspostavljen internetski informacijski servis preko kojeg će biti moguće pronaći poveznice sa svim relevantnim nadležnim tijelima i uspostavljenim registrima potrebnima za poslovanje u Hrvatskoj. Registracija će se moći obaviti i elektroničkim putem. Vlada očekuje da će takve jednostavne procedure povećati i obujam stranih ulaganja.

Jeste li upoznati s novim Incoterms pravilima? U organizaciji Hrvatskog nacionalnog odbora Međunarodne trgovačke komore ICC Hrvatska protekli je tjedan u Zagrebu održan seminar na kojem su članice Hrvatske gospodarske komore upoznate s revidiranim pravilima Incoterms® 2010. Seminar je bio namijenjen izvoznicima, uvoznicima, špediterima, bankarima, osiguravateljima, odvjetnicima i svim ostalim gospodarskim subjektima koji pravila Incoterms koriste u svakodnevnom radu. Otvarajući seminar, potpredsjednica HGKa i glavna tajnica Nacionalnog odbora ICC Hrvatska Dunja Konjevod naglasila je da je seminar organiziran kako bi se svi zainteresirani što bolje upoznali s promjenama koje stupaju na snagu

1. siječnja 2011. HGK je postao izravni član Međunarodne trgovačke komore (MTK) još 1993., dok je 2003. godine osnovan hrvatski nacionalni odbor Međunarodne trgovačke komore ICC Hrvatska, što je hrvatskim predstavnicima omogućilo aktivno sudjelovanje u radu komisija i stručnih tijela MTK-a. Suosnivači Hrvatskog nacionalnog odbora su HGK, Hrvatska odvjetnička komora, HOK, HUP te Hrvatska udruga banaka, rekla je Dunja Konjevod. (J.F.)

*vijesti Raste proizvodnost rada u industriji, ali i nezaposlenost

U listopadu je ukupna nezaposlenost povećana za 5,2 posto, a u industriji 0,5 posto. No, na godišnjoj razini taj pad u industriji iznosi 6,2 posto. Proizvodnost rada od početka godine bilježi rast od šest posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je posljedica relativno jačeg pada zaposlenosti od pada industrijske proizvodnje. Broj nezaposlenih je u studenom dosegao 312.350, malo više nego na kraju 2004. (309.875), no ipak i malo manje nego najgore 1999. godine, kada je taj broj bio 321.866. Na Zavodu za zapošljavanje je 30.000 više nezaposlenih nego u isto doba lani. Britanci žele ulagati Interes za ulaganja Velike Britanije u Hrvatsku je velik, a London i njegovi investicijski fondovi spre-

mni su uložiti u svaki profitabilni posao. To je priopćeno iz Ministarstva vanjskih poslova nakon izlaganja ministra Gordana Jandrokovića na okruglom stolu u Londonu. Britanci su izrazili interes za ulaganje u sve oblike proizvodnje i korištenja alternativnih izvora energije, kao i tehnologije vezane uz uštedu energije i zaštitu okoliša, posebno u velike i male sustave za pročišćavanje voda, u šume i drvnu industriju te u turizam (turistički kapaciteti, golf, nautika). Rijeka podiže stopu prireza na 12 posto Da ne bi došlo do drastičnih rezanja rashoda zbog smanjenih prihoda Grada Rijeke, gradonačelnik Vojko Obersnel predložit će Gradskom vijeću najnepopularniju mjeru u svom 10-godišnjem mandatu – povećanje prireza za 100 posto, odnosno sa 6,25 posto na 12 posto, javlja Novi list. Po novoj stopi prireza, građanima koji primaju oko 5500 kuna plaće obustavile bi se 34 kune.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3658, 13. prosinca 2010.

( sa 49.970 t na 86.501 t ( manje od 60.970 t porasla prodaja od 1989. do 2008. godine

domaći konditori proizveli prošle godine

Konditorska industrija

Sa slatkišima je lakše Zbog otvorenosti hrvatskog tržišta, domaći su konditori u posljednjih 20 godina izgubili dominaciju kod kuće, ali u međuvremenu je izvoz na treća tržišta - udvostručen Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

okolada je prema ocjeni stručnjaka jedno od efikasnijih sredstava za smanjenje psihičke opterećenosti, a u doba krize sve je traženija, pokazuju podaci o potrošnji tog konditorskog proizvoda na tržištu Sjedinjenih Američkih Država. Krizom pogođena zemlja zabilježila je 20-postotno povećanje prodaje, a slično se dogodilo i u Hrvatskoj. Prema GfK-ovom istraživanju tržišta, hrvatski građani su u ovoj godini kupili 23 posto više čokolade za kuhanje i za to izdvojili 18 posto više novca nego lani. To, međutim, može biti i posljedica štednje na taj način da se kolači sve manje kupuju u slasti-

čarnicama, a sve više se peku kod kuće. Isto tako, najviše se kupuju trgovačke marke, a od proizvođača domaći Kraš. Sve više jedemo slatko Šire gledano, konditorski se proizvodi, za razliku od drugih proizvoda prehrambene industrije, ubrajaju u područje luksuznije potrošnje, a u kri-

Žitelji EU-a pojedu 25-32 kilograma slatkih proizvoda, a Hrvati oko 20 kilograma godišnje

zi je taj segment industrije izloženiji stresu nego proizvodnja osnovnih prehrambenih proizvoda. Od osamostaljenja Hrvatske, unatoč ratu, stradavanju i rastu nezaposlenosti potrošnja konditor-

skih proizvoda raste i u tom razdoblju prodaja na hrvatskom tržištu je gotovo udvostručena - porasla je sa 49.970 tona 1989. godine na 86.501 tonu u 2008. godini. No u istom razdoblju hrvatski konditori gotovo su prepolovili svoju proizvodnju - sa 109.413 tona proizvodnja je pala na 61.089 tona. Prošle godine hrvatski proizvođači proizveli su nešto manje od 60.970 tona konditorskih proizvoda, a ukupno je u Hrvatskoj prodana 84.101 tona slatkih proizvoda. U Europskoj uniji udio konditorskih proizvoda u ukupnoj potrošnji prehrambenih proizvoda iznosi osam do devet posto od čega industrijska proizvodnja tih proizvoda ima udio od sedamdesetak posto, dok ostatak podmiruju obrti i mala proizvodnja. Žitelji Unije godišnje pojedu 25-32 kilograma slatkih proizvoda, a struktura potrošnje ovisna je o klimi, prehrambenim navikama i snazi konditorske industrije koja svojim akcijama potiče i stvara potrošnju. Na te slatkiše godišnje potroše između 110 i 170 eura. Hrvatski potrošači ipak nešto manje jedu slatko: potrošnja konditorskih proizvoda po stanovniku Hrvatske iznosi oko 20 kilograma. Na znatan pad proizvodnje u p o s l j e dnjih 20 godina

Prisile i monopoli sprječavaju bolje poslovanje

Mnogi troškovi proizvođača institucionalno su utvrđeni i priznati te nametnuti prisilom ili monopolom, a na njih domaći konditori ne mogu utjecati, kaže direktor Kondina Stipan Bilić. “Ovi eksterno nametnuti troškovi realno povećavaju cijene domaćoj konditorskoj industriji i do 50 posto u odnosu na one cijene kakve bismo imali kada bi naši proizvođači imali iste uvjete kao inozemna konkurencija”, smatra Bilić. “Povećanju troškova poslovan ja u ovom sektoru pridonosi i činjenica da većina tvrtki u hrvatskom gospodarstvu nema obrtnog kapitala i potpuno financijski ovisi o kreditima banaka ili se financiraju tako što duguju dobavljačima. Isto tako, trgovci konditorima utvrđuju rabat koji ne naplaćuju uvoznicima. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, iako joj mora biti poznat ovaj problem, nikada nije pokrenula zaštitu domaćih konditora i dru-

ge domaće prehrambene industrije. Ovoliki rabat je ucjena koju nameće trgovina, jer ima monopol na tržištu. U zemljama EU-a rabat u cijenama nije veći od dva do tri posto i plaća se u slučaju ranijeg plaćanja ili onim kupcima koji kupuju veće količine”, kaže direktor Kondina. Podaci o financijskim rezultatima poslovanja konditora pokazuju da su njihove kratkoročne obveze bile 656 milijuna kuna, a visoke kratkoročne obveze rezultat su činjenice da ova industrija kreditima financira svoje poslovanje kao i cjelokupno vrijeme dok se njihovi proizvodi ne prodaju krajnjim kupcima. “Konditori su u 2009. godini imali 52 milijuna kuna kamata na kredite, a okvirno je kamata iznosila oko osam posto - što je za pet do šest posto više nego u EU-u. Plaćene kamate u tom razdoblju bile su veće od dobiti koja je iznosila 45 milijuna kuna”, naglašava Bilić.

www.privredni.hr Broj 3658, 13. prosinca 2010.

( sa 109.413 t na 61.089 t u 9 godina pala proizvodnja hrvatskih konditora

prebroditi krizu su se okrenuli udaljenijim tržištima. Sada se i nekoć najvažnije tržište zemalja bivše Jugoslavije pomalo vraća, no Konditorski proizvodi 120.000 100.000

tona

80.000 60.000 40.000 20.000 0

1989.

2008.

2009.

Proizvodnja hrvatskih konditora

Prodaja hrvatskih konditora na domaćem tržištu Uvoz konditorskih proizvoda na hrvatsko tržište Izvoz u exYU Izvoz u treće zemlje

Izvor: Kondin

Dobit poslovne godine 2500

milijuna kuna

2000 1500 1000

2004.

2005.

2006.

2007.

n/p

500

2008.

2009.

Proizvodnja kakaa, čokolade i bonbona Proizvodnja dvopeka, keksa i srodnih proizvoda n/p - nema podataka Prehrambena industrija Izvor: Kondin

najviše je utjecalo smanjenje tržišta budući da su konditori iz Hrvatske ostvarivali većinu prodaje na tržištu bivše države. Smanjenje tržišta srezalo proizvodnju U posljednjih desetak godina to tržište se pomalo vraća, no konditori su se u međuvremenu uglavnom okrenuli izvozu na treća tržišta pa je taj izvoz dvostruko veći nego prije 20 godina. No otvorenost hrvatskog tržišta dovela je do toga da su konditori izgubili dominantnu poziciju na njemu. Prije 20 godina hrvatski konditori imali su tržišni udio veći od tri četvrtine, a u prošloj godini taj je udio iznosio samo 37,1 posto.

Kako kažu sami konditori, bolju prodaju sprječavaju visoki materijalni troškovi industrije - skupi kakaovac i voće za konditorsku industriju, a i domaće sirovine: brašno, biljne masnoće, mlijeko i mliječne masnoće te šećer gotovo su za trećinu skuplji od sirovina na svjetskim tržištima. Konditori smatraju kako cijene domaćih poljoprivrednih sirovina povećavaju troškove i tvorničke cijene proizvoda za više od 12 posto. Pritisak na proizvodnju stvaraju i neporezni nameti koji su kod nas viši nego u inozemstvu, te održavanje visokih socijalnih beneficija radnika - sve to diže cijenu za dodatnih osam posto. I trgovci raznim izvanfak-

turnim davanjima - rabatima, skontima, plaćanjima polica i marketingom - povećavaju prodajne cijene i do 25 posto, a odgode plaćanja i rokovi od 80 do 180 dana, te visoke kamate na kredite dižu cijenu proizvoda u košarici za još pet posto. Tvrtke izvoze oko 50 posto svoje proizvodnje, no ona iznosi samo 37 posto prihoda, pa je ova industrija iznimno izvozno aktivna, a istodobno znatno ranjivija jer je inozemno tržište manje sigurno i manje profitabilno. Poslovanje iznad prosjeka Konditorska se industrija u Hrvatskoj ipak svrstava među najbolje industrij-

ske grane i najbolje dijelove prehrambene industrije, posebno ako se uzme u obzir da konditori nisu imali velikih gubitaka niti krivih poslovnih odluka koje bi utjecale na njihovu pozici-

puta više nego što uvozi za vlastite potrebe. Kod traženja i dobivanja kredita konditori ostvaruju bolje uvjete od drugih proizvodnji, jer su u usporedbi s drugim proizvodnjama

Hrvati su u ovoj godini kupili 23 posto više čokolade za kuhanje nego lani ju na tržištu. Svaka tvornica je robna marka, ali svaka tvornica ima i robne marke pojedinih proizvoda na nacionalnom i regionalnom tržištu. Ova industrija ima visok izvoz, a pritom izvozi gotovo dva

bolji po većini ekonomskih pokazatelja. No, ovi relativno dobri rezultati zapravo potječu od toga što su druge industrije lošije ili u gorem položaju - stoga ni samo poslovanje konditora nije pretjera-

no sigurno niti stabilno. I u usporedbi s ostatkom prehrambene industrije, rezultati se čine vrlo dobri. U konditorskoj industriji zaposlenoj je 3976 radnika što je 7,9 posto ukupno zaposlenih u prehrambenoj industriji. U ukupnoj prodaji prehrambene industrije od 26,4 milijarde kuna prodaja konditora iznosila je 1,4 milijarde ili 5,3 posto. U Njemačkoj, primjerice, prehrambena industrija općenito po radniku proda robe u vrijednosti od 230.000 eura, a kod nas je to samo 72.000 eura. Njemački konditori, međutim, po radniku prodaju još i više robe - za 236.000 eura, a kod nas se prodaja po radniku procjenjuje na samo 46.000 eura.

12 priča s razlogom

( 25 portala članica

*vijesti Siemens odabire prve projekte za inicijativu integriteta Siemens AG objavio je prošli tjedan koji su prvi antikorupcijski projekti koji će se financirati iz inicijative integriteta vrijedne 100 milijuna američkih dolara za promicanje tržišta s urednim poslovanjem. Ova je inicijativa dio sveobuhvatne pogodbe Svjetske banke i društva Siemens AG sklopljene u srpnju prošle godine. Prva tranša od 40 milijuna dolara podijelit će se za preko 30 inicijativa u više od 20 odabranih zemalja, među kojima nije Hrvatska. Oko 300 neprofitnih organizacija iz 66 zemalja prijavilo se za sredstva u prvom krugu. Novi ugovori o financiranju objavit će se sljedeće godine. Atlantic Grupa preuzima distribuciju Red Bulla Atlantic Grupa preuzima distribuciju energetskog napitka Red Bull na hrvatskom tržištu. U asortimanu distribucije Atlantic Grupe već se nalaze globalni brendovi kao što su Wrigley, Ferrero, Johnson&Johnson, Hipp, Lorenz, Manner i Durex. Red Bull je vodeći brend energetskog pića u svijetu, s prodajom od četiri milijarde limenki godišnje. BICRO sufinancirao novi projekt za sport i turizam U sklopu projekta Eureka, Vladina agencija BICRO odobrila je financijsku potporu za razvojni projekt E!5010 @limp poduzeću Recro-net iz Zagreba u visini od 148.882 eura. Taj iznos čini 45 posto ukupnih troškova hrvatskog dijela projekta, dok su za ostale troškove zaduženi slovenski partneri OKS–Olimp i Univerza na Primorskem. Projektom će se razviti novi koncept prodaje sportskih i turističk i h usluga.

Privredni vjesnik Broj 3658, 13. prosinca 2010.

okuplja Udruga HUWIP

ZAJEDNO DO BOLJE POZICIJE DOMAĆIH PORTALA Želja udruge je postati jedna od konkurentnijih i perspektivnijih online medijskih grupacija Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ni su mali, ali su veliki. Odnosno, hoću reći, nisu više mali, ali su dosta veliki da ne budu mali”. Ovim bi se poznatim citatom iz TV serije Smogovci ukratko mogla opisati i Hrvatska udruga web i internet portala HUWIP. Trpimir Smolić, predsjednik HUWIP-a, kaže nam kako ta neprofitna organizacija osnovana 2009. godine trenutačno ima 25 portala članica. Temeljna joj je zadaća kontinuirano unaprjeđiva-

i osigurava konkurentna prednost pred portalima koji nisu u udruzi. Razmjena informacija, autorskih sadržaja i tekstova (prema važećem Zakonu o medijima i Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima) odvija se bez naknade za sve članove. Također, udruga svojim članovima jamči i pravo na reciprocitet besplatnog display (banner) oglašavanja na svim portalima članova. “S druge strane, otvoreno pregovaramo sa svim ponuđačima usluga i proizvoda koji nama u udruzi pred-

Promocija novih i perspektivnih online ideja koje tek traže svoje mjesto pod suncem izrazito je teška, kaže Trpimir Smolić nje, razvijanje i dostizanje najviših mogućih standarda svih članica, kao i domaćeg internet prostora. “Cilj udruge je okupljanje internet portala i web stranica od šireg interesa u jednu zajednicu, a ona će se zalagati za ostvarivanje brojnih preduvjeta za jačanje pozicije domaćih web portala, te u svim segmentima poslovanja pružati potporu - stručnu, praktičnu, pravnu, poslovnu, informacijsku, promocijsku - svim članicama udruge”, pojašnjava Smolić. Pogodnosti za članove U ponudi HUWIP-a nalaze se brojne pogodnosti kojima se olakšava rad

stavljaju određene fiksne troškove - od cijena hosting paketa (smještaj web stranica na web poslužitelju) i bandwitha (cijene protoka informacija), do preferiranih cijena usluga programiranja, dizajna, op-

timizacije... Tu je još mogućnost besplatnog školovanja, seminara, tečajeva, konferencija, sve u suradnji s našim partnerima, kojima se nude i drugi sadržaji koje članovi predla-

žu.” Kako bi dobili barem malo pažnje koja im zasluženo pripada, Smolić kaže da trebaju izdvojiti podosta financijskih sredstava. U Hrvatskoj, smatra, praksa je takva da priznanja i

nagrade uglavnom odlaze na adrese već afirmiranih internetskih portala pa je promocija novih i perspektivnih online ideja koje tek traže svoje mjesto pod suncem izrazito teška. “To je, tako-

đer, bio jedan od važnijih razloga za osnivanje udruge u kojoj su svi jednaki i svi imaju iste početne uvjete”, ističe.

