e-pv 3660 by NEstar

Vanjskotrgovinska razmjena Uz nastavak rasta izvoza, vidljiv je uzlazni uvozni trend, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 58,8 posto

Neplaćanje Nelikvidnost je premašila 35 milijardi kuna, pri čemu se 44 posto odnosi na dug tvrtki za poreze i doprinose

Komedova pamet za uštede Jedini proizvođač u nas sredstvo za kontrolu hrane proizvodi tri puta jeftinije od uvoznog

aktualno Str. 8

svijet financija Str. 21

priča s razlogom Str. 12

3 6 6 0

2010

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 17. siječnja 2011. Godina LVIII / Broj 3660. www.privredni.hr

Vojna oprema kao izvozni adut / Nezaposlenih kao i 1999. / Svi na Sljeme / Financijsko tržište

N EBAG S O P RILO P N info EE onosi

work Što d rope Net u ise E terpr

Ljekarništvo

Svakodnevno nedostaje barem desetak lijekova

Osim nedostatka lijekova, za što nisu krive ljekarne, ljekarništvo muči i mala naknada za izdavanje lijekova na recept koja je među najmanjima u Europi >>10-11

Intervju: MIrko Tunjić, EHN

Iako nas koče zakoni, Hrvatska može postati energetski neovisna i početi izvoziti energiju

>> 6-7

Budućnost je mobilna

Očekuje se da ćemo se do 2013. mobilnim telefonima češće spajati na internet nego osobnim računalima

>> 17

Izbor iz PV prodaje! INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ cijena

SOCIJALNA PRAVA KAO KAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA

SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ

cijena

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI cijena

180,00 kn

200,00

153,00 kn

170,00

299,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

ZAKON O RADU

KULTURA U IZLOGU

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

200,00

s komentarima i tumačenjima

cijena

269,00 kn

cijena

261,00 kn

100,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

HRVATSKI DIZAJN SAD

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

290,00

cijena

90,00 kn

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

90,00 kn

100,00

Croatian Design Now

cijena

100,00

107,00 kn

119,00

90,00 kn

cijena

90,00 kn

ČOVJEK I OKOLIŠ

cijena

KIGEN

134,00kn

KRIZA SE PRODUBLJUJE

170,00kn

KIGEN

JEZIK TIJELA KIGEN

ETIČKA KLOPKA

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

149,00kn

EUROPSKO LOBIRANJE

314,00kn

Novum

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

Menadžerski pristup Synopsis

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis

KREATIVNOST U ODNOSIMA S JAVNOŠĆU ĆU HUOJ

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

KOMUNIKACIJSKI PLAN

KRIZA, A POSLIJE?

cijena

199,00

134,00 kn

149,00

23 1 40,00

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

RADNO VRIJEME

KRATKA POVIJEST BUDUĆNOSTI

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIK

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

171,00 kn

160,00

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

190,00

21176,00 kn

drugo izdanje

cijena

144,00 kn

cijena

269,00 kn

299,00

161,00 kn

179,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

HUOJ

117,00kn

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

HUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE 7,00kn

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 022 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

1138 st

privredni vjesnik

593,00 kn

659,00

EUROPSKI MENADŽMENT

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

144,00kn

STVARNA MOĆ U EU Reforma postupka odbora Novum

179,00kn

MOGU LI VAS CITIRATI? Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

117,00kn

EU FONDOVI

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

629,00kn

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆA Novum

314,00kn

PLAĆE

Određivanje i isplata plaća

108,00kn

genij elektrotehnike

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

2. izdanje Novum

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

NIKOLA TESLA

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

117,00kn

HUOJ

TIMpress

Mato Karačić

117,00kn

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

uvod u osobni rast i razvoj

171,00kn

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU

179,00 kn

306,00kn

351,00 kn

135,00 kn

150,00

306,00kn

HRVATSKE POSEBNOSTI

HUOJ

cijena

81,00kn

TIMpress

390,00

NLP

cijena

134,00kn

315,00 kn

350,00

POGLED U ZVJEZDANO NEBO

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije

na pake

162,00 kn

180,00

nakladnik: KIGEN

S komentarskim bilješkama TIMpress

179,00kn 90,00kn

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU kn TIMpress

81,00

UVOD

www.privredni.hr Broj 3660, 17. siječnja 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

ŽELJKO ROHATINSKI, GUVERNER HNB-a:

G(H)OST KOMENTATOR: ENTONI SOŠIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE KOZMA

Neću biti premijer

Tržište drogerija u Hrvatskoj doživljava ekspanziju

Kad mi za godinu i pol istekne ovaj mandat, želim otići u privatni sektor gdje moram nešto zaraditi za stare dane. Zovu me u svoje izborne timove i žele me vidjeti kao premijera, ali od toga ništa. Nisam zainteresiran. Sve je to potpuno nerealno jer niti jedna stranka, osim HDZ-a i SDP-a, ne može na izborima dobiti toliku većinu da može bitno utjecati na sastav vlade, osobito na izbor premijera. Imat ću uskoro 60 godina i cijeli život živim isključivo od svoje plaće. Nemam kapitalnih prihoda niti ušteđevine.

PETAR ČOBANKOVIĆ, POTPREDSJEDNIK VLADE I MINISTAR POLJOPRIVREDE:

Nema elemenata za rast cijena mlijeka Ne postoje elementi za poskupljenje cijena mlijeka i Ministarstvo poljoprivrede čini sve da ne dođe do znatnoga povećanja otkupne cijene mlijeka. Kad se govori o cijeni mlijeka, odnosno o cijeni raznih vrsta mlijeka, one su zapravo bile u deflaciji prošle godine, odnosno na kraju 2010. ta cijena bila je oko pet posto niža nego na njezinu početku. Treba biti realan i uzeti u obzir to da je na svjetskim tržištima došlo do znatnoga povećanja cijena prehrambenih proizvoda - pšenice, uljarica i stočne hrane - što je također jedan od generatora mogućega povećanja cijena.

LJERKA PULJIĆ, STARIJA IZVRŠNA POTPREDSJEDNICA AGROKORA:

Cijene hrane ne bi trebale rasti Zbog skupljeg benzina nikako ne bi trebalo doći do poskupljenja prehrambenih proizvoda. Neki analitičari upozorili su da udio cijene goriva u ukupnoj cijeni industrijskih proizvoda, pa i prehrambenih, iznosi tri do četiri posto, tako da ne bi trebalo doći do povećanja cijena hrane koje, uostalom, nije ni najavljeno. Što se tiče rasta cijena žitarica, cijena pšenice u protekloj žetvi već je bila viša od cijene koju smo platili 2009., a ta je viša cijena već iskompenzirana kroz postojeće cijene. No, pitanje je u kojem će smjeru ići cijene sirovina, jer tu je jedina mogućnost da dođe do korekcije. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Na primjeru Kozma, koji je rastao po stopi od 30 posto i lani otvorio dvostruko više prodajnih mjesta nego konkurencija, vidimo da je tržišna ekspanzija i u razdoblju gospodarske krize itekako moguća

usporedbi sa susjednim državama Europske unije, primjerice, Austrijom koja ima više od 1000 drogerija, Hrvatska sa svojih 200 drogerija naizgled znatno zaostaje za zapadnim zemljama. Ipak uzimajući u obzir da u Hrvatskoj drogerije postoje tek desetak godina te da njihov udio od če-

U drogerijama, za razliku od trgovačkih lanaca, kupci većinom znaju što traže te ciljano dolaze kupiti određeni artikl ili grupu proizvoda trdesetak posto na tržištu kozmetike i sličnih proizvoda iz godine u godinu raste, jasno je kako hrvatski kupci sve više prepoznaju prednosti kupovanja u drogerijama umjesto u velikim trgovačkim lancima i hipermarketima. Naime, u trgovačkim će lancima kupac češće na jednom mjestu pronaći sve što mu je potrebno za kućanstvo – od prehrambenih proizvoda preko raznih kućanskih potrepština do odjeće i obuće. S druge strane, kupovanje u

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

drogerijama pruža kupcu drukčiji doživljaj. Asortiman proizvoda tipičnih za drogerije je širi i ipak specijaliziraniji pa će kupac lakše pronaći omiljen proizvod za kojim traga. U skladu s razlikama između kupovanja u trgovačkom lancu i drogerijama, na hrvatskom tržištu i jedni i drugi imaju svoje kupce unatoč činjenici da im je dio asortimana sličan ili isti. Stoga na hrvatskom tržištu ima mjesta za daljnje širenje drogerija, a upravo na primjeru Kozma, koji je rastao po stopi od 30 posto i lani otvorio dvostruko više prodajnih mjesta nego konkurencija, vidimo da je tržišna ekspanzija i u razdoblju gospodarske krize itekako moguća. Smatramo kako je ključ našeg uspjeha širenje tržišta te dostupnost i pristupačnost kupcima u svim dijelovima Hrvatske. Poslovnice otvaramo ne samo u većim gradovima i regionalnim centrima, već i u manjim gradovima diljem Hrvatske, kao i na otocima. Svakako su najatraktivnije lokacije za otvaranje novih drogerija središta većih gradova, pješačke zone i trgovački centri, no potrebe kupaca za drogerijskom

žele najveću vrijednost za svoj novac. Kupce je nužno informirati o različitim pogodnostima koje dodatno pomažu izgradnji njihova povjerenja i učvršćuju odanost. Na posebne popuste, programe nagrađivanja vjernosti i druge akcije koje provodimo kupci odlično reagiraju i time također gradimo dugoročan odnos s njima, a od iznimne je važnosti i osluškivanje želja kupaca, odnosno formiranje akcija u skladu s onim što kupci traže. Prema tome, dok ima kupaca koji se zadovoljavaju samo vrhunskom uslugom i kvalitetnim proizvodima poznatih brendova, tržište drogerija u Hrvatskoj ima mjerobom iz dana u dan su sve izraženije pa i onima izvan velikih središta valja omogućiti da dođu do tih proizvoda. U drogerijama, za razliku od trgovačkih lanaca, kupci većinom znaju što traže te ciljano dolaze kupiti određeni artikl ili grupu proizvoda. Stoga prodavači u drogerijama moraju biti stručni i educirani o proizvodima koje nude jer kupci traže konkretnu informaciju o određenom artiklu, nerijetko pri kupnji trebaju savjet i uvijek

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Smatramo kako je ključ našega uspjeha širenje tržišta te dostupnost i pristupačnost kupcima u svim dijelovima Hrvatske sta za rast. U ovoj godini planiramo otvoriti još 20 drogerija diljem Hrvatske i sigurni smo da će kupci i dalje prepoznavati naše nastojanje da im se približimo.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3660, 17. siječnja 2011.

URUČENA NAGRADA PRIVREDNOG VJESNIKA “GORAZD NIKIĆ”

Ljubo Jurčić – ekonomski analitičar 2010. Nagradu za ekonomskog analitičara godine Privredni vjesnik je odlučio utemeljiti obilježavajući 15 godina provođenja konjunkturnih testova u Hrvatskoj i pet godina od smrti Gorazda Nikića

redsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić prvi je dobitnik novoutemeljene nagrade Privrednog vjesnika za ekonomskog analitičara godine. Nagrada nosi ime pokojnog Gorazda Nikića, utemeljitelja konjunkturnih istraživanja u Hrvatskoj. Na svečanosti u Hrvatskoj gospodarskoj komori 13. prosinca nagradu je Jurčiću uručio

Jurčić je pobijedio u konkurenciji 38 analitičara, prema rezultatima ankete u kojoj je sudjelovalo 397 tvrtki osobni izaslanik predsjednika Republike Ive Josipovića, njegov savjetnik za gospodarstvo Boris Cota. Nagradu za ekonomskog analitičara godine

lježili godinu. U trenutku u kojem svaka pravodobna i vjerodostojna analiza pruža gospodarstvu mogući smjer, upozorava također i na (ne)očekivano i daje pogled o mogućim izlazima, držimo da jedino gospodarstvenici mogu s punom težinom i odgovornošću izreći sud o tome tko je od hrvatskih ekonomskih analitičara onaj kojem se vjeruje nešto više nego drugome, u Privredni vjesnik je odlučio utemeljiti obilježavajući 15 godina provođenja konjunkturnih testova u Hrvatskoj i pet godina od smrti Gorazda Nikića. Izbor je proveden pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatskog društva ekonomista, uz podršku Koncerna Agrokor, Hrvatske poštanske banke te Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Jurčić je pobijedio u konkuren-

ciji 38 uglednih hrvatskih analitičara, prema rezultatima ankete u kojoj je sudjelovalo 397 hrvatskih tvrtki. U užem krugu petorica analitičara “Svi analitičari na listi vrhunski su stručnjaci i iznimno iscrpni i kvalitetni u svojim analizama. No, željeli smo i nešto više - odgovor koji su to analitičari u svom segmentu posla - po mišljenju hrvatskih gospodarstvenika - obi-

čiji se analize i procjene treba i može pouzdati’’, istaknuo je glavni urednik Privrednog vjesnika Darko Buković. Odgovore je obradio Centar za poslovna istraživanja Privrednog vjesnika, na čelu s prof. Mirjanom Čižmešijom s Katedre za statistiku Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. U uži krug ušlo je pet analitičara s najvećim brojem bodova: uz Jurčića, to su Slav-

ko Kulić, Željko Lovrinčević, Damir Novotny i Guste Santini. Nagradu čini skulptura, rad akademskog kipara Dražena Grubišića nastala po ideji Tihomira Turčinovića, dizajnera iz Privrednog vjesnika, te Hrvatska enciklopedija koju je Jurčiću uručio glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža Vlaho Bogišić. (D.Ž.)

Tko je Gorazd Nikić? Gorazda Nikića mnogi pamte kao vrsnog ekonomista i pravnika, a malo ljudi zna i da je završio glazbenu akademiju. Zanimljivo je i da je od 1966. do 1968. godine pohađao poslijediplomski studij na Sveučilištu Yale u SAD-u gdje je i magistrirao iz područja ekonomije. Po povratku u Zagreb nastavio je istraživački rad na Ekonomskom institutu. Bio je profesor na Ekonomskom fakultetu, redoviti profesor Ekonomske politike na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te od 1984. do smrti voditelj Odjela za međunarodne gospodarske odnose Ekonomskog instituta. Kraće vrijeme bio je savjetnik vlade za ekonomska pitanja, jedan od tvoraca stabilizacijskog programa kojim je Hrvatska prekinula hiperinflatornu spiralu. Bio je član Savjeta Hrvatske narodne banke od 1996. do 2000. godine, radio je u Nadzornom odboru Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Objavio je više od 130 znanstvenih članaka i četiri knjige.

Izvorno hrvatsko ide dalje

Za kvalitetne i prepoznatljive proizvode još 250.000 kuna Gotovo tri četvrtine hrvatskih građana spremno je izdvojiti više novca za kvalitetan hrvatski proizvod, dok ih se gotovo 92 posto slaže da je potrebno kupovati hrvatske proizvode

rvatska gospodarska komora, putem Zaklade Izvorno hrvatsko, i ove je godine raspisala natječaj za dodjelu sredstava kojima želi potaknuti kreativne timove i pojedince na proizvodnju novih kvalitetnih i prepoznatljivih hrvatskih proizvoda. Natječaj traje do 29. siječnja 2011. Fond iznosi 250.000 kuna, a sredstva se dodjeljuju jednokratno. Prijave na natječaj za timove i pojedince mogu podnijeti isključivo pravne osobe. Podrobnije in-

formacije mogu se naći na internetskoj stranici HGK-a www.hgk.hr, gdje će biti objavljena i obavijest o dodjeli sredstava najkasnije u roku od 30 dana nakon isteka roka za podnošenje zahtjeva. Zakladu Izvorno hrvatsko osnovao je HGK 1997. koji je osigurao i početna sredstva. Zaklada se o financira novcem prikupljenih provedbom projekta označavanja kvalitetnih hrvatskih proizvoda znakovima Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko. Prema riječima Ruđera

Friganovića, ravnatelja Zaklade, do danas je putem nje dodijeljeno više od 1.075.000 kuna za pot-

Natječaj za dodjelu sredstava traje do 29. siječnja poru projekata. Podržan je širok spektar aktivnosti od tradicionalnih obrta do dizajnerskih projekata u tekstilu i drugim materijalima, poljoprivrednih projekata u vinarstvu, smokvarstvu i peradar-

stvu, prehrambenoj industriji, informatici i automatizaciji. Da za kupnju hrvatskih proizvoda Znakovi kvalitete koje dodjeljuje HGK uspjeli su postići visoku prepoznatljivost među građanima, potvrdilo je istraživanje provedeno na uzorku od 1000 građana u studenome 2010. Na znak Izvorno hrvatsko pri kupnji proizvoda pozornost obraća 51 posto ispitanika, a 29,2 posto ponekad. Kod znaka Hrvatska kva-

liteta postotak je i veći: 57 posto ispitanika redovito obraća pozornost na znak, a 26,4 posto ponekad. Ak-

cija Kupujmo hrvatsko, kojom se promoviraju znakovi Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, i da-

lje ima snažnu potporu hrvatskih građana. Gotovo tri četvrtine ispitanika (73 posto) tvrdi da je spremno izdvojiti više novca za kvalitetan hrvatski proizvod jednake kvalitete kao strani, dok gotovo 92 posto smatra da je potrebno kupovati domaće proizvode kako bi se pomoglo hrvatskom gospodarstvu. Čak 72 posto ispitanika tvrdi da obraća pozornost na podrijetlo proizvoda, a njih tri četvrtine preporučilo bi prijateljima ili poznanicima kupnju hrvatskih proizvoda. (D.Ž.)

www.privredni.hr Broj 3660, 17. siječnja 2011.

Kako do snažnijeg izvoza u sektoru vojne industrije

SUNČANI HVAR

Vojna oprema može biti hrvatski izvozni adut

Orco podnosi tužbe za klevetu

U suradnji s HGK-om poticat će se sudjelovanje na specijaliziranim sajmovima, a MORH će svoje potrebe uskladiti s mogućnostima domaće proizvodnje, najavio je ministar obrane Davor Božinović Igor Vukić vukic@privredni.hr

ovi ministar obrane Davor Božinović jedan od prvih sastanaka nakon preuzimanja dužnosti održao je prošli tjedan s proizvođačima vojne opreme i naoružanja. Na sastanku na kojem su bili i ministar gospodarstva Đuro Popijač te predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, razmotrene su mogućnosti povećanja izvoza u ovom sektoru, koji je prošle godine ukupno iznosio 667 milijuna kuna. Sastanku se odazvalo gotovo stotinu predstavnika hrvatske vojne industrije koji su iskazali zadovoljstvo zbog najava o d r - žavnoj podršci njihovu poslu. Alojzij e

Šestan iz tvrtke Šestan-Busch rekao je da ga veseli što se ministar obrane već na samom početku svog mandata sastao s proizvođačima vojne opreme i naoružanja. “Ovo je prvi put u mojoj 15-godišnjoj karijeri da ministar obrane odmah na početku mandata pozove stotinu proizvođača vojne opreme”, rekao

Proizvođači vojne opreme i naoružanja prošle su godine izvezli robe za 667 milijuna kuna je Šestan. Napomenuo je da Hrvatska ima ozbiljnu vojnu proizvodnju, ali joj je i dalje potrebna snažna institucionalna podrška. Ministri Božinović i Popijač istaknuli su da Ministarstvo obrane kao i drugi vladini resori mogu mnogo učiniti za uspjeh proizvođača vojne opreme i razvoj njihovih kapaciteta. “Stupanj razvijenosti vojne industrije na neki način oslikava stupanj tehnološkog razvoja zemlje. Suradnja i poticanje razvoja vojne industrije bit će i naš doprinos reindustrijalizaciji Hrvatske”, rekao je ministar Božinović. Dodao je da će MORH i Ministarstvo gospodarstva u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom snažno poticati izvoznu orijentaciju do-

maće vojne industrije. Podupirat će se izlazak na specijalizirane vojne sajmove u inozemstvu, a potencijalni kupci okupit će se i na sajmu vojne opreme koji će se u ožujku održati u Splitu. Dugoročni plan Prema Božinovićevim riječima, MORH je pred izradom novog dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga RH za sljedeće desetogodišnje razdoblje. “S jedne strane su naše potrebe, no s druge moramo vidjeti koji su potencijali i kako zaposliti hrvatsku industriju”, rekao je ministar obrane. Ministar gospodarstva Đuro Popijač dodao je da snažna poluga industrijskog razvoja trebaju biti programi koje predlažu Ministarstvo obrane i MUP, a nove inicijative očekuju se i od drugih državnih sektora. “Na sastanku su bili predstavnici industrija koji imaju kvalitetne proizvode i znanje, koji zapošljavaju ljude, a uspješni su i na međunarodnim tržištima. Naš zadatak je bio da vidimo što Vlada treba učiniti u smislu regulative i podrške kako bi bili još uspješniji u razvoju vlastitih kapaciteta”, izjavio je ministar Popijač. Proizvođači očekuju da vojne narudžbe u nekim dijelovima proizvodnje barem zadrže razinu zaposlenosti kako bi se zadržali stručni zaposlenici koji će biti potrebni kad se dobiju veće inozemne narudžbe. Zbog recesi-

je, koja je pogodila i ovaj sektor, događalo se da pojedini stručnjaci u potrazi za boljim primanjima odlaze na nove poslove, a njihovo je znanje teško nadoknaditi u kratkom roku. Ministar Božinović istaknuo je da najave istrage o kupnji borbenih vozila finske Patrije neće narušiti već započetu proizvodnju tih vozila u tvornici Đuro Đaković. “To je odličan posao koji bi mogao dati i dobar izvozni rezultat, o čemu će uskoro biti novih informacija”, najavio je ministar. Novi katalog ponude Jedan od izvoznih puteva hrvatske vojne industrije je i hrvatsko članstvo u NATO-u. Prema informacijama Poslovnog dnevnika, zagrebačka informatička tvrtka INsig2 prva je sklopila izravni ugovor s NATO-om za isporuku informatičke opreme bazi u Napulju. No već nakon ulaska u taj vojni savez, nekim su se tvrtkama olakšali nastupi na natječajima u državama članicama, primjerice, ŠestanBuschu u Grčkoj. Ministarstvo obrane pripremilo je i novi katalog za 2011. godinu s ponudom hrvatske vojne industrije. Uz izvozne adute kakvi su pištolji i puške karlovačkog HS produkta, brodovi Adria-Mara ili vatrogasna vozila Dok-inga, tu su i specijalni prehrambeni proizvodi Atlantic Grupe (vitaminske tablete za preživljavanje), komunikacijska oprema RIZ-a i drugi proizvodi.

Izvršni direktor Orco Grupe Jean-François Ott u svom blogu ističe kako hrvatska policija istražuje je li pronevjeren novac s računa Sunčanog Hvara, no Orco odbija sve optužbe o pronevjeri novca. “Orco će pokrenuti svoju istragu i njen ishod će biti javno objavljen. Podnijet ćemo tužbe za klevetu protiv nekoliko ljudi u Hvaru, a na europskoj razini prijavili smo spor s hrvatskom premijerkom zbog nepoštivanja obveze države da štiti strane investitore i povrede dvostranog ugovora između Francuske i Hrvatske. Ako hrvatska država ne intervenira u roku od tri mjeseca, Orco će zahtijevati arbitražu pred Europskim sudom”, kaže Ott. “S obzirom na 65 milijuna eura uloženih u Sunčani Hvar, Orco u najmanju ruku zaslužuje da bude tretiran s poštovanjem, kao investitor koji je pri-

donio razvoju hrvatskoga gospodarstva te stvaranju i očuvanju radnih mjesta”, ističe on te upozorava kako je njegova tvrtka u Hrvatskoj zadnjih pet godina izložena diskreditacijskoj kampanji. “Htio bih potvrditi svoju podršku osoblju Sunčanog Hvara koje ne zaboravljam. Moj posao je pronaći rješenje koje je u najboljem interesu svih zainteresiranih: i zaposlenika i dioničara. Orcov tim će pronaći rješenje. Međutim, neću više nikada dopustiti da kompaniju Orco ili mene osobno u Hrvatskoj vrijeđaju”, zaključuje Ott. (K.S.)

OSNOVANO UDRUŽENJE VINARSTVA PRI HGK-u

Brendirati Hrvatsku kao vinsku zemlju

S ciljem brendiranja Hrvatske kao vinske zemlje, razvijanja međunarodne strategije, rasta i razvoja proizvodnje, sustavnog podizanja kulture vina u Hrvatskoj te prilagodbe sektora zakonodavnom okviru i novim modelima financiranja u Europskoj uniji, proteklog je tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) održana Osnivačka i izborna skupština Udruženja vinarstva pri HGK-u za čijeg je predsjednika izabran Đuro Horvat. Potpred-

sjednik Vlade za gospodarstvo Petar Čobanković pohvalio je inicijativu osnivanja tog udruženja te istaknuo kako je potreban novi pristup u promociji hrvatskih vina. “Kvaliteta naših vina posljednjih se godina bitno popravila, a to je zasluga vinogradara, vinara i ostale prateće infrastrukture”, rekao je Čobanković podsjetivši kako je 2004. godine počelo sustavno poticanje podizanja novih vinograda, pa sada raspolažemo sa 30.000 hektara nasada vinove loze. Ustvrdio je kako hrvatski turizam ima iznimno povoljnu priliku da stranim gostima ponudi domaća vina. Osim toga, nužan je i snažniji prodor na inozemna tržišta pri čemu posebnu pozornost treba dati plasmanu naših autohtonih vinskih sorti. (S.P.)

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3660, 17. siječnja 2011.

( 319.845 nezaposlenih ( više od 38.000 ljudi zapošljava grupacija Acciona Energía

evidentirano potkraj 2010.

MIRKO TUNJIĆ, direktor tvrtke EHN iz Splita,

Tržište rada

Jurica Galoic/PIXSELL

Zasad nas koče energetski neov Broj nezaposlenih kao 1999. godine Konstantni pad zaposlenosti u industriji dovest će i do pada u uslugama pa će broj nezaposlenih na jesen sigurno biti još veći nego sada, smatra Ljubo Jurčić

rema podacima koje je objavio Hrvatski zavod za zapošljavanje, potkraj prošle godine u Zavodu je evidentirano 319.845 nezaposlenih osoba, što je 7495 ili 2,4 posto više nego u studenome, a 28.300 osoba ili 9,7 posto više nego u prosincu 2009. godine. Tom broju valja pridodati još najmanje 6000 do 7000 ljudi

U Zavodu tvrde da je na godišnjoj razini ipak vidljiv porast zapošljavanja izbrisanih iz evidencije zbog, primjerice, neredovitog javljanja, čime je ukupni broj nezaposlenih premašio onaj iz 1999. godine kada je nezaposlenih bilo 321.866. Doduše, kasnije se taj broj zbog raščišćavanja stanja u gospodarstvu (između 150.000 i 200.000 ljudi radilo je ali nije dobivalo plaće, zbog čega su tvrtke išle u stečaj, a ljudi ostajali bez posla), povećavao sve do 2004. godine, a u jednom je tre-

nutku (2002.), bio dosegao čak 389.741. Samo lanjskoga prosinca otkaz je dobilo 19.869 ljudi. Istodobno su novi posao dobila 9334 nezaposlena. Premda ovi podaci iz prosinca na prvi pogled ne daju nikakve nade čak ni za blagi optimizam, u Zavodu tvrde da je na godišnjoj razini ipak vidljiv porast zapošljavanja i manja stopa rasta nezaposlenosti. Naime, kako navode, u razdoblju od siječnja do prosinca 2010. godine 146.627 nezaposlenih se zaposlilo, što je 23.832 osobe ili 19,4 posto više nego u istom razdoblju 2009. godine. Od toga je 141.105 osoba zaposleno temeljem ugovora o radu (22.819 osoba ili 19,3 posto više nego u istom razdoblju 2009.), a njih 5522 po osnovi drugih oblika rada (registriranje trgovačkog društva, obrta, ugovor o djelu...). Stalan pad nezaposlenosti Rast nezaposlenosti iz mjeseca u mjesec konstantno pada, pa je tako u prosincu iznosio 9,7 po-

sto, dok je u istom mjesecu 2009. bio 21,2 posto. Ipak, slično kao 1999., broj ljudi koji rade a ne primaju redovito plaću i danas je velik, oko 80.000. “S obzirom na to da ne postoji nikakva aktivna politika za poticanje proizvodnje koja jedina može osigurati nova radna mjesta, broj nezaposlenih će i dalje rasti”, kazao je predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić. Pojasnio je kako pritom ne misli da bi država trebala otvarati nova poduzeća, nego da bi kroz sigurnu i poticajnu klimu trebala osigurati ulaganja investitora. “Ne postoji, međutim, ni nekakva analiza o tome koje bi nam industrije uopće trebale, a kamoli konkretan plan gdje bi se što moglo ulagati”, rekao je. Dodao je kako će konstantni pad zaposlenosti u industriji dovesti i do pada zaposlenosti u uslugama. Pritom ne tješi to što će doći do povećanog zapošljavanja tijekom turističke sezone jer će se na jesen svi opet vratiti na Zavod. (J.F.)

Trenutačno u Hrvatskoj za gradnju jednog vjetroparka mor 60 mjeseci samo za procjenu studije utjecaja na okoliš. U Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

HN je splitska tvrtka osnovana prije devet godina, a bavi se razvojem projekata iz područja obnovljivih izvora energije s ciljem investiranja u gradnju vjetroparkova kao trenutačno najefikasnijeg izvora energije u obnovljivom sektoru. Tvrtka je članica španjolske grupacije Acciona Energía koja

Acciona Energía je grupacija koja proizvodi više energije iz obnovljivih izvora nego Hrvatska iz svih svojih energetskih izvora je do sada u Hrvatskoj posredstvom tvrtke EHN uložila 10 milijuna eura samo u razvoj. S Mirkom Tunjićem, direktorom tvrtke EHN, razgovarali smo o problemima u izgradnji vjetroparkova te o prednostima obnovljivih izvora energije. Kako posluje grupacija Acciona Energía? - EHN iz Splita članica je te španjolske grupacije, jedne od najvećih španjolskih tvrtki uopće, koja se svojedobno bavila graditeljstvom i infrastrukturom, a u novije vrijeme energijom. Grupacija posluje u 25 zemalja i bavi se svim tehnologijama obnovljivih izvora energi-

je te proizvodnjom opreme za energetska postrojenja. Zapošljava više od 38.000 ljudi i uvrštena je među 35 vodećih korporacija u Španjolskoj. Na kojim ste projektima angažirani u Hrvatskoj? - U Hrvatskoj sudjelujemo u nekoliko projekata u energetskom sektoru. Međutim, zbog doista spore i komplicirane administracije, mnogi takvi projekti stoje i nije ih za sada moguće realizirati. Prije nekoliko mjeseci dobili smo prvu građevinsku dozvolu za jedan projekt snage 30 megavata (MW) na lokaciji Seget Marina. Projekt bi trebao krenuti početkom ove godine. Zašto nema realiziranih projekata na splitskom području, dok je na šibenskom već poodavno izgrađeno nekoliko vjetroparkova? - Na šibenskom su području vjetroelektrane priključene na distributivni sustav i to su vjetroelektrane manje snage i kapaciteta. Na splitsko-dalmatinskom području imamo projekte za vjetroelektrane većih kapaciteta, većih od 30 MW, koje se priključuju na prijenosni sustav. Dakle, radi se o potrebi za ozbiljnijom infrastrukturom, kako u projektu tako i realizaciji. Tu se nailazi na najveći problem u ovom poslu, a to je rješavanje administrativnih problema oko priključka tih, za naše prilike, vjetroelektrana velikih kapaciteta. Prednost Županije šibensko-kninske jest

u tome što je znatno ranije donijela prostorne planove te se jasno odredila i učinila više u promidžbi, ali će, s druge strane, prvi projekt koji ćemo mi ostvariti na području Splitsko-dalmatinske županije biti veći od svih ostvarenih dosadašnjih projekata na šibenskom području zajedno. To, jasno, nisu veliki kapaciteti za europske prilike. Španjolska kao lider u vjetrenergiji ima više od 20.000 MW instalirane energije u vjetroparkovima. Kad je riječ o obnovljivim izvorima energije, Španjolska je prije 15 godina bila u začecima. Tada su sile bile Njemačka i Danska, ali nakon što je španjolska vlada odlučila da

www.privredni.hr Broj 3660, 17. siječnja 2011.

( oko 600 MW

instalirane snage može primiti hrvatski sustav

( više od 900 mil €

potrebno investirati u obnovljive izvore energije

člana španjolske grupacije Acciona Energía

zakoni, ali možemo postati isni i izvoziti energiju ate ishoditi 60 različitih dozvola i suglasnosti. Dakle, ako rješavate jedan dokument mjesečno, potrebno vam je procesu dobivanja lokacijske i građevinske dozvole sudjeluje više od 40 različitih tijela i uprava zabranjuje gradnja vjetroelektrana na otocima. U energetskom i inženjerskom aspektu takva odluka nema opravdanja jer je to možda najefikasniji način opskrbe otoka električnom energijom. Činjenica je i to da je potencijal iskoristivosti vjetra i sunca najveći na otocima, pa je tako Grčka izgradila veliki broj vjetroelektrana. Smatram da će se ta uredba izmijeniti kada se dovrši gradnja vjetroparkova u zaobalju i kad se svi uvjere u prednosti takvog načina proizvodnje električne energije.

energetika bude strategija razvoja te se opredijelila za razvoj obnovljivih izvora energije, postali su svjetski lider u tom sektoru. Što može Hrvatska? - Kod nas je razvoj energetskog sektora samo deklarativan. Mi nismo odredili da je razvoj tog sektora strateški interes naše države. Ako želimo očuvati standarde ekologije i postići energetsku neovisnost, moramo se okrenuti razvoju projekta obnovljivih izvora energije. Uz sve to možemo razviti i proizvodnju energetske opreme koju nakon dovršetka investicija u Hrvatskoj možemo izvoziti na jugoistok.

Hoće li Hrvatska kao potpisnica Kyotskog protokola uspjeti ostvariti obveze iz tog ugovora? - Ovakvom dinamikom sigurno neće. Međutim, ako se promijene okolnosti i olakšaju ulaganja investitorima te se krene dinamičnije, sigurno hoće jer za ulaganja u obnovljive izvore energije vlada veliki interes. Treba se odlučiti jasno - onako kako smo se odlučili da idemo u gradnju autocesta. Zašto kod nas na otocima nije moguća gradnja vjetroparkova? - Zato što je 2004. godine donesena Uredba o zaštiti obalnog područja kojom se, između ostalog,

Koji su još problemi investitora na kontinentu? - Nelogično je da se energetsko odobrenje može dobiti ako se razvoj projekta na nekoj lokaciji dovrši u roku od 36 mjeseci jer je realnost takva da se prema našim zakonima projekt može razviti za nekih pet-šest godina. Potrebno je ishođenje studije utjecaja na okoliš, potom njena analiza i procjena što zahtijeva dodatno vrijeme. Otežavajuće je to što sve mora ići na javni uvid i javnu raspravu. Ta procedura, u najboljm slučaju, traje između dvije i tri godine. Trenutačno u Hrvatskoj za gradnju vjetroparka morate ishoditi 60 različitih dozvola i suglasnosti. Dakle, ako rješavate jedan dokument mjesečno, potrebno vam je 60 mjeseci samo za procjenu studije utjecaja na okoliš. U procesu dobivanja lokacijske i građevinske dozvole sudjeluje

Pogled u susjedstvo Kakva je situacija u nama susjednim državama, BiH i Crnoj Gori? - Iako zaostaju u zakonodavnom okviru kad je riječ o sektoru obnovljivih izvora energije, one su u neku ruku ispred nas, a najkonkretnija je Crna Gora. Mogu reći da su nekoliko godina ispred nas jer su najprije odredili lokacije, donijeli odluku da na tim lokacijama žele graditi vjetroelektrane, raspisali međunarodni natječaj za koncesije... Tako će Crna Gora za nekoliko godina imati izgrađenih pet vjetroparkova. To je sustavan način rada u kojem država diktira uvjete ulaganja. Tako je moguće pokrenuti lokalnu proizvodnju. Unatoč svemu, bilo bi nekorektno prešutjeti i goleme prednosti poslovanja u Hrvatskoj u odnosu na susjedne zemlje, pa i kada je riječ o velikoj perspektivi i većoj mogućnosti povrata investicije u Hrvatskoj. više do 40 različitih tijela i uprava. Koliko je vaša grupacija spremna investirati? - Naša grupacija je spremna investirati u sve projekte koje smo započeli i koje namjeravamo dobiti u Hrvatskoj. Tako vrijednost investicije ovisi o tome koliko projekata možemo dobiti i ostvariti. Razumije se da je Hrvatska ograničena teritorijalnim i ener-

Energetsko odobrenje uvjetovano je razvojem projekta u roku od 36 mjeseci, a naša realnost je takva da se projekt može razviti tek za pet-šest godina getskim kapacitetima, što znači da naš sustav može primiti oko 600 MW instalirane snage. To bi bilo oko 15 posto cjelokupne instalirane snage iz obnovljivih izvora u odnosu na sve naše energetske izvore. To bi predstavljalo investiciju u ovaj sektor veću od 900 milijuna eura. Acci-

ona Energía je grupacija koja proizvodi više energije iz obnovljivih izvora nego Hrvatska iz svih svojih energetskih izvora. Koliko se poduzetnici poput vas koji ulažu u obnovljive izvore energije pronalaze u hrvatskoj energetskoj strategiji? - Mi smo po strategiji vrlo bitan čimbenik u Hrvatskoj jer imamo prostor razvoja do 1200 MW instalirane snage električne energije. No, bez zahvata i investiranja u razvoj elektroenergetske mreže mi taj cilj nećemo ostvariti. Realno je da u idućih par godina možemo ostvariti 600 MW. Mada ne bi bilo loše investirati u modernizaciju mreže i gradnju novih trafostanica jer bi se tako probudio cjelokupni energetski sektor i došlo bi do novih projekata. To bi osiguralo i poslove domaćim brodogradilištima na gradnji stupova za vjetroelektrane, a malim poduzetnicima za opremu. Kakva je konkurencija u Hrvatskoj u tom sektoru? - Mogu reći da imamo zdravu konkurenciju.

Kao predsjednik Grupacije za energiju vjetra pri Hrvatskoj gospodarskoj komori mogu biti doista zadovoljan kad je riječ o odnosima među poduzetnicima. Godine 2007. donesen je Pravilnik prema kojem svaki investitor dobiva lokaciju na kojoj razvija svoj projekt. To je, uz još neke akte, uvelo reda u ovaj sektor. No snaga priključaka na mrežu mora se dodijeliti i podijeliti samo onima koji su uspjeli ostvariti projekte, a ne onima koji su dobili lokaciju. Imate li dovoljno stručnjaka i koje su mogućnosti sektora obnovljivih izvora energije? - Stručnjaka imamo dovoljno, kao i potencijalnih investitora. No bojim se da ćemo izgubiti veliku prigodu u proizvodnji dijelova i opreme za vjetrenjače, kolektore... Nemamo sustavne strategije pa iz tog razloga nema ni zainteresiranih poduzetnika koji bi proizvodili opremu za vjetroelektrane. Oni će se pojaviti kada budu nazirali mogućnost plasmana svojih proizvoda.

AKTUALNO

*vijesti

Privredni vjesnik Broj 3660, 17. siječnja 2011.

( 59,04 mlrd kn

( 100,3 mlrd kn

ukupni hrvatski izvoz u 11 mjeseci 2010.

Inflacija 1,8 posto Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u Hrvatskoj su u prosincu u odnosu na studeni u prosjeku ostale na istoj razini, dok su na godišnjoj razini, u odnosu na prosinac 2009. godine, više za 1,8 posto. U prosincu su u odnosu na studeni najviše porasle cijene prometa, prehrane i bezalkoholnih pića. Na mjesečnoj su razini pale cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja, rekreacije i kulture, ugostiteljskih usluga, alkoholnih pića i duhana, komunikacija i ostalih dobara i usluga. Hrvatska 82. po ekonomskim slobodama Hrvatska je prema indeksu ekonomskih sloboda, koji zajednički objavljuju The Heritage Foundation i The Wall Street Journal, a za regiju objavljuje strateški partner Adriatic Institut za javnu politiku, skočila sa 92. na 82. mjesto u svijetu, a sa 37. na 35. mjesto u Europi. Hrvatski rezultat je još uvijek ispod europskog prosjeka, a tri ključna područja i dalje su ocijenjena represivnim - vlasnička prava, sloboda od korupcije i radna sloboda, objavila je američka zaklada The Heritage Foundation. IGH gradi autocestu u BiH Javno poduzeće Autoceste Federacije BiH dodijelilo je posao izrade glavnog projekta dionice autoceste na koridoru V.c između Tarčina i Konjica konzorciju u kojemu je i hrvatski IGH. Konzorcij, koji vodi IPSA Institut, a čine ga IGH Zagreb i TZI Sarajevo, trebao bi dovršiti glavni projekt dionice TarčinKonjic u dužini od 21,5 kilometara. Ugovor je vrijedan oko 1,76 milijuna eura. Dionica se sastoji od 13 tunela i 15 vijadukata i jedna je od najzahtjevnijih na trasi koridora V.c.

uvoz u istom razdoblju

Robna razmjena u 11 mjeseci

Rast izvoza, ali i obnova uvoznog trenda Pokrivenost robnog uvoza izvozom ostala je u prvih 11 mjeseci 2010. godine na relativno visokoj prosječnoj godišnjoj razini od 58,8 posto Igor Vukić vukic@privredni.hr

ruga polovina 2010. godine donijela je nastavak rasta robnog izvoza, ali i naznake obnove uzlaznog uvoznog trenda. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih 11 mjeseci 2010. godine ukupni je hrvatski izvoz iznosio 59,04 milijarde kuna, što je 16,6 posto više nego u istom razdoblju 2009. godine. Ukupni uvoz iznosio je 100,3 milijarde kuna, što je 2,6 posto manje nego 2009. godine. Pokrivenost uvoza izvozom tako je ostala na relativno visokoj prosječnoj godišnjoj razini od 58,8 posto. Najviša pokrivenost uvoza izvozom bila je u svibnju 2010., a iznosila je 65,6 posto. U srpnju i kolovozu spustila se na prosječnih 53,3 posto. Sredinom godine, prema analizi Hrvatske narodne banke, polako je zaustavljen trend smanjenja uvoza koji se bilježi još od 2008. godine. Od srpnja do rujna 2010. bilježi se i stagnacija izvoza, no unatoč tome izvoz je (čak i kad se isključe brodovi i nafta) ipak bio primjetno viši nego u isto vrijeme 2009. godine. Oporavak u više sektora Oporavak izvoza očit je u sve većem broju promatranih odsjeka. Najznačajniji je bio kod izvoza medicinskih i farmaceutskih

Izvoz i uvoz prerađivačke industrije u 11. mjeseci 2010. (u milijunima kuna) Izvoz Brodovi Rafinirana nafta i koks Električna oprema Kemijski proizvodi Odjeća Farmaceutski proizvodi Prerada drva Ukupno

8091 6111 4475 4304 2373 2135 2044 57.713

Indeks 2010./2009.

168,7 138,1 99,9 141,6 97,9 134,4 110,6 119,1

Uvoz 2301 4481 4633 9229 2890 3976 1186 81.717

Indeks 2010./2009.

80,1 138,2 99 119,2 92,1 102 34,8 95,9

Izvor: Državni zavod za statistiku

proizvoda, umjetnih gnojiva te električnih strojeva, aparata i uređaja. Malobrojni su odsjeci koji i dalje pokazuju negativna kretanja, a intenzitet njihova godišnjeg pada razmjerno je slab. Najveće

Najznačajniji oporavak izvoza ostvaren je kod medicinskih i farmaceutskih proizvoda, umjetnih gnojiva te električnih strojeva i uređaja je smanjenje zabilježeno u izvozu raznih gotovih proizvoda te električne energije. Nakon blagog rasta u drugom tromjesečju, pozitivni su trendovi robnog uvoza (bez brodova i nafte) dodatno ojačali u razdoblju od srpnja do rujna. Rast na tromjesečnoj razini iznosio je 3,1 posto. Uvozni trend najizraženiji je bio kod pogon-

skih strojeva i uređaja te određenih kemijskih proizvoda, posebice organskih kemijskih proizvoda te umjetnih gnojiva. Ipak, u brojnim odsjecima uvoz i dalje bilježi pad na godišnjoj razini, pri čemu je najizraženiji kod industrijskih strojeva za opću uporabu te specijalnih strojeva za pojedine industrijske grane. Pad je vidljiv i kod uvoza energenata, točnije zemnog i industrijskog plina te električne energije. Analitičari Hrvatske gospodarske komore u siječanjskom izdanju Gospodarskih kretanja primjećuju da su i u studenom zadržani trendovi kretanja robnog izvoza i uvoza koji su prevladavali u većem dijelu prošle godine. I dalje se bilježi blago povećanje dinamike rasta izvoza i isto takvo usporavanje dinamike pada uvoza. Tako je

zbog rasta izvoza od 16,6 posto, i smanjenja uvoza od 2,6 posto robni deficit smanjen za 21,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2009. godine. Kemikalije i naftni derivati U studenom je više djelatnosti ostvarivalo rast vrijednosti izvoza u odnosu na prethodne mjesece pri čemu su se isticali izvoz ribe, prehrambenih proizvoda, drva i drvnih proizvoda te namještaja, računala i elektroničke opreme. Zadržan je i relativno visok izvoz ostalih prometnih sredstava kao što su brodovi, što je rezultiralo pozitivnom dinamikom rasta ukupnog izvoza. Najveći genera-

tor rasta izvoza u prvih 11 mjeseci bio je, osim brodova, izvoz naftnih derivata, kemikalija i kemijskih proizvoda, otpadnih metala te farmaceutskih proizvoda. S druge strane, najveći pad vrijednosti izvoza u odnosu na isto razdoblje 2009. godine bilježio se kod izvoza plina, električne energije te ribarstva. Kod uvoza se trendom rasta istaknula proizvodnja naftnih derivata. Poticaj je uglavnom dao snažan rast cijene sirove nafte i njenih proizvoda na svjetskom tržištu. Slijedi proizvodnja metala te računala i elektroničke opreme. U studenom je ostvarena i značajna vrijednost uvoza ostalih prijevoznih sredstava. Na kumulativnoj razini, u prvih 11 mjeseci, najveći utjecaj na rast uvoza ipak je imao uvoz sirove nafte, a potom kemijska industrija te uvoz naftnih derivata. Najveći pad je istodobno zabilježen kod uvoza strojeva i uređaja, motornih vozila, te uvoza električne energije.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3660, 17. siječnja 2011.

( od 1. siječnja 2012.

*vijesti

30.000 novih poreznih obveznika

SJEDNICA VLADE

Ozakonjenje radi očuvanja radnih mjesta Strani poduzetnik može privremeno steći status kao domaći kupac električne energije. Opravdani gospodarski interes Hrvatske utvrđuje Vlada, a cijenu struje Hera Drago Živković zivkovic@privredni.hr

rodaja električne energije mostarskom Aluminiju, koji će zauzvrat isporučivati sirovinu šibenskom TLM-u po povoljnijim uvjetima, bit će i ubuduće moguća, prihvati li Sabor Vladine izmjene Zakona o tržištu električne energije. Prema prijedlogu koji je na sjednici Vlade iznio ministar gospodarstva Đuro Popijač, Hrvatska energetska regulatorna agencija (Hera) moći će stranom poduzetniku odobriti privremeno stjecanje istog statusa koji imaju domaći kupci električne energije. Odobrenje se može dati stranom poduzetniku koji proizvodi sirovinu koja se ne proizvodi u Hrvatskoj, a nužna je za proizvodni proces domaćeg poduzetnika. Opravdani gospodarski interes Hrvatske utvrđuje Vlada, a cijenu električne energije Hera. Takvim mehanizmom osigurat će se zakonitost isporuke struje Aluminiju, a time i nastavak proizvodnje TLM-a,

što znači, istaknuo je Popijač, očuvanje 800 radnih mjesta u TLM-u, uz još oko 1500 radnih mjesta u povezanim tvrtkama. Zbog prodaje jeftinije struje Aluminiju preko TLM-a, čime su navodno oštetili državni proračun za 600 milijuna kuna, Državno odvjetništvo pokrenulo je kazneni postupak protiv bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, bivšeg predsjednika Uprave HEP-a Ivana Mravka i bivšeg predsjednika Uprave šibenskog TLM-a Ivana Koštana. E-porezna postaje obvezna Među prvim konkretnim potezima nove ministrice financija Martine Dalić našle su se izmjene Općeg poreznog zakona i Zakona o doprinosima. Zajednička im je nakana smanjenje administrativnih troškova poduzetnika, tako što će od 1. siječnja 2012. podnošenje poreznih prijava i obrazaca elektroničkim putem postati obvezno za sve poduzetnike s prihodima većima od 800.000 kuna. Dosad je to bila fa-

kultativna opcija, a prema računici Ministarstva financija, njeno pretvaranje u obvezu povećat će opterećenje sustava Porezne uprave za 30.000 novih poreznih obveznika. Zato je primjena pomaknuta na početak iduće godine, kako se ne bi ponovio problem nastao preopterećenjem Financijske agencije, koja je od početka ove godine zatrpana ovrhama. Izmjenama Zakona o doprinosima predviđa se pripajanje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZOZZR) Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO). Još jedan most preko Save Zakon se usklađuje i s nizom drugih zakona, pa se tako ukida obveza škola da plaćaju zdravstveno osiguranje za učenike koji nisu osigurani kao članovi obitelji jer se njihovo osiguranje pokriva iz državnog proračuna. Od obveze doprinosa izuzete su mirovine hrvatskih branitelja, kao i dodaci na mirovine.

Ministra mora, prometa i infrastrukture Božidara Kalmetu Vlada je ovlastila da sklopi spo-

Podnošenje poreznih prijava elektroničkim putem bit će obvezno za poduzetnike s prihodima većima od 800.000 kuna razum o izgradnji mosta preko Save kod Gradiške. Troškove izgradnje, čiji iznos nije objavljen, popola će podijeliti Hrvatska i BiH, a projekt je prijavljen za financiranje iz strukturnih fondova Europske unije. Most će biti dugačak 500 metara, izgradnja bi trebala početi 2012. godine, dok se završetak radova očekuje 2015. Kada bude završen, most kod Gradiške bit će granični prijelaz prve kategorije prema pravilima Europske unije, čija će članica do tada, valjda, postati i Hrvatska.

ARKOD: registrirano 93 posto poljoprivrednih gospodarstava U ARKOD-u, sustavu identifikacije zemljišnih parcela i referentnom sustavu za dobivanje nacionalnih potpora za 2011., kao i za europske potpore ulasku Hrvatske u Europsku uniju, registrirano je više od 93 posto svih poljoprivrednih gospodarstava. Do sada su obavljene konzultacije za upis u sustav više od 183.000 poljoprivrednika, od čega je evidentirano 135.172 poljoprivredna gospodarstva s barem jednom ARKOD parcelom u korištenju. Do sada je evidentirano više od 900.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u korištenju, od-

2,5 posto veći u odnosu na isti mjesec 2009. Rasla je prodaja rezervnih dijelova za automobile, oporavlja se i prodaja automobila. U plusu su prodaja kruha i tjestenine, a namještaj, knjige, aparati za kućanstvo i prodaja alkohola u velikom su minusu.

nosno oko 1.130.000 ARKOD parcela. Do kraja inicijalne faze uspostave sustava ARKOD preostalo je za registrirati oko 13.000 poljoprivrednika.

Prodaja automobila pala za 14 posto Tijekom prosinca u Hrvatskoj je prodano 3205 novih osobnih automobila, što je 195 vozila ili 5,7 posto manje nego u studenome, a 45 automobila ili 1,4 posto više nego u prošlogodišnjem prosincu, pokazuju podaci agencije Promocija plus. Ukupno je u 2010. godini u Hrvatskoj prodano 38.587 novih osobnih vozila, što je 14,1 posto ili 6331 vozilo manje nego 2009. godini.