Bez institucionalne potpore Tešku gospodarsku situaciju u zemlji, kaže, otežava i činjenica da ne postoji konkretna regulatorna agencija koja prati, promovira, stimulira, podržava i štiti interese domaćih i neovisnih internet portala. Smolić smatra kako je takva institucija prijeko potrebna. Konkurenciju smatra lojalnom i “fer igra-

čem” na tržištu premda, kako dodaje, nemaju svi iste motive i ciljeve kao HUWIP. Za poticaje i moguće financijske subvencije koje bi udruzi dale vjetar u leđa državne institucije nisu zainteresirane. Slična je situacija i kod poslovnih banaka. U razgovoru s ostalim članovima udruge utvrdio je kako takve financijske institucije rade prema interesnim poslovnim načelima i nije im lako procijeniti potencijal koji neki portal ima. Stoga se, razumljivo, teško odlučuju na poticanje i ulaganje. “Nije to problem samo bankama. Ponekad ni mi koji smo u toj branši ne možemo objektivno procijeniti perspektivu nekog portala jer je varijable za uspjeh teže predvidjeti nego kod drugih poslovnih poduhvata. Međutim, izrazito bi nam pomogla sredstva iz pretpristupnih fondova Europske unije ili resursa nacionalnih i raznih drugih zaklada, županijskih komora i poduzetničkih inkubatora.” U budućnosti, želja udruge je postati jedna od konkurentnijih i perspektivnijih online medijskih grupacija. “Širenje naših članova na zemlje u regiji, posebice tamo gdje nema jezične barijere, bit će olakšano suradnjom sa sličnim tamošnjim udrugama. Očekujem i da ćemo poboljšati suradnju s tijelima javne uprave, komorama i poslovnim udrugama”, zaključuje Smolić.

enterprise europe

info

Broj 29, 13. prosinca 2010.

Indeks društveno odgovornog poslovanja

Azri najviše ocjene za privlačenje stranih ulaganja Agencija za promociju stranih ulaganja u Europi International Development Ireland i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva objavili su da je Agenciji za razvoj Varaždinske županije (Azra) dodijeljen najveći broj bodova za projekt poticanja ulaganja „Promotivna inicijativa za informacijske i komunikacijske tehnologije u Varaždinskoj županiji“. Azra je tako zauzela prvo mjesto među agencijama 12 županija koje sudjeluju u naprednom Programu certifikacije regija za ulaganja. Azra je taj projekt izradila u sklopu kampanje Outreach, koja predstavlja jednu od komponenti naprednog ICPR programa. ICPR program zajednički financiraju Europska unija te Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Ukupan proračun projekta iznosi 2,5 milijuna eura te je predviđeno da će trajati do srpnja 2011. godine.

Dobro se dobrim vraća Indeks DOP-a je metodologija kojom se procjenjuje društveno odgovorna praksa tvrtki. Najbolje tvrtke bit će nagrađene na dodjeli Zlatne kune Treću godinu za redom Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj provode ocjenjivanje dobrovoljnih društveno odgovornih praksi hrvatskih poduzeća - takozvani Indeks društveno odgovornog poslovanja. Indeks DOP-a je metodologija koja hrvatskim poduzećima omogućava procjenu društveno odgovornih praksi i usporedbu s drugim poduzećima. Metodologija definira niz kriterija za ocjenjivanje dobrovoljnih praksi hrvatskih tvrtki u šest osnovnih područja: ekonomska održivost, uključenost društveno odgovornog poslovanja u poslovnu strategiju, radna okolina, zaštita okoliša, tržišni odnosi i odnosi sa zajednicom. Rađena je po uzoru na slične metodologije kao što su Dow Jones Sustainability i Business in the Community CR Index. Društveno odgovorno poslovanje je djelovanje tvrtki koje nadilazi obveze definirane zakonom, kaže potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU-a Vesna Trnokop-Tanta. “Ono se temelji na dobro-

voljnoj inicijativi i dobro poslovanje tvrtke više nije jedini temelj za ocjenjivanje njene uspješnosti. Uspješni su oni koji istodobno i podjednako brinu o svom ekonomskom, društvenom i okolišnom utjecaju”, ističe Vesna Trnokop-Tanta. Osnovni kriterij za sudjelovanje u Indeksu DOP-a je poslovna uspješnost koju HGK propisuje na temelju kriterija za dodjelu Zlatne kune. Nagrada će biti dodijeljena u sklopu Zlatne kune. Poziv na sudjelovanje u ovom projektu poslan je na 1500 adresa, za popunjavanje formulara na internetu organizirane

su i radionice u Zagrebu, Rijeci i Splitu, a 15. prosinca bit će organizirana još jedna dodatna, kaže ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj Mirjana Matešić. “Kroz projekt financiran iz europskih programa uspostavit ćemo i nacionalnu mrežu za komunikaciju na području društveno odgovornog poslovanja”, ističe Mirjana Matešić. Prema riječima direktorice Sektora za industriju HGK-a Zoje Crnečki, upitniku su do sada pristupile 93 tvrtke, a postupak je već završilo njih 39, čime je 20 dana prije kraja roka dosegnuta prošlogodišnja razina sudjelovanja.

enterprise europe Gospodarska diplomacija

Istraživanje interesa za strana tržišta

Smisao gospodarske diplomacije je dati podršku tvrtkama u internacionalizaciji poslovanja. Riječ je o servisu domaćih tvrtki koje se planiraju povezati s inozemstvom ili poboljšati već postojeću suradnju, putem domaćih institucija i predstavništava u inozemstvu U posljednje se vrijeme sve više govori o gospodarskoj diplomaciji. No zapravo nitko nije definirao što ona jest. Diplomacija, pojednostavljeno, predstavlja zastupanje i zaštitu nacionalnih interesa na međunarodnom planu. Uobičajeno, diplomaciju zamišljamo u onom klasičnom obliku što primarno uključuje politička pitanja i angažman.

seminare, gospodarske delegacije, pružiti podatke o pojedinim zemljama i uvjetima poslovanja, te povezati zainteresirane strane za ulaganja, zajedničku proizvodnju, transfere tehnologija i drugo. S ciljem što kvalitetnije promocije hrvatskog gospodarstva u inozemstvu, Hrvatska gospodarska komora želi usmjeriti i intenzivirati svoje aktivnosti na ona inozemna tržišta gdje postoji najveći interes i najviše mogućnosti za hrvatske gospodarske subjekte.

To i ne čudi jer smo u posljednjih dvadesetak godina bili svjedoci velikih napora i izazova upravo na političkom planu – od aktivnosti usmjerenih za priznavanje države, kasnije za dobivanje međunarodne potpore za reintegraciju vlastitih teritorija, do današnjih dana kada se resursi u velikoj mjeri usmjeravaju na pristupanje EU-u. Međutim, države koje nisu bile izložene ovako velikim izazovima u novijoj povijesti mogle su se posvetiti razvoju gospodarske diplomacije. Tako dolazimo do činjenice da danas sve više zemalja naglasak stavlja upravo na gospodarsku diplomaciju, odnosno promociju i zaštitu gospodarskih nacionalnih interesa. Smisao je jednostavan – davati podršku domaćim tvrtkama u internacionalizaciji poslovanja jer jačanjem što većeg bro-

ja međunarodno aktivnih tvrtki jača se i cjelokupno domaće gospodarstvo na zadovoljstvo svih. Gospodarska diplomacija je, dakle, servis namijenjen domaćim tvrtkama koje se planiraju povezati s inozemstvom ili poboljšati već postojeću su-

radnju, a to se ostvaruje putem domaćih institucija i predstavništava u inozemstvu. Konkretno, taj servis hrvatskim gospodarstvenicima nastoji pronaći inozemne poslovne partnere, kupce, dobavljače, organizirati

Kako bi se što preciznije utvrdilo u kojim se zemljama trebaju organizirati gospodarski događaji, otvarati gospodarska predstavništva ili imenovati trgovački atašei, pozivaju se svi gospodarstvenici da se aktivno uključe u projekt te ispune anketni listić na internet stranicama HGK-a: www.hgk.hr, i poveznici - IZDVAJAMO/KOJA VAS INOZEMNA TRŽIŠTA ZANIMAJU? U Komori se nadaju da će ovaj projekt pridonijeti efikasnijem razvoju gospodarske diplomacije i olakšati izlazak tvrtkama na međunarodno tržište.

Twinning Light projekt

Lakše do zajedničkog tržišta Projektom zajedničke organizacije poljoprivrednog tržišta ojačat će se institucije za sudjelovanje na zajedničkom europskom poljoprivrednom tržištu Twinning Light projektom Potpora provedbi zajedničke organizacije poljoprivrednog tržišta žele se ojačati institucionalni i operativni kapaciteti Agencije za plaćanja (APPRRR) kako bi se osigurala provedba EU zajedničke organizacije tržišta za nekoliko poljoprivrednih proizvoda kada Hrvatska postane država članica Europske unije. Vrijednost projekta je 230.000 eura, što se većinom (207.000 eura) financira iz Ipa projekta Europske unije, dok je osta-

tak sredstava iz hrvatskog proračuna. U sljedećih šest mjeseci koliko traje projekt, Francuska kao twinning partner osigurava voditelja projekta, stručnjake i također obavlja cjelokupnu koordinaciju projekta, a uz one iz Francuske, uključeni su i mađarski, poljski i njemački stručnjaci. Projektom će se pripremiti APPRRR za administriranje EU mjera unutarnjeg tržišta u sektorima šećera, mlijeka i mliječnih proizvoda izvan kvota za mlijeko, goveđeg mesa, voća i povrća, kao i za izvozne naknade za neke prerađene poljoprivredne proizvode.

www.een.hr

13. prosinca 2010.

2 3

ETAP Forum

Učinkovitije financiranje eko inovacija u Europi

U Bruxellesu je održan Deveti europski forum o eko inovacijama. Fokus je bio na poboljšanju razumijevanja između eko inovativnih tvrtki, financijera i donositelja odluka Kristina Cappucci Gotovo sve inovativne tvrtke nailaze na poteškoće u financiranju rane razvojne faze proizvoda. Međutim, one tvrtke koje razvijaju nove ideje ključne za prevladavanje tehnoloških i društvenih izazova vezanih uz klimatske i ekološke promjene suočavaju se s još većim poteškoćama zbog neujednačenih konkurentnih uvjeta; iz tog je razloga takvim tvrtkama potrebna i javna i privatna financijska potpora.

dištu političke pozornosti te sastavni dio promjena”, kaže Neale i dodaje kako moramo mobilizirati privatne financije, uspostaviti novu paradigmu rizik/nagrada te usmjeriti odgovarajuće oblike potpore u pravom smjeru. Izvori financiranja ključni su za komercijalizaciju eko inovativnih proizvoda i usluga, ali financijske organizacije nužno ne razumiju tehnologiju dok poduzetnicima često nedostaje poslovnih vještina.

Deveti europski forum o eko inovacijama iznjedrio je niz preporuka o tome kako na najefikasniji način postići taj cilj u novoj financijskoj perspektivi Europske unije i njenih država članica, kao dio strategije Europe 2020 za pametan, održiv i uključiv rast. Na briselskom forumu bilo je gotovo 300 sudionika iz industrije, financijskih organizacija i struktura donositelja odluka, a Forum je inače dio Europskog akcijskog plana zaštite okoliša (ETAP). Događaj je zajednička inicijativa belgijskog predsjedništva Vijeća EU-a i Europske komisije. Govoreći u ime europskog povjerenika za okoliš, član njegova kabineta William Neale naglasio je potrebu da se poboljša učinkovitost resursa i održi vodeći položaj Europe na velikom i rastućem globalnom tržištu. “Eko inovacije trebale bi biti u sre-

Dok javne službe mogu pružiti podršku kroz zelene javne nabave i edukacije, banke i venture capital organizacije, kao i velike korporacije, imaju važnu ulogu u poticanju kreativnosti i fleksibilnosti koje nude eko inovativna mala i srednja poduzeća. Europa

Preporuke za poticanje financiranja eko inovatora • Stabilnost u zakonodavstvu, političkim okvirima i sustavima javne nabave kako bi se privukli investitori, • Razvoj dijapazona mogućnosti financiranja eko inovativnih malih i srednjih poduzeća, uključujući kreditiranja i financiranja manjih razmjera, budući da je rizični kapital vrlo selektivan i ne može odgovoriti na potrebe svih eko inovatora, • Revizija i smanjenje birokracije za javne potpore, • Razvoj fleksibilnijih uvjeta podjele rizika kako bi se uključilo više financijskih aktera - u prvom redu banaka - u ovom ključnom sektoru,

• Bolje razumijevanje uloge koju poslovni anđeli mogu imati u podršci eko inovacija s obzirom na to da oni djeluju drukčije nego venture kapitalisti, • Inteligentno korištenje javnih sredstava i korištenje javnih sredstava kao dodatak privatnom financiranju, • Veća uključenost velikih korporacija i bolje razumijevanje o tome kako one mogu pridonijeti financiranju eko inovacija • Potreba za razmatranjem međunarodne dimenzije financiranja eko inovacija kako bi se uhvatilo u koštac s izazovima globalne konkurencije u ovom području.

je razvila mnoštvo financijskih instrumenata usmjerenih na eko inovacije, no potrebno je prenijeti više informacija o njima malim i srednjim poduzećima kako bi se poboljšalo razumijevanje tih programa. To će biti presudno u 2011. godini budući da se financijski programi osnivaju na razini EU-a za nadolazeće desetljeće.

iskustva tijekom grupnih vježbi. Ključne poruke uključile su ne samo potrebu da se unaprijedi pristup već dostupnim izvorima financiranja, nego i da se postojeći instrumenti prilagode kako bi bolje odgovarali potrebama eko inovativnih malih i srednjih poduzeća - često kroz mogućnosti manjih iznosa financiranja i kreditna jamstva.

Svoja su mišljenja i stavove na Forumu iznijeli i predstavnici financijskih organizacija i cleantech venture capital organizacija te javnih vlasti u EU-u, država članica i regionalnih organizacija druge strane. Praktične studije slučaja omogućile su dionicima da razmijene mišljenja i

Eko inovacije su dio strategije Europa 2020., ističe Timo Makela, predstavnik Opće uprave za okoliš u Europskoj komisiji. “One imaju ključnu ulogu u stvaranju novih radnih mjesta. Ekološki izazovi su poznati, te će biti veliki pokretači promjena”, zaključuje Makela.

Predstavljen SIIF projekt

Znanost za gospodarstvo U fondu za znanost i inovacije do 2012. godine osigurano je šest milijuna eura za projekte približavanja znanosti gospodarstvu Projektom Fond za ulaganje u znanost i inovacije - SIIF (Science and Innovation Investment Fund), koji provodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u okviru pretpristupnog programa Ipa, komponenta III.C - Regionalna konkurentnost, želi se pomoći znanstvenim institucijama da se povežu s gospodarstvom. Bespovratnim potporama pomaže se izgradnji kapaciteta visokoškolskih obrazovnih ustanova i javnim istraživačkim organizacijama na po-

dručju transfera tehnologija i komercijalizacije istraživačkih rezultata. Iz ovog fonda financirani su 2,6 milijuna eura vrijedni projekti Višnja Maraska kao sastojak funkcionalne hrane Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zadru, Razvoj inovacijskog sustava na Institutu Ruđer Bošković Instituta Ruđer Bošković, Izgradnja istraživačke infrastrukture za translacijsku medicinu i primijenjenu genomiku Sveučilišta u Rijeci, Mapiranje tehnologije na Sveučilištu u Zagrebu

Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije, te Veleučilište u Karlovcu i njihov projekt Razvoj infrastrukture za inovacije, transfer tehnologija i znanost u Karlovcu. Osim programa dodjele bespovratnih sredstava, u okviru projekta Fond za ulaganje u znanost i inovacije - SIIF provodi se i program tehničke pomoći kojim se pomaže izgradnji projektne okosnice za Fond za ulaganje u znanost i inovacije.