Skuplji troškovi podizanja kredita Od 1. siječnja prema promjenama Ovršnog zakona za stambeni kredit predviđene su, umjesto dosadašnje jedne, tri solemnizacije. Klijenti koji su dosad ovjeru zadužnica i isprava o zapljeni plaćali po 46 kuna, sada javnim bilježnicima ostavljaju 1100 kuna po dokumentu, kad je posrijedi stambeni kredit iznad milijun kuna. Kad je riječ o nižem iznosu kredita, tarife su nešto manje. Budući da se uz te dvije solemnizacije obavlja i ona ugovora o kreditu, ukupni troškovi solemnizacija sežu i do nekoliko tisuća kuna. Trgovcima u studenome pao promet Promet od trgovine na malo svih poslovnih subjekata u studenome je u odnosu na listopad 2010. nominalno bio manji 10,1, a realno 10,5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Promet u studenom 2010. u maloprodaji bio je

Varteks prodaje robne kuće Kako bi smanjio kreditnu izloženost i osigurao novac za poslovanje, Varteks prodaje dio robnih kuća i poslovnih prostora. Još početkom prošle godine Varteks je predstavio integralni plan poslovnog i financijskog restrukturiranja koji se uglavnom oslanja na vlastite resurse, što jednim dijelom uključuje prodaju nekretnina. U postupku prodaje su Varteksove robne kuće u Varaždinu i Rijeci, kao i poslovni prostori u Puli, Daruvaru, Garešnici, Kutini i Ivancu.

Đakovština prodana za 190 milijuna kuna Na usmenoj javnoj dražbi na Trgovačkom sudu u Osijeku prodana je imovina propale đakovačke mlinsko-pekarske industrije Đakovština d.d. u stečaju za 190 milijuna kuna, dok je ukupna početna cijena s kojom je startala dražba bila 100 milijuna kuna. Većinu imovine, podijeljene u tri velike tehnološke cjeline, kupila je osječka tvrtka Žito, dosadašnji zakupac Đakovštine.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3660, 17. siječnja 2011.

( 65% prihoda

ljekarne ostvaruju od izdavanja lijekova na recept i prodaje lijekova

( između 85 i 90% prihodi u europskim zemljama

LJEKARNIŠTVO

Svakodnevno nedost desetak lijekova Osim nedostatka lijekova, za što nisu krive ljekarne, ljekarništvo muči i mala naknada za izdavanje lijekova neizvjesnost glede novog zakona... Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

ekarničko je tržište 2009. palo za oko četiri posto, dok prema pokazateljima u prvih devet mjeseci 2010. nema pada, ali ni rasta. Najveći je pad na tržištu bezreceptnih lijekova što je logično zbog krize i pada kupovne moći stanovništva, rekao nam je Mate Portolan, predsjednik Hrvatske ljekarničke komore. Inače, od početka 2009. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ljekarnama plaća u roku od 180 do 190 dana. Naime, dodaje Portolan, nakon višegodišnje krize i problema HZZO je za 2009. i 2010. u stavci lijekovi na recept planirao realna sredstva u proračunu u iznosu od 3,3 milijarde u 2009. i 3,1 milijardu u 2010., što je osiguralo stabilno plaćanje. Planirana sredstva odgovaraju i realnoj potrošnji lijekova na recept. “Za 2010. zatraženo je da u Ugovoru za ljekarne rok plaćanja bude 180 umjesto 120 dana, što smo prihvatili jer smo ocijenili da je važnije stabilno i redovito plaćanje od mogućih bržih ali neredovitih plaćanja i dugovanja od preko 250 dana. Istodobno je odvojeno plaćanje ljekarničke usluge od nabavne vri-

jednosti. Usluga se plaća u roku od 120 dana”, istaknuo je naš sugovornik. Dodao je kako je veliki problem ljekarničke djelatnosti mala vrijednost naknade za izdavanje lijekova na recept. Ona, preračunato u maržu, iznosi prosječno devet posto. Ljekarnama se plaća naknada u fiksnom iznosu po svakom receptu i ona prosješno iznosi oko sedam kuna. Ta naknada je jedna od najmanjih u Europi gdje se marže prosječno kreću između 25 i 30 posto.

Isporuka može “zapeti” iz objektivnih razloga na mnogim razinama, no to pacijentima ne može biti utjeha Istodobno je veleprodajna marža veledrogerija 8,5 posto. U prihodima ljekarni usluga HZZO-a čini prosječno samo 25 posto neto prihoda, prihodi od ručne prodaje čine 35 do 40 posto, a izvanredni prihodi 35 posto (cassa sconti, rabati od prizvođača i dobavljača, bonifikacije). Drugim riječima, ljekarne od osnovne djelatnosti izdavanja lijekova na recept i prodaje lijekova ostvaruju 65 posto prihoda, dok je u europskim zemljama taj iznos izme-

đu 85 i 90 posto (izvanredni prihodi čine tek 10 do 15 posto prihoda ljekarne). Nestašica lijekova U ljekarništvu je mnoštvo problema, a jedan od njih je i svakodnevni nedostatak barem desetak vrsta lijekova, za što nisu krive ljekarne jer ovise o proizvođačima i dobavljačima. “Mi smo zadnji u lancu i kad nestane lijeka, gubimo vrijeme zivkajući na sve strane kako bismo, ako ikako možemo, osigurali lijek barem hitnim slučajevima”, kazala nam je jedna farmaceutkinja koja je željela ostati anonimna. Poseban je problem kad nedostaju lijekovi čije se uzimanje ne smije odgađati, pa oni koji nemaju novca da, primjerice, odu po njega u neku susjednu državu (a takvih je najviše među hrvatskim građanima), mogu imati ozbiljnih posljedica po zdravlje i život. Nestašica može nastati zbog nedostatka supstance za neki lijek, zbog toga što se više lijekova proizvodi na istoj proizvodnoj liniji (ovo ne želi priznati ni jedan proizvođač) ili ako provjera lijeka “zapne” u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode. Inače, prema Zakonu o lijekovima, redovitoj kontroli podliježe svaka serija proizvedenog ili uvezenoga gotovog lijeka, te svaka serija tvari bez obzira je li riječ o

tvari u originalnom pakiranju proizvođača ili onoj koju veleprodaja stavlja u promet u vlastitom pakiranju. To znači da kontrolu moraju proći i veleprodaje koje stavljaju u promet uvezene gotove lijekove te uvoznici gotovih lijekova. Oni su obvezni dati na kontrolu svaku seriju uvezenoga gotovog lijeka. Iznimno, ako je serija bila podvrgnuta provjeri kakvoće u Europskoj uni-

ji, Agenciji se mora dostaviti certifikat o obavljenoj provjeri kakvoće proizvođača za svaku seriju uvezenoga gotovog lijeka kao dokaz da je serija bila podvrgnuta provjeri u EUu. Posebnoj provjeri podliježe i prva serija svakoga gotovog lijeka nakon davanja odobrenja za stavljanje u promet, svaka serija gotovog lijeka iz krvi ili plazme i imunološkog lijeka, te drugi lijekovi

koje na prijedlog Agencije odobri ministar. Agencija je obvezna obaviti provjeru u roku od 30 dana od dana primitka uzorka. U praksi to za domaće proizvođače znači da se kontrola provodi za svaku prvu seriju nakon registracije/obnove. Iz ovoga je jasno da isporuka može “zapeti” iz objektivnih razloga na mnogim razinama, no to pacijentima kojima je lijek potreban

www.privredni.hr Broj 3660, 17. siječnja 2011.

( prosječno 7 kn

naknada ljekarnama po svakom receptu

( 8,5%

veleporodajna marža veledrogerija ORGANIZIRANJE LJEKARNIŠTVA

aje barem

Kako privatizirati županijske ljekarne?

na recept koja je među najmanjima u Europi, nelojalna konkurencija, ne može biti utjeha. Većina ih je vrlo frustrirana jer su prisiljeni plaćati i obvezno i dopunsko zdravstveno osiguranje, a na kraju ne mogu doći ni do potrebnog lijeka. Drugi veliki problem je i nelojalna konkurencija specijalnih prodavaonica

za izdavanje ortopedskih pomagala. Portolan kaže kako HZZO provodi strogu kontrolu izdavanja pomagala u ljekarnama, a u specijalnim prodavaonicama te kontrole nema. Nelojalna konkurencija Stalan je pritisak, dodaje on, na Komoru i zbog ljekarničke mreže, odnosno ukidanja kriterija za osnivanje ljekarni koje moraju osigurati ravnomjernu raspoređenost i dostupnost. Broj ljekarni mora biti usklađen s financijskim i kadrovskim mogućnostima, međutim problem je i nedovoljan broj farmaceuta. “Ovo je samo dio problema, posebna priča su problemi koji se donose na struku. Navest ću samo politiku proizvođača da sve veći broj lijekova registriraju kao bezreceptne koji se mogu izdavati izvan ljekarni što ugrožava sigurnost pacijenata. Naš stav je da se podrži uvođenje sve većeg broja OTC lijekova, ali s izdavanjem samo u ljekarni. Poslovanje ljekarni ugroženo je niskom ljekarničkom naknadom, pro-

dajom lijekova i ostalih proizvoda izvan ljekarni”, naglasio je Portolan te prepričao i detalje prepiske s Ministarstvom zdravstva o novom zakonu, koja traje već godinu i pol dana.

Proizvođači sve veći broj lijekova registriraju kao bezreceptne što ugrožava sigurnost pacijenata Naime, Komora je u svibnju 2009. predala u Ministarstvo svoj prijedlog zakona o ljekarništvu, a u travnju 2008. i smjernice za izradu tog zakona, koje su razrađene u 16 poglavlja. Cilj novog zakona je organizirati i urediti ljekarništvo na etičkim načelima, zaštititi i unaprijediti ljekarništvo kao zdravstvenu djelatnost, osigurati kvalitetan i stručan rad i razvoj ljekarnika. Prijedlozi HLJK-a se temelje na europskom zakonodavstvu koji se primjenjuje u većini razvijenih zemalja. Dobili su odgovor od Ministarstva s kojim nisu zadovoljni, točnije, nisu zadovoljni s ponuđenim rješenjima. Razgovori se, dok ovo pišemo, još vode pa je ipak moguće da će doći do nekakvog dogovora. Zakon bi se inače mogao naći na dnevnom redu prve sjednice Sabora u ovoj godini.

Privatizacija županijskih ljekarničkih ustanova jedno je od najvažnijih pitanja budućnosti organiziranja ljekarništva. U do sada provedenim raspravama predlagano je više modela. Kao model privatizacije tih ljekarni Komora predlaže privatizaciju djelatnosti modelom zakupa (koncesije) s razradom mogućnosti da zakupci (koncesionari) otkupe prostor i opremu. Predložen je i pojam grupne koncesije koja bi se dodjeljivala većemu broju magistara farmacije koji rade u jednoj ili više ljekarni, galenskom i analitičkom laboratoriju koji djeluju na području obuhvaćenom koncesijom, kako se ne bi razbijale postojeće već uvedene u rad ljekarničke usta-

nove ili jedinice. U tom bi slučaju određeni magistri farmacije zaključivali međusobno svojevrsni ortački ugovor. Uz još podosta detalja o koncesijama, Komora je predložila nasljeđivanje ljekarni, precizno definirala koji su to ljekarnički radnici, sustav njihovog napredovanja (pripravnički staž i mentorstvo), potom da radno vrijeme ovisi o potrebama stanovništva na području na kojem se ljekarna nalazi, mogućnost prodaje humanih lijekova na veterinarski recept... Ministarstvo je, kaže Mate Portolan, u izradi svog prijedloga zakona kao podlogu koristilo prijedlog Komore, ali veći dio prijedloga vezan uz organizaciju nije prihvaćen.

KAKO PLATITI DEŽURSTVO

Ili Hitna pomoć ili čekanje

HZZO plaća dežurstvo ljekarnama ako pokrivaju područje na kojem je više od 40.000 stanovnika. Premda je jasno da na nekim otocima, primjerice Malom Lošinju, na kojima tijekom turističke sezone sigurno ima toliko stanovnika, ljekarna ne može dobiti plaćeno dežurstvo. Prema riječima voditelja ljekarne u Ma-

lom Lošinju Ranka Antuna Pezelja, oni nedjeljom dežuraju tri sata što ide na teret ljekarne, a prihod od tog dežurstva nije dovoljan za plaću dežurnog farmaceuta. Ipak, smatra, građani nemaju većih problema jer pomoć noću i vikendom mogu dobiti u Hitnoj pomoći, a i u ljekarni reagiraju ako je zaista hitno. Problem su manja mjesta na otocima, gdje nema Hitne pomoći ili je jako udaljena od mjesta stanovanja. Stanovnici tih područja moraju čekati ponedjeljak ili se na druge načine snalaziti kako bi došli do lijeka.

12 PRIČA S RAZLOGOM *vijesti Tehnomarket na prodaju Investicijski fond Trans Balkan Investment najavio je prodaju lanca trgovina elektronike Tehnomarket, koji posluje i u Hrvatskoj. Fond nije priopćio cijenu po kojoj će prodati taj lanac, ali je ranije objavljeno kako će se transakcija završiti do listopada ove godine. Hrvatski parketari na sajmu u Münchenu Drvni klaster organizirao je nastup osam vodećih hrvatskih parketara (Parketi Požgaj, DIN Novo-

( 98 kn

cijena bočice uvozne hemokulture

Privredni vjesnik Broj 3660, 17. siječnja 2011.

( 36 kn po bočici

cijena Kovačičekove hemokulture

KOMED - JEDINI HRVATSKI PROIZVOĐAČ SREDSTAVA ZA MIKROBIOLOŠKU KONTROLU HRANE

Domaćom pameti do ušteda u zdravstvu

Kovačiček je razvio, a Agencija za lijekove verificirala, Hemosept – hemokulturu za kontrolu bakterija čijom bi se širom primjenom u zdravstvu, uz značajne uštede, unaprijedila i domaća proizvodnja Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

selec, Pan, Parket, Drvoproizvod, DIP Karlovac, Lipa i Exportdrvo) na najvećem europskom sajmu za arhitekturu, graditeljske materijale i sustave za industrijsku, komercijalnu i stambenu izgradnju te uređenje interijera BAU München. Izložbeni prostor sajma podijeljen je prema vrstama materijala i tematskim područjima, a ključna tema nastupa je održiva gradnja. HZZO: Nisu otkazi nego prirodni odljev Reagirajući na naše izvješće sa sjednice Vlade održane 11. studenoga prošle godine, iz HZZO-a su pojasnili kako je broj radnika doduše smanjen, no da nije riječ o otkazima nego o isključivo prirodnom odljevu radnika, ponajprije zbog ispunjenja zakonskih uvjeta za odlazak u mirovinu. “Na taj način HZZO je samo zahvaljujući prirodnom odljevu zaposlenika gotovo već ispunio zadane Vladine mjere gospodarskog oporavka prema kojima je u javnoj upravi i državnim službama potrebno smanjiti broj radnika za pet posto. Osim toga, HZZO će preuzimanjem ovlasti Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu preuzeti i njegove radnike”, naglasili su u HZZO-u.

reventivna bakteriološka kontrola hrane, zraka, vode i ostalih pića neobično je važna jer od toga počinju sva bakterijska oboljenja, a kada pacijent dođe u bolnicu, tada se samo rješavaju posljedice nedovoljne preventivne mikrobiološke kontrole, što je najskuplja varijanta, kaže Željko Antun Kovačiček, vlasnik tvrtke Komed iz Brezja, objašnjavajući kako je postao i opstao kao jedini hrvatski proizvođač sredstava za mikrobiološku kontrolu hrane, pića, krvi... Kovačiček je poznat i kao dobitnik brojnih priznanja za uspješno poslovanje, koje dobiva gotovo svake godine od 1999. do danas, a među njima su i nagrade za Poduzetnika godine, Prva hrvatska kuna i druge nagrade. Domaće tri puta jeftinije, ali... Komed je startao kao samostalni obrt 1987. jer se ta djelatnost tada nije smjela obavljati u privatnoj tvrtki. Ubrzo mu je postalo jasno da će se društvene okolnosti promijeniti pa se počeo pripremati za novi način poslovanja. S kolegama je razvijao proizvodnju dijagnostike za mikrobiološke kontrole jer se tada, jednako kao i danas, sve to uvozilo, premda domaći proizvođač može ponuditi i do tri puta manju cijenu. Primjerice, Kovačiček je razvio - i to je

verificirala Agencija za lijekove, Hemosept – hemokulturu za kontrolu aerobnih i anaerobnih bakterija u krvi bolesnika, što stoji samo 36 kuna po bočici, a mnogi u zdravstvu preferiraju uvozne hemokulture koje stoje 98 kuna. Ipak, Kovačiček nije nezadovoljan prodajom vlastitih proizvoda, ali ga smeta što se ne razmišlja racionalno i što se ne vodi računa o uštedama u svim segmentima zdravstva. I sam je na početku bio primoran na uvoz sirovina za pripremu mikrobioloških sredstava. “Za vrijeme Domovinskog rata, stupio sam u kontakt s jednim od tri proizvođača takvih podloga u Europi, tvrtkom Biolife iz Italije. Uz njihovo veliko razumijevanje i pomoć počeo sam uvoziti u Hrvatsku nužnu dijagnostiku, a do 1994. bio sam jedini dobavljač za Hrvatsku. Istodobno sam organizirao i humani-

tarne donacije za bolnice i prehrambenu industriju. Bio je to moj skroman doprinos zemlji u ratu”, kazao je Kovačiček. Puni kapaciteti Dodaje kako su on i njegovih osam zaposlenih tijekom godina razvoj uglavnom usmjeravali na proizvodnju takvih dijagnostičkih sredstava, kako bi ispitni laboratoriji mogli dobiti gotove pripremljene podloge za ispitivanje. Ističe kako je zadnjih desetak godina upozoravao na stručnim seminarima i skupovima, zajedno s još nekim kolegama, da kao zemlja ne možemo ostati isključivo uvoznik, već da možemo regionalno osigurati kvalitetnu proizvodnju. “Kapaciteti moje tvrtke su popunjeni i više od ovoga što sada radim ne mogu proizvoditi. Zato sam poticao ideju i nudio rješenja za proširenje proizvodnje u cijeloj Hrvatskoj. Ministarstvu zdrav-

stva sam još 2008. predao preliminarni elaborat u kojem se vidi kako se u dijagnostičkim laboratorijima može uštedjeti do 180 milijuna kuna te kako kvalitetno riješiti problem dijagnostike koja je uvođenjem validiranih metoda postala upitna. Jedini odgovor koji sam dobio bio je neodređen - ‘da bi u svakom pogledu bilo važno imati mogućnost nabave’, zanemarujući razmišljanja o uštedama i domaćoj proizvodnji”,

Odgovorne osobe nisu zainteresirane za uštede, smatra Kovačiček naglasio je još uvijek šokiran odgovorom iz Ministarstva. Odgovorne osobe nisu zainteresirane za uštede, misli Kovačiček. Osim Hemosepta, Kovačiček proizvodi i četiri vrste Dip Slidea, tj. dijagnostičkog pribora s

kojim se s raznih površina, kao i iz mesa i mlijeka, bakterije odvajaju od materijala na posebne podloge pogodne za njihovo umnažanje i dokazivanje. Pojednostavljeno, kada ne bi bilo takve podloge, bakterije bi uginule i nalaz bi već nakon nekoliko sati (dok inspektori uzorke s terena odnesu u laboratorij), bio negativan i ne bi pokazivao pravu sliku stvari. U ovu se skupinu ubraja i jednostavni dijagnostički pribor za kontrolu urina Urobact. Uz to, Kovačiček proizvodi i tzv. hranilišta koja se koriste za bakteriološku kontrolu pitkih voda, u prehrambenoj industriji, latex testove za kontrolu streptokoka i drugih bakterija te razne laboratorijske posudice i pribor. Želja mu je, kaže, da se takva proizvodnja u Hrvatskoj proširi i opstane jer on će uskoro otići u mirovinu, a nije siguran postoji li interes da ga netko u tome zamijeni.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3660, 17. siječnja 2011.

(

do 1800 kg meda godišnje proizvedu pčele obitelji Krnić

EKOLOŠKO OPG PČELARSTVO, OZALJ

( 20 radnika

zapošljava Xella porobeton HR

XELLA POROBETON HR, ZAGREB

Odmor uz zuj pčela i miris cvijeća

Stabilan rast unatoč konzervativnom tržištu Posjetitelji mogu sudjelovati i u vrcanju meda, topljenju voska te izrađivati proizvode od meda i voska

Svakim danom sve je više mladih ljudi koji su otvoreni za novitete i neopterećeni predrasudama o Ytong materijalu

oš prije tridesetak godina Lovro i njegova supruga Paulina Krnić posadili su bio vrt i voćnjak za svoje potrebe. Kada su saznali da će se u Hrvatskoj ozakoniti ekološka poljoprivredna proizvodnja, počeli su se baviti ekološkim pčelarstvom jer, kako je kazao Krnić, kada netko voli to što radi, tada nije teško ispoštovati sve zakonske norme. U tom dopunskom poslu pridružili su im se sin Miroslav, snaha Tanja i unuk Leon. “Ekologija se mora voljeti jer će u suprotnom rezultati izostati ili biti polo-

vrtka Xella porobeton HR promovira i prodaje na hrvatskom tržištu građevinski materijal robne marke Ytong. Od 2004. dio je međunarodnog koncerna Xella Baustoffe u kojem je zaposleno više od 8500 ljudi. U Hrvatskoj, pak, zapošljava 20 osoba, a sjedište tvrtke je u Zagrebu. Robert Vujnović, direktor Xella porobetona HR, ističe kako se u tvrtkinu portfelju, osim Ytonga, nalaze poznati brendovi kao što su Silka, Multipor, Fermacell te Aestuver. Kako je hrvatsko građevinsko tržište prilično konzervativno, Xella i Ytong su trebali uložiti dosta truda kako bi uz kvalitetnu strategiju tijekom zadnjih godina ostvarili stabilan rast, odnosno preuzeli jedan dio tržišta. “Naime, naš udio u tržištu materijala za zidanje prije nekoliko godina bio je samo dva do tri posto, a danas smo dosegli oko osam posto, što nije lako u zemlji s dugogodišnjom opekarskom tradicijom. Iako je to bio relativno dug proces, isplatio se,

Ekološko OPG pčelarstvo Krnić zapravo je cjelovit turistički proizvod vični”, istaknuo je Krnić. Ekološko OPG pčelarstvo Krnić osnovano je 2002., a u njegovu je sastavu pčelinjak sa 50 košnica, punionica te kušaonica meda i proizvoda od meda. Kako bi se proizveo eko med, proizvođač treba zadovoljiti više kriterija. Pčelinjak mora biti na

ekološki čistom prostoru gdje ima dovoljno nektara i peluda od samoniklog ili netretiranog bilja i drveća. Košnice moraju biti od prirodnog materijala, protiv bolesti i nametnika liječi se i tretira isključivo prirodnim sredstvima i organskim kiselinama, a ne kemijsko-veterinarskim lijekovima. “Za svaku novu godišnju proizvodnju mora se analizirati med na mikrobiološkoj osnovi, na rezidue pesticida, antibiotika i teških metala. Kontrolu obavlja nadzorna stanica najmanje dva puta godišnje, a to plaćaju sami pčelari. Na osnovi tih kriterija ovlaštena tvrtka za certificiranje izdaje znak Ekološki proizvod Hrvatske, koji smo mi dobili 2003. i imaju ga svi naši proizvodi”, rekao je Krnić. Vrcati med i topiti vosak Uz 1500 do 1800 kilograma meda godišnje, obitelj Krnić proizvodi i med sa sokom cikle i kupine, s japanskom gljivom shiitake, zelenim vlatima pšenice, cimetom, saće u medu, propolis i pelud,

suho voće u medu, biljni sapun s voskom i medom, matičnu mliječ te razne suvenire. Njihov med prodaje se na samom OPG-u u Ozlju, na sajmovima diljem Hrvatske, u prodavaonicama zdrave hrane u Zagrebu, Šibeniku, Rijeci, Vukovaru i Karlovcu, a može se naručiti i poštom. U prodaji s kućnog praga med obitelji Krnić skuplji je za oko 30 posto od meda konvencionalnih pčelara, dok je za isti postotak jeftiniji u odnosu na konvencionalni med otkupljivača koji se prodaje u raznim prodavaonicama. Tko posjeti Ekološko OPG pčelarstvo Krnić, vidjet će da je to zapravo cjelovit turistički proizvod. Naime, tamo se mogu kušati razni proizvodi, upoznati se sa životom pčela, odmoriti u cvjetnom okruženju i zaboraviti svakodnevne brige. Posjetitelji mogu sudjelovati i u raznim radionicama poput vrcanja meda, topljenja voska te izrađivati proizvode od meda i voska. Obiteljsko gospodarstvo u razdoblju od svibnja do rujna može primiti 25 gostiju. (S.P.)

što potvrđuje dobra pozicioniranost Ytong sustava gradnje na tržištu te visoka razina zadovoljstva kupaca. Moramo se pohvaliti kako nemamo reklamacija, a svakim danom je sve

izlazak iz krize uvelike ovisi o vizijama pojedinih tvrtki te novim trendovima u građevinarstvu koji sve više utječu na poslovne procese i održivi razvoj kompanija”, kaže on.

Udio tvrtke na tržištu materijala za zidanje dosegao je osam posto više mladih ljudi koji su otvoreni za novitete i neopterećeni bilo kakvim predrasudama o Ytong materijalu”, napominje prvi čovjek te tvrtke dodavši kako očekuje da će ove godine nadmašiti dosadašnje rezultate. Moguća gradnja tvornice Unatoč padu građevinskog sektora početkom prošle godine uslijed krize, situacija se u tom području ipak poboljšala. “Nakon duljeg čekanja pokrenuti su neki kapitalni projekti. Ipak, problem za građevinarstvo i dalje predstavlja otežana naplata dugova i slaba prodaja nekretnina, tako da razvoj građevinske industrije i

Kad je riječ o budućim aktivnostima tvrtke, Vujnović kaže kako je, ako hrvatsko tržište pokaže znakove rasta, ovdje moguća gradnja tvornice. “Zemljište smo već kupili, a hoće li se taj projekt realizirati, ovisi o vlasniku korporacije. Stav tvrtke je da je za sada naše tržište pokriveno proizvodnim kapacitetima tvornica iz bližeg okruženja u koje su uložena velika sredstva za modernizaciju pogona”, zaključuje Vujnović. (B.O.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Deficit sa zemljama Cefte milijardu KM U 11 mjeseci prošle godine Bosna i Hercegovina je u trgovanju imala ukupni deficit od 5,8 milijardi konvertibilnih maraka (KM), što je za 5,5 posto manje nego u istom vremenu 2009. Sa sedam članica Cefte BiH ima deficit nešto veći od milijardu KM (oko 500 milijuna eura), a sa 27 članica EU-a deficit je iznosio dvije milijarde KM. Najveći deficit ostvaren je s Rusijom, uglavnom zbog uvoza sirove nafte za potrebe Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu te plina, i iznosio je milijardu KM. Među članicama Cefte najveći deficit ostvaren je u trgovanju s Hrvatskom, 892,1 milijun KM, te sa Srbijom, 479,6 milijuna KM. Dobit BH Telecoma 155,1 milijun KM I pored otežanih uvjeta poslovanja BH Telecom ostvario je prošle godine 603,4 milijuna KM prihoda i 448,3 milijuna rashoda, izjavio je prvi čovjek te kompanije Nedžad Rešidbegović. Uz dobit od 155,1 milijun maraka BH Telecom, najveća od tri telekom kompanije u BiH, ima 1.750.000 mobilnih korisnika, 500.000 fiksnih, više od 115.000 internet korisnika, te 122 broadband korisnika. Iz ove kompanije najavili su sniženja cijena u gotovo svim segmentima usluga. Dobit Energoinvesta 2,1 milijun KM

Sarajevski Energoinvest u 2010. je, prema procjeni generalnog direktora Džemaila Vlahovljaka, ostvario prihod od 367,6 milijuna KM (od toga 205,9 milijuna KM na inozemnom tržištu), što je za 10 posto više nego 2009. Ukupnu dobit procjenjuju na 2,1 milijun KM. Energoinvest je dobio i prvi posao u jednoj članici EU-a, Slovačkoj, i to na izgradnji 400-kilovoltnog dalekovoda u vrijednosti 27 milijuna dolara.

Privredni vjesnik Broj 3660, 17. siječnja 2011.

( za više od 11.000 proizvoda carina je smanjena ili ukinuta

BIH OD 1. SIJEČNJA UKINULA CARINE NA PROIZVODE IZ EU-a

BEZ CARINA S UNIJOM, ALI UZ VIŠE TROŠARINE

Umjesto najavljivanog pojeftinjenja cijena do 10 posto na uvezenu robu iz EU-a, Bosnu i Hercegovinu zapljusnuo je val poskupljenja Zdravko Latal latal@privredni.hr

osna i Hercegovina od 1. siječnja ove godine gotovo da i nema više carina sa zemljama Europske unije, a još od ranije ukinute su carine sa zemljama Cefte. To se i očekivalo jer je BiH 1. srpnja 2008. potpisala Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim odnosima s EU-om. To će nesumnjivo prouzročiti rast konkurencije ne samo za domaće proizvođače, nego i za druge zemlje izvoznice u BiH, a posebice one

Carine će se morati zamijeniti nekim drugim oblicima zaštite domaće proizvodnje najveće iz zemalja Cefte - Hrvatsku i Srbiju. Naime, Vijeće ministara BiH usvojilo je Odluku o usuglašavanju i utvrđivanju carinskih tarifa i time ih gotovo u cijelosti ukinulo, a za samo neke proizvode svelo na najnižu moguću mjeru. Ostale su carine na robe iz nekih trećih zemalja s kojima BiH, osim Rusije, SAD-a i Kine, nema značajniju robnu razmjenu. Ekonomski analitičari, sindikalci, umirovljenici, ali i predstavnici vlasti sad se pitaju kako će država podmiriti javne prihode od izostavljenih carina, a da pri tome ne podigne poreze i tako udari po džepovima io-

nako siromašnih potrošača. U srpskom entitetu već su predložili rast poreza za 10 i više posto. Dvojako značenje Vijeće ministara BiH potkraj studenoga prošle godine usvojilo je Odluku o usuglašavanju i utvrđivanju Carinske tarife BiH za 2011. godinu, kojom je tarife uskladilo s Privremenim sporazumom o trgovini i trgovinskim pitanjima između EU-a i BiH. Od 1. siječnja ove godine potpuno je ukinuta carina na uvoz svježeg ili rashlađenog goveđeg, ovčjeg i kozjeg mesa, konzerviranu ribu te topljene sireve. Ovi proizvodi bi po logici stvari trebali pojeftiniti za iznos carine, do 10 posto, ali se to, za sada, nije dogodilo. Za druge prehrambene proizvode - svježe ili rashlađeno teleće i svinjsko meso, pojedine vrste mliječnih namaza, svježu rajčicu, cvjetaču, brokulu, kelj i luk, sve vrste brašna i određene vrste tjestenine i peciva - carine su snižene, s time da se od 1. siječnja 2012. potpuno ukidaju. Također, smanjena je carina za neke vrste voćnih sokova, za mineralne i obične vode, kao i za duhan za preradu, za koji je carina s devet umanjena na šest posto. Nadalje, od 1. siječnja carina je potpuno ukinuta na dizel gorivo, bezolovni benzin s oktanskim brojem 95 ili većim, loživo ulje, zatim za sve vrste guma, kao i za nove kamione i autobuse, dok je carina na uvoz polovnih putničkih automobila,

kamiona i autobusa s devet snižena na šest posto. Kad je u pitanju građevinski materijal, bitno je istaknuti da je carina potpuno ukinuta na šperploče, furnir ploče, oplate za betonske radove, šindru, grede i podupirače. Od 1. srpnja 2008. do danas carina je smanjena ili ukinuta za više od 11.000 različitih proizvoda, a 30. lipnja 2013. carine će biti ukinute u potpunosti. Novo ukidanje ili smanjivanje carina imat će dvojako značenje. Prvo, domaći privrednici i proizvođači dobit će moćnu konkurenciju, i drugo, u poreznoj blagajni iz koje se financiraju proračuni i javna potrošnja po-

javit će se ozbiljan manjak novca. Daljnji pad carina Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, oko 50 posto ukupne robne razmjene s inozemstvom odvija se sa zemljama EU-a, a kad je riječ o drugim zemljama, najviše se trguje s Rusijom, Hrvatskom i Srbijom s kojima BiH također ima bescarinski sustav. Delegacija Europske komisije u BiH procijenila je kako će prihodi od carina u BiH u 2011. iznositi oko sedam posto u ukupnom prihodu od indirektnih poreza. Pristupanjem BiH WTO-u, kao i daljnjim integriranjem u

EU, carinska davanja dodatno će padati, tako da bi do 2015. njihov udjel bio gotovo simboličan - iznosio bi pet posto. Prihodi od carina ranijih godina činili su oko 14 posto u ukupnim prihodima indirektnih poreza. Međutim, prema posljednjoj analizi Fiskalnog vijeća BiH, već od 2005. počeli su stagnirati kad su u ukupnim prihodima od indirektnih poreza koji su premašivali pet milijardi konvertibilnih maraka (KM), iznosili 605 milijuna KM, u 2006. godini 557 milijuna, da bi u prethodne tri godine pali ispod 500 milijuna KM. U devet mjeseci prošle godine nisu bili veći od 280 milijuna KM i to s carinskim evidentiranjem koje iznosi jedan posto na uvezenu i izvezenu robu. Bilo kako bilo, carine će se morati zamijeniti nekim drugim oblicima zaštite domaće proizvodnje, no razlog je i punjenje proračuna, kažu predstavnici vlasti misleći pri tome ponajprije na trošarine. Stručnjaci EU-a također su preporučili BiH da problem nedostajućih prihoda zbog liberalizacije carinskog režima riješi novim zakonom o trošarinama te posebnim taksama na proizvode štetne po zdravlje kao što su duhan, cigarete i alkohol. O tome da je vlast u BiH prihvatila ovu sugestiju, govori podatak da su od lani povećane trošarine na cigarete, kavu, alkohol, cestarinu i cijenu goriva te da su prihodi povećani za 15 posto. U prvih devet mjeseci 2010. godine iznosili su 861 milijun KM.

www.privredni.hr Broj 3660, 17. siječnja 2011.

(

manje od 20 mlrd €

*vijesti Preokret u nezaposlenosti tek 2012.? Premijer Borut Pahor svojedobno je spominjao 120.000 kao mogući broj nezaposlenih 2010. godine u Sloveniji. Prosječna nezaposlenost srećom se u toj godini zaustavila na 103.500 ljudi. Prva osjetnija poboljšanja u sektoru zapošljavanja mogu se očekivati tek u 2012. godini, izjavio je Boštjan Vasle, direktor Ureda za makroekonomske analize i razvoj, posebno napominjući da on u cijelom sred-

iznos svih kredita u listopadu 2010.

POŠAST NEPLAĆANJA ZAHVAĆA SLOVENIJU

Za svoj novac zovi tri puta Nema dobrih banaka u lošem gospodarstvu – slovensko bankarstvo u 10 mjeseci prošle godine prinuđeno je oslabiti poslovne rezultate čak za 506 milijuna eura Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

amo Milič Hribar, dužnosnik koji s direktorskim ovlastima operativno vodi Gospodarsku zbornicu Slovenije (GZS), u prošloj godini imao je priliku dobiti neposredniji uvid u prave razmjere neplaćanja, pojave kakva inače zagorčava život većini slovenskih gospodarstvenika. Svi duguju svima – sve više poduzeća duguje čak i članarinu Gospodarskoj zbornici Slovenije. Naplata članskog doprinosa pala je na kritičnih šezdesetak posto. Stoga se direktor Samo Milič Hribar odlučio osobno zauzeti za bolju naplatu članarine.

Na telefonske upite zašto nisu platili članarinu, većina poznanika i prijatelja iz raznih slovenskih poduzeća iskreno je priznala da ne plaćaju nikome prije nego što vjerovnik najmanje triput ne podsjeti na dug. “Moraš zvati triput!” Strane banke povukle ručnu Pošast neplaćanja kao epidemija proširila se Slovenijom. Izvorni grijeh seže u prošlost, u vrijeme kada su slovenska poduzeća naučila financirati tekuće poslovanje priljevima iz nekih budućih poslova. Navika je prerasla u opasnu ovisnost. Smatra se da nedostaje oko dvije milijarde eura svježeg novca kako bi se uopće moglo

pomišljati na zatvaranje kruga platne (ne)discipline. Gdje, međutim, naći te dvije milijarde nepostojećih eura? Nitko ne zna odgovor, svi i dalje mrkim pogledom odmjeravaju banke. No, sve su tiši glasovi onih koji su do jučer vikali na bankare da sjede na silnim hrpama novca, da ga radije premeću među rukama nego da ga daju potrebitima. Možda je tako bilo do prije godinu-dvije. No slovenske banke u prošloj godini, do kraja listopada, bile su prinuđene oslabiti rezultat poslovanja za čak 506 milijuna eura. Toliko su im odnijele rezervacije i nužna suočenja s raznim oblicima sušenja grana u financijskim krošnjama.

U listopadu prošle godine zbroj svih kredita što su ih slovenske banke dale gospodarstvu i stanovniš-

tnih 62 posto udjela i dalje povećavaju kreditiranje. Suprotno tome, banke u stranom vlasništvu povukle su ručnu kočnicu.

Banke posuđuju novac poduzećima uz tri postotna boda veće kamate nego što ih obračunavaju stanovništvu

Problem je u tvrtkama Zbog “stranaca” slovenska je javnost stekla opću predodžbu o bankarstvu kao djelatnosti u kojoj uprave ljubomorno sjede na brdima novca. Samo Milič Hribar potvrdio je da u bankama doista ima slobodnog novca, ali je rekao i to da poduzeća ne mogu do njega. Ne zbog bankarskog inata nego zbog stanja u koje se dovelo gospodarstvo. Poduzeća, naime, imaju imovinu koju nitko ne želi kupiti – ne mogu se dezinvestirati. Imaju i mnogo imovine pod hipotekom, jer su poduzeća rasla prebrzo i to na račun zaduživanja. Procijenjeni stupanj rizičnosti donio je slovenski paradoks – banke posuđuju novac poduzećima uz tri postotna boda veće kamate nego što ih obračunavaju stanovništvu. Ima li nade da se boljitak može očekivati već ove godine? Direktor GZS-a poprilično je skeptičan. “Ne može biti bolje jer su se poduzeća već iscrpila prošle godine. Potrošila su rezerve, radila na veresiju, pa sada dišu na škrge”, kaže on.

tvu pao je na iznos ispod 20 milijardi eura. Zanimljivo je primijetiti da se u kreditnoj oseki ne ponašaju na isti način domaće banke i banke u stranom vlasništvu. Banke s domaćim predznakom koje u smanjenom kreditiranju ipak sudjeluju s dominan-

Domaće je domaće, ali...

Trenutačna kreditna diskrepancija u kojoj slovenske banke u domaćem vlasništvu ne smanjuju kreditnu aktivnost, dok banke u stranom vlasništvu koče kreditiranje uz uvjeravanja da ne mogu naći valjane klijente - raspirila je u Sloveniji stare polemike o ulozi banaka u ostvarivanju nacionalnih interesa. Banke u domaćem vlasništvu ispunjavaju nacional-

ne interese, ali to čine na način i uz cijenu koja nije baš bezazlena. Dvije vodeće državne banke idu u dokapitalizaciju: Nova Ljubljanska banka dobit će 250 milijuna eura novca poreznih obveznika, a Nova Kreditna banka Maribor ide u potragu za 60 milijuna eura svježeg kapitala na Varšavsku burzu. Što je sve bio nacionalni interes ili što se sve prikazivalo kao važno za državu, tek treba utvrditi. Polemike o “kreditnom kukavičluku” stranih banaka posljednjih dana ipak značajno mijenjaju smjer. Ministar financija Franc Križanič kao najgorljiviji pobornik zaštite nacionalnih in-

teresa, ostao je izoliran čak i unutar vlade koja se pod teretom financijskih poteškoća sada priklonila drugoj strani. Vlada, naime, više ne podržava svog ministra i njegove strateške zahtjeve da se Novoj Ljubljanskoj banci omogući daljnja ekspanzija na strana tržišta. Vlada se očito priklonila stajalištu uprave NLB-a i njenog nadzornog odbora, koji žele povući banku s nestrateških tržišta (Austrija, Bugarska, Češka, Njemačka i Slovačka). Spremni su prodati udjel u Banci Celje, napustiti leasing nekretnina te se postupno povući iz Italije i Srbije. Poteškoće djeluju kao rasol otrježnjuju!

njoročnom razdoblju ne vidi okolnosti slične onima u 2007. i 2008. godini kada je ubrzana gradnja autocesta minimizirala problem na samo 60.000 nezaposlenih u Sloveniji. Odvjetnici pod posebnim povećalom poreznika Slovenska porezna uprava prikupila je potrebnu dokumentaciju i odabrala ljude koji će uskoro pregledati financijsko poslovanje odvjetnika i odvjetničkih društava. Sličan temeljit pregled Porezna uprava već je provela nad drugim porezno “osebujnim” profesionalnim skupinama. Tako je pregledano poslovanje zubara, cvjećara, automehaničara, trgovaca automobilima, pa čak i poslovanje svjećara. U najnovijoj akciji pregledat će se poslovanje približno stotinu odvjetnika. Ta skupina zanimljiva je za poreznike iz više razloga, a jedan je i taj što se čak četvrtina odvjetnika svojim poreznim prijavama uglavila u najniži porezni razred.

16 STIL U mjesec dana na 15 sajmova Hrvatska turistička zajednica (HTZ) protekli je tjedan započela intenzivnu promidžbu hrvatskog turizma na sajmovima diljem svijeta. Naša turistička ponuda u siječnju se predstavlja na 15 inozemnih sajmova, među ostalim, u Stuttgartu, Madridu, Bratislavi, New Delhiju i Ljubljani. Štand HTZ-a uglavnom će zadržati izgled i koncept iz 2010. godine pri čemu će se i dalje isticati hrvatski logo-slogan Mediteran kakav je nekad bio te web stranica prilagođena pojedinim tržištima. Snowboard u Innsbrucku Jedno od najvećih europskih snowboard natjecanja Air&Style održat će se u veljači u austrijskom Innsbrucku. Svi hrvatski ljubitelji snowboardinga mogu se uključiti u veliku nagradnu igru S burnom protiv gravitacije koja je krenula u našoj zemlji

( 76% proračuna utrke ( 30% prihoda čine prihodi od sponzora, prava i karata

EKONOMSKI POGLED NA VIP SNOW QUEEN TROPHY 2011.

Na Sljeme, na Sljeme, na Sljeme... Za obje slalomske utrke izdvojeno je 23,5 milijuna kuna - dva milijuna manje nego lani. I nagradni fond za skijaše bio je niži nego 2010. pa je tako iznosio 120.000 eura ili 30.000 eura manje Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

na stranici http://apps.facebook.com/pobijedigravitaciju/. Sudjelovanjem u igri do 31. siječnja može se osvojiti putovanje na snowboard natjecanje. Feravinov novi Miraz Vinska kuća Feravino na tržište je lansirala novo vino sorte graševina iz linije Miraz. Proizvedena je iz berbe 2009. na položajima Goveđa glava, a vino je odnjegovala enologinja Ivana Nemet. Linija Miraz širit će se ove godine s još nekoliko sortnih vina. Uskoro Noć muzeja Manifestacija Noć muzeja u sklopu koje brojni muzeji i galerije u Hrvatskoj otvaraju svoja vrata od 18 do 1 sat iza ponoći održat će se posljednjeg petka u siječnju. Posjetitelji će moći razgledati stalne postave i izložbe, ali i sudjelovati u mnogim popratnim događanjima - predavanjima, recitalima i koncertima.

ove je godine došlo iz inozemstva

edna od najznačajnijih zimskih sportskih, ali i turističkih manifestacija zasigurno je Vip Snow Queen Trophy - ženski i muški slalom koji se održava na Sljemenu. I dok neki smatraju kako zbog velikih financijskih troško-

Skijaške utrke sa Sljemena prošle je godine u raznim oblicima emitiranja vidjelo više od 300 milijuna ljudi va organizacija tog sportskog događaja uopće nije isplativa, drugi kažu da nam je to jako važno jer se upravo kroz takve manifestacije promovira Hrvatska u svijetu. U uvjetima gospodarske krize i ovogodišnje izdanje Snježne kraljice i Snježnog kralja prilagođeno je financijskim mogućnostima, pa se tako za obje utrke izdvojilo 23,5 milijuna kuna što je dva milijuna kuna ili osam posto

manje nego prošle godine. I nagradni fond najboljim skijašima bio je niži nego 2010. - iznosio je 120.000 eura, 30.000 eura ili 11 posto manje nego lani. Novčane nagrade bile su jednake u muškoj i ženskoj konkurenciji, a dobile su ih tri prvoplasirane skijašice i skijaši. Turistička promocija “Kada je već u jesen 2008. u SAD-u nastupio slom burzi, svjesni da će kriza doći i u Hrvatsku krenuli smo s uštedama s kojima se nastavilo i ove godine. Vip Snow Queen Trophy na taj se način pridružio općoj štednji u društvu i državi. To je uspjelo zahvaljujući razumijevanju većine partnera i dobavljača angažiranih na organizaciji utrke koji su pristali isporučiti istu kvalitetu usluga kao i ranijih godina, a za niže iznose od prošlogodišnjih. Sve uštede su izvedene tako da to ne osjete posjetitelji, natjecateljske ekipe, televizijski gledatelji i predstavnici medija”, rekla je Martina Pintarić, voditeljica press centra Vip Snow Queen Trophyja.

Dolazak svjetske skijaške elite na Sljeme ima iznimnu važnost za zagrebačku turističku ponudu te njegovu promociju u svijetu. Sve utrke FIS Svjetskog kupa, baš kao i sljemenska, koriste se kao moćni alati promocije turističkog odredišta, na način koji se novcem uopće ne može kupiti. Skijaške utrke sa Sljemena prošle je godine u prijenosima uživo, snimkama, reportažama, vijestima i ostalim oblicima emitiranja vidjelo više od 300 milijuna ljudi, prema službenim podacima o televizijskoj gledanosti međunarodne službene skijaške organizacije FIS. Usporedbe radi, prema istraživanjima specijalizirane tvrtke za sportske analize IFM iz Karlsruhea, vrijednost oglašavanja koju bi Zagreb platio na stranim televizijskim stanicama za vrijeme održavanje utrke, samo u 10 europskih zemalja u kojima je napravljena analiza i isključujući sve tiskane medije, radiopostaje i internet iznosi 7,5 milijuna eura. Osim toga, zahvaljujući utrkama Vip Snow Queen Trophy, Sljeme

Važna je sigurnost gledatelja Zagreb je jedini glavni grad neke zemlje u kojem se organiziraju utrke Svjetskog skijaškog kupa u alpskom skijanju. Start utrke nalazi se na 985 metara, a cilj na 785 metara nadmorske visine. U realizaciji projekta Snow Queen Trophy ove je godine sudjelovalo više od 2000 ljudi od kojih se na stazi nalazilo 50 odsklizavača, 30 sudaca, 110 djelatnika na vratima, 30 servisera za održavanje staze te 20 osoba za postavljanje reklama. O sigurnosti gledatelja brinulo je 2200 pripadnika Hrvatske gorske službe spašavanja, Hrvatskog planinarskog saveza, specijalnih policijskih postrojbi, Ministarstva unutarnjih poslova i zaštitarske službe. je postalo malo gradsko skijalište na kojem mogu skijati svi oni koji nemaju novca za odlazak na skijanje u inozemstvo, turisti u posjetu Zagrebu te mladi skijaši, natjecatelji iz zagrebačkih i regionalnih ski klubova. Magnet i za domaće goste Pretpostavka je da će mogućnost skijanja na Sljemenu smanjiti broj odlazaka naših ljudi i potrošnju na inozemnim skijalištima. U press službi Snow Queen Trophyja kažu kako još uvijek nije poznato kolika je bila potrošnja i zarada od prodanih ulaznica za tu manifestaciju u prošloj i ovoj

godini mada smatraju kako je prihod bio znatan. Ipak, sve se to ne bi moglo organizirati da nije bilo sponzora, dobavljača, televizijskih prava i prodaje karata koji su činili 76 posto ukupnog proračuna. Čak 30 posto prihoda ove je godine došlo iz inozemstva, i to od stranih sponzora te prodaje prava televizijskog prikazivanja. To ujedno predstavlja izravna strana ulaganja u Hrvatsku, a upravo taj dio u proračunu raste iz godine u godinu. U press službi ističu kako su sponzori iznimno zainteresirani za muški i ženski slalom i dok god bude njihove potpore, Vip Snow Queen Trophy će se organizirati.

Zeljko Lukunic/PIXSELL

*vijesti

Privredni vjesnik Broj 3660, 17. siječnja 2011.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3660, 17. siječnja 2011.