Pomoć se sastoji od organizacije obuka i pružanja savjetodavnih usluga za predlagatelje projekata te kontinuiranog pomaganja korisnicima bespovratnih sredstava tijekom provedbe projekata, do srpnja 2012. godine. Ukupna vrijednost projekta SIIF je šest milijuna eura, od čega je pet milijuna osigurano za program dodjele bespovratnih sredstava, a jedan milijun za projekt tehničke pomoći.

enterprise europe POSLOVNOZNANSTVENI KLUB

Razvoj je održiv samo kroz istraživanje Ruđer Medikol Ciklotron računa na tržište ne samo Hrvatske, nego i Srbije, BiH, pa i Slovenije, gdje također nema ciklotrona Najveći problem u povezivanju znanosti i gospodarstva je slaba educiranost javnog sektora i šire javnosti, koji nažalost ne prepoznaju prilike što ih nudi primijenjena znanost, rečeno je na 13. sastanku Poslovnoznanstvenog kluba u Hrvatskoj gospodarskoj komori-Komori Zagreb. Sudionicima skupa predočena su dva primjera uspješnog spoja znanosti i gospodarstva: Oikon i Ruđer Medikol Ciklotron. Oikon je jedna od rijetkih hrvatskih organizacija koja djeluje i u znanosti i u gospodarstvu, a ravnatelj Zdravko Špirić ističe da je održivi razvoj u 21. stoljeću moguć samo kroz istraživanje i primjenu novih znanja. Oikon je ostvario dobru suradnju s Medicinskim fakultetom u Rijeci u projektu istraživanja okolišnih utjecaja na trudnoću, a sudjelovali su i u projektu uklanjanja žive iz prirodnog plina u Podravini. Izniman primjer suradnje znanosti i gospodarstva je tvrtka Ruđer Medi-

kol Ciklotron, koju su kao javno-privatno partnerstvo osnovali Institut Ruđer Bošković i privatna poliklinika Medikol. Ciklotron za regiju Tvrtka proizvodi radiofarmaceutike, posebnu vrstu dijagnostičkih sredstava za nuklearnu medicinu. Krajem listopada izišli su na tržište s prvim proizvodom, fluorodeoksiglukozom (F-FDG), koja se koristi u dijagnostici limfoma te karcinoma pluća, dojke i debelog crijeva. FFDG se dosad u Hrvatsku uvozio iz Klagenfurta ili Udina, kao najbližih centara koji imaju ciklotron (akcelerator čestica), jer je riječ o molekulama koje sadrže kratkotrajni radioaktivni izotop s vremenom poluraspada od samo 110 minuta. Prema riječima predsjednika Uprave Hrvoja Prpića, Ruđer Medikol Ciklotron računa na tržište ne samo Hrvatske, nego i Srbije, BiH, pa i Slovenije, gdje također nema ciklotrona. Nova proizvodnja radiofarmaceutika smještena je u

zgradi Instituta u kojoj je od 1962. godine bio smješten stari ciklotron, sve dok mu početkom devedesetih nije istekao tehnološki rok trajanja. U budućnosti Ruđer Medikol Ciklotron planira proizvodnju još nekih specifičnih radiofarmaceutika, kako za dijagnostiku tako

i za terapiju. Privatni investitor Medikol, priznao je Prpić, nije previše zadovoljan dinamikom investicije kojoj je do faze proizvodnje trebalo više od tri godine, ali u takvim projektima povrat investicije u pravilu se i ne očekuje prije desetak godina rada.

tan sustav. Moguća je tehnička suradnja, adaptacija i/ili daljnji razvoj komponenti ili sustava. Mjerna tehnologija za brzo mjerenje sadržaja pepela u proizvodnji peleta (Ref: 10 PL 62AP 3IRW) Poljska tvrtka za proizvodnju peleta traži tehnologiju za mjerenje postotka pepela u talogu. Peleti kao visokoorgansko gorivo proizvode se od piljevine, iverja, strugotine drveta, prešane pod visokim tlakom, bez dodataka kao što su lakovi i ljepila. Tvrtka je u potrazi za mjernom tehnologijom kako bi se omogućilo brzo mjerenje sadržaja pepela u proizvodnji peleta. Traži se gotova tehnologija (komercijalni ugovor s tehničkom pomoći).

Inovativni sustav u realnom vremenu za mjerenje dioksina proizvedenog u procesu izgaranja (Ref: 08 IT-53V2 0IX5) Talijanska tvrtka traži tehničko-tehnološko znanje u području tretiranja onečišćujućih tvari proizvedenih u procesu izgaranja. Zainteresirani su za zajednički razvoj tehnološkog procesa za mjerenje u realnom vremenu.

PONUDE TEHNOLOGIJA Bežični sustav doziranja gnojiva s obzirom na biljnu raznolikost (Ref: 10 TR 99PD 3IA6) Turska tvrtka traži niskonaponski senzor za mjerenje količine natrija i kalija u tlu za korištenje uz postojeći bežični automatski sustav. Traži se ugovor o licenciranju. Elektronički sustavi za marketing u poljoprivredi (Ref: 09 RU 86FG 3FQF) Rusko poduzeće (Kaliningrad) traži sustav za e-marketing podršku poljoprivrednih poduzeća u obliku elektroničke razmjene dobara, usluga i kadrova. Poduzeće traži tehničko savjetovanje na izradi sustava u okviru ugovora o tehničkoj suradnji ili komercijalni ugovor s tehničkom pomoći. Učinkovita tehnologija za proizvodnju tvrdih sireva (Ref: 09 MK 82EW 3FAB) Makedonsko poduzeće specijalizirano za proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda traži tehnologiju za proizvodnju tvrdih sireva tipa gauda, za potrebe uvođenja novih proizvoda i širenja na nova tržišta. Tvrtka traži partnere iskusne u tehnologiji proizvodnje i obrade mlijeka za ugovor o proizvodnji i komercijalni ugovor

koji uključuje transfer nove tehnologije, tehničko inženjerstvo, ugradnju i održavanje. Prirodna metoda produljenja trajnosti svježih škampa (Ref: 10 PL 63AW 3IRB) Poljski proizvođač škampi i rakova traži tehnologiju koja će omogućiti produljenje trajnosti do 18 dana. Tehnologija se mora temeljiti na prirodnim metodama i biti potpuno razvijena. Komponente ili kompletan sustav za nadgledanje krovova zgrada (Ref: 10 u 0109 3IYJ) Austrijski poduzetnik specijaliziran u izgradnji i održavanju krovova u potrazi je za tehnologijom i komponentama za praćenje temperature i vlage krovova i zgrada. Cilj je stalno praćenje toplih krovova zgrada i otkrivanje eventualnih negativnih utjecaja tekućina ili isparavanja. Potencijalni partner treba osigurati poseban knowh o w , komponente ili komple-

Sustav za uzbunu kod utapanja (Ref: 10 NL 60AH 3HW9) Nizozemska tvrtka aktivna u razvoju i proizvodnji kabina operatora i kabinskih komponenata za dizalice, specifična vozila i strojeve diljem svijeta, traži tehnologiju za detektiranje utapanja. Tvrtka traži sustav koji se može integrirati u njihovim kabinama ili biti postavljen na operatora te, ako je potrebno, sinkroniziran na specifične aspekte zadatka. Traži se komercijalna suradnja s tehničkom pomoći.

Razvoj alata za donošenje odluka u nogometu (Ref: 10 FR 31I8 3H7O) Francuska tvrtka razvija alat za mjerenje i analizu individualnog ili kolektivnog učinka, s fokusom na fizičku pripremu, tehničku kvalitetu, taktiku i strategiju za nogomet, ali i sve kolektivne i individualne sportove na otvorenom. Tvrtka traži tehničku suradnju ili partnera za licenciranje kako bi dovršili razvoj tehnologije. Gumene cijevi različitih netipičnih veličina i oblika (Ref: 10 PL 63AZ 3GHR) Poljska tvrtka traži pružatelje tehnologije za proizvodnju gumene zračnice različitih netipičnih veličina i oblika. Tvrtka traži partnere za tehničku suradnju, zajedničko ulaganje, proizvodnju ili komercijalni ugovor s tehničkim sporazumom.

www.een.hr

13. prosinca 2010.

4 5

AMBASADORICE PODUZETNIŠTVA

Poticanje žena na poduzetništvo Deset hrvatskih poduzetnica postalo je ambasadoricama poduzetništva. Uz više od 300 svojih europskih kolegica koje to rade u svojim zemljama promicat će ulazak žena u poduzetničke vode Skupini od 160 ambasadorica poduzetništva iz 10 europskih zemalja (Danska, Francuska, Njemačka, Island, Irska, Italija, Norveška, Poljska, Slovačka, Švedska) koliko ih je od lani, od inaugurativne ceremonije osnivanja Europske mreže ambasadorica poduzetništva u Stockholmu, pridružilo se pojačanje novih, uključujući 10 Hrvatica. U drugoj fazi mreža se udvostručuje - u Bruxellesu je, za belgijskog predsjedanja, mreži pristupilo još 12 zemalja. Uz Hrvatsku, tu su i Albanija, Belgija, Cipar, Grčka, Mađarska, Luksemburg, Malta, Portugal, Rumunjska, Srbija i Velika Britanija. U uži krug izbora za ambasadorice poduzetništva u Hrvatskoj ušlo je 30 kandidatkinja, izabrano ih je 10, po dvije iz svake regije. Uvjeti izbora nalažu im da su vlasnice tvrtki registriranih u Hrvatskoj, da tvrtke imaju sjedište i posluju najmanje tri godine, da su u poslovnom svijetu poznate, prepoznate i potvrđene rezultatima poslovanja, da zapošljavaju - jer je kriterij i broj zaposlenih, te da su orijentirane na izvoz. U obzir se uzima i životna dob gdje spoj mladosti i uspjeha predstavlja dobitničku kombinaciju, te da – govore engleski. Primjer drugima One su ambasadorice zato što s jedne strane stvaraju primjere - u praksi nerijetko izuzetak od pravila – odnosno pružaju dokaz da u tvrdom poslovnom svijetu žena može biti uspješna i, s druge, da vlastitim primjerom inspiriraju žene da se ohrabre ući u neizvjestan posao osnivanja i razvijanja vlastite tvrtke. Demografija biznisa kaže da će preživjeti svaka druga tvrtka – mreža potpore služi i za podizanje tog postotka. Ekonomija kombinirana s demografijom uvjerava da boljitak društva i održivost dostignutih socijalnih stan-

prema ženskoj konkurenciji imati trostruko više šanse za osnivanje vlastite tvrtke, za njeno preživljavanje te za širenje opsega posla i broja zaposlenih. Ženama je u pravilu teže doći do startnog paketa financija i savjeta, čak i u zemljama gdje je potpora razvoju poduzetništva poslovna tradicija.

darda osigurava tek zaposlenost žena viša od 50 posto zajedno sa 70-postotnom zaposlenošću stanovništva. Osnivanje tvrtki ulaskom u poduzetništvo okosnica je politike zapošljavanja – ali i ekonomskog rasta. Široka mreža potpore ženskom poduzetništvu na europskoj (i ne samo na EU) razini predstavlja doprinos jačanju poduzetničkog duha razmjenom iskustava svih vrsta. U ženskom slučaju ne samo na poslovnom planu nego i tražeći odgovor kako pomiriti zahtjeve i interese posla i obitelji. Ovo je bila središnja tema simpozija s novim ambasadoricama poduzetništva, a od ženske se mreže poduzetnica ionako očekuje konstantan unos ideja i sugestija u izmjene propisa, a pogotovo praksi. Projekt podržava Europska komisija kroz Okvirni program za kompetitivnost i inovacije. Zahvaljujući HGK i partnerima - TERA iz Osijeka, TPV iz Varaždina i zagrebačkoj Visokoj školi za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski, Hrvatska je postala dio europske mreže žena ambasadorica poduzetništva. Projektom EnterpreneurSHEp odabrano je 10 uspješnih žena koje su, postavši ambasadorice poduzetništva, u Bruxellessu

Hrvatske ambasadorice poduzetništva: Zita Bračko Matulić (Zit, Varaždin), Helena Budiša (UHY HB-Ekonom, Split), Irena Kaštela (Coral shop Irena, Korčula), Sandra Mihelčić (Business Media Group, Zagreb), Ivana Nikolić (Indigo Plavo, Zagreb), Sanja Opačak (Paprenjak, Zagreb), Natalija Pekić (Studio Karizma, Osijek), Sonja Perić, (Valsabbion, Pula), Mirjana Rinkovec (Element, Varaždin), Edita Štefanić (Tehnologica, Osijek)

na svečanoj konfenciji primile diplomu za svoje sudjelovanje u projektu. “Projektnim aktivnostima koje su u skladu s ciljevima Strategije razvoja ženskog poduzetništva pokušat ćemo pojačati uključenost žena u poduzetničku aktivnost”, naglasila je Vesna Torbarina, voditeljica ovog projekta pri HGK. Prema europskoj statistici, samo osam posto ženske radne snage otpada na poduzetnice – prema 16 posto muškaraca. Naprijed žene Statistika biznisa upućuje na to da će prosječan poduzetnik muškoga roda

Poticaji ženama da se upuste u poduzetničke vode su na razini EU-a, kao vid doprinosa ekonomskom rastu i razvoju, organizirani od osamdesetih godina, a Europska je komisija prije šest godina pokrenula akcijski plan s ciljem povećavanja broja novostvorenih tvrtki žena poduzetnica. U tu je svrhu stvorena i snažno se razvija Europska mreža za promociju poduzetništva kod žena (WES) nudeći dragocjene informacije i pomoć, od potpore, savjeta, dobrih primjera i iskustava korisnih za poduzetništvo, kontakata, pa sve do promocije ženskog poduzetništva u široj javnosti što bi zajedno trebalo voditi većem broju poduzetnica i širenju njihovih poslova. Ambasadorice su važan dio tog projekta. Isto tako, europski socijalni fond - koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju njenim ulaskom u EU – sadrži posebne programe uvježbavanja i praćenja napretka “ženskih” tvrtki. (L.S.N., K.S.)

Žene su manje poduzetne u poduzetništvu Dvije godine stari podaci Eurostata pokazuju da je udjel žena u samozaposlenim radnicima 34,4 posto, te se govori o potencijalu. Polovina muškaraca opredijelila se za poduzetništvo – prema 40 posto žena koje su se odlučile za stvaranje vlastitog posla. Žene osnivaju manje tvrtke – ali te su tvrtke kvalitetnije. U praksi će poduzetnice manje riskirati od muškaraca, ali će i bolje predviđati moguće probleme. Prije no što se odluče osnovati vlastiti biznis, poduzetnice veoma dugo razmatraju uvjete. “Poduzetnički potencijal žena nepotpuno je iskorišten - poticanje na poduzetništvo bit će dobro i za njih, a još bolje za održivi gospodarski rast”, komentirao je povjerenik Antonio Taja-

ni. U spektru nacionalnih praksi EK je izdvojio mikrokredite, uvježbavanje i mentorstvo kao i posebne kreditne linije za poduzetnice. Finska je ocijenila da su najkorisniji mikrokrediti, instrument koji je iz zemalja trećeg svijeta došao na velika vrata u najrazvijenije. Rumunjska priređuje Dan poduzetnica, a Nizozemska i Austrija nude programe za poduzetnice kojima će trebati rodiljni dopust ili će neko vrijeme morati izbivati od posla radi obiteljskih ili zdravstvenih razloga.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Donosimo pregled dijela aktualnih EU natječaja koji su otvoreni za nabavu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvatske. Informacije o ostalim natječajima za javne nabave u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http://www.een.hr/?hr/ javne-nabave/15/ IT OPREMA Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - Uprava ribarstva traži nabavu IT opreme. Više informacija o natječaju na http://www.safu.hr/datastore/filestore/10/Procurement_Notice_34.pdf. NAMJEŠTAJ Ministarstvo kulture Republike Makedonije traži nabavu uredskog namještaja i opreme te proizvoda za čišćenje. Natječaj je otvoren do 27. prosinca, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Ministry of culture of the Republic of Macedonia, Gjuro Gjakovich Street No. 61 Attn: Ministry of culture of RM, 1000 Skopje FYR of Macedonia, +389 23240535, b.kostovski@kultura.gov.mk.

Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

ODRŽAVANJE SUSTAVA GRIJANJA Hafslund Fjernvarme AS, Oslo, Norveš-

ka, traži uslugu održavanja sustava grijanja. Natječaj je otvoren do 22. prosinca, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Hafslund Fjernvarme AS Drammensveien 144 Attn: Ronald Thauland 0247 Oslo Norway, ronald.eivind.thauland@hafslund.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. DIJELOVI ZA POKRETNE STEPENICE I TRAKE Régie autonome des transports parisiens traži nabavu dijelova za pokretne trake i stepenice. Natječaj je otvoren do 17. siječnja, a prijave na francuskom je-

ziku predaju se na RATP département M2E service achats 12 avenue du Val de Fontenay Lac VJ61 Contact: secrétariat achats Attn: Gérard de Cloedt 94724 Fontenaysous-Bois Cedex France, gerard.de-cloedt@ratp.fr. Više podataka o ovim natječajima na istoj adresi, ali Attn: Fabienne de Zutter, fabienne.de-zutter@ratp.fr. KEMIKALIJE ZA TRETIRANJE VODE Southern Water Services, Durrington, Ujedinjeno Kraljevstvo, traži nabavu klora i sulfidnog oksida za tretiranje vode. Natječaj je otvoren do 22. prosinca, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Southern Water Services Southern House, Yeoman Road Contact: Commercial Department Attn: Rob Overton BN13 3NX Durrington United Kingdom, rob.overton@southernwater.co.uk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. CJEVOVOD VISOKOG PRITISKA ČEZ, Kadan, Češka Republika, traži nabavu cjevovoda visokog pritiska. Natječaj je otvoren do 13. siječnja, a prijave na češkom jeziku predaju se na ČEZ, a. s., Elektrárny Prunéřov, Prunéřov 375, Kadaň, PSČ: 432 01 Attn: Miroslava Langrová 140 53 Praha 4 Czech Republic,

miroslava.langrova@cez.cz. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. TRANSFORMATORI Überlandwerk Fulda, Fulda, Njemačka, traži nabavu transformatora. Natječaj je otvoren do 3. siječnja, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Überlandwerk Fulda Aktiengesellschaft Bahnhofstraße 2 Attn: Herrn Rainer Waitkewitsch 36037 Fulda Germany, rainer. waitkewitsch@uewag.de. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. RAČUNALNI PROGRAMI Øvre Romerike Innkjøpssamarbeid Tunvegen, Gardermoen, Norveška, traži nabavu elektronskog sustava za kontrolu kvalitete poslovanja. Natječaj je otvoren do 24. siječnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Øvre Romerike Innkjøpssamarbeid Tunvegen, SørGardermoen kultur- og næringspark, Attn: Tor Kjærstad 2060 Gardermoen Norway, tor.kjaerstad@orik.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske nije na http://ted. europa.eu

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Ekološki proizvod za zagrijavanje prostora Britanski izumitelj ekološki prihvatljivog proizvoda koji pomaže u bržem zagrijavanju prostora, štedi energiju i smanjuje račune za grijanje, traži distributere za ovaj svoj proizvod. 20100804021 Drveni namještaj

Turska tvrtka, specijalizirana na području drvenog namještaja, traži trgovačke posrednike, a zainteresirana je i za druge oblike suradnje. 20100111021 Okviri za namještaj Srbijanski proizvođač komponenata i okvira za namještaj traži trgovačke posrednike. 20100608041 Prerada drva Mađarska drvoprerađivačka tvrtka htjela bi prodati udio u vlasništvu ili cijelu tvrtku. Moguć je i joint venture i spajanje. 20100618011

Namještaj Slovenska tvrtka koja se bavi proizvodnjom i prodajom namještaja za spavaće sobe, dnevne sobe, dječje vrtiće, kuhinje, predsoblja, urede i druge vrste namještaja traži trgovačke posrednike koji bi mogli predstavljati njihove proizvode. 20100303033

i eksternaliziranje (outsourcing). Tvrtka nudi logističke i usluge prijevoza za tvrtke diljem Europe. 20100419007 Konzultantska tvrtka

Umjetno krzno i pletiva Britanska tvrtka specijalizirana za dizajn i maloprodaju umjetnog krzna i pletenih proizvoda traži suradnju s partnerom proizvođačem na svom asortimanu proizvoda. 20100714007 Tehničke usluge Slovenska tvrtka specijalizirana na području tehničkih usluga za mobilnu telefoniju nudi usluge u obliku trgovačkog posredništva ili podugovaranja. 20100108042 Carinsko zastupanje, transport i logistika Mađarska tvrtka specijalizirana za carinsko zastupanje nudi svoje usluge transporta i logistike klijentima svih profila. 20100204023 Logistika, skladištenje Češka tvrtka, specijalizirana za usluge u logistici (distribucija, transport) i skladištenje, traži partnere za podugovaranje

Turska konzultantska tvrtka nudi posredničke usluge tvrtkama koje žele poslovati na turskom tržištu. 20100903015 Komunikacija, promocija i online prodaja Talijanska tvrtka nudi komercijalnu suradnju inozemnim partnerima zainteresiranim za talijansko tržište. Usluge ove tvrtke pokrivaju komunikaciju, promociju i online prodaju. 20100301036 Skladišni prostor, ručno pakiranje, distribucija Britanska organizacija nudi europskim tvrtkama siguran i temperaturno kontroliran skladišni prostor za njihove proizvode. Također nude ručno pakiranje i objekte za distribuciju za tvrtke koje žele

te proizvode prodati na tržištu Velike Britanije. 20100322044 Tisak Mađarska tvrtka specijalizirana u području tiska nudi se kao podizvođač za hrvatske, njemačke, austrijske, rumunjske i srbijanske tvrtke.20100406007 Recikliranje plastičnog otpada Mađarska tvrtka specijalizirana u području recikliranja plastičnog otpada traži trgovačke posrednike te također tvrtke iz susjednih zemalja od kojih bi kupila otpad za recikliranje. 20100122023 Solarni fotovoltaični sustavi Njemačka tvrtka koja se bavi vanjskom trgovinom traži proizvođače solarnih fotovoltaičnih sustava, za izvoz i podugovaranje. 20091216010.

www.een.hr

13. prosinca 2010.