( oko 4% marketinškog budžeta svjetske tvrtke ulažu u mobilne kanale

MOBILNO OGLAŠAVANJE

PRATIMO TRENDOVE, ALI S ODMAKOM

Pravi rast oglašavanja putem mobitela, koje je odavno preraslo obične SMS poruke, predviđen je upravo za ovu godinu Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

a hrvatskom tržištu mobilnog oglašavanja u zadnje je vrijeme otvoren velik prostor za oglase na smartphone uređajima koji velikim korakom grabe naprijed. Raste im prodaja u svijetu i sve je više modela “pametnih” telefona koji uzimaju dijelove tržišnog kolača “običnim” mobitelima, što su prepoznali i oglašivači. Jer osim standardnih oglasa koji se koriste na hrvatskim mobilnim portalima, na smartphone uređajima odnedavno je moguće prikazivati i napredne oglase koji se mogu povećati u prezentacijske mikromobilne stranice. Na takve stranice postavljaju se primjerice galerije fotografija ili videozapisi, zbog čega je moguće izraditi vrlo funkcionalne kampanje već na osnovnom uređaju bez razvoja dodatnih stranica. Stoga je pravi rast ovog oblika oglašavanja predviđen upravo za ovu godinu. Budućnost je mobilna Prema istraživanju instituta Gartner, do 2013. mobilni telefoni će na svjetskoj razini premašiti osobna računala kao uređaji koji se najčešći koriste za spajanje na internet. Googleovi čelnici nedavno su izjavili kako budućnost leži u mobilnom webu i pretragama, dok je s druge strane, prema stranim iskustvima, još uvijek manje od pet posto

marketinških proračuna u mnogim organizacijama namijenjeno mobilnom oglašavanju. Udruga za mobilni marketing (Mobile

na 18,8 posto. Očekuje se i rast tržišnog udjela tablet računala, sa 22,5 posto na gotovo 44 posto, te netbookova, sa sadašnjih 6,26 posto na 20 posto. Među

Marketing Association MMA) sredinom prošle godine objavila je preliminarne rezultate istraživanja u kojima su marketingaši ispitivani o budžetima za drugu polovinu 2010. i početak 2011. Pokazalo se da su planirani marketinški budžeti za ovu godinu u porastu, pri čemu ulaganje u mobilne kanale iznosi oko četiri posto od ukupnog budžeta za oglašavanje. Mobitel je kao marketinški kanal u porastu s najvećim pojedinačnim postotkom. Ključni čimbenik porasta marketinških budžeta za mobilno oglašavanje ponajprije je smartphone tehnologija koju tržište sve više prihvaća. Zatim, očekuje se primjetan rast triju kategorija uređaja. U prvom redu to su e-čitači koji će sa 2,5 posto porasti

čimbenicima rasta ističu se i SMS te mobilne aplikacije koje su 2010. bile na razini prihvaćenosti od 58 posto te se pretpostavlja kako će one narasti na 83 posto već ove godine. Nepostojanje mobilnih stranica klijenta (web stranica prilagođenih čitanju i pretraživanju na mobilnim uređajima) osnovni je problem kod odluke oglašivača da krenu s kampanjama na mobilnim uređajima. Agencija koja pruža ovakvu vrstu mobilnog oglašavanja u Hrvatskoj je HTTPool. Đuro Vitković, zamjenik direktora HTTPoola, smatra kako Hrvatska deklarativno prati trendove u oglašavanju, ali s prevelikim vremenskim odmakom. “Mobilno oglašavanje samo je prirodan nasta-

vak migracije oglašavanja s klasičnih medija koji se sve slabije koriste na one medije koji su postali primarni, a to su internet, uključujući i mobil-

Mobilno oglašavanje samo je prirodni nastavak migracije oglašavanja s klasičnih medija na internet ne uređaje, koji su danas pravi komunikacijski, ali i informacijski te zabavni mediji. Problem je to što tu migraciju u oglašivačkom smislu Hrvatska vrlo sporo prati”, objašnjava on. Mobitel kao prozor u svijet Primjerice, Hrvatska zaostaje u potrošnji. Tako je manji i postotak koji od marketinških budžeta otpada na online, a unutar toga i na mobilno oglaša-

vanje. “Ta potrošnja je pet puta manja nego što bi trebala biti. Puno zaostajemo, što utječe na to da se cijela industrija sporo razvija”, smatra Vitković, koji među današnjim trendovima unutar mobilnog oglašavanja ističe interaktivne oglase na mobilnim uređajima koji korisnika povezuju s više različitih platformi (kao što su mediji za socijalnu interakciju te geolokacijske platforme), ali i sponzoriranje mobilnih sadržaja i oglašavanje u računalnim igricama. Prednosti mobilnog oglašavanja u odnosu na tiskano iste su kao i kod online oglašavanja. “To su izravnost, interaktivnost, bolje prezentacijske i vizualno-komunikacijske mogućnosti”, napominje Vitković dodajući kako je ipak najvažnija prednost relevantnost medija. Jer, mobilni uređaj, koji je korisniku nadohvat ruke, zapravo postaje njegov prozor u svijet. Još većem porastu mobilnog oglašavanja može pridonijeti i sve veći doseg portala. No, oni bi trebali ipak nešto više uložiti u promociju svojih stranica radi popularizacije na tržištu koja bi im donijela znatnu zaradu. “Prema našim procjenama, radi se o dosegu od oko 500.000 ljudi u Hrvatskoj, a najpopularniji su, naravno, news portali. Kvalitetna kampanja na tim portalima kreće se oko 50.000 kuna u koje su uključeni svi troškovi produkcije oglašivačkog mobilnog sadržaja”, zaključuje on.

*vijesti T-HT smanjuje broj radnika U okviru nastavka programa racionalizacije poslovnih procesa i povećanja efikasnosti THrvatski Telekom će u 2011. godini smanjiti broj radnika za oko 300, priopćeno je iz T-HT-a. Prosječni trošak otpremnine i povezanih materijalnih prava po zaposleniku u sklopu Programa zbrinjavanja za 2011. godinu iznosi oko 350.000 kuna bruto. Suradnja Combisa i tvrtke ObserveIT

Sistem integrator Combis potpisao je partnerski ugovor s tvrtkom ObserveIT, specijaliziranom za sigurnosna rješenja, posebice za nadzor udaljenih veza s poslužiteljima. Combis će nuditi, implementirati i održavati sigurnosna ObserveIT rješenja koja omogućuju smanjenje sigurnosnih rizika kroz nadzor udaljenih procesa te precizne analize eventualnih problema. ObserveIT proizvodi namijenjeni su svima koji u bilo kojem trenutku žele provjeriti što se točno odvija na udaljenim poslužiteljima te tako pratiti nečiji ili vlastiti rad, kao i onima koji imaju potrebu za izvještavanjem i dokazima o obavljenom poslu. Nova usluga Optima Telekoma za poduzetnike Optima Telekom proširio je ADSL uslugu na području cijele Hrvatske te uveo novu uslugu za poslovne korisnike - OptimaLAN ured. Njome se malim i srednjim poduzetnicima omogućuje korištenje svih funkcionalnosti koje su bile rezervirane za velike poslovne korisnike. Dodatna pogodnost je da će moći opremiti svoje urede najmodernijom telekomunikacijskom opremom bez kapitalnih investicija jer će kompletnu opremu kao i održavanje osiguravati Optima Telekom.

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3660, 17. siječnja 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Usluge transporta

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR FROM THE LISBON STRATEGY TO EUROPE 2020 UR. DR. VIŠNJA SAMARDŽIJA I DR. HRVOJE BUTKOVIĆ IMO

U knjizi se analizira cjelokupna perspektiva Lisabonske strategije u svjetlu donošenja nove strategije Europa 2020, a sadrži i sektorska pitanja u kojima su evaluirane određene politike u kontekstu Lisabonske strategije, njen budući razvoj te implementacija u zemljama članicama. Poseban je naglasak stavljen na iskustva i prakse novih članica EU-a koje se mogu prenijeti i u hrvatski kontekst.

EJUB TOPIĆ ŽIVOT IZMEĐU AKSIOMA Dobra knjiga

Topić u svojoj knjizi predstavlja nova otkrića prvog desetljeća 21. stoljeća te analizira kako se taj napredak odražava na duhovni život čovjeka i njegovo pozicioniranje u globaliziranom društvu. U svojoj analizi polazi od bazičnih podataka o materijalnom svijetu od atoma do svemira, o životu od njegove genetske strukture do čovjeka, o nedokazivosti Darwinove Teorije evolucije, o razbijenim iluzijama o Bogu Richarda Dawkinsa gdje se u konačnici pokazuje da su materijalizam i ateizam također vjerovanja, ali u aksiomatske znanstvene postulate.

LATICA IVANIŠEVIĆ SLUŠAJ I GLEDAJ, LATICE Naklada Ljevak

Knjiga uspomena Latice Ivanišević na obiteljske krugove svojega podrijetla čita se kao obiteljski roman iz visokoga zagrebačkog društva, u kojemu se reflektiraju mnoge estetske i ideološke odrednice i kontroverze 20. stoljeća. Upravo je izazovno osjetiti paradoks uglednoga građanskog salona kroz koji defiliraju pripadnici elite zajedno sa zagovornicima ljevičarsko-avangardnih opredjeljenja, pa čak i profesionalni revolucionari sasvim različitih sudbina.

ALEK POPOV MISIJA LONDON Meandar media

Po mom mišljenju, najsmješnija knjiga novije bugarske književnosti. Toliko smiješna da se čovjeku na kraju plače, piše u svojem osvrtu o ovome romanu Georgi Cankov. Za Ljubena Dilova riječ je o knjizi koja je za njega “osveta za sva poniženja koje bugarski građani trpe u kontaktu s bugarskim diplomatskim misijama u svijetu”. Roman Misija London, utemeljen na slikovitim dojmovima kulturnoga atašea bugarskoga veleposlanstva u Londonu, okarakteriziran je kao najsmješnija knjiga tranzicije...

Anadolija Transport, Istanbul, Turska. Tvrtka se bavi međunarodnim transportom (kompletnim i zbirnim) iz Turske za zemlje bivše Jugoslavije (Makedonija, Kosovo, Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija) kao i iz tih zemalja u Tursku. Kompletne utovare obavljaju iz svih dijelova Turske, uz najavu od jednog do dva dana ranije. Daju uslugu prijevoza iz svih zemalja jugoistoka Europe za Iran, Irak, Siriju, Gruziju, Armeniju i Azerbejdžan. Kontakt: Alen Ramovic, Kanarya Mahallesi Bozdoğan Caddesi No:3/1 Küçükçekmece, İstanbul, Turkey, +90 539 210 19 95 +90 212 540 12 19/540 37 77/540 62 06

Planetopija

Svi koji znaju što je to iskustvo na rubu smrti, znaju i za dr. Raymonda Moodyja, a Bljeskovi vječnosti govori o ljudima koji su svjedočili smrti svojih bližnjih i pritom stekli nevjerojatne uvide. Promjena geometrije prostorije, izvantjelesna iskustva, izmaglica iznad grudi umirućeg, glazba, flash backovi, samo su neki elementi koji se javljaju u tim svjedočanstvima, a ljudi koji su doživjeli takva iskustva posve su promijenili svoja promišljanja o smrti.

Društvene i edukativne igre

T.W.B. d.o.o.. Gradec, www.twb.hr, tvrtka nudi društvene i edukativne igre hrvatske inovacije i proizvodnje. Povoljne cijene i brza isporuka. Kontakt Brnić Josip, t/f 01 2979 501, gsm 098 415 904, t.w.b@zg.t-com.hr Kalupi za plastiku

Chinatopmolders, Shenzhen, Kina, www. topmolders.com. Tvrtka nudi dizajniranje kalupa, proizvodnju kalupa i sve usluge povezane s kalupima za injekcijsko brizganje. Kontakt: robin@topmolders. com, +86 755 29863892.

Suradnja

Engel&Völkers Central Europe, Budimpešta, Mađarska, www.engelvoelkers. com/hu. Tvrtka za poslovanje nekretninama proširuje svoje poslovne aktivnosti na Hrvatsku. Traži licencne partnere koji bi im se pridružili radi proširenja svog brenda i sudjelovanja u dokazanom uspjehu Engel&Völkersa. Trenutačno raspolaže s više od 330 poslovnica i jedna je od vodećih davatelja licencija za agente specijalizirane za marketing prestižnih nekretnina (posjeda) diljem svijeta. Tvrtka nudi licencije za nekretnine na različitim lokacijama uključujući Split, Bukurešt, Budimpeštu, Zagreb, Zadar i Dubrovnik. Kontakt: info@engelvoelkers. com, +36 20 5740957. Oprema za balističku zaštitu

Lubawa SA, Grudziac, Poljska, www. lubawa.com.pl. Tvrtka se specijalizirala na području balističke zaštite, tehničkih i pneumatskih šatora, kao i u specijalno obloženim tkaninama. Iskustvo tvrtke potvrđuju certifikati NATO-a, norme sustava upravljanja kvalitetom te sustavi za kontrolu proizvodnje i specijalne trgovine. Tvrtka posjeduje certifikat sustava upravljanja kvalitetom u skladu sa zahtjevima norme PN-EN ISO 9001:2001 i sustava koji osigurava kvalitetu prema zahtjevima NATO-a AQAP-2110. Kon-

Slušni aparati

Lisound Hearing Aid, Fuzhou, Fujian, Kina, www.lisound.org. Tvrtka je proizvođač digitalnih i analognih aparata za poboljšanje sluha. Tvrtka nudi svoje proizvode i traži poslovne partnere za suradnju na području poboljšanja sluha. Kontakt: kirby@lisound.org, +86 591 83519673, +86 13509352849. Voće i povrće

Xiamen Xuanlong Import And Export Co, Xiamen, Fujijan, Kina. Tvrtka specijalizirana za proizvodnju i prodaju: riže, kukuruza, pšenice, konzervirane tune, konzerviranih sardina, konzerviranog slatkog kukuruza, konzerviranih gljiva, svježeg voćnog soka, voćnih pića, luka, mrkve, paradajza, crvenog graha (bubrežnog oblika) i drugog voća i povrća. Kontakt: ronghan82@yahoo.com.cn, +86 592 6804308, +86 13779966238. Alati i metalne konstrukcije

Fero Alati, Križ, www.feroalati.hr. Tvrtka nudi proizvodnju metalnih konstrukcija, alata za obradu metala, gume, plastike, izradu metalnih elektroormara, prometnih znakova, gromobranskog pribora... Kontakt: Katica Magdić, katica. magdic@feroalati.hr, +385 1 2821750, +385 99 3178542.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Hrana za pse

Sanitat iz Dubrovnika nabavlja hranu za pse. Rok dostave ponuda je 4. veljače. Pranje i najam rublja

RAYMOND MOODY BLJESKOVI VJEČNOSTI

takt: Mariusz W. Kremplewski, info@ lubawa.com.pl, +48 607 988748, +48 56 6994000.

KBC Zagreb nabavlja usluge pranja i najma rublja. Rok dostave ponuda je 21. veljače. Licencije

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa nabavlja licencije za antivirusni programski sustav. Rok dostave ponuda je 16. veljače.

Grafičke usluge

Hrvatska radiotelevizija nabavlja grafičke usluge. Rok dostave ponuda je 24. siječnja. REGIJA Zaštitne mreže i strunjače

KJP ZOI 1984 OC Sarajevo nabavlja zaštitne mreže i strunjače za skijašku stazu na Bjelašnici. Rok dostave ponuda je 31. siječnja. Autogume, sijalice, akumulatori i autokozmetika

MUP Kantona Sarajevo nabavlja autogume, aku-

mulatore, sijalice i autokozmetiku. Rok dostave ponuda je 9. veljače. Održavanje informatičke opreme

Elektroprivreda BiH Sarajevo nabavlja usluge održavanja informatičke opreme. Rok dostave ponuda je 1. veljače.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

www.privredni.hr Broj 3660, 17. siječnja 2011.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

U strahu od općeg Industrijske nekretnine razlaza traže nove vlasnike

Industrijska nekretnina u Sisku, procijenjene vrijednosti 48,3 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja niz zgrada, stambenih objekata, i zemljišta ukupne površine 28.491 četvorni metar u Quirinovoj ulici 8 u Sisku. Dražba za ovu nekretninu održat će se 20. siječnja u 14 sati na Trgovačkom sudu u Sisku, Ferde Hefelea bb, soba 105/I. Kao kupci na dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su položile jamčevinu na žiro-račun Trgovačkog suda u Sisku broj 2390001-1300000460, poziv na broj 41-24-09 s naznakom “jamčevina za javnu dražbu Segestica” u iznosu od pet posto početne prodajne cijene, i to najkasnije tri dana prije održavanja ročišta. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati dužan predočiti sucu na dan održavanja javne dražbe. Pregled nekretnine je moguć svaki radni dan od 9 do 15 sati uz prethodni dogovor na telefon broj 044/523 186. Građevinsko zemljište u Dubrovniku, procijenjene vrijednosti 20 milijuna kuna. Nekretnina se nalazi na Gružu, područje Solitudo. Ročište za ovu nekretninu održat će se na Trgovačkom sudu u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23, sudnica 2, 1. ožujka u 9 sati. Dodatne informacije moguće je dobiti

kod stečajnog upravitelja Dragana Josipa Kneževića na broj mobilnog telefona 091/7854 372, od 9 do 13 sati, svaki radni dan. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje uplate jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, koja se plaća na račun Trgovačkog suda u Dubrovniku broj 23900011300000525 kod Hrvatske poštanske banke, do 25. veljače 2011. godine. Jamčevina koja zaključno s navedenim danom ne prispije na označeni račun smatrat će se neplaćenom. Potvrda o uplaćenoj jamčevini zajedno s prijavom za dražbu koja posebno sadrži podatke o ponuditelju (presliku osobne iskaznice ili upisa u nadležni registar) i naznaku imovine za koju se dražbuje mora se dostaviti do 25. veljače 2011. godine u sudski spis pod posl. br. st. 4/10. Kasnije pristigle prijave smatrat će se nepravodobnim i neće se uzeti u obzir. Ponuditeljima kojima ponuda ne bude prihvaćena jamčevina će se vratiti u roku od tri dana od uplate kupovnine. Tvornički krug i hala u Zlataru, procijenjene vrijednosti 21 milijun kuna. Nekretnina u naravi predstavlja industrijski prostor površine 12.606 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se na Općinskom sudu u Zlataru, u sudnici broj 2, 25. siječnja u 8.30 sati. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi je 10 posto procijenjene vrijednosti. Industrijska nekretnina u Bilicama pokraj Šibenika, procijenjene vrijednosti 24,4 milijuna

kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zemljišta i zgrade ukupne površine 26.393 četvorna metra. Ročište za prodaju održat će se pred stečajnim sucem u sobi broj 212 Trgovačkog suda u Šibeniku, Stjepana Radića 81/ II, 11. veljače s početkom u 11 sati. Sve zainteresirane osobe mogu razgledati imovinu stečajnog dužnika, u vrijeme dogovoreno sa stečajnim upraviteljem Ivanom Rudom, odvjetnikom iz Šibenika, Stjepana Radića 6/II., uz prethodni dogovor na telefon 022/331 878. Na dražbi mogu sudjelovati sve pravne i fizičke osobe, kao i strane u skladu sa zakonskim uvjetima, a koje su prethodno uplatile jamčevinu u iznosu od pet posto početne cijene. Jamčevina se uplaćuje na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Šibeniku, koji se vodi kod Hrvatske poštanske banke Zagreb, broj 23900011300000865 s pozivom na broj 02-1-9-02 s naznakom “uplata jamčevine za javnu dražbu”, i mora se uplatiti do 7. veljače 2011. godine. Industrijska nekretnina u Labinu, procijenjene vrijednosti 26,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja tri hale i industrijsko dvorište ukupne površine 15.049 četvornih metara. Nekretnina je opterećena založnim pravom. Dražba će se održati na Općinskom sudu u Labinu, u sobi 3/I., 11. veljače u 9 sati. Jamčevina je 10 posto od procijenjene vrijednosti i potrebno ju je uplatiti na račun Suda broj 23900011300002297, pozivom na broj 05 19-0156-10 i predočiti Sudu prije dražbe.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

dr. Uroš Dujšin

jerena globalnim pokazateljima, godina 2010. ispala je iznimno dobro: Economist procjenjuje kako je svjetska proizvodnja porasla gotovo pet posto, što je znatno više od dugoročnog trenda i znatno brže no što se predviđalo. Pitanje je može li i godina 2011. slijediti istu tenden-

ciju ili ne; mnogi misle da može. No u stvarnosti će razvoj događaja u ovoj godini ovisiti o tome što će se dogoditi u sljedeća tri područja: velikim zemljama u usponu, eurozoni i Americi. Ali ta tri područja kao da se razilaze na različite strane, s veoma različitim izgledima za razvoj i suprotstavljenim političkim opcijama. K tome su moguće i nove pukotine, naročito u bogatim zemljama. Strah od pregrijavanja Velike zemlje u usponu prošle su godine najviše pridonijele svjetskom privrednom rastu. Neiskorištenih kapaciteta više nema; tamo gdje može, ulazi strani kapital; brige zbog “balona” cijena imovine sada je nadomjestio strah od konjunkturnog pregrijavanja - u Brazilu je stopa inflacije u studenom porasla na više od pet posto, a uvoz je bio veći 44 posto nego prije

godinu dana. Problem je uglavnom u prejeftinom novcu. Iako je monetarni slom iz 2009. prošlost, monetarna je politika veoma liberalna – naročito u Kini gdje se tako nastoji održati niski tečaj juana. Takvo je stanje neodrživo: da bi zaustavile rast cijena, vlasti će biti prisiljene pritegnuti kreditne kočnice. No ako u tome pretjeraju, rast bi se mogao naglo usporiti – a ako ne

Razvoj događaja ovisit će o zbivanjima u tri područja: velikim zemljama u usponu, eurozoni i Americi učine dovoljno, inflacija će se ubrzati pa će kasnije politika nužno biti još restriktivnija. Drugo područje gdje će biti napeto, kako s makroekonomske tako i financijske strane, jest eurozona. Na kratki rok rast će se sigurno usporiti zbog smanjenja državne potrošnje, naročito u Njemačkoj. Gospodarstva s periferije, poput Irske, Portugala i Grčke, mogu očekivati samo tešku budućnost. Iskustvo pokazuje kako je malo vjerojatno da zemlje članice monetarne unije mogu brzo povećati konkurentnost putem smanjivanja nadnica i cijena. Ne samo da je previše europskih zemalja u debelim

dugovima nego je i cijeli sistem europskog bankarstva, zasnovan na tijesnoj prekograničnoj povezanosti, zreo za reviziju. Te teškoće stvorit će velike probleme, no europski su vođe nesložni i nedorasli situaciji. Zato je vrlo vjerojatno da će u 2011. ovdje biti jako teško. Američka ekspanzija Bit će promjena i u Americi, ali u drugom smjeru. Za razliku od Europe, Amerika kreće u ekspanzivnu politiku. Obamin sporazum o smanjenju poreza s republikancima znatno je velikodušniji nego što se očekivalo: ne samo što su porezna smanjenja Bushove administracije produljena za dvije godine, nego su dodane olakšice u visini od dva posto BDP-a. Dodaju li se tome i FED-ove kupnje obveznica, ispada da Amerika dodaje gas upravo u vrijeme kad Europa priteže kočnice. Stoga bi se proizvodnja u Americi mogla povećati za četiri posto, što je znatno više od trenda i dovoljno da se smanji nezaposlenost, iako ne odmah. No ta politika nosi i rizike: Obama sa svojim republikanskim sugovornicima nije ni pokušao postići dogovor o srednjoročnoj proračunskoj politici, iako su izgledi nepovoljni. Ako zbog toga investitori ocijene da je proračunska rupa prevelika, moglo bi još u 2011. doći do financijske krize. Rastuće razlike među spomenutim trima grupama mogle bi samo povećati rizike za svaku od njih. Ekspanzivna američka politika i brige zbog mogućnosti državnih bankrota u eurozoni imat će za posljedicu odljev kapitala u zemlje u usponu, zbog čega njihove središnje banke neće povećavati kamatne stope da bi obuzdale inflaciju. Razlaz 2011. bit će utoliko veći i opasniji.

20 SVIJET FINANCIJA DUN&BRADSTREET

Rast vanjskog duga odbija investitore D&B također smatra kako se Vlada nije upustila u restriktivniju poreznu politiku i provođenje strukturalnih reformi koje bi poboljšale investicijsku klimu

najnovijem izdanju publikacije International Risk&Payment Review koja obuhvaća rizike poslovanja u 132 države svijeta, najstarija bonitetna kuća na svijetu Dun&Bradstreet i dalje Hrvatsku svrstava u zemlje s blagim rizikom ulaganja, priopćeno je iz bonitetne kuće Bonline koja je ekskluzivni zastupnik D&B-ja za Hrvatsku i BiH. D&B se u ovomjesečnom izvješću osvrće na državni proračun, usvojen potkraj lanjskog studenoga, u kojem Vlada u ovoj godini planira ekonomski rast od 1,5 posto te deficit od 4,3 posto bruto domaćeg proizvoda. Konkretno, proračun je zamišljen tako da troškovi budu jednaki onima u 2010. go-

dini. Glavni dio čine mirovine i plaće u javnom sektoru, a kako bi se pokrio manjak planira se zaduživanje od 20,6 mili-

D&B očekuje da će se Hrvatska priključiti EU-u početkom 2012. jardi kuna. Iako Vlada ne bi trebala imati problema s posuđivanjem novca na tržištu kapitala, rast vanjskog i javnog duga te nedostatak plana fiskalne konsolidacije povećat će troškove posudbe tog novca te će istodobno povećati i averziju prema riziku investitora izazvanu dužničkom krizom u eurozoni. D&B također smatra kako je proračun napravljen pod velikim

Predviđanje kretanja BDP-a 3 2 1 0 -1 -2 -3 -4 -5 -6 -7

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

pri priključivanju Europskoj uniji zatvorivši još tri pregovaračka poglavlja. EU je čak i pohvalio cjelokupni napredak Hrvatske. Ipak, smatra se da Hrvatska mora poraditi na borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, boljoj organizaciji sudova i ad-

Izvor: D&B

utjecajem nadolazećih izbora, te da se Vlada nije upustila u restriktivniju poreznu politiku i provođenje strukturalnih reformi koje bi poboljšale investicijsku klimu. Još jedan korak prema EU-u Izbori bi se trebali održati u studenome, a koalicijskoj vladi i dalje pada potpora, a smanjuje se i popularnost HDZ-a

te premijerke Jadranke Kosor. Šanse za pobjedu HDZ-a i formiranje nove koalicijske vlade su male, procjenjuje D&B, napominjući kako će se, što datum izbora bude bliže, tenzije povećavati kako između, tako i unutar stranaka. U studenome je Hrvatska napravila još jedan korak

ministracije te zaštiti nacionalnih manjina. D&B očekuje da će se Hrvatska priključiti EU-u početkom 2012. godine. Inače, rejting se promijenio četirima zemljama. Tako se Bangladešu, Zambiji i Filipinima poboljšao, dok se Španjolskoj snizio te je njen rejting jednak onom Hrvatske. U regiji i dalje najbolje prosperira Slovenija koja spada u zemlje s niskim rizikom ulaganja. Slijedi Italija s blagim rizikom, te Albanija, Makedonija i Srbija s umjerenim rizikom, a naposljetku BiH s vrlo visokim rizikom ulaganja. (V.A.)

FONDOVSKA INDUSTRIJA

Najbolji porasli više od 10 posto U zadnjem kvartalu prošle godine rezultati fondova kretali su se u rasponu od +27,61 posto do -2,66 posto, dok je njih 78 ostvarilo porast vrijednosti udjela Marko Repecki, www. hrportfolio.com

Najboljih 10 za Q4 2010. dionički dionički dionički dionički dionički dionički dionički dionički dionički dionički

posljednjem lanjskom tromjesečju pojačala se živost na hrvatskom tržištu kapitala, ponajprije zahvaljujući MOL-ovoj ponudi malim dioničarima za otkup preostalih dionica Ine. S obzirom na to da je ponuda bila oko 60 posto viša u odnosu na tržišnu cijenu, te nakon što su se u kupnju na Burzi uključili i institucionalni investitori dodatno podižući cjenovnu ljestvicu, na tržište se potkraj godine vratio optimizam. Dionički indeks Crobex je u posljednjem kvartalu 2010. porastao za 10,20 posto, a Crobex10 za 14,15 posto. Kad je riječ o fondovima, njihovi su se rezultati u tom razdoblju kretali

NFD Aureus US Algorithm KD Nova Europa KD Energija VB Crobex10 AC Rusija PBZ I-Stock Capital Two Raiffeisen Emerging Markets Platinum Global Opportunity MP-Global.HR

+27,61% +16,03% +14,31% +12,80% +11,76% +11,31% +11,06% +10,44% +10,36% +10,35%

* od 30.09.10. do 31.12.10. izvor: www.hrportfolio.com

u rasponu od čak +27,61 posto do -2,66 posto. Njih 78 ostvarilo je porast vrijednosti udjela, s time da je sedam fondova ostvarilo rast veći od 10 posto, a 33 više od pet posto. Od 48 dioničkih fondova, u zadnjem kvartalu protekle godine porast vrijednosti je zabilježen kod njih 42. Ukupno su 24 dionička fonda porasla više od sedam posto. Daleko najuspješniji bio je NFD

Aureus US Algorithm čija je vrijednost povećana za 27,61 posto. Riječ je o fondu koji je upravljan posebnim algoritmom za trgovanje te je koncentriran na visokolikvidno američko tržište. Po ostvarenom prinosu slijedi ga KD Nova Europa kojem je vrijednost uvećana za 16,03 posto što može zahvaliti, među ostalim, i priličnoj izloženosti ruskom tržištu (više od 50 posto), dok je

više od 30 posto tog fonda, prema podacima iz njegove osobne iskaznice, uloženo u energetski sektor. Na trećem mjestu je KD Energija kojem je vrijednost porasla za 14,31 posto. Podsjetimo, riječ je o specijaliziranom fondu koji najmanje 70 posto svojega portfelja ulaže u dionice energetskog i sirovinskog sektora. Najveće padove kod dioničkih fondova zabilježili su

Fima Equity (-2,66 posto), HPB Dynamic (-1,85 posto) te Poba Ico Equity (-1,33 posto). Rast, rast Od ukupno 18 mješovitih fondova njih 13 zabilježilo je porast vrijednosti, a najuspješniji su bili Ilirika JIE Balanced (+5,71 posto) i Erste Balanced (+5,39 posto). Najveće padove u posljednjem kvartalu imali su ICF Balanced

(-2,61 posto) te OTP uravnoteženi (-1,35 posto). Pet od osam obvezničkih fondova zabilježilo je porast vrijednosti, a najviše Capital One (+1,49 posto) i OTP euroobveznički (+0,44 posto), dok su najveće padove zabilježili HPB obveznički (-0,72 posto) i ZB Bond (-0,37 posto).

Svih 17 novčanih fondova je kraj godine dočekalo u plusu Svih 17 novčanih fondova je ostvarilo pozitivne rezultate koji su se kretali u rasponu od 0,26 do 0,89 posto. Najuspješniji su bili Raiffeisen Cash (+0,89) i VB Cash (+0,84 posto).

www.privredni.hr Broj 3660, 17. siječnja 2011.

( 28,89 mlrd kn ( 6,146 mlrd kn dugovale pravne osobe

dug fizičkih osoba

INSOLVENTNOST

Neslavni rekordi

Iznos nepodmirenih naloga je u studenome dosegao razinu od 35,037 milijardi kuna. Za nepodmirene poreze i doprinose pravne osobe duguju 13,7 milijardi kuna

elikvidnost i dalje galopira Hrvatskom, pa je tako i lanjskoga studenoga iznos nepodmirenih naloga ponovno porastao i to za golemih 828,9 milijuna kuna ili, drugim riječima kazano, dosegao je rekordnu razinu od 35,037 milijardi kuna, navodi se u najnovijim Gospodarskim kretanjima, publikaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK). Novom rekordu najviše su pridonijele pravne osobe registrirane za djelatnost trgovine kojima je vrijednost blokada računa povećana za 276,6 milijuna kuna te građevinarstva s povećanjem od 166 milijuna kuna. Od ukupne vrijednosti novih naloga koji su došli na naplatu, 44 posto se odnosi na dug pravnih osoba prema državi na temelju nepodmirenih poreza i doprinosa čija je ukupna vrijednost dosegnula rekordnih 13,7 milijardi kuna. Znatno pogoršanje Istodobno je znatno povećan broj poslovnih subjekata s blokiranim računima: obrtnika za 375, a pravnih osoba za čak 800 (što je jedan od naj-

Nepodmireni nalozi za plaćanje i blokirani poslovni subjekti 74.778

36.037

62.687 51.553

25.779 18.436

30.11.2008. Izvor: FINA, HGK

30.11.2009.

30.11.2010.

broj poslovnih subjekata s blokiranim računima nepodmireni nalozi za plaćanje, u milijunima kuna

oštrijih mjesečnih skokova). Time je ukupni broj poslovnih subjekata koji nisu u stanju podmirivati svoje tekuće obveze također dosegao novi rekord od 74.778. U odnosu na zadnju pretkriznu 2008. godinu, stanje je znatno pogoršano. Naime, iznos blokada je veći za čak 90 posto ili za 16,6 milijardi kuna, a broj blokiranih poslovnih subjekata za 28 posto ili za 15.500. Preciznije kazano, 33.065 insolventnih pravnih osoba u kojima je bilo zaposleno 45.505 djelatnika dugovalo je prošlogodišnjega studenoga na ime nepodmirenih obveza 28,89 milijardi kuna, što je za 77 milijuna kuna

više nego u listopadu protekle godine te 8,14 milijardi kuna više nego u studenome 2009. Na mjesečnoj razini je broj insol-

Novom dužničkom rekordu najviše su pridonijele pravne osobe u trgovini i građevinarstvu ventnih pravnih osoba povećan za 800 tvrtki, dok je broj zaposlenih u njima manji za 953 osobe. Na godišnjoj razini, pak, broj insolventnih pravnih osoba povećan je za 6869, dok je broj zaposlenih manji za 230 radnika.

Kad je riječ o dugu zbog neplaćenog poreza, on je prošlogodišnjeg studenoga iznosio 11,959 milijardi kuna. To znači da je u mjesec dana on povećan za 302 milijuna kuna, a u godinu dana za čak 2,869 milijardi. Za neplaćene doprinose su pravne osobe u studenome dugovale 1,703 milijardi kuna što je u odnosu na listopad 66 milijuna kuna više, a u odnosu na preklanjski studeni 514 milijuna kuna više. I obrtnici u “banani” Kad je riječ o fizičkim osobama, njih 41.713 koje su zapošljavale 25.473 ljudi imalo je lanjskoga studenoga više od 6,146 milijardi kuna nepodmirenog duga, što je u odnosu na listopad povećanje od 55 milijuna kuna. Na godišnjoj razini, pak, njihove su nepodmirene obveze porasle za 1,116 milijardi kuna. Inače na mjesečnoj je razini broj insolventnih obrtnika povećan za 375, a u roku od godinu dana za čak 5222. Osim toga, broj zaposlenih kod fizičkih osoba smanjen je u studenome u odnosu na listopad 2010. za 271 djelatnika, a na godišnjoj povećan za 1204. (V.A.)

FINANCIJSKA AGENCIJA

Kako izaći na kraj s tisućama ovrha? Prema Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima od početka ove godine time se bavi Financijska agencija kojoj je taj posao, prema svemu sudeći, zadao dosta glavobolje. Podsjetimo, ovrha se provodi na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, prema OIB-u ovršenika, bez njegove suglasnosti. Valja napomenuti i da se ona ne provodi na primanjima, naknadama i iznosima koji su zakonom izuzeti, kao što su primanja po osnovi dječjeg doplatka, privremene nezaposlenosti, invalidnine, primanja po osnovi socijalne skrbi, stipendije i pomoći učenicima i studentima. U Finu je 1. siječnja ove godine pristiglo oko 11 milijuna računa i oko 600.000 osnova za plaćanje. Neke osnove za plaćanje sadrže više predmeta tako da ukupan broj predmeta u obradi prelazi 730.000, a kontinuirano se zaprima i veliki broj novih predmeta. Na projek-

tu u dvije smjene radi više od 300 Fininih zaposlenika. Posebna se pozornost, zbog osjetljivosti i tajnosti podataka, posvećuje zaštiti ovršenika i ovrhovoditelja te kontroli podataka, ističu u Fini, podcrtavajući kako je 13. siječnja 2011. broj blokiranih računa građana iznosio 162.204, a poslovnih subjekata 109.237. U Fini opovrgavaju napise prema kojima u njoj vlada kaos, dok joj je sustav blokiran. Naime, zbog tako velikog broja zaprimljenih predmeta i očekivanog povećanog opterećenja sustava dogodile su se određene tehničke poteškoće u radu koje kontinuirano otklanjaju, naglašavaju u Fini, dodajući kako nastoje, u izravnoj komunikaciji s klijentima, riješiti što više pojedinačnih slučajeva. (V.A.)

OSIGURANJA U 2010.

Bruto premija 9,2 milijarde kuna

Prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za prošlu godinu, 25 društava za osiguranje zaračunalo je bruto premiju od 9,2 milijarde kuna, što je 1,8 posto manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Najviše je naplaćeno u neživotnim osiguranjima gdje je uplaćena bruto premija u iznosu od 6,8 milijardi kuna, što je dva posto manje nego godinu ranije. Najviše je uplaćeno u osiguranja vozila, no i kod obveznog osiguranja od automobilske odgovorno-

sti premija je za 0,7 posto manja te iznosi 2,8 milijardi kuna. U odnosu na godinu ranije zabilježen je pad broja ugovorenih osiguranja za jedan posto. Manje je uplaćeno i za osiguranja od nezgoda (-2,9 posto), zdravstveno osiguranje (-4,6 posto), kasko za vozila (-11,5 posto), osiguranje robe u prijevozu (-1,6 posto), osiguranje od požara i elementarnih šteta (-2 posto), a najveći pad bilježi osiguranje troškova pravne zaštite, i to za 40 posto. Najviše su rasla osiguranja za jamstva koja su gotovo udvostručena (+92 posto) za kredite (+48 posto), putna osiguranja (+19 posto), te osiguranja raznih financijskih gubitaka (+10 posto). Skupina životnih osiguranja bilježi pad od 1,3 posto - na njih je u prošloj godini uplaćeno 2,5 milijardi kuna. (K.S.)

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3660, 17. siječnja 2011.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Likvidnost visoka, a kamata niska Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

u mil. kn

očetak nove 2011. godine protječe u nepromijenjenim okolnostima na novčanom tržištu budući da je likvidnost sudionika i dalje vrlo visoka, a kratkoročna kamatna stopa niska kao i u prethodnoj godini. Prošle je srijede završilo razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija i započelo novo, što se odrazilo na rast potražnje novca, dok je kamatna stopa ostala gotovo nepromijenjena. Iako smo na samom početku novog razdoblja održavanja obvezne pričuve, značajan dio dnevnih

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

400

10.1.’11.-14.1.’11.

3.1.’11.-7.1.’11.

300 2 200 1 100

10.1.2011.

11.1.2011.

12.1.2011.

viškova likvidnosti depozitne institucije usmjeravaju u središnju banku kao prekonoćne depozite po kamatnoj stopi od 0,5 posto. Sudionici su protekloga tjedna ponovno bili usredotočeni na aukciju trezorskih zapisa Ministarstva financija. Kao

13.1.2011.

14.1.2011.

i do sada, pokazan je veliki interes za upis trezorskih zapisa u kunama. Planirani iznos izdanja bio je 250 milijuna kuna, a ukupan iznos pristiglih ponuda iznosio je 510 milijuna kuna. Ostvareni iznos emisije bio je 365 milijuna kuna, i to na rok od 91 dan

ponedjeljak

utorak

upisano je 170 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 2,4 posto, na rok od 182 dana upisano je 89 milijuna kuna zapisa po kamatnoj stopi od 3,5 posto i na najdulji rok od 364 dana upisano je najviše zapisa, 194 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 3,9 posto.

srijeda

četvrtak

petak

Za razliku od trezorskih zapisa u kunama, zanimanje za trezorske zapise u eurima bilo je slabije. Iako je planirani iznos izdanja bio 20 milijuna eura, ukupan iznos pristiglih ponuda bio je samo 2,9 milijuna eura, a ostvareni iznos emisije bio je tek 2,4 mili-

juna eura uz kamatnu stopu od 2,9 posto. Neznatne promjene kamatnih stopa na trezorske zapise, koje iz aukcije u aukciju bilježe mali pomak na više ili na niže, pokazuju da su dosegnute realne razine kamatnih stopa, te da se, uz zadržavanje sadašnje razine likvidnosti sudionika, država i dalje može oslanjati na uspješno upravljanje manjkovima likvidnosti putem izdavanja trezorskih zapisa uz povoljne kamatne stope. U idućem razdoblju ne očekujemo značajniju promjenu kretanja na novčanom tržištu. Potražnju za kratkoročnim pozajmicama podržavat će potreba održavanja obvezne pričuve. Zahvaljujući dostatnoj ponudi, kamatna stopa i dalje će biti izrazito niska.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Klizanje dolara i švicarskog franka

Nastavak rasta

Proteklog tjedna zaustavljen je rast švicarskog franka koji je sa sedam kuna i 94 lipe do valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

EUR

7,42

5,478636

kanadski dolar

USD

bila vrijednost jedino prema euru - manje od lipe. 5,75

CHF

5,95

7,41

5,70

5,90

7,40

5,65

5,85

7,39

5,60

5,80

7,38

5,55

5,75

7,37

5,50

5,70

5,556785

JPY

japanski jen (100)

6,677165

CHF

švicarski franak

5,730152

GBP

britanska funta

8,766596

USD

američki dolar

5,532280

EUR

euro

7,401637

Izvor: HNB

setak lipa, pa je tjedan zaključen na pet kuna i 53 lipe. Tijekom tjedna kuna je neznatno izgu-

kraja tjedna pao na vrijednost od pet kuna i 73 lipe. Kuna je ojačala i prema dolaru, i to za dvade-

11.1.

12.1.

13.1.

14.1

10.1.

11.1.

12.1.

13.1.

14.1

10.1.

11.1.

12.1.

13.1.

14.1

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Optimizam i oprez na svjetskim burzama

6400 6200

dišnja banka, no bonitetne kuće upozoravaju na visoke razine duga koje muče to gospodarstvo. Kina bilježi manji suficit robne razmjene. U protekloj go12200

FTSE 100

12000

dini izvoz joj je rastao 17,9 posto, a uvoz 25,6 posto. Središnja europska banka prošlog je tjedna procijenila kako će inflacija biti u ovoj godini veća od oče3000

Dow Jones

2800

6000

11800

2600

5800

11600

2400

5600

11400

2200

5400

11200

2000

10.1. 5000 4500

11.1.

12.1.

13.1.

14.1.

10.1. 7400

CAC40

7200

11.1.

12.1.

13.1.

14.1.

DAX

10800

7000

3500

6800

10400

3000

6600

10200

11.1.

12.1.

13.1.

14.1.

11.1.

12.1.

13.1.

14.1.

12.1.

13.1.

14.1.

NIKKEI 225

10600

10000

6400 10.1.

10.1.

11.1.

12.1.

13.1.

14.1.

kivane, ponajprije zbog rasta cijena energenata. Barel nafte je u tjednu porastao sa 88 na 99 dolara. Svjetska banka procjenjuje kako će rast globalnog

NASDAQ

10.1. 11000

4000

2500

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

160

148

158

146

156

144

154

primjena od 15. siječnja 2010. 10.1.

Nakon rastućeg trenda od sredine prošloga tjedna sve su svjetske burze zabilježile lagani pad. Američko tržište raste umjereno, procjenjuje američka sre-

Mirex, prosječni prinos obveznih mirovinskih fondova, nastavio je trend rasta koji traje još od sredine prosinca. Od 15. prosinca porasla mu je vrijednost za gotovo tri boda, a od prošlog tjedna 1,5961 bod. Vrijednost potkraj proteklog tjedna bila je 158,8812 bodova.

10.1.

11.1.

gospodarstva u svijetu ove godine biti na razini od 3,3 posto što je nešto manje od prošlogodišnjih 3,9 posto. Tranzicijska tržišta trebala bi rasti po prosječnoj stopi od šest posto. Svjetsku banku uz rast cijene energenata zabrinjava i mogući rast cijene hrane.

142 14.12.

23.12.

3.1.

13.1.

10.1.

11.1.

12.1.

13.1.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 13.1.2011 Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni MF AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindik. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

159,2644 163,8988 152,7446 159,6097 158,8812

163,6667 197,4457 121,2549 137,1768 131,5800 156,9769 184,6369 180,0863 193,4173 139,7782 106,2256 118,9697 161,7702 110,0443 119,3699 168,8906 148,9665 107,4928 131,3534 120,5544 118,7825

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3660, 17. siječnja 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 589,090 milijuna kuna

Ina - natrgovanija dionica Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 329,833 milijuna kuna što je porast od 153,70 posto u odnoTop 10 po prometu Ina d.d. Hrvatske telekomunikacije d.d. Dom Holding d.d. Dalekovod d.d. Ingra d.d. Belje d.d. Jadranski naftovod d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Atlantska plovidba d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d.

su na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 3,71 posto te je njegova posljednja vrijednost 2.240,42 boda, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.224,49 bodova što je porast od 3,74 posto. Naj-

tjedna promjena +6,08% +1,51% +32,26% +11,08% +14,81% +3,53% +0,08% +5,15% +3,27% +0,70%

zadnja cijena 3.400,00 299,45 46,00 311,00 17,21 88,00 3.200,00 286,00 759,01 1.445,00

promet 329.833.091,96 61.076.908,08 27.896.160,18 21.404.714,24 18.821.978,55 13.854.705,21 12.899.938,04 10.856.339,37 7.485.528,04 6.147.667,31

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 572.525.218,20 kn

više se trgovalo dionicom Ine kojom je ostvareno 329,8 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 3400 kuna što je porast od 6,08 posto. Najveći porast imala je dionica Dom Holdinga koja je 10 dionica s najvećim rastom cijene Vukovarski poljopr. ind. kombinat d.d. IPK Osijek d.d. Dom Holding d.d. Saponia d.d. Finvest Corp d.d. Arenaturist d.d. TEP-tvornice el. Proizvoda d.d. PIK-Vinkovci d.d. Belišće d.d. Valamar grupa d.d.

porasla za 32,26 posto te je trgovanje završila na 46 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 27,896 milijuna kuna. Osim nje, poraste veće od 10 posto

tjedna promjena +55,05% +50,00% +32,26% +26,17% +25,26% +25,02% +25,02% +25,00% +20,55% +17,91%

zadnja cijena 87,00 30,00 46,00 189,38 108,00 75,00 19,99 250,00 592,00 39,50

promet 215.622,56 19.561,31 27.896.160,18 48.306,68 20.280,00 97.240,20 5.978,01 18.400,67 163.134,85 55.870,51

INVESTICIJSKI FONDOVI

ji dionički fond protekloga tjedna bio je fond NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost porasla za 7,39 posto, a slijedi ga AC Rusija s porastom od 5,26 posto. Jedini dionički fond s negativnim rezultatom protekloga tjedna je fond Ilirika Azijski tigar kojem je vrijednost smanjena za 2,96 posto.

Kod mješovitih fondova najuspješniji je ICF Balanced koji je ostvario porast vrijednosti od 3,42 posto, a slijedi ga Agram Trust s porastom od 2,93 posto. Niti jedan mješoviti fond protekloga tjedna nije zabilježio pad vrijednosti udjela. Najveći dobitnik kod obvezničkih fondova je OTP euro

obveznički (+1,22 posto) a slijedi ga HPB Obveznički fond (+0,35 posto), dok je jedini fond s negativnom promjenom Erste Bond (-0,09 posto). Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, te su najuspješniji bili PBZ Dollar, OTP novčani i VB Cash, svi s porastom od 0,08 posto. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

od 5. do 13. siječnja 2011. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€

101,4928

-0,02

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

14,6880 46,5265 8,8607 139,1200 13,4116 109,9700 108,2000 79,7334 178,7469 65,4400 88,4440 87,2546 94,3900 101,4069 107,7700 49,0835 65,7040 48,9715 30,1744 78,7005 61,0189 72,2904 74,3853 5713,1700 98,8661 14,7373 33,0800 50,8124 7,6990 63,3800 44,8921 86,9217 51,7971 519,0332 378,9690 92,9182 89,8300 335,1398 78,8500 158,1517 123,6261 11,4635 115,8358 121,7110 109,8509 11,3965

3,39 1,85 1,72 2,08 2,00 3,27 2,36 2,93 1,68 4,12 3,60 3,68 3,29 2,02 3,54 1,40 4,84 5,26 2,92 3,03 -2,96 2,49 2,95 1,41 1,63 1,79 1,75 1,69 3,97 1,85 4,89 1,90 2,62 3,18 0,62 2,70 4,98 2,98 4,52 7,39 0,43 1,74 2,46 0,12 4,77 3,74

Valuta

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

zadnja vrijednost 2.240,42 95,42 1.224,49

imale su još i dionice Ingre (+14,81 posto) te Dalekovoda (+11,08 posto). Svih 10 najtrgovanijih di10 dionica s najvećim padom cijene Đakovština d.d. Bilokalnik-ipa d.d. HTP Orebić d.d. Hoteli Omišalj d.d. Sunčani Hvar d.d. Varteks d.d. Exportdrvo d.d. Dioki d.d. Puljanka d.d. Luka Rijeka d.d.

tjedna promjena +3,71% -0,15% +3,74%

onica imalo je promet veći od milijun kuna te niti jedna nije zabilježila pad cijene.

tjedna promjena -46,67% -44,49% -37,50% -14,29% -13,09% -13,09% -12,09% -9,98% -6,51% -6,24%

zadnja cijena 9,60 61,05 174,99 6,00 27,81 17,60 400,00 81,00 50,00 180,02

promet 766.922,07 1.648,35 174,99 3.400,00 59.612,80 18.485,20 10.125,00 123.392,41 2.600,00 663.684,26

*vijesti

Samo tri fonda u minusu Iza nas je rekordan tjedan kad je riječ o broju fondova s porastom vrijednosti, te je čak 89 fondova od ukupno 92 zabilježilo porast vrijednosti. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -2,96 posto pa do čak +7,39 posto, a šezdeset i jedan fond ostvario je porast veći od jedan posto. Najuspješni-

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

110,5100 98,1168

*Tjedna promjena [%] 2,47 1,00

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

126,4100 151,2300 107,8564 10,4447 116,6574 159,1900 175,7648 68,1698 100,1047 111,3635 8,6165 157,0437 87,9640 5,7214 71,9951 11,4239 116,7921 109,4200

2,01 2,56 2,84 1,10 3,42 2,02 1,80 2,61 2,47 2,34 1,34 2,51 2,40 1,78 2,93 1,58 0,92 0,96

€ € € € € kn € €

159,3900 11,3756 175,1300 129,9000 130,2600 162,1076 125,2258 128,2283

0,12 0,01 0,34 0,23 -0,09 0,08 0,35 1,22

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

132,6407 162,9368 140,0457 126,0317 145,1200 138,8100 138,7965 135,5373 124,7527 132,3928 122,5999 117,3120 11,3422 108,6391 10,6979 102,4983 105,6700

0,04 0,06 0,04 0,05 0,07 0,06 0,06 0,05 0,08 0,06 0,08 0,08 0,05 0,04 0,06 0,08 0,05

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Građani u fondovima drže 6,5 milijardi kuna

Prema Hanfinim podacima 177.000 građana u otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom ima udjele vrijedne 6,49 milijardi kuna. Potkraj trećeg kvartala prošle godine otvoreni investicijski fondovi pod upravljanjem su imali imovinu vrijednu ukupno 13,24 milijarde kuna. Građani u fondovima drže 49 posto njihove vrijednosti, dok oko 3000 pravnih osoba ima 51 posto vrijednosti odnosno 6,75 milijardi kuna. AZTN: Nema osnova za postupak protiv mirovinskih fondova Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odbacila je MOL-ovu inicijativu za pokretanje postupka utvrđivanja zabranjenog sporazuma obveznih mirovinskih fondova o cijeni dionice Ine jer nema uvjeta za pokretanje tog postupka prema Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja. Prema AZTN-u ovdje je riječ o tržištu kapitala koje je regulirano Zakonom o tržištu kapitala za čije je provođenje nadležna Hanfa. MOL navodi kako je riječ o kartelnom sporazumu četiriju fondova o kupnji dionica Ine po istoj cijeni u istom razdoblju.

Podravka posluje s dobiti U prvih devet mjeseci prošle godine Podravka ima operativnu dobit oko 80 milijuna kuna i taj trend se nastavlja i u zadnjem kvartalu, kaže predsjednik Nadzornog odbora Ljubo Jurčić. “Podravka je prebrodila minus od 400 milijuna kuna i jedna je od rijetkih kompanija u Hrvatskoj koja, bez obzira na sve afere, ima stabilnu financijsku situaciju za iduće tri ili četiri godine”, ističe Jurčić.

Na burzi najviše trgovali Erste brokeri Brokeri Erste vrijednosnih papira u prošloj su godini zauzeli prvo mjesto među kolegama brokerima prema prometu dionicama na Zagrebačkoj burzi. Uz promet od 1,56 milijardi kuna njihov je udjel u ukupnom prometu dionica 13,42 posto. Brokeri Erste banke su i godinu ranije najviše trgovali dionicama, a promet im je bio dvadesetak posto viši nego u prošloj godini. Na drugom mjestu po prometu u prošloj godini su brokeri Zagrebačke banke s udjelom od 12,69 posto, dok su treći Interkapital vrijednosni papiri s udjelom od 11,19 posto.

3rd SOUTH EAST EUROPEAN EXHIBITION FOR MEETINGS, EVENTS & INCENTIVE TRAVEL

19 - 20 JANUARY 2011, LJUBLJANA, SLOVENIJA

»When we meet in Ljubljana, the cup of coffee is on us« www.conventa.info

enterprise europe

info

Broj 30, 17. siječnja 2011.