Eilatenergy - obnovljivi izvori energije

Kalendar događanja u suorganizaciji EEN-a Hrvatska i europskih EEN konzorcija 19. siječnja - FITUR 2011 – Gospodarski susret turističkog sektora, Madrid, Španjolska 16. i 17. veljače - Gospodarski susret s fokusom na obnovljive izvore ener-

U Eilatu u Izraelu od 22. do 24. veljače održat će se susret stručnjaka iz područja obnovljivih izvora energije (OIE). Na susretu će se razgovarati o tehnologijama obnovljive energije, njihovoj implementaciji, vladinim politikama, poslovanjima i prilikama. Susret će se sastojati od: • prezentacija najnovijih trendova u industriji OIE koje će održati tržišni lider • intenzivnih rasprava o politikama i

• EGÉTICA-EXPOENERGÉTICA: Sajam za energije • ECOFIRA: Sajam vode, zemlje, zraka, otpada i pripadajućih tehnologija i usluga • EFIAQUA: Sajam za učinkovito upravljanje vodom Susret će omogućiti sudionicima iz spomenutih sektora da unaprijed ugovore sastanke s potencijalnim partnerima te prezentiraju inovativna tehnička rješenja s ciljem ostvarenja poslovne suradnje. Ulaz na sajam i sudjelovanje na susretu je potpuno besplatno.

gije, upravljanje otpadom i procesuiranje voda, Valencia, Španjolska 22. i 24. veljače - Eilat, Izrael Konferencija EilatEilot o obnovljivim izvorima energije

implementaciji energetske neovisnosti • poslovnih susreti s poduzetnicima, kupcima i investitorima. Eilat-Eilot inicijativa napravit će pregled implementacije OIE, posljednjih inovacija u čistoj energiji, solarnoj energiji, energiji vjetra te energetskoj učinkovitosti. Više informacija o događaju na: http:// www.eilatenergy.org/

Gospodarski susreti o obnovljivim izvorima energije, upravljanju otpadom i procesuiranju voda Drugi susret Tehnološke i poslovne suradnje bit će održan u Valenciji u Španjolskoj na Međunarodnom trgovačkom sajmu 16. i 17. veljače. Sajam uključuje:

6 7

FITUR 2011 – gospodarski susret turističkog sektora

Prvih 50 međunarodnih tvrtki imat će priliku dobiti financijsku stimulaciju za prisustvovanje gospodarskom susretu. Stoga požurite s registracijom za susret preko sljedećeg linka: http://www.enterprise-europenetwork.ec.europa.eu/public/bemt/ home.cfm?eventid=2460 Ili se javite na vedran.didara@bicro.hr Više informacija o sajmovima: www.egetica-expoenergetica.com www.feriavalencia.com/ecofira www.feriavalencia.com/efiaqua

Na sajmu FITUR 2011 u Madridu u Španjolskoj 19. siječnja održat će se gospodarski susreti koji promoviraju komercijalnu i tehnološku suradnju, omogućuju prezentaciju novih turističkih proizvoda i usluga, te transfer tehnologije vezan uz sustave koji unaprjeđuju kompetitivnost turističkog sektora. Dva glavna

područja susreta su: • Održivi turizam i eko turizam • Tehnologija, inovacija i kvaliteta turizma: sustavi za upravljanje i promociju turističkih usluga, upravljanje kvalitetom usluge, tehnologije prezentacije kulturnog naslijeđa. Za više informacija kontaktirajte: vedran.didara@bicro.hr

enterprise europe

13. prosinca 2010.

EEN Litva

Dio poslovne mreže sjevera Europe

Tri komore najveća tri grada i inovacijski centar čine četveročlani konzorcij EEN-a u Litvi. Preko njih moguće je pronaći poslovne i tehnološke partnere u toj zemlji Europsku poduzetničku mrežu u Litvi čine četiri institucije - Trgovinska, industrijska i obrtnička komora Vilniusa, Kaunasa i Klaipede, te Inovacijski centar Litve sa sjedištem u Vilniusu. Mala i srednja poduzeća u Litvi preko njih dolaze do informacija o zakonodav-

stvu Europske unije, uređenju unutarnjeg tržišta Unije te njenim zahtjevima, programima i mogućnostima financiranja. Preko inovacijskog centra mogu saznati i informacije o tome kako upravljati inovacijama, zaštititi intelektualno vlasništvo, te dobiti informacije o tome kako doći do novih tehnologija, a ujedno saznati i nove tehno-

Članice konzorcija Kaunas Chamber of Commerce, Industry and Crafts K. Donelaicio Str. 8 44213 Kaunas www.paramaverslui.eu Lithuania daiva.vysniauskiene@chamber.lt www.chamber.lt Klaipeda Chamber of Commerce, Industry and Crafts Danes Str. 17 92117 Klaipeda Lithuania lina.mockute@chambers.lt www.kcci.lt

Lithuanian Innovation Centre (Lietuvos Inovaciju Centras) T. Å evcenkos Str. 13 03223 Vilnius Lithuania m.vilys@lic.lt www.lic.lt Vilnius Chamber of Commerce, Industry and Crafts Algirdo Str. 31 03219 Vilnius Lithuania irena.jasiukeviciute@cci.lt www.cci.lt

loške trendove i procijeniti vlastite inovacije. Mreža im daje i mogućnosti za pronalazak poslovnih partnera, tehnoloških partnera i partnera u provedbi projekata iz europskih programa. Mreža organizira i seminare, konzultacije, konferencije kao i obuku voditelja projekata u tvrtkama. Svi partneri u mreži nude takozvane one stop shop usluge tako da se na svako pitanje odgovor može dobiti na jednom mjestu. Iako je fokus na malim i novonastalim te srednjim poduzećima, usluge daju i velikim tvrtkama, istraživačkim institutima i sveučilištima kao i tehnologijskim i inovacijskim centrima i razvojnim agencijama. Litvanske članice EEN-a redovno organiziraju susrete i brokerage evente za lokalna mala i srednja poduzeća, te brinu o organizaciji događanja, koordiniraju sastanke, osiguravaju njihovu lokaciju, putovanja i smještaj. Mreža pomaže i u kontaktima sa zemljama izvan Europske unije, no većina kontakata ipak je vezana za Europsko tržište. U mreži ističu kako su sve komercijalne

informacije zaštićene i povjerljive. Poslovni podaci tvrtki bit će objavljeni partnerima samo uz dobrovoljni pristanak, a komunikacija je moguća na bilo kojem europskom jeziku. Cijelu mrežu nadzire Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije (EACI) koju je osnovala Europska komisija. Agencija se bavi upravljanjem mrežom i kontrolom kvalitete usluga koje članice pružaju.

Ponude za suradnju Proizvodi od drva Litavski proizvođač proizvoda od drva traži trgovačke posrednike i nudi usluge podugovaranja. 20101007007 Proizvodi za masažu Litavska tvrtka, specijalizirana za dizajniranje masažnih stolova, sauna i ostale opreme za SPA centre traži trgovačke posrednike za distribuciju svojih novih inovativnih proizvoda. 20101014011

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3658, 13. prosinca 2010.

(

svaka

2 mjeseca

izlazit će stručni časopis Presjek

Kap4, Zagreb

Spoj arhitekture i izdavaštva

( 40 godina

koristi se Cellfood u SAD-u

CORTINA HBA, ZAGREB

Ni lijek ni doping, već zdrava preventiva Uvidjevši da u Hrvatskoj nedostaje literature, a strana je neprihvatljiva zbog razlika u normi, mladi arhitekti pokreću stručni časopis

Cellfood preparati ne sadrže nijedan sastojak koji je zabranjen u sportskim natjecanjima, niti alkohol, kvasac, glukozu ili gluten

lada po stažu i ljudima koji u njoj rade, zagrebačka tvrtka Kap4, koja se bavi arhitekturom i projektiranjem konstrukcija, uz svoj redoviti posao priprema i izdavanje stručnog časopisa Presjek. “U vrijeme kada se većina arhitektonskih ureda zatvara, a mediji su puni članaka o negativnim trendovima u građevinskoj industriji, stvarati proizvod koji je namijenjen isključivo tom tržištu nije mali izazov. Nemogućnost zapošljavanja i val otpuštanja rezultirali su čestim odustajanjem od struke. U takvoj situaciji recesija često urodi i neuobičajeno kreativnim projektima i rješenjima. Tako se i tim mladih arhitekata, u trenutku kada je industrija posrnula, odlučio na izdavanje ovog časopisa”, kazao je direktor Nikola Miletić. Vođeni velikim entuzijazmom vjeruju kako će struka isplivati i doživjeti svjetlije dane, te stvaraju časopis namijenjen struci u kojem će prikazivati arhitektonska ostvarenja

ellfood proizvodi ponajprije su namijenjeni zdravstvenoj preventivi. Nisu ni lijek ni doping, već su korisni organizmu te podupiru osnovne biološke procese. Proizvedeni su pod zaštićenom tehnologijom razgradnje vode, koja neposredno opskrbljuje stanice kisikovim anionima te sa 129 hranjivih sastojaka (78 minerala, 34 enzima, 17 aminokiselina). Mladen Heigl, stručni suradnik u tvrtki Cortina HBA, koja zastupa Cellfood u Hrvatskoj (glavni uvoznik i distributer je Medical intertrade), ističe kako su ti proizvodi napravljeni od odabranih sastojaka iz morskih dubina, te iz biljaka. Pri proizvodnji se rabi visokorazvijena tehnologija koja upotrebom niskih temperatura i tlaka zadržava biološku aktivnost prirodnih sastojaka bez upotrebe otapala. “Cellfood ne sadrži nijedan sastojak koji je zabranjen u profesionalnim ili amaterskim natjecanjima. K tomu, ne sadrži alkohol, glukozu, kvasac ili glu-

kroz nacrte detalja. “Ideja je nastala kada smo projektirali jednu zgradu s čeličnom konstrukcijom te shvatili da u Hrvatskoj ne postoji publikacija u kojoj bi se mogli vidjeti detalji takve konstrukcije, a strane publikacije su neprimjenjive zbog razlike u normi i propisima. Hrvatska ima vrlo bogatu arhitektonsku baštinu, a posljednjih godina i kvalitetnu i bujnu

Prvi broj s naslovnom temom Čelik trebao bi izaći sredinom veljače produkciju. Nekoć među arhitektima popularne knjige Peulića i Neuferta, koje su važile kao biblija arhitektonske struke, pregazilo je vrijeme. Danas vrlo rijetko možete direktno aplicirati neki detalj iz tih publikacija. Zato smo odlučili stvoriti časopis koji će kroz primjere iz hrvatske prakse educirati u prvom redu arhitekte upoznajući ih s mogućno-

stima srodnih područja”, pojasnila je arhitektica Dalija Milonja, glavna urednica časopisa. Primjeri u nacrtu i praksi Časopis je zamišljen kao tematski dvomjesečnik. Predstavljat će građevine kroz primjere na zadanu temu s fotografijama i nacrtima, i uz to objavljivati stručne članke i diskusije. Prvi broj s naslovnom temom Čelik trebao bi izaći sredinom veljače, kada će prvi put biti prikazani detalji izvedbe nagrađivanih ostvarenja hrvatske arhitekture. Za razliku od ostalih arhitektonskih časopisa, ovdje će se moći pronaći i ostvarenja koja su u bilo kojem segmentu unaprijedila struku. Struka se razvija, raste i mijenja iz dana u dan. Potrebno je stvoriti bazu znanja, koja će se sama nadograđivati i rasti, zato ovaj mladi tim vidi časopis Presjek kao svojevrsni meeting point arhitekata, konstruktora, investitora, stručnih suradnika i zastupnika građevnih proizvoda. (J.F.)

ten”, objašnjava on. Izumitelj i proizvođač preparata Cellfood je kemičar i mikrobiolog Everett Storey (1914.-1988.), a zanimljivo je da mu je pomagao te ga smatrao genijem jedan od najvećih svjetskih fizičara i umova Albert Einstein. Kapi, gel ili sprej Cellfood se od 1969. proizvodi pod okriljem kompanije NuScience. Brojna pozitivna iskustva korištenja ovih proizvoda tijekom 40 godina njihove primjene u Americi i osam godina u zemljama EU-a rezultirala su i mnogim nagradama, a jedna od njih je nagrada Hitech 1997. u SAD-u za najbolji prehrambeni dodatak. Među prednostima korištenja Cellfooda ističu se smanjenje umora, razdražljivosti, bolova, grčeva, upale i alergijskih reakcija. “Kako bi djelovanje bilo učinkovito, potrebno je proći između osam i 12 sati od uzimanja preparata. Pozitivni znakovi terapije pak uočavaju se već nakon tri-četiri dana”, napominje Heigl dodavši

kako je ove proizvode moguće primjenjivati u kapima, gelu ili spreju. Tako se kapima Cellfood-Kisik za život uki-

Među prednostima korištenja Cellfooda ističu se smanjenje umora, razdražljivosti, bolova, grčeva, upale i alergijskih reakcija daju procesi koje uzrokuje nedovoljna razina kisika u tijelu. Kapi Silicij Plus namijenjene su osobama s problemima koštanog i vezivnog tkiva, sportašima i rekreativcima te za prevenciju osteoporoze. Oxygen Gel pak koristi se za regeneraciju i revitalizaciju svih tipova kože. Nakon što je započela distribucija i prodaja Cellfood preparata u izabranim ljekarnama u Hrvatskoj, Heigl napominje kako očekuje registraciju i plasman ovih proizvoda i u regiji. (B.O.)

14 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3658, 13. prosinca 2010.

( oko 600 mil €

*vijesti Visoki vodostaji snizili cijenu struje

investirat će se u ceste u sljedeće 3 godine

BiH: Autocestama u bolju budućnost

Velike oborine, vodotoci i poplave uzrokovali su i probleme u proizvodnji i na tržištu električne energije u regiji. Većina hidroelektrana ima rekordnu proizvodnju što je prouzročilo veći plasman viškova struje i pad cijene u regiji. Iz elektroprivreda javljaju da se višak električne energije uglavnom plasira u zemlje Zapadne Europe. Međutim, zbog poplava su četiri hidroelektrane, tri u vlasništvu EP-a Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i jedna Elektroprivrede RSa, morale obustaviti rad. U najtežoj situaciji našla se mostarska kompanija koja nije mogla proizvesti više od 60 posto električne energije pa je potrebne količine osigurala interventnim uvozom. Iran konačno platio prijeratni dug Bosni

Nakon višegodišnjeg sporenja, vlada Federacije BiH napokon je naplatila 41,44 milijuna konvertibilnih maraka iračkog duga proizašlog iz obavljenih građevinskih poslova i prodaje vojne tehnike namjenske industrije iz predratnog vremena. Sredstva su na računu vlade, koja je odmah dala nalog da se 14,9 milijuna KM duga prebaci na račun Energoinvesta. Preostali iznos ide Agenciji za privatizaciju FBiH i Mirovinskom zavodu FBiH kako bi se u Mirovinskom zavodu moglo obaviti povezivanje radnog staža većeg broja radnika namjenske industrije, te otplatile obveze koje su po osnovi posla u Iraku imale bosanskohercegovačke kompanije.

Brzinom od 300 milijuna KM godišnje Ubrzanom izgradnjom autocesta BiH želi što prije izaći iz ekonomske krize. U idućoj godini otvara se osam gradilišta, a među njima i dva kojima koridor V.c na jugu i sjeveru dolazi na granice Hrvatske

Zdravko Latal latal@privredni.hr

ošem vremenu unatoč, dva konzorcija - jedan čine zagrebački Viadukt i Heringa iz Širokog brijega, a drugi sarajevske tvrtke Euroasfalt, ŽGP, Hidrogradnja i Put - ubrzano rade na trasi autoceste od Kaknja do Drivuše na ulazu u Zenicu, dok SCT probija tunel Vijenac dug tri kilometra na istoj relaciji. Sasvim je izvjesno da će iduće godine početi radovi na osam gradilišta na koridoru V.c, te na brzim cestama Tuzla-Orašje i Lašva-Travnik-Donji Vakuf. U Bosni i Hercegovini su konačno odlučili da, uz bankarsku podršku, ponajprije Europske investicijske banke, intenziviraju gradnju suvremenih prometnica u što će se u idućoj i sljedeće tri godine investirati najmanje 600 milijuna eura ili oko 1,2 milijarde konvertibilnih maraka (KM), odnosno oko 300 milijuna KM godišnje. Među novim dionicama autoceste koja će se graditi 2011., dvije se od-

nose na povezivanje koridora V.c s Hrvatskom, na jugu od Bijače do Počitelja, a vrijednost radova na prvoj poddionici od Bijače do Kravica iznosi 15 milijuna eura. Radovi će početi u veljači i bit će okončani krajem 2011. godine, dok će radovi na drugoj poddionici od Kravica do Zvirovića, vrijednoj 45 milijuna eura, početi u travnju. Na prvoj sjevernoj dionici autoceste od Svilaja do Odžaka, vrijednoj 30 milijuna eura, radovi bi trebali početi u rujnu 2011. i biti dovršeni za 10 mjeseci. Međudržavni mostovi na Savi S Vladom Hrvatske je još ranije dogovorena zajednička izgradnja mosta preko Save kod Svilaja, a na nedavnoj sjednici Vijeće ministara BiH u tehničkom mandatu utvrdilo je Prijedlog sporazuma s Vladom Hrvatske o izgradnji međudržavnog mosta na Savi između dvije Gradiške te priključnih graničnih dionica, kojim će se autocesta Banja Luka-Bosanska Gradiška povezati s mrežom au-

tocesta Hrvatske. Autocesta Banja Luka-Bosanska Gradiška ima prioritet u izgradnji prometnica u srpskom entitetu i nalazi se u završnoj fazi. Prioritet nad koridorom V.c vlasti Republike Srpske dale su i izgradnji autoceste Banja Luka-Doboj kojom bi se znatno skratilo putovanje od Sarajeva do Zagreba i od Banje Luke do Beograda, no ova se prometnica nije počela graditi niti se zna kad će se to dogoditi iako je najavljena prije više od dvije godine. Ova investicija do sada je bila više u funkciji predizborne promocije vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemorata RS-a Milorada Dodika. Prvo su vlasti RS-a sklopile bez raspisanog natječaja ugovor s austrijskom građevinskom tvrtkom Strabag o izgradnji mreže autocesta u entitetu, među kojim se našla i prometnica od Banje Luke do Doboja. Ugovor je bio raskinut jer Austrijanci nisu mogli osigurati bankarska jamstva i kredite od više stotina milijuna eura - upravo zbog netransparentnosti u dobivanju po-

slova. U špici predizborne propagandne kampanje u rujnu, Vlada RS-a potpisala je s Mariborskim cestovnim podjetjem ugovor vrijedan 300 milijuna eura, opet bez raspisanog natječaja, o izgradnji autoceste Banja Luka-Doboj, uz nagovještaj da bi

Gradit će se dva mosta preko Save onaj kod Svilaja, te most između dvije Gradiške radovi mogli početi do kraja godine, pod uvjetom da Slovenci neposredno nakon izbora donesu bankarska jamstva. Mediji su odmah posumnjali da se radi o predizbornom marketingu jer su iz slovenskih izvora saznali da se MCP suočava s ozbiljnim financijskim problemima. Slovenci su početkom studenog zatražili dodatno vrijeme za dostavu jamstva. Posao za više od 9000 radnika Iduće Godine SCT će s nekoliko mjeseci zakaš-

njenja okončati posao na prvoj dionici “sarajevske zaobilaznice”, a drugu dionicu zaobilaznice na početku godine počet će graditi Koteks iz Osijeka s podizvođačem sarajevskom Hidrogradnjom. Federalna direkcija za izgradnju i upravljanje autocesta na koridoru V.c uputila je prošlog mjeseca poziv za pretkvalifikaciju na najskupljoj dionici od sarajevskog groblja Vlakovo do Tarčina, a početak radova planiran je za svibanj iduće godine. Ubrzana gradnja autocesta i brzih prometnica značajna je za rast ukupnih privrednih aktivnosti, ali i za rast proračunskih prihoda. Na do sada izgrađenih 37 kilometara autoceste od Sarajeva do Kaknja izravno je bilo angažirano oko 300 građevinara, a neizravno 820 radnika. Od cestarina država je ostvarila prihod od 21 milijuna KM ili 32 posto uloženih sredstava. Otvaranjem novih osam gradilišta posao će dobiti direktno ili indirektno više od 9000 radnika, a proračun će biti uvećan za oko 90 milijuna KM.

www.privredni.hr Broj 3658, 13. prosinca 2010.

( 15.000 zaposlenih u slovenskom Merkuru

Koncentracija kapitala u Sloveniji – drugi dio

Krizno roštiljanje tajkuna Da je uspjelo menadžersko preuzimanje slovenskog Merkura, njegovih 300 vodećih ljudi silno bi se obogatilo, a Merkur bi ostao tvrtka koja se drugima ističe kao uzor Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

a slovenski Merkur, grupaciju s tri divizije i otprilike 15.000 zaposlenih, prošli tjedan bio je težak i dramatičan. Istodobno s istekom roka u kojem su obični vjerovnici trebali prijaviti svoja potraživanja, istražitelji Nacionalnog istražnog ureda proveli su 28 noćnih premetačina u stanovima vodećih privatizatora tvrtke. U dva sata iza ponoći istražitelji su završili i pre-

Merkur danas duguje vjerovnicima 740 milijuna eura tres u sjedištu tvrtke odakle su odnijeli golemu dokumentaciju o poslovanju iz vremena dok je Merkur vodio Bine Kordež. Nekoliko vodećih ljudi Merkura provelo je noć s istražiteljima radi popunjavanja mozaika menadžerske privatizacije koja je završila debaklom. Merkur je privatiziralo 300 menadže-

ra, dakako na kredit čije je uredno servisiranje postalo nemoguća misija nakon krize zbog koje su i banke, prije tako susretljive, sada naglo okrenule kaput. Golemi dug Tvrtka danas duguje vjerovnicima 740 milijuna eura, a zbroj običnih potraživanja što ih Okružni sud u Kranju privodi na plesni podij prinudnog poravnanja iznosi 376 milijuna eura. Sva ta potraživanja razlog su što partneri ne daju robu, a prodavaonica bez robe najgore je što se može dogoditi trgovcu. Malo je tko u Sloveniji slutio da bi privatizacija Merkura mogla imati dramatični rasplet s

noćnim privođenjima nesuđenih vlasnika u policijske odaje. Bine Kordež slovio je kao sposoban i pouzdan menadžer. Bio je uvjerljiv i posebno uvažavan stoga što se često javljao u novinama sa zapaženim osvrtima na ključne ekonomske teme. Njegovo okupljanje 300 menadžera u ekipu koja se zadužila da bi izvela privatizaciju, donijelo mu je simpatije javnosti. “Tvrtku preuzima s još 300 kolega – nije pohlepan”, govorio je običan svijet, a potvrđivao i dio stručne javnosti. Da je kriza zakasnila koju godinu, pothvat 300 menadžera kranjskog Merkura zacijelo bi uspio. Merkur bi i dalje bio tvrtka

koju se drugima ističe za uzor. Na žalost, kolabiralo je građevinarstvo pa se s njegovim padom urušio i važan ugao Merkurove financijske statike. Kranjski trgovac isporučivao je građevinarstvu pozamašne količine željeznog asortimana. Veliki kupac zbog znanih razloga prestao je plaćati. Ubrzo je zapela i ostala trgovina jer su potrošači prestrašeni krizom presložili svoje mogućnosti i prioritete. Preopterećeni financijski tijekovi jednostavno su se urušili u trenutku kada se s vrha vlasti zaprijetilo upravama banaka da će biti dekapitirane upuste li se u prolongacijske igre s menadžerskim kreditima.

Tko ne riskira... Bine Kordež mogao je prebaciti posljedice promašenog posla na tranzitnu tvrtku Merfin preko koje je izveden cijeli privatizacijski posao. On je radije riskirao – išao je spašavati sudionike menadžerskog pothvata. I tu je pogriješio. U fazi spašavanja vjerojatno se upustio u poslove koji su Nacionalni istražni ured natjerali na prekovremeni noćni rad. Na kraju svega slovenska javnost šokirana je nakon ovog slučaja ključnom privatizacijskom spoznajom. Da je uspio privatizacijski pothvat u Merkuru, silno bi se obogatilo 300 hrabrih i odvažnih menadžera.

I drugi kapitalci ližu privatizacijske rane

ranjski Merkur nije jedina privatizacijska rana Slovenije. Rane se ližu u Laškom, Kopru, Velenju, Ljubljani... Boško Šrot iz Pivovarne Laško danas sjedi u nekom skladištu u Celju sa službeničkom plaćom. Ekipa koja je nakon njega dobila zadaću dezinficirati sustav Pivovarne prinuđena je prodati važan komad obiteljske srebrnine: pokušava je spasiti prodajom

udjela u novinskoj kući Delo. Dramatično je u Velenju, u građevinskoj tvrtki Vegrad koja je otišla na stečajnu kvasinu počinivši prije toga prava financijska nasilja nad vlastitim radnicima od kojih većina dolazi iz yu-inozemstva. Hilda Tovšak, direktorica i većinska vlasnica koja je u Vegrad došla s mjesta glavnog tajnika političke stranke s kršćanskim predznakom, nimalo kršćanski obračunavala je radnicima

ustege za podmirenje rata njihovih kredita, ali ih nije prosljeđivala kreditorima. S takvom vrstom haračenja Tovšakova je prešla svaku mjeru kada je pustila da njezine financijske ponornice progutaju čak i 10.000 eura što su ih radnici iz Bosne prikupili za pomoć obitelji poginulog kolege. Zbog tih 10.000 zadržanih eura policija je sada napisala kaznenu prijavu protiv Hilde Tovšak. Najveća građevinska tvrt-

ka, SCT s Ivanom Zidarom na čelu koji je ujedno i njen najveći vlasnik, dovela je premijera Pahora u nezgodan položaj jer je nedavno lobirao za velike poslove SCT-a u Libiji, upravo u vrijeme kada se u Sloveniji saznalo da je građevinski baron Zidar svojedobno osuđen u Njemačkoj u aferi potkupljivanja. Javnost nije znala za tu epizodu jer je Zidar, navodno bez protivljenja, platio milijun eura kazne.

*vijesti Tuš rasprodaje mrežu trgovina u BiH? Treći po veličini slovenski trgovac, Holding Tuš iz Celja, navodno pregovara o prepuštanju dijela svoje trgovačke mreže u državama na području bivše Jugoslavije većem i jačem Mercatoru. Tuševu mrežu inozemnih trgovina čini 26 supermarketa – četiri u Makedoniji, sedam u Srbiji i 15 u BiH. Tuš trenutačno pregovara s bankama o reprogramiranju dugova - 400 milijuna eura dugoročnih i 100 milijuna eura kratkoročnih obveza. Povrh toga, dobavljačima duguje 180 milijuna eura. Banke su načelno podržale zahtjev za reprogram kredita, ali uz uvjet da najbogatiji Slovenac proda dio svoje imovine (zemljišta i nekretnine) u zemljama bivše Jugoslavije. Mercator posebno zanimaju Tuševe trgovine u BiH. Savjetnik SŽ-a – tvrtka A. T. Kearney Prošli tjedan konačno je potpisan ugovor s tvrtkom A. T. Kearney Savjetovanje koja će za iznos od 1,2 milijuna eura izvesti sanaciju Slovenskih željeznica u sljedećih 15 mjeseci. Nakon toga još šest mjeseci promatrat će se mjere u njihovoj praktičnoj izvedbi. Savjetnička tvrtka svoje ugovorne obveze pokrila je odgovarajućim bankarskim jamstvom. Inače, na natječaj je prispjelo osam ponuda. Perutnina digla ruke od Agroživa Srbijanska prehrambena tvrtka Agroživ u stečaju nije više zanimljiva Perutnini Ptuj. Slovenski kupac temeljito je pregledao natječajne uvjete i poslovni potencijal Agroživa, posebno njegovu infrastrukturu i opremu. Na kraju svega Perutnina je odlučila da se neće javiti na natječaj za kupnju Agroživa. Činjenica da je Agroživ u nedavnoj prošlosti na neobičan način isisao poprilično novca iz jedne slovenske banke nije djelovala na preuzimateljske ambicije Perutnine.

16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3658, 13. prosinca 2010.

( oko 40 kn tjedno

*vijesti Atlas: rast prodaje korporativnih aranžmana Putnička agencija Atlas, članica Grupe adriatica. net, u protekla tri mjeseca zabilježila je rast prodaje korporativnih aranžmana za 19,4 posto u odnosu na ranije razdoblje. Tijekom posljednjih godinu dana, od završetka procesa dokapitalizacije i stabiliziranjem poslovanja, Atlasov korporativni sektor uspio je akvizirati veći broj novih klijenata iz renomiranih domaćih kompanija. Takvi prodajni učinci pokazuju da dolazi do stabilizacije uvjeta poslovanja na tržištu što rezultira povećanjem broja putovanja, istaknuli su u adriatica.netu. Digitalna panorama Malog Lošinja

Turistička zajednica Malog Lošinja predstavila je na svojim web stranicama interaktivne digitalne panorame Lošinja, projekt realiziran sa zagrebačkom tvrtkom SED panorama. Tako je Mali Lošinj postao prva destinacija u Hrvatskoj koja je svojim gostima ponudila najnoviji alat za istraživanje turističkog odredišta. Digitalne panorame interaktivna su “platna” nastala spajanjem niza fotografija na kojem su označene “točke od interesa”. Spajanje niza fotografija omogućava pregled većeg područja iz daljine, a iznimno visoka rezolucija fotografija omogućava zumiranje i prikaz odabranog objekta do vrlo visoke razine detalja. Trg bana Jelačića među najljepšima u Europi Zagrebački glavni trg, Trg bana Josipa Jelačića, prema istraživanju provedenom na jednom od najpopularnijih blogova u Belgiji, uvršten je među 20 najljepših europskih trgova. Najljepšim trgom u Europi proglašen je briselski Grote Markt.

prosječni džeparac djece od 7 do 14 godina

Djeca - mali veliki potrošači

Tata kupi mi auto, bicikl i romobil...

Stručnjaci upravo djecu proglašavaju jednim od najbrže rastućih “tržišnih segmenata” u svijetu. Tu se posebno ističu tweensi koji su još dovoljno djeca, ali i dovoljno odrasli da imaju džeparac i utječu na obiteljske kupnje Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

blagdansko doba potkraj godine često se postavlja pitanje kakvi su djeca potrošači i kupuju li se neke bespotrebne stvari samo zbog njih, što onda nerijetko dovodi i do “kolapsa” u obiteljskom novčaniku. O toj temi u zapadnim se zemljama intenzivno govori već gotovo cijelo desetljeće, a u našoj zemlji to je još relativno nova tema. Djeca i tinejdžeri imaju veliki utjecaj na obiteljske kupnje, a stručnjaci upravo djecu proglašavaju jednim od najbrže rastućih “tržišnih segmenata” u svijetu. Želje i potrebe potrošača mijenjaju se u skladu sa životnom dobi, a potrošnja kod djece raste uz stopu od 20 posto što je brže nego kod bilo koje druge demografske skupine. Potrošnja potaknuta odlukama djece udvostručuje se svakih 10 godina. Djeca vjeruju reklamama O temi kakvi su djeca potrošači raspravljalo se nedavno i na istoimenoj konferenciji u Zagrebu koja je okupila mnoge ekonomske stručnjake. Tom je prigodom rečeno kako u komunikaciji s djecom ne treba omalovažavati pozitivno društveno ponašanje, životne stilove, a tržišna komunikacija ne

bi smjela iskorištavati neiskustvo ili lakovjernost djece. “U Kodeksu oglašavanja i tržišnog komuniciranja Hrvatske udruge reklamnih agencija (Hura) jasno je navedeno kako u prikazivanju proizvoda komunikacija ne bi smjela preuveličavati veličinu, prirodu ili vrijednost proizvoda, uskratiti informacije o potrebi za dodatnom

Potrošnja potaknuta odlukama djece udvostručuje se svakih 10 godina kupnjom, a tvrtke bi morale biti oprezne i s korištenjem fantazije u komunikaciji kako djeci ne bi otežali razlikovanje stvarnosti i mašte”, istaknula je Elvira Mlivić Budeš, direktorica tvrtke Filaks. Prema tome, djeca ne bi trebala raspoznavati marketinšku komunikaciju i znati da kupnjom i korištenjem određenog proizvoda neće steći posebnu fizičku, psiho-

lošku ili društvenu prednost pred drugom djecom. Iako djecu privlače proizvodi kojima se mogu suprostaviti odraslima, primjerice slatkiši koji mogu obojati jezik ili razne igračke u obliku čudovišta, marke-

tinška komunikacija ne bi smjela umanjivati autoritete, odgovornost ili ukus roditelja. Identifikacija s brendovima Marketinški stručnjaci analizirali su ponašanje djece i tu analizu nazvali KGOY (Kids Grow Up Young) jer su zaključili kako djeca odrastaju brže, povezanija su, izravnija i potpuno informirana o svijetu oko sebe. Rezultati istraživanja domaće agencije Ipsos Puls, provedeni na nacionalno reprezentativnom uzorku od 500 mališana,

ukazuju na to da u Hrvatskoj djeca u dobi od sedam do 14 godina raspolažu u prosjeku s oko 40 kuna džeparca tjedno što najčešće troše na slatkiše, hranu i pića u školi te na troškove mobitela. Gotovo 60 posto malih ispitanika naglasilo je da vole štedjeti kako bi kupili neki skuplji proizvod. Takvo ponašanje i privrženost proizvodima i brendovima ima važnu ulogu kod ponašanja u zreloj dobi, pa stoga tvrtke često pokušavaju već u ranoj dobi ostvariti komunikaciju s djecom jer tako stvaraju odnose za budućnost, rekla je Elvira Mlivić Budeš. Pritom je dodala kako su marketinški stručnjaci izdvojili tzv. tweense kao posebnu kategoriju. To su djeca u dobi od osam do 14 godina. Oni su još uvijek dovoljno djeca, ali i dovoljno odrasli da imaju džeparac i utječu na obiteljske kupnje. “Oni se žele uklopiti u društvo, biti odrasli i samostalni, a posebice je zanimljivo to što vjeruju da brendovi definiraju njihov socijalni status. Kroz brendove upijaju strah, fantaziju, humor i ljubav. Za razliku od njih, mlađa djeca su manje emocionalno vezana uz brendove, ali ipak oponašaju tweense”, naglasila je Elvira Mlivić Budeš zaključivši kako je, s obzirom na veliki broj raznih komunikacijskih poruka, vrlo važno da i roditelji odigraju svoju ulogu i djeci objasne razliku između želja i potreba.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3658, 13. prosinca 2010.