Program provjere inovativnog koncepta

Za projekt vatrootporne pređe 149.000 eura

Agencija za provedbu Vladinih programa potpore tehnologijskom razvoju BICRO potpisala je ugovor unutar programa Eureka, kojim se osigurava financiranje projekta razvoja i projektiranja funkcionalnih pređa i pletiva smanjene gorivosti od mješavina vunenih i pamučnih vlakana sa sintetskim vlaknima. Financijska potpora iznosi 49.093 eura što je 47 posto ukupnih sredstava za hrvatski dio projekta, dok su za ostale troškove zaduženi projektni partneri. Projekt će se provoditi tri godine tripartitnom suradnjom Hrvatske, Slovenije i Austrije. Hrvatski partneri su Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu i tekstilna tvornica Galeb iz Omiša. Slovenski partneri su Sveučilište u Mariboru i tvrtka Beti Preja, a Austriju u projektu predstavlja tvrtka Anton Paar GmbH.

Odabrano najperspektivnijih projekata Za sufinanciranje provjere inovativnih koncepata osigurano je 4,8 milijuna kuna. Najveći broj odobrenih projekata je iz područja digitalne tehnologije i ICT-ja te energetike Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO zaprimio je 85 prijava projekata za sufinanciranje u drugom krugu Programa provjere inovativnog koncepta – PoC (Proof of Concept) koji je pokrenut početkom svibnja. Nakon procjene projekata ocjenjivački odbori po područjima, koje su činili neovisni stručnjaci, donijeli su preporuke o sufinanciranju 25 projekata u vrijednosti većoj od 4,8 milijuna kuna. Ukupna vrijednost traženih sredstava iznosi gotovo osam milijuna kuna od čega privatni sektor treba uložiti tri milijuna kuna u projekte. Najveći broj projekata je iz područja digitalne tehnologije i ICT-ja te energetike - 40 posto, dok po 16 posto udjela imaju projekti iz područja elektronike i naprednih materijala, tehnologija s primjenom u zdravstvu te hrana i poljoprivredne tehnologije. Prijavitelji odabranih projekata su inovativna poduzeća i znanstvene organizacije čiji su znanstveni rezultati primjenjivi u gospodarstvu.

24 posto više prijava Kako je u drugom krugu zaprimljeno gotovo 24 posto više prijava u odnosu na prvi krug i gotovo tri puta premašen iznos predviđenog proračuna, BICRO će sufinancirati samo 40 posto pozitivno ocijenjenih projekata prema listi prvenstva. Za ostale pozitiv-

no ocijenjene projekte BICRO i partneri su u potrazi za sredstvima za sufinanciranje. Viša izvršna direktorica Sektora za istraživanje i razvoj BICRO-a Ivana Nagy kaže, gledajući projektne prijave u Programu, kako su hrvatski znanstvenici i poduzetnici pokazali da imaju kvalitetne i inovativne projekte. “Interes je premašio naša očekivanja, što potvrđuje opravdanost pokretanja programa za financiranje najranije faze razvoja novih proizvoda. I u drugom krugu je konkurencija bila velika te nije bilo lako odabrati najbolje. S obzirom na to da su sredstva ograničena jer dolaze iz zajma Svjetske banke i Hrvatskog projekta tehnologijskog razvitka koji uskoro završava, a javilo se i pozitivno je ocijenjeno znatno više projekata nego nam proračun dopušta financirati, imamo obvezu osigurati dodatna sredstva na čemu intenzivno radimo”, ističe Ivana Nagy. Program financiraju Vlada Republike Hrvatske i Svjetska banka, a pokrenut je u suradnji s partnerima: Uredom za transfer tehnolo gije Sveučilišta u Z a gre b u,

Znanstveno-tehnologijskim parkom Sveučilišta u Rijeci – SteP Ri, Tehnološkim parkom Varaždin, Tehnološko-inovacijskim centrom Međimurje u okviru Regionalne razvojne agencije Međimurje Redea i Tera Tehnopolisom iz Osijeka. I razvoj i smanjenje rizika Program bespovratnim sredstvima u iznosu od 35.000 do 350.000 kuna po projektu financira provjeru i zaštitu intelektualnog vlasništva, demonstraciju tehničke izvedivosti i izradu funkcionalnog prototipa. Iz Programa je moguće financirati do 75 posto ukupnih troškova, a preostali dio natjecatelj treba osigurati iz vlastitih ili drugih izvora. Smisao provjere inovativnog koncepta je utvrditi tehničke karakteristike i komercijalni potencijal rezultata istraživanja čime će se premostiti jaz između istraživanja i razvoja i tržišta. Program provjere inovativnog koncepta podupire pretkomercijalne aktivnosti istraživača i poduzetnika na putu razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa, s ciljem pružanja potpore u ranoj fazi razvoja inovacije, kako bi se pomogao i usmjerio daljnji razvoj i smanjio rizik investicije u kasnijoj fazi.

enterprise europe TOURISMGAST 2011.

POSLOVNI SUSRETI turističkog sektora U okviru sajma GAST u Splitu se organiziraju susreti poslovnih ljudi iz turističkog sektora Splitski sajam GAST je već nekoliko godina ključno mjesto susreta brojnih proizvođača i trgovaca iz djelatnosti prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme. U poslovnim krugovima postao je mjesto ugovaranja logistike za turističku sezonu. Unatoč krizi ova manifestacija je u prošloj godini zabilježila godišnji trend rasta izlagačkog prostora, broja izlagača i broja posjetitelja od 35 posto što je u sajamskoj industriji Hrvatske prava rijetkost. Isto tako je porastao i broj sklopljenih i ugovorenih poslova. Sajam će se ove godine održati od 2. do 6. ožujka, a Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Split, kao dio Europske poduzetničke mreže, tijekom sajma organizirat će gospodarske susrete (brokerage event) tvrtki turističkih i gastronomskih interesa, hrane, pića te hotelske i ugostiteljske opreme pod nazivom Tourism@ GAST 2011. koji će se održati u petak,

4. ožujka u 10 sati. Ovogodišnji multilateralni gospodarski susreti su nastavak prošlogodišnjih na kojima je sudjelovalo više od stotinu predstavnika tvrtki u turističkom sektoru. I ove godine tamo će se naći predstavnici iz Hrvatske i inozemstva koji se bave poslovima vezanim uz turizam. Na susretu će sudjelovati touroperatori i agencije, predstavnici hotela, motela i kampova, kao i oni koji se bave zdravstvenim, wellness, seoskim, eko i aktivnim turizmom. Sudjelovat će i tvrtke koje se bave prijevozom, osiguranjem i financijama, ugostiteljstvom, gastronomijom i internetom. Za sudjelovanje na ovom skupu potrebno je popuniti prijavnicu i poslati je na nbusic@hgk.hr, najkasnije do 20. veljače. Dodatne informacije moguće je dobiti na telefon 021/321 143, 321 135 (Odsjek za međunarodne odnose HGK-ŽK Split, Nataša Bušić, Goranka Košta) Više informacija moguće je naći i na web stranicama sajma www.gastfair.com.

EntrepreneurSHEp

Iskoristitisve svemogućnosti Iskoristiti mogućnosti Žensko poduzetništvo je, gotovo svi se slažu, neiskorišteni gospodarski potencijal. Iako se u posljednjih 10 godina situacija znatno promijenila, potencijal poduzetnica u Hrvatskoj još uvijek je nedovoljno iskorišten. Čak i kada se odluče na taj korak, žene se još suočavaju s mnogim preprekama. Najveći problem predstavljaju im nevidljive barijere - nerazumijevanje okoline i nedostatak samopouzdanja. Upravo je sada dobro vrijeme za inicijative ženskog poduzetništva jer je i Vlada poduzela mjere da se smanji jaz između muškaraca i žena poduzetnika kao dio hrvatskih reformi u procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Stoga je Hrvatska gospodarska komora, zajedno sa svojim projektnim partnerima Tehnologijsko-razvojnim centrom u Osijeku TERA, Tehnološkim parkom Varaždin – TPV i Visokom školom za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba, pokrenula projekt EntrepreneurSHEp Croatia - Europska mreža žena ambasadorica poduzetništva. Ovaj projekt javnosti će biti predstavljen u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu 1. veljače u 9.30 sati, a u predstavljanju će sudjelovati i uspješne hrvatske poduzetnice - ambasadorice poduzetništva.

Projektom će se uspostaviti mreža ambasadorica u Hrvatskoj koje će poticati žene na poduzetničku djelatnost i osnivanje vlastite tvrtke. Ujedno će i raditi na podizanju svijesti o poduzetništvu žena. Mreža ambasadorica ženskog poduzetništva pomoći će u podizanju sposobnosti žena u stvaranju vizije, jača-

nju samopouzdanja u postavljanju i kreiranju uspješnog poslovanja. U okviru projekta bit će održan niz seminara na kojem će ambasadorice poduzetništva inspirirati i poticati druge žene na razvijanje poduzetničkog duha i pokretanje vlastitog poslovnog projekta.

www.een.hr

17. siječnja 2011.

2 3

Pregovori - finalna faza

Najteže tek predstoji Trinaesto poglavlje o ribarstvu još je neformalno blokirano, a težak posao je i u poljoprivredi gdje nas očekuju teški pregovori i niže, rjeđe i strože potpore. Hrvatska želi posao odraditi do kraja lipnja, no kao datum ulaska u EU spominje se i 2014. godina Lada Stipić Niseteo Novogodišnja bomba bila je kratka vijeka: rumunjski ministar vanjskih poslova je u intervjuu domaćem dnevniku najavio da bi Rumunjska mogla blokirati hrvatske pregovore jer njoj blokiraju ulazak u Schengen te je zatražio jednake kriterije, odnosno da se i Hrvatskoj kao i ostalim budućim članicama uvede kontrolni mehanizam kakvoga je Europska komisija povezala uz ulazak nespremnih Bugarske i Rumunjske. Nakon prilično mnogo telefoniranja, a izgleda i nekoliko oštrijih lekcija na račun preduvjeta za ukidanje graničnog nadzora, primarno se od obje zemlje očekuje stavljanje pod kontrolu kriminala i zauzdavanje korupcije, za što Francuska, Njemačka i Skandinavci te još neke zemlje žele praktične potvrde – strasti su se smirile, rumunjski se predsjednik ogradio od ministra, dao vlastite garancije da novih ucjena neće biti te je Zagreb mogao odahnuti. Naravno, do daljnjega, jer pravi, najteži posao tek predstoji i on se uvijek događa kada je proces u završnoj fazi. K tome, zaboravlja se da je neformalna blokada još uvijek na zlosretnom poglavlju 13. Ribarstvu i da će susjedi na Jadranu koristiti sva raspoloživa im sredstva ne bi li dobili više nego što im objektivno sljeduje. Žurba bi mogla spriječiti optimalne rezultate U vremenskom škripcu i želji da se petipolgodišnji pregovarački maraton ko-

Mađari su već treća zemlja koja je među prioritete predsjedanja EU-om ubacila hrvatske pregovore načno finalizira krajem mađarskog predsjedanja u prvoj polovini godine, dakle do ljeta, hrvatska će strana, jednako kao i zemlje prošlog vala proširenja, morati pozobati poneko kiselo zrno, primarno u poljoprivredi. Predstoje runde tvrdih

pregovora u kojima će hrvatski pregovarački tim nesumnjivo dospjeti između čekića i nakovnja, s jedne će strane morati žuriti i finalizirati sve prijelazne aranžmane, pogotovo načine subvencioniranja gdje bi neizostavno trebale biti ispoštovane neke hrvatske specifičnosti, a s druge, u vremenskom tjesnacu izdržati pritiske za zaključivanje pregovora bez optimalnog rezultata na što ih mogu prisiliti političari željni dobrih vijesti. Žurba je u prošlom valu proširenja tadašnje kandidate koštala kvalitetnijih, povoljnijih uvjeta na startu članstva. Hrvatska će u EU ući na samome kraju srednjoročnog proračunskog razdoblja, a poljoprivreda će dobivati manje nego do sada, bez obzira kako se prekrajao novi budžet i, u njegovim okvirima, zajednička poljoprivredna politika. Izvjesno je da će potpore biti niže, rjeđe i strože, orijentirane na zaštitu okoliša, kvalitetu i inovativnost, a ne vezane samo uz proizvedene količine. Ulazak u EU možda tek 2014. godine Naravno, u igri datuma u gorem scenariju moguće je da se ulazak nove članice dogodi tek na startu novog proračunskog razdoblja 2014. godine. U cijelom procesu još je nepoznanica, primjerice, hoće li ratifikacija teći glatko kao do sada ili će biti natezanja i otezanja. Susjedstvo preko Sutle se primirilo nakon što je ničim javno ometano uspje-

lo pregovaračkom procesu Hrvatske oteti punu godinu dana, no susjedstvo će imati predizborne kampanje u kojima će uvijek bolje prolaziti populističko urlanje na južne susjede od posipa-

Pregovarači će morati finalizirati sve prijelazne aranžmane i izdržati političke pritiske za zaključivanje pregovora nja pepelom zbog ekonomije. Mađari, kao predsjedajuća država, imaju zadatak koordinirati čitav proces. Istina, oni su već treća zemlja koja je među prioritete ubacila hrvatske pregovore, treća će valjda biti i sreća, jer je očito da se izgrađuje politička volja da se proširenje konačno dogodi i da pregovori krenu prema svom zaključenju. Najbolji je indikator baš brzina kojom je utišana rumunjska ideja za uvjetovanjem. Isto tako, napominje se da nadzorni mehanizam, kakav je određen Bugarskoj i Rumunjskoj skupa s mjerilima koja valja zadovoljiti do pune aplikacije europskih zakona i praksi, ne bi trebao biti apliciran Hrvatskoj jer je postojeći sustav mjerila dovoljno striktan da jamči da će u EU ući zaista spremna zemlja. Ruku na srce, članice su veoma dobro utvrdile sustav kojim će zadržati Tursku u integriranju sve

do njene potpune, temeljite, nepovratne europeizacije. Potpisivanje pristupnog sporazuma iza mađarskog predsjedanja Matematika pregovora veli da je Hrvatskoj u procesu određeno ukupno 137 mjerila, 23 za otvaranje i 114 za zatvaranje. To zemlje prošlog kruga proširenja nisu imale. Do sada nije gotov posao za 28 mjerila, točnije, formalno za 21 jer je sedam mjerila za regionalnu politiku već zadovoljeno. Bit će zanimljivo pratiti na koji će način proći Pravosuđe jer se time stvara i predložak za ostale kandidate. Povjerenik za proširenje je već krajem prošle godine dobio datum kada se mora očitovati izvješćem o ispunjavanju 10 mjerila za zatvaranje poglavlja. Sudbina pregovora znat će se sredinom ožujka. Bude li Komisijin nalaz o provedbi reforme pravosuđa i rezultatima antikorupcijske borbe povoljan, Mađari će zaista biti treća sreća, te bi mogli kraj pregovora ubrojiti među svoje dosege. Proširenje Schengena već im je umaknulo jer je rasprava odložena za jesen. Naravno, mađarski je entuzijazam splasnuo kad su odustali od nakane da se za njihovog predsjedanja potpiše pristupni sporazum. Ovo znači da će pregovori, budu li zaista spremni za završetak, biti zaključeni pri samom kraju lipnja – a to je trenutak kada se po pravilu saznaje i datum ulaska u zajednicu.

enterprise europe SME FORUM 2011.

VELIKI RAST TRŽIŠTA PAMETNI

Brže,

Zahvaljujući velikoj dostupnosti m

Poslovni susreti u LUKSEMBURGU

Po peti put ograniziraju se poslovni susreti u okviru sajma Contact u Luxembourgu. Planirani su susreti poslovnjaka iz sektora strojeva i metalurgije, izgradnje, hrane, usluga za tvrtke, okoliša i energije te prijevoza i logistike Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža Hrvatske u suradnji s Trgovinskom komorom Luksemburga i B2Fair Networkom organizira poslovne susrete SME Forum 2011. u Luxembourgu, 10. i 11. veljače ove godine. Ovi poslovni razgovori u okviru sajma Contact održat će se po peti put. SME Forum je unaprijed planirano multisektorsko povezivanje tvrtki kojim se žele stvoriti novi poslovni kontakti, razmijeniti iskustva te omogućiti malim i srednjim poduzećima širenje na nova tržišta. Na tom događanju planirani su susreti poslovnih ljudi iz sektora strojarstva, metalne transformacije i metalnih radova, graditeljstva, stolarije, sustava grijanja, sanitarije i klimatizacije, te završnih radova u graditeljstvu, hrane, savjetodavnih usluga, komunikacija, marketinga, izdavaštva, informacijsko-komu-

nikacijskih tehnologija, financija i osiguranja, nekretnina, usluga te obuke i obrazovanja. Prostora će biti i za razgovore poslovnjaka iz sektora energije i održivog razvoja, usluga i tehnologije zaštite okoliša, organizacije prijevoza, pakiranja proizvoda i opskrbe. Ove će se godine SME Forum proširiti na Forum menadžmenta u logistici koji će se održavati paralelno sa sajmom Contact. Tom se inicijativom želi okupiti privatni i javni sektor, institucije i organizacije koje djeluju u sektoru transporta i logistike te prijavljenim sudionicima pružiti prilika za organizaciju dodatnih bilateralnih individualnih sastanaka. Cijena za hrvatske tvrtke koje žele sudjelovati na poslovnim susretima iznosi 100 eura po tvrtki, u što je uključen ulaz na sajam, kao i sve radionice i konferencije u organizaciji Luxexpoa. Tvrtke po dolasku dobivaju cjeloviti paket informacija, kao i individualni raspored bilateralnih razgovora. Profil tvrtke

Potražnja za tehnologijama Moderna laserska zraka za varenje metala (Ref: 09 PL 63AW 3G24) Poljska tvrtka traži laserski stroj za varenje metala tijekom proizvodnje naprednih rješenja elektromehaničkih komponenti. Tehnologija bi trebala omogućiti varenje metala od 0,05 do 0,1 milimetar. Tehnologija treba omogućiti vanjske adaptacije strojeva korištenih u proizvodnji i trebala bi biti potpuno razvijena. Softverska aplikacija za praćenje osobnih zdravstvenih podataka koja se može integrirati u prenosivu memoriju (USB memorija) (Ref: 10 IL 80EP 3HV3) Izraelska tvrtka koja je razvila patentirani sigurnosni USB memorijski stick koji je pove-

zan s karticom (veličina kreditne kartice) traži softversku aplikaciju za osobne zdravstvene podatke koji bi se integrirali s USB-om i pripadajućom karticom za kompletno rješenje. Rješenje će biti ponuđeno davateljima zdravstvenih usluga i drugim organizacijama koje nude punu uslugu upravljanja vlastitim zdravstvenim podacima. Partneri se traže za tehničku i komercijalnu suradnju i zajednička ulaganja.

se objavljuje u online katalogu sajma. Ako je potrebno, tvrtki će se osigurati prevođenje tijekom bilateralnih sastanaka, stručna pomoć i savjet prije, tijekom i nakon događaja. U paket ulazi i pozivnica za otvaranje i ceremoniju zatvaranja sajma Contact, za večernje primanje B2fair kao i osiguran prijevoz autobusom između hotela i sajma. Detaljnije informacije i prijave predaju se na www.b2fair.com (SME Forum 2011). Pri registraciji svaka tvrtka će dobiti uvid u registrirana strana poduzeća i naznačiti s kojim tvrtkama želi voditi bilateralne razgovore. Na tim stranicama može se pronaći detaljan program cjelokupnog događanja, kao i ostale korisne informacije vezane za rezervaciju smještaja te dodatne programe. Sve dodatne informacije moguće je dobiti u HGK-Europskoj poduzetničkoj mreži Hrvatske (Irena Spahić, ispahic@hgk.hr, 01/ 4561 774). Proizvođač staklom ojačanih plastičnih kaciga s unaprijeđenim plastičnim materijalima (Ref: 10 GB 42O1 3GH1) Tvrtka iz Velike Britanije specijalizirana za zaštitne kacige, pancirke i vezane policijske i javnosigurnosne sustave traži proizvođače kaciga s inovativnim materijalima. Alternativni plastični materijali bi trebali biti ispitani, tehnički unaprijeđeni, a trebala bi biti moguća i proizvodnja u malim serijama. Traže se niži troškovi proizvodnje te zadržavanje iste razine tehničkih standarda. Tehnologija za održavanja tračnica (Ref: 10 GB 43O3 3HHG) Podružnica velike međunarodne tvrtke iz Velike Britanije traži nove proizvode i tehnologije iz sektora željezničkog transporta. Tvrtka je posebno zainteresirana za

Boris Odorčić Tržište smartphone uređaja zadnjih nekoliko godina trese zlatna groznica. Kako bi zadovoljili rastući tržišni apetit, danas gotovo svi proizvođači mobitela u svojoj ponudi imaju pametne telefone koji korisnicima omogućuju, primjerice, korištenje naprednih operativnih sustava ili surfanje internetom.

Oko 2013. godine 90 posto prometa trebao bi činiti prijenos videa pa je nužno jačanje infrastrukture Tomislav Čorak, principal u A.T. Kearneyju, ističe da su smartphone uređaji najnoviji primjer kako zajednica proizvođača uređaja, tvrtki koje se bave razvojem softvera

inovacije koje su vezane uz održavanje tračnica te želi identificirati prilike za licenciranje i komercijalnu suradnju s tehničkom pomoći. Transformacija i valorizacija iskorištenih gumenih kotača (Ref: 10 ES 23D1 3I09) Španjolska tvrtka specijalizirana za akustiku i vibracije traži partnera iz Istočne Europe sa značajnim iskustvom u transformaciji i valorizaciji pneumatskog otpada od

www.een.hr

17. siječnja 2011.

4 5

ih telefona

bolje i jače

mobilnog širokopojasnog pristupa i porastu broja igrača na tržištu, smartphone uređaji postaju sve zastupljeniji među mobilnim korisnicima

i telekom operatora uspijeva profitabilno rasti stvarajući i zadovoljavajući potrebe krajnjih korisnika. Još jednom se pokazalo kako su tržišni igrači koji su uspjeli standardizirati svoje platforme i otvoriti se za suradnju unutar zajednice ostvarili veliki rast, dok su drugi zaostali. ”Jednostavno rečeno ljudi kupuju smartphone uređaje jer oni mogu više nego obični mobiteli. Glavno pitanje na koje je potrebno odgovoriti prije kupnje smartphonea jest to za što će se koristiti. Što je korisnik mlađi, to su važnije mogućnosti korištenja društvenih mreža, igre i višemedijski sadržaji, dok starije generacije doživljavaju smartphone više kao sredstvo za pristup informacijama pa im je mnogo zanimljiviji lak pristup e-mailu, webu, adresaru ili kontakt-podacima”, napominje Čorak. Prema analizi koju je napravila konzuliskorištenih gumenih kotača. Cilj ovog partnerstva je zajednički dizajn otpornih elemenata za tračnice, prema potrebnim specifikacijama, te buduća komercijalizacija razvijenog proizvoda. Oprema za izgaranje biomase (Ref: 05 SK SKBB 0BQA) Slovačka tvrtka traži tehnologiju i knowhow kako bi pokrenula proizvodnju za procesuiranje izgaranja biomase. Tvrtka je zainteresirana za licenciranje. Tehnologija procesuiranja otpada u loživo ulje (Ref: 08 CZ 0744 0J7T) Češka tvrtka traži tehnologiju procesuiranja otpada u loživo ulje. Izvor otpada bi bila industrija i kućanstva. Tvrtka traži partnera za zajedničko ulaganje, licenciranje ili tehničku suradnju.

tantska kuća A.T. Kearney na osnovi javno dostupnih podataka, prošle je godine tržište smartphonea ostvarilo velik rast – više od 50 posto na svjetskoj razini. Tako sada imaju 20 posto udjela na tržištu, a zahvaljujući velikoj dostupnosti mobilnog širokopojasnog pristupa i porastu broja igrača na tržištu, smartphone uređaji postaju sve zastupljeniji među mobilnim korisnicima. U Istočnoj Europi prošlog su ljeta oko 40 posto svih pošiljki mobilnih uređaja činili upravo pametni telefoni. Takve uređaje proizvode tri velika tržišna igrača (Nokia, Apple i RIM) i oni zajedno čine oko 70 posto tržišta. Veliki potrošači mrežnih resursa Nadalje, procjenjuje se kako će prodaja smartphonea u Zapadnoj Europi rasti za “umjerenih” 20 posto prema prosječnoj godišnjoj stopi rasta (compound annuInovativna mjesta za punjenje električnih automobila (Ref: 10 FR 36L8 3I9M) Francuska inovativna tvrtka ima odlična iskustva u industrijskoj domeni terminala za punjenje električnih automobila. Posjeduje kapacitete za razvoj terminala čije punjenje traje od jedan do šest sati. Traže se partneri za razvoj brzih terminala (10-30 minuta). Njih bi se potencijalno integriralo u veliki projekt pametnog i čistog javnog prijevoza.

al growth rate). U Istočnoj Europi je pak viši potencijal za rast – očekivanih 25 posto do 2015. godine. Nesumnjivo, nastavlja on, smartphone uređaji potiču rast prihoda mobilnog operatora povećavajući prosječni prihod po korisniku i smanjujući prelazak korisnika drugom operatoru (churn prevention). Operatori stoga moraju voditi računa da ne postanu samo pružatelji pipea, komunalne usluge koje nude nediferencirane proizvode i pružaju samo infrastrukturu u koju su jedino oni investirali. A to mogu izbjeći tako da nude pametne pakete koji uzimaju u obzir sklonost smartphone korisnika prema velikim prijenosnim kapacitetima za podatkovni promet. Također, poznato je da su smartphone uređaji veliki potrošači mrežnih resursa te da znatno usporavaju operatorovu mrežu. Tako se procjenjuje kako će u 2012. godini mobilni podatkovni promet iznositi 30 posto prihoda i 99 posto mrežnog prometa. “To zahtijeva mnogo dodatnih ulaganja operatora u povećanje prijenosnih brzina i kapaciteta, ali često operator nije taj koji zarađuje na tom ulaganju”, objašnjava on. Sve više prometa videosignala Već sad gotovo 50 posto podatkovnog prometa na smartphone uređajima s ekranima osjetljivim na dodir dolazi od preuzimanja i streaminga videa, dok trendovi predviđaju veliko povećanje u korištenju videa. Kad je o normalnom internet prometu riječ, predviđa se da će u 2013. godini 90 posto svjetskog korisničkog prometa činiti neka vrsta prijenosa videa, što će značajno utjecati na mrežnu infrastrukturu operatora. K tomu, koncept davanja i prodaje softvera kao samostojnih aplikacija postao je veliki trend u kojem predvode Apple (više od

300.000) i Android (više od 100.000). Dostupnost tako velikog i raznolikog skupa softvera postavlja značajnu barijeru za ulazak na tržište drugim platformama. “Naime, korisnik kupnjom uređaja odlučuje koliko će fleksibilnosti imati u dodavanju dodatnih mogućnosti na svoj novi uređaj, bile one korisne ili zabavne”, dodaje Čorak. Korak naprijed i na SIM karticama I na kraju, recentni napredak u području tzv. mekih SIM kartica (Soft SIM) mogao bi značajno utjecati na poslovni model pružatelja usluga. Objavljeno je kako je Apple uz pomoć tvrtke Gemalto, proizvođača SIM kartica, radio na razvoju posebne SIM kartice koja bi se integrirala u uređaj. Korisnici bi na taj način mogli odabrati svog mobilnog operatora pri kupnji uređaja na Appleovoj web stranici ili maloprodajnoj

U 2009. svjetsko tržište smartphone uređaja poraslo je za više od 50 posto trgovini, ili kupiti uređaj i osposobiti ga za rad pomoću softvera preuzetog s Appleovog App Storea, za razliku od uobičajenog odlaska u prodajni centar mobilnog operatora. “To će značajno smanjiti ulogu mobilnog operatora u kupnji iPhonea i učiniti kasnije mijenjanje mobilnog operatora vrlo jednostavnim, kao i omogućiti jednostavnu privremenu promjenu mobilnog operatora radi izbjegavanja još uvijek znatnih troškova roaminga. Posjedujući podatke kreditnih kartica više od 160 milijuna korisnika u svijetu, Apple bi čak mogao postati i kanal za plaćanje, posebice za prepaid usluge”, zaključuje Čorak.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Donosimo pregled dijela aktualnih EU natječaja koji su otvoreni za nabavu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvatske. Informacije o ostalim natječajima za javne nabave u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http://www. een.hr/?hr/ javne-nabave/15/ RAČUNALNI PROGRAMI Øvre Romerike Innkjøpssamarbeid Tunvegen, Gardermoen, Norveška, traži nabavu elektronskog sustava za kontrolu kvalitete poslovanja. Natječaj je otvoren do 24. siječnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Øvre Romerike Innkjøpssamarbeid Tunvegen, SørGardermoen kulturog næringspark, Attn: Tor Kjærstad 2060 Gardermoen Norway, tor.kjaerstad@orik.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. USLUGE U GRAĐEVINARSTVU Office fédéral des routes OFROU, Bern, Švicarska, traži nabavu inženjerskih, arhitektonskih, konstrukcijskih usluga, te usluga nadzora, istraživanja i razvoja. Natječaj je otvoren do 18. veljače, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Of-

fice fédéral des routes (OFROU) division circulation routière secteur données des accidents et sécurité de l’infrastructure case postale Attn: Offre ISSI – ne pas ouvrir – dossier d’offre 3003 Berne, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA Aéroports de Paris, Pariz, Francuska, traži uslugu istraživanja tržišta. Natječaj je otvoren do 25. siječnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Aéroports de Paris Orly Sud 103 - bât 651 Contact: direction des achats Attn: Fabienne Gilat 94396 Orly aérogare Cedex, France. Više podataka o natječaju na istoj adresi.