( više od 90%

*vijesti

ispitanika iskazalo interes za proces virtualizacije

Smanjenje IT troškova

Virtualizacijom do uštede Unaprjeđenje učinkovitosti i maksimalna iskorištenost kapaciteta postojeće infrastrukture ključne su za određivanje konkurentnosti tvrtke Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

oslovni svijet već se upoznao s prednostima virtualizacije informatičke infrastrukture kao što je brže uvođenje novih aplikacija, smanjenje potrošnje energije te financijske uštede. I zanimanje hrvatskih tvrtki za virtualizaciju raste iz godine u godinu. Lani je interes za proces virtualizacije iskazalo 80 posto ispitanika, dok se ove godine ta brojka popela na više od 90 posto, pokazuje online anketa koju je krajem studenog i početkom prosinca Cisco Hrvatska s tvrtkama EMC, VMware i Panduit proveo među sudionicima seminara Transformacija data centra. Iz podataka za ovu godinu, kao područja najvećeg interesa oni su izdvojili skalabilnost (30 posto) i napredak tehnologije (28 posto), dok su kao glavne prednosti virtualizacije istaknuli smanjenje troškova infrastrukture (34

posto) te povećanje razine potrošnje resursa (24,6 posto).

Trend virtualizacije kod nas još nije tako izražen kao na globalnoj razini Manji troškovi Martina Herceg Jungić, sistem inženjerka u Ciscu Hrvatska, kaže kako su u dinamičnim tržišnim uvjetima unaprjeđenje učinkovitosti i maksimalna iskorištenost kapacite-

ta postojeće infrastrukture ključne za određivanje konkurentnosti tvrtke. “Osim što osigurava racionalizaciju resursa, virtualizacija smanjuje troškove investicije i održavanja IT infrastrukture, uz istodobno brže plasiranje novih usluga na tržište”, objašnjava ona. Unutar rastućeg trenda virtualizacije pojavio se novi smjer, a to je koncept virtualnih podatkovnih centara. “Virtualizacija podatkovnih centara jednostavno bi se mogla opisati kao integracija više fizički odvojenih po-

datkovnih centara u jedan virtualni, koji korisnicima osigurava visoku dostupnost i sigurnost svih poslovnih podataka, povećanje iskorištenosti kapaciteta od čak 80 posto, manju potrošnju energije i smanjenje zagađenja okoliša”, napominje. Financijaši prvi Iako su brojne hrvatske tvrtke upoznate s prednostima tog procesa, još uvijek u našoj zemlji trend virtualizacije nije tako izražen kao na globalnoj razini. “U Hrvatskoj se najveći

napredak ostvario na području virtualizacije poslužitelja. Poslovne aplikacije se tako pokreću s virtualnih poslužitelja, dok se u idućih nekoliko godina očekuje da će i virtualizacija mreže, desktopa i podatkovnih centara biti svakodnevna pojava”, smatra Martina Herceg Jungić. Prednosti virtualizacije, tradicionalno, prve su prepoznale tvrtke iz financijskog sektora, koje su više pažnje u promijenjenim gospodarskim uvjetima posvetile racionalizaciji troškova i potpunoj optimizaciji infrastrukture. No, teško da danas ijedna ozbiljna tvrtka u Hrvatskoj nije u nekoj mjeri implementirala neki od oblika virtualizacije. “U godinama koje slijede virtualizacija infrastrukture će, zbog najavljenog oporavka domaćeg IT tržišta te revitalizacije investicijskih ciklusa, biti dominantan trend među domaćim tvrtkama”, zaključuje Herceg Jungić.

Blagdani pokrenuli prodaju

Rast prodaje prijenosnih računala

Hrvatskoj je u trećem tromjesečju isporučeno 63.577 računala, što je pet posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Tržište stolnih računala iskazalo je dvoznamenkasti pad, dok je segment prijenosnika povećao svoj udio u cjelokupnom PC tržištu. Rast broja prijenosnih računala, pa tako i ukupnog broja isporučenih

računala, rezultat je povećanih isporuka pokrenutih u trećem kvartalu, namijenjenih prodaji u četvrtom kvartalu, u blagdanskom razdoblju. Među proizvođačima Hewlett-Packard (HP) je zadržao vodeću poziciju na hrvatskom tržištu osobnih računala, a slijede ga Acer i Toshiba. Na slovenskom je tržištu, prema zbirnim podacima iz odvojenih kvartalnih istraživanja tržišta

osobnih računala koje je provela analitička tvrtka IDC Adriatics, u trećem tromjesečju ukupno PC tržište palo za 11 posto, te je zabilježena isporuka 43.522 osobna računala. I tamo su stolna računala zabilježila dvoznamenkasti pad, a isporuka prijenosnih računala iskazala blagi rast, ponajprije zbog cjenovno atraktivnih ponuda i uspješnih marketinških kampanja. Na PC

tržištu Srbije, pak, IDC je u trećem tromjesečju zabilježio prodaju 75.810 osobnih računala što je 15

Stolna računala zabilježila su dvoznamenkasti pad posto manje nego u istom kvartalu 2009. godine. Kriza i dalje pogađa segment stolnih računala

u regiji, uglavnom uslijed nedostatka većih projekata u državnom sektoru kao i smanjene potrošnje u kućnom (home) segmentu. Na temelju pojačanog interesa zbog sve povoljnijih cijena i pojave 3G (mobilna mreža treće generacije) paketa s netbook računalom, porasle su isporuke prijenosnika te ujedno povećale svoj udio na PC tržištu te zemlje. (B.O.)

Pet godina Optima Telekoma Optima Telekom prošlog je tjedna u zagrebačkom hotelu Westin obilježio petu obljetnicu poslovanja na hrvatskom tržištu. U pet godina Optima Telekom je, među ostalim, sagradio 2500 kilometara optičke mreže. Telekomunikacijska mreža Optime, temeljena na IP tehnologiji, osigurava veću umreženost kroz dominaciju širokopojasnih veza, što je već prepoznalo više od 270.000 korisnika, među kojima je i velik broj važnih gospodarskih subjekata. Zbog Bonbona T-HT prekršio zakon Nadzornik Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) proveo je postupak stručnog nadzora nad THrvatskim Telekomom zbog neomogućavanja ostvarivanja prenosivosti broja iz drugih mreža u pokretnu komunikacijsku mrežu T-HT-a u svrhu korištenja Bonbon tarife. Utvrđeno je da T-HT nije u potpunosti pripremio svoju elektroničku komunikacijsku mrežu i sustave te nije proveo potrebna testiranja, a time je povrijedio odredbe Zakona o elektroničkim komunikacijama i Pravilnika o prenosivosti broja. Veća dostupnost usluga H1 Telekoma Domaći operator H1 Telekom dovršio je temeljni investicijski ciklus u vlastitu telekomunikacijsku infrastrukturu. Proširivanjem optičke i ADSL infrastrukture povećao je dostupnost svojih usluga na 22 grada u Hrvatskoj. Projekt širenja vlastite telekomunikacijske infrastrukture realiziran je u suradnji s kineskom tvrtkom ZTE, vodećim proizvođačem telekom opreme i mrežnih rješenja. Do kraja iduće godine H1 Telekom će realizirati još jedan investicijski ciklus, nakon čega će usluga H1 ADSL-a biti dostupna svim kućanstvima u Hrvatskoj.

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3658, 13. prosinca 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Instant napici

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR Dragutin Rosandić Učitelj učitelja Profil

“Učitelj učitelja” kruna je 60 godina duge karijere Dragutina Rosandića, osnivača zagrebačke metodičke škole, te predstavlja svojevrsnu sumu pedagogijskih, metodičkih, književnih i jezikoslovnih prosudbi ovog istaknutog autora. Od svoga prvog priloga iz metodike književnog odgoja pa sve do danas, dr.sc. Dragutin Rosandić ostvario je veliki i raznovrstan opus koji ga svrstava među najistaknutije stručnjake iz metodike jezika i književnosti.

Will u vremenu Stephen Greenblatt Fraktura

Mladić iz provincijskog gradića, bez imutka i bez jakih obiteljskih veza, seli u London potkraj osamdesetih godina 16. stoljeća i u kratkom razdoblju postaje najveći dramatičar svog doba - i svih vremena. Kako je Shakespeare postao Shakespeare? U svojem maestralnom uvidu u svijet Williama Shakespearea, Stephen Greenblatt živo opisuje prilike u elizabetinskoj Engleskoj, spajajući relativno oskudne onodobne podatke o Shakespeareovu životu s nagovještajima iščitanim iz njegovih slavnih djela.

Josip u Egiptu - Josip i njegova braća III. Thomas Mann Fraktura

Treća knjiga jednoga od najvažnijih romana Thomasa Manna, u novom maestralnom prijevodu Milana Soklića. O ovom djelu Viktor Žmegač kaže: “Mann je u svom golemom romanu na svoj način ispripovijedao biblijsku priču: mitsku maštu podvrgnuo je psihološkoj analizi u duhu ironije koja se poigrava s doživljavanjem prošlosti. U skladu je s parodističkim stilom način na koji se prepleće drevna predaja s tumačenjem suvremene znanosti, tako da pritom ne napušta slobodu rasuđivanja”...

Male sile pokreću svijet Mark j. Penn i E. Kinney Zalesne Algoritam

U ovoj svjetskoj uspješnici autori su opisali na jednom mjestu 75 mikrosvjetova: politike, poslovanja, slobodnog vremena, veza... te ih prikazali kroz različite analize, navodeći čitatelja na zaključak da je univerzalni pristup svijetu mrtav. Najsnažnije sile u našem društvu protuintuitivni su trendovi koji pred našim očima oblikuju svakodnevicu. Dobrodošli u iznenađujući svijet mikrotrendova u kojem malene grupe uzrokuju velike promjene.

Hungamex, Szeged, Mađarska. Tvrtka je europska podružnica nekoliko meksičkih tvrtki i predstavlja meksičke proizvode europskom tržištu: mole umak (Chileajo); Chocolate ChocoCrio - čokoladni napitak u tabletama s okusima cimeta i badema; napitak od limete u prahu. Kontakt: Edit Kucsera, hungamex@ prodigy.net.mx.

tenje po danu. Kontakt: factory@akkon. com.tr, +90 212 5492002. Elektronska oprema

Tommade Electronic, Shenzhen, Kina, www.tommade.com. Tvrtka proizvodi i nudi multimedijske zvučnike, kućišta, napajanja, čitače kartica, USB PCI kartice, TV kartice... Kontakt: Sharon@ tommade.com, +86 755 33300955, +86 13632920420.

Umjetna svila

Qmax Fashions, Surat, Indija. Tvrtka se bavi proizvodnjom tkanina i odjeće od umjetne svile, poliestera i pamuka. Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: Manoj Tibrewal, manoj_8002@yahoo.co.uk, +91 261 3298941, +91 9825111161.

Hladnjaci

Minus 40, Capetown, Južnoafrička Republika, www.minus40.co.za. Tvrtka nudi hladnjake i zamrzivače za medicinske objekte, laboratorije i ugostiteljsku industriju. Kontakt: Peter Hurst, peter@ addedasset.com, +27 21 3862290.

Knjigovodstvo i savjetovanje

Fedra, Zadar, www.fedra-zadar.hr. Poduzeće za poslovne i knjigovodstvene usluge. Osim što nude vanjski, profesionalni knjigovodstveni servis, djelatnici tvrtke ažurno prate prilike za ulaganja u poduzetništvo i poljoprivredu preko EU programa bespovratne pomoći. Kontakt: Nada Dellavia, fedra@optinet. hr, +385 23 400010, +385 91 7811919. Pređa za pletenje

Akkon Iplik San, Kucukcekmece, Turska, www.akkon.com.tr. Tvrtka je jedan od vodećih proizvođača klasične pređe za pletenje u Turskoj. Bavi se proizvodnjom pređe već 25 godina, ima 400 zaposlenih i radni prostor od 25.000 četvornih metara. Glavni proizvodi su klasične pređe za ručno pletenje: akrili, vuna, moher i miješani poliamidi. Proizvodi i industrijsku pređu za pletenje i tkanje te različite vrste pređe za industriju tepiha. Akkon Iplik ima pogone za bojenje i tiskanje. Proizvodni kapacitet tvrtke je do devet tona pređe za ručno ple-

Kvasac

Anchor Yeast Consumer Exports, Johannesburg, Južnoafrička Republika, www. anchor.co.za. Tvrtka proizvodi suhi kvasac. Posjeduje ISO 9001:2000 i HACCP certifikate. Kontakt: Piet Botha, consumer@anchor.co.za, +27 11 2488231. PVC stolarija

ASC Plastik, Mersin, Turska, www.ascplastik.com.tr. Tvrtka je proizvođač i izvoznik PVC prozora i vrata, te traži kupce u Hrvatskoj. Kontakt: info@ascplastik.com.tr, +90 324 6764540. Furniri, iverica i panel-ploče

T.D.F., Petrinja. Tvrtka nudi spojene furnire domaćih vrsta drveta; vratna krila; furniranu ivericu i panel-ploče; rezanu građu. Kontakt: Josip Slanec, slanec@net.hr, +385 44 822772, +385 91 2822573. Voće i povrće

El-Eman, Kairo, Egipat, www.elemaneg.com. Tvrtka je vodeći egipatski izvoznik voća i povrća, a izvozi agrume, krumpire, luk, grožđe, mogranje i ostalo. El-Eman traži nove partnere u Hrvatskoj. Kontakt: Mona Tawfik, export@ eleman-eg.com, +20 2 2283736, +20 12 2372228.

IZBOR IZ NADMETANJA Osobna računala

Hrvatska narodna banka nabavlja osobna računala. Rok dostave ponuda je 18. siječnja.

Latex rukavice

GPS uređaji

Dijelovi za opremu terenske rasvjete

Laserski štampači

Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba nabavlja latex rukavice. Rok dostave ponuda je 17. prosinca.

Hrvatske vode nabavljaju tri GPS uređaja za hidrografska snimanja. Rok dostave ponuda je 20. prosinca.

Motorističke kacige

Ljubav bez otpora Gilles Rozier Fraktura

Priča o strasti, zabranjenoj ljubavi i ljubomori u Francuskoj za nacističke okupacije. Glavni junak ili junakinja (kojem autor vješto skriva rod) obožava njemačku književnost, a ne zna za pravu ljubav iako živi u braku. Knjige svojih omiljenih, od nacista zabranjenih njemačkih autora skriva u podrum, koji će postati i skrovište za jednog Židova i mjesto na kojem će junak osjetiti istinsku strast i ljubav. Ovo je jedno od onih remek-djela europske književnosti u kojima su ljubav i riječi doista isprepletene.

Hrvatska pošta nabavlja 2000 zaštitnih motorističkih kaciga. Rok dostave ponuda je 23. prosinca. Internet usluge i kacige

MUP u dva nadmetanja nabavlja internet usluge i 100 motorističkih kaciga. Rok dostave ponuda je 27. i 28. prosinca.

Hrvatska radiotelevizija nabavlja dijelove za opremu terenske rasvjete. Rok dostave ponuda je 20. prosinca. Nabava napitaka

HZZO nabavlja napitke. Rok dostave ponuda je 20. prosinca.

Elektroprivreda BiH Sarajevo nabavlja laserske štampače. Rok dostave ponuda je 17. siječnja.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

www.privredni.hr Broj 3658, 13. prosinca 2010.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se i zgrade u poslovnoj zoni Dugopolje Poslovna zgrada u izgradnji u gospodarskoj zoni Podi-Dugopolje, površine 2105 četvornih metara, vrijednosti 4.337.964,07 kuna, prodaje se 16. prosinca u 8.30 sati, u zgradi Trgovačkog suda u Splitu, Sukoišanska 6, sudnica 118/I. To je drugo ročište, a nekretnina se ne može prodati ispod navedene cijene. Prodaja se obavlja prema načelu “viđeno-kupljeno”, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Osobe zainteresirane za kupnju mogu razgledati nekretninu svakim radnim danom po prethodnom dogovoru sa stečajnim upraviteljem Ivom Bučanom, Mravince, Don

Petra Peroša 6, na broj mobitela 098/379 939. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije dva dana prije održavanja ročišta za dražbu uplatile osiguranje u iznosu od 300.000 kuna na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Splitu,

pri Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. Zagreb, broj: 2390001-1300000664 s

naznakom za spis 7. ST47/2007 te dokaz o tome predočile stečajnom sucu prije početka dražbe ili stečajnom sucu priložile bankarsku garanciju bonitetne banke na prvi poziv za naprijed navedene iznose osiguranja. Sudionicima dražbe koji ne uspiju u nadmetanju osiguranje odnosno bankarska garancija će se vratiti odmah nakon zaključenja javne dražbe. Istoga dana, u isto vrijeme i na istom sudu, prodaje se i skladišno-poslovna zgrada u Dugopolju, površine 2723 četvorna metra, vrijednosti 148.683.201,82 kune. Ostali uvjeti kao i u prethodnom tekstu.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Rezovi i izbori dr. Uroš Dujšin

obiti izbore u današnje vrijeme čini se poput političkog samoubojstva – ističe Economist. Mnoge se vlade, naime, nalaze između Scile i Haribde - rezanjem proračunskih deficita moraju smiriti financijska tržišta, a s druge strane žele zadržati naklonost birača. Opće je uvjerenje kako je uvođenje fiskalne štedljivosti politički hara-kiri. No jedan rad triju američkih ekonomista – Alberta Alesine s Harvarda, Doriana Carlonija s Berkeleya i Giampaola Lecce s Njujorškog sveučilišta pokazuje kako za to nema uporišta u stvarnosti. “Empirijski dokazi o tom pitanju”, tvrde oni, “mnogo su manje jasni nego što to smatra konvencionalna mudrost”.

su sve morale provesti oštru financijsku konsolidaciju. Nakon toga su autori istražili što se dogodilo s aktualnim vladama suočenim s izborima u vrijeme i dvije godine nakon što su provele fiskalne rezove. Takvih je slučajeva bilo 19 pri čemu je samo u sedam slučajeva (ili 37 posto) došlo do promjene vlade. Proizlazi kako te vlade nemaju lošije izglede da budu ponovno izabrane nego inače, jer je u normalnim prilikama u 40 posto slučajeva došlo do promjena vlasti. “Smrtnost” štedljivih vlada Rezultat je sličan i pri užem izboru od samo pet najbolnijih epizoda stezanja remena. A kada su u analizu uključene sve velike financijske konsolidacije, rezultati i opet nisu bili bitno različiti. Uku-

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-39/09 Zagreb, 31. ožujka 2010.

PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (u daljnjem tekstu: Sud), u vijeću sastavljenom od sudaca Igora Vidre, predsjednika vijeća, te Marije Duljković i Dubravke Vidović Pehnec, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blanše Ažić Manevski, povodom prijave prijavitelja VELIBORA MEANDŽIJE iz Zagreba, Jarnovićeva 1, kojeg zastupa punomoćnik Alen Pešušić, odvjetnik u Zagrebu, Vlaška 77, protiv prijavljenog AUTO CENTAR CULAK d.o.o., Vrbovec, Luka 349a, kojeg zastupa punomoćnik Vladimir Koprivnjak, odvjetnik u Zagrebu, Kneza Lj. Posavskog 4, radi povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja), nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 31. ožujka 2010. god.,

presudio je Prijavljeni: AUTO CENTAR CULAK d.o.o., Vrbovec, Luka 349a ODGOVORAN JE što je zavaravajući radnjama naveo prijavitelja da kupi motorno vozilo u uvjerenju da na vozilu nije bilo oštećenja, odnosno naveo ga da donese odluku o poslu koju inače ne bi donio, čime je postupio protivno odredbama članka 5. alineje 1. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, što se smatra povredom pravila morala (dobrih poslovnih običaja), pa mu se temeljem članka 36. stavka 1. točke 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, izriče JAVNAOPOMENA uz objavljivanje u tisku i Web stranici Hrvatske gospodarske komore. Obrazloženje Izostavljeno kao nepotrebno. Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK je dana 6. listopada 2010. godine donijelo presudu broj PŽ-II-11/10 kojom se žalba odbija.

Autori su analizirali 19 bogatih zemalja u razdoblju od 1975. do 2008., i to slučajeve u kojima su vlade smanjile primarni proračunski deficit (tj. ne računajući otplatu dugova) u visini od najmanje 1,5 posto BDP-a. Autori se najprije bave sa 10 primjera najradikalnije financijske konsolidacije u zemljama OECD-a. Mnoge su u tom pogledu i danas na nišanu, kao Britanija, Irska, Italija i Portugal – koje

Očito je da birači više mrze povećanje poreza nego što ih ljuti rezanje državnih izdataka pno je bilo 60 slučajeva u 19 zemalja u kojima je vlada smanjila svoj proračunski deficit za najmanje 1,5 posto - no i tu je “smrtnost” vlada na vlasti iznosila tek 40 posto. Ako, prema tome, nastojanje da se uravnote-

ži proračun nije politička ludost, koji je najbolji način da se to učini? Autori su proučavane slučajeve podijelili na one koji su se pri tome pretežno služili povećanjem poreza i na one koji su pretežno rezali državne izdatke. Irska između 1986. i 1989., Kanada (1993.–1997.) Finska (1993.-1998.) Belgija (1982.-1987.) i Švedska (1994.-2000.) radije su smanjivale izdatke nego što su povećavale poreze. U toj grupi zemalja je samo 20 posto vlada izgubilo izbore, dok je kod onih koje su povećavale poreze taj postotak iznosio 56 posto. Očito je da birači više mrze povećanje poreza nego što ih ljuti rezanje državnih izdataka. Štrajkovi, pa što? Jednako tako autori nisu pronašli bitnu razliku između jednostranačkih i koalicijskih vlada. U promatranim zemljama koalicijske su vlade ostajale na vlasti u prosjeku 4,12 godina, dok su one jednostranačke trajale 4,2 godine - ali su zato one nešto češće gubile izbore od jednostranačkih vlada. Politička snaga pojedine stranke pritom nije jako važna. Rezultati ove analize pokazuju kako se vlade koje su se našle u besparici ne trebaju brinuti da će izgubiti izbore kao što se obično pretpostavlja. Doduše, može doći do uličnih prosvjeda i štrajkova, ali čini se kako biračko tijelo zrelo prosuđuje nastojanja da se provede fiskalna konsolidacija, pogotovo ako je njeno težište na rezanju državnih izdataka. Druga je stvar ako su vladini političari ovisni o naklonosti jakih interesnih grupa, kao što su povlaštene industrije, korisnici subvencija ili umirovljenici. Tada je njihov strah opravdaniji jer tada kolo vode sebični i pojedinačni interesi.

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3658, 13. prosinca 2010.

( rast za 5,7%

( 105,5 mlrd kn

u odnosu na listopad prethodne godine

dosegnuli krediti trgovačkim društvima

RBA analiza

Ukupni krediti krajem listopada 265,4 milijarde kuna Osim Vladinih mjera za potporu kreditiranja poduzeća pogođenih krizom, na povećanje ukupnog iznosa kredita tvrtkama utječe i proces stagnacije direktnog zaduživanja velikih poduzeća u inozemstvu

kupni krediti krajem listopada iznosili su 265,4 milijarde kuna, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke. Unatoč neznatnom padu od 0,1 posto u odnosu na kraj prethodnog mjeseca, ukupni su krediti nastavili bilježiti rast na godišnjoj razini. U odnosu na listopad prethodne godine porasli su za 5,7 posto, što je najviša stopa rasta u proteklih godinu dana. Rastu kredita na godišnjoj razini pridonio je rast kreditiranja svih segmenata (stanovništva, trgovačkih društava i države). Kreditiranje sektora trgovačkih društava posljednjih je mjeseci nešto intenzivnije te su tako krajem listopada ukupni krediti trgovač-

ma stanovništvu iznosio 44,4 posto.

kim društvima dosegnuli 105,5 milijardi kuna (9,2 posto više nego istog mjeseca prošle godine). Osim Vladinih mjera za potporu kreditiranja poduzeća pogođenih krizom, na povećanje ukupnog iznosa kredita poduzećima utječe i proces stagnacije direktnog zaduživanja velikih poduzeća u inozemstvu, kažu analitičari RBA. Nada-

lje, peti uzastopni mjesec nastavljen je godišnji rast ukupnih kredita stanovništvu (+2,2 posto). Krediti stanovništvu krajem listopada iznosili su 124,7 milijardi kuna te su tako zadržali svoj dominantan udio u strukturi ukupnih kredita (47 posto). Godišnjem rastu pridonijeli su ponajprije stambeni krediti čiji je udio u ukupnim krediti-

Krediti državi stagniraju Iako je godišnji rast stambenog kreditiranja u posljednjih nekoliko mjeseci nešto intenzivniji, godišnje stope rasta stambenih kredita još uvijek su razmjerno niske u odnosu na razdoblje prije krize kada su znale premašiti i 30 posto. Naime, ovogodišnjeg su listopada stambeni krediti rasli 6,5 posto godišnje te su tako krajem promatranog mjeseca iznosili 55,4 milijarde kuna. Krediti državi su u proteklih godinu dana porasli za 5,6 posto i na kraju listopada iznosili su 33,1 milijardu kuna što je 12,5 posto ukupnih

kredita. Iako krediti državi u ovoj godini praktički stagniraju, njihov udio u ukupnim kreditima znatno je veći nego prije početka globalne financijske krize (jesen 2008.) kada je iznosio oko osam posto. Već krajem 2008. godine, a posebno u prvoj po-

Krediti stanovništvu krajem listopada iznosili su 124,7 milijardi kuna te su tako zadržali dominantan udio u strukturi ukupnih kredita (47 posto) lovini 2009., inozemno je financiranje postalo manje dostupno i skupo, pa

se država okrenula zaduživanju na domaćem tržištu. Iako ukupni krediti na godišnjoj razini bilježe rast, njihov blagi pad zabilježen na mjesečnoj razini pokazuje kako je o oporavku kreditnih aktivnosti još uvijek prerano govoriti. Budući da su krediti stanovništvu pod negativnim pritiscima kretanja na tržištu rada te još uvijek niske razine raspoloživog dohotka, oporavak u sektoru stanovništva očekuje se tek sa značajnijim oporavkom tržišta rada. Snažniji i dugotrajniji oporavak kreditiranja korporativnog sektora, naglašavaju analitičari RBA, ovisit će o značajnijem oporavku domaće potražnje. (D.Ž.)

Dun&Bradstreet: Hrvatskoj i dalje rejting DB3d

Padajući trend već devet kvartala za redom D&B vjeruje kako će politička situacija u Hrvatskoj biti sve gora

najnovijem izdanju publikacije International Risk & Payment Review koja obuhvaća rizike poslovanja u 132 države svijeta, bonitetna kuća Dun&Bradstreet i dalje dodjeljuje Hrvatskoj rejting DB3d (trend: padajući) čime je svrstava u zemlje s blagim rizikom ulaganja. U regiji je zemlja s najmanje rizika i dalje Slovenija koja s rejtingom DB2c i stabilnim trendom spada u zemlje s niskim rizikom ulaganja. Makedonija je, pre-

ma ocjeni D&B-a, zemlja umjerenog rizika, baš kao i Srbija, dok je

Uvoz je pao 4,2 posto, a izvoz je povećan za sedam posto rizik za BiH (DB6a) vrlo visok. Mogućnost poslovanja u Hrvatskoj ostaje pod povećalom zbog restriktivnije kreditne politike banaka, povećanog broja stečajeva te općenito slabe ekonomske pro-

gnoze. Krediti poduzećima i dalje su nedovoljno dostupni, ali su zato banke uspjele izbjeći veće turbulencije za vrijeme financijske krize. D&B navodi kako je Vlada uspjela svojim mjerama ubrzati rokove plaćanja javnih poduzeća u 2010. godini. Štetni politički sukobi D&B u svom izdanju također navodi političke sukobe unutar vodeće stranke koji se protežu još od odlaska bivšeg premijera. Također navodi pokušaj izglasa-

kom. D&B vjeruje kako će politička situacija u Hrvatskoj biti sve gora, ali predviđa da će Vlada ostati u svom kabinetu sve do izbora iduće godine. Ekonomija zemlje, tvrde D&B-ovi analitičari, ostaje u pada- j u -

vanja nepovjerenja Vladi, te istragu koja se vodi protiv više osoba povezanih s politi-

ćem trendu već devet kvartala za redom. Manji dotok kapitala, pad potražnje i visoka stopa nezaposlenosti i dalje su glavni krivci za ekonomski pad. Uvoz je pao 4,2 posto, a izvoz je povećan za sedam posto zbog povećanja potražnje iz inozemstva. U trećem kvartalu, sudeći po mjesečnim indikatorima, hrvatska ekonomija nije zabilježila rast te je D&B revidirao procjenu BDP-a za ovu godinu koja sada iznosi -1,7 posto, a 1,3 posto za iduću godinu. (A.M.)

www.privredni.hr Broj 3658, 13. prosinca 2010.

( rast cijena od 1,7% očekuje se u idućoj godini u eurozoni

Europska udruge javnih banaka

Kovačev izabran za predsjednika EAPB-a

Analiza Privredne banke Zagreb

Inflacija raste do tri posto Očekivano održavanje stabilnosti kune pružit će protutežu rastu cijena

ajavljeni rast cijena plina i eventualni rast cijena drugih komunalnih usluga mogli bi u idućoj godini potaknuti inflacijske pritiske, smatraju analitičari Privredne banke Zagreb. U prošloj su godini temeljne cijene pale za 0,6 posto zbog smanjene potražnje, a trgovci i proizvođači nisu zbog toga uspjeli na potrošače prevaliti ni povećanje poreza na dodanu vrijednost sa 22 na 23 posto. Iako je međugodišnji rast cijena u rujnu i listopadu bio, u skladu s očekivanjima, nešto viši nego prethodnih mjeseci te je iznosio 1,4 posto, 12-mjesečni prosjek se zadržao na razini od 1,1 posto te se do kraja godine može očekivati tek njegov blagi rast. Sniženi realni dohoci ne daju nadu za oporavak potražnje u bržem roku. No zbog statističkog efekta niže baze, utjecaja jačeg dolara i drugih elemenata, inflacija bi u 2011. mogla na godišnjoj razini varirati između 2,5 i tri posto, stoji u analizi PBZ-a koju potpisuje Ana Lokin. Taj inflacijski raspon uklapa se u 10-godišnji prosjek koji je za razdoblje od 2001. do 2010.

a prošlotjednoj Općoj skupštini Europske udruge javnih banaka (EAPB) u Bruxellesu, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Anton Kovačev izabran je za predsjednika EAPB-a na razdoblje od dvije godine. EAPB je osnovan 2000. s ciljem zastupanja interesa banaka u državnom vlasništvu, ra-

iznosio 2,9 posto. Inflacijske pritiske mogla bi donijeti i promjena nulte stope PDV-a, no analitičari PBZ-a procjenjuju da zbog izborne godine ona najvjerojatnije neće biti mijenjana. S druge strane, inflaciju će niskom držati visoka nezaposlenost koja će potrajati do duboko u 2011. Tu su i posljedice nezaposlenosti u formi pesimizma potrošača te očekivano održavanje stabilnosti kune, što će pružiti protutežu rastu cijena. Utjecaj eurozone Na snažniji rast cijena trebalo bi postupno utjecati i kretanje cijena u eurozoni i na svjetskim tržištima. Procjenjuje se da će u idućoj godini rast potrošačkih

Inflaciju će niskom držati visoka nezaposlenost koja će potrajati do duboko u 2011. cijena u eurozoni iznositi u prosjeku 1,7 posto, što je blago izraženija dinamika rasta u odnosu na ovu godinu u kojoj je u listopadu 12-mjesečni prosječni rast cijena iznosio 1,4 posto. Rizici od snažnijeg rasta potrošačkih cijena u eurozoni, međutim, nisu zanemarivi i rezultat su aktualnog rasta cijena energije i poljoprivrednih proizvoda te povećanja PDV-a i trošarina u pojedinim zemljama u okviru procesa fiskalne konsolidacije.

Kretanje cijena, godišnje stope promjene 12,0 10,0 8,0 6,0 4,0 2,0 0,0 -2,0 -4,0 I 2006 III V VII IX XI I 2007 III V VII IX XI I 2008 III V VII IX XI I 2009 III V VII IX XI I 2010 III V VII IX

Cijene pri proizvođačima

Potrošačke cijene

Temeljne potrošačke cijene Izvor: DZS, HNB

Ipak, rast je ublažen očekivanjima da neće doći do daljnjeg skoka cijena nafte (procjena se kreće na 83 dolara u prosjeku u idućoj godini). Cijena nafte ovisi i o tečaju dolara za koji se očekuje da će ostati jak u idućoj godini i zadržati se u prosjeku oko 1,33 dolara za euro. Već se više puta u prošlosti potvrdilo da je učinak promjene svjetskih cijena na domaće proizvođačke i potrošačke cijene značajan pa treba primijetiti da su na svjetskim tržištima cijene hrane, nafte i sirovina već u ovoj godini bile zamjetno više nego u 2009., godini globalne recesije, navodi se u analizi PBZ-a. Indeks cijena proizvoda i sirovina HWWI-a (Hamburškog instituta za međunarodnu ekonomiju, Hamburgisches Welt Wirtschafts Institut) bio je u listopadu ove godine viši za 36,8 posto nego u 2009. u prosjeku, pri čemu su cijene hrane skočile za 24,4 posto, industrijskih sirovina za 59,2 posto, a nafte za 32,1 posto. Cijene svih tih proizvoda i sirovina u listopadu su bile više nego sredinom godine. Nije lako procijeniti ni kakav će utjecaj na kretanja imati zbivanja u eurozoni. (I.V.)

zvojnih banaka i agencija u odnosu na zakonodavstvo Europske unije i parlament. Udruga je u međuvremenu povećala broj svojih članova sa 10 na 130. Okuplja ustanove iz različitih europskih zemalja koje ukupno drže 15 posto udjela na tržištu Europe i zapošljavaju oko 190.000 radnika. Ukupna aktiva članica iznosi oko 3500 milijardi eura. Kovačev će u iduće dvije godine zastupati interese Udruge i njenih članica pred tijelima Europske unije, čime Hrvatska dobiva aktivnu ulogu u europskim financijskim krugovima i prije formalnog pristupanja Europskoj uniji.