PRIKUPLJANJE PODATAKA Fővárosi Vízművek Zrt., Budimpešta, Mađarska, traži uslugu prikupljanja po-

dataka. Natječaj je otvoren do 7. veljače, a prijave na mađarskom jeziku predaju se na Fővárosi Vízművek Zrt. Váci út 23-27. Attn: Dr. Korossy Emese Beszerzési osztályvezető 1134 Budapest, Mađarska, katalin.sass@vizmuvek.hu, iren. dosa@vizmuvek.hu, andrea.devai@vizmuvek.hu, ingrid.petri@vizmuvek.hu. VIše podataka o nadmetanju na istim adresama. KABELI Akciju sabiedrība Latvenergo, Riga, Latvija, traži nabavu srednjevoltnih kabela. Natječaj je otvoren do 11. veljače, a prijave na latvijskom ili engleskom jeziku predaju se na AS Sadales tīkls, Šmerļa iela 1 Contact: AS Sadales tīkls, Attn: Aigars Greitāns Rīga, LV-1160 Latvia, aigars. greitans@latvenergo.lv. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. POPRAVCI I ODRŽAVANJE Kompania Węglowa S.A., Katowice, Poljska, traži nabavu usluga popravaka i održavanja. Natječaj je otvoren do 28. siječnja, a prijave na poljskom jeziku predaju se na Kompania Węglowa S.A. ul. Powstańców 30 Contact: Kompania Węglowa S.A. Katowice Attn: Arkadiusz Jaśniok 40-039 Katowice, Poland, prze-

targi@kwsa.pl. Više podataka o nadmetanju na www.kwsa.pl. MINIBUSEVI Sitcat, Tours, Francuska, traži nabavu minibuseva na električni pogon. Natječaj je otvoren do 24. siječnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Sitcat service commande publique, bureau 160, 60 avenue Marcel Dassault 37200 Tours, France. Više podataka o nadmetanju na https://sitcat.achatpublic.com/sdm/ ent/gen/index.do. OPREMA ZA AERODROME Aena, Madrid, Španjolska, traži nabavu opreme za aerodrome. Natječaj je otvoren do 3. ožujka, a prijave na španjolskom jeziku predaju se na Aena, Aeropuertos Españoles y Navegación Aérea Dirección de Navegación Aérea C/ Peonías, 12 Contact: División de Contratación de Obras y Suministros Attn: Dirección de Contratación 28042 Madrid, Spain, msicilia@aena.es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa. eu

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. ELEKTRIČNI STROJEVI (20101208004) Srbijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju svih vrsta električnih strojeva traži trgovačko posredničke usluge (distributeri, agenti) u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. OPREMA ZA GRIJANJE, KLIMATIZACIJU, SOLARNE SUSTAVE (20101201022) Makedonski proizvođač opreme za grijanje, klimatizaciju i solarne sustave traži trgovačke posrednike na području Balkana, u Hrvatskoj i Srbiji. Tvrtka je također zainteresirana za recipročnu proizvodnju i nudi se kao partner tvrtkama koje su već iskusne u ovoj proizvodnji (bojleri, kolektori, ekspanzijski spremnik/tank, klima-uređaji i izolacija).

NOVA I RABLJENA OPREMA/ INSTALACIJE (20101109058) Njemačka tvrtka specijalizirana za uvoz i izvoz novih i rabljenih oprema/instalacija (hladnjaci, perilice...) za industrijsku, kao i za kućnu uporabu, traži zajedničko ulaganje i suradnju s dobavljačima u Hrvatskoj. RUČNICI ZA JEDNOKRATNU UPOTREBU (20101109034) Katalonska tvrtka (Španjolska), specijalizirana za proizvodnju ručnika za jednokratnu upotrebu za kozmetičke centre i frizerske salone, traži distributere. NAMJEŠTAJ (200611416) Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju, maloprodaju i veleprodaju namještaja traži trgovačke posrednike i mogućnosti podugovaranja u Hrvatskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Srbiji i Crnoj Gori. PRIPRAVAK ZA APSORPCIJU ULJA (20101126006) Francuska tvrtka traži jednog generalnog uvoznika svog netoksičnog, ekološki prihvatljivog pripravka za apsorpciju ulja. DISTRIBUCIJA SMRZNUTIH RIBLJIH PROIZVODA I PRERAĐEVINA (20101115036) Srbijanska tvrtka specijalizirana za veleprodaju hrane nudi usluge trgovačkog

posrednika (distribuciju, zastupstvo) i usluge prijevoza u Srbiji. Tvrtka traži proizvođače ili distributere smrznute ribe, konzervirane ribe i plodova mora. KOMUNIKACIJSKI SUSTAV (20101222078) Nizozemska tvrtka proizvođač i dobavljač in-house razvijenog, integriranog komunikacijskog sustava, traži agenta/ distributera. Sustav povezuje svu elektroničku opremu i senzore u zgradi pomoću jedne IP ili ISDN kabelske mreže, omogućujući svim uređajima da međusobno komuniciraju. Trenutačno se žele koncentrirati na WIFI alarm-uređaje koji objedinjuju podatke, video i govor. INFORMACIJSKE/KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE, SOFTVERSKA RJEŠENJA (20101220109) Portugalska tvrtka koja radi u području informacijske i komunikacijske tehnologije te softverskih rješenja za upravljanje sustavima traži trgovačke posrednike (agent, zastupnik, distributer). PECIVA, KONDITORSKI PROIZVODI, SLADOLED (20101220006) Grčka tvrtka aktivna u proizvodnji svježih peciva, konditorskih proizvoda i sladoleda zainteresirana je za izvoz svojih proizvoda u druge zemlje, pa traži trgovačke posrednike.

ŠEĆER U KOCKI, BRAŠNO (20101215011) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju šećera u kocki i brašna traži trgovačke posrednike za distribuciju svojih proizvoda. HRANA ZA GOVEDA, OVCE I PERAD (20101214062) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju hrane za goveda, ovce i perad traži trgovačke posrednike i nudi podugovaranje za navedeni sektor. ORGANSKO EKSTRA DJEVIČANSKO ULJE (20101210036) Talijanska tvrtka za proizvodnju organskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja traži trgovačke posrednike za prodaju svojih proizvoda u inozemstvu. SANITARNI I KUPAONIČKI PRIBOR (20101209047) Talijanska tvrtka, proizvođač modernih i tradicionalnih slavina za kupaonice i kuhinje te sanitarnog i kupaoničkog pribora traži agente i distributere, zainteresirane za uvođenje i distribuciju novih proizvoda na njihovom tržištu. Tvrtka je otvorena i za podugovaranje i outsourcing. VINA (20101209025) Crnogorska tvrtka za proizvodnju lokalnih bijelih i crvenih vina traži uvoznike ili distributere.

www.een.hr

17. siječnja 2011.

Međunarodni B2B softverski dani U Beču će se 30. ožujka održati poslovni susreti na Međunarodnim B2B softverskim danima. Uz predavanja stručnjaka iz područja računarstva moguće je dogovoriti poslovne sastanke i posjete kompetentnim tvrtkama i centrima. Fokus susreta su tvrtke, sveučilišta i istraživačke institucije zainteresirane za razmjenu novih projektnih ideja, tehnologija i poslovnih prilika u području softvera za B2B rješenja.

Glavne teme: • ICT aplikacije • sistemi i mrežne tehnologije • internet tehnologije • softver i procesuiranje podataka • multimedija • kognitivni sustavi Službeni jezik susreta je engleski, a sudjelovanje na sastancima se ne plaća. Više o susretu na www.b2match.eu/softwaredays

• saznati najnovije trendove u ovom sektoru Za više informacija: www.imaginenano. com

ExpoEnergy 2011 Gospodarski susret o nanoznanosti i mikrotehnologiji U sklopu međunarodnog događaja Imaginenano u Bilbaou u Španjolskoj, baskijska podružnica Europske poduzetničke mreže 13. travnja organizira gospodarski susret s fokusom na nano i mikrotehnologije te njihove aplikacije u različitim industrijskim sektorima. Susretom se želi poduprijeti kooperacija između istraživača tehnologije i njenih korisnika kako bi se potaknula tehnička suradnja u sektoru. Zainteresirani sudionici (tvrtke, tehnološki centri, istraživačke i razvojne institucije, istraživački laboratoriji, sveučilišta) imaju mogućnost: • prezentirati vlastiti know-how i inovativne tehnologije • pronaći nova tehnološka rješenja • pronaći potencijalne međunarodne poslovne partnere za kolaborativne EU R&D projekte

FITUR 2011 – gospodarski susret turističkog sektora Gospodarski susret FITUR 2011. koji se 19. siječnja održava u Madridu promovira komercijalnu i tehnološku suradnju, omogućuje prezentaciju novih turističkih proizvoda i usluga, te transfer tehnologije vezan uz sustave koji unaprjeđuju kompetitivnost turističkog sektora. Dva glavna područja susreta su: • Održivi turizam i eko turizam • Tehnologija, inovacija i kvaliteta turizma: sustavi za upravljanje i promociju turističkih usluga, upravljanje kvalitetom usluge, tehnologije prezentacije kulturnog naslijeđa Za više informacija kontaktirajte: vedran.didara@bicro.hr

Obnovljivi izvori energije, upravljanje otpadom i procesuiranje voda Drugo izdanje susreta tehnološke i poslovne suradnje bit će održano u Valenciji u Španjolskoj, 16. i 17. ve-

Na gospodarskom susretu ExpoEnergy 2011 u Welsu u Austriji moguće je unaprijed dogovoriti sastanak s potencijalnim partnerima 4. ožujka. Na skupu sudjeluju poduzetnici iz ovih sektora: • solarno termalno grijanje • geotermalna energija • fotovoltni sustavi • biomasa i bioplinovi • pohranjivanje energije • ventilacijske tehnologije • održiva gradnja • energetske konzultacije • gorive ćelije, hidrogen, vjetar Susret je potpuno besplatan! Za više informacija posjetite www.b2match.eu/ expoenergy201 ili se javite na vedran. didara@bicro.hr

ljače tijekom Međunarodnog trgovačkog sajma koji uključuje: • Egética-Expoenergética - sajam energije • Ecofira - sajam vode, zemlje, zraka, otpada i pripadajućih tehnologija i usluga • Efiaqua - sajam za učinkovito upravljanje vodom Susret će omogućiti sudionicima iz tih sektora da unaprijed ugovore sastanke s potencijalnim partnerima te prezentiraju inovativna tehnička rješenja s ciljem ostvarenja poslovne suradnje. Ulaz na sajam i sudjelovanje na susretu je potpuno besplatno. Također, prvih 50 međunarodnih tvrtki imat će priliku dobiti financijsku stimulaciju za prisustvovanje gospodarskom susretu. Registracija za susret moguća je preko linka: http://www.enterprise-europe-network.ec.europa.eu/ public/bemt/home.cfm?eventid=2460 Ili na vedran.didara@bicro.hr Više informacija o sajmovima: Egética-Expoenergética: www.egetica-expoenergetica.com Ecofira: www.feriavalencia.com/ecofira Efiaqua: www.feriavalencia.com/efiaqua

6 7

Kalendar događanja u suorganizaciji EEN-a Hrvatska i europskih EEN konzorcija 1. veljače - Promocija projekta EnterpreneurSHEp, Zagreb 10. i 11. veljače - SME Forum, Luksemburg 16. i 17. veljače - Gospodarski susret s fokusom na obnovljive izvore energije, upravljanje otpadom i procesuiranje voda, Valencia, Španjolska 22. i 24. veljače - Konferencija Eilat-Eilot o obnovljivim izvorima energije, Eilat, Izrael 25. i 26. veljače - Međunarodni sajam turizma i vina, Beograd, Srbija 2-6. ožujka - Gast, Split 4. ožujka - ExpoEnergy 2011 - Poslovni susreti, Wels, Austrija 30. ožujka - Međunarodni B2B softverski dani, Beč, Austrija 13. travnja - Gospodarski susret s fokusom na nanoznanost i mikrotehnologiju, Bilbao, Španjolska

Konferencija o obnovljivim izvorima energije U Eilatu u Izraelu od 22. do 24. veljače održat će se susret stručnjaka iz područja obnovljivih izvora energije (OIE). Na susretu će se razgovarati o tehnologijama obnovljive energije, njihovoj implementaciji, vladinim politikama, poslovanjima i prilikama. Susret će se sastojati od: • prezentacija najnovijih trendova u industriji OIE koje će održati tržišni lider, • intenzivnih rasprava o politikama i implementaciji energetske neovisnosti, • poslovnih susreta s poduzetnicima, kupcima i investitorima. Eilat-Eilot inicijativa napravit će pregled implementacije OIE, posljednjih inovacija u čistoj energiji, solarnoj energiji, energiji vjetra te energetskoj učinkovitosti. Više informacija o događaju na: http:// www.eilatenergy. org/

enterprise europe

17. siječnja 2011.

EEN TURSKA

Pronalaženje održivog partnerstva Poduzetničku mrežu u ovoj velikoj zemlji čini 35 organizacija rasprostranjenih u većim turskim gradovima. EEN Turske želi stvoriti okruženje kojim će se pronaći stalno i održivo partnerstvo među domaćim i europskim tvrtkama Europsku poduzetničku mrežu u Turskoj čini 35 organizacija i institucija rasprostranjenih po cijeloj ovoj zemlji. Kao i druge članice mreže diljem Europe ali i svijeta ove institucije mala i srednja poduzeća informiraju o uslugama, europskom zakonodavstvu, pristupu Turske Europskoj uniji te promjenama u lokalnom zakonodavstvu i poslovnom okruženju u zemlji.

stranim tržištima, a usluge pružaju i stranim poduzećima koja žele poslovati u Turskoj ili surađivati s tvrtkama u toj zemlji.

Članice nacionalnog konzorcija također pomažu tvrtkama u širenju njihovog poslovanja izvan zemlje. Tvrtke informiraju o

Seminari su najčešće fokusirani na jačanje konkurentnosti poduzeća kao i jačanje vještina njihovih zaposlenika. Značajan

EEN u Turskoj organizira događanja kojima se podiže svijest o nekim problemima u poslovanju, a organizira i niz seminara, treninga, panela, kao i radionica s različitim temama s kojima se susreću mala i srednja poduzeća.

dio rada vezan je i uz europske direktive, posebno one koje se odnose na proces pristupa Turske Europskoj uniji. Ujedno daju i podatke o tržištima i kompanijama koje na njima posluju preko sestrinskih organizacija u europskim državama. Kao dio svojih usluga omogućuju pristup malim i srednjim poduzetnicima u bazu podataka Business Cooperation Database (BCD), u kojoj se nalaze i podaci o traženju partnera u različitim sektorima poslovanja i istraživanja. U toj bazi nalazi se više od 3000 profila tvrtki koje je moguće

pretraživati po različitim kriterijima. Turski konzorcij upravlja i podacima o turskim tvrtkama koje traže suradnju u različitim područjima poslovanja, od trgovine i financijskih usluga do tehničke suradnje. EEN Turske organizira i niz lokalnih poslovnih susreta na koje dolaze i strane poslovne delegacije. Takva događanja organizirana su najčešće s fokusom na pojedine poslovne sektore i stvaranje okruženja u kojima će se tvrtke dovesti do održivog stalnog partnerstva radije negoli na pojedinačne prodaje proizvoda.

Članice konzorcija Adana Chamber of Commerce Abidinpasa Cad. No: 52, 1010 Adana, Turkey alpar@adana-to.org.tr, www.adana-to.org.tr

Denizli Chamber of Commerce Sabanci University Denizli Ticaret OdasÄ± Oguzhan Caddesi No:1 Orhanli Tuzla, 34956 Istanbul, Turkey 20100 Denizli, Turkey, gozgur@dto.org.tr, www.dto.org.tr karaata@sabanciuniv.edu, www.sabanciuniv.edu

Kucuk ve Orta Olcekli Sanayi Gelistirme ve Destekleme Idaresi Baskanli KOSGEB Cevat Dundar Cad No:156 OSTIM 6370 Ankara, Turkey ugurtan.sumer@kosgeb.gov.tr, www.een.kosgeb.gov.tr

Elazig Ticaret ve Sanayi Odasi Carsi Mah. Mimar Sinan Cad. no 32 K 3 23100 Elazig, Turkey etso@elazigtso.org.tr, www.elazigtso.org.tr

Ege University Science and Technology Centre Ege Universitesi Kampusu EBILTEM BinasÄ± 35100 Izmir, Turkey serdal.temel@ege.edu.tr, ebiltem.ege.edu.tr

Erzurum Ticaret ve Sanayi Odasi Cemal Gursel Cad. No:1 HAVUZBASI, 25120 Erzurum info@erzurumtso.org.tr, www.erzurumtso.org.tr

Republic of Turkey Prime Ministry Undersecretariat of Foreign Trade Aegan Exporters’ Associations Ataturk Caddesi No: 382 Alsancak, 35220 Izmir, Turkey ekin.taskin@egebirlik.org.tr, www.eib.org.tr

Ortadogu Teknopark AS ODTU Ikizleri Binasi No:1 ODTU -Teknokent 6531 Ankara, Turkey to@metutech.metu.edu.tr, www.metutech.metu.edu.tr

Kucuk ve Orta Olcekli Sanayi Gelistirme ve Destekleme Idaresi Baskanligi Bursa Isletme Gelistirme Merkez Mudurlugu Besevler Kucuk sanayi Sitesi KOSGEB 16149 Bursa, Turkey ahmet.akdag@kosgeb.gov.tr, www.kosgeb.gov.tr

Gaziantep Teknoloji Gelistirme Bölgesi Kurucu ve Isletici Anonim Sirke Kilis Yolu íœzeri, 27310 Gaziantep, Turkey KOSGEB KAHRAMANMARAS Service Centre technopark@gantep.edu.tr, www.gantepteknopark.com Menderes Mah. Veysel Karani Cad. Kmseob Binasi 3, Kat 46000 Kahramanmaras, Turkey Gaziantep Ticaret Odasi sadik.gozek@kosgeb.gov.tr, www.kosgeb.gov.tr Incilipinar Mahallesi 16 Nolu Sokak Sehitkamil 27002 Gaziantep, Turkey Kahramanmaras Chamber of Commerce and gto@gto.org.tr, www.gto.org.tr Industry Egemenlik Mah. Ilahiyat Cad. 6 KOSGEB Gaziantep Universitesi Teknoloji 46060 Kahramanmaras, Turkey Gelistirme Merkezi info@kmtso.org.tr, www.kmtso.org.tr Gaziantep University Campus, 27310 Gaziantep, Turkey gaziantep.tekmer@kosgeb.gov.tr, www.kosgeb.gov.tr Kayseri Ticaret Odasi Cumhuriyet Mah. Tennuri Cad. No:6 KICIKAPI Istanbul Chamber of Industry 38040 Kayseri, Turkey Mesrutiyet CAD. NO:62 Tepebasi, 34430 Istanbul, Turkey kaytic@kayserito.org.tr, www.kayserito.org.tr sisiklar@iso.org.tr, www.iso.org.tr Kücük ve Orta Olcekli Sanayi Gelistirme ve KOSGEB Istanbul Bogazici Service Center Destekleme Idaresi GYTE Tek Bogazici Universitesi Kuzey Kampusu B Kapisi R. Gyte Cyirova Yerleskesi Kosgeb Binasi Hisarustu, 34342 Istanbul, Turkey 41400 Kocaeli, Turkey serhat.ozturk@kosgeb.gov.tr, www.tekmer.boun.edu.tr atacan.yucelen@kosgeb.gov.tr, www.kosgeb.gov.tr

Ulutek Teknoloji Gelistirme Bolgesi Yonetici A.S. Uuludag Universitesi Gorukle Kampusu 16059 Bursa, Turkey uguz@uludag.edu.tr, www.ulutek.uludag.edu.tr

KOSGEB Istanbul Anatolian Side Service Centre IMES SAN. SIT C BLOK 308. SOK. NO: 46 Y.DUDULLU 34776 Istanbul, serkan.ercan@kosgeb.gov.tr, www.imes.kosgeb.gov.tr

Turkiye Teknoloji Gelistirme Vafki Cyberpark Cyberplaza B-Blok Kat 5-6 BILKENT 6800 Ankara, Turkey ahozdemir@ttgv.org.tr, www.ttgv.org.tr Antalya Chamber of Commerce and Industry Goksu Mah. Gazi Bulvari No. 531 07310 Antalya, Turkey een@atso.org.tr, www.atso.org.tr Bursa Chamber of Commerce and Industry Organize San. Bolgesi Mavi Cad.2.Sok.no.2 16159 Bursa, Turkey demir@btso.org.tr, www.btso.org.tr

Konya Chamber of Industry 1.Organize Sanayi Bolgesi Istikamet Cad SELCUKLU 42300 Konya, Turkey een@kso.org.tr, www.een.kso.org.tr Mersin Chamber of Commerce and Industry ankaya Mah. Ataturk Cad. Mtso Hizmet Binasi Kat 2 33070 Mersin, Turkey rismersin@gmail.com, www.mtso.org.tr Samsun KOSGEB Enterprise Development Center Organiza Sanayi Bolgesi, 55050 Samsun, Turkey samsun@kosgeb.gov.tr, www.kosgeb.gov.tr KOSGEB OMU Technology Development Center OMU Rektorluk Binasi Karsisi, 55139 Samsun, Turkey tarslan@kosgeb.gov.tr, www.kosgeb.gov.tr Samsun Chamber of Commerce and Industry Hancerli Mah. Abbasaga Sok. No: 8 55020 Samsun, Turkey samsuntso@samsuntso.org.tr, www.samsuntso.org.tr Trabzon Chamber of Commerce and Industry Pazarkapi MH no. 103, 61200 Trabzon, Turkey ttso@ttso.org.tr, www.ttso.org.tr KOSGEB KTU Technology Development Center KTU Mimarlik BOL.Zemin KAT, 61080 Trabzon, Turkey mturhal@kosgeb.gov.tr, www.kosgeb.gov.tr Van Ticaret ve Sanayi Odasi skele Cad. VATSO Hizmet Kompleksi No 83 65100 Van, Turkey vatso@vatso.org.tr, www.vatso.org.tr

Kocaeli Avrupa Birligi Is Gelistirme Merkezi Kocaeli Snayi Odasi Binasi Fuar Ici, 41040 Kocaeli, Turkey Zonguldak Chamber of Commerce and Industry mturabi@abigem.org, Yayla MH Baglik CD. NO 5, 67100 Zonguldak, Turkey www.kocaeli.abigem.org bilgi@ztso.org.tr, www.ztso.org.tr