*vijesti Imovina Imex banke porasla za 21,51 posto

Krajem studenog dobit Imex banke iznosila je 9,1 milijun kuna, dok je ukupna imovina, u odnosu na isto razdoblje lani, porasla za 21,51 posto i iznosi 1,555 milijardi kuna. Ukupni prihodi porasli su za 20,10 posto i iznose 122,3 milijuna kuna, od čega su kamatni prihodi 112,3 milijuna kuna, a nekamatni 10 milijuna kuna. Ukupni plasmani kredita iznose 1,1347 milijardi kuna i veći su za 28,11 posto. Krediti pravnim osobama i obrtnicima iznose 999,6 milijuna kuna i predstavljaju 88,14 posto ukupno odobrenih kredita, dok krediti građanima iznose 135,1 milijun kuna ili 11,86 posto ukupno odobrenih kredita. Depoziti su ostvarili porast od 24,92 posto i iznose 1,281 milijardu kuna. Štednja građana čini 72,75 posto depozita, a porasla je za 39,15 posto.

Moody’s snizio rejting Zagrebačkoj banci Agencija Moody’s Investors Service snizila je dugoročni globalni rejting Zagrebačke banke za depozite u lokalnoj valuti s Baa1 na Baa2 navodeći kao glavni razlog slabiju kvalitetu imovine banke. Time je rejting snižen za jedan stupanj i još je uvijek u kategoriji umjerenog rizika. U agenciji su naveli kako je udio nenaplativih zajmova u ukupnom kreditnom volumenu povećan sa četiri posto u 2008. godini na 5,9 posto u prošloj godini. Udio nenaplativih zajmova i onih čiji povrat kasni više

od 90 dana iznosi pak 6,9 posto. U Moody’su upozoravaju kako taj trend u cijelom financijskom sustavu još nije dosegnuo vrhunac s obzirom na prognoze o padu hrvatskog BDP-a u ovoj godini za 1,5 posto.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3658, 13. prosinca 2010.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Potražnja za novcem povećala kratkoročne kamate Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

rotekli je tjedan završilo jedno razdoblje održavanja obvezne pričuve i započelo novo, što se odrazilo na odnos ponude i potražnje novca te na visinu kamatne stope. Dok je na početku tjedna ponuda novca bila znatno iznad potražnje što se očitovalo u izdvajanju dnevnih viškova u noćni depozit središnje banke, u srijedu je potražnja za novcem počela jačati, što je onda dovelo i do blagog porasta kamatnih stopa. Na kraju tjedna trend rasta potražnje je nastavljen pa je kamatna stopa

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

500

2.12.’10. - 10.12.’10.

29.11.’10. - 3.12.’10.

400 1,5

300 200

100 0

6.12.2010.

7.12.2010.

8.12.2010.

zabilježila zapaženiji rast. Sudionici su prošli tjedan bili usredotočeni na aukciju trezorskih zapisa Ministarstva financija. Iako se likvidnost sustava nešto smanjila, pokazan je velik interes za trezorske zapise. Stoga je umje-

9.12.2010.

10.12.2010.

sto planiranih 600, upisano 674 milijuna kuna trezorskih zapisa. Na toj aukciji prinosi su zabilježili blagi porast, osobito na najkraći rok dospijeća - 0,35 baznih bodova. Ostvareni iznos emisije na 91 dan iznosio je 30 milijuna kuna po ka-

ponedjeljak

utorak

matnoj stopi od 2,3 posto, na rok od 182 dana 167 milijuna kuna po 3,3 posto i na 364 dana upisano je 477 milijuna kuna po stopi od 3,85 posto. Kod trezorskih zapisa u eurima, na planirani iznos izdanja od 40 milijuna eura prijavlje-

srijeda

četvrtak

petak

no je 54,213 milijuna eura, a ponuda je u cijelosti prihvaćena. Visina kamatne stope na ove zapise pala je u odnosu na prošlu aukciju za pet baznih bodova i iznosi 2,8 posto. Ministarstvo financija najavilo je za ovaj tjedan aukciju tre-

zorskih zapisa i to 600 milijuna trezorskih zapisa u kunama i 100 milijuna u eurima. S novim razdobljem održavanja obvezne pričuve novčano tržište je postalo burnije zbog aktivnijeg trgovanja sudionika. Prosinac je mjesec tradicionalno napetijeg odnosa ponude i potražnje novca, te bi se započeti trend mogao zadržati i u idućem razdoblju. Zbog nadolazećih blagdana i očekivane predblagdanske potrošnje, realno je očekivati zadržavanje veće potražnje za novcem tijekom cijeloga prosinca. U tom smislu će i kratkoročna kamatna stopa držati nešto višu razinu od dosadašnje.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Kuna ojačala prema euru

Oporavak Mirexa

Proteklog je tjedna zaustavljen trend slabljenja kune prema euru, pa je vrijednost eura krajem tjedvaluta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,509669

CAD

kanadski dolar

5,516668

JPY

japanski jen (100)

6,660416

CHF

švicarski franak

5,678773

GBP

britanska funta

8,814812

USD

američki dolar

5,565746

EUR

euro

7,382405

Izvor: HNB

kuna je na tjednoj razini prema euru ojačala za 0,05 posto, u odnosu na dolar gotovo da i nije bilo pro-

na ponovno bila ispod 7,4 kune ili točnije 7,382405 kuna. Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, EUR

7.40

USD

mjena (pad od 0,007), a u odnosu na švicarski franak oslabila je za 0,186 posto.

5.70

CHF

5.70

7.38

5.60

7.36

5.50

5.30

7.34

5.40

5.20

7.32

5.30

5.10

7.30

5.20

5.00

primjena od 11. Prosinca 2010. 7.12. 8.12. 9.12. 10.12. 11.12

7.12. 8.12. 9.12. 10.12. 11.12

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Suzdržani optimizam na svjetskim burzama Manji deficit robne razmjene od očekivanog, povećanje izvoza i federalnih rezervi, kao i za izvoz povoljan tečaj dolara, unijeli su prošlog petka živost na 6000 5800

FTSE 100

Wall Streetu. Blagi rast indeksa “pogurali” su dobri rezultati poslovanja raznih proizvođača, ali i neki drugi podaci poput, u odnosu na mjesec ranije - pada 11580 11360

Dow Jones

uvoza za 0,5 posto. Europski burzovni indeksi također su bili u plusu, a veće dobitke priječio je pojačani oprez ulagača zbog mogućeg zaoštravanja mone2700 2600

5600

11140

2500

5400

10920

2400

5200

10700

2300

5000

10480 06.12. 07.12. 08.12. 09.12. 10.12.

5000 4500

CAC40

2200 06.12. 07.12. 08.12. 09.12. 10.12.

7200 7000

DAX

06.12. 07.12. 08.12. 09.12. 10.12. 10520 10300

4000

6800

10080

3500

6600

9860

3000

6400

9640

2500

6200 06.12. 07.12. 08.12. 09.12. 10.12.

NASDAQ

NIKKEI 225

9420 06.12. 07.12. 08.12. 09.12. 10.12.

06.12. 07.12. 08.12. 09.12. 10.12.

tarne politike nakon što je kineska središnja banka šesti put ove godine podigla stopu obvezne rezerve, te oprez zbog dužničke krize nekih zemalja i pada vrijednosti dionica bankarskog i osiguravateljskog sektora. Najveći dobitnik na europskim burzama protekli je tjedan bio rudarski sektor, najviše zbog kineskog uvoza bakra, zbog čega su porasle i cijene metala te drugih sirovina.

Nakon što je pretprošli tjedan vrijednost Mirexa, prosječnog prinosa obveznih mirovinskih fondova, pala za blagih 0,12 posto, proteklog je tjedna uz porast od 0,28 posto njegova vrijednost dosegla 154,6524 boda. I prethodnih tjedana, podsjećamo, vrijednost Mirexa je rasla. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

160

156

158

152

156

146

154 10.11.

19.11.

29.11.

9.12.

6.12.

7.12.

9.12.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 9.12.2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontr. zračne plovidbe zat. dobrovoljni mir. fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mir. fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mir. fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

155,1271 158,9042 148,3797 155,6699 154,6524

163,2383 186,9442 119,7910 132,8758 131,0735 153,5434 173,7557 170,0443 182,3842 132,5158 104,8514 116,8748 154,4736 108,6936 117,9422 160,8696 142,3769 106,0850 127,2449 117,1744 118,0436

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3658, 13. prosinca 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 290.612 milijuna kuna

Dobitnik tjedna je dionica Podravke Marko Repecki www.hrportfolio.com

edovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi proteklog je tjedna pao za 18,10 posto i iznoTop 10 po prometu

Hrvatske telekomunikacije d.d. Adris d.d.(povlaštena) Dalekovod d.d. Zagrebačka banka d.d. Atlantic Grupa d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Podravka d.d. Adris d.d.(redovna) Ingra d.d. Belje d.d.

sio je 103,903 milijuna kuna. Indeks Crobex porastao je za 4,30 posto te je njegova posljednja vrijednost 1.893,67 bodova, dok je Crobex10 završio u plusu od 4,04 posto i 1.002,36 bodova. Najvi-

tjedna promjena +1,39% +3,65% +9,35% +8,55% +0,25% +5,66% +12,32% +4,89% +4,51% +5,58%

zadnja cijena 272,66 270,94 251,50 241,00 805,00 1.326,00 310,00 319,90 16,93 61,30

promet 36.201.485,63 7.404.092,32 7.036.316,26 5.060.013,37 4.076.741,18 4.076.313,61 3.895.696,27 3.049.425,90 2.897.343,64 2.808.187,78

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 103.903.407,23 kn index Crobex Crobex10 Crobis

še se trgovalo dionicom HT-a kojom je ostvaren 36,201 milijun kuna prometa, a trgovanje je završila na 272,66 kuna ili s porastom od 1,39 posto. Najveći dobitnik je dionica Podravke koja je po10 dionica s najvećim rastom cijene Luka Ploče d.d. Žitnjak d.d. Varteks d.d. Elektropromet d.d. Institut građevinarstva Hrvatske d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Excelsa nekretnine d.d. Franck d.d. Uljanik d.d. Jadranski naftovod d.d.

rasla za 12,32 posto te je trgovanje završila na 310 kuna, uz promet od 3,895 milijuna kuna. So-

tjedna promjena +32,81% +32,10% +22,90% +20,82% +16,93% +15,85% +15,12% +14,60% +14,29% +13,24%

zadnja cijena 1.700,00 143,99 17,39 39,87 1.449,98 475,00 37,00 759,95 80,00 2.950,00

promet 2.263.341,52 7.451,97 26.498,35 1.235,97 2.227.142,51 245.072,48 2.791,00 68.305,42 19.864,50 1.264.966,40

INVESTICIJSKI FONDOVI

bitnik bio je NFD Aureus BRIC s padom od 3,58 posto, a potom MP Bric HR (2,58 posto). Kod mješovitih fondova najuspješniji je ICF Balanced s rastom od 2,79 posto te Erste Balanced sa 1,94 posto. Najveće padove zabilježili su NFD Aureus Emerging Markets Balanced (-2,14 posto) i

Ilirika JIE Balanced (-0,07 posto). Kod obvezničkih fondova najuspješniji su bili OTP euroobveznički (+0,40 posto) i HIconser-

vative (+0,33 posto), dok su najveći gubitnici Capital One (-0,25 posto) i ZB bond (-0,16 posto). Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate te je najuspješniji bio Erste Money (+0,06 posto), dok je ST Cash zabilježio blagi pad od 0,01 posto. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

od 2. do 9. prosinca 2010. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

Naziv(fond)

Valuta

€

99,8149

0,06

KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold

kn € €

10,6762 104,5300 99,4128

*Tjedna promjena [%] -0,16 -1,72 -1,57

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn

13,0868 46,4655 8,3989 133,3600 12,8962 104,4800 104,7900 72,0329 168,6342 61,3400 81,7664 81,9278 83,9900 97,7355 102,3700 47,7402 60,4477 45,0167 28,6781 72,2271 63,4310 67,3483 70,9382 5432,0900 95,0799 14,2166 31,1900 50,6691 7,1476 60,1600 37,6373 85,4980 49,3163 491,6953 364,6311 87,3506 79,1600 324,4758 68,1200 141,4773 125,9043 11,1789 110,7644 120,5092 89,4898

2,67 0,34 0,26 0,47 -0,67 1,36 1,83 1,05 0,29 3,13 2,16 0,84 3,36 -0,39 1,15 -0,47 0,10 0,57 -3,58 -0,14 -1,21 -0,49 -0,42 1,95 1,03 -1,04 0,97 0,82 0,12 0,47 5,28 0,01 0,69 1,49 -2,58 2,23 6,34 -0,83 4,48 0,26 -0,14 0,60 0,87 -2,38 5,02

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

115,6200 145,4300 101,2226 9,9895 110,7237 153,4200 169,6096 64,4704 96,5542 104,7824 8,1769 149,1757 85,4092 5,5294 67,0785 11,1670 112,1743 107,7000

1,94 1,14 1,25 0,15 2,79 1,66 0,46 0,64 0,43 0,51 0,97 -0,07 -2,14 0,89 1,34 0,50 0,20 0,44

€ € € € € kn € €

158,8000 11,3560 174,1500 129,4722 130,3200 161,7899 124,4923 127,3689

-0,16 0,33 0,06 -0,03 0,15 -0,25 -0,12 0,40

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

132,3707 162,5377 139,8244 125,7838 144,6800 138,4400 138,4328 135,1792 124,5670 132,0338 122,2757 116,9445 11,3150 108,4025 10,6683 102,4731 105,4700

0,04 0,01 0,00 0,04 0,03 0,06 0,03 -0,01 0,01 0,04 0,03 0,03 0,04 0,05 0,05 0,03 0,05

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS VB SMART DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10

lidan rast imala je i dionica Dalekovoda koja je porasla za 9,35 posto. Svih 10 najtrgovani10 dionica s najvećim padom cijene Slobodna Dalmacija d.d. VABA d.d. banka Varaždin Brodogradilište Viktor Lenac d.d. IPK Kandit d.d. Finvest Corp d.d. Humanitas d.d. Riviera Poreč d.d. Medika d.d. Slavonski ZIF d.d. Turisthotel d.d.

tjedna promjena +4,30% +4,04% +0,20%

jih dionica imalo je promet veći od milijun kuna i sve su imale porast vrijednosti.

tjedna promjena -27,44% -20,51% -18,18% -12,67% -10,53% -8,00% -7,84% -7,59% -6,64% -5,93%

zadnja cijena 26,12 62,00 9,00 150,21 85,00 23,00 152,06 7.300,00 28,00 730,00

promet 12.240,74 8.060,00 1.620,00 21.032,37 85,00 4.600,00 30.493,12 29.200,00 42.447,68 73.000,00

*vijesti

Rast vrijednosti udjela u 68 fondova Rezultati fondova proteklog su se tjedna kretali u rasponu od -3,58 posto do +6,34 posto, a 68 od ukupno 92 fonda ostvarilo je porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond bio je Alternative A1 s rastom od 6,34 posto, a slijedi ga OTP indeksni sa 5,28 posto. Najveći gu-

zadnja vrijednost 1.893,67 1.002,36 96,04

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

Moody’s poboljšao prognozu Agrokoru Agencija Moody’s Investors Service poboljšala je prognozu hrvatske tvrtke Agrokor iz stabilne u pozitivnu zbog poboljšanih poslovnih rezultata i pozicija u kreditnim obvezama. Agrokor je unatoč izazovnom makroekonomskom okruženju uspio zadržati pa i povećati udjele na glavnim tržištima u glavnim segmentima poslovanja, ističu u agenciji Moody’s te navode da je Agrokor dodatno smanjio ovisnost o kratkoročnom zaduživanju izdavanjem 400 milijuna eura obveznica u prosincu 2009., te zaključenjem sindiciranog zajma u iznosu od 352 milijuna eura u lipnju 2010. godine. Iz Agrokora su pak javili kako im je nedavno i agencija Standard & Poor’s povisila prognozu za kreditni rejting. Novogodišnja ponuda Erste banke

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Erste&Steiermärkische Bank uveo je akcijsku novogodišnju ponudu, dio koje je obrada kredita do kraja drugog radnog dana od dana zaprimanja dokumentacije, a ako se to ne dogodi - klijent je oslobođen plaćanja naknade za obradu kredita. U ovu su ponudu uključeni gotovinski i revolving krediti, a uz

njih se, po posebnim pogodnostima, mogu ugovoriti i određeni proizvodi partnera Erste banke: Wüstenrot stambene štedionice, Erste Card Cluba, Erste osiguranja i Kvarner Vienna Insurance Groupa. Erste Club: na rate bez troškova Erste Card Club ukida manipulativne troškove kod kupnje na više mjesečnih rata bez kamata. Korisnici više neće plaćati manipulativne troškove u visini od 1,5 posto, koji su im se do sada naplaćivali na prvu mjesečnu ratu, niti će im se naplaćivati ikakve druge naknade. Do sada je kupnja na rate bez kamata i naknada bila moguća na više od 2500 prodajnih mjesta, a od sada na 15.000 prodajnih mjesta širom Hrvatske. Likvidacija ili pripajanje fonda ST Aggressive Uprava Hanfe naložila je ST Investu da odmah donese odluku o likvidaciji ili pripajanju nekom drugom otvorenom investicijskom fondu s javnom ponudom ST Aggressivea. U obrazloženju Hanfe stoji da je uvidom u registre utvrdila činjenicu da je imovina ST Aggressivea u razdoblju od 14. svibnja do 6. prosinca bila manja od pet milijuna kuna. Time je prekoračen zakonski rok kojim je propisano da vrijednost imovine OIF-a s javnom ponudom ne smije pasti ispod navedenog iznosa tijekom tri uzastopna mjeseca.